L e kt ir e za o sn o vn u škol u

Srijeda, 10.10.2007.

R.Bach - Galeb Jonathan Livingstone
Ime pisca : Richard Bach Bilješka o piscu: Richard Bach je suvremeni američki pisac. Bio je vojni pilot, a pozornost čitatelja privukao je modernom bajkom "Galeb Jonathan Livingston". U njoj je došlo do izražaja autorove ljubavi prema plavim visinama i sklonost metaforičkome i simboličkom prikazivanju života i spoznaja o njemu. Njegovo djelo "Galeb Jnathan Livingston" mnogi uspoređuju s djelom "Mali princ". Mjesto radnje : nebo i zemlja Vrijeme radnje : suvremenska radnja Tema : Galeb Jonathan želi naučiti savršeno letjeti Osnovna misao: Često se dogodi da zajednica ne želi ili ne može razumjeti više ciljeve pojedinaca i stoga taj pojedinac bude isključen iz zajednice. Lica : Galebovi Jonathan Livingston, Fletcher Lynd, Sullivan, Gang Sadržaj priče: Galeb Jonathan Livingston nije bio kao ostali galebovi. Bio je buntovnik i nije mario za ostale galebove. I dok dok su ga roditelji molili da bude kao ostali galebovi i da se brine kako doći do hrane, on je samo želio postati letački virtouz. Bio je mršav, no letenje je volio više od hrane. Ni manje nesreće koje je imao u zraku nisu ga pokolebale. Napornim vježbanjem uspio je postići brzinu od 396 km/h. To je bio rekord jata i Jonathan je očekivao pohvale od Starješine. Međutim, Starješina ga je ukorio i protjerao iz jata. No, Jonathan je bio uvjeren da slijedi viši cilj života. Bio je protjeran na daleke hridi, ali on je odletio mnogo dalje. Boljelo ga je što njegova braća nisu htjeli ni čuti ni vidjeti što je naučio. A onda, jedne noći Jonathanu se približe dva druga galeba sjajna poput zvijezda. I oni su bez imalo muke izvodili sve akrobacije koje im je Jonathan zadao. Kad je vidio da je našao ravne sebi, Jonathan ih je upitao tko su. Odgovorili su mu da su njegova braća i da ga vode kući, pravoj kući. Jonathan je bio spreman, tada su tri galeba nestala u tamnom nebu. Jonathan je sve lakše izvodio svoje akrobacije, tijelo mu je postalo blistavo, oči sjajne. Otkrio je da može letjeti brzinom od 500 km/h. Iznenada dva galeba su nestala. Jonathan je sletio na obalu gdje ga je dočekalo desetak drugih galebova. Ubrzo je saznao da je došao u zajednicu u kojoj je svima stalo da svoju tehniku letenja dovedu do savršenstva. Dobio je instruktora galeba Sullivana. Jedne većeri saznao je od starješine Ganga da nebo nije ni u kojem vremenu , ni na kojem mjestu, nebo je savršeno i može biti bilo

kad i bilo gdje. Naučio je i da se snagom misli može stići gdje god se želi. Jonathan je naporno vježbao tu vještinu i tako je sa Gangom došao na neki čudni planet. Još je samo trebao naučiti kontrolirati novostečenu vještinu. No, jedne večeri Gang je nestao, umro je. Jonathan he sve više razmišljao o Zemlji. Sullivan ga je nagovarao da ostane, no Jonathan je ipak otišao. Na nebo se mogao vratiti u svakom trenutku jer je svladao vrijeme i prostor. Na Zemlju je otišao zato jer je želio naučiti letjeti ostale galebove koji su protjerani kao što je bio i on zbog letenja. Prvi mu je učenik bio galeb Fletcher Lynd, mladi i neobuzdani galeb koji je težio letačkom savršenstvu. A Jonathan Jonathan je u to vrijeme bio najljepši i najsavršeniji galeb na svijetu. Uskoro je dobio još šest učenika i sa njima i sa Fletcherom želio se pokazati svom starom jatu. Isprva je opet bio odbacivan, no malo-pomalo na tisuće galebova okupljalo se oko njega i željelo postati kao on. Jednog dana Fletcheru se dogodila nesreća. Pri velikoj brzini udario je u stijenu i ništa mu nije bilo. Jonathan je tada vidio da je Fletcher ovladao snagom misli i prepustio mu podučavanje jata, a sam je otišao među druga jata . Fletcher je shvatio da ne postoje granice, da je sve moguće. Tada je počeo njegov lov za Jonathanom, za utjelovljenjem savršenstva i njegova utrka sa znanjem. U toj utrci nije mogao pobjediti jer znanje nema granica. 10.10.2007. u 21:27 • 44 Komentara • Print • #

Đ.Sudeta - Mor

O piscu: Đuro Sudeta bio je hrvatski pjesnik duhovne zakupljenosti i tužnog raspoloželja. Bio je seosko dijete, a rođen u selu kraj Bjelovara gdje je proveo djetinstvo, pa su motivi tog ambijenta ispunili njegovu intimnu liriku. Najčešće je pisao pjesme i prozu u fantastičnom smjeru od kojih je Mor najpoznatije djelo. Objavio je više zbirka pjesama kao npr. Osamljenim stazama, Kućice u dolu i Sutoni. Već prema njihovim naslovima možemo zaključiti ključne motive i raspoloženja. Umro je vrlo mlad zbog oboljenja od tuberkuloze 1927. u Koprivnici. Sudeta je nagovijestio snažan pjesnički talent koji je usprkos njegovog kratkog života ostavio trag u hrvatskoj književnosti. Zapažanja o djelu: Ova fantstična pripovijetka je jedino značajno Sudetino djelo tj. uspjela se probiti i ostavila je trag u našoj književnosti. Ima elemenata stvrnosti, realističnih likova i preplitanja ljubavi i smrti čime je nestvarnost naglašenija. Pisac opisuje čarolije šume, noći, oblaka, livada, mjeseca i ostalo. Opis je vrlo bogat i detaljan, a najviše se opisuje priroda i njezina bogatstva te likovi. Također se isprepliču različiti osjećji, osjećaji sreće, nesigurnosti, mržnje, ljubomore i osvete što možemo primjetiti tijekom cijele radnje u pripovijetci. Nesigurnost se posebno vidi kada Mor gubi osjećaj između realnosti i fantastike. Na svijetu ima različitih osoba i vrlo je teško naći dobru i poštenu osobu kojoj možemo vjerovati i koja nam je spremna pomoći u svakoj situaciji. Nesmijemo se odmah opustiti jer ta osoba

smo vreba za novcem kao što je to Arno. Radnja se odvija na vlastelinskom imanju nedaleko Alpa (šume, livade) i u vlastelinovom dvoru. Nažalost se nigdje ne navodi gdje se to imanje nalazi, no ja to zamišljam kao neki posjed u Njemačkoj ili Austriji sa starim dvorcem, gdje ima mnogo šume, brežuljaka i nigdje nema kuća. Nema nikakvih stranih izraza ili nejasnih riječi pa je stoga ova pripovijetka razumljiva i namjenjena mlađem uzrastu. Priroda se opisuje vrlo detaljno, sva zapažanja se bilježe, svaki krik ptice što čitatelju daje poseban ugođaj, pogotovo u kišne dane proljeća kada se javlja želja za tako divnim krajolikom. Također se osim prirode opisuje pejzaž i izgled i ponašanje likova te karakteristike vezne za život tog doba. Kraj je jako tužan i završava smrću Morovog oca i bijegom Mora. Najviše mi je žao Morovog oca jer je prvo izgubio svoju ženu, onda se morao brinuti za Mora i na kraju je dobio otkaz s mjesta gdje je cijeli život radio. Vlastelin je ipak trebao nadzirti dvor je inače nebi došlo da izgubi kontrolu nad svojim dvrom pa je to ujedno i njegova greška. Stilske karakteristike djela: Ovo je fantastična pripovijetka koja govori o načinu života na vlastelinovom dvoru i njegovim zaposlenima. Napisan je u pripovijedačkom obliku i to u trećem licu jednine, a isto tako ima dijaloga između likova kojeg ima skoro na svakoj strani. Taj dijalog najviše se vodi između Mora i oca ili Mora i vlastelinova kćeri Šu. Citiranje: Kao citat iz ove pripovijetke izdvojio bih tekst od strane 94. do 100. gdje Mor iskazuje mržnju i želju za osvetom, a vlastelin izbacuje Arna i novog upravitelja. Vlastelinu je vrlo žao no sad je već prekasno jer se Mor nije više pojavljivao u selu od očeve smrti. Tu vlada tuga i jad, a inače je situacija vrlo teška. Od tuda možemo izvući pouku da prvo nego nešto napravimo trebamo promisliti da li je to u redu ili nije jer je kasnije prekasno. Opis: Mor je bio vedar i mlad muškarac, koji je često razgovarao sa sobom i biljkama oko njega. Imao je smeđu kosu i lijepe oči pa je u mraku izgledao vrlo zastrašujuće. Bio je poslušan i uvijek je pomagao svom ocu pri teškim radovima na vlastelinovom posjedu. Također je radio za vlastelina kao i njegov otac koji je bio uprvitelj na imanju. Mor je bio zaljubljen u vlastelinovu kćer Šu, ali je ona imala drugogkoji se zvao Arno. Otac je bio dosta star, i znao je da više neće dugo živjeti, no on se usprkos tome brinuo za Mora najbolje što je mogao jer nije imao majku. Morova majka umrla je dok je još bio dijete, a vlastelin je iznimno dozvolio da je pokopaju u njegovoj šumi. Tako je on odrasao bez majke te mu nedostaje ta ljubav i pažnja koju mu otac nije mogao dati. Nakon smrti oca nema više snage da to pretrpi i prihvati i on se osvećuje te preko noći ubija sve pse u selu. Vlastelinova kćer zvala se Šu i bila kao iz sna. Imala je zlatnu kosu, plave oči te je bila vrlo zgodna i privlačna. Voljela je Mora, ali je njen otac stalno govorio da uzme Arna. Bila je sramežljiva i razmažena i nitko joj nije bio ravan ljepoti i

znanju. Često je šetala livadama i šumama i razmišljala o svemu i svačemu što joj je plo na pamet. Vrlo se za sve interesirala, bila je vrlo znatiželjna i otac je je vrlo volio. Sve je bilo prekrasno dok se jednog dana nije razbolila. Svi su mislili da će umrijeti no to se na sreću nije dogodilo. Kasnije je otputovala u lijepu romantičnu zemlju, daleko, daleko i nitko nije znao kada će se vratiti. Arno je bio Šuin dragi, no on ju nije previše volio jer je htio novac kako bi odplatio dugove s kartanja. Bio je vrlo podmukao i izbjegavao je Mora koji je primjetio da nešto nije u redu. Uspio je preuzeti kontrolu nad dvorom, ali na vrlo kratko vrijeme dok je Šu bila vrlo bolesna i otac je stalno bio uz nju. Pohlepa i prijevara se nikad ne isplate pa je njega i njegovog prijatelja na kraju stigla sudbina tj. ono što zaslužuje, a to je da su protjerani i osramočeni. Kratki sadržaj: Na jednom posjedu živjeli vlastelin i njegova mlada kćer. Bio je vrlo bogat i posjedovao je mnogo zemlje i šuma. Upravitelj je bio otac Mora koji živio zajedno s Morom u drvenoj kućici na kraju šume. Mor je imao smeđu kosu i lijepe oči pa je u mraku izgledao vrlo zastrašujuće. Bio je poslušan i uvijek je pomagao svom ocu pri teškim radovima. Otac je bio dosta star, i znao je da više neće dugo živjeti. Vlastelinova kćer zvala se Šu. Mor ju je jako volio, ali je ona nažalost imala drugog koji se zvao Arno. Bio je samo u interesu novaca, i želio je prodati vlastelinovu šumu i ostalo zemljište kako bi odplatio dugove koje je na kartanju napravio svom ocu i ostalim prijateljima. To vlastelin i njegova kćer Šu nisu znali. Arno je bio ljubomoran na Mora pa ga nije baš volio. S vremenom ga više nije mogao podnositi pa je dao otkaz njegovom ocu koji je od rane mladosti bio upravitelj na vlastelinovu imanju. Vlastelin nije ni znao što se događa, jer se njegova kćer jako razbolila pa nije vodio brigu o poslu. Kad je Mor saznao novosti od oca nije mogao vjerovati. Nakon dva dana otac mu je umro od velike žalosti i jada, a Mor ga je pokopao u šumi kraj jegove žene. Novi upravitelj kojeg je Arno pozvao bio je njegov prijatelj koji je igrao s njim karte. Od tog momenta Mor se nije više pojavljivao, a u selu su se počeli događivati čudne stvari. Svi psi bili su preko noći rastrgani na vratu tako da su iskrvarili. Na prvi trenutak su pomišljali na je vukodlak ili neko drugo čudovište. Svi su se uplašili, a kasnije je Arno pomislio da bi to mogao biti Mor. I tako je bilo, Mor je to učinio iz osvete prema Arnu i novom upravitelju. Kad je vlastelin saznao tko je zapravo novi upravitelj i šta ima s Arnom odmah ih je izbacio iz dvora , no sad je sve bilo gotovo. Mor se nije pojavljivao i nitko ga kasnije nije vidio. Ova knjiga ima vrlo tragičan kraj, kojemu je kriv čovjek koji ima uvidu samo novac. Posebno mi se sviđa opis odnosa vlastelina i njegovih podanika, kojim se želi reći da čovijek koji ima novaca uvijek nađe prijatelja samo kakvog ! Glavni likovi su Mor, njegov otac, Šu, vlastelin, Arno i upravitelj, što je dobro da ih nema previše kako nebi došlo do zabune. Vrlo mi se sviđa i zbog opisa prirode tog krajolika. Izgled korica mi se vrlo dopao jer nas uvodi na temu i potiče nas na razmišljanje, no ja bih još umetnuo nekoliko ilustracija kako bi to još ljepše izgledalo.

10.10.2007. u 21:24 • 25 Komentara • Print • #

E.Hemingway - Starac i more
1.BILJEŠKA O PISCU Ernest Hemingway je poznati američki pripovjedač ovog stoljeća. Živio je od 1898. do 1961. godine. Završio je srednju školu i postao novinskim dopisnikom u Europi. Kao dobrovoljac sudjelovao je u I. svj. ratu. Pisao je mnoge novele i romane, a posebno se istakao romanom o I. svj. ratu “Zbogom oružje”, romanom o španjolskome građanskom ratu “Za kim zvono zvoni” i kratkim romanom “Starac i more”. Za posljednji roman dobio je Nobelovu nagradu za književnost. Njegova druga poznatija djela su romani “I sunce se ponovo rađa”, “Imati i nemati”, “Smrt popodne”, “Preko rijeke i u šumu” itd. 2.TEMA ove pripovjetke je život ribara Santiaga i njegova pustolovina na moru. 3.IDEJA : Možemo reći da je kroz borbu starca s ribom, koja predstavlja silu prirode, zapravo prenesena ideja o čovjekovoj mudrosti koja može nadvladati i najjačeg neprijatelja. 4.KRATAK SADRŽAJ

UVOD I POČETAK: U prvom dijelu upoznajemo starca Santiaga, njegove prijatelje, a također i malog dječaka kojeg Santiago osobito voli. Upoznajemo način starčevog života, njegove probleme i u tom dijelu najviše saznajemo o sociološkim i psihološkim osobinama glavnog lika. Otkrivamo i druge pojedinosti vezane uz odnose među ljudima, tj. starca i ostalih mještana.

ZAPLET: U zapletu se počinje razvijati radnja i atmosfera postaje sve napetija. Starac i dječak se pripremaju za isplovljavanje. Namjeravaju i nadaju se nešto uhvatiti. Starac dugo, dugo plovi dok napokon ne naiđe na ribu, mnogo veću nego što je i pomislio. Već na početku je svjestan da će imati puno muke i posla da je savlada.

VRHUNAC:

Starac, čamac i riba danima plove prostranstvom oceana no ni starac ni riba se ne predaju. U dugotrajnoj borbi s ribom, Santiago zadobije teške rane. No, on se ne predaje i ne gubi nadu, jer se osjeća dovoljno jak i mudar da pobijedi. Nakon što savlada ribu, vraća se polako ploveći ka obali i razmišljajući kako borba nije završila i kako će ga sada početi napadati more. I doista, tek tada počinje prava borba za opstanak : borba za ribu, ali i za vlastiti život. Starac se bori svom svojom snagom protiv riba koje ih napadaju, otkidaju komade s njegovog ulova i na kraju se vraća kući dotučen, a na neki način i poražen. RASPLET: Suprotno njegovom osjećaju velikog gubitka, po povratku svi ga poštuju i hvale. No, to Santiagu nije dovoljno, njegova pobjeda nije potpuna, on se ipak osjeća poraženim. 5.PSIHOLOŠKA KARAKTERIZACIJA STARCA SANTIAGA

Starca možemo opisati kao hrabrog i ustrajnog čovjeka koji se bori za sebe, za svoj opstanak, žestoko se boreći protiv svog neprijatelja, ali istovremeno ga poštujući kao protivnika. Riba je za njega neprijatelj, ali ipak joj se divi, zadivljen je njenom jačinom i veličinom, uzbuđen je i doživljava to kao izazov prirode. Ima veliku vjeru u sebe i hrabro ide u borbu s jačim. Starac je primjer čovjekove snage, vjere, upornosti i samopouzdanja. “>>Bori se<<, reče on. >>Borit ću se dok ne umrem.<< Ali, sada u noći bez tračka svjetlosti, u prisustvu vjetra i ravnomjernog kloparanja jedra učini mu se da je već možda i mrtav. On sklopi ruke i osjeti svoje dlanove. Nisu pripadali lešu, mogao je da osjeti bol života kad bi ih samo otvorio i stisnuo. On nasloni leđa na dasku, siguran da nije mrtav. Leđa su mu to potvrdila.”, citat, str. 89. “Ribu nisi ubio samo zbog toga da bi uživao i da bi je prodao na pijaci, pomisli on. Ubio si je iz ponosa i zbog toga što si ribar. Volio si je živu, a voliš je i mrtvu. Ako je voliš, nije li grijeh ubiti je. Ili je onda još veći?”, citat, str.82 “Već se čitav sat smrkavalo starcu pred očima, a znoj mu je pekao oči i opekotinu iznad očiju na čelu. Nije se plašio svjetlaca koji su mu igrali pred očima. To je bilo razumljivo zbog napornog izvlačenja konopca. Ali dvaput je osjetio vrtoglavicu i nesvjesticu – a to ga je zabrinjavalo.”,citat, str.69 SOCIOLOŠKA KARAKTERIZACIJA STARCA SANTIAGA

Santiago potječe iz siromašne obitelji i sam je siromašan što vidimo iz njegovog izgleda i unutrašnjosti njegove kuće. “Starac je bio tanak i suv, s dubokim brazdama na potiljku. Na jagodicama je

imao zagasite mrlje kožnog tumora koji izaziva odsjaj sunca sa površine tropskog mora. Mrlje su mu pokrivale dobar dio lica a na rukama su mu se otkrivali duboko urezani ožiljci od neprekidnog izvlačenja konopaca sa teškim ribama. Ali, nijedan od onih ožiljaka ne bješe svjež. Oni su bili isto toliko stari kao i erozije u kakvoj pustinji bez riba. Na njemu je sve, osim očiju, izgledalo staro, a oči su mu bile boje mora i sijale vedro i nepobjedivo.”, citat, str. 13 “Koliba je bila sagrađena od žilave kore pupoljka kralevskih palmi, zvane >>guano<<, i u njoj se nalazio krevet, sto, stolice kao i ognjište na zemljanom podu gdje se moglo kuvati na drvenom uglju. Na mrkom zidu od presovanog, isprepletenog lišća žilavog guana visila je slika svetog Isusovog srca u boji kao i slika Gospe od Kobre.”, citat, str. 18 No, znao je kako opstati i to ga je održalo na životu. Starac je duhovno bogat, u snovima doživljava lavove kao simbol snage i hrabrosti. Voli i poštuje druge ljude, posebno mu je drag dječak Manolin, a može se reći da su i drugi ljudi njega voljeli. Jako je vezan za dječaka Manolina, želi ga poučavati ribarenju i drugim životnim stvarima, želi mu uvijek biti prijatelj. “Dječaku je bilo žao kad bi vidio starca kako se svakog dana vraća svojim malim čamcem praznih ruku. I on je silazio svakodnevno da mu pomogne da iznese užad namotanu u klupčad i kuke za ribe ili harpune, kao i jedro omotano oko jarbola. Jedro bijaše zakrpljeno džakovima od brašna, i savijeno u balu, pa je izgledalo kao zastava poslije beskrajnih poraza.”, citat, str. 13 “Dječak vidje da starac diše i onda ugleda starčeve ruke i poče plakati. Otišao je sasvim tiho da mu donese malo kafe, i plakao je silazeći.”, citat, str.94 6.NAJZANIMLJIVIJE U ROMANU

U ovome romanu najzanimljiviji je središnji dio koji opisuje borbu između starca i ribe. Taj dio nosi simboliku čitave pripovjetke, jer nam predočava težinu i bespoštednost borbe čovjeka za opstanak. Zato u tom dijelu dolazi do izražaja starčeve osobine kao što su : 1.Hrabrost “Starac je vidio mnogo velikih riba. Imao je prilike da vidi mnoge teške i preko pet stotina kilograma i ulovio je dvije takve grdosije u toku cijelog svog života. Ali, nikada sasvim sam. Sada, sam i daleko od kopna privezan je za najveću ribu koju je ikada vidio, veću od svih koju je ikada čuo, a lijeva ruka mu je bila još uvijek zgrčena kao kandže u orla.”, citat, str. 52 2.Poštovanje prema protivniku

“>>Ipak ću je ubiti<<, reče on. >>U svoj njenoj veličini i slavi.<< Mada to nije pošteno, mislio je, ali pokazaću joj šta sve jedan čovjek može učiniti i izdržati.”, citat, str. 54 3.Suosjećanje zbog ubijanja

“>>Riba je takođe moj prijatelj<<, reče glasno. >>Takvu ribu nisam nikada vidio niti čuo o njoj. Ali, moram je ubiti. Drago mi je što nas niko ne prisiljava da ubijamo zvijezde.”, citat, str.60 “Tada mu bi žao velike ribe koja nema šta da jede, no odlučnost da je ubije, ni za časak ne popusti usprkos tome što ju je žalio. Koliko će ona ljudi nahraniti. Pa, ipak, jesu li svi oni dostojni da je pojedu. Ne, svakako da nisu. Nema nijednog dostojnog da je pojede, kada čovjek pomisli na njen podvig i na njeno dostojanstvo.”, citat, str.61 “Ubit ćeš me, ribo, pomislio je starac. Ali imaš i prava na to Nikad nisam vidio veće, ljepše, mirnije i plemenitije stvorenje od tebe, brate. Dođi i ubij me. Svejedno mi je ko će koga ubiti.”, citat, str. 73 4.Izdržljivost, ustrojnost

“Već se čitav sat smrkavalo starcu pred očima, a znoj mu je pekao oči i opekotinu iznad očiju na čelu. Nije se plašio svjetlaca koji su mu igrali pred očima. To je bilo razumljivo zbog napornog izvlačenja konopca. Ali dvaput je osjetio vrtoglavicu i nesvjesticu – a to ga je zabrinjavalo.”,citat, str.69 5.Pobožnost “>>Nisam pobožan<<, reče on. Ali, izgovorit ću deset >>Očenaša<< i >>Bogorodice djevo<< samo da uhvatim ribu, a ako bude moja, otići ću na poklonjenje Kobreanskoj djevici.”, citat, str.53 7.METAFORIČNOSTMetaforičnost ove pripovjetke sadržana je u osnovnoj ideji. Ribe i more su s jedne strane i simboli su snage, a s druge strane je samac ribar sa svojom vjerom, ustrojnošću i mudrošću. Santiago ulazi u borbu iznad svojih mogućnosti bez izgleda da pobijedi ribu koju još nikada do tada nije vidio. No, tu je bila presudna njegova odvažnost i vjera u sebe i Boga da to može uspjeti. Njegova ustrajnost održala ga je i na životu. Simboličnost je u prikazu borbe čovjeka i prirode. Riba je bila fizički jaka, ali čovjek je imao svu duhovnu snagu i mudrost. No, izgleda da u borbi s prirodom, čovjek nikad nije potpuni pobjednik, on na neki način i dobiva i gubi. 8.MIŠLJENJE (DOJAM O DJELU) Ova pripovjetka E. Hemingway–a je uzbudljivo djelo o teškom životu ribara, o

pobjedama i porazima s kojima se čovjek susreće u životu. Također je uvjerljivo prenesena radnja, simbolika i detalji koji doprinose upečatljivosti priče. Okosnica je čovjekova hrabrost i ustrojnost i zato ovu priču treba svakako pročitati i pamtiti. “>>Ali čovjek nije stvoren za poraze<<, reče on. >>Čovjek može biti uništen, ali ne i pobijeđen.<<”, citat,str. 80 10.10.2007. u 21:21 • 12 Komentara • Print • #

S.Kolar - Breza

1.BILJEŠKA O PISCU Slavko Kolar je suvremeni hrvatski pisac i dramatik. Rođen je 1891. u Garešnici, a umro 1963. u Zagrebu. Po zanimanju je bio agronom pa je službovao u raznim krajevima Hrvatske. Sudjelovao je u II. svjetskom ratu, nakon kojeg se povukao u mirovinu. Najvažnija prozna djela su mu Nasmijane pripovijesti, Ili jesmo – ili nismo, Mi smo za pravicu, Svoga tijela gospodar, Glavno da je kapa naglavi i druga. Kroz svoje likove pprikazuje socijalne i ekonomske odnose na selu, a probleme oslikava s blagom dozom humora. Pisao je također drame i filmske scenarije 2.MJESTO VRIJEME 3.KRATAK Uvod i RADNJE RADNJE početak : Zagorsko selo : Nepoznato SADRŽAJ :

U prvom dijelu priče upoznajemo Janicu i njenog muža te ostale stanovnike sela, saznajemo da je Janica rodila dijete. Marko Labudan je zaokupljen svime, samo ne svojom ženom. Također saznajemo podosta o svakodnevici njihovog života. Zaplet :

Kata i Mika Labudan, Janičini svekrva i svekar, tjeraju Janicu na rad neposredno nakon poroda. Uz teške poslove, njeno krhko zdravlje vremenom se sve više pogoršava dok na kraju nije više mogla iz kreveta. Nažalost, i dijete je umrlo. Marka se to nije odviše ticalo, jer je bio zaokupljen sastavljanjem nekakve patentne klopke. Želio je zadiviti svog šefa, gospodina nadšumara.

Vrhunac

:

Cijelo je selo shvatilo kako Janici nema pomoći i pribojavali su se onog najgoreg. Iako su je sažaljevali, njena tragedija je većini bila samo teret. Marko i dalje nije obraćao mnogo pozornosti na nju. Na kraju je sirota Janica umrla. Rasplet :

Janicu su pokopali, a već nakon 8 dana Marko je otišao na svadbu sina Tome Žugečića. Tamo se posvađao i potukao sa suseljanima te je uvrijeđen otišao svojoj kući. Tik pred svojim domom ugledao je Janičin lik. Zapravo, on je onako mamuran ugledao brezu koja ga je neodoljivo podsjećala na pokojnu ženu. U prvi mah ju je htio posjeći, ali mu savjest nije dopustila da na taj način iskali svoj bijes. Njegova pokojna Janica tek je tada potakla Marka na razmišljanje o tome što je učinio i izgubio. 4.TEMA ove pripovjetke je život i običaji jedne seoske sredine prikazan kroz život obitelji Labudan 5.IDEJA ILI PORUKA : Ova nam priča govori o ljudskim slabostima, o zaostalosti jedne seoske sredine, o praznovjerju. Pripovjetkom je pisac želio ukazati na nepravde prema čovjeku, na odnose među ljudima koji vladaju u jednoj takvoj primitivnoj sredini. 6.SOCIOLOŠKA KARAKTERIZACIJA SELA :

Cijela se radnja odvija u jednom zagorskom selu. Od glavnih likova, tu je obitelj Žugečić koja živi bogato i raskošno, donekle izolirano od ostalog sela. Tu je i obitelj Labudan, koja bi se prema svojim sociološkim karakteristikama mogla poistovijetiti s ostatkom sela. Naime, oni su siromašni i žive u oskudici. Rade i prehranjuju se onim što stvore dok za bogate Žugečiće uvijek radi netko drugi. Time nam pisac ukazuje na razlike među seljanima koje su na neki način i dovele do različitih odnosa među ljudima i različitog shvaćanja pravih vrijednosti u životu. Janica je potpuno drugačija od ostalih u obitelji. Ona je nježna, fina i krhka poput breze, ona se ne uklapa u grubu sredinu u kojoj živi. “Spava i Jaga, žena drugog Mikinog sina koji je u vojsci. Nju stara Kata ne goni, jer ona tobože kućevne poslove obavlja, a u stvari njih dvije složno drže protiv Janice.” “I nju je svekrva prije gnjavila, ali otkako je došla Janica, složile se njih dvije protiv Janice i postale prisne prijateljice.”, citat,str.161 “Studeno je u sobi, mada su sinoć dobro naložili onu veliku peć na kojoj se suše bezbrojni, komplicirano musavi obojci i teški opanci.”,citat,str.161 “U sobi je tmurno i nekako kiselo. Možda od onog napoja uz peć ili od krompira i drača što se na peći kuha za svinje. Dva okanca, mutna i malena (toliko da glava nešto jačeg kalibra ne može kroz njih), propuštaju malo svjetla.”,citat,str.167 “Po zemljanom neravnom podu koprca se dvoje musave djece Janičine jetrve Jage.”,citat,str.167

7.PSIHOLOŠKA LABUDANA

I

SOCIOLOŠKA

KARAKTERIZACIJA

MARKA

Marko Labudan je čovjek za kojeg bi se moglo reći da je bezdušan, ograničen i misli samo na sebe i vlastitu korist. Njegova se bezdušnost pokazuje u površnom i nezainteresiranom odnosu prema njegovoj ženi koja ga je istinski voljela. On se njome oženio samo da bi podigao svoj ugled kod onih koji su Janicu doživljavali kao izuzetnu osobu. “Neki šumar, to jest sam gospodin nadšumar, Markov šef i bog bogova, kad je vidio Janicu još kao djevojku, sav se oduševio. - To je cura! –Rekao je on. – Vidiš li kako je tanana, pa visoka, pa fina, kao breza! Upravo kao breza! Gotovo bih rekao; otmjena pojava!…”,citat,str.161 “Bio je Marko čovjek služben, pa tako je valjda došlo te je izabrao baš Janicu za ženu. Da ugodi g.nadšumaru i da se pogizda pred drugom gospodom!”,citat,str.162 Njegova primitivnost i ograničenost u razmišljanju prikazana je kroz njegovo ulizivanje i nametanje bogatijima u selu i onima koji uživaju ugled u toj seoskoj sredini. Međutim, puno toga je uvjetovano njegovim odgojem, načinom života u kojem živi i time što je zapravo nemoćan i nesposoban da tu nešto promijeni. Tek ga smrt njegove Janice na kraju podsjeti koje su to istinske vrijednosti koje čovjek ima u životu. “Lijepo ti je biti bolestan dva – tri dana, onako ko od šale, ali ležati četiri – pet tjedana na tvrdom krevetu, u neprestanoj i nepodnošljivoj žari, tako da se čovjeku pamet muti, kad utroba hoće od grčeva i boli da se iskida i izgori, e to je muka velika, jad golem! Pogotovu kad Marko kao da svega toga ne vidi.”,citat,str.162 “Njegov sin Marko stajao je u suši, duboko zamišljen, mučeći se sastavljanjem nove klopke za hvatanje tvoraca. Bio je to “patent”, kojim je mislio iznenaditi gospodina nadšumara, a možda steći i mnogo para. Marko nije pačao u domaće poslove, pa se tako nije izjavio niti da dovezu daske za lijes niti protiv toga.Njemu je bilo svejedno.”,citat,str.163 Breza ostaje kao vječna uspomena na njegovu Janicu koju nije dovoljno cijenio i koja će ga navesti da se pokaje. 8.NAJZANIMLJIVIJE U ROMANU

Meni je najzanimljiviji dio pripovijetke prizor kad se Marko suočava s vizijom svoje Janice na povratku sa svadbe kod Žugečićevih. “Najednom, kad je bio već pri izlazu iz šume, pa da udari na svoje Labudan – brdo, on zastade. Zaustavio se, ne od svoje volje, već preneražen, zgranut razrogačio oči, zaustavio dah. Na pedeset koraka, prema samom kraju šume, stajala je sva u neko zlatno, prozirno, drhtavo tkanje odjevena njegova žena. Njegova pokojna Janica. Ona ista koju je pred osam dana sahranio.”,citat,str.179

“Na obronku stajala je breza. Visoka, tanka i prava. Na njoj još nekoliko listića, žutih,crvenkastih, uvelih, zlatilo se na onom jutarnjem jesenskom suncu. Oko nje i iza nje stajala je šuma. Velike i snažne bukbe, čvornasti i grubi grabovi. Hlad i tišina.”,citat,str.180 U ovom citatu breza ponajviše opisuje Janicu, s malo listova ljubavi i pažnje koja joj je pružana, visoka, vitka i krhka, okružena velikim i snažnim bukvama, velikim i snažnim ženama iz sela. Zbog toga je Marka ova breza toliko podsjećala na Janicu. To je trenutak kada se Marko Labudan, ne samo suočava s uspomenom na Janicu, već i sa svojim vlastitim osobinama. Suočen je sa činjenicom da je do tada mislio da se može ponašati kako mu se prohtije i da može sve popraviti kad god želi. Sama činjenica da je bio pobijeđen duhom svoje Janice probudila je u njemu savjest i pokazala mu sve njegove slabosti. On se povlači posramljen i utučen. “Zaustavio se Marko pred brezom i pljunuo u dlavove. Posjeći će je da ga više ne sjeća sramote, da ga više ne plaši… Omjeri je krvavim okom, a ona stoji visoka, vitka i prava. Bezazleno mu se učini to fino, nježno drvo s bijelom, tankom, skoro svilenom korom. Tako je bila mila ta breza, tako fina i lijepa. Kao neka svetica … Nije li to ipak njegova pokojnica, Janica? Zadrhta mu ruka i nemoćno se spusti. Okrenu se naglo Marko, ispane iz šume, pa udari kući.”,citat,str.181 “Marko je upravo dovršio svoju patentnu klopku i digao glavu kad je ugledao gdje se s njegove kućne strehe podigla bijela golubica. Podigla se i otprhnula naglo i nestala u mutnom jesenjskom nebu. Kako u čitavu selu nitko nije imao bijelih golubova, Marko se odmah dosjetio što se dogodilo. Znao je on da je to bila dušica njegove Janice.”,citat,str.170 8.DOJAM Ovo je jedna tragična priča. Ona duboko uranja u ponore ljudskih slabosti, ona pokazuje svu tragediju kako čovjek može poniziti sebe i druge. Ona istovremeno upozorava da je čovjek nemoćan ispraviti svoje pogreške ako dozvoli da mu vrijeme izmakne iz njegove kontrole. U ovom našem svijetu jedinstven primjer za to bio je život i smrt princeze Diane. Pripovjetka “Breza” me pomalo podsjetila na tu suvremenu tragediju. Dok je živjela, Diana je trpjela svakakva poniženja, nerazumijevanja i ogovaranja. Obitelj u koju je došla izolirala ju je zbog toga što je bila drugačija od njih, a to oni, opterećeni vlastitim ograničenjima, nisu mogli prihvatiti. Tek je njena smrt podsjetila čitav svijet, ali i njenu obitelj, na njenu istinsku vrijednost. Tako nas i ova pripovijetka “Breza” podsjeća na vječne istine o čovjeku i time dokazuje koliko je ova tema prisutna u svakom vremenu i svakoj sredini. 10.10.2007. u 21:17 • 46 Komentara • Print • #

D.Šimunović - Alkar

Prenaglo je reagirala otjeravši ga iz kuće. Ilija. iako su mnogi tvrdili da je Stana vještica. -fizički opisi i socijalni status:' Bila je zor-cura ta Marta. u 21:14 • 33 Komentara • Print • # . no zbog svoje ljubavi i nesigurnosti bila je jako nesretna. koju je voljela svim srcem i ništa nije skrivala od nje. Vukelja. Tvorac je moderne. Njezinu tugu i bol razujela je njezina majka. mještani sela Karakterizacija lika: Marta Marta je mlada i lijepa djevojka. točno u selu Begluk.10. Odjednom se u njoj bude osjećaji odlučnosti i ona odabire svoj životni put. feljtone. Lijepa joj glava ovita crnom kosom a lice tamnorumenkasto s garavim obrvama i usnicama crvenim kao skrlet. no kasnije je shvatila da ona njega ljubi samo kao lijepa dječaka i druga iz djetinjstva. Njezin odnos sa Salkom je bio iskren. pa je odlučno postupila i nije požalila. simbolističke seoske novele u hrvatskoj noveli. jer je znala da bi udajom za Salka počinila još veći grijeh. Rašica. Sa Krke i sa Cetine. . jer ona voli Rašicu i nije spremna lagati i varati. Pisao je pripovijesti. godine. Velike tamne oči. čovjeka punog časti i ponosa i kojeg treba da se boji. no ciljevi koje je htio ostvariti u životu potaknuli su ga na daljnju borbu. Čim bi pomislila da ju obojica ljube. a na kraju je patio i Salko. najljepša u tom kraju. godine. Lokalizacija: Radnja se zbiva u Sinjskom polju. prema tradiciji i junaštvu. Mnogi pate. U tim trenucima zaboravila je na Salkove osjećaje. . U Rašici je vidjela pravog muškarca i junačinu i očekivala je da će Rašica i Salko to rješiti. Ona je zavoljela Rašicu. Iako siromašna svidjela se mnogim mladićima. smutila bi joj se duša i samo bi plakala. Htjela je kraj toj tjeskobi što je muči i tugi što joj srce davi.Bilješke o piscu: Dinko Šimunović rođen je u Kninu 1873. Marta na rubi iznemoglosti i patnje donosi odluku da se neće udati za Salka nego za Rašicu. Tema: Ljubav harambaše Rašice i sina Salka prema Marti. Najpoznatija djela su mu: Mrkodol. Salko -sporedni: Stana. Alkar. Juriša. no vjerojatno je shvatila da i ona ima pravo sretnoga života do kojeg je teško doći. Likovi:glavni: Marta. Predavao je po selima Dalmatinske zagore. ali i patnju koju ju i ona proživljavala. Umro je u Zagrebu 1933. 10.2007. romane. Gare. ' Marta je imala 20 godina i uskoro se trebala udavati. Iva. . Znala je da on nju silno ljubi i nije ga htjela povrijediti. Porodica Vinčić. u vrijeme kada su Cetinjani istjerali Turke iz svog kraja. Osječajna je i nije nikoga htjela povrijediti. Tuđinac.

i Zagrebu njihovi piju posao života prosi razgovaraju umire bogat znao ženu Mikicom str -selo Jelenje u -u gostionici prosjak Luka. Mikica prijatelji -dogovor za -opis bijednog Lukinog -Luka -Luka i Mato -Mato -Luka kao prosjak vrlo -nitko za to nije Luka želi Maru za Dogovor s 50-198. umjetničkim i društvenim rodom obilježio je svoje vrijeme i utemeljio modernu hrvatsku književnost. Šenoa u djelu «Prosjak Luka» svojim neobičnim darom zapažanja i vještim perom oslikava društvene slojeve svog vremena. st. Jedan od najblistavijih umova druge polovice 19. godine. Umro je 1881. godine. On je utemeljitelj hrvatske umjetničke proze.A.šenoa .Prosjak Luka BILJEŠKA O PISCU : August Šenoa rođen je 1838. -Mara i Andro se prvi put sastaju -razgovor -problemi sa šljivom -Mikica nagovara Andrinog oca Matu da ne prihvati Maru za nevjestu -Andro razgovara s ocem -Andro i Mikica razgovaraju -Mikica i Ciganin -Martin treba novac -izabiranje nove vlasti -Martin se prisjeća pokojne žene . Ulazeći s jednakom stvaralačkom znatiželjom u prosjačku kolibu. DNEVNIK 16-50 ČITANJA : str.

To dijete Luka je smatrao vezom između Andra i Mare i ako ubije to dijete. čekala je svog izabranika da se vrati iz vojske. poštena i vrijedna djevojka. Uvijek se klonio varoške kuće. povukao se i pola godine živio sam. Srednje je visine. Rodio se kao zagrebačko dijete. Od rođenja pa do svoje smrti živio je kao siroče. Najsretnija je bila kad su se njezin otac Martin i Andrijin otac Mato pomirili. Na kraju je poginuo bacivši se u Savu. Njima je bilo važno je li čovjek bogat ili siromašan.-Andro -požar -Mato -Luka -Mikica -Luka -Luka spašava kod moli prosi smišlja odlazi se baca iz u za oca Martina oprost Maru plan Jelenja Savu LIKOVI I KARAKTERISTIKE LIKOVA KROZ POSTUPKE LUKA je bio siromašan čovjek . koju je nazivao bakom. Vrativši se u selo saznao je da Andro i Mara imaju dijete. Bio je živ čovjek. Iako je imala puno ponuda za udaju. Bila je oličenje ljepote i dobrote. bio vrlo mudar. Njezino srce pripadalo je Andriji. jer obično šalje pisara. Sreća ga je cijelo vrijeme zaobilazila. Prvu suhu koru koju je dobio u petoj godini bacili su mu pod noge kao da je pas. Ljudi su mu dali prezime Nepoznania. Svi su se čudili kad je on otišao na sud. Rekao je Mikici da će mu dati 100 forinti ako mu nađe zenu i to ne bilo koju nego Maru. to nije učinio. Međutim. njih će se dvoje rastati. Od trenutka kada ga je odbila. Jedino je imao jednu ženu . Ljudi su se prema njemu ponašali "nehumano". Starog Matu smatrao je ocem. . MARA LONEARIA je bila bosonoga djevojka zasukanih rukava koju je Luka jako volio. Tada se vjenčala i rodila sina. Često ga je tukla i rijetko kad nahranila. ali ona to nije znala. Za njega su govorili da je bogat seljak. Prve riječi koje razumije iz ljudskih usta su kletve na njega. Ona je bila zla prema njemu. Bila je veoma dobra. Iako je imao nešto novca živio je kao prosjak jer nije zelio život s ljudima kao ni stari Mato. Nije bio pohlepan za novcem. Prodavala je mlijeko i povrće u gradu. Luka je. Svatko mu je bio dužan. po mišljenju Mikice.

a opisuje radost i veselje u obitelji Pavlekovia i obitelji Lonearia. Umro je 1890. Sviđa mi se zato jer pisac oslikava društvene slojeve svoga vremena da vidimo kako je to nekad bilo. Mažuranićevo životno djelo “Smrt Smail-age Čengića” objavljeno je 1846. Ne sviđa mi se zato jer ima više tuge nego radosti. Slavoniji. ali po umjetničkoj vrijednosti jedan je od najznačajnijih hrvatskih književnika. Sišavši s banske stolice ne bavi se više politikom. u 21:10 • 26 Komentara • Print • # I. prvi “ban pučanin”. Posljednje godine života proveo je u miru baveći se matematikom i astronomijom. no to nije moglo vratiti njegovu ženu. u almanahu “Iskra”. Kada je ona priznala svoj grijeh. godine Ivan Mažuranić postao je hrvatski ban. a Mato njegovog jadnog oca. i 15. Žena mu je bila lijepa. a Mato je otišao u spilju i zaspao. a Luka oca.Mažuranić . Sviđa mi se zato jer se u ovoj knjizi između toliko tuge našla i radost. završava tragedijom glavnog lika. 10. str . Zagrebu dok Matu nije uhvatio opaki kašalj. I onda je mirno umro. No.10. godine u Zagrebu. KNJIŽEVNI VRSTA ROD: proza DJELA: ep . Luka je ostao vani. godine u Novome Vinodolu.MATO je bio prosjak kojeg je Luka gledao kao oca kojeg nikad nije imao. MENI NAJRAŽI ODLOMAK nalazi se na 145.2007. Dok je imao ženu bio je pošten seljak. posjedovao je samo malu kolibicu. Stanovao je u staroj hrastovoj šumi. on je pio i tukao je dan za danom. komadić zemlje i kravicu. da zamislimo prošlost i sviđa mi se jer jako zanimljivo. došao je neki gospodin i zaveo je. I umrla je. SUD O DJELU : Ovo djelo mi se sviđa i ne sviđa. gdje je završio njemačku pučku školu. On i Luka našli su se jedni u drugome. Mato je imao sina.Smrt Smail-Age Čengića ŽIVOTOPIS: Ivan Mažuranić rodio se 1814. Nakon nekoliko sati se probudio i objasnio Luki gdje se nalaze novci i papir. Tri godine Luka je glumio slijepca. predugo je i ima puno likova. Išli su po Međimurju. 1873. u rupi u koju se jedva uđe. Mažuranić ja autor malog broja djela. On se kasnije pokajao. Mažuranić je nadopunio izgubljeno 14. Nije želio zivot s ljudima. pjevanje Gundulićeva epa “Osman”.

Otac mu je bio trgovac i ugledan građanin. William se ženi s osam godina starijom Ann Hathaway. Crnogorci. niti se smije'' usporedba: ko' tajni glas duhova metafora: Studen kamen prima život'' ponavljanje: Čije 'e ovo . pa je bio čak i biran za gradonačelnika.. Durak. KARAKTERIZACIJA LIKOVA:glavni: Smail-aga . RADNJE: Hercegovina stoljeće ANALIZA JEZIKA I STILA: epiteti: lijepo. ni tko zbori. a mjesec izađe'' arhaizmi: dželate. obitelj je zappala u materijalne poteškoće i osiromašila. arslan onomatopeja: ''Krcnu kolac njekoliko puta Zviznu pala njekoliko puta'' '' Ni tko šapće. planinskog.MJESTO VRIJEME RADNJE: 16. u engleskom gradiću Stratfordu na rijeci Avon u imućnoj obitelji. Međutim. iako umiru u strašnim mukama.Romeo & Julia O piscu: William Shakespeare rodio se 1564. Umiru bez straha. sviloruna. gorski. Svoje zarobljenike muči nečuvenim mukama. on je u duši kukavica koja svoje vlastite slabosti prikriva mučenjem drugih ljudi. Međutim. Ni tko pjeva. mora biti skršeno. SMAIL-AGA: Smail-aga je silni turski ratnik. gladna. al nepisnu Crnogorčad mlada'' ''Sunce zađe. da bi ih zatražio i iz njih izvukao što veči harač. u 21:05 • 3 Komentara • Print • # W. oko 1577. CRNOGORCI: Crnogorci su ljudi koji se zadovoljavaju malim stvarima. a dvije godine kasnije blizanci Hamnet i Judit. njima je važnija njihova sloboda od svog zlata na svijetu.. ne ispuštajući ni jednog jauka. Vjeruju u pravdu i Boga. Godine 1582. 10. malenoga personifikacija: ''zadrhtaše ta vješala tanka'' kontrast: ''zadrhtaše ta vješala tanka. . ljući.. Ubrzo im se rađa kći Susan. hladnoj. koji je veoma krvoločan i uživa ubijajući nevine i bespomoćne ljude.10..Shakespeare .sporedni: Smail-agine sluge. Bogatstvo za njih ne predstavlja ništa značajno.2007. Novak. i znaju da na kraju svako nasilje mora prestati.

No Romeovo ponašanje u posljednje vrijeme je čudno: noću luta šumom. Sadržaj: U moćnim i uglednim obiteljima Capuleti i Montecchi zametnulo se žestoko neprijateljstvo koje se prenosilo s generacije na generaciju. Romeo prihvaća prijateljev prijedlog. Iako ima čudan predosjećaj da će se dogoditi zlo. Zabrinuti roditelji pokušavaju saznati od Benvolija. što je tome uzrok. Idealna prilika ukaže se kada sretnu sluge iz suparničke obitelji Montecchi. koji je došao isprositi Cappuletijevu kći Giuliettu. bolno uzdiše. gdje umire 1616. Dolazi do tučnjave i borbe mačevima. Finacijski neovisan. Za to vrijeme u domu Cappuletijevih uzbuđenje raste. San Ivanjske noći. a njegove drame su često izvođenje te stječe ugled najboljega engleskoga pisca komedija i tragedija. . Mletački trgovac. koja postaje sve masovnija i u koju se na kraju uključuju čak i sami glavari navedenih veronskih obitelji. Najpoznatije su: Hamlet. Da bi ga oraspoložio. kada saznajemo da je u Londonu i da se bavi glumom i pisanjem drama. komedije. smjerno obećava ocu da će se nastojati svidjeti Parisu kada ga bude upoznala na plesu. izbjegava društvo. jer lijepa Rozalina ne mari za njega. Trinaestogodišnja Giulietta prekrasna je djevojka puna života. a preko dana zatvara se u svoju zamračenu sobu. od kojih su najznačajniji njegovi ljubavni Soneti. Romeo i Giulietta. uvjeravajući ga da će ondje među veronskim ljepoticama pronaći lijek svojoj bolesti. DJELA: Shakespeareove drame ( njih 37 ) dijele se na kraljevske drame ili historije. Jedne tople srpanjske nedjelje gradom šeću Samson i Grgur Capuletijeve sluge u potrazi za kavgom. Romeova rođaka i najboljega prijatelja. Shakespeare je pisao i pjesme. Benvolijo uskoro otkriva da je Romeo zaljubljen. Stari Montecchi i njegova supruga sretni su što u tučnjavi nije sudjelovao njihov sin Romeo. Još neiskusna u ljubavi. ali nesretno.Shakespeareu se zameće svaki trag do 1592. Stari Cappuleti izjavljuje da je Giulietta još premlada za udaju. Shakespeare postaje suvlasnikom poznatog kazališta ˛ The Globe˛. Otelo. koji upozorava obje obitelji da će ih drastično kazniti budu li se neredi ponovili. Macbet ( tragedije). Kralj Lear. no ne skriva svoje zadovoljstvo Parisovom ponudom. Ukroćena goropadnica ( komedije ). Shakespeare je pisao vrlo mnogo. Borbu uspijeva prekinuti tek dolazak kneza Scale. Potkraj života vraća se u rodni Straford. Ne samo zbog bala koji se treba održati već i zbog dolaska mladog grofa Parisa. Benvolio predlaže da navečer tajno pohode bal koji priređuju Cappuletijevi. tragedije i romantične igre.

pristaje ih tajno vjenčati. ali ne i zatomiti njegovu želju za osvetom. Romeo nasrće na Tebalda. Tebaldo probode Mercuzija. Zbog Tebaldovog ubojstva. prepozna maskiranog Romea i hoće se odmah s njim obračunati. a još više patnjom svoje miljenice Giuliette. Stari ga Cappuleti uspijeva nekako smiriti. a knez je potjerao Romea iz grada. nadajući se da bi njihovo vjenčanje moglo prekinuti krvave sukobe između njihovih obitelji. Problemi nastaju kada Tebaldo. Stari Cappuleti strašno je pogođen Tebaldovom smrti. Giulietta s uzbuđenjem iščekuje svoju prvu bračnu noć kad stiže dadilja s lošim vijestima: njezin rođak Tebaldo je mrtav. koji se netom tajno vjenčao s Giulietom. nećak gospođe Cappuleti. Kroz to vrijeme fratar će poslati glasnika po Romea. koji je došao osvetiti se. Nakon bala. Ispunjen osjećajem krivnje i nabujale mržnje zbog stradalog prijatelja. Romeov sluga Baltazar prvi stiže do njega i priopći mu da je Giulietta mrtva. Bila je to ljubav na prvi pogled. Giulietta ispija napitak. no pismonoša ne uspijeva stići do Mantove. koji ga ne želi . Romeo. Romeo će je odvesti sa sobom. dadilja otkriva da se Romeo sakrio u ćeliji kod fra Lovre. Potom će se Romeo i Lovro sakriti u grobnicu i pričekati dok se Giulietta ne probudi. skrhanom bolom. vidi njezino beživotno tijelo i u kući Cappuletijevih zavlada duboka tuga. Ipak. Giulietti. Dvoje zaljubljenih zaklinju se na vječnu ljubav i odlučuju se vjenčati. Tebaldo naziva Romea huljom i izaziva ga na dvoboj. No Giulietta se odbija udati za Parisa. Romeo mora u progonstvo. a kada fra Lovro objavi da su vjenčani. koji se sklonio u Mantovu. Giulietta odlazi fra Lovri koji smišlja opasan plan: Giulietta treba popiti tajanstveni napitak koji će na 42 sata zaustaviti njezino disanje pa će svi pomisliti da je mrtva. Idućeg jutra. Pred grobnicom nalazi žalosnog Parisa. što naljuti starog Cappuletija. moći će se oboje vratiti u Veronu. Romeo se nađe u vrtu ispod Giuliettina prozora. Prije negoli ih Romeo uspijeva rastaviti. Svi su iznenađeni Romeovim ponašanjem. Ne nalazeći od nikoga razumijevanje i pomoći. franjevački redovnik. Fra Lovro. Izvan sebe od boli. Izjavljuje da Cappuletijeve voli jednako kao svoju obitelj.No te noći Giulietta susreće Romjea i u hipu Paris i Rozalinda bivaju zaboravljeni. no Romeo ne prihvaća borbu. Stoga odlučuje da je najbolje odmah sve pripremiti za Giuliettino vjenčanje s grofom Parisom. Romeo kupuje otrov i juri u Veronu. zabrinut je zbog njihove nagle i strasne ljubavi. Ali sudbina stavlja novu prepreku. ztaiće svoje prijatelje Mercuzija i Benvolija u svađi sa Tebaldom. Vatreni Mercuzio prihvaća Tebaldov izazov. Fra Lovro šalje Romeu poruku. kada je dadilja došla u Giuliettinu sobu kako bi je pripremila za vjenčanje. Romeo pobjeđuje svoga suparnika. U borbi na život i smrt.

Posljednja Parisova želja bila je da bude pokopan uz Giuliettu. u 21:04 • 31 Komentara • Print • # VII. Na početku Romeo je zaljubljn u lijepu Rozalinu koja ne mari za njega. No to i nije prava ljubav. Mjesto Mjesto radnje je talijanski grad radnje: Verona. Tragična smrt Romea i Giuliette ujedinila je njihove obitelji i prekinula dugogodišnju mržnju. čije su obitelji u svađi. Giuliettina dadilja i sluge. misleći da je mrtva. Kada upozna Giuliettu potpuno je zaluđen njome. Nju će otkriti tek kada upozna Giuliettu. st.RAZRED LEKTIRA . ne želi izaći iz grobnice. Tema djela: Tema ove tragedije je velika ljubav Romea i Giuliette. fra Lovro. ta zaluđenost i nedostatak zdravog razuma tjeraju ga da počini ubojstvo . Romeo je pomalo sanjar.2007. Likovi:Likovi ove tragedije su: Romeo Montecchi. Giulietta Cappuleti. Mercuzio. 10. Kada je stgao našao je Parisa i Romea mrtve. Romeo Montecchi: pametan je i simpatičan mladić pun plemenitih vrlina.prpoustiti do tijela voljene. Kada otkrije da je Romeo mrtav. Dolazi do borbe u kojoj Romeo ubija Parisa. gospodin i gospođa Montecchi. Radnja se odvija tokom pet dana. Vrijeme radnje: Vrijeme radnje je početak 16. Tebaldo. Fra Lovro požurio je u grobnicu kako bi bio ondje kada se Giulietta probudi. osjećaji su mu najvažniji i ne obazire se na realan svijet koji ga okružuje. Kada ugleda svoju voljenu Giuliettu. Uskoro napitak prestaje djelovati i Giulietta se budi. gospodin i gospođa Cappuleti. Uzima Romeov bodež i ubija se.10. ispija otrov i umire. što mu Romeo i obeća. Benvolio. Romeo.

Sadržaj: Mali Princ je živio na svojem malom planetu pod imenom B-612. Pisac nam u ovoj pripovijetki dočarava stvaran svijet i želi da ljudi budu što sličniji Malom Princu. prijateljstvo i ljubav vrijednosti bez kojih čovjek ne može živjeti. Ima osjećaja i ljubavi prema svakome. Tvrđava. Pisac ga je tražio da ne odlazi. Pisac je imao kvar na motoru aviona.10. Mali Princ mu je pričao o svojoj planeti i crvenoj ruži. Bez svoje crvene ruže ne bi mogao živjeti. Nikada ju ne bi mogao ostaviti da se sama bori za život sa četiri trna. silna uobraženost i samoživost. On je osamljen.pisca. Ovdje prevladavaju osjećaji. sa crvenom ružom. Mali Princ i pisac su se upoznavali. Pisac je pisao ovo djelo u prvom licu. Ona mu je bila jedino društvo.10. Svi oni su bili veoma čudni.de Saint Exupery .2007. pustinji Sahari. Vodio je brigu o njoj. u Afriku. Zaljeva ju svaki dan i s njom razgovara. Princ jednoga dana odluči otputovati. Na kraju je stigao na Zemlju. Princa kod tih likova zapanjuje besmislenost. Tamo vlada duhovna pustinja. Ratni pilot. također malih. napisao je neveliko ali značajno djelo – Mali Princ. Zemlja ljudi. u 20:59 • 1 Komentara • Print • # A. Osim što je bio pisac. On je bio jako usamljen na planeti. Svi oni čudni stanovnici malih planeta su osobe modernog čovjeka. planeta na kojemu su živjeli raznoliki ljudi. Noćni let. LICA:Mali Princ je glavni lik u ovoj pripovjetci. zauzeti svojim poslom i nisu imali vremena ni za što drugo. Prolazio je kraj mnogih.Mali Princ Pisac: Antonie de Saint Exupéry (1910 – 1944) francuski pisac. te potpuno odsustvo ljubavi i razumijevanja prema poslovima što ih obavljaju. Napisao je i romane Pošta za jug. Pričao je o tome kako je susreo veoma čudne ljude. no Mali Princ je čvrsto odlučio i vratio se na svoju planetu. besciljnost i beskorisnost njihova rada. Antonie de Saint Exupéry je bio vojni pilot i sudjelovao je u II svjetskom ratu u kojem je i poginuo. Mjesto radnje: Radnja se odvija u svemiru na malim planetama i na Zemlji u Africi. Princ je shvatio da je povrijedio crvenu ružu i odlučio se vratiti na svoju planetu. Mali Princ je spoznao da su rad. . Crvena ruža je za njega bila sve. Hodao je pustinjom i naišao na osamljenog čovjeka . Njoj povjeruje svoje probleme.

u Brseču. povukao se iz službe i posvetio književnom i političkom radu. Bogati stranci uzimali su sve siromašnim seljacima i . Njegovi romani dijele su u tri skupine. Začuđeni svatovi i drugi) u kojima na romantičan način opisuje istarske ljude. carska cesta. svibnja 1904. Nadam se da su druge knjige slične ovoj. kakvi zbilja jesu. stupovi. crkva. a umro je 13. u 20:54 • 8 Komentara • Print • # E. groblje. o ponašanju prema drugima.Kumičić . Trećoj skupini pripadaju povijesni romani (Urota Zrinsko-Frankopanska i Kraljica Lepa). Godine 1883. dok je Istra bila pod talijanskom radnje: vlašću. Stipina kuća. Teodora. Studirao je filozofiju u Beču. godine u Zagrebu. Obiteljska tajna i Petar Zrinski. Sirota. Mjesto radnje: Lučica. Ostala djela su romani i pripovijetke: Neobični ljudi. Pobijeljeni grobovi te drame Sestre. Sadrišće. Pripovijetka me se jako dojmila jer opisuje ljude. 10. Preko mora. Prvu skupinu sačinjavaju istarsko-primorski romani (Jelkin bosiljak.2007. Drugoj skupini pripadaju gradski romani u kojima je pokušao kritički prikazati zagrebačko građansko društvo (Olga i Lina. Šabarićeva kuća. Više puta je bio zastupnik u Hrvatskom saboru.Dojam: Ova pripovijetka me potiče na razmišljanje o ljudima i o samom sebi. Gospođa Sabina i drugi). Martinova kuća. siječnja 1850. u prvom redu ribare. Osnovna misao:Djelo govori o otimanju hrvatske obale i tlačenju hrvatskog puka u prošlosti. Tema: Sukobi između bogatih stranaca koji moralno i materijalno upropašćuju selo i siromašne istarske ribare koji se bore za svoje poštenje i opstanak. Primorci.Začuđeni svatovi Bilješke o piscu:Eugen Kumičić rođen je 11. načelnikova kuća.10. Vrijeme Prošlost. pomorce i seljake. Salettijev posjed.

Antonio ga ubija nožem i bježi. Alfredovom sestrom. Zaplet . a ona je pristala. Svakoj sili dođe kraj. Jednom. Problematika koja se obrađuje u djelu: Odnos tuđinaca koji su na vlasti i domaćeg stanovništva koje je potlačeno. Nakon Marijinog i Matinog vjenčanja Antonio se. Tada je udarcem u glavu ozlijeđen Mato. želeći pobjeći od samoga sebe. a kasnije saznaje da su zapravo bili braća. Nakon što je Antonio osramotio Alfreda i spasio Mariju. U strahu odlazi kod prijatelja Jose i njegovog oca Martina te im . Antonio ubija Alfreda u samoobrani. Nakon nekog vremena zaprosio ju je. gdje i umire znajući da je ubio svoga brata i oca.Alfredo Saletti i Mato Bartolić se zaljubljuju u Mariju Vrhunac Antonio ubija Alfreda Rasplet Mato i Marija se vjenčaju Završetak . Prepričana epizoda: Dok je trajao tajni sastanak Elvire i Marka Antonio je čuvao stražu. Mato nije znao da je bogatašev sin Alfredo Saletti također zaljubljen u Mariju i da je stalno salijeće i napastuje. i Antonio ubija i njega u samoobrani.ribarima. Alfredo naručuje njegovo ubojstvo. skriva kod groblja. sam u nju pada.Antonio ubija Marina Salettija i sam umire Kratki sadržaj: Lučica je bio miran primorski gradić sve dok se nije desio brodolom u Sadrišću. Njezin otac Marino ne zna za tu vezu. a na kraju oni kobno završavaju shvaćajući da nitko ne može dugo držati hrvate u šaci. Alfredo idući kući nailazi na Antonija i napada ga. Mato se oporavio i zaljubio u Mariju. Odnijeli su ga u kuću ribara Šabarića. dok je tako nosio pismo Elviri nalazi ga njezin otac. Antonio prenosi njihova pisma. Tko pod drugim jamu kopa. Kompozicija djela: Uvod Brodolom kod Lučice. Njegova kći Marija njegovala je Matu. Marijin brat Marko tajno se sastaje s Elvirom.

Imao je jake ruke i široka prsa. jer mu jedna nogavica od hlača tija do koljena zavrnuta. Na njega je pazila obitelj Šabarić primivši ga kao člana obitelji. a majka Marica Kozulić. Njezina glatko počešljana kosa podavaše čednu i nježnu dražest smrknutom joj čelu. Analiza likova: Antonio Marola Mladić niska stasa. Skrivajući se na groblju umro je od hladnoće. Njezino rascvjetano. za njih bi skočio i u pakao. Marino Saletti ga napada i Antonio ubija i njega. Bila je snježne puti. Od njih saznaje da mu je Alfredo Saletti brat po ocu. no on kao da je ne osjeća. "… bijaše Marija najdivnija tačka." . bujne joj grudi i sav onaj nježni sklad čarobnih uda. gipko i slikovito tijelo. Marku je pomagao prenoseći njegova pisma Elviri. Bio je siromašni ribar: "Odijelo Antonijevo je poderano. Bio je veoma izdržljiv: "Ljuta je zima. snježna put i sjajna kosa. Bilo bi dana da ništa ne kaže ili da ode i ne vrati se nekoliko dana. Povučen je i čudan. gdjegdje krpa na krpi". Cijela Lučica je za njega mislila da je nahod. bljesak sreće na prekrasnom joj licu.kaže što se dogodilo. Imala je male. Mariju je više puta spasio od napasnika Alfreda Salettija. Duboke i crne obrve krasile su joj lice. sve to bijaše tako milo. zdravo i puno života i tako dražesno. Marija ŠabarićMlada djevojka vitkog i punog tijela. Alfredo ga je zbog toga mrzio. Najviše je volio Mariju i Marka. Antonio kasnije ubija Alfreda u samoobrani." Vrlo je požrtovan. Kasnije se saznaje da mu je otac Marino Saletti. bjeloputne i oble noge.

Prijan Lovro i Prosjak Luka. Objavio je novinarske tekstove i pjesme u “Pozoru” i “Naše gore list”.2007. Branka. Ona nije odgovorila. u 20:47 • 4 Komentara • Print • # A. Objavio je feljtone pod nazivom Zagrebulje i komediju Ljubica. Kad su prošle Marijine nevolje sa Alfredom.Branka Pisac:August Šenoa rođen je u Zagrebu 1838. do 1881. ona se udala za Matu Bartolića. Seljačka buna. Njegova poznata djela su Zlatarevo zlato. lijepa i pametna djevojka. osjećajna. Branka je odbila gospodina Marića. Ona je bila tvrdoglava. Studirao je u Zagrebu. da slijedi srce. i umro 1881. Branka joj je govorila o tome kako želi postati učiteljicom. Tako je grof Belizar na njegovoj zabavi u gradu zaprosio Branku. Ovaj roman govori o teškom životu jedne zagrebačke djevojke koja . August Šenoa je pisao poeziju. Ali ipak su ju podržavali dobri ljudi. župnik. novinarstvo. Sadržaj:Branka je još kao dijete doživjela tragične događaje. Beču i Pragu. kritiku. Čuvaj se senjske ruke. Između grofa i Branke se stvarala ljubav. dramu. godine naziva se Šenoinim dobom jer ga je Šenoa obilježio značajnom djelatnosti u hrvatskoj kulturi. Sutradan ju je savjetovao župnik. načelnika. imala je puno neprijatelja koji su se protivili mladim ilircima. načelnica i grof Belizar. dobar starac. Ali je Herminin otac čuvši to odmah poglavarima objasnio kako je Branka djevojka koja ima talenta te je ona dobila posao u Jalševu. Na putu do nje uvijek bi mu se ispriječio Antonio što je jednoga dana završilo Alfredovom pogibijom. ona je pazila na njega. godine. 10. Kasnije se on zaljubio u nju. Tako je Branka odlučila udati se za grofa i postala groficom. Marić se je zbog toga svim silama trudio da Branka nigdje ne pronađe posao.Dok je Mato ležao ranjen. Brankina najbolja prijateljica je bila Hermina kojoj govori svoje probleme. Otac je pretukao majku na smrt te je on sam poslije poginuo u ratu. U početku joj je bilo teško. te su je htjeli što prije svrgnuti.Šenoa .10. koji ju je zaprosio. umišljenoga gospodina koji je poznavao poglavare u gradu. Alfredo je također bio zaljubljen u Mariju. prozu. Antonio bi za Mariju skočio u pakao. Doba od 1865. Njezina baka ju je odgojila. Branka je “probudila Jalševo iz zimskog sna”. Njezinu molbu nisu nigdje prihvatili.

pjesnicke i dramske priloge objavljuju u dnevnom I periodicnom tisku. Sura?uje u ?asopisima za djecu. ?lan je DHK. Na kraju ona ipak pristaje postati groficom. te u Jalševu. gorskom selu koje je kulturno siromašno.gdje je diplomirao romanistiku na Filozofskom fakultetu. godine primio nagrade «Ivana Brli? Mažurani?» I «Grigor vitez ».2007. Tako i Branka uvijek ima nade i svojim znanjem doprinosi narodu. Godine 1980. Ona je htjela postati učiteljicom. Radio je kao novinar u Narodnom sveucilištu u Velikoj Gorici . Radovi su mu uvršteni u zbornike. središtu hrvatske kulture.Prosenjak . Zapažen književni uspjeh zabilježio je romanom «Divlji konj» za koji je 1989. Naučila je djecu osnove za život. na radiju i televiziji..2007. objavio je zbirku pjesama I kratkih proza za djecu pod nazivom « A ». a nastavio ga zatim u Koprivnici . Dojam: Ovaj roman budi u meni osjećaje prema domovini. Ona se ne obazire na njih i napreduje. govori kako smo svi mi dužni domovini za njezin napredak.10. djeluje kao slobodni stvaralac. u 20:36 • 2 Komentara • Print • # B. Tako je dobila posao u Jalševu.želi nešto učiniti za domovinu. Sretno djetinjstvo proveo je u Podravskom seocetu Kuzmincu.Divlji konj Biljeske o piscu: Bozidar Prosenjak roden je 1948. Tamo je zapoceo svoje skolovanje. u 20:42 • 5 Komentara • Print • # VI. Tema: Zivot Divljeg Konja i problemi s kojima se susrece u životu. 10.Parizu I Zagrebu . Mjesto radnje:Radnja se odvija u Zagrebu.Od godine 1984. Tamo joj je bilo teško jer su joj se neki ljudi protivili.10. kada se počinje buditi Hrvatska. Vrijeme radnje:Sve se zbiva za vrijeme Hrvatskog narodnog preporoda (ilirskog pokreta). godine u Koprivnici. .RAZRED LEKTIRE 10. U međuvremenu se i stvara ljubav između nje i grofa Belizara.te pokrenuo i uredivao biblioteku « Albatros « u velikogorickom Centru za kulturu . Prozne. antologije i skolske udzbenike.

razdragan. prasnjav. "Osjecao sam se ponosnim i bogatim. ali ona dobije zdrijebe sa Sarcem. Vrijeme treba uvijek biti nepovjerljiv. ja jesam borac. . Bijelac. ali odlazi na gospodarevo imanje. ". cvrsti misici. " Sporedni likovi: Zvijezda. "Bio sam razdragan. Vihor. ". . likova: Konj: a) vanjski opis: Blistava dlaka. spontan" c) socioloska karakterizacija: slobodan konj. Tamo se zaljubi u Neru. "Dlaka mi je blistala. zapjenjen. Fabularni tijek i dijelovi kompozicije:Uvod: Zdrijebe Divlji konj zivi u stadu. krvav. d) eticka karakterizacija: tuzan. iskren. Nera. krvav. Kasnije se zaljubi u Zvijezdu. kasnije dresiran. pokunjen. Hipodrom. "Misici su mi postali kvrdi kao kamen. spontan. "Sav zapjenjen. Vulkan.". ". iskren. Upozanaje svog oca koji uskoro pogine u borbi s vukovima. "Volja mi je postala cvrsta kao da je od kamena. borac. radnje: Neodredeno. "Pokunjio sam se od sramote. "Da. radnje: kod gospodara. ponosan. Zaplet: Divlji konj uskoro postaje predvodnik stada. Sarac. zarobljen u rudniku. Gospodar. "Silno sam se rasuzio zbog oca. ". . posramljen. Ceza. ". Analiza Divlji gl. prasnjav. " b) psiholoska karakterizacija: cvrsta volja.Ideja: Ne Mjesto Divljina. Podzemlje.

umro. godine dobio je republjčku nagradu " Grigor Vitez ".10. Uhvatile su ga konjokradice. te omladinski roman " Građani u prvom koljenu ". Rano saznaje istinu o . Nakon nekog vremena se ipak vratila. Na imanju su vjezbali plesati i osvajali su prva mjesta. Jednog dana su konji uspjeli pobjeci iz rudnika. a Filozofski fakultet u Zagrebu. Uskoro uspije pobjeci. Objavio je nekoliko romana i zbirki pripovjedaka za odrasle.Tomaš . Divlji konj umire. 01. konacno.tata Pisac: Stjepan Tomaš rođen je 2. 10. nagrađene radio igre za djecu. Divlji konj je doživio duboku starost i. Rasplet: Na imanju ga do?eka Nera s njihovim zdrijebetom. a napisan je na osnovu istoimene. godine.Vrhunac: Divlji konj bjezi s imanja.2007. a gospodar je došao po njih i sve ih odveo na imanje gdje je Divljeg konja cekala Zvijezda s njihovim zdrijebetom. Zavrsetak: To su nastavili i njihovi potomci. Vrijeme radnje: Školski ljetni praznici Mjesto radnje: Izmišljeni gradić Medarevac u blizini Osijeka. Ona je zbog toga pobjegla.Dobar dan. Sreo je Neru i sve joj oprostio. u 20:32 • 28 Komentara • Print • # S. Poceli su vjezbati plesati i osvojili su mnoga prva mjesta. godine u Novoj Bukovici kod Slatine. Odveli su ga u podzemne rudnike da vuce rude. " Dobar dan tata " drugi je Tomašev roman namijenjen djeci. 1987. On je mislio da je zdrijebe tude i priznao je Zvijezdi da je podzemlju bio zaljubljen u Neru. Tamo srece Neru i sve joj oprosti. a dio radnje odvija se u Stipanovcu i Osijeku. Likovi: Dragutin Vincetić glavni je lik romana. Gimnaziju je završio u Našicama. Sadrzaj vrhunca i raspleta: Divlji Konji još uvijek nije vjerovao gospodaru pa je pobjegao. Nakon nekog vremena se ipak vratila. konjokradice ga uhvate i on zavrsi u rudniku. Njegov prvi roman za djecu " Moljac i noćni čuvar " napisan je 1982. Ona je zbog toga pobjegla. Živi i radi u Osijeku. a to su nastavili i njihovi potomci. 1947. On je mislio da je zdrijebe tude i priznao je Zvijezdi da je podzemlju bio zaljubljen u Neru.

Nakon velike svađe s pomajkom Elvirom dječak odlazi u Split i sastaje se spravom majkom. Pomajka Elvira dugo pokušava kriti Dragutinu njegovo porijeklo i to sve zbog straha da ga ne izgubi. Ona ga upoznaje sa svojim prijateljem. Iako duboko povrijeđena. pa možemo reći da je prerano odrastao. ona kao prava majka sve oprašta i nastavlja graditi odnose međusobnog povjerenja i razumijevanja.2007. U tim je trenucima bio prilično grub. No ubrzo stiže prvo veliko razčarenje. Razveselio sam se kad se je Dragutin vratio pomajci Elviri. Pomno promišlja sve svoje odluke. Na kraju se ipak bude pravi osječaji prema pomajci Elviri i on joj se vraća. Silno je želio upoznati roditelje. puna ljubavi i razumijevanja. ali samo zbog promjene dječakovog odnosa prema pomajci. Dopisuje se s majkom koja živi u Njemačkoj i ona ga poziva da provedu ljeto zajedno u Splitu. Kratak sadržaj: Već sa desetak godina Dragutin saznaje istinu o njegovom porijeklu. no predstavlja ga kao sina svoje sestre. Takav stav dovodi do za nju sretnog završetka. Otac ne želi zbog njega dovesti u pitanje odnose u svojoj obitelji i razočarani dječak odluči prikloniti se majci. Zaoštreni odnos sa pomajkom Elvirom sve se više produbljuje. Pati za roditeljima i nikako ne može dokučiti zašto su ga ostavili. Rastužilo me kad je Dragutin odgurnuo pomajku Elviru i otišao u Split. a ona ga dočekuje raširenih ruku.svom porijeklu. a i sam je toga bio svjestan.10. Jedini lijepi trenutci bili su susreti sa prijateljem Pajom i djevojčicom Belindom u koju je Dragutin bio zaljubljen. Razočarani dječak vraća se pomajci Elviri. Tema: Problem usvojenog djeteta koji se za rana suočava sa tom spoznajom injegovo nastojanje da sazna svoje porijeklo. Nekoliko godina kasnije kad ga je počeo posječivati djed to jest majčin otac Draguti je konačno otkrio tajnu svog porijekla. Od tada njegov se odnos prema pomajci Elviri počinje mijenjati. Svojoj pomajci Elviri isprva taji posjete ocu no kasnije ih priznaje. Pouka: U nastojanju da ostvarimo životnu sreću i zadovoljstvo valja uvijek odabrati put ljubavi iskrenosti i poštenja. Kad Dragutin sazna istinu odnosi među njima se mijenjaju. to jest povratka Dragutina. 10. u 20:26 • 2 Komentara • Print • # .

i godine. Objavio je više zbirki pjesama. posebno odan ideji borbe protiv Mlečana.1938. a za povijesni roman "Omiški gusari" dobio je 1981.Omiški gusari Pisac: Alojz Majetić rođen je u Rijeci 30. Poznat je i kao autor radijskih i filmskih scenarija. Kratak sadržaj: Pohlepan splitski nadbiskup Rajneri nastoji nizom spletki prisvojiti za splitsku crkvu zemlju u selu Srinjinama podno Mosora. Tema: Borba plemena Kačića. a studirao je na filozofskom fakultetu u Zagrebu. no ova je pripadala omiškom plemenu Kačića. 1221. i 1226. "Otimam". podvale i surovost. odlučan i ustrajan u borbi za slobodu i očuvanje svog ognjišta. za očuvanje svoje djedovine i slobode. Uz pomoć carskog namjesnika Rugerija ishodio je pravo na navedenu zemlju. strastven i odlučan. Marija Pulsnikova nije povijesna ličnost. protiv jačih neprijatelja. Pouka: Treba biti hrabar. Omiša. "Zapovijedni način". Priredio je Antologiju hrvatskog humora u šest knjiga. te se ističe kao srčan. Dobra je majka i odana žena. Vrijeme Mjesto radnje: Razdoblje radnje: Split. a poznatije su mu: "Dijete s brkovima priča".Majetić . Za razliku od oca i brata Dominika ne podnosi ubijanje. pravedan. okolica Splita Likovi: Malduh Kačić glavni lik romana ujedno je i povijesna ličnost. godine postao je omiški knez. neustrašiv i mudar vođa. ljubav i razumijevanje. godine Nagradu "Grigor Vitez". te izmeđe 1180.A. U romanu pisac je opisuje kao Malduhovu ženu. Piše i romane. Srednju školu završio je u Delnicama. a uređivao je časopise "Paradoks" i "Kerempuh". "Kako uspjeti u životu". novinar i urednik. U borbi za očuvanje svoje zemlje razljučeni Kačići predvođeni knezom Nikolam ubiše gramzivog nadbiskupa. Ima veliku duhovnu i fizičku snagu. Bojeći se odmazde močnijeg neprijatelja Kačići skloniše u Split malog Malduha od kojeg je knez Nikola puno . Krase je odanost. Radio je kao korektor.08. Već kao dječak bio je srčan. Zbog izvanrednog pamčenja bio je živa pomorska karta i u tri je godine upoznao obje obale Jadrana.

Rastužilo Uzbudilo me me kad kad su su kažnjenicima Malduha odsijecali i ruke u ili noge. pa gradi flotu i uspješno se bori protiv Mlečana. u 20:21 • 33 Komentara • Print • # . Njeni otac Petar i brat Dominik bili su probizantinci i veliki neprijatelji Kačića. Nakon šest godina traganja Malduh je konačno našao voljenu Mariju. Mladić se vraća kući. Odrastao Malduh uzaludno traži Mariju i u toj potrazi dolazi blizu Venecije gdje biva uhvaćen i bačen na galiju kao veslač. U međuvremenu Marija sazna da je Jurislava očeva ljubavnica a ne sestra i ova joj pomogne doći do voljenog Malduha prije razmjene. U napadu Omišana na galiju oslobođen je Malduh. Kaznena bizantska ekspedicija bila je potučena do nogu i doživjela je veliku sramotu. Pokazao je pritom odlučnost pravog muškarca. U gužvi u luci Malduh je izrazio Mariji želju da je jednog dana uzme za ženu.10.2007. zarobili bacili tamnicu. U zamjenu za slobodu Dominik otkrije mjesto gdj se nalazi Marija. Marijin otac Petar. Malduh je ponovo na moru i planira stvoriti savez gradova koji će se onda lakše oduprijeti Veneciji. Omiška flota zadaje teške udarce neprijatelju sve dok 1226. očeva sestra koja je nakon majčine smrti brinula o Mariji. 10. Ne uspijeva u svojoj nakani. brat Dominik i pohlepni nadbiskupov sluga Mačica odlaze u Ravenu po opljačkano blago koje je tamo skrio pokojni nadbiskup. U jednoj od borbi ponovo biva zarobljen Dominik. Održao je obečanje i između Dominika i Malduha razvilo se čak i neko pritajeno prijateljstvo. Malduha su uhvatili i bacili u tamnicu. Malduh mu poklanja život. no te je riječi čula Jurislava. Oženili su se i ona mu rodi sina Osora.očekivao. a zarobljen Dominik. Malduh se ubrzo zagledao i zaljubio u plemkinju Mariju Plusnik. te otme Dominika kako bi napravili zamjenu zarobljenika. godine nisu potpisali mir s papom. Na galiji je i Dominik poznat kao posebno okrutan gonič veslača. a Malduhu se gubi svaki trag. no ovaj za uzvrat mora potopiti onoliko brodova koliko ih je potopio brod na kojem je služio. Knez Nikola odluči spasiti Malduha. Marija je odmah pristala. U gradu. Razveselilo me kad je Malduh našao Mariju. a otac i Jurislava odvedoše Mariju u samostan.

Zagorje. Milka.B. Persida. itd.Kada su htjeli ući u kuću vidjeli su da brave na vratima nisu iste Sve njihove stvari Persida je izbacila na ulicu . Umrla je u Zagrebu 1993. a za to okrivljuju Milku . godine. Najviše mi se svidjelo kada je u Kačkičin život došla Milka. radnje: Ljeto. Neke male važnosti.Tatek je počeo nakit i druge vrijedne stvari mijenjati za novac Tako su živjeli neko vrijeme .D. a Kačkica nije bila zadovljna sa njom Milka se vratila Svi žive sretno Majka se razboljela i odveli su je u bolnicu . Zagrebačka priča. tatek. Pepica. pradjed. a nije mi se svidjelo kada su Kačkičini roditelji i brat umrli.Jednog dan došlo im je pismo da su tateka odvezli u bolnicu i da je Persida kupila njihovu kuću na dražbi Oni su se vratili u Zagreb . u Zagrebu. Berti.Kada je bila gotova školska godina Kačkica i Milka otišli su u Zagorje U Zagorju su bili dva mjeseca .Matković . radnje: Kuća.Nakon nekoliko mjeseci Borek umire.Zagrebačka priča Bilješke o piscu:Blanka Dovjak Matković rođena je 1920. malo je tužan jer stalno netko umire. Kratki sadržaj: Dolazak Milke Rađenje prvoga sina Boreka . Mjesto Vrijeme Glavni likovi: Kačkica. . učiteljica. ulica.Stigla je nova pomoćnica. koja joj je jako pomogla.Nekoliko dan bila je u bolnici. Priče iz Dubrave. a onda je preminula To je jako pogodilo njezinu obitelj Tetek je počeo piti Kačkica i Milka bile su jako tužne Pali su u krizu i nisu imali što jesti . Dječje knjige: Neobična ulica. bolnica zima mamica Sporedni likovi: Borek.Oni su si našli novi dom u podrumu jedne kuće Tatek je preminuo Dojam o djelu:Ovaj roman mi se jako svidio.

članci .zlatokrila i Medvjed Brundo . Priče sa otoka i sa planine .te je objavio nekoliko knjiga sa toga područja : Na vrhu jezika i pera . Bio je vruć ljetni dan. dnevnici . Kada je počeo označavati cer . Mrtvo ostrvo .jer je ugledao stog sijena uz doščaru .god. Kao profesor službovao je u srednjim školama u Splitu .Veli Jože .Deseterci .Nove pjesme .putopisi .10.Zadru .nečije snažne ruke pograbile su magarca i bacile ga u krošnju cera. U njegovim književnim djelima najznačajnije mjesto zauzima poezija.Oni su .Pjesme u šikari .Pjesme partizanske . Div je ponio providura u grad gdje su ulice vrvjele naoružanim ljudima . Studirao je prirodne nauke u Grazu i Zagrebu.Veli Jože Bilješke o piscu : Vladimir Nazor je jedan od naših najznačajnijih pisaca. Barbabianka je rekao da će ga ovaj cer grijati ove zime u Kopru.Dedek Kajbumšar… Nazor se je bavio i problemima književne teorije i drugim pitanjima .Priče iz djetinjstva.Šarko .Istarski gradovi . Magarac je poskočio .ali šjor Zvane je umirio diva.Knjigu pjesama .eseji .stare istarske balade .Eseji i članci . SADRŽAJ: Bilo je to davno dok su providur Barbaianka .iz močvare i nad usjevima .Istarski bolovi . u Pastirama na otoku Braču.romani . u 20:14 • 66 Komentara • Print • # V.2007.Kastru i Sušaku.Mrtvo more . Providur se je uplašio .Pazinu .a gimnaziju je završio u Splitu. Poslije umirovljenja neko je vrijeme živio na svojem rodnom otoku Braču.Lirika .Istarske priče . a onda se je opet vratio u Zagreb i nastavio svoj raznovrsni književni rad.10.Pjesme o bratu gavran i seki siromaštini .Govori i članci i Čitajući Kranjčevića.Napisao je i veći niz pripovijedaka i priča :Krvava košulja .šjor Zvane i kapetan motovunske šume išli po Istri i označavali vapnom cerove koje će obraditi i prevesti u Mletke.Nove priče .Nazor . Nazor rođen je 1876. Providur je jahao na magarcu.Hrvatski kraljevi .govori … V. Vladimir Nazor je umro u Zagrebu 1949. Objavio je oko dvadeset zbirki poezija :Slavonske legende . Napisao je gotovo čitavu biblioteku knjiga u kojoj su zastupljeni mnogi radovi književnosti :pjesme . Na svom rodnom otoku proveo je djetinjstvo .Utva .pripovijetke .gdje je rastao lijepi cer. Pokraj mrtvog magarca stajao je kmet Jože i mrko gledao u providura. Od epskih spjevova najpoznatiji su : Živana .Gospa od snijega .god. Niz godina je bio i upravitelj omladinskih domova u Crikvenici i Zagrebu.Legende o drugu Titu.

Vitezovi sa vojskom krenuše na divove . Oni su pristali da rade sa Jožom. On ga je sakrio. Došao je Uskrs . Bez kmetova opustješe polja . Budući da nisu mogli osvojiti Psoglavćevo brdo .a oni se zakunu na knjigu ugovora da će poštivati tuđe. Jedne noći Jože je uhvatio nekoliko građana kako traže zlato.ali divovi se nisu pristali vratiti jer su željeli biti sami svoji gospodari. građani su kopali noću po svim stranama brda .prstenjem i lancima. Ljudi su ih se bojali i svašta su govorili o njima. Iz Kopra je Jože otplovio s providurom u Mletke. U blizini obale Joža skoči u vodu . Odlučili su razgovarati sa divovima. Plovili su na jedra .ali ih oni pometaše cerovima.odlučili da više neće hraniti Jožu. Iz utrobe broda čulo se je zviždanje bičeva . Kada su se vratili u gradove .ali da ga moraju zaraditi. Jože je izašao na kopno toga jutra.zveketi lanaca . Radnici su morali sve nositi u grad divovima. Dugo su razgovarali . Kada su se divovi posvađali i htjeli ubiti Jožu . Proto i još neki tražili su da Jože ostane u Motovunu jer im mnogo vrijedi. Tako su nastale velike svađe između njih. Počela je velika oluja i valovi su nosili brod prema obali. Plemići su bili za to da ih se ubije .Jože je bio zadovoljan svojim životom.a do tada će ga hraniti kao i do sada. Divove su nagradili zlatnim dukatima . Civetta podijeli zemlju među divovima . Plemići i glavari iz grada sastaše se da vijećaju što učiniti sa kmetovima. Govorili su da je sve to zlato nekada pripadalo njihovim pradjedovima.a uz njih građani .a valovi odnesu brod na pučinu.a iz otvora pojavi se velika glava. Oni su ga izabrali za svoga glavara i obećali su da će ga slušati. Taj čovjek zvao se je Ilija i bio je jedan od galiota.a potom i pjesma. Građani se vratiše u svoje gradove . ali većina je bila za to da on ode. Motovunjani su vječali.pa im je rekao da se sami brinu za sebe.a građani da ih se privoli i da im se obrađivati zemlja.građani i plemići su tražili dio zlata. Nastanili su se na brdu gdje su nekada živjeli psoglavci.a na Štriginoj glavi ostalo je samo kamerlengo Ciretta. Jože se čudio tko to maše motkama.te krenuše prema Psoglavčevu brdu.psovke . U početku su bili zadovoljni što imaju svoj komadić zemlje . Žetva je bila bogata.on je zapalio grad i pobjegao Ciretti.ali ništa nisu našli. Kmetovi : Marko i Liberat htjeli su .pa je onda nastala svađa među njima. Sakupila se je velika vojska i dva viteza . pa su svi zajedno krenuli u gore između Pazina i Motovuna. Ciretta je krenuo na razgovor sa divovima.ali vjetar utihnu i iz trupa broda pojave se vesla. On se je sprijateljio sa divovima. Civetta više nije htio biti njihov glavar . Div podigne poklopac na palubi .Kada su je počeli obrađivati vidjeli su da je nečija veća i bolja . Providur je sa ostalim vijećnicima rješavao što će sa Jožom. On je Joži ispričao sve o životu na galiji i rekao je Joži da će i on postati rob. On im je rekao da će ga dobiti . Išao je Istrom i sakupljao divove kmetove.vinogradi i vrtovi. Providur je rekao da će Jože za Uskrs otići u Kopar .

ali im Joža nije dao..šjor Zvane . Poletite k jugu.ali on putem nestade.jer tu će ih dostići velika kazna. strli su mi dušu mladu.kapetan motovunske šume… Odlomak koji mi se najviše svidio: Noge su mi polomili. Velim susret galeote Jožom Ilije Vrhunac-rezultat pogubnog djelovanja lugovog Civette. ali i Jožin bjieg slobode.. Kompozicija: Uvod-upoznavanje Zaplet-sukob Jože i s Motovunjana. Marka je istukao . pokoran . ter pozdravte moju majku! More. Brižan san ti na ten svete!-Galebi.dobar . kamerlango Ciretta .marljiv .ništa nije tražio za rad … Divovi :podložni . Likovi : Jože.providur Barbarijanka .obrađivati svoju zemlju u docu .dobričina . Mjesto i vrijeme radnje:Radnja se odvija u Istri. Ilija .građani . puno mašte. nemoj je prodati! . Prošlost. najviše u Motovunu i njegovoj okolici. nesloga i svađa među divovima Rasplet-povratak Tema:Sloboda divova i u ropstvi. a on ih još više prestraši rekavši im da moraju zakopati Liberta i krenuti nekamo drugdje . oj beli tići.a Ciretta povede Jožu u Motovun . more sinje! Opis likova : Veli Jože : star 300-tinjak godina . doba mletačke vladavine nad Istrom. očuvanje Pouka:Ako si slobodan očuvaj tu slobodu. u nekim djelovima tužno.pokorni… Moj dojam:Djelo je vrlo ugodno za čitati. Divovi su se odlučili vratiti svojim prijašnjim gospodarima . divovi .vjerni .a Libreta ubio motikom. Pozvaše Ciretta.

Najpoznatija su mu djela: algorične bajke "Sretni kraljević" i "Mladi kralj". godini.10. godine od upale mozga. u 20:09 • 253 Komentara • Print • # O. roman "Slika Doriana Graya" i drame "Saloma" (na francuskom jeziku) i "Idealan suprug". požrtvovnosti i osjećajnosti prema ljudskoj bijedi i siromaštvu.Wilde . Oscar Wilde iznenada je umro 30. Pokopan je u Parizu. V.sretni kraljević Bilješke o piscu:Oscar Wilde rođen je 1854. kao i o bezobzirnosti ljudi prema drugima i njihovim patnjama. Bio je glavni predstavnik engleskog larpurlartizma (umjetnost radi umjetnosti).) Zagrebu) god) (div) studirao umro Nazor? Veli bio Gdje je živio Veli Jože? (u Istri) 10. Tema: Bajka o ljubavi.Nazor? (U Grazu (1876 i (1949 Jože? god. u svojoj 47. Analiza likova: . njegovo najbolje djelo. studenoga 1900. kojoj se vraća pred kraj života. Pouka:Treba biti obziran prema drugima. godine u Dublinu. Po izlazu iz zatvora napisao je svoju najbolju pjesmu "Baladu o tamnici u Readingu". Vrsta Bajka Vrijeme Jesen i prijelaz iz jeseni u djela: radnje: zimu. a školovanje je završio u Oxfordu. uz "Sliku Doriana Graya". U najranijem razdoblju života pisao je poeziju.2007. primjećivati tuđu nesreću i pomagati ljudima čineći dobra djela.Koje Gdje Kada Što godine je je je je rođen V.Nazor? V.

Iako je bilo već prilično hladno lastavić odluči ostati i pomoći. Poljubi kraljevića i lastavić pade mrtav. Sutradan gradonačelnik naredi da se kip kraljevića skine sa stupa i . LastavićMala ptica koja je upoznavši kraljevića odlučila ostati uz njega i činiti dobra djela. Tijelo mu je bilo prekriveno listićima suhog zlata. Kraljević za to nije mario.Sretni kraljevićKip koji stoji na visokom stupu. Kraljević ispriča lastaviću svoju životnu priču. Tada ga kraljević zamoli da skine sa njega listić po listić zlata i odnese ih sirotinji. Kraljević nije bez osjećaja za druge i želi vidjeti patnju i siromaštvo građana. Najprije je skinuo rubin sa mača. Svi su mu se divili. ali i svoju tugu otkako je kao kip spoznao svu bijedu i siromaštvo građana. ljubav i odanost prijatelju te izuzetna hrabrost i odlučnost u pomaganju siromašnima i uz najveću žrtvu. Svi mu se dive i uživaju u njegovoj ljepoti. Bio je sretan što je pomogao onima kojima je pomoć bila najpotrebnija. no kraljević je vrlo nesretan. Nakon smrti njegov su kip postavili tako da kraljević sada može vidjeti svu bijedu i siromaštvo grada. Za života kraljević je bio gotovo potpuno odvojen od svijeta izvan dvora. Kraljević zamoli lastavića da mu pomogne u njegovoj nakani da pomogne siromašne. Mali lastavić doletje jedne noći do grada i odluči se odmoriti od naporna leta između nogu kraljevića. Pao je prvi snijeg i lastavić osjeti da će umrijeti. oči su mu bila dva plava safira. a potom jedan pa drugi safir i kraljević je oslijepio. Letio je po cijelom gradu i pričao kraljeviću o siromaštvu građana. a na dršci njegova mača stajao je veliki crveni rubin. Njegova najsnažnija osobina je požrtvovnost i ljubav prema prijateljima. i cijeli je život proživio u sreći i blagostanju. priču o sreći i obilju. Vidjevši ga tako slijepa lastavić odluči ostati uz kraljevića. Krase ga požrtvovnost. Kratki sadržaj: Na visokom stupu u gradu stajao je kip Sretnog kraljevića.

Roditelji su željeli da se sin oženi i dovede snahu koja će im pomagati. ali joj mlinar nije dozvolio da ga spriječi. u 19:55 • 132 Komentara • Print • # A. urednik. Palo je tik do mrtvog lastavića pa Bog reče anđelu da će ptica zauvijek pjevati u njegovom Rajskom vrtu. studenog 1838. prosinca 1881.10. stoljeća. Kompozicija: Uvod: ispod Susjedgrada je živio mlinar sa ženom i sinom. Olovno srce kraljevića nije se rastalilo i baciše ga na smetlište. a u njemu je 13. ali ga nije mogla spriječiti. Završetak: na tom mjestu stoje i danas.Šenoa . a kraljević će ga zauvijek slaviti. On su priželjkivali da se sin oženi. Nazivali su ga pjesnikom Zagreba jer je u svojim djelima često pisao o svom rodnom gradu.Povjestice Bilješke o piscu: AUGUST ŠENOA. KAMENI SVATOVI narodna priča Fabula: ispod Susjedgrada je živio mlinar sa ženom i sinom. Rasplet: svi svatovi su se okamenili na mjestu. Zaplet: sin je rekao majci da je zaljubljen u Janu.” Vrijeme citat: “Projurilo radnje: prije mnogo ljeta preko mnogo lijepog Božjeg godina svijeta” . u 43. Rodoljublje i čovječnost dva su osnovna osjećaja kojima je prožet njegov cjelokupni književnički rad. ali siromašnu Janu.2007. feljtonist. Majka je bila protiv vjenčanja. rodio se 14. Izrekla je kletvu i pretvorila svatove u kamen. ali plodan život. Sin je rekao majci da je zaljubljen u lijepu. godini života. pjesnik. Majka je bila protiv vjenčanja. a oni su na istom mjestu ostali do danas. Na dan vjenčenja ostala je kod kuće spremajući ručak za goste. 10. završio kratak. godine u Zagrebu. središnja ličnost hrvatske književnosti 19. godine. U njegovim djelima vidljiva je ljubav prema domovini i svom narodu. Vrhunac: na dan vjenčanja majka je izrekla kletvu kojom je svatove pretvorila u kamen. Mjesto radnje: ispod Susjedgrada citat: “Pod vrletnim Susjedgradom živio vam starac mlinar. pripovjedač.pretali u talionici u novi kip.

koji se.utemeljitelj modernoga romana. Ističe se i njegova kronika o epidemiji kuge "Dnevnik kugine godine". Koristio se pripovijedanjem u prvome licu i jednostavnim svakodnevnim govorom. u 19:47 • 130 Komentara • Print • # D. baca kletvu na svatove. ali želi da se sin oženi. vjenčanje… Stih: poluvezan. kletva. Motivi: ljubav. mlinar. Kad se on zaljubi u siromašnu djevojku. Neke su riječi skraćene radi dobivanja jednakog broja slogova u stihovima.10. . Jana.Robinson Crusoe Ime pisca: Daniel Defoe O piscu: Daniel Defoe. postaje jako gnjevna. Drugi ne mogu donositi odluke o tuđem životu. ali gotovo vezan . To je priča o brodolomcu. Od ostalih Defoeovih djela poznat je njegov roman o kradljivici "Zgode i nezgode glasovite Moll Flanders".g. Drugi i treći dio tog romana manje su uzbudljivi. svatovi. ironije… 10.mlinarica je stara žena. neslaganje. Pažnju publike pobudio je svojim pustolovnim romanima. mornara iz Yorka" zasnovan na stvarnom događaju. udaljen od civilizacije uspjeva održati u sukobu s nesklonom prirodom.rime nema samo u nekoliko stihova. kamen. Strofa: ima deset strofa. svatovi… Jezik i stil: pjesma je napisana na hrvatskom književnom jeziku. vrijedna. Živio je od 1660. engleski pripovjedač. epiteta. Ideja: Čovjek treba živjeti život kako sam odluči.g do 1731. eufenizama. Ima metafore. Sporedni likovi: sin. Njegov prvi i najpoznatiji roman je "Život i čudne neviđene pustolovine Robinsona Crusoea. Karakterizacija glavnog lika: MAJKA (MLINARICA) . Rima: ima svih vrsta rime parne. bijesna. Nakon toga ljudi govore da je luda. prvih nekoliko su kratke (osmerostih). a ostale puno duže. usporedbe.Tema: vjenčanje bogatog mladića i siromašne djevojke protiv majčine volje.2007. a kao romanopisac pojavio se u kasnijim godinama života. Defoe . Pod utjecajem toga. unakrsne i obgrljene. ljuta.

i da nastavi posao koji je on započeo.divljaci. Na vrhu jednog brežuljka bila je pećina. Cijelo vrijeme razmišljao je odakle je ta roba došla. Ta točka je bila gusarski brod. Šetajući gradom sreo je jednog mornara koji mu je ponudio da će ga besplatno prevesti nazad k ocu. ali dok je robu prodavao uvijek je mislio odakle je ona došla i kakav je i koliki put prešla. Pala je noć i Robinson je odlućio spavati. Htio je znati kada je koji dan pa je napravio kalendar. Htio je kada odraste da bude mornar i da putuje svijetom. Sutradan je krenuo u lov.ljudožderi. Prešli su na njihov brod i zauzeli ga. Robinsona su uzeli u robstvo. a to je teško išlo kamenim nožem.Četvrtko.svibanj 1654. Primjetio je da tamo ima divljih koza. Znao je da je danas nedjelja 26. Sutradan je od savitljivog pruća napravio luk. a pio vodu iz izvora blizu njegove pećine. Jednog dana sreo je prijatelja koji se spremao na put u London. Uhvatio je jednu kozu i ponio ju kući. Prvo je pokušao naći skrovište. Digli su jedra i krenuli punom snagom ali gusari su ih ipak stigli. Robinson je pristao ali bojao se to reći svojim roditeljima. Na putu ih je zahvatilo nevrjeme. Robinson se tada oprostio od prijatelja. Prijatelj ga je pozvao da pođe s njim. Robinson se probudio na pustom otoku. Mornari su pumpali.Petko. Četvrtog dana želio je promjeniti jelo i pošao je otokom u potrazi za hranom. Pokraj njegove pećine bila su dva stabla.roditelji. ali to nije ništa pomagalo. Putem je naišla jaka bura. Robinson se jako uplašio pa je otišao u svoju kabinu. kapu i vreću. Brod je bio pun vode. sandale. Brod je potonuo. Kada je izašao van vidio je da drvo pred njegovom pećinom gori. Jedan grom je udario blizu njegove pećine i on se jako uplašio. Robinson je to prihvatio. Oko ponoći započela je jaka kiša. legao je na slamu i zaspao. jer kada je vidio vatru to je bilo veliko otkriće. Strijele je bilo teže napraviti jer ih je trebalo šiljiti. Ukrcao se i otplovio u nepoznato.g. Ujutro kada se bura smirila stigli su u London. Nakon duge plovidbe u daljini su ugledali crnu točku. jer će sada moći jesti pečeno meso i grijati se noču. ali da bi ih mogao uloviti bio mu je potreban luk i strijele. i za svaki je dan na stablu urezao crtu. Bio je sretan. Sadržaj: Dječak Robinson živio je s roditeljima u Engleskoj. Ogulio je kožu i počeo jesti sirovo meso. a neke bacili morskim psima. Mjesto radnje: Pusti otok Likovi: Robinson Cruso.Od lišća je napravio odjeću. Jednog dana otac mu je rekao da želi da postane trgovac. Svaki dan je na obali gledao brodove i mornare kako iskrcavaju robu. Jeo je kukuruz.mornari. Morao je paziti da se .Tema: Robinsonov boravak na pustom otoku Osnovna misao: Treba biti snalažljiv da bi se preživjelo Vrijeme radnje: 1632-1637 g. ali mu nije bilo ukusno pa je odlučio da meso stavi na vrući pjesak. Sunce je bilo tako jako da je meso bilo polupečeno. Neke su mornare ubili. Robinson je odlučio da se smjesti u nju.

Divljaci su opet došli na otok ali. Vulkan je proradio i izbacio užarenu lavu. Bojao se da kada dođe zima neće imati što jesti jer će biti previše hladno.Robinson je pomogao divljaku i spasio ga od ljudoždera. Kada je došla zima Petko je bio začuđen . pa sjedne i otisne se dalje od otoka. Petko je bio u početku plašljiv Robinson ga je odveo u pećinu i učio ga engleski. Ujutro se u daljini vidio brod koji je topovima dozivao pomoć. Vodili su jednog divljaka. Divljak se otrgnuo i pobjegao im. Za njim su krenula dva ljudoždera. Kada je počeo bušiti rupu u drvetu odjednom su počele letjeti iskre koje su palile vatru. Zapalio je jedno drvo i obrađivao ga dok nije izgledalo kao čamac. Bura je bila jaka i brod je počeo tonuti. On je krenuo po pomoć na drugi otok. Petko dotrča čamcu i počne grliti starca jer je to bio njegov otac Četvrtko. To je bilo novo otkriće kako da vatru dobije kada on to želi. ali imao je jedan problem. U jutro se probudio bolestan. Na dno lonca je stavio sol tako da voda nije izlazila van. barut i top. Petko i robinson su razgovarali o ljudožderima. Lopatom koju je napravio od školjke iskopao je duboku rupu i u nju spremao zimnicu. Jednog dana čuo je jaku buku sa obale. pokušao je napraviti i stol i stolice. Robinson i Petko su u daljini ugledali brod koji je prilazio otoku. Petko se ražalostio. samo je u jednom čamcu ostao starac koji se nije mogao micati. Brod koji je dolazio bio je europski. Iznenada se zemlja počela tresti. Riba što ju je lovio više mu nije bila fina pečena jego ju je kuhao. Sutradan je ispleo mrežu i krenuo u ribolov. Oko kuće je zasadio drveće pa je imao i dvorište. Petko i Robinson su sa tog broda uzeli puške. Počeo je praviti lonce. Struja je bila jaka i nosila ga sve dalje. . Nakon nekog vremena odlučio je Robinson da napravi i čamac. Petko i Robinson su krenuli na put. lonci su propuštali vodu. Mislio je da je sada kod kuće majka bi mu kuhala čaj i bilo bi mu lijepo. Zadržao se dugo nemisleći na vatru. Robinson je tužan otišao u krevet. kada je pogledao uplašio se jer su na otok stigli ljudožderi. Od cigli što ih je sušio napravio je peć. sada su Petko i Robinson bili naoružani. Pucali su jednom iz topa i svi su pobjegli. Nakon pozdravljanja Robinson ga je upitao gdje mu je majka. Jedva je uspio da se izvuče. Odlučio ga je isprobati. Robinson je psa poveo sa sobom i dao mu ime Džek. Pošto je bio petak Robinson je divljaka nazvao Petko. Sutradan je otišao do broda i tamo ugledao psa koji je jedini preživio brodolom. pištolje. Sutradan je došao jedan divljak i rekao da je Petkov otac umro. a kada se sjetio bilo je kasno jer se vatra ugasila. U daljini je vidio brod koji prilazi otoku. Uhvatio je tri ribe. Kada su stigli u Englesku Robinson je otišao kući gdje je našao oca. pa je odlučio napraviti podrum u kojem će spremati hranu. Robinson se uplašio ali kada je vidio da lava pali drveće bio je sretan jer je na taj način ponovno došao do vatre. ali je dvije pustio jer su bile male. ali on mu je odgovorio da je ona umrla.vatra ne ugasi.

Eko i blizanci krenuli su na planet Zmaz. Lukavo i radoznalo pomaže Eku Eku. Snježnobijelo svjetlucavo odijelo pripijalo mu se uz malo. Došao je na Zemlju da pomogne ljudima da se riješe otpada. Eko Vesna i blizanci su se izvrsno sprijateljili.2007. Kad mu je ponestalo energije Vesna mu je pomogla obnoviti je. planet blizanci… radnje: ljeto Zmaz likova: Eko Eko: On je neobičan čovječuljak s planeta Bon. Sadržaj: U jaruzi na Hrčkovom brdu živi djevojčica Vesna i njezini susjedi. On je dobroćudno biće.10. U priči se spominje planet Zmaz. Eko je došao s namjerom da očisti Zemlju od otpada. Najveći uspjeh postigao je Hitrecov roman: Pustinjski pupak.10. radnje: jaruga. Pametan je i spretan.jer nije prije nikada vidio snijeg i stalno je bio uz peć. U mirnoj jaruzi jednog podneva. Eko Eko je možda metar visok.2007. Tamo se susreću s kraljem smeća i gomilom otpadaka. Diplomirao je komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. čvrsto tijelo. Porazili su ih uz pomoć dobroćudnih .RAZRED OSNOVNE ŠKOLE LEKTIRE 10. 10. Robinson i Petko nastavili su zajedno živjeti. Vesna. Vesna je zaigrana i vesela djevojčica. Uvijek se šali na tuđi račun. Na njemu je zarobljena Ekova sestra Eka Eka. Hitrec. u 19:43 • 48 Komentara • Print • # V. Kralja i vojsku trebalo je porazit da bi mogli oslobodit Ekovu sestru. suvremeni hrvatski pisac rođen je u Zagrebu krajem prve polovice dvadesetog stoljeća.Eko-Eko O piscu: H. u 19:41 • 2 Komentara • Print • # H. život remeti pojava neobičnog čovječuljka Eka Eka. Vesna. Vesna: Vesna je djevojčica koja živi s majkom i braćom u jaruzi. Likovi: Eko Vrijeme Mjesto Opis Eko. Hitrec . Druži se s blizancima iz susjedstva.

zvani Pokle odvodi ih u svoj čudan stan i pokazuje sliku Mona Lize -Marie Clever. pobjegnu autobusom -Marie Clever i Katsarida Somais prate Koka i Zlatka -bogalj(pisac Kušan) razgovara sa slikarom Poklepovićem -slika Mona Lize nije orginal -Charles i Frederic traže sliku kod gospodina Somaisa . Zlatko Brnčić. slijepci pucaju po prolaznicima -Koko sav prestrašen od Zlatkovih priča.godine se seli u Zagreb.2007. slikaru Poklepoviću. Nikolas Somais. gdje je završio osnovnu i srednju školu i diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti. Alles Worson. književnik i prevoditelj. Michael. zajedno sa slikarom. Lažeš. ipak sretno sa Zlatkom dolazi u Pariz -slikar Poklepović. zvanom Pokle -Koko uči francuski jezik -Zlatko plaši Koka da se u Parizu otimaju dječaci njihovih godina.Koko u Parizu Bilješka o piscu: Ivan Kušan. Jean. zvan Koko. u 19:38 • 12 Komentara • Print • # I. Uzbuna na Zelenom Vrhu. kći poznatog francuskog novinara Marcela Clevera. Zlatkov ujak(Pokle). Oslobodili su Eku i vratili djecu na Zemlju. Koko i duhovi. a Eko se sa sestrom vratio na planet Bon.bića s planeta Zmaz. Charles. Zemlja je očišćena. Bilješke tijekom čitanja:trinaestogodišnji Ratko Milić.1939. Domaća zadaća. bogalji imaju ugrađene strojnice. rođen je 1933. Melita. Maurice. Frederic.godine u Sarajevu. 10. Marcel Clever. Marie Clever. papagaj Cesar. Katsarida. Kušan . Najpoznatija djela su mu:Koko u Parizu. pisac -Koko i njegov prijatelj Zlatko spremaju se u Pariz u goste Zlatkovu ujaku. svuda vrebaju snajperisti. ljuta je na tatu što je nije poveo sa sobom k režiseru Worsonu koji je u Parizu snimao film o krađi Mona Lize -Nikolas Somais želi svom slijedećem brodu dati ime Mona Liza po čuvenoj slici -Katsarida Somais. Zagonetni dječak i Strašni kauboj.10. prijatelj Marie Clever -Koko bježi za lopovima u crvenom automobilu -Jean i Michel otimaju Koka -Zlatko uzima sliku Mona Lize kako bi je dao u zamjenu za Koka -Jean i Michel otimaju Zlatka i sliku -za sliku Mona Lize Jean i Michel traže 10 milijuna franaka od gospodina Somaisa -Koko i Zlatko.

Zajednički prijatelj. kći poznatog novinara i njezin prijatelj Katsarida Somais. ali kako je slika nestala.Djevojčica Marie Clevere.Prestrašen Koko ipak s Zlatkom sretno avionom dolazi u Pariz gdje ih dočekuje Zlatkov ujak slikar Poklepović. Michel i gospodin Alles Worson kod gospodina Somaisa -zajednički susret sviju kod gospodina Somaisa i spoznaja da nitko nije "pravi lopov" -Koko odlazi stepenicama do prijatelja i trči.Koko sanja da se nalazi u Parizu sa prijateljem Zlatkom.Koko im je rekao da je siromašan i spomenuo je sliku Mona Lize.Prvi izlazak u Parizu bio je u brijačnicu. no ipak se na kraju probudi i dozna da mu je to san. U potrazi za slikom Mona Lize svaki od likova odlazi najprije u stan slikara Poklea. trči beskonačno trči -Koko se probudi jer to je bio san i odluči sanjati što više tako lijepih snova Doživljaj djela: Roman Koko u Parizu mi se sviđa zato što je u njemu opisan san dječaka Koka. a Marie je iz očevih članaka saznala da je slika nestala. koji je već bio u Parizu. Slikar Koka i Zlatka odvodi u svoj skroman stan.Jean i Michel traže od Zlatka da im za otkup Koka donese sliku.Knjiga je i vrlo smiješna i pomalo napeta. iako je Koko htio vidjeti poznate znamenitosti grada Pariza.Slikar Pokle trebao je sliku donijeti na snimanje filma "Slika za milijardu". slikar kojeg Francuzi zovu Pokle. gdje im pokazuje čuvenu sliku Mona Lize. gdje živi Zlatkov ujak Poklepović. a nakon toga u stan gospodina Somaisa. sin bogatog brodovlasnika. ali su i njega oteli.Zlatko je donio sliku. Sadržaj: Na početku romana saznajemo da Koko s prijateljem Zlatkom putuje u Pariz. da je Mona Liza ukradena. pričao je Koku strašne priče o Parizu. prate Koka i Zlatka.To je u stvari bio san dječaka Koka koji je pod utjecajem Zlatkovih priča bio jako uzbuđen i prestrašen. uhvatila ga je groznica i utonuo je u duboki san"A Koko se pokrije .Prije odlaska u Pariz.Koko je primjetio neke nepoznate osobe koje bježe preko terase u crvenom automobilu pa ih je pratio.Dječaci Jean i Michel željni avanture otmu Koka misleći za njega dobiti otkupninu. on se htio baciti s Eifelovog tornja.Katsarida je smatrao da njegov otac želi na svome brodu imati sliku Mona Lize. Zlatko. gdje svatko iznosi svoj razlog zbog čega je htio tu čuvenu sliku. želio je razgovarati s Kokom. bivši bogalj. ali se nažalost izgubio. pa ga je zastrašio. pa je on trčao beskrajnim stepenicama i probudio se.Koko i Zlatko uspiju pobjeći otmičarima noseći sa sobom sliku.-Jean.

neodlučan. voli punjenu papriku i stalno je gladan -Zlatko-kokov najbolji prijatelj. . Charles. želi postati biciklistički as i svirati električnu gitaru Književna vrsta:pustolovni roman 10. Vrijeme radnje je oko 1970. Jean. Nikolas Somais.preko glave. papagaj Cesar. bistar. 1.Svi to čine na vrlo zanimljiv i zabavan način. plašljiv. ujak Pokle. voli pretjerivati.Zagreb. Marie Clever. dobar. 1873. pametan. Alles Worson. pokušaju saznati gdje je nestala slika Mona LIze. 8.2007. . u 19:34 • 93 Komentara • Print • # D. Katsarida Somais.Ondje svaki dan ima 3000 otmica. voli da ga smatraju da je hrabar.Duga Bilješke o piscu: DINKO ŠIMUNOVIĆ (Knin. ali to ne želi pokazati. kad je kao glumica bila popularna Monica Vitti i glumac Peter O`Toole. Maurice. Najviše otimaju dečke naših godina.-1980. 9. pomislivši kako bi možda bilo zgodno da još večeras otputuje na drugu stranu svijeta. bojažljiv. kao i ostali likovi u romanu. Vrijeme radnje je ljeto. pravi se važan pred svojim prijateljima. Analiza likova:Koko.Oni. željan pustolovina. Tema djela: Tema djela su dogodovštine dječaka Koka i Zlatka u Parizu. pogotovo strance. voli špijunske romane i mašta da će postati šrijunka kao Mata Hari -Katsarida Somais-sin bogatog brodovlasnika. Zlatko. Šimunović . pisac Kušan -Koko-trinaestogodišnji dječak iz Zagreba." Mjesto i vrijeme radnje: Mjesto radnje je Pariz. hrabar.10. snalažljiva. Ideja djela: Slika Mona Lize je glavni razlog zbog kojeg su svi likovi u romanu nastojali poput pustolova i kriminalaca doći do te slike i na lak način se obogatiti. Marcel Clever. Frederic. puno čita."Radnja romana počinje i završava u Zagrebu. 3. glavni grad Francuske "Ne znaš ti što je Pariz. snalazi se u svakoj situaciji -Marie Clever-hrabra. Michel.

ali se utopi u močvari. blijedopute. ) zauzima posebno mjesto u novijoj hrvatskoj književnosti kao pisac koji je stvorio našu modernu seosku novelu. . prolazak ispod duge. Srna je od njih čula da se djevojčica kad prođe ispod duge promijeni u dječaka. a odozgo klisure zarobile malu varoš Čardake na strmu obronku. Nakon toga su se njeni roditelji preselili u napuštenu tvrđavu i tugovali. Vrhunac: nekon što se pojavi duga. Šimunović piše jezgrovito. "Đerdan". želja. Vrsta književnog djela: pripovijetka Fabula: Srna je živjela u doba kad djevojčice nisu smjele mnogo toga da ostanu vitke. udovica Klara. . Motivi: zabrane. Sava je pričala kako ju je zbog njezinog veza snašla nesreća. a u romanima ("Porodica Vinčić. Sava. Mjesto radnje: u i oko varoši Čardake citat: "Odozdo rijeka Gilbuša. Sava Sporedni likovi: majka Emilija. Tamo je srela Savu i Klaru. Jedne noći su se bacili s visoke litice. Glavni likovi: Brunhilda Srna. " Vrijeme radnje: prošlost Tema: Srnina želja da bude dječak i pokušaj ostvarenja te želje. "Duga". Rasplet: Srnini roditelji sele u tvrđavu o tuguju. Tada se na nebu pojavila duga i Srna je htjela proći ispod nje. smrt. ostali ljudi. . . otac Janko. Tako je išla i došla do močvare. U pripovijetkama ("Mrkodol".1933. oluja kao znak smrti. Završetak: bace se s litice. "Alkar") je opisivao Dalmatinsku zagoru i Cetinsku krajinu. sažeto. "Tuđinac") je zahvaćao i druge teme. . Matoš je s pravom primijetio da Šimunovićev realizam djeluje poezijom narodne pjesme. Srna odluči proći ispod nje. Zaplet: u vinogradu čuje da se djevojčica pretvori u dječaka kad prođe ispod duge. ali nije mogla i utopila se. . Jednog je dana išla s roditeljima u vinograd kupiti grožđe. Ideja: zabranjivanjem željenih stvari može se postići samo loše. krepko. . Kompozicija:Uvod: Srna stalno mora biti u kući. Mislila je da ju može prijeći.

" . Najpoznatiji su mu romani: Čamac bez gospodara. Umro je 1952.Nemeček je jako bolestan "taj tako veseli pješak. moli da mu oproste i opet prime u svoje društvo . a sada tako žalosni kapetan Pavlove ulice jako se promijenio. " . najčešće osoba i krajolika.dječaci Pavlove ulice pripremaju plan za obranu svojeg grunda hrabri mali Nemeček se razbolio . graditi nova zgrada "čitav svijet okretao se oko Boke.dječaci se sastaju na grundu i izaberu Boku za predsjednika . kojeg je toliko volio i borio se za njega.Jezik i stil: pripovijetka je napisana na hrvatskom književnom jeziku: štokavskom narječju i ijekavskom izgovoru. .Boka saznaje da će se na grundu. požrtvovnost.2007. razreda .vrlo lijepo je opisan grund koji je dječacima iz Pavlove ulice značio beskrajnost i slobodu . Eva i Junaci Pavlove ulice.Molnar . vrijeme koje se samo moglo poželjeti. Pisao je komedije. a velika bol pritiskivala je njegovo srce.Čonakoš.hrabri Nemeček sam odlazi kod crvenokošuljaša. njihova borba. u Budimpešti.10. Bilješke tijekom čitanja: pisac opisuje radnu atmosferu u prirodopisnom kabinetu učenika 4. romane i dječje pripovijetke. " Doživljaj djela: Roman Junaci Pavlove ulice mi se sviđa jer je u njemu opisano veliko prijateljstvo među djecom. 10. hrabrost i .započinje borba za grund "dan bitke bio je divan proljetni dan.Nemeček na grundu susreće Feri ača koji krade njihovu zastavu . Pješčane bombe počele su letjeti. U knjizi ima mnogo opisa. metaforom.Junaci Pavlove ulice Bilješka o piscu: Ferenc Molnar je mađarski književnik rođen 1878. .Gereb šalje pismo u kojem otkriva plan crvenih košulja. " . počeo je plakati. godine u New Yorku. onomatopejom. " .borba je opisana kao žestok susret dvije grupe dječaka "a mala truba je odjeknula u znak da tvrđave otpočnu s bombardiranjem. u 19:29 • 49 Komentara • Print • # F.Čonakoš šalje pismo Boki u vezi sastanka na grundu . Pisac se koristi i usporedbom. oni ga uhvate i bacaju u vodu "a on iz vode gleda tako tužnim pogledom kao kakva žalosna žabica" . Boka i Nemeček odlaze na otok u botaničkom vrtu gdje ostavljaju papir s porukom "Tu su bili dečki iz Pavlove ulice.

izgubili su komad zemlje koji su branili s toliko boli." Mislim da se radnja romana događa krajem prošlog stoljeća kada još nije otkriven lijek protiv upale pluća. Izazov su prihvatili dječaci iz Pavlove ulice i počeli se pripremati za borbu. Borba je bila organizirana kao da se brani svoj dom ili domovina. Grupe dječaka su se hrabro borile. Rihter. s toliko junačke hrabrosti. dječaci su izgubili grund i dobrog prijatelja Nemečeka. Kolnai. Vajs. Sadržaj: Grupa dječaka. Ideja djela: Dječaci Pavlove ulice i crvenokošuljaši trebali su zajedno dijeliti grund. na grundu "ono je peštanskom djetetu ravnica. Čengej. To je bilo mjesto koje su dječaci jako voljeli i ono im je značilo beskrajnu slobodu igre. razreda. Nažalost. ali su na kraju pobijedili dječaci Pavlove ulice. svoje slobodno vrijeme provodili su na grundu koji se nalazio u Pavlovoj ulici. Nemečekova majka. Budimpeštu. Dogovorom se mogu postići bolji rezultati. Ač. Pastori. a izgubljen je i teritorij zbog kojeg su ratovali. Mjesto i vrijeme radnje: Radnja je smještena u glavni grad Mađarske. livada. profesor Rac. Nemečekov otac . odnosno osvojiti mjesto za igru kojeg u velikim gradovima nema. Gerebov otac. Slovak Janko. tema djela:Tema djela je borba dvije skupine dječaka koji žele obraniti. nego svađom i borbom. Njihova dječja igra bila je kao pravi rat u kojem je bilo i žrtava. Barabaš. Nemeček. Osim prijatelja. poljana. Dječaci te grupe učinili su "einstand" a što znači objavu rata. učenici 4. mali i bolesni Nemeček. Feri. Pomogao im je njihov prijatelj. Gereb. ono za njega znači beskrajnost i slobodu.ljubav za komadić zemlje na kojoj su se uvijek igrali i bili zajedno. Čonakoš. izgubili su i grund na kojem se je trebala graditi kuća. pas Hektor. Analiza likova: Boka. Na slikovit način je opisan grund kao i osjećaji koji su ta djeca osjećala prema njemu. Taj grund htjela im je oduzeti grupa dječaka zvanih crvenokošuljaši. Najvažniji događaji zbivaju se u Pavlovoj ulici. ali su nažalost izgubili hrabrog Nemečeka koji je uskoro umro. borbu za svoj grund. Lesik. Čele. Gubitak dobrog prijatelja kao i grunda slomio je mala srca dječice tako da me taj roman na kraju rastužio." Vrijeme radnje je mjesec ožujak ("mart") "prozori su bili širom otvoreni tog martovskog dana. Grund je bio njihov.

velika je bol pritiskivala njegovo srce. Govori kako je njoj i djeci pričala puno priča.hrabar. " . bio zaslužan za pobjedu. Ali on nije nikog prepoznao. Književna dječji pustolovni roman vrsta: 10. Od tada više nikad nije čula njezine priče. Najžalosnije od svega je to što je njena baka umrla. Bio je pravedan. pošteno i muški opstati na svom mjestu. u 19:23 • 86 Komentara • Print • # S. S puno osjećaja je opisana smrt malog Nemečeka. Bio je "običan vojnik" pa su mu svi mogli naređivati.Feri ač . ali teška bolest skrhala je tog malog junaka "u krevetu je ležao kapetan. Možda je već vidio stvari koje su skrivene ljudskom pogledu. iako jako bolestan.2007." Znao je i plakati za svojim prijateljem Nemečekom. Baka i djevojčica su željele ići na ponoćku ali nisu mogle jer je jedna bila prestara a druga premlada. duboko i teško dišući otvorenih. Bio je vođa dječaka iz Pavlove ulice. Bio je jednom jedan siromašan čovjek koji je molio ljude za pomoć jer će mu se smrznuti djetešce i žena. slušali i poštovali "jednom riječju. Boka je ostavljao dojam pametnog dječaka koji je krenuo u život kao čovjek koji će. Njegova hrabrost i ljubav prema grundu bili su toliki da je. lijep.Boka . malih. a kada je čuo da će se na "njegovom" grundu graditi zgrada. pravedan i pošten dječak. mršav dječak krhke građe.Legenda o Kristu Naslov djela : SVETA NOĆ Na početku priče spisateljica govori o svojoj baki. mrzio je izdaju. tako da sami možemo vizualno zaključiti kako je izgledao pojedini lik. Tako je išao do vrata svake kuće i . Bio je Božić. pun događaja. hrabar i simpatičan.krupan crnomanjast dječak. Poslije 40 godina sjećala se samo jedne priče o Isusovu rođenju.10. mudar. a bio je duboko potresen bolešću i smrću malog Nemečeka. Likovi su vjerno opisani. Te večeri je baka pričala jednu priču. Borba između dječaka opisana je kao da se vodi pravi rat. Prijatelji su ga jako voljeli. Lagerlof .Nemeček .. tankih usta. . velikih očiju. Zbog toga je imenovan kapetanom. ako se ne i popne visoko. Analiza stila:Stil u kojem je pisan ovaj roman je zanimljiv. morao je izvršavati tuđe naredbe i ići u zatvor. Bio je vođa crvenokošuljaša. napet. dobrodušan i sretan što ga prijatelji kao takvog žele u svojoj družini.mali.

a pastir ga pođe pratiti. godini objavljuje roman «Mališan» ili «Povijest jednog djeteta».punih 60 g. .Vratili su se u selo i rekli sve što su vidjeli. Baka položi svoju ruku na djevojčinu glavu i kaže:»Upamti ovo.U 2 riječi su se dogovorili da skupe pšenicu i odnesu je.a nema ni zrna žita.Nitko nije znaokakva je to tajna djeda Cornillea.svatko ga je odbio.Pisma iz mog mlina Bilješka o piscu: Alphonse Daudet rođen je u Nimesu u južnojFrancuskoj.10. Bilo mu je žao da se smrzne djetešce. Onda čovjek stane pred pastira i zamoli ga da mu pozajmi malo vatre. a psi nisu lajali. Pastir se sjeti da psi nisu lajali na čovjeka. pa dade vune čovjeku da pokrije djetešce. Tada ga pastir zaustavi i pita zašto je tako milosrdan. 10.U dvadesetoj godini posto je tajnik bogatog plemića i moćnog ministra u vladi cara Napleona III.Svaki dan je u mlin donosio jako puno vreća brašna u kolicima.g u Parizu. umro je 1897. bavio se brašnom. Tada se probudi pastir i baci svoj šiljasti štap na čovjeka. Ode tamo i vidi stado ovaca i tri psa. Čovjek ode.Daudet .Poslije kad je djed izišao njegova unuka je vidjela da ga nema. Siromašan čovjek mu kaže da on to mora sam shvatiti. Naziv Tajna djeda priče: Cornillea Fabula: Djed Cornille bio je stari mlinar.Sjetila se da pogleda kroz prozor i vidje da je to samo prazna prostorija.jedanput kada je išla njegova unuka s dečkom do mlina da dobije blagoslov. Baka stane s pričanjem i kaže:»Ono što je pastir vidio možemo i mi». Taj štap ne pogodi čovjeka nego pade u polje.2007. jer je to istina kao što ja tebe vidim i kao što ti mene vidiš». Kada su došli do spilje pastir vidje gdje čovjek živi.S velikom je ljubavlju hranio mlin. Anđeli dođu na brijeg. Mlinove koje je para pokretala izluđivali su ga.Djed je ponosno radio i mljeo žito. Najednom vidi vatru u daljini. Ovce se nisu preplašile. u spilju i pođoše pjevati.Ušli su punih vreća u mlin. u 19:20 • 15 Komentara • Print • # A. Pastir onda shvati zašto je sve večeras tako radosno. I on mu pozajmi vatru.Vrata mlina su bila širom otvorena i vidjeli su djeda kako sjedi tužno. U svojoj 28.Stalno je govorio da ne idu tamo ida se ti razbojnici koriste parom da izrađuju kruh. Čovjek golim rukama uze žar vatre i ništa ga ne oprži. oko spilje. da ovce nisu pobjegle i da ga štap nije pogodio.

Zato je kupio mladu kozu jer je mislio da će se priviknuti i ostati. gospodina radnje: Seguina.Tako ih je sve gubio na isti način.Odjednom je izašao vuk i borio se s Bikom cijelu noć. Vrsta Alegorična Tema: Bika je uvijek htjela u planine pa makar riskirala priče: priča. Tema djela: Djed Cornille više voli kruh koji je rađen od vlastite ruke nego od pare. Naziv Koza gospodina priče: Seguina Fabula: Gospodin Seguin nikada nije imao sreće sa svojim kozama.livada Vrijeme Dan.Bika je ujutro otišla u planinu i igrala se.Ima 60 godina. Vrijeme Ljeto.Borila se s vukom cijelu noć i onda ujutro postala zajutrak vuku. Mjesto Mlin. Mjesto Planina.No bio je u krivu no onda joj reče da je imao kozu koja je bila jaka i opasna kao jarac.Ujutro se umorila i vuku je postala sladak zajutrak. radnje: radnje: Opis lika: Djed Cornille je vrlo odlučan čovjek koji više voli obične mlinove od paro-mlinova. život.Vrsta Alegorična djela: priča.Svakoga jutra bi prekinule konopac i odlazile u planine gdje bi ih vuk pojeo. radnje: .

kapetan Nemo MJESTO RADNJE:u dubinama mora VRIJEME RADNJE:19.Sutradan je kapetan Nemo vodio Arronax.Verne .Ned Land.Savjet i Ned Land se dogovore za bijeg.Na tom brodu je bio profesor Arronax.Savjeta i Ned Landa na ronjenje da upoznaju svijet pod morem.Jednog dana Arronax.Kapetn Nemo im je rekao da tko god dođe na podmornicu mora na njoj ostati do kraja života.počne padati kamenje na njih.Ostrvo je bilo prekriveno divnom šumom.No nisu uspijeli jer je podmornica zaronila u morske dubine.Ušli su u čamac i bili naoružani električnim puškama.2007.Uto iz šume izađoše divljaci i počnu ih gađati strijelama.20 000 milja pod morem LICA:profesor Arronax.Prolazili su mjeseci plovidbe na podmornici.Vrata podmornice im je otvorio kapetan Nemo.Podmornica je bila vrlo lijepa.bisere i drago kamenje.Na moru se pojavila velika riba i prevrnula brod.Ugledali su podmornicu i popeli se na nju.Kapetan Nemo se hvalio podmornicom koja se zvala "NAUTILUS". a druči su mislili sa je to podmornica sa beskrajno jakom pokretnom snagom:Tako je jedan brod krenuo u istraživanje namjerom da se ne vrati dok nešto ne sazna.10.Neki su mislili da je to čudovište neprirodne snage.ribice i različite morske trave.Jednog dana kada su bili na ostrvu i grijali se na vatri. u 19:15 • 31 Komentara • Print • # J.Profesor je zamolio kapetana Nema da ih pusti da odu na ostrvo.stoljeće TEMA:pustolovine i plovidba podmornicom OSNOVNA MISAO:normalan život na zemlji je privlačnij od svega blaga i zlata pod morem SADRŽAJ:Godinu 1886.ali nisu odustajali nego su čekali novu priliku.Uhvatiše puške i pobjegoše u čamac.Podmornica je plovila prema jugu do južnog pola.Koji god brodovi išli na istraživanj vratili su se bez rezultata.Kapetan Nemo je dozvolio.10.Arronax.Savjet i Ned Land su se čudili ljepoti morskog dna.Plovili su ka ostrvu Vanikovo.njegov vječni pratilac Savjet i Kanađanin Ned Land.Jednog dana Savjet je gledao kroz prozor pa povika:"profesore.Savjet.Tu su bile razne Školjke.Imala je muzej u kojoj su se držali zlato.dođite!"profesor priđe prozoru.Nakon tjedan dana bili su na ostrvima Australije. svi ljudi po pojavi morskog čuda.Kanađanin.Na palubi je bilo nekolko leševa jer ih je zatekao brodolom.Podmornica je radila punom parom i sljedećeg dana su se probili.pogleda i vidi čamac.Zaveslaju i odu na podmornicu.Podmornica je jurila .Prolazili su dani i tjedni.Dok su plovili našli su se u klopci od ledenih stijena.Iz dana u dan su išli na ostrvo.Profesor Arronax je rekao svim mornarima da gledaju u more ne bi li ugledali čudovište.Savjet i Ned Land su skočili u more.Arronax.

10. Bilješke tijekom čitanja:-stari ribar i njegova žena -zlatna ribica koja ispunjava želje -pohlepna i zločesta starica koja od ribice traži korito. Starac ju je pustio u more. Kad je to ribar ispričao svojoj ženi ona ga je grdila i nazvala prostačinom i budalom i tražila da od te ribe traži novo korito. kuću. Na kraju je željela biti vladaricom mora i da joj zlatna ribica služi. Boris Godunov i Belkinove pripovijesti. ženu i prepuklo korito.godini života od posljedica zadobivenih na dvoboju.S. u 19:12 • 8 Komentara • Print • # A. Bajke.Bajka o ribaru i ribici Bilješka o piscu: Aleksandar Sergejevič Puškin rodio se u moskvi 1799. Kapetanova kći. . Ja bih isto htjela imati takvu ribicu koja bi mi ispunjavala sve moje želje. Jednog dana je starac lovio ribe i uhvatio je zlatnu ribicu koja govori. našao je opet svoju kolibu.U tom trenutku podmornica se našla u vrtologu. Starac je lovio ribe. Kad je to dobila. Ribica je molila starca da je ne ubije. Ribica se na to razljutila i ništa nije na tu želju odgovorila. ali nije ništa tražio od ribice. željela je biti moćna vlastelinka. a ne sviđa mi se njegova pohlepna žena -smatram da je na kraju starica zaslužila da bude opet siromašna u staroj kolibi Doživljaj djela: Ova kratka bajka mi se dosta svidjela jer je u njoj opisana zlatna ribica koja ispunjava želje. želi biti vlastelinka.Profesor.2007.Čamac se otkvačio i našao usred vrtloga. Kratak sadržaj: Na obali mora živjeli su starac i starica.Puškin . a njegova žena je prela pređu. Živjela je u dvorcu. gdje je već pokazao pjesnički dar. a ona će njemu ispuniti njegove želje. Umro je u 38. svijetla carica i na kraju vladarica mora -žao mi je starog ribara.Pitali su se da li se podmornica izvukla?Svi troje bili su sretni što su živili 10. tražila je novu kuću.velikom brzinom ka sjeveru.Savjet i Ned ukrcaše se u čamac. imala je sve što je poželjela dok je svoga muža poslala da radi u staji. Pohađao je elitnu školu za plemićku djecu. već je pusti natrag u more. a kada je ribar došao kući.Jednog dana Ned reče profesoru :"noćas bježimo!"Došla je noć.godine. a zatim i svijetla carica.Ujutro kada su se probudili bili su u kolibi . Njegova najpoznatija djela su Evgenij Onjegin.

Starac je otišao na more i zamolio ribu. Ona mu je to ispunila. Kada je došao do bake htio joj je poljubiti noge ali ona je pozvala .dobra ribica koja održava svoje obećanje Dojam : Ova bajka mi se svidjela zato što je starac našao zlatnu ribicu. a starica je prela. Starac ju je pustio. a nije mi se svidjelo što je baka bila tako okrutna i sebićna Vrijeme Mjesto radnje radnje : More. On je pred kolibom našao novo korito. a pred sobom je vidio još veči i raskošniji dvorac. Starac se je bavio ribolovom. Vratio se kući i to rekao starici. Starac se je protivio ali je kasnije otičao. Zamolio je ribicu. Riba ga je zamolila da ju pusti i da će joj tada ispuniti želje. Tukla je i derala se na sluge. pohlepna i nikad zadovoljna Zlatna ribica . On je otišao i ribica mu je to ispunila. Ribar i njegova žena stanovali su u kolibi na obali mora. Analiza likova:Stari ribar dobar i pošten starac Starica zla. Tako je prošlo nekoliko nedjelja. Baka ga je izgrdila i poslala sa zatraži kuću. Tema: zlatna Ideja djela:Čovjek ne smije biti ribica pohlepan. a zlatna ribica je živjela u moru. Nakon nekog vremena se vratio. Kada je izvukao treći put u njoj je bila samo jedna riba i to zlatna.Mjesto i vrijeme radnje: Obala i more. U njemu je bila baka. Jednoga dana starac je bacio mrežu u more i izvukao punu mulja. On ga je izgrdila i poslala da zamoli da mu da novo korito. ali ne i zadnju Sporedni likovi : Sluge. : Ljeto dvori. Zatim je baka kazala da želi biti bogata vlastelinka. Glavni likovi : Starac – bio je pošten i dobar Baka – okrutna i sebična Zlatna ribica – ribica koja je ispunila sve želje satrcu koje ih je zadala baka. lude Sadržaj : Živjeli su starac i baka u staruj kolibi od gline. Kada se je vratio vidio je veliki dvorac. Tada je došao starac i baka mu je naredila da želi biti carica. Ribica mu je rekla samo neka se vrati kući. tako nekolio puta.

hr Gol. Zatim se je vrato.hr NovaTV. Starac je otišao i zamoloi rabicu. Vido da nema više dvorca nego open ona stara koliba.10. . Starac je dugo čekao odgovor.hr Zadovoljna. razreda Dnevnik.2007.hr Video news portal Nove TV Blog.hr Monitor. 2007 P U S Č P S N 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 Listopad 2007 (30) Dnevnik. u 18:59 • 48 Komentara • Print • # Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom ImenovanjeDijeli pod istim uvjetima.Od 1. Baki je već postalo dosadno i rekla je starcu neka zaželi od ribice daona bude carica mora i da zlatna ribica pliva oko nje i da joj ispunjava želje koje se njoj prohtije. listopad.8.hr DomaTV. Poučnost o djelu : Nikada ne smijemo biti oholi i sebični kao baka 10.hr Komentari da/ne? Opis bloga Linkovi Sve lektire potrebne za OSNOVNU ŠKOLU..hr Malo o autoru ovog BLOGA.hr Blog servis Forum. ..stražare da ga odnesu. Ona ga je slušala i zatim zaronila.

RAZRED Hitrec-Eko-Eko .RAZRED Bach-G. i more Kolar-Breza Šimunović-Alkar Šenoa-Prosjak Luka Mažuranić-Smrt S.. priča Nazor-Veli Jože Wilde-Sretni kraljević Šenoa-Povjestice Defoe-R.63kg ZAUZET-s najlipšon ženskon u Hrvatskoj Moj MSN Bol-Hool_St@hotmai. Škola:Bol Datum rođenja:29. svatovi Šenoa-Branka 6..com Slušan:Tehno. kafene oči 178 visok.Ime:Pero Prezime:M.Cajke Sadržaj: 8. konj Tomaš-Dobar dan Tata Majetić-Omiški gusari Matković-Zg. Crusoe 5.J. Shakespeare-R.A.RAZRED Prosenjak-D.RAZRED Exupery-Mali princ Kumičić-Zač.Č. i Julia 7.04.s Razred:8.g Mjesto rođenja:Split Horoskop:Bik Kratki opis:Plavo-smeđa kosa.1993.Livingstone Sudeta-Mor Hemingway-Star.Rap.

Kušan-Koko u Parizu Šimunović-Duga Molnar-Junaci P. ul. Lagerlof-Leg. o Kristu Daudet-Pisma iz m.m. Verne-20 000 m.pod m. Puškin-Bajka o rib. i rib.
Blog.hrPrijavi seNakon prijave pratite svoje najdraže blogere i kreirajte vlastite liste blogera!Naslovnica

lektire

Prosjak Luka - August Šenoa
Bilješke o piscu: A. Šenoa je rođen 1838. g. u Zagrebu. Osnovnu školu pohodio je u Zagrebu, daljnje školovanje nastavio je u Pečuhu, a pravne nauke završio je u Pragu. Godine 1868. izabran je za gradskog bilježnika. U isto vrijeme radi u zagrebačkom kazalištu kao umjetnički direktor, a od 1870. kao dramaturg. Kazalište je napustio 1873. kad je imenovan gradskim senatorom. Od 1874 pa sve do smrti, 1881. g., uređivao je “Vijenac”. Šenoa je bio jedan od najobrazovanijih Hrvata svog vremena. Znao je mnoge europske jezike pa je i mnogo prevodio. Poznate su njegove povjestice: “Kugina kuća” i “Propast Venecije”, romani: “Zlatarevo zlato”, “Čuvaj se senjske ruke”, “Seljačka buna” te pripovijesti: “Prosjak Luka”, “Branka”, “Barun Ivica”, “Mladi gospodin” i “Turopoljski top”.

Tema: život prosjaka Luke i njegova upornost da postane običan seljački čovjek.

Glavna misao: “Važnije biti siromašan i sretan čovjek, nego nečovječna varalica.”

Mjesto radnje: Hrvatska

Vrijeme radnje: XIX. stoljeće

Likovi: Luka, Mara, Mato, Martin, Mikica

Sadržaj: Uz obalu Save nalazilo se malo, prljavo selo Jelenje. Stanovnici su bili lijeni, nepošteni, voljeli se ići u krčmu, osim rijetkih ljudi koji su pošteno radili. Kroz to selo često je prolazio Luka. On je bio prosjak, a da bi stekao novac varao je i bavio se nutnim poslovima. Luka se zaljubio u bogatu i poštenu Maru. Poželo je biti pošten. Mara je voljela

drugoga, svog susjeda Andru, ali su njihovi očevi bili u svađi. Luka je obećao pisaru Mikici 100 forinti ako Mara bude njegova. Stoga je Mikica nagovarao Andrinog oca da ne dozvoli da se Andro oženi Marom. Te je godine Marinog oca zadesila nesreća. Netko mu je ubio krave i spalio spremište za sijeno. Postali su veoma siromašni. Vidjevši njihovu nevolju Andrin otac je shvatio kako je bio nepošten prema Martinu, Marinom ocu, i prvom susjedu. Oni su se pomirili te su se Mara i Andro zaručili. Luka je skupio mnogo novca i želio je dati Martinu u zamijenu za Maru. Želio je živjeti kao običan čovjek. Saznavši da je Mara zaručena veoma se razočarao. Znao je da bi ga jedino ona vratila na pravi put, da bi jedino ona od njega učinila čovjeka. Kad su se Mara i Andro vjenčali i dobili dijete, Luka je bio zavidan. Htio se osvetiti, ali ga je pekla savijest. Kod njega je prevladao razum i otišao se ispovijedati. U krčmi je sreo Mikicu. On mu je nudio prijateljstvo, ali ga je Luka odbio. Znao je da je Mikica varalica i da želi samo novac, jer je takav i on bio. Luka je shvatio da je važnije biti siromašan i sretan čovjek, nego nečovječna varalica. Luka je otišao do rijeke Save i skočio u vodu gdje je umro. Oni koji se ga poznavali brzo su ga zaboravili. Nakon godinu dana Mara i njen otac morali su na sud. Luka im je ostavio 800 forinti i svečeniku je ostavio poruku za njih. Želio je da prime novac i da se svake godine pomole za njega.

Objavio lektire u 30. prosinac 2004 21:06:00 | 54 komentara

Proza - Antun Gustav Matoš
1. Bilješka o piscu:

MATOŠ, Antun Gustav (Tovarnik, 13.06. 1873 - Zagreb, 17. 03. 1914), književnik. Učiteljsko dijete, odgojen u Zagrebu, Matoš u šestom razredu napušta gimnaziju i odlazi u Beč na vojnu veterinarsku školu, koju nije svršio. Ne podnosi vojnu disciplinu, 1894 godine dezertira iz vojske, koju je služio u Petrovaradinu. 1898 godine odlazi u Ženevu, u kojoj ostaje godinu i pol dana, zatim seli u Pariz, gdje ostaje pet godina, vrača se kući. Kad je amnestiran seli se u Zagreb, gdje živi do kraja života. Kniževnik profesionalac, od nužde novinar, Matoš nije imao stalnog zaposljenja. Živići teško Matoš se razvijao u intelektualnom i moralnom pogledu. U osnovi lirski raspoložen, on je cijeli život nosio masku cinka, borbenog paskvaliste uvijek spremnog da na protivnika saspe slapove riječi. Matoš se ogledao u više književnih rodova: piše feljtone, pripovjetke, crtice, eseje, putopise, književne, muzične, likovne i kazališne kritike, pjesme, a okušao se i u dramskom radu Kompozicijski solidno postavljene, njegove su pripovjetke pune lirizma i duhovitih obrata, ali boluju od nedostatka realnih doživljaja. Punu mjeru svoga talenta dao je Matoš u književnoj kritici i polemici. S razvijenim ukusom i velikom književnom spremom, pišući redovito glatko i duhovito, on je, ocjenjujući pojedino djelo ili cjelokupni rad nekoga pisca, gotovo uvijek, majstorski uočio bitne karakteristike umjetničkog opusa. Često ćudljiv, cjeneći katkada kalambur više od misaono staložene ocjene, on je ipak u većini svojih sudova tačan i njegova se mišljenja često javljaju u književnim udžbenicima kao definitivna ocjena hrvatskih pisaca. On je bio najuspješniji i najsustavniji ambasador hrvatske kulturne suradnje. Matoš stvara pokretan, živ, prodoran jezik, poslušan instrument da izrazi i najkompliciranija duhovna stanja suvremenog čovjeka. Matoš je naš veliki književnik u punom značenju riječi.

2. Matoševo prozno stvaralaštvo:

Matoševe novele i crtice sabrane su u knjigama:

Iverje (Moć savjesti, Kip domovine leta 188*, Miš, Nezahvalnost, Pereci, friški pereci, Čestitka); Novo iverje (Nekad bilo - sad se spominjalo, U čudnim gostima, Camao, Božična priča, Samotna noć); Umorne priče (O tebi i o meni, Moć štampe, Ugasnulo svijetlo, Bura u tišini, Duševni čovjek, Lijepa Jelena, On, Poštenje, Jesenska idila, Prijatelj, Ministarsko tijesto, Vrhovac, Osveta ogledala, Ubio, Cvijet sa raskršča, Sjena). Matoševa proza može se uglavnom podjeliti u dva osnovna kruga i to: Prvo, krug novela o domaćem kajkavskom kraju, zagrebačko zagorskoj sredini, i drugo, krug novela bizarnog sadržaja, novele o čudacima, neobičnim tipovima i nevjerojatnim malograđanskim zgodama; o građanskim inteligentima i tragičnim scenama i sudbinama. Prvi krug je nastao još u živoj matici prve faze našeg realizma, dvojen je pravaškim i patriotskim stilom, emocionalnim ritmom i sentimentalnostima, odvija se prirodno, pun koloristične i pučke sredine. Drugi krug ponajviše je nastao u polemičkim borbama, na putu i lutanju - a takva je gotovo sva knjiga Umorne priće - otvara put psihološkoj prozi, otkriva tematiku psiholoških složenosti. U noveli Osveta ogledala kako je Matoš prikazao čudnog bizarnog pojedinca koji je bio “vudren na svoju stranu”, koji je sve mrzio:

“Taj demokrat, pripovjednik sveopćeg bratimstva i usrečitelj je dakle neobično mrzio. Od prokletih predmeta pak ga najviše puzrujivala laž ogledala... Jer zrcalo je hladno i mlako kao skeptik. Jer previše laska srečnicima. Jer nije dano utopijsko i idealno. Jer je sasvim nekorisno kao kristal dokonog soneta. Jer je sjajno i uglađeno kao laž diplomatskog egoizma. Jer ima grasnost vode bez dna. Napokon jer je privlačno kao magnet grijeha. Mami samotnu ljepoticu...”

(OSVETA OGLEDALA)

Matoševe novele i proza, koje su vezane za domaće tlo i u kojima se slika uglavnom kajkavski kraj (pejzaž domovine) i prizori iz provincije, ističu se svojom neposrednošču i izvornošču. Iako su često

bačene na papir u brzini i u prvom zamahu, iako su im likovi izrazitiji tek u nekim prizorima, značajna su pojava u našoj književnosti, navještaju jednu novu stilsku proznu mogučnost. I dok s jedne strane pomalo dopunjuju krug tema prvih modernista, u isti mah su i težnja za novom tematikom i jednim drugim, intenzivnijim proznim izrazom. 3. Pejzaž u Matoševom proznom stvaralaštvu:

U Matoševom proznom stvaralaštvu pejzaž se često javlja kao samostalna literarna tema, a on istovremeno asocira na nešto drugo, neku drugu temu koja se razvija i dodiruje kroz čitavo dijelo. Matoš isto tako humanizira pejzaž, oživljuje ga i u njega smješta ljude, povezuje krajeve s ljudima (pripovjetka Ljudi su krajevi, krajevi su ljudi). Sinestezija, kojom su prozimana sva Matoševa djela, bitan je dio u slikanju pejzaža, života i svijeta, ljudi uopće. Iskončana Matoševa osjetljivost za boju, zvuk i miris učinilo je njegove prozne pejzažne slike izrazitijima, dubljima, svjetlijima. npr: “San se hvata zelenih brda, i bujnih vinograda po kojima ruji rumeno grožđe kao plamen, bijelo gori kao ćilibar, a modro se crni kao tisuć stisnutih brganica ispod jesenjeg lišća koje se napilo krvi sunčane... Sunce zalazi, šumovita brda tonu u smaragdni san, zamiru zvuci daleke muzike, a riječni val šušteći kao svrha koke kneginje, ruže oko vesla ritmove neke slatke i biserne pjesmice. Sa purpurne se vode stade pušiti mliječna para, a u tihoj i zelenoj dubini stade ručati draguljno trunje, padajući sa neba vedroga, večernjega, zvjezdanoga. ...mrvi se crnim mrvicama u ljubičasti trag zašlog sunca, iščezava u ljubičastom poljupcu kojim slavi veseli i bijeli dan sumornu, baršunastu noć!” (SAMOTNA NOĆ)

4. Zaključak:

Pod utjecajem francuskih simbolista, Matoš je nastojao u našem jeziku ostvariti glazbenu sugestivnost, pa je zbog toga brižno birao riječi i usklađivao sonornost vokala i konsonanta. Matoševa je sklonost sentimentalizmu dokazana nizom pijesama, ali njegovo tragično osjećanje života ne iscrpljuje se melankolijom nego prelazi i u karakteristični bunt. Matoš je začetnik moderne dijalektalne lirike i fraze, a neki njegovi stihovi postali su političko geslo čitavih generacija:

“I dok je srca, bit će i Kroacije!”

(PRI SVETOM KRAJU)

“Već je zorja, a nemrem spati Po hiži me hinca mušlih črni raj, Ko kotiček već kriči za vrati Hajči Smiljček, hajček picej moj!”

(HRASTOVAČKI NOKTURNO)

Objavio lektire u 30. prosinac 2004 21:05:00 | 3 komentara

Putovanje Childa Harolda - GEORGE GORDON BYRON

1. TEZA

BILJEŠKA O PISCU:

BYRON, George Gordon (22. 1. 1788. Missolonghi, Grcka, 19. 4. 1824.), engleski knjizevnik. Potomak Normana, sin “ mahnitog Jacka “ i ekscentricne majke, Byron je bio u prilicnoj mjeri nasljedno opterecen. Neko je vrijeme, koa lord, sudjelovao u radu Gornjeg doma istakao se govornickom vjestinom. Njegova primamljiva vanstina i zanimljiva licnost ucinila ga je ljubimcem zena. Nakon razvoda, indiniran klevetickom hajkom, napusta zauvijek Englesku. Putuje cijelom Europom i Bliskim istokom. Neukrotiv je buntovnik: uplece se u zavjeru talijanskih karbonara; protjeran iz Italije odlazi u Grcku, gdje moralno i materijalno pomaze njezin oslobodilacki pokret i umire u taboru ustanika.

Byron jedan je od najistaknutijih engleskih knjizevnika. Glavna su mu djela: Putovanje Childa Harolda, Don Juan, The Giaour, The two Foscari, Cain, Heaven and Earth, itd. Osobito je poznata i poema The prisoner of Chillon.

Byron je u poeziju uveo nekoliko glavnih motiva revolucionarnog romantizma: idealizira primitivne domoroce, junaci su mu strastveni borci i razocarani individualisti koji mrze suvremeno drustvo. Byronovim djelima dominira slobodarska misao i protest protiv zla u zivotu. Svojim buntovnim stavom, titanizmom, satirckim duhom i melankonijom Byron je izvrsio snazan utjecaj na ostale romanticare te pored Shakespearea najvise utjecao na knjizevnost XIX. stoljeca.

2. TEZA

STIL PISCA:

U Byronovim djelima romanticki zivotni nazor predstavlja se u svom definitivnom obliku. Byronovi

junaci osjecaju potpun nesklad izmedu sebe i svojih moralnih nacela, drustvenim konvencijama i upravo to osjecanje nesklada i raskola uzrok je radanja osjecaja promasenosti, usamljenosti, suvisnosti...

Uzore za svoje junake Byron je trazio u svom vlastitom zivotu, tako da se njegov zivot doima kao zivot najizrazitijeg romanticnog junaka. Njegovi junaci su individualisti s burnim unutarnjim zivotom koji u sebi nosi crte demonskog.

3. TEZA

ANALIZA DIJELA:

Byron u svom velikom i znacajnom djelu Putovanje Childa Haralda opisuje covjeka koji nije nasao svoje mjesto pod suncem, covjeka koga je sredina odbacila i nije mu namjenila neku drustvenu ulogu. Njega odbacuju oni koji su mu bili najmiliji i zbog toga primoran je otici iz domovine koju je toliko volio. Njegova jedina utjeha je borba s prirodom, s olujama i valovima. Dok mornar zali za domovinom, zenom i djecom koji ostaju sada sami, on ne zali za nicim, samo zali sto je postao bezosjecan, bez zelja i

nekog odredenog cilja, ustvari on zali sto ne zali za nicim.

Odlomak iz Putovanja Childa Haralda

...Zasicen svime, izgubljivsi san o sreci On je prestao da se s drugima vida U ocima su mu katkad sjale suze Al´ ponosni Childe im nije davao slobodu

Oduzet tugom on je lutao usamlen I odlucio da svoj rodni kraj Napusti krecuci na dalek put

Pokoren samo svojim teznjama Nije se mogao umiriti sa vladajucim zlom Pun ponosa, Tudim mislenjima nije vjerovao.

I shvatio je, gledajuci prezirnu janilu, Da moze, napustivsi svijet, zivjeti u sebi samemu...

Upravo iz ovih stihova vidimo kakav je bio Child, covjek koji se nije mogao umiriti s vladajucim zlomom. Vidimo da je to covjek koji prezire drustvo, ovaj svijet, covjek koji je zasicen svime, koji je izgubio san o sreci.

4. TEZA

POZDRAV DOMOVINI:

...Zbogom! Zbogom! - Rodni zali Vec s´ otimljim oku mom vjetar huce, ricu vali, a galebi grakcu k tom. Ono sunce gdje zapada, Tamo je i nama poc! Teb´ I njemu zbogom sada, Domovino - laku noc!...

Ovaj dio govori nam kako Childe ostavlja svoju domovinu. Tu je kraj njegova zivota u domovini, a ujedno pocetak lutalackog zivota, pocetak potrage za novom, nezamagljenom i autenticnom istinom.

Objavio lektire u 30. prosinac 2004 21:04:00 | 7 komentara

Planine - Petar Zoranic
BILJEŠKA O PISCU ZORANIC,PETAR(1508.-?),hrvatski renesansni književnik. Zoranic je roden 1508.godine u Zadru, ali njegova obitelj Tetacic potjece in Nina, kamo se doselila iz Like .O njgovu se životu vrlo malo zna. Bio je pravnik,notar i sudski ispitivac javnih spisa.Ne zna se kada je i kako umro.Ime mu se posljednji put spominje 1543.(iako je po jednom novijem podatku neki Petar

a glavnu svoju književnu djelatnost razvija na latinskom jeziku. da dobar bašcinac i Hrvat poštovan jest. Djelo je napisano s izrazitom svrhom. Tužba vile Hrvatice podsjeca nas na pjesmu Kip domovine P. petrarkisticke lirike (ljubavne pjesme). koje je po vanjskom obliku pastirski roman u prozi i u stihovima.godine. koje su snašle naš narod turskom provalom. bukolicke lirike (pastirske pjesme) i politicke pjesme (prepjev . idu u red naših najboljih književnih djela iz starije dobi. Citavo je njegovo djelo protkano velikom ljubavlju prema hrvatskom narodu. i uteškoj borbi pjesnik odbacuje izlišene ljubavne brbljarije te upozoravana važnost cudorednosti u narodnoj borbi. što pišu na kome drugom jeziku. pa u posveti kaže: “Hrvatom i vašoj milosti. Zoranic kori svoje sunarodnjake. koje su nastale g. Zoranic je vec bio mrtav. Dalje i s oblikovne strane.). da u svom djelu. kad su Turci duboko zašli u naše krajeve poslije Bitke na Mohacu i prve opsjede Beca. Do nas je doprlo njegovo glavno djelo Planine.Zoraniceve Planine. Stoosa nastale u 19. a narocito obzirom na razvoj našeg književnog jezika. prema hrvatskoj domovini i prema hrvatskom narodu.1536. ki znam. On je pošao korak dalje od Marulica: jer dok Marulic pjeva nešto i u hrvatskom. nastoji pobuditi kod svojih sunarodnjaka ljubav prema rodnom kraju.a 1569. ANALIZA DJELA Planine Petra Zoranica su pastirsko . ipak je u djelu u mnogocemu data naša stvarnost. a ne na hrvatskom.Djelo je s kraja na kraj rodoljubivo. u vrijeme. a sastoji se od novela epistularne književnosti (pismo posvete). Opisuje prilicno realisticki nesrece. Sve je to djelovalo na pjesnika. Zoranic stvara prvi od svih naših pisaca našu pripovjedalacku prozu i prvi od svih ostalih pisaca opisuje naše kopno.godinu dana dakle prije propasti Klisa. vjeku.Zoranic živio u Bihacu 1547.alegorijski roman pisan u prozi i stihu. a bašcinac mu je jednako rodoljub..godine. iako je na njima ocit trag nekolikih stranih pisaca. u njoj je hrvatska svjest vrlo jaka. Usprkos toga. što je Zoranic pod velikim uplivom tadašnje pastirske književnosti te svoje pastire ugladio ucinivši od njih nekakve trubadurske pjevace.kada je tiskan roman Planine. da podigne duh u borbi protiv vukova (Turaka). Pisan je narodnim hrvatskim jezikom. Tješi svoje sunarodnjake i govori o budocoj propasti Turaka.Djelo posvecuje ninskom kanoniku Mati de Mateisu.” Rijecju bašcina oznacuje domovinu.

U romanu se osjeca znatan utjecaj Zoranicevih književnih uzora: Jacoba Sannazara (autora pastirskog romana Arcadia).. domovini i hrvatskom narodu.(domovinu). te da se u zrenju Istine. treceg i cetvrtog dana Zoran je u društvu pastira. Vergilija. svaka rijeka i vrelo. No ondje vukovi predstavljaju Turke i Zoranic ovime poziva Hrvate na borbu protiv Turaka. Petog dana Zoran krece na istok prema Dinari. vila Milost ga prenese preko mora i ostavi u Primorju. Zorana spašava vila Milost i vodi do Vražjih vrata (kanjon Velike Paklenice) i do otvora iz kojeg izlazi Burin bijes.“ Molitve suprotiva Turkom “). Fabulu cini pjesnikovo fiktivno sedmodnevno putovanje hrvatskim planinama. na kraju puta i na završetku djela. pomaže im i zabavlja se. iako oni o tome moraju i lagati dok su hrvatski krajolici i predjeli uglavnom neopisani i neopjevani. Ovidija. Roman se sastoji od 24 poglavlja. Vila mu prica o Burinom životu i objašnjava mu rodbinske veze u Paklu. koja ga je ukorila što tako beskorisno luta: “Nisi li veckrat ctil i ctiš sfaki dan razlike pisce ki deželje sfoje razlikim i narešenim govorenjem ca vec mogu hvale?” Ovime Zoranic želi reci da su kod stranih naroda (Grka) svaka gora i vrhunac. Medutim temeljna ideja djela je domoljubna: pjesnik želi opjevati i proslaviti svoju bašcinu . ka po obicaju hrvackom gizdavo dali pocteno narešena biše”. To je njegov alegorijski put u samocu i pustinju da se oslobodi ljubavne boli koja ga drži vec 7 godina. razgovara. pa i nacina pisanja srednjeg vijeka i renesanse. ali i domace književne tradicije (zacinjavci Marko Marulic). FABULA Putovanje zapoconje s vilom Zoricom (Napeja) u koju bijaše zaljubljen mladic Žiljbil. s uvodnom posvetom ninskom kanoniku Mateju Matijevicu. duhovnoj ljubavi. te s njima pjeva. a tiskano u Veneciji 1569. Petrarce. koje poduzima kako bi zaboravio svoju nesretnu ljubav. Nastao je izmedu dva razdoblja. a ujedno i pripovjedac. “ Planine” nastaju za vrijeme Bitke na Mohacu pa ti dogadaji utjecu na Zoranica i on opisivanjem Hrvatske nastoji pobuditi ljubav prema rodnom kraju. Kasnije Zoranic susrece vilu Svist koja ga uputi vili Dinari. pastir Zoran(Zoranic). pretvoren od bogova u cvijet ljiljan (žilj=ljiljan). Dantea. Protagonist je roman. Okosnicu fabule cini pjesnikovo fiktivno (izmišljeno) sedmodnevno putovanje hrvatskim planinama. Ona mu predloži da pode u planine. Nakon što je napustio Zoricu. Drugog. U njoj govori kako je susreo “vilu jednu. . Zoran krece u planine no nakon nekog vremena put mu preprijeci sedmoglava neman. Boccaccia. svaki dio njihove zemlje opisani. Nailazi na pastire koji cuvaju svoje stado od vukova. g. a on je u grbu Zoranica.g. kako bi pronašao biljku koja ce ga izlijeciti ljubavne boli. okrene drugacijoj. Djelo je napisano 1536.

Fontana predstavlja znanost podijeljenu na 7 slobodnih umijeca (aritmetiku. naukom i vidinjem pokripljen sedmi dan u bašcini pocinu ”. njihovu kvalitetu i ljepotu.“Planine”. Babilona).Na jednoj od njih pisalo je “Petar Zoranic” te “Ljubveni lov” i “Vilenica”-njegova dotadašnja djela. a kolicina jabuka broj književnih djela. gramatiku. Skradin i Šibenik. Iz te fontane izljevala se voda koja je granajuci se zaljevala cijeli perivoj. iako ih ima sposobnih. a stalno su joj pristizale nove. stariju. Jabuke predstavljaju književna djela. Prolazi kraj groba plemenite Jelene (njegove majke) te groba Jurija Divnica biskupa ninskog. PERIVOJ OD SLAVE Perivoj od Slave je Zoraniceva vizija u snu u kojoj on alegorijski prikazuje siromaštvo hrvatskog književnog stvaralaštva. Uputivši se niz goru susrece vilu Krku. Ispod drveca bilo je mnogo cvijeca i grmlja. tj. Uto vizije nestane. U zoru šestog dana Zoran se oprašta od vile Dinare i krece kuci.Tada Zoran ugleda mladu vilu Hrvaticu s par jabucica. Usnuvši petog dana. ciji grob kite pastiri. Pod drvetom bijaše fontana napravljena od žutog i zelenog dragog kamenja koju je držalo 7 djevojaka od cistog zlata. s mnogo jabuka davno ubranih. Ploveci njenom ladom razgleda Knin. muziku. Kasnije on zaspiva i sanja “ Perivoj od Slave “. skoro zapadne u ocaj. takoder s mnogo jabuka i Kaldejku(Kaldeja-južni dio Mezopotamije. ali ipak lijepih. lišca zeleno . a unutar tog kruga bilo je sedam redova drveca. Gubi stazu i dolazi do brzog potoka i te nailazi na neobicno lijep perivoj da je zemaljski raj. Došavši do sredine perivoja naišao je na jedno krupno drvo. retoriku i logiku) Ispod drveta sjedile su mnoge vile. Dinarinu kcer. Zatim primjeti vilu Grkinju. koja ga “stavi” na drugu stranu. No isprijecila mu se oveca rijeka i pošto je nije mogao preskociti. najstariju. sva u punom cvatu ili sa zrelim plodovima. Takoder je cuo i mnoge ptice. Zoran prvo ugleda ponosnu vilu Latinku koja je imala mnogo velikih i malih jabuka. a plodovi su rumene i mirisne jabuke. ne pišu hrvatskim jezikom. Slavic (slavuj).Vile predstavljaju pojedini jezik. Ondje se našao u perivoju koji je sav bio okružen šimširom. ali mu se i zahvaljuje jer je zbog njega ne . astronomiju. a pjesnik “ protrizniv se rici. jeronimom i biskupom Divnicem. svaka sa pregrštom jabuka u krilu. kako hrvatski pisci. Vila se tuži Zoranu na broj svojih jabuka. pronja (lastavica) i petelin (pupavac) su Filomena. a napola napisano i novo djelo . geografiju. u tolikom broju da ih nije mogao prebrojiti. ali se odjenom stvorila vila Milost.zlatnog. Tada ga vila Krka napušta i vila Milost ga nosi na kraj Zatona i odlazi u Nin.Dinara pomaže Zoranu u njegovoj ljubavnoj nevolji. Poklonivši se nad njegovim grobom Zoran ima viziju: otvorilo se nebo i pred njim se pojavi Istina u društvu sa sv. Prokna i Terej. Zoran hoda po širokom polju. Zoran im obecaje da ce se ostaviti svjetovnih taština i pjevanja o zemaljskoj ljubavi te od sada slijediti put Božje ljubavi.

a ne pisaca jer u proznom dijelu Planina ima više poezije nego u stihovima. a ne latinskim. zvoni cisto i autenticno. ako se o imitaciji uopce može govoriti. prosinac 2004 21:03:00 | 4 komentara Prokleta avlija . Nikica Kolumbic u clanku “Najrodoljubivije djelo hrvatske renesanse” navodi : “U prozi se uz nerazumljive poetske opise. ali i lirske proze. Jer moramo reci da se Zoranic nikad slijepo ne povodi za svojim uzorom koji. i onda kada je naivna. upravitelj Latifaga zvan Karađos. mladi zatvorenik iz Smirne Vrsta: roman . presaden u sredinu sasvim razlicitu od one gdje je nikao. a stoga su i u pretežnim proznim partijama njegovog djela stilski postupci izrazito stihotvoracki.Ivo Andrić Mjesto i vrijeme radnje: carigradski zatvor Prokleta avlija. pišuci prozu. osjeca podredenost latinskoj i talijanskoj sintaksi. što uz brojne arhaizme cini. pogotovo danas. tj. kaže : “Sam ponajprije pjesnik. Tako Josip Voncina u tekstu “ u susret Planinama”. Zoranic je. kriticar Josip Torbarina u clanku “Planine i ostale Arkadije” daje slijedecu ocjenu : “ Zoraniceve su Planine jedna od najslobodnijih i najorginalnijih i najmanje ropskih imitacija Sannazzarova djela. Ovime Zoranic pokušava potaci hrvatske pisce na pisanje materinjim jezikom. U proznom tekstu Zoraniceva recenica. Zoranic ide po svojoj prozi. KRITIKE O Zoranicevom jeziku i recenici oprecne su kritike. nju gradio na svojim pjesnickim iskustvima.Zoranica iznosi jasni stav : “U prvi red naših renesansnih pjesnika.Židov iz Smirne. kako je tada pisala vecina pisaca. Likovi: fra Petar iz Bosne.” No susrece se i ocjena da mu je stih okretniji od proze.smatraju potpuno neplodnom. u njegovoj prozi stihotvorac nadvladava prozaika. njegov jezik teškim. Zato je njegov stil u prvom redu slojevit i težak. zatvorenik Haim . Rekao sam pjesnika.” Marin Franicevic u knjizi “Pjesnici i stoljeca” u eseju o poetici P.” O vrednovanju Zoranicevog djela u odnosu na njegov uzor. Tada dolazi vila Slava i Zoran se budi.bogati.” Objavio lektire u 30. zatvorenik Ćamil-efendija . biva prožet novim duhom. a mnogi lirski i drugi raznovrsni elementi složeni su s osjecajem za muzikalnost i izražajnost pripovjedacke.

“prolaznici” koji su upućeni po kazni kao prognanici iz zapadnih pokrajina te iz Avlije odlaze kući ili u zatvor u Africi ili Maloj Aziji. sunce grane svi su ponovo izašli na dvorište zaboravljajući svađe i prepirke. U toj bjelini postoji samo jedna staza. Ta Avlija uvijek je bila puna. To je većinom raznovrstan alat. postajali su razdraženi i ljuti. čak i fizički. pa i najmirniji.Citat: Sadržaj: Zima je. a drugi su odmahivali rukom i odlazili čim bi on počeo pričati. Čuvari su pokušavali izbjegavati sukobe jer su i oni bili razdraženi. Napustio je školu i počeo se družiti s raznim varalicama i kockarima. Ali. Obično je bilo lijepo vrijeme. Tamo je policija uhvatila neko pismo o progonu vjernika i svećenika iz Albanije koje je bilo upućeno austrijskom internunciju u Carigrad. a da ga nitko nije ni saslušao. Od dječaka koji su sa “štanda” ukrali smokvu do višestrukih ubojica. a po noći odlaze u ćelije . Najviše nedostaje mladom fra Rastislavu kojemu je često pričao događaje iz svog života. Latifaga je imao kuću iznad Avlije i mnogim je putovima mogao doći od kuće do Avlije i obrnuto tako da nitko nije znao gdje će se pojaviti. Prevladava samo jedna boja . Kao dijete Latifaga je volio knjigu i muziku. Tu dolaze i tzv. Dva mjeseca bio je pod istragom. Bio je zatvoren u zatvor znan kao Deposito ili Prokleta avlija kako je zove narod. Avlija se sastoji iz petnaest jedokatnica koje povezane s visokim zidom zatvaraju nepravilno. golo dvorište. Zatvorenici pjevaju. a grad koji je bio blizu nije se mogao vidjeti. Nekoliko su ga puta i uhvatili. nekad se nebo naoblačilo. svašta dovikuju i svađaju se te često dolaze i novi. U sobi fra Petra nalaze se fra Mijo Josić. a sada ga više nema. zamijenik upravitelja Proklete avlije te konačno i upravitelj. a pošto u Carigradu nije bilo drugih svećenika iz tih krajeva uhitili su fra Petra. ni po noći nije mirno. Tada je upravitelj policije predložio Latifaginom ocu da Latifaga postane policajac. mladi fra Rastislav… Popisuje se imovina fra Petra. Upravitelj tog zatvora bio je Latifaga zvan Karađoz (groteskna ličnost turskog kazališta sjenki). ali odjednom se promjenio. Neki su ga slušali. Tako je Latifaga postao policajac. Kada je zapuhao sjeverni vjetar. Najviše se ljudi okuplja oko malog čovječuljka Zaima koji je uvijek pričao o ženama i svojim mnogobrojnim vjenčanjima. Ali. Sam položaj Proklete avlije bio je čudan jer se moglo vidjeti samo nebo. Najviše je pričao o carigradskom zatvoru gdje je bio zatvoren ni kriv ni dužan. a uvijek ga je izbavljao otac.bijela. Nitko nikad nije znao kako će se . U hvatanju prijestupnika pomogla mu je njegova prošlost jer je poznavao njihova okupljališta. počeo je puhati južni vjetar donoseći zadah truleži i smrad iz pristaništa. Zbog nekih poslova crkva je fra Tadiju Ostojića i fra Petra poslala u Carigrad.petnaest do trideset u jednu. Po danu svi izlaze iz ćelija i stvaraju male skupove gdje pričaju o raznim stvarima. Tu je bilo sitnih i krupnih prijestupnika. Otac mu je bio nastavnik u vojnoj školi. Po danu zatvorenici se šetaju po dvorištu. Latifagin otac je na to pristao. Staza kojom je išla pogrebna povorka na pogrebu fra Petra. Tada je ludilo bilo zarazno i svi. ali bilo je nemoguće uspostaviti red. Pismonoša je pobjegao. Još prije tri dana on je ležao na tom krevetu. uvijek se punila i praznila. bez trave i s dva-tri kržljava stabla.

ali postepeno bol se smanjivala kad se dogodilo nešto neočekivano. i snjim imala sina i kćerku. a majka Grkinja. Ta su dva brata došla u sukob kada im je 1481. Razgovor je počeo sam od sebe.ponašati i uvijek je iz ljudi mogao doznati one podatke koje želi. To je bio mršav. a kćerka je umrla u petoj godini od neke nepoznate bolesti. ali ona se branila. a Haim je počeo pričati. Imali su jedno dijete. Oboje su osjetili da se njihovo prijateljstvo povećalo. Poslije nekoliko dana dobili su gosta. blijedo. Česte su bile i pritužbe na Karađoza. Fra Petar je zaključio da su to bogati ljudi koji su vjerojatno bili žrtve pobune u njihovoj zemlji. a otac ga je u tom podržavao. g. To je bila pričao o dva brata. Često su razgovarali. Otac mu je bio Turčin. Majka mu se u sedamnaestoj udala za bogatog Grka. a kasnije je mnogo i putovao i čitao knjige. ali nije vidio Ćamila. Mladić se zvao Ćamil. Mornari su lijes htjeli baciti u more jer donosi nesreću. Jedne je zime umro i Tahir-paša. Svakoga je dana žena odlazila na grob. Majka je umrla sljedeće godine. a drugi je dan majci koja ga je pokopala. Tu su bila i dva građanina iz Bugrske koji su ga primili bez riječi. Jedan je bio mudriji i jači. Karađoz nije volio političke zatvorenike. Kada je djevojčica imala osam godina. Idućih je dana fra Petar hodao dvorištem. Jednog je dana ugledao jednu Grkinju i odmah se zaljubio. Ona je voljela i njega. Oko očiju je imao tamne kolute. One su se tada posvađale i da bi se osvetila prijateljica je tajnu ispričala drugima. djevojčicu. a onda se jednog dana kraj njega stvorio Ćamil. To se pročulo i Ćamila je uhitio valija izmirskog vilajeta jer je dobio pismo kao i svi drugi valije da paze na ljude koji blate sultanovo ime. Poslije toga Ćamil je dvije godine proveo na studiju. Sin je bio snažan. Da bi se zaštitio od tučnjava fra Petar je izabrao jedan zabačen kut i tu se sklonio. Kada su uhitili Ćamila mnogi su se pobunili. tanak čovjek. Tada su počele glasine da su Ćamilu udarile knjige u glavu i da se poistovjetio s nekim mladim princem. ali ovoga je morao prihvatiti. ali ona se na opće iznenađenje udala za nekog Turčina. Fra Petar je saznao da Haim zna neke stvari o Ćamilu. a drugi čovjek zle sreće i pogrešnog prvog koraka.sultana(onaj s kojim se poistovjetio). Otišla je u Atenu da bar tamo spasi naslijeđe. ali majka nije dala. Kada se vraćala nazad. Odjednom Ćamil počne pričati povijest Džem. Bio je Židov iz Smirne. Grk je umro. Tako je priča došla i do udovice koja je tada htjela da se baci u more i trebalo joj je nekoliko godina da preboli i ovo. Najgori su bili prvi dani u Prokletoj avliji. Već drugi dan čovjek kojeg je poslao kadija izradio je kod više vlasti da se Ćamil izdvoji i da mu se da posebna soba što je i učinjeno. Žena prvog oficira saznala je tajnu o djevojčici i ispričala je najboljoj prijateljici. Kada se sljedeći dan probudio prvo što je vidio bila je knjiga i nije mogao vjerovati. Mnogi Grci su prosili lijepu udovicu. Stariji brat Bajazit (34 godine) koji je bio guverner Amasije i mlađi Džem guverner Karamanije polagali su pravo na prijestolje. Bez riječi su se oprostili. Njegovi su rođaci htjeli prevariti mladu udovicu i sve joj oteti. Lice novopridošlog mladića bilo je bijelo. a onda su po njega došli neki stražari. Ćalim je bio čovjek mješane krvi. Tahir-pašu. Lijes s djevojčicom bačen je u more. a mladić je ostao sam s velikim imetkom i bez bliže rodbine. Džem je na svom dvoru . ali njeni roditelji nisu dopustili da se uda za Turčina pa su je odveli i udali za nekog Grka. Haim. umrla joj je kćerka. Sin koji se zvao Ćamil sve se više predavao knjizi i nauci. ali svi su znali da samo on može upravljati Avlijom. ali nisu mogli ništa napraviti pa je Ćamil odveden u zatvor. Tada je prvi oficir dao napraviti još jedan lijes u koji je stavljen neki teret. a prazno je mjesto brzo bilo popunjeno. na bojnom polju poginuo otac. Fra Petar ga je pitao o njemu.

Z agr e b 1 98 0 .g. Z agre ba~ ka kupka. go dine ..g.. N e ver mo r e . Tr i dr ame . G este i gr imase . . G imnaz iju je z avr {io u Splitu i Zagr e bu.g.-7 . ali kada je došao nisu ga pustili na slobodu nego držan zatočen u tvrdim gradovima.g. Z agre b 19 81 . N i br a}a ni ro |aci. 2.. a naknadno u zavo du Hr vatske te kao dir e kto r HN K u Z agre bu. e se ji.TEZA “Mrtve du{e”.. Tada je pobjegao na otok Rod gdje je bilo sjedište nekog katoličkog reda i gdje je zatražio utočište. Po d balko nima. Sabr ana dje la 1 . Haim je fra Petru rekao da su kod Ćamila došli neki činovnici.g.. Tada umire papa i dolazi novi. N je go va dje la su: Pr oz e . e se ji. Oboje su imali dokaze za svoje pravo na prijestolje. O sno vnu {ko lu po laz io je u r o dno m mje stu. Kasnije je fra Petar često razmišljao o Ćamilu. Bajazit je d’Aubussonu dao novce da Džem ostane u zatočeništvu. Džem je na to pristao. Z agre b 19 77 .Z agr e b 19 82 . Diplo mir ao je na filo z o fsko m fakulte t u u Zagr e bu. g. Zagr e b. R o |e n je na o to ku Visu 2 2 . Zagr e b 19 86 .. Nakon osam godina Džem je dan papi.stvorio krug pjesnika. Objavio lektire u 30. Zagr e b 1 94 9 .. r o man. Pustinja . Jednog se dana Ćamil nije pojavio. Njegovo je tijelo poslano Bajazitu koji ga je pokopao s kraljevskim počastima. Nisu se mogli dogovoriti i na kraju su se sukobili. no ve le . Z agre b 1 94 9 .g. a onda je pušten i otišao je u Bosnu. 1 98 8 . da je došlo do svađe i obračuna.g.Ranko Marinković 1.19 1 3 . dr ama. no ve le . O ko bo ` je . znanstvenika i glazbenika. bio je dobar plivač i lovac. Papa je to učinio..1 1 . zatim su ga pre bacili u B ar i i na kr aju u sinajski z bje g “ El Shatt” . no ve le . r o man. Oko Džema stvorile su se razne spletke.g. Odveli su ga u Akru gdje je živio osam mjeseci. Zagr e b 1 99 3 . Z agre b 19 51 . ali Ćamil to nije ni primjećivao. a d’Aubusson je postao kardinal. Dok je Ćamil to pričao fra Petar ga često nije mogao slušati i pratiti.g.TEZA O PISCU. O d 19 51 . ali ponovo je izgubio. B eo gr ad 1 96 5 ... radi kao pr o fe sor na Z agre ba~ ko j Akade miji z a kaz ali{nu umje tno st. Primio je ga je Pierre d’Aubusson i dočekao s carskim počastima te predložio da ode u Francusku. R edo vito je ~ lan HAZ U. Ne zna se da li je Ćamil mrtav ili samo premješten u drugi zatvor.. Španjolski kralj prodire u Italiju i zauzima Rim..-4 . Zagr e b.g. a papa mu je ponudio mjesto kardinala. prosinac 2004 21:02:00 | 1 komentara NOVELE . Bajazit je bio hladnokrvan i hrabar.g. Jednom dok je tako razmišljao netko mu je u ruku stavio poruku da će za dva dana biti oslobođen. Ne ve se le o ~ i klauna .. To se i dogodilo. 19 48 . Po slije r ata radi u ministar stv u pr o svje te . Z a vr ije me r ata inte r nir an je u lo go r Fe rr o mo nte u Italij i. Sabr ana dje la 1 . Džem je izgubio i pobjegao u Egipat i ponovo organizirao napad. Papa mu je morao dati Džema.g. ali Džem se brzo razbolio i umro.

a posebno biskupa na taj na~in {to ni`e haljinu pred ljudima i pokazuje biskupu stra`njicu . Nave~er je usljedio bal. Na otok je doplovio biskup. Dok je ispovjedao `ene do`ivljavao ih je kao bludnice. Sve}enstvo je sjelo za banket. No`em si je odrezao glavu i pona{a se kao da je i dalje du{a u tijelu. @eli ga se rije{iti pa razmi{lja da li da ga zaklju~a u ormar ili da ga baci kroz prozor. Gazdarica prolazi kraj sobe i jo{ sva snena budi ga. Glava mu slu`i kao neka lopta u vodi. `ivota i literature. ^esto se ispovjedao nebu. Misli su mu bludne. Sad legnimo mrtve du{e”. Zaklju~io je da je to ipak morao biti on. Pred zoru mnogi su se vratili ku}ama. Taj no` je donio gazdari~in pokojni mu` pomorac iz Carigrada. mrtve du{e. skupilo se mnogo vjernika. Lica→biskup.Nema mjere tako da ju `andari trebaju odvest u `andarisku stanicu.Pisac je glavno lice.TEZA “Samotni `ivot tvoj”. Zaklju~uje da je slabo za{ti}en od samog sebe. U selu `ivi Toninka koja vu~e za nos sve}enstvo. Lica→pisac i gazdarca Vrijeme→no} Prostor→u sobi Tema→paralelom stvarnosti i ma{te. On ju zamoli da uzme veliki no` pod isprikom da ga treba bolje osvjetlati. “ni kazaljki nema na satu”.. Prisjetio se da je to gazdari~ina uspomena. Djeca su ih ga|ali kamen~i}ima. Toninka. On izjavljuj da voli oblake a ne `ene. Ona se gubi i na kraju nestaje. U mjestu je velika crkvena sve~anost. Kad se probudo pri svjetlu opazio je no` zaboden u knjigu. npr. Biskup je odr`ao “Molidbu za magare}i rod”. De{avaju se ~udni doga|aji pri ~udnim okolnostima. U masi netko se potukao. Kad se vratio ustanovio je da je prevaren..½½½½ drasti~no poja~ava sliku apsurda ljudskog polo`aja. Jedan od njh je pisac i dugo jo{ slu{a kako se psi na ulci kolju oko kostiju {to su ostale nakon ve~era{nje gozbe i kako zlosutno tule u no} i laju na mjesec. Boji se spavati u njegovoj blizini. Na kraju banketa na{li su se i prosjaci da malo maste brk. Pisac sam sebi od umora ka`e: ”Mrtve. U zraku se ~uje lupet bubnja. fratri}. `andari i narod . Pisac se nalazi negdje kraj vode. U dubokom razmi{ljanju do~ekao je jutro na prozoru sobe. Postavlja si pitanje da li ima ne{to ratni~kog u njemu. Biskup i fratri} spavaju. 3. Neobi~na je simbolika u kojoj je vrijeme stalo. Kad je fratri} do{ao prevaril su ga da je banket na drugom mjestu. Luda Tonka istrgala se i pobjegla tako da je jo{ mogla nastaviti sa svojim {alama.

klesar majstor umjetnik ro|en odre|enog datuma . U luci ga je do~ekala Ana jo{ uvijek za njega vrlo privla~na lijepa. Klesar je objasnio nau~niku da je taj spomenik za njega. Njegov pomo}nik Lojze do{ao je po klju~ radione i ispri~ao mu je neobi~an san.umro u zagradi bez datuma. Sada `ive u Splitu. ^ovjeka prepu{ta vlastitom ljudskom nespokojstvu. @eli krstiti sina ali tako da njezin mu` ni{ta ne zan za to. Klesarski majstor je na samrti. kao tragi~na farsa. Vratila mu se uspomena na Anu koju je jo{ uvijek volio. 4. Smetalo ga je nau~nikovo neprestano nabijanje pa je zamolio suprugu da ode do nau~nika i da prestane s radom.TEZA “An|eo”. Ona ga je ostavila jer se zaljubila i udala za jednog geometra. ladanjske (seoske) samo}e i dokolice raspoznata je u ovoj noveli kao gruba proza. Laskalo mu je {to ga Ana nije zaboravila. ^udne su mu se misli vrzmale ({uljale) po glavi. Lica→klesar Albert Knez. U ku}i su ga lijepo primili i sve te .Vrijeme→predve~erje i no} Prostor→oto~no mjesto Tema→Ironija koja prati izlizane crkvene formule “Mir s tobom!”. Na an|elovoj knjizi vidio je krasnim pisanim slovima Albert Knez. Skupio je snagu i spustio se do radione iako je bio mrak. 5. Stari klesar je upisao datum njegovog posljedneg dana `ivota. ali nedosti`na. Odbacio je oru|e i predao se svom an|elu. Idila patrijahalnog `ivota. U klesarskoj radioni bio je nedovr{en spomenik an|ela koji u ruci dr`i otvorenu knjigu. koja personificira jednu vjeru ~iju neozbiljnost shva}a ve} i bogoslu`na |a~ka {kola “I sa zrnom soli!”. pomo}. ve} od njega tra`i uslugu tj. TEZA “Prah” Oto~anin Tonko Jankin primio je pismo kojeg mu je donijela stara Lucija. nau~nik Lojze i `ena Frida Vrijeme→zadnji dan `ivota klesara Prostor→soba i radiona Tema→Klesar nastavlja `ivot kroz svog an|ela od mramora. Poslije pro~itanog pisme se razljuti ali kasnije su mu se vratile drage uspomene i trenuci zajedni~ke ljubavi i odmah se odlu~io da prvim jutarnjim brodom otplovi za Split.

ali ga don Jere otjera iz biskupije.slika U maloj `upi u Dalmaciji sve}enici poku{avaju razbiti monotoniju malog mjesta i jedan od najmla|ih. Ana. Lucija. Ukorava ju i zbog njenog pona{anja. koje izgleda kao da je `ivo. neka iluzija `iivota. U ku}i su ~uli njegov pad.slika Radnja se nastavlja odvijati u crkvi gdje Magdalena sjedi glume}i Madonu.. ~ekanja i osvete. Djela su mu pro`eta crnim humorom. uzicom bila vezana njegova pisma koja mu je Ana ovom prilikom vratila staviv{i ih ispod njegovog jastuka. romanopisac. gra|anskom ili malogra|anskom svijetu. ironijom i tragi~nim shva}anjem svijeta.slika Scena predstavlja sakristiju. Nakon toga Magdalena sti`e u biskupiju i don Jere joj povjerava zadatak. Ostali sve}enici se ba{ i ne sla`u s tom idejom ali ipak pristaju. On pri~a sve}enicima o svom kipu Isusa na raspelu u koji je ugradio mehanizam koji pokre}e Isusovao tijelo. Liuca→Tonko Jankin. a don Zane mu ka`e da se Magdalena zaljubila u .. i jednog jutra sti`e Magdalena. Zami{lja kako bi bilo dobro zamjeniti kip bogorodice s `ivom opaticom koja bi povremeno pomakla o~i i tako uvjerila ljude u postojanje Boga. Don Jere koji ve} du`e vrijeme gaji ljubav prema njoj.Ranko Marinković Osnovni podaci o autoru: Ranko Marinkovi} je ro|en 1913. drama “Glorija”. a ne `eli to priznati. ali ga don Zane odvla~i i tra`i od njega da {to prije predstavi kip Biskupu koji je za nj jako zainteresiran. Njezin otac dolazi u crkvu i prepozna ju. Ona mu pri~a kako se zaredila i pri~a o svome ocu i njegovu cirkusu. Apsurd je u tome {to su tim konop~i}em tj.. Magdalena se gleda u ogledalu i divi se samoj sebi. Dotr~ali su do njega. 2. Kozlovi} odlazi da uredi kip. a to bi ljudi mogli primjetiti. dramski autor i esejist.okolnosti su ga skrhale.. zloban. ulazi i kori ju jer je raspustila vi{e kose nego prije. @eli da ga sve}enici prika`u narodu. sitan. a sve zato {to joj ne mo`e otvoreno pristupiti.. Don Jere i don Zane se sva|aju. objesiti zbog toga? Dobro sam se s vama na{alio? He?”. Objavio lektire u 30. Najistaknutiji je suvremeni hrvatski novelista. a don Zane ulazi. roman “Kiklop”.. i da }u se najmanje. ali ipak bar neki smisao. Prije nje toga jutra u biskupiju dolazi i ~ovjek po imenu Rikardo Kozlovi} alias Floki Fleche. a on im je rekao: “Vi ste mislili da sam ja nesretan. Tome odvodi Magdalenu u crkvu. Don Jere zamoli predstojnicu obli`njeg samostaana da mu po{alje jednu opaticu. jer smatra takvo djelo oskrvnu}em prirodne ljepote. Kad se na{ao sam u sobi poku{ao si je oduzeti `ivot tako {to se je objesio na konop~i} na prozor. a ne svetom stvari. Najosnovnije crte fabule: 1. Najpoznatija njegova djela su: zbirka novela “Ruke”. godine na Visu. te na kraju ispada da je Kozlovi} Magdalenin otac. Teme i likovi njegovih djela pripadaju mediteransko-oto~kom ili gradskom. don Jere smi{lja na~in na koji bi u~vrstio vjeru naroda. prosinac 2004 21:02:00 | 0 komentara Glorija . rasipa u prah koji treba prikriti izgovor bijedne {ale. 3. geometar i sin Vrijeme→poslije drugog svjetskog rata Prostor→Dalmatinski otok i Split Tema→Sav smisao strasti.

a don Jere pri|e oltaru i u molitvi se ispri~a gospi: “ Gospo. Kozlovi} gleda u Gloriju. U zavr{nom dijelu to~ke netko pokuca na vrata. a ona kao da ne{to predosje}a tra`i od Tonija da prenese poruku maestru. On joj govori kako je biskup umro. 5.njega. Orkestar zasvira posmrtnu kora~nicu. a ona ga samo umiri. kao najgora ni{tarija.slika Radnja se odvija u Katedrali. jednim od klauna. Zatim joj ka`e kako je uni{tio kip. Don Jere jo{ dugo ostaje sam i u napadu bijesa razbije raspelo. 4. ali ju je sada izgubio. a on joj priznaje da nije `elio da joj se vrati ljubav za “onim” `ivotom. jer se trapez malo prije njene to~ke otrgnuo. Toma obja{njava da joj je sin umro. Don Jereu obja{njava da ga je biskup kupio od Kozlovi}a. {to zato {to je pohlepan za slavom. a ja sam stajala mirno kao kip! Gledala sam kako mi se starac mu~i. U garderobi pri~a sa Tonijem. Pri~a mu kako je prije sedam godina skoro poginula. zbog njegovih grijeha. Kozlovi} ni ne pla~e za njom. a ona sada `eli samo vidjeti svoga oca. a ona svijesna svoga zadatka ignorira oca. On tvrdi da je to Glorija. Ka`e joj da }e tra`iti od njenog oca da ju ne pusti da izvede to~ku. oprosti. te je do{ao kada je vidio plakat. kako je don Zane dobio Biskupiju. Dolaze ~etri klauna i zabavljaju je. kao artistica. Kozlovi} nato provaljuje u sakristiju i ona odlazi s njim. Likovi: sestra Magdalena (Glorija Fleche) . Ka`e mu kako vi{e ne mo`e moliti. Ona mu na to priznaje da ga voli. U sobu ulazi don Jere. bez i jedne suze u oku!” Ona ga pita za{to joj nije dopustio da vidi oca. Oprosti. 6. Uto Glorija zajeca. Toma za to vrijeme `eli zatvoriti crkvu pa tjera Kozlovi}a van. On ju kori zato {to je proplakala pred ocem.slika Radnja se zbiva u cirkusu. da orkestar svira fortissimo. a klauni izlaze. a na kraju joj priznaje da je “obolio na `ivcima” i da je ovdje na lje~enju. On joj prigovara da se Toni stalno smuca oko nje. Kozlovi} krene prema vratima. a zastor se spu{ta svr{avaju}i tragediju.slika Scena prikazuje sakristiju katedrale. Glorija otjera don Jeru u gledali{te i krene izvesti to~ku. sagrije{io sam te{ko. Ponavljaju jo{ jednom neke datalje o to~ki i on odlazi. To je bilo za tvoju ~ast i slavu. @ena ju moli da joj spasi sina. ali Kozlovi} ni njega ne poslu{a. Don Jere okrivljuje Magdalenu zato {to je `eni dala la`nu nadu. ali on ipak ne `eli potpuno priznati da i on nju voli. Don Jere ostaje sam i zapla~e. Ona ga je primjetila jer je ~ula glas:” Pazi! Pazi!” Toni ju razuvjerava. a ja sjedim tamo podlo. Toni izlazi. kako vas na koljenima moli za jednu moju rije~. ali zastane i ka`e kako je to nekad bila njegova k}i. a ~etri klauna iznose Gloriju. Odlaze odslu`iti ve~ernjicu. Glorija pada i umire. a otac ju moli da ga prihvati. i kako njoj.” Uto u|e don Zane i ni{ta ne rekav{i prijekorno pogleda don Jerea. Don Jere sjedi u fotelji. Toni moli Kozlovi}a da zaustavi to~ku jer je Glorija rastresena. a ulazi Kozlovi}. a ona se pravda:” Ro|eni se otac previjao preda mnom. ve} joj samo gladi lice i popravlja joj kosu. kasno popodne poslije ve~ernjice. ali uto u sobu ulazi Kozlovi}. a Magdalena pla~e. Svi ljudi su ve} iza{li iz crkve osim Kozlovi}a i `ene koja moli za svoga sina. Glorija opet nastupa. On ne `eli poslu{ati don Jeru. prijeti propast. kako je sve izgubila i kako je ustvari jako zla. Dolazi don Jere i uvjerava Kozlovi}a da to nije Glorija nego kip. a Toma ga uvjerava da je to samo kip. {to zato {to mu ne vjeruje. ali Kozlovi} se neda. Tad dolazi i `ena koja je molila za svoga sina. Tada ulazi Tomo nose}i novo raspelo.

jer nema onu unutra{nju snagu koju posjeduje Glorija. ve} zato da bi se crkvena “~uda” mogla prikazati kao cirkusarije. On cijeloj radnji daje stanovit balast.~etri klauna Karakterizacija likova: Glorija je `ena sa dva `ivota. .Rikardo Kozlovi} (Floki Fleche) Biskup don Jere don Zane Toma majka Toni. S. iako su u~injena s plemenitim ciljem.J.. ali se don Jere ne usu|uje otvoreno priznati da je voli. Ideja djela: Dokaz da ljudska dijela nisu uvjek dobra. C. koji je zbog svog `ivotnog iskustva obi~no u pravu. prosinac 2004 21:02:00 | 3 komentara Gospodar prstenova . Njezina ljubav je ~ista i iskrena. Iako se na po~etku ~ini da Kozlovi} bezgrani~ni voli svoju k}i. Sukobi: Glavni sukob je ljubav izme|u don Jere i Magdalene i vjera koja takve veze zabranjuje. ideje i djela u radu. izgledu. Drugi sukob je izme|u Magdalene i Jagode tj. Mjesto i Vrijeme u djelu: Radnja se odvija negdje u Dalmaciji. Bepp i Kock. ubrzo nakon drugog svjetskog rata. a njegova silna `elja za Glorijom postoji ve}inom zato {to bez nje cirkus propada. Svoju `elju da ga napusti uspje{no potiskuje sve dok se svojim ~istim srcem ne zaljubi u don Jerea. Simboli~nost: Cirkus u ovoj drami ne postoji slu~ajno. Lewis. jer su njegove radnje dobro promi{ljene i razra|ene. ali nije kako sama ka`e “bludnica”. R.Prstenova družina BILJEŠKA O PISCU: Tolkien. Ona unato~ poznavanju vanjskog svijeta i odbojnosti samostana. Charles Williams) koji su zajedno. bio je profesor engleskog jezika na oksfordskom sveučilištu. R. strogo vjerski `ivot. Don Zane je stariji ~ovjek. Na njihovim redovnim sastancima Tolkienov zamišljeni svijet i njegova hinjena prošlost (feigned history kako je naziva sam Tolkien) dobili su svoj prvotni oblik. Tolkien Gospodar prstenova dio prvi . Tema djela: Neostvariva ljubav izme|u sve}enika i redovnice. vje~ito pronalazi pogre{ke u njenom pona{anju.. iz zadnje slike proizlazi da je ta ljubav ljubomora. bili poznati kao grupa The Inklinkgs. On se boji priznati tako ne{to. Kao stručnjak za rane forme engleskog od 1945-1959. U razdoblju prije drugog svjetskog rata bio je blizak prijatelj poznatih pisaca fantastike (Owen Barfield. Objavio lektire u 30. Engleski pisac rođen u Južnoj Africi. Glorije odnosno sukob vjerskog `ivota i svijetovnog `ivota. izmjenjujući međusobno mišljenja. Bimbo. ali ipak se on i don Jere vje~ito sva|aju oko ovog ili onog. prihva}a taj samostanski. John Ronald Reuel (1892-1973). Umjesto da joj ka`e da je voli on je stalno kori.

Simarillion. ) nastala je kao bajka koju je Tolkien napisao za svoju djecu i imala je trenutačan uspjeh kod publike i kod kritike. Nakon njegove smrti objavljen je 1977. 1955). Najuzbudljiviji događaj mi je bio kada su Frodo. g. Sam i Pippin nabasali na Crne Jahače. među velikane svjetske književnosti dvadesetog stoljeća. U knjizi ima više pjesama i stranica . Gandalf i Pippin krenuli uništiti Prsten Vladar (kletva Isildurova). a najveći broj ilustracija napravio je za Hobita. Merry. a najzanimljiviji događaj mi je bio kada su iz Rivendella krenuli Frodo. III. Ilustracije koje je sam nacrtao i kolorirao za ovu knjigu su pod brojevima I. nesumnjivo. Strider(Aragorn) je odlučio da svima stave povez na oči uključujući i Legolasa. dok je ostale kolorirao H. Sve četiri knjige doživjele su još jednu reviziju 1968. Merry. DNEVNIK ČITANJA: Knjiga mi se jako svidjela jer je nastavak na “Hobita”. Tolkien ostavio ne samo na svoje mnogobrojne čitatelje i na druge pisce u posljednjih pedeset godina. g. Christopher Tolkien nastavio je s radom na sređivanju očevih zapisa i do danas je objavio deset knjiga pod zajedničkim naslovom Povijest Međuzemlja. priča o Međuzemlju objavljena u ove četiri knjige bila je samo dio materijala koji je Tolkien napisao. Two Towers. Boromir. 1954. zbirka mitova i epova vilinskoga naroda. Tolkien je tokom svog života s dosta uspjeha ilustrirao neke svoje radove. Knjiga ima puno zanimljivih i smiješnih događaja. ali je 1951. No kao i kod većine obimnih i razrađenih opusa u književnosti. Aragorn. Sam. koju je Tolkien počeo pisati još prije Prvog svjetskog rata s namjerom da stvori originalnu englesku mitologiju. V. Gimli. Legolas se nije lako s time pomirio jer je ipak on bio vilenjak. IV. 1954. Utjecaj koji je J. Najsmješniji događaj mi je bio kada se Gimli posvađao sa Legolasem i drugim vilenjacima iz šume Lothlorien jer je on jedini morao nositi povez preko očiju.Prva knjiga o Međuzemlju. i Return of the King. Riddett. istog autora: Tolkiena. g. E. R. Hobit (Hobbit. g. Aragorn. II. R. ili u obliku pjesama kao Adventures of Tom Bombandil and Other Verses from the Red Book (1962). Knjigu je iz Tolkienovih mnogobrojnih nedovršenih radova i zabilješki uredio njegov sin Christopher Tolkien zajedno s Guyom Guvrielom Kayom. 1937. Legolas. svrstava ga. Osim ovih pet knjiga Tolkien je objavio i nekoliko kratkih radova u obliku pripovijedaka kao Farmer Gils of Ham (1949) i Smith of Wooton Major (1967). doživjela bitne izmjene kako bi se tekst uskladio sa skorim objavljivanjem prvog dijela trilogije Gospodar prstenova (Fellowship of the Ring.

Bilbo se tomu odupirao.nego kod “Hobit”-a. Stvorio se u svojoj sobi. točno koliko su Bilbo i Frodo imali zajedno godina. Frodo je ušao u sobu čim je Bilbo otišao.KNJIGA PRVA Na Bilbov i Frodov zajednički rođendan došlo je 144 ljudi. Pippin i Sam naišli su na . Gandalf mu je rekao da ga se može uništiti jedino u vatri u kojoj je sakovan. Taj Prsten je imao čarobnu moč: tko god ga je nataknuo postao je nevidljiv. ali je po dogovoru sa Gandalfom morao ostaviti prsten Frodu. a izdana je u Zagrebu 1997 godine. ali mu je Gandalf zaprijetio. Gandalf je objasnio Frodu kakvu moč ima taj prsten i da ga se pothitno mora uništiti. gdje ga je čekao Gandalf. Bilbo je namjeravao krenuti na svoje zadnje putovanje. ali na njegovo čuđenje prstenu ništa nije bilo. Gandalf je jedini znao da se on poslužio Prstenom. Trojica hobita su krenula usprkos tome na svoj put u Bucklebury. Sutradan se moralo krenuti na put. Bacio ga je u vatru na što se Frodo zgrozio. TEMA: Uništenje Prstena vladara. Frodo je rekao da će krenuti na to putovanje na svoj pedeseti rođendan. te ga je ipak ostavio. ali i više zanimljivijih događaja. Na tom putu su im se dogodile nevolje. Na tu su proslavu bili pozvani čak i Sackville-Bagginsovi. Bilbo je odjednom nestao. Gandalf je priredio nezaboravni vatromet. Noć pred putovanje Frodo je čuo kako Čiča Gamgee razgovara sa nekom osobom. Kod knjige mi se jedino ne sviđa što se vatra u kojoj bi se trebao uništiti prsten piše velikim slovom i još kod nekih imenica. Knjiga ima tri djela (Prstenova družina. Frodo. Za suputnike je odabrao Sama i Pippina. U knjizi je nekoliko autorovih ilustracija. a Gandalfa još nije bilo. Frodo je na svoj pedeseti rođendan prodao Vrećasti vijenac Sackville-Bagginsovima. MJESTO RADNJE: Međuzemlje VRIJEME RADNJE: Sva četiri godišnja doba FABULA: . Dvije kule i Povratak kralja).

dok mu je tijelo bilo u Vrbovom starcu. ali nitko nije bio ozlijeđen. Pomislili su da su to možda Jahači. iako mu je Gandalf rekao da to ne radi ni u najvećoj opasnosti. Odlučili su da ne idu više po Cesti jer je preopasno. a družini je laknulo. Frodo se digao da bi se otišao umiti u potoku. nego je odlučio krenuti jako opasnim putem . na posjed starog Maggota. Pjesmu su morali upotrijebiti samo jednom. Sam mu je nadjenuo ime Bill.putem kroz Staru šumu. i to kod Grobnog humlja. djevojku o kojoj je pjesma govorila. Hobiti su zajedno sa Tomom otišli u njegovu kuću i upoznali Goldberry. Uto dođe i Tom Bombadil. Frodo se sjetio. Te večeri su ih napali Jahači. Ubrzo su došli i u Bucklebury. Na tom putovanje im se i Merry pridružio. Sutradan su krenuli rano ujutro na put sa Striderom. ako im Gandalf već nije rekao. Jahač je njuškao oko sebe. Frodo nije htio ići Cestom jer bi se izložili velikoj opasnosti od Jahača. ali kad su se vratili do mjesta gdje su spavali Merrya i Pipina više nije bilo. Jahač je odjahao Cestom. Farmer ih je napustio i ostavio Frodu košaru. Maggot im je ispričao da je kod njega bio čudan svat. Tom ih je čas prije odlaska naučio pjesmu koju moraju pjevati ako zapadnu u bilokakvu nevolju. Kod Merrya su ostali jako malo. Odmah zatim Merry je počeo vikati da zgase vatru. koji im se u međuvremenu pridružio. a usput im je ponio nešto za prigristi. da je kod njega krao gljive. Kada je Frodo pogledao košaru osmjehuo se jer je osjetio je miris gljiva. Ubrzo su došli u svratište Kod razigranog ponija. Usput su kupili izgladnjelog ponija od Billa Papratovine. Sama i Peregrina do skele. Na pola puta su začuli topot konja. U slijedećih nekoliko dana naišli su na skupinu vilenjaka kojoj je vođa bio Gildor. Tog dana družina je razgovarala da li je to isti Jahač koji je bio u Vrećastom vijencu. dok je još živio u Brandy Hallu. Frodo je odjednom počeo vikati na sav glas: U pomoć! . Frodo ga je pitao u svezi Crnih Jahača. ali je bučnuo u vodu. Ubrzo je zastao jer je netko počeo pjevati. Jednom prilikom su zaspali ispod Vrbovog starca. Froda je iznenada obuzela želja da natakne Prsten na prst. ali kako im se taj glas približavao Frodo je čuo pjesmu kako zapravo ide. čovjek koji je pjevao tu pjesmu i spasi Merrya i Pippina od Vrbovog starca. ali je to zapravo bio Merry. Na tom putu im svašta dogodilo – od dobrog do lošeg. Rekao im je da su mu se psi. ali im je on rekao da im ništa neće reči o njima. na smrt preplašili. Na večer je farmer Maggot odvezao kolima Froda. Vrbov starac je gospodario šumom.Crnog Jahača. Sam se dosjetio da bi mogli zapaliti drveče. Pjesma se činila besmislenom. Svima je laknulo. Krenuli su Zelenim . jedino su Merryeve noge ostale vani. U Tomovoj kući ostali su svega par dana. Sam ga je izvukao iz vode. Brzo su se sakrili pokraj puta. Derač i Vučina. odmah su slijedeći dan krenuli na put. Froda Bagginsa. što su i učinili. Panđža. visoka osoba u crnom sa crnim konjem i da je tražila njega. Tamo se Frodo predstavljao pod imenom Podgorski i upoznao Stridera koji je znao za njihov put.

Kada su došli na vrh naišli su na širok prsten od prastarog kamenog zida. a na njoj je bio Posljednji most preko kojeg prelazi Cesta. prema Vjetrovrhu. a Frodo isuče mač i usklikne: O Elbereth! Gilthoniel! Istodobno zada neprijatelju jak udarac. a Strider se bacio na zemlju i povukao Froda za sobom. dok su ustali krenuli dalje. Nalik je na munju koja skače s vrha na vrh brda. Petog dana putovanja su ugledali Vjetrovrh. vidio je da je ležao uz vatru koja je još jače gorjela. Strider je zaključio da je na tom mjestu došlo do bitke i da je tu bilo ono svjetlo koje su vidjeli na istoku prije tri dana. Na tom mjestu su ostavili Sama. Strider se ubrzo predomislio i krenuo Cestom. Na vrhu su našli na kamen koji je bio ravniji od ostalih i činilo se da je izmakao vatri. Na zapadnoj strani Vjetrovrha našli su uvalu. a Frodo osjeti da ga je neka oštrica. a ni Merry nije bio blesav. skrenuli su sa puta i sišli u zaklon. Uto je došao i Strider. vilin- . što je Strider i potvrdio. Sam je Frodu ispričao što se dogodilo. prije tri dana. U daljini se nazirala još jedna rijeka u kamenitoj dolini napol obavijenoj izmaglicom. Trećeg dana odlaska iz Breeja izaši su iz šume Chetwood. Frodo nije mogao hodati. ali što su više odmicali kretanje im je postajalo sporije i nepouzdanije. Kad je Strider čuo što mu Frodo ima reči. Isprva im je dobro naprdovalo putovanje po Muhovodnoj mlaki. Ujutro su krenuli na jug. Ispričao mu je sve što mu je imao reči i rekao da će učiniti sve što može da pomogne Frodu. Froda je odjednom obuzela želja da natakne Prsten. Muhe su ih počele peckati. udaljio se i pozvao Sama. Ubrzo su ugledali i nekoliko spodoba koje su krenule na njih. Nisu ugledali neprijatelja. Odjednom su krenule na njega. Na njemu su ugledali rune.putem. Kad se Frodo osvjestio. Merry je nešto ugledao i obavijestio Stridera o tome. Pippina i ponije. Predaleko je da bi se moglo razabrati. što je i učinio. Družina je otišla u šumu i naložila vatru. Mač se slomio pod njim i Frodo zadnjim snagama skine Prsten s prsta i čvrsto ga stisne u ruci. ali je Strider našao blijedozelen dragulj zvan beril. Došli su do rijeke Mitheithel. poput strijele ubola u lijevo rame. Noć se prolomi od prodorna krika. a one njega isto. Frodo je mogao gledati Prstenove utvare kakve zapravo jesu. Strider je mislio da stoje umjesto G3 i da znače da je Gandalf bio na tom mjestu trećeg listopada. Na kraju petog dana tlo se počelo uzdizati. a to je značilo da ponovo moraju Cestom. Sutradan su nastavili putovanje. Frodo je na istočnom nebu ugledao neko svjetlo i upitao Stridera što je to. te se i sam bacio na pod. Frodo je dobio odgovor koji je glasio: Ne znam. pa su ga posjeli na ponija. približavali su se Muhovodnoj mlaki. Prije nego što je prošao prvi dan marša. Frodovi bolovi su se pojačali. Svi su se bojali najgoreg. a to je značilo da moraju ići Cestom. Nakon kračeg putovanja Cestom.

Jedan od tri koja su bila sakrivena od Saurona. U knjizi su naišli na puno čudnih zapisa. a neprijatelji i njihovi konji se utope. Naišli su na trolovsku jazbinu te oprezno krenuli dalje. Uspješno su ga potjerali. jer se Gimli protivio da jedini ima povez na očima. ali je prije toga putovanja Bilbo darovao Frodu vilenjački bodež i košulju od mithrila. Poginuo je u borbi protiv propasti Durinove . . Jednom zgodom nisu mogli proći vrh Caradhras te su morali ići rudnicima Morije. To je bio Gandalfov glas. Ubrzo su naišli na Glorfindela koji boravi u Elrondovoj kući. To su bili oni trolovi na koje su nabasali patuljci i Bilbo. Družina je opet morala krenuti na put.kamen. Samo je Frodu pokazala Prsten. Sutradan se Frodo rano probudio. je pokazala Frodu i Samu svoje zrcalo u kojem su mogli vidjeti što će se sve događati. Gandalf. vidio je da ima pancirnu košulju od mithrila i da ga zato koplje nije proburazilo. Glorfindel posjedne Froda na konja i dovikne konju nešto na vilinjeziku i konj pojuri brže od neprijateljevih. Kada je Dunadan pregledavao Froda. Ubrzo su došli u šumu Lothlorien. Odjednom su ih napali orci i trolovi. Samo se Gandalf nije živ izvukao iz rudnika Morije. Ori i Nori zapisivali događaje. Produžili su stazom i naišli na tri velika okamenjena trola. ali mu ništa nije bilo zato jer je nosio pancirnu košulju od mithrila. Vilenjaci su svima morali staviti povez na oči. Popodne sunastavili putem kojim su vjerojatno išli Bilbo. Zbog toga je Frodo . Družina je krenula u prosincu na put. koju mu je darovao Thorin. Ubrzo su naišli na Jahače. Dunadan(Aragorn ili Strider). Tamo je Boromir pokušao oduzeti Prsten Frodu.KNJIGA DRUGA Kad se Frodo probudio. To su bili hobiti. vidio je da leži u krevetu. To im je ulilo nadu. koji su se svađali kako će ih spremit za jelo. Nečiji mu glas odgovori da je u Elrondovoj kući i da je deset sati prije podne. u Elrondovoj kući. Prvog dana putovanja čamcima opazili su Goluma. uključujući i Legolasa. gospodarica Lothloriena. Froda je pogodilo koplje. Pippin je ubrzo našao stazu kojom su nastavili put. a Jahači počnu vikati Frodu. U njima su pronašli knjigu u koju su Balin. ali su im gospodar Celeborn i gospodarica Galadriel dali čamce i zalihe za put. Došli su do gospodara i gospodarice Lothloriena koji su ih jako dobro ugostili. Prsten! Prsten! Iznenada rijeka podivlja. Nisu ponijeli puno prtljage na put. Morali su odabrati tko će sve ići na put. Konj zastane pred vodom. Galadriel. Utaborili su se kod Kresokama. Frodo upita strop na sav glas gdje je i koliko je sati. Gandalf mu kaže da je sva družina zdrava i čitava. Gandalf i patuljci. Prešli su preko mosta. Boromir. Gimli(sin Gloinov) i Legolas.Balrogom.

Aragorn. VRHUNAC: Gandalfova smrt u rudnicima Morije. ” “… dlake na tabanima izrastu prirodni među FIZIČKA . Sam i Jahači OPIS LIKOVA: LIK CITAT SOCIOLOŠ ETIČKO KA PSIHO LOŠKA Hobit “… mali ljudi. nemaju brade. ZAPLET: Tri hobita nalijeću na Crne Jahače. hobiti pouzdani. jer nije htio žrtvovati prijatelje.zajedno sa Samom uzeo jedan čamac. Gimli. otprilike upola niski. Celeborn. RASPLET: Frodo i Sam bježe od ostatka družine. Merry. Elrond. LIKOVI: Frodo. DIJELOVI FABULE: UVOD: Frodo. Pippin. a da nikom nije rekao. Legolas. Galadriel. Gandalf. Sam i Pippin kreću na put. Hobiti kose. manji su i od kovrčave povjerljivi bradatih patuljaka. Boromir. i naše visine.

kose. crne kose i sivih lijepa i soja pohlepan očiju. ponosita i stroga pogleda. ” “… on zabaci kose kukuljicu i otkrije razbarušenu prošarane glavu tamne kose prošarane sjedinama sjedinama. čarobnjak požrtvovan alf Gandalf…” str. i dva oštra siva oka . kraljevskog odan orn lutalica – mi ih zovemo tamne soja prijatelj graničari. jak.nožnim prstima. ” str. dva oštra siva oka na blijedu i ozbiljnu licu Boro “… visok čovjek lijepa i visok. 286 lica. 286 visok 1 – citati uzeti iz knjige Hobit potplati i gusta topla smeđa dlaka kakva im raste i na glavi (kovrčava) …”1 str. ” str. 286 Legol “… strani vilenjak odjeven u duge vilenjak odan as zeleno i smeđe. ponosita i stroga plemenita pogleda. crne kose i sivih očiju. razbaruše 189 ne glave. 35 sijede kose i brade. na blijedu i ozbiljnu licu. mlad ” str. dugi smeđi prsti Arag “To vam je jedan od onih visok. kraljevskog odan. 7-8 . star Gimli “… jedan mlađi patuljak: njegovnizak. mir plemenita lica. prijatelj Legolas…” str. ” Gand “… stari lutajući opsjenar visok. patuljak ratoboran sin Gimli.

a odozgo klisure zarobile malu varoš Čardake na strmu obronku. Ideja: zabranjivanjem željenih stvari može se postići samo loše. Srna je od njih čula da se djevojčica kad prođe ispod duge promijeni u dječaka. Tada se na nebu pojavila duga i Srna je htjela proći ispod nje. . Srna odluči proći ispod nje. Jednog je dana išla s roditeljima u vinograd kupiti grožđe. Rasplet: Srnini roditelji sele u tvrđavu o tuguju. Tako je išla i došla do močvare. . Jedne noći su se bacili s visoke litice. Mjesto radnje: u i oko varoši Čardake citat: "Odozdo rijeka Gilbuša. Sava je pričala kako ju je zbog njezinog veza snašla nesreća. . Mislila je da ju može prijeći. Vrhunac: nekon što se pojavi duga. Završetak: bace se s litice. Nakon toga su se njeni roditelji preselili u napuštenu tvrđavu i tugovali. blijedopute. Zaplet: u vinogradu čuje da se djevojčica pretvori u dječaka kad prođe ispod duge. " Vrijeme radnje: prošlost Tema: Srnina želja da bude dječak i pokušaj ostvarenja te želje. Kompozicija: Uvod: Srna stalno mora biti u kući. Tamo je srela Savu i Klaru.POUKA: Šimunovićev realizam djeluje poezijom narodne pjesme. ali nije mogla i utopila se. ali se utopi u močvari. Vrsta književnog djela: pripovijetka Fabula: Srna je živjela u doba kad djevojčice nisu smjele mnogo toga da ostanu vitke.

Međutim. . otac Janko. Njegovo djelo "Galeb Jnathan Livingston" mnogi uspoređuju s djelom "Mali princ". želja. prosinac 2004 20:59:00 | 13 komentara Galeb Jonathan Livingston . smrt. prolazak ispod duge. U knjizi ima mnogo opisa. U njoj je došlo do izražaja autorove ljubavi prema plavim visinama i sklonost metaforičkome i simboličkom prikazivanju života i spoznaja o njemu. Pisac se koristi i usporedbom. onomatopejom.Motivi: zabrane. ostali ljudi. Jezik i stil: pripovijetka je napisana na hrvatskom književnom jeziku: štokavskom narječju i ijekavskom izgovoru. a pozornost čitatelja privukao je modernom bajkom "Galeb Jonathan Livingston". on je samo želio postati letački virtouz. metaforom. . To je bio rekord jata i Jonathan je očekivao pohvale od Starješine. oluja kao znak smrti. Gang Sadržaj priče: Galeb Jonathan Livingston nije bio kao ostali galebovi. . no letenje je volio više od hrane. Lica : Galebovi Jonathan Livingston. Starješina ga je . Bio je buntovnik i nije mario za ostale galebove. Mjesto radnje : nebo i zemlja Vrijeme radnje : suvremenska radnja Tema : Galeb Jonathan želi naučiti savršeno letjeti Osnovna misao: Često se dogodi da zajednica ne želi ili ne može razumjeti više ciljeve pojedinaca i stoga taj pojedinac bude isključen iz zajednice.Richard Bach Ime pisca : Richard Bach Bilješka o piscu: Richard Bach je suvremeni američki pisac. najčešće osoba i krajolika. . Sava Sporedni likovi: majka Emilija. Napornim vježbanjem uspio je postići brzinu od 396 km/h. Fletcher Lynd. Objavio lektire u 30. Ni manje nesreće koje je imao u zraku nisu ga pokolebale. Sullivan. Sava. I dok dok su ga roditelji molili da bude kao ostali galebovi i da se brine kako doći do hrane.Srna. . Glavni likovi: Brunhilda . . udovica Klara. Bio je mršav. Bio je vojni pilot.

Prvi mu je učenik bio galeb Fletcher Lynd. tijelo mu je postalo blistavo. Bio je protjeran na daleke hridi. Otac joj je također poznati pisac -Vladimir Mažuranić. Ubrzo je saznao da je došao u zajednicu u kojoj je svima stalo da svoju tehniku letenja dovedu do savršenstva. a sam je otišao među druga jata . Boljelo ga je što njegova braća nisu htjeli ni čuti ni vidjeti što je naučio. no malo-pomalo na tisuće galebova okupljalo se oko njega i željelo postati kao on. Jonathan je bio uvjeren da slijedi viši cilj života. nebo je savršeno i može biti bilo kad i bilo gdje. tada su tri galeba nestala u tamnom nebu. posvećujući osobito brigu izućavanja jezika. Jonathan je naporno vježbao tu vještinu i tako je sa Gangom došao na neki čudni planet. Jonathan ih je upitao tko su.ukorio i protjerao iz jata. Rođena je u Ogulinu. Dobio je instruktora galeba Sullivana.Ivana Brlić Mažuranić Bilješke o piscu: Autorica ove sad već potpuno priznate klasične knjige. Iznenada dva galeba su nestala. za utjelovljenjem savršenstva i njegova utrka sa znanjem. Sullivan ga je nagovarao da ostane. da je sve moguće. oči sjajne. gje je provela jedan dio svog djetinstva. ni na kojem mjestu. umro je. No. U toj utrci nije mogao pobjediti jer znanje nema granica. prosinac 2004 20:59:00 | 2 komentara Regoč . pravoj kući. Škole je učila privatno. No. Naučio je i da se snagom misli može stići gdje god se želi. A onda. Tada je počeo njegov lov za Jonathanom. no Jonathan je ipak otišao. I oni su bez imalo muke izvodili sve akrobacije koje im je Jonathan zadao. Odgovorili su mu da su njegova braća i da ga vode kući. jedne noći Jonathanu se približe dva druga galeba sjajna poput zvijezda. Ivana Brlić Mažuranić unuka je pjesnika "Smrt Smail-age Čengića" Ivan Mažuranić. A Jonathan Jonathan je u to vrijeme bio najljepši i najsavršeniji galeb na svijetu. Jonathan he sve više razmišljao o Zemlji. Uskoro je dobio još šest učenika i sa njima i sa Fletcherom želio se pokazati svom starom jatu. jedne večeri Gang je nestao. Jonathan je tada vidio da je Fletcher ovladao snagom misli i prepustio mu podučavanje jata. a ostali dio u Zagrebu u djedovoj kući. Jedne većeri saznao je od starješine Ganga da nebo nije ni u kojem vremenu . Pri velikoj brzini udario je u stijenu i ništa mu nije bilo. Fletcher je shvatio da ne postoje granice. Isprva je opet bio odbacivan. te . Kad je vidio da je našao ravne sebi. Još je samo trebao naučiti kontrolirati novostečenu vještinu. ali on je odletio mnogo dalje. Jonathan je bio spreman. Jonathan je sletio na obalu gdje ga je dočekalo desetak drugih galebova. Objavio lektire u 30. Na nebo se mogao vratiti u svakom trenutku jer je svladao vrijeme i prostor. Jonathan je sve lakše izvodio svoje akrobacije. Otkrio je da može letjeti brzinom od 500 km/h. Na Zemlju je otišao zato jer je želio naučiti letjeti ostale galebove koji su protjerani kao što je bio i on zbog letenja. mladi i neobuzdani galeb koji je težio letačkom savršenstvu. Jednog dana Fletcheru se dogodila nesreća.

U 18 godini udaje se za Vatroslava Brlića. Izašavši na svjetlo dana kosjenka upoznnaje male pastire s kojima se vrlo brzo sprijatelji. sve do grada Legena gdje Kosjenka upoznaje Regoča.vila Regoč . Umrla je u Tagrebu 21. šuma. Naime. Kopajući ispod zemlje (jer je Kosjenka željela vidjeti što je ispod nje). a Regoč Ljilju najpametnijeg i najljepšeg dječaka u oba kotara. te tako izazove val veselja koji brzo splasne jer je cijelo selo odnosno sela bila pod vodom bez žive duše.najljepši dječak iz oba kotara Tema: Susret Kosjenke s Regočom te svađa između dva sela Sadržaj: Radnja započinje na livadi s konjima na kojima jašu prekrasne vile. Kosjenka i Regoč odlaze tražiti dva sela koja su se Kosjenki učinila prelijepim dok je jurila na svom hirovitom konju. "Zgode Šeegrta Hlapića" (1913). Najmlađa među njima Kosjenka dobila je najbržeg konja koji je odvoji od ostalih vila i odvede preko širokih ravnica... Pošto tamo vječno pada snijeg odnosno nikada nema ljeta. da nemaju kako živjeti . "Priče iz davnine" (1916).je već u najmlađim godinama govorila i pisala francuski. Regoč i Kosjenka nailaze na mnoge probleme koje uspješno rješavaju te tako dolaze do svog cilja. ogromnog diva koji je cijeli svoj život proveo brojeći srušene zidine grada Legena. No brza i jaka rijeka Zlovoda potapa oba sela. ruski i engleski. Svi bi tako gledali kako Zlovoda ruši sve što se pred njom nađe da se Kosjenka ne dosjeti i poviče Regoču da rupu kroz koju je prolazila voda začepi svojim tijelom. koji mu ispriča nesretnu priču o oba sela. a kasnije još njemački. Lica: Kosjenka . Tužni pastiri priopćavaju Kosjenki koja ih je u međuvremenu jako zavoljela. Nakon nekoliko pokušaja Regoč ipak zaustavlja vodu.div Liljo . "Škola i praznici"(1905). a pastiri se spašavaju tako što ih Regoč prenosi na uzvisinu do koje još nije dolazila voda.09. stanovnici i jednog idrugog sela bili su u stalnoj zavadi pa su se starješine Ljiljinog sela uputile prema rijeci Zlovodi u namjeri da otklone nasip i tako potope susjedno selo. "Slike" (zbirka pjesama 1912). Objavila je sljedeća djela: "Valjani i nevaljani" (1902).1938. odvjetnika i političara u slavonskom brodu.

Nasljednjik bogata očeva imanja na Hvaru i Visu. znanje latinskog jezika i filozofije. razgovor i pjevanje za vrijeme veslanja i odmora i ostale djelove puta. godine u starom gradu na Hvaru. ne znaju obrađivati zemlju. pred kojima je bježao u indiju. a usred sela kula u kojoj je živjela preljepa Kosjenka.jer nitko od odraslih nije preživio. Lica: Nikola. Rodio se 1487. većere i počinka. prosinac 2004 20:59:00 | 2 komentara Ribanje i ribarsko prigovaranje .Petar Hektorović Bilješke o piscu: Pripadao je hrvatskom uskom krugu hrvatskih pisaca XVI stoljeća. a na njihovo najveće iznenađenje na jednom prozoru ugledaju lica djeda i bake. u istaknutoj plemičkoj obitelji. godine. a da i znaju sve je onako pod vodom. Otad pastiri žive u sreći i veselju. Hektorović je doživio dugu starost i umro u Starom gradu 1572. načine ribanja. pa tako krene on nazad u svoj hladni Legen. a 1539. ribe i ribarski pribor. Paskoje Tema: Trodnevni lov Sadržaj: Prvi dan Nikola i Paskoje otkrivaju nam veliku radost opisivajući svoj Tvrdalj. jela i vrijeme objeda. godine i provalu turaka na otok. sagradivši samo jedno selo. Vrati se nakon godinu dana i našao sve u neredu. Objavio lektire u 30. gdje je stekao prvo humanističko obrazovanje. Petar je proživio kugu na Hvaru. Tada Ljiljo naredu Regoču da probuši rupu u zemlji koja proguta svu vodu i ponovo se pokažu krovovi sela. Školovao se u splitu. a ionako ga se je zaželio. A što je bilo s Regočom? On se naime uplašio kad je vidio naborana lica djeda i bake te je pomislio da su oni proživjeli strašne muke. Obišavši cijelo mjesto .

Treći dan Početkom trećeg dana u epizodi s galijom koju će sresti na svom putu.i dočekavvšivečeru i počinak s kojim završava prvi dan. plavih očiju te dobre duše. čime se nesumljivo opterećuje pjev. pa su svi muškarci išli pomagati pri gašenju. pretežno povijesnih. u selu Negovcu pokraj Vrbovca . prosinac 2004 20:58:00 | 0 komentara Kći Lotršćaka . Drugi dan Već na početku drugog dana plovidba je ispunjena bugaranjem. Iste te večeri ptičar Boltek zaprosio je Mandušu na što je ona željno čekala. Manduša je bila mlada djevojka. Nekoliko trena kasnije Gričom je prohujao antikrst.Marija Jurić Marija Jurić Zagorka rođena je 1873. Sljedećeg dana na Griču je izbio požar. Taj požar nije sam izbio već su ga kanonik Šimun i njegov rođak Tomica podmetnuli kako bi za vrijeme zvonjave kanonik mogao ljubiti Mandušu. Kao novinarka razobličavala je režim Khuena Hedervaryja. Kraljica Hrvata. Čekala je svog zaručnika ptičara Bolteka koji ju je trebao zaprositi. u Zagrebu. pa zajedničkim u dva glasa. Nadimak Zagorka uzela je iz ljubavi prema Hrvatskom zagorju. no kad su se vratili sa svijetiljkom nije ga više bilo. a borila se za žensku ravnopravnost. najprije Paskojevim pa Nikolinim. kamenim stupovima. Nije se znalo tko je zapravo on ali se sljedećeg dana o njemu pričalo. Svaki put je zvonila no ta zvonjava imala je ritam pa su građani to posebno voljeli. Kako je krasopisac Iglica slučajno naišao spasio je Mandušu. Kći Lotršćaka. ali i socijalnih i pustolovnih romana kojima je stekla veliku naklonost široke čitateljsk e publike. i drugim ljepotama što ga krase. Među njezinim brojnim romanima ističu se Grička vještica. čemppresima. Bila je istaknuta hrvatska novinarka i spisateljica. Objavio lektire u 30. Drugi dan završava s pjevanjem i pripjevanjem pitanja i odgovora. sa svojim zidovima. lozom. u kojem je provela djetinstvo. Gordana. a to je bila Manduša i krasopisac Iglica. . Grič je imao dvije znamenitosti. a umrla 1957. Republikanci i drugo. opet u središtu pažnje bili Tvrdanj i to u punoj ljepoti. zlatne kose.

Divljan se čudio što ga je spasila nepoznata djevojka. Manduša ga je odbila te ju je Šimun zatvorio u kulu i zazidao ulaz tj. . te su Mandušu ogovarali i dobacivali riječi. U ovoj knjizi glavne likove čine Divljan. a za oca se ništa nezna. U nama još samo žive kao legenda. Ljudi su ga proglašavali junakom. vrata. samo je ovaj puta Divljan brzo dotrčao pa su se našli samo njih dvoje. no njemu je ona zapela za srce pa ju je išao tražiti. a oči smeđe kao drvo. Svi su se ispričali za događaje . Pošto je antikrst demolirao Plemenšćakovu gostionicu. U međuvremenu je Šimun ponovo podmetnuo požar . Znao je da je u većoj opasnosti nego kod Brandenburga. Bradenburg je želio uzeti Turopoljcima njihove plemićke povelje te je zbog toga došlo do bitke u kojoj su Turopoljci pobijedili. a on i Manduša opet su se našli u toplom zagrljaju. Nedugo kasnije Divljan je saznao da je Šimun odveo Mandušu. Kako bi se Divljan odužio vratio je Poglediću kćer koji je bio zarobio Brandenburg. jer se doznalo za događaj u tornju. Odmah su ih vijenčali. a majka Marta je kasnije proglašena ludom. jer ona u stvarnosti nije bila Plemenšćakova kćer već ju je netko kao dijete ostavio ispod Lotršćaka. On je dobio Mandušu te ju je odveo na “crni otok” . Radnja se pretežno vrši na Griču i jednim dijelom u Turopolju. Mandušini pravi roditelji bili su turopoljski plemići. Manduša. dok su ostali sporedni. te joj je zauzvrat ostavio njezinu nevinost. Šimun je dijete podmetnuo pod zvono znajući da će ga Plemenšćak uzati. Bio je vrlo visok. Manduša je dva puta pobijegla od Divljana. Zid su ponovo zazidali te su se kasnije vratili na Grič. Prevladavaju osijećaji između Divljana i Manduše te ima puno opisa okoline. Marta je na to poludila. a Šimuna su prokleli te ga izbacili iz Griča. Njezin otac obećao je Šimunu dvorac na Jablanovcu. na što su ljudi dobacivali da je antikrstica. Brzo ga je razbio i unutra našao Mandušu koja je izgledala kao kostur jer nije imala dva mjeseca ni mrvicu kruha. Imao je kosu boje noći. U zadnji čas Manduša je dotrčala i rekla da ga uzima za muža. ugodno su se smjestili su se u Pogledićevom dvorcu. Boltek je raskinuo zaruku s njom. mlad i zgodan čovjek. no budući da je žena bila trudna bojao da će sve ostaviti dijetetu pa je izmislio da se dijete rodilo izobličeno. To je i učinio. Otac je bio vrlo bogat turopoljac. Antikrstovo ime bilo je Divljan.Mandušu su nazvali kći Lotršćaka. a je time Manduša spasila život antikrstu. Kad su se našli. Divljan je na “crnom otoku” sreo Martu te je naišao na svježe zazidani zid. Šimun. Manduša je pala u ruke Brandenburga na čijoj se strani nalazio i kanonik Šimun te je tražio Divljanovu glavu zauzvrat. grada i dvorca. htijeli su ga smaknuti. Divljan ga je upitao dali se sijeća kako je obesčastio njegovu majku te mu rekao da će ga on kao njegov sin golim rukama zadaviti.

No. Odgovorili su mu da su njegova braća i da ga vode kući. tada su tri galeba nestala u tamnom nebu. Mjesto radnje : nebo i zemlja Vrijeme radnje : suvremenska radnja Tema : Galeb Jonathan želi naučiti savršeno letjeti Osnovna misao: Često se dogodi da zajednica ne želi ili ne može razumjeti više ciljeve pojedinaca i stoga taj pojedinac bude isključen iz zajednice. Jonathan je sve lakše izvodio svoje akrobacije. oči sjajne. Bio je vojni pilot. Ni manje nesreće koje je imao u zraku nisu ga pokolebale.Richard Bach Ime pisca : Richard Bach Bilješka o piscu: Richard Bach je suvremeni američki pisac. jedne noći Jonathanu se približe dva druga galeba sjajna poput zvijezda. on je samo želio postati letački virtouz. Boljelo ga je što njegova braća nisu htjeli ni čuti ni vidjeti što je naučio. To je bio rekord jata i Jonathan je očekivao pohvale od Starješine. Napornim vježbanjem uspio je postići brzinu od 396 km/h. ali on je odletio mnogo dalje. Kad je vidio da je našao ravne sebi. Fletcher Lynd. prosinac 2004 20:57:00 | 0 komentara Galeb Jonathan Livingston . pravoj kući. Lica : Galebovi Jonathan Livingston. Starješina ga je ukorio i protjerao iz jata. Otkrio je da može letjeti brzinom od 500 km/h. ni na kojem mjestu. tijelo mu je postalo blistavo. Bio je protjeran na daleke hridi. nebo je . I oni su bez imalo muke izvodili sve akrobacije koje im je Jonathan zadao. Iznenada dva galeba su nestala. Dobio je instruktora galeba Sullivana. Međutim. I dok dok su ga roditelji molili da bude kao ostali galebovi i da se brine kako doći do hrane. a pozornost čitatelja privukao je modernom bajkom "Galeb Jonathan Livingston". Jonathan je bio spreman. Njegovo djelo "Galeb Jnathan Livingston" mnogi uspoređuju s djelom "Mali princ". Bio je mršav. Jedne većeri saznao je od starješine Ganga da nebo nije ni u kojem vremenu . Gang Sadržaj priče: Galeb Jonathan Livingston nije bio kao ostali galebovi. Jonathan je bio uvjeren da slijedi viši cilj života. Ubrzo je saznao da je došao u zajednicu u kojoj je svima stalo da svoju tehniku letenja dovedu do savršenstva.Knjiga mi se sviđa jer nema dosadnih dijelova i jer govori o prošlim zbivanjima. U njoj je došlo do izražaja autorove ljubavi prema plavim visinama i sklonost metaforičkome i simboličkom prikazivanju života i spoznaja o njemu. no letenje je volio više od hrane. Jonathan ih je upitao tko su. Jonathan je sletio na obalu gdje ga je dočekalo desetak drugih galebova. To je legenda koja spada među najpoznatije i najljepše legende u Hrvatskoj. Bio je buntovnik i nije mario za ostale galebove. Objavio lektire u 30. Sullivan. A onda.

Bio je vrlo mlad i znatiželjan. Uskoro je dobio još šest učenika i sa njima i sa Fletcherom želio se pokazati svom starom jatu. Jednog dana Fletcheru se dogodila nesreća. Tako je kod galebova počeo radni dan. za utjelovljenjem savršenstva i njegova utrka sa znanjem. Na Zemlju je otišao zato jer je želio naučiti letjeti ostale galebove koji su protjerani kao što je bio i on zbog letenja. Na pučini. Bilo je to jednog mladog i sunčanog jutra. Sullivan ga je nagovarao da ostane. prosinac 2004 20:57:00 | 0 komentara Galeb Jonathan Livingston . a bavio se i akrobacijama športskim avionima. Na nebo se mogao vratiti u svakom trenutku jer je svladao vrijeme i prostor. U njegovom životu i književnom djelu Richarda Bacha ima mnogo sličnosti s francuskim pilotom i književnikom Antoineom SaintExuperyjem i njegovim djelom Mali princ. Za njega je letenje bila umjetnost koju je želio temeljno . Objavio lektire u 30. Isprva je opet bio odbacivan. Milju od obale bili su ribarski čamci koji su bacali loše mamce galebovima.Richard Bach Richard Bach. U toj utrci nije mogao pobjediti jer znanje nema granica. da je sve moguće. no Jonathan je ipak otišao. a sam je otišao među druga jata . suvremeni američki pisac rođen je u SAD. mladi i neobuzdani galeb koji je težio letačkom savršenstvu. Pri velikoj brzini udario je u stijenu i ništa mu nije bilo. u kojoj je došla do izraza autorova ljubav prema plavim visinama . Jonathan je tada vidio da je Fletcher ovladao snagom misli i prepustio mu podučavanje jata. Tragovi toga djela prepoznaju se i u Galebu Jonathana Livingstona. Po zanimanju je bio vojni pilot. Pozornost čitatelja privukao je modernom bajkom Galeb Jonathan Livingston. Jonathan je naporno vježbao tu vještinu i tako je sa Gangom došao na neki čudni planet. potpuno sam vježbao je galeb Jonathan Livingston. More je bilo kao ulje i nije bilo ni daška vjetra. daleko od obale. Naučio je i da se snagom misli može stići gdje god se želi. a imao je tako sjajno perije da se iz daljine činilo zlatno. No. Tada je počeo njegov lov za Jonathanom.savršeno i može biti bilo kad i bilo gdje. Prvi mu je učenik bio galeb Fletcher Lynd. A Jonathan Jonathan je u to vrijeme bio najljepši i najsavršeniji galeb na svijetu. umro je. jedne večeri Gang je nestao. no malo-pomalo na tisuće galebova okupljalo se oko njega i željelo postati kao on. Fletcher je shvatio da ne postoje granice. Još je samo trebao naučiti kontrolirati novostečenu vještinu. Jonathan he sve više razmišljao o Zemlji.

Svo znanje koje je imao Jonathan prenio je Fletcheru. o njihovom kontrastu. Sve je više bilo mladih. Svoje drame Držić je pisao za prikazivanje u određenim prigodama. U knjizi ponekad prevladavaju dosadni i nepotrebni odlomci. U njoj su pretežno učitelji bili prvi galebovi koji su učili kod Jonathana. Knjiga nije baš od najboljih. Tako je počela njegova utrka za znanjem. pa bi se moglo nešto izbaciti. Fletcher se nasmiješi. . Jonathan ih je počeo podučavati. prosinac 2004 20:57:00 | 3 komentara DUNDO MAROJE . Jonathan je raširio krila i odletio u nepoznato. ali se može pročitat. Starješina ga je dugo vremena podučavao i tako je nakon nekoliko godina napustio svoje prijatelje. i sve je davao od sebe da ostvari svoj san. Ova knjiga govori o ljepoti visina. Objavio lektire u 30. Garzarija. Bio je mlad. isprobavao niske letove i sve moguće akrobacije. misleći na Jonathanove riječi. Henry i ostali. da nema granica. znatiželjnih i odbačenih galeba da su osnovali školu. Njarnjasi. Nakon dugog leta došao je skupine galeba koji su se također posvetili letenju. Imao je vruću želju da nauči letjeti. Učenici su smatrali Jonathana kao sina Velikog Galeba.Uvijek je ekspepimentirao. Radnja se odvija na obalama. Ima puno opisa. ali mu nije išlo. Nakon dugog vremena Jonathan se uzdigne u zrak i napusti učenike kličuči:”Nema granica”. Glavni lik je galeb Jonathan Livingston. moru i na početku u ribarskom selu. jer su bili suprotnog mišljenja. Razumljivo je stoga da su Držićevi komadi osim u Vijećnici i na prostoru ispred Kneževa dvora prikazivali i u salonima gospodskih kuća u gradu i okolici. a jato nikad nije tako kaznilo kao njega. TEZA : BILJEŠKA O PISCU Marin Držić (1508-1567) je u Dubrovniku sredinom 16. Kad je došao do druge obale naišao je na mlade galebe koji su došli da nauče letiti. Kad je odrasao jato ga je odbacilo. mora tj.savladati. Najviše mu se sviđao galeb Fletcher Lynd. talijanskog pjesnika Lodovica Dolce. Uvijek im je tumačio da nema ograničenja tj. stoljeća razvio živu i plodnu kazališnu djelatnost. Preveo je i tragediju “Hekuba”. Družina od Bizara) scenskim djelima i sudjelujući i sam u organiziranju predstava postao je središnja ličnost dubrovačkog kazališnoga života. što mi se posebno sviđa. a neka su sačuvana samo djelomično. Snabdijevao je amaterske družine (Pomet-družina. Lowellu. U nepunih deset godina (1548-1557) napisao je dvanaest djela za pozornicu. od kojih su se neka izgubila (naprimjer komedija “Pomet”).Marin Držić 1. Tamo je bio dobar učenik.brz i jak. ali je inače dobra.a govori se o galebu Fletcheru.

Podatke našao: U knjizi “Izabrana djela” od Marina Držića. a ne u Firencu. odmah je sa svojom slugom . Arkulin. 1972. dao je svom sinu Maru pet tisuća dukata da ode iz Dubrovnika u Jakin. Zagreb. Njegova djela: Komedija od Pometa. pa potom iz Jakina u Firencu te mu je još rekao ako mu dobro krene neka ode na Sofiu. Skup. Na taj je način novčano pohlepan otac. Ubrzo tamo Maro potroši sav novac. 2. Tripče od Utolče. Za vrijeme boravka u Italiji (1539-1545) Držić je pored ostalog upoznao i dostignuća pastirsko-mitološke drame. Oni su u renesansnoj dramaturgiji bili zacrtani i prihvaćeni... izdavačko poduzeće. mislio da će mu se sin Maro obogatiti. TEZA : KRATAK SADRŽAJ Dundo Maroje. Pjerin. Ali Maro nije poslušao oca. Dundo Maroje.Kad se spremao da piše scene za svoju publiku Držić nije morao izmišljati okvire svojih drama. Kad je Maroje to doznao. te je iz Jakina otišao u Rim. a te su drame bile posebno razvijene u gradu Sieni gdje je on i boravio. te je posebno dobro osjetio kakve sve scenske mogućnosti pruža ona grana pastirske igre koja svoj zaplet i svoj smijeh zasniva prvenstveno na susretu između rafiniranog pastira. ”Mladost”.

Potom dolazi do svađe između Mare i Laure jer Maro nije htio priznati za Peru. . te je krivio Pometa(slugu od Uge Tudeška. pravio se da ga ne poznaje (zbog toga da mu ne skine nasljedstvo). Njihov prijatelj Dživolin ih je o svemu obavijestio. U potrazi su mu pomagali neki dubrovčani. Potom se svi vraćaju u Dubrovnik. Kad se u Dugrovniku doznalo šta Maro radi u Rimu došla je i njegova vjerenica Pera. Isto je zadesilo i (njegovog slugu) Pometa i (njezinu slugu) Petrunjelu. njemca) da laže. njena baba i njen brat Dživo. Uskoro su se otac i sin sreli. Zatim ga je njegov sluga Popiva savjetovao da uzme Lauri tri tisuće dukata. Kad je Maro doznao za dolazak oca. Maro je najgore “prošao” jer je izgubio Lauru i Peru (a i njegov sluga Popiva dugoželjenu Petrunjelu). Dotle je Laura doznala za dolazak Marova oca (čula je razgovor Bokčila i Popive). Novce je potrošio na djevojku Lauru. raspravili i razjasnili. što je on ubrzo zatim i učinio (kasnije ih je dao ocu da ih stavi u jednu kutiju). Na kraju su ipak Ugo Tudeško i Laura postali vjerenici. Dotle je sin Maro živio kao bogataš.Bokčilom otišao u Rim da ga nađe.

samo neka se čuvaju zlih jezika. staro i mlado. a kako ga je i ove godine vjetar ovamo donio. a stara.3. Sjeća ih. TEZA : ANALIZA DJELA Ova komedija ima dva prologa. kako je pred tri godine učinio svojim dijelom čudesa. ljude i žene. da čovjeku treba mnogo razmišljanja. brojem. nova.” Dundo Maroje sastavljen je na način Plautinsko-talijanskih komedija šesnaestoga stoljeća. Prikazat će im opet svoju vještinu. jer će u njoj biti ista lica. . Po mom mišljenju ovo je djelo prikazuje likove koji su u kontrastu jer nije dobro biti kao Dundo Maroje veliki škrtac. Dundo Maroje je veoma škrt i voli novac. puk. U prvom pjesnik pozdravlja vlastelu. TEZA : USPOREDBA DUNDA MAROJA I MARKA U ovom djelu u največem su kontrastu sin i otac. da se sabere i razabere. U drugom prologu govori pjesnik:”Ova će komedija biti nova i stara. Tu se u jedan dan križaju zgode i nezgode nemogučim. Usporedimo li ga sa komedijama koje su nastale u to doba. a njegov sin Maro za kojega novac i nema neku veliku vrijednost. 4. on daleko nadmašuje ostale svojom zapletenošču i svojom originalnišču. Mislim da nam je tu poruku htio prenijeti i sam pisac okarakterizirajući ova dva lika i njihove postupke da i sami shvatimo da treba voljeti i čuvati novac do neke mjere. jer sljedi onu prvu komediju od Pometa. a ni kao Maro veliki rasipnik. ne pazeći da zgode budu udešene. u kojima se pjesnička mašta napinje i natječe kako će intrigom prikazanih osoba bolje zamrsiti čin.

.patricijskom sloju.5. bistar. TEZA : KONTRASTI U ovom djelu možemo nači neke kontraste kao što su : 1.Građansko . duhovit i snalažljiv. Mislim da Držić zauzima negativan stav prema prvom sloju tj prema građansko . intelektualno bezizražajan. 2.Sukob starosti i mladosti (sukob generacija) : Staru generaciju bi u ovom djelu predstavljao Dundo Maroje a mlađu Maro. sloj sluga. a dok je sloj obespravljenih tj.patricijskog sloja i sloja obespravljenih : Građansko .patricijski sloj je bjesan.

ljudi koji su veliki rasipnici te oni koji su veoma škrti. KRATAK SADRŽAJ: Majstor je prije nego što ga je shrvala bolest isklesao velikog anđela za svoj grob i želi ga dovršiti. rođen je 1913. Objavio lektire u 30. čiji se svijet ruši. Jedne noći ustaje. Kao dramatičar predstavlja se 1939. TEZA : ZAKLJUČAK Ovo djelo mi se veoma sviđalo. počinje o njemu razmišljati kao o čovjeku koji mu priželjkuje smrt. u njegovoj se glavi rađaju sve mračnije misli. S njim žive i njegov šegrt Lojz. praizvedbom drame “Albatros” na sceni Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. te njegova druga žena Frida. MJESTO RADNJE: Radnja dijela je smještena u Zagreb. Boji se da Lojz ne dovrši anđela. Mislim da nam je pisac ovom dramom želio prenijeti poruku da ne smijemo biti ni rasipni kao Maro pa ni škrti kao Dundo Maroje. Filozofski fakultet završio je u Zagrebu. Svoj književni rad počinje vrlo rano. godine na otoku Visu. Glavni lik (majstor) i njegovo duševno stanje opisani su u detalje. . Njegova nada sve više tone u more mračnih misli. napuštenim. jedan od najznačajnijih suvremenih hrvatskih književnika. Osjeća se usamljenim. u godinama uoči drugoga svjetskog rata. jer je napisano takvim jezikom da ga mogu svi razumjeti tj. te mislim da je tako Marin Držić želio stvoriti idealan lik. BILJEŠKA O PISCU: Ranko Marinković. objavljivanjem poezije u časopisima. počinje sumljati da mu žena voli Lojza.RANKO MARINKOVIĆ Pripovjetka “Anđeo” opisuje posljednje dane bolesnog majstora kojega razdiru sumnja i strah. U godinama odmah iza drugog svjetskog rata uvrštava se u red naših istaknutih književnih stvaralaca pišući pripovijetke.6. Nakon toga dovršava skulpturu svoga anđela i umire. Kako majstor sve više oboljeva. Anđeo je simbol životnog stvaralaštva pojedinca koje on čuva i želi ga dovršiti da ono postane trajna vrijednost i simbol njegove muke. skupivši zadnje snage i potvrđuje svoju sumnju. već moramo biti negdje između ova dva lika. a radnja je zanimljiva. U djelu prevladavaju monolozi i razmišljanja. u kuću bolesnog majstora Alberta Kneza koji umire. prosinac 2004 20:56:00 | 0 komentara ANĐEO . g. nije pre teško za shvatiti.

drama. 1955. 1966. radio i televizijske adaptacije i izvođenja.. Popis Marinkovićevih djela prema godinama prvih izdanja: “Albatros”. pripovijest. pripovijetke.antologije I školske udžbenike. “Pustinja”. mrzi Podzemlje . 1949.. imao je svoju kolibu Zvijezdu I svoju kćer Cezu . roman.... Objavio lektire u 30. ali poslije ga je shvatio . pripovijetke. 1959.gdje je diplomirao romanistiku na Filozofskom fakultetu. roman. kad je bio malen mrzio je I Zakon . kod gospodara .. a pripovijetke i romani doživjeli su mnoge kazališne.. prosinac 2004 20:56:00 | 0 komentara Divlji konj . poslije . romane. “Poniženje Sokrata”. 1948. Nera : susrela je Divljeg konja kod Gospodara . drame. “Karneval i druge pripovijetke”.Član je DHK .Radovi su mu uvršteni u zbornike .Godine 1980.Božidar Prosenjak Bilješke o piscu : Božidar Prosenjak rođen je 1948. kazališne kritike i eseji. “Ni braća ni rođaci”. pripovijetke. drame se i danas izvode na domaćim i brojnim svjetskim pozornicama.. 1953.novele..Radio je kao novinar u Narodnom sveučilištu u Velikoj Gorici .Šarca. 1939. 1953. 1951. “Oko božje”.. godine primio nagrade «Ivana Brlić Mažuranić» I «Grigor vitez » Fabula: Uvod : Život divljeg konja u divljini kad je bio ždrijebe Zaplet : Kod Gospodara I bijeg od njega(Divljeg konja) Život u Podzemlju I njegovo maltretiranje Vrhunac : Utrka divljih konja kod Gospodara I na Hipodromu Rasplet : Divlji konj je uginuo prirodnom smrću Mjesta radnje : U divljini . “Ruke”. 1964. 1949. zbirka eseja. drama. “Proze”. “Pod balkonima”. djeluje kao slobodni stvaralac . eseje i kritike. filmske.. godine u Koprivnici. Prozne . 1980. 1993. Sretno djetinjstvo proveo je uPodravskom seocetu Kuzmincu . bio je uporan kad je tražio Zvijezdu. Njegova su djela do danas doživjela brojna izdanja u zemlji i inozemstvu. 1982. “Never more”.te pokrenuoi uređivao biblioteku « Albatros « u velikogoričkom Centru za kulturu . pripovijest. 1977. Sivku .imao je puno prijatelja Neru . “Glorija”. “Zajdenička kupka”. hrabar kao Divlji konj . štiti prijatelje . na radiju I televiziji ..Parizu I Zagrebu . vodvilj. u Podzemlju .. drama.Tamo je započeo svoje školovanje . roman. “Nevesele oči klauna”. “Politeia ili inspektorove spletke”. objavio je zbirku pjesama I kratkih proza za djecu pod nazivom « A »Zapažen književni uspjeh zabilježio je romanom «Divlji konj» za koji je 1989. vjerna prijateljica Divljeg konja. “Geste i grimase”. na Hipodromu Vrijeme radnje : nepoznato ??? LIKOVI: Divli konj : hrabar .Od godine 1984.Surađuje u časopisima za djecu .. pripovijetke. malo je strah bilo kad je bila u Podzemlju . poginula je kad je ušla kroz vrata iz kojih konji više ne izlaze ( ubijena je ) Šarac : Isto jedan od vjernih prijatelalja Divljeg konja .. “Kiklop”. Ponovno je srela Divljeg konja u podzemlju ..a nastavio ga zatim u Koprivnici . pjesničke I dramske priloge objavljuju u dnevnom I periodičnom tisku. 1986.

Najpoznatija njegova djela su: zbirka novela “Ruke”.ona isto nije bila u Podzemlju. na kraju se ispostavilo da je Ženka koja je rodila nekoliko mladih . godine na Visu..slika U maloj `upi u Dalmaciji sve}enici poku{avaju razbiti monotoniju malog mjesta i jedan od najmla|ih. On pri~a sve}enicima o svom kipu Isusa na raspelu u koji je ugradio mehanizam koji pokre}e Isusovao tijelo. Zami{lja kako bi bilo dobro zamjeniti kip bogorodice s `ivom opaticom koja bi povremeno pomakla o~i i tako uvjerila ljude u postojanje Boga. Ona mu pri~a kako se zaredila i pri~a o svome ocu i njegovu cirkusu.mu je Sivka rodila sina . romanopisac. Sivka : Vjerna prijateljica Divljeg konja . rodila je sina . Ostali sve}enici se ba{ i ne sla`u s tom idejom ali ipak pristaju. kad se vratio Divlji konj Iz Podzemlja pobjegla . . a ne `eli to priznati. Najosnovnije crte fabule: 1. Don Jere koji ve} du`e vrijeme gaji ljubav prema njoj. Teme i likovi njegovih djela pripadaju mediteransko-oto~kom ili gradskom. 2. ali ga don Jere otjera iz biskupije. don Jere smi{lja na~in na koji bi u~vrstio vjeru naroda. hrabra . Kozlovi} odlazi da uredi kip. te na kraju ispada da je Kozlovi} Magdalenin otac. roman “Kiklop”. Don Jere zamoli predstojnicu obli`njeg samostaana da mu po{alje jednu opaticu. a ne svetom stvari.slika Scena predstavlja sakristiju. 3. Najistaknutiji je suvremeni hrvatski novelista.Ranko Marinković Osnovni podaci o autoru: Ranko Marinkovi} je ro|en 1913. Prije nje toga jutra u biskupiju dolazi i ~ovjek po imenu Rikardo Kozlovi} alias Floki Fleche. Zvijezda : Bila je vjerna kobila Divlje konja . jer smatra takvo djelo oskrvnu}em prirodne ljepote. jako se brine o Cezi . drama “Glorija”. Magdalena se gleda u ogledalu i divi se samoj sebi.Vulkana . Garov : pas koji je čuvao konje kod Gospodara . gra|anskom ili malogra|anskom svijetu. ironijom i tragi~nim shva}anjem svijeta. koje izgleda kao da je `ivo.On nije bio u Podzemlju I nije vidio užasu Podzemlju . rodila je kobilu Divljem konju Cezu . Djela su mu pro`eta crnim humorom. @eli da ga sve}enici prika`u narodu. Objavio lektire u 30. i jednog jutra sti`e Magdalena. prosinac 2004 20:56:00 | 0 komentara Glorija . Nakon toga Magdalena sti`e u biskupiju i don Jere joj povjerava zadatak. Snažna kobila ..slika Radnja se nastavlja odvijati u crkvi gdje Magdalena sjedi glume}i Madonu. Njezin otac dolazi u crkvu i prepozna ju. ali ga don Zane odvla~i i tra`i od njega da {to prije predstavi kip Biskupu koji je za nj jako zainteresiran. dramski autor i esejist.

jednim od klauna. zbog njegovih grijeha. Don Jere okrivljuje Magdalenu zato {to je `eni dala la`nu nadu. a na kraju joj priznaje da je “obolio na `ivcima” i da je ovdje na lje~enju. ali zastane i ka`e kako je to nekad bila njegova k}i. @ena ju moli da joj spasi sina. Toma obja{njava da joj je sin umro. a ulazi Kozlovi}. Oprosti. Dolazi don Jere i uvjerava Kozlovi}a da to nije Glorija nego kip. On joj govori kako je biskup umro. Ona mu na to priznaje da ga voli. ali Kozlovi} se neda. Ona ga je primjetila jer je ~ula glas:” Pazi! Pazi!” Toni ju razuvjerava. a Magdalena pla~e. kasno popodne poslije ve~ernjice.slika Radnja se zbiva u cirkusu. Glorija otjera don Jeru u gledali{te i krene izvesti to~ku. Svi ljudi su ve} iza{li iz crkve osim Kozlovi}a i `ene koja moli za svoga sina.ulazi i kori ju jer je raspustila vi{e kose nego prije. kako vas na koljenima moli za jednu moju rije~. Toni izlazi. ali on ipak ne `eli potpuno priznati da i on nju voli. Dolaze ~etri klauna i zabavljaju je. Pri~a mu kako je prije sedam godina skoro poginula. a Toma ga uvjerava da je to samo kip. bez i jedne suze u oku!” Ona ga pita za{to joj nije dopustio da vidi oca. 6. ali ju je sada izgubio. Don Jere jo{ dugo ostaje sam i u napadu bijesa razbije raspelo. Tome odvodi Magdalenu u crkvu. kako je don Zane dobio Biskupiju. {to zato {to je pohlepan za slavom. 5. Kozlovi} nato provaljuje u sakristiju i ona odlazi s njim. kako je sve izgubila i kako je ustvari jako zla. On tvrdi da je to Glorija. 4. Tad dolazi i `ena koja je molila za svoga sina.” Uto u|e don Zane i ni{ta ne rekav{i prijekorno pogleda don Jerea. sagrije{io sam te{ko. Kozlovi} gleda u Gloriju. Odlaze odslu`iti ve~ernjicu. To je bilo za tvoju ~ast i slavu. a ona ga samo umiri. a otac ju moli da ga prihvati. a don Jere pri|e oltaru i u molitvi se ispri~a gospi: “ Gospo. a klauni izlaze. a ja sam stajala mirno kao kip! Gledala sam kako mi se starac mu~i. Uto Glorija zajeca. da orkestar svira fortissimo.slika Scena prikazuje sakristiju katedrale. Glorija opet nastupa. Zatim joj ka`e kako je uni{tio kip. oprosti. i kako njoj. ali uto u sobu ulazi Kozlovi}. On joj prigovara da se Toni stalno smuca oko nje. Ukorava ju i zbog njenog pona{anja. Ponavljaju jo{ jednom neke datalje o to~ki i on odlazi. On ne `eli poslu{ati don Jeru. kao najgora ni{tarija. a ona se pravda:” Ro|eni se otac previjao preda mnom. Don Jere sjedi u fotelji. Toma za to vrijeme `eli zatvoriti crkvu pa tjera Kozlovi}a van. kao artistica. a sve zato {to joj ne mo`e otvoreno pristupiti. prijeti propast. a on joj priznaje da nije `elio da joj se vrati ljubav za “onim” `ivotom. Tada ulazi Tomo nose}i novo raspelo. Ka`e mu kako vi{e ne mo`e moliti. Don Jereu obja{njava da ga je biskup kupio od Kozlovi}a. te je do{ao kada je vidio plakat. a ona svijesna svoga zadatka ignorira oca. Ka`e joj da }e tra`iti od njenog oca da ju ne pusti da izvede to~ku. a ja sjedim tamo podlo. jer se trapez malo prije njene to~ke otrgnuo. Kozlovi} krene prema vratima. U sobu ulazi don Jere.Don Jere i don Zane se sva|aju. On ju kori zato {to je proplakala pred ocem. a to bi ljudi mogli primjetiti.slika Radnja se odvija u Katedrali. U garderobi pri~a sa Tonijem. a don Zane ulazi. a ona sada `eli samo vidjeti svoga oca. a ona kao da ne{to predosje}a tra`i od Tonija da prenese poruku maestru. a don Zane mu ka`e da se Magdalena zaljubila u njega. U zavr{nom dijelu to~ke netko pokuca na vrata. {to zato {to mu ne vjeruje. Toni moli Kozlovi}a da zaustavi to~ku jer je Glorija .

. Tema djela: Neostvariva ljubav izme|u sve}enika i redovnice. a zastor se spu{ta svr{avaju}i tragediju. ali ipak se on i don Jere vje~ito sva|aju oko ovog ili onog. Likovi: sestra Magdalena (Glorija Fleche) Rikardo Kozlovi} (Floki Fleche) Biskup don Jere don Zane Toma majka Toni. ubrzo nakon drugog svjetskog rata. izgledu. ali Kozlovi} ni njega ne poslu{a. On se boji priznati tako ne{to. ali nije kako sama ka`e “bludnica”. Bimbo. jer su njegove radnje dobro promi{ljene i razra|ene. Don Zane je stariji ~ovjek. vje~ito pronalazi pogre{ke u njenom pona{anju. Umjesto da joj ka`e da je voli on je stalno kori. ali se don Jere ne usu|uje otvoreno priznati da je voli. a ~etri klauna iznose Gloriju. iz zadnje slike proizlazi da je ta ljubav ljubomora. Iako se na po~etku ~ini da Kozlovi} bezgrani~ni voli svoju k}i. jer nema onu unutra{nju snagu koju posjeduje Glorija. ve} joj samo gladi lice i popravlja joj kosu.rastresena.~etri klauna Karakterizacija likova: Glorija je `ena sa dva `ivota. Ona unato~ poznavanju vanjskog svijeta i odbojnosti samostana. On cijeloj radnji daje stanovit balast.. a njegova silna `elja za Glorijom postoji ve}inom zato {to bez nje cirkus propada. prihva}a taj samostanski. Svoju `elju da ga napusti uspje{no potiskuje sve dok se svojim ~istim srcem ne zaljubi u don Jerea. Glorija pada i umire. Njezina ljubav je ~ista i iskrena.. strogo vjerski `ivot. Bepp i Kock. Orkestar zasvira posmrtnu kora~nicu. koji je zbog svog `ivotnog iskustva obi~no u pravu. Mjesto i Vrijeme u djelu: Radnja se odvija negdje u Dalmaciji. Kozlovi} ni ne pla~e za njom. Don Jere ostaje sam i zapla~e.

no ve le . Glorije odnosno sukob vjerskog `ivota i svijetovnog `ivota. prosinac 2004 20:55:00 | 0 komentara Novele .. no ve le .. go dine .g. N je go va dje la su: Pr oz e . radi kao pr o fe sor na Z agre ba~ ko j Akade miji z a kaz ali{nu umje tno st. Tr i dr ame . no ve le . a naknadno u zavo du Hr vatske te kao dir e kto r HN K u Z agre bu. R o |e n je na o to ku Visu 2 2 .g. e se ji. g. N i br a}a ni ro |aci. Po slije r ata radi u ministar stv u pr o svje te .Z agr e b 19 82 . G este i gr imase .19 1 3 .. N e ver mo r e . O ko bo ` je . e se ji. Sukobi: Glavni sukob je ljubav izme|u don Jere i Magdalene i vjera koja takve veze zabranjuje.Ideja djela: Dokaz da ljudska dijela nisu uvjek dobra. Po d balko nima.. ve} zato da bi se crkvena “~uda” mogla prikazati kao cirkusarije. Pustinja ..g. Sabr ana dje la 1 .TEZA O PISCU.g.. Z agre b 19 77 .. Z a vr ije me r ata inte r nir an je u lo go r Fe rr o mo nte u Italij i. Z agre ba~ ka kupka. 2. Zagr e b.TEZA “Mrtve du{e”.1 1 .g.g.g. . 1 98 8 . Z agre b 1 94 9 . Z agre b 19 81 . B eo gr ad 1 96 5 . R edo vito je ~ lan HAZ U. iako su u~injena s plemenitim ciljem. Drugi sukob je izme|u Magdalene i Jagode tj.Z agr e b 1 98 0 . G imnaz iju je z avr {io u Splitu i Zagr e bu.g. O d 19 51 . Objavio lektire u 30.g. 19 48 . Simboli~nost: Cirkus u ovoj drami ne postoji slu~ajno.RankoMarinković 1. Z agre b 19 51 .. Diplo mir ao je na filo z o fsko m fakulte t u u Zagr e bu. r o man. Zagr e b 1 99 3 .-4 .. Sabr ana dje la 1 ..g.. zatim su ga pre bacili u B ar i i na kr aju u sinajski z bje g “ El Shatt” . Zagr e b 1 94 9 .g.. dr ama.-7 .g. r o man. Zagr e b. Ne ve se le o ~ i klauna .. Zagr e b 19 86 . O sno vnu {ko lu po laz io je u r o dno m mje stu.

Postavlja si pitanje da li ima ne{to ratni~kog u njemu. Kad se vratio ustanovio je da je prevaren. “ni kazaljki nema na satu”. Biskup i fratri} spavaju. Misli su mu bludne. Biskup je odr`ao “Molidbu za magare}i rod”.TEZA “Samotni `ivot tvoj”. Boji se spavati u njegovoj blizini. mrtve du{e.Nema mjere tako da ju `andari trebaju odvest u `andarisku stanicu. Djeca su ih ga|ali kamen~i}ima. U masi netko se potukao. Zaklju~uje da je slabo za{ti}en od samog sebe.Pisac je glavno lice. Na otok je doplovio biskup. Pred zoru mnogi su se vratili ku}ama. ^esto se ispovjedao nebu. De{avaju se ~udni doga|aji pri ~udnim okolnostima. Pisac se nalazi negdje kraj vode. Jedan od njh je pisac i dugo jo{ slu{a kako se psi na ulci kolju oko kostiju {to su ostale nakon ve~era{nje gozbe i kako zlosutno tule u no} i laju na mjesec. npr. U selu `ivi Toninka koja vu~e za nos sve}enstvo. `ivota i literature. Nave~er je usljedio bal. No`em si je odrezao glavu i pona{a se kao da je i dalje du{a u tijelu. `andari i narod Vrijeme→predve~erje i no} Prostor→oto~no mjesto .. 3. Ona se gubi i na kraju nestaje. Taj no` je donio gazdari~in pokojni mu` pomorac iz Carigrada. Glava mu slu`i kao neka lopta u vodi. Lica→biskup. @eli ga se rije{iti pa razmi{lja da li da ga zaklju~a u ormar ili da ga baci kroz prozor. Sve}enstvo je sjelo za banket. Sad legnimo mrtve du{e”.½½½½ drasti~no poja~ava sliku apsurda ljudskog polo`aja. skupilo se mnogo vjernika. Pisac sam sebi od umora ka`e: ”Mrtve.. Toninka. On ju zamoli da uzme veliki no` pod isprikom da ga treba bolje osvjetlati. Prisjetio se da je to gazdari~ina uspomena. Kad je fratri} do{ao prevaril su ga da je banket na drugom mjestu. U zraku se ~uje lupet bubnja. fratri}. On izjavljuj da voli oblake a ne `ene. Kad se probudo pri svjetlu opazio je no` zaboden u knjigu. a posebno biskupa na taj na~in {to ni`e haljinu pred ljudima i pokazuje biskupu stra`njicu . Dok je ispovjedao `ene do`ivljavao ih je kao bludnice. Lica→pisac i gazdarca Vrijeme→no} Prostor→u sobi Tema→paralelom stvarnosti i ma{te. Zaklju~io je da je to ipak morao biti on. Gazdarica prolazi kraj sobe i jo{ sva snena budi ga. Neobi~na je simbolika u kojoj je vrijeme stalo. U dubokom razmi{ljanju do~ekao je jutro na prozoru sobe. Luda Tonka istrgala se i pobjegla tako da je jo{ mogla nastaviti sa svojim {alama. Na kraju banketa na{li su se i prosjaci da malo maste brk. U mjestu je velika crkvena sve~anost.

klesar majstor umjetnik ro|en odre|enog datuma . U ku}i su ga lijepo primili i sve te okolnosti su ga skrhale. ^udne su mu se misli vrzmale ({uljale) po glavi. TEZA “Prah” Oto~anin Tonko Jankin primio je pismo kojeg mu je donijela stara Lucija. 4. Kad se na{ao sam u sobi poku{ao si je oduzeti `ivot tako {to se je objesio na konop~i} na prozor. Skupio je snagu i spustio se do radione iako je bio mrak.Tema→Ironija koja prati izlizane crkvene formule “Mir s tobom!”. kao tragi~na farsa. pomo}. U klesarskoj radioni bio je nedovr{en spomenik an|ela koji u ruci dr`i otvorenu knjigu. Lica→klesar Albert Knez. Idila patrijahalnog `ivota. Vratila mu se uspomena na Anu koju je jo{ uvijek volio. Odbacio je oru|e i predao se svom an|elu. ladanjske (seoske) samo}e i dokolice raspoznata je u ovoj noveli kao gruba proza. koja personificira jednu vjeru ~iju neozbiljnost shva}a ve} i bogoslu`na |a~ka {kola “I sa zrnom soli!”. U luci ga je do~ekala Ana jo{ uvijek za njega vrlo privla~na lijepa. Na an|elovoj knjizi vidio je krasnim pisanim slovima Albert Knez. Klesarski majstor je na samrti. ^ovjeka prepu{ta vlastitom ljudskom nespokojstvu. ali nedosti`na.TEZA “An|eo”. Njegov pomo}nik Lojze do{ao je po klju~ radione i ispri~ao mu je neobi~an san. Smetalo ga je nau~nikovo neprestano nabijanje pa je zamolio suprugu da ode do nau~nika i da prestane s radom. @eli krstiti sina ali tako da njezin mu` ni{ta ne zan za to. Ona ga je ostavila jer se zaljubila i udala za jednog geometra. ve} od njega tra`i uslugu tj.umro u zagradi bez datuma. Stari klesar je upisao datum njegovog posljedneg dana `ivota. Apsurd je u tome {to su tim konop~i}em tj. uzicom bila vezana . Klesar je objasnio nau~niku da je taj spomenik za njega. Laskalo mu je {to ga Ana nije zaboravila. Poslije pro~itanog pisme se razljuti ali kasnije su mu se vratile drage uspomene i trenuci zajedni~ke ljubavi i odmah se odlu~io da prvim jutarnjim brodom otplovi za Split. 5. Sada `ive u Splitu. nau~nik Lojze i `ena Frida Vrijeme→zadnji dan `ivota klesara Prostor→soba i radiona Tema→Klesar nastavlja `ivot kroz svog an|ela od mramora.

sitan. Defoe je našao materijal za Robinsona u čudnim doživljajima nekog škotskog mornara. pošao s Wiliamom Dampierom. O djelu: Zapanjujuća uvjerljivost većim dijelom izmišljenih zgoda Robinsona Crusoea. a uključuje Kapetana Singletona (Captain Singleton). i da }u se najmanje. Ana. dala je cijelom nizu generacija vrlo jasnu sliku o borbi čovjeka s prirodom.njegova pisma koja mu je Ana ovom prilikom vratila staviv{i ih ispod njegovog jastuka. Defoe je napisao ne samo poučnu pripovijest o nevoljama koje mogu zadesiti krhko ljudsko stvorenje nego i simboličnu dramu o mučnim i strpljivim naporima s pomoću kojih je ostvarena civilizacija. Tema: borba čovjeka s prirodom i opstanak. koji je 1704. objesiti zbog toga? Dobro sam se s vama na{alio? He?”. a on im je rekao: “Vi ste mislili da sam ja nesretan. Objavio lektire u 30. Međutim. Ostao je tamo četiri godine i četiri mjeseca. Nenamjerno.. rasipa u prah koji treba prikriti izgovor bijedne {ale. Rodio se u Londonu 1659. ~ekanja i osvete. Lucija.. Moll Flanders. ali ipak bar neki smisao. Defoe je bio. Očito je to putovanje uskoro postalo glavna tema razgovora. dok ga nije konačno izbavio jedan od brodova kraljevske mornarice. . zloban. Povijest Kuge i Roxanu. zna se da je tek s Robinsonom postao slavan i poznat u cijelome svijetu. Otac mu je bio mesar. a sin se bavio različitim poslovima. trista milja zapadno od Valparaisa. uz bezbroj članaka o svim mogućim predmetima. geometar i sin Vrijeme→poslije drugog svjetskog rata Prostor→Dalmatinski otok i Split Tema→Sav smisao strasti. Kao što je poznato. jedan od najmarljivijih književnika što su ikada živjeli. Tu je povijest prvi objavio Roger u svom djelu Krstarenje oko svijeta. ali po svom unutarnjem osjećaju. na put u Južno more. neka iluzija `iivota.. Liuca→Tonko Jankin. Zbog svađe s kapetanom zatražio je da ga iskrcaju na samotni otok Juan Fernandez. najviše se proslavio onom značajnom serijom romana koja je 1719. zapravo. koje je izašlo 1712. Taj je predmet odgovarao općim osjećajima i predstavljao možda najživlji dio ljudskog zanimanja što ga literatura uopće može pružiti. Zna se da je napisao preko dvjesta svezaka. počela s Robinsonom. Dotr~ali su do njega. prosinac 2004 20:55:00 | 0 komentara ROBINSON CRUSOE . glasovitim moreplovcem.. Njegova su književna djela tako brojna da bi ih bilo teško skupiti u jednom izdanju. U ku}i su ~uli njegov pad. Vrijeme radnje: kroz godine. Mjesto radnje: nenaseljen otok. Alexandra Selkira.Daniel Defoe Bilješka o piscu: Iako je Daniel Defoe napisao vrlo mnogo djela.

a dva bi tesara. Vraćajući se ubio sam nekakvu veliku pticu što sam je vidio kako sjedi na drvetu pokraj velike šume. rad. Prvim hicem što sam ga opalio među njih ubio sam kozu kraj koje je stajalo jare i sisalo je. sa svojim oruđem i pilama. samo nisam znao kakvih. a kad sam ih ubio.” Ne sviđa mi se njegov postupak s životinjama na otoku: “ … ali sam vidio mnoštvo ptica.” Vanjski opis (opis njegova lica): “Što se tiče moga lica. dva ili tri drvena balvana i jedan ili dva gornja jarbola. ono doista nije bilo toliko pocrnjelo koliko bi se očekivalo kod čovjeka koji uopće ne pazi na nj. Bradu sam jednom pustio da raste.” Muka.Likovi: Robinson Crusoe Petko kapetan Španjolac Petkov otac Opis glavnog lika: Snalažljivost: “Ta bezizlaznost probudi moju snalažljivost. marljivost neke su od stvari što ih je morao prihvatiti:“ Trebalo mi je puna četrdeset i dva dana da napravim dasku za dugačku policu što mi je trebala u spilji. a koje nisu. pa mi je bila duga oko . strpljivost. od istog drveta u pola dana izrezali šest. Imali smo na brodu nekoliko doknadnih jarbola. nisam znao koje su za jelo.

U njemu se sve događa iznimno brzo. savršeno građen. Nije bio prekrupan.” Kolebljivost prema divljacima: “Pitao sam se također koliko su se ti ljudi ogriješili o mene. a zubi su mu bili pravilni i bijeli poput bjelokosti.” . Izraz lica mu je bio vrlo dobroćudan. Film ima i dosta neugodnih prizora što uništava čar cijele priče. U njemu kao da je bilo nešto muževno. “… kao što sam već rekao. nos malen. a ipak ne onako ružno žuta i odbojno tamna kao kod Brazilijanca … nego nekako jasna. i nije bila kovrčasta kao vuna. ali je bio visok i skladan. Čelo mu je bilo visoko i široko. a to je uzastopno ponavljanje npr. u njemu nije bilo ništa divlje i neprijazno. a oči su mu sijevale živahnošću i oštrinom.” Najviše me se dojmila ova rečenica: “Katkad bih sam sebe pitao zašto sudbina tako temeljito uništava svoja stvorenja i čini ih tako strašno nesretnima. Lice mu je bilo okruglo i puno. napuštenima i bespomoćnima. lijepa usta i tanke usne. sivkastosmeđa. Kosu je imao crnu i dugačku. dok je u knjizi vrlo temeljito opisano. pogotovu kad bi se nasmiješio. lijep momak. a dlake na gornjoj usnici dotjerao sam tako da sam imao velike muslimanske brkove. Knjiga mi je bila mnogo zanimljivija i uživao sam u čitanju. Međutim kako sam imao dovoljno škara i britava. imam samo jednu zamjerku. dugačkih nogu. i kakvo pravo imam ja da se uplićem u svađu o onoj krvi što je oni prolijevaju među sobom.četvrt metra. tako potpuno bijednima da bi jedva bilo razumno biti zahvalan za takv život. ravnih. ali ne plosnat kao u crnca.” Opis Petka (vrlo slikovit): “Bio je to pristao. Boja njegove kože nije bila sasvim crna. ali vrlo zagasita. dosta sam je kratko podrezivao. ali je u isto vrijeme u izrazu njegova lica bila neka mekoća i blagost Europljanina. no ipak mislim da je to u redu jer za temeljito opisivanje u filmu trebali bi sati i sati. a po mome mišljenju oko dvadeset i šest godina star.” Usporedba filma i knjige: Film je uvelike skraćena verzija knjige.

10. sa mnogo napora. Andrić je stekao universitetsko obrazovanje. i uz dosta teškoća i prepreka. 1963. esej o Njegošu. godine i doktorirao sa disertacijom: O duhovnom životu Bosne pod Turcima. M. Za vrijeme drugog svjetskog rata živi povućeno u okupiranom Beogradu. gdje je i maturirao. Župančića. a poslije rata objavljuje romane Na Drini ćuprija.10. Kao srednjoškolac i student Andrić sudjeluje u naprednoj djelatnosti revolucionara omladine -Mlada Bosna.koja se bori za nacionalno oslobođenje. Objavio lektire u 30. a od pripovjedaka Nove pripovjetka. 26. Razgovor s Gojom. Levstika … Godine 1918. Prokleta avlija. Između dva svjetska rata objavljuje tri knjige. Gimnaziju je pohađao u Sarajev. Gospođica.1961.Potresla me je tragičnost te misli. Dobio je povelju za životno djelo. Vuku. Iste godine objavljuje i knjigu pjesama u prozi Nemiri. najvišu književnu nagradu u zemlji. a 1920. prosinac 2004 20:53:00 | 7 komentara PRIPOVIJETKE . godine dodjeljena mu je Nobelova nagrada za književnost. Djetinstvo je proveo u Višegradu. gdje je 1923. Objavljuje knjigu lirske proze Ex Ponto. Hrvatski leksikografski zavo. Prve književne radove. V. godine u siromašnoj obrtničkoj porodici u Travniku. a nešto kasnije i svoje prevode O. Priča o vezirovom slonu. ne dovoljavajući nikakvo preštampavanje i objavljivanje svojih djela. 1892. Mladost mu nije bila ni laka ni bezbrižna. godine svoju prvu pripovjedačku knjigu Put Alije Derzeleza. Podaci iz: Enciklopedija leksikografskog zavoda. Među njegove najpoznatije tekstove ove vrste ubrajaju se:esej o Goji. pjesnik i esejist. Lica … Od rane mladosti bavi se bublicistikom i esejistikom. Ivo Andrić rođen je 9.Ivo Andrić Bilješka o piscu: Istaknuti romanopisac. Kočiću … Godine 1956.stihove. Aleksandra. Priča o kmetu Simanu . Travnička kronika. Zagreb. gdje je završio i osnovnu školu. Rano je ostao bez roditelja. Beču. Studirao je filozofiju. pripovjedač. objavljuje kao maturant 1911. godine u časopisu Bosanska vila. osdijek slavenske književnosti i povijesti u Zagrebu. Krakovu i Gracu.

mjesto : kraj oko Sarajeva Godine 1876. Siman se prerano digao u borbu za pravdu. jer da je još malo pričekao uz njega bi bilo još mnogo bosanskih kmetova kojima se kasnije poćela buditi savijest. Promijenilo se samo ime države i vlasti. Mislio je da je s promjenom vlasti donešena i promjena o daćama kmetova. Kmetovi su mislili da će austrijska vlast donijeti nove uvjete života međutim za kmeta nije bilo nokakove promjene. naprotiv. a on se odao pijanstvu. a zapao je u najlošije društvo. a age su ostali age. Godine 1878. Simanu su umrla dijeca. stoljeća . Usporedo s tim. ___________________________________________________ U dijelu je dat primjer sukoba kmeta Simana Vaskovića i age Ibraga Kološa. Austrijska vojska jača i postaje najveća politička i vojna sila u tom dijelu Evrope. Tu je poražena Turska vojska. Siman se nije imao na koga osloniti. uobučajenim životom. Kada je u Bosni Austrijska okupacija zamijenila Tursku. misleći da je u pravu. Smirenje je nalazio u alkoholu. a time slabi i čitavo tursko carstvo. u mnogome je popuštao Simanu. __________________________________________________ U dijelu Ive Andrića prikazuje se vjekovna borba između kmetova i turskih feudalaca. Siman je tražio svoje pravo. Nije bio loš čovjek. naročito društveni položaj kmeta nije se ni u čemu poboljšao. među pijance i propalice. kmetovi su povjerovali da je došao kraj iskorištavanja. žena otišla kod rodbine. Ibraga Kološ: Turski feudalac. Ali Siman se grdno prevario. Kad su austrijanci okupirali Bosnu kmet Siman suprotstavio se agi i nije više htio da mu daje trećinu uroda. a sve ostalo. a pratile su ga same teškoće.vrijeme : krajem 19. kmet je i dalje ostao kmet. vlast je još uvijek bila na strani age. ___________________________________________________ Siman Vasković: kmet koji je živio svojim mirnim. Austrija je okupirala Bosnu i Hercegovinu. Bosanski narod digao se na ustanak protiv Turaka u malome gradiću Nevesinju. Razlikovao se od drugih aga.. . ali ondašnje “visoko društvo” nije dozvoljavalo da običan kmet traži pravdu jer je nikada nije ni imao. Tvrdoglavo se pridrćžavao svoga stava i tako je upropastio svoj život. Nastala se teška vremena i nesigurna za bosanski narod. Siman je tako iz dana u dan provodio vrijeme na raznim suđenjima. Kao ni jedan aga Ibraga je sam dolazio po .

Ali čiča Miloje. veliku hrabrost i borbenost hajduka. Bila je oluja. Turci su se morali vratiti u Užice i umjesto Stojanove glave poslali su čiča Milojevu glavu i glavu Stojanova prijatelja u Beograd.mjesto: na granici Bosne i Srbije Turci su odlučili da potpuno očiste planine i oslobode putove u tom kraju. ___________________________________________________ Ideja: Ova kratka Andrićeva pripovjetka prikazuje nam junaštvo. koja je pripadali porodici Crnojevića. . Od Simana je stvorio propalicu. nije to učinio već je savjetovao sinovca da se ne preda Turcima. Tako su i učinili. Jedan od njih je bio Stojan Veletovac iz malog sela Veletovci nedaleko od granice. Veletovci . pošto su ubili Stojanovog prijatelja. Turci su opkolili tu dvojicu. što su trebali dovesti Stojanova strica. Ali kada mu se Siman suprostavio i nije mu htio davati daće. Stojan je sa svojim drugom pružao veliki otpor i Turci ni nakon desetak dana nisu uspjeli uhvatiti hajduke. Stojanov stria čiča Miloje trebao je na nagovor Turaka pozvati Stojana na predaju. hajduka. Jedan od Turaka se dosjetio kako bi mogli izmamiti Stojana . aga ga je tužio sudu i dobio ono što je tražio. Tako se čičina glava. iako u smrtnoj opasnosti. ni kriva ni dužna našla na Beogradskom bedemu.urod. Kao i mnogih drugih vojnika. kojeg je ovaj jako volio. koju je Stojan iskoristio i tu je noć pobjegao. Stolječa . Turcoi ubiše čiču Miloja. a pogotovo ne živ. Otpor su im davala dva hajduka koja su već pet godina bili klica bune na tom području. koja se nalazila u kuli.vrijeme: početak 19. Varka se sastojala u tome.

njene ljude i pejzaže kao i posebnu atmosferu njenih sela i gradova. Zaključak U svojim pripovjetkama Ivo Andrić slika život Bosne. s plastičnim opisima i uzbudljivom radnom Ivo Andrić je stvorio poseban stil kojem nema premca u našoj književnosti. Andrić to opisivanje prikazuje na početku pripovjetke kako bi u daljnem pisanju još više obradio njihove postupke i to na takav način da izazove čitaočevo razmišljanje i zaključke. Kroz njegove pripovjetke prodire osjećaj o praznini ljudskog života.William Shakespeare 1. doživljajima. Ssavršeno jasan. o njegovom nestajanju da se suprostavi strastima i bolu. piše o samovolji. KRATAK SADRŽAJ UVOD: .Analiza djela Andrić u svojima lektirama najčešće piše o događajima u našim krajima u vremenskom razmaku od dolaska Turaka pa do danas. U njegovim pripovjetkama dolazi do izražaja društvena problematika koja je savršeno iskazana u stilu i ljepoti njegovih rečenica. Na poseban način opisuje likove u svojim odlukama. zaključcima. prosinac 2004 20:53:00 | 0 komentara ROMEO I JULIJA . te osjećaj o njegovom vječnom i neizbježnom padanju u siromaštvo i smrt. Objavio lektire u 30. tvrdoglavosti i o patnjama naroda. mišljenjima.

knez osuđuje Romea na progonstvo u Mantovu. ZAPLET : Na zabavi Romeo susreće Juliju. ali njegovi osjećaji prema Juliji priječe ga u tome i on se skriva kod franjevca Lorenza.Već u uvodu možemo shvatiti kako su dvije ugledne obitelji : Montecchi i Capuletti u svađi. Želeći osvetiti smrt svog dobrog prijatelja. Između njih se rodi ljubav. Romeovog prijatelja. Naslućujemo da je Romeo zaljubljen u Rosalinu. Zatim mora pobjeći. djevojku iz roda Capulettija. Tibaldo. Romeo tek tada shvaća pravi smisao života. Preneražen prizorom. RASPLET: . bez ograničenja koje nameće mržnja između njihovih obitelji. ubija Mercuzia.Romeo i Julija se tajno vjenčaju VRHUNAC : U jednoj svađi. jer uskoro dolazi knez. Tako na glavnom veronskom trgu izbija svađa koja završava upozorenjem kneza Escala. POČETAK: Glava obitelji Capuletti organizira zabavu. Capulettijev sinovac. Romeo ubija Tibalda. a Romeova ljubav prema Rosalini navede ga da dođe na zabavu. čista i iskrena.

čista Golubica u jatu vrana blista. KRAJ: Nakon tragedije u grobnicu dolaze ostali članovi obiju obitelji. Uz druge djeve kao snježna. Sad vidim da je to mi prva ljubav . a šalje poruku Romeu da je ona zapravo živa. Neposredno nakon toga Julija se budi i vidjevši da joj se muž ubio zbog tuge uzima bodež i oduzima sebi život. mladog i bogatog plemića. On je na neki način žrtva sukoba dviju veronskih obitelji. Nerazumnu mržnju pobjeđuje njegova beskrajna ljubav i odanost Juliji. ona radije izabere smrt nego udaju za Parisa.Otac i majka žele Juliju udati za Parisa. daje Juliji napitak koji bi je trebao uspavati. jer su i Rosalina i Julija iz obitelji Capuletti. glasnik ne dospijeva na vrijeme reći Romeu istinu. uglednog. želeći spriječiti tragediju. SOCIOLOŠKA I PSIHOLOŠKA KARAKTERIZACIJA GLAVNIH LIKOVA Romeo je mladić iz ugledne i bogate veronske obitelji Montecchi. Fratar Lorenzo. “Zublja sama Nek od nje uči sjati. ispije otrov i umire. Nažalost. 2. Zbog vječne ljubavi na koju se zavjetovala udajom za Romea. ja ću je potražit I uz nju blagu divlju ćud ću razblažit. Kad ples se svrši. Djeva ta Na crnom plaštu mrkle noći sja Ko alem kam na uhu crne žene – I nije vrijedan svijet krasote njene. On odlazi u grobnicu Capulettija i misleći da mu život bez Julije više nema smisla. Nad mrtvim tijelima njihove djece oni se mire jer shvaćaju da je uzrok tome nerazumna mržnja koja je nametnula granice istinskoj i čistoj ljubavi i time donijela svima golemu nesreću.

citat. citat. str. a ne reći da je poduzetan i hrabar mladić. A njezine bi oči na nebu Obasjale sav svemir takvim sjajem Te ptice bi ko obdan zapjevale. sve dok postoji veza s Julijom. Shvaća kako se zaljubila u neprijatelja. “Dvije ponajljepše zvijezde na nebu U nekom poslu sad odilaze I mole oči njene neka sjaju Na njinoj stazi dok se ne vrate. Za Romea.”. A zvijezde tu u glavi njezinoj. Od sjaja njenih obraza bi zvijezde Potamnjele ko svijeća od sunca. “Iz ljute mržnje niče ljubav medna! Ah. Ej. no ljubav je za nju odviše sveta da bi joj bilo što mogla biti zapreka.Jer ne vidjeh još cvijetak tako ubav. Nikad mu ne ponestaje motiva. a susret s Romeom označit će njen život.”. osim što je smrtno zaljubljen u Juliju. pa čak i roditelja i svog imena da ostane s Romeom. prekasno te ja upoznah bijedna I nemila je srca mog sudbina Da mora ljubit mrskog dušmanina!”. ne možemo. str. citat. . 78 Spremna je odreći se svega. str.74 Romeo shvaća da je sreo sudbinu te je spreman učiniti sve. Bez Julije život mu je poput pustinje pa zbog toga nepromišljeno oduzme sebi život i izaziva veliku tragediju. 83 Julija potječe iz ugledne obitelji Capuletti. Pun je vedrine i mladenačkog zanosa. da su njene oči tamo gore.

odbaci svoje ime Jer ono nije dio bića tvog. str. Prisegni da me ljubiš. slatko bi Mirisalo i s drugim imenom.Tek tvoje ime moj je dušmanin Jer ti si ti i bez tog imena. čudesna. TEMA Sjajna. Baš tako bi Romeo. Da slušam još il da odgovorim? JULIJA. ROMEO(za se). ljubav koja istovremeno spaja i razdvaja.“Romeo. I mjesto njega uzmi mene svu!”. pa ću ja Poreći da se zovem Capuletti. o Romeo! Zašto si Romeo? O zataji oca svog. Romeo moj. Odbaci ime to – il ako ne ćeš. svu milinu svoju divnu Sačuvao i bez tog imena. “Montecchi” nije niti ruka niti nnga Niti lice niti trup ni drugo ništa Što pripada muškarcu. IDEJA . duboka i veličanstvena ljubav dvoje mladih koja je kao da kroz cijelu priču strmoglavo ide ka propasti i zloj kobi. 4. neiscrpna. 84 3. citat. To je ljubav koja probija hladne zidine dvaju svjetova. Drugo ime Na sebe uzmi – ime nije ništa! Što nazivljemo ružom. da i nije Romeo.

Tko nije nikad osjetio rana I brazgotini taj se podsmijeva – Al tiho! Kakva svjetlost prodire Kroz onaj prozor tamo? To je istok. U romanu o Romeu i Juliji ovo je na prvi pogled tragedija koja se nepotrebno desi. 1) “ROMEO. 5. A služiš njemu. str. METAFORIČNOST Metaforičnost u ovom romanu uočava se u monolozima glavnih likova. kakvu tek budale nose – Odbaci je –“. – Sunašce. ali nažalost i polaže kao žrtva besmislenim ljudskim slabostima. Izađi sada i udavi mjesec.Ljubav je temelj na kojem se gradi život.”. citat.108 6. A Julija je sunce. a izražena je u prvim razgovorima između Romea i Julije. ali je na neki način bila nužna da se nadvladaju ljudske slabosti. Zato nemoj njemu Da služiš više kad je zavidan. To je konac ogromne i bogate ljubavi i početak najveće tragedije koja može zadesiti roditelje. citat. Ne kaže se uzaludno da ljubav pobjeđuje mržnju. Što zavidan je. smućen već i blijed Od bijesa što si ljepše ti od njega. NAJZANIMLJIVIJE U ROMANU .82 2)”A bujna glazba tvog jezika Nek objavi svu sreću naših duša Što daje nam je ovaj susret mili. Ona je sama po sebi besmislena. str. Livreja mu je vestalska zelena I bijela.

stranicu po stranicu. shvatio sam da je ona i sada posebna. Ne – pasti može tko bez glave juri. Borba između Tibalda i Mercuzija također je jedan zanimljivi dio.107 “LORENZO. Ova će . Baš ko barut. U tome je sva ironija ovog djela. mislio sam da je to priča o kojoj se već sve zna. Ona je više od obične ljubavi. – “. plamteća ljubav koja se. citat. više od smrti i od samog života. U njemu poginu nevini mladi ljudi i taj dio označava početak ove čitave tragedije i sudbonosnih događaja. Ono što tu knjigu čini posebnom je da od početka naslućujemo nesretan kraj i ta se slutnja osjeća i u najsretnijim trenucima u priči.95 8. I najslađi se med nam gadit stane Kad okus mu je najugodniji Jer jedući uništavamo tek – Pa zato budi umjeren u milju. Zatim sam je počeo čitati i tako. izuzetna. U isti tren se s njom i raspline. takva divlja naslada imade I divlji kraj – u slavlju svome gine.Najzanimljiviji dijelovi u romanu su prvi susret između Romea i Julije. str.”.DOJAM O KNJIZI Kad sam dobio knjigu. ali istovremeno razlog je i ljubav. prema priči. snažna. citat. Jer naglost ko i tromost kasni k cilju. kad se s vatrom združi. Treba spomenuti da je zapravo uzrok tragedije prije svega mržnja između dviju obitelji. Njihova je ljubav kao svjetlo u beskraju mraka i mržnje. tim više što u vremenu u kojem živimo previše mržnje ima u svijetu oko nas. str. Susret Romea i Julije zanimljiv je jer označava bit ovog romana. dogodi u svega nekoliko dana. savršena i jedinstvena. Možda bi u nekim drugačijim okolnostima tijek ovih događaja krenuo prema sretnijem kraju. gotovo nerazumna. “LORENZO. ljubav. zato je ovaj dio značajan. te borba u kojoj Tibaldo i Mercuzio pogibaju. E.

Njegov sin Antun Lucić poslije Hanibalove smrti objavljuje njegova djela pod nazivom “SKLADANJA IZVRSNIH PISAM RAZLICIH”. Ako Romeo i Julija možda nisu živjeli u Veroni. pa tako kaže da je puk “mnoštvo koje razuma nema”. str. citat. .”. “Da li je tragedija Romeo i Julija doista istinit događaj ili nije. uvijek je u skladu sa svojim plemenskim rodom. neće se valjda nikad pouzdano utvrditi. prosinac 2004 20:53:00 | 0 komentara ROBINJA . U njegovom se književnom radu osjeća utjecaj humanizma i Petrarke a pogotovo talijanskog pjesnika Pietra.35 Objavio lektire u 30. Ona će uvijek buditi mladost i uzbuđenje u čovjekovom srcu. Pjesma “U pohvalu grada Dubrovnika” 3. TEZA : BILJEŠKA O PISCU Hanibal Lucić (1495 . te se nakon tog školovanja vraća u Hrvatsku te živi na Hvaru. Školovao se u Italiji. za koji tvrde da je bio lijes Julije Capulettijeve. naša prva drama svjetovnog sadržaja. živjet će vječno u ovoj tragediji.priča uvijek ponovno oživljavati u svim generacijama koje osjećau ljubav. Stoga je ironično da se oženio pučankom i sve svoje imanje ostavio vanbračnom sinu Antunu.1553) hrvatski pjesnik iz jedne od najpoznatijih i najbogatijih tadašnjih vlastelinskih porodica.Hanibal Lucić 1. On nije mnogo poštovao puk tj. Njegova najpoznatija djela su: 1. Trubadurska pjesma “Jur nijedna na svit vila” 2. Drama “Robinja”. ali tradicija o tom živi još i danas te se u Veroni na jednom vrlo romantičnom mjestu strancima pokazuje neki stari sarkofag.

Zatim nalaže momcima da uz svaku cijenu otkupe robinju. Obećava slugama veći dio blaga koje je obećao ugarski kralj onome ko pronađe robinju jer mu nije stalo do blaga. Na to mu je ona ispričala svoju povijest. izdavačko poduzeće “Matica Hrvatska”.Podatke našao : U knjizi “Hanibal Lucić i Petar Hektorović”. kad je Turci dovedu na trg da je prodaju jer bi htio s njom govoriti dok još nije slobodna. Ona mu je . DRUGI PRIZOR Gusari dovode robinju koja se tuži na zlu sudbinu. TEZA : KRATAK SADRŽAJ PRVI PRIZOR Derenčin govori svojim slugama kako je sretan što je našao svoju dragu koju su Turci oteli te da ih je sreća nanijela u Dubrovnik. 2. on joj je rekao da će je otkupiti i vratiti kući ako je spremna udati se za Derenčina. 1968. Zagreb. Derenčin prilazi kao kupac i pita je odakle je. Nakon što mu je ona ispričala svoju povijest.

TEZA : ANALIZA DJELA . 3. Nakon toga se oni vjenčaju.odgovorila da se sa time slaže jer da ga je ona oduvijek voljela ali mu to nije priznala jer joj on nije prišao pravim putem. TREČI PRIZOR Služavka Pera se žuri da pozove goste na vjenčanje. U međuvremenu je pričala drugim slugama kako živi robinja u svratištu te kako je sretna sa Derenčinom. Sada joj Derenčin reče ko je on ali da je samo preobučen te ju je oslobodio. dodijelio joj dvorkinje te ju poslao da se odmori.

U njoj je provedeno jedinstvo mjesta. . “.Hanibal Lucić je napisao “Robinju” prema jednoj narodnoj pjesmi. “. . Ono slavi dubrovačko gostoprimstvo. bogatstvo i mudru upravu Republike koja graniči s Turcima. . U Dubrovnik koji viru štuje našu I mirno pokoji s Turci na mejašu. . . TEZA : ZAKLJUČAK Ovo djelo iskazuje veliko rodoljublje Hanibala Lucića prema Dubrovniku te je on ponosan da je Dubrovnik slobodan.” 4. vremena i radnje. On poštuje starije ljude te njegovo stanovništvo. kneže. Čitavo djelo je dokaz autorove ljubavi prema Dubrovniku. ali živi u miru. hvala. . slobodu. I vam. . . . te se nada da će Dubrovnik ostati slobodan. Njegovo štovanje plemstva i starih porodica dolazi također do izražaja. Dubrovnika gospoda ostala. ali međutim on se i boji močnih Turaka.” Osjeća se i potajni Lucićev strah od Turaka. . Za to bud velika tebi. .

kritičar. te enciklopedist. Pjesme u tmini. U književnosti se javlja 1914. Pučku školu završio je u Zagrebu (Kaptol). esejist. Knjiga pjesama. BILJEŠKA O PISCU Miroslav Krleža (1893.-1918.-1913.Objavio lektire u 30.. Uhićen je zbog sumnje da je austrijski špijun i protjeran je u Zemun gdje ga prihvača austrijska pogranična policija. ali vojnu obvezu obavlja u Zagrebu. Dvije godine je zatim na vojnoj akademiji u Budimpešti (1911.. pa u Zagreb. STVARALAŠTVO: Pjesništvo: Pan. Nakon boravka u vojnoj bolnici bio je upućen na bojišnicu u Galiciju.) u Rijeci gdje mu je supruga bila učiteljica. Pjesme I..).-1926. gdje je do konca I. dramatičar.). Bio je mobiliziran 1915. Njemačku. Tri simfonije.. a nakon toga upisao se na kadetsku školu u Pečuhu.).(drama Legenda).). slijedi ekspresionistička (1918. Knjiga lirike. Četiri razreda gimnazije završio je u Zagrebu. putopisac.. svjetskog rata obavljao svoje vojne dužnosti. do 1940. Pjesnik je. te realistička (1926. Rođen je u Zagrebu u obitelji gradskoga redarstvenoga nadstražara. Zanima ga psihološka. Osim višemjesečnih putovanja u Rusiju. Njegov književni razvoj prošao je više mijena. Pjesme III. Napušta je i odlazi preko Francuske i Soluna u Skopje pokušavajući se prključiti srpskoj vojsci.-1932.). Kratko je u zatvoru. a zatim ponajviše socialna tematika. Lirika. središnja je osobnost hrvatske književnosti 20. “Književnu republiku” objavljivao je i uređivao od 1923. “Pečat” od 1939. Balade Petrice Kerempuha. Izvan Zagreba je proboravio godinu dana (od ljeta 1920. Austriju. novelist. Od 1950. Nije moguće razgraničiti precizno njegova stvaralačka razdoblja. do 1927. ravnatelj je Leksikografskog zavoda u Zagrebu. pokretač i urednik časopisa. prosinac 2004 20:52:00 | 0 komentara POVRATAK FILIPA LATINOVICZA .. Poljsku i Francusku neprekidno je živio u Zagrebu.MIROSLAV KRLEŽA 1.-1981. romanopisac.). do ljeta 1921. Jedan je od urednika časopisa “Republika” (1945. a onda se počinje baviti književnim radom. memoarist. s iznimno opsežnim i raznovrsnim književnim opusom. Prvi svoj književni časopis “PLamen” tiskao je 1919. Prva je romantično-simbolička (1914. 2. stoljeća. II. “danas” izdaje 1934. Simfonije. ali se brzo vraća u Budimprštu. Proza: .

Krleža ipak orelazi u KPJ. 1996. on se nije pokušao priključiti srpskoj vojsci zbog ljubavi prema Srbiji kao što bi se dalo naslutiti iz Pandžićeva teksta.. Krleža nije htio postati niti članom KPJ što će mu izazvati goleme probleme nakon II. Hrvatska rapsodija. no nakon potpisivanja Deklaracije o jeziku 1963. Podatke pronašao u knjizi: “Knjiženvost IV udžbenik za IV. Po završetku rata jugoslavenski ministar prosvjete pokušao ga je osuditi na smrt. Povratak Filipa Latinovicza.Tri kavalira gospođice Melanije. Golgota. Jednom ga je spasio čak i Pavelićev liječnik koji ga je sakrijo u samostan. 3. Nakon što je Krleža napustio Peštu. Vučjak. Nakon što je proglašen austrijskim špijunom život mu spašava crnogorski činovnik čije ime nažalost ne znam. Tijekom II. Na rubu pameti. Njegov je život pod ustaškim režimom bio stalno u opasnosti. Drame: Legenda. Leda. Gospoda Glembajevi. U agoniji. Zagreb. među njima prvenstveno ministar provjete Mile Budak. ( Nemajući volju tražiti druge bilješke o piscu Miroslavu Krleži. razred gimnazije” Izdavačko poduzeće:Profil International d. Michelangelo Buonarotti. Vražiji otok. Artej. Banket u blitvi. Saloma. svjetskog rata. ako negdje pogrešim).o. odlučio sam na tu gomilu Pandžićevih gluposti dodati još poneke podatke za koje smatram da su bitni za Krležino stvaralaštvo(Nadam se da će te mi uvažiti. bio je izbačen iz CK-a. Hrvatski bog Mars. Novele. Taj ga je događaj prisilio na pasiviziranje. tražili su od Krleže da pristupi ustaškom pokretu na što on nije pristajao.) . U tom je razdoblju Krleža surađivao sa lijevičarskim književnikom Cesarcem koji je kasnije streljan. Zastave. U logoru. svjetskog rata Ustaše. već joj se pokušao pridružiti kao borac protiv Trojnog pakta u čijem je sastavu bila i njegova voljena Hrvatska.o. Život mu spašava predsjednik Jugoslavije Josip Broz Tito koji ga stavlja pod svoj protektorat.

.

neko čvrsto uporište na temelju kojega da učvrsti svoju ljudsku i umjetničku egzistenciju. a znao je još uvijek kako sve dolazi:” str. Filip. da u potrazi za izguibljenim djetinstvim pokuša naći “pozitivnu podlogu”. predstavnik modernog beskućništva i odisejskog lutalice.POVRATAK FILIPA LATINOVICZA Naslov romana POVRATAK FILIPA LATINOVICZA i prvih nekoliko rečenica upućuje nas na osnovni problem ovog romana. Dvadeset i tri godine nije ga zapravo bilo u svom zakutku. “ Svitalo je kada je Filip stigao na kaptolski kolodvor. Krleža . se nakon dvadeset i tri godine vraća u prostore svoga djetinstva i rane mladosti. u svoj blatni panonski zakutak.

a ne postupno. analitičko raspadanje svega počelo da raste sve nemirnije. Sve te filipove opsesije... jer ovdje je riječ o neoimpresionističkom slikaru. Drama jedne provincijonalne trafikantkinje! Gavran koji govori francuski! Bankonote na stoljnjaku i ona antipatična stara baba s crnom perikom! Kakva je ono bila drama? Kakav je ono bio tajanstveni osjet u onoj mračnoj palači? Gdje je ono sve danas i kamo se ono sve rasplinulo kao magla? Stojeći uz taj prljavi prozor. Kod Filipa zapravo se radi o “paklenom simultanizmu” događaja. “Život počeo se u Filipu topiti na sastasvne dijelove: u njemo je neprekidno rastvorno. pa je njegova doživljajnost određena karakterom njegovog vidnog kuta.odnosno nastojanju da se obuhvati prostorna i vremenska istovremenost događaja. Sve se u njemu raspada na “sastavne djelove”. To kontemplativno uništavanje svega što mu dolazi pod ruku ili pred . Pisac često razbija kronološki tok događaja koji je i ovako već subjektivan čime on pridobiva na dinamičnosti teksta što zahtjeva i pažljivije čitanje. on se počinje gubiti u mutnim slikama svoje ličnosti. Senzibilnost Filipova prvenstveno je izražena likovno. to je u njemu rastao proces koji se negdje otkinuo na svoje svrhe. Upravo je taj simultanitet temeljna slikareva opsesija: Slika se stvara i predstavlja odjednom. “ A sve je počelo kod ovog sivog.str. i sada se već dulje vremena sve samo od sebe kreće u smjeru rastvaranja. unutarnji nemiri dostižu kulminaciju u trenutku kad on posumnja u svoje umjetničke vrednote. prljavog prozora one davne listopadske noći s engleskim kojima.” 20.prustovski ispovjeda Filipovu prošlost i tako od te retrospekcije nastaje ovo Krležino remek-djelo.

te pukotine pod jezikom na rubovima starih čaša.. a postaje sve teže i sve zamornije./ /.. Filip se gubio u mutnim slikama te nikako nije mogao da se snađe. i pisama. sjećanje na stare krivnje i mučenje nad tuđim bezizlaznostima. puši. svi ti dršci napuklog porcelana. a sve te plohe starih igračaka..str “ Razmišljajući o sebi i osvome trajanju. najpovršnije oznake! Konvencionalne. osječa kako mu je mučno./ A tu. sve će to biti ništa drugo nego odgovaranje na stara i davno pročitana pisma. Taj čovjek sumnja u identitet svoje vlastite egzistencije /. izgledalo je tako kao da kroz naše ruke kulja tuđi život u toplim opipima./ i sve je tako . stanje oko izvjesnog imena i prezimena.. izvan svake sumnje pouzdanom garancijom da on to doista mjeri “sebe”? Po licu? Pa to se lice potpuno izmjenilo! Po kretnjama? Te njegove kretnje danas to su kretnje sasvim drugog čovjeka! /. umoran../ Čudno! Sjedi takav jedan neodređeni “netko” u jednom ogledalu. Taj čovjek sumnja u identitet svog “vlastitog ja”. i to već prilično dugo traje. Njegov vlastiti život negdje se otkinuo od svoje podloge i stao pretvarati u fantom koji nema nikakva razloga da postoji. pa i najmanji smisao. ustreperen. plitke građanske mjere! Po čemu bi on mogao uvjeriti “sebe” s nekim izvjesnom. kako ga steže srce. “ Ime i prezime. ispijan. s dubokim podočnjacima i gorućom cigaretom na usni.. Doista. u prvome planu. uzrujan.. i klečanja. to su samo nekakve vanjske. blijed.. koji pije mlako mlijeko i razmišlja o identitetu “vlastitog ja”.oko pretvara se polagano u ideju što je satala da ga progoni iz dana u dan sve intenzivnije: pred njegovom vlastitom predodžbo o vlastitom subjektivnom životu počeo je da nestaje svaki. naziva samoga sebe “sobom”. /. prosijed.” 143. i trzaji. neispavan. a gadi mu se pušenje. o svojim počecima i međama svoje ličnosti. gleda u kavanu jedan čovjek. nosi to svoje mutno i sasvim nejasno “ja” u sebi godinama.boli glava.str.” 36. odmah ispred sivog i mutnog stakla.

/ Ta zvijer je proždrljivija od hijene jer hijena prežderana strvinom pokraj smrdljivog mesa može da zaspi. moglo bi se reći. No ne slažem se sa Vašom tvrdnjom da je on “DIABOLIČKI LIK” jer on u toj kostanjevačkoj drami po sve slabiće i zbunjene dekadente odigrao presudnu ulogu i kako Vi kažete “uzmorao je da razara sve Filipove zamisli.. Istina je da Kyriales ponekad govori demonski. majmunska zvijer! Najsmiješnjija među životinjskim vrstama. odnosno liječnik. pa čak i osvjedočenja da je slikati potrebno i moguće. ali se njega zato ne smije smatrati demonskom ličnošću.. a za liječnika se znade da treba biti objektivan. i da sve Filipove tjelesne i duševne snage atomizira u prašinu i potpuno bezvrijedan pepeo”. a koliko je majmun bliži posrednom i logićnom životu čovjeka? /. sebi slične životinje. okrutniji namie od svake druge zvijeri. Vi profesorice Benjak. on je dermatolog i oringolog.” . Kyriales nije “diabolički lik” kako ga Vi nazivate. tako neodređeno. da mrvi njegove istine i zanose.pogodbeno. ali u svim tim njegovim tvrdnjama postoji pomalo karikirana istina: “Čovjek je životinja u svojoj pojedinačnoj osamljenosti savršeno tužna. sigurno je majmunska vrsta. str. zlobna. tvrdite u vašoj diplomskoj radnji na stranici 7. u prirodi. lažljiva. već je on svojim objektivizmom. tako čudno trepetljivo: biti subjekt i osjećati identitet svoga subjekta!” 40. da Filipove sumnje i zanose. racionalizmom i čvrstom logikom sudova atomizirao i pretvorio u bezvrijedan pepeo Filipov idealizam i subjektivizam. glupa. razuman i racionalan. pa prije svega on je obrazovana osoba..41. promatrajući oko sebe druge. oblizuje se zadovoljno. naprosto “isjeckao” Grk Kyriales čime sa ja i slažem. Kyriales ipak ponekad pretjeruje u svojim zaključcima i poredbama što mu možda i daje negativne atribute.još uvijek ždere i. divlje. čovjek je čovjeku čovjek. gladne. gotovo deplasirana! U stadu živeći već prilično dugo. Bestidna. dok čovjek koji se prežderao da mu se od sitosti diže utroba .

odakle su došla ta lica? /.. ja sam navršio četrdesetu godinu. te činilo se kao da gleda”. ozvolite pogledajte te svoje divne slike. i jastuci. točnije logikom sudova.-pitanje je koje se nameće već prilikom čitanja prvih stranica romana. tko mi je zapravo otac! Čitavog sam se svog djetinstva grizao nad tim pitanjem. razderan. moja mladost ostala je razorena zbog te tajne./ -Na.. dalje Kyriales objašnjava aperioritete. Platona te objašnjava njihova učenja. on priča o oblicima spoznaje. Pri samom određivanju Filipa. odnosno pro dogovaranju na prethodno postavljeno pitanje potrebno je naznačiti odrednice Filipova stanja: 1.. i njena svilena bluza. mokar kao utopljenik utrčao u Bobočkinu sobu gdje je sve bilo krvavo: i posteljina. Pojavom Kyrialesa roman postaje i filozofski jer Grk spominje filozofe poput Kanta. /. kobna izolacija od svake stvarnosti sve sami detalji oko njega ./ Tko je od tih tipova u toj paklenoj knjizi moj otac ?” 215. TKO JE FILIP LATINOVICZ ?.. Objašnjava Kantove Kategorije vremena i prostora te na kraju bavi se i logikom.. “Oči su joj bile otvorene.216. posterioritete. gledajte te svoje slike. str. i onda moralizirajte! Tko su ta lica. a još ni dan današnji ne znam.str. a na kraju ove povijesti jednog slikara. nerješeno pitanje tko mu je otac: “ -Evo. blatan. ugledamo njega koji je krvav.

sve je ostalo ozlijeđeno od prvih gnjiloća u kojima je nestajao.“Sve sami detalji oko njega: razmočena kifla. . u rukama.” 217.) trajne ozlijede od prvih gnjiloća “ Čitavo njegovo djetinstvo. i ne samo djetinstvo.str. a slike su nezamišljive u svojoj savršenoj realizaciji bez zvukova i bez mirisa!” 46. ) slikati zvukove i mirise ( dodano 18. 5. morbidne ideje o ženstvu ( str. u tjemenu. sve što je bilo važno u njemu i u njegovom životu. u svemu. rano jutro i umor u člancima prstiju.str. nakon ispitivanja iz hrvatskog ) “ Slikati zvukove i mirise je nemoguće. nego i on sam. travnja 1997. nesnalaženje u zbivanjima biti subjekt i osjećati identitet svoga subjekta ( str.” 28. u mislima. stara vještica što diže prašinu. neshvatljiv umor. njegov karakter. Svi samo detalji i neki neizrecivo težak.str. cvrkut vrabaca.

ništavilo. seljačka narodna masa. snažne orkestracije uspomena. što roman započinje retrospektivno. jedva gmižu. Glembajevsku klan farovsku sredinu upoznajemo preko neoimpresionističkog slikara Filipa Latinovicza. a gospoda u svojim trulim kurjama./ on prisluškuje razgovorima uličnim već godinama i još nijednom ni jednog prolaznika nije čuo gdje bi govorio o slikarstvu. U toj panpskoj baruštini postoje dva distantna svijeta. do krvavog završetka. Zaostalost. spremna da izdahnu. njeno jadno stanje. u sve snažnijem rastu. Želio ga je produbiti. Filip doživljava korak po korak. prikazati sve njegove momente postojanja. prolaze ulicama gradske gomile.gradskoj gomili slikarstvo je potpuno suvišno “ Eto. propadanje u blatu. kada progovara njegova otrovana krv. ne dopušta mu da učini svoj fatalni potez. nestaju u sumraku i slikarstvo im je potpuno suvišno. u kulminaciji užasa. U gradaciji. bezlično trajanje. Zdrava. propadanje jedne epohe. degenerirana. realnost hrvatske provincije. sa kerempuhovskim mentalitetom. sve teže. Ono što je Leone doživio u rasponu jedne noći. Čemu bi ovim ljudima bile potrebne slike? /. već karakteristićnosti momenta u kojemu je djelo nastalo. Pisac kao da muči svog junaka. tragični svaki na svoj način. gažena i pljačkana “po svetom zakonu dragog Boga”. moto je romana. u trenutku njegovog kobnog akta. Žena u romanu zauzima posebno mjesto. Pisac kao da ruši njihov mit. Leone je prikazan u zadnjem stadiju. Krleža kao da nije bio zadovoljan onim što je rekao Leonom Glembajem. što pisac pronalazi požar psiholoških kompleksa. jednolikost života.” str. karaktera. jednog doba na zalasku. U literaturi žene ili majke predstavljaju svetinje. postepeno. osnovni je problem ovog romana. od njihove gospode doktora.. “Povratak Filipa Latinovicza” predstavlja uski nastavak. kao spas. kronično bolesna. U njihovoj obradi .. od tihog monologa. Način na koji joj Krleža prilazi veoma je rijdak i izuzetan. produbljenje glembajevsko-klanfarovskog života. Čudno je zašto on slika toliko pokvarenih žena. Fili još je tragičniji lik. U Filipu pokrenuto je nekoliko mučnih slojeva svijesti i podsvijesti.

U svom je dugom `ivotu imao prilike da vidi uspon i pad atenske demokracije. u bijednoj krčmi prodajući svoja tijela. kralj Tebe. Nedugo nakon toga Eteoklo i Polinik su se posva|ali oko vlasti. jer je mario samo za Juru. Antigona. ali on je bacio prokletstvo na obojicu. ali su Eteoklo i Polinik poginuli. s najviše gađenja. Edip je ubrzo umro i Antigona je do{la u Tebu i odlu~ila sahraniti brata. a Polinika je ostavio nepokopanog ispred zidina Tebe. Oboje su nastojali uz sebe pridobiti Edipa. Antigonu i Ismenu i Eteokla i Polinika. Ali tek {to ga je pokopala oluja je prestala i stra`ari su je uhvatili. Napisao je 123 drame. Kada su je doveli Kreontu ona je hrabro priznala i rekla mu da nije po~inila zlo~in nego . ni Luciji već ih je iskorištavao. a voljela je i Antea. Antigona je krenula s njim. Jedino tjelo i tjelesno čini ih ženama. sa sumnjivom prošlošću. Kralj Edip. ^itavog je `ivota bio istaknuta li~nost i u ratu i u miru. Stra`ari nisu ni{ta vidjeli i Antigona je pokopala brata.te je njima i drugim svojim djelima unaprijedio Gr~ko kazali{te i dramu uop}e. znao je da će Lucija trpjeti i nije joj pomogao. ali su Bogovi odlu~ili pomo}i Antigoni. zato {to je izdao svoj grad.g. pr.. ali se Ismena toliko bojala Kreonta da joj se nije usudila pomo}i. prevarene djevojke. Manje mi se dopao Ante Stipančić. Eteoklo se udru`io s Kreontom-svojim stricem i prognao Polinika iz Tebe. Tebanci su pobjedili. On je znao da se Lucija zaljubila u Alfreda.postoje razlike u stupnju pokvarenosti. Drugi tip žene predstavljaju nesretne. Kada je saznao da je ubio oca i o`enio svoju majku. Najpoznatije Sofoklove drame su: Ajant. Poku{ala je nagovoriti Ismenu da joj pomogne. To su lažne dame. prosinac 2004 20:51:00 | 0 komentara Antigona . Postoji u njima nešto osjećajno. a ispod maske krije se ppokvarenost i grabežljivost. Bio je vojskovo|a i diplomat. ali su ih ljudi izigrali. je imao dvije k}eri i dva sina. Elektra.g. Ante je u njega ulagao sve napore. Najmanje mi se dopao Jura. kao da joj nije Objavio lektire u 30. Oko tijela su stajali stra`ari. Polinik se udru`io s Argejcima i napao Tebu. iako je to Kreont zabranio. cijenjeni pjesnik. Ona je više brinula o Luciji kad je bila bolesna. zato jer je iznevjerio oca. a on je promjenio ime i prezime i nije htio pomoći ni Valpurgi. Kr. Kreont je po~asno pokopao Eteokla.Sofoklo Osnovni podaci o autoru: Sofoklo je ro|en 495. a umro je 406.. Ovim “damama” pisac prilazi s najviše mržnje. te su podigli oluju. ali ih je život izopačio i kao takve propadaju Roman Posljednji Stipančići mi se posebno dopao. pr. prijatelj Perikla i ljubimac cijele Atene. Edip se oslijepio i napustio Tebu. Najosnovnije crte fabule: Edip. odbacili i one sada životare na ulici. Najviše mi se dopala Valpurga jer je ona brinula i o Juri i o Luciji. Kr. nego o sebi. koje su mogle i nešto postati. zbog puno likova i puno događaja.

te }e to izazvati jo{ smrti u njegovoj obitelji. Ismena se toliko bojala Kreonta da je priznala nepo~injeno djelo. Kreont se ipak odlu~i pokopati Polinika i osloboditi Antigonu. Ni u jednom trenutku se ne koleba i ne kaje se zbog toga {to je sahranila svoga brata Polinika. Kreont je tiranin. a Ismena se. Kada ga Hemon vidi poku{a ga ubiti. Ka`e Hamonu da mu Antigona ne}e biti `ena. Neizmjerno voli Antigonu i to dokazuje time {to umire kraj nje u grobnici svoje obitelji. ali ne}e ni `ivjeti u svijetu `ivih. ali kada do|e osloboditi Antigonu na|e ju obje{enu. Hamon upozorava Kreonta da se puk ne sla`e s njim. Nakon {to odvedu Antigonu prorok Tirezij dolazi Kreontu i ka`e mu da mora pokopati Polinika i pustiti Antigonu jer }e ina~e prekr{iti Bo`je zakone. te ju zazida u kraljevsku grobnicu. a to bi se u drugim prilikama i uvjetima . a ovaj mu odvra}a da ne}e ni umrijeti sama. glasnici.pobo`no djelo. Njegova majka Euridika po~ini samoubojstvo od `alosti za njim. ve} ~ini samo ono {to on misli da je ispravno. a Kreont ostavljen sam po~ne se kajati i moliti Bogove da mu podare smrt. Njezina sestra Ismena nije tako hrabra. Priredi sve~an pogreb Poliniku. ali joj je ipak odana i `eli umrijeti s njom. Ne slu{a mi{ljenje drugih ljudi. ali ne uspije. Usprkos tome mora se priznati da on dr`i svoju rije~ i ~ini ono {to je rekao. zbor Karakterizacija likova: Antigona je odlu~na i hrabra `ena koja ne odustaje od svojeg nauma ni pod prijetnjom smrti. `ele}i joj pomo}i. jer je mislio da joj je Ismena pomogla. Antigona ne `eli `rtvovati i Ismenu pa joj protuslovi. a Hemona kako ju oplakuje. koji je ipak bio napada~ na njen rodni grad Tebu. Kreontov sin Hemon je pravedan i odlu~an. Likovi: Antigona i Ismena -Edipove k}eri Kreont-njihov ujak Euridika-Kreontova `ena Heman-Kreontov sin Tiresija-Prorok Stra`ari. te dr`i svoju rije~. ali Kreont se ne obazire na to. Kreont odlu~uje da Antigona ne}e umrijeti. poziva i na Antigoninog zaru~nika Hamona-Kreontovog sina. Kreont se na te rije~i jo{ vi{e naljutio te je odlu~io osuditi Antigonu i njenu sestru. te po~ini samoubojstvo. Hrabro se odupire Kreontu i ne pokorava mu se. te ako se po svjetskim zakonima pobo`nost ka`njava ona se ne boji smrti ve} ~ezne za njom.

tu gubitnik mora biti Kreont. Dobriša Cesarić je jedan od najvećih naših pjesnika. U du{i je ipak samo ~ovjek. Izabrane pjesme. Proljeće koje nije moje.12. . godine u Zagrebu. Osvjetljeni put. Napisao je zbirke pjesama: Lirika. Ideja: Treba po{tovati one zakone koji ne ugro`avaju ljudski moral i koji podsti~u ljudsko dostojanstvo. prosinac 2004 20:50:00 | 0 komentara PJESME . Voćka poslije kiše i Pjesme. Studirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Pisao je lirske pjesme i pjesme u prozi. Slap. Kako se Kreont ogrije{io i o Bo`je zakone postoji i sukob izme|u Bogova i Kreonta. Izabrani stihovi. Spasena svjetla.1. i to dokazuje na kraju drame pjevaju}i tu`aljku u kojoj sebe okrivljuje za smrt svoje `ene i svoga sina. a umro 18. a kako ni Kreont ni Antigona ne odstupaju tragedija je neminovna. Objavio lektire u 30. a budu}i da su Bogovi svemo}ni.maoglo nazvati i vrlinom. Sukobi: U Antigoni u sukob dolaze Kreont i Antigona zbog zahtjeva dr`ave i zahtjeva porodice.1980. Mjesto i vrijeme u djelu: Atena oko petog stolje}a prije Krista. teče jedan slap. Knjiga prepjeva. SLAP Teče i teče.Dobriša Cesarić O PISCU: Književnik Dobriša Cesarić rodio se 10. Goli časovi.1902 u Slavonskoj Požegi.

Cesarićeva je poezija duboko osjećajna i humana. Pjesnički izraz je bogato izražajan i prirodan. SADRŽAJNA ANALIZA: Pjesnik je uzeo motiv slapa da dočara trajanje života. a kap pojedinca. biejdu i nepravdu. I moja kaplja pomaže ga tkati. I sja i dršće u hiljadu šara.slap predstavlja život. čista i jasna. I sja i dršće u hiljadu šara” kazuje nam da kao što kapi u slapu zajedno stvaraju igru svjetla i boja. . Iz nje sja vječita svjetlost i nada u ljudsku dobrotu. tako i pojedinci doprinose svojim djelima boljem i ljepšem životu. S malo riječi pjesnik oživljuje slike iz prirode i grada ili izražava najdublja osjećanja. jedna duga u vodi se stvara. postavi pitanje što u njem znači pojedini čovjek i pokuša na njega odgovoriti. jedna duga u vodi se stvara. Zaokupljen je pitanjem smisla života. Pjesnik ima osjećaja za socijalne teme. a Cesarićevi dožljivaji prirode su čisti i snažni. DOJAM O PJESMI: Lirika Dobriše Cesarić je jednostavna. govori čovjeku i o čovjeku. duboko misona i ljudski topla. Motiv slapa i kapi u pjesmi imaju preneseno značenje . zajednicu.Što u njem žnači moja mala kap? Gle. snažna. Taj san u slapda bi mogo sjati. čovječanstvo. Vizualna slika “Gle. teče jedan slap” da izreče misao kako život traje i traje (ponavljanje glagola “teče”). vezom čovjeka i prirode. STILSKA I STRUKTURALNA ANALIZA: Pjesnik se služi akustičkom slikom i ritmom riječi “Teče i teče.

Što znači jedan čovjek? Epitet uz imenicu kap (“moja mala kap”) kazuje da jedan čovjek sam za sebe ne znači puno. iako pjeva o jeseni i zimi. pomalo sjetna. smirenja i jesenskog . DOJAM O PJESMI: Pjesma je nježna i osjećajna.” Svaki pojedinac daje neki svoj doprinos zajednici. s pjesmom od samo pet stihova. pjesnik postiže pravi jesensko . Kitice imaju po 2 strofe sa 1o slogova. Bez puno pjesničkih ukrasa. ljepotu i misaonost pjesme. STILSKA I STRUKTURALNA ANALIZA: . I kada snježi.zimski ugođaj.zimskog ugođaja.Pjesnik postavlja pitanje “Što u njem znači moja mala kap?” . jednostavnih riječi pjesnik postiže skald. ali ne i tužna. o tiho govori mi jesen: Šuštanjem lišća i šapatom kiše. U pahuljama tišina je sama. Pomoću običnih. SADRŽAJNA ANALIZA: Ovo je pjesma tišine. Al zima srcu govori još tiše. O TIHO GOVORI MI JESEN Tiho. Rima pjesme je parna. TIHO. spušta se tama. I daje odgovor “Taj san u slapu da bi mogo sjati I moja kaplja ga pomaže tkati. Pjesma se sastoji od 3 kitice.

– 427. prosinac 2004 20:50:00 | 2 komentara Kralj Edip .406 prije Krista ) starogrčki je tragik. . Prijevod: dr Bratoljub Klaić Bilješka o piscu: Sofoklo ( 496 . ali je kasnije osuđivao samovoljne i nasilne akte oligarhijske vlasti koja je ubijala i zatvarala demokrate. i 428.Sofoklo Izdavač: “Grech”. Samo se pahuljice bijele i donose s neba mir i tišinu. Umro je u poznoj dobi od 90 godina. a kao potomak imućne obitelji stekao je dobro gimničko ( tjelesne vještine ) i glazbeno obrazovanje. a spušta se tama. Poslije katastrofalnoga sicilskoga poraza atenske mornarice bio je godine 413. Dvaput je bio strateg.najvljuje kako to jesen “govori”. Poslije završena školovanja stupio je u javni život i obavljao različite visoke državne dužnosti.” Prvi stih se ne rimuje s ostalima . “Hrvatska kazališna knjižnica”. zatim sve utihne. 1993. U pahuljama tišina je sama. Objavio lektire u 30. Ostali stihovi imaju parnu rimu. Već kao mladić vodio je zbor mladića na atenskim proslavama zbog pobjede kod Salomine godine 480. Zagreb. Najjednostavnijim riječima pjesnik postiže vizualnu i akustičnu sliku zime “I kada snježi.Jesen ima svoje zvukove “šuštanje lišća” i “šapat kiše”. i to godine 441. jedan od desetorice odbornika koji su pripremali nacrt oligarhijskoga ustava. s Nikijom. Pjesnik osluškuje te zvukove i dočarava nam ih korištenjem onomatopeje. smiruje se i spušta se tama. prije Krista. zajedno s Periklom. Rodio se na Kolonu.

broj osoba u zboru povećao s 12 na 15. Obrada djela: “Kralj Edip” je najpoznatija i najviše slavljena grčka tragedija. nego slobodna ljudska volja. Svojim djelima.obradu drevnoga mita o tragičnoj ličnosti kralja Edipa . “Trahinjanke” i “Elektra”. Sofoklo je majstor dramaturgije i izvrsno vodi radnju. Već za života stekao je veliku popularnost. kao Eshil i Euripid. te nije morala biti sadržajem ni u kakvoj vezi s druge dvije tragedije. a FABULU čini Edipova tragedija – otkriće grijeha koje je počinio u neznanju. čije osobine pojačava sukobljavanjem kontrastnih likova. te “Filoktet”. u stihovima koji vode tragičnom klimaksu. a nakon smrti je proglašen herojem. a uz fragmente. ali je bio i reformator tragedije.“ Kralj Edip”. u kojima je svaka tragedija činila zasebnu cjelinu. Ostale su sačuvane Sofoklove tragedije “Ajant”. Radnju više ne pokreće božanstvo. Napustio je svijet grčke mitologije da bi tema njegovih tragedija postao čovjek .njegovo djelovanje i njegove strasti. “Edip na Kolonu” i “Antigona”. Tema tragedije je iz mita o Edipu. djelovao je na mnoge europske dramske pisce. Ponajbolje su one koje čine trilogiju . ali je smanjio djelovanje zbora i njegov utjecaj na radnju. koje iznosi lirsku i misaonu stranu samoga autora. Sofoklo je uveo trećega glumca. koju smatraju najstarijom. Poznato je da je na dramskim natjecanjima osamnaest. MJESTO RADNJE je Teba. a po nekim izvorima čak dvadeset i četiri puta odnio prvu nagradu. . čitak i lijep. Napisao je stotinjak tragedija. a u svojim tragedijama s pozornošću prikazuje karakter likova. Jezik mu je jednostavniji. U njegovim tragedijama zbor nastupa kao posebno tijelo. jasan. Sofoklo je produžio Eshilovu tradiciju. ali se Sofoklo usredotočuje na Edipovu sudbinu. od kojih je do danas sačuvano samo sedam. Treća novina bilo je sastavljanje trilogija.Sofoklo se uz javne dužnosti istodobno bavio i književnim radom. sačuvan je i velik dio njegove satirske igre “Sljednici”.

Na to dolazi pastir. i da ga je Polib. U užasnom trenutku. postao je kralj nakon što je riješio zagonetku Sfinge. Edip se sjeća da ga je na tom istom mjestu. na putu od Korinta prema Tebi. Sjećajući se toga događaja. iako su od ubojstva protekle duge godine. koji je izvan Tebe – tada je tvrdio da ih je napala razbojnička četa. Čekajući pastira. koji treba razriješiti dvojbu je li ubijeni starac bio Laj. ali se sjeća da mu ga je predao pastir. Užasnut takvom optužbom. Edip razmišlja o davnom proročanstvu. posinio. Sin . a Edip je na putu bio sam. Kao kralj. koji je nakon Lajeve smrti. Oprašta se od svoje djece. to se nije moglo ispuniti. jer je Laj dao pogubiti njihovoga jedinog sina. već da ga je on – glasnik. Edip. Edip shvaća istinu – proročanstvo se ispunilo. donio u Polibov dom. u grozi zbog saznanja se vješa. posebice dvije kćeri – Antigone i Izmene. izriče istinu – dijete koje je predao glasniku jest sin kralja Laja i Jokaste. a putnik ga je udario bičem. i da Edip treba preuzeti prijestolje. kao i malenu pratnju. misleći da ga Kreont tako želi svrgnuti s vlasti. napala pratnja jednoga putnika tjerajući ga da se skloni s ceste. Edip shvaća da bi to mogao biti kralj. pokušava otkriti tko je ubojica. bez djece. Edip saznaje za proročanstvo da će Laj poginuti iz ruke svojega sina. i kaže da ne može u Korint dok mu je majka živa. još u novorođenačkoj dobi. Edip se pak sjeća Apolonovoga proročanstva da će ubiti svojega oca i oženiti majku. Glasnik mu tada otkriva da nije Polibov sin. Edip.nasljednik kralja Poliba u Korintu. dovodi slijepoga vrača Tiresiju. a Tiresija mu navješćuje da će oslijepiti upravo on. Glasnik ne zna njegovo porijeklo. ali. koji isprva ne želi odgovarati na kraljeva pitanja. Na njegovu zapovijed Kreont. Jokasta. U razgovoru s Jokastom. Tiresija isprva ne želi odgovoriti. i tako Tebu spasio od opasnosti. svjestan da zbog . pa ga je Edip ubio. ali zatim Edipu otkriva da je ubojica upravo on. Edip mu govori o razlozima svojega odlaska iz Korinta. kaže Jokasta.Edip je bio kralj Tebe. i ruga mu se zbog sljepoće. kako se to proročanstvo ne bi moglo ispuniti. Edip tjera Tiresiju. jer proročanstvo je jasno – ubojica je još u Tebi. njegova žena i majka. ali je jedini preživjeli svjedok događaja – pastir. Edip odlazi. a ostaje živ tek jedan pastir. a Edip iglom s plašta iskopa vlastite oči. brat Edipove žene Jokaste. Edip Kreonta optužuje za zavjeru. Dolazi glasnik iz Korinta i donosi vijest da je od starosti umro kralj Polib. došao u Tebu. za koju drži da je nemoguća. i o Apolonovom proročanstvu. Čuvši od Jokaste na kojem je raskrižju ubijen Laj. supruge pokojnoga kralja Laja. ali pod prijetnjom mukama. Proročanstvo traži od Tebanaca da iz grada prognaju ubojicu svojega bivšega kralja Laja. u kojoj se pojavila kuga.

za to znade svak uredio si dobro našeg žića tok. što skrećete nam skrb na kralja Laja smrt. Edip je odlučan: “Ja ponovo pokrenut čitav taj ću spor.” . koji je na početku tragedije na vrhuncu svoje moći – slavljeni kralj Tebe.” Saznavši od Kreonta da treba naći ubojicu pokojnoga kralja Laja. koji je. kao što je red. još uvijek u Tebi. što naloži mi bog. podsjeća na njegova ranija djela: “Ti u naš dođe grad i oslobodi nas od Sfinge. pomoći gradu tom i bogu milosnom.sramote njegova čina nikada neće pronaći muževe. a i tebi čast. i njezin osloboditelj od opake Sfinge. što nam danak nametnula krut. Glavni i naslovni LIK jest EDIP. neka zadnji budem skot ne učinim li sve.” Edip podsjeća svećenika da je već djelovao i da se Kreont treba svaki trenutak vratiti iz Delfa s tumačenjem zašto su Tebu zahvatile takve strahote. kaže proročanstvo. slijepi Edip odlazi u izgnanstvo. Slomljen. I vidjet ćete. Edip se pred svećenikom i pred pukom kune: “A kada stigne. ja ću. jer dostojno je Feba. već ti – uz pomoć božju. opterećen grijehom i sramotom. koji mu govori o kugi koja vlada Tebom i traži njegovu pomoć. Svećenik. I poslije o tome više nije bio zbor nit mi smo išta dalje tebi rekli još.

smatrajući da mu Kreont želi oteti vlast: “O vlasti. Zatim izriče zakletvu: “I k tome molim višnje: nađe li se taj u domu mom. kolika li nenavist na te vreba svud! Zbog vlasti ove koju meni dade grad.” Edip je vrlo odlučan da pronađe ubojicu. Na Tiresijino odbijanje. Edip je toliko bijesan da optužuje samoga proroka. da u grijehu krvi skvrniš rod. kojim grezneš. već je dobih kao dar. kao začetnika Lajeva ubojstva. što je borbe pun.” Za Tiresijine riječi Edip optužuje Kreonta. a ja zatajim li ga sam nek vlastite me moje kletve stigne pest. i traži njegovo ime od slijepoga proroka Tiresije. ne vidi ti svijest. ko razbojnik se šulja da mi spremi pad. koji je Tebi nanio toliko strahote. ne na moj zahtjev. ponajveće od umijeća svih u ovome životu.” .Edip izdaje naređenje da se jave svi koji nešto znaju o smrti kralja Laja i proklinje ubojicu. Slijede oštre Tiresijine riječi da je sam Edip zločinac: “Ti ne znaš. od davnine drug. i kala. sad eto Kreont vjerni.

a Kreonta optužuje za izdaju. i iz tog će te grada dvostruk izgnat bič. obrazlaže da ne . što ih krije Had. I ne znaš da imade jošte zala tih: da bit ćeš otac svoj. I proklet će te majka. i tvrdi da su mu proročanstva nejasna.” Sukob između Edipa i Kreonta smiruje Jokasta. u kome si. no ja ti kažem – ti si. I dušman svom si rodu tu na zemlji toj i onima pod zemljom. proklet otac tvoj. gdje oriti se neće jauk tvoj i krik kad spoznaš. nit znadeš kom si stvoru sin. a ja doživjet pad. tad moram se poslužit naglom obranom. a ako mirno gledam razorni mu rad. Doživljava jasne i optužujuće Tiresijine riječi: “ … Ti reče da sam slijep. a koje se nije ispunilo. Ali čitav svijet još ne vidje stvorenja. I nema luke te i nema brijega tog. i Edipu primjerom proročanstva da će Laja ubiti sin. podsjećajući da je Sfingu nadmudrio “bez ikakvih ptica”. što ko ti će mrijet. da si – prošav mučan put i dug u neprijaznu luku u svoj stigo brak. al’ skoro snaći će te mrak.” Edip tjera Tiresiju. on svršit čin će svoj. Čak se ne osvrće na upozorenje zborovođe da nije dobro suditi naglo: “No ako neko naglo meni sprema slom. Pa slobodno ti stoga: grdi me i psuj i Kreonta uz mene. Sad vidiš još.Edip se ruga Tiresiji zbog sljepoće. niti vidiš grijeh. a djece svoje brat. Nit vidiš s kime živiš. premda imaš vid.

a i starac s njim. upravo na mjestu gdje je Edip ubio jednoga starca: “Kad već sam bio onoj raskrsnici bliz. Nato s puta mog kočijaš sta me tjerat. a njegovo stanje najbolje opisuje Jokasta u molitvi u hramu: . a i neki muž u karucama. tu glasnik bješe neki. Uzvratih njemu jače.” Edip grozničavo želi saznati istinu. No. da l’ ikog više mrzi bog?” Edip se ipak nada da to nije istina. No starac. kada bjeh kraj kola njegovih po glavi mene shvati bičem dvostrukim.treba uvijek vjerovati proročanstvima. pade nauznak. jer sam bio sam. Pa ako reče isti razbojnika broj ko ti. Raspalih se i lupih kočijaša tog u gnjevu svom. Pa ako starac taj imade nešto s onim. tad ja ne ubih. njezina priča unosi crv sumnje u Edipa – Laj je poginuo na raskrižju u gori. podigavši štap. i htjedoh putem dalje poć. tad bijednog li mene! Je li itko još nesretniji. a on se s kola svali. uzdajući se u riječi pastira da je Laja napala razbojnička četa: “Ti kaza da je pastir donio vam glas. od razbojničke čete da je pao Laj. što se zvao Laj. I druge pobih sve. što ih vuko konja spreg baš kako ti mi reče. a jedan nije isto što i više njih.

i dio proročanstva – da će se oženiti svojom majkom. sramotu znači što sam možda rodom prost. Glasniku ga je dao kao novorođenče sputanih nožica. I sada Polib kralj u grobu leži svom. da od starosti umrije. iako ga Jokasta moli da to ne čini: “Pa što! A mene nije mog podrijetla sram. i otkriva mu da mu Polib nije uopće bio rod. Tek ako starac svenu od čeznuća svog za sinom u tuđini. Ne potegnuh mač. Rasudit ne zna već i prema starom izvest izvod neki nov. tad sam smrti kriv. Edip želi saznati tko je taj pastir. Ne poteče li od njih onaj strašni glas. Glasnik ga pokušava osloboditi straha. pastir. još je moguće ostvariti. da ga pokrije Had. no najvećih grozota rado sluša glas. il’ ptica krik. a proroštva su zla također tamo s njim. kako bi otkrio svoje porijeklo. već hoću da mu prodrem do u samu srž. jer mu je majka još živa. A za nju.” Edip se ipak boji vratiti u Korint i preuzeti prijestolje. . Edip i sam počinje sumnjati u točnost proročanstava: “O jao. u svjetli kad se krile vis. da ja ću ubit oca. a sad čujem vijest. to joj kaže ženski ponos njen. izgleda.” Tračak nade u neispunjena proročanstva donosi glasnik iz Korinta. jao! Ženo ima l’ smisla još sa povjerenjem slušat što nam kaže Feb. Edipov otac Polib umro je prirodnom smrću – proročanstvo da će Edip ubiti svojega oca. nije se obistinilo.“Jer Edipu sve više smućuje se duh od briga premnogih. Bez mene to se zbilo.

svoj ću saznat rod. pa obrukat se neću niti ovaj put. I govoraše tako: na što meni vid. našavši Jokastu mrtvu. sad je jasno.” Edipu. što me prati svud. slijepom i shrvanom. Posljednji mi put.No ja sam čedo Sreće. sada svjetli šalješ trak.” Kad se pojavi pastir – ključni svjedok i predaje djeteta. Uz majku svoju Sreću i uz brata tog predomislit se neću. što jednako se mijenja ko i usud moj: od nahočeta bijednog ja se stvorih kralj. ali i Lajeva ubojstva. o sunce sjajno. ne vidjeh svoj grijeh.” Od glasnika saznajemo da se ispunilo i Tiresijino proročanstvo – Edip je u očaju. kad ne vidjeh svoj udes. Promjenjivi pak Mjesec bratac mi je drag. Edip inzistira da mu otkrije istinu. sam sebi iskopao oči: “ …. pa čak pastiru prijeti mučenjem. sućut izražava Kreont. Zatim Edip kralj . a Edip ga moli da ga pošalje u progonstvo: .grozota bješe gledat krvav njegov čin iz halje zlatnu sponku trže joj i njom u zjene svoje sta za bodom bosti bod. grešni sklopih brak i ubivši kog ne smjeh. Pastir priznaje – Edip je Lajev i Jokastin sin. zločin svrših crn. a proročanstvo se ispunilo u svoj svojoj strahoti: “O jao. Od krivog ja se rodih.

prihvatiti za ženu. No nek se vrši kob. i hoće li se ikada naći mladić koji će ih. gdje roditelji preran spremiše mi grob.” Na navaljivanje. Antigonu i Izmenu. tamo želim mrijet od onih. već tad se spasoh ja za neki gori cilj. a skloniji od mene nek vam bude bog. koji Edipu u početku ne želi odgovoriti na pitanje o Lajevom ubojici: “Ne želim tebi zla. stog uzalud me pitaš.“Dopusti mi da odem na Kiteron svoj. U gori želim živjet. koji su već odrasli mladići. Šutim kao grob. Pita se kakav li će biti njihov život. a i svoj čuvam mir. nek teče njezin tok. prorokom. Moli Kreonta da mu kćerima bude skrbnik. i tjera Tiresiju. Prvi je njegov sukob s TIRESIJOM. kao središnjega lika radnje. što mi nekad pripraviše smrt. već brine za kćeri. jer od njeg pade kralj nam Laj. vrijeđanje i optužbe Tiresija napokon Edipu u lice kaže da je sam zločinac. Strancem taj je zvan. ali Edip u to ne vjeruje. izmeđ vas ovdje živi. da bolest mene nikad neće strt. Ja znam. s takvom obitelji. i daje im posljednji savjet: “Poživite pošteno. Tiresija izriče svoje proročanstvo: “Stog znaj: čeljade koje tražiš dugo već i proklinješ.” Ostali su likovi sporedni i u funkciji Edipa.” Edip ne brine za sinove. bilo to gdje god. .

ni na zlo staro zlom da novim uzvraćam. a majci sin i muž. a tvojom ista mi je moć. I svatko tako misli tko je razuman. u tuđinu poć.” Kreont se pokazuje kao mudar savjetnik. jer je i ovako zapravo ima: “U prvom redu. da riječju ili činom ja mu nanijeh zlo u nevoljama ovim. “O.” Kreont se pojavljuje pred Edipom kad je on već slijep i shrvan sudbinom. oprt o štap. (Slugama) . kad s kraljevskom je tvojom moja ista vlast. Taj će čovjek – slijep. da li stvora takvog znaš kom draže bit je kralj. i na Edipove optužbe odgovara da uopće ne žudi za vlašću. a nedavno još zdravlja i bogatstva pun – ko prosjak. ako u svom srcu tako misli on. Pa stog bih bio glup. ne dođoh da se narugam. I djeci on će svojoj sve u isti mah i otac bit i brat. no miran imat san ko ja što spim.a rođen je Tebanac. No saznanju tom veselit on se neće. Kreont mu izražava sućut: “O Edipe. što ga tište sad.” Edipovim opružbama zgranut je i KREONT. brat njegove žene Jokaste. tad nek mi dođe smrt…. dok ocu bit će krvnik i u braku drug. da želim postat kralj.

Kao primjer navodi davno proročanstvo Laju: “Prorekoše za Laja – ne doduše Feb. ako nije stid od ljudi. od kog se gnuša zemlja. zar vas nije stid da raspravljate tu svoj vlastit. Djeluje razumnim riječima i upozorava ih: “O nesretnici bijedni.A vas. da sućut s nekim dijeli samo bliski rod. Ti u dvor pođi sad. što hrani sve na svijetu. . dan i sveti dažd. Odvedite ga odmah tu u njegov dvor. Nije poso lijep da ostavljate tako nezakriven jad. a i ti u svoj dom. jer od davnine u nas običaj je svet. u kojoj se brižni Kreont pretvara u tiranina. što tu ste stali. dok djetetu već treći od rođenja dan na nožicama zglavke otac sape sam i dade da u guštik njega nosi rob. od sitnog jada velik ne pravite jad!” Jokasta.” Kreont prihvaća kao skrbnik Edipove kćeri. a onamo nam strada narod i sav grad. A ono. već neki mu pomoćnik – da ga čeka smrt od vlastitoga sina njegovog i mog. nek vas sunca barem plaši trak. saznavši za Tiresijino proročanstvo. JOKASTA se među likovima pojavljuje kad pokušava razriješiti sukob između Edipa i Kreonta. svatko zna: od razbojnika Laj na raskršću u gori kraj doživje svoj. lični spor. a tu je začetak i druge tragedije – Antigone. Edipu govori da ne treba u njih uvijek vjerovati.

Jokasta preklinje Edipa da ne traži svoje pravo porijeklo: “O jao si ga tebi! Zadnja to je riječ.” Jokasta je saznala da se proročanstvo ispunilo. a glasnik iz Korinta Edipu otkriva da mu Polib nije otac. i da je Edip zapravo njezin sin. odnosno majku. Glasnik iz dvora prenosi njezin očaj: “Kad razjarena otud u svoj dođe trijem. iako Apolonov tako reče vrač.” Glasnik nadalje priča kako je Edip. a zatim slijedi vječni muk. Tad stade ridat tu. tražeći s mačem svoju ženu. s kog pade kralj.” Polako se otkriva priča – Edip je ubio starca na mjestu gdje je poginuo Laj. gdje joj bračni stoji log. poletje tamo. da ona novi sklopi brak i vlastitome sinu bijedan rađa rod. naišao na njezin tragičan kraj: “On riknu. za kojega je mislila da je mrtav.pa tako ne izvrši proroštva se riječ: Nit ikad ocu bit će ubojicom sin. sve čupajući putem kose pram po pram. naricat u sav glas nad krevetom. Kad k logu stiže. što kažem ti. . u kojme dvostruk rodi jad: od muža – muža svog i od svog ploda plod. lupi vrata za sobom i vikat stade Laju ime pokojnom i proklinjati onaj davni porod svoj. a niti Laj pade od ruke sina svog. i poveden valjda slutnjom zlom.

koliko li si ništavan sve dokle god je čovjek živ. razmatrat mogu primjer tvoj.” . Ulekoše se tek. nebeski. koji komentira radnju i iznosi stajališta autora. i stog su vječno budni. koje Sofoklo i u “Antigoni” stavlja iznad ljudskih pravila: “O da mi sudba dosudi. ni jednog ne ću čovjeka na zemlji smatrat blaženim. već dočeka te jadan pad. o Edipe.” Važnu ulogu u “Kralju Edipu” ima zbor. a ne porodi smrtnik njih. grunu vrata krila dvostrukog. U eteru se rodiše i otac im je Olimp sam. No postoje zakoni božanski. i stog su vječno mladi. U njima velik živi bog. da riječima i djelima čuvarom vjernim budem čistoći svetoj. Koliko dug je sreće vijek? Toliko da se ponadaš. koji je određen sudbinom: “O jao ljudski rode moj.poteče. a on im sruši stup i provali i vidje i mi skupa s njim: da užetom se gospa skonča pletenim. Tako zbor podsjeća na nebeske zakone. Jer dokle god.” U riječima zbora sabrana je sva tragedija Edipa – od njegova uspona do pada.

slični Homeru. posebice u replikama s jednim. cijeli nam je grad već uzrman i zalud čitav mu je trud da ispliva i svlada krvav ovaj val. jezik je arhaičan. pojavljuju se u nastupima zbora. a naš ljudski soj ne rodivši se mre u krilu majčinom. kroz usta zbora: . pojavljuju se stalni pridjevi . Sofoklo vješto riječima slika prizore. Božanstvo smrti sije kugu među nas a od nje Kadmov dom je bezljudan i pust a lelekom i cvilom crn se puni Had. a zbog ritma stiha česte su inverzije rečenice. čijom sudbinom ravnaju božanske odluke. pa je to ipak postao nadomak Tebe.“lakokrile ptice”. jalov nose plod i stoka se ne koti. koju Sofoklo izriče na kraju tragedije. ili čak pola stiha. Iako je o jeziku originala teško suditi na osnovi prijevoda. Oranice nam puste. Edip nije mogao izbjeći svoju sudbinu – bježao je iz Korinta da ne postane oceubojica. Doživljaj djela u cjelini: U tragediji “Kralj Edip”. “neustavljive strijele”. “časni starac”. Kao i kod drugih grčkih autora.Sofoklov “Kralj Edip” jednostavan je i jasan u STILU i JEZIKU.” Dijalozi su puni ritma. pa je živopisan opis tragedije koju je kuga donijela Tebi: “A kako i sam vidiš. Opisi grčke mitologije. Sofoklo je stvorio klasičan primjer tragedije pojedinca. Smisao tragedije je u kontrastu – slavljeni kralj Edip u kratkom vremenu postaje najbijedniji čovjek na svijetu. Zato je uvijek primjenjiva poruka.

Atmosfera je vrlo napeta jer Vanin otac mora krasti te neželi da ga uhvate. Glasnik donosi obavijest o Edipovom pravom porijeklu. te nema veselja nego sve ima ambijent groblja. vrhunac (strah i opisivanje događaja u selu.Ivan Aralica Priča Školjka vrlo je osjećajna i materijalna što znači da pisac piše o siromaštvu i osjećajima koji tada čeznjivo dolaze do izražaja. no u sobi ima stol oko kojeg su poslagani stolci. a zatim se polako otkrivaju tragovi starih proročanstava. jer vlada jad. ubijanja nedužnih ljudi ) i rasplet ( dolazak vojnika i ubijanje Vaninog oca) . crni zavežalj ležao na stolu. dokle ne dočeka zemskoga života posljednji dan. Vojnici kradu sve što mogu. ” Tragediju se također može doživjeti kao svojevrsni dva tisućljeća stari “krimić”. Fabula ima uvod ( opis stanja siromašne obitelji). a u pravom trenutku pojavljuje se i jedini svjedok – pastir. jer u prostoru nema mnogo stvari. sve je tiho. Na početku čitatelj ne zna tko je ubojica. prosinac 2004 20:50:00 | 40 komentara Školjka . Zato je Sofoklova drama i danas zanimljiva i šteta je što se na hrvatskim kazališnim pozornicama pojavljuje rijetko Objavio lektire u 30. Opis okoline je vrlo prazan. O . U tim trenucima vrlo je teško suočiti se sa životom kao što se događa u priči. u svima vlada strah.“ Zato nijednog smrtnika blaženim ne smatram. otac se prao. dokle bez nedaća ne završi vijek. početak radnje( otac dolazi kući iz sela i donosi ukradene predmete). Posebno su mi se svidjele rečenice: “ Majka je prisvjetljavala. Sofoklo s ograničenim brojem likova stvara uzbudljivu priču razrješenja godinama staroga ubojstva. Edip ga traži. tuga i strah.

nov.39) Ovdje Vana svojom željom da dobije kaput dokazuje da joj ništa nije teško te se muči da nađe i najmanji komadić vune i tome se jako veseli. ostaše na grmlju … Navečer sam majci donijela šaku grube i zaprljane vune … “ (str. ukradeni krumpiri. opisuje ljepotu školjke. U toj rečenici osjeća se napetost i brzina koju otac želi što brže odstraniti jer zna da radi krivična djela i time se pravi lopovom. Kraj .33). obrubiti krajeve i suknja je za nošenje “.39). sjedao bi na bilo što ondje gdje je zatečen “(str. kao i u ovoj rečenici: “Otac je bio u smrtnome strahu. opkolili je strgali joj školjku sa đempera i među sobom je ponijeli prema ranjeniku koji se dovlačio. velik kao balahin. “ Sakupljala sam vunu po proplancima. “ Na odlasku teta pokloni Vani kišobran. preko prekupaca nabavljeno brašno … ” (str. crvena i žuta boja ovojaju poprijeko nareze lukova koji se lepezasto izvijaju iz unutra poudvračenog koljenašca … koliko god se položaja izmjeni. razrezati svedeni dio u širinu struka. U ovoj rečenici vidimo da se Vana i majka dobro slažu te da iz svake dobivene stvari mogu napraviti nešto korisno za njihov život. uvijek će se nešto drugo otkriti”.odvojit ćemo platno od žica. Čim bi začuo cokule da udaraju o kamenje ispod vrata. nije se usudio pomaknuti kads je vidio vojnika sa povezanom glavom ”. ”Plava. Otac je sjedio na panju i brisao znoj sa čela. “ Nađe se u dvorištu onoga časa kad su vojnici nahrupili na vrata. Pisac opisuje školjku uz mnogo ukrasnih pridjeva. U toj rečenici otac se suočuje sa svojom sudbinom i zna što ga čeka. Nije bilo mnogo potrebe da se majka i kćerka dogovaraju : Od kišobrana se dade načiniti lijepa i obilata suknja .njemu je Vana u polusnu natucala:suharici maslinovih grana ubrani u zabranjenim maslinicima.

je vrlo senzibilan te završava s rečenicom : “ Zapazivši da čovjek hramlje. Nema mnogo opisa. Prvi je uspijeh postigao knjigom o nogometu “ Die Spanzenelf”. 9. godine u Beču kao sin radnika. Govori i podsijeća nas kako je nekim ljudima u životu pogotovo u ratu. Rastao je u radničkoj četvrti Otakringer. Školjka ima glavnu ulogu jer mami Vanu svojom ljepotom. izdano prvi put 1961. postao je jednim od najpoznatijih omladinskih pisaca njemačkog književnog izraza. Objavljuje svoju prvu knjigu za omladinu “ Dijamant Tobije Amberqera” o sudbini austrijskih iseljenika u Brazilu. ne mora se mnogo razmišljati kao kod nekih drugih pisaca. a uzrok tomu je bila preljepa školjka. ranjenik reče nešto svojim drugovima … Začudo ni pod tim paklenastim osvjetljenjem više nije mogla u mraku pronaći svoju školjku “. godine. Radnja se odvija u malom selu kraj granice. a sporedni njen otac i majka. te mi se zato sviđa. a rečenice su lako razumljive. Vrsta djela: Roman . Vojnici su ubili Vanu i njenog oca . a prvu afirmaciju stekao je romanom “ Pablo. Otkriva slikarski talent i izrađuje kopije starih majstora. S 93 prijevoda svojih djela na 22 jezika. čija su djela objavljena u najudaljenijim krajevima svijeta.Karl Bruckner Bilješka o piscu: Karl Bruckner rođen je 1. Objavio lektire u 30. Knjiga Školjka od Ivana Aralice vrlo mi se svidjela jer je vrlo jednostavno napisana. prosinac 2004 20:49:00 | 2 komentara Sadako hoće živjeti . Tada piše prvu pjesmu. Indijanac”. Vrlo je zgodno napisana i isto bih ju tako napisao. tiskara. Najpoznatije dijelo mu je “ Sadako hoće živjeti”. Glavni lik čini Vana. 1906. a događa se za vrijeme rata.

Tu dušu mora uzeti k sebi sasvim nježno. glad ju je morila. Nakon pada atomske bombe. tuga. Vidjela je samo odijela i noge i – kad bi pogledala prema gore – glave velikih ljudi. kada je bačena atomska bomba Tema: Želja za normalnim životom (bezbrižnim životom). glad. Još jednom je uzmakla. protiv koje nema lijeka. Sadako: Četverogodišnja djevojčica. postala je ranjiva: “ Haljinica joj se pretvorila u krpe. pametan i osjećajan dječak koji je toliko volio svoju sestricu Sadako. Mala je u dječjem nemiru tapkala nogama na mjestu. Ali živjela. bila je i Sadako. Smrt nije dopustila djevojci da ostvari tu skromnu želju. Jecala je. Tijelo joj je bilo krvavo. izgrebeno. nestrpljiva: “ Šigeo i Sadako stali su u red tek pred jedan sat. ali od straha pred starijim ljudima nije se usudila potužiti na to” Jedna od tisuće nevinih žrtava oboljela od gama – zračenja. umor. puna strahopoštovanja. neimaština.” Šigeo: Dobar. da bi je vratila stvoritelju. preživljavanje u teškoj ratnoj situaciji.Mjesto i vrijeme radnje: Hirošima za vrijeme II. pa i žeđa.” Željela je živjeti kao što i pluća žele disati: “ Sadako Sasaki htjela je dovršiti devet stotina devedestog ždrala od papira. Vrijeme je nije gonilo. Ovo dijete nema starha pred njim. da se nije želio suočiti s činjenicom da je ona zaražena: “ Zašto nije mene ubilo?” . Okružena tolikim nepoznatim ljudima. Postalo je nepodnosivo vruće. svjetskog rata. osjećala se kao zatvorena u kavezu. znatiželjna.

gladovati i boriti se da bi preživjeli. a što joj on nije bio u mogućnosti ispuniti. U toj jednoj sekundi srušilo se osim toga 3750 zgrada. Šigeo. Bila si sa mnom u parku Hijiyama.” Dojmovi i kritike: Pisac nam ovom pričom želi poručiti kako je teško živjeti u vrijeme rata. a ruševine su počele gorjeti. a isisavanjem zrakopraznog prostora ti su se dijelići prašine uzvitlali nekoliko kilometara u visinu. prosinac 2004 20:48:00 | 0 komentara . U toj sekundi bombardirali su smrtonosne neutronske i gama – zrake eksplozivno mjesto u krugu od jednog i po kilometra. s ti si ležala na obali. osjetila sam nešto vruće. Objavio lektire u 30.” “ O ne. bila si samo izgrebena.” “ I opržilo me. Ležala si među samim otkinutim komadima drva. znao joj je odvući misli od nečega što bi tražila. Nadam se da su ljudi spoznali što su u stanju učiniti i da se takvo što nikad više neće dogoditi.” Bio je to desetogodišnji dječak koji se brine i ima strpljenja sa sestricom Sadako. Pokušaj je uspio.“ Postavljaš glupa pitanja. U najtežim situacijama. U toj jednoj sekundi je slika i prilika Božja izvršila prvi pokušaj da uz pomoć nauke uništi samu sebe. poručuje nam kako su ozbiljne i tragične posljedice i koliko je japanski narod propatio zbog bolesti i godinama nakon događaja koji je trajao – samo nekoliko sekundi. Sadako! Imala si tada upravo veliku sreću. Pritisak zraka te odbacio.” “ To nije moguće. U toj sekundi izgorjelo je 86100 ljudi. jer bi moglo biti kobno za čovječanstvo. Puhnulo je u meni. Nisi mogla ništa osjetiti jer si spavala pod jednim drvetom. U toj sekundi je 6820 kuća bilo pretvoreno u prah. Sjećam se točno – ja sam bio u vodi.” “ Ne. Iz ovog možemo naučiti lekciju i nastojati da se tih PAR SEKUNDI nikad više ne ponovi. Ionako umalo da te nisu ubile otrgnute grane. Hirošima za pada bombe: “ I ta vatrena kugla obasjala je zrakama od nekoliko milijuna stupnjeva vrućine grad Hirošima. U toj sekundi je 7200 ljudi pretrpjelo teške ozljede.

majstor Mrkonja. Miško. Marko. dan putovanja: požar u selu u kući Rđavog Grge Hlapić je pronašao svoje čizme i sve ukradene stvari Grgina majka daje Hlapiću rubac sa srebrnim novcem za svojega Grgu Gita je pokazala Hlapiću brazgotinu na prstu nalik na križ . prosjakinja Janja. dan putovanja: . kamenari. težaci. čvrste šake i pametnu glavu) susret sa crnim čovjekom i spavanje ispod mosta 3. okolica i jedan veliki grad Glavni lik: šegrt Hlapić Ostali (sporedni) likovi: Gita. pas Bundaš. prodavač košara. crni čovjek. Rđavi Grga. Najvažniji događaji s putovanja: 1. a Gita je izvela predstavu za umorne sjenokoše 4. majstorica. dan putovanja: Hlapić je ostao bez svojih čizmica susret sa Gitom Hlapić je pomogao seljenima u sjenokoši. dan putovanja: susret sa kamenarima (Hlapić ima jake čizme.Šegrt Hlapć pomogao je starom mjekaru raznositi mlijeko Dostigao ga je pas Bundaš pomogao je malom Marku pronaći guske 2.Ivana Brlić Mažuranić Vrijeme radnje: prije mnogo godina Mjesto radnje: selo. pastiri.Čudnovate zgode šegrta Hlapića .

pomaže im siromah sa sajma sreću se sa majstorom Mrkonjom i vesele se susretu odlaze do Markove kuće da ispričaju namjere crnog čovjeka doznaju da je crni čovjek nastradao 8. Završetak: Hlapić.5. dan putovanja: Hlapić popravlja opanke Miškovoj braći i prosjakinji Janji dolazak u veliki grad na sajam Gita prodaje siromahove košare pomažu vlasniku vrtuljka ostali su spavati na sajmu pod vedrim nebom 7. majstor Mrkonja. pečenje kukuruza i krumpira na vatri crni čovjek i Grga padaju sa kolima blizu Hlapića Hlapić Grgi daje rubac sa srebrnim novcem od majke Hlapić i Gita spavaju kod Miška 6. dan putovanja: susret sa pastirom Miškom. Gita i Bundaš vratili se sretno kući saznajemo da je Gita Marica (kčer od majstora i majstorice) Hlapić je naslijedio magarca i kola Odnos majstora prema Hlapiću: . noć Hlapićeva putovanja: noć najvećih čuda za Hlapića Gita prepoznaje svog konja Sokola saznaju za strašnu namjeru crnog čovjeka i odluče pomoći putuju po noći do Markove kuće.

koje utječu kako na Hrvatsku tako i na njega. Objavio lektire u 30. na političkom planu se zbivaju mnoge promjene. godine u Zagrebu. prosinac 2004 20:48:00 | 0 komentara Seljačka buna i Prijan Lovro . Kasnije se mastor promijenio i zavolio Hlapića kao svojeg sina. Rđavi Grga – kad mu je Hlapić dao rubac sa srebrnim novcem Grga je shvatio da mora otići od crnog čovjeka i promijeniti se. Zagreb. U doba njegova odrastanja.August Šenoa Izdavač: Mladost. gdje u burnim godinama ilirskog preporoda provodi djetinjstvo. Otac mu je bio dvorski slastičar. čeh. mađarica. tjerao ga je da punu radi. 1974 Ponešto o piscu: Auguse Šenoa je rođen 1838. Gimnaziju je pohađao u Pragu i .Majstor je u početku bio vrlo strog prema Hlapiću. Odnos majstorice prema Hlapiću: Majstorica je uvijek pomagala Hlapiću i veoma ga je voljela. a majka. Koji su likovi u knjizi postali dobri: Majstor Mrkonja – kad su ga zlikovci zarobili u dubokoj šumi dva dana i dvije noći razmišljao je o svom životu i shvatio da je krivo postupao sa Hlapićem. bio je vrlo nepošten prema njemu i okrivljavao ga za stvari koje Hlapić nije uradio.

ne preže ni pred čim Palffy .susedgradskog imanja -čvrsta i ponosna žena -pomalo naivna -vjeruje kako ju Andrija Batur neće zakinuti Andrija Bator . nije se mogao dalje školovati. godine naziva se šenoinim dobom. Jana je silovana.madžarski kraljevski sudac . Primjerice borbe su opisane s toliko detalja da se možemo poistovjetiti s nekim od boraca. No je simbol potlačene hrvatske i njenog naroda.Zagrebu. Tome pridonose mnogi akustični efekti. S obzirom na to da je već tada bio poznat kao panslavist. godine u Zagrebu. To je idealni model ljubavi.a Đuro se.Batorov poslanik -preprepredeniji od gazde Ovo je povjesni roman iz razloga što opisuje Seljačku bunu . Premda se radi o romanu u kojem su posebno izražene masovne scene. Masovne scene su toliko realne da se čitaoc može uklopiti u djelo. godini piše svoje prvo djelo dopis U zlatnom Pragu. Njegova najveća djela su. Kameni svatovi. a u trenutku predaje. Doba od 1871. Seljačka buna. Opisuje ljubav Jane i Đure Magdića. Šenoa je uspio izdvojiti Gupca kao individuu. U 22. Prosjek Luka. do 1881. Kontrasti u djelu se zasnivaju na razlikama između plemstva i seljaštva. jer draga čeka svog junaka da se vrati iz rata.povjesni događaj. Patnje naroda Šenoa naglašava čestim biblijskim motivima. koji se odrekao sebe za druge. . Likovi: Ursula . Čuvaj se senjske ruke. kad ju vidi takvu. pretočena u patnju naroda. Diogenes. nesretan što je ostavio mnogo nezapočetih i nezavršenih djela. Prijan Lovro. Mladi gospodin… Umro je mlad 1881.vlasnica polovice stubičko .prepreden do kraja . Zlatarovo zlato. te su te scene sve u svenu dinamične izanimljive. Gubac postaje simbol velikog čovjeka. To samo pokazuje kako je osobna patnja. Unutar velike i neumoljive povjesti Šenoa nalazi mjesta i za ljubavnu priču. vraća u boj. Naravno kako bi se potkrijepio opći ton knjige.

On nema sredstava za školovanje.mogućnost. Mjesto i vrijeme radnje: Radnja se zbiva u hrvatskom Zagorju oko 1573. francuskog i talijanskog.svjetovno.selo. Likovi su stvarni i proizlaze iz Šenoina života. . autror mogao sudjelovati u građi te pripovjetke. seoske sredine uzdigne do ravnopravnog građana. godine. Uloga piščeva lika u pripovjesti je vrlo značajna jer je. Šenoa je fabulu gradio na psiho-socialnim kontrastima. mora primati kojekakve službe jer je siromah. koji predviđa svjetliju budućnost. na taj način.Roman ipak završava u oportunističkom tonu. duhovno .siromaštvo. Prijan Lovro Prijan Lovro je kraća pripovjest. plemenitaška djevojka ne prihvaća njegovu ljubav jer je seljak. U ono doba vladalo je uvjerenje da je život u Hrvatskoj malen i stisnut. moć. u formi nešto duže novele. a on se ubije. te da nema događaja koji bi pobudili razvoj hrvatske književnosti. a sporedni su grad . te ga zbog toga optužuju za pohlepnika. Še4noa kritizira situaciju u kojoj se hrvatski jezik zapostavlja u korist njemačkog. bogatstvo . Glavni kontrast je želja . u nevolji se želi oženiti bogatom djevojkom. Tema ovog djela je težnja čovjeka da se iz primitivne. Lovro je mladić čije neprilike potiču iz životnih činjenica. Naime pouzdano se zna da je Lovro postojao i bio Šenoin prijatelj u Pragu.

Kranj}evi} je preuzeo mitive I likove iz Biblije Mojsije u kojoj pjesnik prikazuje Mojsijevu propast zbog nepromi{ljenosti. Bilješka o piscu: Silvije Strahimir Kranj~evi} najsna`niji je hrvatski pjesnik do prvoga svjetskoga rata. Sura|ivao je s glavnim knji`evnim ~asopisima. U svojim pjesmama pjesnik je naj~e{}e iznosio osje}aje patnje uz koju se gotovo uvijek javljala magi~na `elja ljubavi. potpuno nov i impresivan poetski na~in. ure|ivao je u Sarajevu ~asopis Nada(1895-1903). prosinac 2004 20:47:00 | 0 komentara Poezija . U radniku je Kranj~evi} pronalazio jamstvo bolje budu}nosti ~ovje~anstva. revolucionarnih perspektiva i tuma~ nekih osnovnih ~ovjekovih preokupacija. Djela: Bugarkinje (1885) Izabrane pjesme(1898) Trzaji (1902) Pjesme (1908) Pjesni~ka proza (1912) Sabrana djela: Djela. bogatijim jezikom i svestranijim pjesni~kim izrazom. on ne tima~i teoretski svoj umjetni~ki credo. Izveo je narod iz Egipatskog ropstva i doveo ga u obe}anu zemlju Hanaan. pro{iruje ga dubljom dru{tvenom i op}e~ovje~anskom tematikom. Kranj~evi} je kao osoba vrlo po{tivao pravdu i rad i stoga nije ~udno {to je mnogo pisao o radni{tvu i pravdi. On je najizrazitiji hrvatski nacionalni pjesnik. pjesnik {irih. vo|a i zakonodavac starih @idova. Zagreb 1972. I-IV (1993-1934) Podatke prona{ao u : “Knji`evni leksikon”.a pored pjesama pi{e manje informativne i kriti~ke ~lanke.pravdi. Me|utim u tu zemlju nije u{ao. Mojsije je bio biblijski prorok.ljubavi i patnji u njegovim pjesmama nailazimo na slike iz biblije kao {to je pjesma. . nego u pjesmama iznosi potresno ono {to ti{ti i mu~i njegovo vrijeme. On ne izdaje program. ali bez romanti~kog patosa i programatskog pozerstva. ali uvijek na svoj osobni. Napustio je studij teologije i sve}eni~ko zvanje te je radio kao nastavnik i ravnatelj srednje trgova~ke {kole u Bosni. Autor:Tvrtko ^ubeli} 2.Objavio lektire u 30. pisao je o svemu. Kranj~evi} je jedan od rijetkih na{ih pjesnika koji je duboko osjetio osnovne probleme svoga naroda i suvremena dru{tvena kretanja te je o njima pjevao neposredno i spontano u svojim pjesmama kao o svojim osobnim pitanjima.Silvije Strahimir Kranjčević 1. Osim {to je pisao o radni{tvu. zaokru`uje ga filozofijskim i kozmi~kim problemima svoga doba. Tematika Kranj~evi}eve poezije veoma je op{irna. Poezija Silvije Strahimir Kranj~evi} svoj umjetni~i svijet otvara nacionalnim temama iz pro{losti i iz neposrednog zbivanja.

A ruga mu se um. a to dokazuje i reakcije crkvenih kriti~ara na neka njegova djela. taj oblik pesimizma odvajam od beznadne pot~injenosti mu~enjima duha i tijela.” (Vizija. crna ..prezren. A preko njega strujne Kadikad ~udan {um.. I sad sa Kremlja ba{ u rusku gleda no}.. nigdje to~ke svijetla..1906. te Kranj~evi} pjesnik kozmi~kog polo`aja ~ovjeka. rop~e uzaludno. a to je stav prema bijednima: “Te on je ustao sa trula le`i{ta.” Kranj~evi}ev pesimizam najvi{e se isti}e u njegovim posljednjim dvijema zbirkama “Trzaji” i “Pjesme”. . nekud ~udno. tmurna.~udno..~udno. Pesimizam je za Kranj~evi}a vrlo bitan jer je ba{ zahvaljuju}i svom pesimizmu ostvario najbolja djela i u svezi toga jednom je rekao : “ Ja odvajam pesimizam ~ovjeka koji osje}aju}i se uvre|enim. neuspjelim tra`enjima harmonije u svijetu i samome sebi. On . zatim Kranj~evi} buntovnik. To katkad cvili srce. koja su toliko obilna u na{em svijetu i koja treba uni{titi. nade. I bez obzira na razvoj i napredovanje jedno je u Kranj~evi}u ostalo isto. U svojim pjesmama iznosio je svoja razmi{ljanja koja su ~esto bila sumorna.) Jedna od najboljih Kranj~evi}evih pjesama zasigurno je pjesma “Misao svijeta” koju je pjesnik napisao 1896.. On zasno je cvije}e I zapunio grud.” Kranj~evi} sigurno nije spadao u one pasivne ljude. Razvitak Kranj~evi}eve poezije mo`e se razviti u nekoliko stupnjeva i razdoblja.Kranj~evi} kao pjesnik poznat je bio po svom pesimizmu o kojem su govorili mnogi. Prvo se javlja Kranj~evi} rodoljubni pjesnik. U pjesmi Misao svijeta pjesnik iznosi motiv ~oje~anstva. “Ni mislit mi se ne}e. strasno prokljinje i sebe i svijet.. O. Sve pepeo gledam svud.

“ U drugom djelu pjesme Kranj~evi} spominje radni~ku klasu.. jalovinom. “Smrdilo im ~elo uljem. U po~etku pjesme Kranj~evi} spominje zvijezdu koja negdje trepti i koju samo srce sluti. a i njegova nada da }e proletarijat pobijediti: . samo srce za njom klepti.~ovje~anstva u usporedbi sa svemirom. siroma{an sloj dru{tva. predstavlja ostvarenja svih `elja.ideja je vje~na. Starim gvo`|em i jo{ nekim izmetninom. U nastavku pjesme pjesnik poziva se na povijesne epohe koriste}i se simbolima koji odre|uju svaku epohu. “Sveta ba{to Getsemantska. Kre}e od Krista. sveta vodo od Kedeona. smolom. a ako simbole uzima Akropolu i Kapitol da bi zavr{io sa franciskom revolucijom ~ije je simbol giljotina. ili la`e ovo doba. Ne vidje je smrtno oko. lojom. besmrtnost.. beskrjnim prostranstvom.” Zvijezda predstavlja savr{enstvo.za oblacima negdje trepti. “Ima vje~na zvijezda zlatna . sama. Na kraju prvog djela pjesme Kranj~evi} izri~e misao kojom iskazuje zasljepljenost ~ovje~anstva: “Il su la`ni ideali. Srece samo zvijezdu sluti . Upravo u tom drugom djelu dolazi do izra`aja pjesnikov odnos prema radni{tvu i radu. ona je ustvari misao svijeta. uzimaju}u kao simbol Getsematsku ba{tu gdje je po~ela Kristova muka i potok Kedeon gdje je po bibliji Krist provodio posljednje trenutke prije uhi~enja. Recite mi gdje je ona tajna zvijezda variona?” Pjesnik nastavlja pjesmu pozivaju}i se na Staru Gr~ku i Rim. Adamovo te`i pleme k njoj krvlju i suzama.

Najzna~ajnija Kranj~evi}eva rodoljubna pjesma je zasigurno pjesma “Moj Dom” koja se ujedno smatra jedna od najboljih Kranj~evi}evih pjesama uop}e. I brda joj i dol. poput Utjehe i Pla}e pravde. tek u srcu je nosim. ljubav koja ga boli i koju sakriva u srcu: “Ja domovinu imam. najvio motive koje je kasnije vje{to unio u pjesmu “Moj Dom”.“Nasmija se ~udni junak i sva zemlja porumenje Takva rumen tele se vidi kad se smje{i zora rana. ljep{eg dana. Sa zemljice vjkovi ih isparili mu~ni.. Gdje raj da ovaj prostrem. To moj je. Pa nvijesta milim stidom osvit novog. te{ki. ledni.” Misao svijeta (1896) Krajn~evi} radnike po{tuje i vjeruje da }e oni promjeniti svijet i upravo ovom pjesmom sam daje doprinos za bolje sutra.. gusti. preko neba noktom manu. uzalud svijet prosim. moj je dom!” . I.gutam svoju bol!” On je nosi u svom srcu i ponosan je na nju: “O gledajte ju divnu.tanaem! A oblaci to su bili osni. Obla~ine s neba zgna ko hartiju tan . Pjesnik ovom pjesmomIskazuje svoju ljubav prema domovini. vi zvijezde udivljene. pusti! Pa su krili onu zvijezdu {to je ljudsko srce sluti. Ve} je prije pjesnik u nekom svojim pjesmama. Di`e desnu junak dobar.

“I jedro gdje joj bojno nad {umnu strmi pjenu U pola mora {ir!” “Sve. Dok Mihanovi} slavi hrvatske ravnice. vedro ~elo” Kranj~evi} opisuje jedro koje nad {umom strmi pjenu i cvjetno kopno i veliko more koje mu posve}uje grud.” Svi ovi stihovi dokazuju Kranj~evi}evu ljubav prema domovini i snagu stihova i snagu stihova kroz koje je on tu svoju ljubav izrekao. Svih pradjedova prah. naro~ito u kni`evnosti ilirizma. Mihanovi} pro{lost svoje domovine slavi stihovima: ”Oj juna~ka zemljo mila Stare slave djedovino.” Za razliku od Mihanovi}a Kranj~evi} hrvatsku povijest prikazuje ovako: “I kralje iznijeh njene i velike joj bane. kuda si planina Vedro nebo. Nepoga`ene gore i {aren . kuda si nam ravna Mila. prosinac 2004 20:45:00 | 0 komentara .Prije Kranj~evi}a pisane su tako|er rodoljubne pjesme. planine i nebo : “Mila. cvjetno kopno ovo i veliko joj more Posve}uje mi grud. Objavio lektire u 30.|ulistane I morske vile dah” Daljnim uspore|ivanjem Mihanovi}eve Hrvatske domovine i Kranj~evi}eva Doma pronalazimo razlike u opisivanju krajolika. Najpoznatija pjesma tog razdoblja je “Hrvatska domovina” Antuna Mihanovi}a.

Građanin-plemić.a pravo je studirao u Orleansu.Završio je gimnaziju kod isusovaca u Clermontu. rođen je u Parizu.Njegova kazališna družina 1658 g. Grenobleu.To kazalište djeluje uglavnom u Lyonu. Don Juan.Pod zaštitom kraljevske obitelji brzo je stjecala veliku slavu. Rouenu. Avignonu.U kraljevskoj palači družina ostaje sve do Molierove smrti. ali je svojim radom uvećao bogastvo. u imučnoj trgovačkoj obitelji. Škola za žene. . da popišu njegovo bogastvo.U Pariz se vraća . Ljubavna srdžba. Učene žene. Škrtac. pravim imenom Jean-Baptiste Poquelin.Naslijedio je od oca dobar dio tog bogastva. Kaćiperke.Škrtac .Razbolio se za vrijeme izvedbe svoje komedijeUmišljeni bolesnik. Mizantrop. 1643 g utemeljuje s obitelji Bejart “Illustre Theatre”.Moliere Moliere. kad je imao 36 g. ima deset članova i dolazi u Pariz. Djela su mu:Lakomislenik. Umišljeni bolesnik.Nakon njegove smrti pravnicima je trebalo tjedan dana .

kao npr. jedan od načina postizanja zapleta u duhu onoga vremena.Tadašnje društvo vladalo se po određenim pravilima.Podatke izvadio iz Književnost 2-Kekez.Ta pravila određivala su sve. Pandžić Klasicizam i Moliere Klasicizam je razdoblje od sredine 17 do kraja 18 st.Ta pravila vladaju i u Molierevu Škrtcu te su uz razum .Glavna karakteristika tog razdoblja je čovjekova težnja za upotrebom razuma i susprezanja osjećaja.od odnosa u društvu do odnosa u obitelji.”da se ne smijemo ni skim vezati bez prestanka onih koji .

Filozofija postaje jedna od najpopularnijih znanosti.”Zar se se liječnici u što razumiju?Ne bojte se. kao uzvišenom dramskom formom. Moral ili razum? Tko po vašem mišljenju čini veće zlo: onaj tko treba novac i zato uzima zajam ili onaj koji krade novac a ne zna što da s njim započne? Cjelo to razdoblje je prožeto filozofijom. te svojom komikom dovodi svoje likove u smješne situacije u kojima kritzira društvo. pa zbog toga se Moliere okomio u svoji djelima na lječnike jer su oni u ono vrijeme vrlo cijenjen stalež.Pravila se odnose na jedinstvo vremena. U svojim djelima Moliere poštuje pravilo o triju jedinstva koje je zadao Aristotel prije 2500 g.Što susrećemo u Molierovim komedijama. jer nisu zaneseni nikakvom ludom strašću”. ljudske mane te pojedine profesije(npr.Potpomognuta racionalnošću ona razmišlja o svjetu. nasljeđenom još iz Antike (u kojoj su imali svoj uzor).Ali Moliere njeguje komediju. oni će joj pronaći razlog i kazati vam zašto se oboljeli”). pokraj njih možete izabratti koju vam drago bolest. mjesta i radnje.Mnoga takva shvaćanja dovest će do rušenja tadašnjeg načina života . o njegovoj biti. Tadašnje doba je u svom duhu njegovalo tragediju. Glumci su u Molierevo doba bili nepoštivana grupa ljudi .su nam dali život” i “mnogo bolje vide što je za nas dobro . isključivana od strane crkve jer kvari maldež.

Mnoge mu komične situacije služe da bi naglasio neku bitnu karakteristiku nekog lika. taj moral. samo drugi naziv za strogost crkve i hladnu proračunatost ljudskog mozga. su samo sredstva da se dokući smisao našeg života. ali što je čast ? . njegova bit i esencija. Čast i moral postaju jedna nedjeljiva cjelina . što je pokazato nizom primjera (Harpagon pregledava sve na izlazu iz kuće. budući da je upitanju njihov bolji život . Moliere se u svojim djelima često koristi metodom quiproquo.i pojave novog. te će ih proglasiti nemoralnim i uništiti njihov tadašnji svjet. tj.Jedna od poznatijih scena u kojoj se upotrebljava ta tehnika . Harpagonovo lihvarenje itd. kao u ovom slučaju Harpagonovu škrtost. Ta filozovska razmatranja. je ona u kojoj Valere moli Elisinu ruku a Harpagon ga optužuje da mu je ukrao zlato (novac=Elise). ta čast i taj razum . kad se dva lika svađaju zbog različite stvari a oboje misle da govore o jednoj stvari. mnogo liberalnijeg. egzistencija čije postojanje stoji na dugogodišnjoj tradiciji. .Ljudi će početi razmišljati o uzaludnosti nekih egistencija.Ta moralna odluka. kori djecu da se previše raskošno oblače(a jedva da nađu neku pristojnu odjeću).samo težnja da se razumom dokući smisao života. Komika Molierova uvijek zanimljiva i originalna komika (koja je uvijek komična) gledaocu živo dočarava moralne osobine likova i piščevu misao. dovest će do promjena u tadašnjem društvu i umjetnosti. bolje bi bilo reći racionalna odluka .

sam da je nasvjetu njegov je najslađi san. jesam li ja takav? Za njega je novac . dobronamjernosti i prijateljstva na jeziku koliko ti srce želi. koji je od svih smrtnika najtvrđi i najnedarežljiviji.Harpagon ili ti škrtac Gdje?U Parizu. Gospodin je Harpagon čovjek koji je od svih ljudi najmanje čovjek. ona pokreće sve likove u njihovim kretanjima i razmišljanjima koja dovode gledatelja do smjeha a istovremeno ga potiču da razmišlja i da si postavi pitanje.Ta je škrtost centralna tema Moliereve drame. Ništa nije tako suho i jalovo ko njegovo zahvaljivanje i njegova ljubaznost.Njegova je škrtost epska i proteže se kroz stoljeća od Plauta preko Držića i Moliera pa sve do današnjih dana. Harpagon je tu i kani ostati gdje je. ali novaca ni pomirisati.Kako bilo da bilo . smrtnik.A riječ dati tako mu je mrska da nikad ne kaže: Objavio lektire u 30. poštovanja.Pohvala.Iskrištavanje tuđeg jada . njegova ljubav i jedina religija koju priznaje.Namjerava do kraja vječnosti gomilati novac u svojoj škrinjici i terorizirati sve oko sebe svojom škrtošću. za njega je način života a škrtost njegovo biće u cjelosti.Nema te usluge koja bi dirnula njegovu zahvalnost tako da razveže kesu. prosinac 2004 20:45:00 | 3 komentara . Svako je za njega sumnjiv.Zašto?Sam bog zna. da bi što više zaradio .

nije pala u nesvijest. U tom trenutku njezine zjenice su se proširile i ona je izdahnula. Tako je jednog jutra stari Mika krenuo u obilazak sela u potrazi za lječnikom.Breza . ženu Marka Labudana. svekar Mika i svekrva Kata. Jaga Sadržaj priče: Nekoliko dana poslije poroda Janicu. silno se rastužila. U kući su je svi tjerali na posao. Mika. ali i na sretne trenutke pune ljubavi koje je proveo s njom. Sutradan je želio posjeći drvo. Slavko Kolar je umro 1963. do šogorice Jage. u Zagrebu. . Na putu je imao priviđenje. Mikina je kuća bilapuna ljudi Koji su oblilazili Janicu. Poštedio je brezu koja ga je kasnije uvije podsjećivala na sramotan odnos prema Janici za vrijeme njezine bolesti . Marka. Na pola puta predomislio se i vratio kući. No sve su mlade žene većinom dolazile zbog Marka. a djetinjstvom je vezan za taj kraj kao i zavičaj svoje majke (Moslavina). Lica: Janica. Kata. treba mu posvetiti malo više pažnje kako poslije ne bi osijećali krivicu ako nam voljena osoba umre. L U međuvremenu joj je umrlo dijete. a sve je to počelo kad se udala za Marka. kad je Janica vidjela da Marko ne želi doći. Mjesto radnje: Zaostalo selo u Hrvatskom zagorju Vrijeme radnje: Prva polovica XX stoljeća Tema: Težak život i smrt mlade žene Janice Osnovna misao: Ako je netko koga volimo neizlječivo bolestan. Sutradan je uprilićen skroman pokop.Slavko Kolar Ime pisca: Slavko Kolar Bilješka o piscu: U ličnosti Slavka Kolara nova i suvremena hrvatska književnost dobila je prvog autentičnog i izvornog humorista. počevši od Mike i Kate. Marko. u Palešniku.. potjerali su na pašu. pokraj Garešnice. Padala je tužna jesen i rominjala kiša. no nije imao hrabrosti. Otkad se Janica razboljela. Osam dana nakon sprovoda . Teško je ona to podnosila. Postajala je sve blijeđa i svakim danom sve bolesnija dok jednog jutra dva mjeseca nakon poroda. Nije bila kao ostale snaše. K Marko je bio općinski lugar i samim time uvažena osoba. Marko je bio pozvan na svadbu kod Žugečića u susjedno selo. C. okji s njom nije ni riječi progovorio otkad se razboljela. U kući je nastala panika jer je Janica umrla bez svijeće. Vrijedi spomenuti da su u tim knjigama i antologijske Kolarove pripovjetke i to: “Svoga tijela gospodar”. “Mi smo za pravicu” i dr. već se za nju moglo reći da je gospodarska kći. Najpoznatija književna djela su mu dvije antologijske knjigepripovjedaka “Ili jesmo . “Kriza”. ali sve iz ljubavi prema Marko . Slavko Kolar rodio se 1891. A ona je samo željela vidjeti Marka. L. U liku breze vidio je Janicu i jako se uplašio. a Janici sus e dodvoravale lažnom ljubaznošću. “Breza”. Počeo je razmišljati o organizaciji Janičinog pokopa jer je znao da joj nema spasa.Ili nismo” (1933) i “Mi smo za pravicu” (1936). No. na svadbi Marko se napio i bio otjeran iz svatova. a Janica se u cik zore morala ustajati. U želji za osvetom krenuo je kući po pušku.g.

Objavio lektire u 30.B.Cleanteov i Elersin otac Ariselne .g. a njega odluči oženiti za neku bogatu udovicu. a službuje i kao odvjetnik 1642. "Škola za žene".Objavio lektire u 30.Poquelin rođen je 1622. Cleante se usprotivi ocu i neda mu Marianu. . Djela: "Kaćiperke". Harpagon pristade samo zbog novca i prepusti mu Marianu.Slavko Kolar Ime pisca: Slavko Kolar Bilješka o piscu: U ličnosti Slavka Kolara nova i suvremena hrvatska književnost dobila je prvog autentičnog i izvornog humorista. Ili će mu Harpagon dati Marijanu ili će ostati bez škrinjice. škrti čovjek..Volereov i Marianin otac La Fleshe . Prvo studira u Orleonsu.g.. prosinac 2004 20:43:00 | 0 komentara Breza . "Umišljeni bolesnik".. prosinac 2004 20:44:00 | 0 komentara Škrtac . kojemu je bilo samo do novca odluči se oženiti za Marianu koju voli njegov sin Cleante. Tada Cleante uz pomoć svojega sluge La Fleche krade očevu škrinjicu sa novcima i tada ga ucijeni.Moliere (Jean Baptiste Poquelin) Bilješke o piscu: J. kao sin dvorskog tapetara. "Škrtac". Umire 1673. Lica: Harpagon . ali stari škrtac neće popustiti.Cleantova sluga Mjesto radnje: Pariz Sadržaj: Harpagon.g.

Sutradan je želio posjeći drvo. Na pola puta predomislio se i vratio kući. Otkad se Janica razboljela. pokraj Garešnice. Osam dana nakon sprovoda . treba mu posvetiti malo više pažnje kako poslije ne bi osijećali krivicu ako nam voljena osoba umre. Slavko Kolar je umro 1963. no nije imao hrabrosti.g. . a Janica se u cik zore morala ustajati. Marka. A ona je samo željela vidjeti Marka. Sutradan je uprilićen skroman pokop. U kući je nastala panika jer je Janica umrla bez svijeće. Marko je bio pozvan na svadbu kod Žugečića u susjedno selo. Padala je tužna jesen i rominjala kiša.Ili nismo” (1933) i “Mi smo za pravicu” (1936). na svadbi Marko se napio i bio otjeran iz svatova. u Palešniku. u Zagrebu. Teško je ona to podnosila. do šogorice Jage. U tom trenutku njezine zjenice su se proširile i ona je izdahnula. okji s njom nije ni riječi progovorio otkad se razboljela. već se za nju moglo reći da je gospodarska kći. Najpoznatija književna djela su mu dvije antologijske knjigepripovjedaka “Ili jesmo . potjerali su na pašu. Mjesto radnje: Zaostalo selo u Hrvatskom zagorju Vrijeme radnje: Prva polovica XX stoljeća Tema: Težak život i smrt mlade žene Janice Osnovna misao: Ako je netko koga volimo neizlječivo bolestan. Na putu je imao priviđenje. “Breza”. kad je Janica vidjela da Marko ne želi doći. počevši od Mike i Kate. Objavio lektire u 30. silno se rastužila. svekar Mika i svekrva Kata. Jaga Sadržaj priče: Nekoliko dana poslije poroda Janicu. po pušku. prosinac 2004 20:43:00 | 0 komentara . Nije bila kao ostale snaše. Poštedio je brezu koja ga je kasnije uvije podsjećivala na sramotan odnos prema Janici za vrijeme njezine bolesti . ali i na sretne trenutke pune ljubavi koje je proveo s njom. Mikina je kuća bilapuna ljudi Koji su oblilazili Janicu. ali sve iz ljubavi prema Marko . No. Kata. a djetinjstvom je vezan za taj kraj kao i zavičaj svoje majke (Moslavina). Vrijedi spomenuti da su u tim knjigama i antologijske Kolarove pripovjetke i to: “Svoga tijela gospodar”. nije pala u nesvijest. U liku breze vidio je Janicu i jako se uplašio. No sve su mlade žene većinom dolazile zbog Marka. a sve je to počelo kad se udala za Marka.. Postajala je sve blijeđa i svakim danom sve bolesnija dok jednog jutra dva mjeseca nakon poroda. “Kriza”.Slavko Kolar rodio se 1891. Marko. U kući su je svi tjerali na posao. Mika.  U želji za osvetom krenuo je kući .  Marko je bio općinski lugar i samim time uvažena osoba. a Janici sus e dodvoravale lažnom ljubaznošću. ženu Marka Labudana.  U međuvremenu joj je umrlo dijete. Tako je jednog jutra stari Mika krenuo u obilazak sela u potrazi za lječnikom. Počeo je razmišljati o organizaciji Janičinog pokopa jer je znao da joj nema spasa. Lica: Janica. “Mi smo za pravicu” i dr.

Patnje naroda Šenoa naglašava čestim biblijskim motivima.August Šenoa Ponešto o piscu: Auguse Šenoa je rođen 1838. nije se mogao dalje školovati.Seljačka buna . godini piše svoje prvo djelo dopis U zlatnom Pragu. Seljačka buna. Kameni svatovi. . a majka. S obzirom na to da je već tada bio poznat kao panslavist. koje utječu kako na Hrvatsku tako i na njega. Doba od 1871. Prijan Lovro. mađarica. godine u Zagrebu. U 22. na političkom planu se zbivaju mnoge promjene. nesretan što je ostavio mnogo nezapočetih i nezavršenih djela. godine u Zagrebu. Likovi: Ursula . Gimnaziju je pohađao u Pragu i Zagrebu. Čuvaj se senjske ruke. godine naziva se šenoinim dobom. Njegova najveća djela su. Mladi gospodin… Umro je mlad 1881.ne preže ni pred čim Palffy . čeh.madžarski kraljevski sudac . Šenoa je uspio izdvojiti Gupca kao individuu.povjesni događaj. Otac mu je bio dvorski slastičar.susedgradskog imanja -čvrsta i ponosna žena -pomalo naivna -vjeruje kako ju Andrija Batur neće zakinuti Andrija Bator . gdje u burnim godinama ilirskog preporoda provodi djetinjstvo. No je simbol potlačene hrvatske i njenog naroda. Prosjek Luka. Zlatarovo zlato. U doba njegova odrastanja. Diogenes.Batorov poslanik -preprepredeniji od gazde Ovo je povjesni roman iz razloga što opisuje Seljačku bunu . do 1881. Premda se radi o romanu u kojem su posebno izražene masovne scene.prepreden do kraja .vlasnica polovice stubičko .

Naravno kako bi se potkrijepio opći ton knjige. Mjesto i vrijeme radnje: Radnja se zbiva u hrvatskom Zagorju oko 1573. kad ju vidi takvu. koji predviđa svjetliju budućnost. godine. Roman ipak završava u oportunističkom tonu. te su te scene sve u svenu dinamične izanimljive. . vraća u boj. To samo pokazuje kako je osobna patnja. koji se odrekao sebe za druge.a Đuro se. Gubac postaje simbol velikog čovjeka. a u trenutku predaje. Tome pridonose mnogi akustični efekti. pretočena u patnju naroda. Opisuje ljubav Jane i Đure Magdića. jer draga čeka svog junaka da se vrati iz rata. Jana je silovana. Primjerice borbe su opisane s toliko detalja da se možemo poistovjetiti s nekim od boraca. Unutar velike i neumoljive povjesti Šenoa nalazi mjesta i za ljubavnu priču.Kontrasti u djelu se zasnivaju na razlikama između plemstva i seljaštva. To je idealni model ljubavi. Masovne scene su toliko realne da se čitaoc može uklopiti u djelo.

na taj način.mogućnost. francuskog i talijanskog. Uloga piščeva lika u pripovjesti je vrlo značajna jer je. seoske sredine uzdigne do ravnopravnog građana. a sporedni su grad . u formi nešto duže novele.svjetovno. moć. autror mogao sudjelovati u građi te pripovjetke. Likovi su stvarni i proizlaze iz Šenoina života. Še4noa kritizira situaciju u kojoj se hrvatski jezik zapostavlja u korist njemačkog.siromaštvo. Tema ovog djela je težnja čovjeka da se iz primitivne. Naime pouzdano se zna da je Lovro postojao i bio Šenoin prijatelj u Pragu. Glavni kontrast je želja . mora primati kojekakve službe jer je siromah. a on se ubije. te da nema događaja koji bi pobudili razvoj hrvatske književnosti. Objavio lektire u 30. plemenitaška djevojka ne prihvaća njegovu ljubav jer je seljak. u nevolji se želi oženiti bogatom djevojkom. Lovro je mladić čije neprilike potiču iz životnih činjenica.Prijan Lovro Prijan Lovro je kraća pripovjest. bogatstvo . te ga zbog toga optužuju za pohlepnika. prosinac 2004 20:43:00 | 0 komentara .selo. duhovno . On nema sredstava za školovanje. U ono doba vladalo je uvjerenje da je život u Hrvatskoj malen i stisnut. Šenoa je fabulu gradio na psiho-socialnim kontrastima.

Zagreb 1966 1. Tamo se posvađao i potukao sa suseljanima te je uvrijeđen otišao svojoj kući. Rasplet : Janicu su pokopali. ali mu savjest nije dopustila da na taj način iskali svoj bijes.BREZA . njeno krhko zdravlje vremenom se sve više pogoršava dok na kraju nije više mogla iz kreveta. U prvi mah ju je htio posjeći. Želio je zadiviti svog šefa. Marko i dalje nije obraćao mnogo pozornosti na nju. svjetskom ratu. on je onako mamuran ugledao brezu koja ga je neodoljivo podsjećala na pokojnu ženu. Također saznajemo podosta o svakodnevici njihovog života.KRATAK SADRŽAJ Uvod i početak : U prvom dijelu priče upoznajemo Janicu i njenog muža te ostale stanovnike sela.Slavko Kolar Kolar – Pripovijetke Satire Humoreske Drama”. Rođen je 1891. Na kraju je sirota Janica umrla. samo ne svojom ženom. a umro 1963. u Garešnici. Janičini svekrva i svekar. Mi smo za pravicu. Uz teške poslove. Po zanimanju je bio agronom pa je službovao u raznim krajevima Hrvatske. Nažalost. njena tragedija je većini bila samo teret. jer je bio zaokupljen sastavljanjem nekakve patentne klopke. Ili jesmo – ili nismo.MJESTO RADNJE : Zagorsko selo VRIJEME RADNJE : Nepoznato 3. Marka se to nije odviše ticalo. tjeraju Janicu na rad neposredno nakon poroda. Pisao je također drame i filmske scenarije 2. Sudjelovao je u II. saznajemo da je Janica rodila dijete. a već nakon 8 dana Marko je otišao na svadbu sina Tome Žugečića. Zaplet : Kata i Mika Labudan.Znanje. a probleme oslikava s blagom dozom humora. gospodina nadšumara. u Zagrebu. Tik pred svojim domom ugledao je Janičin lik. Najvažnija prozna djela su mu Nasmijane pripovijesti. Vrhunac : Cijelo je selo shvatilo kako Janici nema pomoći i pribojavali su se onog najgoreg. nakon kojeg se povukao u mirovinu. Glavno da je kapa naglavi i druga. Zapravo. Iako su je sažaljevali. Kroz svoje likove pprikazuje socijalne i ekonomske odnose na selu. Svoga tijela gospodar.BILJEŠKA O PISCU Slavko Kolar je suvremeni hrvatski pisac i dramatik. i dijete je umrlo. Njegova . Marko Labudan je zaokupljen svime.

otmjena pojava!…”. Od glavnih likova. koja bi se prema svojim sociološkim karakteristikama mogla poistovijetiti s ostatkom sela. kao breza! Upravo kao breza! Gotovo bih rekao.str. Naime. mutna i malena (toliko da glava nešto jačeg kalibra ne može kroz njih). fina i krhka poput breze.To je cura! –Rekao je on.”. Janica je potpuno drugačija od ostalih u obitelji.161 “Bio je Marko čovjek služben. ali otkako je došla Janica.PSIHOLOŠKA I SOCIOLOŠKA KARAKTERIZACIJA MARKA LABUDANA Marko Labudan je čovjek za kojeg bi se moglo reći da je bezdušan.161 “Studeno je u sobi. jer ona tobože kućevne poslove obavlja. ograničen i misli samo na sebe i vlastitu korist. citat. “Spava i Jaga. oni su siromašni i žive u oskudici. načinom života u kojem živi i time što je zapravo nemoćan i nesposoban da tu nešto promijeni. Tu je i obitelj Labudan. mada su sinoć dobro naložili onu veliku peć na kojoj se suše bezbrojni.TEMA ove pripovjetke je život i običaji jedne seoske sredine prikazan kroz život obitelji Labudan 5. Da ugodi g. Markov šef i bog bogova.citat.162 Njegova primitivnost i ograničenost u razmišljanju prikazana je kroz njegovo ulizivanje i nametanje bogatijima u selu i onima koji uživaju ugled u toj seoskoj sredini. o praznovjerju. .161 “U sobi je tmurno i nekako kiselo. žena drugog Mikinog sina koji je u vojsci.str.citat.str.”. Dva okanca. Pripovjetkom je pisac želio ukazati na nepravde prema čovjeku. složile se njih dvije protiv Janice i postale prisne prijateljice.167 7. Nju stara Kata ne goni. “Neki šumar.167 “Po zemljanom neravnom podu koprca se dvoje musave djece Janičine jetrve Jage. pa tako je valjda došlo te je izabrao baš Janicu za ženu. to jest sam gospodin nadšumar. a u stvari njih dvije složno drže protiv Janice. komplicirano musavi obojci i teški opanci. Time nam pisac ukazuje na razlike među seljanima koje su na neki način i dovele do različitih odnosa među ljudima i različitog shvaćanja pravih vrijednosti u životu. puno toga je uvjetovano njegovim odgojem.IDEJA ILI PORUKA : Ova nam priča govori o ljudskim slabostima. 6. pa visoka.citat. – Vidiš li kako je tanana. propuštaju malo svjetla.pokojna Janica tek je tada potakla Marka na razmišljanje o tome što je učinio i izgubio. Možda od onog napoja uz peć ili od krompira i drača što se na peći kuha za svinje.SOCIOLOŠKA KARAKTERIZACIJA SELA : Cijela se radnja odvija u jednom zagorskom selu. na odnose među ljudima koji vladaju u jednoj takvoj primitivnoj sredini. Ona je nježna.str.” “I nju je svekrva prije gnjavila.nadšumaru i da se pogizda pred drugom gospodom!”. tu je obitelj Žugečić koja živi bogato i raskošno. On se njome oženio samo da bi podigao svoj ugled kod onih koji su Janicu doživljavali kao izuzetnu osobu.”. 4. ona se ne uklapa u grubu sredinu u kojoj živi. Međutim. Tek ga . Njegova se bezdušnost pokazuje u površnom i nezainteresiranom odnosu prema njegovoj ženi koja ga je istinski voljela. o zaostalosti jedne seoske sredine.str.citat. sav se oduševio. kad je vidio Janicu još kao djevojku. pa fina. Rade i prehranjuju se onim što stvore dok za bogate Žugečiće uvijek radi netko drugi.”.str. donekle izolirano od ostalog sela.citat.

već preneražen. Na njoj još nekoliko listića.str. s malo listova ljubavi i pažnje koja joj je pružana. ispane iz šume. Kao neka svetica … Nije li to ipak njegova pokojnica.str. “Zaustavio se Marko pred brezom i pljunuo u dlavove. Janica? Zadrhta mu ruka i nemoćno se spusti. 8. stajala je sva u neko zlatno.citat. kojim je mislio iznenaditi gospodina nadšumara. da ga više ne plaši… Omjeri je krvavim okom.citat.str.163 Breza ostaje kao vječna uspomena na njegovu Janicu koju nije dovoljno cijenio i koja će ga navesti da se pokaje. već i sa svojim vlastitim osobinama. zlatilo se na onom jutarnjem jesenskom suncu. Tako je bila mila ta breza.179 “Na obronku stajala je breza. pa udari kući. kad utroba hoće od grčeva i boli da se iskida i izgori.162 “Njegov sin Marko stajao je u suši.citat.”. prema samom kraju šume.Njemu je bilo svejedno. tankom. pa da udari na svoje Labudan – brdo. onako ko od šale. Zaustavio se.citat. on zastade. a možda steći i mnogo para. tanka i prava.”. kad je bio već pri izlazu iz šume. Sama činjenica da je bio pobijeđen duhom svoje Janice probudila je u njemu savjest i pokazala mu sve njegove slabosti.181 “Marko je upravo dovršio svoju patentnu klopku i digao glavu kad je ugledao gdje se s njegove kućne strehe podigla bijela golubica. zgranut razrogačio oči. tako fina i lijepa. duboko zamišljen. Njegova pokojna Janica. “Lijepo ti je biti bolestan dva – tri dana.NAJZANIMLJIVIJE U ROMANU Meni je najzanimljiviji dio pripovijetke prizor kad se Marko suočava s vizijom svoje Janice na povratku sa svadbe kod Žugečićevih. zaustavio dah. velikim i snažnim ženama iz sela.citat. uvelih.crvenkastih. Okrenu se naglo Marko. .smrt njegove Janice na kraju podsjeti koje su to istinske vrijednosti koje čovjek ima u životu. prozirno. Bio je to “patent”. Bezazleno mu se učini to fino. a ona stoji visoka. Velike i snažne bukbe. žutih. tako da se čovjeku pamet muti. On se povlači posramljen i utučen. Hlad i tišina. pa se tako nije izjavio niti da dovezu daske za lijes niti protiv toga.str. Oko nje i iza nje stajala je šuma. Posjeći će je da ga više ne sjeća sramote.str.”. Ona ista koju je pred osam dana sahranio. skoro svilenom korom. Visoka. jad golem! Pogotovu kad Marko kao da svega toga ne vidi. Na pedeset koraka. nježno drvo s bijelom. To je trenutak kada se Marko Labudan. Suočen je sa činjenicom da je do tada mislio da se može ponašati kako mu se prohtije i da može sve popraviti kad god želi.”. ali ležati četiri – pet tjedana na tvrdom krevetu. Zbog toga je Marka ova breza toliko podsjećala na Janicu. mučeći se sastavljanjem nove klopke za hvatanje tvoraca. vitka i prava. u neprestanoj i nepodnošljivoj žari.180 U ovom citatu breza ponajviše opisuje Janicu. “Najednom. čvornasti i grubi grabovi. Marko nije pačao u domaće poslove. ne od svoje volje. ne samo suočava s uspomenom na Janicu. Podigla se i otprhnula naglo i nestala u mutnom jesenjskom nebu. e to je muka velika. drhtavo tkanje odjevena njegova žena.”. okružena velikim i snažnim bukvama. visoka. vitka i krhka.

Pripovjetka “Breza” me pomalo podsjetila na tu suvremenu tragediju. Poslje smrti majke 1848.Bilješka o piscu.god. godine postaje gradski bilježnik. godine postao je gradski senator i napušta kazalište. Postaje ravnatelj hrvatskoga zemaljskog kazališta 1870. Marko se odmah dosjetio što se dogodilo. Ne položivši na vrijeme odre|ene ispite.. prosinac 2004 20:42:00 | 1 komentara Seljačka buna . 1873.DOJAM Ovo je jedna tragična priča.str.citat.Kako u čitavu selu nitko nije imao bijelih golubova. a to oni. Objavio lektire u 30. Njegov prvi roman Zlatarovo zlato izlazi 1871. ona pokazuje svu tragediju kako čovjek može poniziti sebe i druge. Diana je trpjela svakakva poniženja. Od početka listopada 1859. Tek je njena smrt podsjetila čitav svijet. gdje završava prvi razred gimnazije 1850. August Šenoa je rođen 14. svršivši u Zagrebu osmi razred odlazi u Pečuh k ro|acima. bio je prisiljen baviti se žurnalistikom. godine do smrti ure|uje . Dok je živjela. god. Vraća se u Zagreb i maturira 1857. Ištvanić. god. Ona istovremeno upozorava da je čovjek nemoćan ispraviti svoje pogreške ako dozvoli da mu vrijeme izmakne iz njegove kontrole. Ona duboko uranja u ponore ljudskih slabosti. studenoga 1838. godine. Obitelj u koju je došla izolirala ju je zbog toga što je bila drugačija od njih. u gornjogradskoj gimnaziji.”. Tu ostaje do 1865. nisu mogli prihvatiti.August Šenoa 1. na njenu istinsku vrijednost. U ovom našem svijetu jedinstven primjer za to bio je život i smrt princeze Diane. nastavlja pravni studj u Pragu. nerazumijevanja i ogovaranja. Iste godine vjenča se sa Slavom pl. pa upisuje Pravoslovnu akademiju. te se vraća u Zagreb i radi u redakciji "Pozor".170 8. Od 1874. ali i njenu obitelj. Tako nas i ova pripovijetka “Breza” podsjeća na vječne istine o čovjeku i time dokazuje koliko je ova tema prisutna u svakom vremenu i svakoj sredini. god. god. god. Znao je on da je to bila dušica njegove Janice. 1868. godine u Zagrbu. U roditeljsom domu u ponjemšenoj obitelji Češkoga podrijekla stekao je ljubav prema umjetnosti: Otac mu je rado polazio koncerte i kazalište. a mati je voljela književost. opterećeni vlastitim ograničenjima.

Stari Mika govorio je da joj nema spasa pa se Kata sa njim složila. Kad je došla u kuću bila je sva mokra i blijeda. prosinca 1881. a djetinjstvom je vezan za taj kraj kao i zavičaj svoje majke (Moslavina).muzici.g. no ta djevojčica bila je glasna kao jare. u Zagrebu. pokraj Garešnice.o tamburašima. "Kanarinčeva ljubovca". Prvi je u vojsci. a njegova žena Jaga ništa ne poriče za njim. Vrijedi spomenuti da su u tim knjigama i antologijske Kolarove pripovjetke i to: “Svoga tijela gospodar”. "Prijan Lovro". "Zlatarovo zlato". Jaga je govorila to ti je žena. "Prosjak Luka". Dolazile stare babe iz sela pa složno rekoše –“prehladila joj se krv. Spremio se stari Mika Na put na Bikovski vrh.ali Janici nije bilo suđeno da ozdravi. on je kritički priškiljio na bolesnicu Janicu. Dok je Janica pasla krave počela je padati kiša. Oni su imali dva sina. Odležala je Janica par dana u krevetu. Slavko Kolar je umro 1963. Umrlo joj i u to vrijeme dijete. Mjesto radnje: Zaostalo selo u Hrvatskom zagorju Vrijeme radnje: Prva polovica XX stoljeća Tema: Težak život i smrt mlade žene Janice Osnovna misao: Ako je netko koga volimo neizlječivo bolestan. a . Jaga Sadržaj priče: Pokraj jedne šume na Labanbrdu pokraj sela binkovca živio je stari Mika Labudin. Jedne hladne noći Janici je pozlilo. Slavko Kolar rodio se 1891. “Breza”. Kata. Izlazeći iz sobe. šef kuće broj 27. godine. Lica: Janica. prosinac 2004 20:42:00 | 0 komentara BREZA .hrvatski književni časopis "Vijenac". Marko. Najpoznatija književna djela su mu dvije antologijske knjigepripovjedaka “Ili jesmo .Slavko Kolar Bilješka o piscu: U ličnosti Slavka Kolara nova i suvremena hrvatska književnost dobila je prvog autentičnog i izvornog humorista. Janica se vraćala kući. Janica je te noći rodila sićušnu djevojčicu kao pile. Mika Labudin imao je zlu ženu Katu. "Vječni @id"i "Zagrebulje".Ili nismo” (1933) i “Mi smo za pravicu” (1936). već ona jesenska hladna..a njegova žena Janica bila je jako bolesna. Oni su govorili i prigovarali kako god su najbolje mogli.”Dolazila je i baba Roža Ježovitka iz Grđijanke. Objavio lektire u 30. u Palešniku. Drugi sin Marko samo je ljenčario. Umro je 13. Počela je buncati i fantazirati o nekakvim anđelima. Najpoznatija djela su mu: "Seljačka buna".cvijeću. “Kriza”.desetak dana hodala po kući. ne ona blaga proljetna kiša. "Dijogenes".no Marka to uopće nije diralo. Ležeći bolestan diktirao je "Kletvu" i rekao je "Nedajte mi umrjeti imam još toliko toga napisati". pa opet o svom mužu. “Mi smo za pravicu” i dr. treba mu posvetiti malo više pažnje kako poslije ne bi osijećali krivicu ako nam voljena osoba umre. izgledala je prehlađena. "Mladi gospodin". Janici je bilo onda sve gore i gore. a onda je Kata potjera na pašu. ali tko da viječno ratuje s tom babom. Mika. Janici nije bilo baš najslađe. pa i slavni Rok Ćuk. Oslabila je toliko da ni glave nije mogla podići pa ni žlice u ruci držati.

Jednog dana Marko je krenuo na put u Ameriku. ali onda Kata reče:”Otišao je on u Ameriku. on s njom nije ni riječi progovorio otkad se razboljela. Kad je Janica vidjela da Marko ne želi doći. Ono predstavlja najviši domet Mažuranićevog pjesničkog stvaranja i ujedno jedno od najboljih djela naše književnosti. no nije imao hrabrosti. Marko je zavirio u sobu gdje je Janica spavala. a Janici su dodvoravale lažnom ljubaznošću. Također je dopunio "Osmana" Ivana Gundulića XIV.Osam dana nakon sprovoda. Vidio je da joj mora pomoći makar ga ona ne želi. Janica ga je htjela vidjeti. neće tebe čuvati i gledati kako umireš”!. Janica ga pogledala i kaže:” Ti si sad otmjeni gospodin. Bio je prvi hrvatski ban pučanin i upravljao je hrvatskom 7 godina. na svadbi Marko se napio i bio otjeran iz svatova. pa važno i zamišljeno zakimao glavom. U tom trenutku njezine zjenice su se proširile i ona je izdahnula. silno se rastužila. Vrsta pjesme: Umjetnički ep Vrsta stiha: Slobodni . Mikina je kuća bila puna ljudi koji su oblilazili Janicu. Sutradan je uprilićen skroman pokop. a 1873. Bilo je već kasno u noć.Marko je bio općinski lugar i samim time uvažena osoba. ali i na sretne trenutke pune ljubavi koje je proveo s njom. U kući je nastala panika jer je Janica umrla bez svijeće. u Novom Vinodolskom.. U liku breze vidio je Janicu i jako se uplašio.g. Cijelu je noć razmišljao. Sutradan je želio posjeći drvo. a ja. No. A ona je samo željela vidjeti Marka. No sve su mlade žene većinom dolazile zbog Marka. i XV pjevanjem. Ivan Mažuranić je napisao spjev "Nenadović Rado". Na putu je imao priviđenje. Bio je istaknuti hrvatski političar. U želji za osvetom krenuo je kući po pušku. Poslije 2 mjeseca došao Marko kući. prosinac 2004 20:41:00 | 1 komentara Smrt Smail-age Čengijića .Ivan Mažuranić Bilješka o piscu : Ivan Mažuranić se rodio 1814 god. Marko je bio pozvan na svadbu kod Žugečića u susjedno selo. Objavio lektire u 30. Poštedio je brezu koja ga je kasnije uvije podsjećivala na sramotan odnos prema Janici za vrijeme njezine bolesti . Otkad se Janica razboljela. To je Janicu jako povrijedilo makar je ona buncala i fantazirala.. ljubavnu pjesmu "Javor i tamnjanika" i programsku pjesmu "Vjekovi Ilirije".g izabran je za hrvatskog bana. Najznačajnije Mažuranićevo djelo je "Smrt Smailage Čengića". što sam ja ?” Marko je vidio da ga žena više ne želi i pošao spuštenom glavom u drugu sobu. no Janica je još bila budna. Umro je 1890.onda skeptički i obilno pljucnuo.

stoljeće Tema: Krvnički život Smail-age Čengića Lica: Smail-aga Čengić. al nepisnu Crnogorčad mlada) arhaizmi (dželate. Gledajuči tjela ubijenih Smail-aga se divio svojoj moći.gladna. To bi učinjeno naočigled Durakova sina Novice. što je aga odbio.planinskog) personifikacija (zadrhtaše ta vješala tanka) kontrast ( zadrhtaše ta vješala tanka. Jašar. Stil: epiteti (lijepo.hladnoj. Tako je jednog dana odlučio da ubije skupinu mladiča.Mjesto radnje: Hercegovina Vrijeme radnje: XVI. Nakon što je ubio mladiće starcu je odredio smrt vješanjem. Mujo. Durak. Hasan. Bank. aginog vojnika. Budući dfa je bio krvoločan ubijanje nevinih i bespomoćnih bilo mu je zabavno. Mer. Novica. Starac Durak molio ga je da ih poštedi. Saruk Ritam : umjereno polagani Sadržaj pjesme : AGOVANJE Silni turski ratnik. arslan) onomatopeja ( Krcnu kolac njekoliko puta Zviznu pala njekoliko puta ) NOĆNIK . Smail-aga Čengić. Crnogoraca. imao je puno robova. ali istodobno ga je mučilo to što su mladići pred njim poginuli bez straha.

ali hrabra ) usporedba (Već ko' tajni glas duhova ) metafora ( Studen kamen prima život ) onomatopeja ( Ni tko šapće. svom je vojniku slučajno izbio oko. Zatečeni turci nisu pružili jak otpor. Ni tko pjeva. gorski.Vidjevši kakva mu je sudbina zadesila oca i vidjevši pravu aginu narav. brze ) kontrast (Malena je. Novica se odlučio pridružiti svojim dotadašnjim neprijateljima u borbi protiv Smail-age vođen željom da osveti oca Stil: epiteti (ljući. malenoga) kontrast ( Sunce zađe. ni tko zbori. za vrijeme jedne igre. aga je došao u neugodnu situaciju. niti se smije ) HARAČ U međuvremenu zli aga odlučio je kupiti od naroda harač tj. Budući da je zbog toga aga bio ljut odlučio se opustiti uz večeru. tamna. Naime. što je izazvalo podsmjehivanja među narodom. Jednog dana. Hajduk je Mirko puškom ubio zlog Smail-agu Čengića. Stil: epiteti (mala. . a mjesec izađe ) ČETA U Cetinju se skupila mala četa onih kojima je bilo dosta aginih zlodjela. sviloruna. Sa svojim podanicima utaborio se na Gackom polju. Na putu ih je stari svećenik blagoslovio i upozorio da je njihov pohod velika i sveta stvar jer brane svoju rodnu grudi i svoj narod. Iznenada hrabra četa je napala Turke. noćna. porez. One ljude koji nisu mogli platiti porez odvodio bi ih kao zarobljenike. Odlučili su da se sukobe s agom .

Smailagi Čengiću. ali i sam je poginuo od ruke turčina Hasana. Godinama je nanosio zlo drugima. žuti. nevesela) gradacija ( Hljeba. Stil: epiteti (lijepo. gataj ) ponavljanje ( Čije 'e ovo . gospodaru ! Ne vidjesmo davno hljeba !) usporedba ( Riknu aga ko' bik ljuti ) metafora ( Ljuta glada i nevolje ljute ) KOB Zli Smail-aga Čengić dočekao je svoju sudbinu. ljuta.. ljubimac cijele Atene. bio je vojskovođa i diplomat. Svu njegovu sjajnu opremu uzeo je plahi Turčin koji je nije vrijedan i oprema više ne blista na njemu kao što je blistala na velikom ratniku. prosinac 2004 20:41:00 | 5 komentara Antigona . Poslije smrti proslavljen je kao heroj. tužno) personifikacija ( Čija 'e ovo ponosita čalna ? ) arhaizmi ( izba. cjenjeni pjesnik. ali zlom čovjeku. hljeba. Sačuvano je samo . ) Objavio lektire u 30. Stil: epiteti (zlatno. žalosno. a sada je zlo došlo njemu. debela.Sofoklo Blješke o piscu: Čitavog svog života Sofoklo je i u ratu i u miru bio istaknuta ličnost javnog života..tako je Novica dočekao osvetu.

ali u to stiže stražar koji jako uznemiren priopćava vijest da je Antigonin brat odnosno Poliniko ipak zakopan. Lica: Antigona . U to dolazi . Ljutit Kreont okrivljuje stražara da je primio mito i zapovjeda da nađe pravog krivca ili će inače umrijeti strašnom smrću.njihov otac. Antigona započinje priču o slavi i ponosu koje je osjetila pokapajući svog brata.kćer Edipova Izmena . II čin Kreont sada kao novi kralj zaklinje se svome narodu da će mu biti vjeran te da ga neće nikada iznevjeriti. III čin Dolazi stražar vodeći Antigonu kao krivca.njegov sin Tema: Sukob zakona i individualnog svaćanja života Mjesto radnje: Teba Sadržaj: I čin Antigona moli svoju sestru Izmenu da zajdno pokopaju svoga brata Polinika koji bijaše zbog napada na grad i svog brata osuđen da se ne smije pokopati ni oplakivati.kćer Edipova Kreont . Ispričavši Kreontu kako je otkrio Antigonu stražar odlazi.sedam njegovih tragedija. Većinu tih tragedija i danas izvode pozorišta širom svijeta. kralj Lebanonski Hemon . a Kreon vidno uzbuđen zapita Antigonu zašto je to učinila iako je znala za zapovjed te posla jednog od svojih ljudi da dovedu Izmenu te da i nju osude na smrt. No Antigona prepuna sržbe i ljuta zbog Izmene koja odbija njen prijedlog jer se boji vlasti. po svaku cijenu želi ostvariti svoj cilj.

Tada glasnik ispriča kako se Hemon ubio. Želeći Hemena odgovoriti on nemilog čina Kreont biva napadnut od svog sina. vrač koji priopćava da bogovi nisu primili njegovu žrtvu zbbog Kreontova naloga da se Antigonin brat ne smije pokopati i da će zbbog toga nna njegovu obitelj doći strašna nesreća. objesila. ali i ponosna zbog svog čina govori o svijim roditeljima i braći kojima će se uskoro pridružiti. VI čin Do Kreonta dolazi Tiresija. Zajedno s umrlim sinom Kreont dolazi na dvor gdje mu priopćavaju da se Euridika ubila. Zbog toga moli Kreonta da oslobodi Antigonu kao zaručnicu svog sina. Kreon uvrijeđen okrivljuje svog sina da je rob jedne žene te obećava da će Antigonu ubiti pred njegovim očima. Ne ubivši svog oca Hemon ubija sebe te zajedno s Antigonom odlazi u smrt.Izmena koja želi zajedno s Antigonom biti osuđena na smrt. a kraj nje je stajao Hemon. ali je Antigona odgovara od tog nauma. Kreont odlari i sam želeći svoju smrt proklinje svoj život i svoju sudbinu. Sav uplašen Kreont ipak popušta te u dogovoru sa svojim zborovođom obećava da će osloboditi Antigonu i pokopati njenog brata. Naime ona će biti živa zazidana u kulu svog doma. kada je Kreon zakopao Polinika. No on to odbija. V čin Antigona odlazi u smrt poput božice. osuđujući ljudsku nepravdu. pošao je osloboditi Antigonu. Kreont govori starcu da laže i neće poništiti nalog i zbog toga ovaj na njega šalje kletvu. Kreont izgovara Antigoninu osudu. Naime. U to dolazi Euridika te čuvši vijest odlazi ne izgovaravši niti jednu riječ. . Došavši do kule ugleda Antigonu koja se ubila. no Hemon iznenađen očevim ponašanjem odlazi pun sržbe u nadi da će nekako osloboditi Antigonu. IV čin Kreontu dolazi njegov sin Hemon priopćavajući ocu da se bjegov narod ne slaže s njegovom odlukom te ga moli daa oslobodi Antigonu. ali u najvećoj tajnosti. tj. VII čin Glasnik izgovara tušnu vijest o smrti Hemanovoj.

Piše romane za mladež koji izlaze u biblioteci HIT-JUNIOR. samouvjerena i ponosna zbog svog čina učinila se poput nedodirljive božice. Poštar zvoni samo jedanput). KOMPOZICIJA: Uvod: Dabo otkriva Martinov talent. Lobi i Gobi. Rasplet: Martin iz trećeg pokušaja uspijeva preskočiti letvicu i odletiti visoko iznad stadiona. Pokazao je i ljudsku veličinu jer je oprostio svojim neprijateljima.Bužimski je rođen 1948. godine u Zagrebu.Dubravko Jelačić . Ona je ostala kod svog nauma i ostvarila ga. Zračila je i unutrašnjom i vanjskom ljepotom. DOJAM O PROČITANOME DJELU: Žao mi je što je sve Martin morao proživjeti samo zato što je sportski nadaren. Poznati je naš pripovjedač i dramski pisac (Gospodar sjena. stoljeće. 1990. Vrhunac: Martin pristaje nastupiti na Svjetskom atletskom kupu. Objavio lektire u 30. Završetak: Martin je tako lebdeći iznad stadiona oprostio Dabi. Jaka.Karakterizacija likova: Antigona Žena poput Antigone okarakterizirala je XX. godine BILJEŠKA O PISCU: Dubravko Jelačić . prosinac 2004 20:40:00 | 3 komentara SPORTSKI ŽIVOT LETEĆEG MARTINA . Zaplet: DCFK želi da Martin nastupi na Svjetskom atletskom kupu. Drago mi je da je na kraju uspio. .Bužimski IZDAVAČ: Znanje.

ugleda svoga djeda. Nagovara direktora Martinove škole da utječe na profesore kako bi Martin dobio jedinice iz njihovih predmeta. Gobo. dugonog i dugoruk. Gobo mu daje obećanje da djed neće u zatvor ako nastup bude uspješan. kao sjena. pokrivala vrat i jedan smeđi pramen.SAŽETO PREPRIČAVANJE: Martin živi s djedom u jednoj kućici. pun sreće. Tako. Tisuće glava su gledale za njim. Martinovoj djevoci Veronici. koja svira violinu. Dabo čini sve da ga prisili na nastup. Martin želi saznati kako mravi vide svijet. sav sretan počeo se dizati u visinu. Lobi i Gobi oprostio i sad ih već i zaboravio. Martin se s tugom oprašta od djevojke. pun sreće jer je Dabi. PREPRIČANA EPIZODA: Martinu je ostao još jedan pokušaj da preskoči letvicu. Djedovo lice mu je dalo ta snagu i lakoću u tijelu. Mahnuo im je. "Kosa mu je bila dugačka. Tako Martin ostaje bez najdražih zbog ljudi iz DCFK-a. Često odlazi u šumu gdje. U urotu protiv Martina uključuju se Lobo i Gobo. dobiva golemu snagu i skače uvis i udalj. opijen prirodom. Djed mu se osvećuje.". OPIS GLAVNOG LIKA: Martin je visok. generalni direktor DCFK-a. Jedino mu preostaje da prizna poraz i nastupi na Svjetskom atletskom kupu. Pričini mu se da je ugledao Falstaffa. Ispod njega ležao je stadion. Lobo upozorava Veronikinu majku da pripazi s kim joj se kćerka druži jer bi mogla ostati bez stipendije. pruža se prilika da dobije stipendiju u Beču. Dabo iz Državnog centra za fizičku kulturu nagovara Martina da nastupi na Svjetskom atletskom kupu. Martin se snažno vinuo i letvica je ostala duboko ispod njegovih nogu. Ima papagaja . Nije padao. obarajući svjetske rekorde. Veronika se više ne može viđati s Martinom i odlazi s majkom u Beč. Ostaje još samo jedan pokušaj. padao mu je preko čela. Skočio je snažno kao da je izbačen snažnim oprugama. Tako lebdeći visoko iznad stadiona mahnuo je gledateljima. Dok je trčao prema letvici. ali zato završava na policiji. Martin nije siguran da može nastupiti pred tolikom publikom i odbija. skrivljuje smrt Martinovog papagaja Falstaffa. Prva dva skoka su neuspješna.

Ne želi javno nastupati. Bio je kuhar trideset i pet godina. "Osjećao je kako čežnja za njom sasvim ispunjava njegovo tijelo". Prva dva skoka su bila neuspješna. "Točno iznad letvice sjalo je djedovo lice poput blistave zvijezde. On je bio poražen. "…gotovo povučen dječak…". kemije. Sasvim se posvetio Martinu. "Onda se oprostio od mora i sve do mirovine kuhao u kuhinji najvećeg i najskupljeg hotela…". Poletio je kao izbačen snažnim oprugama. Zaljubio se u Veroniku. Martin skače dva i pol metra uvis i devet metara udalj. when the saints go marchin'in. a kasnije nije htio surađivati. "Nije se libio da joj prizna kako odlazi u šumu gdje. Martin ima petnaest godina. Najmilije mu je štivo Kiplingova Knjiga o džungli. Obećali su mu da njegov djed neće u zatvor ako nastup bude uspješan. jer joj o tome ovisi stipendija. dokumentacije i zemljopisa. Ostao mu je još jedan pokušaj. Martinov djed je prebio Gobu i završio na policiji. On se vine u zrak u želji da ga što prije dohvati. Otada je brigu za njega preuzeo djed. brižan i snažan. dobiva najednom snagu kakvu inače ne posjeduje. Lobo savjetuje Veronikinoj majci da pripazi s kim se njena kćerka druži. Letvica je sad bila duboko ispod njega. Dabo je obećao dvojici mladića novac ako pretuku Martina.Falstaffa. Ljudi iz Državnog centra za fizičku kulturu odlučili su ga pritisnuti lošim ocjenama. Sve to zahvaljujući moćnoj ustanovi s kojom najprije nije mogao. čak mu ubijaju papagaja. Martin je dobar đak i mnogi ga profesori vole. a on se i dalje lagano dizao u visinu…Duboko dolje ispod njega ležao je stadion…" Martin je oprostio ljudima iz Državnog centra za fizičku kulturu. ali čvrst. Voli fućkati melodiju Oh. sretan je jer mu Veronika uzvaraća ljubav. Najmilija mu je knjiga Cyrano de Bergerac." Martin skače samo za vlastito zadovoljstvo. OPIS SPOREDNOG LIKA: Martinov djed je "Srednjeg rasta. Ipak je odlučio nastupiti na Svjetskom atletskom kupu. od toga dvadeset na trgovačkom brodu. On je šumski rekorder. Na voli ljude iz DCFK-a ." Život ga nije štedio. opijen prirodom. Školska godina mu zavisi od uspjeha u Kupu." Prezire Dabu. Roditelji su mu poginuli u prometnoj nesreći. Prema Dabi osjeća netrpeljivost. čudnim spletom okolnosti. "Za tako kratko vrijeme. Martin dobiva jedinicu iz matematike. prošao je kroz sito i rešeto. Osvećuje se Dabi i Lobi zato što ne ostavljaju njegovog . kako bi nastupio na Svjetskom atletskom kupu. s rukama koje su bile pošarane ispupčenim plavim žilama i svijetlih očiju koje su odudarale od izborana i potamnjela lica. "Osjećao je silno povjerenje prema njoj…". Ljudi iz DCFK-a žele nauditi Martinu. Letvica je ostala nisko ispod njegovih nogu…On nije padao. Martin je ostao bez najdražih. Naime. Lobu i Gobu.

tramvajska stanica. Oni maltretiraju talentiranu djecu kako bi iz njihovog uspjeha izvukli korist za sebe. hotel Palača. dječji park. Iza njega se često krije prljava igra. VRIJEME RADNJE: suvremeno doba TEMA: Sport i zbivanja oko njega (nepoštenje. knjižara. Državni centar za fizičku kulturu. OSNOVNA MISAO: Sport nije samo ono lijepo što vidimo kad nastupaju vrhunski sportaši. PROBLEMATIKA: Ljudi iz DCFK-a su zbog vlastitih interesa tjerali Martina da nastupi na Svjetskom atletskom kupu i zbog toga mu skoro uništili život. robna kuća. koristoljublje i ucjena lovaca na sportske talente. škola. Prebio je Gobu i završio na policiji. restoran. prosinac 2004 20:40:00 | 1 komentara . policijska stanica. stadion. sportski hotel i dr. "Djed je propisno naplatio smrt Falstaffa…" MJESTO RADNJE: šuma.unuka na miru. Objavio lektire u 30. Veronikina kuća. prljava igra). Lobin stan. park kraj škole. nepoštenje. slastičarnica. Martinova kuća. željeznička stanica.

književnik. Te je rane đačke dane poremetio Prvi svjetski rat koji je odmah odvukao oca na bojišnicu.Ruke .Dragutin Tadijanović Bilješka o piscu: Dragutin Tadijanović rođen je u Rastušju. Eseji i kritike: Geste i grimase. Tadijanović je počeo pisati pjesme vrlo rano: u trećem razredu gimnazije. Osim proze piše drame. Proza: Proze. 4. . Glorija. a jednu godinu kod nekog građevinskog poduzetnika kao podučavatelj njegovih sinova i kćeri. svaki dan oko petnaest kilometara. Ranko (Vis. Prve je četiri godine pješačio od Rastušja do Slavonskog Broda. Poslije oslobođenja direktor narodnog kazališta i profesor na Akademiji za kazališnu umjetnost u Zagrebu. Osnovnu je školu polazio u Podvinju. a 1928. Drame:Albatros.). na Gospodarsko– šumarskom fakultetu u Zagrebu. Svršio Filozofski fakultet u Zagrebu. U proljeće 1953. na kojemu je kasnije i diplomirao. 1913. kod Slavonskog Broda. Objavio lektire u 30. književne i kazališne kritike.Ranko Marinković Bilješka o piscu: MARINKOVIĆ. U tim godinama. Poniženje Sokrata. suradnik NOP. Jugoslavenski lekskografski zavod. Ruke. prosinac 2004 20:39:00 | 1 komentara Srebrne svirale . prešao je na Filozofski fakultet. izabran je za redovitog člana Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. u trinaestoj . pješačeći svakoga dana po nekoliko kilometara. studenoga 1905. Zagreb. 1966. susjednom selu. u siromašnoj i brojnoj obitelji. doživio je Tadijanović prvi susret s gradom. Gimnaziju je polazio u Slavonskom Brodu. Zatim je godinu dana stanovao u brodskom samostanu. Sveučilišni je studij započeo 1925. Kiklop (roman). Javio se u Krležinu Pečatu dotjeranom prozom (Balonijeri pod balkonom: Sunčana je Dalmacija). Za okupacije onterniran u Italiji. kao desetogodišnji dječak. Podaci iz: Hrvatski leksikografski zavod.

javlja se iz dubokoga punoga doživljaja. neuzbrane. polagan Pustoš - lirska pjesma . a kad bi večer raširila crna krila” bogata epitetima – zrelih. bijelih stih je slobodan. tužna je ugođaja ritam spor. i dalje. živog klasika i prvaka hrvatskog pjesništva. a sačuvao je samo one koje je napisao potkraj 1920.” personifikacija – “. Neuzbrane.. Uspomene - - lirska pjesma koja nam govori o ljubavi metaforičkog je značenja tema pjesme – pjesnikovo sjećanje na svoju ljubav metafore – “Jesenas sam ostavio Sedam zrelih jabuka Da uvenu na granama. O njegovoj poeziji: Poezija Dragutina Tadijanovića. Njegove su pjesme osebujna ugođaja. dojmljive u svojoj sažetosti..godini svog života. slobodna stiha. i kada se pjesnik vraća u rano djetinjstvo i dane mladosti zarobljen bojama zavičajnih krajolika i melodijom svoje Slavonije. i kada u stihovima na svoj način poetski ispisuje kronologiju svog života na putovima izvan zavičaja. deveterac.

ali snažna pjesma bogata epitetima – sivim..- - misaona (kontemplativna) pjesma tema – usamljenost pomalo turobna ugođaja preneseno značenje pjesnikove osamljenosti i tuge “Nigdje nikog nema: Ni čovjeka. oštre.. stih je slobodan. ni ptice.sjećanje na slike iz djetinjstva: povratak kosaca u predvečerje kratka. snažna u svojoj jednostavnosti metafora – “prolazim kroz tišinu” pjesma je sastavljena od tri kitice: dva dvostiha i kitice od jednog stiha slobodna stiha bez rime Vraćanje u noć - sretna ugođaja tema . tek s jednim. dva. .. u svojoj sažetosti duboke poruke vrlo dojmljiva u svojoj kratkoći. pusto mi je srce i žalosno lice. oštre im kose zaspale preko ramena” nostalgična je ugođaja. četverostih ili katrena.” kratka.“noseći miris.. nema rime .. tamnim metafore .

u prvoj pjesničkoj slici pjesnik nam govori svoje osjećaje prema jednoj djevojci .Kada prolaziš iznenada - - lirska pjesma tema – ljubav jednoga mladog para (pjesnika i djevojke) sastavljena je od tri pjesničke slike: . veselo. brzo.u trećoj pjesničkoj slici pjesnik opisuje anđela pjesmu sam doživio kao neostvarljivu ljubav bogata epitetima – iznenada.u drugoj pjesničkoj slici pjesnik susreće anđela koji korača i smiješi mu se (preneseno značenje) . nestašno. sitno pjesma ima dva dvostiha i jednu katrenu .

Od dramskih djela najistaknutija su: Saloma.Vlastiti dojmovi – Mislim da se Tadijanović potrudio približiti elementarnom i izvornom lirskom izrazu. radost davanja Vrsta djela: alegorična priča O djelu: Pisano je vrlo neobično. 9. Po tome je najviše svoj.Oscar Wilde Bilješka o piscu: OSCAR WILDE Oscar Wilde rođen je 16. Upoznaju se kada se lastavić. Pozitivnom djelovanju kraljevića i lastavića suprotstavlja se okrutan i tužan kraj (lastavić ugiba. Njegova su najpoznatija djela: alegorične bajke Sretni kraljević. napustivši sve obveze u stihu: težište je stavio isključivo na pjesnički ritam u poetskom rasporedu riječi i građi rečenice. 1854. prosinac 2004 20:39:00 | 1 komentara Sretni Kraljević . Pokopan je u Parizu. U najranijem i najkasnijem razdoblju života pisao je poeziju. a zatim i na jednom od najboljih koledža. a sretni kraljević odvezen je u talionicu). neotkrivene izražajne mogućnosti. godini. a govori nam o prijateljstvu sretnoga kraljevića i lastavića. sklanjajući se od kiše. do 1874. Mali kralj i druge pripovijesti. studenoga 1900. pomaganje siromašnima. Tada počinje njihovo prijateljstvo i dobra djela koja su učinili za ljude kojima je to bilo potrebno. godine u Dublinu. najprije u Dublinu od 1871. do 1878. godine od upale mozga. roman Slika Doriana Graya. Najpoznatija pjesma: Balada o tamnici u Readingu. Idealan muž. Oscar Wilde iznenadno je umro 30. Objavio lektire u 30. u svojoj 47. godine. u Oxfordu od 1874. Uspješno se školovao i stekao vrlo široku naobrazbu. Jedan je od . Tema: dobrota. sakrije kod kraljevića. godine. a istodobno i moderan pjesnik koji pronalazi nove.

i bio sav očaran njezinim vitkim stasom i prevelikom ljepotom. lastavić je sve ono zlato i dragulje nosio na svojim malim krilima onima kojima je to bilo najpotrebnije. Na svome putu prema Egiptu sklanja se od kiše ispod kipa sretnog kraljevića. Na kraju priče sretni kraljević ostao je posve gol jer je sve svoje dragulje i sve svoje zlatne pločice darovao najsiromašnijima. s kojim se odmah sprijateljuje. plemeniti i što su napravili mnogo . a sretni kraljević gubi sve ono što je imao. a velik crveni rubin sjao je na dršku njegova mača. No svoj život nastavljaju u Božjem vrtu. kada je letio nad rijekom loveći jednog žutog leptira. već pomalo i žalosno jer trska nije mogla putovati s lastavićem. Na kraju priče lastavić ugiba od hladnoće. Ali nije sve bilo tako divno. LASTAVIĆ – Na početku priče zaljubio se u prelijepu trsku. Morao ju je ostaviti i zaželio joj svu sreću s nekim drugim. Vlastiti dojmovi: Priča mi se svidjela zato što je poučna i što nas upućuje da činimo što više dobrih djela. Kada je kraljević upoznao malog lastavića stekao je pravog prijatelja i počeo izvršavati svoja velika dobra djela.najdojmljivijih trenutaka onaj kada u peći izgori sve osim kraljevićeva srca. ali i vrlo ravnodušan. lastavić pjevaše. a sretni kraljević u zlatnome gradu zauvijek će se slaviti. Upoznao ju je u rano proljeće. Glavni su mi likovi osobito dragi ponajprije zato što su pošteni. Zajedno počinju činiti dobra djela. Svi su mu se divili i mnogi su govorili da je lijep. oči su mu bile dva sjajna safira. Naime. on je i u duši bio lijep. Likovi: lastavić sretni kraljević Opisi glavnih likova SRETNI KRALJEVIĆ – Sav je bio pozlaćen tankim listićima suhoga zlata.

ali samo površno. Jezik blizak govornom. simbolu koji ni vatra nije mogla uništiti. zg.Sunčana Škrinjarić Sadržaj: Tajana je djevojčica koja živi u gradu s mamom i drugim ocem. Mislim da je Wilde posebnu pozornost posvetio kraljevićevu neuništivom i plemenitom srcu. Dirljiva pripovijest koja nas uči da je ljepota i dobrota u davanju.Pisan je u trečem licu. Ona saznaje mnogo stvari iz svijeta odraslih.Rat ne shvaća kao strahotu. u školi nema prijatelja. prosinac 2004 20:38:00 | 7 komentara Ulica Predaka . Nakon završetka rata upoznala je i svog pravog oca. Pročitavši priču bio sam vrlo tužan.dobrih djela onima kojima je to najviše bilo potrebno. Tajana je centralna svijest romana. tuđica .Brata je dobila kada je završio rat. Roman ima oznake suvremene proze . Objavio lektire u 30.Tada je razrezala svog pravog medvjedića koji je uz nju bio cijeli život i za kojeg je mislila da ponoći potajno oživljava. .Tajanina svijestprikazana je unutrašnjim monologom. uz unošenje dijalektizma .Pripovjedać "ulazi" u svijet lika. Jezik i stil: Ovaj roman ima autobiografske elemente.Nakon nekog vremena pridružuje im se tetica za koju govore da je luda. nema kompromirane fabule . Roditelji joj se svađaju i ne brinu za nju. Tajana je jako povučena . šlanga.Iskazi likova i Tajanina razmišljanja vezana uz purgerski Zagreb 30-ih godina.

Umro je 1572 godine kada su Turci ponovo udarili. Otac mu se zvao Marin te je bio na čelu plemstva.Petar Hektorović 1. sagradio je Tvrdalj. Kada su Turci udarili na Hvar. radnja: prije i za vrijeme svj. a Petar se jedva spasio preplovivši u Italiju na ribarskom čamcu. rođen je u Starigradu. kad su odbijali zahtjeve puka. utvrdu blizu svoje palače pomoću čega su se spasili on i svi oni koji su se u nju sakrili. G. misao: Odrastanje je bolan proces koji je nekima lijep .a nekima ne. najviše je stradao Starigrad.1572). Njegovo najpoznatije djelo je “Ribanje i ribarsko prigovaranje”. . prosinac 2004 20:37:00 | 10 komentara RIBANJE I RIBARSKO PRIGOVARANJE . TEZA : BILJEŠKA O PISCU Petar Hektorović (1487 . Da sačuva sebe i građane.Tema: Djetinjstvo djevojčice Tajane u Zagrebu prije i za vrijeme drugog sv. Split O. lik: Tajana Objavio lektire u 30.rata M. kada bi se napad ponovio. radnje: Zagreb . rata V.

Podatke našao : U knjizi “Hanibal Lucić i Petar Hektorović”. izdavaćko poduzeće “Matica Hrvatska”. Pošto im je u leđa puhao vjetar. Paskom i Nikolom. . 2. Na obali su skuhali ručak te su pogostili i druge kmetove. Dva su ribara ispjevali Hektoroviću jednu narodnu počasnicu. Na kraju su kmetovi upitali Hektorovića kako nastaju rijeke te im je on to objasnio. 1968. TEZA : KRATAK SADR@AJ PRVI DAN Hektorović piše prijatelju Brtučeviću da je odlućio provesti tri dana na moru radi odmora. Tada su se uputili prema obali da bi skuhali ručak. Zagreb. Krenuo je sa dva ribara. nisu morali veslati te su na putu pričali narodne pitalice. a sa sobom su uzeli i sav ribarski pribor. Na početku nisu puno lovili. a pred kraj su ulovili mnogo riba i jednog velikog zubaca.

nakon ručka zapjevali su kmetovi u dva glasa “I kliče divojka”.. Navečer su se još zabavljali narodnim pitalicama. Nakon dalnjeg ribarenja i veslanja. Predvečer su otišli do Nečujma gdje je neko vrijeme `ivio Marulić.. TREČI DAN . koje je Hektorović zapisao.DRUGI DAN Dok su drugo jutro brodarili Pasko je zapjevao narodnu pjesmu “Kraljević Marko i brat mu Andrijaš“. Hektorović je hvalio starog pjesnika i grad Split. a za njim Nikola pjesmu “Kada mi se Radoslave .”.

to je trodnevni izlet morem.“ . treti. nastavili su ribolov. Hektorović je spomenuo mnogo vrsta riba. Ovo djelo spada u putopis tj. tiskano je prvi put u Veneciji 1568 godine. U razgovoru su spomenuli Hektorovičevu kulu Tvrdalj. Put je vrlo vjerno prikazan realističkim postupkom. hrvatskom vlastelinu J. ali koji u sebi imaju veliko bogatstvo uma. Brtučeviću.Poslije šetnje Nečujmom i spominjanjem slavnih ljudi. Na moru su susreli nekog Hektorovičevog znanca s društvom. ribari nastave veslati te pričaju stare priče koje Hektorović zapisuje. Hektorović je sjedeći uz obalu razmišljao kako postoji mnogo siromašnih ljudi. “. . Nakon što su se rastali. TEZA : ANALIZA DJELA Ribanje i ribarsko prigovaranje je najpoznatije djelo Petra Hektorovića.. Nikad jih brojaše: drugi. Predvečer su ušli u jednu uvalu u kojoj su nakon večere nastavili pjevati i pričati priče. peti. . Nakon toga zahvali kmetovima te krene kući te za`eli da još do`ivi takve dane.. Koga istezaše. . zubaca veloga. 3. “Ribanje i ribarsko prigovaranje” je epski spjev kojeg je Petar Hektorović posvetio svom prijatelju.

U djelu su zapisane i dvije bugaščice: 1.“ 2.. te čitav niz narodnih mudrosti. “Dva mi sta siromaha dugo vrime drugovala. Tere sta dva konjica mnogo lipo razdilila. te se divi njihovom znanju). odnos pjesnika patricija i ribara (pjesnik ne pravi razliku u stale`ima več uči od ribara. Razgovor među njima je iskren. . . Marulića te mu je spjevao stihove u njegovu slavu. Već mi nigda zarobiše tri junačke dobre konje dva siromaha.. . ^esto mi se Radoslav na Siverin obziraše Tere to mi ovako belu gradu besijaše: Ovo mi te ostavljam. Lipo ti sta drugovala i lipo se dragovala.. Lipo plinke dilila i lipo se razdilila.Pjesnik nalazi odmor u dodiru s prirodom te u epu iskazuje do`ivljaj ljepote. te cijeni poštenje i bistroću ribara (naziva ih bračom). “Majka mu je lipo ime dala”. “O kraljeviću Marku i bratu mu Andrijašu” što je ujedno i prva zapisana narodna pjesma. poslovica. Ugledavši grad Split pjesnik se sjeti velikog M. “O Radovanu Siverincu” “Kada mi se Radoslave vojevoda odiljaše Od svojega grada divnoga Siverina.. I razdiliv se opet se sazivala. U djelu je prisutna “humanistička nota “ tj.. moj divni grade.“ U “Ribanje i ribarsko prigovaranje” zapisane su i lirske pjesme i balade ”I kloče djevojka”.. pitalica. beli grade Siverine.

ali bez romantičkog patosa i programatskog pozerstva. Kranjčević je jedan od rijetkih naših pjesnika koji je duboko osjetio osnovne probleme svoga naroda i suvremena društvena kretanja te je o njima pjevao neposredno i spontano u svojim pjesmama kao o svojim osobnim pitanjima. On ne izdaje program. U svojim pjesmama pjesnik je najčešće iznosio osjećaje patnje uz koju se gotovo uvijek . On je najizrazitiji hrvatski nacionalni pjesnik.Silvije Strahimir Kranjčević 1. Zagreb 1972. uređivao je u Sarajevu časopis Nada(1895-1903). nego u pjesmama iznosi potresno ono što tišti i muči njegovo vrijeme. proširuje ga dubljom društvenom i općečovječanskom tematikom. potpuno nov i impresivan poetski način. Djela: Bugarkinje (1885) Izabrane pjesme(1898) Trzaji (1902) Pjesme (1908) Pjesnička proza (1912) Sabrana djela: Djela. zaokružuje ga filozofijskim i kozmičkim problemima svoga doba. pisao je o svemu. prosinac 2004 20:37:00 | 0 komentara Poezija . Napustio je studij teologije i svećeničko zvanje te je radio kao nastavnik i ravnatelj srednje trgovačke škole u Bosni. Bilješka o piscu: Silvije Strahimir Kranjčević najsnažniji je hrvatski pjesnik do prvoga svjetskoga rata. Autor:Tvrtko Čubelić 2.a pored pjesama piše manje informativne i kritičke članke. pjesnik širih. on ne timači teoretski svoj umjetnički credo. Tematika Kranjčevićeve poezije veoma je opširna. I-IV (1993-1934) Podatke pronašao u : “Književni leksikon”. ali uvijek na svoj osobni. bogatijim jezikom i svestranijim pjesničkim izrazom. Poezija Silvije Strahimir Kranjčević svoj umjetniči svijet otvara nacionalnim temama iz prošlosti i iz neposrednog zbivanja.Objavio lektire u 30. revolucionarnih perspektiva i tumač nekih osnovnih čovjekovih preokupacija. Surađivao je s glavnim književnim časopisima.

.. taj oblik pesimizma odvajam od beznadne potčinjenosti mučenjima duha i tijela..čudno. Razvitak Kranjčevićeve poezije može se razviti u nekoliko stupnjeva i razdoblja. Sve pepeo gledam svud. To katkad cvili srce. nekud čudno. Mojsije je bio biblijski prorok. nade.” . strasno prokljinje i sebe i svijet. On zasno je cvijeće I zapunio grud. Osim što je pisao o radništvu. neuspjelim traženjima harmonije u svijetu i samome sebi. a to je stav prema bijednima: “Te on je ustao sa trula ležišta. O. Kranjćević je preuzeo mitive I likove iz Biblije Mojsije u kojoj pjesnik prikazuje Mojsijevu propast zbog nepromišljenosti. zatim Kranjčević buntovnik. Izveo je narod iz Egipatskog ropstva i doveo ga u obećanu zemlju Hanaan. crna . a to dokazuje i reakcije crkvenih kritičara na neka njegova djela. ropče uzaludno. te Kranjčević pjesnik kozmičkog položaja čovjeka.” Kranjčevićev pesimizam najviše se istiće u njegovim posljednjim dvijema zbirkama “Trzaji” i “Pjesme”.. tmurna. A ruga mu se um. Kranjčević kao pjesnik poznat je bio po svom pesimizmu o kojem su govorili mnogi. Prvo se javlja Kranjčević rodoljubni pjesnik.pravdi. U svojim pjesmama iznosio je svoja razmišljanja koja su često bila sumorna.čudno. U radniku je Kranjčević pronalazio jamstvo bolje budućnosti čovječanstva. nigdje točke svijetla..javljala magična želja ljubavi. koja su toliko obilna u našem svijetu i koja treba uništiti. Pesimizam je za Kranjčevića vrlo bitan jer je baš zahvaljujući svom pesimizmu ostvario najbolja djela i u svezi toga jednom je rekao : “ Ja odvajam pesimizam čovjeka koji osjećajući se uvređenim.. vođa i zakonodavac starih Židova. Međutim u tu zemlju nije ušao. I sad sa Kremlja baš u rusku gleda noć. On . I bez obzira na razvoj i napredovanje jedno je u Kranjčeviću ostalo isto.prezren.” Kranjčević sigurno nije spadao u one pasivne ljude. A preko njega strujne Kadikad čudan šum. Kranjčević je kao osoba vrlo poštivao pravdu i rad i stoga nije čudno što je mnogo pisao o radništvu i pravdi. “Ni mislit mi se neće.ljubavi i patnji u njegovim pjesmama nailazimo na slike iz biblije kao što je pjesma..

Recite mi gdje je ona tajna zvijezda variona?” Pjesnik nastavlja pjesmu pozivajući se na Staru Grčku i Rim. predstavlja ostvarenja svih želja. uzimajuću kao simbol Getsematsku baštu gdje je počela Kristova muka i potok Kedeon gdje je po bibliji Krist provodio posljednje trenutke prije uhičenja. Na kraju prvog djela pjesme Kranjčević izriče misao kojom iskazuje zasljepljenost čovječanstva: .(Vizija. a ako simbole uzima Akropolu i Kapitol da bi završio sa franciskom revolucijom čije je simbol giljotina. U početku pjesme Kranjčević spominje zvijezdu koja negdje trepti i koju samo srce sluti. Ne vidje je smrtno oko. čovječanstva u usporedbi sa svemirom. U nastavku pjesme pjesnik poziva se na povijesne epohe koristeći se simbolima koji određuju svaku epohu.za oblacima negdje trepti. “Sveta bašto Getsemantska. samo srce za njom klepti. besmrtnost. Kreće od Krista.1906.” Zvijezda predstavlja savršenstvo. sveta vodo od Kedeona. beskrjnim prostranstvom. sama.) Jedna od najboljih Kranjčevićevih pjesama zasigurno je pjesma “Misao svijeta” koju je pjesnik napisao 1896. ona je ustvari misao svijeta. U pjesmi Misao svijeta pjesnik iznosi motiv čoječanstva. Adamovo teži pleme k njoj krvlju i suzama. “Ima vječna zvijezda zlatna . Srece samo zvijezdu sluti .ideja je vječna.

a i njegova nada da će proletarijat pobijediti: “Nasmija se čudni junak i sva zemlja porumenje Takva rumen tele se vidi kad se smješi zora rana.“Il su lažni ideali. Pjesnik ovom pjesmomIskazuje svoju ljubav prema domovini. ljubav koja ga boli i koju sakriva u srcu: . ili laže ovo doba. smolom. Sa zemljice vjkovi ih isparili mučni.. jalovinom. Pa nvijesta milim stidom osvit novog.tanaem! A oblaci to su bili osni.. Oblačine s neba zgna ko hartiju tan .” Misao svijeta (1896) Krajnčević radnike poštuje i vjeruje da će oni promjeniti svijet i upravo ovom pjesmom sam daje doprinos za bolje sutra. Starim gvožđem i još nekim izmetninom. siromašan sloj društva. gusti. preko neba noktom manu. Upravo u tom drugom djelu dolazi do izražaja pjesnikov odnos prema radništvu i radu. Diže desnu junak dobar. najvio motive koje je kasnije vješto unio u pjesmu “Moj Dom”. pusti! Pa su krili onu zvijezdu što je ljudsko srce sluti. ljepšeg dana. poput Utjehe i Plaće pravde. Već je prije pjesnik u nekom svojim pjesmama. “ U drugom djelu pjesme Kranjčević spominje radničku klasu. ledni. lojom. teški. “Smrdilo im čelo uljem. Najznačajnija Kranjčevićeva rodoljubna pjesma je zasigurno pjesma “Moj Dom” koja se ujedno smatra jedna od najboljih Kranjčevićevih pjesama uopće.

” Za razliku od Mihanovića Kranjčević hrvatsku povijest prikazuje ovako: “I kralje iznijeh njene i velike joj bane. uzalud svijet prosim. Svih pradjedova prah.“Ja domovinu imam. I brda joj i dol.gutam svoju bol!” On je nosi u svom srcu i ponosan je na nju: “O gledajte ju divnu. naročito u kniževnosti ilirizma..đulistane I morske vile dah” . moj je dom!” Prije Kranjčevića pisane su također rodoljubne pjesme. To moj je. Nepogažene gore i šaren . Gdje raj da ovaj prostrem. tek u srcu je nosim. vi zvijezde udivljene. I. Najpoznatija pjesma tog razdoblja je “Hrvatska domovina” Antuna Mihanovića. Mihanović prošlost svoje domovine slavi stihovima: ”Oj junačka zemljo mila Stare slave djedovino..

mama. vedro čelo” Kranjčević opisuje jedro koje nad šumom strmi pjenu i cvjetno kopno i veliko more koje mu posvećuje grud. toplinu i brine se o njemu Likovi: Dragutin.Stjepan Tomaš Ime pisca: Stjepan Tomaš Tema: otkrivanje pravih roditelja Osnovna misao: majka je ona koja djetetu pruža dom. kuda si planina Vedro nebo. Elvira. djed. prosinac 2004 20:36:00 | 0 komentara Dobar dan. ljubav. “I jedro gdje joj bojno nad šumnu strmi pjenu U pola mora šir!” “Sve. planine i nebo : “Mila. cvjetno kopno ovo i veliko joj more Posvećuje mi grud.” Svi ovi stihovi dokazuju Kranjčevićevu ljubav prema domovini i snagu stihova i snagu stihova kroz koje je on tu svoju ljubav izrekao. tata Sadržaj: . baka.Daljnim uspoređivanjem Mihanovićeve Hrvatske domovine i Kranjčevićeva Doma pronalazimo razlike u opisivanju krajolika. Objavio lektire u 30. Dok Mihanović slavi hrvatske ravnice. kuda si nam ravna Mila. tata .

Pokraj njega zaustavi se automobil u kojem je bio njegov djed. a onda je čuo da je otac otišao u Zagreb. Dragutin se sjetio da je Stipanovac blizu pa je odlučio posjetiti djeda.Dragutina su rano ostavili roditelji pa ga je usvojila Elvira. Pričao je s tatinim prijateljima i doznao da je njegov tata vlasnik bifea “Papagaj”. pod naslovom "Adrian". Puno su pričali. Dragutin tada krene na autobus. Nakon što je 1982 . godine objavila prvo djelo. BILJEŠKA O PISCU Sue Towsend je suvremena engleska spisateljica čiji su romani za omladinu prevedeni na mnoge svjetske jezike. Dragutin je dugo smatrao da mu je Elvira paraca majka. te kroz njegova razmišljanja saznajemo o svim problemima koji ga muče. jer je ugledao novi bicikl. prosinac 2004 20:35:00 | 4 komentara TAJNI DNEVNIK ADRIANA MOLEA . upoznajemo glavni lik. a baka se iznenadila i stala plakati. Kada su stigli Dragutin se jako iznenadio. zahvaljujući izvanrednom prijemu kod čitatelja. Pisalo je da ga mama želi vidjeti u Splitu u motelu Marijan. Dragutin se vratio Elviri i sretno je živio. Predstavio se kao njegov djed. Baka mu je dala pismo koje je pisala njegova majka. KRATAK SADRŽAJ U ovom modernom romanu. Objavio lektire u 30. Pružila mu se prilika da posjeti tatu jer je Elvira otišla u Mađarsku. Tražio je gazdu. kao i osobama s kojima se prepliće njegov . Ušao je u očev bife i tamo proveo punih deset minuta. djeda nije bilo.SUE TOWNSEND 1. Dragutin je obrzo vidio sliku svoje majke. Djed mu je rekao da živi u Stipanovcu i da mu tata živi u Osijeku. trinaestogodišnjeg Adriana Molea. On ga je pozvao na piće. 2. a neki su postali predloškom za radio i scenska djela. Sljedeći dan u nogometnom klubu prišao mu je neki stranac. uskoro je. Sve su saznali dok su razgovarali. nego da ga je ona usvojila. a mama u Njemačkoj. Prvi put je vidio oca. Kada je odšao . Dragutin je primjetio da ga vozi u Stipanovac. Došao je u tatin bife. No kada se jednom vratio kući iz škole Elvira mu je priznala da mu ona nije prava mama. Jednoga dana Dragutin je otputovao u Osijek. napisala i objavila "Tajni dnevnik Adriana Molea" i "Novi jadi Adriana Molea".

O njegovom izgledu znamo malo. od siječnja jedne godine do travnja iduće. Od ostalih likova mogu spomenuti Adrianovog oca. mašta o svojoj budućnosti. piše pjesme). Više znamo o njegovim životnim prilikama i neprilikama. Znamo da ga muče bubuljice i prištevi. pažljiv je i osjećajan (bira poklone za svoje drage. On je zapravo jedno dobro dijete koje na neobično duhovit način pliva u "olujnom pubertetskom moru". On zapravo voli svoje roditelje. ANALIZA LIKOVA Adrian je dječak u pubertetu. niz njegovih "jada". . kako kaže njegov liječnik. Zaljubljen je u Pandoru i ljubav mu pomaže u svakodnevnim "nevoljama". a kasnije čak i očeva ljubavnica s djetetom i starac Bert. Roman je zapravo njegov vlastiti dnevnik u kojem se nižu njegove misli i zbivanja koja ga zaokupljaju. Ima plemenitu narav (brine o starcu Bertu Baxteru). to je niz sličica iz njegovog života. str 217) -2- Pandora je Adrianova vršnjakinja. Prilično samosvjesna i odlučna. ne sukobljava se s njima otvoreno. povremeno se baka pojavljuje u kući.. ne živi u oskudici. isključuje se iz svijeta odraslih kad je to potrebno za njegov vlastiti mir. trudi se biti što bolji u školi. s njima živi pas. Unatoč svim tim problemima. daje mu podršku. Ljubav mi je još jedini spas da totalno ne poludim. uz nju uspijeva održavati ravnotežu u svom životu : " Nazvao sam Pandoru. Njene su obiteljske prilike puno bolje od njegovih. "kose boje sirupa". ali zapravo dobra kao osoba. njegovi sukobi s okolinom.. ne previše poduzetnog. Sadržaj knjige nije vezana radnja. Ona puno pomaže Adrianu. svjesna svog izgleda i svog utjecaja na dječake. 3. kako je opisan. od dana do dana.život. s roditeljima. Čak je i ambiciozan. možda je pomalo "bucmast". Adrian polako odrasta. pokušava ih vidjeti sa svim vrlinama i manama. njegove nedoumice. gotovo sve situacije uspijeva sam riješiti. Posjetit će me nakon sata iz viole."(citat. voli ga i razumije. Roditelji su mu u stalnoj svađi. školskim drugovima oprašta neke njihove propuste. njegova traganja za stotinama odgovora. zgodna djevojčica. sklonog alkoholu i samosažaljavanju. čak se na neko vijeme i rastaju.

I tako je bilo sve dok nisam počeo čitati. Ono što tu knjigu čini još zanimljivijom jest da u tom romanu mogu prepoznati i neke svoje probleme. Veterinar mi je pokazao plastičnu vrečici punu svakakvih jezivih stvarčica. DOJAM O KNJIZI Ugledavši ovu knjgu. ali je poučno i pomalo iznenađujuće da to uspijeva nadvladati svojim prirođenim smislom za humor. Adrianove kolege. ali se ponovo vrati i nastoji održati obitelj. Bio je tu komad ugljena. Bogojavljenje je nešto u vezi s tri mudraca. očito nezadovoljna s onim što joj pruža brak i muž. možda i malo nemarna prema Adrianu. Susrećemo i neke sporedne likove : starca Berta Baxtera. Kad sam pročitao knjigu. Ima dobre prijatelje i to je očito jedna od najvažnijih stvari u životu. pomislio sam si : "Još mi je samo ovo trebalo!". nažalost!" . Za dva dana moći će se vratiti kući. Velika mudrost!" "Otišao sam u posjet psu.Tu je i Adrianova mama. 4. i dalje se kljuka vitaminom C. Pas je zatvoren u drvarnicu. Adriane!" Na kraju bih izdvojio neke humoristične odlomke : "Našao sam u riječniku riječ koja potpuno odgovara mome starom simulant. Operiran je. Barrya i Nigela. Jedan je od gusara držao u zamahnutoj ruci bodež. shvatio sam kako je ovo djelo veoma zanimljivo i interesantno. Pas sad izgleda puno bolje. školske profesore i ravnatelja. mogao sam samo reći : "Bravo. Polako ulazeći u svijet Sue Townsend i Adriana Molea. baku Mole. Još je u krevetu. odlazi od kuće kroz neko vrijeme. neke susjede i druge. pa figurice gusara s modela broda. taj je sigurno zadao psu gadne muke. Knjiga govori o mom vršnjaku koji proživljava doba sazrijevanja i u tom razdoblju pronalazi bezbroj razloga za nezadovoljstvo. pa malo božićno drvce s torte.

Premazao sam zidove dva puta crnom bojom. I što ću jesti cijeli dan? Morat ću jesti pomfrit i slatkiše sve dok ne upropastim tek i dok mi ne popadaju zubi. 2 sata u noći. Rođena je u . U 11 sati i 25 minuta premazao sam i posljednji zvončić.. ali mora da je loše kvalitete jer posvuda ima pruga. ali još proviruje Noddyjeva kapa dvorske budale.. prihvatio sam se posla. Ivana Brlić Maľuranić unuka je pjesnika "Smrt Smail-age Čengića" Ivan Maľuranić. hvala Bogu. Bojim se da ću morati po cijeli dan sjediti u javnoj praonici rublja da se ne smrznem .-3- "Stara traži posao! Još ću završiti na ulici kao besprizorni ili tako nešto. prosinac 2004 20:35:00 | 2 komentara Regoč Ivana Brlić Mažuranić Biljeąke o piscu: Autorica ove sad već potpuno priznate klasične knjige. Ostatkom crne boje i finom četkicom premazao sam Noddyjevu kapu. ali se on prokleti zvončići i dalje vide!. Malo je bolje.. ali ja mislim da to iz njega govori jer zato što su u njegovoj sobi na zidovima same ružice. Čim sam se vratio kući iz kluba "Uradi sam".." Objavio lektire u 30.. Sad znam kako se Rembrandt osjećao nakon što je oslikao Sikstinsku kapelu u Veneciji. Treći premaz. Kroz crnu boju neprestano se probija lakrdijaš Noddy. Ostalo ih je još 124... da je to pravi nadrealistički košmar. Otac joj je također poznati pisac -Vladimir Maľuranić. Zvončići se. više ne vide! Stari je maloprije došao da me potjera u krevet." "Kupio sam dvije kantice vinilske crne boje i gustu četku. Boja se osušila... Rekao je da ga moja soba podsjeća na jednu sliku Salvadora Dalija. ali Noddy se ne da!. Premazao sam večeras crnim flomasterom 69 zvončića na kapi.. a tu i tamo probijaju Pinokijeve prugaste hlače i njegov crveni nos.

a pastiri se spaąavaju tako ąto ih Regoč prenosi na uzvisinu do koje joą nije dolazila voda.div Liljo . ogromnog diva koji je cijeli svoj ľivot proveo brojeći sruąene zidine grada Legena. odvjetnika i političara u slavonskom brodu. ruski i engleski. Umrla je u Tagrebu 21. da nemaju kako ľivjeti jer nitko od odraslih nije preľivio.vila Regoč . a Regoč Ljilju najpametnijeg i najljepąeg dječaka u oba kotara. "Priče iz davnine" (1916). ąuma. posvećujući osobito brigu izućavanja jezika. a kasnije joą njemački. Tuľni pastiri priopćavaju Kosjenki koja ih je u međuvremenu jako zavoljela. Izaąavąi na svjetlo dana kosjenka upoznnaje male pastire s kojima se vrlo brzo sprijatelji. Regoč i Kosjenka nailaze na mnoge probleme koje uspjeąno rjeąavaju te tako dolaze do svog cilja. koji mu ispriča nesretnu priču o oba sela. ne znaju obrađivati zemlju. U 18 godini udaje se za Vatroslava Brlića. "Zgode ©eegrta Hlapića" (1913).09. Kosjenka i Regoč odlaze traľiti dva sela koja su se Kosjenki učinila prelijepim dok je jurila na svom hirovitom konju. a na njihovo najveće iznenađenje na jednom prozoru ugledaju lica djeda i bake. Objavila je sljedeća djela: "Valjani i nevaljani" (1902). . ©kole je učila privatno.. sagradivąi samo jedno selo. te tako izazove val veselja koji brzo splasne jer je cijelo selo odnosno sela bila pod vodom bez ľive duąe. a usred sela kula u kojoj je ľivjela preljepa Kosjenka. Svi bi tako gledali kako Zlovoda ruąi sve ąto se pred njom nađe da se Kosjenka ne dosjeti i poviče Regoču da rupu kroz koju je prolazila voda začepi svojim tijelom. Kopajući ispod zemlje (jer je Kosjenka ľeljela vidjeti ąto je ispod nje). Naime. Poąto tamo vječno pada snijeg odnosno nikada nema ljeta. stanovnici i jednog idrugog sela bili su u stalnoj zavadi pa su se starjeąine Ljiljinog sela uputile prema rijeci Zlovodi u namjeri da otklone nasip i tako potope susjedno selo. Otad pastiri ľive u sreći i veselju. Lica: Kosjenka . No brza i jaka rijeka Zlovoda potapa oba sela. a da i znaju sve je onako pod vodom. a ostali dio u Zagrebu u djedovoj kući.1938. "©kola i praznici"(1905). Nakon nekoliko pokuąaja Regoč ipak zaustavlja vodu. Tada Ljiljo naredu Regoču da probuąi rupu u zemlji koja proguta svu vodu i ponovo se pokaľu krovovi sela. Najmlađa među njima Kosjenka dobila je najbrľeg konja koji je odvoji od ostalih vila i odvede preko ąirokih ravnica.Ogulinu. gje je provela jedan dio svog djetinstva.. sve do grada Legena gdje Kosjenka upoznaje Regoča. te je već u najmlađim godinama govorila i pisala francuski.najljepąi dječak iz oba kotara Tema: Susret Kosjenke s Regočom te svađa između dva sela Sadrľaj: Radnja započinje na livadi s konjima na kojima jaąu prekrasne vile. "Slike" (zbirka pjesama 1912).

Matoš se ogledao u više književnih rodova: piše feljtone. on je cijeli život nosio masku cinka. Matoš u šestom razredu napušta gimnaziju i odlazi u Beč na vojnu veterinarsku školu. 1894 godine dezertira iz vojske. živ. poslušan instrument da izrazi i najkompliciranija duhovna stanja suvremenog čovjeka. crtice. Antun Gustav (Tovarnik. Matoš je naš veliki književnik u punom značenju riječi. Učiteljsko dijete. gdje ostaje pet godina. 03. likovne i kazališne kritike.Antun Gustav Matoš 1. koju nije svršio. 1898 godine odlazi u Ženevu. pjesme. putopise. 13. 1914). prodoran jezik. njegove su pripovjetke pune lirizma i duhovitih obrata.06. majstorski uočio bitne karakteristike umjetničkog opusa. ocjenjujući pojedino djelo ili cjelokupni rad nekoga pisca. zatim seli u Pariz. prosinac 2004 20:34:00 | 19 komentara Proza . gotovo uvijek. Objavio lektire u 30. književnik. pišući redovito glatko i duhovito. on je ipak u većini svojih sudova tačan i njegova se mišljenja često javljaju u književnim udžbenicima kao definitivna ocjena hrvatskih pisaca. Kniževnik profesionalac. on je. vrača se kući. a okušao se i u dramskom radu Kompozicijski solidno postavljene. Često ćudljiv. koju je služio u Petrovaradinu. u kojoj ostaje godinu i pol dana. S razvijenim ukusom i velikom književnom spremom. pa tako krene on nazad u svoj hladni Legen. Matoš stvara pokretan. gdje živi do kraja života. cjeneći katkada kalambur više od misaono staložene ocjene. a ionako ga se je zaľelio. Punu mjeru svoga talenta dao je Matoš u književnoj kritici i polemici. ali boluju od nedostatka realnih doživljaja. 1873 . 17. muzične. odgojen u Zagrebu.A ąto je bilo s Regočom? On se naime uplaąio kad je vidio naborana lica djeda i bake te je pomislio da su oni proľivjeli straąne muke. U osnovi lirski raspoložen. . od nužde novinar. eseje. Ne podnosi vojnu disciplinu. književne. Živići teško Matoš se razvijao u intelektualnom i moralnom pogledu. Bilješka o piscu: MATOŠ.Zagreb. Matoš nije imao stalnog zaposljenja. borbenog paskvaliste uvijek spremnog da na protivnika saspe slapove riječi. pripovjetke. Kad je amnestiran seli se u Zagreb. On je bio najuspješniji i najsustavniji ambasador hrvatske kulturne suradnje.

Drugi krug ponajviše je nastao u polemičkim borbama. Čestitka). krug novela o domaćem kajkavskom kraju. friški pereci.. otkriva tematiku psiholoških složenosti. Jer je sasvim nekorisno kao . Duševni čovjek. novele o čudacima. Ugasnulo svijetlo. Cvijet sa raskršča. Bura u tišini.zagorskoj sredini. koji je sve mrzio: “Taj demokrat. U noveliOsveta ogledala kako je Matoš prikazao čudnog bizarnog pojedinca koji je bio “vudren na svoju stranu”. Poštenje.otvara put psihološkoj prozi. pun koloristične i pučke sredine. Jer previše laska srečnicima. Prvi krug je nastao još u živoj matici prve faze našeg realizma. krug novela bizarnog sadržaja. Camao. neobičnim tipovima i nevjerojatnim malograđanskim zgodama. Sjena). Ministarsko tijesto. U čudnim gostima. Novo iverje (Nekad bilo . i drugo. Osveta ogledala. Božična priča. dvojen je pravaškim i patriotskim stilom. Od prokletih predmeta pak ga najviše puzrujivala laž ogledala. Umorne priče (O tebi i o meni. Prijatelj. emocionalnim ritmom i sentimentalnostima. Pereci. Samotna noć). Vrhovac. Kip domovine leta 188*. pripovjednik sveopćeg bratimstva i usrečitelj je dakle neobično mrzio.a takva je gotovo sva knjiga Umorne priće . Matoševa proza može se uglavnom podjeliti u dva osnovna kruga i to: Prvo. odvija se prirodno. Jesenska idila. Matoševo prozno stvaralaštvo: Matoševe novele i crtice sabrane su u knjigama: Iverje (Moć savjesti. Miš.sad se spominjalo. Jer nije dano utopijsko i idealno.. Ubio. o građanskim inteligentima i tragičnim scenama i sudbinama. Lijepa Jelena. na putu i lutanju . Moć štampe. Nezahvalnost. Jer zrcalo je hladno i mlako kao skeptik. zagrebačko .2. On.

. zvuk i miris učinilo je njegove prozne pejzažne slike izrazitijima. Iskončana Matoševa osjetljivost za boju. Pejzaž u Matoševom proznom stvaralaštvu: U Matoševom proznom stvaralaštvu pejzaž se često javlja kao samostalna literarna tema. svjetlijima. 3. intenzivnijim proznim izrazom. života i svijeta. Jer je sjajno i uglađeno kao laž diplomatskog egoizma. krajevi su ljudi). dubljima. ističu se svojom neposrednošču i izvornošču. neku drugu temu koja se razvija i dodiruje kroz čitavo dijelo. kojom su prozimana sva Matoševa djela. povezuje krajeve s ljudima (pripovjetka Ljudi su krajevi. Mami samotnu ljepoticu. I dok s jedne strane pomalo dopunjuju krug tema prvih modernista. Sinestezija. bitan je dio u slikanju pejzaža. Jer ima grasnost vode bez dna. Matoš isto tako humanizira pejzaž. Iako su često bačene na papir u brzini i u prvom zamahu. npr: “San se hvata zelenih brda.kristal dokonog soneta. značajna su pojava u našoj književnosti. Napokon jer je privlačno kao magnet grijeha. ljudi uopće. a on istovremeno asocira na nešto drugo. u isti mah su i težnja za novom tematikom i jednim drugim. iako su im likovi izrazitiji tek u nekim prizorima.” (OSVETA OGLEDALA) Matoševe novele i proza.. i bujnih vinograda po kojima ruji . oživljuje ga i u njega smješta ljude. navještaju jednu novu stilsku proznu mogučnost. koje su vezane za domaće tlo i u kojima se slika uglavnom kajkavski kraj (pejzaž domovine) i prizori iz provincije.

Sa purpurne se vode stade pušiti mliječna para.. pa je zbog toga brižno birao riječi i usklađivao sonornost vokala i konsonanta..mrvi se crnim mrvicama u ljubičasti trag zašlog sunca. ruže oko vesla ritmove neke slatke i biserne pjesmice. zamiru zvuci daleke muzike.rumeno grožđe kao plamen. Zaključak: Pod utjecajem francuskih simbolista. bijelo gori kao ćilibar. a u tihoj i zelenoj dubini stade ručati draguljno trunje. a neki njegovi stihovi postali su političko geslo čitavih generacija: “I dok je srca. baršunastu noć!” (SAMOTNA NOĆ) 4. zvjezdanoga. a riječni val šušteći kao svrha koke kneginje.. . a modro se crni kao tisuć stisnutih brganica ispod jesenjeg lišća koje se napilo krvi sunčane. šumovita brda tonu u smaragdni san.. večernjega. padajući sa neba vedroga. ali njegovo tragično osjećanje života ne iscrpljuje se melankolijom nego prelazi i u karakteristični bunt. Matoš je nastojao u našem jeziku ostvariti glazbenu sugestivnost. Matoševa je sklonost sentimentalizmu dokazana nizom pijesama. Matoš je začetnik moderne dijalektalne lirike i fraze. Sunce zalazi. iščezava u ljubičastom poljupcu kojim slavi veseli i bijeli dan sumornu. bit će i Kroacije!” (PRI SVETOM KRAJU) .

prevodilac) Vraz je jedan od najistaknutijih iliraca i prvi hrvatski profesionalni književnik.Zagreb. Cerovec. a za književno je stvaranje tražio da se oslanja na tekovine narodne i slavenske književnosti. s Vukotinovićem i Rakovcem izdaje kritički časopis " Kolo ". Najvredniji dio njegova rada jest ljubavna lirika. posvećenom imaginariom ljubavnim idealima.STANKO VRAZ 1.5. putopisac. književnik. Njegova lirika inspirirana je romantičnom erotikom u stilu i u modi njegova doba. . 20. što je prevladavalo u pjesmama većine iliraca. U satirama i epigramima ismijava nedostatke društvenog i književnog života. U kritici se bori za evropski kriterij i protiv diletantizma. kritičar. lak i nepatvoren izraz.“Već je zorja. a nemrem spati Po hiži me hinca mušlih črni raj. hajček picej moj!” (HRASTOVAČKI NOKTURNO) Objavio lektire u 30. nasuprot deklamacijama i retorici. Stanko (Jakob Frass.).1810. prosinac 2004 20:34:00 | 0 komentara ÐULABIJE . Ko kotiček već kriči za vrati Hajči Smiljček. 1842. Po svojoj raznovrsnoj djelatnosti (pjesnik. TEZA BILJEŠKA O PISCU: VRAZ. 30.6. on unosi u hrvatku liriku svjež. Kao pjesnik Đulabija i niza soneta Sonak i istina. posebno utilitarizam i diletantizam patetičnih tamburaša i budničara.1851.

I. U tom izdanju izašla su prva dva dijela tog ciklusa. a kasnije. pjevanje 35. poslije smrti Ljubice Cantilli. godine. godine. da ih zatim izda u zasebnoj knjizi 1840. ti moj nepokoju! Kupi me u srće i dušicu svoju Jer smrtna j´ grehota gdje brat bolan čeka. Vraz je napisao jos treći i četvrti dio tog ciklusa pjesama koje su nasuprot I. kojoj su posvećene. A sestrica neće . TEZA ANALIZA DIJELA: Đulabije su cilkus ljubavnih pjesama koje je Vraz poćeo objavljivati u Danici 1837. i II.2. Ljubice nemila. pjevanju posvećene domovini.

. jos jednom izražava koliko ju je volio. pjevanje . U pjesmi. 38. Nakon njene udaje nostalgija i potištenost. (ljubav prema Ljubici). Njegovi osobni osjećaji koji se odnose na ljubav prema ženi i domovini su vedri. Ljubice. kasnije nostalgični i potišteni. a što u konačnoj varjanti donosi do osjećanja sveljudskog. Što će donijet sutra znano j´ samo Bogu Ćar je Đulabija u njihovoj gotovo naivnoj jednostavnosti i neposrednosti. Đulabije su tipićan izraz romantičarskog mišljenja i nazora sto se naroćito oćituje u povezivanju tih dvaju elemenata. Ljubi. djevo mila! Dok su nam jos vita od mladosti krila. Vlada vedro i optimističko raspoloženje. Sreća bez pokoja mijenja brzu nogu. Vraz iznosi ljubav prema Ljubici. Đulabijesadržavaju doživljene djelove.da prinose lijeka. U pojedinim pjesnicama Vraz je neki obićni doživljaj znao tako umjetnički zaokružiti da se svaka od njih doima kao potpuna umjetnost. III. a poslije smrti bol i sućut. Ljubi me. ali im je jezgra izrazito romantička. povezani su sa pejzažom..

Počevsi pisati pjesme Ljubici. TEZA STIL PISCA: U težnji da nađe što adekvatniji izraz za svoje pjesničke vizije Vraz je pronalazio različite forme: od klasičnih soneta do romance i balade. Krasan si moj kraju sva su mjesta ista. pa je i na taj naćin obogatio našu književnost onoga vremena.69. te gazele. Vraz nije ni mogao znati. Srodnosti izmedu Đulabija i razlićitih romana iz vremena romantike. No one su u čitavom njihovom ugođaju. bilo je naročito mnogo borbe s . 3. doduše ima. U njima je uporebljen krakovjek. no nikakav roman. kako će ih završiti. a ne u kompoziciji. što ga je Vraz iskoristio već u slovenskim stihovima. Đulabije su u cjelosti zbirka ljubavnih pjesma. Po svom sadržaju i po pjesnikovu osjećanju Đulabije su isto toliko slovenske koliko i hrvatske. Al´ od cvijeta sreće nij´ već nijednog lista Samcat po nijh sećem s tugom bez broja ko po groblju djece Slava mati moja Đulabije su u hrvatskoj književnosti i njenoj povijesti proglašene ljubavnim romanom u stihovima. povezanih. To je oćita zabluda. i slabih stihova. Bilo je u tom traženju i lutanja.

Znao je i prije odlaziti tamo i prikzivati svoje drame. Objavio lektire u 30. TEZA: Bilje{ka o piscu Kao za ve}inu anti~kih pisaca nemamo mnogo biografskih podataka. uspostavljanja demokratskog ure|enja i uspje{ne borbe protiv intervencije aristokratskih dr`ava. Tako su . TEZA: Sadr`aj "Nebo i zemlja bijahu stvoreni" tim rije~ima Eshil zapo~inje svoje djelo. Bio je svjedok svrgnu}a tiramide u Ateni. kod Salamine i Plateje. Eshilove politi~ke simpatije o~ituju se u njegovim djelima. U Sicilskom gradu Geli Eshil je umro 456. u Eleusini. nakvasi je vodom i stane ju mjesiti. Engels ga je opisao kao jasno izra`enog tendencioznog pjesnika.jezikom. Bio je. prije n. prije n. Rodio se 525. iako je pripadao konzervativnoj grupaciji u samoj demokraciji. što nije nikakvo ćudo kad je Vraz slovenac. 2. No usprkos svim tim slabostima Vraz je u svoju poeziju unio mnogo iskrenih. Da bi stvorio du{u uzme iz `ivotinja sva dobra i zla svojstva i zatvori ih u grudi ~ovjeka. kako ga neki nazivaju "otac tragedije". god. prosinac 2004 20:34:00 | 0 komentara Eshil: Okovani Prometej 1. Iz te smjese nastane lik po vanjskom izgledu jednak bogovima ali bez du{e. osobnih momenata koji variraju od vedrih stihova do sumornih motiva i atmosfera. Nastali su golemi nesporazumi i sva|e izme|u Eshila i naroda. Za takvo stvorenje mudri Prometej sin Japetov uzme ilova~u. Uzroci tih nesporazuma nisu poznati. Ta je grupica imala znatnu ulogu u Ateni u prvim desetlje}ima. Zemlja je vrvila `ivotinjama ali nije postojao jedan duh koji bi vladao zemljom u svoju korist. Bo`ica Atena mu je pomogla u tome {to je tom liku udahnula duh ( bo`anski dah ). Eshil je sudjelovao u borbi protiv perzjanaca i to na bitki na Maratonu. Iz njegovih pjesama vidi se da je bio prista{a demokratske dr`ave. god. Potjecao je iz zemljoposjedni~kog roda.e. Zbog tih nesporazuma morao je provesti posljedne godine `ivota na siciliji izvan domovine.e.

Tako je Zeus mogao govoriti daj je jo{ Prometej prikovan na Kavkaz.. Zeus je reko da je ta podjela nepravedna. hraniti se. Stra{no se razljuti na Prometeja kad je pred sobom na{ao samo salo i kosti. Na nebu je sa svojom obitelji vladao Zeus.. Za uzvrat Zeus je stvorio novo zlo. lje~iti se. U Mekoni organizirali su susret bogova i smrtnika. Prometej je uzalud opomenuo jadnog Epimeteja da se ~uva bilo kakvog bo`jeg dara. Tako je na Zemlju do{lo zlo. . ^im je to ugledao napnuo je luk. @ivjeli su pod zemljom u mra~nim pe}inama. Sama Atena iz zavisti prema Prometeju ogrne djevojku sa bjelom svjetlucavom haljinom a glavu joj ovjen~a svje`im cvje}em i zlatnom vrpcom. a to je bila nada.... Za uzvrat Zeus je ljudima uskratio posljedni dar za savr{en `ivot tj. On je pokorio svog oca Krona i Titane ( stari bogovski rod ). slu{ati ali nisu mogli vidjeti niti ~uti. Tada ih je Prometej po~eo podu~avati kako }e vidjeti. a u drugom ve}em kupu bijahu kosti i salo. Hermo joj podjeli dar govora a Afrodita svaku dra`esnost i milinu. slobodno i bez ikakve nevolje. ~uti. U manjem kupu bija{e svo meso. Zatim mu je skinuo okove i poveo oslobo|enog Prometeje sa sobom. Sve krivice za taj ~in Zeus je predao Hefestu i njegovim slugama. Epimetej je ugostio Pandoru. On sa svojom lukavlju{}u `eli prevariti bogove. Zeus je tako stvorio to ljupko zlo i dao mu ime Pandora. Pandora nije dala nadi da iza|e iz lonca. Prometej je zastupao ljudski narod kako ga bogovi nebi previ{e iskori{tavali. Bogovi su po~eli od ljudi tra`iti da ih ~aste uz uzvrat njihove za{tite. Prometej je ubio tog bika i od njega je stvorio dva kupa. Pomo}u u`arene tinjaju}e tre{}ice na zemlji je stvorio prvi plamen od kojeg su ljudi dobili ogromnu korist. uptrebljavati `ivotinje. Do tada su ljudi na zemlji `ivjeli mirno.nastali ljudi koji su mogli gledati. odapnuo strijelu i skinuo orla sa Prometejevih koljena. Pisac groznice i razne druge bes~ujne ali vrlo mu~ne nevolje opisuje kao ~ete bez dara govora. Tamo su se utvrdila prava i du`nosti ljudi. Nakon nekoliko tisu}a stolje}a nai{ao je tamo Heraklo u potrazi za zlatnim jabukama. Hefest je tu naredbu izvr{io. Zeus je rekao da te patnje trebaju trajati sve dok jedan zemljanin ne daruje svoj `ivot smrti i tako preuzme krivicu na sebe. Pojedena jetra bi svaki dan na novo izrasla. Ukratko uputio ih je u sve `ivotne potrebe. Naredio je Hefestu bogu vatre i umjetnosti da napravi varljivi lik lijepe djevojke. ploviti morem. No Japetov sin je i za to na{ao rje{enje.. ^ak i smrt koja je nekad sporo dolazila ubrzala je svoje korake. Prometej je bio tog Titanskog roda. Bogovi su imali izabrati {to `ele od jednog bika. ukratko sve korisno. Kako bi ispunio Zeusovu volju Heraklo mu namjesti zamjenika Kentaura Hirona koji je bio spreman umrijeti premda je bio besmrtan. Hermo odvede Pandoru na Zemlju i uputi je prema Epimeteju. Kako nebi optu`ivali da je Zeus oslabio Prometj je morao nositi `eljezni prsten s ukovanim komadi}em kavka{ke stjene. Hefest je morao Prometeja lancima prikovati na stjenu Kavkaza pred strahovitim ponorom. nego ga poklopi prije njezinog izlaska. vatru. Pandora je sa sobom nosila lonac pun nevolja i ulaskom u ku}u ga otvori. Prometej mu je predlo`io da izabere koji od dva kupa `eli. mi{i}i. mozak. Jadan Prometej nije smio zaspati niti kleknuti nego smo mukotrpno bezograni~eno stajati. U loncu je bila samo jedna dobra stvar. Nezasitan Zeus mu po{alje jo{ i orla koji bi mu svaki dan kljuvao jetru. Zeus se odlu~i za ve}i kup i odgrne ga. Sve {to su radili bilo je bez smi{ljene osnove. utroba.

Osim pripovjetki među kojima se ističu "Tena". "Oprava". TEZA: Mi{ljenje o djelu Slavonska šuma" Kozarac je dao prekrasne slike šumskog života. u Koprivnici. "Proletarci" i "Među svjetlom i tminom". Josip Kozarac je umro 1906. šumi. Slavoniji i njenim ljudima i običajima Osnovna misao: Treba čuvati šumu Vrijeme radnje: Davno Mjesto radnje: Slavonska šuma . loše gospodarenje zemljom i pogrešan odgoj i obrazovanje intelektualaca. biljnog i životinjskog.g. Pisao je romane među kojima je najpoznatiji "Mrtvi kapitali" u kojemu otkriva nedostatke u društvenom životu. "Biser Kata". U posljednjem periodu života i rada pisao je pripovjetke u kojim je pokušavao rješavati neke psihološke probleme suvremenog čovjeka kao što su "Mira Kodolićeva".3. Tema: Piščeva ljubav prema.

Priroda buja. Vuk. Šuma je oduvijek bila njegovo nepresušivo blago. Bartol ode u kuhinju i otkrije da je paprikaš crn zbog toga što je zdjele pokrio hrastovinom iz koje je curio tanin crn kao tinta. posadio voćnjake i šljivike. kada su ga ljudi opazili. dogovorili su se da će mlade orlove popovaditi ili ubiti zato što im je orao ubijao domaće životinje. Dok su jedni rušili drugi su puškama pazili na orla. sve je u pokretu. svako drvo i svaki glas. Dva lugara. Šumski trgovci obilaze dijelove šume koje su preko ljeta procijenili i obilježavaju stabla koja će preko zime doći na prodaju. Procijena je težak posao. začudili su se jer je to bio jastreb. a šuma puna komaraca. tvrdo glatko lišće zašapće. Nisu mogli ni jedno ni drugo zato što je brijest bio jako visok. Kad su ljudi pogledali orlov plijen. Kada vjetrić zapuhne. a neki imaju pse koji im donose. U šumi su samo kos i drozd. Vračajući se sa teškoga posla očekivali su da će im Bartol pripremiti dobar ručak. on postade siromah. sagradio je kuće. On je u njoj kao u svojoj kući. Bartol nije znao zbog čega je paprikaš crn . od jakoga udarca kada je brijest pao. jer ona mu je pašom odgajala volove. a oni gladni tako da su ga jeli i za večeru. O Ilinju love se divlj patke. Ljudima nije ništa drugo preostalo nego da sruše brijest. a društvo ohrabreno da i dalje jede bartolova jela. Slavonac voli svoju hrastovu šumu. lugar Sadržaj: Slavonska šuma je šuma s divnim i visokim stablima. ali crn kao tinta. Odjednom ugledaju orla kako se vraća u gnijezdoi pandžama nosi plijen. jedan radnik i kolibar Bartol prenoćili su u kolibi koja je ostala iza šumskih radnika koji su preko zime ovdije radili. čvorci su uginuli. svojim žirom hranila svinje. Sredinom rujna nastaje važno razdoblje za slavonsku šumu. a zec i srna hranu. Usput se ulovi i koja štuka i šaran. svojim drvetom dizala kuće i ograde. On pozna svaku pticu. Na jednom visokom brijestu sagradio je orao gnijezdo. Kada dođe ljeto. Bartol. zatim zašuti i zašumi. a nije imao grana po kojima bi se popeli. Neki lovci gaze po vodi. Kada mu zbraniše i zatvoriše šumu. Pokraj šume. kada je brijest bio skoro srušen na njega su doletjela dva čvorka koja su ušla u orlovo gnijezdo. a i život u njoj. lisica i kuna davali su mu skupo krzno. kada dođe ljeto. U proljeće kad se sve oživljuje u šumi je najpustije. tjerajući patke i pucaju.Likovi: Josip Kozarac. Jedan je čovijek pucao u orla. Kada su pojeli. Kako je orao bio ranjen svoj je plijen ispustio i srušio se u šumu. Gnijezdo je bilo dobro naslagano tako da ga zrno nije moglo probiti. I tako je spašeno Bartolovo kuharsko umiječe. radi se procijena šuma. ali je bio toliko ukusan. Kada su su došli u kolibu vidjeli su da im je Bartol pripremio paprikaš. Tu se dižu veliki hrastovi sa sivkastom korom i brazdama koje teku duž cijeloga dvadeset metara visokog debla sa snažnom širokom krošnjom koja ih je okrenula kao stasite junake. po šikarama i i livadama oko sela. Osim bogatih trgovaca tu su i Turopoljci koji prolaze . staje i štagljeve. Ptice pjevice su u svojim gnjezdima. Kud god čovijek ide tamo i oni. Sa godišnjim dobima šuma se mijenja. Bio je ukusan. u šumi sve postaježivlje i raznolikije.

“Medvjed kao pudar”. što je sve vidjela i doživjela. Grigor Vitez je umro 23.šumom i procijenjuju urod žira koji je zbog sječe šume i njegove upotrebljivanosti na sve većoj cijeni. “Prepelica”(1956). “Povjerenje životu”(1985). a na drugom život. “Životinje spavaju”.Grigor Vitez Ponešto o piscu: Grigor Vitez rođen je 1911. prosinac 2004 23:29:00 | 4 komentara Gdje priče rastu . “Kad bi drveće hodalo”(1959). Objavio je zbirke pjesama . “Hvatajte lopova”(1964). “Naoružane ruže” (1955). njen čaroban mir. Na to sijanje izađe čitavo selo. a u studenome je šuma mirna. “Doživljaj svjetskog putnika” i “Čudna škola”. toliko nove treba zasaditi. Objavio lektire u 29. “San boraca u zoru” (1955).pejzažna Stil: personifikacija (“Sunce toči”) . “Dva pijetla”. Neke od pjesama Grigora Viteza prevedene su i objavljene na petnaestak jezika izvan naše zemlje. a tamo još dalje udara sjekira i ruši se što je dvije stotine godina raslo.g. Tko bi nabrojio što je sve šuma u tih dvjesto godina dala. Što se sve u njoj događalo i što će se dogoditi. “Sto vukova”(1957). U to doba sije se žir. Tulipani dižu čaše Tema: Radost tulipana Osnovna misao: Treba čuvati cvijeće. u Kosovcu. i slikovnice. U listopadu poćinje lov na srne. Za djecu je je objavio zbirke pjesama: “Vesele zamke”(1955). I dok se uz pijesmu sadi mlado drveće na drugom kraju žalosno otpada žuto lišće. “Pjesme” (1950). Koliko se je stare šume posjeklo. To je ta njena tajna. u Slavoniji. a sahranjen je u svom rodnom selu. godine u Zagrebu. i poezije “Kao lišće i trava”(1960). I tako je u isto vrijeme na jednom mjestu smrt. odnosno prirodu koja nam uzvraća svojom ljepotom Vrsta stiha: Vezani Vrsta pjesme: Lirska . “Maksimir”. Osim pjesama Grigor Vitez je pisao priče i članke za novine i časopise. “Igra se nastavlja”(1967). “Gdje priče rastu”(1965). studenog 1966. “Tko će s nama u šumicu”.

Lastavica Tema: Povratak lastavica s juga Osnovna misao: Kada dođu lastavice počinje proljeće Vrsta stiha: Slobodan Vrsta pjesme: Lirska .pejzažna Stil: personifikacija (“a što si nam donjela? proljeće na repu“) Zmaj Tema: Putovanje avionom Osnovna misao: Ne treba se bojati leta avionom Vrsta stiha: Slobodan Vrsta pjesme: Lirska .misaona Stil: personifikacija (“Knjižice.olovko Tema: Želja učenika da ne moras sam pisati zadaču i učiti Osnovna misao: Ne teba biti lijen Vrsta stiha: Slobodan Vrsta pjesme: Lirska . Nauči se !”) Lovačka priča . knjižice.misaona Stil: poredba (“zmaj je avion”) Olovko.

misaona Objavio lektire u 29. od siječnja jedne godine do travnja iduće. njegova traganja za stotinama odgovora. napisala i objavila "Tajni dnevnik Adriana Molea" i "Novi jadi Adriana Molea". BILJEŠKA O PISCU Sue Towsend je suvremena engleska spisateljica čiji su romani za omladinu prevedeni na mnoge svjetske jezike. to je niz sličica iz njegovog života. O njegovom izgledu znamo malo. kao i osobama s kojima se prepliće njegov život. Nakon što je 1982 . Znamo da ga muče bubuljice i prištevi. godine objavila prvo djelo. 3. s roditeljima. . trinaestogodišnjeg Adriana Molea. Roman je zapravo njegov vlastiti dnevnik u kojem se nižu njegove misli i zbivanja koja ga zaokupljaju. 2. a neki su postali predloškom za radio i scenska djela. od dana do dana. upoznajemo glavni lik. niz njegovih "jada". njegovi sukobi s okolinom. KRATAK SADRŽAJ U ovom modernom romanu. Sadržaj knjige nije vezana radnja. uskoro je. njegove nedoumice. prosinac 2004 23:28:00 | 0 komentara TAJNI DNEVNIK ADRIANA MOLEA . kako kaže njegov liječnik. ANALIZA LIKOVA Adrian je dječak u pubertetu. možda je pomalo "bucmast". zahvaljujući izvanrednom prijemu kod čitatelja.SUE TOWNSEND 1. te kroz njegova razmišljanja saznajemo o svim problemima koji ga muče. pod naslovom "Adrian".Tema: Priča lovca o lovu na jelena Osnovna misao: Treba biti mudar i snalažljiv Vrsta stiha: Slobodni Lirska .

Adrianove kolege. pažljiv je i osjećajan (bira poklone za svoje drage. pomislio sam si : "Još mi je samo ovo trebalo!".. odlazi od kuće kroz neko vrijeme. očito nezadovoljna s onim što joj pruža brak i muž. Polako ulazeći u svijet Sue Townsend i Adriana Molea. baku Mole. školske profesore i ravnatelja. DOJAM O KNJIZI Ugledavši ovu knjgu."(citat. On zapravo voli svoje roditelje. Ona puno pomaže Adrianu. gotovo sve situacije uspijeva sam riješiti. Posjetit će me nakon sata iz viole. pokušava ih vidjeti sa svim vrlinama i manama. isključuje se iz svijeta odraslih kad je to potrebno za njegov vlastiti mir. zgodna djevojčica. Adrian polako odrasta. ne sukobljava se s njima otvoreno. Čak je i ambiciozan. školskim drugovima oprašta neke njihove propuste. daje mu podršku. ne previše poduzetnog. Tu je i Adrianova mama. ne živi u oskudici. Ljubav mi je još jedini spas da totalno ne poludim. sklonog alkoholu i samosažaljavanju. čak se na neko vijeme i rastaju. "kose boje sirupa". Od ostalih likova mogu spomenuti Adrianovog oca. str 217) -2- Pandora je Adrianova vršnjakinja. On je zapravo jedno dobro dijete koje na neobično duhovit način pliva u "olujnom pubertetskom moru".Više znamo o njegovim životnim prilikama i neprilikama. shvatio sam kako je ovo djelo veoma zanimljivo i interesantno. a kasnije čak i očeva ljubavnica s djetetom i starac Bert. trudi se biti što bolji u školi. ali zapravo dobra kao osoba. povremeno se baka pojavljuje u kući. s njima živi pas. Ima plemenitu narav (brine o starcu Bertu Baxteru). neke susjede i druge. Ono što tu knjigu čini još zanimljivijom jest da u tom romanu mogu prepoznati i neke svoje probleme. Zaljubljen je u Pandoru i ljubav mu pomaže u svakodnevnim "nevoljama". ali se ponovo vrati i nastoji održati obitelj. Roditelji su mu u stalnoj svađi. 4. Barrya i Nigela. I tako je bilo sve dok nisam počeo čitati. Njene su obiteljske prilike puno bolje od njegovih. Knjiga . Unatoč svim tim problemima. svjesna svog izgleda i svog utjecaja na dječake. uz nju uspijeva održavati ravnotežu u svom životu : " Nazvao sam Pandoru. piše pjesme). možda i malo nemarna prema Adrianu.. Prilično samosvjesna i odlučna. voli ga i razumije. mašta o svojoj budućnosti. Susrećemo i neke sporedne likove : starca Berta Baxtera. kako je opisan.

Jedan je od gusara držao u zamahnutoj ruci bodež. Pas sad izgleda puno bolje. ali je poučno i pomalo iznenađujuće da to uspijeva nadvladati svojim prirođenim smislom za humor. mogao sam samo reći : "Bravo. pa malo božićno drvce s torte. prihvatio sam se posla.govori o mom vršnjaku koji proživljava doba sazrijevanja i u tom razdoblju pronalazi bezbroj razloga za nezadovoljstvo. i dalje se kljuka vitaminom C. Bogojavljenje je nešto u vezi s tri mudraca. Još je u krevetu. nažalost!" -3- "Stara traži posao! Još ću završiti na ulici kao besprizorni ili tako nešto. pa figurice gusara s modela broda. Velika mudrost!" "Otišao sam u posjet psu. taj je sigurno zadao psu gadne muke. Ima dobre prijatelje i to je očito jedna od najvažnijih stvari u životu. Za dva dana moći će se vratiti kući. Kroz crnu boju neprestano se probija lakrdijaš Noddy.. Veterinar mi je pokazao plastičnu vrečici punu svakakvih jezivih stvarčica. I što ću jesti cijeli dan? Morat ću jesti pomfrit i slatkiše sve dok ne upropastim tek i dok mi ne popadaju zubi. Bojim se da ću morati po cijeli dan sjediti u javnoj praonici rublja da se ne smrznem . . Pas je zatvoren u drvarnicu. ali Noddy se ne da!. Bio je tu komad ugljena. Premazao sam zidove dva puta crnom bojom. Adriane!" Na kraju bih izdvojio neke humoristične odlomke : "Našao sam u riječniku riječ koja potpuno odgovara mome starom simulant." "Kupio sam dvije kantice vinilske crne boje i gustu četku.. Operiran je. Kad sam pročitao knjigu.. Čim sam se vratio kući iz kluba "Uradi sam"..

Sva su mu djela tematski vezana za Slavoniju.. ali još proviruje Noddyjeva kapa dvorske budale. Sad znam kako se Rembrandt osjećao nakon što je oslikao Sikstinsku kapelu u Veneciji. Pučku školu i gimnaziju završio je u vinkovcima. Rođen je 1858 u Vinkovcima. ali se on prokleti zvončići i dalje vide!. Beranek . a tu i tamo probijaju Pinokijeve prugaste hlače i njegov crveni nos. U 11 sati i 25 minuta premazao sam i posljednji zvončić. Maruška . 2 sata u noći. Malo je bolje. Ostatkom crne boje i finom četkicom premazao sam Noddyjevu kapu..Treći premaz. u Beču je diplomirao poljodjeljstvo i šumarstvo. Jerko Pavletia . Boja se osušila.. "Slavonska šuma". hvala Bogu. stoljeće Mjesto radnje: Slavonija Vrsta: Pripovjetka Likovi: Tena (Terezija) . "Tena"... Tema: život slavonske žene Vrijeme radnje: 19.Josip Kozarac O piscu: Hrvatski pripovjedač. Ostalo ih je još 124.. Rekao je da ga moja soba podsjeća na jednu sliku Salvadora Dalija. Umro je 1906 godine. Leon Jungman . Najpoznatija djela su mu : "Priče djeda Nike". Ivka ." Objavio lektire u 29. Joza Matijević . prosinac 2004 23:28:00 | 0 komentara Tena . da je to pravi nadrealistički košmar. ali mora da je loše kvalitete jer posvuda ima pruga. Đorđe . " Biser-Kata". više ne vide! Stari je maloprije došao da me potjera u krevet. romanopisac. ali ja mislim da to iz njega govori jer zato što su u njegovoj sobi na zidovima same ružice. Premazao sam večeras crnim flomasterom 69 zvončića na kapi. i druge. Zvončići se.

Tenu to nije zanimalo jer joj je ostalo puno haljina i novaca od Leona. Usto su ciganka i Maruška napravile prijevaru i uvjerili Đorđa da je Maruška trudna. Osvojila ga je na jednom plesu. A usto je bila i s Đorđom. Leon je organizirao primanja u svojoj velikoj i prostranoj kući. Tena se doselila kod Joze i preuzela vlast u kući. Jerko je uspio nagovoriti Tenu da ode na primanje i sam ju je otpratio do Leonove kuće. Jozo je imao ženu Ivanku. Došle su sve seoske cure. Kada je opazio Tenu odmah mu se svidjela. U to doba kraj njezinog sela bila je Češka vojska. a kuću i zemljište je dano na dražbu zbog neplaćenog poreza. Leon je i dalje organizirao primanja. Maruška je dala veo Teni i Tena se razboljela. Jozo bi znao često vikati na Ivanku. ali Tena je i dalje bila povučena. Tena nije voljela Leona. a nakon Leonovog odlaska on je zapio sav novac. ali on je samo gledao Tenu. ali Tena nije. s nakanom da će Tena doći. Tenu se je dojmio sav taj raskoš i bila je očarana s njime. Tako je živjela s dvojicom ljubavnika. Nakon što je potrošila taj novac morala je smislit način kako ae živjeti. no došla je zapovjed i Beranek je mora krenuti u Bosnu. pa se ona žalila Teni i molila ju za zaštitu. a Tena je ostala bez luksuznog života. ali na nju nije previše mario za to što je imao Tenu. Tena se zaljubila u njega i prvi put u životu osjetila ljubav. a u njoj je bio mladi vodnik Beranek. S vremenom Ivanka je postala prijateljica s Tenom. Cijelo selo je ogovaralo Tenu i došao je glas do Leona. zvao se Leon Jungman. Kod Đorđa je bila još teža situacija. Sav novac koji je Đorđe zaradio odlazio je Teni. U 16 godini života umire joj majka i ona ostaje sama s ocem Jerkom. Na primanju sve su se cure nabacivale Leonu. on je uzdržavao i njezina oca. U među vremenu Ivanka je ostala trudna. Nedugo zatim u selo je došao bogataš iz jedne Pariške tvrtke. Leon je dobio premještaj. Prišavši Teni obasuo ju je prostranim sobama i oni svježim mirisima. Ivanka je rodila i nakon poroda se . Našla je Jozu Matijevića . Tada je Leom pričao sa Teninim ocem Jerkom da pošalje Tenu na primanje.Sadržaj: Tena je mlada Slavonska djevojka i polako postaje jedna od najljepših cura u selu. a jedna ciganka je donjela Maruški veo koji je zaražen vodenim kozicama. Tena je od bolesti dobila plihove po licu i više nije ličila na staru Tenu. Nakon Boranekovog odlaska Tena je nosila crninu i povukala se u sebe. on je redovito tukao svoju ženu Marušku i maltretirao je. Iako je bio cigan on se Teni sviđao. Pošto je Tena bila s Leonom. a na njima je svirao cigan Đorđe. ali bila je kod njega zato da osjeti čari luksuznog života. Leon je znao da ga Tena ne voli. Nakon izvjesnog vremena Tena je prešla Leona sa Đorđom.

Uvjek je gledala na svoje dobro bez obzira kako to utječe na druge. Jozo Želio se oženiti sa Tenom još dok je bila cura. postala je starija. ponižava. tamne kose . Bio je mlad ljepuškast. Tena ga koristi kao izvor novčanih prihoda. Beranek je ostao na imanju sa Tenom da iznova podigne zapuštena polja i pruži mlađem pokoljenju ljepši život. a kada je Jozo vidio Tenu onakvu nije mu više stalo do nje. Na kraju je imala sreće što joj se vratila prva ljubav kod koje je pronašla svoju sreću. guste. On se radovao ponovnom susretu sa Tenom iako je strepio dali će ga tena primiti pošto je u ratu ostao bez desne ruke. Tada se pojavio Đorđev navodni sin i on više nije htjeo uzdržavati Tenu. Njihov susret nije bio sretno sjedinjenje nakon drugog vremena. tuče ju. Đorđe Cigan koji svira gusle. Kada je Beranek vidio da je na prodaju Tenina kuća i zemljište za vrlo malo novac odmah je dao polog. S vremenom. Karakterizacija likova: Tena U mladosti Tena je bila cura koja nije potpuno bila svjesna svoje ljepote. crnomanjastobjelkaste puti. maltretira. sitnih vatrenih očiju. a plavih brkova. zapravo moglo bi se reći da je prkosila selu i stvarala zavist među drugim seoskim curama. Beranek Mladi vodnik u Češkoj vojsci koji se istinski zaljubljuje u Tenu i na kraju rata se vraća Teni i s njom provodi ostatak svog života. sada ga koristi samo kao sredstvo pomoću kojeg se uzdržava. ali ga onda nije htjela. odnosno nakon svoje prve ljubavi počela je shvaćati koliko je ljepota bitna za ugodan život jedne seoske cure. Nije imala nimalo srama što ju selo ogovara. Nakon Što se oporavila Tena više nije bila ona stara . Nakon završetka rata Češki vojnici su se vratiili u selo da bi otkupili zemlju i tu se nastanili. Leon Bogati čovjek koji dolazi u Slavoniju da bi zaradio novaca a usput da ne bude sam spetlja se sa Tenom. Grub prema ženi. Grub je prema ženi .proljepšala .

ali je istupio iz Akademije zbog nepriznavanja Maksima Gorkog. Surađivao je s velikom opernim redateljima. bilo bi to bolje. cijeli dan bi sjedila u kući. nije oženjena. kako u Rusiji tako i van Rusije. Vrlo plemenita žena. Bila je sitna. barem tako misli. Maruška Žena kojoj je bilo dosta što je druga žena. bolestan.Ivanka Pokorna žena. ali nakon poroda se proljepšala. P. Čehov je među ostalim i tvorac antiteatralnog kazališta i psihološke drame.a po zanimanju liječnik.Anton Pavlović Čehov Bilješka o piscu: A. jedina je pomagala Teni dok je imala vodene kozice. Čovjek u futroli… Likovi: Olga je najstarija sestra. izbjegavao je politiku. Rođen je u trgovačkoj obitelji. Morala je podnositi drugu ženu u kući i biti podložna njoj. te je uvelike djelovao na kasnije generacije pisaca. Poznatija djela su mu: Tri sestre. nezadovoljna životom koji vodi a ne vidi izlaz. te se kao student počinje baviti pisanjem. bila sretnija. Galeb. prosinac 2004 23:27:00 | 8 komentara Tri sestre . Nakon gimnazije u rodnom gradu se upisuje na medicinu u Moskvi. Objavio lektire u 29. Bio je. putovao je na Sahalin. siromašan. Voljela bih muža. Pomoću varke pridobija muža. Najbolja njegova djela su novele i pripovjesti. Ujak Vanja. simptomatično za pisce tog doba. “Ako bi se udala. Potajno se nada koko bi u Moskvi mogla naći muža i onda bi. Čehov (1860-1904) ruski je pripovjedač i dramatičar.” .

mirna i glatk bez većih preokreta. a da nije promislila. s malim šansama za ostvarenje. čeka princa na bjelom konju. Rano se udala. koji stalno teži nemogućem. on se povlači. no ona je uz to i lik koji se najviše mjenja. te se kasnije ipak koliko asimilira u društvo. Forma i stil: Ovo djelo je drama ods četrri čina.Maša je vječno nezadovoljni melankolik. i masli o svemu na loš način. i smatra kako joj rad djelomično zamjenjuje ljubav. Traži životnu sreću. . Zasniva se uglavnom na samim likovima i njihovoj tragičnosti koja samo kazuje kako promjene nema unatoč vječitom optimistu i njegovoj priči o svjetloj budućnosti. mrzi svoj život. velikih ambicija. Svoje nezadovoljstvo neće nikad riješiti jer su joj ciljevi nerealno visoki. postaje papučar i pušta svoje ambicije da padnu u blato. i prtpostavlja da bi ga sigurno našla u moskvi. Andrej je sin. a uza sve to tu je još i unutarnji sukob. Irina je najmlađa od sestara. Natalija je poprilično težak lik. lik malograđanke koju nitko ne prihvaća. Kako ima dominantnu ženu.

negdje u 19. 1866. a pravne je nauke završio u Pragu i Zagrebu. vratio se u Zagreb i ušo u redakciju “Pozora”(kasnije “Obzora”). U svojim članicama “Naše književnosti” rekao je Šenoa na jednom mjestu ovo :”Zašto pišemo? Da si ovaj ili onaj čitalac ne znajući šta da pametno radi prikrati vrijeme ? u tom slučaju ne bi novele više vrijedile od one brojanice. Mi hoćemo da dignemo narod da ga osvijestimo. 1881 u četrdesettrećoj godini života. Iz Praga je prešao u Beč gdije je uređivao časopis “Glasonoša”. jer ga je zatekla prerana smrt. 1838. Umro je 13. Osnovnu je školu polazio u Zagrebu. prosinac 2004 23:26:00 | 0 komentara PRIjAN LOVRO .AUGUST ŠENOA Bilješka o piscu: August Šenoa rođen je u Zagrebu 14. g. dobro i plemenito. “Seljačka buna”i “Diogenes” roman iz suvremenog života “Prosjak Luka”dok povijesni roman “Kletva”koji je izlazio u “Narodnim novinama ” 1880/1881 nije završen. XII. “Zlatarevo zlato” zatim je napisao veći broj pripovjesti “Prijan Lovro”. kulturnom i prosvjetnom podizanju naroda. gimnaziju u Pečuhu i Zagrebu . da budemo u njem smisao za sve što je lijepo. st. zatim je bio gradski bilježnik Zagreba i umjetnički ravnatelj zagrebačkog kazališta 1870 bio je dramaturg kazališta a 1873. Građu za svoja mnogobrojna književna djela crpio je Šenoa iz hrvatske prošlosti i sadašnjosti . “Branka” i dr. postao je gradski senator. koje Turčin od duga časa broji. da mane prošlosti popravimo. IX. “Mladi Gospodin” “Ilijina oporuka” “Vladimir”.” .Vrijeme i mjesto radnje: Radnja se odvija u malom Ruskom gradiću u provinciji. zatim tri historijska romana: “Čuvaj se senjske ruke”. Objavio lektire u 29. a pisao je mnogo i neumorno u želji da svojiim književnim radom poradi na političkom . Godine1871 štampao je svoj prvi veliki historijski roman iz prošlosti Zagreba.

“Ženska ćud je strasna. hvala budi bogu . pa budu . ondašnje pisce . fantazija bujna .Podatke pronašla u A:Šenoa “Seljačka buna” (str. K tomu malo sunca. nikad ne miruje? Vazd jedno te isto. misao živa nije dovoljno dvoje mladih koje se zavoli onda malo prepreka koje jednostavno prijeđu . te . To prikazuje kroz razgovor njega i crne udovice koja je iskazala svoje misli o Hrvatskoj književnosti i koja govori kako jednoj ženskoj osobi čija ćud je strasna. suza i pripovijest je završena. vječne promjene željna. svoji. k tome malo sunca. koja. al im se nameću kojekakve kojekakve vrlo obične prepone kojih vrlo običnim načinom uklone . suza— i pripovijestje svršena” Ona kaže da rijetko kojem piscu uđe u galavu da se ta junakinja li junak otrovaju probodu mačem i umru : “Samo katkad uđe kojem piscuu glavu . mjeseca. A kakvu hranu davaju naši novelisti toj nestašnoj ptici koja leprša od mjesta do mjesta. Šenoa u ovoj pripovijetci kritizira ondašnje društvo . Dvoje mladih se zavoli . 5-6 ) Bilješka o djelu : Djelo je posve realistično . mjeseca cvijeća . fantazija bujna . misao živa i brza kao ptica.

koščast .nego da je dovojlno okrenuti se oko sebe da bi se našlo junaka tj.” Nato se ona pita jesu li pisci kadri u malen okvir naslikati velike divske slike . pravilno u dvoje razdjeljena . stisnute . vječna monotonija. reć bi uglasto. u srijedi široko. visoko.” Opis likova : Opis prijan Lovre: “Po naglasku sudeći bijaše pohrvaćeni Slovenac. al i vrlo žacave. blijedo . nos fin .al neobični sjaj . tolike sukoba da će dušu silno potresti . mogu li naši pisci stvoriti velikog junaka: “Jesu li pisci kadri naslikati u malenu okviru velika divske slike . kosa crna i glatka. Glava neobično velika naličila posve kuglji. lice osuho. i povijest ljudskog srca u nas toli razlika. može li u naših okolnosti postati kakav zanimljiv junak romanu ?” Nato joj Šenoa odgovara da junaka ne treba stvarati . širokih plećiju. usne tanke. brčići slabi . prepličući govor franceskim dosjetkami.”(str. rodi tolike borbe. može se ga naći u svakodnevnom životu. svečano. zdola posve šiljasto . tamne . duga.junak ili junakinja moraju se otrovati . Bio je pod silu miran . toli živada našim piscima ne treba nego prepisati je pa su napisali najljepši roman. žmirkave. Bio čovjek srednjeg stasa. čelo mu bilo široko. 12) “Govorio je sprvine polagano. probosti. pače umrijeti od suhe bolesti ! Vječna idila . Rekao joj je i to da upravo zato što smo mali narod koji je imao tolike borbe upravo mi možemo napisati najljepše romane :”Upravo okvir naše malešnosti koja sapinje često smjelu dušu i žarko srce. al i apodiktički .a oči male . kratko poput epigrama .

o suncu . veoma mnogo znade. Umjela ona više jezika. vanreda pametna. o Berangeru i o koječemu. 13) Opis Malvine: “ U vlastelina bila ljepušna jedinica . bujna i vesela.njegova oka odavao je da je čovjek strastven. da mnogo. Osobito rado govorila je franceski. pa je francesku knjigu i dobro poznavala. umjela crtati . Kad bi zapodjela živahna prepirka o kakvoj neznatnoj stvarci– a tog a je bilo zaonda dosta – šutio Lovro marmorkom te bi samo potkraj govora ironičkom izrekom izvrnuo cijelu raspravu na šalu. 18) Opis Minke kakvu je vidio Lovro : . a pametna. Nije dakle ni čudo da se mladi svetac i crnooka.” (str. vrlo živa. o glazbi . plavka mnogo međ sobom čavrljali o cvijeću . udarati u glasovir i više toga. I Lovro biješe tom jeziku vrlo vješt. Po prvom razgovoru razabrah da je Lovro vanredno darovit čovjek . Kraj svih tih vrlina ne bijaše mi Lovrin prvipojav prijazan. Dosjetljivost i oštroumlje mililo se Malvini – tako bijaše joj ime—nad sve ino. Nešto me odbijalo od njega ”(str. crnooka i zlatokosa . Mladica biješe živa.

Uprla bje glavuo ruku. Ne . to nije rascvala ružica— to je usidjelica koja doziva u pomoć mjesečinu da joj pozčati uvehlo lice. svjedočice zrelijih ljeta. krasna profila . Iza širokih rukava tamne svilene haljine virile bijele drobne ruke a nad čelom treptila zvijezda od brušene ocjeli. Ljepa je. da joj je mjesečina padala na sjajnu kosu i iskrami se preljevala u tamnih očih. Tim djelom Šenoa daje kritiku svog vremena koje je i danas prisutno. nego je dovoljno da prelistamo našu povijest i dobili smo junake koje ne treba da opisujemo onakvi kakvi nisu nego istinit izgled istinite osobine. gipka . . pod očima si vidio nagrešpanu kožicu . Bijaše visoka. Moje mišljenje o djelu : Meni se djelo svidjelo pogotovo zato jer takeve stvari još su i danas aktualne . “ (str. mišljah u prvi mah. al ubrzo zapita me smiješeći se :— Šta ste zamukli ? — Al Minkin posmjeh ne bijaše smiješak anđela od šesnaest godina. tamne kose u uvojke spletene i tamnih žarkih očiju. cijelo lice bijaše osuho. Od nosnica prema kraju usnica pružile se dvije crte. usnice bijahu vehle. uvehlo. On potiče Hrvate da počnu čitati vlastito bogatstvo i da se ne trebaju sramiti onog što jesu i glumiti ono što nisu čitajući izričito strane literature. Isto tako sviđa mi se to kako je pisac dokazao da naši pisci nisu bezvrijedni . Nisam znao da l’ je mlada . Ako je osoba iz slabo stojeće obitelji onda je jako mala vjerojatnost da će doć na položaj o kojem mašta tj. i da mi ne moramo izmišljati junake i uvrštavati ih u nepostojeće vrijeme i mjesto . Minka prepa se mog pogleda i okom joj sinu iskrica demonske ljutine. To ne bijahu cvatući obrazi mladosti.“Na prvi mah smetoh se ponešto . Zadrhtah. 47) Istiniti opis Malvine: Mjesečina pokaza mi cijelo joj lice. blijeđana lica. da l’ prizrela djevojka. tanka. biti ugledan u društvu i imati moć.

. Lovro je sin iz slabo imućne Slovenske obitelji. njegovog prijaltelja Lovre.Sadržaj: U pripovijesti prijan Lovro opisao je Šenoa tragičan udes mladog učitelja.

Nakon završenih svih ispita Lovro je čekao samo da mu dodjele mjesto na jednoj od hrvatskih gimnazija. a nije bio samo interes. Kada je njegov otac pročitao to pismo on je odlučio da će Lovri pomoći i da će mu dati sav novac samo da ostvari svoje želje i da otiđe u Beč. jer je njegova majka samo željela da ga vidi u odori svećenika. Nakon ntog saznanja Lovro je odustao od nje.ali njemu je bilo neugodno da je on na teret tuđoj obitelji i on je odlučio da okuša sreću tako da se upiše u orijentalnu akademiju. Lovro je u Pragu upoznao djevojku po imenu Minka .Roditelji su željeli da im se bar jedno djete digne na imućan položaj. on je savjetovao Lovri nakon što je čuo njegovu priču da traži bogatu djevojku da se oženi. novac. Anđelika se zaljubila u njega i odlučili su tu vezu okruniti brakom. Taj je događaj jako povrijedio njegovu obitelj. i on mu savjetova neka ide u Split jer da on pozna jednu mladu djevojku koja živi sa stricem a bogata je. Lovro je počeo učiti za svećenika . a pošto je Lovro bio od malih nogu jako inteligentan i željan znanja roditelj su odlučili da on bude svećenik. ali nije bilo uspjeha jer je bilo jako puno kandidata i Lovro nije uspio. ali on se zaljubio i shvatio da kao svećenik neć moći nikad imati voljenu osobu pokraj sebe i on je odustao od svećeničkih studija. Grof mu je pomagao da dospije u orijentalnu akademiju putem veza. U međuvremenu njen je . bogata djevojka koja će izbaviti njegove roditelje iz dugova. i jedan od đaka mu je savjetovao da ide u Hrvatsku raditi kao učitelj i Lovro to prihvat. I dok su jednog dana Lovro i Šenoa bili u jednoj kavani priđe im jedan debeli čovjek kojega su trebali podučiti . Nako završenog trećeg tečaja sveučilišta Lovro odluči otići u Zlatni Prag. Neko vrijeme otac mu je slao novac ali je nakon toga zapao u velike dugove i nije mogao potpomagati Lovri. Kad je odlučio odustati od svećeničkog reda pozvao ga je predsjednik k sebi da uči njegova sina i Lovro pristane. kroz razgovor je doznao da je ona bogata a to je upravo njemu trebalo. Neko je vrijeme on tako učio njegova sina . I tako Lovro otiđe u Split i tamo upzna tu djevojku po imenu Anđelika u koju se on i zaljubio. Nakon toga Lovro odluči pisati molbu u ministarstvo da postane učitelj . ali i tu je bio razočaran nisu ga primili. I on je imao na umu da se oženi tom djevojkom sve dok mu Šenoa nije otvorio oči i rekao da je to stara usidjelica koja neće donjeti miraz udajom jer njen otac ima još šestero djecena koje treba podjeliti svoje bogatstvo.

Mileva. prosinac 2004 23:26:00 | 1 komentara Družina Sinjega galeba . nego je cuvaj od propasti.4. nemoj dopustiti da se još više uništi od starosti. Objavio je knjige pjesama:Trobovlje. .1900. Pjesme ocekivanja i mnogo proznih djela: Družina Sinjega galeba. Drugovi.Tone Seliškar Bilješke o piscu: Slovenski pisac Tone Seliškar rodio se 1. Nasukani brod. Jedra na kraju svijeta. Mjesto radnje: Galebov otok i more Vrijeme radnje: Ljeto (u prošlosti) Poruka djela: Ako ti samo jedna uspomena ostane od neke voljene osobe. Više Seliškarovih knjiga prevedeno je na hrvatski jezik. učenog čovjeka koji je imao znanja za velike uspjehe ali nije imao ono najvažnije novac. Mazge.g. mještani. Lorenza... inteligentnog. Tema: djecja družina koja se bavi poslom za odrasle Glavni likovi: Ivo i družina Sporedni likovi: Ivini roditelji. a Družina Sinjega galeba objavljena je u više izdanja. Rudi.stric doznao da je Lovro potekao iz siromašne obitelji i zabranio Anđeliki vjenčanje s Lovrom. I sad nakon tog pročitanog djela postavljam si pitanje jeli bolje biti glup i bogat ili pametan i siromašan!? Objavio lektire u 29. a umro 1970. Tršcanska cesta. I tako završava životna priča mladog. Kad je Lovro to doznao on se ubio u stanu u kojem je živio tako da si je britvom prerezao grkljan. Ante. u Ljubljani. stari Nikola.

Medutim. jedne zore. a on ga nije htio ostaviti da trune. Mijo. Kasnije su Ivo i družina uzeli jedrenjak i s njime otišli na more. Starac Nikola ga zajedno sa Ivom sahranjuje.kada se vracao nazad tlak zraka ga je odbacio i on je lupio o jedan kamen. Medutim. Otišao je gore. Karakterizacija likova: . Jedino što je Ivi za uspomenu od oca bio je jedrenjak koji se zvao "Sinji galeb". Ivi je odlucio da Sinjeg galeba uredi.Otac mu je protjeran s otoka. Petar. otišli su kupiti je i potpuno uredili "Galeba". Tamao su radili jako dobro. Jednoga dana otac se jako bolestan vraca kuci i kod kuce umire. Pere i Frane. Doživljaj djela: Ovo djelo mi se svidjelo jer je djecaku za uspomenu od oca ostao samo taj jedrenjak. Na kamenolomu se morao napraviti doista velik posao.Živio je sam u jednoj staroj napuštenoj kuci. koji nije imao ni oca ni majku. a majka mu je zbog tuge umrla. sretno se popeo i postavio dijamant. Pošto je farba bila jako skupa oni odluce da nekako zarade novac da bi to nekako kupili. alimu je bol jako brzo prošla. da izgleda kao nov. Mještani su odlucili uzeti "Galeba" jer su htjeli naplatiti barem jedan mali dio onoga što im je Ivin otac ucinio. samo još treba ofarbati krmu. kada se Ivo probudio. nije vidio svog "Galeba" na šalu. nego je sakupio družinu djecaka i s njima ga obnovio. Poslovoda je iz džepa izvadio stotisucicu i rekao: "Tko ode gore i postavi dijamant dobije ovu stotisucicu!" Svi su šutili dok se nije javio Ive. Opasnost je prijetila od jedne velike kamene gromade. Djecaci odlaze na kamenolom. Kada su zaradili za farbu. Jure. da mu jedina uspomena od oca ne "potone u zaborav". Ivi se pridružuju djecaci iz sela.Kratak sadržaj: Bio jedan djecak Ivo. Razbio je celo. ali kasnije je sunce sve jace pržilo tako da je raditi bilo zaista teško. Trebalo se popeti na vrh te velike stjene koja se svaki cas mogla srušiti. Oni odlucuju zajednicki urediti brod. Prvi sat bilo je lagano. Djecaci su sve uredili.

d) Stari Nikola: Petrov i Milevin otac. kasnije se oslobodila toga straha. rumenih i vjecno nasmijanih obraza. jer ga se bojala. On ne priznaje granice. Galebovi su bili zatočeni na malom prostoru i nisu se dali razuvjeriti da im treba sloboda. Međutim. crne kose. a ne ono sumorno vucaranje do ribarskih brodica i natrag! Možemo se uzdići iz neznanja.RICHARD BACH 1. 2. Ne poznaje majcina zagrljaja ni ocevih brižnih. uvijek želi podučiti druge i svima želi dobro. b) djecaci: dobri i pomažu Ivi u obnovi jedrenjaka. sam se mucio i kada je urlala bura. prije.a) Ive: bio je uistinu mrk djecak. Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:25:00 | 1 komentara GALEB JONATHAN LIVINGSTONE . Sam je rastao. Spreman je oprostiti i pomoći drugima. voli Ivu i pomaže mu u najtežim trenutcima. Zaboravio je sve one nježne rijeci što ih majke govore djeci. otkriva smisao života i ne zadovoljava se s običnim. nije se bojao.KAKO SI DOŽIVIO LIK JONATHANA U OVOJ BAJCI ? Doživio sam ga kao simbol slobode duha. . Nije imao nikoga da su uza nj privine i tako se na sve priucio. ali. pravdu i ono za čim bi svaki galeb trebao težiti. Tek tada su shvatili što su imali u sebi. tijela i uma koju bi svatko trebao imati. zdravih. pa i onima koji mu nanose zlo. cim je vidjela Ivu odmah se smrkla.U ČEMU JONATHAN NALAZI SMISAO ŽIVOTA ? "Koliko je život sada bogatiji! To je smisao života. sa svom djecom je mila i dobra. Otvorio im je oči i oni su tek tada shvatili što je i sam Jonathan predstavljao: slobodu. Jonathan uvijek dijeli s drugima. Jonathanov slobodni duh je bio poput znaka ostalim galebovima da bi trebali poći za njim. c) Mileva: Smedokosa. a nisu iskoristili. milih pogleda.

3. do savršenstva i dalje. ostali su galebovi spoznali koliko su bili ograničeni i bezumni te da je ono što su radili.str. a sad imamo razloga da živimo.. 4.JEDNA PRIPROSTA SREDINA TEŠKO MOŽE RAZUMJETI VIŠE IDEJE I CILJEVE. Želio je dokazati da galebovi nisu samo stvoreni za traženje hrane.ŠTO MISLIŠ O ZAKONIMA JATA? . da otkrivamo i da postanemo slobodni! Dajte mi priliku.možemo postati umješna. zapravo beskorisno ponavljanje istog dok im je vrijeme izmicalo. Tada su konačno prihvatili i svi su iz jata pošli za njim. pa ga stoga nisu ni prihvatili. TJ. jer im u tom slučaju ne bi trebala krila.citat.. Jato je stajalo nepomično.37 Jonathan je želio svakom galebu objasniti smisao života. Oni trebaju iskoristiti taj prirodni dar za dostizanje novih ciljeva.str. Možemo biti slobodni!Možemo naučiti letjeti!". dopustite mi da vam pokažem što sam naučio. IZNESI SVOJE MIŠLJENJE O TOMU ". Ja mislim da su to postupci nekoga koji ne poznaje sebe. kada se Jonathan vratio..da učimo. koji ne vidi svoju dušu i ono za što je stvoren.Neodgovornost? Braćo!.Tko je odgovorniji od galeba koji pronađe i slijedi viši cilj života? Tisuću godina mučimo se da dođemo do ribljih glava. Kasnije .".39 Primjer za to je odluka jata da ga izopće. a oni ga zapravo nisu shvatili.uzvikne. pametna i savršena bića.citat. PRONAĐI PRIMJER ZA TO U KNJIZI I PROKOMENTIRAJ. za čim bi trebao težiti neprekidno. kao ukopano. naučiti ih novome i da otkrivaju nova prostranstva . to trebaju prenositi "s koljena na koljeno" narednim generacijama. Kad to nauče .

Mi predstavljamo Jonathana. Te osobine imaju samo rijetki pojedinci.Nitko se nije smio pobuniti makar su sami željeli postići nešto više. nagon za avanturama. Uloga Jonathana je da shvatimo našu stvarnu prirodu i iskoristimo je potpuno. 6. pravi zarobljenik svog ograničenog uma . kad su htjeli i druge potaknuti. nepresušnu želju za znanjem.citat.str.Galeb koji se divi prognaniku krši zakon jata.str. kad su i sami shvatili što je Jonathan uspio. Ono što bi trebala takva osoba jest ohrabrivati i poticati ostale u svojoj okolini na put kojim treba ići. No . Uvijek kad su to pokušali .". stvoreni su da sve galebove sprečavaju u njihovom razvoju. Galeb koji razgovara s prognanikom i sam će biti prognan. podsjećao ih je na zakone. Snaga misli i duha. misleći da će ih sve zadržati. tj.Takav pojedinac ne zna za zemaljske granice. hrabrost i ustrajnost.Mislim da su zakoni jata prepreke. jer je to težnja k savršenstvu. "Tek nakon sat vremena odjeknuše riječi Starješine. Starješina.OBJASNI PRENESENO ZNAČENJE I ULOGU JONATHANA I JATA Ova knjiga je zapravo pisana u prenesenom značenju. mi trebamo prijeći sve prepreke i zakone da postanemo slobodni i savršeniji. puna je simbolike koja bi se trebala odnositi na sve nas. Trebamo i drugima pomagati. onima kojima je potrebna pomoć i ne treba svakome pronalaziti zamjerke. na neki način je ograničeno. -"Ne osvrćite se na njih. uvidjeli su sve besmislice i odbacili zakone.87 "Jedini je pravi zakon onaj što vodi do slobode -odgovori mu Jonathan". jer sve što je na Zemlji.KOJE JONATHANOVE OSOBINE OPAŽAŠ (PRIVLAČE LI TE I ZAŠTO)? Jonathan prije svega ima snažan duh i smisao za istraživanjem. stvar je u tome da se oslobodiš osjećaja da si sputan ograničenim tijelom kojem je raspon krila metar i pet . plemenitost. kad nečem stvarno težiš može nadvladati mnoge prepreke.citat. Sve me te osobine privlače jer se one ne mogu lako steći ili naučiti.94 5. "Po Čjangovim riječima.

bez obzira kakav se rodi. preko znanja koje dobiva od Čjanga i Sullivana. UZ ČOVJEKOVU SREĆU. do Fletchera Lynda i njegovog daljnjeg prenošenja . Galebovima i Jonathanu ta bit života je letjenje.str. str.73 7. to je istina! Ja jesam savršeni galeb.O KOJOJ TEMI KNJIGA GOVORI?(ČITANKA. savršena kao i neispisan broj.65 "Time što su te protjerali naudili su sami sebi i jednoga će dana i sami vidjeti ono što ti sada vidiš. Prirodu treba proučavati. treba je oplemenjivati.".".citat. str. u bilo kojem smislu. istovremeno svagdje u vremenu i prostoru. Moramo odbaciti sve što nas ograničava. samo treba na vrijeme spoznati smisao života. u suštini. sve do savršenstva. Oprosti im i pomozi da im se otvore oči. simbol Velikoga Galeba. Bit života je da očuvamo ono lijepo i da to razvijamo. citat. može se stalno razvijati i može puno postići.govorio im je Jonathan kad bi se pred večer spustili na obalu. . str. . Od njegovog izopćenja iz jata galebova. čovjek ostaje usamljen uništavajući time i samog sebe.Osjeti svu silinu sreće. Taj smisao govori kako ne treba odustati od pokušaja iako postoje neke zapreke do cilja.citat.Svak je od nas.96) Tema ove knjige je galeb Jonathan Livingston i njegov život. OBJASNI! ".64 "Pa.". Stvar je u tom da znaš da je tvoja prava pririoda.79 Osnovna misao je to da čovjek. STR.centimetara i da su ti mogućnosti točno određene. Uništavanjem ili sprečavanjem prirodnog. neograničen simbol slobode.citat. bez ograničenja.".Pravilno letenje korak je bliže mogućnosti da izrazimo svoju pravu prirodu.TOČKA 8.OSNOVNA MISAO VEZANA JE UZ SMISAO ŽIVOTA. 8. Primjer za to je priroda.

Jonathane. evo nekih : "Sve što je nekoć želio jatu. Nebo je savršenstvo. vrijedi jednako pravilo za sve nas : biramo svoj idući svijet prema onom što smo naučili u ovom. Jonathan je otkrio da su dosada.". No.str. strah i gnjev glavni razlozi zbog kojih galebovi žive kratko. sad je činio sam za se. idući ti je život jednak sadašnjem.citat.str. a budući da se svega toga oslobodio.96. U njoj Iteo i starac Pirana nastoje otkriti novi svijet Waitapu i njegova čudesa. str. jer je i on bio znatiželjan i žudio za znanjem i novim svjetovima. hrabri dječak ipak kreće u najveću pustolovinu svoga života prema otocima Wa i Tapu. Ipak.citat. 9.".IZDVOJI NAJLJEPŠE REČENICE! Ova knjiga ima jako puno lijepih rečenica jer zapravo čitava knjiga govori o slobodi čovjekovog duha i misli. otkrivanju nebeskih prostranstava.". Obojici je smisao života ne stati na granicama koje su odredili drugi ili njihove tradicije. TOČKA 1 Ova knjiga i lik Jonathana prenose slične ciljeve i misli kao i bajka "Waitapu". pomaganju ostalim prognanicima. 10. To ne znači letjeti tisući kilometara na sat ni milijun. putovanjima drugim svjetovima i na kraju prenošenju znanja na slijedeću generaciju galebova. naravno. "Sada. Knjiga govori o njegovim pothvatima. To je slično kao i s Jonathanom.Jonathanove ideje. Ne naučiš li ništa. poživio je zaista dugo i lijepo.citat.IZRAŽAVANJE I STVARANJE. nego ići dalje u potrazi za novim. pri tome nailazi na suprotstavljanje Vrača i čitavog plemena koje čitav život živi po zakonima.56 "Dodirnut ćeš nebo.NAVEDI BAREM JEDAN KNJIŽEVNI TEKST KOJI IZRAŽAVA ŽELJU SLIČNU JONATHANOVOJ! (ČITANKA. Ne žele živjeti u okolini koju su nametnuli oni koji žele imati svu vlast u svojim rukama. kad dosegneš savršenu brzinu.41. neotkrivenim.STR. No. naučio je letjeti i nije mu bilo žao cijene koju je platio.54 "Nebo nije ni mjesto ni vrijeme. ni letjeti brzinom . putu prema savršenstvu. ista ograničenja i iste poteškoće koje treba nadvladati.

ali i najzgodnije.72 "Treba učiti da se spozna istinski galeb.". Pisac je uspio prenijeti poruke kroz život jednog galeba.Takve stvari se dogadaju I dan-danas. Tek nakon toga bit ćeš spreman da naučiš ono najteže.".str. ako želiš . već ničim neograničen. Jonathan Livingston bi trebao biti svatko od nas. citat.svjetlosti.citat.cuvaj prvo sam sebe . Savršena brzina.Ocev odgovor na sinovo pismo pobudio je u meni upravo ono suprotno od onoga sto sam napisao gore(procitati odgovor na pismo str. i shavti s uvježbanom lakoćom da nije samo kost i perje.Ja osobno ne volim takvu vrstu nepravde I to je razlog zasto je ovo djelo emotivno djelovalo na mene.Vjenceslav Novak Moje osobno(subjektivno) misljenje o djelu “U glib”: Djelo moze emotivno djelovati na svakoga. str.i vježbati let u prošlost i budućnost.". a savršenstvo nema granica.61 pogotovo zadnju recenicu) .citat.57 "Moramo početi od vremena. Knjiga je jako poučna i zapravo je pisana u prenesenom značenju. o galebu Jonathanu koji se ističe među drugim galebovima.obrati mu se Čjang . dijete moje.str.67 "Tim riječima se Jonathan oprosti i prenese u mislima među veliko jato galebova.kako se onda ne bi dogadale I prije 100 godina.To je sve nepravda koju treba ispraviti. svaka stranica ove knjige je uzbudljiva i nova.Bogatiji “uzima” stipendiju siromasnijem. Objavio lektire u 29.pa se tek onda brini za druge! . na obalu nekog drugog vremena.To je ljubav o kojoj sam ti govorio.a kamoli ne na nekog osjecajnog poput mene. znači biti ondje. savršen simbol slobode i leta.". Ona nam kazuje da bi svi mu trebali probuditi tog galeba slobode u nama. Jer. najmoćnije. Mislim da bi tako trebalo shvatiti i doživjeti ovu knjigu. citat. str. ono dobro u svakom galebu i pomoći im da i sami to vide u sebi.IZRAZI SVOJE MIŠLJENJE O KNJIZI Ova bajka govori o cilju i smislu života.100 11. svaki je broj ograničen.Tada ćeš moći uzletjeti i spoznati smisao dobrote i ljubavi. prosinac 2004 23:25:00 | 0 komentara U glib .Pisac je odlicno u svom djelu”U glib” prikazao razliku izmedu siromasnih I bogatih na primjeru bogatijeg I manje talentiranog te siromasnijeg I puno vise talentiranog ucenika .

Pavliceviceva “jezikova” juha Rasplet :Artura grize savjest te obecava da ce pokusati nesto napraviti.razgovor Jakov(stranice 33. odlazak u neki oliznji kafic. Izgled naracija(pripovjeda ..odgovor oca na pismo jedan od zakljucaka na djelo Karakteristike likova: Artur(stranice 31.siromasni student Pavlicevic…I sablje I cilindre(str 14) Tema djela :odnos siromasnih I bogatih Vrsta djela: socijalna pripovijetka Vrijeme kada je dijelo napravljeno: krajem 19 st.2. Mjesto:Zagreb Fabula: Uvod: upoznajem lik Artura bogatasa koji dobija stipendiju I potporu .) Vanjski izgled.1.odlasak kuci I dolazak Artura kod njega.) nje).Izvadak iz predgovora: …U noveli “U glib” kriticar je Hrvat.45.pise pismo ocu da nece prihvatiti stipendiju. 1 odjeljak I zadnji)(njegovi osjecaji52 str.vanj.te siromaha Jakova koji se bori za zivot I dobijanje stipendije mu je sve Zaplet: Jakovov dolazak I upoznavanje sa svojim mozda buducim cimerom(sve je ovisilo o stipendiji) odlazak u dekanat da Stranica 1 vidi je li dobio stipendiju Vrhunac:saznanje da nije.piscev komentar.

hrv.a njegov posljednji roman je bio “Tito Dorcic”. sirotinje.Sa 23 godine napravio svoje prvo djelo pripovijest “Maca”.ucenika. Proletarij.izganika I beskucnika Cjeloukupni Novakov knjizevni rad-bez obzira na podrucja Iz kojih je uzeta grada pojedinih pripovijesti-ima izrazito socijalno znacenje. . Zivota.U svojim je romanima I pripovjestima zahvatio 4 posrucja: grad Senj u svojoj proslosti I u svome vremenu.Sirinom podrucja koje je u svojim spisima obuhvatio nadvisuje sve hrv.) Ideja djela: “Kako smije bogat covjek uzeti ono sto je namijenjeno siromahu” “Pazi Zivot je prava skola.Prvi hrv. U svojim je djelima “ulazio” u svijet radn. Opis stana u kojem je stanovao Jerko(38-39str.izgleda. Gradanstvo I malogradanstvo.eptitima malo manje od prije navedenih kontrastima (navedeno je dnevniku citanja) Zivotopis pisca: Vjencelav Novak(1859-1905) Pisao realizam. Djelima sutavno iznosio pojave socijalizma u Hrvatskoj I pokusao ukazati na goruca drust. u svojim opisima nije samo opisivao zavicaj vec I raznolikost hrv.Roden u Senju.prosjaka.4) Opis vanj. Prpiovjedac koji je u knjiz. Pitanja.No on je otisao I mnogo dalje. Pripovjedace svoga doba.hrv.bio najmladi ali I najplodniji pisac.Podgorje.a tu skolu nijesi ucio” Jezik I stil: djelo obituje dijalozima .personifikacijama.Jerko Pavlicevic(stranice 37.

“Gesammelte Schriften”.FRANZ KAFKA Bilje{ka o piscu: Franz Kafka (Prag. “Ein Landarzt”. Zagreb. Djela: “Betrachtung”. “Amerika”.1883. “Das Schloss”. Leksikografski zavod. “Ein Hungerkuenstler”. . Umro od tuberkuloze grla. Podatke prona{ao u djelu:”Enciklopedia leksikografskog zavoda”. Podrijetlom iz imu}ne obitelji pra{kog Jevreja.6. Radio je kao ~inovnik osiguravaju}eg dru{tva. Francusku i [vicarsku.-3. “Tagebuecher”. “Beim Bau der Chinesischen Mauer”. “Briefe an Milena”.Objavio lektire u 29.). 3. austrijski knji`evnik.1924. 1968. “Der Prozess”.8. Italiju. prosinac 2004 23:24:00 | 0 komentara PROCES . “Die Verwandlung”. “Gesammelte Werke”. Radi lije~enja putovao je u Njema~ku. “In der Strafkolonie”.

. u prmaru za knjige. Tvoj Franz Kafka. ili je bilo kamo odneseno pa ti na| e{ ). bilje{ke i tako dalje. neka se sve odreda spali nepro~itano. pisma. tu|a i moja. u komodi. a isto tako i svi moji spisi ili zapisi koji se na|u kod tebe ili kod drugih. te da je nakon njegove smrti prona|eno pismo naslovljeno Maxu Brodu koje je glasilo: “Dragi Maxe. rukopise. {to se mo`e zaklju~iti iz ~injenice da je za `ivota objavljivao samo manji broj djela s kojima je on bio koliko-toliko zadovoljan.PROCES I PREOBRA@AJ Franz Kafka bio je samokriti~an pisac i strog prema samome sebi. u pisa}em stolu. moja posljednja `elja: sve {to ostavljam za sobom ( dakle. kod ku}e i u uredu.” Na sre}u Max Brod nije ispunio posljednju Kafkinu `elju i njegovom zaslugom sa~uvala su se sva Kafkina djela koja se smatraju remek djelima moderne knji`evnosti. Pisma koja ti ne budu htjeli date neka ih bar po{teno spale. dnevnike. od koji ih zatra`i u moje ime.

i koje razloge mo`e navesti za taj doga|aj. ali se jo{ uvijek poku{ava braniti: “Proces mu vi{e nije izlazio iz glave. ne bojte se ni{ta. koji i onako nije besprijekoran. Pa ~ak ni tada bez tu|e pomo}i. Tek }ete se tada mo}i izvu}i..” .Kafka u svojim djelima razvija Kafkijansku atmosferu. To je sablasna atmosfera pani~nog straha. {to se najbolje o~ituje u Procesu. Upravo atmosfera koja vlada u takvim prilikama naziva se kafkijanska. “Priznajte prvom prilikom sve. Nesumljivo bi bilo olje da sam sastavi takav spis nego da obranu prepusti odvjetniku. U njoj je kanio izlo`iti svoj kratki `ivotopis i uz svaki malo va`niji doga|aj navesti razloge zbog kojih je tako postupio. ne osje}a se kriv i nema pojima zbog ~ega je optu`en. tek tada. po njegovom shva}anju pokuditi ili pohvaliti. ja }u vam osobno pomo}i. po~inje tako razmi{ljati. K.” Sam K. a isto }e se tako osje}ati milijoni ljudi zatvoreni u koncentracionim logorima. ali {to se pomo}i ti~e. Vi{e puta je ve} pomislio da ne bi bilo lo{e dasam sastavi svoju obranu i preda je sudu. je optu`en. ljudi se svode na poslu{ne automate samo kako bi sa~uvali `ivu glavu. treba li ovaj ili onaj njegov postupak.

a drugi im zari no` duboko u srce i dvaput ga okrenu. Kao kad svijetlo sijevne. Tko je to? Prijatelj? Neki dobar ~ovjek? Netko tko ga `ali? Netko tko mu ho}e pomo}i? Ima li jo{ utoka na koje su zaboravili? Dakako da ima (. kona~nu odluku. sagne se odjednom daleko napolje. sve {to je moglo djelovati na Kafkine suvremenike. pred samim njegovim licem. O~ima {to sve su gorile K.. a jo{ dolje ispru`i ruke.I bez obzira na te povremene poku{aje da se izvu}e i nade u spas na kojima se ipak pomiri sa svime. “Pogled mu pade na najvi{i kat ku}e pokraj kamenoloma. jo{ jedan gr~.. ali su istovremeno uvjerljivi i vjerodostojni.) Dignu ruku i ra{iri prste.” Na`alost. Doga|aji se ni`u kao u snu i ~esto se ~ne nevjerovatnim. Ali K-ov grkljan pado{e ruke jednog od one gospodi. naru~ito proces ~esto ~itaoca iznena|uju neobi~ni doga|aji pa se ~esti ima dojamkao da se sanja. . jo{ vidje kako gospoda. a jedan ~ovjek slaba{an i kanokan na toj daljini i visini. proizvod bolne ma{te oslikao se kasnije u drugom svjetskom ratu. ali sve je gotovo. priljubljanih obraza. ^itaju}i Kafku. tako se naglo rastvori{e ondje krila jednog prozora.

Dotaknuo se otu|enja u svim svojim djelima. fenmen koji je prisutan u suvremenoj civilizaciji.re~e onaj pokraj prozora. U Preobra`aju je Gregor Samza na neki na~in otu|en jer pretvoriv{i se u kukca on za svoje bli`e prestaje biti `ivo bi}e. problema izgubljenosti ~ovjeka u suvremenoj civilizaciji. ali uzalud. za Kafku je rekla:” On stoji me|u ljudima i u ~udu ih gleda. To je svijet u kojemu vlaa logika.a nako {to umire svi se pona{aju ravnodu{no kao da nikada nije ni postojao. prosinac 2004 23:24:00 | 0 komentara . baci knjigu na stoli} i ustade. on opisuje ~ovjeka koji nilazi samo na nerazumjevanje okoline.. Kafka je pisac koji sam sebi nije pridjeljivao neki osobi zna~aj. budu}i da raspleta u njegovim djelima obi~no nema. geniji koji nikada nije sam skrivao svoju veli~inu.Re~e K. poput logike zdravog razuma. On je gol me|u obu~enima.-Tako se nekako i meni ~ini.a naru~ito nije vjerovao u svoj kji`evni geniji. je otu|en. a nadvi{e i cjenio i kojoj je uputio mno{tvo pisma koja se danas ubrajaju u jedna od najljep{ih ljubavnih pisama.” Ta ~udnovata smjesa sna i jave je ustvari Kafkina vizija svijeta. Nikad se nije sklonio ni u kakvo uto~i{te. Upravo se Kafka time bavio i pisao o tome. Milna. a nisu dana ni obja{njenja pa se djela ponekad ~itaju i dva puta kako bi se shvatila.-Ne smijete oti}i jer ste uhap{eni. Zato je izlo`en svemu od ~ega smo mi za{ti}eni. Vratite se u svoju sobu i ~ekajte! Postupak je ve} u toku i sve }ete doznati na vrijeme. Otu|enje ili alijenacija. Pa i u procesu Josef K. nemo}i ~ovjeka da komunicira sa svojom okolinom. ~vrsta i neumoljiva. Zanimljivost Kafkinih djela je u tome {to se ona mogu interpretirati na bezbroj na~ina. `ena koju je on ljubio. Njego pesimizam stalno ga je pratio u `ivotu i u djelima.” Kafka. Objavio lektire u 29. da je prilagodi svojim potrebama i `ivotnim uvjetima koje je sam stvorio. sve je izvrnuto naopako.“Stanite!. Ja prekora~ujem svoja ovla{tenja kad vam ovako prijatelju govorim. ali ne mo`e se re}i da je misti~no i proizvoljno. To je poseban svijet u kojem djluju posebni zakoni.-Ali za{to?-pripita-Mi nismo mjerodavni da vam to saop}imo. prorok koji je u svojim djelima predvi|ao {to }e nekoliko godina ksnije potresti ~ovje~anstvo. pomirenja sa sudbinom. u nemogu}nosti da se brani ~ak i bez da zna tko ga je optu`io pro`ivio je godinu muka i gre{aka da bi na kraju osudu do`ivio kao neku vrstu spasa. Kafka je na neki na~i vizionar. osu|en zbog ne~ega ~ega ni sam nije svjestan.

U tome je Čehov velik majstor i s potpunim opravdanjem nazvan je osnivačem ruske impresionitičke drame. Anton Pavlović ( 1860.a obilno se sliži pejzažima i lirskim digresijama. lirske drame. nastavlja novelama u kojima obrađuje izgubljene i otuđene likove. ruski novelist i dramatičar. on stvara raspoloženje oko likova. Čehov ne donosi u svojim novelma događaje. nego je sav u stvaranju scenskih raspoloženja i onoga neuhvatljivog ugođaja u kojima se likovi očituju kao živi i neposredni ljudi. po zanimanju liječnik. Započeo je knjiženi rad kritikama humoreskama. na svoj način lakoničan.-1904. jer Čehov nastoji izazvati dojam. ili uopće nije težište na njima. u kojima se oni potpuno očituju. I u drame Čehov ne unosi veće dramske zaplete. zbivanja.Ujak Vanja . Fabule su vrlo jednostavne. . ). ugođaje. atmosferu. a niti velike izrazite ličnosti koje nastupaju u društvu glasno i bučno.Antun Pavlovič Čehov Bilješka o piscu Čehov. njegove se drame uzimaju kao iprimjer tzv. Zbog toga je uvijek sažet.

primitivizmom i zaostalošći ruskoga sela i sredine. Rusko selo samo je okvir zbivanja. Jer tada su zajedno na imanju profesor u penziji Serebrjakov i njegova mlada žena Jelena od 27 godina. osuđeni ne umrijeti nego na umiranje. Jelena. ne mogu se pomaknuti iz buke gdje su se nasukali i sada trunu kao olupine dok se ne raspadnu. upućuje nas na neku idiličnu ili realističku priču iz života sela. Astrov. ne živjeti nego vegetirati. Telegin pripadaju ruskoj inteligenciji koja živi na zabačenom imanju okružena provincijalizmom. Vojnicki. Radnja se odvija u zabiti ruskih prostranstava u selu na imanju Serebrjakova. ali pisac samo marginalno prikazuje rusko selo. te profesorova kćerka Sonja iz prvoga braka.pa Marija Sonjina baka i onda Vojnicki Sonjin ujak.. Čehov nam je satkao lirsko-psihološku dramu koja se temelji na oslikavanju morbidne atmosfere jedne porodice. Naši su junaci svijesni da su prokockali smisao svoga života i da nemaju izlaza da sa poprave. Serebrjakov. ta zabitist karaktera u uskom prostoru različitih interesa može dovesti samo do sukoba.. Porodični odnosi na plakatu daju naslutiti zamršenost koja može dovesti do dramatičnosti. Ne mogu pobjeći od sebe ni iz sebe. Naši su slabići samo drhtaji. Sonja.. Sredina ih je skrhala kao individue i preobrazila u prosjećnost u kojoj . a kamo li izmjene. U toj nepovoljnoj rodbinskoj i krvnoj strukturi likova u zabiti imanja sudaraju se antijunaci koji oplakuju svaki na svoj način svoj propali i izgubljeni život. pa još Telegin kao propali spahija te liječnik i osebnjak Astrov. bilo koje zemlje ili kontinenta. Na unutrašnjoj dramatičnosti anti junaka otkrivamo zamorni i promašeni život glavnih likova. Pisac nas je zavarao. Ista drama mogla se odigrati u provinciji bilo kojeg drugog gradića. istina jako utjeće na protagoniste.Ujak Vanja Na kazališnome oglasu naslov drame i posebno dodatak Scene iz života na selu.

Drama nosi naslov Ujak Vanja. a ništa ne razumiješ u umjetnost! Svi tvoji radovi koje sam ja volio ne vrijede ni prebijene pare! Ti si nas obmanjivao!” (str. Dvadesetipet godina radio je na imanju profesora Serebrjakova da bi se ovaj mogao u gradu baviti naučnim radom.. a tvoje smo članke znali napamet. Vojnicki spoznaje da profesor nije bio nikakav veliki literarni stručnjak kojemu se trebalo diviti kao božanstvu i da je on Vojnicki utukao svoj život za jednu običnu ništicu.. Nema retorike. Čehov nam razotkriva njihove psihloške drhtaje.) “Vojnicki: .. nema dramskih zapleta i efekata umjesto zbivanja u drami imamo raspoloženje. besciljno. Kada se tih šest nesretnika nađu zajedno svjesni svojih promašenih života i kada pokušaju pronaći krivca za svoje stanje. da su ga utrošili uzalud. pa iz dijaloga ne upoznajemo sve njihove osobine. oko pedesetak i više. Ti si upropastio moj život. Čehov ne opravdava niti otkrivljenje razvoj ili razmišljanje svojih junaka. umjetnički virtuozno i spada u antologijske klasike. ------------------------------------------------“Vojnicki: Ti si za nas bio više biće. nema fabuliranja. ugođaj trule atmosfere. pa bi glavni lik trebao biti Vojniciki. 45. godini spoznaje uzaludnost svoga života.se kreću. Bježeći od malograđanštine na kraju se utapaju u njoj. a najtragičnija je spoznaja da će i ostatak života provesti besmisleno. Skučenost i ograničenost vanjskih zbivanja dramski je opravdano zbivanjem u jednom danu i noću na verandi i u sobi imanja Serebrjakova. Dramsko književno djelo Ujak Vanja slojevito je. Vojnicki je dekadent koji u 47. Ulazi u njihovu psihu i neutralno je razotkriva..) . ubitačno dosadno čekajući smrt kao jedinu moguću promjenu.Ali sad mi je puklo pred očima! Ja sve vidim! Ti pišeš o umjetnosti.” ( str. a sve to ukomponirano u lirskom ruhu. Redatelj mora biti samo oprezan da u kazališnoj izvedbi nečim ne pokvari vrijednost književnog djela. U podmaklim godinama. dosadno. 45. Ivan Petrović. Upoznajemo nemire i osjećaje junaka a vanjsko kretanje i zbivanje sporadična su. kada prave invebturu svoga života shvaćaju da su ga prokockali u zabiti. Pisac ne ocjenjuje postupke likova. da ga nisu iživjeli.

svojim stanjem. odlučno.Reci mi. Mnogo! Kako ću proživjeti tih trinaest godina? Što ću da radim. kako da počnem. Sonja sa svojim ujakom Vojnickim vodi imanje. bez okolišanja. primorana da prihvati svoju nesretnu sudbinu. Tragedija je Vojnickog kao i Sonje kada shvate da će još živjeti a da ne znaju zašto i za koga i da im je budućnost besmislena. recimo do šezdesete. Vojnicki je zaljubljen u prelijepu mladu Jelenu ali mu ona ne odvraća ljubav.51... Sonja je neiživljena i nikada neće ni živjeti.) ------------------------------------------------Astrov odgovor izgorio je Vojnickove želje u hip... Nikada neće biti voljena.od čega da počnem?” (str.nula ! Mjehur od sapunice!” ( str. zaljubljena u liječnika Astrova koji je ne voli. pomirite me sa samim sobom!” (str. promašio je profesora. Kada profesor želi prodati imanje a njega i Sonju izbaciti na ulicu kao stari kufer. ako budem živio. Sonja je realni lik... Vojnicki reagira elementarno ljudski i pokušava u efektu pištoljem ubiti profesora. novi život. Meni je četardesetisedam godina. Ona je žrtvovana i .) ------------------------------------------------Vojnicki je nesretan on se ne može pomirita sam sa sobom.) ------------------------------------------------Iako nemoćan i izgubljen u svojim mislima Vojnicki jednom progovara muški.on je . ostaje mi još trinaest godina. Ona puno radi. i moj i tvoj. 25. Predstavlja tip žene koja je bez prava na pobune. ------------------------------------------------“Vojnicki: Prvo. 52.52.) ------------------------------------------------Sonja je nesretna žena.23..” (str. ćime ću ih ispuniti? ” (str.“Sad je on u penziji i sada se vidi cijela bilanca njegova života: poslije njega neće ostati nijedne stranice iz njegovih djela. ------------------------------------------------“Vojnicki:.Početi nov život..) ------------------------------------------------Vojnicki bi želio nemoguće. on je potpuno nepoznat. ------------------------------------------------“Astrov: Kakav nov život! Naš je položaj. ------------------------------------------------“Vojnicki: . Njegov je čin završio očajno i sramotno. bezizlazan.

Jelena postaje žena fatum. pokorno ćemo umrijeti i tamo.) ------------------------------------------------Kada spoznaje da joj je sudbina okrutno zaprčaćena očekujemo njen jauk. Ja za sebe više ništa ne očekujem. na onom svijetu. Sonja pronalazi bizarno kršćansko otkupljenje i spas. Kod Ostrovskog u jednom komadu postoji čovjek s velikim brkovima i malim sposobnostima. Treba biti milostiv!” (str.. Odavno već nikog ne volim. s osmjehom. a kad nam dođe naš sudnji čas. bez porodice... ne volim ljude.i odmoriti ćemo se.svoju žrtvu prima mirno.59. Probudila je mrtvilo u Astrovu .) ------------------------------------------------Jelena Andrijevna. ali ti nas moraš razumjeti tata. jer ne vjeruje više u ljude i nema više osjećaje. svi me gledaju sa željenjem: nesrećna žena.. Naporno radi. Astrov je osebnjak. ujko. reći ćemo da smo patili. Jelena je nesretna žena koju svoju najveću nesreću prima sa manje emocija donekle racionalno. Možda je uzrok tome što je i Čehov bio liječnik.. a naročito u Vojnickom. ------------------------------------------------“Sonja: . onda ćemo. Naprotiv. 47. ------------------------------------------------“Jelena Andrejevna: I mrzi me da živim i dosadno mi je! Svi napadaju mog muža..Nismo mi jeli kruh zabadava! Ja ne govorim što treba reći. ne govorim ono što treba.. vidjeti drugi život. divan. da nam je bilo teško i bog će se sažaliti na nas. ------------------------------------------------“Astrov:. Za razliku od Vojnickog gotovo ravnodušno i bez borbe pomirio se sa besmislom svoga života. Sonjinim dijalogom točno završava drama: ------------------------------------------------“Sonja: . ona ima .. Astrov više ne vjeruje ni u svoje sposobnosti pa za sebe kaže: ------------------------------------------------“Astrov: .” ( str. nema krika ni pobune kod nje. radovati ćemo se i na sve sadašnje naše patnje pogledati ćemo ganuto. da smo plakali. 14. 28. ne može voljeti. ) ------------------------------------------------Tragedija je Astrova što je on gotovo prestao postojati kao čovjek. mlada žena staroga profesora u žabokrečinu ljudskih duša unijela je nemir. Sonja je smirenje...” (str. lijep.) ------------------------------------------------Astrov je liječnik u zabiti i primitivnosti ruskih sela..svijetli. mili ujko.” (str..To sam ja. a do tog kraja mora se strpljivo raditi.. Tko je patio na ovome svijetu. Određenu simpatiju Čehov poklanja Astrovu iako stidljivo.

o. ali ga Vojnicki bolno secira.) ------------------------------------------------- Stari profesor uzrok je uništenja mnogih života.. gadim se samom sebi.staroga muža! To je saučeše pram meni . ali nema logike. Optužuje ga i mrze njegova žena i Vojnicki.” (str. mlađima.) ------------------------------------------------Ono što ubija profesora i čini ga nesretnim je starost.20. “Vojnicki: Čovjek punih dvadesetipet godina predaje i piše o umjetnosti.) ------------------------------------------------Likovi drame su slabići i malenkonični tragičari. Iznevjereti starog muža kojega ne možeš podnijeti.) ------------------------------------------------Jeleninoj vjernosti filozofski i lirski razmišlja Vojnicki.. Profesor ne govori o svome radu.10. Prokleta. Sonja svoga oca voli i žrtvovanje za njega prihvaća kao nešto prirodno.17. 20. kako ga dobro razumijem” (str. a sada život ostavlja drugima. Đavo da je nosi! Otkako sam ostario. gadno je da me gledate. U biti je umišljena veličina koja u zimi svoga života očekuje od svih još malo pažnje. ------------------------------------------------“Vojnicki: Zato što je ta vjernost neprirodna i izvještačena od početka do kraja. A i svima vama.) ------------------------------------------------Jelena mrzi muža. ------------------------------------------------“Jelena Andrejevna: Ćuti! Ti si me ubio!” (str. odvratna starost.” (str. Nihilizam se bolesno uvukao u njih i spremni su na tiho propadanje. U njoj je mnogo retorike.to je nemoralno. ------------------------------------------------“Serebrjakov: . vjerovatno. Čitav je život bio sebičan. Profesor je star i bolestan i ljubomoran je na mladost. Vojnicki koji je na tren reagirao ljudski i pobunio se pretvara se ponovo u bezličnu sjenu spreman da sa Sonjom propati ostatak života. ali zna da mora živjeti sa njime. a nimalo ne razumije umjetnost. .” (str.11.

Pristati svjesno na predaju, na vegetiranje, pomiriti se sa činjenicom da si živ zakopan u zaostalosti riskog sela i da ćeš tu lagano umirati, čini likove drame drastično tragičnim. Oni nemaju moć ni umrijeti brzo. U takvoj atmosferi života Čehov ponire duše svojih junaka i prikazuje ih kroz dramski dijalog. On ih slika, prikazuje, ali ih ne objašnjava ili optužuje. Kroz dijaloge je oslikana atmosfera i nema poruke ili poruke pisca. Prikazano je stanje duša u određenom prostoru i vremenu iz kojega nisu mogli pobjeći.

Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:24:00 | 0 komentara

Evgenije Onjegin - Aleksandar Sergejevič Puškin
Ukratko o piscu: Aleksandar Sergejevič Puškin je rođen 1799. Godine u bogatoj obitelji. Svojim djelom Oda slobodi zamjerio se sudu, te je prognan u južnu rusiju, te tamo piše svog Zarobljenika Kavkaza. Pomilovan je 1826. Godine, te se vraća u Moskvu i St. Petersburg. Umro je u dvoboju 1837. godine. Puškin se smatra osnivačem moderne ruske književnoisti. Njegova veća djela su: Evgenij Onjegin, Kapetanova kći, Oda slobodi, Zarobljenik Kazkaza, Brončani konjanik, Ruslan i Ludmila…

Ponešto o likovima: Evgenije Onjegin je tipični lik suvišnog čovjeka, a tome pripomaže i njegova sveopća nezainteresiranost, možda čak ljenost. Lenski je romantičar, poeta, zanesenjak, sušta suprotnost Evgeniju, kada voli voli strasno, i ne suspreže svoje osjećaje. Tatjana je seoska djevojka odgojena na romanima Richardsona i Rousseauu, posjeduje neposrednost, nesumljivo stečen u provinciji, među pukom, sa dadiljom.

Kratak sadržaj: Radnja započenje pričati o mladom plemiću Evgeniju Onjeginu, “suvišnom čovjeku”, koji je dovoljno bogat da se ne angažira ni na

kojem planu. Takav život mu ubrzo dosadi. Uto nasljeđuje neko imanje, te mora otićiu u unutrašnjost zemlje na neko vrijeme. Tamo se upozna sa Lenskim, romantičarom, koji je zaljubljen u Olgu. Olga pak ima sestru Tatjanu, mirnu povučenu, koja samo čita knjige. Ona se zaljubljuje u Evgenija, te mu piše pismo u kojem izjavkljuje ljubav, no Onjegin ju odbija. Uskoro na proslavi Tatjanina imendana, Onjegin iz prkosa koketira s olgom. Lenskog to uvrijedi, te traži satisfakciju. Onjegin ga ubija u dvoboju, te odlazi na duggo putovanje od više godina. Jednog dana na nekoj zabavi u Petersburgu sreše Tatjanu, te joj piše strastveno pismo. Ona pak kao žena generala, oglušuje se na njegove izjave, te on odlazi na daljnja putovanja.

Vrijeme radnje: Radnja se odvija oko 19.stoljeća.

Mjesto radnnje: Radnja se odvija u Rusiji.

Napomena:

Puškon je na onjeginu radio osam godina. Isprva zamišljen kao oponašanje Byronova komičnog epa Don Juan, an epic satire, pa prema tome kao romantična knnjiževna vrsta. Tek kasnije djelo zauzima mjesto uz ruske realističke romane, gdje je čest lik suvišnog čovjeka.
Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:23:00 | 0 komentara

UKROĆENA GOROPADNICA - WILLIAM SHAKESPEARE
1. Bilješka o piscu

Wiliam Shakespeare bio je pjesnik i dramatičar, rođen 1564. godine u Stratford-on-Avonu u Engleskoj. Mnogi tvrde da je najv eći dramski stvaratelj svih vremena. Oko 1585. odlazi u London, gdje djeluje kao glumac, redatelj i kazališni pisac. Napisao je 36 drama koje djelimo na: 1. tragedije Hamlet, Julije Ceza, Otelo, Antonije i Kleopatra, Koriolan, Kralj Leart, Machetb; 2. komedije Ukroćena goropadnica, San Ivanjske n oći, Na Tri kralja, Mjera za mjeru, Mnog o vike ni za što; 3. romance Romeo i Julija, Zimska priča i Oluja; 4. povijesne drame Kralj John, Richard II., Henrik IV., Henrik V., Henrik VI., Richard II. i Henrik VIII . A 1609. izišli su njegovi Soneti, zbirka od 154 pjesme. Shakespeare je svoje dramske tekstove tvorio podacima iz u smene književnosti, iz starije pisane književnosti, iz povijesti, iz s voje suvremenosti, ali i iz svakidašnjeg pripovijedanja. Sve to sa mo znači da svi podaci potječu iz ljudskoga ponašanja, neovisno o tome gdje i kada čovjek živi. Najčešče upotrebljava teme smrti, zla, ubojstva, ljubavi i od nose među ljudima (muž - žena, otc - sin, sestra - brat, suprug supruga).

2. Bilješka o djelu

Radnja Ukroćene goropadnice je uzeta iz neke starije komed ije koja je u ono doba bila vrlo popularna. U njoj vidimo pravog Shakespearea, velikog i neusporedivog poznavaoca ljudske duše. Njegovi su likovi puni jake psihologije i pokazuju veliko poznavanj e ženske ćudi. U komediji postoje dvije radnje: - kroćenje goropadne Katarine - prosidba Bjanke. A povezane su time što se Bjanka ne može da uda prije svoje sestre, koja je goropadna i koja se ne želi udati samo kako bi omogučila slobodno prošenje Bijanke. Radnje se zbivaju u Pisi u Shakespeareovo doba. To je sasvim realistična komedija bez fantastike u kojoj ne glume nikakvi vitezovi ni velikaši, nego ljudi iz svakodnevnog živ ota.

3. Uloga prologa

Prije same komedije nalazi se kratki prolog (induction), koji služi kao uvod, ali ne utjeće i na samu radnju. Zapravo tu nala zimo pozornicu na pozornicu, jer se u određenom trenutku u prol ogu pojavljuju glumci koji će glumiti komediju Ukroćena goropadic a. U prologu doznajemo da je neki lord, vraćajuči se iz lova, naišao na kotlokrpu, gdje na zemlji spava. Željan šale naredi slu gama da ga donesu u dvor i obuču u sjajne haljine. Kad se ov aj probudi, sluge ga uvjere, da je ugledan gospodin, koji je mnogo godina bio bole stan. Tada u dvor dolaze glumci, koji prikazuju pred tim preodjevenim kotlokrpom komediju " Ukroćena goropadica. Ta zamisao, o pozornici na pozornici, nije Shakespereova. O na ima korjen u jednoj priči iz " Tisuću i jedne noći ", no ona u ovoj komediji nije do kraja izrađena. Mi ne znamo što se desi lo kotlokrpi nakon što su glumci odglumili komediju. Neki šekspiro logi misle da je Shakespir napisao i završetak prologa, ali se on o u prepisivanju izgubilo.

4. Petruccio

Njega ne vode nikakvi idealniji motivi, nego neka težnja za pustolovinama, te želja da se nagleda svijeta i bogato oženi. On prihvača Katarinino kroćenje samo iz pasije i za zabavu, a ne (b arem iz početka) iz ljubavi. Ipak nam je on simpatičan. Valjda zbog svoje srčanosti, neustrašivosti i potpunog uvjerenja, da će u krotiti "ženskoga zmaja", kao i duhovitost, i zbog svoga vanrednoga humora i duhovitosti. Ispod maskom žestoke i tvrde ćudi, krije se veseljak i doba r čovjek. On te svoje postupke pred Katarinom samo glumi, kako bi joj pokazao da s njime nema šale i kako sve treba da bude po njegovoj volji. No prema samoj Katarini nije nikad žestok, neg o postupa prema njoj sa nekom vedrom galanterijom i hinjenom bezazlenošću te ne če da shvati nijednu njezinu oštru i pogrdu r iječ, nego u svemu vidi samo tobožnju blagost i dobrotu.

5. Katarina

Za nju govore da je "divlja mačka", "gadni vrag", i "pakleni đavol". Vidi se i razlog tom mišljenju, jer se ona u početku pon aša kao razmažena, tvrdoglava i prkosna mlada djevojka. A zapravo kad malo dublje pogledamo, ona je jaka i samo stalna, sa lošim odgojem i tvrdoglavošću zbog ranog gubitka maj ke. Ona je znala da žena mora biti prema mužu odana i vjerna, ali joj se to činilo smješnim, jer su svi muškarci oko nje bili sl abići (Baptista, Hortenzijo), a drugih nije poznavala. Petruccio je u njoj ubio "goropadicu", a pobudio one iskre d obrote i plemenitosti, koje su već otprije tinjale u njenom srcu, ali dotle nije bilo nikoga, tko bi ih umio razgrnuti i raspiriti. Petruccio i Katarina ne govore nigdje o svojoj uzajamnoj lju bavi, ali se osjeća, da za vrijeme borbe u njima rađa i učvrščuj e. To što je oni ne će da priznaju, to je kod Petruccija taktika, a u Katarine prkos.

6. Ostali likovi

BIANCA je mala himbenica i koketa, koja iza svoje nježnosti i bezazlenos ti krije želju za gospodovanjem, što vidimo jasno u posljednjem prizoru. LUCENZIJO je običan zaljubljeni mladić, bez dubljih psiholoških crta, ali vatre n i simpatičan. Zaljubljuje se na prvi pogled (kao Romeo) i tako je očaran, da sve vidi u najljepšoj slici. HORTENSIO nije takav idealist, nego više tašt i ograničen. On je kavalir, ali slabić. Kad vidi, da ne može dobiti Bjanku, prihvati se svoje "ud ovice", pošto je naučio u Petruccija, kako valja krotiti goropadnu ženu-ali to njemu nije pošlo za rukom. GREMIJA - nasamaren zadovoljava se sa gozbom TRANIO je napola sluga, a napola pouzdanik svoga gospodara, dosta obra zovan i duhovit. GREMIO i BIONDELLO sluge i komedijaši, samo je Gremio duhovitiji, živahniji i brbljiviji. VINCENZIO miran i prijazan gospodin, ali ga Tranijeve i Biondellove šale nalj ute.

"UDOVICA" tvrdoglava i neposlušna žena, na Hortenstijevu žalost jer on nije Petruccio.

7. Zaključak

Ukroćena goropadnica je jedno od ranijih djela, nastalo oko 1595 godine. To se vidi po gradnji komedije, metrici, mnogim la tinskim i talijanskim riječima i po karakterizaciji lica koja je sna žna i konsekventna, ali nije tako oštra i duboka kao u kasnijim djelima. U ovom se djelu saznaje da je Shakespeare vjerojatno bio u tadašnjoj Italiji. On zna kakva je bila tadašnja Pisa (na glasu s vrlih građana), da je njihov običaj da mladencima otac stavlja ruke pred svjedocima te precizno nabrajanje dragocijenih predme ta u Petrucciovoj kući (koji su bili tipični u Taljana u to doba. U Shakespeareovo doba, uspjeh jedne glumačke grupe ovisio je isključivo o kvaliteti djela i njegovoj lakoj izvedivosti na pozor nici. A ovo je jedno od onih djela koje se najviše prikazivalo, prikazuje se i prikazivat će se na pozornici, jer je prikladno za nju.

Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:23:00 | 0 komentara

Preobražaj - Silvije Strahimir Krančević

Bilješka o piscu:
KAFKA, Franz (Prag, 3. 7. 1883 - Beč 3. 6. 1924), austrijski književnik. Podrijetlom iz imučne obitelji praškog Jevreja. Radi liječenja putovao u Njemačku, Italiju, Francusku, Švicarsku. Umro od tuberkuloze grla. Kafka je odredio da se njegova književna ostavština nakon smrti spali, ali ju je njegov prijatelj M. Brod ipak objavio. Neprestano pod pritiskom i u tjeskobi, poslušan sin autorativnog oca, bolesnik i osamljenik, Kafka već u svojim prvijencima otkriva motive i ideje koje će ga mučiti cijeloga života. Neki se početnčki fragmenti ili prvobitne pripovijesti javljaju kasnije kao dijelovi romana ili kao nove, prerađene cjeline pokazujući tematski i misaoni kontinuitet. Kafka obogačuje ekspresionizam svojevrsnom zagonetnom simbolikom i aforističkim izrazom. Kafkin svijet nije više onaj klasičnog realističkog romana; likovi su podvrgnuti metodi redukcije sve dok od njih ne ostane golo bezumlje. Njegov čovjek je usamljen i uplašen, dio mehanizma čiji mu je sastav nepoznat, a sustav nedohvatljiv. Kafkin pesimizam, koji prelazi u potpunu nemoć pred višim silama i u nihilizam, često prati crni humor, s elementima makabra i dvostruke perspektive. Osnova njegovog stila je jasan, aforističan izraz, dotjerane realističke pojedinosti i elementi vizija i fantastika. U krajnoj crti njegova metaforička proza ostavlja dojam složene alegorije, za koju nema određenog racionalnog ključa, i svijet koji ona sadržava gubi se u beskonačnoj perspektivi alogičnosti, pa se autorove parabole otkrivaju kao zagonetka bez konačne odgonetke.

Podaci

iz: Enciklopedija leksikografskog zavoda, Hrvatski leksikografski zavod, Zagreb, 1967

Odnosi među likovima:
OTAC: Odnos oca prma svom sinu Gregoru je grub, on njega mrzi i ne smatra ga sinom . Takav odnos proizlazi iz Kafkina odnosa prema svom ocu. Otac Gregora tuče i ne pušta ga da uopće izađe iz kuće, ne pušta ga čak ni iz sobe. Tako je bio grub da ga je gađao jabukama i jednom ga je pogodio u leđa, a poslije umire zbog toga.

MAJKA: Majka voli sina Gregora, ali ga se srami i stoga ga ne želi vidjeti. Ipak se na kraju dovoljno sabrala da bi išla k njemu. Tako je i on bio sretan, jer njemu je bilo dovoljno da čuje njihov glas da bi se razveselio.

GRETA: Greta je jedina u obitelji koja stvarno voli Grogora, ona se brine za njega, hrani ga i pomaže mu kad god može. Grogor je isto volio nju i stoga mu je bilo žao što joj nije rekao o namjerama da ju upiše u konzervatoriji, budući da je tako lijepo svirala. No i ona ga počinje zanemarivati, diže ruke s njega.

Tematika:
Kafka u ovom djelu prikazuje otuđenost Gregora. On je čovjek, ali je sasvim drukčiji, različit i stoga ga nitko ne voli, cijela obitelj ga mrzi i hoće ga se riješiti tako da bi ih što manje osramotio. Jedino se sestra brine za njega. Unatoč svemu Gregor je usamljen jer osim sestre on nema nikoga, cijeli njegov svijet je mala soba iz koje nesmije izaći. Jako se bojao oca koji ga je mrzio i htio je učiniti bilo šta da bi ga se riješio. To se i dogodilo, on je bio krivac za njegovu smrt kad ga je pogodio jabukom u leđa. Mama ga je također voljela, ali upravo zbog toga ga njie željela vidjeti jer nije podnijela sve to.

Zaljučak:
Kafkin je svijet apstraktan i anormalan. Za njega sve što je normalno je anormalno. Okolni likovi u Kafkinim romanima smatraju junake funkcionare u obliku šahovskih figura. Međutim te figure žive u svojim nepojmljivim zakonitostima i umjesto da im koriste pripremaju im neodgodivi mat. Svijet u kome je Kafka vođen i u kome je on živio jest onaj Staroga zavjeta. On je taj svijet napustio, ali ga se nije riješio, transponirao ga je u svoje vrijeme, zapravo ga je učinio bezvremenskim. Posebna značajka svijeta Starog zavjeta jest apsolutni suverenitet božiji. On je slobodan na strašan besprigovoran način.

Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:22:00 | 0 komentara

ULICA PREDAKA - Sunčana Škrinjarić
1.BILJEŠKA O PISCU

Sunčana Škrinjarić je jedna od najznačajnijih hrvatskih književnica rođena 1931. g. u Zagrebu. U brojnim njenim djelima (Ljeto u modrom kaputu, Kaktus-bajke, Svaštara, Ulica predaka, Pisac i princeza, Slikar u šumi), namijenjenima djeci i odraslima, do izražaja dolazi njena mašta, njeni osjećaji prema vremenu djetinjstva i ljubav prema prirodi. Njene priče, uvijek zanimljive i maštovite, često su služile kao scenarističke podloge za filmove i televizijske serije.

2.MJESTO I VRIJEME RADNJE

Mjesto radnje: Zagreb

Vrijeme radnje: Predratno i ratno doba 2. svjetskog rata

3.KRATAK SADRŽAJ

UVOD I POČETAK :

U prvom dijelu knjige upoznajemo Tajanu i svijet u kojem živi. Upoznajemo njezinu majku, “novoga tatu”, teticu i ostale likova iz njenog života, vidimo njezine probleme, ljubavi, svakodnevicu u školi i kod kuće. Otkrivaju se i druge pojedinosti, pa tako upoznajemo njene učitelje i vršnjake, odnose drugih ljudi prema njoj i obratno.

Polako saznajemo njene tajne, strahove, želje i sve po čemu se razlikuje od ostalih.

ZAPLET :

U zapletu uočavamo njenu oštroumnost, radoznalost i otuđenost od drugih. Knjiga počinje govoriti o Tajaninim mislima i maštanjim, njenim lutanjima u svijetu odraslih, putovanjima po zavičaju i lutanjima po prirodi. Počinje II. svjetski rat, a Tajana sve više duševno sazrijeva i zanima se za život drugih. Odlazi na more, gdje upoznaje mnoge nove ljude, sreće novu ljubav i doživljava bombardiranje Splita.

VRHUNAC :

U najuzbudljivijem i najboljem dijelu knjige se Tajana vraća kući, njezin poočim odlazi u vojsku, stanje u njenom domu i kući se pogoršava. Događaju se česte uzbune, Tajana se upisuje u gimnaziju, a ljude počinju ocjenjivati po pripadnosti, prema Židovima se odnose na poseban i drugačiji način, pa tako nestaju i neki njezini učitelji i rođaci. Stječe prijatelje i upoznaje nove ljude, sve se naglo mijenja u tim teškim ratnim okolnostima. Tajana, naime, nije previše time opterećena, većinu vremena provodi sa svojom teticom ,koju su na neki način odbacili, Tajanini roditelji se neprestano svađaju.

RASPLET :

Ostali ljudi i događaji izvan toga svijeta je nisu uopće zanimali..” Izvan toga svijeta nitko je ne shvaća. jer je u siromaštvu njena duša slobodnija. pogotovo kako se odnose prema onima koji su njoj zanimljivi i zabavni. roditelji su se pomirili. Nije bila zaokupljena razmišljanjima običnih ljudi i na kraju. jer su tamošnja djeca bila sretnija. pravi otac joj se vraća nakon 12 godina i cijela obitelj sve počinje ispočetka. mio.oh. SOCIOLOŠKA KARAKTERIZACIJA TAJANE Tajana potječe iz jedne bogate obitelji gdje ima sva materijalna dobra i gdje joj ništa ne bi trebalo nedostajati. Ipak. jedina sreća u tom bezdušnom djetinjstvu i zbog toga joj je prirastao srcu. 4. U njezinom svijetu razumije je samo njezin medvjedić i nitko je ne poznaje kao on. Tajana je voljela neke ljude. Zato je ona voljela biti na selu. Mala ga povlači za uši. i on je bio simbol topline u tom ledenom vremenu. Tajana se u bogatstvu osjećala zarobljenom i njeno unutarnje bogatstvo nije postojalo. Na samome kraju knjige. dosta tog nabrajanja. voljela je i medvjeda. osjeća se odbačenom. Tajana nije željela živjeti u bogatstvu. njuška mu je okrugla. no niti ona ne shvaća druge. (”.. moli ga da oživi u velikoj kući u kojoj je sve mrtvo. Taj medvjedić joj je bio jedini oslonac.”On je dlakav. Tome je djelomično koristila njena maštovitost i oštroumnost. ne ljude koji su bili bogati već one koji su imali bogatstvo u srcu.PSIHOLOŠKA KARAKTERIZACIJA TAJANE Tajana je na neki način posebna djevojčica i mislim da je to razlog njenog ponašanja kao da je u “svom svijetu”. uši malene. ona je mogla zapaziti i uočiti više od ostalih.. ispunjenija.Kroz rasplet knjige pratimo prestanak rata. od svega bogatstva postojao je samo medvjed.. Tajana dobiva malog brata. Zato je ona voljela teticu iako su svi govorili da joj je ona loše društvo.”) . jer i on je bio više od oslonca. meke.

Zanimljiva je i metaforičnost romana. 6. kao simbol bezdušnosti. kao npr. već grubo i okrutno.9). Zanimljiv je cijeli roman. a ono je zapravo bez ljubavi.TEMA Tema : Ratno doba.NAJZANIMLJIVIJE U ROMANU. nije bila potpune sreće jer joj je nedostajala obitelj. str. škrtosti. podrške. Ona nikada u tih 12 godina nije vidjela svog oca. bez bliskosti.5. jer govori o djetinjstvu koje je malo tko proživio. okrnjeno srce koje nitko ne vidi niti pokušava vidjeti. jer svaki predmet u ovome romanu ima svoje preneseno značenje. Svi bi pomislili da je u bogatoj obitelji djetinjstvo najljepše. predstavlja prošlost koja ne može biti obnovljena. Njezin otac je predstavljao na neki način taj kamen. nečeg što je razrušilo cijelu obitelj i njen sklad. njezin otac. oholosti i nečeg mrtvog. Ona je tražila utjehu u medvjedu kao simbolu topline i nečega što je sasvim njeno. citat. promukao i odbojan : To je bio tvoj otac. Cijeli je Tajanin život simboličan.”. predstavlja tugu u hladnom djetinjstvu. II.IDEJA ILI PORUKA . METAFORIČNOST. (”Zvuk kamena bačenog s ulice u sobu . Zveket stakla i majčin glas. To nije djetinjstvo koje bi netko očekivao da bude lijepo i bezbrižno. ne razumije dobrotu i ne prihvaća iskrenost. Razbijanje tog sklada dovelo je do problema u Tajaninom djetinjstvu. svjetski rat i djetinjstvo djevojčice Tajane 7.

bilo je očigledno da taj čovjek postaje važniji i da to ima veze s ratom…”. To je djetinjstvo koje si ne mogu uopće zamisliti. to možemo samo nagađati i čekati da nam autorica dade naslutiti odgovore na takva pitanja. Politika je bila još jedna nerazumljiva riječ. kao platonska ljubav. jest kako sve to opisuje jedno djetinjstvo puno sukoba. 9.33 “…samo su hitlerovci imali veze s Hitlerom. da se oslobodimo od duhovne ograničenosti i da nikome ne poželimo tako nešto kroz što je prošla Tajana 8. Pitao sam se : “Da li će se Tajana vratiti životu i odraslima nakon onoga što je život njoj dao? Da li će Tajana ipak uspijeti nadvladati to zatočeništvo svog duha? Hoće li uspijeti izvući najbolje u budućnosti i tako pokazati drugima što je ona željela?” No.Ideja ili poruka knjige jest da sačuvamo iskrenost djetinjstva.citat. bez sigurnosti.IZDVOJI NAJZANIMLJIVIJE KOMENTARE KOJI SE ODNOSE NA : a) Politiku “…inače društvo joj je bilo strašno dosadno.IZDVOJI PROBLEME KOJI SU TE NAJVIŠE ZAOKUPLJALI DOK SI ČITAO ROMAN Misli koje su mi se vrtile po glavi cijelo vrijeme dok sam čitao knjigu.33 . sami odrasli ljudi koji su pričali viceve i govorili o politici. kao mačekovac i frankovac…”. citat. nezadovoljstava. str. bez ljubavi. str.

sigurnosti da dolaziš u dom gdje te čekaju. vikali su i praskali. citat. pa čak i šukundjed…”. 75 b) Kulturu “Tajana je lutala gradom i upoznavala razne ljude. kao hladna i mrtva riba. teško onome tko je Židov. to je novi Napoleon .47 c) Odnose među ljudima “…uvijek je govorila ono što misli i zato su je smatrali zaostalom. mama je rekla da se ne zna ponašati. majke su često puta u prolazu. Tajani se činilo da je nikada u životu nitko nije poljubio.citat.”. važno je i tko ti je bila baka i djed. milovale i ljubile svoje dječake i djevojčice. Hitler se motao vrlo blizu.citat. odrasli su stalno govorili o politici…”. a to je bilo nekako službeno. razgovarala je s prosjacima i djecom koju je njena mama smatrala ciganskom. str.”. nije htjela biti kao tetica.“Ali rat je bio svuda oko njih. očevi su držali djecu na koljenima. osim za Božić i za Uskrs. zahvalnost je ljigava stvar. citat. zapravo nitko nije morao ništa donijeti. a to je bilo i točno. ona je uvijek mrzovoljno šutjela. ne bi se dovoljno zahvaljivala na darovima.str.14 . kao uzgred.”. str. izbijale su svađe. str. kiše poljubaca. ali nekako svjetlije i manje bolne. str. citat. odgovarala sa da ili ne .57 “…taj Hitler neće mirovati.36 “Tajanina predstava bila je uvijek kratka. ali bezbrižna i unjihovim kućercima bilo je veselo. traži se svjedodžba o arijevskom porijeklu. djeca su bila bosa. nije bilo iznenadnog maženja. pa su se opet i smirili.

a poslije ni to neće biti potrebno. majke su često puta u prolazu.14 “Tajana je lutala gradom i upoznavala razne ljude. lijepi i plavi ljudi. očevi su držali djecu na koljenima. Tajani se činilo da je nikada u životu nitko nije poljubio. kao uzgred. zar ne shvaćaš. kakve su to ludosti. morala je nositi sprijeda i straga veliku žutu zvijezdu. a to je bilo nekako službeno. neki robovi će ga obrađivati kao u starom vijeku.36 d) Odnose prema Židovima “…Edita Goldberger dolazila je samo u sumrak. kiše poljubaca. djeca su bila bosa. što si bolji to ti manje vjeruju.str.76 “…samo se sirota Edita Goldberger bojala i nije htjela doći. a onda nam je svima odzvonilo.str.”.”. ona je mamina prijateljica i nikakav Hitler se ne može u to miješati. nije bilo iznenadnog maženja. na svijetu moraju živjeti samo visoki. milovale i ljubile svoje dječake i djevojčice. poučnim pričama. ali nekako svjetlije i manje bolne. str.74 “…Edita Goldberger ulazi u njihovu kuću. nastupaju strašna vremena. jednostavno bacit ćemo suvišne ljude u smeće. ona je Židovka. a mi ćemo u njemu uživati. svijet mora biti divno uređen.”. pa su se opet i smirili.“Dobrota se prezirala. mora se čuvati čistoća rase.78 . to je značilo da je ona Židov…”. citat. razgovarala je s prosjacima i djecom koju je njena mama smatrala ciganskom.citat. vikali su i praskali. osim za Božić i za Uskrs. ali bezbrižna i unjihovim kućercima bilo je veselo.str.str.citat. nju treba izbjegavati. sigurnosti da dolaziš u dom gdje te čekaju.citat.”. bit će rata.citat. izbijale su svađe. a novi tata bi za stolom govorio. uvijek su zli ljudi dobro prolazili osim u nježnim.

Također su vjerno preneseni Tajanini pogledi na život i njeni stavovi prema problemima s kojima se susreće. 103). drago moje dete. Na ovom tlu. “…Tvojoj mamici je uvijek išlo kak po žnorici. a Tajana je jednom vidjela kako ljudi za njom pljuju i kunu. nosila je žutu traku i židovsku zvijezdu. Time nam je priča postala bliža srcu i sigurno neće biti zaboravljena. a meni nije niš štimalo i samo su me nacukavali sim i tam. 11. dolazila je uvijek u sumrak. .”. uvijek je bio prisutan utjecaj Austrije i Njemačke pa se to odrazilo i na jezik stanovnika ovog dijela Hrvatske. a i ona je bila preveč škrta. no to ti je tak. Autorica je uspješno prenijela radnju i djetinjstvo jedne djevojčice koja raste i sazrijeva u jednom preteškom vremenu. ljudi u svakodnevnom govoru koriste i neke izraze iz njemačkog jezika. moraš se šmajhlati…” (citat str.“…o tome kako je nestala Edita Goldberger.88 10.citat. Ona je dolazila mami u posjete. gdje se radnja priče odvija.str. I pokojni tata je bil šuft.MIŠLJENJE O KNJIZI Ovo je vrlo osjećajno ispričana priča o jednom djetinjstvu i teškoj svakodnevici u predratnom i ratnom razdoblju.JEZIK ? ZAŠTO GERMANIZAM ? Jezik koji se koristi je svakodnevni. samo je grosmama bila dobra. uglavnom u žargonu. Iako se radnja odvija u Zagrebu. nikada po danu.

Fabula: U registraturi. Na kraju je uhvaćena. u kojoj želi s njim živjeti. Iako darovit učenik. Odlazak u grad ga mjenja. kojine pristaje. U početku je zbunjeni dječarac koji ne shvaća sve što se događa oko njega. a od oca saznaje da ga Laura vara s Mihom. siromaštvo ga je primoralo da ostane na selu. Likovi: Ivica je u početku naivni mladić. Odlazi u grad. Zbog toga mora napustiti grad i Lauru. O djelu: U registraturi je svojevrsna biografija pisca. Spase samo kovčeg. a Žoržovom nepažnjom izbija požar. nedaleko od Marije Gorice. Putovao je po hrvatskoj. smatra se njegovim najvećim djelom. Prisilno odrasta u rezigniranog čovjeka. Njegov lik kao i ostali prolazi kroz promjene. rastegnutog na više strana koji ne pronalazi svoj unutrašnji mir.Objavio lektire u 29. oženio se. potpali registraturu i izgori. prosinac 2004 23:21:00 | 0 komentara U registraturi . pipovjetke. rad. Ivica se zaljubljuje i jednom ga Mecna zatekne u Laurinoj sobi. romane… Smatra se najistaknutijim predstavnikom hrvatskog realizma. a Laura i Miho nestaju iz sela i natanjuju se u dvorcu u koji Miha dovodi Ferkonju . koji shvaća okolinu. Laura odlazi na selo i diže kuću kraj Ivičine. Ivica tu upoznaje život kada dolazi Laura. nakon toga je mladić . Prisiljen je na skromnost. nalzi se i spis Ivice Kičmanovića. On se želi odškolovati do kraja.g. živio u oskudici. Nakon toga dolazi faza mladog štićenika. gdje mu rođak (kumordinator Žorž) službuje. članke. Bio je bistar seoski dječak i to ga je dovelo u Zagreb u kuću Mecene. u Celinama kraj Sutle. i realističkim mozaikom. Na svadbi otima Anicu i ubija ju u šumi. Laura osniva hajdučku skupinu. siromaštvo i seoski mentalitet. s brojnom obitelji. dok ga zagrebački kaninik nije stipendirao do studija prava. a zaljubljujew se u Anicu. te nakraju završio u Vrapču. Oni raskidaju.čovjeka iz Laurinog djetinjstva. Ipak on voli selo i svog oca i majku. ubija Ferkonju i bježi. U djetinjstvu je bio sretan. a kasnije ga je život učio na sve gore i gore stvar. među hrpama sličnih spisa. koji. Svoje dane provodi u književnosti i borbi za egzistenciju. poziva Ivicu. sadrži i tajnu Laurine prošlosti. Ivica se opija. ali eksplicitno mu je zabranjen svaki komentar. U gradu se Mecena razboli i Laura mu mjest lijek daje otrov. među ostalim. koji s vremenom odrasta patnika.Ante Kovačić Bilješka o piscu: Ante Kovačić je rođen 1854. te je njen integritet sačuvan.Pisao je još od ranih dana i to liriku i epiku.

U stvari je priglup i dvoličan čovjek. Njegov prividni sjaj zasljepljuje seljake. ali sasvim dostatan da zavara okolinu. a to se vidi u svakodnevnim prilikama.Njena privlačnost ga u isto vrijeme i privlači i odbija isto tako kao što i on nju privlači i odbija. nade su lažne. Likovi lažu.isto kao i Ivica.st. Među ostalim ona je i glumica i to takva koja glumi iz osobne koristi. Kumordinator Žorž je lažni lik. Ipak to nije baš toliko čudno ako se uzme u obzir da je i on jedan glumac. Laura je lik pun suprotnosti i unutrašnjeg nesklada. Takvi sukobi su od nje učinili nladhno neemocionalno biće. Njegov dobar glas počiva na neobjašnjivoj činjenici da ljudi imaju visoko mišljenje o njemu (bar oni koji ga ne poznaju). i pokazuje čovjekovu želju da se pretvara da je ono što nije. npr Učenje govora. Laura je ključni faktor Ivičina života.uhvaćen u koštac s dvije žene. pretvaraju se. Mecena je lažni dobročinitelj. Njegova stvarna uloga je da se ulaguje Meceni. Ona je jako emocionalno ili jako mrzi ili jako mrzi. Laž je prisutna svuda. Njezin životni put pun je razočaranja i ona na kraju ostaje nezadovoljna . fabula je izražena pomoću hrpe laži. njegova prva ljubava i famme fatal. da bi na kraju završio kao neretni alkoholičar. a cijelo djelo je naizgled lažno i dvolično.To po meni daje jaku uvjerljivost i snagu djelu. skrivena je razbludnost i hedonizam. On je oličenje nesklada između želje i stvarnosti. . koje na kraju završi hajdučeći uokolo. Iza njegove površinske kreposti. te stoga mislim kako ovo djelo laži govori jednu veliku istinu. Ne toliko velik kao Laura. bez vidljivog cilja na obzoru. Malo o djelu: O ovom djelu naturalizam je izražen u svoj svojoj grubosti i jednostavnosti. Mjesto i vrijeme radnje: Radnja se zbiva u Hrvatskoj u 19. dok je on u stvari samo Mecenin rob.

novelist. s iznimno opsežnim i raznovrsnim književnim opusom. kritičar. Pučku školu završio je u Zagrebu (Kaptol). Prvi svoj književni časopis “PLamen” tiskao je 1919. prosinac 2004 23:20:00 | 0 komentara MIROSLAV KRLEŽA . U književnosti se javlja 1914. BILJEŠKA O PISCU Miroslav Krleža (1893. pokretač i urednik časopisa. Jedan je od urednika časopisa “Republika” (1945. te enciklopedist. središnja je osobnost hrvatske književnosti 20. do 1940.. Rođen je u Zagrebu u obitelji gradskoga redarstvenoga nadstražara. te realistička (1926.) u Rijeci gdje mu je supruga bila učiteljica. gdje je do konca I.).s Your Ad Here Objavio lektire u 29. dramatičar.. putopisac. Dvije godine je zatim na vojnoj akademiji u Budimpešti (1911.. “Književnu republiku” objavljivao je i uređivao od 1923. do ljeta 1921.). ali se brzo vraća u Budimprštu. Nakon boravka u vojnoj bolnici bio je upućen na bojišnicu u Galiciju. Kratko je u zatvoru.. do 1927.). Napušta je i odlazi preko Francuske i Soluna u Skopje pokušavajući se prključiti srpskoj vojsci. Prva je romantično-simbolička (1914. stoljeća.). a onda se počinje baviti književnim radom. Poljsku i Francusku neprekidno je živio u Zagrebu. “Pečat” od 1939. svjetskog rata obavljao svoje vojne dužnosti. a nakon toga upisao se na kadetsku školu u Pečuhu. Bio je mobiliziran 1915. “danas” izdaje 1934.-1918. Zanima ga psihološka.POVRATAK FILIPA LATINOVICZAGLEMBAJEVI 1. a zatim . Osim višemjesečnih putovanja u Rusiju. Izvan Zagreba je proboravio godinu dana (od ljeta 1920. Četiri razreda gimnazije završio je u Zagrebu.-1932. ali vojnu obvezu obavlja u Zagrebu.1926.(drama Legenda). memoarist.-1981.). romanopisac. slijedi ekspresionistička (1918. Njegov književni razvoj prošao je više mijena.). pa u Zagreb. Pjesnik je. esejist. Uhićen je zbog sumnje da je austrijski špijun i protjeran je u Zemun gdje ga prihvača austrijska pogranična policija.-1913. Njemačku. Austriju.

Leda. razred gimnazije” Izdavačko poduzeće:Profil International d. Pjesme III. Pjesme I... Nakon što je proglašen austrijskim špijunom život mu spašava crnogorski činovnik čije ime nažalost ne znam. Novele. Drame: Legenda. . U logoru. Nije moguće razgraničiti precizno njegova stvaralačka razdoblja. STVARALAŠTVO: 1. tražili su od Krleže da pristupi ustaškom pokretu na što on nije pristajao. Michelangelo Buonarotti. već joj se pokušao pridružiti kao borac protiv Trojnog pakta u čijem je sastavu bila i njegova voljena Hrvatska. Povratak Filipa Latinovicza. Na rubu pameti. Knjiga lirike. Hrvatski bog Mars. Tri simfonije. Pjesništvo: Pan. Artej. Vučjak. Zastave.o. 1996. U tom je razdoblju Krleža surađivao sa lijevičarskim književnikom Cesarcem koji je kasnije streljan. Od 1950. Jednom ga je spasio čak i Pavelićev liječnik koji ga je sakrijo u samostan. Banket u blitvi. Gospoda Glembajevi. među njima prvenstveno ministar provjete Mile Budak. Zagreb. Vražiji otok. on se nije pokušao priključiti srpskoj vojsci zbog ljubavi prema Srbiji kao što bi se dalo naslutiti iz Pandžićeva teksta. Lirika. ako negdje pogrešim).o. Pjesme u tmini. II.ponajviše socialna tematika. odlučio sam na tu gomilu Pandžićevih gluposti dodati još poneke podatke za koje smatram da su bitni za Krležino stvaralaštvo(Nadam se da će te mi uvažiti. Proza: Tri kavalira gospođice Melanije. Golgota. Njegov je život pod ustaškim režimom bio stalno u opasnosti. Nakon što je Krleža napustio Peštu. ravnatelj je Leksikografskog zavoda u Zagrebu. svjetskog rata Ustaše. 2. Simfonije. Balade Petrice Kerempuha.. Hrvatska rapsodija. ( Nemajući volju tražiti druge bilješke o piscu Miroslavu Krleži. 3. Saloma. Taj ga je događaj prisilio na pasiviziranje. Podatke pronašao u knjizi: “Knjiženvost IV udžbenik za IV. Tijekom II. U agoniji. Knjiga pjesama.

svjetskog rata.) . no nakon potpisivanja Deklaracije o jeziku 1963. Po završetku rata jugoslavenski ministar prosvjete pokušao ga je osuditi na smrt. Krleža ipak orelazi u KPJ. bio je izbačen iz CK-a.Krleža nije htio postati niti članom KPJ što će mu izazvati goleme probleme nakon II. Život mu spašava predsjednik Jugoslavije Josip Broz Tito koji ga stavlja pod svoj protektorat.

POVRATAK FILIPA LATINOVICZA Naslov romana POVRATAK FILIPA LATINOVICZA i prvih nekoliko rečenica upućuje nas na osnovni problem ovog romana. .

str. Krleža prustovski ispovjeda Filipovu prošlost i tako od te retrospekcije nastaje ovo Krležino remek-djelo.“ Svitalo je kada je Filip stigao na kaptolski kolodvor.str. Dvadeset i tri godine nije ga zapravo bilo u svom zakutku. u svoj blatni panonski zakutak. prljavog prozora one davne listopadske noći s engleskim kojima.. Drama jedne provincijonalne trafikantkinje! Gavran koji govori francuski! Bankonote na stoljnjaku i ona antipatična stara baba s crnom perikom! Kakva je ono bila drama? Kakav je ono bio tajanstveni osjet u onoj mračnoj palači? Gdje je ono sve danas i kamo se ono sve rasplinulo kao magla? Stojeći uz taj prljavi prozor. a znao je još uvijek kako sve dolazi:” 9. . neko čvrsto uporište na temelju kojega da učvrsti svoju ljudsku i umjetničku egzistenciju.. da u potrazi za izguibljenim djetinstvim pokuša naći “pozitivnu podlogu”.” 20. Filip. “ A sve je počelo kod ovog sivog. se nakon dvadeset i tri godine vraća u prostore svoga djetinstva i rane mladosti. predstavnik modernog beskućništva i odisejskog lutalice.

str “ Razmišljajući o sebi i osvome trajanju. i sada se već dulje vremena sve samo od sebe kreće u smjeru rastvaranja. analitičko raspadanje svega počelo da raste sve nemirnije. to je u njemu rastao proces koji se negdje otkinuo na svoje svrhe. Sve te filipove opsesije. i to već prilično dugo traje. pa je njegova doživljajnost određena karakterom njegovog vidnog kuta. unutarnji nemiri dostižu kulminaciju u trenutku kad on posumnja u svoje umjetničke vrednote. Pisac često razbija kronološki tok događaja koji je i ovako već subjektivan čime on pridobiva na dinamičnosti teksta što zahtjeva i pažljivije čitanje. Kod Filipa zapravo se radi o “paklenom simultanizmu” događaja.” 36. jer ovdje je riječ o neoimpresionističkom slikaru. on se počinje gubiti u mutnim slikama svoje ličnosti. Upravo je taj simultanitet temeljna slikareva opsesija: Slika se stvara i predstavlja odjednom. a sve te plohe starih igračaka. Sve se u njemu raspada na “sastavne djelove”. svi ti dršci napuklog . To kontemplativno uništavanje svega što mu dolazi pod ruku ili pred oko pretvara se polagano u ideju što je satala da ga progoni iz dana u dan sve intenzivnije: pred njegovom vlastitom predodžbo o vlastitom subjektivnom životu počeo je da nestaje svaki.Senzibilnost Filipova prvenstveno je izražena likovno. Doista. “Život počeo se u Filipu topiti na sastasvne dijelove: u njemo je neprekidno rastvorno. Filip se gubio u mutnim slikama te nikako nije mogao da se snađe. pa i najmanji smisao. izgledalo je tako kao da kroz naše ruke kulja tuđi život u toplim opipima. o svojim počecima i međama svoje ličnosti.odnosno nastojanju da se obuhvati prostorna i vremenska istovremenost događaja. Njegov vlastiti život negdje se otkinuo od svoje podloge i stao pretvarati u fantom koji nema nikakva razloga da postoji. a postaje sve teže i sve zamornije. a ne postupno.

. puši. to su samo nekakve vanjske...” 143... ustreperen. osječa kako mu je mučno. ispijan. tako neodređeno. i klečanja. odmah ispred sivog i mutnog stakla.. sjećanje na stare krivnje i mučenje nad tuđim bezizlaznostima.str./ A tu. blijed. najpovršnije oznake! Konvencionalne. umoran. plitke građanske mjere! Po čemu bi on mogao uvjeriti “sebe” s nekim izvjesnom. s dubokim podočnjacima i gorućom cigaretom na usni. izvan svake sumnje pouzdanom garancijom da on to doista mjeri “sebe”? Po licu? Pa to se lice potpuno izmjenilo! Po kretnjama? Te njegove kretnje danas to su kretnje sasvim drugog čovjeka! /./ /. Taj čovjek sumnja u identitet svoje vlastite egzistencije /./ i sve je tako pogodbeno. i trzaji. tako čudno trepetljivo: biti subjekt i osjećati identitet svoga subjekta!” 40. sve će to biti ništa drugo nego odgovaranje na stara i davno pročitana pisma. neispavan.. prosijed. a gadi mu se pušenje. naziva samoga sebe “sobom”. str.boli glava. koji pije mlako mlijeko i razmišlja o identitetu “vlastitog ja”.porcelana. te pukotine pod jezikom na rubovima starih čaša./ Čudno! Sjedi takav jedan neodređeni “netko” u jednom ogledalu. i pisama.. gleda u kavanu jedan čovjek.. stanje oko izvjesnog imena i prezimena. u prvome planu.41. uzrujan. . kako ga steže srce. /. nosi to svoje mutno i sasvim nejasno “ja” u sebi godinama. Taj čovjek sumnja u identitet svog “vlastitog ja”. “ Ime i prezime.

gotovo deplasirana! U stadu živeći već prilično dugo.” 160./ Ta zvijer je proždrljivija od hijene jer hijena prežderana strvinom pokraj smrdljivog mesa može da zaspi. u prirodi. majmunska zvijer! Najsmiješnjija među životinjskim vrstama. racionalizmom i čvrstom logikom sudova atomizirao i pretvorio u bezvrijedan pepeo Filipov idealizam i subjektivizam. on je dermatolog i oringolog. glupa. Kyriales nije “diabolički lik” kako ga Vi nazivate. ali u svim tim njegovim tvrdnjama postoji pomalo karikirana istina: “Čovjek je životinja u svojoj pojedinačnoj osamljenosti savršeno tužna. pa čak i osvjedočenja da je slikati potrebno i moguće.još uvijek ždere i. sigurno je majmunska vrsta. ali se njega zato ne smije smatrati demonskom ličnošću. Bestidna.Vi profesorice Benjak. pa prije svega on je obrazovana osoba. a koliko je majmun bliži posrednom i logićnom životu čovjeka? /. tvrdite u vašoj diplomskoj radnji na stranici 7. da mrvi njegove istine i zanose. i da sve Filipove tjelesne i duševne snage atomizira u prašinu i potpuno bezvrijedan pepeo”. odnosno liječnik. a za liječnika se znade da treba biti objektivan. dok čovjek koji se prežderao da mu se od sitosti diže utroba . No ne slažem se sa Vašom tvrdnjom da je on “DIABOLIČKI LIK” jer on u toj kostanjevačkoj drami po sve slabiće i zbunjene dekadente odigrao presudnu ulogu i kako Vi kažete “uzmorao je da razara sve Filipove zamisli. da Filipove sumnje i zanose. divlje. . naprosto “isjeckao” Grk Kyriales čime sa ja i slažem.. promatrajući oko sebe druge. čovjek je čovjeku čovjek. str. sebi slične životinje. lažljiva. Kyriales ipak ponekad pretjeruje u svojim zaključcima i poredbama što mu možda i daje negativne atribute. okrutniji namie od svake druge zvijeri.. moglo bi se reći. gladne. Istina je da Kyriales ponekad govori demonski. već je on svojim objektivizmom. razuman i racionalan. zlobna. oblizuje se zadovoljno.

216. blatan. on priča o oblicima spoznaje. rano jutro i umor u člancima prstiju. str. Platona te objašnjava njihova učenja. a još ni dan današnji ne znam.Pojavom Kyrialesa roman postaje i filozofski jer Grk spominje filozofe poput Kanta. ja sam navršio četrdesetu godinu.. i jastuci. nerješeno pitanje tko mu je otac: “ -Evo.. Pri samom određivanju Filipa.-pitanje je koje se nameće već prilikom čitanja prvih stranica romana. u . točnije logikom sudova. te činilo se kao da gleda”.. cvrkut vrabaca. 2. /./ Tko je od tih tipova u toj paklenoj knjizi moj otac ?” 215. posterioritete. tko mi je zapravo otac! Čitavog sam se svog djetinstva grizao nad tim pitanjem./ -Na. sve sami detalji oko njega “Sve sami detalji oko njega: razmočena kifla. a na kraju ove povijesti jednog slikara. i onda moralizirajte! Tko su ta lica. TKO JE FILIP LATINOVICZ ?. “Oči su joj bile otvorene. kobna izolacija od svake stvarnosti 3. ugledamo njega koji je krvav. Objašnjava Kantove Kategorije vremena i prostora te na kraju bavi se i logikom. i njena svilena bluza. odakle su došla ta lica? /. razderan. odnosno pro dogovaranju na prethodno postavljeno pitanje potrebno je naznačiti odrednice Filipova stanja: 1.. mokar kao utopljenik utrčao u Bobočkinu sobu gdje je sve bilo krvavo: i posteljina. moja mladost ostala je razorena zbog te tajne.. stara vještica što diže prašinu. ozvolite pogledajte te svoje divne slike. dalje Kyriales objašnjava aperioritete. gledajte te svoje slike.

” 28. a slike su nezamišljive u svojoj savršenoj realizaciji bez zvukova i bez mirisa!” 46. morbidne ideje o ženstvu ( str.) 6. neshvatljiv umor. i ne samo djetinstvo. nesnalaženje u zbivanjima 5. 5. sve što je bilo važno u njemu i u njegovom životu. trajne ozlijede od prvih gnjiloća “ Čitavo njegovo djetinstvo. travnja 1997.tjemenu. njegov karakter. nakon ispitivanja iz hrvatskog ) “ Slikati zvukove i mirise je nemoguće. 7. ) 8. u mislima. . u svemu.” 217.str. biti subjekt i osjećati identitet svoga subjekta ( str. nego i on sam.str. slikati zvukove i mirise ( dodano 18. sve je ostalo ozlijeđeno od prvih gnjiloća u kojima je nestajao. 4.str. Svi samo detalji i neki neizrecivo težak. u rukama.

osnovni je problem ovog romana. u kulminaciji užasa. “Povratak Filipa Latinovicza” predstavlja uski nastavak. ništavilo.” 33. spremna da izdahnu. Čemu bi ovim ljudima bile potrebne slike? /. sa kerempuhovskim mentalitetom. tragični svaki na svoj način. što pisac pronalazi požar psiholoških kompleksa. nestaju u sumraku i slikarstvo im je potpuno suvišno. moto je romana. što roman započinje retrospektivno. Želio ga je produbiti. jednolikost života..9. U toj panpskoj baruštini postoje dva distantna svijeta. propadanje u blatu. . seljačka narodna masa. a gospoda u svojim trulim kurjama. Fili još je tragičniji lik. Zdrava. produbljenje glembajevsko-klanfarovskog života. gradskoj gomili slikarstvo je potpuno suvišno “ Eto. već karakteristićnosti momenta u kojemu je djelo nastalo. njeno jadno stanje. Glembajevsku klan farovsku sredinu upoznajemo preko neoimpresionističkog slikara Filipa Latinovicza. kada progovara njegova otrovana krv. propadanje jedne epohe. degenerirana./ on prisluškuje razgovorima uličnim već godinama i još nijednom ni jednog prolaznika nije čuo gdje bi govorio o slikarstvu. str. prikazati sve njegove momente postojanja. kronično bolesna. U Filipu pokrenuto je nekoliko mučnih slojeva svijesti i podsvijesti. Zaostalost. prolaze ulicama gradske gomile. Leone je prikazan u zadnjem stadiju. jedva gmižu.. gažena i pljačkana “po svetom zakonu dragog Boga”. od njihove gospode doktora. realnost hrvatske provincije. bezlično trajanje. Krleža kao da nije bio zadovoljan onim što je rekao Leonom Glembajem. Pisac kao da muči svog junaka. u trenutku njegovog kobnog akta. jednog doba na zalasku.

Svoja prva književna djela Volteire je ustvari počeo pisati u Bastilji te po izlasku iz zatvora ubrzo dolazi u novi sukob s vlastima. Ali taj svoj talent slobodoumlje. prosinac 2004 23:20:00 | 0 komentara Candide .g. s najviše gađenja. Ono što je Leone doživio u rasponu jedne noći. a zatim na francuskom 1734. Našao se u krugovima najistaknutijih književnika. u bijednoj krčmi prodajući svoja tijela. koja je objavio najprije na engleskom. dobrim naravima i uvaženjem vlasti. života morao je biti u tamnici 11 mjeseci u Bastilji zbog jednog epigrama. Književnošću se počinje baviti jako rano. pa već u prvom koraku dolazi u sukob s režimom i u 23. Postoji u njima nešto osjećajno. U gradaciji. karaktera. našao je mnogo onoga za čime je uzaludno težio u Francuskoj. pokazala su Filozofska pisma. te se je morao skloniti u Englesku.g. Pisac kao da ruši njihov mit. u sve snažnijem rastu. od tihog monologa. U literaturi žene ili majke predstavljaju svetinje. sa sumnjivom prošlošću. a knjiga javno spaljena pred pariškim parlamentom kao drvo koje stoji u suprotnosti s religijom. a djelo je napisao uspoređujući francusku sa engleskom književnošću. snažne orkestracije uspomena. sve teže. U Londonu. Žena u romanu zauzima posebno mjesto. ne dopušta mu da učini svoj fatalni potez. osjećao se kao čovjek koji se našao na slobodi nakon tamnice: u političkom životu . kao spas. Filip doživljava korak po korak. To su lažne dame. koji je izvrgao ruglu samog regenta. prevarene djevojke. ali su ih ljudi izigrali. pa i one iz salonskog života mogle bi biti lik za novi roman. te se posvetio ozbiljnom studiranju filozofije i nauke. Objavio lektire u 29. odbacili i one sada životare na ulici. a pokazuje i neosporan književni talent. slušao je prazne salonske razgovore. Način na koji joj Krleža prilazi veoma je rijdak i izuzetan. imalo je presudan značaj za njegov daljnji život i misaoni razvoj. Jedino tjelo i tjelesno čini ih ženama. ali ih je život izopačio i kao takve propadaju Svaki karakter predstavlja temu za sebe.postepeno. Ovim “damama” pisac prilazi s najviše mržnje. . a ispod maske krije se ppokvarenost i grabežljivost.g. On je u ovom djelu dao takvu sliku francuskog apsolutnog feudalizma. U njihovoj obradi postoje razlike u stupnju pokvarenosti. Čudno je zašto on slika toliko pokvarenih žena. književnosti i u filozofiji. koje su mogle i nešto postati.VOLTAIRE BILJEŠKE O PISCU: Volteiere je rođen 1694. Sam Volter izbjegao je hapšenje napustivši Pariz. Filip se kretao u moralno pokvarenom društvu. Šta je to za njega značilo.. da je izdavač francuskog izdanja odmah uhapšen i strpan u Bastilju. do krvavog završetka. To sklanjanje u Englesku. u porodici siromašnog plemića u Parizu.. Drugi tip žene predstavljaju nesretne. filozofa i naučnika.

Volteir neprekida niti na trenutak svoj književni rad. Ali u to čitatelji nisu vjerolvali.g. *Za sobom je ostavio ogromno književno djelo. Volteire se ponovno našao u bespuću. a znalo se zašto je pisac morao kriti svoje ime. Tek kad je umro Luj XV. prosvjetiteljsko podrijetlo. Pruski kralj – filozof. Ne samo da ga je duboko potresla njena smrt. ali ni cenzori Luja XV.g. doktora Ralfa. Kandid. nagradio ga je raznim nagradama i počastima. morao je da napusti Francusku. koje se pojavilo u Ženevi u siječnju 1759. Oduševljenim čitateljima. U Fernej se počelo hodočastiti.g. već ga je ponovno bacila u nezavisnost. kralj je pokazao svoje pravo “prosvećeno” vladarsko lice. ostalo je samo da nagađaju pravog pisca i to prvima da ga još više cijene. prekoputa kraljevskog dvorca na Tiljerijama. Na naslovnoj strani prvog izdanja. što mu je i pribavilo prijem u Francusku akademiju (pošto je dvaput 1734. bio odbijen). Ali to je bio i kraj. Taj dvorac je kupio za stare dane.. sa dodacima koji su nađeni u doktorovom džepu kad je umro u Minhenu ljeta gospodnjeg 1579. kao da je samo čeko ovaj trenutak. osloboditi put nepotrebnih stega i braniti pravo čovjeka na vlastito mišljenje O CANDIDU: Candid je napisan prije otprilike 2 stoljeća.g. To je bio pravi trijumf. jer nekoliko mjeseci kasnije umro je na obali Sene. Fridrih II. I svojim sadržajem i svojim stilom Kandid je otkrivao svoje francusko. ponovno se vratio u svoj rodni Pariz. jer ga je zbog nekih šala omrzila kraljeva milosnica (madam Pompadur). bio je predstavljen francuskim čitaocima kao prijevod s njemačkog od g. Lutao je po Švicarskoj i raznim gradovima i dvorcima unutrašnje Francuske. i kad je nešto popustio apsolutizam u Francuskoj. Ponudio je Voltieru da dođe u Potsdam i kad se ovaj odazvao pozivu. zato što nije smio ići u Pariz. Čim se Voltiere usudio da kritikuje kraljeve postupke. Na njenom imanju on je proveo punih 10. i u njemu je bio proveo cio ostatak svoga života. koji je već ranije činio sve da pridobije Voltiera da živi na njegovom dvoru. a ne kao djelo francuskog pisca. razjasniti stvari. Poslije kratkotrajne blagonaklonosti dvora. I upravo u to doba bio je napisao Candida. Nakon objave Candida. Ali to prijateljstvo nije moglo dugo trajati. dakle kao francuski prijevod jednog njemačkog djela. a Volteir nije imao nikakvih prigovora da igra ulogu nekrunisanog monarhaknjiževnosti nove filozofske religije. *Njegov protuslovan životni put u odrednicama: prosvjetliti ljude. Unatoč tim silnim progonima i kaznama. da još više budu privrženi njegovom kritičkom i . na granici između Švicarske i Francuske.. Ali ona ubrzo umire. kao i uzbuđenim cenzorima. koju je htio osnovati. skrasio se u dvorcu Fernej. jer ga je čitav Pariz dočekao na nogama. koji mu je nanio mnogo zla.g. i 1743. učinivši svoj dom književnom prijestolnicom Europe. bogatog književničkog stvaranja.Utočište i zaštitu dala mu je njegova prijateljica madam di Šatle.

bacajući ih u tamnice. ⇒ Kandid je jedan od najljepših plodova njegovog stvaralačkog duha. Pošto se nije znalo tko je pisac romana Bezazleni. Ralf. te je tako Volterov Kandid doživio čast da najprije bude spaljen u Švicarskoj. Kasnije su se te sumnje obnovile. a svakako više i karakterističnije od svega i pisma dvojice najviših funkcionera tadašnjeg režima. Države se ljuljaje na svojim vjekovnim temeljima. spaljujući javno ljihove knjige. jednakosti i slobode za neznanjem. što je samo doprinijelo popularitetu i izvan Francuske. veliki ugled svepravičnosti i neustrašivih boraca za trijumf znanja. po kome se često i cijela epoha književnosti u Francuskoj nazivala i epohom volterijanstva. kojima je bilo povjereno da budno paze na svako novo književno – filozofsko djelo. progoneći ih na sve strane i na sve moguće načine. osim spaliti ih. *Kalvinistička. nije obećavao ništa dobro slobodnim misliocima. Broj njihovih pristaša raste. nepoštivanjem. nepravednošću. Kancelar Luja XV. Filozofi su stekli. republikanska cenzura Švicarske uspjela preduhitriti katoličku kraljevsku cenzuru Luja XV. bio je pokrenuo pravu hajku protiv protiv svega što je slobodno i kritički mislilo.. međutim. a drugima da mu se osvete za sva poniženja koja im je naneo bez ikakve milosti i za slobodu koju je sebi izvoljevao da govori istine koje su prijanjale samo za srce ogromne većine naroda. Sergije. gdje je za svoga Kandida upotrijebio naziv g. Režim Luja XV.. bio je dovoljno razborit i dovoljno oprezan da se ne otkriva.. lagan i dugovit stil. koji je suvremeno izrugivao ruglu "sve svetinje” na koje se oslanjao stari režim. poštenja. Pravi pisac. Tek tada su ga prepoznali i počeli vikati: znam taj stil. to je njihov borbeni poklič koji se razleže s jedne strane svijeta na drugu. Tako je i sam Volter izmislio tijekom svog života gotovo 200 različitih imena.. te tvrdi da Kandid upoće nije njegovo djelo. zato što je djelo bilo puno raznih elemenata. O utisku koji je Kandid izazvao kod svojih prvih čitatelja. . govoreći kao tužilac pred parlamentom: “Pojavila se nečastiva i osiona sekta koja svoje lažno učenje uljepšava imenom filozofije. to je on!.. Sloboda misli. Zbog toga ih je dotrajali stari režim nemilosrdno progonio.revolucionarnom duhu.. svojim isticanjem pred narodom. Ali na žalost koji su izrazili tjeralicu za autorom Kandida (čim je izašao). Prvo se sumnjalo u Voltera. ni prvima ni drugima. što su razlozi zašto su se u to vrijeme sva djela francuskih pisaca pojavljivala sa lažnim imenima. pravednosti. govore razna svjedočanstva.” Takvi pozivi na uzbunu nisu mogli ostati bez posljedica. ništa se nije moglo učiniti.

Fenelona. za realistički smisao. Spinonce i Galilea. Volteirovi pripovijedni tekstovi u prozi okupljeni su pod nazivom Romani i Pripovijesti. A što su ljudi . a činilo mu se da je najprirodnije da se filozofija izlaže u književnim elementima. U osnovi svoga stvaralaštva Volteir je sjedinio i galsku duhovitost. zagovara ili ismijava određene filozofske zamisli. Volteir je osobito jak u satiri. Taj talenat je obogatio svestranim književnim i filozofskim obrazovanjem. U tome se koristio metafizičkim sistemima Dekarta. a i španjolske književnosti (Cervantes i Grasiana).ko i pustara. Taj književni rod Volteir je pretvorio u satiru naravi. o gospode.ko i prašina. a glavna karakteristika tog stila je to da ličnosti koriste samo personifikaciju izvjesna obilježja i pojmove da bi se vidjelo koliko one u sebi nose istinitosti i razuma. U njima je riječ o nekoliko filozofskih ideja koje su pojednostavljeno prikazane u obliku svakidašnjih životnih uputa. A tu su i Engleski utjecaji. Jako je karakteristično njegovo shvaćanje da svaki metafizički sistem stvari ustvari jedan metafizički roman. onda svakako treba načiniti izuzetak kada je riječ o Volteirovoj satiri. Malbranša. Stoga se Volteirovi tekstovi pobliže određuju kao filozofski romani ili filozofske pripovijesti. Zato što je vrlo malo pisaca imalo talent za satiru. koja se često iscrpljivala u malim i efektivnim romanima. što lako im je kupiti igračke!" "A što je život . kakav je imao on. počevši od Ben Đonsona i Šekspira do Svifta. Izvedi ga iz ropstva zlopatna . Ustvari Volteir je odlučno bio protiv filozofskih sistema. kao i bogatom stvaralačkom djelatnošću." Molba "Izvedi narod moj. U njima prevladava autorov postupak da kroz priču provjerava. Taj tip filozofije održao se u Francuskoj i do današnjih dana. za upoznavanje stvarnosti i djelatnosti. On se predano trudio da pozna i sve ono što je najznačajnije u nauci. ljubav za sve što je ovozemaljsko. Svoje druge utjecaje Volter je našao i kod Rabilea.JEZIK I STIL: O jeziku i književnim rodovima Didro je stalno govorio da je Volteir uvijekdrugi po redu.

Bijeli kamen i Mrtvi zvuci. čelom pružeći!" Nezahvalnost "To je dokle zemlja Hanaan?! I zato si nas vukao pustarom. Izvan stvari) uvrstio se u red naših najboljih prozaika. osebujnim stilom i jezikom. Slobodi da nas vodiš silovno Po svojoj volji . 1905 . on je otspavao i otišao. U izvrsno komponiranim novelama daje sugestivnu sliku zaostalog sela šibenske Zagore. Frane mu je bacio na pod hrane. Već privm knjigama novela (Na kamenju. romane Ponižene ulice. Jednostavno se pojavio na vratima kuće i ušao. ispitivati njegove domaćine i svrhu dolaska psa. Poslije završetka NOB-e u kojoj je i sam učestvovao. Domaćini su se jako začudili. majka Mara i . što je rezultat njegovog boravka kao učitelja u kamenjaru kopnene Dalmacije. Da još nam za nju valja strmoglav Niz ovo gadno brdo smrti. Osim toga napisao je novele Brigada i Nagao vjetar. ali pas nije htio jesti dok mu Mara nije dala hranu na tanjuru.ko na uzici Od lanaca iz zemlje misirske?!" Objavio lektire u 29. Da padnemo na hladna ognjišta! I tko je tebi pravo podao. Uskoro su se pojvaili susjedi i počeli znatiželjno i s poštovanjem promatrati psa.I ne daj da ti stvar na oblik tvoj U prahu leži. Vrsta djela: psihološka novela Mjesto radnje: seoska kuća u dalmatinkoj Zagori Vrijeme radnje: rana jesenska večer Fabularni tijek: Jedne večeri u kuću seljačke obitelji dolazi pas.Vjekoslav Kaleb Vjekoslav Kaleb (Tijesno na Murteru. Kompozicija djela: Uvod: U dosadno blagdansko veče obitelj (otac Frane. u kojima slika našeg čovjeka u njegovim najtežim i najsvjetlijim trenutcima (Divota prašine). Dok su večerali. piše romane i kraće proze iz borbe i okupacije.). pas je prišao ocu Franji i stavio mu šapu na koljeno. prosinac 2004 23:16:00 | 0 komentara G O S T . Dok su oni pričali i nagađali odakle je pas i zašto je tu.

Nekako je tih. pametna oka.. slaboumna.slaboumna kči. jer su one bile jedine {kole koje je mogao zavr{iti na tro{ak dr`ave. ali pristojno i očekuje znak dobre volje. U kratkom vremenu koje je kod njih proveo ništa se bitnog nije desilo. Zbog tog osjećaja ga jako poštuju. Ovelik lovčarski pas prepeličar. tankih smeđih ušiju obješenih i priljubljenih uz obraze kao baršunaste krpe. ali ga ni ne žele u svome selu. bio je potomak siroma{ne kraji{ni~ke obitelji. mirna i sama kao dvije svijeće na oltaru. civiliziraniji i nekako u svemu bolji. čije se ime čak i ne spominje) se sprema na počinak. Objavio lektire u 29. Analiza likova Pas: Jedini zanimljivi i karakteran lik ove novele je pas. Zaplet: Njegovo prisustvo kod ukućana izaziva strah i poštovanje kao odraz njihovog neznanja i neukosti.Petar Preradović 1 TEZA : BILJE[KA O PISCU Petar Preradovi}. prosinac 2004 23:16:00 | 3 komentara POEZIJA . a oči mu su odvajaju. Gleda ljude napeto. Epilog: Odlaskom psa. Kći: ona je raščupane kose." Mara: seljačka žena u kojoj je pas probudio veliko poštovanje.. Ima pametne oči koji su fascinirale seljane. Seljani: sviju je strah psa. svečan i bojom se slaže s mrakom. "S vratiju su gladala dva blaga. Ne samo izgledom nego i ponašanjem već je na samom početku jasno da nije riječ o lutalici nego o gospodskom psu pedigriranog porijekla. ali tišinu i ispražnjenost prekida nenajavljeni gost . iako je kao oficir bio sposoban. No on nije bio zadovoljan svojom vojni~kom slu`bom. . te se ona prema njemu odnosi kao prema uvaženom gostu. duge sive dlake. tek se u mužu probudila lagana nada kako jedan neznatan i čudan događaj može u život unjeti željenu promjenu. te se tako njegova majka (udovica) nije morala brinuti za njegovo uzdr`avanje. osjećaju da je on kulturniji. On je tih i svojim držanjem i suzdržanim ponašanjem ostavlja dojam nekog gospodina. mimo njih je prošla životna prilika o kojoj su u sivilu svoje svakodnevnice snivali. pred kojim su se svi povukli i napravili put. te je zbog toga po{ao u vojni~ke {kole.pas.

jer su one bile najprikladnija gra|a. a druga njemica. Njegove su pjesme u doba Austro-Ugarske. te sa hrvatskog na njema~ki (Osmana te neka njegova djela). od Vraza i Preradovi~a". godine). Osim njema~kog jezika. godine pa do 1852. Po{to je bio Slaven. te su se njegova djela cjenila kao umjetnine prvoga reda. ponekad je i preva|ao evropska djela. On je svojim pjesmama zasjenio ostale pisce pa tako Ma`urani~a i Vraza. izdava~ko poduze}e. te sa ~e{kog na njema~ki. godine. vrlo je dobro poznavao francuski i talijanski jezik. godini `ivota. Podatke na{ao: U knjizi "Djela hrvatskih pisaca". Njegova prva `ena bila je talijanka. sa kojom je vlast `eljela posti}i najva`nije odgojne svrhe. i to u sredini koju nije poznao. On je bio prvi hrvatski pjesnik. On je bio jako obrazovana osoba za ono vrijeme u kojemu je `ivio. Me|utim on je u knji`evnost u{ao kao zreli ~ovjek. Po{to se bavio europskom knji`evno{~u. a osim toga znao je i sve slavenske jezike. godini `ivota. Prvi je put Petar {tampao svoje stihove u 26. "Zora". koji su u vrijeme prvih pothvata i uspjeha ilirizma jo{ bili u {kolama. sa~injavale najzna~ajniji dio hrvatskih ~itanka za srednje {kole. 1954. Pojavio se u knji`evnosti s mladom grupom iliraca. naprema naprimjer Ma`urani~a i Vraza koji su nastojali {to prije prodrijeti u javnost. Samo je kratko kao kapetan `ivio u Zagrebu od 1849. morao je slu`iti stalno izvan domovine. Umro je nakon duge bolesti u 54. Tokom svoga `ivota imao je gospodarske i tjelesne brige. godine 2 TEZA : PRERADOVI^EVA DJELA ZA [KOLSTVO .@ivot mu nije bio uop}e lagan. Zagreb. te je on zbog toga bio veoma suzdr`ljiv. za ~ijega je `ivota prvi put napisan cjeloviti prikaz (u Glasono{i 1865.

On je neke od svojih stihova namjerno stvarao za potrebe u~enja kao naprimjer: • O slobodi stvaranja: "Ne razumije pjesma zapovjedi. domovina mila. Osim toga na njegovim su stihovima nastavnici knji`evnosti obja{njavali razne pojmove iz `ivota i umjetnosti: domoljublje. U njima se govorilo o svim vrlinama ~ovje~anstva te o te`njama za napretkom. te su one za u~enike bili stihovi na vrhuncu pjesni{tva. Pozdravlja te vjeran sinak tvoj!" • O karakteristici ~ovjeka: "Ljudskom srcu uvjek ne{to treba. svomu glasu sljedi !" • O ljubavi prema domovini: "Zdravo da si. zdravo bila. {kolski sustav vje{to iskori{tavao. zdravo. smisao umjetnosti te slobodu umjetni~kog stvaranja. Me|utim njegovo stvaranje za {kolovanje nije dolazilo iz njegovog srca. a osim toga ljudi mu nisu vjerovali jer nisu vjerovali u njegovu iskrenost. . To je zbog toga {to su njegove pjesme za vrijeme Austro-Ugarske sa~injavale najzna~ajniji dio hrvatskih ~itanka za srednje {kole. ^im `elnja cilja se dovreba Opet iz njeg sto mu `elja klije !" • O prolaznosti i promjenjivosti svega na zemlji: "Stalna na tom svijetu samo mijena jest !" Preradovi~eve je pjesme. ve} ono je nastajalo sa zadanim i to~no ucrtanim temama. religjoznost. Zdravo majko. zna~enje jezika. jer je u vojisci suprotne dr`ave stekao najve~i ~in. Slobodna je.Preradovi~evi su stihovi bili jako va`ni u vrijeme dok je on bio `iv te neko vrijeme i nakon njegove smrti. Zadovolnjo nikad posve nije.

i to onda kada je bio slobodan. pisanih u duhu romantike i naro~ito pod utjecajem Byrona. zapo~eo je pratiti knji`evno stvaranje iliraca i vra}ati se svom narodu. U svojim je stihovima na po~etku prikazivao izuzetne li~nosti. On je osje}ao snagu i ljepotu hrvatskog jezika. Posebno se isticao sa svojim njema~kim stihovima. Po{to je Preradovi} dobro napredovao u knji`evnosti. a nakon toga 1851. i slutio je {to bi se sve moglo re}i. ali je on ipak bio nezadovoljan {to nije mogao napustiti vojnu slu`bu. optere}ene tajnom ili zlo~inom. godine izdao je u Zagrebu svoju prvu knjigu pjesama "Prvenci". Me|utim moramo spomenuti da se Preradovi} knji`evno{~u bavio samo usput. isti~e se ve} u vojni~koj {koli. U pjesmama "Rodu o jeziku" i "Jezik roda moga" nisu samo domoljubne pjesme. Tek kada je u Milanu upoznao Ivana Kukuljevi}a. pa tako Ma`urani~a i Vraza. Njegovu sposobnost za pisanje. 1846. ve} su u njima izra`ene i goleme mogu}nosti na{ih rje}i i na{eg jezika: . Kada je u Zadru zapo~eo izlaziti list Zora dalmatinska(1844). godine drugu pod imenom "Nove pjesme". te je svojim radom ubrzo zasjenio sve pjesnike ilirizma. Osim toga sura|ivao je i sa drugim ~asopisima kao {to su Vjenac te Na{e gore list.3 TEZA : PRERADOVI^EVO KNJI@EVNO STVARALA[TVO Preradovi~ je svoju vojnu slu`bu do`ivljavao kao poslom za kruh. Preradovi} je postao njegov stalni suradnik.. kada se on u stilu pisanja isti~e pred svojim drugovima. a u njoj je on bio smatran kao sposoban i vrijedan oficir.

{to ti je darovak." Preradovi} je bio vrlo kriti~an prema sebi. po plemenitosti. rode. koji zlatne u tvom plovu strijeke Neka ~ine sa tvojijeh plova." 4. A spazi{ li u struji te rijeke I iskricu. ni kao pjesnik. stolje}a. On se nije smatrao velikanom. U svojoj pjesmi pod imenom "Pustinjak" najotvorenije je iznio svoje mi{ljenje o vlastitom polo`aju i zna~enje u hrvatskoj knji`evnosti: "@ivi. i sjaji kroz vijeke Svijetlom umu tvojijeh sinova. . ni kao ~ovjek. kao {to su tvrdili njegovi obo`avatelji. koji su osjetili na{u narodnu te`nju. ipak me|u onima koji su izgra|ivali hrvatsku knji`evnost i hrvatski narod. On je postao vo|a onima. ro|enom sinu. on se po svojoj veli~ini. Pre{eren ili Ma`urani}. Spomeni se. Preradovi} je ipak jedan od na{ih prvih pjesnika. Iako on nije bio kao Njego{. Podaje se dahu svakom."Kao vje~no more sinje U kretu si gipkom lakom. da iz srca sinu Tvomu pravom. na{e vrline i nedostatke. TEZA : ZAKLJU^AK Ako Preradovi~ i ne spada u pjesni~ke velikane 19. I mre{ka se i propinje. na{e pro{losti.

Knjiga "Knji`evnost 2".Literatura : 1. Knjiga "Djela hrvatskih pisaca" od Vraza i Preradovi}a. prosinac 2004 23:16:00 | 0 komentara ČIČA GORIOT . izdava~ko poduze}e "[kolska knjiga". Zagreb.HONORÈ de BALZAC Bilješka o djelu: . godine Objavio lektire u 29. Zagreb. 1994. godine 2. 1954. izdava~ko poduze}e "Zora".

I u opisu likova Balzac najprije polazi od vanjskog opisa koje veže s psihološkim osobinama. Međutim one nakon što su postigle uspjeh počinju se stidjeti vlastitog oca i pošto su mu izvukle i poslijednji novčić puštaju ga da umre u bjedi i samoći kao napušten pas. Svako neka odluči sam na čijoj je strani i za koga bi se borio… Opis likova : Eugène Rastignac: “Eugène de Rastignac. kuće. I treća fabula se vrti oko bivšeg robijaša Vaturina koji uvjerivši se u pokvarenost ljudskog društva odlučuje uzeti pravdu u svoje ruke ne posustajući ni pred ubojstvom ako je potrebno za postizanje ciljeva. koji je došao u Pariz pun ideala i očaran pariškom gospodom odlučuje da napusti svoje ideale i da se suoči sa životom kakvim ga on želi. njegovo porjeklo… U Čiči Goriotu nailazimo na tri fabule. umire kao pas. te sebi pripremaju lijepu budućnost već sada proračunavajući buduće kretanje društva. opis unutarnjih prostorija i onda postepeno razvija atmosferu u kojoj se pojavljuju i sami likovi.»Čestit čovjek – građanski pansion – 600 franaka rente – lišio se svega u korist svojih kćeri.bio je jedan od onih mladića koji se iz nevolje privikavaju na rad.« Balzac je razvio paralelno dvije fabule. opis vanjskog izgleda zgrade. Druga fabula je priča o mladom provincijskom plemiću Eugène de Rastignacu.” . koji se odrekao svega samo da bi bogato udao svoje dvije kćeri. jedna je bjedan pansion gđe Vauquer a druga je u bogatim i elegantnim salonima pariških četvrti. Prva fabula vezana je uz nesretnu sudbinu bivšeg tvorničara rezanaca . Balzac najprije daje detaljan opis same sredine u kojima se njegovi likovi kreću. onda karakter pojedinog lika.kako bi bili prvi koji će ga dokraja iskoristiti. rente. koji od najranije dobi shvaćaju nade što ih roditelji u njih polažu. tako se zvao . od kojih svaka ima po 500 000 fr. opis okoliša. U tako komplicirano razrađenom romanu teško je raspoznati koji je od njih glavni lik. njegovo matrijalno stanje.

svejedno je pokatkad mogao izaći i kao otmjen mladić. izblijedjelu. nemarno svezanu studensku kravatu. starac otprilike godina------------------------------------------“ r.” (str. neuglednu crnu.(st r. plave oči. 34) “Eugène de Rastignac imao je posve južnjačko lica. ponašanje i uobičajeno držanje odavali su sina plemenite obitelji gdije su prvim odgojem bile obuhvaćene samo tradicije dobrog ukusa. 41) od šezdeset i devet (st . bijelu put. Obično je nosio stari kaput. 38) Opis čiče Goriota: “Čiča Goriot. ako je u obične dane i nastojao pohabiti odjela sašivena prošle godine. Ako se i štedio na odjeći. Njegov način izražavanja. iznošen prsluk. hlače u skladu s ostalim i zakrplljene čizme. crnu kosu.

pušio ga kao čovjek siguran u to da će mu kutija za duhan uvijek biti puna makube. izdavao se za bivšeg trgovca. Kosa. Mora da je bio čvrsto građena životinja kadra da svoj duh izoštri u osjećaju. tako je obilato trošio duhan. čini se. 34) . počešljana na razdjeljak. bio je tako pomno dotjeran. 43) Opis Vaturina: “-----------------------------. nagovještali nake duševne osobine od kojih je udovica. a koje je potvrđivalo njegovo mjesečasto i bezazleno.“Uostalom.” (str. Premda je djelovao malčice neotesano . u drugom čovjek od svojih četrdesetak godina koji je nosio crnu vlasulju.” (str. boji zaliske. bilo stalo. njegovi su mesnati. kao i dugi istaknuti nos. nabrekli nožni listovi. koju mu je vlasuljar Politehničke škole svako jutro dolazio naprašiti. nevjšto dobrodušno lice. a zvao se gospodin Vaturin. na pet mu se mjesta spuštala na nisko čelo i lijepo ukrašavala lice.

šibati visoko društvo. dostojna Juvenala. dok nitko nije mogao proniknuti ni u njegove mislini u njegove poslove.40) Sadržaj: Djelo počinje opisom penziona gđe. U Pariz je došao mladić iz plemićke obitelji koji želi studirati pravo.” (st r. Na početku svi . često bi dopuštao da iz njega izbije strahovita dubina njegova značenja.“Znao je ili je ponešto nagađao o poslovima onih koji su ga okruživali. U penzionu se nalaze još i bivši proizvođač rezanaca čiča Goriot te bivši trgovac Vaturin. morala izazvati pretpostavku da je taj čovjek kivan na društveni poredak i da je u dubini njegova života brižljivo zakopana neka tajna. nastanio se i on u penzion. optuživati ga da je samo sebi nedosljedno. kojom kao da je uživao izrugivati se zakonima. Premda je svoju prividnu dobroćudnost. Pisac pomno opisuje penzion okoliš prostorije u penzionu itd. Često je kakva doskočica. stalnu ljubaznost i veselost postavio kao nekakvu prepreku između sebe i svih ostalih. Vauquer.

Jedne se večeri u talijanskoj operi upoznao sa Delphine. a nikad nije rekao ništa protiv njih iako su ga »pokrale«. Čiča Goriot ima i dvije kćeri koje je uspio udati u bogato društvo. Iako je Rastignac bio dobar s Delfine on nikad nije dolazila vidjeti oca. Rastignac je tražio novac i od majke i od sestara da mu posude da uspije u tom visokom društvu.su se divili čiči Goriotu na njegovoj odjeći . Mladi Rastignac napušta svoje ideale i okreće se Parizu i njegovom otmjenom društvu.Grofica Anastasie je imala svog ljubavnika Maxa koji je dolazio kod nje. tako da je Vaturin zauvijek nestao iz penziona. On doznaje da u Parizu ima rođakinju po imenu Beausèant i od nje traži pomoć da mu ona pokaže put do uspjeha u bogatom društvu. Vturin je pronašao i žrtvu koja bi to mogal biti. iako su ga obje kćerke odbacile on je živio samo za njihovu sreću. Kad je umro čiča Goriot na pogreb su došle samo prazne kočije njihovih kćeri sa slugama unutra jer one nisu mogle. Anastasie. de Restaud. Jednom prilikom dok je bio kod nje iz jedne prostorije izađe Čiča Goriot i Rastignac je upitao šta ona ima s Goriotom. a on je bio presretan. A kad je dolazio doma odmah je odlazio reći čiči Goriotu šta je rekla za njega . Mladi Rastignac platio je i pogreb jedinom prijatelju koji nije nikad . ona ga je očarala na prvi pogled. Gorio je cijelo vrijeme mislio na njh kako se zabavljaju. Kad je Rastignac to ispripovjeda svojoj rođakinji kako se gđa. on mu savjetuje da ako treba ubiti neka ubije samo da ostvari svoj cilj.na srebrnini koju je imao u ormaru. i na njih je potrošio i zadnji novčić. U međuvremenu pojavio se tu i Vaturin koji savjetuje Rastignaca kako uspjeti da svog cilja. jer su došle rano ujutro sa plesa i morale su spavati. kako je sretan zato jer su i one. Nakon tog daznalo se u penzionu da je Vaturin odbjegli trobijaš i prijavili su ga. Međutim Rastignac nije htio niti čuti za to. Od tog dana Rastignac je mnogo vremena provodio kod nje razgovarajući o njenom ocu. one su mu poslale i zaželile mu sreću. ali nakon nekog vremena on se preselio iz skuplje sobe u onu jeftiniju. de Restaud ponijela prema njemu. Victorine. Vturin se nije slagao s Rasignacovim načinom na koji on pristupa tom svijetu jer je rekao da je svijet pokvaren i ako ti njega ne uništiš da će on tebe. ona odluči da će ga upznati sa drugom Goriotovom kćerkom groficao Delphine de Nucingen. trebao je to biti brat gđice. sve dok nije bio pred smrt ond ga je došla vidjeti. On ga upoznaje sa jednom od kćeri čiče Goriota. i od tada su vrata za Rastignaca zatvorena kod gđe.

isto tako ako imaš moć i novac dobar i . Ali ono šta je sigurno točno to je ono da je i danas takvo stanje u svjetu. Teško je razdvojiti ono što je bitno u djelu. U čemu je Goriot pogriješio da je za uzvrat umjesto ljubavi kćerka dobio to da se one njega srame. S druge strane dolazi teška borba mladog studenta koji nema neko bogatstvo da uspije u društvu gdije je glavna sreća novac. previše popuštanja i udovoljavanja njihovim hirovima? Na to je pitanje teško dati odgovor.protiv nikog rekao ništa loše. nego bi bilo puno lakše imao bi onu “otskočnu dasku “koja omgućava uspjeh. Da je on iz jedne obitelji koja ima novaca za njemu priuštiti toliko da se on zabavlja i troši koliko želi sigurno se nebi spominjala borba za uspijeh. i vidio da je Vaturin imao pravo da protiv takvog svijeta ne možeš ići »pješice« i okrene se prema veličanstvenom Parizu i reče: »Sad je na nama dvoma red!« Moje mišljenje o djelu: Djelo je po meni fantastično jer se u njmu isprepleću ljubav koja nije uzvraćena i želja za uspjehom koja je tako blizu a tako daleko. Ako ti previše poklanjaju ljubavi i pažnje da ćeš se osjećati kao u kavezu i da ćeš pobjeći. Dali su se one osjećale kao psi na uzicama od prevelike ljubavi ili je tu pitanje odgoja.

izašli iz štampe u vrijeme kad je romantizam bio u punom jeku. u Parizu. S “Ljudskom komedijom “kojoj se prvi dio pojavio u francuskoj književnosti. V. “L’ illustre gaudissart” Podatke pronašla u : Hnorè de Balzac “Čiča Goriot” Objavio lektire u 29. Napisao je stotinjak romanai pripovijedaka. 1799.ugodan život ti je zajamčen . nego i njegova prva remek – djela. 1850. Trebao je postati bilježnik ili odvjetnik. prosinac 2004 23:15:00 | 0 komentara . “Le scenèsdela vie privèe”. ali se za rana dao na književni rad. a ako ne onda se moraš boriti za postić makar pola od onog o čemu sanjaš. no zanimljivo je da su ne samo prvi romani iz tog ciklusa. “Le curè de Tours”. Bilješka o piscu: Honorè de Balzac jedan od najvećih predstavnioka realističkog romana u svjetskoj književnosti. rodio se 20. od kojih su neka postala tipovima. “Etudes des moeurs”. u Toursu a umro 18. VII. Njegova djela: “Les choauans”. ocrtao sva društvene slojevesvog doba i stvorio preko dvije tisuće lica.

Žena se ljutila na njega. On nije bio svjestan da ju je pretukao. Tako je Mika jedne večeri stigavši kući legao na krevet i svađao se sa ženom. Žena je uvijek to gledala velikom boli u srcu. Uvijek kada je nešto zaradio. Tako je jednom otac u pijanom stanju pretukao svoju kćer koja je sutradan preminula. a žena i djeca ostaju sama i gladna. Otac uvijek pije. Razmišljao je o svome životu i svome lošem činu što ga je učinio. Često je znao pretući jedno od svojih djeteta. Ali. Djeca su bila gladna. ali je ipak sjeo na klupu nedaleko od kuće. Nakon što je obavio posao uputio se kući. Lica Mika je otac i glava obitelji. glava obitelji. Mika je otišao na posao da nešto zaradi za Evicu. Htio je tući dječake. Žena ga je tješila i govorila mu da je to Božja volja. on je ipak imao i dobrih strana. Na kraju otac pretuče Evicu i ona premine. Žena ga je opazila i došla do njega. Plakala je i rekla mu da je prebio Evicu na mrtvo ime. Kući se vraćao pijan i uvijek se svađao sa ženom. nisu imala što za jesti jer je otac potrošio novac na piće.Iz velegradskog podzemlja . Jedino Evica nije uspjela uteći pa je nju pretukao. Često se je znao napiti. Evica je krvarila i bila je pri kraju života. ali su oni utekli.Vjenceslav Novak Sadržaj U jednom mračnom podrumu živjela je siromašna obitelj. On je vidio kakav on zbilja je te se kajao za svoj grijeh. bio je osjećajan samo što je uvijek skrivao svoje osjećaje. Kući se vraća pijan i jedva da je ostavio koji novčić za obitelj. zvao se Mika i bio je drvosječa. Ujutro kada se probudio vidio je žalosnu ženu. Otac je bio pijanac i mnogo novaca je potrošio na piće. to je potrošio na alkohol u krčmi. Otac. . Ova mala pripovijetka govori o siromašnoj obitelji koja je “jedva vezala kraj s krajem”. Dojam Pripovijetka u meni ostavlja tužan dojam. te mu priopćila da je Evica preminula. On je po zanimanju drvosječa. Mika se jako rastužio i kajao u sebi. Na kraju tek shvaća kako mu je piće škodilo te što je sve loše učinio svojoj ženi i djeci. Otišao je do njezinog kreveta i kajao se nad njom. Sve izgleda nekako mračno u toj zimi i mračnom podrumu. Mjesto radnje Radnja se odvija u mračnom podrumu i na hladnim ulicama grada.

koje propagira humanost i ljubav prema bližnjemu. dok je Jakov seljački sin siromah. Arturovim dolaskom Jakovu započinje zaplet koji postepeno vodi do vrhunca kroz Pavličevićevu optužbu lažnog morala malograđanstva.. jer ja sam sačuvao vjeru u njega. traži "cimera" kako bi djelili troškove stanovanja.Objavio lektire u 29. a djelima hule nauku njegovu . on je pohlepan i škrt. gdje boravi glad. bezosječajan je i bezobziran. a koje je rezultat Pavličevićeva govora počinje rasplet... prosinac 2004 23:15:00 | 0 komentara IZ VELEGRADSKOG PODZEMLJA . Izmolio je za Artura stipendiju koja je namjenjena sirotinji.. odnosno. Analiza glavnih likova: Arturov otac: on je dobrostojeći načelnik. tome se protivi glas moje savijesti ." Kompozicija djela: U uvodnom djelu upoznajemo dva glavna lika koji dolaze iz istog kraja u Zagreb na studij. Artur je jedinac imućnog trgovca i gradonačalnika.VJENCESLAV NOVAK očiju sve više u daljinu odakle bi još katkad jeknuo njegov slabi glas. On je gnjevan kritičar društva. gdje sve plače i suzama potištenih prosvjeduje u ime nauke Isusove protiv nasilja. Početak radnje je oglas kojim Jerko Pavličević. To nije moralno. a oni je nemaju: rječima hvale. da se slobodno dignem opet k njima.. . za njega ne postoje granice i pravila. tjera da tako postupa. ali su oprečnih ekonomskih mogućnosti. "Oče! Ja živim vrlo udobno na račun nekoga. dok nije i on posve iščezao u zaglušnoj buci života.. a u stvari je sebično i proračunato "Ja dižem svoj glas protiv nepravici ovdje u vlažnoj sobi. tko bi trebao potporu za svagdanji hljeb." U Arturovoj odluci da napiše ocu pismo kojim ga moli da se odrekne stipendije. Moja duša hrli za idealima." Očevo negativno pismo čini epilog ove novele.. te tako odgaja svog sina.. otereti me. ali i simbol siromašnog studenta koji se kroz život probijao sam doživaljavajući pri tom uvrede i poniženja.

grijeh koji vapije k nebu za osvetom".." Artur Kranjčić: za razliku od oca on nije negativan lik.. te ima silnu želju za višom naobrazbom. ne zna ništa o boli i nepravdama. gospodine. Život je prava škola. Jednom zasvagda: s takvim psinama da mi ne dolaziš! Međutim. silno zanesen. jeftinoj sobici koju djeli s Jerkom Pavličevićem.. a njegov mladi duh opirao joj se gonjen šibama teških rječi kojima ga je bičevao polunagi čovjek mršava lica i suha tjela na kom su bila izbočena rebra. sad bilo tko namjenio bio za školovanje sirotinji... Kad je Artur ocu u pismu napisao strašni grijeh što ga je počinio prema Jakovu. a gladuje zato jer je vaš otac oteo kruh što ga je narod. On je dobar i pošten. stoga šalje molbu za stipendiju koja bi mu omogućila školovanje u Zagrebu. Po prvi put je prepušten sam sebi. dobrotvor neki. stipendija me guši Još nikad nije stupio svojom voljom pred oca u ovako zamršenoj stvari: što će na to on? Stala ga je savladati slaboća. pisao je svom ocu: " Pisat ću ocu rekao je sebi da se odričem stipendije. da me više ne uznemirujuš ovako! To su tlapnje. otac mu je napisao: "U buduće. Izuzetno je tolerantan.. a tu još nijesi učio. Nadajući se da je došlo do neke pogreške pri dodjeli potpore. Ti si mlad. zemlja.. to iz onih koji su te smeli govori zavist... "Kroz gimnaziju se provlačio uvijek lijepim uspijehom. dakle. (za tvoje umirenje) znaj da ima sinova iz većih kuća nego što je naša. pa uživaju potpore za svoje nauke. i nikako ne shvaća i miri se s nepravdom koja mu je učinjena.."Ovaj vaš drug gladuje. jer je potpora već udjeljena Arturu Kranjčiću. lijepo odgojen. njemu. molba mu je bila vraćena. gdje nalazi smještaj u maloj. ali više gladan nego sit.. On je mlad. neiskusan je te takav dolazi u Zagreb na školovanje. Međutim... To je." Jakov Kosović: On je siromašni seljački sin iz najrđavijeg kraja u Lici. u život treba gledati drugačijim očima.. Jakov dolazi u Zagreb. Ne mogavši to podnjeti. Kako smije bogat čovjek uzeti ono što je namjenjeno siromahu?" ... Napokon je napisao ocu pirmo. te uviđa nepravdu koju je njegov otac nanio Jakovu izmolivši stipendiju.

te pokrenuo i uređivao biblioteku « Albatros « u velikogoričkom Centru za kulturu . godine primio nagrade «Ivana Brlić Mažuranić» I «Grigor vitez ».Božidar Prosenjak Bilješke o piscu : Božidar Prosenjak rođen je 1948.Član je DHK . Godine 1980. Fabula: Uvod : Život divljeg konja u divljini kad je bio ždrijebe Zaplet : Kod Gospodara I bijeg od njega(Divljeg konja) Život u Podzemlju I njegovo maltretiranje Vrhunac : Utrka divljih konja kod Gospodara I na Hipodromu . objavio je zbirku pjesama I kratkih proza za djecu pod nazivom « A » Zapažen književni uspjeh zabilježio je romanom «Divlji konj» za koji je 1989.a nastavio ga zatim u Koprivnici . Prozne . Radio je kao novinar u Narodnom sveučilištu u Velikoj Gorici .gdje je diplomirao romanistiku na Filozofskom fakultetu.Surađuje u časopisima za djecu .Radovi su mu uvršteni u zbornike . djeluje kao slobodni stvaralac . godine u Koprivnici..antologije I školske udžbenike.Objavio lektire u 29. Sretno djetinjstvo proveo je u Podravskom seocetu Kuzmincu .Tamo je započeo svoje školovanje .Parizu I Zagrebu . na radiju I televiziji . pjesničke I dramske priloge objavljuju u dnevnom I periodičnom tisku. prosinac 2004 23:11:00 | 0 komentara Divlji konj . Od godine 1984.

Nera : susrela je Divljeg konja kod Gospodara . poslije mu je Sivka rodila sina . vjerna prijateljica Divljeg konja. bio je uporan kad je tražio Zvijezdu.Šarca. kod gospodara .ona isto nije bila u Podzemlju.Vulkana . imao je svoju kolibu Zvijezdu I svoju kćer Cezu . 1974. na kraju se ispostavilo da je Objavio lektire u 29. Ponovno je srela Divljeg konja u podzemlju . poginula je kad je ušla kroz vrata iz kojih konji više ne izlaze ( ubijena je ) Šarac : Isto jedan od vjernih prijatelalja Divljeg konja . kad je bio malen mrzio je I Zakon . rodila je sina . Snažna kobila . ali poslije ga je shvatio . hrabar kao Divlji konj . malo je strah bilo kad je bila u Podzemlju . Sivku . prosinac 2004 23:09:00 | 0 komentara Nana Emile Zola Izdava~ko poduze}e : “Mladost” Zagreb. Sivka : Vjerna prijateljica Divljeg konja . na Hipodromu Vrijeme radnje : nepoznato ??? LIKOVI: Divli konj : hrabar .Rasplet : Divlji konj je uginuo prirodnom smrću Mjesta radnje : U divljini .imao je puno prijatelja Neru . Garov : pas koji je čuvao konje kod Gospodara . u Podzemlju . štiti prijatelje . Zvijezda : Bila je vjerna kobila Divlje konja .On nije bio u Podzemlju I nije vidio užasu Podzemlju . jako se brine o Cezi . hrabra . kad se vratio Divlji konj Iz Podzemlja pobjegla . 1. rodila je kobilu Divljem konju Cezu . mrzi Podzemlje . Bilje{ka o piscu .

Emile Zola (1840-1902). prirodnim zakonima strukturiranu stvarnost. nego objektivnu. U nizu romana. zan~ajni teoreti~ar naturalizma i dru{tveni borac. bioli{kih i animalnih strana u ~ovjekovu bi}u . bolesti i dru{tvene depresije. po ugledu na La comedie humanie H. Do knij`evnog uspjeha pro`ivio je te`ak `ivot. zavr{en je plan ciklusa romana pod naslovom Prirodna i dru{tvena povijest jedne obitelji pod Drugim carstvom. ^ovjeka treba prou~avati s biolo{ko-fiziolo{koga i socialnoga stanovi{ta opa`anjem i eksperimentom. Zato }e Zola otkriti svijet proroka.potpunije i grublje nego itko prije njego u svjetskoj knji`evnosti. U triologiji Zola se bavi vi{e dru{tveno-politi~kim problemima. de Balzaca. ali pod te{kim i sumornim pritiskom naslje|a. i u njima teba otkriti mehanizam op}ih zakona. Zola prikazuje razli~ite sredine u kojima se kre}u ~lanovi obitelji Rougon-Macquart. U tetralogiji Zola otvara ne{to svijetlije perspektive u pogledima na ljudko dru{tvo i njegovu budu}nost. s temom o mr`nji i dubokim nesporazumima izme|u mu{karca i `ene. obra}aju}i se poraznom kritikom na crkvenu organizaciju. Godine 1868. nasilni~kih nagona. i on je dao vi{e svoju li~nu sliku zami{ljenog svijeta. li~na priroda. francuski romanopisac. . @ivot je pojedinca uvjetovan naslje|em i sredinom. U skladu s teorijskim postavkama naturalizma Zola donosi u svojim djelima obilnu gra| u i obilje podataka iz vanjskog svijeta s nagla{enom te`njom da bude {to objektivnije i prirodonau~nije. rade}e izme|u ostalog i kao novinar. Ali u osnovi svega le`i Zolna strasna . Prvi ve}i uspjeh posti`e romanom Theresea Raquin. pogubnih i tiranskih strasti. Eksperimentalnu metodu iz prirodnih nauka i medicine Zola prenosi prenosi u stvarala~ki knji`evni postupak.

truje ljude po pala~ama. Savijena i zategnutih udova.” --------------------------------------------------------------------------------- “On je vidio njene poluzatvorene o~i. Temeljnu ideju roman pisac daje u samom romanu uspore|uju}i Nanu sa muhom. u koje ulazi kroz prozor. “. Fina linija. poluotvorena usta. Zagreb 1972. Tokom cijelog romana pisac se najvi{e bavi Naninim likom. sa dugom plavom kosom rasutom po ple}ima. u bijeloj tunici boginje. njeno lice o`areno zaljubljenim osmjehom.Podatke prona{ao u knjizi:Tvrtko ^ubeli} : “Teorija knji`evnosti”. muhom boje sunca.” Zola Nanu prikazuje kao predivnu prenosnicu klice smrti. Zola Nanu ne opisuje kao neku . vrlo visoka. i pozadi opu{tena kosa pokrivala je le|a kao u lavice.. koja dolazi sa smeti{ta. ple{u}i i prelijevaju}i se kao drago kamenje.. svoje tvrde dojeke kao u kakve amazonke. 2. pa zuje}i. “Nana. Pone{to o djelu “Nana”. “Nana” odli~an je naturlisti~ki roman. jedva ustalasanih ramena i kukova klizila joj od koleta do stopala” Roman izgleda kao niz slika iz `ivota kurtizane Nane i tek pomalo se nazire optu`ba nemoralom tada{njeg dru{tva.. isti}i}i njenu ljepotu i njenu snagu koju suprotstavlja njenoj otrovnosti. samo {to stane. muhom koja uzima smrt sa stvarima du` ceste. vrlo razvijena za svojih osamnaest godina.. koji uz Germinal zasigurno ~ini najbolje djelo Zolina knji`evna rada. ona je pokazivala svoje jake kukovw. jake mi{i}e pod svilenom ko`om.

E pa lijepo! A ako ja ne}u?. On je ostao iznena|en. opet bi rekla da ne}u. Odav{i se ponovo prostituciji da zaradi za `ivot dala se izbaciti iz vlastita stana.pokvarenu djevojku. Ona je grabila zlato ne razmi{ljaju}i o posljedicama. odnosno mo`da ipak poslovnim pothvatima ona je tra`ila korist. . povode}i se samo svojim instinktima.ti }e{ udesiti da mi je do uloge. Kad bih mi ponudio cio Pariz.. ve} je u cijelom romanu ~ini privla~nom opravdavaju}i njene postupke.. uspjela je od svojih ljubavnika dobiti ono {to je `eljela. i uvijek ne}u. ali je istovremeno propadala dok se nije utopila u nemoralnoj prljav{tini.. Nana se zaljubljuje i upravo ta njena ljubav prema Fontanu dovodi je do propasti. njoj pot~inio svaki detalj svog pripovijedanja. Nije meni stalo ddo tvojih problema. U svim svojim ljubavnim.. Nana bila je kurtizana koja je uz svu nemoralnost ipak imala neki svoj ponos. bogati ljudi zami{ljaju da mogu sve dobiti za svoj novac..prihvati ona odlu~no . Pomo}u Naninih razli~itih ljubavnih pokreta pisac ju je prikazao kao fotografski snimak stvarnosti {to je i temelj naturalizma. Ona se preko svojih ljubavnika izdigla visoko. Sanjaju}i o sre}i ona trpi sve Fontanove udarce i tu je Zola prikazuje kao slabu i podlo`nu `enu koja je prepi{taju}i se u potpunosti svojim instinktima i osje}ajima morala do`ivjeti pad. podnosila samo zato {to joj je trebao njihov novac.. pojavom Fontana javlja se u njoj neki novi osje}aj koji je do tada zanemarivala. unaprijed je prora~unavala metode koko bi ne{to izvukla iz svojih ljubavnika i mo`da je jedan koji je najlo{ije pro{ao bio ba{ grof Muffat kojemu je Nana oduzela razum. Steinera i Muffata. Zola je u promatranju destruktivnog pona{anja svoje glavne junakinje. Bez obzira na njenu destruktivnu stranu li~nosti ona je bila jaka osoba.” Iza Naninog ponosa ipak se krije lukavstvo.Ali to je nemogu}e! Ti si sama rekla da to ne zavisi od mene. “ Ti uzima{ . Nana je svoje ljubavnike . “To je smije{no. Zatim re}e uz o~ajan pokret: .

“To je bila jedna masa. one su ve} li~ile na neku plijesan zemlje.. hrpe smrdljivog mesa. umrla je u jednoj hotelskoj sobi od boginja dok je svugdje odjekivalo: U Berlin! U Berlin! U rat! Spremao se rat koji je upleten u igru ljudske strasti.” Nana nikada nije skrivala svoj prezir i mr`nju prema bogatim osobama i takozvanim po{tenim `enama koje su bile po{tene samo izvana. prelijevaju}i se kao zlato. I na ovu u`as i gtotesnu masku ni{tavila kosa lijepa kosa. jedna do druge. Ta nemoj da bude{ toliko naivan. a re~enicom :” Venera se raspala . a nije imala {to jesti.Ona ga prekide skvr{iv{i ramenima: Ti }e{ sada i}i dolje i re}i Boreknoveu da tra`im tu ulogu. On je neprestano prati. Iz nosa je jo{ curio gnoj. Nana je bila ustvari jedna priglupa djevojka koja je raspoklanjala ~itavo bogatstvo . Gnojane bubuljice ra{irile su se po cijelom licu.”. Pa lijepo ti } e{ mu ga pozajmiti jer ga ima{ toliko da ga mo`e{ kroz prozore bacati. ali su se kako Nana ka`e skrive~ki provodile. Zola je pristupio pokretima s takvom vjerodostojno{~u. daleko od o~iju javnosti. Lijevo oko se potpuno izgubilo u klju~anju gnojiva . drugo udubilo se kao crna pokvarena rupa. svaki pokret. re~eno je sve. opisuju{i svaki najmanji detalj. Sva njena ljepota stopila se u tu bolest i Nana je nestala ostaviv{i samo mali trag .na ovoj bezli~oj ko`i gdje se crte vi{e nisu poznavale.. ba~ena tu na jastuke. skvrgnute sa sivim izgledom blata.” Od onako lijepe `ene ostala je samo hrpa smrdljivog gnoja. ^ak prilikom Nanine smrti Zola je upotrebio svu svoju opisiva~ku umje{nost i opisao joj lice puno gnoja. slijedi portretiraju}i svaki njen dio. Zola Nanu u odnosu s ostalim mu{karcima. Bordenaveu je potreban novac. Velika crvenkasta krasta pru`ala se od jednog obraza i prelazila preko usta iskvariv{i ih u grozan sijeh. Venera se raspadala. gomila gnoja i krvi.kosu. . ali uvijek isti~u}i Naninu ljepotu. Sa svim svojim slabostima i gre{kama predstavljala je vid jedne francuske povijesne epohe. sadr`av{i svoj plemeni sjaj sunca klizala je. kao fotografija.

Zola kao pisac naturalizma smatra da u svom radu treba primjeniti postupke znanstvenika. Stvarala~ki rad odre|en je s tri momenta: sredinom, rasom, trenutkom. On je to primjenio u “Nani”. Nana je bila destruktivna li~nist koja je ~esto gre{ila, a sredina u kojoj je `ivjela i vrijemo koje je bilo te{ko natjeralo ju je da bude to {to je bila. Zolin cilj bio je uzdi}i roman u sfere nauke. On je na `ivim tijelima vr{io analiti~ki rad koji kirurzi vr{e na le{evima. Smatra da likovi moraju biti fotografski snimak stvarnosti. ristupanje djelu s nau~ne strane i isticanje krajnje objektivnosti oduzimalo je piscu subjektivan odnos prema svijetu o kojem govori. Zola je bio pisac masa, opisivao je sve dru{tvene slojeve tako da je ~esto bio napadan. Roman “Nana” jedan je od onih romana u kojima je prikazan `ivotni put glavnog junaka, njegovi padovi, usponi i razo~aranja te podlost jednog dru{tva i vremena. Prolaznost, smrt od kojih se svi pla{e prikazana je ovdje an najgori mogu}i na~in, {to i jeste osnova naturalizma. Nana ,nekada{nja ljepotica, pretvorila se u rugobu. U njenom posljednjem opisu prikazana je stravi~no, gadljivo, a uostalom to i jest cilj svega, nestanak. Najve}i dio radnje romana odvija se u potpunoj tmini i mraku, u zagu{ljivim i prljavim prostorima sa odvratnim i gadljivim ljudima.
Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:08:00 | 0 komentara

Veli Jože - Vladimir Nazor
Ime pisca: Vladimir Nazor Tema: doživljaji diva Velog Jože Osnovna misao: pohlepa nam može biti samo na štetu, a ne na korist Likovi: Veli Jože, Ilija, Libert, Jurić, ovčar Ivan, Civetta itd. Sadržaj: U gradu Montovnu živo je jedan kmet koji je bio velik kao div. Bio je veoma snažan, ali je služio i pokoravao se gospodi, a pomogao je i radnicima. Orao je po polju, vukao najveće terete, tj. radio je najteže poslove. Taj div zvao se Jože. Jože je zanosno obavljao svoje dužnosti dok nije došao providur i odveo ga brodom u Mletke. Na moru ih je uvatila bura i lađa se potopila, ali Jože se spasio. U toj lađi bio je zatvoren Galeat Ilia. On je bio div sa puno ruku, ali bez nogu. Također je bio i rob. Prije smrti rekao je Joži da ne dopusti nikom da mu gospodari, nego da bude slobodan čovjek. Pošto je Joži bilo jako žao Ilije, odlućio je poslušati savijet. Nakon nekoliko dana Jože i kmetovi su pobjegli od svojih gospodara na neko brdo. Tamo su jako lijepo živjeli. Jednom prilikom dok su kopali iskopali su gomilu zlata. Njihovi su im gospodari došli pomagat za zlatnike. Gospodari su radili svakojake poslove za svoje bivše sluge, a kući su se vraćali bogati. Došlo je vrijeme dijeljenja posjeda. Zbog svoje pohlepe, divovi su se posvađali. Jože je bio najžalosniji, jer nije dobio sve

ono što je zaslužio. Osvetio se ostalim divovima tako što je spalio kolibu žita. Divovi su bili ljuti pa su progonili Jožu. Joža je našao svoj zaklon kod Civette. Civetta je postao vođa kmetova pa je on razdijelio posjede. Joži je dao najbolju zemlju. Joža je ubio dva diva. Divovi su bili žalosni i nisu znali šta da rade. Pitali su Civettu za savjet. On im je rekao da ih je to Bog kaznio što su bili nepravedni prema Joži. I Jože se vraćao svojim Montovljanima, ali prije ulaska u grad sjetio se Ilijinih riječi pa je odlučio da više ne bude kmet nego slobodan čovjek. Napustio je Civettu i Mautovena i više se nikad nije vratio.

Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:08:00 | 123 komentara

Voda - Vladimir Nazor
Ime pisca: Vladimir Nazor Ponešto o piscu: Vladimir Nazor rodio se 1876.g. u Postirama na otoku Braču, a umro u Zagrebu 1949.g. Ubraja se među najplodnije hrvatske pisce. Pisao je lirske i epske pjesme , pripovjetke, romane, putopise, i dnevnike. U prvim pjesničkim zbirkama sa zanosom pjeva o prirodi, zemlji i čovjeku radujući se ljepotama i vedrinama života, te vjerujući u moć i snagu slavenskog čovjeka. Cijelog života je vjerovao u pobjedu dobra nad zlim, a to životno uvjerenje potvrđuje djelima koja su nastala u antifašističkom ratu. To su “Pjesme partizanke” i dnevnik “S partizanima”. Poznata su mu djela “Medvjed Brundo”(epski spjev), “Pastir Loda” (roman), “Veli Jože”(pripovjetke), te zbirke lirike ; “Slovenske legende” i “Hrvatski Kraljevci”. Nazor je pisao i za djecu - pjesme, priče, igrokaze. Među pričama se ističu posebno “Bijeli jelen”, “Dupin”, “Min-ČanLin”, a igrokazi su mu “Crvenkapa”, “Pepeljuga” i “Pionir Grujo”. Tema: Preživljavanje suše Glavna misao: uvijek dijelimo s drugima jer će nam se to vratiti Likovi: Vlado, Košće, kapetan, Vladin otac, Vladina majka Mjesto radnje: Velo selo Vrijeme radnje: nekad davno Sadržaj: Više od tri mjeseca nije padala kiša. Ljudi se boje za svoje vinograde i maslenike. Sve je bilo pusto, jedino na obali su ljudi dočekivali lađu koja im je trebala dovesti vodu. Tih dana je otac bio veoma zabrinut zbog Vladinog školovanja. U selu su zbog žeđi umrle dvije mazge. Tog istog dana su došle vijesti s kopna da lađa s vodom dolazi sutra u luku. Ljudi su iščekivali vodu , i žene su nosile prazna vedra na glavi. Odjednom se začu zvižduk broda koji je prevozio vodu. Ljudi su pili vodu i napajali svoje životinje. Od kapetana su tražili vodu da bi napunili svoje bunare. Kapetan je spojio cijevi iz lađeprema bunarima. U lađi je bila pump koja je dizala vodu. Kada su cijevi bile postavljene izgledale su kao dvije mrtve zmijurine. Svi seljaci su bili nestrpljivi čekajući da voda poteće cijevima. Nakon nekog vremena voda je potekla, a one dvije cijevi kao da su oživjele. Kada je Košće vidio vodu

nožem je probio cijevi i počeo piti. Nije ga smetalo što su ga žene tukle i ogovarale. Kasnije neka žena uzme Košći nož iz ruke i učini isto što i on. Žene su britvicama, iglama za pletenje i vretenima bušile cijevi i pile vodu. Većina vode gubila se u zemlji. Uskoro je voda opet prestala teći i one dvije cijevi su izgledale kao mrtve zmije. U isto vrijeme na drugoj strani otoka spremalo se nevrijeme. Svi su potrčali da tamo dočekaju kišu. Kada je kiša pala svi su bili sretni, a bunari su se napunili vodom , vinogradi i maslenici ponovno su bili zeleni i sve je opet bilo u redu. Kada je Vlado ugledao oca odlučio je da neće otići u grad na školovanje nego da će ostati u selu i pomagati mu na zemlji, ali Vladin otac je rekao da mora otići u grad na školovanje da ne bi bio siromah i bjedan. Ocu je bilo žao što mu sin živi tim teškim životom kroz koji je i sam prošao, zato je nagovorio sina da ode u grad na školovanje kako bi mu život bio lakši i bolji od onoga koji bi imao, ako bi ostao s njim na selu. Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:07:00 | 0 komentara

Mizantrop - Jean-Baptiste poyelin
Bilješke o piscu: Jean-Baptiste poyelin - umjetnički: Moliere. Rođen je 1622 godine, kao sin dvorskog tapetara. Kao sin situirane građanske obitelji polazi gimnaziju kod isusovaca u Parizu, a pravo studira u Orleansu. Nakon kratkog odvjetničkog posla osniva sa suradnicima kazališnu družinu pod nazivom "Znamenito kazalište" nakon koje piše i izvodi velika djela. A od djela najpoznatija su: Smušenjak (izveden 1655), Kačiperka (1659), Škda za žene, Tartuff, Umišljeni bolesnik, Mizantrop, Škrtac, Don Juan i mnoga druga. Lica: Alcelse - štovatelj Celimenin Philinte - prijatelj Alcesteov Oronte - štovatelj Celimenin Celimena - Alsesteova ljubav Elijanta - kuzina Celimenina Arsunoja - prijateljica Celimenina Acaste i Clitandre - markizi Basque - Celimenin sluga Du Bios - Alcesteov sluga Mjesto radnje: Pariz, Celimenina kuća Vrijeme radnje: XVII stoljeće

Sadržaj: Prvi čin U prvom činu dolazi do svađe između Alcestea i Philintea zbog prijateljstva, jer jedan smatra da se prijateljstvo sklapa sa svim dobrim ljudima dok Alceste smatra da se prijateljstvo mora sklapati korak po korak i da njegovi prijatelji mogu biti samo odabranni ljudi. U to dolazi Oronte koji štuje Alcestea i koji mu nudi prijateljstvo, a ujedno želi da Alceste čuje njgove pjesme i da o njima da svoj sud, na što Alceste pristaje. Nakon pročitanih pjesmi mrzovoljni Alceste govori da te pjesme nisu za ništa i da se Oronte ostavi pjesništva. Na to Oronte odlazi uvrijeđen. Drugi čin Drugi čin započinje Alcestoim prigovaranjem Celimeni zbog toga što ona ima mnogo udvarača. Nakon toga ona mu odgovara da za za to ona nije kriva i nakon toga izbija svađa pa tako Alcelse govori da se Celimena mora odlučiti između njega i markiza (njezinih udvarača). U to dolaze Acaste i Uitandre te je ispituju o ponašanju članova visokog društva. Na to Alceste prigovara jer smatra da nije lijepo izrugavati tuđe osobine. Po Alcesa dolazi stražar no on ne zna zbog čega. Treći čin Dogovor dva markiza da će se jedan drugome maknuti sa puta ako kome od njih Celimena uzvrati ljubav. Dolazi Arsinoja, Celimenina prijateljica koja joj predbacuje što ima toliko udvarača i govori joj što ljudi misle o njoj, ali zapravo je ljubomorna na Celimenu zbog njezine ljepote i mladosti. Na to joj Celimena vraća malim "savjetom" da ne stavlja nos gdje mu nije mjesto. Četvrti čin Alceste sav ogorčen dolazi kod Celimene gdje susreće Philintea i Elijantu koji su govorili o ljubavi i otkrili da se oni zapravo vole. Dok Alceste nosi pismo kao dokaz Celimenine nnevjernosti, Celimena mu otvoreno priznaje da ga voli i govori mu da gi mu zapravo priznala svoju ljubav da je to pismo istina. U to dolazi Alcesteov sluga koji mu govori da moraju bježati jer će inače Alceste završiti u zatvoru, zbbog vrijeđanja pjesnika. Peti čin Alcaste priopćavaPhilinteu da kani otići iz njihova društva, no prije toga želi iskušati Celimeninu ljubav. U Celemeninu domu susreću Alceste i Oronte te traže od Celimene da se odluči između njih dvojice.Uto stižu dva markiza i donose Celimenino pismo u kojem izruguje svakog od svojih udvarača. To donekle odbija Alcastea no on još uvjek voli Celemenu i želi da mu ona postane žena. No ona kaže na se boji braka i da će u braku s Alcasteom biti osamljena. Duboko uvrijeđen Alcaste odlazi i govori da više nikada ne želi čuti za Celimenu. Djelo poput ovog procijenjuje iskrenost ljudskih osjećaja. U današnjem svijetu gdje se sve zasniva na laži, korupciji i zarađivanju može se vjerovatisamo onima iz čilih usta govori iskrenost. Možda nam nekad nije lijepo za naše male nepodopštine ili mane no na istini čovjek izgrađuje svoj život. Ono, čemu se

smijemo u ovom djelu, nije Alcesov značaj i njegova vrlina, nego možda jedino njegova pogreška, što nije uvidio, da društveni život zahtjeva od svakog čovjeka izvjesnu dozu kompromisa, vrlina možda pa i treba bezuvjetno da se štuje, ali zahtjevati je kod svih ljudi i to kod svih ljudi u najvećem mogućem stupnju, stvar je nemogućnosti. To dovodi do rata sa čitavim ljudskim rodom, ili do povlačenja iz društva i do usamljenosti, za koju se odlučio i Alceste.
Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:07:00 | 0 komentara

Pjesme - Vladimir Vidrić
Bilje{ka o piscu Vidri}, Vladimir ( 1875.-1909. ), po zanimanju advokatski pravnik. Malo je pisao ( jedina zbirka Pjesme, 1907. ), ali je vrlo zna~ajan i izrazit pjesnik. Po vanjskom okviru svojih motiva pjevao je najvi{e o pro{losti: ni`u se slike iz anti~kog `ivota Egip}ana, @idova, Grka, Rimljana, i iz {panjolske pro{losti, prisutna je srednjovjekovna tematika, a mnogobrojne su slike pejza`a. Ali tu se kriju obilje`ja Vidri}eva stava: na taj na~in sna`nije pjeva o problemima svog doba i svoje generacije. Jednostavnim izra`ajnim sredstvima i nagla{enim slikarskim elementima izrazio je svoja napredna uvjerenja, te{ki problem hrvateke emigracije, klasne napetosti u dru{tvu. Najsna`nije se dojmlju u njegovoj poeziji slike prirode i pekza`a, ugo|aji `ivotne radosti, dionizijski zanosi za ljeotu, vino, u`itak. Vidri}eva poezija ima svoju dubinu i kvalitete po kojima je odmah dobila svoje priznanje. Pjesme Vladimir Vidri} se sa svojom zbirkom pjesama Pjesme predstavlja kao pjesnik s izuzetnim osje}ajem za boju. Neka pritajna bol i ~e`nja za idealnim do`ivljajem ljepote osnovna je karakteristika ovog na{eg vrhunskog pjesnika U Vidri}evim pjesmama dolazi do izra`aja nov , moderan senzibilitet, a element subjektivnog name}e se na prvo mjesto, zamjeniv}i tako dotada{nje lirsko stvarala{tvo koje je bilo programatske prirode, obilno zasi}eno folklornim elementima i uglavnom svedeno na dvije, tri teme od kojih je najzna~ajnija bila rodoljubljle. Slobodan stih, simbolika, vanjski svijet slu`e Vidri}u kao okvir za izra`avanje subjektivnih stanja i osj}enja Vidri} je u svojim pjesmama obsjednut pesimizmom, nostalgijom, ~unnos}u i svim formama ljubavi, otkriva muzikalnu vrijednost rije~i, usavr{ava stih, osvje`ava metaforiku. Tematiku Vidri}eve poezije ~ine aktualni prblemi njegova vremena, a zanimljivo je da bilo koji problem iznio, uvijek njime izra`ava svoju li~nost. ^esta tema pjesama jesu robovi, obespravljeni ljudi li{eni slobode i ljudskog ponosa. “ Ogromna, crna. Na svijetloj provi Vrzu se sapeti ljude i `ene I lamaju ruke i nijemo pla~u

A kose im lete raspletene. Sti{tu prsti i gr~e ruke, Okovane pru`aju k nebosklonu, Sa tala se di`u i ka`u i ka`u, Gdje sunce tone na stranu onu. “ ( Roblje ) Vidri} je tako|er pjevao o ljudskim odnosima. “Da, svetac je halje skupio, I poao je uza stube, I nije se ni osvrnuo Na jecaj zemaljske ljube. Al se an|el ganuo i rekao: -“Pre~asni, stani, I koji su mnogo ljubili, I oni su Bogu zvani” “ ( Gonzaga ) U pjesmi “Mrtvac” javlja se Vidri} pesimist, svjestan nemo}i nemo}i ~ovjeka prema zakonima prirode. “ Ubila ga ruka silna, Vje~no jaka, vje~no `iva, [to `ivote rasipava I `ivote utrunjava.” ( Mrtvac ) Zbog spoznaje eda je ~ovjek nemo}an, u njegovim pjesmama stalno je prisutna bol, bol koju pjesnik sakriva u svojim pjesmama, ali bol koja se ipak osje}a. Vidri}eva poezija primarno je poezija bola, bilo da je to bol roba koji pati za svojom domovinom dok hladi bezbri`nu gospodaricu, “A kad bi se na{la dobra du{a, Da i roba pita i saslu{a, Taj bi rekao:” Od tuge pogibam, Moje srce leti k libijskim kolibam” ” ( Pomona ) ili da je to bola koja no~as zbli`avapatricija i roba u pjesmi “ Ex Pannonia”. “A kad se on sagnu k robu I nemo}no po~e da gleda “Idimo!” {anu mi ona, I trznu i - posta blijeda. A mene, da pravo ka`em, Kosnu se suza njina: “ Idimo, rekoh, a njemu Podajte kr~ag niva.” “ ( Ex Pannonia ) Vidri}evo glavno izra`ajno sredstvo je slika. Imao je istan~an osje}aj za boje. Vidri} je u svojim pjesmama oslikavao predivan pejza`. “A svita{e jutro. rosa je pala,

Pa se u krupnih kapljah blista. Sja jutarnja zvijezda. Dr{}e i trepeti Jasika {irokog lista” ( Jutro ) “Zvijezde se roje visoko I dasi }e sad da krenu, U zrku se kupa mjesec I sipa svijetli i sjenu. A krasna se `ena budi I grud joj otajno di{e I svilne vje|e obara I no} je i - biva ti{e. “ ( Notturno ) Najzna~ajnija i najzanimljivija pjesnikova ostvarenja zasigurno jesu Pejza` I i Pejza` II, u kojima je on prikazao stvaran `ivot. U Pejza`u I sve vrvi od `ivota. “ U travi se `ute cvjetovi I zuje zla}ane p~ele Za sjenatim onim stablima Krupni se oblaci bijele.” ( Pejza` I ) Dok pjesnik U Pejza`u I upotrebljava glagole kako bi {to vjernije opisao krajolik u Pejsa`u II upotrebljava glagole kako bi prikazao radnju. “Nebeski putnik mjesec Lako je odskakivao Nad svijetlim obla~nim rubom I opet u nebu plivao.

I kad sam otvorio prozor...” ( Pejza` II ) Vidri}ev stil, a i stih u kojem je ispjevao svoje pjesme, bili su u to vrijeme novi. Budu}i da je svoje pjesme deklamirao morao ih je {to vi{e skratiti, svesti jezi~ni izra`aj na najmanju mogu}u mjeru. Vizualnost bila je jedna od najve}ih pjesnikovih vrlina, stoga nije ni ~udno da mu je slika bila glavno izra`ajno sredstvo. U nekim svojim pjesmama Vidri} daje samo impresionisti~ke sli~ice. “ Plahe su sjene do{le iz tame I plesat stale u zelenoj travi. Bile su dvije plavojke Nymphe S bijelimi vjenci na glavi... “ ( Jutro ) “ I vjen~av se li{}em vinjage bujne Buku podi`u divlju. Kucaju srca. S ljpkog se gaja

Bijele nimpfe ozivlju.” ( Pompejanska sli~ica ) U drugim pak pjesmama Vidri} pravi do`ivljaj potis}e u pozadinu i u prvi plan dovodi slike koje poput zrcala reflektiraju taj doga|aj. “ U omrkom parku jablani Bunar okru`uju bijeli, Gdje smo ja i gospoja Kao saneni sjeli, Dok tavni - {ume i tuguju Gordi i neveseli. ( Kipovi ) “Ja vidim grijeh. Gle! gola, divlja hrid I oblak tavan, vihrom raskidan, A s hridi zublja. Krvav joj je `ar I pada u no} i u ocean. ( Grijeh ) Posljednji na~in pjesnikova slikovna izra`avanja, koji je vjerovatno i njabolji je taj u kojemu sama misao obuhva}a sliku, slikovna i misaona komponenta zdru`eni su u jedno. “ S kamena po crnoj zemlji Val se dima povijava. Ukraj `rtve utrnute Oboreni starac spava” ( Mrtvac ) Vidri} se pred kraj svoga `ivota razbolio i zavr{io je u ludnici {to je ostavilo mnoge tragove u njegovu daljnjem stvarala{tvu. U njegovim pjesmama po~inju se javljati demoni i sablasti, a doga|aji bivahu zahva}eni povr{no bez neka opipljiva sadr`aja. Pjesnik je za vrijeme svoje bolesti naslu}ivao smrt i prikazivao u svojim posljednjim pjesmama. Adieu

O moja je le|a lagano Krcnula mandolina I moj se kaput raskrio. Purpurna pomr~ina moje je vje|e prekrila Os sunca, vjetra i vina.

A moja se ruka ganula Koja pjesmice sklada, Svijetlu je suza utrla

[to mi sa zjena pada. -Tako silazim, gospojo, Stubama tvojega grada. Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:06:00 | 4 komentara

Dečko, dama,kralj, špijun - John le Carre
Bilješka o piscu: John le Carre rođen je 1931.g. Njegov treći roman "Špijun koji je došao sa hladnoće" lansirao ga je među najbolje pisce špijunskih romana. I budućim romanima potvrdio je tu zasluženu titulu. Roman "Krojač Paname" postigao mu je svjetsku slavu i preveden je na šezdesteak jezika! Napisao je sveukupno 11 djela: "Naša igra", "Noćni menadžer", "Tajni hodočasnik", "Ruska kuća", "Savršeni špijun", "Mala bubnjarka", "Smiley-evi ljudi", "Počasni đak", "Ratni dalekozor", "Špijun koji je došao sa hladnoće" i "Dečko, dama, kralj, špijun". Nemam podatka o njegovoj smrti. U jednom intervjuu izjavio je da mu laska što njegova djela shvaćaju tako ozbiljno, ali svi su likovi i operacije izmišljene.

Žanr: Špijunski roman

Tema: Umirovljeni djelatnik engleske špijunske službe pokušava razotkriti "krticu" duboko ukopanu u sam vrh te važne organizacije.

Mjesto radnje: London, Engleska: "Mrzio je City. velik, tmuran, zaglušan grad sa previše golubova.", "...hitao je sitnim koracima uz pocrnjele arkade Victoria Station", "Požurio je do Martindaleovog kluba na polovici King's Roada.", "...jedan od onih poniznih stanovnika Londona...".

Vrijeme radnje: Doba hladnog rata: To možemo to zaključiti po mnogobrojnim špijunskim operacijama: "..i sve ostale neugodne fraze koje su u najboljim danima hladnoratovske kulture gotovo pretvorile Školu u...", "Upuštajući se u čitanje Smiley je iznova proživljavao glavne bitke tog dugog i okrutnog rata.", "Morali smo zbog sigurnosti naše mornarice izviditi te ruske podmornice!".

Motivi: -privrženost prema Kontroli: "Sam sam ispratio Kontrolu u nekakvom užasnom krematoriju u East Endu, prošlog Badnjaka, i osim mene nije bilo nikoga. Svećenik je imao govornu manu.", "Smiley se sjećao kako je Kontrola mršavio, kako su mu se obrazi rumenjeli i kako su mu oni koji ga nisu dobro poznavali čestitali na dobrom izgledu. Samo je Smiley primijetio kapljice znoja što su mu tih kobnih dana pratile granicu rasta kose.", "Shvatio je samo: vrati se u Cirkus i dovrši posao."

-znatiželja: "Tko je taj misteriozni pukovnik Viktorov, ta krtica koja se tako duboko i neprimjetno uvukla u sam vrh Circusa i tko je to stajao iza Connieina otpusta. Tko štiti krticu i da li je Poljakov krtićin kurir?" Opis likova:

Smiley- a) vanjski opis: "Štaviše on je lako mogao biti konačni oblik kojeg je Bill Roach bio prototip. Nizak,debeljuškast, i u najboljem slučaju srednjh godina, bio je po izgledu jedan od onih poniznih stanovnika Londona koji nikad neće baštiniti Zemlju. Noge su mu bile kratke, hod sve prije nego žustar, a odjeća skupa, loše skrojena i skroz-naskroz mokra. Njegov kaput koji je pomalo podsjećao na udovištvo, bio je izrađen od onog crnog, rijetko tkanog materijala koji kao da je posebno izrađen kao da je posebno namijenjen upijanju vlage. Rukavi su bili predugi ili ruke prekratke jer bi mu rukavi- kao Roachu kad bi obukao kabanicusakrivali prste. Iz taštine nije nosio šešir, ispravno vjerujući da ga čini smiješnim. "Kao podstavljuno zvono što se stavlja na kuhano jaje da se ne ohladi.", primijetila je njegova prekrasna žena prije no što ga je

posljednji put ostavila. Stoga se kiša nakupljala u krupnim, neobrisivim kapima na debelim staklima njegovih naočala. Korak mu je bio pomalo nesiguran dok je mokar koračao..." "Sjedio je, naslonivši se,savijenih kratkih nogu, glave pognute naprijed, sklopivši debeljuškaste ruke na trbuhu kojim ga je mojka priroda obilno nagradila. Iza debelih leća nazirale su se oči opuštenih kapaka. Tu i tamo protrljao bi stakla svilenom podstavom kravate, i to bi bio jedini znak njegove uznemirenosti,a kad bi to učinio pogled bi mu opet postao kiseo i bespomoćan, neugodan svakome tko bi ga u tom trenutku pogledao." "-Pretpostvljam da uviđate kako užasno izgledate!...zrcalo mu je pokazalo zakrvavljene oči i jasne tragove zamora na bucmastim očima." "U svakom slučaju prestar sam za ovakve automobile..." "...podigavši ovratnik do povelikih podbradaka."

- b) unutarnji opis: -marljiv: "Radio je jučer do kasno navečer, sve dok nije završio neki izvještaj o odnašanju smeće. kad je uvidio da mu je nestalo kave i da zato više ne može nastaviti, otišao je u dućan i stao u red...", "Smiley se ponovno baci na ćitanje suhoparnih podataka u prašnjavim mapama. Navikao je puno raditi i svoje obaveze marljivo i savjesno izvršiti. To se naučio još u Oxfordu,a posebno koristio za vrijeme svog dugog rada u Cirkusu." -nesiguran: " Nije nosio šešir, ispravno vjerujući da ga čini smiješnim, primijetila je njegova prekrasna žena prije no što ga je posljednji put ostavila.. stoga se kiša nakupljala u krupnim, neobrisivim kapima na debelim staklima njegovih naočala. Korak mu je bio pomalo nesiguran dok je mokar koračao..." "Nesigurno se meškoljio u prevelikom kaputu dok je Peter jurio seoskim cestama po Smileyu prevelikom brzinom." "Otkako ga je Ann napustila, otičla je i čistačica: samo je dakle Ann imala ključ. Hrastova vrata imala su dvije brave,"banham" sa zasunom i "chubb pipiekey" te dvije treščice. Počeo ih je ponovno stavljati, možda zato da ga ona ne iznenadi!" -ponizan i slab: "Bio je po izgledu jedan od onih poniznih stanovnika Londona koji nikad neće baštiniti Zemlju." "Pravo pravcato pomanjkanje snage volje. Zovu to uglađenošću, iako to nije ništa drugo doli slabost. Slabost- nesposobnost življenja bez tuđe pomoći, neovisno institucijama i emocionalnim vezama koje su

nadživljele svoju svrhu. To jest moja žena, to jest Cirkus, to jest življenje u Londonu. Taksi su mu bezobrazno otele dvije djevojke cereći se zajedno ispod jednog kišobrana." -pun starih navika: "Već iz dugogodišnje navike Smiley je vršio smotru automobila...činio je to i kao dio vježbe memorije, ali i zbog straha koji zauvijek prati jednog profesionalca.", " Navikao je puno raditi i svoje obaveze marljivo i savjesno izvršiti. To se naučio još u Oxfordu,a posebno koristio za vrijeme svog dugog rada u Cirkusu."

g. a tko kome odgovoran. Vjenceslav Novak umro je 1905. a neki je čovjek sjedio nepomično na klupi na Iličkom trgu. Evica Sadržaj: Padao je snijeg i bilo je hladno. Napokon nešto što se lako i tečno čita! Međutim već u prvim poglavljima izgubila sam se u gomili imena. Romani su mu : “Pod Nehajem”m “Poslijednji Stipančić”. A djelomičan uzrok tome je i pisanje u trećem licu. nepovezanih radnji. Važnije pripovjetke su mu: “Podgorske pripovjetke”. Tek nakon polovice odlistanih stranica počela sam nazirati tok radnje i povezivati događaje sa prethodnih stranica. Mika i Jankić su ispilili i nacijepali jednom čovjeku drva i dobili za to 5 kruna. Gimnaziju je pohađao u Senju i Gospiću. Zamišljeno gledajući. Službovao je kao profesof muzike na učiteljskoj školi u Zagrebu. U učiteljsku školu je išao u Uagrebu. Tema: Težina života u siromašnoj obitelji Osnovna misao: Neke loše navike mogu nam promjeniti život Likovi: Mika. Kasnije je nastavio muzičke studije u Pragu. Gledao je Mika jednog pijanog Slovaka. Mika se sjetio onog što je doživio zbog pijanstva. “U Glib”. Likovi jako malo "razmišljaju naglas". Jankić.god. Odmah su otišli u gostionicu i popili dvije litre. “Iz velegradskog podzemlja” i dr. pa zatim.Vjenceslav Novak Ponešto o piscu: Vjenceslav Novak rođen je 1859. Tako ne pojašnjavaju pojmove ni ljude. Slovak je par puta pao potrbuške i nije se mogao dići pa je trebao pomoć stražara da bi otišao kući. “Majstor Adam”. Tada je Mika pomislio da bi mogli . Zamislila sam se nad time i otkrila uzročnika. Lucija. Vjenceslav Novak je jedan od prvih pisaca u Hrvatskoj književnosti koji je u svojim djelima počeo slikati probleme društvenih nepravdi i nevolja koje su pogađle mali svijet seljačke sirotinje . Ipak. Napisao je sedam romana i oko stotinu pripovjedaka. “Pavao segata” i “Tito Dorčić”. prosinac 2004 23:06:00 | 0 komentara Iz velegradskog podzemlja . Objavio lektire u 29. četiri. “Dva svijeta”. u Zagrebu. uporno sam se pokušavala koncentrirati na rečenice i pohvatati konce. tri. Nisam mogla shvatiti hijerarhijsku ljestvicu Cirkusa tko je glavni. Čitala sam knjiga od kraja prema početku. siromašnih otoka i intelektualaca koje opisuje s dubokim suosječanjem. umetaka i naizgled nepovezanih likova.Opis jezika: Djelo je pisano književnim jezikom bez ikakvih stilskih sredstava ili neobičnosti Mišljenje o djelu: Pročitala sam knjigu prije roka lektire jer me zaintrigirao naslov i sam žanr teksta. u Senju. “Zapreke”.

godine i patriotskim komadomMariana Pineda.1899 u Fuenteroquenosu. izveden je u Madridu njegov dramski prvjenac Leptirove čarolije.L. Na povratku iste godine piše knjiguPjesnik u New Yorku.. Mika je sijeo pokraj nje i počeo joj tepati. održava niz predavanja u SAD-u. ujedno pokazuje interes za muziku. U augustu 1936. u kojoj se nalazi čuvena oda Waltu Whitmanu. Iste godine objavljuje Libro de poemas. izlazi njegova najbolja knjiga stihovaRomancero gitano (Ciganski romancero). Vrativši se kući nije više bilo isto. No kada su ispili još pola litre.Federico Garcia Lorca Bilješka o piscu F. Nije bilo djevojčice Evice i tek je tada shvatio da pijanstvo nije bilo toga vrijedno. Objavio lektire u 29. Andaluzija. žena je krenula tražiti Miku.1936. U toj je zbirci dao sintezu španjolskih lirskih inspiracija (duh pučke poezije. ali Jankić je još želio piti.. španjolski pjesnik i dramatičar. Žena istrgne Evicu iz ruku pijanog muža. u Granadi. Na poziv stražara krčma se ispraznila. a on onako pijan uhvatio Evicu i pretuče je. U spomen svog prijatelja piše tužaljku Hanto per Ignacio Sanchez Mejias(1935). jedan je od najvećih španjolskih lirika uopće. Ujutro kada se probudio. Od 1931.Lorca. i blistavu raskoš kojim se Gomgoneava jezika). U tom periodu sav se posvećuje pisanju za kazalište: Don Cristobaldovo malo kazalište (1928). Evici je iz usta neprestano curila krv i nije mogla jesti i piti. Žena ga je psovala. Renome stječe zbirkom Cauciones 1927. rodio se 15. umro 19. Žena ga je pozivala u kuću uvjeravajući ga da nije on kriv jer je bio pijan. U španjolskoj poeziji svoga vremena . direktor je kazališne grupe “Barroco” koja obilazi sve španjolske pokrajine igrajući djela klasičnog teatra (Lope de Vega. Mika bez ženinog saznanja ode u Evičinu sobu. žena mu je rekla da je pretukao Evicu. uhapsili su ga i streljali pripadnici Francove civilne garde. Godine 1928. Čudesna obućarka (1930). Vidjela ga je kako šeće te je otišla do njega i tužno mu izjavila : “Preminula je”. ali ni to nije bilo dovoljno pa su pili i pili… U razgovoru uz piće Mika je hvalio svoju djevojčicu Evicu. Cerevantes). Sutradan je Mika otišao na posao i nije se želio vratiti kući i čuti što je Evici rekao liječnik.8.poći kući .G. Kako je zamislio tako je i bilo. Godine 1921. Mika je stajao nepomično. Dali će ga psovati ?! Skupio je hrabrosti i ušao u kuću. Godine 1930. a Mika i Jankić su pošli kući. Ljubav don Perimplina i Belise u ujakovu vrtu.6. Hodao je ulicama i susreo svoga sina koji mu je rekao da je Evici vrlo loše. slikarstvo i kazališnu umjetnost. Calderon. G. Studirao književnost i pravo. prosinac 2004 23:05:00 | 4 komentara Knjiga pjesama . Mika je putem razmišljao što će li mu žena reći. Kada se smračilo. te joj darovao kutiju sa slatkišima. kojim se nekada napajao Lope da Vega. a on padne na krevet i zaspe.

Daleka i sama. Znatan je njegov utjecaj na naše mlado pjesničko pokoljenje. 1967 Analiza dijela Konjikova pjesma Cordoba. moderniji izraz i dah istinskog lirizma. Hrvatski leksikografski zavod. crvena luna. Zagreb. Jao. Smrt na me vreba onamo s kruništa kule Cordobe. kobila crna. velika luna. U nas je mnogo prevođen i igran. masline u bisagama. Kobila crna. I u ravni i na vjetru. duga li cesta! Jao.on je unio novi. smrt me čeka prije . Andaluzijski slavuj skladno je spojio modernizam s tradicijom. nikad neću stići u Cordobu. Podaci iz Enciklopedija leksikografskog zavoda. vrli moj konjiću! Jao. Ako i znam pute.

.nego stignem u Cordobu! Cordoba.. crvena luna”. Daleka i sama. smrt me čeka prije nego stignem u Cordobu.kobila crna. izmjenjuje i gradira. ..GRADIRANO . Ta se slutnja smrti kasnije preobražava u strah. velika luna. . smrti.. Razvija je tako da ponavlja i izmjenjuje neke slike. ”Smrt na me vreba onamo s kruništa kule Cordobe” -SLUTNJA SMRTI “Jao.. “Cordoba. Jao.IZMJENJENE SLIKE “Smrt na me vreba onamo s kruništa kula Cordobe. Temeljni je motiv konjikova slutnja smrti. samoće. Konjikova pjesma razvija temu nedostižnosti.. smrt me čeka prije nego stignem u Cordobu!”-STRAH Lorca stvara sažete i jednostavne pjesničke slike koje ponavlja.”...PONAVLJA “Kobila crna. Daleka i sama.”.

To da! Ovog časa. bit će ti hladno. Takvim postupcima u komponiranju pjesme nam bolje prikazuje konjanikove osjećaje. sine! . Pjesnik pojedine slike izmjenjuje. Najprije se kod konjanika pojavljuje slutnja smrti koja se postepeno pretvara u strah. a emocionalni naboj ostvaruje jadikovanjem. na jastuku me svom izvezi. pošto je kao i s početka pjesme ostala “Daleka i sama”. hoću biti od vode. Daleka i sama”. Pjesnikove emocije najjače progovaraju u četvrtoj strofi. Sine. Ponavlja je na kraju pjesme kako bi dokazao kako je Cordoba za konjanika bila nedostižna. Mama. emocije. Mama. Gradirajući pojedine slike prikazuje nam da se konjanik sve više boji. Sine.Svijet pjesme otvara ovom pjesničkom slikom: “Cordoba. Benasta pjesma Mama. bit će ti jako hladno. hoću biti od srebra.

snažnije). više. za kraj naranača i pustih neplodnih brda. Normalno.Iako se po naslovu ne bi reklo. Sada njegova melodija Sniva s odjecima. Ne treba zahtjevati da budemo netko ili nešto drugo nego prihvatiti onakve kakvi jesmo jer uvijek postoji netko tko nas prihvaća baš takve. ali u svim varijantama sačuvao je bitnu karakteristiku: izraz neizmjerne tuge i patnje. . Stvaralac sjenica tišina. I biješe stvaralac i vrtlar bje. Konačna i čista. S posljednjim odjecima. Srebro i voda su dragocijene stvari za život ljudi. ali svojim trudom i na taj način doći do pozitivnih promjena. ova pjesma ima svoje značenje i nije tako “benasta”. Conte jondo ima neobično bogatstvo forma. prijateljstvo. starci kažu da se kosa ježila i da se živa rastvarala u zrcalima. vezanost za zemlje. trebamo se truditi da postanemo što bolji (brže. Prelazio iz tona u ton a da ih ne razbija. iz svoje zbirke pjesama “Conte jondo” ocrtao pjevača andaluziskog i dao poetsku karakteristiku ciganskog conte jonda. bogatstvo. Lorca je u pjesmi “Portret Silvija Franconettija”. međutim kada bi se sin pretvorio u srebro ili vodu nikad ga ljubav ne bi tako grijala kao majčinska. Portret Silvija Franconettija Njegov krik bijaše strahotan. strasno prijateljstvo sa smrću.

.Vjenceslav Novak Tema: propast jedne hravatske patricijske obitelji za vrijeme ilirskog pokreta. Lorca je izložio svoje gledanje na teatar i njegovu društvenu funkciju. problem patrijahalnog odgoja. intimna tragedija Lucije. političkog bila.. koji ne osjeća socijalnog bila.” Objavio lektire u 29. s njegovim smijelom i suzama. Sve to završava Lucijinom nesrećon i bolesti. nema prava da se zove teatar. drame svoga naroda te ne vidi istinske boje njegova krajolika i njegova duha.Lorca o teatru. blizu je smrti. održanom u Madridu 1935. sina Valpurge i Ante Stipančića. smatra ga “najjačim i najkorisnijim oružjem u podizanju zemlje i barometrom što pokazuje njezinu veličinu i pad”. ako nije mrtav. te o trgovini i gospodarstvu Senja. Kompozicija: Kopozicija: pisac počinje sa sadašnjošću. on na tatar postavlja maksimalne zahtjeve. U sjajnom i dubokom “Razgovoru o teatru”. Dalje se nastavlja opisivanjem života Stipinovića te velike očinske ljubavi prema Jurju. povjesno politički trenutak Senja. Fabula: Sve počinje krštenjem malog Jurja. kao što teatar. prosinac 2004 23:04:00 | 0 komentara Posljedni Stipančići . “koji ne pomaže rast svoga tatra. Ti privatni događaji popračeni su političkom pozadinom o početku buđenja nacionalne svjesti u Hrvata i o počecima ilirskog pokreta. te nakraju njenom smrću. kaže Lorca. već igralištem ili mjestom gdje se vrši ona ritualna stvar što se zove ubijanje vremena.. bolest i nesreća Lucije te briga Valpugre Zaplet: vračanje u prošlost od krštenja Jurja sve do ulaska Lucijine nesreće i bolesti (siže) . “Narod”.

Završetak: pisac nastavlja tamo gdje je stao. ja kriv ako ga ne bi lako našao i među našim ilirima. Morao je naravno zaboraviti što su mu otac i mati zaista bili i gledati u davninu da potraži plemički list svojih pradjedova. Bio je Austrijanac. Nije bio ni političar. Usprkos svemu tome ipak ja imala hrabrosti da se suprostavi ocu kojeg nije mogla iskreno voljeti jer je on za nju . Vrijeme radnje: XIX. a mali su ga ljudi na ulicama pozdravljali dubokim poklonima na koje nije nikada pozdravom odvraćao. Zbog prestrogog odgoja nije znala za okrutnost i nepoštenje vanjskog svijeta jer je između ostalog stalno boravila u kući. Okružen svojom ženom i kćeri koje su ga jedine donekle voljele i o njemu se brinule. Odupiranje Mađarima. Mjesto radnje: Senj. Otac i mati bili su mu zapravo krčmar i krčmarica. Umro je onako kako je živio. brinuo se previše za sina.. Na krau svog jadnog života koji je svršio na ruševinama zbog nepravde koju je nanio svojoj ženi i kćeri. rekao sam ti: znao je od svačesa nešto.jer vlastitog nije imao. ali nije išlo. česa nije mogao naći.moj tatica nije bio. Taljan i Mađar u isti čas. Ustvari je želio da Jurja napravi ono što on nije uspio. čini mi se. Kako je učio. Zato je ipak držao sebe čovjekom učenim. a neprestano je tonuo. Lebdio je tako neprestance i bio naravno svojim položajima nezadovoljan. Da se Stipančićev san ostvari preko Jurja što naravno nije uspjelo. koji je u biti zatvoren i izoliran od svjeta. Bio je ipak nesiguran na svakom svom koraku i nigdje nije uspijevao. a od svega ništa. Od njih je kao jedinac primio uzgojem svoju taštinu koja mu je ostala neotklonjiva volja na svakom koraku života.. Očinska ljubav. Ali držao se svejedno plemićem. A nije išlo zato što je u isti čas trožio uporište na raznim stranama . doba ilirskog preporoda i buđenja nacionalne svjesti Hrvata Karakterizacija likova: Ante Stipančić: Njegove je karakteristike najbolje opisao njegov sin Juraj u pismu koje je pisao svom prijatelju: . a samo zato jer je smatrao da ga je Juraj iznevjerio. Lucija Stipančić: Za njenu sudbinu kriv je njen otac i samo to patrijahalno društvo. Francuz. Ideja: Socijalni položaj ljudi u određenom povjesnom razdoblju. za svoj staleš i u ovo doba vrlo bogati ljudi. od najčistijih karaktera. smrt posljednjih stipančića: Lucije i Valpurge. Htio je biti i izvan kuće ono što je bio u kući: prvi autoritet u svemu i svačemu. a svoju kćerku i ženu je zanemarivao. tj. Da je poživio.’’ Osim toga. st. Htio je pošto-poto plivati na površini. Kod kuće je bio strah ukučana.

Valpurga Stipančić: Tipičan prikaz tadašnje žene.bio potpuni stranac kojeg bi vidjela samo ponekad. Sve bi učinila za svoju djecu. Zbog toga kasnije nije osječao ništa prema njima i uopče za njih nije mario.. Kada je vidjela koliko Lucija pati zbog Alberta otišla je do Martina da se dogovori da joj on napiše pismo (jer je znala da je zaljubljen u Luciju). znao je da će mu otac slati novac. U ranoj se dobi udala za Stipančića i pošto je on bio iz više porodice smatrala ga je savršenim. Kada je Juraj otišao. Bila je jako osječajna i krhka. ali da se potpiše sa Albert. Iako je Lucija umrla zbog tuberkuloze. ali jednostavno sa svojom sudbinom nije mogla živjeti. Na njenom liku se temelji slučaj posrnule djevojke. Kada je pronašla spise koji su u biti prikazivali u potpunosti njegov karakter i osobine (negativne) nije odustala od svog uvjerenja da je Stipančić ipak najbolji čavjek Nakon rođenja Jurja i Lucije pokazala je pravu majčinsku ljubav prema svojoj djeci koju je iskreno voljela iako joj Stipančić nije dao skoro ni pristup k njenom sinu jer je vjerovao da bi ga tako razmazila i odgojila kao žensko.Jedva je dočekala sinov dolazak. Kada nije bilo Stipančića ispunjavala je želje Lucii jer je bila takva osoba koja nije mogla nikog odbiti. koji se u potpunosti promjenio. Kada je pisao pismo svom prijatelju moglo se vidjeti da je želio imati i majku i sestru. Pa čak i kad je prijetio svojim samoubojstvom. pa se prepustio lagodnom životu. prvom. Nakon Stipančićeve smrti mnogo je patila. Uvijek mu je bila poslušna i radila je sve što se od nje tražilo iako se to kadkad i kosilo njenom mišljenju ili želji. Ja Jurju ne okrivljujem jer smatram da je njegovoj duši jako puno utjecaja dao i odgoj njegova oca. Sada ljubav ipak nije bila dovoljna. Juraj Stipančić: Bio je prvo dijete. njeno duševno stanje puno je pridonjelo ranijoj smrti. . a to je ujedno i razlog njene smrti na kraju romana. Upravo zbog te . Ona jednostavno nije mogla shvatiti Alberta i žalila je za svojom mladosti i nevinosti koju je izgubila zbog svoje naivnosti i neznanja. ali je tada već bilo kasno. Sve je željela dati. misiju koja ga je čekala. Nadživjela je Luciju dvije godine i jako je za njom patila. istinitom ljubavlju. ali se zbog siromaštva morala povući u malenu kućicu zajedno s Lucijom. Nakon dugo godina i zbivanja te nakon očeve smrti više ga nije ništa vezivalo za njegovu domovinu. Mislim da je za njegovo ponašanje nakon odlaska iz kuće bio kriv upravo njegov otac. Majčinu i sestrinu ljubav nikada nije ni osjetio jer mu to otac nije dozvoljavao. Tada je završila patnja njenog srca. pa kada je izmamio novac kod majke promjenio je ime u mađarsko i više se nije javljao. iako je znala da joj možda Lucija ne bi mogla nikada oprostiti kad bi saznala za njezinu tajnu. Svoj tužni život završila je smrznuta u hladnoj noći tražeći milostinju. Kada je bio još malen dovodio bi mu učitelje kako bi skupio što više znanja za tvz. smatrala je da tako mora biti i ništa mu nije zamjerila te ga je istom ljubavlju voljela iako je kasnije saznala da je čak i svoje hrvatsko ime promjenio u mađarsko. a još k tome i sin pa je upravo k njemu Ante Stipančić njemu posvetio cijeli svoj život. a najviše ju je boljelo što je izgubila sina kojeg ubiti nije nikada niti imala. Zavoljela je Martina.izoliranosti’’ od svijeta je u nevinost i istinitost Albertovih namjera te ga je voljela samo onako kako se može voljeti pravom. pa čak i svoj život za sreću svoje kćeri. a kad je bio prisutan znala je da se mora ozbiljno (njoj mrsko) ponašati.

Više djela posvetio je Zagrebu. Beèu i Pragu. Šenoa je prvi hrvatski pisac koji je književnu pozornost usmjerio na društvene slojeve .AUGUST ŠENOA 1. Pisao je lirske i epske pjesme. nije se slagao. mu je umrla kad je imao osam godina. jedan razred gimnazije u Peèuhu. veliki gradski bilježnik. gradski senator. pripovijetke. Oženio se Slavom Ištvaniæ i imao sina Milana. Objavio lektire u 29. . njemaèkim kraljevskim slastièarom. tako prošlo . privlaènosti sadržaja i likova te živom pripovjedaèkom jeziku. Bilješka o piscu August Šenoa je roðen 1838. državni èinovnik i radio kao ureðivaè èasopisa “Vijenca”. godine u Zagrebu. August Šenoa je prvi u obitelji poèeo pisati hrvatski svoje prezime Schönoa. S ocem. prosinac 2004 23:04:00 | 0 komentara kakO došlo. Kako bi se riješio siromaštva i osigurao dobar život svojoj obitelji. kritike i feljtone (Zagrebuljke).feudalce. graðane. seljake. a ostalih sedam u Zagrebu. Bio je umjetnièki ravnatelj kazališta. Studirao je u Zagrebu. u kojemu je roðen i gdje je živio do smrti. Puèku je školu završio u Zagrebu. Zahvaljujuæi zanimljivosti tema. a majka. slovaèka Maðarica. dramaturg.Opći dojam: ovo je jedna od najdosadnijih ako ne i najdosadnija knjiga koju sam ja ikada pročitao. Radnja je užasno dosadna. doslovce je stvorio i odgojio hrvatsku èitateljsku publiku. ali i iz suvremenih društvenih zbivanja. Teme svojih djela uzimao je najèešæe iz hrvatske prošlosti. zapleti ofucano orginalni i rasplet onakav kakav sam i očekivao. radio je razne poslove. romane. novele. Iako je uvijek bio meðu najboljim uèenicima nije završio studije. Ovu knjigu bih preporučio svim neprijateljima. povjestice.

) i “Kletva” (1882. “Seljaèka buna” (1878. .g.g. Protorealizam . pomagao ljudima na ulici dobio je upalu pluæa od èega je i umro. “Barun Ivica”. “Kameni svatovi”.g. 1860. objavljena je Listopadska diploma koja vraæa u Hrvatsku parlamentarni život i nacionalno-politièku aktivnost. Ukidaju se feudalno-kmetski odnosi èime plemiæi ostaju bez posjeda.g. “Prosjak Luka” (1879.). Od kraja ilirizma poèela je ponovna germanizacija.g. “Fratarska oporuka”.Šenoino doba Razdoblje hrvatske književnosti od 1849. “Branka”. te se ponovno postavlja pitanje nacionalne opstojnosti. “Propast Venecije”.). “Karanfil s pjesnikova groba”.). “Mladi gospodin”.)… c) Povjestice: “Smrt Petra Svaèiæa”.Kad je nakon potresa u Zagrebu 1881. “Kako došlo..) kojim hrvatska gubi sva ustavna prava koja je do tada imala. tako prošlo” (1876.).g. kada završava ilirizam. godine. naziva se protorealizam iliŠenoino doba. “Grobovi Hrvata”… d) Kritika i esejistika: “Naša književnost” i “Zašto pišemo” 2. Uveden jeBachov apsolutizam (1850.g.g. “Diogenes” (1878.g. Neka Šenoina djela: a) Romani: “Zlatarovo zlato” (1871. “Èuvaj se senjske ruke” (1876.g. a osloboðeni sljaci su potpuno osiromašeni.g.g. do Šenoine smrti 1881. “Turopoljski top”.) b) Pripovijesti: “Prijan Lovro” (1873.).. “Kugina kuæa”.

Dalmacija. Luka Botiæ. Kukuljeviæ. suprostavlja se ilirstvu. Na njegov poticaj osniva se Hrvatska Akademija Znanosti i Umjetnosti. Josip Eugen Tomiæ. pjesnik i dramatièar. A za razvoj dramske književnosti i hrvatskog kazališta zaslužni su Dimitrij Demetrev i Josip Freudenreich.U Hrvatskoj poèinju djelovati politièke stranke. Ante Starèeviæ i Franjo Markoviæ. koji okuplja hrvatske sveæenike koji šire hrvatsku nacionalnu svijest. Tek 1852. Sadržaj . a u Istri zapoèinje nacionalni preporod što ga predvodi biskup Juraj Dobrila. Osim Augusta Šenoe istièu se i: Mirko Bogoviæ. U kulturnom životu posebnu je ulogu imao Ðakoveæki biskup Josip Juraj Strossmayer. Narodnu stranku osnivaju nekadašnji ilirci Strossmayer. Raèki i dr. Erdelj. Mirko Bogoviæ. Što se tièe književnog života. èine istu državu. Mažuraniæ. U Dalmaciji se vodi borba protiv talijanskih autonomaša i hrvatskih domoljuba. Hrvatska i Slavonija. pripovjedaè. Leksikografski savez. 3. Godina 1868. Hrvatska je ostala bez književnog èasopisa. Janko Jurkoviæ. a Dalmacija i Istra pripale su austrijskom dijelu monarhije. prema kojoj kraljevine Ugarska. Stranku prava traži teritorjalnu cjelovitost i potpuni suverenitet hrvatske države. koji zastupa radikalno hrvatstvo. jugoslavenstvu i srpstvu. pokreæe èasopis Neven. Nagodba iz 1868. Sveuèilište i Kazalište. a novi književni naraštaj objavljuje u Nevenu. U tom razdoblju Ilirci se povlaèe iz književnog života. sklopljena je Ugarsko-hrvatska nagodba. Njen je voða Ante Starèeviæ. priznaje narod Hrvatske i Slavonije kao poseban politièki narod. Adolf Veber Tkalèeviæ.

prestao prodavati žlice i mreže. pravedne i nepravedne. Mlin se nalazio sat hodanja udaljen od Zagreba. a Ugrinoviæ. a njegova su se dva kotaèa vrtila danonoæno. Kako bi mogao poèeti graditi novi. proti seljakom. Prije trideset godina na tom je podruèju došao mršavi siromah. Išèupao je korjenje i posadio krumpira. zidani mlin. Gospoda iz sela dodjelila mu komad zemlje da se prehrani kako bolje zna. zvan Martin. Oko mlina voæke su posjeèene. išèistio potok i napravio nekakav mlin. Martinu je trebala bilježnikova pomoæ protiv seljaka. Bio je to seljak Kranjc. luk. Martin je iskopao Kranjèeve kosti i bacio ih u Savu. lonaca. povræa i drvenih žlica. ogradio male vrt. a tu je dužnost obavljao bilježnik Ugrinoviæ: “Ugrinoviæ zalazio èesto u Martinovu kuæu da pije i jede i da se dogovori o poslovih. popi malo rakije i prenoæi. sir i jaja što su mu davali seljaci kojima bi samljeo žito i prodavanjem krumpira. Sagradio Martin pokraj mlina i malen duæan i krèmu. Martin ga konopcem uguši i uzme sav novac. kupio nove kotaèe. pokraj nekog potoka izmeðu stabala trešnja i šljiva. No èim je ovaj utonuo u dubok san. al ga je trpio. Ljudi su mu se divili misleæi da je sve to zaradio mukotrpnim radom. Živio je jedeæi kruh. Martinu je èesto trebalo bilježnikove pomoæi. èovjek rutave . Zakopao ga je u svojoj kuæi i o njemu se više nije znalo ništa. Vraæao se sa sajma u Zagrebu gdje je prodao èetrdeset svinja. Bio je èist i bijel. uèvrstio tlo pod potokom. razlupanih vratiju. Martin mu dopusti da uðe. davao mu badava jelai pila i uzajmljivao mu novaca na zadužnice. izgorjela krova i bez kotaèa kojih su odnjeli pastiri da se ugriju. baèvica i slame. Dvije godine Martin nije trošio novac i živio siromašno kao i prije. kupio kravu i svinju.Šenoa zapoèinje prièu o Martinovom mlinu usporeðujuæi ga kakav je nekada bio s onim što je od njega danas ostalo. I dalje je Martin kupio nešto zemlje i sagradio staju. Jedne veèeri ispred Martinova mlina pojavio se èovjek tražeæi da ga primi unutra kako bi se sklonio od jake bure. te se oblaèio èisto. a vrt izrastao travom i koprivama. Martin je podigao dašèaru. A danas stoji napušteni mlin ispucanih zidova. sa svojom mršavom kobilom i kolima na kojima je bilo pokrivaèa. Martin je toga èovjeka gledao kao psa svoga pred mlinom. Nakon tog vremena poèeo je polagano popravljati svoju dašæaru.

rakije i novaca. al ponajviše u zlu.duše i maloga poštenja. viknuo da je za to kriv Kranjec i bacio se kroz prozor.440) Na savjet bilježnika Ugrinoviæa. bogati Martin imao je sinka Janka. kako se roditelji smijali vièuæ: . a zemljište je prodano sinovima onih seljaka od kojih je Martin krao. toli silno. vina. gle! To æe biti junak!” (str. a kad nebi uspjevali vratiti dug Martin bi im oduzeo posjede. a Martin je plaæao toli debelo. Martin se smijao. 444) Martin je polagano potrošio sav novac te se morao zadužiti kako bi platio Jankove dugove. Bio je to Janko. No kako su prolazile godine tako je raso i Janko i trošio Martinovo bogatstvo. te od njih dobivao novaca i posao na cesti. hranili ga samo gospodski. i ne daj bože da je tko dirnuo u Janka ili ga muèio knjigom ili molitvom.” (str. Sprijateljio se sa Njemcima i prijavljivao seljake koji su uzgajali duhan ili palili šljivovicu. To je dobro došlo Martinu. dali su mu da radi u trgovini. Zbog silnih je dugova sud prijetio da æe prodati Martinov mlin. jer ga je i onako Martin dobro plaèao. Martin je zapalio krov mlina. toli slatko. Mlin je izgorio. lijepa mladiæa. Slijedeæeg jutra ispred mlina našli su seljaci odrpana i bosa. mrtva èovjeka. Nakon nekoliko godina rodila mu ona sina Janka: “Da. a Martin je bivao sve bogatiji. razmažen. svaki èas podavio Janko èiju kokoš ili ustrijelio iz male puške èijega psa. A kad je tek Janko lupio od prokšije batinom majku po glavi ili oca po leðih.Gle.” (str. Dok je malen bio. ah. Martin se oženi bogatom udovicom koju su zvali Grgurinkom. Imao je vlastitog uèitelja koj ga nije muèio uèenjem. ej. Putovao je od grada do grada sa mladom djevojkom koju je upoznao: “Ona se toli slatko smijala. ako potpišu kod bilježnika Ugrinoviæa. No vidjevši da je to ozbiljno.443) Kad su došli Njemci na vlast seljaci su postali vlasnici zemlje na kojoj su živjeli. Kad je i taj dan došao. No Janko se raðe kartao i sladio lulom duhana. Prolazile su godine. Nakon što su Janka protjerali iz škole. ah toli debelo. Djeèak bijaše svojeglav. da mu je znoj išao na èelo. ubila ga rakija: . Davao je u zajam ljudima žita. robovao mlinaru u dobru i zlu. Svaki èas letio od Jankove ruke kamen u èiju glavu i èiji prozor. dosta tup. Ljudi po selu nijesu bili od njega sigurni. Seljaci su morali besplatno raditi na cesti za Martina kako bi mu vratili dugove. a Janko je trošio silno. ah.

kad ga je sprijeèila jaka bura. 436) UGRINOVIÆ . izraditi drvene žlice i samljeti kukuruz. Zato ljudi govorili o èovjeku nesretnu: .” (str. KRANJAC Seljak koji je na sajmu u Zagrebu vrlo dobro prodao svojih èetrdeset svinja. govorio kratko. koji je jurio i jurio boreæi se s burom. a za robu nije bilo š njim nikad pogaðanja.” (str. na sud radi baštine. ali i graditi si bogatstvo na raèun drugih. ni da je komu rekao “zbogom”. Martin ga je primio u svoju dašæaru i ubio ga dok je spavao: “Cestom nije bilo vidjeti žive duše do jednog jedincatog èovjeka seljaka Kranjca pod malim klobukom. malo. Bio je zle duše i tvrda srca. Lica MARTIN Plavokosi èovjek. sivih oèiju i šiljastih zubiju. “Martin bijaše mrk. baš kao Martinov mlin! . to je valjalo platiti. u visokih èizmah. vazda gledao pred sebe u zemlju. èudan svat. Znao je plesti mreže.E. nikad se nije smijao. ali ga je njegova prevelika popustljivost prema sinu uništila. drukèije pokupio robu pa otišao. prazan. 445) 4.“Tako stajaše mlin pust. što je tražio.Kako došlo tako prošlo! (str. 436) Mudro je iskoristio ukradeni novac. Bio se uputio iz Zagreba u obližnje mjesto.

” (str. neka mu je i malo zabave. ostadoše Jankova kola u blatu. Martin je platio. kad si dobar. robovao mlinaru u dobru i zlu. i ne daj bože da je tko dirnuo u Janka ili ga muèio knjigom ili molitvom. Zašto ne bi? Jadno dijete! Kad se muèi. 440) Obavljao je i prljave poslove za piæe i hranu: “Martinu je èesto trebalo bilježnikove pomoæi. crvena nosa.440) JANKO Martinov sin. al kad je došlo na latinsku i grèku. al ponajviše u zlu. Dadoše ga u trgovinu. Janku omilila fina šljivovica. i oèev zlatni kolomaz ne bijaše od pomoæi. jer Latini i Grci ne znaju za šalu.Martinov bilježnik: “Najviše je seljakom Martina hvalio bilježnik Ugrinoviæ. Njegova je prevelika rastrošnost dovela Martina do smrti. hranili ga samo gospodski. odjeven zelenim omazanim kaputom. èovjek rutave duše i maloga poštenja. šampanjsko vino. Martin je platio. pravedne i nepravedne. I to je dobro. “ (str.” (str. Od malena su ga navikli na lak i bogat život. èovjek crne kuštrave kose. dosta tup. èastio prijatelje. Djeèak bijaše svojeglav. razmažen. Pa šta? Martin je platio. 443) Nije mario uèiti i raditi. Istjeraše ga iz škole. Janko se kartao. jer mu je otac davao novac: “Al Janko šupalj kao i prije. 444) Putovao je po gradovima sa djevojkom i trošio na Martinov raèun. Janko se vukao od škole do škole. Janko nosio se fino kao gospodèiæ. a Ugrinoviæ. . “Dok je malen bio.” (str. to jest. proti seljakom.

Zakljuèak .5.

I sama rodna kuca bila je za nj sporedna stvar . ah. da prosvjeduju protiv toga. 444) “A kad je tek Janko lupio od prokšije batinom majku po glavi ili oca po leðih. seljaci postali svoji na svojem. toli silno. toli slatko. svoj jezik. a ova zemlja kao da nije naša. Takva . ah toli debelo. Preziru nas. što je kod diobe ubijene ribe zapadao i jednak dio i Tita. gle! To æe biti junak!” (str.Vjenceslav Novak Citati LJUBAV I RADOST PREMA MORU: "Ni grožnja ni obecanja nisu mogla da odvrate malog Tita od mora i ribarije. njegovo cuvstvo. kad nije lovio udicom ili vršom. grde nas. Jedna ribica. Tada je vec . kao da je clan njihove družbe.” (str.Pripovijetka stvorena kao jednostavna prièa o siromahu koji je stvorio svoje bogatstvo na raèun drugih ljudi. Živio je s ribarima. zbog kojeg su morali zadužiti svoje posjede.tukao ostima uz oca ribu pod malom svijecom tako vješto. njegova misao. odnijela bi svojom pojavom strah od ljutih šiba. prosinac 2004 23:03:00 | 0 komentara Tito Dorcic . ali obogaèenom opisima tadašnjih vremena i navika ljudi: “Iza nekoliko godina doðe njemaèka vlada u našu zemlju.” (str. i sve da bude po njemaèku. kojoj bi bacio udicu. svoje obièaje? Ali su bila vremena ponekle dobra. a Janko je trošio silno. a sada?” (str. Bila su to zla vremena. 441) “Nu mene duša boli kad gledam što Švabe od nas rade. 442) Šenoa je privukao èitateljsku pažnju stavljanjem oštrih ironija u tekstu: “Ona se toli slatko smijala. ej. te ribari veslaci nijesu nikada ni pomislili. Bože moji! Kad pomislim kako smo godine 1848." "A more je i život u njemu privlacilo Tita kao carobnom snagom k sebi. da mu je znoj išao na èelo." "Ali škola je ostala vazda crna strana njegova života. pomogao im je izvlaciti mrežu. Usprkos ocevih i majcinih molba i neminovnih šiba izostajao je poradi ribarije iz škole. kako se roditelji smijali vièuæ: .443) i dok opisuje kako su seljaci hvalili Martina što im je posuðivao novac. motati u kolut izvuceno uže i privesti od jednog kraja k drugomu ribarsku barku. ah. Nestalo robote. lijepo sanjali. a Martin je plaæao toli debelo.Gle. Sve hoæe oni prekrojiti na svoju.tek more i morska obala njegovo rodeno tlo. Objavio lektire u 29.u devetoj svojoj godini . jer šta æe nijemština èovjeku koga je bog stvorio Hrvatom? Zašto èovjeku kratiti materinje mlijeko. gledaju nas kao sluge.

odrešito je. Ozbiljnost i uzbudenje duše. kad bih vidio. samo da ja mogu proživjeti onaj neiskazani pocut.jedna ribica kao da je mogla ucarati njegovu pamet. lude!. da je ispod kamena pomolila ribica glavu! Dobacio bih joj sav zanesen udicu. koja je znacila vrhunac svega . kada sam na mahnitim krilima bure upravljao sam jedarcem i kormilom i poput poluboga jurio svojom barkom preko bijesnih valova. natrag. kojim se našao na tom mjestu.. davao je njegovom djetinjem licu cisto muževni izražaj. nijesam smio ni mogao prosvjedovati proti njihovu naumu. kojom su htjeli da podignu radost moga života! Onda sam bio sretan... nego sam cutio. slobodno izvršivanje volje jednoga... fantaziju i cuvstvo k morskom dnu. ravan ocu i izabranim ribarima. A on se cutio velik. i ako sam cutio.. upija se sada u moju misao želja.. a ja sam cutio buru i valove u njihovoj pokornoj službi. ili bulje u me i nikako da shvate još ni danas. da upije iz njega u sebe snagu i radost... moje fantazije... ne pljuskaj veslom . Kako se slatko i zanosno zamišljao u tu želju... razmišljanja. jak i samostalan na tom mjestu. Osveta nije izostala: evo me kukavnoga ostatka života.. ...Naprijed. moga razuma. .. ono cuvstvo jakosti. a onda je morao zakipjeti gorkim prosvjedom proti veslacu. nepravda drugoga.. što bi se rodio u meni.. koliki su pocinili grieh. Kolik raskošni pocut. Pa zašto su me išcupali i prenijeli s rodnog tla na tude? Da mi bude bolje! Stare lude! Bez poznavanja i bez razumijevanja života oni su se drznuli da sude. da je tu Ijudima i ribi zapovjednik i gospodar! Zato se sav kao nadahnut našao na mjestu oboljelog ribara." IDEJA ROMANA: ". Ono je bilo moje pravo tlo. da se nade jednom onako samostalan bez icijega nadzora na mjestu svjecara. slobode i moci.. Ah. Kako bi se pred njegovom fantazijom bujno redale slike pod plamtecom luci ." KAKO TITO LOVI RIBU: ". A one dvije stare lude gledaju me kano dvije okamine.. samo im teku suze iz ociju.. koji se još jednom usudio izustiti sumnju: Može li on ovako nejak da bude svjecarom? . da ne budu krvnici svoga djeteta. da sam tudu školama.. a iz one bistrine mora.. ropstvo volje drugoga... da taj ostatak satrtog života darujem moru... Njihovo roditeljsko pravo. koji su umjeli voditi ribu pod svijecom. povukla bi sa sobom svu njegovu misao.. kad je osjetim u svojoj vlasti. kao da je ona došla tu iz Ijubavi prama meni. ali s primjesom strasti zapovjedao Tito. ukratko: moga života. gdje ce meni biti bolje! Kojim su pravom odlucivale onake neznalice mojim životom? Kojim su mi pravom oteli radosti života i.. u koje su oni mene silom turali. što joj uzimama život." . Lude.. lude... što su cekali svoj stalni konac od njegove ruke... kako su smjeli da me unesrece? Ja sam bio dijete. sva duša ronila mu je s pogledoma uz ribu pod morem .. drugi su se zgražali gledajuci me s obale. u koje bijaše pustio duboko svoje korjenje moj život.. ali nijesu odustajali.... . gdje je pred njegovim ocima vrvjelo još toliko života. Sloboda volje.. Pod svakim onim kameckom utisnut je barem koji hip moga života. A vidjeli su to i oni. koje je meni darivalo radost i slast života. A moje pravo? A moja sloboda volje? Pravo jednoga. ako prem mu se je nenadano ispunila smjela želja. a pri tome nijesam uživao. gdje sam proživljavao dneve srece. Kako bi muduša rasla kao nabreknuta od osjecaja vlasti. a mrcvare me me glupim pitanjima. cuvstva i volje.

život i bijeda radnika i beskućnika. Tijekom dvadeset i pet godina djelovanja postao je jednim od najplodnijih hrvatskih književnika. Školovao se u rodnom gradu. a obrađivao je i temu sukoba umjetnika s malograđanskom sredinom. On je ipak otišao u Zagreb gdje je živio u sobici sa Jerkom Pavličevićem. No u očevom odgovoru stajalo je nešto posve neočekivano: otac je napisao da su to gluposti i da mu s takvim pismom više ne dolazi..Vjenceslav Novak Vjenceslav Novak je rođen 1859 godine u Senju. došao je u Zagreb jer je dobio stipendiju za fakultet. Opisao je propadanje senjskih patricija (roman Podljednji Stipančići).Zagrebu i Pragu. temperamentni Jerko koji je u međuvremenu saznao sve o slučaju te nesretne stipendije.." Kompozicija djela: . za kojeg je mislio da je došao tu na studij. a umro u četrdeset i šestoj godini (1905 godine) od tuberkuloze.. siromašnoj Podgori i u velikim gradovima .. sin imućna oca. pa je otišao do svog prijatelja iz gimnazije Jakova Kosovića. Poznat je kao predstavnik hrvatske književnosti u doba realizma. U književnost je ušao rano. te pisao ocu da se odriče stipendije. siromašnim pravnikom IV godine. dok nije i on posve iščezao u zaglušnoj buci života. Jakov je bio vrlo talentiran i siromašan seljački sin. čije je plastične likove dao u pripovjetkama Iz velegradskog podzemlja i U glib. Gospiću i Zagrebu. opisao je život u malim primorskim gradićima.. odmah se grubim i oštrim riječima okomio na Artura koji je. Artur je uočio nanjetu nepravdu.Objavio lektire u 29. ne izdržavši pritisak. "I Artur je pošao u život. Podnio je molbu za stipendiju. Ubrzo je osjetio čežnju za domom. ali je ona dodjeljena Arturu. moralnu stranu seoskoga života (Podgorske pripovijesti). prosinac 2004 23:03:00 | 0 komentara U G L I B . Privukli su ga i socijalni motivi .. zaplakao. U svojim djelima. Čim je Artur došao u njihovu sobicu i predstavio se. Vrsta djela: socijalna pripovjetka Mjesto radnje: Zagreb Vrijeme radnje: početak jeseni Sažetak: Artur Kranjčić. a polunagi čovjek gubio se ispred njegovih očiju sve više u daljinu odakle bi još katkad jeknuo njegov slabi glas. pripovjetkama i romanima.

" Očevo negativno pismo čini epilog ove novele. a u stvari je sebično i proračunato "Ja dižem svoj glas protiv nepravici ovdje u vlažnoj sobi. gdje boravi glad. Izmolio je za Artura stipendiju koja je namjenjena sirotinji. Analiza glavnih likova: Arturov otac: on je dobrostojeći načelnik. u život treba gledati drugačijim očima. To je. odnosno. a koje je rezultat Pavličevićeva govora počinje rasplet. gdje sve plače i suzama potištenih prosvjeduje u ime nauke Isusove protiv nasilja. njemu.. gospodine. On je gnjevan kritičar društva. otac mu je napisao: "U buduće. on je pohlepan i škrt. Artur je jedinac imućnog trgovca i gradonačalnika. koje propagira humanost i ljubav prema bližnjemu. dakle. te tako odgaja svog sina. Kad je Artur ocu u pismu napisao strašni grijeh što ga je počinio prema Jakovu.. Moja duša hrli za idealima.. Početak radnje je oglas kojim Jerko Pavličević.. "Oče! Ja živim vrlo udobno na račun nekoga. ali su oprečnih ekonomskih mogućnosti. a oni je nemaju: rječima hvale. Arturovim dolaskom Jakovu započinje zaplet koji postepeno vodi do vrhunca kroz Pavličevićevu optužbu lažnog morala malograđanstva. To nije moralno. dobrotvor neki.. tko bi trebao potporu za svagdanji hljeb. Jednom zasvagda: s takvim psinama da . a djelima hule nauku njegovu . da me više ne uznemirujuš ovako! To su tlapnje..." U Arturovoj odluci da napiše ocu pismo kojim ga moli da se odrekne stipendije. za njega ne postoje granice i pravila. traži "cimera" kako bi djelili troškove stanovanja. zemlja.U uvodnom djelu upoznajemo dva glavna lika koji dolaze iz istog kraja u Zagreb na studij. tjera da tako postupa. "Ovaj vaš drug gladuje. ali i simbol siromašnog studenta koji se kroz život probijao sam doživaljavajući pri tom uvrede i poniženja. sad bilo tko namjenio bio za školovanje sirotinji. a gladuje zato jer je vaš otac oteo kruh što ga je narod.. bezosječajan je i bezobziran.. jer ja sam sačuvao vjeru u njega. dok je Jakov seljački sin siromah. grijeh koji vapije k nebu za osvetom". otereti me. tome se protivi glas moje savijesti . da se slobodno dignem opet k njima..

Izuzetno je tolerantan.. Nadajući se da je došlo do neke pogreške pri dodjeli potpore. neiskusan je te takav dolazi u Zagreb na školovanje. Život je prava škola. jeftinoj sobici koju djeli s Jerkom Pavličevićem. Te godine izvodi se njegova .. te uviđa nepravdu koju je njegov otac nanio Jakovu izmolivši stipendiju. "Kroz gimnaziju se provlačio uvijek lijepim uspijehom. Ne mogavši to podnjeti. odgajatelj. U Petrogradu radi kao ~inovnik. lijepo odgojen.mi ne dolaziš! Međutim. Napokon je napisao ocu pirmo. molba mu je bila vraćena. stipendija me guši Još nikad nije stupio svojom voljom pred oca u ovako zamršenoj stvari: što će na to on? Stala ga je savladati slaboća. Međutim. Ti si mlad. a njegov mladi duh opirao joj se gonjen šibama teških rječi kojima ga je bičevao polunagi čovjek mršava lica i suha tjela na kom su bila izbočena rebra. pisao je svom ocu: " Pisat ću ocu rekao je sebi da se odričem stipendije." Jakov Kosović: On je siromašni seljački sin iz najrđavijeg kraja u Lici. jer je potpora već udjeljena Arturu Kranjčiću. Jakov dolazi u Zagreb." Artur Kranjčić: za razliku od oca on nije negativan lik. silno zanesen. predava~ povijesti na Sveu~ili{tu. te ima silnu želju za višom naobrazbom.... On je mlad. gdje nalazi smještaj u maloj. Kako smije bogat čovjek uzeti ono što je namjenjeno siromahu?" Objavio lektire u 29. Poltava). S Pu{kinom sura|uje u revijiSovremenik 1836. prosinac 2004 23:02:00 | 0 komentara Kabanica Nikolaj Vasiljevi~ Gogolj Ruski knji`evnik ukrajinskog podrijetla (Soro~incy.. a tu još nijesi učio.. to iz onih koji su te smeli govori zavist. Po prvi put je prepušten sam sebi. ne zna ništa o boli i nepravdama. On je dobar i pošten... (za tvoje umirenje) znaj da ima sinova iz većih kuća nego što je naša.. stoga šalje molbu za stipendiju koja bi mu omogućila školovanje u Zagrebu. pa uživaju potpore za svoje nauke. ali više gladan nego sit. i nikako ne shvaća i miri se s nepravdom koja mu je učinjena...

O njegovu kontroverznom stavu prema politi~kim i kulturnim zbivanjima svjedo~e tekstovi Odabrana mjesta iz prepiske s prijateljima i Autorska ispovijed. Putuje po Italiji. povijesni roman Taras Buljba. Njema~koj i Francuskoj. Nos. Dnevnik jednog lu|aka.). pripovjetke Starovremenske spahije. Mirgorod.. dramu Revizor. Stra{na osveta. Kabanica.dramaRevizor. Svibanjska no}. . obilazi Jeruzalem. roman novelu Portret. romaMrtve du{e. Vij. Nevski prospekt. Pri~a o tome kako su se posva|ali Ivan Ivanovi~ i Ivan Nikiforovi~. Posljednje godine `ivota provodi u Moskvi rade}i na drugom dijelu Mrtve du{e. komediju @enidba. Petrogradske pri~e.. Za~arano mjesto. Objavio zbirku pripovjesti iz ukrajinskog `ivota na Ve~eri na imanju kraj Dikanjke (Soro~inski sajam.

Bjedan je jer radi za 400 rubalja godi{nje. Specifi~nost te knji`evne forme je iskazvanje obi~nih gotovo jadnih ljudi za razliku heroja iz romantizma. Stil pisanja je fantasti~no groteskan.O Kabanici Dostojevski je izjavio da svi pisci potje~u iz kabanice. monotonog ~inovnika i njegovih naizgled banalnih problema. Fabula Pripovjetku mo`emo podjeliti na pet djelova: .2. Jedna skromnija kabanica ko{ta 180 rubalja. Opisuje ga kao malog ~ovjeka. Sam fizi~ki izgled junaka daje opis karaktera. Cijelu pri~u pripovjeda gotovo pu~ki. 3. Kabanica predstavlja novi tip proze. Gogolj svojim djelom najavljuje modernu knji`evnost. On pirkazuje zapravo veliku va`nost tih nama banalnih probelema. Svog junaka dovodi do smrti zbog kra|e kabanice. To~nije prepisiva~ dokumenata. Akaki Akakijevi} je ~inovnik. Gogolj ovim djelom opisuje jednog jadnog.

Uvodni dio gdje pisac opisuje kr{}enje i imenovanje Akakija Akakijevi}a.

Zaplet gdje pisac opisuje ponizni i monoton `ivot jednog bjednog ~inovnika.

Vrhunac radnje traje jedan dan. Ujutro ~inovnik dobija svoju novu kabancu, a nave~er mu biva ukradena.

Rasplet se sastoji od dugih slu`benih postupaka, koje Akakijevi} mudro izbjegava. No nisu mu vratili ono {to je tra`io. Prije ga je sna{la smrt.

Kraj se sastoji od osvete. I nepisane poruke da pravda donekle i pobje|uje.

4. Kratak sadr`aj

Pisac nas ve} na uvodnom djelu upoznaje sa nesre}om koja prati Akakija Akakijevi}a. Pri kr{}enju nije bilo drugih imena nego onog od svog oca. Akaki je radio kao ~inovnik. On je imao zadatak da prepisuje slu`bene tekstove. Toliko se trudio u svom poslu da nije primjetio okolinu koja ga je zadirkivala. On se brinuo naizgled o bezna~ajnim problemima kao uspravnost i linearnost slova. Ipak je jedan od njegovih vi{ih ~inova to donekle i cjenio. Akaki je imao toliko nesre}e da hodaju}i ulicom bi mu ~esto neko sme}e palo na glavu s balkona. Tako da je na njegovom {e{iru bilo i otpadaka od banane i sl. @ivot mu je bio monoton, ali njemu je odgovarao. Suprostavio se i ponudi pove}anja ~ina. Jednog dana je primjetio da mu je kabanica dosta uni{tena i da bi tako mogao oboljeti. I{ao je do kroja~a Petrovi~a i zamolio da mu zakrpa kabanicu. Nakon svakakvih nadmudrivanja Petrovi~ mu je odlu~io sa{iti kabanicu za samo osamnaest rubalja. Akaki nakon mnogo {krtarenja i malo sre}e je sakupio novac potreban za kabanicu (platio ju je mnogo manje nego {to joj je bila prava po~etna cjena). Na poslu je bio slavljen. Odr`ana je i ~ajanka u njegovu ~ast. To je bio zacjelo preokret u njegovom `ivotu. Na povratku ku}i do~ekala ga je najte`a kazna, ukradena mu je najva`nija stvar koju je posjedovao kabanic. Pisac prikazuje razne podhvate koje je Akaki poku{ao da se prona|e njegova kabanica. Posebno isti~e drskost jedne visoke li~nosti. Akaki je umro od bolesti u pedesetoj godini `ivota. Ali se osve}ivao vlasti kra|om kabanica. Pred kraj pri~e biva ukradena i kabanica te visoke li~nosti ba{ pri jednoj od njegovih vedrijih raspolo`enja. Na kraju se pisac osve}uje i posljednjoj osobi za svoju krivicu, jednom stra`aru.

5. O Akakiju

Akaki Akakijevi} je prikazan kao najbezna~ajnija li~nost na svijetu. Njegova osbna vrijednost na po~etku pri~e jednaka je jednom dana{njem fotokopirnom stroju. Jedini pravi preokret u `ivotu prikazan je pomo}u jedne kabanice. Pomo}u te kabanice pisac dokazuje da i Akaki mo`e pokazati zube i snala`ljivost kad je to potrebno. Prikazuje ga kao inteligentnu i hrabru osobu koja nije `eljela izkazati i iskoristiti svoje vrline. Akaki je toliko du{evno jak da se vra}a na zemlju i osve}uje za nepravdu koju je pro`ivio.

6. Moje mi{ljenje o djelu

Gogolj je jedno na prvi pogled dosadno djelo napravio zaista zanimljivim. Pgotovo mi se dopao Akaki sa svim preokretima u njgovom `ivotu. Drago mi je {to sam pro~itao ovu knjigu.
Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:01:00 | 1 komentara

Voda - Vladimir Nazor
Ime pisca: Vladimir Nazor Ponešto o piscu: Vladimir Nazor rodio se 1876.g. u Postirama na otoku Braču, a umro u Zagrebu 1949.g. Ubraja se među najplodnije hrvatske pisce. Pisao je lirske i epske pjesme , pripovjetke, romane, putopise, i dnevnike. U prvim pjesničkim zbirkama sa zanosom pjeva o prirodi, zemlji i čovjeku radujući se ljepotama i vedrinama života, te vjerujući u moć i snagu slavenskog čovjeka. Cijelog života je vjerovao u pobjedu dobra nad zlim, a to životno uvjerenje potvrđuje djelima koja su nastala u antifašističkom ratu. To su “Pjesme partizanke” i dnevnik “S partizanima”. Poznata su mu djela “Medvjed Brundo”(epski spjev), “Pastir Loda” (roman), “Veli Jože”(pripovjetke), te zbirke lirike ; “Slovenske legende” i “Hrvatski Kraljevci”. Nazor je pisao i za djecu - pjesme, priče, igrokaze. Među pričama se ističu posebno “Bijeli jelen”, “Dupin”, “Min-ČanLin”, a igrokazi su mu “Crvenkapa”, “Pepeljuga” i “Pionir Grujo”. Tema: Preživljavanje suše Glavna misao: uvijek dijelimo s drugima jer će nam se to vratiti Likovi: Vlado, Košće, kapetan, Vladin otac, Vladina majka Mjesto radnje: Velo selo Vrijeme radnje: nekad davno Sadržaj: Više od tri mjeseca nije padala kiša. Ljudi se boje za svoje vinograde i maslenike. Sve je bilo pusto, jedino na obali su ljudi dočekivali lađu koja im je trebala dovesti vodu. Tih dana je otac bio veoma zabrinut zbog Vladinog školovanja. U selu su zbog žeđi umrle dvije mazge. Tog istog dana su došle vijesti s kopna da lađa s vodom dolazi sutra u luku. Ljudi su iščekivali vodu , i žene su nosile prazna vedra na glavi. Odjednom se začu zvižduk broda koji je prevozio vodu. Ljudi su pili vodu i napajali svoje životinje. Od kapetana su tražili vodu da bi napunili svoje bunare. Kapetan je spojio cijevi iz lađeprema bunarima. U lađi je bila pump koja je dizala vodu. Kada su cijevi bile postavljene izgledale su kao dvije mrtve zmijurine. Svi seljaci su bili nestrpljivi čekajući da voda poteće cijevima. Nakon nekog vremena voda je potekla, a one dvije cijevi kao da su oživjele. Kada je Košće vidio vodu nožem je probio cijevi i počeo piti. Nije ga smetalo što su ga žene tukle i ogovarale. Kasnije neka žena uzme Košći nož iz ruke i učini isto što i on. Žene su britvicama, iglama za pletenje i vretenima bušile cijevi i pile vodu. Većina vode gubila se u zemlji. Uskoro je voda opet prestala teći i one dvije cijevi su izgledale kao mrtve zmije. U isto vrijeme na drugoj strani otoka spremalo se nevrijeme. Svi su potrčali da tamo dočekaju kišu. Kada je kiša pala svi su bili sretni, a bunari su se napunili vodom , vinogradi i maslenici ponovno su bili zeleni i sve je opet bilo u redu. Kada je Vlado ugledao oca odlučio je da neće otići u grad na školovanje nego da će ostati u selu i pomagati mu na zemlji, ali Vladin otac je rekao da mora otići u grad na školovanje da ne bi bio siromah i bjedan. Ocu je bilo žao što mu sin živi tim teškim životom kroz koji je i sam prošao, zato je nagovorio sina da ode u grad na školovanje kako bi mu život bio lakši i bolji od onoga koji bi imao, ako bi ostao s njim na selu.

Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:01:00 | 5 komentara

Cvijet sa raskršća - A. G. Matoš
Bilješke o piscu: G. Matoš rođen je 13. 6. 1873. u Tovarniku, a umro je 17. 3. 1914. u Zagrebu. Pisao je pripovijetke, crtice, feljtone, eseje, putopise, književne, muzičke, likovne i kazališne prikaze, pjesme, a okušao se i u dramskom radu. Kompozicijski solidno postavljene, njegove pripovijetke su pune ilirizma i duhovitih obrata, ali boluju od nedostatka realnih doživljaja. Nov u pjesničkoj frazi, Matoš je unio u hrvatsku poeziju dah zapadnoeuropskog simbolizma s kraja 19. st. Tema djela: ljubav između Solusa i Izabele Vrsta djela: Novela Citat za glavni lik: «Kosa se raskošljala u rumenozlatnim pramovima niz nježni, snježni, goluždravi vrat, tresući se u dugačkim, teškim zavojcima na pupoljastim, mladim i slabačkim grudima.»

Citat opisuje Izabelu kako je vidi Solus dok se polagano budio.

Citat za eksterijer: !Jezero šumi srebrnu himnu, iz tamnih šuma bruje crni koralji. Nebo šušti zastavom od modre svile. Iz dubine grmlja, gajeva i gore skaču razigrane djevojke, šibajući uzduh znojnom, bahantskom kosom. Kao nabujala bujica struje u bučnoj, krvavoj orgijskoj pjeni niz glasnu goru i kotlinu, a u njoj graja. Bleka stoke, duduk gajda kroz pastirski dim, kroz satirsko, vinsko jecanje od požude, kroz jareće drhtavo, požudno blejanje.»

Citat opisuje neki krajolik kako ga u snu vidi Solus.

Citat za glavni događaj: «I debeli gospodin otrgne sa mene i brutalno povede bijedno djevojče.

- Pardon, gospodine! Zahvalite gospođici ako ne razumjeh smisao vaših kleveta!- reknem muklo, gotov na sve. Gospođica je nabasala slučajno, pošto spavah, i ja je nagovarah da se vrati u kuću. No gospodin učini kao da me ne ču, i pođe, vukući te se morah braniti toljagom.»

Citat opisuje trenutak kada Izabelin otac vodi Izabelu podalje Solusa.

Karakterizacija likova: Solus- samotnjak, brižan, hrabar, slobodan Izabela- slijepa, nježna, znatiželjna

Kratak sadržaj: Novela govori o čovjeku koji sebe naziva Solus i koji sam putuje svijetom jer ne voli gradove. Uz to on ne voli biti slobodan. Jednog dan zaustavio se u jednom francuskom gradiću gdje nakon što se okrijepio, zaspi na jednom lovačkom puteljku nedaleko od novog ljetnikovca. Dok se budio osjeti da nije sam. Ugledao je pored sebe prekrasnu djevojku, ali ubrzo shvati da je ona slijepa. A ona je toga dana prvi puta otišla sama s svojim psa od kuće dok nitko nije pazio na nju. Djevojci se Sulus odmah svidio i nagovarala ga je da zajedno pođu u njezin dvor. Kad on to otkloni, ona poželi sa Solusom lutati svijetom. I baš dok ju je uvjeravao da ni to nije dobro za nju, pojavi se djevojčin otac i grubo prekine njihov razgovor, odvevši djevojku kući.
Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:01:00 | 0 komentara

Veli Jože - Vladimir Nazor
Ime pisca: Vladimir Nazor Tema: doživljaji diva Velog Jože Osnovna misao: pohlepa nam može biti samo na štetu, a ne na korist Likovi: Veli Jože, Ilija, Libert, Jurić, ovčar Ivan, Civetta itd. Sadržaj: U gradu Montovnu živo je jedan kmet koji je bio velik kao div. Bio je veoma snažan, ali je služio i pokoravao se gospodi, a pomogao je i radnicima. Orao je po polju, vukao najveće terete, tj. radio je najteže poslove. Taj div zvao se Jože. Jože je zanosno obavljao svoje dužnosti dok nije došao providur i odveo ga brodom u

Mletke. Na moru ih je uvatila bura i lađa se potopila, ali Jože se spasio. U toj lađi bio je zatvoren Galeat Ilia. On je bio div sa puno ruku, ali bez nogu. Također je bio i rob. Prije smrti rekao je Joži da ne dopusti nikom da mu gospodari, nego da bude slobodan čovjek. Pošto je Joži bilo jako žao Ilije, odlućio je poslušati savijet. Nakon nekoliko dana Jože i kmetovi su pobjegli od svojih gospodara na neko brdo. Tamo su jako lijepo živjeli. Jednom prilikom dok su kopali iskopali su gomilu zlata. Njihovi su im gospodari došli pomagat za zlatnike. Gospodari su radili svakojake poslove za svoje bivše sluge, a kući su se vraćali bogati. Došlo je vrijeme dijeljenja posjeda. Zbog svoje pohlepe, divovi su se posvađali. Jože je bio najžalosniji, jer nije dobio sve ono što je zaslužio. Osvetio se ostalim divovima tako što je spalio kolibu žita. Divovi su bili ljuti pa su progonili Jožu. Joža je našao svoj zaklon kod Civette. Civetta je postao vođa kmetova pa je on razdijelio posjede. Joži je dao najbolju zemlju. Joža je ubio dva diva. Divovi su bili žalosni i nisu znali šta da rade. Pitali su Civettu za savjet. On im je rekao da ih je to Bog kaznio što su bili nepravedni prema Joži. I Jože se vraćao svojim Montovljanima, ali prije ulaska u grad sjetio se Ilijinih riječi pa je odlučio da više ne bude kmet nego slobodan čovjek. Napustio je Civettu i Mautovena i više se nikad nije vratio.

Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:01:00 | 4 komentara

Ilijada - Homer
Likovi: Ahil, Agamnemon, svećenik Hris, Briseida, Hektor, Apolon, Hera, Kalhant, Nestor, Zeus, Patrokolo, Tetida Sadržaj: I pjevanje Nakon devet godina ratovanja između Ahejaca (Grka) i Trojanaca odluka o pobjedniku nikako ne pada. Razorivši jedan grad u borbi protiv trojanskih saveznika Ahil je u ropstvo poveo i kćerku Apolonova svećenika Hrisa, Briseidu. Ona je pripala kralju Agamemnonu. Njezin otac donio je otkupninu ne bi li mu Agamnemon vratio kćer. Nakon pogrdnog odbijanja svećenik Hris zamoli njegovog zaštitnika boga Apolona da kazni Ahejce. Apolon usliša Hrisovu molitvu, te pošalje svoje nevidljive strijele. Tko god je bio pogođen umro bi od kuge. Devet dana padale su strijele po Ahejcima. Zbog tog napada boga Apolona biva sazvana Narodna skupština na kojoj Agamnemon sazna uzrok Apolonove ljutnje, te u zamjenu za svećenikovu kćer on traži Ahilovu robinju Briseidu, čim je vrlo rasrdio Ahila koji više ne želi pomagati ahejskoj vojsci. Nakon što mu

biva oduzeta Briseida Ahil tužno zaziva majku Tetidu i moli je za pomoć. Kako bi mu pomogla, Tetida odlazi na Olimp te se tuži Zeusu zbog svog sina Ahila. Zeus odluči kazniti Ahejce neuspjehom u njihovom boju protiv Trojanaca, no na tu Zeusovu odluku božica Hera, Zeusova žena strašno se uzbuni, no Zeus ne posustaje od svoje odluke. XVI pjevanje Nakon što izgubiše sve junake Ahejci su se našli u veoma teškoj situaciji i bili su pred porazom, te Patrokolo moli Ahileja da mu pomogne ili da ga pusti da vojska predvođena njim napadne Trojance. Ahilej ga pusti davši mu svoje oružje u pridruživši mu Mirmidonce, no preporuči mu da se odmah odagnavši Trojance od lađa vrati da se ne bi bogovi naljutili. Vidjevši Patrokola u Ahilejevom oružju s Mirmidoncima Trojanci su pobježali misleći da je to Ahilej. Patrokolo je junački s vojskom udario na Trojance te ubije vojvodu Sarpendona, te pokuša osvojiti i Troju. Došavši pred zidine grada pokušao je da se popne na gradske zidine i tri puta biva odbijen od Apolona. Četvrti puta Apolon ga oštro upozori te se Patrokolo povuče od straha prema Apolonovom gnjevu. Apolon nagovori Hektora da krene u napad. U borbi između Patrokola i Hektora Apolon udari Patrokola u leđa te ga onesvijesti. Patrokola je prvi ranio Euforo kopljem u leđa. Patrokolo teško ranjen jedva se dovuče do svoje čete, te pade na pod i Hektor ga ubi. Karakterizacija likova: Ahil Sin kralja Peleja i morske božice Tetide, ahejski junak, hrabar, neustrašiv, uvijek spreman na borbu. Agamnemon Vrhovni komandant ahejske vojske pod Trojom, lakom, nesmotren, voli naređivati. Patrokolo Hrabar, borben vjeran, prijatelj i suborac. Hektor Hrabar, najveći trojanski junak, glavna trojanska snaga.
Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:00:00 | 1 komentara

Voćka poslije kiše - Dorbiša Cesarić
Osnovni podaci o autoru: Dobriša Cesarić rođen je 10.1.1902 u Slavonskoj Požegi. U trećoj godini se obitelji seli u Osijek, gdje se i školovao. Poslije male mature se ponovo sa obitelji seli u Zagreb, gdje završava realnu gimnaziju, i Filozofski fakultet. Najviše je pisao lirsku poeziju i balade, a poznatija djela su mu: Lirika, Spasena svijetla, Osvijetljen put, Slap, Voćka poslije kiše. Dobrića Cesarić je umro u Zagrebu 1980. godine.

Voćka poslije kiše Gle malu voćku poslije kiše: Puna je kapi pa ih njiše. I bliješti suncem obasjana, Čudesna raskoš njenih grana.

Al nek se sunce malko skrije, Nestane sve te čarolije. Ona je opet kao prvo, Obično, jadno, malo drvo.

Ovo je kratka lirska pejzažna pjesma. Rima je parna. Od SIS se pojavljuje simbol što je u stvari samo jedna vrsta metafore, a ustvari se odnosi na druga dva stiha prve strofe. Tema pjesme je ponovno rađanje, bilo voćke bilo nekog drugog živog bića. Motiv je ustvari baš voćka koju je pjesnik ugledao poslije kiše.

Slap Teče i teče, teče jedan slap; Što u njem znači moja mala kap?

Gle, jedna duga u vodi se stvara, O sja i dršće u hiljadu šara.

Taj san u slapu da bi mogo sjati, I moja kaplja pomaže ga tkati.

Ovo je kratka lirska pjesma. Rima je parna. Od SIS se pojavljuje preneseno značenje (Teče i teče, teče jedan slap--pjesnik uspoređuje slap sa cjelim narodom, civilizacijom;

Što u njem znači moja mala kap--pjesnik uspoređuje jednu kap slapa sa svojom prividnom ništavišću u društvu; Gle, jedna duga u vodi se stvara--Duga simbolizira sva lijepa i dobra postignuća u životu).Ma koliko se čovjeku činilo da je nevažan u društvu ,koje nikad ne miruje, bez njega se puno toga dobroga ipak ne bi moglo dogoditi. Motiv pjesme je slap koji stalno i nezaustavljivo teče.

U spomen Sergeju Jesenjinu Između ljudi što pjevaju život I grabe užitke iz noći i vina, Ima ih koji padajuć rastu, Padajuć rastu kao lavina.

Njihova duša gasne i gasne, Da sto puta jače u pjesmama sine, A njihov put je čist i bijel Kao snježni put lavine.

Ovo je kratka lirska pjesma. Rima je abcb. Od SIS se pojavljuje poredba (Padajući rastu kao lavina; A njihov put je čist i bijel Kao sniježni put lavine). Tema pjesme je život pjesnika Sergeja Jesenjina koji je u potpunosti žrtvovao svoj život i svoje zdravlje, zato što je to bio njegov način dolaženja do inspiracije. Motiv je S. Jesenjin.

Shelley Kadikad, u kasni sat, Tajanstven dar mi bude dat, I slušam šumne razgovore Sa vjetrom što ih vodi more.

Na vrućem čelu u taj mah Osjetim cijelog svijeta dah. Trepere zvijezde u visini,

I njihov sjas me sretnim čini.

Prolazi noć. Ja lutam sam. O, kom da ovaj zanos dam? Ja živim njime, u njem bdim. Da plačem? Pišem? Što ću s njim?

Ovo je kratka lirska pjesma. rima je parna. od SIS se pojavljuje metafora (Tajanstven dar mi bude dat--pjesnik dobiva inspiraciju; I slušam šumne razgovore Sa vjetrom što ih vodi more.---Pjesnik čuje neke čudne šumove koji ga podsjećaju na razgovor likova u nekoj njegovoj pjesmi; O, kome da ovaj zanos dam?--pjesnik nezna u koju bi pjesmu pretočio inspiraciju). Tema ove pjesme je inspiracija koja je piscu došla u kasne noćne sate. Motiv pjesme je inspiracija.

Predjesenji dan Već nema sunce starog žara, Al dan je nasmješen i vedar. Bez Posla i ne vičuć više Posljednji prođe sladoledar.

Tumara bijeli čovjek ljeta Po gradu, nevesela lica. Kadikad padne žuti list Pred kotač njegovih kolica.

To javlja jesen, da je tu, I zemlja čeka prvu kišu, A kestenjari-ti uglariPrašinu ljeta s peći brišu.

Ovo je kratka lirska pjesma. Rima je abcb. od SIS se pojavljuje personifikacija (Al dan je nasmiješen i vedar; To javlja jesen, da je tu). Tema pjesme je preobrazbe iz ljeta u jesen i zimu. Motiv su ljudi koji se spremaju za zimu npr. Sladoledar prestaje raditi, a kestenjar počinje.

Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:00:00 | 1 komentara

Voda - Vladimir Nazor
Ponešto o piscu: Vladimir Nazor rodio se 1876.g. u Postirama na otoku Braču, a umro u Zagrebu 1949.g. Ubraja se među najplodnije hrvatske pisce. Pisao je lirske i epske pjesme , pripovjetke, romane, putopise, i dnevnike. U prvim pjesničkim zbirkama sa zanosom pjeva o prirodi, zemlji i čovjeku radujući se ljepotama i vedrinama života, te vjerujući u moć i snagu slavenskog čovjeka. Cijelog života je vjerovao u pobjedu dobra nad zlim, a to životno uvjerenje potvrđuje djelima koja su nastala u antifašističkom ratu. To su “Pjesme partizanke” i dnevnik “S partizanima”. Poznata su mu djela “Medvjed Brundo”(epski spjev), “Pastir Loda” (roman), “Veli Jože” (pripovjetke), te zbirke lirike ; “Slovenske legende” i “Hrvatski Kraljevci”. Nazor je pisao i za djecu - pjesme, priče, igrokaze. Među pričama se ističu posebno “Bijeli jelen”, “Dupin”, “Min-Čan-Lin”, a igrokazi su mu “Crvenkapa”, “Pepeljuga” i “Pionir Grujo”. Tema: Preživljavanje suše Glavna misao: uvijek dijelimo s drugima jer će nam se to vratiti Likovi: Vlado, Košće, kapetan, Vladin otac, Vladina majka Mjesto radnje: Velo selo Vrijeme radnje: nekad davno Sadržaj: Više od tri mjeseca nije padala kiša. Ljudi se boje za svoje vinograde i maslenike. Sve je bilo pusto, jedino na obali su ljudi dočekivali lađu koja im je trebala dovesti vodu. Tih dana je otac bio veoma zabrinut zbog Vladinog školovanja. U selu su zbog žeđi umrle

a one dvije cijevi kao da su oživjele. Annabel Lee. Nakon nekog vremena voda je potekla. Žene su britvicama. ali ih nije dovršio. Kasnije neka žena uzme Košći nož iz ruke i učini isto što i on. U isto vrijeme na drugoj strani otoka spremalo se nevrijeme. Ljudi su pili vodu i napajali svoje životinje. West Point. iglama za pletenje i vretenima bušile cijevi i pile vodu. Svi su potrčali da tamo dočekaju kišu. Kada je Vlado ugledao oca odlučio je da neće otići u grad na školovanje nego da će ostati u selu i pomagati mu na zemlji. Kapetan je spojio cijevi iz lađeprema bunarima. ako bi ostao s njim na selu. i. Kada je Košće vidio vodu nožem je probio cijevi i počeo piti. Zbog svojih Ubojica u Rue Morgue. prosinac 2004 22:59:00 | 192 komentara Crni mačak . Posvajaju ga g. Objavio lektire u 29. i žene su nosile prazna vedra na glavi. Nakon što je između 1827. Allan iz Richmonda. Jedna od njih je bila iMaska crvene smrti.dvije mazge. Njegova druga velika djela su: Zvona. Odjednom se začu zvižduk broda koji je prevozio vodu. a bunari su se napunili vodom . i 1831. ali Vladin otac je rekao da mora otići u grad na školovanje da ne bi bio siromah i bjedan. Od kapetana su tražili vodu da bi napunili svoje bunare. Svi seljaci su bili nestrpljivi čekajući da voda poteće cijevima. smatra se ocem modernog detektivske priče. Ljudi su iščekivali vodu . godine u Bostonu. Kada su cijevi bile postavljene izgledale su kao dvije mrtve zmijurine. Tog istog dana su došle vijesti s kopna da lađa s vodom dolazi sutra u luku. i gosp. i pisanjem kratkih priča za magazine. Uskoro je voda opet prestala teći i one dvije cijevi su izgledale kao mrtve zmije. Kada je kiša pala svi su bili sretni. Pohađao jeUniversiy of Virginia. U lađi je bila pump koja je dizala vodu. Poe se bavio kritikom. godine objavio tri sveska pjesama. Ocu je bilo žao što mu sin živi tim teškim životom kroz koji je i sam prošao. Većina vode gubila se u zemlji. uredništvom. Arhur . vinogradi i maslenici ponovno su bili zeleni i sve je opet bilo u redu. zato je nagovorio sina da ode u grad na školovanje kako bi mu život bio lakši i bolji od onoga koji bi imao.Edgar Allan Poe Ponešto o piscu: Edgar Allan Poe je rođen 1809. Nije ga smetalo što su ga žene tukle i ogovarale.

a onda čovjek zapazi mrlju na mačkovim prsima. Poolicajci sruše zid. a. Čovjek se jedne noći vrati pijan i iskopa mačku oko. Tako redom. ne mogavši više gledati životinju. Poe je bio inteligentan i duhovit kritičar. koji je često teorizirao književnost. ubije ju i zazida ju u podrumu. Poe je umro 1849. koji je od rane mladosti privržen životinjama. Presele se u trušnu staru zgradu. koja ima oblik vješala. Ukratko o likovima… ili možda o liku… koji nije imenovan. Priče groteske i arabeske. niti da ga opravdavam. te ih je uvijek držao u kući. žena ga zaustavi. a iznutra se javi cviljenje. godine od posljedica alkoholizma. objesi je na drvo. koji je nedavno sagradio. Te noći bukne mu vatra u kući i jedva se sa ženom spasi. i on konačno mirno spava. On je čovjek pomajo nestalne psihe. Mjesto radnje: Radnja se odvija negdje u Americi.m na zgarištu pojavi se slika velikog mačka. mazio… Kasnije se oženio sličnim takvom osobom. Držli su mnogo ljubimaca. on digne sjekiru na ženu. Ne mogu reći da ga krivim. te nađu ženu i mačka. radi besparice. . u Poetskom principu. Tako žive neko vrijeme. a na zidu iznad njegovog kreveta. čovjek digne sjekiru na mačka. Dolazi policija i ne otkriva nikakvog traga. čovjek koji je naglo postao siromašan i razdražljiv.Gordon Pim. Jednog dana. na primjer. Kratak sadržaj: Priča se o čovjeku. čovjek dovodi kući crnog mačka iz neke krčme. ali čovjek lupi o zid. te Gavran i druge pjesme. Nakon toga mačak nestaje. među kojim i crnog mačka Plutona. vjerojatno utjecaj alkoholizma. On se malo po malo utapa u svojem vlastitom sve nebuloznijem shvaćanju i razmišljanju.

Rezultat toga neposrednog dodira s Engleskom predstavljaju njegova Filozofska pisma ili engleska pisma. Voltaire opet dospijeva u Bastilju. rođen je 21. koje je svojim slugama naredio da ga javno izbatinaju. Ne manje značajno bilo je njegovo upoznavanje političkogsustava parlamentarne monarhije te filozofskih djela Newtona. duhovite i obrazovane markize de Chatelet. zatvoren je 1717 u tvrđavu Bastilju. S vremenom su se Voltaireovi odnosi s carem pogoršali. bez opasnosti da budeuhićen. U zatvoru je napisao tragediju Edip. odnosno Potsdam na poziv pruskog kralja Friedricha II. Studenog 1694. Boravak u Londonu predstavlja prekretnicu u njegovu životu: naučio je novi jezik. pa ga nakon trogodišnjeg boravka napušta. u obitelji siromašnog plemića. među kojima su Swift i Pope. no nakon svađe s vitezom Rohanom. Pohađao je isusovačku gimnaziju. Objavio lektire u 29. gdje ubrzo umire.Vrijeme radnje: Radnja se odvija u 19. gdje će ostati tri godine. "U Voltaireovu liku susrećemo pravoga vođu i organizatora prosvjetiteljskog pokreta. ali je studij ubrzo napustio i posvetio se književnoj karijeri. iskazuje se kao talentirani pisac epigrama i duhovit satiričar. Kada se djelo pojavilo u Francuskoj (1734). te ako je jednom riječju pokuša izraziti. Deset godina provedenih u Cireyu predstavlja najsretnije i najplodnije razdoblje njegova života. Voltaire se konačno smirio na imanju Ferney. koja će mu donijeti veliku popularnost. što ga je radi osobne sigurnosti kupio na švicarsko-francuskoj granici. najznačajniji književnik iz razdoblja prosvjetiteljstva. prvim imenom Francois-Marie-Arouet. nije pretjerano reći: to . Godine 1726 odlazi u Englesku. pariški parlament ga je proglasio "skandaloznim" i javno spalio. da bi izbjegao uhićenje. potom studirao pravo. Voltaire. U Parizu. mora ponovno napustiti Pariz. i stoga ono s punim pravom nosi njegovo ime. povjesničar i filozof. odlazi u Cirey na imanje svoje prijateljice. Zbog uvrede regenta Filipa Orleanskog. gdje je imenovan dvorskim pjesnikom i historikom Luja XV. Voltaire. upoznao novu literaturu. Godine 1778 vraća se trijumfalno u Pariz. Rečeno je "da je Voltaire napustio Francusku kao pjesnik. jedan od rijetkih epova 18 stoljeća. Godine 1744 vraća se Voltaire u Pariz.VOLTAIRE Francuski književnik. i Henrijadu. U razdoblju od 1717 do 1726 slavljen je kao prvi francuski pjesnik. a vratio se kao filozof". Nakon kraćeg lutanja odlazi u Berlin. Lockea i shaftesburyja. gdje ostaje zatočen godinu dana. što je prosvjetiteljstvo. ali zbog šale na račun kraljeve ljubavnice markize de Pompadour. Tu provodi ostatak života u vrlo živoj aktivnosti. stoljeću. mogao je slobodno govoriti. Uz to Voltaire sklapa prijateljstva sa najznamenitijim engleskim književnicima. Ušavši u pariške mondene krugove. prosinac 2004 22:59:00 | 1 komentara Candide . Rijetko je koji prosvjetitelj s tolikom izrazitošću i uspjehom u sebi sjedinio sve osnovne tendencije 18 stoljeća.

Možete ih mučiti. barem po izgledu. Voltaire je vjerovao. ni čitalac ne osjete pravog uzbuđenja. a za kulturni i moralni progres. On je pjesnik i romansijer. satirik i esejist. površan. izvučeni iz nekog paravana od laka. a prvenstveno kritičar. koje je autor prikazao." Što ima zajedničko tako raznovrsnim Voltaireovim djelima? Prije svega ton. U tim djelima vi nećete naći ni jedne jedine osobe koju autor smatra sasvim ozbiljnom. spaljivati. njihov tempo je tako brz da nitko nema . jedne doktrine. optuživali su ga za plagijat. To je uvijek bio najlakši način. ili iza nekog kineskog zastora. a da ni autor." "Kad mu je bilo 18 godina. brz i. da se omalovaži jedan veeliki pisac. što ga je vršio na suvremenike. nije izmišljanje subjekta. Sigurno nije ni zamišljao da će ljudi sa zadovoljstvom čitati njegove male pripovjetke. nego splet raznih vrlina. Sve su one ili utjelovljenje jedne ideje. koji je kod Voltairea uvijek podrugljiv. rečeno je čak i to . teška. protiv socijalne nepravde i ugnjetavanja. Njegova pripovjedanja su samee katastrofe. i ništa nije lakše nego približiti odlomak jedne knjige odlomku druge. koji se još i danas osjećaju u kulturnoj svijesti europskoga čovjeka i neprimjetno su prisutni na svim područjima duhovnoga stvaralaštva što Voltaire nesumnjivo zahvaljuje svojoj besprimjernoj univerzalnosti. da će ući u povijest kao veliki pisac tragedija. dok će mu sva druga djela spavati vječnim snom na policama biblioteka. a u četrdesetoj je godini vjerovao da će ući u povijest kao epski pjesnik." "Oni koji se nisu usuđivali napasti Voltairea zbog njegove teologije.no svagda uporna i beskompromisna borba protiv svih mogućih predrasuda i praznovjerja. da je sve rečeno. a najviše protiv strašnog fanatizma. ali ih duh uvijek natkriljuje. Ogroman utjecaj. ostat će zauvijek svijetao primjer borbe europskoga čovjeka protiv svih reakcionarnih snaga. prirodoslovac i historičar. sve je to rečeno. ili heroji mašte. svakojakih sumnjičenja. ostavio je tragove.je Voltaire sam. kad mu je bilo trideset kao veliki povjesničar. za svoju političku i duhovnu slobodu. epigramatik i dramski pisac. utjecajnu i borbenu i nadasve humanu. U povijesti europske kulture teško je naći pojavu toliko osebujnu i proturječnu." "Ono što Voltaireovim pripovjetkama daje jedinstveni sjajan karakter. "Ferneyski patrijarh" doista u svoje doba predstavlja "savjest čovječanstva" i njegova mukotrpna. teolog i filozof. prividno proturječnih. nesnošljivosti i terora.

a odlaze vukući noge. novčara. On ima nekoliko izabranih neprijatelja. francuska ih je javnost oduševljeno . lijepog i dobro građenog muškarca. a ništa produbio: "je li optimist? Je li pesimist? Vjeruje li u slobodnu volju ili u sudbinu? Vjeruje u besmrtnost duše? Vjeruje li u boga? Niječe li svaku metafiziku i je li donekle agnostik. prema tome. Za nju su rekli. inkvizitore. i da je . ili. ako se tako mogu obogatiti ili spasiti svoj život. uvijek je veoma bogat. suce. koje naziva magima. to jest. Židove. neskladna. koga gorko oplakuju. Prestissimo na bi bio na svom mjestu ni u posmrtnom maršu. da je "kaos jasnih ideja". Tko ograničava svoje želje. Faguet prigovara Voltaireu. Najbolja vladavina je ona u kojoj se čovjek mora pokoravati samo zakonima. Ono što zapravo čini jedinstvo ovih pripovjedaka je Voltaireova filozofija. one misle samo na to kako će obljubiti nekog mladog. Voltaire uživa da prikaže svećenike. ali baš prestissimo ili allegretto najmiliji su Voltaireovi oblici. Što se žena tiče. ANEGDOTA O VOLTAIREU: Kada su 1734 godine tiskana Voltaireova Filozofska pisma. one će se podati i nekom starom inkvizitoru ili nekom vojniku. koje zove muftijama. u kojima hvali vjersku i političku toleranciju i engleski način života. kako su podmitljive i bojažljive. koji se pojavljuju u svakom romanu nanovo prerušeni. nije lli to samo do izvjesne mjere.vremena da se ražalosti. naivčine i filozofe. a molimo kad ih smatramo slabima. samo da izliječe nekog novog ljubavnika. prema njegovu mišljenju. one su prevrtljive i odrezale bi nos svome mužu. on ih malo cijeni. ali. da je sve pregledao. Ljude hvalimo kad ih smatramo oholima. sve ispitao. ni u misi Requiem. je li ipak metafizik?… Tko će mi odlučno odgovoriti sa da ili ne na ma koje od ovih pitanja…" VOLTAIREOVI AFORIZMI: Sve nevolje dolaze na krilima.

"Candide" je nastao u isto vrijeme iz Voltaireova iskustva i iz ogorčenja. zato što je hibridan. Gledajući kako mu spaljuju knjige na lomači. CANDIDE ILI OPTIMIZAM filozofski roman francuskog književnika Voltaira. kao Rousseau. pokušavaju da pobjegnu u apsurdnost i da se učine nepovredivim čineći se nevjerojatnim. ali i napadana. što ništa bolje nije moglo stvorit". no ubrzo se primjerci romana pojavljuju u Parizu i drugim europskim gradovima. Naprotov čini im se poželjnim da se filozofski roman pokaže kao neko fantastičko pripovjedanje. to je zato. Tada književnici. On je i roman. Što ih više peku. FILOZOFSKI ROMAN: Filozofski roman je teška književna vrsta. jer opisuje izmišljene događaje. ili kao Leibnitz. to će biti umireniji i lakše će prihvatiti istine koje iznenađuju.primila. cenzura ili inkvizicija. u kojem vlada čista ludost. ni teko vjerojatan kao roman. ne misle ni jednog trenutka. Ali ne može biti ni tako ozbiljan kao esej. Zato će filozofski roman i filozofska priča cvjetati u vrijeme. Na optužbe Voltaire jednostavno odgovara da on tu djetinjariju nije napisao. ali službeno je mišljenje djelo smatralo heretičkim. više se prodaju. koje su u njemu pobudili izvjesni filozofi. gonjeni potrebom da kažu što misle. Voltaire je svoj roman objavio 1759 godine u Ženevi. jer u njemu pisac hoće da izloži ili napadne izvjesne ideje. ali smetani strogošću policija. zašto je autor pribjego toj čudnovatoj i uvjetnoj filozofiji? Zato. On je esej ili pamflet. knjiga je spaljena. Mjesec dana kasnije gradsko vijeće ga zabranjuje. kada se ideje razvijaju brže od ustanova i običaja. a Voltaire je morao napustiti Pariz. Uostalom on ne teži toj vjerojatnosti i rado naglašuje karakter intelektualne igre koji mu je svojstven. koji . da bi s više slobode izrazio ideje. Voltaire je prokomentirao: "Moje su knjige kao kesteni. koje bi se u jednom eseju pokazale kao prevratničke i vrijeđale ili ozlojedile čitaoce. Što se čitalac više osjeti prenesen u neki svijet. da će čitalac uzeti te fikcije za stvanost. Pa onda. Knjiga postaje vrlo popularna (40 izdanja za Voltaireova života). Pisci stvarajući takva djela. koji je pisao: "Ako vječno biće nije ništa bolje stvorilo.

" (A. To bi mogao biti smisao Candidovih riječi upućenih Panglossu kako svaatko treba uzgajati svoj vrt. filozofa optimista. već Voltaire svom junaku "podaruje" toliko patnje i bola da fraza kako je ovo "najbolji od svih mogućih svjetova" zvuči jednostavno groteskno. treba osloboditi teorija i posvetiti koncentriranom radu kako bi taj svijet unaprijedio. Englesku. neobičnim paradoksima te povrh svega ironičnim ponavljanjem kako. Zaključak naučen građanski. U romanu se Leibnizova teorija ne osporava direktno. Voltaire će staviti tu misao u usta Panglossa. to jest da je on najbolji od svih mogućih svjetova. Maurois) Promotrimo li strukturu Candida. koji je Voltaireova posljednja riječ. Međutim će posljednja riječ knjige biti: "Treba obrađivati svoj vrt". ali korisnu. ograničimo svoju djelatnost i pokušajmo izvršiti svoj zadatak što najbolje možemo. ubojstva. uočavamo da Voltaire nije previše pozornosti posvetio ni čvršćoj povezanosti fabule ni produbljenijoj karakterizaciji likova. u jednoj zemlji u kojoj literaturaa ima socijalnu ulogu. krađe. uporabom filozofskih pojmova u neadekvatnom kontekst (jedan od likova seksualni odnos naziva vježbom iz eksperimentalne fizike). a neebo grmi. svijet je lud i okrutan. ako već ne živi u najboljem od svih mogućih svjetova. u svojoj šezdeset petoj godini. Voltaireov roman je jetka satira na račun ideje njemačkog filozofa Leibinza. da je sve najbolje u najboljem od mogućih svjetova. inkviziciju. Tursku. u zrelim godinama oduzima prevelik dio njihovih snaga. ljudska glupost i dr. što će reći. mudrost nepotpunu. nikad toliko slobodni od svakog pritiska kao poslije šezdeset godine. . kraljevi se tuku. nasilje. da u Francuskoj pisci nisu nikad mlađi. To nije nikakav nedostatak i ne treba čuditi. jer kad bismo Voltaireove likove prihvatili kao "realne" ljude.je tvrdio. On drži da se čovjek. paragvajske jezuite. Šaljivost ugođaja Voltaire postiže različitim sredstvima: povezivanjem nespojivih ideja i pojava. a crkve razdiru. Candide živi "u najboljem od svih mogućih svjetova". unatoč svim nevoljama u kojima se nalazi. napisao 1759. koja im. ali se sve može popraviti. silovanje. od jurnjave za položajima. Sve je loše. Paul Morand je iz toga zaključio. a ne smiješne. po kojoj je svijet u kojem živimo baš onakav kakav je morao i mogao biti. Osim metafizičkog optimizma. Bilo bi pogrešno zaključiti da je Voltaire propovijedao pesimizam. na udaru Voltaireove kritike našli su se i rat.. vjerska netolerancija. Francusku. a pogotovo bi bio neumjesan šaljivi ton koji se provlači kroz cijelu knjigu. Oni su oslobođeni od mlaadenačkih tjeskoba. i svuda ustanoviti da je čovjek veoma zla životinja. mladog Candida. kao što će kasnije biti Goetheova. i provesti svijetom jednog Panglossova naivnog učenika. koji će upoznati armije. Voltaire je svoje remek-djelo Candida. Time je Voltaire najavio moderna čovjeka i mudrost inžinjera. zemlja se trese. tada bi nam njihove nesretne sudbine bile užasne.

koja je imala sedamnaest godina. živio je jedan mali dječak. to je iluzija.ten . da je sin sestre gospodina baruna i nekog dobrog i poštenog vlastelina iz susjedstva. koje ju je činilo još uglednijom. Čak je i njegova velika dvorana bila ukrašena jednim velikim sagom.tronckha. Rasuđivao je prilično zdravo i vrlo jednostavno. što se o tome može reći. mislim. Pisci našeg vremena otkrili su. kome je priroda bila dala najblaža navike. za koga se ta djevojka nije nikada htjela udati. konjušari su bili vodiči pasa. kad je nešto propovijedao. Stare su kućne sluge naslućivale. Dočekivala je goste s dostojanstvom. BILJEŠKE UZ ČITANJE: POGLAVLJE PRVO: CANDIDE. rekao je on to duhovito. BARUNICA & OBITELJ: Gospodin barun bio je jedan od najmoćnijih plemića Vestfalije. Duša mu se na licu ogledala. Barunov sin u svenu je izgledao dostojan svoga oca. Njezina kći Cunegonda. bila je zbog toga vrlo poštovana. U francuskom dolazi u značenjau naivan. Od svih pasa iz svojih dvorišta po potrebi je sastavljao svoj lovački čopor. U zamku gospodina baruna Thunder . debela." Već se u ovoj pjesmi vidi nacrt doktrine progresa i filozofije. i mali je Candide slušao njegova predavanja sa dobrobušnošću svoje dobi i svoga karaktera. koja je težila oko tri stotine i pedeset funta. što je bbolje nego se ljutiti. jer je mogao nabrojiti samo sedamdeset i jedno koljeno. poželjna. u Vestfaliji."Jednog dana sve će biti dobro. a seoski kapelan vrhovni ispovjednik. i zvali Candide. to je naša nada. jer je njegov zamak imao prozore i vrata. i što ostavlja nešto hrabrosti za budući rad. od latinski candidus što znači čist. Svi su ga zvali monseigneur i smijali se. nevin. koju će Voltaire razraditi u Candidu. Pangloss je poučavao . bješe rumena. ali je Voltaire u Candidu napisao sve. PANGLOSS: Odgajatelj Pangloss bio je kućni prorok. da je svijet besmislen. ostatak njegova genealoškog stabla uništio je zub vremena. Gospođa barunica. zato su ga. svježa. BARUN. Sve je dobro danas.

nalijevo. da izvadi iz puške šipku. koljena zadrhtaše. Kamenje je stvoreno. koji tvrde da je sve dobro. da nema poslijedice bez uzroka i da je u ovom. oni. -Dokazano je. zamak gospodina baruna najljepši od svih zamaka.da stvari ne mogu biti drugačije. najboljem od svih mogućih svijetova. Upozoravam. da se okreće nadesno.tkonckh prođe pored paravana. BUGARI SU GA OTELI. Gospodin barun Thunder . POGLAVLJE ŠESTO: . videći taj uzrok i tu posljedicu.metafiziko . da su nosevi stvoreni. Sutradan vježbao je malo bolje. da budu obuvene. govore gluposti. LUBAV CANDIDA I CUNEGONDE: Ona ga bezazleno uhvati za ruku. mi jedemo svinjetinu čitave godine. i mi imami naočari. da je opet uvuće. da stupa ubrzanim korakom. da nose naočari. a kako su svinje stvorene. POGLAVLJE DRUGO: AFORIZAM: Ljudi su stvoreni samo zato. i udarili su mu trideset batina pušćanom šipkom. mladić bezazleno poljubi djevojci ruku s mnogo žara. jer pošto je sve stvoreno za neku svrhu. njihova se usta sretoše. da nišani. Noge su očito stvorene. da budu pojedene. a gospođa barunuca najbolja od svih mogućih barunica.govoraše on . I VJEŽBALI GA ZA RAT: Tjerali su ga.ten . zato gospodin ima vrlo lijep zamak.teologo . najuri Candida iz zamka snažnim udarcem noge u stražnjicu. Divno je dokazivao. oči zažariše.kosmolonigologiju. a drugovi su ga gledali kao neko čudo. treba reči. da pomažu jedni drugima. sve je nužno za najbolju svrhu. Prema tome. da je sve najbolje. i. osjećaja i naročitog milja. najveći barun pokrajine mora najbolje stanovati. da gađa. i mi imamo obuću. prekosutradan dobio je samo deset. ruke zabludiše. da se kleše i da se od njega prave zamci. tako da je dobio samo dvadeset udaraca.

to mi se dogodilo kod Bugara. Najpoznatije povjesne drame: Richard III. kakvi su tek ostali? Hajde.Danska kraljica. Bio je glumac.Dannski kralj Polonije . mudraci tezemlje nisu bili našli uspješnijeg sredstva. zar sam morao vidjeti. Henrik IV. zar ste se morali utopiti u toj luci? O. dragi Panglosse. Hamletova majka Ofelija .Hamletov prijatelj Getrurda . Bilo je to doba engleske kraljice Elizabete I. Najpoznatije komedije: Mletački trgovac. najveći među filozofima. Lica: Hamlet . Najpoznatije tragedije: Otello. a nasljeđuje ga njegov brat Klaudije koji se ukoro . da spriječe potpuno uništenje. koji je porušio tri četvrtine Lisabona.NAROD ŽIVI U STRAHU OD INKVIZICIJE: Poslije zemljotresa. vi. najbolji među ljudima. vrijeme opće prihvaćene središnje vlasti nakon burnih godina građanskih ratova u 15. Romeo i Julija.sin pokojnog i sinovac sadašnjeg kralja Klaudije . biseru među djevojkama. redatelj.V. Kralj Lear. gospođice Cunegondo. još nekaka da su me samo išibali.kraljev komornik i glavni državni tajnik Horacije . pisac. a od stihova najpoznatiji su: Soneti i romantična igra Oluja. kako su vas objesili. zar je trebalo da vam raspore trbuh? Objavio lektire u 29. prosinac 2004 22:58:00 | 0 komentara Hamlet . CANDIDE SUMNJA DA JE OVO NAJBOLJI SVIJET: Ako je ovo najbolji od mogućih svijetova. Ukroćena gospodarica. dragi moj anabaptiste.. stoljeću. a da ne znam zašto! O.William Shakespare Bilješke o piscu: Živio je u jednom od najvitalnijih djelova engleske povjesti. Ali. već da pripreme narodu jedan lijep autodafe.Polonijeva kći Vrijeme radnje: XV stoljeće Mjesto radnje: Danska Sadržaj: Danski kralj nenadano umire.

MARCEL PROUST 1. Kralj ne može izdržati očitu aluziju na njegov zločin i pekida predstavu. kada je bio na brodu otkrio zavjeru protiv sebe. mudrost. prosinac 2004 22:58:00 | 0 komentara Combray . umire. Suradnik je Figaroa. . francuski književnik. ali i zbog Hamletove sudbine. Kraljevski savjetnik polonije uvjren je da je Hamlet poludio zato što njegova kći Ofelija odbija Hamletovo udvaranje. I kraljica koja je popila otrovno vino. Vrijeme koje . velikodušnost.10. pa živi mnogo godina u izolaciji. još prije nego je počeo djelovati smrtonosni otrov. Ofelija poludi od boli za ocem. Lukavi kralj osjeća da mu od Hamleta prijeti opasnost te ga šalje brodom u Englesku uz tajni nalog da ga tamo smaknu. Hamlet na dvoru upriličuje predstavu koja sadržajem nalikuje na umorstvo njegova oca. i sva njegova ostala dijela pokazuju zajedničku atmosferu. pokretač časopisa Le Banquet (1892). a imaju i jednog zajedničkog junaka: Vrijeme. A. Hamlet se. 1913 objavljuje Du chote de chez Swann. ljudskim osječajima i tragediji. France piše mu predgovor za knjiguLes Plaisir et Les Jours (1896). Hamletu to služi kao dokaz da su riječi duha bile istinite. a umirući Leart otkriva spletku nakon čega ovaj. hrabrost.Njezin brat Leart hitno se vraća izPariza i doznavši da je Hamlet ubio njegovog oca. razboritost. Sin pokojnog kralja Hamlet. 1871. ali i ludost. Njegov autobiografski roman Jean Santeuil(1952) objavljen posmrtno.Nakon prekinute predstave Hamlet posjećuje majku i misleći da kralj prisluškuje iza zavjese ubija polonijakoji se tamo sakrio.ženi s udovicom pokojnog kralja. U ovom djelu Hamlet se iskazao kao čovjek u kojem je okupljena borba za pravdu. javlja se duh oca i otkriva mu da ga je Klaudije zapravo otrovao i da nije umro prirodnom smrću. Marcel (Pariz. želi mu se osvetiti. Za vrujeme dvoboja Hamlet i Leart u metežu mjenjaju mačeve te obojica bivaju ranjeba otrovnom oštricom. Bilješka o piscu: PROUST.18. 7. Objavio lektire u 29. vraća u dansku i sprema se na dvoboj. Kralj i Leart se dogovaraju kako će na prijevaru ubiti Hamleta. ubija Kralja. 1922. pa se pretvara da je lud kako bi na taj način saznao istinu. Hamlet želi potvrdu za te riječi duha. visokoga društva. povezuje ih bogata imaginacija njihova autora. U ovom djelu može se puno naučiti o životu. koje je Kralj namjenio Hamletu. U tišini radi na svojemu opusu.). Slabo zdravlje primorava ga da se povuče. Poteječe iz građanske sredine i već u mladosti pokazuje interes za mondeni život tzv. ljubav. 9. Ta.

vrijeme kao opsesija i bol zbog prolaznosti. mnoga lica u prolazu. analitičar. ruši. Proust je obogatio svoju spiritualnu realnost. Proustovvječiti mladić.obara. za minucioznost. a neki njegovi opisi pejzaža postaju duhovni zavičaj mnogih miljuna čitalaca. On je kreator mitološkog djetinstva. . sjedeljke. pariške salone. fiksira sunčane predjele jednoga djetinstva. tvorac izvanrednih metafora u čijem se traženju osjeća tipično francuska vibracija. Podaci iz: Enciklopedija leksikografskog zavoda. da odabrana razdoblja potraju. mijenja svijet oko nas. pokazao primjerom da umjetnik ne izmišlja nego otkriva: L’ artite n’ invente pas. vrijeme kao uzrok nestalnosti. il decuvre. Hrvatski leksikografski zavod. za vrijeme. za analizu najtananijih osjećanja obogatio je suvremenu francusku literaturu. Zagreb. Svojim djelom Proust je ostavio dubok trag ne samo u francuskoj već i u današnjoj europskoj književnosti. neukrotiva sila koja nas podvrgava svome toku. 1969. rastanke i snove. artist. lirik građanskoga komfora. Proustov osjećaj za stil. tragatelja za izgubljenim vremenom. Nastojanje da se vrijeme zadobije. tako je nastao njegov opsežni ciklus A la recherche du temps perdu. igre. da se izbriše granica između onoga što jest i onoga što je bilo inspiriraju Prousta. Snagom imaginacije. Proust fautovski tuguje za trenutkom što prolazi. susrete.

2. alter ego samog pisca. Ni jedno od njih ne pokazuje neki napredak ili neki razvoj. Razgovor vode tri protagonista U traganju za izgubljenim vremenom: Swann. Društvo romana U traganju za izgubljenim vremenomkreče se u zatvorenom krugu. jedinstven primjerak stila. vojvoda de Guermantes. najglupiji i načistiji predstavnik europskog plemstva i vojvotkinja Oriane. vojvotkinjama i groficama iz njegove najbliže okoline. finese. . Ta lica ništa neće i zato ništa ne rade. koji se kreću u uskom krugu svojih osobnih interesa. jednog normadijskog dvorca i jednog luksuznog ljetovališta na normandijskoj obali. Društvo: Riječ društvo nekako čudno zvuči kad se govori o svijetu koji nam je Proust naslikao. najprofinjeniji predstavnik kulture svoga doba. To je društvo sastavljeno od samih grupa pojedinaca. površnosti i nehumanosti istoga društva. A za stvaranje njezina lika Proust se poslužio princezama. šarma. Najsavršenije osvijetljenje društva. a s drugim dolaze u dodir samo onda kada su im ti drugi osobno potrebni. Članovi tog društva lišeni su svake aktivne volje i zato nesposobni da vrše bilo koju radnju koja bi ih vodila do nekog cilja izvan njih samih. koji ne obuhvaća ništa drugo osim svoje bogate četvrti u Parizu. visokog društva daje nam Proust na posljednjih dvadesetak stranicaVojvotkinje de Guermantes. jer Proust je svoja lica transponirao prema licima društva u kojem je živio. njihova budućnost ne ovisi o njihovu htijenju već o stjecaju okolnosti. ni jedno od njih ne vrši nikakve vanjske radnje tako da na kraju osjećamo potpunu dekadenciju Proustova društva. najsebičniji.

Proust nastoji posjedovati vrijeme u čistom stanju. 3. stvarajući najprije ambijent koji obavija osjetila određenim svjetlom i tonom.Proustovo djelo isto tako nije ni tendeciozno ni moralno. nastojao sam odbaciti sve ono što diktira čisti razum. ne smijemo zaključiti da kod njega nema dinamike. On je u potpunosti raspolagao svojim vremenom i služio se njime samo za vlastita istraživanja. što bi ujedno značilo da nema života. svu retoriku. ako kod Prousta nema vanjske radnje. njegov se život odvijao izvan praktičkog vremena koje su ljudi ustanovili da organiziraju rad koji od njih zahtijeva socijalni život. on je i slikar vremena. u unutrašnjosti mehanizma sakrivenog ispod površine bića i stvari. To je društvo koje se raspada bez obzira na bilo koji ljudski moral. da bih izrazio svoje duboke i autentične impresije i poštovao prirodni tok moje misli”. njegova se karakteristika nalazi u samoj mehanici ljudskog zbivanja. Slikar prostora i vremena: U jednom pismu Proust kaže: “Što se tiče stila. uljepšavanje i gotovo sve homotične i tražene slike. osjećati se suvremenikom stoljeća i tako izbjeći smrt . On nije poznavao sata. osim što je slikar prostora. No. te na taj način pruža uvjete za postanak čistih impresija. jer njegovo djelo daje dojam veoma bogatog vrenja. Ono ne proučava vanjsku radnju već unutarnje činjenice. Proust se služi bojama kao impresionistički slikar. Proust.

sobe. dok markizu de Forstelleu monokl daje melankoličnu osječajnost u kojoj žene otkrivaju velike mogučnosti ljubavnih patnji. prošlost je isto tako živa kao i sadašnjost. Dinamične slike Unutrašnjo neprekidno gibanje oživljuje dekor i prirodu: predmeti. Ali Proust nije prvi uveo te skokove u prošlost da bi dao slici više reljefa. Prošlost je služila kao muzej uzoraka koji su piscu stajali na raspolaganju. gradovi. znači pustiti vrijeme da pobjegne. stranici ovog romana.koja nije drugo nego fenomen memorije. Prošla se stoljeća pomiču i približavaju nama stvarajući sadašnjost. jedan od bitno proustovskih postupka. staklo monokla generala de Fraubervilla pretvara u jednu monstruoznu ranu. 4. Umrijeti znači ne imati više uspomena. znači živjeti u istio vrijeme u jednom. naprotiv. jer nam otkriva proces postajanja sadašnjosti. kao što živa lica. . a monokl mondenog romansijera izražava njegov jedini organ psihološkog prodiranja i nemilosrdne unutarnje analize. Te stranice poznate su zbog karakternih crta koje pojedinim licima daju njihovi monokli. autorov stvaralački duh ulijeva život u neživi svijet u kojem stvari postaju individualne i ponašaju se ka živa bića. Proustove dinamične slike i njegovo opisivanje predmeta vidimo na 158. Tako se npr. Kod Prousta. drugom i trećem. i prema tome. cvijeće. To je isto kao izbjeći sva tri i naći se izvan njih. Taj susret prošlosti i sadašnjosti jedna je od karakteristika njegova slikanja izvan svijeta. No tada su te usporedbe bile većinom paralele bez osjetnih dodirnih točaka. s tom razlikom da je u isto vrijeme poetičnija i slikovitija. Posjedovati vrijeme znači posjedovati prošlost. tj izvan vremena. drveće i pejzaži žive. ne živjeti ni u jednom potpuno. sadašnjost i budućnost. Posjedovati sve to. i 159.

knez Burgio.. koje vidimo kad smo na moru”. za domovinu vriejdi i umrijeti ikovi: Knez Krsto Frankopan. to vječno gibanje. kardinal Matej Lang. U svojim posljednjim goinama života napisao je vrlo zapažen roman “Vuci”. kralj Ljudevit II. Kao jedna od najvažnijih i najizrazitijih ličnosti hrvatske moderne napisao je novelu “Veliki grad” .Taj odejevni individualizam izražava naša različita duševna stanja. i domu nema granica. stoljeće Tema: Život i smrt velikog hrvatskog domoljuba i vojskovođe. knez Ivan Karlović. Marino Lamudo.g. Ugarska.kneza Krste Frankopana. Beskrajana i nemirna površina. kancelar Salkaj. Objavio lektire u 29. a umro 1931. našlo je u Proustu svog velikog pjesnika. . kraljica Marija. naš vlastiti izraz. predstavljala je za njega princip mladosti: “(Mladost) je stanje prije potpunog ukrućenja i zato u društvu mladih djevojaka osjećamo ono isto koje osjećamo pred oblicima. godine u Senju. koji se pred nama bez prestanka mijenjaju. prosinac 2004 22:58:00 | 1 komentara VUCI . ban Ivan Zapolja. Bernardo Ričan i dr. biskup Jožefić .Milutin Cihlar Nehajev Bilješka o piscu: Milutin Cihlar Nehajev rodio se 1880. Njemačka Vrijeme radnje: XVI. Zuan Antonio Donaldo. ban Petar Bersilavić. knez Bernardin Frankopan. Mjesto radnje: Hrvatska. nadvojvoda Ferdinand. drveću i moru. To je prvi hrvatski roman koji govori o bujnoj hrvatskoj prošlosti. grofica Apolonija. Tako odjeća prestaje biti samo tkanina i suvišni ukras i postaje sasvim sastavni dio nas samih. Venecija. Bio je veliki poznavatelj europske književnosti. koju su ljudi ukrasili brodovima. koji se poigravaju s nestalnim oprečnostima i što nas podječa na neprekidno ponovno stvaranje primarnih elemenata prorode. Svoje prve uspjehe postigao je pišući drame: “Prijelom” i “Svjećica”. More. crte našeg karaktera kao i karakter epohe u kojoj živimo. ta nepregledna snaga. Evanjelist. U slikama prirode Marcel Proust najviše pažnje posvečuje cvijeću. grofica Katarina. u Zagrebu. Glavna misao: Ljubav prema rodu. ta vječna promjena. Jakob Rainer.

plemenita grofica uputilau Veneciju. Zbog svih tih događaja. To mu je poslije potanko opisala njegova sestra i Frankopanova žena. Zuan Antonijo Dandalo. Otac Krste Frankopana . Jakobom Rainerom i Bernardom Ričanom. Saznavši za te događaje. Tamo se poklonila duždu. trebao doći cesar Maksimilijan. na sve ga je načine pokušao izbaviti iz zatvora . Za večerom je saznao da je jedan od cesarovih vojskovođa hrvatski knez Krsto Frankopan. Mletačko viječe desetorice na čelu sa starim Marinom Saudom je to odbilom ali je pristalo premjestiti Krstu u francuski zatvor u Milanu. a zatim se pridružila Krsti u tamnici. njemačkog cara. Tri mjeseca po dolasku u Milano. Zato se 1517. Frankopan je zatvoren s još dva sužnija. Tri dana prije u Ljubljanu je došao cesarov doglavnik. Apolonija zbog bolesti nije mogla poći s njim. grofica je od njega zatražila pomoć. cesar nije imao vojnih uspjeha. Krsto je dobio obavjest da je cesar Maksimilijan umro.g. uz jemčevinu.ali nije se ni potrudio izbaviti Krstu iz zatvora. Stari i lukavi Bernardin čak je i razmišljao o savezu s Venecijom da bi oslobodio sina. a Frankopani su očekivali od Venecije da im pomogne vratiti grad Senj. Krsto je još bio zarobljen . Ugarska i Hrvatska bile su na strani Njemačke i Karla V. ali bezuspješno. u Ljubljanu ej 1514. Nekoliko dana poslije za Krstom je stigao lijes s Apolonijinim posmrtnim . Francuska i njen kralj Franjo I. grofica Apolonija. Franjo Ferdinand I. Bernardinov pomoćnik Evanjelist i sam Dandolo . da obiđe svoje čete koje su se borile protiv Mlečana. Austrijski nadvojvoda. koji su bili velika prijetnja kršćanstvu. Još dok je bio u Veneciji sklopljeno je primirje . Odbijala je izaći ako ne puste Krstu. Kad je došao cesar. želio je Hrvatsko-ugarsku državu pripojiti Austriji i Hasburgovcima. Za to vrijeme grofica Apolonija nije znala što da učini za muža . Krsti su zatvoreničke dane nastojali olakšati i hercegovački ban Ivan Košača. Čim je došao u Milano. kardinal Matej Lang. Krsto je pobjegao . U Oriveniku se sastao s fratrom Jožefićem i svojim ljudima. a Rainer i Ričan su. Bernandin. Za to je vrijeme knez Frankopan došao u Veneciju. a Maksimilijan ga nije htio izvuči. bili pušteni na uvjetnu slobodu. Polako je došla i godina 1516. zarobljen i odvezen u Veneciju. kao i drugi djelovi neosvojene Hrvatske od strane Turaka. Njemačka je ratovala s Venecijom. Venecija je željela savez s Frankopanima zbog opasnosti od Turaka .Sadržaj priče: Šesnaesto stoljeće bilo je vrijeme burnih povijesnih zbivanja na tlu Europe. kojega su Turci otjerali s ognjišta.g. koji je bio u posjedu Frankopana.. Bez pravog vojskovođe. zbog Jadrana i pograničnog dijela između te dvije države. otvoreno su poktirali s Turcima. Franjo I. Zatvoren je u Venecijanskom zatvoru Torreselli. Na čelu turske vojske bio je sultan Selim I. Torresella zapravo i nije bio zatvor. a za čuvara mu je dodjeljen njegov rođak. zatražio je oslobađanje Krste .

U teškom položaju i opasnosti od Turaka. Ban je bio u teškoj situaciji. ban Petar Berislavić poginuo je u turskoj zasjedi. Senja i Otočca. da ga imenuje hrvatskim banom. nakon što je saznao da je Jajce pod opsadom. Krsto je boravio u Rimu. pa i Njemcima. U međuvremenu fratar Jožefić je postao senjski biskup. ali u Senju su vladali protivnici Frankopoana. zapalila grad Bribir. Papa je obećao da će slati vojnike i novce u Hrvatsku. Dandolo je u Veneciji presretan govorio Ivanu Kosači o blistavoj bitci kod Jajca. već Klement. knez Krbavski. kod pape Hadrijana VI. Svima je postalo jasno da je ban Krsto Frankopan najveći vojskovođa svoga vremena. kao i razumnom dijelu Europe postajalo jasno da će. 1524. prošavši straže kod Modruša. i na njegov zahtjev je otišao s njim u Budim . Ivan Kožulić. “Veličanstvenog”. Tamo je susreo Stjepana Brodarića. knez Ivan Karlović.  To je bila velika sramota za Ugarsku. Mjesec dana kasnije. Pod pritiskom knezova Stjepana Vrbecija i Ivana Zapolje. kad je došao u Budim. Ondije je podnio izvještaj o obrani od Turaka. a kralj Ludevit II. Knez Frankopan je sa šest tisuća vojnika oslobodio Jajce . Zbog toga je Ivan Tahi tražio od ugarskog kralja Ljudevita II. Papa više nije bio Hadrijan VI. problemima koje ima Hrvatska i o stanju kršćanstva u Hrvatskoj. Nekoliko dana poslije. No. Sulejmana II. Krsto nije zbog toga otišao u Budim. koji je došao iz Budima. U Budimu se živjelo jako rastrošno. Zadovoljan Krsto je pošao u Hrvatsku. Na kraju sabora odlučeno je da Ivan Karlović ostane hrvatski ban dok to želi. koje je sazvao ban Ivan Karlović. Ugarska je Krsti obećala Senj ako oslobodi Jajce. postolarski sin odbio mu je dati zasluženu nagradu ž. Njihov sastanak prekinula je vijest da je grupica Turaka. več je otišao u Senj. Nakon što je oslobođen prestao je tražiti pomoć ugarske u borbi protiv Turaka i okrenuo se Veneciji. knez Bernardin i knez Ivan Mrsinjski. koji je umro. Za pomirbu se zalagao i ban Ivan Karlović. a Ivan Karlović je na to pristao.g. Izgubio je svoj poslijednji grad Oštrovicu. Kancelar Salkaj.ostacima. Godine 1524. Jednog dana na Trsatu su se sastali ban Petar Berislavić. Burgijeva zadaća bila je pomiriti hrvatske knezove i ujediniti ih u borbi protiv Turaka. . Ljut Krsto je fizički napao ugarskog kancelara i zbog toga je bio zatvoren. ako padne Hrvatska.. Sastanku je prisustvovao i papin izaslanik barun Burgio. Na saboru su bili svi plemići osim Ivana Tahija. jer je i njemu. te je Jožefić postao biskup bez biskupije. Krsto Frankopan poslao je Jožefića da izvidi stanje u Budimu. u Križevcima je održan sabor slavonskih i hrvatskih plemića. pasti i Europa. bio je krajnje nesposoban. koji su sada imali novog sultana. imenovao je Krstu Frankopana hrvatskim banom.

Kralj Ludevit utopio se u rijeci. Krstin prijatelj. željeli su češkog kralja Ivana za Hrvatsko-ugarskog kralja. koji su htijeli nadvojvodu Ferdinanda za kralja ugarske. Petar Zrinski i mnogi drugi. Jedna je bila njemačka u kojoj su bili Ivan Karlović. ostavljen od svih. nakon te bitke. Krsto je imao vojsku sastavljenu od seljaka i kmetova. a kraljica marija pobjegla je nadvojvodi Ferdinandu. Nakon Ljudovitove smrti u Hrvatskoj sus e stvorile dvije stranke. osim od Katarine u blizini Koprivnice. I s druge strane. Morao je s Katarinom pobjeći iz Modruša i otići u Grobnik. Knezu Bernardinu se pomutio um. Junački se borio. Krsto Frankopan. jer se znalo da je Sulejman II. onako kao je to želio. a Krsto je bio na čelu svoje. pala pod vlast Habsburške Monarhije i izgubila svog velikog junaka. “strašnog” kneza Krstu Frankopana.William Faulkner O PISCU: . bratom ugarske kraljice Marije. Topovska kugla pogodila ga je u trbuh i jedan od najvećih vojskovođa koje je Hrvatska imala. Ferdinanove čete čekale su ga kod Varaždina. Kratko su bili zajedno. Nakon toga Krsto je otišao u Zagreb i tamo poćeo okupljati vojsku. poveo je vojsku prema Sisku. na sastanak s austrijskim nadvojvodom Ferdinandom. svedena na “ostatke ostataka”. Krsto je morao poći u bitku. Ferdinand se okrenuo Budimu i Hrvatska je pala pod vlast Hasburgovaca. Na taj način. Objavio lektire u 29. u boju. poginuo je. knez Krsto Frankopan.Stoga je otišao u Augsburg . ali nije preživio. Bitka je započela jednog jutra. Ivan Banić. Prošle su dvije godine. Postalo je jasno da će između te dvije stranke doći do sukoba. Kad ju je skupio. Knez Krsto pokopan je. hrvatske i frankopanske vojske. u koju je bio zaljubljen. Hrvatska je nekad moćna kraljevina. okupljao vojsku od sto tisuća ljudi kod Beograda. potučen je i Ivan Zapolja. Krsto se u Velikoj oženio za Katarinu. U međuvremenu. Sada je Hrvatsko-ugarska država bila bez vlasti. Na sastanku se raspravljalo o vojnoj pomoći njemačke Hrvatskoj. prosinac 2004 22:57:00 | 0 komentara BUKA I BIJES . Na putu je saznao da je Hrvatsko-ugarska vojska katastrofalno uništena na Mohačkom polju. Ivan tahi i drugi knezovi i gospoda.

). Fokner je napisao I nekoliko novela I pripovjesti: “Svi piloti mrtvi”. “Svijetlost u augustu”. mjesto gdje se odigrava većina njegovih romana. “Komarci”. “Sartoris”. “Grad” I “Palača”. “Uljez u prašinu”.Wiljem Fokner (1897. -1962. razmišljanju I osjećanjima. što je za mnoge čitaoce bilo nerazumnoi teško za shvatiti. “Absalome. ali to nikako ne umanjuje književnu vrijednost modernog romana. KARAKTERISTIKE “NOVOG” ROMANA: Karakteristike “novih” romana ili “moderne” književnosti izlaze iz klasićnih okvira književnosti 18-og stoljeća. Absalome”. Mnogo više pažnje se posvećuje psihičkom stanju čovjeka. kao I trilogija “Seoce”. kao I u njegovoj prošlosti. Pored romana. g. Mojsije”. “Utočište”. koja upražnjavaju njeni . što predstavlja pokušaj izražavanja psihičkih procesa I pojava. “Rekvijem za redovnicu”. OSOBINE FOKNEROVOG STVARALAŠTVA: Svi Foknerovi romani sadrže. U romanu moderne književnosti. mnogo više pažnje posvećuje se svijesti ili podsvijesti. “Gospodske kuće”. dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1950. Najbolji romani su: “Krik I bijes”. te titranje uspomena. nepovezane konce I nerazriješene ljudske odnose. koji je nešto drukčiji od prethodnih I budućeh. te “Smrtna trka”. Fokner je u svakoj knjizi stvarao jedan poseban imaginarni svijet. američki pripovjedač I romansijer. On nastoji da književno izrazi tamu ljudske podsvijesti. “Vojnikova plaća”. Gradić Jefferson. U književnosti se javio s pjesmama pod nazivom “Mramorni faun” (1924. misli I osjećanja izvan racionalnog plana ljudske svijesti. slika. do kraja. “Dok ležah umirući”. što se u suštini mnogo razlikuje od klasične književnosti. da bi se najbolje otkrilo psihičko stanje jednog ili više karaktera. g. odražava sve raspetosti Juga. fokner pažljivo posmatra čovjeka I nastoji da otkrije najbitnije u njemu u trenutku radnje. “Idi. prouzrokovane odvojenošću ljudi aparthejdom. ). Prihvatajući za književnu orijentaciju praćenje “toka svijesti” ili ljudska stanja podsvijesti. neostvarenih težnji. U modernoj književnosti radnja kao I da ne postoji.

a crnaca kao najamnih radnika. prikazuje priču sa četiri različite prspektive raspadanja jedne južnjačke porodice. I zato što upotrebljava stilske postupke koji slijede svoje komplicirane zakone. oslobođenog ne samo većine bivših čvrstih tačaka. Quentina I Jasona. moralno. “Krik I bijes” čine dvije stvari: -poigravanje sa sviješću Benjija. njegovih otuđenja. ispričan je u četiri dijela: Bakitina smrt Caddyna veza sa Daltonom Amesom Njezina udaja za Herberta Heada Rođenje vanbraćnog djeteta Poništenje braka Quentinovo samoubistvo Smrt oca Bijeg Quentin sa Jasonovim novcem . Kod foknera postoji čitav niz maglovitosti I dvosmislenosti.stanovnici I bijeli I crni. “Krik I bijes” jeste modernistički roman. Roman je ustvari metaforična slika cijelog svijeta na kraju treće decenije 20. savladavanja naizgled nesavladivih prepreka. Društveni položaj ličnosti u Foknerovim romanima je krajnje iznijansiran. nego simboličko sredstvo u izražavanju sopstvenog viđenja svijeta. nije posebno potimističan. Američki Jug I gradić Jefferson. u kome iracionalnos pobjeđuje logiku. jer nije tehnički proziran. Roman je slika intelektualno. ali I istrajanog trpljenja. složenog mozaičnog portreta modernog čovjeka. bez obzira na dvosmislenost završnog dijela. Roman “Krik I bijes”. emocionano I fizičko rasulo svijeta na prekretnici. Tu podjeljenost. koje imaju posebne međusobne odnose. TOK DOGAĐAJA: Roman “krik I bijes”. za Foknera nisu neke realističke slike. padova. nego I sposobnosti za ljubav. Roman “Krik I bijes”. vrlo daleko od onog uobičajenog shematiziranog viđenja svih bijelaca kao bogatih plantažera. povijesti Compsonovih. ne treba shvatiti kruto ili doslovno. te -pričanje I prepričavanje jedne određene priče sa redoslijedom događaja koji vodi kroz 30. Stoljeća. kakav je historijski I bio na Jugu. kojima se treba prilagoditi. jer I jedna I druga rasa sadrže u sebi nizove slojeva ili potklasa. g.

prosinac 2004 22:57:00 | 0 komentara Pjesme . Quentin. I koja želi biti dama. on se sveti I sestri I njezinoj kćerki. zbog čega se ubrzo udaje za za muškarca. predstavljena kao jedini pozitivni Foknerov lik. gluhonijemi idiot. zbogsvojih kompleksa koji proizilaze iz vremena u kojem je I ona odrasla. Tu je takođe još I Dilsey.- Jasonov uzaludni pokušaj da je pronađe KARAKTERIZACIJA LIKOVA: Svi likovi u ovom romanu žive u jednom vrlo teškom vremenu. čovjeka koji je predstavljen kao ženomrzac.Vladimir Vidrić Bilješka o piscu . Benji. koji takođe. On nije svjestan vremena kao toka. Opisan je kao čovjek koji voli samo sebe. koji je u ovoj knjizi foknerova najružnija ličnost. Počevši od majke. neuspjevši da ostvari svoju ambiciju. ali sa duhovnim uzrastom trogodišnjeg djeteta. tu ulogu preuzima Dilsey. I želi bar malo neke ljubavi od nje. S obzirom na nesposobnost majke da se brine za svoju djecu. koja takođe ponavlja greške svoje majke. On ima kodeks časti. Quentin je druga izgubljena žena u romanu. još kao tinejđer ostaje trudna. I koja je već samim svojim rođenjem bila osuđena na propast. star je 33. . junakinja romana I jedini vezni element obitelji Compson. čitavo vrijeme pati zbog ponašanja svoje sestre. ali drži samo do forme. Dalje se susrećemo sa srednjim bratom Jasonom. I svaka od njih ima svoje nedostatke. u kojoj se različiti vremenski planovi miješaju I poklapaju. vrednoće I vještine. Ali. ljudske topline. Ni jedna od ovih ličnosti u romanu nema izgrađen kompletan I samostalan karakter. koji je nakon saznanja da dijete nije njegovo izbacuje iz kuće. Najmlađi sin. koji odlazi na Hardvard da bi udovoljio želji svoje majke. Objavio lektire u 29. Međutim. Topla I divna Caddy. nesposobne da pruži svojoj djeci ljubav. Dilsey je svjesna da je raspad obitelji neizbježan. Svi oni su odrasli bez ljubavi. g. koje je praćeno jednim unutrašnjim rasulom. ali ga svodi na pitanje sestrinog djevičanstva. nezdrave senzualnosti. neurotičan I romantičan. ustvari on želi da se domogne položaja u banci. nego ga doživljava kao cjelinu. Zatim. Uprkos sve njene brige. Ona je takođe I jedina Foknerova ličnost u ovom romanu koja nema problema sa vremenom. pažnje I razumijevanja.

a zanimljivo je da bilo koji problem iznio. Ali tu se kriju obilježja Vidrićeva stava: na taj način snažnije pjeva o problemima svog doba i svoje generacije. zamjenivći tako dotadašnje lirsko stvaralaštvo koje je bilo programatske prirode. 1907. i iz španjolske prošlosti. Vladimir ( 1875. a element subjektivnog nameće se na prvo mjesto.-1909. . moderan senzibilitet. dionizijski zanosi za ljeotu. tri teme od kojih je najznačajnija bila rodoljubljle. uvijek njime izražava svoju ličnost. ). Najsnažnije se dojmlju u njegovoj poeziji slike prirode i pekzaža. otkriva muzikalnu vrijednost riječi. usavršava stih. ). Grka. vanjski svijet služe Vidriću kao okvir za izražavanje subjektivnih stanja i osjćenja Vidrić je u svojim pjesmama obsjednut pesimizmom. Pjesme Vladimir Vidrić se sa svojom zbirkom pjesama Pjesme predstavlja kao pjesnik s izuzetnim osjećajem za boju. Po vanjskom okviru svojih motiva pjevao je najviše o prošlosti: nižu se slike iz antičkog života Egipćana. užitak. ugođaji životne radosti. teški problem hrvateke emigracije. Rimljana. prisutna je srednjovjekovna tematika. Jednostavnim izražajnim sredstvima i naglašenim slikarskim elementima izrazio je svoja napredna uvjerenja. Tematiku Vidrićeve poezije čine aktualni prblemi njegova vremena. vino. klasne napetosti u društvu. Židova. po zanimanju advokatski pravnik. Neka pritajna bol i čežnja za idealnim doživljajem ljepote osnovna je karakteristika ovog našeg vrhunskog pjesnika U Vidrićevim pjesmama dolazi do izražaja nov .Vidrić. ali je vrlo značajan i izrazit pjesnik. Slobodan stih. obilno zasićeno folklornim elementima i uglavnom svedeno na dvije. čunnosću i svim formama ljubavi. a mnogobrojne su slike pejzaža. Vidrićeva poezija ima svoju dubinu i kvalitete po kojima je odmah dobila svoje priznanje. nostalgijom. Malo je pisao ( jedina zbirka Pjesme. simbolika. osvježava metaforiku.

ali bol koja se ipak osjeća. . Stištu prsti i grče ruke.” ( Mrtvac ) ------------------------------------------------Zbog spoznaje eda je čovjek nemoćan. I koji su mnogo ljubili. “ ( Roblje ) ------------------------------------------------Vidrić je također pjevao o ljudskim odnosima. Sa tala se dižu i kažu i kažu. obespravljeni ljudi lišeni slobode i ljudskog ponosa. Al se anđel ganuo i rekao: -“Prečasni. svjestan nemoći nemoći čovjeka prema zakonima prirode.Česta tema pjesama jesu robovi. vječno živa. ------------------------------------------------“Da. crna. Što živote rasipava I živote utrunjava. Gdje sunce tone na stranu onu. I poao je uza stube. Na svijetloj provi Vrzu se sapeti ljude i žene I lamaju ruke i nijemo plaču A kose im lete raspletene. u njegovim pjesmama stalno je prisutna bol. ------------------------------------------------“ Ubila ga ruka silna. bol koju pjesnik sakriva u svojim pjesmama. ------------------------------------------------------------------------------------ “ Ogromna. stani. Vječno jaka. svetac je halje skupio. I oni su Bogu zvani” “ ( Gonzaga ) ------------------------------------------------U pjesmi “Mrtvac” javlja se Vidrić pesimist. Okovane pružaju k nebosklonu. I nije se ni osvrnuo Na jecaj zemaljske ljube.

posta blijeda. Taj bi rekao:” Od tuge pogibam. bilo da je to bol roba koji pati za svojom domovinom dok hladi bezbrižnu gospodaricu. Moje srce leti k libijskim kolibam” ” ( Pomona ) ------------------------------------------------ili da je to bola koja nočas zbližavapatricija i roba u pjesmi “ Ex Pannonia”. “ ( Notturno ) ------------------------------------------------Najznačajnija i najzanimljivija pjesnikova ostvarenja zasigurno jesu Pejzaž I i Pejzaž II. rosa je pala. Sja jutarnja zvijezda. u kojima je on prikazao stvaran život. U zrku se kupa mjesec I sipa svijetli i sjenu. Dršće i trepeti Jasika širokog lista” ( Jutro ) -------------------------------------------------“Zvijezde se roje visoko I dasi će sad da krenu. . Vidrić je u svojim pjesmama oslikavao predivan pejzaž. I trznu i . ------------------------------------------------“A svitaše jutro. Kosnu se suza njina: “ Idimo. A krasna se žena budi I grud joj otajno diše I svilne vjeđe obara I noć je i .” “ ( Ex Pannonia ) ------------------------------------------------Vidrićevo glavno izražajno sredstvo je slika. Da i roba pita i sasluša.Vidrićeva poezija primarno je poezija bola. a njemu Podajte krčag niva. Imao je istančan osjećaj za boje.biva tiše. da pravo kažem. ------------------------------------------------“A kad se on sagnu k robu I nemoćno poče da gleda “Idimo!” šanu mi ona. A mene. ------------------------------------------------“A kad bi se našla dobra duša. rekoh. Pa se u krupnih kapljah blista.

------------------------------------------------- “Nebeski putnik mjesec Lako je odskakivao Nad svijetlim oblačnim rubom I opet u nebu plivao. I kad sam otvorio prozor. Budući da je svoje pjesme deklamirao morao ih je što više skratiti. Bile su dvije plavojke Nymphe S bijelimi vjenci na glavi. Vizualnost bila je jedna od najvećih pjesnikovih vrlina.. svesti jezični izražaj na najmanju moguću mjeru. U nekim svojim pjesmama Vidrić daje samo impresionističke sličice. ------------------------------------------------“ U travi se žute cvjetovi I zuje zlaćane pčele Za sjenatim onim stablima Krupni se oblaci bijele. Kucaju srca.. a i stih u kojem je ispjevao svoje pjesme. stoga nije ni čudno da mu je slika bila glavno izražajno sredstvo.” ( Pompejanska sličica ) ------------------------------------------------- . ------------------------------------------------“ Plahe su sjene došle iz tame I plesat stale u zelenoj travi. “ ( Jutro ) ------------------------------------------------“ I vjenčav se lišćem vinjage bujne Buku podižu divlju...” ( Pejzaž I ) ------------------------------------------------Dok pjesnik U Pejzažu I upotrebljava glagole kako bi što vjernije opisao krajolik u Pejsažu II upotrebljava glagole kako bi prikazao radnju. bili su u to vrijeme novi.” ( Pejzaž II ) ------------------------------------------------Vidrićev stil. S ljpkog se gaja Bijele nimpfe ozivlju.U Pejzažu I sve vrvi od života.

( Kipovi ) ------------------------------------------------“Ja vidim grijeh.šume i tuguju Gordi i neveseli. Ukraj žrtve utrnute Oboreni starac spava” ( Mrtvac ) ------------------------------------------------Vidrić se pred kraj svoga života razbolio i završio je u ludnici što je ostavilo mnoge tragove u njegovu daljnjem stvaralaštvu. ------------------------------------------------Adieu O moja je leđa lagano Krcnula mandolina I moj se kaput raskrio. divlja hrid I oblak tavan. Purpurna pomrčina moje je vjeđe prekrila Os sunca. U njegovim pjesmama počinju se javljati demoni i sablasti.U drugim pak pjesmama Vidrić pravi doživljaj potisće u pozadinu i u prvi plan dovodi slike koje poput zrcala reflektiraju taj događaj. ------------------------------------------------“ S kamena po crnoj zemlji Val se dima povijava. A s hridi zublja. vihrom raskidan. ------------------------------------------------“ U omrkom parku jablani Bunar okružuju bijeli. slikovna i misaona komponenta združeni su u jedno. ( Grijeh ) ------------------------------------------------Posljednji način pjesnikova slikovna izražavanja. Gle! gola. koji je vjerovatno i njabolji je taj u kojemu sama misao obuhvaća sliku. Krvav joj je žar I pada u noć i u ocean. Pjesnik je za vrijeme svoje bolesti naslućivao smrt i prikazivao u svojim posljednjim pjesmama. a događaji bivahu zahvaćeni površno bez neka opipljiva sadržaja. Dok tavni . vjetra i vina. Gdje smo ja i gospoja Kao saneni sjeli. .

. Koriolan. odlazi u London. Mnogo vike ni za što. godine u Stratford-on-Avonu u Engleskoj. Henrik VI.Kralj John. 3.WILLIAM SHAKESPEARE 1. 4.Ukroćena goropadnica. tragedije . Richard II.. Otelo. Svijetlu je suza utrla Što mi sa zjena pada.. Mnogi tvrde da je najveći dramski stvaratelj svih vrem ena.A moja se ruka ganula Koja pjesmice sklada. Henrik IV. Henrik V.. r ođen 1564. gdje djeluje kao glu mac. redatelj i kazališni pisac. Mjera za mjeru.Hamlet.Romeo i Julija. -Tako silazim. prosinac 2004 22:57:00 | 0 komentara UKROĆENA GOROPADNICA . gospojo. Machetb. Na Tri kralja. 2. Bilješka o piscu Wiliam Shakespeare bio je pjesnik i dramatičar. Oko 1585. Julije Ceza. Kralj Leart. Napisao je 36 drama koje djelimo na: 1. Zimska priča i Oluja. San Ivanjske noći. Stubama tvojega grada. Richard II. komedije . povijesne drame . Antonije i Kleopatra. ( Adieu ) Objavio lektire u 29. i Henrik VIII. romance . .

neovisno o tome gdje i k ada čovjek živi. suprug . Najčešče upotrebljava teme smrti.prosidba Bjanke. zbirka od 154 pjesme. zla. iz povijesti.brat. U njoj vidimo pravog Shakespearea. koja je goropadna i koja se ne želi uda ti samo kako bi omogučila slobodno prošenje Bijanke.supruga). Shakespeare je svoje dramske tekstove tvorio poda cima iz usmene književnosti. izišli su njegovi Soneti. 2. Bilješka o djelu Radnja Ukroćene goropadnice je uzeta iz neke star ije komedije koja je u ono doba bila vrlo popularna. Njegovi su likovi puni ja ke psihologije i pokazuju veliko poznavanje ženske ćud i. ubojstva. U komediji postoje dvije radnje: . A povezane su time što se Bjanka ne može da uda pri je svoje sestre. Radnje se zbivaju u Pisi u Shakespeareovo doba. Sve to samo znači da svi podaci p otječu iz ljudskoga ponašanja. iz svoje suvremenosti. . lju bavi i odnose među ljudima (muž žena. iz starije pisane književno sti.kroćenje goropadne Katarine . otc sin.A 1609. ali i iz svakidaš njeg pripovijedanja. nego ljudi iz svakodnevnog života. To je sasvim realistična komedija bez fantastike u kojoj ne glume nikakvi vitezovi ni velikaši. sestra . velikog i neusporedi vog poznavaoca ljudske duše.

o pozornici na pozornici. Ta zamisao. Neki šekspirologi misle da j e Shakespir napisao i završetak prologa. Petruccio . 4. koji služi kao uvod. sluge ga uvjere. da je ugledan gospodin. gdje na zemlji spava. nije Shakesp ereova. Tada u dvor dolaze glumci. Kad se ovaj probudi. Ona ima korjen u jednoj priči iz " Tisuću i je dne noći ". jer se u određenom trenutku u prologu pojavljuju glumci koji će glumiti komediju Ukroćena goropadica. naišao na kotlokrpu. Želj an šale naredi slugama da ga donesu u dvor i obuču u sjajne haljine. ali ne utjeće i na samu radnj u. ali se ono u p repisivanju izgubilo. vraćajuči se iz lova. koji prikazuju pred tim preodjevenim kotlokrpom komediju " Ukroćena goropadica. Uloga prologa Prije same komedije nalazi se kratki prolog (induct ion). U prologu doznajemo da je neki lord. no ona u ovoj komediji nije do kraja izrađ ena.3. Zapravo tu nalazimo pozornicu na pozornicu. koji je mnogo godi na bio bolestan. Mi ne znamo što se desilo kotlokrpi nakon što su glumci odglumili komediju.

5. Valjda zbog svoje srčanosti. On prihvača Katarinino kroćenje samo i z pasije i za zabavu. tvrdoglava i pr kosna mlada djevojka. i zbog svoga vanrednoga humora i duhovitosti. nego postupa prema njoj sa nekom vedrom galanterijom i hinjenom bezazlenošću te ne če da shvati nijednu njezinu oštru i pogrdu riječ. Ona je znala da žena mora biti p rema mužu odana i vjerna.Njega ne vode nikakvi idealniji motivi. a ne (barem iz početka) iz ljubav i. jer s e ona u početku ponaša kao razmažena. On te svoje postupke pred Katarinom samo glu mi. ali joj se to činilo smješni . ne go u svemu vidi samo tobožnju blagost i dobrotu. Katarina Za nju govore da je "divlja mačka". sa lošim odgojem i tvrdoglavošću zbog ranog gubitka majke. neustrašivosti i potpunog uvjerenja . kao i duhovitost. Vidi se i razlog tom mišljenju. Ispod maskom žestoke i tvrde ćudi. i "pakleni đavol". te želja da se nagleda svijeta i bogato oženi. Ipak nam je on simpatičan. krije se veselj ak i dobar čovjek. A zapravo kad malo dublje pogledamo. No prema samoj Katarini nije nikad žestok. ona je jak a i samostalna. kako bi joj pokazao da s njime nema šale i kako sve treba da bude po njegovoj volji. da će ukrotiti "ženskoga zmaja". "gadni vrag". nego neka težnja za pustolovinama.

On je ka valir. HORTENSIO nije takav idealist. kako valja krotiti goropadnu ženu-ali to njemu nije poš lo za rukom. a u Katarine prkos. Zaljubljuje se na prvi pogled (kao Romeo) i tako je očaran. GREMIJA .nasamaren zadovoljava se sa gozbom . LUCENZIJO je običan zaljubljeni mladić. da za vrijeme borbe u nji ma rađa i učvrščuje. a pobudio o ne iskre dobrote i plemenitosti. H ortenzijo).m. Kad vidi. tko bi ih umio razgrnuti i raspiriti. 6. jer su svi muškarci oko nje bili slabići (Baptista. koje su već otprije tinj ale u njenom srcu. Petruccio i Katarina ne govore nigdje o svojoj uza jamnoj ljubavi. To što je oni ne će da priznaju. Ostali likovi BIANCA je mala himbenica i koketa. da ne može dobiti Bjanku. p rihvati se svoje "udovice". t o je kod Petruccija taktika. ali dotle nije bilo nikoga. bez dubljih psiholoških crt a. Petruccio je u njoj ubio "goropadicu". nego više tašt i ograničen. pošto je naučio u Petruccija. ali slabić. ali vatren i simpatičan. a drugih nije poznavala. da sve vidi u najljepšoj slici. ali se osjeća. koja iza svoje nježnosti i bezazlenosti krije želju za gospodovanjem. što vidimo j asno u posljednjem prizoru.

VINCENZIO miran i prijazan gospodin. A ovo je jedno od onih djela koje se najviše . Zaključak Ukroćena goropadnica je jedno od ranijih djela. On zna kakva je bila tadašnj a Pisa (na glasu s vrlih građana). GREMIO i BIONDELLO sluge i komedijaši. ali ga Tranijeve i Biondellov e šale naljute. na Hortenstijevu žalost jer on nije Petruccio.TRANIO je napola sluga. samo je Gremio duhovitiji. metrici. "UDOVICA" . mnogim latinskim i talijanskim riječima i po karakterizaciji lica koja je snažna i konsekventna. d osta obrazovan i duhovit. U ovom se djelu saznaje da je Shakespeare vjeroja tno bio u tadašnjoj Italiji. živahniji i brbljiviji. U Shakespeareovo doba. To se vidi po gradnji komedije. uspjeh jedne glumačke gr upe ovisio je isključivo o kvaliteti djela i njegovoj lak oj izvedivosti na pozornici. 7. na stalo oko 1595 godine.tvrdoglava i neposlušna žena. a napola pouzdanik svoga gospodara. da je njihov običaj d a mladencima otac stavlja ruke pred svjedocima te prec izno nabrajanje dragocijenih predmeta u Petrucciovoj k ući (koji su bili tipični u Taljana u to doba. ali ni je tako oštra i duboka kao u kasnijim djelima.

Objavio lektire u 29. rođen 1564. No to nije samo djelo povijesti. Zimska priča i Oluja. Machetb.Ukroćena goropadnica.WILLIAM SHAKESPEARE 1. iz povijesti. ali i iz svakidašnjeg pripovijedanja. izišli su njegovi Soneti. Antonije i Kl eopatra. 4. jer je prikladno za nju. Suvremenost tragedije svijedoče moderna djela s temom o Hamletu pren esenom u današnje doba (u nas je najpoznatije takvo djelo drama Ive Brešan . Henrik V. kraseči ih pučkim pjesmama. izrekama tadašnjeg vremena. iz starije pisane književnosti.) najbol ja tragedija u povijesti svjetske književnosti. Otelo. romance . zbirka od 154 pjesme. 2.-1601. tragedije .. Koriolan. gdje djeluje kao glumac. a bio je i majstor stvaranja mnogoznačnosti pjesničkog jezika. redatelj i kazališni pisac. Na Tri kralja. Mnogo vike ni za što.Romeo i Julija.Kralj John. Bilješka o piscu Wiliam Shakespeare bio je pjesnik i dramatičar. Napisao je 36 drama koje djelimo na: 1. Ni fabule Shakespeareovih djelova nisu njegove. Richard II. On ih preuzima od drugih pisca i preoblikuje ih. godine u Stratford-on-Avonu u Engleskoj. i Henrik VIII. povijesne drame . osim št o sadrže osnovno značenje. Richard II.. Julije Ceza. prikazuje se i prikazivat će se na pozornici..prikazivalo. Oko 1585. prosinac 2004 22:56:00 | 0 komentara HAMLET . Mnogi tvrde da je najveći dramski stvaratelj s vih vremena. A 1609. Kralj Leart. Shakespeare je svoje dramske tekstove tvorio podacima iz usmene knjiž evnosti. Henrik IV. Henrik VI. San Ivanjske noći. komedije . Bilješka o djelu Mnogi tvrde da je Shakespeareova tragedija Hamlet (1600.Hamlet.. 2. Mjera za mjeru. Čini od njih vrhunska djela. iz svoje suvremenosti. kriju u sebi niz suznačenja. 3. Tako Shakspeareove riječi. odlazi u London.

Fabula Danski kralj iznenada umira. Jedno od tumačenja odnosi se na edip . Fabula ove tragedije. No Hamlet nije toliko cijenjen. Shakespeare je stvorio djelo za sve ukuse i sva vremena. vrača se u Dansku i prihvaća dvoboj s Laertom. Njegvu ludost. To je i uči nio. Klaudije šalje Hamleta na brod u Englesku s namjerom da ga t amo ube. U njegovo su doba svakakvi ljudi gledali pretstave i pridonosili njenom uspjehu. 4. koji s e ženi udovicom pokojnog kralja. Nakon prekinute predstave. kao i večine Shakespearovih djela. po fabuli. Hamlet organizira p redstavu. nakon čega ovaj ubija kralja. na prijevaru s otrovanim mačem. Želeć p otvrdu. Zato je mo rao stvoriti djelo prikladno i školovanom plemstvu i običnom puku. Laert otkriva Hamletu spletku s kraljem. mačevanje ukus šire publi ke. Kad Klaudije vidi aluzij u na njegov zločin. Hamlet. saznavši za urotu. Kraljica ispije čašu s otrovom. Hamletu. a Hamletovo ludilo i dosjetke zabavljale su običan puk. Hamlet i Laert mjenjaju mačeve i obojca bivaju ranjeni otrovo m. za tu strašnu optužbu. a Laert traži osvetu za o ca i sestru. Hamlet posječuje majku i misleći da ga Klaudije prisluškuje. Pogotovo se to odnosi na Hamleta. kralj i kraljica. Kralj i Laert odluče. koliko po karakterizaciji samih l ica. tumače Ofelijinim odbijanjem Hamletova udvaranja. U dvoboju. Bojeći se. namjenjenu Hamletu. te adaptacija od Slobodanke Aleksić "Hamlet u podrumu"). Sinu pokojnog kralja. koja radnjom sliči na umorstvo njegova oca.a "Hamlet u selu Mrduša Donja". Saznavši za očevu smrt. ubiti Hamlet a. a nasljeđuje ga njegov brat Klaudije. nastala u ra zličitim vremenima i shvačanjima ljudi. ubija Polonija koji se sakrivao iza zavjes a. javlja se duh n jegova oca i otkriva mu da ga je Klaudije otrovao. Hamlet U Hamletovom ponašanju postoje najraznovrsnija tumačenja. Izabrani su stihov zadovoljili školovane plemiće. prekida predstavu i time daje Hamletu dokaz na Duhove riječi. Hamlet se pretvara lud. 3. čime traži osvetu. Ofelija se ubija. je poznata jer ju je Shakespeare uzimao iz drugih djela iz svojih suvremenika ili ranijih pisc a. te umire.

koje dovodi do gore situacije. On nam uz po moć Hamletovih monologa. 6. čini ga bližem i modernijim. Razlika između dviju faza. Mora u kojojoj pris ustvuje sve ono najgore od ljudskih strasti: podlost. U Hamletu otkrivamo Shakespeareovu borb protiv svijeta. na groblju). Zakljućak Hamlet je jedna od ranijih komedija. On razmišlja kada treba da djeluje (kao nakon povratka u Dansku. Likovi se u svojim odnosima nadopunjuju: Hamletovo poštenje nasuprot Klaudijevoj podlosti. prevare i izdaj e. Hamlet je zapravo lik noćne more koja se ostvaruje. Za Hamleta ne postoji osjećaj djelovanja u pravo vrijeme. Njegov je problem što postoji na ovome svijet u. koliko sa samim sobo m. Samim time što Hamlet nij e nikakav div ili heroj. Hamlet je paraliziran od prevelikog razmišljanja. o Hamletovom ponašanju. Hamlet iz more izlazi sav rastrgan i nemoćan dase opire. nego što mu je oca u bio taj stric. nego običan čovjek. ubiti ili oprosti ti?. Hamlet postavlja pitanje biti ili ne biti?. su tragični junaci.ski kompleks. živjeti ili umrijeti?. nastala u drugoj fazi. Zb og svoje neodlučnosti i boježljivosti da ne povrijedi majku. a djeluje kada to nije potrebno (kad ubija Polonija). nakon kome dija i povijesnih drama iz prve faze i prije ostalih slavnih tragedija iz treće fa ze. No najrasprostranije tumačenje. sebičnost. otkriva pokvarenost u svijetu (ratovi i pokvarenost u kraljevskim obiteljima). Hamletova pretjerana osjetljivost nasuprot Horacijevu preciznošću. Hamlet zapravo strada od borbe sa samim sobom. Hamletovo pretjerano razmišljanje i odlaganje nasuprot Laertovu b rzom djelovanju. odnosi se na njegovu neodlučnost. tj. "Biti ili ne bit" U Hamletu se ne javlja toliko sukob sa svijetom. odlaže i usporava samo izvršenje. Hamleta više boli to što se majka udala za stric. ljubomora sina prema ocu kao suparnika u ljubavi prema m ajci. 5. Hamletova intelektualnost nasuprot malo pametni h ljudi kraljeve okoline. On si postavlja taj problem i nijedan vanjski događaj nemože mu više šk oditi koliko on sam sebi može. U Hamletu Izgleda kao da se i sam Shakespeare že . Sam lik Hamleta otkriva se u svojoj raznolikosti tek u odnosu prema dr ugim likovima.

u imučnnoj obitelji lječnika Giulija rodom iz Modene i Mlečanke Margarite Sadoni. Mirandolina ga ľeli poniziti i pokoriti te mu otkrije slabost. prosinac 2004 22:55:00 | 0 komentara Gostioničarka Mirandolina . profesor je hrvatske književnosti na zagrebačkome filozofskom fakultetu. glavni junak dominira nad okolišem i zaokuplja sav interes.časopisi Milana Marjanovića. Dragi naš Šenoa. To je jedna od rijetkih drama u kojima. diplomirao je pravo na sveučiliątu u Padovi. Ona se sluľi pretvaranjem te mu udovoljava na sve načine i kad stekne njegovo povjerenje.g. 1731. grof od Allaflorite. tijekom čitavih pet čina. godine. Napisao je preko dvjesto komedija. Na kraju kad ga izmuči i ponizi udaje se za drugoga. Miąljenje o djelu: Djelo je zanimljivo jer prevladava humor. . on se u nju zaljubi i smatra je izvanrednom ľenom. Mirandolina je snalaľljiva ľena i uz pomoć svojih sposobnosti uspjeva pokoriti muąkarca koji nikad nije volio ľene. Matkiz od Forlipopolia. Objavio lektire u 29. prosinac 2004 22:55:00 | 0 komentara Budi Svoj .g. grof od Allaflorite koji su u nju zaljubljeni te treći vitez od Ripafratte koji nije naklonjen ľenama. Mirandolina. 1984. Likovi: Vitez od Ripafratte. 1990. Umro je u oskudici početkom veljače 1793.li suprostaviti svijetu.Carlo Goldoni Biljeąke o piscu: Carlo Goldini rodio se u Mlecima 1707. markiz od Forlipopolia. članaka. te na kraju on postaje strastveni zaljubljenik u njih. Objavio lektire u 29. recenzija i kritika te nekoliko knjiga (Dobriša Cesarić.g. Ortencija Mjesto radnje: Firenca (Mirandolinina gostionica) Sadrľaj: U Firenci u gostionici Mirandoline koja osvaja srca mnogih koji u njenu gostionicu svrate odsjela su tri stranca. autor književnopovijesnih studija i eseja. dok u četvrtoj fazi izgleda da se on pomirijo sa svijeto m.Vinko Brešić Priređivač Vinko Brešić je rođen 1952.

1994. Radnja se odvija u Danskoj u kraljevskom dvorcu. Ti pisci. Novija hrvatska književnost. 1996. Njihovi tekstovi nadahnjuju hrvatski narod da se bore za svoju nacionalnost. . pjesnici su bili nositelji hrvatskog narodnog preporoda. Hamlet. Kralj Lear i Kleopatra. zadnja faza saszoji se od smirenih djela gdje se pisac pomiruje sa svijetom. ilirski je pokret bio samo središnji.). Shakespeare rođen uz gradiću Stratfordu.William Shakespeare Bilješke: William Shakespeare živio je u jednom od najvitalnijih razdoblja engleske povijesti.1992.). Devetnaesto je stoljeće jedno od bremenitijih u hrvatskoj povijesti. Sadržaj Ova zbirka pjesama govori o hrvatskom narodnom preporodu. prosinac 2004 22:55:00 | 0 komentara Hamlet . stoljeća izabrao one tekstove koji najviše nadahnjuju i bude nadu. a kraj tj.) i suvremenoga pjesništva o Zagrebu (Zabreg. 1993. U to vrijeme engleski jezik postiže zrelost i bogatstvo koje daje odlične uvijete za stvaranje književnih djela. Smatra se da je Hamlet već postojao prije te je Shakespeare samo poboljšao. Ispunjavaju ga mnogi značajni događaji koji su bili presudni za nacionalni opstanak i mnogi značajni ljudi koji su u njima sudjelovali. domovinu i jezik. odnosno smrću glavnih likova. Uz više izdanja djela hrvatskih pisaca sastavio je također antologiju hrvatskoga putopisa (Hrvatski putopisi. Otelo. Pisac opisuje staru Dansku uglednu. kao dvadeset jednogodišnji mladić kreće u London gdje je surđivao s dramatičarima te je ubrzo počeo sam surađivati. Zapažanja o djelu: Ova drama spada u jedno od Shakespearovih remek djela koja su se proslavila oko cijelog svijeta.Osim što se radi o spletkama u kraljevskom dvoru. Da se radi o drami to vidimo po načinu pisanja te po završetku koji u drami uvijek završava tragično. 1996. državi prijeti i vanjska opasnost od neprijatelja. Objavio lektire u 29. Ta djela pisana su u nekoliko faza.Ta drama je možda doživila najraznovrsnija tumačenja ostlih kritičara. Napisao je mnogo vrhunskih djela koja su se proslavila cijelim svijetom a to su Romeo i Julija. kraljevsku obitelj u kojoj vlada tjeskobna atmosfera. Autobiographies by Croatian Writers. aktivni dio jednoga znatno širega i dugotrajnijeg procesa nazvanoga hrvatskim narodnim preporodom. Središnje mjesto pripada razdoblju tridesetih i četrdesetih godina poznatome pod imenomilirski pokret. Priređivač Vinko Brešić je od mnogobrojnih pjesnika XIX. nadopunio Hamlet. Macbeth. Vrlo jako dolazi do izražaja nezadovoljstvo i mržnja te su svi osjećaji u negativnom pravcu.

no očevom smrti on gubi nadu. te se njegov otac pojavio u obliku duha tj. a time i nesigurnosti u državi. ona propada. a nejasni izrazi su objašnjeni ili prevedeni pa su na krajevima stranica otisnuti mali riječnici. savijest koja je mučila Hamleta. Tema: Tema ove drame je propast kraljevske obitelji zbog međusobne mržnje. očajnosti i ljubomore koja dovela od kraja postojanja. Hamletova majka vrlo se lako pomirila sa smrću svog muža što nam govori da ta ljubav nije mogla biti velika. Vrlo se teško. gdje se Hamletu javlja duh mrtvog oca te mu ispovijeda istinu. izdaje. Citiranje: Kao citat bih izdvojio tekst od strane 37. Ostale osobe u dvoru to shvaćaju kao da je Hamlet poludio te da ne želi prihvatiti stvarnost. Opis: Hamlet je bio dobro odgajan i ugledan muškarac koji je trebao naslijediti svog oca. Opis je vrlo detaljan što znači da je i najmanja sitnica zapažena. postaje nesiguran i zna da otac nije mogao odjednom umrijeti. a postupci se svi svode na staru uzreku “Oko za oko. U borbi Hamlet i Laert iskazuju svu mržnju i dolazi do borbe za život ili smrt. Isto tako vrlo mi se dopao peti čin i to od 141.energije da mu odgonetnuo tajnu koju je poveo u grob. osjećamo ljubav koja nema granica te bi sve učinila za njega. a zajedno i kraljica s kraljem kojeg je probo Hamlet. Ipak prema Hamletu je vrlo vezana. očajnost i nadu koja se posebno vidi kod Hamleta.Čitajući knjigu možemo primjetiti da je uništen život te obitelji jer se međusobno sukobljavaju. Inače odnosi su vrlo primitivni. (četvrti čin ). . od 40. Na mene je ova drama ostavila trag u savijesti. Tada prestaje postojanje kraljevske obitelji. Drama je prevedena s engleskog jezika. doba renesanse mnogo izgubilo kontrolu nad dvorom. pokvarenost i zlo u obitelji. Svodi se na osjećajnost. Shakespeare nam je htio objasniti da nije tako završila samo jedna obitelj već ih je u tom vremenu. Također kod svakog novog prizora je kratko opisano mjesto radnje i ponašanje osoba. pitanje života ili smrti u svom životu. Ideja: Ideja ove drame bi bio temeljit i ne uvijek lak životni prikaz jedne ugledne kraljevske danske obitelji. no pošto su oštrice otrovane oni umiru. pisana je u dijalogu i sastoji se od pet glavnih čina. od 150. Glavni krivac tomu je Klaudije koji je to uzrokovao zbog političkog i društvenog okvira. Vrlo je nesretan i postavlja si pitanje “biti ili ne biti” . Ja bih tog duha definirao kao neku energiju. gotovo nikako nije mogao pomiriti s tim događajem i pojavom očevog duha on se zaklinje da će se osvetiti. ljubav života. Stilske karakteristike djela: Ovo je povijesna drama koja nam govori o tragičnom životu danske obitelji. stranice gdje se vidi sva ta mržnja. Sigurno je bolje biti pošten s čistom savijesti nego da sve imamo te da nas savijest muči cijeli život. koje nas kratko uvodi u događajnu situaciju. Ima posuđenih riječi iz latinskog. Kraljica Gertruda. Jako je osjećajan i sentimentalan što se posebno vidi u njegovom ponašanju. što se posebno vidi na Hamletu. jer sve na ovom svijetu kao novac nemože nas usrećiti ako nas stalno “grize” savijest. zub za zub”.

Kada je kralj predložio da nazdrave oni nisu pristali. Ima mnogo radnje i nema opisnih odlomaka te mi se zato sviđa i svakako bih ju dalje preporučio za čitanje. Ubojica je i to je platio svojom smrću te je od Hamleta pronađen i uklonjen kao izdajnik kraljevskog dvora. Mišljenje: Ova drama vrlo mi se svidjela. Nitko mu nije vjerovao i svi su govorili da nemože podnijeti smrt oca. Uvijek je bio uz Hamleta i spreman saslušati ga te ga nikada nije ostavio u “štihu” te se pokazao kao njegov brat. pa možemo reći da za njega vrijedi uzreka “prošao bi kroz vatru da dostigne cilj”. a to je Hamlet iskoristio i riječima napao kralja. U to vrijeme kralj i kraljica su slavili svoj novi brak. Kad su došli glumci koji su trebali zabaviti goste neočekivano se pojavio Hamlet. prosinac 2004 22:54:00 | 9 komentara . Možda on želi biti kralj. koji su zajedno odrasli. no to joj je bila najveća greška u životu koju je morala platiti smrću. ma kakvi oni bili. no u međuvremenu se Ofelija utopila. pa je kraljica popila vrč i umrla. Sljedećeg puta Hamlet je također bio na straži.Ne obazire se na ništa te on nema nikakvih osjećaja. Klaudije. Tada se začuje buka koja je bila posvećena Fortinbrasu jer se vratio kao pobijednik iz Poljske. Da ju je Klaudije uistinu volio priječio bi ju da popije otrovani vrč no njemu to nije bilo bitno. Hamlet je bio zaljubljen u Ofeliju. nečega tužnog. ali su oštrice bile namazane otrovom što oni nisu znali. ali po svojim sposobnostima on to nikako nemože postići ili biti.Možemo pretpostaviti da je bila prisiljena da se uda Klaudija. Horaciju. danki kralj vrlo je hladana. Vrlo su bili začuđeni i odlučili da samo Hamletu priopče taj događaj. Kratki sadržaj: Jedne večeri na straži dogodilo se nešto neobično. ali se on nenadano vraća. Opraštaju se od života i zaajedno umiru. Zbog nje dolazi do sukoba između Laerta i Hamleta. Njih dvoje mogli su međusobno diskutirati probleme. Oni započnu mačevanje. duh oca otkrio mu je da ga je Klaudije otrovao. Objavio lektire u 29. ne samo za lektiru već i za opće obrzovanje. a kralj predlaže danaest borbi. a Horacije i Osric gledaju mrtve. i nema nikakvu odgovornost prema drugima. a Hamlet je nato probo Klaudija koji im je priznao da su oštriče otrovane. jer na čitatelje ostavlja osjećaj tragedije. Hamlet nije mogao vjerovati te se zakleo da će se osvetiti. Jednim slučajem majka je pozvala Hamleta na razgovor. Polonijevu kćer i svi su se nadali svadbi. Na kraju svi odlaze i iznose mrtva tijela te se čuje pucanje topova u čast mrtvih. Glumci su prikazivali dramu u kojoj je kralj bio prevaren i otrovan. ali Hamlet nije mogao podnijeti bol i očaj pa se nije pojavio. Kao čovijek je uvijek brinuo o drugome brigu te nije imao svoje mišljenje i mogao se lako nagovvoriti. Horacije je Hamletov najbolji prijatelj. Iza pisanih riječi nalazi se više značenja kod kojih se treba malo zadržati jer se inače gubi stvarna smisao te Shakespearove drame. Marcelu i Bernandu se ukazao duh bivšeg danskog kralja. Zbog sigurnosti kralj ga šalje u Englesku. a iza zavjese se nalazio Polonije kojeg je Hamlet zabunom ubio. bezosjećajana i tvrdoglava osoba koja si je zabila cilj u glavu i uporno ga želi dostići.

listopada 1814. ali je pobjedu izvojevala baka i zadržala dječaka kod sebe . od 1837. on je napisao svoje najbolje djelo i jedini roman Junak našeg doba. Pjesnikova smrt izazvala je duboku žalost u naprednom djelu ruske javnosti ali komentar na »na najvišem mjestu «glasio je :«Tako mu i treba !« Podatke pronašla u M. LJERMONTOV Bilješka o piscu : Mihail Jurčević Ljermontov rodio see 2.održan je dvoboj u podnožju planine Mašuk. U preostale četiri godine.privukao je na se pozornost šireg čitateljstva. a pogotovo treći kad mu je bilo jedanaest godina . Oboje su svojatali malog Mihaela . napisao je pjesmu Pjesnikova smrt . st osnovao došljak iz Škotske . u Moskvi . do 1841. potresen viješću o Puškinovoj pogiblji.FATALIST . a njihov razdor utjecao je na njega tako da se za rana povukao u sebe . a nakon kćerine smrti nastao je između njih dvoje otvoren sukob.-167. stvorio u te četiri godine – mnoštvo potpuno zrelih umjetničkih djela . Puškinova smrt nije bila prekretnica samo u Ljermontovu životu nego i u njegovu stvaranju. J.) . Srpnja 1841. od kojih su neka ugrađena u temelje ruske književnosti 19. Mališan je volio i oca i baku . Ljermontov je stajao nasmiješen. st. Otac mu je bio iz stare ali osiromašene plemičke obitelji. Budući da je bio slabašan i boježljiv baka ga je tri puta vodila u toplice na Kavkaz. Tek kad je. Jurij Petrovič vraio se na svoje imanje i samo je od vremana do vremena posjećivao sina . Teško je shvatiti koliko je taj mladić koji je za sve to vrijeme vrlo burno živio i mnogo putovao . Kad mu je bilo tri godine.M. Njegova baka nije se od samog početka slagala sa zetom. koji je bio stupio u rusku službu . Na dan 15. umrla mu je majka. J. 161. s pištoljem podignutim uvis. pa i dvora. Ta je činjenica pridonijela da je dječak prerano sazrio. Uvijeti su bili vrlo strogi – mala udaljenost i pištolj velikog kalibra . kad ga je protivnik pogodio ravno u srce. snažno dojmili taknoćutog dječaka. koju je u 17. Ljermontov »Junak našeg doba« (str. Divlja ljepota kavkaskog gorja ostavila je neizbrisiv trag u njegovoj psihi i nadahnula ga na mnoga kasnja knijževna djela. Ti su se boravci.

ako je zbilja sve preodređeno.Bilješka o djelu : U svim djelima koje sam da sada čitala ima neka pitanja na koja ni mi nikad nećemo moći odgovoriti. Pisac je u jednom djelu djela otvorio pitanje da li čovjek može predvidjeti sudbinu nekog drugu. Ovo djelo govori o tome dali netko vjeruje da mu je sudbina već određena. Pisac je u ovom djelu upotrijebio jednu vrlo posebnu metodu kako dokazati dali je čovjeku određena sudbilna ili samo slučajnost . jer pisac piše u prvome licu i piše samo o svojim unutarnjim osobinama . Može li se sudbina mjenjati . ili je svakome od nas naprijed određen kobni trenutak … Tko hoće da proba ? . razum ? Zašto moramo odgovarati za svoje postupke ?« (str. može li netko izbjeći on što mu je suđeno!? U ovom djelu mi možemo samo pročitati opis poručnika Vulića. da li je to očito na njegovom licu. ili je to sve puka slučajnost ono što nam se dogodi. tj. pitanja koja ćemo odnijeti u grob ne riješena. to je prikazao kao okladu između Pečorina i poručnika Vulića. I. šta je volio u mladosti … Pitanje koje je Ljermontov postavio u djelu Fatalist nećemo moći nikad odgovoriti: »…. zašto nam je onda dana volja. 151) Jeli naša sudbina već određena ili je to samo slučajnost? » Vi tražite dokaze – predlažem vam da na sebi iskušamo može li čovjek po svojoj voli raspolagati svojim životom .

-Kako? -Tvrdim da sudbine nema – rekoh istresući na stol dvadeset zlatnika . instinkt me nije prevario – dobro sam zapazio na njegovu izmjenjenu licu pečat skore smrti. učinilo mi se da vidim pečat smrti na njegovu blijedom licu.-------------------------------------------------------------------------------------------------------Hajde da se kladimo – rekoh u šali . 153. i nehotice sam bio prorekao nevoljniku njegovu sudbinu .« (str.unatoč njegovoj hladnokrvnosti . 158) Može li čovjek izbjeći sudbinu ? ».« (str. ali .valjda mu je tako suđeno!…« (str.) Može li netko predvidjeti nečiju smrt? »zagledah mu se u oči. šteta je tog čovjeka …. -------------------------------------------------------------------------------------------------------Imao je pravo ! – Ja sam jedini shvatio zagonetno značenje tih riječi jer su se mene ticale . ali on odčeka moj ispitljivi pogled mirno i netrmice i osmjehne se blijedim usnama . sve što sam imao u džepu. 160) . Koji ga je vrag tjerao da noću razgovara s pijancem ! Uostalom .Da.

Navečer su uvijek igrali karte . Bio je hrabar . gotovo nikad nije pio vina. ali ga nitko nije vidio. Uto jedan . prevelik ali pravilan nos – njegova nacionalna značajka.) Sadržaj: Djelo počinje kako pjesnik govori o tome kako mu se samo jednom dogodilo da dva tjedna provede u kozačkom naselju. crne prodorne oči. jednu večer kad im je to dosadilo počeli su razgovarati o tome dali netko vjeruje u sudbinu ili ne. nikad se nije udvarao mladim kokinjama…. 152. crna kosa.” (str. nikom nije povjeravao svoje osobne i obiteljske tajne . tužan i hladan osmijeh što mu je vječito lebdio na usnama.Opis pručnika Vulića: “Vanjština poručnika Vulića potpuno je odgovarala njegovu značenju. Neki su govorili da postoji popis u kojem piše čas naše smrti . Visok rast i tamna put . koji ne može imati iste misli i strasti kao oni koji mu je usudosudio za drugove. govorio je malo ali oštro . sve to kao da mu se uskladilo samo da mu može dati pečat posebna stvora.

prosinac 2004 22:54:00 | 0 komentara ROMEO I JULIJA . Kakd je pitao tko želi to isprobati na vlastitoj koži . Javili su mu da je Vulić . Pečorin je ušo kroz prozor u kuću i uspio uhvatiti kozaka.srpski poručnik ustane od stola i predložio da dokaže kako je sudbina u pitanju a ne samo slučajnost. Tada je oficir ustao od stola i krenu u drugu sobu gdije je stajao obješen jedan pištolj.ali ga je u četiri sata ujutro probudilo neko lupanje na prozoru. KRATAK SADRŽAJ . Pečorin je živio u jednom malom stančiću. Poručnik je uzeo pištolj i uperio ga sebi u glavu i opalio. Nakon tog događaja kozak se zatvorio u jednu kuću na kraju sela. a da će on ući u kuću. poručnik ubijen. ali u tom trenutku u pištolju nije bilo metaka. Radi dokaza da u pištolju ima metaka opalio je jedan hitac u zrak ali tada je pištolj opalio.i uzeo ga. Pečorin je tvrdio da na poručnikovu licu vidi pečat skore smrti .Pečorin je rekao kozačkom kapetanu neka zabavi kozaka . Objavio lektire u 29.William Shakespeare 1. a Pečorin je predložio okladu. Zaspao je pred zoru . Kad su svi vidjeli namjere poručnika pale su još neke oklade. BILJEŠKA O PISCU 2.nitko nije imao hrabrosti . i to iznijeo . Nakon završene oklade svi su se vratili svojim kućam . Ubio ga je jedan pijani kozak sa sabljom.a poručnik je tvrdio da neće uskoro umrijeti.

Preneražen prizorom. Naslućujemo da je Romeo zaljubljen u Rosalinu. POČETAK: Glava obitelji Capuletti organizira zabavu. Želeći osvetiti smrt svog dobrog prijatelja.Romeo i Julija se tajno vjenčaju VRHUNAC : U jednoj svađi. Između njih se rodi ljubav. knez osuđuje Romea na progonstvo u Mantovu. čista i iskrena. Romeo tek tada shvaća pravi smisao života. RASPLET: . jer uskoro dolazi knez. ali njegovi osjećaji prema Juliji priječe ga u tome i on se skriva kod franjevca Lorenza. a Romeova ljubav prema Rosalini navede ga da dođe na zabavu. djevojku iz roda Capulettija. ZAPLET : Na zabavi Romeo susreće Juliju. Tibaldo. Capulettijev sinovac. ubija Mercuzia. Romeo ubija Tibalda. Tako na glavnom veronskom trgu izbija svađa koja završava upozorenjem kneza Escala. Zatim mora pobjeći. Romeovog prijatelja.UVOD: Već u uvodu možemo shvatiti kako su dvije ugledne obitelji : Montecchi i Capuletti u svađi. bez ograničenja koje nameće mržnja između njihovih obitelji.

a šalje poruku Romeu da je ona zapravo živa. On je na neki način žrtva sukoba dviju veronskih obitelji. glasnik ne dospijeva na vrijeme reći Romeu istinu. Nad mrtvim tijelima njihove djece oni se mire jer shvaćaju da je uzrok tome nerazumna mržnja koja je nametnula granice istinskoj i čistoj ljubavi i time donijela svima golemu nesreću. Zbog vječne ljubavi na koju se zavjetovala udajom za Romea. Fratar Lorenzo. Uz druge djeve kao snježna. čista Golubica u jatu vrana blista. Nažalost. “Zublja sama Nek od nje uči sjati. uglednog.Otac i majka žele Juliju udati za Parisa.”. ja ću je potražit I uz nju blagu divlju ćud ću razblažit. citat. On odlazi u grobnicu Capulettija i misleći da mu život bez Julije više nema smisla. Nerazumnu mržnju pobjeđuje njegova beskrajna ljubav i odanost Juliji. mladog i bogatog plemića. Neposredno nakon toga Julija se budi i vidjevši da joj se muž ubio zbog tuge uzima bodež i oduzima sebi život. jer su i Rosalina i Julija iz obitelji Capuletti. daje Juliji napitak koji bi je trebao uspavati. ispije otrov i umire. Kad ples se svrši. SOCIOLOŠKA I PSIHOLOŠKA KARAKTERIZACIJA GLAVNIH LIKOVA Romeo je mladić iz ugledne i bogate veronske obitelji Montecchi. KRAJ: Nakon tragedije u grobnicu dolaze ostali članovi obiju obitelji. želeći spriječiti tragediju. str. 3. Sad vidim da je to mi prva ljubav Jer ne vidjeh još cvijetak tako ubav.74 . Djeva ta Na crnom plaštu mrkle noći sja Ko alem kam na uhu crne žene – I nije vrijedan svijet krasote njene. ona radije izabere smrt nego udaju za Parisa.

str. Za Romea. no ljubav je za nju odviše sveta da bi joj bilo što mogla biti zapreka. a susret s Romeom označit će njen život. a ne reći da je poduzetan i hrabar mladić. sve dok postoji veza s Julijom. 78 Spremna je odreći se svega. Bez Julije život mu je poput pustinje pa zbog toga nepromišljeno oduzme sebi život i izaziva veliku tragediju. Nikad mu ne ponestaje motiva. A zvijezde tu u glavi njezinoj. Shvaća kako se zaljubila u neprijatelja. Od sjaja njenih obraza bi zvijezde Potamnjele ko svijeća od sunca. osim što je smrtno zaljubljen u Juliju. str. citat. “Dvije ponajljepše zvijezde na nebu U nekom poslu sad odilaze I mole oči njene neka sjaju Na njinoj stazi dok se ne vrate. “Romeo. da su njene oči tamo gore. prekasno te ja upoznah bijedna I nemila je srca mog sudbina Da mora ljubit mrskog dušmanina!”. A njezine bi oči na nebu Obasjale sav svemir takvim sjajem Te ptice bi ko obdan zapjevale. ne možemo. citat. 83 Julija potječe iz ugledne obitelji Capuletti.”. . Ej. pa čak i roditelja i svog imena da ostane s Romeom. o Romeo! Zašto si Romeo? O zataji oca svog. Pun je vedrine i mladenačkog zanosa. “Iz ljute mržnje niče ljubav medna! Ah.Romeo shvaća da je sreo sudbinu te je spreman učiniti sve.

neiscrpna.Odbaci ime to – il ako ne ćeš. U romanu o Romeu i Juliji ovo je na prvi pogled tragedija koja se nepotrebno desi. Prisegni da me ljubiš. ali nažalost i polaže kao žrtva besmislenim ljudskim slabostima. odbaci svoje ime Jer ono nije dio bića tvog. Romeo moj. TEMA Sjajna. Baš tako bi Romeo. “Montecchi” nije niti ruka niti nnga Niti lice niti trup ni drugo ništa Što pripada muškarcu. str.Tek tvoje ime moj je dušmanin Jer ti si ti i bez tog imena. To je konac ogromne i bogate ljubavi i početak najveće tragedije koja može zadesiti roditelje. Da slušam još il da odgovorim? JULIJA. pa ću ja Poreći da se zovem Capuletti. ali je na neki način bila nužna da se nadvladaju ljudske slabosti. To je ljubav koja probija hladne zidine dvaju svjetova. 84 4. ROMEO(za se). 5. duboka i veličanstvena ljubav dvoje mladih koja je kao da kroz cijelu priču strmoglavo ide ka propasti i zloj kobi. METAFORIČNOST . Ona je sama po sebi besmislena. da i nije Romeo. citat. slatko bi Mirisalo i s drugim imenom. Drugo ime Na sebe uzmi – ime nije ništa! Što nazivljemo ružom. I mjesto njega uzmi mene svu!”. IDEJA Ljubav je temelj na kojem se gradi život. Ne kaže se uzaludno da ljubav pobjeđuje mržnju. čudesna. svu milinu svoju divnu Sačuvao i bez tog imena. ljubav koja istovremeno spaja i razdvaja. 6.

savršena i jedinstvena. snažna. te borba u kojoj Tibaldo i Mercuzio pogibaju. . Što zavidan je.Metaforičnost u ovom romanu uočava se u monolozima glavnih likova.Tko nije nikad osjetio rana I brazgotini taj se podsmijeva – Al tiho! Kakva svjetlost prodire Kroz onaj prozor tamo? To je istok. izuzetna.108 1. citat. gotovo nerazumna. Zato nemoj njemu Da služiš više kad je zavidan. U njemu poginu nevini mladi ljudi i taj dio označava početak ove čitave tragedije i sudbonosnih događaja. više od smrti i od samog života. A Julija je sunce. ali istovremeno razlog je i ljubav. Borba između Tibalda i Mercuzija također je jedan zanimljivi dio. Susret Romea i Julije zanimljiv je jer označava bit ovog romana. dogodi u svega nekoliko dana. a izražena je u prvim razgovorima između Romea i Julije. Njihova je ljubav kao svjetlo u beskraju mraka i mržnje. kakvu tek budale nose – Odbaci je –“. – Sunašce. str.82 2)”A bujna glazba tvog jezika Nek objavi svu sreću naših duša Što daje nam je ovaj susret mili. A služiš njemu.”. Možda bi u nekim drugačijim okolnostima tijek ovih događaja krenuo prema sretnijem kraju. 1) “ROMEO. zato je ovaj dio značajan. NAJZANIMLJIVIJE U ROMANU Najzanimljiviji dijelovi u romanu su prvi susret između Romea i Julije. Izađi sada i udavi mjesec. ljubav. plamteća ljubav koja se. Ona je više od obične ljubavi. str. Treba spomenuti da je zapravo uzrok tragedije prije svega mržnja između dviju obitelji. citat. Livreja mu je vestalska zelena I bijela. prema priči. smućen već i blijed Od bijesa što si ljepše ti od njega.

Ona će uvijek buditi mladost i uzbuđenje u čovjekovom srcu.DOJAM O KNJIZI Kad sam dobio knjigu. str. živjet će vječno u ovoj tragediji. str. Ova će priča uvijek ponovno oživljavati u svim generacijama koje osjećau ljubav. citat. Ne – pasti može tko bez glave juri. citat.95 8. citat. str.Ivan Kušan Naziv djela: " KOKO U PARIZU " .107 “LORENZO. ali tradicija o tom živi još i danas te se u Veroni na jednom vrlo romantičnom mjestu strancima pokazuje neki stari sarkofag. kad se s vatrom združi. Ono što tu knjigu čini posebnom je da od početka naslućujemo nesretan kraj i ta se slutnja osjeća i u najsretnijim trenucima u priči. neće se valjda nikad pouzdano utvrditi. E. tim više što u vremenu u kojem živimo previše mržnje ima u svijetu oko nas. U tome je sva ironija ovog djela.“LORENZO. mislio sam da je to priča o kojoj se već sve zna. – “. Baš ko barut. I najslađi se med nam gadit stane Kad okus mu je najugodniji Jer jedući uništavamo tek – Pa zato budi umjeren u milju. Ako Romeo i Julija možda nisu živjeli u Veroni. Jer naglost ko i tromost kasni k cilju. Zatim sam je počeo čitati i tako. za koji tvrde da je bio lijes Julije Capulettijeve.35 Objavio lektire u 29.”. stranicu po stranicu. “Da li je tragedija Romeo i Julija doista istinit događaj ili nije.”. shvatio sam da je ona i sada posebna. U isti tren se s njom i raspline. takva divlja naslada imade I divlji kraj – u slavlju svome gine. prosinac 2004 22:54:00 | 0 komentara KOKO U PARIZU .

kritike. "Koko i duhovi". Piše romane i novele za djecu i odrasle. Vrijeme radnje: Sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Koko ne voli učiti. U njegovj glavi rodio se san iz kojeg proizlazi čitava radnja. a ni kupati se. "Toranj" i "Trenutak unaprijed". književnik i prevodioc.Pisac: Ivan Kušan. Rođen je 1933. francuskog i ruskog jezika. a od jela jako voli punjenu papriku. a od djela za odrasle značajnije su mu knjige: "Razapet između". Dobro pozna Pariz. Likovi: Koko. a u njegovom opisivanju jako pretjeruje. najveću svjetsku nagradu za dječju književnost. Mnoge svoje knjige sam je ilustrirao. ne bježi ni od najgorih sitiuacija. Načitan je i pun znanja. jer je zadivljen njegovim svekolikim znanjem. Koko mu slijepo vjeruje.scenarija prema vlastitim djelima i dobitnik je gotovo svih književnih nagrada za dječju i omladinsku književnost. a ne da ga drže kukavicom i slabićem. a od 1939. "Zidom zazidani". Bio je i nosioc hrvatske kandidature za Andersenovu nagradu. Često se češka lijevom rukom iznad desnog uha. filmske i TV . Najpoznatija djela za djecu i omladinu su mu: "Koko u Parizu". "Zagonetni dječak". "Domaća zadaća".scenarije. Zlatko je bistar i domišljat dječak i nadasve veliki prijatelj. te drame. trinaestogodišnjak iz Zagreba. dok se radnja odvija u Parizu. . Iako nije osobito hrabar. Zlatlo je Kokov prijatelj. Mjesto radnje: Početak i završetak radnje odvija se u Zagrebu. pravog imena Ratko Milić. akademski slikar. godine u Sarajevu. godine živi u Zagrebu. Napisao je niz TV . Želi da mu se prijatelji dive kao hrabrom i domišljatom dječaku. "Uzbuna na Zelenom Vrhu". gdje se i školovao. Poznat je i po prevođenju sa engleskog. "Ljubav ili smrt".

Koko i Zlatko zbunjeno gledaju u sliku. Oko otmice slavne slike ispreplelo se mnoštvo uzbudljivih događaja i Koko na kraju biva otet. pa čak i po cijenu vlastitog života. a Koko se budi iz sna. Tema: Kriminalističko-pustolovna. Pouka: Prijateljstvo i odanost prijatelju u najtežim situacijama. Nasmijalo me kad je u početku priče Zlatko pričao Koku o Parizu. Vodi ih u svoj skroman stan i pokazuje im sliku Mona Lisu. zapravo agenti osiguravajućeg društva Frederic i Charles. Negativci Jean i Michel koji se žele proslaviti nekim "velikim" djelom i njihovo očevi. No o svom filmu Worson je dao intervju čuvenom pariškom reporteru Marcel Cleveru i na taj način mnogi su se zainteresirali za čuvenu sliku. nespretni brijači. reditelj Worson i brodovlasnik Somais predstavnici su imučnijeg sloja Pariza. pomalo umišljeni novinar. kći uglednog novinara i sin bogatog brodovlasnika. a slikar Poklepović ispriča im priču o filmskom redatelju Allesu Worsonu i njegovom filmu koji se snima u Parizu i svojoj ulozi u čitavom poslu. Oteli su ga sinovi lažnih brijača Michel i Jean. Zlatkov ujak. Otac od Merie . Kratak sadržaj: Koko se veseli putu u Pariz iako ga je Zlatko pomalo prestrašio svojim pričama o tom gradu. slikar Poklepović zvani Pokle. Marcecel . . Zlatkov ujak. Osim njih tu su još Merie i Katsarida. pa čak i agenti osiguravajućeg društva koji su se prerušili u brijače.pojavljuje se kad je najpotrebnije i na kraju se ispostavlja da je to sam Kušan. Poštenje i otpor prema svakoj vrsti kriminala. Bogalj sa drvenom nogom tajanstvena je ličnost u romanu. zamršena priča o nestanku najpoznatije slike na svijetu i njen pronalazak uz niz smiješnih i opasnih dogodovština. Zlatko spašava Koka i ispostavlja se da slika uopće nije ukradena. Na aerodromu ih dočekuje slikar Poklepović.Koko i Zlatko glavni su likovi priče. koju je naslikao slavni talijanski slikar Leonardo da Vinci.

Petruccio Njega ne vode nikakvi idealniji motivi. kako bi joj pokaza o da s njime nema šale i kako sve treba da bude po njegovoj volji. n u raja mili oga. sa lo šim odgojem i tvrdoglavošću zbog ranog gubitka majke. tko bi ih umio razgrnuti i raspiriti. Ipak nam je on simpatičan. Mi ne znamo što se desilo kotlokrpi nakon što su glumci odglu komediju. nego u svemu vidi samo tobožnju blagost i dobrotu. jer se ona u početku ponaša kao razmažena. On prihvača Katarinino kroće nje samo iz pasije i za zabavu. tvrd oglava i prkosna mlada djevojka. Petruccio je u njoj ubio "goropadicu". neustrašivosti i potpunog uvjerenja. koje su već otprije tinjale u njenom srcu. Neki šekspirologi misle da je Shakespir napisao i završetak prol ali se ono u prepisivanju izgubilo. Ispod maskom žestoke i tvrde ćudi. No pre ma samoj Katarini nije nikad žestok. Ona je znala da žena mora biti prema mužu odana i vjerna. ona je jaka i samostalna. Ta zamisao. o pozornici na pozornici.Ukroćena goropadica. Vidi se i razlog tom mišljenju. 4. nego neka težnja za pustolovinam a. 5. te želja da se nagleda svijeta i bogato oženi. nego postupa prema njoj sa nekom vedr om galanterijom i hinjenom bezazlenošću te ne če da shvati nijednu njezinu o štru i pogrdu riječ. A zapravo kad malo dublje pogledamo. no ona u ovoj komediji nije do k izrađena. da će ukrotiti "žensk oga zmaja". Ona ima korje jednoj priči iz " Tisuću i jedne noći ". kao i duhovitost. ali joj se to činilo smješnim. "gadni vrag". i zbog svoga vanrednoga humora i duhovitosti. nije Shakespereova. Hortenzijo). a drugih nije poznavala. i "pakleni đavol". ali dotle nije bilo nikoga. a pobudio one iskre dobrote i ple menitosti. Valjda zbog svoje srčanosti. Katarina Za nju govore da je "divlja mačka". On te svoje postupke pred Katarinom samo glumi. jer su s vi muškarci oko nje bili slabići (Baptista. a ne (barem iz početka) iz ljubavi. . krije se veseljak i dobar čovjek.

LUCENZIJO je običan zaljubljeni mladić. da za vrijeme borbe u njima rađa i učvrščuje. na Hortenstijevu žalost jer on nije Petruccio. Zaključak Ukroćena goropadnica je jedno od ranijih djela. metrici. a napola pouzdanik svoga gospodara. dosta obrazovan i duho vit. da sve vidi u najljepšoj slici. koja iza svoje nježnosti i bezazlenosti krije želju za gospodovanjem. to je kod Petruccija taktika. pošto je naučio u Petruccija. ali vatren i simpatiča n. da je nj ihov običaj da mladencima otac stavlja ruke pred svjedocima te precizno nabr . On je kavalir. To se vidi po gradnji komedije. To što je oni ne će d a priznaju. HORTENSIO nije takav idealist. kako valja krotiti goropadnu ženu-ali to njemu nije pošlo za rukom.Petruccio i Katarina ne govore nigdje o svojoj uzajamnoj ljubavi. 6. GREMIO i BIONDELLO sluge i komedijaši. VINCENZIO miran i prijazan gospodin. ali se osjeća. mnogim latinskim i talijanskim riječ ima i po karakterizaciji lica koja je snažna i konsekventna. nastalo oko 1595 godine . "UDOVICA" tvrdoglava i neposlušna žena. Kad vi di.nasamaren zadovoljava se sa gozbom TRANIO je napola sluga. da ne može dobiti Bjanku. što vidimo jasno u posljednjem prizoru. Ostali likovi BIANCA je mala himbenica i koketa. ali nije tako oštr a i duboka kao u kasnijim djelima. ali ga Tranijeve i Biondellove šale naljute. 7. nego više tašt i ograničen. On zna kakva je bila tadašnja Pisa (na glasu s vrlih građana). prihvati se svoje "udovice". bez dubljih psiholoških crta. samo je Gremio duhovitiji. živahniji i brbljiviji. a u Katarine prkos. Zaljubljuje se na prvi pogled (kao Romeo) i tako je očaran. ali slabić. GREMIJA . U ovom se djelu saznaje da je Shakespeare vjerojatno bio u tadašnjoj I taliji.

A ovo je jedno od onih djela koje se najviše prikazivalo. Ona duboko uranja u ponore ljudskih slabosti. na njenu istinsku vrijednost. Dok je živjela. U ovom našem svijetu jedinstven primjer za to bio je život i smrt princeze Diane. Jedan je od najpoznatijih hrvatskih pisaca kriminalističkih romana. "Umjetni orao". Diana je trpjela svakakva poniženja. opterećeni vlastitim ograničenjima. Pripovjetka “Breza” me pomalo podsjetila na tu suvremenu tragediju. . Piše romane. "Trojica u Trnju". eseje i scenarije. "Koraljna vrata" i "Pokora". Tek je njena smrt podsjetila čitav svijet. Tako nas i ova pripovijetka “Breza” podsjeća na vječne istine o čovjeku i time dokazuje koliko je ova tema prisutna u svakom vremenu i svakoj sredini. nisu mogli prihvatiti. ali i njenu obitelj. a istaknuti je pisac romana za djecu i mladež. U Shakespeareovo doba. uspjeh jedne glumačke grupe ovisio je isključiv o o kvaliteti djela i njegovoj lakoj izvedivosti na pozornici. Obitelj u koju je došla izolirala ju je zbog toga što je bila drugačija od njih. Objavio lektire u 29. Ona istovremeno upozorava da je čovjek nemoćan ispraviti svoje pogreške ako dozvoli da mu vrijeme izmakne iz njegove kontrole. prosinac 2004 22:50:00 | 33 komentara TROJICA U TRNJU . jer je prikladno za nju.Pavao Pavličić Naziv djela: "TROJICA U TRNJU" Pisac: Pavao Pavličić rođen je u Vukovaru 1946. "Vukovarske razglednice". a to oni. godine. ona pokazuje svu tragediju kako čovjek može poniziti sebe i druge. prikazuje se i prikazivat će se na pozornici. nerazumijevanja i ogovaranja. "Dunav". Značajna su mu djela: "Plava ruža".ajanje dragocijenih predmeta u Petrucciovoj kući (koji su bili tipični u Taljana u to doba. prosinac 2004 22:52:00 | 0 komentara Hamlet . Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje i danas radi kao sveučilišni profesor.William Shakespeare Ovo je jedna tragična priča. "Zeleni tigar". Objavio lektire u 29.

Pouka: Prijateljstvo i odanost prijateljima. jer se rastavio od mame. Zločin se za ispunjenje ciljeva ne isplati. humanost i zajednički rad uvijek dovode do pozitivnih rezultata. Poštenje. Dobar je prijatelj i slijedi Bracu u svim akcijama iako se boji. Mjesto radnje: Zagrebačko naselje Trnje . Prilično je brbljiv. snalažljiv i uporan. hrabar. Likovi: Hrvoje živi u novoizgrađenoj kući u Dugavama. pa često dovodi sebe i prijatelje u neugodne i smiješne situacije. Braco živi u istoj zgradi u kojoj i Hrvoje. Žgoljav je i slabašan i stalno radi sklekove kako bi ojačao. Oca nerado spominje. . Tut je najmanj od trojice dječaka. Naselje Dugave u izgradnji. Dobar je prijatelj i inteligentan. Najvišr voli djevojčicu Bibu i gospodina Solarića. Hrvoje je plemenit. a rado odlazi u Trnje gdje je prije živio i gdje ima puno prijatelja. Tema: Pustolovno-kriminalistička priča sa naglašenom humanosti i poštenjem. Po svojim osobinama pravi je vođa.Vrijeme radnje: Ljetni praznici u vrijeme izgradnje naselja Dugave. Zahvaljujući njegovoj oštroumnosti i upornosti započelo je traganje za pljačkašem banke.

Po cijele se dane igraju pucajući iz pištolja na napuštenom gradilištu. U tom trenutku pojavio se Hrvoje. a u isto vrijeme opljačkana je i banka u Trnju. Konačno su na bakinoj kući u Trnju ugledali znak koji je Hrvoje uvijek crtao. Rastužilo me: Kad je striček Solarić morao u bolnicu. Hrvoje je morao otići u Trnje. Dječaci su primijetili čovjeka kojeg je opisao Hrvoje i počinje potjera. Objavio lektire u 29. Svi su im u tome pomagali i uspjeli su mu ući u trag. prosinac 2004 22:50:00 | 69 komentara UKROĆENA GOROPADNICA . Slavlju nije bilo kraja.WILLIAM SHAKESPEARE 1. naselje u kojem je nekad stanovao.Braco i Tut žive u nezanimljivom zagrebačkom naselju Dugavama. Vratili su se natrag u baraku i pronašli torbu punu novčanica. jer je baka otišla u toplice. Našli su ključ bakine kuće i ušli unutra. Uzbudilo me: Kad su lopovi upali u baraku u kojoj su bila djeca. Braco i Tut dali su se u potragu za Hrvojem. Dok je pričao svoju priču na vratima barake pojavio se susjed Cvik i tetovirani. a iz nje je izašao neznanac koji im je jučer umaknuo. Nasmijalo me: Kad je Tut trčkarao i radio čučnjeve. Neznanac im je uspio umaknuti i oni se vratiše kući. Vani je već bila ploicija u zasjedi. Sutradan su se uputili u napuštenu baraku. Svi su ga uzaludno tražili. Dovela ju je Biba po Hrvojevoj uputi. Pljačkaši su ih vezali i zakucali vrata barake izvana. Dječaci su se uputili na policiju i sve su ispričali policijskom inspektoru. Ugledali su poruku i postalo im je jasno zašto se Hrvoje krije. nahraniti bakinog psa i mačka. Bilješka o piscu .Kratak sadržaj: Hrvoje. No više se nije vratio. Dječaci su odmah znali da im Hrvoje želi nešto poručiti. na nisu daleko stigli.

otc . Mjera za mjeru. U njoj vidimo pravog Shakespearea. zla. ali i iz svakidašnjeg pripovijedanja.. Sve to samo znači da svi podaci potječu iz lju dskoga ponašanja.Romeo i Julija.supruga). 3.sin. 2. tragedije . Henrik VI. ubojstva. A 1609. A povezane su time što se Bjanka ne može da uda prije svoje sestre. gdje djeluje kao glumac. Bilješka o djelu Radnja Ukroćene goropadnice je uzeta iz neke starije komedije koja je u ono doba bila vrlo popularna. suprug . i Henrik VIII. Mnogi tvrde da je najveći dramski stvaratelj s vih vremena. To je sasvim realistična komedija bez fantastike u kojoj ne glume nikak vi vitezovi ni velikaši. U komediji postoje dvije radnje: . godine u Stratford-on-Avonu u Engleskoj.kroćenje goropadne Katarine . iz svoje suvremenosti. 4. Richard I I. ljubavi i odnose među lj udima (muž . koja j e goropadna i koja se ne želi udati samo kako bi omogučila slobodno prošen je Bijanke. Otelo. Radnje se zbivaju u Pisi u Shakespeareovo doba. Henrik IV. izišli su njegovi Soneti.prosidba Bjanke. Najčešče upotrebljava teme smrti. Shakespeare je svoje dramske tekstove tvorio podacima iz usmene knjiž evnosti. Antonije i Kleopatra. Richard II. Kralj Lea rt. Na Tri kralja. Napisao je 36 drama koje djelimo na: 1. romance .brat. Henrik V.Wiliam Shakespeare bio je pjesnik i dramatičar. rođen 1564. Koriolan.Kralj John.žena. redatelj i kazališni pisac... nego ljudi iz svakodnevnog života. neovisno o tome gdje i kada čovjek živi. povijesne drame . 2. . San Ivanjske noći.Hamlet. Njegovi su likovi puni jake psihologije i pokazuju veliko poznavanje ženske ćudi. Julije Ceza. iz starije pisane književnosti. sestra ..Ukroćena goropadnica. Mnogo vike ni za što. iz povijesti. zbirka od 154 pjesme. komedije . Machetb. Oko 1585. Zimska priča i Oluja. velikog i neusporedivog poznavaoca ljudske duše. odlazi u London.

Mi ne znamo što se desilo kotlokrpi nakon što su glumci odglu mili komediju. da je ugledan gospodin. On prihvača Katarinino kroće nje samo iz pasije i za zabavu. On te svoje postupke pred Katarinom samo glumi. U prologu doznajemo da je neki lord. nego u svemu vidi samo tobožnju blagost i dobrotu. Željan šale naredi slugama da ga donesu u dv or i obuču u sjajne haljine. 4. Katarina . Petruccio Njega ne vode nikakvi idealniji motivi. sluge ga uvjere. koji je mnogo godina bio bolestan. ali se ono u prepisivanju izgubilo. Neki šekspirologi misle da je Shakespir napisao i završetak prol oga. nije Shakespereova. i zbog svoga vanrednoga humora i duhovitosti. Valjda zbog svoje srčanosti. Uloga prologa Prije same komedije nalazi se kratki prolog (induction). ali ne utjeće i na samu radnju. koji prikazuju pred tim preodjevenim kotlokrpom komediju " Ukroćena goropadica. Zapravo tu nalazimo pozornicu na pozorni cu. nego postupa prema njoj sa nekom vedr om galanterijom i hinjenom bezazlenošću te ne če da shvati nijednu njezinu o štru i pogrdu riječ.3. 5. Ispod maskom žestoke i tvrde ćudi. da će ukrotiti "žensk oga zmaja". nego neka težnja za pustolovinam a. kako bi joj pokaza o da s njime nema šale i kako sve treba da bude po njegovoj volji. a ne (barem iz početka) iz ljubavi. krije se veseljak i dobar čovjek. Tada u dvor dolaze glumci. vraćajuči se iz lova. Ipak nam je on simpatičan. no ona u ovoj komediji nije do k raja izrađena. naišao na ko tlokrpu. kao i duhovitost. Ona ima korje n u jednoj priči iz " Tisuću i jedne noći ". No pre ma samoj Katarini nije nikad žestok. te želja da se nagleda svijeta i bogato oženi. jer se u određenom trenutku u prologu pojavljuju glumci koji će glumiti k omediju Ukroćena goropadica. o pozornici na pozornici. gdje na zemlji spava. Kad se ovaj probudi. koji služi kao uv od. Ta zamisao. neustrašivosti i potpunog uvjerenja.

"UDOVICA" tvrdoglava i neposlušna žena. da ne može dobiti Bjanku. 6. GREMIO i BIONDELLO sluge i komedijaši. Petruccio i Katarina ne govore nigdje o svojoj uzajamnoj ljubavi. a napola pouzdanik svoga gospodara. da za vrijeme borbe u njima rađa i učvrščuje. HORTENSIO nije takav idealist. Ostali likovi BIANCA je mala himbenica i koketa. ali vatren i simpatiča n.nasamaren zadovoljava se sa gozbom TRANIO je napola sluga. ali se osjeća.Za nju govore da je "divlja mačka". A zapravo kad malo dublje pogledamo. jer su s vi muškarci oko nje bili slabići (Baptista. dosta obrazovan i duho vit. ali joj se to činilo smješnim. Hortenzijo). kako valja krotiti goropadnu ženu-ali to njemu nije pošlo za rukom. a drugih nije poznavala. koja iza svoje nježnosti i bezazlenosti krije želju za gospodovanjem. na Hortenstijevu žalost jer on nije Petruccio. VINCENZIO miran i prijazan gospodin. živahniji i brbljiviji. ona je jaka i samostalna. da sve vidi u najljepšoj slici. Kad vi di. tko bi ih umio razgrnuti i raspiriti. ali dotle nije bilo nikoga. tvrd oglava i prkosna mlada djevojka. LUCENZIJO je običan zaljubljeni mladić. ali ga Tranijeve i Biondellove šale naljute. što vidimo jasno u posljednjem prizoru. prihvati se svoje "udovice". pošto je naučio u Petruccija. "gadni vrag". Zaljubljuje se na prvi pogled (kao Romeo) i tako je očaran. GREMIJA . to je kod Petruccija taktika. samo je Gremio duhovitiji. a u Katarine prkos. i "pakleni đavol". sa lo šim odgojem i tvrdoglavošću zbog ranog gubitka majke. . jer se ona u početku ponaša kao razmažena. bez dubljih psiholoških crta. Vidi se i razlog tom mišljenju. nego više tašt i ograničen. Ona je znala da žena mora biti prema mužu odana i vjerna. On je kavalir. koje su već otprije tinjale u njenom srcu. a pobudio one iskre dobrote i ple menitosti. Petruccio je u njoj ubio "goropadicu". ali slabić. To što je oni ne će d a priznaju.

Drugoj skupini pripadaju gradski romani u kojima je pokušao kritički prikazati zagrebačko građansko društvo (Olga i Lina. DOJAM O DJELU: Djelo je zanimljivo. Ostala djela su romani i pripovijetke: Neobični ljudi. To se vidi po gradnji komedije. u prvom redu ribare. Primorci. U ovom se djelu saznaje da je Shakespeare vjerojatno bio u tadašnjoj I taliji. Njegovi romani dijele su u tri skupine. Sirota. Zaključak Ukroćena goropadnica je jedno od ranijih djela. pomorce i seljake. u Brseču. Gospođa Sabina i drugi). Prvu skupinu sačinjavaju istarsko-primorski romani (Jelkin bosiljak. A ovo je jedno od onih djela koje se najviše prikazivalo. Trećoj skupini pripadaju povijesni romani (Urota Zrinsko-Frankopanska i Kraljica Lepa). Pobijeljeni grobovi te drame Sestre. Obiteljska tajna i Petar Zrinski. Više puta je bio zastupnik u Hrvatskom saboru. godine u Zagrebu. jer je prikladno za nju. da je nj ihov običaj da mladencima otac stavlja ruke pred svjedocima te precizno nabr ajanje dragocijenih predmeta u Petrucciovoj kući (koji su bili tipični u Taljana u to doba. U Shakespeareovo doba. prikazuje se i prikazivat će se na pozornici.EUGEN KUMIČIĆ BILJEŠKE O PISCU: Eugen Kumičić rođen je 11. a umro je 13. metrici. Godine 1883. siječnja 1850. povukao se iz službe i posvetio književnom i političkom radu. nastalo oko 1595 godine . svibnja 1904. Preko mora. . ali nije tako oštr a i duboka kao u kasnijim djelima. Objavio lektire u 29.7.. prosinac 2004 22:50:00 | 1 komentara ZAČUĐENI SVATOVI . mnogim latinskim i talijanskim riječ ima i po karakterizaciji lica koja je snažna i konsekventna. Iz njega se može mnogo toga naučiti o poštenju i borbi za život dostojan čovjeka. uspjeh jedne glumačke grupe ovisio je isključiv o o kvaliteti djela i njegovoj lakoj izvedivosti na pozornici. Studirao je filozofiju u Beču. Začuđeni svatovi i drugi) u kojima na romantičan način opisuje istarske ljude. On zna kakva je bila tadašnja Pisa (na glasu s vrlih građana). Teodora.

Njezin otac Marino ne zna za tu vezu. Alfredovom sestrom. Antonio je čuvao stražu. PREPRIČANA EPIZODA: Dok je trajao tajni sastanak Elvire i Marka. Nakon što je Antonio osramotio Alfreda i spasio Mariju. Jednom. Mato se oporavio i zaljubio u Mariju. U strahu odlazi kod prijatelja Jose i njegovog oca Martina i povjeri im što se dogodilo. Tad je udarcem u glavu ozlijeđen Mato. Antonio ubija Alfreda u samoobrani. Odnijeli su ga u kuću ribara Šabarića. dok je tako nosio pismo Elviri.KOMPOZICIJA: Uvod: Brodolom kod Lučice Zaplet: Alfredo Saletti i Mato Bartolić se zaljubljuju u Mariju Vrhunac: Antonio ubija Alfreda Rasplet: Mato i Marija se vjenčaju Završetak: Antonio ubija Marina Salettija i sam umire SAŽETO PREPRIČAVANJE: Lučica je bio miran primorski gradić sve dok se nije desio brodolom u Sadrišću. OPIS GLAVNOG LIKA: . Alfredo naručuje njegovo ubojstvo. Nakon Marijinog i Matinog vjenčanja Antonio se. nalazi ga njezin otac i Antonio ubija i njega u samoobrani. a kasnije saznaje da su zapravo bili braća. gdje i umire znajući da je ubio svoga brata i oca. Njegova kći Marija njegovala je Matu. želeći pobjeći od samoga sebe. Mato nije znao da je bogatašev sin Alfredo Salleti također zaljubljen u Mariju i da je stalno salijeće i napastuje. a ona je pristala. Antonio prenosi njihova pisma. Od njih saznaje da nije nahod već da mu je Alfredo Saletti brat po ocu. Nakon nekog vremena zaprosio je Mariju. skriva kod groblja. Alfredo idući kući nailazi na Antonija i napada ga. Marijin brat Marko tajno se sastaje s Elvirom. Antonio ga ubija nožem i bježi.

ona se udala za Matu Bartolića. gdjegdje krpa na krpi. Marku je pomagao prenoseći njegova pisma Elviri. Na njega je pazila obitelj Šabarić primivši ga kao člana obitelji. Alfredo je također bio zaljubljen u Mariju. Marino Salleti ga napada i Antonio ubija i njega. gipko i slikovito tijelo. tako zdravo i tako puno života i tako dražesno. Kasnije se on zaljubio u Mariju. . za njih bi skočio i u pakao.Antonio Marola je mladić oniska stasa.crkva. snježna put i sjajna kosa. Kad su prošle Marijine nevolje a Alfredom. groblje. Mariju je više puta spasio od napasnika Alfreda Salletija. bujne joj grudi i sav onaj nježni sklad čarobnih uda. Skrivajući se na groblju umro je od hladnoće. Povučen je i čudan. Najviše je volio Mariju i Marka. no on kao da je ne osjeća. Šabarićeva kuća." Vrlo je požrtovan. Njezina vrana i glatko počešljana kosa podavaše čednu i nježnu dražest smrknutom joj čelu. Kasnije se saznaje da mu je otac Marino Salleti." Dok je Mato ležao ranjen. Bila je snježne puti. MJESTO RADNJE: Lučica . "… bijaše Marija najdivnija tačka. carska cesta. blijesak sreće na prekrasnom joj licu. Bio je siromašni ribar "Odijelo Antonijevo je poderano. Sadrišće. Imala je male. Cijela Lučica je za njega mislila da je nahod. Stipina kuća. Bilo bi dana da ništa ne kaže ili da ode i ne vrati se nekoliko dana. ona je pazila na nj. Alfredo ga je zbog toga mrzio. Njezino rascvjetano." Bio je veoma izdržljiv "Ljuta je zima. jer mu jedna nogavica od hlača tija do koljena zavrnuta. OPIS SPOREDNOG LIKA: Marija Šabarić je mlada djevojka vitkog i punog tijela. Antonio kasnije ubija Alfreda u samoobrani. Na putu do nje uvijek bi mu se ispriječio Antonio što je jednoga dana završilo Alfredovom pogibijom Antonio bi za Mariju skočio u pakao. načelnikova kuća. sve to bijaše tako milo. a majka Marica Kozulić. Stupovi. Duboke i crne obrve krasile su joj lice. Imao je jake ruke i široka prsa. Salletijev posjed. Martinova kuća VRIJEME RADNJE: Prošlost dok je Istra bila pod talijanskom vlašću. bjeloputne i oble noge.

Objavio je novinarske tekstove i pjesme u “Pozoru” i “Naše gore list”. PROBLEMATIKA: Odnos tuđinaca koji su na vlasti i domaćeg stanovništva koje je potlačeno i njihovi stalni sukobi. Otac je pretukao majku na smrt te je on sam poslije poginuo u ratu. do 1881. Brankina najbolja prijateljica je bila Hermina kojoj govori . lijepa i pametna djevojka. godine naziva se Šenoinim dobom jer ga je Šenoa obilježio značajnom djelatnosti u hrvatskoj kulturi. prosinac 2004 22:48:00 | 0 komentara Branka .TEMA: Sukobi između bogatih stranaca koji moralno i materijalno upropašćuju selo i siromašne istarske ribare koji se bore za svoje poštenje i opstanak. prozu. Objavio je feljtone pod nazivom Zagrebulje i komediju Ljubica. i umro 1881. dramu. novinarstvo. osjećajna. Seljačka buna. sam u nju pada. Svakoj sili dođe kraj. Na kraju oni kobno završavaju shvaćajući da nitko ne može dugo držati Hrvate u šaci. Studirao je u Zagrebu. Tko pod drugim jamu kopa. Branka. Čuvaj se senjske ruke. August Šenoa je pisao poeziju. Prijan Lovro i Prosjak Luka. Doba od 1865. godine. Bogati stranci uzimali su sve siromašnim seljacima i ribarima. Sadržaj Branka je još kao dijete doživjela tragične događaje. Beču i Pragu. Njegova poznata djela su Zlatarevo zlato. Ona je bila tvrdoglava. Njezina baka ju je odgojila. Objavio lektire u 29. OSNOVNA MISAO: Djelo govori o otimanju hrvatske obale i tlačenju hrvatskog puka u prošlosti.August Šenoa Pisac August Šenoa rođen je u Zagrebu 1838. kritiku.

načelnica i grof Belizar. Naučila je djecu osnove za život. Mjesto radnje Radnja se odvija u Zagrebu. Marić se je zbog toga svim silama trudio da Branka nigdje ne pronađe posao. Tako je dobila posao u Jalševu. gorskom selu koje je kulturno siromašno. umišljenoga gospodina koji je poznavao poglavare u gradu. župnik. Ona se ne obazire na njih i napreduje. te u Jalševu. kada se počinje buditi Hrvatska. dobar starac. Tako je grof Belizar na njegovoj zabavi u gradu zaprosio Branku. Ali ipak su ju podržavali dobri ljudi. Objavio lektire u 29. Dojam Ovaj roman budi u meni osjećaje prema domovini. Vrijeme radnje Sve se zbiva za vrijeme Hrvatskog narodnog preporoda (ilirskog pokreta). govori kako smo svi mi dužni domovini za njezin napredak. Ovaj roman govori o teškom životu jedne zagrebačke djevojke koja želi nešto učiniti za domovinu. Branka joj je govorila o tome kako želi postati učiteljicom. Tako je Branka odlučila udati se za grofa i postala groficom. načelnika. prosinac 2004 22:48:00 | 0 komentara . Branka je odbila gospodina Marića. koji ju je zaprosio. U međuvremenu se i stvara ljubav između nje i grofa Belizara. da slijedi srce. Na kraju ona ipak pristaje postati groficom. Između grofa i Branke se stvarala ljubav. Njezinu molbu nisu nigdje prihvatili.svoje probleme. imala je puno neprijatelja koji su se protivili mladim ilircima. Ali je Herminin otac čuvši to odmah poglavarima objasnio kako je Branka djevojka koja ima talenta te je ona dobila posao u Jalševu. Ona je htjela postati učiteljicom. Branka je “probudila Jalševo iz zimskog sna”. Sutradan ju je savjetovao župnik. Tako i Branka uvijek ima nade i svojim znanjem doprinosi narodu. te su je htjeli što prije svrgnuti. U početku joj je bilo teško. središtu hrvatske kulture. Tamo joj je bilo teško jer su joj se neki ljudi protivili. Ona nije odgovorila.

ljubavnicima iz Ravenne.. Prvi Krug U prvom krugu .Božanstvena komedija . Dugo luta šumom i izađe iz nje. U ovom krugu Dante razgovara s Franceskom i Paolom. ali mu put zapriječe gepard. lik iz Danteovog romana Vita nuova. Krene prema vrhu. mitski čuvar Hada. polijegale po blatu. Homer. Četvrti krug . šiba kiša i snijeg dok ih Kerber.Limbu nalaze se duše nekrštenih. Vergilije vodi Dantea kroz pakao i čistilište u raj. a raspoređeni su po težini grijeha što su grijesi teži to su krugovi niži i uži. i 14. Već kao mlad pjesnik istakao se u novom “slatkom stilu” (dolce stil nouvo). On krene natrag. Drugi krug U drugom krugu nalaze se duše ljubavnika. U svakom krugu nalaze se duše griješnika. Najosnovnije crte fabule: Dante se na polovici života nađe u šumi. Vergilije. rasčetvoruje. rujna 1321. Ovidije. u Firenzi. Čuva ga Minos.. te dođe do nekog brijega. Tu se nalaze djeca i antičke ličnosti koje su se rodile prije stvaranja kršćanstva. Vergilije mu objasni da ga je poslala Beatrice. u Ravenni. a umro je između 13. Pakao je Dante opisao kao devet krugova. Njihove muke su da ih. ali dođe Vergilije i povede ga za sobom. lav i vučica.Dante Alighieri Ponešto o piscu: Dante Aliaghieri rođen je 1265. Njihove duše se ne muče i jedina muka im je neispunjiva želja da vide Boga. kojima vitla paklena oluja. ali vrhunac svog stvaralaštva je za sigurno postigao “Božanstvenom Komedijom”. Treći krug U trećem krugu muče se duše proždrljivaca. Od drugih njegovih djela ističu se “Novi život” i “De vulgari eloquentia”. a on ujedno i razvrstava teže griješnike.

sadržavaju deset rovova. prisiljeni da hodaju pod debelim pozlaćenim kabanicama. a među njima Dante sreće Odiseja. Šesti krug To je krug krivovjeraca koji su zakopani u vatrenim grobovima. moraju trčati i protiv rada. leže nepokretni nauzak. njegovog učitelja i uglednog književnika. Osmi krug Metabolge ili zle jaruge. Tamo Dante sreće Papu Nikolu III. koji hodaju unatrag. koji mu opisuje svoje zadnje putovanje. U prvom rovu su zavodnici žena (njih bičuju đavoli). moraju sjediti. Peti krug Peti krug je krug duša srditih i žestokih. a ljeni se dave pri dnu. Oni prsima guraju teške terete. gađaju strelicama. kako se još zove osmi krug pakla. protiv prirode. rijeku od vruće krvi. protivnika prirode. a čuvaju ih kentauri. koje vrag ranjava . U devetom rovu su sijači nesloge. Ovdje Dante priča s Farinatom i Cavalcantiem. zagnjureni u vrelu smolu. glave okrenute naopaku. U trećem krugu se na užarenom pijesku nalaze nasilnici protiv Boga. a čuva ih Pluton. koji su pretvorene u otrovno granje. U prvom pojasu se nalaze nasilnici na bližnjega. U trećem rovi su simonisti . Ovdje Dante sreće Brunetta Latinija. naglavce zabodeni u šuplju stijenu. U petom krugu su podmitljivci i varalice. U drugom pojasu nalaze se samoubojice. koji ih dok su uronjeni u Flagetont. U osmom krugu se himbeni savjetnici. te rasipnike. koji gonjeni Harpijama trče kroz šume samoubojica. U četvrtom krugu se nalaze vračevi i lažni proroci. U šestom krugu su licemjeri. u drugom laskavci (zaronjeni u ljudsku nečist. Sedmi krug Sedmi krug je podjeljen na tri pojasa. te mu on proriče da će biti prognan iz Firence. Čuva ih Flegija. a čuvaju ih vrazi. U sedmom rovu su lupeži koji trče progonjeni od otrovnih zmija. koji su zagnjureni pri vrhu.U Četvrtom krugu su duše raspinika i škrtaca.ljudi koji su prodavali ili kupovali crkvene časti.

Tolomeja . od kojih se prvi rimuje s trećim.zona izdajica svojih dobročinitelja.simbol grešnog čovjeka Vergilije . Brut i Kasije. U središtu Kocita. tj. Antenori . kažnjeni strašnim bolestima. a “Pakao” ima jedno uvodno poglavlje tako da je ukupno sto pjevanja.zona izdajica domovine ili stranke. čistilište i raj. gdje se po Danteovoj viziji nalazi čistilište u obliku brda. Svako dio se sastoji od 33 pjevanja. . ujedno i središtu zemlje.simbol božanske milosti i objave mračna šuma . Deveti krug U deveti krug Dantea i Vergilija prenese div Antej. U ustima su mu Juda.zona izdajica rođaka.simbol grešnog života Struktura: Božanstvena komedija se sastoji od tri dijela koji simboliziraju sveto Trojstvo. Tema djela: Tema je Danteova vizija trodnevnog putovanja kroz zagrobni život. a drugi s prvim iz sljedeće strofe.mačem. Taj krug je podjeljen na četri zone. Simbolike: Dante . Vergilije se s Danteom uspinje uz Luciferove noge do južnog pola i stiže do južnog pola.simbol mudrosti i razuma Beatrice . Kain . Ima tri glave.zona izdajica gostiju. koji je do pola zaronjen u led. Guidecca . a ispod svake po par ogromnih krila kojima stvara hladan vjetar. a u desetom rovu su krivotvoritelji. Strofe su sastavljene od po tri jedanesterca. nalazi se gorostasni Lucifer. kroz pakao.

Karakterizacija likova: Francesca je griješnica iz poravednih razloga. za razliku od prošla tri griješnika. koji je bio u stanju ubiti rođaka. U njemu se vide tragovi prethodnika i ljudi ondašnjeg vremena. koji se našao na krivom mjestu u krivo vrijeme. jer . napravio je veliko i hrabro junačko djelo. već krivnja njegove okoline. osoba koja je u potpunosti zaslužila pakao. Vrlo je naporno za čitanje. Njegovo samoubojstvo nije u stvari njegova krivnja. U suštini je on dobar čovjek. Pierre delle Vigne (trnovito stablo) je još jedan od ljudi koji nisu zaslužili pakao. i iako je protiv Dantea po političkom uvjerenju. Njegovi protivnici su u stvari pravi krivci koji bi trebali trpjeti u paklu. čija djela ovise o kutu gledanja. Njezina želja da moli s Paolom za Dantea samo dokazuje njenui dobrotu i nepripadnost paklu. Papa Nikola III je. Njegovo djelo nije bilo opravdano i zato je zaslužio da ode u pakao. samo zbog osvete. Općenito je on lukavštinom uništio Troju. Alberigo del Manfredi je okrutan čovjek. on ga moli da razgovara s njim. Njegovi grijesi se ne mogu opravdati ničim osim pohlepom. ali ako se cijela stvar pogleda iz ugla Grka. Mišljenje o djelu: Djelo je tajanstveno i mistično. a njena duša je bez ikakve sumnje čišća od mnogih koje stižu u raj. Odisej je još jedan griješnik. Farinata je plemenit. Farinata je u neku ruku proglašen krivovjercem iz zlobe.

zahtjeva iznimnu koncentraciju i visok nivo opće kulture.Dostojevskog. a drugi dio dokaz za sve ono što je rečeno u prvom dijelu. glavni lik ne slaže se dobro s društvom i prezire ljude u njemu. a ponajviše izolaciju od društva. Simonov i Zverkov. Liza. Ipak. biva odbačen i postaje željan osvete za neuspjehom. on je dosta i radoznao a možemo reći i da voli sanjariti. Prema njegovim riječima. od cijelog svijeta. koja se uočavala i u njegovom poslu.zbirke poznatog ruskog realistaF. čiju veliku učestalost možemo vidjeti i u samom glavnom liku. prosinac 2004 22:47:00 | 3 komentara ZAPISI IZ MRTVOG DOMA . pored toga što je pakostan. fantazirati a ponajviše filozofirati. stvaralačka životinja. Osim svih ovih osobina jedna se osobina posebno ističe a to je samostalnost. lakosmisleno biće.F. no ipak želi ući u društvo i osjetiti tu posebnu atmosferu. Individua tj. gdje odmah na samom početku možemo uočiti pakosnost. pakosno biće. ali kompliciran stil je ipak učinio svoje i učinio ovo djelo nedostupno većini čitatelja. nezahvalno biće. a jedna od zanimljivosti vezana upravo za radnju je da je radnja izmišljena kao i sami zapisi. O njegovoj karakterizaciji možemo ponajviše saznati u prvom dijelu ove novele. Prema svemu ovome možemo zaključiti i da zapravo podzemlje za glavnog lika možda i predstavlja ovaj bijedan i nesretan život. čovjek je negriješeno biće. U njegovoj filozofiji možemo kao glavnu ličnost . Usprkos svemu tome nisam siguran da bi ovo djelo mogao proglasiti interesantnim. Objavio lektire u 29. posebnu pažnju mogli bismo dati upravo glavnom liku jer on sa svim svojim osobinama predstavlja ljude tadašnjeg vremena. glavni lik ove novele bolje nam predočava samog sebe a ujedno preko sebe izriče pravu istinu o čovjeku. Sve mu u životu propada a nesreća mu je uvijek za petama. Ferfičkin.nedolično biće te biće koje u svemu ima cilj i teži ka ostvarenju tog cilja. Dostojevski “ Zapisi iz podzemlja” samo je jedna novela iz zbirke pod nazivom “Zapisi iz mrtvog doma” .M.Kako se prava radnja javlja tek u drugom dijelu ove novele. Sama ideja prolaska kroz čovjeku nedostupna mjesta je vrlo uzbudljiva. Ova se novela sastoji od dva dijela. Novela “ Zapisi iz podzemlja” u sebi sadrži mnoge ideje o čovjeku. No. U ovoj se noveli spominje nekoliko likova: glavni lik. gdje bi prvi dio mogli nazvati filozofskom raspravom o čovjeku. Naime.mogli bismo reći da radnja teče kronološki. M. njegovom životu te o individui i njezinom ponašanju i uklapanju u društvu. njegov sluga -Apolon. Usprkos toj velikoj želji.

sa svoje strane. pakost. jer čovjeku uvijek treba nešto više. nedovoljna upornost dovela je do toga da je uvijek bio odbačen. kojeg je on silno želio popraviti. Ipak. Tokom cijele novele činio se nervoznim. Svi oni isticali su se jednom velikom negativnom osobinom-iskorištavanjem. No. i za kojeg je tvrdio da je glup i velika kukavica. neodlučnim a pomalo i strašljivim. nesigurnim. najvažniji mu je bio novac te iz pojedinih njegovih situacija vidimo kako je bio uistinu velik podlac. Ipak. on je zadovoljan svojim načinom života. da sebi učine život boljim. već je sve to promatrao sa svog stajališta. jer je totalno izoliran od društva i velika je individua. u cijelom društvu bila je i osoba koja je u glavnom liku pobudila posebne osjećaje. Jedan od tih likova je i lik Ferfičkina.uočiti čovjeka i njegove probleme u društvu. No. a sudeći po svemu ovome. u današnjem čovjeku. zli likovi. Veoma podao i drzak razmetljivac koji je hinio najosjetljiviju ambicioznost. Za razliku od drugih likova. šutljivu i zbunjenu djevojku. Gotovo sve možemo reći i za preostala dva neprijatelja glavnog lika-Trudoljubova i Zverkova. Neke od ovih osobina mogu se uočiti i u današnjem svijetu. Osim glavnog lika.no ima nešto što odskače od svega. često su omaložavali glavnog lika. U početku je upoznajemo kao povučenu. nikoga ne poštuje. bila je osoba s kojom se moglo smireno i bez diskusija popričati i izmjeniti mišljenja o životu. ne voli ni samog sebe. Bila je veoma draga glavnom liku koji ju je volio no ta je ljubav brzo nestala zbog nespremnosti lika na takav način života. izbezumljenim. život.koji je sve to trpio i čak im se u jednom trenutku htio i ispričati. .Na samom kraju novele možemo uočiti da nikoga ne voli.To je bila djevojka Liza.Prema riječima glavnog lika. izgledom veoma lijepa i dobra u duši i srcu. dok drugu stranu svijeta nikad nije uspio vidjeti ni shvatiti. no ono što je najgore. kojom bi samo gledali da sebi ugode.Sve je to uzrok njegovog bijednog života. budio je sve negativne osobine u očima glavnog junaka. zlo i egoizam se u toj djevojci nije mogao uočiti već je imala sve dobre osobine. možemo zaključiti da on u biti i nije shvatio svijet. Sve te probleme možemo pronaći i u glavnom liku. za razliku od drugih ljudi koji su nezadovoljni onime što imaju. Glavnu je riječ u njegovom životu vodila povučenost od društva. gotovo zao čovjek koji je s zadovoljstvom zadirkivao druge i ismijavao ih. u radnji novele sudjeluju i ostali likovi s kojima se naš glavni lik i nije baš previše slagao. Bio je jedan od onih ljudi koji nije podnosio glavnog lika. Pakosni. a to je nezadovoljstvo čovjeka s onim što ima. budućnosti i ljubavi.koji ga nije prihvaćao i niti to nije ni pokušavao. kojima je jedini cilj u životu bio novac. bio je to čovjek kojeg je glavni lik ponajviše mrzio. Kao i svima. ne misleći na posljedice.

ali se Zverkov.Već nam je poznato da su stil i jezik Dostojevskog veoma jednostavni. Uostalom.Osim ovih rečenica .. na sve samo nasmijao i to tako da zapravo i nisam sasvim pobijedio – smijeh je ostao na njegovoj strani. gdje se također uočavaju jednostavne i humoristične rečenice:” Bolestan sam čovjek.”Pa zašto ste onda sve ovo pisali?.”Specifičnost ove novele je i početak.. Neprivlačan sam čovjek. a sve se to izražava rečenicama poput ovih:”. Njemica? Ruskinja. “ Često se u rečenicama pa i među rečenicama javlja kontrast. gdje se autor često koristi jednostavnim i jasnim rečenicama koje nisu toliko bogate stilskim sredstvima.Sam jednostavan stil govori nam kako rečenice nisu toliko bogate stilskim sredstvima. kad sam i sam uvidio da sam se želio samo napraviti odurno važan.”.kao npr. Odakle si? Iz Rige. a sada. bez ikakva posla. koji je u funkciji humorističnosti i originalnosti rečenica .Pakostan sam čovjek. Dostojevski se obraćao čitatelju putem zagrada “ (Slaba dosjetka.. Kao primjer jednostavne i kratke rečenice možemo navesti jedan od brojnih dijaloga iz novele: ”Ti si odavde? Nisam. ali neću je prekrižiti.” ili pak “ Ta čovjek je glup.nemam pojma o svojoj bolesti i ne znam pouzdano što me boli.misleći da će ispasti veoma duhovito. Znate šta. pa bih nakon četrdeset godina došao k vama da se raspitam do čega ste došli.. fenomenalno glup. Mislim da me boli jetra.namjerno je neću prekrižiti!).Naime.”. Napisao sam je.Stanite! Dopustite da predahnem.”..a i cijela je novela napisana tako da autor direktno razgovara s čitateljem i daje mu poneke savjete. ali je tako nezahvalan da nema nezahvalnijeg stvorenja od njega.”Tada sam pobijedio.koji je doduše bio glup ali veseo i drzak.pitate me. strpao bih ja vas na četrdeset godina u podzemlje. no u noveli . uopće i nije glup. Jesi li već dugo ovdje? Gdje? U kući..

prosinac 2004 22:47:00 | 0 komentara Omiški gusari . i ova novela ima nekoliko ideja: 1. treba prihvatiti i retortu!” Jezik u ovoj noveli je razumljiv no ima i pokojih francuskih izraza”a l’homme de la nature et de la verite”. da nas u tom i tom trenutku priroda nipošto u tim i tim okolnostima neće ništa pitati.pa makar i za retortom. običnim mjestima (gostionica.što se može.. neumorno. Objavio lektire u 29.”čija je funkcija opisivanje i predočavanje socijalnog statusa likova. Realističnost je izražena već putem same socijalne teme koja sa sobom nosi razne probleme. 3.bilo je posve tamno.i.Alojz Majetić Naziv djela: "Omiški gusari" Pisac: Alojz Majetić rođen je u Rijeci 30.dok u jednom dijelu novele možemo uočiti i pozitivizam:”Pa i uopće . 2. pa ako stvarno težimo za tablicom i kalendarom.. Svaki je čovjek kukavica. a ta je realističnost i specifična za razdoblje u kojem je nastalo ovo djelo. krpama i kojekakvim odijevnim starudijama . Ti se problemi očituju na posebnim realističkim likovima – likovima iz svakodnevnog života koji se kreću na svakodnevnim.možemo pronaći i poneku metaforu: ”Bilo je tiho. malena sobica). Srednju školu završio je u Delnicama. pretrpanoj golemim ormarom za odijela i krcatoj kartonskim kutijama. a ne onako kao što fantaziramo. Čovjek nije nikada sretan onime što ima.” Realističnost stila također ne možemo izostaviti.dužni smo sebi ponavljati. a studirao je na filozofskom fakultetu u Zagrebu. 4.U noveli možemo uočiti i opis interijera:” U uskoj. tijesnoj i niskoj sobi.1938. Radio je kao . Čovjek nije savršeno biće. I kao i svako dijelo.08.no. da je treba prihvatiti takvom kakva jest. Društvo čini čovjeka čovjekom.no. pahuljao je snijeg padajući gotovo okomito i prostirajući jastuk po pločniku i pustoj ulici.

Dobra je majka i odana žena. te okolica Splita i Omiša. "Zapovijedni način". ljubav i razumijevanje.korektor. 1221. a za povijesni roman "Omiški gusari" dobio je 1981. posebno odan ideji borbe protiv Mlečana. Priredio je Antologiju hrvatskog humora u šest knjiga. strastven i odlučan. . za očuvanje svoje djedovine i slobode. Tema: Borba plemena Kačića. te se ističe kao srčan. Za razliku od oca i brata Dominika ne podnosi ubijanje. i 1226. godine postao je omiški knez. Mjesto radnje: Split. Likovi: Malduh Kačić glavni lik romana ujedno je i povijesna ličnost. protiv jačih neprijatelja. Zbog izvanrednog pamčenja bio je živa pomorska karta i u tri je godine upoznao obje obale Jadrana. a poznatije su mu: "Dijete s brkovima priča". godine Nagradu "Grigor Vitez". a uređivao je časopise "Paradoks" i "Kerempuh". Pouka: Treba biti hrabar. pravedan. godine. odlučan i ustrajan u borbi za slobodu i očuvanje svog ognjišta. "Kako uspjeti u životu". Objavio je više zbirki pjesama. Piše i romane. Marija Pulsnikova nije povijesna ličnost. podvale i surovost. novinar i urednik. U romanu pisac je opisuje kao Malduhovu ženu. Ima veliku duhovnu i fizičku snagu. Poznat je i kao autor radijskih i filmskih scenarija. Već kao dječak bio je srčan. neustrašiv i mudar vođa. Vrijeme radnje: Razdoblje izmeđe 1180. Krase je odanost. "Otimam".

Ne uspijeva u svojoj nakani. Malduh je ponovo na moru i planira stvoriti savez gradova koji će se onda lakše oduprijeti Veneciji. Na galiji je i Dominik poznat kao posebno okrutan gonič veslača. Nakon šest godina traganja Malduh je konačno našao voljenu Mariju. U međuvremenu Marija sazna da je Jurislava očeva ljubavnica a ne sestra i ova joj pomogne doći do voljenog Malduha prije razmjene. U zamjenu za slobodu Dominik otkrije mjesto gdj se nalazi Marija. pa gradi flotu i uspješno se bori protiv Mlečana. no ova je pripadala omiškom plemenu Kačića. no te je riječi čula Jurislava. Održao je obečanje i između Dominika i Malduha razvilo se čak i neko pritajeno prijateljstvo. Knez Nikola odluči spasiti Malduha. Pokazao je pritom odlučnost pravog muškarca. Odrastao Malduh uzaludno traži Mariju i u toj potrazi dolazi blizu Venecije gdje biva uhvaćen i bačen na galiju kao veslač. Malduh se ubrzo zagledao i zaljubio u plemkinju Mariju Plusnik. Bojeći se odmazde močnijeg neprijatelja Kačići skloniše u Split malog Malduha od kojeg je knez Nikola puno očekivao. očeva sestra koja je nakon majčine smrti brinula o Mariji. brat Dominik i pohlepni nadbiskupov sluga Mačica odlaze u Ravenu po opljačkano blago koje je tamo skrio pokojni nadbiskup. U jednoj od borbi ponovo biva zarobljen Dominik. Malduha su uhvatili i bacili u tamnicu. Njeni otac Petar i brat Dominik bili su probizantinci i veliki neprijatelji Kačića. Uz pomoć carskog namjesnika Rugerija ishodio je pravo na navedenu zemlju. Marijin otac Petar. U borbi za očuvanje svoje zemlje razljučeni Kačići predvođeni knezom Nikolam ubiše gramzivog nadbiskupa. no ovaj za uzvrat mora potopiti onoliko brodova koliko ih je potopio brod na kojem je služio. Oženili su se i ona mu rodi sina Osora. a otac i Jurislava odvedoše Mariju u samostan. U gužvi u luci Malduh je izrazio Mariji želju da je jednog dana uzme za ženu. . Marija je odmah pristala. Malduh mu poklanja život. Kaznena bizantska ekspedicija bila je potučena do nogu i doživjela je veliku sramotu. U gradu. te otme Dominika kako bi napravili zamjenu zarobljenika.Kratak sadržaj: Pohlepan splitski nadbiskup Rajneri nastoji nizom spletki prisvojiti za splitsku crkvu zemlju u selu Srinjinama podno Mosora. Mladić se vraća kući. U napadu Omišana na galiju oslobođen je Malduh. a zarobljen Dominik.

a zatim poznatu vojnu akademiju Ludoviceum u Budimpešti. Uzbudilo me kad su Malduha zarobili i bacili u tamnicu. Osim ratne novelistike značajan je i ciklus Krležinih drama s ratnom tematikom Vučijak. a Malduhu se gubi svaki trag. koju je bijegom napustio. godine nisu potpisali mir s papom. Povratak Filipa Latinovicza . Zastave. “ Književna republika”). U logoru. u Zagrebu. gdje je završio pučku školu i nižu gimnaziju. U agoniji. Gospoda Glembajevi. Ostala najveća djela su mu Na rubu pameti. Umro je krajem 1981. Razveselilo me kad je Malduh našao Mariju. Između prvog i drugog svjetskog rata pokretao je i uređivao razne časopise ( “Plamen”. “Danas”. Zagreb – 1990 Bilješka o piscu: Miroslav Krleža rodio se 1893. Deset krvavih godina i drugo.Miroslav Krleža Izdavac: “Vijesnik”. Krleža je kao novelist bio vezan za prvi svjetski rat i malograđanski rat. Bilješke tijekom citanja: -na pocetku novele primjecujem težak nacin pisanja. prosinac 2004 22:47:00 | 41 komentara Bitka kod Bistrice Lesne . Polazio je kadetsku školu u Pečuhu.Omiška flota zadaje teške udarce neprijatelju sve dok 1226. Zbirka pripovijedaka Hrvatski bog mars snažna je slika ratnog bezumlja i tragičnih sudbina ljudi. Rastužilo me kad su kažnjenicima odsijecali ruke ili noge. Leda. Objavio lektire u 29. dugacke i složene recenice koje mi je teško razumijeti . godine.

opis je rijecit i bogat. jedan od domobrana. . Vid Trdak. vrlo su komicna -osjecam veliko nezadovoljstvo i razocarenje jer nitko nije preživio Doživljaj djela: Djelo mi se nije narocito svidjelo. ali pre realan i zahtjeva citatelja boljeg želuca. no. ” Tema djela: Knjiga Bitka kod Bistrice Lesne opisuje hrabrost i jad slavnih junaka koji su poginuli u toj bitci. Kratak sadržaj: Pisac djelo zapocinja posvetom. a radnja otužna i skromna. Posvecuje ga šestorici palih domobrana i njihovom deseniku. Hrabrost se kadkada i ne isplati. 29.-opis nacina zivota rastuzuje me -osjecam suosjecanje s “junacima” -u pismima pred kraj novele vidim neku ironiju. 30. rat je iz perspektive vojnika uvijek tragican. Najlijepši ulomak: Str. kao i mngi seljaci tog doba nalazi nerazumijevanje i odlazi potišten. Pisac opisuje jad i bijedu koju mi je teško razumijeti. kratko je. Teško je razumjeti ga. Nastavlja opisom teškog života u to doba te opisom sudbina šestorice domobrana. – str. Pred odlazak u rat traži pomoc od vlade u vezi s djecom koju nema kome ostaviti. Ideja djela: Bez obzira na poraz ili pobjedu. “Divizijski mrtvozornik Palcic…” “…pozdrav od Ljubice Jankic. ostao je bez žene te sam sa svoje dvoje djece.

Napisao je i nekoliko kazališnih igrokaza : " Uskočka kapa ". Takav odnos u seljaku budi gnijev. suze i krv. " Gozba u ponoć ". za vrijeme vladavine Franje Josipa Prvog kada je bijednim hrvats kim selima i naseljima vladalo feudalno društvo. kao i scenarije za crtane filmove. " Početak plovidbe ". i " Živi pjesak ". mržnju. To je najtragicniji dio u kojem se mješaju blato. U trenucima borbe domobrani neprestalno misle o ucinjenoj nepravdi. a danas živi u Zagrebu. ali i veliku nemoc opiranju vladi.Zlatko Krilić BILJEŠKE O PISCU : Zlatko Krilić rodio se u Osjeku 1955 godine. " Čudnovata istina ". Novela završava opisom bitke kod Bistrice Lesne. djetinjstvo proveo u Čepinu. " Veliki zavodnik ". Nakon teška ranjavanja ponovo ga šalju na bojište oduzimajuci mu šest tjedana odmora. Do sada je za djecu i omladinu objavio pet knjiga: " Prvi sudar ".Loborec Štef bijaše ponižen od kraljevske vlasti koja ga nije željela ni saslušati. Piše za radio i televiziju. Objavio lektire u 29. " Bajka o divu ". Matija Križ je tragokomican lik o kojemu se sve saznaje iz dva pisma koja su njegova jedina ostavština. " Jaje ". Zabranjena vrata ". Svi domobrani pogibaju u teškim mukama doživljavajuci grozote koje ni jedan covijek nebi trebao doživjeti. VRSTA : Dječiji roman . Mjesto radnje: Selo u Zagorju i Bistrica Lesna. Još jedan od poginulih domobrana doživljava nepravdu. prosinac 2004 22:46:00 | 0 komentara Zagonetno pismo . a u njima se ocrtava sav jad i siromaštvo zagorskih seljanki. Vrijeme radnje: Bilo je to davne 914. " Kazalište lutaka " i druge.

Ima dugu kosu i svako se jutro muči s jednim čvoričem kojeg ne može rasčešljati.djevojčica zaljubljena u Kištru.robota pokušali ući u trag lopovima. Ispitivali su Kištru i pomoću foto . on je pozvao policiju i pokazao se prijateljem. brkati. Silos.proljeće TEMA : Život djece zaposlenih roditelja OSNOVNA MISAO : Nepoznatima se ne otvaraju vrata LIKOVI : Kištra. Zraka.kuća. Prokopali su cijeli stan i odnjeli sve vrijedne stvari. KRATAK SADRŽAJ : Jednog jutra su Kištri na vrata pozvonila dva čovjeka koji su se predstavili kao policajci iz specjalne policije. OPIS LIKOVA : Kištra . Lili. zaintresirala se za Kištru. Kad su lopovi napali Marinu. itd.dječakkoji poslije provale postaje poznati. a djevojčice su mu slale ljubavne poruke. Marina. škola i policijska stanica VRIJEME RADNJE : Sadnjašnjost . djevojčica iz škole koja je bila zaljubljena u njega. bradati. Anđelak i profesor iz matematike. Ubrzo je došla i prava policija. Marina je bila ljubomorna i posvađala se sa Kištrom.. Kištra je bio zaljubljen u Marinu..MJESTO RADNJE : Zagreb . djevojčica za koju su svi rekli da je najzgodnija cura u školi. Dječaci su se divili njegovoj hrabrosti. igralište. Lili. Kištra je od susjede pozvao mamu i sve joj ispričao. Marina . iskrena i hrabra. Na isti . Nakon provale Kištra je postao jako popularan. Dobra je. Nisu to bili nikakvi policajci već lopovi. Kištra je Marini ispričao sve o provali i o zagonetnom pismu koje je dobio prije provale.

U trenutku kad su lopovi odnosili iz Marinina stana. a Kištra i Marina otišli su zajedno. godine u Beču kao sin tiskara. a u domovinu se vraća 1938. Otkriva slikarsku nadarenost i piše svoju prvu pjesmu.Karl Bruckner Naziv djela: " Sadako hoće živjeti " Pisac: Karl Bruckner rođen je 09. a najpoznatije mu je djelo " Sadako hoće živjeti ". Kištra je s policajcima već bio pred kućom. koji je radio s lopovima. . vrlo polako mu se primicivala.način kao kod Kištre lopovi su pokušali opljačkati Marinin stan. godine i s njim postiže svjetsku slavu. Uhvatili su lopove.1906. Roman je prvi put objavljen 1961. a radio je i kao tehničar. a poslije tri romana za odrasle piše svoju prvu knjigu za mladež " Dijamant Tobije Ambergera ". prodavač novina i čuvar garaža. Pozornost čitatelja zaokupio je romanom o nogometu. Kad je spustio slušalicu shvatio je da Marina nije lagala i odmah pozvao policiju.01. ) Ova priča mi se sviđala zato jer priča kako djeca hvataju lopove. NAJLJEPŠI DIO : " Polako. Telefonom je odmah pozvala Kištru. Više je puta nagrađivan kao najbolji pisac za mladež. " ( 121 str. a može mu se odati priznanje za 93 prijevoda njegovih djela na 22 jezika. uručio je Marini preporučeno pismo. godine i odmah biva unovačen u njemačku vojsku. Poštar Luna. Pripremao se za trgovački zanat. Odlazi u Brazil. Poljubila ga je. Marina ga je gledala u oči a onda obori pogled na njegove usne. Marina je odmah shvatila da se radi o provali. Nakon rata piše crtice za novine. On je još bio ljut na Marinu i nije joj povjerovao. Glave su im bile sve bliže i bliže. Objavio lektire u 29. U njemu opisuje sudbinu austrijskih iseljenika u Braszilu. prosinac 2004 22:46:00 | 0 komentara Sadako hoće živjeti .

Veliko htijenje i upornost budili su njoj nadu u ozdravljenje. kako bi svi zajedno mogli živjeti u slozi i ljubavi. Uporna je. . u život koji je toliko voljela. veliku glad.1945. pametan. živjet će kao opomena čovječanstvu da nikad više ne ponovi istu grešku. Pomaže joj u izradi zlatnih ždralova bodreći nju a i sebe u njenim najtežim trenucima. godine pa do proljeća 1955. suradnju i dobre odnose. Desetak godina od pada atomske bombe Sadako počinje osjećati posljedice radijacije. čuvajući ovu našu prelijepu Zemlju za generacije koje dolaze. Likovi: Sadako je mala četverogodišnja djevojčica koja je doživjela strahotu i užas nuklearnog udara na Hirošimu 06.08. Nekim je čudom preživjela i u poratnim godinama velikog siromaštva stoički podnosi. godine. hrabra i odana obitelji. Pošten je i odgojen u skladu sa starim japanskim tradicijama. Opaka je bolest ipak na kraju pobjedila. Šigeo je stariji brat svoje male sestrice Sadako. godine. bitku za život. Odan je obitelji i ne može se pomiriti sa činjenicom da Sadako mora umrijeti. Pouka: Među ljudima različitih nacija treba graditi prijateljstvo. Dobar je. ali Sadako će vječno živjeti u nama koji smo pročitali ovu knjigu. skupa sa svojom obitelji. osječajan i odan dječak. Započinje svoju posljednju bitku. Iako malena sa starijim bratom satima skuplja metalne predmete iz gradskih ruševina. neimaštinu i beznađe. Mjesto radnje: Hirošima i američka vojna baza na Tinianu u zapadnom Tihom oceanu. Tema: Nuklearni udar na Hirošimu i posljedice koje je on izazvao. Puno vremena posvećuje čuvanju svoje sestrice. poštena.Vrijeme radnje: Razdoblje od kolovoza 1945.

prijeratni brijač. U tom trenutku nije ni slutio kakav ga pakao čeka samo dvadesetak minuta kasnije. Deset je godina prošlo od završetka rata. Iznad njenog kreveta ostalo je visjeti 990 zlatnih ždralova. Izrađuje papirnate ždralove i vjeruje u ozdravljenje izradi li ih tisuću. Rat je završen. dok im majka radi u Brodogradilištu Micubiši. a njene ruke uzdignute prema nebu drže zlatnog ždrala. Tog kobnog jutra Šigeo je stao u red za hranu. Krenulo je dobro i otac uspijeva sagraditi pristojnu kuću. već je dugo u vojsci i niko ne zna gdje se nalazi. užasne su posljedice ostale kao vječna opomena ljudskom rodu. Japan je pred porazom i sva su dopisivanja sa vojnicima zabranjena. Četverogodišnja Sadako luta ulicama zajedno s bratom Šigeom. Za razliku od drugih japanskih gradova koji se svakodnevno bombardiraju Hirošimu samo nadliječu izviđački avioni i na njih se više niko ne osvrće. U isto vrijeme u američkoj bazi na Tinianu odvijaju se pripreme za ubrzani završetak rata bez invazije na Japan. Otac. Djeca po cijele dane skupljaju metalne predmete po ulicama. Sadako pada u nesvijest poslije biciklističke utrke u kojoj je učestvovala. U spomen na nju u Vrtu mira u Hirošimi stoji spomenik s njenim likom izliven iz bronce. Upoznaje predratnog proizvođača zmajeva i oni zajedno započinju posao. Nekim čudom obitelj Sasaki čitava je na okupu. U nekoliko sekundi zbrisan je čitav jedan grad. a nemoćni starci i djeca lutaju ulicama tražeći komadiće hrane. Hirošima je pust grad. bitku za život. U najvećoj tajnosti vrše se pripreme za prvu uporabu atomske bombe. Bez puno materijala skromna kućica pružala je tek minimalnu zaštitu od kiše i hladnoće. . S njim je bila i njegova sestrica Sadako. Red je bio dugačak i dječak je znao da mala sestrica ne može dugo stajati u redu. Obolila je od posljedica radijacije i započinje svoju posljednju bitku. Muškarci su na frontu.Kratak sadržaj: Sredina je srpnja 1945. poginulo je preko 80 000 ljudi. nesposobni za vojsku i žene rade u tvornicama za potrebe vojske. Iznemogla i iscrpljena bolešću sklopila je svoje umorne oči posljednji put. I dok je hodao ulicama prema kući. otac kojeg su otpustili iz vojske sklepao je mali kućerak. "Enola Gay" se sa smrtonosnim teretom približavala Hirošimi. Cilj je ostvaren. godine. Vratiti će se kasnije sam i donijti će kući toliko potrebne namirnice. Sadako je legla pod vrbu i odmah zaspi. Na mjestu gdje je bila njihova kuća. pa odluči poći kući. Sadako je bila umorna od hodanja i Šigeo odluči zastati u parku kako bi se djevojčica odmorila. I tada se dogodi užas kakav ljudski rod još nije vidio. Zahvaljujući brončanom zmaju kojeg je pronašla Sadako otac namjerava kupiti brijački alat i započeti svoj stari zanat. Iako biva pokraden nije pokleknuo. a otac nastoji nešto zaraditi da može kupiti daske za novu kuću. Cilj je Hirošima. a Šigeo skoči u obližnje jezerce.

a nerijetko su se pritom i enormno obogatili. po čemu su je i nazvali paprenjarka. uz pomoć starice tj. malo brbljava. kao hrvatski kapetan. Ništa me nije nasmijalo Rastužilo me kad je Sadako umrla. Od dobrih likova tu su još : Petar Krupić . pobožna. ratni huškači. U središtu tog sukoba nalazi se ljubav Gregorijančeva sina Pavla i Dore. sin najljučeg neprijatelja Zagrebčana. Stradanja milijuna ljudi prouzročili su bezočni političari. kćeri gričkog zlatara PetraKrupića.Mišljenje o djelu: Tužna pripovjetka koja nam govori o strahotama rata. skromna. poslušna i vrlo inteligentna. prosinac 2004 22:45:00 | 0 komentara Zlatarevo zlato . Magda je prodavala paprenjake i svijeće na Trgu sv Marka. U gradu Zagrebu živio je zlatar Krupić koji je nakon smrti svoje voljene supruge. sama Dora. o stradanjima malih ljudi koje niko ništa nije pitao kad se udaralo u bubnjeve rata. Dok je jednog dana razbješnjeli narod palio kuću Franje . njegove kume Magde. zlatar i Dorin otac. gospodar Medvedgrada. Najveći zagrebački neprijatelj je bio Stjepko Gregorijanac. Objavio lektire u 29. Jedan od najvažnijih i meni najdražih likova je Jerko. zaljubljen "do ušiju". koji su svu tu strahotu kasnije promatrali iz sigurnosti svojih domova. brižan i zaštitan otac. Najprije je nijemi mladić koji guta svoju bol i gradsko "spadalo". ali poštena starica koja je zlataru Krupiću pomogla odgojiti Doru. jedinicu Doru.August Šenoa Tema Zlatareva zlata je povijesni sukob medvedgradskog velmože Stjepka Gregorijanca i grada Zagreba. živ i vjetrovit junak. Radnja romana se zbiva u Zagrebuu drugoj polovici XVI. stoljeća. Magda. Također je i Pavao razdvojen u dvije situacije. a poslije Pavlov brat i pomagač. a na drugoj strani romantičan i nježan mladić. odgajao svoju kćer.

Saznavši da mu se sin viđa s građankom Stjepko je skovao urotu. brbljavog. gradskog brijača. a Jerko je otišao u samostan i zaredio se. ipak sa sva tri svoja sina Pavla. prosinac 2004 22:44:00 | 0 komentara Zagonetno pismo . Viđao ju je više puta. a opet joj je spasio život. " Jaje ". Pavao ju ovaj put nij usopio spasiti. U poćetku svih tih nesreća Pavao je stekao saveznika i u njemu otkrio svoga brata Jerka. a također smrti Dore. VRSTA : Dječiji roman MJESTO RADNJE : Zagreb . Sve političke spletke i sva građanska ogovaranja doveli su do ranjavanja Magde i krupića. djetinjstvo proveo u Čepinu. Uz pomoć Grge Čokolina. " Bajka o divu ". a danas živi u Zagrebu. Ljubomorna udovica je ostvarila svoj cilj. sin Stjepka Gregorijanca spasio i zavolio. Objavio lektire u 29. oholog i pohlepnog varalice. igralište. Zabranjena vrata ". Nika i Jerka. " Gozba u ponoć ". Stjepan Gregorijanac je sklopio mir s Zagrebom. Napisao je i nekoliko kazališnih igrokaza : " Uskočka kapa ". Piše za radio i televiziju.Zlatko Krilić BILJEŠKE O PISCU : Zlatko Krilić rodio se u Osjeku 1955 godine. kao i scenarije za crtane filmove. Do sada je za djecu i omladinu objavio pet knjiga: " Prvi sudar ". Rekavši da će jednog dana nestati ime Gregorijančevo imao je pravo jer su Pavao i Niko poginuli u bitci protiv Turaka. " Veliki zavodnik ". Udovica Klara je htijela Pavla za sebe. Pred podivljalim konjima se slučajno zatekla Dora koju je Pavao . " Kazalište lutaka " i druge. i " Živi pjesak ". " Čudnovata istina ". Shrvan što mu je zbog urote sin Pavao otišao. jedna iskrica velikog plamena pala je među konje koji su se zatim razbježali. tj. Umro je u okruženju.Filipovića koji je izdao svoje hrvatstvo i otišao u Turke . škola i policijska stanica VRIJEME RADNJE : .kuća. " Početak plovidbe ". ona je poslala svoje vojnike da otruju Doru.

Kad su lopovi napali Marinu.proljeće TEMA : Život djece zaposlenih roditelja OSNOVNA MISAO : Nepoznatima se ne otvaraju vrata LIKOVI : Kištra. OPIS LIKOVA : Kištra . brkati. Ubrzo je došla i prava policija. Poštar Luna. Zraka. koji je radio s lopovima. Kištra je bio zaljubljen u Marinu. Marina je odmah shvatila da se radi o provali. Nisu to bili nikakvi policajci već lopovi. Silos. KRATAK SADRŽAJ : Jednog jutra su Kištri na vrata pozvonila dva čovjeka koji su se predstavili kao policajci iz specjalne policije. Marina je bila ljubomorna i posvađala se sa Kištrom. djevojčica iz škole koja je bila zaljubljena u njega. iskrena i hrabra. Kištra je s .dječakkoji poslije provale postaje poznati. bradati.robota pokušali ući u trag lopovima. Prokopali su cijeli stan i odnjeli sve vrijedne stvari.. Kištra je od susjede pozvao mamu i sve joj ispričao. Na isti način kao kod Kištre lopovi su pokušali opljačkati Marinin stan. itd. Nakon provale Kištra je postao jako popularan. Ispitivali su Kištru i pomoću foto . on je pozvao policiju i pokazao se prijateljem. Telefonom je odmah pozvala Kištru. Lili.Sadnjašnjost . Anđelak i profesor iz matematike. Marina .. zaintresirala se za Kištru. djevojčica za koju su svi rekli da je najzgodnija cura u školi. U trenutku kad su lopovi odnosili iz Marinina stana. Dobra je.djevojčica zaljubljena u Kištru. Lili. Kad je spustio slušalicu shvatio je da Marina nije lagala i odmah pozvao policiju. Ima dugu kosu i svako se jutro muči s jednim čvoričem kojeg ne može rasčešljati. On je još bio ljut na Marinu i nije joj povjerovao. Marina. Dječaci su se divili njegovoj hrabrosti. Kištra je Marini ispričao sve o provali i o zagonetnom pismu koje je dobio prije provale. a djevojčice su mu slale ljubavne poruke. uručio je Marini preporučeno pismo.

godine. zanimajuci se prije svega za pjesništvo. a zanemarujuci studij prava koji je upisao na nagovor oca. . godine. koji je bio u sluzbi vojvoda d. vjencao svojom dugogodišnjom ljubavi Alessandrom Benucci.Este. Uhvatili su lopove. do 1525. stekao klasicnu naobrazbu zajedno s vladarskim sinovima. Sljedeci oca. do 1514. NAJLJEPŠI DIO : " Polako. godine bio je guverner Garfagnane. sa slikarima kao što su Giorgione i Tizian. Romanticni ep Bijesni Orlando ( Orlando Furioso ) Ariosto je pisao od 1504. " ( 121 str. Glave su im bile sve bliže i bliže.godine od tuberkuloze. gdje je Ariosto. Pored svog najveceg djela Bijesni Orlando. cijela se obitelj seli u Ferraru. prosinac 2004 22:43:00 | 0 komentara Bijesni Orlando . u mladosti na latinskom jeziku po uzoru na rimske pjesnike. da ne povrijedi osjecaje vanbracnog sina Virginija. a Kištra i Marina otišli su zajedno.policajcima već bio pred kućom.Este.godine. usporedivan po plastici svojih slika i zivotnoj djelotvornosti. Bio je najveci pjesnik talijanske renesanse. vrlo polako mu se primicivala. Poljubila ga je.Este u cijoj je sluzbi ostao do 1517. Postaje osobnim tajnikom kardinala Ippolita d. uzivajuci zaštitu vladarske kuce. Napiso je i pet komedija. provincije u Apeninima. Marina ga je gledala u oči a onda obori pogled na njegove usne. godine. U razdoblju od 1522. ) Ova priča mi se sviđala zato jer priča kako djeca hvataju lopove. Objavio lektire u 29. Ludovico Ariosto umro je u Ferrari 1533. Te je godine stupio u sluzbu Alfonsa d. Ariosto je pisao i pjesme. Godine 1503. Djelo je objavljeno 1516. cija se umjetnicka vrijednost ne moze mjeriti s njegovim najvecim djelom. a konacni oblik dobilo .Ludovico ariosto BIBLIOGRAFIJA PISCA: Ludovico (Lodovico) Ariosto rodio se 1474. dakako u stihu. Otac mu je umro 1500. Dvije godine kasnije potajno se. vojvode od Ferrare. rodio se u Reggio Emiliji. a kasnije uglavnom petrarkisticki intoniranu poeziju na talijanskom jeziku. godine i tada završava lagano razdoblje Ariostova zivota jer je otada primoran skrbiti za majku i brojnu bracu.

Naime. Jedna tema koja sve te situacije i likove medusobno povezuje je u prvom planu zaljubljenost Orlanda i Rinalda u Angelicu te Orlandovo ludilo u nastupu bijesa i ljubomore. preko Gibraltara u Afriku. Ona je pila vodu ljubavi. Oni su obojica.Este došao u doticaj s Boiardovim djelom (koji je svoj ep spjevao po nalogu vladarske obitelji). povrijedena. godine. koja mu. a i mnoštvo drugih. Ariosto je ziveci u dodiru s vladarskom obitelji d. a ona se nastavlja od mjesta gdje je Boiardo stao. odbijajuci sve najslavnije vitezove na celu s Orlandom. Na celu kršcanske vojske koja brani Pariz je franacki kralj Karlo Veliki. Angelica je. odlucio je zadrzati Angelicu kao nagradu onom ratniku koji ubije više poganski Saracena. Orlando i Rinaldo su veliki suparnici u borbi za Angelicu. Kroz djelo se ispreplice mnoštvo dogadaja i situacija. obozavaju Angelicu. stvarnih (Karlo Veliki) i izmišljenih (Medoro) likova. pa je i tema i konstrukcija fabule Bijesnog Orlanda zamišljena kao nastavak Zaljubljenog Orlanda. a on vodu omraze. a Rinaldo vodu ljubavi. Temu je vrlo teško odrediti. puna mrznje. Angelica. stalno uzmice. a kasnije i na sam Mjesec. Videci kako njegovi najbolji vitezovi. stoljecu. Saraceni pod vodstvom africkog kralja Agramantea i spanjolskog kralja Marsilia u nastojanjima da osvoje Francusku opsjedaju Pariz. kao i mnogi drugi vitezovi. uspijeva .U drugom planu nalazi se ljubav Rinaldove sestre. Tada zaljubljeni Rinaldo pocinje traziti Angelicu. Nije navedeno vrijeme borbi. smatrajuci da ce Angelica kao nagrada dodatno stimulirati njegove vojnike.je u trecem izdanju 1532. Spjev ima 46 pjesama u strofama od 8 stihova.Angelica u bijegu od zaljubljenog Rinalda. FABULA:Podloga za razvitak fabule je imaginarna opsada Pariza oko koje Ariosto velicanstveno zapleo klupko dogadaja i zbivanja. Njegova dva najsjajnija paladina (viteza) su Orlando i njegov rodak Rinaldo. Medutim. franacke ratnice Bradamante prema saracenskom vitezu i junaku Ruggieru. te borbe za Pariz i cijeli niz sporednih tema. zaljubljeni u kcerku velikog kitajskog kana Angelicu. kasnije pila vodu omraze. koju je Orlando doveo s Istoka. ali zbog spominjanja Karla Velikog kao povijesno poznate osobe moze se zakljuciti da se radnja odvija u VIII. Iako rodaci. Karlo Veliki pokušava iskoristiti situaciju. ali nesreca je bila u tome što su oboje pili vodu iz magicnog izvora. ODREDENJE TEME: Sama fabula Ariostova epa nadovezuje se na viteški spjev Zaljubljeni Orlando (Orlando Innamorato ) darovitog Ariostova prethodnika Mattea Marie Boiarda. LOKALIZACIJA TEKSTA:Radnja se odvija u vrijeme imaginarne opsade Pariza. Radnja nije locirana na samo jednom podrucju vec se premješta iz okolice Pariza i bojnog polja. kao i takoder zaljubljenom Orlandu. Angelica je prije voljela Rinalda.

a ni on nije hladnokrvan. nailazi na ranjenog mladica. cije je rane njegovala. Videci to Orlando pomahnita. Prvo juri za Angelicom u Španjolsku. ali ga je na nekom otoku spasio kršcanski isposnik. njih dvoje se vjencaju. koji ga je ujedno i preobratio na kršcanstvo. zapleta i raspleta. dozivljava mnoge cudesne i fantasticne pustolovine. simbolicnim urezivanjem svojih imena u koru drveta. koji krecu u potragu za njom. Orlando je na rubu propasti izjedan ljubomorom. koja uspijeva ugasiti pozar. te saracenskom vitezu Ruggieru. Angelica. ratnici i Rinaldovoj sestri. izbezumljen od ljubomore. Za to vrijeme borbe za Pariz su sve zešce. Kada situacija izgleda bezizlazna i kada bi logicki bilo da Saraceni nadjacaju vojsku Karla Velikog. Kasnije. Ariosto pokazuje da su svi dogadaji plod njegove iluzije i poigravanja likovima i situacijama. ali Karlo Veliki mu nalozi da ode u Englesku i potrazi pomoc. Bradamanti je bilo prorokovano da ce ona i Ruggiero postati rodonacelnici i utemeljitelji obitelji d. u svom bijegu pred zaljubljenim vitezovima. ucinio mnoga junaštva.Javlja se motiv cudesne kiše. Spletom okolnosti Ruggiero dozivljava brodolom. Rinaldo. Astolfo na krilatom konju odleti na Mjesec i tamo pronade Orlandov razum zatvoren u boci. koji je poput Orlanda poludio. Zbog svoje fanaticne ljubavi. Nakon tri mjeseca ludovanja. Obojica su pocinili zlodjela iz osobne osvete. ponovno se vraca Rinaldo i pomaze Karlu Velikom da nadjaca pogane i sprijeci osvajanje grada. U svom ludovanju dozivio je mnoge pustolovine. Vratimo se sada na Orlanda. Saracenski kralj Agramante podmece pozar u Parizu. Obdaren je neranjivošcu i tu Ariosto uvodi motiv Ahileja.Este.pobjeci i od tog trenutka pocinju brojne pustolovine za Orlanda i Rinalda. U svom traganju ponovno dolazi do magicnog izvora i popivši vodu izlijeci se od ljubavi. drevnog grckog junaka. cijom pojavom Ariosto dovodi do vrhunca svoju maštu i fantastiku. ali od boli za izgubljenim prijateljem. Orlando je izgubio razum. Videci da Angelica nije u Parizu zeli ju nastaviti traziti. U tom trenutku. Paralelno s tom radnjom pratimo ljubavnu pricu o Bradamanti. Bradamante je silno zaljubljena u Ruggiera. Orlando je ipak. U pozadini tih dogadaja. U svojim lutanjima on naide na drvo u kojemu su bila urezana imena Angelice i Medora. pojavljuje se plemeniti engleski vitez Astolfo. Time Ariosto zeli pokazati snagu i . prepliva Gibraltar i dospije u Afriku. saracenskog pastira Medora. Bradamante i Ruggiero svojom zenidbom ispunjavaju prorocanstvo. Tako se rješavaju Rinaldove ljubavne brige i on je opet spreman pridruziti se ostalim vitezovima u velikim bitkama. Angelica se zaljubi u Medora. u bjesomucnoj potrazi potican velikom ljubavlju. Nakon brojnih peripetija. osim velikih zlodjela i ubijanja neduznih seljaka u cijim je licima vidi Medora. koji je odlutao na Mjesec.

što smanjuje Orlandovo samopouzdanje. Tu se javlja Astolfo i ukazuje mu na njegove pogreške (ubijanje neduznih ljudi). radosno. koji kasnije pogiba. zuti. Ona završava pobjedom kršcanske vojske Karla Velikog. Niz vlazne prude silaziti stane. suncani. Angelica mu se. JEZIK I STIL: Ariostov ep napisan je u strofama od osam stihova (oktave). Stih je pretezno dvanaesterac. narugala. ponosan je. Orlando sebi prilagodava dogadaje. Sve ih je prikazao vrlo plasticno i slikovito. Orlando i Rinaldo više ne luduju za Angelicom jer je ona s Medorom pobjegla na Istok. Astolfo prenosi borbu u Afriku. golo. ali ona ga konstantno odbija. Taj dogadaj je srušio cijelu njegovu osobu. osloboden ljubavnih okova. Ali kada ugleda urezana imena Angelice i Medora to slomi njega i cijelu njegovu psihu. No tada se pojavljuje Angelica. a nadasve mudar. tamnoj . zeleni. Ep se završava velikom bitkom za Pariz. a Orlando ga prati i pridruzuje mu se u borbi." Epiteti: ognjevito. Orlando se zaljubi u nju. Natjeraju u bijeg Agramantea. U tom golemom djelu koje sadrzi preko pedeset tisuca stihova nailazimo na obilje stilskih figura i slikovitih motiva. Orlandov ponos je povrijeden. gustoj. veliki. sjajni i ponosit vitez. u kojem je Mjesec motiv velike udaljenosti kao što je Orlando daleko od razumnog covjeka. a on je ocekivao uzvracenu ljubav. kruta. Sada se Orlando. Orlando shvaca da nije bio u pravu i da ne moze kontrolirati tude osjecaje. no glavni lik Orlando potpuno je psihološki rašclanjen. Polako mu se vraca razum i prestaje tako tragicno prihvacati dogadaje koji su prethodili njegovu ludilu. Naime. strašan. Prikazan je kao covjek ogromne snage i energije. ali umjetnicki neprocjenjivom Arostovu djelu. hrabar. koja je izgradena na casti i uspjehu. Prvi put u zivotu zeli nešto što ne moze dobiti. On. te potpuno gospodari svojim zivotom. crveni. iz njegove perspektive. lagan.velicinu Orlandova ludila. moze vratiti u borbu. Neka od stilskih izrazajnih sredstava su: Aliteracija: "Agrican za to kralj je Tartarije" Poredba: "Zeljezne gdje da košulje i ploce Izdrze udar ko po nakovnjima ? " Personifikacija: "Tamo gdje šljem mu u val se uvali. ANALIZA GLAVNOG LIKA: Ariosto se koristi cijelom galerijom likova. Tako bismo sazeto mogli prikazati zbivanja u ovom konstrukcijski vrlo slozenom. Angelici je manje vrijedan od priprostog pastira. Orlando je veliki i slavni vitez.

" auditivne: "Tu mnogi place." Pjesnicke slike: olfaktivne: "Miris iz kose lijepe. I stazu probi. i ruke i noge.motiv Mjeseca kao metafora opsega Orlandova ludila .Angelica simbolizira Orlandovu neostvarenu zelju te postaje uzrok njegovog bijesa i patnji ZAKLJUCAK: Ne mogu reci da sam uzivao citajuciBijesnog Orlanda. Orland krenu Niz ravna polja il kroz šume luta. koji se nakon toga preobratio na kršcanstvo . bit ce pred godinu dana: Naše se zemlje dobri glas pokaza. uzore svjetlilo" U strofama ima mnogo opkoracenja i prebacivanja: "Pitajuc cesto za nju. i plecke. Iz brade momka il iz ruha djevice. prebacivanja i specificne konstrukcije recenica. kada pobi mnoge" Metafora: "O." "Viteške igre moj otac zakaza U Baion. Djelo je vrlo teško za citanje pa sam na trenutke pomišljao da je Ariosto mogao umjesto epa napisati viteški roman. Provire ruke ili gole noge. ganute dobrotom. Plivaju neki. loze plemenite Erkola grano. Ipolite. No." taktilne: "S krme ih. tu se glave bore. Izbaci vrtlog nad valove mnoge. tu mnogi jauce.brodolom kao motiv zivotne prekretnice za Ruggiera. Zbog mnogih opkoracenja. tada Ariostovo djelo ne bi imalo ovako veliku umjetnicku . u nekim mi je trenucima postajao potpuno dosadan i nerazumljiv. njegovane. Rad tebe hrabrost i krepost ostavi" Polisindeton: "Glave.motiv urezanih imena Angelice i Medora koji se time zele narugati Orlandu . s pramca il s boka udara Nestalna vjetra sila promjenljiva." vizualne: "Zauvijek netko potone u more. Rad tebe cast za vojnika nesta. S pleca ih skinu. Zaziva pomoc carstva nebeskoga" Glavni motivi: .Anafora: "Rad tebe smrt je svakoj bojnoj slavi." Kontrast: "One ih svojim plaštima odjenu.

članke. Na vrhunski nacin Ariosto i najvece fantazije (Astolfov odlazak na Mjesec). sin vojnog liječnika. po otkrićima čovjeku našeg vremena. Braća Karamazovi itd. prosinac 2004 22:42:00 | 0 komentara Zločin i kazna . Objavio lektire u 29. – stvara politički konzervativac. Kad se 1846.vrijednost. a onda Epoha. Posebno mjesto u tom stvaranju pripada romanu Braća Karamazovi. da budućnost pripada Rusiji i pravoslavlju. ali prije svega. U stihovima najbolje dolazi do izrazaja Ariostovo umijece prikazivanja dogadaja. uvjeren da je veličina Evrope prošlost. Mladić. Dostojevski piše osvrte. Ističe se u čitanju zabranjenih djela i žestokim revolucionarnim uvjerenjem. Posebno me se dojmilo cetrdeset i prvo pjevanje u kojem je opisan Ruggierov brodolom. Zločin i kazna.roman Bijedni ljudi – Bjelinski ga pozdravlja kao novog Gogolja. njegovu posljednju djelu. po problemima. . a prikaz utapljanja i nemoci ljudi u odnosu na prirodu jednom je rjecju genijalan. u kome je u najzrelijem obliku postavio sve svoje najznačajnije probleme. stupa u Vojnu inžinjerijsku školu. Do kraja života on radi tjeran materijalnim nedaćama. Pjevanje je krcato pjesnickim slikama. Djela koja slijede – Zapisi iz mrtvog doma. Među onima koji su 1848. kombinacije razlicitih situacija i povezivanja likova. polemike. u kom se potajno kupljaju mladi revolucionari. Tada mi je postalo jasno zašto se Bijesni Orlando smatra vrhunskim knjizevnim ostvarenjem. Jer može se sa sigurnošću reći da je Dostojevski prvi veliki pisac suvremenog svijeta. gdje ga mnogo više zanima književnost nego učenje. Pored velikog broja romana i pripovijedaka. To su bili presudni događaji. Bjesovi. uhapšeni i osuđeni na smrt nalazi se i on.Fjodor Mihajlovič Dostojevski BILJEŠKE O PISCU: Fjodor Mihajlovič Dostojevski (1821—1881). svojim izuzetnim genijem koji je nadvladao sve slabosti njegovih uvjerenja i ostavio čovječanstvu djela jedinstvena po snazi. razvija golemu književnu aktivnost uređuući i izdajući sa svojim bratom Mihajlom najprije časopis Vrijeme. Iz progonstva se u Petrograd vratio drugi Dostojevski. U to vrijeme Dostojevski postaje član kluba Petraševskoga. Idiot. pojavilo njegovo prvo djelo -. Nekoliko minuta prije vješanja stiže carevo pomilovanje kojim se kazna smrću mijenja u pet godina prisilnog rada i daljnje četiri godine izgona u Sibir. uspijeva prikazati kao normalnu pojavu. U međuvremenu putuje na Zapad i vraća se razočaran. po završetku jedne privatne škole u Moskvi 1837.

Raskoljnikova progoni ideja o izvršenju “više pravde” koju će ostvariti ubojstvom Aljone Ivanove. Raskoljnikova zatičemo u početku romana u rascjepu između jednostavnosti rješenja koje je smislio i gnušanja nad mogućnošću da se ta ideja uopće rodila u njegovoj glavi. ubija je zajedno sa sestrom. prisustvo Lizavete. Raskoljnikov pomno razrađuje i provjerava plan iako jedan dio njega ne vjeruje u izvršenje plana.F. Raskoljnikov upoznaje obitelj Marmeladovih. gramzive i podle stare lihvarice. Pronađeno je više rješenja i pitanja:najekstremnije nude Sonja i . Majčino pismo puno je nemočne pomirenosti sa životom: sestra Dunja da bi se spasila sramne i ponižavajuće guvernantske službe kod razvratnika obećala je ruku bogatom Lužinu. Ostat će moralno čista uz sva zla koja je zadese u životu. Vraća se u stan i pada u groznicu.M. pada u san ispunjen košmarima. Opljačkan novac skriva pod kamen ne brojeći ga. propalog alkoholičara koji utapa tugu pićem kupljenim novcem koji zarađuje starija kći Sonja prostituirajući se. pomno i hladno ostvaruje svoj plan. Sklop životnih okolnosti naprosto gura Raskoljnikova u zločin: dobiva majčino pismo. Nepredviđenu okolnost. čijim bi se novcem moglo usrećiti barem sto ljudi i čijim bi nestankom bili zadovoljni mnogi. Kao da je upravljan nečim izvan svijesti. Najveći je stradalnik Sonja. doznaje da će lihvarica biti sama oko sedam sati. čija sudbina pokazuje pogubnost djelovanja bijede na ljudski rod. uključujući i njenu sestru Lizavetu koju Aljuna muči i iskorištava. koji traži siromašnu djevojku da bi mu bila pokorna i zahvalna. Raskoljnikov ne može prihvatiti sestrinu žrtvu. ali ona im pruža najveće nade. susreću Sonju. Teško opterećen time u krčmi susreće Marmeladova. Raskoljnikov gotovo podsvjesno donosi odluku. rješava brutalno. Mati se nada da će tako pomoći sinu materijalno. razgovara u krčmi s Marmeladovim. strpljivo podnosila teror Svidrigajlova. Počinje mučna psihološka drama: borba sa savješću koju vodi Raskoljnikov i borba s istražiteljem Poefirijem Petrovičem koji oko Raskoljnikova steže “psihološki obruč”. jer je sestra vezana obvezom vraćanja za Rodionovo školovanje posuđenog novca.Dostojevski: Zločin i kazna SADRŽAJ Glavni junak romana je siromašan student prava Rodion Raskoljnikov .

Svidrigajlov. nagovještava i priznaje ubojstvo. Raskoljnikov se razboli. Umire im majka. Pod Sonjinim utjecajem potresen samoubojstvom Svidrigajlova koji sav svoj novac ostavlja kao dobročinstvo djeci Marmeladova. Završetak romana nas izvještava o sudbinama likova. TEMA Raskoljnjikov i njegov zločin. Osjeća neumitnost pobjede dobra nad zlom. okajavši tako svoj razvratni život Rodion prijavivši se policiji doživljava pročišćenje. On predlaže bijeg i amoralnost: Sonja priznanje. Nakon dugog bolovanja vraća se u život proćišćen i vedar. kajanje i oprost zaslužen patnjom i žrtvom. pun nade.tj. U trenutku kada ga Petrovič gotovo natjera da prizna.st. Sedam preostalih godina u Sibiru čine se kratke kao tren uz utjehu nađenu u evanđelju i Sonjinoj ljubavi. upada Nikolaj i priznaje da je ubojsvo počinio u trenutku pomračene svijesti. Raskoljnikov se dvoumi i odlazi na mjesto zločina razmišlja o rješenju. Sonja prati Raskoljnikova u Sibir.za svaki počinjeni zločin mora se snositi primjerena kazna. Dunja se iz ljubavi udaje za bratova prilatelja Razumihina. MJESTO RADNJE Rusija VRIJEME RADNJE 19.(radnja se događa u svega 9 dana) KARAKTERIZACIJA LIKOVA . IDEJA DJELA Dobro uvijek pobjeđuje zlo.njegove psihičke dileme te na kraju njegova zaslužena kazna.

Svoju unutrašnju borbu potkuruje mišlju kako bi jedan život mogao od bijede spasiti tisuće života.On je cijelo vrijeme razapet između pobune i smirenja.koje iziskuju da budu odmah objašnjene.neobični..pa i na zločin kao što je ubojstvo..sve do konačne katastrofe.odabrani ljudi kojima je dopušteno da zbog općeg dobra čine zločine njega na kraju satire savjest.Ali se se sjećao također da je bivalo časova.izgubljen je i uplašen.pa možda i dana punih apatije.koja ga je zaokupljala kao protivnost pređašnjem strahu.a drugi opet smatrao posljedicim kakvog događaja koji je postojao samo u njegovoj mašti.Već u samom njegovom imenu.nalične na ono bolesno. neke vazdanje činjenice..koje kad bi zaboravio u svom položaju..tištale su ga osobito.ljubavi i mržnje.pa se dapače prevračalo i u panični strah.Gnjevan je i prezire sadašnji poredak u Rusiji te se tu pretvara u pravog pobunjenog plebejca spremnog na sve. Nakon ubojstva hvataju ga strah i jeza.Miješao je na primjer jedan događaj s drugim.Gdjekada ga je zaokupljalo bolesno i mučno uzbuđenje. Iako se zanosi idejom da postoje tvz.nagađao je da mu se gdjekada mračila svijest i da je tako potrajalo.tešku samoću.neminovna propast.pobunjenik protiv društva.. Citat koji potvrđuje Raskoljnjikovu unutrašnju borbu: “Za Raskoljnjikova nastadoše neobični dani:kao da je odjednom pala pred njim magla i zatočila ga u bezizlaznu.Ima razvijenu intelektualnu svijest. još kako bi se volio osloboditi i umaći nekim brigama.uz neke prekide.Sjećajući se toga vremena kasnije.apatije.sati.inteligentan i obrazovan čovjek koji suosjeća sa siromasima i spreman im je pomoći.vidimo da je on čovjek u raskolu između svoje humane biti i surovosti traženja koju pred njega postavlja životna stvarnost.pa se njegovi unutrašnji monolozi pretvaraju u unutrašnje dijaloge koji čitaoca stalno tjeraju na razmišljanje.U njemu se stalno bore dva karaktera.Raskoljnikov.razmišlja i ispovijeda se.Povučen je u sebe.ali on je ujedno i usamljenik što se muči etičkim i moralnim pitanjima.Raskoljnjikov je.” Citat u kojem je vidljiv Raskoljnjikov unutarnji monolog: ..nakon dugog razmaka.Rodion Raskoljnjikov On je mlad. Njegovi činovi nisu motivirani samo njegovim shvaćanjem etike.socijalnim zlom koje navodi čovjeka na zločin.već i bijedom što ga okružuje.zaprijetila bi mu potpuna.on terorizira.Uopće za tih posljednjih dana kao da je i sam nastojao da izbjegne jasnom i potpunom poimanju svoga stanja.ravnodušno stanje u gdjekojih ljudi na samrti.on popušta u sukobu sa “psihološkim obručem” oko sebe i priznaje ubojstvo.dakle.

On ga je sam zaiskao od nje kratko vrijeme prije svoje bolesti i ona mu je šuteći donijela knjigu.njene težnje bar..da vidimo.poslen čovjek PetarPetrovič..i neka gospodin Lužin ide do đavola! -Jer je očevidna stvar-mrmljao je u sebi.nećete vi mene prevariti.” No zašto je Raskoljnjikov ubio staru lihvarku?Očigledno da bi svoju porodicu spasio bijede.već sposoban da sam stvori vlastiti zakon ida snosi ogroman teret odgovornosti.poštedio svoju sestru koja je da bi mu pomogla u školovanju bila spremna da se uda za jednog bogatog.Dosad je nije ni rasklapao.“Tog braka neće biti dok ja živim..može li se ili ne može!Divna li mi izgovora:”Takav je..Dunječka. Progonstvo u Sibir za Raskoljnjikova znači novi život.ali jedna mu misao sine glavom:”Zar mogu njena uvjerenja sad ne biti i mojim uvjerenjima?Njena čuvstva.Počinio je on ovo ubojstvo i stoga što je jedna od omiljenih ideja Dostojevskog bila da širenje materijalističkih ideja može uništiti moralne vrijednosti mladih i napraviti ubojicu čak i od sasvim dobrog mladića koga bi nesretni stjecaj okolnosti lako mogao gurnuti u zločin.samo sedam godina!Na početku svoje sreće tih se sedam godina čini njima pogdjekada kao da je to sedam dana.Na početku robije mislio je da će ga Sonja mučiti religijom.takav poslen čovjek da se ni ženiti ne može drugačije nego na diližansi ili čak u vlaku”Ne.” .veli.Nije je rasklopio ni sada.sve to ja vidim i znam o čemu ti namjeravaš mnogo govoriti sa mnom.surovog čovjeka..Ali on je izvršio ubojstvo i da bi sebi dokazao da nije običan čovjek koji poštuje moralne zakone koje su drugi stvorili.Ali na preveliko čudo njegovo nije ni jedanput progovorila o tom.Sedam godina..Njena je to knjiga.Uzme ga makinalno.nego su bez mene riješile stvar!Koješta!Misle one da sada više ne mogu raskinuti..Dunja.I još se ispričavaju što nisu pitale za savjet.”I Sonja je cio taj dan bila uzrujana.ne.nego da ga mora skupo platiti.mora ga platiti velikim budućom podvigom. “Pod uzglavljem mu je ležalo evanđelje.Ali tako je sretna bila.a utjehu i mir nalazi u Sonji i u evanđelju.a na noć opet oboljela..tako neočekivano sretna da se gotovo uplašila svoje sreće.I ne zna on da mu se novi život ne poklanja. smješkajući se i slaveći unaprijed svoje odluke-Ne mama.da će mu sve govoriti o evanđelju i narivavati mu knjige.ona ista iz koje mu je čitala o uskrsnuću Lazarevu.nije mu ni jedanput ponudila evanđelje.da svojem životu opovrgna grižnju savjesti i da podmuklim sredstvima(ubojstvom)postigne dobar cilj bez imalo predrasuda prema svojoj unutrašnjoj ravnoteži i svom vrlom životu.

Mirna je.bolje.gdje se cijelo srce njeno obratilo k njemu.studenta koji je izgradio cijelu teoriju da bi ubio staru lihvaricu.Sonja Marmeladova Ona je prostitutka čista srca.Njena je ljubav spram Raskoljnjikova toliko velika da mu želi pomoći u njegovoj patnji.” Iz svojeg prvotnog nesretnog i jadnog života na kraju doživljava sreću s Raskoljnjikovim. JEZIK I STIL Roman o zločinu Rodiona Raskoljnjikova.kao da su nakon bure izbačeni sami samcati na pustu obalu.Vrši zločin na sebi da bi prehranila mačehinu djecu i pijanog oca.Ali odmah trgne opet ruku koju je bio pružio za križem.Raskoljnjikov gleda Sonju i osjeća kolika je njena ljubav prema njemu.čudno je i užasno bilo to čuvstvo!Idući k Sonji osjećao je da mu je u njoj sva njegova nada i sve spasenje.Voli Raskoljnjikova i ona je ta u kojoj on vidi spasenje.čita Bibliju(evanđelje) i vjeruje u Boga.a sada.zajedno ćemo i križ nositi! -Daj!-reče Raskoljnjikov. “.” Nasuprot razumnom i buntovnom Raskoljnjikovu Sonja je smirena i osjećajna.osjetio je i spoznao da je kudikamo nesretniji nego što je bio prije.Jest..ja ću ti ga objesiti.želi da on podijeli teret i patnju s njom.Bolje će biti kasnije-dometne da je umiri.bolje-prihvati Sonja zanosno. Nije htio da je ogorči.onda ćeš ga objesiti.bez sumnje je najcjelovitiji .a zatim je bio natjeran imperativom svojih psihičkih doživljaja i vještim djelovanjem sudskog istražitelja da to ubistvo prizna i podnese tešku kaznu.i začudo mu odjednom bude teško i bolno što ima nekoga da ga ovako ljubi.Njen je karakter apologija ljubavi i patnje u ime drugih ljudi. -Neću sada Sonja.zato ga i slijedi u Sibir.pomolit ćemo se i krenut ćemo.tužni i utučeni.Doći ćeš k meni. “Sjede jedno do drugoga.jest.. -Kad počne tvoja patnja.Ta zajedno ćemo patiti.mislio je da će stresti sa sebe bar jedan dio svojih muka.pati u sebi. -Jest..

nego i europskog romana XIX.najvećom dinamikom i najpotpunijom sadržajnošću.a nagovještaju se i mnogi postupci suvremenog romana.U ovom djelu kao da se ukrštava.st.Međutim fabula nije funkcionalna samo u tom najužem smislu.da odvuče čitaoca od temeljne problematike društva i čovjeka u njemu. kriminalna fabula poslužila je Dostojevskom da s pomoću stvorene napetosti privuče i zadrži čitaoca.(Raskoljnjikov zločin)i vrlo kratko “trajanje romana”(samo devet dana).koji uza svoj strogo funkcionalni smještaj.Porodica Marmeladovih i njihova bijeda su.a ujedno sadržava u sebi i značajne elemente socijalno-analitičkog postupka koji je toliko značajan za europski.To je njegov prvi problematsko-filozofski roman izgrađen na osnovi kriminalne fabule.koji ujedno razvija psihološko oblikovanje karaktera sve do prodiranja u psihopatološke pojave.služeći se vrlo često .upravo ona koncentrira čitaočevu pažnju na određeni čin..posebni društveni i ideološki problem.na primjer. petrogradskih potkrovlja.pa čak da mu naturi i njihova rješenja u smislu piščevih religioznih ideala.roman s najskladnijom strukturom i ravnotežom pojedinih njegovih elemenata.stvorio u prvom redu atmosferu krčmi.Čitaoc je ovom koncetracijom fabule prisiljen da ulazi najprije u unutrašnju Raskoljnjikovljevu borbu pred ubojstvo u njezinim raznolikim psihološkim.a ujedno doživljava preporod u smislu piščevih ideoloških ideja.a na kraju i u Raskoljnjikovljev unutrašnji svijet kad on pod Sonjinim izravnim utjecajem prima konačno svoju kaznu.ali svaki od njih u romanu ipak živi sa svojim problemima-i sa svojim ideološkim stavom.svaki za sebe.već naprotiv da mu naturi mnoge probleme uključujući ovamo i filozofske.a ujedno i račva problematika ne samo ruskog.a ujedno daje unutrašnju dinamiku i snagu koja privlači čitaoca prema vrlo širokoj problematici. U Zločinu i kazni Dostojevski je podređujući opisnost dinamičnosti fabule.Uprvo ta fabula omogućila je Dostojevskom da uz Raskoljnjikova naniže i cijeli niz socijalno i ideološki značajnih karaktera.roman Fjodora Mihajloviča Dostojevskog.već i na problematici kojom je pisac htio da ga zarazi.Kriminalna fabula ne služi tu.Upravo ona daje romanu i ono unutrašnje jedinstvo zbivanja i karaktera. jedan od najjačih argumenata za izvršenje zločina no na takvim se karakteristikama Dostojevski nigdje dulje ne zadržava.a posebno za ruski realizam.”Detektivska” tj.dakle.ali ne samo na golom zbivanju.moralno-etičkim i intelektualnim aspektima.njihovi su portreti samo skice koje nekada ostaju u trajnom sjećanju čitaočevu zahvaljujući elementima groteske koju pisac često upotrebljuje.znače.kao u suvremenom kriminalnom romanu.uličnih prizora i policijskih kancelarija.zatim u Raskoljnjikovljevu borbu sa svojom savješću poslije ubojstva i dvoboj s istražiteljem Petrovičem.

već samo po tome koliko je na njima bilo prašine. Sa svojim požutjelim.gotovo ga ne ispuštajući iz vida i vrlo često prepuštajući ga da bude bilo to u unutrašnjim monolozima nasamo s čitaocem. glomazna sofa. i. nekad presvučena cicom. koja služi Raskoljnjikovu kao postelja.Uz sve navedeno roman obiluje mudrim mislima i porukama koje su pretežno Raskoljnjikove. Često je on na njoj spavao onako kako bi došao.uzastopnom i kontrastnom redanju prizora.”Što god je korisno čovječanstvu.ali što se pod šeširom čuva i šeširom pokriva. najzad.opisivanja tamnih uličica kojih tama dolazi još više do izražaja kad je djelomično osvjetlimo difuznim svjetlom plinskih svjetiljki.te izrečene u njegovim razmišljanjima.Zamišljen isključivo kao monolog ubojice u prvom licu(IchForm)ovaj je roman izrastao u djelo u kojem pripovjedač pripovjeda o Raskoljnjikovljevoj sudbini. moglo se vidjeti da ih već odavno nije dotakla ničija ruka.kao i česti dijalozi kojima obiluje ovaj roman.Budite sunce i svi će vas ugledati.-koja je ujedno i metafora . iznošenim studentskim kaputom.znanjem razboritošću genijalnošću.ovog romana. Stalnoj unutrašnjoj borbi i sukobu sa”psihološkim obručem”oko njegaRaskoljnjikova-odgovara i stilski postupak unutrašnjeg monologa(citat:prije naveden). pod koje je podmetao sve rublje što je imao – i prljavo i čisto – da bi mu uzglavlje bilo više.gotovo rembrantovskim postupkom kontrastiranja svjetla i mraka. u uglu obojen sto. I namješta je bio u skladu sa stanom: tri ne baš ispravne stare stolice.bilo da izriče svoja mišljenja i polemizira sa svojim protivnicima ili suglašava sa srodnicima. sa jastukom pod glavom. bez deke i pokrivajući se starim.(npr.”Ljuta guja povrijeđenog samoljublja svu noć mu je pila srce”.to ja ne mogu kupiti!”)Također se u djelu mogu naći umjetničke pjesničke slike(npr.Dostojevski vjesnik novih putova velikog dijela ruske i europske proze.Radi se samo o jednom:treba se samo usuditi! Ne radi se o vremenu nego o vama samom. prašnjavim i odlijepljenim tapetama vrlo je bijedno izgledala i bila je tako niska da je u njoj svaki malo viši čovjek osjećao zebnju i sve mu se činilo da će glavom udariti u tavanicu.”) Upravo je po svom naglašenom urbanizmu.Ja razumijem samo jednu riječ:korisno! Vlast zadobiva samo onaj koji se usudi da se sagne i da ju uzme. a sad sva u krpama.to je i plemenito. Ispred sofe je stajao mali stol.( opis Raskoljnjikove sobe:“To je zapravo bila krletka pet-šest koraka u dužinu. ne svlačeći se. na kome se nalazilo nekoliko teka i knjiga.koji se također ispoljio i u dinamici.Sunce treba prije svaga da bude sunce.ja ću ga kupiti kod Zimmermanna. Samo ako si plemenit.sve drugo možeš steći talentom.znači šešir?Šešir je tričarija.-Šešir-što npr.

oni su književnost koja to iskustvo može prenijeti čitaocima jedino i isključivo na onaj način kakav pripada samo umjetničkoj književnosti. u saveznoj državi Missouri. siromašne četvrti i kraljevska palača .Mark Twain Pisac: Mark Twain rodio se u mjestu Floridi. U početku je pisao novinske članke sa jasno izraženom humorističnom i satiričkom notom.. "Pustolovine Huckleberry Finna". kormilar na brodu. Objavio lektire u 29. a djetinjstvo je proveo u gradiću Hannibal u dolini rijeke Missouri.Zbog toga se struktura suvremene književnosti naprosto ne može razumjeti bez Dostojevskog. "Kraljević i prosjak".On je začetnik jednog razvoja u umjetničkoj prozi koji misaono previranje i borbu mišljenja čini svojom središnjom temom. prosinac 2004 22:42:00 | 1 komentara KRALJEVIĆ I PROSJAK . novinar.teško da može shvatiti ono”o čemu se radi”u suvremenoj prozi i o čemu to zapravo njen velik dio govori. U svojim djelima promiče pravdu. humanost. izdavač i poduzetnik. pa čak i kopač zlata.”) I za kraj:Romani Dostojevskog i pored sve svoje “filozofičnosti” nisu filozofija. Vrijeme radnje: Druga četvrtina šesnaestog stoljeća Mjesto radnje: London. "Život na Mississippiju" .“I cio taj rajski dan mojeg života i cijelo to veče ja sam i sam proveo u poletnim sanjarijama. Na kraju se počeo baviti pisanjem. jednakost. Školu je napustio već u dvanaestoj godini i od tad se bavio raznoraznim poslovima.. Iako nije imao književno obrazovanje smatra ga se ocem američke književnosti. Bio je radnik u tiskari. Najpoznatija su mu djela: "Doživljaji Toma Sawyera". slobodu i istinu.tko nije pročitao njegove romane.

Hrabar je i pun želje za pustolovinom. a kad je nepravedan stidi se sam sebe. prosinac 2004 22:41:00 | 2 komentara Bijeg . raskoš. Tema: Doživljaji kraljevića i prosjaka u zamijenjenim ulogama. a Tom je čeznuo za životom u obilju. a kraljević se uputi ulicama i predgrađima Londona.Milutin Cihlar Nehajev Stvaralački portret pisca i životopis: . Srce mu je dobro i plemenito. a Tom ostaje živjeti s njim kao njegov štičenik. Kraljević je bio željan pustolovina i dječačke igre. Promijenili su odijela i Tom ostade na dvoru. netrpeljivost i nepravdu. Kratak sadržaj: Siromašan dječak Tom upoznaje kraljevića Edvarda. Nasmijalo me kad je kraljević s Hugom trebao opljačkati prolaznika. a borba za opstanak i preživljavanje još teži za kraljevića. Prosjak je siromašan dječak iz sirotinjske četvrti Londona. Sa lakoćom uči jezike i uglađenog je ponašanja. Objavio lektire u 29. Kako su bili jako slični. a dušu i srce izjeda mu grižnja savjesti.Likovi: Kraljević je bistar i nadaren dječak. Teško glumi ono što nije iako ga to zabavlja. Snalažljiv je i spretan. Rastužilo me kad je stražar ispred dvora grubo odgurnuo Toma. dječaci odluče nakratko zamijeniti uloge. Pouka: Dobrota. Uz veliku i nesebičnu pomoć prijatelja Hendona kraljević se vraća na dvor . a svojom upornošću postiže cilj. Dvorski život bio je težak za Toma. plemenitost i pravednost pobjeđuju bogatstvo. Ne podnosi nepravdu.

godine. a posebno nacionalna i socijalna motivacija. bez silnih događaja sa mladenačkim dobom jakih kriza koje su udarile biljeg njegovom kasnijem naziranju na svijet. To je jedan od prvih romana u Hrvatskoj književnosti u kojemu dolazi do značajne defabularizacije. Opis Nietzsche sa svojom anarhističkom mišlju o ubijanju samoga sebe (nadčovjek sam sebe žrtvuje. pokušajem zatvaranja interesnog kruga na bitne probleme čovjeka. Retrospekcija događaja glavnog lika iz dana školovanja. a studij kemije završio u Beču. u doseljeničkoj češkoj obitelji. prevoditelj. Gimnaziju je pohađao u Kraljevici i Zagrebu. romanopisac. Zanimao se i za hrvatsku političku prošlost. On je svestrani stvaralac: novelist. publicist. književnik i kazališni kritičar. pri čemu se pisac poslužio modernom tehnikom pisanja. gdje je stekao doktorat znanosti. Problematika koja se obrađuje: Opis prilika i života ljudi koji se oblikuju u neposrednom odnosu prema društvenim zbivanjima. došao je u Kraljevicu i oženio se Ludmilom Polić iz ugledne kraljevičke obitelji. Izabran je za predsjednika Društva hrva tskih književnika. Tema: Bijeg od svakodnevnog života i odluka o smrti. Umro je u Zagrebu 7. osobito svojim esejističko-kritičkim tekstovima i romanom Bijeg. dramatičar. Njegov otac kao učitelj. kritike i veliki broj članaka). Godine 1926.Milutin Cihlar Nehajev rođen je 1880. dva romana. Pri tome sve drugo ostaje u drugom planu. . Opis unutrašnjeg života glavnog lika koji je bio bujan i raznolik. Bio je gimnazijski profesor u Zadru. Rađanje sumnje da je književnost vrlo malo vrijedna prema vrijednosti života. Nehajev pripada čelnicima hrvatske moderne. godine u Senju. svestrano obrazovan intelektualac (poznavatelj likovne i glazbene umjetnosti. travnja 1931. odričući se čovještva). poznavatelj prirodnih znanosti). drame. U Zagrebu radi kao novinar i književnik. U trideset godina književnog rada stvorio je pozamašan broj djela (novela.

Psihološka razmatranja i priželjkivanje kraja života i smrti. te Homerova djela. Književna vrsta: Roman. realistički. Smiješna istina o potiskivanim frazama o materijalnosti duševnih funkcija. Mjesto i vrijeme radnje: U Trstu krajem siječnja 1909. kojim se lik predstavlja u prvome licu i služi se pismom i dnevnikom u oblikovanju romana. Pribjegavanje alkoholu kao jedinome rješenju iz nastale situacije. te praznim razgovorima o idealima i neizvjesnoj budućnosti. Napola rezignirani čovjek prisjeća se svoje ljubavi i zbivanja. omamljuje i savladava sve. trza iz ružne sadašnjosti. Struktura djela: Roman kao pripovjedačko sredstvo. psihološki. . socijalni sa mnogo ustaljenog oblika i nove književne forme – defabulativni roman. Nadahnjivale su ga pjesme Nordsee od Heina u hrvatskom prijevodu. Netko za sve životne probleme pronalazi svoje gotove formule. jer on opija. dosadnog. nemoći živaca nakon jedne krize. koji su se isprepletali sa dojmovima sadašnjeg osamljenog. besmislenog njegovog života i beznadni položaj u kojem je sada. Prevladava moderna pripovjedačka tehnika (autoanaliza). Veoma su mu se dojmila djela Tolstoja čiju je formu pisanja i on koristio. no jedino je istina da se život ne da strpati u formule. Inspiracija iz sličnog djela: U svojim djelima se osjeća utjecaj Turgenjeva i njegovo opisivanje filozofije utučenih ljudi u malograđanskom životu. Sjećanje na posljedica duševne klonulosti.Opis nastupa inferiornosti prema životu koja se dade izvrsno složiti u «apsolutno istinite» ideje. sa vječno istim brigama i nikakvim nadama. godine. Roman našeg vijeka.

ni bioloških uvjeta. koji je ovu baštinu primio u nasljeđe. Nije bila baš lijepa. zamišljen je kao izraz tragičnih nemira modernog čovjeka. koji su više ili manje pustolovno završili život. Stasita i koštunjava djevojka s licem opaljenim od sunca i zvonkim smijehom. pa nije imao dovoljno snage. Kroz njegov lik se izražava tragični nemir modernog čovjeka. ali je sasvim suvereno istupala u društvu i svojim otvorenim načinom općenja začarala svoju okolinu. tjeskobnog i umornog. Zora Marakova bila je kći doseljenog Čeha. nervoznog. Njegov lik odražava raspoloženje jednog dijela mlade generacije koja se. On u svojoj duši nosi klicu sloma svojom jako razvijenom prevlašću misli i konstantne autoanalize. već je samo tragičan finale uslijedio nešto brže. Odijevala se sa mnogo ukusa i uvijek bila . da aktivnošću ispuni život. mnogostruko obrazovana i puna snova. Propast talentiranog čovjeka nije izazvan uskim prilikama provincijskog mjestanca u kojem živi. ravnatelja tvornice u D. Rekla je da će od dječaka biti ili nešto ili ništa. već je naginjala skepsi i depresiji. Teta Klara je ukazivala da će od Đure postati veličina i da se od majčine strane sva obitelj sastojala od duševno silno razvijenih ljudi. Toma njegov stric (bivši trgovac drvima iz Like) koji je bio bez obitelji i zavolio je Đuru kao svoje dijete i pomagao mu u školovanju koliko je mogao. Ne predstavlja prosječnu ličnost.Likovi: Đuro Andrijašević je mladi daroviti intelektualac koji studira u Beču da postane doktor. Bartol Andrijašević je Đurin otac i pomorski kapetan koji je plovio godinama po morima i na kraju je dobio službu lučkog kapetana u Kraljevici. nije mogla potpuno snaći u konkretnim društvenim prilikama.

Tu je bilo njegovo carstvo. Toliko se naputovao u svom životu da je imao neku odvratnost protiv svakog . Bijele. Sadržaj: Mladi daroviti intelektualac Đuro Andrijašević je iz mjesta studiranja putovao kući. što je bila prostija. Po ulici se vukao tromo. pod uvjetom da se taj slaže s njegovim običajima kada se nazdravljalo. Kratka bilješka o djelu: Roman o mladom darovitom intelektualcu Đuri Andrijaševiću. debeo. nego veći dio svog vremena provodi u krčmi. Vera Hrabarova je djevojka i dobre obitelji koju su preporučali Đuri. koji piše pismo prijatelju Toši i u tom oproštajnom pismu sažima temeljne odrednice njegova života i koji se u sudaru sa životnom zbiljom slama.spremna na svaki pothvat ako je s tim bilo spojeno nešto novo i osobito. predaje se piću i završava samoubojstvom. završila gimnaziju. Bila je visoka. kratko podrezane kose i plav. Za prijatelja dao bi sve. bio je nabit. Bio je kruta pijanica i navikao na neuredan život. nizak. gotovo plašljivo. oštar brk činili su crvenu. Jeo je vrlo malo i to najprostija jela. kao da se stidi svog odrpanog odijela. Sa pregršt duhovitih paradoksa znao je braniti svoje mišljenje oštrom poraznom dijalektikom. darovita. a odijevao se više nego siromašno. a u društvu znala besprijekorno voditi konverzaciju. jače ga je dojmila. naučila govoriti tri strana jezika. pospano. dosta ćelavu glavu karakterističnom. svirala glasovir. A u krčmi. pa se tako prisjećao prohujalih godina i zbivanja. nego što se na prvi pogled moglo zaključiti. Jagan novi znanac. Bio je uman čovjek. vodene oči i podbuhli obrazi govorili su da se ne bavi puno ozbiljnim poslovima. koji ga je uvijek razumio u teškoćama. suha djevojka sa zlatnom kosom i mirnim zelenim očima. Tošo njegov najbolji prijatelj.

Prisjetio se kako su ga posljednji puta ispraćali Hrabarovi na put u Beč. Njemu se pričinjalo da u svakom odlaženju ima nešto užasno i tajnovito. Uzalud je tu zadnju misao pokušavao otjerati. a osobito stara će imati pravo. o beskućništvu i vječnom nespokoju. koji je na kratko dolazio kući i uvijek neprestano odlazio. Putujući dalje bio je svjestan da ne radi lijepo što putuje u Slavoniju k prijatelju. Prisjetio se da je u trećoj godini sveučilišta upoznao Veru i zaljubio se. Bojao se da još nije spreman za taj trenutak. Ako bi se uzeli morao bi imati zaposlenje i nekakvu plaću i da li bi im ona bila . inače pred ljudima sve mora ostati tajno. Hvata ga strah da će u onom drugom svijetu naći nešto nepoznato i novo na što se neće moći priviknuti. sam sebi je govorio da treba svršiti studiranje za doktora i vratiti se u svoj rodni kraj. gdje je dosta nespretno obavljao službene formalnosti. To je možda još iz djetinjstva. Uistinu je da će oni pomisliti da on bježi od njih. a kada zbilja dobije doktorat svi ga promaknu u profesora. U Beču se govorilo da je svaki đak doktor za gazdaricu i kelnere. sveučilišnih zgrada i kavane. Svaki puta kada bi trebao dalje putovati upravo je bio bolesno nervozan zbog dolaska u neku nesigurnu i strašnu neizmjernost. Andriješević je sve svoje misli izražavao riječima. Đuro je odgovorio i mučio se da joj objasni to svoje nesretno raspoloženje. Bilo mu je lijepo studirati u Beču i kada bi zapao u tromost. tako je i sada misli gotovo glasno završio razgovor sa samim sobom. njega je svaka minuta tako uzrujavala. da nije umro taj nevoljeni stric Toma i ostavio zaduženu kuću. a ne ide u Zagreb. da sa Verom samo odgađa stvar i da o tome ovisi njena sreća. jer je tako zahtijevala služba pomorskog kapetana. Nakon dvadeset i pet godina potucanja po morima kapetan Bartol Andrijašević je dobio službu lučkog kapetana u Kraljevici. kada je svoga oca slabo viđao.putovanja. a svi su mislili da će iza njega ostati imetak. U dnu duše je znao da to nije rješenje. mati se preselila u Rijeku gdje je iznajmljivala sobe đacima. Dok je čekao da vlak krene. Predočio si je kao rješenje da mu Hrabarovi vrate obavezu i udaju Veru za nekoga drugoga. dobiva dozvolu dopisivanja. što mu je ona u pismu prigovorila. da je bio prema svojoj zaručnici Veri upravo nepristojno hladan. ali ni sam nije mogao da nađe pravih riječi. no gospođa Nina Hrabarova nije još dugo vremena mogla da razumije Andrijaševićevo ponašanje. Ona ljubav priznaje majci. Prisjećao se mirnih dana i đačkih običaja kada se kretao između mjesta stanovanja. Kada je otac umro. Čim je sin dorastao do pučke škole dao mu je ispisivati liste o svjetionicima i barkama. kao da iza njega ostaje komad života koji nikada neće moći dostići. gdje su sigurno računali da će kao doktor doći i službeno zaprositi Veru. Dalje je u pismu nanizao nekoliko isprika koje je Vera rado primila. On je mislio dalje nastaviti nauke i prijaviti profesorski ispit. jer bi ga stara zapitala za zaruke. ne brinući se ni na što i ne odgovarajući na materina pisma.

Čekao je danima neće li od Zore doći nekakav odgovor i tako se njihov roman nije nikako mogao završiti. Mladići ubrzo postadoše vjerni drugovi na izletima i zabavama. da ga ona drži . Tamo je upoznao gospođicu Zoru Marakovu i njenog brata Marka. ali je sasvim suvereno istupala u društvu i svojim otvorenim načinom općenja začarala svoju okolinu. kada bi se ticalo samo njega. Osjećao se slabo da razmišlja o tome kako je postupio prema njoj i pokušao se izjadati u pjesmi u kojoj je htio opisati svoju slabost i tako je prvi puta osjetio da nema vjere u pisanu riječ. no ona je i dalje bila jako nepovjerljiva. Opčinila ga je želja za slavom i prvi književnički uspjesi dali su njegovom mišljenju novi pravac. Zorina iskrenost razbila je brzo nepouzdanje i plahost i sve su se više družili. Nije bila baš lijepa. koji je preko ljeta iznajmljivao sobe kupališnim gostima. vrijedna ljubavi. a drugo kao majka. Prisjetio se kako su profesori u gimnaziji potvrdili da takvog talenta kakav je on nije bilo za njihovog vremena u školi. U velegradu se Andrijašević preobrazio u drugog čovjeka i nakon prve navale boli radi jadnog završetka ove druge ljubavi dođe pokajanje. Prvi puta rodila se u njemu sumnja da je književnost vrlo malo vrijedna prema vrijednosti života. Njihovim izletima se pridružila gospođica Zora i poslije par susreta Đuro je osjetio da njena blizina na njega djeluje neobično. Mislio je da se njena ljubav pretvorila u prezir. poslanim u omaglici prvog razočaranja. Jedno je bila umilna djevojčica. Osjećao se vezanim za tu djevojku i nije znao kako da popravi što je skrivio pismom. požrtvovna i brižna. Odijevala se sa mnogo ukusa i uvijek bila spremna na svaki pothvat ako je s tim bilo spojeno nešto novo i osobito. jer profesorske plaće su male. gdje su mogli nesmetano usisavati sav čar naglo rođene ljubavi. Praznike nakon sjajno položene mature proveo je u Kraljevici u kući strica Tome. Instinktivno je osjećao da mu se ona ne uklapa niti u jedan njegov razred koji si je on stvorio u svojoj fantaziji. Kao san bijaše ta ljubav. Sve je to lijepo rekao svojoj budućoj punici. Đuro je Zori čitao pjesme i druga književna djela i nakon raspredanja sve se svršilo u ljubavi. Još jače se raširilo to uvjerenje kada su u omladinskim listovima počeli izlaziti neki Đurini književni pokušaji i pokazivao se kao sigurna buduća veličina. Nakon par dana su otišli Zora i njen brat i Đuro je osjetio grižnju savjesti na tu ljubav i propatio je do trenutka kada je trebao krenuti u Beč da se upiše na sveučilište. Napisao joj je pismo proklinjući je i u isti mah strašno i samilosno žaleći. Bilo bi najbolje sve prepustiti vremenu. Đuro je pratio Zoru do usamljenih morskih rtova. Njegov pojam o ženi kretao se između dva kontrasta.dovoljna za život. UVijencu je izašao njegov prvi veći rad i svi su se čudili formalnoj savršenosti koju je imao taj početnik. Đuro je iz početka osjećao neku antipatiju prema njoj i nije mu se sviđalo što ona tako muškarački govori i radi.

kako je ovo sve ludost i zločin što radi. koji mu je postao daleka uspomena. veliku ljubav i da se ne može izbrisati prošlost koja ga čini bezvrijednim pred Verinim zahtjevima. Počeo je objavljivati u novinama kritike i novele. Ipak je Đuro uvjeravao sebe da je odviše star i grešan za tu novu. Novi osjećaj ga je odveo dalje od očajanja zbog prijeloma sa Zorom. kucati sve jače i hrliti njoj u susret. udovice majora R. dugovi. slabićem. Napisao je pismo drugu Toši iz gimnazije da ga ovaj pod bilo kojim izgovorom pozove u goste. Opisao je svoju ljubav prema njoj i svoj strah radi te ljubavi. Vera je bila lijepa pristala djevojka i njen izgled je pristajao uz sliku djevičanstva i netaknutosti koju bijaše zamislio. Povukao se u sobu i par dana si je ponavljao isu frazu: «Što se ti pokvareni. Upisao se u glazbenu školu na nagovor gazdarice kod koje je stanovao. te da je njegov život sagrađena na ogromnom razočaranju. Osjećao se i sam star. Stiglo je pismo na brzinu napisano: «Ako vjerujete u me da mogu biti tješiteljica Vaših boli. Nije se javljao kući bojeći se da su i do njih doprli glasovi o njegovom životu. koji je uzmakao kada je došao čas ozbiljnih obaveza. kretao se u najgorim đačkim društvima i došao na glas pokvarenog čovjeka. » Tako je Đuro otputovao prijatelju Toši i u prilikama odmora pisao dnevnik događanja. bolje rečeno u kuću njegove žene. Otišao je u svoj stan da je više ne vidi i napisao joj pismo. Kod prvih susreta nije mogao da prodre u Verinu dušu. Bio je uveden u kuću višeg činovnika Hrabara. Nevidljiva veza između njih dvoje sve se više stezala i Đurino uspavano srce stalo se buditi. da ne bi oni vidjeli kako je duboko i zauvijek propao. da svoj nemir utopi u alkoholu. ja sam spremna. Otišao je kod prijatelja Toše i nakon nekog vremena se okanio svojih loših navika. Izbjegavao je susret sa poznatim ljudima. Sve snažnije je primjećivao da mu se Verina duša približava. Đuro je poslušao savjet i treću godinu studija upisao u Zagrebu. On mu je rekao da je proživio normalno razočaranje u prvoj ljubavi i da je loše što je zapustio svoj književnički rad. Ružna su bila ta vremena i došle su materijalne brige. propao. neplaćeni računi. misleći da više nije vrijedan života. Postepeno se oslobodio jadi i povjerio se prijatelju što ga je mučilo. izmoždeni čovječe usuđuješ kao zločinac ulaziti u njen svijet! Tko ti daje pravo da djevici mutiš spokojnost duše?» Napisao je i objavio pjesmu u čijim stihovima je ispričao cijelu svoju ispovijest i plašio se pri pomisli da će Vera razumjeti njegovu pjesmu. Izmučivši živce. Ipak je otišao kući i majka i stric Toma su očekivali da će im objasniti u što je protratio dvije godine boravka u Beču. ranjen u duši i tijelu. Uloga očajnika postala mu je drugom naravi i stane se opijati iz noći u noć. nesposoban za bilo kakvu odluku.kukavicom. Slučajno je u novinama pročitao o imenovanjima i . izgubio je interes za nauku i stane tražiti načine da sam sebe ponizi još gore.

u koji je bio upisan već četiri semestra i pošao na filozofiju samo da brže završi. Teško je pomislio. udatu za muža koji joj može dati bar ono na što je kod kuće naučena. literaturi. Da li ga je zaboravila i smirila se. ali se ništa više ne da popraviti. učiteljica više pučke škole premještena na višu djevojačku školu u V. ako se ima hrabrosti. Tošo je učitelj sa stalnom plaćom i živi u obiteljskom životu sa Ankom. Da li je zadržala uspomenu na našu ljubav. s vremenom stara djevojka sa praznim domom. njeno poznanstvo s Đurom. umnikom i književnikom. koji su svi bili besprijekorno odjeveni. govorili o kazalištu. u društvu duhoviti. a kod Shopenhauera ga je smetao njegov smisao za umjetnost. Tako je saznao gdje je završila Zora kao učiteljica. No imala je Vera i drugih prosaca. a Vera će biti u dvadeset osmoj i nema više čekanja za njenu udaju. a za prijavu nema novaca. a to sigurno jest jer se nije udala i mora da ju to muči. no sve je više vidjela kako se udaljava od te budućnosti. No gospođa Hrabar zna da Đuro treba položiti profesorski ispit. Mati je htjela svoju kćer vidjeti kao sretnu mladu gospođu. Andrijašević nije bio čovjek iz toga svijeta. Kod Vere riječ «ljubav» joj nije dolazila na um. Ružno je misliti na to. nije mnogo govorio i ozbiljnije od ostalih je shvaćao svoje riječi. doimale su se kod nje kao prava oluja. Svoje osjećaje tumačila je kao simpatiju. Majka se sjetila kako se obećala đaku iz škole. Nije završio studij. Kako malo treba da se ostvari ta sreća. dobivalo je za nju posebnu aureolu. kako je proživjela te godine. Tošo mu je rekao kako ga otac želi nagovoriti da se oženi za Diklićevu kćer. koja nije ocu u računici. Tako će proteći godine. odgajajući djecu. . Đurine pjesme. Svi su muškarci živjeli u atmosferi odmjerene etiketnosti. odričući se čovještva). Gospođa Nina je odlučila da ne popusti i svoju kćer oslobodi od upliva Andrijaševića. Može reći da ga nije briga i onda će draga kćerka ostati neopskrbljena i biti velika žalost roditeljima pod stare dane.premještajima da je Zora Marak. Nina je zadovoljno gledala kako njena kćerka pomalo dobiva navike gospođice koja više nije mlada. Došlo je pismo kojim Đuru pozivaju Hrabarovi da dođe. jer je gledao sve crno i nemilo. jasne i bolne ispovijesti ljubavi. Premda gospođa mama nije znala da je Đuro upravo Veri za volju napustio pravni fakultet. No razmišljali su ako i završi studije treba se zaposliti. muzikalni. Sjetio se kako je bio očajan nakon događaja sa Zorom i bio mu je jasan Nietzsche sa svojom anarhističkom mišlju o ubijanju samoga sebe (nadčovjek sam sebe žrtvuje. a kako je bila puna reminiscencija iz literarne povijesti o prijateljstvu duhovitih žena i genijalnih muževa. klonila društva. Smislili su da razvrgnu zaruke i da ju udaju za nekoga drugoga. pripovijedao je o imetku od kojega nema ništa. a on nema nikakvih obaveza. jer bi se onda dva susjedna imanja složila u jednu cjelinu. No on se zaljubio u njegovu Anku.

Gledao je oženjene drugove. navike ljudi koji imaju dosta da si . ima mnogo dosadnih i suvišnih stvari koje su spojene sa pedagoškim dužnostima (filozof sa šibom!). trgne iz ružne sadašnjosti. njihovu bijedu. sulude snove. uviđao da ne može sada. Preporučili su mu da ne predaje u razredima previše pametno. nemoći živaca nakon jedne krize. Spopao ga bijes na samoga sebe. Njemu ne odolijeva ništa. omamljuje i savladava sve. a neće ni kasnije moći držati se na površini sa plaćom koju dobiva. Teško je vjerovati u vrijednosti onoga što sam stvaraš. . pa je posudio od matere još novaca. nisu potrebne fantazije ni osjećaji. Sve je više osjećao težinu obaveze što ju je preuzeo na sebe obećavši da joj se neće približiti dotle dok ne položi ispite. Svako dan donosio mu je nova razočaranja. Bio je previše fino odjeven prema ostalim kolegama i u malom gradu ljudi slabo paze na toaletu. Sav rad proteklih godina mu je bio besmislen. bez osjećaja i monotono. te da ga tjeraju zbog njegove nesigurne budućnosti. dođu brige i oskudijevanja i gotov glad. očaj. Ljudi se osjećaju mladi sve dokle ih ne uhvati u svoje kolo malograđanski život. pretvara te u drugog čovjeka. Ljudi oko njega nisu zli niti odvratni. lakovjernost. nego da treba raditi samo toliko da ga ne mogu otjerati s posla. Stigao mu je odgovor na molbenicu. jer on opija. te se uputi u svoje novo boravište. Sa užitkom alkohola raste i ironija. U školi je mnogo ljepše nego je očekivao. lagodan život u njenoj obitelji. Vera je polako za njega postajala nedohvatljivo biće. Nije javiti Veri. srdžba. Pomislio je da što prije negdje pobjegne i preda se alkoholu kao jedinome rješenju iz nastale situacije. da je namješten za suplanta u Senj. da bježi iz zla u još gorje. gledajući sebe kao uboga prosjaka koji je bio lud i nadao se milosti od dobrih ljudi. nego da ona vijest pročita iz novina. a kasnije je imao vremena da se bavi u laboratoriju. Ali ono je bila posljedica duševne klonulosti. Mladi ljudi zaljube se i ožene. imaju jednake navike i sjetio se kada je i on živio tako mrtvo. Uviđao je da će do tada proći više vremena nego je mislio. otkada je morao napustiti svoj slobodni razgovor sa djecom i držati se suhe šablone zadavanja i ispitivanje lekcija. Pomisao da će Vera biti njegova svakim danom se sve više udaljavala od njega. ali su užasno prazni i jednaki. a radiš za druge. Bilo mu je jako neugodno i postalo jasno da je u njihovoj kući suvišan. jer je u školi bivalo sve dosadnije. Čežnja za Verom morila ga je jače nego ikada. Materijalne brige su ga tištale svaki dan sve jače. Svi gledaju jedan na drugoga. Od plaće koju dobije nije se moglo živjeti. tj. I kako sada da se oženi.Andrijašević je stigao u kuću Hrabarovih gdje mu je gospođa govorila da je njena kćer za udaju a on nema osiguranu egzistenciju i dok ne završi ne smije se dopisivati s Verom. otopio je i piljio u dim od cigarete. njihove navike. Svi ovi ljudi sasvim su normalni i nisu niti nezadovoljni. Prvih dana je rješavao statistike i popise.

Tražio je kod svojih kolega novaca na posudbu. dosadnog. Pozajmljivao je novac od majke koja je sve teže shvaćala njegove potrebe. ne može tražiti gostoprimstvo kod matere. jer ima svoje zaposlenje i prima plaću. Da bi nekako suzbio tjeskobu koji puta je šetao sa dvjema učiteljicama Darinkom i Minkom. Andrijašević se u svojim osjećajima približavao njenoj boli i utapao se u tu bol.priušte luksuza. jer je slabo obilazio mater osim kada je trebao novaca. jer je on sad konačno stao na svoje noge. Slabost. niti više računati na ičiju pomoć. Zato je odlučila Tominu kuću sa nešto gotovine pokloniti opatičkom samostanu. ali ga treći dan neotvorenog dobije natrag. «Ako je kuća poklonjena. Pokušao je kod ravnatelja. da mu se činilo da to neće moći izdržati i da će poludjeti. jer je gospođa Hrabarova prepoznala rukopis i odmah ga vratila natrag. ali je pazio da ne ističe bijedu. Baš je fatalno sve to. Počeo je prekoravati sebe za taj događaj. Opisivao je svoj život. Đuro se na nagovor prihvatio posla da bude redatelj diletantskog društva i priređivali su đačke zabave. te je uzaludno tražio izlaz. Stiglo mu je pismo od matere u kojem ga obavještava. Pomislio je da ga se poželjela vidjeti. te je pisao riječi ljubavi koje mu se nisu tako često izmicale ispod pera i napokon ju molio da se strpi. zajedno s Verom. Napisao je pismo prijatelju Toši da ode u Zagreb i da preda pismo Veri. koji su se prepletali sa dojmovima sadašnjeg osamljenog. postao sasvim apatičan. List je poslao. koja ga poziva da dođe. da misli da je on završio nauke i da mu više ne treba slati novaca. ponižavanja i muka. besmislenog njegovog života i beznadni položaj u kojem je sada. gotovo očaj. jer je bolestan od nemira i očekivanja. da se nije mogao ničim rastresti. ali se tog trenutka kod njega pojavila spoznaja vlastite bijede i nemoći. te je svaki dan slabije shvaćala potrebe života. Molio ga je da ide odmah. Đuro nije otputovao ni sutradan ni prekosutra. Napola rezignirani čovjek prisjećao se njihove ljubavi. Đaci su u . Napala ga je takva tjeskoba. » Jednoga dana je stigao brzojav od Vere. koji se službeno držao i izjavio da «nema naslova» za predujam. Odlazila je sve više u crkvu i udaljavala se od svijeta. zahvati mu čitavu dušu. Dobio je pismo od Toše koji ga obavještava da je pismo lutalo jer on nije bio u Zdencima nego kod oca koji se pomirio sa Ankom jer je rodila dečka. naglasio je da preko ferija mora učiti za ispit. ali svi su također u teškoj situaciji sa već založenim mjenicama. za čeka će je opatice hraniti do smrti. Roditelji su zbog bolesti otišli u Štajersku na oporavak. a poslije smrti čitati vječnu misu za spas njene duše. te ga nije dalje ni slušao i gotovo je pobjegao iz sobe. To je nju sigurno boljelo i zato je tražila utjehu u crkvi. Bila su dva dana takve uzrujanosti. Treći dan je Đuro nakon uzaludnog trčanja. Bio je kod Hrabarovih i saznao da je Vera gotova učiteljica. Noći nije mogao spavati i napiše Veri pismo.

Na povjerenje mu nitko ništa nije davao. Na Veru je rijetko mislio. » Kod kuće su ga mučili vjerovnici. da se trgne iz mrtvila. koja ga je uvjeravala o vlastitoj vrijednosti i popunjavala prazninu u duši. Iz toga nastane čitava bura negodovanja protivne stranke koji hoće rušiti temelje naše prošlosti. prije nego je pošla za drugoga. Đuro je zapao u još veću depresiju govoreći: «Ljubiti ne vrijedi. dobio otkaz i da mu u krčmi iz milosti daju piti. Afera he Đuru zaboljela i rasrdila. a on od života ne može pobjeći.njemu vidjeli poštovana pisca i čovjeka «od imena». dolazila je sve rjeđe i sve više se opijajući. Vera se udala. Komedija se pretvorila u žalosnu sliku malograđanskog života i bez završetka. Žalio je za izgubljenim životom i opijanje mu je postalo fizičkom potrebom. makar i male akcije. Napisao je komediju Rat u Ždrenju a osobe na pozornici su se redale same od sebe. Središte borbe je bilo između žaba i miševa. Tako je komedija ostala u ladici nedovršena. a žena ti sjedne na vrat. Najviše ga je zadovoljavalo što je bio u središtu neke. ali kada je pročitao nepovoljne kritike . izbaciš. U prvom činu je išlo lako sa navalom ruganja. Stiglo je pismo od Verina oca u kojem ga obavještava da nije ispunio obaveze za njegovu kćer i da mu vraća njegova pisma natrag i da to isto on učini sa Verinim pismima i da prekine sa svim uspomenama. Gazdarici je bio dužan i tražila ga je svaki dan. Vino je bolje od žene. te odluči da se svemu tome izruga. ali leša mu nigdje nisu našli. Napisao je oproštajno pismo Toši u kojem ga obavještava da je sasvim propao. Mislio je da će ga vidjeti i Vera. što je ona morala pretrpjeti radi njega. Ne isplati se. Postao je propalica. jako se razočarao i upravo radi Vere bilo mu je strašno. Na ponovljeni nagovor je napisao novi komad Revolucija u Ždrenju koja se prikazivala u Zagrebu. hodao je sa potrganim cipelama i izderanim hlačama. a u trećem činu mu je pofalilo ironije. U zagrebačkim dnevnicima iziđe poziv đačke grupe da se upišu u zadrugu radi popularizacije kulture i sa imenima priređivača. Dobio je od ravnatelja dopis da nije udovoljio propisima glede profesorskog ispita i da ga rješavaju službe namjesnog učitelja. kušaš ga i ako ti se ne sviđa. a fabuli je trebao kopirati događaj. Tošo je došao u Novi da pokopa prijatelja. Ipak je predstava imala negativnog odjeka sve do biskupa. sadašnjosti i budućnosti. valjda ju je bura odnijela u dubine mora. . Misao da nešto radi.

Pozdravi doma. Radnja Radnja se odvija u vrijeme kraja školske godine. U Zagrebu prije podne. To je bila osveta djecaka za kradu novca u trgovini kada je on povecao racun za svoj džep. prosinac 2004 22:41:00 | 0 komentara Zvižduk s Bukovca . godina. Svi oni pohadaju peti razred. Objavio lektire u 29. poslije drugog svjetskog rata u zagrebackoj cetvrti Bukovcu. Otac je ispravno zakljucio i rekao mu neka ide drugdje tražiti krivca jer Giza ne krade. Sadržaj Knjiga Zvižduk s Bukovca govori o nemirnom djetinjstvu provedenom na tom zagrebackom brijegu. Po zanimanju je novinar. trgovac promašio loptu pao na pod. samo što Rolo stalno muca. Zagreb – 1964. Bimbo je nizak i debeo. ali je jednom svadu prekinuo trgovac koji se došao žaliti da je Giza ukrao bombone iz njegovog ducana. Truli nije bio dobar u sportovima. uzeo je zalet i u trenutku kada je zamahnuo nogom netko je kamencicem pogodio loptu. Profil International d. jednom kada su igrali nogomet. Dosad je objavio knjige: Piti ili ne piti. Dugi. njegov otac i majka te njegove sestre Ivka i Branka. Matica Hrvatska «Zora» Zagreb. o. Zagreb. Tako im je. Kanta i Rolo su djecaci s Bukovca. pristupio trgovac Špoljaric. “Književnost 3”. Djecaci su se uvijek sastajali kod križanja Gornjeg Bukovca. o. Rolo nizak i mršav djecak kao i Kanta. g. Bimbo. Prica o novinama i Zagreb je Zagreb. godina Grafička oprema Majstorska radionica Krste Hegedušića. Dojam Knjiga je zanimljiva jer opisuje djetinjstvo jedne grupe djecaka. Dragutin Rosandić. . Posljednji zvižduk. 1964. pa tako i zviždati te je i on sam jednoga dana odvratio umjetnickim zviždukom zvižduku koji se zacuo iz školskog dvorišta. 1998. Djecaci su imali još mnoge okršaje s trgovcem.Podaci izvađeni iz: Pet stoljeća hrvatske književnosti. Objavio lektire u 29. Otac i majka su se cesto svadali. i objašnjavao djecacima kako se puca lopta.Zvonimir Milcec Pisac Zvonimir Milcec roden je 1938. Gizovu obitelj cine Giza. Rekao je kako ce im pokazati kako se puca lopta. Giza. Giza je imao starog razrednika Vjekoslava Dešcaka. ali je umjetnik u zviždanju. godine u Zagrebu. Giza je ban. debeo covjek koji je imao trgovinu. Truli. prosinac 2004 22:40:00 | 0 komentara . Dugi je visok i mršav djecak. Zadnja pošta Zagreb. koji ih je u svemu mudro poucavao i rekao je kako sve treba znati.

Giza je ban. Gizovu obitelj čine Giza. Bimbo. Giza. Dugi. trgovac promašio loptu pao na pod. Otac je ispravno zaključio i rekao mu neka ide drugdje tražiti krivca jer Giza ne krade.Zvonimir Milčec Pisac Zvonimir Milčec rođen je 1938. Sadržaj Knjiga Zvižduk s Bukovca govori o nemirnom djetinjstvu provedenom na tom zagrebačkom brijegu. samo što Rolo stalno muca. njegov otac i majka te njegove sestre Ivka i Branka. pristupio trgovac Špoljarić. Dojam Knjiga je zanimljiva jer opisuje djetinjstvo jedne grupe dječaka. Truli nije bio dobar u sportovima. debeo čovjek koji je imao trgovinu. . Dugi je visok i mršav dječak. Truli. ali je jednom svađu prekinuo trgovac koji se došao žaliti da je Giza ukrao bombone iz njegovog dućana. Bimbo je nizak i debeo.Zvižduk s Bukovca . To je bila osveta dječaka za krađu novca u trgovini kada je on povećao račun za svoj džep. Priča o novinama i Zagreb je Zagreb. Rolo nizak i mršav dječak kao i Kanta. Otac i majka su se često svađali. Posljednji zvižduk. Svi oni pohađaju peti razred. Dječaci su imali još mnoge okršaje s trgovcem. U Zagrebu prije podne. Pozdravi doma. Giza je imao starog razrednika Vjekoslava Deščaka. Tako im je. Kanta i Rolo su dječaci s Bukovca. poslije drugog svjetskog rata u zagrebačkoj četvrti Bukovcu. Radnja Radnja se odvija u vrijeme kraja školske godine. pa tako i zviždati te je i on sam jednoga dana odvratio umjetničkim zviždukom zvižduku koji se začuo iz školskog dvorišta. Rekao je kako će im pokazati kako se puca lopta. i objašnjavao dječacima kako se puca lopta. Dosad je objavio knjige: Piti ili ne piti. ali je umjetnik u zviždanju. godine u Zagrebu. jednom kada su igrali nogomet. uzeo je zalet i u trenutku kada je zamahnuo nogom netko je kamenčićem pogodio loptu. koji ih je u svemu mudro poučavao i rekao je kako sve treba znati. Zadnja pošta Zagreb. Po zanimanju je novinar. Dječaci su se uvijek sastajali kod križanja Gornjeg Bukovca.

Objavio lektire u 29. Kanta i Rolo su dječaci s Bukovca. debeo čovjek koji je imao trgovinu. Dojam Knjiga je zanimljiva jer opisuje djetinjstvo jedne grupe dječaka. ali je jednom svađu prekinuo trgovac koji se došao žaliti da je Giza ukrao bombone iz njegovog dućana. Bimbo je nizak i debeo. ali je umjetnik u zviždanju. U Zagrebu prije podne. Bimbo. pa tako i zviždati te je i on sam jednoga dana odvratio umjetničkim zviždukom zvižduku koji se začuo iz školskog dvorišta. poslije drugog svjetskog rata u zagrebačkoj četvrti Bukovcu. uzeo je zalet i u trenutku kada je zamahnuo nogom netko je kamenčićem pogodio loptu. koji ih je u svemu mudro poučavao i rekao je kako sve treba znati. Giza je imao starog razrednika Vjekoslava Deščaka. Zadnja pošta Zagreb. Gizovu obitelj čine Giza. Priča o novinama i Zagreb je Zagreb. Dječaci su imali još mnoge okršaje s trgovcem. Dugi je visok i mršav dječak. Otac je ispravno zaključio i rekao mu neka ide drugdje tražiti krivca jer Giza ne krade. prosinac 2004 22:38:00 | 0 komentara Zvižduk s Bukovca . Dosad je objavio knjige: Piti ili ne piti. samo što Rolo stalno muca. Dugi. Radnja Radnja se odvija u vrijeme kraja školske godine. trgovac promašio loptu pao na pod. Dječaci su se uvijek sastajali kod križanja Gornjeg Bukovca.Zvonimir Milčec Pisac Zvonimir Milčec rođen je 1938. Sadržaj Knjiga Zvižduk s Bukovca govori o nemirnom djetinjstvu provedenom na tom zagrebačkom brijegu. Svi oni pohađaju peti razred. To je bila osveta dječaka za krađu novca u trgovini kada je on povećao račun za svoj džep. Otac i majka su se često svađali. godine u Zagrebu. i objašnjavao dječacima kako se puca lopta. Po zanimanju je novinar. njegov otac i majka te njegove sestre Ivka i Branka. Rolo nizak i mršav dječak kao i Kanta. Rekao je kako će im pokazati kako se puca lopta. Pozdravi doma. Giza je ban. Giza. jednom kada su igrali nogomet. Tako im je. pristupio trgovac Špoljarić. Posljednji zvižduk. Truli. Truli nije bio dobar u sportovima. .

koja je prikazana iduće godine pred Kneževim dvorom. u obitelji trgovca pučanina. ne svršivši studij prava. Popiva. Te godine je izabran za orguljaša u dubrovačkoj katedrali i. Dživo. godine u Veneciji. Obitelj Držić. Ugo Tudeški Pomet Trpeza (sluga koji želi pametno iskoristiti fortunu kako bi namjestio Lauru Ugu Tudeškom. pri čemu mu je pomogao sam Vetranović pjesmom "Pjesanca Marinu Držiću ipomoć". što mu na kraju i uspijeva. Držićevi književni protivnici optužili su ga da je plagirao svog suvremenika Mavra Vetranovića. Likovi: Dundo Maroje. Bokčilo. Godine 1548. što je još važnije. Pomet Trpeza. u Dubrovniku.Objavio lektire u 29. Držić umire 1567. Iste godine napisao je pastoralu "Tirena". Perina baka. Laura. nadimkom vidra. prosinac 2004 22:35:00 | 0 komentara Dundo Maroje . Godine 1550. Petrunjela. Najzanimljiviji podatak o Držićevom boravku u Sieni odnosi se na njegovo bavljenje kazalištem. grad duge sveučilišne tradicije u koji su dolazili studenti iz cijele Europe. važna je u Marinovu životu. To je razdoblje njegovog plodnog književnog stvaralaštva. Držić od 1548. tiskana je u Mlecima jedina za Držićeva života objavljena knjiga "Pjesni Marina Držića ujedno stavljene s mnozim druzim lijepim stvarmi". u kojoj odbacuje sve objede protiv Marina. U to vrijeme Siena je bila živo renesansno središte. Pera. Držić e žestoko branio od optužbi zavidnika. godine živi u Dubrovniku. komedija "Pomet" u izvedbi Pomet-družine. Njegov sin Maro je sa 5000 dukata umjesto da ide u Firenzu otišao u Rim i tu se prepustio lagodnom životu. dobio je potporu od 30 dukata kako bi otišao na nauke u toskanski grad Sienu. u kojoj je uz ljubavnu liriku uvrštena i farsa "Novela od Stanca". rodio se godine 1508. Iste godine bila je premijera najpoznatije Držićeve komedije "Dundo Maroje". nije imala sreće u trgovačkim poslovima pa je gospodarski propala. prikazana je. pastorala "Tirena" te "Venera i Adon". Godina 1538. Maro Marojev.Marin Držić Bilješke o piscu: Marin Držić. on je kriv za sve zavrzlame u djelu) Sadržaj: I čin Dundo Maroje traži svoga sina kojeg je poslao u Firenzu da izuči zanat za trgovca. koja je u prethodnoj generaciji dala poznatoga petrarkističkog pjesnika Džoru Držića. Držić je u Sieni proveo nekoliko godina. U tim godinama nastala su sva njegova poznata djela. danas izgubljena. Kada je njegov otac otišao da ga potraži sa . što je imalo bitnog odraza na Marinov životni put. do 1562.

Jedan od njih je prepoznao Petrunjelu. Kada ga Tripče sve to čuje on se posvadi s Ugom. Ona se je preobukla u momka i zajedno s još jednim momkom tražila ga već tri dana. te je on potegao nož da ulovi sina. Pošto nije imao baš mnogo novaca. II čin Petrunjela. Nakon što su Dunda Maroja odveli u zatvor. Došli su pred jednu gostionu.sobom je poveo svoga slugu Bokčila koji nije mislio na ništa drugo nego na jelo i piće. III čin Kada se Marin vratio. Tripčetu koji ih je poveo u neku gostionu a začudili su se kada su čuli da u Rimu postoji neki gospodin Marin koji živi veoma raskošno. Prvom prilikom će to Petrunjela prenijeti gospodarici. . a Laura mu odgovara neka Marin dođe k njoj i ona će mu pomoći. U gradu su došla tri prijatelja koji također traže Marina. on se okrenuo i prepoznao svoje prijatelje. To je oca rasrdilo. Kada mu je Laura rekla da je Popiva sa Bokčilom otišao po Dunda Maroja. Pošto su se poznavali još iz Dubrovnika. Ugo ponovno dolazi kod Laure. a onda je vidio da ne može izbjeći plaćanje. Kada su došli u jednu četvrt. Kada je Marin došao obavijesti svog slugu kako će ostati na ručku sa Laurom. Bokčilo je ostao sam. Marinovoj ljubavnici obećavao sve samo da mu pokloni malo pažnje ali ona to nije htjela. da kupi robu. Marinova zaručnica Pera. Petrunjela mu obeća da će utjecati na njenu gospodaricu. samo da bude njegova žena. Marin se je pravio da ga ne poznaje. Laurina služavka razgovarala sa Pometom. Također joj je rekao da je Marin ostao bez novaca i da bi za Lauru bilo bolje da gleda za gospodinom Tudeškom. Bokčilo ispovijedi nezgodu koja ga zadesi. On joj je rekao kako je Marinu došao otac i kako će ga ubrzo odvesti sa sobom u iz Rima natrag u Dubrovnik. susrela je Petrunjelu i kaže da su Marin i ona zaručeni već 3 godine. Popiva govori Lauri o tome kako je Marin u teškom stanju i kako nema novaca. njemačkim plemićem. te moli Petrunjelu da kaže Lauri da će joj dati dukata koliko joj drago. ali mu se činilo veoma skupo te je Dundo Maroje rekao: "Gdi gospoda i sinjori alodžaju tu ja siromah ne alodžavam tu sinjor Marin alodžava. te traži da se pomire. a pošto je Laura počela zvati Petrunjelu da uđe u kuću. te da će ga dovesti onamo. Najprije ga je pitao gdje su 5000 dukata. Kada je to Popiva čuo odmah ga je uveo gospođi Lauri da ga dobro nahrani. a nakon lutanja gradom sreo je Pometa. Tripčeta reče da ovdje stanuje ljubavnica gospodina Marina. Na to Pomet savjetuje Bokčila da pokuca na Laurina vrata i da kaže da je Dundo Maroje sinu donio tovar vrijedne robe. Nakon što su stigli u Rim sreli su jednog Kotoranina.". Kada je našao Popivu ovaj ga savjetuje da ode k Lauri i da je zamoli da mu posudi 3000 dukata. Marin je najprije odugovlačio. Osim Marinova oca tražila ga je i njegova zaručnica Pera koju je ostavio u Dubrovniku. Maro je sa Laurom stajao na balkonu. Uto dođe kapetan i Dunda Maroja odvede u tamnicu. Tada se upute do druge gostione koja je bila veoma blizu. pred kućom ga dočeka gospodin Sadi koji je tražio da mu Marin plati svotu od 200 dukata koju mu je bio dužan zbog ogrlice koju je poklonio Lauri. te plati dug. Nakon toga iz gostione izlazi Dundo Maroje i sukobljava se sa sinom. Marin se razbjesni. Dundo Maroje je odmah znao da se radi o njegovom sinu. Upravo u to doba očekivala je Marina. U to doba Ugo je sinjori Lauri.

djelo još govori o potrazi oca za gotovo izgubljenim sinom koji uzevši ocu novce živi lagodan život zabavljajući se poput svojih vršnjaka. Ona primi poklon i naredi Popivi da joj hitno dovede Marina. On odjeven poput plemića. rekla joj je da je Marinu u Rimu došla zaručnica. Novac ne treba trošiti bez nekakve veze jer to ima smisla samo neko vrijeme dok novca ima. Marin se skromno odjene te pođe ocu u susret. Pošto je Marin nabavio novca od Laure. Pera i Dživo. Nakon sve zavrzlame napokon su se na okupu našli Dundo Maroje. studij slavistike i romanistike u Beču i Zagrebu. Tako je na prevaru uspio nadmudriti Marina i preoteo mu robu. no još i dalje voli Mara. kupio je robu kojom bi se ocu dokazao kao trgovac. Poslije je bio na mjestu ravnatelja Drame u .IV čin Dundo Maroje saznaje da je Bokčilo dosta novca potrošio na hranu i to ga ljuti jer je on veoma škrt. da ju je Marin prevario i da mu je bez veze dala 3000 dukata. s ogrlicom oko vrata dolazi Lauri i u zamjenu za 3000 izgubljenih dukata ponudi Uga Tudeškog. Bokčilo. On je iz Kotora. pretvarajući se uzornim građanom i poštenim trgovcem. Nakon nekog vremena dolazi Popiva donoseći poklon Lauri od Marina. prosinac 2004 20:51:00 | 7 komentara Bez trećega . Dundo Maroje se jako razljutio zbog svog sina. sve je sretnije završilo povratkom svih u Dubrovnik. Pera je razočarana. dok se sinjora Laura vratila u Kotor. Pomet se s Laurina balkona ruga Marinu i Popivi. godine u Vrlici. Objavio lektire u 29. Srednju školu je završio u Splitu. a poslao ga je otac te djevojke da ju pronađe jer ju je izgubio. No ipak. na kraju. Kada se Petrunjela vratila Lauri. a kasnije je radio kao dramaturg i režiser u Hamburgu i Beču. koji bjesne.Milan Begović Stvaralački portret pisca i životopis: Milan Begović rođen je 1876. no kad ga ponestane život se gotovo pretvara u noćnu moru iz koje se teško izlazi. Baba. U grad dolazi neki čovjek i traži djevojku po imenu Mandalijena. Službovao je kao profesor u Splitu. Dundo Maroje se u ovoj situaciji pokazao lukavijim rekavši da treba pohraniti zlato koje je sa sobom donio. Kad su se susreli Maro kaže ocu da ga je napao netko njemu sličan. V čin U petom činu se očituje potpuna pobjeda Pometa koji zna upravljati fortunom. te ga se odriče.

Tema: Psihološka razmatranja na ljubomoru. Dobar je poznavalac teorije drame i svoja je dramska djela oblikovao izgrađenom dramskom tehnikom. kao objašnjenje pojma ljubavi Intimne uspomene Dramaturška funkcija sjećanja Dramaturška funkcija šutnje Psihološka razmatranja Struktura djela: Dramsko djelo sa psihološkim razmatranjima na ljubomoru. godine u Zagrebu. On je dramski pisac.Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. za vrijeme rata. Za ljubomoru između dvoje ljudi ne treba da postoji onaj treći. od kojih je najpoznatija Dva bijela hljeba. tko bi mogao biti onaj treći. Begović je dramski pisac i bavi se ljubavnim i bračnim temama. Problematika koja se obrađuje: Opis prilika i života ljudi koji se oblikuju u neposrednom odnosu prema društvenim i političkim zbivanjima. novelist i romanopisac. Ljubomora je kao i ljubav. Pisao je i novele. nego mogućnost – a to postoji uvijek u mislima onoga koji strepi za nekoga koga voli – da bi mogao stupiti u akciju bilo tko. Begović je romanopisac i ostavio je nekoliko romana. Zbirkom pjesama predstavio se kao pjesnik erotskih motiva i hedonističkog shvaćanja života. Oslikava se galerija likova iz dana prije prvog svjetskog rata. koja nije posljedica jednog fakta nego jedne dispozicije. Radio je kao profesor književnosti u Glumačkoj školi. od kojih je najpoznatiji Giga Barićeva i njezinih sedam prosaca. dvoje je dosta. tu ne treba trećega. Umro je 1948. te poratnog razdoblja Obrađuje se stanje Markove bolesne ljubomore koji se bavi mišlju da ga je žena iznevjerila dok je on izbivao od kuće Pokušaj realizacije jedne tipične društvene drame – ljubomora na mogućnost nevjere Scenski oživljava poistovjećivanje lika Gige sa likom Laure ( Bez trećega – u agoniji) Sadrži mnoga objašnjenja. . koji je dramatiziran pod naslovom Bez trećega.

djeluje kao konstrukcija u kojoj nije ostvarena idealna harmonija između pojedinih rješenja i dramaturške cjeline. već se nižu događaji koji pospješuju dramatsku radnju. Kod Begovića nema pravih i direktnih konflikata. Begovićev smisao za humor koji nije pršav i glasan već dobrodušan. Dok je u Krležinoj Agoniji postignuta maksimalna povezanost i uslovnost lica i prilika u kojima oni žive. zaokupljen unutrašnjim lomovima pojedinca koji se dramaturški transformiraju u direktne sukobe s okolinom i društvom. godina. U djelu Gospođa Walewska se osjeća utjecaj Ive Vojnovića.Drama unatoč minucioznoj obradi pojedinih prizora i senzibilnoj razradi lika Gige. On se može predočiti pomoću paralele s Krležom i njegovim shvaćanjem dramskog. . Mogućnost nevjere je kao teza prikazana kroz uzrok ljubomore s time što je akcentiran prethodnim upoznavanjem Gige i njenog života. Giga po svojim reakcijama podsjeća na Lauru i daje zavisnost o Krležinoj Agoniji. ekstatičkom stanju. Njegova naklonost prema humoru je izražena u komediografskim tekstovima. Književna vrsta: Drama. pa je ta povezanost izražena u dramaturškim finesama u samoj zamisli i razradi drame. Dok je Krleža sav u jednom povišenom. Inspiracija iz sličnog djela: U svojim djelima lutao je bez prave orijentacije i kontinuiteta kao i mnogi drugi hrvatski dramatičari njegovog doba. dok je u Begovićevoj drami čak i dramski intenzitet postignut artističkim putem kao što je psihološko nijansiranje dosta nategnuto i djelomično podložno čisto erotskim elementima. Vrijeme radnje: krajem veljače 1926. istančan i raznolik. katkada u uslovnoj povezanosti o piščevom imaginacijom. ali je ipak uspio iskazati jedan svoj lični odnos prema dramskom. koji je vidljiv i u nekim drugim dramama koje su izrasle na kozmopolitskim ili čak pseudokozmopolitskom shvaćanju. Tu se primjećuje da progovara pravi umjetnik koji osjeća i estetski vrednuje riječ. Pisani jezik lagano teče i ima svoj osebujni ritam i ponekad se dobiva utisak da u tom jeziku postoji nešto iracionalno i neuhvatljivo. koji u drami predstavlja samo pretpostavljanu ali ne i stvarno poznatu ekspoziciju.

U suštini one je zapravo ljubomoran pri pomisli da ga je za to vrijeme izbivanja Giga iznevjerila. ogledao se. a u svakoj ruci držao je kovčeg. koja po pojedinim svojim reakcijama podsjeća na Lauru. Kratka bilješka o djelu: Gigin suprug Marko uvojačen je i zarobljen. Sadržaj: I Čin Na vratima kuće Gige Barićeve stajao je krupan. u jednoj jedinoj noći. Likovi: Marko Barić bio je nekoliko godina u zarobljeništvu u Sovjetskoj Rusiji i nakon lutanja vraća se kući. u Kuševićevoj ulici u Gornjem gradu. On živi i kida se od ljubomore zasnovane na indicijama koje pohranjuje svojom bolesnom fantazijom. Ušao je u salon. Obrastao bradom. muškarac u kabanici i šeširom na glavi. Marko je u suštini ljubomoran na mogućnost da ga je njegova žena iznevjerila dok je on izbivao od kuće. dugih kosa u svojoj ruskoj bluzi daje dojam ruskog čovjeka. Bio je to Marko Barić. kao da ne vjeruje sam sebi da je tu. Begovićeva pažnja je koncentrirana na dosta namještenih detalja i zapleta. koja nema direktnog povoda. visok. On živi i kida se u toj zasnovanoj ljubomori na indicijama koje pothranjuje svojom bolesnom fantazijom. u jednoj prostoriji male barokne jednokatnice sa visokim parterom i mansardom. . Njegova ga supruga vjerno čeka. na Markovu ljubomoru. Giga Barićeva njegova žena. Ponašanje Gige po svojim reakcijama podsjeća na Lauru. gdje sada stoji. Sjedne u fotelju i reče: «Harašo!» Pod svjetlom lustera jasno se vidi njegovo naborano lice s velikom brazgotinom na čelu.Mjesto radnje: Radnja se događa u Zagrebu. U njenom liku se afirmira specifičnost kompozicije koja nije realizirana naročito sretno i uvjerljivo. ali Markov povratak izaziva veliki sukob koji proizlazi iz ljubomorne sumnje. Bio je nekoliko godina u zarobljeništvu u Sovjetskoj Rusiji.

ali sada nisi više ona. » «Ti kada dođeš!» . Da bi ublažila tu napetost upita: «Pa kaži mi gdje si bio. u drugi došao!» «Ni sa kim ja nisam ništa imala. Osam godina svake večeri otkrivaju se obje postelje. ako smijem pitati?» «Kakove su to šale?» . ali samo da mi je bilo: «z n a t i» Iz ruskog logora ga je samo vukla želja da dozna: «što radi. tko ste vi. sva u jedan glas!» Nije ga mogla razuvjeriti. i nije mi do šale. Vrlo lukava. divno!» Giga: «I ti dakle misliš da je konte moj ljubavnik?» Marko: «Pa vidim. I dala si razumjeti.odgovori Giga i ona dobije odgovor: «Ja ili tko drugi svejedno! U jednom sam paklu bio. » . Imala je i svjedoke i dokaza kako je sve to drugačije. Spremne ako se ti vratiš. ne zadugo. U meni si uvijek bio živ i sve sam ih odbila. ja sam Marko! A vi gospođo. I ja sam prošao svoju školu. A on reče hladno: «Jest. kao da ga ne prepoznaje: «Jesi li to ti Marko?» prepoznavši ga poleti k njemu raširenih ruku. a dvije čiste postelje čekaju tamo kad dođe netko da može leći uza nj. Mike. No. Jest potpuno si druga. čujem.odgovori on – «lijepo je tebi bilo ovdje! Čak luksuz da spavaš na širokom divanu. Povede ga do vrata. Ali ne treba bogzna kakove pameti da se odgonetne taj tvoj nedužni razgovor. kako živi i koliko je ona još njegova. » I tako započne svađa. a ja spavam na divanu.Dolazo Giga. «Lukava si. » I svađa se nastavlja! Goga je bila zapanjena njegovom brutalnosti. opet ga je počela mučiti ljubomora: «Sve ostale patnje mogu se izdržati i sve bih mogao još jednom doživjeti i pregurati. znam. » Htjela ga je poljubiti. što si sve podnio?» «U paklu!» . te zbog telefonskog poziva dra. Spočitnuo joj je što je odrezala kosu. iznenađena i radosna. Kada ga je ugledala ostane zapanjena. Marko će: «Ja se ne šalim. njušim do vraga! Sva mi čula to potvrđuju. » II Čin Marko je nakon večere i pića izgledao zadovoljan. otključa ih i reče: «Pogledaj. To je moja i tvoja bračna soba.pita Giga. Divno! . nego što on sada misli. da sam ja tu i da slušam kako se razgovarate. osam godina svako jutro se pokrivaju. ali se on nije dao: «Misliš da sam idiot! Misliš da ne opažam što se sve događa od našeg posljednjeg poljupca i ovog današnjeg? A kakva su to usta danas? Tako ljube sve kokote od Amura do Volge i od Volge do Save. govorila mu je koliko je patila.

III Čin Giga ne leži. Ona primijeti da se u vrijeme dok je bio u drugoj sobi u njemu nešto promijenilo. No. ni san. Marko je bio sretan: «Sve je prošlo. Giga je već bila premorena i iznervirana. Bila je tužna. Laku noć!» . uistinu dođe čovjeku da rastvori prozore i da se razviče od sreće!» .«Isto kao i ja!» . Znaš. široka stvarnost. čitaj ta vatrena pisma!» Nije ih htio čitati jer on nije policijski činovnik i ne njuška po tuđim papirima. Razočarana. » Bio je zaprepašten: «Taj akt ne smijem izgubiti. ali ga nije zakopala. nakon sveopće dugogodišnje potrage. ni nada. zasvira i zapjeva rusku . iako se ona protivila i tako sazna Marko da je to «Uvjerenje kojim je on Marko Barić proglašen mrtvim. Odjednom začuje kako je Marko zove glasom punim srdačnosti. iznenađen što je adresirana na njega. nego samo tvoja!» No on se samo protegne i reče: «Sad će jedan sat. nisam ni sada. Iznenada opazi veliku kovertu i veliki složeni komad papira. da će pokušati zaboraviti. To je Marko htio da čuje i kod večere je on njoj obećao da se neće više vraćati na ono što je nekada bilo. a on ju je ipak još mučio pitanjima. nego skupljena sjedi na divanu koji je pretvoren u krevet. onakva. bojala se da ponovo ne započne sa svojim uvredama. Za nju je uvijek bio živ: «Marko ničija nisam. nego stvarnost. onda mi dođe da poludim od veselja!» I on počne da je miluje i nastavlja: «Imati te pod svojim rukama i osjećati da si tu. ni ikada prije. Vanredan je to osjećaj!» Priznala je da ga je dala proglasiti mrtvim. Vrijeme kada se mrtvi što se skitaju po svijetu vraćaju na svoj konak.reče mu ona. To je moja putovnica za ovaj svijet. pored mene. Bilo je to pismo od njezinog oca. Da se jedan mrtvac prošeta po asfaltu.i izađe i polako zatvori vrata za sobom. nego njemu da prizna nešto što je on sam sebi iskonstruirao: «Znaš li što govoriš? Gdje su ti dokazi? Svagdje gdje god pogledaš!» .i on počne prevrtati po pismima. Bilo je već dva sata iza ponoći.zgrabi harmoniku. koji je samo za žive rezerviran. Tada je počeo rastvarati onaj veliki papir. Ispravi se i podigne zapečaćenu kovertu. nije bilo više ni traga onoj njegovoj sumnjičavosti. Brzo ugasi lampu i ispruži se kao da spava. dala mu je do znanja da bi lakše odgovarala pred zakonom za bilo kakav zločin. kao da zatvara jednu grobnicu. nekakav preokret. Iz ormarića je izvadila snop pisama: «čitaj ih. kakovu sam te nekad izgubio. nije ga gotovo ni slušala dok je govorio. moći reći i biti uvjeren da govoriš nešto što je uistinu tako.

te zapleše na ruski način. Ona se naglo digne s njegovih koljena. što mu ona nije mogla reći. «Da. Ja te hoću i imati ću te!» međutim plane revolver i on se sruši udarivši se u fotelju. Marko: «Kako to govoriš? Kao da je već netko imao to pravo?» Giga: «Oh da. I on veli isto» .pjesmu. a ne tražiti dokaze: «Zašto tražite od nas da budemo ono što vi niste?» «Tvoj otac je tako precizno istaknuo sve momente tvojega života i tako jasno prikazao tvoj karakter. da se ne može sumnjati u ono što je napisao» . Sretan sam!» «Samo budi sretan. Giga je nekoliko trenutaka stajala. » Njegovo frivolno i obijesno držanje otkada je izašao iz sobe bilo je odraz njegovih misli. Marko je bio iznenađen. Iznenada skoči k njoj kličući: «Imam te! Moja si! Mislit ćeš da sam lud. jer je to bilo u pismu njezinoga oca – njemu.reče Giga.odgovori Giga – «hoću da me imaš dulje nego jedan dan». Sad vidim sve! I znam sve! I nisam više ljubomoran!» Kako njoj nije bilo jasno. da sam ja onakva kakovu si me ostavio.reče Marko – «On mi piše nešto što mi je potpuno otvorilo oči. dragi» . bez riječi. Mika. uvrijeđena i pođe prema divanu tiho plačući. No ona nije htjela.govorio joj je Marko. pjeva i poskakujući.bila je Giga iskreno brutalna. Ubila sam svoga muža!» . » «Lažeš! Lažeš!» . A liječnik? Još kao djevojčica bila sam luda za njim i kakove me je perverzitete naučio. Ona se otimala: «Ja se ne dam!» Izleti iz sobe sva usplahirena i bez daha: «Još se ne dam! Živa se ne dam!» Marko stane pred nju i onako bijesan reče: «Sad te ne puštam! Ja sam ti muž. «Kao da si čitala ono pismo što mi ga je pisao tvoj otac. Kako se on njoj približavao. to joj Marko s frivolnim akcentom prošapne nekoliko riječi. I on ju pozove da pođe s njim. ali on nije znao da ću ja tebi vrijediti tek kada budeš imao u ruci nekakav dokaz. bilo ih je više! Zacijelo si pogodio da je i onaj advokat Mika moj ljubavnik. on joj zakrči put podigne ju u naručje i ponese u spavaću sobu. ona je odmicala i hitro dohvati revolver te ga uperi u njega: «Ne približuj mi se! « «Ah što. Trebao joj je vjerovati. što je njen otac mogao njemu napisati. Gledala ga je zabezeknuta od te njegove razdraganosti i najzad reče: «Harašo!» A on i dalje pleše. ne bojim se ja toga. a onda dođe do telefona i nazove : Dr.vikao je Marko – «uistinu si kolosalna glumica! To je tvoja taktika! Zašto bi se onda baš meni otimala?» «Jer mi se gadiš!» . dok mu ja ne dam» . što me je izliječilo. ja imam pravo ne te!» «Pravo? Tko ima pravo na me? Nitko nema pravo na me. Ali nisam.

Podaci izvađeni iz: Pet stoljeća hrvatske književnosti. Pod njegovim imenom došlo je do nas oko 400 basni. Ezopove basne pisane su u prozi jednostavnim i jasnim stilom. prije Krista). pojmovi.ali mnogima su protagonisti i biljke. Zagreb – 1964. vjerovatno robovskog podrijetla. rodom iz Frigije u Maloj Aziji. Mravi mu tada rekoše: "Zašto ljeti nisi skupljao hranu?" On im reče: "Nisam imao vremena . Matica Hrvatska «Zora» Zagreb. g. od kojih su mnoge vjerovatno dodali kasniji priređivači. Većina njegovih basni donosi slike iz životinjskog svijeta . davši joj oblik dramski komponirane pričice s ponajčešće tragičnim završetkom i s poučnom poentom. a posebnu im draž daje fini humor kojim su protkane. Profil International d. Ezop je stvorio basnu kao književnu vrstu. prosinac 2004 20:51:00 | 4 komentara Basne -Ezop Ezop (Aisopos. Zagreb. Dođe gladan cvrčak i stade od njih tražiti hrane. Objavio lektire u 29. o. Život je prikazan realistički vjerno sa svim nepravdama i bespravljima što u njemu vladaju i po tome Ezopove basne nose u sebi elemente za ono doba napredne društvene kritike. grčki basnopisac.u čemu je naš najveći broj nasljedovatelja . koja je često dodana na koncu i u obliku posebne poruke. koji cijeni i ističe moralne vrline. o. ali je ujedno svjestan da u životu i prirodi vlada pravo jačeg i pametnijeg. CVRČAK I MRAVI U zimsko su doba mravi sušili žito koje je bilo od vlage nabreklo. st. 1998. Dragutin Rosandić. 6. 1964. ljudi pa čak i bogovi. . godina. njihove poruke sadrže realnu filozofiju čovjeka bogata životnim iskustvom. “Književnost 3”. Koristeći se vješto starim temama i spajajući ih s oštrim promatranjem ljudi i prirode. godina Grafička oprema Majstorska radionica Krste Hegedušića. predmeti.

On je svojom pijesmom uveseljavao život. Kao njihova protuteža stoje umjetnička nadahnuća bez kojeg također nema života. za svoj marljiv rad tijekom lijeta. u ovoj basni možemo prepoznati i jedan karakterističan ljudski način života. Na određeni način shvaćam i mrave. jer tada pri nadlosaku zime. bez kojih nema gospodraskog prosperiteta i budućnosti niti za pojedinca niti za društvo u cijelini. a govori o posljedici marljivosti i nerada. zaokupljen samo i isključivo svojim umjetničkim radom i snovima. bili nagređeni obilatom zimnicom. jer tako na neki način nadoknađuju divne dane provedene u beskrajnim kolonama koje se prostiru gdje god se nađe nešto jestivo. Povlačeći paralelu između prirode. mrava i cvrčka. s tom razlikom da je intenzitet i potreba za takvim duhovnim doživljajima kod svakog različit. Na jednoj strani su materijalna dobra. smatrao je i nadao se da će ostali radoholičari ipak biti milosrdni prema njemu. bio je na svoj način kreativan i nije se brinuo za budućnost. za budućnost svoje obitelji i društva u cjelini. Mravi su. Idelno bi bilo kada bi ove dvije potrebe imali međusobnu ravnotežu. jer u ovoj basni nema pozitivnih i negativnih likova. " Nasmijavši se. Ako uzmemo da mravi predstaljaju one radišne i marljive ljude. ali sada onog duhovnog što svako od nas nosi negdje duboko u sebi. makar bi cvrčak mogao za sretan kraj dobiti zrno. No. svi postupaju ispravno.jer sam krasno pijevao. koje se brinu za svoju budućnost. a jadni cvrčak nije dobio ni zrno. oni mu rekoše: "Ako si u ljetno doba svirao. onda je cvrčak tipičan predstavnik boemskog umjetnika. Poruka basne: Radi danas da imaš sutra TRSKA I MASLINA . pokazalo se da oni koji su radili i previše cijene svoj dobitak zarađen mukotrpnim radom. i naše životne svakodnevnice. odnosno neizvjesne budućnosti kada za određene stvari može biti i preksano. društvo bi savršeno funkcioniralo. " Ova basna je jedna od najpoznatijih Ezopovih basni. a za uzvrat odsvirati mravima nešto iz svog bogatog ljetnog repertuara. onda zimi pleši.

ZID I ČAVAO Zid. . bude iskorijenjena i skršena od sile vjetra. mirnom držanju i snazi. samo za inat čvrsto stoje pri svojim zamislima i tako stradaju. ali iako krasna ne smije biti uobražena i toliko samosvjesna. Zid nije ništa skrivio čavlu. jači. Ali trska nije nimalo samouvjerena kao maslina i ne zna se zauzeti za sebe . Trska je ovaj put imala više sreće.Trska se i maslina prepirahu o istrajnosti. Trska i malsina predstavljaju dvije djevojke koje nemaju pametnijeg posla nego ocjenjivati tuđu i precjenjivati vlastitu ljepotu. . bez previše mogućnosti vlastitog izbora savijaju se usporedno s nadređenim i nastoje biti što bliži onome koji je veći. počne vikati: "Što me trgaš. uspijela je iako tanka i slabašna. što joj je dar prirode. iako ništa zlo nisam učinio. a tvrdoglavi i samosvjesni filozofi čvrstog karaktera s razvikanim činjenicama koje bi im mogle donijeti velike nedaće. Isto je kao i kod ljudi . ostala je malo zatečena. fleksibilna i podatna plesala je s vjetrom i prilagodila se njegovim vratolomnim hujanjima. trska. Premda je maslina grdila trsku da je slaba i da je lako svaki vjetar previja ona ne pisne ni riječi.maslina pak biva iskorijenjena samo jer je korijen zakopala preduboko u zemlju. Kad nakon kratka vremena nastane žestok vjetar. " Baš kao i u stvarnom životu. samo jer je bila isuviše tvrdoglava i ponosna. oduprijeti se naletima vjetra. Maslina je lijepa. jer im se opirala. nego onaj koji me otraga žestoko udara. vjetar je dečko koji ih želi prozreti i uvjeriti se u stvarnu postojanost i ljepotu. Tako se maslina osramoti jer se ludo ponosila vlastitom snagom. sloboda čovjekova razmišljanja i postupaka je ograničena. Trska je pokorno koristila mogućnost savitljivosti. dok maslina. lako se spasi. " Čavao mu tada kaže: "Nisam ja za to kriv. no ovaj ga opet kida. koja se tresla i savijala vjetrovima.pokorni. koji je čavao silom kidao. poslušni ljudi. čavao . pa ni njena "smrt" nije baš pravedena. koji je na vlasti. a maslina. čvrsta u korijenu kao i u stavovima. s time se moramo složiti.

spusti na zemlju. a mi se štitimo izvjesnom dozom imunosti prema stradavanjima bez razloga i značaja. bez obzira na blisko suočavanje sa smrti. pa makar i bol.ni kriv ni dužan biva udaran. dođe čavka gola na Zeusovu presudu. ali lukav odgovor sve je spasio. nitko nije podređen sam sebi . Kad je već natovaren prevalio dug put. On se toga sjetio malo prekasno. bez obzira na stotinu drveća na njegovim leđima.nitko nije slobodan i sretan. Prije toga skupljali su se sve one na rijekama i jezerima i odbacivale loše perje. ČAVKA I SOVA Bilo je natjecanje u ljepoti i sve su ptice dolazile Zeusu da se podvrgnu izboru. a stane nagovarati i ostale da tako učine. bez ikakva razloga. sa saznanjem da je život poživio u potpunosti. ponekad smo čak i u pravo. jer život vrijedi više od preteškog bremena na plećima. Budući da čavka nije imala od prirode nikakve ljepote. STARAC I SMRT Starac jednom nasiječe u planini drva i podigne ih na pleća. Lišena perja sviju. Jedna sova to prozre i oduzme čavci svoje. Budući da je smrt odmah pristupila i pitala ga razlog zašto je zove. i nadatiti se da će ta bol i prestati. " Ovaj kolebljiv starac vjerno opisuje ličnost pravog neodgovornog prevrtljivca. starac reče: "Da to breme podigneš i naprtiš mi ga. Da sam ja Smrt. skupi kao svoj ukras ono što je drugima poispadalo. i jedan osjećaj koji se stvara samo kad čovjek umre sretan. Jer bolje je osjećati. spokoj. a Hermes je tumačio njegovu odluku.možda i on to radi predvođen nekim? Često moramo povrijediti nekoga ili okriviti ga samo da bi spasili vlastitu kožu i osvjetlili obraz. a bolje čistile. nego prazno ležati u blatnoj raci u zatvorenom crnom lijesu i tražiti dušu koja izgubljeno luta nebeskim prostranstvima tražeći mir. .uvijek je tu netko drugi da ga hladnim postupkom. no čovjek ga ipak pribija . Draži mu je život. Sve se to odvija po nekom planu . No to postaje naša surova svakodnevnica. umoran skine drva i stane dozivati smrt. odmah bi mu rekla da se s takvim stvarima nije za šaliti.

. ljubomorne. uzele svaka svoje. Mudra sova koje je ponekad i previše duboko razmišljala malo je postala ljubomorna na snalažljivost ružne prijateljice koja je bar pred svjetlim Zeusom željela dokazati da i ona može biti lijepa. čavka se nije kitila tuđim perjem u najužem smislu riječi. Štoviše. . . napravili su. Zato da bi bile lijepe! One bi i dušu prodale za ljepotu i uopće im nije stalo do načina koje koriste da bi preko noći postale princeze iz bajke.Jean de la Fontaine La Fontaine (1621-1695) francuski pjesnik i basnopisac. odlaze na plastične operacije. . prosinac 2004 20:50:00 | 2 komentara Basne . misleći kako je ljepota nešto najvažnije na svijetu. svojim trudom.Sirota čavka! Mnogi ljudi bi učinili isto što i ona. kad su vidjele da je sve to ustvari njihovo "smeće" krenule su prema njoj. predivnu haljinu koja je na Pepeljuzi izgledala prekrasno. ostavile je opet u razderanoj ružičastoj svili i . samo bi malo pazili s čijim se perjem kite. Okušao se u raznim pjesničkim vrstama. oholih sestara. No čavka nema princa. zanemarujući moguće posljedice i duhovne vrijednosti. . One zapostavljaju sve drugo. mršave uz pomoć čajeva . no kao rođeni pripovjedač daje najbolja . i od nekoliko komada suvišne svile i od par perlica strgane ogrlice. ni dobre vile koja bi se smilovala nad njom. prašnjavu siroticu u prnjama. . Objavio lektire u 29. Ima samo Ezopa koji je njezin postupak protumačio sa posve drugog stajališta. miševi su joj uspijeli donijeti odbačene stvari njezinih bogatih. Kad je trebala nabaviti haljinu za bal. . No sestre. A osim svega. . ako je pred Zeusa došla gola znači da su joj ptice počupale i njeno vlastito perje. Povucimo paralelu i uzmimo na primjer Pepeljugu. Grozno je kititi se tuđim perjem. pa je sova nagovorila druge ptice da joj iščupaju perje. ali ljudi katkad nemaju drugog izbora! Jer zašto se ružne djevojke mažu bezbrojnim kremama. jer bili su to također nedostaci koje se druge ptice odbacile.

ŽIVOTINJE OBOLJELE OD KUGE Had je prazan i nebo šalje kugu onim životinjama koje su griješile da se on ispuni. Nesalo je i sreće i ljubavi. ali se ne zadovoljava didaktičkim okvirima i utilitarnim karakterom dotadanje basne. kao i lirski opisi prirode. Iako vele da je Božji dar. on zaziva smrt i ona dolazi. da bi rađe gledao i radovao se svojoj obitelji nego zauvijek otići od njih. Fedra. a ako on umre nebo bi se možda . kojima je stekao trajnu slavu. On zaziva Smrt misleći da će ga ona riješiti svih njegovih problema. vječitoj besparici i bijednom životu. Moral njegovih basna. Život je težak. a posebnu im vrijednost daje izvanredno uspijela karaterizacija likova ljudi i životinja. Lav saziva vijeće i moli najvećeg zločinca da da svoj život da bi ostali mogli preživjeti. ponekad i gotovo slobodnim stihovima. Starcu je dosta svega. poželi da dođe kraj njegovim teškim mukama. da sve one njegove teške godine još uvijek nije spreman predati Smrti. starac se ipak predomišlja i odabire da je težak život bolji od nikakvog. tu i budi! Bolje trpjet no umrjeti: tako mudri zbore ljudi. ali nisu sve umrle. i da se životu treba veseliti. Smrt će boli sve odnijeti. prema vlastitim riječima. komparirane su često kao male komedije sa svim elementima dramskog zapleta. Al gdje jesi. čak i oni najjači su podlegli kugi i postali slabašni. ali u trenutku kada se nađe licem u lice s njom. u kojem prikazuje svoje bogato životno iskustvo i zastupa načelo zdravog razuma i praktične životne filozofije. u svojim basnama daje "komediju u sto raznih činova" i široku sliku ljudskog života i francuskog društva. proširuje opise i produbljuje karakterizaciju likova te. Napisao je ukupno 240 basna. Pilpaja i drugih basnopisaca. jadan starac suočen s njegovom surovošću. več izvire iz samog teksta. već razvija fabulu. pisnih s puno topline za mladog čovjeka i s oštrom osudom vladajuće klase često i nije dan u vidu posebne poruke. SMRT I DRVOSJEČA Pripovjedač nam govori o nesretnom drvosječi. njegovom teškom i turobnom životu. u kojima obrađuje motive preuzete većim dijelom od Ezopa. Kuga je došla i sve su životinje oboljele. Međutim suočen s njom. Basne su pisane u metrički vrlo razlnolikim. on shvati da je život previše dragocijen.ostvarenja u četiri knjige stihovanih Priča i dvanaest knjiga Basna.

Lav moli da se prema tom zločincu bude blag. to je Za njih milosti znak tvoje. prosinac 2004 20:49:00 | 0 komentara Ivan Gundulić . U rodnom gradu se školovao i poslije obavljao više državnih dužnosti. Na kraju se javlja magarac. jer ako najveći zločinac ne strada Bog se neće umiriti. ali neka svatko preispita svoju savjest. . A kad ti se ovce.smirilo. koji je po prirodi glup i nesnalažljiv biva žrtveni jarac za sve zločine učinjene u njihovoj zajednici. a što se tiče pastira. i govori da je on veliki proždrljivac i da je pojeo čak jednog pastira. lisica sinonim lukavosti.Pokopan je u franjevačkoj crkvi u Dubrovniku. Nažalost magarac. predsjednik skupa . koji kaže da je popasao malo fine trave koju nije smio. Javili su se i druge životinje. . oni i tako životinjama nose veliko zlo i misle da nad njima imaju nekakvu vlast.lav. te je u tom smislu živio i pisao u svojim djelima. .Odgojen je u duhu katoličke obnove . svi smo mi to već znali Da tvoj obzir znak je srca ti finoće. Javlja se jedan zločinac. zahvaljujući jednoj od svojih sposobnosti a bez obzira na veličinu zločina uspijeva se odbraniti i zazvati pravednost u svoju korist nalazeći pritom dovoljno opravdanja i suvislih argumenata za svoje zločine. Na to se javlja lisica i govori da nije zločin pojesti životinju ako si gladan. Objavio lektire u 29. Na pozornici života stoje lav sinonim mudrosti. jer su i ostali mnogo griješili. reče lija.Umro je u 49 godini života. i svi su ga optužili da ne smije jesti tuđu travu "i osta magarac bez kože". Kralju. bez obzira na to što je njegov "grijeh" bezazlen. jesti hoće To da grijeh je? Ne. Svatko od njih. tigar sinonim moći a nasuprot njih magarac koji je sinonim gluposti. ne. ali i njihovi zločini bili su mali i ne toliko značajni.Dubravka Bilješka o piscu Rođen je u Dubrovniku u plemičkoj obitelji. ta stoka. te će on ako je potrebno sebe žrtvovati. Gospodaru.

Osman. Profil International Zagreb. ni mjere u suda pritežu pod zlatom. Dubrovnik u Gundulićevo doba .Sačuvano ih je četiri. koja se trebala udati za Miljenka (plemstvo) ali ružni i bogati Grđan je odlučio .” Djelo završava s deux ex machina. te se oni međusobno ožene. duša i čas. što oštro kritizira Gundulić: “Razlog.Sastoji se od tri čina. Armida.Književno je stvaranje započeo u mladosti . Djela su mu: Arijadna. Podaci izvađeni iz:Književnost 2. Kaptol 25 O djelu Dubravka je pastirska igra. te je odlučio potplatiti suce . Dubravka. Dijana. da će imati Dubravku .Radnja je prilično jednostavna: Na dan nezavisnosti izaberu se naljepši pastir i najljepša pastirica . duša i čas ovuda ne ide za platom.Ove godine je izabrana Dubravka . Pjesni pokorne kralja Davida. Prozepina ugrabljena. Suze sina razmetnoga. pišući ljubavne pjesme i prerađujući talijanske mitološke drame.Bog Ler dolazi na zemlju i sređuje situaciju. život se.Djelo je hvalospjev dubrovačkoj slobodi i oštra kritika dubrovačkog građanstva. jer su uvedeni glazbeni elementi. prodava na nj vjera. zapravo melodrama .pravda i mjera svemu je zlato u nas.

Židovi. Metafore U duhu baroka djelo obiluje kićenim metaforama kao što je ova: “Livade su uzeli odjeću zelenu. manufakturom i drugim unosnim poslovima . javljaju se nove pomorske sile.Protiv građanstva . Mlečani … koji sve više i više istiskuju Dubrovnik sa svjetske scene. da obuku dan bijeli i zoru rumenu. Svjetski se trgovački putovi pomiču sa Sredozemlja na Atlanski ocean. Građanstvo . koje nije imalo nikakvih ograničenja . jer se javljaju se novi konkurenti: Francuzi. relativno mladi sloj društva. koje je svojim novcem kupovalo plemičke titule . sve se je više bogatilo i težilo prema vlasti. oštro je istupio Gunduliuć blateći ih i iznoseći svoja mišljenja uDubravci i Osmanu. konzervativnih normi nisu mogle udavati za građane .Plemkinje se zbog strogih.17 st. a zbog čestih ratova sa Turcima opasnom je postala i trgovina kopnom.Ali pomoću drugih metafora Gundulić opisuje stanje stvari: “Primorja naša sva u ništa sila zbi” .” Ovom metaforom Gundulić opisuje svitanje novoga dana. zbog gubitka monopola nad trgovinom između Istoka i Zapada.Kako su u Dubrovniku vladali plemići . Dubrovnik slabi . ma koliko da je iznosilo njihovo bogastvo. građanstvo je težilo da postane plemstvo i da ima udjela u vlasti. Sredozemljem je sve opasnije ploviti zbog gusara . te se bavilo trgovinom.

” Osim toga Gundulić govori o nepriličnom odnosu između plemkinje i građana: . i grabi i hita i u noktijeh sve drži” tim dvjema metaforama . Dubrovnik Kao što znamo . Gundulić govori o našem okupiranom i porobljenom primorju i Mlečanima . pljačkaju i osvajaju. draga ti si srcu momu. i u zavjet vješam vrše na zeleno dubje tvoje. slavna svima u uresu slobodnomu. U veseloj ovoj sjeni od čestitih tvojih grana provesti je milo meni dio najdraži mojijeh dana.Kao što znamo .te: “Po njih svijeh srdita zvijer trči i rži. Tim raspinam mreže moje. oni su jedan od uzroka opadanja dubrovačke moći. ovo djelo je alegorija na stanje u Dubrovniku . ali i hvalospjev Dubrovniku i njegovoj slobodi: “ O Dubravo. lijepa ti si mojijem očima. koji kao zvijer samo hrle. po kom blazi vjetri prše.

sva srebra. logor . imanja i doba” Zaključak “O lijepa. Padaju oklade među ostalim “stanovnicima” barake hoće li ili neće doživjeti jutro.. Kad je ipak . oko granice s Rusijom ). iako je to strogo zabranjeno. tj.baraka je smješten negdje gore. Front je probijen (radi se o II. dar u kom sva blaga višnji nam bog je do. kad su oba razlika plemena. o slatka slobodo. Na mjesto broj 8 u baraku dolazi ranjenik Vidović za kojeg je prognoza smrt u rkou od jednog dana.“Ni muž i žena ugađa. prosinac 2004 20:48:00 | 0 komentara BARAKA PET BE 5b . Vidović je i dalje živ. da se puškaranje od njih udalji.Miroslav Krleža Sadržaj: Opisiva se život u jednoj baraci koja zbrinjava ranjenika. uzroče istini od naše sve slave. svjetskom ratu. sva zlata. svi napeto iščekivaju prekid puškaranja. o draga. svi ljudski životi ne mogu biti plata tvojoj čistoj ljepoti!” Objavio lektire u 29. Nijemci i Mađari provode grupno pijančevanje u baraci. Ipak doživljava jutro i inspekciju grofa Axelrode-a koji obilazi ranjenike. uresu jedini od ove Dubrave. Te noći.

dok se oni glavni. "Agneta i vilenjak". kad je sa 14 godina došao u Kobenhavn. moraju obići oko barake jedan krug: ranjeni. "Nove bajke". umire. melodrama. medicinsko osoblje. "Mulat". "Vinjete".fronta odbačena dalje odbarake grof priređiva mimohod u čast pobjede. Broj devet. ali i on tada umre. bilo da pripovijedaju o jednostavnim ljudima i stvarima svakidašnjice. T. prepušten sam sebi i svojoj mašti. pa niz lirskih pjesama. "Dvanaest mjeseci". i putopis "Pješice od Kanala Holmen do istočne točke Amagu". "Sabrane bajke i priče". a prožete su profinjenim osjećajem pjesnika za neiscrpive ljepote svijeta. . objavio je svoju prvu pripovijest. "O. pa je s redovitom obukom počeo kasno. bez udova. Odlikuju se humanošću. C. Svi. prostodušnošću i mudrošću. sin siromašnog postolara koji je proveo djetinstvo u bijedi.Bajke i priče H. Ključevi: Krleža želi pokazati besmislenost rata. Izbjegavao je školu. romana itd. "Pjesnikov bazar. Objavio lektire u 29. "Fanazije i skice". a zatim 1829. baš svi. Andersen (1805-1875) je danski književnik. bilo da su uzete iz vilinskog svijeta. Svoj pravi izraz našao je tek u bajkama kojima je stekao svjetsku slavu i priznanje. Kasnije mnogo putuje po Europi i Americi. Godine 1827. "Maurka". "Improvizator". Bajke. "Slikovnica bez slika". ". Njegova ostala dijela su: "Melodije srca". napola mrtvi. kako u njemu plaćaju samo mali ljudi svoj danak u krvi. koji je boravio do Vidovića. "Samo guslač". prosinac 2004 20:48:00 | 4 komentara Hans Christian Andersen . koji su ga i prouzrokovali često ostaju u foteljama. pučke predaje. a tada se Vidović diže iz postelje i zove doktora da pomogne njegovu susjedu. zapravo su slike života s njegovim dobrim i lošim stranama.

"Ahasver". novo ruho: sav je novac tratio samo na to da se što bolje odjene i nakiti. živio vam car poznat po tome što je nadasve volio lijepo. Saznavši za tu neobičnu carevu strast u grad su pristigli varalice koji su tvrdili da mogu istkati najljepše ruho na svijetu. jer bi time pokazao kako nije za svoju službu ili kako je veoma glup. "Biti ili ne biti". Tako je i car. . Polakomivši se za novim ruhom car je naručio da mu se istka to neodoljivo lijepo ruho. "Sretni Peer" i "Bajki i priča". videvši da od tog ruha nema ništa. i ponosan na njegovu ljepotu izašao pred svoje podanike i građane. a bojeći se za svoj položaj i carsku milost nisu se usuđivali glasno izreći svoja saznanja da ruho ustvari ne postoji. . CAREVO NOVO RUHO Vrsta dijela: bajka Vrijeme radnje: kao u svim bajkama. "Bajka mog života". bojeći se da ne ispadne glup i nesposoban. te je sav svoj novac trošio samo na to da se lijepo obuče. novo ruho. Analiza likova: ". "U Švedskoj". "Nitko nije htio priznati da ništa ne vidi. . "U Španjolskoj". "Posijet Portugalu". nije niti samom sebi priznao da ne vidi ruho. "a komornici i dalje nošahu skute kojih nije bilo". "Dvije baronese". platio je varalicama velike novce i živio u iščekivanju novog ruha. prije mnogo godina Mjesto radnje: u velikom gradu Fabularni tijek: U jednom je gradu živio car poznat po tome što je najviše volio lijepo. ali tako neobično ruho da ga mogu vidjeti samo oni koji su nadasve sposobni i pametni. " Jedino je dječak sa svojom iskrenošću i nevinošću viknu kako car nema ništa na sebi od čega je car protrnuo ali ipak odluči da ostane u povorci do kraja. Podanici kao podanici. dok je sve ostale carske dužnosti u velikoj mjeri zanemarivao. obukao ga.

jedino mu bijaše do toga da pokaže svoje novo ruho. koje jedino ima hrabrost na glas reći istinu o carevom ruhu. Svoju nesposobnost nadoknađuje gomilanjem odjeće. prosinac 2004 20:47:00 | 0 komentara Miguel de Cervantes Saavedra . Analiza stila pisanja i jezika djela: Ova bajka je namijenjena maloj djeci te je zbog toga pisana jednostavnim stilom i jezikom. jer se jedino na tom polju osjeća dovoljno sposoban. Varalice su lukavi. Svjesni da je čovjeku potrebna potvrda njegove mudrosti i pameti. podržavaju tezu o "lijepom" ruhu. koji su znali i uspijeli iskoristiti ljudsku slabost u svoju korist.Nije mario ni za vojnike. ni za kazalište. Imao je posebno ruho za svaki sat u danu. pisana je u prozi. koji bojeći se za svoj položaj i status. koji oni mogu razumjeti. već su mu njegove privilegije koristile samo za zadovoljavanje svojih strasti za lijepom odjećom. Nasuprot svih licemjernih i častohlepnih likova stoji dijete sa svojom dječjom iskrenošću i nevinošću. Objavio lektire u 29. s čime zadržavaju svoj položaj savjetnika u carskim dvorima i dokazuju svoju pamet i mudrost. pa kako se inače kaže o kralju da se nalazi u vjećnici. Odlikuje se svim epskim elementima. pokvareni i vrlo sposbni glumci i pntomimičari. tako su o tome caru uvijek govorili: "Car je u rušnici!" Car je samodopadni vladar kojemu nije bilo stalo do vođenja svoje zemlje. Pri tom je bio isuviše ponosan na dužnost koju je obnašao te niti u izvanrednim okolnostima nije htio priznati samom sebi da je u biti nesiguran i nesposoban vladar.Quijote od Manche Bilješka o piscu . dokazujući pri tom da ljudskoj gluposti nema kraja. oni igraju na tu kartu. ima fabulu i možemo je svrstati u sveobuhvatnu podjelu književnih rodova. ni da se izveze u štenju po šumi . Okružen je licemjernim podanicima.

.U vrijeme njegova rođenja obitelj mu je već bila osiromašena. Podaci izvađeni: Književnost 2. radio je kao službenik. novele i romane. Zagreb Kekez - Profil international. a književni ga rad nije mogao izvući iz siromaštva. Djela:La Galatea. Bistri vitez don Quijote od Manche.Školovao se u Madridu i Servilli.Miguel de Cervantes Saavedra(1547-1616) je najistaknutiji španjolski pripovjedač i jedan on najvećih romanopisca svjetske književnosti. 1996.a u njoj je proživio vrlo burne godine. Pandžić.pa je ponovno bio vojnik.Rodio se u gradiću Alcala de Henares.Cervantes je pisao drame i komedije. U vojsku je stupio kao vrlo mlad čovjek.Umro je u Madridu.Pet godina proveo je u Alžiru kao zarobljenik maurskih gusara.Nakon povratka u domovinu .U bitki kod Lepanta izgubio je ruku.

Cervantesovo karakteriziranje don Quijotea i Sancho Panze .

“bez mnogo soli u glavi”.Dok don Quijote na tim putovanjima bude živio u svojim fantazijama. te se dade nagoviriti on strane našeg viteza da pođe s njim. svoj trbuh i svoj džep. hirovitom sinu.Tako je naš vitez “pedesetih i bio snažna rasta. kako su vitezovi bez sna provodili mnoge noći po šumama i pustinjama zabavljeni mislima na odabranice svoga srca. obečavši mu pritom namjesništvo nad kakvim otokom ili kraljevstvo koje bude pridobio. pa je cijelu noć prespavao.Don Quijotea Cervantes karakterizira kao: “suhoparnom. nego je premišljao o svojoj vladarici Dulcineji.Iako je Sancho realan čovjek nije osobito inteligentan.” Dijalog između don Quijotea i Sancha Panze .”Cijele te noći nije don Quijote spavao.Cervantes nas već u proslovu upoznaje sa karakterom svog lika. no nije ga napunio vodom od cikorije. velik ranoranilac i ljubitelj lova” dok je naš Sancho imao “golemu trbušinu a nizak rast i tanke noge”. suhonjav. Sancho će naprotiv misliti najprije na sebe.Djelo se većinom zasniva na sukobu dva svijeta. mršav u licu.Ali nije tako proveo noć Sancho Panza. mrzovoljnom. natrpanom svakakvim mislima. koje nikomu drugom na pamet ne padaju “. da udesi po onomu što je čitao u svojim knjigama.Tako je don Quijote čista suprotnost od Sancha. jer on je ljudski napunio želudac.

Don Quijote na kraju svake svoje pustolovine biva poražen. da . Snacho upozorava da će se on toga pridržavati sve dok se sam ne nađe u opasnosti.Ali on upornu nastavlja dalje “da osvećuje krivice.Taj sukob svijetova Cervantes majstorski prikazuje kroz različite dogodovštine čiji su sudionici don Quijote i Sancho Panza. neću ja mnogo pazti na te zakone”.Dok Don Quijote podučava Sancha viteškom kodeksu. “ako uzmoram braniti sebe.Naš bistri vitez zamišlja pustolovine na svakom koraku. a to se vidi u dijalozima između don Quijotea i Sancho Panze. Don Quijote poražen ili pobijeđen? Pitanje u naslovu postavljaju si svi čitatelji ovog romana. u tim rječima vidimo da Sancho prestavlja tipičnog renesansnog čovjeka koji neće pustiti da ga netko premlati zbog viteških zakona.Djelo se zasniva na sukobu dva svjeta. da priskakuje udovicama u pomoć. pretučen i ponižen. te glavom bez obzira srlja u njih ne mareći na Sanchova upozorenja( “ne mareći što mu Sancho Panza dovikuje i kazuje da su ono na što on navaljuje uistinu vjetrenjače a nisu gorostasi”).Taj način gledanja na svijet Cervantes sukobljava sa fiktivnim pogledom na svijet od strane don Quijota.

Don Quijote je “doduše pobijeđen od tuđe ruke. glavnog lika Cervantesovog romana. ideale i maštanja.On u svojoj ludosti ide protiv onog što su postali ideali renesansnog čovjeka. kako mi je on govorio.Kad on . gledaj čuda. ali je pobjednik nad samim sobom. donkihoterija) koji potječe.zakriljuje djevice”. i to onaj dio koji vjeruje u njegove priče. od imena don Quijotea.Znači smiješan.U stvari don Quijote donosi ono malo mašte što nedostaje svjetu koji pomalo opada zarobljen u svojoj realnosti. a to je. Donkihotizam U čestoj je porabi pojam donkihotizam(donkihotstvo. nesuvremen. Zaključak Što je ljepo u njemu Don Quijote prestavlja dio svakog od nas . najveća pobijeda što se može poželjeti”. besmislen pohvat.Time don Quijote zadobija simpatije ljudi koje sreće na svojim putovanjima i koji mu pomažu u njegovim svetim ciljevima da bi se malo zabavili.

.Rođen je u Parizu kao rezultat ljubavi francuske plemkinje i firentinskog trgovca.” Objavio lektire u 29.nestane nestaće dio svih nas.nakon petnaest godina provedenih u Napulju.Nakon povratka iz Pariza .Od rane mladosti usmjerio se na književnost.”Kad ne bi bio grijeh protiv ljubavi prema bližnjem.”Filostrato”.On to nije želio.”Epistole”.smatra se utemeljiteljem novele.U službi Republike više puta je bio njezin poklisar. Vraća se u Firenzu . poželio bih da nikada i ne ozdravi don Quijote. nestade nam njegovih dosetaka.”Teseida”. pa i dosjetaka perjanika njegova Sancha Panze. Njegovo je najznačajnije djelo “Dekameron” (1348-1353).U Napulju je napisao nekoliko djela koja su istinska novost u talijanskoj književnosti.Talijanski predrenesansni književnik. jer ako on ozdravi.otac ga je poslao u Napulj da postane trgovac. a svaka od tih dosjetaka da prevrati i samu melankoniju u radost.Nije prihvatio očevu želju da studira pravo. prosinac 2004 20:47:00 | 0 komentara Decameron 2 Bilješka o piscu Giovanni Boccaccio 1313-1375.”Danteov život” i “Dekameron”.”Elegija gospe po njoj ženama zaljubljenim ispričana”. Djela koja je napisao: “Rime”.

.. koja ima 100 zaokruženih novela. “.Boccaccio započinje pripovijedanjem o kugi koja je zavladala u Firenzi 1348 g. Boccaccio zamišlja da su se u crkvi Santa Maria Novella našla trojica mladića i sedmoro djevojaka:Panfilo..Emilia.razred gimnazije.. Elissa. podijeljeno na 10 dana.pjesnikova reakcija na taj događaj je pohvala vitalnoj mladosti.Zagreb.naišla smrtonosna kuga”. Kaptol 25 I.teza “Dekameron” Naslov djela “Dekameron”(“Il Decamerone”) značiknjiga deset dana.kad je u divni grad Firenzu..Podaci izvađeni iz “Književnost 2”-užbenik za II.Profil international.Neifile.Lauretta i Fiammetta.Filomena.Pampinea..Dioneo i Filostrato(sva trojica kao da simboliziraju različite aspekte piščeve osobnosti).Dogovoriše se da otiđu zajedno na jedno udaljeno imanje gdje će provoditi dane .KekezPandžić.od spasonosnog utjelovljenja sina božjeg bijaše proteklo tisuću tri stotine četrdeset i osam godina.

”.u smijehu. II.ali prevladava tjelesna ljubav koja je prikazna s određenom dozom humora u najrazličitijim aspektima.Svakog dana su izabrali kralja ili kraljicu koja će odrediti temu tog dana.po srednjovjekovnoj poetici.da dokažem kakvo je i koliko licemjerje redovnika.Da bi im brže prošlo vrijeme..”. dogovorili su se. svaki od njih ispriča jednu novelu.ne nedostaje ljubavi i požrtvovanja .a veliča inteligenciju ljudi koji se po njemu ne razlikuju po staležu i imovini već po sposobnostima “A mi koji se rodismo i rađamo jednaki samo se po vrlinama razlikujemo.. dostignut je savršeni broj sto.teza Erotika u Boccacciovim pričama Ideal slobodne ljubavi koju Boccaccio veliča i opisuje u najrazličitijim situacijama je odraz pišćeva života i shvaćanja .pjesmi..Tako u 10 dana je ispričano 100 novela i time.. da svakodnevno.zabavi i gozbi. III.Pisac kritizira lažnu moralnost klera i to jasno navodi “...teza Boccacciova shvaćanja U svjetu kojega je stvorio Boccaccio .

” i rade ono zbog čega su kritizirali druge ljude “..”.Te ju on mora goniti toliko godina.su sve miline ovoga svijeta ništavne prema milini koja ženu obuzme u muškarčevu zagrljaju. nedugo poslje i ona umire. Vitez mu objašnjava ..On je nekada bio plemić i bio se zaljubio u tu djevojku.Boccaccio pogotovo kritizira lažnu moralnost klera koji se okorišćuje vjerom da bi zadovoljilo svoje putene potrebe i olako zaboravlja na datu zakletvu “Neka bog nađe drugu ili druge što će ovaj zavjet održavati.” IV. koliko je ona bila mjeseci okrutna prema njemu.”. Ta strast zahvaća pripadnike različitih staleža plemstva..seljaštva i klera..tog vremena.koju su mu odredili u paklu.građanstva. ..Boccaccio to jasno navodi u svojim djelima “.Ljubav je po Boccacciu raj premda on možda ne postoji “Ti si Puccia potaknuo na pokajanje pomoću koga smo nas dvoje ušli u raj.te se nauživa onih milina zbog kojih je prije obično proklinjala sve druge žene.teza Osma priča petog dana Nastagio degli Onesti neuspjeli ljubavnik u blizni mjesta Chiassi udaljenog 3 milje od Ravene je ugledao konjanika obučenog u crno kako goni golu djevojku sa dvoje pasa..da je to kazna .Ona mu nije uzvratila ljubav i uživala je u njegovim mukama te se on ubio.

Vladari tih gradova bijahu sposobni ljudi (prvenstveno condotireri )koji su se uzdigli zahvaljujući svojim sposobnostima. koji su širili ideje svoga doba. u koje spada i Boccaccio.U takvom okružju . strašnim mučenjem u prizoru paklenog lova. TEZA : BILJE[KA O PISCU .teza Italija na kraju srednjeg vijeka Italija je na kraju srednjeg vijeka bila podjeljena na niz gradova . što je bila odbojna prema čovjeku.su živjeli veliki pisci. prosinac 2004 20:46:00 | 4 komentara DEKAMERON .Tadašnji čovjek proučava sve aspekte života i ljudskog tijela i veliča sve ljudsko. Objavio lektire u 29. koji ju je volio.Građu za tu novelu Boccaccio uzima iz vrlo raširene srednjovjekovne legende .prema kojoj žena i njezin ljubavnik su kažnjeni zbog putenog grijeha .Giovanni Boccaccio 1.kaznivši ženu zato.Međutim pisac je izokrenuo njezinu pouku . V.Okolicu tih ljudi su sačinjavali isto tako sposobni ljudi.Time joj je dao oblik priča koje će strašiti ljude u 19 i početkom 20 st.te se vse više okreće od crkve i njezinog učenja i ustaljenih moralnih pravila.Tadašnji čovjek nalazi izvor i vjeru u samome sebi .u kojemu feudalni sustav prepušta mjesto građanstvu .država .

bio je talijanski pripovijeda~ i romanopisac. potvrdio nove renesansne poglede na ljudski `ivot. sedam djevojaka i tri mladi}a provode vrijeme u prirodi pri~aju}i naizmjenice deset novela u deset dana. U zbirci od sto novela. Na sli~an na~in kao Petrarchin Canzionijere u lirici. Svojim djelom Boccaccio je otvorio nova tematska podru~ja iz li~nog i intimnog `ivota.Giovanni Boccaccio (1313-1375). . Najzna~ajnije je djelo Dekameron (1348-1353). dok kuga vlada u Firenci. Autobiografsku gra|u obradio je u proznom romanu Elegija gospe Fiammette (1343). vrlo poznatu u srednjem vijeku. a noveli postavio njene klasi~ne izra`ajne okvire tako da }e stil njegove novele stolje}ima biti i ostati uzor talijanske umjetni~ke proze. U romanu u prozi Filocolo (1338) obradio je ljubavno-pustolovnu temu o ustrajnoj ljubavi. {to zna~i knjiga deset dana. prou~avatelj Dantea (napisao @ivot Danteov i komentar Bo`anstvene komedije). Legendarnu gra|u o postanku Fiesola i Firence obradio u oktavama u spjevu Ninfale fiesolando (1344-1346). Uromanima u stihovima (u oktavama) Filostrato (1338) i Teseida (1339/40) obra| uje teme iz gr~kih bajki.

Beograd.Podatke na{ao: U knjizi Decameron Giovannia Boccaccia. 1962.god. NOVELA PRVA LIKOVI: Nuto (vrtlar) Masetto Nadstojnik Glavna ~asna sestra Opatice . izdava~ko poduze}e “Re~ i Misao”. TEZA : ANALIZA DJELA TRE]I DAN. 2.

Nakon {to su to radile vi{e dana. Ona se dogovorila sa drugim opaticam o tome kada }e ga koja imati. Tako je Masetto morao zadovoljavati svih deset opatica. da je ono {to mu{karac mo`e pru`iti `eni mnogo ljep{e od najljep{ih zadovoljstava na svijetu. U njemu je radio vrtlar po imenu Nuto. Masetto nije mogao vi{e izdr`ati sve to. izravnao je ra~une i vratio se u svoj rodni kraj Lamporecchio. [etaju}i se vrtom jednog dana glavna ~asna sestra primijeti Masetta napola gola. vratio se u rodni kraj Lamporecchio veoma bogat. Dok se jednog dana pravio na livadi da drijema.” FABULA: U nekom je kraju postojao samostan.. dogovorio se sa glavnom ~asnom sestrom da ga zadr`e. jer ga ina~e mo`da ne bi htjeli uzeti da radi za njih. i ~uv{i ~ime se i kako Nuto. Kad je do{ao tamo. . te odlu~e to isprobati s njim. uzeo je sjekiru i uputio se prema samostanu. Kada je umro nadstojnik. Malo je razmislio i do{ao do zaklju~ka. pored njega su pri~ale dvije opatice kako su ~ule. Ispri~ao joj je da ta bolest nije njemu uro|ena. Nakon vi{e dana.pa je progovorio glavnoj ~asnoj sestri. pa im se i one pridru`e. a i sada je jedan. pa i ona odlu~i to isprobati. Odr`avao je vrt. obavio je nekoliko poslova. ali kako su ga zadirkivale opatice i po{to nije bio zadovoljan pla}om.MJESTO DOGA\ANJA: ”U ovom na{em kraju bio je. opaze ih tako druge opatice. da se pravi da je nijem.. Priznao joj je istinu o opaticama i molio je da ona to sredi. Nadstojnik se uvjerio da on vrlo dobro obavlja svoj posao. Tamo ga je do~ekao mudri Masetto. Odnese ga u dvor i zadr`i ga tamo par dana. Kada je Masetto ostario. i da sada nije naglo progovorio. njega su stavili na njegovo mjesto. po{to je mlad.

i ono {to mu~i njega i njegovu `enu. Don Felice je u`ivao sa njegovom `enom u njegovoj sobi. Odmah je otkrio `elje Puccia.TRE]I DAN. On i njegova `ena su se zavoljeli. Puccio di Rinieri je to povjerovao i dok je molio na terasi. Bio je vrlo pobo`an. ali toj njihovoj ljubavi je bio prepreka Puccio. . i nije mogao pono u`ivati s `enom. Imao je mladu i vrlo lijepu `enu pod imenom Isabetta.” FABULA: Nedaleko crkve San-Brankacija `ivio je Puccio di Rinieri. Rekao mu je da mora svaki dan postiti i svake no}i moliti na terasi o~ena{e i zdravomarije.. koji nije ~esto izlazio iz svoje ku}e. Don Felice je rije{io problem tako {to je Pucciu izmislio na~in kako da postane svetac. NOVELA ^ETVRTA LIKOVI: Puccio di Rinieri Isabetta (Pucciova `ena) Don Felice MJESTO DOGA\ANJA: ”Blizini San-Brankacija `ivio je jedan. Jednog je dana u taj kraj do{ao redovnik imenom Don Felice. Puccio je bio vrlo pobo`an..

knez od Salerna. NOVELA PRVA LIKOVI: Salernski knez Tancredi Vojskovo|a Capove Ghismonda (K}i kneza Tancreda) Guiscardo MJESTO DOGA\ANJA: “Tancredo. ve} se zaljubila za Guiscarda koji je bio iz ni`eg stale`a. on ipak odlu~i da je uda. bio je. za vojskovo|u Capova.. Me|utim ona nije voljela Capova. Kada je ona ve} bila u godinama kada se druge djevojke udaju. i zato ju nije htio udati.. Takav . imao je k}erku jedinicu imenom Ghismonda.^ETVRTI DAN. Volio ju je vi{e nego {to su drugi roditelji volili svoju djecu.” FABULA: Salerinski knez Tancredi.

Kada je to vidio Tancredi. Ona ga nije vidjela i po~ela se zabavljati sa Guiscardom. Po~eli su se tajno vi|ati. To je njen otac kasnije i u~inio. u kojoj je ona le`ala sa srcem Guiscarda naslonjenim na njeno srce. Kad je saop}io k}erki da je zarobio Guiscarda. dugo je vrijeme plakala nad njim. ona je rekla da treba oboje kazniti. Obi~avao ju je posje}ivati u sobi. Drugo jutro naredio je svojim slugama da zarobe Guiscarda. da `eli da ih pokopaju zajedno da bude stalno s njim. Izvadio mu srce i na tanjuru ga je poslao svojoj k}erki. dotr~ao je u njenu sobu. ^im je to ~uo knez Tancredi. a kasnije je ulila u tu krv otrov i sve skupa popila. NOVELA [ESTA LIKOVI: Plemi} Negro da Ponte Cararo Andreuola (k}i plemi}a Negra) Gabriotto Slu{kinja . Zadnje rje~i koje je Ghismonda izgovorila bile su. Zaspao je na sakrivenom mjestu. Kada je ona vidjela to srce. pa kada su oboje oti{li. nije ni{ta rekao. ^ETVRTI DAN. Jednog je dana Tancredi tra`io k}erku. Drugo je jutro knez Tancredi zagu{io Guiscarda. Jedan dan do{ao je u njenu sobu i zaspao. i odtad su ga u najve}oj tajini dr`ali zarobljenog u jednoj prostoriji dvora. [utio je i ~ekao. neprimjetno se i{uljao iz sobe.brak njen otac nebi nikad dopustio. Dala je naslutiti Guiscardu da ga voli.

otac se uvjerio da je nevina. i da ga ona gubi. Andreuola je sanjala da u`iva s njim. nije htio vjerovati.. koji je pripadao ni`em stale`u od njenog. . pa ju je poveo ku}i. Putem su ih uhitili ~uvari i odnijeli pred sud. Slu{kinja joj je pomogla pri tome da Gabriotto dozna o tome kako ga ona voli. pa ju je poku{ao smiriti. Andreuola se zaljubila u susjeda pod imenom Gabriotto.” gradu Breschi `ivio je FABULA: Plemi} Negro da Ponte Cararo imao je vi{e djece me|u kojima i k}erku Andreuolu. i da iz njega iza|e ne{to crno. Nakon {to je ispri~ala istinu. Kada mu je ona to ispri~ala.. te da se oni vi|aju i u`ivaju skupa. Gabriotta su zakopali sa svim po~astima a kasnije su Andreuola i slu{kinja oti{le su u samostan i `ivjele jo{ dugo o~i{~ene od grijeha. Slu{kinja joj je pomagala odnijeti tijelo do njegove ku}e. Malo kasnije umro je u njenim rukama.MJESTO DOGA\ANJA: “U nekada jedan.

. Ricardo je do{ao te no}i na terasu. priznao joj je svoju ljubav. jer se .PETI DAN. Cijelu no} bili su zajedno. bio je problem kako da se sastanu. Pozvao je `enu da se i ona uvjeri u njihovu ljubav. a pred jutro su zaspali..” FABULA: Mesar Lucio da Valbona imao je k}erku Catarinu. Kad su se probudili. vidio ih je na terasi kako skupa le`e. pa da }e on na}i na~in da do|e kod nje. pa da uz njihovo dopu{tenje namjerava spavati na terasi. Nakon {to ih je vi{e puta posijetio Ricardo Manardi. Bila je najljep{a djevojka u tom kraju. Po{to je njen otac pazio na nju. Ricardo je rekao neka no} prespava na terasi. NOVELA ^ETVRTA LIKOVI: Lucio da Valbona (mesar) \akomina (`ena mesara Lucia) Catarina (k}i mesara Lucia) Ricardo Manardi MJESTO DOGA\ANJA: “Nedavno je u Romaniji `ivio jedan. Catarina je po~ela plakati. Kad se njen otac pred jutro probudio. Ona je rekla roditeljima da joj je u sobi vru}e spavati.

PETI DAN. bilo.. Htio ju . bogat i otmjen plemi} zaljubio se u djevojku plemi}ke obitelji Traversi.bojala oca i njegove osvete. prastarom gradu Romanjie. Iznenadila se je kad je dobila dopu{tenje za njihovo vjen~anje..” FABULA: Nesta|o degli Onesti. NOVELA OSMA LIKOVI: Nesta|o degli Onesti Paola Traversi MJESTO DOGA\ANJA: “U Raveni.

Paola je pomislila da je njoj namjenjena. gdje je ugledao scenu kako vitez tjera mladu djevojku.” FABULA: U ono vrijeme. u Pratu je postojao zakon koji je govorio da ako je mu` na|e u preljubu. Jednog je dana on poslan na molbu roditelja u Kjeso.. Vidjev{i takvu scenu. Rinaldo de Puljezi je tako prona{ao u preljubu svoju `enu sa Lazarinom.. Vratio se u Ravenu. me|utim ona ga nije htjela. [ESTI DAN. NOVELA SEDMA LIKOVI: Madona Filipa Rinaldo de Puljezi Lazarina de Gvacaljotrija MJESTO DOGA\ANJA: “U gradu Pratu postojao je nekad. i strahuju}i za sebe zavoli Nesta|a. Uskoro su se nakon toga vjen~ali. Kad su . Priveo ju je pred sud da joj oni sude.je osvojiti rasipaju}i svoje bogatstvo nad njom. pozvao je nju i svoju rodbinu na ru~ak. `enu mo`e dati na sud i da ona mo`e biti obje{ena. Pomislio je kad bi Poala vidjela takvu scenu. da bi ga od straha mo`da zavoljela.

Tako . Kasno se vra~ao doma. mo`e zadovoljavati i druge mu{karce. Sud je rekao da ona ima pravo. ali da `eli upitati mu`a.. SEDMI DAN. dok je on radio. ona je potvrdno odgovorila. @ena je rekla sudu da ne vidi razloga zbog }ega bi doma stajala neiskori{tena. Peronela se zabavljala s \anelom Striniarom. da bilo koja `ena koja zadovolji svog mu`a. da li mu je ona uvijek udovoljavala `elje kada je on to htio. za vrijeme dok nije potrebna svome mu`u.. on je svako jutro i{ao rano raditi ili tra`iti posao. Po{to nisu imali novaca. pa su izmjenili zakon tako. Za to vrijeme. On je na to pitanje odgovorio potvrdno. NOVELA DRUGA LIKOVI: Peronela Mu` Peronele \anelo Striniario MJESTO DOGA\ANJA: “Prije kratkog vremena se u Napulju.” FABULA: Peronela se o`enila siromahom.je upitali da li priznaje preljub. koji bi dolazio kod nje ~im bi joj mu` oti{ao na posao.

je bilo vi{e dana. re~e \anelu da se brzo sakrije u jedno veliko bure koje su imali u ku}i. Kada Peronela primjeti da se mu` ve} vratio sa posla. \anelo je rekao da je bure cijelo i da }e ga kupiti ako mu ga o~isti. Kada je to ~uo njen mu`. te oti|e kod bureta da zavr{i posao. Dok je on ~istio to bure. Peronela i \anelo su se zabavljali. {to je Peronelin mu` i u~inio. \anelo je platio bure i odnio ga ku}i. potjera svog kupca. jer mu je on davao dvije forinte manje nego onaj drugi. DEVETI DAN. sve dok se jednog jutra ne vrati ku}i. On je doveo kupca za veliko bure koji }e mu dat pet srebrnih forinta. Kad je on zavr{io posao. NOVELA DRUGA LIKOVI: Izabeta Mladi} Glavna ~asna sestra Opatice Sve~enik . Peronela ka`e mu`u da ne}e imati {ta jesti ako se misli tako rano vra}ati s posla. Rekla mu je da je iona isto na{la kupca koji }e joj isto dati sedam srebrnih forinta te da je taj kupac u{ao u bure da pregleda da li je cijelo.

te je ona bila prisiljena da dopusti svim opaticama da vode ljubav kad god `ele. Priznala mu je svoju ljubav. brzo se obukla i u `urbi umjesto marame na glavu je stavila sve}enikove ga}e. Izabetu su otjerale iz sobe da joj sude. provalili su. U `urbi to nije primjetila niti jedna opatica. Kada su to druge opatice vidjele.. kazala je neka si prvo sve`e maramu pa neka onda razgovara s njom. pa su oni ~esto zabavljali. DESETI DAN. Strahuju}i da je ne na|u da spava sa sve}enikom. Kad su do{li pred Izabetinu sobu. Zaljubila u mladi}a koji je dolazio u taj samostan. i zatekli Izabetu i mladi}a kako se zabavljaju. Kada je kasnije Izabeta primjetila {to je na glavi glavne ~asne sestre. Tada su i opatice primjetile {to se nalazi na glavi glavne ~asne sestre.MJESTO DOGA\ANJA: “U Lombardiji se nalazio jedan po. otr~ale su do sobe glavne ~asne sestre. Tada se Izabeta vratila svom ljubavniku i nastavili su i dalje nesmetano se vi|ati.” FABULA: Izabeta je bila opatica u samostanu. NOVELA ^ETVRTA LIKOVI: Meser Gentile de Karizendi Nikola Ka~animik ..

Ona njemu nije uzvra}ala ljubav i nije ga voljela. uputio se u najve}oj tajnosti sa slugom do njenog groba. a drugi bi ga izlje~io da ga taj drugi zadr`i za sebe. Kad je ona ozdravila zamolila je \entila da joj dopusti da se vrati svojoj rodbini. Kada je \entile doznao da je ona umrla. 3. to ona nije odgovarala. On je rekao da po{to svi misle da je ona mrtva da }e pozvati neke plemi}e na gozbu kod sebe te tako i njenog mu`a i da }e je pred svima njemu uru~iti kao poklon. TEZA : O DEKAMERONU . Doktori nisu mogli na}i znakove `ivota. Primjetio je da u njenim grudima ima jo{ malo `ivota. U me| uvremenu je rodila sin~i}a. Ona je na to pristala.” Bologni. a kasnije odlu~i da joj mo`e dotaknuti grudi. a drugi su gosti ispitivali Katalinu o tome ko je. Zaljubio se u jednu plemkinju Katalinu. da bi vidjela svoju rodbinu. Tada Gentile naredi slugama da uvedu Katalinu {to i u~ine. Kasnije su ga za to svi hvalili. pa su je zakopali. Kada se \entile vratio s puta i vidje kako je ozdravila.Katalina MJESTO DOGA\ANJA: “U lombardijskom gradu. divnom FABULA: U Bologni je `ivio mladi ~ovjek imenom \entile de Karizendi.. Ona oti|e na svoj posjed gdje se razbolila. Kad je do{la on se udalji. pa je odnese u svoju ku}u gdje mu je njegova majka pomogla da je ozdrave. Do{av{i tamo u|e u grobnicu i poljubi je vi{e puta. Zapitao je da li bi bilo pravedno kada bi neki ~ovjek bacio svog bolesnog slugu na ulicu. Morala je po~ekati da se on vrati s puta.. Na to su se svi dogovorili a Nikola je izrekao u ime svih da je to pravedno. napravi gozbu i pozove plemi}e na ru~ak. Kasnije je \entile predao Nikoli svoju `enu i dijete.

pa su mnoge pjesme bile cenzurirane zbog raznoraznih nemoralnosti. Neki mu{karci su bili naivni i glupi. (komentar iz dijela). te osije}a pravi trenutak. prevelike slobode pisanja i mnogih nepoćudnih stihova. već u naslovu sadržava cijelu bit Baudelairove poetike: izvuci ljepotu iz rugobe života i nesreće ljudskog postojanja. I ponajbolji dokaz da mi nad glavom visi svoje vrstan baksuz je taj što se čak i moja majka (…) okreće protiv mene. a pošto mu idealno dobro nije uvijek bilo pristupačno. Nastav{i u najgorem vremenu tj. pa piše: (XII. "Štiocu" . Njegova najpoznatija zbirka pjesama – "Cvjetovi zla"." Baudelaire je svakako težio idealnom. ono što mi se duguje. otkriti vječno u prolaznoj.). i kukavičluk (…) i svemu tome unatoč tvrdim da Pariz nikada nije bio pravedan prema meni – da mi nikada nisu uzvratili štovanjem. @ene su bile varljive. stolje}u bio preveden na francuski. te pored svih grozota. Izgleda da je u to vrijeme bilo dosta vanbra~ne dijece. a onda i na engleski jezik. On tu svoju neobičnost tijekom vremena i sam počinje shvaćati. zra~i sna`nom `ivotnom voljom i optimizmom.Dekameron nije proizvod jednog bludnog i ustreptalog `ivota kakav je bio Boccacciov. Dekameron je ve} u 14. za vrijeme kuge. Napravile su }ak i zakon koji im dopu{ta da se dru`e s drugim mu{karcima. kao ni platili novcem. a drugi mladi}i hrabri i nepromi{ljeni. Dekameron je produkt pona{anja gra|ana tog vremena. otrcanoj svakodnevici. ve} plod profinjene umjetni~ke analize i tihog izra`avanja genijalnosti koja `ivi u prostoru i vremenu. ~ak mo`da vi{e nego danas. poslužilo je i zlo.

Stoljeća koji je opakiji i pokvareniji i zato ljudi današnjice Baudelairovu "svjetsku bol grijeha" shvaćaju puno iskrenije i danas u njemu nalaze inspiraciju snažniju nego ikad prije. Protagonist u idućim stihovima je pali andeo. Medutim Božja zamisao ovdje skreće sasvim (ne)očekivanim tokom i "Jedna Ideja.Žestoka borba dobra i zla izražena je u većini njegovih pjesama i on sam. u sve mračnije ponore no pri tom se ne predaje i očajnički traži tračak svjetla i izlaz iz tih krugova agonije. često ju. Oblik. kroz razne pjesme. str. prosinac 2004 20:44:00 | 0 komentara CRNI MAČAK . On pada sve dublje. razapet izmedu poroka i duhovnog uzdizanja. Biće krenu iz modrine i pade u olovnosiv i blatan Stiks gdje nikad s Neba ne progleda oko" . te on svoju žalost pretače na papir. 29.). TEZA BILJEŠKA O PISCU: . često popušta pred slabostima grijeha i to ga snažno frustrira. koji zapravo simbolizira modernog kršćanina koji se nepažnjom ili pak zaveden žudnjom za nakaznim zatekao u golemom košmaru zemaljske stvarnosti. Ona počinje s pjesnikovim videnjem stvaranja čovjeka i svijeta. izruguje u trenutcima svoje duhovne slabosti i nastoji pobjeci od njenih stereotipa i granica. danas su nezaobilazne u školskim lektirama jer modernom Baudelairovom svijetu 19. "Uništenje" On kršcansku vjeru tumači na svoj način i kako priznaje nerijetko prema njoj osjeća otpor. Medutim sva njegova nastojanja da se spasi su sasječena u samom korijenu i sav njegov trud samo je prazno tapkanje u mjestu. Uz svjetski poznate pjesme "Albatros" i "Suglasja" najviše pozornosti plijeni pjesma "Neizlječivo". stoljeća danas se suprodstavlja moderni svijet 20. Baudelaire je danas vjerojatno shvaćeniji nego ikad prije i njegove nekad cenzurirane pjesme.EDGAR ALLAN POE 1. Uzaludnost njegovih pokušaja posljedica su ljudske pokvarenosti u modernom svijetu i njegovo mračno potonuće zaustavlja se u kristalnoj klopki leda koja je zapravo ekvivalent Danteovom zadnjem ledenom krugu pakla (čitaj. Objavio lektire u 29.

kritike. siromasne putujuce glumce. U Poevo vrijeme. povremeno zapada u teska depresivna stanja te trazi spasa u alkoholu i narkoticima. U takvim se prilikama Poeu rodila misao da je poezijaritmocko stvaranje ljepote. 1809 . Edgar Allan (Boston. medutim. pored razigranosti maste ima i hladne cerebralne proracunatosti. Osnovno obrazovanje stekao u koledzu u Londonu. koje su cesto gradene na efektima groze. Poe je po izuzetnom intenzitetu svojih patnja bio kadar da od izbalaniziranih kantelina romanticke skole satka jedan novi carobni svijet snova i da mu poda stravicnu realnost tragedije. U Poeovim djelima. pjesme i pripovjetke. originalnost i elementarna snaga Poevova stvaralackog duha priznate su ubrzo nakog njegove smrti. . godine objavljuje prvu zbirku Tamerlane and Other Pcems.Baltimore 7. koje je samo sebi svrhom. u kuci trgovca Johna Allana. Uvijek vise gladan nego sit. 19. eseje.POE. napetosti. Odrastao je na Jugu. 1849). sto je realizirao u lirskim ostvarenjima i pripovijestima. drzi predavanja. U Europi. 1827.publicistickog posla: pise recenzije. nije se u SAD-u jos formirao ukus koji bi znao ocijeniti njegove vrednoste. Po povratku u domovinu laca se knjizevno . itd. Roditelje. izgubio je u djetinstvu. 1. americki knjizevnik. 10.

uzas i smrt i ludilo prevladavaju u svim kratkim pricama. podzemnih hodnika i tamnica. narocito u njenoj “ gotickoj “ struji. TEZA STIL PISCA: Mnoge teme i gotovo sav dekor Poeovih prica proizlaze iz konvencija koje su postajale u romanticnoj knjizevnosti njegova vremena. on zlostavlja i svoju zenu i svog mezimca. Djelo Crni macak sastavljeno je od niza kratkih prica za koje je sam Poe rekao da njegove price prikazuju “ smjesno dovedeno do grotesnog. kojeg jednog dana. Goticka se knjizevnost koristila interesom romanticara za srednji vijek. Strah i jeza. . stravu natopljenu u uzas. duhovitost pretjeranu do burleske i posebnost preobrazenu neobicnost i mistiku ”. razdrazen grizodusjem hladnokrvno i okrutno objesi. sablasti i grobova. folklorom i egzotickim ugodajima: otuda motivi rusevina. crnog macka. kostura. demona i vampira. Izgorila mu je kuca. junak ove pripovjesti propada i fizicki i psihicki.2. 3. U stanjima pijanstva. a uza sve to jos ga podjaruje prisutnost nekoga jednookog crnog macka posve slicnoga njegovom ljubimcu koji ga neprestano prati kao ziva uspomena na pocinjeno zlodjelo. starih kula i dvoraca. TEZA FABULA: Postajuci sve vise rob alkohola. Od tada se njegove nevolje gomilaju.

1871. 9. i sva njegova ostala dijela pokazuju zajedničku atmosferu. .10. 1922. pokretač časopisa Le Banquet (1892). . francuski književnik. tvrdim da strava potjece iz moje duse. pa živi mnogo godina u izolaciji. mijenja svijet oko nas. A. Nastojanje da se vrijeme zadobije. visokoga društva. iz njegovog nebicno nesretnog zivota i njegove bolecive prirode. Suradnik jeFigaroa. ruši.). vrijeme kao opsesija i bol zbog prolaznosti. Marcel (Pariz. Ta. Slabo zdravlje primorava ga da se povuče. Vrijeme koje obara. da se izbriše granica između onoga što jest i onoga što je bilo inspiriraju Prousta. povezuje ih bogata imaginacija njihova autora. Zato je Poe jednom prilikom rekao: “ Ako se moja djela i temelje na strave. vrijeme kao uzrok nestalnosti. U tišini radi na svojemu opusu. 1913 objavljuje Du chote de chez Swann. da sam tu stravu crpio iz njenih zakonitih izvora i uvijek je vodio samo do njena zakonita ishoda “. da odabrana razdoblja potraju.18. Objavio lektire u 29. tako je nastao njegov opsežni ciklus A la recherche du temps perdu. a imaju i jednog zajedničkog junaka: Vrijeme. neukrotiva sila koja nas podvrgava svome toku.Poeve su teme uglavnom potekle iz njegova osobna iskustva. Njegov autobiografski roman Jean Santeuil (1952) objavljen posmrtno. Poteječe iz građanske sredine i već u mladosti pokazuje interes za mondeni život tzv. tragatelja za izgubljenim vremenom. Bilješka o piscu: PROUST. prosinac 2004 20:44:00 | 0 komentara Combray MARCEL PROUST 1. France piše mu predgovor za knjigu Les Plaisir et Les Jours (1896). 7.

2. sjedeljke. mnoga lica u prolazu. pariške salone. najglupiji i načistiji predstavnik europskog plemstva i . lirik građanskoga komfora. Svojim djelom Proust je ostavio dubok trag ne samo u francuskoj već i u današnjoj europskoj književnosti. vojvoda de Guermantes. fiksira sunčane predjele jednoga djetinstva. Hrvatski leksikografski zavod. susrete. Snagom imaginacije. Podaci iz: Enciklopedija leksikografskog zavoda. Najsavršenije osvijetljenje društva. za minucioznost. To je društvo sastavljeno od samih grupa pojedinaca. koji se kreću u uskom krugu svojih osobnih interesa. igre.Proust fautovski tuguje za trenutkom što prolazi. najprofinjeniji predstavnik kulture svoga doba. najsebičniji. visokog društva daje nam Proust na posljednjih dvadesetak stranica Vojvotkinje de Guermantes. Proustov osjećaj za stil. artist. tvorac izvanrednih metafora u čijem se traženju osjeća tipično francuska vibracija. il decuvre. Proust je obogatio svoju spiritualnu realnost. alter ego samog pisca. rastanke i snove. Proustov vječiti mladić. analitičar. za analizu najtananijih osjećanja obogatio je suvremenu francusku literaturu. a s drugim dolaze u dodir samo onda kada su im ti drugi osobno potrebni. Zagreb. Razgovor vode tri protagonista U traganju za izgubljenim vremenom: Swann. On je kreator mitološkog djetinstva. a neki njegovi opisi pejzaža postaju duhovni zavičaj mnogih miljuna čitalaca. 1969. pokazao primjerom da umjetnik ne izmišlja nego otkriva: L’ artite n’ invente pas. za vrijeme. Društvo: Riječ društvo nekako čudno zvuči kad se govori o svijetu koji nam je Proust naslikao.

Slikar prostora i vremena: U jednom pismu Proust kaže: “Što se tiče stila. jedinstven primjerak stila. u unutrašnjosti mehanizma sakrivenog ispod površine bića i stvari. ni jedno od njih ne vrši nikakve vanjske radnje tako da na kraju osjećamo potpunu dekadenciju Proustova društva. njihova budućnost ne ovisi o njihovu htijenju već o stjecaju okolnosti. A za stvaranje njezina lika Proust se poslužio princezama. finese. Članovi tog društva lišeni su svake aktivne volje i zato nesposobni da vrše bilo koju radnju koja bi ih vodila do nekog cilja izvan njih samih. jer njegovo djelo daje dojam veoma bogatog vrenja. uljepšavanje i gotovo . njegova se karakteristika nalazi u samoj mehanici ljudskog zbivanja. Ono ne proučava vanjsku radnju već unutarnje činjenice. jednog normadijskog dvorca i jednog luksuznog ljetovališta na normandijskoj obali. Ta lica ništa neće i zato ništa ne rade. šarma. No. što bi ujedno značilo da nema života. nastojao sam odbaciti sve ono što diktira čisti razum. Društvo romana U traganju za izgubljenim vremenom kreče se u zatvorenom krugu. ako kod Prousta nema vanjske radnje. To je društvo koje se raspada bez obzira na bilo koji ljudski moral. ne smijemo zaključiti da kod njega nema dinamike. svu retoriku. Ni jedno od njih ne pokazuje neki napredak ili neki razvoj. 3. Proustovo djelo isto tako nije ni tendeciozno ni moralno.vojvotkinja Oriane. površnosti i nehumanosti istoga društva. jer Proust je svoja lica transponirao prema licima društva u kojem je živio. koji ne obuhvaća ništa drugo osim svoje bogate četvrti u Parizu. vojvotkinjama i groficama iz njegove najbliže okoline.

On je u potpunosti raspolagao svojim vremenom i služio se njime samo za vlastita istraživanja. tj izvan vremena. ne živjeti ni u jednom potpuno. naprotiv. Proust se služi bojama kao impresionistički slikar. s tom razlikom da je u isto vrijeme poetičnija i slikovitija. Proust nastoji posjedovati vrijeme u čistom stanju. te na taj način pruža uvjete za postanak čistih impresija. Taj susret prošlosti i sadašnjosti jedna je od karakteristika njegova slikanja izvan svijeta. osjećati se suvremenikom stoljeća i tako izbjeći smrt koja nije drugo nego fenomen memorije. Posjedovati vrijeme znači posjedovati prošlost. prošlost je isto tako živa kao i sadašnjost. . Proust. Prošla se stoljeća pomiču i približavaju nama stvarajući sadašnjost. jedan od bitno proustovskih postupka. drugom i trećem. To je isto kao izbjeći sva tri i naći se izvan njih. On nije poznavao sata. osim što je slikar prostora. i prema tome. znači pustiti vrijeme da pobjegne. jer nam otkriva proces postajanja sadašnjosti. znači živjeti u istio vrijeme u jednom. sadašnjost i budućnost. Umrijeti znači ne imati više uspomena. Posjedovati sve to. Kod Prousta.sve homotične i tražene slike. No tada su te usporedbe bile većinom paralele bez osjetnih dodirnih točaka. njegov se život odvijao izvan praktičkog vremena koje su ljudi ustanovili da organiziraju rad koji od njih zahtijeva socijalni život. Prošlost je služila kao muzej uzoraka koji su piscu stajali na raspolaganju. Ali Proust nije prvi uveo te skokove u prošlost da bi dao slici više reljefa. on je i slikar vremena. stvarajući najprije ambijent koji obavija osjetila određenim svjetlom i tonom. da bih izrazio svoje duboke i autentične impresije i poštovao prirodni tok moje misli”.

i 159. Dinamične slike Unutrašnjo neprekidno gibanje oživljuje dekor i prirodu: predmeti. predstavljala je za njega princip mladosti: “(Mladost) je stanje prije potpunog ukrućenja i zato u društvu . gradovi. Beskrajana i nemirna površina. koju su ljudi ukrasili brodovima. Tako se npr. More. našlo je u Proustu svog velikog pjesnika. sobe.4. Te stranice poznate su zbog karakternih crta koje pojedinim licima daju njihovi monokli. to vječno gibanje. kao što živa lica. drveću i moru. autorov stvaralački duh ulijeva život u neživi svijet u kojem stvari postaju individualne i ponašaju se ka živa bića. U slikama prirode Marcel Proust najviše pažnje posvečuje cvijeću. staklo monokla generala de Fraubervilla pretvara u jednu monstruoznu ranu. a monokl mondenog romansijera izražava njegov jedini organ psihološkog prodiranja i nemilosrdne unutarnje analize. crte našeg karaktera kao i karakter epohe u kojoj živimo. Taj odejevni individualizam izražava naša različita duševna stanja. Proustove dinamične slike i njegovo opisivanje predmeta vidimo na 158. stranici ovog romana. dok markizu de Forstelleu monokl daje melankoličnu osječajnost u kojoj žene otkrivaju velike mogučnosti ljubavnih patnji. Tako odjeća prestaje biti samo tkanina i suvišni ukras i postaje sasvim sastavni dio nas samih. cvijeće. ta nepregledna snaga. naš vlastiti izraz. ta vječna promjena. drveće i pejzaži žive.

ludo je zaljubljena u don Rodriga.Rodrigo je zaljubljen u Himenu.Himeni kazu da je Rodrigo mrtav te ona padne u nesvijest i time dokaze da je zaljubljena u Rodriga. koje vidimo kad smo na moru”.kastilski plemic DON ALONSO.Nakon toga Himena kod kastilskog kralja Fernanda trazi kaznu za Rodriga iako je zaljubljena u njega.Mladici se susreucu u dvoristu dvora i Rodrigo pobijedi don Sancha.a ona ce pobjedniku biti zena.On sa svojom vojskom unistava Maure i slavno se vraca na dvor.Drama ima 5 cinova.infantkinjin Radnja drame Cid odvija se u Sevilji. U njega je zaljubljena i dona Uraka.kastilska infantkinja DON DIEGO.Rijec Cid na Maurskom . Objavio lektire u 29.Don Diego i grof se posvadjaju.Pierre Corneille Sadrzaj: Himena. Kraj Likovi u drami su:DON FERNANDO.Kralj ga hvali te ga stavlja pod svoje okrilje.Himenina odgojiteljica PAZ. prosinac 2004 20:43:00 | 0 komentara Cid .kastilski plemic HIMENA. koji se poigravaju s nestalnim oprečnostima i što nas podječa na neprekidno ponovno stvaranje primarnih elemenata prorode.Don Diego salje Rodriga u boj protiv Maura da bi ga bar na kratko udaljio s dvora.Naslov originala je Le Cid.don Gomezova kci LEONORA.sina don Diega.prvi kastilski kralj DONA URAKA. ali mu je cast vaznija i od ljubavi i zbog casti i uvrede nanesene ocu ubija grofa Gormaza.Himena i dalje uporna u svojoj zelji da osveti oca iziskuje od kralja da pusti Rodriga u dvoboj.kci grofa Gormaza. Kralj je primoran prihvatiti te daje Himeni pravo da izabere covjeka koji ce braniti njenu cast.Kralj na kraju kaze da je sramota s Himenina imena sprana te da se ona Rodrigo mogu vjencati.don Rodrigov otac DON GOMEZ.koji je zaljubljen u Himenu.Himenin otac DON RODRIGO. te grof don Diega udari. koji se pred nama bez prestanka mijenjaju.mladih djevojaka osjećamo ono isto koje osjećamo pred oblicima.Rodrigo je postavljen za vodju u tom boju.Himenin dragi DON SANCHO.zaljubljen u Himenu DON ARIJA.infantkinjina odgojiteljica ELVIRA.Himeni se odmah ponudi don Sancho kao covjek koji ce stati pred Rodriga da obrani njenu cast i Himena prihvaca don Sanchovu ponudu.Posto je star don Diego se ne moze odbraniti te poziva u pomoc svoga sina Rodriga.grof Gormaz.kastiljska infantkinja.

kao odvjetnicki sin ucio pravo i zivio od odvjetnicke sluzbe u Rouenu. napusta zauvijek Englesku.Udovica. indiniran klevetickom hajkom.GEORGE GORDON BYRON 1. 1824. TEZA BILJEŠKA O PISCU: BYRON.Polijekt. 1788.Cinna. Glavna su mu djela: Putovanje Childa Harolda. Byron je bio u prilicnoj mjeri nasljedno opterecen. Don Juan.Pompejeva smrt. Nakon razvoda. 19.Djela su mu:Melita. sudjelovao u radu Gornjeg doma istakao se govornickom vjestinom.Cid. 4. Objavio lektire u 29.Nakon prvih kazalisnih uspjeha. O piscu: Pierre Corneille rodjen je u Rouenu 1606.Missolonghi. engleski knjizevnik. 1.godine gdje ce I umrijeti docekavsi starost. Potomak Normana. Time njegov stavralacki kazalisni rad biva jos djelotvornijim. koa lord. Neukrotiv je buntovnik: uplece se u zavjeru talijanskih karbonara.kardinal Richelieu izdvojio je njega i jos cetvoricu dramaticara s nakanom da ih materijalno i moralno podupre u stvaralackim nastojanjima. . The two . sin “ mahnitog Jacka “ i ekscentricne majke.. George Gordon (22.u kojem slavi domoljublje i primjenjuje Decartesovu filozofiju: duznost. Neko je vrijeme. Njegova primamljiva vanstina i zanimljiva licnost ucinila ga je ljubimcem zena. protjeran iz Italije odlazi u Grcku. Putuje cijelom Europom i Bliskim istokom.Od djela najvaznije mu je Cid (1636).Odgojen kod isusovaca. The Giaour.).prema Corneilleu znaci gospodar. zaboravljen i jadan. gdje moralno i materijalno pomaze njezin oslobodilacki pokret i umire u taboru ustanika. prosinac 2004 20:43:00 | 0 komentara PUTOVANJE CHILDA HARALDA . Byron jedan je od najistaknutijih engleskih knjizevnika.Francuski dramski pisac. Grcka.volja i razum odredjuju postupak likova.

. TEZA STIL PISCA: U Byronovim djelima romanticki zivotni nazor predstavlja se u svom definitivnom obliku. suvisnosti. .Foscari. junaci su mu strastveni borci i razocarani individualisti koji mrze suvremeno drustvo.. Byron je u poeziju uveo nekoliko glavnih motiva revolucionarnog romantizma: idealizira primitivne domoroce. Byronovim djelima dominira slobodarska misao i protest protiv zla u zivotu. titanizmom. usamljenosti. itd. Uzore za svoje junake Byron je trazio u svom vlastitom zivotu. 2. drustvenim konvencijama i upravo to osjecanje nesklada i raskola uzrok je radanja osjecaja promasenosti. stoljeca. tako da se njegov zivot doima kao zivot najizrazitijeg romanticnog junaka. Osobito je poznata i poemaThe prisoner of Chillon. Byronovi junaci osjecaju potpun nesklad izmedu sebe i svojih moralnih nacela. Heaven and Earth. satirckim duhom i melankonijom Byron je izvrsio snazan utjecaj na ostale romanticare te pored Shakespearea najvise utjecao na knjizevnost XIX. Cain. Njegovi junaci su individualisti s burnim unutarnjim zivotom koji u sebi nosi crte demonskog. Svojim buntovnim stavom.

Dok mornar zali za domovinom. Njega odbacuju oni koji su mu bili najmiliji i zbog toga primoran je otici iz domovine koju je toliko volio. Odlomak iz Putovanja Childa Haralda . Njegova jedina utjeha je borba s prirodom.. bez zelja i nekog odredenog cilja. s olujama i valovima.Zasicen svime. ustvari on zali sto ne zali za nicim.. izgubljivsi san o sreci On je prestao da se s drugima vida U ocima su mu katkad sjale suze Al´ ponosni Childe im nije davao slobodu Oduzet tugom on je lutao usamlen I odlucio da svoj rodni kraj Napusti krecuci na dalek put .3. covjeka koga je sredina odbacila i nije mu namjenila neku drustvenu ulogu. on ne zali za nicim. TEZA ANALIZA DIJELA: Byron u svom velikom i znacajnom djelu Putovanje Childa Haralda opisuje covjeka koji nije nasao svoje mjesto pod suncem. samo zali sto je postao bezosjecan. zenom i djecom koji ostaju sada sami.

Upravo iz ovih stihova vidimo kakav je bio Child. a galebi grakcu k tom. zivjeti u sebi samemu. Da moze. covjek koji se nije mogao umiriti s vladajucim zlomom. TEZA POZDRAV DOMOVINI: .. covjek koji je zasicen svime. I shvatio je.... Tudim mislenjima nije vjerovao. Domovino . Tamo je i nama poc! Teb´ I njemu zbogom sada. gledajuci prezirnu janilu. napustivsi svijet. 4.Zbogom! Zbogom! . Vidimo da je to covjek koji prezire drustvo..Rodni zali Vec s´ otimljim oku mom vjetar huce. koji je izgubio san o sreci. ovaj svijet.laku noc!. Ono sunce gdje zapada.Pokoren samo svojim teznjama Nije se mogao umiriti sa vladajucim zlom Pun ponosa. ricu vali.. .

) naslovom i sadržajno asocira na onodobnu egzistencijalnu književnost u Hrvata. sama i nezbrinuta. Složena simbolika romana. Slobodan Novak (o romanu): Čovjek se zatekao kraj osobe koja je pala u krevet.Slobodan Novak Bilješke o piscu: Suvremeni je hrvatski pripovjedač. tiskao je svoju prvu knjigu pjesama Glasnice u oluji. na koju upućuje i referenca u naslovu. a nakon toga je uglavnom u Zagrebu. prosinac 2004 20:42:00 | 0 komentara Mirisi. U klasičnu gimnaziju išao je u Splitu. a završio u Sušaku. Ugrožena osoba umire nadugačko. a ujedno pocetak lutalackog zivota. koja zarobljuje pojedinca. dramatičar i pjesnik. Dvije-tri godine živjet će u Splitu (1955. Pučku školu završava u Rabu. doslovnoga i alegorijskoga. Novakov moralistički roman pisan je tonom razorne ironije i sarkazma. zlato i tamjan jedno je od najboljih proznih djela suvremene hrvatske književnosti. Među pokretačima je Krugova. -1958. zlato i tamjan (1968. a osnovni osjećaj u znaku je sartreovske metafore mučnine i gađenja prema svijetu. od bezbožništva i dogmatizma. zlato i tamjan . Rođen je u Splitu. rezignirani humanist. Kratki roman (ili odulja pripovijest) Tvrdi grad (1961. odlazi studirati na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. On joj je priskočio u pomoć. Urednik je u izdavačkim poduzećima. Objavio lektire u 29. gotovo ritualan način čisti se od naivne vjere i ideologijske zatucanosti. i to oduljom pripovijetkom (ili kraćim romanom) Izgubljeni zavučaj. zlato i tamjan Roman Mirisi. Književni ugled ponajviše je stekao romanom Mirisi. nezamagljenom i autenticnom istinom. pokušala srušiti tradiciju i povijest i zatim doživjela bolno otrežnjenje i deziluziju. U ono vrijeme bila je to česta tema u hrvatskoj književnosti. nepokretna. Nastavlja kao prozni pisac. 1955. U glavnom liku sabijeno je iskustvo cijele generacije koja je prihvatila utopijski projekt. U središtu je radnje intelektualac. No pravi "junak" djela je zapravo Ideologija. pocetak potrage za novom. O romanu Mirisi. koji ispašta grijehe i zablude prošlosti i na simboličan. Tu je kraj njegova zivota u domovini. gradi se na stalnom miješanju sakralnoga i profanoga. umjesto da se . Godine 1950. ). ). bespomoćna. Nakon demobilizacije iz partizana 1945. ). vlada njime i određuje njegovu egzistenciju. Čovjeka u izokrenutoj stvarnosti ironizira roman Izvanbrodski dnevnik (1977.Ovaj dio govori nam kako Childe ostavlja svoju domovinu.

Madona je rekla da ima sto godina.otišao je do nje i donio joj č.drugo jutro došla je Erminija . a pripovjedač.odlazi po vode kod susjede Erminije .je izašao van .e Madona umrijeti dok on bude sam .on joj nije vjerovao i ona je rekla da o tome ništa neć.sjedi u sobi.Erminija mu putem priča da zna da ć. Draga je dala Madoni več. Je li normalnije otići i napustiti je ili ostati i žrtvovati se? Fabula: .razmišljao je i o tome kako ć.ela derati i vikati kako su joj sve uzeli pa sad hoć.aj koji je skuhao .eru i otišla se kupati.mora ostati sa Madonom .pripovjedač.pripovjedač.njegova žena se raspitivala za Madonu. a Madona je zahrkala škljocajući kao plinomjer .Erminija je ostala na večeri sa Dragom i pripovjedač. a pripovjedač. a Erminija se nije složila s tim i Madona se poč.se sjetio kako su prošlog ljeta Šveđanke dolazile u njegovu sobu .uputio se uskim ulicama do svoga starog prijatelja s kojim je običavao kartati .tada je zavikala Madona i prekinula ga u njegovom snu .njegovo tijelo je tražilo svoje jer je žena bila stalno umorna i bila je Madonin rob .prijatelj je imao posla.e i godine .Draga će putovati na kopno.pripovjedač.pripovjedač.je ustao i izašao na terasu prema moru.ati Dragoj da ne ostane kod kuće . a zatim je otišao kuć.Erminija je krenula s njim natrag jer ju je Draga zvala da je vidi . a iz druge sobe kreči Madona .sada. kako je isprva izgledalo.Madona je pitala za Dragu i rekla da se treba sakriti kad se vrati i iznenaditi i prevariti . će on morati brinuti o Madoni . crtao je parcele za katastarske izvode .i .brzo čisti.kad je došla u kuću Erminija se ponovo upoznavala s Madonom koja je zaboravljiva .poslije je Erminija otišla. Čovjek stražari kraj nje jer mu ništa drugo ne preostaje. 18 dana.em .Draga (pripovjedač.e njegova Draga morati objašnjavati sve svojoj majci.do njih je došao Doktor koji dolazi svakih 18 dana i čudi se kako Madona ima puno godina. a on je rekao da je sve u redu .razmišljao je kako za iduće dane treba napraviti opsežan plan .u ponoćje brod otplovio i otplovila je Draga .e prič.eva žena) njeguje Madonu . Kćeri i Sinu o tome kako se i zašto brinu za Madonu .još je rekao da mu žena putuje na 18 dana i da će biti sam s Madonom. a dobro vidi i čuje .Draga ga šalje po vode jer se želi okupati .

u ona nije znala zašto ga je zvala. ) zajedno su se sve troje: Erminija. ) kad se vratio rekao je Madoni da je bio u općini .isto rublje iz samostana.a je kad Madona sama sa sobom razgovara (38.ela derati i gušiti se samo da bi dobila limunade rekao joj je da će za večeru imati blitvu i ona je tiho pjevušila "od straže jutarnje sve do noć. -71.u da ć. ali otvorenih očiju dao joj je novac da kupi hranu u gradu tada se javila Madona i tražila Dragu pripovjedač.- rekla je pripovjedač.ju je nazvao malom djevicom pripovjedač.i Madona našli u Madoninoj sobi i pjevali su jednu staru brojalicu pripovjedač.ašu hladne kamilice Madona se poslije toga poč. pripovjedač. -40.se žali kako mu je teško i kako bi volio da ima slobodnog vremena da može čitati i šetati po parku Erminija ga ne može zamijeniti jer je uprskala stvar i prestrašila Madonu jedini odmor za pripovjedač. a Madoni je rekao da je umro Dragin otac i da je zato Draga otišla samo da Madona više ne bi pitala za Dragu rekao joj je to. grijeh.(Dragi) je pazio na Madonu otkrio je da su se poboljšali odnosi između njega i Madone i razmišljao je o tome (63. ali mu je kad je izlazio iz sobe rekla da pozdravi Lucića Erminija je švrljala u vrtu i išla za pijetlom kojeg je donio Tunina pripovjedač. lijenost znao je da ć.ali donio je Tunina pijetla.otišao tamo i pričao joj o Hanibalu Lucić. str.(Dragi) je invalid otišao je do Madone iako ga ona nije pozvala i dao joj da popije č.za nju je to zlo. ) pripovjedač.ere tri dana se Madona na njega ljutila na badnjak je došao stari Tunina u posjet Madona ga se nije sjećala.i" do več. ali je rekao i da je ona spavala dok je Draga odlazila u tome je pogriješio jer ona ne priznaje da ikad spava . pripovjedač.i Tunina su se napili zvala ga je Madona i Tununa ga je na to upozorio. -65.e mu biti teško s njom zato što je to rekao pripovjedač.se prisjetio nekadašnjeg Badnjaka vidio je da Tunina još uvijek nosi istu odjeć. pa je pripovjedač.je poslije toga izašao van u šetnju ispovijedio se moru (70.u kao i prijašnjih Badnjaka ostavili su Madonu i pripovjedačje još neko vrijeme pričao s Tuninom u kuhinji došla je jedna djevojčica i donijela č. ali je bio mršav i zato su svi krivili komunizam pripovjedač.je rekao Erminiji da ode do Madone.e skuhati čaj i da Madona spava . ali su ipak zajedno prič.

anđeo.a kako se sjeća pripovjedač. umro Madona nije umirala većje plakala tada je Erminija otišla jer ju je pripovjedač. njegovi prijatelji da im č. -83.radi i dolazi poštar i donosi č. možda neće preživjeti i toga su se bojale. -119.i k njoj jer joj se zač.i Madona je opet tražila da joj pripovjedačisprič.i sutradan spreman Icita je otišla.kad je uoč.doć.a kako je išao na opć-inu rodila se zla misao u glavi pripovjedača: o tome kako će jednog dana reći Madoni da opet ima sve posjede i da je opet bogata i veselje će je ubiti smislio je kako će to učiniti .eo č.estitaju Božićbrzo su otišli i Madoni je postalo lošije jer joj je Erminija rekla da je papa Pio 11. nekog u romanu Teta i Štramacera su rekle da dijete.napit ć.epio nos otvorio je prozor u njenoj sobi i odč. anđela koji je išao na pričest to je Icita došla priopćiti Stricu Stric je rekao da će pripovjedač. on je želio da ona dođe .a kao dječaka. ali na kraju je otišao pošto se godina bliži kraju. a pravi anđeli su umirali povratak u sadašnjost . ) podjela ljudi. ) to popodne donijela je opet mala djevica voć.estitku donio je pismo od Drage iz Zagreba i penziju poštar je brzo otišao jer je Madona zvala i pripovjedačje morao otić.epio joj nosi (118.pripovjedač. a Stric je poč.i Sveta tri kralja Strič. tko više vrijedi (120. ) vidio je da se Madona raspada i po Erminiji je pozvao Doktora Doktor mu je rekao da treba svaki da prati Madonu Doktor je želio vidjeti tavan i zanimalo ga je staro bakreno posuđe Doktor nije želio brzo otići jer je našao zanimljivih stvari.poslao kuć.a i slatkiša iz samostana Madona i pripovjedačsu tako sjedili i gostili se retrospektivno se vraća u prošlost pripovjedač.eva sestra Icita došla Stricu Madona prič.zanimljiv opis) razmišljanje o bolesnim i zdravim ljudima (119. a i Stric se toga bojao samo to nije pokazivao (povezanost Madone i pripovjedač. pripovjedačje izvršio dužnosti i obveze prema susjedima i prijateljima sredio je da samostanke opatice opet šalju malu djevicu k njima. .a se saznaje u povratku u prošlost) drugo jutro odveo ga je Stric u crkvu prošao je cijelu ceremoniju i ostao je živ. -120.e se i sve joj reći (81.- došli su im u posjetu gospodin i gospođa.se pitao kako je nakon svih tih blagdana opet tu gdje je drugi dan pripovjedač.itati jedan roman i nesvjesno rekao da će ga ubiti.

prič. a pripovjedač.emu su se dogovarali isprič. rekao je to samo da bi mu prošao dan Madona je taj dan bila mirna i zamišljena. kako mu se činilo dok je bio pod utjecajem rakije.učinio. ali ona nije htjela reći otkrio je da se zove Lucija i počeo ju je dirati.ao je s njom i mislio je da je derište. ali je uvidio da je već. koji je imao krčmu tamo je susreo pijanca Franju Daska zvanog Decilitar i dao mu novaca da si kupi pić.žena prije nego što je otišla rekao joj je da bi prvo trebala biti malo žena.je tada otišao do Taribe. ljubiti i htio je spavati s njom. a onda neka se zaredi Doktor je došao po bakreno posuđe i srebrno sveto posuđe Madona je č. otišao je izvan kuće otišao je kod prijatelja na kartanje (prijatelja Line i njegove žene Olge) pripovjedač.ao Erminiji . mislio je da će to Erminija učiniti. u nekom stanju nirvane tek kad joj je rekao da će bakreno i srebrno staro posuđe prodati.e razmisliti Draga se vrać.su odglumili pred Madonom da se strop srušio od starosti Doktor je htio kupiti starine na tavanu i pokušavao se dogovoriti s pripovjedačem. ali je pripovejdač. ona je živnula pripovjedač.ih je zvao "Olga i Lina" . bila je već. ali ona nije htjela nakon što je to pripovjedač.misli da je Madona zapravo svjesna svega i da prikriva svoju amneziju (169-170) Madona se tada izderala da je sve što je rekao laž i da ne želi da joj odnose bakreno posuđe i tjera ga van pripovjedač.ula da netko lupa na tavanu. ali nije mogao otišao je po vode na Erminijin zdenac i Erminija se našla tamo znala je što je on radio i nazvala ga sramotnikom poslije je došao Doktor i pitao ga zašto je sve o č.a za 6 dana taman kad je pomislio da bi mogao otići na kartanje kod prijatelja. Doktor i pripovjedač.ao s Madonom mala djevica je konač.po Zolinom romanu kad se vratio kući. došla je Erminija i htjela ga zamijeniti da on može otić.Nova godina drugi dan je rekao Madoni da su joj oni iz općine sve vratili.zbog toga što ga je pred Doktorom prikazala kao ubojicu Erminija je rekla da je ne ubije je ć.- došla je Erminija i pripovjedačju je htio zaklati nožem zbog izdaje .e vratio se kuć.i malo van on se nije dao tako lako jer je trebalo Madoni leđa oprati.no došla prič.rekao da ć.i i ugledao malu djevicu u njegovom vrtu pitao ju je zašto je došla.e Madoni svaki dan prati leđa i masirati je zatim je pripovjedač.joj je rekao da je to samo štakor kad je propao strop pod Doktorom.

Draga je vidjela rupu na stropu u Madoninoj sobi. Melkior i Baltazar .icu i nešto je buncala ujutro su se probudili.u sveć. zlato i tamjan . svi su se okupili u Madoninoj sobi i ona je rekla da izgledaju kao dva anđela (234. svećenik.enik otišao.io je Madoni priznati da je sve što je rekao bila šala. došao ime je blagoslivljati kuć. a ona mu je odbrusila da ne trpi uvredu od njegovih šala i da mu svaki put ne vjeruje sljedeća dva dana oč. -1966. Mjesto radnje: na otoku u sjevernom Jadranu Mirisi.- pripovjedač.e postati besmislen (220. kako bi Madona rekla) Madona je imala vruć. a pripovjedačje rekao da je išao čistiti prašinu na stropu i da je to tako palo don Vikica.enik je uzeo tamjan i posuo po žeravici u kadionici na pragu vrata napisao je "19G + M + B66" kad je sveć.se branio govoreći da on nema što skrivati i rekao je da je najbolje da sve zaborave. pričala pripovjedaču o svom boravku u Zagrebu i kako se sve promijenilo tada je došla i Erminija i divila se Draginom donjem rublju Draga i Dragi morali su otić. da on opet zatvori vrata i sam se brine za Madonu Doktor misli da će ga pripovjedačucjenjivati. ali neće za tri dana dolazi Draga odluč.sa svojom ženom (trećom ženom.je rekao Dragoj da dok Madona živi i njihov život ima smisla.i jer nisu imali novaca za dovoz proveo je noć. a kad ona umre njihov život ć. ) uzeli su cijev od 100 metara i ponijeli je kuć.a žena Draga je.i dan je došla Draga i pitala ga kako je Madona rekao joj je da je ostala sama kod kuće i da zna da je izašao Draga je na te riječ. ) Vrijeme radnje: 1965.pokloni koje donose tri kralja: Gašpar. pošto se naspavala.ekivao je Dragu i odlazio k moru u vrijeme dolaska broda treć.i po cijev za kanalizaciju Draga je putem zaplakala i pripovjedačje znao da mu nije sve rekla što je radila u Zagrebu pripovjedač.i Madona ju nije prepoznala te ju je ponovno upoznala i dobro prihvatila misleći da je prpovjedačeva treć.i požurila kuć.

svjesna svega. svjesna svega što se u meni odigrava. (to govori svojoj Dragoj kada idu po cijev za kanalizaciju) Citat: "Mi smo bili svoji veliki preci. pokretnošću. a kad umre nestat će i taj smisao. koji ispašta grijehe i zablude prošlosti i na simboličan. -170.susjeda. onoga što hoću s njom. On je "intelektualac. kao tromu životinjicu.krčmar i drugi Karakterizacija glavnog lika Pripovjedač (Dragi) je profesor. poštar. Tunina .Likovi: Madona Markantunova. Hoće li ona tako ubuduće ostati prisutna. Možda mi zato tako ništa ne uspijeva! Možda sam zato tako smiješan. . ) Život za pripovjedača ima smisla dok Madona živi. pokušala srušiti tradiciju i povijest i zatim doživjela bolno otrežnjenje i deziluziju". Citat: "I je li to moguće da je Madona toliko pri svijesti? Zar ono jednostanično biće tamo oduvijek tako rasuđuje. Tariba . U glavnom liku sabijeno je iskustvo cijele generacije koja je prihvatila utopijski projekt. rezignirani humanist. a ja se samo zavaravam ponesen svojom prividnom superiornošću. ima 45 godina kao i Draga. U jednom trenutku misli da je Madona svjesna svega i da prikriva amneziju. Doktor. Lino i Olga prijatelji. i počet ću možda Madonu kao voljeti. nego je ismijavam kao nerazumno dijete. Proučava me i opire se. gotovo ritualan način čisti se od naivne vjere i ideologijske zatucanosti. Glavni junak razmišlja o mnogim stvarima. i što joj je vještija mimikrija. kritična. Jer se ona bori zamaskirana amnezijom. Jer ona je nešto što pred svojom prošlošću smijem prezirati.stari prijatelj. od bezbožništva i dogmatizma. neuračinljivošću i odsutnošću. snagom. sebe. meni će biti lakše podnositi ovo progonstvo. to se ona čini nedužnijom i potrebnijom moje pomoći i utjehe. pa ne uvažavam njen razum. sad smo svoje degenerirano potomstvo! Otkako si i ti uvidjela da nisi moj trabant. " (169. Draga. Erminija . Dragi (pripovjedač). Opire se potiho i kao slučajno.

predodžbeno-čilna struktura fabule služi kao okvir iliti kostur čitavom nizu upečatljivih filozofijsko-spoznajnih eskapada. on već sve zna. podesna je za prezir. upravo ja dokaz njezina postojanja. ) Pripovjedač je taj o kome ovisi Madona i njen život. krpelj i mješinac usuti s vremenom u moju dušu svoje ljigave ličinke. mogao ukazati kao artificijelan. razorne. Bit ću đubre. I bit će istina. ako ne kroz mene? Ja svakodnevno priznajem njeno postojanje: pokrećem je. ali će taj infuzorij. Dok ona živi.što smijem osuđivati i odbaciti. što je trebalo zbrisati. . ja donekle znam. ) Novakov bi se roman. čak i naša nepromišljenost i bahatost i čak nehotimična zlodjela!" (220. 1987. jer junak je ujedno i "snimatelj". i ja ću od te trakavice presušiti u svojim najboljim sokovima. a ipak postavlja pitanja. što smijem mrziti. taj nesumnjivo kapitalni rad u opusu Slobodana Novaka. vidim. od ove ću se gljive rastočen rasuti. Ja sam domodar jednome nametniku. zar ona inače postoji. osjećat ću samo bezbroj stvari kojima se protivim i kojima se odupire sva moja duša. ubojite ironije. naši pothvati u vjeri i u žrtvi i u radu. taj fitoparazit saplest će moje žilje i krv moju svojim neraskidivim izdancima. . a kad se pozornije čita. ostvaruju njene riječi. zar ne? Neka traje. (. zlato i tamjan (1968. esejističkoj) obradi stanovitog broja aktualnih. idejnih. da smo nešto srušili što je padom prijetilo. ona je vrlo dobar objekt da se u njemu utjelovi mnogo toga što je čovjeka trovalo. ) Roman izričaja Roman Mirisi. ). Onda što?! Ona neka živi madona. To je priča o osobi koja razmišlja nad . Ona je zaista nakaza. Podređena Novakovoj snažnoj potrebi izričitog formuliranja stavova. hranim je. Povijest hrvatske književnosti. ) Glavni lik je ujedno "snimatelj" Da se služio filmskim jezikom. možemo odrediti kao roman izričaja. društvenih i moralnih problema. jer u odgovaranju je prava bit ove čudesne. On je ujedno i taj kojeg Madona iskorištava što je pisac vrlo slikovito prikazao. Zagreb. " (86. Kad ona nestane. da se njome bavim! Neka vegetira ta prošlost kad je tako bezopasna i bijedna nspram zala što smo ih sami stvorili. Zato je moram voljeti. postojat ću samo dok me bude htjela piti. I možda sam. On neprestano kruži oko "okrivljenoga" i njegova čina. Kroz moje postupke potvrđuju se njezine želje. ona je prava nakaza i bez nas. utoliko što u njemu autor inzistira na pojmovnoj (izričajnoj. iako je pomalo i naše djelo. montiran. . Citat: "Da nije sasvim tako. pogodna je da bi se oprvadali podvizi naše junačke mladosti. dotle ću osjećati neposredno da smo nešto učinili. naprotiv. postaje sve očitije da je to zapravo bolna ispovijed jedne velike krize i grcaj jedne duboke tuge. (Ivo Frangeš. Uspravljam njene izvrnute misli i tako oživljujem i osmišljavam. površnu oku. čujem je. "pravljen". da smo u nešto uložili svoju mladost. Novak nam ne bi ni jedanput pokazao lice glavnog junaka. Jer. .

4. Slobodan Novak. 1981. Zagreb. Poslanica Rimljanima Prva poslanica Korin}anima Druga poslanica Korin}anima Poslanica Gala~anima Poslanica Efa`anima Poslanica Filipljanima Poslanica Kolo{anima Prva poslanica Solunjanima Druga poslanica Solunjanima Prva poslanica Timoteju Druga poslanica Timoteju Poslanica Titu Poslanicu Filemonu Poslanica Hebrejima Poslanice su najstariji popisi kanonskih spisa ili knjiga koje je Crkva od po~etka smatrala nadahnutim i mjerodavnim za svoju vjeru. 14. 3. ovdje polaže račune samome sebi. Pogovor. Novak je ovdje nadmoćnom zrelišću dao idejni zbir jedne epohe. Smatra se da je prva poslanica napisana od godine 51. 5. Uzdižući svoju gorčinu i ironičnost do značenja koja pripadaju čitavoj jednoj generaciji. Pripovjedač.vlastitom sudbinom. dakle poopćavajući svoju spoznaju u razmjerima koji nadilaze puku privatnu osujećenost. "zvala se prva poslanica Solunjanima". ali i o društvu i vremenu kojemu je svjedokom. zatočenik vlastite svijesti. (Igor Mandić. u jednoj seansi intenzivnog produbljivanja smisla života. 10. prosinac 2004 20:41:00 | 0 komentara Biblija 2 POSLANICE APOSTOLA PAVLA 1. zaustavljena u vremenu i prostoru. 13. Pet stoljeća hrvatske kjiževnosti. 9. Iz njih doznajemo temeljne to~ke Pavlove propovjedi kojoj je u sredi{tu Krist raspeti i proslavljeni. 11. . 12. 2. 8. 6. 7. Poslanice su sastavni dio Pavlova misionarenja. ) Objavio lektire u 29. o svome životnom putu. Redosljed poslanica koji je utemeljen od davnine ne temelji se na vremenu postanka.

Od svog obra}enja. spasenje po Kristu. spasenje po vjeri. svetost Kr{}ana. misterij kr{tenja kao pokristovljenja. Pavoao je sve vi{e produljivao svoju klju~nu spoznaju o jedinstvenoj ulozi Isusa Krista Sina Bo`jega za spasenje ~ovje~anstva. U tom svijetu on je razumio Bibliju. iz vjere u vjeru. poziv Izraela. Apostol Pavao naumio je {iriti svoje misionarenje na zapad sve do [panjolske. Smatra da Rimljane treba upoznati s Evan|eljem te im upu}uje neku vrst pisma gdje iznosi svoje glavne stavove propovjedanja. bit spasenja. Temeljnu tematiku navje{ta u "Spasenju po vjeri": Uistinu. naravna spoznaja Boga.POSLANICA RIMLJANIMA Poslanica Rimljanima je najopse`niji i teolo{ko najbogatiji Pavlov spis. spasenje se ostvaruje vjerom u Isusa Krista. jer je ovo slika Bo`ja za spasenje svakomu vjerniku. smisao i nesmisao `idovskog Zakona. op}a potreba spasenja. Sastoji se od: uvod. ~ovje~anstva i svemira. kroz 20-ak godina svoga misionarskog rada. ja se ne stidim Evan|elja. Abraham kao prototip vjere. moral koji proistje~e iz povezanosti s Kristom. Krist i Adam. jer se u njemu o~ituje pravednost Bo`ja. definicija Evan|elja. O~ekuje da }e ga u tome potpomo}i rimska crkvena zajednica. U njoj su posebno zna~ajne teme: smisao apostolstva. kao {to stoji pisano: Pravednik }e `ivjeti od vjere. To svoje dugotrajno iskustvo Pavao izla`e u poslanici Rimljanima. ropstvo Zakona i sloboda ljubavi. To osvjedo~enje bilo je pokreta~ misionarskog rada. povjest. Uvod Pozdrav . ~ovje~anstvo bez Krista. smisao ~ovjeka. Sve se te teme slijevaju u jednu: opravdanje po vjeri. bo`ja vjernist i Izraelova nevjernost i du`nosti Kristovih vjernika.

koji je. kao {to stoji pisano: "Pravednik }e `ivjeti od vjere" . A koji se uskrsnu}em od mrtvih -po duhu svetompokazao kao sim Bo`ji. Milost vam i mir od Boga. iz vjere u vjeru. Jer u njemu se o~ituje pravednost Bo`ja. Po kome smo i mi primili Milost i apostolstvo da na slavu njegova imena propovjedamo poslu{nost-vjeru me|u svim narodima me|u kojima ste i vi pozvani da budete pripadnici Isusa Kristasvim ljubimcima Bo`jim u Rimu. ja se ne bojim Evan|elja jer ono je sila Bo`ja za spasenje svakomu vjerniku. po tijelu ro|en od potomstva Davidova.Pavao. sa svom vla{}u: Isus Krist. kako. Koje je Bog unaprijed obe}ao Po svojim prorocima U svetim pismima O svome sinu. Odre|en za Evan|elje Bo`je. Oca na{ega i Gospodina Isusa Krista! Spasenje po vjeri Evan|elje-sila Bo`ja uistinu. sluga isusa Krista Pozvan za apostola. u prvom redu @idovu tako Grku. na{ Gospodin. pozvanima da budu sveti.

1.Svetost Kr{}ana *Kr{tnje sjedinjuje s Kristom *Od ropstva k milosti *Kr{}anin slobodan od Mojsijeva zakona *U~enici Zakona *Unutra{nja borba *Duh sveti donosi slobodu snagu i slavu *Ljubav Bo`ja prema nama .Spasenje se ostvaruje vjerom u Isusa Krisa *O~itovanje Bo`je pravednosti *Nema mjesta ljudskom ponosu *Abraham opravdan vjerom *Vjera osigurava kona~no spasenje *Adam i Krist-grijeh i opravdanje 3. Zakon slu`i samo to~noj spoznaji grijeha. a cijeli svijet bude podvrgnut kazni Bo`joj. 2. Sve {to Zakon veli veli onima koji su pod Zakonom.Op}a potreba spasenja Sastoji se od vi{e poglavlja: *Slabost i krivnja pogana *Krivnja @idova *Kr{enje Zakona *Samo obrezanje ne opravdava *Bo`ja vjernost i `idovska nevjernost Zaklju~ak: Grijeh i krivnja su op}eniti.

Ali sam vam pisao-djelomi~no i slobodnije-da vas. . posve}ena Duhom Svetim.4.Du`nosti Kristovih vjernika *Predanje Bogu *Uslu`nost iljubav u zajednici *Ljubav prema neprijateljima *Poslu{nost dr`avne vlasti *Ljubav. za vas ovjeren da ste i sami puni ~estitosti.. sr` svih zapovjedi *Dan spasenja uskoro dolazi *Obzir prema slabima u vjeri *Sloboda i ljubav *Kristov primjer Zaklju~ne napomene: ovim rije~ima se obra}a Rimljanima: Ja sam osobno. prepuni svakog znanja i da ste kadri opomenuti jedan drugoga. tako re}i podsjetim na poznato. oslanjaju}i se na milost koju mi je Bog dao dabudem slu`benik Krista Isusa kod pogana. kako bi pogani postali ugodna `rtva. bra}o moja.Bo`ja vjernost i Izraelova nevjernost *Prednost Izraela *Bog nije nevjeran *Bog nije nepravedan *Uzrok @idovskog pada *Opravdanje po vjeri *@idovi su odbacili radosnu vijest (Evenj|elje) *Nije odba~en sav Izrael *Izraelov pad donio spasenje poganima *Opomena kr{}eanima poganskog porijekla 5. da kao sve}enik poslu`im Evan|elje Bo`je..

Teme poslanice Korin}anima *Raspravlja o jedinstvu Crkve i Kr{}anske propovjedi *Izla`e spolni i `enidbeni moral *Daje temeljne smjernice o kr{}anskoj slobodnoj savjesti *Utemeljuje du`nosti propovjednika Evan|elja *Raspravlja o izvanrednim darovima i slu`bama u crkvi *Uskrsnu}e Kristovo koje je jamstvo na{ega uskrsnu}a Prva poslanica Korin}anima sastoji se od: 1. Crkvenu zajednicu sa~injavali su ve}inom kr{}ani i nekolicina obra}enih @idova iz ni`ih