L e kt ir e za o sn o vn u škol u

Srijeda, 10.10.2007.

R.Bach - Galeb Jonathan Livingstone
Ime pisca : Richard Bach Bilješka o piscu: Richard Bach je suvremeni američki pisac. Bio je vojni pilot, a pozornost čitatelja privukao je modernom bajkom "Galeb Jonathan Livingston". U njoj je došlo do izražaja autorove ljubavi prema plavim visinama i sklonost metaforičkome i simboličkom prikazivanju života i spoznaja o njemu. Njegovo djelo "Galeb Jnathan Livingston" mnogi uspoređuju s djelom "Mali princ". Mjesto radnje : nebo i zemlja Vrijeme radnje : suvremenska radnja Tema : Galeb Jonathan želi naučiti savršeno letjeti Osnovna misao: Često se dogodi da zajednica ne želi ili ne može razumjeti više ciljeve pojedinaca i stoga taj pojedinac bude isključen iz zajednice. Lica : Galebovi Jonathan Livingston, Fletcher Lynd, Sullivan, Gang Sadržaj priče: Galeb Jonathan Livingston nije bio kao ostali galebovi. Bio je buntovnik i nije mario za ostale galebove. I dok dok su ga roditelji molili da bude kao ostali galebovi i da se brine kako doći do hrane, on je samo želio postati letački virtouz. Bio je mršav, no letenje je volio više od hrane. Ni manje nesreće koje je imao u zraku nisu ga pokolebale. Napornim vježbanjem uspio je postići brzinu od 396 km/h. To je bio rekord jata i Jonathan je očekivao pohvale od Starješine. Međutim, Starješina ga je ukorio i protjerao iz jata. No, Jonathan je bio uvjeren da slijedi viši cilj života. Bio je protjeran na daleke hridi, ali on je odletio mnogo dalje. Boljelo ga je što njegova braća nisu htjeli ni čuti ni vidjeti što je naučio. A onda, jedne noći Jonathanu se približe dva druga galeba sjajna poput zvijezda. I oni su bez imalo muke izvodili sve akrobacije koje im je Jonathan zadao. Kad je vidio da je našao ravne sebi, Jonathan ih je upitao tko su. Odgovorili su mu da su njegova braća i da ga vode kući, pravoj kući. Jonathan je bio spreman, tada su tri galeba nestala u tamnom nebu. Jonathan je sve lakše izvodio svoje akrobacije, tijelo mu je postalo blistavo, oči sjajne. Otkrio je da može letjeti brzinom od 500 km/h. Iznenada dva galeba su nestala. Jonathan je sletio na obalu gdje ga je dočekalo desetak drugih galebova. Ubrzo je saznao da je došao u zajednicu u kojoj je svima stalo da svoju tehniku letenja dovedu do savršenstva. Dobio je instruktora galeba Sullivana. Jedne većeri saznao je od starješine Ganga da nebo nije ni u kojem vremenu , ni na kojem mjestu, nebo je savršeno i može biti bilo

kad i bilo gdje. Naučio je i da se snagom misli može stići gdje god se želi. Jonathan je naporno vježbao tu vještinu i tako je sa Gangom došao na neki čudni planet. Još je samo trebao naučiti kontrolirati novostečenu vještinu. No, jedne večeri Gang je nestao, umro je. Jonathan he sve više razmišljao o Zemlji. Sullivan ga je nagovarao da ostane, no Jonathan je ipak otišao. Na nebo se mogao vratiti u svakom trenutku jer je svladao vrijeme i prostor. Na Zemlju je otišao zato jer je želio naučiti letjeti ostale galebove koji su protjerani kao što je bio i on zbog letenja. Prvi mu je učenik bio galeb Fletcher Lynd, mladi i neobuzdani galeb koji je težio letačkom savršenstvu. A Jonathan Jonathan je u to vrijeme bio najljepši i najsavršeniji galeb na svijetu. Uskoro je dobio još šest učenika i sa njima i sa Fletcherom želio se pokazati svom starom jatu. Isprva je opet bio odbacivan, no malo-pomalo na tisuće galebova okupljalo se oko njega i željelo postati kao on. Jednog dana Fletcheru se dogodila nesreća. Pri velikoj brzini udario je u stijenu i ništa mu nije bilo. Jonathan je tada vidio da je Fletcher ovladao snagom misli i prepustio mu podučavanje jata, a sam je otišao među druga jata . Fletcher je shvatio da ne postoje granice, da je sve moguće. Tada je počeo njegov lov za Jonathanom, za utjelovljenjem savršenstva i njegova utrka sa znanjem. U toj utrci nije mogao pobjediti jer znanje nema granica. 10.10.2007. u 21:27 • 44 Komentara • Print • #

Đ.Sudeta - Mor

O piscu: Đuro Sudeta bio je hrvatski pjesnik duhovne zakupljenosti i tužnog raspoloželja. Bio je seosko dijete, a rođen u selu kraj Bjelovara gdje je proveo djetinstvo, pa su motivi tog ambijenta ispunili njegovu intimnu liriku. Najčešće je pisao pjesme i prozu u fantastičnom smjeru od kojih je Mor najpoznatije djelo. Objavio je više zbirka pjesama kao npr. Osamljenim stazama, Kućice u dolu i Sutoni. Već prema njihovim naslovima možemo zaključiti ključne motive i raspoloženja. Umro je vrlo mlad zbog oboljenja od tuberkuloze 1927. u Koprivnici. Sudeta je nagovijestio snažan pjesnički talent koji je usprkos njegovog kratkog života ostavio trag u hrvatskoj književnosti. Zapažanja o djelu: Ova fantstična pripovijetka je jedino značajno Sudetino djelo tj. uspjela se probiti i ostavila je trag u našoj književnosti. Ima elemenata stvrnosti, realističnih likova i preplitanja ljubavi i smrti čime je nestvarnost naglašenija. Pisac opisuje čarolije šume, noći, oblaka, livada, mjeseca i ostalo. Opis je vrlo bogat i detaljan, a najviše se opisuje priroda i njezina bogatstva te likovi. Također se isprepliču različiti osjećji, osjećaji sreće, nesigurnosti, mržnje, ljubomore i osvete što možemo primjetiti tijekom cijele radnje u pripovijetci. Nesigurnost se posebno vidi kada Mor gubi osjećaj između realnosti i fantastike. Na svijetu ima različitih osoba i vrlo je teško naći dobru i poštenu osobu kojoj možemo vjerovati i koja nam je spremna pomoći u svakoj situaciji. Nesmijemo se odmah opustiti jer ta osoba

smo vreba za novcem kao što je to Arno. Radnja se odvija na vlastelinskom imanju nedaleko Alpa (šume, livade) i u vlastelinovom dvoru. Nažalost se nigdje ne navodi gdje se to imanje nalazi, no ja to zamišljam kao neki posjed u Njemačkoj ili Austriji sa starim dvorcem, gdje ima mnogo šume, brežuljaka i nigdje nema kuća. Nema nikakvih stranih izraza ili nejasnih riječi pa je stoga ova pripovijetka razumljiva i namjenjena mlađem uzrastu. Priroda se opisuje vrlo detaljno, sva zapažanja se bilježe, svaki krik ptice što čitatelju daje poseban ugođaj, pogotovo u kišne dane proljeća kada se javlja želja za tako divnim krajolikom. Također se osim prirode opisuje pejzaž i izgled i ponašanje likova te karakteristike vezne za život tog doba. Kraj je jako tužan i završava smrću Morovog oca i bijegom Mora. Najviše mi je žao Morovog oca jer je prvo izgubio svoju ženu, onda se morao brinuti za Mora i na kraju je dobio otkaz s mjesta gdje je cijeli život radio. Vlastelin je ipak trebao nadzirti dvor je inače nebi došlo da izgubi kontrolu nad svojim dvrom pa je to ujedno i njegova greška. Stilske karakteristike djela: Ovo je fantastična pripovijetka koja govori o načinu života na vlastelinovom dvoru i njegovim zaposlenima. Napisan je u pripovijedačkom obliku i to u trećem licu jednine, a isto tako ima dijaloga između likova kojeg ima skoro na svakoj strani. Taj dijalog najviše se vodi između Mora i oca ili Mora i vlastelinova kćeri Šu. Citiranje: Kao citat iz ove pripovijetke izdvojio bih tekst od strane 94. do 100. gdje Mor iskazuje mržnju i želju za osvetom, a vlastelin izbacuje Arna i novog upravitelja. Vlastelinu je vrlo žao no sad je već prekasno jer se Mor nije više pojavljivao u selu od očeve smrti. Tu vlada tuga i jad, a inače je situacija vrlo teška. Od tuda možemo izvući pouku da prvo nego nešto napravimo trebamo promisliti da li je to u redu ili nije jer je kasnije prekasno. Opis: Mor je bio vedar i mlad muškarac, koji je često razgovarao sa sobom i biljkama oko njega. Imao je smeđu kosu i lijepe oči pa je u mraku izgledao vrlo zastrašujuće. Bio je poslušan i uvijek je pomagao svom ocu pri teškim radovima na vlastelinovom posjedu. Također je radio za vlastelina kao i njegov otac koji je bio uprvitelj na imanju. Mor je bio zaljubljen u vlastelinovu kćer Šu, ali je ona imala drugogkoji se zvao Arno. Otac je bio dosta star, i znao je da više neće dugo živjeti, no on se usprkos tome brinuo za Mora najbolje što je mogao jer nije imao majku. Morova majka umrla je dok je još bio dijete, a vlastelin je iznimno dozvolio da je pokopaju u njegovoj šumi. Tako je on odrasao bez majke te mu nedostaje ta ljubav i pažnja koju mu otac nije mogao dati. Nakon smrti oca nema više snage da to pretrpi i prihvati i on se osvećuje te preko noći ubija sve pse u selu. Vlastelinova kćer zvala se Šu i bila kao iz sna. Imala je zlatnu kosu, plave oči te je bila vrlo zgodna i privlačna. Voljela je Mora, ali je njen otac stalno govorio da uzme Arna. Bila je sramežljiva i razmažena i nitko joj nije bio ravan ljepoti i

znanju. Često je šetala livadama i šumama i razmišljala o svemu i svačemu što joj je plo na pamet. Vrlo se za sve interesirala, bila je vrlo znatiželjna i otac je je vrlo volio. Sve je bilo prekrasno dok se jednog dana nije razbolila. Svi su mislili da će umrijeti no to se na sreću nije dogodilo. Kasnije je otputovala u lijepu romantičnu zemlju, daleko, daleko i nitko nije znao kada će se vratiti. Arno je bio Šuin dragi, no on ju nije previše volio jer je htio novac kako bi odplatio dugove s kartanja. Bio je vrlo podmukao i izbjegavao je Mora koji je primjetio da nešto nije u redu. Uspio je preuzeti kontrolu nad dvorom, ali na vrlo kratko vrijeme dok je Šu bila vrlo bolesna i otac je stalno bio uz nju. Pohlepa i prijevara se nikad ne isplate pa je njega i njegovog prijatelja na kraju stigla sudbina tj. ono što zaslužuje, a to je da su protjerani i osramočeni. Kratki sadržaj: Na jednom posjedu živjeli vlastelin i njegova mlada kćer. Bio je vrlo bogat i posjedovao je mnogo zemlje i šuma. Upravitelj je bio otac Mora koji živio zajedno s Morom u drvenoj kućici na kraju šume. Mor je imao smeđu kosu i lijepe oči pa je u mraku izgledao vrlo zastrašujuće. Bio je poslušan i uvijek je pomagao svom ocu pri teškim radovima. Otac je bio dosta star, i znao je da više neće dugo živjeti. Vlastelinova kćer zvala se Šu. Mor ju je jako volio, ali je ona nažalost imala drugog koji se zvao Arno. Bio je samo u interesu novaca, i želio je prodati vlastelinovu šumu i ostalo zemljište kako bi odplatio dugove koje je na kartanju napravio svom ocu i ostalim prijateljima. To vlastelin i njegova kćer Šu nisu znali. Arno je bio ljubomoran na Mora pa ga nije baš volio. S vremenom ga više nije mogao podnositi pa je dao otkaz njegovom ocu koji je od rane mladosti bio upravitelj na vlastelinovu imanju. Vlastelin nije ni znao što se događa, jer se njegova kćer jako razbolila pa nije vodio brigu o poslu. Kad je Mor saznao novosti od oca nije mogao vjerovati. Nakon dva dana otac mu je umro od velike žalosti i jada, a Mor ga je pokopao u šumi kraj jegove žene. Novi upravitelj kojeg je Arno pozvao bio je njegov prijatelj koji je igrao s njim karte. Od tog momenta Mor se nije više pojavljivao, a u selu su se počeli događivati čudne stvari. Svi psi bili su preko noći rastrgani na vratu tako da su iskrvarili. Na prvi trenutak su pomišljali na je vukodlak ili neko drugo čudovište. Svi su se uplašili, a kasnije je Arno pomislio da bi to mogao biti Mor. I tako je bilo, Mor je to učinio iz osvete prema Arnu i novom upravitelju. Kad je vlastelin saznao tko je zapravo novi upravitelj i šta ima s Arnom odmah ih je izbacio iz dvora , no sad je sve bilo gotovo. Mor se nije pojavljivao i nitko ga kasnije nije vidio. Ova knjiga ima vrlo tragičan kraj, kojemu je kriv čovjek koji ima uvidu samo novac. Posebno mi se sviđa opis odnosa vlastelina i njegovih podanika, kojim se želi reći da čovijek koji ima novaca uvijek nađe prijatelja samo kakvog ! Glavni likovi su Mor, njegov otac, Šu, vlastelin, Arno i upravitelj, što je dobro da ih nema previše kako nebi došlo do zabune. Vrlo mi se sviđa i zbog opisa prirode tog krajolika. Izgled korica mi se vrlo dopao jer nas uvodi na temu i potiče nas na razmišljanje, no ja bih još umetnuo nekoliko ilustracija kako bi to još ljepše izgledalo.

10.10.2007. u 21:24 • 25 Komentara • Print • #

E.Hemingway - Starac i more
1.BILJEŠKA O PISCU Ernest Hemingway je poznati američki pripovjedač ovog stoljeća. Živio je od 1898. do 1961. godine. Završio je srednju školu i postao novinskim dopisnikom u Europi. Kao dobrovoljac sudjelovao je u I. svj. ratu. Pisao je mnoge novele i romane, a posebno se istakao romanom o I. svj. ratu “Zbogom oružje”, romanom o španjolskome građanskom ratu “Za kim zvono zvoni” i kratkim romanom “Starac i more”. Za posljednji roman dobio je Nobelovu nagradu za književnost. Njegova druga poznatija djela su romani “I sunce se ponovo rađa”, “Imati i nemati”, “Smrt popodne”, “Preko rijeke i u šumu” itd. 2.TEMA ove pripovjetke je život ribara Santiaga i njegova pustolovina na moru. 3.IDEJA : Možemo reći da je kroz borbu starca s ribom, koja predstavlja silu prirode, zapravo prenesena ideja o čovjekovoj mudrosti koja može nadvladati i najjačeg neprijatelja. 4.KRATAK SADRŽAJ

UVOD I POČETAK: U prvom dijelu upoznajemo starca Santiaga, njegove prijatelje, a također i malog dječaka kojeg Santiago osobito voli. Upoznajemo način starčevog života, njegove probleme i u tom dijelu najviše saznajemo o sociološkim i psihološkim osobinama glavnog lika. Otkrivamo i druge pojedinosti vezane uz odnose među ljudima, tj. starca i ostalih mještana.

ZAPLET: U zapletu se počinje razvijati radnja i atmosfera postaje sve napetija. Starac i dječak se pripremaju za isplovljavanje. Namjeravaju i nadaju se nešto uhvatiti. Starac dugo, dugo plovi dok napokon ne naiđe na ribu, mnogo veću nego što je i pomislio. Već na početku je svjestan da će imati puno muke i posla da je savlada.

VRHUNAC:

Starac, čamac i riba danima plove prostranstvom oceana no ni starac ni riba se ne predaju. U dugotrajnoj borbi s ribom, Santiago zadobije teške rane. No, on se ne predaje i ne gubi nadu, jer se osjeća dovoljno jak i mudar da pobijedi. Nakon što savlada ribu, vraća se polako ploveći ka obali i razmišljajući kako borba nije završila i kako će ga sada početi napadati more. I doista, tek tada počinje prava borba za opstanak : borba za ribu, ali i za vlastiti život. Starac se bori svom svojom snagom protiv riba koje ih napadaju, otkidaju komade s njegovog ulova i na kraju se vraća kući dotučen, a na neki način i poražen. RASPLET: Suprotno njegovom osjećaju velikog gubitka, po povratku svi ga poštuju i hvale. No, to Santiagu nije dovoljno, njegova pobjeda nije potpuna, on se ipak osjeća poraženim. 5.PSIHOLOŠKA KARAKTERIZACIJA STARCA SANTIAGA

Starca možemo opisati kao hrabrog i ustrajnog čovjeka koji se bori za sebe, za svoj opstanak, žestoko se boreći protiv svog neprijatelja, ali istovremeno ga poštujući kao protivnika. Riba je za njega neprijatelj, ali ipak joj se divi, zadivljen je njenom jačinom i veličinom, uzbuđen je i doživljava to kao izazov prirode. Ima veliku vjeru u sebe i hrabro ide u borbu s jačim. Starac je primjer čovjekove snage, vjere, upornosti i samopouzdanja. “>>Bori se<<, reče on. >>Borit ću se dok ne umrem.<< Ali, sada u noći bez tračka svjetlosti, u prisustvu vjetra i ravnomjernog kloparanja jedra učini mu se da je već možda i mrtav. On sklopi ruke i osjeti svoje dlanove. Nisu pripadali lešu, mogao je da osjeti bol života kad bi ih samo otvorio i stisnuo. On nasloni leđa na dasku, siguran da nije mrtav. Leđa su mu to potvrdila.”, citat, str. 89. “Ribu nisi ubio samo zbog toga da bi uživao i da bi je prodao na pijaci, pomisli on. Ubio si je iz ponosa i zbog toga što si ribar. Volio si je živu, a voliš je i mrtvu. Ako je voliš, nije li grijeh ubiti je. Ili je onda još veći?”, citat, str.82 “Već se čitav sat smrkavalo starcu pred očima, a znoj mu je pekao oči i opekotinu iznad očiju na čelu. Nije se plašio svjetlaca koji su mu igrali pred očima. To je bilo razumljivo zbog napornog izvlačenja konopca. Ali dvaput je osjetio vrtoglavicu i nesvjesticu – a to ga je zabrinjavalo.”,citat, str.69 SOCIOLOŠKA KARAKTERIZACIJA STARCA SANTIAGA

Santiago potječe iz siromašne obitelji i sam je siromašan što vidimo iz njegovog izgleda i unutrašnjosti njegove kuće. “Starac je bio tanak i suv, s dubokim brazdama na potiljku. Na jagodicama je

imao zagasite mrlje kožnog tumora koji izaziva odsjaj sunca sa površine tropskog mora. Mrlje su mu pokrivale dobar dio lica a na rukama su mu se otkrivali duboko urezani ožiljci od neprekidnog izvlačenja konopaca sa teškim ribama. Ali, nijedan od onih ožiljaka ne bješe svjež. Oni su bili isto toliko stari kao i erozije u kakvoj pustinji bez riba. Na njemu je sve, osim očiju, izgledalo staro, a oči su mu bile boje mora i sijale vedro i nepobjedivo.”, citat, str. 13 “Koliba je bila sagrađena od žilave kore pupoljka kralevskih palmi, zvane >>guano<<, i u njoj se nalazio krevet, sto, stolice kao i ognjište na zemljanom podu gdje se moglo kuvati na drvenom uglju. Na mrkom zidu od presovanog, isprepletenog lišća žilavog guana visila je slika svetog Isusovog srca u boji kao i slika Gospe od Kobre.”, citat, str. 18 No, znao je kako opstati i to ga je održalo na životu. Starac je duhovno bogat, u snovima doživljava lavove kao simbol snage i hrabrosti. Voli i poštuje druge ljude, posebno mu je drag dječak Manolin, a može se reći da su i drugi ljudi njega voljeli. Jako je vezan za dječaka Manolina, želi ga poučavati ribarenju i drugim životnim stvarima, želi mu uvijek biti prijatelj. “Dječaku je bilo žao kad bi vidio starca kako se svakog dana vraća svojim malim čamcem praznih ruku. I on je silazio svakodnevno da mu pomogne da iznese užad namotanu u klupčad i kuke za ribe ili harpune, kao i jedro omotano oko jarbola. Jedro bijaše zakrpljeno džakovima od brašna, i savijeno u balu, pa je izgledalo kao zastava poslije beskrajnih poraza.”, citat, str. 13 “Dječak vidje da starac diše i onda ugleda starčeve ruke i poče plakati. Otišao je sasvim tiho da mu donese malo kafe, i plakao je silazeći.”, citat, str.94 6.NAJZANIMLJIVIJE U ROMANU

U ovome romanu najzanimljiviji je središnji dio koji opisuje borbu između starca i ribe. Taj dio nosi simboliku čitave pripovjetke, jer nam predočava težinu i bespoštednost borbe čovjeka za opstanak. Zato u tom dijelu dolazi do izražaja starčeve osobine kao što su : 1.Hrabrost “Starac je vidio mnogo velikih riba. Imao je prilike da vidi mnoge teške i preko pet stotina kilograma i ulovio je dvije takve grdosije u toku cijelog svog života. Ali, nikada sasvim sam. Sada, sam i daleko od kopna privezan je za najveću ribu koju je ikada vidio, veću od svih koju je ikada čuo, a lijeva ruka mu je bila još uvijek zgrčena kao kandže u orla.”, citat, str. 52 2.Poštovanje prema protivniku

“>>Ipak ću je ubiti<<, reče on. >>U svoj njenoj veličini i slavi.<< Mada to nije pošteno, mislio je, ali pokazaću joj šta sve jedan čovjek može učiniti i izdržati.”, citat, str. 54 3.Suosjećanje zbog ubijanja

“>>Riba je takođe moj prijatelj<<, reče glasno. >>Takvu ribu nisam nikada vidio niti čuo o njoj. Ali, moram je ubiti. Drago mi je što nas niko ne prisiljava da ubijamo zvijezde.”, citat, str.60 “Tada mu bi žao velike ribe koja nema šta da jede, no odlučnost da je ubije, ni za časak ne popusti usprkos tome što ju je žalio. Koliko će ona ljudi nahraniti. Pa, ipak, jesu li svi oni dostojni da je pojedu. Ne, svakako da nisu. Nema nijednog dostojnog da je pojede, kada čovjek pomisli na njen podvig i na njeno dostojanstvo.”, citat, str.61 “Ubit ćeš me, ribo, pomislio je starac. Ali imaš i prava na to Nikad nisam vidio veće, ljepše, mirnije i plemenitije stvorenje od tebe, brate. Dođi i ubij me. Svejedno mi je ko će koga ubiti.”, citat, str. 73 4.Izdržljivost, ustrojnost

“Već se čitav sat smrkavalo starcu pred očima, a znoj mu je pekao oči i opekotinu iznad očiju na čelu. Nije se plašio svjetlaca koji su mu igrali pred očima. To je bilo razumljivo zbog napornog izvlačenja konopca. Ali dvaput je osjetio vrtoglavicu i nesvjesticu – a to ga je zabrinjavalo.”,citat, str.69 5.Pobožnost “>>Nisam pobožan<<, reče on. Ali, izgovorit ću deset >>Očenaša<< i >>Bogorodice djevo<< samo da uhvatim ribu, a ako bude moja, otići ću na poklonjenje Kobreanskoj djevici.”, citat, str.53 7.METAFORIČNOSTMetaforičnost ove pripovjetke sadržana je u osnovnoj ideji. Ribe i more su s jedne strane i simboli su snage, a s druge strane je samac ribar sa svojom vjerom, ustrojnošću i mudrošću. Santiago ulazi u borbu iznad svojih mogućnosti bez izgleda da pobijedi ribu koju još nikada do tada nije vidio. No, tu je bila presudna njegova odvažnost i vjera u sebe i Boga da to može uspjeti. Njegova ustrajnost održala ga je i na životu. Simboličnost je u prikazu borbe čovjeka i prirode. Riba je bila fizički jaka, ali čovjek je imao svu duhovnu snagu i mudrost. No, izgleda da u borbi s prirodom, čovjek nikad nije potpuni pobjednik, on na neki način i dobiva i gubi. 8.MIŠLJENJE (DOJAM O DJELU) Ova pripovjetka E. Hemingway–a je uzbudljivo djelo o teškom životu ribara, o

pobjedama i porazima s kojima se čovjek susreće u životu. Također je uvjerljivo prenesena radnja, simbolika i detalji koji doprinose upečatljivosti priče. Okosnica je čovjekova hrabrost i ustrojnost i zato ovu priču treba svakako pročitati i pamtiti. “>>Ali čovjek nije stvoren za poraze<<, reče on. >>Čovjek može biti uništen, ali ne i pobijeđen.<<”, citat,str. 80 10.10.2007. u 21:21 • 12 Komentara • Print • #

S.Kolar - Breza

1.BILJEŠKA O PISCU Slavko Kolar je suvremeni hrvatski pisac i dramatik. Rođen je 1891. u Garešnici, a umro 1963. u Zagrebu. Po zanimanju je bio agronom pa je službovao u raznim krajevima Hrvatske. Sudjelovao je u II. svjetskom ratu, nakon kojeg se povukao u mirovinu. Najvažnija prozna djela su mu Nasmijane pripovijesti, Ili jesmo – ili nismo, Mi smo za pravicu, Svoga tijela gospodar, Glavno da je kapa naglavi i druga. Kroz svoje likove pprikazuje socijalne i ekonomske odnose na selu, a probleme oslikava s blagom dozom humora. Pisao je također drame i filmske scenarije 2.MJESTO VRIJEME 3.KRATAK Uvod i RADNJE RADNJE početak : Zagorsko selo : Nepoznato SADRŽAJ :

U prvom dijelu priče upoznajemo Janicu i njenog muža te ostale stanovnike sela, saznajemo da je Janica rodila dijete. Marko Labudan je zaokupljen svime, samo ne svojom ženom. Također saznajemo podosta o svakodnevici njihovog života. Zaplet :

Kata i Mika Labudan, Janičini svekrva i svekar, tjeraju Janicu na rad neposredno nakon poroda. Uz teške poslove, njeno krhko zdravlje vremenom se sve više pogoršava dok na kraju nije više mogla iz kreveta. Nažalost, i dijete je umrlo. Marka se to nije odviše ticalo, jer je bio zaokupljen sastavljanjem nekakve patentne klopke. Želio je zadiviti svog šefa, gospodina nadšumara.

Vrhunac

:

Cijelo je selo shvatilo kako Janici nema pomoći i pribojavali su se onog najgoreg. Iako su je sažaljevali, njena tragedija je većini bila samo teret. Marko i dalje nije obraćao mnogo pozornosti na nju. Na kraju je sirota Janica umrla. Rasplet :

Janicu su pokopali, a već nakon 8 dana Marko je otišao na svadbu sina Tome Žugečića. Tamo se posvađao i potukao sa suseljanima te je uvrijeđen otišao svojoj kući. Tik pred svojim domom ugledao je Janičin lik. Zapravo, on je onako mamuran ugledao brezu koja ga je neodoljivo podsjećala na pokojnu ženu. U prvi mah ju je htio posjeći, ali mu savjest nije dopustila da na taj način iskali svoj bijes. Njegova pokojna Janica tek je tada potakla Marka na razmišljanje o tome što je učinio i izgubio. 4.TEMA ove pripovjetke je život i običaji jedne seoske sredine prikazan kroz život obitelji Labudan 5.IDEJA ILI PORUKA : Ova nam priča govori o ljudskim slabostima, o zaostalosti jedne seoske sredine, o praznovjerju. Pripovjetkom je pisac želio ukazati na nepravde prema čovjeku, na odnose među ljudima koji vladaju u jednoj takvoj primitivnoj sredini. 6.SOCIOLOŠKA KARAKTERIZACIJA SELA :

Cijela se radnja odvija u jednom zagorskom selu. Od glavnih likova, tu je obitelj Žugečić koja živi bogato i raskošno, donekle izolirano od ostalog sela. Tu je i obitelj Labudan, koja bi se prema svojim sociološkim karakteristikama mogla poistovijetiti s ostatkom sela. Naime, oni su siromašni i žive u oskudici. Rade i prehranjuju se onim što stvore dok za bogate Žugečiće uvijek radi netko drugi. Time nam pisac ukazuje na razlike među seljanima koje su na neki način i dovele do različitih odnosa među ljudima i različitog shvaćanja pravih vrijednosti u životu. Janica je potpuno drugačija od ostalih u obitelji. Ona je nježna, fina i krhka poput breze, ona se ne uklapa u grubu sredinu u kojoj živi. “Spava i Jaga, žena drugog Mikinog sina koji je u vojsci. Nju stara Kata ne goni, jer ona tobože kućevne poslove obavlja, a u stvari njih dvije složno drže protiv Janice.” “I nju je svekrva prije gnjavila, ali otkako je došla Janica, složile se njih dvije protiv Janice i postale prisne prijateljice.”, citat,str.161 “Studeno je u sobi, mada su sinoć dobro naložili onu veliku peć na kojoj se suše bezbrojni, komplicirano musavi obojci i teški opanci.”,citat,str.161 “U sobi je tmurno i nekako kiselo. Možda od onog napoja uz peć ili od krompira i drača što se na peći kuha za svinje. Dva okanca, mutna i malena (toliko da glava nešto jačeg kalibra ne može kroz njih), propuštaju malo svjetla.”,citat,str.167 “Po zemljanom neravnom podu koprca se dvoje musave djece Janičine jetrve Jage.”,citat,str.167

7.PSIHOLOŠKA LABUDANA

I

SOCIOLOŠKA

KARAKTERIZACIJA

MARKA

Marko Labudan je čovjek za kojeg bi se moglo reći da je bezdušan, ograničen i misli samo na sebe i vlastitu korist. Njegova se bezdušnost pokazuje u površnom i nezainteresiranom odnosu prema njegovoj ženi koja ga je istinski voljela. On se njome oženio samo da bi podigao svoj ugled kod onih koji su Janicu doživljavali kao izuzetnu osobu. “Neki šumar, to jest sam gospodin nadšumar, Markov šef i bog bogova, kad je vidio Janicu još kao djevojku, sav se oduševio. - To je cura! –Rekao je on. – Vidiš li kako je tanana, pa visoka, pa fina, kao breza! Upravo kao breza! Gotovo bih rekao; otmjena pojava!…”,citat,str.161 “Bio je Marko čovjek služben, pa tako je valjda došlo te je izabrao baš Janicu za ženu. Da ugodi g.nadšumaru i da se pogizda pred drugom gospodom!”,citat,str.162 Njegova primitivnost i ograničenost u razmišljanju prikazana je kroz njegovo ulizivanje i nametanje bogatijima u selu i onima koji uživaju ugled u toj seoskoj sredini. Međutim, puno toga je uvjetovano njegovim odgojem, načinom života u kojem živi i time što je zapravo nemoćan i nesposoban da tu nešto promijeni. Tek ga smrt njegove Janice na kraju podsjeti koje su to istinske vrijednosti koje čovjek ima u životu. “Lijepo ti je biti bolestan dva – tri dana, onako ko od šale, ali ležati četiri – pet tjedana na tvrdom krevetu, u neprestanoj i nepodnošljivoj žari, tako da se čovjeku pamet muti, kad utroba hoće od grčeva i boli da se iskida i izgori, e to je muka velika, jad golem! Pogotovu kad Marko kao da svega toga ne vidi.”,citat,str.162 “Njegov sin Marko stajao je u suši, duboko zamišljen, mučeći se sastavljanjem nove klopke za hvatanje tvoraca. Bio je to “patent”, kojim je mislio iznenaditi gospodina nadšumara, a možda steći i mnogo para. Marko nije pačao u domaće poslove, pa se tako nije izjavio niti da dovezu daske za lijes niti protiv toga.Njemu je bilo svejedno.”,citat,str.163 Breza ostaje kao vječna uspomena na njegovu Janicu koju nije dovoljno cijenio i koja će ga navesti da se pokaje. 8.NAJZANIMLJIVIJE U ROMANU

Meni je najzanimljiviji dio pripovijetke prizor kad se Marko suočava s vizijom svoje Janice na povratku sa svadbe kod Žugečićevih. “Najednom, kad je bio već pri izlazu iz šume, pa da udari na svoje Labudan – brdo, on zastade. Zaustavio se, ne od svoje volje, već preneražen, zgranut razrogačio oči, zaustavio dah. Na pedeset koraka, prema samom kraju šume, stajala je sva u neko zlatno, prozirno, drhtavo tkanje odjevena njegova žena. Njegova pokojna Janica. Ona ista koju je pred osam dana sahranio.”,citat,str.179

“Na obronku stajala je breza. Visoka, tanka i prava. Na njoj još nekoliko listića, žutih,crvenkastih, uvelih, zlatilo se na onom jutarnjem jesenskom suncu. Oko nje i iza nje stajala je šuma. Velike i snažne bukbe, čvornasti i grubi grabovi. Hlad i tišina.”,citat,str.180 U ovom citatu breza ponajviše opisuje Janicu, s malo listova ljubavi i pažnje koja joj je pružana, visoka, vitka i krhka, okružena velikim i snažnim bukvama, velikim i snažnim ženama iz sela. Zbog toga je Marka ova breza toliko podsjećala na Janicu. To je trenutak kada se Marko Labudan, ne samo suočava s uspomenom na Janicu, već i sa svojim vlastitim osobinama. Suočen je sa činjenicom da je do tada mislio da se može ponašati kako mu se prohtije i da može sve popraviti kad god želi. Sama činjenica da je bio pobijeđen duhom svoje Janice probudila je u njemu savjest i pokazala mu sve njegove slabosti. On se povlači posramljen i utučen. “Zaustavio se Marko pred brezom i pljunuo u dlavove. Posjeći će je da ga više ne sjeća sramote, da ga više ne plaši… Omjeri je krvavim okom, a ona stoji visoka, vitka i prava. Bezazleno mu se učini to fino, nježno drvo s bijelom, tankom, skoro svilenom korom. Tako je bila mila ta breza, tako fina i lijepa. Kao neka svetica … Nije li to ipak njegova pokojnica, Janica? Zadrhta mu ruka i nemoćno se spusti. Okrenu se naglo Marko, ispane iz šume, pa udari kući.”,citat,str.181 “Marko je upravo dovršio svoju patentnu klopku i digao glavu kad je ugledao gdje se s njegove kućne strehe podigla bijela golubica. Podigla se i otprhnula naglo i nestala u mutnom jesenjskom nebu. Kako u čitavu selu nitko nije imao bijelih golubova, Marko se odmah dosjetio što se dogodilo. Znao je on da je to bila dušica njegove Janice.”,citat,str.170 8.DOJAM Ovo je jedna tragična priča. Ona duboko uranja u ponore ljudskih slabosti, ona pokazuje svu tragediju kako čovjek može poniziti sebe i druge. Ona istovremeno upozorava da je čovjek nemoćan ispraviti svoje pogreške ako dozvoli da mu vrijeme izmakne iz njegove kontrole. U ovom našem svijetu jedinstven primjer za to bio je život i smrt princeze Diane. Pripovjetka “Breza” me pomalo podsjetila na tu suvremenu tragediju. Dok je živjela, Diana je trpjela svakakva poniženja, nerazumijevanja i ogovaranja. Obitelj u koju je došla izolirala ju je zbog toga što je bila drugačija od njih, a to oni, opterećeni vlastitim ograničenjima, nisu mogli prihvatiti. Tek je njena smrt podsjetila čitav svijet, ali i njenu obitelj, na njenu istinsku vrijednost. Tako nas i ova pripovijetka “Breza” podsjeća na vječne istine o čovjeku i time dokazuje koliko je ova tema prisutna u svakom vremenu i svakoj sredini. 10.10.2007. u 21:17 • 46 Komentara • Print • #

D.Šimunović - Alkar

godine. u vrijeme kada su Cetinjani istjerali Turke iz svog kraja. Juriša. Znala je da on nju silno ljubi i nije ga htjela povrijediti. Iako siromašna svidjela se mnogim mladićima. pa je odlučno postupila i nije požalila.Bilješke o piscu: Dinko Šimunović rođen je u Kninu 1873. smutila bi joj se duša i samo bi plakala. Lokalizacija: Radnja se zbiva u Sinjskom polju. Htjela je kraj toj tjeskobi što je muči i tugi što joj srce davi. Marta na rubi iznemoglosti i patnje donosi odluku da se neće udati za Salka nego za Rašicu. no ciljevi koje je htio ostvariti u životu potaknuli su ga na daljnju borbu. mještani sela Karakterizacija lika: Marta Marta je mlada i lijepa djevojka. no kasnije je shvatila da ona njega ljubi samo kao lijepa dječaka i druga iz djetinjstva.10. Alkar. . Vukelja. -fizički opisi i socijalni status:' Bila je zor-cura ta Marta. točno u selu Begluk. . feljtone. Odjednom se u njoj bude osjećaji odlučnosti i ona odabire svoj životni put. Osječajna je i nije nikoga htjela povrijediti. Tuđinac. Gare. a na kraju je patio i Salko. iako su mnogi tvrdili da je Stana vještica. Velike tamne oči. . Tvorac je moderne. prema tradiciji i junaštvu. Sa Krke i sa Cetine. ali i patnju koju ju i ona proživljavala. Ona je zavoljela Rašicu. Lijepa joj glava ovita crnom kosom a lice tamnorumenkasto s garavim obrvama i usnicama crvenim kao skrlet. ' Marta je imala 20 godina i uskoro se trebala udavati. Najpoznatija djela su mu: Mrkodol. u 21:14 • 33 Komentara • Print • # . 10. Tema: Ljubav harambaše Rašice i sina Salka prema Marti. Prenaglo je reagirala otjeravši ga iz kuće. koju je voljela svim srcem i ništa nije skrivala od nje. Ilija. simbolističke seoske novele u hrvatskoj noveli. Čim bi pomislila da ju obojica ljube. jer ona voli Rašicu i nije spremna lagati i varati. Iva. najljepša u tom kraju. U Rašici je vidjela pravog muškarca i junačinu i očekivala je da će Rašica i Salko to rješiti. Predavao je po selima Dalmatinske zagore. jer je znala da bi udajom za Salka počinila još veći grijeh. Salko -sporedni: Stana. Njezinu tugu i bol razujela je njezina majka. čovjeka punog časti i ponosa i kojeg treba da se boji. Umro je u Zagrebu 1933. romane.2007. Likovi:glavni: Marta. Porodica Vinčić. godine. no vjerojatno je shvatila da i ona ima pravo sretnoga života do kojeg je teško doći. U tim trenucima zaboravila je na Salkove osjećaje. Njezin odnos sa Salkom je bio iskren. Pisao je pripovijesti. Rašica. no zbog svoje ljubavi i nesigurnosti bila je jako nesretna. Mnogi pate.

i Zagrebu njihovi piju posao života prosi razgovaraju umire bogat znao ženu Mikicom str -selo Jelenje u -u gostionici prosjak Luka.A. Jedan od najblistavijih umova druge polovice 19. Ulazeći s jednakom stvaralačkom znatiželjom u prosjačku kolibu. st. Mikica prijatelji -dogovor za -opis bijednog Lukinog -Luka -Luka i Mato -Mato -Luka kao prosjak vrlo -nitko za to nije Luka želi Maru za Dogovor s 50-198. On je utemeljitelj hrvatske umjetničke proze. godine.šenoa .Prosjak Luka BILJEŠKA O PISCU : August Šenoa rođen je 1838. Umro je 1881. godine. umjetničkim i društvenim rodom obilježio je svoje vrijeme i utemeljio modernu hrvatsku književnost. Šenoa u djelu «Prosjak Luka» svojim neobičnim darom zapažanja i vještim perom oslikava društvene slojeve svog vremena. DNEVNIK 16-50 ČITANJA : str. -Mara i Andro se prvi put sastaju -razgovor -problemi sa šljivom -Mikica nagovara Andrinog oca Matu da ne prihvati Maru za nevjestu -Andro razgovara s ocem -Andro i Mikica razgovaraju -Mikica i Ciganin -Martin treba novac -izabiranje nove vlasti -Martin se prisjeća pokojne žene .

Prodavala je mlijeko i povrće u gradu. Bila je veoma dobra. Prve riječi koje razumije iz ljudskih usta su kletve na njega. ali ona to nije znala. jer obično šalje pisara. Sreća ga je cijelo vrijeme zaobilazila. Prvu suhu koru koju je dobio u petoj godini bacili su mu pod noge kao da je pas. Svatko mu je bio dužan. Uvijek se klonio varoške kuće. bio vrlo mudar. povukao se i pola godine živio sam. Ona je bila zla prema njemu. Od rođenja pa do svoje smrti živio je kao siroče. Bio je živ čovjek. Za njega su govorili da je bogat seljak. čekala je svog izabranika da se vrati iz vojske. Međutim. Njezino srce pripadalo je Andriji.-Andro -požar -Mato -Luka -Mikica -Luka -Luka spašava kod moli prosi smišlja odlazi se baca iz u za oca Martina oprost Maru plan Jelenja Savu LIKOVI I KARAKTERISTIKE LIKOVA KROZ POSTUPKE LUKA je bio siromašan čovjek . Vrativši se u selo saznao je da Andro i Mara imaju dijete. po mišljenju Mikice. Jedino je imao jednu ženu . Nije bio pohlepan za novcem. Rodio se kao zagrebačko dijete. . Tada se vjenčala i rodila sina. Iako je imao nešto novca živio je kao prosjak jer nije zelio život s ljudima kao ni stari Mato. Njima je bilo važno je li čovjek bogat ili siromašan. Svi su se čudili kad je on otišao na sud. to nije učinio. Ljudi su mu dali prezime Nepoznania. poštena i vrijedna djevojka. To dijete Luka je smatrao vezom između Andra i Mare i ako ubije to dijete. Rekao je Mikici da će mu dati 100 forinti ako mu nađe zenu i to ne bilo koju nego Maru. Bila je oličenje ljepote i dobrote. Iako je imala puno ponuda za udaju. Na kraju je poginuo bacivši se u Savu. Često ga je tukla i rijetko kad nahranila. Luka je. Ljudi su se prema njemu ponašali "nehumano". koju je nazivao bakom. Starog Matu smatrao je ocem. njih će se dvoje rastati. Od trenutka kada ga je odbila. MARA LONEARIA je bila bosonoga djevojka zasukanih rukava koju je Luka jako volio. Srednje je visine. Najsretnija je bila kad su se njezin otac Martin i Andrijin otac Mato pomirili.

pjevanje Gundulićeva epa “Osman”. ali po umjetničkoj vrijednosti jedan je od najznačajnijih hrvatskih književnika. Nije želio zivot s ljudima. predugo je i ima puno likova. Kada je ona priznala svoj grijeh. Ne sviđa mi se zato jer ima više tuge nego radosti. Žena mu je bila lijepa. Slavoniji. Umro je 1890. u 21:10 • 26 Komentara • Print • # I. i 15. godine Ivan Mažuranić postao je hrvatski ban. a Mato je otišao u spilju i zaspao. Sviđa mi se zato jer pisac oslikava društvene slojeve svoga vremena da vidimo kako je to nekad bilo.MATO je bio prosjak kojeg je Luka gledao kao oca kojeg nikad nije imao. Mažuranićevo životno djelo “Smrt Smail-age Čengića” objavljeno je 1846. Sišavši s banske stolice ne bavi se više politikom. str . I umrla je. posjedovao je samo malu kolibicu.Mažuranić . 1873. SUD O DJELU : Ovo djelo mi se sviđa i ne sviđa. Mato je imao sina. a Luka oca. završava tragedijom glavnog lika. komadić zemlje i kravicu. Mažuranić ja autor malog broja djela. prvi “ban pučanin”. Tri godine Luka je glumio slijepca. Dok je imao ženu bio je pošten seljak. godine u Zagrebu. KNJIŽEVNI VRSTA ROD: proza DJELA: ep . u almanahu “Iskra”. On i Luka našli su se jedni u drugome. Zagrebu dok Matu nije uhvatio opaki kašalj. MENI NAJRAŽI ODLOMAK nalazi se na 145. Išli su po Međimurju. 10. u rupi u koju se jedva uđe.10. Stanovao je u staroj hrastovoj šumi. godine u Novome Vinodolu. a Mato njegovog jadnog oca. Nakon nekoliko sati se probudio i objasnio Luki gdje se nalaze novci i papir. On se kasnije pokajao.Smrt Smail-Age Čengića ŽIVOTOPIS: Ivan Mažuranić rodio se 1814. gdje je završio njemačku pučku školu.2007. Luka je ostao vani. I onda je mirno umro. da zamislimo prošlost i sviđa mi se jer jako zanimljivo. došao je neki gospodin i zaveo je. No. Mažuranić je nadopunio izgubljeno 14. a opisuje radost i veselje u obitelji Pavlekovia i obitelji Lonearia. no to nije moglo vratiti njegovu ženu. on je pio i tukao je dan za danom. Sviđa mi se zato jer se u ovoj knjizi između toliko tuge našla i radost. Posljednje godine života proveo je u miru baveći se matematikom i astronomijom.

ni tko zbori. Bogatstvo za njih ne predstavlja ništa značajno...Shakespeare .10.. malenoga personifikacija: ''zadrhtaše ta vješala tanka'' kontrast: ''zadrhtaše ta vješala tanka. i znaju da na kraju svako nasilje mora prestati. obitelj je zappala u materijalne poteškoće i osiromašila. Otac mu je bio trgovac i ugledan građanin. ne ispuštajući ni jednog jauka. Međutim. sviloruna. 10. koji je veoma krvoločan i uživa ubijajući nevine i bespomoćne ljude. mora biti skršeno. niti se smije'' usporedba: ko' tajni glas duhova metafora: Studen kamen prima život'' ponavljanje: Čije 'e ovo . Durak. Umiru bez straha. gorski. Ni tko pjeva. KARAKTERIZACIJA LIKOVA:glavni: Smail-aga . CRNOGORCI: Crnogorci su ljudi koji se zadovoljavaju malim stvarima. a dvije godine kasnije blizanci Hamnet i Judit. da bi ih zatražio i iz njih izvukao što veči harač. njima je važnija njihova sloboda od svog zlata na svijetu. oko 1577. a mjesec izađe'' arhaizmi: dželate.MJESTO VRIJEME RADNJE: 16. Godine 1582. gladna. on je u duši kukavica koja svoje vlastite slabosti prikriva mučenjem drugih ljudi.2007. hladnoj. u 21:05 • 3 Komentara • Print • # W.Romeo & Julia O piscu: William Shakespeare rodio se 1564. Svoje zarobljenike muči nečuvenim mukama. Ubrzo im se rađa kći Susan. William se ženi s osam godina starijom Ann Hathaway. Novak. Crnogorci. arslan onomatopeja: ''Krcnu kolac njekoliko puta Zviznu pala njekoliko puta'' '' Ni tko šapće. Vjeruju u pravdu i Boga. SMAIL-AGA: Smail-aga je silni turski ratnik. u engleskom gradiću Stratfordu na rijeci Avon u imućnoj obitelji. Međutim. . planinskog. al nepisnu Crnogorčad mlada'' ''Sunce zađe. pa je bio čak i biran za gradonačelnika.. iako umiru u strašnim mukama.sporedni: Smail-agine sluge. ljući. RADNJE: Hercegovina stoljeće ANALIZA JEZIKA I STILA: epiteti: lijepo.

San Ivanjske noći. Macbet ( tragedije). no ne skriva svoje zadovoljstvo Parisovom ponudom. Ukroćena goropadnica ( komedije ). kada saznajemo da je u Londonu i da se bavi glumom i pisanjem drama. Benvolijo uskoro otkriva da je Romeo zaljubljen. Benvolio predlaže da navečer tajno pohode bal koji priređuju Cappuletijevi. Romeo i Giulietta. Dolazi do tučnjave i borbe mačevima. izbjegava društvo. DJELA: Shakespeareove drame ( njih 37 ) dijele se na kraljevske drame ili historije.Shakespeareu se zameće svaki trag do 1592. koja postaje sve masovnija i u koju se na kraju uključuju čak i sami glavari navedenih veronskih obitelji. Još neiskusna u ljubavi. a preko dana zatvara se u svoju zamračenu sobu. Kralj Lear. što je tome uzrok. koji upozorava obje obitelji da će ih drastično kazniti budu li se neredi ponovili. . gdje umire 1616. tragedije i romantične igre. Stari Montecchi i njegova supruga sretni su što u tučnjavi nije sudjelovao njihov sin Romeo. jer lijepa Rozalina ne mari za njega. uvjeravajući ga da će ondje među veronskim ljepoticama pronaći lijek svojoj bolesti. Romeova rođaka i najboljega prijatelja. Shakespeare je pisao i pjesme. Jedne tople srpanjske nedjelje gradom šeću Samson i Grgur Capuletijeve sluge u potrazi za kavgom. smjerno obećava ocu da će se nastojati svidjeti Parisu kada ga bude upoznala na plesu. Otelo. Trinaestogodišnja Giulietta prekrasna je djevojka puna života. Potkraj života vraća se u rodni Straford. Mletački trgovac. Ne samo zbog bala koji se treba održati već i zbog dolaska mladog grofa Parisa. Shakespeare postaje suvlasnikom poznatog kazališta ˛ The Globe˛. Shakespeare je pisao vrlo mnogo. Najpoznatije su: Hamlet. Romeo prihvaća prijateljev prijedlog. Stari Cappuleti izjavljuje da je Giulietta još premlada za udaju. koji je došao isprositi Cappuletijevu kći Giuliettu. Finacijski neovisan. bolno uzdiše. Sadržaj: U moćnim i uglednim obiteljima Capuleti i Montecchi zametnulo se žestoko neprijateljstvo koje se prenosilo s generacije na generaciju. od kojih su najznačajniji njegovi ljubavni Soneti. Da bi ga oraspoložio. ali nesretno. Za to vrijeme u domu Cappuletijevih uzbuđenje raste. No Romeovo ponašanje u posljednje vrijeme je čudno: noću luta šumom. Zabrinuti roditelji pokušavaju saznati od Benvolija. Iako ima čudan predosjećaj da će se dogoditi zlo. Idealna prilika ukaže se kada sretnu sluge iz suparničke obitelji Montecchi. a njegove drame su često izvođenje te stječe ugled najboljega engleskoga pisca komedija i tragedija. komedije. Borbu uspijeva prekinuti tek dolazak kneza Scale.

Dvoje zaljubljenih zaklinju se na vječnu ljubav i odlučuju se vjenčati. nećak gospođe Cappuleti. Romeo pobjeđuje svoga suparnika. Stari Cappuleti strašno je pogođen Tebaldovom smrti. kada je dadilja došla u Giuliettinu sobu kako bi je pripremila za vjenčanje. skrhanom bolom. pristaje ih tajno vjenčati. Fra Lovro. Giulietta odlazi fra Lovri koji smišlja opasan plan: Giulietta treba popiti tajanstveni napitak koji će na 42 sata zaustaviti njezino disanje pa će svi pomisliti da je mrtva. koji ga ne želi . moći će se oboje vratiti u Veronu. no pismonoša ne uspijeva stići do Mantove. Ipak. Ali sudbina stavlja novu prepreku. Ne nalazeći od nikoga razumijevanje i pomoći. a knez je potjerao Romea iz grada. a kada fra Lovro objavi da su vjenčani. U borbi na život i smrt. Bila je to ljubav na prvi pogled. Kroz to vrijeme fratar će poslati glasnika po Romea. koji se netom tajno vjenčao s Giulietom. Izvan sebe od boli. Giulietta s uzbuđenjem iščekuje svoju prvu bračnu noć kad stiže dadilja s lošim vijestima: njezin rođak Tebaldo je mrtav. ali ne i zatomiti njegovu želju za osvetom. Romeo kupuje otrov i juri u Veronu. ztaiće svoje prijatelje Mercuzija i Benvolija u svađi sa Tebaldom. Tebaldo probode Mercuzija.No te noći Giulietta susreće Romjea i u hipu Paris i Rozalinda bivaju zaboravljeni. nadajući se da bi njihovo vjenčanje moglo prekinuti krvave sukobe između njihovih obitelji. koji se sklonio u Mantovu. prepozna maskiranog Romea i hoće se odmah s njim obračunati. a još više patnjom svoje miljenice Giuliette. Giulietti. Fra Lovro šalje Romeu poruku. Stoga odlučuje da je najbolje odmah sve pripremiti za Giuliettino vjenčanje s grofom Parisom. vidi njezino beživotno tijelo i u kući Cappuletijevih zavlada duboka tuga. zabrinut je zbog njihove nagle i strasne ljubavi. Giulietta ispija napitak. Stari ga Cappuleti uspijeva nekako smiriti. Prije negoli ih Romeo uspijeva rastaviti. koji je došao osvetiti se. Vatreni Mercuzio prihvaća Tebaldov izazov. franjevački redovnik. Izjavljuje da Cappuletijeve voli jednako kao svoju obitelj. Romeo će je odvesti sa sobom. Romeov sluga Baltazar prvi stiže do njega i priopći mu da je Giulietta mrtva. Romeo nasrće na Tebalda. što naljuti starog Cappuletija. Romeo se nađe u vrtu ispod Giuliettina prozora. Ispunjen osjećajem krivnje i nabujale mržnje zbog stradalog prijatelja. Problemi nastaju kada Tebaldo. Romeo. Romeo mora u progonstvo. Zbog Tebaldovog ubojstva. Potom će se Romeo i Lovro sakriti u grobnicu i pričekati dok se Giulietta ne probudi. Svi su iznenađeni Romeovim ponašanjem. dadilja otkriva da se Romeo sakrio u ćeliji kod fra Lovre. no Romeo ne prihvaća borbu. No Giulietta se odbija udati za Parisa. Idućeg jutra. Pred grobnicom nalazi žalosnog Parisa. Nakon bala. Tebaldo naziva Romea huljom i izaziva ga na dvoboj.

Romeo.10. Tema djela: Tema ove tragedije je velika ljubav Romea i Giuliette.2007. Dolazi do borbe u kojoj Romeo ubija Parisa. Kada je stgao našao je Parisa i Romea mrtve. Posljednja Parisova želja bila je da bude pokopan uz Giuliettu. Fra Lovro požurio je u grobnicu kako bi bio ondje kada se Giulietta probudi. čije su obitelji u svađi. osjećaji su mu najvažniji i ne obazire se na realan svijet koji ga okružuje. Tebaldo. Giulietta Cappuleti. u 21:04 • 31 Komentara • Print • # VII. ta zaluđenost i nedostatak zdravog razuma tjeraju ga da počini ubojstvo . Likovi:Likovi ove tragedije su: Romeo Montecchi. ne želi izaći iz grobnice. Vrijeme radnje: Vrijeme radnje je početak 16. Tragična smrt Romea i Giuliette ujedinila je njihove obitelji i prekinula dugogodišnju mržnju. Romeo je pomalo sanjar. Kada otkrije da je Romeo mrtav. Romeo Montecchi: pametan je i simpatičan mladić pun plemenitih vrlina. Radnja se odvija tokom pet dana.prpoustiti do tijela voljene. fra Lovro. Benvolio. gospodin i gospođa Montecchi. Mjesto Mjesto radnje je talijanski grad radnje: Verona. Mercuzio.RAZRED LEKTIRA . ispija otrov i umire. st. Kada ugleda svoju voljenu Giuliettu. Nju će otkriti tek kada upozna Giuliettu. Uzima Romeov bodež i ubija se. što mu Romeo i obeća. 10. No to i nije prava ljubav. Na početku Romeo je zaljubljn u lijepu Rozalinu koja ne mari za njega. gospodin i gospođa Cappuleti. misleći da je mrtva. Uskoro napitak prestaje djelovati i Giulietta se budi. Kada upozna Giuliettu potpuno je zaluđen njome. Giuliettina dadilja i sluge.

Princ jednoga dana odluči otputovati.de Saint Exupery . Pisac nam u ovoj pripovijetki dočarava stvaran svijet i želi da ljudi budu što sličniji Malom Princu. Njoj povjeruje svoje probleme. Crvena ruža je za njega bila sve. u Afriku. Zemlja ljudi.10. zauzeti svojim poslom i nisu imali vremena ni za što drugo. Svi oni su bili veoma čudni.2007. Ona mu je bila jedino društvo. Ovdje prevladavaju osjećaji. Mali Princ i pisac su se upoznavali. Princa kod tih likova zapanjuje besmislenost. Tamo vlada duhovna pustinja. Pričao je o tome kako je susreo veoma čudne ljude. Nikada ju ne bi mogao ostaviti da se sama bori za život sa četiri trna. Zaljeva ju svaki dan i s njom razgovara. Mjesto radnje: Radnja se odvija u svemiru na malim planetama i na Zemlji u Africi. Svi oni čudni stanovnici malih planeta su osobe modernog čovjeka. napisao je neveliko ali značajno djelo – Mali Princ.Mali Princ Pisac: Antonie de Saint Exupéry (1910 – 1944) francuski pisac. prijateljstvo i ljubav vrijednosti bez kojih čovjek ne može živjeti. Vodio je brigu o njoj. Mali Princ je spoznao da su rad. također malih. Tvrđava. On je bio jako usamljen na planeti. Antonie de Saint Exupéry je bio vojni pilot i sudjelovao je u II svjetskom ratu u kojem je i poginuo. pustinji Sahari. planeta na kojemu su živjeli raznoliki ljudi. Mali Princ mu je pričao o svojoj planeti i crvenoj ruži. Na kraju je stigao na Zemlju. silna uobraženost i samoživost.10. . Ima osjećaja i ljubavi prema svakome. Hodao je pustinjom i naišao na osamljenog čovjeka . no Mali Princ je čvrsto odlučio i vratio se na svoju planetu. Prolazio je kraj mnogih. Sadržaj: Mali Princ je živio na svojem malom planetu pod imenom B-612. LICA:Mali Princ je glavni lik u ovoj pripovjetci. Pisac ga je tražio da ne odlazi. Princ je shvatio da je povrijedio crvenu ružu i odlučio se vratiti na svoju planetu. Pisac je imao kvar na motoru aviona.pisca. sa crvenom ružom. u 20:59 • 1 Komentara • Print • # A. besciljnost i beskorisnost njihova rada. Noćni let. Napisao je i romane Pošta za jug. Osim što je bio pisac. Ratni pilot. On je osamljen. Bez svoje crvene ruže ne bi mogao živjeti. Pisac je pisao ovo djelo u prvom licu. te potpuno odsustvo ljubavi i razumijevanja prema poslovima što ih obavljaju.

dok je Istra bila pod talijanskom radnje: vlašću. Drugoj skupini pripadaju gradski romani u kojima je pokušao kritički prikazati zagrebačko građansko društvo (Olga i Lina. 10. groblje. Godine 1883. u 20:54 • 8 Komentara • Print • # E.Začuđeni svatovi Bilješke o piscu:Eugen Kumičić rođen je 11.Kumičić . svibnja 1904. Martinova kuća. Mjesto radnje: Lučica. Studirao je filozofiju u Beču. kakvi zbilja jesu. Prvu skupinu sačinjavaju istarsko-primorski romani (Jelkin bosiljak. Preko mora. Salettijev posjed. godine u Zagrebu. Ostala djela su romani i pripovijetke: Neobični ljudi. Primorci. pomorce i seljake. Trećoj skupini pripadaju povijesni romani (Urota Zrinsko-Frankopanska i Kraljica Lepa).10. u prvom redu ribare. Tema: Sukobi između bogatih stranaca koji moralno i materijalno upropašćuju selo i siromašne istarske ribare koji se bore za svoje poštenje i opstanak. Obiteljska tajna i Petar Zrinski. Teodora. načelnikova kuća. Bogati stranci uzimali su sve siromašnim seljacima i . Sadrišće. a umro je 13. Nadam se da su druge knjige slične ovoj. Šabarićeva kuća. stupovi. povukao se iz službe i posvetio književnom i političkom radu. Pobijeljeni grobovi te drame Sestre. Gospođa Sabina i drugi). Pripovijetka me se jako dojmila jer opisuje ljude. Stipina kuća.Dojam: Ova pripovijetka me potiče na razmišljanje o ljudima i o samom sebi. u Brseču. Više puta je bio zastupnik u Hrvatskom saboru. siječnja 1850.2007. Začuđeni svatovi i drugi) u kojima na romantičan način opisuje istarske ljude. Vrijeme Prošlost. Sirota. Njegovi romani dijele su u tri skupine. crkva. carska cesta. Osnovna misao:Djelo govori o otimanju hrvatske obale i tlačenju hrvatskog puka u prošlosti. o ponašanju prema drugima.

Alfredo idući kući nailazi na Antonija i napada ga. a ona je pristala. Njezin otac Marino ne zna za tu vezu. Zaplet . Svakoj sili dođe kraj. Nakon što je Antonio osramotio Alfreda i spasio Mariju. gdje i umire znajući da je ubio svoga brata i oca. Alfredo naručuje njegovo ubojstvo. a kasnije saznaje da su zapravo bili braća. Nakon nekog vremena zaprosio ju je.Antonio ubija Marina Salettija i sam umire Kratki sadržaj: Lučica je bio miran primorski gradić sve dok se nije desio brodolom u Sadrišću.Alfredo Saletti i Mato Bartolić se zaljubljuju u Mariju Vrhunac Antonio ubija Alfreda Rasplet Mato i Marija se vjenčaju Završetak . želeći pobjeći od samoga sebe.ribarima. a na kraju oni kobno završavaju shvaćajući da nitko ne može dugo držati hrvate u šaci. Prepričana epizoda: Dok je trajao tajni sastanak Elvire i Marka Antonio je čuvao stražu. Antonio ubija Alfreda u samoobrani. Njegova kći Marija njegovala je Matu. Antonio prenosi njihova pisma. sam u nju pada. U strahu odlazi kod prijatelja Jose i njegovog oca Martina te im . Problematika koja se obrađuje u djelu: Odnos tuđinaca koji su na vlasti i domaćeg stanovništva koje je potlačeno. Mato se oporavio i zaljubio u Mariju. Kompozicija djela: Uvod Brodolom kod Lučice. Tko pod drugim jamu kopa. Odnijeli su ga u kuću ribara Šabarića. Alfredovom sestrom. Tada je udarcem u glavu ozlijeđen Mato. Jednom. Antonio ga ubija nožem i bježi. Nakon Marijinog i Matinog vjenčanja Antonio se. Marijin brat Marko tajno se sastaje s Elvirom. i Antonio ubija i njega u samoobrani. skriva kod groblja. Mato nije znao da je bogatašev sin Alfredo Saletti također zaljubljen u Mariju i da je stalno salijeće i napastuje. dok je tako nosio pismo Elviri nalazi ga njezin otac.

Marija ŠabarićMlada djevojka vitkog i punog tijela. Analiza likova: Antonio Marola Mladić niska stasa. Duboke i crne obrve krasile su joj lice. Bio je siromašni ribar: "Odijelo Antonijevo je poderano.kaže što se dogodilo. Njezina glatko počešljana kosa podavaše čednu i nježnu dražest smrknutom joj čelu. Imala je male. Od njih saznaje da mu je Alfredo Saletti brat po ocu. "… bijaše Marija najdivnija tačka. za njih bi skočio i u pakao. bljesak sreće na prekrasnom joj licu. gipko i slikovito tijelo. Alfredo ga je zbog toga mrzio. Bio je veoma izdržljiv: "Ljuta je zima. Imao je jake ruke i široka prsa." Vrlo je požrtovan. Cijela Lučica je za njega mislila da je nahod. Marino Saletti ga napada i Antonio ubija i njega. Njezino rascvjetano. snježna put i sjajna kosa. bujne joj grudi i sav onaj nježni sklad čarobnih uda. Marku je pomagao prenoseći njegova pisma Elviri. Mariju je više puta spasio od napasnika Alfreda Salettija. gdjegdje krpa na krpi". Antonio kasnije ubija Alfreda u samoobrani. Kasnije se saznaje da mu je otac Marino Saletti. Najviše je volio Mariju i Marka. Skrivajući se na groblju umro je od hladnoće. sve to bijaše tako milo. jer mu jedna nogavica od hlača tija do koljena zavrnuta. Bilo bi dana da ništa ne kaže ili da ode i ne vrati se nekoliko dana. Povučen je i čudan. Na njega je pazila obitelj Šabarić primivši ga kao člana obitelji. bjeloputne i oble noge. no on kao da je ne osjeća. Bila je snježne puti." . a majka Marica Kozulić. zdravo i puno života i tako dražesno.

Branka je “probudila Jalševo iz zimskog sna”. Doba od 1865. načelnica i grof Belizar. Studirao je u Zagrebu. i umro 1881. Branka joj je govorila o tome kako želi postati učiteljicom. župnik. Ona je bila tvrdoglava. Marić se je zbog toga svim silama trudio da Branka nigdje ne pronađe posao. Njezina baka ju je odgojila. Ovaj roman govori o teškom životu jedne zagrebačke djevojke koja . Brankina najbolja prijateljica je bila Hermina kojoj govori svoje probleme.2007. 10. Antonio bi za Mariju skočio u pakao. Njezinu molbu nisu nigdje prihvatili.Dok je Mato ležao ranjen.Šenoa . Branka je odbila gospodina Marića. Između grofa i Branke se stvarala ljubav. novinarstvo. osjećajna. Branka. August Šenoa je pisao poeziju. godine naziva se Šenoinim dobom jer ga je Šenoa obilježio značajnom djelatnosti u hrvatskoj kulturi. načelnika. lijepa i pametna djevojka. godine. U početku joj je bilo teško. ona se udala za Matu Bartolića. imala je puno neprijatelja koji su se protivili mladim ilircima. Objavio je feljtone pod nazivom Zagrebulje i komediju Ljubica. Objavio je novinarske tekstove i pjesme u “Pozoru” i “Naše gore list”. Seljačka buna. Na putu do nje uvijek bi mu se ispriječio Antonio što je jednoga dana završilo Alfredovom pogibijom. Kasnije se on zaljubio u nju. Beču i Pragu. te su je htjeli što prije svrgnuti. Kad su prošle Marijine nevolje sa Alfredom. Tako je Branka odlučila udati se za grofa i postala groficom. Alfredo je također bio zaljubljen u Mariju. do 1881. Tako je grof Belizar na njegovoj zabavi u gradu zaprosio Branku. Ali je Herminin otac čuvši to odmah poglavarima objasnio kako je Branka djevojka koja ima talenta te je ona dobila posao u Jalševu. dramu. Sutradan ju je savjetovao župnik. kritiku. Prijan Lovro i Prosjak Luka. umišljenoga gospodina koji je poznavao poglavare u gradu. dobar starac. Sadržaj:Branka je još kao dijete doživjela tragične događaje. koji ju je zaprosio. Njegova poznata djela su Zlatarevo zlato. ona je pazila na njega.Branka Pisac:August Šenoa rođen je u Zagrebu 1838. Ali ipak su ju podržavali dobri ljudi. Otac je pretukao majku na smrt te je on sam poslije poginuo u ratu. Ona nije odgovorila. u 20:47 • 4 Komentara • Print • # A. prozu.10. da slijedi srce. Čuvaj se senjske ruke.

kada se počinje buditi Hrvatska. Vrijeme radnje:Sve se zbiva za vrijeme Hrvatskog narodnog preporoda (ilirskog pokreta).Divlji konj Biljeske o piscu: Bozidar Prosenjak roden je 1948. djeluje kao slobodni stvaralac. Naučila je djecu osnove za život. 10. objavio je zbirku pjesama I kratkih proza za djecu pod nazivom « A ».2007. Tamo je zapoceo svoje skolovanje..Prosenjak . Prozne. Tamo joj je bilo teško jer su joj se neki ljudi protivili. antologije i skolske udzbenike. središtu hrvatske kulture. Radio je kao novinar u Narodnom sveucilištu u Velikoj Gorici . ?lan je DHK. Tako i Branka uvijek ima nade i svojim znanjem doprinosi narodu. Sretno djetinjstvo proveo je u Podravskom seocetu Kuzmincu. Tema: Zivot Divljeg Konja i problemi s kojima se susrece u životu.10. u 20:36 • 2 Komentara • Print • # B. te u Jalševu. Ona je htjela postati učiteljicom.Parizu I Zagrebu .Od godine 1984. Zapažen književni uspjeh zabilježio je romanom «Divlji konj» za koji je 1989.RAZRED LEKTIRE 10. Na kraju ona ipak pristaje postati groficom. U međuvremenu se i stvara ljubav između nje i grofa Belizara. Tako je dobila posao u Jalševu. godine primio nagrade «Ivana Brli? Mažurani?» I «Grigor vitez ». u 20:42 • 5 Komentara • Print • # VI. pjesnicke i dramske priloge objavljuju u dnevnom I periodicnom tisku. gorskom selu koje je kulturno siromašno. na radiju i televiziji. govori kako smo svi mi dužni domovini za njezin napredak.te pokrenuo i uredivao biblioteku « Albatros « u velikogorickom Centru za kulturu .želi nešto učiniti za domovinu. a nastavio ga zatim u Koprivnici . Radovi su mu uvršteni u zbornike. godine u Koprivnici. Ona se ne obazire na njih i napreduje. . Mjesto radnje:Radnja se odvija u Zagrebu.gdje je diplomirao romanistiku na Filozofskom fakultetu. Godine 1980.10.2007. Dojam: Ovaj roman budi u meni osjećaje prema domovini. Sura?uje u ?asopisima za djecu.

Nera. " b) psiholoska karakterizacija: cvrsta volja. cvrsti misici. . ali odlazi na gospodarevo imanje. krvav. Ceza. Fabularni tijek i dijelovi kompozicije:Uvod: Zdrijebe Divlji konj zivi u stadu. ". Analiza Divlji gl. krvav. spontan" c) socioloska karakterizacija: slobodan konj. Zaplet: Divlji konj uskoro postaje predvodnik stada. ". iskren. Vrijeme treba uvijek biti nepovjerljiv. "Bio sam razdragan. "Misici su mi postali kvrdi kao kamen. "Pokunjio sam se od sramote. Upozanaje svog oca koji uskoro pogine u borbi s vukovima. ponosan. ali ona dobije zdrijebe sa Sarcem. Kasnije se zaljubi u Zvijezdu. "Osjecao sam se ponosnim i bogatim. radnje: kod gospodara. kasnije dresiran. Vulkan. pokunjen. ". . Bijelac. zapjenjen. ". likova: Konj: a) vanjski opis: Blistava dlaka. "Silno sam se rasuzio zbog oca. prasnjav. radnje: Neodredeno. Vihor. razdragan. d) eticka karakterizacija: tuzan. spontan. ". "Volja mi je postala cvrsta kao da je od kamena.Ideja: Ne Mjesto Divljina. Hipodrom. "Sav zapjenjen. prasnjav. Tamo se zaljubi u Neru.". Gospodar. "Da. "Dlaka mi je blistala. zarobljen u rudniku. " Sporedni likovi: Zvijezda. Podzemlje. Sarac. iskren. ja jesam borac. posramljen. . borac.

Rano saznaje istinu o . nagrađene radio igre za djecu. Ona je zbog toga pobjegla.tata Pisac: Stjepan Tomaš rođen je 2. Njegov prvi roman za djecu " Moljac i noćni čuvar " napisan je 1982. Objavio je nekoliko romana i zbirki pripovjedaka za odrasle.10. Zavrsetak: To su nastavili i njihovi potomci. a Filozofski fakultet u Zagrebu. 1947. Sadrzaj vrhunca i raspleta: Divlji Konji još uvijek nije vjerovao gospodaru pa je pobjegao. konjokradice ga uhvate i on zavrsi u rudniku. Živi i radi u Osijeku. Jednog dana su konji uspjeli pobjeci iz rudnika. Nakon nekog vremena se ipak vratila. Vrijeme radnje: Školski ljetni praznici Mjesto radnje: Izmišljeni gradić Medarevac u blizini Osijeka. konacno. u 20:32 • 28 Komentara • Print • # S. Divlji konj je doživio duboku starost i. On je mislio da je zdrijebe tude i priznao je Zvijezdi da je podzemlju bio zaljubljen u Neru. Gimnaziju je završio u Našicama. Poceli su vjezbati plesati i osvojili su mnoga prva mjesta.Dobar dan. Divlji konj umire. Uskoro uspije pobjeci. " Dobar dan tata " drugi je Tomašev roman namijenjen djeci. godine. umro. On je mislio da je zdrijebe tude i priznao je Zvijezdi da je podzemlju bio zaljubljen u Neru. a gospodar je došao po njih i sve ih odveo na imanje gdje je Divljeg konja cekala Zvijezda s njihovim zdrijebetom. Odveli su ga u podzemne rudnike da vuce rude. a dio radnje odvija se u Stipanovcu i Osijeku. Likovi: Dragutin Vincetić glavni je lik romana. a napisan je na osnovu istoimene. Tamo srece Neru i sve joj oprosti. godine dobio je republjčku nagradu " Grigor Vitez ". Uhvatile su ga konjokradice. 10. Na imanju su vjezbali plesati i osvajali su prva mjesta.2007. 1987.Tomaš . 01. godine u Novoj Bukovici kod Slatine. Ona je zbog toga pobjegla. Rasplet: Na imanju ga do?eka Nera s njihovim zdrijebetom. Nakon nekog vremena se ipak vratila. a to su nastavili i njihovi potomci.Vrhunac: Divlji konj bjezi s imanja. Sreo je Neru i sve joj oprostio. te omladinski roman " Građani u prvom koljenu ".

ona kao prava majka sve oprašta i nastavlja graditi odnose međusobnog povjerenja i razumijevanja. Nekoliko godina kasnije kad ga je počeo posječivati djed to jest majčin otac Draguti je konačno otkrio tajnu svog porijekla. Takav stav dovodi do za nju sretnog završetka. a ona ga dočekuje raširenih ruku. U tim je trenucima bio prilično grub. no predstavlja ga kao sina svoje sestre. Razveselio sam se kad se je Dragutin vratio pomajci Elviri. No ubrzo stiže prvo veliko razčarenje. Silno je želio upoznati roditelje. Dopisuje se s majkom koja živi u Njemačkoj i ona ga poziva da provedu ljeto zajedno u Splitu. Iako duboko povrijeđena. pa možemo reći da je prerano odrastao. Pouka: U nastojanju da ostvarimo životnu sreću i zadovoljstvo valja uvijek odabrati put ljubavi iskrenosti i poštenja. to jest povratka Dragutina. 10. Ona ga upoznaje sa svojim prijateljem.2007. Otac ne želi zbog njega dovesti u pitanje odnose u svojoj obitelji i razočarani dječak odluči prikloniti se majci.10. Kratak sadržaj: Već sa desetak godina Dragutin saznaje istinu o njegovom porijeklu. Nakon velike svađe s pomajkom Elvirom dječak odlazi u Split i sastaje se spravom majkom. Zaoštreni odnos sa pomajkom Elvirom sve se više produbljuje.svom porijeklu. Kad Dragutin sazna istinu odnosi među njima se mijenjaju. Od tada njegov se odnos prema pomajci Elviri počinje mijenjati. puna ljubavi i razumijevanja. a i sam je toga bio svjestan. Jedini lijepi trenutci bili su susreti sa prijateljem Pajom i djevojčicom Belindom u koju je Dragutin bio zaljubljen. Tema: Problem usvojenog djeteta koji se za rana suočava sa tom spoznajom injegovo nastojanje da sazna svoje porijeklo. Rastužilo me kad je Dragutin odgurnuo pomajku Elviru i otišao u Split. ali samo zbog promjene dječakovog odnosa prema pomajci. Svojoj pomajci Elviri isprva taji posjete ocu no kasnije ih priznaje. u 20:26 • 2 Komentara • Print • # . Na kraju se ipak bude pravi osječaji prema pomajci Elviri i on joj se vraća. Pomajka Elvira dugo pokušava kriti Dragutinu njegovo porijeklo i to sve zbog straha da ga ne izgubi. Pomno promišlja sve svoje odluke. Pati za roditeljima i nikako ne može dokučiti zašto su ga ostavili. Razočarani dječak vraća se pomajci Elviri.

odlučan i ustrajan u borbi za slobodu i očuvanje svog ognjišta. strastven i odlučan. godine postao je omiški knez. Omiša. Radio je kao korektor. Piše i romane. Dobra je majka i odana žena. Objavio je više zbirki pjesama. Pouka: Treba biti hrabar. te se ističe kao srčan. "Otimam". godine Nagradu "Grigor Vitez". U romanu pisac je opisuje kao Malduhovu ženu. a studirao je na filozofskom fakultetu u Zagrebu. Uz pomoć carskog namjesnika Rugerija ishodio je pravo na navedenu zemlju. a poznatije su mu: "Dijete s brkovima priča".Omiški gusari Pisac: Alojz Majetić rođen je u Rijeci 30.A. i godine. Već kao dječak bio je srčan.1938. Poznat je i kao autor radijskih i filmskih scenarija. Krase je odanost.08. Za razliku od oca i brata Dominika ne podnosi ubijanje. a za povijesni roman "Omiški gusari" dobio je 1981. Srednju školu završio je u Delnicama. podvale i surovost. protiv jačih neprijatelja. Tema: Borba plemena Kačića. Vrijeme Mjesto radnje: Razdoblje radnje: Split. Ima veliku duhovnu i fizičku snagu. ljubav i razumijevanje. posebno odan ideji borbe protiv Mlečana.Majetić . i 1226. Bojeći se odmazde močnijeg neprijatelja Kačići skloniše u Split malog Malduha od kojeg je knez Nikola puno . 1221. U borbi za očuvanje svoje zemlje razljučeni Kačići predvođeni knezom Nikolam ubiše gramzivog nadbiskupa. te izmeđe 1180. a uređivao je časopise "Paradoks" i "Kerempuh". Marija Pulsnikova nije povijesna ličnost. no ova je pripadala omiškom plemenu Kačića. "Kako uspjeti u životu". pravedan. novinar i urednik. za očuvanje svoje djedovine i slobode. "Zapovijedni način". Kratak sadržaj: Pohlepan splitski nadbiskup Rajneri nastoji nizom spletki prisvojiti za splitsku crkvu zemlju u selu Srinjinama podno Mosora. Zbog izvanrednog pamčenja bio je živa pomorska karta i u tri je godine upoznao obje obale Jadrana. okolica Splita Likovi: Malduh Kačić glavni lik romana ujedno je i povijesna ličnost. Priredio je Antologiju hrvatskog humora u šest knjiga. neustrašiv i mudar vođa.

Kaznena bizantska ekspedicija bila je potučena do nogu i doživjela je veliku sramotu. godine nisu potpisali mir s papom. te otme Dominika kako bi napravili zamjenu zarobljenika. Oženili su se i ona mu rodi sina Osora. Odrastao Malduh uzaludno traži Mariju i u toj potrazi dolazi blizu Venecije gdje biva uhvaćen i bačen na galiju kao veslač. Malduha su uhvatili i bacili u tamnicu. očeva sestra koja je nakon majčine smrti brinula o Mariji. U gužvi u luci Malduh je izrazio Mariji želju da je jednog dana uzme za ženu. Omiška flota zadaje teške udarce neprijatelju sve dok 1226.očekivao. Na galiji je i Dominik poznat kao posebno okrutan gonič veslača. 10. zarobili bacili tamnicu. U zamjenu za slobodu Dominik otkrije mjesto gdj se nalazi Marija. brat Dominik i pohlepni nadbiskupov sluga Mačica odlaze u Ravenu po opljačkano blago koje je tamo skrio pokojni nadbiskup. U jednoj od borbi ponovo biva zarobljen Dominik. Nakon šest godina traganja Malduh je konačno našao voljenu Mariju. Knez Nikola odluči spasiti Malduha. Njeni otac Petar i brat Dominik bili su probizantinci i veliki neprijatelji Kačića. Marija je odmah pristala. Malduh mu poklanja život. U međuvremenu Marija sazna da je Jurislava očeva ljubavnica a ne sestra i ova joj pomogne doći do voljenog Malduha prije razmjene. pa gradi flotu i uspješno se bori protiv Mlečana. U napadu Omišana na galiju oslobođen je Malduh. Malduh se ubrzo zagledao i zaljubio u plemkinju Mariju Plusnik. Pokazao je pritom odlučnost pravog muškarca. Ne uspijeva u svojoj nakani. Malduh je ponovo na moru i planira stvoriti savez gradova koji će se onda lakše oduprijeti Veneciji. a otac i Jurislava odvedoše Mariju u samostan. U gradu. Održao je obečanje i između Dominika i Malduha razvilo se čak i neko pritajeno prijateljstvo. a Malduhu se gubi svaki trag. a zarobljen Dominik. Rastužilo Uzbudilo me me kad kad su su kažnjenicima Malduha odsijecali i ruke u ili noge. u 20:21 • 33 Komentara • Print • # .2007. Marijin otac Petar.10. no ovaj za uzvrat mora potopiti onoliko brodova koliko ih je potopio brod na kojem je služio. Mladić se vraća kući. Razveselilo me kad je Malduh našao Mariju. no te je riječi čula Jurislava.

Nakon nekoliko mjeseci Borek umire. Neke male važnosti.Kada je bila gotova školska godina Kačkica i Milka otišli su u Zagorje U Zagorju su bili dva mjeseca . a onda je preminula To je jako pogodilo njezinu obitelj Tetek je počeo piti Kačkica i Milka bile su jako tužne Pali su u krizu i nisu imali što jesti .D. Pepica. itd. Najviše mi se svidjelo kada je u Kačkičin život došla Milka. koja joj je jako pomogla.Matković . radnje: Kuća. Kratki sadržaj: Dolazak Milke Rađenje prvoga sina Boreka . Dječje knjige: Neobična ulica.Stigla je nova pomoćnica. Zagrebačka priča.B. Persida. a nije mi se svidjelo kada su Kačkičini roditelji i brat umrli. Zagorje.Oni su si našli novi dom u podrumu jedne kuće Tatek je preminuo Dojam o djelu:Ovaj roman mi se jako svidio. Milka. a za to okrivljuju Milku .Kada su htjeli ući u kuću vidjeli su da brave na vratima nisu iste Sve njihove stvari Persida je izbacila na ulicu . pradjed.Tatek je počeo nakit i druge vrijedne stvari mijenjati za novac Tako su živjeli neko vrijeme . tatek. bolnica zima mamica Sporedni likovi: Borek. učiteljica.Nekoliko dan bila je u bolnici. malo je tužan jer stalno netko umire. Umrla je u Zagrebu 1993. u Zagrebu. radnje: Ljeto. Berti. Priče iz Dubrave. a Kačkica nije bila zadovljna sa njom Milka se vratila Svi žive sretno Majka se razboljela i odveli su je u bolnicu . ulica.Jednog dan došlo im je pismo da su tateka odvezli u bolnicu i da je Persida kupila njihovu kuću na dražbi Oni su se vratili u Zagreb . . Mjesto Vrijeme Glavni likovi: Kačkica. godine.Zagrebačka priča Bilješke o piscu:Blanka Dovjak Matković rođena je 1920.

Pazinu . Providur se je uplašio .jer je ugledao stog sijena uz doščaru . SADRŽAJ: Bilo je to davno dok su providur Barbaianka .zlatokrila i Medvjed Brundo .Govori i članci i Čitajući Kranjčevića.Legende o drugu Titu.iz močvare i nad usjevima .god.Knjigu pjesama . Napisao je gotovo čitavu biblioteku knjiga u kojoj su zastupljeni mnogi radovi književnosti :pjesme . Bio je vruć ljetni dan.Napisao je i veći niz pripovijedaka i priča :Krvava košulja . Mrtvo ostrvo . U njegovim književnim djelima najznačajnije mjesto zauzima poezija.Eseji i članci . Priče sa otoka i sa planine .te je objavio nekoliko knjiga sa toga područja : Na vrhu jezika i pera .Dedek Kajbumšar… Nazor se je bavio i problemima književne teorije i drugim pitanjima .stare istarske balade .eseji .Zadru .god. Niz godina je bio i upravitelj omladinskih domova u Crikvenici i Zagrebu. Na svom rodnom otoku proveo je djetinjstvo . Magarac je poskočio . Nazor rođen je 1876.2007.govori … V. a onda se je opet vratio u Zagreb i nastavio svoj raznovrsni književni rad.Hrvatski kraljevi .Lirika .Pjesme o bratu gavran i seki siromaštini .Nove pjesme .Veli Jože . u 20:14 • 66 Komentara • Print • # V.putopisi .Šarko .10. Od epskih spjevova najpoznatiji su : Živana .gdje je rastao lijepi cer.Veli Jože Bilješke o piscu : Vladimir Nazor je jedan od naših najznačajnijih pisaca.Pjesme partizanske . Providur je jahao na magarcu.članci .Priče iz djetinjstva.pripovijetke .Utva . Barbabianka je rekao da će ga ovaj cer grijati ove zime u Kopru. Poslije umirovljenja neko je vrijeme živio na svojem rodnom otoku Braču.Mrtvo more .nečije snažne ruke pograbile su magarca i bacile ga u krošnju cera.Deseterci .Istarski gradovi . Studirao je prirodne nauke u Grazu i Zagrebu.romani .10.ali šjor Zvane je umirio diva. Kada je počeo označavati cer . Div je ponio providura u grad gdje su ulice vrvjele naoružanim ljudima . Kao profesor službovao je u srednjim školama u Splitu . u Pastirama na otoku Braču.Pjesme u šikari .Kastru i Sušaku.Oni su .Nazor . dnevnici .Istarske priče . Pokraj mrtvog magarca stajao je kmet Jože i mrko gledao u providura.šjor Zvane i kapetan motovunske šume išli po Istri i označavali vapnom cerove koje će obraditi i prevesti u Mletke.Istarski bolovi . Objavio je oko dvadeset zbirki poezija :Slavonske legende .Gospa od snijega .a gimnaziju je završio u Splitu.Nove priče . Vladimir Nazor je umro u Zagrebu 1949.

pa su svi zajedno krenuli u gore između Pazina i Motovuna.Kada su je počeli obrađivati vidjeli su da je nečija veća i bolja . Iz Kopra je Jože otplovio s providurom u Mletke.ali divovi se nisu pristali vratiti jer su željeli biti sami svoji gospodari. Nastanili su se na brdu gdje su nekada živjeli psoglavci.prstenjem i lancima.te krenuše prema Psoglavčevu brdu. Jedne noći Jože je uhvatio nekoliko građana kako traže zlato. Radnici su morali sve nositi u grad divovima.ali vjetar utihnu i iz trupa broda pojave se vesla.zveketi lanaca . Providur je rekao da će Jože za Uskrs otići u Kopar .vinogradi i vrtovi.a oni se zakunu na knjigu ugovora da će poštivati tuđe. Sakupila se je velika vojska i dva viteza .psovke . Plemići i glavari iz grada sastaše se da vijećaju što učiniti sa kmetovima. Jože je izašao na kopno toga jutra. Dugo su razgovarali .a potom i pjesma. Žetva je bila bogata. Providur je sa ostalim vijećnicima rješavao što će sa Jožom. On im je rekao da će ga dobiti . Jože se čudio tko to maše motkama. Vitezovi sa vojskom krenuše na divove .pa im je rekao da se sami brinu za sebe. građani su kopali noću po svim stranama brda . Kmetovi : Marko i Liberat htjeli su .ali da ga moraju zaraditi.on je zapalio grad i pobjegao Ciretti. Kada su se vratili u gradove . Divove su nagradili zlatnim dukatima . ali većina je bila za to da on ode.a građani da ih se privoli i da im se obrađivati zemlja.a valovi odnesu brod na pučinu. Počela je velika oluja i valovi su nosili brod prema obali. On se je sprijateljio sa divovima. Plovili su na jedra . Kada su se divovi posvađali i htjeli ubiti Jožu . Tako su nastale velike svađe između njih.a iz otvora pojavi se velika glava. Iz utrobe broda čulo se je zviždanje bičeva .Jože je bio zadovoljan svojim životom. Odlučili su razgovarati sa divovima. Išao je Istrom i sakupljao divove kmetove.građani i plemići su tražili dio zlata. Div podigne poklopac na palubi .odlučili da više neće hraniti Jožu.a do tada će ga hraniti kao i do sada. Taj čovjek zvao se je Ilija i bio je jedan od galiota. Građani se vratiše u svoje gradove . Motovunjani su vječali.ali ih oni pometaše cerovima. Plemići su bili za to da ih se ubije . U početku su bili zadovoljni što imaju svoj komadić zemlje . Ciretta je krenuo na razgovor sa divovima. Civetta više nije htio biti njihov glavar .a na Štriginoj glavi ostalo je samo kamerlengo Ciretta. On je Joži ispričao sve o životu na galiji i rekao je Joži da će i on postati rob. Civetta podijeli zemlju među divovima .a uz njih građani .pa je onda nastala svađa među njima. Bez kmetova opustješe polja . On ga je sakrio. Ljudi su ih se bojali i svašta su govorili o njima. Budući da nisu mogli osvojiti Psoglavćevo brdo . Proto i još neki tražili su da Jože ostane u Motovunu jer im mnogo vrijedi.ali ništa nisu našli. U blizini obale Joža skoči u vodu . Oni su ga izabrali za svoga glavara i obećali su da će ga slušati. Došao je Uskrs . Govorili su da je sve to zlato nekada pripadalo njihovim pradjedovima. Oni su pristali da rade sa Jožom.

divovi . oj beli tići. puno mašte.ali im Joža nije dao.šjor Zvane . Poletite k jugu. nesloga i svađa među divovima Rasplet-povratak Tema:Sloboda divova i u ropstvi.ali on putem nestade. ter pozdravte moju majku! More.vjerni .providur Barbarijanka .jer tu će ih dostići velika kazna..dobričina . Ilija . očuvanje Pouka:Ako si slobodan očuvaj tu slobodu.dobar .kapetan motovunske šume… Odlomak koji mi se najviše svidio: Noge su mi polomili. Velim susret galeote Jožom Ilije Vrhunac-rezultat pogubnog djelovanja lugovog Civette. a on ih još više prestraši rekavši im da moraju zakopati Liberta i krenuti nekamo drugdje . strli su mi dušu mladu. kamerlango Ciretta . ali i Jožin bjieg slobode. Prošlost. Pozvaše Ciretta. najviše u Motovunu i njegovoj okolici. more sinje! Opis likova : Veli Jože : star 300-tinjak godina . Mjesto i vrijeme radnje:Radnja se odvija u Istri. nemoj je prodati! ..marljiv . Kompozicija: Uvod-upoznavanje Zaplet-sukob Jože i s Motovunjana.obrađivati svoju zemlju u docu . doba mletačke vladavine nad Istrom.pokorni… Moj dojam:Djelo je vrlo ugodno za čitati.a Ciretta povede Jožu u Motovun .građani .ništa nije tražio za rad … Divovi :podložni . Likovi : Jože. Marka je istukao . Brižan san ti na ten svete!-Galebi. u nekim djelovima tužno. pokoran .a Libreta ubio motikom. Divovi su se odlučili vratiti svojim prijašnjim gospodarima .

kojoj se vraća pred kraj života.2007.Nazor? (U Grazu (1876 i (1949 Jože? god. Pokopan je u Parizu. u 20:09 • 253 Komentara • Print • # O. V. u svojoj 47. uz "Sliku Doriana Graya". Tema: Bajka o ljubavi.10. U najranijem razdoblju života pisao je poeziju. Bio je glavni predstavnik engleskog larpurlartizma (umjetnost radi umjetnosti). Pouka:Treba biti obziran prema drugima. požrtvovnosti i osjećajnosti prema ljudskoj bijedi i siromaštvu. njegovo najbolje djelo.Nazor? V. Po izlazu iz zatvora napisao je svoju najbolju pjesmu "Baladu o tamnici u Readingu". Oscar Wilde iznenada je umro 30. godine od upale mozga. Analiza likova: . Vrsta Bajka Vrijeme Jesen i prijelaz iz jeseni u djela: radnje: zimu. kao i o bezobzirnosti ljudi prema drugima i njihovim patnjama. a školovanje je završio u Oxfordu.sretni kraljević Bilješke o piscu:Oscar Wilde rođen je 1854. godine u Dublinu. godini.) Zagrebu) god) (div) studirao umro Nazor? Veli bio Gdje je živio Veli Jože? (u Istri) 10. roman "Slika Doriana Graya" i drame "Saloma" (na francuskom jeziku) i "Idealan suprug". Najpoznatija su mu djela: algorične bajke "Sretni kraljević" i "Mladi kralj".Wilde .Koje Gdje Kada Što godine je je je je rođen V. studenoga 1900. primjećivati tuđu nesreću i pomagati ljudima čineći dobra djela.

oči su mu bila dva plava safira. Krase ga požrtvovnost. a na dršci njegova mača stajao je veliki crveni rubin. no kraljević je vrlo nesretan. Za života kraljević je bio gotovo potpuno odvojen od svijeta izvan dvora.Sretni kraljevićKip koji stoji na visokom stupu. Iako je bilo već prilično hladno lastavić odluči ostati i pomoći. Tada ga kraljević zamoli da skine sa njega listić po listić zlata i odnese ih sirotinji. LastavićMala ptica koja je upoznavši kraljevića odlučila ostati uz njega i činiti dobra djela. ljubav i odanost prijatelju te izuzetna hrabrost i odlučnost u pomaganju siromašnima i uz najveću žrtvu. Kraljević ispriča lastaviću svoju životnu priču. Kratki sadržaj: Na visokom stupu u gradu stajao je kip Sretnog kraljevića. Kraljević za to nije mario. ali i svoju tugu otkako je kao kip spoznao svu bijedu i siromaštvo građana. Pao je prvi snijeg i lastavić osjeti da će umrijeti. Mali lastavić doletje jedne noći do grada i odluči se odmoriti od naporna leta između nogu kraljevića. i cijeli je život proživio u sreći i blagostanju. Kraljević zamoli lastavića da mu pomogne u njegovoj nakani da pomogne siromašne. a potom jedan pa drugi safir i kraljević je oslijepio. Tijelo mu je bilo prekriveno listićima suhog zlata. Bio je sretan što je pomogao onima kojima je pomoć bila najpotrebnija. Nakon smrti njegov su kip postavili tako da kraljević sada može vidjeti svu bijedu i siromaštvo grada. Poljubi kraljevića i lastavić pade mrtav. Svi mu se dive i uživaju u njegovoj ljepoti. priču o sreći i obilju. Svi su mu se divili. Letio je po cijelom gradu i pričao kraljeviću o siromaštvu građana. Vidjevši ga tako slijepa lastavić odluči ostati uz kraljevića. Kraljević nije bez osjećaja za druge i želi vidjeti patnju i siromaštvo građana. Sutradan gradonačelnik naredi da se kip kraljevića skine sa stupa i . Najprije je skinuo rubin sa mača. Njegova najsnažnija osobina je požrtvovnost i ljubav prema prijateljima.

Zaplet: sin je rekao majci da je zaljubljen u Janu. Rodoljublje i čovječnost dva su osnovna osjećaja kojima je prožet njegov cjelokupni književnički rad. Vrhunac: na dan vjenčanja majka je izrekla kletvu kojom je svatove pretvorila u kamen. pjesnik.Šenoa .pretali u talionici u novi kip. u 43. a u njemu je 13. pripovjedač. ali plodan život. Izrekla je kletvu i pretvorila svatove u kamen. Rasplet: svi svatovi su se okamenili na mjestu. On su priželjkivali da se sin oženi. KAMENI SVATOVI narodna priča Fabula: ispod Susjedgrada je živio mlinar sa ženom i sinom. godine u Zagrebu. a oni su na istom mjestu ostali do danas. Mjesto radnje: ispod Susjedgrada citat: “Pod vrletnim Susjedgradom živio vam starac mlinar. u 19:55 • 132 Komentara • Print • # A. završio kratak. rodio se 14.Povjestice Bilješke o piscu: AUGUST ŠENOA. Kompozicija: Uvod: ispod Susjedgrada je živio mlinar sa ženom i sinom. U njegovim djelima vidljiva je ljubav prema domovini i svom narodu. središnja ličnost hrvatske književnosti 19. studenog 1838. feljtonist. Sin je rekao majci da je zaljubljen u lijepu. prosinca 1881. ali ga nije mogla spriječiti. godini života.10.” Vrijeme citat: “Projurilo radnje: prije mnogo ljeta preko mnogo lijepog Božjeg godina svijeta” . urednik.2007. Majka je bila protiv vjenčanja. stoljeća. ali siromašnu Janu. godine. Roditelji su željeli da se sin oženi i dovede snahu koja će im pomagati. Završetak: na tom mjestu stoje i danas. Olovno srce kraljevića nije se rastalilo i baciše ga na smetlište. Palo je tik do mrtvog lastavića pa Bog reče anđelu da će ptica zauvijek pjevati u njegovom Rajskom vrtu. Na dan vjenčenja ostala je kod kuće spremajući ručak za goste. a kraljević će ga zauvijek slaviti. Majka je bila protiv vjenčanja. 10. ali joj mlinar nije dozvolio da ga spriječi. Nazivali su ga pjesnikom Zagreba jer je u svojim djelima često pisao o svom rodnom gradu.

neslaganje. bijesna. To je priča o brodolomcu. postaje jako gnjevna. kletva. Pažnju publike pobudio je svojim pustolovnim romanima. .utemeljitelj modernoga romana. u 19:47 • 130 Komentara • Print • # D. kamen. Neke su riječi skraćene radi dobivanja jednakog broja slogova u stihovima. Njegov prvi i najpoznatiji roman je "Život i čudne neviđene pustolovine Robinsona Crusoea. Rima: ima svih vrsta rime parne. Kad se on zaljubi u siromašnu djevojku.g do 1731. vrijedna.2007. Drugi i treći dio tog romana manje su uzbudljivi. udaljen od civilizacije uspjeva održati u sukobu s nesklonom prirodom. Sporedni likovi: sin. Ideja: Čovjek treba živjeti život kako sam odluči. Strofa: ima deset strofa. baca kletvu na svatove. usporedbe. Ističe se i njegova kronika o epidemiji kuge "Dnevnik kugine godine". Pod utjecajem toga. unakrsne i obgrljene. ljuta. Od ostalih Defoeovih djela poznat je njegov roman o kradljivici "Zgode i nezgode glasovite Moll Flanders". svatovi… Jezik i stil: pjesma je napisana na hrvatskom književnom jeziku. vjenčanje… Stih: poluvezan. Koristio se pripovijedanjem u prvome licu i jednostavnim svakodnevnim govorom.mlinarica je stara žena. ali želi da se sin oženi. epiteta. Drugi ne mogu donositi odluke o tuđem životu. a ostale puno duže. a kao romanopisac pojavio se u kasnijim godinama života.g. Ima metafore.rime nema samo u nekoliko stihova. ali gotovo vezan . ironije… 10. Živio je od 1660. Jana. Karakterizacija glavnog lika: MAJKA (MLINARICA) . Defoe . koji se. eufenizama. svatovi. Motivi: ljubav. mlinar. Nakon toga ljudi govore da je luda. prvih nekoliko su kratke (osmerostih). mornara iz Yorka" zasnovan na stvarnom događaju.Robinson Crusoe Ime pisca: Daniel Defoe O piscu: Daniel Defoe.10.Tema: vjenčanje bogatog mladića i siromašne djevojke protiv majčine volje. engleski pripovjedač.

Prvo je pokušao naći skrovište. Jednog dana sreo je prijatelja koji se spremao na put u London. Ujutro kada se bura smirila stigli su u London. Cijelo vrijeme razmišljao je odakle je ta roba došla.Petko. Prijatelj ga je pozvao da pođe s njim. i za svaki je dan na stablu urezao crtu. ali mu nije bilo ukusno pa je odlučio da meso stavi na vrući pjesak. ali da bi ih mogao uloviti bio mu je potreban luk i strijele. ali dok je robu prodavao uvijek je mislio odakle je ona došla i kakav je i koliki put prešla.Tema: Robinsonov boravak na pustom otoku Osnovna misao: Treba biti snalažljiv da bi se preživjelo Vrijeme radnje: 1632-1637 g. Sadržaj: Dječak Robinson živio je s roditeljima u Engleskoj. Na putu ih je zahvatilo nevrjeme. Prešli su na njihov brod i zauzeli ga. Primjetio je da tamo ima divljih koza. Neke su mornare ubili. Brod je bio pun vode. Htio je znati kada je koji dan pa je napravio kalendar. Oko ponoći započela je jaka kiša. Robinson se jako uplašio pa je otišao u svoju kabinu. Robinson je odlučio da se smjesti u nju. Robinson je pristao ali bojao se to reći svojim roditeljima. Robinson se probudio na pustom otoku.roditelji. Sutradan je krenuo u lov. Sunce je bilo tako jako da je meso bilo polupečeno. Htio je kada odraste da bude mornar i da putuje svijetom.Četvrtko. Pokraj njegove pećine bila su dva stabla. Brod je potonuo. ali to nije ništa pomagalo. Mjesto radnje: Pusti otok Likovi: Robinson Cruso. Ta točka je bila gusarski brod. Znao je da je danas nedjelja 26. a pio vodu iz izvora blizu njegove pećine.Od lišća je napravio odjeću. Nakon duge plovidbe u daljini su ugledali crnu točku. Pala je noć i Robinson je odlućio spavati. kapu i vreću. Mornari su pumpali. Na vrhu jednog brežuljka bila je pećina.divljaci. Svaki dan je na obali gledao brodove i mornare kako iskrcavaju robu. a to je teško išlo kamenim nožem.mornari. Strijele je bilo teže napraviti jer ih je trebalo šiljiti. Putem je naišla jaka bura. sandale. legao je na slamu i zaspao. Morao je paziti da se .ljudožderi. Kada je izašao van vidio je da drvo pred njegovom pećinom gori. jer će sada moći jesti pečeno meso i grijati se noču. i da nastavi posao koji je on započeo. Ukrcao se i otplovio u nepoznato. Digli su jedra i krenuli punom snagom ali gusari su ih ipak stigli. Jednog dana otac mu je rekao da želi da postane trgovac.svibanj 1654. jer kada je vidio vatru to je bilo veliko otkriće. a neke bacili morskim psima. Bio je sretan. Jedan grom je udario blizu njegove pećine i on se jako uplašio. Četvrtog dana želio je promjeniti jelo i pošao je otokom u potrazi za hranom.g. Ogulio je kožu i počeo jesti sirovo meso. Sutradan je od savitljivog pruća napravio luk. Uhvatio je jednu kozu i ponio ju kući. Robinson se tada oprostio od prijatelja. Šetajući gradom sreo je jednog mornara koji mu je ponudio da će ga besplatno prevesti nazad k ocu. Robinson je to prihvatio. Jeo je kukuruz. Robinsona su uzeli u robstvo.

Sutradan je došao jedan divljak i rekao da je Petkov otac umro. Na dno lonca je stavio sol tako da voda nije izlazila van. Divljak se otrgnuo i pobjegao im. Zapalio je jedno drvo i obrađivao ga dok nije izgledalo kao čamac. Petko i Robinson su krenuli na put. U daljini je vidio brod koji prilazi otoku. Sutradan je otišao do broda i tamo ugledao psa koji je jedini preživio brodolom. Robinson je psa poveo sa sobom i dao mu ime Džek. Riba što ju je lovio više mu nije bila fina pečena jego ju je kuhao. Bojao se da kada dođe zima neće imati što jesti jer će biti previše hladno. Nakon pozdravljanja Robinson ga je upitao gdje mu je majka. Od cigli što ih je sušio napravio je peć. a kada se sjetio bilo je kasno jer se vatra ugasila. Petko i Robinson su sa tog broda uzeli puške. barut i top. Sutradan je ispleo mrežu i krenuo u ribolov. ali imao je jedan problem. Pucali su jednom iz topa i svi su pobjegli. Vulkan je proradio i izbacio užarenu lavu. To je bilo novo otkriće kako da vatru dobije kada on to želi. Petko i robinson su razgovarali o ljudožderima. Brod koji je dolazio bio je europski. pa sjedne i otisne se dalje od otoka. lonci su propuštali vodu. Kada je počeo bušiti rupu u drvetu odjednom su počele letjeti iskre koje su palile vatru. ali on mu je odgovorio da je ona umrla. Struja je bila jaka i nosila ga sve dalje. Bura je bila jaka i brod je počeo tonuti. Počeo je praviti lonce. samo je u jednom čamcu ostao starac koji se nije mogao micati. Uhvatio je tri ribe. Za njim su krenula dva ljudoždera. sada su Petko i Robinson bili naoružani. Kada je došla zima Petko je bio začuđen . Zadržao se dugo nemisleći na vatru. . Pošto je bio petak Robinson je divljaka nazvao Petko.vatra ne ugasi. Odlučio ga je isprobati. Robinson je tužan otišao u krevet. kada je pogledao uplašio se jer su na otok stigli ljudožderi. Divljaci su opet došli na otok ali. Ujutro se u daljini vidio brod koji je topovima dozivao pomoć. Lopatom koju je napravio od školjke iskopao je duboku rupu i u nju spremao zimnicu. Kada su stigli u Englesku Robinson je otišao kući gdje je našao oca. On je krenuo po pomoć na drugi otok. pa je odlučio napraviti podrum u kojem će spremati hranu. Vodili su jednog divljaka. Robinson i Petko su u daljini ugledali brod koji je prilazio otoku. pištolje. Mislio je da je sada kod kuće majka bi mu kuhala čaj i bilo bi mu lijepo. Jedva je uspio da se izvuče. Robinson se uplašio ali kada je vidio da lava pali drveće bio je sretan jer je na taj način ponovno došao do vatre.Robinson je pomogao divljaku i spasio ga od ljudoždera. pokušao je napraviti i stol i stolice. Nakon nekog vremena odlučio je Robinson da napravi i čamac. ali je dvije pustio jer su bile male. Petko se ražalostio. Jednog dana čuo je jaku buku sa obale. Petko je bio u početku plašljiv Robinson ga je odveo u pećinu i učio ga engleski. Petko dotrča čamcu i počne grliti starca jer je to bio njegov otac Četvrtko. Iznenada se zemlja počela tresti. Oko kuće je zasadio drveće pa je imao i dvorište. U jutro se probudio bolestan.

On je dobroćudno biće. život remeti pojava neobičnog čovječuljka Eka Eka.2007. Pametan je i spretan. Porazili su ih uz pomoć dobroćudnih .Eko-Eko O piscu: H. Došao je na Zemlju da pomogne ljudima da se riješe otpada. suvremeni hrvatski pisac rođen je u Zagrebu krajem prve polovice dvadesetog stoljeća. Diplomirao je komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Lukavo i radoznalo pomaže Eku Eku. planet blizanci… radnje: ljeto Zmaz likova: Eko Eko: On je neobičan čovječuljak s planeta Bon. Kralja i vojsku trebalo je porazit da bi mogli oslobodit Ekovu sestru. u 19:43 • 48 Komentara • Print • # V. Vesna je zaigrana i vesela djevojčica. 10. Vesna: Vesna je djevojčica koja živi s majkom i braćom u jaruzi.jer nije prije nikada vidio snijeg i stalno je bio uz peć. Snježnobijelo svjetlucavo odijelo pripijalo mu se uz malo. čvrsto tijelo. u 19:41 • 2 Komentara • Print • # H. Vesna. Sadržaj: U jaruzi na Hrčkovom brdu živi djevojčica Vesna i njezini susjedi.RAZRED OSNOVNE ŠKOLE LEKTIRE 10. Eko Vesna i blizanci su se izvrsno sprijateljili. Hitrec. Tamo se susreću s kraljem smeća i gomilom otpadaka. U mirnoj jaruzi jednog podneva. Na njemu je zarobljena Ekova sestra Eka Eka. Eko je došao s namjerom da očisti Zemlju od otpada. Likovi: Eko Vrijeme Mjesto Opis Eko. Najveći uspjeh postigao je Hitrecov roman: Pustinjski pupak. Eko Eko je možda metar visok. Kad mu je ponestalo energije Vesna mu je pomogla obnoviti je. Eko i blizanci krenuli su na planet Zmaz.2007. Hitrec .10. radnje: jaruga. Vesna. U priči se spominje planet Zmaz.10. Druži se s blizancima iz susjedstva. Robinson i Petko nastavili su zajedno živjeti. Uvijek se šali na tuđi račun.

Zemlja je očišćena. Katsarida. Uzbuna na Zelenom Vrhu. pobjegnu autobusom -Marie Clever i Katsarida Somais prate Koka i Zlatka -bogalj(pisac Kušan) razgovara sa slikarom Poklepovićem -slika Mona Lize nije orginal -Charles i Frederic traže sliku kod gospodina Somaisa . u 19:38 • 12 Komentara • Print • # I. Nikolas Somais. zajedno sa slikarom. književnik i prevoditelj. zvan Koko. Oslobodili su Eku i vratili djecu na Zemlju. rođen je 1933. prijatelj Marie Clever -Koko bježi za lopovima u crvenom automobilu -Jean i Michel otimaju Koka -Zlatko uzima sliku Mona Lize kako bi je dao u zamjenu za Koka -Jean i Michel otimaju Zlatka i sliku -za sliku Mona Lize Jean i Michel traže 10 milijuna franaka od gospodina Somaisa -Koko i Zlatko. pisac -Koko i njegov prijatelj Zlatko spremaju se u Pariz u goste Zlatkovu ujaku. Kušan . Michael. Bilješke tijekom čitanja:trinaestogodišnji Ratko Milić.1939. Frederic. slikaru Poklepoviću. papagaj Cesar. Jean.godine se seli u Zagreb.2007. Marcel Clever. Lažeš. Zagonetni dječak i Strašni kauboj. ipak sretno sa Zlatkom dolazi u Pariz -slikar Poklepović. Maurice.10. gdje je završio osnovnu i srednju školu i diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti. zvani Pokle odvodi ih u svoj čudan stan i pokazuje sliku Mona Lize -Marie Clever.godine u Sarajevu. slijepci pucaju po prolaznicima -Koko sav prestrašen od Zlatkovih priča. kći poznatog francuskog novinara Marcela Clevera. Najpoznatija djela su mu:Koko u Parizu. 10. Domaća zadaća. Charles. Melita. Alles Worson. bogalji imaju ugrađene strojnice. svuda vrebaju snajperisti. a Eko se sa sestrom vratio na planet Bon. Marie Clever. ljuta je na tatu što je nije poveo sa sobom k režiseru Worsonu koji je u Parizu snimao film o krađi Mona Lize -Nikolas Somais želi svom slijedećem brodu dati ime Mona Liza po čuvenoj slici -Katsarida Somais.bića s planeta Zmaz. Zlatko Brnčić.Koko u Parizu Bilješka o piscu: Ivan Kušan. Koko i duhovi. Zlatkov ujak(Pokle). zvanom Pokle -Koko uči francuski jezik -Zlatko plaši Koka da se u Parizu otimaju dječaci njihovih godina.

To je u stvari bio san dječaka Koka koji je pod utjecajem Zlatkovih priča bio jako uzbuđen i prestrašen. gdje im pokazuje čuvenu sliku Mona Lize. iako je Koko htio vidjeti poznate znamenitosti grada Pariza. bivši bogalj. da je Mona Liza ukradena. pa ga je zastrašio. no ipak se na kraju probudi i dozna da mu je to san.Prestrašen Koko ipak s Zlatkom sretno avionom dolazi u Pariz gdje ih dočekuje Zlatkov ujak slikar Poklepović. gdje živi Zlatkov ujak Poklepović. a Marie je iz očevih članaka saznala da je slika nestala. želio je razgovarati s Kokom.Dječaci Jean i Michel željni avanture otmu Koka misleći za njega dobiti otkupninu.Jean i Michel traže od Zlatka da im za otkup Koka donese sliku. slikar kojeg Francuzi zovu Pokle.Prije odlaska u Pariz.Prvi izlazak u Parizu bio je u brijačnicu.Koko i Zlatko uspiju pobjeći otmičarima noseći sa sobom sliku.Knjiga je i vrlo smiješna i pomalo napeta.Slikar Pokle trebao je sliku donijeti na snimanje filma "Slika za milijardu". U potrazi za slikom Mona Lize svaki od likova odlazi najprije u stan slikara Poklea. kći poznatog novinara i njezin prijatelj Katsarida Somais. uhvatila ga je groznica i utonuo je u duboki san"A Koko se pokrije . ali se nažalost izgubio.Zlatko je donio sliku. prate Koka i Zlatka.Koko je primjetio neke nepoznate osobe koje bježe preko terase u crvenom automobilu pa ih je pratio.Djevojčica Marie Clevere. koji je već bio u Parizu. gdje svatko iznosi svoj razlog zbog čega je htio tu čuvenu sliku. pričao je Koku strašne priče o Parizu.-Jean.Zajednički prijatelj. trči beskonačno trči -Koko se probudi jer to je bio san i odluči sanjati što više tako lijepih snova Doživljaj djela: Roman Koko u Parizu mi se sviđa zato što je u njemu opisan san dječaka Koka. pa je on trčao beskrajnim stepenicama i probudio se. sin bogatog brodovlasnika. on se htio baciti s Eifelovog tornja. Sadržaj: Na početku romana saznajemo da Koko s prijateljem Zlatkom putuje u Pariz. ali kako je slika nestala. Zlatko. Slikar Koka i Zlatka odvodi u svoj skroman stan. a nakon toga u stan gospodina Somaisa.Koko im je rekao da je siromašan i spomenuo je sliku Mona Lize. ali su i njega oteli.Katsarida je smatrao da njegov otac želi na svome brodu imati sliku Mona Lize.Koko sanja da se nalazi u Parizu sa prijateljem Zlatkom. Michel i gospodin Alles Worson kod gospodina Somaisa -zajednički susret sviju kod gospodina Somaisa i spoznaja da nitko nije "pravi lopov" -Koko odlazi stepenicama do prijatelja i trči.

" Mjesto i vrijeme radnje: Mjesto radnje je Pariz. snalazi se u svakoj situaciji -Marie Clever-hrabra. Marcel Clever. 1873. Michel. papagaj Cesar. voli špijunske romane i mašta da će postati šrijunka kao Mata Hari -Katsarida Somais-sin bogatog brodovlasnika. pomislivši kako bi možda bilo zgodno da još večeras otputuje na drugu stranu svijeta. Tema djela: Tema djela su dogodovštine dječaka Koka i Zlatka u Parizu.Duga Bilješke o piscu: DINKO ŠIMUNOVIĆ (Knin.Ondje svaki dan ima 3000 otmica. kao i ostali likovi u romanu. Jean. voli punjenu papriku i stalno je gladan -Zlatko-kokov najbolji prijatelj. voli pretjerivati.Oni. u 19:34 • 93 Komentara • Print • # D. neodlučan. Vrijeme radnje je oko 1970. 8. Maurice.Zagreb. bojažljiv. puno čita. Vrijeme radnje je ljeto. 3. Katsarida Somais. Marie Clever. pisac Kušan -Koko-trinaestogodišnji dječak iz Zagreba.Svi to čine na vrlo zanimljiv i zabavan način. bistar.2007.preko glave. želi postati biciklistički as i svirati električnu gitaru Književna vrsta:pustolovni roman 10. Šimunović . Frederic. voli da ga smatraju da je hrabar. dobar. ujak Pokle. Alles Worson. plašljiv. pravi se važan pred svojim prijateljima. 9. Zlatko. Ideja djela: Slika Mona Lize je glavni razlog zbog kojeg su svi likovi u romanu nastojali poput pustolova i kriminalaca doći do te slike i na lak način se obogatiti. snalažljiva. pametan. kad je kao glumica bila popularna Monica Vitti i glumac Peter O`Toole. hrabar. . Charles. glavni grad Francuske "Ne znaš ti što je Pariz. pokušaju saznati gdje je nestala slika Mona LIze."Radnja romana počinje i završava u Zagrebu. Analiza likova:Koko. Nikolas Somais.10. pogotovo strance. . željan pustolovina. Najviše otimaju dečke naših godina. ali to ne želi pokazati.-1980. 1.

Rasplet: Srnini roditelji sele u tvrđavu o tuguju. Tako je išla i došla do močvare. ali se utopi u močvari. Šimunović piše jezgrovito. oluja kao znak smrti. sažeto. blijedopute. Vrhunac: nekon što se pojavi duga. a u romanima ("Porodica Vinčić. " Vrijeme radnje: prošlost Tema: Srnina želja da bude dječak i pokušaj ostvarenja te želje. . Matoš je s pravom primijetio da Šimunovićev realizam djeluje poezijom narodne pjesme. ostali ljudi. "Đerdan". Tamo je srela Savu i Klaru. ali nije mogla i utopila se. Sava je pričala kako ju je zbog njezinog veza snašla nesreća. Tada se na nebu pojavila duga i Srna je htjela proći ispod nje. Kompozicija:Uvod: Srna stalno mora biti u kući. . ) zauzima posebno mjesto u novijoj hrvatskoj književnosti kao pisac koji je stvorio našu modernu seosku novelu. Sava Sporedni likovi: majka Emilija. "Alkar") je opisivao Dalmatinsku zagoru i Cetinsku krajinu. Motivi: zabrane. Mjesto radnje: u i oko varoši Čardake citat: "Odozdo rijeka Gilbuša. Srna odluči proći ispod nje. krepko. . . Ideja: zabranjivanjem željenih stvari može se postići samo loše. Sava. .1933. Jednog je dana išla s roditeljima u vinograd kupiti grožđe. Završetak: bace se s litice. smrt. Zaplet: u vinogradu čuje da se djevojčica pretvori u dječaka kad prođe ispod duge. Mislila je da ju može prijeći. Jedne noći su se bacili s visoke litice. . U pripovijetkama ("Mrkodol". . Glavni likovi: Brunhilda Srna. Nakon toga su se njeni roditelji preselili u napuštenu tvrđavu i tugovali. "Duga". otac Janko. Srna je od njih čula da se djevojčica kad prođe ispod duge promijeni u dječaka. a odozgo klisure zarobile malu varoš Čardake na strmu obronku. želja. prolazak ispod duge. Vrsta književnog djela: pripovijetka Fabula: Srna je živjela u doba kad djevojčice nisu smjele mnogo toga da ostanu vitke. "Tuđinac") je zahvaćao i druge teme. udovica Klara.

borba je opisana kao žestok susret dvije grupe dječaka "a mala truba je odjeknula u znak da tvrđave otpočnu s bombardiranjem.Boka saznaje da će se na grundu.Gereb šalje pismo u kojem otkriva plan crvenih košulja.Jezik i stil: pripovijetka je napisana na hrvatskom književnom jeziku: štokavskom narječju i ijekavskom izgovoru.dječaci Pavlove ulice pripremaju plan za obranu svojeg grunda hrabri mali Nemeček se razbolio . " . . u 19:29 • 49 Komentara • Print • # F. Pisac se koristi i usporedbom.vrlo lijepo je opisan grund koji je dječacima iz Pavlove ulice značio beskrajnost i slobodu . " . graditi nova zgrada "čitav svijet okretao se oko Boke. u Budimpešti.Čonakoš. a velika bol pritiskivala je njegovo srce.započinje borba za grund "dan bitke bio je divan proljetni dan. . " Doživljaj djela: Roman Junaci Pavlove ulice mi se sviđa jer je u njemu opisano veliko prijateljstvo među djecom. " . onomatopejom.Molnar . Pisao je komedije. njihova borba. oni ga uhvate i bacaju u vodu "a on iz vode gleda tako tužnim pogledom kao kakva žalosna žabica" .Nemeček na grundu susreće Feri ača koji krade njihovu zastavu . " .Čonakoš šalje pismo Boki u vezi sastanka na grundu . moli da mu oproste i opet prime u svoje društvo . počeo je plakati. požrtvovnost. a sada tako žalosni kapetan Pavlove ulice jako se promijenio.10. romane i dječje pripovijetke. Umro je 1952.Nemeček je jako bolestan "taj tako veseli pješak.Junaci Pavlove ulice Bilješka o piscu: Ferenc Molnar je mađarski književnik rođen 1878. kojeg je toliko volio i borio se za njega. vrijeme koje se samo moglo poželjeti. metaforom. Boka i Nemeček odlaze na otok u botaničkom vrtu gdje ostavljaju papir s porukom "Tu su bili dečki iz Pavlove ulice. Najpoznatiji su mu romani: Čamac bez gospodara.dječaci se sastaju na grundu i izaberu Boku za predsjednika . najčešće osoba i krajolika.hrabri Nemeček sam odlazi kod crvenokošuljaša. hrabrost i . Pješčane bombe počele su letjeti. razreda . godine u New Yorku. 10. U knjizi ima mnogo opisa. Bilješke tijekom čitanja: pisac opisuje radnu atmosferu u prirodopisnom kabinetu učenika 4. Eva i Junaci Pavlove ulice.2007.

poljana. Analiza likova: Boka. izgubili su i grund na kojem se je trebala graditi kuća. a izgubljen je i teritorij zbog kojeg su ratovali. Dječaci te grupe učinili su "einstand" a što znači objavu rata. Feri. Budimpeštu. Taj grund htjela im je oduzeti grupa dječaka zvanih crvenokošuljaši. Lesik. ono za njega znači beskrajnost i slobodu. Borba je bila organizirana kao da se brani svoj dom ili domovina. Nemečekov otac . na grundu "ono je peštanskom djetetu ravnica.ljubav za komadić zemlje na kojoj su se uvijek igrali i bili zajedno. borbu za svoj grund. tema djela:Tema djela je borba dvije skupine dječaka koji žele obraniti. Nemeček. Najvažniji događaji zbivaju se u Pavlovoj ulici. ali su nažalost izgubili hrabrog Nemečeka koji je uskoro umro." Vrijeme radnje je mjesec ožujak ("mart") "prozori su bili širom otvoreni tog martovskog dana. Slovak Janko. livada. Pastori. Nažalost. Sadržaj: Grupa dječaka. s toliko junačke hrabrosti. Pomogao im je njihov prijatelj. Rihter. Na slikovit način je opisan grund kao i osjećaji koji su ta djeca osjećala prema njemu. Barabaš. Njihova dječja igra bila je kao pravi rat u kojem je bilo i žrtava. Gubitak dobrog prijatelja kao i grunda slomio je mala srca dječice tako da me taj roman na kraju rastužio. Grund je bio njihov. profesor Rac. Čonakoš. Dogovorom se mogu postići bolji rezultati. razreda. pas Hektor. Gereb. učenici 4. mali i bolesni Nemeček. Čengej. Ač. Nemečekova majka. Vajs. Gerebov otac. Osim prijatelja. Ideja djela: Dječaci Pavlove ulice i crvenokošuljaši trebali su zajedno dijeliti grund. odnosno osvojiti mjesto za igru kojeg u velikim gradovima nema. dječaci su izgubili grund i dobrog prijatelja Nemečeka. Grupe dječaka su se hrabro borile. ali su na kraju pobijedili dječaci Pavlove ulice. To je bilo mjesto koje su dječaci jako voljeli i ono im je značilo beskrajnu slobodu igre. svoje slobodno vrijeme provodili su na grundu koji se nalazio u Pavlovoj ulici. Mjesto i vrijeme radnje: Radnja je smještena u glavni grad Mađarske. Kolnai. nego svađom i borbom. izgubili su komad zemlje koji su branili s toliko boli. Izazov su prihvatili dječaci iz Pavlove ulice i počeli se pripremati za borbu." Mislim da se radnja romana događa krajem prošlog stoljeća kada još nije otkriven lijek protiv upale pluća. Čele.

ali teška bolest skrhala je tog malog junaka "u krevetu je ležao kapetan. hrabar i simpatičan. iako jako bolestan. Prijatelji su ga jako voljeli. bio zaslužan za pobjedu. . Književna dječji pustolovni roman vrsta: 10. Tako je išao do vrata svake kuće i . tako da sami možemo vizualno zaključiti kako je izgledao pojedini lik.Boka . Bio je vođa crvenokošuljaša. duboko i teško dišući otvorenih. S puno osjećaja je opisana smrt malog Nemečeka. Možda je već vidio stvari koje su skrivene ljudskom pogledu. pošteno i muški opstati na svom mjestu.krupan crnomanjast dječak. dobrodušan i sretan što ga prijatelji kao takvog žele u svojoj družini." Znao je i plakati za svojim prijateljem Nemečekom. mršav dječak krhke građe.Feri ač . velikih očiju. Najžalosnije od svega je to što je njena baka umrla. Baka i djevojčica su željele ići na ponoćku ali nisu mogle jer je jedna bila prestara a druga premlada. malih. Poslije 40 godina sjećala se samo jedne priče o Isusovu rođenju. pravedan i pošten dječak. Njegova hrabrost i ljubav prema grundu bili su toliki da je. mudar. pun događaja.hrabar. Bio je pravedan. tankih usta. slušali i poštovali "jednom riječju. Bio je Božić. Govori kako je njoj i djeci pričala puno priča. a bio je duboko potresen bolešću i smrću malog Nemečeka. Te večeri je baka pričala jednu priču. mrzio je izdaju. Zbog toga je imenovan kapetanom. Bio je jednom jedan siromašan čovjek koji je molio ljude za pomoć jer će mu se smrznuti djetešce i žena.Legenda o Kristu Naslov djela : SVETA NOĆ Na početku priče spisateljica govori o svojoj baki. Ali on nije nikog prepoznao. lijep. a kada je čuo da će se na "njegovom" grundu graditi zgrada. napet. Likovi su vjerno opisani.. Boka je ostavljao dojam pametnog dječaka koji je krenuo u život kao čovjek koji će. " . Analiza stila:Stil u kojem je pisan ovaj roman je zanimljiv. Bio je "običan vojnik" pa su mu svi mogli naređivati. Borba između dječaka opisana je kao da se vodi pravi rat. u 19:23 • 86 Komentara • Print • # S. Od tada više nikad nije čula njezine priče. ako se ne i popne visoko. Bio je vođa dječaka iz Pavlove ulice.2007.mali. morao je izvršavati tuđe naredbe i ići u zatvor. Lagerlof .10.Nemeček . velika je bol pritiskivala njegovo srce.

Najednom vidi vatru u daljini.punih 60 g.Djed je ponosno radio i mljeo žito. Baka stane s pričanjem i kaže:»Ono što je pastir vidio možemo i mi». umro je 1897.U dvadesetoj godini posto je tajnik bogatog plemića i moćnog ministra u vladi cara Napleona III. pa dade vune čovjeku da pokrije djetešce.a nema ni zrna žita.Vratili su se u selo i rekli sve što su vidjeli. Baka položi svoju ruku na djevojčinu glavu i kaže:»Upamti ovo. u 19:20 • 15 Komentara • Print • # A.Ušli su punih vreća u mlin. Mlinove koje je para pokretala izluđivali su ga. . Onda čovjek stane pred pastira i zamoli ga da mu pozajmi malo vatre. Čovjek golim rukama uze žar vatre i ništa ga ne oprži.Vrata mlina su bila širom otvorena i vidjeli su djeda kako sjedi tužno.Daudet .2007.Svaki dan je u mlin donosio jako puno vreća brašna u kolicima. Kada su došli do spilje pastir vidje gdje čovjek živi. godini objavljuje roman «Mališan» ili «Povijest jednog djeteta». da ovce nisu pobjegle i da ga štap nije pogodio. jer je to istina kao što ja tebe vidim i kao što ti mene vidiš». a pastir ga pođe pratiti. a psi nisu lajali.Stalno je govorio da ne idu tamo ida se ti razbojnici koriste parom da izrađuju kruh.10. Pastir onda shvati zašto je sve večeras tako radosno. Ode tamo i vidi stado ovaca i tri psa.U 2 riječi su se dogovorili da skupe pšenicu i odnesu je.Poslije kad je djed izišao njegova unuka je vidjela da ga nema.S velikom je ljubavlju hranio mlin.Pisma iz mog mlina Bilješka o piscu: Alphonse Daudet rođen je u Nimesu u južnojFrancuskoj. U svojoj 28. u spilju i pođoše pjevati.g u Parizu. Pastir se sjeti da psi nisu lajali na čovjeka. Naziv Tajna djeda priče: Cornillea Fabula: Djed Cornille bio je stari mlinar. Anđeli dođu na brijeg. Bilo mu je žao da se smrzne djetešce.Sjetila se da pogleda kroz prozor i vidje da je to samo prazna prostorija.jedanput kada je išla njegova unuka s dečkom do mlina da dobije blagoslov. Tada se probudi pastir i baci svoj šiljasti štap na čovjeka. 10. Čovjek ode. bavio se brašnom. Taj štap ne pogodi čovjeka nego pade u polje. Tada ga pastir zaustavi i pita zašto je tako milosrdan. oko spilje. Ovce se nisu preplašile.Nitko nije znaokakva je to tajna djeda Cornillea. I on mu pozajmi vatru.svatko ga je odbio. Siromašan čovjek mu kaže da on to mora sam shvatiti.

Ujutro se umorila i vuku je postala sladak zajutrak. radnje: radnje: Opis lika: Djed Cornille je vrlo odlučan čovjek koji više voli obične mlinove od paro-mlinova.Odjednom je izašao vuk i borio se s Bikom cijelu noć. radnje: .Tako ih je sve gubio na isti način.Vrsta Alegorična djela: priča.Bika je ujutro otišla u planinu i igrala se.Ima 60 godina.Borila se s vukom cijelu noć i onda ujutro postala zajutrak vuku. Mjesto Planina. Vrsta Alegorična Tema: Bika je uvijek htjela u planine pa makar riskirala priče: priča.Zato je kupio mladu kozu jer je mislio da će se priviknuti i ostati. Mjesto Mlin. gospodina radnje: Seguina.Svakoga jutra bi prekinule konopac i odlazile u planine gdje bi ih vuk pojeo. Vrijeme Ljeto.livada Vrijeme Dan.No bio je u krivu no onda joj reče da je imao kozu koja je bila jaka i opasna kao jarac. život. Naziv Koza gospodina priče: Seguina Fabula: Gospodin Seguin nikada nije imao sreće sa svojim kozama. Tema djela: Djed Cornille više voli kruh koji je rađen od vlastite ruke nego od pare.

Na palubi je bilo nekolko leševa jer ih je zatekao brodolom.počne padati kamenje na njih.Iz dana u dan su išli na ostrvo.Verne .Uhvatiše puške i pobjegoše u čamac. a druči su mislili sa je to podmornica sa beskrajno jakom pokretnom snagom:Tako je jedan brod krenuo u istraživanje namjerom da se ne vrati dok nešto ne sazna.Uto iz šume izađoše divljaci i počnu ih gađati strijelama. svi ljudi po pojavi morskog čuda.Neki su mislili da je to čudovište neprirodne snage.2007.Prolazili su mjeseci plovidbe na podmornici.Ostrvo je bilo prekriveno divnom šumom.Kapetn Nemo im je rekao da tko god dođe na podmornicu mora na njoj ostati do kraja života.Jednog dana Arronax.Ušli su u čamac i bili naoružani električnim puškama.ali nisu odustajali nego su čekali novu priliku.Ned Land.Podmornica je radila punom parom i sljedećeg dana su se probili.Savjet i Ned Land se dogovore za bijeg.stoljeće TEMA:pustolovine i plovidba podmornicom OSNOVNA MISAO:normalan život na zemlji je privlačnij od svega blaga i zlata pod morem SADRŽAJ:Godinu 1886.No nisu uspijeli jer je podmornica zaronila u morske dubine.njegov vječni pratilac Savjet i Kanađanin Ned Land.Jednog dana kada su bili na ostrvu i grijali se na vatri.Vrata podmornice im je otvorio kapetan Nemo.Kanađanin.Plovili su ka ostrvu Vanikovo.Arronax.Kapetan Nemo se hvalio podmornicom koja se zvala "NAUTILUS". u 19:15 • 31 Komentara • Print • # J.Kapetan Nemo je dozvolio.Na moru se pojavila velika riba i prevrnula brod.10.Jednog dana Savjet je gledao kroz prozor pa povika:"profesore.Podmornica je jurila .Nakon tjedan dana bili su na ostrvima Australije.Podmornica je bila vrlo lijepa.Profesor Arronax je rekao svim mornarima da gledaju u more ne bi li ugledali čudovište.Profesor je zamolio kapetana Nema da ih pusti da odu na ostrvo.Savjeta i Ned Landa na ronjenje da upoznaju svijet pod morem.kapetan Nemo MJESTO RADNJE:u dubinama mora VRIJEME RADNJE:19.Koji god brodovi išli na istraživanj vratili su se bez rezultata.Tu su bile razne Školjke.ribice i različite morske trave.pogleda i vidi čamac.Savjet.Savjet i Ned Land su se čudili ljepoti morskog dna.Podmornica je plovila prema jugu do južnog pola.10.20 000 milja pod morem LICA:profesor Arronax.Ugledali su podmornicu i popeli se na nju.Savjet i Ned Land su skočili u more.Sutradan je kapetan Nemo vodio Arronax.dođite!"profesor priđe prozoru.Arronax.Prolazili su dani i tjedni.Imala je muzej u kojoj su se držali zlato.Na tom brodu je bio profesor Arronax.Dok su plovili našli su se u klopci od ledenih stijena.bisere i drago kamenje.Zaveslaju i odu na podmornicu.

10. Starac je lovio ribe.Pitali su se da li se podmornica izvukla?Svi troje bili su sretni što su živili 10. a kada je ribar došao kući. Bilješke tijekom čitanja:-stari ribar i njegova žena -zlatna ribica koja ispunjava želje -pohlepna i zločesta starica koja od ribice traži korito. Pohađao je elitnu školu za plemićku djecu. tražila je novu kuću. Ribica se na to razljutila i ništa nije na tu želju odgovorila. želi biti vlastelinka.godine.Ujutro kada su se probudili bili su u kolibi . a njegova žena je prela pređu.2007.Savjet i Ned ukrcaše se u čamac. . gdje je već pokazao pjesnički dar. Ja bih isto htjela imati takvu ribicu koja bi mi ispunjavala sve moje želje. našao je opet svoju kolibu. željela je biti moćna vlastelinka. u 19:12 • 8 Komentara • Print • # A. a ona će njemu ispuniti njegove želje. ženu i prepuklo korito. a zatim i svijetla carica.velikom brzinom ka sjeveru. Kapetanova kći. već je pusti natrag u more. Kad je to ribar ispričao svojoj ženi ona ga je grdila i nazvala prostačinom i budalom i tražila da od te ribe traži novo korito. Starac ju je pustio u more.Bajka o ribaru i ribici Bilješka o piscu: Aleksandar Sergejevič Puškin rodio se u moskvi 1799. imala je sve što je poželjela dok je svoga muža poslala da radi u staji.Profesor.Puškin . Na kraju je željela biti vladaricom mora i da joj zlatna ribica služi. ali nije ništa tražio od ribice. Kad je to dobila. svijetla carica i na kraju vladarica mora -žao mi je starog ribara.godini života od posljedica zadobivenih na dvoboju.S.U tom trenutku podmornica se našla u vrtologu. Jednog dana je starac lovio ribe i uhvatio je zlatnu ribicu koja govori. a ne sviđa mi se njegova pohlepna žena -smatram da je na kraju starica zaslužila da bude opet siromašna u staroj kolibi Doživljaj djela: Ova kratka bajka mi se dosta svidjela jer je u njoj opisana zlatna ribica koja ispunjava želje. Živjela je u dvorcu. Njegova najpoznatija djela su Evgenij Onjegin. Ribica je molila starca da je ne ubije.Jednog dana Ned reče profesoru :"noćas bježimo!"Došla je noć. Umro je u 38. kuću.Čamac se otkvačio i našao usred vrtloga. Kratak sadržaj: Na obali mora živjeli su starac i starica. Bajke. Boris Godunov i Belkinove pripovijesti.

Ribica mu je rekla samo neka se vrati kući. tako nekolio puta. Ribar i njegova žena stanovali su u kolibi na obali mora. ali ne i zadnju Sporedni likovi : Sluge. Starac ju je pustio. U njemu je bila baka. a nije mi se svidjelo što je baka bila tako okrutna i sebićna Vrijeme Mjesto radnje radnje : More. pohlepna i nikad zadovoljna Zlatna ribica . Tema: zlatna Ideja djela:Čovjek ne smije biti ribica pohlepan. Zamolio je ribicu. Zatim je baka kazala da želi biti bogata vlastelinka. Analiza likova:Stari ribar dobar i pošten starac Starica zla. Nakon nekog vremena se vratio. Kada je došao do bake htio joj je poljubiti noge ali ona je pozvala . Glavni likovi : Starac – bio je pošten i dobar Baka – okrutna i sebična Zlatna ribica – ribica koja je ispunila sve želje satrcu koje ih je zadala baka. a starica je prela. Vratio se kući i to rekao starici. Baka ga je izgrdila i poslala sa zatraži kuću. Jednoga dana starac je bacio mrežu u more i izvukao punu mulja. Riba ga je zamolila da ju pusti i da će joj tada ispuniti želje. a zlatna ribica je živjela u moru. Tada je došao starac i baka mu je naredila da želi biti carica. On je otišao i ribica mu je to ispunila. lude Sadržaj : Živjeli su starac i baka u staruj kolibi od gline. Starac se je bavio ribolovom. On ga je izgrdila i poslala da zamoli da mu da novo korito. Kada je izvukao treći put u njoj je bila samo jedna riba i to zlatna.dobra ribica koja održava svoje obećanje Dojam : Ova bajka mi se svidjela zato što je starac našao zlatnu ribicu. Tukla je i derala se na sluge. Starac se je protivio ali je kasnije otičao. : Ljeto dvori. Starac je otišao na more i zamolio ribu. Ona mu je to ispunila.Mjesto i vrijeme radnje: Obala i more. On je pred kolibom našao novo korito. Kada se je vratio vidio je veliki dvorac. Tako je prošlo nekoliko nedjelja. a pred sobom je vidio još veči i raskošniji dvorac.

stražare da ga odnesu. Ona ga je slušala i zatim zaronila.hr DomaTV. .hr Video news portal Nove TV Blog. Poučnost o djelu : Nikada ne smijemo biti oholi i sebični kao baka 10.. Vido da nema više dvorca nego open ona stara koliba.. . Starac je otišao i zamoloi rabicu. Starac je dugo čekao odgovor.8. Baki je već postalo dosadno i rekla je starcu neka zaželi od ribice daona bude carica mora i da zlatna ribica pliva oko nje i da joj ispunjava želje koje se njoj prohtije.hr Malo o autoru ovog BLOGA. 2007 P U S Č P S N 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 Listopad 2007 (30) Dnevnik.2007. Zatim se je vrato. listopad.hr Komentari da/ne? Opis bloga Linkovi Sve lektire potrebne za OSNOVNU ŠKOLU.hr Zadovoljna.hr NovaTV. u 18:59 • 48 Komentara • Print • # Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom ImenovanjeDijeli pod istim uvjetima.Od 1.10.hr Gol.hr Blog servis Forum. razreda Dnevnik.hr Monitor.

RAZRED Exupery-Mali princ Kumičić-Zač.com Slušan:Tehno. Škola:Bol Datum rođenja:29.. priča Nazor-Veli Jože Wilde-Sretni kraljević Šenoa-Povjestice Defoe-R. Shakespeare-R. i more Kolar-Breza Šimunović-Alkar Šenoa-Prosjak Luka Mažuranić-Smrt S.RAZRED Hitrec-Eko-Eko .04. i Julia 7.. konj Tomaš-Dobar dan Tata Majetić-Omiški gusari Matković-Zg.J. svatovi Šenoa-Branka 6.RAZRED Bach-G.1993.63kg ZAUZET-s najlipšon ženskon u Hrvatskoj Moj MSN Bol-Hool_St@hotmai.RAZRED Prosenjak-D.A. Crusoe 5.s Razred:8.Cajke Sadržaj: 8.Rap.Ime:Pero Prezime:M.Livingstone Sudeta-Mor Hemingway-Star.Č.g Mjesto rođenja:Split Horoskop:Bik Kratki opis:Plavo-smeđa kosa. kafene oči 178 visok.

Kušan-Koko u Parizu Šimunović-Duga Molnar-Junaci P. ul. Lagerlof-Leg. o Kristu Daudet-Pisma iz m.m. Verne-20 000 m.pod m. Puškin-Bajka o rib. i rib.
Blog.hrPrijavi seNakon prijave pratite svoje najdraže blogere i kreirajte vlastite liste blogera!Naslovnica

lektire

Prosjak Luka - August Šenoa
Bilješke o piscu: A. Šenoa je rođen 1838. g. u Zagrebu. Osnovnu školu pohodio je u Zagrebu, daljnje školovanje nastavio je u Pečuhu, a pravne nauke završio je u Pragu. Godine 1868. izabran je za gradskog bilježnika. U isto vrijeme radi u zagrebačkom kazalištu kao umjetnički direktor, a od 1870. kao dramaturg. Kazalište je napustio 1873. kad je imenovan gradskim senatorom. Od 1874 pa sve do smrti, 1881. g., uređivao je “Vijenac”. Šenoa je bio jedan od najobrazovanijih Hrvata svog vremena. Znao je mnoge europske jezike pa je i mnogo prevodio. Poznate su njegove povjestice: “Kugina kuća” i “Propast Venecije”, romani: “Zlatarevo zlato”, “Čuvaj se senjske ruke”, “Seljačka buna” te pripovijesti: “Prosjak Luka”, “Branka”, “Barun Ivica”, “Mladi gospodin” i “Turopoljski top”.

Tema: život prosjaka Luke i njegova upornost da postane običan seljački čovjek.

Glavna misao: “Važnije biti siromašan i sretan čovjek, nego nečovječna varalica.”

Mjesto radnje: Hrvatska

Vrijeme radnje: XIX. stoljeće

Likovi: Luka, Mara, Mato, Martin, Mikica

Sadržaj: Uz obalu Save nalazilo se malo, prljavo selo Jelenje. Stanovnici su bili lijeni, nepošteni, voljeli se ići u krčmu, osim rijetkih ljudi koji su pošteno radili. Kroz to selo često je prolazio Luka. On je bio prosjak, a da bi stekao novac varao je i bavio se nutnim poslovima. Luka se zaljubio u bogatu i poštenu Maru. Poželo je biti pošten. Mara je voljela

drugoga, svog susjeda Andru, ali su njihovi očevi bili u svađi. Luka je obećao pisaru Mikici 100 forinti ako Mara bude njegova. Stoga je Mikica nagovarao Andrinog oca da ne dozvoli da se Andro oženi Marom. Te je godine Marinog oca zadesila nesreća. Netko mu je ubio krave i spalio spremište za sijeno. Postali su veoma siromašni. Vidjevši njihovu nevolju Andrin otac je shvatio kako je bio nepošten prema Martinu, Marinom ocu, i prvom susjedu. Oni su se pomirili te su se Mara i Andro zaručili. Luka je skupio mnogo novca i želio je dati Martinu u zamijenu za Maru. Želio je živjeti kao običan čovjek. Saznavši da je Mara zaručena veoma se razočarao. Znao je da bi ga jedino ona vratila na pravi put, da bi jedino ona od njega učinila čovjeka. Kad su se Mara i Andro vjenčali i dobili dijete, Luka je bio zavidan. Htio se osvetiti, ali ga je pekla savijest. Kod njega je prevladao razum i otišao se ispovijedati. U krčmi je sreo Mikicu. On mu je nudio prijateljstvo, ali ga je Luka odbio. Znao je da je Mikica varalica i da želi samo novac, jer je takav i on bio. Luka je shvatio da je važnije biti siromašan i sretan čovjek, nego nečovječna varalica. Luka je otišao do rijeke Save i skočio u vodu gdje je umro. Oni koji se ga poznavali brzo su ga zaboravili. Nakon godinu dana Mara i njen otac morali su na sud. Luka im je ostavio 800 forinti i svečeniku je ostavio poruku za njih. Želio je da prime novac i da se svake godine pomole za njega.

Objavio lektire u 30. prosinac 2004 21:06:00 | 54 komentara

Proza - Antun Gustav Matoš
1. Bilješka o piscu:

MATOŠ, Antun Gustav (Tovarnik, 13.06. 1873 - Zagreb, 17. 03. 1914), književnik. Učiteljsko dijete, odgojen u Zagrebu, Matoš u šestom razredu napušta gimnaziju i odlazi u Beč na vojnu veterinarsku školu, koju nije svršio. Ne podnosi vojnu disciplinu, 1894 godine dezertira iz vojske, koju je služio u Petrovaradinu. 1898 godine odlazi u Ženevu, u kojoj ostaje godinu i pol dana, zatim seli u Pariz, gdje ostaje pet godina, vrača se kući. Kad je amnestiran seli se u Zagreb, gdje živi do kraja života. Kniževnik profesionalac, od nužde novinar, Matoš nije imao stalnog zaposljenja. Živići teško Matoš se razvijao u intelektualnom i moralnom pogledu. U osnovi lirski raspoložen, on je cijeli život nosio masku cinka, borbenog paskvaliste uvijek spremnog da na protivnika saspe slapove riječi. Matoš se ogledao u više književnih rodova: piše feljtone, pripovjetke, crtice, eseje, putopise, književne, muzične, likovne i kazališne kritike, pjesme, a okušao se i u dramskom radu Kompozicijski solidno postavljene, njegove su pripovjetke pune lirizma i duhovitih obrata, ali boluju od nedostatka realnih doživljaja. Punu mjeru svoga talenta dao je Matoš u književnoj kritici i polemici. S razvijenim ukusom i velikom književnom spremom, pišući redovito glatko i duhovito, on je, ocjenjujući pojedino djelo ili cjelokupni rad nekoga pisca, gotovo uvijek, majstorski uočio bitne karakteristike umjetničkog opusa. Često ćudljiv, cjeneći katkada kalambur više od misaono staložene ocjene, on je ipak u većini svojih sudova tačan i njegova se mišljenja često javljaju u književnim udžbenicima kao definitivna ocjena hrvatskih pisaca. On je bio najuspješniji i najsustavniji ambasador hrvatske kulturne suradnje. Matoš stvara pokretan, živ, prodoran jezik, poslušan instrument da izrazi i najkompliciranija duhovna stanja suvremenog čovjeka. Matoš je naš veliki književnik u punom značenju riječi.

2. Matoševo prozno stvaralaštvo:

Matoševe novele i crtice sabrane su u knjigama:

Iverje (Moć savjesti, Kip domovine leta 188*, Miš, Nezahvalnost, Pereci, friški pereci, Čestitka); Novo iverje (Nekad bilo - sad se spominjalo, U čudnim gostima, Camao, Božična priča, Samotna noć); Umorne priče (O tebi i o meni, Moć štampe, Ugasnulo svijetlo, Bura u tišini, Duševni čovjek, Lijepa Jelena, On, Poštenje, Jesenska idila, Prijatelj, Ministarsko tijesto, Vrhovac, Osveta ogledala, Ubio, Cvijet sa raskršča, Sjena). Matoševa proza može se uglavnom podjeliti u dva osnovna kruga i to: Prvo, krug novela o domaćem kajkavskom kraju, zagrebačko zagorskoj sredini, i drugo, krug novela bizarnog sadržaja, novele o čudacima, neobičnim tipovima i nevjerojatnim malograđanskim zgodama; o građanskim inteligentima i tragičnim scenama i sudbinama. Prvi krug je nastao još u živoj matici prve faze našeg realizma, dvojen je pravaškim i patriotskim stilom, emocionalnim ritmom i sentimentalnostima, odvija se prirodno, pun koloristične i pučke sredine. Drugi krug ponajviše je nastao u polemičkim borbama, na putu i lutanju - a takva je gotovo sva knjiga Umorne priće - otvara put psihološkoj prozi, otkriva tematiku psiholoških složenosti. U noveli Osveta ogledala kako je Matoš prikazao čudnog bizarnog pojedinca koji je bio “vudren na svoju stranu”, koji je sve mrzio:

“Taj demokrat, pripovjednik sveopćeg bratimstva i usrečitelj je dakle neobično mrzio. Od prokletih predmeta pak ga najviše puzrujivala laž ogledala... Jer zrcalo je hladno i mlako kao skeptik. Jer previše laska srečnicima. Jer nije dano utopijsko i idealno. Jer je sasvim nekorisno kao kristal dokonog soneta. Jer je sjajno i uglađeno kao laž diplomatskog egoizma. Jer ima grasnost vode bez dna. Napokon jer je privlačno kao magnet grijeha. Mami samotnu ljepoticu...”

(OSVETA OGLEDALA)

Matoševe novele i proza, koje su vezane za domaće tlo i u kojima se slika uglavnom kajkavski kraj (pejzaž domovine) i prizori iz provincije, ističu se svojom neposrednošču i izvornošču. Iako su često

bačene na papir u brzini i u prvom zamahu, iako su im likovi izrazitiji tek u nekim prizorima, značajna su pojava u našoj književnosti, navještaju jednu novu stilsku proznu mogučnost. I dok s jedne strane pomalo dopunjuju krug tema prvih modernista, u isti mah su i težnja za novom tematikom i jednim drugim, intenzivnijim proznim izrazom. 3. Pejzaž u Matoševom proznom stvaralaštvu:

U Matoševom proznom stvaralaštvu pejzaž se često javlja kao samostalna literarna tema, a on istovremeno asocira na nešto drugo, neku drugu temu koja se razvija i dodiruje kroz čitavo dijelo. Matoš isto tako humanizira pejzaž, oživljuje ga i u njega smješta ljude, povezuje krajeve s ljudima (pripovjetka Ljudi su krajevi, krajevi su ljudi). Sinestezija, kojom su prozimana sva Matoševa djela, bitan je dio u slikanju pejzaža, života i svijeta, ljudi uopće. Iskončana Matoševa osjetljivost za boju, zvuk i miris učinilo je njegove prozne pejzažne slike izrazitijima, dubljima, svjetlijima. npr: “San se hvata zelenih brda, i bujnih vinograda po kojima ruji rumeno grožđe kao plamen, bijelo gori kao ćilibar, a modro se crni kao tisuć stisnutih brganica ispod jesenjeg lišća koje se napilo krvi sunčane... Sunce zalazi, šumovita brda tonu u smaragdni san, zamiru zvuci daleke muzike, a riječni val šušteći kao svrha koke kneginje, ruže oko vesla ritmove neke slatke i biserne pjesmice. Sa purpurne se vode stade pušiti mliječna para, a u tihoj i zelenoj dubini stade ručati draguljno trunje, padajući sa neba vedroga, večernjega, zvjezdanoga. ...mrvi se crnim mrvicama u ljubičasti trag zašlog sunca, iščezava u ljubičastom poljupcu kojim slavi veseli i bijeli dan sumornu, baršunastu noć!” (SAMOTNA NOĆ)

4. Zaključak:

Pod utjecajem francuskih simbolista, Matoš je nastojao u našem jeziku ostvariti glazbenu sugestivnost, pa je zbog toga brižno birao riječi i usklađivao sonornost vokala i konsonanta. Matoševa je sklonost sentimentalizmu dokazana nizom pijesama, ali njegovo tragično osjećanje života ne iscrpljuje se melankolijom nego prelazi i u karakteristični bunt. Matoš je začetnik moderne dijalektalne lirike i fraze, a neki njegovi stihovi postali su političko geslo čitavih generacija:

“I dok je srca, bit će i Kroacije!”

(PRI SVETOM KRAJU)

“Već je zorja, a nemrem spati Po hiži me hinca mušlih črni raj, Ko kotiček već kriči za vrati Hajči Smiljček, hajček picej moj!”

(HRASTOVAČKI NOKTURNO)

Objavio lektire u 30. prosinac 2004 21:05:00 | 3 komentara

Putovanje Childa Harolda - GEORGE GORDON BYRON

1. TEZA

BILJEŠKA O PISCU:

BYRON, George Gordon (22. 1. 1788. Missolonghi, Grcka, 19. 4. 1824.), engleski knjizevnik. Potomak Normana, sin “ mahnitog Jacka “ i ekscentricne majke, Byron je bio u prilicnoj mjeri nasljedno opterecen. Neko je vrijeme, koa lord, sudjelovao u radu Gornjeg doma istakao se govornickom vjestinom. Njegova primamljiva vanstina i zanimljiva licnost ucinila ga je ljubimcem zena. Nakon razvoda, indiniran klevetickom hajkom, napusta zauvijek Englesku. Putuje cijelom Europom i Bliskim istokom. Neukrotiv je buntovnik: uplece se u zavjeru talijanskih karbonara; protjeran iz Italije odlazi u Grcku, gdje moralno i materijalno pomaze njezin oslobodilacki pokret i umire u taboru ustanika.

Byron jedan je od najistaknutijih engleskih knjizevnika. Glavna su mu djela: Putovanje Childa Harolda, Don Juan, The Giaour, The two Foscari, Cain, Heaven and Earth, itd. Osobito je poznata i poema The prisoner of Chillon.

Byron je u poeziju uveo nekoliko glavnih motiva revolucionarnog romantizma: idealizira primitivne domoroce, junaci su mu strastveni borci i razocarani individualisti koji mrze suvremeno drustvo. Byronovim djelima dominira slobodarska misao i protest protiv zla u zivotu. Svojim buntovnim stavom, titanizmom, satirckim duhom i melankonijom Byron je izvrsio snazan utjecaj na ostale romanticare te pored Shakespearea najvise utjecao na knjizevnost XIX. stoljeca.

2. TEZA

STIL PISCA:

U Byronovim djelima romanticki zivotni nazor predstavlja se u svom definitivnom obliku. Byronovi

junaci osjecaju potpun nesklad izmedu sebe i svojih moralnih nacela, drustvenim konvencijama i upravo to osjecanje nesklada i raskola uzrok je radanja osjecaja promasenosti, usamljenosti, suvisnosti...

Uzore za svoje junake Byron je trazio u svom vlastitom zivotu, tako da se njegov zivot doima kao zivot najizrazitijeg romanticnog junaka. Njegovi junaci su individualisti s burnim unutarnjim zivotom koji u sebi nosi crte demonskog.

3. TEZA

ANALIZA DIJELA:

Byron u svom velikom i znacajnom djelu Putovanje Childa Haralda opisuje covjeka koji nije nasao svoje mjesto pod suncem, covjeka koga je sredina odbacila i nije mu namjenila neku drustvenu ulogu. Njega odbacuju oni koji su mu bili najmiliji i zbog toga primoran je otici iz domovine koju je toliko volio. Njegova jedina utjeha je borba s prirodom, s olujama i valovima. Dok mornar zali za domovinom, zenom i djecom koji ostaju sada sami, on ne zali za nicim, samo zali sto je postao bezosjecan, bez zelja i

nekog odredenog cilja, ustvari on zali sto ne zali za nicim.

Odlomak iz Putovanja Childa Haralda

...Zasicen svime, izgubljivsi san o sreci On je prestao da se s drugima vida U ocima su mu katkad sjale suze Al´ ponosni Childe im nije davao slobodu

Oduzet tugom on je lutao usamlen I odlucio da svoj rodni kraj Napusti krecuci na dalek put

Pokoren samo svojim teznjama Nije se mogao umiriti sa vladajucim zlom Pun ponosa, Tudim mislenjima nije vjerovao.

I shvatio je, gledajuci prezirnu janilu, Da moze, napustivsi svijet, zivjeti u sebi samemu...

Upravo iz ovih stihova vidimo kakav je bio Child, covjek koji se nije mogao umiriti s vladajucim zlomom. Vidimo da je to covjek koji prezire drustvo, ovaj svijet, covjek koji je zasicen svime, koji je izgubio san o sreci.

4. TEZA

POZDRAV DOMOVINI:

...Zbogom! Zbogom! - Rodni zali Vec s´ otimljim oku mom vjetar huce, ricu vali, a galebi grakcu k tom. Ono sunce gdje zapada, Tamo je i nama poc! Teb´ I njemu zbogom sada, Domovino - laku noc!...

Ovaj dio govori nam kako Childe ostavlja svoju domovinu. Tu je kraj njegova zivota u domovini, a ujedno pocetak lutalackog zivota, pocetak potrage za novom, nezamagljenom i autenticnom istinom.

Objavio lektire u 30. prosinac 2004 21:04:00 | 7 komentara

Planine - Petar Zoranic
BILJEŠKA O PISCU ZORANIC,PETAR(1508.-?),hrvatski renesansni književnik. Zoranic je roden 1508.godine u Zadru, ali njegova obitelj Tetacic potjece in Nina, kamo se doselila iz Like .O njgovu se životu vrlo malo zna. Bio je pravnik,notar i sudski ispitivac javnih spisa.Ne zna se kada je i kako umro.Ime mu se posljednji put spominje 1543.(iako je po jednom novijem podatku neki Petar

a narocito obzirom na razvoj našeg književnog jezika. nastoji pobuditi kod svojih sunarodnjaka ljubav prema rodnom kraju. Usprkos toga.godine. Djelo je napisano s izrazitom svrhom. ANALIZA DJELA Planine Petra Zoranica su pastirsko . Opisuje prilicno realisticki nesrece. a bašcinac mu je jednako rodoljub. u njoj je hrvatska svjest vrlo jaka. Tješi svoje sunarodnjake i govori o budocoj propasti Turaka. a sastoji se od novela epistularne književnosti (pismo posvete). u vrijeme. što je Zoranic pod velikim uplivom tadašnje pastirske književnosti te svoje pastire ugladio ucinivši od njih nekakve trubadurske pjevace. ki znam. Zoranic kori svoje sunarodnjake. da dobar bašcinac i Hrvat poštovan jest.). a ne na hrvatskom.Zoraniceve Planine.a 1569. da u svom djelu. bukolicke lirike (pastirske pjesme) i politicke pjesme (prepjev . Zoranic stvara prvi od svih naših pisaca našu pripovjedalacku prozu i prvi od svih ostalih pisaca opisuje naše kopno.” Rijecju bašcina oznacuje domovinu. vjeku. Tužba vile Hrvatice podsjeca nas na pjesmu Kip domovine P. idu u red naših najboljih književnih djela iz starije dobi. prema hrvatskoj domovini i prema hrvatskom narodu. On je pošao korak dalje od Marulica: jer dok Marulic pjeva nešto i u hrvatskom.godinu dana dakle prije propasti Klisa. koje su snašle naš narod turskom provalom.kada je tiskan roman Planine.Djelo posvecuje ninskom kanoniku Mati de Mateisu. Sve je to djelovalo na pjesnika.. iako je na njima ocit trag nekolikih stranih pisaca. da podigne duh u borbi protiv vukova (Turaka). Pisan je narodnim hrvatskim jezikom. pa u posveti kaže: “Hrvatom i vašoj milosti. Zoranic je vec bio mrtav. Dalje i s oblikovne strane. i uteškoj borbi pjesnik odbacuje izlišene ljubavne brbljarije te upozoravana važnost cudorednosti u narodnoj borbi.alegorijski roman pisan u prozi i stihu. Stoosa nastale u 19. petrarkisticke lirike (ljubavne pjesme).Djelo je s kraja na kraj rodoljubivo. što pišu na kome drugom jeziku.godine. koje je po vanjskom obliku pastirski roman u prozi i u stihovima. a glavnu svoju književnu djelatnost razvija na latinskom jeziku. koje su nastale g.1536. Citavo je njegovo djelo protkano velikom ljubavlju prema hrvatskom narodu.Zoranic živio u Bihacu 1547. Do nas je doprlo njegovo glavno djelo Planine. kad su Turci duboko zašli u naše krajeve poslije Bitke na Mohacu i prve opsjede Beca. ipak je u djelu u mnogocemu data naša stvarnost.

Kasnije Zoranic susrece vilu Svist koja ga uputi vili Dinari. pretvoren od bogova u cvijet ljiljan (žilj=ljiljan). a tiskano u Veneciji 1569. a ujedno i pripovjedac.“ Molitve suprotiva Turkom “). iako oni o tome moraju i lagati dok su hrvatski krajolici i predjeli uglavnom neopisani i neopjevani. kako bi pronašao biljku koja ce ga izlijeciti ljubavne boli.(domovinu). Vergilija. No ondje vukovi predstavljaju Turke i Zoranic ovime poziva Hrvate na borbu protiv Turaka. Nakon što je napustio Zoricu. na kraju puta i na završetku djela. U njoj govori kako je susreo “vilu jednu. Fabulu cini pjesnikovo fiktivno sedmodnevno putovanje hrvatskim planinama. To je njegov alegorijski put u samocu i pustinju da se oslobodi ljubavne boli koja ga drži vec 7 godina. “ Planine” nastaju za vrijeme Bitke na Mohacu pa ti dogadaji utjecu na Zoranica i on opisivanjem Hrvatske nastoji pobuditi ljubav prema rodnom kraju. Drugog.g. Petog dana Zoran krece na istok prema Dinari. Vila mu prica o Burinom životu i objašnjava mu rodbinske veze u Paklu. koje poduzima kako bi zaboravio svoju nesretnu ljubav. treceg i cetvrtog dana Zoran je u društvu pastira. Petrarce. ali i domace književne tradicije (zacinjavci Marko Marulic). pastir Zoran(Zoranic). Roman se sastoji od 24 poglavlja. a on je u grbu Zoranica. Okosnicu fabule cini pjesnikovo fiktivno (izmišljeno) sedmodnevno putovanje hrvatskim planinama. ka po obicaju hrvackom gizdavo dali pocteno narešena biše”. Ovidija.. g. koja ga je ukorila što tako beskorisno luta: “Nisi li veckrat ctil i ctiš sfaki dan razlike pisce ki deželje sfoje razlikim i narešenim govorenjem ca vec mogu hvale?” Ovime Zoranic želi reci da su kod stranih naroda (Grka) svaka gora i vrhunac. Nastao je izmedu dva razdoblja. Dantea. Protagonist je roman. pa i nacina pisanja srednjeg vijeka i renesanse. te da se u zrenju Istine. Boccaccia. Nailazi na pastire koji cuvaju svoje stado od vukova. Ona mu predloži da pode u planine. te s njima pjeva. okrene drugacijoj. Zorana spašava vila Milost i vodi do Vražjih vrata (kanjon Velike Paklenice) i do otvora iz kojeg izlazi Burin bijes. razgovara. domovini i hrvatskom narodu. pomaže im i zabavlja se. vila Milost ga prenese preko mora i ostavi u Primorju. duhovnoj ljubavi. s uvodnom posvetom ninskom kanoniku Mateju Matijevicu. svaki dio njihove zemlje opisani. FABULA Putovanje zapoconje s vilom Zoricom (Napeja) u koju bijaše zaljubljen mladic Žiljbil. Zoran krece u planine no nakon nekog vremena put mu preprijeci sedmoglava neman. . Djelo je napisano 1536. U romanu se osjeca znatan utjecaj Zoranicevih književnih uzora: Jacoba Sannazara (autora pastirskog romana Arcadia). Medutim temeljna ideja djela je domoljubna: pjesnik želi opjevati i proslaviti svoju bašcinu . svaka rijeka i vrelo.

Jabuke predstavljaju književna djela. Zatim primjeti vilu Grkinju. a kolicina jabuka broj književnih djela. sva u punom cvatu ili sa zrelim plodovima. ne pišu hrvatskim jezikom. Ondje se našao u perivoju koji je sav bio okružen šimširom. Kasnije on zaspiva i sanja “ Perivoj od Slave “. Takoder je cuo i mnoge ptice. a stalno su joj pristizale nove. ali se odjenom stvorila vila Milost. Uto vizije nestane. muziku. naukom i vidinjem pokripljen sedmi dan u bašcini pocinu ”. najstariju. Zoran hoda po širokom polju. Poklonivši se nad njegovim grobom Zoran ima viziju: otvorilo se nebo i pred njim se pojavi Istina u društvu sa sv. u tolikom broju da ih nije mogao prebrojiti. Vila se tuži Zoranu na broj svojih jabuka.Na jednoj od njih pisalo je “Petar Zoranic” te “Ljubveni lov” i “Vilenica”-njegova dotadašnja djela. Iz te fontane izljevala se voda koja je granajuci se zaljevala cijeli perivoj.“Planine”.zlatnog. astronomiju. a napola napisano i novo djelo . gramatiku. takoder s mnogo jabuka i Kaldejku(Kaldeja-južni dio Mezopotamije. Zoran prvo ugleda ponosnu vilu Latinku koja je imala mnogo velikih i malih jabuka. Tada ga vila Krka napušta i vila Milost ga nosi na kraj Zatona i odlazi u Nin.Dinara pomaže Zoranu u njegovoj ljubavnoj nevolji. retoriku i logiku) Ispod drveta sjedile su mnoge vile. tj. a pjesnik “ protrizniv se rici. Došavši do sredine perivoja naišao je na jedno krupno drvo. Pod drvetom bijaše fontana napravljena od žutog i zelenog dragog kamenja koju je držalo 7 djevojaka od cistog zlata. Prolazi kraj groba plemenite Jelene (njegove majke) te groba Jurija Divnica biskupa ninskog. Slavic (slavuj). Ploveci njenom ladom razgleda Knin. lišca zeleno . Fontana predstavlja znanost podijeljenu na 7 slobodnih umijeca (aritmetiku. koja ga “stavi” na drugu stranu. njihovu kvalitetu i ljepotu. geografiju. PERIVOJ OD SLAVE Perivoj od Slave je Zoraniceva vizija u snu u kojoj on alegorijski prikazuje siromaštvo hrvatskog književnog stvaralaštva. jeronimom i biskupom Divnicem.Tada Zoran ugleda mladu vilu Hrvaticu s par jabucica. Usnuvši petog dana. Zoran im obecaje da ce se ostaviti svjetovnih taština i pjevanja o zemaljskoj ljubavi te od sada slijediti put Božje ljubavi. svaka sa pregrštom jabuka u krilu. skoro zapadne u ocaj. a unutar tog kruga bilo je sedam redova drveca. s mnogo jabuka davno ubranih. No isprijecila mu se oveca rijeka i pošto je nije mogao preskociti. stariju. ali mu se i zahvaljuje jer je zbog njega ne . kako hrvatski pisci.Vile predstavljaju pojedini jezik. ali ipak lijepih. Prokna i Terej. Uputivši se niz goru susrece vilu Krku. pronja (lastavica) i petelin (pupavac) su Filomena. Babilona). Skradin i Šibenik. Dinarinu kcer. Gubi stazu i dolazi do brzog potoka i te nailazi na neobicno lijep perivoj da je zemaljski raj. U zoru šestog dana Zoran se oprašta od vile Dinare i krece kuci. a plodovi su rumene i mirisne jabuke. Ispod drveca bilo je mnogo cvijeca i grmlja. iako ih ima sposobnih. ciji grob kite pastiri.

” Objavio lektire u 30. Nikica Kolumbic u clanku “Najrodoljubivije djelo hrvatske renesanse” navodi : “U prozi se uz nerazumljive poetske opise. mladi zatvorenik iz Smirne Vrsta: roman . KRITIKE O Zoranicevom jeziku i recenici oprecne su kritike. tj. a ne latinskim.” Marin Franicevic u knjizi “Pjesnici i stoljeca” u eseju o poetici P.smatraju potpuno neplodnom. biva prožet novim duhom. Zato je njegov stil u prvom redu slojevit i težak. osjeca podredenost latinskoj i talijanskoj sintaksi. pogotovo danas. Rekao sam pjesnika. a ne pisaca jer u proznom dijelu Planina ima više poezije nego u stihovima. u njegovoj prozi stihotvorac nadvladava prozaika. kaže : “Sam ponajprije pjesnik. zvoni cisto i autenticno.Židov iz Smirne. Tada dolazi vila Slava i Zoran se budi. Zoranic je. prosinac 2004 21:03:00 | 4 komentara Prokleta avlija . upravitelj Latifaga zvan Karađos. njegov jezik teškim.” O vrednovanju Zoranicevog djela u odnosu na njegov uzor. kako je tada pisala vecina pisaca.Zoranica iznosi jasni stav : “U prvi red naših renesansnih pjesnika. presaden u sredinu sasvim razlicitu od one gdje je nikao. ako se o imitaciji uopce može govoriti. pišuci prozu.” No susrece se i ocjena da mu je stih okretniji od proze. ali i lirske proze. Likovi: fra Petar iz Bosne. kriticar Josip Torbarina u clanku “Planine i ostale Arkadije” daje slijedecu ocjenu : “ Zoraniceve su Planine jedna od najslobodnijih i najorginalnijih i najmanje ropskih imitacija Sannazzarova djela. a stoga su i u pretežnim proznim partijama njegovog djela stilski postupci izrazito stihotvoracki. što uz brojne arhaizme cini. Jer moramo reci da se Zoranic nikad slijepo ne povodi za svojim uzorom koji. i onda kada je naivna. Tako Josip Voncina u tekstu “ u susret Planinama”. U proznom tekstu Zoraniceva recenica. nju gradio na svojim pjesnickim iskustvima. zatvorenik Haim .bogati. zatvorenik Ćamil-efendija . a mnogi lirski i drugi raznovrsni elementi složeni su s osjecajem za muzikalnost i izražajnost pripovjedacke.Ivo Andrić Mjesto i vrijeme radnje: carigradski zatvor Prokleta avlija. Ovime Zoranic pokušava potaci hrvatske pisce na pisanje materinjim jezikom. Zoranic ide po svojoj prozi.

Tada je upravitelj policije predložio Latifaginom ocu da Latifaga postane policajac. Avlija se sastoji iz petnaest jedokatnica koje povezane s visokim zidom zatvaraju nepravilno. sunce grane svi su ponovo izašli na dvorište zaboravljajući svađe i prepirke. Latifaga je imao kuću iznad Avlije i mnogim je putovima mogao doći od kuće do Avlije i obrnuto tako da nitko nije znao gdje će se pojaviti. Tako je Latifaga postao policajac. Napustio je školu i počeo se družiti s raznim varalicama i kockarima. “prolaznici” koji su upućeni po kazni kao prognanici iz zapadnih pokrajina te iz Avlije odlaze kući ili u zatvor u Africi ili Maloj Aziji. ali bilo je nemoguće uspostaviti red. ni po noći nije mirno. Bio je zatvoren u zatvor znan kao Deposito ili Prokleta avlija kako je zove narod. Prevladava samo jedna boja . Po danu zatvorenici se šetaju po dvorištu. Zbog nekih poslova crkva je fra Tadiju Ostojića i fra Petra poslala u Carigrad. Zatvorenici pjevaju. a da ga nitko nije ni saslušao. U sobi fra Petra nalaze se fra Mijo Josić. Tu je bilo sitnih i krupnih prijestupnika. uvijek se punila i praznila. U toj bjelini postoji samo jedna staza. Čuvari su pokušavali izbjegavati sukobe jer su i oni bili razdraženi. Neki su ga slušali. Po danu svi izlaze iz ćelija i stvaraju male skupove gdje pričaju o raznim stvarima. a grad koji je bio blizu nije se mogao vidjeti.Citat: Sadržaj: Zima je. Najviše se ljudi okuplja oko malog čovječuljka Zaima koji je uvijek pričao o ženama i svojim mnogobrojnim vjenčanjima. Ali. Kada je zapuhao sjeverni vjetar. Sam položaj Proklete avlije bio je čudan jer se moglo vidjeti samo nebo. Još prije tri dana on je ležao na tom krevetu. zamijenik upravitelja Proklete avlije te konačno i upravitelj. Obično je bilo lijepo vrijeme. Tamo je policija uhvatila neko pismo o progonu vjernika i svećenika iz Albanije koje je bilo upućeno austrijskom internunciju u Carigrad. Pismonoša je pobjegao.bijela. a uvijek ga je izbavljao otac. Tu dolaze i tzv. Upravitelj tog zatvora bio je Latifaga zvan Karađoz (groteskna ličnost turskog kazališta sjenki). bez trave i s dva-tri kržljava stabla. Tada je ludilo bilo zarazno i svi. To je većinom raznovrstan alat. Nitko nikad nije znao kako će se . a pošto u Carigradu nije bilo drugih svećenika iz tih krajeva uhitili su fra Petra. mladi fra Rastislav… Popisuje se imovina fra Petra. Nekoliko su ga puta i uhvatili. Ta Avlija uvijek je bila puna. čak i fizički. ali odjednom se promjenio. Najviše je pričao o carigradskom zatvoru gdje je bio zatvoren ni kriv ni dužan. Od dječaka koji su sa “štanda” ukrali smokvu do višestrukih ubojica. pa i najmirniji. Otac mu je bio nastavnik u vojnoj školi. nekad se nebo naoblačilo. Kao dijete Latifaga je volio knjigu i muziku. golo dvorište. Najviše nedostaje mladom fra Rastislavu kojemu je često pričao događaje iz svog života. Latifagin otac je na to pristao.petnaest do trideset u jednu. svašta dovikuju i svađaju se te često dolaze i novi. a po noći odlaze u ćelije . počeo je puhati južni vjetar donoseći zadah truleži i smrad iz pristaništa. a sada ga više nema. Ali. postajali su razdraženi i ljuti. Dva mjeseca bio je pod istragom. a drugi su odmahivali rukom i odlazili čim bi on počeo pričati. U hvatanju prijestupnika pomogla mu je njegova prošlost jer je poznavao njihova okupljališta. Staza kojom je išla pogrebna povorka na pogrebu fra Petra.

Lice novopridošlog mladića bilo je bijelo. Otac mu je bio Turčin. Često su razgovarali. Tada su počele glasine da su Ćamilu udarile knjige u glavu i da se poistovjetio s nekim mladim princem. Fra Petar ga je pitao o njemu. Oboje su osjetili da se njihovo prijateljstvo povećalo. Kada se sljedeći dan probudio prvo što je vidio bila je knjiga i nije mogao vjerovati. Lijes s djevojčicom bačen je u more. Već drugi dan čovjek kojeg je poslao kadija izradio je kod više vlasti da se Ćamil izdvoji i da mu se da posebna soba što je i učinjeno. i snjim imala sina i kćerku. Poslije toga Ćamil je dvije godine proveo na studiju. Tako je priča došla i do udovice koja je tada htjela da se baci u more i trebalo joj je nekoliko godina da preboli i ovo. ali nisu mogli ništa napraviti pa je Ćamil odveden u zatvor. One su se tada posvađale i da bi se osvetila prijateljica je tajnu ispričala drugima. Kada se vraćala nazad. a Haim je počeo pričati. a otac ga je u tom podržavao. Tahir-pašu. Stariji brat Bajazit (34 godine) koji je bio guverner Amasije i mlađi Džem guverner Karamanije polagali su pravo na prijestolje. Majka mu se u sedamnaestoj udala za bogatog Grka. Njegovi su rođaci htjeli prevariti mladu udovicu i sve joj oteti. Razgovor je počeo sam od sebe. ali njeni roditelji nisu dopustili da se uda za Turčina pa su je odveli i udali za nekog Grka. ali ovoga je morao prihvatiti. To se pročulo i Ćamila je uhitio valija izmirskog vilajeta jer je dobio pismo kao i svi drugi valije da paze na ljude koji blate sultanovo ime. To je bio mršav. Majka je umrla sljedeće godine. Fra Petar je saznao da Haim zna neke stvari o Ćamilu. ali ona se na opće iznenađenje udala za nekog Turčina. Česte su bile i pritužbe na Karađoza. blijedo. djevojčicu. a drugi čovjek zle sreće i pogrešnog prvog koraka. Poslije nekoliko dana dobili su gosta. Ta su dva brata došla u sukob kada im je 1481. Karađoz nije volio političke zatvorenike. Ćalim je bio čovjek mješane krvi. Imali su jedno dijete. a onda se jednog dana kraj njega stvorio Ćamil. Najgori su bili prvi dani u Prokletoj avliji. a prazno je mjesto brzo bilo popunjeno. ali postepeno bol se smanjivala kad se dogodilo nešto neočekivano. Kada su uhitili Ćamila mnogi su se pobunili.ponašati i uvijek je iz ljudi mogao doznati one podatke koje želi. Idućih je dana fra Petar hodao dvorištem. Tu su bila i dva građanina iz Bugrske koji su ga primili bez riječi. Mnogi Grci su prosili lijepu udovicu. Ona je voljela i njega. ali nije vidio Ćamila. Tada je prvi oficir dao napraviti još jedan lijes u koji je stavljen neki teret. Mladić se zvao Ćamil. ali ona se branila. Svakoga je dana žena odlazila na grob. a kasnije je mnogo i putovao i čitao knjige. Sin je bio snažan. a kćerka je umrla u petoj godini od neke nepoznate bolesti. Džem je na svom dvoru . Jedan je bio mudriji i jači. g.sultana(onaj s kojim se poistovjetio). a onda su po njega došli neki stražari. Odjednom Ćamil počne pričati povijest Džem. umrla joj je kćerka. Žena prvog oficira saznala je tajnu o djevojčici i ispričala je najboljoj prijateljici. Haim. Sin koji se zvao Ćamil sve se više predavao knjizi i nauci. a mladić je ostao sam s velikim imetkom i bez bliže rodbine. Grk je umro. Fra Petar je zaključio da su to bogati ljudi koji su vjerojatno bili žrtve pobune u njihovoj zemlji. Mornari su lijes htjeli baciti u more jer donosi nesreću. Bio je Židov iz Smirne. To je bila pričao o dva brata. Otišla je u Atenu da bar tamo spasi naslijeđe. Oko očiju je imao tamne kolute. Bez riječi su se oprostili. ali svi su znali da samo on može upravljati Avlijom. tanak čovjek. a drugi je dan majci koja ga je pokopala. na bojnom polju poginuo otac. Jednog je dana ugledao jednu Grkinju i odmah se zaljubio. Kada je djevojčica imala osam godina. Da bi se zaštitio od tučnjava fra Petar je izabrao jedan zabačen kut i tu se sklonio. Jedne je zime umro i Tahir-paša. a majka Grkinja. ali majka nije dala.

Zagr e b. Oboje su imali dokaze za svoje pravo na prijestolje. Sabr ana dje la 1 .g. To se i dogodilo.stvorio krug pjesnika.19 1 3 .Z agr e b 19 82 . Tr i dr ame .. Z agre b 1 94 9 . r o man. O ko bo ` je . Džem je na to pristao.. Sabr ana dje la 1 . Zagr e b. N i br a}a ni ro |aci. Kasnije je fra Petar često razmišljao o Ćamilu. ali kada je došao nisu ga pustili na slobodu nego držan zatočen u tvrdim gradovima. R edo vito je ~ lan HAZ U. G imnaz iju je z avr {io u Splitu i Zagr e bu. no ve le . zatim su ga pre bacili u B ar i i na kr aju u sinajski z bje g “ El Shatt” . a onda je pušten i otišao je u Bosnu.g. N je go va dje la su: Pr oz e .. O d 19 51 . Papa je to učinio. Tada je pobjegao na otok Rod gdje je bilo sjedište nekog katoličkog reda i gdje je zatražio utočište. a papa mu je ponudio mjesto kardinala. 2. Oko Džema stvorile su se razne spletke. Papa mu je morao dati Džema.g. B eo gr ad 1 96 5 . ali ponovo je izgubio. Nisu se mogli dogovoriti i na kraju su se sukobili.Ranko Marinković 1. Z a vr ije me r ata inte r nir an je u lo go r Fe rr o mo nte u Italij i. Odveli su ga u Akru gdje je živio osam mjeseci. N e ver mo r e . Džem je izgubio i pobjegao u Egipat i ponovo organizirao napad. g. ali Džem se brzo razbolio i umro. Nakon osam godina Džem je dan papi. e se ji. radi kao pr o fe sor na Z agre ba~ ko j Akade miji z a kaz ali{nu umje tno st. da je došlo do svađe i obračuna. Jednom dok je tako razmišljao netko mu je u ruku stavio poruku da će za dva dana biti oslobođen. Objavio lektire u 30.g. go dine ... Pustinja .-4 . Diplo mir ao je na filo z o fsko m fakulte t u u Zagr e bu. O sno vnu {ko lu po laz io je u r o dno m mje stu. Primio je ga je Pierre d’Aubusson i dočekao s carskim počastima te predložio da ode u Francusku.. 1 98 8 . prosinac 2004 21:02:00 | 1 komentara NOVELE .g. Jednog se dana Ćamil nije pojavio.g. Bajazit je d’Aubussonu dao novce da Džem ostane u zatočeništvu. ali Ćamil to nije ni primjećivao. r o man.g. .TEZA “Mrtve du{e”.TEZA O PISCU. Zagr e b 19 86 ..g. Z agre b 19 81 . Z agre b 19 77 . Haim je fra Petru rekao da su kod Ćamila došli neki činovnici.1 1 . bio je dobar plivač i lovac. znanstvenika i glazbenika. Zagr e b 1 94 9 . R o |e n je na o to ku Visu 2 2 . Španjolski kralj prodire u Italiju i zauzima Rim. a naknadno u zavo du Hr vatske te kao dir e kto r HN K u Z agre bu. Po d balko nima. Po slije r ata radi u ministar stv u pr o svje te . no ve le .g. Bajazit je bio hladnokrvan i hrabar.g. e se ji. 19 48 . Njegovo je tijelo poslano Bajazitu koji ga je pokopao s kraljevskim počastima. dr ama.. a d’Aubusson je postao kardinal. Ne zna se da li je Ćamil mrtav ili samo premješten u drugi zatvor. Z agre b 19 51 .g. G este i gr imase ..Z agr e b 1 98 0 .-7 .. Z agre ba~ ka kupka.. Dok je Ćamil to pričao fra Petar ga često nije mogao slušati i pratiti.. Zagr e b 1 99 3 . no ve le .g. Tada umire papa i dolazi novi. Ne ve se le o ~ i klauna ..

On ju zamoli da uzme veliki no` pod isprikom da ga treba bolje osvjetlati. Djeca su ih ga|ali kamen~i}ima. Kad se vratio ustanovio je da je prevaren. Postavlja si pitanje da li ima ne{to ratni~kog u njemu. Zaklju~io je da je to ipak morao biti on. Na otok je doplovio biskup. `andari i narod . U masi netko se potukao. Pisac se nalazi negdje kraj vode. Lica→pisac i gazdarca Vrijeme→no} Prostor→u sobi Tema→paralelom stvarnosti i ma{te. ^esto se ispovjedao nebu.½½½½ drasti~no poja~ava sliku apsurda ljudskog polo`aja. U mjestu je velika crkvena sve~anost. Pred zoru mnogi su se vratili ku}ama. Na kraju banketa na{li su se i prosjaci da malo maste brk. Pisac sam sebi od umora ka`e: ”Mrtve. Luda Tonka istrgala se i pobjegla tako da je jo{ mogla nastaviti sa svojim {alama. skupilo se mnogo vjernika. Kad je fratri} do{ao prevaril su ga da je banket na drugom mjestu. a posebno biskupa na taj na~in {to ni`e haljinu pred ljudima i pokazuje biskupu stra`njicu .Pisac je glavno lice. U dubokom razmi{ljanju do~ekao je jutro na prozoru sobe. Toninka. “ni kazaljki nema na satu”.. Dok je ispovjedao `ene do`ivljavao ih je kao bludnice. Glava mu slu`i kao neka lopta u vodi. De{avaju se ~udni doga|aji pri ~udnim okolnostima. Boji se spavati u njegovoj blizini.Nema mjere tako da ju `andari trebaju odvest u `andarisku stanicu. Biskup i fratri} spavaju. Misli su mu bludne. fratri}. Taj no` je donio gazdari~in pokojni mu` pomorac iz Carigrada. No`em si je odrezao glavu i pona{a se kao da je i dalje du{a u tijelu. Sve}enstvo je sjelo za banket. `ivota i literature. Biskup je odr`ao “Molidbu za magare}i rod”. On izjavljuj da voli oblake a ne `ene. 3. Sad legnimo mrtve du{e”. Nave~er je usljedio bal. @eli ga se rije{iti pa razmi{lja da li da ga zaklju~a u ormar ili da ga baci kroz prozor. Prisjetio se da je to gazdari~ina uspomena. Neobi~na je simbolika u kojoj je vrijeme stalo. U selu `ivi Toninka koja vu~e za nos sve}enstvo.TEZA “Samotni `ivot tvoj”. Ona se gubi i na kraju nestaje. Gazdarica prolazi kraj sobe i jo{ sva snena budi ga. mrtve du{e. Jedan od njh je pisac i dugo jo{ slu{a kako se psi na ulci kolju oko kostiju {to su ostale nakon ve~era{nje gozbe i kako zlosutno tule u no} i laju na mjesec.. Lica→biskup. Kad se probudo pri svjetlu opazio je no` zaboden u knjigu. U zraku se ~uje lupet bubnja. Zaklju~uje da je slabo za{ti}en od samog sebe. npr.

Poslije pro~itanog pisme se razljuti ali kasnije su mu se vratile drage uspomene i trenuci zajedni~ke ljubavi i odmah se odlu~io da prvim jutarnjim brodom otplovi za Split. Na an|elovoj knjizi vidio je krasnim pisanim slovima Albert Knez.umro u zagradi bez datuma. Smetalo ga je nau~nikovo neprestano nabijanje pa je zamolio suprugu da ode do nau~nika i da prestane s radom. Skupio je snagu i spustio se do radione iako je bio mrak. Klesar je objasnio nau~niku da je taj spomenik za njega. TEZA “Prah” Oto~anin Tonko Jankin primio je pismo kojeg mu je donijela stara Lucija. pomo}. ^ovjeka prepu{ta vlastitom ljudskom nespokojstvu. klesar majstor umjetnik ro|en odre|enog datuma . ve} od njega tra`i uslugu tj. Ona ga je ostavila jer se zaljubila i udala za jednog geometra. ali nedosti`na. ^udne su mu se misli vrzmale ({uljale) po glavi. U ku}i su ga lijepo primili i sve te . U klesarskoj radioni bio je nedovr{en spomenik an|ela koji u ruci dr`i otvorenu knjigu. Klesarski majstor je na samrti. 5. U luci ga je do~ekala Ana jo{ uvijek za njega vrlo privla~na lijepa. Laskalo mu je {to ga Ana nije zaboravila. ladanjske (seoske) samo}e i dokolice raspoznata je u ovoj noveli kao gruba proza.TEZA “An|eo”. nau~nik Lojze i `ena Frida Vrijeme→zadnji dan `ivota klesara Prostor→soba i radiona Tema→Klesar nastavlja `ivot kroz svog an|ela od mramora. Odbacio je oru|e i predao se svom an|elu. Idila patrijahalnog `ivota.Vrijeme→predve~erje i no} Prostor→oto~no mjesto Tema→Ironija koja prati izlizane crkvene formule “Mir s tobom!”. kao tragi~na farsa. Stari klesar je upisao datum njegovog posljedneg dana `ivota. Lica→klesar Albert Knez. 4. @eli krstiti sina ali tako da njezin mu` ni{ta ne zan za to. Sada `ive u Splitu. Njegov pomo}nik Lojze do{ao je po klju~ radione i ispri~ao mu je neobi~an san. Vratila mu se uspomena na Anu koju je jo{ uvijek volio. koja personificira jednu vjeru ~iju neozbiljnost shva}a ve} i bogoslu`na |a~ka {kola “I sa zrnom soli!”.

dramski autor i esejist. geometar i sin Vrijeme→poslije drugog svjetskog rata Prostor→Dalmatinski otok i Split Tema→Sav smisao strasti. koje izgleda kao da je `ivo. jer smatra takvo djelo oskrvnu}em prirodne ljepote. uzicom bila vezana njegova pisma koja mu je Ana ovom prilikom vratila staviv{i ih ispod njegovog jastuka. Liuca→Tonko Jankin. a ne svetom stvari. gra|anskom ili malogra|anskom svijetu. rasipa u prah koji treba prikriti izgovor bijedne {ale. Apsurd je u tome {to su tim konop~i}em tj. drama “Glorija”.. objesiti zbog toga? Dobro sam se s vama na{alio? He?”. Ana. godine na Visu. Lucija. zloban.. 3. a on im je rekao: “Vi ste mislili da sam ja nesretan. a to bi ljudi mogli primjetiti. Zami{lja kako bi bilo dobro zamjeniti kip bogorodice s `ivom opaticom koja bi povremeno pomakla o~i i tako uvjerila ljude u postojanje Boga. Ukorava ju i zbog njenog pona{anja.slika U maloj `upi u Dalmaciji sve}enici poku{avaju razbiti monotoniju malog mjesta i jedan od najmla|ih. Nakon toga Magdalena sti`e u biskupiju i don Jere joj povjerava zadatak. Kad se na{ao sam u sobi poku{ao si je oduzeti `ivot tako {to se je objesio na konop~i} na prozor. Objavio lektire u 30.okolnosti su ga skrhale. Teme i likovi njegovih djela pripadaju mediteransko-oto~kom ili gradskom. roman “Kiklop”. U ku}i su ~uli njegov pad. prosinac 2004 21:02:00 | 0 komentara Glorija . Kozlovi} odlazi da uredi kip. ali ga don Jere otjera iz biskupije. ali ipak bar neki smisao. Tome odvodi Magdalenu u crkvu. ali ga don Zane odvla~i i tra`i od njega da {to prije predstavi kip Biskupu koji je za nj jako zainteresiran. sitan. Najistaknutiji je suvremeni hrvatski novelista. Ostali sve}enici se ba{ i ne sla`u s tom idejom ali ipak pristaju. neka iluzija `iivota. a don Zane ulazi. @eli da ga sve}enici prika`u narodu. Djela su mu pro`eta crnim humorom. On pri~a sve}enicima o svom kipu Isusa na raspelu u koji je ugradio mehanizam koji pokre}e Isusovao tijelo. romanopisac. ~ekanja i osvete. Don Jere zamoli predstojnicu obli`njeg samostaana da mu po{alje jednu opaticu.. i jednog jutra sti`e Magdalena. ulazi i kori ju jer je raspustila vi{e kose nego prije. ironijom i tragi~nim shva}anjem svijeta. Don Jere i don Zane se sva|aju. i da }u se najmanje. Najosnovnije crte fabule: 1. a sve zato {to joj ne mo`e otvoreno pristupiti.slika Radnja se nastavlja odvijati u crkvi gdje Magdalena sjedi glume}i Madonu.. Magdalena se gleda u ogledalu i divi se samoj sebi..slika Scena predstavlja sakristiju. 2. te na kraju ispada da je Kozlovi} Magdalenin otac. Dotr~ali su do njega.. Prije nje toga jutra u biskupiju dolazi i ~ovjek po imenu Rikardo Kozlovi} alias Floki Fleche. Don Jere koji ve} du`e vrijeme gaji ljubav prema njoj. Ona mu pri~a kako se zaredila i pri~a o svome ocu i njegovu cirkusu. a don Zane mu ka`e da se Magdalena zaljubila u .Ranko Marinković Osnovni podaci o autoru: Ranko Marinkovi} je ro|en 1913. don Jere smi{lja na~in na koji bi u~vrstio vjeru naroda. Najpoznatija njegova djela su: zbirka novela “Ruke”. Njezin otac dolazi u crkvu i prepozna ju. a ne `eli to priznati.

sagrije{io sam te{ko. Tada ulazi Tomo nose}i novo raspelo. Don Jere ostaje sam i zapla~e. a don Jere pri|e oltaru i u molitvi se ispri~a gospi: “ Gospo. kako je sve izgubila i kako je ustvari jako zla. On ju kori zato {to je proplakala pred ocem. @ena ju moli da joj spasi sina. Kozlovi} ni ne pla~e za njom. ali zastane i ka`e kako je to nekad bila njegova k}i. Ka`e mu kako vi{e ne mo`e moliti. On joj govori kako je biskup umro. zbog njegovih grijeha. 4. Dolazi don Jere i uvjerava Kozlovi}a da to nije Glorija nego kip. kasno popodne poslije ve~ernjice. a ja sjedim tamo podlo. Tad dolazi i `ena koja je molila za svoga sina. Odlaze odslu`iti ve~ernjicu. a ona kao da ne{to predosje}a tra`i od Tonija da prenese poruku maestru. Likovi: sestra Magdalena (Glorija Fleche) . a Toma ga uvjerava da je to samo kip. Zatim joj ka`e kako je uni{tio kip. Uto Glorija zajeca. a Magdalena pla~e. Kozlovi} nato provaljuje u sakristiju i ona odlazi s njim. Ona ga je primjetila jer je ~ula glas:” Pazi! Pazi!” Toni ju razuvjerava. a ~etri klauna iznose Gloriju. Orkestar zasvira posmrtnu kora~nicu. Pri~a mu kako je prije sedam godina skoro poginula. Don Jere jo{ dugo ostaje sam i u napadu bijesa razbije raspelo. a ulazi Kozlovi}. a klauni izlaze. On tvrdi da je to Glorija. ve} joj samo gladi lice i popravlja joj kosu. On ne `eli poslu{ati don Jeru. Don Jereu obja{njava da ga je biskup kupio od Kozlovi}a. jer se trapez malo prije njene to~ke otrgnuo. {to zato {to je pohlepan za slavom. a zastor se spu{ta svr{avaju}i tragediju.” Uto u|e don Zane i ni{ta ne rekav{i prijekorno pogleda don Jerea. Ka`e joj da }e tra`iti od njenog oca da ju ne pusti da izvede to~ku. Kozlovi} gleda u Gloriju. kao najgora ni{tarija.slika Radnja se odvija u Katedrali. Dolaze ~etri klauna i zabavljaju je. ali ju je sada izgubio. bez i jedne suze u oku!” Ona ga pita za{to joj nije dopustio da vidi oca. Don Jere okrivljuje Magdalenu zato {to je `eni dala la`nu nadu. Don Jere sjedi u fotelji. ali on ipak ne `eli potpuno priznati da i on nju voli. On joj prigovara da se Toni stalno smuca oko nje. ali Kozlovi} se neda. U sobu ulazi don Jere. Ona mu na to priznaje da ga voli. Toma za to vrijeme `eli zatvoriti crkvu pa tjera Kozlovi}a van. prijeti propast. Kozlovi} krene prema vratima. U zavr{nom dijelu to~ke netko pokuca na vrata. oprosti. Toma obja{njava da joj je sin umro. jednim od klauna. ali uto u sobu ulazi Kozlovi}. te je do{ao kada je vidio plakat. Oprosti. 5. kako je don Zane dobio Biskupiju. ali Kozlovi} ni njega ne poslu{a. Glorija opet nastupa. kako vas na koljenima moli za jednu moju rije~. Toni moli Kozlovi}a da zaustavi to~ku jer je Glorija rastresena. Svi ljudi su ve} iza{li iz crkve osim Kozlovi}a i `ene koja moli za svoga sina. a ona sada `eli samo vidjeti svoga oca. a on joj priznaje da nije `elio da joj se vrati ljubav za “onim” `ivotom. {to zato {to mu ne vjeruje.njega.slika Radnja se zbiva u cirkusu. 6. a ona se pravda:” Ro|eni se otac previjao preda mnom. a otac ju moli da ga prihvati. a ja sam stajala mirno kao kip! Gledala sam kako mi se starac mu~i.slika Scena prikazuje sakristiju katedrale. a ona ga samo umiri. Toni izlazi. a na kraju joj priznaje da je “obolio na `ivcima” i da je ovdje na lje~enju. a ona svijesna svoga zadatka ignorira oca. kao artistica. Ponavljaju jo{ jednom neke datalje o to~ki i on odlazi. Glorija otjera don Jeru u gledali{te i krene izvesti to~ku. da orkestar svira fortissimo. To je bilo za tvoju ~ast i slavu. i kako njoj. U garderobi pri~a sa Tonijem. Glorija pada i umire.

Engleski pisac rođen u Južnoj Africi. Sukobi: Glavni sukob je ljubav izme|u don Jere i Magdalene i vjera koja takve veze zabranjuje. Ideja djela: Dokaz da ljudska dijela nisu uvjek dobra. . bio je profesor engleskog jezika na oksfordskom sveučilištu. koji je zbog svog `ivotnog iskustva obi~no u pravu. ve} zato da bi se crkvena “~uda” mogla prikazati kao cirkusarije. ali ipak se on i don Jere vje~ito sva|aju oko ovog ili onog. a njegova silna `elja za Glorijom postoji ve}inom zato {to bez nje cirkus propada. Lewis. izmjenjujući međusobno mišljenja. Bepp i Kock. izgledu.~etri klauna Karakterizacija likova: Glorija je `ena sa dva `ivota. jer su njegove radnje dobro promi{ljene i razra|ene. Glorije odnosno sukob vjerskog `ivota i svijetovnog `ivota. Tolkien Gospodar prstenova dio prvi . Tema djela: Neostvariva ljubav izme|u sve}enika i redovnice. prosinac 2004 21:02:00 | 3 komentara Gospodar prstenova . prihva}a taj samostanski. Mjesto i Vrijeme u djelu: Radnja se odvija negdje u Dalmaciji. Kao stručnjak za rane forme engleskog od 1945-1959. Ona unato~ poznavanju vanjskog svijeta i odbojnosti samostana. Na njihovim redovnim sastancima Tolkienov zamišljeni svijet i njegova hinjena prošlost (feigned history kako je naziva sam Tolkien) dobili su svoj prvotni oblik. ideje i djela u radu.Rikardo Kozlovi} (Floki Fleche) Biskup don Jere don Zane Toma majka Toni. ali nije kako sama ka`e “bludnica”. Don Zane je stariji ~ovjek. vje~ito pronalazi pogre{ke u njenom pona{anju. S.J. Iako se na po~etku ~ini da Kozlovi} bezgrani~ni voli svoju k}i. iako su u~injena s plemenitim ciljem. On se boji priznati tako ne{to. Charles Williams) koji su zajedno. strogo vjerski `ivot. iz zadnje slike proizlazi da je ta ljubav ljubomora. R.. On cijeloj radnji daje stanovit balast. Svoju `elju da ga napusti uspje{no potiskuje sve dok se svojim ~istim srcem ne zaljubi u don Jerea. Drugi sukob je izme|u Magdalene i Jagode tj. Simboli~nost: Cirkus u ovoj drami ne postoji slu~ajno. bili poznati kao grupa The Inklinkgs. C. ubrzo nakon drugog svjetskog rata. jer nema onu unutra{nju snagu koju posjeduje Glorija. Umjesto da joj ka`e da je voli on je stalno kori.. Njezina ljubav je ~ista i iskrena. Objavio lektire u 30. R. U razdoblju prije drugog svjetskog rata bio je blizak prijatelj poznatih pisaca fantastike (Owen Barfield.Prstenova družina BILJEŠKA O PISCU: Tolkien. John Ronald Reuel (1892-1973). ali se don Jere ne usu|uje otvoreno priznati da je voli. Bimbo.

Hobit (Hobbit. Aragorn. ili u obliku pjesama kao Adventures of Tom Bombandil and Other Verses from the Red Book (1962). Legolas se nije lako s time pomirio jer je ipak on bio vilenjak. II. 1937. 1954. Gandalf i Pippin krenuli uništiti Prsten Vladar (kletva Isildurova). a najzanimljiviji događaj mi je bio kada su iz Rivendella krenuli Frodo. Sve četiri knjige doživjele su još jednu reviziju 1968. Tolkien je tokom svog života s dosta uspjeha ilustrirao neke svoje radove. Osim ovih pet knjiga Tolkien je objavio i nekoliko kratkih radova u obliku pripovijedaka kao Farmer Gils of Ham (1949) i Smith of Wooton Major (1967). g. među velikane svjetske književnosti dvadesetog stoljeća. svrstava ga. dok je ostale kolorirao H. Tolkien ostavio ne samo na svoje mnogobrojne čitatelje i na druge pisce u posljednjih pedeset godina. Legolas. Najuzbudljiviji događaj mi je bio kada su Frodo. DNEVNIK ČITANJA: Knjiga mi se jako svidjela jer je nastavak na “Hobita”. No kao i kod većine obimnih i razrađenih opusa u književnosti. Merry. doživjela bitne izmjene kako bi se tekst uskladio sa skorim objavljivanjem prvog dijela trilogije Gospodar prstenova (Fellowship of the Ring. Riddett. Ilustracije koje je sam nacrtao i kolorirao za ovu knjigu su pod brojevima I. priča o Međuzemlju objavljena u ove četiri knjige bila je samo dio materijala koji je Tolkien napisao. g. Simarillion. Sam. 1954. Gimli. R. ali je 1951. III. Strider(Aragorn) je odlučio da svima stave povez na oči uključujući i Legolasa. g.Prva knjiga o Međuzemlju. a najveći broj ilustracija napravio je za Hobita. Knjiga ima puno zanimljivih i smiješnih događaja. i Return of the King. Sam i Pippin nabasali na Crne Jahače. Utjecaj koji je J. Knjigu je iz Tolkienovih mnogobrojnih nedovršenih radova i zabilješki uredio njegov sin Christopher Tolkien zajedno s Guyom Guvrielom Kayom. Nakon njegove smrti objavljen je 1977. ) nastala je kao bajka koju je Tolkien napisao za svoju djecu i imala je trenutačan uspjeh kod publike i kod kritike. Two Towers. U knjizi ima više pjesama i stranica . koju je Tolkien počeo pisati još prije Prvog svjetskog rata s namjerom da stvori originalnu englesku mitologiju. V. 1955). IV. Aragorn. g. Boromir. zbirka mitova i epova vilinskoga naroda. Christopher Tolkien nastavio je s radom na sređivanju očevih zapisa i do danas je objavio deset knjiga pod zajedničkim naslovom Povijest Međuzemlja. nesumnjivo. istog autora: Tolkiena. Najsmješniji događaj mi je bio kada se Gimli posvađao sa Legolasem i drugim vilenjacima iz šume Lothlorien jer je on jedini morao nositi povez preko očiju. R. Merry. E.

Gandalf je jedini znao da se on poslužio Prstenom. Dvije kule i Povratak kralja). ali je po dogovoru sa Gandalfom morao ostaviti prsten Frodu. Za suputnike je odabrao Sama i Pippina. Na tom putu su im se dogodile nevolje. U knjizi je nekoliko autorovih ilustracija. Na tu su proslavu bili pozvani čak i Sackville-Bagginsovi. TEMA: Uništenje Prstena vladara. gdje ga je čekao Gandalf. Frodo. Sutradan se moralo krenuti na put. Pippin i Sam naišli su na . Bilbo je namjeravao krenuti na svoje zadnje putovanje. ali mu je Gandalf zaprijetio. MJESTO RADNJE: Međuzemlje VRIJEME RADNJE: Sva četiri godišnja doba FABULA: . Gandalf je objasnio Frodu kakvu moč ima taj prsten i da ga se pothitno mora uništiti. Stvorio se u svojoj sobi. te ga je ipak ostavio. Noć pred putovanje Frodo je čuo kako Čiča Gamgee razgovara sa nekom osobom. Bacio ga je u vatru na što se Frodo zgrozio. Frodo je ušao u sobu čim je Bilbo otišao. Gandalf mu je rekao da ga se može uništiti jedino u vatri u kojoj je sakovan.nego kod “Hobit”-a. Frodo je rekao da će krenuti na to putovanje na svoj pedeseti rođendan. Bilbo se tomu odupirao. Kod knjige mi se jedino ne sviđa što se vatra u kojoj bi se trebao uništiti prsten piše velikim slovom i još kod nekih imenica. Trojica hobita su krenula usprkos tome na svoj put u Bucklebury. Knjiga ima tri djela (Prstenova družina.KNJIGA PRVA Na Bilbov i Frodov zajednički rođendan došlo je 144 ljudi. ali i više zanimljivijih događaja. a Gandalfa još nije bilo. točno koliko su Bilbo i Frodo imali zajedno godina. Frodo je na svoj pedeseti rođendan prodao Vrećasti vijenac Sackville-Bagginsovima. Bilbo je odjednom nestao. Taj Prsten je imao čarobnu moč: tko god ga je nataknuo postao je nevidljiv. ali na njegovo čuđenje prstenu ništa nije bilo. a izdana je u Zagrebu 1997 godine. Gandalf je priredio nezaboravni vatromet.

ali je bučnuo u vodu. Pomislili su da su to možda Jahači. Froda je iznenada obuzela želja da natakne Prsten na prst. koji im se u međuvremenu pridružio. Na večer je farmer Maggot odvezao kolima Froda. jedino su Merryeve noge ostale vani. a usput im je ponio nešto za prigristi. Jahač je njuškao oko sebe.putem kroz Staru šumu. Uto dođe i Tom Bombadil. Ubrzo je zastao jer je netko počeo pjevati.Crnog Jahača. odmah su slijedeći dan krenuli na put. ali im je on rekao da im ništa neće reči o njima. Usput su kupili izgladnjelog ponija od Billa Papratovine. Hobiti su zajedno sa Tomom otišli u njegovu kuću i upoznali Goldberry. i to kod Grobnog humlja. Na tom putovanje im se i Merry pridružio. Frodo je odjednom počeo vikati na sav glas: U pomoć! . ali kako im se taj glas približavao Frodo je čuo pjesmu kako zapravo ide. dok mu je tijelo bilo u Vrbovom starcu. Pjesma se činila besmislenom. Frodo ga je pitao u svezi Crnih Jahača. Krenuli su Zelenim . djevojku o kojoj je pjesma govorila. Pjesmu su morali upotrijebiti samo jednom. Frodo se sjetio. Jednom prilikom su zaspali ispod Vrbovog starca. Tom ih je čas prije odlaska naučio pjesmu koju moraju pjevati ako zapadnu u bilokakvu nevolju. Tamo se Frodo predstavljao pod imenom Podgorski i upoznao Stridera koji je znao za njihov put. na smrt preplašili. Ubrzo su došli u svratište Kod razigranog ponija. Te večeri su ih napali Jahači. na posjed starog Maggota. Svima je laknulo. Froda Bagginsa. Odmah zatim Merry je počeo vikati da zgase vatru. Sam mu je nadjenuo ime Bill. Kod Merrya su ostali jako malo. Maggot im je ispričao da je kod njega bio čudan svat. Rekao im je da su mu se psi. Odlučili su da ne idu više po Cesti jer je preopasno. Brzo su se sakrili pokraj puta. Frodo se digao da bi se otišao umiti u potoku. Panđža. Na tom putu im svašta dogodilo – od dobrog do lošeg. Sama i Peregrina do skele. čovjek koji je pjevao tu pjesmu i spasi Merrya i Pippina od Vrbovog starca. Vrbov starac je gospodario šumom. što su i učinili. a družini je laknulo. Tog dana družina je razgovarala da li je to isti Jahač koji je bio u Vrećastom vijencu. nego je odlučio krenuti jako opasnim putem . Na pola puta su začuli topot konja. Sutradan su krenuli rano ujutro na put sa Striderom. ako im Gandalf već nije rekao. Farmer ih je napustio i ostavio Frodu košaru. Jahač je odjahao Cestom. ali je to zapravo bio Merry. ali kad su se vratili do mjesta gdje su spavali Merrya i Pipina više nije bilo. U slijedećih nekoliko dana naišli su na skupinu vilenjaka kojoj je vođa bio Gildor. Frodo nije htio ići Cestom jer bi se izložili velikoj opasnosti od Jahača. ali nitko nije bio ozlijeđen. Ubrzo su došli i u Bucklebury. da je kod njega krao gljive. U Tomovoj kući ostali su svega par dana. Kada je Frodo pogledao košaru osmjehuo se jer je osjetio je miris gljiva. visoka osoba u crnom sa crnim konjem i da je tražila njega. iako mu je Gandalf rekao da to ne radi ni u najvećoj opasnosti. dok je još živio u Brandy Hallu. Sam se dosjetio da bi mogli zapaliti drveče. Derač i Vučina. Sam ga je izvukao iz vode.

Isprva im je dobro naprdovalo putovanje po Muhovodnoj mlaki. Nisu ugledali neprijatelja. prema Vjetrovrhu. što je i učinio. Odjednom su krenule na njega. Strider je zaključio da je na tom mjestu došlo do bitke i da je tu bilo ono svjetlo koje su vidjeli na istoku prije tri dana. a na njoj je bio Posljednji most preko kojeg prelazi Cesta. a to je značilo da ponovo moraju Cestom. Frodo nije mogao hodati. vilin- . Na tom mjestu su ostavili Sama. Predaleko je da bi se moglo razabrati. Svi su se bojali najgoreg. Kad je Strider čuo što mu Frodo ima reči. Družina je otišla u šumu i naložila vatru. Nalik je na munju koja skače s vrha na vrh brda. Strider je mislio da stoje umjesto G3 i da znače da je Gandalf bio na tom mjestu trećeg listopada. ali što su više odmicali kretanje im je postajalo sporije i nepouzdanije. Frodo je dobio odgovor koji je glasio: Ne znam. što je Strider i potvrdio. Uto je došao i Strider. Kad se Frodo osvjestio. Sutradan su nastavili putovanje. a Frodo osjeti da ga je neka oštrica. Ujutro su krenuli na jug. Na kraju petog dana tlo se počelo uzdizati. Kada su došli na vrh naišli su na širok prsten od prastarog kamenog zida. Na zapadnoj strani Vjetrovrha našli su uvalu. skrenuli su sa puta i sišli u zaklon. Na vrhu su našli na kamen koji je bio ravniji od ostalih i činilo se da je izmakao vatri. Frodo je na istočnom nebu ugledao neko svjetlo i upitao Stridera što je to. Pippina i ponije. a ni Merry nije bio blesav. udaljio se i pozvao Sama. Nakon kračeg putovanja Cestom. Na njemu su ugledali rune. vidio je da je ležao uz vatru koja je još jače gorjela. Prije nego što je prošao prvi dan marša. U daljini se nazirala još jedna rijeka u kamenitoj dolini napol obavijenoj izmaglicom. približavali su se Muhovodnoj mlaki. Trećeg dana odlaska iz Breeja izaši su iz šume Chetwood. poput strijele ubola u lijevo rame. Muhe su ih počele peckati. te se i sam bacio na pod. prije tri dana. Ispričao mu je sve što mu je imao reči i rekao da će učiniti sve što može da pomogne Frodu. Strider se ubrzo predomislio i krenuo Cestom. ali je Strider našao blijedozelen dragulj zvan beril. Došli su do rijeke Mitheithel. Frodo je mogao gledati Prstenove utvare kakve zapravo jesu. Ubrzo su ugledali i nekoliko spodoba koje su krenule na njih. dok su ustali krenuli dalje.putem. a Frodo isuče mač i usklikne: O Elbereth! Gilthoniel! Istodobno zada neprijatelju jak udarac. pa su ga posjeli na ponija. a Strider se bacio na zemlju i povukao Froda za sobom. Sam je Frodu ispričao što se dogodilo. Noć se prolomi od prodorna krika. Froda je odjednom obuzela želja da natakne Prsten. a one njega isto. Merry je nešto ugledao i obavijestio Stridera o tome. Mač se slomio pod njim i Frodo zadnjim snagama skine Prsten s prsta i čvrsto ga stisne u ruci. Frodovi bolovi su se pojačali. a to je značilo da moraju ići Cestom. Petog dana putovanja su ugledali Vjetrovrh.

Balrogom.kamen. To je bio Gandalfov glas. Pippin je ubrzo našao stazu kojom su nastavili put. Popodne sunastavili putem kojim su vjerojatno išli Bilbo. Ori i Nori zapisivali događaje. Zbog toga je Frodo . Kada je Dunadan pregledavao Froda. Utaborili su se kod Kresokama. Prsten! Prsten! Iznenada rijeka podivlja. Samo se Gandalf nije živ izvukao iz rudnika Morije. Jedan od tri koja su bila sakrivena od Saurona. ali je prije toga putovanja Bilbo darovao Frodu vilenjački bodež i košulju od mithrila. ali su im gospodar Celeborn i gospodarica Galadriel dali čamce i zalihe za put. Ubrzo su naišli na Jahače. Sutradan se Frodo rano probudio. Nisu ponijeli puno prtljage na put. Družina je opet morala krenuti na put. gospodarica Lothloriena. Jednom zgodom nisu mogli proći vrh Caradhras te su morali ići rudnicima Morije. Gimli(sin Gloinov) i Legolas. Konj zastane pred vodom. Družina je krenula u prosincu na put. Produžili su stazom i naišli na tri velika okamenjena trola. koju mu je darovao Thorin. Gandalf mu kaže da je sva družina zdrava i čitava. a neprijatelji i njihovi konji se utope. Odjednom su ih napali orci i trolovi. koji su se svađali kako će ih spremit za jelo. To su bili hobiti. vidio je da leži u krevetu. Prešli su preko mosta. Gandalf i patuljci. Dunadan(Aragorn ili Strider). Ubrzo su naišli na Glorfindela koji boravi u Elrondovoj kući. Frodo upita strop na sav glas gdje je i koliko je sati. u Elrondovoj kući. Galadriel. To im je ulilo nadu. Ubrzo su došli u šumu Lothlorien. Vilenjaci su svima morali staviti povez na oči. Glorfindel posjedne Froda na konja i dovikne konju nešto na vilinjeziku i konj pojuri brže od neprijateljevih. jer se Gimli protivio da jedini ima povez na očima. Došli su do gospodara i gospodarice Lothloriena koji su ih jako dobro ugostili. Morali su odabrati tko će sve ići na put. U njima su pronašli knjigu u koju su Balin. Gandalf. Boromir. Nečiji mu glas odgovori da je u Elrondovoj kući i da je deset sati prije podne. U knjizi su naišli na puno čudnih zapisa. Uspješno su ga potjerali. a Jahači počnu vikati Frodu. .KNJIGA DRUGA Kad se Frodo probudio. To su bili oni trolovi na koje su nabasali patuljci i Bilbo. Samo je Frodu pokazala Prsten. Froda je pogodilo koplje. ali mu ništa nije bilo zato jer je nosio pancirnu košulju od mithrila. uključujući i Legolasa. je pokazala Frodu i Samu svoje zrcalo u kojem su mogli vidjeti što će se sve događati. vidio je da ima pancirnu košulju od mithrila i da ga zato koplje nije proburazilo. Prvog dana putovanja čamcima opazili su Goluma. Tamo je Boromir pokušao oduzeti Prsten Frodu. Poginuo je u borbi protiv propasti Durinove . Naišli su na trolovsku jazbinu te oprezno krenuli dalje.

jer nije htio žrtvovati prijatelje. Boromir. nemaju brade. i naše visine. Gimli. Hobiti kose. DIJELOVI FABULE: UVOD: Frodo. otprilike upola niski. LIKOVI: Frodo. Aragorn. Sam i Jahači OPIS LIKOVA: LIK CITAT SOCIOLOŠ ETIČKO KA PSIHO LOŠKA Hobit “… mali ljudi. Galadriel. hobiti pouzdani. Elrond.zajedno sa Samom uzeo jedan čamac. Sam i Pippin kreću na put. Gandalf. RASPLET: Frodo i Sam bježe od ostatka družine. Merry. Pippin. ” “… dlake na tabanima izrastu prirodni među FIZIČKA . ZAPLET: Tri hobita nalijeću na Crne Jahače. Legolas. Celeborn. VRHUNAC: Gandalfova smrt u rudnicima Morije. manji su i od kovrčave povjerljivi bradatih patuljaka. a da nikom nije rekao.

” Gand “… stari lutajući opsjenar visok. ” str. jak.nožnim prstima. mir plemenita lica. na blijedu i ozbiljnu licu. crne kose i sivih lijepa i soja pohlepan očiju. ” str. razbaruše 189 ne glave. 35 sijede kose i brade. 7-8 . ponosita i stroga plemenita pogleda. prijatelj Legolas…” str. patuljak ratoboran sin Gimli. ” “… on zabaci kose kukuljicu i otkrije razbarušenu prošarane glavu tamne kose prošarane sjedinama sjedinama. kose. mlad ” str. čarobnjak požrtvovan alf Gandalf…” str. i dva oštra siva oka . crne kose i sivih očiju. star Gimli “… jedan mlađi patuljak: njegovnizak. 286 lica. kraljevskog odan. kraljevskog odan orn lutalica – mi ih zovemo tamne soja prijatelj graničari. ponosita i stroga pogleda. dugi smeđi prsti Arag “To vam je jedan od onih visok. 286 Legol “… strani vilenjak odjeven u duge vilenjak odan as zeleno i smeđe. dva oštra siva oka na blijedu i ozbiljnu licu Boro “… visok čovjek lijepa i visok. 286 visok 1 – citati uzeti iz knjige Hobit potplati i gusta topla smeđa dlaka kakva im raste i na glavi (kovrčava) …”1 str.

a odozgo klisure zarobile malu varoš Čardake na strmu obronku. Jedne noći su se bacili s visoke litice.POUKA: Šimunovićev realizam djeluje poezijom narodne pjesme. Rasplet: Srnini roditelji sele u tvrđavu o tuguju. Tako je išla i došla do močvare. Sava je pričala kako ju je zbog njezinog veza snašla nesreća. Tada se na nebu pojavila duga i Srna je htjela proći ispod nje. Vrhunac: nekon što se pojavi duga. Završetak: bace se s litice. . ali se utopi u močvari. Ideja: zabranjivanjem željenih stvari može se postići samo loše. Nakon toga su se njeni roditelji preselili u napuštenu tvrđavu i tugovali. " Vrijeme radnje: prošlost Tema: Srnina želja da bude dječak i pokušaj ostvarenja te želje. blijedopute. ali nije mogla i utopila se. Jednog je dana išla s roditeljima u vinograd kupiti grožđe. Srna odluči proći ispod nje. Tamo je srela Savu i Klaru. . Kompozicija: Uvod: Srna stalno mora biti u kući. Vrsta književnog djela: pripovijetka Fabula: Srna je živjela u doba kad djevojčice nisu smjele mnogo toga da ostanu vitke. Mislila je da ju može prijeći. Mjesto radnje: u i oko varoši Čardake citat: "Odozdo rijeka Gilbuša. Srna je od njih čula da se djevojčica kad prođe ispod duge promijeni u dječaka. Zaplet: u vinogradu čuje da se djevojčica pretvori u dječaka kad prođe ispod duge. .

Sullivan.Motivi: zabrane. a pozornost čitatelja privukao je modernom bajkom "Galeb Jonathan Livingston". metaforom. . Bio je buntovnik i nije mario za ostale galebove. on je samo želio postati letački virtouz. To je bio rekord jata i Jonathan je očekivao pohvale od Starješine. Njegovo djelo "Galeb Jnathan Livingston" mnogi uspoređuju s djelom "Mali princ". U knjizi ima mnogo opisa. . I dok dok su ga roditelji molili da bude kao ostali galebovi i da se brine kako doći do hrane. udovica Klara. . ostali ljudi. Sava. Lica : Galebovi Jonathan Livingston. Mjesto radnje : nebo i zemlja Vrijeme radnje : suvremenska radnja Tema : Galeb Jonathan želi naučiti savršeno letjeti Osnovna misao: Često se dogodi da zajednica ne želi ili ne može razumjeti više ciljeve pojedinaca i stoga taj pojedinac bude isključen iz zajednice. Starješina ga je . . Napornim vježbanjem uspio je postići brzinu od 396 km/h. Sava Sporedni likovi: majka Emilija. prosinac 2004 20:59:00 | 13 komentara Galeb Jonathan Livingston . prolazak ispod duge. no letenje je volio više od hrane. Jezik i stil: pripovijetka je napisana na hrvatskom književnom jeziku: štokavskom narječju i ijekavskom izgovoru.Richard Bach Ime pisca : Richard Bach Bilješka o piscu: Richard Bach je suvremeni američki pisac. Pisac se koristi i usporedbom. U njoj je došlo do izražaja autorove ljubavi prema plavim visinama i sklonost metaforičkome i simboličkom prikazivanju života i spoznaja o njemu. Glavni likovi: Brunhilda . smrt. oluja kao znak smrti. Bio je mršav. . otac Janko. Fletcher Lynd. želja. onomatopejom.Srna. . Gang Sadržaj priče: Galeb Jonathan Livingston nije bio kao ostali galebovi. Bio je vojni pilot. najčešće osoba i krajolika. Ni manje nesreće koje je imao u zraku nisu ga pokolebale. Međutim. Objavio lektire u 30.

Uskoro je dobio još šest učenika i sa njima i sa Fletcherom želio se pokazati svom starom jatu. pravoj kući. Ivana Brlić Mažuranić unuka je pjesnika "Smrt Smail-age Čengića" Ivan Mažuranić. No. oči sjajne. Jonathan he sve više razmišljao o Zemlji. U toj utrci nije mogao pobjediti jer znanje nema granica. Isprva je opet bio odbacivan. Škole je učila privatno. Naučio je i da se snagom misli može stići gdje god se želi. no malo-pomalo na tisuće galebova okupljalo se oko njega i željelo postati kao on.Ivana Brlić Mažuranić Bilješke o piscu: Autorica ove sad već potpuno priznate klasične knjige. Na Zemlju je otišao zato jer je želio naučiti letjeti ostale galebove koji su protjerani kao što je bio i on zbog letenja. gje je provela jedan dio svog djetinstva. Jonathan je bio uvjeren da slijedi viši cilj života. A Jonathan Jonathan je u to vrijeme bio najljepši i najsavršeniji galeb na svijetu. Objavio lektire u 30. te . Jonathan je sve lakše izvodio svoje akrobacije. Ubrzo je saznao da je došao u zajednicu u kojoj je svima stalo da svoju tehniku letenja dovedu do savršenstva. Još je samo trebao naučiti kontrolirati novostečenu vještinu. Boljelo ga je što njegova braća nisu htjeli ni čuti ni vidjeti što je naučio. no Jonathan je ipak otišao. Jedne većeri saznao je od starješine Ganga da nebo nije ni u kojem vremenu . Sullivan ga je nagovarao da ostane. ali on je odletio mnogo dalje. prosinac 2004 20:59:00 | 2 komentara Regoč . Kad je vidio da je našao ravne sebi. ni na kojem mjestu. Dobio je instruktora galeba Sullivana. Otac joj je također poznati pisac -Vladimir Mažuranić. Fletcher je shvatio da ne postoje granice. nebo je savršeno i može biti bilo kad i bilo gdje. Jonathan je tada vidio da je Fletcher ovladao snagom misli i prepustio mu podučavanje jata. Jednog dana Fletcheru se dogodila nesreća. Prvi mu je učenik bio galeb Fletcher Lynd. tada su tri galeba nestala u tamnom nebu. Otkrio je da može letjeti brzinom od 500 km/h. Rođena je u Ogulinu. No. Iznenada dva galeba su nestala. I oni su bez imalo muke izvodili sve akrobacije koje im je Jonathan zadao. posvećujući osobito brigu izućavanja jezika. Na nebo se mogao vratiti u svakom trenutku jer je svladao vrijeme i prostor. mladi i neobuzdani galeb koji je težio letačkom savršenstvu. umro je. Jonathan je naporno vježbao tu vještinu i tako je sa Gangom došao na neki čudni planet. Pri velikoj brzini udario je u stijenu i ništa mu nije bilo. a ostali dio u Zagrebu u djedovoj kući. Tada je počeo njegov lov za Jonathanom. Jonathan je bio spreman. Jonathan je sletio na obalu gdje ga je dočekalo desetak drugih galebova. da je sve moguće. Odgovorili su mu da su njegova braća i da ga vode kući. Bio je protjeran na daleke hridi. tijelo mu je postalo blistavo. Jonathan ih je upitao tko su. jedne večeri Gang je nestao. za utjelovljenjem savršenstva i njegova utrka sa znanjem. A onda. a sam je otišao među druga jata . jedne noći Jonathanu se približe dva druga galeba sjajna poput zvijezda.ukorio i protjerao iz jata.

"Zgode Šeegrta Hlapića" (1913). sve do grada Legena gdje Kosjenka upoznaje Regoča. ruski i engleski.vila Regoč .. Svi bi tako gledali kako Zlovoda ruši sve što se pred njom nađe da se Kosjenka ne dosjeti i poviče Regoču da rupu kroz koju je prolazila voda začepi svojim tijelom.najljepši dječak iz oba kotara Tema: Susret Kosjenke s Regočom te svađa između dva sela Sadržaj: Radnja započinje na livadi s konjima na kojima jašu prekrasne vile. "Slike" (zbirka pjesama 1912). "Priče iz davnine" (1916). a pastiri se spašavaju tako što ih Regoč prenosi na uzvisinu do koje još nije dolazila voda. šuma. Objavila je sljedeća djela: "Valjani i nevaljani" (1902). stanovnici i jednog idrugog sela bili su u stalnoj zavadi pa su se starješine Ljiljinog sela uputile prema rijeci Zlovodi u namjeri da otklone nasip i tako potope susjedno selo.. koji mu ispriča nesretnu priču o oba sela.div Liljo .09. Kosjenka i Regoč odlaze tražiti dva sela koja su se Kosjenki učinila prelijepim dok je jurila na svom hirovitom konju. Najmlađa među njima Kosjenka dobila je najbržeg konja koji je odvoji od ostalih vila i odvede preko širokih ravnica. a kasnije još njemački. Nakon nekoliko pokušaja Regoč ipak zaustavlja vodu. te tako izazove val veselja koji brzo splasne jer je cijelo selo odnosno sela bila pod vodom bez žive duše. Lica: Kosjenka . a Regoč Ljilju najpametnijeg i najljepšeg dječaka u oba kotara. U 18 godini udaje se za Vatroslava Brlića. No brza i jaka rijeka Zlovoda potapa oba sela.je već u najmlađim godinama govorila i pisala francuski. Naime. Tužni pastiri priopćavaju Kosjenki koja ih je u međuvremenu jako zavoljela. da nemaju kako živjeti . Umrla je u Tagrebu 21. Kopajući ispod zemlje (jer je Kosjenka željela vidjeti što je ispod nje). odvjetnika i političara u slavonskom brodu. Pošto tamo vječno pada snijeg odnosno nikada nema ljeta. Regoč i Kosjenka nailaze na mnoge probleme koje uspješno rješavaju te tako dolaze do svog cilja. "Škola i praznici"(1905). ogromnog diva koji je cijeli svoj život proveo brojeći srušene zidine grada Legena.1938. Izašavši na svjetlo dana kosjenka upoznnaje male pastire s kojima se vrlo brzo sprijatelji.

A što je bilo s Regočom? On se naime uplašio kad je vidio naborana lica djeda i bake te je pomislio da su oni proživjeli strašne muke. Školovao se u splitu. a da i znaju sve je onako pod vodom. Objavio lektire u 30. jela i vrijeme objeda. a ionako ga se je zaželio. a na njihovo najveće iznenađenje na jednom prozoru ugledaju lica djeda i bake. a usred sela kula u kojoj je živjela preljepa Kosjenka. prosinac 2004 20:59:00 | 2 komentara Ribanje i ribarsko prigovaranje . godine u starom gradu na Hvaru. sagradivši samo jedno selo. ribe i ribarski pribor. načine ribanja. ne znaju obrađivati zemlju. u istaknutoj plemičkoj obitelji. većere i počinka. Rodio se 1487. Otad pastiri žive u sreći i veselju.jer nitko od odraslih nije preživio. Vrati se nakon godinu dana i našao sve u neredu.Petar Hektorović Bilješke o piscu: Pripadao je hrvatskom uskom krugu hrvatskih pisaca XVI stoljeća. pa tako krene on nazad u svoj hladni Legen. pred kojima je bježao u indiju. godine i provalu turaka na otok. gdje je stekao prvo humanističko obrazovanje. Paskoje Tema: Trodnevni lov Sadržaj: Prvi dan Nikola i Paskoje otkrivaju nam veliku radost opisivajući svoj Tvrdalj. razgovor i pjevanje za vrijeme veslanja i odmora i ostale djelove puta. a 1539. Hektorović je doživio dugu starost i umro u Starom gradu 1572. Petar je proživio kugu na Hvaru. znanje latinskog jezika i filozofije. Lica: Nikola. Obišavši cijelo mjesto . Nasljednjik bogata očeva imanja na Hvaru i Visu. Tada Ljiljo naredu Regoču da probuši rupu u zemlji koja proguta svu vodu i ponovo se pokažu krovovi sela. godine.

Sljedećeg dana na Griču je izbio požar. . ali i socijalnih i pustolovnih romana kojima je stekla veliku naklonost široke čitateljsk e publike. najprije Paskojevim pa Nikolinim. Treći dan Početkom trećeg dana u epizodi s galijom koju će sresti na svom putu. lozom. Iste te večeri ptičar Boltek zaprosio je Mandušu na što je ona željno čekala. Objavio lektire u 30. plavih očiju te dobre duše. Drugi dan Već na početku drugog dana plovidba je ispunjena bugaranjem. Kako je krasopisac Iglica slučajno naišao spasio je Mandušu. Bila je istaknuta hrvatska novinarka i spisateljica. pa su svi muškarci išli pomagati pri gašenju. u selu Negovcu pokraj Vrbovca . Manduša je bila mlada djevojka. pa zajedničkim u dva glasa. Drugi dan završava s pjevanjem i pripjevanjem pitanja i odgovora. u kojem je provela djetinstvo. Čekala je svog zaručnika ptičara Bolteka koji ju je trebao zaprositi. Svaki put je zvonila no ta zvonjava imala je ritam pa su građani to posebno voljeli. Kći Lotršćaka. i drugim ljepotama što ga krase. u Zagrebu. Nadimak Zagorka uzela je iz ljubavi prema Hrvatskom zagorju. Među njezinim brojnim romanima ističu se Grička vještica. kamenim stupovima. no kad su se vratili sa svijetiljkom nije ga više bilo.i dočekavvšivečeru i počinak s kojim završava prvi dan. a umrla 1957. a borila se za žensku ravnopravnost. Kraljica Hrvata. pretežno povijesnih. Kao novinarka razobličavala je režim Khuena Hedervaryja. Taj požar nije sam izbio već su ga kanonik Šimun i njegov rođak Tomica podmetnuli kako bi za vrijeme zvonjave kanonik mogao ljubiti Mandušu. čime se nesumljivo opterećuje pjev. Grič je imao dvije znamenitosti. Nije se znalo tko je zapravo on ali se sljedećeg dana o njemu pričalo. čemppresima. Republikanci i drugo. sa svojim zidovima.Marija Jurić Marija Jurić Zagorka rođena je 1873. opet u središtu pažnje bili Tvrdanj i to u punoj ljepoti. zlatne kose. prosinac 2004 20:58:00 | 0 komentara Kći Lotršćaka . Nekoliko trena kasnije Gričom je prohujao antikrst. a to je bila Manduša i krasopisac Iglica. Gordana.

htijeli su ga smaknuti. Marta je na to poludila. Divljan ga je upitao dali se sijeća kako je obesčastio njegovu majku te mu rekao da će ga on kao njegov sin golim rukama zadaviti. a oči smeđe kao drvo. a za oca se ništa nezna. Otac je bio vrlo bogat turopoljac. Šimun je dijete podmetnuo pod zvono znajući da će ga Plemenšćak uzati. Manduša je dva puta pobijegla od Divljana. mlad i zgodan čovjek. Manduša ga je odbila te ju je Šimun zatvorio u kulu i zazidao ulaz tj. a je time Manduša spasila život antikrstu. jer se doznalo za događaj u tornju. To je i učinio. . a majka Marta je kasnije proglašena ludom. Njezin otac obećao je Šimunu dvorac na Jablanovcu. Pošto je antikrst demolirao Plemenšćakovu gostionicu. Antikrstovo ime bilo je Divljan. U nama još samo žive kao legenda. Kako bi se Divljan odužio vratio je Poglediću kćer koji je bio zarobio Brandenburg. te su Mandušu ogovarali i dobacivali riječi. a on i Manduša opet su se našli u toplom zagrljaju. no budući da je žena bila trudna bojao da će sve ostaviti dijetetu pa je izmislio da se dijete rodilo izobličeno. Bradenburg je želio uzeti Turopoljcima njihove plemićke povelje te je zbog toga došlo do bitke u kojoj su Turopoljci pobijedili. Imao je kosu boje noći. Nedugo kasnije Divljan je saznao da je Šimun odveo Mandušu. Divljan se čudio što ga je spasila nepoznata djevojka. Manduša je pala u ruke Brandenburga na čijoj se strani nalazio i kanonik Šimun te je tražio Divljanovu glavu zauzvrat. Ljudi su ga proglašavali junakom. Zid su ponovo zazidali te su se kasnije vratili na Grič. a Šimuna su prokleli te ga izbacili iz Griča. ugodno su se smjestili su se u Pogledićevom dvorcu. Bio je vrlo visok. U ovoj knjizi glavne likove čine Divljan. grada i dvorca. Radnja se pretežno vrši na Griču i jednim dijelom u Turopolju. Prevladavaju osijećaji između Divljana i Manduše te ima puno opisa okoline. Manduša. na što su ljudi dobacivali da je antikrstica. Svi su se ispričali za događaje . Šimun. Divljan je na “crnom otoku” sreo Martu te je naišao na svježe zazidani zid. U zadnji čas Manduša je dotrčala i rekla da ga uzima za muža. U međuvremenu je Šimun ponovo podmetnuo požar . Kad su se našli. dok su ostali sporedni.Mandušu su nazvali kći Lotršćaka. On je dobio Mandušu te ju je odveo na “crni otok” . jer ona u stvarnosti nije bila Plemenšćakova kćer već ju je netko kao dijete ostavio ispod Lotršćaka. Brzo ga je razbio i unutra našao Mandušu koja je izgledala kao kostur jer nije imala dva mjeseca ni mrvicu kruha. vrata. te joj je zauzvrat ostavio njezinu nevinost. Mandušini pravi roditelji bili su turopoljski plemići. samo je ovaj puta Divljan brzo dotrčao pa su se našli samo njih dvoje. no njemu je ona zapela za srce pa ju je išao tražiti. Odmah su ih vijenčali. Znao je da je u većoj opasnosti nego kod Brandenburga. Boltek je raskinuo zaruku s njom.

ni na kojem mjestu. Gang Sadržaj priče: Galeb Jonathan Livingston nije bio kao ostali galebovi. To je bio rekord jata i Jonathan je očekivao pohvale od Starješine. Jonathan je sve lakše izvodio svoje akrobacije. Boljelo ga je što njegova braća nisu htjeli ni čuti ni vidjeti što je naučio. Međutim. I dok dok su ga roditelji molili da bude kao ostali galebovi i da se brine kako doći do hrane. Jonathan je bio spreman. nebo je . Sullivan. ali on je odletio mnogo dalje. Fletcher Lynd. Ni manje nesreće koje je imao u zraku nisu ga pokolebale. jedne noći Jonathanu se približe dva druga galeba sjajna poput zvijezda. A onda. Lica : Galebovi Jonathan Livingston. Starješina ga je ukorio i protjerao iz jata. Bio je protjeran na daleke hridi. Bio je mršav. Jonathan je bio uvjeren da slijedi viši cilj života. Mjesto radnje : nebo i zemlja Vrijeme radnje : suvremenska radnja Tema : Galeb Jonathan želi naučiti savršeno letjeti Osnovna misao: Često se dogodi da zajednica ne želi ili ne može razumjeti više ciljeve pojedinaca i stoga taj pojedinac bude isključen iz zajednice. Ubrzo je saznao da je došao u zajednicu u kojoj je svima stalo da svoju tehniku letenja dovedu do savršenstva. pravoj kući.Richard Bach Ime pisca : Richard Bach Bilješka o piscu: Richard Bach je suvremeni američki pisac. Odgovorili su mu da su njegova braća i da ga vode kući. prosinac 2004 20:57:00 | 0 komentara Galeb Jonathan Livingston . Napornim vježbanjem uspio je postići brzinu od 396 km/h. tijelo mu je postalo blistavo. U njoj je došlo do izražaja autorove ljubavi prema plavim visinama i sklonost metaforičkome i simboličkom prikazivanju života i spoznaja o njemu. oči sjajne. on je samo želio postati letački virtouz. No. tada su tri galeba nestala u tamnom nebu. no letenje je volio više od hrane. Jonathan ih je upitao tko su. To je legenda koja spada među najpoznatije i najljepše legende u Hrvatskoj. I oni su bez imalo muke izvodili sve akrobacije koje im je Jonathan zadao. Kad je vidio da je našao ravne sebi. Njegovo djelo "Galeb Jnathan Livingston" mnogi uspoređuju s djelom "Mali princ". Jonathan je sletio na obalu gdje ga je dočekalo desetak drugih galebova. Dobio je instruktora galeba Sullivana. Bio je buntovnik i nije mario za ostale galebove. a pozornost čitatelja privukao je modernom bajkom "Galeb Jonathan Livingston". Iznenada dva galeba su nestala. Bio je vojni pilot. Jedne većeri saznao je od starješine Ganga da nebo nije ni u kojem vremenu . Otkrio je da može letjeti brzinom od 500 km/h.Knjiga mi se sviđa jer nema dosadnih dijelova i jer govori o prošlim zbivanjima. Objavio lektire u 30.

Isprva je opet bio odbacivan. Još je samo trebao naučiti kontrolirati novostečenu vještinu. Naučio je i da se snagom misli može stići gdje god se želi. Jonathan je tada vidio da je Fletcher ovladao snagom misli i prepustio mu podučavanje jata. Za njega je letenje bila umjetnost koju je želio temeljno . Na pučini. Po zanimanju je bio vojni pilot. Objavio lektire u 30. Sullivan ga je nagovarao da ostane. Pri velikoj brzini udario je u stijenu i ništa mu nije bilo. Tako je kod galebova počeo radni dan. jedne večeri Gang je nestao. Pozornost čitatelja privukao je modernom bajkom Galeb Jonathan Livingston. No.savršeno i može biti bilo kad i bilo gdje. U njegovom životu i književnom djelu Richarda Bacha ima mnogo sličnosti s francuskim pilotom i književnikom Antoineom SaintExuperyjem i njegovim djelom Mali princ. Milju od obale bili su ribarski čamci koji su bacali loše mamce galebovima. za utjelovljenjem savršenstva i njegova utrka sa znanjem. Tada je počeo njegov lov za Jonathanom. U toj utrci nije mogao pobjediti jer znanje nema granica. Bilo je to jednog mladog i sunčanog jutra.Bio je vrlo mlad i znatiželjan. Na nebo se mogao vratiti u svakom trenutku jer je svladao vrijeme i prostor. a sam je otišao među druga jata . Fletcher je shvatio da ne postoje granice. Uskoro je dobio još šest učenika i sa njima i sa Fletcherom želio se pokazati svom starom jatu. suvremeni američki pisac rođen je u SAD. Na Zemlju je otišao zato jer je želio naučiti letjeti ostale galebove koji su protjerani kao što je bio i on zbog letenja. a bavio se i akrobacijama športskim avionima. Tragovi toga djela prepoznaju se i u Galebu Jonathana Livingstona. Jonathan he sve više razmišljao o Zemlji. daleko od obale. Jednog dana Fletcheru se dogodila nesreća. umro je. a imao je tako sjajno perije da se iz daljine činilo zlatno.Richard Bach Richard Bach. no malo-pomalo na tisuće galebova okupljalo se oko njega i željelo postati kao on. u kojoj je došla do izraza autorova ljubav prema plavim visinama . More je bilo kao ulje i nije bilo ni daška vjetra. potpuno sam vježbao je galeb Jonathan Livingston. Jonathan je naporno vježbao tu vještinu i tako je sa Gangom došao na neki čudni planet. da je sve moguće. no Jonathan je ipak otišao. A Jonathan Jonathan je u to vrijeme bio najljepši i najsavršeniji galeb na svijetu. mladi i neobuzdani galeb koji je težio letačkom savršenstvu. prosinac 2004 20:57:00 | 0 komentara Galeb Jonathan Livingston . Prvi mu je učenik bio galeb Fletcher Lynd.

Radnja se odvija na obalama. Fletcher se nasmiješi. U nepunih deset godina (1548-1557) napisao je dvanaest djela za pozornicu. TEZA : BILJEŠKA O PISCU Marin Držić (1508-1567) je u Dubrovniku sredinom 16. da nema granica. o njihovom kontrastu. Učenici su smatrali Jonathana kao sina Velikog Galeba.Marin Držić 1. Kad je došao do druge obale naišao je na mlade galebe koji su došli da nauče letiti.brz i jak. moru i na početku u ribarskom selu. jer su bili suprotnog mišljenja. U njoj su pretežno učitelji bili prvi galebovi koji su učili kod Jonathana. Nakon dugog leta došao je skupine galeba koji su se također posvetili letenju. Snabdijevao je amaterske družine (Pomet-družina. prosinac 2004 20:57:00 | 3 komentara DUNDO MAROJE . Ova knjiga govori o ljepoti visina. Njarnjasi.Svo znanje koje je imao Jonathan prenio je Fletcheru. . ali je inače dobra. znatiželjnih i odbačenih galeba da su osnovali školu. Nakon dugog vremena Jonathan se uzdigne u zrak i napusti učenike kličuči:”Nema granica”. i sve je davao od sebe da ostvari svoj san. Ima puno opisa. Svoje drame Držić je pisao za prikazivanje u određenim prigodama. Henry i ostali. a neka su sačuvana samo djelomično.a govori se o galebu Fletcheru. pa bi se moglo nešto izbaciti. U knjizi ponekad prevladavaju dosadni i nepotrebni odlomci. Objavio lektire u 30. Starješina ga je dugo vremena podučavao i tako je nakon nekoliko godina napustio svoje prijatelje. a jato nikad nije tako kaznilo kao njega. mora tj. Garzarija. Bio je mlad. ali se može pročitat. ali mu nije išlo. od kojih su se neka izgubila (naprimjer komedija “Pomet”). Knjiga nije baš od najboljih. Sve je više bilo mladih. Uvijek im je tumačio da nema ograničenja tj. što mi se posebno sviđa. misleći na Jonathanove riječi. Tako je počela njegova utrka za znanjem. Jonathan ih je počeo podučavati. Preveo je i tragediju “Hekuba”. Imao je vruću želju da nauči letjeti. Tamo je bio dobar učenik. Kad je odrasao jato ga je odbacilo.Uvijek je ekspepimentirao. Najviše mu se sviđao galeb Fletcher Lynd. Lowellu. talijanskog pjesnika Lodovica Dolce. stoljeća razvio živu i plodnu kazališnu djelatnost.savladati. Jonathan je raširio krila i odletio u nepoznato. Družina od Bizara) scenskim djelima i sudjelujući i sam u organiziranju predstava postao je središnja ličnost dubrovačkog kazališnoga života. Glavni lik je galeb Jonathan Livingston. isprobavao niske letove i sve moguće akrobacije. Razumljivo je stoga da su Držićevi komadi osim u Vijećnici i na prostoru ispred Kneževa dvora prikazivali i u salonima gospodskih kuća u gradu i okolici.

Na taj je način novčano pohlepan otac. Oni su u renesansnoj dramaturgiji bili zacrtani i prihvaćeni. Ali Maro nije poslušao oca. izdavačko poduzeće. TEZA : KRATAK SADRŽAJ Dundo Maroje. Arkulin. 2. te je iz Jakina otišao u Rim. pa potom iz Jakina u Firencu te mu je još rekao ako mu dobro krene neka ode na Sofiu. mislio da će mu se sin Maro obogatiti.. 1972. ”Mladost”.. Skup. Kad je Maroje to doznao. Njegova djela: Komedija od Pometa. Pjerin. odmah je sa svojom slugom .Kad se spremao da piše scene za svoju publiku Držić nije morao izmišljati okvire svojih drama. a te su drame bile posebno razvijene u gradu Sieni gdje je on i boravio. Podatke našao: U knjizi “Izabrana djela” od Marina Držića. te je posebno dobro osjetio kakve sve scenske mogućnosti pruža ona grana pastirske igre koja svoj zaplet i svoj smijeh zasniva prvenstveno na susretu između rafiniranog pastira. Ubrzo tamo Maro potroši sav novac. a ne u Firencu. dao je svom sinu Maru pet tisuća dukata da ode iz Dubrovnika u Jakin. Zagreb. Dundo Maroje. Za vrijeme boravka u Italiji (1539-1545) Držić je pored ostalog upoznao i dostignuća pastirsko-mitološke drame. Tripče od Utolče.

Dotle je Laura doznala za dolazak Marova oca (čula je razgovor Bokčila i Popive). Dotle je sin Maro živio kao bogataš. Na kraju su ipak Ugo Tudeško i Laura postali vjerenici. Zatim ga je njegov sluga Popiva savjetovao da uzme Lauri tri tisuće dukata. njemca) da laže. . njena baba i njen brat Dživo. što je on ubrzo zatim i učinio (kasnije ih je dao ocu da ih stavi u jednu kutiju). Maro je najgore “prošao” jer je izgubio Lauru i Peru (a i njegov sluga Popiva dugoželjenu Petrunjelu). Novce je potrošio na djevojku Lauru. U potrazi su mu pomagali neki dubrovčani.Bokčilom otišao u Rim da ga nađe. raspravili i razjasnili. Potom se svi vraćaju u Dubrovnik. Isto je zadesilo i (njegovog slugu) Pometa i (njezinu slugu) Petrunjelu. te je krivio Pometa(slugu od Uge Tudeška. Potom dolazi do svađe između Mare i Laure jer Maro nije htio priznati za Peru. Uskoro su se otac i sin sreli. Njihov prijatelj Dživolin ih je o svemu obavijestio. Kad je Maro doznao za dolazak oca. pravio se da ga ne poznaje (zbog toga da mu ne skine nasljedstvo). Kad se u Dugrovniku doznalo šta Maro radi u Rimu došla je i njegova vjerenica Pera.

on daleko nadmašuje ostale svojom zapletenošču i svojom originalnišču.3. ljude i žene. nova.” Dundo Maroje sastavljen je na način Plautinsko-talijanskih komedija šesnaestoga stoljeća. Prikazat će im opet svoju vještinu. brojem. staro i mlado. . samo neka se čuvaju zlih jezika. u kojima se pjesnička mašta napinje i natječe kako će intrigom prikazanih osoba bolje zamrsiti čin. jer će u njoj biti ista lica. Po mom mišljenju ovo je djelo prikazuje likove koji su u kontrastu jer nije dobro biti kao Dundo Maroje veliki škrtac. Dundo Maroje je veoma škrt i voli novac. a stara. da se sabere i razabere. TEZA : USPOREDBA DUNDA MAROJA I MARKA U ovom djelu u največem su kontrastu sin i otac. U drugom prologu govori pjesnik:”Ova će komedija biti nova i stara. a ni kao Maro veliki rasipnik. U prvom pjesnik pozdravlja vlastelu. Sjeća ih. jer sljedi onu prvu komediju od Pometa. da čovjeku treba mnogo razmišljanja. ne pazeći da zgode budu udešene. 4. Usporedimo li ga sa komedijama koje su nastale u to doba. a kako ga je i ove godine vjetar ovamo donio. a njegov sin Maro za kojega novac i nema neku veliku vrijednost. puk. Mislim da nam je tu poruku htio prenijeti i sam pisac okarakterizirajući ova dva lika i njihove postupke da i sami shvatimo da treba voljeti i čuvati novac do neke mjere. Tu se u jedan dan križaju zgode i nezgode nemogučim. kako je pred tri godine učinio svojim dijelom čudesa. TEZA : ANALIZA DJELA Ova komedija ima dva prologa.

sloj sluga. TEZA : KONTRASTI U ovom djelu možemo nači neke kontraste kao što su : 1.patricijskom sloju. 2. duhovit i snalažljiv. Mislim da Držić zauzima negativan stav prema prvom sloju tj prema građansko . intelektualno bezizražajan. bistar. a dok je sloj obespravljenih tj.5.patricijski sloj je bjesan.Sukob starosti i mladosti (sukob generacija) : Staru generaciju bi u ovom djelu predstavljao Dundo Maroje a mlađu Maro. .patricijskog sloja i sloja obespravljenih : Građansko .Građansko .

prosinac 2004 20:56:00 | 0 komentara ANĐEO . Kao dramatičar predstavlja se 1939. te mislim da je tako Marin Držić želio stvoriti idealan lik. počinje o njemu razmišljati kao o čovjeku koji mu priželjkuje smrt. praizvedbom drame “Albatros” na sceni Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. jer je napisano takvim jezikom da ga mogu svi razumjeti tj. počinje sumljati da mu žena voli Lojza. nije pre teško za shvatiti. Anđeo je simbol životnog stvaralaštva pojedinca koje on čuva i želi ga dovršiti da ono postane trajna vrijednost i simbol njegove muke. u godinama uoči drugoga svjetskog rata. te njegova druga žena Frida. Nakon toga dovršava skulpturu svoga anđela i umire. TEZA : ZAKLJUČAK Ovo djelo mi se veoma sviđalo. objavljivanjem poezije u časopisima. jedan od najznačajnijih suvremenih hrvatskih književnika. Glavni lik (majstor) i njegovo duševno stanje opisani su u detalje. . Njegova nada sve više tone u more mračnih misli. Filozofski fakultet završio je u Zagrebu. a radnja je zanimljiva. Objavio lektire u 30. Svoj književni rad počinje vrlo rano. U djelu prevladavaju monolozi i razmišljanja.6. skupivši zadnje snage i potvrđuje svoju sumnju. KRATAK SADRŽAJ: Majstor je prije nego što ga je shrvala bolest isklesao velikog anđela za svoj grob i želi ga dovršiti. Kako majstor sve više oboljeva. već moramo biti negdje između ova dva lika. čiji se svijet ruši. Osjeća se usamljenim. Mislim da nam je pisac ovom dramom želio prenijeti poruku da ne smijemo biti ni rasipni kao Maro pa ni škrti kao Dundo Maroje. U godinama odmah iza drugog svjetskog rata uvrštava se u red naših istaknutih književnih stvaralaca pišući pripovijetke. g. MJESTO RADNJE: Radnja dijela je smještena u Zagreb. Jedne noći ustaje. Boji se da Lojz ne dovrši anđela. u kuću bolesnog majstora Alberta Kneza koji umire. S njim žive i njegov šegrt Lojz. BILJEŠKA O PISCU: Ranko Marinković.RANKO MARINKOVIĆ Pripovjetka “Anđeo” opisuje posljednje dane bolesnog majstora kojega razdiru sumnja i strah. ljudi koji su veliki rasipnici te oni koji su veoma škrti. u njegovoj se glavi rađaju sve mračnije misli. godine na otoku Visu. rođen je 1913. napuštenim.

. radio i televizijske adaptacije i izvođenja.Član je DHK . “Geste i grimase”.. mrzi Podzemlje . djeluje kao slobodni stvaralac . “Nevesele oči klauna”. godine u Koprivnici.. Popis Marinkovićevih djela prema godinama prvih izdanja: “Albatros”. roman. 1966. 1964. kod gospodara . pjesničke I dramske priloge objavljuju u dnevnom I periodičnom tisku. 1980. zbirka eseja.. drame se i danas izvode na domaćim i brojnim svjetskim pozornicama. 1949. prosinac 2004 20:56:00 | 0 komentara Divlji konj . Objavio lektire u 30.. 1953. hrabar kao Divlji konj . “Ni braća ni rođaci”. romane.. pripovijetke.te pokrenuoi uređivao biblioteku « Albatros « u velikogoričkom Centru za kulturu . Sivku . Sretno djetinjstvo proveo je uPodravskom seocetu Kuzmincu . 1982. na radiju I televiziji . kazališne kritike i eseji. eseje i kritike..Radovi su mu uvršteni u zbornike . 1977.Šarca.. “Zajdenička kupka”. 1986.imao je puno prijatelja Neru . filmske.Radio je kao novinar u Narodnom sveučilištu u Velikoj Gorici . “Poniženje Sokrata”. vodvilj. 1993.gdje je diplomirao romanistiku na Filozofskom fakultetu. 1951.Od godine 1984. “Karneval i druge pripovijetke”. Nera : susrela je Divljeg konja kod Gospodara .Godine 1980. pripovijetke. roman. 1955. roman. kad je bio malen mrzio je I Zakon . drama. pripovijetke. Njegova su djela do danas doživjela brojna izdanja u zemlji i inozemstvu. drama. malo je strah bilo kad je bila u Podzemlju . Ponovno je srela Divljeg konja u podzemlju . 1939. u Podzemlju .Božidar Prosenjak Bilješke o piscu : Božidar Prosenjak rođen je 1948. “Pod balkonima”. pripovijest.a nastavio ga zatim u Koprivnici . poginula je kad je ušla kroz vrata iz kojih konji više ne izlaze ( ubijena je ) Šarac : Isto jedan od vjernih prijatelalja Divljeg konja . drama. objavio je zbirku pjesama I kratkih proza za djecu pod nazivom « A »Zapažen književni uspjeh zabilježio je romanom «Divlji konj» za koji je 1989.. 1959. 1948... imao je svoju kolibu Zvijezdu I svoju kćer Cezu .novele. “Never more”. pripovijest. 1953. “Glorija”.Tamo je započeo svoje školovanje . a pripovijetke i romani doživjeli su mnoge kazališne. “Pustinja”. “Kiklop”. pripovijetke. štiti prijatelje . “Proze”.. “Ruke”. drame.antologije I školske udžbenike.Parizu I Zagrebu . “Oko božje”.. poslije . na Hipodromu Vrijeme radnje : nepoznato ??? LIKOVI: Divli konj : hrabar . bio je uporan kad je tražio Zvijezdu.. Prozne .Surađuje u časopisima za djecu . ali poslije ga je shvatio .. vjerna prijateljica Divljeg konja. “Politeia ili inspektorove spletke”. 1949. godine primio nagrade «Ivana Brlić Mažuranić» I «Grigor vitez » Fabula: Uvod : Život divljeg konja u divljini kad je bio ždrijebe Zaplet : Kod Gospodara I bijeg od njega(Divljeg konja) Život u Podzemlju I njegovo maltretiranje Vrhunac : Utrka divljih konja kod Gospodara I na Hipodromu Rasplet : Divlji konj je uginuo prirodnom smrću Mjesta radnje : U divljini ..

. a ne `eli to priznati. godine na Visu. Prije nje toga jutra u biskupiju dolazi i ~ovjek po imenu Rikardo Kozlovi} alias Floki Fleche.. rodila je kobilu Divljem konju Cezu .slika U maloj `upi u Dalmaciji sve}enici poku{avaju razbiti monotoniju malog mjesta i jedan od najmla|ih. Snažna kobila . Don Jere zamoli predstojnicu obli`njeg samostaana da mu po{alje jednu opaticu. Sivka : Vjerna prijateljica Divljeg konja .. kad se vratio Divlji konj Iz Podzemlja pobjegla . Zami{lja kako bi bilo dobro zamjeniti kip bogorodice s `ivom opaticom koja bi povremeno pomakla o~i i tako uvjerila ljude u postojanje Boga. roman “Kiklop”.On nije bio u Podzemlju I nije vidio užasu Podzemlju . ali ga don Jere otjera iz biskupije. Objavio lektire u 30. Najistaknutiji je suvremeni hrvatski novelista. Najpoznatija njegova djela su: zbirka novela “Ruke”. romanopisac. prosinac 2004 20:56:00 | 0 komentara Glorija . Magdalena se gleda u ogledalu i divi se samoj sebi.Ranko Marinković Osnovni podaci o autoru: Ranko Marinkovi} je ro|en 1913. drama “Glorija”. na kraju se ispostavilo da je Ženka koja je rodila nekoliko mladih . Kozlovi} odlazi da uredi kip. Nakon toga Magdalena sti`e u biskupiju i don Jere joj povjerava zadatak. Najosnovnije crte fabule: 1. @eli da ga sve}enici prika`u narodu. Don Jere koji ve} du`e vrijeme gaji ljubav prema njoj. Ostali sve}enici se ba{ i ne sla`u s tom idejom ali ipak pristaju.mu je Sivka rodila sina . rodila je sina . Djela su mu pro`eta crnim humorom. gra|anskom ili malogra|anskom svijetu. a ne svetom stvari. On pri~a sve}enicima o svom kipu Isusa na raspelu u koji je ugradio mehanizam koji pokre}e Isusovao tijelo. Ona mu pri~a kako se zaredila i pri~a o svome ocu i njegovu cirkusu.slika Scena predstavlja sakristiju. ali ga don Zane odvla~i i tra`i od njega da {to prije predstavi kip Biskupu koji je za nj jako zainteresiran. Teme i likovi njegovih djela pripadaju mediteransko-oto~kom ili gradskom. Zvijezda : Bila je vjerna kobila Divlje konja . Garov : pas koji je čuvao konje kod Gospodara . 2.slika Radnja se nastavlja odvijati u crkvi gdje Magdalena sjedi glume}i Madonu. don Jere smi{lja na~in na koji bi u~vrstio vjeru naroda. Njezin otac dolazi u crkvu i prepozna ju. 3. hrabra . jako se brine o Cezi . i jednog jutra sti`e Magdalena. ironijom i tragi~nim shva}anjem svijeta.Vulkana .ona isto nije bila u Podzemlju. te na kraju ispada da je Kozlovi} Magdalenin otac. koje izgleda kao da je `ivo. jer smatra takvo djelo oskrvnu}em prirodne ljepote. dramski autor i esejist.

Glorija opet nastupa.Don Jere i don Zane se sva|aju. bez i jedne suze u oku!” Ona ga pita za{to joj nije dopustio da vidi oca. On joj govori kako je biskup umro. sagrije{io sam te{ko. a ja sjedim tamo podlo. Uto Glorija zajeca. jednim od klauna. te je do{ao kada je vidio plakat. a otac ju moli da ga prihvati. a ona kao da ne{to predosje}a tra`i od Tonija da prenese poruku maestru. Svi ljudi su ve} iza{li iz crkve osim Kozlovi}a i `ene koja moli za svoga sina. Odlaze odslu`iti ve~ernjicu. To je bilo za tvoju ~ast i slavu. Kozlovi} gleda u Gloriju. a sve zato {to joj ne mo`e otvoreno pristupiti. a ulazi Kozlovi}.slika Scena prikazuje sakristiju katedrale. a na kraju joj priznaje da je “obolio na `ivcima” i da je ovdje na lje~enju. Don Jere okrivljuje Magdalenu zato {to je `eni dala la`nu nadu. Ukorava ju i zbog njenog pona{anja. kao najgora ni{tarija. a don Jere pri|e oltaru i u molitvi se ispri~a gospi: “ Gospo. oprosti. a don Zane ulazi. Pri~a mu kako je prije sedam godina skoro poginula. Zatim joj ka`e kako je uni{tio kip. a ona svijesna svoga zadatka ignorira oca. a Magdalena pla~e. On ne `eli poslu{ati don Jeru.ulazi i kori ju jer je raspustila vi{e kose nego prije. Toni izlazi. Tome odvodi Magdalenu u crkvu. 4. ali on ipak ne `eli potpuno priznati da i on nju voli. {to zato {to je pohlepan za slavom. a Toma ga uvjerava da je to samo kip. Tada ulazi Tomo nose}i novo raspelo. On tvrdi da je to Glorija. Oprosti. ali ju je sada izgubio. U sobu ulazi don Jere.” Uto u|e don Zane i ni{ta ne rekav{i prijekorno pogleda don Jerea. a ja sam stajala mirno kao kip! Gledala sam kako mi se starac mu~i. a on joj priznaje da nije `elio da joj se vrati ljubav za “onim” `ivotom. 6. 5. kasno popodne poslije ve~ernjice. Toni moli Kozlovi}a da zaustavi to~ku jer je Glorija . a ona sada `eli samo vidjeti svoga oca. U zavr{nom dijelu to~ke netko pokuca na vrata.slika Radnja se zbiva u cirkusu. Don Jereu obja{njava da ga je biskup kupio od Kozlovi}a. Glorija otjera don Jeru u gledali{te i krene izvesti to~ku. a klauni izlaze. Toma obja{njava da joj je sin umro. kako je sve izgubila i kako je ustvari jako zla. ali uto u sobu ulazi Kozlovi}. Dolaze ~etri klauna i zabavljaju je. Tad dolazi i `ena koja je molila za svoga sina. Ka`e mu kako vi{e ne mo`e moliti. a to bi ljudi mogli primjetiti. Ponavljaju jo{ jednom neke datalje o to~ki i on odlazi.slika Radnja se odvija u Katedrali. On ju kori zato {to je proplakala pred ocem. ali zastane i ka`e kako je to nekad bila njegova k}i. {to zato {to mu ne vjeruje. @ena ju moli da joj spasi sina. kako je don Zane dobio Biskupiju. a ona se pravda:” Ro|eni se otac previjao preda mnom. Ona mu na to priznaje da ga voli. da orkestar svira fortissimo. kao artistica. kako vas na koljenima moli za jednu moju rije~. ali Kozlovi} se neda. Ona ga je primjetila jer je ~ula glas:” Pazi! Pazi!” Toni ju razuvjerava. prijeti propast. a don Zane mu ka`e da se Magdalena zaljubila u njega. Dolazi don Jere i uvjerava Kozlovi}a da to nije Glorija nego kip. Kozlovi} nato provaljuje u sakristiju i ona odlazi s njim. Don Jere sjedi u fotelji. On joj prigovara da se Toni stalno smuca oko nje. Don Jere jo{ dugo ostaje sam i u napadu bijesa razbije raspelo. a ona ga samo umiri. Kozlovi} krene prema vratima. Ka`e joj da }e tra`iti od njenog oca da ju ne pusti da izvede to~ku. Toma za to vrijeme `eli zatvoriti crkvu pa tjera Kozlovi}a van. U garderobi pri~a sa Tonijem. zbog njegovih grijeha. i kako njoj. jer se trapez malo prije njene to~ke otrgnuo.

Svoju `elju da ga napusti uspje{no potiskuje sve dok se svojim ~istim srcem ne zaljubi u don Jerea. a njegova silna `elja za Glorijom postoji ve}inom zato {to bez nje cirkus propada. iz zadnje slike proizlazi da je ta ljubav ljubomora. ali Kozlovi} ni njega ne poslu{a. ubrzo nakon drugog svjetskog rata. koji je zbog svog `ivotnog iskustva obi~no u pravu. Orkestar zasvira posmrtnu kora~nicu.. a zastor se spu{ta svr{avaju}i tragediju. jer nema onu unutra{nju snagu koju posjeduje Glorija. On se boji priznati tako ne{to. ali nije kako sama ka`e “bludnica”. Ona unato~ poznavanju vanjskog svijeta i odbojnosti samostana. Tema djela: Neostvariva ljubav izme|u sve}enika i redovnice. ve} joj samo gladi lice i popravlja joj kosu. Bepp i Kock. strogo vjerski `ivot. jer su njegove radnje dobro promi{ljene i razra|ene. Likovi: sestra Magdalena (Glorija Fleche) Rikardo Kozlovi} (Floki Fleche) Biskup don Jere don Zane Toma majka Toni. prihva}a taj samostanski.. izgledu. Glorija pada i umire.~etri klauna Karakterizacija likova: Glorija je `ena sa dva `ivota. ali ipak se on i don Jere vje~ito sva|aju oko ovog ili onog. Don Zane je stariji ~ovjek. .rastresena. Bimbo. Kozlovi} ni ne pla~e za njom. Don Jere ostaje sam i zapla~e. Mjesto i Vrijeme u djelu: Radnja se odvija negdje u Dalmaciji. a ~etri klauna iznose Gloriju. Iako se na po~etku ~ini da Kozlovi} bezgrani~ni voli svoju k}i. Umjesto da joj ka`e da je voli on je stalno kori. ali se don Jere ne usu|uje otvoreno priznati da je voli. vje~ito pronalazi pogre{ke u njenom pona{anju. On cijeloj radnji daje stanovit balast. Njezina ljubav je ~ista i iskrena.

19 48 . Simboli~nost: Cirkus u ovoj drami ne postoji slu~ajno. r o man. Z agre b 19 81 .g. Glorije odnosno sukob vjerskog `ivota i svijetovnog `ivota.. O sno vnu {ko lu po laz io je u r o dno m mje stu. Z a vr ije me r ata inte r nir an je u lo go r Fe rr o mo nte u Italij i. dr ama. e se ji.-7 .g.Ideja djela: Dokaz da ljudska dijela nisu uvjek dobra.. a naknadno u zavo du Hr vatske te kao dir e kto r HN K u Z agre bu. Zagr e b..Z agr e b 1 98 0 .19 1 3 . R o |e n je na o to ku Visu 2 2 .g. g. iako su u~injena s plemenitim ciljem.g. zatim su ga pre bacili u B ar i i na kr aju u sinajski z bje g “ El Shatt” . no ve le ... 1 98 8 . e se ji. O d 19 51 .. Tr i dr ame .TEZA “Mrtve du{e”. O ko bo ` je . R edo vito je ~ lan HAZ U..g. go dine . radi kao pr o fe sor na Z agre ba~ ko j Akade miji z a kaz ali{nu umje tno st. Zagr e b 1 94 9 .. ve} zato da bi se crkvena “~uda” mogla prikazati kao cirkusarije. Sukobi: Glavni sukob je ljubav izme|u don Jere i Magdalene i vjera koja takve veze zabranjuje. Sabr ana dje la 1 .-4 . Z agre b 1 94 9 . Objavio lektire u 30. Zagr e b 1 99 3 . Zagr e b. Z agre ba~ ka kupka. Diplo mir ao je na filo z o fsko m fakulte t u u Zagr e bu.g.RankoMarinković 1. G este i gr imase . Po slije r ata radi u ministar stv u pr o svje te . Zagr e b 19 86 . N je go va dje la su: Pr oz e .TEZA O PISCU.. Drugi sukob je izme|u Magdalene i Jagode tj.g. B eo gr ad 1 96 5 . Ne ve se le o ~ i klauna . no ve le .. Z agre b 19 51 . Sabr ana dje la 1 . r o man. N e ver mo r e . .g. no ve le .1 1 . Pustinja .g.g. prosinac 2004 20:55:00 | 0 komentara Novele ...g.. N i br a}a ni ro |aci. 2. G imnaz iju je z avr {io u Splitu i Zagr e bu. Po d balko nima.Z agr e b 19 82 . Z agre b 19 77 .g.

Glava mu slu`i kao neka lopta u vodi. Pisac sam sebi od umora ka`e: ”Mrtve. Pred zoru mnogi su se vratili ku}ama. npr. Postavlja si pitanje da li ima ne{to ratni~kog u njemu. Ona se gubi i na kraju nestaje. Biskup je odr`ao “Molidbu za magare}i rod”.Pisac je glavno lice. Biskup i fratri} spavaju. Taj no` je donio gazdari~in pokojni mu` pomorac iz Carigrada. Kad je fratri} do{ao prevaril su ga da je banket na drugom mjestu. fratri}. Gazdarica prolazi kraj sobe i jo{ sva snena budi ga. Na otok je doplovio biskup. Sve}enstvo je sjelo za banket. Zaklju~uje da je slabo za{ti}en od samog sebe. U mjestu je velika crkvena sve~anost. skupilo se mnogo vjernika. Neobi~na je simbolika u kojoj je vrijeme stalo. ^esto se ispovjedao nebu. `ivota i literature. Misli su mu bludne.TEZA “Samotni `ivot tvoj”. “ni kazaljki nema na satu”. U dubokom razmi{ljanju do~ekao je jutro na prozoru sobe. Boji se spavati u njegovoj blizini. Djeca su ih ga|ali kamen~i}ima. Kad se vratio ustanovio je da je prevaren... De{avaju se ~udni doga|aji pri ~udnim okolnostima. U zraku se ~uje lupet bubnja. Nave~er je usljedio bal. `andari i narod Vrijeme→predve~erje i no} Prostor→oto~no mjesto . Kad se probudo pri svjetlu opazio je no` zaboden u knjigu. Lica→pisac i gazdarca Vrijeme→no} Prostor→u sobi Tema→paralelom stvarnosti i ma{te. Toninka. U selu `ivi Toninka koja vu~e za nos sve}enstvo. Na kraju banketa na{li su se i prosjaci da malo maste brk. 3. U masi netko se potukao. On ju zamoli da uzme veliki no` pod isprikom da ga treba bolje osvjetlati. a posebno biskupa na taj na~in {to ni`e haljinu pred ljudima i pokazuje biskupu stra`njicu . Jedan od njh je pisac i dugo jo{ slu{a kako se psi na ulci kolju oko kostiju {to su ostale nakon ve~era{nje gozbe i kako zlosutno tule u no} i laju na mjesec. Prisjetio se da je to gazdari~ina uspomena. @eli ga se rije{iti pa razmi{lja da li da ga zaklju~a u ormar ili da ga baci kroz prozor. mrtve du{e. Sad legnimo mrtve du{e”.½½½½ drasti~no poja~ava sliku apsurda ljudskog polo`aja. Pisac se nalazi negdje kraj vode. Zaklju~io je da je to ipak morao biti on. Dok je ispovjedao `ene do`ivljavao ih je kao bludnice. No`em si je odrezao glavu i pona{a se kao da je i dalje du{a u tijelu.Nema mjere tako da ju `andari trebaju odvest u `andarisku stanicu. Luda Tonka istrgala se i pobjegla tako da je jo{ mogla nastaviti sa svojim {alama. On izjavljuj da voli oblake a ne `ene. Lica→biskup.

TEZA “Prah” Oto~anin Tonko Jankin primio je pismo kojeg mu je donijela stara Lucija.Tema→Ironija koja prati izlizane crkvene formule “Mir s tobom!”. Apsurd je u tome {to su tim konop~i}em tj. Na an|elovoj knjizi vidio je krasnim pisanim slovima Albert Knez. Lica→klesar Albert Knez. Sada `ive u Splitu.umro u zagradi bez datuma. U klesarskoj radioni bio je nedovr{en spomenik an|ela koji u ruci dr`i otvorenu knjigu. kao tragi~na farsa. pomo}. Vratila mu se uspomena na Anu koju je jo{ uvijek volio. Laskalo mu je {to ga Ana nije zaboravila. nau~nik Lojze i `ena Frida Vrijeme→zadnji dan `ivota klesara Prostor→soba i radiona Tema→Klesar nastavlja `ivot kroz svog an|ela od mramora. 5. ^udne su mu se misli vrzmale ({uljale) po glavi. Idila patrijahalnog `ivota. Njegov pomo}nik Lojze do{ao je po klju~ radione i ispri~ao mu je neobi~an san. ali nedosti`na. Ona ga je ostavila jer se zaljubila i udala za jednog geometra. Kad se na{ao sam u sobi poku{ao si je oduzeti `ivot tako {to se je objesio na konop~i} na prozor. Klesarski majstor je na samrti. uzicom bila vezana . Odbacio je oru|e i predao se svom an|elu. Klesar je objasnio nau~niku da je taj spomenik za njega. 4. koja personificira jednu vjeru ~iju neozbiljnost shva}a ve} i bogoslu`na |a~ka {kola “I sa zrnom soli!”. Poslije pro~itanog pisme se razljuti ali kasnije su mu se vratile drage uspomene i trenuci zajedni~ke ljubavi i odmah se odlu~io da prvim jutarnjim brodom otplovi za Split.TEZA “An|eo”. klesar majstor umjetnik ro|en odre|enog datuma . Smetalo ga je nau~nikovo neprestano nabijanje pa je zamolio suprugu da ode do nau~nika i da prestane s radom. U ku}i su ga lijepo primili i sve te okolnosti su ga skrhale. Skupio je snagu i spustio se do radione iako je bio mrak. U luci ga je do~ekala Ana jo{ uvijek za njega vrlo privla~na lijepa. ^ovjeka prepu{ta vlastitom ljudskom nespokojstvu. ladanjske (seoske) samo}e i dokolice raspoznata je u ovoj noveli kao gruba proza. ve} od njega tra`i uslugu tj. @eli krstiti sina ali tako da njezin mu` ni{ta ne zan za to. Stari klesar je upisao datum njegovog posljedneg dana `ivota.

njegova pisma koja mu je Ana ovom prilikom vratila staviv{i ih ispod njegovog jastuka. najviše se proslavio onom značajnom serijom romana koja je 1719. pošao s Wiliamom Dampierom. trista milja zapadno od Valparaisa.Daniel Defoe Bilješka o piscu: Iako je Daniel Defoe napisao vrlo mnogo djela. zapravo. i da }u se najmanje. Kao što je poznato. geometar i sin Vrijeme→poslije drugog svjetskog rata Prostor→Dalmatinski otok i Split Tema→Sav smisao strasti. Tema: borba čovjeka s prirodom i opstanak.. . Ostao je tamo četiri godine i četiri mjeseca. rasipa u prah koji treba prikriti izgovor bijedne {ale. Lucija. objesiti zbog toga? Dobro sam se s vama na{alio? He?”. Ana. dala je cijelom nizu generacija vrlo jasnu sliku o borbi čovjeka s prirodom. Defoe je našao materijal za Robinsona u čudnim doživljajima nekog škotskog mornara. uz bezbroj članaka o svim mogućim predmetima. zna se da je tek s Robinsonom postao slavan i poznat u cijelome svijetu. Očito je to putovanje uskoro postalo glavna tema razgovora. Defoe je bio. glasovitim moreplovcem. U ku}i su ~uli njegov pad. Mjesto radnje: nenaseljen otok. Taj je predmet odgovarao općim osjećajima i predstavljao možda najživlji dio ljudskog zanimanja što ga literatura uopće može pružiti. Vrijeme radnje: kroz godine. Objavio lektire u 30. Moll Flanders. Povijest Kuge i Roxanu. a sin se bavio različitim poslovima. prosinac 2004 20:55:00 | 0 komentara ROBINSON CRUSOE .. Otac mu je bio mesar. a uključuje Kapetana Singletona (Captain Singleton). Rodio se u Londonu 1659. sitan. dok ga nije konačno izbavio jedan od brodova kraljevske mornarice. koje je izašlo 1712. neka iluzija `iivota. Zna se da je napisao preko dvjesta svezaka. Alexandra Selkira.. Dotr~ali su do njega. jedan od najmarljivijih književnika što su ikada živjeli. zloban. ali ipak bar neki smisao. ~ekanja i osvete. ali po svom unutarnjem osjećaju. Defoe je napisao ne samo poučnu pripovijest o nevoljama koje mogu zadesiti krhko ljudsko stvorenje nego i simboličnu dramu o mučnim i strpljivim naporima s pomoću kojih je ostvarena civilizacija. Međutim. O djelu: Zapanjujuća uvjerljivost većim dijelom izmišljenih zgoda Robinsona Crusoea. Njegova su književna djela tako brojna da bi ih bilo teško skupiti u jednom izdanju. Tu je povijest prvi objavio Roger u svom djelu Krstarenje oko svijeta. počela s Robinsonom.. a on im je rekao: “Vi ste mislili da sam ja nesretan. Zbog svađe s kapetanom zatražio je da ga iskrcaju na samotni otok Juan Fernandez. na put u Južno more. koji je 1704. Nenamjerno. Liuca→Tonko Jankin.

marljivost neke su od stvari što ih je morao prihvatiti:“ Trebalo mi je puna četrdeset i dva dana da napravim dasku za dugačku policu što mi je trebala u spilji. Imali smo na brodu nekoliko doknadnih jarbola. ono doista nije bilo toliko pocrnjelo koliko bi se očekivalo kod čovjeka koji uopće ne pazi na nj.” Ne sviđa mi se njegov postupak s životinjama na otoku: “ … ali sam vidio mnoštvo ptica. dva ili tri drvena balvana i jedan ili dva gornja jarbola. samo nisam znao kakvih. a koje nisu.Likovi: Robinson Crusoe Petko kapetan Španjolac Petkov otac Opis glavnog lika: Snalažljivost: “Ta bezizlaznost probudi moju snalažljivost. sa svojim oruđem i pilama. nisam znao koje su za jelo. od istog drveta u pola dana izrezali šest.” Vanjski opis (opis njegova lica): “Što se tiče moga lica. strpljivost. rad. Vraćajući se ubio sam nekakvu veliku pticu što sam je vidio kako sjedi na drvetu pokraj velike šume. a dva bi tesara. Prvim hicem što sam ga opalio među njih ubio sam kozu kraj koje je stajalo jare i sisalo je. a kad sam ih ubio.” Muka. pa mi je bila duga oko . Bradu sam jednom pustio da raste.

četvrt metra.” Najviše me se dojmila ova rečenica: “Katkad bih sam sebe pitao zašto sudbina tako temeljito uništava svoja stvorenja i čini ih tako strašno nesretnima. Kosu je imao crnu i dugačku. nos malen. u njemu nije bilo ništa divlje i neprijazno. Međutim kako sam imao dovoljno škara i britava. U njemu se sve događa iznimno brzo. ali ne plosnat kao u crnca. ali vrlo zagasita. dugačkih nogu. “… kao što sam već rekao.” Usporedba filma i knjige: Film je uvelike skraćena verzija knjige. Izraz lica mu je bio vrlo dobroćudan. i nije bila kovrčasta kao vuna. ali je bio visok i skladan. Knjiga mi je bila mnogo zanimljivija i uživao sam u čitanju. Film ima i dosta neugodnih prizora što uništava čar cijele priče. imam samo jednu zamjerku. Nije bio prekrupan.” Kolebljivost prema divljacima: “Pitao sam se također koliko su se ti ljudi ogriješili o mene. Lice mu je bilo okruglo i puno. dosta sam je kratko podrezivao. tako potpuno bijednima da bi jedva bilo razumno biti zahvalan za takv život. napuštenima i bespomoćnima. a ipak ne onako ružno žuta i odbojno tamna kao kod Brazilijanca … nego nekako jasna. savršeno građen. a oči su mu sijevale živahnošću i oštrinom. Boja njegove kože nije bila sasvim crna. lijep momak. ali je u isto vrijeme u izrazu njegova lica bila neka mekoća i blagost Europljanina. dok je u knjizi vrlo temeljito opisano. a zubi su mu bili pravilni i bijeli poput bjelokosti. Čelo mu je bilo visoko i široko. a po mome mišljenju oko dvadeset i šest godina star. U njemu kao da je bilo nešto muževno. a dlake na gornjoj usnici dotjerao sam tako da sam imao velike muslimanske brkove.” Opis Petka (vrlo slikovit): “Bio je to pristao. i kakvo pravo imam ja da se uplićem u svađu o onoj krvi što je oni prolijevaju među sobom. a to je uzastopno ponavljanje npr. sivkastosmeđa. lijepa usta i tanke usne.” . no ipak mislim da je to u redu jer za temeljito opisivanje u filmu trebali bi sati i sati. pogotovu kad bi se nasmiješio. ravnih.

sa mnogo napora. Studirao je filozofiju. a nešto kasnije i svoje prevode O. Ivo Andrić rođen je 9. Prve književne radove. gdje je 1923. Priča o kmetu Simanu . najvišu književnu nagradu u zemlji. Zagreb. godine dodjeljena mu je Nobelova nagrada za književnost. esej o Njegošu. gdje je završio i osnovnu školu. a poslije rata objavljuje romane Na Drini ćuprija. gdje je i maturirao. Kočiću … Godine 1956. godine i doktorirao sa disertacijom: O duhovnom životu Bosne pod Turcima. Hrvatski leksikografski zavo. Za vrijeme drugog svjetskog rata živi povućeno u okupiranom Beogradu. Među njegove najpoznatije tekstove ove vrste ubrajaju se:esej o Goji. Prokleta avlija.stihove. Levstika … Godine 1918. Razgovor s Gojom. Rano je ostao bez roditelja. Vuku. Podaci iz: Enciklopedija leksikografskog zavoda. M. V.10. pjesnik i esejist.Ivo Andrić Bilješka o piscu: Istaknuti romanopisac. Kao srednjoškolac i student Andrić sudjeluje u naprednoj djelatnosti revolucionara omladine -Mlada Bosna. a od pripovjedaka Nove pripovjetka. Gimnaziju je pohađao u Sarajev. Priča o vezirovom slonu. 26. Travnička kronika.koja se bori za nacionalno oslobođenje. Objavio lektire u 30. osdijek slavenske književnosti i povijesti u Zagrebu.1961. prosinac 2004 20:53:00 | 7 komentara PRIPOVIJETKE . Dobio je povelju za životno djelo. Beču. 1892. objavljuje kao maturant 1911. Andrić je stekao universitetsko obrazovanje. Mladost mu nije bila ni laka ni bezbrižna.Potresla me je tragičnost te misli. Gospođica. Lica … Od rane mladosti bavi se bublicistikom i esejistikom. i uz dosta teškoća i prepreka. Krakovu i Gracu. Župančića. Djetinstvo je proveo u Višegradu. 10. godine u časopisu Bosanska vila. pripovjedač. Aleksandra. Između dva svjetska rata objavljuje tri knjige. Objavljuje knjigu lirske proze Ex Ponto. godine svoju prvu pripovjedačku knjigu Put Alije Derzeleza. 1963. ne dovoljavajući nikakvo preštampavanje i objavljivanje svojih djela. godine u siromašnoj obrtničkoj porodici u Travniku. Iste godine objavljuje i knjigu pjesama u prozi Nemiri. a 1920.

mjesto : kraj oko Sarajeva Godine 1876. Nije bio loš čovjek. Siman se nije imao na koga osloniti. žena otišla kod rodbine. a sve ostalo. a time slabi i čitavo tursko carstvo. uobučajenim životom. Bosanski narod digao se na ustanak protiv Turaka u malome gradiću Nevesinju. Tvrdoglavo se pridrćžavao svoga stava i tako je upropastio svoj život. Mislio je da je s promjenom vlasti donešena i promjena o daćama kmetova. Simanu su umrla dijeca. jer da je još malo pričekao uz njega bi bilo još mnogo bosanskih kmetova kojima se kasnije poćela buditi savijest. Godine 1878. a age su ostali age. Nastala se teška vremena i nesigurna za bosanski narod. Siman je tako iz dana u dan provodio vrijeme na raznim suđenjima. u mnogome je popuštao Simanu. Ali Siman se grdno prevario.vrijeme : krajem 19. Austrija je okupirala Bosnu i Hercegovinu. Kao ni jedan aga Ibraga je sam dolazio po .. ___________________________________________________ Siman Vasković: kmet koji je živio svojim mirnim. kmetovi su povjerovali da je došao kraj iskorištavanja. Usporedo s tim. Kmetovi su mislili da će austrijska vlast donijeti nove uvjete života međutim za kmeta nije bilo nokakove promjene. . Razlikovao se od drugih aga. stoljeća . naprotiv. ___________________________________________________ U dijelu je dat primjer sukoba kmeta Simana Vaskovića i age Ibraga Kološa. Kada je u Bosni Austrijska okupacija zamijenila Tursku. Ibraga Kološ: Turski feudalac. vlast je još uvijek bila na strani age. među pijance i propalice. Austrijska vojska jača i postaje najveća politička i vojna sila u tom dijelu Evrope. misleći da je u pravu. __________________________________________________ U dijelu Ive Andrića prikazuje se vjekovna borba između kmetova i turskih feudalaca. kmet je i dalje ostao kmet. Siman se prerano digao u borbu za pravdu. a zapao je u najlošije društvo. Kad su austrijanci okupirali Bosnu kmet Siman suprotstavio se agi i nije više htio da mu daje trećinu uroda. ali ondašnje “visoko društvo” nije dozvoljavalo da običan kmet traži pravdu jer je nikada nije ni imao. Tu je poražena Turska vojska. Promijenilo se samo ime države i vlasti. Siman je tražio svoje pravo. naročito društveni položaj kmeta nije se ni u čemu poboljšao. Smirenje je nalazio u alkoholu. a pratile su ga same teškoće. a on se odao pijanstvu.

a pogotovo ne živ. Turci su se morali vratiti u Užice i umjesto Stojanove glave poslali su čiča Milojevu glavu i glavu Stojanova prijatelja u Beograd. . koja se nalazila u kuli. Ali kada mu se Siman suprostavio i nije mu htio davati daće. Turcoi ubiše čiču Miloja.mjesto: na granici Bosne i Srbije Turci su odlučili da potpuno očiste planine i oslobode putove u tom kraju. ni kriva ni dužna našla na Beogradskom bedemu. nije to učinio već je savjetovao sinovca da se ne preda Turcima. kojeg je ovaj jako volio. iako u smrtnoj opasnosti. Tako su i učinili. Bila je oluja. koja je pripadali porodici Crnojevića. Od Simana je stvorio propalicu. Tako se čičina glava.urod. Stojanov stria čiča Miloje trebao je na nagovor Turaka pozvati Stojana na predaju. Veletovci . što su trebali dovesti Stojanova strica.vrijeme: početak 19. ___________________________________________________ Ideja: Ova kratka Andrićeva pripovjetka prikazuje nam junaštvo. Kao i mnogih drugih vojnika. Stolječa . Jedan od njih je bio Stojan Veletovac iz malog sela Veletovci nedaleko od granice. aga ga je tužio sudu i dobio ono što je tražio. Varka se sastojala u tome. hajduka. Jedan od Turaka se dosjetio kako bi mogli izmamiti Stojana . Ali čiča Miloje. koju je Stojan iskoristio i tu je noć pobjegao. pošto su ubili Stojanovog prijatelja. veliku hrabrost i borbenost hajduka. Stojan je sa svojim drugom pružao veliki otpor i Turci ni nakon desetak dana nisu uspjeli uhvatiti hajduke. Turci su opkolili tu dvojicu. Otpor su im davala dva hajduka koja su već pet godina bili klica bune na tom području.

Zaključak U svojim pripovjetkama Ivo Andrić slika život Bosne. mišljenjima. KRATAK SADRŽAJ UVOD: . Andrić to opisivanje prikazuje na početku pripovjetke kako bi u daljnem pisanju još više obradio njihove postupke i to na takav način da izazove čitaočevo razmišljanje i zaključke. U njegovim pripovjetkama dolazi do izražaja društvena problematika koja je savršeno iskazana u stilu i ljepoti njegovih rečenica. Kroz njegove pripovjetke prodire osjećaj o praznini ljudskog života. tvrdoglavosti i o patnjama naroda. o njegovom nestajanju da se suprostavi strastima i bolu. Ssavršeno jasan. njene ljude i pejzaže kao i posebnu atmosferu njenih sela i gradova.William Shakespeare 1. prosinac 2004 20:53:00 | 0 komentara ROMEO I JULIJA . Na poseban način opisuje likove u svojim odlukama. s plastičnim opisima i uzbudljivom radnom Ivo Andrić je stvorio poseban stil kojem nema premca u našoj književnosti. piše o samovolji.Analiza djela Andrić u svojima lektirama najčešće piše o događajima u našim krajima u vremenskom razmaku od dolaska Turaka pa do danas. doživljajima. zaključcima. Objavio lektire u 30. te osjećaj o njegovom vječnom i neizbježnom padanju u siromaštvo i smrt.

Romeo i Julija se tajno vjenčaju VRHUNAC : U jednoj svađi. čista i iskrena. Naslućujemo da je Romeo zaljubljen u Rosalinu. POČETAK: Glava obitelji Capuletti organizira zabavu. Romeovog prijatelja. ZAPLET : Na zabavi Romeo susreće Juliju. Zatim mora pobjeći. Romeo tek tada shvaća pravi smisao života. Između njih se rodi ljubav. a Romeova ljubav prema Rosalini navede ga da dođe na zabavu. ubija Mercuzia. Capulettijev sinovac. djevojku iz roda Capulettija. knez osuđuje Romea na progonstvo u Mantovu. Preneražen prizorom. bez ograničenja koje nameće mržnja između njihovih obitelji. jer uskoro dolazi knez. Romeo ubija Tibalda.Već u uvodu možemo shvatiti kako su dvije ugledne obitelji : Montecchi i Capuletti u svađi. RASPLET: . Tako na glavnom veronskom trgu izbija svađa koja završava upozorenjem kneza Escala. Tibaldo. ali njegovi osjećaji prema Juliji priječe ga u tome i on se skriva kod franjevca Lorenza. Želeći osvetiti smrt svog dobrog prijatelja.

Nerazumnu mržnju pobjeđuje njegova beskrajna ljubav i odanost Juliji. Uz druge djeve kao snježna. Djeva ta Na crnom plaštu mrkle noći sja Ko alem kam na uhu crne žene – I nije vrijedan svijet krasote njene. KRAJ: Nakon tragedije u grobnicu dolaze ostali članovi obiju obitelji. Neposredno nakon toga Julija se budi i vidjevši da joj se muž ubio zbog tuge uzima bodež i oduzima sebi život. jer su i Rosalina i Julija iz obitelji Capuletti. On je na neki način žrtva sukoba dviju veronskih obitelji. ona radije izabere smrt nego udaju za Parisa. Sad vidim da je to mi prva ljubav . mladog i bogatog plemića. Fratar Lorenzo. želeći spriječiti tragediju. Kad ples se svrši. a šalje poruku Romeu da je ona zapravo živa. “Zublja sama Nek od nje uči sjati. čista Golubica u jatu vrana blista. SOCIOLOŠKA I PSIHOLOŠKA KARAKTERIZACIJA GLAVNIH LIKOVA Romeo je mladić iz ugledne i bogate veronske obitelji Montecchi. ja ću je potražit I uz nju blagu divlju ćud ću razblažit. Zbog vječne ljubavi na koju se zavjetovala udajom za Romea. daje Juliji napitak koji bi je trebao uspavati. Nažalost.Otac i majka žele Juliju udati za Parisa. On odlazi u grobnicu Capulettija i misleći da mu život bez Julije više nema smisla. Nad mrtvim tijelima njihove djece oni se mire jer shvaćaju da je uzrok tome nerazumna mržnja koja je nametnula granice istinskoj i čistoj ljubavi i time donijela svima golemu nesreću. uglednog. 2. ispije otrov i umire. glasnik ne dospijeva na vrijeme reći Romeu istinu.

citat. ne možemo. str. str. Za Romea.”. “Iz ljute mržnje niče ljubav medna! Ah. prekasno te ja upoznah bijedna I nemila je srca mog sudbina Da mora ljubit mrskog dušmanina!”. Pun je vedrine i mladenačkog zanosa. str.74 Romeo shvaća da je sreo sudbinu te je spreman učiniti sve. citat. sve dok postoji veza s Julijom. A zvijezde tu u glavi njezinoj. 78 Spremna je odreći se svega. a susret s Romeom označit će njen život. A njezine bi oči na nebu Obasjale sav svemir takvim sjajem Te ptice bi ko obdan zapjevale. citat. Od sjaja njenih obraza bi zvijezde Potamnjele ko svijeća od sunca. Nikad mu ne ponestaje motiva. .”. a ne reći da je poduzetan i hrabar mladić.Jer ne vidjeh još cvijetak tako ubav. Bez Julije život mu je poput pustinje pa zbog toga nepromišljeno oduzme sebi život i izaziva veliku tragediju. 83 Julija potječe iz ugledne obitelji Capuletti. no ljubav je za nju odviše sveta da bi joj bilo što mogla biti zapreka. osim što je smrtno zaljubljen u Juliju. Shvaća kako se zaljubila u neprijatelja. Ej. pa čak i roditelja i svog imena da ostane s Romeom. “Dvije ponajljepše zvijezde na nebu U nekom poslu sad odilaze I mole oči njene neka sjaju Na njinoj stazi dok se ne vrate. da su njene oči tamo gore.

“Romeo. ROMEO(za se). Da slušam još il da odgovorim? JULIJA. da i nije Romeo. Drugo ime Na sebe uzmi – ime nije ništa! Što nazivljemo ružom. odbaci svoje ime Jer ono nije dio bića tvog. 4. Prisegni da me ljubiš. slatko bi Mirisalo i s drugim imenom. o Romeo! Zašto si Romeo? O zataji oca svog. ljubav koja istovremeno spaja i razdvaja.Tek tvoje ime moj je dušmanin Jer ti si ti i bez tog imena. duboka i veličanstvena ljubav dvoje mladih koja je kao da kroz cijelu priču strmoglavo ide ka propasti i zloj kobi. “Montecchi” nije niti ruka niti nnga Niti lice niti trup ni drugo ništa Što pripada muškarcu. To je ljubav koja probija hladne zidine dvaju svjetova. Baš tako bi Romeo. I mjesto njega uzmi mene svu!”. IDEJA . pa ću ja Poreći da se zovem Capuletti. citat. TEMA Sjajna. neiscrpna. čudesna. str. Odbaci ime to – il ako ne ćeš. svu milinu svoju divnu Sačuvao i bez tog imena. 84 3. Romeo moj.

kakvu tek budale nose – Odbaci je –“.”. str. 1) “ROMEO. To je konac ogromne i bogate ljubavi i početak najveće tragedije koja može zadesiti roditelje. citat. ali je na neki način bila nužna da se nadvladaju ljudske slabosti. Ne kaže se uzaludno da ljubav pobjeđuje mržnju. Zato nemoj njemu Da služiš više kad je zavidan. METAFORIČNOST Metaforičnost u ovom romanu uočava se u monolozima glavnih likova.Tko nije nikad osjetio rana I brazgotini taj se podsmijeva – Al tiho! Kakva svjetlost prodire Kroz onaj prozor tamo? To je istok. Izađi sada i udavi mjesec. A služiš njemu. U romanu o Romeu i Juliji ovo je na prvi pogled tragedija koja se nepotrebno desi.Ljubav je temelj na kojem se gradi život.82 2)”A bujna glazba tvog jezika Nek objavi svu sreću naših duša Što daje nam je ovaj susret mili. a izražena je u prvim razgovorima između Romea i Julije. Livreja mu je vestalska zelena I bijela. str. citat. A Julija je sunce. NAJZANIMLJIVIJE U ROMANU .108 6. – Sunašce. Što zavidan je. Ona je sama po sebi besmislena. 5. ali nažalost i polaže kao žrtva besmislenim ljudskim slabostima. smućen već i blijed Od bijesa što si ljepše ti od njega.

U njemu poginu nevini mladi ljudi i taj dio označava početak ove čitave tragedije i sudbonosnih događaja.107 “LORENZO. kad se s vatrom združi. str. Ne – pasti može tko bez glave juri.DOJAM O KNJIZI Kad sam dobio knjigu. Susret Romea i Julije zanimljiv je jer označava bit ovog romana. str. Borba između Tibalda i Mercuzija također je jedan zanimljivi dio. te borba u kojoj Tibaldo i Mercuzio pogibaju. zato je ovaj dio značajan. stranicu po stranicu. Ona je više od obične ljubavi. – “.”. shvatio sam da je ona i sada posebna. U tome je sva ironija ovog djela.Najzanimljiviji dijelovi u romanu su prvi susret između Romea i Julije. mislio sam da je to priča o kojoj se već sve zna. Ova će . snažna. ali istovremeno razlog je i ljubav. gotovo nerazumna. dogodi u svega nekoliko dana. Možda bi u nekim drugačijim okolnostima tijek ovih događaja krenuo prema sretnijem kraju. “LORENZO. Treba spomenuti da je zapravo uzrok tragedije prije svega mržnja između dviju obitelji. plamteća ljubav koja se. savršena i jedinstvena. E. takva divlja naslada imade I divlji kraj – u slavlju svome gine. citat. više od smrti i od samog života. izuzetna. citat. ljubav. Zatim sam je počeo čitati i tako.95 8. Ono što tu knjigu čini posebnom je da od početka naslućujemo nesretan kraj i ta se slutnja osjeća i u najsretnijim trenucima u priči. Njihova je ljubav kao svjetlo u beskraju mraka i mržnje. U isti tren se s njom i raspline. prema priči. tim više što u vremenu u kojem živimo previše mržnje ima u svijetu oko nas. Baš ko barut. I najslađi se med nam gadit stane Kad okus mu je najugodniji Jer jedući uništavamo tek – Pa zato budi umjeren u milju. Jer naglost ko i tromost kasni k cilju.

naša prva drama svjetovnog sadržaja. TEZA : BILJEŠKA O PISCU Hanibal Lucić (1495 . “Da li je tragedija Romeo i Julija doista istinit događaj ili nije. Pjesma “U pohvalu grada Dubrovnika” 3. Ako Romeo i Julija možda nisu živjeli u Veroni. za koji tvrde da je bio lijes Julije Capulettijeve.1553) hrvatski pjesnik iz jedne od najpoznatijih i najbogatijih tadašnjih vlastelinskih porodica. ali tradicija o tom živi još i danas te se u Veroni na jednom vrlo romantičnom mjestu strancima pokazuje neki stari sarkofag. uvijek je u skladu sa svojim plemenskim rodom. pa tako kaže da je puk “mnoštvo koje razuma nema”. Ona će uvijek buditi mladost i uzbuđenje u čovjekovom srcu. Stoga je ironično da se oženio pučankom i sve svoje imanje ostavio vanbračnom sinu Antunu. Trubadurska pjesma “Jur nijedna na svit vila” 2. U njegovom se književnom radu osjeća utjecaj humanizma i Petrarke a pogotovo talijanskog pjesnika Pietra.priča uvijek ponovno oživljavati u svim generacijama koje osjećau ljubav. Drama “Robinja”. živjet će vječno u ovoj tragediji. Njegov sin Antun Lucić poslije Hanibalove smrti objavljuje njegova djela pod nazivom “SKLADANJA IZVRSNIH PISAM RAZLICIH”. prosinac 2004 20:53:00 | 0 komentara ROBINJA . citat.35 Objavio lektire u 30. te se nakon tog školovanja vraća u Hrvatsku te živi na Hvaru. str. Školovao se u Italiji.”.Hanibal Lucić 1. neće se valjda nikad pouzdano utvrditi. On nije mnogo poštovao puk tj. Njegova najpoznatija djela su: 1. .

Zatim nalaže momcima da uz svaku cijenu otkupe robinju. Na to mu je ona ispričala svoju povijest. 2. DRUGI PRIZOR Gusari dovode robinju koja se tuži na zlu sudbinu. Nakon što mu je ona ispričala svoju povijest. TEZA : KRATAK SADRŽAJ PRVI PRIZOR Derenčin govori svojim slugama kako je sretan što je našao svoju dragu koju su Turci oteli te da ih je sreća nanijela u Dubrovnik. Zagreb. 1968. Ona mu je . Derenčin prilazi kao kupac i pita je odakle je. izdavačko poduzeće “Matica Hrvatska”. kad je Turci dovedu na trg da je prodaju jer bi htio s njom govoriti dok još nije slobodna. Obećava slugama veći dio blaga koje je obećao ugarski kralj onome ko pronađe robinju jer mu nije stalo do blaga.Podatke našao : U knjizi “Hanibal Lucić i Petar Hektorović”. on joj je rekao da će je otkupiti i vratiti kući ako je spremna udati se za Derenčina.

U međuvremenu je pričala drugim slugama kako živi robinja u svratištu te kako je sretna sa Derenčinom. dodijelio joj dvorkinje te ju poslao da se odmori. TREČI PRIZOR Služavka Pera se žuri da pozove goste na vjenčanje.odgovorila da se sa time slaže jer da ga je ona oduvijek voljela ali mu to nije priznala jer joj on nije prišao pravim putem. 3. TEZA : ANALIZA DJELA . Nakon toga se oni vjenčaju. Sada joj Derenčin reče ko je on ali da je samo preobučen te ju je oslobodio.

ali međutim on se i boji močnih Turaka. . On poštuje starije ljude te njegovo stanovništvo. bogatstvo i mudru upravu Republike koja graniči s Turcima. slobodu. . U njoj je provedeno jedinstvo mjesta. te se nada da će Dubrovnik ostati slobodan. Za to bud velika tebi. . I vam. . Dubrovnika gospoda ostala. Ono slavi dubrovačko gostoprimstvo. . “. vremena i radnje. kneže. ali živi u miru. Čitavo djelo je dokaz autorove ljubavi prema Dubrovniku. TEZA : ZAKLJUČAK Ovo djelo iskazuje veliko rodoljublje Hanibala Lucića prema Dubrovniku te je on ponosan da je Dubrovnik slobodan. . .” Osjeća se i potajni Lucićev strah od Turaka. . U Dubrovnik koji viru štuje našu I mirno pokoji s Turci na mejašu. . . . “.Hanibal Lucić je napisao “Robinju” prema jednoj narodnoj pjesmi.” 4. hvala. Njegovo štovanje plemstva i starih porodica dolazi također do izražaja.

do 1927.. Pjesme III.. pokretač i urednik časopisa. Osim višemjesečnih putovanja u Rusiju.). Knjiga pjesama. Austriju. prosinac 2004 20:52:00 | 0 komentara POVRATAK FILIPA LATINOVICZA .-1926. novelist.MIROSLAV KRLEŽA 1. Njemačku.. Od 1950. Četiri razreda gimnazije završio je u Zagrebu. Pjesme u tmini. “Pečat” od 1939. Poljsku i Francusku neprekidno je živio u Zagrebu. a nakon toga upisao se na kadetsku školu u Pečuhu. Knjiga lirike. te realistička (1926. a onda se počinje baviti književnim radom. Kratko je u zatvoru. Proza: . svjetskog rata obavljao svoje vojne dužnosti. te enciklopedist. do 1940. Izvan Zagreba je proboravio godinu dana (od ljeta 1920. Prva je romantično-simbolička (1914. Lirika.. BILJEŠKA O PISCU Miroslav Krleža (1893.-1913.. Nakon boravka u vojnoj bolnici bio je upućen na bojišnicu u Galiciju. Pjesnik je.-1932. Zanima ga psihološka. Simfonije. STVARALAŠTVO: Pjesništvo: Pan. Nije moguće razgraničiti precizno njegova stvaralačka razdoblja. do ljeta 1921. Pučku školu završio je u Zagrebu (Kaptol). 2. gdje je do konca I.) u Rijeci gdje mu je supruga bila učiteljica. Uhićen je zbog sumnje da je austrijski špijun i protjeran je u Zemun gdje ga prihvača austrijska pogranična policija. stoljeća. romanopisac. II. dramatičar.Objavio lektire u 30. Njegov književni razvoj prošao je više mijena.. ali vojnu obvezu obavlja u Zagrebu. Dvije godine je zatim na vojnoj akademiji u Budimpešti (1911. Pjesme I. slijedi ekspresionistička (1918.). Tri simfonije. a zatim ponajviše socialna tematika. Prvi svoj književni časopis “PLamen” tiskao je 1919. “Književnu republiku” objavljivao je i uređivao od 1923.(drama Legenda). kritičar. Balade Petrice Kerempuha. “danas” izdaje 1934. pa u Zagreb. U književnosti se javlja 1914. ali se brzo vraća u Budimprštu. memoarist.).). s iznimno opsežnim i raznovrsnim književnim opusom.). Rođen je u Zagrebu u obitelji gradskoga redarstvenoga nadstražara.). esejist. Jedan je od urednika časopisa “Republika” (1945. Bio je mobiliziran 1915.-1981. putopisac.-1918. ravnatelj je Leksikografskog zavoda u Zagrebu. Napušta je i odlazi preko Francuske i Soluna u Skopje pokušavajući se prključiti srpskoj vojsci. središnja je osobnost hrvatske književnosti 20.

tražili su od Krleže da pristupi ustaškom pokretu na što on nije pristajao. Novele. Po završetku rata jugoslavenski ministar prosvjete pokušao ga je osuditi na smrt.. Artej. Nakon što je Krleža napustio Peštu. Njegov je život pod ustaškim režimom bio stalno u opasnosti. Hrvatska rapsodija.o. Na rubu pameti. među njima prvenstveno ministar provjete Mile Budak. svjetskog rata.) . Taj ga je događaj prisilio na pasiviziranje.Tri kavalira gospođice Melanije. bio je izbačen iz CK-a. Krleža nije htio postati niti članom KPJ što će mu izazvati goleme probleme nakon II. U tom je razdoblju Krleža surađivao sa lijevičarskim književnikom Cesarcem koji je kasnije streljan. no nakon potpisivanja Deklaracije o jeziku 1963. Nakon što je proglašen austrijskim špijunom život mu spašava crnogorski činovnik čije ime nažalost ne znam. Krleža ipak orelazi u KPJ. Banket u blitvi. Zagreb. on se nije pokušao priključiti srpskoj vojsci zbog ljubavi prema Srbiji kao što bi se dalo naslutiti iz Pandžićeva teksta. 1996. Gospoda Glembajevi. Život mu spašava predsjednik Jugoslavije Josip Broz Tito koji ga stavlja pod svoj protektorat.o. odlučio sam na tu gomilu Pandžićevih gluposti dodati još poneke podatke za koje smatram da su bitni za Krležino stvaralaštvo(Nadam se da će te mi uvažiti. Jednom ga je spasio čak i Pavelićev liječnik koji ga je sakrijo u samostan. Leda. Povratak Filipa Latinovicza. Hrvatski bog Mars. Tijekom II. Vražiji otok. razred gimnazije” Izdavačko poduzeće:Profil International d. U logoru. Zastave. Drame: Legenda. svjetskog rata Ustaše. već joj se pokušao pridružiti kao borac protiv Trojnog pakta u čijem je sastavu bila i njegova voljena Hrvatska. Podatke pronašao u knjizi: “Knjiženvost IV udžbenik za IV. ako negdje pogrešim). Michelangelo Buonarotti. Vučjak. U agoniji. 3. Saloma. Golgota. ( Nemajući volju tražiti druge bilješke o piscu Miroslavu Krleži.

.

Dvadeset i tri godine nije ga zapravo bilo u svom zakutku. Filip. u svoj blatni panonski zakutak. predstavnik modernog beskućništva i odisejskog lutalice. da u potrazi za izguibljenim djetinstvim pokuša naći “pozitivnu podlogu”. se nakon dvadeset i tri godine vraća u prostore svoga djetinstva i rane mladosti. Krleža . a znao je još uvijek kako sve dolazi:” str.POVRATAK FILIPA LATINOVICZA Naslov romana POVRATAK FILIPA LATINOVICZA i prvih nekoliko rečenica upućuje nas na osnovni problem ovog romana. “ Svitalo je kada je Filip stigao na kaptolski kolodvor. neko čvrsto uporište na temelju kojega da učvrsti svoju ljudsku i umjetničku egzistenciju.

i sada se već dulje vremena sve samo od sebe kreće u smjeru rastvaranja.” 20. to je u njemu rastao proces koji se negdje otkinuo na svoje svrhe. unutarnji nemiri dostižu kulminaciju u trenutku kad on posumnja u svoje umjetničke vrednote. Sve se u njemu raspada na “sastavne djelove”..str. Sve te filipove opsesije. Kod Filipa zapravo se radi o “paklenom simultanizmu” događaja. To kontemplativno uništavanje svega što mu dolazi pod ruku ili pred . “Život počeo se u Filipu topiti na sastasvne dijelove: u njemo je neprekidno rastvorno. analitičko raspadanje svega počelo da raste sve nemirnije. Drama jedne provincijonalne trafikantkinje! Gavran koji govori francuski! Bankonote na stoljnjaku i ona antipatična stara baba s crnom perikom! Kakva je ono bila drama? Kakav je ono bio tajanstveni osjet u onoj mračnoj palači? Gdje je ono sve danas i kamo se ono sve rasplinulo kao magla? Stojeći uz taj prljavi prozor.prustovski ispovjeda Filipovu prošlost i tako od te retrospekcije nastaje ovo Krležino remek-djelo. Senzibilnost Filipova prvenstveno je izražena likovno. “ A sve je počelo kod ovog sivog. prljavog prozora one davne listopadske noći s engleskim kojima. on se počinje gubiti u mutnim slikama svoje ličnosti. a ne postupno. Pisac često razbija kronološki tok događaja koji je i ovako već subjektivan čime on pridobiva na dinamičnosti teksta što zahtjeva i pažljivije čitanje. pa je njegova doživljajnost određena karakterom njegovog vidnog kuta.odnosno nastojanju da se obuhvati prostorna i vremenska istovremenost događaja. jer ovdje je riječ o neoimpresionističkom slikaru. Upravo je taj simultanitet temeljna slikareva opsesija: Slika se stvara i predstavlja odjednom..

./ i sve je tako . uzrujan. svi ti dršci napuklog porcelana. pa i najmanji smisao. puši. izgledalo je tako kao da kroz naše ruke kulja tuđi život u toplim opipima. izvan svake sumnje pouzdanom garancijom da on to doista mjeri “sebe”? Po licu? Pa to se lice potpuno izmjenilo! Po kretnjama? Te njegove kretnje danas to su kretnje sasvim drugog čovjeka! /. /.str “ Razmišljajući o sebi i osvome trajanju. neispavan. naziva samoga sebe “sobom”. to su samo nekakve vanjske. i trzaji. osječa kako mu je mučno. Taj čovjek sumnja u identitet svog “vlastitog ja”. s dubokim podočnjacima i gorućom cigaretom na usni. a postaje sve teže i sve zamornije. sjećanje na stare krivnje i mučenje nad tuđim bezizlaznostima. u prvome planu. Filip se gubio u mutnim slikama te nikako nije mogao da se snađe. sve će to biti ništa drugo nego odgovaranje na stara i davno pročitana pisma. kako ga steže srce../ /. koji pije mlako mlijeko i razmišlja o identitetu “vlastitog ja”. stanje oko izvjesnog imena i prezimena.. te pukotine pod jezikom na rubovima starih čaša. i pisama./ Čudno! Sjedi takav jedan neodređeni “netko” u jednom ogledalu. Njegov vlastiti život negdje se otkinuo od svoje podloge i stao pretvarati u fantom koji nema nikakva razloga da postoji. nosi to svoje mutno i sasvim nejasno “ja” u sebi godinama. blijed. Taj čovjek sumnja u identitet svoje vlastite egzistencije /./ A tu. plitke građanske mjere! Po čemu bi on mogao uvjeriti “sebe” s nekim izvjesnom.” 143.oko pretvara se polagano u ideju što je satala da ga progoni iz dana u dan sve intenzivnije: pred njegovom vlastitom predodžbo o vlastitom subjektivnom životu počeo je da nestaje svaki..str.” 36.. “ Ime i prezime. i klečanja. odmah ispred sivog i mutnog stakla. a gadi mu se pušenje.boli glava.. a sve te plohe starih igračaka. prosijed. umoran. o svojim počecima i međama svoje ličnosti. najpovršnije oznake! Konvencionalne. Doista. i to već prilično dugo traje. gleda u kavanu jedan čovjek. ispijan. ustreperen...

lažljiva.” . okrutniji namie od svake druge zvijeri. sebi slične životinje. moglo bi se reći. odnosno liječnik. divlje. naprosto “isjeckao” Grk Kyriales čime sa ja i slažem. a za liječnika se znade da treba biti objektivan. Istina je da Kyriales ponekad govori demonski. tako čudno trepetljivo: biti subjekt i osjećati identitet svoga subjekta!” 40. promatrajući oko sebe druge. on je dermatolog i oringolog. da Filipove sumnje i zanose. i da sve Filipove tjelesne i duševne snage atomizira u prašinu i potpuno bezvrijedan pepeo”. razuman i racionalan. a koliko je majmun bliži posrednom i logićnom životu čovjeka? /. glupa.pogodbeno. gladne. već je on svojim objektivizmom. oblizuje se zadovoljno. str. pa čak i osvjedočenja da je slikati potrebno i moguće.. ali se njega zato ne smije smatrati demonskom ličnošću. dok čovjek koji se prežderao da mu se od sitosti diže utroba . Kyriales nije “diabolički lik” kako ga Vi nazivate.još uvijek ždere i. racionalizmom i čvrstom logikom sudova atomizirao i pretvorio u bezvrijedan pepeo Filipov idealizam i subjektivizam. Bestidna. zlobna. No ne slažem se sa Vašom tvrdnjom da je on “DIABOLIČKI LIK” jer on u toj kostanjevačkoj drami po sve slabiće i zbunjene dekadente odigrao presudnu ulogu i kako Vi kažete “uzmorao je da razara sve Filipove zamisli.41. tvrdite u vašoj diplomskoj radnji na stranici 7. gotovo deplasirana! U stadu živeći već prilično dugo. čovjek je čovjeku čovjek. sigurno je majmunska vrsta... Vi profesorice Benjak. da mrvi njegove istine i zanose. Kyriales ipak ponekad pretjeruje u svojim zaključcima i poredbama što mu možda i daje negativne atribute. u prirodi. ali u svim tim njegovim tvrdnjama postoji pomalo karikirana istina: “Čovjek je životinja u svojoj pojedinačnoj osamljenosti savršeno tužna. pa prije svega on je obrazovana osoba. tako neodređeno. majmunska zvijer! Najsmiješnjija među životinjskim vrstama./ Ta zvijer je proždrljivija od hijene jer hijena prežderana strvinom pokraj smrdljivog mesa može da zaspi.

blatan. ugledamo njega koji je krvav. razderan. mokar kao utopljenik utrčao u Bobočkinu sobu gdje je sve bilo krvavo: i posteljina.. kobna izolacija od svake stvarnosti sve sami detalji oko njega . i jastuci. tko mi je zapravo otac! Čitavog sam se svog djetinstva grizao nad tim pitanjem. on priča o oblicima spoznaje. Pojavom Kyrialesa roman postaje i filozofski jer Grk spominje filozofe poput Kanta. Platona te objašnjava njihova učenja.str. odakle su došla ta lica? /. ja sam navršio četrdesetu godinu. “Oči su joj bile otvorene. TKO JE FILIP LATINOVICZ ?./ -Na..216. ozvolite pogledajte te svoje divne slike. dalje Kyriales objašnjava aperioritete. te činilo se kao da gleda”.. odnosno pro dogovaranju na prethodno postavljeno pitanje potrebno je naznačiti odrednice Filipova stanja: 1. nerješeno pitanje tko mu je otac: “ -Evo. gledajte te svoje slike.. posterioritete. i njena svilena bluza. a još ni dan današnji ne znam.. moja mladost ostala je razorena zbog te tajne. Objašnjava Kantove Kategorije vremena i prostora te na kraju bavi se i logikom. str. /.-pitanje je koje se nameće već prilikom čitanja prvih stranica romana. a na kraju ove povijesti jednog slikara. Pri samom određivanju Filipa. i onda moralizirajte! Tko su ta lica./ Tko je od tih tipova u toj paklenoj knjizi moj otac ?” 215. točnije logikom sudova.

str. ) slikati zvukove i mirise ( dodano 18. Svi samo detalji i neki neizrecivo težak. travnja 1997.” 28.“Sve sami detalji oko njega: razmočena kifla. u rukama. rano jutro i umor u člancima prstiju. njegov karakter.str. u svemu.” 217. i ne samo djetinstvo. stara vještica što diže prašinu. sve je ostalo ozlijeđeno od prvih gnjiloća u kojima je nestajao. nego i on sam. a slike su nezamišljive u svojoj savršenoj realizaciji bez zvukova i bez mirisa!” 46. morbidne ideje o ženstvu ( str. nakon ispitivanja iz hrvatskog ) “ Slikati zvukove i mirise je nemoguće. u mislima. . neshvatljiv umor.) trajne ozlijede od prvih gnjiloća “ Čitavo njegovo djetinstvo. u tjemenu.str. sve što je bilo važno u njemu i u njegovom životu. cvrkut vrabaca. 5. nesnalaženje u zbivanjima biti subjekt i osjećati identitet svoga subjekta ( str.

seljačka narodna masa. do krvavog završetka. produbljenje glembajevsko-klanfarovskog života. tragični svaki na svoj način. bezlično trajanje. u sve snažnijem rastu. ništavilo. Pisac kao da ruši njihov mit. Ono što je Leone doživio u rasponu jedne noći. U toj panpskoj baruštini postoje dva distantna svijeta. U gradaciji. u trenutku njegovog kobnog akta. Zdrava. realnost hrvatske provincije.” str. propadanje u blatu. prikazati sve njegove momente postojanja. prolaze ulicama gradske gomile. gažena i pljačkana “po svetom zakonu dragog Boga”.. Filip doživljava korak po korak. sve teže. Želio ga je produbiti. Čudno je zašto on slika toliko pokvarenih žena. snažne orkestracije uspomena. spremna da izdahnu. ne dopušta mu da učini svoj fatalni potez. što roman započinje retrospektivno.. Čemu bi ovim ljudima bile potrebne slike? /. već karakteristićnosti momenta u kojemu je djelo nastalo. sa kerempuhovskim mentalitetom. jednolikost života. a gospoda u svojim trulim kurjama. od tihog monologa. Zaostalost. osnovni je problem ovog romana. u kulminaciji užasa. “Povratak Filipa Latinovicza” predstavlja uski nastavak. Glembajevsku klan farovsku sredinu upoznajemo preko neoimpresionističkog slikara Filipa Latinovicza. kao spas. U Filipu pokrenuto je nekoliko mučnih slojeva svijesti i podsvijesti. od njihove gospode doktora.gradskoj gomili slikarstvo je potpuno suvišno “ Eto. kronično bolesna. karaktera. Krleža kao da nije bio zadovoljan onim što je rekao Leonom Glembajem. postepeno. njeno jadno stanje. Fili još je tragičniji lik. Način na koji joj Krleža prilazi veoma je rijdak i izuzetan. što pisac pronalazi požar psiholoških kompleksa. Leone je prikazan u zadnjem stadiju. Žena u romanu zauzima posebno mjesto. nestaju u sumraku i slikarstvo im je potpuno suvišno. jednog doba na zalasku. degenerirana. jedva gmižu. kada progovara njegova otrovana krv. propadanje jedne epohe. U literaturi žene ili majke predstavljaju svetinje. U njihovoj obradi . Pisac kao da muči svog junaka. moto je romana./ on prisluškuje razgovorima uličnim već godinama i još nijednom ni jednog prolaznika nije čuo gdje bi govorio o slikarstvu.

Ali tek {to ga je pokopala oluja je prestala i stra`ari su je uhvatili. Eteoklo se udru`io s Kreontom-svojim stricem i prognao Polinika iz Tebe. ali se Ismena toliko bojala Kreonta da joj se nije usudila pomo}i. Antigona je krenula s njim. Stra`ari nisu ni{ta vidjeli i Antigona je pokopala brata. Najpoznatije Sofoklove drame su: Ajant. Kada su je doveli Kreontu ona je hrabro priznala i rekla mu da nije po~inila zlo~in nego . koje su mogle i nešto postati. Najosnovnije crte fabule: Edip. Manje mi se dopao Ante Stipančić. Oko tijela su stajali stra`ari. Nedugo nakon toga Eteoklo i Polinik su se posva|ali oko vlasti. je imao dvije k}eri i dva sina. Antigonu i Ismenu i Eteokla i Polinika. Antigona. iako je to Kreont zabranio. kralj Tebe. a Polinika je ostavio nepokopanog ispred zidina Tebe. odbacili i one sada životare na ulici.. zato jer je iznevjerio oca. sa sumnjivom prošlošću.. a umro je 406. s najviše gađenja. prosinac 2004 20:51:00 | 0 komentara Antigona . U svom je dugom `ivotu imao prilike da vidi uspon i pad atenske demokracije. Ante je u njega ulagao sve napore. nego o sebi. ali su Bogovi odlu~ili pomo}i Antigoni. a voljela je i Antea. Elektra. Ona je više brinula o Luciji kad je bila bolesna. pr. Kada je saznao da je ubio oca i o`enio svoju majku. a on je promjenio ime i prezime i nije htio pomoći ni Valpurgi. Edip je ubrzo umro i Antigona je do{la u Tebu i odlu~ila sahraniti brata. jer je mario samo za Juru. Kreont je po~asno pokopao Eteokla. a ispod maske krije se ppokvarenost i grabežljivost. Kr. ali su ih ljudi izigrali. ali su Eteoklo i Polinik poginuli. Postoji u njima nešto osjećajno. znao je da će Lucija trpjeti i nije joj pomogao. Oboje su nastojali uz sebe pridobiti Edipa.postoje razlike u stupnju pokvarenosti.te je njima i drugim svojim djelima unaprijedio Gr~ko kazali{te i dramu uop}e. Jedino tjelo i tjelesno čini ih ženama. Najmanje mi se dopao Jura. To su lažne dame. prijatelj Perikla i ljubimac cijele Atene.g. ali ih je život izopačio i kao takve propadaju Roman Posljednji Stipančići mi se posebno dopao.g. Poku{ala je nagovoriti Ismenu da joj pomogne. Tebanci su pobjedili. Edip se oslijepio i napustio Tebu. Napisao je 123 drame. Najviše mi se dopala Valpurga jer je ona brinula i o Juri i o Luciji. Bio je vojskovo|a i diplomat. ali on je bacio prokletstvo na obojicu. Kr. Polinik se udru`io s Argejcima i napao Tebu. pr. zbog puno likova i puno događaja. zato {to je izdao svoj grad. ^itavog je `ivota bio istaknuta li~nost i u ratu i u miru. Kralj Edip.Sofoklo Osnovni podaci o autoru: Sofoklo je ro|en 495. cijenjeni pjesnik. prevarene djevojke. Drugi tip žene predstavljaju nesretne. te su podigli oluju. u bijednoj krčmi prodajući svoja tijela. Ovim “damama” pisac prilazi s najviše mržnje. On je znao da se Lucija zaljubila u Alfreda. kao da joj nije Objavio lektire u 30. ni Luciji već ih je iskorištavao.

Ismena se toliko bojala Kreonta da je priznala nepo~injeno djelo. Njegova majka Euridika po~ini samoubojstvo od `alosti za njim. a Hemona kako ju oplakuje. Kreont se ipak odlu~i pokopati Polinika i osloboditi Antigonu.pobo`no djelo. Hrabro se odupire Kreontu i ne pokorava mu se. Kreontov sin Hemon je pravedan i odlu~an. ali Kreont se ne obazire na to. Kreont je tiranin. Kreont odlu~uje da Antigona ne}e umrijeti. a Ismena se. Njezina sestra Ismena nije tako hrabra. te ako se po svjetskim zakonima pobo`nost ka`njava ona se ne boji smrti ve} ~ezne za njom. Likovi: Antigona i Ismena -Edipove k}eri Kreont-njihov ujak Euridika-Kreontova `ena Heman-Kreontov sin Tiresija-Prorok Stra`ari. ali kada do|e osloboditi Antigonu na|e ju obje{enu. Antigona ne `eli `rtvovati i Ismenu pa joj protuslovi. te }e to izazvati jo{ smrti u njegovoj obitelji. Usprkos tome mora se priznati da on dr`i svoju rije~ i ~ini ono {to je rekao. te dr`i svoju rije~. zbor Karakterizacija likova: Antigona je odlu~na i hrabra `ena koja ne odustaje od svojeg nauma ni pod prijetnjom smrti. ali joj je ipak odana i `eli umrijeti s njom. Ni u jednom trenutku se ne koleba i ne kaje se zbog toga {to je sahranila svoga brata Polinika. Nakon {to odvedu Antigonu prorok Tirezij dolazi Kreontu i ka`e mu da mora pokopati Polinika i pustiti Antigonu jer }e ina~e prekr{iti Bo`je zakone. a ovaj mu odvra}a da ne}e ni umrijeti sama. Kada ga Hemon vidi poku{a ga ubiti. a Kreont ostavljen sam po~ne se kajati i moliti Bogove da mu podare smrt. Neizmjerno voli Antigonu i to dokazuje time {to umire kraj nje u grobnici svoje obitelji. Ne slu{a mi{ljenje drugih ljudi. poziva i na Antigoninog zaru~nika Hamona-Kreontovog sina. glasnici. ali ne uspije. te ju zazida u kraljevsku grobnicu. Hamon upozorava Kreonta da se puk ne sla`e s njim. `ele}i joj pomo}i. ali ne}e ni `ivjeti u svijetu `ivih. Priredi sve~an pogreb Poliniku. ve} ~ini samo ono {to on misli da je ispravno. jer je mislio da joj je Ismena pomogla. a to bi se u drugim prilikama i uvjetima . koji je ipak bio napada~ na njen rodni grad Tebu. te po~ini samoubojstvo. Ka`e Hamonu da mu Antigona ne}e biti `ena. Kreont se na te rije~i jo{ vi{e naljutio te je odlu~io osuditi Antigonu i njenu sestru.

Izabrani stihovi. Objavio lektire u 30. a kako ni Kreont ni Antigona ne odstupaju tragedija je neminovna.12. Spasena svjetla. Mjesto i vrijeme u djelu: Atena oko petog stolje}a prije Krista. i to dokazuje na kraju drame pjevaju}i tu`aljku u kojoj sebe okrivljuje za smrt svoje `ene i svoga sina. Slap. Osvjetljeni put.Dobriša Cesarić O PISCU: Književnik Dobriša Cesarić rodio se 10. Knjiga prepjeva. Voćka poslije kiše i Pjesme. Studirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Izabrane pjesme.maoglo nazvati i vrlinom. Kako se Kreont ogrije{io i o Bo`je zakone postoji i sukob izme|u Bogova i Kreonta. SLAP Teče i teče. .1.1980. tu gubitnik mora biti Kreont. U du{i je ipak samo ~ovjek. Proljeće koje nije moje. godine u Zagrebu. Ideja: Treba po{tovati one zakone koji ne ugro`avaju ljudski moral i koji podsti~u ljudsko dostojanstvo. Goli časovi. prosinac 2004 20:50:00 | 0 komentara PJESME . Sukobi: U Antigoni u sukob dolaze Kreont i Antigona zbog zahtjeva dr`ave i zahtjeva porodice. teče jedan slap. a budu}i da su Bogovi svemo}ni. Pisao je lirske pjesme i pjesme u prozi. a umro 18. Napisao je zbirke pjesama: Lirika.1902 u Slavonskoj Požegi. Dobriša Cesarić je jedan od najvećih naših pjesnika.

STILSKA I STRUKTURALNA ANALIZA: Pjesnik se služi akustičkom slikom i ritmom riječi “Teče i teče. biejdu i nepravdu. I sja i dršće u hiljadu šara” kazuje nam da kao što kapi u slapu zajedno stvaraju igru svjetla i boja. Cesarićeva je poezija duboko osjećajna i humana. DOJAM O PJESMI: Lirika Dobriše Cesarić je jednostavna. teče jedan slap” da izreče misao kako život traje i traje (ponavljanje glagola “teče”). tako i pojedinci doprinose svojim djelima boljem i ljepšem životu. I sja i dršće u hiljadu šara. a Cesarićevi dožljivaji prirode su čisti i snažni. čovječanstvo. I moja kaplja pomaže ga tkati. zajednicu. vezom čovjeka i prirode. Motiv slapa i kapi u pjesmi imaju preneseno značenje .Što u njem žnači moja mala kap? Gle. Vizualna slika “Gle. . snažna. Taj san u slapda bi mogo sjati. postavi pitanje što u njem znači pojedini čovjek i pokuša na njega odgovoriti. SADRŽAJNA ANALIZA: Pjesnik je uzeo motiv slapa da dočara trajanje života. govori čovjeku i o čovjeku. jedna duga u vodi se stvara. a kap pojedinca. jedna duga u vodi se stvara. duboko misona i ljudski topla. S malo riječi pjesnik oživljuje slike iz prirode i grada ili izražava najdublja osjećanja. Pjesnički izraz je bogato izražajan i prirodan.slap predstavlja život. Iz nje sja vječita svjetlost i nada u ljudsku dobrotu. čista i jasna. Zaokupljen je pitanjem smisla života. Pjesnik ima osjećaja za socijalne teme.

” Svaki pojedinac daje neki svoj doprinos zajednici. O TIHO GOVORI MI JESEN Tiho. Rima pjesme je parna. pjesnik postiže pravi jesensko . U pahuljama tišina je sama. Pjesma se sastoji od 3 kitice. o tiho govori mi jesen: Šuštanjem lišća i šapatom kiše.zimski ugođaj. jednostavnih riječi pjesnik postiže skald. iako pjeva o jeseni i zimi. pomalo sjetna. ali ne i tužna. SADRŽAJNA ANALIZA: Ovo je pjesma tišine. Kitice imaju po 2 strofe sa 1o slogova. Pomoću običnih. I daje odgovor “Taj san u slapu da bi mogo sjati I moja kaplja ga pomaže tkati.Pjesnik postavlja pitanje “Što u njem znači moja mala kap?” . DOJAM O PJESMI: Pjesma je nježna i osjećajna. I kada snježi. ljepotu i misaonost pjesme.zimskog ugođaja.Što znači jedan čovjek? Epitet uz imenicu kap (“moja mala kap”) kazuje da jedan čovjek sam za sebe ne znači puno. smirenja i jesenskog . TIHO. s pjesmom od samo pet stihova. STILSKA I STRUKTURALNA ANALIZA: . Bez puno pjesničkih ukrasa. Al zima srcu govori još tiše. spušta se tama.

Već kao mladić vodio je zbor mladića na atenskim proslavama zbog pobjede kod Salomine godine 480.Jesen ima svoje zvukove “šuštanje lišća” i “šapat kiše”. a spušta se tama. Ostali stihovi imaju parnu rimu.406 prije Krista ) starogrčki je tragik.najvljuje kako to jesen “govori”. Pjesnik osluškuje te zvukove i dočarava nam ih korištenjem onomatopeje. zajedno s Periklom. “Hrvatska kazališna knjižnica”. zatim sve utihne. i 428. i to godine 441. jedan od desetorice odbornika koji su pripremali nacrt oligarhijskoga ustava. s Nikijom. Najjednostavnijim riječima pjesnik postiže vizualnu i akustičnu sliku zime “I kada snježi. Dvaput je bio strateg. smiruje se i spušta se tama. 1993. U pahuljama tišina je sama. Rodio se na Kolonu. . Zagreb. Poslije katastrofalnoga sicilskoga poraza atenske mornarice bio je godine 413. Poslije završena školovanja stupio je u javni život i obavljao različite visoke državne dužnosti. Samo se pahuljice bijele i donose s neba mir i tišinu. ali je kasnije osuđivao samovoljne i nasilne akte oligarhijske vlasti koja je ubijala i zatvarala demokrate.Sofoklo Izdavač: “Grech”. prije Krista.” Prvi stih se ne rimuje s ostalima . – 427. a kao potomak imućne obitelji stekao je dobro gimničko ( tjelesne vještine ) i glazbeno obrazovanje. prosinac 2004 20:50:00 | 2 komentara Kralj Edip . Prijevod: dr Bratoljub Klaić Bilješka o piscu: Sofoklo ( 496 . Objavio lektire u 30. Umro je u poznoj dobi od 90 godina.

obradu drevnoga mita o tragičnoj ličnosti kralja Edipa . djelovao je na mnoge europske dramske pisce. Sofoklo je produžio Eshilovu tradiciju. Ponajbolje su one koje čine trilogiju . a nakon smrti je proglašen herojem. kao Eshil i Euripid. sačuvan je i velik dio njegove satirske igre “Sljednici”.njegovo djelovanje i njegove strasti.Sofoklo se uz javne dužnosti istodobno bavio i književnim radom. Sofoklo je majstor dramaturgije i izvrsno vodi radnju. a po nekim izvorima čak dvadeset i četiri puta odnio prvu nagradu. Sofoklo je uveo trećega glumca.“ Kralj Edip”. Ostale su sačuvane Sofoklove tragedije “Ajant”. te “Filoktet”. ali je bio i reformator tragedije. u stihovima koji vode tragičnom klimaksu. Napustio je svijet grčke mitologije da bi tema njegovih tragedija postao čovjek . Jezik mu je jednostavniji. u kojima je svaka tragedija činila zasebnu cjelinu. MJESTO RADNJE je Teba. Napisao je stotinjak tragedija. “Edip na Kolonu” i “Antigona”. nego slobodna ljudska volja. U njegovim tragedijama zbor nastupa kao posebno tijelo. čitak i lijep. . jasan. Treća novina bilo je sastavljanje trilogija. a u svojim tragedijama s pozornošću prikazuje karakter likova. od kojih je do danas sačuvano samo sedam. “Trahinjanke” i “Elektra”. Obrada djela: “Kralj Edip” je najpoznatija i najviše slavljena grčka tragedija. a FABULU čini Edipova tragedija – otkriće grijeha koje je počinio u neznanju. Već za života stekao je veliku popularnost. a uz fragmente. koju smatraju najstarijom. ali se Sofoklo usredotočuje na Edipovu sudbinu. koje iznosi lirsku i misaonu stranu samoga autora. broj osoba u zboru povećao s 12 na 15. Radnju više ne pokreće božanstvo. Svojim djelima. ali je smanjio djelovanje zbora i njegov utjecaj na radnju. Tema tragedije je iz mita o Edipu. čije osobine pojačava sukobljavanjem kontrastnih likova. Poznato je da je na dramskim natjecanjima osamnaest. te nije morala biti sadržajem ni u kakvoj vezi s druge dvije tragedije.

još u novorođenačkoj dobi. iako su od ubojstva protekle duge godine. jer je Laj dao pogubiti njihovoga jedinog sina. i da Edip treba preuzeti prijestolje. izriče istinu – dijete koje je predao glasniku jest sin kralja Laja i Jokaste. postao je kralj nakon što je riješio zagonetku Sfinge. došao u Tebu. već da ga je on – glasnik. Kao kralj. ali zatim Edipu otkriva da je ubojica upravo on. Edip saznaje za proročanstvo da će Laj poginuti iz ruke svojega sina. a Edip je na putu bio sam. Edip shvaća istinu – proročanstvo se ispunilo. a putnik ga je udario bičem. napala pratnja jednoga putnika tjerajući ga da se skloni s ceste. Edip se sjeća da ga je na tom istom mjestu. a ostaje živ tek jedan pastir. u grozi zbog saznanja se vješa. Edip Kreonta optužuje za zavjeru. na putu od Korinta prema Tebi. koji treba razriješiti dvojbu je li ubijeni starac bio Laj. Edip shvaća da bi to mogao biti kralj. ali se sjeća da mu ga je predao pastir. U razgovoru s Jokastom. i ruga mu se zbog sljepoće. U užasnom trenutku. Glasnik mu tada otkriva da nije Polibov sin. Proročanstvo traži od Tebanaca da iz grada prognaju ubojicu svojega bivšega kralja Laja. kako se to proročanstvo ne bi moglo ispuniti. a Edip iglom s plašta iskopa vlastite oči. dovodi slijepoga vrača Tiresiju. ali je jedini preživjeli svjedok događaja – pastir. i tako Tebu spasio od opasnosti. ali pod prijetnjom mukama. supruge pokojnoga kralja Laja. Edip odlazi. Sjećajući se toga događaja.Edip je bio kralj Tebe. kao i malenu pratnju. Glasnik ne zna njegovo porijeklo. Dolazi glasnik iz Korinta i donosi vijest da je od starosti umro kralj Polib. njegova žena i majka. Užasnut takvom optužbom. i da ga je Polib. jer proročanstvo je jasno – ubojica je još u Tebi. kaže Jokasta. Edip tjera Tiresiju. donio u Polibov dom. Na njegovu zapovijed Kreont. a Tiresija mu navješćuje da će oslijepiti upravo on. pokušava otkriti tko je ubojica. bez djece. posebice dvije kćeri – Antigone i Izmene. u kojoj se pojavila kuga. Edip mu govori o razlozima svojega odlaska iz Korinta. Jokasta. pa ga je Edip ubio. Edip. za koju drži da je nemoguća. Čuvši od Jokaste na kojem je raskrižju ubijen Laj. ali. i o Apolonovom proročanstvu. posinio. i kaže da ne može u Korint dok mu je majka živa. Čekajući pastira. Sin . brat Edipove žene Jokaste. koji isprva ne želi odgovarati na kraljeva pitanja. svjestan da zbog . koji je izvan Tebe – tada je tvrdio da ih je napala razbojnička četa.nasljednik kralja Poliba u Korintu. Edip razmišlja o davnom proročanstvu. Oprašta se od svoje djece. to se nije moglo ispuniti. Na to dolazi pastir. Edip se pak sjeća Apolonovoga proročanstva da će ubiti svojega oca i oženiti majku. koji je nakon Lajeve smrti. Tiresija isprva ne želi odgovoriti. misleći da ga Kreont tako želi svrgnuti s vlasti. Edip.

kao što je red. Svećenik. I poslije o tome više nije bio zbor nit mi smo išta dalje tebi rekli još. već ti – uz pomoć božju. neka zadnji budem skot ne učinim li sve. koji mu govori o kugi koja vlada Tebom i traži njegovu pomoć. podsjeća na njegova ranija djela: “Ti u naš dođe grad i oslobodi nas od Sfinge. još uvijek u Tebi.” Edip podsjeća svećenika da je već djelovao i da se Kreont treba svaki trenutak vratiti iz Delfa s tumačenjem zašto su Tebu zahvatile takve strahote. i njezin osloboditelj od opake Sfinge. Edip je odlučan: “Ja ponovo pokrenut čitav taj ću spor. jer dostojno je Feba. Glavni i naslovni LIK jest EDIP. Slomljen. što skrećete nam skrb na kralja Laja smrt. koji je. a i tebi čast. slijepi Edip odlazi u izgnanstvo. I vidjet ćete. što nam danak nametnula krut. što naloži mi bog.” . kaže proročanstvo. koji je na početku tragedije na vrhuncu svoje moći – slavljeni kralj Tebe. opterećen grijehom i sramotom.sramote njegova čina nikada neće pronaći muževe. za to znade svak uredio si dobro našeg žića tok. pomoći gradu tom i bogu milosnom.” Saznavši od Kreonta da treba naći ubojicu pokojnoga kralja Laja. ja ću. Edip se pred svećenikom i pred pukom kune: “A kada stigne.

već je dobih kao dar. ne vidi ti svijest. sad eto Kreont vjerni. koji je Tebi nanio toliko strahote. od davnine drug.Edip izdaje naređenje da se jave svi koji nešto znaju o smrti kralja Laja i proklinje ubojicu. i traži njegovo ime od slijepoga proroka Tiresije. Zatim izriče zakletvu: “I k tome molim višnje: nađe li se taj u domu mom. da u grijehu krvi skvrniš rod. kolika li nenavist na te vreba svud! Zbog vlasti ove koju meni dade grad. što je borbe pun.” Edip je vrlo odlučan da pronađe ubojicu.” . kao začetnika Lajeva ubojstva. kojim grezneš. ponajveće od umijeća svih u ovome životu. ne na moj zahtjev. Na Tiresijino odbijanje. Slijede oštre Tiresijine riječi da je sam Edip zločinac: “Ti ne znaš.” Za Tiresijine riječi Edip optužuje Kreonta. Edip je toliko bijesan da optužuje samoga proroka. a ja zatajim li ga sam nek vlastite me moje kletve stigne pest. smatrajući da mu Kreont želi oteti vlast: “O vlasti. i kala. ko razbojnik se šulja da mi spremi pad.

podsjećajući da je Sfingu nadmudrio “bez ikakvih ptica”. Pa slobodno ti stoga: grdi me i psuj i Kreonta uz mene. što ko ti će mrijet. a koje se nije ispunilo. tad moram se poslužit naglom obranom. obrazlaže da ne . Čak se ne osvrće na upozorenje zborovođe da nije dobro suditi naglo: “No ako neko naglo meni sprema slom. a ako mirno gledam razorni mu rad. nit znadeš kom si stvoru sin.” Edip tjera Tiresiju. Ali čitav svijet još ne vidje stvorenja. što ih krije Had. Doživljava jasne i optužujuće Tiresijine riječi: “ … Ti reče da sam slijep. al’ skoro snaći će te mrak. I dušman svom si rodu tu na zemlji toj i onima pod zemljom. a djece svoje brat. da si – prošav mučan put i dug u neprijaznu luku u svoj stigo brak. i Edipu primjerom proročanstva da će Laja ubiti sin. gdje oriti se neće jauk tvoj i krik kad spoznaš. no ja ti kažem – ti si. Sad vidiš još. a ja doživjet pad. i iz tog će te grada dvostruk izgnat bič. a Kreonta optužuje za izdaju. I ne znaš da imade jošte zala tih: da bit ćeš otac svoj. I nema luke te i nema brijega tog.” Sukob između Edipa i Kreonta smiruje Jokasta. proklet otac tvoj. premda imaš vid. u kome si. i tvrdi da su mu proročanstva nejasna. niti vidiš grijeh.Edip se ruga Tiresiji zbog sljepoće. Nit vidiš s kime živiš. I proklet će te majka. on svršit čin će svoj.

upravo na mjestu gdje je Edip ubio jednoga starca: “Kad već sam bio onoj raskrsnici bliz. I druge pobih sve. njezina priča unosi crv sumnje u Edipa – Laj je poginuo na raskrižju u gori.treba uvijek vjerovati proročanstvima. tad bijednog li mene! Je li itko još nesretniji. jer sam bio sam. pade nauznak. što se zvao Laj. a on se s kola svali. Pa ako reče isti razbojnika broj ko ti. od razbojničke čete da je pao Laj. što ih vuko konja spreg baš kako ti mi reče. No. Uzvratih njemu jače. a i neki muž u karucama.” Edip grozničavo želi saznati istinu. podigavši štap. No starac. da l’ ikog više mrzi bog?” Edip se ipak nada da to nije istina. a i starac s njim. Nato s puta mog kočijaš sta me tjerat. a njegovo stanje najbolje opisuje Jokasta u molitvi u hramu: . tad ja ne ubih. Pa ako starac taj imade nešto s onim. kada bjeh kraj kola njegovih po glavi mene shvati bičem dvostrukim. i htjedoh putem dalje poć. tu glasnik bješe neki. uzdajući se u riječi pastira da je Laja napala razbojnička četa: “Ti kaza da je pastir donio vam glas. a jedan nije isto što i više njih. Raspalih se i lupih kočijaša tog u gnjevu svom.

iako ga Jokasta moli da to ne čini: “Pa što! A mene nije mog podrijetla sram. il’ ptica krik. Tek ako starac svenu od čeznuća svog za sinom u tuđini. no najvećih grozota rado sluša glas. Glasnik ga pokušava osloboditi straha. i dio proročanstva – da će se oženiti svojom majkom. kako bi otkrio svoje porijeklo. jer mu je majka još živa.“Jer Edipu sve više smućuje se duh od briga premnogih. nije se obistinilo. u svjetli kad se krile vis. da ga pokrije Had. da od starosti umrije. tad sam smrti kriv. I sada Polib kralj u grobu leži svom. Glasniku ga je dao kao novorođenče sputanih nožica. Rasudit ne zna već i prema starom izvest izvod neki nov. pastir. to joj kaže ženski ponos njen. Bez mene to se zbilo. A za nju. jao! Ženo ima l’ smisla još sa povjerenjem slušat što nam kaže Feb.” Tračak nade u neispunjena proročanstva donosi glasnik iz Korinta. već hoću da mu prodrem do u samu srž. Ne poteče li od njih onaj strašni glas. još je moguće ostvariti. sramotu znači što sam možda rodom prost. izgleda.” Edip se ipak boji vratiti u Korint i preuzeti prijestolje. a proroštva su zla također tamo s njim. da ja ću ubit oca. . Edipov otac Polib umro je prirodnom smrću – proročanstvo da će Edip ubiti svojega oca. Edip želi saznati tko je taj pastir. a sad čujem vijest. Edip i sam počinje sumnjati u točnost proročanstava: “O jao. i otkriva mu da mu Polib nije uopće bio rod. Ne potegnuh mač.

ne vidjeh svoj grijeh. a Edip ga moli da ga pošalje u progonstvo: . pa čak pastiru prijeti mučenjem. što me prati svud. Od krivog ja se rodih. a proročanstvo se ispunilo u svoj svojoj strahoti: “O jao. pa obrukat se neću niti ovaj put.” Od glasnika saznajemo da se ispunilo i Tiresijino proročanstvo – Edip je u očaju. sam sebi iskopao oči: “ …. Promjenjivi pak Mjesec bratac mi je drag.” Kad se pojavi pastir – ključni svjedok i predaje djeteta. Posljednji mi put. Pastir priznaje – Edip je Lajev i Jokastin sin. Edip inzistira da mu otkrije istinu.” Edipu. svoj ću saznat rod. sućut izražava Kreont. ali i Lajeva ubojstva. o sunce sjajno. grešni sklopih brak i ubivši kog ne smjeh. kad ne vidjeh svoj udes. našavši Jokastu mrtvu. I govoraše tako: na što meni vid. Uz majku svoju Sreću i uz brata tog predomislit se neću. sad je jasno. što jednako se mijenja ko i usud moj: od nahočeta bijednog ja se stvorih kralj.No ja sam čedo Sreće. zločin svrših crn.grozota bješe gledat krvav njegov čin iz halje zlatnu sponku trže joj i njom u zjene svoje sta za bodom bosti bod. sada svjetli šalješ trak. slijepom i shrvanom. Zatim Edip kralj .

kao središnjega lika radnje. tamo želim mrijet od onih. s takvom obitelji. koji su već odrasli mladići. Antigonu i Izmenu. a i svoj čuvam mir. da bolest mene nikad neće strt.” Edip ne brine za sinove. gdje roditelji preran spremiše mi grob.” Na navaljivanje. prihvatiti za ženu. prorokom. već tad se spasoh ja za neki gori cilj. ali Edip u to ne vjeruje. a skloniji od mene nek vam bude bog.“Dopusti mi da odem na Kiteron svoj. nek teče njezin tok. već brine za kćeri. Tiresija izriče svoje proročanstvo: “Stog znaj: čeljade koje tražiš dugo već i proklinješ. Pita se kakav li će biti njihov život. jer od njeg pade kralj nam Laj. . i daje im posljednji savjet: “Poživite pošteno. izmeđ vas ovdje živi. stog uzalud me pitaš. Šutim kao grob. koji Edipu u početku ne želi odgovoriti na pitanje o Lajevom ubojici: “Ne želim tebi zla. što mi nekad pripraviše smrt. No nek se vrši kob.” Ostali su likovi sporedni i u funkciji Edipa. Prvi je njegov sukob s TIRESIJOM. Moli Kreonta da mu kćerima bude skrbnik. bilo to gdje god. U gori želim živjet. i hoće li se ikada naći mladić koji će ih. vrijeđanje i optužbe Tiresija napokon Edipu u lice kaže da je sam zločinac. Strancem taj je zvan. i tjera Tiresiju. Ja znam.

ni na zlo staro zlom da novim uzvraćam. Kreont mu izražava sućut: “O Edipe. brat njegove žene Jokaste. dok ocu bit će krvnik i u braku drug. jer je i ovako zapravo ima: “U prvom redu. tad nek mi dođe smrt…. no miran imat san ko ja što spim. I svatko tako misli tko je razuman. Pa stog bih bio glup.a rođen je Tebanac. da želim postat kralj. u tuđinu poć.” Kreont se pojavljuje pred Edipom kad je on već slijep i shrvan sudbinom. oprt o štap. da li stvora takvog znaš kom draže bit je kralj. a nedavno još zdravlja i bogatstva pun – ko prosjak.” Edipovim opružbama zgranut je i KREONT. a tvojom ista mi je moć. “O. I djeci on će svojoj sve u isti mah i otac bit i brat. i na Edipove optužbe odgovara da uopće ne žudi za vlašću. Taj će čovjek – slijep. kad s kraljevskom je tvojom moja ista vlast. ne dođoh da se narugam. (Slugama) . ako u svom srcu tako misli on. No saznanju tom veselit on se neće. a majci sin i muž. što ga tište sad. da riječju ili činom ja mu nanijeh zlo u nevoljama ovim.” Kreont se pokazuje kao mudar savjetnik.

dok djetetu već treći od rođenja dan na nožicama zglavke otac sape sam i dade da u guštik njega nosi rob. zar vas nije stid da raspravljate tu svoj vlastit. jer od davnine u nas običaj je svet.A vas. saznavši za Tiresijino proročanstvo. Odvedite ga odmah tu u njegov dvor. Ti u dvor pođi sad. što hrani sve na svijetu. što tu ste stali. lični spor. Nije poso lijep da ostavljate tako nezakriven jad. od sitnog jada velik ne pravite jad!” Jokasta. Kao primjer navodi davno proročanstvo Laju: “Prorekoše za Laja – ne doduše Feb. . A ono.” Kreont prihvaća kao skrbnik Edipove kćeri. već neki mu pomoćnik – da ga čeka smrt od vlastitoga sina njegovog i mog. JOKASTA se među likovima pojavljuje kad pokušava razriješiti sukob između Edipa i Kreonta. a i ti u svoj dom. u kojoj se brižni Kreont pretvara u tiranina. od kog se gnuša zemlja. da sućut s nekim dijeli samo bliski rod. Djeluje razumnim riječima i upozorava ih: “O nesretnici bijedni. svatko zna: od razbojnika Laj na raskršću u gori kraj doživje svoj. a onamo nam strada narod i sav grad. dan i sveti dažd. nek vas sunca barem plaši trak. a tu je začetak i druge tragedije – Antigone. ako nije stid od ljudi. Edipu govori da ne treba u njih uvijek vjerovati.

s kog pade kralj. . naricat u sav glas nad krevetom. sve čupajući putem kose pram po pram. poletje tamo. iako Apolonov tako reče vrač. naišao na njezin tragičan kraj: “On riknu. što kažem ti.” Polako se otkriva priča – Edip je ubio starca na mjestu gdje je poginuo Laj. Jokasta preklinje Edipa da ne traži svoje pravo porijeklo: “O jao si ga tebi! Zadnja to je riječ. Tad stade ridat tu. a zatim slijedi vječni muk. a glasnik iz Korinta Edipu otkriva da mu Polib nije otac. lupi vrata za sobom i vikat stade Laju ime pokojnom i proklinjati onaj davni porod svoj. tražeći s mačem svoju ženu. gdje joj bračni stoji log.” Jokasta je saznala da se proročanstvo ispunilo. odnosno majku. u kojme dvostruk rodi jad: od muža – muža svog i od svog ploda plod. i poveden valjda slutnjom zlom.pa tako ne izvrši proroštva se riječ: Nit ikad ocu bit će ubojicom sin. a niti Laj pade od ruke sina svog. Kad k logu stiže. Glasnik iz dvora prenosi njezin očaj: “Kad razjarena otud u svoj dođe trijem. za kojega je mislila da je mrtav. da ona novi sklopi brak i vlastitome sinu bijedan rađa rod.” Glasnik nadalje priča kako je Edip. i da je Edip zapravo njezin sin.

poteče. No postoje zakoni božanski. Ulekoše se tek. grunu vrata krila dvostrukog. koje Sofoklo i u “Antigoni” stavlja iznad ljudskih pravila: “O da mi sudba dosudi. Jer dokle god. o Edipe. i stog su vječno mladi. i stog su vječno budni. a on im sruši stup i provali i vidje i mi skupa s njim: da užetom se gospa skonča pletenim. U njima velik živi bog. Tako zbor podsjeća na nebeske zakone.” . da riječima i djelima čuvarom vjernim budem čistoći svetoj. U eteru se rodiše i otac im je Olimp sam.” Važnu ulogu u “Kralju Edipu” ima zbor. razmatrat mogu primjer tvoj. Koliko dug je sreće vijek? Toliko da se ponadaš. ni jednog ne ću čovjeka na zemlji smatrat blaženim. a ne porodi smrtnik njih. već dočeka te jadan pad. koji je određen sudbinom: “O jao ljudski rode moj.” U riječima zbora sabrana je sva tragedija Edipa – od njegova uspona do pada. koji komentira radnju i iznosi stajališta autora. nebeski. koliko li si ništavan sve dokle god je čovjek živ.

“časni starac”. kroz usta zbora: . “neustavljive strijele”. Oranice nam puste.” Dijalozi su puni ritma. pojavljuju se u nastupima zbora. a zbog ritma stiha česte su inverzije rečenice. Opisi grčke mitologije.Sofoklov “Kralj Edip” jednostavan je i jasan u STILU i JEZIKU. Zato je uvijek primjenjiva poruka. Iako je o jeziku originala teško suditi na osnovi prijevoda. Doživljaj djela u cjelini: U tragediji “Kralj Edip”. Sofoklo je stvorio klasičan primjer tragedije pojedinca. pa je to ipak postao nadomak Tebe. koju Sofoklo izriče na kraju tragedije. posebice u replikama s jednim. čijom sudbinom ravnaju božanske odluke. cijeli nam je grad već uzrman i zalud čitav mu je trud da ispliva i svlada krvav ovaj val. Kao i kod drugih grčkih autora. jezik je arhaičan. slični Homeru. Sofoklo vješto riječima slika prizore. pojavljuju se stalni pridjevi . jalov nose plod i stoka se ne koti.“lakokrile ptice”. Božanstvo smrti sije kugu među nas a od nje Kadmov dom je bezljudan i pust a lelekom i cvilom crn se puni Had. a naš ljudski soj ne rodivši se mre u krilu majčinom. Smisao tragedije je u kontrastu – slavljeni kralj Edip u kratkom vremenu postaje najbijedniji čovjek na svijetu. ili čak pola stiha. pa je živopisan opis tragedije koju je kuga donijela Tebi: “A kako i sam vidiš. Edip nije mogao izbjeći svoju sudbinu – bježao je iz Korinta da ne postane oceubojica.

početak radnje( otac dolazi kući iz sela i donosi ukradene predmete). Zato je Sofoklova drama i danas zanimljiva i šteta je što se na hrvatskim kazališnim pozornicama pojavljuje rijetko Objavio lektire u 30. Atmosfera je vrlo napeta jer Vanin otac mora krasti te neželi da ga uhvate. sve je tiho. ubijanja nedužnih ljudi ) i rasplet ( dolazak vojnika i ubijanje Vaninog oca) . te nema veselja nego sve ima ambijent groblja. no u sobi ima stol oko kojeg su poslagani stolci.Ivan Aralica Priča Školjka vrlo je osjećajna i materijalna što znači da pisac piše o siromaštvu i osjećajima koji tada čeznjivo dolaze do izražaja. Opis okoline je vrlo prazan. Edip ga traži. a u pravom trenutku pojavljuje se i jedini svjedok – pastir. vrhunac (strah i opisivanje događaja u selu.“ Zato nijednog smrtnika blaženim ne smatram. Fabula ima uvod ( opis stanja siromašne obitelji). dokle bez nedaća ne završi vijek. jer u prostoru nema mnogo stvari. Posebno su mi se svidjele rečenice: “ Majka je prisvjetljavala. O . u svima vlada strah. dokle ne dočeka zemskoga života posljednji dan. ” Tragediju se također može doživjeti kao svojevrsni dva tisućljeća stari “krimić”. tuga i strah. crni zavežalj ležao na stolu. a zatim se polako otkrivaju tragovi starih proročanstava. Vojnici kradu sve što mogu. U tim trenucima vrlo je teško suočiti se sa životom kao što se događa u priči. jer vlada jad. prosinac 2004 20:50:00 | 40 komentara Školjka . Glasnik donosi obavijest o Edipovom pravom porijeklu. otac se prao. Na početku čitatelj ne zna tko je ubojica. Sofoklo s ograničenim brojem likova stvara uzbudljivu priču razrješenja godinama staroga ubojstva.

U toj rečenici otac se suočuje sa svojom sudbinom i zna što ga čeka. velik kao balahin. Otac je sjedio na panju i brisao znoj sa čela.39). Čim bi začuo cokule da udaraju o kamenje ispod vrata. ukradeni krumpiri. uvijek će se nešto drugo otkriti”. nov. Nije bilo mnogo potrebe da se majka i kćerka dogovaraju : Od kišobrana se dade načiniti lijepa i obilata suknja . obrubiti krajeve i suknja je za nošenje “.odvojit ćemo platno od žica. “ Nađe se u dvorištu onoga časa kad su vojnici nahrupili na vrata. sjedao bi na bilo što ondje gdje je zatečen “(str. Kraj . ostaše na grmlju … Navečer sam majci donijela šaku grube i zaprljane vune … “ (str. U toj rečenici osjeća se napetost i brzina koju otac želi što brže odstraniti jer zna da radi krivična djela i time se pravi lopovom. Pisac opisuje školjku uz mnogo ukrasnih pridjeva.njemu je Vana u polusnu natucala:suharici maslinovih grana ubrani u zabranjenim maslinicima. nije se usudio pomaknuti kads je vidio vojnika sa povezanom glavom ”. preko prekupaca nabavljeno brašno … ” (str. “ Sakupljala sam vunu po proplancima. U ovoj rečenici vidimo da se Vana i majka dobro slažu te da iz svake dobivene stvari mogu napraviti nešto korisno za njihov život. opkolili je strgali joj školjku sa đempera i među sobom je ponijeli prema ranjeniku koji se dovlačio. kao i u ovoj rečenici: “Otac je bio u smrtnome strahu.33). razrezati svedeni dio u širinu struka.39) Ovdje Vana svojom željom da dobije kaput dokazuje da joj ništa nije teško te se muči da nađe i najmanji komadić vune i tome se jako veseli. “ Na odlasku teta pokloni Vani kišobran. crvena i žuta boja ovojaju poprijeko nareze lukova koji se lepezasto izvijaju iz unutra poudvračenog koljenašca … koliko god se položaja izmjeni. opisuje ljepotu školjke. ”Plava.

Vojnici su ubili Vanu i njenog oca . Vrlo je zgodno napisana i isto bih ju tako napisao. ranjenik reče nešto svojim drugovima … Začudo ni pod tim paklenastim osvjetljenjem više nije mogla u mraku pronaći svoju školjku “. Najpoznatije dijelo mu je “ Sadako hoće živjeti”. Školjka ima glavnu ulogu jer mami Vanu svojom ljepotom. Glavni lik čini Vana. Tada piše prvu pjesmu. a uzrok tomu je bila preljepa školjka.je vrlo senzibilan te završava s rečenicom : “ Zapazivši da čovjek hramlje. čija su djela objavljena u najudaljenijim krajevima svijeta. Rastao je u radničkoj četvrti Otakringer. Objavio lektire u 30.Karl Bruckner Bilješka o piscu: Karl Bruckner rođen je 1. Vrsta djela: Roman . a događa se za vrijeme rata. Nema mnogo opisa. godine. godine u Beču kao sin radnika. Indijanac”. postao je jednim od najpoznatijih omladinskih pisaca njemačkog književnog izraza. prosinac 2004 20:49:00 | 2 komentara Sadako hoće živjeti . S 93 prijevoda svojih djela na 22 jezika. a sporedni njen otac i majka. Otkriva slikarski talent i izrađuje kopije starih majstora. Objavljuje svoju prvu knjigu za omladinu “ Dijamant Tobije Amberqera” o sudbini austrijskih iseljenika u Brazilu. a rečenice su lako razumljive. tiskara. Radnja se odvija u malom selu kraj granice. 1906. te mi se zato sviđa. Govori i podsijeća nas kako je nekim ljudima u životu pogotovo u ratu. 9. a prvu afirmaciju stekao je romanom “ Pablo. izdano prvi put 1961. ne mora se mnogo razmišljati kao kod nekih drugih pisaca. Prvi je uspijeh postigao knjigom o nogometu “ Die Spanzenelf”. Knjiga Školjka od Ivana Aralice vrlo mi se svidjela jer je vrlo jednostavno napisana.

Sadako: Četverogodišnja djevojčica.Mjesto i vrijeme radnje: Hirošima za vrijeme II. osjećala se kao zatvorena u kavezu. Ovo dijete nema starha pred njim. Smrt nije dopustila djevojci da ostvari tu skromnu želju. kada je bačena atomska bomba Tema: Želja za normalnim životom (bezbrižnim životom). preživljavanje u teškoj ratnoj situaciji. znatiželjna. tuga. puna strahopoštovanja.” Šigeo: Dobar. umor. da se nije želio suočiti s činjenicom da je ona zaražena: “ Zašto nije mene ubilo?” . Nakon pada atomske bombe. pa i žeđa. Još jednom je uzmakla. Jecala je. da bi je vratila stvoritelju. glad ju je morila. glad. neimaština. Tijelo joj je bilo krvavo. ali od straha pred starijim ljudima nije se usudila potužiti na to” Jedna od tisuće nevinih žrtava oboljela od gama – zračenja. postala je ranjiva: “ Haljinica joj se pretvorila u krpe. bila je i Sadako.” Željela je živjeti kao što i pluća žele disati: “ Sadako Sasaki htjela je dovršiti devet stotina devedestog ždrala od papira. Vidjela je samo odijela i noge i – kad bi pogledala prema gore – glave velikih ljudi. svjetskog rata. Mala je u dječjem nemiru tapkala nogama na mjestu. Okružena tolikim nepoznatim ljudima. protiv koje nema lijeka. izgrebeno. Ali živjela. pametan i osjećajan dječak koji je toliko volio svoju sestricu Sadako. Postalo je nepodnosivo vruće. nestrpljiva: “ Šigeo i Sadako stali su u red tek pred jedan sat. Tu dušu mora uzeti k sebi sasvim nježno. Vrijeme je nije gonilo.

a ruševine su počele gorjeti. U toj sekundi izgorjelo je 86100 ljudi. Sjećam se točno – ja sam bio u vodi. Šigeo. a isisavanjem zrakopraznog prostora ti su se dijelići prašine uzvitlali nekoliko kilometara u visinu.“ Postavljaš glupa pitanja. s ti si ležala na obali.” Bio je to desetogodišnji dječak koji se brine i ima strpljenja sa sestricom Sadako. U toj sekundi bombardirali su smrtonosne neutronske i gama – zrake eksplozivno mjesto u krugu od jednog i po kilometra. Nisi mogla ništa osjetiti jer si spavala pod jednim drvetom. osjetila sam nešto vruće. Ionako umalo da te nisu ubile otrgnute grane. Hirošima za pada bombe: “ I ta vatrena kugla obasjala je zrakama od nekoliko milijuna stupnjeva vrućine grad Hirošima. bila si samo izgrebena. gladovati i boriti se da bi preživjeli. prosinac 2004 20:48:00 | 0 komentara . poručuje nam kako su ozbiljne i tragične posljedice i koliko je japanski narod propatio zbog bolesti i godinama nakon događaja koji je trajao – samo nekoliko sekundi. U toj jednoj sekundi srušilo se osim toga 3750 zgrada. Sadako! Imala si tada upravo veliku sreću. a što joj on nije bio u mogućnosti ispuniti. Objavio lektire u 30. Nadam se da su ljudi spoznali što su u stanju učiniti i da se takvo što nikad više neće dogoditi. U najtežim situacijama. U toj jednoj sekundi je slika i prilika Božja izvršila prvi pokušaj da uz pomoć nauke uništi samu sebe.” Dojmovi i kritike: Pisac nam ovom pričom želi poručiti kako je teško živjeti u vrijeme rata. Pritisak zraka te odbacio.” “ I opržilo me. U toj sekundi je 7200 ljudi pretrpjelo teške ozljede.” “ Ne. U toj sekundi je 6820 kuća bilo pretvoreno u prah. Bila si sa mnom u parku Hijiyama. znao joj je odvući misli od nečega što bi tražila.” “ To nije moguće. Puhnulo je u meni. Ležala si među samim otkinutim komadima drva. Pokušaj je uspio. jer bi moglo biti kobno za čovječanstvo. Iz ovog možemo naučiti lekciju i nastojati da se tih PAR SEKUNDI nikad više ne ponovi.” “ O ne.

dan putovanja: susret sa kamenarima (Hlapić ima jake čizme. dan putovanja: . Marko.Čudnovate zgode šegrta Hlapića . pastiri. pas Bundaš. crni čovjek.Ivana Brlić Mažuranić Vrijeme radnje: prije mnogo godina Mjesto radnje: selo. težaci. dan putovanja: požar u selu u kući Rđavog Grge Hlapić je pronašao svoje čizme i sve ukradene stvari Grgina majka daje Hlapiću rubac sa srebrnim novcem za svojega Grgu Gita je pokazala Hlapiću brazgotinu na prstu nalik na križ .Šegrt Hlapć pomogao je starom mjekaru raznositi mlijeko Dostigao ga je pas Bundaš pomogao je malom Marku pronaći guske 2. okolica i jedan veliki grad Glavni lik: šegrt Hlapić Ostali (sporedni) likovi: Gita. čvrste šake i pametnu glavu) susret sa crnim čovjekom i spavanje ispod mosta 3. Miško. prosjakinja Janja. majstor Mrkonja. dan putovanja: Hlapić je ostao bez svojih čizmica susret sa Gitom Hlapić je pomogao seljenima u sjenokoši. kamenari. Najvažniji događaji s putovanja: 1. prodavač košara. majstorica. a Gita je izvela predstavu za umorne sjenokoše 4. Rđavi Grga.

pomaže im siromah sa sajma sreću se sa majstorom Mrkonjom i vesele se susretu odlaze do Markove kuće da ispričaju namjere crnog čovjeka doznaju da je crni čovjek nastradao 8. dan putovanja: Hlapić popravlja opanke Miškovoj braći i prosjakinji Janji dolazak u veliki grad na sajam Gita prodaje siromahove košare pomažu vlasniku vrtuljka ostali su spavati na sajmu pod vedrim nebom 7. majstor Mrkonja. Završetak: Hlapić. Gita i Bundaš vratili se sretno kući saznajemo da je Gita Marica (kčer od majstora i majstorice) Hlapić je naslijedio magarca i kola Odnos majstora prema Hlapiću: .5. dan putovanja: susret sa pastirom Miškom. pečenje kukuruza i krumpira na vatri crni čovjek i Grga padaju sa kolima blizu Hlapića Hlapić Grgi daje rubac sa srebrnim novcem od majke Hlapić i Gita spavaju kod Miška 6. noć Hlapićeva putovanja: noć najvećih čuda za Hlapića Gita prepoznaje svog konja Sokola saznaju za strašnu namjeru crnog čovjeka i odluče pomoći putuju po noći do Markove kuće.

Zagreb.August Šenoa Izdavač: Mladost. Rđavi Grga – kad mu je Hlapić dao rubac sa srebrnim novcem Grga je shvatio da mora otići od crnog čovjeka i promijeniti se. bio je vrlo nepošten prema njemu i okrivljavao ga za stvari koje Hlapić nije uradio. Objavio lektire u 30. 1974 Ponešto o piscu: Auguse Šenoa je rođen 1838. Gimnaziju je pohađao u Pragu i . mađarica. tjerao ga je da punu radi. čeh.Majstor je u početku bio vrlo strog prema Hlapiću. Koji su likovi u knjizi postali dobri: Majstor Mrkonja – kad su ga zlikovci zarobili u dubokoj šumi dva dana i dvije noći razmišljao je o svom životu i shvatio da je krivo postupao sa Hlapićem. godine u Zagrebu. Otac mu je bio dvorski slastičar. U doba njegova odrastanja. koje utječu kako na Hrvatsku tako i na njega. na političkom planu se zbivaju mnoge promjene. Kasnije se mastor promijenio i zavolio Hlapića kao svojeg sina. Odnos majstorice prema Hlapiću: Majstorica je uvijek pomagala Hlapiću i veoma ga je voljela. a majka. prosinac 2004 20:48:00 | 0 komentara Seljačka buna i Prijan Lovro . gdje u burnim godinama ilirskog preporoda provodi djetinjstvo.

. To je idealni model ljubavi. Seljačka buna.susedgradskog imanja -čvrsta i ponosna žena -pomalo naivna -vjeruje kako ju Andrija Batur neće zakinuti Andrija Bator . a u trenutku predaje. godini piše svoje prvo djelo dopis U zlatnom Pragu. U 22.a Đuro se.ne preže ni pred čim Palffy . pretočena u patnju naroda.madžarski kraljevski sudac . Doba od 1871. Primjerice borbe su opisane s toliko detalja da se možemo poistovjetiti s nekim od boraca.Batorov poslanik -preprepredeniji od gazde Ovo je povjesni roman iz razloga što opisuje Seljačku bunu . No je simbol potlačene hrvatske i njenog naroda. Mladi gospodin… Umro je mlad 1881. Šenoa je uspio izdvojiti Gupca kao individuu. nije se mogao dalje školovati. do 1881. Diogenes. vraća u boj. Gubac postaje simbol velikog čovjeka. kad ju vidi takvu. Premda se radi o romanu u kojem su posebno izražene masovne scene. Čuvaj se senjske ruke. Tome pridonose mnogi akustični efekti. Opisuje ljubav Jane i Đure Magdića. jer draga čeka svog junaka da se vrati iz rata. Jana je silovana. Prosjek Luka. S obzirom na to da je već tada bio poznat kao panslavist. Njegova najveća djela su. godine naziva se šenoinim dobom. Zlatarovo zlato. nesretan što je ostavio mnogo nezapočetih i nezavršenih djela. Prijan Lovro. koji se odrekao sebe za druge. te su te scene sve u svenu dinamične izanimljive. Naravno kako bi se potkrijepio opći ton knjige. godine u Zagrebu. To samo pokazuje kako je osobna patnja.povjesni događaj. Kameni svatovi. Kontrasti u djelu se zasnivaju na razlikama između plemstva i seljaštva. Masovne scene su toliko realne da se čitaoc može uklopiti u djelo.vlasnica polovice stubičko . Patnje naroda Šenoa naglašava čestim biblijskim motivima. Likovi: Ursula . Unutar velike i neumoljive povjesti Šenoa nalazi mjesta i za ljubavnu priču.Zagrebu.prepreden do kraja .

Glavni kontrast je želja .siromaštvo. godine. Naime pouzdano se zna da je Lovro postojao i bio Šenoin prijatelj u Pragu. . Tema ovog djela je težnja čovjeka da se iz primitivne. u formi nešto duže novele. te ga zbog toga optužuju za pohlepnika. a on se ubije. seoske sredine uzdigne do ravnopravnog građana. te da nema događaja koji bi pobudili razvoj hrvatske književnosti. mora primati kojekakve službe jer je siromah. Šenoa je fabulu gradio na psiho-socialnim kontrastima.Roman ipak završava u oportunističkom tonu. Prijan Lovro Prijan Lovro je kraća pripovjest.selo.mogućnost. Še4noa kritizira situaciju u kojoj se hrvatski jezik zapostavlja u korist njemačkog. Uloga piščeva lika u pripovjesti je vrlo značajna jer je. plemenitaška djevojka ne prihvaća njegovu ljubav jer je seljak. koji predviđa svjetliju budućnost. na taj način. On nema sredstava za školovanje. U ono doba vladalo je uvjerenje da je život u Hrvatskoj malen i stisnut. autror mogao sudjelovati u građi te pripovjetke. duhovno . Lovro je mladić čije neprilike potiču iz životnih činjenica. Mjesto i vrijeme radnje: Radnja se zbiva u hrvatskom Zagorju oko 1573. a sporedni su grad . bogatstvo .svjetovno. u nevolji se želi oženiti bogatom djevojkom. moć. Likovi su stvarni i proizlaze iz Šenoina života. francuskog i talijanskog.

On ne izdaje program.pravdi. U svojim pjesmama pjesnik je naj~e{}e iznosio osje}aje patnje uz koju se gotovo uvijek javljala magi~na `elja ljubavi. zaokru`uje ga filozofijskim i kozmi~kim problemima svoga doba. I-IV (1993-1934) Podatke prona{ao u : “Knji`evni leksikon”. U radniku je Kranj~evi} pronalazio jamstvo bolje budu}nosti ~ovje~anstva. pjesnik {irih. Kranj}evi} je preuzeo mitive I likove iz Biblije Mojsije u kojoj pjesnik prikazuje Mojsijevu propast zbog nepromi{ljenosti. bogatijim jezikom i svestranijim pjesni~kim izrazom. Izveo je narod iz Egipatskog ropstva i doveo ga u obe}anu zemlju Hanaan.Silvije Strahimir Kranjčević 1. vo|a i zakonodavac starih @idova. ali bez romanti~kog patosa i programatskog pozerstva.a pored pjesama pi{e manje informativne i kriti~ke ~lanke. Kranj~evi} je kao osoba vrlo po{tivao pravdu i rad i stoga nije ~udno {to je mnogo pisao o radni{tvu i pravdi. On je najizrazitiji hrvatski nacionalni pjesnik. . Poezija Silvije Strahimir Kranj~evi} svoj umjetni~i svijet otvara nacionalnim temama iz pro{losti i iz neposrednog zbivanja. Bilješka o piscu: Silvije Strahimir Kranj~evi} najsna`niji je hrvatski pjesnik do prvoga svjetskoga rata. prosinac 2004 20:47:00 | 0 komentara Poezija . Mojsije je bio biblijski prorok. nego u pjesmama iznosi potresno ono {to ti{ti i mu~i njegovo vrijeme.Objavio lektire u 30. ali uvijek na svoj osobni.ljubavi i patnji u njegovim pjesmama nailazimo na slike iz biblije kao {to je pjesma. Napustio je studij teologije i sve}eni~ko zvanje te je radio kao nastavnik i ravnatelj srednje trgova~ke {kole u Bosni. ure|ivao je u Sarajevu ~asopis Nada(1895-1903). on ne tima~i teoretski svoj umjetni~ki credo. Zagreb 1972. potpuno nov i impresivan poetski na~in. Autor:Tvrtko ^ubeli} 2. revolucionarnih perspektiva i tuma~ nekih osnovnih ~ovjekovih preokupacija. Djela: Bugarkinje (1885) Izabrane pjesme(1898) Trzaji (1902) Pjesme (1908) Pjesni~ka proza (1912) Sabrana djela: Djela. Sura|ivao je s glavnim knji`evnim ~asopisima. pro{iruje ga dubljom dru{tvenom i op}e~ovje~anskom tematikom. Tematika Kranj~evi}eve poezije veoma je op{irna. pisao je o svemu. Kranj~evi} je jedan od rijetkih na{ih pjesnika koji je duboko osjetio osnovne probleme svoga naroda i suvremena dru{tvena kretanja te je o njima pjevao neposredno i spontano u svojim pjesmama kao o svojim osobnim pitanjima. Me|utim u tu zemlju nije u{ao. Osim {to je pisao o radni{tvu.

. nigdje to~ke svijetla. Sve pepeo gledam svud. . I sad sa Kremlja ba{ u rusku gleda no}. tmurna.~udno. strasno prokljinje i sebe i svijet. Razvitak Kranj~evi}eve poezije mo`e se razviti u nekoliko stupnjeva i razdoblja. U svojim pjesmama iznosio je svoja razmi{ljanja koja su ~esto bila sumorna. U pjesmi Misao svijeta pjesnik iznosi motiv ~oje~anstva.” (Vizija. To katkad cvili srce. rop~e uzaludno. Pesimizam je za Kranj~evi}a vrlo bitan jer je ba{ zahvaljuju}i svom pesimizmu ostvario najbolja djela i u svezi toga jednom je rekao : “ Ja odvajam pesimizam ~ovjeka koji osje}aju}i se uvre|enim.prezren. a to dokazuje i reakcije crkvenih kriti~ara na neka njegova djela. Prvo se javlja Kranj~evi} rodoljubni pjesnik. koja su toliko obilna u na{em svijetu i koja treba uni{titi. O. nade. a to je stav prema bijednima: “Te on je ustao sa trula le`i{ta. crna .) Jedna od najboljih Kranj~evi}evih pjesama zasigurno je pjesma “Misao svijeta” koju je pjesnik napisao 1896.~udno. A preko njega strujne Kadikad ~udan {um. zatim Kranj~evi} buntovnik.. taj oblik pesimizma odvajam od beznadne pot~injenosti mu~enjima duha i tijela.1906. On . I bez obzira na razvoj i napredovanje jedno je u Kranj~evi}u ostalo isto. “Ni mislit mi se ne}e.. On zasno je cvije}e I zapunio grud.” Kranj~evi} sigurno nije spadao u one pasivne ljude..” Kranj~evi}ev pesimizam najvi{e se isti}e u njegovim posljednjim dvijema zbirkama “Trzaji” i “Pjesme”.Kranj~evi} kao pjesnik poznat je bio po svom pesimizmu o kojem su govorili mnogi. A ruga mu se um.. te Kranj~evi} pjesnik kozmi~kog polo`aja ~ovjeka. nekud ~udno.. neuspjelim tra`enjima harmonije u svijetu i samome sebi..

Ne vidje je smrtno oko. Na kraju prvog djela pjesme Kranj~evi} izri~e misao kojom iskazuje zasljepljenost ~ovje~anstva: “Il su la`ni ideali. Srece samo zvijezdu sluti . ona je ustvari misao svijeta. a i njegova nada da }e proletarijat pobijediti: . U po~etku pjesme Kranj~evi} spominje zvijezdu koja negdje trepti i koju samo srce sluti. “ U drugom djelu pjesme Kranj~evi} spominje radni~ku klasu. sama. beskrjnim prostranstvom.” Zvijezda predstavlja savr{enstvo. Recite mi gdje je ona tajna zvijezda variona?” Pjesnik nastavlja pjesmu pozivaju}i se na Staru Gr~ku i Rim.. U nastavku pjesme pjesnik poziva se na povijesne epohe koriste}i se simbolima koji odre|uju svaku epohu.ideja je vje~na.za oblacima negdje trepti. samo srce za njom klepti. lojom. “Sveta ba{to Getsemantska. jalovinom.~ovje~anstva u usporedbi sa svemirom. Starim gvo`|em i jo{ nekim izmetninom. Kre}e od Krista. “Ima vje~na zvijezda zlatna . predstavlja ostvarenja svih `elja. uzimaju}u kao simbol Getsematsku ba{tu gdje je po~ela Kristova muka i potok Kedeon gdje je po bibliji Krist provodio posljednje trenutke prije uhi~enja. besmrtnost. siroma{an sloj dru{tva. a ako simbole uzima Akropolu i Kapitol da bi zavr{io sa franciskom revolucijom ~ije je simbol giljotina. ili la`e ovo doba. Adamovo te`i pleme k njoj krvlju i suzama. smolom. Upravo u tom drugom djelu dolazi do izra`aja pjesnikov odnos prema radni{tvu i radu. “Smrdilo im ~elo uljem. sveta vodo od Kedeona..

To moj je. Ve} je prije pjesnik u nekom svojim pjesmama. pusti! Pa su krili onu zvijezdu {to je ljudsko srce sluti.. ljubav koja ga boli i koju sakriva u srcu: “Ja domovinu imam. Di`e desnu junak dobar.. vi zvijezde udivljene. uzalud svijet prosim. Pjesnik ovom pjesmomIskazuje svoju ljubav prema domovini. I.“Nasmija se ~udni junak i sva zemlja porumenje Takva rumen tele se vidi kad se smje{i zora rana. gusti. ledni. preko neba noktom manu. Pa nvijesta milim stidom osvit novog.” Misao svijeta (1896) Krajn~evi} radnike po{tuje i vjeruje da }e oni promjeniti svijet i upravo ovom pjesmom sam daje doprinos za bolje sutra.tanaem! A oblaci to su bili osni. ljep{eg dana. Gdje raj da ovaj prostrem. Najzna~ajnija Kranj~evi}eva rodoljubna pjesma je zasigurno pjesma “Moj Dom” koja se ujedno smatra jedna od najboljih Kranj~evi}evih pjesama uop}e. te{ki. I brda joj i dol.gutam svoju bol!” On je nosi u svom srcu i ponosan je na nju: “O gledajte ju divnu. Obla~ine s neba zgna ko hartiju tan . tek u srcu je nosim. poput Utjehe i Pla}e pravde. moj je dom!” . najvio motive koje je kasnije vje{to unio u pjesmu “Moj Dom”. Sa zemljice vjkovi ih isparili mu~ni.

cvjetno kopno ovo i veliko joj more Posve}uje mi grud.Prije Kranj~evi}a pisane su tako|er rodoljubne pjesme. Nepoga`ene gore i {aren . naro~ito u kni`evnosti ilirizma. kuda si planina Vedro nebo. Objavio lektire u 30. Dok Mihanovi} slavi hrvatske ravnice.” Za razliku od Mihanovi}a Kranj~evi} hrvatsku povijest prikazuje ovako: “I kralje iznijeh njene i velike joj bane. “I jedro gdje joj bojno nad {umnu strmi pjenu U pola mora {ir!” “Sve. vedro ~elo” Kranj~evi} opisuje jedro koje nad {umom strmi pjenu i cvjetno kopno i veliko more koje mu posve}uje grud.|ulistane I morske vile dah” Daljnim uspore|ivanjem Mihanovi}eve Hrvatske domovine i Kranj~evi}eva Doma pronalazimo razlike u opisivanju krajolika. Mihanovi} pro{lost svoje domovine slavi stihovima: ”Oj juna~ka zemljo mila Stare slave djedovino. prosinac 2004 20:45:00 | 0 komentara . Svih pradjedova prah. planine i nebo : “Mila.” Svi ovi stihovi dokazuju Kranj~evi}evu ljubav prema domovini i snagu stihova i snagu stihova kroz koje je on tu svoju ljubav izrekao. kuda si nam ravna Mila. Najpoznatija pjesma tog razdoblja je “Hrvatska domovina” Antuna Mihanovi}a.

Škrtac . u imučnoj trgovačkoj obitelji.Završio je gimnaziju kod isusovaca u Clermontu. . da popišu njegovo bogastvo.U kraljevskoj palači družina ostaje sve do Molierove smrti. ali je svojim radom uvećao bogastvo.U Pariz se vraća . kad je imao 36 g. Don Juan. rođen je u Parizu. Rouenu.a pravo je studirao u Orleansu. Ljubavna srdžba.To kazalište djeluje uglavnom u Lyonu.Njegova kazališna družina 1658 g. Škola za žene. Učene žene.Razbolio se za vrijeme izvedbe svoje komedijeUmišljeni bolesnik.Naslijedio je od oca dobar dio tog bogastva. Grenobleu. Građanin-plemić. Umišljeni bolesnik. Avignonu. Škrtac. Mizantrop. 1643 g utemeljuje s obitelji Bejart “Illustre Theatre”.Nakon njegove smrti pravnicima je trebalo tjedan dana . pravim imenom Jean-Baptiste Poquelin. ima deset članova i dolazi u Pariz.Moliere Moliere.Pod zaštitom kraljevske obitelji brzo je stjecala veliku slavu. Djela su mu:Lakomislenik. Kaćiperke.

Glavna karakteristika tog razdoblja je čovjekova težnja za upotrebom razuma i susprezanja osjećaja. Pandžić Klasicizam i Moliere Klasicizam je razdoblje od sredine 17 do kraja 18 st.Ta pravila vladaju i u Molierevu Škrtcu te su uz razum .od odnosa u društvu do odnosa u obitelji.Podatke izvadio iz Književnost 2-Kekez. kao npr.Tadašnje društvo vladalo se po određenim pravilima.”da se ne smijemo ni skim vezati bez prestanka onih koji . jedan od načina postizanja zapleta u duhu onoga vremena.Ta pravila određivala su sve.

oni će joj pronaći razlog i kazati vam zašto se oboljeli”). mjesta i radnje. nasljeđenom još iz Antike (u kojoj su imali svoj uzor). Tadašnje doba je u svom duhu njegovalo tragediju.Mnoga takva shvaćanja dovest će do rušenja tadašnjeg načina života . isključivana od strane crkve jer kvari maldež.Što susrećemo u Molierovim komedijama.”Zar se se liječnici u što razumiju?Ne bojte se. kao uzvišenom dramskom formom. pa zbog toga se Moliere okomio u svoji djelima na lječnike jer su oni u ono vrijeme vrlo cijenjen stalež. o njegovoj biti. Moral ili razum? Tko po vašem mišljenju čini veće zlo: onaj tko treba novac i zato uzima zajam ili onaj koji krade novac a ne zna što da s njim započne? Cjelo to razdoblje je prožeto filozofijom. te svojom komikom dovodi svoje likove u smješne situacije u kojima kritzira društvo. Glumci su u Molierevo doba bili nepoštivana grupa ljudi .su nam dali život” i “mnogo bolje vide što je za nas dobro .Potpomognuta racionalnošću ona razmišlja o svjetu. pokraj njih možete izabratti koju vam drago bolest. ljudske mane te pojedine profesije(npr.Filozofija postaje jedna od najpopularnijih znanosti.Ali Moliere njeguje komediju. U svojim djelima Moliere poštuje pravilo o triju jedinstva koje je zadao Aristotel prije 2500 g.Pravila se odnose na jedinstvo vremena. jer nisu zaneseni nikakvom ludom strašću”.

. budući da je upitanju njihov bolji život . Čast i moral postaju jedna nedjeljiva cjelina . su samo sredstva da se dokući smisao našeg života.Mnoge mu komične situacije služe da bi naglasio neku bitnu karakteristiku nekog lika. kad se dva lika svađaju zbog različite stvari a oboje misle da govore o jednoj stvari. Komika Molierova uvijek zanimljiva i originalna komika (koja je uvijek komična) gledaocu živo dočarava moralne osobine likova i piščevu misao. tj. Ta filozovska razmatranja.samo težnja da se razumom dokući smisao života. dovest će do promjena u tadašnjem društvu i umjetnosti. Harpagonovo lihvarenje itd. egzistencija čije postojanje stoji na dugogodišnjoj tradiciji.Jedna od poznatijih scena u kojoj se upotrebljava ta tehnika . te će ih proglasiti nemoralnim i uništiti njihov tadašnji svjet. kori djecu da se previše raskošno oblače(a jedva da nađu neku pristojnu odjeću). taj moral. mnogo liberalnijeg.Ta moralna odluka. ta čast i taj razum .Ljudi će početi razmišljati o uzaludnosti nekih egistencija. njegova bit i esencija. ali što je čast ? . samo drugi naziv za strogost crkve i hladnu proračunatost ljudskog mozga. Moliere se u svojim djelima često koristi metodom quiproquo.i pojave novog. što je pokazato nizom primjera (Harpagon pregledava sve na izlazu iz kuće. bolje bi bilo reći racionalna odluka . kao u ovom slučaju Harpagonovu škrtost. je ona u kojoj Valere moli Elisinu ruku a Harpagon ga optužuje da mu je ukrao zlato (novac=Elise).

Harpagon je tu i kani ostati gdje je.Iskrištavanje tuđeg jada .Harpagon ili ti škrtac Gdje?U Parizu. Ništa nije tako suho i jalovo ko njegovo zahvaljivanje i njegova ljubaznost.Namjerava do kraja vječnosti gomilati novac u svojoj škrinjici i terorizirati sve oko sebe svojom škrtošću. Gospodin je Harpagon čovjek koji je od svih ljudi najmanje čovjek. smrtnik.A riječ dati tako mu je mrska da nikad ne kaže: Objavio lektire u 30. ona pokreće sve likove u njihovim kretanjima i razmišljanjima koja dovode gledatelja do smjeha a istovremeno ga potiču da razmišlja i da si postavi pitanje. poštovanja. Svako je za njega sumnjiv. sam da je nasvjetu njegov je najslađi san. ali novaca ni pomirisati.Kako bilo da bilo . prosinac 2004 20:45:00 | 3 komentara .Zašto?Sam bog zna. jesam li ja takav? Za njega je novac .Ta je škrtost centralna tema Moliereve drame.Nema te usluge koja bi dirnula njegovu zahvalnost tako da razveže kesu.Njegova je škrtost epska i proteže se kroz stoljeća od Plauta preko Držića i Moliera pa sve do današnjih dana.Pohvala. da bi što više zaradio . za njega je način života a škrtost njegovo biće u cjelosti. dobronamjernosti i prijateljstva na jeziku koliko ti srce želi. koji je od svih smrtnika najtvrđi i najnedarežljiviji. njegova ljubav i jedina religija koju priznaje.

U tom trenutku njezine zjenice su se proširile i ona je izdahnula. nije pala u nesvijest. okji s njom nije ni riječi progovorio otkad se razboljela. Postajala je sve blijeđa i svakim danom sve bolesnija dok jednog jutra dva mjeseca nakon poroda. Slavko Kolar rodio se 1891. Počeo je razmišljati o organizaciji Janičinog pokopa jer je znao da joj nema spasa. a sve je to počelo kad se udala za Marka. L U međuvremenu joj je umrlo dijete. potjerali su na pašu. Na putu je imao priviđenje. No sve su mlade žene većinom dolazile zbog Marka. Najpoznatija književna djela su mu dvije antologijske knjigepripovjedaka “Ili jesmo . Mikina je kuća bilapuna ljudi Koji su oblilazili Janicu. Nije bila kao ostale snaše. Slavko Kolar je umro 1963. Sutradan je želio posjeći drvo. pokraj Garešnice. treba mu posvetiti malo više pažnje kako poslije ne bi osijećali krivicu ako nam voljena osoba umre.. Vrijedi spomenuti da su u tim knjigama i antologijske Kolarove pripovjetke i to: “Svoga tijela gospodar”. U kući su je svi tjerali na posao. Teško je ona to podnosila. C. a Janica se u cik zore morala ustajati. Na pola puta predomislio se i vratio kući. Marka. “Mi smo za pravicu” i dr. L. počevši od Mike i Kate. a djetinjstvom je vezan za taj kraj kao i zavičaj svoje majke (Moslavina).g. Otkad se Janica razboljela. ženu Marka Labudana. no nije imao hrabrosti. U želji za osvetom krenuo je kući po pušku. Mika. U kući je nastala panika jer je Janica umrla bez svijeće. ali sve iz ljubavi prema Marko . “Kriza”. No. A ona je samo željela vidjeti Marka. a Janici sus e dodvoravale lažnom ljubaznošću. “Breza”. u Palešniku. Poštedio je brezu koja ga je kasnije uvije podsjećivala na sramotan odnos prema Janici za vrijeme njezine bolesti .Breza . Padala je tužna jesen i rominjala kiša. Kata. silno se rastužila. Lica: Janica. do šogorice Jage. Osam dana nakon sprovoda . U liku breze vidio je Janicu i jako se uplašio. ali i na sretne trenutke pune ljubavi koje je proveo s njom. već se za nju moglo reći da je gospodarska kći. kad je Janica vidjela da Marko ne želi doći. u Zagrebu. na svadbi Marko se napio i bio otjeran iz svatova.Ili nismo” (1933) i “Mi smo za pravicu” (1936). Tako je jednog jutra stari Mika krenuo u obilazak sela u potrazi za lječnikom. Mjesto radnje: Zaostalo selo u Hrvatskom zagorju Vrijeme radnje: Prva polovica XX stoljeća Tema: Težak život i smrt mlade žene Janice Osnovna misao: Ako je netko koga volimo neizlječivo bolestan. Marko. K Marko je bio općinski lugar i samim time uvažena osoba. svekar Mika i svekrva Kata. Marko je bio pozvan na svadbu kod Žugečića u susjedno selo. Sutradan je uprilićen skroman pokop. Jaga Sadržaj priče: Nekoliko dana poslije poroda Janicu.Slavko Kolar Ime pisca: Slavko Kolar Bilješka o piscu: U ličnosti Slavka Kolara nova i suvremena hrvatska književnost dobila je prvog autentičnog i izvornog humorista. .

a službuje i kao odvjetnik 1642. Prvo studira u Orleonsu. Umire 1673. prosinac 2004 20:43:00 | 0 komentara Breza .Objavio lektire u 30.Poquelin rođen je 1622. Objavio lektire u 30. škrti čovjek.Slavko Kolar Ime pisca: Slavko Kolar Bilješka o piscu: U ličnosti Slavka Kolara nova i suvremena hrvatska književnost dobila je prvog autentičnog i izvornog humorista. Tada Cleante uz pomoć svojega sluge La Fleche krade očevu škrinjicu sa novcima i tada ga ucijeni..Cleantova sluga Mjesto radnje: Pariz Sadržaj: Harpagon. Harpagon pristade samo zbog novca i prepusti mu Marianu. ali stari škrtac neće popustiti. kao sin dvorskog tapetara.g. Lica: Harpagon .B.g. "Škrtac". a njega odluči oženiti za neku bogatu udovicu. kojemu je bilo samo do novca odluči se oženiti za Marianu koju voli njegov sin Cleante.Volereov i Marianin otac La Fleshe . "Škola za žene".. Ili će mu Harpagon dati Marijanu ili će ostati bez škrinjice. Djela: "Kaćiperke". prosinac 2004 20:44:00 | 0 komentara Škrtac . Cleante se usprotivi ocu i neda mu Marianu.g. ..Moliere (Jean Baptiste Poquelin) Bilješke o piscu: J.Cleanteov i Elersin otac Ariselne . "Umišljeni bolesnik".

Postajala je sve blijeđa i svakim danom sve bolesnija dok jednog jutra dva mjeseca nakon poroda. nije pala u nesvijest. Mika. Marko je bio pozvan na svadbu kod Žugečića u susjedno selo. svekar Mika i svekrva Kata. Tako je jednog jutra stari Mika krenuo u obilazak sela u potrazi za lječnikom. Osam dana nakon sprovoda . ali i na sretne trenutke pune ljubavi koje je proveo s njom. Objavio lektire u 30. Jaga Sadržaj priče: Nekoliko dana poslije poroda Janicu. u Palešniku. Marka. “Mi smo za pravicu” i dr. a Janici sus e dodvoravale lažnom ljubaznošću. “Kriza”. No sve su mlade žene većinom dolazile zbog Marka. Lica: Janica. Najpoznatija književna djela su mu dvije antologijske knjigepripovjedaka “Ili jesmo . Kata. a djetinjstvom je vezan za taj kraj kao i zavičaj svoje majke (Moslavina). No.. Marko. Mjesto radnje: Zaostalo selo u Hrvatskom zagorju Vrijeme radnje: Prva polovica XX stoljeća Tema: Težak život i smrt mlade žene Janice Osnovna misao: Ako je netko koga volimo neizlječivo bolestan. “Breza”. U tom trenutku njezine zjenice su se proširile i ona je izdahnula. Poštedio je brezu koja ga je kasnije uvije podsjećivala na sramotan odnos prema Janici za vrijeme njezine bolesti . ali sve iz ljubavi prema Marko . Sutradan je želio posjeći drvo.Ili nismo” (1933) i “Mi smo za pravicu” (1936). na svadbi Marko se napio i bio otjeran iz svatova. Na putu je imao priviđenje. potjerali su na pašu. a Janica se u cik zore morala ustajati. U kući su je svi tjerali na posao. Slavko Kolar je umro 1963. počevši od Mike i Kate. po pušku. U liku breze vidio je Janicu i jako se uplašio. Sutradan je uprilićen skroman pokop. treba mu posvetiti malo više pažnje kako poslije ne bi osijećali krivicu ako nam voljena osoba umre. no nije imao hrabrosti. u Zagrebu. Vrijedi spomenuti da su u tim knjigama i antologijske Kolarove pripovjetke i to: “Svoga tijela gospodar”. već se za nju moglo reći da je gospodarska kći. Na pola puta predomislio se i vratio kući.g. do šogorice Jage. prosinac 2004 20:43:00 | 0 komentara .  Marko je bio općinski lugar i samim time uvažena osoba. U kući je nastala panika jer je Janica umrla bez svijeće. Otkad se Janica razboljela. Padala je tužna jesen i rominjala kiša. okji s njom nije ni riječi progovorio otkad se razboljela. .Slavko Kolar rodio se 1891. Nije bila kao ostale snaše. silno se rastužila.  U međuvremenu joj je umrlo dijete.  U želji za osvetom krenuo je kući . pokraj Garešnice. kad je Janica vidjela da Marko ne želi doći. ženu Marka Labudana. a sve je to počelo kad se udala za Marka. Mikina je kuća bilapuna ljudi Koji su oblilazili Janicu. Teško je ona to podnosila. Počeo je razmišljati o organizaciji Janičinog pokopa jer je znao da joj nema spasa. A ona je samo željela vidjeti Marka.

Doba od 1871. Seljačka buna.prepreden do kraja . do 1881.Seljačka buna . a majka. Prijan Lovro. Gimnaziju je pohađao u Pragu i Zagrebu.madžarski kraljevski sudac . Šenoa je uspio izdvojiti Gupca kao individuu. nesretan što je ostavio mnogo nezapočetih i nezavršenih djela. Mladi gospodin… Umro je mlad 1881. koje utječu kako na Hrvatsku tako i na njega. U 22. godine u Zagrebu. Zlatarovo zlato. . Prosjek Luka. Čuvaj se senjske ruke. mađarica. U doba njegova odrastanja.August Šenoa Ponešto o piscu: Auguse Šenoa je rođen 1838. godine u Zagrebu.vlasnica polovice stubičko . čeh. Otac mu je bio dvorski slastičar. Patnje naroda Šenoa naglašava čestim biblijskim motivima. Diogenes.ne preže ni pred čim Palffy . Likovi: Ursula .Batorov poslanik -preprepredeniji od gazde Ovo je povjesni roman iz razloga što opisuje Seljačku bunu . godine naziva se šenoinim dobom.povjesni događaj. gdje u burnim godinama ilirskog preporoda provodi djetinjstvo.susedgradskog imanja -čvrsta i ponosna žena -pomalo naivna -vjeruje kako ju Andrija Batur neće zakinuti Andrija Bator . na političkom planu se zbivaju mnoge promjene. Njegova najveća djela su. S obzirom na to da je već tada bio poznat kao panslavist. nije se mogao dalje školovati. No je simbol potlačene hrvatske i njenog naroda. godini piše svoje prvo djelo dopis U zlatnom Pragu. Kameni svatovi. Premda se radi o romanu u kojem su posebno izražene masovne scene.

Primjerice borbe su opisane s toliko detalja da se možemo poistovjetiti s nekim od boraca. To samo pokazuje kako je osobna patnja.a Đuro se. Tome pridonose mnogi akustični efekti. Mjesto i vrijeme radnje: Radnja se zbiva u hrvatskom Zagorju oko 1573. vraća u boj. te su te scene sve u svenu dinamične izanimljive. koji se odrekao sebe za druge. Roman ipak završava u oportunističkom tonu. pretočena u patnju naroda. godine. Gubac postaje simbol velikog čovjeka. To je idealni model ljubavi. Unutar velike i neumoljive povjesti Šenoa nalazi mjesta i za ljubavnu priču. jer draga čeka svog junaka da se vrati iz rata. Opisuje ljubav Jane i Đure Magdića. Naravno kako bi se potkrijepio opći ton knjige. .Kontrasti u djelu se zasnivaju na razlikama između plemstva i seljaštva. Masovne scene su toliko realne da se čitaoc može uklopiti u djelo. kad ju vidi takvu. a u trenutku predaje. Jana je silovana. koji predviđa svjetliju budućnost.

te da nema događaja koji bi pobudili razvoj hrvatske književnosti. prosinac 2004 20:43:00 | 0 komentara .Prijan Lovro Prijan Lovro je kraća pripovjest. Še4noa kritizira situaciju u kojoj se hrvatski jezik zapostavlja u korist njemačkog. Tema ovog djela je težnja čovjeka da se iz primitivne. U ono doba vladalo je uvjerenje da je život u Hrvatskoj malen i stisnut. mora primati kojekakve službe jer je siromah. bogatstvo . Uloga piščeva lika u pripovjesti je vrlo značajna jer je. plemenitaška djevojka ne prihvaća njegovu ljubav jer je seljak. na taj način. autror mogao sudjelovati u građi te pripovjetke. seoske sredine uzdigne do ravnopravnog građana. moć. u nevolji se želi oženiti bogatom djevojkom. Naime pouzdano se zna da je Lovro postojao i bio Šenoin prijatelj u Pragu.mogućnost. Likovi su stvarni i proizlaze iz Šenoina života. On nema sredstava za školovanje. u formi nešto duže novele. te ga zbog toga optužuju za pohlepnika. Objavio lektire u 30.svjetovno. Šenoa je fabulu gradio na psiho-socialnim kontrastima. francuskog i talijanskog.selo. duhovno . a on se ubije. Glavni kontrast je želja . Lovro je mladić čije neprilike potiču iz životnih činjenica.siromaštvo. a sporedni su grad .

Slavko Kolar Kolar – Pripovijetke Satire Humoreske Drama”. Zaplet : Kata i Mika Labudan. Njegova . Tamo se posvađao i potukao sa suseljanima te je uvrijeđen otišao svojoj kući. samo ne svojom ženom. i dijete je umrlo. Na kraju je sirota Janica umrla. Tik pred svojim domom ugledao je Janičin lik. Sudjelovao je u II. Nažalost. u Zagrebu. Rođen je 1891.Znanje. Mi smo za pravicu. Vrhunac : Cijelo je selo shvatilo kako Janici nema pomoći i pribojavali su se onog najgoreg. Uz teške poslove. svjetskom ratu. Najvažnija prozna djela su mu Nasmijane pripovijesti. Također saznajemo podosta o svakodnevici njihovog života. Ili jesmo – ili nismo. a već nakon 8 dana Marko je otišao na svadbu sina Tome Žugečića.KRATAK SADRŽAJ Uvod i početak : U prvom dijelu priče upoznajemo Janicu i njenog muža te ostale stanovnike sela. Marko Labudan je zaokupljen svime. jer je bio zaokupljen sastavljanjem nekakve patentne klopke. nakon kojeg se povukao u mirovinu. Kroz svoje likove pprikazuje socijalne i ekonomske odnose na selu. a umro 1963. Marko i dalje nije obraćao mnogo pozornosti na nju. Marka se to nije odviše ticalo. njeno krhko zdravlje vremenom se sve više pogoršava dok na kraju nije više mogla iz kreveta. Želio je zadiviti svog šefa. Zapravo.BILJEŠKA O PISCU Slavko Kolar je suvremeni hrvatski pisac i dramatik. Po zanimanju je bio agronom pa je službovao u raznim krajevima Hrvatske. gospodina nadšumara. saznajemo da je Janica rodila dijete. Svoga tijela gospodar. Iako su je sažaljevali.BREZA . a probleme oslikava s blagom dozom humora. njena tragedija je većini bila samo teret. u Garešnici. on je onako mamuran ugledao brezu koja ga je neodoljivo podsjećala na pokojnu ženu. tjeraju Janicu na rad neposredno nakon poroda.MJESTO RADNJE : Zagorsko selo VRIJEME RADNJE : Nepoznato 3. Glavno da je kapa naglavi i druga. Janičini svekrva i svekar. U prvi mah ju je htio posjeći. ali mu savjest nije dopustila da na taj način iskali svoj bijes. Rasplet : Janicu su pokopali. Zagreb 1966 1. Pisao je također drame i filmske scenarije 2.

propuštaju malo svjetla. pa tako je valjda došlo te je izabrao baš Janicu za ženu. žena drugog Mikinog sina koji je u vojsci. Od glavnih likova. a u stvari njih dvije složno drže protiv Janice.str. fina i krhka poput breze.citat.pokojna Janica tek je tada potakla Marka na razmišljanje o tome što je učinio i izgubio. Da ugodi g.IDEJA ILI PORUKA : Ova nam priča govori o ljudskim slabostima. Markov šef i bog bogova. sav se oduševio.nadšumaru i da se pogizda pred drugom gospodom!”.”. “Neki šumar. ona se ne uklapa u grubu sredinu u kojoj živi.str.str. Tu je i obitelj Labudan.PSIHOLOŠKA I SOCIOLOŠKA KARAKTERIZACIJA MARKA LABUDANA Marko Labudan je čovjek za kojeg bi se moglo reći da je bezdušan.161 “U sobi je tmurno i nekako kiselo. mutna i malena (toliko da glava nešto jačeg kalibra ne može kroz njih).162 Njegova primitivnost i ograničenost u razmišljanju prikazana je kroz njegovo ulizivanje i nametanje bogatijima u selu i onima koji uživaju ugled u toj seoskoj sredini. Nju stara Kata ne goni. koja bi se prema svojim sociološkim karakteristikama mogla poistovijetiti s ostatkom sela. pa fina. oni su siromašni i žive u oskudici. 6. Dva okanca. to jest sam gospodin nadšumar. Time nam pisac ukazuje na razlike među seljanima koje su na neki način i dovele do različitih odnosa među ljudima i različitog shvaćanja pravih vrijednosti u životu.167 “Po zemljanom neravnom podu koprca se dvoje musave djece Janičine jetrve Jage. složile se njih dvije protiv Janice i postale prisne prijateljice. načinom života u kojem živi i time što je zapravo nemoćan i nesposoban da tu nešto promijeni.SOCIOLOŠKA KARAKTERIZACIJA SELA : Cijela se radnja odvija u jednom zagorskom selu.161 “Studeno je u sobi.161 “Bio je Marko čovjek služben. otmjena pojava!…”. Rade i prehranjuju se onim što stvore dok za bogate Žugečiće uvijek radi netko drugi.”. donekle izolirano od ostalog sela. ali otkako je došla Janica.str. ograničen i misli samo na sebe i vlastitu korist. Njegova se bezdušnost pokazuje u površnom i nezainteresiranom odnosu prema njegovoj ženi koja ga je istinski voljela.str. kao breza! Upravo kao breza! Gotovo bih rekao. komplicirano musavi obojci i teški opanci. kad je vidio Janicu još kao djevojku.”.”. Ona je nježna. Možda od onog napoja uz peć ili od krompira i drača što se na peći kuha za svinje. Pripovjetkom je pisac želio ukazati na nepravde prema čovjeku.str. Naime. Tek ga .citat. pa visoka. Međutim. o praznovjerju.citat. na odnose među ljudima koji vladaju u jednoj takvoj primitivnoj sredini. On se njome oženio samo da bi podigao svoj ugled kod onih koji su Janicu doživljavali kao izuzetnu osobu.citat. 4.167 7.To je cura! –Rekao je on. jer ona tobože kućevne poslove obavlja. – Vidiš li kako je tanana. Janica je potpuno drugačija od ostalih u obitelji. puno toga je uvjetovano njegovim odgojem. citat.citat. tu je obitelj Žugečić koja živi bogato i raskošno.” “I nju je svekrva prije gnjavila. “Spava i Jaga. o zaostalosti jedne seoske sredine.TEMA ove pripovjetke je život i običaji jedne seoske sredine prikazan kroz život obitelji Labudan 5. mada su sinoć dobro naložili onu veliku peć na kojoj se suše bezbrojni. .

visoka.163 Breza ostaje kao vječna uspomena na njegovu Janicu koju nije dovoljno cijenio i koja će ga navesti da se pokaje. drhtavo tkanje odjevena njegova žena.str. velikim i snažnim ženama iz sela. on zastade. On se povlači posramljen i utučen. “Zaustavio se Marko pred brezom i pljunuo u dlavove. Tako je bila mila ta breza. pa da udari na svoje Labudan – brdo. u neprestanoj i nepodnošljivoj žari. ispane iz šume. uvelih. . tanka i prava. onako ko od šale. kad utroba hoće od grčeva i boli da se iskida i izgori.citat.162 “Njegov sin Marko stajao je u suši. zlatilo se na onom jutarnjem jesenskom suncu. Njegova pokojna Janica. Na njoj još nekoliko listića. skoro svilenom korom.citat. Zbog toga je Marka ova breza toliko podsjećala na Janicu. prozirno. Janica? Zadrhta mu ruka i nemoćno se spusti. Na pedeset koraka. tako da se čovjeku pamet muti.NAJZANIMLJIVIJE U ROMANU Meni je najzanimljiviji dio pripovijetke prizor kad se Marko suočava s vizijom svoje Janice na povratku sa svadbe kod Žugečićevih. Velike i snažne bukbe.”. okružena velikim i snažnim bukvama. Suočen je sa činjenicom da je do tada mislio da se može ponašati kako mu se prohtije i da može sve popraviti kad god želi. s malo listova ljubavi i pažnje koja joj je pružana.Njemu je bilo svejedno. stajala je sva u neko zlatno. Bio je to “patent”. kojim je mislio iznenaditi gospodina nadšumara. Marko nije pačao u domaće poslove. pa se tako nije izjavio niti da dovezu daske za lijes niti protiv toga.”. e to je muka velika. vitka i prava. Podigla se i otprhnula naglo i nestala u mutnom jesenjskom nebu.smrt njegove Janice na kraju podsjeti koje su to istinske vrijednosti koje čovjek ima u životu.crvenkastih. već i sa svojim vlastitim osobinama. Okrenu se naglo Marko. Zaustavio se.str. Posjeći će je da ga više ne sjeća sramote.”. Kao neka svetica … Nije li to ipak njegova pokojnica. Ona ista koju je pred osam dana sahranio. Hlad i tišina. ne samo suočava s uspomenom na Janicu. “Najednom. zgranut razrogačio oči.citat.str.citat. ne od svoje volje. mučeći se sastavljanjem nove klopke za hvatanje tvoraca.179 “Na obronku stajala je breza. Oko nje i iza nje stajala je šuma. vitka i krhka. žutih. nježno drvo s bijelom. da ga više ne plaši… Omjeri je krvavim okom.str.”.citat. duboko zamišljen. 8. To je trenutak kada se Marko Labudan. a možda steći i mnogo para. već preneražen. kad je bio već pri izlazu iz šume. Bezazleno mu se učini to fino. tako fina i lijepa. čvornasti i grubi grabovi.str. “Lijepo ti je biti bolestan dva – tri dana.”. a ona stoji visoka. prema samom kraju šume. ali ležati četiri – pet tjedana na tvrdom krevetu. jad golem! Pogotovu kad Marko kao da svega toga ne vidi. tankom. Visoka.180 U ovom citatu breza ponajviše opisuje Janicu. zaustavio dah. pa udari kući. Sama činjenica da je bio pobijeđen duhom svoje Janice probudila je u njemu savjest i pokazala mu sve njegove slabosti.181 “Marko je upravo dovršio svoju patentnu klopku i digao glavu kad je ugledao gdje se s njegove kućne strehe podigla bijela golubica.

Znao je on da je to bila dušica njegove Janice. Poslje smrti majke 1848. god. u gornjogradskoj gimnaziji. U roditeljsom domu u ponjemšenoj obitelji Češkoga podrijekla stekao je ljubav prema umjetnosti: Otac mu je rado polazio koncerte i kazalište. nerazumijevanja i ogovaranja. Tu ostaje do 1865. godine do smrti ure|uje .citat.god.Bilješka o piscu. prosinac 2004 20:42:00 | 1 komentara Seljačka buna . nisu mogli prihvatiti. pa upisuje Pravoslovnu akademiju. godine u Zagrbu. svršivši u Zagrebu osmi razred odlazi u Pečuh k ro|acima. Dok je živjela. 1873. na njenu istinsku vrijednost. godine postaje gradski bilježnik. Ne položivši na vrijeme odre|ene ispite. Njegov prvi roman Zlatarovo zlato izlazi 1871. ali i njenu obitelj. 1868. a mati je voljela književost. U ovom našem svijetu jedinstven primjer za to bio je život i smrt princeze Diane. god. studenoga 1838. nastavlja pravni studj u Pragu. Od početka listopada 1859.”. bio je prisiljen baviti se žurnalistikom. godine. Pripovjetka “Breza” me pomalo podsjetila na tu suvremenu tragediju. a to oni. Marko se odmah dosjetio što se dogodilo.August Šenoa 1. Obitelj u koju je došla izolirala ju je zbog toga što je bila drugačija od njih. Ištvanić.DOJAM Ovo je jedna tragična priča. Diana je trpjela svakakva poniženja. god. Iste godine vjenča se sa Slavom pl. August Šenoa je rođen 14. Ona duboko uranja u ponore ljudskih slabosti. Postaje ravnatelj hrvatskoga zemaljskog kazališta 1870. god. Objavio lektire u 30. Tako nas i ova pripovijetka “Breza” podsjeća na vječne istine o čovjeku i time dokazuje koliko je ova tema prisutna u svakom vremenu i svakoj sredini..Kako u čitavu selu nitko nije imao bijelih golubova. opterećeni vlastitim ograničenjima.170 8. Vraća se u Zagreb i maturira 1857. Tek je njena smrt podsjetila čitav svijet. te se vraća u Zagreb i radi u redakciji "Pozor". Od 1874. godine postao je gradski senator i napušta kazalište. gdje završava prvi razred gimnazije 1850. ona pokazuje svu tragediju kako čovjek može poniziti sebe i druge. god. Ona istovremeno upozorava da je čovjek nemoćan ispraviti svoje pogreške ako dozvoli da mu vrijeme izmakne iz njegove kontrole.str.

"Dijogenes". “Kriza”. "Prijan Lovro". "Kanarinčeva ljubovca".hrvatski književni časopis "Vijenac". Drugi sin Marko samo je ljenčario. u Palešniku.muzici. Dok je Janica pasla krave počela je padati kiša. prosinca 1881. Najpoznatija djela su mu: "Seljačka buna". Odležala je Janica par dana u krevetu. Slavko Kolar je umro 1963. već ona jesenska hladna. a . Spremio se stari Mika Na put na Bikovski vrh.ali Janici nije bilo suđeno da ozdravi. šef kuće broj 27. Mika.g. Oni su imali dva sina. Prvi je u vojsci. Najpoznatija književna djela su mu dvije antologijske knjigepripovjedaka “Ili jesmo . “Mi smo za pravicu” i dr.o tamburašima. Počela je buncati i fantazirati o nekakvim anđelima. pokraj Garešnice. on je kritički priškiljio na bolesnicu Janicu. godine. Mjesto radnje: Zaostalo selo u Hrvatskom zagorju Vrijeme radnje: Prva polovica XX stoljeća Tema: Težak život i smrt mlade žene Janice Osnovna misao: Ako je netko koga volimo neizlječivo bolestan.a njegova žena Janica bila je jako bolesna. Objavio lektire u 30.cvijeću.Ili nismo” (1933) i “Mi smo za pravicu” (1936). pa i slavni Rok Ćuk. Umro je 13. Jaga Sadržaj priče: Pokraj jedne šume na Labanbrdu pokraj sela binkovca živio je stari Mika Labudin. a djetinjstvom je vezan za taj kraj kao i zavičaj svoje majke (Moslavina). Oslabila je toliko da ni glave nije mogla podići pa ni žlice u ruci držati. prosinac 2004 20:42:00 | 0 komentara BREZA . "Zlatarovo zlato".no Marka to uopće nije diralo. u Zagrebu. Ležeći bolestan diktirao je "Kletvu" i rekao je "Nedajte mi umrjeti imam još toliko toga napisati". Umrlo joj i u to vrijeme dijete. Dolazile stare babe iz sela pa složno rekoše –“prehladila joj se krv. Janici je bilo onda sve gore i gore. a njegova žena Jaga ništa ne poriče za njim. Stari Mika govorio je da joj nema spasa pa se Kata sa njim složila. "Mladi gospodin". Kad je došla u kuću bila je sva mokra i blijeda. Oni su govorili i prigovarali kako god su najbolje mogli. Slavko Kolar rodio se 1891. izgledala je prehlađena. no ta djevojčica bila je glasna kao jare. a onda je Kata potjera na pašu. pa opet o svom mužu. Jaga je govorila to ti je žena. "Prosjak Luka". treba mu posvetiti malo više pažnje kako poslije ne bi osijećali krivicu ako nam voljena osoba umre. ali tko da viječno ratuje s tom babom. Jedne hladne noći Janici je pozlilo. Janici nije bilo baš najslađe. Lica: Janica. Izlazeći iz sobe.desetak dana hodala po kući. “Breza”. Vrijedi spomenuti da su u tim knjigama i antologijske Kolarove pripovjetke i to: “Svoga tijela gospodar”. Kata. Janica se vraćala kući. ne ona blaga proljetna kiša.Slavko Kolar Bilješka o piscu: U ličnosti Slavka Kolara nova i suvremena hrvatska književnost dobila je prvog autentičnog i izvornog humorista. "Vječni @id"i "Zagrebulje". Janica je te noći rodila sićušnu djevojčicu kao pile. Marko.”Dolazila je i baba Roža Ježovitka iz Grđijanke.. Mika Labudin imao je zlu ženu Katu.

ali i na sretne trenutke pune ljubavi koje je proveo s njom. Kad je Janica vidjela da Marko ne želi doći. Ivan Mažuranić je napisao spjev "Nenadović Rado". Sutradan je želio posjeći drvo. Vrsta pjesme: Umjetnički ep Vrsta stiha: Slobodni . Marko je zavirio u sobu gdje je Janica spavala. no Janica je još bila budna. U kući je nastala panika jer je Janica umrla bez svijeće. Janica ga pogledala i kaže:” Ti si sad otmjeni gospodin. Jednog dana Marko je krenuo na put u Ameriku. U tom trenutku njezine zjenice su se proširile i ona je izdahnula. Marko je bio pozvan na svadbu kod Žugečića u susjedno selo.. Cijelu je noć razmišljao. U liku breze vidio je Janicu i jako se uplašio. Objavio lektire u 30. Poštedio je brezu koja ga je kasnije uvije podsjećivala na sramotan odnos prema Janici za vrijeme njezine bolesti . u Novom Vinodolskom.Ivan Mažuranić Bilješka o piscu : Ivan Mažuranić se rodio 1814 god. U želji za osvetom krenuo je kući po pušku.. na svadbi Marko se napio i bio otjeran iz svatova. Ono predstavlja najviši domet Mažuranićevog pjesničkog stvaranja i ujedno jedno od najboljih djela naše književnosti. Bilo je već kasno u noć. i XV pjevanjem. što sam ja ?” Marko je vidio da ga žena više ne želi i pošao spuštenom glavom u drugu sobu. Na putu je imao priviđenje. ljubavnu pjesmu "Javor i tamnjanika" i programsku pjesmu "Vjekovi Ilirije". a 1873. Također je dopunio "Osmana" Ivana Gundulića XIV. No. No sve su mlade žene većinom dolazile zbog Marka. A ona je samo željela vidjeti Marka.Osam dana nakon sprovoda. prosinac 2004 20:41:00 | 1 komentara Smrt Smail-age Čengijića . ali onda Kata reče:”Otišao je on u Ameriku.g izabran je za hrvatskog bana. To je Janicu jako povrijedilo makar je ona buncala i fantazirala. Najznačajnije Mažuranićevo djelo je "Smrt Smailage Čengića". Sutradan je uprilićen skroman pokop. Bio je istaknuti hrvatski političar.onda skeptički i obilno pljucnuo.Marko je bio općinski lugar i samim time uvažena osoba. pa važno i zamišljeno zakimao glavom. on s njom nije ni riječi progovorio otkad se razboljela. neće tebe čuvati i gledati kako umireš”!. Otkad se Janica razboljela. Janica ga je htjela vidjeti. Mikina je kuća bila puna ljudi koji su oblilazili Janicu.g. Umro je 1890. silno se rastužila. Bio je prvi hrvatski ban pučanin i upravljao je hrvatskom 7 godina. Poslije 2 mjeseca došao Marko kući. Vidio je da joj mora pomoći makar ga ona ne želi. no nije imao hrabrosti. a ja. a Janici su dodvoravale lažnom ljubaznošću.

Mer.hladnoj. Tako je jednog dana odlučio da ubije skupinu mladiča. To bi učinjeno naočigled Durakova sina Novice.gladna. aginog vojnika. imao je puno robova. Budući dfa je bio krvoločan ubijanje nevinih i bespomoćnih bilo mu je zabavno. Saruk Ritam : umjereno polagani Sadržaj pjesme : AGOVANJE Silni turski ratnik. Mujo. ali istodobno ga je mučilo to što su mladići pred njim poginuli bez straha. Jašar. arslan) onomatopeja ( Krcnu kolac njekoliko puta Zviznu pala njekoliko puta ) NOĆNIK . al nepisnu Crnogorčad mlada) arhaizmi (dželate. Nakon što je ubio mladiće starcu je odredio smrt vješanjem. Smail-aga Čengić. Novica. Durak. Hasan. što je aga odbio. Crnogoraca. Starac Durak molio ga je da ih poštedi.Mjesto radnje: Hercegovina Vrijeme radnje: XVI. Gledajuči tjela ubijenih Smail-aga se divio svojoj moći.planinskog) personifikacija (zadrhtaše ta vješala tanka) kontrast ( zadrhtaše ta vješala tanka. Stil: epiteti (lijepo. Bank. stoljeće Tema: Krvnički život Smail-age Čengića Lica: Smail-aga Čengić.

Odlučili su da se sukobe s agom . sviloruna. noćna. Naime. Ni tko pjeva. a mjesec izađe ) ČETA U Cetinju se skupila mala četa onih kojima je bilo dosta aginih zlodjela. što je izazvalo podsmjehivanja među narodom. . Hajduk je Mirko puškom ubio zlog Smail-agu Čengića. Novica se odlučio pridružiti svojim dotadašnjim neprijateljima u borbi protiv Smail-age vođen željom da osveti oca Stil: epiteti (ljući. One ljude koji nisu mogli platiti porez odvodio bi ih kao zarobljenike. niti se smije ) HARAČ U međuvremenu zli aga odlučio je kupiti od naroda harač tj. Budući da je zbog toga aga bio ljut odlučio se opustiti uz večeru. ali hrabra ) usporedba (Već ko' tajni glas duhova ) metafora ( Studen kamen prima život ) onomatopeja ( Ni tko šapće. Iznenada hrabra četa je napala Turke. brze ) kontrast (Malena je. aga je došao u neugodnu situaciju. svom je vojniku slučajno izbio oko. malenoga) kontrast ( Sunce zađe.Vidjevši kakva mu je sudbina zadesila oca i vidjevši pravu aginu narav. ni tko zbori. porez. za vrijeme jedne igre. tamna. Stil: epiteti (mala. Na putu ih je stari svećenik blagoslovio i upozorio da je njihov pohod velika i sveta stvar jer brane svoju rodnu grudi i svoj narod. gorski. Sa svojim podanicima utaborio se na Gackom polju. Zatečeni turci nisu pružili jak otpor. Jednog dana.

nevesela) gradacija ( Hljeba. Smailagi Čengiću.. ljuta. ali i sam je poginuo od ruke turčina Hasana. gataj ) ponavljanje ( Čije 'e ovo . ljubimac cijele Atene. žalosno. Poslije smrti proslavljen je kao heroj. Svu njegovu sjajnu opremu uzeo je plahi Turčin koji je nije vrijedan i oprema više ne blista na njemu kao što je blistala na velikom ratniku.. hljeba. tužno) personifikacija ( Čija 'e ovo ponosita čalna ? ) arhaizmi ( izba.tako je Novica dočekao osvetu. Godinama je nanosio zlo drugima. ) Objavio lektire u 30. žuti. debela. a sada je zlo došlo njemu.Sofoklo Blješke o piscu: Čitavog svog života Sofoklo je i u ratu i u miru bio istaknuta ličnost javnog života. cjenjeni pjesnik. Stil: epiteti (zlatno. bio je vojskovođa i diplomat. Sačuvano je samo . prosinac 2004 20:41:00 | 5 komentara Antigona . gospodaru ! Ne vidjesmo davno hljeba !) usporedba ( Riknu aga ko' bik ljuti ) metafora ( Ljuta glada i nevolje ljute ) KOB Zli Smail-aga Čengić dočekao je svoju sudbinu. Stil: epiteti (lijepo. ali zlom čovjeku.

Ispričavši Kreontu kako je otkrio Antigonu stražar odlazi.njihov otac. III čin Dolazi stražar vodeći Antigonu kao krivca. Ljutit Kreont okrivljuje stražara da je primio mito i zapovjeda da nađe pravog krivca ili će inače umrijeti strašnom smrću. II čin Kreont sada kao novi kralj zaklinje se svome narodu da će mu biti vjeran te da ga neće nikada iznevjeriti. a Kreon vidno uzbuđen zapita Antigonu zašto je to učinila iako je znala za zapovjed te posla jednog od svojih ljudi da dovedu Izmenu te da i nju osude na smrt. kralj Lebanonski Hemon . No Antigona prepuna sržbe i ljuta zbog Izmene koja odbija njen prijedlog jer se boji vlasti. Lica: Antigona .sedam njegovih tragedija. Antigona započinje priču o slavi i ponosu koje je osjetila pokapajući svog brata.kćer Edipova Kreont . Većinu tih tragedija i danas izvode pozorišta širom svijeta.kćer Edipova Izmena .njegov sin Tema: Sukob zakona i individualnog svaćanja života Mjesto radnje: Teba Sadržaj: I čin Antigona moli svoju sestru Izmenu da zajdno pokopaju svoga brata Polinika koji bijaše zbog napada na grad i svog brata osuđen da se ne smije pokopati ni oplakivati. ali u to stiže stražar koji jako uznemiren priopćava vijest da je Antigonin brat odnosno Poliniko ipak zakopan. po svaku cijenu želi ostvariti svoj cilj. U to dolazi .

Došavši do kule ugleda Antigonu koja se ubila. kada je Kreon zakopao Polinika. U to dolazi Euridika te čuvši vijest odlazi ne izgovaravši niti jednu riječ. . Kreont odlari i sam želeći svoju smrt proklinje svoj život i svoju sudbinu. tj. Naime.Izmena koja želi zajedno s Antigonom biti osuđena na smrt. VII čin Glasnik izgovara tušnu vijest o smrti Hemanovoj. Zajedno s umrlim sinom Kreont dolazi na dvor gdje mu priopćavaju da se Euridika ubila. IV čin Kreontu dolazi njegov sin Hemon priopćavajući ocu da se bjegov narod ne slaže s njegovom odlukom te ga moli daa oslobodi Antigonu. V čin Antigona odlazi u smrt poput božice. Sav uplašen Kreont ipak popušta te u dogovoru sa svojim zborovođom obećava da će osloboditi Antigonu i pokopati njenog brata. osuđujući ljudsku nepravdu. no Hemon iznenađen očevim ponašanjem odlazi pun sržbe u nadi da će nekako osloboditi Antigonu. vrač koji priopćava da bogovi nisu primili njegovu žrtvu zbbog Kreontova naloga da se Antigonin brat ne smije pokopati i da će zbbog toga nna njegovu obitelj doći strašna nesreća. VI čin Do Kreonta dolazi Tiresija. ali je Antigona odgovara od tog nauma. objesila. a kraj nje je stajao Hemon. pošao je osloboditi Antigonu. Zbog toga moli Kreonta da oslobodi Antigonu kao zaručnicu svog sina. Želeći Hemena odgovoriti on nemilog čina Kreont biva napadnut od svog sina. Naime ona će biti živa zazidana u kulu svog doma. ali u najvećoj tajnosti. Kreont govori starcu da laže i neće poništiti nalog i zbog toga ovaj na njega šalje kletvu. No on to odbija. Ne ubivši svog oca Hemon ubija sebe te zajedno s Antigonom odlazi u smrt. Kreon uvrijeđen okrivljuje svog sina da je rob jedne žene te obećava da će Antigonu ubiti pred njegovim očima. Kreont izgovara Antigoninu osudu. ali i ponosna zbog svog čina govori o svijim roditeljima i braći kojima će se uskoro pridružiti. Tada glasnik ispriča kako se Hemon ubio.

Poštar zvoni samo jedanput). Lobi i Gobi. Zaplet: DCFK želi da Martin nastupi na Svjetskom atletskom kupu. Objavio lektire u 30. . Rasplet: Martin iz trećeg pokušaja uspijeva preskočiti letvicu i odletiti visoko iznad stadiona. Završetak: Martin je tako lebdeći iznad stadiona oprostio Dabi.Karakterizacija likova: Antigona Žena poput Antigone okarakterizirala je XX.Bužimski je rođen 1948.Dubravko Jelačić . Poznati je naš pripovjedač i dramski pisac (Gospodar sjena. Piše romane za mladež koji izlaze u biblioteci HIT-JUNIOR. Pokazao je i ljudsku veličinu jer je oprostio svojim neprijateljima. Vrhunac: Martin pristaje nastupiti na Svjetskom atletskom kupu. samouvjerena i ponosna zbog svog čina učinila se poput nedodirljive božice. DOJAM O PROČITANOME DJELU: Žao mi je što je sve Martin morao proživjeti samo zato što je sportski nadaren. Zračila je i unutrašnjom i vanjskom ljepotom. stoljeće. godine u Zagrebu. godine BILJEŠKA O PISCU: Dubravko Jelačić . Drago mi je da je na kraju uspio.Bužimski IZDAVAČ: Znanje. Ona je ostala kod svog nauma i ostvarila ga. prosinac 2004 20:40:00 | 3 komentara SPORTSKI ŽIVOT LETEĆEG MARTINA . Jaka. KOMPOZICIJA: Uvod: Dabo otkriva Martinov talent. 1990.

Dabo iz Državnog centra za fizičku kulturu nagovara Martina da nastupi na Svjetskom atletskom kupu.". Jedino mu preostaje da prizna poraz i nastupi na Svjetskom atletskom kupu. Tisuće glava su gledale za njim. Često odlazi u šumu gdje. Dabo čini sve da ga prisili na nastup. kao sjena. Ostaje još samo jedan pokušaj. dobiva golemu snagu i skače uvis i udalj. Martin se s tugom oprašta od djevojke. ugleda svoga djeda. padao mu je preko čela. ali zato završava na policiji. generalni direktor DCFK-a. pun sreće. Djed mu se osvećuje. Ima papagaja . U urotu protiv Martina uključuju se Lobo i Gobo. Lobi i Gobi oprostio i sad ih već i zaboravio. Tako lebdeći visoko iznad stadiona mahnuo je gledateljima. Pričini mu se da je ugledao Falstaffa. OPIS GLAVNOG LIKA: Martin je visok. Tako Martin ostaje bez najdražih zbog ljudi iz DCFK-a. Prva dva skoka su neuspješna. Martin nije siguran da može nastupiti pred tolikom publikom i odbija. Martin želi saznati kako mravi vide svijet. opijen prirodom. Dok je trčao prema letvici. Skočio je snažno kao da je izbačen snažnim oprugama. "Kosa mu je bila dugačka. dugonog i dugoruk. pokrivala vrat i jedan smeđi pramen. Djedovo lice mu je dalo ta snagu i lakoću u tijelu. Veronika se više ne može viđati s Martinom i odlazi s majkom u Beč. PREPRIČANA EPIZODA: Martinu je ostao još jedan pokušaj da preskoči letvicu. sav sretan počeo se dizati u visinu. Nije padao. obarajući svjetske rekorde. Ispod njega ležao je stadion. pun sreće jer je Dabi. Martin se snažno vinuo i letvica je ostala duboko ispod njegovih nogu. Mahnuo im je. Martinovoj djevoci Veronici. Lobo upozorava Veronikinu majku da pripazi s kim joj se kćerka druži jer bi mogla ostati bez stipendije. Tako. Gobo mu daje obećanje da djed neće u zatvor ako nastup bude uspješan. pruža se prilika da dobije stipendiju u Beču. koja svira violinu.SAŽETO PREPRIČAVANJE: Martin živi s djedom u jednoj kućici. skrivljuje smrt Martinovog papagaja Falstaffa. Gobo. Nagovara direktora Martinove škole da utječe na profesore kako bi Martin dobio jedinice iz njihovih predmeta.

"Osjećao je silno povjerenje prema njoj…". od toga dvadeset na trgovačkom brodu. s rukama koje su bile pošarane ispupčenim plavim žilama i svijetlih očiju koje su odudarale od izborana i potamnjela lica. Bio je kuhar trideset i pet godina." Život ga nije štedio. On je bio poražen. dokumentacije i zemljopisa. Martin je dobar đak i mnogi ga profesori vole." Prezire Dabu. prošao je kroz sito i rešeto. Martin je ostao bez najdražih. Ne želi javno nastupati. "Onda se oprostio od mora i sve do mirovine kuhao u kuhinji najvećeg i najskupljeg hotela…".Falstaffa. Poletio je kao izbačen snažnim oprugama. Ljudi iz DCFK-a žele nauditi Martinu. Zaljubio se u Veroniku. Naime. Dabo je obećao dvojici mladića novac ako pretuku Martina. On se vine u zrak u želji da ga što prije dohvati. "Za tako kratko vrijeme. Martin ima petnaest godina. Ostao mu je još jedan pokušaj. Lobu i Gobu. jer joj o tome ovisi stipendija. Voli fućkati melodiju Oh. Na voli ljude iz DCFK-a . opijen prirodom. kako bi nastupio na Svjetskom atletskom kupu. Obećali su mu da njegov djed neće u zatvor ako nastup bude uspješan. Martin dobiva jedinicu iz matematike. Sve to zahvaljujući moćnoj ustanovi s kojom najprije nije mogao. ali čvrst. "Osjećao je kako čežnja za njom sasvim ispunjava njegovo tijelo". Otada je brigu za njega preuzeo djed." Martin skače samo za vlastito zadovoljstvo. brižan i snažan. Najmilije mu je štivo Kiplingova Knjiga o džungli. "…gotovo povučen dječak…". a on se i dalje lagano dizao u visinu…Duboko dolje ispod njega ležao je stadion…" Martin je oprostio ljudima iz Državnog centra za fizičku kulturu. dobiva najednom snagu kakvu inače ne posjeduje. a kasnije nije htio surađivati. Školska godina mu zavisi od uspjeha u Kupu. Sasvim se posvetio Martinu. Martin skače dva i pol metra uvis i devet metara udalj. Martinov djed je prebio Gobu i završio na policiji. čudnim spletom okolnosti. Roditelji su mu poginuli u prometnoj nesreći. Ljudi iz Državnog centra za fizičku kulturu odlučili su ga pritisnuti lošim ocjenama. Prema Dabi osjeća netrpeljivost. Letvica je ostala nisko ispod njegovih nogu…On nije padao. Ipak je odlučio nastupiti na Svjetskom atletskom kupu. kemije. "Točno iznad letvice sjalo je djedovo lice poput blistave zvijezde. "Nije se libio da joj prizna kako odlazi u šumu gdje. Lobo savjetuje Veronikinoj majci da pripazi s kim se njena kćerka druži. Prva dva skoka su bila neuspješna. OPIS SPOREDNOG LIKA: Martinov djed je "Srednjeg rasta. sretan je jer mu Veronika uzvaraća ljubav. čak mu ubijaju papagaja. Letvica je sad bila duboko ispod njega. On je šumski rekorder. Osvećuje se Dabi i Lobi zato što ne ostavljaju njegovog . when the saints go marchin'in. Najmilija mu je knjiga Cyrano de Bergerac.

robna kuća. PROBLEMATIKA: Ljudi iz DCFK-a su zbog vlastitih interesa tjerali Martina da nastupi na Svjetskom atletskom kupu i zbog toga mu skoro uništili život. slastičarnica. OSNOVNA MISAO: Sport nije samo ono lijepo što vidimo kad nastupaju vrhunski sportaši. škola. restoran. knjižara. Iza njega se često krije prljava igra. hotel Palača. park kraj škole. prljava igra). VRIJEME RADNJE: suvremeno doba TEMA: Sport i zbivanja oko njega (nepoštenje. željeznička stanica. koristoljublje i ucjena lovaca na sportske talente. prosinac 2004 20:40:00 | 1 komentara . Martinova kuća. nepoštenje. Veronikina kuća.unuka na miru. dječji park. Oni maltretiraju talentiranu djecu kako bi iz njihovog uspjeha izvukli korist za sebe. Državni centar za fizičku kulturu. stadion. tramvajska stanica. sportski hotel i dr. "Djed je propisno naplatio smrt Falstaffa…" MJESTO RADNJE: šuma. Objavio lektire u 30. policijska stanica. Prebio je Gobu i završio na policiji. Lobin stan.

susjednom selu. Proza: Proze. Tadijanović je počeo pisati pjesme vrlo rano: u trećem razredu gimnazije. kao desetogodišnji dječak. na Gospodarsko– šumarskom fakultetu u Zagrebu. Jugoslavenski lekskografski zavod. Za okupacije onterniran u Italiji. kod Slavonskog Broda. Osnovnu je školu polazio u Podvinju. Objavio lektire u 30. Kiklop (roman). Sveučilišni je studij započeo 1925. 4.). pješačeći svakoga dana po nekoliko kilometara. prosinac 2004 20:39:00 | 1 komentara Srebrne svirale .Ruke . studenoga 1905. Ranko (Vis. na kojemu je kasnije i diplomirao. Te je rane đačke dane poremetio Prvi svjetski rat koji je odmah odvukao oca na bojišnicu.Ranko Marinković Bilješka o piscu: MARINKOVIĆ. književne i kazališne kritike. a 1928. u trinaestoj . Podaci iz: Hrvatski leksikografski zavod. Drame:Albatros. Osim proze piše drame.Dragutin Tadijanović Bilješka o piscu: Dragutin Tadijanović rođen je u Rastušju. Gimnaziju je polazio u Slavonskom Brodu. Zatim je godinu dana stanovao u brodskom samostanu. 1966. U tim godinama. doživio je Tadijanović prvi susret s gradom. Zagreb. . Svršio Filozofski fakultet u Zagrebu. književnik. Poslije oslobođenja direktor narodnog kazališta i profesor na Akademiji za kazališnu umjetnost u Zagrebu. Javio se u Krležinu Pečatu dotjeranom prozom (Balonijeri pod balkonom: Sunčana je Dalmacija). Poniženje Sokrata. izabran je za redovitog člana Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. svaki dan oko petnaest kilometara. Eseji i kritike: Geste i grimase. Glorija. a jednu godinu kod nekog građevinskog poduzetnika kao podučavatelj njegovih sinova i kćeri. prešao je na Filozofski fakultet. Prve je četiri godine pješačio od Rastušja do Slavonskog Broda. U proljeće 1953. suradnik NOP. u siromašnoj i brojnoj obitelji. Ruke. 1913.

i dalje. javlja se iz dubokoga punoga doživljaja. bijelih stih je slobodan..” personifikacija – “. i kada u stihovima na svoj način poetski ispisuje kronologiju svog života na putovima izvan zavičaja. tužna je ugođaja ritam spor.godini svog života. živog klasika i prvaka hrvatskog pjesništva. deveterac. a kad bi večer raširila crna krila” bogata epitetima – zrelih. slobodna stiha. Uspomene - - lirska pjesma koja nam govori o ljubavi metaforičkog je značenja tema pjesme – pjesnikovo sjećanje na svoju ljubav metafore – “Jesenas sam ostavio Sedam zrelih jabuka Da uvenu na granama. a sačuvao je samo one koje je napisao potkraj 1920. i kada se pjesnik vraća u rano djetinjstvo i dane mladosti zarobljen bojama zavičajnih krajolika i melodijom svoje Slavonije. polagan Pustoš - lirska pjesma . Njegove su pjesme osebujna ugođaja. dojmljive u svojoj sažetosti. neuzbrane. Neuzbrane. O njegovoj poeziji: Poezija Dragutina Tadijanovića..

stih je slobodan. dva.. ni ptice. tamnim metafore . pusto mi je srce i žalosno lice. ali snažna pjesma bogata epitetima – sivim.. snažna u svojoj jednostavnosti metafora – “prolazim kroz tišinu” pjesma je sastavljena od tri kitice: dva dvostiha i kitice od jednog stiha slobodna stiha bez rime Vraćanje u noć - sretna ugođaja tema .sjećanje na slike iz djetinjstva: povratak kosaca u predvečerje kratka. u svojoj sažetosti duboke poruke vrlo dojmljiva u svojoj kratkoći. nema rime .“noseći miris.. . oštre im kose zaspale preko ramena” nostalgična je ugođaja. tek s jednim.. četverostih ili katrena. oštre..” kratka.- - misaona (kontemplativna) pjesma tema – usamljenost pomalo turobna ugođaja preneseno značenje pjesnikove osamljenosti i tuge “Nigdje nikog nema: Ni čovjeka.

sitno pjesma ima dva dvostiha i jednu katrenu . brzo.Kada prolaziš iznenada - - lirska pjesma tema – ljubav jednoga mladog para (pjesnika i djevojke) sastavljena je od tri pjesničke slike: .u trećoj pjesničkoj slici pjesnik opisuje anđela pjesmu sam doživio kao neostvarljivu ljubav bogata epitetima – iznenada. veselo. nestašno.u prvoj pjesničkoj slici pjesnik nam govori svoje osjećaje prema jednoj djevojci .u drugoj pjesničkoj slici pjesnik susreće anđela koji korača i smiješi mu se (preneseno značenje) .

do 1878. najprije u Dublinu od 1871. sklanjajući se od kiše. studenoga 1900. Idealan muž. godini. roman Slika Doriana Graya. Tada počinje njihovo prijateljstvo i dobra djela koja su učinili za ljude kojima je to bilo potrebno. godine u Dublinu. radost davanja Vrsta djela: alegorična priča O djelu: Pisano je vrlo neobično. do 1874. prosinac 2004 20:39:00 | 1 komentara Sretni Kraljević . 9. godine.Vlastiti dojmovi – Mislim da se Tadijanović potrudio približiti elementarnom i izvornom lirskom izrazu. a sretni kraljević odvezen je u talionicu). Od dramskih djela najistaknutija su: Saloma. Upoznaju se kada se lastavić. Tema: dobrota. Najpoznatija pjesma: Balada o tamnici u Readingu. Po tome je najviše svoj. Uspješno se školovao i stekao vrlo široku naobrazbu. godine od upale mozga. u svojoj 47. neotkrivene izražajne mogućnosti. godine. Njegova su najpoznatija djela: alegorične bajke Sretni kraljević. Jedan je od . pomaganje siromašnima.Oscar Wilde Bilješka o piscu: OSCAR WILDE Oscar Wilde rođen je 16. napustivši sve obveze u stihu: težište je stavio isključivo na pjesnički ritam u poetskom rasporedu riječi i građi rečenice. sakrije kod kraljevića. Pozitivnom djelovanju kraljevića i lastavića suprotstavlja se okrutan i tužan kraj (lastavić ugiba. U najranijem i najkasnijem razdoblju života pisao je poeziju. a istodobno i moderan pjesnik koji pronalazi nove. a govori nam o prijateljstvu sretnoga kraljevića i lastavića. 1854. u Oxfordu od 1874. a zatim i na jednom od najboljih koledža. Pokopan je u Parizu. Oscar Wilde iznenadno je umro 30. Mali kralj i druge pripovijesti. Objavio lektire u 30.

Likovi: lastavić sretni kraljević Opisi glavnih likova SRETNI KRALJEVIĆ – Sav je bio pozlaćen tankim listićima suhoga zlata. oči su mu bile dva sjajna safira. ali i vrlo ravnodušan. Na kraju priče sretni kraljević ostao je posve gol jer je sve svoje dragulje i sve svoje zlatne pločice darovao najsiromašnijima. plemeniti i što su napravili mnogo . s kojim se odmah sprijateljuje. Ali nije sve bilo tako divno. lastavić pjevaše. Svi su mu se divili i mnogi su govorili da je lijep. Naime. a sretni kraljević gubi sve ono što je imao. on je i u duši bio lijep. a sretni kraljević u zlatnome gradu zauvijek će se slaviti. već pomalo i žalosno jer trska nije mogla putovati s lastavićem. Glavni su mi likovi osobito dragi ponajprije zato što su pošteni. No svoj život nastavljaju u Božjem vrtu. Morao ju je ostaviti i zaželio joj svu sreću s nekim drugim. a velik crveni rubin sjao je na dršku njegova mača.najdojmljivijih trenutaka onaj kada u peći izgori sve osim kraljevićeva srca. Upoznao ju je u rano proljeće. Zajedno počinju činiti dobra djela. lastavić je sve ono zlato i dragulje nosio na svojim malim krilima onima kojima je to bilo najpotrebnije. Kada je kraljević upoznao malog lastavića stekao je pravog prijatelja i počeo izvršavati svoja velika dobra djela. Vlastiti dojmovi: Priča mi se svidjela zato što je poučna i što nas upućuje da činimo što više dobrih djela. Na kraju priče lastavić ugiba od hladnoće. kada je letio nad rijekom loveći jednog žutog leptira. LASTAVIĆ – Na početku priče zaljubio se u prelijepu trsku. i bio sav očaran njezinim vitkim stasom i prevelikom ljepotom. Na svome putu prema Egiptu sklanja se od kiše ispod kipa sretnog kraljevića.

tuđica . šlanga.Iskazi likova i Tajanina razmišljanja vezana uz purgerski Zagreb 30-ih godina. prosinac 2004 20:38:00 | 7 komentara Ulica Predaka . ali samo površno. Roditelji joj se svađaju i ne brinu za nju. Roman ima oznake suvremene proze . Mislim da je Wilde posebnu pozornost posvetio kraljevićevu neuništivom i plemenitom srcu.Brata je dobila kada je završio rat.Nakon nekog vremena pridružuje im se tetica za koju govore da je luda. Objavio lektire u 30.Rat ne shvaća kao strahotu. zg. Jezik i stil: Ovaj roman ima autobiografske elemente.dobrih djela onima kojima je to najviše bilo potrebno.Tajanina svijestprikazana je unutrašnjim monologom. nema kompromirane fabule . Tajana je centralna svijest romana.Tada je razrezala svog pravog medvjedića koji je uz nju bio cijeli život i za kojeg je mislila da ponoći potajno oživljava. uz unošenje dijalektizma . simbolu koji ni vatra nije mogla uništiti.Pripovjedać "ulazi" u svijet lika. Nakon završetka rata upoznala je i svog pravog oca. Tajana je jako povučena . u školi nema prijatelja.Pisan je u trečem licu. . Dirljiva pripovijest koja nas uči da je ljepota i dobrota u davanju.Sunčana Škrinjarić Sadržaj: Tajana je djevojčica koja živi u gradu s mamom i drugim ocem. Ona saznaje mnogo stvari iz svijeta odraslih. Jezik blizak govornom. Pročitavši priču bio sam vrlo tužan.

radnje: Zagreb . rata V.Tema: Djetinjstvo djevojčice Tajane u Zagrebu prije i za vrijeme drugog sv. radnja: prije i za vrijeme svj. rođen je u Starigradu. Da sačuva sebe i građane.a nekima ne. a Petar se jedva spasio preplovivši u Italiju na ribarskom čamcu.1572). prosinac 2004 20:37:00 | 10 komentara RIBANJE I RIBARSKO PRIGOVARANJE . lik: Tajana Objavio lektire u 30. sagradio je Tvrdalj. . kada bi se napad ponovio.rata M. Umro je 1572 godine kada su Turci ponovo udarili. G. Kada su Turci udarili na Hvar. utvrdu blizu svoje palače pomoću čega su se spasili on i svi oni koji su se u nju sakrili.Petar Hektorović 1. TEZA : BILJEŠKA O PISCU Petar Hektorović (1487 . misao: Odrastanje je bolan proces koji je nekima lijep . Otac mu se zvao Marin te je bio na čelu plemstva. Njegovo najpoznatije djelo je “Ribanje i ribarsko prigovaranje”. Split O. kad su odbijali zahtjeve puka. najviše je stradao Starigrad.

nisu morali veslati te su na putu pričali narodne pitalice. . Na početku nisu puno lovili. Zagreb.Podatke našao : U knjizi “Hanibal Lucić i Petar Hektorović”. Dva su ribara ispjevali Hektoroviću jednu narodnu počasnicu. 1968. Na obali su skuhali ručak te su pogostili i druge kmetove. Krenuo je sa dva ribara. a sa sobom su uzeli i sav ribarski pribor. a pred kraj su ulovili mnogo riba i jednog velikog zubaca. Tada su se uputili prema obali da bi skuhali ručak. Paskom i Nikolom. TEZA : KRATAK SADR@AJ PRVI DAN Hektorović piše prijatelju Brtučeviću da je odlućio provesti tri dana na moru radi odmora. Na kraju su kmetovi upitali Hektorovića kako nastaju rijeke te im je on to objasnio. Pošto im je u leđa puhao vjetar. izdavaćko poduzeće “Matica Hrvatska”. 2.

TREČI DAN .. koje je Hektorović zapisao. Predvečer su otišli do Nečujma gdje je neko vrijeme `ivio Marulić. Nakon dalnjeg ribarenja i veslanja. nakon ručka zapjevali su kmetovi u dva glasa “I kliče divojka”. Navečer su se još zabavljali narodnim pitalicama. Hektorović je hvalio starog pjesnika i grad Split.”..DRUGI DAN Dok su drugo jutro brodarili Pasko je zapjevao narodnu pjesmu “Kraljević Marko i brat mu Andrijaš“. a za njim Nikola pjesmu “Kada mi se Radoslave .

U razgovoru su spomenuli Hektorovičevu kulu Tvrdalj. Ovo djelo spada u putopis tj. Na moru su susreli nekog Hektorovičevog znanca s društvom.. 3. Predvečer su ušli u jednu uvalu u kojoj su nakon večere nastavili pjevati i pričati priče. TEZA : ANALIZA DJELA Ribanje i ribarsko prigovaranje je najpoznatije djelo Petra Hektorovića. tiskano je prvi put u Veneciji 1568 godine. . hrvatskom vlastelinu J. “Ribanje i ribarsko prigovaranje” je epski spjev kojeg je Petar Hektorović posvetio svom prijatelju. . “. Hektorović je sjedeći uz obalu razmišljao kako postoji mnogo siromašnih ljudi. to je trodnevni izlet morem. Nakon što su se rastali. ali koji u sebi imaju veliko bogatstvo uma.. Hektorović je spomenuo mnogo vrsta riba. treti. Koga istezaše.“ . Nakon toga zahvali kmetovima te krene kući te za`eli da još do`ivi takve dane. Put je vrlo vjerno prikazan realističkim postupkom. zubaca veloga. Brtučeviću. peti. nastavili su ribolov.Poslije šetnje Nečujmom i spominjanjem slavnih ljudi. ribari nastave veslati te pričaju stare priče koje Hektorović zapisuje. . Nikad jih brojaše: drugi.

^esto mi se Radoslav na Siverin obziraše Tere to mi ovako belu gradu besijaše: Ovo mi te ostavljam. Marulića te mu je spjevao stihove u njegovu slavu. “Dva mi sta siromaha dugo vrime drugovala. “O kraljeviću Marku i bratu mu Andrijašu” što je ujedno i prva zapisana narodna pjesma. Lipo plinke dilila i lipo se razdilila. .. “Majka mu je lipo ime dala”. Već mi nigda zarobiše tri junačke dobre konje dva siromaha. Lipo ti sta drugovala i lipo se dragovala... te čitav niz narodnih mudrosti. beli grade Siverine. moj divni grade. odnos pjesnika patricija i ribara (pjesnik ne pravi razliku u stale`ima več uči od ribara. Razgovor među njima je iskren. pitalica. I razdiliv se opet se sazivala.“ 2. U djelu je prisutna “humanistička nota “ tj. poslovica. U djelu su zapisane i dvije bugaščice: 1. .. Tere sta dva konjica mnogo lipo razdilila..“ U “Ribanje i ribarsko prigovaranje” zapisane su i lirske pjesme i balade ”I kloče djevojka”.. te cijeni poštenje i bistroću ribara (naziva ih bračom). “O Radovanu Siverincu” “Kada mi se Radoslave vojevoda odiljaše Od svojega grada divnoga Siverina. . Ugledavši grad Split pjesnik se sjeti velikog M. te se divi njihovom znanju).Pjesnik nalazi odmor u dodiru s prirodom te u epu iskazuje do`ivljaj ljepote.

pisao je o svemu.Silvije Strahimir Kranjčević 1. bogatijim jezikom i svestranijim pjesničkim izrazom. on ne timači teoretski svoj umjetnički credo. ali bez romantičkog patosa i programatskog pozerstva. Djela: Bugarkinje (1885) Izabrane pjesme(1898) Trzaji (1902) Pjesme (1908) Pjesnička proza (1912) Sabrana djela: Djela. On je najizrazitiji hrvatski nacionalni pjesnik.Objavio lektire u 30. Tematika Kranjčevićeve poezije veoma je opširna. nego u pjesmama iznosi potresno ono što tišti i muči njegovo vrijeme. uređivao je u Sarajevu časopis Nada(1895-1903). pjesnik širih. revolucionarnih perspektiva i tumač nekih osnovnih čovjekovih preokupacija. Napustio je studij teologije i svećeničko zvanje te je radio kao nastavnik i ravnatelj srednje trgovačke škole u Bosni. Kranjčević je jedan od rijetkih naših pjesnika koji je duboko osjetio osnovne probleme svoga naroda i suvremena društvena kretanja te je o njima pjevao neposredno i spontano u svojim pjesmama kao o svojim osobnim pitanjima. ali uvijek na svoj osobni. prosinac 2004 20:37:00 | 0 komentara Poezija . Poezija Silvije Strahimir Kranjčević svoj umjetniči svijet otvara nacionalnim temama iz prošlosti i iz neposrednog zbivanja. zaokružuje ga filozofijskim i kozmičkim problemima svoga doba. Bilješka o piscu: Silvije Strahimir Kranjčević najsnažniji je hrvatski pjesnik do prvoga svjetskoga rata. U svojim pjesmama pjesnik je najčešće iznosio osjećaje patnje uz koju se gotovo uvijek . potpuno nov i impresivan poetski način. Surađivao je s glavnim književnim časopisima. proširuje ga dubljom društvenom i općečovječanskom tematikom. Zagreb 1972. Autor:Tvrtko Čubelić 2. On ne izdaje program.a pored pjesama piše manje informativne i kritičke članke. I-IV (1993-1934) Podatke pronašao u : “Književni leksikon”.

. ropče uzaludno. a to je stav prema bijednima: “Te on je ustao sa trula ležišta. Razvitak Kranjčevićeve poezije može se razviti u nekoliko stupnjeva i razdoblja. strasno prokljinje i sebe i svijet. nade.” Kranjčevićev pesimizam najviše se istiće u njegovim posljednjim dvijema zbirkama “Trzaji” i “Pjesme”. Pesimizam je za Kranjčevića vrlo bitan jer je baš zahvaljujući svom pesimizmu ostvario najbolja djela i u svezi toga jednom je rekao : “ Ja odvajam pesimizam čovjeka koji osjećajući se uvređenim. te Kranjčević pjesnik kozmičkog položaja čovjeka.prezren. Kranjčević kao pjesnik poznat je bio po svom pesimizmu o kojem su govorili mnogi.javljala magična želja ljubavi. O. A preko njega strujne Kadikad čudan šum. On . tmurna.” .ljubavi i patnji u njegovim pjesmama nailazimo na slike iz biblije kao što je pjesma.pravdi. Mojsije je bio biblijski prorok. nekud čudno. Sve pepeo gledam svud. taj oblik pesimizma odvajam od beznadne potčinjenosti mučenjima duha i tijela. A ruga mu se um. U svojim pjesmama iznosio je svoja razmišljanja koja su često bila sumorna.” Kranjčević sigurno nije spadao u one pasivne ljude. I sad sa Kremlja baš u rusku gleda noć. Kranjčević je kao osoba vrlo poštivao pravdu i rad i stoga nije čudno što je mnogo pisao o radništvu i pravdi.. koja su toliko obilna u našem svijetu i koja treba uništiti.čudno. To katkad cvili srce... On zasno je cvijeće I zapunio grud.. nigdje točke svijetla. Kranjćević je preuzeo mitive I likove iz Biblije Mojsije u kojoj pjesnik prikazuje Mojsijevu propast zbog nepromišljenosti. Međutim u tu zemlju nije ušao. vođa i zakonodavac starih Židova.čudno... zatim Kranjčević buntovnik. neuspjelim traženjima harmonije u svijetu i samome sebi. a to dokazuje i reakcije crkvenih kritičara na neka njegova djela. Prvo se javlja Kranjčević rodoljubni pjesnik. “Ni mislit mi se neće. Osim što je pisao o radništvu. U radniku je Kranjčević pronalazio jamstvo bolje budućnosti čovječanstva. Izveo je narod iz Egipatskog ropstva i doveo ga u obećanu zemlju Hanaan. crna . I bez obzira na razvoj i napredovanje jedno je u Kranjčeviću ostalo isto.

) Jedna od najboljih Kranjčevićevih pjesama zasigurno je pjesma “Misao svijeta” koju je pjesnik napisao 1896. U početku pjesme Kranjčević spominje zvijezdu koja negdje trepti i koju samo srce sluti. “Ima vječna zvijezda zlatna . uzimajuću kao simbol Getsematsku baštu gdje je počela Kristova muka i potok Kedeon gdje je po bibliji Krist provodio posljednje trenutke prije uhičenja. Na kraju prvog djela pjesme Kranjčević izriče misao kojom iskazuje zasljepljenost čovječanstva: . samo srce za njom klepti. besmrtnost.1906.(Vizija. beskrjnim prostranstvom. Ne vidje je smrtno oko. “Sveta bašto Getsemantska. Kreće od Krista. Srece samo zvijezdu sluti .” Zvijezda predstavlja savršenstvo. sveta vodo od Kedeona.za oblacima negdje trepti. U pjesmi Misao svijeta pjesnik iznosi motiv čoječanstva. a ako simbole uzima Akropolu i Kapitol da bi završio sa franciskom revolucijom čije je simbol giljotina. ona je ustvari misao svijeta.ideja je vječna. predstavlja ostvarenja svih želja. sama. Adamovo teži pleme k njoj krvlju i suzama. čovječanstva u usporedbi sa svemirom. Recite mi gdje je ona tajna zvijezda variona?” Pjesnik nastavlja pjesmu pozivajući se na Staru Grčku i Rim. U nastavku pjesme pjesnik poziva se na povijesne epohe koristeći se simbolima koji određuju svaku epohu.

Starim gvožđem i još nekim izmetninom. Diže desnu junak dobar.” Misao svijeta (1896) Krajnčević radnike poštuje i vjeruje da će oni promjeniti svijet i upravo ovom pjesmom sam daje doprinos za bolje sutra. najvio motive koje je kasnije vješto unio u pjesmu “Moj Dom”. Sa zemljice vjkovi ih isparili mučni. preko neba noktom manu. ljepšeg dana. Oblačine s neba zgna ko hartiju tan . Već je prije pjesnik u nekom svojim pjesmama.. smolom. pusti! Pa su krili onu zvijezdu što je ljudsko srce sluti. ili laže ovo doba. ljubav koja ga boli i koju sakriva u srcu: .. lojom. gusti. teški. a i njegova nada da će proletarijat pobijediti: “Nasmija se čudni junak i sva zemlja porumenje Takva rumen tele se vidi kad se smješi zora rana. Pjesnik ovom pjesmomIskazuje svoju ljubav prema domovini.“Il su lažni ideali. siromašan sloj društva.tanaem! A oblaci to su bili osni. “ U drugom djelu pjesme Kranjčević spominje radničku klasu. ledni. Pa nvijesta milim stidom osvit novog. poput Utjehe i Plaće pravde. jalovinom. Najznačajnija Kranjčevićeva rodoljubna pjesma je zasigurno pjesma “Moj Dom” koja se ujedno smatra jedna od najboljih Kranjčevićevih pjesama uopće. Upravo u tom drugom djelu dolazi do izražaja pjesnikov odnos prema radništvu i radu. “Smrdilo im čelo uljem.

Nepogažene gore i šaren . tek u srcu je nosim. Svih pradjedova prah. vi zvijezde udivljene. naročito u kniževnosti ilirizma. To moj je.. Mihanović prošlost svoje domovine slavi stihovima: ”Oj junačka zemljo mila Stare slave djedovino. moj je dom!” Prije Kranjčevića pisane su također rodoljubne pjesme. Najpoznatija pjesma tog razdoblja je “Hrvatska domovina” Antuna Mihanovića. I. uzalud svijet prosim.“Ja domovinu imam.đulistane I morske vile dah” . I brda joj i dol.” Za razliku od Mihanovića Kranjčević hrvatsku povijest prikazuje ovako: “I kralje iznijeh njene i velike joj bane. Gdje raj da ovaj prostrem.gutam svoju bol!” On je nosi u svom srcu i ponosan je na nju: “O gledajte ju divnu..

“I jedro gdje joj bojno nad šumnu strmi pjenu U pola mora šir!” “Sve.Daljnim uspoređivanjem Mihanovićeve Hrvatske domovine i Kranjčevićeva Doma pronalazimo razlike u opisivanju krajolika. prosinac 2004 20:36:00 | 0 komentara Dobar dan. Objavio lektire u 30. ljubav.mama. djed. tata .” Svi ovi stihovi dokazuju Kranjčevićevu ljubav prema domovini i snagu stihova i snagu stihova kroz koje je on tu svoju ljubav izrekao. toplinu i brine se o njemu Likovi: Dragutin. cvjetno kopno ovo i veliko joj more Posvećuje mi grud. kuda si planina Vedro nebo. Dok Mihanović slavi hrvatske ravnice. kuda si nam ravna Mila. tata Sadržaj: . baka. planine i nebo : “Mila. Elvira. vedro čelo” Kranjčević opisuje jedro koje nad šumom strmi pjenu i cvjetno kopno i veliko more koje mu posvećuje grud.Stjepan Tomaš Ime pisca: Stjepan Tomaš Tema: otkrivanje pravih roditelja Osnovna misao: majka je ona koja djetetu pruža dom.

Kada je odšao . Prvi put je vidio oca. a onda je čuo da je otac otišao u Zagreb. Ušao je u očev bife i tamo proveo punih deset minuta. Pisalo je da ga mama želi vidjeti u Splitu u motelu Marijan. No kada se jednom vratio kući iz škole Elvira mu je priznala da mu ona nije prava mama. godine objavila prvo djelo. Nakon što je 1982 . trinaestogodišnjeg Adriana Molea. Pričao je s tatinim prijateljima i doznao da je njegov tata vlasnik bifea “Papagaj”. Tražio je gazdu. upoznajemo glavni lik. Predstavio se kao njegov djed. On ga je pozvao na piće. pod naslovom "Adrian". Jednoga dana Dragutin je otputovao u Osijek. prosinac 2004 20:35:00 | 4 komentara TAJNI DNEVNIK ADRIANA MOLEA . Djed mu je rekao da živi u Stipanovcu i da mu tata živi u Osijeku.Dragutina su rano ostavili roditelji pa ga je usvojila Elvira. Došao je u tatin bife. Sve su saznali dok su razgovarali. Dragutin je dugo smatrao da mu je Elvira paraca majka. kao i osobama s kojima se prepliće njegov . Dragutin je obrzo vidio sliku svoje majke. Dragutin tada krene na autobus.SUE TOWNSEND 1. Dragutin se vratio Elviri i sretno je živio. Dragutin je primjetio da ga vozi u Stipanovac. Pokraj njega zaustavi se automobil u kojem je bio njegov djed. Dragutin se sjetio da je Stipanovac blizu pa je odlučio posjetiti djeda. Puno su pričali. a neki su postali predloškom za radio i scenska djela. a baka se iznenadila i stala plakati. te kroz njegova razmišljanja saznajemo o svim problemima koji ga muče. Kada su stigli Dragutin se jako iznenadio. Baka mu je dala pismo koje je pisala njegova majka. uskoro je. 2. jer je ugledao novi bicikl. a mama u Njemačkoj. Pružila mu se prilika da posjeti tatu jer je Elvira otišla u Mađarsku. djeda nije bilo. BILJEŠKA O PISCU Sue Towsend je suvremena engleska spisateljica čiji su romani za omladinu prevedeni na mnoge svjetske jezike. nego da ga je ona usvojila. zahvaljujući izvanrednom prijemu kod čitatelja. KRATAK SADRŽAJ U ovom modernom romanu. Sljedeći dan u nogometnom klubu prišao mu je neki stranac. napisala i objavila "Tajni dnevnik Adriana Molea" i "Novi jadi Adriana Molea". Objavio lektire u 30.

a kasnije čak i očeva ljubavnica s djetetom i starac Bert. ANALIZA LIKOVA Adrian je dječak u pubertetu. Roman je zapravo njegov vlastiti dnevnik u kojem se nižu njegove misli i zbivanja koja ga zaokupljaju. ne previše poduzetnog. njegova traganja za stotinama odgovora.. uz nju uspijeva održavati ravnotežu u svom životu : " Nazvao sam Pandoru. Zaljubljen je u Pandoru i ljubav mu pomaže u svakodnevnim "nevoljama". kako kaže njegov liječnik. čak se na neko vijeme i rastaju. Ona puno pomaže Adrianu. možda je pomalo "bucmast". Sadržaj knjige nije vezana radnja. Roditelji su mu u stalnoj svađi. od dana do dana. "kose boje sirupa". gotovo sve situacije uspijeva sam riješiti. s njima živi pas. Od ostalih likova mogu spomenuti Adrianovog oca. trudi se biti što bolji u školi. daje mu podršku. kako je opisan. svjesna svog izgleda i svog utjecaja na dječake. On je zapravo jedno dobro dijete koje na neobično duhovit način pliva u "olujnom pubertetskom moru". ne živi u oskudici. njegovi sukobi s okolinom. voli ga i razumije. mašta o svojoj budućnosti."(citat. Prilično samosvjesna i odlučna. . s roditeljima. ne sukobljava se s njima otvoreno. 3. Njene su obiteljske prilike puno bolje od njegovih. to je niz sličica iz njegovog života. Unatoč svim tim problemima. Posjetit će me nakon sata iz viole. Znamo da ga muče bubuljice i prištevi. Ljubav mi je još jedini spas da totalno ne poludim. Adrian polako odrasta. isključuje se iz svijeta odraslih kad je to potrebno za njegov vlastiti mir.. Više znamo o njegovim životnim prilikama i neprilikama. Čak je i ambiciozan. pažljiv je i osjećajan (bira poklone za svoje drage. od siječnja jedne godine do travnja iduće. povremeno se baka pojavljuje u kući. sklonog alkoholu i samosažaljavanju. pokušava ih vidjeti sa svim vrlinama i manama. piše pjesme). On zapravo voli svoje roditelje. školskim drugovima oprašta neke njihove propuste.život. zgodna djevojčica. niz njegovih "jada". str 217) -2- Pandora je Adrianova vršnjakinja. njegove nedoumice. Ima plemenitu narav (brine o starcu Bertu Baxteru). O njegovom izgledu znamo malo. ali zapravo dobra kao osoba.

Pas je zatvoren u drvarnicu. Jedan je od gusara držao u zamahnutoj ruci bodež. Za dva dana moći će se vratiti kući. i dalje se kljuka vitaminom C. nažalost!" . shvatio sam kako je ovo djelo veoma zanimljivo i interesantno. ali se ponovo vrati i nastoji održati obitelj. baku Mole. DOJAM O KNJIZI Ugledavši ovu knjgu. pomislio sam si : "Još mi je samo ovo trebalo!". Velika mudrost!" "Otišao sam u posjet psu. Ono što tu knjigu čini još zanimljivijom jest da u tom romanu mogu prepoznati i neke svoje probleme. školske profesore i ravnatelja. mogao sam samo reći : "Bravo. Kad sam pročitao knjigu. ali je poučno i pomalo iznenađujuće da to uspijeva nadvladati svojim prirođenim smislom za humor. Pas sad izgleda puno bolje. pa figurice gusara s modela broda. taj je sigurno zadao psu gadne muke. I tako je bilo sve dok nisam počeo čitati. Bio je tu komad ugljena. Susrećemo i neke sporedne likove : starca Berta Baxtera. Veterinar mi je pokazao plastičnu vrečici punu svakakvih jezivih stvarčica. očito nezadovoljna s onim što joj pruža brak i muž.Tu je i Adrianova mama. neke susjede i druge. Polako ulazeći u svijet Sue Townsend i Adriana Molea. Barrya i Nigela. pa malo božićno drvce s torte. 4. možda i malo nemarna prema Adrianu. Bogojavljenje je nešto u vezi s tri mudraca. Operiran je. Knjiga govori o mom vršnjaku koji proživljava doba sazrijevanja i u tom razdoblju pronalazi bezbroj razloga za nezadovoljstvo. odlazi od kuće kroz neko vrijeme. Ima dobre prijatelje i to je očito jedna od najvažnijih stvari u životu. Adriane!" Na kraju bih izdvojio neke humoristične odlomke : "Našao sam u riječniku riječ koja potpuno odgovara mome starom simulant. Još je u krevetu. Adrianove kolege.

prihvatio sam se posla. Rekao je da ga moja soba podsjeća na jednu sliku Salvadora Dalija. Kroz crnu boju neprestano se probija lakrdijaš Noddy.. ali mora da je loše kvalitete jer posvuda ima pruga. Zvončići se.. Sad znam kako se Rembrandt osjećao nakon što je oslikao Sikstinsku kapelu u Veneciji. Premazao sam zidove dva puta crnom bojom. Ivana Brlić Maľuranić unuka je pjesnika "Smrt Smail-age Čengića" Ivan Maľuranić. Otac joj je također poznati pisac -Vladimir Maľuranić. Treći premaz.. I što ću jesti cijeli dan? Morat ću jesti pomfrit i slatkiše sve dok ne upropastim tek i dok mi ne popadaju zubi.. Rođena je u . hvala Bogu. Bojim se da ću morati po cijeli dan sjediti u javnoj praonici rublja da se ne smrznem . Ostalo ih je još 124. Boja se osušila..-3- "Stara traži posao! Još ću završiti na ulici kao besprizorni ili tako nešto." "Kupio sam dvije kantice vinilske crne boje i gustu četku. Premazao sam večeras crnim flomasterom 69 zvončića na kapi... Malo je bolje. a tu i tamo probijaju Pinokijeve prugaste hlače i njegov crveni nos.. Ostatkom crne boje i finom četkicom premazao sam Noddyjevu kapu. da je to pravi nadrealistički košmar. Čim sam se vratio kući iz kluba "Uradi sam". više ne vide! Stari je maloprije došao da me potjera u krevet. ali se on prokleti zvončići i dalje vide!. ali Noddy se ne da!. 2 sata u noći. ali još proviruje Noddyjeva kapa dvorske budale.." Objavio lektire u 30.. U 11 sati i 25 minuta premazao sam i posljednji zvončić. prosinac 2004 20:35:00 | 2 komentara Regoč Ivana Brlić Mažuranić Biljeąke o piscu: Autorica ove sad već potpuno priznate klasične knjige. ali ja mislim da to iz njega govori jer zato što su u njegovoj sobi na zidovima same ružice.

Kosjenka i Regoč odlaze traľiti dva sela koja su se Kosjenki učinila prelijepim dok je jurila na svom hirovitom konju.1938. Kopajući ispod zemlje (jer je Kosjenka ľeljela vidjeti ąto je ispod nje).Ogulinu. Poąto tamo vječno pada snijeg odnosno nikada nema ljeta. Umrla je u Tagrebu 21. ruski i engleski. Regoč i Kosjenka nailaze na mnoge probleme koje uspjeąno rjeąavaju te tako dolaze do svog cilja. da nemaju kako ľivjeti jer nitko od odraslih nije preľivio. Otad pastiri ľive u sreći i veselju. Nakon nekoliko pokuąaja Regoč ipak zaustavlja vodu. Lica: Kosjenka . Tuľni pastiri priopćavaju Kosjenki koja ih je u međuvremenu jako zavoljela. gje je provela jedan dio svog djetinstva.div Liljo .. "Zgode ©eegrta Hlapića" (1913). ąuma. Najmlađa među njima Kosjenka dobila je najbrľeg konja koji je odvoji od ostalih vila i odvede preko ąirokih ravnica. No brza i jaka rijeka Zlovoda potapa oba sela. a na njihovo najveće iznenađenje na jednom prozoru ugledaju lica djeda i bake.vila Regoč . "Priče iz davnine" (1916). ogromnog diva koji je cijeli svoj ľivot proveo brojeći sruąene zidine grada Legena.09. odvjetnika i političara u slavonskom brodu. a usred sela kula u kojoj je ľivjela preljepa Kosjenka. Tada Ljiljo naredu Regoču da probuąi rupu u zemlji koja proguta svu vodu i ponovo se pokaľu krovovi sela. Objavila je sljedeća djela: "Valjani i nevaljani" (1902).najljepąi dječak iz oba kotara Tema: Susret Kosjenke s Regočom te svađa između dva sela Sadrľaj: Radnja započinje na livadi s konjima na kojima jaąu prekrasne vile. koji mu ispriča nesretnu priču o oba sela. a ostali dio u Zagrebu u djedovoj kući. Naime. "©kola i praznici"(1905). Svi bi tako gledali kako Zlovoda ruąi sve ąto se pred njom nađe da se Kosjenka ne dosjeti i poviče Regoču da rupu kroz koju je prolazila voda začepi svojim tijelom. "Slike" (zbirka pjesama 1912). ©kole je učila privatno.. a Regoč Ljilju najpametnijeg i najljepąeg dječaka u oba kotara. a pastiri se spaąavaju tako ąto ih Regoč prenosi na uzvisinu do koje joą nije dolazila voda. te je već u najmlađim godinama govorila i pisala francuski. Izaąavąi na svjetlo dana kosjenka upoznnaje male pastire s kojima se vrlo brzo sprijatelji. ne znaju obrađivati zemlju. stanovnici i jednog idrugog sela bili su u stalnoj zavadi pa su se starjeąine Ljiljinog sela uputile prema rijeci Zlovodi u namjeri da otklone nasip i tako potope susjedno selo. U 18 godini udaje se za Vatroslava Brlića. sagradivąi samo jedno selo. te tako izazove val veselja koji brzo splasne jer je cijelo selo odnosno sela bila pod vodom bez ľive duąe. posvećujući osobito brigu izućavanja jezika. a da i znaju sve je onako pod vodom. sve do grada Legena gdje Kosjenka upoznaje Regoča. a kasnije joą njemački. .

zatim seli u Pariz. on je. likovne i kazališne kritike. S razvijenim ukusom i velikom književnom spremom.Antun Gustav Matoš 1. odgojen u Zagrebu. U osnovi lirski raspoložen. On je bio najuspješniji i najsustavniji ambasador hrvatske kulturne suradnje. borbenog paskvaliste uvijek spremnog da na protivnika saspe slapove riječi. a ionako ga se je zaľelio. Kniževnik profesionalac. u kojoj ostaje godinu i pol dana. Često ćudljiv. Matoš stvara pokretan. muzične. eseje. književne. Punu mjeru svoga talenta dao je Matoš u književnoj kritici i polemici.Zagreb. pjesme. ocjenjujući pojedino djelo ili cjelokupni rad nekoga pisca. 1894 godine dezertira iz vojske. vrača se kući. Bilješka o piscu: MATOŠ. književnik. 1898 godine odlazi u Ženevu. a okušao se i u dramskom radu Kompozicijski solidno postavljene. prosinac 2004 20:34:00 | 19 komentara Proza . . pripovjetke. pišući redovito glatko i duhovito. pa tako krene on nazad u svoj hladni Legen. on je ipak u većini svojih sudova tačan i njegova se mišljenja često javljaju u književnim udžbenicima kao definitivna ocjena hrvatskih pisaca. on je cijeli život nosio masku cinka. Ne podnosi vojnu disciplinu. gotovo uvijek. Učiteljsko dijete. od nužde novinar. 13. Matoš u šestom razredu napušta gimnaziju i odlazi u Beč na vojnu veterinarsku školu. 03.06. Matoš nije imao stalnog zaposljenja. Kad je amnestiran seli se u Zagreb. crtice. Živići teško Matoš se razvijao u intelektualnom i moralnom pogledu. Antun Gustav (Tovarnik. koju je služio u Petrovaradinu. živ. gdje živi do kraja života. poslušan instrument da izrazi i najkompliciranija duhovna stanja suvremenog čovjeka. prodoran jezik. Objavio lektire u 30. 1873 . Matoš se ogledao u više književnih rodova: piše feljtone. 17. koju nije svršio. putopise. Matoš je naš veliki književnik u punom značenju riječi. njegove su pripovjetke pune lirizma i duhovitih obrata. gdje ostaje pet godina. cjeneći katkada kalambur više od misaono staložene ocjene. majstorski uočio bitne karakteristike umjetničkog opusa. 1914).A ąto je bilo s Regočom? On se naime uplaąio kad je vidio naborana lica djeda i bake te je pomislio da su oni proľivjeli straąne muke. ali boluju od nedostatka realnih doživljaja.

U noveliOsveta ogledala kako je Matoš prikazao čudnog bizarnog pojedinca koji je bio “vudren na svoju stranu”. koji je sve mrzio: “Taj demokrat. krug novela bizarnog sadržaja. dvojen je pravaškim i patriotskim stilom. Prijatelj.. Od prokletih predmeta pak ga najviše puzrujivala laž ogledala. Matoševa proza može se uglavnom podjeliti u dva osnovna kruga i to: Prvo. krug novela o domaćem kajkavskom kraju. Bura u tišini. otkriva tematiku psiholoških složenosti. Prvi krug je nastao još u živoj matici prve faze našeg realizma. Kip domovine leta 188*. neobičnim tipovima i nevjerojatnim malograđanskim zgodama. Sjena). i drugo.2. Poštenje. pripovjednik sveopćeg bratimstva i usrečitelj je dakle neobično mrzio.a takva je gotovo sva knjiga Umorne priće . On. Vrhovac. Jesenska idila. Camao. Jer nije dano utopijsko i idealno. odvija se prirodno. Božična priča. pun koloristične i pučke sredine. friški pereci. Miš. novele o čudacima. Ubio.otvara put psihološkoj prozi. Ministarsko tijesto. na putu i lutanju . Jer previše laska srečnicima. Jer je sasvim nekorisno kao .sad se spominjalo. Matoševo prozno stvaralaštvo: Matoševe novele i crtice sabrane su u knjigama: Iverje (Moć savjesti. Čestitka). o građanskim inteligentima i tragičnim scenama i sudbinama. emocionalnim ritmom i sentimentalnostima. Umorne priče (O tebi i o meni. Ugasnulo svijetlo. Duševni čovjek. Jer zrcalo je hladno i mlako kao skeptik. Drugi krug ponajviše je nastao u polemičkim borbama. Nezahvalnost. Cvijet sa raskršča. Osveta ogledala. U čudnim gostima.zagorskoj sredini. Moć štampe.. zagrebačko . Pereci. Samotna noć). Lijepa Jelena. Novo iverje (Nekad bilo .

krajevi su ljudi). i bujnih vinograda po kojima ruji .kristal dokonog soneta. neku drugu temu koja se razvija i dodiruje kroz čitavo dijelo. I dok s jedne strane pomalo dopunjuju krug tema prvih modernista. npr: “San se hvata zelenih brda. Pejzaž u Matoševom proznom stvaralaštvu: U Matoševom proznom stvaralaštvu pejzaž se često javlja kao samostalna literarna tema. kojom su prozimana sva Matoševa djela. a on istovremeno asocira na nešto drugo. Napokon jer je privlačno kao magnet grijeha. koje su vezane za domaće tlo i u kojima se slika uglavnom kajkavski kraj (pejzaž domovine) i prizori iz provincije. oživljuje ga i u njega smješta ljude. svjetlijima. intenzivnijim proznim izrazom. Sinestezija. u isti mah su i težnja za novom tematikom i jednim drugim. navještaju jednu novu stilsku proznu mogučnost. ljudi uopće. Jer je sjajno i uglađeno kao laž diplomatskog egoizma. Matoš isto tako humanizira pejzaž. ističu se svojom neposrednošču i izvornošču. Mami samotnu ljepoticu. 3. povezuje krajeve s ljudima (pripovjetka Ljudi su krajevi. dubljima. bitan je dio u slikanju pejzaža. zvuk i miris učinilo je njegove prozne pejzažne slike izrazitijima... iako su im likovi izrazitiji tek u nekim prizorima.” (OSVETA OGLEDALA) Matoševe novele i proza. Jer ima grasnost vode bez dna. Iskončana Matoševa osjetljivost za boju. Iako su često bačene na papir u brzini i u prvom zamahu. značajna su pojava u našoj književnosti. života i svijeta.

večernjega. bijelo gori kao ćilibar.. iščezava u ljubičastom poljupcu kojim slavi veseli i bijeli dan sumornu. a riječni val šušteći kao svrha koke kneginje. a modro se crni kao tisuć stisnutih brganica ispod jesenjeg lišća koje se napilo krvi sunčane. Matoš je nastojao u našem jeziku ostvariti glazbenu sugestivnost.. . Matoševa je sklonost sentimentalizmu dokazana nizom pijesama. a neki njegovi stihovi postali su političko geslo čitavih generacija: “I dok je srca. Sunce zalazi. ruže oko vesla ritmove neke slatke i biserne pjesmice.mrvi se crnim mrvicama u ljubičasti trag zašlog sunca.. zvjezdanoga.. Zaključak: Pod utjecajem francuskih simbolista. pa je zbog toga brižno birao riječi i usklađivao sonornost vokala i konsonanta. Sa purpurne se vode stade pušiti mliječna para. šumovita brda tonu u smaragdni san. a u tihoj i zelenoj dubini stade ručati draguljno trunje. Matoš je začetnik moderne dijalektalne lirike i fraze. zamiru zvuci daleke muzike.rumeno grožđe kao plamen. padajući sa neba vedroga. baršunastu noć!” (SAMOTNA NOĆ) 4. ali njegovo tragično osjećanje života ne iscrpljuje se melankolijom nego prelazi i u karakteristični bunt. bit će i Kroacije!” (PRI SVETOM KRAJU) .

5. hajček picej moj!” (HRASTOVAČKI NOKTURNO) Objavio lektire u 30.6. . što je prevladavalo u pjesmama većine iliraca. prevodilac) Vraz je jedan od najistaknutijih iliraca i prvi hrvatski profesionalni književnik.“Već je zorja. TEZA BILJEŠKA O PISCU: VRAZ. 1842. Kao pjesnik Đulabija i niza soneta Sonak i istina. a za književno je stvaranje tražio da se oslanja na tekovine narodne i slavenske književnosti. Stanko (Jakob Frass. U kritici se bori za evropski kriterij i protiv diletantizma. Cerovec. U satirama i epigramima ismijava nedostatke društvenog i književnog života.STANKO VRAZ 1. on unosi u hrvatku liriku svjež.).1851. Najvredniji dio njegova rada jest ljubavna lirika.Zagreb. nasuprot deklamacijama i retorici. prosinac 2004 20:34:00 | 0 komentara ÐULABIJE . Po svojoj raznovrsnoj djelatnosti (pjesnik. 30. 20. Njegova lirika inspirirana je romantičnom erotikom u stilu i u modi njegova doba. književnik. kritičar. Ko kotiček već kriči za vrati Hajči Smiljček.1810. posvećenom imaginariom ljubavnim idealima. putopisac. posebno utilitarizam i diletantizam patetičnih tamburaša i budničara. s Vukotinovićem i Rakovcem izdaje kritički časopis " Kolo ". lak i nepatvoren izraz. a nemrem spati Po hiži me hinca mušlih črni raj.

poslije smrti Ljubice Cantilli. pjevanje 35. A sestrica neće . ti moj nepokoju! Kupi me u srće i dušicu svoju Jer smrtna j´ grehota gdje brat bolan čeka.2. i II. godine. a kasnije. kojoj su posvećene. da ih zatim izda u zasebnoj knjizi 1840. U tom izdanju izašla su prva dva dijela tog ciklusa. pjevanju posvećene domovini. Ljubice nemila. Vraz je napisao jos treći i četvrti dio tog ciklusa pjesama koje su nasuprot I. godine. TEZA ANALIZA DIJELA: Đulabije su cilkus ljubavnih pjesama koje je Vraz poćeo objavljivati u Danici 1837. I.

Vlada vedro i optimističko raspoloženje. Vraz iznosi ljubav prema Ljubici. Njegovi osobni osjećaji koji se odnose na ljubav prema ženi i domovini su vedri. pjevanje . Što će donijet sutra znano j´ samo Bogu Ćar je Đulabija u njihovoj gotovo naivnoj jednostavnosti i neposrednosti. 38. povezani su sa pejzažom.. U pojedinim pjesnicama Vraz je neki obićni doživljaj znao tako umjetnički zaokružiti da se svaka od njih doima kao potpuna umjetnost. U pjesmi. a što u konačnoj varjanti donosi do osjećanja sveljudskog. ali im je jezgra izrazito romantička. Ljubi me. Ljubice. Ljubi. kasnije nostalgični i potišteni. a poslije smrti bol i sućut. (ljubav prema Ljubici).da prinose lijeka. Sreća bez pokoja mijenja brzu nogu.. djevo mila! Dok su nam jos vita od mladosti krila. Đulabijesadržavaju doživljene djelove. Đulabije su tipićan izraz romantičarskog mišljenja i nazora sto se naroćito oćituje u povezivanju tih dvaju elemenata. jos jednom izražava koliko ju je volio. III. Nakon njene udaje nostalgija i potištenost.

3. povezanih. pa je i na taj naćin obogatio našu književnost onoga vremena. doduše ima.69. To je oćita zabluda. te gazele. Po svom sadržaju i po pjesnikovu osjećanju Đulabije su isto toliko slovenske koliko i hrvatske. Bilo je u tom traženju i lutanja. bilo je naročito mnogo borbe s . no nikakav roman. Đulabije su u cjelosti zbirka ljubavnih pjesma. a ne u kompoziciji. Vraz nije ni mogao znati. U njima je uporebljen krakovjek. TEZA STIL PISCA: U težnji da nađe što adekvatniji izraz za svoje pjesničke vizije Vraz je pronalazio različite forme: od klasičnih soneta do romance i balade. i slabih stihova. Srodnosti izmedu Đulabija i razlićitih romana iz vremena romantike. kako će ih završiti. No one su u čitavom njihovom ugođaju. Počevsi pisati pjesme Ljubici. Al´ od cvijeta sreće nij´ već nijednog lista Samcat po nijh sećem s tugom bez broja ko po groblju djece Slava mati moja Đulabije su u hrvatskoj književnosti i njenoj povijesti proglašene ljubavnim romanom u stihovima. što ga je Vraz iskoristio već u slovenskim stihovima. Krasan si moj kraju sva su mjesta ista.

jezikom. Ta je grupica imala znatnu ulogu u Ateni u prvim desetlje}ima. Rodio se 525. Znao je i prije odlaziti tamo i prikzivati svoje drame. uspostavljanja demokratskog ure|enja i uspje{ne borbe protiv intervencije aristokratskih dr`ava. god. Eshilove politi~ke simpatije o~ituju se u njegovim djelima. iako je pripadao konzervativnoj grupaciji u samoj demokraciji. nakvasi je vodom i stane ju mjesiti.e. Zemlja je vrvila `ivotinjama ali nije postojao jedan duh koji bi vladao zemljom u svoju korist. osobnih momenata koji variraju od vedrih stihova do sumornih motiva i atmosfera. Uzroci tih nesporazuma nisu poznati. No usprkos svim tim slabostima Vraz je u svoju poeziju unio mnogo iskrenih. kod Salamine i Plateje. Bio je svjedok svrgnu}a tiramide u Ateni. Iz te smjese nastane lik po vanjskom izgledu jednak bogovima ali bez du{e. u Eleusini. Da bi stvorio du{u uzme iz `ivotinja sva dobra i zla svojstva i zatvori ih u grudi ~ovjeka. kako ga neki nazivaju "otac tragedije". U Sicilskom gradu Geli Eshil je umro 456.e. TEZA: Bilje{ka o piscu Kao za ve}inu anti~kih pisaca nemamo mnogo biografskih podataka. Potjecao je iz zemljoposjedni~kog roda. Tako su . Za takvo stvorenje mudri Prometej sin Japetov uzme ilova~u. Engels ga je opisao kao jasno izra`enog tendencioznog pjesnika. Bo`ica Atena mu je pomogla u tome {to je tom liku udahnula duh ( bo`anski dah ). Iz njegovih pjesama vidi se da je bio prista{a demokratske dr`ave. Nastali su golemi nesporazumi i sva|e izme|u Eshila i naroda. prije n. Objavio lektire u 30. Zbog tih nesporazuma morao je provesti posljedne godine `ivota na siciliji izvan domovine. prosinac 2004 20:34:00 | 0 komentara Eshil: Okovani Prometej 1. TEZA: Sadr`aj "Nebo i zemlja bijahu stvoreni" tim rije~ima Eshil zapo~inje svoje djelo. Bio je. što nije nikakvo ćudo kad je Vraz slovenac. 2. god. Eshil je sudjelovao u borbi protiv perzjanaca i to na bitki na Maratonu. prije n.

Za uzvrat Zeus je ljudima uskratio posljedni dar za savr{en `ivot tj. Kako bi ispunio Zeusovu volju Heraklo mu namjesti zamjenika Kentaura Hirona koji je bio spreman umrijeti premda je bio besmrtan. lje~iti se. Sve {to su radili bilo je bez smi{ljene osnove. Stra{no se razljuti na Prometeja kad je pred sobom na{ao samo salo i kosti.. Prometej je uzalud opomenuo jadnog Epimeteja da se ~uva bilo kakvog bo`jeg dara. Na nebu je sa svojom obitelji vladao Zeus. ~uti.. No Japetov sin je i za to na{ao rje{enje. Zatim mu je skinuo okove i poveo oslobo|enog Prometeje sa sobom. Zeus se odlu~i za ve}i kup i odgrne ga. .. Pandora nije dala nadi da iza|e iz lonca. Prometej je bio tog Titanskog roda. Hefest je morao Prometeja lancima prikovati na stjenu Kavkaza pred strahovitim ponorom. ukratko sve korisno.nastali ljudi koji su mogli gledati. uptrebljavati `ivotinje. Prometej je zastupao ljudski narod kako ga bogovi nebi previ{e iskori{tavali. a to je bila nada. vatru. Epimetej je ugostio Pandoru. Nakon nekoliko tisu}a stolje}a nai{ao je tamo Heraklo u potrazi za zlatnim jabukama. Naredio je Hefestu bogu vatre i umjetnosti da napravi varljivi lik lijepe djevojke. mozak. Bogovi su imali izabrati {to `ele od jednog bika.. mi{i}i. Zeus je reko da je ta podjela nepravedna. nego ga poklopi prije njezinog izlaska. Nezasitan Zeus mu po{alje jo{ i orla koji bi mu svaki dan kljuvao jetru. Prometej mu je predlo`io da izabere koji od dva kupa `eli. Pisac groznice i razne druge bes~ujne ali vrlo mu~ne nevolje opisuje kao ~ete bez dara govora. ^ak i smrt koja je nekad sporo dolazila ubrzala je svoje korake. U loncu je bila samo jedna dobra stvar. Ukratko uputio ih je u sve `ivotne potrebe.. Jadan Prometej nije smio zaspati niti kleknuti nego smo mukotrpno bezograni~eno stajati. Tako je na Zemlju do{lo zlo. a u drugom ve}em kupu bijahu kosti i salo. slu{ati ali nisu mogli vidjeti niti ~uti. Zeus je rekao da te patnje trebaju trajati sve dok jedan zemljanin ne daruje svoj `ivot smrti i tako preuzme krivicu na sebe. Prometej je ubio tog bika i od njega je stvorio dva kupa. Sama Atena iz zavisti prema Prometeju ogrne djevojku sa bjelom svjetlucavom haljinom a glavu joj ovjen~a svje`im cvje}em i zlatnom vrpcom. Do tada su ljudi na zemlji `ivjeli mirno.. Tako je Zeus mogao govoriti daj je jo{ Prometej prikovan na Kavkaz. Tada ih je Prometej po~eo podu~avati kako }e vidjeti. Sve krivice za taj ~in Zeus je predao Hefestu i njegovim slugama. Pandora je sa sobom nosila lonac pun nevolja i ulaskom u ku}u ga otvori. Pomo}u u`arene tinjaju}e tre{}ice na zemlji je stvorio prvi plamen od kojeg su ljudi dobili ogromnu korist. Tamo su se utvrdila prava i du`nosti ljudi. Za uzvrat Zeus je stvorio novo zlo. Hermo odvede Pandoru na Zemlju i uputi je prema Epimeteju. ploviti morem. hraniti se. slobodno i bez ikakve nevolje. Zeus je tako stvorio to ljupko zlo i dao mu ime Pandora. On sa svojom lukavlju{}u `eli prevariti bogove. Kako nebi optu`ivali da je Zeus oslabio Prometj je morao nositi `eljezni prsten s ukovanim komadi}em kavka{ke stjene. Pojedena jetra bi svaki dan na novo izrasla. On je pokorio svog oca Krona i Titane ( stari bogovski rod ). U manjem kupu bija{e svo meso. utroba. Bogovi su po~eli od ljudi tra`iti da ih ~aste uz uzvrat njihove za{tite. odapnuo strijelu i skinuo orla sa Prometejevih koljena. Hefest je tu naredbu izvr{io. @ivjeli su pod zemljom u mra~nim pe}inama. Hermo joj podjeli dar govora a Afrodita svaku dra`esnost i milinu. U Mekoni organizirali su susret bogova i smrtnika. ^im je to ugledao napnuo je luk.

u Koprivnici. TEZA: Mi{ljenje o djelu Slavonska šuma" Kozarac je dao prekrasne slike šumskog života. "Proletarci" i "Među svjetlom i tminom". šumi. Tema: Piščeva ljubav prema. Osim pripovjetki među kojima se ističu "Tena".g. Slavoniji i njenim ljudima i običajima Osnovna misao: Treba čuvati šumu Vrijeme radnje: Davno Mjesto radnje: Slavonska šuma . loše gospodarenje zemljom i pogrešan odgoj i obrazovanje intelektualaca. "Biser Kata". Pisao je romane među kojima je najpoznatiji "Mrtvi kapitali" u kojemu otkriva nedostatke u društvenom životu. Josip Kozarac je umro 1906. U posljednjem periodu života i rada pisao je pripovjetke u kojim je pokušavao rješavati neke psihološke probleme suvremenog čovjeka kao što su "Mira Kodolićeva". biljnog i životinjskog. "Oprava".3.

svako drvo i svaki glas. jer ona mu je pašom odgajala volove. čvorci su uginuli. Kad su ljudi pogledali orlov plijen. Kako je orao bio ranjen svoj je plijen ispustio i srušio se u šumu. dogovorili su se da će mlade orlove popovaditi ili ubiti zato što im je orao ubijao domaće životinje. Kada vjetrić zapuhne. a i život u njoj. lisica i kuna davali su mu skupo krzno. sve je u pokretu. Nisu mogli ni jedno ni drugo zato što je brijest bio jako visok. Priroda buja. Kada dođe ljeto. U šumi su samo kos i drozd. Tu se dižu veliki hrastovi sa sivkastom korom i brazdama koje teku duž cijeloga dvadeset metara visokog debla sa snažnom širokom krošnjom koja ih je okrenula kao stasite junake. Ptice pjevice su u svojim gnjezdima. Vuk. staje i štagljeve. zatim zašuti i zašumi. on postade siromah. ali crn kao tinta. U proljeće kad se sve oživljuje u šumi je najpustije. posadio voćnjake i šljivike. a neki imaju pse koji im donose. a zec i srna hranu. Bartol nije znao zbog čega je paprikaš crn . Kud god čovijek ide tamo i oni. od jakoga udarca kada je brijest pao. u šumi sve postaježivlje i raznolikije. Sa godišnjim dobima šuma se mijenja. tjerajući patke i pucaju. Vračajući se sa teškoga posla očekivali su da će im Bartol pripremiti dobar ručak. I tako je spašeno Bartolovo kuharsko umiječe. Gnijezdo je bilo dobro naslagano tako da ga zrno nije moglo probiti. lugar Sadržaj: Slavonska šuma je šuma s divnim i visokim stablima. Sredinom rujna nastaje važno razdoblje za slavonsku šumu.Likovi: Josip Kozarac. kada su ga ljudi opazili. po šikarama i i livadama oko sela. ali je bio toliko ukusan. Šumski trgovci obilaze dijelove šume koje su preko ljeta procijenili i obilježavaju stabla koja će preko zime doći na prodaju. radi se procijena šuma. Procijena je težak posao. Kada su su došli u kolibu vidjeli su da im je Bartol pripremio paprikaš. On je u njoj kao u svojoj kući. Bartol. kada je brijest bio skoro srušen na njega su doletjela dva čvorka koja su ušla u orlovo gnijezdo. tvrdo glatko lišće zašapće. Pokraj šume. jedan radnik i kolibar Bartol prenoćili su u kolibi koja je ostala iza šumskih radnika koji su preko zime ovdije radili. On pozna svaku pticu. Usput se ulovi i koja štuka i šaran. O Ilinju love se divlj patke. a društvo ohrabreno da i dalje jede bartolova jela. Bio je ukusan. svojim drvetom dizala kuće i ograde. Neki lovci gaze po vodi. Odjednom ugledaju orla kako se vraća u gnijezdoi pandžama nosi plijen. začudili su se jer je to bio jastreb. sagradio je kuće. Bartol ode u kuhinju i otkrije da je paprikaš crn zbog toga što je zdjele pokrio hrastovinom iz koje je curio tanin crn kao tinta. Kada mu zbraniše i zatvoriše šumu. Slavonac voli svoju hrastovu šumu. kada dođe ljeto. Na jednom visokom brijestu sagradio je orao gnijezdo. a oni gladni tako da su ga jeli i za večeru. a nije imao grana po kojima bi se popeli. Ljudima nije ništa drugo preostalo nego da sruše brijest. Jedan je čovijek pucao u orla. Dok su jedni rušili drugi su puškama pazili na orla. svojim žirom hranila svinje. a šuma puna komaraca. Kada su pojeli. Šuma je oduvijek bila njegovo nepresušivo blago. Osim bogatih trgovaca tu su i Turopoljci koji prolaze . Dva lugara.

Grigor Vitez je umro 23. Što se sve u njoj događalo i što će se dogoditi. i slikovnice. U listopadu poćinje lov na srne. studenog 1966. “Igra se nastavlja”(1967). Objavio lektire u 29. “Životinje spavaju”. “Dva pijetla”. “Doživljaj svjetskog putnika” i “Čudna škola”. “Kad bi drveće hodalo”(1959). “Pjesme” (1950). “Sto vukova”(1957). a u studenome je šuma mirna. prosinac 2004 23:29:00 | 4 komentara Gdje priče rastu . u Kosovcu.“Medvjed kao pudar”.g. i poezije “Kao lišće i trava”(1960). Koliko se je stare šume posjeklo.šumom i procijenjuju urod žira koji je zbog sječe šume i njegove upotrebljivanosti na sve većoj cijeni. Za djecu je je objavio zbirke pjesama: “Vesele zamke”(1955). “Gdje priče rastu”(1965). “Naoružane ruže” (1955). Neke od pjesama Grigora Viteza prevedene su i objavljene na petnaestak jezika izvan naše zemlje. “Prepelica”(1956). Tulipani dižu čaše Tema: Radost tulipana Osnovna misao: Treba čuvati cvijeće. “Tko će s nama u šumicu”. Osim pjesama Grigor Vitez je pisao priče i članke za novine i časopise. njen čaroban mir. toliko nove treba zasaditi. što je sve vidjela i doživjela. Tko bi nabrojio što je sve šuma u tih dvjesto godina dala. godine u Zagrebu. Na to sijanje izađe čitavo selo.pejzažna Stil: personifikacija (“Sunce toči”) . I dok se uz pijesmu sadi mlado drveće na drugom kraju žalosno otpada žuto lišće. odnosno prirodu koja nam uzvraća svojom ljepotom Vrsta stiha: Vezani Vrsta pjesme: Lirska . a sahranjen je u svom rodnom selu. a na drugom život. “Povjerenje životu”(1985). U to doba sije se žir. u Slavoniji.Grigor Vitez Ponešto o piscu: Grigor Vitez rođen je 1911. “Maksimir”. I tako je u isto vrijeme na jednom mjestu smrt. Objavio je zbirke pjesama . To je ta njena tajna. a tamo još dalje udara sjekira i ruši se što je dvije stotine godina raslo. “San boraca u zoru” (1955). “Hvatajte lopova”(1964).

Nauči se !”) Lovačka priča .olovko Tema: Želja učenika da ne moras sam pisati zadaču i učiti Osnovna misao: Ne teba biti lijen Vrsta stiha: Slobodan Vrsta pjesme: Lirska .misaona Stil: poredba (“zmaj je avion”) Olovko.misaona Stil: personifikacija (“Knjižice.Lastavica Tema: Povratak lastavica s juga Osnovna misao: Kada dođu lastavice počinje proljeće Vrsta stiha: Slobodan Vrsta pjesme: Lirska .pejzažna Stil: personifikacija (“a što si nam donjela? proljeće na repu“) Zmaj Tema: Putovanje avionom Osnovna misao: Ne treba se bojati leta avionom Vrsta stiha: Slobodan Vrsta pjesme: Lirska . knjižice.

njegovi sukobi s okolinom. 3. Znamo da ga muče bubuljice i prištevi. .SUE TOWNSEND 1. niz njegovih "jada". kao i osobama s kojima se prepliće njegov život. kako kaže njegov liječnik. Sadržaj knjige nije vezana radnja. njegove nedoumice. te kroz njegova razmišljanja saznajemo o svim problemima koji ga muče. od dana do dana. BILJEŠKA O PISCU Sue Towsend je suvremena engleska spisateljica čiji su romani za omladinu prevedeni na mnoge svjetske jezike. Nakon što je 1982 . ANALIZA LIKOVA Adrian je dječak u pubertetu.misaona Objavio lektire u 29. možda je pomalo "bucmast". O njegovom izgledu znamo malo. upoznajemo glavni lik. KRATAK SADRŽAJ U ovom modernom romanu. godine objavila prvo djelo. pod naslovom "Adrian". zahvaljujući izvanrednom prijemu kod čitatelja. 2. napisala i objavila "Tajni dnevnik Adriana Molea" i "Novi jadi Adriana Molea".Tema: Priča lovca o lovu na jelena Osnovna misao: Treba biti mudar i snalažljiv Vrsta stiha: Slobodni Lirska . trinaestogodišnjeg Adriana Molea. s roditeljima. Roman je zapravo njegov vlastiti dnevnik u kojem se nižu njegove misli i zbivanja koja ga zaokupljaju. prosinac 2004 23:28:00 | 0 komentara TAJNI DNEVNIK ADRIANA MOLEA . njegova traganja za stotinama odgovora. uskoro je. od siječnja jedne godine do travnja iduće. a neki su postali predloškom za radio i scenska djela. to je niz sličica iz njegovog života.

Polako ulazeći u svijet Sue Townsend i Adriana Molea. Ono što tu knjigu čini još zanimljivijom jest da u tom romanu mogu prepoznati i neke svoje probleme. Roditelji su mu u stalnoj svađi. trudi se biti što bolji u školi. kako je opisan. a kasnije čak i očeva ljubavnica s djetetom i starac Bert. ali zapravo dobra kao osoba. Susrećemo i neke sporedne likove : starca Berta Baxtera. Zaljubljen je u Pandoru i ljubav mu pomaže u svakodnevnim "nevoljama". ne živi u oskudici. uz nju uspijeva održavati ravnotežu u svom životu : " Nazvao sam Pandoru. pokušava ih vidjeti sa svim vrlinama i manama. Tu je i Adrianova mama.. gotovo sve situacije uspijeva sam riješiti. očito nezadovoljna s onim što joj pruža brak i muž. školskim drugovima oprašta neke njihove propuste. ne sukobljava se s njima otvoreno. On je zapravo jedno dobro dijete koje na neobično duhovit način pliva u "olujnom pubertetskom moru". pomislio sam si : "Još mi je samo ovo trebalo!". s njima živi pas. Čak je i ambiciozan. Prilično samosvjesna i odlučna. Knjiga . Posjetit će me nakon sata iz viole. 4.Više znamo o njegovim životnim prilikama i neprilikama. ali se ponovo vrati i nastoji održati obitelj. svjesna svog izgleda i svog utjecaja na dječake. školske profesore i ravnatelja. Adrian polako odrasta. povremeno se baka pojavljuje u kući."(citat. isključuje se iz svijeta odraslih kad je to potrebno za njegov vlastiti mir. Njene su obiteljske prilike puno bolje od njegovih. voli ga i razumije. DOJAM O KNJIZI Ugledavši ovu knjgu. "kose boje sirupa". neke susjede i druge.. shvatio sam kako je ovo djelo veoma zanimljivo i interesantno. Unatoč svim tim problemima. Od ostalih likova mogu spomenuti Adrianovog oca. Ona puno pomaže Adrianu. Adrianove kolege. ne previše poduzetnog. sklonog alkoholu i samosažaljavanju. odlazi od kuće kroz neko vrijeme. Ljubav mi je još jedini spas da totalno ne poludim. daje mu podršku. možda i malo nemarna prema Adrianu. Ima plemenitu narav (brine o starcu Bertu Baxteru). On zapravo voli svoje roditelje. baku Mole. zgodna djevojčica. piše pjesme). čak se na neko vijeme i rastaju. str 217) -2- Pandora je Adrianova vršnjakinja. Barrya i Nigela. pažljiv je i osjećajan (bira poklone za svoje drage. mašta o svojoj budućnosti. I tako je bilo sve dok nisam počeo čitati.

prihvatio sam se posla. Pas je zatvoren u drvarnicu. Pas sad izgleda puno bolje. pa figurice gusara s modela broda. i dalje se kljuka vitaminom C.. Operiran je. nažalost!" -3- "Stara traži posao! Još ću završiti na ulici kao besprizorni ili tako nešto. Adriane!" Na kraju bih izdvojio neke humoristične odlomke : "Našao sam u riječniku riječ koja potpuno odgovara mome starom simulant.. taj je sigurno zadao psu gadne muke. Premazao sam zidove dva puta crnom bojom. Veterinar mi je pokazao plastičnu vrečici punu svakakvih jezivih stvarčica. Još je u krevetu. mogao sam samo reći : "Bravo. Ima dobre prijatelje i to je očito jedna od najvažnijih stvari u životu. ali Noddy se ne da!. Kroz crnu boju neprestano se probija lakrdijaš Noddy. Bio je tu komad ugljena. Kad sam pročitao knjigu. I što ću jesti cijeli dan? Morat ću jesti pomfrit i slatkiše sve dok ne upropastim tek i dok mi ne popadaju zubi. ali je poučno i pomalo iznenađujuće da to uspijeva nadvladati svojim prirođenim smislom za humor. Jedan je od gusara držao u zamahnutoj ruci bodež.. Čim sam se vratio kući iz kluba "Uradi sam".govori o mom vršnjaku koji proživljava doba sazrijevanja i u tom razdoblju pronalazi bezbroj razloga za nezadovoljstvo. pa malo božićno drvce s torte. Velika mudrost!" "Otišao sam u posjet psu. Za dva dana moći će se vratiti kući." "Kupio sam dvije kantice vinilske crne boje i gustu četku. Bogojavljenje je nešto u vezi s tri mudraca. Bojim se da ću morati po cijeli dan sjediti u javnoj praonici rublja da se ne smrznem .. .

više ne vide! Stari je maloprije došao da me potjera u krevet. da je to pravi nadrealistički košmar.. " Biser-Kata". hvala Bogu. romanopisac. Rekao je da ga moja soba podsjeća na jednu sliku Salvadora Dalija. Ostatkom crne boje i finom četkicom premazao sam Noddyjevu kapu.Treći premaz.. Rođen je 1858 u Vinkovcima. Umro je 1906 godine. Đorđe . Malo je bolje. Najpoznatija djela su mu : "Priče djeda Nike". Sva su mu djela tematski vezana za Slavoniju. u Beču je diplomirao poljodjeljstvo i šumarstvo." Objavio lektire u 29. U 11 sati i 25 minuta premazao sam i posljednji zvončić. "Slavonska šuma". Jerko Pavletia . i druge. Tema: život slavonske žene Vrijeme radnje: 19. ali još proviruje Noddyjeva kapa dvorske budale. Joza Matijević .. Ostalo ih je još 124. stoljeće Mjesto radnje: Slavonija Vrsta: Pripovjetka Likovi: Tena (Terezija) .. prosinac 2004 23:28:00 | 0 komentara Tena .. a tu i tamo probijaju Pinokijeve prugaste hlače i njegov crveni nos. ali mora da je loše kvalitete jer posvuda ima pruga. Zvončići se. Boja se osušila. ali se on prokleti zvončići i dalje vide!. 2 sata u noći. Premazao sam večeras crnim flomasterom 69 zvončića na kapi. Leon Jungman . Sad znam kako se Rembrandt osjećao nakon što je oslikao Sikstinsku kapelu u Veneciji. Maruška . Ivka .. Pučku školu i gimnaziju završio je u vinkovcima.Josip Kozarac O piscu: Hrvatski pripovjedač. ali ja mislim da to iz njega govori jer zato što su u njegovoj sobi na zidovima same ružice. Beranek . "Tena".

Pošto je Tena bila s Leonom. Nakon Boranekovog odlaska Tena je nosila crninu i povukala se u sebe. Nakon što je potrošila taj novac morala je smislit način kako ae živjeti. a jedna ciganka je donjela Maruški veo koji je zaražen vodenim kozicama. on je uzdržavao i njezina oca. Tada je Leom pričao sa Teninim ocem Jerkom da pošalje Tenu na primanje. a Tena je ostala bez luksuznog života. Maruška je dala veo Teni i Tena se razboljela. a u njoj je bio mladi vodnik Beranek. zvao se Leon Jungman. Našla je Jozu Matijevića . Cijelo selo je ogovaralo Tenu i došao je glas do Leona. Leon je dobio premještaj. ali Tena je i dalje bila povučena. s nakanom da će Tena doći. a na njima je svirao cigan Đorđe. Tena se zaljubila u njega i prvi put u životu osjetila ljubav. a kuću i zemljište je dano na dražbu zbog neplaćenog poreza. Ivanka je rodila i nakon poroda se . Kada je opazio Tenu odmah mu se svidjela. Leon je i dalje organizirao primanja.Sadržaj: Tena je mlada Slavonska djevojka i polako postaje jedna od najljepših cura u selu. Leon je organizirao primanja u svojoj velikoj i prostranoj kući. U među vremenu Ivanka je ostala trudna. Jozo je imao ženu Ivanku. Usto su ciganka i Maruška napravile prijevaru i uvjerili Đorđa da je Maruška trudna. Jozo bi znao često vikati na Ivanku. Tena nije voljela Leona. U to doba kraj njezinog sela bila je Češka vojska. pa se ona žalila Teni i molila ju za zaštitu. Tenu to nije zanimalo jer joj je ostalo puno haljina i novaca od Leona. a nakon Leonovog odlaska on je zapio sav novac. Kod Đorđa je bila još teža situacija. Došle su sve seoske cure. Iako je bio cigan on se Teni sviđao. Nedugo zatim u selo je došao bogataš iz jedne Pariške tvrtke. A usto je bila i s Đorđom. Tenu se je dojmio sav taj raskoš i bila je očarana s njime. ali bila je kod njega zato da osjeti čari luksuznog života. no došla je zapovjed i Beranek je mora krenuti u Bosnu. on je redovito tukao svoju ženu Marušku i maltretirao je. Leon je znao da ga Tena ne voli. Sav novac koji je Đorđe zaradio odlazio je Teni. Tena je od bolesti dobila plihove po licu i više nije ličila na staru Tenu. Tako je živjela s dvojicom ljubavnika. Tena se doselila kod Joze i preuzela vlast u kući. Nakon izvjesnog vremena Tena je prešla Leona sa Đorđom. Na primanju sve su se cure nabacivale Leonu. Prišavši Teni obasuo ju je prostranim sobama i oni svježim mirisima. Osvojila ga je na jednom plesu. ali Tena nije. ali on je samo gledao Tenu. U 16 godini života umire joj majka i ona ostaje sama s ocem Jerkom. Jerko je uspio nagovoriti Tenu da ode na primanje i sam ju je otpratio do Leonove kuće. ali na nju nije previše mario za to što je imao Tenu. S vremenom Ivanka je postala prijateljica s Tenom.

Leon Bogati čovjek koji dolazi u Slavoniju da bi zaradio novaca a usput da ne bude sam spetlja se sa Tenom. Njihov susret nije bio sretno sjedinjenje nakon drugog vremena. Beranek je ostao na imanju sa Tenom da iznova podigne zapuštena polja i pruži mlađem pokoljenju ljepši život. Grub prema ženi. Karakterizacija likova: Tena U mladosti Tena je bila cura koja nije potpuno bila svjesna svoje ljepote. crnomanjastobjelkaste puti. tamne kose . ponižava. Nakon Što se oporavila Tena više nije bila ona stara . S vremenom. Uvjek je gledala na svoje dobro bez obzira kako to utječe na druge. odnosno nakon svoje prve ljubavi počela je shvaćati koliko je ljepota bitna za ugodan život jedne seoske cure. Đorđe Cigan koji svira gusle. maltretira. Nakon završetka rata Češki vojnici su se vratiili u selo da bi otkupili zemlju i tu se nastanili. sada ga koristi samo kao sredstvo pomoću kojeg se uzdržava. guste. ali ga onda nije htjela.proljepšala . a kada je Jozo vidio Tenu onakvu nije mu više stalo do nje. Grub je prema ženi . Kada je Beranek vidio da je na prodaju Tenina kuća i zemljište za vrlo malo novac odmah je dao polog. a plavih brkova. Jozo Želio se oženiti sa Tenom još dok je bila cura. Tena ga koristi kao izvor novčanih prihoda. Beranek Mladi vodnik u Češkoj vojsci koji se istinski zaljubljuje u Tenu i na kraju rata se vraća Teni i s njom provodi ostatak svog života. Bio je mlad ljepuškast. Tada se pojavio Đorđev navodni sin i on više nije htjeo uzdržavati Tenu. On se radovao ponovnom susretu sa Tenom iako je strepio dali će ga tena primiti pošto je u ratu ostao bez desne ruke. Na kraju je imala sreće što joj se vratila prva ljubav kod koje je pronašla svoju sreću. tuče ju. postala je starija. sitnih vatrenih očiju. zapravo moglo bi se reći da je prkosila selu i stvarala zavist među drugim seoskim curama. Nije imala nimalo srama što ju selo ogovara.

Voljela bih muža. Čehov je među ostalim i tvorac antiteatralnog kazališta i psihološke drame. nije oženjena. Surađivao je s velikom opernim redateljima. Čehov (1860-1904) ruski je pripovjedač i dramatičar. P. Nakon gimnazije u rodnom gradu se upisuje na medicinu u Moskvi. Poznatija djela su mu: Tri sestre. siromašan. Najbolja njegova djela su novele i pripovjesti. simptomatično za pisce tog doba. cijeli dan bi sjedila u kući. putovao je na Sahalin. bilo bi to bolje. “Ako bi se udala. te je uvelike djelovao na kasnije generacije pisaca. Galeb. izbjegavao je politiku. Maruška Žena kojoj je bilo dosta što je druga žena. Objavio lektire u 29. Rođen je u trgovačkoj obitelji. ali je istupio iz Akademije zbog nepriznavanja Maksima Gorkog. barem tako misli. Ujak Vanja.” . bila sretnija.Anton Pavlović Čehov Bilješka o piscu: A. bolestan.a po zanimanju liječnik. jedina je pomagala Teni dok je imala vodene kozice. Pomoću varke pridobija muža. Potajno se nada koko bi u Moskvi mogla naći muža i onda bi. ali nakon poroda se proljepšala. te se kao student počinje baviti pisanjem. Morala je podnositi drugu ženu u kući i biti podložna njoj. Bio je. kako u Rusiji tako i van Rusije. Čovjek u futroli… Likovi: Olga je najstarija sestra. Bila je sitna. nezadovoljna životom koji vodi a ne vidi izlaz. Vrlo plemenita žena. prosinac 2004 23:27:00 | 8 komentara Tri sestre .Ivanka Pokorna žena.

Svoje nezadovoljstvo neće nikad riješiti jer su joj ciljevi nerealno visoki. a da nije promislila. Traži životnu sreću. Natalija je poprilično težak lik. lik malograđanke koju nitko ne prihvaća. te se kasnije ipak koliko asimilira u društvo. koji stalno teži nemogućem. Andrej je sin. čeka princa na bjelom konju. Forma i stil: Ovo djelo je drama ods četrri čina. no ona je uz to i lik koji se najviše mjenja. Kako ima dominantnu ženu. Rano se udala.Maša je vječno nezadovoljni melankolik. i masli o svemu na loš način. mrzi svoj život. on se povlači. Zasniva se uglavnom na samim likovima i njihovoj tragičnosti koja samo kazuje kako promjene nema unatoč vječitom optimistu i njegovoj priči o svjetloj budućnosti. mirna i glatk bez većih preokreta. velikih ambicija. i smatra kako joj rad djelomično zamjenjuje ljubav. s malim šansama za ostvarenje. i prtpostavlja da bi ga sigurno našla u moskvi. postaje papučar i pušta svoje ambicije da padnu u blato. a uza sve to tu je još i unutarnji sukob. . Irina je najmlađa od sestara.

“Zlatarevo zlato” zatim je napisao veći broj pripovjesti “Prijan Lovro”. “Branka” i dr. da budemo u njem smisao za sve što je lijepo. da mane prošlosti popravimo. st. Mi hoćemo da dignemo narod da ga osvijestimo. Osnovnu je školu polazio u Zagrebu.AUGUST ŠENOA Bilješka o piscu: August Šenoa rođen je u Zagrebu 14. g. prosinac 2004 23:26:00 | 0 komentara PRIjAN LOVRO . “Seljačka buna”i “Diogenes” roman iz suvremenog života “Prosjak Luka”dok povijesni roman “Kletva”koji je izlazio u “Narodnim novinama ” 1880/1881 nije završen. IX. negdje u 19. “Mladi Gospodin” “Ilijina oporuka” “Vladimir”. gimnaziju u Pečuhu i Zagrebu . vratio se u Zagreb i ušo u redakciju “Pozora”(kasnije “Obzora”). koje Turčin od duga časa broji. jer ga je zatekla prerana smrt.Vrijeme i mjesto radnje: Radnja se odvija u malom Ruskom gradiću u provinciji. Građu za svoja mnogobrojna književna djela crpio je Šenoa iz hrvatske prošlosti i sadašnjosti . XII. zatim tri historijska romana: “Čuvaj se senjske ruke”. Iz Praga je prešao u Beč gdije je uređivao časopis “Glasonoša”. dobro i plemenito. postao je gradski senator. 1866. zatim je bio gradski bilježnik Zagreba i umjetnički ravnatelj zagrebačkog kazališta 1870 bio je dramaturg kazališta a 1873. a pravne je nauke završio u Pragu i Zagrebu. 1881 u četrdesettrećoj godini života. Objavio lektire u 29. Godine1871 štampao je svoj prvi veliki historijski roman iz prošlosti Zagreba. U svojim članicama “Naše književnosti” rekao je Šenoa na jednom mjestu ovo :”Zašto pišemo? Da si ovaj ili onaj čitalac ne znajući šta da pametno radi prikrati vrijeme ? u tom slučaju ne bi novele više vrijedile od one brojanice. Umro je 13.” . a pisao je mnogo i neumorno u želji da svojiim književnim radom poradi na političkom . kulturnom i prosvjetnom podizanju naroda. 1838.

Podatke pronašla u A:Šenoa “Seljačka buna” (str. al im se nameću kojekakve kojekakve vrlo obične prepone kojih vrlo običnim načinom uklone . To prikazuje kroz razgovor njega i crne udovice koja je iskazala svoje misli o Hrvatskoj književnosti i koja govori kako jednoj ženskoj osobi čija ćud je strasna. 5-6 ) Bilješka o djelu : Djelo je posve realistično . mjeseca. A kakvu hranu davaju naši novelisti toj nestašnoj ptici koja leprša od mjesta do mjesta. K tomu malo sunca. fantazija bujna . nikad ne miruje? Vazd jedno te isto. misao živa i brza kao ptica. suza— i pripovijestje svršena” Ona kaže da rijetko kojem piscu uđe u galavu da se ta junakinja li junak otrovaju probodu mačem i umru : “Samo katkad uđe kojem piscuu glavu . hvala budi bogu . mjeseca cvijeća . suza i pripovijest je završena. te . vječne promjene željna. fantazija bujna . svoji. pa budu . k tome malo sunca. Dvoje mladih se zavoli . “Ženska ćud je strasna. koja. Šenoa u ovoj pripovijetci kritizira ondašnje društvo . ondašnje pisce . misao živa nije dovoljno dvoje mladih koje se zavoli onda malo prepreka koje jednostavno prijeđu .

usne tanke. kosa crna i glatka. lice osuho. svečano. kratko poput epigrama . stisnute . rodi tolike borbe. duga. Glava neobično velika naličila posve kuglji. žmirkave. zdola posve šiljasto . al i apodiktički . u srijedi široko.a oči male . tamne . visoko. pravilno u dvoje razdjeljena . vječna monotonija. 12) “Govorio je sprvine polagano. toli živada našim piscima ne treba nego prepisati je pa su napisali najljepši roman.nego da je dovojlno okrenuti se oko sebe da bi se našlo junaka tj. blijedo . al i vrlo žacave. Rekao joj je i to da upravo zato što smo mali narod koji je imao tolike borbe upravo mi možemo napisati najljepše romane :”Upravo okvir naše malešnosti koja sapinje često smjelu dušu i žarko srce.al neobični sjaj . nos fin . mogu li naši pisci stvoriti velikog junaka: “Jesu li pisci kadri naslikati u malenu okviru velika divske slike . čelo mu bilo široko.” Nato se ona pita jesu li pisci kadri u malen okvir naslikati velike divske slike . probosti. može se ga naći u svakodnevnom životu. tolike sukoba da će dušu silno potresti .”(str. koščast . može li u naših okolnosti postati kakav zanimljiv junak romanu ?” Nato joj Šenoa odgovara da junaka ne treba stvarati . pače umrijeti od suhe bolesti ! Vječna idila . i povijest ljudskog srca u nas toli razlika.” Opis likova : Opis prijan Lovre: “Po naglasku sudeći bijaše pohrvaćeni Slovenac. reć bi uglasto. prepličući govor franceskim dosjetkami. brčići slabi . širokih plećiju. Bio čovjek srednjeg stasa.junak ili junakinja moraju se otrovati . Bio je pod silu miran .

bujna i vesela. a pametna. Osobito rado govorila je franceski. vrlo živa. 13) Opis Malvine: “ U vlastelina bila ljepušna jedinica . o suncu . crnooka i zlatokosa . Kad bi zapodjela živahna prepirka o kakvoj neznatnoj stvarci– a tog a je bilo zaonda dosta – šutio Lovro marmorkom te bi samo potkraj govora ironičkom izrekom izvrnuo cijelu raspravu na šalu. Kraj svih tih vrlina ne bijaše mi Lovrin prvipojav prijazan. Dosjetljivost i oštroumlje mililo se Malvini – tako bijaše joj ime—nad sve ino. pa je francesku knjigu i dobro poznavala. 18) Opis Minke kakvu je vidio Lovro : . udarati u glasovir i više toga. veoma mnogo znade. Nije dakle ni čudo da se mladi svetac i crnooka. Po prvom razgovoru razabrah da je Lovro vanredno darovit čovjek .njegova oka odavao je da je čovjek strastven. Nešto me odbijalo od njega ”(str. I Lovro biješe tom jeziku vrlo vješt. o glazbi .” (str. Mladica biješe živa. o Berangeru i o koječemu. Umjela ona više jezika. plavka mnogo međ sobom čavrljali o cvijeću . vanreda pametna. umjela crtati . da mnogo.

blijeđana lica. To ne bijahu cvatući obrazi mladosti. tamne kose u uvojke spletene i tamnih žarkih očiju. pod očima si vidio nagrešpanu kožicu . Ne . to nije rascvala ružica— to je usidjelica koja doziva u pomoć mjesečinu da joj pozčati uvehlo lice. da joj je mjesečina padala na sjajnu kosu i iskrami se preljevala u tamnih očih. . Uprla bje glavuo ruku. Zadrhtah. al ubrzo zapita me smiješeći se :— Šta ste zamukli ? — Al Minkin posmjeh ne bijaše smiješak anđela od šesnaest godina. gipka . nego je dovoljno da prelistamo našu povijest i dobili smo junake koje ne treba da opisujemo onakvi kakvi nisu nego istinit izgled istinite osobine. mišljah u prvi mah. svjedočice zrelijih ljeta. cijelo lice bijaše osuho. Isto tako sviđa mi se to kako je pisac dokazao da naši pisci nisu bezvrijedni . i da mi ne moramo izmišljati junake i uvrštavati ih u nepostojeće vrijeme i mjesto . Minka prepa se mog pogleda i okom joj sinu iskrica demonske ljutine. tanka. Ljepa je.“Na prvi mah smetoh se ponešto . Bijaše visoka. Od nosnica prema kraju usnica pružile se dvije crte. On potiče Hrvate da počnu čitati vlastito bogatstvo i da se ne trebaju sramiti onog što jesu i glumiti ono što nisu čitajući izričito strane literature. Ako je osoba iz slabo stojeće obitelji onda je jako mala vjerojatnost da će doć na položaj o kojem mašta tj. biti ugledan u društvu i imati moć. “ (str. Moje mišljenje o djelu : Meni se djelo svidjelo pogotovo zato jer takeve stvari još su i danas aktualne . krasna profila . Nisam znao da l’ je mlada . Iza širokih rukava tamne svilene haljine virile bijele drobne ruke a nad čelom treptila zvijezda od brušene ocjeli. Tim djelom Šenoa daje kritiku svog vremena koje je i danas prisutno. 47) Istiniti opis Malvine: Mjesečina pokaza mi cijelo joj lice. uvehlo. usnice bijahu vehle. da l’ prizrela djevojka.

. Lovro je sin iz slabo imućne Slovenske obitelji. njegovog prijaltelja Lovre.Sadržaj: U pripovijesti prijan Lovro opisao je Šenoa tragičan udes mladog učitelja.

I on je imao na umu da se oženi tom djevojkom sve dok mu Šenoa nije otvorio oči i rekao da je to stara usidjelica koja neće donjeti miraz udajom jer njen otac ima još šestero djecena koje treba podjeliti svoje bogatstvo. ali i tu je bio razočaran nisu ga primili. I tako Lovro otiđe u Split i tamo upzna tu djevojku po imenu Anđelika u koju se on i zaljubio. Neko vrijeme otac mu je slao novac ali je nakon toga zapao u velike dugove i nije mogao potpomagati Lovri. novac. Kad je odlučio odustati od svećeničkog reda pozvao ga je predsjednik k sebi da uči njegova sina i Lovro pristane. ali on se zaljubio i shvatio da kao svećenik neć moći nikad imati voljenu osobu pokraj sebe i on je odustao od svećeničkih studija. Kada je njegov otac pročitao to pismo on je odlučio da će Lovri pomoći i da će mu dati sav novac samo da ostvari svoje želje i da otiđe u Beč. Nakon završenih svih ispita Lovro je čekao samo da mu dodjele mjesto na jednoj od hrvatskih gimnazija. jer je njegova majka samo željela da ga vidi u odori svećenika. a nije bio samo interes. Lovro je počeo učiti za svećenika . on je savjetovao Lovri nakon što je čuo njegovu priču da traži bogatu djevojku da se oženi. i on mu savjetova neka ide u Split jer da on pozna jednu mladu djevojku koja živi sa stricem a bogata je.ali njemu je bilo neugodno da je on na teret tuđoj obitelji i on je odlučio da okuša sreću tako da se upiše u orijentalnu akademiju. a pošto je Lovro bio od malih nogu jako inteligentan i željan znanja roditelj su odlučili da on bude svećenik. bogata djevojka koja će izbaviti njegove roditelje iz dugova. Anđelika se zaljubila u njega i odlučili su tu vezu okruniti brakom. Grof mu je pomagao da dospije u orijentalnu akademiju putem veza. kroz razgovor je doznao da je ona bogata a to je upravo njemu trebalo. I dok su jednog dana Lovro i Šenoa bili u jednoj kavani priđe im jedan debeli čovjek kojega su trebali podučiti .Roditelji su željeli da im se bar jedno djete digne na imućan položaj. Lovro je u Pragu upoznao djevojku po imenu Minka . Nakon ntog saznanja Lovro je odustao od nje. U međuvremenu njen je . Taj je događaj jako povrijedio njegovu obitelj. ali nije bilo uspjeha jer je bilo jako puno kandidata i Lovro nije uspio. i jedan od đaka mu je savjetovao da ide u Hrvatsku raditi kao učitelj i Lovro to prihvat. Neko je vrijeme on tako učio njegova sina . Nakon toga Lovro odluči pisati molbu u ministarstvo da postane učitelj . Nako završenog trećeg tečaja sveučilišta Lovro odluči otići u Zlatni Prag.

mještani. Više Seliškarovih knjiga prevedeno je na hrvatski jezik. Mjesto radnje: Galebov otok i more Vrijeme radnje: Ljeto (u prošlosti) Poruka djela: Ako ti samo jedna uspomena ostane od neke voljene osobe. a Družina Sinjega galeba objavljena je u više izdanja. učenog čovjeka koji je imao znanja za velike uspjehe ali nije imao ono najvažnije novac.stric doznao da je Lovro potekao iz siromašne obitelji i zabranio Anđeliki vjenčanje s Lovrom. a umro 1970. stari Nikola. . Rudi. I sad nakon tog pročitanog djela postavljam si pitanje jeli bolje biti glup i bogat ili pametan i siromašan!? Objavio lektire u 29. Tršcanska cesta. Tema: djecja družina koja se bavi poslom za odrasle Glavni likovi: Ivo i družina Sporedni likovi: Ivini roditelji. Lorenza. Objavio je knjige pjesama:Trobovlje. inteligentnog. Kad je Lovro to doznao on se ubio u stanu u kojem je živio tako da si je britvom prerezao grkljan. nego je cuvaj od propasti.g.4.Tone Seliškar Bilješke o piscu: Slovenski pisac Tone Seliškar rodio se 1..1900. u Ljubljani. Jedra na kraju svijeta. Drugovi.. nemoj dopustiti da se još više uništi od starosti. Nasukani brod. Pjesme ocekivanja i mnogo proznih djela: Družina Sinjega galeba. I tako završava životna priča mladog. Mazge. prosinac 2004 23:26:00 | 1 komentara Družina Sinjega galeba . Ante. Mileva.

nije vidio svog "Galeba" na šalu. Jedino što je Ivi za uspomenu od oca bio je jedrenjak koji se zvao "Sinji galeb". Razbio je celo. Petar. a majka mu je zbog tuge umrla. kada se Ivo probudio.kada se vracao nazad tlak zraka ga je odbacio i on je lupio o jedan kamen. Tamao su radili jako dobro. samo još treba ofarbati krmu. Pere i Frane. Na kamenolomu se morao napraviti doista velik posao. Ivi je odlucio da Sinjeg galeba uredi. Medutim.Kratak sadržaj: Bio jedan djecak Ivo. Kada su zaradili za farbu. Ivi se pridružuju djecaci iz sela.Otac mu je protjeran s otoka. ali kasnije je sunce sve jace pržilo tako da je raditi bilo zaista teško. Poslovoda je iz džepa izvadio stotisucicu i rekao: "Tko ode gore i postavi dijamant dobije ovu stotisucicu!" Svi su šutili dok se nije javio Ive. a on ga nije htio ostaviti da trune. jedne zore. Jure. Karakterizacija likova: . Trebalo se popeti na vrh te velike stjene koja se svaki cas mogla srušiti. Pošto je farba bila jako skupa oni odluce da nekako zarade novac da bi to nekako kupili. Kasnije su Ivo i družina uzeli jedrenjak i s njime otišli na more. Medutim. koji nije imao ni oca ni majku. da izgleda kao nov. nego je sakupio družinu djecaka i s njima ga obnovio. Prvi sat bilo je lagano. Starac Nikola ga zajedno sa Ivom sahranjuje. Opasnost je prijetila od jedne velike kamene gromade. Djecaci odlaze na kamenolom. Djecaci su sve uredili. da mu jedina uspomena od oca ne "potone u zaborav".Živio je sam u jednoj staroj napuštenoj kuci. Mještani su odlucili uzeti "Galeba" jer su htjeli naplatiti barem jedan mali dio onoga što im je Ivin otac ucinio. otišli su kupiti je i potpuno uredili "Galeba". Otišao je gore. Doživljaj djela: Ovo djelo mi se svidjelo jer je djecaku za uspomenu od oca ostao samo taj jedrenjak. Jednoga dana otac se jako bolestan vraca kuci i kod kuce umire. sretno se popeo i postavio dijamant. alimu je bol jako brzo prošla. Oni odlucuju zajednicki urediti brod. Mijo.

Objavio lektire u 29. jer ga se bojala. Galebovi su bili zatočeni na malom prostoru i nisu se dali razuvjeriti da im treba sloboda. prije. 2. Međutim. prosinac 2004 23:25:00 | 1 komentara GALEB JONATHAN LIVINGSTONE . Nije imao nikoga da su uza nj privine i tako se na sve priucio. Spreman je oprostiti i pomoći drugima. cim je vidjela Ivu odmah se smrkla. rumenih i vjecno nasmijanih obraza. voli Ivu i pomaže mu u najtežim trenutcima. sa svom djecom je mila i dobra. Ne poznaje majcina zagrljaja ni ocevih brižnih. Otvorio im je oči i oni su tek tada shvatili što je i sam Jonathan predstavljao: slobodu. uvijek želi podučiti druge i svima želi dobro. On ne priznaje granice. Jonathan uvijek dijeli s drugima. crne kose. a nisu iskoristili. zdravih. d) Stari Nikola: Petrov i Milevin otac. nije se bojao. ali.U ČEMU JONATHAN NALAZI SMISAO ŽIVOTA ? "Koliko je život sada bogatiji! To je smisao života. otkriva smisao života i ne zadovoljava se s običnim. b) djecaci: dobri i pomažu Ivi u obnovi jedrenjaka. pravdu i ono za čim bi svaki galeb trebao težiti. a ne ono sumorno vucaranje do ribarskih brodica i natrag! Možemo se uzdići iz neznanja. sam se mucio i kada je urlala bura. kasnije se oslobodila toga straha.a) Ive: bio je uistinu mrk djecak. Zaboravio je sve one nježne rijeci što ih majke govore djeci. . c) Mileva: Smedokosa. Sam je rastao. Tek tada su shvatili što su imali u sebi.RICHARD BACH 1.KAKO SI DOŽIVIO LIK JONATHANA U OVOJ BAJCI ? Doživio sam ga kao simbol slobode duha. Jonathanov slobodni duh je bio poput znaka ostalim galebovima da bi trebali poći za njim. tijela i uma koju bi svatko trebao imati. milih pogleda. pa i onima koji mu nanose zlo.

Kasnije . Kad to nauče . Tada su konačno prihvatili i svi su iz jata pošli za njim.da učimo.. dopustite mi da vam pokažem što sam naučio. IZNESI SVOJE MIŠLJENJE O TOMU ".citat.Neodgovornost? Braćo!.". Možemo biti slobodni!Možemo naučiti letjeti!". Jato je stajalo nepomično. ostali su galebovi spoznali koliko su bili ograničeni i bezumni te da je ono što su radili. 3. da otkrivamo i da postanemo slobodni! Dajte mi priliku. jer im u tom slučaju ne bi trebala krila. Oni trebaju iskoristiti taj prirodni dar za dostizanje novih ciljeva. koji ne vidi svoju dušu i ono za što je stvoren.. za čim bi trebao težiti neprekidno. naučiti ih novome i da otkrivaju nova prostranstva .39 Primjer za to je odluka jata da ga izopće.citat.Tko je odgovorniji od galeba koji pronađe i slijedi viši cilj života? Tisuću godina mučimo se da dođemo do ribljih glava. 4. Želio je dokazati da galebovi nisu samo stvoreni za traženje hrane. a oni ga zapravo nisu shvatili.JEDNA PRIPROSTA SREDINA TEŠKO MOŽE RAZUMJETI VIŠE IDEJE I CILJEVE.37 Jonathan je želio svakom galebu objasniti smisao života.ŠTO MISLIŠ O ZAKONIMA JATA? . pametna i savršena bića.str. to trebaju prenositi "s koljena na koljeno" narednim generacijama. kao ukopano.možemo postati umješna..str. Ja mislim da su to postupci nekoga koji ne poznaje sebe. do savršenstva i dalje.uzvikne. kada se Jonathan vratio. zapravo beskorisno ponavljanje istog dok im je vrijeme izmicalo. pa ga stoga nisu ni prihvatili. PRONAĐI PRIMJER ZA TO U KNJIZI I PROKOMENTIRAJ. a sad imamo razloga da živimo. TJ.

Uloga Jonathana je da shvatimo našu stvarnu prirodu i iskoristimo je potpuno. kad nečem stvarno težiš može nadvladati mnoge prepreke. misleći da će ih sve zadržati. onima kojima je potrebna pomoć i ne treba svakome pronalaziti zamjerke. podsjećao ih je na zakone. No .OBJASNI PRENESENO ZNAČENJE I ULOGU JONATHANA I JATA Ova knjiga je zapravo pisana u prenesenom značenju. pravi zarobljenik svog ograničenog uma . -"Ne osvrćite se na njih. Sve me te osobine privlače jer se one ne mogu lako steći ili naučiti. "Tek nakon sat vremena odjeknuše riječi Starješine. nagon za avanturama. stvar je u tome da se oslobodiš osjećaja da si sputan ograničenim tijelom kojem je raspon krila metar i pet . stvoreni su da sve galebove sprečavaju u njihovom razvoju.KOJE JONATHANOVE OSOBINE OPAŽAŠ (PRIVLAČE LI TE I ZAŠTO)? Jonathan prije svega ima snažan duh i smisao za istraživanjem. Mi predstavljamo Jonathana. Te osobine imaju samo rijetki pojedinci.Galeb koji se divi prognaniku krši zakon jata. Snaga misli i duha. puna je simbolike koja bi se trebala odnositi na sve nas.87 "Jedini je pravi zakon onaj što vodi do slobode -odgovori mu Jonathan".citat.citat. na neki način je ograničeno.Takav pojedinac ne zna za zemaljske granice.". "Po Čjangovim riječima.Nitko se nije smio pobuniti makar su sami željeli postići nešto više. Starješina. 6. kad su htjeli i druge potaknuti. kad su i sami shvatili što je Jonathan uspio. Trebamo i drugima pomagati.str. plemenitost.str. tj. Uvijek kad su to pokušali . uvidjeli su sve besmislice i odbacili zakone.94 5. mi trebamo prijeći sve prepreke i zakone da postanemo slobodni i savršeniji. Galeb koji razgovara s prognanikom i sam će biti prognan. hrabrost i ustrajnost.Mislim da su zakoni jata prepreke. jer je to težnja k savršenstvu. nepresušnu želju za znanjem. Ono što bi trebala takva osoba jest ohrabrivati i poticati ostale u svojoj okolini na put kojim treba ići. jer sve što je na Zemlji.

". Od njegovog izopćenja iz jata galebova. str. Uništavanjem ili sprečavanjem prirodnog.O KOJOJ TEMI KNJIGA GOVORI?(ČITANKA. citat. str.centimetara i da su ti mogućnosti točno određene.".Pravilno letenje korak je bliže mogućnosti da izrazimo svoju pravu prirodu.73 7. Prirodu treba proučavati. Taj smisao govori kako ne treba odustati od pokušaja iako postoje neke zapreke do cilja. OBJASNI! ". u suštini. Stvar je u tom da znaš da je tvoja prava pririoda. STR.79 Osnovna misao je to da čovjek. čovjek ostaje usamljen uništavajući time i samog sebe. Bit života je da očuvamo ono lijepo i da to razvijamo. istovremeno svagdje u vremenu i prostoru.str. bez ograničenja. 8.citat. str. . to je istina! Ja jesam savršeni galeb. treba je oplemenjivati. UZ ČOVJEKOVU SREĆU.govorio im je Jonathan kad bi se pred večer spustili na obalu. može se stalno razvijati i može puno postići.".64 "Pa. neograničen simbol slobode.".citat. savršena kao i neispisan broj. samo treba na vrijeme spoznati smisao života.65 "Time što su te protjerali naudili su sami sebi i jednoga će dana i sami vidjeti ono što ti sada vidiš. Moramo odbaciti sve što nas ograničava. Primjer za to je priroda.TOČKA 8. sve do savršenstva. bez obzira kakav se rodi.citat.Osjeti svu silinu sreće. .96) Tema ove knjige je galeb Jonathan Livingston i njegov život.Svak je od nas.OSNOVNA MISAO VEZANA JE UZ SMISAO ŽIVOTA. Oprosti im i pomozi da im se otvore oči. do Fletchera Lynda i njegovog daljnjeg prenošenja . Galebovima i Jonathanu ta bit života je letjenje. u bilo kojem smislu. preko znanja koje dobiva od Čjanga i Sullivana. simbol Velikoga Galeba.

naučio je letjeti i nije mu bilo žao cijene koju je platio. poživio je zaista dugo i lijepo.citat.str. Knjiga govori o njegovim pothvatima. ista ograničenja i iste poteškoće koje treba nadvladati. Obojici je smisao života ne stati na granicama koje su odredili drugi ili njihove tradicije.NAVEDI BAREM JEDAN KNJIŽEVNI TEKST KOJI IZRAŽAVA ŽELJU SLIČNU JONATHANOVOJ! (ČITANKA.citat.citat. To ne znači letjeti tisući kilometara na sat ni milijun. Ne naučiš li ništa. idući ti je život jednak sadašnjem. Nebo je savršenstvo. putu prema savršenstvu. otkrivanju nebeskih prostranstava. To je slično kao i s Jonathanom. pri tome nailazi na suprotstavljanje Vrača i čitavog plemena koje čitav život živi po zakonima. naravno.56 "Dodirnut ćeš nebo.Jonathanove ideje.96. No. ni letjeti brzinom . No. nego ići dalje u potrazi za novim.". str. evo nekih : "Sve što je nekoć želio jatu.". Ipak. 10. U njoj Iteo i starac Pirana nastoje otkriti novi svijet Waitapu i njegova čudesa. 9.IZDVOJI NAJLJEPŠE REČENICE! Ova knjiga ima jako puno lijepih rečenica jer zapravo čitava knjiga govori o slobodi čovjekovog duha i misli. Jonathan je otkrio da su dosada. kad dosegneš savršenu brzinu. vrijedi jednako pravilo za sve nas : biramo svoj idući svijet prema onom što smo naučili u ovom. jer je i on bio znatiželjan i žudio za znanjem i novim svjetovima.STR.str. sad je činio sam za se. a budući da se svega toga oslobodio. TOČKA 1 Ova knjiga i lik Jonathana prenose slične ciljeve i misli kao i bajka "Waitapu". pomaganju ostalim prognanicima.54 "Nebo nije ni mjesto ni vrijeme. Ne žele živjeti u okolini koju su nametnuli oni koji žele imati svu vlast u svojim rukama. hrabri dječak ipak kreće u najveću pustolovinu svoga života prema otocima Wa i Tapu.". putovanjima drugim svjetovima i na kraju prenošenju znanja na slijedeću generaciju galebova.41. neotkrivenim. Jonathane.IZRAŽAVANJE I STVARANJE. strah i gnjev glavni razlozi zbog kojih galebovi žive kratko. "Sada.

Tek nakon toga bit ćeš spreman da naučiš ono najteže. Savršena brzina. ako želiš .citat.72 "Treba učiti da se spozna istinski galeb.Ocev odgovor na sinovo pismo pobudio je u meni upravo ono suprotno od onoga sto sam napisao gore(procitati odgovor na pismo str. citat. dijete moje. i shavti s uvježbanom lakoćom da nije samo kost i perje.obrati mu se Čjang .". a savršenstvo nema granica.cuvaj prvo sam sebe . citat. Ona nam kazuje da bi svi mu trebali probuditi tog galeba slobode u nama. Pisac je uspio prenijeti poruke kroz život jednog galeba.i vježbati let u prošlost i budućnost.57 "Moramo početi od vremena.a kamoli ne na nekog osjecajnog poput mene. prosinac 2004 23:25:00 | 0 komentara U glib .Ja osobno ne volim takvu vrstu nepravde I to je razlog zasto je ovo djelo emotivno djelovalo na mene.Tada ćeš moći uzletjeti i spoznati smisao dobrote i ljubavi.To je ljubav o kojoj sam ti govorio. Knjiga je jako poučna i zapravo je pisana u prenesenom značenju. znači biti ondje. Objavio lektire u 29. str. svaka stranica ove knjige je uzbudljiva i nova.IZRAZI SVOJE MIŠLJENJE O KNJIZI Ova bajka govori o cilju i smislu života. Jonathan Livingston bi trebao biti svatko od nas.".To je sve nepravda koju treba ispraviti.".kako se onda ne bi dogadale I prije 100 godina.61 pogotovo zadnju recenicu) .67 "Tim riječima se Jonathan oprosti i prenese u mislima među veliko jato galebova. Mislim da bi tako trebalo shvatiti i doživjeti ovu knjigu. već ničim neograničen.str.str.Takve stvari se dogadaju I dan-danas.Pisac je odlicno u svom djelu”U glib” prikazao razliku izmedu siromasnih I bogatih na primjeru bogatijeg I manje talentiranog te siromasnijeg I puno vise talentiranog ucenika . savršen simbol slobode i leta.citat.pa se tek onda brini za druge! .Vjenceslav Novak Moje osobno(subjektivno) misljenje o djelu “U glib”: Djelo moze emotivno djelovati na svakoga.svjetlosti. svaki je broj ograničen. ono dobro u svakom galebu i pomoći im da i sami to vide u sebi. najmoćnije. o galebu Jonathanu koji se ističe među drugim galebovima. na obalu nekog drugog vremena.Bogatiji “uzima” stipendiju siromasnijem.". Jer.100 11. ali i najzgodnije. str.

pise pismo ocu da nece prihvatiti stipendiju.) Vanjski izgled.2.vanj. odlazak u neki oliznji kafic..odgovor oca na pismo jedan od zakljucaka na djelo Karakteristike likova: Artur(stranice 31.1. 1 odjeljak I zadnji)(njegovi osjecaji52 str.piscev komentar. Mjesto:Zagreb Fabula: Uvod: upoznajem lik Artura bogatasa koji dobija stipendiju I potporu .te siromaha Jakova koji se bori za zivot I dobijanje stipendije mu je sve Zaplet: Jakovov dolazak I upoznavanje sa svojim mozda buducim cimerom(sve je ovisilo o stipendiji) odlazak u dekanat da Stranica 1 vidi je li dobio stipendiju Vrhunac:saznanje da nije.razgovor Jakov(stranice 33.siromasni student Pavlicevic…I sablje I cilindre(str 14) Tema djela :odnos siromasnih I bogatih Vrsta djela: socijalna pripovijetka Vrijeme kada je dijelo napravljeno: krajem 19 st.45.Pavliceviceva “jezikova” juha Rasplet :Artura grize savjest te obecava da ce pokusati nesto napraviti.odlasak kuci I dolazak Artura kod njega.Izvadak iz predgovora: …U noveli “U glib” kriticar je Hrvat. Izgled naracija(pripovjeda .) nje).

Pripovjedace svoga doba.hrv.personifikacijama. Opis stana u kojem je stanovao Jerko(38-39str.izganika I beskucnika Cjeloukupni Novakov knjizevni rad-bez obzira na podrucja Iz kojih je uzeta grada pojedinih pripovijesti-ima izrazito socijalno znacenje.No on je otisao I mnogo dalje. sirotinje.prosjaka.Roden u Senju.Jerko Pavlicevic(stranice 37.Sirinom podrucja koje je u svojim spisima obuhvatio nadvisuje sve hrv.U svojim je romanima I pripovjestima zahvatio 4 posrucja: grad Senj u svojoj proslosti I u svome vremenu.ucenika. Proletarij.) Ideja djela: “Kako smije bogat covjek uzeti ono sto je namijenjeno siromahu” “Pazi Zivot je prava skola.Sa 23 godine napravio svoje prvo djelo pripovijest “Maca”. Pitanja.a njegov posljednji roman je bio “Tito Dorcic”. Gradanstvo I malogradanstvo. U svojim je djelima “ulazio” u svijet radn. Zivota.izgleda. .Prvi hrv.eptitima malo manje od prije navedenih kontrastima (navedeno je dnevniku citanja) Zivotopis pisca: Vjencelav Novak(1859-1905) Pisao realizam.hrv.bio najmladi ali I najplodniji pisac.4) Opis vanj.a tu skolu nijesi ucio” Jezik I stil: djelo obituje dijalozima . Djelima sutavno iznosio pojave socijalizma u Hrvatskoj I pokusao ukazati na goruca drust. u svojim opisima nije samo opisivao zavicaj vec I raznolikost hrv. Prpiovjedac koji je u knjiz.Podgorje.

Leksikografski zavod. “Tagebuecher”. “Amerika”. Zagreb. . 1968.1883. “Briefe an Milena”.-3. Italiju.8. austrijski knji`evnik.). Podatke prona{ao u djelu:”Enciklopedia leksikografskog zavoda”. “Die Verwandlung”. 3. Radio je kao ~inovnik osiguravaju}eg dru{tva.6. Djela: “Betrachtung”. “Gesammelte Schriften”. “Ein Landarzt”.1924. Umro od tuberkuloze grla. “In der Strafkolonie”.Objavio lektire u 29.FRANZ KAFKA Bilje{ka o piscu: Franz Kafka (Prag. prosinac 2004 23:24:00 | 0 komentara PROCES . “Beim Bau der Chinesischen Mauer”. Radi lije~enja putovao je u Njema~ku. “Ein Hungerkuenstler”. “Das Schloss”. “Der Prozess”. “Gesammelte Werke”. Francusku i [vicarsku. Podrijetlom iz imu}ne obitelji pra{kog Jevreja.

u prmaru za knjige. u pisa}em stolu. rukopise. {to se mo`e zaklju~iti iz ~injenice da je za `ivota objavljivao samo manji broj djela s kojima je on bio koliko-toliko zadovoljan. u komodi. pisma. kod ku}e i u uredu. . ili je bilo kamo odneseno pa ti na| e{ ). Pisma koja ti ne budu htjeli date neka ih bar po{teno spale.” Na sre}u Max Brod nije ispunio posljednju Kafkinu `elju i njegovom zaslugom sa~uvala su se sva Kafkina djela koja se smatraju remek djelima moderne knji`evnosti. te da je nakon njegove smrti prona|eno pismo naslovljeno Maxu Brodu koje je glasilo: “Dragi Maxe. bilje{ke i tako dalje. tu|a i moja. od koji ih zatra`i u moje ime. dnevnike. moja posljednja `elja: sve {to ostavljam za sobom ( dakle.PROCES I PREOBRA@AJ Franz Kafka bio je samokriti~an pisac i strog prema samome sebi. Tvoj Franz Kafka. neka se sve odreda spali nepro~itano. a isto tako i svi moji spisi ili zapisi koji se na|u kod tebe ili kod drugih.

a isto }e se tako osje}ati milijoni ljudi zatvoreni u koncentracionim logorima.” Sam K. To je sablasna atmosfera pani~nog straha. {to se najbolje o~ituje u Procesu. Nesumljivo bi bilo olje da sam sastavi takav spis nego da obranu prepusti odvjetniku. K. ljudi se svode na poslu{ne automate samo kako bi sa~uvali `ivu glavu. Pa ~ak ni tada bez tu|e pomo}i. i koje razloge mo`e navesti za taj doga|aj. ne osje}a se kriv i nema pojima zbog ~ega je optu`en. ali {to se pomo}i ti~e.. ali se jo{ uvijek poku{ava braniti: “Proces mu vi{e nije izlazio iz glave. ne bojte se ni{ta. “Priznajte prvom prilikom sve. Tek }ete se tada mo}i izvu}i. ja }u vam osobno pomo}i. Upravo atmosfera koja vlada u takvim prilikama naziva se kafkijanska.Kafka u svojim djelima razvija Kafkijansku atmosferu. po njegovom shva}anju pokuditi ili pohvaliti. U njoj je kanio izlo`iti svoj kratki `ivotopis i uz svaki malo va`niji doga|aj navesti razloge zbog kojih je tako postupio. Vi{e puta je ve} pomislio da ne bi bilo lo{e dasam sastavi svoju obranu i preda je sudu. po~inje tako razmi{ljati. tek tada. treba li ovaj ili onaj njegov postupak. koji i onako nije besprijekoran.” . je optu`en.

ali sve je gotovo. jo{ jedan gr~. sve {to je moglo djelovati na Kafkine suvremenike. a jo{ dolje ispru`i ruke.I bez obzira na te povremene poku{aje da se izvu}e i nade u spas na kojima se ipak pomiri sa svime. kona~nu odluku. jo{ vidje kako gospoda. proizvod bolne ma{te oslikao se kasnije u drugom svjetskom ratu..) Dignu ruku i ra{iri prste. a drugi im zari no` duboko u srce i dvaput ga okrenu. O~ima {to sve su gorile K. tako se naglo rastvori{e ondje krila jednog prozora. naru~ito proces ~esto ~itaoca iznena|uju neobi~ni doga|aji pa se ~esti ima dojamkao da se sanja. ali su istovremeno uvjerljivi i vjerodostojni. ^itaju}i Kafku. Doga|aji se ni`u kao u snu i ~esto se ~ne nevjerovatnim. “Pogled mu pade na najvi{i kat ku}e pokraj kamenoloma. a jedan ~ovjek slaba{an i kanokan na toj daljini i visini. Tko je to? Prijatelj? Neki dobar ~ovjek? Netko tko ga `ali? Netko tko mu ho}e pomo}i? Ima li jo{ utoka na koje su zaboravili? Dakako da ima (. pred samim njegovim licem. Kao kad svijetlo sijevne. priljubljanih obraza.. sagne se odjednom daleko napolje. .” Na`alost. Ali K-ov grkljan pado{e ruke jednog od one gospodi.

fenmen koji je prisutan u suvremenoj civilizaciji. Njego pesimizam stalno ga je pratio u `ivotu i u djelima. sve je izvrnuto naopako. da je prilagodi svojim potrebama i `ivotnim uvjetima koje je sam stvorio.” Kafka. ali uzalud. prorok koji je u svojim djelima predvi|ao {to }e nekoliko godina ksnije potresti ~ovje~anstvo. a nadvi{e i cjenio i kojoj je uputio mno{tvo pisma koja se danas ubrajaju u jedna od najljep{ih ljubavnih pisama. on opisuje ~ovjeka koji nilazi samo na nerazumjevanje okoline. ~vrsta i neumoljiva. Pa i u procesu Josef K.“Stanite!. geniji koji nikada nije sam skrivao svoju veli~inu.-Ne smijete oti}i jer ste uhap{eni. nemo}i ~ovjeka da komunicira sa svojom okolinom.re~e onaj pokraj prozora. Nikad se nije sklonio ni u kakvo uto~i{te. a nisu dana ni obja{njenja pa se djela ponekad ~itaju i dva puta kako bi se shvatila.” Ta ~udnovata smjesa sna i jave je ustvari Kafkina vizija svijeta. Dotaknuo se otu|enja u svim svojim djelima. za Kafku je rekla:” On stoji me|u ljudima i u ~udu ih gleda.-Ali za{to?-pripita-Mi nismo mjerodavni da vam to saop}imo. ali ne mo`e se re}i da je misti~no i proizvoljno. je otu|en. Upravo se Kafka time bavio i pisao o tome. To je poseban svijet u kojem djluju posebni zakoni. Vratite se u svoju sobu i ~ekajte! Postupak je ve} u toku i sve }ete doznati na vrijeme. `ena koju je on ljubio. poput logike zdravog razuma.Re~e K. pomirenja sa sudbinom. Ja prekora~ujem svoja ovla{tenja kad vam ovako prijatelju govorim.a naru~ito nije vjerovao u svoj kji`evni geniji. baci knjigu na stoli} i ustade. problema izgubljenosti ~ovjeka u suvremenoj civilizaciji. U Preobra`aju je Gregor Samza na neki na~in otu|en jer pretvoriv{i se u kukca on za svoje bli`e prestaje biti `ivo bi}e. prosinac 2004 23:24:00 | 0 komentara . Milna. To je svijet u kojemu vlaa logika. Zato je izlo`en svemu od ~ega smo mi za{ti}eni. osu|en zbog ne~ega ~ega ni sam nije svjestan. budu}i da raspleta u njegovim djelima obi~no nema. On je gol me|u obu~enima.a nako {to umire svi se pona{aju ravnodu{no kao da nikada nije ni postojao.. Objavio lektire u 29. Kafka je na neki na~i vizionar.-Tako se nekako i meni ~ini. Kafka je pisac koji sam sebi nije pridjeljivao neki osobi zna~aj. Zanimljivost Kafkinih djela je u tome {to se ona mogu interpretirati na bezbroj na~ina. Otu|enje ili alijenacija. u nemogu}nosti da se brani ~ak i bez da zna tko ga je optu`io pro`ivio je godinu muka i gre{aka da bi na kraju osudu do`ivio kao neku vrstu spasa.

Zbog toga je uvijek sažet. ).Antun Pavlovič Čehov Bilješka o piscu Čehov. a niti velike izrazite ličnosti koje nastupaju u društvu glasno i bučno. nastavlja novelama u kojima obrađuje izgubljene i otuđene likove. ili uopće nije težište na njima. Anton Pavlović ( 1860. nego je sav u stvaranju scenskih raspoloženja i onoga neuhvatljivog ugođaja u kojima se likovi očituju kao živi i neposredni ljudi. u kojima se oni potpuno očituju. na svoj način lakoničan. on stvara raspoloženje oko likova. lirske drame. U tome je Čehov velik majstor i s potpunim opravdanjem nazvan je osnivačem ruske impresionitičke drame. zbivanja. atmosferu. ruski novelist i dramatičar. jer Čehov nastoji izazvati dojam. Fabule su vrlo jednostavne.a obilno se sliži pejzažima i lirskim digresijama. Započeo je knjiženi rad kritikama humoreskama. I u drame Čehov ne unosi veće dramske zaplete.-1904. njegove se drame uzimaju kao iprimjer tzv. po zanimanju liječnik. Čehov ne donosi u svojim novelma događaje. ugođaje. .Ujak Vanja .

Rusko selo samo je okvir zbivanja. Sredina ih je skrhala kao individue i preobrazila u prosjećnost u kojoj . Astrov. Serebrjakov. pa još Telegin kao propali spahija te liječnik i osebnjak Astrov. ta zabitist karaktera u uskom prostoru različitih interesa može dovesti samo do sukoba. te profesorova kćerka Sonja iz prvoga braka. istina jako utjeće na protagoniste. osuđeni ne umrijeti nego na umiranje. ali pisac samo marginalno prikazuje rusko selo. Ista drama mogla se odigrati u provinciji bilo kojeg drugog gradića. Jer tada su zajedno na imanju profesor u penziji Serebrjakov i njegova mlada žena Jelena od 27 godina. ne mogu se pomaknuti iz buke gdje su se nasukali i sada trunu kao olupine dok se ne raspadnu. ne živjeti nego vegetirati. Čehov nam je satkao lirsko-psihološku dramu koja se temelji na oslikavanju morbidne atmosfere jedne porodice. Telegin pripadaju ruskoj inteligenciji koja živi na zabačenom imanju okružena provincijalizmom. Jelena. Na unutrašnjoj dramatičnosti anti junaka otkrivamo zamorni i promašeni život glavnih likova. Ne mogu pobjeći od sebe ni iz sebe. bilo koje zemlje ili kontinenta. a kamo li izmjene. Pisac nas je zavarao. U toj nepovoljnoj rodbinskoj i krvnoj strukturi likova u zabiti imanja sudaraju se antijunaci koji oplakuju svaki na svoj način svoj propali i izgubljeni život. Porodični odnosi na plakatu daju naslutiti zamršenost koja može dovesti do dramatičnosti.pa Marija Sonjina baka i onda Vojnicki Sonjin ujak. primitivizmom i zaostalošći ruskoga sela i sredine. Naši su junaci svijesni da su prokockali smisao svoga života i da nemaju izlaza da sa poprave. Radnja se odvija u zabiti ruskih prostranstava u selu na imanju Serebrjakova.. Naši su slabići samo drhtaji.. Sonja.Ujak Vanja Na kazališnome oglasu naslov drame i posebno dodatak Scene iz života na selu. upućuje nas na neku idiličnu ili realističku priču iz života sela.. Vojnicki.

godini spoznaje uzaludnost svoga života. Čehov ne opravdava niti otkrivljenje razvoj ili razmišljanje svojih junaka. Vojnicki je dekadent koji u 47.” ( str. Drama nosi naslov Ujak Vanja.) “Vojnicki: . ubitačno dosadno čekajući smrt kao jedinu moguću promjenu. besciljno. a najtragičnija je spoznaja da će i ostatak života provesti besmisleno.se kreću. U podmaklim godinama. da su ga utrošili uzalud. dosadno. Čehov nam razotkriva njihove psihloške drhtaje. Dvadesetipet godina radio je na imanju profesora Serebrjakova da bi se ovaj mogao u gradu baviti naučnim radom. ugođaj trule atmosfere. a sve to ukomponirano u lirskom ruhu. nema dramskih zapleta i efekata umjesto zbivanja u drami imamo raspoloženje. Upoznajemo nemire i osjećaje junaka a vanjsko kretanje i zbivanje sporadična su. ------------------------------------------------“Vojnicki: Ti si za nas bio više biće. nema fabuliranja. a tvoje smo članke znali napamet. umjetnički virtuozno i spada u antologijske klasike.) . Nema retorike. 45. Dramsko književno djelo Ujak Vanja slojevito je. Ti si upropastio moj život. 45. pa bi glavni lik trebao biti Vojniciki. da ga nisu iživjeli.. Kada se tih šest nesretnika nađu zajedno svjesni svojih promašenih života i kada pokušaju pronaći krivca za svoje stanje. pa iz dijaloga ne upoznajemo sve njihove osobine. oko pedesetak i više. Vojnicki spoznaje da profesor nije bio nikakav veliki literarni stručnjak kojemu se trebalo diviti kao božanstvu i da je on Vojnicki utukao svoj život za jednu običnu ništicu. kada prave invebturu svoga života shvaćaju da su ga prokockali u zabiti. a ništa ne razumiješ u umjetnost! Svi tvoji radovi koje sam ja volio ne vrijede ni prebijene pare! Ti si nas obmanjivao!” (str.. Redatelj mora biti samo oprezan da u kazališnoj izvedbi nečim ne pokvari vrijednost književnog djela. Ulazi u njihovu psihu i neutralno je razotkriva.Ali sad mi je puklo pred očima! Ja sve vidim! Ti pišeš o umjetnosti. Pisac ne ocjenjuje postupke likova. Bježeći od malograđanštine na kraju se utapaju u njoj. Ivan Petrović... Skučenost i ograničenost vanjskih zbivanja dramski je opravdano zbivanjem u jednom danu i noću na verandi i u sobi imanja Serebrjakova.

51.23. Ona je žrtvovana i . ------------------------------------------------“Astrov: Kakav nov život! Naš je položaj. Sonja je realni lik. primorana da prihvati svoju nesretnu sudbinu. Vojnicki reagira elementarno ljudski i pokušava u efektu pištoljem ubiti profesora. ćime ću ih ispuniti? ” (str.52.. Vojnicki je zaljubljen u prelijepu mladu Jelenu ali mu ona ne odvraća ljubav. novi život.) ------------------------------------------------Vojnicki je nesretan on se ne može pomirita sam sa sobom.od čega da počnem?” (str.) ------------------------------------------------Vojnicki bi želio nemoguće. Ona puno radi. zaljubljena u liječnika Astrova koji je ne voli... ------------------------------------------------“Vojnicki:. kako da počnem.. i moj i tvoj. Nikada neće biti voljena.) ------------------------------------------------Astrov odgovor izgorio je Vojnickove želje u hip. on je potpuno nepoznat.nula ! Mjehur od sapunice!” ( str.) ------------------------------------------------Iako nemoćan i izgubljen u svojim mislima Vojnicki jednom progovara muški. 25. Njegov je čin završio očajno i sramotno.Početi nov život. svojim stanjem.” (str. promašio je profesora. Meni je četardesetisedam godina. bez okolišanja. odlučno. 52. ------------------------------------------------“Vojnicki: Prvo... pomirite me sa samim sobom!” (str. Sonja sa svojim ujakom Vojnickim vodi imanje.) ------------------------------------------------Sonja je nesretna žena. ------------------------------------------------“Vojnicki: . Mnogo! Kako ću proživjeti tih trinaest godina? Što ću da radim. bezizlazan. Tragedija je Vojnickog kao i Sonje kada shvate da će još živjeti a da ne znaju zašto i za koga i da im je budućnost besmislena. Kada profesor želi prodati imanje a njega i Sonju izbaciti na ulicu kao stari kufer. recimo do šezdesete.. Sonja je neiživljena i nikada neće ni živjeti.on je . Predstavlja tip žene koja je bez prava na pobune. ostaje mi još trinaest godina.Reci mi. ako budem živio.“Sad je on u penziji i sada se vidi cijela bilanca njegova života: poslije njega neće ostati nijedne stranice iz njegovih djela..

” (str.. Sonja pronalazi bizarno kršćansko otkupljenje i spas.59. ------------------------------------------------“Astrov:. a do tog kraja mora se strpljivo raditi.” ( str.. da smo plakali. Tko je patio na ovome svijetu. a naročito u Vojnickom. Jelena postaje žena fatum. Odavno već nikog ne volim. ne može voljeti. pokorno ćemo umrijeti i tamo. nema krika ni pobune kod nje. Kod Ostrovskog u jednom komadu postoji čovjek s velikim brkovima i malim sposobnostima. vidjeti drugi život. Sonja je smirenje. Naporno radi.svijetli... Treba biti milostiv!” (str.. onda ćemo. lijep. ------------------------------------------------“Jelena Andrejevna: I mrzi me da živim i dosadno mi je! Svi napadaju mog muža. da nam je bilo teško i bog će se sažaliti na nas. divan.. mlada žena staroga profesora u žabokrečinu ljudskih duša unijela je nemir. 28.. Naprotiv. a kad nam dođe naš sudnji čas. Određenu simpatiju Čehov poklanja Astrovu iako stidljivo. Astrov je osebnjak. reći ćemo da smo patili. 14. ali ti nas moraš razumjeti tata. Ja za sebe više ništa ne očekujem.i odmoriti ćemo se. ne volim ljude. Možda je uzrok tome što je i Čehov bio liječnik.svoju žrtvu prima mirno... na onom svijetu. ne govorim ono što treba.. Za razliku od Vojnickog gotovo ravnodušno i bez borbe pomirio se sa besmislom svoga života. Probudila je mrtvilo u Astrovu . ujko.To sam ja. Jelena je nesretna žena koju svoju najveću nesreću prima sa manje emocija donekle racionalno. ona ima . mili ujko.) ------------------------------------------------Jelena Andrijevna. Astrov više ne vjeruje ni u svoje sposobnosti pa za sebe kaže: ------------------------------------------------“Astrov: ... svi me gledaju sa željenjem: nesrećna žena.. ------------------------------------------------“Sonja: . jer ne vjeruje više u ljude i nema više osjećaje. radovati ćemo se i na sve sadašnje naše patnje pogledati ćemo ganuto.Nismo mi jeli kruh zabadava! Ja ne govorim što treba reći. ) ------------------------------------------------Tragedija je Astrova što je on gotovo prestao postojati kao čovjek. 47.) ------------------------------------------------Astrov je liječnik u zabiti i primitivnosti ruskih sela. Sonjinim dijalogom točno završava drama: ------------------------------------------------“Sonja: .) ------------------------------------------------Kada spoznaje da joj je sudbina okrutno zaprčaćena očekujemo njen jauk. s osmjehom. bez porodice.” (str.

17.) ------------------------------------------------Ono što ubija profesora i čini ga nesretnim je starost. kako ga dobro razumijem” (str. ali zna da mora živjeti sa njime. ------------------------------------------------“Serebrjakov: . ali nema logike. Profesor je star i bolestan i ljubomoran je na mladost. U biti je umišljena veličina koja u zimi svoga života očekuje od svih još malo pažnje.) ------------------------------------------------Likovi drame su slabići i malenkonični tragičari.staroga muža! To je saučeše pram meni .” (str. .” (str.11. Profesor ne govori o svome radu.o.to je nemoralno. U njoj je mnogo retorike. A i svima vama. Optužuje ga i mrze njegova žena i Vojnicki. 20. odvratna starost. Čitav je život bio sebičan. gadno je da me gledate. vjerovatno. ali ga Vojnicki bolno secira. Đavo da je nosi! Otkako sam ostario. gadim se samom sebi. a sada život ostavlja drugima.) ------------------------------------------------- Stari profesor uzrok je uništenja mnogih života. Iznevjereti starog muža kojega ne možeš podnijeti. Prokleta. Sonja svoga oca voli i žrtvovanje za njega prihvaća kao nešto prirodno. Vojnicki koji je na tren reagirao ljudski i pobunio se pretvara se ponovo u bezličnu sjenu spreman da sa Sonjom propati ostatak života. ------------------------------------------------“Jelena Andrejevna: Ćuti! Ti si me ubio!” (str. “Vojnicki: Čovjek punih dvadesetipet godina predaje i piše o umjetnosti.) ------------------------------------------------Jeleninoj vjernosti filozofski i lirski razmišlja Vojnicki.” (str.10. a nimalo ne razumije umjetnost.. Nihilizam se bolesno uvukao u njih i spremni su na tiho propadanje. ------------------------------------------------“Vojnicki: Zato što je ta vjernost neprirodna i izvještačena od početka do kraja.20. mlađima..) ------------------------------------------------Jelena mrzi muža.

Pristati svjesno na predaju, na vegetiranje, pomiriti se sa činjenicom da si živ zakopan u zaostalosti riskog sela i da ćeš tu lagano umirati, čini likove drame drastično tragičnim. Oni nemaju moć ni umrijeti brzo. U takvoj atmosferi života Čehov ponire duše svojih junaka i prikazuje ih kroz dramski dijalog. On ih slika, prikazuje, ali ih ne objašnjava ili optužuje. Kroz dijaloge je oslikana atmosfera i nema poruke ili poruke pisca. Prikazano je stanje duša u određenom prostoru i vremenu iz kojega nisu mogli pobjeći.

Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:24:00 | 0 komentara

Evgenije Onjegin - Aleksandar Sergejevič Puškin
Ukratko o piscu: Aleksandar Sergejevič Puškin je rođen 1799. Godine u bogatoj obitelji. Svojim djelom Oda slobodi zamjerio se sudu, te je prognan u južnu rusiju, te tamo piše svog Zarobljenika Kavkaza. Pomilovan je 1826. Godine, te se vraća u Moskvu i St. Petersburg. Umro je u dvoboju 1837. godine. Puškin se smatra osnivačem moderne ruske književnoisti. Njegova veća djela su: Evgenij Onjegin, Kapetanova kći, Oda slobodi, Zarobljenik Kazkaza, Brončani konjanik, Ruslan i Ludmila…

Ponešto o likovima: Evgenije Onjegin je tipični lik suvišnog čovjeka, a tome pripomaže i njegova sveopća nezainteresiranost, možda čak ljenost. Lenski je romantičar, poeta, zanesenjak, sušta suprotnost Evgeniju, kada voli voli strasno, i ne suspreže svoje osjećaje. Tatjana je seoska djevojka odgojena na romanima Richardsona i Rousseauu, posjeduje neposrednost, nesumljivo stečen u provinciji, među pukom, sa dadiljom.

Kratak sadržaj: Radnja započenje pričati o mladom plemiću Evgeniju Onjeginu, “suvišnom čovjeku”, koji je dovoljno bogat da se ne angažira ni na

kojem planu. Takav život mu ubrzo dosadi. Uto nasljeđuje neko imanje, te mora otićiu u unutrašnjost zemlje na neko vrijeme. Tamo se upozna sa Lenskim, romantičarom, koji je zaljubljen u Olgu. Olga pak ima sestru Tatjanu, mirnu povučenu, koja samo čita knjige. Ona se zaljubljuje u Evgenija, te mu piše pismo u kojem izjavkljuje ljubav, no Onjegin ju odbija. Uskoro na proslavi Tatjanina imendana, Onjegin iz prkosa koketira s olgom. Lenskog to uvrijedi, te traži satisfakciju. Onjegin ga ubija u dvoboju, te odlazi na duggo putovanje od više godina. Jednog dana na nekoj zabavi u Petersburgu sreše Tatjanu, te joj piše strastveno pismo. Ona pak kao žena generala, oglušuje se na njegove izjave, te on odlazi na daljnja putovanja.

Vrijeme radnje: Radnja se odvija oko 19.stoljeća.

Mjesto radnnje: Radnja se odvija u Rusiji.

Napomena:

Puškon je na onjeginu radio osam godina. Isprva zamišljen kao oponašanje Byronova komičnog epa Don Juan, an epic satire, pa prema tome kao romantična knnjiževna vrsta. Tek kasnije djelo zauzima mjesto uz ruske realističke romane, gdje je čest lik suvišnog čovjeka.
Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:23:00 | 0 komentara

UKROĆENA GOROPADNICA - WILLIAM SHAKESPEARE
1. Bilješka o piscu

Wiliam Shakespeare bio je pjesnik i dramatičar, rođen 1564. godine u Stratford-on-Avonu u Engleskoj. Mnogi tvrde da je najv eći dramski stvaratelj svih vremena. Oko 1585. odlazi u London, gdje djeluje kao glumac, redatelj i kazališni pisac. Napisao je 36 drama koje djelimo na: 1. tragedije Hamlet, Julije Ceza, Otelo, Antonije i Kleopatra, Koriolan, Kralj Leart, Machetb; 2. komedije Ukroćena goropadnica, San Ivanjske n oći, Na Tri kralja, Mjera za mjeru, Mnog o vike ni za što; 3. romance Romeo i Julija, Zimska priča i Oluja; 4. povijesne drame Kralj John, Richard II., Henrik IV., Henrik V., Henrik VI., Richard II. i Henrik VIII . A 1609. izišli su njegovi Soneti, zbirka od 154 pjesme. Shakespeare je svoje dramske tekstove tvorio podacima iz u smene književnosti, iz starije pisane književnosti, iz povijesti, iz s voje suvremenosti, ali i iz svakidašnjeg pripovijedanja. Sve to sa mo znači da svi podaci potječu iz ljudskoga ponašanja, neovisno o tome gdje i kada čovjek živi. Najčešče upotrebljava teme smrti, zla, ubojstva, ljubavi i od nose među ljudima (muž - žena, otc - sin, sestra - brat, suprug supruga).

2. Bilješka o djelu

Radnja Ukroćene goropadnice je uzeta iz neke starije komed ije koja je u ono doba bila vrlo popularna. U njoj vidimo pravog Shakespearea, velikog i neusporedivog poznavaoca ljudske duše. Njegovi su likovi puni jake psihologije i pokazuju veliko poznavanj e ženske ćudi. U komediji postoje dvije radnje: - kroćenje goropadne Katarine - prosidba Bjanke. A povezane su time što se Bjanka ne može da uda prije svoje sestre, koja je goropadna i koja se ne želi udati samo kako bi omogučila slobodno prošenje Bijanke. Radnje se zbivaju u Pisi u Shakespeareovo doba. To je sasvim realistična komedija bez fantastike u kojoj ne glume nikakvi vitezovi ni velikaši, nego ljudi iz svakodnevnog živ ota.

3. Uloga prologa

Prije same komedije nalazi se kratki prolog (induction), koji služi kao uvod, ali ne utjeće i na samu radnju. Zapravo tu nala zimo pozornicu na pozornicu, jer se u određenom trenutku u prol ogu pojavljuju glumci koji će glumiti komediju Ukroćena goropadic a. U prologu doznajemo da je neki lord, vraćajuči se iz lova, naišao na kotlokrpu, gdje na zemlji spava. Željan šale naredi slu gama da ga donesu u dvor i obuču u sjajne haljine. Kad se ov aj probudi, sluge ga uvjere, da je ugledan gospodin, koji je mnogo godina bio bole stan. Tada u dvor dolaze glumci, koji prikazuju pred tim preodjevenim kotlokrpom komediju " Ukroćena goropadica. Ta zamisao, o pozornici na pozornici, nije Shakespereova. O na ima korjen u jednoj priči iz " Tisuću i jedne noći ", no ona u ovoj komediji nije do kraja izrađena. Mi ne znamo što se desi lo kotlokrpi nakon što su glumci odglumili komediju. Neki šekspiro logi misle da je Shakespir napisao i završetak prologa, ali se on o u prepisivanju izgubilo.

4. Petruccio

Njega ne vode nikakvi idealniji motivi, nego neka težnja za pustolovinama, te želja da se nagleda svijeta i bogato oženi. On prihvača Katarinino kroćenje samo iz pasije i za zabavu, a ne (b arem iz početka) iz ljubavi. Ipak nam je on simpatičan. Valjda zbog svoje srčanosti, neustrašivosti i potpunog uvjerenja, da će u krotiti "ženskoga zmaja", kao i duhovitost, i zbog svoga vanrednoga humora i duhovitosti. Ispod maskom žestoke i tvrde ćudi, krije se veseljak i doba r čovjek. On te svoje postupke pred Katarinom samo glumi, kako bi joj pokazao da s njime nema šale i kako sve treba da bude po njegovoj volji. No prema samoj Katarini nije nikad žestok, neg o postupa prema njoj sa nekom vedrom galanterijom i hinjenom bezazlenošću te ne če da shvati nijednu njezinu oštru i pogrdu r iječ, nego u svemu vidi samo tobožnju blagost i dobrotu.

5. Katarina

Za nju govore da je "divlja mačka", "gadni vrag", i "pakleni đavol". Vidi se i razlog tom mišljenju, jer se ona u početku pon aša kao razmažena, tvrdoglava i prkosna mlada djevojka. A zapravo kad malo dublje pogledamo, ona je jaka i samo stalna, sa lošim odgojem i tvrdoglavošću zbog ranog gubitka maj ke. Ona je znala da žena mora biti prema mužu odana i vjerna, ali joj se to činilo smješnim, jer su svi muškarci oko nje bili sl abići (Baptista, Hortenzijo), a drugih nije poznavala. Petruccio je u njoj ubio "goropadicu", a pobudio one iskre d obrote i plemenitosti, koje su već otprije tinjale u njenom srcu, ali dotle nije bilo nikoga, tko bi ih umio razgrnuti i raspiriti. Petruccio i Katarina ne govore nigdje o svojoj uzajamnoj lju bavi, ali se osjeća, da za vrijeme borbe u njima rađa i učvrščuj e. To što je oni ne će da priznaju, to je kod Petruccija taktika, a u Katarine prkos.

6. Ostali likovi

BIANCA je mala himbenica i koketa, koja iza svoje nježnosti i bezazlenos ti krije želju za gospodovanjem, što vidimo jasno u posljednjem prizoru. LUCENZIJO je običan zaljubljeni mladić, bez dubljih psiholoških crta, ali vatre n i simpatičan. Zaljubljuje se na prvi pogled (kao Romeo) i tako je očaran, da sve vidi u najljepšoj slici. HORTENSIO nije takav idealist, nego više tašt i ograničen. On je kavalir, ali slabić. Kad vidi, da ne može dobiti Bjanku, prihvati se svoje "ud ovice", pošto je naučio u Petruccija, kako valja krotiti goropadnu ženu-ali to njemu nije pošlo za rukom. GREMIJA - nasamaren zadovoljava se sa gozbom TRANIO je napola sluga, a napola pouzdanik svoga gospodara, dosta obra zovan i duhovit. GREMIO i BIONDELLO sluge i komedijaši, samo je Gremio duhovitiji, živahniji i brbljiviji. VINCENZIO miran i prijazan gospodin, ali ga Tranijeve i Biondellove šale nalj ute.

"UDOVICA" tvrdoglava i neposlušna žena, na Hortenstijevu žalost jer on nije Petruccio.

7. Zaključak

Ukroćena goropadnica je jedno od ranijih djela, nastalo oko 1595 godine. To se vidi po gradnji komedije, metrici, mnogim la tinskim i talijanskim riječima i po karakterizaciji lica koja je sna žna i konsekventna, ali nije tako oštra i duboka kao u kasnijim djelima. U ovom se djelu saznaje da je Shakespeare vjerojatno bio u tadašnjoj Italiji. On zna kakva je bila tadašnja Pisa (na glasu s vrlih građana), da je njihov običaj da mladencima otac stavlja ruke pred svjedocima te precizno nabrajanje dragocijenih predme ta u Petrucciovoj kući (koji su bili tipični u Taljana u to doba. U Shakespeareovo doba, uspjeh jedne glumačke grupe ovisio je isključivo o kvaliteti djela i njegovoj lakoj izvedivosti na pozor nici. A ovo je jedno od onih djela koje se najviše prikazivalo, prikazuje se i prikazivat će se na pozornici, jer je prikladno za nju.

Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:23:00 | 0 komentara

Preobražaj - Silvije Strahimir Krančević

Bilješka o piscu:
KAFKA, Franz (Prag, 3. 7. 1883 - Beč 3. 6. 1924), austrijski književnik. Podrijetlom iz imučne obitelji praškog Jevreja. Radi liječenja putovao u Njemačku, Italiju, Francusku, Švicarsku. Umro od tuberkuloze grla. Kafka je odredio da se njegova književna ostavština nakon smrti spali, ali ju je njegov prijatelj M. Brod ipak objavio. Neprestano pod pritiskom i u tjeskobi, poslušan sin autorativnog oca, bolesnik i osamljenik, Kafka već u svojim prvijencima otkriva motive i ideje koje će ga mučiti cijeloga života. Neki se početnčki fragmenti ili prvobitne pripovijesti javljaju kasnije kao dijelovi romana ili kao nove, prerađene cjeline pokazujući tematski i misaoni kontinuitet. Kafka obogačuje ekspresionizam svojevrsnom zagonetnom simbolikom i aforističkim izrazom. Kafkin svijet nije više onaj klasičnog realističkog romana; likovi su podvrgnuti metodi redukcije sve dok od njih ne ostane golo bezumlje. Njegov čovjek je usamljen i uplašen, dio mehanizma čiji mu je sastav nepoznat, a sustav nedohvatljiv. Kafkin pesimizam, koji prelazi u potpunu nemoć pred višim silama i u nihilizam, često prati crni humor, s elementima makabra i dvostruke perspektive. Osnova njegovog stila je jasan, aforističan izraz, dotjerane realističke pojedinosti i elementi vizija i fantastika. U krajnoj crti njegova metaforička proza ostavlja dojam složene alegorije, za koju nema određenog racionalnog ključa, i svijet koji ona sadržava gubi se u beskonačnoj perspektivi alogičnosti, pa se autorove parabole otkrivaju kao zagonetka bez konačne odgonetke.

Podaci

iz: Enciklopedija leksikografskog zavoda, Hrvatski leksikografski zavod, Zagreb, 1967

Odnosi među likovima:
OTAC: Odnos oca prma svom sinu Gregoru je grub, on njega mrzi i ne smatra ga sinom . Takav odnos proizlazi iz Kafkina odnosa prema svom ocu. Otac Gregora tuče i ne pušta ga da uopće izađe iz kuće, ne pušta ga čak ni iz sobe. Tako je bio grub da ga je gađao jabukama i jednom ga je pogodio u leđa, a poslije umire zbog toga.

MAJKA: Majka voli sina Gregora, ali ga se srami i stoga ga ne želi vidjeti. Ipak se na kraju dovoljno sabrala da bi išla k njemu. Tako je i on bio sretan, jer njemu je bilo dovoljno da čuje njihov glas da bi se razveselio.

GRETA: Greta je jedina u obitelji koja stvarno voli Grogora, ona se brine za njega, hrani ga i pomaže mu kad god može. Grogor je isto volio nju i stoga mu je bilo žao što joj nije rekao o namjerama da ju upiše u konzervatoriji, budući da je tako lijepo svirala. No i ona ga počinje zanemarivati, diže ruke s njega.

Tematika:
Kafka u ovom djelu prikazuje otuđenost Gregora. On je čovjek, ali je sasvim drukčiji, različit i stoga ga nitko ne voli, cijela obitelj ga mrzi i hoće ga se riješiti tako da bi ih što manje osramotio. Jedino se sestra brine za njega. Unatoč svemu Gregor je usamljen jer osim sestre on nema nikoga, cijeli njegov svijet je mala soba iz koje nesmije izaći. Jako se bojao oca koji ga je mrzio i htio je učiniti bilo šta da bi ga se riješio. To se i dogodilo, on je bio krivac za njegovu smrt kad ga je pogodio jabukom u leđa. Mama ga je također voljela, ali upravo zbog toga ga njie željela vidjeti jer nije podnijela sve to.

Zaljučak:
Kafkin je svijet apstraktan i anormalan. Za njega sve što je normalno je anormalno. Okolni likovi u Kafkinim romanima smatraju junake funkcionare u obliku šahovskih figura. Međutim te figure žive u svojim nepojmljivim zakonitostima i umjesto da im koriste pripremaju im neodgodivi mat. Svijet u kome je Kafka vođen i u kome je on živio jest onaj Staroga zavjeta. On je taj svijet napustio, ali ga se nije riješio, transponirao ga je u svoje vrijeme, zapravo ga je učinio bezvremenskim. Posebna značajka svijeta Starog zavjeta jest apsolutni suverenitet božiji. On je slobodan na strašan besprigovoran način.

Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:22:00 | 0 komentara

ULICA PREDAKA - Sunčana Škrinjarić
1.BILJEŠKA O PISCU

Sunčana Škrinjarić je jedna od najznačajnijih hrvatskih književnica rođena 1931. g. u Zagrebu. U brojnim njenim djelima (Ljeto u modrom kaputu, Kaktus-bajke, Svaštara, Ulica predaka, Pisac i princeza, Slikar u šumi), namijenjenima djeci i odraslima, do izražaja dolazi njena mašta, njeni osjećaji prema vremenu djetinjstva i ljubav prema prirodi. Njene priče, uvijek zanimljive i maštovite, često su služile kao scenarističke podloge za filmove i televizijske serije.

2.MJESTO I VRIJEME RADNJE

Mjesto radnje: Zagreb

Vrijeme radnje: Predratno i ratno doba 2. svjetskog rata

3.KRATAK SADRŽAJ

UVOD I POČETAK :

U prvom dijelu knjige upoznajemo Tajanu i svijet u kojem živi. Upoznajemo njezinu majku, “novoga tatu”, teticu i ostale likova iz njenog života, vidimo njezine probleme, ljubavi, svakodnevicu u školi i kod kuće. Otkrivaju se i druge pojedinosti, pa tako upoznajemo njene učitelje i vršnjake, odnose drugih ljudi prema njoj i obratno.

Polako saznajemo njene tajne, strahove, želje i sve po čemu se razlikuje od ostalih.

ZAPLET :

U zapletu uočavamo njenu oštroumnost, radoznalost i otuđenost od drugih. Knjiga počinje govoriti o Tajaninim mislima i maštanjim, njenim lutanjima u svijetu odraslih, putovanjima po zavičaju i lutanjima po prirodi. Počinje II. svjetski rat, a Tajana sve više duševno sazrijeva i zanima se za život drugih. Odlazi na more, gdje upoznaje mnoge nove ljude, sreće novu ljubav i doživljava bombardiranje Splita.

VRHUNAC :

U najuzbudljivijem i najboljem dijelu knjige se Tajana vraća kući, njezin poočim odlazi u vojsku, stanje u njenom domu i kući se pogoršava. Događaju se česte uzbune, Tajana se upisuje u gimnaziju, a ljude počinju ocjenjivati po pripadnosti, prema Židovima se odnose na poseban i drugačiji način, pa tako nestaju i neki njezini učitelji i rođaci. Stječe prijatelje i upoznaje nove ljude, sve se naglo mijenja u tim teškim ratnim okolnostima. Tajana, naime, nije previše time opterećena, većinu vremena provodi sa svojom teticom ,koju su na neki način odbacili, Tajanini roditelji se neprestano svađaju.

RASPLET :

SOCIOLOŠKA KARAKTERIZACIJA TAJANE Tajana potječe iz jedne bogate obitelji gdje ima sva materijalna dobra i gdje joj ništa ne bi trebalo nedostajati.oh. osjeća se odbačenom. no niti ona ne shvaća druge. 4.PSIHOLOŠKA KARAKTERIZACIJA TAJANE Tajana je na neki način posebna djevojčica i mislim da je to razlog njenog ponašanja kao da je u “svom svijetu”. jedina sreća u tom bezdušnom djetinjstvu i zbog toga joj je prirastao srcu. Nije bila zaokupljena razmišljanjima običnih ljudi i na kraju.Kroz rasplet knjige pratimo prestanak rata. Ostali ljudi i događaji izvan toga svijeta je nisu uopće zanimali. U njezinom svijetu razumije je samo njezin medvjedić i nitko je ne poznaje kao on. pravi otac joj se vraća nakon 12 godina i cijela obitelj sve počinje ispočetka.. pogotovo kako se odnose prema onima koji su njoj zanimljivi i zabavni.. ne ljude koji su bili bogati već one koji su imali bogatstvo u srcu.. uši malene. Mala ga povlači za uši. ispunjenija. Tome je djelomično koristila njena maštovitost i oštroumnost. Zato je ona voljela teticu iako su svi govorili da joj je ona loše društvo. meke. Zato je ona voljela biti na selu. Tajana dobiva malog brata. Na samome kraju knjige.”) . roditelji su se pomirili. (”. mio. Ipak. voljela je i medvjeda. ona je mogla zapaziti i uočiti više od ostalih. jer su tamošnja djeca bila sretnija. dosta tog nabrajanja. Tajana nije željela živjeti u bogatstvu. jer je u siromaštvu njena duša slobodnija. moli ga da oživi u velikoj kući u kojoj je sve mrtvo. od svega bogatstva postojao je samo medvjed.”On je dlakav..” Izvan toga svijeta nitko je ne shvaća. jer i on je bio više od oslonca. Tajana se u bogatstvu osjećala zarobljenom i njeno unutarnje bogatstvo nije postojalo. Tajana je voljela neke ljude. Taj medvjedić joj je bio jedini oslonac. njuška mu je okrugla. i on je bio simbol topline u tom ledenom vremenu.

IDEJA ILI PORUKA . oholosti i nečeg mrtvog. a ono je zapravo bez ljubavi. nije bila potpune sreće jer joj je nedostajala obitelj. njezin otac. Ona nikada u tih 12 godina nije vidjela svog oca. već grubo i okrutno. Razbijanje tog sklada dovelo je do problema u Tajaninom djetinjstvu. II. kao simbol bezdušnosti. To nije djetinjstvo koje bi netko očekivao da bude lijepo i bezbrižno.”. predstavlja tugu u hladnom djetinjstvu.9). Njezin otac je predstavljao na neki način taj kamen. Ona je tražila utjehu u medvjedu kao simbolu topline i nečega što je sasvim njeno. svjetski rat i djetinjstvo djevojčice Tajane 7. bez bliskosti. škrtosti. (”Zvuk kamena bačenog s ulice u sobu . Svi bi pomislili da je u bogatoj obitelji djetinjstvo najljepše. kao npr. podrške. METAFORIČNOST. Cijeli je Tajanin život simboličan. Zanimljiv je cijeli roman. 6.5. citat. okrnjeno srce koje nitko ne vidi niti pokušava vidjeti. Zveket stakla i majčin glas. nečeg što je razrušilo cijelu obitelj i njen sklad.TEMA Tema : Ratno doba. str. jer govori o djetinjstvu koje je malo tko proživio. Zanimljiva je i metaforičnost romana. promukao i odbojan : To je bio tvoj otac. jer svaki predmet u ovome romanu ima svoje preneseno značenje. ne razumije dobrotu i ne prihvaća iskrenost.NAJZANIMLJIVIJE U ROMANU. predstavlja prošlost koja ne može biti obnovljena.

da se oslobodimo od duhovne ograničenosti i da nikome ne poželimo tako nešto kroz što je prošla Tajana 8. To je djetinjstvo koje si ne mogu uopće zamisliti. kao mačekovac i frankovac…”. Pitao sam se : “Da li će se Tajana vratiti životu i odraslima nakon onoga što je život njoj dao? Da li će Tajana ipak uspijeti nadvladati to zatočeništvo svog duha? Hoće li uspijeti izvući najbolje u budućnosti i tako pokazati drugima što je ona željela?” No. jest kako sve to opisuje jedno djetinjstvo puno sukoba. kao platonska ljubav.33 “…samo su hitlerovci imali veze s Hitlerom. nezadovoljstava. str.33 . bez ljubavi. bez sigurnosti.citat.Ideja ili poruka knjige jest da sačuvamo iskrenost djetinjstva. 9. to možemo samo nagađati i čekati da nam autorica dade naslutiti odgovore na takva pitanja.IZDVOJI NAJZANIMLJIVIJE KOMENTARE KOJI SE ODNOSE NA : a) Politiku “…inače društvo joj je bilo strašno dosadno. bilo je očigledno da taj čovjek postaje važniji i da to ima veze s ratom…”. citat. sami odrasli ljudi koji su pričali viceve i govorili o politici. Politika je bila još jedna nerazumljiva riječ. str.IZDVOJI PROBLEME KOJI SU TE NAJVIŠE ZAOKUPLJALI DOK SI ČITAO ROMAN Misli koje su mi se vrtile po glavi cijelo vrijeme dok sam čitao knjigu.

nije htjela biti kao tetica. sigurnosti da dolaziš u dom gdje te čekaju. očevi su držali djecu na koljenima. majke su često puta u prolazu. kiše poljubaca. odrasli su stalno govorili o politici…”.57 “…taj Hitler neće mirovati. ne bi se dovoljno zahvaljivala na darovima. zahvalnost je ljigava stvar. pa su se opet i smirili. odgovarala sa da ili ne . citat.”. Hitler se motao vrlo blizu. citat. a to je bilo i točno. nije bilo iznenadnog maženja. ona je uvijek mrzovoljno šutjela. teško onome tko je Židov.citat.citat. vikali su i praskali. izbijale su svađe. mama je rekla da se ne zna ponašati. traži se svjedodžba o arijevskom porijeklu. pa čak i šukundjed…”. milovale i ljubile svoje dječake i djevojčice.str. osim za Božić i za Uskrs.”. str.14 . ali bezbrižna i unjihovim kućercima bilo je veselo.“Ali rat je bio svuda oko njih. str. a to je bilo nekako službeno. ali nekako svjetlije i manje bolne.36 “Tajanina predstava bila je uvijek kratka. str. citat.”.47 c) Odnose među ljudima “…uvijek je govorila ono što misli i zato su je smatrali zaostalom. to je novi Napoleon . str. važno je i tko ti je bila baka i djed. Tajani se činilo da je nikada u životu nitko nije poljubio. zapravo nitko nije morao ništa donijeti. 75 b) Kulturu “Tajana je lutala gradom i upoznavala razne ljude. kao uzgred. kao hladna i mrtva riba. razgovarala je s prosjacima i djecom koju je njena mama smatrala ciganskom. djeca su bila bosa.

str. nastupaju strašna vremena. uvijek su zli ljudi dobro prolazili osim u nježnim. na svijetu moraju živjeti samo visoki. mora se čuvati čistoća rase. majke su često puta u prolazu. a mi ćemo u njemu uživati. morala je nositi sprijeda i straga veliku žutu zvijezdu. zar ne shvaćaš.“Dobrota se prezirala. neki robovi će ga obrađivati kao u starom vijeku. djeca su bila bosa. ali nekako svjetlije i manje bolne. kakve su to ludosti. ali bezbrižna i unjihovim kućercima bilo je veselo.citat. vikali su i praskali. izbijale su svađe. Tajani se činilo da je nikada u životu nitko nije poljubio.”.78 . razgovarala je s prosjacima i djecom koju je njena mama smatrala ciganskom. nju treba izbjegavati. nije bilo iznenadnog maženja. str. pa su se opet i smirili. jednostavno bacit ćemo suvišne ljude u smeće.”. a novi tata bi za stolom govorio. kiše poljubaca.str.76 “…samo se sirota Edita Goldberger bojala i nije htjela doći.74 “…Edita Goldberger ulazi u njihovu kuću. svijet mora biti divno uređen.36 d) Odnose prema Židovima “…Edita Goldberger dolazila je samo u sumrak. osim za Božić i za Uskrs. kao uzgred. sigurnosti da dolaziš u dom gdje te čekaju. citat. ona je mamina prijateljica i nikakav Hitler se ne može u to miješati. a onda nam je svima odzvonilo. očevi su držali djecu na koljenima.citat.str. a poslije ni to neće biti potrebno.”.citat.”. ona je Židovka.citat.str. to je značilo da je ona Židov…”. lijepi i plavi ljudi. poučnim pričama. što si bolji to ti manje vjeruju. bit će rata. a to je bilo nekako službeno. milovale i ljubile svoje dječake i djevojčice.14 “Tajana je lutala gradom i upoznavala razne ljude.

a i ona je bila preveč škrta.JEZIK ? ZAŠTO GERMANIZAM ? Jezik koji se koristi je svakodnevni.citat. nikada po danu. 103). a Tajana je jednom vidjela kako ljudi za njom pljuju i kunu. nosila je žutu traku i židovsku zvijezdu.“…o tome kako je nestala Edita Goldberger. Također su vjerno preneseni Tajanini pogledi na život i njeni stavovi prema problemima s kojima se susreće. Na ovom tlu.str. uglavnom u žargonu. . Autorica je uspješno prenijela radnju i djetinjstvo jedne djevojčice koja raste i sazrijeva u jednom preteškom vremenu. drago moje dete. ljudi u svakodnevnom govoru koriste i neke izraze iz njemačkog jezika. moraš se šmajhlati…” (citat str. a meni nije niš štimalo i samo su me nacukavali sim i tam. Iako se radnja odvija u Zagrebu.MIŠLJENJE O KNJIZI Ovo je vrlo osjećajno ispričana priča o jednom djetinjstvu i teškoj svakodnevici u predratnom i ratnom razdoblju.88 10. “…Tvojoj mamici je uvijek išlo kak po žnorici.”. no to ti je tak. I pokojni tata je bil šuft. Ona je dolazila mami u posjete. samo je grosmama bila dobra. 11. Time nam je priča postala bliža srcu i sigurno neće biti zaboravljena. uvijek je bio prisutan utjecaj Austrije i Njemačke pa se to odrazilo i na jezik stanovnika ovog dijela Hrvatske. gdje se radnja priče odvija. dolazila je uvijek u sumrak.

Oni raskidaju. siromaštvo i seoski mentalitet. Ivica se opija.Objavio lektire u 29. članke. Njegov lik kao i ostali prolazi kroz promjene. poziva Ivicu. živio u oskudici. Odlazi u grad. romane… Smatra se najistaknutijim predstavnikom hrvatskog realizma. Svoje dane provodi u književnosti i borbi za egzistenciju. prosinac 2004 23:21:00 | 0 komentara U registraturi . kojine pristaje. koji shvaća okolinu. U početku je zbunjeni dječarac koji ne shvaća sve što se događa oko njega. među ostalim. nakon toga je mladić . pipovjetke. dok ga zagrebački kaninik nije stipendirao do studija prava. koji. Ipak on voli selo i svog oca i majku. a Laura i Miho nestaju iz sela i natanjuju se u dvorcu u koji Miha dovodi Ferkonju . Likovi: Ivica je u početku naivni mladić. On se želi odškolovati do kraja. te je njen integritet sačuvan. Bio je bistar seoski dječak i to ga je dovelo u Zagreb u kuću Mecene. a od oca saznaje da ga Laura vara s Mihom. u kojoj želi s njim živjeti. a zaljubljujew se u Anicu. ubija Ferkonju i bježi. Zbog toga mora napustiti grad i Lauru. Iako darovit učenik. gdje mu rođak (kumordinator Žorž) službuje.Pisao je još od ranih dana i to liriku i epiku. oženio se. Laura osniva hajdučku skupinu. nalzi se i spis Ivice Kičmanovića. U djetinjstvu je bio sretan. Odlazak u grad ga mjenja. Na kraju je uhvaćena. u Celinama kraj Sutle. Ivica se zaljubljuje i jednom ga Mecna zatekne u Laurinoj sobi. siromaštvo ga je primoralo da ostane na selu. O djelu: U registraturi je svojevrsna biografija pisca. Laura odlazi na selo i diže kuću kraj Ivičine. sadrži i tajnu Laurine prošlosti. smatra se njegovim najvećim djelom. koji s vremenom odrasta patnika. a Žoržovom nepažnjom izbija požar.Ante Kovačić Bilješka o piscu: Ante Kovačić je rođen 1854. Fabula: U registraturi. nedaleko od Marije Gorice. a kasnije ga je život učio na sve gore i gore stvar. Spase samo kovčeg. Prisilno odrasta u rezigniranog čovjeka. potpali registraturu i izgori. rad. Putovao je po hrvatskoj.g. s brojnom obitelji. Na svadbi otima Anicu i ubija ju u šumi. među hrpama sličnih spisa. te nakraju završio u Vrapču. rastegnutog na više strana koji ne pronalazi svoj unutrašnji mir. Ivica tu upoznaje život kada dolazi Laura. Prisiljen je na skromnost. Nakon toga dolazi faza mladog štićenika.čovjeka iz Laurinog djetinjstva. i realističkim mozaikom. ali eksplicitno mu je zabranjen svaki komentar. U gradu se Mecena razboli i Laura mu mjest lijek daje otrov.

nade su lažne. Ne toliko velik kao Laura. Njegov prividni sjaj zasljepljuje seljake. a cijelo djelo je naizgled lažno i dvolično.To po meni daje jaku uvjerljivost i snagu djelu. Mjesto i vrijeme radnje: Radnja se zbiva u Hrvatskoj u 19. Iza njegove površinske kreposti. Njegova stvarna uloga je da se ulaguje Meceni. Laura je ključni faktor Ivičina života.Njena privlačnost ga u isto vrijeme i privlači i odbija isto tako kao što i on nju privlači i odbija. Njegov dobar glas počiva na neobjašnjivoj činjenici da ljudi imaju visoko mišljenje o njemu (bar oni koji ga ne poznaju).uhvaćen u koštac s dvije žene. fabula je izražena pomoću hrpe laži. njegova prva ljubava i famme fatal. Takvi sukobi su od nje učinili nladhno neemocionalno biće. pretvaraju se. a to se vidi u svakodnevnim prilikama. Njezin životni put pun je razočaranja i ona na kraju ostaje nezadovoljna .st. i pokazuje čovjekovu želju da se pretvara da je ono što nije.isto kao i Ivica. Laura je lik pun suprotnosti i unutrašnjeg nesklada. . npr Učenje govora. Kumordinator Žorž je lažni lik. Ipak to nije baš toliko čudno ako se uzme u obzir da je i on jedan glumac. koje na kraju završi hajdučeći uokolo. Među ostalim ona je i glumica i to takva koja glumi iz osobne koristi. bez vidljivog cilja na obzoru. On je oličenje nesklada između želje i stvarnosti. da bi na kraju završio kao neretni alkoholičar. Mecena je lažni dobročinitelj. dok je on u stvari samo Mecenin rob. U stvari je priglup i dvoličan čovjek. Ona je jako emocionalno ili jako mrzi ili jako mrzi. Likovi lažu. Malo o djelu: O ovom djelu naturalizam je izražen u svoj svojoj grubosti i jednostavnosti. ali sasvim dostatan da zavara okolinu. te stoga mislim kako ovo djelo laži govori jednu veliku istinu. skrivena je razbludnost i hedonizam. Laž je prisutna svuda.

svjetskog rata obavljao svoje vojne dužnosti. Njemačku. romanopisac. dramatičar. a onda se počinje baviti književnim radom. Rođen je u Zagrebu u obitelji gradskoga redarstvenoga nadstražara. pa u Zagreb.). U književnosti se javlja 1914.. Pučku školu završio je u Zagrebu (Kaptol). BILJEŠKA O PISCU Miroslav Krleža (1893. Prva je romantično-simbolička (1914.). do 1940.). te realistička (1926.-1913. Bio je mobiliziran 1915. pokretač i urednik časopisa. s iznimno opsežnim i raznovrsnim književnim opusom. do 1927. Osim višemjesečnih putovanja u Rusiju. kritičar. Kratko je u zatvoru. Dvije godine je zatim na vojnoj akademiji u Budimpešti (1911. ali se brzo vraća u Budimprštu.1926.) u Rijeci gdje mu je supruga bila učiteljica. Jedan je od urednika časopisa “Republika” (1945.. ali vojnu obvezu obavlja u Zagrebu. “danas” izdaje 1934. Četiri razreda gimnazije završio je u Zagrebu. Pjesnik je. a zatim .). “Književnu republiku” objavljivao je i uređivao od 1923.s Your Ad Here Objavio lektire u 29. putopisac. a nakon toga upisao se na kadetsku školu u Pečuhu.). memoarist.-1918. Austriju. Napušta je i odlazi preko Francuske i Soluna u Skopje pokušavajući se prključiti srpskoj vojsci.POVRATAK FILIPA LATINOVICZAGLEMBAJEVI 1. Zanima ga psihološka. esejist. slijedi ekspresionistička (1918. te enciklopedist. Poljsku i Francusku neprekidno je živio u Zagrebu. “Pečat” od 1939. Nakon boravka u vojnoj bolnici bio je upućen na bojišnicu u Galiciju. prosinac 2004 23:20:00 | 0 komentara MIROSLAV KRLEŽA ..-1932. Izvan Zagreba je proboravio godinu dana (od ljeta 1920. Uhićen je zbog sumnje da je austrijski špijun i protjeran je u Zemun gdje ga prihvača austrijska pogranična policija.-1981.(drama Legenda).. središnja je osobnost hrvatske književnosti 20. gdje je do konca I. do ljeta 1921.). Prvi svoj književni časopis “PLamen” tiskao je 1919. stoljeća. Njegov književni razvoj prošao je više mijena. novelist.

Na rubu pameti. Knjiga pjesama.o. Gospoda Glembajevi. U agoniji. Hrvatska rapsodija. Novele. ako negdje pogrešim). STVARALAŠTVO: 1. Pjesništvo: Pan. Od 1950. Artej. Vučjak. 3.o. ( Nemajući volju tražiti druge bilješke o piscu Miroslavu Krleži.. Pjesme I. ravnatelj je Leksikografskog zavoda u Zagrebu. Njegov je život pod ustaškim režimom bio stalno u opasnosti. svjetskog rata Ustaše. Saloma. Knjiga lirike. Golgota. Povratak Filipa Latinovicza. 1996. on se nije pokušao priključiti srpskoj vojsci zbog ljubavi prema Srbiji kao što bi se dalo naslutiti iz Pandžićeva teksta. Nakon što je Krleža napustio Peštu.. Tijekom II. Pjesme III. U logoru.ponajviše socialna tematika.. Simfonije. Pjesme u tmini. Balade Petrice Kerempuha. Nakon što je proglašen austrijskim špijunom život mu spašava crnogorski činovnik čije ime nažalost ne znam. Proza: Tri kavalira gospođice Melanije. Jednom ga je spasio čak i Pavelićev liječnik koji ga je sakrijo u samostan. Zagreb. Vražiji otok. među njima prvenstveno ministar provjete Mile Budak. Zastave. Tri simfonije. već joj se pokušao pridružiti kao borac protiv Trojnog pakta u čijem je sastavu bila i njegova voljena Hrvatska. U tom je razdoblju Krleža surađivao sa lijevičarskim književnikom Cesarcem koji je kasnije streljan. II. Hrvatski bog Mars. 2. tražili su od Krleže da pristupi ustaškom pokretu na što on nije pristajao. Nije moguće razgraničiti precizno njegova stvaralačka razdoblja. . Podatke pronašao u knjizi: “Knjiženvost IV udžbenik za IV. Lirika. Taj ga je događaj prisilio na pasiviziranje. Michelangelo Buonarotti. Drame: Legenda. odlučio sam na tu gomilu Pandžićevih gluposti dodati još poneke podatke za koje smatram da su bitni za Krležino stvaralaštvo(Nadam se da će te mi uvažiti. Banket u blitvi. Leda. razred gimnazije” Izdavačko poduzeće:Profil International d.

Život mu spašava predsjednik Jugoslavije Josip Broz Tito koji ga stavlja pod svoj protektorat. svjetskog rata. bio je izbačen iz CK-a. Po završetku rata jugoslavenski ministar prosvjete pokušao ga je osuditi na smrt. Krleža ipak orelazi u KPJ.) . no nakon potpisivanja Deklaracije o jeziku 1963.Krleža nije htio postati niti članom KPJ što će mu izazvati goleme probleme nakon II.

POVRATAK FILIPA LATINOVICZA Naslov romana POVRATAK FILIPA LATINOVICZA i prvih nekoliko rečenica upućuje nas na osnovni problem ovog romana. .

Krleža prustovski ispovjeda Filipovu prošlost i tako od te retrospekcije nastaje ovo Krležino remek-djelo. u svoj blatni panonski zakutak.. da u potrazi za izguibljenim djetinstvim pokuša naći “pozitivnu podlogu”. “ A sve je počelo kod ovog sivog.“ Svitalo je kada je Filip stigao na kaptolski kolodvor. se nakon dvadeset i tri godine vraća u prostore svoga djetinstva i rane mladosti. Filip. neko čvrsto uporište na temelju kojega da učvrsti svoju ljudsku i umjetničku egzistenciju. prljavog prozora one davne listopadske noći s engleskim kojima. Dvadeset i tri godine nije ga zapravo bilo u svom zakutku.. a znao je još uvijek kako sve dolazi:” 9. predstavnik modernog beskućništva i odisejskog lutalice. str.str. Drama jedne provincijonalne trafikantkinje! Gavran koji govori francuski! Bankonote na stoljnjaku i ona antipatična stara baba s crnom perikom! Kakva je ono bila drama? Kakav je ono bio tajanstveni osjet u onoj mračnoj palači? Gdje je ono sve danas i kamo se ono sve rasplinulo kao magla? Stojeći uz taj prljavi prozor. .” 20.

i to već prilično dugo traje. pa i najmanji smisao. jer ovdje je riječ o neoimpresionističkom slikaru. Sve se u njemu raspada na “sastavne djelove”. pa je njegova doživljajnost određena karakterom njegovog vidnog kuta. Sve te filipove opsesije. a postaje sve teže i sve zamornije.odnosno nastojanju da se obuhvati prostorna i vremenska istovremenost događaja. “Život počeo se u Filipu topiti na sastasvne dijelove: u njemo je neprekidno rastvorno. Doista.Senzibilnost Filipova prvenstveno je izražena likovno. o svojim počecima i međama svoje ličnosti. on se počinje gubiti u mutnim slikama svoje ličnosti. izgledalo je tako kao da kroz naše ruke kulja tuđi život u toplim opipima. a sve te plohe starih igračaka.str “ Razmišljajući o sebi i osvome trajanju. To kontemplativno uništavanje svega što mu dolazi pod ruku ili pred oko pretvara se polagano u ideju što je satala da ga progoni iz dana u dan sve intenzivnije: pred njegovom vlastitom predodžbo o vlastitom subjektivnom životu počeo je da nestaje svaki. analitičko raspadanje svega počelo da raste sve nemirnije. svi ti dršci napuklog . Pisac često razbija kronološki tok događaja koji je i ovako već subjektivan čime on pridobiva na dinamičnosti teksta što zahtjeva i pažljivije čitanje. Njegov vlastiti život negdje se otkinuo od svoje podloge i stao pretvarati u fantom koji nema nikakva razloga da postoji. Upravo je taj simultanitet temeljna slikareva opsesija: Slika se stvara i predstavlja odjednom. unutarnji nemiri dostižu kulminaciju u trenutku kad on posumnja u svoje umjetničke vrednote. i sada se već dulje vremena sve samo od sebe kreće u smjeru rastvaranja.” 36. Kod Filipa zapravo se radi o “paklenom simultanizmu” događaja. Filip se gubio u mutnim slikama te nikako nije mogao da se snađe. a ne postupno. to je u njemu rastao proces koji se negdje otkinuo na svoje svrhe.

str. sve će to biti ništa drugo nego odgovaranje na stara i davno pročitana pisma. stanje oko izvjesnog imena i prezimena. izvan svake sumnje pouzdanom garancijom da on to doista mjeri “sebe”? Po licu? Pa to se lice potpuno izmjenilo! Po kretnjama? Te njegove kretnje danas to su kretnje sasvim drugog čovjeka! /. i trzaji./ i sve je tako pogodbeno. “ Ime i prezime. najpovršnije oznake! Konvencionalne. Taj čovjek sumnja u identitet svog “vlastitog ja”. puši. tako čudno trepetljivo: biti subjekt i osjećati identitet svoga subjekta!” 40..41. nosi to svoje mutno i sasvim nejasno “ja” u sebi godinama. koji pije mlako mlijeko i razmišlja o identitetu “vlastitog ja”. plitke građanske mjere! Po čemu bi on mogao uvjeriti “sebe” s nekim izvjesnom. te pukotine pod jezikom na rubovima starih čaša. umoran. a gadi mu se pušenje. naziva samoga sebe “sobom”.. Taj čovjek sumnja u identitet svoje vlastite egzistencije /. gleda u kavanu jedan čovjek.. blijed..” 143. i klečanja. s dubokim podočnjacima i gorućom cigaretom na usni. uzrujan. ./ /.. prosijed.porcelana./ Čudno! Sjedi takav jedan neodređeni “netko” u jednom ogledalu... osječa kako mu je mučno. i pisama.boli glava./ A tu.str. odmah ispred sivog i mutnog stakla. neispavan. sjećanje na stare krivnje i mučenje nad tuđim bezizlaznostima. u prvome planu. ispijan... ustreperen. tako neodređeno. kako ga steže srce. /. to su samo nekakve vanjske.

oblizuje se zadovoljno. okrutniji namie od svake druge zvijeri. već je on svojim objektivizmom. gladne. .Vi profesorice Benjak. pa prije svega on je obrazovana osoba. pa čak i osvjedočenja da je slikati potrebno i moguće. No ne slažem se sa Vašom tvrdnjom da je on “DIABOLIČKI LIK” jer on u toj kostanjevačkoj drami po sve slabiće i zbunjene dekadente odigrao presudnu ulogu i kako Vi kažete “uzmorao je da razara sve Filipove zamisli. Istina je da Kyriales ponekad govori demonski. a koliko je majmun bliži posrednom i logićnom životu čovjeka? /. razuman i racionalan. gotovo deplasirana! U stadu živeći već prilično dugo. dok čovjek koji se prežderao da mu se od sitosti diže utroba . on je dermatolog i oringolog. čovjek je čovjeku čovjek. tvrdite u vašoj diplomskoj radnji na stranici 7. sebi slične životinje.još uvijek ždere i. lažljiva. Bestidna./ Ta zvijer je proždrljivija od hijene jer hijena prežderana strvinom pokraj smrdljivog mesa može da zaspi. str. ali u svim tim njegovim tvrdnjama postoji pomalo karikirana istina: “Čovjek je životinja u svojoj pojedinačnoj osamljenosti savršeno tužna. u prirodi. a za liječnika se znade da treba biti objektivan. i da sve Filipove tjelesne i duševne snage atomizira u prašinu i potpuno bezvrijedan pepeo”.” 160. racionalizmom i čvrstom logikom sudova atomizirao i pretvorio u bezvrijedan pepeo Filipov idealizam i subjektivizam.. majmunska zvijer! Najsmiješnjija među životinjskim vrstama. Kyriales ipak ponekad pretjeruje u svojim zaključcima i poredbama što mu možda i daje negativne atribute. glupa. da mrvi njegove istine i zanose. ali se njega zato ne smije smatrati demonskom ličnošću. promatrajući oko sebe druge. odnosno liječnik. sigurno je majmunska vrsta.. naprosto “isjeckao” Grk Kyriales čime sa ja i slažem. moglo bi se reći. da Filipove sumnje i zanose. divlje. zlobna. Kyriales nije “diabolički lik” kako ga Vi nazivate.

. odnosno pro dogovaranju na prethodno postavljeno pitanje potrebno je naznačiti odrednice Filipova stanja: 1. on priča o oblicima spoznaje. a još ni dan današnji ne znam. nerješeno pitanje tko mu je otac: “ -Evo.. gledajte te svoje slike. 2. dalje Kyriales objašnjava aperioritete. cvrkut vrabaca.-pitanje je koje se nameće već prilikom čitanja prvih stranica romana. a na kraju ove povijesti jednog slikara. blatan. odakle su došla ta lica? /. /. kobna izolacija od svake stvarnosti 3. Platona te objašnjava njihova učenja. tko mi je zapravo otac! Čitavog sam se svog djetinstva grizao nad tim pitanjem. “Oči su joj bile otvorene. rano jutro i umor u člancima prstiju. u .. ozvolite pogledajte te svoje divne slike. Objašnjava Kantove Kategorije vremena i prostora te na kraju bavi se i logikom. moja mladost ostala je razorena zbog te tajne. ugledamo njega koji je krvav.. Pri samom određivanju Filipa. stara vještica što diže prašinu.Pojavom Kyrialesa roman postaje i filozofski jer Grk spominje filozofe poput Kanta. te činilo se kao da gleda”. posterioritete. sve sami detalji oko njega “Sve sami detalji oko njega: razmočena kifla. i onda moralizirajte! Tko su ta lica. točnije logikom sudova./ Tko je od tih tipova u toj paklenoj knjizi moj otac ?” 215. razderan. i njena svilena bluza.. str./ -Na.216. i jastuci. mokar kao utopljenik utrčao u Bobočkinu sobu gdje je sve bilo krvavo: i posteljina. ja sam navršio četrdesetu godinu. TKO JE FILIP LATINOVICZ ?.

slikati zvukove i mirise ( dodano 18. biti subjekt i osjećati identitet svoga subjekta ( str.str. nesnalaženje u zbivanjima 5. 7. Svi samo detalji i neki neizrecivo težak. nakon ispitivanja iz hrvatskog ) “ Slikati zvukove i mirise je nemoguće. sve što je bilo važno u njemu i u njegovom životu.str. sve je ostalo ozlijeđeno od prvih gnjiloća u kojima je nestajao. a slike su nezamišljive u svojoj savršenoj realizaciji bez zvukova i bez mirisa!” 46. neshvatljiv umor. trajne ozlijede od prvih gnjiloća “ Čitavo njegovo djetinstvo. u rukama. ) 8. i ne samo djetinstvo. nego i on sam.tjemenu.) 6.str.” 217. morbidne ideje o ženstvu ( str. travnja 1997. u svemu. . 4.” 28. 5. njegov karakter. u mislima.

jednog doba na zalasku. gažena i pljačkana “po svetom zakonu dragog Boga”. u trenutku njegovog kobnog akta. ništavilo. propadanje u blatu. jedva gmižu. njeno jadno stanje. Zaostalost. kronično bolesna. bezlično trajanje. produbljenje glembajevsko-klanfarovskog života.” 33. osnovni je problem ovog romana. a gospoda u svojim trulim kurjama. Fili još je tragičniji lik. već karakteristićnosti momenta u kojemu je djelo nastalo.. realnost hrvatske provincije. Čemu bi ovim ljudima bile potrebne slike? /. . U Filipu pokrenuto je nekoliko mučnih slojeva svijesti i podsvijesti. gradskoj gomili slikarstvo je potpuno suvišno “ Eto.. “Povratak Filipa Latinovicza” predstavlja uski nastavak. jednolikost života. prikazati sve njegove momente postojanja. Glembajevsku klan farovsku sredinu upoznajemo preko neoimpresionističkog slikara Filipa Latinovicza. spremna da izdahnu. Zdrava. Leone je prikazan u zadnjem stadiju./ on prisluškuje razgovorima uličnim već godinama i još nijednom ni jednog prolaznika nije čuo gdje bi govorio o slikarstvu. sa kerempuhovskim mentalitetom. kada progovara njegova otrovana krv. str. u kulminaciji užasa. seljačka narodna masa. što pisac pronalazi požar psiholoških kompleksa. propadanje jedne epohe. degenerirana. U toj panpskoj baruštini postoje dva distantna svijeta. nestaju u sumraku i slikarstvo im je potpuno suvišno. Krleža kao da nije bio zadovoljan onim što je rekao Leonom Glembajem. Želio ga je produbiti. Pisac kao da muči svog junaka. tragični svaki na svoj način. moto je romana. prolaze ulicama gradske gomile. od njihove gospode doktora.9. što roman započinje retrospektivno.

Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:20:00 | 0 komentara Candide . Postoji u njima nešto osjećajno. te se je morao skloniti u Englesku. imalo je presudan značaj za njegov daljnji život i misaoni razvoj. Način na koji joj Krleža prilazi veoma je rijdak i izuzetan. književnosti i u filozofiji. ali su ih ljudi izigrali. našao je mnogo onoga za čime je uzaludno težio u Francuskoj. osjećao se kao čovjek koji se našao na slobodi nakon tamnice: u političkom životu .g. Filip se kretao u moralno pokvarenom društvu. ne dopušta mu da učini svoj fatalni potez. U Londonu. Pisac kao da ruši njihov mit. karaktera. pa i one iz salonskog života mogle bi biti lik za novi roman. a pokazuje i neosporan književni talent. dobrim naravima i uvaženjem vlasti. s najviše gađenja. Ono što je Leone doživio u rasponu jedne noći. te se posvetio ozbiljnom studiranju filozofije i nauke. Ali taj svoj talent slobodoumlje. pokazala su Filozofska pisma. sve teže. odbacili i one sada životare na ulici. To sklanjanje u Englesku. kao spas. a knjiga javno spaljena pred pariškim parlamentom kao drvo koje stoji u suprotnosti s religijom. Žena u romanu zauzima posebno mjesto.g.VOLTAIRE BILJEŠKE O PISCU: Volteiere je rođen 1694. koje su mogle i nešto postati. pa već u prvom koraku dolazi u sukob s režimom i u 23. u sve snažnijem rastu. koji je izvrgao ruglu samog regenta.g. do krvavog završetka. U njihovoj obradi postoje razlike u stupnju pokvarenosti. To su lažne dame. Književnošću se počinje baviti jako rano. a ispod maske krije se ppokvarenost i grabežljivost. prevarene djevojke. u porodici siromašnog plemića u Parizu. Ovim “damama” pisac prilazi s najviše mržnje. U gradaciji. života morao je biti u tamnici 11 mjeseci u Bastilji zbog jednog epigrama. . da je izdavač francuskog izdanja odmah uhapšen i strpan u Bastilju. Jedino tjelo i tjelesno čini ih ženama. a zatim na francuskom 1734. a djelo je napisao uspoređujući francusku sa engleskom književnošću. od tihog monologa. Filip doživljava korak po korak. koja je objavio najprije na engleskom.postepeno. Drugi tip žene predstavljaju nesretne. Svoja prva književna djela Volteire je ustvari počeo pisati u Bastilji te po izlasku iz zatvora ubrzo dolazi u novi sukob s vlastima. U literaturi žene ili majke predstavljaju svetinje. u bijednoj krčmi prodajući svoja tijela. slušao je prazne salonske razgovore.. Sam Volter izbjegao je hapšenje napustivši Pariz. Šta je to za njega značilo. filozofa i naučnika. Našao se u krugovima najistaknutijih književnika. sa sumnjivom prošlošću.. ali ih je život izopačio i kao takve propadaju Svaki karakter predstavlja temu za sebe. Čudno je zašto on slika toliko pokvarenih žena. On je u ovom djelu dao takvu sliku francuskog apsolutnog feudalizma. snažne orkestracije uspomena.

učinivši svoj dom književnom prijestolnicom Europe. Lutao je po Švicarskoj i raznim gradovima i dvorcima unutrašnje Francuske. što mu je i pribavilo prijem u Francusku akademiju (pošto je dvaput 1734. Ne samo da ga je duboko potresla njena smrt. jer ga je zbog nekih šala omrzila kraljeva milosnica (madam Pompadur).g. Poslije kratkotrajne blagonaklonosti dvora. koji mu je nanio mnogo zla. koju je htio osnovati. morao je da napusti Francusku. ostalo je samo da nagađaju pravog pisca i to prvima da ga još više cijene. Ali to je bio i kraj. razjasniti stvari. sa dodacima koji su nađeni u doktorovom džepu kad je umro u Minhenu ljeta gospodnjeg 1579. Ponudio je Voltieru da dođe u Potsdam i kad se ovaj odazvao pozivu.Utočište i zaštitu dala mu je njegova prijateljica madam di Šatle. Taj dvorac je kupio za stare dane. prosvjetiteljsko podrijetlo. nagradio ga je raznim nagradama i počastima. I svojim sadržajem i svojim stilom Kandid je otkrivao svoje francusko. Ali ona ubrzo umire. a Volteir nije imao nikakvih prigovora da igra ulogu nekrunisanog monarhaknjiževnosti nove filozofske religije. i u njemu je bio proveo cio ostatak svoga života. da još više budu privrženi njegovom kritičkom i . Fridrih II.g. skrasio se u dvorcu Fernej. jer nekoliko mjeseci kasnije umro je na obali Sene. i 1743.g. Kandid. a ne kao djelo francuskog pisca. dakle kao francuski prijevod jednog njemačkog djela.g. doktora Ralfa. koje se pojavilo u Ženevi u siječnju 1759. a znalo se zašto je pisac morao kriti svoje ime. osloboditi put nepotrebnih stega i braniti pravo čovjeka na vlastito mišljenje O CANDIDU: Candid je napisan prije otprilike 2 stoljeća.g. Ali u to čitatelji nisu vjerolvali. Volteire se ponovno našao u bespuću. bogatog književničkog stvaranja. Pruski kralj – filozof. kao da je samo čeko ovaj trenutak.. Oduševljenim čitateljima. kao i uzbuđenim cenzorima. kralj je pokazao svoje pravo “prosvećeno” vladarsko lice. Na njenom imanju on je proveo punih 10. koji je već ranije činio sve da pridobije Voltiera da živi na njegovom dvoru. jer ga je čitav Pariz dočekao na nogama. Čim se Voltiere usudio da kritikuje kraljeve postupke. *Njegov protuslovan životni put u odrednicama: prosvjetliti ljude. bio odbijen).. prekoputa kraljevskog dvorca na Tiljerijama. Volteir neprekida niti na trenutak svoj književni rad. ali ni cenzori Luja XV. U Fernej se počelo hodočastiti. I upravo u to doba bio je napisao Candida. To je bio pravi trijumf. već ga je ponovno bacila u nezavisnost. zato što nije smio ići u Pariz. *Za sobom je ostavio ogromno književno djelo. Nakon objave Candida. Tek kad je umro Luj XV. ponovno se vratio u svoj rodni Pariz. na granici između Švicarske i Francuske. bio je predstavljen francuskim čitaocima kao prijevod s njemačkog od g. Ali to prijateljstvo nije moglo dugo trajati. Unatoč tim silnim progonima i kaznama. i kad je nešto popustio apsolutizam u Francuskoj. Na naslovnoj strani prvog izdanja.

Sloboda misli. govore razna svjedočanstva. Ralf. te je tako Volterov Kandid doživio čast da najprije bude spaljen u Švicarskoj... te tvrdi da Kandid upoće nije njegovo djelo. *Kalvinistička. Prvo se sumnjalo u Voltera.revolucionarnom duhu. spaljujući javno ljihove knjige. po kome se često i cijela epoha književnosti u Francuskoj nazivala i epohom volterijanstva. Tako je i sam Volter izmislio tijekom svog života gotovo 200 različitih imena. bio je pokrenuo pravu hajku protiv protiv svega što je slobodno i kritički mislilo. lagan i dugovit stil. Režim Luja XV. svojim isticanjem pred narodom.. govoreći kao tužilac pred parlamentom: “Pojavila se nečastiva i osiona sekta koja svoje lažno učenje uljepšava imenom filozofije. nepoštivanjem. bio je dovoljno razborit i dovoljno oprezan da se ne otkriva. nije obećavao ništa dobro slobodnim misliocima. to je on!. ni prvima ni drugima. bacajući ih u tamnice. ništa se nije moglo učiniti. Pošto se nije znalo tko je pisac romana Bezazleni.. Pravi pisac. poštenja. Kasnije su se te sumnje obnovile. Filozofi su stekli.. nepravednošću. koji je suvremeno izrugivao ruglu "sve svetinje” na koje se oslanjao stari režim. Države se ljuljaje na svojim vjekovnim temeljima. jednakosti i slobode za neznanjem. Sergije. O utisku koji je Kandid izazvao kod svojih prvih čitatelja. ⇒ Kandid je jedan od najljepših plodova njegovog stvaralačkog duha. zato što je djelo bilo puno raznih elemenata. Broj njihovih pristaša raste. a svakako više i karakterističnije od svega i pisma dvojice najviših funkcionera tadašnjeg režima. republikanska cenzura Švicarske uspjela preduhitriti katoličku kraljevsku cenzuru Luja XV. Kancelar Luja XV. Ali na žalost koji su izrazili tjeralicu za autorom Kandida (čim je izašao)..” Takvi pozivi na uzbunu nisu mogli ostati bez posljedica. veliki ugled svepravičnosti i neustrašivih boraca za trijumf znanja. Zbog toga ih je dotrajali stari režim nemilosrdno progonio. osim spaliti ih. pravednosti. kojima je bilo povjereno da budno paze na svako novo književno – filozofsko djelo. što je samo doprinijelo popularitetu i izvan Francuske. međutim. Tek tada su ga prepoznali i počeli vikati: znam taj stil. gdje je za svoga Kandida upotrijebio naziv g. to je njihov borbeni poklič koji se razleže s jedne strane svijeta na drugu. što su razlozi zašto su se u to vrijeme sva djela francuskih pisaca pojavljivala sa lažnim imenima. a drugima da mu se osvete za sva poniženja koja im je naneo bez ikakve milosti i za slobodu koju je sebi izvoljevao da govori istine koje su prijanjale samo za srce ogromne većine naroda. progoneći ih na sve strane i na sve moguće načine. .

za upoznavanje stvarnosti i djelatnosti. Izvedi ga iz ropstva zlopatna . A tu su i Engleski utjecaji. Volteir je osobito jak u satiri. Malbranša. Taj književni rod Volteir je pretvorio u satiru naravi. Svoje druge utjecaje Volter je našao i kod Rabilea. počevši od Ben Đonsona i Šekspira do Svifta. zagovara ili ismijava određene filozofske zamisli.ko i prašina. Zato što je vrlo malo pisaca imalo talent za satiru. A što su ljudi . Jako je karakteristično njegovo shvaćanje da svaki metafizički sistem stvari ustvari jedan metafizički roman. U njima prevladava autorov postupak da kroz priču provjerava. Fenelona. Volteirovi pripovijedni tekstovi u prozi okupljeni su pod nazivom Romani i Pripovijesti. a činilo mu se da je najprirodnije da se filozofija izlaže u književnim elementima. U osnovi svoga stvaralaštva Volteir je sjedinio i galsku duhovitost. o gospode.JEZIK I STIL: O jeziku i književnim rodovima Didro je stalno govorio da je Volteir uvijekdrugi po redu. Taj tip filozofije održao se u Francuskoj i do današnjih dana. za realistički smisao.ko i pustara. Ustvari Volteir je odlučno bio protiv filozofskih sistema." Molba "Izvedi narod moj. Taj talenat je obogatio svestranim književnim i filozofskim obrazovanjem. kao i bogatom stvaralačkom djelatnošću. onda svakako treba načiniti izuzetak kada je riječ o Volteirovoj satiri. a i španjolske književnosti (Cervantes i Grasiana). Stoga se Volteirovi tekstovi pobliže određuju kao filozofski romani ili filozofske pripovijesti. kakav je imao on. a glavna karakteristika tog stila je to da ličnosti koriste samo personifikaciju izvjesna obilježja i pojmove da bi se vidjelo koliko one u sebi nose istinitosti i razuma. što lako im je kupiti igračke!" "A što je život . On se predano trudio da pozna i sve ono što je najznačajnije u nauci. U tome se koristio metafizičkim sistemima Dekarta. ljubav za sve što je ovozemaljsko. U njima je riječ o nekoliko filozofskih ideja koje su pojednostavljeno prikazane u obliku svakidašnjih životnih uputa. Spinonce i Galilea. koja se često iscrpljivala u malim i efektivnim romanima.

Vjekoslav Kaleb Vjekoslav Kaleb (Tijesno na Murteru. pas je prišao ocu Franji i stavio mu šapu na koljeno. 1905 . romane Ponižene ulice. on je otspavao i otišao. u kojima slika našeg čovjeka u njegovim najtežim i najsvjetlijim trenutcima (Divota prašine). ispitivati njegove domaćine i svrhu dolaska psa. Već privm knjigama novela (Na kamenju. U izvrsno komponiranim novelama daje sugestivnu sliku zaostalog sela šibenske Zagore. Kompozicija djela: Uvod: U dosadno blagdansko veče obitelj (otac Frane. čelom pružeći!" Nezahvalnost "To je dokle zemlja Hanaan?! I zato si nas vukao pustarom. Da još nam za nju valja strmoglav Niz ovo gadno brdo smrti. Bijeli kamen i Mrtvi zvuci. majka Mara i . Frane mu je bacio na pod hrane.I ne daj da ti stvar na oblik tvoj U prahu leži. Dok su oni pričali i nagađali odakle je pas i zašto je tu. piše romane i kraće proze iz borbe i okupacije. osebujnim stilom i jezikom. Jednostavno se pojavio na vratima kuće i ušao. Domaćini su se jako začudili. Dok su večerali. što je rezultat njegovog boravka kao učitelja u kamenjaru kopnene Dalmacije. Poslije završetka NOB-e u kojoj je i sam učestvovao. Da padnemo na hladna ognjišta! I tko je tebi pravo podao. Uskoro su se pojvaili susjedi i počeli znatiželjno i s poštovanjem promatrati psa. Slobodi da nas vodiš silovno Po svojoj volji .). prosinac 2004 23:16:00 | 0 komentara G O S T . Osim toga napisao je novele Brigada i Nagao vjetar. ali pas nije htio jesti dok mu Mara nije dala hranu na tanjuru. Vrsta djela: psihološka novela Mjesto radnje: seoska kuća u dalmatinkoj Zagori Vrijeme radnje: rana jesenska večer Fabularni tijek: Jedne večeri u kuću seljačke obitelji dolazi pas. Izvan stvari) uvrstio se u red naših najboljih prozaika.ko na uzici Od lanaca iz zemlje misirske?!" Objavio lektire u 29.

mimo njih je prošla životna prilika o kojoj su u sivilu svoje svakodnevnice snivali. a oči mu su odvajaju. jer su one bile jedine {kole koje je mogao zavr{iti na tro{ak dr`ave. Analiza likova Pas: Jedini zanimljivi i karakteran lik ove novele je pas. mirna i sama kao dvije svijeće na oltaru. Ima pametne oči koji su fascinirale seljane. ali ga ni ne žele u svome selu. Ovelik lovčarski pas prepeličar. osjećaju da je on kulturniji. iako je kao oficir bio sposoban. . Seljani: sviju je strah psa. te je zbog toga po{ao u vojni~ke {kole. civiliziraniji i nekako u svemu bolji. tek se u mužu probudila lagana nada kako jedan neznatan i čudan događaj može u život unjeti željenu promjenu. pametna oka. Nekako je tih. Objavio lektire u 29. slaboumna. svečan i bojom se slaže s mrakom. Gleda ljude napeto. pred kojim su se svi povukli i napravili put. Zaplet: Njegovo prisustvo kod ukućana izaziva strah i poštovanje kao odraz njihovog neznanja i neukosti. ali pristojno i očekuje znak dobre volje. Epilog: Odlaskom psa. No on nije bio zadovoljan svojom vojni~kom slu`bom. te se ona prema njemu odnosi kao prema uvaženom gostu.pas... prosinac 2004 23:16:00 | 3 komentara POEZIJA ." Mara: seljačka žena u kojoj je pas probudio veliko poštovanje. duge sive dlake.slaboumna kči. Ne samo izgledom nego i ponašanjem već je na samom početku jasno da nije riječ o lutalici nego o gospodskom psu pedigriranog porijekla. Zbog tog osjećaja ga jako poštuju. ali tišinu i ispražnjenost prekida nenajavljeni gost . Kći: ona je raščupane kose. On je tih i svojim držanjem i suzdržanim ponašanjem ostavlja dojam nekog gospodina. bio je potomak siroma{ne kraji{ni~ke obitelji. U kratkom vremenu koje je kod njih proveo ništa se bitnog nije desilo.Petar Preradović 1 TEZA : BILJE[KA O PISCU Petar Preradovi}. čije se ime čak i ne spominje) se sprema na počinak. tankih smeđih ušiju obješenih i priljubljenih uz obraze kao baršunaste krpe. te se tako njegova majka (udovica) nije morala brinuti za njegovo uzdr`avanje. "S vratiju su gladala dva blaga.

Njegove su pjesme u doba Austro-Ugarske. sa~injavale najzna~ajniji dio hrvatskih ~itanka za srednje {kole. a osim toga znao je i sve slavenske jezike. jer su one bile najprikladnija gra|a.@ivot mu nije bio uop}e lagan. On je bio jako obrazovana osoba za ono vrijeme u kojemu je `ivio. Samo je kratko kao kapetan `ivio u Zagrebu od 1849. morao je slu`iti stalno izvan domovine. On je bio prvi hrvatski pjesnik. Podatke na{ao: U knjizi "Djela hrvatskih pisaca". godine. Tokom svoga `ivota imao je gospodarske i tjelesne brige. sa kojom je vlast `eljela posti}i najva`nije odgojne svrhe. vrlo je dobro poznavao francuski i talijanski jezik. On je svojim pjesmama zasjenio ostale pisce pa tako Ma`urani~a i Vraza. Osim njema~kog jezika. za ~ijega je `ivota prvi put napisan cjeloviti prikaz (u Glasono{i 1865. godine 2 TEZA : PRERADOVI^EVA DJELA ZA [KOLSTVO . Njegova prva `ena bila je talijanka. Po{to je bio Slaven. godini `ivota. Po{to se bavio europskom knji`evno{~u. godine pa do 1852. od Vraza i Preradovi~a". Zagreb. a druga njemica. Me|utim on je u knji`evnost u{ao kao zreli ~ovjek. Umro je nakon duge bolesti u 54. te sa hrvatskog na njema~ki (Osmana te neka njegova djela). i to u sredini koju nije poznao. koji su u vrijeme prvih pothvata i uspjeha ilirizma jo{ bili u {kolama. te sa ~e{kog na njema~ki. ponekad je i preva|ao evropska djela. "Zora". Pojavio se u knji`evnosti s mladom grupom iliraca. godine). izdava~ko poduze}e. 1954. godini `ivota. te je on zbog toga bio veoma suzdr`ljiv. naprema naprimjer Ma`urani~a i Vraza koji su nastojali {to prije prodrijeti u javnost. Prvi je put Petar {tampao svoje stihove u 26. te su se njegova djela cjenila kao umjetnine prvoga reda.

ve} ono je nastajalo sa zadanim i to~no ucrtanim temama. ^im `elnja cilja se dovreba Opet iz njeg sto mu `elja klije !" • O prolaznosti i promjenjivosti svega na zemlji: "Stalna na tom svijetu samo mijena jest !" Preradovi~eve je pjesme. . U njima se govorilo o svim vrlinama ~ovje~anstva te o te`njama za napretkom. zdravo bila. jer je u vojisci suprotne dr`ave stekao najve~i ~in. smisao umjetnosti te slobodu umjetni~kog stvaranja. To je zbog toga {to su njegove pjesme za vrijeme Austro-Ugarske sa~injavale najzna~ajniji dio hrvatskih ~itanka za srednje {kole. Me|utim njegovo stvaranje za {kolovanje nije dolazilo iz njegovog srca. On je neke od svojih stihova namjerno stvarao za potrebe u~enja kao naprimjer: • O slobodi stvaranja: "Ne razumije pjesma zapovjedi. {kolski sustav vje{to iskori{tavao. a osim toga ljudi mu nisu vjerovali jer nisu vjerovali u njegovu iskrenost. Slobodna je. Zadovolnjo nikad posve nije. religjoznost. zdravo. svomu glasu sljedi !" • O ljubavi prema domovini: "Zdravo da si. Pozdravlja te vjeran sinak tvoj!" • O karakteristici ~ovjeka: "Ljudskom srcu uvjek ne{to treba. te su one za u~enike bili stihovi na vrhuncu pjesni{tva. zna~enje jezika. Osim toga na njegovim su stihovima nastavnici knji`evnosti obja{njavali razne pojmove iz `ivota i umjetnosti: domoljublje. Zdravo majko.Preradovi~evi su stihovi bili jako va`ni u vrijeme dok je on bio `iv te neko vrijeme i nakon njegove smrti. domovina mila.

isti~e se ve} u vojni~koj {koli. zapo~eo je pratiti knji`evno stvaranje iliraca i vra}ati se svom narodu. a nakon toga 1851.3 TEZA : PRERADOVI^EVO KNJI@EVNO STVARALA[TVO Preradovi~ je svoju vojnu slu`bu do`ivljavao kao poslom za kruh. i slutio je {to bi se sve moglo re}i. te je svojim radom ubrzo zasjenio sve pjesnike ilirizma. i to onda kada je bio slobodan. godine drugu pod imenom "Nove pjesme". Preradovi} je postao njegov stalni suradnik. U svojim je stihovima na po~etku prikazivao izuzetne li~nosti. U pjesmama "Rodu o jeziku" i "Jezik roda moga" nisu samo domoljubne pjesme. Njegovu sposobnost za pisanje. a u njoj je on bio smatran kao sposoban i vrijedan oficir. pisanih u duhu romantike i naro~ito pod utjecajem Byrona. Posebno se isticao sa svojim njema~kim stihovima. Tek kada je u Milanu upoznao Ivana Kukuljevi}a. 1846. pa tako Ma`urani~a i Vraza. godine izdao je u Zagrebu svoju prvu knjigu pjesama "Prvenci". Po{to je Preradovi} dobro napredovao u knji`evnosti. ali je on ipak bio nezadovoljan {to nije mogao napustiti vojnu slu`bu. On je osje}ao snagu i ljepotu hrvatskog jezika.. ve} su u njima izra`ene i goleme mogu}nosti na{ih rje}i i na{eg jezika: . Osim toga sura|ivao je i sa drugim ~asopisima kao {to su Vjenac te Na{e gore list. optere}ene tajnom ili zlo~inom. Kada je u Zadru zapo~eo izlaziti list Zora dalmatinska(1844). Me|utim moramo spomenuti da se Preradovi} knji`evno{~u bavio samo usput. kada se on u stilu pisanja isti~e pred svojim drugovima.

" Preradovi} je bio vrlo kriti~an prema sebi. na{e pro{losti. ipak me|u onima koji su izgra|ivali hrvatsku knji`evnost i hrvatski narod. ni kao pjesnik. Pre{eren ili Ma`urani}. ni kao ~ovjek. stolje}a. . da iz srca sinu Tvomu pravom. na{e vrline i nedostatke. I mre{ka se i propinje. koji su osjetili na{u narodnu te`nju. koji zlatne u tvom plovu strijeke Neka ~ine sa tvojijeh plova. A spazi{ li u struji te rijeke I iskricu. On se nije smatrao velikanom. Podaje se dahu svakom. i sjaji kroz vijeke Svijetlom umu tvojijeh sinova. rode. TEZA : ZAKLJU^AK Ako Preradovi~ i ne spada u pjesni~ke velikane 19. ro|enom sinu. on se po svojoj veli~ini. Preradovi} je ipak jedan od na{ih prvih pjesnika. {to ti je darovak. Spomeni se. kao {to su tvrdili njegovi obo`avatelji. po plemenitosti. U svojoj pjesmi pod imenom "Pustinjak" najotvorenije je iznio svoje mi{ljenje o vlastitom polo`aju i zna~enje u hrvatskoj knji`evnosti: "@ivi. On je postao vo|a onima."Kao vje~no more sinje U kretu si gipkom lakom." 4. Iako on nije bio kao Njego{.

Zagreb. 1994. izdava~ko poduze}e "Zora". Zagreb. izdava~ko poduze}e "[kolska knjiga". godine 2. Knjiga "Knji`evnost 2".HONORÈ de BALZAC Bilješka o djelu: . prosinac 2004 23:16:00 | 0 komentara ČIČA GORIOT .Literatura : 1. Knjiga "Djela hrvatskih pisaca" od Vraza i Preradovi}a. 1954. godine Objavio lektire u 29.

opis okoliša. Druga fabula je priča o mladom provincijskom plemiću Eugène de Rastignacu. koji je došao u Pariz pun ideala i očaran pariškom gospodom odlučuje da napusti svoje ideale i da se suoči sa životom kakvim ga on želi. njegovo porjeklo… U Čiči Goriotu nailazimo na tri fabule. rente. njegovo matrijalno stanje. jedna je bjedan pansion gđe Vauquer a druga je u bogatim i elegantnim salonima pariških četvrti. opis unutarnjih prostorija i onda postepeno razvija atmosferu u kojoj se pojavljuju i sami likovi. opis vanjskog izgleda zgrade. I treća fabula se vrti oko bivšeg robijaša Vaturina koji uvjerivši se u pokvarenost ljudskog društva odlučuje uzeti pravdu u svoje ruke ne posustajući ni pred ubojstvom ako je potrebno za postizanje ciljeva. od kojih svaka ima po 500 000 fr. kuće. umire kao pas. Svako neka odluči sam na čijoj je strani i za koga bi se borio… Opis likova : Eugène Rastignac: “Eugène de Rastignac. koji se odrekao svega samo da bi bogato udao svoje dvije kćeri. onda karakter pojedinog lika. U tako komplicirano razrađenom romanu teško je raspoznati koji je od njih glavni lik. tako se zvao . Prva fabula vezana je uz nesretnu sudbinu bivšeg tvorničara rezanaca .»Čestit čovjek – građanski pansion – 600 franaka rente – lišio se svega u korist svojih kćeri. Balzac najprije daje detaljan opis same sredine u kojima se njegovi likovi kreću.« Balzac je razvio paralelno dvije fabule.” .bio je jedan od onih mladića koji se iz nevolje privikavaju na rad. I u opisu likova Balzac najprije polazi od vanjskog opisa koje veže s psihološkim osobinama. Međutim one nakon što su postigle uspjeh počinju se stidjeti vlastitog oca i pošto su mu izvukle i poslijednji novčić puštaju ga da umre u bjedi i samoći kao napušten pas. te sebi pripremaju lijepu budućnost već sada proračunavajući buduće kretanje društva.kako bi bili prvi koji će ga dokraja iskoristiti. koji od najranije dobi shvaćaju nade što ih roditelji u njih polažu.

hlače u skladu s ostalim i zakrplljene čizme. 34) “Eugène de Rastignac imao je posve južnjačko lica. crnu kosu. svejedno je pokatkad mogao izaći i kao otmjen mladić. izblijedjelu. nemarno svezanu studensku kravatu. starac otprilike godina------------------------------------------“ r. 41) od šezdeset i devet (st . bijelu put. ponašanje i uobičajeno držanje odavali su sina plemenite obitelji gdije su prvim odgojem bile obuhvaćene samo tradicije dobrog ukusa. plave oči. 38) Opis čiče Goriota: “Čiča Goriot. Ako se i štedio na odjeći.” (str. ako je u obične dane i nastojao pohabiti odjela sašivena prošle godine. iznošen prsluk.(st r. Njegov način izražavanja. Obično je nosio stari kaput. neuglednu crnu.

Kosa. čini se. počešljana na razdjeljak. na pet mu se mjesta spuštala na nisko čelo i lijepo ukrašavala lice. bio je tako pomno dotjeran. nevjšto dobrodušno lice. nabrekli nožni listovi. bilo stalo. izdavao se za bivšeg trgovca. 43) Opis Vaturina: “-----------------------------. nagovještali nake duševne osobine od kojih je udovica. tako je obilato trošio duhan.” (str. 34) . kao i dugi istaknuti nos. Mora da je bio čvrsto građena životinja kadra da svoj duh izoštri u osjećaju. njegovi su mesnati. boji zaliske.“Uostalom. u drugom čovjek od svojih četrdesetak godina koji je nosio crnu vlasulju. pušio ga kao čovjek siguran u to da će mu kutija za duhan uvijek biti puna makube. a zvao se gospodin Vaturin. Premda je djelovao malčice neotesano . a koje je potvrđivalo njegovo mjesečasto i bezazleno. koju mu je vlasuljar Politehničke škole svako jutro dolazio naprašiti.” (str.

često bi dopuštao da iz njega izbije strahovita dubina njegova značenja. Premda je svoju prividnu dobroćudnost. morala izazvati pretpostavku da je taj čovjek kivan na društveni poredak i da je u dubini njegova života brižljivo zakopana neka tajna. kojom kao da je uživao izrugivati se zakonima. U penzionu se nalaze još i bivši proizvođač rezanaca čiča Goriot te bivši trgovac Vaturin.” (st r. Na početku svi . stalnu ljubaznost i veselost postavio kao nekakvu prepreku između sebe i svih ostalih. optuživati ga da je samo sebi nedosljedno.“Znao je ili je ponešto nagađao o poslovima onih koji su ga okruživali.40) Sadržaj: Djelo počinje opisom penziona gđe. Vauquer. Pisac pomno opisuje penzion okoliš prostorije u penzionu itd. U Pariz je došao mladić iz plemićke obitelji koji želi studirati pravo. dok nitko nije mogao proniknuti ni u njegove mislini u njegove poslove. nastanio se i on u penzion. Često je kakva doskočica. dostojna Juvenala. šibati visoko društvo.

Gorio je cijelo vrijeme mislio na njh kako se zabavljaju. tako da je Vaturin zauvijek nestao iz penziona. On ga upoznaje sa jednom od kćeri čiče Goriota. jer su došle rano ujutro sa plesa i morale su spavati. on mu savjetuje da ako treba ubiti neka ubije samo da ostvari svoj cilj. de Restaud ponijela prema njemu. Mladi Rastignac napušta svoje ideale i okreće se Parizu i njegovom otmjenom društvu.na srebrnini koju je imao u ormaru. de Restaud. Čiča Goriot ima i dvije kćeri koje je uspio udati u bogato društvo. Jednom prilikom dok je bio kod nje iz jedne prostorije izađe Čiča Goriot i Rastignac je upitao šta ona ima s Goriotom. ona odluči da će ga upznati sa drugom Goriotovom kćerkom groficao Delphine de Nucingen. Od tog dana Rastignac je mnogo vremena provodio kod nje razgovarajući o njenom ocu. Međutim Rastignac nije htio niti čuti za to. Iako je Rastignac bio dobar s Delfine on nikad nije dolazila vidjeti oca.su se divili čiči Goriotu na njegovoj odjeći . U međuvremenu pojavio se tu i Vaturin koji savjetuje Rastignaca kako uspjeti da svog cilja. i od tada su vrata za Rastignaca zatvorena kod gđe. ali nakon nekog vremena on se preselio iz skuplje sobe u onu jeftiniju. iako su ga obje kćerke odbacile on je živio samo za njihovu sreću. a on je bio presretan. Rastignac je tražio novac i od majke i od sestara da mu posude da uspije u tom visokom društvu. sve dok nije bio pred smrt ond ga je došla vidjeti. Victorine. Nakon tog daznalo se u penzionu da je Vaturin odbjegli trobijaš i prijavili su ga. On doznaje da u Parizu ima rođakinju po imenu Beausèant i od nje traži pomoć da mu ona pokaže put do uspjeha u bogatom društvu.Grofica Anastasie je imala svog ljubavnika Maxa koji je dolazio kod nje. a nikad nije rekao ništa protiv njih iako su ga »pokrale«. Kad je Rastignac to ispripovjeda svojoj rođakinji kako se gđa. Anastasie. Kad je umro čiča Goriot na pogreb su došle samo prazne kočije njihovih kćeri sa slugama unutra jer one nisu mogle. Jedne se večeri u talijanskoj operi upoznao sa Delphine. kako je sretan zato jer su i one. ona ga je očarala na prvi pogled. Vturin je pronašao i žrtvu koja bi to mogal biti. trebao je to biti brat gđice. Vturin se nije slagao s Rasignacovim načinom na koji on pristupa tom svijetu jer je rekao da je svijet pokvaren i ako ti njega ne uništiš da će on tebe. i na njih je potrošio i zadnji novčić. Mladi Rastignac platio je i pogreb jedinom prijatelju koji nije nikad . A kad je dolazio doma odmah je odlazio reći čiči Goriotu šta je rekla za njega . one su mu poslale i zaželile mu sreću.

nego bi bilo puno lakše imao bi onu “otskočnu dasku “koja omgućava uspjeh. Ako ti previše poklanjaju ljubavi i pažnje da ćeš se osjećati kao u kavezu i da ćeš pobjeći.protiv nikog rekao ništa loše. Ali ono šta je sigurno točno to je ono da je i danas takvo stanje u svjetu. isto tako ako imaš moć i novac dobar i . previše popuštanja i udovoljavanja njihovim hirovima? Na to je pitanje teško dati odgovor. i vidio da je Vaturin imao pravo da protiv takvog svijeta ne možeš ići »pješice« i okrene se prema veličanstvenom Parizu i reče: »Sad je na nama dvoma red!« Moje mišljenje o djelu: Djelo je po meni fantastično jer se u njmu isprepleću ljubav koja nije uzvraćena i želja za uspjehom koja je tako blizu a tako daleko. Dali su se one osjećale kao psi na uzicama od prevelike ljubavi ili je tu pitanje odgoja. Teško je razdvojiti ono što je bitno u djelu. Da je on iz jedne obitelji koja ima novaca za njemu priuštiti toliko da se on zabavlja i troši koliko želi sigurno se nebi spominjala borba za uspijeh. U čemu je Goriot pogriješio da je za uzvrat umjesto ljubavi kćerka dobio to da se one njega srame. S druge strane dolazi teška borba mladog studenta koji nema neko bogatstvo da uspije u društvu gdije je glavna sreća novac.

“Le scenèsdela vie privèe”. “L’ illustre gaudissart” Podatke pronašla u : Hnorè de Balzac “Čiča Goriot” Objavio lektire u 29. a ako ne onda se moraš boriti za postić makar pola od onog o čemu sanjaš. Napisao je stotinjak romanai pripovijedaka. 1799. “Le curè de Tours”. izašli iz štampe u vrijeme kad je romantizam bio u punom jeku. VII. ali se za rana dao na književni rad. u Toursu a umro 18. Bilješka o piscu: Honorè de Balzac jedan od najvećih predstavnioka realističkog romana u svjetskoj književnosti.ugodan život ti je zajamčen . ocrtao sva društvene slojevesvog doba i stvorio preko dvije tisuće lica. u Parizu. od kojih su neka postala tipovima. 1850. “Etudes des moeurs”. no zanimljivo je da su ne samo prvi romani iz tog ciklusa. rodio se 20. V. prosinac 2004 23:15:00 | 0 komentara . Njegova djela: “Les choauans”. Trebao je postati bilježnik ili odvjetnik. S “Ljudskom komedijom “kojoj se prvi dio pojavio u francuskoj književnosti. nego i njegova prva remek – djela.

Uvijek kada je nešto zaradio. Djeca su bila gladna. Otac uvijek pije. Žena ga je tješila i govorila mu da je to Božja volja. on je ipak imao i dobrih strana. Često se je znao napiti.Vjenceslav Novak Sadržaj U jednom mračnom podrumu živjela je siromašna obitelj. te mu priopćila da je Evica preminula. Tako je Mika jedne večeri stigavši kući legao na krevet i svađao se sa ženom. a žena i djeca ostaju sama i gladna. Kući se vraća pijan i jedva da je ostavio koji novčić za obitelj. bio je osjećajan samo što je uvijek skrivao svoje osjećaje. Tako je jednom otac u pijanom stanju pretukao svoju kćer koja je sutradan preminula. Žena ga je opazila i došla do njega. Otišao je do njezinog kreveta i kajao se nad njom. Nakon što je obavio posao uputio se kući. nisu imala što za jesti jer je otac potrošio novac na piće. Dojam Pripovijetka u meni ostavlja tužan dojam. ali su oni utekli. Često je znao pretući jedno od svojih djeteta. Mika je otišao na posao da nešto zaradi za Evicu. On je po zanimanju drvosječa. On je vidio kakav on zbilja je te se kajao za svoj grijeh. to je potrošio na alkohol u krčmi. Jedino Evica nije uspjela uteći pa je nju pretukao. Htio je tući dječake. Ali. Na kraju otac pretuče Evicu i ona premine. Sve izgleda nekako mračno u toj zimi i mračnom podrumu. Ujutro kada se probudio vidio je žalosnu ženu. Kući se vraćao pijan i uvijek se svađao sa ženom. Mjesto radnje Radnja se odvija u mračnom podrumu i na hladnim ulicama grada.Iz velegradskog podzemlja . Mika se jako rastužio i kajao u sebi. Žena se ljutila na njega. Otac. Ova mala pripovijetka govori o siromašnoj obitelji koja je “jedva vezala kraj s krajem”. . Žena je uvijek to gledala velikom boli u srcu. ali je ipak sjeo na klupu nedaleko od kuće. Na kraju tek shvaća kako mu je piće škodilo te što je sve loše učinio svojoj ženi i djeci. Evica je krvarila i bila je pri kraju života. On nije bio svjestan da ju je pretukao. Razmišljao je o svome životu i svome lošem činu što ga je učinio. Otac je bio pijanac i mnogo novaca je potrošio na piće. glava obitelji. Lica Mika je otac i glava obitelji. Plakala je i rekla mu da je prebio Evicu na mrtvo ime. zvao se Mika i bio je drvosječa.

a oni je nemaju: rječima hvale. On je gnjevan kritičar društva... traži "cimera" kako bi djelili troškove stanovanja." Očevo negativno pismo čini epilog ove novele. tko bi trebao potporu za svagdanji hljeb.Objavio lektire u 29. Arturovim dolaskom Jakovu započinje zaplet koji postepeno vodi do vrhunca kroz Pavličevićevu optužbu lažnog morala malograđanstva.. Moja duša hrli za idealima. . a u stvari je sebično i proračunato "Ja dižem svoj glas protiv nepravici ovdje u vlažnoj sobi. ali i simbol siromašnog studenta koji se kroz život probijao sam doživaljavajući pri tom uvrede i poniženja. dok je Jakov seljački sin siromah. "Oče! Ja živim vrlo udobno na račun nekoga.. tjera da tako postupa. Analiza glavnih likova: Arturov otac: on je dobrostojeći načelnik. prosinac 2004 23:15:00 | 0 komentara IZ VELEGRADSKOG PODZEMLJA . za njega ne postoje granice i pravila. on je pohlepan i škrt. Izmolio je za Artura stipendiju koja je namjenjena sirotinji. gdje sve plače i suzama potištenih prosvjeduje u ime nauke Isusove protiv nasilja. ali su oprečnih ekonomskih mogućnosti. Artur je jedinac imućnog trgovca i gradonačalnika. a djelima hule nauku njegovu . gdje boravi glad. jer ja sam sačuvao vjeru u njega. koje propagira humanost i ljubav prema bližnjemu. To nije moralno. odnosno. a koje je rezultat Pavličevićeva govora počinje rasplet. tome se protivi glas moje savijesti . Početak radnje je oglas kojim Jerko Pavličević...." Kompozicija djela: U uvodnom djelu upoznajemo dva glavna lika koji dolaze iz istog kraja u Zagreb na studij. bezosječajan je i bezobziran." U Arturovoj odluci da napiše ocu pismo kojim ga moli da se odrekne stipendije.. te tako odgaja svog sina. da se slobodno dignem opet k njima.VJENCESLAV NOVAK očiju sve više u daljinu odakle bi još katkad jeknuo njegov slabi glas. otereti me. dok nije i on posve iščezao u zaglušnoj buci života.

. Izuzetno je tolerantan.. pa uživaju potpore za svoje nauke. (za tvoje umirenje) znaj da ima sinova iz većih kuća nego što je naša.. pisao je svom ocu: " Pisat ću ocu rekao je sebi da se odričem stipendije. te uviđa nepravdu koju je njegov otac nanio Jakovu izmolivši stipendiju. lijepo odgojen.. a njegov mladi duh opirao joj se gonjen šibama teških rječi kojima ga je bičevao polunagi čovjek mršava lica i suha tjela na kom su bila izbočena rebra. Napokon je napisao ocu pirmo. Međutim. jeftinoj sobici koju djeli s Jerkom Pavličevićem. On je dobar i pošten. "Kroz gimnaziju se provlačio uvijek lijepim uspijehom... te ima silnu želju za višom naobrazbom.. ne zna ništa o boli i nepravdama." Jakov Kosović: On je siromašni seljački sin iz najrđavijeg kraja u Lici... da me više ne uznemirujuš ovako! To su tlapnje... a tu još nijesi učio.. Jednom zasvagda: s takvim psinama da mi ne dolaziš! Međutim. u život treba gledati drugačijim očima."Ovaj vaš drug gladuje.. Kad je Artur ocu u pismu napisao strašni grijeh što ga je počinio prema Jakovu. To je. Po prvi put je prepušten sam sebi." Artur Kranjčić: za razliku od oca on nije negativan lik. to iz onih koji su te smeli govori zavist. silno zanesen. a gladuje zato jer je vaš otac oteo kruh što ga je narod. gdje nalazi smještaj u maloj. Kako smije bogat čovjek uzeti ono što je namjenjeno siromahu?" . stipendija me guši Još nikad nije stupio svojom voljom pred oca u ovako zamršenoj stvari: što će na to on? Stala ga je savladati slaboća. grijeh koji vapije k nebu za osvetom". sad bilo tko namjenio bio za školovanje sirotinji. Jakov dolazi u Zagreb. gospodine. zemlja. neiskusan je te takav dolazi u Zagreb na školovanje.. i nikako ne shvaća i miri se s nepravdom koja mu je učinjena. dobrotvor neki. ali više gladan nego sit. Ti si mlad... Život je prava škola. On je mlad. molba mu je bila vraćena. dakle. njemu. otac mu je napisao: "U buduće. stoga šalje molbu za stipendiju koja bi mu omogućila školovanje u Zagrebu. Ne mogavši to podnjeti. Nadajući se da je došlo do neke pogreške pri dodjeli potpore. jer je potpora već udjeljena Arturu Kranjčiću.

a nastavio ga zatim u Koprivnici . Fabula: Uvod : Život divljeg konja u divljini kad je bio ždrijebe Zaplet : Kod Gospodara I bijeg od njega(Divljeg konja) Život u Podzemlju I njegovo maltretiranje Vrhunac : Utrka divljih konja kod Gospodara I na Hipodromu . godine primio nagrade «Ivana Brlić Mažuranić» I «Grigor vitez ». godine u Koprivnici.Božidar Prosenjak Bilješke o piscu : Božidar Prosenjak rođen je 1948. pjesničke I dramske priloge objavljuju u dnevnom I periodičnom tisku.Objavio lektire u 29.antologije I školske udžbenike.te pokrenuo i uređivao biblioteku « Albatros « u velikogoričkom Centru za kulturu . djeluje kao slobodni stvaralac ..Tamo je započeo svoje školovanje . Godine 1980.Radovi su mu uvršteni u zbornike . na radiju I televiziji .gdje je diplomirao romanistiku na Filozofskom fakultetu. Od godine 1984.Parizu I Zagrebu . prosinac 2004 23:11:00 | 0 komentara Divlji konj . Sretno djetinjstvo proveo je u Podravskom seocetu Kuzmincu .Član je DHK . Prozne . Radio je kao novinar u Narodnom sveučilištu u Velikoj Gorici .Surađuje u časopisima za djecu . objavio je zbirku pjesama I kratkih proza za djecu pod nazivom « A » Zapažen književni uspjeh zabilježio je romanom «Divlji konj» za koji je 1989.

Bilje{ka o piscu . bio je uporan kad je tražio Zvijezdu. mrzi Podzemlje . rodila je kobilu Divljem konju Cezu . kod gospodara .imao je puno prijatelja Neru . na kraju se ispostavilo da je Objavio lektire u 29. Zvijezda : Bila je vjerna kobila Divlje konja . štiti prijatelje . imao je svoju kolibu Zvijezdu I svoju kćer Cezu . Sivku . hrabra . rodila je sina .ona isto nije bila u Podzemlju. prosinac 2004 23:09:00 | 0 komentara Nana Emile Zola Izdava~ko poduze}e : “Mladost” Zagreb. 1. ali poslije ga je shvatio .Šarca. Snažna kobila . kad je bio malen mrzio je I Zakon . kad se vratio Divlji konj Iz Podzemlja pobjegla . malo je strah bilo kad je bila u Podzemlju . Garov : pas koji je čuvao konje kod Gospodara . na Hipodromu Vrijeme radnje : nepoznato ??? LIKOVI: Divli konj : hrabar . Nera : susrela je Divljeg konja kod Gospodara . jako se brine o Cezi . 1974. u Podzemlju .Rasplet : Divlji konj je uginuo prirodnom smrću Mjesta radnje : U divljini . Sivka : Vjerna prijateljica Divljeg konja . poslije mu je Sivka rodila sina . hrabar kao Divlji konj .On nije bio u Podzemlju I nije vidio užasu Podzemlju . poginula je kad je ušla kroz vrata iz kojih konji više ne izlaze ( ubijena je ) Šarac : Isto jedan od vjernih prijatelalja Divljeg konja . Ponovno je srela Divljeg konja u podzemlju .Vulkana . vjerna prijateljica Divljeg konja.

ali pod te{kim i sumornim pritiskom naslje|a. nasilni~kih nagona. bolesti i dru{tvene depresije. obra}aju}i se poraznom kritikom na crkvenu organizaciju. Godine 1868. nego objektivnu. i u njima teba otkriti mehanizam op}ih zakona. U triologiji Zola se bavi vi{e dru{tveno-politi~kim problemima. U skladu s teorijskim postavkama naturalizma Zola donosi u svojim djelima obilnu gra| u i obilje podataka iz vanjskog svijeta s nagla{enom te`njom da bude {to objektivnije i prirodonau~nije. Do knij`evnog uspjeha pro`ivio je te`ak `ivot. rade}e izme|u ostalog i kao novinar. i on je dao vi{e svoju li~nu sliku zami{ljenog svijeta. zan~ajni teoreti~ar naturalizma i dru{tveni borac. po ugledu na La comedie humanie H. zavr{en je plan ciklusa romana pod naslovom Prirodna i dru{tvena povijest jedne obitelji pod Drugim carstvom. @ivot je pojedinca uvjetovan naslje|em i sredinom. .Emile Zola (1840-1902). ^ovjeka treba prou~avati s biolo{ko-fiziolo{koga i socialnoga stanovi{ta opa`anjem i eksperimentom. pogubnih i tiranskih strasti. U nizu romana. prirodnim zakonima strukturiranu stvarnost. de Balzaca. Prvi ve}i uspjeh posti`e romanom Theresea Raquin. Zola prikazuje razli~ite sredine u kojima se kre}u ~lanovi obitelji Rougon-Macquart. Zato }e Zola otkriti svijet proroka. bioli{kih i animalnih strana u ~ovjekovu bi}u . li~na priroda. francuski romanopisac. Eksperimentalnu metodu iz prirodnih nauka i medicine Zola prenosi prenosi u stvarala~ki knji`evni postupak. U tetralogiji Zola otvara ne{to svijetlije perspektive u pogledima na ljudko dru{tvo i njegovu budu}nost. Ali u osnovi svega le`i Zolna strasna .potpunije i grublje nego itko prije njego u svjetskoj knji`evnosti. s temom o mr`nji i dubokim nesporazumima izme|u mu{karca i `ene.

.” --------------------------------------------------------------------------------- “On je vidio njene poluzatvorene o~i. isti}i}i njenu ljepotu i njenu snagu koju suprotstavlja njenoj otrovnosti. Fina linija. njeno lice o`areno zaljubljenim osmjehom. muhom koja uzima smrt sa stvarima du` ceste. Zagreb 1972. “Nana” odli~an je naturlisti~ki roman. “Nana. jake mi{i}e pod svilenom ko`om. Zola Nanu ne opisuje kao neku . poluotvorena usta. u koje ulazi kroz prozor... Savijena i zategnutih udova. pa zuje}i. Tokom cijelog romana pisac se najvi{e bavi Naninim likom. Temeljnu ideju roman pisac daje u samom romanu uspore|uju}i Nanu sa muhom. i pozadi opu{tena kosa pokrivala je le|a kao u lavice. Pone{to o djelu “Nana”. ona je pokazivala svoje jake kukovw. 2. “. truje ljude po pala~ama.. svoje tvrde dojeke kao u kakve amazonke. muhom boje sunca. ple{u}i i prelijevaju}i se kao drago kamenje. koji uz Germinal zasigurno ~ini najbolje djelo Zolina knji`evna rada. samo {to stane.” Zola Nanu prikazuje kao predivnu prenosnicu klice smrti. jedva ustalasanih ramena i kukova klizila joj od koleta do stopala” Roman izgleda kao niz slika iz `ivota kurtizane Nane i tek pomalo se nazire optu`ba nemoralom tada{njeg dru{tva. sa dugom plavom kosom rasutom po ple}ima.Podatke prona{ao u knjizi:Tvrtko ^ubeli} : “Teorija knji`evnosti”. koja dolazi sa smeti{ta. u bijeloj tunici boginje. vrlo razvijena za svojih osamnaest godina. vrlo visoka.

.pokvarenu djevojku. On je ostao iznena|en. opet bi rekla da ne}u. ve} je u cijelom romanu ~ini privla~nom opravdavaju}i njene postupke. Odav{i se ponovo prostituciji da zaradi za `ivot dala se izbaciti iz vlastita stana. Nana se zaljubljuje i upravo ta njena ljubav prema Fontanu dovodi je do propasti. Ona se preko svojih ljubavnika izdigla visoko. U svim svojim ljubavnim. podnosila samo zato {to joj je trebao njihov novac. Nije meni stalo ddo tvojih problema. “ Ti uzima{ . odnosno mo`da ipak poslovnim pothvatima ona je tra`ila korist.. “To je smije{no.. njoj pot~inio svaki detalj svog pripovijedanja. Steinera i Muffata. Sanjaju}i o sre}i ona trpi sve Fontanove udarce i tu je Zola prikazuje kao slabu i podlo`nu `enu koja je prepi{taju}i se u potpunosti svojim instinktima i osje}ajima morala do`ivjeti pad. pojavom Fontana javlja se u njoj neki novi osje}aj koji je do tada zanemarivala. E pa lijepo! A ako ja ne}u?. Nana je svoje ljubavnike . Bez obzira na njenu destruktivnu stranu li~nosti ona je bila jaka osoba. uspjela je od svojih ljubavnika dobiti ono {to je `eljela.. Zola je u promatranju destruktivnog pona{anja svoje glavne junakinje.. bogati ljudi zami{ljaju da mogu sve dobiti za svoj novac. ali je istovremeno propadala dok se nije utopila u nemoralnoj prljav{tini. Kad bih mi ponudio cio Pariz. unaprijed je prora~unavala metode koko bi ne{to izvukla iz svojih ljubavnika i mo`da je jedan koji je najlo{ije pro{ao bio ba{ grof Muffat kojemu je Nana oduzela razum. Ona je grabila zlato ne razmi{ljaju}i o posljedicama. i uvijek ne}u..prihvati ona odlu~no .” Iza Naninog ponosa ipak se krije lukavstvo. Zatim re}e uz o~ajan pokret: . Pomo}u Naninih razli~itih ljubavnih pokreta pisac ju je prikazao kao fotografski snimak stvarnosti {to je i temelj naturalizma. Nana bila je kurtizana koja je uz svu nemoralnost ipak imala neki svoj ponos.Ali to je nemogu}e! Ti si sama rekla da to ne zavisi od mene.ti }e{ udesiti da mi je do uloge.. povode}i se samo svojim instinktima.

Ona ga prekide skvr{iv{i ramenima: Ti }e{ sada i}i dolje i re}i Boreknoveu da tra`im tu ulogu. Ta nemoj da bude{ toliko naivan. sadr`av{i svoj plemeni sjaj sunca klizala je. skvrgnute sa sivim izgledom blata. slijedi portretiraju}i svaki njen dio. Lijevo oko se potpuno izgubilo u klju~anju gnojiva . Pa lijepo ti } e{ mu ga pozajmiti jer ga ima{ toliko da ga mo`e{ kroz prozore bacati.na ovoj bezli~oj ko`i gdje se crte vi{e nisu poznavale. On je neprestano prati. umrla je u jednoj hotelskoj sobi od boginja dok je svugdje odjekivalo: U Berlin! U Berlin! U rat! Spremao se rat koji je upleten u igru ljudske strasti. . jedna do druge. Zola Nanu u odnosu s ostalim mu{karcima. Iz nosa je jo{ curio gnoj. re~eno je sve. prelijevaju}i se kao zlato. hrpe smrdljivog mesa. svaki pokret. ali su se kako Nana ka`e skrive~ki provodile.. daleko od o~iju javnosti. Venera se raspadala. opisuju{i svaki najmanji detalj. kao fotografija. Nana je bila ustvari jedna priglupa djevojka koja je raspoklanjala ~itavo bogatstvo . Sa svim svojim slabostima i gre{kama predstavljala je vid jedne francuske povijesne epohe.” Nana nikada nije skrivala svoj prezir i mr`nju prema bogatim osobama i takozvanim po{tenim `enama koje su bile po{tene samo izvana. Bordenaveu je potreban novac. a nije imala {to jesti.. gomila gnoja i krvi. I na ovu u`as i gtotesnu masku ni{tavila kosa lijepa kosa. ba~ena tu na jastuke. a re~enicom :” Venera se raspala . “To je bila jedna masa. drugo udubilo se kao crna pokvarena rupa. Sva njena ljepota stopila se u tu bolest i Nana je nestala ostaviv{i samo mali trag .”. one su ve} li~ile na neku plijesan zemlje. ali uvijek isti~u}i Naninu ljepotu.kosu. Velika crvenkasta krasta pru`ala se od jednog obraza i prelazila preko usta iskvariv{i ih u grozan sijeh. Gnojane bubuljice ra{irile su se po cijelom licu. ^ak prilikom Nanine smrti Zola je upotrebio svu svoju opisiva~ku umje{nost i opisao joj lice puno gnoja. Zola je pristupio pokretima s takvom vjerodostojno{~u.” Od onako lijepe `ene ostala je samo hrpa smrdljivog gnoja.

Zola kao pisac naturalizma smatra da u svom radu treba primjeniti postupke znanstvenika. Stvarala~ki rad odre|en je s tri momenta: sredinom, rasom, trenutkom. On je to primjenio u “Nani”. Nana je bila destruktivna li~nist koja je ~esto gre{ila, a sredina u kojoj je `ivjela i vrijemo koje je bilo te{ko natjeralo ju je da bude to {to je bila. Zolin cilj bio je uzdi}i roman u sfere nauke. On je na `ivim tijelima vr{io analiti~ki rad koji kirurzi vr{e na le{evima. Smatra da likovi moraju biti fotografski snimak stvarnosti. ristupanje djelu s nau~ne strane i isticanje krajnje objektivnosti oduzimalo je piscu subjektivan odnos prema svijetu o kojem govori. Zola je bio pisac masa, opisivao je sve dru{tvene slojeve tako da je ~esto bio napadan. Roman “Nana” jedan je od onih romana u kojima je prikazan `ivotni put glavnog junaka, njegovi padovi, usponi i razo~aranja te podlost jednog dru{tva i vremena. Prolaznost, smrt od kojih se svi pla{e prikazana je ovdje an najgori mogu}i na~in, {to i jeste osnova naturalizma. Nana ,nekada{nja ljepotica, pretvorila se u rugobu. U njenom posljednjem opisu prikazana je stravi~no, gadljivo, a uostalom to i jest cilj svega, nestanak. Najve}i dio radnje romana odvija se u potpunoj tmini i mraku, u zagu{ljivim i prljavim prostorima sa odvratnim i gadljivim ljudima.
Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:08:00 | 0 komentara

Veli Jože - Vladimir Nazor
Ime pisca: Vladimir Nazor Tema: doživljaji diva Velog Jože Osnovna misao: pohlepa nam može biti samo na štetu, a ne na korist Likovi: Veli Jože, Ilija, Libert, Jurić, ovčar Ivan, Civetta itd. Sadržaj: U gradu Montovnu živo je jedan kmet koji je bio velik kao div. Bio je veoma snažan, ali je služio i pokoravao se gospodi, a pomogao je i radnicima. Orao je po polju, vukao najveće terete, tj. radio je najteže poslove. Taj div zvao se Jože. Jože je zanosno obavljao svoje dužnosti dok nije došao providur i odveo ga brodom u Mletke. Na moru ih je uvatila bura i lađa se potopila, ali Jože se spasio. U toj lađi bio je zatvoren Galeat Ilia. On je bio div sa puno ruku, ali bez nogu. Također je bio i rob. Prije smrti rekao je Joži da ne dopusti nikom da mu gospodari, nego da bude slobodan čovjek. Pošto je Joži bilo jako žao Ilije, odlućio je poslušati savijet. Nakon nekoliko dana Jože i kmetovi su pobjegli od svojih gospodara na neko brdo. Tamo su jako lijepo živjeli. Jednom prilikom dok su kopali iskopali su gomilu zlata. Njihovi su im gospodari došli pomagat za zlatnike. Gospodari su radili svakojake poslove za svoje bivše sluge, a kući su se vraćali bogati. Došlo je vrijeme dijeljenja posjeda. Zbog svoje pohlepe, divovi su se posvađali. Jože je bio najžalosniji, jer nije dobio sve

ono što je zaslužio. Osvetio se ostalim divovima tako što je spalio kolibu žita. Divovi su bili ljuti pa su progonili Jožu. Joža je našao svoj zaklon kod Civette. Civetta je postao vođa kmetova pa je on razdijelio posjede. Joži je dao najbolju zemlju. Joža je ubio dva diva. Divovi su bili žalosni i nisu znali šta da rade. Pitali su Civettu za savjet. On im je rekao da ih je to Bog kaznio što su bili nepravedni prema Joži. I Jože se vraćao svojim Montovljanima, ali prije ulaska u grad sjetio se Ilijinih riječi pa je odlučio da više ne bude kmet nego slobodan čovjek. Napustio je Civettu i Mautovena i više se nikad nije vratio.

Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:08:00 | 123 komentara

Voda - Vladimir Nazor
Ime pisca: Vladimir Nazor Ponešto o piscu: Vladimir Nazor rodio se 1876.g. u Postirama na otoku Braču, a umro u Zagrebu 1949.g. Ubraja se među najplodnije hrvatske pisce. Pisao je lirske i epske pjesme , pripovjetke, romane, putopise, i dnevnike. U prvim pjesničkim zbirkama sa zanosom pjeva o prirodi, zemlji i čovjeku radujući se ljepotama i vedrinama života, te vjerujući u moć i snagu slavenskog čovjeka. Cijelog života je vjerovao u pobjedu dobra nad zlim, a to životno uvjerenje potvrđuje djelima koja su nastala u antifašističkom ratu. To su “Pjesme partizanke” i dnevnik “S partizanima”. Poznata su mu djela “Medvjed Brundo”(epski spjev), “Pastir Loda” (roman), “Veli Jože”(pripovjetke), te zbirke lirike ; “Slovenske legende” i “Hrvatski Kraljevci”. Nazor je pisao i za djecu - pjesme, priče, igrokaze. Među pričama se ističu posebno “Bijeli jelen”, “Dupin”, “Min-ČanLin”, a igrokazi su mu “Crvenkapa”, “Pepeljuga” i “Pionir Grujo”. Tema: Preživljavanje suše Glavna misao: uvijek dijelimo s drugima jer će nam se to vratiti Likovi: Vlado, Košće, kapetan, Vladin otac, Vladina majka Mjesto radnje: Velo selo Vrijeme radnje: nekad davno Sadržaj: Više od tri mjeseca nije padala kiša. Ljudi se boje za svoje vinograde i maslenike. Sve je bilo pusto, jedino na obali su ljudi dočekivali lađu koja im je trebala dovesti vodu. Tih dana je otac bio veoma zabrinut zbog Vladinog školovanja. U selu su zbog žeđi umrle dvije mazge. Tog istog dana su došle vijesti s kopna da lađa s vodom dolazi sutra u luku. Ljudi su iščekivali vodu , i žene su nosile prazna vedra na glavi. Odjednom se začu zvižduk broda koji je prevozio vodu. Ljudi su pili vodu i napajali svoje životinje. Od kapetana su tražili vodu da bi napunili svoje bunare. Kapetan je spojio cijevi iz lađeprema bunarima. U lađi je bila pump koja je dizala vodu. Kada su cijevi bile postavljene izgledale su kao dvije mrtve zmijurine. Svi seljaci su bili nestrpljivi čekajući da voda poteće cijevima. Nakon nekog vremena voda je potekla, a one dvije cijevi kao da su oživjele. Kada je Košće vidio vodu

nožem je probio cijevi i počeo piti. Nije ga smetalo što su ga žene tukle i ogovarale. Kasnije neka žena uzme Košći nož iz ruke i učini isto što i on. Žene su britvicama, iglama za pletenje i vretenima bušile cijevi i pile vodu. Većina vode gubila se u zemlji. Uskoro je voda opet prestala teći i one dvije cijevi su izgledale kao mrtve zmije. U isto vrijeme na drugoj strani otoka spremalo se nevrijeme. Svi su potrčali da tamo dočekaju kišu. Kada je kiša pala svi su bili sretni, a bunari su se napunili vodom , vinogradi i maslenici ponovno su bili zeleni i sve je opet bilo u redu. Kada je Vlado ugledao oca odlučio je da neće otići u grad na školovanje nego da će ostati u selu i pomagati mu na zemlji, ali Vladin otac je rekao da mora otići u grad na školovanje da ne bi bio siromah i bjedan. Ocu je bilo žao što mu sin živi tim teškim životom kroz koji je i sam prošao, zato je nagovorio sina da ode u grad na školovanje kako bi mu život bio lakši i bolji od onoga koji bi imao, ako bi ostao s njim na selu. Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:07:00 | 0 komentara

Mizantrop - Jean-Baptiste poyelin
Bilješke o piscu: Jean-Baptiste poyelin - umjetnički: Moliere. Rođen je 1622 godine, kao sin dvorskog tapetara. Kao sin situirane građanske obitelji polazi gimnaziju kod isusovaca u Parizu, a pravo studira u Orleansu. Nakon kratkog odvjetničkog posla osniva sa suradnicima kazališnu družinu pod nazivom "Znamenito kazalište" nakon koje piše i izvodi velika djela. A od djela najpoznatija su: Smušenjak (izveden 1655), Kačiperka (1659), Škda za žene, Tartuff, Umišljeni bolesnik, Mizantrop, Škrtac, Don Juan i mnoga druga. Lica: Alcelse - štovatelj Celimenin Philinte - prijatelj Alcesteov Oronte - štovatelj Celimenin Celimena - Alsesteova ljubav Elijanta - kuzina Celimenina Arsunoja - prijateljica Celimenina Acaste i Clitandre - markizi Basque - Celimenin sluga Du Bios - Alcesteov sluga Mjesto radnje: Pariz, Celimenina kuća Vrijeme radnje: XVII stoljeće

Sadržaj: Prvi čin U prvom činu dolazi do svađe između Alcestea i Philintea zbog prijateljstva, jer jedan smatra da se prijateljstvo sklapa sa svim dobrim ljudima dok Alceste smatra da se prijateljstvo mora sklapati korak po korak i da njegovi prijatelji mogu biti samo odabranni ljudi. U to dolazi Oronte koji štuje Alcestea i koji mu nudi prijateljstvo, a ujedno želi da Alceste čuje njgove pjesme i da o njima da svoj sud, na što Alceste pristaje. Nakon pročitanih pjesmi mrzovoljni Alceste govori da te pjesme nisu za ništa i da se Oronte ostavi pjesništva. Na to Oronte odlazi uvrijeđen. Drugi čin Drugi čin započinje Alcestoim prigovaranjem Celimeni zbog toga što ona ima mnogo udvarača. Nakon toga ona mu odgovara da za za to ona nije kriva i nakon toga izbija svađa pa tako Alcelse govori da se Celimena mora odlučiti između njega i markiza (njezinih udvarača). U to dolaze Acaste i Uitandre te je ispituju o ponašanju članova visokog društva. Na to Alceste prigovara jer smatra da nije lijepo izrugavati tuđe osobine. Po Alcesa dolazi stražar no on ne zna zbog čega. Treći čin Dogovor dva markiza da će se jedan drugome maknuti sa puta ako kome od njih Celimena uzvrati ljubav. Dolazi Arsinoja, Celimenina prijateljica koja joj predbacuje što ima toliko udvarača i govori joj što ljudi misle o njoj, ali zapravo je ljubomorna na Celimenu zbog njezine ljepote i mladosti. Na to joj Celimena vraća malim "savjetom" da ne stavlja nos gdje mu nije mjesto. Četvrti čin Alceste sav ogorčen dolazi kod Celimene gdje susreće Philintea i Elijantu koji su govorili o ljubavi i otkrili da se oni zapravo vole. Dok Alceste nosi pismo kao dokaz Celimenine nnevjernosti, Celimena mu otvoreno priznaje da ga voli i govori mu da gi mu zapravo priznala svoju ljubav da je to pismo istina. U to dolazi Alcesteov sluga koji mu govori da moraju bježati jer će inače Alceste završiti u zatvoru, zbbog vrijeđanja pjesnika. Peti čin Alcaste priopćavaPhilinteu da kani otići iz njihova društva, no prije toga želi iskušati Celimeninu ljubav. U Celemeninu domu susreću Alceste i Oronte te traže od Celimene da se odluči između njih dvojice.Uto stižu dva markiza i donose Celimenino pismo u kojem izruguje svakog od svojih udvarača. To donekle odbija Alcastea no on još uvjek voli Celemenu i želi da mu ona postane žena. No ona kaže na se boji braka i da će u braku s Alcasteom biti osamljena. Duboko uvrijeđen Alcaste odlazi i govori da više nikada ne želi čuti za Celimenu. Djelo poput ovog procijenjuje iskrenost ljudskih osjećaja. U današnjem svijetu gdje se sve zasniva na laži, korupciji i zarađivanju može se vjerovatisamo onima iz čilih usta govori iskrenost. Možda nam nekad nije lijepo za naše male nepodopštine ili mane no na istini čovjek izgrađuje svoj život. Ono, čemu se

smijemo u ovom djelu, nije Alcesov značaj i njegova vrlina, nego možda jedino njegova pogreška, što nije uvidio, da društveni život zahtjeva od svakog čovjeka izvjesnu dozu kompromisa, vrlina možda pa i treba bezuvjetno da se štuje, ali zahtjevati je kod svih ljudi i to kod svih ljudi u najvećem mogućem stupnju, stvar je nemogućnosti. To dovodi do rata sa čitavim ljudskim rodom, ili do povlačenja iz društva i do usamljenosti, za koju se odlučio i Alceste.
Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:07:00 | 0 komentara

Pjesme - Vladimir Vidrić
Bilje{ka o piscu Vidri}, Vladimir ( 1875.-1909. ), po zanimanju advokatski pravnik. Malo je pisao ( jedina zbirka Pjesme, 1907. ), ali je vrlo zna~ajan i izrazit pjesnik. Po vanjskom okviru svojih motiva pjevao je najvi{e o pro{losti: ni`u se slike iz anti~kog `ivota Egip}ana, @idova, Grka, Rimljana, i iz {panjolske pro{losti, prisutna je srednjovjekovna tematika, a mnogobrojne su slike pejza`a. Ali tu se kriju obilje`ja Vidri}eva stava: na taj na~in sna`nije pjeva o problemima svog doba i svoje generacije. Jednostavnim izra`ajnim sredstvima i nagla{enim slikarskim elementima izrazio je svoja napredna uvjerenja, te{ki problem hrvateke emigracije, klasne napetosti u dru{tvu. Najsna`nije se dojmlju u njegovoj poeziji slike prirode i pekza`a, ugo|aji `ivotne radosti, dionizijski zanosi za ljeotu, vino, u`itak. Vidri}eva poezija ima svoju dubinu i kvalitete po kojima je odmah dobila svoje priznanje. Pjesme Vladimir Vidri} se sa svojom zbirkom pjesama Pjesme predstavlja kao pjesnik s izuzetnim osje}ajem za boju. Neka pritajna bol i ~e`nja za idealnim do`ivljajem ljepote osnovna je karakteristika ovog na{eg vrhunskog pjesnika U Vidri}evim pjesmama dolazi do izra`aja nov , moderan senzibilitet, a element subjektivnog name}e se na prvo mjesto, zamjeniv}i tako dotada{nje lirsko stvarala{tvo koje je bilo programatske prirode, obilno zasi}eno folklornim elementima i uglavnom svedeno na dvije, tri teme od kojih je najzna~ajnija bila rodoljubljle. Slobodan stih, simbolika, vanjski svijet slu`e Vidri}u kao okvir za izra`avanje subjektivnih stanja i osj}enja Vidri} je u svojim pjesmama obsjednut pesimizmom, nostalgijom, ~unnos}u i svim formama ljubavi, otkriva muzikalnu vrijednost rije~i, usavr{ava stih, osvje`ava metaforiku. Tematiku Vidri}eve poezije ~ine aktualni prblemi njegova vremena, a zanimljivo je da bilo koji problem iznio, uvijek njime izra`ava svoju li~nost. ^esta tema pjesama jesu robovi, obespravljeni ljudi li{eni slobode i ljudskog ponosa. “ Ogromna, crna. Na svijetloj provi Vrzu se sapeti ljude i `ene I lamaju ruke i nijemo pla~u

A kose im lete raspletene. Sti{tu prsti i gr~e ruke, Okovane pru`aju k nebosklonu, Sa tala se di`u i ka`u i ka`u, Gdje sunce tone na stranu onu. “ ( Roblje ) Vidri} je tako|er pjevao o ljudskim odnosima. “Da, svetac je halje skupio, I poao je uza stube, I nije se ni osvrnuo Na jecaj zemaljske ljube. Al se an|el ganuo i rekao: -“Pre~asni, stani, I koji su mnogo ljubili, I oni su Bogu zvani” “ ( Gonzaga ) U pjesmi “Mrtvac” javlja se Vidri} pesimist, svjestan nemo}i nemo}i ~ovjeka prema zakonima prirode. “ Ubila ga ruka silna, Vje~no jaka, vje~no `iva, [to `ivote rasipava I `ivote utrunjava.” ( Mrtvac ) Zbog spoznaje eda je ~ovjek nemo}an, u njegovim pjesmama stalno je prisutna bol, bol koju pjesnik sakriva u svojim pjesmama, ali bol koja se ipak osje}a. Vidri}eva poezija primarno je poezija bola, bilo da je to bol roba koji pati za svojom domovinom dok hladi bezbri`nu gospodaricu, “A kad bi se na{la dobra du{a, Da i roba pita i saslu{a, Taj bi rekao:” Od tuge pogibam, Moje srce leti k libijskim kolibam” ” ( Pomona ) ili da je to bola koja no~as zbli`avapatricija i roba u pjesmi “ Ex Pannonia”. “A kad se on sagnu k robu I nemo}no po~e da gleda “Idimo!” {anu mi ona, I trznu i - posta blijeda. A mene, da pravo ka`em, Kosnu se suza njina: “ Idimo, rekoh, a njemu Podajte kr~ag niva.” “ ( Ex Pannonia ) Vidri}evo glavno izra`ajno sredstvo je slika. Imao je istan~an osje}aj za boje. Vidri} je u svojim pjesmama oslikavao predivan pejza`. “A svita{e jutro. rosa je pala,

Pa se u krupnih kapljah blista. Sja jutarnja zvijezda. Dr{}e i trepeti Jasika {irokog lista” ( Jutro ) “Zvijezde se roje visoko I dasi }e sad da krenu, U zrku se kupa mjesec I sipa svijetli i sjenu. A krasna se `ena budi I grud joj otajno di{e I svilne vje|e obara I no} je i - biva ti{e. “ ( Notturno ) Najzna~ajnija i najzanimljivija pjesnikova ostvarenja zasigurno jesu Pejza` I i Pejza` II, u kojima je on prikazao stvaran `ivot. U Pejza`u I sve vrvi od `ivota. “ U travi se `ute cvjetovi I zuje zla}ane p~ele Za sjenatim onim stablima Krupni se oblaci bijele.” ( Pejza` I ) Dok pjesnik U Pejza`u I upotrebljava glagole kako bi {to vjernije opisao krajolik u Pejsa`u II upotrebljava glagole kako bi prikazao radnju. “Nebeski putnik mjesec Lako je odskakivao Nad svijetlim obla~nim rubom I opet u nebu plivao.

I kad sam otvorio prozor...” ( Pejza` II ) Vidri}ev stil, a i stih u kojem je ispjevao svoje pjesme, bili su u to vrijeme novi. Budu}i da je svoje pjesme deklamirao morao ih je {to vi{e skratiti, svesti jezi~ni izra`aj na najmanju mogu}u mjeru. Vizualnost bila je jedna od najve}ih pjesnikovih vrlina, stoga nije ni ~udno da mu je slika bila glavno izra`ajno sredstvo. U nekim svojim pjesmama Vidri} daje samo impresionisti~ke sli~ice. “ Plahe su sjene do{le iz tame I plesat stale u zelenoj travi. Bile su dvije plavojke Nymphe S bijelimi vjenci na glavi... “ ( Jutro ) “ I vjen~av se li{}em vinjage bujne Buku podi`u divlju. Kucaju srca. S ljpkog se gaja

Bijele nimpfe ozivlju.” ( Pompejanska sli~ica ) U drugim pak pjesmama Vidri} pravi do`ivljaj potis}e u pozadinu i u prvi plan dovodi slike koje poput zrcala reflektiraju taj doga|aj. “ U omrkom parku jablani Bunar okru`uju bijeli, Gdje smo ja i gospoja Kao saneni sjeli, Dok tavni - {ume i tuguju Gordi i neveseli. ( Kipovi ) “Ja vidim grijeh. Gle! gola, divlja hrid I oblak tavan, vihrom raskidan, A s hridi zublja. Krvav joj je `ar I pada u no} i u ocean. ( Grijeh ) Posljednji na~in pjesnikova slikovna izra`avanja, koji je vjerovatno i njabolji je taj u kojemu sama misao obuhva}a sliku, slikovna i misaona komponenta zdru`eni su u jedno. “ S kamena po crnoj zemlji Val se dima povijava. Ukraj `rtve utrnute Oboreni starac spava” ( Mrtvac ) Vidri} se pred kraj svoga `ivota razbolio i zavr{io je u ludnici {to je ostavilo mnoge tragove u njegovu daljnjem stvarala{tvu. U njegovim pjesmama po~inju se javljati demoni i sablasti, a doga|aji bivahu zahva}eni povr{no bez neka opipljiva sadr`aja. Pjesnik je za vrijeme svoje bolesti naslu}ivao smrt i prikazivao u svojim posljednjim pjesmama. Adieu

O moja je le|a lagano Krcnula mandolina I moj se kaput raskrio. Purpurna pomr~ina moje je vje|e prekrila Os sunca, vjetra i vina.

A moja se ruka ganula Koja pjesmice sklada, Svijetlu je suza utrla

[to mi sa zjena pada. -Tako silazim, gospojo, Stubama tvojega grada. Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:06:00 | 4 komentara

Dečko, dama,kralj, špijun - John le Carre
Bilješka o piscu: John le Carre rođen je 1931.g. Njegov treći roman "Špijun koji je došao sa hladnoće" lansirao ga je među najbolje pisce špijunskih romana. I budućim romanima potvrdio je tu zasluženu titulu. Roman "Krojač Paname" postigao mu je svjetsku slavu i preveden je na šezdesteak jezika! Napisao je sveukupno 11 djela: "Naša igra", "Noćni menadžer", "Tajni hodočasnik", "Ruska kuća", "Savršeni špijun", "Mala bubnjarka", "Smiley-evi ljudi", "Počasni đak", "Ratni dalekozor", "Špijun koji je došao sa hladnoće" i "Dečko, dama, kralj, špijun". Nemam podatka o njegovoj smrti. U jednom intervjuu izjavio je da mu laska što njegova djela shvaćaju tako ozbiljno, ali svi su likovi i operacije izmišljene.

Žanr: Špijunski roman

Tema: Umirovljeni djelatnik engleske špijunske službe pokušava razotkriti "krticu" duboko ukopanu u sam vrh te važne organizacije.

Mjesto radnje: London, Engleska: "Mrzio je City. velik, tmuran, zaglušan grad sa previše golubova.", "...hitao je sitnim koracima uz pocrnjele arkade Victoria Station", "Požurio je do Martindaleovog kluba na polovici King's Roada.", "...jedan od onih poniznih stanovnika Londona...".

Vrijeme radnje: Doba hladnog rata: To možemo to zaključiti po mnogobrojnim špijunskim operacijama: "..i sve ostale neugodne fraze koje su u najboljim danima hladnoratovske kulture gotovo pretvorile Školu u...", "Upuštajući se u čitanje Smiley je iznova proživljavao glavne bitke tog dugog i okrutnog rata.", "Morali smo zbog sigurnosti naše mornarice izviditi te ruske podmornice!".

Motivi: -privrženost prema Kontroli: "Sam sam ispratio Kontrolu u nekakvom užasnom krematoriju u East Endu, prošlog Badnjaka, i osim mene nije bilo nikoga. Svećenik je imao govornu manu.", "Smiley se sjećao kako je Kontrola mršavio, kako su mu se obrazi rumenjeli i kako su mu oni koji ga nisu dobro poznavali čestitali na dobrom izgledu. Samo je Smiley primijetio kapljice znoja što su mu tih kobnih dana pratile granicu rasta kose.", "Shvatio je samo: vrati se u Cirkus i dovrši posao."

-znatiželja: "Tko je taj misteriozni pukovnik Viktorov, ta krtica koja se tako duboko i neprimjetno uvukla u sam vrh Circusa i tko je to stajao iza Connieina otpusta. Tko štiti krticu i da li je Poljakov krtićin kurir?" Opis likova:

Smiley- a) vanjski opis: "Štaviše on je lako mogao biti konačni oblik kojeg je Bill Roach bio prototip. Nizak,debeljuškast, i u najboljem slučaju srednjh godina, bio je po izgledu jedan od onih poniznih stanovnika Londona koji nikad neće baštiniti Zemlju. Noge su mu bile kratke, hod sve prije nego žustar, a odjeća skupa, loše skrojena i skroz-naskroz mokra. Njegov kaput koji je pomalo podsjećao na udovištvo, bio je izrađen od onog crnog, rijetko tkanog materijala koji kao da je posebno izrađen kao da je posebno namijenjen upijanju vlage. Rukavi su bili predugi ili ruke prekratke jer bi mu rukavi- kao Roachu kad bi obukao kabanicusakrivali prste. Iz taštine nije nosio šešir, ispravno vjerujući da ga čini smiješnim. "Kao podstavljuno zvono što se stavlja na kuhano jaje da se ne ohladi.", primijetila je njegova prekrasna žena prije no što ga je

posljednji put ostavila. Stoga se kiša nakupljala u krupnim, neobrisivim kapima na debelim staklima njegovih naočala. Korak mu je bio pomalo nesiguran dok je mokar koračao..." "Sjedio je, naslonivši se,savijenih kratkih nogu, glave pognute naprijed, sklopivši debeljuškaste ruke na trbuhu kojim ga je mojka priroda obilno nagradila. Iza debelih leća nazirale su se oči opuštenih kapaka. Tu i tamo protrljao bi stakla svilenom podstavom kravate, i to bi bio jedini znak njegove uznemirenosti,a kad bi to učinio pogled bi mu opet postao kiseo i bespomoćan, neugodan svakome tko bi ga u tom trenutku pogledao." "-Pretpostvljam da uviđate kako užasno izgledate!...zrcalo mu je pokazalo zakrvavljene oči i jasne tragove zamora na bucmastim očima." "U svakom slučaju prestar sam za ovakve automobile..." "...podigavši ovratnik do povelikih podbradaka."

- b) unutarnji opis: -marljiv: "Radio je jučer do kasno navečer, sve dok nije završio neki izvještaj o odnašanju smeće. kad je uvidio da mu je nestalo kave i da zato više ne može nastaviti, otišao je u dućan i stao u red...", "Smiley se ponovno baci na ćitanje suhoparnih podataka u prašnjavim mapama. Navikao je puno raditi i svoje obaveze marljivo i savjesno izvršiti. To se naučio još u Oxfordu,a posebno koristio za vrijeme svog dugog rada u Cirkusu." -nesiguran: " Nije nosio šešir, ispravno vjerujući da ga čini smiješnim, primijetila je njegova prekrasna žena prije no što ga je posljednji put ostavila.. stoga se kiša nakupljala u krupnim, neobrisivim kapima na debelim staklima njegovih naočala. Korak mu je bio pomalo nesiguran dok je mokar koračao..." "Nesigurno se meškoljio u prevelikom kaputu dok je Peter jurio seoskim cestama po Smileyu prevelikom brzinom." "Otkako ga je Ann napustila, otičla je i čistačica: samo je dakle Ann imala ključ. Hrastova vrata imala su dvije brave,"banham" sa zasunom i "chubb pipiekey" te dvije treščice. Počeo ih je ponovno stavljati, možda zato da ga ona ne iznenadi!" -ponizan i slab: "Bio je po izgledu jedan od onih poniznih stanovnika Londona koji nikad neće baštiniti Zemlju." "Pravo pravcato pomanjkanje snage volje. Zovu to uglađenošću, iako to nije ništa drugo doli slabost. Slabost- nesposobnost življenja bez tuđe pomoći, neovisno institucijama i emocionalnim vezama koje su

nadživljele svoju svrhu. To jest moja žena, to jest Cirkus, to jest življenje u Londonu. Taksi su mu bezobrazno otele dvije djevojke cereći se zajedno ispod jednog kišobrana." -pun starih navika: "Već iz dugogodišnje navike Smiley je vršio smotru automobila...činio je to i kao dio vježbe memorije, ali i zbog straha koji zauvijek prati jednog profesionalca.", " Navikao je puno raditi i svoje obaveze marljivo i savjesno izvršiti. To se naučio još u Oxfordu,a posebno koristio za vrijeme svog dugog rada u Cirkusu."

a tko kome odgovoran. U učiteljsku školu je išao u Uagrebu. tri. Odmah su otišli u gostionicu i popili dvije litre. Nisam mogla shvatiti hijerarhijsku ljestvicu Cirkusa tko je glavni. Tada je Mika pomislio da bi mogli . umetaka i naizgled nepovezanih likova. “Zapreke”. Mika i Jankić su ispilili i nacijepali jednom čovjeku drva i dobili za to 5 kruna. Jankić. “Iz velegradskog podzemlja” i dr. Gimnaziju je pohađao u Senju i Gospiću. prosinac 2004 23:06:00 | 0 komentara Iz velegradskog podzemlja . Napokon nešto što se lako i tečno čita! Međutim već u prvim poglavljima izgubila sam se u gomili imena. Romani su mu : “Pod Nehajem”m “Poslijednji Stipančić”. Čitala sam knjiga od kraja prema početku. Vjenceslav Novak umro je 1905. uporno sam se pokušavala koncentrirati na rečenice i pohvatati konce. Tema: Težina života u siromašnoj obitelji Osnovna misao: Neke loše navike mogu nam promjeniti život Likovi: Mika. Lucija. Vjenceslav Novak je jedan od prvih pisaca u Hrvatskoj književnosti koji je u svojim djelima počeo slikati probleme društvenih nepravdi i nevolja koje su pogađle mali svijet seljačke sirotinje .Vjenceslav Novak Ponešto o piscu: Vjenceslav Novak rođen je 1859. Evica Sadržaj: Padao je snijeg i bilo je hladno. Službovao je kao profesof muzike na učiteljskoj školi u Zagrebu. Gledao je Mika jednog pijanog Slovaka. “Majstor Adam”. Napisao je sedam romana i oko stotinu pripovjedaka. četiri.Opis jezika: Djelo je pisano književnim jezikom bez ikakvih stilskih sredstava ili neobičnosti Mišljenje o djelu: Pročitala sam knjigu prije roka lektire jer me zaintrigirao naslov i sam žanr teksta. Zamišljeno gledajući. Slovak je par puta pao potrbuške i nije se mogao dići pa je trebao pomoć stražara da bi otišao kući. Zamislila sam se nad time i otkrila uzročnika.god. “Pavao segata” i “Tito Dorčić”. u Zagrebu. Važnije pripovjetke su mu: “Podgorske pripovjetke”. a neki je čovjek sjedio nepomično na klupi na Iličkom trgu. “U Glib”. siromašnih otoka i intelektualaca koje opisuje s dubokim suosječanjem. Tek nakon polovice odlistanih stranica počela sam nazirati tok radnje i povezivati događaje sa prethodnih stranica. A djelomičan uzrok tome je i pisanje u trećem licu. “Dva svijeta”. nepovezanih radnji. Likovi jako malo "razmišljaju naglas". u Senju. pa zatim. Ipak. Kasnije je nastavio muzičke studije u Pragu. Objavio lektire u 29. Mika se sjetio onog što je doživio zbog pijanstva. Tako ne pojašnjavaju pojmove ni ljude.g.

8. Na povratku iste godine piše knjiguPjesnik u New Yorku. španjolski pjesnik i dramatičar. Vrativši se kući nije više bilo isto. te joj darovao kutiju sa slatkišima. a on padne na krevet i zaspe. Mika je stajao nepomično. izveden je u Madridu njegov dramski prvjenac Leptirove čarolije. Kada se smračilo. G. kojim se nekada napajao Lope da Vega. Godine 1928. i blistavu raskoš kojim se Gomgoneava jezika). Mika je sijeo pokraj nje i počeo joj tepati. Ljubav don Perimplina i Belise u ujakovu vrtu.Federico Garcia Lorca Bilješka o piscu F. Renome stječe zbirkom Cauciones 1927. U toj je zbirci dao sintezu španjolskih lirskih inspiracija (duh pučke poezije. Čudesna obućarka (1930).Lorca. uhapsili su ga i streljali pripadnici Francove civilne garde. Cerevantes). U augustu 1936. Mika je putem razmišljao što će li mu žena reći. Studirao književnost i pravo. umro 19. Mika bez ženinog saznanja ode u Evičinu sobu. U spomen svog prijatelja piše tužaljku Hanto per Ignacio Sanchez Mejias(1935). Dali će ga psovati ?! Skupio je hrabrosti i ušao u kuću.G.6. jedan je od najvećih španjolskih lirika uopće. Objavio lektire u 29. ali ni to nije bilo dovoljno pa su pili i pili… U razgovoru uz piće Mika je hvalio svoju djevojčicu Evicu.. Od 1931. u kojoj se nalazi čuvena oda Waltu Whitmanu. rodio se 15. Ujutro kada se probudio.poći kući .L. u Granadi. žena je krenula tražiti Miku. godine i patriotskim komadomMariana Pineda. Žena ga je pozivala u kuću uvjeravajući ga da nije on kriv jer je bio pijan. Vidjela ga je kako šeće te je otišla do njega i tužno mu izjavila : “Preminula je”. direktor je kazališne grupe “Barroco” koja obilazi sve španjolske pokrajine igrajući djela klasičnog teatra (Lope de Vega. a Mika i Jankić su pošli kući. Evici je iz usta neprestano curila krv i nije mogla jesti i piti. U tom periodu sav se posvećuje pisanju za kazalište: Don Cristobaldovo malo kazalište (1928). Iste godine objavljuje Libro de poemas. Žena ga je psovala. održava niz predavanja u SAD-u. Sutradan je Mika otišao na posao i nije se želio vratiti kući i čuti što je Evici rekao liječnik. Calderon. Andaluzija. U španjolskoj poeziji svoga vremena . slikarstvo i kazališnu umjetnost. a on onako pijan uhvatio Evicu i pretuče je. Hodao je ulicama i susreo svoga sina koji mu je rekao da je Evici vrlo loše.1936. Nije bilo djevojčice Evice i tek je tada shvatio da pijanstvo nije bilo toga vrijedno. Žena istrgne Evicu iz ruku pijanog muža. ujedno pokazuje interes za muziku.1899 u Fuenteroquenosu. žena mu je rekla da je pretukao Evicu. Kako je zamislio tako je i bilo. Na poziv stražara krčma se ispraznila. Godine 1930. Godine 1921. ali Jankić je još želio piti.. prosinac 2004 23:05:00 | 4 komentara Knjiga pjesama . izlazi njegova najbolja knjiga stihovaRomancero gitano (Ciganski romancero). No kada su ispili još pola litre.

Ako i znam pute. kobila crna. 1967 Analiza dijela Konjikova pjesma Cordoba. U nas je mnogo prevođen i igran. masline u bisagama.on je unio novi. nikad neću stići u Cordobu. Jao. Smrt na me vreba onamo s kruništa kule Cordobe. Podaci iz Enciklopedija leksikografskog zavoda. crvena luna. Kobila crna. I u ravni i na vjetru. moderniji izraz i dah istinskog lirizma. duga li cesta! Jao. smrt me čeka prije . Zagreb. Andaluzijski slavuj skladno je spojio modernizam s tradicijom. Daleka i sama. Znatan je njegov utjecaj na naše mlado pjesničko pokoljenje. velika luna. vrli moj konjiću! Jao. Hrvatski leksikografski zavod.

smrt me čeka prije nego stignem u Cordobu!”-STRAH Lorca stvara sažete i jednostavne pjesničke slike koje ponavlja.nego stignem u Cordobu! Cordoba.. izmjenjuje i gradira. ”Smrt na me vreba onamo s kruništa kule Cordobe” -SLUTNJA SMRTI “Jao.”.. smrt me čeka prije nego stignem u Cordobu..”. Temeljni je motiv konjikova slutnja smrti.GRADIRANO .PONAVLJA “Kobila crna. . smrti.. Ta se slutnja smrti kasnije preobražava u strah. Jao.IZMJENJENE SLIKE “Smrt na me vreba onamo s kruništa kula Cordobe. Konjikova pjesma razvija temu nedostižnosti.kobila crna. Daleka i sama. samoće.. velika luna. Razvija je tako da ponavlja i izmjenjuje neke slike.. Daleka i sama. .. crvena luna”.. “Cordoba.

Sine. Mama. To da! Ovog časa. Najprije se kod konjanika pojavljuje slutnja smrti koja se postepeno pretvara u strah. Mama. Gradirajući pojedine slike prikazuje nam da se konjanik sve više boji. Sine. sine! . hoću biti od srebra. Daleka i sama”. Takvim postupcima u komponiranju pjesme nam bolje prikazuje konjanikove osjećaje. emocije. bit će ti jako hladno. Benasta pjesma Mama. Pjesnik pojedine slike izmjenjuje. hoću biti od vode. bit će ti hladno. na jastuku me svom izvezi. a emocionalni naboj ostvaruje jadikovanjem. Pjesnikove emocije najjače progovaraju u četvrtoj strofi. pošto je kao i s početka pjesme ostala “Daleka i sama”.Svijet pjesme otvara ovom pjesničkom slikom: “Cordoba. Ponavlja je na kraju pjesme kako bi dokazao kako je Cordoba za konjanika bila nedostižna.

S posljednjim odjecima.Iako se po naslovu ne bi reklo. Ne treba zahtjevati da budemo netko ili nešto drugo nego prihvatiti onakve kakvi jesmo jer uvijek postoji netko tko nas prihvaća baš takve. Prelazio iz tona u ton a da ih ne razbija. starci kažu da se kosa ježila i da se živa rastvarala u zrcalima. ova pjesma ima svoje značenje i nije tako “benasta”. snažnije). Portret Silvija Franconettija Njegov krik bijaše strahotan. Conte jondo ima neobično bogatstvo forma. Normalno. ali u svim varijantama sačuvao je bitnu karakteristiku: izraz neizmjerne tuge i patnje. Konačna i čista. prijateljstvo. I biješe stvaralac i vrtlar bje. trebamo se truditi da postanemo što bolji (brže. ali svojim trudom i na taj način doći do pozitivnih promjena. više. Sada njegova melodija Sniva s odjecima. međutim kada bi se sin pretvorio u srebro ili vodu nikad ga ljubav ne bi tako grijala kao majčinska. . za kraj naranača i pustih neplodnih brda. iz svoje zbirke pjesama “Conte jondo” ocrtao pjevača andaluziskog i dao poetsku karakteristiku ciganskog conte jonda. strasno prijateljstvo sa smrću. bogatstvo. vezanost za zemlje. Lorca je u pjesmi “Portret Silvija Franconettija”. Stvaralac sjenica tišina. Srebro i voda su dragocijene stvari za život ljudi.

bolest i nesreća Lucije te briga Valpugre Zaplet: vračanje u prošlost od krštenja Jurja sve do ulaska Lucijine nesreće i bolesti (siže) . te o trgovini i gospodarstvu Senja. Dalje se nastavlja opisivanjem života Stipinovića te velike očinske ljubavi prema Jurju.. sina Valpurge i Ante Stipančića. nema prava da se zove teatar. intimna tragedija Lucije. Fabula: Sve počinje krštenjem malog Jurja. održanom u Madridu 1935.Lorca o teatru.Vjenceslav Novak Tema: propast jedne hravatske patricijske obitelji za vrijeme ilirskog pokreta.. političkog bila. blizu je smrti. Kompozicija: Kopozicija: pisac počinje sa sadašnjošću. koji ne osjeća socijalnog bila. Ti privatni događaji popračeni su političkom pozadinom o početku buđenja nacionalne svjesti u Hrvata i o počecima ilirskog pokreta. problem patrijahalnog odgoja. “Narod”. te nakraju njenom smrću. ako nije mrtav. U sjajnom i dubokom “Razgovoru o teatru”. već igralištem ili mjestom gdje se vrši ona ritualna stvar što se zove ubijanje vremena. kao što teatar. “koji ne pomaže rast svoga tatra. Sve to završava Lucijinom nesrećon i bolesti. on na tatar postavlja maksimalne zahtjeve.” Objavio lektire u 29. Lorca je izložio svoje gledanje na teatar i njegovu društvenu funkciju. drame svoga naroda te ne vidi istinske boje njegova krajolika i njegova duha. kaže Lorca. s njegovim smijelom i suzama. povjesno politički trenutak Senja. prosinac 2004 23:04:00 | 0 komentara Posljedni Stipančići . smatra ga “najjačim i najkorisnijim oružjem u podizanju zemlje i barometrom što pokazuje njezinu veličinu i pad”..

od najčistijih karaktera. Zato je ipak držao sebe čovjekom učenim. Zbog prestrogog odgoja nije znala za okrutnost i nepoštenje vanjskog svijeta jer je između ostalog stalno boravila u kući. koji je u biti zatvoren i izoliran od svjeta. Otac i mati bili su mu zapravo krčmar i krčmarica. Bio je ipak nesiguran na svakom svom koraku i nigdje nije uspijevao. Htio je biti i izvan kuće ono što je bio u kući: prvi autoritet u svemu i svačemu. Htio je pošto-poto plivati na površini. Da se Stipančićev san ostvari preko Jurja što naravno nije uspjelo. Okružen svojom ženom i kćeri koje su ga jedine donekle voljele i o njemu se brinule. a mali su ga ljudi na ulicama pozdravljali dubokim poklonima na koje nije nikada pozdravom odvraćao. Francuz. Lebdio je tako neprestance i bio naravno svojim položajima nezadovoljan. Bio je Austrijanac. Kako je učio.Završetak: pisac nastavlja tamo gdje je stao.moj tatica nije bio. Ideja: Socijalni položaj ljudi u određenom povjesnom razdoblju. Nije bio ni političar. čini mi se. Ustvari je želio da Jurja napravi ono što on nije uspio. A nije išlo zato što je u isti čas trožio uporište na raznim stranama .jer vlastitog nije imao. Kod kuće je bio strah ukučana. Vrijeme radnje: XIX. brinuo se previše za sina. tj. doba ilirskog preporoda i buđenja nacionalne svjesti Hrvata Karakterizacija likova: Ante Stipančić: Njegove je karakteristike najbolje opisao njegov sin Juraj u pismu koje je pisao svom prijatelju: .. Da je poživio. ja kriv ako ga ne bi lako našao i među našim ilirima. Ali držao se svejedno plemićem. Odupiranje Mađarima. Umro je onako kako je živio. ali nije išlo.. Mjesto radnje: Senj. Očinska ljubav. a samo zato jer je smatrao da ga je Juraj iznevjerio. Taljan i Mađar u isti čas.’’ Osim toga. st. a neprestano je tonuo. Na krau svog jadnog života koji je svršio na ruševinama zbog nepravde koju je nanio svojoj ženi i kćeri. smrt posljednjih stipančića: Lucije i Valpurge. Lucija Stipančić: Za njenu sudbinu kriv je njen otac i samo to patrijahalno društvo. česa nije mogao naći. a svoju kćerku i ženu je zanemarivao. a od svega ništa. Morao je naravno zaboraviti što su mu otac i mati zaista bili i gledati u davninu da potraži plemički list svojih pradjedova. Od njih je kao jedinac primio uzgojem svoju taštinu koja mu je ostala neotklonjiva volja na svakom koraku života. rekao sam ti: znao je od svačesa nešto. za svoj staleš i u ovo doba vrlo bogati ljudi. Usprkos svemu tome ipak ja imala hrabrosti da se suprostavi ocu kojeg nije mogla iskreno voljeti jer je on za nju .

a to je ujedno i razlog njene smrti na kraju romana. Kada je vidjela koliko Lucija pati zbog Alberta otišla je do Martina da se dogovori da joj on napiše pismo (jer je znala da je zaljubljen u Luciju). ali jednostavno sa svojom sudbinom nije mogla živjeti. Tada je završila patnja njenog srca. Nakon dugo godina i zbivanja te nakon očeve smrti više ga nije ništa vezivalo za njegovu domovinu.. ali je tada već bilo kasno. Iako je Lucija umrla zbog tuberkuloze. Na njenom liku se temelji slučaj posrnule djevojke. Kada je pisao pismo svom prijatelju moglo se vidjeti da je želio imati i majku i sestru. a najviše ju je boljelo što je izgubila sina kojeg ubiti nije nikada niti imala. ali da se potpiše sa Albert. Ona jednostavno nije mogla shvatiti Alberta i žalila je za svojom mladosti i nevinosti koju je izgubila zbog svoje naivnosti i neznanja. istinitom ljubavlju. Sve bi učinila za svoju djecu. Nakon Stipančićeve smrti mnogo je patila. Pa čak i kad je prijetio svojim samoubojstvom. Kada je pronašla spise koji su u biti prikazivali u potpunosti njegov karakter i osobine (negativne) nije odustala od svog uvjerenja da je Stipančić ipak najbolji čavjek Nakon rođenja Jurja i Lucije pokazala je pravu majčinsku ljubav prema svojoj djeci koju je iskreno voljela iako joj Stipančić nije dao skoro ni pristup k njenom sinu jer je vjerovao da bi ga tako razmazila i odgojila kao žensko. Zavoljela je Martina. a još k tome i sin pa je upravo k njemu Ante Stipančić njemu posvetio cijeli svoj život. pa se prepustio lagodnom životu. znao je da će mu otac slati novac. Sada ljubav ipak nije bila dovoljna. koji se u potpunosti promjenio. pa kada je izmamio novac kod majke promjenio je ime u mađarsko i više se nije javljao.izoliranosti’’ od svijeta je u nevinost i istinitost Albertovih namjera te ga je voljela samo onako kako se može voljeti pravom. Valpurga Stipančić: Tipičan prikaz tadašnje žene. Kada je Juraj otišao. Majčinu i sestrinu ljubav nikada nije ni osjetio jer mu to otac nije dozvoljavao. U ranoj se dobi udala za Stipančića i pošto je on bio iz više porodice smatrala ga je savršenim.Jedva je dočekala sinov dolazak. . Svoj tužni život završila je smrznuta u hladnoj noći tražeći milostinju. Bila je jako osječajna i krhka. Nadživjela je Luciju dvije godine i jako je za njom patila. Juraj Stipančić: Bio je prvo dijete. Uvijek mu je bila poslušna i radila je sve što se od nje tražilo iako se to kadkad i kosilo njenom mišljenju ili želji. ali se zbog siromaštva morala povući u malenu kućicu zajedno s Lucijom. njeno duševno stanje puno je pridonjelo ranijoj smrti. a kad je bio prisutan znala je da se mora ozbiljno (njoj mrsko) ponašati.bio potpuni stranac kojeg bi vidjela samo ponekad. prvom. pa čak i svoj život za sreću svoje kćeri. iako je znala da joj možda Lucija ne bi mogla nikada oprostiti kad bi saznala za njezinu tajnu. Mislim da je za njegovo ponašanje nakon odlaska iz kuće bio kriv upravo njegov otac. Ja Jurju ne okrivljujem jer smatram da je njegovoj duši jako puno utjecaja dao i odgoj njegova oca. Kada nije bilo Stipančića ispunjavala je želje Lucii jer je bila takva osoba koja nije mogla nikog odbiti. Sve je željela dati. Kada je bio još malen dovodio bi mu učitelje kako bi skupio što više znanja za tvz. smatrala je da tako mora biti i ništa mu nije zamjerila te ga je istom ljubavlju voljela iako je kasnije saznala da je čak i svoje hrvatsko ime promjenio u mađarsko. Zbog toga kasnije nije osječao ništa prema njima i uopče za njih nije mario. misiju koja ga je čekala. Upravo zbog te .

nije se slagao. Radnja je užasno dosadna. zapleti ofucano orginalni i rasplet onakav kakav sam i očekivao. slovaèka Maðarica. mu je umrla kad je imao osam godina. veliki gradski bilježnik. Kako bi se riješio siromaštva i osigurao dobar život svojoj obitelji. pripovijetke. godine u Zagrebu. Pisao je lirske i epske pjesme. Više djela posvetio je Zagrebu. Šenoa je prvi hrvatski pisac koji je književnu pozornost usmjerio na društvene slojeve . u kojemu je roðen i gdje je živio do smrti. novele. prosinac 2004 23:04:00 | 0 komentara kakO došlo. Zahvaljujuæi zanimljivosti tema. gradski senator. Studirao je u Zagrebu. Iako je uvijek bio meðu najboljim uèenicima nije završio studije. Bilješka o piscu August Šenoa je roðen 1838. S ocem. graðane. Bio je umjetnièki ravnatelj kazališta. . a ostalih sedam u Zagrebu. Oženio se Slavom Ištvaniæ i imao sina Milana. državni èinovnik i radio kao ureðivaè èasopisa “Vijenca”. dramaturg. Objavio lektire u 29. Beèu i Pragu. Puèku je školu završio u Zagrebu. radio je razne poslove. a majka. ali i iz suvremenih društvenih zbivanja. Ovu knjigu bih preporučio svim neprijateljima.feudalce. August Šenoa je prvi u obitelji poèeo pisati hrvatski svoje prezime Schönoa. seljake. povjestice. doslovce je stvorio i odgojio hrvatsku èitateljsku publiku. romane. privlaènosti sadržaja i likova te živom pripovjedaèkom jeziku. kritike i feljtone (Zagrebuljke).AUGUST ŠENOA 1.Opći dojam: ovo je jedna od najdosadnijih ako ne i najdosadnija knjiga koju sam ja ikada pročitao. jedan razred gimnazije u Peèuhu. tako prošlo . njemaèkim kraljevskim slastièarom. Teme svojih djela uzimao je najèešæe iz hrvatske prošlosti.

“Fratarska oporuka”.).g.Kad je nakon potresa u Zagrebu 1881. Od kraja ilirizma poèela je ponovna germanizacija. kada završava ilirizam. Protorealizam . Uveden jeBachov apsolutizam (1850. “Kameni svatovi”. “Èuvaj se senjske ruke” (1876.g. tako prošlo” (1876.g.g. “Seljaèka buna” (1878. . “Mladi gospodin”.. “Propast Venecije”. “Turopoljski top”. objavljena je Listopadska diploma koja vraæa u Hrvatsku parlamentarni život i nacionalno-politièku aktivnost.g.g. Ukidaju se feudalno-kmetski odnosi èime plemiæi ostaju bez posjeda.g.g.Šenoino doba Razdoblje hrvatske književnosti od 1849.).) b) Pripovijesti: “Prijan Lovro” (1873.g. “Diogenes” (1878. godine.) i “Kletva” (1882. a osloboðeni sljaci su potpuno osiromašeni. Neka Šenoina djela: a) Romani: “Zlatarovo zlato” (1871.g. do Šenoine smrti 1881. naziva se protorealizam iliŠenoino doba. “Grobovi Hrvata”… d) Kritika i esejistika: “Naša književnost” i “Zašto pišemo” 2.g. te se ponovno postavlja pitanje nacionalne opstojnosti. “Kako došlo.) kojim hrvatska gubi sva ustavna prava koja je do tada imala.). pomagao ljudima na ulici dobio je upalu pluæa od èega je i umro.). 1860. “Prosjak Luka” (1879. “Karanfil s pjesnikova groba”.)… c) Povjestice: “Smrt Petra Svaèiæa”.). “Branka”. “Barun Ivica”. “Kugina kuæa”.g..

Mirko Bogoviæ. Erdelj. suprostavlja se ilirstvu. 3. Janko Jurkoviæ. a Dalmacija i Istra pripale su austrijskom dijelu monarhije. Osim Augusta Šenoe istièu se i: Mirko Bogoviæ. Raèki i dr. Sveuèilište i Kazalište. Na njegov poticaj osniva se Hrvatska Akademija Znanosti i Umjetnosti. Sadržaj . jugoslavenstvu i srpstvu. prema kojoj kraljevine Ugarska. priznaje narod Hrvatske i Slavonije kao poseban politièki narod. Luka Botiæ. pripovjedaè. U tom razdoblju Ilirci se povlaèe iz književnog života. Što se tièe književnog života. Kukuljeviæ. èine istu državu. Ante Starèeviæ i Franjo Markoviæ. Hrvatska i Slavonija. Mažuraniæ. Godina 1868. koji okuplja hrvatske sveæenike koji šire hrvatsku nacionalnu svijest.U Hrvatskoj poèinju djelovati politièke stranke. Njen je voða Ante Starèeviæ. U kulturnom životu posebnu je ulogu imao Ðakoveæki biskup Josip Juraj Strossmayer. Adolf Veber Tkalèeviæ. pokreæe èasopis Neven. Hrvatska je ostala bez književnog èasopisa. Tek 1852. Narodnu stranku osnivaju nekadašnji ilirci Strossmayer. sklopljena je Ugarsko-hrvatska nagodba. Dalmacija. Leksikografski savez. Stranku prava traži teritorjalnu cjelovitost i potpuni suverenitet hrvatske države. koji zastupa radikalno hrvatstvo. A za razvoj dramske književnosti i hrvatskog kazališta zaslužni su Dimitrij Demetrev i Josip Freudenreich. pjesnik i dramatièar. Josip Eugen Tomiæ. a u Istri zapoèinje nacionalni preporod što ga predvodi biskup Juraj Dobrila. U Dalmaciji se vodi borba protiv talijanskih autonomaša i hrvatskih domoljuba. Nagodba iz 1868. a novi književni naraštaj objavljuje u Nevenu.

zvan Martin. pravedne i nepravedne. Martin ga konopcem uguši i uzme sav novac. razlupanih vratiju. a vrt izrastao travom i koprivama. povræa i drvenih žlica. kupio kravu i svinju. A danas stoji napušteni mlin ispucanih zidova. proti seljakom. a Ugrinoviæ. popi malo rakije i prenoæi. lonaca. te se oblaèio èisto. Dvije godine Martin nije trošio novac i živio siromašno kao i prije. Prije trideset godina na tom je podruèju došao mršavi siromah. a njegova su se dva kotaèa vrtila danonoæno.Šenoa zapoèinje prièu o Martinovom mlinu usporeðujuæi ga kakav je nekada bio s onim što je od njega danas ostalo. Išèupao je korjenje i posadio krumpira. Bio je èist i bijel. Živio je jedeæi kruh. davao mu badava jelai pila i uzajmljivao mu novaca na zadužnice. Martin je iskopao Kranjèeve kosti i bacio ih u Savu. Zakopao ga je u svojoj kuæi i o njemu se više nije znalo ništa. No èim je ovaj utonuo u dubok san. Martin je podigao dašèaru. Oko mlina voæke su posjeèene. Martinu je èesto trebalo bilježnikove pomoæi. ogradio male vrt. Mlin se nalazio sat hodanja udaljen od Zagreba. sir i jaja što su mu davali seljaci kojima bi samljeo žito i prodavanjem krumpira. Martinu je trebala bilježnikova pomoæ protiv seljaka. Martin je toga èovjeka gledao kao psa svoga pred mlinom. uèvrstio tlo pod potokom. izgorjela krova i bez kotaèa kojih su odnjeli pastiri da se ugriju. èovjek rutave . I dalje je Martin kupio nešto zemlje i sagradio staju. išèistio potok i napravio nekakav mlin. baèvica i slame. Jedne veèeri ispred Martinova mlina pojavio se èovjek tražeæi da ga primi unutra kako bi se sklonio od jake bure. Bio je to seljak Kranjc. Sagradio Martin pokraj mlina i malen duæan i krèmu. Vraæao se sa sajma u Zagrebu gdje je prodao èetrdeset svinja. prestao prodavati žlice i mreže. Gospoda iz sela dodjelila mu komad zemlje da se prehrani kako bolje zna. Martin mu dopusti da uðe. Kako bi mogao poèeti graditi novi. luk. Ljudi su mu se divili misleæi da je sve to zaradio mukotrpnim radom. Nakon tog vremena poèeo je polagano popravljati svoju dašæaru. zidani mlin. al ga je trpio. pokraj nekog potoka izmeðu stabala trešnja i šljiva. sa svojom mršavom kobilom i kolima na kojima je bilo pokrivaèa. a tu je dužnost obavljao bilježnik Ugrinoviæ: “Ugrinoviæ zalazio èesto u Martinovu kuæu da pije i jede i da se dogovori o poslovih. kupio nove kotaèe.

443) Kad su došli Njemci na vlast seljaci su postali vlasnici zemlje na kojoj su živjeli. a Martin je bivao sve bogatiji. Davao je u zajam ljudima žita. rakije i novaca. ako potpišu kod bilježnika Ugrinoviæa. Sprijateljio se sa Njemcima i prijavljivao seljake koji su uzgajali duhan ili palili šljivovicu. 444) Martin je polagano potrošio sav novac te se morao zadužiti kako bi platio Jankove dugove. toli slatko. kako se roditelji smijali vièuæ: . Martin se smijao.duše i maloga poštenja. Imao je vlastitog uèitelja koj ga nije muèio uèenjem. mrtva èovjeka. hranili ga samo gospodski. Prolazile su godine. ah. Martin je zapalio krov mlina. jer ga je i onako Martin dobro plaèao. Zbog silnih je dugova sud prijetio da æe prodati Martinov mlin. No vidjevši da je to ozbiljno.Gle. toli silno. Martin se oženi bogatom udovicom koju su zvali Grgurinkom. i ne daj bože da je tko dirnuo u Janka ili ga muèio knjigom ili molitvom. lijepa mladiæa. bogati Martin imao je sinka Janka. Seljaci su morali besplatno raditi na cesti za Martina kako bi mu vratili dugove. Nakon nekoliko godina rodila mu ona sina Janka: “Da. dali su mu da radi u trgovini. Slijedeæeg jutra ispred mlina našli su seljaci odrpana i bosa. Putovao je od grada do grada sa mladom djevojkom koju je upoznao: “Ona se toli slatko smijala. dosta tup. A kad je tek Janko lupio od prokšije batinom majku po glavi ili oca po leðih. ah. gle! To æe biti junak!” (str. al ponajviše u zlu. te od njih dobivao novaca i posao na cesti. ubila ga rakija: . Djeèak bijaše svojeglav. viknuo da je za to kriv Kranjec i bacio se kroz prozor. a Janko je trošio silno. ej. Bio je to Janko.440) Na savjet bilježnika Ugrinoviæa.” (str. ah toli debelo. a Martin je plaæao toli debelo. To je dobro došlo Martinu. razmažen. No kako su prolazile godine tako je raso i Janko i trošio Martinovo bogatstvo. vina. da mu je znoj išao na èelo. No Janko se raðe kartao i sladio lulom duhana. Dok je malen bio. a zemljište je prodano sinovima onih seljaka od kojih je Martin krao. robovao mlinaru u dobru i zlu. Nakon što su Janka protjerali iz škole. a kad nebi uspjevali vratiti dug Martin bi im oduzeo posjede. svaki èas podavio Janko èiju kokoš ili ustrijelio iz male puške èijega psa.” (str. Mlin je izgorio. Svaki èas letio od Jankove ruke kamen u èiju glavu i èiji prozor. Ljudi po selu nijesu bili od njega sigurni. Kad je i taj dan došao.

vazda gledao pred sebe u zemlju. to je valjalo platiti. “Martin bijaše mrk. Znao je plesti mreže. KRANJAC Seljak koji je na sajmu u Zagrebu vrlo dobro prodao svojih èetrdeset svinja. prazan.“Tako stajaše mlin pust.” (str. Bio je zle duše i tvrda srca. èudan svat. na sud radi baštine.Kako došlo tako prošlo! (str. Martin ga je primio u svoju dašæaru i ubio ga dok je spavao: “Cestom nije bilo vidjeti žive duše do jednog jedincatog èovjeka seljaka Kranjca pod malim klobukom. ni da je komu rekao “zbogom”.E.” (str. ali i graditi si bogatstvo na raèun drugih. nikad se nije smijao. izraditi drvene žlice i samljeti kukuruz. drukèije pokupio robu pa otišao. baš kao Martinov mlin! . 436) Mudro je iskoristio ukradeni novac. malo. ali ga je njegova prevelika popustljivost prema sinu uništila. u visokih èizmah. govorio kratko. kad ga je sprijeèila jaka bura. 436) UGRINOVIÆ . a za robu nije bilo š njim nikad pogaðanja. Bio se uputio iz Zagreba u obližnje mjesto. Lica MARTIN Plavokosi èovjek. Zato ljudi govorili o èovjeku nesretnu: . 445) 4. koji je jurio i jurio boreæi se s burom. što je tražio. sivih oèiju i šiljastih zubiju.

hranili ga samo gospodski. Djeèak bijaše svojeglav. jer mu je otac davao novac: “Al Janko šupalj kao i prije. robovao mlinaru u dobru i zlu. Janko se kartao. èovjek rutave duše i maloga poštenja. ostadoše Jankova kola u blatu. Martin je platio. jer Latini i Grci ne znaju za šalu. proti seljakom. 440) Obavljao je i prljave poslove za piæe i hranu: “Martinu je èesto trebalo bilježnikove pomoæi. 443) Nije mario uèiti i raditi. i ne daj bože da je tko dirnuo u Janka ili ga muèio knjigom ili molitvom. èovjek crne kuštrave kose.440) JANKO Martinov sin. Dadoše ga u trgovinu. crvena nosa. Od malena su ga navikli na lak i bogat život.” (str. i oèev zlatni kolomaz ne bijaše od pomoæi. al kad je došlo na latinsku i grèku. kad si dobar. Zašto ne bi? Jadno dijete! Kad se muèi. “Dok je malen bio. Martin je platio. to jest. odjeven zelenim omazanim kaputom. Janku omilila fina šljivovica. al ponajviše u zlu.Martinov bilježnik: “Najviše je seljakom Martina hvalio bilježnik Ugrinoviæ. šampanjsko vino. èastio prijatelje. neka mu je i malo zabave. dosta tup. “ (str. Njegova je prevelika rastrošnost dovela Martina do smrti. razmažen.” (str. Janko nosio se fino kao gospodèiæ. a Ugrinoviæ.” (str. Pa šta? Martin je platio. . pravedne i nepravedne. Istjeraše ga iz škole. Janko se vukao od škole do škole. I to je dobro. 444) Putovao je po gradovima sa djevojkom i trošio na Martinov raèun.

5. Zakljuèak .

Vjenceslav Novak Citati LJUBAV I RADOST PREMA MORU: "Ni grožnja ni obecanja nisu mogla da odvrate malog Tita od mora i ribarije. Jedna ribica. pomogao im je izvlaciti mrežu. njegovo cuvstvo. seljaci postali svoji na svojem. a Martin je plaæao toli debelo. Bože moji! Kad pomislim kako smo godine 1848. odnijela bi svojom pojavom strah od ljutih šiba. ej. da mu je znoj išao na èelo. 441) “Nu mene duša boli kad gledam što Švabe od nas rade. Sve hoæe oni prekrojiti na svoju. Takva . zbog kojeg su morali zadužiti svoje posjede. gledaju nas kao sluge. i sve da bude po njemaèku. svoje obièaje? Ali su bila vremena ponekle dobra. grde nas. kad nije lovio udicom ili vršom.” (str. što je kod diobe ubijene ribe zapadao i jednak dio i Tita. I sama rodna kuca bila je za nj sporedna stvar . 442) Šenoa je privukao èitateljsku pažnju stavljanjem oštrih ironija u tekstu: “Ona se toli slatko smijala. Bila su to zla vremena. toli slatko.Gle. svoj jezik." "A more je i život u njemu privlacilo Tita kao carobnom snagom k sebi.u devetoj svojoj godini . kao da je clan njihove družbe. ali obogaèenom opisima tadašnjih vremena i navika ljudi: “Iza nekoliko godina doðe njemaèka vlada u našu zemlju." "Ali škola je ostala vazda crna strana njegova života. toli silno.tukao ostima uz oca ribu pod malom svijecom tako vješto. Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:03:00 | 0 komentara Tito Dorcic . gle! To æe biti junak!” (str.” (str. da prosvjeduju protiv toga. Usprkos ocevih i majcinih molba i neminovnih šiba izostajao je poradi ribarije iz škole. Nestalo robote. kako se roditelji smijali vièuæ: . njegova misao. Tada je vec . a sada?” (str. Preziru nas. motati u kolut izvuceno uže i privesti od jednog kraja k drugomu ribarsku barku. jer šta æe nijemština èovjeku koga je bog stvorio Hrvatom? Zašto èovjeku kratiti materinje mlijeko.tek more i morska obala njegovo rodeno tlo. a ova zemlja kao da nije naša. a Janko je trošio silno. 444) “A kad je tek Janko lupio od prokšije batinom majku po glavi ili oca po leðih. ah toli debelo. Živio je s ribarima.Pripovijetka stvorena kao jednostavna prièa o siromahu koji je stvorio svoje bogatstvo na raèun drugih ljudi. kojoj bi bacio udicu.443) i dok opisuje kako su seljaci hvalili Martina što im je posuðivao novac. ah. ah. lijepo sanjali. te ribari veslaci nijesu nikada ni pomislili.

Njihovo roditeljsko pravo. nijesam smio ni mogao prosvjedovati proti njihovu naumu. Kako se slatko i zanosno zamišljao u tu želju... ravan ocu i izabranim ribarima. koje je meni darivalo radost i slast života. Kako bi muduša rasla kao nabreknuta od osjecaja vlasti. moga razuma. koja je znacila vrhunac svega .. ali nijesu odustajali. što su cekali svoj stalni konac od njegove ruke... . Kako bi se pred njegovom fantazijom bujno redale slike pod plamtecom luci . Osveta nije izostala: evo me kukavnoga ostatka života. slobode i moci. a ja sam cutio buru i valove u njihovoj pokornoj službi.. Ono je bilo moje pravo tlo.... ropstvo volje drugoga.. Pod svakim onim kameckom utisnut je barem koji hip moga života. ono cuvstvo jakosti. Pa zašto su me išcupali i prenijeli s rodnog tla na tude? Da mi bude bolje! Stare lude! Bez poznavanja i bez razumijevanja života oni su se drznuli da sude. cuvstva i volje. kojom su htjeli da podignu radost moga života! Onda sam bio sretan. A on se cutio velik. nego sam cutio. da ne budu krvnici svoga djeteta.... kojim se našao na tom mjestu. . što joj uzimama život." IDEJA ROMANA: ". kad je osjetim u svojoj vlasti. a pri tome nijesam uživao. gdje sam proživljavao dneve srece.... lude. ne pljuskaj veslom . A moje pravo? A moja sloboda volje? Pravo jednoga. gdje ce meni biti bolje! Kojim su pravom odlucivale onake neznalice mojim životom? Kojim su mi pravom oteli radosti života i. kad bih vidio. koliki su pocinili grieh.. koji se još jednom usudio izustiti sumnju: Može li on ovako nejak da bude svjecarom? .....jedna ribica kao da je mogla ucarati njegovu pamet. kao da je ona došla tu iz Ijubavi prama meni.. ukratko: moga života. .. što bi se rodio u meni. da sam tudu školama." . davao je njegovom djetinjem licu cisto muževni izražaj.. Kolik raskošni pocut. A one dvije stare lude gledaju me kano dvije okamine.. ali s primjesom strasti zapovjedao Tito." KAKO TITO LOVI RIBU: ".Naprijed... da je ispod kamena pomolila ribica glavu! Dobacio bih joj sav zanesen udicu.. gdje je pred njegovim ocima vrvjelo još toliko života.... moje fantazije. natrag. slobodno izvršivanje volje jednoga. samo im teku suze iz ociju.. kako su smjeli da me unesrece? Ja sam bio dijete. Ozbiljnost i uzbudenje duše. i ako sam cutio..... razmišljanja. Ah.. u koje su oni mene silom turali.. a mrcvare me me glupim pitanjima. fantaziju i cuvstvo k morskom dnu. drugi su se zgražali gledajuci me s obale. u koje bijaše pustio duboko svoje korjenje moj život. jak i samostalan na tom mjestu. Lude... kada sam na mahnitim krilima bure upravljao sam jedarcem i kormilom i poput poluboga jurio svojom barkom preko bijesnih valova.odrešito je. nepravda drugoga. koji su umjeli voditi ribu pod svijecom. a iz one bistrine mora. ako prem mu se je nenadano ispunila smjela želja. Sloboda volje. ili bulje u me i nikako da shvate još ni danas. povukla bi sa sobom svu njegovu misao. upija se sada u moju misao želja. da upije iz njega u sebe snagu i radost. da se nade jednom onako samostalan bez icijega nadzora na mjestu svjecara. sva duša ronila mu je s pogledoma uz ribu pod morem . lude!. a onda je morao zakipjeti gorkim prosvjedom proti veslacu. da je tu Ijudima i ribi zapovjednik i gospodar! Zato se sav kao nadahnut našao na mjestu oboljelog ribara. A vidjeli su to i oni.. da taj ostatak satrtog života darujem moru. samo da ja mogu proživjeti onaj neiskazani pocut.

za kojeg je mislio da je došao tu na studij.. prosinac 2004 23:03:00 | 0 komentara U G L I B . U književnost je ušao rano.Zagrebu i Pragu. Podnio je molbu za stipendiju. "I Artur je pošao u život.. ne izdržavši pritisak. Poznat je kao predstavnik hrvatske književnosti u doba realizma. čije je plastične likove dao u pripovjetkama Iz velegradskog podzemlja i U glib. ali je ona dodjeljena Arturu.Objavio lektire u 29. a polunagi čovjek gubio se ispred njegovih očiju sve više u daljinu odakle bi još katkad jeknuo njegov slabi glas.. Čim je Artur došao u njihovu sobicu i predstavio se. Gospiću i Zagrebu. pripovjetkama i romanima. temperamentni Jerko koji je u međuvremenu saznao sve o slučaju te nesretne stipendije. Ubrzo je osjetio čežnju za domom. dok nije i on posve iščezao u zaglušnoj buci života. On je ipak otišao u Zagreb gdje je živio u sobici sa Jerkom Pavličevićem. a obrađivao je i temu sukoba umjetnika s malograđanskom sredinom. Školovao se u rodnom gradu. siromašnim pravnikom IV godine. zaplakao. Tijekom dvadeset i pet godina djelovanja postao je jednim od najplodnijih hrvatskih književnika. odmah se grubim i oštrim riječima okomio na Artura koji je.Vjenceslav Novak Vjenceslav Novak je rođen 1859 godine u Senju. a umro u četrdeset i šestoj godini (1905 godine) od tuberkuloze. Jakov je bio vrlo talentiran i siromašan seljački sin. siromašnoj Podgori i u velikim gradovima . Opisao je propadanje senjskih patricija (roman Podljednji Stipančići).život i bijeda radnika i beskućnika.. pa je otišao do svog prijatelja iz gimnazije Jakova Kosovića. te pisao ocu da se odriče stipendije." Kompozicija djela: . Artur je uočio nanjetu nepravdu. došao je u Zagreb jer je dobio stipendiju za fakultet. opisao je život u malim primorskim gradićima. Vrsta djela: socijalna pripovjetka Mjesto radnje: Zagreb Vrijeme radnje: početak jeseni Sažetak: Artur Kranjčić. No u očevom odgovoru stajalo je nešto posve neočekivano: otac je napisao da su to gluposti i da mu s takvim pismom više ne dolazi. sin imućna oca.. moralnu stranu seoskoga života (Podgorske pripovijesti). U svojim djelima. Privukli su ga i socijalni motivi ..

"Ovaj vaš drug gladuje. za njega ne postoje granice i pravila.. Arturovim dolaskom Jakovu započinje zaplet koji postepeno vodi do vrhunca kroz Pavličevićevu optužbu lažnog morala malograđanstva.. te tako odgaja svog sina. tjera da tako postupa.. "Oče! Ja živim vrlo udobno na račun nekoga. Artur je jedinac imućnog trgovca i gradonačalnika. To nije moralno. Analiza glavnih likova: Arturov otac: on je dobrostojeći načelnik. koje propagira humanost i ljubav prema bližnjemu. da se slobodno dignem opet k njima. a koje je rezultat Pavličevićeva govora počinje rasplet. Početak radnje je oglas kojim Jerko Pavličević.. sad bilo tko namjenio bio za školovanje sirotinji. Jednom zasvagda: s takvim psinama da . on je pohlepan i škrt. Moja duša hrli za idealima." Očevo negativno pismo čini epilog ove novele.. Kad je Artur ocu u pismu napisao strašni grijeh što ga je počinio prema Jakovu. On je gnjevan kritičar društva. ali i simbol siromašnog studenta koji se kroz život probijao sam doživaljavajući pri tom uvrede i poniženja. Izmolio je za Artura stipendiju koja je namjenjena sirotinji.. dok je Jakov seljački sin siromah. grijeh koji vapije k nebu za osvetom". zemlja. gospodine. gdje boravi glad.U uvodnom djelu upoznajemo dva glavna lika koji dolaze iz istog kraja u Zagreb na studij. njemu. ali su oprečnih ekonomskih mogućnosti... tome se protivi glas moje savijesti . a u stvari je sebično i proračunato "Ja dižem svoj glas protiv nepravici ovdje u vlažnoj sobi. dobrotvor neki. jer ja sam sačuvao vjeru u njega. otereti me. dakle." U Arturovoj odluci da napiše ocu pismo kojim ga moli da se odrekne stipendije. a gladuje zato jer je vaš otac oteo kruh što ga je narod. odnosno. a djelima hule nauku njegovu . tko bi trebao potporu za svagdanji hljeb. a oni je nemaju: rječima hvale. da me više ne uznemirujuš ovako! To su tlapnje. To je. bezosječajan je i bezobziran. u život treba gledati drugačijim očima.. gdje sve plače i suzama potištenih prosvjeduje u ime nauke Isusove protiv nasilja.. otac mu je napisao: "U buduće. traži "cimera" kako bi djelili troškove stanovanja.

ali više gladan nego sit. Ne mogavši to podnjeti.. to iz onih koji su te smeli govori zavist. pisao je svom ocu: " Pisat ću ocu rekao je sebi da se odričem stipendije. Ti si mlad. jer je potpora već udjeljena Arturu Kranjčiću. silno zanesen. S Pu{kinom sura|uje u revijiSovremenik 1836. pa uživaju potpore za svoje nauke.. "Kroz gimnaziju se provlačio uvijek lijepim uspijehom... ne zna ništa o boli i nepravdama.. Jakov dolazi u Zagreb." Artur Kranjčić: za razliku od oca on nije negativan lik.." Jakov Kosović: On je siromašni seljački sin iz najrđavijeg kraja u Lici.. prosinac 2004 23:02:00 | 0 komentara Kabanica Nikolaj Vasiljevi~ Gogolj Ruski knji`evnik ukrajinskog podrijetla (Soro~incy. Poltava). lijepo odgojen. predava~ povijesti na Sveu~ili{tu. neiskusan je te takav dolazi u Zagreb na školovanje. a tu još nijesi učio. U Petrogradu radi kao ~inovnik. Kako smije bogat čovjek uzeti ono što je namjenjeno siromahu?" Objavio lektire u 29. te ima silnu želju za višom naobrazbom. a njegov mladi duh opirao joj se gonjen šibama teških rječi kojima ga je bičevao polunagi čovjek mršava lica i suha tjela na kom su bila izbočena rebra. Te godine izvodi se njegova .mi ne dolaziš! Međutim. Napokon je napisao ocu pirmo. Izuzetno je tolerantan. i nikako ne shvaća i miri se s nepravdom koja mu je učinjena... Nadajući se da je došlo do neke pogreške pri dodjeli potpore. Život je prava škola.. Po prvi put je prepušten sam sebi. stoga šalje molbu za stipendiju koja bi mu omogućila školovanje u Zagrebu. jeftinoj sobici koju djeli s Jerkom Pavličevićem.. molba mu je bila vraćena. On je mlad. On je dobar i pošten. odgajatelj. Međutim. (za tvoje umirenje) znaj da ima sinova iz većih kuća nego što je naša. stipendija me guši Još nikad nije stupio svojom voljom pred oca u ovako zamršenoj stvari: što će na to on? Stala ga je savladati slaboća.. gdje nalazi smještaj u maloj. te uviđa nepravdu koju je njegov otac nanio Jakovu izmolivši stipendiju.

komediju @enidba.). Svibanjska no}. Kabanica.. Petrogradske pri~e. Objavio zbirku pripovjesti iz ukrajinskog `ivota na Ve~eri na imanju kraj Dikanjke (Soro~inski sajam.. Putuje po Italiji. Za~arano mjesto. obilazi Jeruzalem. Stra{na osveta. Nevski prospekt. Dnevnik jednog lu|aka. dramu Revizor. Nos. romaMrtve du{e. . Njema~koj i Francuskoj. Posljednje godine `ivota provodi u Moskvi rade}i na drugom dijelu Mrtve du{e. O njegovu kontroverznom stavu prema politi~kim i kulturnim zbivanjima svjedo~e tekstovi Odabrana mjesta iz prepiske s prijateljima i Autorska ispovijed. Pri~a o tome kako su se posva|ali Ivan Ivanovi~ i Ivan Nikiforovi~. roman novelu Portret.dramaRevizor. pripovjetke Starovremenske spahije. Vij. povijesni roman Taras Buljba. Mirgorod.

Bjedan je jer radi za 400 rubalja godi{nje. 3. Gogolj svojim djelom najavljuje modernu knji`evnost. To~nije prepisiva~ dokumenata. Fabula Pripovjetku mo`emo podjeliti na pet djelova: . Stil pisanja je fantasti~no groteskan. Jedna skromnija kabanica ko{ta 180 rubalja. Sam fizi~ki izgled junaka daje opis karaktera.O Kabanici Dostojevski je izjavio da svi pisci potje~u iz kabanice. Gogolj ovim djelom opisuje jednog jadnog. monotonog ~inovnika i njegovih naizgled banalnih problema. Svog junaka dovodi do smrti zbog kra|e kabanice. Kabanica predstavlja novi tip proze. Cijelu pri~u pripovjeda gotovo pu~ki. Specifi~nost te knji`evne forme je iskazvanje obi~nih gotovo jadnih ljudi za razliku heroja iz romantizma. Opisuje ga kao malog ~ovjeka. On pirkazuje zapravo veliku va`nost tih nama banalnih probelema.2. Akaki Akakijevi} je ~inovnik.

Uvodni dio gdje pisac opisuje kr{}enje i imenovanje Akakija Akakijevi}a.

Zaplet gdje pisac opisuje ponizni i monoton `ivot jednog bjednog ~inovnika.

Vrhunac radnje traje jedan dan. Ujutro ~inovnik dobija svoju novu kabancu, a nave~er mu biva ukradena.

Rasplet se sastoji od dugih slu`benih postupaka, koje Akakijevi} mudro izbjegava. No nisu mu vratili ono {to je tra`io. Prije ga je sna{la smrt.

Kraj se sastoji od osvete. I nepisane poruke da pravda donekle i pobje|uje.

4. Kratak sadr`aj

Pisac nas ve} na uvodnom djelu upoznaje sa nesre}om koja prati Akakija Akakijevi}a. Pri kr{}enju nije bilo drugih imena nego onog od svog oca. Akaki je radio kao ~inovnik. On je imao zadatak da prepisuje slu`bene tekstove. Toliko se trudio u svom poslu da nije primjetio okolinu koja ga je zadirkivala. On se brinuo naizgled o bezna~ajnim problemima kao uspravnost i linearnost slova. Ipak je jedan od njegovih vi{ih ~inova to donekle i cjenio. Akaki je imao toliko nesre}e da hodaju}i ulicom bi mu ~esto neko sme}e palo na glavu s balkona. Tako da je na njegovom {e{iru bilo i otpadaka od banane i sl. @ivot mu je bio monoton, ali njemu je odgovarao. Suprostavio se i ponudi pove}anja ~ina. Jednog dana je primjetio da mu je kabanica dosta uni{tena i da bi tako mogao oboljeti. I{ao je do kroja~a Petrovi~a i zamolio da mu zakrpa kabanicu. Nakon svakakvih nadmudrivanja Petrovi~ mu je odlu~io sa{iti kabanicu za samo osamnaest rubalja. Akaki nakon mnogo {krtarenja i malo sre}e je sakupio novac potreban za kabanicu (platio ju je mnogo manje nego {to joj je bila prava po~etna cjena). Na poslu je bio slavljen. Odr`ana je i ~ajanka u njegovu ~ast. To je bio zacjelo preokret u njegovom `ivotu. Na povratku ku}i do~ekala ga je najte`a kazna, ukradena mu je najva`nija stvar koju je posjedovao kabanic. Pisac prikazuje razne podhvate koje je Akaki poku{ao da se prona|e njegova kabanica. Posebno isti~e drskost jedne visoke li~nosti. Akaki je umro od bolesti u pedesetoj godini `ivota. Ali se osve}ivao vlasti kra|om kabanica. Pred kraj pri~e biva ukradena i kabanica te visoke li~nosti ba{ pri jednoj od njegovih vedrijih raspolo`enja. Na kraju se pisac osve}uje i posljednjoj osobi za svoju krivicu, jednom stra`aru.

5. O Akakiju

Akaki Akakijevi} je prikazan kao najbezna~ajnija li~nost na svijetu. Njegova osbna vrijednost na po~etku pri~e jednaka je jednom dana{njem fotokopirnom stroju. Jedini pravi preokret u `ivotu prikazan je pomo}u jedne kabanice. Pomo}u te kabanice pisac dokazuje da i Akaki mo`e pokazati zube i snala`ljivost kad je to potrebno. Prikazuje ga kao inteligentnu i hrabru osobu koja nije `eljela izkazati i iskoristiti svoje vrline. Akaki je toliko du{evno jak da se vra}a na zemlju i osve}uje za nepravdu koju je pro`ivio.

6. Moje mi{ljenje o djelu

Gogolj je jedno na prvi pogled dosadno djelo napravio zaista zanimljivim. Pgotovo mi se dopao Akaki sa svim preokretima u njgovom `ivotu. Drago mi je {to sam pro~itao ovu knjigu.
Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:01:00 | 1 komentara

Voda - Vladimir Nazor
Ime pisca: Vladimir Nazor Ponešto o piscu: Vladimir Nazor rodio se 1876.g. u Postirama na otoku Braču, a umro u Zagrebu 1949.g. Ubraja se među najplodnije hrvatske pisce. Pisao je lirske i epske pjesme , pripovjetke, romane, putopise, i dnevnike. U prvim pjesničkim zbirkama sa zanosom pjeva o prirodi, zemlji i čovjeku radujući se ljepotama i vedrinama života, te vjerujući u moć i snagu slavenskog čovjeka. Cijelog života je vjerovao u pobjedu dobra nad zlim, a to životno uvjerenje potvrđuje djelima koja su nastala u antifašističkom ratu. To su “Pjesme partizanke” i dnevnik “S partizanima”. Poznata su mu djela “Medvjed Brundo”(epski spjev), “Pastir Loda” (roman), “Veli Jože”(pripovjetke), te zbirke lirike ; “Slovenske legende” i “Hrvatski Kraljevci”. Nazor je pisao i za djecu - pjesme, priče, igrokaze. Među pričama se ističu posebno “Bijeli jelen”, “Dupin”, “Min-ČanLin”, a igrokazi su mu “Crvenkapa”, “Pepeljuga” i “Pionir Grujo”. Tema: Preživljavanje suše Glavna misao: uvijek dijelimo s drugima jer će nam se to vratiti Likovi: Vlado, Košće, kapetan, Vladin otac, Vladina majka Mjesto radnje: Velo selo Vrijeme radnje: nekad davno Sadržaj: Više od tri mjeseca nije padala kiša. Ljudi se boje za svoje vinograde i maslenike. Sve je bilo pusto, jedino na obali su ljudi dočekivali lađu koja im je trebala dovesti vodu. Tih dana je otac bio veoma zabrinut zbog Vladinog školovanja. U selu su zbog žeđi umrle dvije mazge. Tog istog dana su došle vijesti s kopna da lađa s vodom dolazi sutra u luku. Ljudi su iščekivali vodu , i žene su nosile prazna vedra na glavi. Odjednom se začu zvižduk broda koji je prevozio vodu. Ljudi su pili vodu i napajali svoje životinje. Od kapetana su tražili vodu da bi napunili svoje bunare. Kapetan je spojio cijevi iz lađeprema bunarima. U lađi je bila pump koja je dizala vodu. Kada su cijevi bile postavljene izgledale su kao dvije mrtve zmijurine. Svi seljaci su bili nestrpljivi čekajući da voda poteće cijevima. Nakon nekog vremena voda je potekla, a one dvije cijevi kao da su oživjele. Kada je Košće vidio vodu nožem je probio cijevi i počeo piti. Nije ga smetalo što su ga žene tukle i ogovarale. Kasnije neka žena uzme Košći nož iz ruke i učini isto što i on. Žene su britvicama, iglama za pletenje i vretenima bušile cijevi i pile vodu. Većina vode gubila se u zemlji. Uskoro je voda opet prestala teći i one dvije cijevi su izgledale kao mrtve zmije. U isto vrijeme na drugoj strani otoka spremalo se nevrijeme. Svi su potrčali da tamo dočekaju kišu. Kada je kiša pala svi su bili sretni, a bunari su se napunili vodom , vinogradi i maslenici ponovno su bili zeleni i sve je opet bilo u redu. Kada je Vlado ugledao oca odlučio je da neće otići u grad na školovanje nego da će ostati u selu i pomagati mu na zemlji, ali Vladin otac je rekao da mora otići u grad na školovanje da ne bi bio siromah i bjedan. Ocu je bilo žao što mu sin živi tim teškim životom kroz koji je i sam prošao, zato je nagovorio sina da ode u grad na školovanje kako bi mu život bio lakši i bolji od onoga koji bi imao, ako bi ostao s njim na selu.

Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:01:00 | 5 komentara

Cvijet sa raskršća - A. G. Matoš
Bilješke o piscu: G. Matoš rođen je 13. 6. 1873. u Tovarniku, a umro je 17. 3. 1914. u Zagrebu. Pisao je pripovijetke, crtice, feljtone, eseje, putopise, književne, muzičke, likovne i kazališne prikaze, pjesme, a okušao se i u dramskom radu. Kompozicijski solidno postavljene, njegove pripovijetke su pune ilirizma i duhovitih obrata, ali boluju od nedostatka realnih doživljaja. Nov u pjesničkoj frazi, Matoš je unio u hrvatsku poeziju dah zapadnoeuropskog simbolizma s kraja 19. st. Tema djela: ljubav između Solusa i Izabele Vrsta djela: Novela Citat za glavni lik: «Kosa se raskošljala u rumenozlatnim pramovima niz nježni, snježni, goluždravi vrat, tresući se u dugačkim, teškim zavojcima na pupoljastim, mladim i slabačkim grudima.»

Citat opisuje Izabelu kako je vidi Solus dok se polagano budio.

Citat za eksterijer: !Jezero šumi srebrnu himnu, iz tamnih šuma bruje crni koralji. Nebo šušti zastavom od modre svile. Iz dubine grmlja, gajeva i gore skaču razigrane djevojke, šibajući uzduh znojnom, bahantskom kosom. Kao nabujala bujica struje u bučnoj, krvavoj orgijskoj pjeni niz glasnu goru i kotlinu, a u njoj graja. Bleka stoke, duduk gajda kroz pastirski dim, kroz satirsko, vinsko jecanje od požude, kroz jareće drhtavo, požudno blejanje.»

Citat opisuje neki krajolik kako ga u snu vidi Solus.

Citat za glavni događaj: «I debeli gospodin otrgne sa mene i brutalno povede bijedno djevojče.

- Pardon, gospodine! Zahvalite gospođici ako ne razumjeh smisao vaših kleveta!- reknem muklo, gotov na sve. Gospođica je nabasala slučajno, pošto spavah, i ja je nagovarah da se vrati u kuću. No gospodin učini kao da me ne ču, i pođe, vukući te se morah braniti toljagom.»

Citat opisuje trenutak kada Izabelin otac vodi Izabelu podalje Solusa.

Karakterizacija likova: Solus- samotnjak, brižan, hrabar, slobodan Izabela- slijepa, nježna, znatiželjna

Kratak sadržaj: Novela govori o čovjeku koji sebe naziva Solus i koji sam putuje svijetom jer ne voli gradove. Uz to on ne voli biti slobodan. Jednog dan zaustavio se u jednom francuskom gradiću gdje nakon što se okrijepio, zaspi na jednom lovačkom puteljku nedaleko od novog ljetnikovca. Dok se budio osjeti da nije sam. Ugledao je pored sebe prekrasnu djevojku, ali ubrzo shvati da je ona slijepa. A ona je toga dana prvi puta otišla sama s svojim psa od kuće dok nitko nije pazio na nju. Djevojci se Sulus odmah svidio i nagovarala ga je da zajedno pođu u njezin dvor. Kad on to otkloni, ona poželi sa Solusom lutati svijetom. I baš dok ju je uvjeravao da ni to nije dobro za nju, pojavi se djevojčin otac i grubo prekine njihov razgovor, odvevši djevojku kući.
Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:01:00 | 0 komentara

Veli Jože - Vladimir Nazor
Ime pisca: Vladimir Nazor Tema: doživljaji diva Velog Jože Osnovna misao: pohlepa nam može biti samo na štetu, a ne na korist Likovi: Veli Jože, Ilija, Libert, Jurić, ovčar Ivan, Civetta itd. Sadržaj: U gradu Montovnu živo je jedan kmet koji je bio velik kao div. Bio je veoma snažan, ali je služio i pokoravao se gospodi, a pomogao je i radnicima. Orao je po polju, vukao najveće terete, tj. radio je najteže poslove. Taj div zvao se Jože. Jože je zanosno obavljao svoje dužnosti dok nije došao providur i odveo ga brodom u

Mletke. Na moru ih je uvatila bura i lađa se potopila, ali Jože se spasio. U toj lađi bio je zatvoren Galeat Ilia. On je bio div sa puno ruku, ali bez nogu. Također je bio i rob. Prije smrti rekao je Joži da ne dopusti nikom da mu gospodari, nego da bude slobodan čovjek. Pošto je Joži bilo jako žao Ilije, odlućio je poslušati savijet. Nakon nekoliko dana Jože i kmetovi su pobjegli od svojih gospodara na neko brdo. Tamo su jako lijepo živjeli. Jednom prilikom dok su kopali iskopali su gomilu zlata. Njihovi su im gospodari došli pomagat za zlatnike. Gospodari su radili svakojake poslove za svoje bivše sluge, a kući su se vraćali bogati. Došlo je vrijeme dijeljenja posjeda. Zbog svoje pohlepe, divovi su se posvađali. Jože je bio najžalosniji, jer nije dobio sve ono što je zaslužio. Osvetio se ostalim divovima tako što je spalio kolibu žita. Divovi su bili ljuti pa su progonili Jožu. Joža je našao svoj zaklon kod Civette. Civetta je postao vođa kmetova pa je on razdijelio posjede. Joži je dao najbolju zemlju. Joža je ubio dva diva. Divovi su bili žalosni i nisu znali šta da rade. Pitali su Civettu za savjet. On im je rekao da ih je to Bog kaznio što su bili nepravedni prema Joži. I Jože se vraćao svojim Montovljanima, ali prije ulaska u grad sjetio se Ilijinih riječi pa je odlučio da više ne bude kmet nego slobodan čovjek. Napustio je Civettu i Mautovena i više se nikad nije vratio.

Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:01:00 | 4 komentara

Ilijada - Homer
Likovi: Ahil, Agamnemon, svećenik Hris, Briseida, Hektor, Apolon, Hera, Kalhant, Nestor, Zeus, Patrokolo, Tetida Sadržaj: I pjevanje Nakon devet godina ratovanja između Ahejaca (Grka) i Trojanaca odluka o pobjedniku nikako ne pada. Razorivši jedan grad u borbi protiv trojanskih saveznika Ahil je u ropstvo poveo i kćerku Apolonova svećenika Hrisa, Briseidu. Ona je pripala kralju Agamemnonu. Njezin otac donio je otkupninu ne bi li mu Agamnemon vratio kćer. Nakon pogrdnog odbijanja svećenik Hris zamoli njegovog zaštitnika boga Apolona da kazni Ahejce. Apolon usliša Hrisovu molitvu, te pošalje svoje nevidljive strijele. Tko god je bio pogođen umro bi od kuge. Devet dana padale su strijele po Ahejcima. Zbog tog napada boga Apolona biva sazvana Narodna skupština na kojoj Agamnemon sazna uzrok Apolonove ljutnje, te u zamjenu za svećenikovu kćer on traži Ahilovu robinju Briseidu, čim je vrlo rasrdio Ahila koji više ne želi pomagati ahejskoj vojsci. Nakon što mu

biva oduzeta Briseida Ahil tužno zaziva majku Tetidu i moli je za pomoć. Kako bi mu pomogla, Tetida odlazi na Olimp te se tuži Zeusu zbog svog sina Ahila. Zeus odluči kazniti Ahejce neuspjehom u njihovom boju protiv Trojanaca, no na tu Zeusovu odluku božica Hera, Zeusova žena strašno se uzbuni, no Zeus ne posustaje od svoje odluke. XVI pjevanje Nakon što izgubiše sve junake Ahejci su se našli u veoma teškoj situaciji i bili su pred porazom, te Patrokolo moli Ahileja da mu pomogne ili da ga pusti da vojska predvođena njim napadne Trojance. Ahilej ga pusti davši mu svoje oružje u pridruživši mu Mirmidonce, no preporuči mu da se odmah odagnavši Trojance od lađa vrati da se ne bi bogovi naljutili. Vidjevši Patrokola u Ahilejevom oružju s Mirmidoncima Trojanci su pobježali misleći da je to Ahilej. Patrokolo je junački s vojskom udario na Trojance te ubije vojvodu Sarpendona, te pokuša osvojiti i Troju. Došavši pred zidine grada pokušao je da se popne na gradske zidine i tri puta biva odbijen od Apolona. Četvrti puta Apolon ga oštro upozori te se Patrokolo povuče od straha prema Apolonovom gnjevu. Apolon nagovori Hektora da krene u napad. U borbi između Patrokola i Hektora Apolon udari Patrokola u leđa te ga onesvijesti. Patrokola je prvi ranio Euforo kopljem u leđa. Patrokolo teško ranjen jedva se dovuče do svoje čete, te pade na pod i Hektor ga ubi. Karakterizacija likova: Ahil Sin kralja Peleja i morske božice Tetide, ahejski junak, hrabar, neustrašiv, uvijek spreman na borbu. Agamnemon Vrhovni komandant ahejske vojske pod Trojom, lakom, nesmotren, voli naređivati. Patrokolo Hrabar, borben vjeran, prijatelj i suborac. Hektor Hrabar, najveći trojanski junak, glavna trojanska snaga.
Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:00:00 | 1 komentara

Voćka poslije kiše - Dorbiša Cesarić
Osnovni podaci o autoru: Dobriša Cesarić rođen je 10.1.1902 u Slavonskoj Požegi. U trećoj godini se obitelji seli u Osijek, gdje se i školovao. Poslije male mature se ponovo sa obitelji seli u Zagreb, gdje završava realnu gimnaziju, i Filozofski fakultet. Najviše je pisao lirsku poeziju i balade, a poznatija djela su mu: Lirika, Spasena svijetla, Osvijetljen put, Slap, Voćka poslije kiše. Dobrića Cesarić je umro u Zagrebu 1980. godine.

Voćka poslije kiše Gle malu voćku poslije kiše: Puna je kapi pa ih njiše. I bliješti suncem obasjana, Čudesna raskoš njenih grana.

Al nek se sunce malko skrije, Nestane sve te čarolije. Ona je opet kao prvo, Obično, jadno, malo drvo.

Ovo je kratka lirska pejzažna pjesma. Rima je parna. Od SIS se pojavljuje simbol što je u stvari samo jedna vrsta metafore, a ustvari se odnosi na druga dva stiha prve strofe. Tema pjesme je ponovno rađanje, bilo voćke bilo nekog drugog živog bića. Motiv je ustvari baš voćka koju je pjesnik ugledao poslije kiše.

Slap Teče i teče, teče jedan slap; Što u njem znači moja mala kap?

Gle, jedna duga u vodi se stvara, O sja i dršće u hiljadu šara.

Taj san u slapu da bi mogo sjati, I moja kaplja pomaže ga tkati.

Ovo je kratka lirska pjesma. Rima je parna. Od SIS se pojavljuje preneseno značenje (Teče i teče, teče jedan slap--pjesnik uspoređuje slap sa cjelim narodom, civilizacijom;

Što u njem znači moja mala kap--pjesnik uspoređuje jednu kap slapa sa svojom prividnom ništavišću u društvu; Gle, jedna duga u vodi se stvara--Duga simbolizira sva lijepa i dobra postignuća u životu).Ma koliko se čovjeku činilo da je nevažan u društvu ,koje nikad ne miruje, bez njega se puno toga dobroga ipak ne bi moglo dogoditi. Motiv pjesme je slap koji stalno i nezaustavljivo teče.

U spomen Sergeju Jesenjinu Između ljudi što pjevaju život I grabe užitke iz noći i vina, Ima ih koji padajuć rastu, Padajuć rastu kao lavina.

Njihova duša gasne i gasne, Da sto puta jače u pjesmama sine, A njihov put je čist i bijel Kao snježni put lavine.

Ovo je kratka lirska pjesma. Rima je abcb. Od SIS se pojavljuje poredba (Padajući rastu kao lavina; A njihov put je čist i bijel Kao sniježni put lavine). Tema pjesme je život pjesnika Sergeja Jesenjina koji je u potpunosti žrtvovao svoj život i svoje zdravlje, zato što je to bio njegov način dolaženja do inspiracije. Motiv je S. Jesenjin.

Shelley Kadikad, u kasni sat, Tajanstven dar mi bude dat, I slušam šumne razgovore Sa vjetrom što ih vodi more.

Na vrućem čelu u taj mah Osjetim cijelog svijeta dah. Trepere zvijezde u visini,

I njihov sjas me sretnim čini.

Prolazi noć. Ja lutam sam. O, kom da ovaj zanos dam? Ja živim njime, u njem bdim. Da plačem? Pišem? Što ću s njim?

Ovo je kratka lirska pjesma. rima je parna. od SIS se pojavljuje metafora (Tajanstven dar mi bude dat--pjesnik dobiva inspiraciju; I slušam šumne razgovore Sa vjetrom što ih vodi more.---Pjesnik čuje neke čudne šumove koji ga podsjećaju na razgovor likova u nekoj njegovoj pjesmi; O, kome da ovaj zanos dam?--pjesnik nezna u koju bi pjesmu pretočio inspiraciju). Tema ove pjesme je inspiracija koja je piscu došla u kasne noćne sate. Motiv pjesme je inspiracija.

Predjesenji dan Već nema sunce starog žara, Al dan je nasmješen i vedar. Bez Posla i ne vičuć više Posljednji prođe sladoledar.

Tumara bijeli čovjek ljeta Po gradu, nevesela lica. Kadikad padne žuti list Pred kotač njegovih kolica.

To javlja jesen, da je tu, I zemlja čeka prvu kišu, A kestenjari-ti uglariPrašinu ljeta s peći brišu.

Ovo je kratka lirska pjesma. Rima je abcb. od SIS se pojavljuje personifikacija (Al dan je nasmiješen i vedar; To javlja jesen, da je tu). Tema pjesme je preobrazbe iz ljeta u jesen i zimu. Motiv su ljudi koji se spremaju za zimu npr. Sladoledar prestaje raditi, a kestenjar počinje.

Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:00:00 | 1 komentara

Voda - Vladimir Nazor
Ponešto o piscu: Vladimir Nazor rodio se 1876.g. u Postirama na otoku Braču, a umro u Zagrebu 1949.g. Ubraja se među najplodnije hrvatske pisce. Pisao je lirske i epske pjesme , pripovjetke, romane, putopise, i dnevnike. U prvim pjesničkim zbirkama sa zanosom pjeva o prirodi, zemlji i čovjeku radujući se ljepotama i vedrinama života, te vjerujući u moć i snagu slavenskog čovjeka. Cijelog života je vjerovao u pobjedu dobra nad zlim, a to životno uvjerenje potvrđuje djelima koja su nastala u antifašističkom ratu. To su “Pjesme partizanke” i dnevnik “S partizanima”. Poznata su mu djela “Medvjed Brundo”(epski spjev), “Pastir Loda” (roman), “Veli Jože” (pripovjetke), te zbirke lirike ; “Slovenske legende” i “Hrvatski Kraljevci”. Nazor je pisao i za djecu - pjesme, priče, igrokaze. Među pričama se ističu posebno “Bijeli jelen”, “Dupin”, “Min-Čan-Lin”, a igrokazi su mu “Crvenkapa”, “Pepeljuga” i “Pionir Grujo”. Tema: Preživljavanje suše Glavna misao: uvijek dijelimo s drugima jer će nam se to vratiti Likovi: Vlado, Košće, kapetan, Vladin otac, Vladina majka Mjesto radnje: Velo selo Vrijeme radnje: nekad davno Sadržaj: Više od tri mjeseca nije padala kiša. Ljudi se boje za svoje vinograde i maslenike. Sve je bilo pusto, jedino na obali su ljudi dočekivali lađu koja im je trebala dovesti vodu. Tih dana je otac bio veoma zabrinut zbog Vladinog školovanja. U selu su zbog žeđi umrle

Većina vode gubila se u zemlji. Odjednom se začu zvižduk broda koji je prevozio vodu. i 1831. prosinac 2004 22:59:00 | 192 komentara Crni mačak . godine u Bostonu. zato je nagovorio sina da ode u grad na školovanje kako bi mu život bio lakši i bolji od onoga koji bi imao. a one dvije cijevi kao da su oživjele. i žene su nosile prazna vedra na glavi. a bunari su se napunili vodom . Ljudi su iščekivali vodu . U isto vrijeme na drugoj strani otoka spremalo se nevrijeme. Od kapetana su tražili vodu da bi napunili svoje bunare. godine objavio tri sveska pjesama. Pohađao jeUniversiy of Virginia. uredništvom. Kada su cijevi bile postavljene izgledale su kao dvije mrtve zmijurine.dvije mazge. U lađi je bila pump koja je dizala vodu. ali ih nije dovršio. Kasnije neka žena uzme Košći nož iz ruke i učini isto što i on. Nakon što je između 1827. ali Vladin otac je rekao da mora otići u grad na školovanje da ne bi bio siromah i bjedan. Jedna od njih je bila iMaska crvene smrti. Kada je Košće vidio vodu nožem je probio cijevi i počeo piti. Poe se bavio kritikom. Annabel Lee. ako bi ostao s njim na selu. Zbog svojih Ubojica u Rue Morgue.Edgar Allan Poe Ponešto o piscu: Edgar Allan Poe je rođen 1809. vinogradi i maslenici ponovno su bili zeleni i sve je opet bilo u redu. Posvajaju ga g. Ljudi su pili vodu i napajali svoje životinje. i pisanjem kratkih priča za magazine. smatra se ocem modernog detektivske priče. Kapetan je spojio cijevi iz lađeprema bunarima. Njegova druga velika djela su: Zvona. Nakon nekog vremena voda je potekla. i. Tog istog dana su došle vijesti s kopna da lađa s vodom dolazi sutra u luku. Allan iz Richmonda. Arhur . Svi seljaci su bili nestrpljivi čekajući da voda poteće cijevima. West Point. Ocu je bilo žao što mu sin živi tim teškim životom kroz koji je i sam prošao. Objavio lektire u 29. Žene su britvicama. Kada je kiša pala svi su bili sretni. i gosp. iglama za pletenje i vretenima bušile cijevi i pile vodu. Kada je Vlado ugledao oca odlučio je da neće otići u grad na školovanje nego da će ostati u selu i pomagati mu na zemlji. Nije ga smetalo što su ga žene tukle i ogovarale. Uskoro je voda opet prestala teći i one dvije cijevi su izgledale kao mrtve zmije. Svi su potrčali da tamo dočekaju kišu.

Priče groteske i arabeske. On se malo po malo utapa u svojem vlastitom sve nebuloznijem shvaćanju i razmišljanju. ali čovjek lupi o zid. ubije ju i zazida ju u podrumu. Nakon toga mačak nestaje. te nađu ženu i mačka. Poe je umro 1849. te Gavran i druge pjesme. On je čovjek pomajo nestalne psihe. a. Presele se u trušnu staru zgradu. koji je nedavno sagradio. Ukratko o likovima… ili možda o liku… koji nije imenovan. u Poetskom principu. Te noći bukne mu vatra u kući i jedva se sa ženom spasi. koji je od rane mladosti privržen životinjama. čovjek dovodi kući crnog mačka iz neke krčme. koji je često teorizirao književnost. među kojim i crnog mačka Plutona. te ih je uvijek držao u kući. i on konačno mirno spava. Mjesto radnje: Radnja se odvija negdje u Americi. koja ima oblik vješala.Gordon Pim. radi besparice.m na zgarištu pojavi se slika velikog mačka. a onda čovjek zapazi mrlju na mačkovim prsima. objesi je na drvo. on digne sjekiru na ženu. niti da ga opravdavam. mazio… Kasnije se oženio sličnim takvom osobom. žena ga zaustavi. Čovjek se jedne noći vrati pijan i iskopa mačku oko. Tako redom. ne mogavši više gledati životinju. Poolicajci sruše zid. Kratak sadržaj: Priča se o čovjeku. Jednog dana. Držli su mnogo ljubimaca. Tako žive neko vrijeme. Ne mogu reći da ga krivim. na primjer. Dolazi policija i ne otkriva nikakvog traga. čovjek digne sjekiru na mačka. . vjerojatno utjecaj alkoholizma. a na zidu iznad njegovog kreveta. čovjek koji je naglo postao siromašan i razdražljiv. Poe je bio inteligentan i duhovit kritičar. a iznutra se javi cviljenje. godine od posljedica alkoholizma.

ali je studij ubrzo napustio i posvetio se književnoj karijeri. pariški parlament ga je proglasio "skandaloznim" i javno spalio. iskazuje se kao talentirani pisac epigrama i duhovit satiričar. upoznao novu literaturu. Rečeno je "da je Voltaire napustio Francusku kao pjesnik. a vratio se kao filozof". duhovite i obrazovane markize de Chatelet. gdje je imenovan dvorskim pjesnikom i historikom Luja XV. ali zbog šale na račun kraljeve ljubavnice markize de Pompadour. Tu provodi ostatak života u vrlo živoj aktivnosti. Studenog 1694.VOLTAIRE Francuski književnik. U Parizu. mogao je slobodno govoriti. potom studirao pravo. Zbog uvrede regenta Filipa Orleanskog. jedan od rijetkih epova 18 stoljeća. gdje će ostati tri godine. Voltaire opet dospijeva u Bastilju. U zatvoru je napisao tragediju Edip. Voltaire. gdje ubrzo umire. pa ga nakon trogodišnjeg boravka napušta. Voltaire. Boravak u Londonu predstavlja prekretnicu u njegovu životu: naučio je novi jezik. stoljeću. što je prosvjetiteljstvo. Rezultat toga neposrednog dodira s Engleskom predstavljaju njegova Filozofska pisma ili engleska pisma. povjesničar i filozof. gdje ostaje zatočen godinu dana. najznačajniji književnik iz razdoblja prosvjetiteljstva. bez opasnosti da budeuhićen. no nakon svađe s vitezom Rohanom. mora ponovno napustiti Pariz. "U Voltaireovu liku susrećemo pravoga vođu i organizatora prosvjetiteljskog pokreta. zatvoren je 1717 u tvrđavu Bastilju. Nakon kraćeg lutanja odlazi u Berlin. odnosno Potsdam na poziv pruskog kralja Friedricha II. Objavio lektire u 29. Ne manje značajno bilo je njegovo upoznavanje političkogsustava parlamentarne monarhije te filozofskih djela Newtona. odlazi u Cirey na imanje svoje prijateljice. koja će mu donijeti veliku popularnost. Rijetko je koji prosvjetitelj s tolikom izrazitošću i uspjehom u sebi sjedinio sve osnovne tendencije 18 stoljeća. Deset godina provedenih u Cireyu predstavlja najsretnije i najplodnije razdoblje njegova života. prosinac 2004 22:59:00 | 1 komentara Candide . Uz to Voltaire sklapa prijateljstva sa najznamenitijim engleskim književnicima. rođen je 21. Ušavši u pariške mondene krugove. prvim imenom Francois-Marie-Arouet. nije pretjerano reći: to . što ga je radi osobne sigurnosti kupio na švicarsko-francuskoj granici. Godine 1726 odlazi u Englesku. Pohađao je isusovačku gimnaziju. te ako je jednom riječju pokuša izraziti.Vrijeme radnje: Radnja se odvija u 19. Lockea i shaftesburyja. i stoga ono s punim pravom nosi njegovo ime. S vremenom su se Voltaireovi odnosi s carem pogoršali. Godine 1744 vraća se Voltaire u Pariz. Godine 1778 vraća se trijumfalno u Pariz. U razdoblju od 1717 do 1726 slavljen je kao prvi francuski pjesnik. i Henrijadu. koje je svojim slugama naredio da ga javno izbatinaju. među kojima su Swift i Pope. Kada se djelo pojavilo u Francuskoj (1734). Voltaire se konačno smirio na imanju Ferney. u obitelji siromašnog plemića. da bi izbjegao uhićenje.

epigramatik i dramski pisac. Njegova pripovjedanja su samee katastrofe. brz i. kad mu je bilo trideset kao veliki povjesničar. i ništa nije lakše nego približiti odlomak jedne knjige odlomku druge. prividno proturječnih. prirodoslovac i historičar. teolog i filozof. sve je to rečeno. protiv socijalne nepravde i ugnjetavanja.no svagda uporna i beskompromisna borba protiv svih mogućih predrasuda i praznovjerja. površan. ostavio je tragove. njihov tempo je tako brz da nitko nema ." Što ima zajedničko tako raznovrsnim Voltaireovim djelima? Prije svega ton. a da ni autor. ili heroji mašte. utjecajnu i borbenu i nadasve humanu. Ogroman utjecaj. nesnošljivosti i terora. svakojakih sumnjičenja. On je pjesnik i romansijer. ali ih duh uvijek natkriljuje. koji je kod Voltairea uvijek podrugljiv.je Voltaire sam. da će ući u povijest kao veliki pisac tragedija. a za kulturni i moralni progres. nego splet raznih vrlina. ostat će zauvijek svijetao primjer borbe europskoga čovjeka protiv svih reakcionarnih snaga. a prvenstveno kritičar. optuživali su ga za plagijat. Voltaire je vjerovao. satirik i esejist. U povijesti europske kulture teško je naći pojavu toliko osebujnu i proturječnu. dok će mu sva druga djela spavati vječnim snom na policama biblioteka. U tim djelima vi nećete naći ni jedne jedine osobe koju autor smatra sasvim ozbiljnom." "Oni koji se nisu usuđivali napasti Voltairea zbog njegove teologije. koje je autor prikazao. ili iza nekog kineskog zastora. barem po izgledu. za svoju političku i duhovnu slobodu. "Ferneyski patrijarh" doista u svoje doba predstavlja "savjest čovječanstva" i njegova mukotrpna. teška. jedne doktrine. Možete ih mučiti. izvučeni iz nekog paravana od laka. ni čitalac ne osjete pravog uzbuđenja. Sve su one ili utjelovljenje jedne ideje. da je sve rečeno. a u četrdesetoj je godini vjerovao da će ući u povijest kao epski pjesnik. što ga je vršio na suvremenike. Sigurno nije ni zamišljao da će ljudi sa zadovoljstvom čitati njegove male pripovjetke. To je uvijek bio najlakši način. koji se još i danas osjećaju u kulturnoj svijesti europskoga čovjeka i neprimjetno su prisutni na svim područjima duhovnoga stvaralaštva što Voltaire nesumnjivo zahvaljuje svojoj besprimjernoj univerzalnosti." "Kad mu je bilo 18 godina. rečeno je čak i to . nije izmišljanje subjekta." "Ono što Voltaireovim pripovjetkama daje jedinstveni sjajan karakter. spaljivati. a najviše protiv strašnog fanatizma. da se omalovaži jedan veeliki pisac.

lijepog i dobro građenog muškarca. da je "kaos jasnih ideja". prema tome. Prestissimo na bi bio na svom mjestu ni u posmrtnom maršu. Za nju su rekli. prema njegovu mišljenju. Najbolja vladavina je ona u kojoj se čovjek mora pokoravati samo zakonima. ANEGDOTA O VOLTAIREU: Kada su 1734 godine tiskana Voltaireova Filozofska pisma. ni u misi Requiem. one misle samo na to kako će obljubiti nekog mladog. Ljude hvalimo kad ih smatramo oholima. nije lli to samo do izvjesne mjere. on ih malo cijeni. francuska ih je javnost oduševljeno . je li ipak metafizik?… Tko će mi odlučno odgovoriti sa da ili ne na ma koje od ovih pitanja…" VOLTAIREOVI AFORIZMI: Sve nevolje dolaze na krilima. a odlaze vukući noge. Što se žena tiče. i da je . ako se tako mogu obogatiti ili spasiti svoj život. neskladna. Tko ograničava svoje želje. ili. Ono što zapravo čini jedinstvo ovih pripovjedaka je Voltaireova filozofija. suce. one su prevrtljive i odrezale bi nos svome mužu. koji se pojavljuju u svakom romanu nanovo prerušeni. ali. On ima nekoliko izabranih neprijatelja. Židove. novčara. koje naziva magima. sve ispitao. samo da izliječe nekog novog ljubavnika. koje zove muftijama. u kojima hvali vjersku i političku toleranciju i engleski način života.vremena da se ražalosti. uvijek je veoma bogat. inkvizitore. da je sve pregledao. kako su podmitljive i bojažljive. ali baš prestissimo ili allegretto najmiliji su Voltaireovi oblici. a molimo kad ih smatramo slabima. a ništa produbio: "je li optimist? Je li pesimist? Vjeruje li u slobodnu volju ili u sudbinu? Vjeruje u besmrtnost duše? Vjeruje li u boga? Niječe li svaku metafiziku i je li donekle agnostik. Voltaire uživa da prikaže svećenike. naivčine i filozofe. to jest. koga gorko oplakuju. one će se podati i nekom starom inkvizitoru ili nekom vojniku. Faguet prigovara Voltaireu.

no ubrzo se primjerci romana pojavljuju u Parizu i drugim europskim gradovima. FILOZOFSKI ROMAN: Filozofski roman je teška književna vrsta. Pa onda. to je zato. kada se ideje razvijaju brže od ustanova i običaja. Knjiga postaje vrlo popularna (40 izdanja za Voltaireova života). On je i roman. "Candide" je nastao u isto vrijeme iz Voltaireova iskustva i iz ogorčenja. koji . Voltaire je prokomentirao: "Moje su knjige kao kesteni. Što se čitalac više osjeti prenesen u neki svijet. zašto je autor pribjego toj čudnovatoj i uvjetnoj filozofiji? Zato. ali službeno je mišljenje djelo smatralo heretičkim. jer opisuje izmišljene događaje. ali i napadana. ne misle ni jednog trenutka. kao Rousseau. koje bi se u jednom eseju pokazale kao prevratničke i vrijeđale ili ozlojedile čitaoce. ni teko vjerojatan kao roman. Što ih više peku. što ništa bolje nije moglo stvorit". koji je pisao: "Ako vječno biće nije ništa bolje stvorilo. Gledajući kako mu spaljuju knjige na lomači. pokušavaju da pobjegnu u apsurdnost i da se učine nepovredivim čineći se nevjerojatnim. Voltaire je svoj roman objavio 1759 godine u Ženevi. Na optužbe Voltaire jednostavno odgovara da on tu djetinjariju nije napisao. ili kao Leibnitz. CANDIDE ILI OPTIMIZAM filozofski roman francuskog književnika Voltaira. Tada književnici. više se prodaju. cenzura ili inkvizicija. Mjesec dana kasnije gradsko vijeće ga zabranjuje. a Voltaire je morao napustiti Pariz. Naprotov čini im se poželjnim da se filozofski roman pokaže kao neko fantastičko pripovjedanje. to će biti umireniji i lakše će prihvatiti istine koje iznenađuju. jer u njemu pisac hoće da izloži ili napadne izvjesne ideje. ali smetani strogošću policija. Zato će filozofski roman i filozofska priča cvjetati u vrijeme. zato što je hibridan. knjiga je spaljena. On je esej ili pamflet. Uostalom on ne teži toj vjerojatnosti i rado naglašuje karakter intelektualne igre koji mu je svojstven. u kojem vlada čista ludost. Ali ne može biti ni tako ozbiljan kao esej. koje su u njemu pobudili izvjesni filozofi. da bi s više slobode izrazio ideje. da će čitalac uzeti te fikcije za stvanost.primila. Pisci stvarajući takva djela. gonjeni potrebom da kažu što misle.

Bilo bi pogrešno zaključiti da je Voltaire propovijedao pesimizam. u svojoj šezdeset petoj godini. On drži da se čovjek. koja im. silovanje. koji je Voltaireova posljednja riječ. ubojstva. paragvajske jezuite. u jednoj zemlji u kojoj literaturaa ima socijalnu ulogu. nasilje. unatoč svim nevoljama u kojima se nalazi. napisao 1759. To bi mogao biti smisao Candidovih riječi upućenih Panglossu kako svaatko treba uzgajati svoj vrt. Maurois) Promotrimo li strukturu Candida. Tursku. Zaključak naučen građanski. zemlja se trese. ali korisnu. inkviziciju. u zrelim godinama oduzima prevelik dio njihovih snaga. a neebo grmi. a ne smiješne." (A. filozofa optimista. mudrost nepotpunu. svijet je lud i okrutan. to jest da je on najbolji od svih mogućih svjetova. a pogotovo bi bio neumjesan šaljivi ton koji se provlači kroz cijelu knjigu. koji će upoznati armije. ali se sve može popraviti. treba osloboditi teorija i posvetiti koncentriranom radu kako bi taj svijet unaprijedio. U romanu se Leibnizova teorija ne osporava direktno. Voltaire će staviti tu misao u usta Panglossa. a crkve razdiru. kraljevi se tuku. ograničimo svoju djelatnost i pokušajmo izvršiti svoj zadatak što najbolje možemo. Candide živi "u najboljem od svih mogućih svjetova". Sve je loše. To nije nikakav nedostatak i ne treba čuditi. uporabom filozofskih pojmova u neadekvatnom kontekst (jedan od likova seksualni odnos naziva vježbom iz eksperimentalne fizike). vjerska netolerancija. što će reći. ako već ne živi u najboljem od svih mogućih svjetova. po kojoj je svijet u kojem živimo baš onakav kakav je morao i mogao biti. Time je Voltaire najavio moderna čovjeka i mudrost inžinjera. Osim metafizičkog optimizma. ljudska glupost i dr. i svuda ustanoviti da je čovjek veoma zla životinja. od jurnjave za položajima. Englesku. nikad toliko slobodni od svakog pritiska kao poslije šezdeset godine. uočavamo da Voltaire nije previše pozornosti posvetio ni čvršćoj povezanosti fabule ni produbljenijoj karakterizaciji likova. . Francusku. Voltaireov roman je jetka satira na račun ideje njemačkog filozofa Leibinza. već Voltaire svom junaku "podaruje" toliko patnje i bola da fraza kako je ovo "najbolji od svih mogućih svjetova" zvuči jednostavno groteskno. tada bi nam njihove nesretne sudbine bile užasne. kao što će kasnije biti Goetheova. na udaru Voltaireove kritike našli su se i rat. jer kad bismo Voltaireove likove prihvatili kao "realne" ljude. da je sve najbolje u najboljem od mogućih svjetova. i provesti svijetom jednog Panglossova naivnog učenika. Paul Morand je iz toga zaključio.. krađe. neobičnim paradoksima te povrh svega ironičnim ponavljanjem kako. Međutim će posljednja riječ knjige biti: "Treba obrađivati svoj vrt".je tvrdio. da u Francuskoj pisci nisu nikad mlađi. mladog Candida. Oni su oslobođeni od mlaadenačkih tjeskoba. Voltaire je svoje remek-djelo Candida. Šaljivost ugođaja Voltaire postiže različitim sredstvima: povezivanjem nespojivih ideja i pojava.

BARUNICA & OBITELJ: Gospodin barun bio je jedan od najmoćnijih plemića Vestfalije. ali je Voltaire u Candidu napisao sve. jer je mogao nabrojiti samo sedamdeset i jedno koljeno.ten . koja je imala sedamnaest godina. Duša mu se na licu ogledala. bila je zbog toga vrlo poštovana. koju će Voltaire razraditi u Candidu. i mali je Candide slušao njegova predavanja sa dobrobušnošću svoje dobi i svoga karaktera. mislim.tronckha. jer je njegov zamak imao prozore i vrata. Njezina kći Cunegonda. Pisci našeg vremena otkrili su. za koga se ta djevojka nije nikada htjela udati. nevin. a seoski kapelan vrhovni ispovjednik. BARUN. U zamku gospodina baruna Thunder . BILJEŠKE UZ ČITANJE: POGLAVLJE PRVO: CANDIDE. to je naša nada. živio je jedan mali dječak. i što ostavlja nešto hrabrosti za budući rad. Rasuđivao je prilično zdravo i vrlo jednostavno. svježa. poželjna. Stare su kućne sluge naslućivale. rekao je on to duhovito. konjušari su bili vodiči pasa."Jednog dana sve će biti dobro. debela. Pangloss je poučavao . koja je težila oko tri stotine i pedeset funta. Gospođa barunica. kome je priroda bila dala najblaža navike. što je bbolje nego se ljutiti. da je svijet besmislen. bješe rumena. što se o tome može reći. i zvali Candide. Čak je i njegova velika dvorana bila ukrašena jednim velikim sagom. u Vestfaliji. da je sin sestre gospodina baruna i nekog dobrog i poštenog vlastelina iz susjedstva. Dočekivala je goste s dostojanstvom. koje ju je činilo još uglednijom. PANGLOSS: Odgajatelj Pangloss bio je kućni prorok." Već se u ovoj pjesmi vidi nacrt doktrine progresa i filozofije. Sve je dobro danas. Svi su ga zvali monseigneur i smijali se. zato su ga. kad je nešto propovijedao. U francuskom dolazi u značenjau naivan. ostatak njegova genealoškog stabla uništio je zub vremena. od latinski candidus što znači čist. to je iluzija. Barunov sin u svenu je izgledao dostojan svoga oca. Od svih pasa iz svojih dvorišta po potrebi je sastavljao svoj lovački čopor.

videći taj uzrok i tu posljedicu. oči zažariše. -Dokazano je. zato gospodin ima vrlo lijep zamak. i mi imamo obuću. Gospodin barun Thunder . Prema tome. BUGARI SU GA OTELI. I VJEŽBALI GA ZA RAT: Tjerali su ga. jer pošto je sve stvoreno za neku svrhu. da je opet uvuće. njihova se usta sretoše. ruke zabludiše. Kamenje je stvoreno. koji tvrde da je sve dobro. da stupa ubrzanim korakom. najveći barun pokrajine mora najbolje stanovati. Noge su očito stvorene. sve je nužno za najbolju svrhu. i udarili su mu trideset batina pušćanom šipkom. da budu pojedene. nalijevo. da izvadi iz puške šipku. da budu obuvene. da su nosevi stvoreni.kosmolonigologiju. zamak gospodina baruna najljepši od svih zamaka. Upozoravam. a drugovi su ga gledali kao neko čudo. govore gluposti. treba reči.govoraše on .metafiziko .da stvari ne mogu biti drugačije. da je sve najbolje. LUBAV CANDIDA I CUNEGONDE: Ona ga bezazleno uhvati za ruku. da se kleše i da se od njega prave zamci. i mi imami naočari. da nose naočari. POGLAVLJE ŠESTO: . oni. POGLAVLJE DRUGO: AFORIZAM: Ljudi su stvoreni samo zato. da nema poslijedice bez uzroka i da je u ovom. najboljem od svih mogućih svijetova. mi jedemo svinjetinu čitave godine. a kako su svinje stvorene. Sutradan vježbao je malo bolje.teologo . prekosutradan dobio je samo deset. da se okreće nadesno.ten . da gađa. da nišani. koljena zadrhtaše. a gospođa barunuca najbolja od svih mogućih barunica. da pomažu jedni drugima.tkonckh prođe pored paravana. i. mladić bezazleno poljubi djevojci ruku s mnogo žara. Divno je dokazivao. osjećaja i naročitog milja. tako da je dobio samo dvadeset udaraca. najuri Candida iz zamka snažnim udarcem noge u stražnjicu.

Ali. Ukroćena gospodarica. najveći među filozofima. a da ne znam zašto! O. kako su vas objesili. Najpoznatije povjesne drame: Richard III. Kralj Lear. Henrik IV. Bilo je to doba engleske kraljice Elizabete I.NAROD ŽIVI U STRAHU OD INKVIZICIJE: Poslije zemljotresa.William Shakespare Bilješke o piscu: Živio je u jednom od najvitalnijih djelova engleske povjesti. Romeo i Julija.Danska kraljica.. prosinac 2004 22:58:00 | 0 komentara Hamlet . a od stihova najpoznatiji su: Soneti i romantična igra Oluja. gospođice Cunegondo. najbolji među ljudima. Hamletova majka Ofelija . to mi se dogodilo kod Bugara. zar je trebalo da vam raspore trbuh? Objavio lektire u 29. još nekaka da su me samo išibali. dragi Panglosse. Najpoznatije tragedije: Otello. a nasljeđuje ga njegov brat Klaudije koji se ukoro . vi.V.Polonijeva kći Vrijeme radnje: XV stoljeće Mjesto radnje: Danska Sadržaj: Danski kralj nenadano umire. Najpoznatije komedije: Mletački trgovac. pisac. mudraci tezemlje nisu bili našli uspješnijeg sredstva.Dannski kralj Polonije . Bio je glumac. dragi moj anabaptiste.kraljev komornik i glavni državni tajnik Horacije . zar sam morao vidjeti. zar ste se morali utopiti u toj luci? O. redatelj.sin pokojnog i sinovac sadašnjeg kralja Klaudije . da spriječe potpuno uništenje. CANDIDE SUMNJA DA JE OVO NAJBOLJI SVIJET: Ako je ovo najbolji od mogućih svijetova.Hamletov prijatelj Getrurda . biseru među djevojkama. vrijeme opće prihvaćene središnje vlasti nakon burnih godina građanskih ratova u 15. koji je porušio tri četvrtine Lisabona. stoljeću. Lica: Hamlet . već da pripreme narodu jedan lijep autodafe. kakvi su tek ostali? Hajde.

a umirući Leart otkriva spletku nakon čega ovaj. Hamlet se. U ovom djelu može se puno naučiti o životu. želi mu se osvetiti. 1871. koje je Kralj namjenio Hamletu. pa živi mnogo godina u izolaciji. Ta. ljubav. hrabrost. Lukavi kralj osjeća da mu od Hamleta prijeti opasnost te ga šalje brodom u Englesku uz tajni nalog da ga tamo smaknu. Marcel (Pariz. velikodušnost. ali i zbog Hamletove sudbine. A. Poteječe iz građanske sredine i već u mladosti pokazuje interes za mondeni život tzv. Njegov autobiografski roman Jean Santeuil(1952) objavljen posmrtno. kada je bio na brodu otkrio zavjeru protiv sebe. Hamlet želi potvrdu za te riječi duha.18. razboritost. vraća u dansku i sprema se na dvoboj. Hamletu to služi kao dokaz da su riječi duha bile istinite.Nakon prekinute predstave Hamlet posjećuje majku i misleći da kralj prisluškuje iza zavjese ubija polonijakoji se tamo sakrio. . Ofelija poludi od boli za ocem.). Za vrujeme dvoboja Hamlet i Leart u metežu mjenjaju mačeve te obojica bivaju ranjeba otrovnom oštricom.MARCEL PROUST 1. I kraljica koja je popila otrovno vino. Slabo zdravlje primorava ga da se povuče. Kralj ne može izdržati očitu aluziju na njegov zločin i pekida predstavu. France piše mu predgovor za knjiguLes Plaisir et Les Jours (1896). javlja se duh oca i otkriva mu da ga je Klaudije zapravo otrovao i da nije umro prirodnom smrću. Vrijeme koje . 1913 objavljuje Du chote de chez Swann. pa se pretvara da je lud kako bi na taj način saznao istinu. Hamlet na dvoru upriličuje predstavu koja sadržajem nalikuje na umorstvo njegova oca.Njezin brat Leart hitno se vraća izPariza i doznavši da je Hamlet ubio njegovog oca. povezuje ih bogata imaginacija njihova autora. Sin pokojnog kralja Hamlet.ženi s udovicom pokojnog kralja. U tišini radi na svojemu opusu. ubija Kralja. U ovom djelu Hamlet se iskazao kao čovjek u kojem je okupljena borba za pravdu. visokoga društva. Kralj i Leart se dogovaraju kako će na prijevaru ubiti Hamleta. Bilješka o piscu: PROUST. a imaju i jednog zajedničkog junaka: Vrijeme. prosinac 2004 22:58:00 | 0 komentara Combray . pokretač časopisa Le Banquet (1892). Kraljevski savjetnik polonije uvjren je da je Hamlet poludio zato što njegova kći Ofelija odbija Hamletovo udvaranje. 9. mudrost. francuski književnik. umire. ali i ludost. Objavio lektire u 29. 1922.10. još prije nego je počeo djelovati smrtonosni otrov. 7. ljudskim osječajima i tragediji. i sva njegova ostala dijela pokazuju zajedničku atmosferu. Suradnik je Figaroa.

On je kreator mitološkog djetinstva. tako je nastao njegov opsežni ciklus A la recherche du temps perdu. susrete. Podaci iz: Enciklopedija leksikografskog zavoda. vrijeme kao opsesija i bol zbog prolaznosti. da se izbriše granica između onoga što jest i onoga što je bilo inspiriraju Prousta. fiksira sunčane predjele jednoga djetinstva. za analizu najtananijih osjećanja obogatio je suvremenu francusku literaturu. a neki njegovi opisi pejzaža postaju duhovni zavičaj mnogih miljuna čitalaca. igre. Proust fautovski tuguje za trenutkom što prolazi. pokazao primjerom da umjetnik ne izmišlja nego otkriva: L’ artite n’ invente pas. . Proustovvječiti mladić. da odabrana razdoblja potraju. 1969. il decuvre. Proust je obogatio svoju spiritualnu realnost. Hrvatski leksikografski zavod. analitičar. Zagreb. Nastojanje da se vrijeme zadobije. za vrijeme. mnoga lica u prolazu. pariške salone. tvorac izvanrednih metafora u čijem se traženju osjeća tipično francuska vibracija. Proustov osjećaj za stil. Svojim djelom Proust je ostavio dubok trag ne samo u francuskoj već i u današnjoj europskoj književnosti. tragatelja za izgubljenim vremenom. rastanke i snove. ruši. za minucioznost. vrijeme kao uzrok nestalnosti. Snagom imaginacije. neukrotiva sila koja nas podvrgava svome toku. sjedeljke.obara. mijenja svijet oko nas. artist. lirik građanskoga komfora.

koji ne obuhvaća ništa drugo osim svoje bogate četvrti u Parizu. šarma. A za stvaranje njezina lika Proust se poslužio princezama. koji se kreću u uskom krugu svojih osobnih interesa. Članovi tog društva lišeni su svake aktivne volje i zato nesposobni da vrše bilo koju radnju koja bi ih vodila do nekog cilja izvan njih samih. najglupiji i načistiji predstavnik europskog plemstva i vojvotkinja Oriane. jednog normadijskog dvorca i jednog luksuznog ljetovališta na normandijskoj obali. Razgovor vode tri protagonista U traganju za izgubljenim vremenom: Swann. ni jedno od njih ne vrši nikakve vanjske radnje tako da na kraju osjećamo potpunu dekadenciju Proustova društva. To je društvo sastavljeno od samih grupa pojedinaca. Ta lica ništa neće i zato ništa ne rade. Najsavršenije osvijetljenje društva. njihova budućnost ne ovisi o njihovu htijenju već o stjecaju okolnosti. najsebičniji. jer Proust je svoja lica transponirao prema licima društva u kojem je živio. jedinstven primjerak stila.2. površnosti i nehumanosti istoga društva. alter ego samog pisca. vojvoda de Guermantes. a s drugim dolaze u dodir samo onda kada su im ti drugi osobno potrebni. Društvo: Riječ društvo nekako čudno zvuči kad se govori o svijetu koji nam je Proust naslikao. finese. visokog društva daje nam Proust na posljednjih dvadesetak stranicaVojvotkinje de Guermantes. vojvotkinjama i groficama iz njegove najbliže okoline. Ni jedno od njih ne pokazuje neki napredak ili neki razvoj. . najprofinjeniji predstavnik kulture svoga doba. Društvo romana U traganju za izgubljenim vremenomkreče se u zatvorenom krugu.

da bih izrazio svoje duboke i autentične impresije i poštovao prirodni tok moje misli”. ne smijemo zaključiti da kod njega nema dinamike. On je u potpunosti raspolagao svojim vremenom i služio se njime samo za vlastita istraživanja. Proust nastoji posjedovati vrijeme u čistom stanju. njegova se karakteristika nalazi u samoj mehanici ljudskog zbivanja. No. njegov se život odvijao izvan praktičkog vremena koje su ljudi ustanovili da organiziraju rad koji od njih zahtijeva socijalni život. Proust se služi bojama kao impresionistički slikar. Slikar prostora i vremena: U jednom pismu Proust kaže: “Što se tiče stila. To je društvo koje se raspada bez obzira na bilo koji ljudski moral. On nije poznavao sata. on je i slikar vremena. osim što je slikar prostora. jer njegovo djelo daje dojam veoma bogatog vrenja. uljepšavanje i gotovo sve homotične i tražene slike. nastojao sam odbaciti sve ono što diktira čisti razum. 3. stvarajući najprije ambijent koji obavija osjetila određenim svjetlom i tonom.Proustovo djelo isto tako nije ni tendeciozno ni moralno. te na taj način pruža uvjete za postanak čistih impresija. osjećati se suvremenikom stoljeća i tako izbjeći smrt . ako kod Prousta nema vanjske radnje. Proust. što bi ujedno značilo da nema života. Ono ne proučava vanjsku radnju već unutarnje činjenice. svu retoriku. u unutrašnjosti mehanizma sakrivenog ispod površine bića i stvari.

ne živjeti ni u jednom potpuno. prošlost je isto tako živa kao i sadašnjost. i 159. To je isto kao izbjeći sva tri i naći se izvan njih. Ali Proust nije prvi uveo te skokove u prošlost da bi dao slici više reljefa. Umrijeti znači ne imati više uspomena. s tom razlikom da je u isto vrijeme poetičnija i slikovitija. kao što živa lica. 4. . Prošlost je služila kao muzej uzoraka koji su piscu stajali na raspolaganju. gradovi. tj izvan vremena. staklo monokla generala de Fraubervilla pretvara u jednu monstruoznu ranu. Posjedovati vrijeme znači posjedovati prošlost. i prema tome. drugom i trećem. Kod Prousta. No tada su te usporedbe bile većinom paralele bez osjetnih dodirnih točaka. a monokl mondenog romansijera izražava njegov jedini organ psihološkog prodiranja i nemilosrdne unutarnje analize. Tako se npr. Dinamične slike Unutrašnjo neprekidno gibanje oživljuje dekor i prirodu: predmeti. drveće i pejzaži žive. cvijeće. autorov stvaralački duh ulijeva život u neživi svijet u kojem stvari postaju individualne i ponašaju se ka živa bića. jer nam otkriva proces postajanja sadašnjosti. dok markizu de Forstelleu monokl daje melankoličnu osječajnost u kojoj žene otkrivaju velike mogučnosti ljubavnih patnji. znači pustiti vrijeme da pobjegne. Taj susret prošlosti i sadašnjosti jedna je od karakteristika njegova slikanja izvan svijeta. sobe. naprotiv. Prošla se stoljeća pomiču i približavaju nama stvarajući sadašnjost. Posjedovati sve to. Proustove dinamične slike i njegovo opisivanje predmeta vidimo na 158. sadašnjost i budućnost. Te stranice poznate su zbog karakternih crta koje pojedinim licima daju njihovi monokli. znači živjeti u istio vrijeme u jednom. stranici ovog romana.koja nije drugo nego fenomen memorije. jedan od bitno proustovskih postupka.

Bernardo Ričan i dr. Evanjelist. knez Burgio. kraljica Marija. Bio je veliki poznavatelj europske književnosti. Ugarska.g. kancelar Salkaj. crte našeg karaktera kao i karakter epohe u kojoj živimo. koju su ljudi ukrasili brodovima. našlo je u Proustu svog velikog pjesnika. . Glavna misao: Ljubav prema rodu.Taj odejevni individualizam izražava naša različita duševna stanja. To je prvi hrvatski roman koji govori o bujnoj hrvatskoj prošlosti. stoljeće Tema: Život i smrt velikog hrvatskog domoljuba i vojskovođe. za domovinu vriejdi i umrijeti ikovi: Knez Krsto Frankopan. nadvojvoda Ferdinand.. ta vječna promjena. kralj Ljudevit II. drveću i moru. More. U svojim posljednjim goinama života napisao je vrlo zapažen roman “Vuci”. ban Ivan Zapolja. knez Bernardin Frankopan. biskup Jožefić .Milutin Cihlar Nehajev Bilješka o piscu: Milutin Cihlar Nehajev rodio se 1880. kardinal Matej Lang. Beskrajana i nemirna površina. i domu nema granica. ta nepregledna snaga. Mjesto radnje: Hrvatska. Kao jedna od najvažnijih i najizrazitijih ličnosti hrvatske moderne napisao je novelu “Veliki grad” . U slikama prirode Marcel Proust najviše pažnje posvečuje cvijeću. prosinac 2004 22:58:00 | 1 komentara VUCI . Zuan Antonio Donaldo. knez Ivan Karlović. Svoje prve uspjehe postigao je pišući drame: “Prijelom” i “Svjećica”. naš vlastiti izraz. Objavio lektire u 29. Venecija. ban Petar Bersilavić. koji se pred nama bez prestanka mijenjaju. u Zagrebu. grofica Katarina. Tako odjeća prestaje biti samo tkanina i suvišni ukras i postaje sasvim sastavni dio nas samih. a umro 1931. godine u Senju. grofica Apolonija.kneza Krste Frankopana. Marino Lamudo. predstavljala je za njega princip mladosti: “(Mladost) je stanje prije potpunog ukrućenja i zato u društvu mladih djevojaka osjećamo ono isto koje osjećamo pred oblicima. koje vidimo kad smo na moru”. koji se poigravaju s nestalnim oprečnostima i što nas podječa na neprekidno ponovno stvaranje primarnih elemenata prorode. Jakob Rainer. Njemačka Vrijeme radnje: XVI. to vječno gibanje.

Torresella zapravo i nije bio zatvor. želio je Hrvatsko-ugarsku državu pripojiti Austriji i Hasburgovcima.ali nije se ni potrudio izbaviti Krstu iz zatvora. zatražio je oslobađanje Krste . na sve ga je načine pokušao izbaviti iz zatvora . Tri dana prije u Ljubljanu je došao cesarov doglavnik. Zatvoren je u Venecijanskom zatvoru Torreselli. Nekoliko dana poslije za Krstom je stigao lijes s Apolonijinim posmrtnim . Tri mjeseca po dolasku u Milano. Polako je došla i godina 1516. zarobljen i odvezen u Veneciju.g. plemenita grofica uputilau Veneciju. koji je bio u posjedu Frankopana. kojega su Turci otjerali s ognjišta. kardinal Matej Lang. Saznavši za te događaje. Krsto je pobjegao . Bernardinov pomoćnik Evanjelist i sam Dandolo . Za večerom je saznao da je jedan od cesarovih vojskovođa hrvatski knez Krsto Frankopan. a Maksimilijan ga nije htio izvuči. a Rainer i Ričan su. grofica Apolonija.g. Zbog svih tih događaja. Za to vrijeme grofica Apolonija nije znala što da učini za muža . Otac Krste Frankopana . trebao doći cesar Maksimilijan.. otvoreno su poktirali s Turcima. Krsti su zatvoreničke dane nastojali olakšati i hercegovački ban Ivan Košača. Krsto je dobio obavjest da je cesar Maksimilijan umro. Franjo I. Još dok je bio u Veneciji sklopljeno je primirje . Stari i lukavi Bernardin čak je i razmišljao o savezu s Venecijom da bi oslobodio sina. Odbijala je izaći ako ne puste Krstu. Čim je došao u Milano. grofica je od njega zatražila pomoć. Venecija je željela savez s Frankopanima zbog opasnosti od Turaka . da obiđe svoje čete koje su se borile protiv Mlečana. a zatim se pridružila Krsti u tamnici. Mletačko viječe desetorice na čelu sa starim Marinom Saudom je to odbilom ali je pristalo premjestiti Krstu u francuski zatvor u Milanu. Bernandin.Sadržaj priče: Šesnaesto stoljeće bilo je vrijeme burnih povijesnih zbivanja na tlu Europe. Francuska i njen kralj Franjo I. cesar nije imao vojnih uspjeha. kao i drugi djelovi neosvojene Hrvatske od strane Turaka. Austrijski nadvojvoda. Franjo Ferdinand I. Na čelu turske vojske bio je sultan Selim I. koji su bili velika prijetnja kršćanstvu. a za čuvara mu je dodjeljen njegov rođak. U Oriveniku se sastao s fratrom Jožefićem i svojim ljudima. Tamo se poklonila duždu. Krsto je još bio zarobljen . Njemačka je ratovala s Venecijom. Kad je došao cesar. Zuan Antonijo Dandalo. To mu je poslije potanko opisala njegova sestra i Frankopanova žena. njemačkog cara. u Ljubljanu ej 1514. Ugarska i Hrvatska bile su na strani Njemačke i Karla V. a Frankopani su očekivali od Venecije da im pomogne vratiti grad Senj. zbog Jadrana i pograničnog dijela između te dvije države. ali bezuspješno. Apolonija zbog bolesti nije mogla poći s njim. bili pušteni na uvjetnu slobodu. Jakobom Rainerom i Bernardom Ričanom. Frankopan je zatvoren s još dva sužnija. Bez pravog vojskovođe. Zato se 1517. uz jemčevinu. Za to je vrijeme knez Frankopan došao u Veneciju.

kod pape Hadrijana VI. Krsto je boravio u Rimu. Ljut Krsto je fizički napao ugarskog kancelara i zbog toga je bio zatvoren.g. Ugarska je Krsti obećala Senj ako oslobodi Jajce. Izgubio je svoj poslijednji grad Oštrovicu.. imenovao je Krstu Frankopana hrvatskim banom. Knez Frankopan je sa šest tisuća vojnika oslobodio Jajce . kad je došao u Budim. več je otišao u Senj. nakon što je saznao da je Jajce pod opsadom. jer je i njemu. prošavši straže kod Modruša. Nakon što je oslobođen prestao je tražiti pomoć ugarske u borbi protiv Turaka i okrenuo se Veneciji. ako padne Hrvatska. Nekoliko dana poslije. 1524. knez Ivan Karlović. koje je sazvao ban Ivan Karlović. No. Mjesec dana kasnije. Burgijeva zadaća bila je pomiriti hrvatske knezove i ujediniti ih u borbi protiv Turaka. Papa je obećao da će slati vojnike i novce u Hrvatsku. ali u Senju su vladali protivnici Frankopoana. Senja i Otočca. U Budimu se živjelo jako rastrošno. Godine 1524. Pod pritiskom knezova Stjepana Vrbecija i Ivana Zapolje. Tamo je susreo Stjepana Brodarića. U teškom položaju i opasnosti od Turaka. Dandolo je u Veneciji presretan govorio Ivanu Kosači o blistavoj bitci kod Jajca. Papa više nije bio Hadrijan VI. Svima je postalo jasno da je ban Krsto Frankopan najveći vojskovođa svoga vremena. ban Petar Berislavić poginuo je u turskoj zasjedi. . koji je umro. Krsto nije zbog toga otišao u Budim. Zbog toga je Ivan Tahi tražio od ugarskog kralja Ljudevita II. postolarski sin odbio mu je dati zasluženu nagradu ž. pasti i Europa. Na saboru su bili svi plemići osim Ivana Tahija. te je Jožefić postao biskup bez biskupije. da ga imenuje hrvatskim banom. Kancelar Salkaj. Sulejmana II. Za pomirbu se zalagao i ban Ivan Karlović. a Ivan Karlović je na to pristao. knez Bernardin i knez Ivan Mrsinjski. Ban je bio u teškoj situaciji. Ivan Kožulić. U međuvremenu fratar Jožefić je postao senjski biskup. koji je došao iz Budima. Njihov sastanak prekinula je vijest da je grupica Turaka. Jednog dana na Trsatu su se sastali ban Petar Berislavić. Na kraju sabora odlučeno je da Ivan Karlović ostane hrvatski ban dok to želi. u Križevcima je održan sabor slavonskih i hrvatskih plemića. knez Krbavski. zapalila grad Bribir. bio je krajnje nesposoban. kao i razumnom dijelu Europe postajalo jasno da će. problemima koje ima Hrvatska i o stanju kršćanstva u Hrvatskoj. i na njegov zahtjev je otišao s njim u Budim . koji su sada imali novog sultana. Zadovoljan Krsto je pošao u Hrvatsku. Krsto Frankopan poslao je Jožefića da izvidi stanje u Budimu. a kralj Ludevit II. Ondije je podnio izvještaj o obrani od Turaka. “Veličanstvenog”. pa i Njemcima. Sastanku je prisustvovao i papin izaslanik barun Burgio.  To je bila velika sramota za Ugarsku.ostacima. već Klement.

Krsto Frankopan. bratom ugarske kraljice Marije. Na sastanku se raspravljalo o vojnoj pomoći njemačke Hrvatskoj. u boju. Hrvatska je nekad moćna kraljevina. Knez Krsto pokopan je. nakon te bitke. ali nije preživio. Ferdinanove čete čekale su ga kod Varaždina. Krsto je morao poći u bitku. a kraljica marija pobjegla je nadvojvodi Ferdinandu. željeli su češkog kralja Ivana za Hrvatsko-ugarskog kralja. ostavljen od svih. Kratko su bili zajedno. Petar Zrinski i mnogi drugi. Na putu je saznao da je Hrvatsko-ugarska vojska katastrofalno uništena na Mohačkom polju. Morao je s Katarinom pobjeći iz Modruša i otići u Grobnik. Krsto je imao vojsku sastavljenu od seljaka i kmetova. Krstin prijatelj. Jedna je bila njemačka u kojoj su bili Ivan Karlović. Objavio lektire u 29. Ivan tahi i drugi knezovi i gospoda.Stoga je otišao u Augsburg . onako kao je to želio. potučen je i Ivan Zapolja. Na taj način. Kralj Ludevit utopio se u rijeci. jer se znalo da je Sulejman II. Topovska kugla pogodila ga je u trbuh i jedan od najvećih vojskovođa koje je Hrvatska imala. koji su htijeli nadvojvodu Ferdinanda za kralja ugarske. u koju je bio zaljubljen. osim od Katarine u blizini Koprivnice. “strašnog” kneza Krstu Frankopana. Junački se borio. Postalo je jasno da će između te dvije stranke doći do sukoba. Knezu Bernardinu se pomutio um. Bitka je započela jednog jutra. pala pod vlast Habsburške Monarhije i izgubila svog velikog junaka. I s druge strane. Ferdinand se okrenuo Budimu i Hrvatska je pala pod vlast Hasburgovaca. Sada je Hrvatsko-ugarska država bila bez vlasti. okupljao vojsku od sto tisuća ljudi kod Beograda. svedena na “ostatke ostataka”. hrvatske i frankopanske vojske. Kad ju je skupio. Krsto se u Velikoj oženio za Katarinu. Nakon toga Krsto je otišao u Zagreb i tamo poćeo okupljati vojsku. Ivan Banić. Nakon Ljudovitove smrti u Hrvatskoj sus e stvorile dvije stranke. Prošle su dvije godine. poginuo je. U međuvremenu.William Faulkner O PISCU: . prosinac 2004 22:57:00 | 0 komentara BUKA I BIJES . poveo je vojsku prema Sisku. na sastanak s austrijskim nadvojvodom Ferdinandom. knez Krsto Frankopan. a Krsto je bio na čelu svoje.

do kraja. U modernoj književnosti radnja kao I da ne postoji. Gradić Jefferson. “Absalome. mnogo više pažnje posvećuje se svijesti ili podsvijesti. kao I u njegovoj prošlosti. da bi se najbolje otkrilo psihičko stanje jednog ili više karaktera. što predstavlja pokušaj izražavanja psihičkih procesa I pojava. Fokner je napisao I nekoliko novela I pripovjesti: “Svi piloti mrtvi”. fokner pažljivo posmatra čovjeka I nastoji da otkrije najbitnije u njemu u trenutku radnje. ali to nikako ne umanjuje književnu vrijednost modernog romana. odražava sve raspetosti Juga. “Vojnikova plaća”. Najbolji romani su: “Krik I bijes”. te “Smrtna trka”. “Idi. Absalome”. g. kao I trilogija “Seoce”. U romanu moderne književnosti. nepovezane konce I nerazriješene ljudske odnose. koji je nešto drukčiji od prethodnih I budućeh. dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1950. “Uljez u prašinu”. “Gospodske kuće”. “Svijetlost u augustu”. “Dok ležah umirući”. “Rekvijem za redovnicu”. te titranje uspomena. “Sartoris”. ). Pored romana. Fokner je u svakoj knjizi stvarao jedan poseban imaginarni svijet. U književnosti se javio s pjesmama pod nazivom “Mramorni faun” (1924. misli I osjećanja izvan racionalnog plana ljudske svijesti. Mnogo više pažnje se posvećuje psihičkom stanju čovjeka. “Komarci”. mjesto gdje se odigrava većina njegovih romana. KARAKTERISTIKE “NOVOG” ROMANA: Karakteristike “novih” romana ili “moderne” književnosti izlaze iz klasićnih okvira književnosti 18-og stoljeća. razmišljanju I osjećanjima. prouzrokovane odvojenošću ljudi aparthejdom. neostvarenih težnji. ). što se u suštini mnogo razlikuje od klasične književnosti. Mojsije”. “Utočište”. američki pripovjedač I romansijer. slika. -1962.Wiljem Fokner (1897. OSOBINE FOKNEROVOG STVARALAŠTVA: Svi Foknerovi romani sadrže. koja upražnjavaju njeni . On nastoji da književno izrazi tamu ljudske podsvijesti. što je za mnoge čitaoce bilo nerazumnoi teško za shvatiti. Prihvatajući za književnu orijentaciju praćenje “toka svijesti” ili ljudska stanja podsvijesti. “Grad” I “Palača”. g.

Roman “Krik I bijes”. moralno. Roman je ustvari metaforična slika cijelog svijeta na kraju treće decenije 20. ne treba shvatiti kruto ili doslovno. “Krik I bijes” čine dvije stvari: -poigravanje sa sviješću Benjija. za Foknera nisu neke realističke slike. Društveni položaj ličnosti u Foknerovim romanima je krajnje iznijansiran. Roman “Krik I bijes”. kakav je historijski I bio na Jugu. te -pričanje I prepričavanje jedne određene priče sa redoslijedom događaja koji vodi kroz 30. a crnaca kao najamnih radnika. povijesti Compsonovih. nego I sposobnosti za ljubav. nije posebno potimističan. složenog mozaičnog portreta modernog čovjeka. Roman je slika intelektualno. ispričan je u četiri dijela: Bakitina smrt Caddyna veza sa Daltonom Amesom Njezina udaja za Herberta Heada Rođenje vanbraćnog djeteta Poništenje braka Quentinovo samoubistvo Smrt oca Bijeg Quentin sa Jasonovim novcem . bez obzira na dvosmislenost završnog dijela. u kome iracionalnos pobjeđuje logiku. Kod foknera postoji čitav niz maglovitosti I dvosmislenosti. Tu podjeljenost. jer nije tehnički proziran. “Krik I bijes” jeste modernistički roman. TOK DOGAĐAJA: Roman “krik I bijes”. njegovih otuđenja. Američki Jug I gradić Jefferson. prikazuje priču sa četiri različite prspektive raspadanja jedne južnjačke porodice. emocionano I fizičko rasulo svijeta na prekretnici. savladavanja naizgled nesavladivih prepreka. ali I istrajanog trpljenja. jer I jedna I druga rasa sadrže u sebi nizove slojeva ili potklasa. vrlo daleko od onog uobičajenog shematiziranog viđenja svih bijelaca kao bogatih plantažera. kojima se treba prilagoditi. I zato što upotrebljava stilske postupke koji slijede svoje komplicirane zakone. koje imaju posebne međusobne odnose. oslobođenog ne samo većine bivših čvrstih tačaka.stanovnici I bijeli I crni. g. padova. nego simboličko sredstvo u izražavanju sopstvenog viđenja svijeta. Stoljeća. Quentina I Jasona.

nezdrave senzualnosti. I svaka od njih ima svoje nedostatke. Dalje se susrećemo sa srednjim bratom Jasonom. ustvari on želi da se domogne položaja u banci. nesposobne da pruži svojoj djeci ljubav. I koja je već samim svojim rođenjem bila osuđena na propast. još kao tinejđer ostaje trudna. Najmlađi sin. pažnje I razumijevanja. koja takođe ponavlja greške svoje majke.Vladimir Vidrić Bilješka o piscu . junakinja romana I jedini vezni element obitelji Compson. Zatim. vrednoće I vještine. Uprkos sve njene brige. u kojoj se različiti vremenski planovi miješaju I poklapaju. Ona je takođe I jedina Foknerova ličnost u ovom romanu koja nema problema sa vremenom. gluhonijemi idiot. I želi bar malo neke ljubavi od nje. ali sa duhovnim uzrastom trogodišnjeg djeteta. predstavljena kao jedini pozitivni Foknerov lik.- Jasonov uzaludni pokušaj da je pronađe KARAKTERIZACIJA LIKOVA: Svi likovi u ovom romanu žive u jednom vrlo teškom vremenu. koji odlazi na Hardvard da bi udovoljio želji svoje majke. zbogsvojih kompleksa koji proizilaze iz vremena u kojem je I ona odrasla. neurotičan I romantičan. Topla I divna Caddy. I koja želi biti dama. čovjeka koji je predstavljen kao ženomrzac. on se sveti I sestri I njezinoj kćerki. prosinac 2004 22:57:00 | 0 komentara Pjesme . star je 33. . Opisan je kao čovjek koji voli samo sebe. nego ga doživljava kao cjelinu. koji je u ovoj knjizi foknerova najružnija ličnost. Međutim. čitavo vrijeme pati zbog ponašanja svoje sestre. Svi oni su odrasli bez ljubavi. ali ga svodi na pitanje sestrinog djevičanstva. Tu je takođe još I Dilsey. Quentin je druga izgubljena žena u romanu. koji takođe. neuspjevši da ostvari svoju ambiciju. zbog čega se ubrzo udaje za za muškarca. g. tu ulogu preuzima Dilsey. S obzirom na nesposobnost majke da se brine za svoju djecu. Benji. koje je praćeno jednim unutrašnjim rasulom. On ima kodeks časti. Počevši od majke. Dilsey je svjesna da je raspad obitelji neizbježan. On nije svjestan vremena kao toka. Ni jedna od ovih ličnosti u romanu nema izgrađen kompletan I samostalan karakter. ljudske topline. Quentin. koji je nakon saznanja da dijete nije njegovo izbacuje iz kuće. Objavio lektire u 29. Ali. ali drži samo do forme.

moderan senzibilitet. a mnogobrojne su slike pejzaža. Slobodan stih. Tematiku Vidrićeve poezije čine aktualni prblemi njegova vremena.Vidrić. obilno zasićeno folklornim elementima i uglavnom svedeno na dvije. Malo je pisao ( jedina zbirka Pjesme. Jednostavnim izražajnim sredstvima i naglašenim slikarskim elementima izrazio je svoja napredna uvjerenja. ). Vidrićeva poezija ima svoju dubinu i kvalitete po kojima je odmah dobila svoje priznanje. a element subjektivnog nameće se na prvo mjesto. dionizijski zanosi za ljeotu.-1909. prisutna je srednjovjekovna tematika. užitak. 1907. čunnosću i svim formama ljubavi. osvježava metaforiku. Ali tu se kriju obilježja Vidrićeva stava: na taj način snažnije pjeva o problemima svog doba i svoje generacije. simbolika. vanjski svijet služe Vidriću kao okvir za izražavanje subjektivnih stanja i osjćenja Vidrić je u svojim pjesmama obsjednut pesimizmom. Po vanjskom okviru svojih motiva pjevao je najviše o prošlosti: nižu se slike iz antičkog života Egipćana. vino. po zanimanju advokatski pravnik. Vladimir ( 1875. nostalgijom. i iz španjolske prošlosti. Rimljana. teški problem hrvateke emigracije. usavršava stih. uvijek njime izražava svoju ličnost. Židova. . ugođaji životne radosti. otkriva muzikalnu vrijednost riječi. ali je vrlo značajan i izrazit pjesnik. zamjenivći tako dotadašnje lirsko stvaralaštvo koje je bilo programatske prirode. Pjesme Vladimir Vidrić se sa svojom zbirkom pjesama Pjesme predstavlja kao pjesnik s izuzetnim osjećajem za boju. tri teme od kojih je najznačajnija bila rodoljubljle. Grka. Najsnažnije se dojmlju u njegovoj poeziji slike prirode i pekzaža. klasne napetosti u društvu. Neka pritajna bol i čežnja za idealnim doživljajem ljepote osnovna je karakteristika ovog našeg vrhunskog pjesnika U Vidrićevim pjesmama dolazi do izražaja nov . ). a zanimljivo je da bilo koji problem iznio.

I oni su Bogu zvani” “ ( Gonzaga ) ------------------------------------------------U pjesmi “Mrtvac” javlja se Vidrić pesimist. “ ( Roblje ) ------------------------------------------------Vidrić je također pjevao o ljudskim odnosima. I poao je uza stube. vječno živa. Okovane pružaju k nebosklonu.Česta tema pjesama jesu robovi. ali bol koja se ipak osjeća. Što živote rasipava I živote utrunjava. Sa tala se dižu i kažu i kažu. u njegovim pjesmama stalno je prisutna bol. I koji su mnogo ljubili. Na svijetloj provi Vrzu se sapeti ljude i žene I lamaju ruke i nijemo plaču A kose im lete raspletene. Stištu prsti i grče ruke. bol koju pjesnik sakriva u svojim pjesmama. I nije se ni osvrnuo Na jecaj zemaljske ljube. ------------------------------------------------------------------------------------ “ Ogromna. Gdje sunce tone na stranu onu. ------------------------------------------------“Da. Al se anđel ganuo i rekao: -“Prečasni. Vječno jaka. crna. . stani. obespravljeni ljudi lišeni slobode i ljudskog ponosa. svetac je halje skupio.” ( Mrtvac ) ------------------------------------------------Zbog spoznaje eda je čovjek nemoćan. ------------------------------------------------“ Ubila ga ruka silna. svjestan nemoći nemoći čovjeka prema zakonima prirode.

bilo da je to bol roba koji pati za svojom domovinom dok hladi bezbrižnu gospodaricu. a njemu Podajte krčag niva. Dršće i trepeti Jasika širokog lista” ( Jutro ) -------------------------------------------------“Zvijezde se roje visoko I dasi će sad da krenu. Kosnu se suza njina: “ Idimo.Vidrićeva poezija primarno je poezija bola. u kojima je on prikazao stvaran život. “ ( Notturno ) ------------------------------------------------Najznačajnija i najzanimljivija pjesnikova ostvarenja zasigurno jesu Pejzaž I i Pejzaž II. ------------------------------------------------“A kad bi se našla dobra duša. A krasna se žena budi I grud joj otajno diše I svilne vjeđe obara I noć je i .” “ ( Ex Pannonia ) ------------------------------------------------Vidrićevo glavno izražajno sredstvo je slika.posta blijeda. Da i roba pita i sasluša. Vidrić je u svojim pjesmama oslikavao predivan pejzaž. rosa je pala. rekoh. Taj bi rekao:” Od tuge pogibam. A mene. ------------------------------------------------“A kad se on sagnu k robu I nemoćno poče da gleda “Idimo!” šanu mi ona. . Moje srce leti k libijskim kolibam” ” ( Pomona ) ------------------------------------------------ili da je to bola koja nočas zbližavapatricija i roba u pjesmi “ Ex Pannonia”. Sja jutarnja zvijezda. Pa se u krupnih kapljah blista. da pravo kažem. Imao je istančan osjećaj za boje. U zrku se kupa mjesec I sipa svijetli i sjenu. ------------------------------------------------“A svitaše jutro. I trznu i .biva tiše.

. stoga nije ni čudno da mu je slika bila glavno izražajno sredstvo..” ( Pejzaž II ) ------------------------------------------------Vidrićev stil. svesti jezični izražaj na najmanju moguću mjeru.” ( Pejzaž I ) ------------------------------------------------Dok pjesnik U Pejzažu I upotrebljava glagole kako bi što vjernije opisao krajolik u Pejsažu II upotrebljava glagole kako bi prikazao radnju. Bile su dvije plavojke Nymphe S bijelimi vjenci na glavi. I kad sam otvorio prozor. U nekim svojim pjesmama Vidrić daje samo impresionističke sličice. Budući da je svoje pjesme deklamirao morao ih je što više skratiti. Vizualnost bila je jedna od najvećih pjesnikovih vrlina. S ljpkog se gaja Bijele nimpfe ozivlju. ------------------------------------------------- “Nebeski putnik mjesec Lako je odskakivao Nad svijetlim oblačnim rubom I opet u nebu plivao. bili su u to vrijeme novi.U Pejzažu I sve vrvi od života. ------------------------------------------------“ Plahe su sjene došle iz tame I plesat stale u zelenoj travi. “ ( Jutro ) ------------------------------------------------“ I vjenčav se lišćem vinjage bujne Buku podižu divlju. Kucaju srca.” ( Pompejanska sličica ) ------------------------------------------------- ... ------------------------------------------------“ U travi se žute cvjetovi I zuje zlaćane pčele Za sjenatim onim stablima Krupni se oblaci bijele. a i stih u kojem je ispjevao svoje pjesme.

vjetra i vina. Krvav joj je žar I pada u noć i u ocean. Dok tavni . divlja hrid I oblak tavan. ------------------------------------------------“ U omrkom parku jablani Bunar okružuju bijeli. vihrom raskidan. . a događaji bivahu zahvaćeni površno bez neka opipljiva sadržaja. ( Grijeh ) ------------------------------------------------Posljednji način pjesnikova slikovna izražavanja. Gle! gola.U drugim pak pjesmama Vidrić pravi doživljaj potisće u pozadinu i u prvi plan dovodi slike koje poput zrcala reflektiraju taj događaj. Pjesnik je za vrijeme svoje bolesti naslućivao smrt i prikazivao u svojim posljednjim pjesmama. U njegovim pjesmama počinju se javljati demoni i sablasti. Gdje smo ja i gospoja Kao saneni sjeli.šume i tuguju Gordi i neveseli. ------------------------------------------------Adieu O moja je leđa lagano Krcnula mandolina I moj se kaput raskrio. koji je vjerovatno i njabolji je taj u kojemu sama misao obuhvaća sliku. A s hridi zublja. ( Kipovi ) ------------------------------------------------“Ja vidim grijeh. slikovna i misaona komponenta združeni su u jedno. ------------------------------------------------“ S kamena po crnoj zemlji Val se dima povijava. Ukraj žrtve utrnute Oboreni starac spava” ( Mrtvac ) ------------------------------------------------Vidrić se pred kraj svoga života razbolio i završio je u ludnici što je ostavilo mnoge tragove u njegovu daljnjem stvaralaštvu. Purpurna pomrčina moje je vjeđe prekrila Os sunca.

3. Svijetlu je suza utrla Što mi sa zjena pada.A moja se ruka ganula Koja pjesmice sklada. Henrik VI. Henrik IV. Antonije i Kleopatra. -Tako silazim. Oko 1585. romance . prosinac 2004 22:57:00 | 0 komentara UKROĆENA GOROPADNICA . r ođen 1564. San Ivanjske noći.. Mnogo vike ni za što.Kralj John. . Bilješka o piscu Wiliam Shakespeare bio je pjesnik i dramatičar. Julije Ceza. 2. Stubama tvojega grada.Romeo i Julija. gospojo. Mjera za mjeru.WILLIAM SHAKESPEARE 1. Richard II. odlazi u London. redatelj i kazališni pisac. Napisao je 36 drama koje djelimo na: 1.. Machetb. Kralj Leart. Mnogi tvrde da je najveći dramski stvaratelj svih vrem ena. Na Tri kralja. Koriolan. tragedije .. Henrik V. Otelo. Zimska priča i Oluja. gdje djeluje kao glu mac.Ukroćena goropadnica.Hamlet. Richard II. povijesne drame . 4. komedije . i Henrik VIII.. ( Adieu ) Objavio lektire u 29. godine u Stratford-on-Avonu u Engleskoj.

Najčešče upotrebljava teme smrti. 2. A povezane su time što se Bjanka ne može da uda pri je svoje sestre. Sve to samo znači da svi podaci p otječu iz ljudskoga ponašanja. zbirka od 154 pjesme. iz povijesti. Njegovi su likovi puni ja ke psihologije i pokazuju veliko poznavanje ženske ćud i. velikog i neusporedi vog poznavaoca ljudske duše. iz starije pisane književno sti. ali i iz svakidaš njeg pripovijedanja. To je sasvim realistična komedija bez fantastike u kojoj ne glume nikakvi vitezovi ni velikaši. iz svoje suvremenosti. Radnje se zbivaju u Pisi u Shakespeareovo doba. Shakespeare je svoje dramske tekstove tvorio poda cima iz usmene književnosti. U njoj vidimo pravog Shakespearea. lju bavi i odnose među ljudima (muž žena. Bilješka o djelu Radnja Ukroćene goropadnice je uzeta iz neke star ije komedije koja je u ono doba bila vrlo popularna. sestra . suprug . izišli su njegovi Soneti. otc sin.brat.prosidba Bjanke.supruga). nego ljudi iz svakodnevnog života.A 1609. zla. neovisno o tome gdje i k ada čovjek živi.kroćenje goropadne Katarine . koja je goropadna i koja se ne želi uda ti samo kako bi omogučila slobodno prošenje Bijanke. U komediji postoje dvije radnje: . . ubojstva.

jer se u određenom trenutku u prologu pojavljuju glumci koji će glumiti komediju Ukroćena goropadica. Ona ima korjen u jednoj priči iz " Tisuću i je dne noći ". ali se ono u p repisivanju izgubilo. koji je mnogo godi na bio bolestan. nije Shakesp ereova. Kad se ovaj probudi. Zapravo tu nalazimo pozornicu na pozornicu. vraćajuči se iz lova. Želj an šale naredi slugama da ga donesu u dvor i obuču u sjajne haljine. Uloga prologa Prije same komedije nalazi se kratki prolog (induct ion). ali ne utjeće i na samu radnj u. gdje na zemlji spava. Neki šekspirologi misle da j e Shakespir napisao i završetak prologa. U prologu doznajemo da je neki lord. 4. sluge ga uvjere. no ona u ovoj komediji nije do kraja izrađ ena. koji služi kao uvod. koji prikazuju pred tim preodjevenim kotlokrpom komediju " Ukroćena goropadica. Petruccio . Mi ne znamo što se desilo kotlokrpi nakon što su glumci odglumili komediju. o pozornici na pozornici. Ta zamisao. Tada u dvor dolaze glumci. da je ugledan gospodin. naišao na kotlokrpu.3.

ona je jak a i samostalna. neustrašivosti i potpunog uvjerenja . Valjda zbog svoje srčanosti. jer s e ona u početku ponaša kao razmažena. 5. Ispod maskom žestoke i tvrde ćudi. i zbog svoga vanrednoga humora i duhovitosti. No prema samoj Katarini nije nikad žestok. Ipak nam je on simpatičan. te želja da se nagleda svijeta i bogato oženi. i "pakleni đavol". krije se veselj ak i dobar čovjek. Vidi se i razlog tom mišljenju. A zapravo kad malo dublje pogledamo. ali joj se to činilo smješni . Katarina Za nju govore da je "divlja mačka". tvrdoglava i pr kosna mlada djevojka. ne go u svemu vidi samo tobožnju blagost i dobrotu. On te svoje postupke pred Katarinom samo glu mi. Ona je znala da žena mora biti p rema mužu odana i vjerna. nego neka težnja za pustolovinama. kako bi joj pokazao da s njime nema šale i kako sve treba da bude po njegovoj volji. On prihvača Katarinino kroćenje samo i z pasije i za zabavu.Njega ne vode nikakvi idealniji motivi. "gadni vrag". a ne (barem iz početka) iz ljubav i. sa lošim odgojem i tvrdoglavošću zbog ranog gubitka majke. kao i duhovitost. nego postupa prema njoj sa nekom vedrom galanterijom i hinjenom bezazlenošću te ne če da shvati nijednu njezinu oštru i pogrdu riječ. da će ukrotiti "ženskoga zmaja".

To što je oni ne će da priznaju. da za vrijeme borbe u nji ma rađa i učvrščuje. On je ka valir.nasamaren zadovoljava se sa gozbom . 6. a pobudio o ne iskre dobrote i plemenitosti. GREMIJA . ali se osjeća. H ortenzijo). Ostali likovi BIANCA je mala himbenica i koketa. Petruccio je u njoj ubio "goropadicu". Kad vidi. t o je kod Petruccija taktika. tko bi ih umio razgrnuti i raspiriti. p rihvati se svoje "udovice". ali slabić. ali vatren i simpatičan. da ne može dobiti Bjanku. LUCENZIJO je običan zaljubljeni mladić. bez dubljih psiholoških crt a.m. Petruccio i Katarina ne govore nigdje o svojoj uza jamnoj ljubavi. a drugih nije poznavala. a u Katarine prkos. jer su svi muškarci oko nje bili slabići (Baptista. što vidimo j asno u posljednjem prizoru. kako valja krotiti goropadnu ženu-ali to njemu nije poš lo za rukom. ali dotle nije bilo nikoga. nego više tašt i ograničen. koja iza svoje nježnosti i bezazlenosti krije želju za gospodovanjem. pošto je naučio u Petruccija. HORTENSIO nije takav idealist. koje su već otprije tinj ale u njenom srcu. Zaljubljuje se na prvi pogled (kao Romeo) i tako je očaran. da sve vidi u najljepšoj slici.

On zna kakva je bila tadašnj a Pisa (na glasu s vrlih građana).TRANIO je napola sluga. a napola pouzdanik svoga gospodara. metrici. 7. U Shakespeareovo doba.tvrdoglava i neposlušna žena. na stalo oko 1595 godine. A ovo je jedno od onih djela koje se najviše . d osta obrazovan i duhovit. mnogim latinskim i talijanskim riječima i po karakterizaciji lica koja je snažna i konsekventna. To se vidi po gradnji komedije. GREMIO i BIONDELLO sluge i komedijaši. VINCENZIO miran i prijazan gospodin. U ovom se djelu saznaje da je Shakespeare vjeroja tno bio u tadašnjoj Italiji. samo je Gremio duhovitiji. ali ga Tranijeve i Biondellov e šale naljute. Zaključak Ukroćena goropadnica je jedno od ranijih djela. ali ni je tako oštra i duboka kao u kasnijim djelima. živahniji i brbljiviji. na Hortenstijevu žalost jer on nije Petruccio. da je njihov običaj d a mladencima otac stavlja ruke pred svjedocima te prec izno nabrajanje dragocijenih predmeta u Petrucciovoj k ući (koji su bili tipični u Taljana u to doba. "UDOVICA" . uspjeh jedne glumačke gr upe ovisio je isključivo o kvaliteti djela i njegovoj lak oj izvedivosti na pozornici.

) najbol ja tragedija u povijesti svjetske književnosti. Antonije i Kl eopatra.Romeo i Julija. ali i iz svakidašnjeg pripovijedanja. Čini od njih vrhunska djela. komedije . osim št o sadrže osnovno značenje. iz svoje suvremenosti. prikazuje se i prikazivat će se na pozornici. Shakespeare je svoje dramske tekstove tvorio podacima iz usmene knjiž evnosti.prikazivalo. jer je prikladno za nju.-1601. a bio je i majstor stvaranja mnogoznačnosti pjesničkog jezika. Mjera za mjeru. Mnogo vike ni za što.. gdje djeluje kao glumac.Hamlet. romance . Ni fabule Shakespeareovih djelova nisu njegove. Tako Shakspeareove riječi. Koriolan.WILLIAM SHAKESPEARE 1. povijesne drame . 2. Kralj Leart. Zimska priča i Oluja. Suvremenost tragedije svijedoče moderna djela s temom o Hamletu pren esenom u današnje doba (u nas je najpoznatije takvo djelo drama Ive Brešan . San Ivanjske noći. 3.. No to nije samo djelo povijesti. kraseči ih pučkim pjesmama. Mnogi tvrde da je najveći dramski stvaratelj s vih vremena. Henrik V. zbirka od 154 pjesme. i Henrik VIII. Napisao je 36 drama koje djelimo na: 1. odlazi u London. Bilješka o djelu Mnogi tvrde da je Shakespeareova tragedija Hamlet (1600. Henrik VI. redatelj i kazališni pisac. 4. Richard II. izrekama tadašnjeg vremena.. Bilješka o piscu Wiliam Shakespeare bio je pjesnik i dramatičar..Kralj John. Na Tri kralja. prosinac 2004 22:56:00 | 0 komentara HAMLET . Oko 1585. Julije Ceza. On ih preuzima od drugih pisca i preoblikuje ih. izišli su njegovi Soneti. iz povijesti. Otelo. rođen 1564. Objavio lektire u 29. tragedije . kriju u sebi niz suznačenja. Richard II. Henrik IV.Ukroćena goropadnica. Machetb. A 1609. 2. godine u Stratford-on-Avonu u Engleskoj. iz starije pisane književnosti.

koji s e ženi udovicom pokojnog kralja. Bojeći se. je poznata jer ju je Shakespeare uzimao iz drugih djela iz svojih suvremenika ili ranijih pisc a. Sinu pokojnog kralja. Želeć p otvrdu. No Hamlet nije toliko cijenjen. Hamlet. na prijevaru s otrovanim mačem. Laert otkriva Hamletu spletku s kraljem. te adaptacija od Slobodanke Aleksić "Hamlet u podrumu"). ubiti Hamlet a. 3. kao i večine Shakespearovih djela. Hamletu. U dvoboju. Hamlet se pretvara lud. kralj i kraljica. U njegovo su doba svakakvi ljudi gledali pretstave i pridonosili njenom uspjehu. Kad Klaudije vidi aluzij u na njegov zločin. Nakon prekinute predstave. Ofelija se ubija. Klaudije šalje Hamleta na brod u Englesku s namjerom da ga t amo ube. Zato je mo rao stvoriti djelo prikladno i školovanom plemstvu i običnom puku. koliko po karakterizaciji samih l ica. namjenjenu Hamletu. po fabuli. prekida predstavu i time daje Hamletu dokaz na Duhove riječi. Pogotovo se to odnosi na Hamleta. te umire. Shakespeare je stvorio djelo za sve ukuse i sva vremena. čime traži osvetu. Hamlet organizira p redstavu. Hamlet i Laert mjenjaju mačeve i obojca bivaju ranjeni otrovo m. tumače Ofelijinim odbijanjem Hamletova udvaranja. vrača se u Dansku i prihvaća dvoboj s Laertom. Kralj i Laert odluče. Jedno od tumačenja odnosi se na edip . Fabula Danski kralj iznenada umira. a Hamletovo ludilo i dosjetke zabavljale su običan puk. a Laert traži osvetu za o ca i sestru. Njegvu ludost. ubija Polonija koji se sakrivao iza zavjes a. mačevanje ukus šire publi ke. a nasljeđuje ga njegov brat Klaudije.a "Hamlet u selu Mrduša Donja". Fabula ove tragedije. koja radnjom sliči na umorstvo njegova oca. nakon čega ovaj ubija kralja. Izabrani su stihov zadovoljili školovane plemiće. 4. Hamlet U Hamletovom ponašanju postoje najraznovrsnija tumačenja. Kraljica ispije čašu s otrovom. Saznavši za očevu smrt. za tu strašnu optužbu. nastala u ra zličitim vremenima i shvačanjima ljudi. saznavši za urotu. Hamlet posječuje majku i misleći da ga Klaudije prisluškuje. javlja se duh n jegova oca i otkriva mu da ga je Klaudije otrovao. To je i uči nio.

On nam uz po moć Hamletovih monologa. Hamlet postavlja pitanje biti ili ne biti?. Likovi se u svojim odnosima nadopunjuju: Hamletovo poštenje nasuprot Klaudijevoj podlosti. čini ga bližem i modernijim. nego običan čovjek. Hamletova pretjerana osjetljivost nasuprot Horacijevu preciznošću. Hamlet iz more izlazi sav rastrgan i nemoćan dase opire. odnosi se na njegovu neodlučnost. Samim time što Hamlet nij e nikakav div ili heroj. koje dovodi do gore situacije. Sam lik Hamleta otkriva se u svojoj raznolikosti tek u odnosu prema dr ugim likovima. Hamlet je paraliziran od prevelikog razmišljanja. On razmišlja kada treba da djeluje (kao nakon povratka u Dansku. na groblju). nastala u drugoj fazi. Razlika između dviju faza. sebičnost. o Hamletovom ponašanju. 5. su tragični junaci. nakon kome dija i povijesnih drama iz prve faze i prije ostalih slavnih tragedija iz treće fa ze. Hamlet zapravo strada od borbe sa samim sobom. koliko sa samim sobo m. No najrasprostranije tumačenje. ubiti ili oprosti ti?. Njegov je problem što postoji na ovome svijet u. U Hamletu Izgleda kao da se i sam Shakespeare že . "Biti ili ne bit" U Hamletu se ne javlja toliko sukob sa svijetom. Za Hamleta ne postoji osjećaj djelovanja u pravo vrijeme. a djeluje kada to nije potrebno (kad ubija Polonija). Hamletova intelektualnost nasuprot malo pametni h ljudi kraljeve okoline. prevare i izdaj e. Hamlet je zapravo lik noćne more koja se ostvaruje. Zb og svoje neodlučnosti i boježljivosti da ne povrijedi majku. 6.ski kompleks. On si postavlja taj problem i nijedan vanjski događaj nemože mu više šk oditi koliko on sam sebi može. nego što mu je oca u bio taj stric. tj. Hamletovo pretjerano razmišljanje i odlaganje nasuprot Laertovu b rzom djelovanju. odlaže i usporava samo izvršenje. Hamleta više boli to što se majka udala za stric. otkriva pokvarenost u svijetu (ratovi i pokvarenost u kraljevskim obiteljima). ljubomora sina prema ocu kao suparnika u ljubavi prema m ajci. Mora u kojojoj pris ustvuje sve ono najgore od ljudskih strasti: podlost. Zakljućak Hamlet je jedna od ranijih komedija. živjeti ili umrijeti?. U Hamletu otkrivamo Shakespeareovu borb protiv svijeta.

on se u nju zaljubi i smatra je izvanrednom ľenom.g. 1984. u imučnnoj obitelji lječnika Giulija rodom iz Modene i Mlečanke Margarite Sadoni. profesor je hrvatske književnosti na zagrebačkome filozofskom fakultetu. diplomirao je pravo na sveučiliątu u Padovi. Napisao je preko dvjesto komedija. Ona se sluľi pretvaranjem te mu udovoljava na sve načine i kad stekne njegovo povjerenje. dok u četvrtoj fazi izgleda da se on pomirijo sa svijeto m.Carlo Goldoni Biljeąke o piscu: Carlo Goldini rodio se u Mlecima 1707. Matkiz od Forlipopolia.Vinko Brešić Priređivač Vinko Brešić je rođen 1952. 1990.li suprostaviti svijetu. markiz od Forlipopolia. prosinac 2004 22:55:00 | 0 komentara Gostioničarka Mirandolina . Mirandolina. Objavio lektire u 29. Miąljenje o djelu: Djelo je zanimljivo jer prevladava humor. godine. Mirandolina je snalaľljiva ľena i uz pomoć svojih sposobnosti uspjeva pokoriti muąkarca koji nikad nije volio ľene. članaka.g.g. . Likovi: Vitez od Ripafratte. grof od Allaflorite. recenzija i kritika te nekoliko knjiga (Dobriša Cesarić. te na kraju on postaje strastveni zaljubljenik u njih. glavni junak dominira nad okolišem i zaokuplja sav interes. To je jedna od rijetkih drama u kojima. Na kraju kad ga izmuči i ponizi udaje se za drugoga. autor književnopovijesnih studija i eseja. Mirandolina ga ľeli poniziti i pokoriti te mu otkrije slabost. Objavio lektire u 29. Dragi naš Šenoa. Ortencija Mjesto radnje: Firenca (Mirandolinina gostionica) Sadrľaj: U Firenci u gostionici Mirandoline koja osvaja srca mnogih koji u njenu gostionicu svrate odsjela su tri stranca. grof od Allaflorite koji su u nju zaljubljeni te treći vitez od Ripafratte koji nije naklonjen ľenama. tijekom čitavih pet čina. Umro je u oskudici početkom veljače 1793.časopisi Milana Marjanovića. prosinac 2004 22:55:00 | 0 komentara Budi Svoj . 1731.

Ta drama je možda doživila najraznovrsnija tumačenja ostlih kritičara. . U to vrijeme engleski jezik postiže zrelost i bogatstvo koje daje odlične uvijete za stvaranje književnih djela. Napisao je mnogo vrhunskih djela koja su se proslavila cijelim svijetom a to su Romeo i Julija. 1993. pjesnici su bili nositelji hrvatskog narodnog preporoda. Priređivač Vinko Brešić je od mnogobrojnih pjesnika XIX. 1996. Hamlet. Autobiographies by Croatian Writers. Da se radi o drami to vidimo po načinu pisanja te po završetku koji u drami uvijek završava tragično. Devetnaesto je stoljeće jedno od bremenitijih u hrvatskoj povijesti. domovinu i jezik. Uz više izdanja djela hrvatskih pisaca sastavio je također antologiju hrvatskoga putopisa (Hrvatski putopisi.). Njihovi tekstovi nadahnjuju hrvatski narod da se bore za svoju nacionalnost. Zapažanja o djelu: Ova drama spada u jedno od Shakespearovih remek djela koja su se proslavila oko cijelog svijeta. a kraj tj. Radnja se odvija u Danskoj u kraljevskom dvorcu. Središnje mjesto pripada razdoblju tridesetih i četrdesetih godina poznatome pod imenomilirski pokret. Pisac opisuje staru Dansku uglednu. kraljevsku obitelj u kojoj vlada tjeskobna atmosfera. 1996. Objavio lektire u 29. Macbeth. aktivni dio jednoga znatno širega i dugotrajnijeg procesa nazvanoga hrvatskim narodnim preporodom.) i suvremenoga pjesništva o Zagrebu (Zabreg. odnosno smrću glavnih likova. Kralj Lear i Kleopatra. Ispunjavaju ga mnogi značajni događaji koji su bili presudni za nacionalni opstanak i mnogi značajni ljudi koji su u njima sudjelovali. Novija hrvatska književnost. zadnja faza saszoji se od smirenih djela gdje se pisac pomiruje sa svijetom. nadopunio Hamlet. Vrlo jako dolazi do izražaja nezadovoljstvo i mržnja te su svi osjećaji u negativnom pravcu. državi prijeti i vanjska opasnost od neprijatelja. Shakespeare rođen uz gradiću Stratfordu. Otelo.Osim što se radi o spletkama u kraljevskom dvoru.William Shakespeare Bilješke: William Shakespeare živio je u jednom od najvitalnijih razdoblja engleske povijesti. Ti pisci.1992. Ta djela pisana su u nekoliko faza. 1994.). prosinac 2004 22:55:00 | 0 komentara Hamlet . ilirski je pokret bio samo središnji. kao dvadeset jednogodišnji mladić kreće u London gdje je surđivao s dramatičarima te je ubrzo počeo sam surađivati. Smatra se da je Hamlet već postojao prije te je Shakespeare samo poboljšao. stoljeća izabrao one tekstove koji najviše nadahnjuju i bude nadu. Sadržaj Ova zbirka pjesama govori o hrvatskom narodnom preporodu.

Kraljica Gertruda. doba renesanse mnogo izgubilo kontrolu nad dvorom. od 150. pitanje života ili smrti u svom životu. jer sve na ovom svijetu kao novac nemože nas usrećiti ako nas stalno “grize” savijest. U borbi Hamlet i Laert iskazuju svu mržnju i dolazi do borbe za život ili smrt. pokvarenost i zlo u obitelji. osjećamo ljubav koja nema granica te bi sve učinila za njega. te se njegov otac pojavio u obliku duha tj. Sigurno je bolje biti pošten s čistom savijesti nego da sve imamo te da nas savijest muči cijeli život. postaje nesiguran i zna da otac nije mogao odjednom umrijeti. Vrlo je nesretan i postavlja si pitanje “biti ili ne biti” . gdje se Hamletu javlja duh mrtvog oca te mu ispovijeda istinu. pisana je u dijalogu i sastoji se od pet glavnih čina. koje nas kratko uvodi u događajnu situaciju. ona propada. Drama je prevedena s engleskog jezika. Citiranje: Kao citat bih izdvojio tekst od strane 37. Inače odnosi su vrlo primitivni. gotovo nikako nije mogao pomiriti s tim događajem i pojavom očevog duha on se zaklinje da će se osvetiti. (četvrti čin ). .energije da mu odgonetnuo tajnu koju je poveo u grob. očajnost i nadu koja se posebno vidi kod Hamleta. Jako je osjećajan i sentimentalan što se posebno vidi u njegovom ponašanju. očajnosti i ljubomore koja dovela od kraja postojanja. Također kod svakog novog prizora je kratko opisano mjesto radnje i ponašanje osoba. Ostale osobe u dvoru to shvaćaju kao da je Hamlet poludio te da ne želi prihvatiti stvarnost. Glavni krivac tomu je Klaudije koji je to uzrokovao zbog političkog i društvenog okvira. zub za zub”. Opis: Hamlet je bio dobro odgajan i ugledan muškarac koji je trebao naslijediti svog oca. Isto tako vrlo mi se dopao peti čin i to od 141. od 40. no pošto su oštrice otrovane oni umiru. Ja bih tog duha definirao kao neku energiju. Ideja: Ideja ove drame bi bio temeljit i ne uvijek lak životni prikaz jedne ugledne kraljevske danske obitelji.Čitajući knjigu možemo primjetiti da je uništen život te obitelji jer se međusobno sukobljavaju. a nejasni izrazi su objašnjeni ili prevedeni pa su na krajevima stranica otisnuti mali riječnici. Tema: Tema ove drame je propast kraljevske obitelji zbog međusobne mržnje. što se posebno vidi na Hamletu. a zajedno i kraljica s kraljem kojeg je probo Hamlet. Ima posuđenih riječi iz latinskog. Opis je vrlo detaljan što znači da je i najmanja sitnica zapažena. izdaje. a postupci se svi svode na staru uzreku “Oko za oko. Hamletova majka vrlo se lako pomirila sa smrću svog muža što nam govori da ta ljubav nije mogla biti velika. Svodi se na osjećajnost. Na mene je ova drama ostavila trag u savijesti. ljubav života. no očevom smrti on gubi nadu. Ipak prema Hamletu je vrlo vezana. savijest koja je mučila Hamleta. Vrlo se teško. Stilske karakteristike djela: Ovo je povijesna drama koja nam govori o tragičnom životu danske obitelji. Tada prestaje postojanje kraljevske obitelji. a time i nesigurnosti u državi. Shakespeare nam je htio objasniti da nije tako završila samo jedna obitelj već ih je u tom vremenu. stranice gdje se vidi sva ta mržnja.

Hamlet nije mogao vjerovati te se zakleo da će se osvetiti. danki kralj vrlo je hladana. ali su oštrice bile namazane otrovom što oni nisu znali. Oni započnu mačevanje. jer na čitatelje ostavlja osjećaj tragedije. Sljedećeg puta Hamlet je također bio na straži. Hamlet je bio zaljubljen u Ofeliju. nečega tužnog. Kratki sadržaj: Jedne večeri na straži dogodilo se nešto neobično.Možemo pretpostaviti da je bila prisiljena da se uda Klaudija. Glumci su prikazivali dramu u kojoj je kralj bio prevaren i otrovan. Nitko mu nije vjerovao i svi su govorili da nemože podnijeti smrt oca. ali se on nenadano vraća. Kada je kralj predložio da nazdrave oni nisu pristali. Polonijevu kćer i svi su se nadali svadbi. koji su zajedno odrasli. Kad su došli glumci koji su trebali zabaviti goste neočekivano se pojavio Hamlet. Možda on želi biti kralj. Ima mnogo radnje i nema opisnih odlomaka te mi se zato sviđa i svakako bih ju dalje preporučio za čitanje. Zbog sigurnosti kralj ga šalje u Englesku. U to vrijeme kralj i kraljica su slavili svoj novi brak. Tada se začuje buka koja je bila posvećena Fortinbrasu jer se vratio kao pobijednik iz Poljske.Ne obazire se na ništa te on nema nikakvih osjećaja. a Hamlet je nato probo Klaudija koji im je priznao da su oštriče otrovane. ne samo za lektiru već i za opće obrzovanje. pa je kraljica popila vrč i umrla. Jednim slučajem majka je pozvala Hamleta na razgovor. a to je Hamlet iskoristio i riječima napao kralja. Vrlo su bili začuđeni i odlučili da samo Hamletu priopče taj događaj. Horacije je Hamletov najbolji prijatelj. ma kakvi oni bili. Ubojica je i to je platio svojom smrću te je od Hamleta pronađen i uklonjen kao izdajnik kraljevskog dvora. i nema nikakvu odgovornost prema drugima. prosinac 2004 22:54:00 | 9 komentara . no u međuvremenu se Ofelija utopila. Mišljenje: Ova drama vrlo mi se svidjela. Klaudije. pa možemo reći da za njega vrijedi uzreka “prošao bi kroz vatru da dostigne cilj”. Uvijek je bio uz Hamleta i spreman saslušati ga te ga nikada nije ostavio u “štihu” te se pokazao kao njegov brat. no to joj je bila najveća greška u životu koju je morala platiti smrću. Na kraju svi odlaze i iznose mrtva tijela te se čuje pucanje topova u čast mrtvih. a Horacije i Osric gledaju mrtve. Kao čovijek je uvijek brinuo o drugome brigu te nije imao svoje mišljenje i mogao se lako nagovvoriti. ali po svojim sposobnostima on to nikako nemože postići ili biti. Iza pisanih riječi nalazi se više značenja kod kojih se treba malo zadržati jer se inače gubi stvarna smisao te Shakespearove drame. a iza zavjese se nalazio Polonije kojeg je Hamlet zabunom ubio. Da ju je Klaudije uistinu volio priječio bi ju da popije otrovani vrč no njemu to nije bilo bitno. Opraštaju se od života i zaajedno umiru. Marcelu i Bernandu se ukazao duh bivšeg danskog kralja. bezosjećajana i tvrdoglava osoba koja si je zabila cilj u glavu i uporno ga želi dostići. ali Hamlet nije mogao podnijeti bol i očaj pa se nije pojavio. Zbog nje dolazi do sukoba između Laerta i Hamleta. a kralj predlaže danaest borbi. Njih dvoje mogli su međusobno diskutirati probleme. Horaciju. Objavio lektire u 29. duh oca otkrio mu je da ga je Klaudije otrovao.

J. Srpnja 1841. Oboje su svojatali malog Mihaela . od 1837. J. Jurij Petrovič vraio se na svoje imanje i samo je od vremana do vremena posjećivao sina . koji je bio stupio u rusku službu . pa i dvora. Ljermontov je stajao nasmiješen. Kad mu je bilo tri godine. st osnovao došljak iz Škotske . kad ga je protivnik pogodio ravno u srce. Budući da je bio slabašan i boježljiv baka ga je tri puta vodila u toplice na Kavkaz. Ti su se boravci. Teško je shvatiti koliko je taj mladić koji je za sve to vrijeme vrlo burno živio i mnogo putovao . Ta je činjenica pridonijela da je dječak prerano sazrio. Njegova baka nije se od samog početka slagala sa zetom. Na dan 15. Puškinova smrt nije bila prekretnica samo u Ljermontovu životu nego i u njegovu stvaranju.privukao je na se pozornost šireg čitateljstva. u Moskvi .M. Otac mu je bio iz stare ali osiromašene plemičke obitelji. napisao je pjesmu Pjesnikova smrt . od kojih su neka ugrađena u temelje ruske književnosti 19. 161. s pištoljem podignutim uvis. umrla mu je majka. do 1841. Pjesnikova smrt izazvala je duboku žalost u naprednom djelu ruske javnosti ali komentar na »na najvišem mjestu «glasio je :«Tako mu i treba !« Podatke pronašla u M.održan je dvoboj u podnožju planine Mašuk. a njihov razdor utjecao je na njega tako da se za rana povukao u sebe . U preostale četiri godine. on je napisao svoje najbolje djelo i jedini roman Junak našeg doba. Ljermontov »Junak našeg doba« (str. snažno dojmili taknoćutog dječaka. listopada 1814.) . koju je u 17. potresen viješću o Puškinovoj pogiblji. Mališan je volio i oca i baku .-167. a nakon kćerine smrti nastao je između njih dvoje otvoren sukob. LJERMONTOV Bilješka o piscu : Mihail Jurčević Ljermontov rodio see 2.FATALIST . ali je pobjedu izvojevala baka i zadržala dječaka kod sebe . a pogotovo treći kad mu je bilo jedanaest godina . Divlja ljepota kavkaskog gorja ostavila je neizbrisiv trag u njegovoj psihi i nadahnula ga na mnoga kasnja knijževna djela. st. stvorio u te četiri godine – mnoštvo potpuno zrelih umjetničkih djela . Uvijeti su bili vrlo strogi – mala udaljenost i pištolj velikog kalibra . Tek kad je.

Može li se sudbina mjenjati . ili je svakome od nas naprijed određen kobni trenutak … Tko hoće da proba ? . tj. može li netko izbjeći on što mu je suđeno!? U ovom djelu mi možemo samo pročitati opis poručnika Vulića. zašto nam je onda dana volja. da li je to očito na njegovom licu. Pisac je u ovom djelu upotrijebio jednu vrlo posebnu metodu kako dokazati dali je čovjeku određena sudbilna ili samo slučajnost . jer pisac piše u prvome licu i piše samo o svojim unutarnjim osobinama . 151) Jeli naša sudbina već određena ili je to samo slučajnost? » Vi tražite dokaze – predlažem vam da na sebi iskušamo može li čovjek po svojoj voli raspolagati svojim životom . I. razum ? Zašto moramo odgovarati za svoje postupke ?« (str. pitanja koja ćemo odnijeti u grob ne riješena.Bilješka o djelu : U svim djelima koje sam da sada čitala ima neka pitanja na koja ni mi nikad nećemo moći odgovoriti. to je prikazao kao okladu između Pečorina i poručnika Vulića. Pisac je u jednom djelu djela otvorio pitanje da li čovjek može predvidjeti sudbinu nekog drugu. ako je zbilja sve preodređeno. ili je to sve puka slučajnost ono što nam se dogodi. šta je volio u mladosti … Pitanje koje je Ljermontov postavio u djelu Fatalist nećemo moći nikad odgovoriti: »…. Ovo djelo govori o tome dali netko vjeruje da mu je sudbina već određena.

učinilo mi se da vidim pečat smrti na njegovu blijedom licu.) Može li netko predvidjeti nečiju smrt? »zagledah mu se u oči. sve što sam imao u džepu. šteta je tog čovjeka ….« (str. Koji ga je vrag tjerao da noću razgovara s pijancem ! Uostalom . 158) Može li čovjek izbjeći sudbinu ? ». i nehotice sam bio prorekao nevoljniku njegovu sudbinu .Da. -Kako? -Tvrdim da sudbine nema – rekoh istresući na stol dvadeset zlatnika .-------------------------------------------------------------------------------------------------------Hajde da se kladimo – rekoh u šali .« (str. 160) .valjda mu je tako suđeno!…« (str. 153.unatoč njegovoj hladnokrvnosti . ali on odčeka moj ispitljivi pogled mirno i netrmice i osmjehne se blijedim usnama . ali . instinkt me nije prevario – dobro sam zapazio na njegovu izmjenjenu licu pečat skore smrti. -------------------------------------------------------------------------------------------------------Imao je pravo ! – Ja sam jedini shvatio zagonetno značenje tih riječi jer su se mene ticale .

tužan i hladan osmijeh što mu je vječito lebdio na usnama. nikad se nije udvarao mladim kokinjama…. Bio je hrabar .” (str.) Sadržaj: Djelo počinje kako pjesnik govori o tome kako mu se samo jednom dogodilo da dva tjedna provede u kozačkom naselju. nikom nije povjeravao svoje osobne i obiteljske tajne . koji ne može imati iste misli i strasti kao oni koji mu je usudosudio za drugove. govorio je malo ali oštro . crne prodorne oči. ali ga nitko nije vidio. 152. gotovo nikad nije pio vina. sve to kao da mu se uskladilo samo da mu može dati pečat posebna stvora. Visok rast i tamna put .Opis pručnika Vulića: “Vanjština poručnika Vulića potpuno je odgovarala njegovu značenju. crna kosa. prevelik ali pravilan nos – njegova nacionalna značajka. Uto jedan . jednu večer kad im je to dosadilo počeli su razgovarati o tome dali netko vjeruje u sudbinu ili ne. Navečer su uvijek igrali karte . Neki su govorili da postoji popis u kojem piše čas naše smrti .

i to iznijeo . BILJEŠKA O PISCU 2. Kad su svi vidjeli namjere poručnika pale su još neke oklade.a poručnik je tvrdio da neće uskoro umrijeti.srpski poručnik ustane od stola i predložio da dokaže kako je sudbina u pitanju a ne samo slučajnost. Poručnik je uzeo pištolj i uperio ga sebi u glavu i opalio. Ubio ga je jedan pijani kozak sa sabljom. Radi dokaza da u pištolju ima metaka opalio je jedan hitac u zrak ali tada je pištolj opalio. Pečorin je tvrdio da na poručnikovu licu vidi pečat skore smrti . Pečorin je ušo kroz prozor u kuću i uspio uhvatiti kozaka. prosinac 2004 22:54:00 | 0 komentara ROMEO I JULIJA . Nakon tog događaja kozak se zatvorio u jednu kuću na kraju sela. a da će on ući u kuću. a Pečorin je predložio okladu.i uzeo ga. ali u tom trenutku u pištolju nije bilo metaka. Nakon završene oklade svi su se vratili svojim kućam . Pečorin je živio u jednom malom stančiću. poručnik ubijen.ali ga je u četiri sata ujutro probudilo neko lupanje na prozoru. Zaspao je pred zoru .nitko nije imao hrabrosti . Kakd je pitao tko želi to isprobati na vlastitoj koži . Javili su mu da je Vulić . Objavio lektire u 29. Tada je oficir ustao od stola i krenu u drugu sobu gdije je stajao obješen jedan pištolj.William Shakespeare 1. KRATAK SADRŽAJ .Pečorin je rekao kozačkom kapetanu neka zabavi kozaka .

POČETAK: Glava obitelji Capuletti organizira zabavu.Romeo i Julija se tajno vjenčaju VRHUNAC : U jednoj svađi. ubija Mercuzia. Romeo tek tada shvaća pravi smisao života. Zatim mora pobjeći. Romeo ubija Tibalda. jer uskoro dolazi knez. ZAPLET : Na zabavi Romeo susreće Juliju. Želeći osvetiti smrt svog dobrog prijatelja. Preneražen prizorom.UVOD: Već u uvodu možemo shvatiti kako su dvije ugledne obitelji : Montecchi i Capuletti u svađi. knez osuđuje Romea na progonstvo u Mantovu. a Romeova ljubav prema Rosalini navede ga da dođe na zabavu. Tibaldo. Između njih se rodi ljubav. Naslućujemo da je Romeo zaljubljen u Rosalinu. Capulettijev sinovac. djevojku iz roda Capulettija. bez ograničenja koje nameće mržnja između njihovih obitelji. Tako na glavnom veronskom trgu izbija svađa koja završava upozorenjem kneza Escala. RASPLET: . Romeovog prijatelja. čista i iskrena. ali njegovi osjećaji prema Juliji priječe ga u tome i on se skriva kod franjevca Lorenza.

jer su i Rosalina i Julija iz obitelji Capuletti. ja ću je potražit I uz nju blagu divlju ćud ću razblažit. glasnik ne dospijeva na vrijeme reći Romeu istinu. uglednog. Kad ples se svrši.Otac i majka žele Juliju udati za Parisa. On odlazi u grobnicu Capulettija i misleći da mu život bez Julije više nema smisla. a šalje poruku Romeu da je ona zapravo živa. Nad mrtvim tijelima njihove djece oni se mire jer shvaćaju da je uzrok tome nerazumna mržnja koja je nametnula granice istinskoj i čistoj ljubavi i time donijela svima golemu nesreću.”. Fratar Lorenzo. Neposredno nakon toga Julija se budi i vidjevši da joj se muž ubio zbog tuge uzima bodež i oduzima sebi život. mladog i bogatog plemića. Nerazumnu mržnju pobjeđuje njegova beskrajna ljubav i odanost Juliji. “Zublja sama Nek od nje uči sjati. str. KRAJ: Nakon tragedije u grobnicu dolaze ostali članovi obiju obitelji. čista Golubica u jatu vrana blista. daje Juliji napitak koji bi je trebao uspavati.74 . On je na neki način žrtva sukoba dviju veronskih obitelji. Djeva ta Na crnom plaštu mrkle noći sja Ko alem kam na uhu crne žene – I nije vrijedan svijet krasote njene. 3. želeći spriječiti tragediju. Uz druge djeve kao snježna. ona radije izabere smrt nego udaju za Parisa. SOCIOLOŠKA I PSIHOLOŠKA KARAKTERIZACIJA GLAVNIH LIKOVA Romeo je mladić iz ugledne i bogate veronske obitelji Montecchi. Nažalost. Sad vidim da je to mi prva ljubav Jer ne vidjeh još cvijetak tako ubav. citat. Zbog vječne ljubavi na koju se zavjetovala udajom za Romea. ispije otrov i umire.

A zvijezde tu u glavi njezinoj. citat. 83 Julija potječe iz ugledne obitelji Capuletti. no ljubav je za nju odviše sveta da bi joj bilo što mogla biti zapreka. Shvaća kako se zaljubila u neprijatelja.Romeo shvaća da je sreo sudbinu te je spreman učiniti sve. str. Nikad mu ne ponestaje motiva. Pun je vedrine i mladenačkog zanosa. A njezine bi oči na nebu Obasjale sav svemir takvim sjajem Te ptice bi ko obdan zapjevale. “Iz ljute mržnje niče ljubav medna! Ah. citat. Bez Julije život mu je poput pustinje pa zbog toga nepromišljeno oduzme sebi život i izaziva veliku tragediju. sve dok postoji veza s Julijom. “Romeo. Za Romea. . a ne reći da je poduzetan i hrabar mladić. “Dvije ponajljepše zvijezde na nebu U nekom poslu sad odilaze I mole oči njene neka sjaju Na njinoj stazi dok se ne vrate. a susret s Romeom označit će njen život. prekasno te ja upoznah bijedna I nemila je srca mog sudbina Da mora ljubit mrskog dušmanina!”. osim što je smrtno zaljubljen u Juliju. pa čak i roditelja i svog imena da ostane s Romeom. da su njene oči tamo gore.”. Ej. Od sjaja njenih obraza bi zvijezde Potamnjele ko svijeća od sunca. ne možemo. 78 Spremna je odreći se svega. str. o Romeo! Zašto si Romeo? O zataji oca svog.

Da slušam još il da odgovorim? JULIJA. Prisegni da me ljubiš. ljubav koja istovremeno spaja i razdvaja. Ona je sama po sebi besmislena. ROMEO(za se). Drugo ime Na sebe uzmi – ime nije ništa! Što nazivljemo ružom. To je ljubav koja probija hladne zidine dvaju svjetova. METAFORIČNOST . odbaci svoje ime Jer ono nije dio bića tvog. slatko bi Mirisalo i s drugim imenom. ali nažalost i polaže kao žrtva besmislenim ljudskim slabostima. citat. To je konac ogromne i bogate ljubavi i početak najveće tragedije koja može zadesiti roditelje.Tek tvoje ime moj je dušmanin Jer ti si ti i bez tog imena. neiscrpna. pa ću ja Poreći da se zovem Capuletti. str. ali je na neki način bila nužna da se nadvladaju ljudske slabosti. 5. IDEJA Ljubav je temelj na kojem se gradi život. 6. “Montecchi” nije niti ruka niti nnga Niti lice niti trup ni drugo ništa Što pripada muškarcu. Romeo moj. TEMA Sjajna.Odbaci ime to – il ako ne ćeš. duboka i veličanstvena ljubav dvoje mladih koja je kao da kroz cijelu priču strmoglavo ide ka propasti i zloj kobi. da i nije Romeo. 84 4. U romanu o Romeu i Juliji ovo je na prvi pogled tragedija koja se nepotrebno desi. čudesna. Baš tako bi Romeo. svu milinu svoju divnu Sačuvao i bez tog imena. Ne kaže se uzaludno da ljubav pobjeđuje mržnju. I mjesto njega uzmi mene svu!”.

gotovo nerazumna. str. Susret Romea i Julije zanimljiv je jer označava bit ovog romana. Možda bi u nekim drugačijim okolnostima tijek ovih događaja krenuo prema sretnijem kraju. ljubav. A služiš njemu. 1) “ROMEO. snažna. te borba u kojoj Tibaldo i Mercuzio pogibaju. savršena i jedinstvena. izuzetna. Treba spomenuti da je zapravo uzrok tragedije prije svega mržnja između dviju obitelji. Izađi sada i udavi mjesec. str. Zato nemoj njemu Da služiš više kad je zavidan. Livreja mu je vestalska zelena I bijela.108 1. više od smrti i od samog života. Borba između Tibalda i Mercuzija također je jedan zanimljivi dio. Njihova je ljubav kao svjetlo u beskraju mraka i mržnje. Ona je više od obične ljubavi. citat. A Julija je sunce. NAJZANIMLJIVIJE U ROMANU Najzanimljiviji dijelovi u romanu su prvi susret između Romea i Julije.Metaforičnost u ovom romanu uočava se u monolozima glavnih likova.Tko nije nikad osjetio rana I brazgotini taj se podsmijeva – Al tiho! Kakva svjetlost prodire Kroz onaj prozor tamo? To je istok.82 2)”A bujna glazba tvog jezika Nek objavi svu sreću naših duša Što daje nam je ovaj susret mili. kakvu tek budale nose – Odbaci je –“. zato je ovaj dio značajan. U njemu poginu nevini mladi ljudi i taj dio označava početak ove čitave tragedije i sudbonosnih događaja. prema priči. plamteća ljubav koja se. citat. ali istovremeno razlog je i ljubav. dogodi u svega nekoliko dana. – Sunašce. a izražena je u prvim razgovorima između Romea i Julije. smućen već i blijed Od bijesa što si ljepše ti od njega. . Što zavidan je.”.

živjet će vječno u ovoj tragediji.107 “LORENZO. tim više što u vremenu u kojem živimo previše mržnje ima u svijetu oko nas.“LORENZO.Ivan Kušan Naziv djela: " KOKO U PARIZU " . Ona će uvijek buditi mladost i uzbuđenje u čovjekovom srcu. mislio sam da je to priča o kojoj se već sve zna. str. Ako Romeo i Julija možda nisu živjeli u Veroni. takva divlja naslada imade I divlji kraj – u slavlju svome gine. U tome je sva ironija ovog djela. Zatim sam je počeo čitati i tako. Ova će priča uvijek ponovno oživljavati u svim generacijama koje osjećau ljubav.”.95 8. shvatio sam da je ona i sada posebna. stranicu po stranicu. I najslađi se med nam gadit stane Kad okus mu je najugodniji Jer jedući uništavamo tek – Pa zato budi umjeren u milju. U isti tren se s njom i raspline. kad se s vatrom združi. prosinac 2004 22:54:00 | 0 komentara KOKO U PARIZU . citat. E. citat.35 Objavio lektire u 29. za koji tvrde da je bio lijes Julije Capulettijeve. “Da li je tragedija Romeo i Julija doista istinit događaj ili nije. Baš ko barut.DOJAM O KNJIZI Kad sam dobio knjigu. Ne – pasti može tko bez glave juri. ali tradicija o tom živi još i danas te se u Veroni na jednom vrlo romantičnom mjestu strancima pokazuje neki stari sarkofag. str.”. – “. Jer naglost ko i tromost kasni k cilju. citat. str. neće se valjda nikad pouzdano utvrditi. Ono što tu knjigu čini posebnom je da od početka naslućujemo nesretan kraj i ta se slutnja osjeća i u najsretnijim trenucima u priči.

"Toranj" i "Trenutak unaprijed". U njegovj glavi rodio se san iz kojeg proizlazi čitava radnja. . Želi da mu se prijatelji dive kao hrabrom i domišljatom dječaku. dok se radnja odvija u Parizu. Bio je i nosioc hrvatske kandidature za Andersenovu nagradu. kritike. jer je zadivljen njegovim svekolikim znanjem. pravog imena Ratko Milić. Zlatlo je Kokov prijatelj. književnik i prevodioc. Rođen je 1933.Pisac: Ivan Kušan. te drame. "Zagonetni dječak". "Zidom zazidani". Vrijeme radnje: Sedamdesetih godina prošlog stoljeća. "Uzbuna na Zelenom Vrhu". a u njegovom opisivanju jako pretjeruje. Koko ne voli učiti. francuskog i ruskog jezika.scenarija prema vlastitim djelima i dobitnik je gotovo svih književnih nagrada za dječju i omladinsku književnost. a od jela jako voli punjenu papriku. Zlatko je bistar i domišljat dječak i nadasve veliki prijatelj. godine živi u Zagrebu.scenarije. godine u Sarajevu. ne bježi ni od najgorih sitiuacija. Poznat je i po prevođenju sa engleskog. a ne da ga drže kukavicom i slabićem. Koko mu slijepo vjeruje. Napisao je niz TV . a od djela za odrasle značajnije su mu knjige: "Razapet između". gdje se i školovao. trinaestogodišnjak iz Zagreba. najveću svjetsku nagradu za dječju književnost. Piše romane i novele za djecu i odrasle. Najpoznatija djela za djecu i omladinu su mu: "Koko u Parizu". akademski slikar. "Domaća zadaća". Iako nije osobito hrabar. a od 1939. Načitan je i pun znanja. a ni kupati se. Mnoge svoje knjige sam je ilustrirao. filmske i TV . Često se češka lijevom rukom iznad desnog uha. Likovi: Koko. Mjesto radnje: Početak i završetak radnje odvija se u Zagrebu. "Ljubav ili smrt". Dobro pozna Pariz. "Koko i duhovi".

reditelj Worson i brodovlasnik Somais predstavnici su imučnijeg sloja Pariza. a Koko se budi iz sna. Marcecel . pomalo umišljeni novinar. Poštenje i otpor prema svakoj vrsti kriminala. .pojavljuje se kad je najpotrebnije i na kraju se ispostavlja da je to sam Kušan. Zlatkov ujak. Nasmijalo me kad je u početku priče Zlatko pričao Koku o Parizu. pa čak i agenti osiguravajućeg društva koji su se prerušili u brijače.Koko i Zlatko glavni su likovi priče. Tema: Kriminalističko-pustolovna. pa čak i po cijenu vlastitog života. slikar Poklepović zvani Pokle. Vodi ih u svoj skroman stan i pokazuje im sliku Mona Lisu. Na aerodromu ih dočekuje slikar Poklepović. Kratak sadržaj: Koko se veseli putu u Pariz iako ga je Zlatko pomalo prestrašio svojim pričama o tom gradu. zamršena priča o nestanku najpoznatije slike na svijetu i njen pronalazak uz niz smiješnih i opasnih dogodovština. Zlatko spašava Koka i ispostavlja se da slika uopće nije ukradena. a slikar Poklepović ispriča im priču o filmskom redatelju Allesu Worsonu i njegovom filmu koji se snima u Parizu i svojoj ulozi u čitavom poslu. Negativci Jean i Michel koji se žele proslaviti nekim "velikim" djelom i njihovo očevi. Osim njih tu su još Merie i Katsarida. No o svom filmu Worson je dao intervju čuvenom pariškom reporteru Marcel Cleveru i na taj način mnogi su se zainteresirali za čuvenu sliku. Oko otmice slavne slike ispreplelo se mnoštvo uzbudljivih događaja i Koko na kraju biva otet. Koko i Zlatko zbunjeno gledaju u sliku. Otac od Merie . zapravo agenti osiguravajućeg društva Frederic i Charles. Pouka: Prijateljstvo i odanost prijatelju u najtežim situacijama. kći uglednog novinara i sin bogatog brodovlasnika. Zlatkov ujak. Bogalj sa drvenom nogom tajanstvena je ličnost u romanu. koju je naslikao slavni talijanski slikar Leonardo da Vinci. nespretni brijači. Oteli su ga sinovi lažnih brijača Michel i Jean.

.Ukroćena goropadica. Vidi se i razlog tom mišljenju. nego neka težnja za pustolovinam a. no ona u ovoj komediji nije do k izrađena. nije Shakespereova. Neki šekspirologi misle da je Shakespir napisao i završetak prol ali se ono u prepisivanju izgubilo. No pre ma samoj Katarini nije nikad žestok. da će ukrotiti "žensk oga zmaja". Ona je znala da žena mora biti prema mužu odana i vjerna. A zapravo kad malo dublje pogledamo. a pobudio one iskre dobrote i ple menitosti. nego u svemu vidi samo tobožnju blagost i dobrotu. 4. Ona ima korje jednoj priči iz " Tisuću i jedne noći ". Hortenzijo). i zbog svoga vanrednoga humora i duhovitosti. tvrd oglava i prkosna mlada djevojka. Ipak nam je on simpatičan. On prihvača Katarinino kroće nje samo iz pasije i za zabavu. a drugih nije poznavala. ona je jaka i samostalna. Petruccio Njega ne vode nikakvi idealniji motivi. jer se ona u početku ponaša kao razmažena. Valjda zbog svoje srčanosti. kao i duhovitost. n u raja mili oga. nego postupa prema njoj sa nekom vedr om galanterijom i hinjenom bezazlenošću te ne če da shvati nijednu njezinu o štru i pogrdu riječ. "gadni vrag". Mi ne znamo što se desilo kotlokrpi nakon što su glumci odglu komediju. kako bi joj pokaza o da s njime nema šale i kako sve treba da bude po njegovoj volji. Katarina Za nju govore da je "divlja mačka". i "pakleni đavol". jer su s vi muškarci oko nje bili slabići (Baptista. o pozornici na pozornici. Petruccio je u njoj ubio "goropadicu". sa lo šim odgojem i tvrdoglavošću zbog ranog gubitka majke. koje su već otprije tinjale u njenom srcu. Ta zamisao. krije se veseljak i dobar čovjek. ali dotle nije bilo nikoga. a ne (barem iz početka) iz ljubavi. ali joj se to činilo smješnim. On te svoje postupke pred Katarinom samo glumi. tko bi ih umio razgrnuti i raspiriti. te želja da se nagleda svijeta i bogato oženi. 5. neustrašivosti i potpunog uvjerenja. Ispod maskom žestoke i tvrde ćudi.

pošto je naučio u Petruccija. mnogim latinskim i talijanskim riječ ima i po karakterizaciji lica koja je snažna i konsekventna. Ostali likovi BIANCA je mala himbenica i koketa. ali nije tako oštr a i duboka kao u kasnijim djelima. koja iza svoje nježnosti i bezazlenosti krije želju za gospodovanjem. GREMIJA . U ovom se djelu saznaje da je Shakespeare vjerojatno bio u tadašnjoj I taliji. živahniji i brbljiviji. ali slabić. to je kod Petruccija taktika. nastalo oko 1595 godine . a napola pouzdanik svoga gospodara. HORTENSIO nije takav idealist. ali se osjeća. a u Katarine prkos. da ne može dobiti Bjanku. što vidimo jasno u posljednjem prizoru. nego više tašt i ograničen. On je kavalir. 6.nasamaren zadovoljava se sa gozbom TRANIO je napola sluga. LUCENZIJO je običan zaljubljeni mladić. dosta obrazovan i duho vit. metrici. na Hortenstijevu žalost jer on nije Petruccio. da sve vidi u najljepšoj slici. ali ga Tranijeve i Biondellove šale naljute. ali vatren i simpatiča n. Zaljubljuje se na prvi pogled (kao Romeo) i tako je očaran. To što je oni ne će d a priznaju. da je nj ihov običaj da mladencima otac stavlja ruke pred svjedocima te precizno nabr . samo je Gremio duhovitiji. Zaključak Ukroćena goropadnica je jedno od ranijih djela. kako valja krotiti goropadnu ženu-ali to njemu nije pošlo za rukom. GREMIO i BIONDELLO sluge i komedijaši.Petruccio i Katarina ne govore nigdje o svojoj uzajamnoj ljubavi. "UDOVICA" tvrdoglava i neposlušna žena. prihvati se svoje "udovice". On zna kakva je bila tadašnja Pisa (na glasu s vrlih građana). bez dubljih psiholoških crta. To se vidi po gradnji komedije. da za vrijeme borbe u njima rađa i učvrščuje. Kad vi di. VINCENZIO miran i prijazan gospodin. 7.

Jedan je od najpoznatijih hrvatskih pisaca kriminalističkih romana. uspjeh jedne glumačke grupe ovisio je isključiv o o kvaliteti djela i njegovoj lakoj izvedivosti na pozornici. prosinac 2004 22:52:00 | 0 komentara Hamlet . Dok je živjela. ali i njenu obitelj. Tako nas i ova pripovijetka “Breza” podsjeća na vječne istine o čovjeku i time dokazuje koliko je ova tema prisutna u svakom vremenu i svakoj sredini. Obitelj u koju je došla izolirala ju je zbog toga što je bila drugačija od njih.William Shakespeare Ovo je jedna tragična priča. godine. a istaknuti je pisac romana za djecu i mladež. nerazumijevanja i ogovaranja. a to oni. U Shakespeareovo doba. nisu mogli prihvatiti. Ona duboko uranja u ponore ljudskih slabosti. "Dunav". Objavio lektire u 29. prikazuje se i prikazivat će se na pozornici. Objavio lektire u 29. "Koraljna vrata" i "Pokora". Diana je trpjela svakakva poniženja. Pripovjetka “Breza” me pomalo podsjetila na tu suvremenu tragediju. Ona istovremeno upozorava da je čovjek nemoćan ispraviti svoje pogreške ako dozvoli da mu vrijeme izmakne iz njegove kontrole. jer je prikladno za nju. prosinac 2004 22:50:00 | 33 komentara TROJICA U TRNJU . eseje i scenarije. ona pokazuje svu tragediju kako čovjek može poniziti sebe i druge. Piše romane.ajanje dragocijenih predmeta u Petrucciovoj kući (koji su bili tipični u Taljana u to doba. opterećeni vlastitim ograničenjima. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje i danas radi kao sveučilišni profesor. U ovom našem svijetu jedinstven primjer za to bio je život i smrt princeze Diane. Tek je njena smrt podsjetila čitav svijet. A ovo je jedno od onih djela koje se najviše prikazivalo.Pavao Pavličić Naziv djela: "TROJICA U TRNJU" Pisac: Pavao Pavličić rođen je u Vukovaru 1946. "Trojica u Trnju". "Umjetni orao". Značajna su mu djela: "Plava ruža". "Vukovarske razglednice". na njenu istinsku vrijednost. . "Zeleni tigar".

Prilično je brbljiv. Naselje Dugave u izgradnji. Hrvoje je plemenit. humanost i zajednički rad uvijek dovode do pozitivnih rezultata. Oca nerado spominje. Likovi: Hrvoje živi u novoizgrađenoj kući u Dugavama. Braco živi u istoj zgradi u kojoj i Hrvoje. . a rado odlazi u Trnje gdje je prije živio i gdje ima puno prijatelja. jer se rastavio od mame. Tut je najmanj od trojice dječaka. snalažljiv i uporan. Mjesto radnje: Zagrebačko naselje Trnje . Poštenje. Zločin se za ispunjenje ciljeva ne isplati. Najvišr voli djevojčicu Bibu i gospodina Solarića. Po svojim osobinama pravi je vođa.Vrijeme radnje: Ljetni praznici u vrijeme izgradnje naselja Dugave. Dobar je prijatelj i slijedi Bracu u svim akcijama iako se boji. hrabar. Dobar je prijatelj i inteligentan. Zahvaljujući njegovoj oštroumnosti i upornosti započelo je traganje za pljačkašem banke. Tema: Pustolovno-kriminalistička priča sa naglašenom humanosti i poštenjem. Pouka: Prijateljstvo i odanost prijateljima. pa često dovodi sebe i prijatelje u neugodne i smiješne situacije. Žgoljav je i slabašan i stalno radi sklekove kako bi ojačao.

No više se nije vratio. Vratili su se natrag u baraku i pronašli torbu punu novčanica. Sutradan su se uputili u napuštenu baraku. nahraniti bakinog psa i mačka. Dječaci su odmah znali da im Hrvoje želi nešto poručiti. a iz nje je izašao neznanac koji im je jučer umaknuo. Bilješka o piscu . Dovela ju je Biba po Hrvojevoj uputi. Dječaci su primijetili čovjeka kojeg je opisao Hrvoje i počinje potjera. Slavlju nije bilo kraja. Objavio lektire u 29. U tom trenutku pojavio se Hrvoje. Konačno su na bakinoj kući u Trnju ugledali znak koji je Hrvoje uvijek crtao. na nisu daleko stigli. Nasmijalo me: Kad je Tut trčkarao i radio čučnjeve. naselje u kojem je nekad stanovao. Rastužilo me: Kad je striček Solarić morao u bolnicu. Hrvoje je morao otići u Trnje. Dok je pričao svoju priču na vratima barake pojavio se susjed Cvik i tetovirani. Vani je već bila ploicija u zasjedi.WILLIAM SHAKESPEARE 1. Uzbudilo me: Kad su lopovi upali u baraku u kojoj su bila djeca. Svi su im u tome pomagali i uspjeli su mu ući u trag. prosinac 2004 22:50:00 | 69 komentara UKROĆENA GOROPADNICA . Braco i Tut dali su se u potragu za Hrvojem. Svi su ga uzaludno tražili. Neznanac im je uspio umaknuti i oni se vratiše kući. jer je baka otišla u toplice. Ugledali su poruku i postalo im je jasno zašto se Hrvoje krije. a u isto vrijeme opljačkana je i banka u Trnju.Braco i Tut žive u nezanimljivom zagrebačkom naselju Dugavama. Našli su ključ bakine kuće i ušli unutra. Pljačkaši su ih vezali i zakucali vrata barake izvana. Dječaci su se uputili na policiju i sve su ispričali policijskom inspektoru.Kratak sadržaj: Hrvoje. Po cijele se dane igraju pucajući iz pištolja na napuštenom gradilištu.

Ukroćena goropadnica. komedije . zbirka od 154 pjesme. izišli su njegovi Soneti. godine u Stratford-on-Avonu u Engleskoj. 2. i Henrik VIII. iz povijesti. ljubavi i odnose među lj udima (muž . Mnogo vike ni za što. rođen 1564. Koriolan. U komediji postoje dvije radnje: .kroćenje goropadne Katarine . Mjera za mjeru.Romeo i Julija. Antonije i Kleopatra. odlazi u London.Kralj John. Sve to samo znači da svi podaci potječu iz lju dskoga ponašanja. Shakespeare je svoje dramske tekstove tvorio podacima iz usmene knjiž evnosti. 4. zla. Zimska priča i Oluja.žena.supruga). 2. Richard I I. koja j e goropadna i koja se ne želi udati samo kako bi omogučila slobodno prošen je Bijanke. Kralj Lea rt. Henrik IV. velikog i neusporedivog poznavaoca ljudske duše. redatelj i kazališni pisac. ali i iz svakidašnjeg pripovijedanja. Oko 1585.. . povijesne drame . Julije Ceza. neovisno o tome gdje i kada čovjek živi. Radnje se zbivaju u Pisi u Shakespeareovo doba. 3.Hamlet.brat. otc .prosidba Bjanke. suprug . Henrik V. Richard II. iz starije pisane književnosti. ubojstva. A 1609.sin. romance . Najčešče upotrebljava teme smrti. San Ivanjske noći. A povezane su time što se Bjanka ne može da uda prije svoje sestre.. Bilješka o djelu Radnja Ukroćene goropadnice je uzeta iz neke starije komedije koja je u ono doba bila vrlo popularna. Mnogi tvrde da je najveći dramski stvaratelj s vih vremena. Njegovi su likovi puni jake psihologije i pokazuju veliko poznavanje ženske ćudi. nego ljudi iz svakodnevnog života.Wiliam Shakespeare bio je pjesnik i dramatičar. To je sasvim realistična komedija bez fantastike u kojoj ne glume nikak vi vitezovi ni velikaši. Na Tri kralja. Otelo. gdje djeluje kao glumac. Machetb. Henrik VI.. sestra . iz svoje suvremenosti. tragedije .. U njoj vidimo pravog Shakespearea. Napisao je 36 drama koje djelimo na: 1.

Mi ne znamo što se desilo kotlokrpi nakon što su glumci odglu mili komediju. kao i duhovitost. nego u svemu vidi samo tobožnju blagost i dobrotu. da će ukrotiti "žensk oga zmaja". Valjda zbog svoje srčanosti. te želja da se nagleda svijeta i bogato oženi. Željan šale naredi slugama da ga donesu u dv or i obuču u sjajne haljine. i zbog svoga vanrednoga humora i duhovitosti. sluge ga uvjere. ali ne utjeće i na samu radnju. Neki šekspirologi misle da je Shakespir napisao i završetak prol oga. On te svoje postupke pred Katarinom samo glumi. Zapravo tu nalazimo pozornicu na pozorni cu. Ipak nam je on simpatičan. Kad se ovaj probudi. Katarina . vraćajuči se iz lova. jer se u određenom trenutku u prologu pojavljuju glumci koji će glumiti k omediju Ukroćena goropadica.3. No pre ma samoj Katarini nije nikad žestok. Uloga prologa Prije same komedije nalazi se kratki prolog (induction). koji prikazuju pred tim preodjevenim kotlokrpom komediju " Ukroćena goropadica. koji služi kao uv od. 5. 4. a ne (barem iz početka) iz ljubavi. Ispod maskom žestoke i tvrde ćudi. Petruccio Njega ne vode nikakvi idealniji motivi. nego postupa prema njoj sa nekom vedr om galanterijom i hinjenom bezazlenošću te ne če da shvati nijednu njezinu o štru i pogrdu riječ. krije se veseljak i dobar čovjek. ali se ono u prepisivanju izgubilo. Tada u dvor dolaze glumci. kako bi joj pokaza o da s njime nema šale i kako sve treba da bude po njegovoj volji. neustrašivosti i potpunog uvjerenja. Ona ima korje n u jednoj priči iz " Tisuću i jedne noći ". nego neka težnja za pustolovinam a. da je ugledan gospodin. no ona u ovoj komediji nije do k raja izrađena. naišao na ko tlokrpu. gdje na zemlji spava. On prihvača Katarinino kroće nje samo iz pasije i za zabavu. koji je mnogo godina bio bolestan. o pozornici na pozornici. Ta zamisao. nije Shakespereova. U prologu doznajemo da je neki lord.

tko bi ih umio razgrnuti i raspiriti. To što je oni ne će d a priznaju. živahniji i brbljiviji. koje su već otprije tinjale u njenom srcu. A zapravo kad malo dublje pogledamo. LUCENZIJO je običan zaljubljeni mladić. 6. bez dubljih psiholoških crta. Petruccio i Katarina ne govore nigdje o svojoj uzajamnoj ljubavi. nego više tašt i ograničen. Ostali likovi BIANCA je mala himbenica i koketa. tvrd oglava i prkosna mlada djevojka. Petruccio je u njoj ubio "goropadicu". dosta obrazovan i duho vit. GREMIJA . da za vrijeme borbe u njima rađa i učvrščuje. ona je jaka i samostalna. Vidi se i razlog tom mišljenju. i "pakleni đavol".nasamaren zadovoljava se sa gozbom TRANIO je napola sluga. a drugih nije poznavala. što vidimo jasno u posljednjem prizoru. ali vatren i simpatiča n. Hortenzijo). ali slabić. On je kavalir. samo je Gremio duhovitiji. ali se osjeća. . da ne može dobiti Bjanku. ali joj se to činilo smješnim. a napola pouzdanik svoga gospodara. sa lo šim odgojem i tvrdoglavošću zbog ranog gubitka majke. da sve vidi u najljepšoj slici. jer se ona u početku ponaša kao razmažena. Zaljubljuje se na prvi pogled (kao Romeo) i tako je očaran. GREMIO i BIONDELLO sluge i komedijaši.Za nju govore da je "divlja mačka". ali dotle nije bilo nikoga. to je kod Petruccija taktika. a pobudio one iskre dobrote i ple menitosti. "gadni vrag". pošto je naučio u Petruccija. VINCENZIO miran i prijazan gospodin. ali ga Tranijeve i Biondellove šale naljute. HORTENSIO nije takav idealist. jer su s vi muškarci oko nje bili slabići (Baptista. Ona je znala da žena mora biti prema mužu odana i vjerna. Kad vi di. "UDOVICA" tvrdoglava i neposlušna žena. a u Katarine prkos. koja iza svoje nježnosti i bezazlenosti krije želju za gospodovanjem. kako valja krotiti goropadnu ženu-ali to njemu nije pošlo za rukom. prihvati se svoje "udovice". na Hortenstijevu žalost jer on nije Petruccio.

svibnja 1904. Gospođa Sabina i drugi). Iz njega se može mnogo toga naučiti o poštenju i borbi za život dostojan čovjeka. Teodora. Drugoj skupini pripadaju gradski romani u kojima je pokušao kritički prikazati zagrebačko građansko društvo (Olga i Lina. u Brseču.EUGEN KUMIČIĆ BILJEŠKE O PISCU: Eugen Kumičić rođen je 11. da je nj ihov običaj da mladencima otac stavlja ruke pred svjedocima te precizno nabr ajanje dragocijenih predmeta u Petrucciovoj kući (koji su bili tipični u Taljana u to doba. siječnja 1850. A ovo je jedno od onih djela koje se najviše prikazivalo. povukao se iz službe i posvetio književnom i političkom radu.. ali nije tako oštr a i duboka kao u kasnijim djelima. U Shakespeareovo doba. Studirao je filozofiju u Beču. Pobijeljeni grobovi te drame Sestre. DOJAM O DJELU: Djelo je zanimljivo. To se vidi po gradnji komedije. Godine 1883. Prvu skupinu sačinjavaju istarsko-primorski romani (Jelkin bosiljak. Sirota. Primorci.7. a umro je 13. nastalo oko 1595 godine . Zaključak Ukroćena goropadnica je jedno od ranijih djela. Trećoj skupini pripadaju povijesni romani (Urota Zrinsko-Frankopanska i Kraljica Lepa). On zna kakva je bila tadašnja Pisa (na glasu s vrlih građana). Ostala djela su romani i pripovijetke: Neobični ljudi. U ovom se djelu saznaje da je Shakespeare vjerojatno bio u tadašnjoj I taliji. Njegovi romani dijele su u tri skupine. Začuđeni svatovi i drugi) u kojima na romantičan način opisuje istarske ljude. . uspjeh jedne glumačke grupe ovisio je isključiv o o kvaliteti djela i njegovoj lakoj izvedivosti na pozornici. jer je prikladno za nju. godine u Zagrebu. pomorce i seljake. prosinac 2004 22:50:00 | 1 komentara ZAČUĐENI SVATOVI . Preko mora. metrici. Objavio lektire u 29. prikazuje se i prikazivat će se na pozornici. u prvom redu ribare. Obiteljska tajna i Petar Zrinski. Više puta je bio zastupnik u Hrvatskom saboru. mnogim latinskim i talijanskim riječ ima i po karakterizaciji lica koja je snažna i konsekventna.

Nakon što je Antonio osramotio Alfreda i spasio Mariju. Odnijeli su ga u kuću ribara Šabarića. Od njih saznaje da nije nahod već da mu je Alfredo Saletti brat po ocu. Antonio je čuvao stražu. Mato nije znao da je bogatašev sin Alfredo Salleti također zaljubljen u Mariju i da je stalno salijeće i napastuje. Alfredovom sestrom. Mato se oporavio i zaljubio u Mariju. OPIS GLAVNOG LIKA: . Alfredo idući kući nailazi na Antonija i napada ga. Jednom. Antonio prenosi njihova pisma. Antonio ubija Alfreda u samoobrani. Antonio ga ubija nožem i bježi. dok je tako nosio pismo Elviri. skriva kod groblja. gdje i umire znajući da je ubio svoga brata i oca. PREPRIČANA EPIZODA: Dok je trajao tajni sastanak Elvire i Marka. nalazi ga njezin otac i Antonio ubija i njega u samoobrani. želeći pobjeći od samoga sebe. U strahu odlazi kod prijatelja Jose i njegovog oca Martina i povjeri im što se dogodilo. Alfredo naručuje njegovo ubojstvo. Njegova kći Marija njegovala je Matu. Marijin brat Marko tajno se sastaje s Elvirom. Nakon nekog vremena zaprosio je Mariju. Njezin otac Marino ne zna za tu vezu. Tad je udarcem u glavu ozlijeđen Mato. Nakon Marijinog i Matinog vjenčanja Antonio se. a ona je pristala.KOMPOZICIJA: Uvod: Brodolom kod Lučice Zaplet: Alfredo Saletti i Mato Bartolić se zaljubljuju u Mariju Vrhunac: Antonio ubija Alfreda Rasplet: Mato i Marija se vjenčaju Završetak: Antonio ubija Marina Salettija i sam umire SAŽETO PREPRIČAVANJE: Lučica je bio miran primorski gradić sve dok se nije desio brodolom u Sadrišću. a kasnije saznaje da su zapravo bili braća.

Mariju je više puta spasio od napasnika Alfreda Salletija. sve to bijaše tako milo." Vrlo je požrtovan. Alfredo ga je zbog toga mrzio. a majka Marica Kozulić. Šabarićeva kuća." Bio je veoma izdržljiv "Ljuta je zima. jer mu jedna nogavica od hlača tija do koljena zavrnuta. Alfredo je također bio zaljubljen u Mariju. Bio je siromašni ribar "Odijelo Antonijevo je poderano.crkva. Kasnije se on zaljubio u Mariju. Bila je snježne puti." Dok je Mato ležao ranjen. bujne joj grudi i sav onaj nježni sklad čarobnih uda.Antonio Marola je mladić oniska stasa. za njih bi skočio i u pakao. Stupovi. ona se udala za Matu Bartolića. Duboke i crne obrve krasile su joj lice. Najviše je volio Mariju i Marka. snježna put i sjajna kosa. Marku je pomagao prenoseći njegova pisma Elviri. blijesak sreće na prekrasnom joj licu. MJESTO RADNJE: Lučica . bjeloputne i oble noge. ona je pazila na nj. "… bijaše Marija najdivnija tačka. Marino Salleti ga napada i Antonio ubija i njega. Njezina vrana i glatko počešljana kosa podavaše čednu i nježnu dražest smrknutom joj čelu. . carska cesta. Bilo bi dana da ništa ne kaže ili da ode i ne vrati se nekoliko dana. načelnikova kuća. groblje. Povučen je i čudan. Sadrišće. OPIS SPOREDNOG LIKA: Marija Šabarić je mlada djevojka vitkog i punog tijela. tako zdravo i tako puno života i tako dražesno. Imao je jake ruke i široka prsa. gdjegdje krpa na krpi. Stipina kuća. Skrivajući se na groblju umro je od hladnoće. Na putu do nje uvijek bi mu se ispriječio Antonio što je jednoga dana završilo Alfredovom pogibijom Antonio bi za Mariju skočio u pakao. Martinova kuća VRIJEME RADNJE: Prošlost dok je Istra bila pod talijanskom vlašću. Njezino rascvjetano. Cijela Lučica je za njega mislila da je nahod. Antonio kasnije ubija Alfreda u samoobrani. no on kao da je ne osjeća. Kasnije se saznaje da mu je otac Marino Salleti. Na njega je pazila obitelj Šabarić primivši ga kao člana obitelji. gipko i slikovito tijelo. Imala je male. Kad su prošle Marijine nevolje a Alfredom. Salletijev posjed.

Njezina baka ju je odgojila. i umro 1881. Tko pod drugim jamu kopa. kritiku. Branka.August Šenoa Pisac August Šenoa rođen je u Zagrebu 1838. Doba od 1865. Beču i Pragu. godine. August Šenoa je pisao poeziju. sam u nju pada. PROBLEMATIKA: Odnos tuđinaca koji su na vlasti i domaćeg stanovništva koje je potlačeno i njihovi stalni sukobi. Objavio lektire u 29. dramu. lijepa i pametna djevojka. Objavio je novinarske tekstove i pjesme u “Pozoru” i “Naše gore list”. Njegova poznata djela su Zlatarevo zlato. osjećajna. Sadržaj Branka je još kao dijete doživjela tragične događaje. Objavio je feljtone pod nazivom Zagrebulje i komediju Ljubica. novinarstvo. Čuvaj se senjske ruke. Studirao je u Zagrebu. Seljačka buna. Svakoj sili dođe kraj. Bogati stranci uzimali su sve siromašnim seljacima i ribarima. prosinac 2004 22:48:00 | 0 komentara Branka . do 1881. Ona je bila tvrdoglava. OSNOVNA MISAO: Djelo govori o otimanju hrvatske obale i tlačenju hrvatskog puka u prošlosti. Brankina najbolja prijateljica je bila Hermina kojoj govori . Na kraju oni kobno završavaju shvaćajući da nitko ne može dugo držati Hrvate u šaci. godine naziva se Šenoinim dobom jer ga je Šenoa obilježio značajnom djelatnosti u hrvatskoj kulturi. Otac je pretukao majku na smrt te je on sam poslije poginuo u ratu. Prijan Lovro i Prosjak Luka. prozu.TEMA: Sukobi između bogatih stranaca koji moralno i materijalno upropašćuju selo i siromašne istarske ribare koji se bore za svoje poštenje i opstanak.

da slijedi srce. prosinac 2004 22:48:00 | 0 komentara . župnik. Marić se je zbog toga svim silama trudio da Branka nigdje ne pronađe posao. umišljenoga gospodina koji je poznavao poglavare u gradu. središtu hrvatske kulture. Tako je Branka odlučila udati se za grofa i postala groficom. Sutradan ju je savjetovao župnik. gorskom selu koje je kulturno siromašno. koji ju je zaprosio. Ona se ne obazire na njih i napreduje. Ovaj roman govori o teškom životu jedne zagrebačke djevojke koja želi nešto učiniti za domovinu. Dojam Ovaj roman budi u meni osjećaje prema domovini. Ali je Herminin otac čuvši to odmah poglavarima objasnio kako je Branka djevojka koja ima talenta te je ona dobila posao u Jalševu. Objavio lektire u 29. Njezinu molbu nisu nigdje prihvatili. Tako je grof Belizar na njegovoj zabavi u gradu zaprosio Branku. Vrijeme radnje Sve se zbiva za vrijeme Hrvatskog narodnog preporoda (ilirskog pokreta). te su je htjeli što prije svrgnuti. Ona nije odgovorila. dobar starac. Ali ipak su ju podržavali dobri ljudi. Na kraju ona ipak pristaje postati groficom. U međuvremenu se i stvara ljubav između nje i grofa Belizara. Ona je htjela postati učiteljicom. Branka joj je govorila o tome kako želi postati učiteljicom. Tako i Branka uvijek ima nade i svojim znanjem doprinosi narodu. Naučila je djecu osnove za život. Tamo joj je bilo teško jer su joj se neki ljudi protivili.svoje probleme. Tako je dobila posao u Jalševu. Branka je odbila gospodina Marića. kada se počinje buditi Hrvatska. Branka je “probudila Jalševo iz zimskog sna”. načelnica i grof Belizar. U početku joj je bilo teško. govori kako smo svi mi dužni domovini za njezin napredak. Mjesto radnje Radnja se odvija u Zagrebu. načelnika. Između grofa i Branke se stvarala ljubav. te u Jalševu. imala je puno neprijatelja koji su se protivili mladim ilircima.

a raspoređeni su po težini grijeha što su grijesi teži to su krugovi niži i uži. On krene natrag. Čuva ga Minos. Od drugih njegovih djela ističu se “Novi život” i “De vulgari eloquentia”. i 14. Tu se nalaze djeca i antičke ličnosti koje su se rodile prije stvaranja kršćanstva. Vergilije vodi Dantea kroz pakao i čistilište u raj. ljubavnicima iz Ravenne. ali vrhunac svog stvaralaštva je za sigurno postigao “Božanstvenom Komedijom”. lav i vučica. Vergilije. ali mu put zapriječe gepard. Njihove duše se ne muče i jedina muka im je neispunjiva želja da vide Boga. U svakom krugu nalaze se duše griješnika. a umro je između 13. Treći krug U trećem krugu muče se duše proždrljivaca. kojima vitla paklena oluja. te dođe do nekog brijega. Dugo luta šumom i izađe iz nje.Dante Alighieri Ponešto o piscu: Dante Aliaghieri rođen je 1265. mitski čuvar Hada. u Firenzi. u Ravenni. Vergilije mu objasni da ga je poslala Beatrice. a on ujedno i razvrstava teže griješnike. Prvi Krug U prvom krugu . Krene prema vrhu. Drugi krug U drugom krugu nalaze se duše ljubavnika.. Pakao je Dante opisao kao devet krugova. Najosnovnije crte fabule: Dante se na polovici života nađe u šumi. U ovom krugu Dante razgovara s Franceskom i Paolom. Četvrti krug . ali dođe Vergilije i povede ga za sobom. rujna 1321. Homer. lik iz Danteovog romana Vita nuova..Božanstvena komedija .Limbu nalaze se duše nekrštenih. Već kao mlad pjesnik istakao se u novom “slatkom stilu” (dolce stil nouvo). Ovidije. polijegale po blatu. Njihove muke su da ih. rasčetvoruje. šiba kiša i snijeg dok ih Kerber.

Čuva ih Flegija. a ljeni se dave pri dnu. Oni prsima guraju teške terete. moraju trčati i protiv rada. U trećem rovi su simonisti . U osmom krugu se himbeni savjetnici. te mu on proriče da će biti prognan iz Firence. U šestom krugu su licemjeri. a čuvaju ih kentauri. Peti krug Peti krug je krug duša srditih i žestokih. glave okrenute naopaku. kako se još zove osmi krug pakla. njegovog učitelja i uglednog književnika. rijeku od vruće krvi. Tamo Dante sreće Papu Nikolu III. U prvom pojasu se nalaze nasilnici na bližnjega. koji su pretvorene u otrovno granje. koji hodaju unatrag. leže nepokretni nauzak. sadržavaju deset rovova. U devetom rovu su sijači nesloge. U trećem krugu se na užarenom pijesku nalaze nasilnici protiv Boga. u drugom laskavci (zaronjeni u ljudsku nečist. te rasipnike. a čuvaju ih vrazi. koji su zagnjureni pri vrhu. koji gonjeni Harpijama trče kroz šume samoubojica. Šesti krug To je krug krivovjeraca koji su zakopani u vatrenim grobovima. U drugom pojasu nalaze se samoubojice. a među njima Dante sreće Odiseja. koji mu opisuje svoje zadnje putovanje. Sedmi krug Sedmi krug je podjeljen na tri pojasa. Ovdje Dante sreće Brunetta Latinija. naglavce zabodeni u šuplju stijenu. gađaju strelicama. U sedmom rovu su lupeži koji trče progonjeni od otrovnih zmija. U petom krugu su podmitljivci i varalice. moraju sjediti. U četvrtom krugu se nalaze vračevi i lažni proroci. koji ih dok su uronjeni u Flagetont. prisiljeni da hodaju pod debelim pozlaćenim kabanicama.U Četvrtom krugu su duše raspinika i škrtaca. protiv prirode. zagnjureni u vrelu smolu. a čuva ih Pluton.ljudi koji su prodavali ili kupovali crkvene časti. Ovdje Dante priča s Farinatom i Cavalcantiem. protivnika prirode. koje vrag ranjava . Osmi krug Metabolge ili zle jaruge. U prvom rovu su zavodnici žena (njih bičuju đavoli).

zona izdajica svojih dobročinitelja. tj. od kojih se prvi rimuje s trećim. čistilište i raj. Antenori .mačem.simbol grešnog čovjeka Vergilije . a “Pakao” ima jedno uvodno poglavlje tako da je ukupno sto pjevanja. Vergilije se s Danteom uspinje uz Luciferove noge do južnog pola i stiže do južnog pola. a ispod svake po par ogromnih krila kojima stvara hladan vjetar. Ima tri glave. Brut i Kasije. nalazi se gorostasni Lucifer. Deveti krug U deveti krug Dantea i Vergilija prenese div Antej. ujedno i središtu zemlje. U ustima su mu Juda. Simbolike: Dante .zona izdajica rođaka.simbol grešnog života Struktura: Božanstvena komedija se sastoji od tri dijela koji simboliziraju sveto Trojstvo. Tolomeja . Strofe su sastavljene od po tri jedanesterca. Kain .simbol božanske milosti i objave mračna šuma . Guidecca . Tema djela: Tema je Danteova vizija trodnevnog putovanja kroz zagrobni život. Taj krug je podjeljen na četri zone. a drugi s prvim iz sljedeće strofe. . U središtu Kocita. kažnjeni strašnim bolestima. kroz pakao.zona izdajica gostiju. a u desetom rovu su krivotvoritelji. koji je do pola zaronjen u led.simbol mudrosti i razuma Beatrice . Svako dio se sastoji od 33 pjevanja. gdje se po Danteovoj viziji nalazi čistilište u obliku brda.zona izdajica domovine ili stranke.

Farinata je u neku ruku proglašen krivovjercem iz zlobe. Vrlo je naporno za čitanje. a njena duša je bez ikakve sumnje čišća od mnogih koje stižu u raj. on ga moli da razgovara s njim. Farinata je plemenit. U suštini je on dobar čovjek. Pierre delle Vigne (trnovito stablo) je još jedan od ljudi koji nisu zaslužili pakao. Mišljenje o djelu: Djelo je tajanstveno i mistično. i iako je protiv Dantea po političkom uvjerenju. samo zbog osvete. već krivnja njegove okoline. Odisej je još jedan griješnik. Njegovo samoubojstvo nije u stvari njegova krivnja. Njegovi protivnici su u stvari pravi krivci koji bi trebali trpjeti u paklu. Općenito je on lukavštinom uništio Troju. Njegovi grijesi se ne mogu opravdati ničim osim pohlepom. Papa Nikola III je. Njegovo djelo nije bilo opravdano i zato je zaslužio da ode u pakao. koji je bio u stanju ubiti rođaka.Karakterizacija likova: Francesca je griješnica iz poravednih razloga. Njezina želja da moli s Paolom za Dantea samo dokazuje njenui dobrotu i nepripadnost paklu. čija djela ovise o kutu gledanja. za razliku od prošla tri griješnika. jer . koji se našao na krivom mjestu u krivo vrijeme. U njemu se vide tragovi prethodnika i ljudi ondašnjeg vremena. Alberigo del Manfredi je okrutan čovjek. osoba koja je u potpunosti zaslužila pakao. napravio je veliko i hrabro junačko djelo. ali ako se cijela stvar pogleda iz ugla Grka.

F. Osim svih ovih osobina jedna se osobina posebno ističe a to je samostalnost. lakosmisleno biće. Prema njegovim riječima.Kako se prava radnja javlja tek u drugom dijelu ove novele. Liza. ali kompliciran stil je ipak učinio svoje i učinio ovo djelo nedostupno većini čitatelja. M. U ovoj se noveli spominje nekoliko likova: glavni lik. gdje bi prvi dio mogli nazvati filozofskom raspravom o čovjeku. Sve mu u životu propada a nesreća mu je uvijek za petama. Naime. čiju veliku učestalost možemo vidjeti i u samom glavnom liku. Usprkos toj velikoj želji. glavni lik ove novele bolje nam predočava samog sebe a ujedno preko sebe izriče pravu istinu o čovjeku. gdje odmah na samom početku možemo uočiti pakosnost. nezahvalno biće. a drugi dio dokaz za sve ono što je rečeno u prvom dijelu. Dostojevski “ Zapisi iz podzemlja” samo je jedna novela iz zbirke pod nazivom “Zapisi iz mrtvog doma” . a ponajviše izolaciju od društva. pored toga što je pakostan. No. fantazirati a ponajviše filozofirati. koja se uočavala i u njegovom poslu. čovjek je negriješeno biće. U njegovoj filozofiji možemo kao glavnu ličnost .mogli bismo reći da radnja teče kronološki. prosinac 2004 22:47:00 | 3 komentara ZAPISI IZ MRTVOG DOMA . no ipak želi ući u društvo i osjetiti tu posebnu atmosferu.zbirke poznatog ruskog realistaF. Ova se novela sastoji od dva dijela. Sama ideja prolaska kroz čovjeku nedostupna mjesta je vrlo uzbudljiva.zahtjeva iznimnu koncentraciju i visok nivo opće kulture. glavni lik ne slaže se dobro s društvom i prezire ljude u njemu. O njegovoj karakterizaciji možemo ponajviše saznati u prvom dijelu ove novele. biva odbačen i postaje željan osvete za neuspjehom. Usprkos svemu tome nisam siguran da bi ovo djelo mogao proglasiti interesantnim. Ferfičkin.nedolično biće te biće koje u svemu ima cilj i teži ka ostvarenju tog cilja. pakosno biće. Objavio lektire u 29. Ipak. Novela “ Zapisi iz podzemlja” u sebi sadrži mnoge ideje o čovjeku. Individua tj. a jedna od zanimljivosti vezana upravo za radnju je da je radnja izmišljena kao i sami zapisi. stvaralačka životinja.M. Prema svemu ovome možemo zaključiti i da zapravo podzemlje za glavnog lika možda i predstavlja ovaj bijedan i nesretan život. njegovom životu te o individui i njezinom ponašanju i uklapanju u društvu.Dostojevskog. njegov sluga -Apolon. on je dosta i radoznao a možemo reći i da voli sanjariti. Simonov i Zverkov. od cijelog svijeta. posebnu pažnju mogli bismo dati upravo glavnom liku jer on sa svim svojim osobinama predstavlja ljude tadašnjeg vremena.

bila je osoba s kojom se moglo smireno i bez diskusija popričati i izmjeniti mišljenja o životu. šutljivu i zbunjenu djevojku. U početku je upoznajemo kao povučenu.Na samom kraju novele možemo uočiti da nikoga ne voli. kojima je jedini cilj u životu bio novac. jer je totalno izoliran od društva i velika je individua. već je sve to promatrao sa svog stajališta.koji ga nije prihvaćao i niti to nije ni pokušavao. Ipak. budućnosti i ljubavi. Neke od ovih osobina mogu se uočiti i u današnjem svijetu. a to je nezadovoljstvo čovjeka s onim što ima. ne voli ni samog sebe. jer čovjeku uvijek treba nešto više. često su omaložavali glavnog lika. no ono što je najgore. No. . No. a sudeći po svemu ovome. on je zadovoljan svojim načinom života. kojom bi samo gledali da sebi ugode. Pakosni. zli likovi. i za kojeg je tvrdio da je glup i velika kukavica. Za razliku od drugih likova. u današnjem čovjeku. život. Bila je veoma draga glavnom liku koji ju je volio no ta je ljubav brzo nestala zbog nespremnosti lika na takav način života.koji je sve to trpio i čak im se u jednom trenutku htio i ispričati. Sve te probleme možemo pronaći i u glavnom liku. bio je to čovjek kojeg je glavni lik ponajviše mrzio.To je bila djevojka Liza. možemo zaključiti da on u biti i nije shvatio svijet. nikoga ne poštuje. izgledom veoma lijepa i dobra u duši i srcu. Glavnu je riječ u njegovom životu vodila povučenost od društva. u radnji novele sudjeluju i ostali likovi s kojima se naš glavni lik i nije baš previše slagao. izbezumljenim. nedovoljna upornost dovela je do toga da je uvijek bio odbačen. Jedan od tih likova je i lik Ferfičkina. neodlučnim a pomalo i strašljivim. Gotovo sve možemo reći i za preostala dva neprijatelja glavnog lika-Trudoljubova i Zverkova. zlo i egoizam se u toj djevojci nije mogao uočiti već je imala sve dobre osobine.Prema riječima glavnog lika. da sebi učine život boljim. pakost. gotovo zao čovjek koji je s zadovoljstvom zadirkivao druge i ismijavao ih. dok drugu stranu svijeta nikad nije uspio vidjeti ni shvatiti.Sve je to uzrok njegovog bijednog života. Veoma podao i drzak razmetljivac koji je hinio najosjetljiviju ambicioznost. u cijelom društvu bila je i osoba koja je u glavnom liku pobudila posebne osjećaje. Osim glavnog lika. kojeg je on silno želio popraviti. za razliku od drugih ljudi koji su nezadovoljni onime što imaju. Bio je jedan od onih ljudi koji nije podnosio glavnog lika.uočiti čovjeka i njegove probleme u društvu. Tokom cijele novele činio se nervoznim. Ipak. najvažniji mu je bio novac te iz pojedinih njegovih situacija vidimo kako je bio uistinu velik podlac. ne misleći na posljedice. budio je sve negativne osobine u očima glavnog junaka. Svi oni isticali su se jednom velikom negativnom osobinom-iskorištavanjem. sa svoje strane. Kao i svima. nesigurnim.no ima nešto što odskače od svega.

ali neću je prekrižiti.pitate me.Pakostan sam čovjek. Odakle si? Iz Rige. Dostojevski se obraćao čitatelju putem zagrada “ (Slaba dosjetka.”. Neprivlačan sam čovjek. koji je u funkciji humorističnosti i originalnosti rečenica ..”Tada sam pobijedio. gdje se također uočavaju jednostavne i humoristične rečenice:” Bolestan sam čovjek. na sve samo nasmijao i to tako da zapravo i nisam sasvim pobijedio – smijeh je ostao na njegovoj strani. gdje se autor često koristi jednostavnim i jasnim rečenicama koje nisu toliko bogate stilskim sredstvima. Uostalom.Naime.Sam jednostavan stil govori nam kako rečenice nisu toliko bogate stilskim sredstvima. Kao primjer jednostavne i kratke rečenice možemo navesti jedan od brojnih dijaloga iz novele: ”Ti si odavde? Nisam. ali je tako nezahvalan da nema nezahvalnijeg stvorenja od njega. Njemica? Ruskinja.koji je doduše bio glup ali veseo i drzak. “ Često se u rečenicama pa i među rečenicama javlja kontrast.”.ali se Zverkov. uopće i nije glup.”. Znate šta. fenomenalno glup. a sve se to izražava rečenicama poput ovih:”. strpao bih ja vas na četrdeset godina u podzemlje. pa bih nakon četrdeset godina došao k vama da se raspitam do čega ste došli...Već nam je poznato da su stil i jezik Dostojevskog veoma jednostavni. bez ikakva posla.”Specifičnost ove novele je i početak. Jesi li već dugo ovdje? Gdje? U kući.Stanite! Dopustite da predahnem... Napisao sam je.”Pa zašto ste onda sve ovo pisali?.” ili pak “ Ta čovjek je glup.kao npr. Mislim da me boli jetra.misleći da će ispasti veoma duhovito. a sada..Osim ovih rečenica . kad sam i sam uvidio da sam se želio samo napraviti odurno važan. no u noveli .namjerno je neću prekrižiti!).nemam pojma o svojoj bolesti i ne znam pouzdano što me boli.a i cijela je novela napisana tako da autor direktno razgovara s čitateljem i daje mu poneke savjete.

3.no.”čija je funkcija opisivanje i predočavanje socijalnog statusa likova. Objavio lektire u 29. da je treba prihvatiti takvom kakva jest. pa ako stvarno težimo za tablicom i kalendarom. pretrpanoj golemim ormarom za odijela i krcatoj kartonskim kutijama. 4. krpama i kojekakvim odijevnim starudijama . neumorno. tijesnoj i niskoj sobi.” Realističnost stila također ne možemo izostaviti. prosinac 2004 22:47:00 | 0 komentara Omiški gusari .i. Ti se problemi očituju na posebnim realističkim likovima – likovima iz svakodnevnog života koji se kreću na svakodnevnim.možemo pronaći i poneku metaforu: ”Bilo je tiho. Čovjek nije nikada sretan onime što ima.što se može. a studirao je na filozofskom fakultetu u Zagrebu.dužni smo sebi ponavljati. Svaki je čovjek kukavica.pa makar i za retortom. Čovjek nije savršeno biće.dok u jednom dijelu novele možemo uočiti i pozitivizam:”Pa i uopće . a ta je realističnost i specifična za razdoblje u kojem je nastalo ovo djelo. Radio je kao .no.U noveli možemo uočiti i opis interijera:” U uskoj. Realističnost je izražena već putem same socijalne teme koja sa sobom nosi razne probleme. običnim mjestima (gostionica. I kao i svako dijelo. Društvo čini čovjeka čovjekom..1938. malena sobica). pahuljao je snijeg padajući gotovo okomito i prostirajući jastuk po pločniku i pustoj ulici.. da nas u tom i tom trenutku priroda nipošto u tim i tim okolnostima neće ništa pitati.Alojz Majetić Naziv djela: "Omiški gusari" Pisac: Alojz Majetić rođen je u Rijeci 30. Srednju školu završio je u Delnicama. 2. a ne onako kao što fantaziramo.08.bilo je posve tamno. i ova novela ima nekoliko ideja: 1. treba prihvatiti i retortu!” Jezik u ovoj noveli je razumljiv no ima i pokojih francuskih izraza”a l’homme de la nature et de la verite”.

te okolica Splita i Omiša. Mjesto radnje: Split. "Otimam". Marija Pulsnikova nije povijesna ličnost. te se ističe kao srčan. Već kao dječak bio je srčan. Za razliku od oca i brata Dominika ne podnosi ubijanje. a za povijesni roman "Omiški gusari" dobio je 1981. Priredio je Antologiju hrvatskog humora u šest knjiga. Likovi: Malduh Kačić glavni lik romana ujedno je i povijesna ličnost. za očuvanje svoje djedovine i slobode. Krase je odanost. a uređivao je časopise "Paradoks" i "Kerempuh". ljubav i razumijevanje. . neustrašiv i mudar vođa. a poznatije su mu: "Dijete s brkovima priča". Ima veliku duhovnu i fizičku snagu. i 1226. strastven i odlučan. godine. "Kako uspjeti u životu". "Zapovijedni način". 1221.korektor. Piše i romane. Objavio je više zbirki pjesama. odlučan i ustrajan u borbi za slobodu i očuvanje svog ognjišta. posebno odan ideji borbe protiv Mlečana. Pouka: Treba biti hrabar. Tema: Borba plemena Kačića. U romanu pisac je opisuje kao Malduhovu ženu. Zbog izvanrednog pamčenja bio je živa pomorska karta i u tri je godine upoznao obje obale Jadrana. Poznat je i kao autor radijskih i filmskih scenarija. protiv jačih neprijatelja. novinar i urednik. godine postao je omiški knez. podvale i surovost. Vrijeme radnje: Razdoblje izmeđe 1180. pravedan. Dobra je majka i odana žena. godine Nagradu "Grigor Vitez".

Marijin otac Petar. Odrastao Malduh uzaludno traži Mariju i u toj potrazi dolazi blizu Venecije gdje biva uhvaćen i bačen na galiju kao veslač. no te je riječi čula Jurislava. Knez Nikola odluči spasiti Malduha. U gužvi u luci Malduh je izrazio Mariji želju da je jednog dana uzme za ženu. a otac i Jurislava odvedoše Mariju u samostan. brat Dominik i pohlepni nadbiskupov sluga Mačica odlaze u Ravenu po opljačkano blago koje je tamo skrio pokojni nadbiskup. Oženili su se i ona mu rodi sina Osora. Uz pomoć carskog namjesnika Rugerija ishodio je pravo na navedenu zemlju. te otme Dominika kako bi napravili zamjenu zarobljenika. očeva sestra koja je nakon majčine smrti brinula o Mariji. Kaznena bizantska ekspedicija bila je potučena do nogu i doživjela je veliku sramotu. pa gradi flotu i uspješno se bori protiv Mlečana. U napadu Omišana na galiju oslobođen je Malduh. Pokazao je pritom odlučnost pravog muškarca. no ovaj za uzvrat mora potopiti onoliko brodova koliko ih je potopio brod na kojem je služio. U gradu. Malduh je ponovo na moru i planira stvoriti savez gradova koji će se onda lakše oduprijeti Veneciji. U jednoj od borbi ponovo biva zarobljen Dominik. Malduh se ubrzo zagledao i zaljubio u plemkinju Mariju Plusnik. U borbi za očuvanje svoje zemlje razljučeni Kačići predvođeni knezom Nikolam ubiše gramzivog nadbiskupa. U zamjenu za slobodu Dominik otkrije mjesto gdj se nalazi Marija. U međuvremenu Marija sazna da je Jurislava očeva ljubavnica a ne sestra i ova joj pomogne doći do voljenog Malduha prije razmjene. Njeni otac Petar i brat Dominik bili su probizantinci i veliki neprijatelji Kačića. . a zarobljen Dominik. Malduha su uhvatili i bacili u tamnicu. Malduh mu poklanja život. Bojeći se odmazde močnijeg neprijatelja Kačići skloniše u Split malog Malduha od kojeg je knez Nikola puno očekivao. Održao je obečanje i između Dominika i Malduha razvilo se čak i neko pritajeno prijateljstvo. Mladić se vraća kući. Nakon šest godina traganja Malduh je konačno našao voljenu Mariju. Marija je odmah pristala. Ne uspijeva u svojoj nakani. Na galiji je i Dominik poznat kao posebno okrutan gonič veslača.Kratak sadržaj: Pohlepan splitski nadbiskup Rajneri nastoji nizom spletki prisvojiti za splitsku crkvu zemlju u selu Srinjinama podno Mosora. no ova je pripadala omiškom plemenu Kačića.

U agoniji. Bilješke tijekom citanja: -na pocetku novele primjecujem težak nacin pisanja. Zbirka pripovijedaka Hrvatski bog mars snažna je slika ratnog bezumlja i tragičnih sudbina ljudi. Ostala najveća djela su mu Na rubu pameti.Omiška flota zadaje teške udarce neprijatelju sve dok 1226. Zagreb – 1990 Bilješka o piscu: Miroslav Krleža rodio se 1893. Umro je krajem 1981. Osim ratne novelistike značajan je i ciklus Krležinih drama s ratnom tematikom Vučijak. Rastužilo me kad su kažnjenicima odsijecali ruke ili noge. godine nisu potpisali mir s papom. Leda. Objavio lektire u 29. Krleža je kao novelist bio vezan za prvi svjetski rat i malograđanski rat. a zatim poznatu vojnu akademiju Ludoviceum u Budimpešti. “ Književna republika”). gdje je završio pučku školu i nižu gimnaziju. a Malduhu se gubi svaki trag. Uzbudilo me kad su Malduha zarobili i bacili u tamnicu. godine. prosinac 2004 22:47:00 | 41 komentara Bitka kod Bistrice Lesne . “Danas”. Deset krvavih godina i drugo.Miroslav Krleža Izdavac: “Vijesnik”. Između prvog i drugog svjetskog rata pokretao je i uređivao razne časopise ( “Plamen”. Gospoda Glembajevi. Povratak Filipa Latinovicza . Razveselilo me kad je Malduh našao Mariju. Polazio je kadetsku školu u Pečuhu. koju je bijegom napustio. dugacke i složene recenice koje mi je teško razumijeti . u Zagrebu. Zastave. U logoru.

vrlo su komicna -osjecam veliko nezadovoljstvo i razocarenje jer nitko nije preživio Doživljaj djela: Djelo mi se nije narocito svidjelo. Ideja djela: Bez obzira na poraz ili pobjedu. 29.-opis nacina zivota rastuzuje me -osjecam suosjecanje s “junacima” -u pismima pred kraj novele vidim neku ironiju. – str. Pred odlazak u rat traži pomoc od vlade u vezi s djecom koju nema kome ostaviti. kratko je. opis je rijecit i bogat. Posvecuje ga šestorici palih domobrana i njihovom deseniku. Hrabrost se kadkada i ne isplati. Teško je razumjeti ga. ” Tema djela: Knjiga Bitka kod Bistrice Lesne opisuje hrabrost i jad slavnih junaka koji su poginuli u toj bitci. 30. Najlijepši ulomak: Str. “Divizijski mrtvozornik Palcic…” “…pozdrav od Ljubice Jankic. . Kratak sadržaj: Pisac djelo zapocinja posvetom. Pisac opisuje jad i bijedu koju mi je teško razumijeti. no. ali pre realan i zahtjeva citatelja boljeg želuca. a radnja otužna i skromna. rat je iz perspektive vojnika uvijek tragican. jedan od domobrana. kao i mngi seljaci tog doba nalazi nerazumijevanje i odlazi potišten. ostao je bez žene te sam sa svoje dvoje djece. Vid Trdak. Nastavlja opisom teškog života u to doba te opisom sudbina šestorice domobrana.

ali i veliku nemoc opiranju vladi. a u njima se ocrtava sav jad i siromaštvo zagorskih seljanki. Mjesto radnje: Selo u Zagorju i Bistrica Lesna. djetinjstvo proveo u Čepinu. " Čudnovata istina ". za vrijeme vladavine Franje Josipa Prvog kada je bijednim hrvats kim selima i naseljima vladalo feudalno društvo. prosinac 2004 22:46:00 | 0 komentara Zagonetno pismo . Napisao je i nekoliko kazališnih igrokaza : " Uskočka kapa ". Nakon teška ranjavanja ponovo ga šalju na bojište oduzimajuci mu šest tjedana odmora.Loborec Štef bijaše ponižen od kraljevske vlasti koja ga nije željela ni saslušati. U trenucima borbe domobrani neprestalno misle o ucinjenoj nepravdi. i " Živi pjesak ". Još jedan od poginulih domobrana doživljava nepravdu. Svi domobrani pogibaju u teškim mukama doživljavajuci grozote koje ni jedan covijek nebi trebao doživjeti. Matija Križ je tragokomican lik o kojemu se sve saznaje iz dva pisma koja su njegova jedina ostavština. Vrijeme radnje: Bilo je to davne 914. suze i krv. " Veliki zavodnik ". a danas živi u Zagrebu.Zlatko Krilić BILJEŠKE O PISCU : Zlatko Krilić rodio se u Osjeku 1955 godine. To je najtragicniji dio u kojem se mješaju blato. Novela završava opisom bitke kod Bistrice Lesne. mržnju. Piše za radio i televiziju. " Bajka o divu ". Takav odnos u seljaku budi gnijev. Do sada je za djecu i omladinu objavio pet knjiga: " Prvi sudar ". Objavio lektire u 29. " Početak plovidbe ". VRSTA : Dječiji roman . " Kazalište lutaka " i druge. Zabranjena vrata ". kao i scenarije za crtane filmove. " Jaje ". " Gozba u ponoć ".

brkati. Na isti . Nisu to bili nikakvi policajci već lopovi. Zraka. djevojčica iz škole koja je bila zaljubljena u njega.robota pokušali ući u trag lopovima. Nakon provale Kištra je postao jako popularan. Marina je bila ljubomorna i posvađala se sa Kištrom. Ima dugu kosu i svako se jutro muči s jednim čvoričem kojeg ne može rasčešljati. OPIS LIKOVA : Kištra . on je pozvao policiju i pokazao se prijateljem.dječakkoji poslije provale postaje poznati. Kištra je bio zaljubljen u Marinu. Prokopali su cijeli stan i odnjeli sve vrijedne stvari. zaintresirala se za Kištru..djevojčica zaljubljena u Kištru. škola i policijska stanica VRIJEME RADNJE : Sadnjašnjost . Kištra je od susjede pozvao mamu i sve joj ispričao. itd.MJESTO RADNJE : Zagreb . iskrena i hrabra. Dječaci su se divili njegovoj hrabrosti. a djevojčice su mu slale ljubavne poruke. Silos. Lili.. Kad su lopovi napali Marinu.proljeće TEMA : Život djece zaposlenih roditelja OSNOVNA MISAO : Nepoznatima se ne otvaraju vrata LIKOVI : Kištra. Marina . bradati. djevojčica za koju su svi rekli da je najzgodnija cura u školi. Kištra je Marini ispričao sve o provali i o zagonetnom pismu koje je dobio prije provale. Ubrzo je došla i prava policija. Lili. Ispitivali su Kištru i pomoću foto . Dobra je. Marina.kuća. Anđelak i profesor iz matematike. igralište. KRATAK SADRŽAJ : Jednog jutra su Kištri na vrata pozvonila dva čovjeka koji su se predstavili kao policajci iz specjalne policije.

Telefonom je odmah pozvala Kištru. " ( 121 str. Glave su im bile sve bliže i bliže. Kad je spustio slušalicu shvatio je da Marina nije lagala i odmah pozvao policiju. a u domovinu se vraća 1938. Roman je prvi put objavljen 1961. Objavio lektire u 29. vrlo polako mu se primicivala. a najpoznatije mu je djelo " Sadako hoće živjeti ". Nakon rata piše crtice za novine. godine i odmah biva unovačen u njemačku vojsku. a radio je i kao tehničar. a poslije tri romana za odrasle piše svoju prvu knjigu za mladež " Dijamant Tobije Ambergera ". Poljubila ga je. Odlazi u Brazil. a može mu se odati priznanje za 93 prijevoda njegovih djela na 22 jezika. Uhvatili su lopove. uručio je Marini preporučeno pismo. .1906. a Kištra i Marina otišli su zajedno. Više je puta nagrađivan kao najbolji pisac za mladež. Otkriva slikarsku nadarenost i piše svoju prvu pjesmu.01. koji je radio s lopovima. ) Ova priča mi se sviđala zato jer priča kako djeca hvataju lopove. Poštar Luna. Kištra je s policajcima već bio pred kućom. Marina je odmah shvatila da se radi o provali. U njemu opisuje sudbinu austrijskih iseljenika u Braszilu. On je još bio ljut na Marinu i nije joj povjerovao. Marina ga je gledala u oči a onda obori pogled na njegove usne. NAJLJEPŠI DIO : " Polako. U trenutku kad su lopovi odnosili iz Marinina stana.način kao kod Kištre lopovi su pokušali opljačkati Marinin stan.Karl Bruckner Naziv djela: " Sadako hoće živjeti " Pisac: Karl Bruckner rođen je 09. prosinac 2004 22:46:00 | 0 komentara Sadako hoće živjeti . godine i s njim postiže svjetsku slavu. prodavač novina i čuvar garaža. Pozornost čitatelja zaokupio je romanom o nogometu. Pripremao se za trgovački zanat. godine u Beču kao sin tiskara.

Pošten je i odgojen u skladu sa starim japanskim tradicijama. ali Sadako će vječno živjeti u nama koji smo pročitali ovu knjigu. pametan. godine pa do proljeća 1955.Vrijeme radnje: Razdoblje od kolovoza 1945. Odan je obitelji i ne može se pomiriti sa činjenicom da Sadako mora umrijeti. u život koji je toliko voljela. suradnju i dobre odnose. živjet će kao opomena čovječanstvu da nikad više ne ponovi istu grešku. kako bi svi zajedno mogli živjeti u slozi i ljubavi. Opaka je bolest ipak na kraju pobjedila.1945. Pomaže joj u izradi zlatnih ždralova bodreći nju a i sebe u njenim najtežim trenucima. Dobar je. poštena. Veliko htijenje i upornost budili su njoj nadu u ozdravljenje. Desetak godina od pada atomske bombe Sadako počinje osjećati posljedice radijacije. bitku za život. Mjesto radnje: Hirošima i američka vojna baza na Tinianu u zapadnom Tihom oceanu. čuvajući ovu našu prelijepu Zemlju za generacije koje dolaze. godine. skupa sa svojom obitelji. . hrabra i odana obitelji. Započinje svoju posljednju bitku. Puno vremena posvećuje čuvanju svoje sestrice. Pouka: Među ljudima različitih nacija treba graditi prijateljstvo.08. Nekim je čudom preživjela i u poratnim godinama velikog siromaštva stoički podnosi. Tema: Nuklearni udar na Hirošimu i posljedice koje je on izazvao. veliku glad. Šigeo je stariji brat svoje male sestrice Sadako. Iako malena sa starijim bratom satima skuplja metalne predmete iz gradskih ruševina. Likovi: Sadako je mala četverogodišnja djevojčica koja je doživjela strahotu i užas nuklearnog udara na Hirošimu 06. Uporna je. neimaštinu i beznađe. godine. osječajan i odan dječak.

Deset je godina prošlo od završetka rata. Djeca po cijele dane skupljaju metalne predmete po ulicama. pa odluči poći kući. Zahvaljujući brončanom zmaju kojeg je pronašla Sadako otac namjerava kupiti brijački alat i započeti svoj stari zanat. Nekim čudom obitelj Sasaki čitava je na okupu. U najvećoj tajnosti vrše se pripreme za prvu uporabu atomske bombe. Upoznaje predratnog proizvođača zmajeva i oni zajedno započinju posao. Na mjestu gdje je bila njihova kuća. poginulo je preko 80 000 ljudi. otac kojeg su otpustili iz vojske sklepao je mali kućerak. Sadako je bila umorna od hodanja i Šigeo odluči zastati u parku kako bi se djevojčica odmorila. Iako biva pokraden nije pokleknuo. Bez puno materijala skromna kućica pružala je tek minimalnu zaštitu od kiše i hladnoće. Rat je završen. a otac nastoji nešto zaraditi da može kupiti daske za novu kuću. Otac. U spomen na nju u Vrtu mira u Hirošimi stoji spomenik s njenim likom izliven iz bronce. nesposobni za vojsku i žene rade u tvornicama za potrebe vojske. Japan je pred porazom i sva su dopisivanja sa vojnicima zabranjena. Sadako pada u nesvijest poslije biciklističke utrke u kojoj je učestvovala. I dok je hodao ulicama prema kući. Cilj je Hirošima. Tog kobnog jutra Šigeo je stao u red za hranu. već je dugo u vojsci i niko ne zna gdje se nalazi. Sadako je legla pod vrbu i odmah zaspi. Iznemogla i iscrpljena bolešću sklopila je svoje umorne oči posljednji put. Obolila je od posljedica radijacije i započinje svoju posljednju bitku. Red je bio dugačak i dječak je znao da mala sestrica ne može dugo stajati u redu. Cilj je ostvaren. Vratiti će se kasnije sam i donijti će kući toliko potrebne namirnice. Izrađuje papirnate ždralove i vjeruje u ozdravljenje izradi li ih tisuću. U isto vrijeme u američkoj bazi na Tinianu odvijaju se pripreme za ubrzani završetak rata bez invazije na Japan. užasne su posljedice ostale kao vječna opomena ljudskom rodu. I tada se dogodi užas kakav ljudski rod još nije vidio. a nemoćni starci i djeca lutaju ulicama tražeći komadiće hrane. Krenulo je dobro i otac uspijeva sagraditi pristojnu kuću. S njim je bila i njegova sestrica Sadako. Muškarci su na frontu. Četverogodišnja Sadako luta ulicama zajedno s bratom Šigeom. a njene ruke uzdignute prema nebu drže zlatnog ždrala. Za razliku od drugih japanskih gradova koji se svakodnevno bombardiraju Hirošimu samo nadliječu izviđački avioni i na njih se više niko ne osvrće. . Iznad njenog kreveta ostalo je visjeti 990 zlatnih ždralova. Hirošima je pust grad. a Šigeo skoči u obližnje jezerce. U tom trenutku nije ni slutio kakav ga pakao čeka samo dvadesetak minuta kasnije. U nekoliko sekundi zbrisan je čitav jedan grad. "Enola Gay" se sa smrtonosnim teretom približavala Hirošimi. bitku za život.Kratak sadržaj: Sredina je srpnja 1945. godine. prijeratni brijač. dok im majka radi u Brodogradilištu Micubiši.

Magda. a nerijetko su se pritom i enormno obogatili.August Šenoa Tema Zlatareva zlata je povijesni sukob medvedgradskog velmože Stjepka Gregorijanca i grada Zagreba. odgajao svoju kćer. U središtu tog sukoba nalazi se ljubav Gregorijančeva sina Pavla i Dore. Jedan od najvažnijih i meni najdražih likova je Jerko. U gradu Zagrebu živio je zlatar Krupić koji je nakon smrti svoje voljene supruge. uz pomoć starice tj. skromna. stoljeća. Radnja romana se zbiva u Zagrebuu drugoj polovici XVI. a na drugoj strani romantičan i nježan mladić. njegove kume Magde. Dok je jednog dana razbješnjeli narod palio kuću Franje . ratni huškači. Stradanja milijuna ljudi prouzročili su bezočni političari. Najprije je nijemi mladić koji guta svoju bol i gradsko "spadalo". Objavio lektire u 29. brižan i zaštitan otac. po čemu su je i nazvali paprenjarka. pobožna. a poslije Pavlov brat i pomagač. Najveći zagrebački neprijatelj je bio Stjepko Gregorijanac. sama Dora. koji su svu tu strahotu kasnije promatrali iz sigurnosti svojih domova.Mišljenje o djelu: Tužna pripovjetka koja nam govori o strahotama rata. zlatar i Dorin otac. jedinicu Doru. kao hrvatski kapetan. Od dobrih likova tu su još : Petar Krupić . kćeri gričkog zlatara PetraKrupića. ali poštena starica koja je zlataru Krupiću pomogla odgojiti Doru. zaljubljen "do ušiju". o stradanjima malih ljudi koje niko ništa nije pitao kad se udaralo u bubnjeve rata. živ i vjetrovit junak. Također je i Pavao razdvojen u dvije situacije. sin najljučeg neprijatelja Zagrebčana. poslušna i vrlo inteligentna. prosinac 2004 22:45:00 | 0 komentara Zlatarevo zlato . Magda je prodavala paprenjake i svijeće na Trgu sv Marka. Ništa me nije nasmijalo Rastužilo me kad je Sadako umrla. malo brbljava. gospodar Medvedgrada.

" Kazalište lutaka " i druge. Ljubomorna udovica je ostvarila svoj cilj. igralište. Umro je u okruženju. gradskog brijača. " Gozba u ponoć ". " Jaje ". jedna iskrica velikog plamena pala je među konje koji su se zatim razbježali. Viđao ju je više puta.Zlatko Krilić BILJEŠKE O PISCU : Zlatko Krilić rodio se u Osjeku 1955 godine. a Jerko je otišao u samostan i zaredio se. Pavao ju ovaj put nij usopio spasiti. " Bajka o divu ". i " Živi pjesak ". brbljavog. kao i scenarije za crtane filmove. prosinac 2004 22:44:00 | 0 komentara Zagonetno pismo . Udovica Klara je htijela Pavla za sebe. Stjepan Gregorijanac je sklopio mir s Zagrebom. oholog i pohlepnog varalice. " Veliki zavodnik ". " Početak plovidbe ". tj. ona je poslala svoje vojnike da otruju Doru. Piše za radio i televiziju. Uz pomoć Grge Čokolina.Filipovića koji je izdao svoje hrvatstvo i otišao u Turke . a opet joj je spasio život. VRSTA : Dječiji roman MJESTO RADNJE : Zagreb . U poćetku svih tih nesreća Pavao je stekao saveznika i u njemu otkrio svoga brata Jerka.kuća. " Čudnovata istina ". škola i policijska stanica VRIJEME RADNJE : . ipak sa sva tri svoja sina Pavla. Shrvan što mu je zbog urote sin Pavao otišao. Pred podivljalim konjima se slučajno zatekla Dora koju je Pavao . Nika i Jerka. Objavio lektire u 29. Sve političke spletke i sva građanska ogovaranja doveli su do ranjavanja Magde i krupića. a danas živi u Zagrebu. a također smrti Dore. Do sada je za djecu i omladinu objavio pet knjiga: " Prvi sudar ". Saznavši da mu se sin viđa s građankom Stjepko je skovao urotu. djetinjstvo proveo u Čepinu. Napisao je i nekoliko kazališnih igrokaza : " Uskočka kapa ". sin Stjepka Gregorijanca spasio i zavolio. Rekavši da će jednog dana nestati ime Gregorijančevo imao je pravo jer su Pavao i Niko poginuli u bitci protiv Turaka. Zabranjena vrata ".

Ima dugu kosu i svako se jutro muči s jednim čvoričem kojeg ne može rasčešljati. Lili. Lili. Prokopali su cijeli stan i odnjeli sve vrijedne stvari. Marina je odmah shvatila da se radi o provali. djevojčica za koju su svi rekli da je najzgodnija cura u školi. Dobra je.proljeće TEMA : Život djece zaposlenih roditelja OSNOVNA MISAO : Nepoznatima se ne otvaraju vrata LIKOVI : Kištra. Kištra je bio zaljubljen u Marinu. Kištra je Marini ispričao sve o provali i o zagonetnom pismu koje je dobio prije provale. Kad su lopovi napali Marinu. brkati.. Marina je bila ljubomorna i posvađala se sa Kištrom. OPIS LIKOVA : Kištra . Telefonom je odmah pozvala Kištru. U trenutku kad su lopovi odnosili iz Marinina stana. Kištra je od susjede pozvao mamu i sve joj ispričao. Nisu to bili nikakvi policajci već lopovi.dječakkoji poslije provale postaje poznati. bradati. Poštar Luna..Sadnjašnjost . djevojčica iz škole koja je bila zaljubljena u njega. Kad je spustio slušalicu shvatio je da Marina nije lagala i odmah pozvao policiju. iskrena i hrabra. Ispitivali su Kištru i pomoću foto . Na isti način kao kod Kištre lopovi su pokušali opljačkati Marinin stan. Marina .djevojčica zaljubljena u Kištru. itd. Dječaci su se divili njegovoj hrabrosti.robota pokušali ući u trag lopovima. uručio je Marini preporučeno pismo. on je pozvao policiju i pokazao se prijateljem. Silos. Nakon provale Kištra je postao jako popularan. zaintresirala se za Kištru. Marina. a djevojčice su mu slale ljubavne poruke. Zraka. Anđelak i profesor iz matematike. On je još bio ljut na Marinu i nije joj povjerovao. KRATAK SADRŽAJ : Jednog jutra su Kištri na vrata pozvonila dva čovjeka koji su se predstavili kao policajci iz specjalne policije. Ubrzo je došla i prava policija. koji je radio s lopovima. Kištra je s .

Este u cijoj je sluzbi ostao do 1517. stekao klasicnu naobrazbu zajedno s vladarskim sinovima. cija se umjetnicka vrijednost ne moze mjeriti s njegovim najvecim djelom. Bio je najveci pjesnik talijanske renesanse. Pored svog najveceg djela Bijesni Orlando. vojvode od Ferrare. Djelo je objavljeno 1516. Poljubila ga je. godine bio je guverner Garfagnane. prosinac 2004 22:43:00 | 0 komentara Bijesni Orlando . . ) Ova priča mi se sviđala zato jer priča kako djeca hvataju lopove. zanimajuci se prije svega za pjesništvo. godine.Este. a kasnije uglavnom petrarkisticki intoniranu poeziju na talijanskom jeziku. godine. u mladosti na latinskom jeziku po uzoru na rimske pjesnike. a konacni oblik dobilo . Glave su im bile sve bliže i bliže. Romanticni ep Bijesni Orlando ( Orlando Furioso ) Ariosto je pisao od 1504. vrlo polako mu se primicivala. Postaje osobnim tajnikom kardinala Ippolita d. godine. usporedivan po plastici svojih slika i zivotnoj djelotvornosti. vjencao svojom dugogodišnjom ljubavi Alessandrom Benucci. Dvije godine kasnije potajno se. da ne povrijedi osjecaje vanbracnog sina Virginija. Otac mu je umro 1500. do 1525. NAJLJEPŠI DIO : " Polako. Ludovico Ariosto umro je u Ferrari 1533. koji je bio u sluzbi vojvoda d. Ariosto je pisao i pjesme.godine. Te je godine stupio u sluzbu Alfonsa d. a zanemarujuci studij prava koji je upisao na nagovor oca. do 1514.Este. Marina ga je gledala u oči a onda obori pogled na njegove usne. rodio se u Reggio Emiliji.policajcima već bio pred kućom. Uhvatili su lopove. sa slikarima kao što su Giorgione i Tizian. " ( 121 str. godine i tada završava lagano razdoblje Ariostova zivota jer je otada primoran skrbiti za majku i brojnu bracu. U razdoblju od 1522. dakako u stihu. Sljedeci oca. Godine 1503. provincije u Apeninima. gdje je Ariosto. uzivajuci zaštitu vladarske kuce.godine od tuberkuloze. a Kištra i Marina otišli su zajedno. cijela se obitelj seli u Ferraru.Ludovico ariosto BIBLIOGRAFIJA PISCA: Ludovico (Lodovico) Ariosto rodio se 1474. Napiso je i pet komedija. Objavio lektire u 29.

Ariosto je ziveci u dodiru s vladarskom obitelji d. Karlo Veliki pokušava iskoristiti situaciju. Angelica je. kasnije pila vodu omraze. Temu je vrlo teško odrediti. uspijeva . koja mu.Este došao u doticaj s Boiardovim djelom (koji je svoj ep spjevao po nalogu vladarske obitelji). a Rinaldo vodu ljubavi. LOKALIZACIJA TEKSTA:Radnja se odvija u vrijeme imaginarne opsade Pariza. FABULA:Podloga za razvitak fabule je imaginarna opsada Pariza oko koje Ariosto velicanstveno zapleo klupko dogadaja i zbivanja. a ona se nastavlja od mjesta gdje je Boiardo stao. Radnja nije locirana na samo jednom podrucju vec se premješta iz okolice Pariza i bojnog polja. Naime. Jedna tema koja sve te situacije i likove medusobno povezuje je u prvom planu zaljubljenost Orlanda i Rinalda u Angelicu te Orlandovo ludilo u nastupu bijesa i ljubomore. godine. a on vodu omraze. franacke ratnice Bradamante prema saracenskom vitezu i junaku Ruggieru. povrijedena. pa je i tema i konstrukcija fabule Bijesnog Orlanda zamišljena kao nastavak Zaljubljenog Orlanda. Angelica. a kasnije i na sam Mjesec.U drugom planu nalazi se ljubav Rinaldove sestre. kao i takoder zaljubljenom Orlandu. preko Gibraltara u Afriku. Angelica je prije voljela Rinalda. odbijajuci sve najslavnije vitezove na celu s Orlandom.Angelica u bijegu od zaljubljenog Rinalda. ali zbog spominjanja Karla Velikog kao povijesno poznate osobe moze se zakljuciti da se radnja odvija u VIII. te borbe za Pariz i cijeli niz sporednih tema. Na celu kršcanske vojske koja brani Pariz je franacki kralj Karlo Veliki. Orlando i Rinaldo su veliki suparnici u borbi za Angelicu. kao i mnogi drugi vitezovi. Medutim. Videci kako njegovi najbolji vitezovi. stvarnih (Karlo Veliki) i izmišljenih (Medoro) likova. a i mnoštvo drugih. Oni su obojica. ODREDENJE TEME: Sama fabula Ariostova epa nadovezuje se na viteški spjev Zaljubljeni Orlando (Orlando Innamorato ) darovitog Ariostova prethodnika Mattea Marie Boiarda. koju je Orlando doveo s Istoka. stalno uzmice. zaljubljeni u kcerku velikog kitajskog kana Angelicu. stoljecu. Nije navedeno vrijeme borbi. Saraceni pod vodstvom africkog kralja Agramantea i spanjolskog kralja Marsilia u nastojanjima da osvoje Francusku opsjedaju Pariz.je u trecem izdanju 1532. smatrajuci da ce Angelica kao nagrada dodatno stimulirati njegove vojnike. puna mrznje. Ona je pila vodu ljubavi. Spjev ima 46 pjesama u strofama od 8 stihova. Iako rodaci. ali nesreca je bila u tome što su oboje pili vodu iz magicnog izvora. Kroz djelo se ispreplice mnoštvo dogadaja i situacija. obozavaju Angelicu. Njegova dva najsjajnija paladina (viteza) su Orlando i njegov rodak Rinaldo. Tada zaljubljeni Rinaldo pocinje traziti Angelicu. odlucio je zadrzati Angelicu kao nagradu onom ratniku koji ubije više poganski Saracena.

ponovno se vraca Rinaldo i pomaze Karlu Velikom da nadjaca pogane i sprijeci osvajanje grada. U svojim lutanjima on naide na drvo u kojemu su bila urezana imena Angelice i Medora.Javlja se motiv cudesne kiše. a ni on nije hladnokrvan. Nakon brojnih peripetija. Zbog svoje fanaticne ljubavi. Bradamante i Ruggiero svojom zenidbom ispunjavaju prorocanstvo. pojavljuje se plemeniti engleski vitez Astolfo. simbolicnim urezivanjem svojih imena u koru drveta. koji je odlutao na Mjesec. Bradamanti je bilo prorokovano da ce ona i Ruggiero postati rodonacelnici i utemeljitelji obitelji d. koji ga je ujedno i preobratio na kršcanstvo. Nakon tri mjeseca ludovanja. te saracenskom vitezu Ruggieru. Kasnije. cije je rane njegovala. Videci to Orlando pomahnita. U svom traganju ponovno dolazi do magicnog izvora i popivši vodu izlijeci se od ljubavi. Obdaren je neranjivošcu i tu Ariosto uvodi motiv Ahileja. U pozadini tih dogadaja. cijom pojavom Ariosto dovodi do vrhunca svoju maštu i fantastiku. saracenskog pastira Medora. U svom ludovanju dozivio je mnoge pustolovine. Saracenski kralj Agramante podmece pozar u Parizu. Prvo juri za Angelicom u Španjolsku. Paralelno s tom radnjom pratimo ljubavnu pricu o Bradamanti. dozivljava mnoge cudesne i fantasticne pustolovine. osim velikih zlodjela i ubijanja neduznih seljaka u cijim je licima vidi Medora.Este. Videci da Angelica nije u Parizu zeli ju nastaviti traziti. Ariosto pokazuje da su svi dogadaji plod njegove iluzije i poigravanja likovima i situacijama. Rinaldo. koji je poput Orlanda poludio. Angelica se zaljubi u Medora. njih dvoje se vjencaju. Vratimo se sada na Orlanda. Kada situacija izgleda bezizlazna i kada bi logicki bilo da Saraceni nadjacaju vojsku Karla Velikog. Spletom okolnosti Ruggiero dozivljava brodolom. ali Karlo Veliki mu nalozi da ode u Englesku i potrazi pomoc. u svom bijegu pred zaljubljenim vitezovima. Angelica. u bjesomucnoj potrazi potican velikom ljubavlju. Bradamante je silno zaljubljena u Ruggiera. Tako se rješavaju Rinaldove ljubavne brige i on je opet spreman pridruziti se ostalim vitezovima u velikim bitkama. Time Ariosto zeli pokazati snagu i . izbezumljen od ljubomore. ali od boli za izgubljenim prijateljem. Za to vrijeme borbe za Pariz su sve zešce. Orlando je izgubio razum. ucinio mnoga junaštva. ratnici i Rinaldovoj sestri. Orlando je ipak. nailazi na ranjenog mladica. drevnog grckog junaka. Astolfo na krilatom konju odleti na Mjesec i tamo pronade Orlandov razum zatvoren u boci.pobjeci i od tog trenutka pocinju brojne pustolovine za Orlanda i Rinalda. U tom trenutku. koji krecu u potragu za njom. koja uspijeva ugasiti pozar. prepliva Gibraltar i dospije u Afriku. zapleta i raspleta. Obojica su pocinili zlodjela iz osobne osvete. ali ga je na nekom otoku spasio kršcanski isposnik. Orlando je na rubu propasti izjedan ljubomorom.

Orlandov ponos je povrijeden. kruta. iz njegove perspektive. ANALIZA GLAVNOG LIKA: Ariosto se koristi cijelom galerijom likova. Orlando sebi prilagodava dogadaje. ali umjetnicki neprocjenjivom Arostovu djelu. Tu se javlja Astolfo i ukazuje mu na njegove pogreške (ubijanje neduznih ljudi). golo. Angelica mu se." Epiteti: ognjevito. gustoj. Prvi put u zivotu zeli nešto što ne moze dobiti. tamnoj . Ona završava pobjedom kršcanske vojske Karla Velikog. Niz vlazne prude silaziti stane. Sve ih je prikazao vrlo plasticno i slikovito. Astolfo prenosi borbu u Afriku. veliki. ponosan je. Orlando shvaca da nije bio u pravu i da ne moze kontrolirati tude osjecaje. Ali kada ugleda urezana imena Angelice i Medora to slomi njega i cijelu njegovu psihu. moze vratiti u borbu. Taj dogadaj je srušio cijelu njegovu osobu. narugala.velicinu Orlandova ludila. Sada se Orlando. zeleni. osloboden ljubavnih okova. a on je ocekivao uzvracenu ljubav. Orlando i Rinaldo više ne luduju za Angelicom jer je ona s Medorom pobjegla na Istok. JEZIK I STIL: Ariostov ep napisan je u strofama od osam stihova (oktave). Polako mu se vraca razum i prestaje tako tragicno prihvacati dogadaje koji su prethodili njegovu ludilu. te potpuno gospodari svojim zivotom. sjajni i ponosit vitez. Tako bismo sazeto mogli prikazati zbivanja u ovom konstrukcijski vrlo slozenom. lagan. a nadasve mudar. Prikazan je kao covjek ogromne snage i energije. crveni. Naime. Orlando je veliki i slavni vitez. što smanjuje Orlandovo samopouzdanje. strašan. zuti. No tada se pojavljuje Angelica. Angelici je manje vrijedan od priprostog pastira. no glavni lik Orlando potpuno je psihološki rašclanjen. Neka od stilskih izrazajnih sredstava su: Aliteracija: "Agrican za to kralj je Tartarije" Poredba: "Zeljezne gdje da košulje i ploce Izdrze udar ko po nakovnjima ? " Personifikacija: "Tamo gdje šljem mu u val se uvali. a Orlando ga prati i pridruzuje mu se u borbi. koja je izgradena na casti i uspjehu. Natjeraju u bijeg Agramantea. u kojem je Mjesec motiv velike udaljenosti kao što je Orlando daleko od razumnog covjeka. hrabar. Orlando se zaljubi u nju. radosno. koji kasnije pogiba. ali ona ga konstantno odbija. suncani. U tom golemom djelu koje sadrzi preko pedeset tisuca stihova nailazimo na obilje stilskih figura i slikovitih motiva. On. Stih je pretezno dvanaesterac. Ep se završava velikom bitkom za Pariz.

loze plemenite Erkola grano. Rad tebe hrabrost i krepost ostavi" Polisindeton: "Glave. tu mnogi jauce. njegovane. Ipolite. ganute dobrotom." auditivne: "Tu mnogi place.Anafora: "Rad tebe smrt je svakoj bojnoj slavi. Provire ruke ili gole noge. Djelo je vrlo teško za citanje pa sam na trenutke pomišljao da je Ariosto mogao umjesto epa napisati viteški roman. bit ce pred godinu dana: Naše se zemlje dobri glas pokaza. Zaziva pomoc carstva nebeskoga" Glavni motivi: . No." Kontrast: "One ih svojim plaštima odjenu. Orland krenu Niz ravna polja il kroz šume luta." taktilne: "S krme ih. s pramca il s boka udara Nestalna vjetra sila promjenljiva.motiv urezanih imena Angelice i Medora koji se time zele narugati Orlandu .brodolom kao motiv zivotne prekretnice za Ruggiera." Pjesnicke slike: olfaktivne: "Miris iz kose lijepe. I stazu probi. tu se glave bore. Zbog mnogih opkoracenja. i ruke i noge.motiv Mjeseca kao metafora opsega Orlandova ludila . Rad tebe cast za vojnika nesta. Iz brade momka il iz ruha djevice. Plivaju neki. i plecke. tada Ariostovo djelo ne bi imalo ovako veliku umjetnicku .Angelica simbolizira Orlandovu neostvarenu zelju te postaje uzrok njegovog bijesa i patnji ZAKLJUCAK: Ne mogu reci da sam uzivao citajuciBijesnog Orlanda." vizualne: "Zauvijek netko potone u more. u nekim mi je trenucima postajao potpuno dosadan i nerazumljiv." "Viteške igre moj otac zakaza U Baion. uzore svjetlilo" U strofama ima mnogo opkoracenja i prebacivanja: "Pitajuc cesto za nju. koji se nakon toga preobratio na kršcanstvo . S pleca ih skinu. prebacivanja i specificne konstrukcije recenica. kada pobi mnoge" Metafora: "O. Izbaci vrtlog nad valove mnoge.

– stvara politički konzervativac. Mladić. Braća Karamazovi itd. To su bili presudni događaji. gdje ga mnogo više zanima književnost nego učenje. Među onima koji su 1848. kombinacije razlicitih situacija i povezivanja likova. Posebno me se dojmilo cetrdeset i prvo pjevanje u kojem je opisan Ruggierov brodolom. U međuvremenu putuje na Zapad i vraća se razočaran. Djela koja slijede – Zapisi iz mrtvog doma. Zločin i kazna. u kom se potajno kupljaju mladi revolucionari.Fjodor Mihajlovič Dostojevski BILJEŠKE O PISCU: Fjodor Mihajlovič Dostojevski (1821—1881). Idiot. po otkrićima čovjeku našeg vremena. ali prije svega. da budućnost pripada Rusiji i pravoslavlju. Pjevanje je krcato pjesnickim slikama. polemike. članke. uspijeva prikazati kao normalnu pojavu. Bjesovi. Pored velikog broja romana i pripovijedaka. u kome je u najzrelijem obliku postavio sve svoje najznačajnije probleme. Ističe se u čitanju zabranjenih djela i žestokim revolucionarnim uvjerenjem. svojim izuzetnim genijem koji je nadvladao sve slabosti njegovih uvjerenja i ostavio čovječanstvu djela jedinstvena po snazi. Posebno mjesto u tom stvaranju pripada romanu Braća Karamazovi. Nekoliko minuta prije vješanja stiže carevo pomilovanje kojim se kazna smrću mijenja u pet godina prisilnog rada i daljnje četiri godine izgona u Sibir. po problemima. po završetku jedne privatne škole u Moskvi 1837. Tada mi je postalo jasno zašto se Bijesni Orlando smatra vrhunskim knjizevnim ostvarenjem. Dostojevski piše osvrte.vrijednost. razvija golemu književnu aktivnost uređuući i izdajući sa svojim bratom Mihajlom najprije časopis Vrijeme. U stihovima najbolje dolazi do izrazaja Ariostovo umijece prikazivanja dogadaja. stupa u Vojnu inžinjerijsku školu. uhapšeni i osuđeni na smrt nalazi se i on. . uvjeren da je veličina Evrope prošlost. a onda Epoha. Jer može se sa sigurnošću reći da je Dostojevski prvi veliki pisac suvremenog svijeta. a prikaz utapljanja i nemoci ljudi u odnosu na prirodu jednom je rjecju genijalan. Iz progonstva se u Petrograd vratio drugi Dostojevski.roman Bijedni ljudi – Bjelinski ga pozdravlja kao novog Gogolja. Objavio lektire u 29. Na vrhunski nacin Ariosto i najvece fantazije (Astolfov odlazak na Mjesec). sin vojnog liječnika. U to vrijeme Dostojevski postaje član kluba Petraševskoga. Do kraja života on radi tjeran materijalnim nedaćama. prosinac 2004 22:42:00 | 0 komentara Zločin i kazna . pojavilo njegovo prvo djelo -. njegovu posljednju djelu. Kad se 1846.

Dostojevski: Zločin i kazna SADRŽAJ Glavni junak romana je siromašan student prava Rodion Raskoljnikov . Sklop životnih okolnosti naprosto gura Raskoljnikova u zločin: dobiva majčino pismo. strpljivo podnosila teror Svidrigajlova. pada u san ispunjen košmarima. Najveći je stradalnik Sonja. Raskoljnikov gotovo podsvjesno donosi odluku. Raskoljnikov ne može prihvatiti sestrinu žrtvu. Kao da je upravljan nečim izvan svijesti. jer je sestra vezana obvezom vraćanja za Rodionovo školovanje posuđenog novca. Opljačkan novac skriva pod kamen ne brojeći ga.F. Raskoljnikova zatičemo u početku romana u rascjepu između jednostavnosti rješenja koje je smislio i gnušanja nad mogućnošću da se ta ideja uopće rodila u njegovoj glavi. susreću Sonju. ali ona im pruža najveće nade. rješava brutalno. gramzive i podle stare lihvarice. Raskoljnikova progoni ideja o izvršenju “više pravde” koju će ostvariti ubojstvom Aljone Ivanove.M. propalog alkoholičara koji utapa tugu pićem kupljenim novcem koji zarađuje starija kći Sonja prostituirajući se. Teško opterećen time u krčmi susreće Marmeladova. ubija je zajedno sa sestrom. doznaje da će lihvarica biti sama oko sedam sati. Pronađeno je više rješenja i pitanja:najekstremnije nude Sonja i . Raskoljnikov upoznaje obitelj Marmeladovih. koji traži siromašnu djevojku da bi mu bila pokorna i zahvalna. prisustvo Lizavete. Ostat će moralno čista uz sva zla koja je zadese u životu. razgovara u krčmi s Marmeladovim. čija sudbina pokazuje pogubnost djelovanja bijede na ljudski rod. uključujući i njenu sestru Lizavetu koju Aljuna muči i iskorištava. Vraća se u stan i pada u groznicu. Nepredviđenu okolnost. čijim bi se novcem moglo usrećiti barem sto ljudi i čijim bi nestankom bili zadovoljni mnogi. Majčino pismo puno je nemočne pomirenosti sa životom: sestra Dunja da bi se spasila sramne i ponižavajuće guvernantske službe kod razvratnika obećala je ruku bogatom Lužinu. pomno i hladno ostvaruje svoj plan. Raskoljnikov pomno razrađuje i provjerava plan iako jedan dio njega ne vjeruje u izvršenje plana. Mati se nada da će tako pomoći sinu materijalno. Počinje mučna psihološka drama: borba sa savješću koju vodi Raskoljnikov i borba s istražiteljem Poefirijem Petrovičem koji oko Raskoljnikova steže “psihološki obruč”.

Raskoljnikov se razboli.tj. Završetak romana nas izvještava o sudbinama likova. Sonja prati Raskoljnikova u Sibir. On predlaže bijeg i amoralnost: Sonja priznanje. Nakon dugog bolovanja vraća se u život proćišćen i vedar.Svidrigajlov. nagovještava i priznaje ubojstvo.(radnja se događa u svega 9 dana) KARAKTERIZACIJA LIKOVA . Osjeća neumitnost pobjede dobra nad zlom.njegove psihičke dileme te na kraju njegova zaslužena kazna. Umire im majka. Dunja se iz ljubavi udaje za bratova prilatelja Razumihina. pun nade. U trenutku kada ga Petrovič gotovo natjera da prizna.za svaki počinjeni zločin mora se snositi primjerena kazna. Sedam preostalih godina u Sibiru čine se kratke kao tren uz utjehu nađenu u evanđelju i Sonjinoj ljubavi. kajanje i oprost zaslužen patnjom i žrtvom. TEMA Raskoljnjikov i njegov zločin. Raskoljnikov se dvoumi i odlazi na mjesto zločina razmišlja o rješenju. MJESTO RADNJE Rusija VRIJEME RADNJE 19. okajavši tako svoj razvratni život Rodion prijavivši se policiji doživljava pročišćenje. Pod Sonjinim utjecajem potresen samoubojstvom Svidrigajlova koji sav svoj novac ostavlja kao dobročinstvo djeci Marmeladova. IDEJA DJELA Dobro uvijek pobjeđuje zlo. upada Nikolaj i priznaje da je ubojsvo počinio u trenutku pomračene svijesti.st.

neke vazdanje činjenice.izgubljen je i uplašen.ljubavi i mržnje..Sjećajući se toga vremena kasnije..tištale su ga osobito.nagađao je da mu se gdjekada mračila svijest i da je tako potrajalo.Gdjekada ga je zaokupljalo bolesno i mučno uzbuđenje.U njemu se stalno bore dva karaktera.inteligentan i obrazovan čovjek koji suosjeća sa siromasima i spreman im je pomoći.Već u samom njegovom imenu.tešku samoću.socijalnim zlom koje navodi čovjeka na zločin.on terorizira..koje kad bi zaboravio u svom položaju.ali on je ujedno i usamljenik što se muči etičkim i moralnim pitanjima.apatije.Miješao je na primjer jedan događaj s drugim.uz neke prekide.On je cijelo vrijeme razapet između pobune i smirenja. još kako bi se volio osloboditi i umaći nekim brigama.pa se dapače prevračalo i u panični strah.Gnjevan je i prezire sadašnji poredak u Rusiji te se tu pretvara u pravog pobunjenog plebejca spremnog na sve.Svoju unutrašnju borbu potkuruje mišlju kako bi jedan život mogao od bijede spasiti tisuće života.dakle.Povučen je u sebe.on popušta u sukobu sa “psihološkim obručem” oko sebe i priznaje ubojstvo. Njegovi činovi nisu motivirani samo njegovim shvaćanjem etike.sati.pa i na zločin kao što je ubojstvo.neobični.nalične na ono bolesno.već i bijedom što ga okružuje.nakon dugog razmaka.odabrani ljudi kojima je dopušteno da zbog općeg dobra čine zločine njega na kraju satire savjest.a drugi opet smatrao posljedicim kakvog događaja koji je postojao samo u njegovoj mašti.ravnodušno stanje u gdjekojih ljudi na samrti.koja ga je zaokupljala kao protivnost pređašnjem strahu.sve do konačne katastrofe.zaprijetila bi mu potpuna. Nakon ubojstva hvataju ga strah i jeza.Raskoljnjikov je.razmišlja i ispovijeda se.pa se njegovi unutrašnji monolozi pretvaraju u unutrašnje dijaloge koji čitaoca stalno tjeraju na razmišljanje. Citat koji potvrđuje Raskoljnjikovu unutrašnju borbu: “Za Raskoljnjikova nastadoše neobični dani:kao da je odjednom pala pred njim magla i zatočila ga u bezizlaznu.” Citat u kojem je vidljiv Raskoljnjikov unutarnji monolog: .pobunjenik protiv društva.Rodion Raskoljnjikov On je mlad.Raskoljnikov.koje iziskuju da budu odmah objašnjene.Uopće za tih posljednjih dana kao da je i sam nastojao da izbjegne jasnom i potpunom poimanju svoga stanja.neminovna propast. Iako se zanosi idejom da postoje tvz.Ali se se sjećao također da je bivalo časova.pa možda i dana punih apatije...vidimo da je on čovjek u raskolu između svoje humane biti i surovosti traženja koju pred njega postavlja životna stvarnost..Ima razvijenu intelektualnu svijest.

On ga je sam zaiskao od nje kratko vrijeme prije svoje bolesti i ona mu je šuteći donijela knjigu.nego su bez mene riješile stvar!Koješta!Misle one da sada više ne mogu raskinuti.ali jedna mu misao sine glavom:”Zar mogu njena uvjerenja sad ne biti i mojim uvjerenjima?Njena čuvstva. “Pod uzglavljem mu je ležalo evanđelje.Na početku robije mislio je da će ga Sonja mučiti religijom.Ali on je izvršio ubojstvo i da bi sebi dokazao da nije običan čovjek koji poštuje moralne zakone koje su drugi stvorili.sve to ja vidim i znam o čemu ti namjeravaš mnogo govoriti sa mnom.a na noć opet oboljela.da svojem životu opovrgna grižnju savjesti i da podmuklim sredstvima(ubojstvom)postigne dobar cilj bez imalo predrasuda prema svojoj unutrašnjoj ravnoteži i svom vrlom životu.ne.Sedam godina.Uzme ga makinalno.veli.“Tog braka neće biti dok ja živim.poštedio svoju sestru koja je da bi mu pomogla u školovanju bila spremna da se uda za jednog bogatog.” No zašto je Raskoljnjikov ubio staru lihvarku?Očigledno da bi svoju porodicu spasio bijede.surovog čovjeka.Dunječka.Dunja.tako neočekivano sretna da se gotovo uplašila svoje sreće..Ali na preveliko čudo njegovo nije ni jedanput progovorila o tom.samo sedam godina!Na početku svoje sreće tih se sedam godina čini njima pogdjekada kao da je to sedam dana.” .I još se ispričavaju što nisu pitale za savjet.I ne zna on da mu se novi život ne poklanja.Nije je rasklopio ni sada.može li se ili ne može!Divna li mi izgovora:”Takav je.. Progonstvo u Sibir za Raskoljnjikova znači novi život. smješkajući se i slaveći unaprijed svoje odluke-Ne mama.takav poslen čovjek da se ni ženiti ne može drugačije nego na diližansi ili čak u vlaku”Ne.poslen čovjek PetarPetrovič.njene težnje bar.da će mu sve govoriti o evanđelju i narivavati mu knjige.nećete vi mene prevariti.da vidimo.a utjehu i mir nalazi u Sonji i u evanđelju.i neka gospodin Lužin ide do đavola! -Jer je očevidna stvar-mrmljao je u sebi.ona ista iz koje mu je čitala o uskrsnuću Lazarevu.”I Sonja je cio taj dan bila uzrujana..nego da ga mora skupo platiti..već sposoban da sam stvori vlastiti zakon ida snosi ogroman teret odgovornosti....nije mu ni jedanput ponudila evanđelje..mora ga platiti velikim budućom podvigom.Njena je to knjiga.Dosad je nije ni rasklapao.Ali tako je sretna bila.Počinio je on ovo ubojstvo i stoga što je jedna od omiljenih ideja Dostojevskog bila da širenje materijalističkih ideja može uništiti moralne vrijednosti mladih i napraviti ubojicu čak i od sasvim dobrog mladića koga bi nesretni stjecaj okolnosti lako mogao gurnuti u zločin.

Vrši zločin na sebi da bi prehranila mačehinu djecu i pijanog oca.Sonja Marmeladova Ona je prostitutka čista srca.pati u sebi.Jest.” Nasuprot razumnom i buntovnom Raskoljnjikovu Sonja je smirena i osjećajna...bolje.” Iz svojeg prvotnog nesretnog i jadnog života na kraju doživljava sreću s Raskoljnjikovim.pomolit ćemo se i krenut ćemo.a sada.zato ga i slijedi u Sibir.Voli Raskoljnjikova i ona je ta u kojoj on vidi spasenje.Raskoljnjikov gleda Sonju i osjeća kolika je njena ljubav prema njemu.čita Bibliju(evanđelje) i vjeruje u Boga. -Neću sada Sonja.a zatim je bio natjeran imperativom svojih psihičkih doživljaja i vještim djelovanjem sudskog istražitelja da to ubistvo prizna i podnese tešku kaznu. “.želi da on podijeli teret i patnju s njom.Bolje će biti kasnije-dometne da je umiri.osjetio je i spoznao da je kudikamo nesretniji nego što je bio prije.tužni i utučeni. Nije htio da je ogorči. JEZIK I STIL Roman o zločinu Rodiona Raskoljnjikova.čudno je i užasno bilo to čuvstvo!Idući k Sonji osjećao je da mu je u njoj sva njegova nada i sve spasenje.i začudo mu odjednom bude teško i bolno što ima nekoga da ga ovako ljubi.Ali odmah trgne opet ruku koju je bio pružio za križem.mislio je da će stresti sa sebe bar jedan dio svojih muka. -Jest.zajedno ćemo i križ nositi! -Daj!-reče Raskoljnjikov. -Kad počne tvoja patnja.Njena je ljubav spram Raskoljnjikova toliko velika da mu želi pomoći u njegovoj patnji.bolje-prihvati Sonja zanosno.Mirna je.kao da su nakon bure izbačeni sami samcati na pustu obalu.gdje se cijelo srce njeno obratilo k njemu.studenta koji je izgradio cijelu teoriju da bi ubio staru lihvaricu. “Sjede jedno do drugoga.bez sumnje je najcjelovitiji .Njen je karakter apologija ljubavi i patnje u ime drugih ljudi.Ta zajedno ćemo patiti.jest.ja ću ti ga objesiti.onda ćeš ga objesiti.Doći ćeš k meni..

posebni društveni i ideološki problem.dakle.moralno-etičkim i intelektualnim aspektima.upravo ona koncentrira čitaočevu pažnju na određeni čin.na primjer.svaki za sebe.već naprotiv da mu naturi mnoge probleme uključujući ovamo i filozofske.već i na problematici kojom je pisac htio da ga zarazi.(Raskoljnjikov zločin)i vrlo kratko “trajanje romana”(samo devet dana).st.a ujedno daje unutrašnju dinamiku i snagu koja privlači čitaoca prema vrlo širokoj problematici.a na kraju i u Raskoljnjikovljev unutrašnji svijet kad on pod Sonjinim izravnim utjecajem prima konačno svoju kaznu.a ujedno doživljava preporod u smislu piščevih ideoloških ideja.služeći se vrlo često .stvorio u prvom redu atmosferu krčmi.To je njegov prvi problematsko-filozofski roman izgrađen na osnovi kriminalne fabule.a ujedno sadržava u sebi i značajne elemente socijalno-analitičkog postupka koji je toliko značajan za europski.koji uza svoj strogo funkcionalni smještaj. jedan od najjačih argumenata za izvršenje zločina no na takvim se karakteristikama Dostojevski nigdje dulje ne zadržava. petrogradskih potkrovlja.nego i europskog romana XIX.Porodica Marmeladovih i njihova bijeda su.pa čak da mu naturi i njihova rješenja u smislu piščevih religioznih ideala.Međutim fabula nije funkcionalna samo u tom najužem smislu.koji ujedno razvija psihološko oblikovanje karaktera sve do prodiranja u psihopatološke pojave.da odvuče čitaoca od temeljne problematike društva i čovjeka u njemu.kao u suvremenom kriminalnom romanu.roman s najskladnijom strukturom i ravnotežom pojedinih njegovih elemenata..U ovom djelu kao da se ukrštava.Čitaoc je ovom koncetracijom fabule prisiljen da ulazi najprije u unutrašnju Raskoljnjikovljevu borbu pred ubojstvo u njezinim raznolikim psihološkim.”Detektivska” tj.Kriminalna fabula ne služi tu. kriminalna fabula poslužila je Dostojevskom da s pomoću stvorene napetosti privuče i zadrži čitaoca.uličnih prizora i policijskih kancelarija.ali svaki od njih u romanu ipak živi sa svojim problemima-i sa svojim ideološkim stavom.ali ne samo na golom zbivanju.najvećom dinamikom i najpotpunijom sadržajnošću.znače.Upravo ona daje romanu i ono unutrašnje jedinstvo zbivanja i karaktera.a ujedno i račva problematika ne samo ruskog.a nagovještaju se i mnogi postupci suvremenog romana.Uprvo ta fabula omogućila je Dostojevskom da uz Raskoljnjikova naniže i cijeli niz socijalno i ideološki značajnih karaktera.a posebno za ruski realizam. U Zločinu i kazni Dostojevski je podređujući opisnost dinamičnosti fabule.njihovi su portreti samo skice koje nekada ostaju u trajnom sjećanju čitaočevu zahvaljujući elementima groteske koju pisac često upotrebljuje.zatim u Raskoljnjikovljevu borbu sa svojom savješću poslije ubojstva i dvoboj s istražiteljem Petrovičem.roman Fjodora Mihajloviča Dostojevskog.

već samo po tome koliko je na njima bilo prašine.znanjem razboritošću genijalnošću. Samo ako si plemenit.Uz sve navedeno roman obiluje mudrim mislima i porukama koje su pretežno Raskoljnjikove. prašnjavim i odlijepljenim tapetama vrlo je bijedno izgledala i bila je tako niska da je u njoj svaki malo viši čovjek osjećao zebnju i sve mu se činilo da će glavom udariti u tavanicu. i.ali što se pod šeširom čuva i šeširom pokriva. najzad.znači šešir?Šešir je tričarija. bez deke i pokrivajući se starim.Budite sunce i svi će vas ugledati.”) Upravo je po svom naglašenom urbanizmu.uzastopnom i kontrastnom redanju prizora. nekad presvučena cicom.(npr.gotovo ga ne ispuštajući iz vida i vrlo često prepuštajući ga da bude bilo to u unutrašnjim monolozima nasamo s čitaocem.( opis Raskoljnjikove sobe:“To je zapravo bila krletka pet-šest koraka u dužinu.opisivanja tamnih uličica kojih tama dolazi još više do izražaja kad je djelomično osvjetlimo difuznim svjetlom plinskih svjetiljki.ovog romana. sa jastukom pod glavom.Dostojevski vjesnik novih putova velikog dijela ruske i europske proze.sve drugo možeš steći talentom.to ja ne mogu kupiti!”)Također se u djelu mogu naći umjetničke pjesničke slike(npr. Često je on na njoj spavao onako kako bi došao. a sad sva u krpama.to je i plemenito. u uglu obojen sto.koji se također ispoljio i u dinamici.te izrečene u njegovim razmišljanjima.”Ljuta guja povrijeđenog samoljublja svu noć mu je pila srce”. ne svlačeći se.”Što god je korisno čovječanstvu.bilo da izriče svoja mišljenja i polemizira sa svojim protivnicima ili suglašava sa srodnicima.gotovo rembrantovskim postupkom kontrastiranja svjetla i mraka.-koja je ujedno i metafora .Sunce treba prije svaga da bude sunce.kao i česti dijalozi kojima obiluje ovaj roman.-Šešir-što npr.ja ću ga kupiti kod Zimmermanna. Stalnoj unutrašnjoj borbi i sukobu sa”psihološkim obručem”oko njegaRaskoljnjikova-odgovara i stilski postupak unutrašnjeg monologa(citat:prije naveden). Ispred sofe je stajao mali stol.Zamišljen isključivo kao monolog ubojice u prvom licu(IchForm)ovaj je roman izrastao u djelo u kojem pripovjedač pripovjeda o Raskoljnjikovljevoj sudbini. moglo se vidjeti da ih već odavno nije dotakla ničija ruka. Sa svojim požutjelim.Ja razumijem samo jednu riječ:korisno! Vlast zadobiva samo onaj koji se usudi da se sagne i da ju uzme. glomazna sofa. iznošenim studentskim kaputom.Radi se samo o jednom:treba se samo usuditi! Ne radi se o vremenu nego o vama samom. koja služi Raskoljnjikovu kao postelja. na kome se nalazilo nekoliko teka i knjiga. pod koje je podmetao sve rublje što je imao – i prljavo i čisto – da bi mu uzglavlje bilo više. I namješta je bio u skladu sa stanom: tri ne baš ispravne stare stolice.

tko nije pročitao njegove romane. u saveznoj državi Missouri. U svojim djelima promiče pravdu. prosinac 2004 22:42:00 | 1 komentara KRALJEVIĆ I PROSJAK .teško da može shvatiti ono”o čemu se radi”u suvremenoj prozi i o čemu to zapravo njen velik dio govori.oni su književnost koja to iskustvo može prenijeti čitaocima jedino i isključivo na onaj način kakav pripada samo umjetničkoj književnosti. "Život na Mississippiju" . novinar. Bio je radnik u tiskari. slobodu i istinu. "Kraljević i prosjak".Mark Twain Pisac: Mark Twain rodio se u mjestu Floridi.“I cio taj rajski dan mojeg života i cijelo to veče ja sam i sam proveo u poletnim sanjarijama.”) I za kraj:Romani Dostojevskog i pored sve svoje “filozofičnosti” nisu filozofija. izdavač i poduzetnik.Zbog toga se struktura suvremene književnosti naprosto ne može razumjeti bez Dostojevskog.On je začetnik jednog razvoja u umjetničkoj prozi koji misaono previranje i borbu mišljenja čini svojom središnjom temom. kormilar na brodu. Objavio lektire u 29. pa čak i kopač zlata. U početku je pisao novinske članke sa jasno izraženom humorističnom i satiričkom notom. a djetinjstvo je proveo u gradiću Hannibal u dolini rijeke Missouri. Vrijeme radnje: Druga četvrtina šesnaestog stoljeća Mjesto radnje: London. siromašne četvrti i kraljevska palača ... Školu je napustio već u dvanaestoj godini i od tad se bavio raznoraznim poslovima. Iako nije imao književno obrazovanje smatra ga se ocem američke književnosti. jednakost. Na kraju se počeo baviti pisanjem. "Pustolovine Huckleberry Finna". Najpoznatija su mu djela: "Doživljaji Toma Sawyera". humanost.

a dušu i srce izjeda mu grižnja savjesti.Milutin Cihlar Nehajev Stvaralački portret pisca i životopis: . raskoš. a borba za opstanak i preživljavanje još teži za kraljevića. Sa lakoćom uči jezike i uglađenog je ponašanja. Nasmijalo me kad je kraljević s Hugom trebao opljačkati prolaznika. a kad je nepravedan stidi se sam sebe. Dvorski život bio je težak za Toma. prosinac 2004 22:41:00 | 2 komentara Bijeg . Ne podnosi nepravdu. Tema: Doživljaji kraljevića i prosjaka u zamijenjenim ulogama. a Tom je čeznuo za životom u obilju. Kako su bili jako slični. plemenitost i pravednost pobjeđuju bogatstvo. Prosjak je siromašan dječak iz sirotinjske četvrti Londona. Snalažljiv je i spretan. Rastužilo me kad je stražar ispred dvora grubo odgurnuo Toma. Uz veliku i nesebičnu pomoć prijatelja Hendona kraljević se vraća na dvor . Srce mu je dobro i plemenito. Kraljević je bio željan pustolovina i dječačke igre. Teško glumi ono što nije iako ga to zabavlja. dječaci odluče nakratko zamijeniti uloge.Likovi: Kraljević je bistar i nadaren dječak. Pouka: Dobrota. a svojom upornošću postiže cilj. Promijenili su odijela i Tom ostade na dvoru. Kratak sadržaj: Siromašan dječak Tom upoznaje kraljevića Edvarda. Objavio lektire u 29. netrpeljivost i nepravdu. a kraljević se uputi ulicama i predgrađima Londona. a Tom ostaje živjeti s njim kao njegov štičenik. Hrabar je i pun želje za pustolovinom.

Izabran je za predsjednika Društva hrva tskih književnika. Godine 1926.Milutin Cihlar Nehajev rođen je 1880. pri čemu se pisac poslužio modernom tehnikom pisanja. To je jedan od prvih romana u Hrvatskoj književnosti u kojemu dolazi do značajne defabularizacije. Retrospekcija događaja glavnog lika iz dana školovanja. pokušajem zatvaranja interesnog kruga na bitne probleme čovjeka. drame. Njegov otac kao učitelj. Bio je gimnazijski profesor u Zadru. a studij kemije završio u Beču. svestrano obrazovan intelektualac (poznavatelj likovne i glazbene umjetnosti. dva romana. godine u Senju. Tema: Bijeg od svakodnevnog života i odluka o smrti. poznavatelj prirodnih znanosti). u doseljeničkoj češkoj obitelji. književnik i kazališni kritičar. odričući se čovještva). Nehajev pripada čelnicima hrvatske moderne. romanopisac. U trideset godina književnog rada stvorio je pozamašan broj djela (novela. U Zagrebu radi kao novinar i književnik. Opis Nietzsche sa svojom anarhističkom mišlju o ubijanju samoga sebe (nadčovjek sam sebe žrtvuje. travnja 1931. Opis unutrašnjeg života glavnog lika koji je bio bujan i raznolik. osobito svojim esejističko-kritičkim tekstovima i romanom Bijeg. Rađanje sumnje da je književnost vrlo malo vrijedna prema vrijednosti života. Problematika koja se obrađuje: Opis prilika i života ljudi koji se oblikuju u neposrednom odnosu prema društvenim zbivanjima. Umro je u Zagrebu 7. Gimnaziju je pohađao u Kraljevici i Zagrebu. Pri tome sve drugo ostaje u drugom planu. On je svestrani stvaralac: novelist. a posebno nacionalna i socijalna motivacija. publicist. . gdje je stekao doktorat znanosti. bez silnih događaja sa mladenačkim dobom jakih kriza koje su udarile biljeg njegovom kasnijem naziranju na svijet. Zanimao se i za hrvatsku političku prošlost. dramatičar. došao je u Kraljevicu i oženio se Ludmilom Polić iz ugledne kraljevičke obitelji. kritike i veliki broj članaka). godine. prevoditelj.

Struktura djela: Roman kao pripovjedačko sredstvo. Prevladava moderna pripovjedačka tehnika (autoanaliza). godine. Pribjegavanje alkoholu kao jedinome rješenju iz nastale situacije. Veoma su mu se dojmila djela Tolstoja čiju je formu pisanja i on koristio. Netko za sve životne probleme pronalazi svoje gotove formule. no jedino je istina da se život ne da strpati u formule. Roman našeg vijeka. Sjećanje na posljedica duševne klonulosti. socijalni sa mnogo ustaljenog oblika i nove književne forme – defabulativni roman. te praznim razgovorima o idealima i neizvjesnoj budućnosti. nemoći živaca nakon jedne krize. Književna vrsta: Roman. . jer on opija. te Homerova djela. Mjesto i vrijeme radnje: U Trstu krajem siječnja 1909. Napola rezignirani čovjek prisjeća se svoje ljubavi i zbivanja. dosadnog. Psihološka razmatranja i priželjkivanje kraja života i smrti. realistički. Inspiracija iz sličnog djela: U svojim djelima se osjeća utjecaj Turgenjeva i njegovo opisivanje filozofije utučenih ljudi u malograđanskom životu. kojim se lik predstavlja u prvome licu i služi se pismom i dnevnikom u oblikovanju romana. koji su se isprepletali sa dojmovima sadašnjeg osamljenog. sa vječno istim brigama i nikakvim nadama.Opis nastupa inferiornosti prema životu koja se dade izvrsno složiti u «apsolutno istinite» ideje. Smiješna istina o potiskivanim frazama o materijalnosti duševnih funkcija. psihološki. omamljuje i savladava sve. besmislenog njegovog života i beznadni položaj u kojem je sada. Nadahnjivale su ga pjesme Nordsee od Heina u hrvatskom prijevodu. trza iz ružne sadašnjosti.

Nije bila baš lijepa. da aktivnošću ispuni život. ravnatelja tvornice u D. mnogostruko obrazovana i puna snova. Njegov lik odražava raspoloženje jednog dijela mlade generacije koja se. tjeskobnog i umornog. Stasita i koštunjava djevojka s licem opaljenim od sunca i zvonkim smijehom. Toma njegov stric (bivši trgovac drvima iz Like) koji je bio bez obitelji i zavolio je Đuru kao svoje dijete i pomagao mu u školovanju koliko je mogao. već je naginjala skepsi i depresiji. koji su više ili manje pustolovno završili život. koji je ovu baštinu primio u nasljeđe.Likovi: Đuro Andrijašević je mladi daroviti intelektualac koji studira u Beču da postane doktor. On u svojoj duši nosi klicu sloma svojom jako razvijenom prevlašću misli i konstantne autoanalize. nije mogla potpuno snaći u konkretnim društvenim prilikama. Odijevala se sa mnogo ukusa i uvijek bila . Propast talentiranog čovjeka nije izazvan uskim prilikama provincijskog mjestanca u kojem živi. Bartol Andrijašević je Đurin otac i pomorski kapetan koji je plovio godinama po morima i na kraju je dobio službu lučkog kapetana u Kraljevici. Teta Klara je ukazivala da će od Đure postati veličina i da se od majčine strane sva obitelj sastojala od duševno silno razvijenih ljudi. ali je sasvim suvereno istupala u društvu i svojim otvorenim načinom općenja začarala svoju okolinu. ni bioloških uvjeta. već je samo tragičan finale uslijedio nešto brže. zamišljen je kao izraz tragičnih nemira modernog čovjeka. Rekla je da će od dječaka biti ili nešto ili ništa. nervoznog. pa nije imao dovoljno snage. Ne predstavlja prosječnu ličnost. Kroz njegov lik se izražava tragični nemir modernog čovjeka. Zora Marakova bila je kći doseljenog Čeha.

Toliko se naputovao u svom životu da je imao neku odvratnost protiv svakog . predaje se piću i završava samoubojstvom. debeo. Bijele. Bio je kruta pijanica i navikao na neuredan život. koji ga je uvijek razumio u teškoćama. Za prijatelja dao bi sve. pod uvjetom da se taj slaže s njegovim običajima kada se nazdravljalo. Bio je uman čovjek. oštar brk činili su crvenu. nego što se na prvi pogled moglo zaključiti. koji piše pismo prijatelju Toši i u tom oproštajnom pismu sažima temeljne odrednice njegova života i koji se u sudaru sa životnom zbiljom slama. Sadržaj: Mladi daroviti intelektualac Đuro Andrijašević je iz mjesta studiranja putovao kući. kratko podrezane kose i plav. vodene oči i podbuhli obrazi govorili su da se ne bavi puno ozbiljnim poslovima. darovita. a odijevao se više nego siromašno. Jeo je vrlo malo i to najprostija jela. Kratka bilješka o djelu: Roman o mladom darovitom intelektualcu Đuri Andrijaševiću. nizak. dosta ćelavu glavu karakterističnom. pa se tako prisjećao prohujalih godina i zbivanja. jače ga je dojmila. suha djevojka sa zlatnom kosom i mirnim zelenim očima. Tu je bilo njegovo carstvo. svirala glasovir. pospano. bio je nabit. nego veći dio svog vremena provodi u krčmi. naučila govoriti tri strana jezika. Jagan novi znanac. Po ulici se vukao tromo. Tošo njegov najbolji prijatelj. što je bila prostija. kao da se stidi svog odrpanog odijela. a u društvu znala besprijekorno voditi konverzaciju. Vera Hrabarova je djevojka i dobre obitelji koju su preporučali Đuri. gotovo plašljivo. Sa pregršt duhovitih paradoksa znao je braniti svoje mišljenje oštrom poraznom dijalektikom.spremna na svaki pothvat ako je s tim bilo spojeno nešto novo i osobito. završila gimnaziju. Bila je visoka. A u krčmi.

da je bio prema svojoj zaručnici Veri upravo nepristojno hladan. jer bi ga stara zapitala za zaruke. a osobito stara će imati pravo. Putujući dalje bio je svjestan da ne radi lijepo što putuje u Slavoniju k prijatelju. Prisjetio se kako su ga posljednji puta ispraćali Hrabarovi na put u Beč. njega je svaka minuta tako uzrujavala. Predočio si je kao rješenje da mu Hrabarovi vrate obavezu i udaju Veru za nekoga drugoga. On je mislio dalje nastaviti nauke i prijaviti profesorski ispit. kada je svoga oca slabo viđao. a kada zbilja dobije doktorat svi ga promaknu u profesora. što mu je ona u pismu prigovorila. Ona ljubav priznaje majci. gdje su sigurno računali da će kao doktor doći i službeno zaprositi Veru. Uistinu je da će oni pomisliti da on bježi od njih. da sa Verom samo odgađa stvar i da o tome ovisi njena sreća. sam sebi je govorio da treba svršiti studiranje za doktora i vratiti se u svoj rodni kraj. a svi su mislili da će iza njega ostati imetak. Andriješević je sve svoje misli izražavao riječima. Nakon dvadeset i pet godina potucanja po morima kapetan Bartol Andrijašević je dobio službu lučkog kapetana u Kraljevici. dobiva dozvolu dopisivanja. Hvata ga strah da će u onom drugom svijetu naći nešto nepoznato i novo na što se neće moći priviknuti. Ako bi se uzeli morao bi imati zaposlenje i nekakvu plaću i da li bi im ona bila . Dalje je u pismu nanizao nekoliko isprika koje je Vera rado primila. Svaki puta kada bi trebao dalje putovati upravo je bio bolesno nervozan zbog dolaska u neku nesigurnu i strašnu neizmjernost. Kada je otac umro. gdje je dosta nespretno obavljao službene formalnosti. Uzalud je tu zadnju misao pokušavao otjerati. koji je na kratko dolazio kući i uvijek neprestano odlazio. Čim je sin dorastao do pučke škole dao mu je ispisivati liste o svjetionicima i barkama. Dok je čekao da vlak krene. U dnu duše je znao da to nije rješenje. jer je tako zahtijevala služba pomorskog kapetana. Prisjećao se mirnih dana i đačkih običaja kada se kretao između mjesta stanovanja. a ne ide u Zagreb. Njemu se pričinjalo da u svakom odlaženju ima nešto užasno i tajnovito. Bojao se da još nije spreman za taj trenutak. ali ni sam nije mogao da nađe pravih riječi. Prisjetio se da je u trećoj godini sveučilišta upoznao Veru i zaljubio se. U Beču se govorilo da je svaki đak doktor za gazdaricu i kelnere. mati se preselila u Rijeku gdje je iznajmljivala sobe đacima. kao da iza njega ostaje komad života koji nikada neće moći dostići. da nije umro taj nevoljeni stric Toma i ostavio zaduženu kuću. tako je i sada misli gotovo glasno završio razgovor sa samim sobom. Bilo mu je lijepo studirati u Beču i kada bi zapao u tromost. Đuro je odgovorio i mučio se da joj objasni to svoje nesretno raspoloženje.putovanja. o beskućništvu i vječnom nespokoju. To je možda još iz djetinjstva. no gospođa Nina Hrabarova nije još dugo vremena mogla da razumije Andrijaševićevo ponašanje. ne brinući se ni na što i ne odgovarajući na materina pisma. inače pred ljudima sve mora ostati tajno. sveučilišnih zgrada i kavane.

Instinktivno je osjećao da mu se ona ne uklapa niti u jedan njegov razred koji si je on stvorio u svojoj fantaziji. da ga ona drži . Još jače se raširilo to uvjerenje kada su u omladinskim listovima počeli izlaziti neki Đurini književni pokušaji i pokazivao se kao sigurna buduća veličina. ali je sasvim suvereno istupala u društvu i svojim otvorenim načinom općenja začarala svoju okolinu. Jedno je bila umilna djevojčica. Osjećao se vezanim za tu djevojku i nije znao kako da popravi što je skrivio pismom. Bilo bi najbolje sve prepustiti vremenu.dovoljna za život. no ona je i dalje bila jako nepovjerljiva. Nije bila baš lijepa. Kao san bijaše ta ljubav. jer profesorske plaće su male. Tamo je upoznao gospođicu Zoru Marakovu i njenog brata Marka. Mladići ubrzo postadoše vjerni drugovi na izletima i zabavama. Praznike nakon sjajno položene mature proveo je u Kraljevici u kući strica Tome. koji je preko ljeta iznajmljivao sobe kupališnim gostima. Čekao je danima neće li od Zore doći nekakav odgovor i tako se njihov roman nije nikako mogao završiti. Odijevala se sa mnogo ukusa i uvijek bila spremna na svaki pothvat ako je s tim bilo spojeno nešto novo i osobito. Sve je to lijepo rekao svojoj budućoj punici. kada bi se ticalo samo njega. UVijencu je izašao njegov prvi veći rad i svi su se čudili formalnoj savršenosti koju je imao taj početnik. Đuro je iz početka osjećao neku antipatiju prema njoj i nije mu se sviđalo što ona tako muškarački govori i radi. Prvi puta rodila se u njemu sumnja da je književnost vrlo malo vrijedna prema vrijednosti života. Mislio je da se njena ljubav pretvorila u prezir. Nakon par dana su otišli Zora i njen brat i Đuro je osjetio grižnju savjesti na tu ljubav i propatio je do trenutka kada je trebao krenuti u Beč da se upiše na sveučilište. a drugo kao majka. Đuro je pratio Zoru do usamljenih morskih rtova. požrtvovna i brižna. poslanim u omaglici prvog razočaranja. Njegov pojam o ženi kretao se između dva kontrasta. Zorina iskrenost razbila je brzo nepouzdanje i plahost i sve su se više družili. vrijedna ljubavi. U velegradu se Andrijašević preobrazio u drugog čovjeka i nakon prve navale boli radi jadnog završetka ove druge ljubavi dođe pokajanje. Prisjetio se kako su profesori u gimnaziji potvrdili da takvog talenta kakav je on nije bilo za njihovog vremena u školi. gdje su mogli nesmetano usisavati sav čar naglo rođene ljubavi. Njihovim izletima se pridružila gospođica Zora i poslije par susreta Đuro je osjetio da njena blizina na njega djeluje neobično. Napisao joj je pismo proklinjući je i u isti mah strašno i samilosno žaleći. Đuro je Zori čitao pjesme i druga književna djela i nakon raspredanja sve se svršilo u ljubavi. Osjećao se slabo da razmišlja o tome kako je postupio prema njoj i pokušao se izjadati u pjesmi u kojoj je htio opisati svoju slabost i tako je prvi puta osjetio da nema vjere u pisanu riječ. Opčinila ga je želja za slavom i prvi književnički uspjesi dali su njegovom mišljenju novi pravac.

Stiglo je pismo na brzinu napisano: «Ako vjerujete u me da mogu biti tješiteljica Vaših boli. Napisao je pismo drugu Toši iz gimnazije da ga ovaj pod bilo kojim izgovorom pozove u goste. dugovi. ja sam spremna. Nije se javljao kući bojeći se da su i do njih doprli glasovi o njegovom životu. Vera je bila lijepa pristala djevojka i njen izgled je pristajao uz sliku djevičanstva i netaknutosti koju bijaše zamislio. Upisao se u glazbenu školu na nagovor gazdarice kod koje je stanovao. Bio je uveden u kuću višeg činovnika Hrabara. te da je njegov život sagrađena na ogromnom razočaranju. neplaćeni računi. veliku ljubav i da se ne može izbrisati prošlost koja ga čini bezvrijednim pred Verinim zahtjevima. da ne bi oni vidjeli kako je duboko i zauvijek propao. Izmučivši živce. ranjen u duši i tijelu. Osjećao se i sam star.kukavicom. da svoj nemir utopi u alkoholu. izgubio je interes za nauku i stane tražiti načine da sam sebe ponizi još gore. On mu je rekao da je proživio normalno razočaranje u prvoj ljubavi i da je loše što je zapustio svoj književnički rad. Uloga očajnika postala mu je drugom naravi i stane se opijati iz noći u noć. Izbjegavao je susret sa poznatim ljudima. Sve snažnije je primjećivao da mu se Verina duša približava. nesposoban za bilo kakvu odluku. Ružna su bila ta vremena i došle su materijalne brige. bolje rečeno u kuću njegove žene. slabićem. Ipak je otišao kući i majka i stric Toma su očekivali da će im objasniti u što je protratio dvije godine boravka u Beču. udovice majora R. Nevidljiva veza između njih dvoje sve se više stezala i Đurino uspavano srce stalo se buditi. Opisao je svoju ljubav prema njoj i svoj strah radi te ljubavi. izmoždeni čovječe usuđuješ kao zločinac ulaziti u njen svijet! Tko ti daje pravo da djevici mutiš spokojnost duše?» Napisao je i objavio pjesmu u čijim stihovima je ispričao cijelu svoju ispovijest i plašio se pri pomisli da će Vera razumjeti njegovu pjesmu. koji mu je postao daleka uspomena. Slučajno je u novinama pročitao o imenovanjima i . » Tako je Đuro otputovao prijatelju Toši i u prilikama odmora pisao dnevnik događanja. propao. Postepeno se oslobodio jadi i povjerio se prijatelju što ga je mučilo. Novi osjećaj ga je odveo dalje od očajanja zbog prijeloma sa Zorom. kako je ovo sve ludost i zločin što radi. Kod prvih susreta nije mogao da prodre u Verinu dušu. Povukao se u sobu i par dana si je ponavljao isu frazu: «Što se ti pokvareni. Ipak je Đuro uvjeravao sebe da je odviše star i grešan za tu novu. Đuro je poslušao savjet i treću godinu studija upisao u Zagrebu. koji je uzmakao kada je došao čas ozbiljnih obaveza. kucati sve jače i hrliti njoj u susret. Otišao je kod prijatelja Toše i nakon nekog vremena se okanio svojih loših navika. Počeo je objavljivati u novinama kritike i novele. kretao se u najgorim đačkim društvima i došao na glas pokvarenog čovjeka. Otišao je u svoj stan da je više ne vidi i napisao joj pismo. misleći da više nije vrijedan života.

govorili o kazalištu. nije mnogo govorio i ozbiljnije od ostalih je shvaćao svoje riječi. a to sigurno jest jer se nije udala i mora da ju to muči. Tako će proteći godine. No gospođa Hrabar zna da Đuro treba položiti profesorski ispit. Andrijašević nije bio čovjek iz toga svijeta. odričući se čovještva). Gospođa Nina je odlučila da ne popusti i svoju kćer oslobodi od upliva Andrijaševića. Kako malo treba da se ostvari ta sreća. No razmišljali su ako i završi studije treba se zaposliti. Da li ga je zaboravila i smirila se. a kod Shopenhauera ga je smetao njegov smisao za umjetnost. koja nije ocu u računici. Premda gospođa mama nije znala da je Đuro upravo Veri za volju napustio pravni fakultet. učiteljica više pučke škole premještena na višu djevojačku školu u V. s vremenom stara djevojka sa praznim domom. Nina je zadovoljno gledala kako njena kćerka pomalo dobiva navike gospođice koja više nije mlada. No on se zaljubio u njegovu Anku. Tošo je učitelj sa stalnom plaćom i živi u obiteljskom životu sa Ankom. Majka se sjetila kako se obećala đaku iz škole. jasne i bolne ispovijesti ljubavi. Teško je pomislio. muzikalni. a za prijavu nema novaca. Kod Vere riječ «ljubav» joj nije dolazila na um. jer je gledao sve crno i nemilo. u koji je bio upisan već četiri semestra i pošao na filozofiju samo da brže završi. odgajajući djecu. Mati je htjela svoju kćer vidjeti kao sretnu mladu gospođu. klonila društva. no sve je više vidjela kako se udaljava od te budućnosti. ali se ništa više ne da popraviti. njeno poznanstvo s Đurom. Sjetio se kako je bio očajan nakon događaja sa Zorom i bio mu je jasan Nietzsche sa svojom anarhističkom mišlju o ubijanju samoga sebe (nadčovjek sam sebe žrtvuje. No imala je Vera i drugih prosaca. Nije završio studij. Tošo mu je rekao kako ga otac želi nagovoriti da se oženi za Diklićevu kćer. Đurine pjesme. Da li je zadržala uspomenu na našu ljubav. a kako je bila puna reminiscencija iz literarne povijesti o prijateljstvu duhovitih žena i genijalnih muževa. Tako je saznao gdje je završila Zora kao učiteljica. . literaturi. Ružno je misliti na to. pripovijedao je o imetku od kojega nema ništa. Svoje osjećaje tumačila je kao simpatiju. a on nema nikakvih obaveza. doimale su se kod nje kao prava oluja. udatu za muža koji joj može dati bar ono na što je kod kuće naučena. umnikom i književnikom. Svi su muškarci živjeli u atmosferi odmjerene etiketnosti. Smislili su da razvrgnu zaruke i da ju udaju za nekoga drugoga. ako se ima hrabrosti. Može reći da ga nije briga i onda će draga kćerka ostati neopskrbljena i biti velika žalost roditeljima pod stare dane. jer bi se onda dva susjedna imanja složila u jednu cjelinu. u društvu duhoviti. a Vera će biti u dvadeset osmoj i nema više čekanja za njenu udaju.premještajima da je Zora Marak. Došlo je pismo kojim Đuru pozivaju Hrabarovi da dođe. koji su svi bili besprijekorno odjeveni. kako je proživjela te godine. dobivalo je za nju posebnu aureolu.

a radiš za druge. Mladi ljudi zaljube se i ožene. pretvara te u drugog čovjeka. . Sav rad proteklih godina mu je bio besmislen. da je namješten za suplanta u Senj. Bilo mu je jako neugodno i postalo jasno da je u njihovoj kući suvišan. Pomisao da će Vera biti njegova svakim danom se sve više udaljavala od njega. ali su užasno prazni i jednaki. Uviđao je da će do tada proći više vremena nego je mislio. nemoći živaca nakon jedne krize. a kasnije je imao vremena da se bavi u laboratoriju. gledajući sebe kao uboga prosjaka koji je bio lud i nadao se milosti od dobrih ljudi. Spopao ga bijes na samoga sebe. U školi je mnogo ljepše nego je očekivao. Stigao mu je odgovor na molbenicu. uviđao da ne može sada. navike ljudi koji imaju dosta da si . Prvih dana je rješavao statistike i popise. njihovu bijedu. Ljudi se osjećaju mladi sve dokle ih ne uhvati u svoje kolo malograđanski život. dođu brige i oskudijevanja i gotov glad. pa je posudio od matere još novaca. trgne iz ružne sadašnjosti. Bio je previše fino odjeven prema ostalim kolegama i u malom gradu ljudi slabo paze na toaletu. otkada je morao napustiti svoj slobodni razgovor sa djecom i držati se suhe šablone zadavanja i ispitivanje lekcija. nego da treba raditi samo toliko da ga ne mogu otjerati s posla. Pomislio je da što prije negdje pobjegne i preda se alkoholu kao jedinome rješenju iz nastale situacije.Andrijašević je stigao u kuću Hrabarovih gdje mu je gospođa govorila da je njena kćer za udaju a on nema osiguranu egzistenciju i dok ne završi ne smije se dopisivati s Verom. Vera je polako za njega postajala nedohvatljivo biće. te se uputi u svoje novo boravište. a neće ni kasnije moći držati se na površini sa plaćom koju dobiva. nego da ona vijest pročita iz novina. imaju jednake navike i sjetio se kada je i on živio tako mrtvo. nisu potrebne fantazije ni osjećaji. Sve je više osjećao težinu obaveze što ju je preuzeo na sebe obećavši da joj se neće približiti dotle dok ne položi ispite. Ljudi oko njega nisu zli niti odvratni. lakovjernost. bez osjećaja i monotono. njihove navike. Svako dan donosio mu je nova razočaranja. Preporučili su mu da ne predaje u razredima previše pametno. očaj. sulude snove. Materijalne brige su ga tištale svaki dan sve jače. Nije javiti Veri. lagodan život u njenoj obitelji. te da ga tjeraju zbog njegove nesigurne budućnosti. ima mnogo dosadnih i suvišnih stvari koje su spojene sa pedagoškim dužnostima (filozof sa šibom!). jer on opija. Sa užitkom alkohola raste i ironija. Svi gledaju jedan na drugoga. Teško je vjerovati u vrijednosti onoga što sam stvaraš. Čežnja za Verom morila ga je jače nego ikada. srdžba. Svi ovi ljudi sasvim su normalni i nisu niti nezadovoljni. omamljuje i savladava sve. I kako sada da se oženi. otopio je i piljio u dim od cigarete. da bježi iz zla u još gorje. Gledao je oženjene drugove. tj. jer je u školi bivalo sve dosadnije. Od plaće koju dobije nije se moglo živjeti. Ali ono je bila posljedica duševne klonulosti. Njemu ne odolijeva ništa.

Odlazila je sve više u crkvu i udaljavala se od svijeta. Roditelji su zbog bolesti otišli u Štajersku na oporavak. Dobio je pismo od Toše koji ga obavještava da je pismo lutalo jer on nije bio u Zdencima nego kod oca koji se pomirio sa Ankom jer je rodila dečka. koja ga poziva da dođe. jer je gospođa Hrabarova prepoznala rukopis i odmah ga vratila natrag. besmislenog njegovog života i beznadni položaj u kojem je sada. za čeka će je opatice hraniti do smrti. Noći nije mogao spavati i napiše Veri pismo. jer je bolestan od nemira i očekivanja. te je uzaludno tražio izlaz. ali ga treći dan neotvorenog dobije natrag. Tražio je kod svojih kolega novaca na posudbu. Bila su dva dana takve uzrujanosti. To je nju sigurno boljelo i zato je tražila utjehu u crkvi. niti više računati na ičiju pomoć. jer je on sad konačno stao na svoje noge. zajedno s Verom. » Jednoga dana je stigao brzojav od Vere. da se nije mogao ničim rastresti. dosadnog. Stiglo mu je pismo od matere u kojem ga obavještava. Đaci su u . Molio ga je da ide odmah. ali je pazio da ne ističe bijedu. Opisivao je svoj život. Đuro nije otputovao ni sutradan ni prekosutra. postao sasvim apatičan. jer je slabo obilazio mater osim kada je trebao novaca. Napola rezignirani čovjek prisjećao se njihove ljubavi. te je svaki dan slabije shvaćala potrebe života. Pozajmljivao je novac od majke koja je sve teže shvaćala njegove potrebe. Đuro se na nagovor prihvatio posla da bude redatelj diletantskog društva i priređivali su đačke zabave. ponižavanja i muka. a poslije smrti čitati vječnu misu za spas njene duše. Slabost. ne može tražiti gostoprimstvo kod matere. te je pisao riječi ljubavi koje mu se nisu tako često izmicale ispod pera i napokon ju molio da se strpi. Počeo je prekoravati sebe za taj događaj. Napisao je pismo prijatelju Toši da ode u Zagreb i da preda pismo Veri. «Ako je kuća poklonjena. Pokušao je kod ravnatelja. Zato je odlučila Tominu kuću sa nešto gotovine pokloniti opatičkom samostanu. koji se službeno držao i izjavio da «nema naslova» za predujam. jer ima svoje zaposlenje i prima plaću. Baš je fatalno sve to. gotovo očaj. koji su se prepletali sa dojmovima sadašnjeg osamljenog. da mu se činilo da to neće moći izdržati i da će poludjeti. ali svi su također u teškoj situaciji sa već založenim mjenicama. Da bi nekako suzbio tjeskobu koji puta je šetao sa dvjema učiteljicama Darinkom i Minkom. Bio je kod Hrabarovih i saznao da je Vera gotova učiteljica. ali se tog trenutka kod njega pojavila spoznaja vlastite bijede i nemoći. da misli da je on završio nauke i da mu više ne treba slati novaca. Treći dan je Đuro nakon uzaludnog trčanja. Andrijašević se u svojim osjećajima približavao njenoj boli i utapao se u tu bol. Pomislio je da ga se poželjela vidjeti.priušte luksuza. te ga nije dalje ni slušao i gotovo je pobjegao iz sobe. List je poslao. Napala ga je takva tjeskoba. naglasio je da preko ferija mora učiti za ispit. zahvati mu čitavu dušu.

sadašnjosti i budućnosti. makar i male akcije. Dobio je od ravnatelja dopis da nije udovoljio propisima glede profesorskog ispita i da ga rješavaju službe namjesnog učitelja. prije nego je pošla za drugoga. Komedija se pretvorila u žalosnu sliku malograđanskog života i bez završetka. hodao je sa potrganim cipelama i izderanim hlačama. Središte borbe je bilo između žaba i miševa. Vera se udala. Postao je propalica. U prvom činu je išlo lako sa navalom ruganja. da se trgne iz mrtvila. a u trećem činu mu je pofalilo ironije. Napisao je oproštajno pismo Toši u kojem ga obavještava da je sasvim propao. Misao da nešto radi. Ne isplati se. U zagrebačkim dnevnicima iziđe poziv đačke grupe da se upišu u zadrugu radi popularizacije kulture i sa imenima priređivača. Đuro je zapao u još veću depresiju govoreći: «Ljubiti ne vrijedi.njemu vidjeli poštovana pisca i čovjeka «od imena». » Kod kuće su ga mučili vjerovnici. Na povjerenje mu nitko ništa nije davao. Tošo je došao u Novi da pokopa prijatelja. kušaš ga i ako ti se ne sviđa. dolazila je sve rjeđe i sve više se opijajući. . Na ponovljeni nagovor je napisao novi komad Revolucija u Ždrenju koja se prikazivala u Zagrebu. Vino je bolje od žene. ali kada je pročitao nepovoljne kritike . jako se razočarao i upravo radi Vere bilo mu je strašno. Stiglo je pismo od Verina oca u kojem ga obavještava da nije ispunio obaveze za njegovu kćer i da mu vraća njegova pisma natrag i da to isto on učini sa Verinim pismima i da prekine sa svim uspomenama. Žalio je za izgubljenim životom i opijanje mu je postalo fizičkom potrebom. Iz toga nastane čitava bura negodovanja protivne stranke koji hoće rušiti temelje naše prošlosti. ali leša mu nigdje nisu našli. Tako je komedija ostala u ladici nedovršena. Afera he Đuru zaboljela i rasrdila. a žena ti sjedne na vrat. a fabuli je trebao kopirati događaj. izbaciš. Na Veru je rijetko mislio. Napisao je komediju Rat u Ždrenju a osobe na pozornici su se redale same od sebe. koja ga je uvjeravala o vlastitoj vrijednosti i popunjavala prazninu u duši. te odluči da se svemu tome izruga. dobio otkaz i da mu u krčmi iz milosti daju piti. valjda ju je bura odnijela u dubine mora. Gazdarici je bio dužan i tražila ga je svaki dan. Najviše ga je zadovoljavalo što je bio u središtu neke. Mislio je da će ga vidjeti i Vera. Ipak je predstava imala negativnog odjeka sve do biskupa. a on od života ne može pobjeći. što je ona morala pretrpjeti radi njega.

Otac je ispravno zakljucio i rekao mu neka ide drugdje tražiti krivca jer Giza ne krade. Pozdravi doma. g. godina. pristupio trgovac Špoljaric. Matica Hrvatska «Zora» Zagreb. Giza je ban. Objavio lektire u 29. Truli nije bio dobar u sportovima. Gizovu obitelj cine Giza. Tako im je. trgovac promašio loptu pao na pod. “Književnost 3”. uzeo je zalet i u trenutku kada je zamahnuo nogom netko je kamencicem pogodio loptu. prosinac 2004 22:41:00 | 0 komentara Zvižduk s Bukovca . ali je umjetnik u zviždanju. Rolo nizak i mršav djecak kao i Kanta. Bimbo. Giza je imao starog razrednika Vjekoslava Dešcaka. Profil International d. Otac i majka su se cesto svadali. debeo covjek koji je imao trgovinu. Objavio lektire u 29. samo što Rolo stalno muca. To je bila osveta djecaka za kradu novca u trgovini kada je on povecao racun za svoj džep. Zadnja pošta Zagreb. prosinac 2004 22:40:00 | 0 komentara . Dragutin Rosandić. U Zagrebu prije podne. Dojam Knjiga je zanimljiva jer opisuje djetinjstvo jedne grupe djecaka. pa tako i zviždati te je i on sam jednoga dana odvratio umjetnickim zviždukom zvižduku koji se zacuo iz školskog dvorišta. Prica o novinama i Zagreb je Zagreb.Podaci izvađeni iz: Pet stoljeća hrvatske književnosti. Posljednji zvižduk. ali je jednom svadu prekinuo trgovac koji se došao žaliti da je Giza ukrao bombone iz njegovog ducana. njegov otac i majka te njegove sestre Ivka i Branka. Dugi je visok i mršav djecak. Giza. Truli. Djecaci su se uvijek sastajali kod križanja Gornjeg Bukovca. godine u Zagrebu. Zagreb – 1964. Dugi. Zagreb. 1964. o. jednom kada su igrali nogomet. Rekao je kako ce im pokazati kako se puca lopta. Djecaci su imali još mnoge okršaje s trgovcem. Svi oni pohadaju peti razred. o. Po zanimanju je novinar. 1998. koji ih je u svemu mudro poucavao i rekao je kako sve treba znati. Dosad je objavio knjige: Piti ili ne piti. Sadržaj Knjiga Zvižduk s Bukovca govori o nemirnom djetinjstvu provedenom na tom zagrebackom brijegu. Radnja Radnja se odvija u vrijeme kraja školske godine. . i objašnjavao djecacima kako se puca lopta. Kanta i Rolo su djecaci s Bukovca.Zvonimir Milcec Pisac Zvonimir Milcec roden je 1938. poslije drugog svjetskog rata u zagrebackoj cetvrti Bukovcu. Bimbo je nizak i debeo. godina Grafička oprema Majstorska radionica Krste Hegedušića.

Truli. Rolo nizak i mršav dječak kao i Kanta. Bimbo. Priča o novinama i Zagreb je Zagreb. Kanta i Rolo su dječaci s Bukovca. Giza je imao starog razrednika Vjekoslava Deščaka. Dječaci su se uvijek sastajali kod križanja Gornjeg Bukovca. pristupio trgovac Špoljarić. godine u Zagrebu. To je bila osveta dječaka za krađu novca u trgovini kada je on povećao račun za svoj džep. U Zagrebu prije podne. Otac i majka su se često svađali. Truli nije bio dobar u sportovima. Radnja Radnja se odvija u vrijeme kraja školske godine. Rekao je kako će im pokazati kako se puca lopta. Bimbo je nizak i debeo. . Dojam Knjiga je zanimljiva jer opisuje djetinjstvo jedne grupe dječaka. ali je umjetnik u zviždanju. Tako im je. Sadržaj Knjiga Zvižduk s Bukovca govori o nemirnom djetinjstvu provedenom na tom zagrebačkom brijegu. njegov otac i majka te njegove sestre Ivka i Branka. Dugi. Posljednji zvižduk. samo što Rolo stalno muca. Dugi je visok i mršav dječak. jednom kada su igrali nogomet. pa tako i zviždati te je i on sam jednoga dana odvratio umjetničkim zviždukom zvižduku koji se začuo iz školskog dvorišta. koji ih je u svemu mudro poučavao i rekao je kako sve treba znati. debeo čovjek koji je imao trgovinu. Giza. Otac je ispravno zaključio i rekao mu neka ide drugdje tražiti krivca jer Giza ne krade. Dječaci su imali još mnoge okršaje s trgovcem.Zvižduk s Bukovca . Po zanimanju je novinar. poslije drugog svjetskog rata u zagrebačkoj četvrti Bukovcu.Zvonimir Milčec Pisac Zvonimir Milčec rođen je 1938. Giza je ban. i objašnjavao dječacima kako se puca lopta. Pozdravi doma. Dosad je objavio knjige: Piti ili ne piti. Zadnja pošta Zagreb. Gizovu obitelj čine Giza. Svi oni pohađaju peti razred. ali je jednom svađu prekinuo trgovac koji se došao žaliti da je Giza ukrao bombone iz njegovog dućana. uzeo je zalet i u trenutku kada je zamahnuo nogom netko je kamenčićem pogodio loptu. trgovac promašio loptu pao na pod.

njegov otac i majka te njegove sestre Ivka i Branka. Truli nije bio dobar u sportovima. Otac i majka su se često svađali. pa tako i zviždati te je i on sam jednoga dana odvratio umjetničkim zviždukom zvižduku koji se začuo iz školskog dvorišta. Giza. pristupio trgovac Špoljarić. jednom kada su igrali nogomet. Otac je ispravno zaključio i rekao mu neka ide drugdje tražiti krivca jer Giza ne krade. samo što Rolo stalno muca. debeo čovjek koji je imao trgovinu. Dojam Knjiga je zanimljiva jer opisuje djetinjstvo jedne grupe dječaka. Bimbo je nizak i debeo. uzeo je zalet i u trenutku kada je zamahnuo nogom netko je kamenčićem pogodio loptu. i objašnjavao dječacima kako se puca lopta. trgovac promašio loptu pao na pod. Rekao je kako će im pokazati kako se puca lopta.Objavio lektire u 29. Zadnja pošta Zagreb. Dosad je objavio knjige: Piti ili ne piti. Priča o novinama i Zagreb je Zagreb. Bimbo. prosinac 2004 22:38:00 | 0 komentara Zvižduk s Bukovca . Dugi. Pozdravi doma. godine u Zagrebu. Sadržaj Knjiga Zvižduk s Bukovca govori o nemirnom djetinjstvu provedenom na tom zagrebačkom brijegu. ali je jednom svađu prekinuo trgovac koji se došao žaliti da je Giza ukrao bombone iz njegovog dućana. poslije drugog svjetskog rata u zagrebačkoj četvrti Bukovcu. Dugi je visok i mršav dječak. Tako im je. To je bila osveta dječaka za krađu novca u trgovini kada je on povećao račun za svoj džep. Giza je ban. Truli. Dječaci su imali još mnoge okršaje s trgovcem. Kanta i Rolo su dječaci s Bukovca. Dječaci su se uvijek sastajali kod križanja Gornjeg Bukovca. Gizovu obitelj čine Giza. Rolo nizak i mršav dječak kao i Kanta. U Zagrebu prije podne.Zvonimir Milčec Pisac Zvonimir Milčec rođen je 1938. Radnja Radnja se odvija u vrijeme kraja školske godine. Svi oni pohađaju peti razred. ali je umjetnik u zviždanju. Po zanimanju je novinar. Posljednji zvižduk. Giza je imao starog razrednika Vjekoslava Deščaka. koji ih je u svemu mudro poučavao i rekao je kako sve treba znati. .

u Dubrovniku. pri čemu mu je pomogao sam Vetranović pjesmom "Pjesanca Marinu Držiću ipomoć". Iste godine bila je premijera najpoznatije Držićeve komedije "Dundo Maroje". prikazana je. Ugo Tudeški Pomet Trpeza (sluga koji želi pametno iskoristiti fortunu kako bi namjestio Lauru Ugu Tudeškom. u kojoj odbacuje sve objede protiv Marina. on je kriv za sve zavrzlame u djelu) Sadržaj: I čin Dundo Maroje traži svoga sina kojeg je poslao u Firenzu da izuči zanat za trgovca. Iste godine napisao je pastoralu "Tirena". Petrunjela. godine živi u Dubrovniku. Bokčilo. Obitelj Držić. Držić je u Sieni proveo nekoliko godina. To je razdoblje njegovog plodnog književnog stvaralaštva. Držić umire 1567. važna je u Marinovu životu. Te godine je izabran za orguljaša u dubrovačkoj katedrali i. dobio je potporu od 30 dukata kako bi otišao na nauke u toskanski grad Sienu. danas izgubljena. Držić e žestoko branio od optužbi zavidnika. prosinac 2004 22:35:00 | 0 komentara Dundo Maroje . nadimkom vidra. Laura. Popiva. do 1562. koja je prikazana iduće godine pred Kneževim dvorom. godine u Veneciji. Najzanimljiviji podatak o Držićevom boravku u Sieni odnosi se na njegovo bavljenje kazalištem. ne svršivši studij prava. Maro Marojev. rodio se godine 1508. Pomet Trpeza. tiskana je u Mlecima jedina za Držićeva života objavljena knjiga "Pjesni Marina Držića ujedno stavljene s mnozim druzim lijepim stvarmi". Dživo. grad duge sveučilišne tradicije u koji su dolazili studenti iz cijele Europe. U tim godinama nastala su sva njegova poznata djela. što je još važnije. što mu na kraju i uspijeva. Držić od 1548.Marin Držić Bilješke o piscu: Marin Držić. što je imalo bitnog odraza na Marinov životni put. Godina 1538.Objavio lektire u 29. Držićevi književni protivnici optužili su ga da je plagirao svog suvremenika Mavra Vetranovića. Godine 1550. pastorala "Tirena" te "Venera i Adon". nije imala sreće u trgovačkim poslovima pa je gospodarski propala. Godine 1548. U to vrijeme Siena je bila živo renesansno središte. komedija "Pomet" u izvedbi Pomet-družine. Njegov sin Maro je sa 5000 dukata umjesto da ide u Firenzu otišao u Rim i tu se prepustio lagodnom životu. Pera. koja je u prethodnoj generaciji dala poznatoga petrarkističkog pjesnika Džoru Držića. u kojoj je uz ljubavnu liriku uvrštena i farsa "Novela od Stanca". Likovi: Dundo Maroje. u obitelji trgovca pučanina. Kada je njegov otac otišao da ga potraži sa . Perina baka.

Bokčilo je ostao sam. Najprije ga je pitao gdje su 5000 dukata. on se okrenuo i prepoznao svoje prijatelje. susrela je Petrunjelu i kaže da su Marin i ona zaručeni već 3 godine. Marin se razbjesni. te da će ga dovesti onamo. Prvom prilikom će to Petrunjela prenijeti gospodarici. Došli su pred jednu gostionu. Ona se je preobukla u momka i zajedno s još jednim momkom tražila ga već tri dana. a pošto je Laura počela zvati Petrunjelu da uđe u kuću. Nakon što su stigli u Rim sreli su jednog Kotoranina. Bokčilo ispovijedi nezgodu koja ga zadesi. Jedan od njih je prepoznao Petrunjelu. Popiva govori Lauri o tome kako je Marin u teškom stanju i kako nema novaca.". Na to Pomet savjetuje Bokčila da pokuca na Laurina vrata i da kaže da je Dundo Maroje sinu donio tovar vrijedne robe. Ugo ponovno dolazi kod Laure. Marinovoj ljubavnici obećavao sve samo da mu pokloni malo pažnje ali ona to nije htjela. te je on potegao nož da ulovi sina. a Laura mu odgovara neka Marin dođe k njoj i ona će mu pomoći. Laurina služavka razgovarala sa Pometom. Također joj je rekao da je Marin ostao bez novaca i da bi za Lauru bilo bolje da gleda za gospodinom Tudeškom. Tripčeta reče da ovdje stanuje ljubavnica gospodina Marina. a onda je vidio da ne može izbjeći plaćanje. Kada ga Tripče sve to čuje on se posvadi s Ugom. da kupi robu. a nakon lutanja gradom sreo je Pometa. III čin Kada se Marin vratio.sobom je poveo svoga slugu Bokčila koji nije mislio na ništa drugo nego na jelo i piće. On joj je rekao kako je Marinu došao otac i kako će ga ubrzo odvesti sa sobom u iz Rima natrag u Dubrovnik. Tripčetu koji ih je poveo u neku gostionu a začudili su se kada su čuli da u Rimu postoji neki gospodin Marin koji živi veoma raskošno. Tada se upute do druge gostione koja je bila veoma blizu. Nakon toga iz gostione izlazi Dundo Maroje i sukobljava se sa sinom. II čin Petrunjela. te plati dug. Marinova zaručnica Pera. Kada mu je Laura rekla da je Popiva sa Bokčilom otišao po Dunda Maroja. te moli Petrunjelu da kaže Lauri da će joj dati dukata koliko joj drago. te traži da se pomire. samo da bude njegova žena. Kada je našao Popivu ovaj ga savjetuje da ode k Lauri i da je zamoli da mu posudi 3000 dukata. njemačkim plemićem. Maro je sa Laurom stajao na balkonu. Marin se je pravio da ga ne poznaje. Kada je to Popiva čuo odmah ga je uveo gospođi Lauri da ga dobro nahrani. Dundo Maroje je odmah znao da se radi o njegovom sinu. Osim Marinova oca tražila ga je i njegova zaručnica Pera koju je ostavio u Dubrovniku. pred kućom ga dočeka gospodin Sadi koji je tražio da mu Marin plati svotu od 200 dukata koju mu je bio dužan zbog ogrlice koju je poklonio Lauri. Pošto su se poznavali još iz Dubrovnika. Uto dođe kapetan i Dunda Maroja odvede u tamnicu. Petrunjela mu obeća da će utjecati na njenu gospodaricu. Marin je najprije odugovlačio. Upravo u to doba očekivala je Marina. Kada je Marin došao obavijesti svog slugu kako će ostati na ručku sa Laurom. Kada su došli u jednu četvrt. U to doba Ugo je sinjori Lauri. Nakon što su Dunda Maroja odveli u zatvor. To je oca rasrdilo. . Pošto nije imao baš mnogo novaca. U gradu su došla tri prijatelja koji također traže Marina. ali mu se činilo veoma skupo te je Dundo Maroje rekao: "Gdi gospoda i sinjori alodžaju tu ja siromah ne alodžavam tu sinjor Marin alodžava.

Tako je na prevaru uspio nadmudriti Marina i preoteo mu robu. On je iz Kotora. U grad dolazi neki čovjek i traži djevojku po imenu Mandalijena.Milan Begović Stvaralački portret pisca i životopis: Milan Begović rođen je 1876. s ogrlicom oko vrata dolazi Lauri i u zamjenu za 3000 izgubljenih dukata ponudi Uga Tudeškog. te ga se odriče. Kada se Petrunjela vratila Lauri. da ju je Marin prevario i da mu je bez veze dala 3000 dukata. Pomet se s Laurina balkona ruga Marinu i Popivi. Poslije je bio na mjestu ravnatelja Drame u . Objavio lektire u 29. pretvarajući se uzornim građanom i poštenim trgovcem. dok se sinjora Laura vratila u Kotor. Kad su se susreli Maro kaže ocu da ga je napao netko njemu sličan. On odjeven poput plemića. Marin se skromno odjene te pođe ocu u susret. Pošto je Marin nabavio novca od Laure. Službovao je kao profesor u Splitu. rekla joj je da je Marinu u Rimu došla zaručnica. Nakon nekog vremena dolazi Popiva donoseći poklon Lauri od Marina. no još i dalje voli Mara.IV čin Dundo Maroje saznaje da je Bokčilo dosta novca potrošio na hranu i to ga ljuti jer je on veoma škrt. prosinac 2004 20:51:00 | 7 komentara Bez trećega . no kad ga ponestane život se gotovo pretvara u noćnu moru iz koje se teško izlazi. godine u Vrlici. Ona primi poklon i naredi Popivi da joj hitno dovede Marina. Nakon sve zavrzlame napokon su se na okupu našli Dundo Maroje. V čin U petom činu se očituje potpuna pobjeda Pometa koji zna upravljati fortunom. djelo još govori o potrazi oca za gotovo izgubljenim sinom koji uzevši ocu novce živi lagodan život zabavljajući se poput svojih vršnjaka. No ipak. Dundo Maroje se u ovoj situaciji pokazao lukavijim rekavši da treba pohraniti zlato koje je sa sobom donio. na kraju. koji bjesne. Pera i Dživo. sve je sretnije završilo povratkom svih u Dubrovnik. kupio je robu kojom bi se ocu dokazao kao trgovac. Baba. Bokčilo. Srednju školu je završio u Splitu. Novac ne treba trošiti bez nekakve veze jer to ima smisla samo neko vrijeme dok novca ima. Dundo Maroje se jako razljutio zbog svog sina. Pera je razočarana. studij slavistike i romanistike u Beču i Zagrebu. a kasnije je radio kao dramaturg i režiser u Hamburgu i Beču. a poslao ga je otac te djevojke da ju pronađe jer ju je izgubio.

Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. dvoje je dosta. Oslikava se galerija likova iz dana prije prvog svjetskog rata. godine u Zagrebu. Problematika koja se obrađuje: Opis prilika i života ljudi koji se oblikuju u neposrednom odnosu prema društvenim i političkim zbivanjima. koji je dramatiziran pod naslovom Bez trećega. nego mogućnost – a to postoji uvijek u mislima onoga koji strepi za nekoga koga voli – da bi mogao stupiti u akciju bilo tko. Dobar je poznavalac teorije drame i svoja je dramska djela oblikovao izgrađenom dramskom tehnikom. tu ne treba trećega. tko bi mogao biti onaj treći. koja nije posljedica jednog fakta nego jedne dispozicije. od kojih je najpoznatiji Giga Barićeva i njezinih sedam prosaca. On je dramski pisac. Tema: Psihološka razmatranja na ljubomoru. Begović je romanopisac i ostavio je nekoliko romana. Pisao je i novele. Begović je dramski pisac i bavi se ljubavnim i bračnim temama. Zbirkom pjesama predstavio se kao pjesnik erotskih motiva i hedonističkog shvaćanja života. za vrijeme rata. kao objašnjenje pojma ljubavi Intimne uspomene Dramaturška funkcija sjećanja Dramaturška funkcija šutnje Psihološka razmatranja Struktura djela: Dramsko djelo sa psihološkim razmatranjima na ljubomoru. te poratnog razdoblja Obrađuje se stanje Markove bolesne ljubomore koji se bavi mišlju da ga je žena iznevjerila dok je on izbivao od kuće Pokušaj realizacije jedne tipične društvene drame – ljubomora na mogućnost nevjere Scenski oživljava poistovjećivanje lika Gige sa likom Laure ( Bez trećega – u agoniji) Sadrži mnoga objašnjenja. . novelist i romanopisac. od kojih je najpoznatija Dva bijela hljeba. Za ljubomoru između dvoje ljudi ne treba da postoji onaj treći. Ljubomora je kao i ljubav. Radio je kao profesor književnosti u Glumačkoj školi. Umro je 1948.

Drama unatoč minucioznoj obradi pojedinih prizora i senzibilnoj razradi lika Gige. U djelu Gospođa Walewska se osjeća utjecaj Ive Vojnovića. Njegova naklonost prema humoru je izražena u komediografskim tekstovima. Giga po svojim reakcijama podsjeća na Lauru i daje zavisnost o Krležinoj Agoniji. Vrijeme radnje: krajem veljače 1926. zaokupljen unutrašnjim lomovima pojedinca koji se dramaturški transformiraju u direktne sukobe s okolinom i društvom. godina. katkada u uslovnoj povezanosti o piščevom imaginacijom. ekstatičkom stanju. koji je vidljiv i u nekim drugim dramama koje su izrasle na kozmopolitskim ili čak pseudokozmopolitskom shvaćanju. već se nižu događaji koji pospješuju dramatsku radnju. Pisani jezik lagano teče i ima svoj osebujni ritam i ponekad se dobiva utisak da u tom jeziku postoji nešto iracionalno i neuhvatljivo. Kod Begovića nema pravih i direktnih konflikata. . Begovićev smisao za humor koji nije pršav i glasan već dobrodušan. koji u drami predstavlja samo pretpostavljanu ali ne i stvarno poznatu ekspoziciju. On se može predočiti pomoću paralele s Krležom i njegovim shvaćanjem dramskog. istančan i raznolik. Tu se primjećuje da progovara pravi umjetnik koji osjeća i estetski vrednuje riječ. Dok je Krleža sav u jednom povišenom. djeluje kao konstrukcija u kojoj nije ostvarena idealna harmonija između pojedinih rješenja i dramaturške cjeline. Inspiracija iz sličnog djela: U svojim djelima lutao je bez prave orijentacije i kontinuiteta kao i mnogi drugi hrvatski dramatičari njegovog doba. Dok je u Krležinoj Agoniji postignuta maksimalna povezanost i uslovnost lica i prilika u kojima oni žive. ali je ipak uspio iskazati jedan svoj lični odnos prema dramskom. Mogućnost nevjere je kao teza prikazana kroz uzrok ljubomore s time što je akcentiran prethodnim upoznavanjem Gige i njenog života. dok je u Begovićevoj drami čak i dramski intenzitet postignut artističkim putem kao što je psihološko nijansiranje dosta nategnuto i djelomično podložno čisto erotskim elementima. Književna vrsta: Drama. pa je ta povezanost izražena u dramaturškim finesama u samoj zamisli i razradi drame.

Marko je u suštini ljubomoran na mogućnost da ga je njegova žena iznevjerila dok je on izbivao od kuće. muškarac u kabanici i šeširom na glavi. Sjedne u fotelju i reče: «Harašo!» Pod svjetlom lustera jasno se vidi njegovo naborano lice s velikom brazgotinom na čelu. Ponašanje Gige po svojim reakcijama podsjeća na Lauru. Njegova ga supruga vjerno čeka. Obrastao bradom. u jednoj jedinoj noći. Sadržaj: I Čin Na vratima kuće Gige Barićeve stajao je krupan. Bio je to Marko Barić. ogledao se. dugih kosa u svojoj ruskoj bluzi daje dojam ruskog čovjeka. Ušao je u salon. koja po pojedinim svojim reakcijama podsjeća na Lauru.Mjesto radnje: Radnja se događa u Zagrebu. Begovićeva pažnja je koncentrirana na dosta namještenih detalja i zapleta. u jednoj prostoriji male barokne jednokatnice sa visokim parterom i mansardom. . On živi i kida se u toj zasnovanoj ljubomori na indicijama koje pothranjuje svojom bolesnom fantazijom. koja nema direktnog povoda. na Markovu ljubomoru. Bio je nekoliko godina u zarobljeništvu u Sovjetskoj Rusiji. ali Markov povratak izaziva veliki sukob koji proizlazi iz ljubomorne sumnje. u Kuševićevoj ulici u Gornjem gradu. a u svakoj ruci držao je kovčeg. gdje sada stoji. Kratka bilješka o djelu: Gigin suprug Marko uvojačen je i zarobljen. Likovi: Marko Barić bio je nekoliko godina u zarobljeništvu u Sovjetskoj Rusiji i nakon lutanja vraća se kući. visok. U suštini one je zapravo ljubomoran pri pomisli da ga je za to vrijeme izbivanja Giga iznevjerila. kao da ne vjeruje sam sebi da je tu. U njenom liku se afirmira specifičnost kompozicije koja nije realizirana naročito sretno i uvjerljivo. Giga Barićeva njegova žena. On živi i kida se od ljubomore zasnovane na indicijama koje pohranjuje svojom bolesnom fantazijom.

U meni si uvijek bio živ i sve sam ih odbila. To je moja i tvoja bračna soba. Povede ga do vrata. divno!» Giga: «I ti dakle misliš da je konte moj ljubavnik?» Marko: «Pa vidim. da sam ja tu i da slušam kako se razgovarate. kao da ga ne prepoznaje: «Jesi li to ti Marko?» prepoznavši ga poleti k njemu raširenih ruku. u drugi došao!» «Ni sa kim ja nisam ništa imala. opet ga je počela mučiti ljubomora: «Sve ostale patnje mogu se izdržati i sve bih mogao još jednom doživjeti i pregurati. » Htjela ga je poljubiti. » I svađa se nastavlja! Goga je bila zapanjena njegovom brutalnosti.Dolazo Giga. ali se on nije dao: «Misliš da sam idiot! Misliš da ne opažam što se sve događa od našeg posljednjeg poljupca i ovog današnjeg? A kakva su to usta danas? Tako ljube sve kokote od Amura do Volge i od Volge do Save. » I tako započne svađa. otključa ih i reče: «Pogledaj. njušim do vraga! Sva mi čula to potvrđuju.odgovori on – «lijepo je tebi bilo ovdje! Čak luksuz da spavaš na širokom divanu. Vrlo lukava. tko ste vi. Spremne ako se ti vratiš. Marko će: «Ja se ne šalim. » II Čin Marko je nakon večere i pića izgledao zadovoljan. Kada ga je ugledala ostane zapanjena. znam. Osam godina svake večeri otkrivaju se obje postelje. Spočitnuo joj je što je odrezala kosu.pita Giga. sva u jedan glas!» Nije ga mogla razuvjeriti. ne zadugo. Imala je i svjedoke i dokaza kako je sve to drugačije. Divno! . a dvije čiste postelje čekaju tamo kad dođe netko da može leći uza nj. No. nego što on sada misli. i nije mi do šale. iznenađena i radosna. Ali ne treba bogzna kakove pameti da se odgonetne taj tvoj nedužni razgovor. A on reče hladno: «Jest. I ja sam prošao svoju školu. govorila mu je koliko je patila. Jest potpuno si druga. » . čujem. osam godina svako jutro se pokrivaju. Da bi ublažila tu napetost upita: «Pa kaži mi gdje si bio. te zbog telefonskog poziva dra. kako živi i koliko je ona još njegova. I dala si razumjeti.odgovori Giga i ona dobije odgovor: «Ja ili tko drugi svejedno! U jednom sam paklu bio. ali samo da mi je bilo: «z n a t i» Iz ruskog logora ga je samo vukla želja da dozna: «što radi. ali sada nisi više ona. Mike. ja sam Marko! A vi gospođo. » «Ti kada dođeš!» . a ja spavam na divanu. «Lukava si. ako smijem pitati?» «Kakove su to šale?» . što si sve podnio?» «U paklu!» .

da će pokušati zaboraviti. nego samo tvoja!» No on se samo protegne i reče: «Sad će jedan sat.reče mu ona. nego skupljena sjedi na divanu koji je pretvoren u krevet. nije bilo više ni traga onoj njegovoj sumnjičavosti.i izađe i polako zatvori vrata za sobom. To je moja putovnica za ovaj svijet. pored mene. To je Marko htio da čuje i kod večere je on njoj obećao da se neće više vraćati na ono što je nekada bilo. dala mu je do znanja da bi lakše odgovarala pred zakonom za bilo kakav zločin. Tada je počeo rastvarati onaj veliki papir. iznenađen što je adresirana na njega. moći reći i biti uvjeren da govoriš nešto što je uistinu tako. Marko je bio sretan: «Sve je prošlo. nekakav preokret. a on ju je ipak još mučio pitanjima. ni ikada prije. ali ga nije zakopala. Bilo je već dva sata iza ponoći. kakovu sam te nekad izgubio. široka stvarnost. zasvira i zapjeva rusku . Razočarana. uistinu dođe čovjeku da rastvori prozore i da se razviče od sreće!» .«Isto kao i ja!» . čitaj ta vatrena pisma!» Nije ih htio čitati jer on nije policijski činovnik i ne njuška po tuđim papirima. III Čin Giga ne leži. Bila je tužna. Ona primijeti da se u vrijeme dok je bio u drugoj sobi u njemu nešto promijenilo. koji je samo za žive rezerviran. Odjednom začuje kako je Marko zove glasom punim srdačnosti. No. ni san. nego njemu da prizna nešto što je on sam sebi iskonstruirao: «Znaš li što govoriš? Gdje su ti dokazi? Svagdje gdje god pogledaš!» . Za nju je uvijek bio živ: «Marko ničija nisam. Da se jedan mrtvac prošeta po asfaltu. Giga je već bila premorena i iznervirana.zgrabi harmoniku. onda mi dođe da poludim od veselja!» I on počne da je miluje i nastavlja: «Imati te pod svojim rukama i osjećati da si tu. Laku noć!» . Ispravi se i podigne zapečaćenu kovertu. Vanredan je to osjećaj!» Priznala je da ga je dala proglasiti mrtvim. » Bio je zaprepašten: «Taj akt ne smijem izgubiti. nego stvarnost. onakva. Znaš. iako se ona protivila i tako sazna Marko da je to «Uvjerenje kojim je on Marko Barić proglašen mrtvim. Vrijeme kada se mrtvi što se skitaju po svijetu vraćaju na svoj konak. nije ga gotovo ni slušala dok je govorio. Iz ormarića je izvadila snop pisama: «čitaj ih. Brzo ugasi lampu i ispruži se kao da spava. Iznenada opazi veliku kovertu i veliki složeni komad papira. nakon sveopće dugogodišnje potrage. nisam ni sada. bojala se da ponovo ne započne sa svojim uvredama. ni nada. kao da zatvara jednu grobnicu.i on počne prevrtati po pismima. Bilo je to pismo od njezinog oca.

što mu ona nije mogla reći. te zapleše na ruski način. Marko je bio iznenađen. «Kao da si čitala ono pismo što mi ga je pisao tvoj otac. on joj zakrči put podigne ju u naručje i ponese u spavaću sobu.reče Marko – «On mi piše nešto što mi je potpuno otvorilo oči. Mika. «Da. bilo ih je više! Zacijelo si pogodio da je i onaj advokat Mika moj ljubavnik.govorio joj je Marko. Gledala ga je zabezeknuta od te njegove razdraganosti i najzad reče: «Harašo!» A on i dalje pleše. jer je to bilo u pismu njezinoga oca – njemu.bila je Giga iskreno brutalna.pjesmu. Sretan sam!» «Samo budi sretan. Ona se otimala: «Ja se ne dam!» Izleti iz sobe sva usplahirena i bez daha: «Još se ne dam! Živa se ne dam!» Marko stane pred nju i onako bijesan reče: «Sad te ne puštam! Ja sam ti muž. Iznenada skoči k njoj kličući: «Imam te! Moja si! Mislit ćeš da sam lud. što me je izliječilo. Trebao joj je vjerovati. Giga je nekoliko trenutaka stajala. a onda dođe do telefona i nazove : Dr. dok mu ja ne dam» . ne bojim se ja toga. to joj Marko s frivolnim akcentom prošapne nekoliko riječi. uvrijeđena i pođe prema divanu tiho plačući.odgovori Giga – «hoću da me imaš dulje nego jedan dan». bez riječi. Ona se naglo digne s njegovih koljena. a ne tražiti dokaze: «Zašto tražite od nas da budemo ono što vi niste?» «Tvoj otac je tako precizno istaknuo sve momente tvojega života i tako jasno prikazao tvoj karakter. Marko: «Kako to govoriš? Kao da je već netko imao to pravo?» Giga: «Oh da. No ona nije htjela. I on ju pozove da pođe s njim. » Njegovo frivolno i obijesno držanje otkada je izašao iz sobe bilo je odraz njegovih misli. pjeva i poskakujući. da sam ja onakva kakovu si me ostavio. što je njen otac mogao njemu napisati. Kako se on njoj približavao.vikao je Marko – «uistinu si kolosalna glumica! To je tvoja taktika! Zašto bi se onda baš meni otimala?» «Jer mi se gadiš!» . » «Lažeš! Lažeš!» . Sad vidim sve! I znam sve! I nisam više ljubomoran!» Kako njoj nije bilo jasno. Ali nisam. da se ne može sumnjati u ono što je napisao» . ona je odmicala i hitro dohvati revolver te ga uperi u njega: «Ne približuj mi se! « «Ah što. dragi» . A liječnik? Još kao djevojčica bila sam luda za njim i kakove me je perverzitete naučio. I on veli isto» . Ubila sam svoga muža!» . Ja te hoću i imati ću te!» međutim plane revolver i on se sruši udarivši se u fotelju. ali on nije znao da ću ja tebi vrijediti tek kada budeš imao u ruci nekakav dokaz.reče Giga. ja imam pravo ne te!» «Pravo? Tko ima pravo na me? Nitko nema pravo na me.

rodom iz Frigije u Maloj Aziji. grčki basnopisac. 6. Dragutin Rosandić. Dođe gladan cvrčak i stade od njih tražiti hrane. 1964. godina. CVRČAK I MRAVI U zimsko su doba mravi sušili žito koje je bilo od vlage nabreklo. g. prije Krista). Objavio lektire u 29.Podaci izvađeni iz: Pet stoljeća hrvatske književnosti. koji cijeni i ističe moralne vrline. predmeti. vjerovatno robovskog podrijetla. . Pod njegovim imenom došlo je do nas oko 400 basni. Većina njegovih basni donosi slike iz životinjskog svijeta . Koristeći se vješto starim temama i spajajući ih s oštrim promatranjem ljudi i prirode. od kojih su mnoge vjerovatno dodali kasniji priređivači. Profil International d. Život je prikazan realistički vjerno sa svim nepravdama i bespravljima što u njemu vladaju i po tome Ezopove basne nose u sebi elemente za ono doba napredne društvene kritike. Ezop je stvorio basnu kao književnu vrstu. Mravi mu tada rekoše: "Zašto ljeti nisi skupljao hranu?" On im reče: "Nisam imao vremena . njihove poruke sadrže realnu filozofiju čovjeka bogata životnim iskustvom. koja je često dodana na koncu i u obliku posebne poruke. Zagreb. godina Grafička oprema Majstorska radionica Krste Hegedušića. Ezopove basne pisane su u prozi jednostavnim i jasnim stilom. st. davši joj oblik dramski komponirane pričice s ponajčešće tragičnim završetkom i s poučnom poentom.u čemu je naš najveći broj nasljedovatelja . ali je ujedno svjestan da u životu i prirodi vlada pravo jačeg i pametnijeg. prosinac 2004 20:51:00 | 4 komentara Basne -Ezop Ezop (Aisopos. a posebnu im draž daje fini humor kojim su protkane. o. pojmovi. “Književnost 3”. o. ljudi pa čak i bogovi.ali mnogima su protagonisti i biljke. Matica Hrvatska «Zora» Zagreb. 1998. Zagreb – 1964.

bez kojih nema gospodraskog prosperiteta i budućnosti niti za pojedinca niti za društvo u cijelini. jer tako na neki način nadoknađuju divne dane provedene u beskrajnim kolonama koje se prostiru gdje god se nađe nešto jestivo. Idelno bi bilo kada bi ove dvije potrebe imali međusobnu ravnotežu. Poruka basne: Radi danas da imaš sutra TRSKA I MASLINA . za budućnost svoje obitelji i društva u cjelini. No. pokazalo se da oni koji su radili i previše cijene svoj dobitak zarađen mukotrpnim radom. " Ova basna je jedna od najpoznatijih Ezopovih basni. Kao njihova protuteža stoje umjetnička nadahnuća bez kojeg također nema života. jer tada pri nadlosaku zime. Na određeni način shvaćam i mrave. bio je na svoj način kreativan i nije se brinuo za budućnost.jer sam krasno pijevao. i naše životne svakodnevnice. za svoj marljiv rad tijekom lijeta. zaokupljen samo i isključivo svojim umjetničkim radom i snovima. mrava i cvrčka. oni mu rekoše: "Ako si u ljetno doba svirao. onda zimi pleši. makar bi cvrčak mogao za sretan kraj dobiti zrno. a govori o posljedici marljivosti i nerada. Na jednoj strani su materijalna dobra. " Nasmijavši se. ali sada onog duhovnog što svako od nas nosi negdje duboko u sebi. odnosno neizvjesne budućnosti kada za određene stvari može biti i preksano. u ovoj basni možemo prepoznati i jedan karakterističan ljudski način života. koje se brinu za svoju budućnost. društvo bi savršeno funkcioniralo. onda je cvrčak tipičan predstavnik boemskog umjetnika. On je svojom pijesmom uveseljavao život. a jadni cvrčak nije dobio ni zrno. Ako uzmemo da mravi predstaljaju one radišne i marljive ljude. Povlačeći paralelu između prirode. a za uzvrat odsvirati mravima nešto iz svog bogatog ljetnog repertuara. s tom razlikom da je intenzitet i potreba za takvim duhovnim doživljajima kod svakog različit. smatrao je i nadao se da će ostali radoholičari ipak biti milosrdni prema njemu. Mravi su. jer u ovoj basni nema pozitivnih i negativnih likova. bili nagređeni obilatom zimnicom. svi postupaju ispravno.

ZID I ČAVAO Zid. što joj je dar prirode. no ovaj ga opet kida. poslušni ljudi. .Trska se i maslina prepirahu o istrajnosti. fleksibilna i podatna plesala je s vjetrom i prilagodila se njegovim vratolomnim hujanjima.pokorni. trska. bude iskorijenjena i skršena od sile vjetra. Trska je ovaj put imala više sreće. a tvrdoglavi i samosvjesni filozofi čvrstog karaktera s razvikanim činjenicama koje bi im mogle donijeti velike nedaće.maslina pak biva iskorijenjena samo jer je korijen zakopala preduboko u zemlju. sloboda čovjekova razmišljanja i postupaka je ograničena. koji je na vlasti. " Čavao mu tada kaže: "Nisam ja za to kriv. Maslina je lijepa. a maslina. . pa ni njena "smrt" nije baš pravedena. koji je čavao silom kidao. uspijela je iako tanka i slabašna. Trska je pokorno koristila mogućnost savitljivosti. samo jer je bila isuviše tvrdoglava i ponosna. mirnom držanju i snazi. Zid nije ništa skrivio čavlu. ali iako krasna ne smije biti uobražena i toliko samosvjesna. lako se spasi. s time se moramo složiti. Premda je maslina grdila trsku da je slaba i da je lako svaki vjetar previja ona ne pisne ni riječi. Ali trska nije nimalo samouvjerena kao maslina i ne zna se zauzeti za sebe . jači. Isto je kao i kod ljudi . bez previše mogućnosti vlastitog izbora savijaju se usporedno s nadređenim i nastoje biti što bliži onome koji je veći. oduprijeti se naletima vjetra. čavao . dok maslina. koja se tresla i savijala vjetrovima. ostala je malo zatečena. samo za inat čvrsto stoje pri svojim zamislima i tako stradaju. " Baš kao i u stvarnom životu. vjetar je dečko koji ih želi prozreti i uvjeriti se u stvarnu postojanost i ljepotu. Tako se maslina osramoti jer se ludo ponosila vlastitom snagom. Kad nakon kratka vremena nastane žestok vjetar. nego onaj koji me otraga žestoko udara. Trska i malsina predstavljaju dvije djevojke koje nemaju pametnijeg posla nego ocjenjivati tuđu i precjenjivati vlastitu ljepotu. čvrsta u korijenu kao i u stavovima. jer im se opirala. počne vikati: "Što me trgaš. iako ništa zlo nisam učinio.

Prije toga skupljali su se sve one na rijekama i jezerima i odbacivale loše perje. nego prazno ležati u blatnoj raci u zatvorenom crnom lijesu i tražiti dušu koja izgubljeno luta nebeskim prostranstvima tražeći mir. Jedna sova to prozre i oduzme čavci svoje. ČAVKA I SOVA Bilo je natjecanje u ljepoti i sve su ptice dolazile Zeusu da se podvrgnu izboru. nitko nije podređen sam sebi . starac reče: "Da to breme podigneš i naprtiš mi ga. pa makar i bol. . a mi se štitimo izvjesnom dozom imunosti prema stradavanjima bez razloga i značaja. Draži mu je život. a bolje čistile. Kad je već natovaren prevalio dug put.uvijek je tu netko drugi da ga hladnim postupkom. i jedan osjećaj koji se stvara samo kad čovjek umre sretan. sa saznanjem da je život poživio u potpunosti. ponekad smo čak i u pravo. dođe čavka gola na Zeusovu presudu. spokoj. Lišena perja sviju. a stane nagovarati i ostale da tako učine. ali lukav odgovor sve je spasio. spusti na zemlju. skupi kao svoj ukras ono što je drugima poispadalo. no čovjek ga ipak pribija . i nadatiti se da će ta bol i prestati. odmah bi mu rekla da se s takvim stvarima nije za šaliti. jer život vrijedi više od preteškog bremena na plećima. No to postaje naša surova svakodnevnica. On se toga sjetio malo prekasno. " Ovaj kolebljiv starac vjerno opisuje ličnost pravog neodgovornog prevrtljivca. Da sam ja Smrt. STARAC I SMRT Starac jednom nasiječe u planini drva i podigne ih na pleća. Jer bolje je osjećati. Budući da je smrt odmah pristupila i pitala ga razlog zašto je zove.nitko nije slobodan i sretan. a Hermes je tumačio njegovu odluku. umoran skine drva i stane dozivati smrt.možda i on to radi predvođen nekim? Često moramo povrijediti nekoga ili okriviti ga samo da bi spasili vlastitu kožu i osvjetlili obraz. Budući da čavka nije imala od prirode nikakve ljepote. bez obzira na blisko suočavanje sa smrti.ni kriv ni dužan biva udaran. bez ikakva razloga. bez obzira na stotinu drveća na njegovim leđima. Sve se to odvija po nekom planu .

oholih sestara. prosinac 2004 20:50:00 | 2 komentara Basne . ostavile je opet u razderanoj ružičastoj svili i . misleći kako je ljepota nešto najvažnije na svijetu. pa je sova nagovorila druge ptice da joj iščupaju perje. ljubomorne. Okušao se u raznim pjesničkim vrstama. . kad su vidjele da je sve to ustvari njihovo "smeće" krenule su prema njoj. predivnu haljinu koja je na Pepeljuzi izgledala prekrasno. i od nekoliko komada suvišne svile i od par perlica strgane ogrlice. prašnjavu siroticu u prnjama. Grozno je kititi se tuđim perjem. samo bi malo pazili s čijim se perjem kite. Mudra sova koje je ponekad i previše duboko razmišljala malo je postala ljubomorna na snalažljivost ružne prijateljice koja je bar pred svjetlim Zeusom željela dokazati da i ona može biti lijepa. miševi su joj uspijeli donijeti odbačene stvari njezinih bogatih. Zato da bi bile lijepe! One bi i dušu prodale za ljepotu i uopće im nije stalo do načina koje koriste da bi preko noći postale princeze iz bajke. mršave uz pomoć čajeva . No čavka nema princa. A osim svega. Povucimo paralelu i uzmimo na primjer Pepeljugu. napravili su. Kad je trebala nabaviti haljinu za bal. Štoviše. odlaze na plastične operacije.Jean de la Fontaine La Fontaine (1621-1695) francuski pjesnik i basnopisac. Objavio lektire u 29. . jer bili su to također nedostaci koje se druge ptice odbacile. . . No sestre. . Ima samo Ezopa koji je njezin postupak protumačio sa posve drugog stajališta. uzele svaka svoje. . . ni dobre vile koja bi se smilovala nad njom. ali ljudi katkad nemaju drugog izbora! Jer zašto se ružne djevojke mažu bezbrojnim kremama.Sirota čavka! Mnogi ljudi bi učinili isto što i ona. . zanemarujući moguće posljedice i duhovne vrijednosti. ako je pred Zeusa došla gola znači da su joj ptice počupale i njeno vlastito perje. čavka se nije kitila tuđim perjem u najužem smislu riječi. no kao rođeni pripovjedač daje najbolja . One zapostavljaju sve drugo. svojim trudom.

da sve one njegove teške godine još uvijek nije spreman predati Smrti. tu i budi! Bolje trpjet no umrjeti: tako mudri zbore ljudi. čak i oni najjači su podlegli kugi i postali slabašni.ostvarenja u četiri knjige stihovanih Priča i dvanaest knjiga Basna. kojima je stekao trajnu slavu. poželi da dođe kraj njegovim teškim mukama. Lav saziva vijeće i moli najvećeg zločinca da da svoj život da bi ostali mogli preživjeti. ponekad i gotovo slobodnim stihovima. On zaziva Smrt misleći da će ga ona riješiti svih njegovih problema. prema vlastitim riječima. on shvati da je život previše dragocijen. ŽIVOTINJE OBOLJELE OD KUGE Had je prazan i nebo šalje kugu onim životinjama koje su griješile da se on ispuni. Nesalo je i sreće i ljubavi. i da se životu treba veseliti. vječitoj besparici i bijednom životu. Međutim suočen s njom. več izvire iz samog teksta. a ako on umre nebo bi se možda . njegovom teškom i turobnom životu. da bi rađe gledao i radovao se svojoj obitelji nego zauvijek otići od njih. Moral njegovih basna. Al gdje jesi. ali u trenutku kada se nađe licem u lice s njom. proširuje opise i produbljuje karakterizaciju likova te. jadan starac suočen s njegovom surovošću. kao i lirski opisi prirode. u kojima obrađuje motive preuzete većim dijelom od Ezopa. Fedra. a posebnu im vrijednost daje izvanredno uspijela karaterizacija likova ljudi i životinja. ali nisu sve umrle. Napisao je ukupno 240 basna. Smrt će boli sve odnijeti. Starcu je dosta svega. u svojim basnama daje "komediju u sto raznih činova" i široku sliku ljudskog života i francuskog društva. Pilpaja i drugih basnopisaca. već razvija fabulu. Iako vele da je Božji dar. ali se ne zadovoljava didaktičkim okvirima i utilitarnim karakterom dotadanje basne. Kuga je došla i sve su životinje oboljele. on zaziva smrt i ona dolazi. pisnih s puno topline za mladog čovjeka i s oštrom osudom vladajuće klase često i nije dan u vidu posebne poruke. Basne su pisane u metrički vrlo razlnolikim. Život je težak. komparirane su često kao male komedije sa svim elementima dramskog zapleta. u kojem prikazuje svoje bogato životno iskustvo i zastupa načelo zdravog razuma i praktične životne filozofije. SMRT I DRVOSJEČA Pripovjedač nam govori o nesretnom drvosječi. starac se ipak predomišlja i odabire da je težak život bolji od nikakvog.

predsjednik skupa .Pokopan je u franjevačkoj crkvi u Dubrovniku. i govori da je on veliki proždrljivac i da je pojeo čak jednog pastira. ali neka svatko preispita svoju savjest.Umro je u 49 godini života.Dubravka Bilješka o piscu Rođen je u Dubrovniku u plemičkoj obitelji.lav. oni i tako životinjama nose veliko zlo i misle da nad njima imaju nekakvu vlast. ali i njihovi zločini bili su mali i ne toliko značajni. Na kraju se javlja magarac. ta stoka. a što se tiče pastira. Gospodaru. jesti hoće To da grijeh je? Ne. prosinac 2004 20:49:00 | 0 komentara Ivan Gundulić . . . Objavio lektire u 29. jer su i ostali mnogo griješili. . Javili su se i druge životinje. reče lija. i svi su ga optužili da ne smije jesti tuđu travu "i osta magarac bez kože". Na to se javlja lisica i govori da nije zločin pojesti životinju ako si gladan. svi smo mi to već znali Da tvoj obzir znak je srca ti finoće. koji kaže da je popasao malo fine trave koju nije smio. jer ako najveći zločinac ne strada Bog se neće umiriti. bez obzira na to što je njegov "grijeh" bezazlen. Kralju. A kad ti se ovce.Odgojen je u duhu katoličke obnove . Svatko od njih. Nažalost magarac. tigar sinonim moći a nasuprot njih magarac koji je sinonim gluposti. to je Za njih milosti znak tvoje. ne. lisica sinonim lukavosti. te je u tom smislu živio i pisao u svojim djelima.smirilo. te će on ako je potrebno sebe žrtvovati. U rodnom gradu se školovao i poslije obavljao više državnih dužnosti. Javlja se jedan zločinac. koji je po prirodi glup i nesnalažljiv biva žrtveni jarac za sve zločine učinjene u njihovoj zajednici. Lav moli da se prema tom zločincu bude blag. zahvaljujući jednoj od svojih sposobnosti a bez obzira na veličinu zločina uspijeva se odbraniti i zazvati pravednost u svoju korist nalazeći pritom dovoljno opravdanja i suvislih argumenata za svoje zločine. Na pozornici života stoje lav sinonim mudrosti.

duša i čas ovuda ne ide za platom. pišući ljubavne pjesme i prerađujući talijanske mitološke drame.Ove godine je izabrana Dubravka . Armida. Dijana.Radnja je prilično jednostavna: Na dan nezavisnosti izaberu se naljepši pastir i najljepša pastirica . te je odlučio potplatiti suce . Suze sina razmetnoga. ni mjere u suda pritežu pod zlatom. Prozepina ugrabljena. te se oni međusobno ožene.pravda i mjera svemu je zlato u nas.Bog Ler dolazi na zemlju i sređuje situaciju. Dubrovnik u Gundulićevo doba . duša i čas. što oštro kritizira Gundulić: “Razlog. prodava na nj vjera.Sastoji se od tri čina. Profil International Zagreb. koja se trebala udati za Miljenka (plemstvo) ali ružni i bogati Grđan je odlučio . Djela su mu: Arijadna.” Djelo završava s deux ex machina. život se.Književno je stvaranje započeo u mladosti .Djelo je hvalospjev dubrovačkoj slobodi i oštra kritika dubrovačkog građanstva. Kaptol 25 O djelu Dubravka je pastirska igra. Osman. Pjesni pokorne kralja Davida. da će imati Dubravku . zapravo melodrama . Dubravka. jer su uvedeni glazbeni elementi.Sačuvano ih je četiri. Podaci izvađeni iz:Književnost 2.

Židovi. koje nije imalo nikakvih ograničenja .17 st. relativno mladi sloj društva. javljaju se nove pomorske sile. konzervativnih normi nisu mogle udavati za građane . građanstvo je težilo da postane plemstvo i da ima udjela u vlasti. sve se je više bogatilo i težilo prema vlasti. a zbog čestih ratova sa Turcima opasnom je postala i trgovina kopnom. te se bavilo trgovinom. jer se javljaju se novi konkurenti: Francuzi.Kako su u Dubrovniku vladali plemići .Ali pomoću drugih metafora Gundulić opisuje stanje stvari: “Primorja naša sva u ništa sila zbi” . da obuku dan bijeli i zoru rumenu. manufakturom i drugim unosnim poslovima .Plemkinje se zbog strogih. zbog gubitka monopola nad trgovinom između Istoka i Zapada. oštro je istupio Gunduliuć blateći ih i iznoseći svoja mišljenja uDubravci i Osmanu. koje je svojim novcem kupovalo plemičke titule . Građanstvo . ma koliko da je iznosilo njihovo bogastvo. Sredozemljem je sve opasnije ploviti zbog gusara . Mlečani … koji sve više i više istiskuju Dubrovnik sa svjetske scene. Metafore U duhu baroka djelo obiluje kićenim metaforama kao što je ova: “Livade su uzeli odjeću zelenu. Svjetski se trgovački putovi pomiču sa Sredozemlja na Atlanski ocean. Dubrovnik slabi .” Ovom metaforom Gundulić opisuje svitanje novoga dana.Protiv građanstva .

i grabi i hita i u noktijeh sve drži” tim dvjema metaforama . ovo djelo je alegorija na stanje u Dubrovniku .te: “Po njih svijeh srdita zvijer trči i rži. slavna svima u uresu slobodnomu.” Osim toga Gundulić govori o nepriličnom odnosu između plemkinje i građana: . po kom blazi vjetri prše. oni su jedan od uzroka opadanja dubrovačke moći. ali i hvalospjev Dubrovniku i njegovoj slobodi: “ O Dubravo. draga ti si srcu momu. Dubrovnik Kao što znamo .Kao što znamo . koji kao zvijer samo hrle. Gundulić govori o našem okupiranom i porobljenom primorju i Mlečanima . Tim raspinam mreže moje. lijepa ti si mojijem očima. pljačkaju i osvajaju. U veseloj ovoj sjeni od čestitih tvojih grana provesti je milo meni dio najdraži mojijeh dana. i u zavjet vješam vrše na zeleno dubje tvoje.

o draga.“Ni muž i žena ugađa. logor . Ipak doživljava jutro i inspekciju grofa Axelrode-a koji obilazi ranjenike. Padaju oklade među ostalim “stanovnicima” barake hoće li ili neće doživjeti jutro. Na mjesto broj 8 u baraku dolazi ranjenik Vidović za kojeg je prognoza smrt u rkou od jednog dana. oko granice s Rusijom ). tj.. Vidović je i dalje živ. imanja i doba” Zaključak “O lijepa. Nijemci i Mađari provode grupno pijančevanje u baraci. svi napeto iščekivaju prekid puškaranja. sva srebra. svjetskom ratu. Te noći. da se puškaranje od njih udalji. iako je to strogo zabranjeno. Kad je ipak . uzroče istini od naše sve slave. sva zlata. svi ljudski životi ne mogu biti plata tvojoj čistoj ljepoti!” Objavio lektire u 29. o slatka slobodo. dar u kom sva blaga višnji nam bog je do.baraka je smješten negdje gore.Miroslav Krleža Sadržaj: Opisiva se život u jednoj baraci koja zbrinjava ranjenika. uresu jedini od ove Dubrave. Front je probijen (radi se o II. prosinac 2004 20:48:00 | 0 komentara BARAKA PET BE 5b . kad su oba razlika plemena.

prepušten sam sebi i svojoj mašti. a tada se Vidović diže iz postelje i zove doktora da pomogne njegovu susjedu. Izbjegavao je školu. koji je boravio do Vidovića. Broj devet. prostodušnošću i mudrošću.Bajke i priče H. dok se oni glavni. "Sabrane bajke i priče". C. "Pjesnikov bazar. sin siromašnog postolara koji je proveo djetinstvo u bijedi. moraju obići oko barake jedan krug: ranjeni. T. "O. "Vinjete". "Maurka". bilo da su uzete iz vilinskog svijeta. Njegova ostala dijela su: "Melodije srca". Svi.fronta odbačena dalje odbarake grof priređiva mimohod u čast pobjede. melodrama. "Nove bajke". prosinac 2004 20:48:00 | 4 komentara Hans Christian Andersen . Ključevi: Krleža želi pokazati besmislenost rata. "Dvanaest mjeseci". Svoj pravi izraz našao je tek u bajkama kojima je stekao svjetsku slavu i priznanje. "Agneta i vilenjak". pa niz lirskih pjesama. "Mulat". kad je sa 14 godina došao u Kobenhavn. "Samo guslač". Godine 1827. ali i on tada umre. a zatim 1829. napola mrtvi. "Slikovnica bez slika". zapravo su slike života s njegovim dobrim i lošim stranama. pa je s redovitom obukom počeo kasno. Objavio lektire u 29. . baš svi. bez udova. koji su ga i prouzrokovali često ostaju u foteljama. bilo da pripovijedaju o jednostavnim ljudima i stvarima svakidašnjice. kako u njemu plaćaju samo mali ljudi svoj danak u krvi. Andersen (1805-1875) je danski književnik. Odlikuju se humanošću. ". umire. Bajke. objavio je svoju prvu pripovijest. romana itd. "Improvizator". pučke predaje. a prožete su profinjenim osjećajem pjesnika za neiscrpive ljepote svijeta. medicinsko osoblje. i putopis "Pješice od Kanala Holmen do istočne točke Amagu". "Fanazije i skice". Kasnije mnogo putuje po Europi i Americi.

Polakomivši se za novim ruhom car je naručio da mu se istka to neodoljivo lijepo ruho. CAREVO NOVO RUHO Vrsta dijela: bajka Vrijeme radnje: kao u svim bajkama. " Jedino je dječak sa svojom iskrenošću i nevinošću viknu kako car nema ništa na sebi od čega je car protrnuo ali ipak odluči da ostane u povorci do kraja. i ponosan na njegovu ljepotu izašao pred svoje podanike i građane. "Sretni Peer" i "Bajki i priča". obukao ga. živio vam car poznat po tome što je nadasve volio lijepo. . "Nitko nije htio priznati da ništa ne vidi. bojeći se da ne ispadne glup i nesposoban. dok je sve ostale carske dužnosti u velikoj mjeri zanemarivao. prije mnogo godina Mjesto radnje: u velikom gradu Fabularni tijek: U jednom je gradu živio car poznat po tome što je najviše volio lijepo. videvši da od tog ruha nema ništa. ali tako neobično ruho da ga mogu vidjeti samo oni koji su nadasve sposobni i pametni. Tako je i car. novo ruho. "Posijet Portugalu". Analiza likova: ". "a komornici i dalje nošahu skute kojih nije bilo". "U Švedskoj"."Ahasver". . "Dvije baronese". Saznavši za tu neobičnu carevu strast u grad su pristigli varalice koji su tvrdili da mogu istkati najljepše ruho na svijetu. "U Španjolskoj". platio je varalicama velike novce i živio u iščekivanju novog ruha. nije niti samom sebi priznao da ne vidi ruho. Podanici kao podanici. . jer bi time pokazao kako nije za svoju službu ili kako je veoma glup. novo ruho: sav je novac tratio samo na to da se što bolje odjene i nakiti. a bojeći se za svoj položaj i carsku milost nisu se usuđivali glasno izreći svoja saznanja da ruho ustvari ne postoji. "Biti ili ne biti". te je sav svoj novac trošio samo na to da se lijepo obuče. "Bajka mog života".

jedino mu bijaše do toga da pokaže svoje novo ruho. Pri tom je bio isuviše ponosan na dužnost koju je obnašao te niti u izvanrednim okolnostima nije htio priznati samom sebi da je u biti nesiguran i nesposoban vladar. s čime zadržavaju svoj položaj savjetnika u carskim dvorima i dokazuju svoju pamet i mudrost. prosinac 2004 20:47:00 | 0 komentara Miguel de Cervantes Saavedra . već su mu njegove privilegije koristile samo za zadovoljavanje svojih strasti za lijepom odjećom. Varalice su lukavi.Nije mario ni za vojnike. pa kako se inače kaže o kralju da se nalazi u vjećnici. koje jedino ima hrabrost na glas reći istinu o carevom ruhu. koji oni mogu razumjeti. Svjesni da je čovjeku potrebna potvrda njegove mudrosti i pameti. oni igraju na tu kartu. Analiza stila pisanja i jezika djela: Ova bajka je namijenjena maloj djeci te je zbog toga pisana jednostavnim stilom i jezikom. Odlikuje se svim epskim elementima. ni da se izveze u štenju po šumi . pisana je u prozi. Okružen je licemjernim podanicima. Svoju nesposobnost nadoknađuje gomilanjem odjeće. ima fabulu i možemo je svrstati u sveobuhvatnu podjelu književnih rodova. koji bojeći se za svoj položaj i status. pokvareni i vrlo sposbni glumci i pntomimičari. Nasuprot svih licemjernih i častohlepnih likova stoji dijete sa svojom dječjom iskrenošću i nevinošću.Quijote od Manche Bilješka o piscu . Imao je posebno ruho za svaki sat u danu. Objavio lektire u 29. jer se jedino na tom polju osjeća dovoljno sposoban. koji su znali i uspijeli iskoristiti ljudsku slabost u svoju korist. podržavaju tezu o "lijepom" ruhu. tako su o tome caru uvijek govorili: "Car je u rušnici!" Car je samodopadni vladar kojemu nije bilo stalo do vođenja svoje zemlje. dokazujući pri tom da ljudskoj gluposti nema kraja. ni za kazalište.

Djela:La Galatea. Zagreb Kekez - Profil international.Cervantes je pisao drame i komedije.a u njoj je proživio vrlo burne godine.Nakon povratka u domovinu .pa je ponovno bio vojnik.Rodio se u gradiću Alcala de Henares. U vojsku je stupio kao vrlo mlad čovjek. Podaci izvađeni: Književnost 2. Bistri vitez don Quijote od Manche.U bitki kod Lepanta izgubio je ruku.U vrijeme njegova rođenja obitelj mu je već bila osiromašena. 1996. Pandžić.Pet godina proveo je u Alžiru kao zarobljenik maurskih gusara.Miguel de Cervantes Saavedra(1547-1616) je najistaknutiji španjolski pripovjedač i jedan on najvećih romanopisca svjetske književnosti. novele i romane.Umro je u Madridu. radio je kao službenik. . a književni ga rad nije mogao izvući iz siromaštva.Školovao se u Madridu i Servilli.

Cervantesovo karakteriziranje don Quijotea i Sancho Panze .

svoj trbuh i svoj džep.” Dijalog između don Quijotea i Sancha Panze .Tako je naš vitez “pedesetih i bio snažna rasta. koje nikomu drugom na pamet ne padaju “. velik ranoranilac i ljubitelj lova” dok je naš Sancho imao “golemu trbušinu a nizak rast i tanke noge”. obečavši mu pritom namjesništvo nad kakvim otokom ili kraljevstvo koje bude pridobio. te se dade nagoviriti on strane našeg viteza da pođe s njim.Djelo se većinom zasniva na sukobu dva svijeta. “bez mnogo soli u glavi”. no nije ga napunio vodom od cikorije. natrpanom svakakvim mislima. mršav u licu.Don Quijotea Cervantes karakterizira kao: “suhoparnom.Tako je don Quijote čista suprotnost od Sancha. da udesi po onomu što je čitao u svojim knjigama. pa je cijelu noć prespavao. hirovitom sinu. Sancho će naprotiv misliti najprije na sebe.Dok don Quijote na tim putovanjima bude živio u svojim fantazijama. suhonjav.Iako je Sancho realan čovjek nije osobito inteligentan.Ali nije tako proveo noć Sancho Panza. jer on je ljudski napunio želudac. nego je premišljao o svojoj vladarici Dulcineji. kako su vitezovi bez sna provodili mnoge noći po šumama i pustinjama zabavljeni mislima na odabranice svoga srca.Cervantes nas već u proslovu upoznaje sa karakterom svog lika. mrzovoljnom.”Cijele te noći nije don Quijote spavao.

Taj sukob svijetova Cervantes majstorski prikazuje kroz različite dogodovštine čiji su sudionici don Quijote i Sancho Panza. Snacho upozorava da će se on toga pridržavati sve dok se sam ne nađe u opasnosti.Naš bistri vitez zamišlja pustolovine na svakom koraku. neću ja mnogo pazti na te zakone”.Taj način gledanja na svijet Cervantes sukobljava sa fiktivnim pogledom na svijet od strane don Quijota. a to se vidi u dijalozima između don Quijotea i Sancho Panze. Don Quijote poražen ili pobijeđen? Pitanje u naslovu postavljaju si svi čitatelji ovog romana.Ali on upornu nastavlja dalje “da osvećuje krivice. pretučen i ponižen. da .Djelo se zasniva na sukobu dva svjeta.Don Quijote na kraju svake svoje pustolovine biva poražen. te glavom bez obzira srlja u njih ne mareći na Sanchova upozorenja( “ne mareći što mu Sancho Panza dovikuje i kazuje da su ono na što on navaljuje uistinu vjetrenjače a nisu gorostasi”).Dok Don Quijote podučava Sancha viteškom kodeksu. “ako uzmoram braniti sebe. u tim rječima vidimo da Sancho prestavlja tipičnog renesansnog čovjeka koji neće pustiti da ga netko premlati zbog viteških zakona. da priskakuje udovicama u pomoć.

glavnog lika Cervantesovog romana. a to je.Znači smiješan.Time don Quijote zadobija simpatije ljudi koje sreće na svojim putovanjima i koji mu pomažu u njegovim svetim ciljevima da bi se malo zabavili.On u svojoj ludosti ide protiv onog što su postali ideali renesansnog čovjeka. od imena don Quijotea. nesuvremen. Donkihotizam U čestoj je porabi pojam donkihotizam(donkihotstvo. ideale i maštanja.Don Quijote je “doduše pobijeđen od tuđe ruke. i to onaj dio koji vjeruje u njegove priče.zakriljuje djevice”. kako mi je on govorio. donkihoterija) koji potječe.Kad on . ali je pobjednik nad samim sobom. besmislen pohvat. Zaključak Što je ljepo u njemu Don Quijote prestavlja dio svakog od nas .U stvari don Quijote donosi ono malo mašte što nedostaje svjetu koji pomalo opada zarobljen u svojoj realnosti. gledaj čuda. najveća pobijeda što se može poželjeti”.

nestane nestaće dio svih nas.Nije prihvatio očevu želju da studira pravo. pa i dosjetaka perjanika njegova Sancha Panze. nestade nam njegovih dosetaka. a svaka od tih dosjetaka da prevrati i samu melankoniju u radost. Djela koja je napisao: “Rime”.U službi Republike više puta je bio njezin poklisar.smatra se utemeljiteljem novele.nakon petnaest godina provedenih u Napulju.Nakon povratka iz Pariza .U Napulju je napisao nekoliko djela koja su istinska novost u talijanskoj književnosti.”Elegija gospe po njoj ženama zaljubljenim ispričana”.”Epistole”.On to nije želio. Njegovo je najznačajnije djelo “Dekameron” (1348-1353). poželio bih da nikada i ne ozdravi don Quijote. prosinac 2004 20:47:00 | 0 komentara Decameron 2 Bilješka o piscu Giovanni Boccaccio 1313-1375. .” Objavio lektire u 29. jer ako on ozdravi.otac ga je poslao u Napulj da postane trgovac.Od rane mladosti usmjerio se na književnost.”Teseida”.”Danteov život” i “Dekameron”.”Filostrato”.Rođen je u Parizu kao rezultat ljubavi francuske plemkinje i firentinskog trgovca. Vraća se u Firenzu .Talijanski predrenesansni književnik.”Kad ne bi bio grijeh protiv ljubavi prema bližnjem.

pjesnikova reakcija na taj događaj je pohvala vitalnoj mladosti.od spasonosnog utjelovljenja sina božjeg bijaše proteklo tisuću tri stotine četrdeset i osam godina.... Boccaccio zamišlja da su se u crkvi Santa Maria Novella našla trojica mladića i sedmoro djevojaka:Panfilo.Dioneo i Filostrato(sva trojica kao da simboliziraju različite aspekte piščeve osobnosti).Boccaccio započinje pripovijedanjem o kugi koja je zavladala u Firenzi 1348 g. Elissa.Lauretta i Fiammetta. “.Zagreb.Neifile. Kaptol 25 I.teza “Dekameron” Naslov djela “Dekameron”(“Il Decamerone”) značiknjiga deset dana..razred gimnazije.Pampinea.kad je u divni grad Firenzu. koja ima 100 zaokruženih novela.Profil international. podijeljeno na 10 dana..naišla smrtonosna kuga”.KekezPandžić.Dogovoriše se da otiđu zajedno na jedno udaljeno imanje gdje će provoditi dane .Filomena.Podaci izvađeni iz “Književnost 2”-užbenik za II..Emilia.

ne nedostaje ljubavi i požrtvovanja .Pisac kritizira lažnu moralnost klera i to jasno navodi “.da dokažem kakvo je i koliko licemjerje redovnika.Da bi im brže prošlo vrijeme.. svaki od njih ispriča jednu novelu.a veliča inteligenciju ljudi koji se po njemu ne razlikuju po staležu i imovini već po sposobnostima “A mi koji se rodismo i rađamo jednaki samo se po vrlinama razlikujemo.. dostignut je savršeni broj sto. dogovorili su se.Svakog dana su izabrali kralja ili kraljicu koja će odrediti temu tog dana. II. da svakodnevno. III.ali prevladava tjelesna ljubav koja je prikazna s određenom dozom humora u najrazličitijim aspektima.po srednjovjekovnoj poetici.Tako u 10 dana je ispričano 100 novela i time..zabavi i gozbi.teza Erotika u Boccacciovim pričama Ideal slobodne ljubavi koju Boccaccio veliča i opisuje u najrazličitijim situacijama je odraz pišćeva života i shvaćanja .teza Boccacciova shvaćanja U svjetu kojega je stvorio Boccaccio .”.u smijehu...”..pjesmi.

seljaštva i klera.su sve miline ovoga svijeta ništavne prema milini koja ženu obuzme u muškarčevu zagrljaju.”..Boccaccio to jasno navodi u svojim djelima “.Ljubav je po Boccacciu raj premda on možda ne postoji “Ti si Puccia potaknuo na pokajanje pomoću koga smo nas dvoje ušli u raj.On je nekada bio plemić i bio se zaljubio u tu djevojku.” IV..da je to kazna ..”. Ta strast zahvaća pripadnike različitih staleža plemstva. Vitez mu objašnjava . .. koliko je ona bila mjeseci okrutna prema njemu.Te ju on mora goniti toliko godina.teza Osma priča petog dana Nastagio degli Onesti neuspjeli ljubavnik u blizni mjesta Chiassi udaljenog 3 milje od Ravene je ugledao konjanika obučenog u crno kako goni golu djevojku sa dvoje pasa.građanstva.” i rade ono zbog čega su kritizirali druge ljude “.koju su mu odredili u paklu.te se nauživa onih milina zbog kojih je prije obično proklinjala sve druge žene...Boccaccio pogotovo kritizira lažnu moralnost klera koji se okorišćuje vjerom da bi zadovoljilo svoje putene potrebe i olako zaboravlja na datu zakletvu “Neka bog nađe drugu ili druge što će ovaj zavjet održavati.Ona mu nije uzvratila ljubav i uživala je u njegovim mukama te se on ubio.tog vremena. nedugo poslje i ona umire.

u koje spada i Boccaccio. prosinac 2004 20:46:00 | 4 komentara DEKAMERON . TEZA : BILJE[KA O PISCU .Građu za tu novelu Boccaccio uzima iz vrlo raširene srednjovjekovne legende .Tadašnji čovjek nalazi izvor i vjeru u samome sebi .su živjeli veliki pisci.Time joj je dao oblik priča koje će strašiti ljude u 19 i početkom 20 st.te se vse više okreće od crkve i njezinog učenja i ustaljenih moralnih pravila.teza Italija na kraju srednjeg vijeka Italija je na kraju srednjeg vijeka bila podjeljena na niz gradova .država .U takvom okružju . koji ju je volio. koji su širili ideje svoga doba.u kojemu feudalni sustav prepušta mjesto građanstvu . V.Tadašnji čovjek proučava sve aspekte života i ljudskog tijela i veliča sve ljudsko.kaznivši ženu zato. što je bila odbojna prema čovjeku. Objavio lektire u 29. strašnim mučenjem u prizoru paklenog lova.Vladari tih gradova bijahu sposobni ljudi (prvenstveno condotireri )koji su se uzdigli zahvaljujući svojim sposobnostima.Okolicu tih ljudi su sačinjavali isto tako sposobni ljudi.Giovanni Boccaccio 1.prema kojoj žena i njezin ljubavnik su kažnjeni zbog putenog grijeha .Međutim pisac je izokrenuo njezinu pouku .

dok kuga vlada u Firenci. Svojim djelom Boccaccio je otvorio nova tematska podru~ja iz li~nog i intimnog `ivota. sedam djevojaka i tri mladi}a provode vrijeme u prirodi pri~aju}i naizmjenice deset novela u deset dana.Giovanni Boccaccio (1313-1375). a noveli postavio njene klasi~ne izra`ajne okvire tako da }e stil njegove novele stolje}ima biti i ostati uzor talijanske umjetni~ke proze. Legendarnu gra|u o postanku Fiesola i Firence obradio u oktavama u spjevu Ninfale fiesolando (1344-1346). vrlo poznatu u srednjem vijeku.bio je talijanski pripovijeda~ i romanopisac. U romanu u prozi Filocolo (1338) obradio je ljubavno-pustolovnu temu o ustrajnoj ljubavi. U zbirci od sto novela. {to zna~i knjiga deset dana. . Na sli~an na~in kao Petrarchin Canzionijere u lirici. Uromanima u stihovima (u oktavama) Filostrato (1338) i Teseida (1339/40) obra| uje teme iz gr~kih bajki. Najzna~ajnije je djelo Dekameron (1348-1353). Autobiografsku gra|u obradio je u proznom romanu Elegija gospe Fiammette (1343). prou~avatelj Dantea (napisao @ivot Danteov i komentar Bo`anstvene komedije). potvrdio nove renesansne poglede na ljudski `ivot.

Podatke na{ao: U knjizi Decameron Giovannia Boccaccia. 1962. TEZA : ANALIZA DJELA TRE]I DAN.god. 2. NOVELA PRVA LIKOVI: Nuto (vrtlar) Masetto Nadstojnik Glavna ~asna sestra Opatice . Beograd. izdava~ko poduze}e “Re~ i Misao”.

Odr`avao je vrt.. Dok se jednog dana pravio na livadi da drijema. Odnese ga u dvor i zadr`i ga tamo par dana. Tamo ga je do~ekao mudri Masetto. obavio je nekoliko poslova. ali kako su ga zadirkivale opatice i po{to nije bio zadovoljan pla}om.pa je progovorio glavnoj ~asnoj sestri. [etaju}i se vrtom jednog dana glavna ~asna sestra primijeti Masetta napola gola. pa i ona odlu~i to isprobati. da se pravi da je nijem. dogovorio se sa glavnom ~asnom sestrom da ga zadr`e. Kada je Masetto ostario. a i sada je jedan. Ispri~ao joj je da ta bolest nije njemu uro|ena. Priznao joj je istinu o opaticama i molio je da ona to sredi. Kad je do{ao tamo. pa im se i one pridru`e. izravnao je ra~une i vratio se u svoj rodni kraj Lamporecchio. jer ga ina~e mo`da ne bi htjeli uzeti da radi za njih. i ~uv{i ~ime se i kako Nuto. po{to je mlad. Nakon {to su to radile vi{e dana.” FABULA: U nekom je kraju postojao samostan. da je ono {to mu{karac mo`e pru`iti `eni mnogo ljep{e od najljep{ih zadovoljstava na svijetu. pored njega su pri~ale dvije opatice kako su ~ule. njega su stavili na njegovo mjesto. Kada je umro nadstojnik. Masetto nije mogao vi{e izdr`ati sve to. U njemu je radio vrtlar po imenu Nuto. te odlu~e to isprobati s njim. vratio se u rodni kraj Lamporecchio veoma bogat. Nakon vi{e dana. uzeo je sjekiru i uputio se prema samostanu. . Malo je razmislio i do{ao do zaklju~ka.MJESTO DOGA\ANJA: ”U ovom na{em kraju bio je. Ona se dogovorila sa drugim opaticam o tome kada }e ga koja imati. opaze ih tako druge opatice. Nadstojnik se uvjerio da on vrlo dobro obavlja svoj posao. Tako je Masetto morao zadovoljavati svih deset opatica.. i da sada nije naglo progovorio.

ali toj njihovoj ljubavi je bio prepreka Puccio. Imao je mladu i vrlo lijepu `enu pod imenom Isabetta. Bio je vrlo pobo`an. . i ono {to mu~i njega i njegovu `enu. Don Felice je rije{io problem tako {to je Pucciu izmislio na~in kako da postane svetac. Jednog je dana u taj kraj do{ao redovnik imenom Don Felice.TRE]I DAN.” FABULA: Nedaleko crkve San-Brankacija `ivio je Puccio di Rinieri. i nije mogao pono u`ivati s `enom. On i njegova `ena su se zavoljeli. koji nije ~esto izlazio iz svoje ku}e.. NOVELA ^ETVRTA LIKOVI: Puccio di Rinieri Isabetta (Pucciova `ena) Don Felice MJESTO DOGA\ANJA: ”Blizini San-Brankacija `ivio je jedan. Puccio je bio vrlo pobo`an. Rekao mu je da mora svaki dan postiti i svake no}i moliti na terasi o~ena{e i zdravomarije. Don Felice je u`ivao sa njegovom `enom u njegovoj sobi. Puccio di Rinieri je to povjerovao i dok je molio na terasi. Odmah je otkrio `elje Puccia..

ve} se zaljubila za Guiscarda koji je bio iz ni`eg stale`a. imao je k}erku jedinicu imenom Ghismonda.. knez od Salerna. on ipak odlu~i da je uda. Me|utim ona nije voljela Capova. NOVELA PRVA LIKOVI: Salernski knez Tancredi Vojskovo|a Capove Ghismonda (K}i kneza Tancreda) Guiscardo MJESTO DOGA\ANJA: “Tancredo. bio je.” FABULA: Salerinski knez Tancredi. Takav . i zato ju nije htio udati. Kada je ona ve} bila u godinama kada se druge djevojke udaju. za vojskovo|u Capova. Volio ju je vi{e nego {to su drugi roditelji volili svoju djecu.^ETVRTI DAN..

Ona ga nije vidjela i po~ela se zabavljati sa Guiscardom. Po~eli su se tajno vi|ati. Izvadio mu srce i na tanjuru ga je poslao svojoj k}erki. Jednog je dana Tancredi tra`io k}erku. ^im je to ~uo knez Tancredi.brak njen otac nebi nikad dopustio. Dala je naslutiti Guiscardu da ga voli. Kad je saop}io k}erki da je zarobio Guiscarda. Zaspao je na sakrivenom mjestu. NOVELA [ESTA LIKOVI: Plemi} Negro da Ponte Cararo Andreuola (k}i plemi}a Negra) Gabriotto Slu{kinja . neprimjetno se i{uljao iz sobe. nije ni{ta rekao. i odtad su ga u najve}oj tajini dr`ali zarobljenog u jednoj prostoriji dvora. [utio je i ~ekao. dugo je vrijeme plakala nad njim. Kada je ona vidjela to srce. ona je rekla da treba oboje kazniti. Kada je to vidio Tancredi. Drugo je jutro knez Tancredi zagu{io Guiscarda. da `eli da ih pokopaju zajedno da bude stalno s njim. u kojoj je ona le`ala sa srcem Guiscarda naslonjenim na njeno srce. Jedan dan do{ao je u njenu sobu i zaspao. dotr~ao je u njenu sobu. a kasnije je ulila u tu krv otrov i sve skupa popila. pa kada su oboje oti{li. To je njen otac kasnije i u~inio. Drugo jutro naredio je svojim slugama da zarobe Guiscarda. Obi~avao ju je posje}ivati u sobi. ^ETVRTI DAN. Zadnje rje~i koje je Ghismonda izgovorila bile su.

pa ju je poveo ku}i. otac se uvjerio da je nevina. Malo kasnije umro je u njenim rukama. i da ga ona gubi. Andreuola je sanjala da u`iva s njim.. pa ju je poku{ao smiriti. Andreuola se zaljubila u susjeda pod imenom Gabriotto.MJESTO DOGA\ANJA: “U nekada jedan. i da iz njega iza|e ne{to crno. Putem su ih uhitili ~uvari i odnijeli pred sud. te da se oni vi|aju i u`ivaju skupa. koji je pripadao ni`em stale`u od njenog. . Kada mu je ona to ispri~ala. nije htio vjerovati. Slu{kinja joj je pomogla pri tome da Gabriotto dozna o tome kako ga ona voli..” gradu Breschi `ivio je FABULA: Plemi} Negro da Ponte Cararo imao je vi{e djece me|u kojima i k}erku Andreuolu. Nakon {to je ispri~ala istinu. Slu{kinja joj je pomagala odnijeti tijelo do njegove ku}e. Gabriotta su zakopali sa svim po~astima a kasnije su Andreuola i slu{kinja oti{le su u samostan i `ivjele jo{ dugo o~i{~ene od grijeha.

” FABULA: Mesar Lucio da Valbona imao je k}erku Catarinu. Pozvao je `enu da se i ona uvjeri u njihovu ljubav. Ricardo je do{ao te no}i na terasu.. NOVELA ^ETVRTA LIKOVI: Lucio da Valbona (mesar) \akomina (`ena mesara Lucia) Catarina (k}i mesara Lucia) Ricardo Manardi MJESTO DOGA\ANJA: “Nedavno je u Romaniji `ivio jedan. priznao joj je svoju ljubav. vidio ih je na terasi kako skupa le`e. bio je problem kako da se sastanu. a pred jutro su zaspali. Ricardo je rekao neka no} prespava na terasi. Catarina je po~ela plakati. Kad su se probudili.PETI DAN. Ona je rekla roditeljima da joj je u sobi vru}e spavati. Kad se njen otac pred jutro probudio. Bila je najljep{a djevojka u tom kraju. Po{to je njen otac pazio na nju. Nakon {to ih je vi{e puta posijetio Ricardo Manardi. jer se . Cijelu no} bili su zajedno.. pa da }e on na}i na~in da do|e kod nje. pa da uz njihovo dopu{tenje namjerava spavati na terasi.

PETI DAN. bilo.. prastarom gradu Romanjie. Htio ju . Iznenadila se je kad je dobila dopu{tenje za njihovo vjen~anje. NOVELA OSMA LIKOVI: Nesta|o degli Onesti Paola Traversi MJESTO DOGA\ANJA: “U Raveni.bojala oca i njegove osvete. bogat i otmjen plemi} zaljubio se u djevojku plemi}ke obitelji Traversi..” FABULA: Nesta|o degli Onesti.

Jednog je dana on poslan na molbu roditelja u Kjeso. Rinaldo de Puljezi je tako prona{ao u preljubu svoju `enu sa Lazarinom.” FABULA: U ono vrijeme. u Pratu je postojao zakon koji je govorio da ako je mu` na|e u preljubu. Priveo ju je pred sud da joj oni sude. Vidjev{i takvu scenu. Paola je pomislila da je njoj namjenjena. Pomislio je kad bi Poala vidjela takvu scenu. `enu mo`e dati na sud i da ona mo`e biti obje{ena. me|utim ona ga nije htjela. da bi ga od straha mo`da zavoljela. Uskoro su se nakon toga vjen~ali. i strahuju}i za sebe zavoli Nesta|a. Vratio se u Ravenu... NOVELA SEDMA LIKOVI: Madona Filipa Rinaldo de Puljezi Lazarina de Gvacaljotrija MJESTO DOGA\ANJA: “U gradu Pratu postojao je nekad. [ESTI DAN. Kad su .je osvojiti rasipaju}i svoje bogatstvo nad njom. gdje je ugledao scenu kako vitez tjera mladu djevojku. pozvao je nju i svoju rodbinu na ru~ak.

. Tako . da bilo koja `ena koja zadovolji svog mu`a. @ena je rekla sudu da ne vidi razloga zbog }ega bi doma stajala neiskori{tena. On je na to pitanje odgovorio potvrdno. NOVELA DRUGA LIKOVI: Peronela Mu` Peronele \anelo Striniario MJESTO DOGA\ANJA: “Prije kratkog vremena se u Napulju. koji bi dolazio kod nje ~im bi joj mu` oti{ao na posao. Peronela se zabavljala s \anelom Striniarom. ali da `eli upitati mu`a. SEDMI DAN. Po{to nisu imali novaca. mo`e zadovoljavati i druge mu{karce. Za to vrijeme. ona je potvrdno odgovorila.. dok je on radio. on je svako jutro i{ao rano raditi ili tra`iti posao.” FABULA: Peronela se o`enila siromahom. Sud je rekao da ona ima pravo. pa su izmjenili zakon tako. Kasno se vra~ao doma. da li mu je ona uvijek udovoljavala `elje kada je on to htio. za vrijeme dok nije potrebna svome mu`u.je upitali da li priznaje preljub.

sve dok se jednog jutra ne vrati ku}i. Dok je on ~istio to bure. re~e \anelu da se brzo sakrije u jedno veliko bure koje su imali u ku}i. DEVETI DAN. NOVELA DRUGA LIKOVI: Izabeta Mladi} Glavna ~asna sestra Opatice Sve~enik . \anelo je platio bure i odnio ga ku}i. \anelo je rekao da je bure cijelo i da }e ga kupiti ako mu ga o~isti. Rekla mu je da je iona isto na{la kupca koji }e joj isto dati sedam srebrnih forinta te da je taj kupac u{ao u bure da pregleda da li je cijelo. potjera svog kupca. {to je Peronelin mu` i u~inio. Kad je on zavr{io posao. Kada Peronela primjeti da se mu` ve} vratio sa posla. jer mu je on davao dvije forinte manje nego onaj drugi.je bilo vi{e dana. Kada je to ~uo njen mu`. te oti|e kod bureta da zavr{i posao. Peronela i \anelo su se zabavljali. Peronela ka`e mu`u da ne}e imati {ta jesti ako se misli tako rano vra}ati s posla. On je doveo kupca za veliko bure koji }e mu dat pet srebrnih forinta.

MJESTO DOGA\ANJA: “U Lombardiji se nalazio jedan po. te je ona bila prisiljena da dopusti svim opaticama da vode ljubav kad god `ele. brzo se obukla i u `urbi umjesto marame na glavu je stavila sve}enikove ga}e. Strahuju}i da je ne na|u da spava sa sve}enikom. Zaljubila u mladi}a koji je dolazio u taj samostan.” FABULA: Izabeta je bila opatica u samostanu. Kad su do{li pred Izabetinu sobu. Kada su to druge opatice vidjele. pa su oni ~esto zabavljali. DESETI DAN. Izabetu su otjerale iz sobe da joj sude. provalili su. U `urbi to nije primjetila niti jedna opatica. Tada se Izabeta vratila svom ljubavniku i nastavili su i dalje nesmetano se vi|ati. Kada je kasnije Izabeta primjetila {to je na glavi glavne ~asne sestre.. i zatekli Izabetu i mladi}a kako se zabavljaju. NOVELA ^ETVRTA LIKOVI: Meser Gentile de Karizendi Nikola Ka~animik . Priznala mu je svoju ljubav. Tada su i opatice primjetile {to se nalazi na glavi glavne ~asne sestre. otr~ale su do sobe glavne ~asne sestre. kazala je neka si prvo sve`e maramu pa neka onda razgovara s njom..

Na to su se svi dogovorili a Nikola je izrekao u ime svih da je to pravedno. Tada Gentile naredi slugama da uvedu Katalinu {to i u~ine. Primjetio je da u njenim grudima ima jo{ malo `ivota. Zapitao je da li bi bilo pravedno kada bi neki ~ovjek bacio svog bolesnog slugu na ulicu.. Ona njemu nije uzvra}ala ljubav i nije ga voljela. Do{av{i tamo u|e u grobnicu i poljubi je vi{e puta. On je rekao da po{to svi misle da je ona mrtva da }e pozvati neke plemi}e na gozbu kod sebe te tako i njenog mu`a i da }e je pred svima njemu uru~iti kao poklon. a drugi bi ga izlje~io da ga taj drugi zadr`i za sebe. U me| uvremenu je rodila sin~i}a. Kad je ona ozdravila zamolila je \entila da joj dopusti da se vrati svojoj rodbini.” Bologni. pa su je zakopali. a kasnije odlu~i da joj mo`e dotaknuti grudi. 3. pa je odnese u svoju ku}u gdje mu je njegova majka pomogla da je ozdrave. da bi vidjela svoju rodbinu. Kad je do{la on se udalji. Kada je \entile doznao da je ona umrla. Morala je po~ekati da se on vrati s puta. Kasnije je \entile predao Nikoli svoju `enu i dijete. Ona je na to pristala. TEZA : O DEKAMERONU . to ona nije odgovarala. uputio se u najve}oj tajnosti sa slugom do njenog groba. Kada se \entile vratio s puta i vidje kako je ozdravila. napravi gozbu i pozove plemi}e na ru~ak. Zaljubio se u jednu plemkinju Katalinu. divnom FABULA: U Bologni je `ivio mladi ~ovjek imenom \entile de Karizendi. a drugi su gosti ispitivali Katalinu o tome ko je.Katalina MJESTO DOGA\ANJA: “U lombardijskom gradu. Kasnije su ga za to svi hvalili. Doktori nisu mogli na}i znakove `ivota. Ona oti|e na svoj posjed gdje se razbolila..

zra~i sna`nom `ivotnom voljom i optimizmom. stolje}u bio preveden na francuski. otkriti vječno u prolaznoj. prevelike slobode pisanja i mnogih nepoćudnih stihova. kao ni platili novcem. Napravile su }ak i zakon koji im dopu{ta da se dru`e s drugim mu{karcima." Baudelaire je svakako težio idealnom. Dekameron je ve} u 14. Dekameron je produkt pona{anja gra|ana tog vremena. Njegova najpoznatija zbirka pjesama – "Cvjetovi zla". i kukavičluk (…) i svemu tome unatoč tvrdim da Pariz nikada nije bio pravedan prema meni – da mi nikada nisu uzvratili štovanjem. "Štiocu" . te osije}a pravi trenutak. ~ak mo`da vi{e nego danas. pa su mnoge pjesme bile cenzurirane zbog raznoraznih nemoralnosti. za vrijeme kuge. I ponajbolji dokaz da mi nad glavom visi svoje vrstan baksuz je taj što se čak i moja majka (…) okreće protiv mene. Nastav{i u najgorem vremenu tj. a drugi mladi}i hrabri i nepromi{ljeni. te pored svih grozota. Izgleda da je u to vrijeme bilo dosta vanbra~ne dijece. poslužilo je i zlo. Neki mu{karci su bili naivni i glupi. a onda i na engleski jezik. On tu svoju neobičnost tijekom vremena i sam počinje shvaćati. (komentar iz dijela). a pošto mu idealno dobro nije uvijek bilo pristupačno. pa piše: (XII. @ene su bile varljive. ono što mi se duguje. otrcanoj svakodnevici. već u naslovu sadržava cijelu bit Baudelairove poetike: izvuci ljepotu iz rugobe života i nesreće ljudskog postojanja.Dekameron nije proizvod jednog bludnog i ustreptalog `ivota kakav je bio Boccacciov.). ve} plod profinjene umjetni~ke analize i tihog izra`avanja genijalnosti koja `ivi u prostoru i vremenu.

Medutim sva njegova nastojanja da se spasi su sasječena u samom korijenu i sav njegov trud samo je prazno tapkanje u mjestu. Uzaludnost njegovih pokušaja posljedica su ljudske pokvarenosti u modernom svijetu i njegovo mračno potonuće zaustavlja se u kristalnoj klopki leda koja je zapravo ekvivalent Danteovom zadnjem ledenom krugu pakla (čitaj. Ona počinje s pjesnikovim videnjem stvaranja čovjeka i svijeta. kroz razne pjesme. 29. izruguje u trenutcima svoje duhovne slabosti i nastoji pobjeci od njenih stereotipa i granica. Oblik. prosinac 2004 20:44:00 | 0 komentara CRNI MAČAK . često popušta pred slabostima grijeha i to ga snažno frustrira. "Uništenje" On kršcansku vjeru tumači na svoj način i kako priznaje nerijetko prema njoj osjeća otpor. danas su nezaobilazne u školskim lektirama jer modernom Baudelairovom svijetu 19. te on svoju žalost pretače na papir. u sve mračnije ponore no pri tom se ne predaje i očajnički traži tračak svjetla i izlaz iz tih krugova agonije. Protagonist u idućim stihovima je pali andeo. često ju. TEZA BILJEŠKA O PISCU: . koji zapravo simbolizira modernog kršćanina koji se nepažnjom ili pak zaveden žudnjom za nakaznim zatekao u golemom košmaru zemaljske stvarnosti. razapet izmedu poroka i duhovnog uzdizanja. Biće krenu iz modrine i pade u olovnosiv i blatan Stiks gdje nikad s Neba ne progleda oko" . str. Stoljeća koji je opakiji i pokvareniji i zato ljudi današnjice Baudelairovu "svjetsku bol grijeha" shvaćaju puno iskrenije i danas u njemu nalaze inspiraciju snažniju nego ikad prije.). Baudelaire je danas vjerojatno shvaćeniji nego ikad prije i njegove nekad cenzurirane pjesme. stoljeća danas se suprodstavlja moderni svijet 20.Žestoka borba dobra i zla izražena je u većini njegovih pjesama i on sam. Uz svjetski poznate pjesme "Albatros" i "Suglasja" najviše pozornosti plijeni pjesma "Neizlječivo". Objavio lektire u 29. Medutim Božja zamisao ovdje skreće sasvim (ne)očekivanim tokom i "Jedna Ideja. On pada sve dublje.EDGAR ALLAN POE 1.

Po povratku u domovinu laca se knjizevno . napetosti.publicistickog posla: pise recenzije. 1827. 10. U Europi.POE. 1809 . godine objavljuje prvu zbirku Tamerlane and Other Pcems. kritike. . U takvim se prilikama Poeu rodila misao da je poezijaritmocko stvaranje ljepote. pored razigranosti maste ima i hladne cerebralne proracunatosti. Roditelje. koje je samo sebi svrhom. medutim. Edgar Allan (Boston. Osnovno obrazovanje stekao u koledzu u Londonu.Baltimore 7. u kuci trgovca Johna Allana. 19. koje su cesto gradene na efektima groze. siromasne putujuce glumce. 1849). originalnost i elementarna snaga Poevova stvaralackog duha priznate su ubrzo nakog njegove smrti. 1. Odrastao je na Jugu. pjesme i pripovjetke. itd. povremeno zapada u teska depresivna stanja te trazi spasa u alkoholu i narkoticima. izgubio je u djetinstvu. eseje. americki knjizevnik. U Poevo vrijeme. sto je realizirao u lirskim ostvarenjima i pripovijestima. drzi predavanja. U Poeovim djelima. nije se u SAD-u jos formirao ukus koji bi znao ocijeniti njegove vrednoste. Poe je po izuzetnom intenzitetu svojih patnja bio kadar da od izbalaniziranih kantelina romanticke skole satka jedan novi carobni svijet snova i da mu poda stravicnu realnost tragedije. Uvijek vise gladan nego sit.

Goticka se knjizevnost koristila interesom romanticara za srednji vijek. kojeg jednog dana. uzas i smrt i ludilo prevladavaju u svim kratkim pricama. junak ove pripovjesti propada i fizicki i psihicki. TEZA FABULA: Postajuci sve vise rob alkohola. . on zlostavlja i svoju zenu i svog mezimca. a uza sve to jos ga podjaruje prisutnost nekoga jednookog crnog macka posve slicnoga njegovom ljubimcu koji ga neprestano prati kao ziva uspomena na pocinjeno zlodjelo. stravu natopljenu u uzas. Od tada se njegove nevolje gomilaju.2. duhovitost pretjeranu do burleske i posebnost preobrazenu neobicnost i mistiku ”. podzemnih hodnika i tamnica. Izgorila mu je kuca. crnog macka. demona i vampira. kostura. 3. razdrazen grizodusjem hladnokrvno i okrutno objesi. Strah i jeza. U stanjima pijanstva. TEZA STIL PISCA: Mnoge teme i gotovo sav dekor Poeovih prica proizlaze iz konvencija koje su postajale u romanticnoj knjizevnosti njegova vremena. sablasti i grobova. narocito u njenoj “ gotickoj “ struji. folklorom i egzotickim ugodajima: otuda motivi rusevina. starih kula i dvoraca. Djelo Crni macak sastavljeno je od niza kratkih prica za koje je sam Poe rekao da njegove price prikazuju “ smjesno dovedeno do grotesnog.

Njegov autobiografski roman Jean Santeuil (1952) objavljen posmrtno. France piše mu predgovor za knjigu Les Plaisir et Les Jours (1896). vrijeme kao uzrok nestalnosti. a imaju i jednog zajedničkog junaka: Vrijeme. Vrijeme koje obara. tvrdim da strava potjece iz moje duse. 1913 objavljuje Du chote de chez Swann. Marcel (Pariz. 1922. Bilješka o piscu: PROUST.18. Poteječe iz građanske sredine i već u mladosti pokazuje interes za mondeni život tzv. povezuje ih bogata imaginacija njihova autora. iz njegovog nebicno nesretnog zivota i njegove bolecive prirode. ruši. Ta. visokoga društva. . francuski književnik. da odabrana razdoblja potraju. prosinac 2004 20:44:00 | 0 komentara Combray MARCEL PROUST 1.10.Poeve su teme uglavnom potekle iz njegova osobna iskustva. Objavio lektire u 29. Nastojanje da se vrijeme zadobije. tako je nastao njegov opsežni ciklus A la recherche du temps perdu. pokretač časopisa Le Banquet (1892). Slabo zdravlje primorava ga da se povuče. tragatelja za izgubljenim vremenom. neukrotiva sila koja nas podvrgava svome toku. pa živi mnogo godina u izolaciji.). 9. da se izbriše granica između onoga što jest i onoga što je bilo inspiriraju Prousta. i sva njegova ostala dijela pokazuju zajedničku atmosferu. 7. da sam tu stravu crpio iz njenih zakonitih izvora i uvijek je vodio samo do njena zakonita ishoda “. Suradnik jeFigaroa. . 1871. A. vrijeme kao opsesija i bol zbog prolaznosti. mijenja svijet oko nas. U tišini radi na svojemu opusu. Zato je Poe jednom prilikom rekao: “ Ako se moja djela i temelje na strave.

Najsavršenije osvijetljenje društva. a s drugim dolaze u dodir samo onda kada su im ti drugi osobno potrebni. tvorac izvanrednih metafora u čijem se traženju osjeća tipično francuska vibracija. najsebičniji. sjedeljke. To je društvo sastavljeno od samih grupa pojedinaca. Zagreb. 2. rastanke i snove. pokazao primjerom da umjetnik ne izmišlja nego otkriva: L’ artite n’ invente pas. analitičar. visokog društva daje nam Proust na posljednjih dvadesetak stranica Vojvotkinje de Guermantes. Hrvatski leksikografski zavod. On je kreator mitološkog djetinstva. a neki njegovi opisi pejzaža postaju duhovni zavičaj mnogih miljuna čitalaca. Proust je obogatio svoju spiritualnu realnost. pariške salone. najglupiji i načistiji predstavnik europskog plemstva i . Proustov vječiti mladić. Proustov osjećaj za stil. fiksira sunčane predjele jednoga djetinstva. 1969. artist. Društvo: Riječ društvo nekako čudno zvuči kad se govori o svijetu koji nam je Proust naslikao. za analizu najtananijih osjećanja obogatio je suvremenu francusku literaturu. za vrijeme. za minucioznost. il decuvre. susrete. Razgovor vode tri protagonista U traganju za izgubljenim vremenom: Swann. lirik građanskoga komfora. vojvoda de Guermantes. Svojim djelom Proust je ostavio dubok trag ne samo u francuskoj već i u današnjoj europskoj književnosti. Podaci iz: Enciklopedija leksikografskog zavoda.Proust fautovski tuguje za trenutkom što prolazi. igre. koji se kreću u uskom krugu svojih osobnih interesa. mnoga lica u prolazu. Snagom imaginacije. alter ego samog pisca. najprofinjeniji predstavnik kulture svoga doba.

nastojao sam odbaciti sve ono što diktira čisti razum. Proustovo djelo isto tako nije ni tendeciozno ni moralno. Društvo romana U traganju za izgubljenim vremenom kreče se u zatvorenom krugu. jednog normadijskog dvorca i jednog luksuznog ljetovališta na normandijskoj obali. njihova budućnost ne ovisi o njihovu htijenju već o stjecaju okolnosti. Ono ne proučava vanjsku radnju već unutarnje činjenice. svu retoriku. vojvotkinjama i groficama iz njegove najbliže okoline.vojvotkinja Oriane. uljepšavanje i gotovo . u unutrašnjosti mehanizma sakrivenog ispod površine bića i stvari. A za stvaranje njezina lika Proust se poslužio princezama. Ta lica ništa neće i zato ništa ne rade. ni jedno od njih ne vrši nikakve vanjske radnje tako da na kraju osjećamo potpunu dekadenciju Proustova društva. što bi ujedno značilo da nema života. Ni jedno od njih ne pokazuje neki napredak ili neki razvoj. finese. ne smijemo zaključiti da kod njega nema dinamike. Članovi tog društva lišeni su svake aktivne volje i zato nesposobni da vrše bilo koju radnju koja bi ih vodila do nekog cilja izvan njih samih. koji ne obuhvaća ništa drugo osim svoje bogate četvrti u Parizu. šarma. 3. jer njegovo djelo daje dojam veoma bogatog vrenja. jer Proust je svoja lica transponirao prema licima društva u kojem je živio. površnosti i nehumanosti istoga društva. Slikar prostora i vremena: U jednom pismu Proust kaže: “Što se tiče stila. ako kod Prousta nema vanjske radnje. njegova se karakteristika nalazi u samoj mehanici ljudskog zbivanja. jedinstven primjerak stila. No. To je društvo koje se raspada bez obzira na bilo koji ljudski moral.

te na taj način pruža uvjete za postanak čistih impresija. Prošla se stoljeća pomiču i približavaju nama stvarajući sadašnjost. Posjedovati vrijeme znači posjedovati prošlost. On nije poznavao sata. Posjedovati sve to. znači živjeti u istio vrijeme u jednom. drugom i trećem. Ali Proust nije prvi uveo te skokove u prošlost da bi dao slici više reljefa. s tom razlikom da je u isto vrijeme poetičnija i slikovitija. naprotiv. Proust nastoji posjedovati vrijeme u čistom stanju.sve homotične i tražene slike. on je i slikar vremena. jedan od bitno proustovskih postupka. i prema tome. stvarajući najprije ambijent koji obavija osjetila određenim svjetlom i tonom. prošlost je isto tako živa kao i sadašnjost. jer nam otkriva proces postajanja sadašnjosti. Proust se služi bojama kao impresionistički slikar. tj izvan vremena. On je u potpunosti raspolagao svojim vremenom i služio se njime samo za vlastita istraživanja. njegov se život odvijao izvan praktičkog vremena koje su ljudi ustanovili da organiziraju rad koji od njih zahtijeva socijalni život. Taj susret prošlosti i sadašnjosti jedna je od karakteristika njegova slikanja izvan svijeta. osjećati se suvremenikom stoljeća i tako izbjeći smrt koja nije drugo nego fenomen memorije. da bih izrazio svoje duboke i autentične impresije i poštovao prirodni tok moje misli”. znači pustiti vrijeme da pobjegne. Kod Prousta. Proust. Prošlost je služila kao muzej uzoraka koji su piscu stajali na raspolaganju. Umrijeti znači ne imati više uspomena. To je isto kao izbjeći sva tri i naći se izvan njih. . sadašnjost i budućnost. No tada su te usporedbe bile većinom paralele bez osjetnih dodirnih točaka. ne živjeti ni u jednom potpuno. osim što je slikar prostora.

drveće i pejzaži žive. stranici ovog romana. našlo je u Proustu svog velikog pjesnika. More. cvijeće. kao što živa lica. autorov stvaralački duh ulijeva život u neživi svijet u kojem stvari postaju individualne i ponašaju se ka živa bića. ta vječna promjena. sobe. crte našeg karaktera kao i karakter epohe u kojoj živimo. staklo monokla generala de Fraubervilla pretvara u jednu monstruoznu ranu. i 159. Tako odjeća prestaje biti samo tkanina i suvišni ukras i postaje sasvim sastavni dio nas samih. Proustove dinamične slike i njegovo opisivanje predmeta vidimo na 158. to vječno gibanje. a monokl mondenog romansijera izražava njegov jedini organ psihološkog prodiranja i nemilosrdne unutarnje analize. gradovi. naš vlastiti izraz. ta nepregledna snaga. Taj odejevni individualizam izražava naša različita duševna stanja. drveću i moru. koju su ljudi ukrasili brodovima. Beskrajana i nemirna površina. Tako se npr.4. predstavljala je za njega princip mladosti: “(Mladost) je stanje prije potpunog ukrućenja i zato u društvu . U slikama prirode Marcel Proust najviše pažnje posvečuje cvijeću. dok markizu de Forstelleu monokl daje melankoličnu osječajnost u kojoj žene otkrivaju velike mogučnosti ljubavnih patnji. Te stranice poznate su zbog karakternih crta koje pojedinim licima daju njihovi monokli. Dinamične slike Unutrašnjo neprekidno gibanje oživljuje dekor i prirodu: predmeti.

Himeni se odmah ponudi don Sancho kao covjek koji ce stati pred Rodriga da obrani njenu cast i Himena prihvaca don Sanchovu ponudu.infantkinjina odgojiteljica ELVIRA.Rodrigo je zaljubljen u Himenu.Rodrigo je postavljen za vodju u tom boju. Kraj Likovi u drami su:DON FERNANDO.grof Gormaz. Kralj je primoran prihvatiti te daje Himeni pravo da izabere covjeka koji ce braniti njenu cast.zaljubljen u Himenu DON ARIJA.Pierre Corneille Sadrzaj: Himena. prosinac 2004 20:43:00 | 0 komentara Cid .ludo je zaljubljena u don Rodriga. ali mu je cast vaznija i od ljubavi i zbog casti i uvrede nanesene ocu ubija grofa Gormaza.Rijec Cid na Maurskom .Himena i dalje uporna u svojoj zelji da osveti oca iziskuje od kralja da pusti Rodriga u dvoboj.kastiljska infantkinja. koji se pred nama bez prestanka mijenjaju. koji se poigravaju s nestalnim oprečnostima i što nas podječa na neprekidno ponovno stvaranje primarnih elemenata prorode.koji je zaljubljen u Himenu. te grof don Diega udari.Himenin dragi DON SANCHO.Himenina odgojiteljica PAZ.kastilski plemic DON ALONSO.Posto je star don Diego se ne moze odbraniti te poziva u pomoc svoga sina Rodriga.Don Diego salje Rodriga u boj protiv Maura da bi ga bar na kratko udaljio s dvora.Kralj na kraju kaze da je sramota s Himenina imena sprana te da se ona Rodrigo mogu vjencati.Nakon toga Himena kod kastilskog kralja Fernanda trazi kaznu za Rodriga iako je zaljubljena u njega.Naslov originala je Le Cid.a ona ce pobjedniku biti zena.Don Diego i grof se posvadjaju.Himenin otac DON RODRIGO.mladih djevojaka osjećamo ono isto koje osjećamo pred oblicima.don Gomezova kci LEONORA.kci grofa Gormaza.Himeni kazu da je Rodrigo mrtav te ona padne u nesvijest i time dokaze da je zaljubljena u Rodriga.On sa svojom vojskom unistava Maure i slavno se vraca na dvor.infantkinjin Radnja drame Cid odvija se u Sevilji. Objavio lektire u 29. U njega je zaljubljena i dona Uraka. koje vidimo kad smo na moru”.Drama ima 5 cinova.Mladici se susreucu u dvoristu dvora i Rodrigo pobijedi don Sancha.Kralj ga hvali te ga stavlja pod svoje okrilje.don Rodrigov otac DON GOMEZ.prvi kastilski kralj DONA URAKA.sina don Diega.kastilski plemic HIMENA.kastilska infantkinja DON DIEGO.

sudjelovao u radu Gornjeg doma istakao se govornickom vjestinom. Nakon razvoda.u kojem slavi domoljublje i primjenjuje Decartesovu filozofiju: duznost. engleski knjizevnik. Objavio lektire u 29. Njegova primamljiva vanstina i zanimljiva licnost ucinila ga je ljubimcem zena.Od djela najvaznije mu je Cid (1636). koa lord. Time njegov stavralacki kazalisni rad biva jos djelotvornijim. zaboravljen i jadan. Byron jedan je od najistaknutijih engleskih knjizevnika. 1. The Giaour. 1788. napusta zauvijek Englesku.). Glavna su mu djela: Putovanje Childa Harolda. indiniran klevetickom hajkom.Cid. George Gordon (22. O piscu: Pierre Corneille rodjen je u Rouenu 1606.Missolonghi. The two .Odgojen kod isusovaca. Neukrotiv je buntovnik: uplece se u zavjeru talijanskih karbonara.Francuski dramski pisac. 1824. Putuje cijelom Europom i Bliskim istokom.Cinna.kardinal Richelieu izdvojio je njega i jos cetvoricu dramaticara s nakanom da ih materijalno i moralno podupre u stvaralackim nastojanjima. Potomak Normana..Polijekt. prosinac 2004 20:43:00 | 0 komentara PUTOVANJE CHILDA HARALDA .Udovica. Grcka.GEORGE GORDON BYRON 1.kao odvjetnicki sin ucio pravo i zivio od odvjetnicke sluzbe u Rouenu. protjeran iz Italije odlazi u Grcku. 19.godine gdje ce I umrijeti docekavsi starost.Djela su mu:Melita. sin “ mahnitog Jacka “ i ekscentricne majke.Nakon prvih kazalisnih uspjeha. Don Juan. .volja i razum odredjuju postupak likova. Byron je bio u prilicnoj mjeri nasljedno opterecen. 4.prema Corneilleu znaci gospodar. Neko je vrijeme.Pompejeva smrt. TEZA BILJEŠKA O PISCU: BYRON. gdje moralno i materijalno pomaze njezin oslobodilacki pokret i umire u taboru ustanika.

. itd. 2. Svojim buntovnim stavom. Uzore za svoje junake Byron je trazio u svom vlastitom zivotu. titanizmom. drustvenim konvencijama i upravo to osjecanje nesklada i raskola uzrok je radanja osjecaja promasenosti. tako da se njegov zivot doima kao zivot najizrazitijeg romanticnog junaka. usamljenosti.Foscari. Byronovim djelima dominira slobodarska misao i protest protiv zla u zivotu. junaci su mu strastveni borci i razocarani individualisti koji mrze suvremeno drustvo.. Heaven and Earth. Osobito je poznata i poemaThe prisoner of Chillon. Njegovi junaci su individualisti s burnim unutarnjim zivotom koji u sebi nosi crte demonskog. satirckim duhom i melankonijom Byron je izvrsio snazan utjecaj na ostale romanticare te pored Shakespearea najvise utjecao na knjizevnost XIX.. Cain. stoljeca. suvisnosti. Byron je u poeziju uveo nekoliko glavnih motiva revolucionarnog romantizma: idealizira primitivne domoroce. TEZA STIL PISCA: U Byronovim djelima romanticki zivotni nazor predstavlja se u svom definitivnom obliku. Byronovi junaci osjecaju potpun nesklad izmedu sebe i svojih moralnih nacela.

covjeka koga je sredina odbacila i nije mu namjenila neku drustvenu ulogu. TEZA ANALIZA DIJELA: Byron u svom velikom i znacajnom djelu Putovanje Childa Haralda opisuje covjeka koji nije nasao svoje mjesto pod suncem. izgubljivsi san o sreci On je prestao da se s drugima vida U ocima su mu katkad sjale suze Al´ ponosni Childe im nije davao slobodu Oduzet tugom on je lutao usamlen I odlucio da svoj rodni kraj Napusti krecuci na dalek put . ustvari on zali sto ne zali za nicim. bez zelja i nekog odredenog cilja. Dok mornar zali za domovinom. s olujama i valovima. on ne zali za nicim. Odlomak iz Putovanja Childa Haralda .. zenom i djecom koji ostaju sada sami.Zasicen svime. Njegova jedina utjeha je borba s prirodom.. samo zali sto je postao bezosjecan. Njega odbacuju oni koji su mu bili najmiliji i zbog toga primoran je otici iz domovine koju je toliko volio.3.

a galebi grakcu k tom.laku noc!.. Vidimo da je to covjek koji prezire drustvo... 4. Da moze.Pokoren samo svojim teznjama Nije se mogao umiriti sa vladajucim zlom Pun ponosa. covjek koji je zasicen svime.. Ono sunce gdje zapada. TEZA POZDRAV DOMOVINI: . covjek koji se nije mogao umiriti s vladajucim zlomom. Domovino . Upravo iz ovih stihova vidimo kakav je bio Child. ricu vali.. . Tudim mislenjima nije vjerovao. I shvatio je. zivjeti u sebi samemu. napustivsi svijet.Zbogom! Zbogom! . koji je izgubio san o sreci. Tamo je i nama poc! Teb´ I njemu zbogom sada..Rodni zali Vec s´ otimljim oku mom vjetar huce. ovaj svijet. gledajuci prezirnu janilu.

odlazi studirati na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. doslovnoga i alegorijskoga. Slobodan Novak (o romanu): Čovjek se zatekao kraj osobe koja je pala u krevet. Među pokretačima je Krugova. i to oduljom pripovijetkom (ili kraćim romanom) Izgubljeni zavučaj. U glavnom liku sabijeno je iskustvo cijele generacije koja je prihvatila utopijski projekt. Složena simbolika romana. vlada njime i određuje njegovu egzistenciju. ) naslovom i sadržajno asocira na onodobnu egzistencijalnu književnost u Hrvata. nezamagljenom i autenticnom istinom. Čovjeka u izokrenutoj stvarnosti ironizira roman Izvanbrodski dnevnik (1977. bespomoćna. U središtu je radnje intelektualac. umjesto da se . a ujedno pocetak lutalackog zivota. prosinac 2004 20:42:00 | 0 komentara Mirisi. Dvije-tri godine živjet će u Splitu (1955. nepokretna. No pravi "junak" djela je zapravo Ideologija. dramatičar i pjesnik. U ono vrijeme bila je to česta tema u hrvatskoj književnosti. Rođen je u Splitu. a osnovni osjećaj u znaku je sartreovske metafore mučnine i gađenja prema svijetu. Tu je kraj njegova zivota u domovini. gotovo ritualan način čisti se od naivne vjere i ideologijske zatucanosti. pokušala srušiti tradiciju i povijest i zatim doživjela bolno otrežnjenje i deziluziju. a nakon toga je uglavnom u Zagrebu. rezignirani humanist. Novakov moralistički roman pisan je tonom razorne ironije i sarkazma. Urednik je u izdavačkim poduzećima. sama i nezbrinuta. Nakon demobilizacije iz partizana 1945. ). -1958. 1955. pocetak potrage za novom. Godine 1950. Objavio lektire u 29. zlato i tamjan (1968. na koju upućuje i referenca u naslovu. koji ispašta grijehe i zablude prošlosti i na simboličan. tiskao je svoju prvu knjigu pjesama Glasnice u oluji. O romanu Mirisi. zlato i tamjan . Nastavlja kao prozni pisac. Književni ugled ponajviše je stekao romanom Mirisi. zlato i tamjan jedno je od najboljih proznih djela suvremene hrvatske književnosti. ). a završio u Sušaku. zlato i tamjan Roman Mirisi. koja zarobljuje pojedinca. Kratki roman (ili odulja pripovijest) Tvrdi grad (1961. gradi se na stalnom miješanju sakralnoga i profanoga. Ugrožena osoba umire nadugačko.Slobodan Novak Bilješke o piscu: Suvremeni je hrvatski pripovjedač. Pučku školu završava u Rabu.Ovaj dio govori nam kako Childe ostavlja svoju domovinu. On joj je priskočio u pomoć. od bezbožništva i dogmatizma. ). U klasičnu gimnaziju išao je u Splitu.

e prič.pripovjedač. a pripovjedač.pripovjedač.drugo jutro došla je Erminija .Erminija mu putem priča da zna da ć. a on je rekao da je sve u redu . Kćeri i Sinu o tome kako se i zašto brinu za Madonu .njegova žena se raspitivala za Madonu.tada je zavikala Madona i prekinula ga u njegovom snu .sada.uputio se uskim ulicama do svoga starog prijatelja s kojim je običavao kartati .do njih je došao Doktor koji dolazi svakih 18 dana i čudi se kako Madona ima puno godina. Čovjek stražari kraj nje jer mu ništa drugo ne preostaje.je izašao van .e Madona umrijeti dok on bude sam .u ponoćje brod otplovio i otplovila je Draga .eva žena) njeguje Madonu .Erminija je krenula s njim natrag jer ju je Draga zvala da je vidi . a iz druge sobe kreči Madona .je ustao i izašao na terasu prema moru.Draga (pripovjedač.otišao je do nje i donio joj č. a dobro vidi i čuje .aj koji je skuhao .odlazi po vode kod susjede Erminije .i .Madona je rekla da ima sto godina.eru i otišla se kupati.još je rekao da mu žena putuje na 18 dana i da će biti sam s Madonom.razmišljao je kako za iduće dane treba napraviti opsežan plan . a Madona je zahrkala škljocajući kao plinomjer .poslije je Erminija otišla.Draga ga šalje po vode jer se želi okupati .e njegova Draga morati objašnjavati sve svojoj majci. a pripovjedač.Draga će putovati na kopno.njegovo tijelo je tražilo svoje jer je žena bila stalno umorna i bila je Madonin rob .prijatelj je imao posla.on joj nije vjerovao i ona je rekla da o tome ništa neć.em . kako je isprva izgledalo.brzo čisti. će on morati brinuti o Madoni . Je li normalnije otići i napustiti je ili ostati i žrtvovati se? Fabula: . crtao je parcele za katastarske izvode .pripovjedač.e i godine .mora ostati sa Madonom .razmišljao je i o tome kako ć.pripovjedač.Erminija je ostala na večeri sa Dragom i pripovjedač. Draga je dala Madoni več.se sjetio kako su prošlog ljeta Šveđanke dolazile u njegovu sobu .kad je došla u kuću Erminija se ponovo upoznavala s Madonom koja je zaboravljiva .Madona je pitala za Dragu i rekla da se treba sakriti kad se vrati i iznenaditi i prevariti .sjedi u sobi.ela derati i vikati kako su joj sve uzeli pa sad hoć. a zatim je otišao kuć. a Erminija se nije složila s tim i Madona se poč. 18 dana.ati Dragoj da ne ostane kod kuće .

grijeh.u da ć. pripovjedač. ali mu je kad je izlazio iz sobe rekla da pozdravi Lucića Erminija je švrljala u vrtu i išla za pijetlom kojeg je donio Tunina pripovjedač. str.ela derati i gušiti se samo da bi dobila limunade rekao joj je da će za večeru imati blitvu i ona je tiho pjevušila "od straže jutarnje sve do noć. ali su ipak zajedno prič.i Tunina su se napili zvala ga je Madona i Tununa ga je na to upozorio.za nju je to zlo. lijenost znao je da ć.e mu biti teško s njom zato što je to rekao pripovjedač.u ona nije znala zašto ga je zvala.je rekao Erminiji da ode do Madone. ali otvorenih očiju dao joj je novac da kupi hranu u gradu tada se javila Madona i tražila Dragu pripovjedač.je poslije toga izašao van u šetnju ispovijedio se moru (70.a je kad Madona sama sa sobom razgovara (38.i" do več. -71. ali je bio mršav i zato su svi krivili komunizam pripovjedač. -65.otišao tamo i pričao joj o Hanibalu Lucić. ali je rekao i da je ona spavala dok je Draga odlazila u tome je pogriješio jer ona ne priznaje da ikad spava .(Dragi) je pazio na Madonu otkrio je da su se poboljšali odnosi između njega i Madone i razmišljao je o tome (63. ) zajedno su se sve troje: Erminija.isto rublje iz samostana. ) kad se vratio rekao je Madoni da je bio u općini .- rekla je pripovjedač.(Dragi) je invalid otišao je do Madone iako ga ona nije pozvala i dao joj da popije č.se prisjetio nekadašnjeg Badnjaka vidio je da Tunina još uvijek nosi istu odjeć.ali donio je Tunina pijetla.u kao i prijašnjih Badnjaka ostavili su Madonu i pripovjedačje još neko vrijeme pričao s Tuninom u kuhinji došla je jedna djevojčica i donijela č. -40.se žali kako mu je teško i kako bi volio da ima slobodnog vremena da može čitati i šetati po parku Erminija ga ne može zamijeniti jer je uprskala stvar i prestrašila Madonu jedini odmor za pripovjedač.ju je nazvao malom djevicom pripovjedač.e skuhati čaj i da Madona spava . a Madoni je rekao da je umro Dragin otac i da je zato Draga otišla samo da Madona više ne bi pitala za Dragu rekao joj je to.ašu hladne kamilice Madona se poslije toga poč. pa je pripovjedač. ) pripovjedač. pripovjedač.i Madona našli u Madoninoj sobi i pjevali su jednu staru brojalicu pripovjedač.ere tri dana se Madona na njega ljutila na badnjak je došao stari Tunina u posjet Madona ga se nije sjećala.

tko više vrijedi (120.i Sveta tri kralja Strič.doć.estitaju Božićbrzo su otišli i Madoni je postalo lošije jer joj je Erminija rekla da je papa Pio 11.eva sestra Icita došla Stricu Madona prič. ) vidio je da se Madona raspada i po Erminiji je pozvao Doktora Doktor mu je rekao da treba svaki da prati Madonu Doktor je želio vidjeti tavan i zanimalo ga je staro bakreno posuđe Doktor nije želio brzo otići jer je našao zanimljivih stvari.zanimljiv opis) razmišljanje o bolesnim i zdravim ljudima (119.a i slatkiša iz samostana Madona i pripovjedačsu tako sjedili i gostili se retrospektivno se vraća u prošlost pripovjedač. ) podjela ljudi. -120.i Madona je opet tražila da joj pripovjedačisprič.se pitao kako je nakon svih tih blagdana opet tu gdje je drugi dan pripovjedač.epio joj nosi (118.estitku donio je pismo od Drage iz Zagreba i penziju poštar je brzo otišao jer je Madona zvala i pripovjedačje morao otić. ) to popodne donijela je opet mala djevica voć. ali na kraju je otišao pošto se godina bliži kraju. on je želio da ona dođe .eo č.e se i sve joj reći (81. -83.a kako se sjeća pripovjedač. možda neće preživjeti i toga su se bojale.pripovjedač.itati jedan roman i nesvjesno rekao da će ga ubiti.a kao dječaka.a se saznaje u povratku u prošlost) drugo jutro odveo ga je Stric u crkvu prošao je cijelu ceremoniju i ostao je živ. pripovjedačje izvršio dužnosti i obveze prema susjedima i prijateljima sredio je da samostanke opatice opet šalju malu djevicu k njima. anđela koji je išao na pričest to je Icita došla priopćiti Stricu Stric je rekao da će pripovjedač. a pravi anđeli su umirali povratak u sadašnjost . a Stric je poč.kad je uoč.- došli su im u posjetu gospodin i gospođa.a kako je išao na opć-inu rodila se zla misao u glavi pripovjedača: o tome kako će jednog dana reći Madoni da opet ima sve posjede i da je opet bogata i veselje će je ubiti smislio je kako će to učiniti .epio nos otvorio je prozor u njenoj sobi i odč. umro Madona nije umirala većje plakala tada je Erminija otišla jer ju je pripovjedač. -119.radi i dolazi poštar i donosi č. anđeo.i sutradan spreman Icita je otišla.poslao kuć.i k njoj jer joj se zač. .napit ć. nekog u romanu Teta i Štramacera su rekle da dijete. njegovi prijatelji da im č. a i Stric se toga bojao samo to nije pokazivao (povezanost Madone i pripovjedač.

ali nije mogao otišao je po vode na Erminijin zdenac i Erminija se našla tamo znala je što je on radio i nazvala ga sramotnikom poslije je došao Doktor i pitao ga zašto je sve o č. ljubiti i htio je spavati s njom.zbog toga što ga je pred Doktorom prikazala kao ubojicu Erminija je rekla da je ne ubije je ć.no došla prič. rekao je to samo da bi mu prošao dan Madona je taj dan bila mirna i zamišljena. mislio je da će to Erminija učiniti.učinio.joj je rekao da je to samo štakor kad je propao strop pod Doktorom.e Madoni svaki dan prati leđa i masirati je zatim je pripovjedač. Doktor i pripovjedač.ula da netko lupa na tavanu.- došla je Erminija i pripovjedačju je htio zaklati nožem zbog izdaje . ona je živnula pripovjedač. ali je pripovejdač. koji je imao krčmu tamo je susreo pijanca Franju Daska zvanog Decilitar i dao mu novaca da si kupi pić. došla je Erminija i htjela ga zamijeniti da on može otić.žena prije nego što je otišla rekao joj je da bi prvo trebala biti malo žena.i malo van on se nije dao tako lako jer je trebalo Madoni leđa oprati.ao s Madonom mala djevica je konač.e razmisliti Draga se vrać. a pripovjedač.rekao da ć. u nekom stanju nirvane tek kad joj je rekao da će bakreno i srebrno staro posuđe prodati.misli da je Madona zapravo svjesna svega i da prikriva svoju amneziju (169-170) Madona se tada izderala da je sve što je rekao laž i da ne želi da joj odnose bakreno posuđe i tjera ga van pripovjedač.je tada otišao do Taribe. ali ona nije htjela nakon što je to pripovjedač. ali ona nije htjela reći otkrio je da se zove Lucija i počeo ju je dirati. bila je već.i i ugledao malu djevicu u njegovom vrtu pitao ju je zašto je došla.ih je zvao "Olga i Lina" .prič. kako mu se činilo dok je bio pod utjecajem rakije. otišao je izvan kuće otišao je kod prijatelja na kartanje (prijatelja Line i njegove žene Olge) pripovjedač.ao je s njom i mislio je da je derište.su odglumili pred Madonom da se strop srušio od starosti Doktor je htio kupiti starine na tavanu i pokušavao se dogovoriti s pripovjedačem.emu su se dogovarali isprič.e vratio se kuć. ali je uvidio da je već.Nova godina drugi dan je rekao Madoni da su joj oni iz općine sve vratili.ao Erminiji .po Zolinom romanu kad se vratio kući.a za 6 dana taman kad je pomislio da bi mogao otići na kartanje kod prijatelja. a onda neka se zaredi Doktor je došao po bakreno posuđe i srebrno sveto posuđe Madona je č.

da on opet zatvori vrata i sam se brine za Madonu Doktor misli da će ga pripovjedačucjenjivati. Draga je vidjela rupu na stropu u Madoninoj sobi. Melkior i Baltazar .se branio govoreći da on nema što skrivati i rekao je da je najbolje da sve zaborave.i po cijev za kanalizaciju Draga je putem zaplakala i pripovjedačje znao da mu nije sve rekla što je radila u Zagrebu pripovjedač. ) uzeli su cijev od 100 metara i ponijeli je kuć.enik otišao. kako bi Madona rekla) Madona je imala vruć.i dan je došla Draga i pitala ga kako je Madona rekao joj je da je ostala sama kod kuće i da zna da je izašao Draga je na te riječ.- pripovjedač.pokloni koje donose tri kralja: Gašpar. svi su se okupili u Madoninoj sobi i ona je rekla da izgledaju kao dva anđela (234. Mjesto radnje: na otoku u sjevernom Jadranu Mirisi. zlato i tamjan . svećenik. a pripovjedačje rekao da je išao čistiti prašinu na stropu i da je to tako palo don Vikica.enik je uzeo tamjan i posuo po žeravici u kadionici na pragu vrata napisao je "19G + M + B66" kad je sveć. ali neće za tri dana dolazi Draga odluč.ekivao je Dragu i odlazio k moru u vrijeme dolaska broda treć. pošto se naspavala.e postati besmislen (220.i požurila kuć.sa svojom ženom (trećom ženom.io je Madoni priznati da je sve što je rekao bila šala.i jer nisu imali novaca za dovoz proveo je noć. a ona mu je odbrusila da ne trpi uvredu od njegovih šala i da mu svaki put ne vjeruje sljedeća dva dana oč. a kad ona umre njihov život ć.a žena Draga je.i Madona ju nije prepoznala te ju je ponovno upoznala i dobro prihvatila misleći da je prpovjedačeva treć.u sveć.icu i nešto je buncala ujutro su se probudili. došao ime je blagoslivljati kuć. -1966.je rekao Dragoj da dok Madona živi i njihov život ima smisla. ) Vrijeme radnje: 1965. pričala pripovjedaču o svom boravku u Zagrebu i kako se sve promijenilo tada je došla i Erminija i divila se Draginom donjem rublju Draga i Dragi morali su otić.

Lino i Olga prijatelji. od bezbožništva i dogmatizma.susjeda. . Tariba . meni će biti lakše podnositi ovo progonstvo. Doktor. Dragi (pripovjedač). U jednom trenutku misli da je Madona svjesna svega i da prikriva amneziju. ima 45 godina kao i Draga. (to govori svojoj Dragoj kada idu po cijev za kanalizaciju) Citat: "Mi smo bili svoji veliki preci. to se ona čini nedužnijom i potrebnijom moje pomoći i utjehe. On je "intelektualac. Erminija . Jer se ona bori zamaskirana amnezijom. sebe. Možda mi zato tako ništa ne uspijeva! Možda sam zato tako smiješan. koji ispašta grijehe i zablude prošlosti i na simboličan. svjesna svega što se u meni odigrava. Proučava me i opire se.krčmar i drugi Karakterizacija glavnog lika Pripovjedač (Dragi) je profesor. i počet ću možda Madonu kao voljeti.stari prijatelj. -170. Draga. Tunina . pa ne uvažavam njen razum. neuračinljivošću i odsutnošću. pokušala srušiti tradiciju i povijest i zatim doživjela bolno otrežnjenje i deziluziju". a kad umre nestat će i taj smisao. onoga što hoću s njom. ) Život za pripovjedača ima smisla dok Madona živi. U glavnom liku sabijeno je iskustvo cijele generacije koja je prihvatila utopijski projekt. svjesna svega. nego je ismijavam kao nerazumno dijete. kao tromu životinjicu.Likovi: Madona Markantunova. Glavni junak razmišlja o mnogim stvarima. i što joj je vještija mimikrija. Citat: "I je li to moguće da je Madona toliko pri svijesti? Zar ono jednostanično biće tamo oduvijek tako rasuđuje. a ja se samo zavaravam ponesen svojom prividnom superiornošću. poštar. Hoće li ona tako ubuduće ostati prisutna. pokretnošću. kritična. Jer ona je nešto što pred svojom prošlošću smijem prezirati. rezignirani humanist. snagom. gotovo ritualan način čisti se od naivne vjere i ideologijske zatucanosti. sad smo svoje degenerirano potomstvo! Otkako si i ti uvidjela da nisi moj trabant. " (169. Opire se potiho i kao slučajno.

"pravljen". idejnih. Uspravljam njene izvrnute misli i tako oživljujem i osmišljavam. zar ona inače postoji. esejističkoj) obradi stanovitog broja aktualnih. naši pothvati u vjeri i u žrtvi i u radu. od ove ću se gljive rastočen rasuti. površnu oku. . da se njome bavim! Neka vegetira ta prošlost kad je tako bezopasna i bijedna nspram zala što smo ih sami stvorili. Jer. postaje sve očitije da je to zapravo bolna ispovijed jedne velike krize i grcaj jedne duboke tuge. (Ivo Frangeš. Zagreb. . Povijest hrvatske književnosti. razorne. On je ujedno i taj kojeg Madona iskorištava što je pisac vrlo slikovito prikazao. Podređena Novakovoj snažnoj potrebi izričitog formuliranja stavova. vidim. društvenih i moralnih problema. .što smijem osuđivati i odbaciti. što je trebalo zbrisati. što smijem mrziti. jer u odgovaranju je prava bit ove čudesne. " (86. podesna je za prezir. naprotiv. taj fitoparazit saplest će moje žilje i krv moju svojim neraskidivim izdancima. Kad ona nestane. iako je pomalo i naše djelo. ostvaruju njene riječi. Kroz moje postupke potvrđuju se njezine želje. ) Novakov bi se roman. jer junak je ujedno i "snimatelj". taj nesumnjivo kapitalni rad u opusu Slobodana Novaka. da smo nešto srušili što je padom prijetilo. I bit će istina. Ja sam domodar jednome nametniku. čak i naša nepromišljenost i bahatost i čak nehotimična zlodjela!" (220. krpelj i mješinac usuti s vremenom u moju dušu svoje ljigave ličinke. (. Zato je moram voljeti. ako ne kroz mene? Ja svakodnevno priznajem njeno postojanje: pokrećem je. pogodna je da bi se oprvadali podvizi naše junačke mladosti. ali će taj infuzorij. ona je vrlo dobar objekt da se u njemu utjelovi mnogo toga što je čovjeka trovalo. osjećat ću samo bezbroj stvari kojima se protivim i kojima se odupire sva moja duša. da smo u nešto uložili svoju mladost. Onda što?! Ona neka živi madona. zar ne? Neka traje. Novak nam ne bi ni jedanput pokazao lice glavnog junaka. ona je prava nakaza i bez nas. Dok ona živi. On neprestano kruži oko "okrivljenoga" i njegova čina. I možda sam. ) Roman izričaja Roman Mirisi. a ipak postavlja pitanja. a kad se pozornije čita. postojat ću samo dok me bude htjela piti. čujem je. To je priča o osobi koja razmišlja nad . Citat: "Da nije sasvim tako. . ja donekle znam. 1987. hranim je. ) Pripovjedač je taj o kome ovisi Madona i njen život. upravo ja dokaz njezina postojanja. Bit ću đubre. mogao ukazati kao artificijelan. ). montiran. predodžbeno-čilna struktura fabule služi kao okvir iliti kostur čitavom nizu upečatljivih filozofijsko-spoznajnih eskapada. Ona je zaista nakaza. utoliko što u njemu autor inzistira na pojmovnoj (izričajnoj. ) Glavni lik je ujedno "snimatelj" Da se služio filmskim jezikom. dotle ću osjećati neposredno da smo nešto učinili. zlato i tamjan (1968. i ja ću od te trakavice presušiti u svojim najboljim sokovima. možemo odrediti kao roman izričaja. ubojite ironije. on već sve zna.

6. Uzdižući svoju gorčinu i ironičnost do značenja koja pripadaju čitavoj jednoj generaciji. 14. 11. 13. Poslanica Rimljanima Prva poslanica Korin}anima Druga poslanica Korin}anima Poslanica Gala~anima Poslanica Efa`anima Poslanica Filipljanima Poslanica Kolo{anima Prva poslanica Solunjanima Druga poslanica Solunjanima Prva poslanica Timoteju Druga poslanica Timoteju Poslanica Titu Poslanicu Filemonu Poslanica Hebrejima Poslanice su najstariji popisi kanonskih spisa ili knjiga koje je Crkva od po~etka smatrala nadahnutim i mjerodavnim za svoju vjeru. dakle poopćavajući svoju spoznaju u razmjerima koji nadilaze puku privatnu osujećenost. (Igor Mandić.vlastitom sudbinom. 4. u jednoj seansi intenzivnog produbljivanja smisla života. Iz njih doznajemo temeljne to~ke Pavlove propovjedi kojoj je u sredi{tu Krist raspeti i proslavljeni. Pet stoljeća hrvatske kjiževnosti. 9. Pripovjedač. Redosljed poslanica koji je utemeljen od davnine ne temelji se na vremenu postanka. 2. o svome životnom putu. Novak je ovdje nadmoćnom zrelišću dao idejni zbir jedne epohe. 8. Slobodan Novak. Poslanice su sastavni dio Pavlova misionarenja. 12. Smatra se da je prva poslanica napisana od godine 51. prosinac 2004 20:41:00 | 0 komentara Biblija 2 POSLANICE APOSTOLA PAVLA 1. zaustavljena u vremenu i prostoru. 3. 5. zatočenik vlastite svijesti. 1981. 10. ) Objavio lektire u 29. . ovdje polaže račune samome sebi. ali i o društvu i vremenu kojemu je svjedokom. Pogovor. "zvala se prva poslanica Solunjanima". Zagreb. 7.

iz vjere u vjeru. To svoje dugotrajno iskustvo Pavao izla`e u poslanici Rimljanima. U njoj su posebno zna~ajne teme: smisao apostolstva. kao {to stoji pisano: Pravednik }e `ivjeti od vjere. ~ovje~anstvo bez Krista. povjest. bit spasenja. Apostol Pavao naumio je {iriti svoje misionarenje na zapad sve do [panjolske. ropstvo Zakona i sloboda ljubavi. smisao ~ovjeka. U tom svijetu on je razumio Bibliju. Sastoji se od: uvod. ja se ne stidim Evan|elja. jer se u njemu o~ituje pravednost Bo`ja. jer je ovo slika Bo`ja za spasenje svakomu vjerniku. Temeljnu tematiku navje{ta u "Spasenju po vjeri": Uistinu. To osvjedo~enje bilo je pokreta~ misionarskog rada. Pavoao je sve vi{e produljivao svoju klju~nu spoznaju o jedinstvenoj ulozi Isusa Krista Sina Bo`jega za spasenje ~ovje~anstva. misterij kr{tenja kao pokristovljenja. svetost Kr{}ana. kroz 20-ak godina svoga misionarskog rada. Smatra da Rimljane treba upoznati s Evan|eljem te im upu}uje neku vrst pisma gdje iznosi svoje glavne stavove propovjedanja. Krist i Adam. Abraham kao prototip vjere.POSLANICA RIMLJANIMA Poslanica Rimljanima je najopse`niji i teolo{ko najbogatiji Pavlov spis. spasenje se ostvaruje vjerom u Isusa Krista. Uvod Pozdrav . bo`ja vjernist i Izraelova nevjernost i du`nosti Kristovih vjernika. smisao i nesmisao `idovskog Zakona. moral koji proistje~e iz povezanosti s Kristom. spasenje po vjeri. spasenje po Kristu. ~ovje~anstva i svemira. definicija Evan|elja. poziv Izraela. naravna spoznaja Boga. Sve se te teme slijevaju u jednu: opravdanje po vjeri. O~ekuje da }e ga u tome potpomo}i rimska crkvena zajednica. op}a potreba spasenja. Od svog obra}enja.

ja se ne bojim Evan|elja jer ono je sila Bo`ja za spasenje svakomu vjerniku. Koje je Bog unaprijed obe}ao Po svojim prorocima U svetim pismima O svome sinu. kako. pozvanima da budu sveti. Oca na{ega i Gospodina Isusa Krista! Spasenje po vjeri Evan|elje-sila Bo`ja uistinu. po tijelu ro|en od potomstva Davidova. kao {to stoji pisano: "Pravednik }e `ivjeti od vjere" . Po kome smo i mi primili Milost i apostolstvo da na slavu njegova imena propovjedamo poslu{nost-vjeru me|u svim narodima me|u kojima ste i vi pozvani da budete pripadnici Isusa Kristasvim ljubimcima Bo`jim u Rimu. sluga isusa Krista Pozvan za apostola. koji je. u prvom redu @idovu tako Grku. na{ Gospodin. Odre|en za Evan|elje Bo`je. iz vjere u vjeru. A koji se uskrsnu}em od mrtvih -po duhu svetompokazao kao sim Bo`ji. Jer u njemu se o~ituje pravednost Bo`ja.Pavao. Milost vam i mir od Boga. sa svom vla{}u: Isus Krist.

2.Spasenje se ostvaruje vjerom u Isusa Krisa *O~itovanje Bo`je pravednosti *Nema mjesta ljudskom ponosu *Abraham opravdan vjerom *Vjera osigurava kona~no spasenje *Adam i Krist-grijeh i opravdanje 3. Sve {to Zakon veli veli onima koji su pod Zakonom.Svetost Kr{}ana *Kr{tnje sjedinjuje s Kristom *Od ropstva k milosti *Kr{}anin slobodan od Mojsijeva zakona *U~enici Zakona *Unutra{nja borba *Duh sveti donosi slobodu snagu i slavu *Ljubav Bo`ja prema nama . Zakon slu`i samo to~noj spoznaji grijeha.1.Op}a potreba spasenja Sastoji se od vi{e poglavlja: *Slabost i krivnja pogana *Krivnja @idova *Kr{enje Zakona *Samo obrezanje ne opravdava *Bo`ja vjernost i `idovska nevjernost Zaklju~ak: Grijeh i krivnja su op}eniti. a cijeli svijet bude podvrgnut kazni Bo`joj.

. tako re}i podsjetim na poznato. oslanjaju}i se na milost koju mi je Bog dao dabudem slu`benik Krista Isusa kod pogana. za vas ovjeren da ste i sami puni ~estitosti.Bo`ja vjernost i Izraelova nevjernost *Prednost Izraela *Bog nije nevjeran *Bog nije nepravedan *Uzrok @idovskog pada *Opravdanje po vjeri *@idovi su odbacili radosnu vijest (Evenj|elje) *Nije odba~en sav Izrael *Izraelov pad donio spasenje poganima *Opomena kr{}eanima poganskog porijekla 5. posve}ena Duhom Svetim.4.Du`nosti Kristovih vjernika *Predanje Bogu *Uslu`nost iljubav u zajednici *Ljubav prema neprijateljima *Poslu{nost dr`avne vlasti *Ljubav. prepuni svakog znanja i da ste kadri opomenuti jedan drugoga. da kao sve}enik poslu`im Evan|elje Bo`je.. Ali sam vam pisao-djelomi~no i slobodnije-da vas. kako bi pogani postali ugodna `rtva.. sr` svih zapovjedi *Dan spasenja uskoro dolazi *Obzir prema slabima u vjeri *Sloboda i ljubav *Kristov primjer Zaklju~ne napomene: ovim rije~ima se obra}a Rimljanima: Ja sam osobno. bra}o moja.

Osuda razdora i javnih sablasti *Razdor me|u vjernicima . Crkvenu zajednicu sa~injavali su ve}inom kr{}ani i nekolicina obra}enih @idova iz ni`ih dru{tvenih slojeva osibito robova. Teme poslanice Korin}anima *Raspravlja o jedinstvu Crkve i Kr{}anske propovjedi *Izla`e spolni i `enidbeni moral *Daje temeljne smjernice o kr{}anskoj slobodnoj savjesti *Utemeljuje du`nosti propovjednika Evan|elja *Raspravlja o izvanrednim darovima i slu`bama u crkvi *Uskrsnu}e Kristovo koje je jamstvo na{ega uskrsnu}a Prva poslanica Korin}anima sastoji se od: 1. zbog razdora i nesuglasica u korintskoj Crkvi. koja su nastala u `ivotu made Crkve.PRVA POSLANICA KORIN]ANIMA Korint je u Pavlovo vrijeme bio bogat slobodarski gr~ki grad sa dvije luke. Prvu poslanicu Korin}anima pi{e is Efeza. gdje nas potanko izvje{}uje o po~etcima korintske Crkve. Ostao je tamo 18 mjeseci. Pavao je do{ao u Korint u svom drugom misionarskom putovanju. Tom poslanicom `eli