L e kt ir e za o sn o vn u škol u

Srijeda, 10.10.2007.

R.Bach - Galeb Jonathan Livingstone
Ime pisca : Richard Bach Bilješka o piscu: Richard Bach je suvremeni američki pisac. Bio je vojni pilot, a pozornost čitatelja privukao je modernom bajkom "Galeb Jonathan Livingston". U njoj je došlo do izražaja autorove ljubavi prema plavim visinama i sklonost metaforičkome i simboličkom prikazivanju života i spoznaja o njemu. Njegovo djelo "Galeb Jnathan Livingston" mnogi uspoređuju s djelom "Mali princ". Mjesto radnje : nebo i zemlja Vrijeme radnje : suvremenska radnja Tema : Galeb Jonathan želi naučiti savršeno letjeti Osnovna misao: Često se dogodi da zajednica ne želi ili ne može razumjeti više ciljeve pojedinaca i stoga taj pojedinac bude isključen iz zajednice. Lica : Galebovi Jonathan Livingston, Fletcher Lynd, Sullivan, Gang Sadržaj priče: Galeb Jonathan Livingston nije bio kao ostali galebovi. Bio je buntovnik i nije mario za ostale galebove. I dok dok su ga roditelji molili da bude kao ostali galebovi i da se brine kako doći do hrane, on je samo želio postati letački virtouz. Bio je mršav, no letenje je volio više od hrane. Ni manje nesreće koje je imao u zraku nisu ga pokolebale. Napornim vježbanjem uspio je postići brzinu od 396 km/h. To je bio rekord jata i Jonathan je očekivao pohvale od Starješine. Međutim, Starješina ga je ukorio i protjerao iz jata. No, Jonathan je bio uvjeren da slijedi viši cilj života. Bio je protjeran na daleke hridi, ali on je odletio mnogo dalje. Boljelo ga je što njegova braća nisu htjeli ni čuti ni vidjeti što je naučio. A onda, jedne noći Jonathanu se približe dva druga galeba sjajna poput zvijezda. I oni su bez imalo muke izvodili sve akrobacije koje im je Jonathan zadao. Kad je vidio da je našao ravne sebi, Jonathan ih je upitao tko su. Odgovorili su mu da su njegova braća i da ga vode kući, pravoj kući. Jonathan je bio spreman, tada su tri galeba nestala u tamnom nebu. Jonathan je sve lakše izvodio svoje akrobacije, tijelo mu je postalo blistavo, oči sjajne. Otkrio je da može letjeti brzinom od 500 km/h. Iznenada dva galeba su nestala. Jonathan je sletio na obalu gdje ga je dočekalo desetak drugih galebova. Ubrzo je saznao da je došao u zajednicu u kojoj je svima stalo da svoju tehniku letenja dovedu do savršenstva. Dobio je instruktora galeba Sullivana. Jedne većeri saznao je od starješine Ganga da nebo nije ni u kojem vremenu , ni na kojem mjestu, nebo je savršeno i može biti bilo

kad i bilo gdje. Naučio je i da se snagom misli može stići gdje god se želi. Jonathan je naporno vježbao tu vještinu i tako je sa Gangom došao na neki čudni planet. Još je samo trebao naučiti kontrolirati novostečenu vještinu. No, jedne večeri Gang je nestao, umro je. Jonathan he sve više razmišljao o Zemlji. Sullivan ga je nagovarao da ostane, no Jonathan je ipak otišao. Na nebo se mogao vratiti u svakom trenutku jer je svladao vrijeme i prostor. Na Zemlju je otišao zato jer je želio naučiti letjeti ostale galebove koji su protjerani kao što je bio i on zbog letenja. Prvi mu je učenik bio galeb Fletcher Lynd, mladi i neobuzdani galeb koji je težio letačkom savršenstvu. A Jonathan Jonathan je u to vrijeme bio najljepši i najsavršeniji galeb na svijetu. Uskoro je dobio još šest učenika i sa njima i sa Fletcherom želio se pokazati svom starom jatu. Isprva je opet bio odbacivan, no malo-pomalo na tisuće galebova okupljalo se oko njega i željelo postati kao on. Jednog dana Fletcheru se dogodila nesreća. Pri velikoj brzini udario je u stijenu i ništa mu nije bilo. Jonathan je tada vidio da je Fletcher ovladao snagom misli i prepustio mu podučavanje jata, a sam je otišao među druga jata . Fletcher je shvatio da ne postoje granice, da je sve moguće. Tada je počeo njegov lov za Jonathanom, za utjelovljenjem savršenstva i njegova utrka sa znanjem. U toj utrci nije mogao pobjediti jer znanje nema granica. 10.10.2007. u 21:27 • 44 Komentara • Print • #

Đ.Sudeta - Mor

O piscu: Đuro Sudeta bio je hrvatski pjesnik duhovne zakupljenosti i tužnog raspoloželja. Bio je seosko dijete, a rođen u selu kraj Bjelovara gdje je proveo djetinstvo, pa su motivi tog ambijenta ispunili njegovu intimnu liriku. Najčešće je pisao pjesme i prozu u fantastičnom smjeru od kojih je Mor najpoznatije djelo. Objavio je više zbirka pjesama kao npr. Osamljenim stazama, Kućice u dolu i Sutoni. Već prema njihovim naslovima možemo zaključiti ključne motive i raspoloženja. Umro je vrlo mlad zbog oboljenja od tuberkuloze 1927. u Koprivnici. Sudeta je nagovijestio snažan pjesnički talent koji je usprkos njegovog kratkog života ostavio trag u hrvatskoj književnosti. Zapažanja o djelu: Ova fantstična pripovijetka je jedino značajno Sudetino djelo tj. uspjela se probiti i ostavila je trag u našoj književnosti. Ima elemenata stvrnosti, realističnih likova i preplitanja ljubavi i smrti čime je nestvarnost naglašenija. Pisac opisuje čarolije šume, noći, oblaka, livada, mjeseca i ostalo. Opis je vrlo bogat i detaljan, a najviše se opisuje priroda i njezina bogatstva te likovi. Također se isprepliču različiti osjećji, osjećaji sreće, nesigurnosti, mržnje, ljubomore i osvete što možemo primjetiti tijekom cijele radnje u pripovijetci. Nesigurnost se posebno vidi kada Mor gubi osjećaj između realnosti i fantastike. Na svijetu ima različitih osoba i vrlo je teško naći dobru i poštenu osobu kojoj možemo vjerovati i koja nam je spremna pomoći u svakoj situaciji. Nesmijemo se odmah opustiti jer ta osoba

smo vreba za novcem kao što je to Arno. Radnja se odvija na vlastelinskom imanju nedaleko Alpa (šume, livade) i u vlastelinovom dvoru. Nažalost se nigdje ne navodi gdje se to imanje nalazi, no ja to zamišljam kao neki posjed u Njemačkoj ili Austriji sa starim dvorcem, gdje ima mnogo šume, brežuljaka i nigdje nema kuća. Nema nikakvih stranih izraza ili nejasnih riječi pa je stoga ova pripovijetka razumljiva i namjenjena mlađem uzrastu. Priroda se opisuje vrlo detaljno, sva zapažanja se bilježe, svaki krik ptice što čitatelju daje poseban ugođaj, pogotovo u kišne dane proljeća kada se javlja želja za tako divnim krajolikom. Također se osim prirode opisuje pejzaž i izgled i ponašanje likova te karakteristike vezne za život tog doba. Kraj je jako tužan i završava smrću Morovog oca i bijegom Mora. Najviše mi je žao Morovog oca jer je prvo izgubio svoju ženu, onda se morao brinuti za Mora i na kraju je dobio otkaz s mjesta gdje je cijeli život radio. Vlastelin je ipak trebao nadzirti dvor je inače nebi došlo da izgubi kontrolu nad svojim dvrom pa je to ujedno i njegova greška. Stilske karakteristike djela: Ovo je fantastična pripovijetka koja govori o načinu života na vlastelinovom dvoru i njegovim zaposlenima. Napisan je u pripovijedačkom obliku i to u trećem licu jednine, a isto tako ima dijaloga između likova kojeg ima skoro na svakoj strani. Taj dijalog najviše se vodi između Mora i oca ili Mora i vlastelinova kćeri Šu. Citiranje: Kao citat iz ove pripovijetke izdvojio bih tekst od strane 94. do 100. gdje Mor iskazuje mržnju i želju za osvetom, a vlastelin izbacuje Arna i novog upravitelja. Vlastelinu je vrlo žao no sad je već prekasno jer se Mor nije više pojavljivao u selu od očeve smrti. Tu vlada tuga i jad, a inače je situacija vrlo teška. Od tuda možemo izvući pouku da prvo nego nešto napravimo trebamo promisliti da li je to u redu ili nije jer je kasnije prekasno. Opis: Mor je bio vedar i mlad muškarac, koji je često razgovarao sa sobom i biljkama oko njega. Imao je smeđu kosu i lijepe oči pa je u mraku izgledao vrlo zastrašujuće. Bio je poslušan i uvijek je pomagao svom ocu pri teškim radovima na vlastelinovom posjedu. Također je radio za vlastelina kao i njegov otac koji je bio uprvitelj na imanju. Mor je bio zaljubljen u vlastelinovu kćer Šu, ali je ona imala drugogkoji se zvao Arno. Otac je bio dosta star, i znao je da više neće dugo živjeti, no on se usprkos tome brinuo za Mora najbolje što je mogao jer nije imao majku. Morova majka umrla je dok je još bio dijete, a vlastelin je iznimno dozvolio da je pokopaju u njegovoj šumi. Tako je on odrasao bez majke te mu nedostaje ta ljubav i pažnja koju mu otac nije mogao dati. Nakon smrti oca nema više snage da to pretrpi i prihvati i on se osvećuje te preko noći ubija sve pse u selu. Vlastelinova kćer zvala se Šu i bila kao iz sna. Imala je zlatnu kosu, plave oči te je bila vrlo zgodna i privlačna. Voljela je Mora, ali je njen otac stalno govorio da uzme Arna. Bila je sramežljiva i razmažena i nitko joj nije bio ravan ljepoti i

znanju. Često je šetala livadama i šumama i razmišljala o svemu i svačemu što joj je plo na pamet. Vrlo se za sve interesirala, bila je vrlo znatiželjna i otac je je vrlo volio. Sve je bilo prekrasno dok se jednog dana nije razbolila. Svi su mislili da će umrijeti no to se na sreću nije dogodilo. Kasnije je otputovala u lijepu romantičnu zemlju, daleko, daleko i nitko nije znao kada će se vratiti. Arno je bio Šuin dragi, no on ju nije previše volio jer je htio novac kako bi odplatio dugove s kartanja. Bio je vrlo podmukao i izbjegavao je Mora koji je primjetio da nešto nije u redu. Uspio je preuzeti kontrolu nad dvorom, ali na vrlo kratko vrijeme dok je Šu bila vrlo bolesna i otac je stalno bio uz nju. Pohlepa i prijevara se nikad ne isplate pa je njega i njegovog prijatelja na kraju stigla sudbina tj. ono što zaslužuje, a to je da su protjerani i osramočeni. Kratki sadržaj: Na jednom posjedu živjeli vlastelin i njegova mlada kćer. Bio je vrlo bogat i posjedovao je mnogo zemlje i šuma. Upravitelj je bio otac Mora koji živio zajedno s Morom u drvenoj kućici na kraju šume. Mor je imao smeđu kosu i lijepe oči pa je u mraku izgledao vrlo zastrašujuće. Bio je poslušan i uvijek je pomagao svom ocu pri teškim radovima. Otac je bio dosta star, i znao je da više neće dugo živjeti. Vlastelinova kćer zvala se Šu. Mor ju je jako volio, ali je ona nažalost imala drugog koji se zvao Arno. Bio je samo u interesu novaca, i želio je prodati vlastelinovu šumu i ostalo zemljište kako bi odplatio dugove koje je na kartanju napravio svom ocu i ostalim prijateljima. To vlastelin i njegova kćer Šu nisu znali. Arno je bio ljubomoran na Mora pa ga nije baš volio. S vremenom ga više nije mogao podnositi pa je dao otkaz njegovom ocu koji je od rane mladosti bio upravitelj na vlastelinovu imanju. Vlastelin nije ni znao što se događa, jer se njegova kćer jako razbolila pa nije vodio brigu o poslu. Kad je Mor saznao novosti od oca nije mogao vjerovati. Nakon dva dana otac mu je umro od velike žalosti i jada, a Mor ga je pokopao u šumi kraj jegove žene. Novi upravitelj kojeg je Arno pozvao bio je njegov prijatelj koji je igrao s njim karte. Od tog momenta Mor se nije više pojavljivao, a u selu su se počeli događivati čudne stvari. Svi psi bili su preko noći rastrgani na vratu tako da su iskrvarili. Na prvi trenutak su pomišljali na je vukodlak ili neko drugo čudovište. Svi su se uplašili, a kasnije je Arno pomislio da bi to mogao biti Mor. I tako je bilo, Mor je to učinio iz osvete prema Arnu i novom upravitelju. Kad je vlastelin saznao tko je zapravo novi upravitelj i šta ima s Arnom odmah ih je izbacio iz dvora , no sad je sve bilo gotovo. Mor se nije pojavljivao i nitko ga kasnije nije vidio. Ova knjiga ima vrlo tragičan kraj, kojemu je kriv čovjek koji ima uvidu samo novac. Posebno mi se sviđa opis odnosa vlastelina i njegovih podanika, kojim se želi reći da čovijek koji ima novaca uvijek nađe prijatelja samo kakvog ! Glavni likovi su Mor, njegov otac, Šu, vlastelin, Arno i upravitelj, što je dobro da ih nema previše kako nebi došlo do zabune. Vrlo mi se sviđa i zbog opisa prirode tog krajolika. Izgled korica mi se vrlo dopao jer nas uvodi na temu i potiče nas na razmišljanje, no ja bih još umetnuo nekoliko ilustracija kako bi to još ljepše izgledalo.

10.10.2007. u 21:24 • 25 Komentara • Print • #

E.Hemingway - Starac i more
1.BILJEŠKA O PISCU Ernest Hemingway je poznati američki pripovjedač ovog stoljeća. Živio je od 1898. do 1961. godine. Završio je srednju školu i postao novinskim dopisnikom u Europi. Kao dobrovoljac sudjelovao je u I. svj. ratu. Pisao je mnoge novele i romane, a posebno se istakao romanom o I. svj. ratu “Zbogom oružje”, romanom o španjolskome građanskom ratu “Za kim zvono zvoni” i kratkim romanom “Starac i more”. Za posljednji roman dobio je Nobelovu nagradu za književnost. Njegova druga poznatija djela su romani “I sunce se ponovo rađa”, “Imati i nemati”, “Smrt popodne”, “Preko rijeke i u šumu” itd. 2.TEMA ove pripovjetke je život ribara Santiaga i njegova pustolovina na moru. 3.IDEJA : Možemo reći da je kroz borbu starca s ribom, koja predstavlja silu prirode, zapravo prenesena ideja o čovjekovoj mudrosti koja može nadvladati i najjačeg neprijatelja. 4.KRATAK SADRŽAJ

UVOD I POČETAK: U prvom dijelu upoznajemo starca Santiaga, njegove prijatelje, a također i malog dječaka kojeg Santiago osobito voli. Upoznajemo način starčevog života, njegove probleme i u tom dijelu najviše saznajemo o sociološkim i psihološkim osobinama glavnog lika. Otkrivamo i druge pojedinosti vezane uz odnose među ljudima, tj. starca i ostalih mještana.

ZAPLET: U zapletu se počinje razvijati radnja i atmosfera postaje sve napetija. Starac i dječak se pripremaju za isplovljavanje. Namjeravaju i nadaju se nešto uhvatiti. Starac dugo, dugo plovi dok napokon ne naiđe na ribu, mnogo veću nego što je i pomislio. Već na početku je svjestan da će imati puno muke i posla da je savlada.

VRHUNAC:

Starac, čamac i riba danima plove prostranstvom oceana no ni starac ni riba se ne predaju. U dugotrajnoj borbi s ribom, Santiago zadobije teške rane. No, on se ne predaje i ne gubi nadu, jer se osjeća dovoljno jak i mudar da pobijedi. Nakon što savlada ribu, vraća se polako ploveći ka obali i razmišljajući kako borba nije završila i kako će ga sada početi napadati more. I doista, tek tada počinje prava borba za opstanak : borba za ribu, ali i za vlastiti život. Starac se bori svom svojom snagom protiv riba koje ih napadaju, otkidaju komade s njegovog ulova i na kraju se vraća kući dotučen, a na neki način i poražen. RASPLET: Suprotno njegovom osjećaju velikog gubitka, po povratku svi ga poštuju i hvale. No, to Santiagu nije dovoljno, njegova pobjeda nije potpuna, on se ipak osjeća poraženim. 5.PSIHOLOŠKA KARAKTERIZACIJA STARCA SANTIAGA

Starca možemo opisati kao hrabrog i ustrajnog čovjeka koji se bori za sebe, za svoj opstanak, žestoko se boreći protiv svog neprijatelja, ali istovremeno ga poštujući kao protivnika. Riba je za njega neprijatelj, ali ipak joj se divi, zadivljen je njenom jačinom i veličinom, uzbuđen je i doživljava to kao izazov prirode. Ima veliku vjeru u sebe i hrabro ide u borbu s jačim. Starac je primjer čovjekove snage, vjere, upornosti i samopouzdanja. “>>Bori se<<, reče on. >>Borit ću se dok ne umrem.<< Ali, sada u noći bez tračka svjetlosti, u prisustvu vjetra i ravnomjernog kloparanja jedra učini mu se da je već možda i mrtav. On sklopi ruke i osjeti svoje dlanove. Nisu pripadali lešu, mogao je da osjeti bol života kad bi ih samo otvorio i stisnuo. On nasloni leđa na dasku, siguran da nije mrtav. Leđa su mu to potvrdila.”, citat, str. 89. “Ribu nisi ubio samo zbog toga da bi uživao i da bi je prodao na pijaci, pomisli on. Ubio si je iz ponosa i zbog toga što si ribar. Volio si je živu, a voliš je i mrtvu. Ako je voliš, nije li grijeh ubiti je. Ili je onda još veći?”, citat, str.82 “Već se čitav sat smrkavalo starcu pred očima, a znoj mu je pekao oči i opekotinu iznad očiju na čelu. Nije se plašio svjetlaca koji su mu igrali pred očima. To je bilo razumljivo zbog napornog izvlačenja konopca. Ali dvaput je osjetio vrtoglavicu i nesvjesticu – a to ga je zabrinjavalo.”,citat, str.69 SOCIOLOŠKA KARAKTERIZACIJA STARCA SANTIAGA

Santiago potječe iz siromašne obitelji i sam je siromašan što vidimo iz njegovog izgleda i unutrašnjosti njegove kuće. “Starac je bio tanak i suv, s dubokim brazdama na potiljku. Na jagodicama je

imao zagasite mrlje kožnog tumora koji izaziva odsjaj sunca sa površine tropskog mora. Mrlje su mu pokrivale dobar dio lica a na rukama su mu se otkrivali duboko urezani ožiljci od neprekidnog izvlačenja konopaca sa teškim ribama. Ali, nijedan od onih ožiljaka ne bješe svjež. Oni su bili isto toliko stari kao i erozije u kakvoj pustinji bez riba. Na njemu je sve, osim očiju, izgledalo staro, a oči su mu bile boje mora i sijale vedro i nepobjedivo.”, citat, str. 13 “Koliba je bila sagrađena od žilave kore pupoljka kralevskih palmi, zvane >>guano<<, i u njoj se nalazio krevet, sto, stolice kao i ognjište na zemljanom podu gdje se moglo kuvati na drvenom uglju. Na mrkom zidu od presovanog, isprepletenog lišća žilavog guana visila je slika svetog Isusovog srca u boji kao i slika Gospe od Kobre.”, citat, str. 18 No, znao je kako opstati i to ga je održalo na životu. Starac je duhovno bogat, u snovima doživljava lavove kao simbol snage i hrabrosti. Voli i poštuje druge ljude, posebno mu je drag dječak Manolin, a može se reći da su i drugi ljudi njega voljeli. Jako je vezan za dječaka Manolina, želi ga poučavati ribarenju i drugim životnim stvarima, želi mu uvijek biti prijatelj. “Dječaku je bilo žao kad bi vidio starca kako se svakog dana vraća svojim malim čamcem praznih ruku. I on je silazio svakodnevno da mu pomogne da iznese užad namotanu u klupčad i kuke za ribe ili harpune, kao i jedro omotano oko jarbola. Jedro bijaše zakrpljeno džakovima od brašna, i savijeno u balu, pa je izgledalo kao zastava poslije beskrajnih poraza.”, citat, str. 13 “Dječak vidje da starac diše i onda ugleda starčeve ruke i poče plakati. Otišao je sasvim tiho da mu donese malo kafe, i plakao je silazeći.”, citat, str.94 6.NAJZANIMLJIVIJE U ROMANU

U ovome romanu najzanimljiviji je središnji dio koji opisuje borbu između starca i ribe. Taj dio nosi simboliku čitave pripovjetke, jer nam predočava težinu i bespoštednost borbe čovjeka za opstanak. Zato u tom dijelu dolazi do izražaja starčeve osobine kao što su : 1.Hrabrost “Starac je vidio mnogo velikih riba. Imao je prilike da vidi mnoge teške i preko pet stotina kilograma i ulovio je dvije takve grdosije u toku cijelog svog života. Ali, nikada sasvim sam. Sada, sam i daleko od kopna privezan je za najveću ribu koju je ikada vidio, veću od svih koju je ikada čuo, a lijeva ruka mu je bila još uvijek zgrčena kao kandže u orla.”, citat, str. 52 2.Poštovanje prema protivniku

“>>Ipak ću je ubiti<<, reče on. >>U svoj njenoj veličini i slavi.<< Mada to nije pošteno, mislio je, ali pokazaću joj šta sve jedan čovjek može učiniti i izdržati.”, citat, str. 54 3.Suosjećanje zbog ubijanja

“>>Riba je takođe moj prijatelj<<, reče glasno. >>Takvu ribu nisam nikada vidio niti čuo o njoj. Ali, moram je ubiti. Drago mi je što nas niko ne prisiljava da ubijamo zvijezde.”, citat, str.60 “Tada mu bi žao velike ribe koja nema šta da jede, no odlučnost da je ubije, ni za časak ne popusti usprkos tome što ju je žalio. Koliko će ona ljudi nahraniti. Pa, ipak, jesu li svi oni dostojni da je pojedu. Ne, svakako da nisu. Nema nijednog dostojnog da je pojede, kada čovjek pomisli na njen podvig i na njeno dostojanstvo.”, citat, str.61 “Ubit ćeš me, ribo, pomislio je starac. Ali imaš i prava na to Nikad nisam vidio veće, ljepše, mirnije i plemenitije stvorenje od tebe, brate. Dođi i ubij me. Svejedno mi je ko će koga ubiti.”, citat, str. 73 4.Izdržljivost, ustrojnost

“Već se čitav sat smrkavalo starcu pred očima, a znoj mu je pekao oči i opekotinu iznad očiju na čelu. Nije se plašio svjetlaca koji su mu igrali pred očima. To je bilo razumljivo zbog napornog izvlačenja konopca. Ali dvaput je osjetio vrtoglavicu i nesvjesticu – a to ga je zabrinjavalo.”,citat, str.69 5.Pobožnost “>>Nisam pobožan<<, reče on. Ali, izgovorit ću deset >>Očenaša<< i >>Bogorodice djevo<< samo da uhvatim ribu, a ako bude moja, otići ću na poklonjenje Kobreanskoj djevici.”, citat, str.53 7.METAFORIČNOSTMetaforičnost ove pripovjetke sadržana je u osnovnoj ideji. Ribe i more su s jedne strane i simboli su snage, a s druge strane je samac ribar sa svojom vjerom, ustrojnošću i mudrošću. Santiago ulazi u borbu iznad svojih mogućnosti bez izgleda da pobijedi ribu koju još nikada do tada nije vidio. No, tu je bila presudna njegova odvažnost i vjera u sebe i Boga da to može uspjeti. Njegova ustrajnost održala ga je i na životu. Simboličnost je u prikazu borbe čovjeka i prirode. Riba je bila fizički jaka, ali čovjek je imao svu duhovnu snagu i mudrost. No, izgleda da u borbi s prirodom, čovjek nikad nije potpuni pobjednik, on na neki način i dobiva i gubi. 8.MIŠLJENJE (DOJAM O DJELU) Ova pripovjetka E. Hemingway–a je uzbudljivo djelo o teškom životu ribara, o

pobjedama i porazima s kojima se čovjek susreće u životu. Također je uvjerljivo prenesena radnja, simbolika i detalji koji doprinose upečatljivosti priče. Okosnica je čovjekova hrabrost i ustrojnost i zato ovu priču treba svakako pročitati i pamtiti. “>>Ali čovjek nije stvoren za poraze<<, reče on. >>Čovjek može biti uništen, ali ne i pobijeđen.<<”, citat,str. 80 10.10.2007. u 21:21 • 12 Komentara • Print • #

S.Kolar - Breza

1.BILJEŠKA O PISCU Slavko Kolar je suvremeni hrvatski pisac i dramatik. Rođen je 1891. u Garešnici, a umro 1963. u Zagrebu. Po zanimanju je bio agronom pa je službovao u raznim krajevima Hrvatske. Sudjelovao je u II. svjetskom ratu, nakon kojeg se povukao u mirovinu. Najvažnija prozna djela su mu Nasmijane pripovijesti, Ili jesmo – ili nismo, Mi smo za pravicu, Svoga tijela gospodar, Glavno da je kapa naglavi i druga. Kroz svoje likove pprikazuje socijalne i ekonomske odnose na selu, a probleme oslikava s blagom dozom humora. Pisao je također drame i filmske scenarije 2.MJESTO VRIJEME 3.KRATAK Uvod i RADNJE RADNJE početak : Zagorsko selo : Nepoznato SADRŽAJ :

U prvom dijelu priče upoznajemo Janicu i njenog muža te ostale stanovnike sela, saznajemo da je Janica rodila dijete. Marko Labudan je zaokupljen svime, samo ne svojom ženom. Također saznajemo podosta o svakodnevici njihovog života. Zaplet :

Kata i Mika Labudan, Janičini svekrva i svekar, tjeraju Janicu na rad neposredno nakon poroda. Uz teške poslove, njeno krhko zdravlje vremenom se sve više pogoršava dok na kraju nije više mogla iz kreveta. Nažalost, i dijete je umrlo. Marka se to nije odviše ticalo, jer je bio zaokupljen sastavljanjem nekakve patentne klopke. Želio je zadiviti svog šefa, gospodina nadšumara.

Vrhunac

:

Cijelo je selo shvatilo kako Janici nema pomoći i pribojavali su se onog najgoreg. Iako su je sažaljevali, njena tragedija je većini bila samo teret. Marko i dalje nije obraćao mnogo pozornosti na nju. Na kraju je sirota Janica umrla. Rasplet :

Janicu su pokopali, a već nakon 8 dana Marko je otišao na svadbu sina Tome Žugečića. Tamo se posvađao i potukao sa suseljanima te je uvrijeđen otišao svojoj kući. Tik pred svojim domom ugledao je Janičin lik. Zapravo, on je onako mamuran ugledao brezu koja ga je neodoljivo podsjećala na pokojnu ženu. U prvi mah ju je htio posjeći, ali mu savjest nije dopustila da na taj način iskali svoj bijes. Njegova pokojna Janica tek je tada potakla Marka na razmišljanje o tome što je učinio i izgubio. 4.TEMA ove pripovjetke je život i običaji jedne seoske sredine prikazan kroz život obitelji Labudan 5.IDEJA ILI PORUKA : Ova nam priča govori o ljudskim slabostima, o zaostalosti jedne seoske sredine, o praznovjerju. Pripovjetkom je pisac želio ukazati na nepravde prema čovjeku, na odnose među ljudima koji vladaju u jednoj takvoj primitivnoj sredini. 6.SOCIOLOŠKA KARAKTERIZACIJA SELA :

Cijela se radnja odvija u jednom zagorskom selu. Od glavnih likova, tu je obitelj Žugečić koja živi bogato i raskošno, donekle izolirano od ostalog sela. Tu je i obitelj Labudan, koja bi se prema svojim sociološkim karakteristikama mogla poistovijetiti s ostatkom sela. Naime, oni su siromašni i žive u oskudici. Rade i prehranjuju se onim što stvore dok za bogate Žugečiće uvijek radi netko drugi. Time nam pisac ukazuje na razlike među seljanima koje su na neki način i dovele do različitih odnosa među ljudima i različitog shvaćanja pravih vrijednosti u životu. Janica je potpuno drugačija od ostalih u obitelji. Ona je nježna, fina i krhka poput breze, ona se ne uklapa u grubu sredinu u kojoj živi. “Spava i Jaga, žena drugog Mikinog sina koji je u vojsci. Nju stara Kata ne goni, jer ona tobože kućevne poslove obavlja, a u stvari njih dvije složno drže protiv Janice.” “I nju je svekrva prije gnjavila, ali otkako je došla Janica, složile se njih dvije protiv Janice i postale prisne prijateljice.”, citat,str.161 “Studeno je u sobi, mada su sinoć dobro naložili onu veliku peć na kojoj se suše bezbrojni, komplicirano musavi obojci i teški opanci.”,citat,str.161 “U sobi je tmurno i nekako kiselo. Možda od onog napoja uz peć ili od krompira i drača što se na peći kuha za svinje. Dva okanca, mutna i malena (toliko da glava nešto jačeg kalibra ne može kroz njih), propuštaju malo svjetla.”,citat,str.167 “Po zemljanom neravnom podu koprca se dvoje musave djece Janičine jetrve Jage.”,citat,str.167

7.PSIHOLOŠKA LABUDANA

I

SOCIOLOŠKA

KARAKTERIZACIJA

MARKA

Marko Labudan je čovjek za kojeg bi se moglo reći da je bezdušan, ograničen i misli samo na sebe i vlastitu korist. Njegova se bezdušnost pokazuje u površnom i nezainteresiranom odnosu prema njegovoj ženi koja ga je istinski voljela. On se njome oženio samo da bi podigao svoj ugled kod onih koji su Janicu doživljavali kao izuzetnu osobu. “Neki šumar, to jest sam gospodin nadšumar, Markov šef i bog bogova, kad je vidio Janicu još kao djevojku, sav se oduševio. - To je cura! –Rekao je on. – Vidiš li kako je tanana, pa visoka, pa fina, kao breza! Upravo kao breza! Gotovo bih rekao; otmjena pojava!…”,citat,str.161 “Bio je Marko čovjek služben, pa tako je valjda došlo te je izabrao baš Janicu za ženu. Da ugodi g.nadšumaru i da se pogizda pred drugom gospodom!”,citat,str.162 Njegova primitivnost i ograničenost u razmišljanju prikazana je kroz njegovo ulizivanje i nametanje bogatijima u selu i onima koji uživaju ugled u toj seoskoj sredini. Međutim, puno toga je uvjetovano njegovim odgojem, načinom života u kojem živi i time što je zapravo nemoćan i nesposoban da tu nešto promijeni. Tek ga smrt njegove Janice na kraju podsjeti koje su to istinske vrijednosti koje čovjek ima u životu. “Lijepo ti je biti bolestan dva – tri dana, onako ko od šale, ali ležati četiri – pet tjedana na tvrdom krevetu, u neprestanoj i nepodnošljivoj žari, tako da se čovjeku pamet muti, kad utroba hoće od grčeva i boli da se iskida i izgori, e to je muka velika, jad golem! Pogotovu kad Marko kao da svega toga ne vidi.”,citat,str.162 “Njegov sin Marko stajao je u suši, duboko zamišljen, mučeći se sastavljanjem nove klopke za hvatanje tvoraca. Bio je to “patent”, kojim je mislio iznenaditi gospodina nadšumara, a možda steći i mnogo para. Marko nije pačao u domaće poslove, pa se tako nije izjavio niti da dovezu daske za lijes niti protiv toga.Njemu je bilo svejedno.”,citat,str.163 Breza ostaje kao vječna uspomena na njegovu Janicu koju nije dovoljno cijenio i koja će ga navesti da se pokaje. 8.NAJZANIMLJIVIJE U ROMANU

Meni je najzanimljiviji dio pripovijetke prizor kad se Marko suočava s vizijom svoje Janice na povratku sa svadbe kod Žugečićevih. “Najednom, kad je bio već pri izlazu iz šume, pa da udari na svoje Labudan – brdo, on zastade. Zaustavio se, ne od svoje volje, već preneražen, zgranut razrogačio oči, zaustavio dah. Na pedeset koraka, prema samom kraju šume, stajala je sva u neko zlatno, prozirno, drhtavo tkanje odjevena njegova žena. Njegova pokojna Janica. Ona ista koju je pred osam dana sahranio.”,citat,str.179

“Na obronku stajala je breza. Visoka, tanka i prava. Na njoj još nekoliko listića, žutih,crvenkastih, uvelih, zlatilo se na onom jutarnjem jesenskom suncu. Oko nje i iza nje stajala je šuma. Velike i snažne bukbe, čvornasti i grubi grabovi. Hlad i tišina.”,citat,str.180 U ovom citatu breza ponajviše opisuje Janicu, s malo listova ljubavi i pažnje koja joj je pružana, visoka, vitka i krhka, okružena velikim i snažnim bukvama, velikim i snažnim ženama iz sela. Zbog toga je Marka ova breza toliko podsjećala na Janicu. To je trenutak kada se Marko Labudan, ne samo suočava s uspomenom na Janicu, već i sa svojim vlastitim osobinama. Suočen je sa činjenicom da je do tada mislio da se može ponašati kako mu se prohtije i da može sve popraviti kad god želi. Sama činjenica da je bio pobijeđen duhom svoje Janice probudila je u njemu savjest i pokazala mu sve njegove slabosti. On se povlači posramljen i utučen. “Zaustavio se Marko pred brezom i pljunuo u dlavove. Posjeći će je da ga više ne sjeća sramote, da ga više ne plaši… Omjeri je krvavim okom, a ona stoji visoka, vitka i prava. Bezazleno mu se učini to fino, nježno drvo s bijelom, tankom, skoro svilenom korom. Tako je bila mila ta breza, tako fina i lijepa. Kao neka svetica … Nije li to ipak njegova pokojnica, Janica? Zadrhta mu ruka i nemoćno se spusti. Okrenu se naglo Marko, ispane iz šume, pa udari kući.”,citat,str.181 “Marko je upravo dovršio svoju patentnu klopku i digao glavu kad je ugledao gdje se s njegove kućne strehe podigla bijela golubica. Podigla se i otprhnula naglo i nestala u mutnom jesenjskom nebu. Kako u čitavu selu nitko nije imao bijelih golubova, Marko se odmah dosjetio što se dogodilo. Znao je on da je to bila dušica njegove Janice.”,citat,str.170 8.DOJAM Ovo je jedna tragična priča. Ona duboko uranja u ponore ljudskih slabosti, ona pokazuje svu tragediju kako čovjek može poniziti sebe i druge. Ona istovremeno upozorava da je čovjek nemoćan ispraviti svoje pogreške ako dozvoli da mu vrijeme izmakne iz njegove kontrole. U ovom našem svijetu jedinstven primjer za to bio je život i smrt princeze Diane. Pripovjetka “Breza” me pomalo podsjetila na tu suvremenu tragediju. Dok je živjela, Diana je trpjela svakakva poniženja, nerazumijevanja i ogovaranja. Obitelj u koju je došla izolirala ju je zbog toga što je bila drugačija od njih, a to oni, opterećeni vlastitim ograničenjima, nisu mogli prihvatiti. Tek je njena smrt podsjetila čitav svijet, ali i njenu obitelj, na njenu istinsku vrijednost. Tako nas i ova pripovijetka “Breza” podsjeća na vječne istine o čovjeku i time dokazuje koliko je ova tema prisutna u svakom vremenu i svakoj sredini. 10.10.2007. u 21:17 • 46 Komentara • Print • #

D.Šimunović - Alkar

Porodica Vinčić. Ilija. Čim bi pomislila da ju obojica ljube. Alkar. Htjela je kraj toj tjeskobi što je muči i tugi što joj srce davi. Predavao je po selima Dalmatinske zagore. Tuđinac. Lijepa joj glava ovita crnom kosom a lice tamnorumenkasto s garavim obrvama i usnicama crvenim kao skrlet. Njezin odnos sa Salkom je bio iskren. godine. a na kraju je patio i Salko. smutila bi joj se duša i samo bi plakala. Lokalizacija: Radnja se zbiva u Sinjskom polju. Prenaglo je reagirala otjeravši ga iz kuće. U tim trenucima zaboravila je na Salkove osjećaje. 10.2007. Vukelja. Gare. Znala je da on nju silno ljubi i nije ga htjela povrijediti. Odjednom se u njoj bude osjećaji odlučnosti i ona odabire svoj životni put. feljtone. Salko -sporedni: Stana. iako su mnogi tvrdili da je Stana vještica. Velike tamne oči. Ona je zavoljela Rašicu. Juriša. Likovi:glavni: Marta. godine. Marta na rubi iznemoglosti i patnje donosi odluku da se neće udati za Salka nego za Rašicu. . Njezinu tugu i bol razujela je njezina majka. ali i patnju koju ju i ona proživljavala. u vrijeme kada su Cetinjani istjerali Turke iz svog kraja. prema tradiciji i junaštvu. Tvorac je moderne. najljepša u tom kraju. Iako siromašna svidjela se mnogim mladićima. Iva. koju je voljela svim srcem i ništa nije skrivala od nje. čovjeka punog časti i ponosa i kojeg treba da se boji. jer je znala da bi udajom za Salka počinila još veći grijeh. mještani sela Karakterizacija lika: Marta Marta je mlada i lijepa djevojka. . Sa Krke i sa Cetine. Mnogi pate. U Rašici je vidjela pravog muškarca i junačinu i očekivala je da će Rašica i Salko to rješiti. Osječajna je i nije nikoga htjela povrijediti. no kasnije je shvatila da ona njega ljubi samo kao lijepa dječaka i druga iz djetinjstva. romane. točno u selu Begluk.Bilješke o piscu: Dinko Šimunović rođen je u Kninu 1873. Tema: Ljubav harambaše Rašice i sina Salka prema Marti. Umro je u Zagrebu 1933. no zbog svoje ljubavi i nesigurnosti bila je jako nesretna. . jer ona voli Rašicu i nije spremna lagati i varati. u 21:14 • 33 Komentara • Print • # . no ciljevi koje je htio ostvariti u životu potaknuli su ga na daljnju borbu.10. no vjerojatno je shvatila da i ona ima pravo sretnoga života do kojeg je teško doći. ' Marta je imala 20 godina i uskoro se trebala udavati. Rašica. -fizički opisi i socijalni status:' Bila je zor-cura ta Marta. Najpoznatija djela su mu: Mrkodol. simbolističke seoske novele u hrvatskoj noveli. Pisao je pripovijesti. pa je odlučno postupila i nije požalila.

Jedan od najblistavijih umova druge polovice 19. DNEVNIK 16-50 ČITANJA : str. Mikica prijatelji -dogovor za -opis bijednog Lukinog -Luka -Luka i Mato -Mato -Luka kao prosjak vrlo -nitko za to nije Luka želi Maru za Dogovor s 50-198. Ulazeći s jednakom stvaralačkom znatiželjom u prosjačku kolibu. umjetničkim i društvenim rodom obilježio je svoje vrijeme i utemeljio modernu hrvatsku književnost. i Zagrebu njihovi piju posao života prosi razgovaraju umire bogat znao ženu Mikicom str -selo Jelenje u -u gostionici prosjak Luka. Šenoa u djelu «Prosjak Luka» svojim neobičnim darom zapažanja i vještim perom oslikava društvene slojeve svog vremena. st. Umro je 1881. godine.šenoa .A. godine.Prosjak Luka BILJEŠKA O PISCU : August Šenoa rođen je 1838. -Mara i Andro se prvi put sastaju -razgovor -problemi sa šljivom -Mikica nagovara Andrinog oca Matu da ne prihvati Maru za nevjestu -Andro razgovara s ocem -Andro i Mikica razgovaraju -Mikica i Ciganin -Martin treba novac -izabiranje nove vlasti -Martin se prisjeća pokojne žene . On je utemeljitelj hrvatske umjetničke proze.

Često ga je tukla i rijetko kad nahranila. jer obično šalje pisara. Srednje je visine. Bila je veoma dobra. . Uvijek se klonio varoške kuće. Iako je imala puno ponuda za udaju. Prvu suhu koru koju je dobio u petoj godini bacili su mu pod noge kao da je pas. Vrativši se u selo saznao je da Andro i Mara imaju dijete. po mišljenju Mikice. Bio je živ čovjek. njih će se dvoje rastati. Međutim. Svi su se čudili kad je on otišao na sud. Ljudi su mu dali prezime Nepoznania. ali ona to nije znala. Za njega su govorili da je bogat seljak. bio vrlo mudar. čekala je svog izabranika da se vrati iz vojske. Svatko mu je bio dužan. Najsretnija je bila kad su se njezin otac Martin i Andrijin otac Mato pomirili. Sreća ga je cijelo vrijeme zaobilazila. Ljudi su se prema njemu ponašali "nehumano". to nije učinio. Prve riječi koje razumije iz ljudskih usta su kletve na njega. Ona je bila zla prema njemu. Jedino je imao jednu ženu . Rodio se kao zagrebačko dijete.-Andro -požar -Mato -Luka -Mikica -Luka -Luka spašava kod moli prosi smišlja odlazi se baca iz u za oca Martina oprost Maru plan Jelenja Savu LIKOVI I KARAKTERISTIKE LIKOVA KROZ POSTUPKE LUKA je bio siromašan čovjek . Bila je oličenje ljepote i dobrote. To dijete Luka je smatrao vezom između Andra i Mare i ako ubije to dijete. poštena i vrijedna djevojka. Od trenutka kada ga je odbila. Njima je bilo važno je li čovjek bogat ili siromašan. Tada se vjenčala i rodila sina. Luka je. Njezino srce pripadalo je Andriji. povukao se i pola godine živio sam. Prodavala je mlijeko i povrće u gradu. Iako je imao nešto novca živio je kao prosjak jer nije zelio život s ljudima kao ni stari Mato. Od rođenja pa do svoje smrti živio je kao siroče. Rekao je Mikici da će mu dati 100 forinti ako mu nađe zenu i to ne bilo koju nego Maru. Nije bio pohlepan za novcem. MARA LONEARIA je bila bosonoga djevojka zasukanih rukava koju je Luka jako volio. koju je nazivao bakom. Starog Matu smatrao je ocem. Na kraju je poginuo bacivši se u Savu.

godine u Novome Vinodolu. no to nije moglo vratiti njegovu ženu. Tri godine Luka je glumio slijepca. Luka je ostao vani. Stanovao je u staroj hrastovoj šumi. Dok je imao ženu bio je pošten seljak. pjevanje Gundulićeva epa “Osman”. došao je neki gospodin i zaveo je. u rupi u koju se jedva uđe. KNJIŽEVNI VRSTA ROD: proza DJELA: ep . i 15. Posljednje godine života proveo je u miru baveći se matematikom i astronomijom. godine u Zagrebu. Žena mu je bila lijepa. Zagrebu dok Matu nije uhvatio opaki kašalj. SUD O DJELU : Ovo djelo mi se sviđa i ne sviđa. Sviđa mi se zato jer pisac oslikava društvene slojeve svoga vremena da vidimo kako je to nekad bilo. No. u 21:10 • 26 Komentara • Print • # I. On i Luka našli su se jedni u drugome. godine Ivan Mažuranić postao je hrvatski ban. 1873. a Luka oca. I umrla je. Mažuranićevo životno djelo “Smrt Smail-age Čengića” objavljeno je 1846. Sviđa mi se zato jer se u ovoj knjizi između toliko tuge našla i radost.MATO je bio prosjak kojeg je Luka gledao kao oca kojeg nikad nije imao. završava tragedijom glavnog lika. Slavoniji.Mažuranić . Ne sviđa mi se zato jer ima više tuge nego radosti. I onda je mirno umro. MENI NAJRAŽI ODLOMAK nalazi se na 145. 10. Nije želio zivot s ljudima. Nakon nekoliko sati se probudio i objasnio Luki gdje se nalaze novci i papir. da zamislimo prošlost i sviđa mi se jer jako zanimljivo. Mato je imao sina. prvi “ban pučanin”. Kada je ona priznala svoj grijeh. komadić zemlje i kravicu. gdje je završio njemačku pučku školu. str . Umro je 1890. on je pio i tukao je dan za danom. Sišavši s banske stolice ne bavi se više politikom. Mažuranić je nadopunio izgubljeno 14. ali po umjetničkoj vrijednosti jedan je od najznačajnijih hrvatskih književnika. On se kasnije pokajao. posjedovao je samo malu kolibicu.10.Smrt Smail-Age Čengića ŽIVOTOPIS: Ivan Mažuranić rodio se 1814. Išli su po Međimurju. a Mato njegovog jadnog oca. a Mato je otišao u spilju i zaspao. a opisuje radost i veselje u obitelji Pavlekovia i obitelji Lonearia.2007. u almanahu “Iskra”. predugo je i ima puno likova. Mažuranić ja autor malog broja djela.

planinskog. iako umiru u strašnim mukama. njima je važnija njihova sloboda od svog zlata na svijetu. oko 1577.. Umiru bez straha. 10. Vjeruju u pravdu i Boga. Svoje zarobljenike muči nečuvenim mukama.Romeo & Julia O piscu: William Shakespeare rodio se 1564. Novak... malenoga personifikacija: ''zadrhtaše ta vješala tanka'' kontrast: ''zadrhtaše ta vješala tanka. ne ispuštajući ni jednog jauka. niti se smije'' usporedba: ko' tajni glas duhova metafora: Studen kamen prima život'' ponavljanje: Čije 'e ovo . Međutim..MJESTO VRIJEME RADNJE: 16.sporedni: Smail-agine sluge. Durak. ljući.Shakespeare . da bi ih zatražio i iz njih izvukao što veči harač. gladna. Otac mu je bio trgovac i ugledan građanin. Međutim. Bogatstvo za njih ne predstavlja ništa značajno. Ubrzo im se rađa kći Susan. mora biti skršeno. u 21:05 • 3 Komentara • Print • # W. KARAKTERIZACIJA LIKOVA:glavni: Smail-aga . on je u duši kukavica koja svoje vlastite slabosti prikriva mučenjem drugih ljudi.2007. ni tko zbori. sviloruna. gorski. a mjesec izađe'' arhaizmi: dželate. RADNJE: Hercegovina stoljeće ANALIZA JEZIKA I STILA: epiteti: lijepo. Ni tko pjeva. CRNOGORCI: Crnogorci su ljudi koji se zadovoljavaju malim stvarima. a dvije godine kasnije blizanci Hamnet i Judit. William se ženi s osam godina starijom Ann Hathaway. hladnoj. . Crnogorci. koji je veoma krvoločan i uživa ubijajući nevine i bespomoćne ljude. SMAIL-AGA: Smail-aga je silni turski ratnik. al nepisnu Crnogorčad mlada'' ''Sunce zađe. obitelj je zappala u materijalne poteškoće i osiromašila. i znaju da na kraju svako nasilje mora prestati. arslan onomatopeja: ''Krcnu kolac njekoliko puta Zviznu pala njekoliko puta'' '' Ni tko šapće. pa je bio čak i biran za gradonačelnika. Godine 1582. u engleskom gradiću Stratfordu na rijeci Avon u imućnoj obitelji.10.

. Otelo. Shakespeare je pisao i pjesme. komedije. Macbet ( tragedije). Da bi ga oraspoložio. Finacijski neovisan. bolno uzdiše. a preko dana zatvara se u svoju zamračenu sobu. DJELA: Shakespeareove drame ( njih 37 ) dijele se na kraljevske drame ili historije. Jedne tople srpanjske nedjelje gradom šeću Samson i Grgur Capuletijeve sluge u potrazi za kavgom. ali nesretno. Stari Cappuleti izjavljuje da je Giulietta još premlada za udaju. koja postaje sve masovnija i u koju se na kraju uključuju čak i sami glavari navedenih veronskih obitelji. tragedije i romantične igre. Stari Montecchi i njegova supruga sretni su što u tučnjavi nije sudjelovao njihov sin Romeo. Ukroćena goropadnica ( komedije ). San Ivanjske noći. Potkraj života vraća se u rodni Straford. Romeo prihvaća prijateljev prijedlog. Idealna prilika ukaže se kada sretnu sluge iz suparničke obitelji Montecchi. Benvolio predlaže da navečer tajno pohode bal koji priređuju Cappuletijevi. koji je došao isprositi Cappuletijevu kći Giuliettu. Shakespeare postaje suvlasnikom poznatog kazališta ˛ The Globe˛. Ne samo zbog bala koji se treba održati već i zbog dolaska mladog grofa Parisa. Zabrinuti roditelji pokušavaju saznati od Benvolija. Benvolijo uskoro otkriva da je Romeo zaljubljen. Sadržaj: U moćnim i uglednim obiteljima Capuleti i Montecchi zametnulo se žestoko neprijateljstvo koje se prenosilo s generacije na generaciju. Trinaestogodišnja Giulietta prekrasna je djevojka puna života. Romeo i Giulietta. gdje umire 1616. no ne skriva svoje zadovoljstvo Parisovom ponudom. uvjeravajući ga da će ondje među veronskim ljepoticama pronaći lijek svojoj bolesti. koji upozorava obje obitelji da će ih drastično kazniti budu li se neredi ponovili. No Romeovo ponašanje u posljednje vrijeme je čudno: noću luta šumom. od kojih su najznačajniji njegovi ljubavni Soneti. jer lijepa Rozalina ne mari za njega. Shakespeare je pisao vrlo mnogo. smjerno obećava ocu da će se nastojati svidjeti Parisu kada ga bude upoznala na plesu. Iako ima čudan predosjećaj da će se dogoditi zlo. a njegove drame su često izvođenje te stječe ugled najboljega engleskoga pisca komedija i tragedija. Za to vrijeme u domu Cappuletijevih uzbuđenje raste. Borbu uspijeva prekinuti tek dolazak kneza Scale. Romeova rođaka i najboljega prijatelja. što je tome uzrok. Još neiskusna u ljubavi. Najpoznatije su: Hamlet.Shakespeareu se zameće svaki trag do 1592. Kralj Lear. izbjegava društvo. kada saznajemo da je u Londonu i da se bavi glumom i pisanjem drama. Mletački trgovac. Dolazi do tučnjave i borbe mačevima.

koji se sklonio u Mantovu. Ispunjen osjećajem krivnje i nabujale mržnje zbog stradalog prijatelja. Giulietta odlazi fra Lovri koji smišlja opasan plan: Giulietta treba popiti tajanstveni napitak koji će na 42 sata zaustaviti njezino disanje pa će svi pomisliti da je mrtva. U borbi na život i smrt. Stari Cappuleti strašno je pogođen Tebaldovom smrti. Izjavljuje da Cappuletijeve voli jednako kao svoju obitelj. prepozna maskiranog Romea i hoće se odmah s njim obračunati. Romeo će je odvesti sa sobom. moći će se oboje vratiti u Veronu. Romeo pobjeđuje svoga suparnika. a kada fra Lovro objavi da su vjenčani. skrhanom bolom. ztaiće svoje prijatelje Mercuzija i Benvolija u svađi sa Tebaldom. Ne nalazeći od nikoga razumijevanje i pomoći. Ali sudbina stavlja novu prepreku. Romeo kupuje otrov i juri u Veronu. Idućeg jutra. pristaje ih tajno vjenčati. Prije negoli ih Romeo uspijeva rastaviti. Giulietta ispija napitak. Svi su iznenađeni Romeovim ponašanjem. no Romeo ne prihvaća borbu. a knez je potjerao Romea iz grada. Nakon bala. franjevački redovnik. Problemi nastaju kada Tebaldo. Romeo se nađe u vrtu ispod Giuliettina prozora. Romeo mora u progonstvo. kada je dadilja došla u Giuliettinu sobu kako bi je pripremila za vjenčanje. ali ne i zatomiti njegovu želju za osvetom. Romeov sluga Baltazar prvi stiže do njega i priopći mu da je Giulietta mrtva. što naljuti starog Cappuletija. Izvan sebe od boli. Fra Lovro.No te noći Giulietta susreće Romjea i u hipu Paris i Rozalinda bivaju zaboravljeni. Stari ga Cappuleti uspijeva nekako smiriti. koji je došao osvetiti se. No Giulietta se odbija udati za Parisa. koji ga ne želi . a još više patnjom svoje miljenice Giuliette. Giulietti. Zbog Tebaldovog ubojstva. nadajući se da bi njihovo vjenčanje moglo prekinuti krvave sukobe između njihovih obitelji. nećak gospođe Cappuleti. Vatreni Mercuzio prihvaća Tebaldov izazov. Romeo nasrće na Tebalda. Stoga odlučuje da je najbolje odmah sve pripremiti za Giuliettino vjenčanje s grofom Parisom. Giulietta s uzbuđenjem iščekuje svoju prvu bračnu noć kad stiže dadilja s lošim vijestima: njezin rođak Tebaldo je mrtav. Tebaldo probode Mercuzija. vidi njezino beživotno tijelo i u kući Cappuletijevih zavlada duboka tuga. Fra Lovro šalje Romeu poruku. Kroz to vrijeme fratar će poslati glasnika po Romea. Romeo. Pred grobnicom nalazi žalosnog Parisa. Bila je to ljubav na prvi pogled. Ipak. koji se netom tajno vjenčao s Giulietom. Tebaldo naziva Romea huljom i izaziva ga na dvoboj. Potom će se Romeo i Lovro sakriti u grobnicu i pričekati dok se Giulietta ne probudi. Dvoje zaljubljenih zaklinju se na vječnu ljubav i odlučuju se vjenčati. zabrinut je zbog njihove nagle i strasne ljubavi. dadilja otkriva da se Romeo sakrio u ćeliji kod fra Lovre. no pismonoša ne uspijeva stići do Mantove.

Posljednja Parisova želja bila je da bude pokopan uz Giuliettu. gospodin i gospođa Cappuleti. Tema djela: Tema ove tragedije je velika ljubav Romea i Giuliette. gospodin i gospođa Montecchi. Kada upozna Giuliettu potpuno je zaluđen njome. Benvolio. ispija otrov i umire.prpoustiti do tijela voljene. Mercuzio. Tebaldo. Romeo je pomalo sanjar. ta zaluđenost i nedostatak zdravog razuma tjeraju ga da počini ubojstvo . Kada ugleda svoju voljenu Giuliettu. Giulietta Cappuleti.10. fra Lovro. st. Dolazi do borbe u kojoj Romeo ubija Parisa. čije su obitelji u svađi. Likovi:Likovi ove tragedije su: Romeo Montecchi. No to i nije prava ljubav. Fra Lovro požurio je u grobnicu kako bi bio ondje kada se Giulietta probudi. Mjesto Mjesto radnje je talijanski grad radnje: Verona. Na početku Romeo je zaljubljn u lijepu Rozalinu koja ne mari za njega. Kada otkrije da je Romeo mrtav. u 21:04 • 31 Komentara • Print • # VII. Romeo Montecchi: pametan je i simpatičan mladić pun plemenitih vrlina.RAZRED LEKTIRA . ne želi izaći iz grobnice. Kada je stgao našao je Parisa i Romea mrtve. Tragična smrt Romea i Giuliette ujedinila je njihove obitelji i prekinula dugogodišnju mržnju. 10. Nju će otkriti tek kada upozna Giuliettu. osjećaji su mu najvažniji i ne obazire se na realan svijet koji ga okružuje. Radnja se odvija tokom pet dana. misleći da je mrtva. Giuliettina dadilja i sluge. Romeo. Uskoro napitak prestaje djelovati i Giulietta se budi. što mu Romeo i obeća.2007. Uzima Romeov bodež i ubija se. Vrijeme radnje: Vrijeme radnje je početak 16.

Njoj povjeruje svoje probleme. Ima osjećaja i ljubavi prema svakome. prijateljstvo i ljubav vrijednosti bez kojih čovjek ne može živjeti. Crvena ruža je za njega bila sve. Ovdje prevladavaju osjećaji. Prolazio je kraj mnogih. Ona mu je bila jedino društvo. te potpuno odsustvo ljubavi i razumijevanja prema poslovima što ih obavljaju. Zaljeva ju svaki dan i s njom razgovara. Svi oni su bili veoma čudni. Mjesto radnje: Radnja se odvija u svemiru na malim planetama i na Zemlji u Africi. Hodao je pustinjom i naišao na osamljenog čovjeka .de Saint Exupery .2007. Noćni let. On je bio jako usamljen na planeti. pustinji Sahari. Tvrđava. također malih. Tamo vlada duhovna pustinja. silna uobraženost i samoživost. Na kraju je stigao na Zemlju. Zemlja ljudi. Pričao je o tome kako je susreo veoma čudne ljude. besciljnost i beskorisnost njihova rada. Svi oni čudni stanovnici malih planeta su osobe modernog čovjeka. Bez svoje crvene ruže ne bi mogao živjeti. planeta na kojemu su živjeli raznoliki ljudi.Mali Princ Pisac: Antonie de Saint Exupéry (1910 – 1944) francuski pisac. u 20:59 • 1 Komentara • Print • # A. napisao je neveliko ali značajno djelo – Mali Princ. Mali Princ je spoznao da su rad.pisca. Pisac ga je tražio da ne odlazi.10. sa crvenom ružom. Princ je shvatio da je povrijedio crvenu ružu i odlučio se vratiti na svoju planetu.10. Antonie de Saint Exupéry je bio vojni pilot i sudjelovao je u II svjetskom ratu u kojem je i poginuo. Nikada ju ne bi mogao ostaviti da se sama bori za život sa četiri trna. Napisao je i romane Pošta za jug. Ratni pilot. Princ jednoga dana odluči otputovati. . Pisac je pisao ovo djelo u prvom licu. Mali Princ mu je pričao o svojoj planeti i crvenoj ruži. Mali Princ i pisac su se upoznavali. u Afriku. Princa kod tih likova zapanjuje besmislenost. no Mali Princ je čvrsto odlučio i vratio se na svoju planetu. On je osamljen. Osim što je bio pisac. Vodio je brigu o njoj. LICA:Mali Princ je glavni lik u ovoj pripovjetci. Pisac nam u ovoj pripovijetki dočarava stvaran svijet i želi da ljudi budu što sličniji Malom Princu. zauzeti svojim poslom i nisu imali vremena ni za što drugo. Pisac je imao kvar na motoru aviona. Sadržaj: Mali Princ je živio na svojem malom planetu pod imenom B-612.

dok je Istra bila pod talijanskom radnje: vlašću. u 20:54 • 8 Komentara • Print • # E. Mjesto radnje: Lučica. Obiteljska tajna i Petar Zrinski. Nadam se da su druge knjige slične ovoj. svibnja 1904. Studirao je filozofiju u Beču. o ponašanju prema drugima. Salettijev posjed.Dojam: Ova pripovijetka me potiče na razmišljanje o ljudima i o samom sebi. stupovi. u prvom redu ribare.10. kakvi zbilja jesu. Šabarićeva kuća. Stipina kuća. Začuđeni svatovi i drugi) u kojima na romantičan način opisuje istarske ljude. a umro je 13. Bogati stranci uzimali su sve siromašnim seljacima i . povukao se iz službe i posvetio književnom i političkom radu.2007. siječnja 1850. Vrijeme Prošlost. pomorce i seljake. Gospođa Sabina i drugi). Sirota. Tema: Sukobi između bogatih stranaca koji moralno i materijalno upropašćuju selo i siromašne istarske ribare koji se bore za svoje poštenje i opstanak. Drugoj skupini pripadaju gradski romani u kojima je pokušao kritički prikazati zagrebačko građansko društvo (Olga i Lina. Primorci. načelnikova kuća. Trećoj skupini pripadaju povijesni romani (Urota Zrinsko-Frankopanska i Kraljica Lepa). Sadrišće. groblje. Preko mora.Začuđeni svatovi Bilješke o piscu:Eugen Kumičić rođen je 11. Teodora. Njegovi romani dijele su u tri skupine.Kumičić . Martinova kuća. Pobijeljeni grobovi te drame Sestre. Osnovna misao:Djelo govori o otimanju hrvatske obale i tlačenju hrvatskog puka u prošlosti. crkva. 10. Ostala djela su romani i pripovijetke: Neobični ljudi. u Brseču. Prvu skupinu sačinjavaju istarsko-primorski romani (Jelkin bosiljak. Godine 1883. Više puta je bio zastupnik u Hrvatskom saboru. godine u Zagrebu. Pripovijetka me se jako dojmila jer opisuje ljude. carska cesta.

Odnijeli su ga u kuću ribara Šabarića. Antonio ubija Alfreda u samoobrani. skriva kod groblja. Kompozicija djela: Uvod Brodolom kod Lučice. Alfredo idući kući nailazi na Antonija i napada ga. Njegova kći Marija njegovala je Matu. Alfredo naručuje njegovo ubojstvo. sam u nju pada. a kasnije saznaje da su zapravo bili braća. Tada je udarcem u glavu ozlijeđen Mato. Antonio prenosi njihova pisma. a na kraju oni kobno završavaju shvaćajući da nitko ne može dugo držati hrvate u šaci. Tko pod drugim jamu kopa. Svakoj sili dođe kraj. Nakon nekog vremena zaprosio ju je.ribarima. Alfredovom sestrom. Nakon Marijinog i Matinog vjenčanja Antonio se.Alfredo Saletti i Mato Bartolić se zaljubljuju u Mariju Vrhunac Antonio ubija Alfreda Rasplet Mato i Marija se vjenčaju Završetak . Prepričana epizoda: Dok je trajao tajni sastanak Elvire i Marka Antonio je čuvao stražu. Antonio ga ubija nožem i bježi. Zaplet . Jednom. Mato se oporavio i zaljubio u Mariju. U strahu odlazi kod prijatelja Jose i njegovog oca Martina te im . Marijin brat Marko tajno se sastaje s Elvirom. Njezin otac Marino ne zna za tu vezu. želeći pobjeći od samoga sebe. Mato nije znao da je bogatašev sin Alfredo Saletti također zaljubljen u Mariju i da je stalno salijeće i napastuje. Problematika koja se obrađuje u djelu: Odnos tuđinaca koji su na vlasti i domaćeg stanovništva koje je potlačeno. dok je tako nosio pismo Elviri nalazi ga njezin otac. i Antonio ubija i njega u samoobrani. Nakon što je Antonio osramotio Alfreda i spasio Mariju. a ona je pristala.Antonio ubija Marina Salettija i sam umire Kratki sadržaj: Lučica je bio miran primorski gradić sve dok se nije desio brodolom u Sadrišću. gdje i umire znajući da je ubio svoga brata i oca.

Povučen je i čudan. jer mu jedna nogavica od hlača tija do koljena zavrnuta." Vrlo je požrtovan. Marku je pomagao prenoseći njegova pisma Elviri. zdravo i puno života i tako dražesno. Skrivajući se na groblju umro je od hladnoće.kaže što se dogodilo. bljesak sreće na prekrasnom joj licu. sve to bijaše tako milo. Bilo bi dana da ništa ne kaže ili da ode i ne vrati se nekoliko dana. Cijela Lučica je za njega mislila da je nahod. Bio je siromašni ribar: "Odijelo Antonijevo je poderano. "… bijaše Marija najdivnija tačka. za njih bi skočio i u pakao. Njezino rascvjetano. Marija ŠabarićMlada djevojka vitkog i punog tijela. Marino Saletti ga napada i Antonio ubija i njega. Bila je snježne puti. no on kao da je ne osjeća. snježna put i sjajna kosa. Antonio kasnije ubija Alfreda u samoobrani. Od njih saznaje da mu je Alfredo Saletti brat po ocu. bjeloputne i oble noge. Njezina glatko počešljana kosa podavaše čednu i nježnu dražest smrknutom joj čelu. Duboke i crne obrve krasile su joj lice. gdjegdje krpa na krpi". Kasnije se saznaje da mu je otac Marino Saletti. Bio je veoma izdržljiv: "Ljuta je zima. Najviše je volio Mariju i Marka. Mariju je više puta spasio od napasnika Alfreda Salettija. Na njega je pazila obitelj Šabarić primivši ga kao člana obitelji. Imao je jake ruke i široka prsa. bujne joj grudi i sav onaj nježni sklad čarobnih uda." . Imala je male. gipko i slikovito tijelo. Alfredo ga je zbog toga mrzio. a majka Marica Kozulić. Analiza likova: Antonio Marola Mladić niska stasa.

osjećajna. Ona nije odgovorila. Između grofa i Branke se stvarala ljubav. i umro 1881. Doba od 1865. Na putu do nje uvijek bi mu se ispriječio Antonio što je jednoga dana završilo Alfredovom pogibijom. ona je pazila na njega.Dok je Mato ležao ranjen. Antonio bi za Mariju skočio u pakao. Njezina baka ju je odgojila. načelnica i grof Belizar. dobar starac. Seljačka buna. Ovaj roman govori o teškom životu jedne zagrebačke djevojke koja . Ona je bila tvrdoglava. godine. U početku joj je bilo teško. Sadržaj:Branka je još kao dijete doživjela tragične događaje. u 20:47 • 4 Komentara • Print • # A. prozu. Čuvaj se senjske ruke. te su je htjeli što prije svrgnuti. Njezinu molbu nisu nigdje prihvatili. novinarstvo. da slijedi srce. dramu. lijepa i pametna djevojka.2007. Objavio je novinarske tekstove i pjesme u “Pozoru” i “Naše gore list”. Kad su prošle Marijine nevolje sa Alfredom. August Šenoa je pisao poeziju. Ali je Herminin otac čuvši to odmah poglavarima objasnio kako je Branka djevojka koja ima talenta te je ona dobila posao u Jalševu. Beču i Pragu. Prijan Lovro i Prosjak Luka. Branka joj je govorila o tome kako želi postati učiteljicom. Alfredo je također bio zaljubljen u Mariju. Studirao je u Zagrebu. Kasnije se on zaljubio u nju. Objavio je feljtone pod nazivom Zagrebulje i komediju Ljubica. koji ju je zaprosio. do 1881. Branka je odbila gospodina Marića. župnik. 10.10. Branka je “probudila Jalševo iz zimskog sna”. imala je puno neprijatelja koji su se protivili mladim ilircima. Branka. kritiku. Ali ipak su ju podržavali dobri ljudi. ona se udala za Matu Bartolića. načelnika. Otac je pretukao majku na smrt te je on sam poslije poginuo u ratu. godine naziva se Šenoinim dobom jer ga je Šenoa obilježio značajnom djelatnosti u hrvatskoj kulturi. umišljenoga gospodina koji je poznavao poglavare u gradu. Njegova poznata djela su Zlatarevo zlato. Brankina najbolja prijateljica je bila Hermina kojoj govori svoje probleme.Šenoa . Tako je Branka odlučila udati se za grofa i postala groficom. Marić se je zbog toga svim silama trudio da Branka nigdje ne pronađe posao.Branka Pisac:August Šenoa rođen je u Zagrebu 1838. Tako je grof Belizar na njegovoj zabavi u gradu zaprosio Branku. Sutradan ju je savjetovao župnik.

10.. godine u Koprivnici. Radio je kao novinar u Narodnom sveucilištu u Velikoj Gorici . Radovi su mu uvršteni u zbornike. Zapažen književni uspjeh zabilježio je romanom «Divlji konj» za koji je 1989.RAZRED LEKTIRE 10. Sretno djetinjstvo proveo je u Podravskom seocetu Kuzmincu.Parizu I Zagrebu .10. ?lan je DHK. Ona je htjela postati učiteljicom. Na kraju ona ipak pristaje postati groficom.te pokrenuo i uredivao biblioteku « Albatros « u velikogorickom Centru za kulturu . središtu hrvatske kulture. govori kako smo svi mi dužni domovini za njezin napredak.2007. antologije i skolske udzbenike. u 20:36 • 2 Komentara • Print • # B. te u Jalševu. godine primio nagrade «Ivana Brli? Mažurani?» I «Grigor vitez ». Godine 1980. U međuvremenu se i stvara ljubav između nje i grofa Belizara. Naučila je djecu osnove za život. Mjesto radnje:Radnja se odvija u Zagrebu.10. Dojam: Ovaj roman budi u meni osjećaje prema domovini.2007. Ona se ne obazire na njih i napreduje. Sura?uje u ?asopisima za djecu. Tamo je zapoceo svoje skolovanje. objavio je zbirku pjesama I kratkih proza za djecu pod nazivom « A ». kada se počinje buditi Hrvatska. gorskom selu koje je kulturno siromašno. a nastavio ga zatim u Koprivnici . Tako je dobila posao u Jalševu. Tamo joj je bilo teško jer su joj se neki ljudi protivili. pjesnicke i dramske priloge objavljuju u dnevnom I periodicnom tisku.Prosenjak . Vrijeme radnje:Sve se zbiva za vrijeme Hrvatskog narodnog preporoda (ilirskog pokreta).Od godine 1984. djeluje kao slobodni stvaralac. Prozne. .Divlji konj Biljeske o piscu: Bozidar Prosenjak roden je 1948. Tako i Branka uvijek ima nade i svojim znanjem doprinosi narodu. na radiju i televiziji.želi nešto učiniti za domovinu. u 20:42 • 5 Komentara • Print • # VI.gdje je diplomirao romanistiku na Filozofskom fakultetu. Tema: Zivot Divljeg Konja i problemi s kojima se susrece u životu.

ali ona dobije zdrijebe sa Sarcem. Kasnije se zaljubi u Zvijezdu. prasnjav. . zapjenjen. "Volja mi je postala cvrsta kao da je od kamena. borac. radnje: Neodredeno. posramljen. Hipodrom.". "Pokunjio sam se od sramote. razdragan. " Sporedni likovi: Zvijezda. . . likova: Konj: a) vanjski opis: Blistava dlaka. " b) psiholoska karakterizacija: cvrsta volja. "Dlaka mi je blistala. "Misici su mi postali kvrdi kao kamen. Vihor. "Da. ponosan. ali odlazi na gospodarevo imanje. "Sav zapjenjen. Vulkan. kasnije dresiran. Sarac. Ceza. ja jesam borac.Ideja: Ne Mjesto Divljina. ". iskren. ". Bijelac. Tamo se zaljubi u Neru. "Silno sam se rasuzio zbog oca. Gospodar. Fabularni tijek i dijelovi kompozicije:Uvod: Zdrijebe Divlji konj zivi u stadu. spontan" c) socioloska karakterizacija: slobodan konj. ". ". Vrijeme treba uvijek biti nepovjerljiv. Upozanaje svog oca koji uskoro pogine u borbi s vukovima. radnje: kod gospodara. spontan. cvrsti misici. Nera. pokunjen. Analiza Divlji gl. Zaplet: Divlji konj uskoro postaje predvodnik stada. iskren. "Bio sam razdragan. "Osjecao sam se ponosnim i bogatim. krvav. krvav. d) eticka karakterizacija: tuzan. prasnjav. Podzemlje. ". zarobljen u rudniku.

Dobar dan. Ona je zbog toga pobjegla. On je mislio da je zdrijebe tude i priznao je Zvijezdi da je podzemlju bio zaljubljen u Neru. konacno. 01. a gospodar je došao po njih i sve ih odveo na imanje gdje je Divljeg konja cekala Zvijezda s njihovim zdrijebetom. Rasplet: Na imanju ga do?eka Nera s njihovim zdrijebetom. nagrađene radio igre za djecu. a Filozofski fakultet u Zagrebu.Vrhunac: Divlji konj bjezi s imanja. Živi i radi u Osijeku. Uskoro uspije pobjeci.Tomaš .tata Pisac: Stjepan Tomaš rođen je 2. 1987. Poceli su vjezbati plesati i osvojili su mnoga prva mjesta. godine dobio je republjčku nagradu " Grigor Vitez ". Sadrzaj vrhunca i raspleta: Divlji Konji još uvijek nije vjerovao gospodaru pa je pobjegao. Divlji konj je doživio duboku starost i.2007. Gimnaziju je završio u Našicama. Sreo je Neru i sve joj oprostio. 10. Divlji konj umire. a to su nastavili i njihovi potomci. Likovi: Dragutin Vincetić glavni je lik romana. te omladinski roman " Građani u prvom koljenu ". Njegov prvi roman za djecu " Moljac i noćni čuvar " napisan je 1982. Na imanju su vjezbali plesati i osvajali su prva mjesta. Nakon nekog vremena se ipak vratila. godine u Novoj Bukovici kod Slatine. Rano saznaje istinu o . Objavio je nekoliko romana i zbirki pripovjedaka za odrasle. konjokradice ga uhvate i on zavrsi u rudniku. Ona je zbog toga pobjegla. umro. a napisan je na osnovu istoimene. Nakon nekog vremena se ipak vratila. Zavrsetak: To su nastavili i njihovi potomci. Uhvatile su ga konjokradice. u 20:32 • 28 Komentara • Print • # S. godine. 1947. Jednog dana su konji uspjeli pobjeci iz rudnika. a dio radnje odvija se u Stipanovcu i Osijeku.10. Vrijeme radnje: Školski ljetni praznici Mjesto radnje: Izmišljeni gradić Medarevac u blizini Osijeka. On je mislio da je zdrijebe tude i priznao je Zvijezdi da je podzemlju bio zaljubljen u Neru. Odveli su ga u podzemne rudnike da vuce rude. " Dobar dan tata " drugi je Tomašev roman namijenjen djeci. Tamo srece Neru i sve joj oprosti.

Kad Dragutin sazna istinu odnosi među njima se mijenjaju. Pomno promišlja sve svoje odluke. ona kao prava majka sve oprašta i nastavlja graditi odnose međusobnog povjerenja i razumijevanja. Dopisuje se s majkom koja živi u Njemačkoj i ona ga poziva da provedu ljeto zajedno u Splitu. Nekoliko godina kasnije kad ga je počeo posječivati djed to jest majčin otac Draguti je konačno otkrio tajnu svog porijekla. Na kraju se ipak bude pravi osječaji prema pomajci Elviri i on joj se vraća. Zaoštreni odnos sa pomajkom Elvirom sve se više produbljuje. to jest povratka Dragutina. Rastužilo me kad je Dragutin odgurnuo pomajku Elviru i otišao u Split. Iako duboko povrijeđena. Otac ne želi zbog njega dovesti u pitanje odnose u svojoj obitelji i razočarani dječak odluči prikloniti se majci. ali samo zbog promjene dječakovog odnosa prema pomajci. a i sam je toga bio svjestan. Silno je želio upoznati roditelje. Takav stav dovodi do za nju sretnog završetka. 10.svom porijeklu. No ubrzo stiže prvo veliko razčarenje. Od tada njegov se odnos prema pomajci Elviri počinje mijenjati. Pouka: U nastojanju da ostvarimo životnu sreću i zadovoljstvo valja uvijek odabrati put ljubavi iskrenosti i poštenja. U tim je trenucima bio prilično grub.10.2007. no predstavlja ga kao sina svoje sestre. Pomajka Elvira dugo pokušava kriti Dragutinu njegovo porijeklo i to sve zbog straha da ga ne izgubi. Razveselio sam se kad se je Dragutin vratio pomajci Elviri. a ona ga dočekuje raširenih ruku. pa možemo reći da je prerano odrastao. Razočarani dječak vraća se pomajci Elviri. Tema: Problem usvojenog djeteta koji se za rana suočava sa tom spoznajom injegovo nastojanje da sazna svoje porijeklo. Kratak sadržaj: Već sa desetak godina Dragutin saznaje istinu o njegovom porijeklu. Svojoj pomajci Elviri isprva taji posjete ocu no kasnije ih priznaje. Ona ga upoznaje sa svojim prijateljem. Pati za roditeljima i nikako ne može dokučiti zašto su ga ostavili. Nakon velike svađe s pomajkom Elvirom dječak odlazi u Split i sastaje se spravom majkom. u 20:26 • 2 Komentara • Print • # . Jedini lijepi trenutci bili su susreti sa prijateljem Pajom i djevojčicom Belindom u koju je Dragutin bio zaljubljen. puna ljubavi i razumijevanja.

odlučan i ustrajan u borbi za slobodu i očuvanje svog ognjišta. "Kako uspjeti u životu". godine Nagradu "Grigor Vitez". Bojeći se odmazde močnijeg neprijatelja Kačići skloniše u Split malog Malduha od kojeg je knez Nikola puno . za očuvanje svoje djedovine i slobode. Pouka: Treba biti hrabar. Tema: Borba plemena Kačića. no ova je pripadala omiškom plemenu Kačića. ljubav i razumijevanje. neustrašiv i mudar vođa. te izmeđe 1180. Zbog izvanrednog pamčenja bio je živa pomorska karta i u tri je godine upoznao obje obale Jadrana. Dobra je majka i odana žena. i godine. a poznatije su mu: "Dijete s brkovima priča". "Otimam". Radio je kao korektor. godine postao je omiški knez. Marija Pulsnikova nije povijesna ličnost. Vrijeme Mjesto radnje: Razdoblje radnje: Split. Priredio je Antologiju hrvatskog humora u šest knjiga.08. strastven i odlučan. i 1226. U borbi za očuvanje svoje zemlje razljučeni Kačići predvođeni knezom Nikolam ubiše gramzivog nadbiskupa. te se ističe kao srčan. a za povijesni roman "Omiški gusari" dobio je 1981. protiv jačih neprijatelja. Srednju školu završio je u Delnicama.A. "Zapovijedni način". U romanu pisac je opisuje kao Malduhovu ženu. Omiša. Krase je odanost.Omiški gusari Pisac: Alojz Majetić rođen je u Rijeci 30. Za razliku od oca i brata Dominika ne podnosi ubijanje. Piše i romane. podvale i surovost. pravedan. Uz pomoć carskog namjesnika Rugerija ishodio je pravo na navedenu zemlju. Ima veliku duhovnu i fizičku snagu. okolica Splita Likovi: Malduh Kačić glavni lik romana ujedno je i povijesna ličnost. a uređivao je časopise "Paradoks" i "Kerempuh". Kratak sadržaj: Pohlepan splitski nadbiskup Rajneri nastoji nizom spletki prisvojiti za splitsku crkvu zemlju u selu Srinjinama podno Mosora. novinar i urednik. Poznat je i kao autor radijskih i filmskih scenarija. Već kao dječak bio je srčan.Majetić .1938. Objavio je više zbirki pjesama. posebno odan ideji borbe protiv Mlečana. a studirao je na filozofskom fakultetu u Zagrebu. 1221.

Malduha su uhvatili i bacili u tamnicu. Održao je obečanje i između Dominika i Malduha razvilo se čak i neko pritajeno prijateljstvo. a otac i Jurislava odvedoše Mariju u samostan. Malduh mu poklanja život. Odrastao Malduh uzaludno traži Mariju i u toj potrazi dolazi blizu Venecije gdje biva uhvaćen i bačen na galiju kao veslač. Nakon šest godina traganja Malduh je konačno našao voljenu Mariju. Rastužilo Uzbudilo me me kad kad su su kažnjenicima Malduha odsijecali i ruke u ili noge.2007. brat Dominik i pohlepni nadbiskupov sluga Mačica odlaze u Ravenu po opljačkano blago koje je tamo skrio pokojni nadbiskup. U međuvremenu Marija sazna da je Jurislava očeva ljubavnica a ne sestra i ova joj pomogne doći do voljenog Malduha prije razmjene. Oženili su se i ona mu rodi sina Osora. Marijin otac Petar.10. Pokazao je pritom odlučnost pravog muškarca. Ne uspijeva u svojoj nakani. a Malduhu se gubi svaki trag. U gradu. Kaznena bizantska ekspedicija bila je potučena do nogu i doživjela je veliku sramotu. Mladić se vraća kući. Na galiji je i Dominik poznat kao posebno okrutan gonič veslača. Knez Nikola odluči spasiti Malduha. no ovaj za uzvrat mora potopiti onoliko brodova koliko ih je potopio brod na kojem je služio.očekivao. pa gradi flotu i uspješno se bori protiv Mlečana. U gužvi u luci Malduh je izrazio Mariji želju da je jednog dana uzme za ženu. a zarobljen Dominik. očeva sestra koja je nakon majčine smrti brinula o Mariji. Omiška flota zadaje teške udarce neprijatelju sve dok 1226. te otme Dominika kako bi napravili zamjenu zarobljenika. Razveselilo me kad je Malduh našao Mariju. U napadu Omišana na galiju oslobođen je Malduh. U zamjenu za slobodu Dominik otkrije mjesto gdj se nalazi Marija. no te je riječi čula Jurislava. u 20:21 • 33 Komentara • Print • # . Njeni otac Petar i brat Dominik bili su probizantinci i veliki neprijatelji Kačića. godine nisu potpisali mir s papom. zarobili bacili tamnicu. Malduh se ubrzo zagledao i zaljubio u plemkinju Mariju Plusnik. U jednoj od borbi ponovo biva zarobljen Dominik. 10. Marija je odmah pristala. Malduh je ponovo na moru i planira stvoriti savez gradova koji će se onda lakše oduprijeti Veneciji.

Priče iz Dubrave. Berti. Zagrebačka priča. . tatek. Neke male važnosti. u Zagrebu. radnje: Kuća. itd. malo je tužan jer stalno netko umire. Dječje knjige: Neobična ulica. Kratki sadržaj: Dolazak Milke Rađenje prvoga sina Boreka . pradjed. Mjesto Vrijeme Glavni likovi: Kačkica.B. Pepica. Umrla je u Zagrebu 1993. ulica.Kada je bila gotova školska godina Kačkica i Milka otišli su u Zagorje U Zagorju su bili dva mjeseca . Milka. a za to okrivljuju Milku .Nakon nekoliko mjeseci Borek umire.D. Persida. a Kačkica nije bila zadovljna sa njom Milka se vratila Svi žive sretno Majka se razboljela i odveli su je u bolnicu .Stigla je nova pomoćnica.Nekoliko dan bila je u bolnici. a nije mi se svidjelo kada su Kačkičini roditelji i brat umrli. koja joj je jako pomogla.Oni su si našli novi dom u podrumu jedne kuće Tatek je preminuo Dojam o djelu:Ovaj roman mi se jako svidio.Kada su htjeli ući u kuću vidjeli su da brave na vratima nisu iste Sve njihove stvari Persida je izbacila na ulicu .Tatek je počeo nakit i druge vrijedne stvari mijenjati za novac Tako su živjeli neko vrijeme . Najviše mi se svidjelo kada je u Kačkičin život došla Milka.Jednog dan došlo im je pismo da su tateka odvezli u bolnicu i da je Persida kupila njihovu kuću na dražbi Oni su se vratili u Zagreb . godine. a onda je preminula To je jako pogodilo njezinu obitelj Tetek je počeo piti Kačkica i Milka bile su jako tužne Pali su u krizu i nisu imali što jesti . učiteljica.Matković . bolnica zima mamica Sporedni likovi: Borek. Zagorje.Zagrebačka priča Bilješke o piscu:Blanka Dovjak Matković rođena je 1920. radnje: Ljeto.

Kastru i Sušaku. Vladimir Nazor je umro u Zagrebu 1949.Napisao je i veći niz pripovijedaka i priča :Krvava košulja .Utva .nečije snažne ruke pograbile su magarca i bacile ga u krošnju cera.10. Poslije umirovljenja neko je vrijeme živio na svojem rodnom otoku Braču. Pokraj mrtvog magarca stajao je kmet Jože i mrko gledao u providura. Div je ponio providura u grad gdje su ulice vrvjele naoružanim ljudima .romani .eseji . Kao profesor službovao je u srednjim školama u Splitu .te je objavio nekoliko knjiga sa toga područja : Na vrhu jezika i pera . Na svom rodnom otoku proveo je djetinjstvo .Nazor .Veli Jože .10. Studirao je prirodne nauke u Grazu i Zagrebu. u 20:14 • 66 Komentara • Print • # V. dnevnici . Kada je počeo označavati cer .Pazinu .Lirika .Eseji i članci .god.2007. Magarac je poskočio .Knjigu pjesama .Hrvatski kraljevi .Dedek Kajbumšar… Nazor se je bavio i problemima književne teorije i drugim pitanjima .stare istarske balade . Bio je vruć ljetni dan. Providur se je uplašio .Zadru . Objavio je oko dvadeset zbirki poezija :Slavonske legende .Priče iz djetinjstva. Nazor rođen je 1876.Legende o drugu Titu.Nove pjesme . Niz godina je bio i upravitelj omladinskih domova u Crikvenici i Zagrebu. SADRŽAJ: Bilo je to davno dok su providur Barbaianka . Priče sa otoka i sa planine .Nove priče .Pjesme u šikari .Pjesme o bratu gavran i seki siromaštini .Govori i članci i Čitajući Kranjčevića.Gospa od snijega .ali šjor Zvane je umirio diva.pripovijetke .Deseterci .putopisi .Pjesme partizanske . a onda se je opet vratio u Zagreb i nastavio svoj raznovrsni književni rad.govori … V.Oni su .iz močvare i nad usjevima .šjor Zvane i kapetan motovunske šume išli po Istri i označavali vapnom cerove koje će obraditi i prevesti u Mletke.Veli Jože Bilješke o piscu : Vladimir Nazor je jedan od naših najznačajnijih pisaca. Barbabianka je rekao da će ga ovaj cer grijati ove zime u Kopru.Istarske priče . Od epskih spjevova najpoznatiji su : Živana .a gimnaziju je završio u Splitu.jer je ugledao stog sijena uz doščaru .Istarski gradovi .Šarko . Mrtvo ostrvo . U njegovim književnim djelima najznačajnije mjesto zauzima poezija.članci .zlatokrila i Medvjed Brundo .god.Mrtvo more . Providur je jahao na magarcu.gdje je rastao lijepi cer.Istarski bolovi . Napisao je gotovo čitavu biblioteku knjiga u kojoj su zastupljeni mnogi radovi književnosti :pjesme . u Pastirama na otoku Braču.

Išao je Istrom i sakupljao divove kmetove. Došao je Uskrs . On ga je sakrio.a oni se zakunu na knjigu ugovora da će poštivati tuđe.pa im je rekao da se sami brinu za sebe.a iz otvora pojavi se velika glava. Građani se vratiše u svoje gradove . građani su kopali noću po svim stranama brda . Kmetovi : Marko i Liberat htjeli su . Oni su pristali da rade sa Jožom.Jože je bio zadovoljan svojim životom. Počela je velika oluja i valovi su nosili brod prema obali. Motovunjani su vječali. Civetta podijeli zemlju među divovima . Bez kmetova opustješe polja . On se je sprijateljio sa divovima.a građani da ih se privoli i da im se obrađivati zemlja. Taj čovjek zvao se je Ilija i bio je jedan od galiota. Proto i još neki tražili su da Jože ostane u Motovunu jer im mnogo vrijedi.ali divovi se nisu pristali vratiti jer su željeli biti sami svoji gospodari. Providur je rekao da će Jože za Uskrs otići u Kopar . Jedne noći Jože je uhvatio nekoliko građana kako traže zlato. Jože je izašao na kopno toga jutra.on je zapalio grad i pobjegao Ciretti.a valovi odnesu brod na pučinu. Civetta više nije htio biti njihov glavar . Div podigne poklopac na palubi .a do tada će ga hraniti kao i do sada.a uz njih građani . On je Joži ispričao sve o životu na galiji i rekao je Joži da će i on postati rob.a na Štriginoj glavi ostalo je samo kamerlengo Ciretta.a potom i pjesma. Nastanili su se na brdu gdje su nekada živjeli psoglavci.pa je onda nastala svađa među njima.građani i plemići su tražili dio zlata.zveketi lanaca . Plemići su bili za to da ih se ubije . Sakupila se je velika vojska i dva viteza . Dugo su razgovarali . U blizini obale Joža skoči u vodu . Jože se čudio tko to maše motkama. Odlučili su razgovarati sa divovima. Ciretta je krenuo na razgovor sa divovima. Plemići i glavari iz grada sastaše se da vijećaju što učiniti sa kmetovima. Divove su nagradili zlatnim dukatima .psovke .Kada su je počeli obrađivati vidjeli su da je nečija veća i bolja . Vitezovi sa vojskom krenuše na divove . Kada su se divovi posvađali i htjeli ubiti Jožu . ali većina je bila za to da on ode. Plovili su na jedra . Oni su ga izabrali za svoga glavara i obećali su da će ga slušati.vinogradi i vrtovi. Budući da nisu mogli osvojiti Psoglavćevo brdo . Iz Kopra je Jože otplovio s providurom u Mletke. Providur je sa ostalim vijećnicima rješavao što će sa Jožom. Ljudi su ih se bojali i svašta su govorili o njima.prstenjem i lancima. Govorili su da je sve to zlato nekada pripadalo njihovim pradjedovima.ali vjetar utihnu i iz trupa broda pojave se vesla.ali da ga moraju zaraditi.te krenuše prema Psoglavčevu brdu.ali ništa nisu našli. Kada su se vratili u gradove . Iz utrobe broda čulo se je zviždanje bičeva . Žetva je bila bogata.odlučili da više neće hraniti Jožu.ali ih oni pometaše cerovima. U početku su bili zadovoljni što imaju svoj komadić zemlje . Radnici su morali sve nositi u grad divovima. pa su svi zajedno krenuli u gore između Pazina i Motovuna. Tako su nastale velike svađe između njih. On im je rekao da će ga dobiti .

a Libreta ubio motikom.vjerni . najviše u Motovunu i njegovoj okolici. doba mletačke vladavine nad Istrom.marljiv .ali im Joža nije dao. Ilija . Marka je istukao . puno mašte.. Divovi su se odlučili vratiti svojim prijašnjim gospodarima . oj beli tići. divovi .pokorni… Moj dojam:Djelo je vrlo ugodno za čitati. ali i Jožin bjieg slobode.providur Barbarijanka . nesloga i svađa među divovima Rasplet-povratak Tema:Sloboda divova i u ropstvi.građani . u nekim djelovima tužno. Prošlost. očuvanje Pouka:Ako si slobodan očuvaj tu slobodu. kamerlango Ciretta .. strli su mi dušu mladu.obrađivati svoju zemlju u docu .ali on putem nestade. Poletite k jugu. more sinje! Opis likova : Veli Jože : star 300-tinjak godina .kapetan motovunske šume… Odlomak koji mi se najviše svidio: Noge su mi polomili. Mjesto i vrijeme radnje:Radnja se odvija u Istri. Brižan san ti na ten svete!-Galebi.ništa nije tražio za rad … Divovi :podložni . ter pozdravte moju majku! More.šjor Zvane . pokoran .a Ciretta povede Jožu u Motovun . Velim susret galeote Jožom Ilije Vrhunac-rezultat pogubnog djelovanja lugovog Civette. a on ih još više prestraši rekavši im da moraju zakopati Liberta i krenuti nekamo drugdje . Kompozicija: Uvod-upoznavanje Zaplet-sukob Jože i s Motovunjana.dobričina .dobar . Likovi : Jože. Pozvaše Ciretta. nemoj je prodati! .jer tu će ih dostići velika kazna.

uz "Sliku Doriana Graya".Nazor? V.sretni kraljević Bilješke o piscu:Oscar Wilde rođen je 1854.Koje Gdje Kada Što godine je je je je rođen V. Najpoznatija su mu djela: algorične bajke "Sretni kraljević" i "Mladi kralj". kao i o bezobzirnosti ljudi prema drugima i njihovim patnjama. a školovanje je završio u Oxfordu. Pokopan je u Parizu. Oscar Wilde iznenada je umro 30. godine od upale mozga. kojoj se vraća pred kraj života. Tema: Bajka o ljubavi. Vrsta Bajka Vrijeme Jesen i prijelaz iz jeseni u djela: radnje: zimu. roman "Slika Doriana Graya" i drame "Saloma" (na francuskom jeziku) i "Idealan suprug". studenoga 1900. u svojoj 47. Bio je glavni predstavnik engleskog larpurlartizma (umjetnost radi umjetnosti). primjećivati tuđu nesreću i pomagati ljudima čineći dobra djela. Analiza likova: .Wilde .Nazor? (U Grazu (1876 i (1949 Jože? god. godini.) Zagrebu) god) (div) studirao umro Nazor? Veli bio Gdje je živio Veli Jože? (u Istri) 10. U najranijem razdoblju života pisao je poeziju. godine u Dublinu. V. u 20:09 • 253 Komentara • Print • # O. Po izlazu iz zatvora napisao je svoju najbolju pjesmu "Baladu o tamnici u Readingu".10. njegovo najbolje djelo.2007. požrtvovnosti i osjećajnosti prema ljudskoj bijedi i siromaštvu. Pouka:Treba biti obziran prema drugima.

a na dršci njegova mača stajao je veliki crveni rubin. Letio je po cijelom gradu i pričao kraljeviću o siromaštvu građana. Pao je prvi snijeg i lastavić osjeti da će umrijeti. Za života kraljević je bio gotovo potpuno odvojen od svijeta izvan dvora. Kraljević nije bez osjećaja za druge i želi vidjeti patnju i siromaštvo građana. Sutradan gradonačelnik naredi da se kip kraljevića skine sa stupa i . Poljubi kraljevića i lastavić pade mrtav. priču o sreći i obilju. Njegova najsnažnija osobina je požrtvovnost i ljubav prema prijateljima. no kraljević je vrlo nesretan. Bio je sretan što je pomogao onima kojima je pomoć bila najpotrebnija. Svi mu se dive i uživaju u njegovoj ljepoti. Kraljević zamoli lastavića da mu pomogne u njegovoj nakani da pomogne siromašne. a potom jedan pa drugi safir i kraljević je oslijepio. Iako je bilo već prilično hladno lastavić odluči ostati i pomoći. Mali lastavić doletje jedne noći do grada i odluči se odmoriti od naporna leta između nogu kraljevića. Krase ga požrtvovnost. i cijeli je život proživio u sreći i blagostanju. LastavićMala ptica koja je upoznavši kraljevića odlučila ostati uz njega i činiti dobra djela. Tada ga kraljević zamoli da skine sa njega listić po listić zlata i odnese ih sirotinji. Tijelo mu je bilo prekriveno listićima suhog zlata. Kraljević za to nije mario.Sretni kraljevićKip koji stoji na visokom stupu. ljubav i odanost prijatelju te izuzetna hrabrost i odlučnost u pomaganju siromašnima i uz najveću žrtvu. Svi su mu se divili. Najprije je skinuo rubin sa mača. oči su mu bila dva plava safira. Kratki sadržaj: Na visokom stupu u gradu stajao je kip Sretnog kraljevića. Kraljević ispriča lastaviću svoju životnu priču. Vidjevši ga tako slijepa lastavić odluči ostati uz kraljevića. Nakon smrti njegov su kip postavili tako da kraljević sada može vidjeti svu bijedu i siromaštvo grada. ali i svoju tugu otkako je kao kip spoznao svu bijedu i siromaštvo građana.

pripovjedač. završio kratak. u 43. ali ga nije mogla spriječiti. Sin je rekao majci da je zaljubljen u lijepu. Rodoljublje i čovječnost dva su osnovna osjećaja kojima je prožet njegov cjelokupni književnički rad.” Vrijeme citat: “Projurilo radnje: prije mnogo ljeta preko mnogo lijepog Božjeg godina svijeta” . središnja ličnost hrvatske književnosti 19. pjesnik. studenog 1838. urednik. ali siromašnu Janu. ali joj mlinar nije dozvolio da ga spriječi. a oni su na istom mjestu ostali do danas. Majka je bila protiv vjenčanja. stoljeća.Povjestice Bilješke o piscu: AUGUST ŠENOA. U njegovim djelima vidljiva je ljubav prema domovini i svom narodu. Vrhunac: na dan vjenčanja majka je izrekla kletvu kojom je svatove pretvorila u kamen. Izrekla je kletvu i pretvorila svatove u kamen. Završetak: na tom mjestu stoje i danas. godine. Roditelji su željeli da se sin oženi i dovede snahu koja će im pomagati. a kraljević će ga zauvijek slaviti. Zaplet: sin je rekao majci da je zaljubljen u Janu. ali plodan život.Šenoa . On su priželjkivali da se sin oženi. Nazivali su ga pjesnikom Zagreba jer je u svojim djelima često pisao o svom rodnom gradu. Olovno srce kraljevića nije se rastalilo i baciše ga na smetlište. feljtonist. Mjesto radnje: ispod Susjedgrada citat: “Pod vrletnim Susjedgradom živio vam starac mlinar. a u njemu je 13. Na dan vjenčenja ostala je kod kuće spremajući ručak za goste. Kompozicija: Uvod: ispod Susjedgrada je živio mlinar sa ženom i sinom. prosinca 1881.pretali u talionici u novi kip. 10. rodio se 14. Rasplet: svi svatovi su se okamenili na mjestu. godine u Zagrebu. Palo je tik do mrtvog lastavića pa Bog reče anđelu da će ptica zauvijek pjevati u njegovom Rajskom vrtu.2007. KAMENI SVATOVI narodna priča Fabula: ispod Susjedgrada je živio mlinar sa ženom i sinom. godini života. u 19:55 • 132 Komentara • Print • # A.10. Majka je bila protiv vjenčanja.

2007. unakrsne i obgrljene. Drugi ne mogu donositi odluke o tuđem životu. bijesna. ali želi da se sin oženi. vjenčanje… Stih: poluvezan. a kao romanopisac pojavio se u kasnijim godinama života. Motivi: ljubav. Živio je od 1660. epiteta. Od ostalih Defoeovih djela poznat je njegov roman o kradljivici "Zgode i nezgode glasovite Moll Flanders". Pažnju publike pobudio je svojim pustolovnim romanima. Drugi i treći dio tog romana manje su uzbudljivi. ljuta. Strofa: ima deset strofa. mlinar. Defoe .mlinarica je stara žena. . Ima metafore.Robinson Crusoe Ime pisca: Daniel Defoe O piscu: Daniel Defoe. kletva. usporedbe. svatovi. neslaganje. engleski pripovjedač.rime nema samo u nekoliko stihova.g. baca kletvu na svatove. Rima: ima svih vrsta rime parne. Kad se on zaljubi u siromašnu djevojku. prvih nekoliko su kratke (osmerostih). Nakon toga ljudi govore da je luda.g do 1731. udaljen od civilizacije uspjeva održati u sukobu s nesklonom prirodom. svatovi… Jezik i stil: pjesma je napisana na hrvatskom književnom jeziku. ali gotovo vezan . u 19:47 • 130 Komentara • Print • # D. Njegov prvi i najpoznatiji roman je "Život i čudne neviđene pustolovine Robinsona Crusoea. Koristio se pripovijedanjem u prvome licu i jednostavnim svakodnevnim govorom.Tema: vjenčanje bogatog mladića i siromašne djevojke protiv majčine volje.utemeljitelj modernoga romana. postaje jako gnjevna. mornara iz Yorka" zasnovan na stvarnom događaju. Ideja: Čovjek treba živjeti život kako sam odluči. a ostale puno duže. Ističe se i njegova kronika o epidemiji kuge "Dnevnik kugine godine". Pod utjecajem toga. kamen. eufenizama. Jana.10. Karakterizacija glavnog lika: MAJKA (MLINARICA) . koji se. Sporedni likovi: sin. ironije… 10. Neke su riječi skraćene radi dobivanja jednakog broja slogova u stihovima. vrijedna. To je priča o brodolomcu.

a neke bacili morskim psima. Kada je izašao van vidio je da drvo pred njegovom pećinom gori. Na putu ih je zahvatilo nevrjeme. Robinson se jako uplašio pa je otišao u svoju kabinu. Znao je da je danas nedjelja 26. Ta točka je bila gusarski brod. Neke su mornare ubili. Četvrtog dana želio je promjeniti jelo i pošao je otokom u potrazi za hranom. Nakon duge plovidbe u daljini su ugledali crnu točku. Sadržaj: Dječak Robinson živio je s roditeljima u Engleskoj. Robinson se probudio na pustom otoku. Htio je kada odraste da bude mornar i da putuje svijetom.mornari. Mjesto radnje: Pusti otok Likovi: Robinson Cruso. Sutradan je krenuo u lov. kapu i vreću. a pio vodu iz izvora blizu njegove pećine.Od lišća je napravio odjeću. Sutradan je od savitljivog pruća napravio luk. Primjetio je da tamo ima divljih koza. Šetajući gradom sreo je jednog mornara koji mu je ponudio da će ga besplatno prevesti nazad k ocu. Na vrhu jednog brežuljka bila je pećina. Putem je naišla jaka bura. Oko ponoći započela je jaka kiša. jer kada je vidio vatru to je bilo veliko otkriće. Jedan grom je udario blizu njegove pećine i on se jako uplašio.roditelji. Prvo je pokušao naći skrovište. Ukrcao se i otplovio u nepoznato. Brod je potonuo. Robinson je odlučio da se smjesti u nju. ali to nije ništa pomagalo. Htio je znati kada je koji dan pa je napravio kalendar. ali da bi ih mogao uloviti bio mu je potreban luk i strijele. i da nastavi posao koji je on započeo.g. a to je teško išlo kamenim nožem. i za svaki je dan na stablu urezao crtu. sandale. Brod je bio pun vode. Jednog dana otac mu je rekao da želi da postane trgovac.svibanj 1654. Svaki dan je na obali gledao brodove i mornare kako iskrcavaju robu.Petko. Strijele je bilo teže napraviti jer ih je trebalo šiljiti. Ujutro kada se bura smirila stigli su u London. Digli su jedra i krenuli punom snagom ali gusari su ih ipak stigli.divljaci.Četvrtko.ljudožderi. Pala je noć i Robinson je odlućio spavati. Robinson je pristao ali bojao se to reći svojim roditeljima. ali mu nije bilo ukusno pa je odlučio da meso stavi na vrući pjesak. Mornari su pumpali. Jeo je kukuruz. Sunce je bilo tako jako da je meso bilo polupečeno. Cijelo vrijeme razmišljao je odakle je ta roba došla. Prijatelj ga je pozvao da pođe s njim. ali dok je robu prodavao uvijek je mislio odakle je ona došla i kakav je i koliki put prešla. Pokraj njegove pećine bila su dva stabla. Jednog dana sreo je prijatelja koji se spremao na put u London. Ogulio je kožu i počeo jesti sirovo meso. Morao je paziti da se .Tema: Robinsonov boravak na pustom otoku Osnovna misao: Treba biti snalažljiv da bi se preživjelo Vrijeme radnje: 1632-1637 g. Uhvatio je jednu kozu i ponio ju kući. jer će sada moći jesti pečeno meso i grijati se noču. legao je na slamu i zaspao. Robinson je to prihvatio. Bio je sretan. Robinsona su uzeli u robstvo. Prešli su na njihov brod i zauzeli ga. Robinson se tada oprostio od prijatelja.

Uhvatio je tri ribe. Petko i Robinson su krenuli na put. Iznenada se zemlja počela tresti. Riba što ju je lovio više mu nije bila fina pečena jego ju je kuhao. pa je odlučio napraviti podrum u kojem će spremati hranu. Ujutro se u daljini vidio brod koji je topovima dozivao pomoć. ali on mu je odgovorio da je ona umrla. Pucali su jednom iz topa i svi su pobjegli. kada je pogledao uplašio se jer su na otok stigli ljudožderi. To je bilo novo otkriće kako da vatru dobije kada on to želi.vatra ne ugasi. Mislio je da je sada kod kuće majka bi mu kuhala čaj i bilo bi mu lijepo. Robinson se uplašio ali kada je vidio da lava pali drveće bio je sretan jer je na taj način ponovno došao do vatre. Robinson i Petko su u daljini ugledali brod koji je prilazio otoku. Od cigli što ih je sušio napravio je peć. Sutradan je ispleo mrežu i krenuo u ribolov. Petko je bio u početku plašljiv Robinson ga je odveo u pećinu i učio ga engleski. Kada je počeo bušiti rupu u drvetu odjednom su počele letjeti iskre koje su palile vatru. pokušao je napraviti i stol i stolice. Jednog dana čuo je jaku buku sa obale. Zadržao se dugo nemisleći na vatru. Vodili su jednog divljaka. On je krenuo po pomoć na drugi otok. Kada je došla zima Petko je bio začuđen . U jutro se probudio bolestan. Kada su stigli u Englesku Robinson je otišao kući gdje je našao oca. Petko dotrča čamcu i počne grliti starca jer je to bio njegov otac Četvrtko. samo je u jednom čamcu ostao starac koji se nije mogao micati. Divljak se otrgnuo i pobjegao im. Na dno lonca je stavio sol tako da voda nije izlazila van. Počeo je praviti lonce. Nakon pozdravljanja Robinson ga je upitao gdje mu je majka. sada su Petko i Robinson bili naoružani. Sutradan je došao jedan divljak i rekao da je Petkov otac umro. pa sjedne i otisne se dalje od otoka. Oko kuće je zasadio drveće pa je imao i dvorište. U daljini je vidio brod koji prilazi otoku. Petko se ražalostio. Bojao se da kada dođe zima neće imati što jesti jer će biti previše hladno. Robinson je psa poveo sa sobom i dao mu ime Džek. pištolje. ali imao je jedan problem. Jedva je uspio da se izvuče. Lopatom koju je napravio od školjke iskopao je duboku rupu i u nju spremao zimnicu. Struja je bila jaka i nosila ga sve dalje. Petko i Robinson su sa tog broda uzeli puške. Sutradan je otišao do broda i tamo ugledao psa koji je jedini preživio brodolom. Pošto je bio petak Robinson je divljaka nazvao Petko. lonci su propuštali vodu. barut i top. Petko i robinson su razgovarali o ljudožderima. Zapalio je jedno drvo i obrađivao ga dok nije izgledalo kao čamac. Divljaci su opet došli na otok ali. Za njim su krenula dva ljudoždera. Odlučio ga je isprobati. Brod koji je dolazio bio je europski. Robinson je tužan otišao u krevet. Vulkan je proradio i izbacio užarenu lavu. Nakon nekog vremena odlučio je Robinson da napravi i čamac. ali je dvije pustio jer su bile male. a kada se sjetio bilo je kasno jer se vatra ugasila. Bura je bila jaka i brod je počeo tonuti. .Robinson je pomogao divljaku i spasio ga od ljudoždera.

radnje: jaruga. Eko Vesna i blizanci su se izvrsno sprijateljili. Lukavo i radoznalo pomaže Eku Eku. Druži se s blizancima iz susjedstva. Pametan je i spretan. Eko je došao s namjerom da očisti Zemlju od otpada.jer nije prije nikada vidio snijeg i stalno je bio uz peć.RAZRED OSNOVNE ŠKOLE LEKTIRE 10. Tamo se susreću s kraljem smeća i gomilom otpadaka. Vesna: Vesna je djevojčica koja živi s majkom i braćom u jaruzi. Sadržaj: U jaruzi na Hrčkovom brdu živi djevojčica Vesna i njezini susjedi. Vesna je zaigrana i vesela djevojčica. Eko i blizanci krenuli su na planet Zmaz.2007. Kad mu je ponestalo energije Vesna mu je pomogla obnoviti je. Vesna. u 19:41 • 2 Komentara • Print • # H. Najveći uspjeh postigao je Hitrecov roman: Pustinjski pupak. Robinson i Petko nastavili su zajedno živjeti. Vesna. U priči se spominje planet Zmaz. Diplomirao je komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. planet blizanci… radnje: ljeto Zmaz likova: Eko Eko: On je neobičan čovječuljak s planeta Bon. Likovi: Eko Vrijeme Mjesto Opis Eko. čvrsto tijelo. Eko Eko je možda metar visok. 10. Porazili su ih uz pomoć dobroćudnih . suvremeni hrvatski pisac rođen je u Zagrebu krajem prve polovice dvadesetog stoljeća.Eko-Eko O piscu: H. Na njemu je zarobljena Ekova sestra Eka Eka. Hitrec . On je dobroćudno biće. život remeti pojava neobičnog čovječuljka Eka Eka.2007. Hitrec. U mirnoj jaruzi jednog podneva. Došao je na Zemlju da pomogne ljudima da se riješe otpada. u 19:43 • 48 Komentara • Print • # V. Kralja i vojsku trebalo je porazit da bi mogli oslobodit Ekovu sestru.10.10. Uvijek se šali na tuđi račun. Snježnobijelo svjetlucavo odijelo pripijalo mu se uz malo.

Zemlja je očišćena. Uzbuna na Zelenom Vrhu. slikaru Poklepoviću. Kušan . Zlatko Brnčić. Marcel Clever.2007. Najpoznatija djela su mu:Koko u Parizu. a Eko se sa sestrom vratio na planet Bon. Lažeš. Frederic. Oslobodili su Eku i vratili djecu na Zemlju. bogalji imaju ugrađene strojnice. gdje je završio osnovnu i srednju školu i diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti. u 19:38 • 12 Komentara • Print • # I. Zagonetni dječak i Strašni kauboj.Koko u Parizu Bilješka o piscu: Ivan Kušan. Bilješke tijekom čitanja:trinaestogodišnji Ratko Milić. pobjegnu autobusom -Marie Clever i Katsarida Somais prate Koka i Zlatka -bogalj(pisac Kušan) razgovara sa slikarom Poklepovićem -slika Mona Lize nije orginal -Charles i Frederic traže sliku kod gospodina Somaisa . zvani Pokle odvodi ih u svoj čudan stan i pokazuje sliku Mona Lize -Marie Clever. prijatelj Marie Clever -Koko bježi za lopovima u crvenom automobilu -Jean i Michel otimaju Koka -Zlatko uzima sliku Mona Lize kako bi je dao u zamjenu za Koka -Jean i Michel otimaju Zlatka i sliku -za sliku Mona Lize Jean i Michel traže 10 milijuna franaka od gospodina Somaisa -Koko i Zlatko. Zlatkov ujak(Pokle). Koko i duhovi.10. Katsarida. svuda vrebaju snajperisti. rođen je 1933. 10. zvanom Pokle -Koko uči francuski jezik -Zlatko plaši Koka da se u Parizu otimaju dječaci njihovih godina. Jean. Alles Worson. Nikolas Somais. Marie Clever.godine se seli u Zagreb. Charles. ipak sretno sa Zlatkom dolazi u Pariz -slikar Poklepović. Domaća zadaća. ljuta je na tatu što je nije poveo sa sobom k režiseru Worsonu koji je u Parizu snimao film o krađi Mona Lize -Nikolas Somais želi svom slijedećem brodu dati ime Mona Liza po čuvenoj slici -Katsarida Somais. pisac -Koko i njegov prijatelj Zlatko spremaju se u Pariz u goste Zlatkovu ujaku. Maurice. papagaj Cesar. Michael. kći poznatog francuskog novinara Marcela Clevera. slijepci pucaju po prolaznicima -Koko sav prestrašen od Zlatkovih priča.bića s planeta Zmaz.1939.godine u Sarajevu. zajedno sa slikarom. Melita. književnik i prevoditelj. zvan Koko.

trči beskonačno trči -Koko se probudi jer to je bio san i odluči sanjati što više tako lijepih snova Doživljaj djela: Roman Koko u Parizu mi se sviđa zato što je u njemu opisan san dječaka Koka. pa je on trčao beskrajnim stepenicama i probudio se. a nakon toga u stan gospodina Somaisa. pričao je Koku strašne priče o Parizu. no ipak se na kraju probudi i dozna da mu je to san. ali kako je slika nestala. pa ga je zastrašio. iako je Koko htio vidjeti poznate znamenitosti grada Pariza.Djevojčica Marie Clevere.Dječaci Jean i Michel željni avanture otmu Koka misleći za njega dobiti otkupninu.Zajednički prijatelj. slikar kojeg Francuzi zovu Pokle. koji je već bio u Parizu.Prestrašen Koko ipak s Zlatkom sretno avionom dolazi u Pariz gdje ih dočekuje Zlatkov ujak slikar Poklepović. gdje svatko iznosi svoj razlog zbog čega je htio tu čuvenu sliku.To je u stvari bio san dječaka Koka koji je pod utjecajem Zlatkovih priča bio jako uzbuđen i prestrašen. ali su i njega oteli. uhvatila ga je groznica i utonuo je u duboki san"A Koko se pokrije . gdje živi Zlatkov ujak Poklepović.Koko i Zlatko uspiju pobjeći otmičarima noseći sa sobom sliku.Slikar Pokle trebao je sliku donijeti na snimanje filma "Slika za milijardu". Zlatko.Prije odlaska u Pariz. želio je razgovarati s Kokom.-Jean.Koko im je rekao da je siromašan i spomenuo je sliku Mona Lize. Sadržaj: Na početku romana saznajemo da Koko s prijateljem Zlatkom putuje u Pariz. gdje im pokazuje čuvenu sliku Mona Lize.Koko sanja da se nalazi u Parizu sa prijateljem Zlatkom. U potrazi za slikom Mona Lize svaki od likova odlazi najprije u stan slikara Poklea.Koko je primjetio neke nepoznate osobe koje bježe preko terase u crvenom automobilu pa ih je pratio. bivši bogalj. Michel i gospodin Alles Worson kod gospodina Somaisa -zajednički susret sviju kod gospodina Somaisa i spoznaja da nitko nije "pravi lopov" -Koko odlazi stepenicama do prijatelja i trči. kći poznatog novinara i njezin prijatelj Katsarida Somais. Slikar Koka i Zlatka odvodi u svoj skroman stan. prate Koka i Zlatka.Knjiga je i vrlo smiješna i pomalo napeta.Prvi izlazak u Parizu bio je u brijačnicu. ali se nažalost izgubio.Katsarida je smatrao da njegov otac želi na svome brodu imati sliku Mona Lize. da je Mona Liza ukradena. sin bogatog brodovlasnika.Jean i Michel traže od Zlatka da im za otkup Koka donese sliku. on se htio baciti s Eifelovog tornja. a Marie je iz očevih članaka saznala da je slika nestala.Zlatko je donio sliku.

dobar. ujak Pokle." Mjesto i vrijeme radnje: Mjesto radnje je Pariz. bistar. Michel. Nikolas Somais. Vrijeme radnje je ljeto. pokušaju saznati gdje je nestala slika Mona LIze. . Maurice. Ideja djela: Slika Mona Lize je glavni razlog zbog kojeg su svi likovi u romanu nastojali poput pustolova i kriminalaca doći do te slike i na lak način se obogatiti. 9. Vrijeme radnje je oko 1970. 3. pametan. pisac Kušan -Koko-trinaestogodišnji dječak iz Zagreba. Zlatko. snalažljiva. Charles. . voli špijunske romane i mašta da će postati šrijunka kao Mata Hari -Katsarida Somais-sin bogatog brodovlasnika. pomislivši kako bi možda bilo zgodno da još večeras otputuje na drugu stranu svijeta.2007. Marcel Clever. voli punjenu papriku i stalno je gladan -Zlatko-kokov najbolji prijatelj. Jean. Analiza likova:Koko. glavni grad Francuske "Ne znaš ti što je Pariz.Ondje svaki dan ima 3000 otmica. željan pustolovina. Frederic. Alles Worson. želi postati biciklistički as i svirati električnu gitaru Književna vrsta:pustolovni roman 10. voli pretjerivati.Zagreb. Najviše otimaju dečke naših godina. 1. bojažljiv.Svi to čine na vrlo zanimljiv i zabavan način. 8. Tema djela: Tema djela su dogodovštine dječaka Koka i Zlatka u Parizu."Radnja romana počinje i završava u Zagrebu. Katsarida Somais. papagaj Cesar. voli da ga smatraju da je hrabar. neodlučan. Marie Clever. kao i ostali likovi u romanu.Duga Bilješke o piscu: DINKO ŠIMUNOVIĆ (Knin. u 19:34 • 93 Komentara • Print • # D. Šimunović . pravi se važan pred svojim prijateljima. plašljiv.preko glave. pogotovo strance.Oni. snalazi se u svakoj situaciji -Marie Clever-hrabra.-1980. ali to ne želi pokazati. hrabar. 1873. kad je kao glumica bila popularna Monica Vitti i glumac Peter O`Toole. puno čita.10.

Tako je išla i došla do močvare. "Duga". ostali ljudi. Tada se na nebu pojavila duga i Srna je htjela proći ispod nje. Matoš je s pravom primijetio da Šimunovićev realizam djeluje poezijom narodne pjesme. ali se utopi u močvari. . oluja kao znak smrti. Završetak: bace se s litice. Zaplet: u vinogradu čuje da se djevojčica pretvori u dječaka kad prođe ispod duge. ) zauzima posebno mjesto u novijoj hrvatskoj književnosti kao pisac koji je stvorio našu modernu seosku novelu. a u romanima ("Porodica Vinčić. . Mjesto radnje: u i oko varoši Čardake citat: "Odozdo rijeka Gilbuša. Vrhunac: nekon što se pojavi duga. U pripovijetkama ("Mrkodol". Sava je pričala kako ju je zbog njezinog veza snašla nesreća. želja. sažeto. . blijedopute.1933. . "Tuđinac") je zahvaćao i druge teme. Srna odluči proći ispod nje. . otac Janko. prolazak ispod duge. Vrsta književnog djela: pripovijetka Fabula: Srna je živjela u doba kad djevojčice nisu smjele mnogo toga da ostanu vitke. Sava Sporedni likovi: majka Emilija. Jedne noći su se bacili s visoke litice. Sava. Motivi: zabrane. Tamo je srela Savu i Klaru. Kompozicija:Uvod: Srna stalno mora biti u kući. ali nije mogla i utopila se. smrt. "Đerdan". Rasplet: Srnini roditelji sele u tvrđavu o tuguju. krepko. " Vrijeme radnje: prošlost Tema: Srnina želja da bude dječak i pokušaj ostvarenja te želje. Šimunović piše jezgrovito. a odozgo klisure zarobile malu varoš Čardake na strmu obronku. Srna je od njih čula da se djevojčica kad prođe ispod duge promijeni u dječaka. Glavni likovi: Brunhilda Srna. Mislila je da ju može prijeći. Jednog je dana išla s roditeljima u vinograd kupiti grožđe. "Alkar") je opisivao Dalmatinsku zagoru i Cetinsku krajinu. . udovica Klara. . Ideja: zabranjivanjem željenih stvari može se postići samo loše. Nakon toga su se njeni roditelji preselili u napuštenu tvrđavu i tugovali.

Gereb šalje pismo u kojem otkriva plan crvenih košulja. " .hrabri Nemeček sam odlazi kod crvenokošuljaša. " Doživljaj djela: Roman Junaci Pavlove ulice mi se sviđa jer je u njemu opisano veliko prijateljstvo među djecom. Pisao je komedije. 10.Junaci Pavlove ulice Bilješka o piscu: Ferenc Molnar je mađarski književnik rođen 1878. oni ga uhvate i bacaju u vodu "a on iz vode gleda tako tužnim pogledom kao kakva žalosna žabica" . romane i dječje pripovijetke.borba je opisana kao žestok susret dvije grupe dječaka "a mala truba je odjeknula u znak da tvrđave otpočnu s bombardiranjem. metaforom.Čonakoš. vrijeme koje se samo moglo poželjeti.započinje borba za grund "dan bitke bio je divan proljetni dan. Pisac se koristi i usporedbom.Jezik i stil: pripovijetka je napisana na hrvatskom književnom jeziku: štokavskom narječju i ijekavskom izgovoru. . najčešće osoba i krajolika. Umro je 1952. U knjizi ima mnogo opisa. počeo je plakati. u Budimpešti. " . kojeg je toliko volio i borio se za njega. razreda .10.Nemeček je jako bolestan "taj tako veseli pješak. Bilješke tijekom čitanja: pisac opisuje radnu atmosferu u prirodopisnom kabinetu učenika 4.Molnar . onomatopejom. Eva i Junaci Pavlove ulice. Pješčane bombe počele su letjeti.vrlo lijepo je opisan grund koji je dječacima iz Pavlove ulice značio beskrajnost i slobodu .Nemeček na grundu susreće Feri ača koji krade njihovu zastavu . hrabrost i . graditi nova zgrada "čitav svijet okretao se oko Boke. " .2007. . njihova borba.dječaci Pavlove ulice pripremaju plan za obranu svojeg grunda hrabri mali Nemeček se razbolio . a sada tako žalosni kapetan Pavlove ulice jako se promijenio. a velika bol pritiskivala je njegovo srce. godine u New Yorku. Najpoznatiji su mu romani: Čamac bez gospodara. požrtvovnost. " .Čonakoš šalje pismo Boki u vezi sastanka na grundu . u 19:29 • 49 Komentara • Print • # F.dječaci se sastaju na grundu i izaberu Boku za predsjednika . moli da mu oproste i opet prime u svoje društvo .Boka saznaje da će se na grundu. Boka i Nemeček odlaze na otok u botaničkom vrtu gdje ostavljaju papir s porukom "Tu su bili dečki iz Pavlove ulice.

" Vrijeme radnje je mjesec ožujak ("mart") "prozori su bili širom otvoreni tog martovskog dana. Sadržaj: Grupa dječaka. Rihter. izgubili su i grund na kojem se je trebala graditi kuća. livada. Čele. Ideja djela: Dječaci Pavlove ulice i crvenokošuljaši trebali su zajedno dijeliti grund. izgubili su komad zemlje koji su branili s toliko boli. dječaci su izgubili grund i dobrog prijatelja Nemečeka. Analiza likova: Boka. Feri. Slovak Janko. Taj grund htjela im je oduzeti grupa dječaka zvanih crvenokošuljaši. Gerebov otac. na grundu "ono je peštanskom djetetu ravnica. nego svađom i borbom. Nažalost. Gubitak dobrog prijatelja kao i grunda slomio je mala srca dječice tako da me taj roman na kraju rastužio. Nemeček. Na slikovit način je opisan grund kao i osjećaji koji su ta djeca osjećala prema njemu. Dječaci te grupe učinili su "einstand" a što znači objavu rata. Budimpeštu. pas Hektor. ali su nažalost izgubili hrabrog Nemečeka koji je uskoro umro. ali su na kraju pobijedili dječaci Pavlove ulice. a izgubljen je i teritorij zbog kojeg su ratovali. Njihova dječja igra bila je kao pravi rat u kojem je bilo i žrtava. učenici 4. Grund je bio njihov. Kolnai. Mjesto i vrijeme radnje: Radnja je smještena u glavni grad Mađarske. borbu za svoj grund. To je bilo mjesto koje su dječaci jako voljeli i ono im je značilo beskrajnu slobodu igre. Najvažniji događaji zbivaju se u Pavlovoj ulici. Izazov su prihvatili dječaci iz Pavlove ulice i počeli se pripremati za borbu. profesor Rac. Ač. svoje slobodno vrijeme provodili su na grundu koji se nalazio u Pavlovoj ulici. Grupe dječaka su se hrabro borile. Nemečekov otac . Lesik. poljana. razreda. Pomogao im je njihov prijatelj. Osim prijatelja. Gereb. Čengej. Barabaš. odnosno osvojiti mjesto za igru kojeg u velikim gradovima nema. ono za njega znači beskrajnost i slobodu. Nemečekova majka. s toliko junačke hrabrosti. tema djela:Tema djela je borba dvije skupine dječaka koji žele obraniti. Dogovorom se mogu postići bolji rezultati. Čonakoš. Vajs. Pastori. Borba je bila organizirana kao da se brani svoj dom ili domovina.ljubav za komadić zemlje na kojoj su se uvijek igrali i bili zajedno." Mislim da se radnja romana događa krajem prošlog stoljeća kada još nije otkriven lijek protiv upale pluća. mali i bolesni Nemeček.

dobrodušan i sretan što ga prijatelji kao takvog žele u svojoj družini. pošteno i muški opstati na svom mjestu. hrabar i simpatičan. slušali i poštovali "jednom riječju. mršav dječak krhke građe. Bio je "običan vojnik" pa su mu svi mogli naređivati. morao je izvršavati tuđe naredbe i ići u zatvor. S puno osjećaja je opisana smrt malog Nemečeka. Bio je vođa crvenokošuljaša.Feri ač . Tako je išao do vrata svake kuće i .krupan crnomanjast dječak. iako jako bolestan.Nemeček . Od tada više nikad nije čula njezine priče. mrzio je izdaju. malih. Književna dječji pustolovni roman vrsta: 10. mudar. velikih očiju. Bio je pravedan. Bio je Božić. " . Bio je jednom jedan siromašan čovjek koji je molio ljude za pomoć jer će mu se smrznuti djetešce i žena. u 19:23 • 86 Komentara • Print • # S.hrabar. tako da sami možemo vizualno zaključiti kako je izgledao pojedini lik. a bio je duboko potresen bolešću i smrću malog Nemečeka. Te večeri je baka pričala jednu priču. Analiza stila:Stil u kojem je pisan ovaj roman je zanimljiv. tankih usta. ali teška bolest skrhala je tog malog junaka "u krevetu je ležao kapetan. Bio je vođa dječaka iz Pavlove ulice. Zbog toga je imenovan kapetanom. Poslije 40 godina sjećala se samo jedne priče o Isusovu rođenju. bio zaslužan za pobjedu. Likovi su vjerno opisani. ako se ne i popne visoko.Boka . Najžalosnije od svega je to što je njena baka umrla.2007. Lagerlof . Borba između dječaka opisana je kao da se vodi pravi rat.10. a kada je čuo da će se na "njegovom" grundu graditi zgrada. duboko i teško dišući otvorenih. pun događaja. Prijatelji su ga jako voljeli. velika je bol pritiskivala njegovo srce. .mali. Baka i djevojčica su željele ići na ponoćku ali nisu mogle jer je jedna bila prestara a druga premlada. Ali on nije nikog prepoznao. lijep." Znao je i plakati za svojim prijateljem Nemečekom.Legenda o Kristu Naslov djela : SVETA NOĆ Na početku priče spisateljica govori o svojoj baki. Boka je ostavljao dojam pametnog dječaka koji je krenuo u život kao čovjek koji će.. pravedan i pošten dječak. Govori kako je njoj i djeci pričala puno priča. napet. Možda je već vidio stvari koje su skrivene ljudskom pogledu. Njegova hrabrost i ljubav prema grundu bili su toliki da je.

pa dade vune čovjeku da pokrije djetešce.U 2 riječi su se dogovorili da skupe pšenicu i odnesu je.Ušli su punih vreća u mlin. jer je to istina kao što ja tebe vidim i kao što ti mene vidiš».U dvadesetoj godini posto je tajnik bogatog plemića i moćnog ministra u vladi cara Napleona III. Taj štap ne pogodi čovjeka nego pade u polje. Ovce se nisu preplašile. 10. umro je 1897.Nitko nije znaokakva je to tajna djeda Cornillea. godini objavljuje roman «Mališan» ili «Povijest jednog djeteta».Vratili su se u selo i rekli sve što su vidjeli.10.Stalno je govorio da ne idu tamo ida se ti razbojnici koriste parom da izrađuju kruh.svatko ga je odbio. a pastir ga pođe pratiti. Onda čovjek stane pred pastira i zamoli ga da mu pozajmi malo vatre.Sjetila se da pogleda kroz prozor i vidje da je to samo prazna prostorija. Najednom vidi vatru u daljini. Kada su došli do spilje pastir vidje gdje čovjek živi. Naziv Tajna djeda priče: Cornillea Fabula: Djed Cornille bio je stari mlinar. da ovce nisu pobjegle i da ga štap nije pogodio. a psi nisu lajali. u 19:20 • 15 Komentara • Print • # A. I on mu pozajmi vatru. Mlinove koje je para pokretala izluđivali su ga. .punih 60 g. Ode tamo i vidi stado ovaca i tri psa.2007.Daudet . Anđeli dođu na brijeg. Čovjek golim rukama uze žar vatre i ništa ga ne oprži. Bilo mu je žao da se smrzne djetešce.g u Parizu. Baka položi svoju ruku na djevojčinu glavu i kaže:»Upamti ovo. Baka stane s pričanjem i kaže:»Ono što je pastir vidio možemo i mi».Vrata mlina su bila širom otvorena i vidjeli su djeda kako sjedi tužno. bavio se brašnom. Tada ga pastir zaustavi i pita zašto je tako milosrdan.Pisma iz mog mlina Bilješka o piscu: Alphonse Daudet rođen je u Nimesu u južnojFrancuskoj. u spilju i pođoše pjevati. Siromašan čovjek mu kaže da on to mora sam shvatiti. oko spilje.S velikom je ljubavlju hranio mlin.Djed je ponosno radio i mljeo žito.Svaki dan je u mlin donosio jako puno vreća brašna u kolicima. Pastir onda shvati zašto je sve večeras tako radosno. Pastir se sjeti da psi nisu lajali na čovjeka. U svojoj 28.jedanput kada je išla njegova unuka s dečkom do mlina da dobije blagoslov.Poslije kad je djed izišao njegova unuka je vidjela da ga nema. Čovjek ode.a nema ni zrna žita. Tada se probudi pastir i baci svoj šiljasti štap na čovjeka.

Odjednom je izašao vuk i borio se s Bikom cijelu noć. Vrsta Alegorična Tema: Bika je uvijek htjela u planine pa makar riskirala priče: priča. Mjesto Mlin. Mjesto Planina. radnje: .Bika je ujutro otišla u planinu i igrala se.livada Vrijeme Dan. gospodina radnje: Seguina.Zato je kupio mladu kozu jer je mislio da će se priviknuti i ostati. radnje: radnje: Opis lika: Djed Cornille je vrlo odlučan čovjek koji više voli obične mlinove od paro-mlinova. Tema djela: Djed Cornille više voli kruh koji je rađen od vlastite ruke nego od pare.Ujutro se umorila i vuku je postala sladak zajutrak. Naziv Koza gospodina priče: Seguina Fabula: Gospodin Seguin nikada nije imao sreće sa svojim kozama.No bio je u krivu no onda joj reče da je imao kozu koja je bila jaka i opasna kao jarac.Borila se s vukom cijelu noć i onda ujutro postala zajutrak vuku.Tako ih je sve gubio na isti način.Ima 60 godina.Svakoga jutra bi prekinule konopac i odlazile u planine gdje bi ih vuk pojeo. Vrijeme Ljeto. život.Vrsta Alegorična djela: priča.

a druči su mislili sa je to podmornica sa beskrajno jakom pokretnom snagom:Tako je jedan brod krenuo u istraživanje namjerom da se ne vrati dok nešto ne sazna.Jednog dana kada su bili na ostrvu i grijali se na vatri.pogleda i vidi čamac.Ugledali su podmornicu i popeli se na nju.stoljeće TEMA:pustolovine i plovidba podmornicom OSNOVNA MISAO:normalan život na zemlji je privlačnij od svega blaga i zlata pod morem SADRŽAJ:Godinu 1886.Podmornica je bila vrlo lijepa.Na palubi je bilo nekolko leševa jer ih je zatekao brodolom.Plovili su ka ostrvu Vanikovo.10.Jednog dana Savjet je gledao kroz prozor pa povika:"profesore.Prolazili su dani i tjedni.Kapetan Nemo se hvalio podmornicom koja se zvala "NAUTILUS".Dok su plovili našli su se u klopci od ledenih stijena.ali nisu odustajali nego su čekali novu priliku.Sutradan je kapetan Nemo vodio Arronax.Na moru se pojavila velika riba i prevrnula brod.Nakon tjedan dana bili su na ostrvima Australije.Zaveslaju i odu na podmornicu.Savjet i Ned Land su skočili u more.20 000 milja pod morem LICA:profesor Arronax.Vrata podmornice im je otvorio kapetan Nemo.2007.Ostrvo je bilo prekriveno divnom šumom.Savjet.Prolazili su mjeseci plovidbe na podmornici.Podmornica je jurila .Uto iz šume izađoše divljaci i počnu ih gađati strijelama.Savjeta i Ned Landa na ronjenje da upoznaju svijet pod morem.Jednog dana Arronax.Kapetan Nemo je dozvolio.No nisu uspijeli jer je podmornica zaronila u morske dubine.Profesor Arronax je rekao svim mornarima da gledaju u more ne bi li ugledali čudovište.Podmornica je radila punom parom i sljedećeg dana su se probili.dođite!"profesor priđe prozoru.ribice i različite morske trave.Koji god brodovi išli na istraživanj vratili su se bez rezultata.njegov vječni pratilac Savjet i Kanađanin Ned Land.bisere i drago kamenje.Profesor je zamolio kapetana Nema da ih pusti da odu na ostrvo.Ned Land.Uhvatiše puške i pobjegoše u čamac.Podmornica je plovila prema jugu do južnog pola.Neki su mislili da je to čudovište neprirodne snage.Savjet i Ned Land su se čudili ljepoti morskog dna.Ušli su u čamac i bili naoružani električnim puškama.Tu su bile razne Školjke. u 19:15 • 31 Komentara • Print • # J.Arronax. svi ljudi po pojavi morskog čuda.Arronax.Imala je muzej u kojoj su se držali zlato.10.Verne .Na tom brodu je bio profesor Arronax.počne padati kamenje na njih.kapetan Nemo MJESTO RADNJE:u dubinama mora VRIJEME RADNJE:19.Kanađanin.Kapetn Nemo im je rekao da tko god dođe na podmornicu mora na njoj ostati do kraja života.Iz dana u dan su išli na ostrvo.Savjet i Ned Land se dogovore za bijeg.

velikom brzinom ka sjeveru. Kratak sadržaj: Na obali mora živjeli su starac i starica. Kad je to ribar ispričao svojoj ženi ona ga je grdila i nazvala prostačinom i budalom i tražila da od te ribe traži novo korito. a zatim i svijetla carica. želi biti vlastelinka. Kapetanova kći. a ne sviđa mi se njegova pohlepna žena -smatram da je na kraju starica zaslužila da bude opet siromašna u staroj kolibi Doživljaj djela: Ova kratka bajka mi se dosta svidjela jer je u njoj opisana zlatna ribica koja ispunjava želje. a kada je ribar došao kući.godine. već je pusti natrag u more.Puškin .Čamac se otkvačio i našao usred vrtloga. Živjela je u dvorcu. . tražila je novu kuću. našao je opet svoju kolibu. Ribica se na to razljutila i ništa nije na tu želju odgovorila. Ribica je molila starca da je ne ubije. gdje je već pokazao pjesnički dar.10. Pohađao je elitnu školu za plemićku djecu. Na kraju je željela biti vladaricom mora i da joj zlatna ribica služi. Starac ju je pustio u more. željela je biti moćna vlastelinka. ženu i prepuklo korito.Jednog dana Ned reče profesoru :"noćas bježimo!"Došla je noć. Jednog dana je starac lovio ribe i uhvatio je zlatnu ribicu koja govori. Boris Godunov i Belkinove pripovijesti. a njegova žena je prela pređu. imala je sve što je poželjela dok je svoga muža poslala da radi u staji.2007.Bajka o ribaru i ribici Bilješka o piscu: Aleksandar Sergejevič Puškin rodio se u moskvi 1799. kuću. Kad je to dobila. a ona će njemu ispuniti njegove želje.Profesor. Starac je lovio ribe.U tom trenutku podmornica se našla u vrtologu. Njegova najpoznatija djela su Evgenij Onjegin.Ujutro kada su se probudili bili su u kolibi . Ja bih isto htjela imati takvu ribicu koja bi mi ispunjavala sve moje želje.godini života od posljedica zadobivenih na dvoboju. u 19:12 • 8 Komentara • Print • # A. Bajke. ali nije ništa tražio od ribice.S. Bilješke tijekom čitanja:-stari ribar i njegova žena -zlatna ribica koja ispunjava želje -pohlepna i zločesta starica koja od ribice traži korito.Savjet i Ned ukrcaše se u čamac. svijetla carica i na kraju vladarica mora -žao mi je starog ribara.Pitali su se da li se podmornica izvukla?Svi troje bili su sretni što su živili 10. Umro je u 38.

Riba ga je zamolila da ju pusti i da će joj tada ispuniti želje. Nakon nekog vremena se vratio. Tada je došao starac i baka mu je naredila da želi biti carica. Starac se je protivio ali je kasnije otičao. Tako je prošlo nekoliko nedjelja. Analiza likova:Stari ribar dobar i pošten starac Starica zla. lude Sadržaj : Živjeli su starac i baka u staruj kolibi od gline. On je otišao i ribica mu je to ispunila. a nije mi se svidjelo što je baka bila tako okrutna i sebićna Vrijeme Mjesto radnje radnje : More. tako nekolio puta. On ga je izgrdila i poslala da zamoli da mu da novo korito. On je pred kolibom našao novo korito. a pred sobom je vidio još veči i raskošniji dvorac. Tema: zlatna Ideja djela:Čovjek ne smije biti ribica pohlepan. a zlatna ribica je živjela u moru.dobra ribica koja održava svoje obećanje Dojam : Ova bajka mi se svidjela zato što je starac našao zlatnu ribicu. Kada se je vratio vidio je veliki dvorac. ali ne i zadnju Sporedni likovi : Sluge. U njemu je bila baka. Ona mu je to ispunila. : Ljeto dvori. Tukla je i derala se na sluge. Kada je izvukao treći put u njoj je bila samo jedna riba i to zlatna. Ribar i njegova žena stanovali su u kolibi na obali mora. Starac ju je pustio. Glavni likovi : Starac – bio je pošten i dobar Baka – okrutna i sebična Zlatna ribica – ribica koja je ispunila sve želje satrcu koje ih je zadala baka. pohlepna i nikad zadovoljna Zlatna ribica . Vratio se kući i to rekao starici. Starac je otišao na more i zamolio ribu.Mjesto i vrijeme radnje: Obala i more. Kada je došao do bake htio joj je poljubiti noge ali ona je pozvala . a starica je prela. Ribica mu je rekla samo neka se vrati kući. Zatim je baka kazala da želi biti bogata vlastelinka. Zamolio je ribicu. Jednoga dana starac je bacio mrežu u more i izvukao punu mulja. Starac se je bavio ribolovom. Baka ga je izgrdila i poslala sa zatraži kuću.

Od 1. Starac je otišao i zamoloi rabicu.hr Zadovoljna.hr DomaTV. Zatim se je vrato.hr NovaTV.. listopad.hr Monitor. Vido da nema više dvorca nego open ona stara koliba. Ona ga je slušala i zatim zaronila. razreda Dnevnik. u 18:59 • 48 Komentara • Print • # Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom ImenovanjeDijeli pod istim uvjetima.10. . Starac je dugo čekao odgovor.hr Video news portal Nove TV Blog.hr Blog servis Forum.8. 2007 P U S Č P S N 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 Listopad 2007 (30) Dnevnik.stražare da ga odnesu. .hr Komentari da/ne? Opis bloga Linkovi Sve lektire potrebne za OSNOVNU ŠKOLU.hr Malo o autoru ovog BLOGA.hr Gol. Baki je već postalo dosadno i rekla je starcu neka zaželi od ribice daona bude carica mora i da zlatna ribica pliva oko nje i da joj ispunjava želje koje se njoj prohtije.2007. Poučnost o djelu : Nikada ne smijemo biti oholi i sebični kao baka 10..

Rap.J.com Slušan:Tehno.04.RAZRED Bach-G. svatovi Šenoa-Branka 6.Ime:Pero Prezime:M. Shakespeare-R. priča Nazor-Veli Jože Wilde-Sretni kraljević Šenoa-Povjestice Defoe-R.RAZRED Exupery-Mali princ Kumičić-Zač.63kg ZAUZET-s najlipšon ženskon u Hrvatskoj Moj MSN Bol-Hool_St@hotmai.A. Crusoe 5.g Mjesto rođenja:Split Horoskop:Bik Kratki opis:Plavo-smeđa kosa.s Razred:8..Livingstone Sudeta-Mor Hemingway-Star. konj Tomaš-Dobar dan Tata Majetić-Omiški gusari Matković-Zg.Č.RAZRED Hitrec-Eko-Eko . kafene oči 178 visok.RAZRED Prosenjak-D. i more Kolar-Breza Šimunović-Alkar Šenoa-Prosjak Luka Mažuranić-Smrt S.Cajke Sadržaj: 8. i Julia 7. Škola:Bol Datum rođenja:29.1993..

Kušan-Koko u Parizu Šimunović-Duga Molnar-Junaci P. ul. Lagerlof-Leg. o Kristu Daudet-Pisma iz m.m. Verne-20 000 m.pod m. Puškin-Bajka o rib. i rib.
Blog.hrPrijavi seNakon prijave pratite svoje najdraže blogere i kreirajte vlastite liste blogera!Naslovnica

lektire

Prosjak Luka - August Šenoa
Bilješke o piscu: A. Šenoa je rođen 1838. g. u Zagrebu. Osnovnu školu pohodio je u Zagrebu, daljnje školovanje nastavio je u Pečuhu, a pravne nauke završio je u Pragu. Godine 1868. izabran je za gradskog bilježnika. U isto vrijeme radi u zagrebačkom kazalištu kao umjetnički direktor, a od 1870. kao dramaturg. Kazalište je napustio 1873. kad je imenovan gradskim senatorom. Od 1874 pa sve do smrti, 1881. g., uređivao je “Vijenac”. Šenoa je bio jedan od najobrazovanijih Hrvata svog vremena. Znao je mnoge europske jezike pa je i mnogo prevodio. Poznate su njegove povjestice: “Kugina kuća” i “Propast Venecije”, romani: “Zlatarevo zlato”, “Čuvaj se senjske ruke”, “Seljačka buna” te pripovijesti: “Prosjak Luka”, “Branka”, “Barun Ivica”, “Mladi gospodin” i “Turopoljski top”.

Tema: život prosjaka Luke i njegova upornost da postane običan seljački čovjek.

Glavna misao: “Važnije biti siromašan i sretan čovjek, nego nečovječna varalica.”

Mjesto radnje: Hrvatska

Vrijeme radnje: XIX. stoljeće

Likovi: Luka, Mara, Mato, Martin, Mikica

Sadržaj: Uz obalu Save nalazilo se malo, prljavo selo Jelenje. Stanovnici su bili lijeni, nepošteni, voljeli se ići u krčmu, osim rijetkih ljudi koji su pošteno radili. Kroz to selo često je prolazio Luka. On je bio prosjak, a da bi stekao novac varao je i bavio se nutnim poslovima. Luka se zaljubio u bogatu i poštenu Maru. Poželo je biti pošten. Mara je voljela

drugoga, svog susjeda Andru, ali su njihovi očevi bili u svađi. Luka je obećao pisaru Mikici 100 forinti ako Mara bude njegova. Stoga je Mikica nagovarao Andrinog oca da ne dozvoli da se Andro oženi Marom. Te je godine Marinog oca zadesila nesreća. Netko mu je ubio krave i spalio spremište za sijeno. Postali su veoma siromašni. Vidjevši njihovu nevolju Andrin otac je shvatio kako je bio nepošten prema Martinu, Marinom ocu, i prvom susjedu. Oni su se pomirili te su se Mara i Andro zaručili. Luka je skupio mnogo novca i želio je dati Martinu u zamijenu za Maru. Želio je živjeti kao običan čovjek. Saznavši da je Mara zaručena veoma se razočarao. Znao je da bi ga jedino ona vratila na pravi put, da bi jedino ona od njega učinila čovjeka. Kad su se Mara i Andro vjenčali i dobili dijete, Luka je bio zavidan. Htio se osvetiti, ali ga je pekla savijest. Kod njega je prevladao razum i otišao se ispovijedati. U krčmi je sreo Mikicu. On mu je nudio prijateljstvo, ali ga je Luka odbio. Znao je da je Mikica varalica i da želi samo novac, jer je takav i on bio. Luka je shvatio da je važnije biti siromašan i sretan čovjek, nego nečovječna varalica. Luka je otišao do rijeke Save i skočio u vodu gdje je umro. Oni koji se ga poznavali brzo su ga zaboravili. Nakon godinu dana Mara i njen otac morali su na sud. Luka im je ostavio 800 forinti i svečeniku je ostavio poruku za njih. Želio je da prime novac i da se svake godine pomole za njega.

Objavio lektire u 30. prosinac 2004 21:06:00 | 54 komentara

Proza - Antun Gustav Matoš
1. Bilješka o piscu:

MATOŠ, Antun Gustav (Tovarnik, 13.06. 1873 - Zagreb, 17. 03. 1914), književnik. Učiteljsko dijete, odgojen u Zagrebu, Matoš u šestom razredu napušta gimnaziju i odlazi u Beč na vojnu veterinarsku školu, koju nije svršio. Ne podnosi vojnu disciplinu, 1894 godine dezertira iz vojske, koju je služio u Petrovaradinu. 1898 godine odlazi u Ženevu, u kojoj ostaje godinu i pol dana, zatim seli u Pariz, gdje ostaje pet godina, vrača se kući. Kad je amnestiran seli se u Zagreb, gdje živi do kraja života. Kniževnik profesionalac, od nužde novinar, Matoš nije imao stalnog zaposljenja. Živići teško Matoš se razvijao u intelektualnom i moralnom pogledu. U osnovi lirski raspoložen, on je cijeli život nosio masku cinka, borbenog paskvaliste uvijek spremnog da na protivnika saspe slapove riječi. Matoš se ogledao u više književnih rodova: piše feljtone, pripovjetke, crtice, eseje, putopise, književne, muzične, likovne i kazališne kritike, pjesme, a okušao se i u dramskom radu Kompozicijski solidno postavljene, njegove su pripovjetke pune lirizma i duhovitih obrata, ali boluju od nedostatka realnih doživljaja. Punu mjeru svoga talenta dao je Matoš u književnoj kritici i polemici. S razvijenim ukusom i velikom književnom spremom, pišući redovito glatko i duhovito, on je, ocjenjujući pojedino djelo ili cjelokupni rad nekoga pisca, gotovo uvijek, majstorski uočio bitne karakteristike umjetničkog opusa. Često ćudljiv, cjeneći katkada kalambur više od misaono staložene ocjene, on je ipak u većini svojih sudova tačan i njegova se mišljenja često javljaju u književnim udžbenicima kao definitivna ocjena hrvatskih pisaca. On je bio najuspješniji i najsustavniji ambasador hrvatske kulturne suradnje. Matoš stvara pokretan, živ, prodoran jezik, poslušan instrument da izrazi i najkompliciranija duhovna stanja suvremenog čovjeka. Matoš je naš veliki književnik u punom značenju riječi.

2. Matoševo prozno stvaralaštvo:

Matoševe novele i crtice sabrane su u knjigama:

Iverje (Moć savjesti, Kip domovine leta 188*, Miš, Nezahvalnost, Pereci, friški pereci, Čestitka); Novo iverje (Nekad bilo - sad se spominjalo, U čudnim gostima, Camao, Božična priča, Samotna noć); Umorne priče (O tebi i o meni, Moć štampe, Ugasnulo svijetlo, Bura u tišini, Duševni čovjek, Lijepa Jelena, On, Poštenje, Jesenska idila, Prijatelj, Ministarsko tijesto, Vrhovac, Osveta ogledala, Ubio, Cvijet sa raskršča, Sjena). Matoševa proza može se uglavnom podjeliti u dva osnovna kruga i to: Prvo, krug novela o domaćem kajkavskom kraju, zagrebačko zagorskoj sredini, i drugo, krug novela bizarnog sadržaja, novele o čudacima, neobičnim tipovima i nevjerojatnim malograđanskim zgodama; o građanskim inteligentima i tragičnim scenama i sudbinama. Prvi krug je nastao još u živoj matici prve faze našeg realizma, dvojen je pravaškim i patriotskim stilom, emocionalnim ritmom i sentimentalnostima, odvija se prirodno, pun koloristične i pučke sredine. Drugi krug ponajviše je nastao u polemičkim borbama, na putu i lutanju - a takva je gotovo sva knjiga Umorne priće - otvara put psihološkoj prozi, otkriva tematiku psiholoških složenosti. U noveli Osveta ogledala kako je Matoš prikazao čudnog bizarnog pojedinca koji je bio “vudren na svoju stranu”, koji je sve mrzio:

“Taj demokrat, pripovjednik sveopćeg bratimstva i usrečitelj je dakle neobično mrzio. Od prokletih predmeta pak ga najviše puzrujivala laž ogledala... Jer zrcalo je hladno i mlako kao skeptik. Jer previše laska srečnicima. Jer nije dano utopijsko i idealno. Jer je sasvim nekorisno kao kristal dokonog soneta. Jer je sjajno i uglađeno kao laž diplomatskog egoizma. Jer ima grasnost vode bez dna. Napokon jer je privlačno kao magnet grijeha. Mami samotnu ljepoticu...”

(OSVETA OGLEDALA)

Matoševe novele i proza, koje su vezane za domaće tlo i u kojima se slika uglavnom kajkavski kraj (pejzaž domovine) i prizori iz provincije, ističu se svojom neposrednošču i izvornošču. Iako su često

bačene na papir u brzini i u prvom zamahu, iako su im likovi izrazitiji tek u nekim prizorima, značajna su pojava u našoj književnosti, navještaju jednu novu stilsku proznu mogučnost. I dok s jedne strane pomalo dopunjuju krug tema prvih modernista, u isti mah su i težnja za novom tematikom i jednim drugim, intenzivnijim proznim izrazom. 3. Pejzaž u Matoševom proznom stvaralaštvu:

U Matoševom proznom stvaralaštvu pejzaž se često javlja kao samostalna literarna tema, a on istovremeno asocira na nešto drugo, neku drugu temu koja se razvija i dodiruje kroz čitavo dijelo. Matoš isto tako humanizira pejzaž, oživljuje ga i u njega smješta ljude, povezuje krajeve s ljudima (pripovjetka Ljudi su krajevi, krajevi su ljudi). Sinestezija, kojom su prozimana sva Matoševa djela, bitan je dio u slikanju pejzaža, života i svijeta, ljudi uopće. Iskončana Matoševa osjetljivost za boju, zvuk i miris učinilo je njegove prozne pejzažne slike izrazitijima, dubljima, svjetlijima. npr: “San se hvata zelenih brda, i bujnih vinograda po kojima ruji rumeno grožđe kao plamen, bijelo gori kao ćilibar, a modro se crni kao tisuć stisnutih brganica ispod jesenjeg lišća koje se napilo krvi sunčane... Sunce zalazi, šumovita brda tonu u smaragdni san, zamiru zvuci daleke muzike, a riječni val šušteći kao svrha koke kneginje, ruže oko vesla ritmove neke slatke i biserne pjesmice. Sa purpurne se vode stade pušiti mliječna para, a u tihoj i zelenoj dubini stade ručati draguljno trunje, padajući sa neba vedroga, večernjega, zvjezdanoga. ...mrvi se crnim mrvicama u ljubičasti trag zašlog sunca, iščezava u ljubičastom poljupcu kojim slavi veseli i bijeli dan sumornu, baršunastu noć!” (SAMOTNA NOĆ)

4. Zaključak:

Pod utjecajem francuskih simbolista, Matoš je nastojao u našem jeziku ostvariti glazbenu sugestivnost, pa je zbog toga brižno birao riječi i usklađivao sonornost vokala i konsonanta. Matoševa je sklonost sentimentalizmu dokazana nizom pijesama, ali njegovo tragično osjećanje života ne iscrpljuje se melankolijom nego prelazi i u karakteristični bunt. Matoš je začetnik moderne dijalektalne lirike i fraze, a neki njegovi stihovi postali su političko geslo čitavih generacija:

“I dok je srca, bit će i Kroacije!”

(PRI SVETOM KRAJU)

“Već je zorja, a nemrem spati Po hiži me hinca mušlih črni raj, Ko kotiček već kriči za vrati Hajči Smiljček, hajček picej moj!”

(HRASTOVAČKI NOKTURNO)

Objavio lektire u 30. prosinac 2004 21:05:00 | 3 komentara

Putovanje Childa Harolda - GEORGE GORDON BYRON

1. TEZA

BILJEŠKA O PISCU:

BYRON, George Gordon (22. 1. 1788. Missolonghi, Grcka, 19. 4. 1824.), engleski knjizevnik. Potomak Normana, sin “ mahnitog Jacka “ i ekscentricne majke, Byron je bio u prilicnoj mjeri nasljedno opterecen. Neko je vrijeme, koa lord, sudjelovao u radu Gornjeg doma istakao se govornickom vjestinom. Njegova primamljiva vanstina i zanimljiva licnost ucinila ga je ljubimcem zena. Nakon razvoda, indiniran klevetickom hajkom, napusta zauvijek Englesku. Putuje cijelom Europom i Bliskim istokom. Neukrotiv je buntovnik: uplece se u zavjeru talijanskih karbonara; protjeran iz Italije odlazi u Grcku, gdje moralno i materijalno pomaze njezin oslobodilacki pokret i umire u taboru ustanika.

Byron jedan je od najistaknutijih engleskih knjizevnika. Glavna su mu djela: Putovanje Childa Harolda, Don Juan, The Giaour, The two Foscari, Cain, Heaven and Earth, itd. Osobito je poznata i poema The prisoner of Chillon.

Byron je u poeziju uveo nekoliko glavnih motiva revolucionarnog romantizma: idealizira primitivne domoroce, junaci su mu strastveni borci i razocarani individualisti koji mrze suvremeno drustvo. Byronovim djelima dominira slobodarska misao i protest protiv zla u zivotu. Svojim buntovnim stavom, titanizmom, satirckim duhom i melankonijom Byron je izvrsio snazan utjecaj na ostale romanticare te pored Shakespearea najvise utjecao na knjizevnost XIX. stoljeca.

2. TEZA

STIL PISCA:

U Byronovim djelima romanticki zivotni nazor predstavlja se u svom definitivnom obliku. Byronovi

junaci osjecaju potpun nesklad izmedu sebe i svojih moralnih nacela, drustvenim konvencijama i upravo to osjecanje nesklada i raskola uzrok je radanja osjecaja promasenosti, usamljenosti, suvisnosti...

Uzore za svoje junake Byron je trazio u svom vlastitom zivotu, tako da se njegov zivot doima kao zivot najizrazitijeg romanticnog junaka. Njegovi junaci su individualisti s burnim unutarnjim zivotom koji u sebi nosi crte demonskog.

3. TEZA

ANALIZA DIJELA:

Byron u svom velikom i znacajnom djelu Putovanje Childa Haralda opisuje covjeka koji nije nasao svoje mjesto pod suncem, covjeka koga je sredina odbacila i nije mu namjenila neku drustvenu ulogu. Njega odbacuju oni koji su mu bili najmiliji i zbog toga primoran je otici iz domovine koju je toliko volio. Njegova jedina utjeha je borba s prirodom, s olujama i valovima. Dok mornar zali za domovinom, zenom i djecom koji ostaju sada sami, on ne zali za nicim, samo zali sto je postao bezosjecan, bez zelja i

nekog odredenog cilja, ustvari on zali sto ne zali za nicim.

Odlomak iz Putovanja Childa Haralda

...Zasicen svime, izgubljivsi san o sreci On je prestao da se s drugima vida U ocima su mu katkad sjale suze Al´ ponosni Childe im nije davao slobodu

Oduzet tugom on je lutao usamlen I odlucio da svoj rodni kraj Napusti krecuci na dalek put

Pokoren samo svojim teznjama Nije se mogao umiriti sa vladajucim zlom Pun ponosa, Tudim mislenjima nije vjerovao.

I shvatio je, gledajuci prezirnu janilu, Da moze, napustivsi svijet, zivjeti u sebi samemu...

Upravo iz ovih stihova vidimo kakav je bio Child, covjek koji se nije mogao umiriti s vladajucim zlomom. Vidimo da je to covjek koji prezire drustvo, ovaj svijet, covjek koji je zasicen svime, koji je izgubio san o sreci.

4. TEZA

POZDRAV DOMOVINI:

...Zbogom! Zbogom! - Rodni zali Vec s´ otimljim oku mom vjetar huce, ricu vali, a galebi grakcu k tom. Ono sunce gdje zapada, Tamo je i nama poc! Teb´ I njemu zbogom sada, Domovino - laku noc!...

Ovaj dio govori nam kako Childe ostavlja svoju domovinu. Tu je kraj njegova zivota u domovini, a ujedno pocetak lutalackog zivota, pocetak potrage za novom, nezamagljenom i autenticnom istinom.

Objavio lektire u 30. prosinac 2004 21:04:00 | 7 komentara

Planine - Petar Zoranic
BILJEŠKA O PISCU ZORANIC,PETAR(1508.-?),hrvatski renesansni književnik. Zoranic je roden 1508.godine u Zadru, ali njegova obitelj Tetacic potjece in Nina, kamo se doselila iz Like .O njgovu se životu vrlo malo zna. Bio je pravnik,notar i sudski ispitivac javnih spisa.Ne zna se kada je i kako umro.Ime mu se posljednji put spominje 1543.(iako je po jednom novijem podatku neki Petar

pa u posveti kaže: “Hrvatom i vašoj milosti.” Rijecju bašcina oznacuje domovinu. Dalje i s oblikovne strane.Djelo je s kraja na kraj rodoljubivo. prema hrvatskoj domovini i prema hrvatskom narodu. što je Zoranic pod velikim uplivom tadašnje pastirske književnosti te svoje pastire ugladio ucinivši od njih nekakve trubadurske pjevace. kad su Turci duboko zašli u naše krajeve poslije Bitke na Mohacu i prve opsjede Beca. ki znam. Do nas je doprlo njegovo glavno djelo Planine.Zoranic živio u Bihacu 1547.). iako je na njima ocit trag nekolikih stranih pisaca.Zoraniceve Planine. da podigne duh u borbi protiv vukova (Turaka). koje je po vanjskom obliku pastirski roman u prozi i u stihovima. a sastoji se od novela epistularne književnosti (pismo posvete).godine.Djelo posvecuje ninskom kanoniku Mati de Mateisu. Sve je to djelovalo na pjesnika. ipak je u djelu u mnogocemu data naša stvarnost. nastoji pobuditi kod svojih sunarodnjaka ljubav prema rodnom kraju. koje su nastale g. a narocito obzirom na razvoj našeg književnog jezika. u njoj je hrvatska svjest vrlo jaka. Citavo je njegovo djelo protkano velikom ljubavlju prema hrvatskom narodu. koje su snašle naš narod turskom provalom. petrarkisticke lirike (ljubavne pjesme). da u svom djelu.godinu dana dakle prije propasti Klisa. Tješi svoje sunarodnjake i govori o budocoj propasti Turaka. Pisan je narodnim hrvatskim jezikom. i uteškoj borbi pjesnik odbacuje izlišene ljubavne brbljarije te upozoravana važnost cudorednosti u narodnoj borbi. Opisuje prilicno realisticki nesrece.alegorijski roman pisan u prozi i stihu. bukolicke lirike (pastirske pjesme) i politicke pjesme (prepjev . u vrijeme. Usprkos toga. Zoranic kori svoje sunarodnjake. što pišu na kome drugom jeziku. da dobar bašcinac i Hrvat poštovan jest. Tužba vile Hrvatice podsjeca nas na pjesmu Kip domovine P. Djelo je napisano s izrazitom svrhom.1536.godine. idu u red naših najboljih književnih djela iz starije dobi. a bašcinac mu je jednako rodoljub. a ne na hrvatskom. Zoranic stvara prvi od svih naših pisaca našu pripovjedalacku prozu i prvi od svih ostalih pisaca opisuje naše kopno. vjeku.kada je tiskan roman Planine. ANALIZA DJELA Planine Petra Zoranica su pastirsko . On je pošao korak dalje od Marulica: jer dok Marulic pjeva nešto i u hrvatskom. a glavnu svoju književnu djelatnost razvija na latinskom jeziku.a 1569.. Stoosa nastale u 19. Zoranic je vec bio mrtav.

U njoj govori kako je susreo “vilu jednu.. pa i nacina pisanja srednjeg vijeka i renesanse. pretvoren od bogova u cvijet ljiljan (žilj=ljiljan). kako bi pronašao biljku koja ce ga izlijeciti ljubavne boli. pastir Zoran(Zoranic). na kraju puta i na završetku djela. Vergilija. Dantea. domovini i hrvatskom narodu. Okosnicu fabule cini pjesnikovo fiktivno (izmišljeno) sedmodnevno putovanje hrvatskim planinama. s uvodnom posvetom ninskom kanoniku Mateju Matijevicu. okrene drugacijoj. FABULA Putovanje zapoconje s vilom Zoricom (Napeja) u koju bijaše zaljubljen mladic Žiljbil. te s njima pjeva. te da se u zrenju Istine. razgovara. Drugog.“ Molitve suprotiva Turkom “). To je njegov alegorijski put u samocu i pustinju da se oslobodi ljubavne boli koja ga drži vec 7 godina. Ona mu predloži da pode u planine. duhovnoj ljubavi.(domovinu). . Nailazi na pastire koji cuvaju svoje stado od vukova. Zorana spašava vila Milost i vodi do Vražjih vrata (kanjon Velike Paklenice) i do otvora iz kojeg izlazi Burin bijes. ka po obicaju hrvackom gizdavo dali pocteno narešena biše”. U romanu se osjeca znatan utjecaj Zoranicevih književnih uzora: Jacoba Sannazara (autora pastirskog romana Arcadia). Nakon što je napustio Zoricu. treceg i cetvrtog dana Zoran je u društvu pastira. Zoran krece u planine no nakon nekog vremena put mu preprijeci sedmoglava neman. Fabulu cini pjesnikovo fiktivno sedmodnevno putovanje hrvatskim planinama. Nastao je izmedu dva razdoblja. a ujedno i pripovjedac. g. a tiskano u Veneciji 1569. pomaže im i zabavlja se. No ondje vukovi predstavljaju Turke i Zoranic ovime poziva Hrvate na borbu protiv Turaka. Petrarce. iako oni o tome moraju i lagati dok su hrvatski krajolici i predjeli uglavnom neopisani i neopjevani. Djelo je napisano 1536. a on je u grbu Zoranica.g. Kasnije Zoranic susrece vilu Svist koja ga uputi vili Dinari. Boccaccia. Medutim temeljna ideja djela je domoljubna: pjesnik želi opjevati i proslaviti svoju bašcinu . svaki dio njihove zemlje opisani. ali i domace književne tradicije (zacinjavci Marko Marulic). koje poduzima kako bi zaboravio svoju nesretnu ljubav. “ Planine” nastaju za vrijeme Bitke na Mohacu pa ti dogadaji utjecu na Zoranica i on opisivanjem Hrvatske nastoji pobuditi ljubav prema rodnom kraju. svaka rijeka i vrelo. Petog dana Zoran krece na istok prema Dinari. Roman se sastoji od 24 poglavlja. Vila mu prica o Burinom životu i objašnjava mu rodbinske veze u Paklu. Protagonist je roman. koja ga je ukorila što tako beskorisno luta: “Nisi li veckrat ctil i ctiš sfaki dan razlike pisce ki deželje sfoje razlikim i narešenim govorenjem ca vec mogu hvale?” Ovime Zoranic želi reci da su kod stranih naroda (Grka) svaka gora i vrhunac. vila Milost ga prenese preko mora i ostavi u Primorju. Ovidija.

Zoran im obecaje da ce se ostaviti svjetovnih taština i pjevanja o zemaljskoj ljubavi te od sada slijediti put Božje ljubavi. stariju. ne pišu hrvatskim jezikom. Prolazi kraj groba plemenite Jelene (njegove majke) te groba Jurija Divnica biskupa ninskog. tj. Došavši do sredine perivoja naišao je na jedno krupno drvo. njihovu kvalitetu i ljepotu. ali ipak lijepih. ali mu se i zahvaljuje jer je zbog njega ne . Uputivši se niz goru susrece vilu Krku. a pjesnik “ protrizniv se rici. PERIVOJ OD SLAVE Perivoj od Slave je Zoraniceva vizija u snu u kojoj on alegorijski prikazuje siromaštvo hrvatskog književnog stvaralaštva. Tada ga vila Krka napušta i vila Milost ga nosi na kraj Zatona i odlazi u Nin. lišca zeleno . Ploveci njenom ladom razgleda Knin. takoder s mnogo jabuka i Kaldejku(Kaldeja-južni dio Mezopotamije. Zatim primjeti vilu Grkinju. Ispod drveca bilo je mnogo cvijeca i grmlja. Usnuvši petog dana. naukom i vidinjem pokripljen sedmi dan u bašcini pocinu ”. Zoran prvo ugleda ponosnu vilu Latinku koja je imala mnogo velikih i malih jabuka. Slavic (slavuj). sva u punom cvatu ili sa zrelim plodovima. muziku. iako ih ima sposobnih. a kolicina jabuka broj književnih djela. a stalno su joj pristizale nove.Tada Zoran ugleda mladu vilu Hrvaticu s par jabucica.Na jednoj od njih pisalo je “Petar Zoranic” te “Ljubveni lov” i “Vilenica”-njegova dotadašnja djela. Zoran hoda po širokom polju. u tolikom broju da ih nije mogao prebrojiti.zlatnog. Iz te fontane izljevala se voda koja je granajuci se zaljevala cijeli perivoj. astronomiju. a unutar tog kruga bilo je sedam redova drveca. Skradin i Šibenik. Prokna i Terej. Gubi stazu i dolazi do brzog potoka i te nailazi na neobicno lijep perivoj da je zemaljski raj. Vila se tuži Zoranu na broj svojih jabuka. kako hrvatski pisci. Poklonivši se nad njegovim grobom Zoran ima viziju: otvorilo se nebo i pred njim se pojavi Istina u društvu sa sv. Babilona). Fontana predstavlja znanost podijeljenu na 7 slobodnih umijeca (aritmetiku. Kasnije on zaspiva i sanja “ Perivoj od Slave “. Takoder je cuo i mnoge ptice. Dinarinu kcer. U zoru šestog dana Zoran se oprašta od vile Dinare i krece kuci. jeronimom i biskupom Divnicem. najstariju. pronja (lastavica) i petelin (pupavac) su Filomena. Pod drvetom bijaše fontana napravljena od žutog i zelenog dragog kamenja koju je držalo 7 djevojaka od cistog zlata. koja ga “stavi” na drugu stranu. gramatiku.“Planine”. ali se odjenom stvorila vila Milost. Ondje se našao u perivoju koji je sav bio okružen šimširom. skoro zapadne u ocaj. retoriku i logiku) Ispod drveta sjedile su mnoge vile. Uto vizije nestane. a napola napisano i novo djelo .Dinara pomaže Zoranu u njegovoj ljubavnoj nevolji. Jabuke predstavljaju književna djela. s mnogo jabuka davno ubranih. a plodovi su rumene i mirisne jabuke. ciji grob kite pastiri. svaka sa pregrštom jabuka u krilu. geografiju. No isprijecila mu se oveca rijeka i pošto je nije mogao preskociti.Vile predstavljaju pojedini jezik.

zvoni cisto i autenticno. a ne pisaca jer u proznom dijelu Planina ima više poezije nego u stihovima. ali i lirske proze. kriticar Josip Torbarina u clanku “Planine i ostale Arkadije” daje slijedecu ocjenu : “ Zoraniceve su Planine jedna od najslobodnijih i najorginalnijih i najmanje ropskih imitacija Sannazzarova djela. nju gradio na svojim pjesnickim iskustvima.Zoranica iznosi jasni stav : “U prvi red naših renesansnih pjesnika. a stoga su i u pretežnim proznim partijama njegovog djela stilski postupci izrazito stihotvoracki. u njegovoj prozi stihotvorac nadvladava prozaika. U proznom tekstu Zoraniceva recenica. tj. a ne latinskim. a mnogi lirski i drugi raznovrsni elementi složeni su s osjecajem za muzikalnost i izražajnost pripovjedacke. osjeca podredenost latinskoj i talijanskoj sintaksi. Tada dolazi vila Slava i Zoran se budi. Ovime Zoranic pokušava potaci hrvatske pisce na pisanje materinjim jezikom. Zoranic ide po svojoj prozi. presaden u sredinu sasvim razlicitu od one gdje je nikao. mladi zatvorenik iz Smirne Vrsta: roman . Jer moramo reci da se Zoranic nikad slijepo ne povodi za svojim uzorom koji. što uz brojne arhaizme cini. upravitelj Latifaga zvan Karađos. prosinac 2004 21:03:00 | 4 komentara Prokleta avlija .smatraju potpuno neplodnom.” No susrece se i ocjena da mu je stih okretniji od proze.Židov iz Smirne. Nikica Kolumbic u clanku “Najrodoljubivije djelo hrvatske renesanse” navodi : “U prozi se uz nerazumljive poetske opise. zatvorenik Haim . biva prožet novim duhom. Zato je njegov stil u prvom redu slojevit i težak. Likovi: fra Petar iz Bosne.Ivo Andrić Mjesto i vrijeme radnje: carigradski zatvor Prokleta avlija. Zoranic je.” Objavio lektire u 30. KRITIKE O Zoranicevom jeziku i recenici oprecne su kritike. zatvorenik Ćamil-efendija .” Marin Franicevic u knjizi “Pjesnici i stoljeca” u eseju o poetici P.” O vrednovanju Zoranicevog djela u odnosu na njegov uzor. ako se o imitaciji uopce može govoriti. i onda kada je naivna. pogotovo danas. Tako Josip Voncina u tekstu “ u susret Planinama”. kako je tada pisala vecina pisaca. kaže : “Sam ponajprije pjesnik. pišuci prozu.bogati. njegov jezik teškim. Rekao sam pjesnika.

U toj bjelini postoji samo jedna staza. zamijenik upravitelja Proklete avlije te konačno i upravitelj. U sobi fra Petra nalaze se fra Mijo Josić. a da ga nitko nije ni saslušao. pa i najmirniji. postajali su razdraženi i ljuti. Bio je zatvoren u zatvor znan kao Deposito ili Prokleta avlija kako je zove narod. U hvatanju prijestupnika pomogla mu je njegova prošlost jer je poznavao njihova okupljališta. Napustio je školu i počeo se družiti s raznim varalicama i kockarima. Kada je zapuhao sjeverni vjetar. sunce grane svi su ponovo izašli na dvorište zaboravljajući svađe i prepirke. a grad koji je bio blizu nije se mogao vidjeti. Neki su ga slušali. Ta Avlija uvijek je bila puna. Staza kojom je išla pogrebna povorka na pogrebu fra Petra. Ali. Dva mjeseca bio je pod istragom. Zbog nekih poslova crkva je fra Tadiju Ostojića i fra Petra poslala u Carigrad. ali bilo je nemoguće uspostaviti red. Latifaga je imao kuću iznad Avlije i mnogim je putovima mogao doći od kuće do Avlije i obrnuto tako da nitko nije znao gdje će se pojaviti. čak i fizički. svašta dovikuju i svađaju se te često dolaze i novi. To je većinom raznovrstan alat. Po danu zatvorenici se šetaju po dvorištu. Tada je ludilo bilo zarazno i svi. a drugi su odmahivali rukom i odlazili čim bi on počeo pričati. Najviše nedostaje mladom fra Rastislavu kojemu je često pričao događaje iz svog života. Nekoliko su ga puta i uhvatili. “prolaznici” koji su upućeni po kazni kao prognanici iz zapadnih pokrajina te iz Avlije odlaze kući ili u zatvor u Africi ili Maloj Aziji. Ali. golo dvorište. a po noći odlaze u ćelije . Otac mu je bio nastavnik u vojnoj školi. uvijek se punila i praznila. a pošto u Carigradu nije bilo drugih svećenika iz tih krajeva uhitili su fra Petra. Tako je Latifaga postao policajac. Latifagin otac je na to pristao. Prevladava samo jedna boja . Od dječaka koji su sa “štanda” ukrali smokvu do višestrukih ubojica. počeo je puhati južni vjetar donoseći zadah truleži i smrad iz pristaništa. Avlija se sastoji iz petnaest jedokatnica koje povezane s visokim zidom zatvaraju nepravilno. ni po noći nije mirno. a uvijek ga je izbavljao otac.Citat: Sadržaj: Zima je. Tamo je policija uhvatila neko pismo o progonu vjernika i svećenika iz Albanije koje je bilo upućeno austrijskom internunciju u Carigrad. Pismonoša je pobjegao. nekad se nebo naoblačilo. a sada ga više nema. Nitko nikad nije znao kako će se . Po danu svi izlaze iz ćelija i stvaraju male skupove gdje pričaju o raznim stvarima. Još prije tri dana on je ležao na tom krevetu. Zatvorenici pjevaju. Sam položaj Proklete avlije bio je čudan jer se moglo vidjeti samo nebo. Najviše se ljudi okuplja oko malog čovječuljka Zaima koji je uvijek pričao o ženama i svojim mnogobrojnim vjenčanjima. Upravitelj tog zatvora bio je Latifaga zvan Karađoz (groteskna ličnost turskog kazališta sjenki). ali odjednom se promjenio.petnaest do trideset u jednu. bez trave i s dva-tri kržljava stabla. Tu dolaze i tzv. Tada je upravitelj policije predložio Latifaginom ocu da Latifaga postane policajac. mladi fra Rastislav… Popisuje se imovina fra Petra. Najviše je pričao o carigradskom zatvoru gdje je bio zatvoren ni kriv ni dužan. Obično je bilo lijepo vrijeme. Čuvari su pokušavali izbjegavati sukobe jer su i oni bili razdraženi. Kao dijete Latifaga je volio knjigu i muziku.bijela. Tu je bilo sitnih i krupnih prijestupnika.

Mladić se zvao Ćamil. a majka Grkinja. Tada su počele glasine da su Ćamilu udarile knjige u glavu i da se poistovjetio s nekim mladim princem. Tahir-pašu. Majka mu se u sedamnaestoj udala za bogatog Grka. a drugi čovjek zle sreće i pogrešnog prvog koraka. Kada se vraćala nazad. Tada je prvi oficir dao napraviti još jedan lijes u koji je stavljen neki teret. a Haim je počeo pričati. a kasnije je mnogo i putovao i čitao knjige. Kada se sljedeći dan probudio prvo što je vidio bila je knjiga i nije mogao vjerovati. Svakoga je dana žena odlazila na grob. djevojčicu. Sin je bio snažan. Razgovor je počeo sam od sebe.sultana(onaj s kojim se poistovjetio). Najgori su bili prvi dani u Prokletoj avliji. ali njeni roditelji nisu dopustili da se uda za Turčina pa su je odveli i udali za nekog Grka. ali svi su znali da samo on može upravljati Avlijom. umrla joj je kćerka. To je bila pričao o dva brata. Ćalim je bio čovjek mješane krvi. ali majka nije dala. Poslije nekoliko dana dobili su gosta. a onda su po njega došli neki stražari. Mornari su lijes htjeli baciti u more jer donosi nesreću. a mladić je ostao sam s velikim imetkom i bez bliže rodbine. Stariji brat Bajazit (34 godine) koji je bio guverner Amasije i mlađi Džem guverner Karamanije polagali su pravo na prijestolje. Grk je umro. Da bi se zaštitio od tučnjava fra Petar je izabrao jedan zabačen kut i tu se sklonio. Otac mu je bio Turčin. Ta su dva brata došla u sukob kada im je 1481. One su se tada posvađale i da bi se osvetila prijateljica je tajnu ispričala drugima. Poslije toga Ćamil je dvije godine proveo na studiju. Majka je umrla sljedeće godine. a kćerka je umrla u petoj godini od neke nepoznate bolesti. Oko očiju je imao tamne kolute. Fra Petar je zaključio da su to bogati ljudi koji su vjerojatno bili žrtve pobune u njihovoj zemlji. Odjednom Ćamil počne pričati povijest Džem.ponašati i uvijek je iz ljudi mogao doznati one podatke koje želi. Idućih je dana fra Petar hodao dvorištem. Jedan je bio mudriji i jači. Fra Petar ga je pitao o njemu. Ona je voljela i njega. Haim. Kada je djevojčica imala osam godina. na bojnom polju poginuo otac. Tako je priča došla i do udovice koja je tada htjela da se baci u more i trebalo joj je nekoliko godina da preboli i ovo. Otišla je u Atenu da bar tamo spasi naslijeđe. Fra Petar je saznao da Haim zna neke stvari o Ćamilu. Mnogi Grci su prosili lijepu udovicu. Karađoz nije volio političke zatvorenike. Već drugi dan čovjek kojeg je poslao kadija izradio je kod više vlasti da se Ćamil izdvoji i da mu se da posebna soba što je i učinjeno. a otac ga je u tom podržavao. ali ona se branila. Imali su jedno dijete. a onda se jednog dana kraj njega stvorio Ćamil. Jedne je zime umro i Tahir-paša. Često su razgovarali. Bez riječi su se oprostili. Tu su bila i dva građanina iz Bugrske koji su ga primili bez riječi. i snjim imala sina i kćerku. To se pročulo i Ćamila je uhitio valija izmirskog vilajeta jer je dobio pismo kao i svi drugi valije da paze na ljude koji blate sultanovo ime. ali nije vidio Ćamila. ali ovoga je morao prihvatiti. g. a prazno je mjesto brzo bilo popunjeno. blijedo. Džem je na svom dvoru . Njegovi su rođaci htjeli prevariti mladu udovicu i sve joj oteti. ali postepeno bol se smanjivala kad se dogodilo nešto neočekivano. Kada su uhitili Ćamila mnogi su se pobunili. a drugi je dan majci koja ga je pokopala. Lijes s djevojčicom bačen je u more. Bio je Židov iz Smirne. Žena prvog oficira saznala je tajnu o djevojčici i ispričala je najboljoj prijateljici. tanak čovjek. Sin koji se zvao Ćamil sve se više predavao knjizi i nauci. ali ona se na opće iznenađenje udala za nekog Turčina. Lice novopridošlog mladića bilo je bijelo. ali nisu mogli ništa napraviti pa je Ćamil odveden u zatvor. Oboje su osjetili da se njihovo prijateljstvo povećalo. Česte su bile i pritužbe na Karađoza. Jednog je dana ugledao jednu Grkinju i odmah se zaljubio. To je bio mršav.

Zagr e b 1 94 9 . Oko Džema stvorile su se razne spletke.g. Primio je ga je Pierre d’Aubusson i dočekao s carskim počastima te predložio da ode u Francusku. Tada umire papa i dolazi novi. G este i gr imase .. N je go va dje la su: Pr oz e . a naknadno u zavo du Hr vatske te kao dir e kto r HN K u Z agre bu. Po d balko nima. radi kao pr o fe sor na Z agre ba~ ko j Akade miji z a kaz ali{nu umje tno st. Nisu se mogli dogovoriti i na kraju su se sukobili.. Odveli su ga u Akru gdje je živio osam mjeseci. 1 98 8 .g. prosinac 2004 21:02:00 | 1 komentara NOVELE .-4 . Pustinja . Z agre b 19 51 .1 1 . Z agre b 19 81 .stvorio krug pjesnika. a onda je pušten i otišao je u Bosnu. N e ver mo r e . Ne ve se le o ~ i klauna .19 1 3 . da je došlo do svađe i obračuna. Zagr e b. Zagr e b.. Diplo mir ao je na filo z o fsko m fakulte t u u Zagr e bu. Nakon osam godina Džem je dan papi.Ranko Marinković 1.. Jednom dok je tako razmišljao netko mu je u ruku stavio poruku da će za dva dana biti oslobođen. N i br a}a ni ro |aci.. Haim je fra Petru rekao da su kod Ćamila došli neki činovnici.. r o man. Objavio lektire u 30. Dok je Ćamil to pričao fra Petar ga često nije mogao slušati i pratiti. Tr i dr ame .g. Po slije r ata radi u ministar stv u pr o svje te . Z agre b 1 94 9 . Džem je izgubio i pobjegao u Egipat i ponovo organizirao napad.g. znanstvenika i glazbenika. Zagr e b 19 86 . Sabr ana dje la 1 . Zagr e b 1 99 3 . 19 48 . e se ji. Z a vr ije me r ata inte r nir an je u lo go r Fe rr o mo nte u Italij i. Papa je to učinio. B eo gr ad 1 96 5 . G imnaz iju je z avr {io u Splitu i Zagr e bu..g. Oboje su imali dokaze za svoje pravo na prijestolje.. Papa mu je morao dati Džema. ali kada je došao nisu ga pustili na slobodu nego držan zatočen u tvrdim gradovima. no ve le ..g.Z agr e b 19 82 . zatim su ga pre bacili u B ar i i na kr aju u sinajski z bje g “ El Shatt” . To se i dogodilo. ali Ćamil to nije ni primjećivao. g.g. R edo vito je ~ lan HAZ U. Jednog se dana Ćamil nije pojavio.TEZA O PISCU. r o man. Z agre b 19 77 . bio je dobar plivač i lovac. no ve le . a d’Aubusson je postao kardinal. Bajazit je bio hladnokrvan i hrabar.-7 . O ko bo ` je .. O d 19 51 . Španjolski kralj prodire u Italiju i zauzima Rim. dr ama. Džem je na to pristao. ali ponovo je izgubio. Z agre ba~ ka kupka. R o |e n je na o to ku Visu 2 2 .. Bajazit je d’Aubussonu dao novce da Džem ostane u zatočeništvu. Njegovo je tijelo poslano Bajazitu koji ga je pokopao s kraljevskim počastima. Kasnije je fra Petar često razmišljao o Ćamilu.g. e se ji. .g.TEZA “Mrtve du{e”. Sabr ana dje la 1 .g.g. no ve le . go dine . a papa mu je ponudio mjesto kardinala. O sno vnu {ko lu po laz io je u r o dno m mje stu.Z agr e b 1 98 0 . Tada je pobjegao na otok Rod gdje je bilo sjedište nekog katoličkog reda i gdje je zatražio utočište. Ne zna se da li je Ćamil mrtav ili samo premješten u drugi zatvor. ali Džem se brzo razbolio i umro. 2..g..

U masi netko se potukao. Kad je fratri} do{ao prevaril su ga da je banket na drugom mjestu. Glava mu slu`i kao neka lopta u vodi. ^esto se ispovjedao nebu.. U mjestu je velika crkvena sve~anost. Pisac sam sebi od umora ka`e: ”Mrtve. `andari i narod . Jedan od njh je pisac i dugo jo{ slu{a kako se psi na ulci kolju oko kostiju {to su ostale nakon ve~era{nje gozbe i kako zlosutno tule u no} i laju na mjesec. Djeca su ih ga|ali kamen~i}ima.. Taj no` je donio gazdari~in pokojni mu` pomorac iz Carigrada. @eli ga se rije{iti pa razmi{lja da li da ga zaklju~a u ormar ili da ga baci kroz prozor. Prisjetio se da je to gazdari~ina uspomena. Nave~er je usljedio bal. No`em si je odrezao glavu i pona{a se kao da je i dalje du{a u tijelu. U selu `ivi Toninka koja vu~e za nos sve}enstvo. Gazdarica prolazi kraj sobe i jo{ sva snena budi ga. Pisac se nalazi negdje kraj vode. Kad se probudo pri svjetlu opazio je no` zaboden u knjigu. On ju zamoli da uzme veliki no` pod isprikom da ga treba bolje osvjetlati. Biskup je odr`ao “Molidbu za magare}i rod”. On izjavljuj da voli oblake a ne `ene. `ivota i literature. Biskup i fratri} spavaju. Lica→biskup.Nema mjere tako da ju `andari trebaju odvest u `andarisku stanicu.½½½½ drasti~no poja~ava sliku apsurda ljudskog polo`aja. Zaklju~io je da je to ipak morao biti on. Ona se gubi i na kraju nestaje. Kad se vratio ustanovio je da je prevaren. Misli su mu bludne. Sad legnimo mrtve du{e”. fratri}. Lica→pisac i gazdarca Vrijeme→no} Prostor→u sobi Tema→paralelom stvarnosti i ma{te. Neobi~na je simbolika u kojoj je vrijeme stalo. Na kraju banketa na{li su se i prosjaci da malo maste brk. npr. Postavlja si pitanje da li ima ne{to ratni~kog u njemu.TEZA “Samotni `ivot tvoj”. Boji se spavati u njegovoj blizini. Zaklju~uje da je slabo za{ti}en od samog sebe. a posebno biskupa na taj na~in {to ni`e haljinu pred ljudima i pokazuje biskupu stra`njicu . De{avaju se ~udni doga|aji pri ~udnim okolnostima. U dubokom razmi{ljanju do~ekao je jutro na prozoru sobe.Pisac je glavno lice. Pred zoru mnogi su se vratili ku}ama. Dok je ispovjedao `ene do`ivljavao ih je kao bludnice. “ni kazaljki nema na satu”. Na otok je doplovio biskup. Sve}enstvo je sjelo za banket. U zraku se ~uje lupet bubnja. Luda Tonka istrgala se i pobjegla tako da je jo{ mogla nastaviti sa svojim {alama. skupilo se mnogo vjernika. 3. Toninka. mrtve du{e.

ali nedosti`na. U luci ga je do~ekala Ana jo{ uvijek za njega vrlo privla~na lijepa. Njegov pomo}nik Lojze do{ao je po klju~ radione i ispri~ao mu je neobi~an san. Idila patrijahalnog `ivota. U klesarskoj radioni bio je nedovr{en spomenik an|ela koji u ruci dr`i otvorenu knjigu. Odbacio je oru|e i predao se svom an|elu. Klesar je objasnio nau~niku da je taj spomenik za njega.TEZA “An|eo”. nau~nik Lojze i `ena Frida Vrijeme→zadnji dan `ivota klesara Prostor→soba i radiona Tema→Klesar nastavlja `ivot kroz svog an|ela od mramora. Stari klesar je upisao datum njegovog posljedneg dana `ivota. Ona ga je ostavila jer se zaljubila i udala za jednog geometra. 4. Skupio je snagu i spustio se do radione iako je bio mrak. ^ovjeka prepu{ta vlastitom ljudskom nespokojstvu. Sada `ive u Splitu.Vrijeme→predve~erje i no} Prostor→oto~no mjesto Tema→Ironija koja prati izlizane crkvene formule “Mir s tobom!”. ladanjske (seoske) samo}e i dokolice raspoznata je u ovoj noveli kao gruba proza. TEZA “Prah” Oto~anin Tonko Jankin primio je pismo kojeg mu je donijela stara Lucija. U ku}i su ga lijepo primili i sve te . Na an|elovoj knjizi vidio je krasnim pisanim slovima Albert Knez. Vratila mu se uspomena na Anu koju je jo{ uvijek volio. 5. Laskalo mu je {to ga Ana nije zaboravila. klesar majstor umjetnik ro|en odre|enog datuma . koja personificira jednu vjeru ~iju neozbiljnost shva}a ve} i bogoslu`na |a~ka {kola “I sa zrnom soli!”. ve} od njega tra`i uslugu tj. kao tragi~na farsa. pomo}. ^udne su mu se misli vrzmale ({uljale) po glavi.umro u zagradi bez datuma. Klesarski majstor je na samrti. @eli krstiti sina ali tako da njezin mu` ni{ta ne zan za to. Smetalo ga je nau~nikovo neprestano nabijanje pa je zamolio suprugu da ode do nau~nika i da prestane s radom. Lica→klesar Albert Knez. Poslije pro~itanog pisme se razljuti ali kasnije su mu se vratile drage uspomene i trenuci zajedni~ke ljubavi i odmah se odlu~io da prvim jutarnjim brodom otplovi za Split.

Ukorava ju i zbog njenog pona{anja. Najpoznatija njegova djela su: zbirka novela “Ruke”. a to bi ljudi mogli primjetiti. gra|anskom ili malogra|anskom svijetu. 3. Ostali sve}enici se ba{ i ne sla`u s tom idejom ali ipak pristaju.. ali ga don Jere otjera iz biskupije. Ona mu pri~a kako se zaredila i pri~a o svome ocu i njegovu cirkusu.slika Scena predstavlja sakristiju. te na kraju ispada da je Kozlovi} Magdalenin otac.Ranko Marinković Osnovni podaci o autoru: Ranko Marinkovi} je ro|en 1913. ali ga don Zane odvla~i i tra`i od njega da {to prije predstavi kip Biskupu koji je za nj jako zainteresiran. roman “Kiklop”. Kad se na{ao sam u sobi poku{ao si je oduzeti `ivot tako {to se je objesio na konop~i} na prozor. don Jere smi{lja na~in na koji bi u~vrstio vjeru naroda. zloban.. Lucija. Kozlovi} odlazi da uredi kip. Tome odvodi Magdalenu u crkvu. geometar i sin Vrijeme→poslije drugog svjetskog rata Prostor→Dalmatinski otok i Split Tema→Sav smisao strasti.slika Radnja se nastavlja odvijati u crkvi gdje Magdalena sjedi glume}i Madonu. romanopisac.okolnosti su ga skrhale. a don Zane mu ka`e da se Magdalena zaljubila u . uzicom bila vezana njegova pisma koja mu je Ana ovom prilikom vratila staviv{i ih ispod njegovog jastuka. Teme i likovi njegovih djela pripadaju mediteransko-oto~kom ili gradskom.. U ku}i su ~uli njegov pad.. Don Jere zamoli predstojnicu obli`njeg samostaana da mu po{alje jednu opaticu. jer smatra takvo djelo oskrvnu}em prirodne ljepote. prosinac 2004 21:02:00 | 0 komentara Glorija .. Don Jere i don Zane se sva|aju. objesiti zbog toga? Dobro sam se s vama na{alio? He?”. Objavio lektire u 30. @eli da ga sve}enici prika`u narodu.slika U maloj `upi u Dalmaciji sve}enici poku{avaju razbiti monotoniju malog mjesta i jedan od najmla|ih. Liuca→Tonko Jankin. koje izgleda kao da je `ivo. Ana. a sve zato {to joj ne mo`e otvoreno pristupiti. Djela su mu pro`eta crnim humorom. godine na Visu. drama “Glorija”. Magdalena se gleda u ogledalu i divi se samoj sebi. a on im je rekao: “Vi ste mislili da sam ja nesretan. Don Jere koji ve} du`e vrijeme gaji ljubav prema njoj. Dotr~ali su do njega. rasipa u prah koji treba prikriti izgovor bijedne {ale. sitan. Njezin otac dolazi u crkvu i prepozna ju. neka iluzija `iivota. Apsurd je u tome {to su tim konop~i}em tj. ali ipak bar neki smisao. Zami{lja kako bi bilo dobro zamjeniti kip bogorodice s `ivom opaticom koja bi povremeno pomakla o~i i tako uvjerila ljude u postojanje Boga. Najosnovnije crte fabule: 1. dramski autor i esejist.. 2. i da }u se najmanje. Najistaknutiji je suvremeni hrvatski novelista. a ne `eli to priznati. a ne svetom stvari. ulazi i kori ju jer je raspustila vi{e kose nego prije. a don Zane ulazi. Prije nje toga jutra u biskupiju dolazi i ~ovjek po imenu Rikardo Kozlovi} alias Floki Fleche. ironijom i tragi~nim shva}anjem svijeta. On pri~a sve}enicima o svom kipu Isusa na raspelu u koji je ugradio mehanizam koji pokre}e Isusovao tijelo. Nakon toga Magdalena sti`e u biskupiju i don Jere joj povjerava zadatak. ~ekanja i osvete. i jednog jutra sti`e Magdalena.

Ponavljaju jo{ jednom neke datalje o to~ki i on odlazi. a on joj priznaje da nije `elio da joj se vrati ljubav za “onim” `ivotom. prijeti propast. Glorija otjera don Jeru u gledali{te i krene izvesti to~ku. Tad dolazi i `ena koja je molila za svoga sina. On joj prigovara da se Toni stalno smuca oko nje. jednim od klauna. Uto Glorija zajeca. ali ju je sada izgubio. a ona sada `eli samo vidjeti svoga oca. ali uto u sobu ulazi Kozlovi}. Toni izlazi. Toni moli Kozlovi}a da zaustavi to~ku jer je Glorija rastresena. Glorija pada i umire.slika Radnja se zbiva u cirkusu. Pri~a mu kako je prije sedam godina skoro poginula. Don Jere okrivljuje Magdalenu zato {to je `eni dala la`nu nadu. Toma za to vrijeme `eli zatvoriti crkvu pa tjera Kozlovi}a van. jer se trapez malo prije njene to~ke otrgnuo. a otac ju moli da ga prihvati. kasno popodne poslije ve~ernjice. On joj govori kako je biskup umro. oprosti. Dolaze ~etri klauna i zabavljaju je. sagrije{io sam te{ko. On ju kori zato {to je proplakala pred ocem. Glorija opet nastupa. On tvrdi da je to Glorija. a ona se pravda:” Ro|eni se otac previjao preda mnom. 6.njega. Toma obja{njava da joj je sin umro. a klauni izlaze. Kozlovi} krene prema vratima. a ja sam stajala mirno kao kip! Gledala sam kako mi se starac mu~i. a ja sjedim tamo podlo. a ulazi Kozlovi}. Ka`e mu kako vi{e ne mo`e moliti.slika Radnja se odvija u Katedrali. kao artistica. Svi ljudi su ve} iza{li iz crkve osim Kozlovi}a i `ene koja moli za svoga sina. {to zato {to je pohlepan za slavom. i kako njoj. U sobu ulazi don Jere. ali Kozlovi} se neda. Don Jere ostaje sam i zapla~e. te je do{ao kada je vidio plakat. Ka`e joj da }e tra`iti od njenog oca da ju ne pusti da izvede to~ku. bez i jedne suze u oku!” Ona ga pita za{to joj nije dopustio da vidi oca. Ona mu na to priznaje da ga voli. 5. {to zato {to mu ne vjeruje. Zatim joj ka`e kako je uni{tio kip. a zastor se spu{ta svr{avaju}i tragediju. ali Kozlovi} ni njega ne poslu{a. Orkestar zasvira posmrtnu kora~nicu.” Uto u|e don Zane i ni{ta ne rekav{i prijekorno pogleda don Jerea. a Magdalena pla~e. Tada ulazi Tomo nose}i novo raspelo. a ona svijesna svoga zadatka ignorira oca. kako vas na koljenima moli za jednu moju rije~. Don Jereu obja{njava da ga je biskup kupio od Kozlovi}a. a ~etri klauna iznose Gloriju. a ona kao da ne{to predosje}a tra`i od Tonija da prenese poruku maestru. On ne `eli poslu{ati don Jeru. kao najgora ni{tarija. Oprosti. Likovi: sestra Magdalena (Glorija Fleche) . 4. ali zastane i ka`e kako je to nekad bila njegova k}i. Odlaze odslu`iti ve~ernjicu. Kozlovi} gleda u Gloriju. ali on ipak ne `eli potpuno priznati da i on nju voli. kako je sve izgubila i kako je ustvari jako zla. a don Jere pri|e oltaru i u molitvi se ispri~a gospi: “ Gospo. U garderobi pri~a sa Tonijem. @ena ju moli da joj spasi sina. Dolazi don Jere i uvjerava Kozlovi}a da to nije Glorija nego kip. Don Jere jo{ dugo ostaje sam i u napadu bijesa razbije raspelo. da orkestar svira fortissimo. Ona ga je primjetila jer je ~ula glas:” Pazi! Pazi!” Toni ju razuvjerava. kako je don Zane dobio Biskupiju. zbog njegovih grijeha. a na kraju joj priznaje da je “obolio na `ivcima” i da je ovdje na lje~enju. To je bilo za tvoju ~ast i slavu.slika Scena prikazuje sakristiju katedrale. Don Jere sjedi u fotelji. ve} joj samo gladi lice i popravlja joj kosu. a ona ga samo umiri. U zavr{nom dijelu to~ke netko pokuca na vrata. Kozlovi} nato provaljuje u sakristiju i ona odlazi s njim. a Toma ga uvjerava da je to samo kip. Kozlovi} ni ne pla~e za njom.

bili poznati kao grupa The Inklinkgs.. jer su njegove radnje dobro promi{ljene i razra|ene. izmjenjujući međusobno mišljenja. .. U razdoblju prije drugog svjetskog rata bio je blizak prijatelj poznatih pisaca fantastike (Owen Barfield. C. prihva}a taj samostanski. ali nije kako sama ka`e “bludnica”. Ona unato~ poznavanju vanjskog svijeta i odbojnosti samostana. ideje i djela u radu. John Ronald Reuel (1892-1973). Charles Williams) koji su zajedno. Mjesto i Vrijeme u djelu: Radnja se odvija negdje u Dalmaciji. Umjesto da joj ka`e da je voli on je stalno kori. izgledu.Prstenova družina BILJEŠKA O PISCU: Tolkien. Glorije odnosno sukob vjerskog `ivota i svijetovnog `ivota. prosinac 2004 21:02:00 | 3 komentara Gospodar prstenova . bio je profesor engleskog jezika na oksfordskom sveučilištu. ali ipak se on i don Jere vje~ito sva|aju oko ovog ili onog. Sukobi: Glavni sukob je ljubav izme|u don Jere i Magdalene i vjera koja takve veze zabranjuje.Rikardo Kozlovi} (Floki Fleche) Biskup don Jere don Zane Toma majka Toni. ubrzo nakon drugog svjetskog rata. Lewis. Simboli~nost: Cirkus u ovoj drami ne postoji slu~ajno. Iako se na po~etku ~ini da Kozlovi} bezgrani~ni voli svoju k}i. R. Ideja djela: Dokaz da ljudska dijela nisu uvjek dobra.~etri klauna Karakterizacija likova: Glorija je `ena sa dva `ivota. Engleski pisac rođen u Južnoj Africi. Objavio lektire u 30. Drugi sukob je izme|u Magdalene i Jagode tj. Tolkien Gospodar prstenova dio prvi . ve} zato da bi se crkvena “~uda” mogla prikazati kao cirkusarije.J. iako su u~injena s plemenitim ciljem. On cijeloj radnji daje stanovit balast. Njezina ljubav je ~ista i iskrena. S. On se boji priznati tako ne{to. R. ali se don Jere ne usu|uje otvoreno priznati da je voli. Svoju `elju da ga napusti uspje{no potiskuje sve dok se svojim ~istim srcem ne zaljubi u don Jerea. Kao stručnjak za rane forme engleskog od 1945-1959. Bimbo. vje~ito pronalazi pogre{ke u njenom pona{anju. a njegova silna `elja za Glorijom postoji ve}inom zato {to bez nje cirkus propada. Na njihovim redovnim sastancima Tolkienov zamišljeni svijet i njegova hinjena prošlost (feigned history kako je naziva sam Tolkien) dobili su svoj prvotni oblik. strogo vjerski `ivot. Tema djela: Neostvariva ljubav izme|u sve}enika i redovnice. koji je zbog svog `ivotnog iskustva obi~no u pravu. Don Zane je stariji ~ovjek. iz zadnje slike proizlazi da je ta ljubav ljubomora. Bepp i Kock. jer nema onu unutra{nju snagu koju posjeduje Glorija.

1937. Gimli. Osim ovih pet knjiga Tolkien je objavio i nekoliko kratkih radova u obliku pripovijedaka kao Farmer Gils of Ham (1949) i Smith of Wooton Major (1967). dok je ostale kolorirao H. Simarillion. g. Boromir. Merry. E. Tolkien je tokom svog života s dosta uspjeha ilustrirao neke svoje radove. Merry. g. 1954. ali je 1951. među velikane svjetske književnosti dvadesetog stoljeća. g. 1955). Ilustracije koje je sam nacrtao i kolorirao za ovu knjigu su pod brojevima I. Knjiga ima puno zanimljivih i smiješnih događaja. Utjecaj koji je J. DNEVNIK ČITANJA: Knjiga mi se jako svidjela jer je nastavak na “Hobita”. Christopher Tolkien nastavio je s radom na sređivanju očevih zapisa i do danas je objavio deset knjiga pod zajedničkim naslovom Povijest Međuzemlja. zbirka mitova i epova vilinskoga naroda. i Return of the King. IV.Prva knjiga o Međuzemlju. Najuzbudljiviji događaj mi je bio kada su Frodo. Tolkien ostavio ne samo na svoje mnogobrojne čitatelje i na druge pisce u posljednjih pedeset godina. Knjigu je iz Tolkienovih mnogobrojnih nedovršenih radova i zabilješki uredio njegov sin Christopher Tolkien zajedno s Guyom Guvrielom Kayom. ili u obliku pjesama kao Adventures of Tom Bombandil and Other Verses from the Red Book (1962). istog autora: Tolkiena. R. Legolas se nije lako s time pomirio jer je ipak on bio vilenjak. Najsmješniji događaj mi je bio kada se Gimli posvađao sa Legolasem i drugim vilenjacima iz šume Lothlorien jer je on jedini morao nositi povez preko očiju. Strider(Aragorn) je odlučio da svima stave povez na oči uključujući i Legolasa. koju je Tolkien počeo pisati još prije Prvog svjetskog rata s namjerom da stvori originalnu englesku mitologiju. priča o Međuzemlju objavljena u ove četiri knjige bila je samo dio materijala koji je Tolkien napisao. Sam i Pippin nabasali na Crne Jahače. Legolas. doživjela bitne izmjene kako bi se tekst uskladio sa skorim objavljivanjem prvog dijela trilogije Gospodar prstenova (Fellowship of the Ring. a najzanimljiviji događaj mi je bio kada su iz Rivendella krenuli Frodo. U knjizi ima više pjesama i stranica . Gandalf i Pippin krenuli uništiti Prsten Vladar (kletva Isildurova). 1954. a najveći broj ilustracija napravio je za Hobita. Sam. Nakon njegove smrti objavljen je 1977. V. nesumnjivo. Riddett. II. Sve četiri knjige doživjele su još jednu reviziju 1968. Aragorn. Hobit (Hobbit. ) nastala je kao bajka koju je Tolkien napisao za svoju djecu i imala je trenutačan uspjeh kod publike i kod kritike. R. svrstava ga. g. No kao i kod većine obimnih i razrađenih opusa u književnosti. Two Towers. III. Aragorn.

Gandalf je priredio nezaboravni vatromet. Na tom putu su im se dogodile nevolje. Pippin i Sam naišli su na . gdje ga je čekao Gandalf. Kod knjige mi se jedino ne sviđa što se vatra u kojoj bi se trebao uništiti prsten piše velikim slovom i još kod nekih imenica. U knjizi je nekoliko autorovih ilustracija. Trojica hobita su krenula usprkos tome na svoj put u Bucklebury. Stvorio se u svojoj sobi. ali na njegovo čuđenje prstenu ništa nije bilo. Frodo je rekao da će krenuti na to putovanje na svoj pedeseti rođendan. Taj Prsten je imao čarobnu moč: tko god ga je nataknuo postao je nevidljiv. Bacio ga je u vatru na što se Frodo zgrozio. Sutradan se moralo krenuti na put. ali mu je Gandalf zaprijetio. Gandalf je objasnio Frodu kakvu moč ima taj prsten i da ga se pothitno mora uništiti. Za suputnike je odabrao Sama i Pippina. TEMA: Uništenje Prstena vladara. Knjiga ima tri djela (Prstenova družina. Bilbo je odjednom nestao. Gandalf je jedini znao da se on poslužio Prstenom. Frodo. ali i više zanimljivijih događaja. Gandalf mu je rekao da ga se može uništiti jedino u vatri u kojoj je sakovan. Frodo je ušao u sobu čim je Bilbo otišao. Na tu su proslavu bili pozvani čak i Sackville-Bagginsovi. Dvije kule i Povratak kralja). a Gandalfa još nije bilo. ali je po dogovoru sa Gandalfom morao ostaviti prsten Frodu.nego kod “Hobit”-a. MJESTO RADNJE: Međuzemlje VRIJEME RADNJE: Sva četiri godišnja doba FABULA: . Bilbo se tomu odupirao. te ga je ipak ostavio. Bilbo je namjeravao krenuti na svoje zadnje putovanje. Noć pred putovanje Frodo je čuo kako Čiča Gamgee razgovara sa nekom osobom. Frodo je na svoj pedeseti rođendan prodao Vrećasti vijenac Sackville-Bagginsovima.KNJIGA PRVA Na Bilbov i Frodov zajednički rođendan došlo je 144 ljudi. a izdana je u Zagrebu 1997 godine. točno koliko su Bilbo i Frodo imali zajedno godina.

odmah su slijedeći dan krenuli na put. Vrbov starac je gospodario šumom. Froda Bagginsa. Pomislili su da su to možda Jahači. U slijedećih nekoliko dana naišli su na skupinu vilenjaka kojoj je vođa bio Gildor. Maggot im je ispričao da je kod njega bio čudan svat. Jednom prilikom su zaspali ispod Vrbovog starca. a družini je laknulo. Frodo nije htio ići Cestom jer bi se izložili velikoj opasnosti od Jahača. Jahač je odjahao Cestom. dok je još živio u Brandy Hallu. Odlučili su da ne idu više po Cesti jer je preopasno. čovjek koji je pjevao tu pjesmu i spasi Merrya i Pippina od Vrbovog starca. na smrt preplašili. nego je odlučio krenuti jako opasnim putem . Frodo se sjetio. Usput su kupili izgladnjelog ponija od Billa Papratovine. Pjesma se činila besmislenom. Uto dođe i Tom Bombadil. Sama i Peregrina do skele. i to kod Grobnog humlja. Sutradan su krenuli rano ujutro na put sa Striderom. Odmah zatim Merry je počeo vikati da zgase vatru. ali je bučnuo u vodu. Na pola puta su začuli topot konja. ali im je on rekao da im ništa neće reči o njima. ali kako im se taj glas približavao Frodo je čuo pjesmu kako zapravo ide. ali nitko nije bio ozlijeđen. Frodo je odjednom počeo vikati na sav glas: U pomoć! . Na tom putovanje im se i Merry pridružio. U Tomovoj kući ostali su svega par dana. Pjesmu su morali upotrijebiti samo jednom. Brzo su se sakrili pokraj puta. Tog dana družina je razgovarala da li je to isti Jahač koji je bio u Vrećastom vijencu. Kada je Frodo pogledao košaru osmjehuo se jer je osjetio je miris gljiva. Te večeri su ih napali Jahači. Na tom putu im svašta dogodilo – od dobrog do lošeg. Na večer je farmer Maggot odvezao kolima Froda. da je kod njega krao gljive. a usput im je ponio nešto za prigristi. Ubrzo je zastao jer je netko počeo pjevati. Farmer ih je napustio i ostavio Frodu košaru. Ubrzo su došli u svratište Kod razigranog ponija. Jahač je njuškao oko sebe. djevojku o kojoj je pjesma govorila. ako im Gandalf već nije rekao. Frodo se digao da bi se otišao umiti u potoku. koji im se u međuvremenu pridružio. Svima je laknulo. Froda je iznenada obuzela želja da natakne Prsten na prst. ali kad su se vratili do mjesta gdje su spavali Merrya i Pipina više nije bilo. Sam ga je izvukao iz vode. Kod Merrya su ostali jako malo. visoka osoba u crnom sa crnim konjem i da je tražila njega. Sam mu je nadjenuo ime Bill. ali je to zapravo bio Merry. što su i učinili. dok mu je tijelo bilo u Vrbovom starcu. na posjed starog Maggota. Frodo ga je pitao u svezi Crnih Jahača. Sam se dosjetio da bi mogli zapaliti drveče. Ubrzo su došli i u Bucklebury. Rekao im je da su mu se psi.Crnog Jahača.putem kroz Staru šumu. jedino su Merryeve noge ostale vani. Krenuli su Zelenim . Panđža. Hobiti su zajedno sa Tomom otišli u njegovu kuću i upoznali Goldberry. iako mu je Gandalf rekao da to ne radi ni u najvećoj opasnosti. Derač i Vučina. Tamo se Frodo predstavljao pod imenom Podgorski i upoznao Stridera koji je znao za njihov put. Tom ih je čas prije odlaska naučio pjesmu koju moraju pjevati ako zapadnu u bilokakvu nevolju.

ali je Strider našao blijedozelen dragulj zvan beril. a na njoj je bio Posljednji most preko kojeg prelazi Cesta. poput strijele ubola u lijevo rame. udaljio se i pozvao Sama. a to je značilo da ponovo moraju Cestom. prema Vjetrovrhu. Mač se slomio pod njim i Frodo zadnjim snagama skine Prsten s prsta i čvrsto ga stisne u ruci. Muhe su ih počele peckati. Prije nego što je prošao prvi dan marša. Došli su do rijeke Mitheithel. Noć se prolomi od prodorna krika. Kad je Strider čuo što mu Frodo ima reči. Pippina i ponije. Sam je Frodu ispričao što se dogodilo. Frodo je na istočnom nebu ugledao neko svjetlo i upitao Stridera što je to. Na kraju petog dana tlo se počelo uzdizati. a ni Merry nije bio blesav. Sutradan su nastavili putovanje. Frodo je dobio odgovor koji je glasio: Ne znam. što je i učinio. te se i sam bacio na pod. Strider je mislio da stoje umjesto G3 i da znače da je Gandalf bio na tom mjestu trećeg listopada. a Frodo isuče mač i usklikne: O Elbereth! Gilthoniel! Istodobno zada neprijatelju jak udarac. Ispričao mu je sve što mu je imao reči i rekao da će učiniti sve što može da pomogne Frodu. Na njemu su ugledali rune. U daljini se nazirala još jedna rijeka u kamenitoj dolini napol obavijenoj izmaglicom. Predaleko je da bi se moglo razabrati. Merry je nešto ugledao i obavijestio Stridera o tome. Petog dana putovanja su ugledali Vjetrovrh. a one njega isto. približavali su se Muhovodnoj mlaki. Frodovi bolovi su se pojačali. Strider se ubrzo predomislio i krenuo Cestom. Kada su došli na vrh naišli su na širok prsten od prastarog kamenog zida. Na vrhu su našli na kamen koji je bio ravniji od ostalih i činilo se da je izmakao vatri. Odjednom su krenule na njega. a Strider se bacio na zemlju i povukao Froda za sobom. Kad se Frodo osvjestio. pa su ga posjeli na ponija. Svi su se bojali najgoreg. Isprva im je dobro naprdovalo putovanje po Muhovodnoj mlaki. Na tom mjestu su ostavili Sama. vilin- . skrenuli su sa puta i sišli u zaklon. Na zapadnoj strani Vjetrovrha našli su uvalu. Frodo nije mogao hodati. ali što su više odmicali kretanje im je postajalo sporije i nepouzdanije. Frodo je mogao gledati Prstenove utvare kakve zapravo jesu. Ujutro su krenuli na jug. vidio je da je ležao uz vatru koja je još jače gorjela. a Frodo osjeti da ga je neka oštrica. prije tri dana.putem. Strider je zaključio da je na tom mjestu došlo do bitke i da je tu bilo ono svjetlo koje su vidjeli na istoku prije tri dana. što je Strider i potvrdio. Nakon kračeg putovanja Cestom. Trećeg dana odlaska iz Breeja izaši su iz šume Chetwood. a to je značilo da moraju ići Cestom. Ubrzo su ugledali i nekoliko spodoba koje su krenule na njih. Froda je odjednom obuzela želja da natakne Prsten. Uto je došao i Strider. Družina je otišla u šumu i naložila vatru. dok su ustali krenuli dalje. Nalik je na munju koja skače s vrha na vrh brda. Nisu ugledali neprijatelja.

ali mu ništa nije bilo zato jer je nosio pancirnu košulju od mithrila. Prešli su preko mosta. To im je ulilo nadu. Odjednom su ih napali orci i trolovi. . Produžili su stazom i naišli na tri velika okamenjena trola. vidio je da ima pancirnu košulju od mithrila i da ga zato koplje nije proburazilo. gospodarica Lothloriena. Vilenjaci su svima morali staviti povez na oči. je pokazala Frodu i Samu svoje zrcalo u kojem su mogli vidjeti što će se sve događati. Zbog toga je Frodo .KNJIGA DRUGA Kad se Frodo probudio. Frodo upita strop na sav glas gdje je i koliko je sati. To je bio Gandalfov glas. Prsten! Prsten! Iznenada rijeka podivlja. To su bili hobiti. Nisu ponijeli puno prtljage na put. u Elrondovoj kući. Došli su do gospodara i gospodarice Lothloriena koji su ih jako dobro ugostili. U njima su pronašli knjigu u koju su Balin. vidio je da leži u krevetu. Družina je krenula u prosincu na put. ali je prije toga putovanja Bilbo darovao Frodu vilenjački bodež i košulju od mithrila. Sutradan se Frodo rano probudio.kamen. Tamo je Boromir pokušao oduzeti Prsten Frodu. Samo se Gandalf nije živ izvukao iz rudnika Morije. Jedan od tri koja su bila sakrivena od Saurona. Gandalf. Naišli su na trolovsku jazbinu te oprezno krenuli dalje. Družina je opet morala krenuti na put. Boromir. Utaborili su se kod Kresokama. jer se Gimli protivio da jedini ima povez na očima. koju mu je darovao Thorin. Froda je pogodilo koplje. Morali su odabrati tko će sve ići na put. a neprijatelji i njihovi konji se utope. U knjizi su naišli na puno čudnih zapisa. Pippin je ubrzo našao stazu kojom su nastavili put. Glorfindel posjedne Froda na konja i dovikne konju nešto na vilinjeziku i konj pojuri brže od neprijateljevih. Kada je Dunadan pregledavao Froda. Poginuo je u borbi protiv propasti Durinove . Uspješno su ga potjerali. Gandalf mu kaže da je sva družina zdrava i čitava.Balrogom. Gandalf i patuljci. Galadriel. Ubrzo su naišli na Glorfindela koji boravi u Elrondovoj kući. Popodne sunastavili putem kojim su vjerojatno išli Bilbo. Jednom zgodom nisu mogli proći vrh Caradhras te su morali ići rudnicima Morije. Ubrzo su naišli na Jahače. Ubrzo su došli u šumu Lothlorien. ali su im gospodar Celeborn i gospodarica Galadriel dali čamce i zalihe za put. koji su se svađali kako će ih spremit za jelo. Prvog dana putovanja čamcima opazili su Goluma. To su bili oni trolovi na koje su nabasali patuljci i Bilbo. Gimli(sin Gloinov) i Legolas. Nečiji mu glas odgovori da je u Elrondovoj kući i da je deset sati prije podne. uključujući i Legolasa. Konj zastane pred vodom. Samo je Frodu pokazala Prsten. Dunadan(Aragorn ili Strider). a Jahači počnu vikati Frodu. Ori i Nori zapisivali događaje.

zajedno sa Samom uzeo jedan čamac. DIJELOVI FABULE: UVOD: Frodo. Elrond. VRHUNAC: Gandalfova smrt u rudnicima Morije. Gandalf. nemaju brade. hobiti pouzdani. otprilike upola niski. Hobiti kose. Boromir. Celeborn. Merry. ZAPLET: Tri hobita nalijeću na Crne Jahače. LIKOVI: Frodo. Galadriel. Legolas. ” “… dlake na tabanima izrastu prirodni među FIZIČKA . Sam i Pippin kreću na put. RASPLET: Frodo i Sam bježe od ostatka družine. manji su i od kovrčave povjerljivi bradatih patuljaka. i naše visine. a da nikom nije rekao. Sam i Jahači OPIS LIKOVA: LIK CITAT SOCIOLOŠ ETIČKO KA PSIHO LOŠKA Hobit “… mali ljudi. Gimli. Pippin. jer nije htio žrtvovati prijatelje. Aragorn.

” Gand “… stari lutajući opsjenar visok. ” str. ponosita i stroga plemenita pogleda. star Gimli “… jedan mlađi patuljak: njegovnizak. 35 sijede kose i brade. i dva oštra siva oka . jak. crne kose i sivih očiju. kose. ” str. 286 visok 1 – citati uzeti iz knjige Hobit potplati i gusta topla smeđa dlaka kakva im raste i na glavi (kovrčava) …”1 str. kraljevskog odan orn lutalica – mi ih zovemo tamne soja prijatelj graničari. ” “… on zabaci kose kukuljicu i otkrije razbarušenu prošarane glavu tamne kose prošarane sjedinama sjedinama. razbaruše 189 ne glave. crne kose i sivih lijepa i soja pohlepan očiju. ponosita i stroga pogleda. patuljak ratoboran sin Gimli. dva oštra siva oka na blijedu i ozbiljnu licu Boro “… visok čovjek lijepa i visok.nožnim prstima. prijatelj Legolas…” str. mir plemenita lica. 286 lica. kraljevskog odan. mlad ” str. 7-8 . čarobnjak požrtvovan alf Gandalf…” str. dugi smeđi prsti Arag “To vam je jedan od onih visok. na blijedu i ozbiljnu licu. 286 Legol “… strani vilenjak odjeven u duge vilenjak odan as zeleno i smeđe.

Nakon toga su se njeni roditelji preselili u napuštenu tvrđavu i tugovali. Tako je išla i došla do močvare. ali nije mogla i utopila se. Srna odluči proći ispod nje.POUKA: Šimunovićev realizam djeluje poezijom narodne pjesme. " Vrijeme radnje: prošlost Tema: Srnina želja da bude dječak i pokušaj ostvarenja te želje. Zaplet: u vinogradu čuje da se djevojčica pretvori u dječaka kad prođe ispod duge. blijedopute. Završetak: bace se s litice. Tamo je srela Savu i Klaru. Rasplet: Srnini roditelji sele u tvrđavu o tuguju. Srna je od njih čula da se djevojčica kad prođe ispod duge promijeni u dječaka. Mislila je da ju može prijeći. Sava je pričala kako ju je zbog njezinog veza snašla nesreća. Ideja: zabranjivanjem željenih stvari može se postići samo loše. Jednog je dana išla s roditeljima u vinograd kupiti grožđe. Vrsta književnog djela: pripovijetka Fabula: Srna je živjela u doba kad djevojčice nisu smjele mnogo toga da ostanu vitke. . Mjesto radnje: u i oko varoši Čardake citat: "Odozdo rijeka Gilbuša. Vrhunac: nekon što se pojavi duga. Jedne noći su se bacili s visoke litice. . a odozgo klisure zarobile malu varoš Čardake na strmu obronku. . ali se utopi u močvari. Kompozicija: Uvod: Srna stalno mora biti u kući. Tada se na nebu pojavila duga i Srna je htjela proći ispod nje.

Bio je buntovnik i nije mario za ostale galebove. Sava. Objavio lektire u 30. . a pozornost čitatelja privukao je modernom bajkom "Galeb Jonathan Livingston". otac Janko. Mjesto radnje : nebo i zemlja Vrijeme radnje : suvremenska radnja Tema : Galeb Jonathan želi naučiti savršeno letjeti Osnovna misao: Često se dogodi da zajednica ne želi ili ne može razumjeti više ciljeve pojedinaca i stoga taj pojedinac bude isključen iz zajednice. Međutim.Richard Bach Ime pisca : Richard Bach Bilješka o piscu: Richard Bach je suvremeni američki pisac. no letenje je volio više od hrane. smrt. . I dok dok su ga roditelji molili da bude kao ostali galebovi i da se brine kako doći do hrane. prolazak ispod duge. . Njegovo djelo "Galeb Jnathan Livingston" mnogi uspoređuju s djelom "Mali princ". Sava Sporedni likovi: majka Emilija. To je bio rekord jata i Jonathan je očekivao pohvale od Starješine. Glavni likovi: Brunhilda . Gang Sadržaj priče: Galeb Jonathan Livingston nije bio kao ostali galebovi. Napornim vježbanjem uspio je postići brzinu od 396 km/h. . . želja. Bio je vojni pilot. . Jezik i stil: pripovijetka je napisana na hrvatskom književnom jeziku: štokavskom narječju i ijekavskom izgovoru. metaforom. oluja kao znak smrti. U knjizi ima mnogo opisa. on je samo želio postati letački virtouz. udovica Klara. onomatopejom. Lica : Galebovi Jonathan Livingston. Bio je mršav.Motivi: zabrane. prosinac 2004 20:59:00 | 13 komentara Galeb Jonathan Livingston .Srna. Sullivan. ostali ljudi. U njoj je došlo do izražaja autorove ljubavi prema plavim visinama i sklonost metaforičkome i simboličkom prikazivanju života i spoznaja o njemu. Fletcher Lynd. najčešće osoba i krajolika. Ni manje nesreće koje je imao u zraku nisu ga pokolebale. Pisac se koristi i usporedbom. Starješina ga je .

oči sjajne. Fletcher je shvatio da ne postoje granice. Iznenada dva galeba su nestala. jedne večeri Gang je nestao. da je sve moguće. Jonathan je sletio na obalu gdje ga je dočekalo desetak drugih galebova. I oni su bez imalo muke izvodili sve akrobacije koje im je Jonathan zadao. Jonathan je bio uvjeren da slijedi viši cilj života. prosinac 2004 20:59:00 | 2 komentara Regoč . Naučio je i da se snagom misli može stići gdje god se želi. Jonathan je naporno vježbao tu vještinu i tako je sa Gangom došao na neki čudni planet. no malo-pomalo na tisuće galebova okupljalo se oko njega i željelo postati kao on. Boljelo ga je što njegova braća nisu htjeli ni čuti ni vidjeti što je naučio. Otkrio je da može letjeti brzinom od 500 km/h. a ostali dio u Zagrebu u djedovoj kući. Odgovorili su mu da su njegova braća i da ga vode kući. Jonathan he sve više razmišljao o Zemlji. Objavio lektire u 30. Ubrzo je saznao da je došao u zajednicu u kojoj je svima stalo da svoju tehniku letenja dovedu do savršenstva. Tada je počeo njegov lov za Jonathanom. gje je provela jedan dio svog djetinstva. Uskoro je dobio još šest učenika i sa njima i sa Fletcherom želio se pokazati svom starom jatu. Škole je učila privatno. Otac joj je također poznati pisac -Vladimir Mažuranić. No. a sam je otišao među druga jata . nebo je savršeno i može biti bilo kad i bilo gdje. za utjelovljenjem savršenstva i njegova utrka sa znanjem. Sullivan ga je nagovarao da ostane. Jonathan je bio spreman. mladi i neobuzdani galeb koji je težio letačkom savršenstvu. pravoj kući. tada su tri galeba nestala u tamnom nebu. Jonathan je sve lakše izvodio svoje akrobacije. no Jonathan je ipak otišao. Jonathan je tada vidio da je Fletcher ovladao snagom misli i prepustio mu podučavanje jata. Na Zemlju je otišao zato jer je želio naučiti letjeti ostale galebove koji su protjerani kao što je bio i on zbog letenja. jedne noći Jonathanu se približe dva druga galeba sjajna poput zvijezda. No. Isprva je opet bio odbacivan. Ivana Brlić Mažuranić unuka je pjesnika "Smrt Smail-age Čengića" Ivan Mažuranić.ukorio i protjerao iz jata. Još je samo trebao naučiti kontrolirati novostečenu vještinu. ni na kojem mjestu. umro je. Jedne većeri saznao je od starješine Ganga da nebo nije ni u kojem vremenu . A onda. Kad je vidio da je našao ravne sebi. tijelo mu je postalo blistavo. Jonathan ih je upitao tko su. Jednog dana Fletcheru se dogodila nesreća. U toj utrci nije mogao pobjediti jer znanje nema granica. A Jonathan Jonathan je u to vrijeme bio najljepši i najsavršeniji galeb na svijetu. Rođena je u Ogulinu. posvećujući osobito brigu izućavanja jezika. Bio je protjeran na daleke hridi. Pri velikoj brzini udario je u stijenu i ništa mu nije bilo. Na nebo se mogao vratiti u svakom trenutku jer je svladao vrijeme i prostor. Prvi mu je učenik bio galeb Fletcher Lynd. ali on je odletio mnogo dalje.Ivana Brlić Mažuranić Bilješke o piscu: Autorica ove sad već potpuno priznate klasične knjige. Dobio je instruktora galeba Sullivana. te .

Umrla je u Tagrebu 21. Tužni pastiri priopćavaju Kosjenki koja ih je u međuvremenu jako zavoljela. No brza i jaka rijeka Zlovoda potapa oba sela.je već u najmlađim godinama govorila i pisala francuski. Pošto tamo vječno pada snijeg odnosno nikada nema ljeta.09.. Svi bi tako gledali kako Zlovoda ruši sve što se pred njom nađe da se Kosjenka ne dosjeti i poviče Regoču da rupu kroz koju je prolazila voda začepi svojim tijelom. sve do grada Legena gdje Kosjenka upoznaje Regoča. a Regoč Ljilju najpametnijeg i najljepšeg dječaka u oba kotara. Nakon nekoliko pokušaja Regoč ipak zaustavlja vodu. a kasnije još njemački. šuma. "Slike" (zbirka pjesama 1912). Objavila je sljedeća djela: "Valjani i nevaljani" (1902). Izašavši na svjetlo dana kosjenka upoznnaje male pastire s kojima se vrlo brzo sprijatelji. "Škola i praznici"(1905).1938.najljepši dječak iz oba kotara Tema: Susret Kosjenke s Regočom te svađa između dva sela Sadržaj: Radnja započinje na livadi s konjima na kojima jašu prekrasne vile. "Priče iz davnine" (1916). Kopajući ispod zemlje (jer je Kosjenka željela vidjeti što je ispod nje).vila Regoč .. Regoč i Kosjenka nailaze na mnoge probleme koje uspješno rješavaju te tako dolaze do svog cilja. U 18 godini udaje se za Vatroslava Brlića. ruski i engleski. odvjetnika i političara u slavonskom brodu. koji mu ispriča nesretnu priču o oba sela. Najmlađa među njima Kosjenka dobila je najbržeg konja koji je odvoji od ostalih vila i odvede preko širokih ravnica. "Zgode Šeegrta Hlapića" (1913). stanovnici i jednog idrugog sela bili su u stalnoj zavadi pa su se starješine Ljiljinog sela uputile prema rijeci Zlovodi u namjeri da otklone nasip i tako potope susjedno selo. te tako izazove val veselja koji brzo splasne jer je cijelo selo odnosno sela bila pod vodom bez žive duše. ogromnog diva koji je cijeli svoj život proveo brojeći srušene zidine grada Legena. Kosjenka i Regoč odlaze tražiti dva sela koja su se Kosjenki učinila prelijepim dok je jurila na svom hirovitom konju. a pastiri se spašavaju tako što ih Regoč prenosi na uzvisinu do koje još nije dolazila voda.div Liljo . Naime. da nemaju kako živjeti . Lica: Kosjenka .

Obišavši cijelo mjesto . Otad pastiri žive u sreći i veselju.jer nitko od odraslih nije preživio. Lica: Nikola. Hektorović je doživio dugu starost i umro u Starom gradu 1572. Rodio se 1487. razgovor i pjevanje za vrijeme veslanja i odmora i ostale djelove puta. pa tako krene on nazad u svoj hladni Legen. a ionako ga se je zaželio. Nasljednjik bogata očeva imanja na Hvaru i Visu. a 1539. sagradivši samo jedno selo. Vrati se nakon godinu dana i našao sve u neredu. načine ribanja. godine i provalu turaka na otok. Objavio lektire u 30. a usred sela kula u kojoj je živjela preljepa Kosjenka. A što je bilo s Regočom? On se naime uplašio kad je vidio naborana lica djeda i bake te je pomislio da su oni proživjeli strašne muke. jela i vrijeme objeda. Petar je proživio kugu na Hvaru. a da i znaju sve je onako pod vodom. a na njihovo najveće iznenađenje na jednom prozoru ugledaju lica djeda i bake. Tada Ljiljo naredu Regoču da probuši rupu u zemlji koja proguta svu vodu i ponovo se pokažu krovovi sela.Petar Hektorović Bilješke o piscu: Pripadao je hrvatskom uskom krugu hrvatskih pisaca XVI stoljeća. većere i počinka. Paskoje Tema: Trodnevni lov Sadržaj: Prvi dan Nikola i Paskoje otkrivaju nam veliku radost opisivajući svoj Tvrdalj. ne znaju obrađivati zemlju. pred kojima je bježao u indiju. u istaknutoj plemičkoj obitelji. godine u starom gradu na Hvaru. prosinac 2004 20:59:00 | 2 komentara Ribanje i ribarsko prigovaranje . znanje latinskog jezika i filozofije. ribe i ribarski pribor. gdje je stekao prvo humanističko obrazovanje. Školovao se u splitu. godine.

čime se nesumljivo opterećuje pjev. pa su svi muškarci išli pomagati pri gašenju. Kraljica Hrvata. lozom. sa svojim zidovima. Iste te večeri ptičar Boltek zaprosio je Mandušu na što je ona željno čekala. Kako je krasopisac Iglica slučajno naišao spasio je Mandušu. Kao novinarka razobličavala je režim Khuena Hedervaryja. Svaki put je zvonila no ta zvonjava imala je ritam pa su građani to posebno voljeli. Treći dan Početkom trećeg dana u epizodi s galijom koju će sresti na svom putu. . Drugi dan Već na početku drugog dana plovidba je ispunjena bugaranjem. opet u središtu pažnje bili Tvrdanj i to u punoj ljepoti. Nadimak Zagorka uzela je iz ljubavi prema Hrvatskom zagorju. Sljedećeg dana na Griču je izbio požar. Republikanci i drugo. Među njezinim brojnim romanima ističu se Grička vještica. u selu Negovcu pokraj Vrbovca .Marija Jurić Marija Jurić Zagorka rođena je 1873. Objavio lektire u 30. Kći Lotršćaka. u Zagrebu. i drugim ljepotama što ga krase. najprije Paskojevim pa Nikolinim. Bila je istaknuta hrvatska novinarka i spisateljica. pretežno povijesnih. čemppresima.i dočekavvšivečeru i počinak s kojim završava prvi dan. prosinac 2004 20:58:00 | 0 komentara Kći Lotršćaka . pa zajedničkim u dva glasa. Nekoliko trena kasnije Gričom je prohujao antikrst. Nije se znalo tko je zapravo on ali se sljedećeg dana o njemu pričalo. no kad su se vratili sa svijetiljkom nije ga više bilo. u kojem je provela djetinstvo. Taj požar nije sam izbio već su ga kanonik Šimun i njegov rođak Tomica podmetnuli kako bi za vrijeme zvonjave kanonik mogao ljubiti Mandušu. Gordana. zlatne kose. Drugi dan završava s pjevanjem i pripjevanjem pitanja i odgovora. Manduša je bila mlada djevojka. a umrla 1957. Čekala je svog zaručnika ptičara Bolteka koji ju je trebao zaprositi. ali i socijalnih i pustolovnih romana kojima je stekla veliku naklonost široke čitateljsk e publike. Grič je imao dvije znamenitosti. plavih očiju te dobre duše. kamenim stupovima. a borila se za žensku ravnopravnost. a to je bila Manduša i krasopisac Iglica.

Svi su se ispričali za događaje . Mandušini pravi roditelji bili su turopoljski plemići. a Šimuna su prokleli te ga izbacili iz Griča. no budući da je žena bila trudna bojao da će sve ostaviti dijetetu pa je izmislio da se dijete rodilo izobličeno. Nedugo kasnije Divljan je saznao da je Šimun odveo Mandušu.Mandušu su nazvali kći Lotršćaka. Šimun. Marta je na to poludila. te joj je zauzvrat ostavio njezinu nevinost. a on i Manduša opet su se našli u toplom zagrljaju. Kako bi se Divljan odužio vratio je Poglediću kćer koji je bio zarobio Brandenburg. Manduša. no njemu je ona zapela za srce pa ju je išao tražiti. a majka Marta je kasnije proglašena ludom. Kad su se našli. a oči smeđe kao drvo. ugodno su se smjestili su se u Pogledićevom dvorcu. Imao je kosu boje noći. samo je ovaj puta Divljan brzo dotrčao pa su se našli samo njih dvoje. a je time Manduša spasila život antikrstu. htijeli su ga smaknuti. To je i učinio. Manduša ga je odbila te ju je Šimun zatvorio u kulu i zazidao ulaz tj. Divljan ga je upitao dali se sijeća kako je obesčastio njegovu majku te mu rekao da će ga on kao njegov sin golim rukama zadaviti. Boltek je raskinuo zaruku s njom. U nama još samo žive kao legenda. Brzo ga je razbio i unutra našao Mandušu koja je izgledala kao kostur jer nije imala dva mjeseca ni mrvicu kruha. Prevladavaju osijećaji između Divljana i Manduše te ima puno opisa okoline. U međuvremenu je Šimun ponovo podmetnuo požar . U ovoj knjizi glavne likove čine Divljan. Pošto je antikrst demolirao Plemenšćakovu gostionicu. On je dobio Mandušu te ju je odveo na “crni otok” . Ljudi su ga proglašavali junakom. Šimun je dijete podmetnuo pod zvono znajući da će ga Plemenšćak uzati. Manduša je pala u ruke Brandenburga na čijoj se strani nalazio i kanonik Šimun te je tražio Divljanovu glavu zauzvrat. Antikrstovo ime bilo je Divljan. grada i dvorca. Njezin otac obećao je Šimunu dvorac na Jablanovcu. jer ona u stvarnosti nije bila Plemenšćakova kćer već ju je netko kao dijete ostavio ispod Lotršćaka. na što su ljudi dobacivali da je antikrstica. mlad i zgodan čovjek. Bio je vrlo visok. dok su ostali sporedni. Divljan se čudio što ga je spasila nepoznata djevojka. Odmah su ih vijenčali. Otac je bio vrlo bogat turopoljac. te su Mandušu ogovarali i dobacivali riječi. Bradenburg je želio uzeti Turopoljcima njihove plemićke povelje te je zbog toga došlo do bitke u kojoj su Turopoljci pobijedili. Znao je da je u većoj opasnosti nego kod Brandenburga. Radnja se pretežno vrši na Griču i jednim dijelom u Turopolju. . vrata. jer se doznalo za događaj u tornju. Zid su ponovo zazidali te su se kasnije vratili na Grič. a za oca se ništa nezna. Divljan je na “crnom otoku” sreo Martu te je naišao na svježe zazidani zid. U zadnji čas Manduša je dotrčala i rekla da ga uzima za muža. Manduša je dva puta pobijegla od Divljana.

a pozornost čitatelja privukao je modernom bajkom "Galeb Jonathan Livingston". To je bio rekord jata i Jonathan je očekivao pohvale od Starješine. Bio je protjeran na daleke hridi. oči sjajne. jedne noći Jonathanu se približe dva druga galeba sjajna poput zvijezda.Richard Bach Ime pisca : Richard Bach Bilješka o piscu: Richard Bach je suvremeni američki pisac. Bio je vojni pilot. ni na kojem mjestu. No. U njoj je došlo do izražaja autorove ljubavi prema plavim visinama i sklonost metaforičkome i simboličkom prikazivanju života i spoznaja o njemu. I oni su bez imalo muke izvodili sve akrobacije koje im je Jonathan zadao. Otkrio je da može letjeti brzinom od 500 km/h. A onda. Gang Sadržaj priče: Galeb Jonathan Livingston nije bio kao ostali galebovi. Iznenada dva galeba su nestala. Jonathan ih je upitao tko su. Fletcher Lynd. Mjesto radnje : nebo i zemlja Vrijeme radnje : suvremenska radnja Tema : Galeb Jonathan želi naučiti savršeno letjeti Osnovna misao: Često se dogodi da zajednica ne želi ili ne može razumjeti više ciljeve pojedinaca i stoga taj pojedinac bude isključen iz zajednice. on je samo želio postati letački virtouz. I dok dok su ga roditelji molili da bude kao ostali galebovi i da se brine kako doći do hrane. ali on je odletio mnogo dalje. Starješina ga je ukorio i protjerao iz jata.Knjiga mi se sviđa jer nema dosadnih dijelova i jer govori o prošlim zbivanjima. tada su tri galeba nestala u tamnom nebu. Ubrzo je saznao da je došao u zajednicu u kojoj je svima stalo da svoju tehniku letenja dovedu do savršenstva. Odgovorili su mu da su njegova braća i da ga vode kući. pravoj kući. tijelo mu je postalo blistavo. Lica : Galebovi Jonathan Livingston. Jonathan je bio uvjeren da slijedi viši cilj života. Jonathan je bio spreman. Jedne većeri saznao je od starješine Ganga da nebo nije ni u kojem vremenu . Ni manje nesreće koje je imao u zraku nisu ga pokolebale. Jonathan je sve lakše izvodio svoje akrobacije. To je legenda koja spada među najpoznatije i najljepše legende u Hrvatskoj. nebo je . Međutim. Napornim vježbanjem uspio je postići brzinu od 396 km/h. Jonathan je sletio na obalu gdje ga je dočekalo desetak drugih galebova. Objavio lektire u 30. no letenje je volio više od hrane. Dobio je instruktora galeba Sullivana. Kad je vidio da je našao ravne sebi. Sullivan. prosinac 2004 20:57:00 | 0 komentara Galeb Jonathan Livingston . Bio je buntovnik i nije mario za ostale galebove. Njegovo djelo "Galeb Jnathan Livingston" mnogi uspoređuju s djelom "Mali princ". Bio je mršav. Boljelo ga je što njegova braća nisu htjeli ni čuti ni vidjeti što je naučio.

Milju od obale bili su ribarski čamci koji su bacali loše mamce galebovima. Jednog dana Fletcheru se dogodila nesreća. Jonathan je naporno vježbao tu vještinu i tako je sa Gangom došao na neki čudni planet. u kojoj je došla do izraza autorova ljubav prema plavim visinama . daleko od obale. Na pučini. A Jonathan Jonathan je u to vrijeme bio najljepši i najsavršeniji galeb na svijetu. Prvi mu je učenik bio galeb Fletcher Lynd. potpuno sam vježbao je galeb Jonathan Livingston. Za njega je letenje bila umjetnost koju je želio temeljno . U toj utrci nije mogao pobjediti jer znanje nema granica. Bilo je to jednog mladog i sunčanog jutra. Jonathan he sve više razmišljao o Zemlji. Isprva je opet bio odbacivan. a sam je otišao među druga jata .Bio je vrlo mlad i znatiželjan. Na nebo se mogao vratiti u svakom trenutku jer je svladao vrijeme i prostor. No. Tada je počeo njegov lov za Jonathanom. Pozornost čitatelja privukao je modernom bajkom Galeb Jonathan Livingston. Sullivan ga je nagovarao da ostane. Fletcher je shvatio da ne postoje granice. Pri velikoj brzini udario je u stijenu i ništa mu nije bilo. Objavio lektire u 30. Jonathan je tada vidio da je Fletcher ovladao snagom misli i prepustio mu podučavanje jata. U njegovom životu i književnom djelu Richarda Bacha ima mnogo sličnosti s francuskim pilotom i književnikom Antoineom SaintExuperyjem i njegovim djelom Mali princ. a bavio se i akrobacijama športskim avionima. Još je samo trebao naučiti kontrolirati novostečenu vještinu.savršeno i može biti bilo kad i bilo gdje. za utjelovljenjem savršenstva i njegova utrka sa znanjem. suvremeni američki pisac rođen je u SAD. Naučio je i da se snagom misli može stići gdje god se želi. Tako je kod galebova počeo radni dan. a imao je tako sjajno perije da se iz daljine činilo zlatno. no Jonathan je ipak otišao. Na Zemlju je otišao zato jer je želio naučiti letjeti ostale galebove koji su protjerani kao što je bio i on zbog letenja. Uskoro je dobio još šest učenika i sa njima i sa Fletcherom želio se pokazati svom starom jatu. prosinac 2004 20:57:00 | 0 komentara Galeb Jonathan Livingston .Richard Bach Richard Bach. no malo-pomalo na tisuće galebova okupljalo se oko njega i željelo postati kao on. Po zanimanju je bio vojni pilot. mladi i neobuzdani galeb koji je težio letačkom savršenstvu. umro je. jedne večeri Gang je nestao. da je sve moguće. More je bilo kao ulje i nije bilo ni daška vjetra. Tragovi toga djela prepoznaju se i u Galebu Jonathana Livingstona.

moru i na početku u ribarskom selu. stoljeća razvio živu i plodnu kazališnu djelatnost. Glavni lik je galeb Jonathan Livingston. Starješina ga je dugo vremena podučavao i tako je nakon nekoliko godina napustio svoje prijatelje. Razumljivo je stoga da su Držićevi komadi osim u Vijećnici i na prostoru ispred Kneževa dvora prikazivali i u salonima gospodskih kuća u gradu i okolici. talijanskog pjesnika Lodovica Dolce.brz i jak. Ova knjiga govori o ljepoti visina.savladati. Fletcher se nasmiješi. prosinac 2004 20:57:00 | 3 komentara DUNDO MAROJE . Knjiga nije baš od najboljih. U njoj su pretežno učitelji bili prvi galebovi koji su učili kod Jonathana. Tamo je bio dobar učenik. ali je inače dobra. Ima puno opisa.Marin Držić 1. Najviše mu se sviđao galeb Fletcher Lynd. isprobavao niske letove i sve moguće akrobacije.Uvijek je ekspepimentirao. Kad je došao do druge obale naišao je na mlade galebe koji su došli da nauče letiti. o njihovom kontrastu. da nema granica. Snabdijevao je amaterske družine (Pomet-družina. a neka su sačuvana samo djelomično. Tako je počela njegova utrka za znanjem. Objavio lektire u 30. Svoje drame Držić je pisao za prikazivanje u određenim prigodama. Preveo je i tragediju “Hekuba”. Nakon dugog vremena Jonathan se uzdigne u zrak i napusti učenike kličuči:”Nema granica”. pa bi se moglo nešto izbaciti. misleći na Jonathanove riječi. TEZA : BILJEŠKA O PISCU Marin Držić (1508-1567) je u Dubrovniku sredinom 16. Radnja se odvija na obalama. a jato nikad nije tako kaznilo kao njega. Imao je vruću želju da nauči letjeti. Uvijek im je tumačio da nema ograničenja tj. Jonathan je raširio krila i odletio u nepoznato. Učenici su smatrali Jonathana kao sina Velikog Galeba. od kojih su se neka izgubila (naprimjer komedija “Pomet”). Garzarija. ali mu nije išlo. ali se može pročitat. Njarnjasi. Henry i ostali. Nakon dugog leta došao je skupine galeba koji su se također posvetili letenju. Jonathan ih je počeo podučavati. jer su bili suprotnog mišljenja. znatiželjnih i odbačenih galeba da su osnovali školu. mora tj. Sve je više bilo mladih. . U nepunih deset godina (1548-1557) napisao je dvanaest djela za pozornicu. Lowellu. Kad je odrasao jato ga je odbacilo. U knjizi ponekad prevladavaju dosadni i nepotrebni odlomci. Družina od Bizara) scenskim djelima i sudjelujući i sam u organiziranju predstava postao je središnja ličnost dubrovačkog kazališnoga života. Bio je mlad.a govori se o galebu Fletcheru. i sve je davao od sebe da ostvari svoj san.Svo znanje koje je imao Jonathan prenio je Fletcheru. što mi se posebno sviđa.

”Mladost”. Njegova djela: Komedija od Pometa.Kad se spremao da piše scene za svoju publiku Držić nije morao izmišljati okvire svojih drama. Arkulin. mislio da će mu se sin Maro obogatiti.. TEZA : KRATAK SADRŽAJ Dundo Maroje. Oni su u renesansnoj dramaturgiji bili zacrtani i prihvaćeni. a te su drame bile posebno razvijene u gradu Sieni gdje je on i boravio. izdavačko poduzeće.. 2. a ne u Firencu. 1972. Skup. Ubrzo tamo Maro potroši sav novac. Na taj je način novčano pohlepan otac. pa potom iz Jakina u Firencu te mu je još rekao ako mu dobro krene neka ode na Sofiu. te je iz Jakina otišao u Rim. Za vrijeme boravka u Italiji (1539-1545) Držić je pored ostalog upoznao i dostignuća pastirsko-mitološke drame. te je posebno dobro osjetio kakve sve scenske mogućnosti pruža ona grana pastirske igre koja svoj zaplet i svoj smijeh zasniva prvenstveno na susretu između rafiniranog pastira. Ali Maro nije poslušao oca. odmah je sa svojom slugom . Podatke našao: U knjizi “Izabrana djela” od Marina Držića. Tripče od Utolče. Pjerin. Zagreb. dao je svom sinu Maru pet tisuća dukata da ode iz Dubrovnika u Jakin. Kad je Maroje to doznao. Dundo Maroje.

Dotle je sin Maro živio kao bogataš. njena baba i njen brat Dživo. U potrazi su mu pomagali neki dubrovčani. Njihov prijatelj Dživolin ih je o svemu obavijestio. Uskoro su se otac i sin sreli. Isto je zadesilo i (njegovog slugu) Pometa i (njezinu slugu) Petrunjelu. Maro je najgore “prošao” jer je izgubio Lauru i Peru (a i njegov sluga Popiva dugoželjenu Petrunjelu). što je on ubrzo zatim i učinio (kasnije ih je dao ocu da ih stavi u jednu kutiju). pravio se da ga ne poznaje (zbog toga da mu ne skine nasljedstvo). . Na kraju su ipak Ugo Tudeško i Laura postali vjerenici. Dotle je Laura doznala za dolazak Marova oca (čula je razgovor Bokčila i Popive).Bokčilom otišao u Rim da ga nađe. Kad se u Dugrovniku doznalo šta Maro radi u Rimu došla je i njegova vjerenica Pera. raspravili i razjasnili. te je krivio Pometa(slugu od Uge Tudeška. Potom dolazi do svađe između Mare i Laure jer Maro nije htio priznati za Peru. Novce je potrošio na djevojku Lauru. Kad je Maro doznao za dolazak oca. Zatim ga je njegov sluga Popiva savjetovao da uzme Lauri tri tisuće dukata. njemca) da laže. Potom se svi vraćaju u Dubrovnik.

4. Po mom mišljenju ovo je djelo prikazuje likove koji su u kontrastu jer nije dobro biti kao Dundo Maroje veliki škrtac. TEZA : USPOREDBA DUNDA MAROJA I MARKA U ovom djelu u največem su kontrastu sin i otac. samo neka se čuvaju zlih jezika. jer sljedi onu prvu komediju od Pometa. Sjeća ih.” Dundo Maroje sastavljen je na način Plautinsko-talijanskih komedija šesnaestoga stoljeća. jer će u njoj biti ista lica. da se sabere i razabere. . U prvom pjesnik pozdravlja vlastelu. a njegov sin Maro za kojega novac i nema neku veliku vrijednost. u kojima se pjesnička mašta napinje i natječe kako će intrigom prikazanih osoba bolje zamrsiti čin. U drugom prologu govori pjesnik:”Ova će komedija biti nova i stara. Prikazat će im opet svoju vještinu. a ni kao Maro veliki rasipnik. Tu se u jedan dan križaju zgode i nezgode nemogučim. Mislim da nam je tu poruku htio prenijeti i sam pisac okarakterizirajući ova dva lika i njihove postupke da i sami shvatimo da treba voljeti i čuvati novac do neke mjere. da čovjeku treba mnogo razmišljanja. a stara. brojem. on daleko nadmašuje ostale svojom zapletenošču i svojom originalnišču. nova. Usporedimo li ga sa komedijama koje su nastale u to doba. a kako ga je i ove godine vjetar ovamo donio. Dundo Maroje je veoma škrt i voli novac.3. ljude i žene. TEZA : ANALIZA DJELA Ova komedija ima dva prologa. kako je pred tri godine učinio svojim dijelom čudesa. puk. staro i mlado. ne pazeći da zgode budu udešene.

5.Sukob starosti i mladosti (sukob generacija) : Staru generaciju bi u ovom djelu predstavljao Dundo Maroje a mlađu Maro. .patricijskom sloju. sloj sluga. bistar. Mislim da Držić zauzima negativan stav prema prvom sloju tj prema građansko .patricijski sloj je bjesan. a dok je sloj obespravljenih tj. TEZA : KONTRASTI U ovom djelu možemo nači neke kontraste kao što su : 1. intelektualno bezizražajan. 2. duhovit i snalažljiv.patricijskog sloja i sloja obespravljenih : Građansko .Građansko .

rođen je 1913. ljudi koji su veliki rasipnici te oni koji su veoma škrti.6. g. jedan od najznačajnijih suvremenih hrvatskih književnika. U djelu prevladavaju monolozi i razmišljanja. Kao dramatičar predstavlja se 1939. Boji se da Lojz ne dovrši anđela. Osjeća se usamljenim. nije pre teško za shvatiti. BILJEŠKA O PISCU: Ranko Marinković. Glavni lik (majstor) i njegovo duševno stanje opisani su u detalje. Svoj književni rad počinje vrlo rano.RANKO MARINKOVIĆ Pripovjetka “Anđeo” opisuje posljednje dane bolesnog majstora kojega razdiru sumnja i strah. U godinama odmah iza drugog svjetskog rata uvrštava se u red naših istaknutih književnih stvaralaca pišući pripovijetke. već moramo biti negdje između ova dva lika. godine na otoku Visu. napuštenim. Anđeo je simbol životnog stvaralaštva pojedinca koje on čuva i želi ga dovršiti da ono postane trajna vrijednost i simbol njegove muke. te mislim da je tako Marin Držić želio stvoriti idealan lik. MJESTO RADNJE: Radnja dijela je smještena u Zagreb. KRATAK SADRŽAJ: Majstor je prije nego što ga je shrvala bolest isklesao velikog anđela za svoj grob i želi ga dovršiti. praizvedbom drame “Albatros” na sceni Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. u godinama uoči drugoga svjetskog rata. počinje o njemu razmišljati kao o čovjeku koji mu priželjkuje smrt. čiji se svijet ruši. S njim žive i njegov šegrt Lojz. . te njegova druga žena Frida. u kuću bolesnog majstora Alberta Kneza koji umire. Kako majstor sve više oboljeva. jer je napisano takvim jezikom da ga mogu svi razumjeti tj. objavljivanjem poezije u časopisima. Filozofski fakultet završio je u Zagrebu. Jedne noći ustaje. prosinac 2004 20:56:00 | 0 komentara ANĐEO . Njegova nada sve više tone u more mračnih misli. a radnja je zanimljiva. Objavio lektire u 30. TEZA : ZAKLJUČAK Ovo djelo mi se veoma sviđalo. Mislim da nam je pisac ovom dramom želio prenijeti poruku da ne smijemo biti ni rasipni kao Maro pa ni škrti kao Dundo Maroje. skupivši zadnje snage i potvrđuje svoju sumnju. u njegovoj se glavi rađaju sve mračnije misli. Nakon toga dovršava skulpturu svoga anđela i umire. počinje sumljati da mu žena voli Lojza.

1953. pripovijetke. 1949. 1964.Godine 1980.te pokrenuoi uređivao biblioteku « Albatros « u velikogoričkom Centru za kulturu ... pripovijetke. 1993. Prozne . filmske.. “Glorija”. eseje i kritike. zbirka eseja.. “Karneval i druge pripovijetke”. pripovijest.. 1959. “Geste i grimase”..Parizu I Zagrebu . drame se i danas izvode na domaćim i brojnim svjetskim pozornicama. 1948. ali poslije ga je shvatio . 1939. vodvilj..Tamo je započeo svoje školovanje ... pripovijetke... prosinac 2004 20:56:00 | 0 komentara Divlji konj . “Oko božje”. roman. bio je uporan kad je tražio Zvijezdu. “Poniženje Sokrata”. pjesničke I dramske priloge objavljuju u dnevnom I periodičnom tisku.. a pripovijetke i romani doživjeli su mnoge kazališne. poslije . vjerna prijateljica Divljeg konja. 1986.gdje je diplomirao romanistiku na Filozofskom fakultetu. Popis Marinkovićevih djela prema godinama prvih izdanja: “Albatros”. “Proze”. “Kiklop”. kad je bio malen mrzio je I Zakon . Nera : susrela je Divljeg konja kod Gospodara .Član je DHK . djeluje kao slobodni stvaralac . 1980. na Hipodromu Vrijeme radnje : nepoznato ??? LIKOVI: Divli konj : hrabar . 1966. štiti prijatelje . u Podzemlju . “Ruke”. 1982. 1951. 1977. malo je strah bilo kad je bila u Podzemlju .imao je puno prijatelja Neru .Radovi su mu uvršteni u zbornike .Šarca. Objavio lektire u 30. “Never more”.Od godine 1984. drama. objavio je zbirku pjesama I kratkih proza za djecu pod nazivom « A »Zapažen književni uspjeh zabilježio je romanom «Divlji konj» za koji je 1989. “Pod balkonima”.Božidar Prosenjak Bilješke o piscu : Božidar Prosenjak rođen je 1948.. roman.novele. roman. drama. “Pustinja”.Surađuje u časopisima za djecu .Radio je kao novinar u Narodnom sveučilištu u Velikoj Gorici . “Zajdenička kupka”.a nastavio ga zatim u Koprivnici . Sretno djetinjstvo proveo je uPodravskom seocetu Kuzmincu . Njegova su djela do danas doživjela brojna izdanja u zemlji i inozemstvu. kazališne kritike i eseji. na radiju I televiziji . poginula je kad je ušla kroz vrata iz kojih konji više ne izlaze ( ubijena je ) Šarac : Isto jedan od vjernih prijatelalja Divljeg konja . 1955.. 1949. drame. “Politeia ili inspektorove spletke”. drama. 1953.antologije I školske udžbenike. kod gospodara . hrabar kao Divlji konj . mrzi Podzemlje . pripovijest.. “Nevesele oči klauna”. imao je svoju kolibu Zvijezdu I svoju kćer Cezu . pripovijetke. godine u Koprivnici. Sivku . radio i televizijske adaptacije i izvođenja. “Ni braća ni rođaci”. Ponovno je srela Divljeg konja u podzemlju .. romane. godine primio nagrade «Ivana Brlić Mažuranić» I «Grigor vitez » Fabula: Uvod : Život divljeg konja u divljini kad je bio ždrijebe Zaplet : Kod Gospodara I bijeg od njega(Divljeg konja) Život u Podzemlju I njegovo maltretiranje Vrhunac : Utrka divljih konja kod Gospodara I na Hipodromu Rasplet : Divlji konj je uginuo prirodnom smrću Mjesta radnje : U divljini .

On nije bio u Podzemlju I nije vidio užasu Podzemlju . On pri~a sve}enicima o svom kipu Isusa na raspelu u koji je ugradio mehanizam koji pokre}e Isusovao tijelo. Kozlovi} odlazi da uredi kip. 3. Najosnovnije crte fabule: 1. don Jere smi{lja na~in na koji bi u~vrstio vjeru naroda. Sivka : Vjerna prijateljica Divljeg konja .slika Radnja se nastavlja odvijati u crkvi gdje Magdalena sjedi glume}i Madonu. Objavio lektire u 30. ali ga don Zane odvla~i i tra`i od njega da {to prije predstavi kip Biskupu koji je za nj jako zainteresiran. godine na Visu.mu je Sivka rodila sina . Ostali sve}enici se ba{ i ne sla`u s tom idejom ali ipak pristaju. dramski autor i esejist. Zami{lja kako bi bilo dobro zamjeniti kip bogorodice s `ivom opaticom koja bi povremeno pomakla o~i i tako uvjerila ljude u postojanje Boga. romanopisac. drama “Glorija”. na kraju se ispostavilo da je Ženka koja je rodila nekoliko mladih . Magdalena se gleda u ogledalu i divi se samoj sebi. i jednog jutra sti`e Magdalena. a ne `eli to priznati. jako se brine o Cezi . rodila je kobilu Divljem konju Cezu . Najistaknutiji je suvremeni hrvatski novelista.ona isto nije bila u Podzemlju. 2. Don Jere koji ve} du`e vrijeme gaji ljubav prema njoj. Ona mu pri~a kako se zaredila i pri~a o svome ocu i njegovu cirkusu. @eli da ga sve}enici prika`u narodu. kad se vratio Divlji konj Iz Podzemlja pobjegla . Zvijezda : Bila je vjerna kobila Divlje konja .slika Scena predstavlja sakristiju. a ne svetom stvari.Ranko Marinković Osnovni podaci o autoru: Ranko Marinkovi} je ro|en 1913. Nakon toga Magdalena sti`e u biskupiju i don Jere joj povjerava zadatak. Prije nje toga jutra u biskupiju dolazi i ~ovjek po imenu Rikardo Kozlovi} alias Floki Fleche. Teme i likovi njegovih djela pripadaju mediteransko-oto~kom ili gradskom. Snažna kobila . Njezin otac dolazi u crkvu i prepozna ju.. ironijom i tragi~nim shva}anjem svijeta.Vulkana . Don Jere zamoli predstojnicu obli`njeg samostaana da mu po{alje jednu opaticu. hrabra .. Garov : pas koji je čuvao konje kod Gospodara . roman “Kiklop”. prosinac 2004 20:56:00 | 0 komentara Glorija .slika U maloj `upi u Dalmaciji sve}enici poku{avaju razbiti monotoniju malog mjesta i jedan od najmla|ih. Djela su mu pro`eta crnim humorom. koje izgleda kao da je `ivo. jer smatra takvo djelo oskrvnu}em prirodne ljepote. te na kraju ispada da je Kozlovi} Magdalenin otac. rodila je sina . ali ga don Jere otjera iz biskupije. gra|anskom ili malogra|anskom svijetu. . Najpoznatija njegova djela su: zbirka novela “Ruke”.

” Uto u|e don Zane i ni{ta ne rekav{i prijekorno pogleda don Jerea. a ona ga samo umiri. da orkestar svira fortissimo. On ne `eli poslu{ati don Jeru. a ona svijesna svoga zadatka ignorira oca. a ona sada `eli samo vidjeti svoga oca. a on joj priznaje da nije `elio da joj se vrati ljubav za “onim” `ivotom. te je do{ao kada je vidio plakat. Ka`e joj da }e tra`iti od njenog oca da ju ne pusti da izvede to~ku. a ja sam stajala mirno kao kip! Gledala sam kako mi se starac mu~i. Svi ljudi su ve} iza{li iz crkve osim Kozlovi}a i `ene koja moli za svoga sina. i kako njoj.slika Scena prikazuje sakristiju katedrale. a klauni izlaze. On ju kori zato {to je proplakala pred ocem. kao najgora ni{tarija. @ena ju moli da joj spasi sina. oprosti. Dolaze ~etri klauna i zabavljaju je. 6. U garderobi pri~a sa Tonijem. Toma obja{njava da joj je sin umro. Toni moli Kozlovi}a da zaustavi to~ku jer je Glorija . ali zastane i ka`e kako je to nekad bila njegova k}i. Don Jere sjedi u fotelji. 4. To je bilo za tvoju ~ast i slavu.ulazi i kori ju jer je raspustila vi{e kose nego prije. a Magdalena pla~e. prijeti propast. Dolazi don Jere i uvjerava Kozlovi}a da to nije Glorija nego kip. Don Jere jo{ dugo ostaje sam i u napadu bijesa razbije raspelo. ali uto u sobu ulazi Kozlovi}. kao artistica. jednim od klauna. Glorija otjera don Jeru u gledali{te i krene izvesti to~ku. Toma za to vrijeme `eli zatvoriti crkvu pa tjera Kozlovi}a van. a sve zato {to joj ne mo`e otvoreno pristupiti. a don Jere pri|e oltaru i u molitvi se ispri~a gospi: “ Gospo. Tome odvodi Magdalenu u crkvu. Oprosti.slika Radnja se odvija u Katedrali. a Toma ga uvjerava da je to samo kip. 5. Kozlovi} krene prema vratima. kako je sve izgubila i kako je ustvari jako zla. U zavr{nom dijelu to~ke netko pokuca na vrata. kasno popodne poslije ve~ernjice. a don Zane mu ka`e da se Magdalena zaljubila u njega. Pri~a mu kako je prije sedam godina skoro poginula. jer se trapez malo prije njene to~ke otrgnuo. Kozlovi} gleda u Gloriju. On joj prigovara da se Toni stalno smuca oko nje. {to zato {to mu ne vjeruje. Tada ulazi Tomo nose}i novo raspelo. Don Jereu obja{njava da ga je biskup kupio od Kozlovi}a. Uto Glorija zajeca. {to zato {to je pohlepan za slavom. ali ju je sada izgubio. bez i jedne suze u oku!” Ona ga pita za{to joj nije dopustio da vidi oca. a ulazi Kozlovi}.slika Radnja se zbiva u cirkusu. Ukorava ju i zbog njenog pona{anja. Kozlovi} nato provaljuje u sakristiju i ona odlazi s njim. sagrije{io sam te{ko. Zatim joj ka`e kako je uni{tio kip. a ja sjedim tamo podlo. kako vas na koljenima moli za jednu moju rije~. ali on ipak ne `eli potpuno priznati da i on nju voli. Ponavljaju jo{ jednom neke datalje o to~ki i on odlazi.Don Jere i don Zane se sva|aju. Ona ga je primjetila jer je ~ula glas:” Pazi! Pazi!” Toni ju razuvjerava. a ona se pravda:” Ro|eni se otac previjao preda mnom. Ona mu na to priznaje da ga voli. zbog njegovih grijeha. a to bi ljudi mogli primjetiti. On tvrdi da je to Glorija. Toni izlazi. Ka`e mu kako vi{e ne mo`e moliti. a ona kao da ne{to predosje}a tra`i od Tonija da prenese poruku maestru. a don Zane ulazi. ali Kozlovi} se neda. a na kraju joj priznaje da je “obolio na `ivcima” i da je ovdje na lje~enju. On joj govori kako je biskup umro. a otac ju moli da ga prihvati. U sobu ulazi don Jere. Glorija opet nastupa. Odlaze odslu`iti ve~ernjicu. kako je don Zane dobio Biskupiju. Tad dolazi i `ena koja je molila za svoga sina. Don Jere okrivljuje Magdalenu zato {to je `eni dala la`nu nadu.

iz zadnje slike proizlazi da je ta ljubav ljubomora. jer su njegove radnje dobro promi{ljene i razra|ene. strogo vjerski `ivot.rastresena. jer nema onu unutra{nju snagu koju posjeduje Glorija. vje~ito pronalazi pogre{ke u njenom pona{anju. Bimbo. ve} joj samo gladi lice i popravlja joj kosu. On se boji priznati tako ne{to. Svoju `elju da ga napusti uspje{no potiskuje sve dok se svojim ~istim srcem ne zaljubi u don Jerea. Ona unato~ poznavanju vanjskog svijeta i odbojnosti samostana. Orkestar zasvira posmrtnu kora~nicu. ali nije kako sama ka`e “bludnica”. On cijeloj radnji daje stanovit balast. ubrzo nakon drugog svjetskog rata. Mjesto i Vrijeme u djelu: Radnja se odvija negdje u Dalmaciji. Glorija pada i umire.. ali ipak se on i don Jere vje~ito sva|aju oko ovog ili onog. Tema djela: Neostvariva ljubav izme|u sve}enika i redovnice. Kozlovi} ni ne pla~e za njom. ali se don Jere ne usu|uje otvoreno priznati da je voli. Don Zane je stariji ~ovjek. Likovi: sestra Magdalena (Glorija Fleche) Rikardo Kozlovi} (Floki Fleche) Biskup don Jere don Zane Toma majka Toni. a njegova silna `elja za Glorijom postoji ve}inom zato {to bez nje cirkus propada. Iako se na po~etku ~ini da Kozlovi} bezgrani~ni voli svoju k}i. Don Jere ostaje sam i zapla~e. a ~etri klauna iznose Gloriju. a zastor se spu{ta svr{avaju}i tragediju. izgledu. Bepp i Kock.~etri klauna Karakterizacija likova: Glorija je `ena sa dva `ivota. ali Kozlovi} ni njega ne poslu{a. prihva}a taj samostanski. . Njezina ljubav je ~ista i iskrena. koji je zbog svog `ivotnog iskustva obi~no u pravu. Umjesto da joj ka`e da je voli on je stalno kori..

Simboli~nost: Cirkus u ovoj drami ne postoji slu~ajno. Sabr ana dje la 1 ..TEZA O PISCU.. no ve le .. . Z agre b 1 94 9 .. Drugi sukob je izme|u Magdalene i Jagode tj. Objavio lektire u 30...g.g. Zagr e b. Zagr e b 1 99 3 . Pustinja . 2. G imnaz iju je z avr {io u Splitu i Zagr e bu..g. zatim su ga pre bacili u B ar i i na kr aju u sinajski z bje g “ El Shatt” . O ko bo ` je . N e ver mo r e . a naknadno u zavo du Hr vatske te kao dir e kto r HN K u Z agre bu. prosinac 2004 20:55:00 | 0 komentara Novele .-7 . Sukobi: Glavni sukob je ljubav izme|u don Jere i Magdalene i vjera koja takve veze zabranjuje. O d 19 51 .. 19 48 . go dine . g. Glorije odnosno sukob vjerskog `ivota i svijetovnog `ivota.g.g. iako su u~injena s plemenitim ciljem.1 1 . Z agre ba~ ka kupka.. Z agre b 19 51 . Ne ve se le o ~ i klauna .. no ve le .TEZA “Mrtve du{e”.g. G este i gr imase . 1 98 8 .Z agr e b 1 98 0 . Zagr e b.Ideja djela: Dokaz da ljudska dijela nisu uvjek dobra. N je go va dje la su: Pr oz e .g.RankoMarinković 1.. Po slije r ata radi u ministar stv u pr o svje te .Z agr e b 19 82 .g. Z a vr ije me r ata inte r nir an je u lo go r Fe rr o mo nte u Italij i. O sno vnu {ko lu po laz io je u r o dno m mje stu. no ve le . Zagr e b 1 94 9 . r o man. R edo vito je ~ lan HAZ U. Z agre b 19 77 . e se ji. radi kao pr o fe sor na Z agre ba~ ko j Akade miji z a kaz ali{nu umje tno st. R o |e n je na o to ku Visu 2 2 . r o man.g.. Zagr e b 19 86 . Tr i dr ame . Po d balko nima. e se ji. B eo gr ad 1 96 5 . N i br a}a ni ro |aci. Sabr ana dje la 1 . Diplo mir ao je na filo z o fsko m fakulte t u u Zagr e bu.g.g.19 1 3 . Z agre b 19 81 .. ve} zato da bi se crkvena “~uda” mogla prikazati kao cirkusarije. dr ama.-4 .g.

U zraku se ~uje lupet bubnja. Glava mu slu`i kao neka lopta u vodi. mrtve du{e. “ni kazaljki nema na satu”. Pisac sam sebi od umora ka`e: ”Mrtve. @eli ga se rije{iti pa razmi{lja da li da ga zaklju~a u ormar ili da ga baci kroz prozor. 3.TEZA “Samotni `ivot tvoj”. npr. a posebno biskupa na taj na~in {to ni`e haljinu pred ljudima i pokazuje biskupu stra`njicu . Biskup je odr`ao “Molidbu za magare}i rod”. Sad legnimo mrtve du{e”. Taj no` je donio gazdari~in pokojni mu` pomorac iz Carigrada. U masi netko se potukao. De{avaju se ~udni doga|aji pri ~udnim okolnostima. Na otok je doplovio biskup. U selu `ivi Toninka koja vu~e za nos sve}enstvo. Na kraju banketa na{li su se i prosjaci da malo maste brk. Kad se vratio ustanovio je da je prevaren. U dubokom razmi{ljanju do~ekao je jutro na prozoru sobe.Pisac je glavno lice. Ona se gubi i na kraju nestaje. skupilo se mnogo vjernika. On izjavljuj da voli oblake a ne `ene. Jedan od njh je pisac i dugo jo{ slu{a kako se psi na ulci kolju oko kostiju {to su ostale nakon ve~era{nje gozbe i kako zlosutno tule u no} i laju na mjesec.½½½½ drasti~no poja~ava sliku apsurda ljudskog polo`aja. `ivota i literature. Kad se probudo pri svjetlu opazio je no` zaboden u knjigu.. No`em si je odrezao glavu i pona{a se kao da je i dalje du{a u tijelu. `andari i narod Vrijeme→predve~erje i no} Prostor→oto~no mjesto . fratri}. Lica→pisac i gazdarca Vrijeme→no} Prostor→u sobi Tema→paralelom stvarnosti i ma{te. Lica→biskup. Luda Tonka istrgala se i pobjegla tako da je jo{ mogla nastaviti sa svojim {alama. Gazdarica prolazi kraj sobe i jo{ sva snena budi ga. Pisac se nalazi negdje kraj vode. Boji se spavati u njegovoj blizini. Neobi~na je simbolika u kojoj je vrijeme stalo. Dok je ispovjedao `ene do`ivljavao ih je kao bludnice. Zaklju~io je da je to ipak morao biti on. On ju zamoli da uzme veliki no` pod isprikom da ga treba bolje osvjetlati. Sve}enstvo je sjelo za banket.. Misli su mu bludne. Kad je fratri} do{ao prevaril su ga da je banket na drugom mjestu.Nema mjere tako da ju `andari trebaju odvest u `andarisku stanicu. Prisjetio se da je to gazdari~ina uspomena. Toninka. Djeca su ih ga|ali kamen~i}ima. ^esto se ispovjedao nebu. U mjestu je velika crkvena sve~anost. Pred zoru mnogi su se vratili ku}ama. Nave~er je usljedio bal. Biskup i fratri} spavaju. Zaklju~uje da je slabo za{ti}en od samog sebe. Postavlja si pitanje da li ima ne{to ratni~kog u njemu.

Skupio je snagu i spustio se do radione iako je bio mrak. ve} od njega tra`i uslugu tj. Na an|elovoj knjizi vidio je krasnim pisanim slovima Albert Knez.TEZA “An|eo”. pomo}. U klesarskoj radioni bio je nedovr{en spomenik an|ela koji u ruci dr`i otvorenu knjigu. Njegov pomo}nik Lojze do{ao je po klju~ radione i ispri~ao mu je neobi~an san. U luci ga je do~ekala Ana jo{ uvijek za njega vrlo privla~na lijepa. Klesar je objasnio nau~niku da je taj spomenik za njega. Laskalo mu je {to ga Ana nije zaboravila. Vratila mu se uspomena na Anu koju je jo{ uvijek volio. TEZA “Prah” Oto~anin Tonko Jankin primio je pismo kojeg mu je donijela stara Lucija. Odbacio je oru|e i predao se svom an|elu. ali nedosti`na. kao tragi~na farsa. 4. Apsurd je u tome {to su tim konop~i}em tj. Lica→klesar Albert Knez. Klesarski majstor je na samrti. U ku}i su ga lijepo primili i sve te okolnosti su ga skrhale. @eli krstiti sina ali tako da njezin mu` ni{ta ne zan za to. Smetalo ga je nau~nikovo neprestano nabijanje pa je zamolio suprugu da ode do nau~nika i da prestane s radom. klesar majstor umjetnik ro|en odre|enog datuma . koja personificira jednu vjeru ~iju neozbiljnost shva}a ve} i bogoslu`na |a~ka {kola “I sa zrnom soli!”.umro u zagradi bez datuma.Tema→Ironija koja prati izlizane crkvene formule “Mir s tobom!”. ^udne su mu se misli vrzmale ({uljale) po glavi. uzicom bila vezana . Poslije pro~itanog pisme se razljuti ali kasnije su mu se vratile drage uspomene i trenuci zajedni~ke ljubavi i odmah se odlu~io da prvim jutarnjim brodom otplovi za Split. ladanjske (seoske) samo}e i dokolice raspoznata je u ovoj noveli kao gruba proza. ^ovjeka prepu{ta vlastitom ljudskom nespokojstvu. Kad se na{ao sam u sobi poku{ao si je oduzeti `ivot tako {to se je objesio na konop~i} na prozor. Ona ga je ostavila jer se zaljubila i udala za jednog geometra. 5. Idila patrijahalnog `ivota. Stari klesar je upisao datum njegovog posljedneg dana `ivota. nau~nik Lojze i `ena Frida Vrijeme→zadnji dan `ivota klesara Prostor→soba i radiona Tema→Klesar nastavlja `ivot kroz svog an|ela od mramora. Sada `ive u Splitu.

najviše se proslavio onom značajnom serijom romana koja je 1719. koje je izašlo 1712. geometar i sin Vrijeme→poslije drugog svjetskog rata Prostor→Dalmatinski otok i Split Tema→Sav smisao strasti. Dotr~ali su do njega. jedan od najmarljivijih književnika što su ikada živjeli. trista milja zapadno od Valparaisa. Objavio lektire u 30.. prosinac 2004 20:55:00 | 0 komentara ROBINSON CRUSOE .. a on im je rekao: “Vi ste mislili da sam ja nesretan. zloban. a uključuje Kapetana Singletona (Captain Singleton).. pošao s Wiliamom Dampierom. U ku}i su ~uli njegov pad. koji je 1704. Zna se da je napisao preko dvjesta svezaka. zna se da je tek s Robinsonom postao slavan i poznat u cijelome svijetu. . Defoe je našao materijal za Robinsona u čudnim doživljajima nekog škotskog mornara. dala je cijelom nizu generacija vrlo jasnu sliku o borbi čovjeka s prirodom. Očito je to putovanje uskoro postalo glavna tema razgovora. Moll Flanders. Taj je predmet odgovarao općim osjećajima i predstavljao možda najživlji dio ljudskog zanimanja što ga literatura uopće može pružiti. Tema: borba čovjeka s prirodom i opstanak. na put u Južno more. Povijest Kuge i Roxanu. Defoe je bio. objesiti zbog toga? Dobro sam se s vama na{alio? He?”. ali po svom unutarnjem osjećaju. neka iluzija `iivota. Njegova su književna djela tako brojna da bi ih bilo teško skupiti u jednom izdanju. Mjesto radnje: nenaseljen otok. Ana. O djelu: Zapanjujuća uvjerljivost većim dijelom izmišljenih zgoda Robinsona Crusoea. Vrijeme radnje: kroz godine. sitan. Rodio se u Londonu 1659. Otac mu je bio mesar. Tu je povijest prvi objavio Roger u svom djelu Krstarenje oko svijeta. ali ipak bar neki smisao. Liuca→Tonko Jankin. Alexandra Selkira. Zbog svađe s kapetanom zatražio je da ga iskrcaju na samotni otok Juan Fernandez. uz bezbroj članaka o svim mogućim predmetima. Međutim. rasipa u prah koji treba prikriti izgovor bijedne {ale. Defoe je napisao ne samo poučnu pripovijest o nevoljama koje mogu zadesiti krhko ljudsko stvorenje nego i simboličnu dramu o mučnim i strpljivim naporima s pomoću kojih je ostvarena civilizacija. Lucija.. Ostao je tamo četiri godine i četiri mjeseca. zapravo. i da }u se najmanje. počela s Robinsonom. Kao što je poznato. dok ga nije konačno izbavio jedan od brodova kraljevske mornarice.njegova pisma koja mu je Ana ovom prilikom vratila staviv{i ih ispod njegovog jastuka. glasovitim moreplovcem.Daniel Defoe Bilješka o piscu: Iako je Daniel Defoe napisao vrlo mnogo djela. ~ekanja i osvete. a sin se bavio različitim poslovima. Nenamjerno.

Vraćajući se ubio sam nekakvu veliku pticu što sam je vidio kako sjedi na drvetu pokraj velike šume. dva ili tri drvena balvana i jedan ili dva gornja jarbola. rad. sa svojim oruđem i pilama. samo nisam znao kakvih.” Ne sviđa mi se njegov postupak s životinjama na otoku: “ … ali sam vidio mnoštvo ptica. Bradu sam jednom pustio da raste. Prvim hicem što sam ga opalio među njih ubio sam kozu kraj koje je stajalo jare i sisalo je. pa mi je bila duga oko . od istog drveta u pola dana izrezali šest. ono doista nije bilo toliko pocrnjelo koliko bi se očekivalo kod čovjeka koji uopće ne pazi na nj. nisam znao koje su za jelo. Imali smo na brodu nekoliko doknadnih jarbola.” Muka. marljivost neke su od stvari što ih je morao prihvatiti:“ Trebalo mi je puna četrdeset i dva dana da napravim dasku za dugačku policu što mi je trebala u spilji. a koje nisu. a dva bi tesara.” Vanjski opis (opis njegova lica): “Što se tiče moga lica.Likovi: Robinson Crusoe Petko kapetan Španjolac Petkov otac Opis glavnog lika: Snalažljivost: “Ta bezizlaznost probudi moju snalažljivost. a kad sam ih ubio. strpljivost.

Knjiga mi je bila mnogo zanimljivija i uživao sam u čitanju. a po mome mišljenju oko dvadeset i šest godina star. dok je u knjizi vrlo temeljito opisano. Međutim kako sam imao dovoljno škara i britava. dosta sam je kratko podrezivao. i nije bila kovrčasta kao vuna. nos malen. savršeno građen. Izraz lica mu je bio vrlo dobroćudan. imam samo jednu zamjerku.” Kolebljivost prema divljacima: “Pitao sam se također koliko su se ti ljudi ogriješili o mene. a zubi su mu bili pravilni i bijeli poput bjelokosti. a dlake na gornjoj usnici dotjerao sam tako da sam imao velike muslimanske brkove.” Najviše me se dojmila ova rečenica: “Katkad bih sam sebe pitao zašto sudbina tako temeljito uništava svoja stvorenja i čini ih tako strašno nesretnima. ali je u isto vrijeme u izrazu njegova lica bila neka mekoća i blagost Europljanina. Lice mu je bilo okruglo i puno. U njemu se sve događa iznimno brzo. a ipak ne onako ružno žuta i odbojno tamna kao kod Brazilijanca … nego nekako jasna. dugačkih nogu. ali je bio visok i skladan. lijepa usta i tanke usne. no ipak mislim da je to u redu jer za temeljito opisivanje u filmu trebali bi sati i sati. ali vrlo zagasita. Nije bio prekrupan. U njemu kao da je bilo nešto muževno. pogotovu kad bi se nasmiješio.četvrt metra. lijep momak. u njemu nije bilo ništa divlje i neprijazno. ali ne plosnat kao u crnca. Kosu je imao crnu i dugačku.” Opis Petka (vrlo slikovit): “Bio je to pristao. “… kao što sam već rekao. a oči su mu sijevale živahnošću i oštrinom. Boja njegove kože nije bila sasvim crna.” . Čelo mu je bilo visoko i široko. ravnih. sivkastosmeđa. a to je uzastopno ponavljanje npr. napuštenima i bespomoćnima. i kakvo pravo imam ja da se uplićem u svađu o onoj krvi što je oni prolijevaju među sobom. Film ima i dosta neugodnih prizora što uništava čar cijele priče. tako potpuno bijednima da bi jedva bilo razumno biti zahvalan za takv život.” Usporedba filma i knjige: Film je uvelike skraćena verzija knjige.

26. Rano je ostao bez roditelja. gdje je 1923. gdje je i maturirao. Lica … Od rane mladosti bavi se bublicistikom i esejistikom. Gospođica. Župančića. Djetinstvo je proveo u Višegradu.stihove. Andrić je stekao universitetsko obrazovanje. Mladost mu nije bila ni laka ni bezbrižna.Potresla me je tragičnost te misli. osdijek slavenske književnosti i povijesti u Zagrebu. a 1920. Levstika … Godine 1918. godine dodjeljena mu je Nobelova nagrada za književnost. sa mnogo napora. Gimnaziju je pohađao u Sarajev. 1892. Priča o vezirovom slonu. Aleksandra. pjesnik i esejist. godine u časopisu Bosanska vila. godine i doktorirao sa disertacijom: O duhovnom životu Bosne pod Turcima. 10. Među njegove najpoznatije tekstove ove vrste ubrajaju se:esej o Goji. Kočiću … Godine 1956. a poslije rata objavljuje romane Na Drini ćuprija. Ivo Andrić rođen je 9. M. i uz dosta teškoća i prepreka. Prokleta avlija. Beču. pripovjedač. Hrvatski leksikografski zavo. a nešto kasnije i svoje prevode O. a od pripovjedaka Nove pripovjetka. Prve književne radove. prosinac 2004 20:53:00 | 7 komentara PRIPOVIJETKE . Iste godine objavljuje i knjigu pjesama u prozi Nemiri. godine u siromašnoj obrtničkoj porodici u Travniku. Objavljuje knjigu lirske proze Ex Ponto. V. Između dva svjetska rata objavljuje tri knjige. Objavio lektire u 30. Krakovu i Gracu. gdje je završio i osnovnu školu. godine svoju prvu pripovjedačku knjigu Put Alije Derzeleza. Kao srednjoškolac i student Andrić sudjeluje u naprednoj djelatnosti revolucionara omladine -Mlada Bosna. Zagreb. Priča o kmetu Simanu .10. objavljuje kao maturant 1911. esej o Njegošu. Razgovor s Gojom. Za vrijeme drugog svjetskog rata živi povućeno u okupiranom Beogradu. Podaci iz: Enciklopedija leksikografskog zavoda. ne dovoljavajući nikakvo preštampavanje i objavljivanje svojih djela. Dobio je povelju za životno djelo. 1963.Ivo Andrić Bilješka o piscu: Istaknuti romanopisac. Vuku. Studirao je filozofiju. najvišu književnu nagradu u zemlji. Travnička kronika.koja se bori za nacionalno oslobođenje.1961.

Smirenje je nalazio u alkoholu. Tu je poražena Turska vojska. Kada je u Bosni Austrijska okupacija zamijenila Tursku. Siman se nije imao na koga osloniti. Simanu su umrla dijeca.mjesto : kraj oko Sarajeva Godine 1876. Ibraga Kološ: Turski feudalac. misleći da je u pravu. Siman se prerano digao u borbu za pravdu. Nastala se teška vremena i nesigurna za bosanski narod. ___________________________________________________ U dijelu je dat primjer sukoba kmeta Simana Vaskovića i age Ibraga Kološa. naročito društveni položaj kmeta nije se ni u čemu poboljšao. a on se odao pijanstvu. žena otišla kod rodbine. a time slabi i čitavo tursko carstvo. a age su ostali age. __________________________________________________ U dijelu Ive Andrića prikazuje se vjekovna borba između kmetova i turskih feudalaca. Razlikovao se od drugih aga. Kad su austrijanci okupirali Bosnu kmet Siman suprotstavio se agi i nije više htio da mu daje trećinu uroda. ___________________________________________________ Siman Vasković: kmet koji je živio svojim mirnim. Austrija je okupirala Bosnu i Hercegovinu. među pijance i propalice. Usporedo s tim. Bosanski narod digao se na ustanak protiv Turaka u malome gradiću Nevesinju. Mislio je da je s promjenom vlasti donešena i promjena o daćama kmetova. . Kmetovi su mislili da će austrijska vlast donijeti nove uvjete života međutim za kmeta nije bilo nokakove promjene. Ali Siman se grdno prevario. ali ondašnje “visoko društvo” nije dozvoljavalo da običan kmet traži pravdu jer je nikada nije ni imao.vrijeme : krajem 19. stoljeća . uobučajenim životom. Austrijska vojska jača i postaje najveća politička i vojna sila u tom dijelu Evrope. u mnogome je popuštao Simanu. vlast je još uvijek bila na strani age. Godine 1878. naprotiv. kmet je i dalje ostao kmet. a zapao je u najlošije društvo. Promijenilo se samo ime države i vlasti. Siman je tražio svoje pravo. a pratile su ga same teškoće. Nije bio loš čovjek. a sve ostalo. jer da je još malo pričekao uz njega bi bilo još mnogo bosanskih kmetova kojima se kasnije poćela buditi savijest. Siman je tako iz dana u dan provodio vrijeme na raznim suđenjima. Tvrdoglavo se pridrćžavao svoga stava i tako je upropastio svoj život. Kao ni jedan aga Ibraga je sam dolazio po . kmetovi su povjerovali da je došao kraj iskorištavanja..

Stolječa . a pogotovo ne živ. Ali kada mu se Siman suprostavio i nije mu htio davati daće. Stojanov stria čiča Miloje trebao je na nagovor Turaka pozvati Stojana na predaju. Jedan od njih je bio Stojan Veletovac iz malog sela Veletovci nedaleko od granice. veliku hrabrost i borbenost hajduka. Varka se sastojala u tome. što su trebali dovesti Stojanova strica. Turci su opkolili tu dvojicu. .mjesto: na granici Bosne i Srbije Turci su odlučili da potpuno očiste planine i oslobode putove u tom kraju. nije to učinio već je savjetovao sinovca da se ne preda Turcima. pošto su ubili Stojanovog prijatelja. Bila je oluja. ___________________________________________________ Ideja: Ova kratka Andrićeva pripovjetka prikazuje nam junaštvo. koja je pripadali porodici Crnojevića. iako u smrtnoj opasnosti.vrijeme: početak 19. hajduka. Stojan je sa svojim drugom pružao veliki otpor i Turci ni nakon desetak dana nisu uspjeli uhvatiti hajduke. Turcoi ubiše čiču Miloja.urod. Otpor su im davala dva hajduka koja su već pet godina bili klica bune na tom području. koju je Stojan iskoristio i tu je noć pobjegao. koja se nalazila u kuli. Turci su se morali vratiti u Užice i umjesto Stojanove glave poslali su čiča Milojevu glavu i glavu Stojanova prijatelja u Beograd. Tako se čičina glava. Jedan od Turaka se dosjetio kako bi mogli izmamiti Stojana . Kao i mnogih drugih vojnika. aga ga je tužio sudu i dobio ono što je tražio. kojeg je ovaj jako volio. Ali čiča Miloje. Od Simana je stvorio propalicu. Tako su i učinili. ni kriva ni dužna našla na Beogradskom bedemu. Veletovci .

Kroz njegove pripovjetke prodire osjećaj o praznini ljudskog života. zaključcima. Objavio lektire u 30. mišljenjima. Na poseban način opisuje likove u svojim odlukama. Ssavršeno jasan. Andrić to opisivanje prikazuje na početku pripovjetke kako bi u daljnem pisanju još više obradio njihove postupke i to na takav način da izazove čitaočevo razmišljanje i zaključke. KRATAK SADRŽAJ UVOD: .Analiza djela Andrić u svojima lektirama najčešće piše o događajima u našim krajima u vremenskom razmaku od dolaska Turaka pa do danas. o njegovom nestajanju da se suprostavi strastima i bolu. tvrdoglavosti i o patnjama naroda. s plastičnim opisima i uzbudljivom radnom Ivo Andrić je stvorio poseban stil kojem nema premca u našoj književnosti. prosinac 2004 20:53:00 | 0 komentara ROMEO I JULIJA .William Shakespeare 1. njene ljude i pejzaže kao i posebnu atmosferu njenih sela i gradova. piše o samovolji. Zaključak U svojim pripovjetkama Ivo Andrić slika život Bosne. te osjećaj o njegovom vječnom i neizbježnom padanju u siromaštvo i smrt. doživljajima. U njegovim pripovjetkama dolazi do izražaja društvena problematika koja je savršeno iskazana u stilu i ljepoti njegovih rečenica.

ubija Mercuzia. Tibaldo. Romeovog prijatelja. Capulettijev sinovac. djevojku iz roda Capulettija. čista i iskrena. Tako na glavnom veronskom trgu izbija svađa koja završava upozorenjem kneza Escala. RASPLET: . jer uskoro dolazi knez. bez ograničenja koje nameće mržnja između njihovih obitelji. knez osuđuje Romea na progonstvo u Mantovu. ali njegovi osjećaji prema Juliji priječe ga u tome i on se skriva kod franjevca Lorenza.Već u uvodu možemo shvatiti kako su dvije ugledne obitelji : Montecchi i Capuletti u svađi. a Romeova ljubav prema Rosalini navede ga da dođe na zabavu. Između njih se rodi ljubav. Romeo tek tada shvaća pravi smisao života. Želeći osvetiti smrt svog dobrog prijatelja. ZAPLET : Na zabavi Romeo susreće Juliju. Naslućujemo da je Romeo zaljubljen u Rosalinu. Zatim mora pobjeći. Preneražen prizorom. POČETAK: Glava obitelji Capuletti organizira zabavu. Romeo ubija Tibalda.Romeo i Julija se tajno vjenčaju VRHUNAC : U jednoj svađi.

Neposredno nakon toga Julija se budi i vidjevši da joj se muž ubio zbog tuge uzima bodež i oduzima sebi život. Fratar Lorenzo. daje Juliji napitak koji bi je trebao uspavati. glasnik ne dospijeva na vrijeme reći Romeu istinu. KRAJ: Nakon tragedije u grobnicu dolaze ostali članovi obiju obitelji. “Zublja sama Nek od nje uči sjati. ja ću je potražit I uz nju blagu divlju ćud ću razblažit. On odlazi u grobnicu Capulettija i misleći da mu život bez Julije više nema smisla. Kad ples se svrši. Djeva ta Na crnom plaštu mrkle noći sja Ko alem kam na uhu crne žene – I nije vrijedan svijet krasote njene. čista Golubica u jatu vrana blista. želeći spriječiti tragediju. ispije otrov i umire.Otac i majka žele Juliju udati za Parisa. mladog i bogatog plemića. jer su i Rosalina i Julija iz obitelji Capuletti. Sad vidim da je to mi prva ljubav . Nad mrtvim tijelima njihove djece oni se mire jer shvaćaju da je uzrok tome nerazumna mržnja koja je nametnula granice istinskoj i čistoj ljubavi i time donijela svima golemu nesreću. Uz druge djeve kao snježna. uglednog. 2. Nažalost. Nerazumnu mržnju pobjeđuje njegova beskrajna ljubav i odanost Juliji. ona radije izabere smrt nego udaju za Parisa. Zbog vječne ljubavi na koju se zavjetovala udajom za Romea. On je na neki način žrtva sukoba dviju veronskih obitelji. a šalje poruku Romeu da je ona zapravo živa. SOCIOLOŠKA I PSIHOLOŠKA KARAKTERIZACIJA GLAVNIH LIKOVA Romeo je mladić iz ugledne i bogate veronske obitelji Montecchi.

da su njene oči tamo gore. citat. prekasno te ja upoznah bijedna I nemila je srca mog sudbina Da mora ljubit mrskog dušmanina!”. Nikad mu ne ponestaje motiva. a susret s Romeom označit će njen život. pa čak i roditelja i svog imena da ostane s Romeom. Za Romea. ne možemo. Ej. no ljubav je za nju odviše sveta da bi joj bilo što mogla biti zapreka. citat. Bez Julije život mu je poput pustinje pa zbog toga nepromišljeno oduzme sebi život i izaziva veliku tragediju. str. Shvaća kako se zaljubila u neprijatelja. citat. str. A zvijezde tu u glavi njezinoj.Jer ne vidjeh još cvijetak tako ubav.”. str. a ne reći da je poduzetan i hrabar mladić. 83 Julija potječe iz ugledne obitelji Capuletti.74 Romeo shvaća da je sreo sudbinu te je spreman učiniti sve. “Dvije ponajljepše zvijezde na nebu U nekom poslu sad odilaze I mole oči njene neka sjaju Na njinoj stazi dok se ne vrate. .”. “Iz ljute mržnje niče ljubav medna! Ah. 78 Spremna je odreći se svega. A njezine bi oči na nebu Obasjale sav svemir takvim sjajem Te ptice bi ko obdan zapjevale. Pun je vedrine i mladenačkog zanosa. sve dok postoji veza s Julijom. osim što je smrtno zaljubljen u Juliju. Od sjaja njenih obraza bi zvijezde Potamnjele ko svijeća od sunca.

pa ću ja Poreći da se zovem Capuletti. IDEJA . duboka i veličanstvena ljubav dvoje mladih koja je kao da kroz cijelu priču strmoglavo ide ka propasti i zloj kobi. svu milinu svoju divnu Sačuvao i bez tog imena. Prisegni da me ljubiš. “Montecchi” nije niti ruka niti nnga Niti lice niti trup ni drugo ništa Što pripada muškarcu. čudesna. neiscrpna. ROMEO(za se). odbaci svoje ime Jer ono nije dio bića tvog. Baš tako bi Romeo. str. da i nije Romeo.“Romeo. TEMA Sjajna. Drugo ime Na sebe uzmi – ime nije ništa! Što nazivljemo ružom. Odbaci ime to – il ako ne ćeš. ljubav koja istovremeno spaja i razdvaja. o Romeo! Zašto si Romeo? O zataji oca svog. 4. To je ljubav koja probija hladne zidine dvaju svjetova. Da slušam još il da odgovorim? JULIJA. slatko bi Mirisalo i s drugim imenom. I mjesto njega uzmi mene svu!”. citat. 84 3.Tek tvoje ime moj je dušmanin Jer ti si ti i bez tog imena. Romeo moj.

a izražena je u prvim razgovorima između Romea i Julije. Ona je sama po sebi besmislena. smućen već i blijed Od bijesa što si ljepše ti od njega. Što zavidan je.Tko nije nikad osjetio rana I brazgotini taj se podsmijeva – Al tiho! Kakva svjetlost prodire Kroz onaj prozor tamo? To je istok. ali je na neki način bila nužna da se nadvladaju ljudske slabosti. NAJZANIMLJIVIJE U ROMANU . Ne kaže se uzaludno da ljubav pobjeđuje mržnju. Zato nemoj njemu Da služiš više kad je zavidan. A služiš njemu. kakvu tek budale nose – Odbaci je –“. Izađi sada i udavi mjesec. str.Ljubav je temelj na kojem se gradi život. To je konac ogromne i bogate ljubavi i početak najveće tragedije koja može zadesiti roditelje. str. Livreja mu je vestalska zelena I bijela. METAFORIČNOST Metaforičnost u ovom romanu uočava se u monolozima glavnih likova. citat. ali nažalost i polaže kao žrtva besmislenim ljudskim slabostima. 1) “ROMEO. citat.108 6.”. – Sunašce. U romanu o Romeu i Juliji ovo je na prvi pogled tragedija koja se nepotrebno desi. A Julija je sunce.82 2)”A bujna glazba tvog jezika Nek objavi svu sreću naših duša Što daje nam je ovaj susret mili. 5.

95 8. Zatim sam je počeo čitati i tako. I najslađi se med nam gadit stane Kad okus mu je najugodniji Jer jedući uništavamo tek – Pa zato budi umjeren u milju. takva divlja naslada imade I divlji kraj – u slavlju svome gine. Borba između Tibalda i Mercuzija također je jedan zanimljivi dio. str. stranicu po stranicu. “LORENZO. mislio sam da je to priča o kojoj se već sve zna. Jer naglost ko i tromost kasni k cilju.107 “LORENZO. izuzetna. tim više što u vremenu u kojem živimo previše mržnje ima u svijetu oko nas. shvatio sam da je ona i sada posebna. Ono što tu knjigu čini posebnom je da od početka naslućujemo nesretan kraj i ta se slutnja osjeća i u najsretnijim trenucima u priči.Najzanimljiviji dijelovi u romanu su prvi susret između Romea i Julije. Treba spomenuti da je zapravo uzrok tragedije prije svega mržnja između dviju obitelji.”. kad se s vatrom združi. Ova će . te borba u kojoj Tibaldo i Mercuzio pogibaju. Ona je više od obične ljubavi. E. Susret Romea i Julije zanimljiv je jer označava bit ovog romana. U isti tren se s njom i raspline. ali istovremeno razlog je i ljubav. plamteća ljubav koja se. gotovo nerazumna. U tome je sva ironija ovog djela. citat.DOJAM O KNJIZI Kad sam dobio knjigu. savršena i jedinstvena. Njihova je ljubav kao svjetlo u beskraju mraka i mržnje. Možda bi u nekim drugačijim okolnostima tijek ovih događaja krenuo prema sretnijem kraju. prema priči. ljubav. dogodi u svega nekoliko dana. snažna. Ne – pasti može tko bez glave juri. Baš ko barut. više od smrti i od samog života. citat. U njemu poginu nevini mladi ljudi i taj dio označava početak ove čitave tragedije i sudbonosnih događaja. str. – “. zato je ovaj dio značajan.

Školovao se u Italiji. Ako Romeo i Julija možda nisu živjeli u Veroni.”. Pjesma “U pohvalu grada Dubrovnika” 3. za koji tvrde da je bio lijes Julije Capulettijeve. . Njegova najpoznatija djela su: 1. neće se valjda nikad pouzdano utvrditi. Trubadurska pjesma “Jur nijedna na svit vila” 2. Drama “Robinja”. prosinac 2004 20:53:00 | 0 komentara ROBINJA .1553) hrvatski pjesnik iz jedne od najpoznatijih i najbogatijih tadašnjih vlastelinskih porodica. živjet će vječno u ovoj tragediji.35 Objavio lektire u 30. Stoga je ironično da se oženio pučankom i sve svoje imanje ostavio vanbračnom sinu Antunu. str. TEZA : BILJEŠKA O PISCU Hanibal Lucić (1495 . naša prva drama svjetovnog sadržaja. Njegov sin Antun Lucić poslije Hanibalove smrti objavljuje njegova djela pod nazivom “SKLADANJA IZVRSNIH PISAM RAZLICIH”. uvijek je u skladu sa svojim plemenskim rodom. “Da li je tragedija Romeo i Julija doista istinit događaj ili nije. citat.Hanibal Lucić 1. te se nakon tog školovanja vraća u Hrvatsku te živi na Hvaru. ali tradicija o tom živi još i danas te se u Veroni na jednom vrlo romantičnom mjestu strancima pokazuje neki stari sarkofag.priča uvijek ponovno oživljavati u svim generacijama koje osjećau ljubav. On nije mnogo poštovao puk tj. Ona će uvijek buditi mladost i uzbuđenje u čovjekovom srcu. U njegovom se književnom radu osjeća utjecaj humanizma i Petrarke a pogotovo talijanskog pjesnika Pietra. pa tako kaže da je puk “mnoštvo koje razuma nema”.

Na to mu je ona ispričala svoju povijest. 1968. izdavačko poduzeće “Matica Hrvatska”. 2. Zagreb. Derenčin prilazi kao kupac i pita je odakle je. on joj je rekao da će je otkupiti i vratiti kući ako je spremna udati se za Derenčina.Podatke našao : U knjizi “Hanibal Lucić i Petar Hektorović”. DRUGI PRIZOR Gusari dovode robinju koja se tuži na zlu sudbinu. Obećava slugama veći dio blaga koje je obećao ugarski kralj onome ko pronađe robinju jer mu nije stalo do blaga. kad je Turci dovedu na trg da je prodaju jer bi htio s njom govoriti dok još nije slobodna. TEZA : KRATAK SADRŽAJ PRVI PRIZOR Derenčin govori svojim slugama kako je sretan što je našao svoju dragu koju su Turci oteli te da ih je sreća nanijela u Dubrovnik. Nakon što mu je ona ispričala svoju povijest. Zatim nalaže momcima da uz svaku cijenu otkupe robinju. Ona mu je .

U međuvremenu je pričala drugim slugama kako živi robinja u svratištu te kako je sretna sa Derenčinom. 3. dodijelio joj dvorkinje te ju poslao da se odmori. TREČI PRIZOR Služavka Pera se žuri da pozove goste na vjenčanje. TEZA : ANALIZA DJELA . Nakon toga se oni vjenčaju. Sada joj Derenčin reče ko je on ali da je samo preobučen te ju je oslobodio.odgovorila da se sa time slaže jer da ga je ona oduvijek voljela ali mu to nije priznala jer joj on nije prišao pravim putem.

. . bogatstvo i mudru upravu Republike koja graniči s Turcima. . Njegovo štovanje plemstva i starih porodica dolazi također do izražaja.” Osjeća se i potajni Lucićev strah od Turaka. On poštuje starije ljude te njegovo stanovništvo. . Čitavo djelo je dokaz autorove ljubavi prema Dubrovniku. kneže. .” 4. te se nada da će Dubrovnik ostati slobodan. .Hanibal Lucić je napisao “Robinju” prema jednoj narodnoj pjesmi. . I vam. vremena i radnje. Za to bud velika tebi. TEZA : ZAKLJUČAK Ovo djelo iskazuje veliko rodoljublje Hanibala Lucića prema Dubrovniku te je on ponosan da je Dubrovnik slobodan. . . Ono slavi dubrovačko gostoprimstvo. . “. “. . ali međutim on se i boji močnih Turaka. Dubrovnika gospoda ostala. slobodu. hvala. U njoj je provedeno jedinstvo mjesta. U Dubrovnik koji viru štuje našu I mirno pokoji s Turci na mejašu. ali živi u miru.

pa u Zagreb. putopisac.Objavio lektire u 30. Njemačku. a nakon toga upisao se na kadetsku školu u Pečuhu. Nakon boravka u vojnoj bolnici bio je upućen na bojišnicu u Galiciju. Osim višemjesečnih putovanja u Rusiju. Prva je romantično-simbolička (1914. dramatičar. slijedi ekspresionistička (1918.). Jedan je od urednika časopisa “Republika” (1945. ali vojnu obvezu obavlja u Zagrebu. esejist.-1913. Četiri razreda gimnazije završio je u Zagrebu. ravnatelj je Leksikografskog zavoda u Zagrebu. Od 1950.). gdje je do konca I. Dvije godine je zatim na vojnoj akademiji u Budimpešti (1911. kritičar.-1981. romanopisac. stoljeća. Lirika.).).). s iznimno opsežnim i raznovrsnim književnim opusom. Nije moguće razgraničiti precizno njegova stvaralačka razdoblja.-1926. svjetskog rata obavljao svoje vojne dužnosti. Simfonije. pokretač i urednik časopisa.. memoarist. Rođen je u Zagrebu u obitelji gradskoga redarstvenoga nadstražara. novelist. Pjesme III. U književnosti se javlja 1914.MIROSLAV KRLEŽA 1.-1932. 2. te realistička (1926. Pučku školu završio je u Zagrebu (Kaptol). Napušta je i odlazi preko Francuske i Soluna u Skopje pokušavajući se prključiti srpskoj vojsci. a zatim ponajviše socialna tematika.) u Rijeci gdje mu je supruga bila učiteljica. BILJEŠKA O PISCU Miroslav Krleža (1893..-1918.). Izvan Zagreba je proboravio godinu dana (od ljeta 1920. središnja je osobnost hrvatske književnosti 20. a onda se počinje baviti književnim radom. Pjesnik je. do ljeta 1921. Pjesme I. do 1940. Uhićen je zbog sumnje da je austrijski špijun i protjeran je u Zemun gdje ga prihvača austrijska pogranična policija. “danas” izdaje 1934. STVARALAŠTVO: Pjesništvo: Pan. te enciklopedist. Njegov književni razvoj prošao je više mijena. Balade Petrice Kerempuha. ali se brzo vraća u Budimprštu. Austriju. do 1927. Poljsku i Francusku neprekidno je živio u Zagrebu. Pjesme u tmini. Proza: . II.. Knjiga lirike. Knjiga pjesama. “Pečat” od 1939.. Kratko je u zatvoru. prosinac 2004 20:52:00 | 0 komentara POVRATAK FILIPA LATINOVICZA .(drama Legenda). Tri simfonije.. Prvi svoj književni časopis “PLamen” tiskao je 1919. Bio je mobiliziran 1915.. “Književnu republiku” objavljivao je i uređivao od 1923. Zanima ga psihološka.

Zastave. Zagreb. svjetskog rata. Vražiji otok.o. među njima prvenstveno ministar provjete Mile Budak. odlučio sam na tu gomilu Pandžićevih gluposti dodati još poneke podatke za koje smatram da su bitni za Krležino stvaralaštvo(Nadam se da će te mi uvažiti. Michelangelo Buonarotti. Novele. Nakon što je Krleža napustio Peštu. Na rubu pameti. Tijekom II. svjetskog rata Ustaše. tražili su od Krleže da pristupi ustaškom pokretu na što on nije pristajao. Vučjak. ako negdje pogrešim). već joj se pokušao pridružiti kao borac protiv Trojnog pakta u čijem je sastavu bila i njegova voljena Hrvatska. Hrvatski bog Mars.) . razred gimnazije” Izdavačko poduzeće:Profil International d. 3. Taj ga je događaj prisilio na pasiviziranje. Jednom ga je spasio čak i Pavelićev liječnik koji ga je sakrijo u samostan. Krleža ipak orelazi u KPJ. Povratak Filipa Latinovicza. Krleža nije htio postati niti članom KPJ što će mu izazvati goleme probleme nakon II. Podatke pronašao u knjizi: “Knjiženvost IV udžbenik za IV. Nakon što je proglašen austrijskim špijunom život mu spašava crnogorski činovnik čije ime nažalost ne znam. Život mu spašava predsjednik Jugoslavije Josip Broz Tito koji ga stavlja pod svoj protektorat. Leda. Po završetku rata jugoslavenski ministar prosvjete pokušao ga je osuditi na smrt. U agoniji. Golgota.Tri kavalira gospođice Melanije. bio je izbačen iz CK-a. Njegov je život pod ustaškim režimom bio stalno u opasnosti. 1996.. U logoru. ( Nemajući volju tražiti druge bilješke o piscu Miroslavu Krleži. no nakon potpisivanja Deklaracije o jeziku 1963. Gospoda Glembajevi. Saloma. Hrvatska rapsodija. Banket u blitvi.o. U tom je razdoblju Krleža surađivao sa lijevičarskim književnikom Cesarcem koji je kasnije streljan. Artej. Drame: Legenda. on se nije pokušao priključiti srpskoj vojsci zbog ljubavi prema Srbiji kao što bi se dalo naslutiti iz Pandžićeva teksta.

.

se nakon dvadeset i tri godine vraća u prostore svoga djetinstva i rane mladosti. Krleža .POVRATAK FILIPA LATINOVICZA Naslov romana POVRATAK FILIPA LATINOVICZA i prvih nekoliko rečenica upućuje nas na osnovni problem ovog romana. a znao je još uvijek kako sve dolazi:” str. neko čvrsto uporište na temelju kojega da učvrsti svoju ljudsku i umjetničku egzistenciju. da u potrazi za izguibljenim djetinstvim pokuša naći “pozitivnu podlogu”. predstavnik modernog beskućništva i odisejskog lutalice. Dvadeset i tri godine nije ga zapravo bilo u svom zakutku. “ Svitalo je kada je Filip stigao na kaptolski kolodvor. u svoj blatni panonski zakutak. Filip.

Drama jedne provincijonalne trafikantkinje! Gavran koji govori francuski! Bankonote na stoljnjaku i ona antipatična stara baba s crnom perikom! Kakva je ono bila drama? Kakav je ono bio tajanstveni osjet u onoj mračnoj palači? Gdje je ono sve danas i kamo se ono sve rasplinulo kao magla? Stojeći uz taj prljavi prozor. analitičko raspadanje svega počelo da raste sve nemirnije. Sve se u njemu raspada na “sastavne djelove”. Senzibilnost Filipova prvenstveno je izražena likovno. jer ovdje je riječ o neoimpresionističkom slikaru. pa je njegova doživljajnost određena karakterom njegovog vidnog kuta.str.odnosno nastojanju da se obuhvati prostorna i vremenska istovremenost događaja. “ A sve je počelo kod ovog sivog.” 20. Sve te filipove opsesije. Upravo je taj simultanitet temeljna slikareva opsesija: Slika se stvara i predstavlja odjednom.. i sada se već dulje vremena sve samo od sebe kreće u smjeru rastvaranja. Pisac često razbija kronološki tok događaja koji je i ovako već subjektivan čime on pridobiva na dinamičnosti teksta što zahtjeva i pažljivije čitanje.prustovski ispovjeda Filipovu prošlost i tako od te retrospekcije nastaje ovo Krležino remek-djelo. prljavog prozora one davne listopadske noći s engleskim kojima. To kontemplativno uništavanje svega što mu dolazi pod ruku ili pred . “Život počeo se u Filipu topiti na sastasvne dijelove: u njemo je neprekidno rastvorno. on se počinje gubiti u mutnim slikama svoje ličnosti. to je u njemu rastao proces koji se negdje otkinuo na svoje svrhe. a ne postupno.. Kod Filipa zapravo se radi o “paklenom simultanizmu” događaja. unutarnji nemiri dostižu kulminaciju u trenutku kad on posumnja u svoje umjetničke vrednote.

stanje oko izvjesnog imena i prezimena. a sve te plohe starih igračaka. izvan svake sumnje pouzdanom garancijom da on to doista mjeri “sebe”? Po licu? Pa to se lice potpuno izmjenilo! Po kretnjama? Te njegove kretnje danas to su kretnje sasvim drugog čovjeka! /.oko pretvara se polagano u ideju što je satala da ga progoni iz dana u dan sve intenzivnije: pred njegovom vlastitom predodžbo o vlastitom subjektivnom životu počeo je da nestaje svaki. umoran.” 143. Filip se gubio u mutnim slikama te nikako nije mogao da se snađe. Taj čovjek sumnja u identitet svoje vlastite egzistencije /. pa i najmanji smisao. odmah ispred sivog i mutnog stakla. izgledalo je tako kao da kroz naše ruke kulja tuđi život u toplim opipima..str. u prvome planu. sve će to biti ništa drugo nego odgovaranje na stara i davno pročitana pisma. Njegov vlastiti život negdje se otkinuo od svoje podloge i stao pretvarati u fantom koji nema nikakva razloga da postoji..boli glava./ Čudno! Sjedi takav jedan neodređeni “netko” u jednom ogledalu.str “ Razmišljajući o sebi i osvome trajanju. a postaje sve teže i sve zamornije. koji pije mlako mlijeko i razmišlja o identitetu “vlastitog ja”. sjećanje na stare krivnje i mučenje nad tuđim bezizlaznostima. neispavan./ i sve je tako . i trzaji./ /. i pisama. blijed. o svojim počecima i međama svoje ličnosti. uzrujan. kako ga steže srce.. i to već prilično dugo traje./ A tu.. gleda u kavanu jedan čovjek..” 36. s dubokim podočnjacima i gorućom cigaretom na usni. ispijan. to su samo nekakve vanjske. prosijed. ustreperen. a gadi mu se pušenje. naziva samoga sebe “sobom”. osječa kako mu je mučno.. te pukotine pod jezikom na rubovima starih čaša. /.. plitke građanske mjere! Po čemu bi on mogao uvjeriti “sebe” s nekim izvjesnom. Doista. “ Ime i prezime. puši. i klečanja.. najpovršnije oznake! Konvencionalne. Taj čovjek sumnja u identitet svog “vlastitog ja”. nosi to svoje mutno i sasvim nejasno “ja” u sebi godinama. svi ti dršci napuklog porcelana.

u prirodi. već je on svojim objektivizmom. sigurno je majmunska vrsta. pa prije svega on je obrazovana osoba. racionalizmom i čvrstom logikom sudova atomizirao i pretvorio u bezvrijedan pepeo Filipov idealizam i subjektivizam. da mrvi njegove istine i zanose. odnosno liječnik. a za liječnika se znade da treba biti objektivan. pa čak i osvjedočenja da je slikati potrebno i moguće. majmunska zvijer! Najsmiješnjija među životinjskim vrstama. moglo bi se reći./ Ta zvijer je proždrljivija od hijene jer hijena prežderana strvinom pokraj smrdljivog mesa može da zaspi. razuman i racionalan. str. i da sve Filipove tjelesne i duševne snage atomizira u prašinu i potpuno bezvrijedan pepeo”. okrutniji namie od svake druge zvijeri. dok čovjek koji se prežderao da mu se od sitosti diže utroba . gotovo deplasirana! U stadu živeći već prilično dugo. ali u svim tim njegovim tvrdnjama postoji pomalo karikirana istina: “Čovjek je životinja u svojoj pojedinačnoj osamljenosti savršeno tužna. oblizuje se zadovoljno. da Filipove sumnje i zanose.pogodbeno... naprosto “isjeckao” Grk Kyriales čime sa ja i slažem. ali se njega zato ne smije smatrati demonskom ličnošću.. zlobna. glupa. Vi profesorice Benjak. tako neodređeno.41. a koliko je majmun bliži posrednom i logićnom životu čovjeka? /. gladne. sebi slične životinje. promatrajući oko sebe druge. No ne slažem se sa Vašom tvrdnjom da je on “DIABOLIČKI LIK” jer on u toj kostanjevačkoj drami po sve slabiće i zbunjene dekadente odigrao presudnu ulogu i kako Vi kažete “uzmorao je da razara sve Filipove zamisli. tvrdite u vašoj diplomskoj radnji na stranici 7. divlje. Kyriales ipak ponekad pretjeruje u svojim zaključcima i poredbama što mu možda i daje negativne atribute. Bestidna. Kyriales nije “diabolički lik” kako ga Vi nazivate. on je dermatolog i oringolog.još uvijek ždere i. čovjek je čovjeku čovjek. lažljiva.” . Istina je da Kyriales ponekad govori demonski. tako čudno trepetljivo: biti subjekt i osjećati identitet svoga subjekta!” 40.

Platona te objašnjava njihova učenja. on priča o oblicima spoznaje.str. nerješeno pitanje tko mu je otac: “ -Evo. TKO JE FILIP LATINOVICZ ?. /. i njena svilena bluza. dalje Kyriales objašnjava aperioritete.216. i jastuci.-pitanje je koje se nameće već prilikom čitanja prvih stranica romana. ja sam navršio četrdesetu godinu. točnije logikom sudova. a još ni dan današnji ne znam. a na kraju ove povijesti jednog slikara./ -Na. Pojavom Kyrialesa roman postaje i filozofski jer Grk spominje filozofe poput Kanta. str. te činilo se kao da gleda”. ozvolite pogledajte te svoje divne slike. moja mladost ostala je razorena zbog te tajne. “Oči su joj bile otvorene.. Objašnjava Kantove Kategorije vremena i prostora te na kraju bavi se i logikom. razderan. i onda moralizirajte! Tko su ta lica. blatan... tko mi je zapravo otac! Čitavog sam se svog djetinstva grizao nad tim pitanjem. kobna izolacija od svake stvarnosti sve sami detalji oko njega . mokar kao utopljenik utrčao u Bobočkinu sobu gdje je sve bilo krvavo: i posteljina. odakle su došla ta lica? /./ Tko je od tih tipova u toj paklenoj knjizi moj otac ?” 215. ugledamo njega koji je krvav.. odnosno pro dogovaranju na prethodno postavljeno pitanje potrebno je naznačiti odrednice Filipova stanja: 1. gledajte te svoje slike. posterioritete.. Pri samom određivanju Filipa.

sve što je bilo važno u njemu i u njegovom životu. a slike su nezamišljive u svojoj savršenoj realizaciji bez zvukova i bez mirisa!” 46.str.” 28. 5. neshvatljiv umor. i ne samo djetinstvo. morbidne ideje o ženstvu ( str. stara vještica što diže prašinu. cvrkut vrabaca. u tjemenu. u svemu. nakon ispitivanja iz hrvatskog ) “ Slikati zvukove i mirise je nemoguće.” 217. rano jutro i umor u člancima prstiju. nego i on sam. sve je ostalo ozlijeđeno od prvih gnjiloća u kojima je nestajao.str. . u rukama.“Sve sami detalji oko njega: razmočena kifla. nesnalaženje u zbivanjima biti subjekt i osjećati identitet svoga subjekta ( str.str. njegov karakter. travnja 1997. Svi samo detalji i neki neizrecivo težak. u mislima. ) slikati zvukove i mirise ( dodano 18.) trajne ozlijede od prvih gnjiloća “ Čitavo njegovo djetinstvo.

do krvavog završetka. Pisac kao da muči svog junaka. Zaostalost. Glembajevsku klan farovsku sredinu upoznajemo preko neoimpresionističkog slikara Filipa Latinovicza. Ono što je Leone doživio u rasponu jedne noći. “Povratak Filipa Latinovicza” predstavlja uski nastavak. kao spas. tragični svaki na svoj način. seljačka narodna masa. realnost hrvatske provincije. ništavilo. Čemu bi ovim ljudima bile potrebne slike? /. Želio ga je produbiti. ne dopušta mu da učini svoj fatalni potez. u sve snažnijem rastu. što roman započinje retrospektivno. jedva gmižu. Filip doživljava korak po korak./ on prisluškuje razgovorima uličnim već godinama i još nijednom ni jednog prolaznika nije čuo gdje bi govorio o slikarstvu. sa kerempuhovskim mentalitetom. već karakteristićnosti momenta u kojemu je djelo nastalo. što pisac pronalazi požar psiholoških kompleksa. u kulminaciji užasa. U gradaciji. propadanje jedne epohe. kronično bolesna. od tihog monologa. prikazati sve njegove momente postojanja. Pisac kao da ruši njihov mit. U toj panpskoj baruštini postoje dva distantna svijeta. spremna da izdahnu. gažena i pljačkana “po svetom zakonu dragog Boga”. prolaze ulicama gradske gomile. sve teže. Krleža kao da nije bio zadovoljan onim što je rekao Leonom Glembajem. produbljenje glembajevsko-klanfarovskog života. bezlično trajanje. Leone je prikazan u zadnjem stadiju.gradskoj gomili slikarstvo je potpuno suvišno “ Eto. U njihovoj obradi . propadanje u blatu. moto je romana.” str. kada progovara njegova otrovana krv. U literaturi žene ili majke predstavljaju svetinje.. a gospoda u svojim trulim kurjama. njeno jadno stanje. Zdrava. snažne orkestracije uspomena.. u trenutku njegovog kobnog akta. Žena u romanu zauzima posebno mjesto. postepeno. jednog doba na zalasku. karaktera. Način na koji joj Krleža prilazi veoma je rijdak i izuzetan. degenerirana. U Filipu pokrenuto je nekoliko mučnih slojeva svijesti i podsvijesti. jednolikost života. Čudno je zašto on slika toliko pokvarenih žena. osnovni je problem ovog romana. nestaju u sumraku i slikarstvo im je potpuno suvišno. od njihove gospode doktora. Fili još je tragičniji lik.

Napisao je 123 drame. ali ih je život izopačio i kao takve propadaju Roman Posljednji Stipančići mi se posebno dopao. te su podigli oluju. To su lažne dame. Jedino tjelo i tjelesno čini ih ženama. ali su ih ljudi izigrali. On je znao da se Lucija zaljubila u Alfreda.te je njima i drugim svojim djelima unaprijedio Gr~ko kazali{te i dramu uop}e. a ispod maske krije se ppokvarenost i grabežljivost. nego o sebi. a voljela je i Antea. Bio je vojskovo|a i diplomat. Edip je ubrzo umro i Antigona je do{la u Tebu i odlu~ila sahraniti brata. Polinik se udru`io s Argejcima i napao Tebu. Ovim “damama” pisac prilazi s najviše mržnje. Postoji u njima nešto osjećajno. Kada je saznao da je ubio oca i o`enio svoju majku. ali se Ismena toliko bojala Kreonta da joj se nije usudila pomo}i. ^itavog je `ivota bio istaknuta li~nost i u ratu i u miru. Kralj Edip. Kr. iako je to Kreont zabranio. Kr. Oboje su nastojali uz sebe pridobiti Edipa. Antigona. kralj Tebe. Kada su je doveli Kreontu ona je hrabro priznala i rekla mu da nije po~inila zlo~in nego . Nedugo nakon toga Eteoklo i Polinik su se posva|ali oko vlasti. ali on je bacio prokletstvo na obojicu.. Ali tek {to ga je pokopala oluja je prestala i stra`ari su je uhvatili. Eteoklo se udru`io s Kreontom-svojim stricem i prognao Polinika iz Tebe. jer je mario samo za Juru. u bijednoj krčmi prodajući svoja tijela. Kreont je po~asno pokopao Eteokla. je imao dvije k}eri i dva sina. cijenjeni pjesnik. odbacili i one sada životare na ulici. Edip se oslijepio i napustio Tebu. ni Luciji već ih je iskorištavao.Sofoklo Osnovni podaci o autoru: Sofoklo je ro|en 495. znao je da će Lucija trpjeti i nije joj pomogao. prevarene djevojke. a on je promjenio ime i prezime i nije htio pomoći ni Valpurgi. zato jer je iznevjerio oca. Ante je u njega ulagao sve napore. ali su Bogovi odlu~ili pomo}i Antigoni. Manje mi se dopao Ante Stipančić. pr. U svom je dugom `ivotu imao prilike da vidi uspon i pad atenske demokracije. sa sumnjivom prošlošću. a Polinika je ostavio nepokopanog ispred zidina Tebe. prosinac 2004 20:51:00 | 0 komentara Antigona . Stra`ari nisu ni{ta vidjeli i Antigona je pokopala brata. Poku{ala je nagovoriti Ismenu da joj pomogne. koje su mogle i nešto postati. Elektra. zato {to je izdao svoj grad. prijatelj Perikla i ljubimac cijele Atene. Antigonu i Ismenu i Eteokla i Polinika. Najmanje mi se dopao Jura. a umro je 406. s najviše gađenja.postoje razlike u stupnju pokvarenosti.. Ona je više brinula o Luciji kad je bila bolesna. zbog puno likova i puno događaja.g. ali su Eteoklo i Polinik poginuli. Najpoznatije Sofoklove drame su: Ajant. Antigona je krenula s njim. Oko tijela su stajali stra`ari. Tebanci su pobjedili. Drugi tip žene predstavljaju nesretne. Najosnovnije crte fabule: Edip. kao da joj nije Objavio lektire u 30. Najviše mi se dopala Valpurga jer je ona brinula i o Juri i o Luciji.g. pr.

te ju zazida u kraljevsku grobnicu. Kreont se ipak odlu~i pokopati Polinika i osloboditi Antigonu. a ovaj mu odvra}a da ne}e ni umrijeti sama. jer je mislio da joj je Ismena pomogla. Kreont je tiranin. Nakon {to odvedu Antigonu prorok Tirezij dolazi Kreontu i ka`e mu da mora pokopati Polinika i pustiti Antigonu jer }e ina~e prekr{iti Bo`je zakone. Hamon upozorava Kreonta da se puk ne sla`e s njim. ali kada do|e osloboditi Antigonu na|e ju obje{enu. poziva i na Antigoninog zaru~nika Hamona-Kreontovog sina. Antigona ne `eli `rtvovati i Ismenu pa joj protuslovi. `ele}i joj pomo}i. Kreont odlu~uje da Antigona ne}e umrijeti. zbor Karakterizacija likova: Antigona je odlu~na i hrabra `ena koja ne odustaje od svojeg nauma ni pod prijetnjom smrti. te ako se po svjetskim zakonima pobo`nost ka`njava ona se ne boji smrti ve} ~ezne za njom. ali joj je ipak odana i `eli umrijeti s njom. Njezina sestra Ismena nije tako hrabra. Likovi: Antigona i Ismena -Edipove k}eri Kreont-njihov ujak Euridika-Kreontova `ena Heman-Kreontov sin Tiresija-Prorok Stra`ari. glasnici. Priredi sve~an pogreb Poliniku. Ni u jednom trenutku se ne koleba i ne kaje se zbog toga {to je sahranila svoga brata Polinika. ali Kreont se ne obazire na to. a Hemona kako ju oplakuje. Ka`e Hamonu da mu Antigona ne}e biti `ena. Kreont se na te rije~i jo{ vi{e naljutio te je odlu~io osuditi Antigonu i njenu sestru. Ne slu{a mi{ljenje drugih ljudi. Kreontov sin Hemon je pravedan i odlu~an. Njegova majka Euridika po~ini samoubojstvo od `alosti za njim. Kada ga Hemon vidi poku{a ga ubiti. a Kreont ostavljen sam po~ne se kajati i moliti Bogove da mu podare smrt. Neizmjerno voli Antigonu i to dokazuje time {to umire kraj nje u grobnici svoje obitelji. Hrabro se odupire Kreontu i ne pokorava mu se. te }e to izazvati jo{ smrti u njegovoj obitelji.pobo`no djelo. a to bi se u drugim prilikama i uvjetima . ali ne uspije. te dr`i svoju rije~. ali ne}e ni `ivjeti u svijetu `ivih. ve} ~ini samo ono {to on misli da je ispravno. Ismena se toliko bojala Kreonta da je priznala nepo~injeno djelo. Usprkos tome mora se priznati da on dr`i svoju rije~ i ~ini ono {to je rekao. a Ismena se. koji je ipak bio napada~ na njen rodni grad Tebu. te po~ini samoubojstvo.

. SLAP Teče i teče. Sukobi: U Antigoni u sukob dolaze Kreont i Antigona zbog zahtjeva dr`ave i zahtjeva porodice. U du{i je ipak samo ~ovjek. Mjesto i vrijeme u djelu: Atena oko petog stolje}a prije Krista. a kako ni Kreont ni Antigona ne odstupaju tragedija je neminovna. Voćka poslije kiše i Pjesme.12. Izabrani stihovi. Studirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Ideja: Treba po{tovati one zakone koji ne ugro`avaju ljudski moral i koji podsti~u ljudsko dostojanstvo. Knjiga prepjeva. a budu}i da su Bogovi svemo}ni. a umro 18. tu gubitnik mora biti Kreont. Izabrane pjesme.Dobriša Cesarić O PISCU: Književnik Dobriša Cesarić rodio se 10. Kako se Kreont ogrije{io i o Bo`je zakone postoji i sukob izme|u Bogova i Kreonta.1. Napisao je zbirke pjesama: Lirika. Osvjetljeni put. prosinac 2004 20:50:00 | 0 komentara PJESME .1980.maoglo nazvati i vrlinom. Objavio lektire u 30. teče jedan slap. Pisao je lirske pjesme i pjesme u prozi. Goli časovi. godine u Zagrebu. Proljeće koje nije moje. Dobriša Cesarić je jedan od najvećih naših pjesnika. Slap.1902 u Slavonskoj Požegi. Spasena svjetla. i to dokazuje na kraju drame pjevaju}i tu`aljku u kojoj sebe okrivljuje za smrt svoje `ene i svoga sina.

I sja i dršće u hiljadu šara” kazuje nam da kao što kapi u slapu zajedno stvaraju igru svjetla i boja.slap predstavlja život. vezom čovjeka i prirode.Što u njem žnači moja mala kap? Gle. čovječanstvo. I sja i dršće u hiljadu šara. Zaokupljen je pitanjem smisla života. Iz nje sja vječita svjetlost i nada u ljudsku dobrotu. DOJAM O PJESMI: Lirika Dobriše Cesarić je jednostavna. jedna duga u vodi se stvara. . biejdu i nepravdu. I moja kaplja pomaže ga tkati. Cesarićeva je poezija duboko osjećajna i humana. tako i pojedinci doprinose svojim djelima boljem i ljepšem životu. Vizualna slika “Gle. duboko misona i ljudski topla. zajednicu. teče jedan slap” da izreče misao kako život traje i traje (ponavljanje glagola “teče”). snažna. a Cesarićevi dožljivaji prirode su čisti i snažni. čista i jasna. a kap pojedinca. Motiv slapa i kapi u pjesmi imaju preneseno značenje . Pjesnički izraz je bogato izražajan i prirodan. Pjesnik ima osjećaja za socijalne teme. govori čovjeku i o čovjeku. jedna duga u vodi se stvara. postavi pitanje što u njem znači pojedini čovjek i pokuša na njega odgovoriti. Taj san u slapda bi mogo sjati. STILSKA I STRUKTURALNA ANALIZA: Pjesnik se služi akustičkom slikom i ritmom riječi “Teče i teče. SADRŽAJNA ANALIZA: Pjesnik je uzeo motiv slapa da dočara trajanje života. S malo riječi pjesnik oživljuje slike iz prirode i grada ili izražava najdublja osjećanja.

Bez puno pjesničkih ukrasa. Kitice imaju po 2 strofe sa 1o slogova. Rima pjesme je parna. SADRŽAJNA ANALIZA: Ovo je pjesma tišine.Pjesnik postavlja pitanje “Što u njem znači moja mala kap?” . Al zima srcu govori još tiše. s pjesmom od samo pet stihova.zimski ugođaj. pjesnik postiže pravi jesensko . jednostavnih riječi pjesnik postiže skald. O TIHO GOVORI MI JESEN Tiho. I daje odgovor “Taj san u slapu da bi mogo sjati I moja kaplja ga pomaže tkati. Pjesma se sastoji od 3 kitice. I kada snježi. smirenja i jesenskog . iako pjeva o jeseni i zimi.” Svaki pojedinac daje neki svoj doprinos zajednici.zimskog ugođaja. spušta se tama. Pomoću običnih. STILSKA I STRUKTURALNA ANALIZA: . pomalo sjetna. ljepotu i misaonost pjesme. TIHO. U pahuljama tišina je sama.Što znači jedan čovjek? Epitet uz imenicu kap (“moja mala kap”) kazuje da jedan čovjek sam za sebe ne znači puno. o tiho govori mi jesen: Šuštanjem lišća i šapatom kiše. ali ne i tužna. DOJAM O PJESMI: Pjesma je nježna i osjećajna.

prosinac 2004 20:50:00 | 2 komentara Kralj Edip .” Prvi stih se ne rimuje s ostalima .Jesen ima svoje zvukove “šuštanje lišća” i “šapat kiše”.Sofoklo Izdavač: “Grech”. zatim sve utihne. Umro je u poznoj dobi od 90 godina. . Poslije završena školovanja stupio je u javni život i obavljao različite visoke državne dužnosti. Već kao mladić vodio je zbor mladića na atenskim proslavama zbog pobjede kod Salomine godine 480. U pahuljama tišina je sama. Rodio se na Kolonu. a spušta se tama. 1993. jedan od desetorice odbornika koji su pripremali nacrt oligarhijskoga ustava. smiruje se i spušta se tama. i to godine 441. prije Krista. i 428. – 427. “Hrvatska kazališna knjižnica”. a kao potomak imućne obitelji stekao je dobro gimničko ( tjelesne vještine ) i glazbeno obrazovanje. ali je kasnije osuđivao samovoljne i nasilne akte oligarhijske vlasti koja je ubijala i zatvarala demokrate. Samo se pahuljice bijele i donose s neba mir i tišinu. Poslije katastrofalnoga sicilskoga poraza atenske mornarice bio je godine 413.najvljuje kako to jesen “govori”. Ostali stihovi imaju parnu rimu. Dvaput je bio strateg. Najjednostavnijim riječima pjesnik postiže vizualnu i akustičnu sliku zime “I kada snježi. Pjesnik osluškuje te zvukove i dočarava nam ih korištenjem onomatopeje. Prijevod: dr Bratoljub Klaić Bilješka o piscu: Sofoklo ( 496 .406 prije Krista ) starogrčki je tragik. s Nikijom. Objavio lektire u 30. zajedno s Periklom. Zagreb.

Jezik mu je jednostavniji. “Trahinjanke” i “Elektra”. MJESTO RADNJE je Teba. a u svojim tragedijama s pozornošću prikazuje karakter likova.njegovo djelovanje i njegove strasti. u stihovima koji vode tragičnom klimaksu. ali je bio i reformator tragedije. Svojim djelima.“ Kralj Edip”. Radnju više ne pokreće božanstvo. broj osoba u zboru povećao s 12 na 15. Napisao je stotinjak tragedija. ali je smanjio djelovanje zbora i njegov utjecaj na radnju. Obrada djela: “Kralj Edip” je najpoznatija i najviše slavljena grčka tragedija. Poznato je da je na dramskim natjecanjima osamnaest. Sofoklo je produžio Eshilovu tradiciju. a nakon smrti je proglašen herojem. ali se Sofoklo usredotočuje na Edipovu sudbinu. Već za života stekao je veliku popularnost. od kojih je do danas sačuvano samo sedam. U njegovim tragedijama zbor nastupa kao posebno tijelo. te “Filoktet”. Napustio je svijet grčke mitologije da bi tema njegovih tragedija postao čovjek . a FABULU čini Edipova tragedija – otkriće grijeha koje je počinio u neznanju.obradu drevnoga mita o tragičnoj ličnosti kralja Edipa . Ponajbolje su one koje čine trilogiju . Ostale su sačuvane Sofoklove tragedije “Ajant”.Sofoklo se uz javne dužnosti istodobno bavio i književnim radom. jasan. u kojima je svaka tragedija činila zasebnu cjelinu. “Edip na Kolonu” i “Antigona”. koju smatraju najstarijom. djelovao je na mnoge europske dramske pisce. sačuvan je i velik dio njegove satirske igre “Sljednici”. čije osobine pojačava sukobljavanjem kontrastnih likova. nego slobodna ljudska volja. a po nekim izvorima čak dvadeset i četiri puta odnio prvu nagradu. . te nije morala biti sadržajem ni u kakvoj vezi s druge dvije tragedije. Sofoklo je uveo trećega glumca. Sofoklo je majstor dramaturgije i izvrsno vodi radnju. Treća novina bilo je sastavljanje trilogija. koje iznosi lirsku i misaonu stranu samoga autora. kao Eshil i Euripid. Tema tragedije je iz mita o Edipu. a uz fragmente. čitak i lijep.

ali je jedini preživjeli svjedok događaja – pastir. Edip shvaća da bi to mogao biti kralj. i da Edip treba preuzeti prijestolje. Jokasta. Čekajući pastira. ali zatim Edipu otkriva da je ubojica upravo on. došao u Tebu. brat Edipove žene Jokaste. već da ga je on – glasnik. Edip odlazi. koji isprva ne želi odgovarati na kraljeva pitanja. ali pod prijetnjom mukama. u kojoj se pojavila kuga. pa ga je Edip ubio. koji je nakon Lajeve smrti. Dolazi glasnik iz Korinta i donosi vijest da je od starosti umro kralj Polib. i o Apolonovom proročanstvu. jer je Laj dao pogubiti njihovoga jedinog sina. Edip se sjeća da ga je na tom istom mjestu. posinio. Čuvši od Jokaste na kojem je raskrižju ubijen Laj. i da ga je Polib. na putu od Korinta prema Tebi. to se nije moglo ispuniti. a ostaje živ tek jedan pastir. njegova žena i majka. Sjećajući se toga događaja. još u novorođenačkoj dobi. Kao kralj. a Edip je na putu bio sam. Edip shvaća istinu – proročanstvo se ispunilo. Tiresija isprva ne želi odgovoriti. bez djece. jer proročanstvo je jasno – ubojica je još u Tebi. a Edip iglom s plašta iskopa vlastite oči. u grozi zbog saznanja se vješa. Edip saznaje za proročanstvo da će Laj poginuti iz ruke svojega sina. kaže Jokasta. koji je izvan Tebe – tada je tvrdio da ih je napala razbojnička četa. i tako Tebu spasio od opasnosti. kao i malenu pratnju. Edip mu govori o razlozima svojega odlaska iz Korinta. i ruga mu se zbog sljepoće. pokušava otkriti tko je ubojica. izriče istinu – dijete koje je predao glasniku jest sin kralja Laja i Jokaste. ali se sjeća da mu ga je predao pastir. Glasnik mu tada otkriva da nije Polibov sin. supruge pokojnoga kralja Laja. postao je kralj nakon što je riješio zagonetku Sfinge. Edip Kreonta optužuje za zavjeru. Edip. U razgovoru s Jokastom. U užasnom trenutku. posebice dvije kćeri – Antigone i Izmene. Oprašta se od svoje djece. svjestan da zbog . a Tiresija mu navješćuje da će oslijepiti upravo on. Edip se pak sjeća Apolonovoga proročanstva da će ubiti svojega oca i oženiti majku. i kaže da ne može u Korint dok mu je majka živa. Užasnut takvom optužbom. Proročanstvo traži od Tebanaca da iz grada prognaju ubojicu svojega bivšega kralja Laja. ali. a putnik ga je udario bičem. Glasnik ne zna njegovo porijeklo. koji treba razriješiti dvojbu je li ubijeni starac bio Laj. Edip. Sin . napala pratnja jednoga putnika tjerajući ga da se skloni s ceste. dovodi slijepoga vrača Tiresiju. Edip razmišlja o davnom proročanstvu. Na njegovu zapovijed Kreont. Edip tjera Tiresiju. za koju drži da je nemoguća.Edip je bio kralj Tebe. donio u Polibov dom. Na to dolazi pastir. kako se to proročanstvo ne bi moglo ispuniti. iako su od ubojstva protekle duge godine. misleći da ga Kreont tako želi svrgnuti s vlasti.nasljednik kralja Poliba u Korintu.

pomoći gradu tom i bogu milosnom. kao što je red. za to znade svak uredio si dobro našeg žića tok. ja ću. slijepi Edip odlazi u izgnanstvo. Edip se pred svećenikom i pred pukom kune: “A kada stigne.sramote njegova čina nikada neće pronaći muževe. kaže proročanstvo. koji je na početku tragedije na vrhuncu svoje moći – slavljeni kralj Tebe. a i tebi čast. što skrećete nam skrb na kralja Laja smrt.” .” Saznavši od Kreonta da treba naći ubojicu pokojnoga kralja Laja. I vidjet ćete. Glavni i naslovni LIK jest EDIP. što nam danak nametnula krut. već ti – uz pomoć božju. I poslije o tome više nije bio zbor nit mi smo išta dalje tebi rekli još. neka zadnji budem skot ne učinim li sve. koji je. Svećenik. koji mu govori o kugi koja vlada Tebom i traži njegovu pomoć. opterećen grijehom i sramotom. još uvijek u Tebi. Edip je odlučan: “Ja ponovo pokrenut čitav taj ću spor. i njezin osloboditelj od opake Sfinge. što naloži mi bog. jer dostojno je Feba. Slomljen. podsjeća na njegova ranija djela: “Ti u naš dođe grad i oslobodi nas od Sfinge.” Edip podsjeća svećenika da je već djelovao i da se Kreont treba svaki trenutak vratiti iz Delfa s tumačenjem zašto su Tebu zahvatile takve strahote.

Slijede oštre Tiresijine riječi da je sam Edip zločinac: “Ti ne znaš. da u grijehu krvi skvrniš rod. što je borbe pun. Zatim izriče zakletvu: “I k tome molim višnje: nađe li se taj u domu mom. smatrajući da mu Kreont želi oteti vlast: “O vlasti. već je dobih kao dar. Edip je toliko bijesan da optužuje samoga proroka. sad eto Kreont vjerni. kojim grezneš. ko razbojnik se šulja da mi spremi pad. ponajveće od umijeća svih u ovome životu.” . i kala. i traži njegovo ime od slijepoga proroka Tiresije.” Edip je vrlo odlučan da pronađe ubojicu. Na Tiresijino odbijanje.” Za Tiresijine riječi Edip optužuje Kreonta. od davnine drug. kao začetnika Lajeva ubojstva. kolika li nenavist na te vreba svud! Zbog vlasti ove koju meni dade grad. ne na moj zahtjev. a ja zatajim li ga sam nek vlastite me moje kletve stigne pest.Edip izdaje naređenje da se jave svi koji nešto znaju o smrti kralja Laja i proklinje ubojicu. koji je Tebi nanio toliko strahote. ne vidi ti svijest.

što ih krije Had. obrazlaže da ne . I ne znaš da imade jošte zala tih: da bit ćeš otac svoj. I proklet će te majka. Nit vidiš s kime živiš. a Kreonta optužuje za izdaju. a ja doživjet pad. premda imaš vid. proklet otac tvoj. i tvrdi da su mu proročanstva nejasna. a djece svoje brat. al’ skoro snaći će te mrak. no ja ti kažem – ti si. da si – prošav mučan put i dug u neprijaznu luku u svoj stigo brak. a koje se nije ispunilo. što ko ti će mrijet. Ali čitav svijet još ne vidje stvorenja. niti vidiš grijeh. I dušman svom si rodu tu na zemlji toj i onima pod zemljom. Sad vidiš još. podsjećajući da je Sfingu nadmudrio “bez ikakvih ptica”. gdje oriti se neće jauk tvoj i krik kad spoznaš.” Edip tjera Tiresiju. u kome si. Pa slobodno ti stoga: grdi me i psuj i Kreonta uz mene. on svršit čin će svoj. nit znadeš kom si stvoru sin. i iz tog će te grada dvostruk izgnat bič. tad moram se poslužit naglom obranom. Doživljava jasne i optužujuće Tiresijine riječi: “ … Ti reče da sam slijep. i Edipu primjerom proročanstva da će Laja ubiti sin. I nema luke te i nema brijega tog. a ako mirno gledam razorni mu rad. Čak se ne osvrće na upozorenje zborovođe da nije dobro suditi naglo: “No ako neko naglo meni sprema slom.” Sukob između Edipa i Kreonta smiruje Jokasta.Edip se ruga Tiresiji zbog sljepoće.

Uzvratih njemu jače. kada bjeh kraj kola njegovih po glavi mene shvati bičem dvostrukim. što se zvao Laj. a njegovo stanje najbolje opisuje Jokasta u molitvi u hramu: . tad ja ne ubih. pade nauznak. a i neki muž u karucama. tu glasnik bješe neki. uzdajući se u riječi pastira da je Laja napala razbojnička četa: “Ti kaza da je pastir donio vam glas. Raspalih se i lupih kočijaša tog u gnjevu svom. da l’ ikog više mrzi bog?” Edip se ipak nada da to nije istina. i htjedoh putem dalje poć. a on se s kola svali. što ih vuko konja spreg baš kako ti mi reče. Pa ako reče isti razbojnika broj ko ti.treba uvijek vjerovati proročanstvima. upravo na mjestu gdje je Edip ubio jednoga starca: “Kad već sam bio onoj raskrsnici bliz. Nato s puta mog kočijaš sta me tjerat. a jedan nije isto što i više njih. od razbojničke čete da je pao Laj.” Edip grozničavo želi saznati istinu. jer sam bio sam. Pa ako starac taj imade nešto s onim. podigavši štap. tad bijednog li mene! Je li itko još nesretniji. No starac. I druge pobih sve. No. a i starac s njim. njezina priča unosi crv sumnje u Edipa – Laj je poginuo na raskrižju u gori.

Ne potegnuh mač. Rasudit ne zna već i prema starom izvest izvod neki nov. u svjetli kad se krile vis. nije se obistinilo. da od starosti umrije. Edip i sam počinje sumnjati u točnost proročanstava: “O jao. još je moguće ostvariti. no najvećih grozota rado sluša glas. a proroštva su zla također tamo s njim. Edipov otac Polib umro je prirodnom smrću – proročanstvo da će Edip ubiti svojega oca. Ne poteče li od njih onaj strašni glas. da ga pokrije Had. il’ ptica krik. Tek ako starac svenu od čeznuća svog za sinom u tuđini. iako ga Jokasta moli da to ne čini: “Pa što! A mene nije mog podrijetla sram. a sad čujem vijest. to joj kaže ženski ponos njen. i dio proročanstva – da će se oženiti svojom majkom. Glasniku ga je dao kao novorođenče sputanih nožica.” Tračak nade u neispunjena proročanstva donosi glasnik iz Korinta. . Bez mene to se zbilo. Edip želi saznati tko je taj pastir. pastir. sramotu znači što sam možda rodom prost. kako bi otkrio svoje porijeklo. A za nju.” Edip se ipak boji vratiti u Korint i preuzeti prijestolje. da ja ću ubit oca. tad sam smrti kriv. I sada Polib kralj u grobu leži svom. izgleda. Glasnik ga pokušava osloboditi straha. i otkriva mu da mu Polib nije uopće bio rod.“Jer Edipu sve više smućuje se duh od briga premnogih. jer mu je majka još živa. jao! Ženo ima l’ smisla još sa povjerenjem slušat što nam kaže Feb. već hoću da mu prodrem do u samu srž.

No ja sam čedo Sreće. zločin svrših crn. grešni sklopih brak i ubivši kog ne smjeh. sam sebi iskopao oči: “ …. a Edip ga moli da ga pošalje u progonstvo: . Pastir priznaje – Edip je Lajev i Jokastin sin. ali i Lajeva ubojstva. Uz majku svoju Sreću i uz brata tog predomislit se neću. I govoraše tako: na što meni vid. Edip inzistira da mu otkrije istinu. što jednako se mijenja ko i usud moj: od nahočeta bijednog ja se stvorih kralj. a proročanstvo se ispunilo u svoj svojoj strahoti: “O jao. Promjenjivi pak Mjesec bratac mi je drag. što me prati svud.grozota bješe gledat krvav njegov čin iz halje zlatnu sponku trže joj i njom u zjene svoje sta za bodom bosti bod. Zatim Edip kralj . kad ne vidjeh svoj udes. pa čak pastiru prijeti mučenjem.” Od glasnika saznajemo da se ispunilo i Tiresijino proročanstvo – Edip je u očaju.” Edipu. o sunce sjajno. sućut izražava Kreont. Posljednji mi put. pa obrukat se neću niti ovaj put. slijepom i shrvanom. Od krivog ja se rodih. sad je jasno. našavši Jokastu mrtvu. sada svjetli šalješ trak. ne vidjeh svoj grijeh.” Kad se pojavi pastir – ključni svjedok i predaje djeteta. svoj ću saznat rod.

izmeđ vas ovdje živi. a skloniji od mene nek vam bude bog. nek teče njezin tok. . vrijeđanje i optužbe Tiresija napokon Edipu u lice kaže da je sam zločinac. Tiresija izriče svoje proročanstvo: “Stog znaj: čeljade koje tražiš dugo već i proklinješ. tamo želim mrijet od onih. gdje roditelji preran spremiše mi grob. i tjera Tiresiju.” Ostali su likovi sporedni i u funkciji Edipa. bilo to gdje god. No nek se vrši kob. s takvom obitelji. Moli Kreonta da mu kćerima bude skrbnik.“Dopusti mi da odem na Kiteron svoj.” Edip ne brine za sinove. kao središnjega lika radnje. prihvatiti za ženu. ali Edip u to ne vjeruje. prorokom. što mi nekad pripraviše smrt. Pita se kakav li će biti njihov život.” Na navaljivanje. U gori želim živjet. da bolest mene nikad neće strt. Antigonu i Izmenu. već brine za kćeri. a i svoj čuvam mir. već tad se spasoh ja za neki gori cilj. Prvi je njegov sukob s TIRESIJOM. Strancem taj je zvan. stog uzalud me pitaš. jer od njeg pade kralj nam Laj. i hoće li se ikada naći mladić koji će ih. Šutim kao grob. koji Edipu u početku ne želi odgovoriti na pitanje o Lajevom ubojici: “Ne želim tebi zla. koji su već odrasli mladići. Ja znam. i daje im posljednji savjet: “Poživite pošteno.

Taj će čovjek – slijep. da li stvora takvog znaš kom draže bit je kralj. a majci sin i muž.” Kreont se pokazuje kao mudar savjetnik. ne dođoh da se narugam.” Kreont se pojavljuje pred Edipom kad je on već slijep i shrvan sudbinom. a nedavno još zdravlja i bogatstva pun – ko prosjak. tad nek mi dođe smrt…. “O.a rođen je Tebanac. kad s kraljevskom je tvojom moja ista vlast.” Edipovim opružbama zgranut je i KREONT. (Slugama) . da želim postat kralj. Kreont mu izražava sućut: “O Edipe. što ga tište sad. No saznanju tom veselit on se neće. da riječju ili činom ja mu nanijeh zlo u nevoljama ovim. oprt o štap. dok ocu bit će krvnik i u braku drug. brat njegove žene Jokaste. Pa stog bih bio glup. jer je i ovako zapravo ima: “U prvom redu. I svatko tako misli tko je razuman. ako u svom srcu tako misli on. I djeci on će svojoj sve u isti mah i otac bit i brat. a tvojom ista mi je moć. no miran imat san ko ja što spim. u tuđinu poć. i na Edipove optužbe odgovara da uopće ne žudi za vlašću. ni na zlo staro zlom da novim uzvraćam.

Kao primjer navodi davno proročanstvo Laju: “Prorekoše za Laja – ne doduše Feb. a onamo nam strada narod i sav grad. dan i sveti dažd. a tu je začetak i druge tragedije – Antigone. Odvedite ga odmah tu u njegov dvor. A ono. ako nije stid od ljudi. Djeluje razumnim riječima i upozorava ih: “O nesretnici bijedni. Edipu govori da ne treba u njih uvijek vjerovati.A vas. svatko zna: od razbojnika Laj na raskršću u gori kraj doživje svoj. što hrani sve na svijetu. već neki mu pomoćnik – da ga čeka smrt od vlastitoga sina njegovog i mog. . da sućut s nekim dijeli samo bliski rod. od kog se gnuša zemlja. zar vas nije stid da raspravljate tu svoj vlastit. nek vas sunca barem plaši trak. od sitnog jada velik ne pravite jad!” Jokasta. a i ti u svoj dom. što tu ste stali. u kojoj se brižni Kreont pretvara u tiranina. Nije poso lijep da ostavljate tako nezakriven jad. JOKASTA se među likovima pojavljuje kad pokušava razriješiti sukob između Edipa i Kreonta. saznavši za Tiresijino proročanstvo. lični spor. dok djetetu već treći od rođenja dan na nožicama zglavke otac sape sam i dade da u guštik njega nosi rob. Ti u dvor pođi sad. jer od davnine u nas običaj je svet.” Kreont prihvaća kao skrbnik Edipove kćeri.

naricat u sav glas nad krevetom. Tad stade ridat tu. poletje tamo. s kog pade kralj. Kad k logu stiže. a glasnik iz Korinta Edipu otkriva da mu Polib nije otac. iako Apolonov tako reče vrač. . za kojega je mislila da je mrtav. što kažem ti.” Jokasta je saznala da se proročanstvo ispunilo. i poveden valjda slutnjom zlom. u kojme dvostruk rodi jad: od muža – muža svog i od svog ploda plod. tražeći s mačem svoju ženu. naišao na njezin tragičan kraj: “On riknu. a niti Laj pade od ruke sina svog. i da je Edip zapravo njezin sin. a zatim slijedi vječni muk. Glasnik iz dvora prenosi njezin očaj: “Kad razjarena otud u svoj dođe trijem. da ona novi sklopi brak i vlastitome sinu bijedan rađa rod. gdje joj bračni stoji log. Jokasta preklinje Edipa da ne traži svoje pravo porijeklo: “O jao si ga tebi! Zadnja to je riječ.” Polako se otkriva priča – Edip je ubio starca na mjestu gdje je poginuo Laj. odnosno majku. lupi vrata za sobom i vikat stade Laju ime pokojnom i proklinjati onaj davni porod svoj.pa tako ne izvrši proroštva se riječ: Nit ikad ocu bit će ubojicom sin.” Glasnik nadalje priča kako je Edip. sve čupajući putem kose pram po pram.

” Važnu ulogu u “Kralju Edipu” ima zbor. da riječima i djelima čuvarom vjernim budem čistoći svetoj. U njima velik živi bog. Jer dokle god. grunu vrata krila dvostrukog. a on im sruši stup i provali i vidje i mi skupa s njim: da užetom se gospa skonča pletenim. koliko li si ništavan sve dokle god je čovjek živ.” . koje Sofoklo i u “Antigoni” stavlja iznad ljudskih pravila: “O da mi sudba dosudi. Ulekoše se tek. No postoje zakoni božanski. U eteru se rodiše i otac im je Olimp sam. koji komentira radnju i iznosi stajališta autora. razmatrat mogu primjer tvoj.poteče.” U riječima zbora sabrana je sva tragedija Edipa – od njegova uspona do pada. već dočeka te jadan pad. nebeski. i stog su vječno budni. Tako zbor podsjeća na nebeske zakone. i stog su vječno mladi. a ne porodi smrtnik njih. o Edipe. ni jednog ne ću čovjeka na zemlji smatrat blaženim. koji je određen sudbinom: “O jao ljudski rode moj. Koliko dug je sreće vijek? Toliko da se ponadaš.

kroz usta zbora: . Doživljaj djela u cjelini: U tragediji “Kralj Edip”.“lakokrile ptice”. Sofoklo vješto riječima slika prizore. pa je to ipak postao nadomak Tebe. Sofoklo je stvorio klasičan primjer tragedije pojedinca. Zato je uvijek primjenjiva poruka. “časni starac”. a zbog ritma stiha česte su inverzije rečenice. Božanstvo smrti sije kugu među nas a od nje Kadmov dom je bezljudan i pust a lelekom i cvilom crn se puni Had. slični Homeru. Smisao tragedije je u kontrastu – slavljeni kralj Edip u kratkom vremenu postaje najbijedniji čovjek na svijetu.Sofoklov “Kralj Edip” jednostavan je i jasan u STILU i JEZIKU. “neustavljive strijele”. pojavljuju se u nastupima zbora. jalov nose plod i stoka se ne koti. koju Sofoklo izriče na kraju tragedije. jezik je arhaičan. Oranice nam puste. pojavljuju se stalni pridjevi . pa je živopisan opis tragedije koju je kuga donijela Tebi: “A kako i sam vidiš. Iako je o jeziku originala teško suditi na osnovi prijevoda. a naš ljudski soj ne rodivši se mre u krilu majčinom.” Dijalozi su puni ritma. Edip nije mogao izbjeći svoju sudbinu – bježao je iz Korinta da ne postane oceubojica. ili čak pola stiha. cijeli nam je grad već uzrman i zalud čitav mu je trud da ispliva i svlada krvav ovaj val. Kao i kod drugih grčkih autora. Opisi grčke mitologije. posebice u replikama s jednim. čijom sudbinom ravnaju božanske odluke.

Na početku čitatelj ne zna tko je ubojica. Glasnik donosi obavijest o Edipovom pravom porijeklu. prosinac 2004 20:50:00 | 40 komentara Školjka . otac se prao. a u pravom trenutku pojavljuje se i jedini svjedok – pastir. U tim trenucima vrlo je teško suočiti se sa životom kao što se događa u priči.Ivan Aralica Priča Školjka vrlo je osjećajna i materijalna što znači da pisac piše o siromaštvu i osjećajima koji tada čeznjivo dolaze do izražaja. Zato je Sofoklova drama i danas zanimljiva i šteta je što se na hrvatskim kazališnim pozornicama pojavljuje rijetko Objavio lektire u 30. Atmosfera je vrlo napeta jer Vanin otac mora krasti te neželi da ga uhvate. ” Tragediju se također može doživjeti kao svojevrsni dva tisućljeća stari “krimić”. Edip ga traži. crni zavežalj ležao na stolu. dokle ne dočeka zemskoga života posljednji dan. Opis okoline je vrlo prazan. a zatim se polako otkrivaju tragovi starih proročanstava. jer vlada jad. O . Vojnici kradu sve što mogu. vrhunac (strah i opisivanje događaja u selu.“ Zato nijednog smrtnika blaženim ne smatram. ubijanja nedužnih ljudi ) i rasplet ( dolazak vojnika i ubijanje Vaninog oca) . te nema veselja nego sve ima ambijent groblja. no u sobi ima stol oko kojeg su poslagani stolci. jer u prostoru nema mnogo stvari. početak radnje( otac dolazi kući iz sela i donosi ukradene predmete). Fabula ima uvod ( opis stanja siromašne obitelji). Posebno su mi se svidjele rečenice: “ Majka je prisvjetljavala. u svima vlada strah. dokle bez nedaća ne završi vijek. tuga i strah. sve je tiho. Sofoklo s ograničenim brojem likova stvara uzbudljivu priču razrješenja godinama staroga ubojstva.

“ Nađe se u dvorištu onoga časa kad su vojnici nahrupili na vrata. obrubiti krajeve i suknja je za nošenje “. velik kao balahin. nov. opisuje ljepotu školjke. U toj rečenici otac se suočuje sa svojom sudbinom i zna što ga čeka. Pisac opisuje školjku uz mnogo ukrasnih pridjeva. razrezati svedeni dio u širinu struka. Nije bilo mnogo potrebe da se majka i kćerka dogovaraju : Od kišobrana se dade načiniti lijepa i obilata suknja . Kraj .njemu je Vana u polusnu natucala:suharici maslinovih grana ubrani u zabranjenim maslinicima. “ Na odlasku teta pokloni Vani kišobran. ”Plava. opkolili je strgali joj školjku sa đempera i među sobom je ponijeli prema ranjeniku koji se dovlačio. U toj rečenici osjeća se napetost i brzina koju otac želi što brže odstraniti jer zna da radi krivična djela i time se pravi lopovom. U ovoj rečenici vidimo da se Vana i majka dobro slažu te da iz svake dobivene stvari mogu napraviti nešto korisno za njihov život. preko prekupaca nabavljeno brašno … ” (str.39). kao i u ovoj rečenici: “Otac je bio u smrtnome strahu. ostaše na grmlju … Navečer sam majci donijela šaku grube i zaprljane vune … “ (str. sjedao bi na bilo što ondje gdje je zatečen “(str. Čim bi začuo cokule da udaraju o kamenje ispod vrata. uvijek će se nešto drugo otkriti”.39) Ovdje Vana svojom željom da dobije kaput dokazuje da joj ništa nije teško te se muči da nađe i najmanji komadić vune i tome se jako veseli. Otac je sjedio na panju i brisao znoj sa čela. crvena i žuta boja ovojaju poprijeko nareze lukova koji se lepezasto izvijaju iz unutra poudvračenog koljenašca … koliko god se položaja izmjeni. nije se usudio pomaknuti kads je vidio vojnika sa povezanom glavom ”. ukradeni krumpiri.odvojit ćemo platno od žica.33). “ Sakupljala sam vunu po proplancima.

Tada piše prvu pjesmu. Prvi je uspijeh postigao knjigom o nogometu “ Die Spanzenelf”. Rastao je u radničkoj četvrti Otakringer. Objavljuje svoju prvu knjigu za omladinu “ Dijamant Tobije Amberqera” o sudbini austrijskih iseljenika u Brazilu. Najpoznatije dijelo mu je “ Sadako hoće živjeti”. a uzrok tomu je bila preljepa školjka. 1906.je vrlo senzibilan te završava s rečenicom : “ Zapazivši da čovjek hramlje.Karl Bruckner Bilješka o piscu: Karl Bruckner rođen je 1. tiskara. Nema mnogo opisa. 9. S 93 prijevoda svojih djela na 22 jezika. Objavio lektire u 30. Vojnici su ubili Vanu i njenog oca . godine. a sporedni njen otac i majka. a događa se za vrijeme rata. čija su djela objavljena u najudaljenijim krajevima svijeta. postao je jednim od najpoznatijih omladinskih pisaca njemačkog književnog izraza. Knjiga Školjka od Ivana Aralice vrlo mi se svidjela jer je vrlo jednostavno napisana. Vrsta djela: Roman . a rečenice su lako razumljive. ne mora se mnogo razmišljati kao kod nekih drugih pisaca. Glavni lik čini Vana. godine u Beču kao sin radnika. Indijanac”. Radnja se odvija u malom selu kraj granice. Govori i podsijeća nas kako je nekim ljudima u životu pogotovo u ratu. Vrlo je zgodno napisana i isto bih ju tako napisao. a prvu afirmaciju stekao je romanom “ Pablo. Školjka ima glavnu ulogu jer mami Vanu svojom ljepotom. prosinac 2004 20:49:00 | 2 komentara Sadako hoće živjeti . te mi se zato sviđa. ranjenik reče nešto svojim drugovima … Začudo ni pod tim paklenastim osvjetljenjem više nije mogla u mraku pronaći svoju školjku “. izdano prvi put 1961. Otkriva slikarski talent i izrađuje kopije starih majstora.

neimaština. Tu dušu mora uzeti k sebi sasvim nježno.” Željela je živjeti kao što i pluća žele disati: “ Sadako Sasaki htjela je dovršiti devet stotina devedestog ždrala od papira. da se nije želio suočiti s činjenicom da je ona zaražena: “ Zašto nije mene ubilo?” . Vidjela je samo odijela i noge i – kad bi pogledala prema gore – glave velikih ljudi. Nakon pada atomske bombe. Tijelo joj je bilo krvavo. nestrpljiva: “ Šigeo i Sadako stali su u red tek pred jedan sat.” Šigeo: Dobar. umor. Sadako: Četverogodišnja djevojčica. postala je ranjiva: “ Haljinica joj se pretvorila u krpe. protiv koje nema lijeka. izgrebeno. preživljavanje u teškoj ratnoj situaciji. Mala je u dječjem nemiru tapkala nogama na mjestu. kada je bačena atomska bomba Tema: Želja za normalnim životom (bezbrižnim životom).Mjesto i vrijeme radnje: Hirošima za vrijeme II. ali od straha pred starijim ljudima nije se usudila potužiti na to” Jedna od tisuće nevinih žrtava oboljela od gama – zračenja. Vrijeme je nije gonilo. glad. tuga. Okružena tolikim nepoznatim ljudima. da bi je vratila stvoritelju. Ali živjela. znatiželjna. Smrt nije dopustila djevojci da ostvari tu skromnu želju. bila je i Sadako. puna strahopoštovanja. osjećala se kao zatvorena u kavezu. glad ju je morila. Postalo je nepodnosivo vruće. pa i žeđa. Ovo dijete nema starha pred njim. svjetskog rata. Još jednom je uzmakla. Jecala je. pametan i osjećajan dječak koji je toliko volio svoju sestricu Sadako.

gladovati i boriti se da bi preživjeli. Hirošima za pada bombe: “ I ta vatrena kugla obasjala je zrakama od nekoliko milijuna stupnjeva vrućine grad Hirošima. s ti si ležala na obali. U toj sekundi izgorjelo je 86100 ljudi. Puhnulo je u meni. Sjećam se točno – ja sam bio u vodi. Objavio lektire u 30. a što joj on nije bio u mogućnosti ispuniti. Pritisak zraka te odbacio. jer bi moglo biti kobno za čovječanstvo. Bila si sa mnom u parku Hijiyama.“ Postavljaš glupa pitanja. Nadam se da su ljudi spoznali što su u stanju učiniti i da se takvo što nikad više neće dogoditi. U najtežim situacijama.” Dojmovi i kritike: Pisac nam ovom pričom želi poručiti kako je teško živjeti u vrijeme rata. Iz ovog možemo naučiti lekciju i nastojati da se tih PAR SEKUNDI nikad više ne ponovi. U toj sekundi je 7200 ljudi pretrpjelo teške ozljede. Pokušaj je uspio. Šigeo.” Bio je to desetogodišnji dječak koji se brine i ima strpljenja sa sestricom Sadako. U toj jednoj sekundi srušilo se osim toga 3750 zgrada. U toj jednoj sekundi je slika i prilika Božja izvršila prvi pokušaj da uz pomoć nauke uništi samu sebe.” “ I opržilo me. prosinac 2004 20:48:00 | 0 komentara . Ležala si među samim otkinutim komadima drva. U toj sekundi je 6820 kuća bilo pretvoreno u prah. a isisavanjem zrakopraznog prostora ti su se dijelići prašine uzvitlali nekoliko kilometara u visinu. znao joj je odvući misli od nečega što bi tražila.” “ To nije moguće.” “ O ne. Sadako! Imala si tada upravo veliku sreću. Ionako umalo da te nisu ubile otrgnute grane. bila si samo izgrebena. U toj sekundi bombardirali su smrtonosne neutronske i gama – zrake eksplozivno mjesto u krugu od jednog i po kilometra. Nisi mogla ništa osjetiti jer si spavala pod jednim drvetom.” “ Ne. osjetila sam nešto vruće. a ruševine su počele gorjeti. poručuje nam kako su ozbiljne i tragične posljedice i koliko je japanski narod propatio zbog bolesti i godinama nakon događaja koji je trajao – samo nekoliko sekundi.

Marko. majstor Mrkonja. prodavač košara. dan putovanja: Hlapić je ostao bez svojih čizmica susret sa Gitom Hlapić je pomogao seljenima u sjenokoši. a Gita je izvela predstavu za umorne sjenokoše 4. dan putovanja: požar u selu u kući Rđavog Grge Hlapić je pronašao svoje čizme i sve ukradene stvari Grgina majka daje Hlapiću rubac sa srebrnim novcem za svojega Grgu Gita je pokazala Hlapiću brazgotinu na prstu nalik na križ . prosjakinja Janja. majstorica. dan putovanja: susret sa kamenarima (Hlapić ima jake čizme. kamenari. crni čovjek. Miško. Rđavi Grga. okolica i jedan veliki grad Glavni lik: šegrt Hlapić Ostali (sporedni) likovi: Gita. pastiri. Najvažniji događaji s putovanja: 1. težaci.Šegrt Hlapć pomogao je starom mjekaru raznositi mlijeko Dostigao ga je pas Bundaš pomogao je malom Marku pronaći guske 2.Čudnovate zgode šegrta Hlapića . dan putovanja: . čvrste šake i pametnu glavu) susret sa crnim čovjekom i spavanje ispod mosta 3.Ivana Brlić Mažuranić Vrijeme radnje: prije mnogo godina Mjesto radnje: selo. pas Bundaš.

Gita i Bundaš vratili se sretno kući saznajemo da je Gita Marica (kčer od majstora i majstorice) Hlapić je naslijedio magarca i kola Odnos majstora prema Hlapiću: . majstor Mrkonja.5. dan putovanja: susret sa pastirom Miškom. noć Hlapićeva putovanja: noć najvećih čuda za Hlapića Gita prepoznaje svog konja Sokola saznaju za strašnu namjeru crnog čovjeka i odluče pomoći putuju po noći do Markove kuće. pomaže im siromah sa sajma sreću se sa majstorom Mrkonjom i vesele se susretu odlaze do Markove kuće da ispričaju namjere crnog čovjeka doznaju da je crni čovjek nastradao 8. dan putovanja: Hlapić popravlja opanke Miškovoj braći i prosjakinji Janji dolazak u veliki grad na sajam Gita prodaje siromahove košare pomažu vlasniku vrtuljka ostali su spavati na sajmu pod vedrim nebom 7. Završetak: Hlapić. pečenje kukuruza i krumpira na vatri crni čovjek i Grga padaju sa kolima blizu Hlapića Hlapić Grgi daje rubac sa srebrnim novcem od majke Hlapić i Gita spavaju kod Miška 6.

tjerao ga je da punu radi. bio je vrlo nepošten prema njemu i okrivljavao ga za stvari koje Hlapić nije uradio. 1974 Ponešto o piscu: Auguse Šenoa je rođen 1838. godine u Zagrebu. gdje u burnim godinama ilirskog preporoda provodi djetinjstvo. Kasnije se mastor promijenio i zavolio Hlapića kao svojeg sina. Otac mu je bio dvorski slastičar.Majstor je u početku bio vrlo strog prema Hlapiću. mađarica. Gimnaziju je pohađao u Pragu i . Odnos majstorice prema Hlapiću: Majstorica je uvijek pomagala Hlapiću i veoma ga je voljela. čeh.August Šenoa Izdavač: Mladost. Zagreb. Objavio lektire u 30. Rđavi Grga – kad mu je Hlapić dao rubac sa srebrnim novcem Grga je shvatio da mora otići od crnog čovjeka i promijeniti se. koje utječu kako na Hrvatsku tako i na njega. a majka. na političkom planu se zbivaju mnoge promjene. U doba njegova odrastanja. Koji su likovi u knjizi postali dobri: Majstor Mrkonja – kad su ga zlikovci zarobili u dubokoj šumi dva dana i dvije noći razmišljao je o svom životu i shvatio da je krivo postupao sa Hlapićem. prosinac 2004 20:48:00 | 0 komentara Seljačka buna i Prijan Lovro .

Čuvaj se senjske ruke. jer draga čeka svog junaka da se vrati iz rata. nije se mogao dalje školovati.susedgradskog imanja -čvrsta i ponosna žena -pomalo naivna -vjeruje kako ju Andrija Batur neće zakinuti Andrija Bator . te su te scene sve u svenu dinamične izanimljive. Premda se radi o romanu u kojem su posebno izražene masovne scene. godine naziva se šenoinim dobom. To samo pokazuje kako je osobna patnja. vraća u boj.prepreden do kraja .madžarski kraljevski sudac . Opisuje ljubav Jane i Đure Magdića. Naravno kako bi se potkrijepio opći ton knjige. kad ju vidi takvu.vlasnica polovice stubičko .povjesni događaj. S obzirom na to da je već tada bio poznat kao panslavist. Primjerice borbe su opisane s toliko detalja da se možemo poistovjetiti s nekim od boraca. pretočena u patnju naroda.Batorov poslanik -preprepredeniji od gazde Ovo je povjesni roman iz razloga što opisuje Seljačku bunu . No je simbol potlačene hrvatske i njenog naroda. Zlatarovo zlato. godine u Zagrebu. Likovi: Ursula .Zagrebu. U 22.a Đuro se. Njegova najveća djela su. do 1881. Tome pridonose mnogi akustični efekti. To je idealni model ljubavi. godini piše svoje prvo djelo dopis U zlatnom Pragu. Gubac postaje simbol velikog čovjeka.ne preže ni pred čim Palffy . Doba od 1871. Unutar velike i neumoljive povjesti Šenoa nalazi mjesta i za ljubavnu priču. Jana je silovana. a u trenutku predaje. koji se odrekao sebe za druge. Kameni svatovi. Mladi gospodin… Umro je mlad 1881. nesretan što je ostavio mnogo nezapočetih i nezavršenih djela. Kontrasti u djelu se zasnivaju na razlikama između plemstva i seljaštva. Diogenes. Seljačka buna. Patnje naroda Šenoa naglašava čestim biblijskim motivima. Šenoa je uspio izdvojiti Gupca kao individuu. Masovne scene su toliko realne da se čitaoc može uklopiti u djelo. . Prosjek Luka. Prijan Lovro.

mora primati kojekakve službe jer je siromah. na taj način. Likovi su stvarni i proizlaze iz Šenoina života.Roman ipak završava u oportunističkom tonu. bogatstvo . u nevolji se želi oženiti bogatom djevojkom. Tema ovog djela je težnja čovjeka da se iz primitivne. a sporedni su grad . moć.mogućnost.svjetovno. godine. Glavni kontrast je želja . Še4noa kritizira situaciju u kojoj se hrvatski jezik zapostavlja u korist njemačkog. Prijan Lovro Prijan Lovro je kraća pripovjest. Uloga piščeva lika u pripovjesti je vrlo značajna jer je. Šenoa je fabulu gradio na psiho-socialnim kontrastima. francuskog i talijanskog. autror mogao sudjelovati u građi te pripovjetke. plemenitaška djevojka ne prihvaća njegovu ljubav jer je seljak. Mjesto i vrijeme radnje: Radnja se zbiva u hrvatskom Zagorju oko 1573. . seoske sredine uzdigne do ravnopravnog građana.siromaštvo. U ono doba vladalo je uvjerenje da je život u Hrvatskoj malen i stisnut. Naime pouzdano se zna da je Lovro postojao i bio Šenoin prijatelj u Pragu. Lovro je mladić čije neprilike potiču iz životnih činjenica. koji predviđa svjetliju budućnost. duhovno . a on se ubije. te da nema događaja koji bi pobudili razvoj hrvatske književnosti. te ga zbog toga optužuju za pohlepnika. On nema sredstava za školovanje. u formi nešto duže novele.selo.

Zagreb 1972. ali uvijek na svoj osobni.Objavio lektire u 30.pravdi. pro{iruje ga dubljom dru{tvenom i op}e~ovje~anskom tematikom. ali bez romanti~kog patosa i programatskog pozerstva. revolucionarnih perspektiva i tuma~ nekih osnovnih ~ovjekovih preokupacija. Osim {to je pisao o radni{tvu. Bilješka o piscu: Silvije Strahimir Kranj~evi} najsna`niji je hrvatski pjesnik do prvoga svjetskoga rata. On je najizrazitiji hrvatski nacionalni pjesnik. Mojsije je bio biblijski prorok. Sura|ivao je s glavnim knji`evnim ~asopisima. vo|a i zakonodavac starih @idova. Napustio je studij teologije i sve}eni~ko zvanje te je radio kao nastavnik i ravnatelj srednje trgova~ke {kole u Bosni. U radniku je Kranj~evi} pronalazio jamstvo bolje budu}nosti ~ovje~anstva. pisao je o svemu. On ne izdaje program. ure|ivao je u Sarajevu ~asopis Nada(1895-1903). Poezija Silvije Strahimir Kranj~evi} svoj umjetni~i svijet otvara nacionalnim temama iz pro{losti i iz neposrednog zbivanja. . Djela: Bugarkinje (1885) Izabrane pjesme(1898) Trzaji (1902) Pjesme (1908) Pjesni~ka proza (1912) Sabrana djela: Djela. U svojim pjesmama pjesnik je naj~e{}e iznosio osje}aje patnje uz koju se gotovo uvijek javljala magi~na `elja ljubavi. Kranj~evi} je kao osoba vrlo po{tivao pravdu i rad i stoga nije ~udno {to je mnogo pisao o radni{tvu i pravdi.Silvije Strahimir Kranjčević 1. Tematika Kranj~evi}eve poezije veoma je op{irna. prosinac 2004 20:47:00 | 0 komentara Poezija . zaokru`uje ga filozofijskim i kozmi~kim problemima svoga doba. Kranj}evi} je preuzeo mitive I likove iz Biblije Mojsije u kojoj pjesnik prikazuje Mojsijevu propast zbog nepromi{ljenosti. Autor:Tvrtko ^ubeli} 2. Kranj~evi} je jedan od rijetkih na{ih pjesnika koji je duboko osjetio osnovne probleme svoga naroda i suvremena dru{tvena kretanja te je o njima pjevao neposredno i spontano u svojim pjesmama kao o svojim osobnim pitanjima. pjesnik {irih. I-IV (1993-1934) Podatke prona{ao u : “Knji`evni leksikon”.ljubavi i patnji u njegovim pjesmama nailazimo na slike iz biblije kao {to je pjesma. on ne tima~i teoretski svoj umjetni~ki credo.a pored pjesama pi{e manje informativne i kriti~ke ~lanke. Me|utim u tu zemlju nije u{ao. Izveo je narod iz Egipatskog ropstva i doveo ga u obe}anu zemlju Hanaan. bogatijim jezikom i svestranijim pjesni~kim izrazom. potpuno nov i impresivan poetski na~in. nego u pjesmama iznosi potresno ono {to ti{ti i mu~i njegovo vrijeme.

crna .1906. a to je stav prema bijednima: “Te on je ustao sa trula le`i{ta. I sad sa Kremlja ba{ u rusku gleda no}. taj oblik pesimizma odvajam od beznadne pot~injenosti mu~enjima duha i tijela. tmurna. To katkad cvili srce. te Kranj~evi} pjesnik kozmi~kog polo`aja ~ovjeka. I bez obzira na razvoj i napredovanje jedno je u Kranj~evi}u ostalo isto. O. Sve pepeo gledam svud. On zasno je cvije}e I zapunio grud. A preko njega strujne Kadikad ~udan {um.... Pesimizam je za Kranj~evi}a vrlo bitan jer je ba{ zahvaljuju}i svom pesimizmu ostvario najbolja djela i u svezi toga jednom je rekao : “ Ja odvajam pesimizam ~ovjeka koji osje}aju}i se uvre|enim. Prvo se javlja Kranj~evi} rodoljubni pjesnik.prezren. nigdje to~ke svijetla. U pjesmi Misao svijeta pjesnik iznosi motiv ~oje~anstva. .” Kranj~evi}ev pesimizam najvi{e se isti}e u njegovim posljednjim dvijema zbirkama “Trzaji” i “Pjesme”. a to dokazuje i reakcije crkvenih kriti~ara na neka njegova djela. koja su toliko obilna u na{em svijetu i koja treba uni{titi. neuspjelim tra`enjima harmonije u svijetu i samome sebi. “Ni mislit mi se ne}e. A ruga mu se um.Kranj~evi} kao pjesnik poznat je bio po svom pesimizmu o kojem su govorili mnogi.~udno.) Jedna od najboljih Kranj~evi}evih pjesama zasigurno je pjesma “Misao svijeta” koju je pjesnik napisao 1896.~udno. nade. On . strasno prokljinje i sebe i svijet.” Kranj~evi} sigurno nije spadao u one pasivne ljude. nekud ~udno.” (Vizija. U svojim pjesmama iznosio je svoja razmi{ljanja koja su ~esto bila sumorna. Razvitak Kranj~evi}eve poezije mo`e se razviti u nekoliko stupnjeva i razdoblja.... rop~e uzaludno. zatim Kranj~evi} buntovnik..

predstavlja ostvarenja svih `elja. smolom. besmrtnost. “Smrdilo im ~elo uljem. Upravo u tom drugom djelu dolazi do izra`aja pjesnikov odnos prema radni{tvu i radu.ideja je vje~na.~ovje~anstva u usporedbi sa svemirom. beskrjnim prostranstvom. Ne vidje je smrtno oko. samo srce za njom klepti.” Zvijezda predstavlja savr{enstvo. U po~etku pjesme Kranj~evi} spominje zvijezdu koja negdje trepti i koju samo srce sluti. lojom. a ako simbole uzima Akropolu i Kapitol da bi zavr{io sa franciskom revolucijom ~ije je simbol giljotina. Starim gvo`|em i jo{ nekim izmetninom. Recite mi gdje je ona tajna zvijezda variona?” Pjesnik nastavlja pjesmu pozivaju}i se na Staru Gr~ku i Rim. a i njegova nada da }e proletarijat pobijediti: . “Ima vje~na zvijezda zlatna . sveta vodo od Kedeona. uzimaju}u kao simbol Getsematsku ba{tu gdje je po~ela Kristova muka i potok Kedeon gdje je po bibliji Krist provodio posljednje trenutke prije uhi~enja. Srece samo zvijezdu sluti . ona je ustvari misao svijeta. Adamovo te`i pleme k njoj krvlju i suzama. U nastavku pjesme pjesnik poziva se na povijesne epohe koriste}i se simbolima koji odre|uju svaku epohu. sama. Kre}e od Krista. Na kraju prvog djela pjesme Kranj~evi} izri~e misao kojom iskazuje zasljepljenost ~ovje~anstva: “Il su la`ni ideali.. ili la`e ovo doba.za oblacima negdje trepti. “ U drugom djelu pjesme Kranj~evi} spominje radni~ku klasu. “Sveta ba{to Getsemantska. jalovinom.. siroma{an sloj dru{tva.

“Nasmija se ~udni junak i sva zemlja porumenje Takva rumen tele se vidi kad se smje{i zora rana. I brda joj i dol. Di`e desnu junak dobar. ljubav koja ga boli i koju sakriva u srcu: “Ja domovinu imam. Gdje raj da ovaj prostrem. ljep{eg dana. Najzna~ajnija Kranj~evi}eva rodoljubna pjesma je zasigurno pjesma “Moj Dom” koja se ujedno smatra jedna od najboljih Kranj~evi}evih pjesama uop}e.” Misao svijeta (1896) Krajn~evi} radnike po{tuje i vjeruje da }e oni promjeniti svijet i upravo ovom pjesmom sam daje doprinos za bolje sutra.. ledni. preko neba noktom manu. Pa nvijesta milim stidom osvit novog. te{ki. najvio motive koje je kasnije vje{to unio u pjesmu “Moj Dom”. Ve} je prije pjesnik u nekom svojim pjesmama.gutam svoju bol!” On je nosi u svom srcu i ponosan je na nju: “O gledajte ju divnu.tanaem! A oblaci to su bili osni. To moj je. pusti! Pa su krili onu zvijezdu {to je ljudsko srce sluti. tek u srcu je nosim. Sa zemljice vjkovi ih isparili mu~ni. Pjesnik ovom pjesmomIskazuje svoju ljubav prema domovini. poput Utjehe i Pla}e pravde. I. moj je dom!” .. uzalud svijet prosim. vi zvijezde udivljene. Obla~ine s neba zgna ko hartiju tan . gusti.

|ulistane I morske vile dah” Daljnim uspore|ivanjem Mihanovi}eve Hrvatske domovine i Kranj~evi}eva Doma pronalazimo razlike u opisivanju krajolika. Nepoga`ene gore i {aren . Najpoznatija pjesma tog razdoblja je “Hrvatska domovina” Antuna Mihanovi}a. Dok Mihanovi} slavi hrvatske ravnice. cvjetno kopno ovo i veliko joj more Posve}uje mi grud. kuda si nam ravna Mila. planine i nebo : “Mila. kuda si planina Vedro nebo. Svih pradjedova prah. prosinac 2004 20:45:00 | 0 komentara . Mihanovi} pro{lost svoje domovine slavi stihovima: ”Oj juna~ka zemljo mila Stare slave djedovino. Objavio lektire u 30. “I jedro gdje joj bojno nad {umnu strmi pjenu U pola mora {ir!” “Sve.” Za razliku od Mihanovi}a Kranj~evi} hrvatsku povijest prikazuje ovako: “I kralje iznijeh njene i velike joj bane.” Svi ovi stihovi dokazuju Kranj~evi}evu ljubav prema domovini i snagu stihova i snagu stihova kroz koje je on tu svoju ljubav izrekao.Prije Kranj~evi}a pisane su tako|er rodoljubne pjesme. naro~ito u kni`evnosti ilirizma. vedro ~elo” Kranj~evi} opisuje jedro koje nad {umom strmi pjenu i cvjetno kopno i veliko more koje mu posve}uje grud.

Moliere Moliere. ima deset članova i dolazi u Pariz.a pravo je studirao u Orleansu.Pod zaštitom kraljevske obitelji brzo je stjecala veliku slavu.Završio je gimnaziju kod isusovaca u Clermontu. Mizantrop. ali je svojim radom uvećao bogastvo. kad je imao 36 g. Rouenu.To kazalište djeluje uglavnom u Lyonu.Naslijedio je od oca dobar dio tog bogastva.Škrtac . da popišu njegovo bogastvo. Kaćiperke. Avignonu. u imučnoj trgovačkoj obitelji. Grenobleu. Učene žene. Škrtac. Djela su mu:Lakomislenik. rođen je u Parizu. Građanin-plemić. Umišljeni bolesnik.Nakon njegove smrti pravnicima je trebalo tjedan dana . pravim imenom Jean-Baptiste Poquelin. 1643 g utemeljuje s obitelji Bejart “Illustre Theatre”. Škola za žene.Njegova kazališna družina 1658 g. .U Pariz se vraća . Ljubavna srdžba.Razbolio se za vrijeme izvedbe svoje komedijeUmišljeni bolesnik.U kraljevskoj palači družina ostaje sve do Molierove smrti. Don Juan.

Ta pravila vladaju i u Molierevu Škrtcu te su uz razum .od odnosa u društvu do odnosa u obitelji.”da se ne smijemo ni skim vezati bez prestanka onih koji .Podatke izvadio iz Književnost 2-Kekez.Tadašnje društvo vladalo se po određenim pravilima.Ta pravila određivala su sve.Glavna karakteristika tog razdoblja je čovjekova težnja za upotrebom razuma i susprezanja osjećaja. Pandžić Klasicizam i Moliere Klasicizam je razdoblje od sredine 17 do kraja 18 st. kao npr. jedan od načina postizanja zapleta u duhu onoga vremena.

U svojim djelima Moliere poštuje pravilo o triju jedinstva koje je zadao Aristotel prije 2500 g.”Zar se se liječnici u što razumiju?Ne bojte se. pa zbog toga se Moliere okomio u svoji djelima na lječnike jer su oni u ono vrijeme vrlo cijenjen stalež. Tadašnje doba je u svom duhu njegovalo tragediju.Što susrećemo u Molierovim komedijama. ljudske mane te pojedine profesije(npr.Ali Moliere njeguje komediju. kao uzvišenom dramskom formom.su nam dali život” i “mnogo bolje vide što je za nas dobro .Mnoga takva shvaćanja dovest će do rušenja tadašnjeg načina života . pokraj njih možete izabratti koju vam drago bolest. nasljeđenom još iz Antike (u kojoj su imali svoj uzor). Moral ili razum? Tko po vašem mišljenju čini veće zlo: onaj tko treba novac i zato uzima zajam ili onaj koji krade novac a ne zna što da s njim započne? Cjelo to razdoblje je prožeto filozofijom. o njegovoj biti. jer nisu zaneseni nikakvom ludom strašću”.Pravila se odnose na jedinstvo vremena. te svojom komikom dovodi svoje likove u smješne situacije u kojima kritzira društvo.Potpomognuta racionalnošću ona razmišlja o svjetu. mjesta i radnje. Glumci su u Molierevo doba bili nepoštivana grupa ljudi .Filozofija postaje jedna od najpopularnijih znanosti. oni će joj pronaći razlog i kazati vam zašto se oboljeli”). isključivana od strane crkve jer kvari maldež.

taj moral. kad se dva lika svađaju zbog različite stvari a oboje misle da govore o jednoj stvari.Ta moralna odluka.Mnoge mu komične situacije služe da bi naglasio neku bitnu karakteristiku nekog lika. tj. su samo sredstva da se dokući smisao našeg života. ali što je čast ? . kori djecu da se previše raskošno oblače(a jedva da nađu neku pristojnu odjeću). Ta filozovska razmatranja.Ljudi će početi razmišljati o uzaludnosti nekih egistencija. Moliere se u svojim djelima često koristi metodom quiproquo. što je pokazato nizom primjera (Harpagon pregledava sve na izlazu iz kuće. egzistencija čije postojanje stoji na dugogodišnjoj tradiciji. je ona u kojoj Valere moli Elisinu ruku a Harpagon ga optužuje da mu je ukrao zlato (novac=Elise). bolje bi bilo reći racionalna odluka . Čast i moral postaju jedna nedjeljiva cjelina . Harpagonovo lihvarenje itd. . te će ih proglasiti nemoralnim i uništiti njihov tadašnji svjet. kao u ovom slučaju Harpagonovu škrtost. samo drugi naziv za strogost crkve i hladnu proračunatost ljudskog mozga.Jedna od poznatijih scena u kojoj se upotrebljava ta tehnika . ta čast i taj razum .samo težnja da se razumom dokući smisao života. Komika Molierova uvijek zanimljiva i originalna komika (koja je uvijek komična) gledaocu živo dočarava moralne osobine likova i piščevu misao.i pojave novog. mnogo liberalnijeg. dovest će do promjena u tadašnjem društvu i umjetnosti. budući da je upitanju njihov bolji život . njegova bit i esencija.

Harpagon je tu i kani ostati gdje je.Pohvala. Gospodin je Harpagon čovjek koji je od svih ljudi najmanje čovjek. Ništa nije tako suho i jalovo ko njegovo zahvaljivanje i njegova ljubaznost. jesam li ja takav? Za njega je novac .A riječ dati tako mu je mrska da nikad ne kaže: Objavio lektire u 30.Nema te usluge koja bi dirnula njegovu zahvalnost tako da razveže kesu.Ta je škrtost centralna tema Moliereve drame.Zašto?Sam bog zna. njegova ljubav i jedina religija koju priznaje.Harpagon ili ti škrtac Gdje?U Parizu. poštovanja. dobronamjernosti i prijateljstva na jeziku koliko ti srce želi. ona pokreće sve likove u njihovim kretanjima i razmišljanjima koja dovode gledatelja do smjeha a istovremeno ga potiču da razmišlja i da si postavi pitanje. smrtnik. prosinac 2004 20:45:00 | 3 komentara .Kako bilo da bilo .Njegova je škrtost epska i proteže se kroz stoljeća od Plauta preko Držića i Moliera pa sve do današnjih dana. ali novaca ni pomirisati. da bi što više zaradio . za njega je način života a škrtost njegovo biće u cjelosti. koji je od svih smrtnika najtvrđi i najnedarežljiviji.Iskrištavanje tuđeg jada . Svako je za njega sumnjiv. sam da je nasvjetu njegov je najslađi san.Namjerava do kraja vječnosti gomilati novac u svojoj škrinjici i terorizirati sve oko sebe svojom škrtošću.

Slavko Kolar je umro 1963. a sve je to počelo kad se udala za Marka. Osam dana nakon sprovoda .Ili nismo” (1933) i “Mi smo za pravicu” (1936). Marko. u Zagrebu. a Janica se u cik zore morala ustajati. već se za nju moglo reći da je gospodarska kći. No. . “Kriza”. ali i na sretne trenutke pune ljubavi koje je proveo s njom. Sutradan je uprilićen skroman pokop. do šogorice Jage. ženu Marka Labudana. Otkad se Janica razboljela. U kući su je svi tjerali na posao. U želji za osvetom krenuo je kući po pušku.Slavko Kolar Ime pisca: Slavko Kolar Bilješka o piscu: U ličnosti Slavka Kolara nova i suvremena hrvatska književnost dobila je prvog autentičnog i izvornog humorista. Vrijedi spomenuti da su u tim knjigama i antologijske Kolarove pripovjetke i to: “Svoga tijela gospodar”. L. Na putu je imao priviđenje. Teško je ona to podnosila. Padala je tužna jesen i rominjala kiša. Nije bila kao ostale snaše. pokraj Garešnice. silno se rastužila. Kata. “Breza”. Postajala je sve blijeđa i svakim danom sve bolesnija dok jednog jutra dva mjeseca nakon poroda. okji s njom nije ni riječi progovorio otkad se razboljela. u Palešniku. treba mu posvetiti malo više pažnje kako poslije ne bi osijećali krivicu ako nam voljena osoba umre. Jaga Sadržaj priče: Nekoliko dana poslije poroda Janicu. Tako je jednog jutra stari Mika krenuo u obilazak sela u potrazi za lječnikom. Sutradan je želio posjeći drvo. Mikina je kuća bilapuna ljudi Koji su oblilazili Janicu. L U međuvremenu joj je umrlo dijete.g. potjerali su na pašu. Mika. U liku breze vidio je Janicu i jako se uplašio. Marko je bio pozvan na svadbu kod Žugečića u susjedno selo. C. ali sve iz ljubavi prema Marko . Počeo je razmišljati o organizaciji Janičinog pokopa jer je znao da joj nema spasa. U tom trenutku njezine zjenice su se proširile i ona je izdahnula. nije pala u nesvijest. “Mi smo za pravicu” i dr. Na pola puta predomislio se i vratio kući. a Janici sus e dodvoravale lažnom ljubaznošću. Mjesto radnje: Zaostalo selo u Hrvatskom zagorju Vrijeme radnje: Prva polovica XX stoljeća Tema: Težak život i smrt mlade žene Janice Osnovna misao: Ako je netko koga volimo neizlječivo bolestan. K Marko je bio općinski lugar i samim time uvažena osoba. Poštedio je brezu koja ga je kasnije uvije podsjećivala na sramotan odnos prema Janici za vrijeme njezine bolesti . a djetinjstvom je vezan za taj kraj kao i zavičaj svoje majke (Moslavina). no nije imao hrabrosti. počevši od Mike i Kate. svekar Mika i svekrva Kata. U kući je nastala panika jer je Janica umrla bez svijeće. Najpoznatija književna djela su mu dvije antologijske knjigepripovjedaka “Ili jesmo . Lica: Janica.Breza . Slavko Kolar rodio se 1891. kad je Janica vidjela da Marko ne želi doći. na svadbi Marko se napio i bio otjeran iz svatova. Marka. No sve su mlade žene većinom dolazile zbog Marka.. A ona je samo željela vidjeti Marka.

a službuje i kao odvjetnik 1642. "Umišljeni bolesnik"..g. a njega odluči oženiti za neku bogatu udovicu. prosinac 2004 20:43:00 | 0 komentara Breza . "Škrtac". kao sin dvorskog tapetara. Prvo studira u Orleonsu..g.Volereov i Marianin otac La Fleshe .Cleanteov i Elersin otac Ariselne .g. ali stari škrtac neće popustiti. Cleante se usprotivi ocu i neda mu Marianu.Objavio lektire u 30. škrti čovjek. Objavio lektire u 30. prosinac 2004 20:44:00 | 0 komentara Škrtac . Harpagon pristade samo zbog novca i prepusti mu Marianu.Moliere (Jean Baptiste Poquelin) Bilješke o piscu: J. Tada Cleante uz pomoć svojega sluge La Fleche krade očevu škrinjicu sa novcima i tada ga ucijeni. Ili će mu Harpagon dati Marijanu ili će ostati bez škrinjice.Poquelin rođen je 1622.B. "Škola za žene".Slavko Kolar Ime pisca: Slavko Kolar Bilješka o piscu: U ličnosti Slavka Kolara nova i suvremena hrvatska književnost dobila je prvog autentičnog i izvornog humorista.Cleantova sluga Mjesto radnje: Pariz Sadržaj: Harpagon. kojemu je bilo samo do novca odluči se oženiti za Marianu koju voli njegov sin Cleante. Umire 1673. Lica: Harpagon . Djela: "Kaćiperke". ..

u Palešniku. a Janica se u cik zore morala ustajati. Najpoznatija književna djela su mu dvije antologijske knjigepripovjedaka “Ili jesmo . No. u Zagrebu. A ona je samo željela vidjeti Marka. “Breza”. a sve je to počelo kad se udala za Marka. “Kriza”. treba mu posvetiti malo više pažnje kako poslije ne bi osijećali krivicu ako nam voljena osoba umre. Mjesto radnje: Zaostalo selo u Hrvatskom zagorju Vrijeme radnje: Prva polovica XX stoljeća Tema: Težak život i smrt mlade žene Janice Osnovna misao: Ako je netko koga volimo neizlječivo bolestan.  U međuvremenu joj je umrlo dijete. pokraj Garešnice. svekar Mika i svekrva Kata. Kata. ali sve iz ljubavi prema Marko .Ili nismo” (1933) i “Mi smo za pravicu” (1936). već se za nju moglo reći da je gospodarska kći. Slavko Kolar je umro 1963. Padala je tužna jesen i rominjala kiša. a Janici sus e dodvoravale lažnom ljubaznošću. Jaga Sadržaj priče: Nekoliko dana poslije poroda Janicu. Marko je bio pozvan na svadbu kod Žugečića u susjedno selo. U kući su je svi tjerali na posao.. Otkad se Janica razboljela. Počeo je razmišljati o organizaciji Janičinog pokopa jer je znao da joj nema spasa.  U želji za osvetom krenuo je kući . Teško je ona to podnosila. okji s njom nije ni riječi progovorio otkad se razboljela. Mika. no nije imao hrabrosti. po pušku. Sutradan je želio posjeći drvo. Objavio lektire u 30. a djetinjstvom je vezan za taj kraj kao i zavičaj svoje majke (Moslavina). Mikina je kuća bilapuna ljudi Koji su oblilazili Janicu. ali i na sretne trenutke pune ljubavi koje je proveo s njom. U tom trenutku njezine zjenice su se proširile i ona je izdahnula. počevši od Mike i Kate. potjerali su na pašu. Tako je jednog jutra stari Mika krenuo u obilazak sela u potrazi za lječnikom. U kući je nastala panika jer je Janica umrla bez svijeće. silno se rastužila. Na pola puta predomislio se i vratio kući. ženu Marka Labudana. prosinac 2004 20:43:00 | 0 komentara . Lica: Janica. nije pala u nesvijest. Osam dana nakon sprovoda . Poštedio je brezu koja ga je kasnije uvije podsjećivala na sramotan odnos prema Janici za vrijeme njezine bolesti . Marka. na svadbi Marko se napio i bio otjeran iz svatova.Slavko Kolar rodio se 1891. U liku breze vidio je Janicu i jako se uplašio.g. do šogorice Jage.  Marko je bio općinski lugar i samim time uvažena osoba. “Mi smo za pravicu” i dr. Vrijedi spomenuti da su u tim knjigama i antologijske Kolarove pripovjetke i to: “Svoga tijela gospodar”. Marko. Sutradan je uprilićen skroman pokop. . Postajala je sve blijeđa i svakim danom sve bolesnija dok jednog jutra dva mjeseca nakon poroda. Nije bila kao ostale snaše. kad je Janica vidjela da Marko ne želi doći. Na putu je imao priviđenje. No sve su mlade žene većinom dolazile zbog Marka.

koje utječu kako na Hrvatsku tako i na njega. S obzirom na to da je već tada bio poznat kao panslavist. Njegova najveća djela su.prepreden do kraja .madžarski kraljevski sudac . Kameni svatovi. godine u Zagrebu. Doba od 1871.August Šenoa Ponešto o piscu: Auguse Šenoa je rođen 1838. Otac mu je bio dvorski slastičar. Zlatarovo zlato. godini piše svoje prvo djelo dopis U zlatnom Pragu. . U 22.vlasnica polovice stubičko . čeh. Čuvaj se senjske ruke. mađarica. Patnje naroda Šenoa naglašava čestim biblijskim motivima. godine u Zagrebu.ne preže ni pred čim Palffy . Mladi gospodin… Umro je mlad 1881. No je simbol potlačene hrvatske i njenog naroda. Prijan Lovro. Diogenes.Seljačka buna . Prosjek Luka. Premda se radi o romanu u kojem su posebno izražene masovne scene.povjesni događaj. nesretan što je ostavio mnogo nezapočetih i nezavršenih djela. gdje u burnim godinama ilirskog preporoda provodi djetinjstvo. nije se mogao dalje školovati. Seljačka buna. godine naziva se šenoinim dobom. na političkom planu se zbivaju mnoge promjene. Gimnaziju je pohađao u Pragu i Zagrebu.susedgradskog imanja -čvrsta i ponosna žena -pomalo naivna -vjeruje kako ju Andrija Batur neće zakinuti Andrija Bator . U doba njegova odrastanja. Likovi: Ursula .Batorov poslanik -preprepredeniji od gazde Ovo je povjesni roman iz razloga što opisuje Seljačku bunu . do 1881. Šenoa je uspio izdvojiti Gupca kao individuu. a majka.

koji se odrekao sebe za druge. kad ju vidi takvu. To samo pokazuje kako je osobna patnja. Gubac postaje simbol velikog čovjeka. Roman ipak završava u oportunističkom tonu. Opisuje ljubav Jane i Đure Magdića. Unutar velike i neumoljive povjesti Šenoa nalazi mjesta i za ljubavnu priču. Tome pridonose mnogi akustični efekti. te su te scene sve u svenu dinamične izanimljive. Jana je silovana. Naravno kako bi se potkrijepio opći ton knjige. pretočena u patnju naroda. koji predviđa svjetliju budućnost. . Masovne scene su toliko realne da se čitaoc može uklopiti u djelo. Primjerice borbe su opisane s toliko detalja da se možemo poistovjetiti s nekim od boraca.Kontrasti u djelu se zasnivaju na razlikama između plemstva i seljaštva. a u trenutku predaje. jer draga čeka svog junaka da se vrati iz rata. vraća u boj. To je idealni model ljubavi. godine.a Đuro se. Mjesto i vrijeme radnje: Radnja se zbiva u hrvatskom Zagorju oko 1573.

siromaštvo. na taj način. Naime pouzdano se zna da je Lovro postojao i bio Šenoin prijatelj u Pragu. francuskog i talijanskog. u formi nešto duže novele. Še4noa kritizira situaciju u kojoj se hrvatski jezik zapostavlja u korist njemačkog. a on se ubije.Prijan Lovro Prijan Lovro je kraća pripovjest. moć. Objavio lektire u 30. bogatstvo . te da nema događaja koji bi pobudili razvoj hrvatske književnosti. Tema ovog djela je težnja čovjeka da se iz primitivne. seoske sredine uzdigne do ravnopravnog građana.svjetovno. prosinac 2004 20:43:00 | 0 komentara . a sporedni su grad . On nema sredstava za školovanje.mogućnost. autror mogao sudjelovati u građi te pripovjetke. U ono doba vladalo je uvjerenje da je život u Hrvatskoj malen i stisnut. Glavni kontrast je želja . Šenoa je fabulu gradio na psiho-socialnim kontrastima. duhovno . mora primati kojekakve službe jer je siromah. u nevolji se želi oženiti bogatom djevojkom.selo. Likovi su stvarni i proizlaze iz Šenoina života. te ga zbog toga optužuju za pohlepnika. Uloga piščeva lika u pripovjesti je vrlo značajna jer je. Lovro je mladić čije neprilike potiču iz životnih činjenica. plemenitaška djevojka ne prihvaća njegovu ljubav jer je seljak.

Pisao je također drame i filmske scenarije 2. Mi smo za pravicu. Tik pred svojim domom ugledao je Janičin lik. U prvi mah ju je htio posjeći. Nažalost.MJESTO RADNJE : Zagorsko selo VRIJEME RADNJE : Nepoznato 3. a već nakon 8 dana Marko je otišao na svadbu sina Tome Žugečića. Kroz svoje likove pprikazuje socijalne i ekonomske odnose na selu.Znanje. nakon kojeg se povukao u mirovinu. samo ne svojom ženom. Njegova . Zaplet : Kata i Mika Labudan. njeno krhko zdravlje vremenom se sve više pogoršava dok na kraju nije više mogla iz kreveta. Glavno da je kapa naglavi i druga. Marko i dalje nije obraćao mnogo pozornosti na nju. Sudjelovao je u II. Također saznajemo podosta o svakodnevici njihovog života. a umro 1963. tjeraju Janicu na rad neposredno nakon poroda. Po zanimanju je bio agronom pa je službovao u raznim krajevima Hrvatske. svjetskom ratu. u Garešnici. Marko Labudan je zaokupljen svime. Zapravo. u Zagrebu. Vrhunac : Cijelo je selo shvatilo kako Janici nema pomoći i pribojavali su se onog najgoreg. on je onako mamuran ugledao brezu koja ga je neodoljivo podsjećala na pokojnu ženu. saznajemo da je Janica rodila dijete. Marka se to nije odviše ticalo. Janičini svekrva i svekar. Iako su je sažaljevali. Rasplet : Janicu su pokopali. jer je bio zaokupljen sastavljanjem nekakve patentne klopke. Najvažnija prozna djela su mu Nasmijane pripovijesti.KRATAK SADRŽAJ Uvod i početak : U prvom dijelu priče upoznajemo Janicu i njenog muža te ostale stanovnike sela. Svoga tijela gospodar. gospodina nadšumara. a probleme oslikava s blagom dozom humora. Zagreb 1966 1.Slavko Kolar Kolar – Pripovijetke Satire Humoreske Drama”.BILJEŠKA O PISCU Slavko Kolar je suvremeni hrvatski pisac i dramatik. Tamo se posvađao i potukao sa suseljanima te je uvrijeđen otišao svojoj kući. njena tragedija je većini bila samo teret. Želio je zadiviti svog šefa.BREZA . Rođen je 1891. Uz teške poslove. i dijete je umrlo. ali mu savjest nije dopustila da na taj način iskali svoj bijes. Ili jesmo – ili nismo. Na kraju je sirota Janica umrla.

pokojna Janica tek je tada potakla Marka na razmišljanje o tome što je učinio i izgubio. On se njome oženio samo da bi podigao svoj ugled kod onih koji su Janicu doživljavali kao izuzetnu osobu. citat. a u stvari njih dvije složno drže protiv Janice. Tek ga . Pripovjetkom je pisac želio ukazati na nepravde prema čovjeku.citat. žena drugog Mikinog sina koji je u vojsci.str. Njegova se bezdušnost pokazuje u površnom i nezainteresiranom odnosu prema njegovoj ženi koja ga je istinski voljela.citat. Od glavnih likova. kao breza! Upravo kao breza! Gotovo bih rekao. pa fina. tu je obitelj Žugečić koja živi bogato i raskošno.str. oni su siromašni i žive u oskudici. složile se njih dvije protiv Janice i postale prisne prijateljice. ali otkako je došla Janica.SOCIOLOŠKA KARAKTERIZACIJA SELA : Cijela se radnja odvija u jednom zagorskom selu.”. 6. Rade i prehranjuju se onim što stvore dok za bogate Žugečiće uvijek radi netko drugi.167 “Po zemljanom neravnom podu koprca se dvoje musave djece Janičine jetrve Jage. Janica je potpuno drugačija od ostalih u obitelji. na odnose među ljudima koji vladaju u jednoj takvoj primitivnoj sredini. o praznovjerju.citat. sav se oduševio.To je cura! –Rekao je on. “Spava i Jaga.citat.167 7.”.161 “Bio je Marko čovjek služben. jer ona tobože kućevne poslove obavlja.” “I nju je svekrva prije gnjavila.162 Njegova primitivnost i ograničenost u razmišljanju prikazana je kroz njegovo ulizivanje i nametanje bogatijima u selu i onima koji uživaju ugled u toj seoskoj sredini. propuštaju malo svjetla.str. ograničen i misli samo na sebe i vlastitu korist. komplicirano musavi obojci i teški opanci.citat.nadšumaru i da se pogizda pred drugom gospodom!”. puno toga je uvjetovano njegovim odgojem. Međutim. donekle izolirano od ostalog sela. o zaostalosti jedne seoske sredine. Ona je nježna.str. mada su sinoć dobro naložili onu veliku peć na kojoj se suše bezbrojni. Naime. .PSIHOLOŠKA I SOCIOLOŠKA KARAKTERIZACIJA MARKA LABUDANA Marko Labudan je čovjek za kojeg bi se moglo reći da je bezdušan. fina i krhka poput breze. otmjena pojava!…”.TEMA ove pripovjetke je život i običaji jedne seoske sredine prikazan kroz život obitelji Labudan 5.str. Markov šef i bog bogova. Možda od onog napoja uz peć ili od krompira i drača što se na peći kuha za svinje. pa tako je valjda došlo te je izabrao baš Janicu za ženu. načinom života u kojem živi i time što je zapravo nemoćan i nesposoban da tu nešto promijeni.”. to jest sam gospodin nadšumar. koja bi se prema svojim sociološkim karakteristikama mogla poistovijetiti s ostatkom sela. 4. Nju stara Kata ne goni.161 “Studeno je u sobi. pa visoka. Time nam pisac ukazuje na razlike među seljanima koje su na neki način i dovele do različitih odnosa među ljudima i različitog shvaćanja pravih vrijednosti u životu. Tu je i obitelj Labudan. “Neki šumar. Dva okanca. kad je vidio Janicu još kao djevojku.”. – Vidiš li kako je tanana.161 “U sobi je tmurno i nekako kiselo.IDEJA ILI PORUKA : Ova nam priča govori o ljudskim slabostima. ona se ne uklapa u grubu sredinu u kojoj živi. Da ugodi g.str. mutna i malena (toliko da glava nešto jačeg kalibra ne može kroz njih).

pa udari kući. Sama činjenica da je bio pobijeđen duhom svoje Janice probudila je u njemu savjest i pokazala mu sve njegove slabosti. Na pedeset koraka. velikim i snažnim ženama iz sela. vitka i prava. Posjeći će je da ga više ne sjeća sramote. Marko nije pačao u domaće poslove.”. . prema samom kraju šume. “Najednom. čvornasti i grubi grabovi. Oko nje i iza nje stajala je šuma. Bezazleno mu se učini to fino. Suočen je sa činjenicom da je do tada mislio da se može ponašati kako mu se prohtije i da može sve popraviti kad god želi.str. ispane iz šume.str. Okrenu se naglo Marko. kad je bio već pri izlazu iz šume. “Lijepo ti je biti bolestan dva – tri dana. To je trenutak kada se Marko Labudan. stajala je sva u neko zlatno. tankom. Hlad i tišina.str.162 “Njegov sin Marko stajao je u suši. “Zaustavio se Marko pred brezom i pljunuo u dlavove. zaustavio dah.”.smrt njegove Janice na kraju podsjeti koje su to istinske vrijednosti koje čovjek ima u životu. Visoka.179 “Na obronku stajala je breza. Zaustavio se. On se povlači posramljen i utučen. mučeći se sastavljanjem nove klopke za hvatanje tvoraca. ali ležati četiri – pet tjedana na tvrdom krevetu. vitka i krhka. da ga više ne plaši… Omjeri je krvavim okom. Na njoj još nekoliko listića. drhtavo tkanje odjevena njegova žena. tako fina i lijepa. tako da se čovjeku pamet muti.str.”. nježno drvo s bijelom. okružena velikim i snažnim bukvama. Bio je to “patent”. Podigla se i otprhnula naglo i nestala u mutnom jesenjskom nebu. Kao neka svetica … Nije li to ipak njegova pokojnica.NAJZANIMLJIVIJE U ROMANU Meni je najzanimljiviji dio pripovijetke prizor kad se Marko suočava s vizijom svoje Janice na povratku sa svadbe kod Žugečićevih.Njemu je bilo svejedno. Janica? Zadrhta mu ruka i nemoćno se spusti.”. Tako je bila mila ta breza. ne samo suočava s uspomenom na Janicu. u neprestanoj i nepodnošljivoj žari. Velike i snažne bukbe. s malo listova ljubavi i pažnje koja joj je pružana. tanka i prava. uvelih. već preneražen. već i sa svojim vlastitim osobinama. e to je muka velika.citat. onako ko od šale. kad utroba hoće od grčeva i boli da se iskida i izgori. skoro svilenom korom. zgranut razrogačio oči. pa se tako nije izjavio niti da dovezu daske za lijes niti protiv toga. duboko zamišljen.citat. žutih. Njegova pokojna Janica. a možda steći i mnogo para. visoka.citat.str. Zbog toga je Marka ova breza toliko podsjećala na Janicu. pa da udari na svoje Labudan – brdo. on zastade.163 Breza ostaje kao vječna uspomena na njegovu Janicu koju nije dovoljno cijenio i koja će ga navesti da se pokaje. ne od svoje volje. Ona ista koju je pred osam dana sahranio. prozirno.181 “Marko je upravo dovršio svoju patentnu klopku i digao glavu kad je ugledao gdje se s njegove kućne strehe podigla bijela golubica. kojim je mislio iznenaditi gospodina nadšumara. jad golem! Pogotovu kad Marko kao da svega toga ne vidi. zlatilo se na onom jutarnjem jesenskom suncu.crvenkastih. a ona stoji visoka.citat.citat.”.180 U ovom citatu breza ponajviše opisuje Janicu. 8.

bio je prisiljen baviti se žurnalistikom. Ištvanić. Njegov prvi roman Zlatarovo zlato izlazi 1871. Diana je trpjela svakakva poniženja. August Šenoa je rođen 14. god. a mati je voljela književost. nastavlja pravni studj u Pragu.”. nisu mogli prihvatiti. 1873. Znao je on da je to bila dušica njegove Janice. Tako nas i ova pripovijetka “Breza” podsjeća na vječne istine o čovjeku i time dokazuje koliko je ova tema prisutna u svakom vremenu i svakoj sredini. Vraća se u Zagreb i maturira 1857. Od početka listopada 1859. Ne položivši na vrijeme odre|ene ispite. Objavio lektire u 30. ona pokazuje svu tragediju kako čovjek može poniziti sebe i druge.Bilješka o piscu. gdje završava prvi razred gimnazije 1850.Kako u čitavu selu nitko nije imao bijelih golubova.170 8. Marko se odmah dosjetio što se dogodilo. godine do smrti ure|uje . opterećeni vlastitim ograničenjima. Iste godine vjenča se sa Slavom pl. a to oni. Ona istovremeno upozorava da je čovjek nemoćan ispraviti svoje pogreške ako dozvoli da mu vrijeme izmakne iz njegove kontrole. studenoga 1838. Poslje smrti majke 1848. god. Postaje ravnatelj hrvatskoga zemaljskog kazališta 1870. Dok je živjela. godine. nerazumijevanja i ogovaranja.August Šenoa 1. Ona duboko uranja u ponore ljudskih slabosti. u gornjogradskoj gimnaziji. te se vraća u Zagreb i radi u redakciji "Pozor".god. 1868. Pripovjetka “Breza” me pomalo podsjetila na tu suvremenu tragediju. godine postao je gradski senator i napušta kazalište. Obitelj u koju je došla izolirala ju je zbog toga što je bila drugačija od njih. U ovom našem svijetu jedinstven primjer za to bio je život i smrt princeze Diane. godine postaje gradski bilježnik. god.. god. Tu ostaje do 1865. U roditeljsom domu u ponjemšenoj obitelji Češkoga podrijekla stekao je ljubav prema umjetnosti: Otac mu je rado polazio koncerte i kazalište. svršivši u Zagrebu osmi razred odlazi u Pečuh k ro|acima. god. godine u Zagrbu. na njenu istinsku vrijednost. ali i njenu obitelj. Tek je njena smrt podsjetila čitav svijet. pa upisuje Pravoslovnu akademiju. prosinac 2004 20:42:00 | 1 komentara Seljačka buna .DOJAM Ovo je jedna tragična priča.citat. Od 1874.str.

"Vječni @id"i "Zagrebulje".”Dolazila je i baba Roža Ježovitka iz Grđijanke. Objavio lektire u 30. a njegova žena Jaga ništa ne poriče za njim. Izlazeći iz sobe.g. Odležala je Janica par dana u krevetu. Drugi sin Marko samo je ljenčario. Najpoznatija književna djela su mu dvije antologijske knjigepripovjedaka “Ili jesmo . Janici nije bilo baš najslađe. "Prijan Lovro". Kata. Mjesto radnje: Zaostalo selo u Hrvatskom zagorju Vrijeme radnje: Prva polovica XX stoljeća Tema: Težak život i smrt mlade žene Janice Osnovna misao: Ako je netko koga volimo neizlječivo bolestan. Oni su imali dva sina. "Dijogenes". godine. već ona jesenska hladna. izgledala je prehlađena.no Marka to uopće nije diralo. no ta djevojčica bila je glasna kao jare. "Mladi gospodin". Janici je bilo onda sve gore i gore. "Zlatarovo zlato". Počela je buncati i fantazirati o nekakvim anđelima.muzici. Janica je te noći rodila sićušnu djevojčicu kao pile. Lica: Janica. “Kriza”. šef kuće broj 27. Ležeći bolestan diktirao je "Kletvu" i rekao je "Nedajte mi umrjeti imam još toliko toga napisati". "Prosjak Luka". ali tko da viječno ratuje s tom babom. Oni su govorili i prigovarali kako god su najbolje mogli. Umrlo joj i u to vrijeme dijete.Slavko Kolar Bilješka o piscu: U ličnosti Slavka Kolara nova i suvremena hrvatska književnost dobila je prvog autentičnog i izvornog humorista. Dok je Janica pasla krave počela je padati kiša. Jaga je govorila to ti je žena. a onda je Kata potjera na pašu.hrvatski književni časopis "Vijenac".desetak dana hodala po kući. Prvi je u vojsci.o tamburašima. pa opet o svom mužu. ne ona blaga proljetna kiša. u Zagrebu. prosinca 1881. Kad je došla u kuću bila je sva mokra i blijeda. Stari Mika govorio je da joj nema spasa pa se Kata sa njim složila. treba mu posvetiti malo više pažnje kako poslije ne bi osijećali krivicu ako nam voljena osoba umre. Marko. Mika Labudin imao je zlu ženu Katu. pa i slavni Rok Ćuk. Spremio se stari Mika Na put na Bikovski vrh. Oslabila je toliko da ni glave nije mogla podići pa ni žlice u ruci držati..a njegova žena Janica bila je jako bolesna. “Breza”. Jaga Sadržaj priče: Pokraj jedne šume na Labanbrdu pokraj sela binkovca živio je stari Mika Labudin. Mika. u Palešniku. Slavko Kolar je umro 1963. a djetinjstvom je vezan za taj kraj kao i zavičaj svoje majke (Moslavina). Najpoznatija djela su mu: "Seljačka buna". Slavko Kolar rodio se 1891. prosinac 2004 20:42:00 | 0 komentara BREZA .ali Janici nije bilo suđeno da ozdravi. Umro je 13. Jedne hladne noći Janici je pozlilo. on je kritički priškiljio na bolesnicu Janicu. “Mi smo za pravicu” i dr. Dolazile stare babe iz sela pa složno rekoše –“prehladila joj se krv. "Kanarinčeva ljubovca".cvijeću. a . pokraj Garešnice. Vrijedi spomenuti da su u tim knjigama i antologijske Kolarove pripovjetke i to: “Svoga tijela gospodar”.Ili nismo” (1933) i “Mi smo za pravicu” (1936). Janica se vraćala kući.

neće tebe čuvati i gledati kako umireš”!. Janica ga pogledala i kaže:” Ti si sad otmjeni gospodin. on s njom nije ni riječi progovorio otkad se razboljela. To je Janicu jako povrijedilo makar je ona buncala i fantazirala. Ivan Mažuranić je napisao spjev "Nenadović Rado". Bilo je već kasno u noć. Poslije 2 mjeseca došao Marko kući. ali i na sretne trenutke pune ljubavi koje je proveo s njom. a Janici su dodvoravale lažnom ljubaznošću. no Janica je još bila budna.onda skeptički i obilno pljucnuo.. ali onda Kata reče:”Otišao je on u Ameriku. pa važno i zamišljeno zakimao glavom. Marko je zavirio u sobu gdje je Janica spavala. Jednog dana Marko je krenuo na put u Ameriku. Vidio je da joj mora pomoći makar ga ona ne želi. a ja. Kad je Janica vidjela da Marko ne želi doći. Cijelu je noć razmišljao. Umro je 1890. Bio je prvi hrvatski ban pučanin i upravljao je hrvatskom 7 godina. Marko je bio pozvan na svadbu kod Žugečića u susjedno selo. No. no nije imao hrabrosti. Sutradan je uprilićen skroman pokop. Mikina je kuća bila puna ljudi koji su oblilazili Janicu.. Sutradan je želio posjeći drvo. Poštedio je brezu koja ga je kasnije uvije podsjećivala na sramotan odnos prema Janici za vrijeme njezine bolesti . što sam ja ?” Marko je vidio da ga žena više ne želi i pošao spuštenom glavom u drugu sobu. a 1873. U liku breze vidio je Janicu i jako se uplašio. na svadbi Marko se napio i bio otjeran iz svatova. Otkad se Janica razboljela. A ona je samo željela vidjeti Marka. i XV pjevanjem. u Novom Vinodolskom.g izabran je za hrvatskog bana. Na putu je imao priviđenje. U kući je nastala panika jer je Janica umrla bez svijeće. Također je dopunio "Osmana" Ivana Gundulića XIV. Ono predstavlja najviši domet Mažuranićevog pjesničkog stvaranja i ujedno jedno od najboljih djela naše književnosti.Marko je bio općinski lugar i samim time uvažena osoba. Najznačajnije Mažuranićevo djelo je "Smrt Smailage Čengića". Bio je istaknuti hrvatski političar. Vrsta pjesme: Umjetnički ep Vrsta stiha: Slobodni . Janica ga je htjela vidjeti.g.Osam dana nakon sprovoda. No sve su mlade žene većinom dolazile zbog Marka. ljubavnu pjesmu "Javor i tamnjanika" i programsku pjesmu "Vjekovi Ilirije". prosinac 2004 20:41:00 | 1 komentara Smrt Smail-age Čengijića . U tom trenutku njezine zjenice su se proširile i ona je izdahnula. Objavio lektire u 30.Ivan Mažuranić Bilješka o piscu : Ivan Mažuranić se rodio 1814 god. silno se rastužila. U želji za osvetom krenuo je kući po pušku.

Smail-aga Čengić. Crnogoraca. Novica. što je aga odbio. Budući dfa je bio krvoločan ubijanje nevinih i bespomoćnih bilo mu je zabavno.gladna. Durak. Stil: epiteti (lijepo. Mer. Jašar. Mujo. To bi učinjeno naočigled Durakova sina Novice.Mjesto radnje: Hercegovina Vrijeme radnje: XVI. Tako je jednog dana odlučio da ubije skupinu mladiča. ali istodobno ga je mučilo to što su mladići pred njim poginuli bez straha.hladnoj. Bank. aginog vojnika. Nakon što je ubio mladiće starcu je odredio smrt vješanjem. Hasan. Gledajuči tjela ubijenih Smail-aga se divio svojoj moći. imao je puno robova. stoljeće Tema: Krvnički život Smail-age Čengića Lica: Smail-aga Čengić. Starac Durak molio ga je da ih poštedi. al nepisnu Crnogorčad mlada) arhaizmi (dželate.planinskog) personifikacija (zadrhtaše ta vješala tanka) kontrast ( zadrhtaše ta vješala tanka. arslan) onomatopeja ( Krcnu kolac njekoliko puta Zviznu pala njekoliko puta ) NOĆNIK . Saruk Ritam : umjereno polagani Sadržaj pjesme : AGOVANJE Silni turski ratnik.

ali hrabra ) usporedba (Već ko' tajni glas duhova ) metafora ( Studen kamen prima život ) onomatopeja ( Ni tko šapće. ni tko zbori. Naime. Hajduk je Mirko puškom ubio zlog Smail-agu Čengića. što je izazvalo podsmjehivanja među narodom.Vidjevši kakva mu je sudbina zadesila oca i vidjevši pravu aginu narav. svom je vojniku slučajno izbio oko. . noćna. sviloruna. Zatečeni turci nisu pružili jak otpor. za vrijeme jedne igre. tamna. Iznenada hrabra četa je napala Turke. Ni tko pjeva. aga je došao u neugodnu situaciju. a mjesec izađe ) ČETA U Cetinju se skupila mala četa onih kojima je bilo dosta aginih zlodjela. Jednog dana. Na putu ih je stari svećenik blagoslovio i upozorio da je njihov pohod velika i sveta stvar jer brane svoju rodnu grudi i svoj narod. malenoga) kontrast ( Sunce zađe. Novica se odlučio pridružiti svojim dotadašnjim neprijateljima u borbi protiv Smail-age vođen željom da osveti oca Stil: epiteti (ljući. Budući da je zbog toga aga bio ljut odlučio se opustiti uz večeru. brze ) kontrast (Malena je. One ljude koji nisu mogli platiti porez odvodio bi ih kao zarobljenike. niti se smije ) HARAČ U međuvremenu zli aga odlučio je kupiti od naroda harač tj. Stil: epiteti (mala. gorski. Sa svojim podanicima utaborio se na Gackom polju. porez. Odlučili su da se sukobe s agom .

prosinac 2004 20:41:00 | 5 komentara Antigona .. ali zlom čovjeku. debela. Poslije smrti proslavljen je kao heroj. ) Objavio lektire u 30. bio je vojskovođa i diplomat. Sačuvano je samo . ljubimac cijele Atene. tužno) personifikacija ( Čija 'e ovo ponosita čalna ? ) arhaizmi ( izba. gospodaru ! Ne vidjesmo davno hljeba !) usporedba ( Riknu aga ko' bik ljuti ) metafora ( Ljuta glada i nevolje ljute ) KOB Zli Smail-aga Čengić dočekao je svoju sudbinu. ali i sam je poginuo od ruke turčina Hasana. ljuta. hljeba. žalosno. Stil: epiteti (lijepo.. Stil: epiteti (zlatno. a sada je zlo došlo njemu. nevesela) gradacija ( Hljeba.tako je Novica dočekao osvetu. Godinama je nanosio zlo drugima. Svu njegovu sjajnu opremu uzeo je plahi Turčin koji je nije vrijedan i oprema više ne blista na njemu kao što je blistala na velikom ratniku. Smailagi Čengiću. cjenjeni pjesnik. gataj ) ponavljanje ( Čije 'e ovo .Sofoklo Blješke o piscu: Čitavog svog života Sofoklo je i u ratu i u miru bio istaknuta ličnost javnog života. žuti.

Većinu tih tragedija i danas izvode pozorišta širom svijeta.njihov otac. a Kreon vidno uzbuđen zapita Antigonu zašto je to učinila iako je znala za zapovjed te posla jednog od svojih ljudi da dovedu Izmenu te da i nju osude na smrt. Ispričavši Kreontu kako je otkrio Antigonu stražar odlazi.njegov sin Tema: Sukob zakona i individualnog svaćanja života Mjesto radnje: Teba Sadržaj: I čin Antigona moli svoju sestru Izmenu da zajdno pokopaju svoga brata Polinika koji bijaše zbog napada na grad i svog brata osuđen da se ne smije pokopati ni oplakivati. po svaku cijenu želi ostvariti svoj cilj. No Antigona prepuna sržbe i ljuta zbog Izmene koja odbija njen prijedlog jer se boji vlasti.kćer Edipova Kreont . U to dolazi .kćer Edipova Izmena . ali u to stiže stražar koji jako uznemiren priopćava vijest da je Antigonin brat odnosno Poliniko ipak zakopan. II čin Kreont sada kao novi kralj zaklinje se svome narodu da će mu biti vjeran te da ga neće nikada iznevjeriti. III čin Dolazi stražar vodeći Antigonu kao krivca. kralj Lebanonski Hemon . Lica: Antigona .sedam njegovih tragedija. Antigona započinje priču o slavi i ponosu koje je osjetila pokapajući svog brata. Ljutit Kreont okrivljuje stražara da je primio mito i zapovjeda da nađe pravog krivca ili će inače umrijeti strašnom smrću.

U to dolazi Euridika te čuvši vijest odlazi ne izgovaravši niti jednu riječ. no Hemon iznenađen očevim ponašanjem odlazi pun sržbe u nadi da će nekako osloboditi Antigonu. V čin Antigona odlazi u smrt poput božice. osuđujući ljudsku nepravdu. IV čin Kreontu dolazi njegov sin Hemon priopćavajući ocu da se bjegov narod ne slaže s njegovom odlukom te ga moli daa oslobodi Antigonu. VII čin Glasnik izgovara tušnu vijest o smrti Hemanovoj. Kreont govori starcu da laže i neće poništiti nalog i zbog toga ovaj na njega šalje kletvu. ali je Antigona odgovara od tog nauma. ali i ponosna zbog svog čina govori o svijim roditeljima i braći kojima će se uskoro pridružiti. Ne ubivši svog oca Hemon ubija sebe te zajedno s Antigonom odlazi u smrt. Kreont odlari i sam želeći svoju smrt proklinje svoj život i svoju sudbinu. a kraj nje je stajao Hemon. vrač koji priopćava da bogovi nisu primili njegovu žrtvu zbbog Kreontova naloga da se Antigonin brat ne smije pokopati i da će zbbog toga nna njegovu obitelj doći strašna nesreća. No on to odbija.Izmena koja želi zajedno s Antigonom biti osuđena na smrt. Zajedno s umrlim sinom Kreont dolazi na dvor gdje mu priopćavaju da se Euridika ubila. Naime. Kreon uvrijeđen okrivljuje svog sina da je rob jedne žene te obećava da će Antigonu ubiti pred njegovim očima. Zbog toga moli Kreonta da oslobodi Antigonu kao zaručnicu svog sina. kada je Kreon zakopao Polinika. Tada glasnik ispriča kako se Hemon ubio. . ali u najvećoj tajnosti. Kreont izgovara Antigoninu osudu. Želeći Hemena odgovoriti on nemilog čina Kreont biva napadnut od svog sina. VI čin Do Kreonta dolazi Tiresija. Sav uplašen Kreont ipak popušta te u dogovoru sa svojim zborovođom obećava da će osloboditi Antigonu i pokopati njenog brata. pošao je osloboditi Antigonu. Došavši do kule ugleda Antigonu koja se ubila. objesila. tj. Naime ona će biti živa zazidana u kulu svog doma.

Vrhunac: Martin pristaje nastupiti na Svjetskom atletskom kupu. samouvjerena i ponosna zbog svog čina učinila se poput nedodirljive božice.Bužimski je rođen 1948. Pokazao je i ljudsku veličinu jer je oprostio svojim neprijateljima. Rasplet: Martin iz trećeg pokušaja uspijeva preskočiti letvicu i odletiti visoko iznad stadiona. Završetak: Martin je tako lebdeći iznad stadiona oprostio Dabi. Poštar zvoni samo jedanput). Poznati je naš pripovjedač i dramski pisac (Gospodar sjena. godine BILJEŠKA O PISCU: Dubravko Jelačić . 1990.Dubravko Jelačić . prosinac 2004 20:40:00 | 3 komentara SPORTSKI ŽIVOT LETEĆEG MARTINA . Ona je ostala kod svog nauma i ostvarila ga. Zračila je i unutrašnjom i vanjskom ljepotom. Zaplet: DCFK želi da Martin nastupi na Svjetskom atletskom kupu. Piše romane za mladež koji izlaze u biblioteci HIT-JUNIOR. Lobi i Gobi.Bužimski IZDAVAČ: Znanje. godine u Zagrebu. Jaka. KOMPOZICIJA: Uvod: Dabo otkriva Martinov talent. Drago mi je da je na kraju uspio. . stoljeće. Objavio lektire u 30.Karakterizacija likova: Antigona Žena poput Antigone okarakterizirala je XX. DOJAM O PROČITANOME DJELU: Žao mi je što je sve Martin morao proživjeti samo zato što je sportski nadaren.

Skočio je snažno kao da je izbačen snažnim oprugama. Djed mu se osvećuje. pokrivala vrat i jedan smeđi pramen. Veronika se više ne može viđati s Martinom i odlazi s majkom u Beč. Dabo iz Državnog centra za fizičku kulturu nagovara Martina da nastupi na Svjetskom atletskom kupu. Martin želi saznati kako mravi vide svijet. Martin se s tugom oprašta od djevojke. generalni direktor DCFK-a. Djedovo lice mu je dalo ta snagu i lakoću u tijelu. opijen prirodom. Prva dva skoka su neuspješna. Ispod njega ležao je stadion. Tako Martin ostaje bez najdražih zbog ljudi iz DCFK-a. Gobo. pun sreće.". kao sjena. Mahnuo im je. sav sretan počeo se dizati u visinu. PREPRIČANA EPIZODA: Martinu je ostao još jedan pokušaj da preskoči letvicu. Dok je trčao prema letvici. ali zato završava na policiji. Tisuće glava su gledale za njim. Nagovara direktora Martinove škole da utječe na profesore kako bi Martin dobio jedinice iz njihovih predmeta. Jedino mu preostaje da prizna poraz i nastupi na Svjetskom atletskom kupu. obarajući svjetske rekorde.SAŽETO PREPRIČAVANJE: Martin živi s djedom u jednoj kućici. Dabo čini sve da ga prisili na nastup. Martin se snažno vinuo i letvica je ostala duboko ispod njegovih nogu. koja svira violinu. padao mu je preko čela. dobiva golemu snagu i skače uvis i udalj. skrivljuje smrt Martinovog papagaja Falstaffa. pruža se prilika da dobije stipendiju u Beču. Često odlazi u šumu gdje. Ima papagaja . Martin nije siguran da može nastupiti pred tolikom publikom i odbija. Lobi i Gobi oprostio i sad ih već i zaboravio. Gobo mu daje obećanje da djed neće u zatvor ako nastup bude uspješan. ugleda svoga djeda. Tako. pun sreće jer je Dabi. OPIS GLAVNOG LIKA: Martin je visok. dugonog i dugoruk. "Kosa mu je bila dugačka. Martinovoj djevoci Veronici. Tako lebdeći visoko iznad stadiona mahnuo je gledateljima. Ostaje još samo jedan pokušaj. U urotu protiv Martina uključuju se Lobo i Gobo. Pričini mu se da je ugledao Falstaffa. Nije padao. Lobo upozorava Veronikinu majku da pripazi s kim joj se kćerka druži jer bi mogla ostati bez stipendije.

brižan i snažan. od toga dvadeset na trgovačkom brodu. čudnim spletom okolnosti." Život ga nije štedio. Martin je ostao bez najdražih. kako bi nastupio na Svjetskom atletskom kupu. Letvica je sad bila duboko ispod njega. čak mu ubijaju papagaja. s rukama koje su bile pošarane ispupčenim plavim žilama i svijetlih očiju koje su odudarale od izborana i potamnjela lica. Obećali su mu da njegov djed neće u zatvor ako nastup bude uspješan. dobiva najednom snagu kakvu inače ne posjeduje. a on se i dalje lagano dizao u visinu…Duboko dolje ispod njega ležao je stadion…" Martin je oprostio ljudima iz Državnog centra za fizičku kulturu. sretan je jer mu Veronika uzvaraća ljubav. "Osjećao je silno povjerenje prema njoj…". jer joj o tome ovisi stipendija. Ljudi iz Državnog centra za fizičku kulturu odlučili su ga pritisnuti lošim ocjenama. Najmilije mu je štivo Kiplingova Knjiga o džungli. Martin skače dva i pol metra uvis i devet metara udalj. Martinov djed je prebio Gobu i završio na policiji. "Onda se oprostio od mora i sve do mirovine kuhao u kuhinji najvećeg i najskupljeg hotela…". dokumentacije i zemljopisa. Otada je brigu za njega preuzeo djed. On je bio poražen. Martin ima petnaest godina. Lobu i Gobu." Martin skače samo za vlastito zadovoljstvo. Martin dobiva jedinicu iz matematike. Ostao mu je još jedan pokušaj. Ipak je odlučio nastupiti na Svjetskom atletskom kupu. Na voli ljude iz DCFK-a . Osvećuje se Dabi i Lobi zato što ne ostavljaju njegovog . Naime. On se vine u zrak u želji da ga što prije dohvati. Ljudi iz DCFK-a žele nauditi Martinu. opijen prirodom. kemije. Školska godina mu zavisi od uspjeha u Kupu. "Nije se libio da joj prizna kako odlazi u šumu gdje. Voli fućkati melodiju Oh. "Osjećao je kako čežnja za njom sasvim ispunjava njegovo tijelo". OPIS SPOREDNOG LIKA: Martinov djed je "Srednjeg rasta. Martin je dobar đak i mnogi ga profesori vole.Falstaffa. Zaljubio se u Veroniku. Prva dva skoka su bila neuspješna. when the saints go marchin'in. Bio je kuhar trideset i pet godina. Dabo je obećao dvojici mladića novac ako pretuku Martina. a kasnije nije htio surađivati. "Točno iznad letvice sjalo je djedovo lice poput blistave zvijezde. Roditelji su mu poginuli u prometnoj nesreći. ali čvrst. "Za tako kratko vrijeme. Ne želi javno nastupati. prošao je kroz sito i rešeto. Prema Dabi osjeća netrpeljivost. "…gotovo povučen dječak…". Poletio je kao izbačen snažnim oprugama. Lobo savjetuje Veronikinoj majci da pripazi s kim se njena kćerka druži. Letvica je ostala nisko ispod njegovih nogu…On nije padao." Prezire Dabu. Sasvim se posvetio Martinu. On je šumski rekorder. Sve to zahvaljujući moćnoj ustanovi s kojom najprije nije mogao. Najmilija mu je knjiga Cyrano de Bergerac.

željeznička stanica. restoran. Martinova kuća. Prebio je Gobu i završio na policiji. Oni maltretiraju talentiranu djecu kako bi iz njihovog uspjeha izvukli korist za sebe. VRIJEME RADNJE: suvremeno doba TEMA: Sport i zbivanja oko njega (nepoštenje. tramvajska stanica. koristoljublje i ucjena lovaca na sportske talente. nepoštenje. stadion. sportski hotel i dr. "Djed je propisno naplatio smrt Falstaffa…" MJESTO RADNJE: šuma. OSNOVNA MISAO: Sport nije samo ono lijepo što vidimo kad nastupaju vrhunski sportaši. park kraj škole. prosinac 2004 20:40:00 | 1 komentara . Iza njega se često krije prljava igra. robna kuća. knjižara. PROBLEMATIKA: Ljudi iz DCFK-a su zbog vlastitih interesa tjerali Martina da nastupi na Svjetskom atletskom kupu i zbog toga mu skoro uništili život.unuka na miru. slastičarnica. dječji park. Državni centar za fizičku kulturu. prljava igra). škola. hotel Palača. Objavio lektire u 30. Veronikina kuća. Lobin stan. policijska stanica.

u siromašnoj i brojnoj obitelji. Proza: Proze. 1966. susjednom selu. kod Slavonskog Broda. Glorija. doživio je Tadijanović prvi susret s gradom. Prve je četiri godine pješačio od Rastušja do Slavonskog Broda. Drame:Albatros. U proljeće 1953. Jugoslavenski lekskografski zavod. Zagreb. Eseji i kritike: Geste i grimase.Ranko Marinković Bilješka o piscu: MARINKOVIĆ. Objavio lektire u 30. 4. Podaci iz: Hrvatski leksikografski zavod. Te je rane đačke dane poremetio Prvi svjetski rat koji je odmah odvukao oca na bojišnicu. Zatim je godinu dana stanovao u brodskom samostanu. Gimnaziju je polazio u Slavonskom Brodu.Dragutin Tadijanović Bilješka o piscu: Dragutin Tadijanović rođen je u Rastušju. a 1928. suradnik NOP. Poniženje Sokrata. književnik. 1913. Svršio Filozofski fakultet u Zagrebu. u trinaestoj . pješačeći svakoga dana po nekoliko kilometara. Sveučilišni je studij započeo 1925. svaki dan oko petnaest kilometara. studenoga 1905. književne i kazališne kritike. na kojemu je kasnije i diplomirao. U tim godinama. kao desetogodišnji dječak. Poslije oslobođenja direktor narodnog kazališta i profesor na Akademiji za kazališnu umjetnost u Zagrebu. Osim proze piše drame. Za okupacije onterniran u Italiji. Kiklop (roman). Osnovnu je školu polazio u Podvinju. Javio se u Krležinu Pečatu dotjeranom prozom (Balonijeri pod balkonom: Sunčana je Dalmacija). prosinac 2004 20:39:00 | 1 komentara Srebrne svirale . Ranko (Vis. Tadijanović je počeo pisati pjesme vrlo rano: u trećem razredu gimnazije. . prešao je na Filozofski fakultet. na Gospodarsko– šumarskom fakultetu u Zagrebu.Ruke . izabran je za redovitog člana Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. a jednu godinu kod nekog građevinskog poduzetnika kao podučavatelj njegovih sinova i kćeri.). Ruke.

živog klasika i prvaka hrvatskog pjesništva. deveterac. javlja se iz dubokoga punoga doživljaja..godini svog života. bijelih stih je slobodan. neuzbrane.” personifikacija – “. O njegovoj poeziji: Poezija Dragutina Tadijanovića. a sačuvao je samo one koje je napisao potkraj 1920. tužna je ugođaja ritam spor. Uspomene - - lirska pjesma koja nam govori o ljubavi metaforičkog je značenja tema pjesme – pjesnikovo sjećanje na svoju ljubav metafore – “Jesenas sam ostavio Sedam zrelih jabuka Da uvenu na granama. i kada se pjesnik vraća u rano djetinjstvo i dane mladosti zarobljen bojama zavičajnih krajolika i melodijom svoje Slavonije. dojmljive u svojoj sažetosti. Njegove su pjesme osebujna ugođaja. i kada u stihovima na svoj način poetski ispisuje kronologiju svog života na putovima izvan zavičaja. slobodna stiha. i dalje. a kad bi večer raširila crna krila” bogata epitetima – zrelih. polagan Pustoš - lirska pjesma . Neuzbrane..

. ali snažna pjesma bogata epitetima – sivim. ni ptice.. .sjećanje na slike iz djetinjstva: povratak kosaca u predvečerje kratka. tamnim metafore . oštre.” kratka.. u svojoj sažetosti duboke poruke vrlo dojmljiva u svojoj kratkoći.- - misaona (kontemplativna) pjesma tema – usamljenost pomalo turobna ugođaja preneseno značenje pjesnikove osamljenosti i tuge “Nigdje nikog nema: Ni čovjeka. snažna u svojoj jednostavnosti metafora – “prolazim kroz tišinu” pjesma je sastavljena od tri kitice: dva dvostiha i kitice od jednog stiha slobodna stiha bez rime Vraćanje u noć - sretna ugođaja tema . pusto mi je srce i žalosno lice.. dva. stih je slobodan.. četverostih ili katrena. oštre im kose zaspale preko ramena” nostalgična je ugođaja.“noseći miris. nema rime . tek s jednim.

u drugoj pjesničkoj slici pjesnik susreće anđela koji korača i smiješi mu se (preneseno značenje) .u trećoj pjesničkoj slici pjesnik opisuje anđela pjesmu sam doživio kao neostvarljivu ljubav bogata epitetima – iznenada. nestašno. veselo. brzo. sitno pjesma ima dva dvostiha i jednu katrenu .Kada prolaziš iznenada - - lirska pjesma tema – ljubav jednoga mladog para (pjesnika i djevojke) sastavljena je od tri pjesničke slike: .u prvoj pjesničkoj slici pjesnik nam govori svoje osjećaje prema jednoj djevojci .

sklanjajući se od kiše. Uspješno se školovao i stekao vrlo široku naobrazbu. pomaganje siromašnima. a zatim i na jednom od najboljih koledža. neotkrivene izražajne mogućnosti. prosinac 2004 20:39:00 | 1 komentara Sretni Kraljević . 9. a istodobno i moderan pjesnik koji pronalazi nove. godine. Tema: dobrota. Najpoznatija pjesma: Balada o tamnici u Readingu. Upoznaju se kada se lastavić.Oscar Wilde Bilješka o piscu: OSCAR WILDE Oscar Wilde rođen je 16. godine u Dublinu. Oscar Wilde iznenadno je umro 30. napustivši sve obveze u stihu: težište je stavio isključivo na pjesnički ritam u poetskom rasporedu riječi i građi rečenice. Po tome je najviše svoj. a sretni kraljević odvezen je u talionicu). u svojoj 47. 1854. studenoga 1900. Tada počinje njihovo prijateljstvo i dobra djela koja su učinili za ljude kojima je to bilo potrebno. u Oxfordu od 1874. Mali kralj i druge pripovijesti. Idealan muž. godine od upale mozga. U najranijem i najkasnijem razdoblju života pisao je poeziju. Od dramskih djela najistaknutija su: Saloma. najprije u Dublinu od 1871.Vlastiti dojmovi – Mislim da se Tadijanović potrudio približiti elementarnom i izvornom lirskom izrazu. Pozitivnom djelovanju kraljevića i lastavića suprotstavlja se okrutan i tužan kraj (lastavić ugiba. godine. a govori nam o prijateljstvu sretnoga kraljevića i lastavića. do 1874. do 1878. Objavio lektire u 30. roman Slika Doriana Graya. Jedan je od . sakrije kod kraljevića. Pokopan je u Parizu. radost davanja Vrsta djela: alegorična priča O djelu: Pisano je vrlo neobično. Njegova su najpoznatija djela: alegorične bajke Sretni kraljević. godini.

lastavić je sve ono zlato i dragulje nosio na svojim malim krilima onima kojima je to bilo najpotrebnije. a sretni kraljević u zlatnome gradu zauvijek će se slaviti. LASTAVIĆ – Na početku priče zaljubio se u prelijepu trsku.najdojmljivijih trenutaka onaj kada u peći izgori sve osim kraljevićeva srca. Ali nije sve bilo tako divno. Upoznao ju je u rano proljeće. Morao ju je ostaviti i zaželio joj svu sreću s nekim drugim. Vlastiti dojmovi: Priča mi se svidjela zato što je poučna i što nas upućuje da činimo što više dobrih djela. Naime. ali i vrlo ravnodušan. a velik crveni rubin sjao je na dršku njegova mača. Glavni su mi likovi osobito dragi ponajprije zato što su pošteni. Na kraju priče sretni kraljević ostao je posve gol jer je sve svoje dragulje i sve svoje zlatne pločice darovao najsiromašnijima. oči su mu bile dva sjajna safira. on je i u duši bio lijep. Likovi: lastavić sretni kraljević Opisi glavnih likova SRETNI KRALJEVIĆ – Sav je bio pozlaćen tankim listićima suhoga zlata. lastavić pjevaše. Zajedno počinju činiti dobra djela. Svi su mu se divili i mnogi su govorili da je lijep. Na svome putu prema Egiptu sklanja se od kiše ispod kipa sretnog kraljevića. a sretni kraljević gubi sve ono što je imao. s kojim se odmah sprijateljuje. već pomalo i žalosno jer trska nije mogla putovati s lastavićem. kada je letio nad rijekom loveći jednog žutog leptira. plemeniti i što su napravili mnogo . Na kraju priče lastavić ugiba od hladnoće. No svoj život nastavljaju u Božjem vrtu. i bio sav očaran njezinim vitkim stasom i prevelikom ljepotom. Kada je kraljević upoznao malog lastavića stekao je pravog prijatelja i počeo izvršavati svoja velika dobra djela.

nema kompromirane fabule .dobrih djela onima kojima je to najviše bilo potrebno. ali samo površno.Rat ne shvaća kao strahotu. Ona saznaje mnogo stvari iz svijeta odraslih. Tajana je centralna svijest romana. Mislim da je Wilde posebnu pozornost posvetio kraljevićevu neuništivom i plemenitom srcu. Dirljiva pripovijest koja nas uči da je ljepota i dobrota u davanju. . šlanga. Tajana je jako povučena .Nakon nekog vremena pridružuje im se tetica za koju govore da je luda. Jezik i stil: Ovaj roman ima autobiografske elemente. Pročitavši priču bio sam vrlo tužan.Pripovjedać "ulazi" u svijet lika. u školi nema prijatelja. tuđica .Tajanina svijestprikazana je unutrašnjim monologom.Pisan je u trečem licu. simbolu koji ni vatra nije mogla uništiti.Iskazi likova i Tajanina razmišljanja vezana uz purgerski Zagreb 30-ih godina. Roditelji joj se svađaju i ne brinu za nju.Brata je dobila kada je završio rat. prosinac 2004 20:38:00 | 7 komentara Ulica Predaka . Roman ima oznake suvremene proze . Nakon završetka rata upoznala je i svog pravog oca. Jezik blizak govornom. uz unošenje dijalektizma . Objavio lektire u 30. zg.Sunčana Škrinjarić Sadržaj: Tajana je djevojčica koja živi u gradu s mamom i drugim ocem.Tada je razrezala svog pravog medvjedića koji je uz nju bio cijeli život i za kojeg je mislila da ponoći potajno oživljava.

radnja: prije i za vrijeme svj. Otac mu se zvao Marin te je bio na čelu plemstva. rata V. Umro je 1572 godine kada su Turci ponovo udarili. TEZA : BILJEŠKA O PISCU Petar Hektorović (1487 . radnje: Zagreb .rata M. kad su odbijali zahtjeve puka. rođen je u Starigradu.Petar Hektorović 1. misao: Odrastanje je bolan proces koji je nekima lijep . Kada su Turci udarili na Hvar. najviše je stradao Starigrad. sagradio je Tvrdalj.a nekima ne.1572). . kada bi se napad ponovio. Split O.Tema: Djetinjstvo djevojčice Tajane u Zagrebu prije i za vrijeme drugog sv. G. utvrdu blizu svoje palače pomoću čega su se spasili on i svi oni koji su se u nju sakrili. a Petar se jedva spasio preplovivši u Italiju na ribarskom čamcu. Da sačuva sebe i građane. lik: Tajana Objavio lektire u 30. prosinac 2004 20:37:00 | 10 komentara RIBANJE I RIBARSKO PRIGOVARANJE . Njegovo najpoznatije djelo je “Ribanje i ribarsko prigovaranje”.

nisu morali veslati te su na putu pričali narodne pitalice. 2. Zagreb. . Na obali su skuhali ručak te su pogostili i druge kmetove.Podatke našao : U knjizi “Hanibal Lucić i Petar Hektorović”. a sa sobom su uzeli i sav ribarski pribor. TEZA : KRATAK SADR@AJ PRVI DAN Hektorović piše prijatelju Brtučeviću da je odlućio provesti tri dana na moru radi odmora. Pošto im je u leđa puhao vjetar. Paskom i Nikolom. Dva su ribara ispjevali Hektoroviću jednu narodnu počasnicu. Na kraju su kmetovi upitali Hektorovića kako nastaju rijeke te im je on to objasnio. izdavaćko poduzeće “Matica Hrvatska”. 1968. Tada su se uputili prema obali da bi skuhali ručak. a pred kraj su ulovili mnogo riba i jednog velikog zubaca. Na početku nisu puno lovili. Krenuo je sa dva ribara.

Navečer su se još zabavljali narodnim pitalicama. TREČI DAN . Hektorović je hvalio starog pjesnika i grad Split.DRUGI DAN Dok su drugo jutro brodarili Pasko je zapjevao narodnu pjesmu “Kraljević Marko i brat mu Andrijaš“. Nakon dalnjeg ribarenja i veslanja. a za njim Nikola pjesmu “Kada mi se Radoslave ... koje je Hektorović zapisao. Predvečer su otišli do Nečujma gdje je neko vrijeme `ivio Marulić.”. nakon ručka zapjevali su kmetovi u dva glasa “I kliče divojka”.

Hektorović je sjedeći uz obalu razmišljao kako postoji mnogo siromašnih ljudi. TEZA : ANALIZA DJELA Ribanje i ribarsko prigovaranje je najpoznatije djelo Petra Hektorovića. tiskano je prvi put u Veneciji 1568 godine. U razgovoru su spomenuli Hektorovičevu kulu Tvrdalj. Koga istezaše. ali koji u sebi imaju veliko bogatstvo uma. “. Predvečer su ušli u jednu uvalu u kojoj su nakon večere nastavili pjevati i pričati priče. Nakon što su se rastali. Nakon toga zahvali kmetovima te krene kući te za`eli da još do`ivi takve dane. nastavili su ribolov. 3. ribari nastave veslati te pričaju stare priče koje Hektorović zapisuje..“ . Brtučeviću. “Ribanje i ribarsko prigovaranje” je epski spjev kojeg je Petar Hektorović posvetio svom prijatelju. . Put je vrlo vjerno prikazan realističkim postupkom. hrvatskom vlastelinu J. Na moru su susreli nekog Hektorovičevog znanca s društvom. treti. . Nikad jih brojaše: drugi. to je trodnevni izlet morem. Ovo djelo spada u putopis tj. . peti.Poslije šetnje Nečujmom i spominjanjem slavnih ljudi. zubaca veloga. Hektorović je spomenuo mnogo vrsta riba..

. te čitav niz narodnih mudrosti. . .. te se divi njihovom znanju). “O Radovanu Siverincu” “Kada mi se Radoslave vojevoda odiljaše Od svojega grada divnoga Siverina. beli grade Siverine. moj divni grade. Lipo plinke dilila i lipo se razdilila. Lipo ti sta drugovala i lipo se dragovala.. pitalica. Ugledavši grad Split pjesnik se sjeti velikog M. . “Majka mu je lipo ime dala”. “O kraljeviću Marku i bratu mu Andrijašu” što je ujedno i prva zapisana narodna pjesma... Tere sta dva konjica mnogo lipo razdilila. “Dva mi sta siromaha dugo vrime drugovala. te cijeni poštenje i bistroću ribara (naziva ih bračom). Marulića te mu je spjevao stihove u njegovu slavu.“ 2. odnos pjesnika patricija i ribara (pjesnik ne pravi razliku u stale`ima več uči od ribara. I razdiliv se opet se sazivala. Već mi nigda zarobiše tri junačke dobre konje dva siromaha.Pjesnik nalazi odmor u dodiru s prirodom te u epu iskazuje do`ivljaj ljepote.“ U “Ribanje i ribarsko prigovaranje” zapisane su i lirske pjesme i balade ”I kloče djevojka”. Razgovor među njima je iskren. U djelu je prisutna “humanistička nota “ tj. U djelu su zapisane i dvije bugaščice: 1. poslovica. ^esto mi se Radoslav na Siverin obziraše Tere to mi ovako belu gradu besijaše: Ovo mi te ostavljam..

I-IV (1993-1934) Podatke pronašao u : “Književni leksikon”. Djela: Bugarkinje (1885) Izabrane pjesme(1898) Trzaji (1902) Pjesme (1908) Pjesnička proza (1912) Sabrana djela: Djela. nego u pjesmama iznosi potresno ono što tišti i muči njegovo vrijeme. proširuje ga dubljom društvenom i općečovječanskom tematikom.Objavio lektire u 30. Poezija Silvije Strahimir Kranjčević svoj umjetniči svijet otvara nacionalnim temama iz prošlosti i iz neposrednog zbivanja. U svojim pjesmama pjesnik je najčešće iznosio osjećaje patnje uz koju se gotovo uvijek . Surađivao je s glavnim književnim časopisima. prosinac 2004 20:37:00 | 0 komentara Poezija . ali uvijek na svoj osobni. Napustio je studij teologije i svećeničko zvanje te je radio kao nastavnik i ravnatelj srednje trgovačke škole u Bosni. ali bez romantičkog patosa i programatskog pozerstva. bogatijim jezikom i svestranijim pjesničkim izrazom. Zagreb 1972.Silvije Strahimir Kranjčević 1. on ne timači teoretski svoj umjetnički credo. revolucionarnih perspektiva i tumač nekih osnovnih čovjekovih preokupacija. On ne izdaje program. Bilješka o piscu: Silvije Strahimir Kranjčević najsnažniji je hrvatski pjesnik do prvoga svjetskoga rata. Autor:Tvrtko Čubelić 2. pjesnik širih. pisao je o svemu.a pored pjesama piše manje informativne i kritičke članke. uređivao je u Sarajevu časopis Nada(1895-1903). Kranjčević je jedan od rijetkih naših pjesnika koji je duboko osjetio osnovne probleme svoga naroda i suvremena društvena kretanja te je o njima pjevao neposredno i spontano u svojim pjesmama kao o svojim osobnim pitanjima. On je najizrazitiji hrvatski nacionalni pjesnik. zaokružuje ga filozofijskim i kozmičkim problemima svoga doba. Tematika Kranjčevićeve poezije veoma je opširna. potpuno nov i impresivan poetski način.

javljala magična želja ljubavi. Mojsije je bio biblijski prorok. On zasno je cvijeće I zapunio grud. nade.. I sad sa Kremlja baš u rusku gleda noć. On .prezren. Kranjčević kao pjesnik poznat je bio po svom pesimizmu o kojem su govorili mnogi.. Pesimizam je za Kranjčevića vrlo bitan jer je baš zahvaljujući svom pesimizmu ostvario najbolja djela i u svezi toga jednom je rekao : “ Ja odvajam pesimizam čovjeka koji osjećajući se uvređenim. A preko njega strujne Kadikad čudan šum. To katkad cvili srce. I bez obzira na razvoj i napredovanje jedno je u Kranjčeviću ostalo isto. A ruga mu se um. Međutim u tu zemlju nije ušao. nigdje točke svijetla. Kranjćević je preuzeo mitive I likove iz Biblije Mojsije u kojoj pjesnik prikazuje Mojsijevu propast zbog nepromišljenosti. a to dokazuje i reakcije crkvenih kritičara na neka njegova djela. te Kranjčević pjesnik kozmičkog položaja čovjeka. crna . Prvo se javlja Kranjčević rodoljubni pjesnik. “Ni mislit mi se neće.. U radniku je Kranjčević pronalazio jamstvo bolje budućnosti čovječanstva.. Razvitak Kranjčevićeve poezije može se razviti u nekoliko stupnjeva i razdoblja. vođa i zakonodavac starih Židova. Osim što je pisao o radništvu. koja su toliko obilna u našem svijetu i koja treba uništiti.” Kranjčevićev pesimizam najviše se istiće u njegovim posljednjim dvijema zbirkama “Trzaji” i “Pjesme”.” . tmurna.” Kranjčević sigurno nije spadao u one pasivne ljude. U svojim pjesmama iznosio je svoja razmišljanja koja su često bila sumorna. ropče uzaludno. O. Izveo je narod iz Egipatskog ropstva i doveo ga u obećanu zemlju Hanaan.. taj oblik pesimizma odvajam od beznadne potčinjenosti mučenjima duha i tijela.pravdi.čudno.čudno. strasno prokljinje i sebe i svijet. zatim Kranjčević buntovnik. neuspjelim traženjima harmonije u svijetu i samome sebi.. Kranjčević je kao osoba vrlo poštivao pravdu i rad i stoga nije čudno što je mnogo pisao o radništvu i pravdi. nekud čudno. a to je stav prema bijednima: “Te on je ustao sa trula ležišta.ljubavi i patnji u njegovim pjesmama nailazimo na slike iz biblije kao što je pjesma. Sve pepeo gledam svud..

“Sveta bašto Getsemantska. besmrtnost.ideja je vječna. sama. Adamovo teži pleme k njoj krvlju i suzama. ona je ustvari misao svijeta.1906.) Jedna od najboljih Kranjčevićevih pjesama zasigurno je pjesma “Misao svijeta” koju je pjesnik napisao 1896. sveta vodo od Kedeona. U pjesmi Misao svijeta pjesnik iznosi motiv čoječanstva. “Ima vječna zvijezda zlatna . Recite mi gdje je ona tajna zvijezda variona?” Pjesnik nastavlja pjesmu pozivajući se na Staru Grčku i Rim. Kreće od Krista. čovječanstva u usporedbi sa svemirom. beskrjnim prostranstvom. U početku pjesme Kranjčević spominje zvijezdu koja negdje trepti i koju samo srce sluti.za oblacima negdje trepti.” Zvijezda predstavlja savršenstvo. predstavlja ostvarenja svih želja. U nastavku pjesme pjesnik poziva se na povijesne epohe koristeći se simbolima koji određuju svaku epohu. Ne vidje je smrtno oko. a ako simbole uzima Akropolu i Kapitol da bi završio sa franciskom revolucijom čije je simbol giljotina. Na kraju prvog djela pjesme Kranjčević izriče misao kojom iskazuje zasljepljenost čovječanstva: . uzimajuću kao simbol Getsematsku baštu gdje je počela Kristova muka i potok Kedeon gdje je po bibliji Krist provodio posljednje trenutke prije uhičenja.(Vizija. Srece samo zvijezdu sluti . samo srce za njom klepti.

” Misao svijeta (1896) Krajnčević radnike poštuje i vjeruje da će oni promjeniti svijet i upravo ovom pjesmom sam daje doprinos za bolje sutra. Upravo u tom drugom djelu dolazi do izražaja pjesnikov odnos prema radništvu i radu. jalovinom. lojom. smolom. Pjesnik ovom pjesmomIskazuje svoju ljubav prema domovini. “ U drugom djelu pjesme Kranjčević spominje radničku klasu. siromašan sloj društva. Starim gvožđem i još nekim izmetninom. gusti. preko neba noktom manu.tanaem! A oblaci to su bili osni. ljubav koja ga boli i koju sakriva u srcu: .. ili laže ovo doba. najvio motive koje je kasnije vješto unio u pjesmu “Moj Dom”. Već je prije pjesnik u nekom svojim pjesmama.. “Smrdilo im čelo uljem. Pa nvijesta milim stidom osvit novog. teški. ledni. pusti! Pa su krili onu zvijezdu što je ljudsko srce sluti. Diže desnu junak dobar. Najznačajnija Kranjčevićeva rodoljubna pjesma je zasigurno pjesma “Moj Dom” koja se ujedno smatra jedna od najboljih Kranjčevićevih pjesama uopće. Sa zemljice vjkovi ih isparili mučni. Oblačine s neba zgna ko hartiju tan . poput Utjehe i Plaće pravde.“Il su lažni ideali. a i njegova nada da će proletarijat pobijediti: “Nasmija se čudni junak i sva zemlja porumenje Takva rumen tele se vidi kad se smješi zora rana. ljepšeg dana.

vi zvijezde udivljene. Gdje raj da ovaj prostrem. Mihanović prošlost svoje domovine slavi stihovima: ”Oj junačka zemljo mila Stare slave djedovino. Svih pradjedova prah.“Ja domovinu imam. naročito u kniževnosti ilirizma. I. moj je dom!” Prije Kranjčevića pisane su također rodoljubne pjesme.. uzalud svijet prosim. Nepogažene gore i šaren . To moj je.gutam svoju bol!” On je nosi u svom srcu i ponosan je na nju: “O gledajte ju divnu. Najpoznatija pjesma tog razdoblja je “Hrvatska domovina” Antuna Mihanovića.” Za razliku od Mihanovića Kranjčević hrvatsku povijest prikazuje ovako: “I kralje iznijeh njene i velike joj bane.đulistane I morske vile dah” . tek u srcu je nosim.. I brda joj i dol.

mama. djed. cvjetno kopno ovo i veliko joj more Posvećuje mi grud. kuda si nam ravna Mila. prosinac 2004 20:36:00 | 0 komentara Dobar dan. Elvira. toplinu i brine se o njemu Likovi: Dragutin. tata . tata Sadržaj: . kuda si planina Vedro nebo. Objavio lektire u 30. planine i nebo : “Mila. “I jedro gdje joj bojno nad šumnu strmi pjenu U pola mora šir!” “Sve. vedro čelo” Kranjčević opisuje jedro koje nad šumom strmi pjenu i cvjetno kopno i veliko more koje mu posvećuje grud. Dok Mihanović slavi hrvatske ravnice.” Svi ovi stihovi dokazuju Kranjčevićevu ljubav prema domovini i snagu stihova i snagu stihova kroz koje je on tu svoju ljubav izrekao. ljubav. baka.Daljnim uspoređivanjem Mihanovićeve Hrvatske domovine i Kranjčevićeva Doma pronalazimo razlike u opisivanju krajolika.Stjepan Tomaš Ime pisca: Stjepan Tomaš Tema: otkrivanje pravih roditelja Osnovna misao: majka je ona koja djetetu pruža dom.

a mama u Njemačkoj. Objavio lektire u 30. Tražio je gazdu. On ga je pozvao na piće.Dragutina su rano ostavili roditelji pa ga je usvojila Elvira. te kroz njegova razmišljanja saznajemo o svim problemima koji ga muče. Baka mu je dala pismo koje je pisala njegova majka. a onda je čuo da je otac otišao u Zagreb. Dragutin je obrzo vidio sliku svoje majke. Sljedeći dan u nogometnom klubu prišao mu je neki stranac. trinaestogodišnjeg Adriana Molea. pod naslovom "Adrian". Dragutin se sjetio da je Stipanovac blizu pa je odlučio posjetiti djeda. No kada se jednom vratio kući iz škole Elvira mu je priznala da mu ona nije prava mama. a baka se iznenadila i stala plakati. Pisalo je da ga mama želi vidjeti u Splitu u motelu Marijan. jer je ugledao novi bicikl. prosinac 2004 20:35:00 | 4 komentara TAJNI DNEVNIK ADRIANA MOLEA . Dragutin je primjetio da ga vozi u Stipanovac. Jednoga dana Dragutin je otputovao u Osijek. Ušao je u očev bife i tamo proveo punih deset minuta. nego da ga je ona usvojila. Kada su stigli Dragutin se jako iznenadio. Puno su pričali. godine objavila prvo djelo. 2.SUE TOWNSEND 1. KRATAK SADRŽAJ U ovom modernom romanu. kao i osobama s kojima se prepliće njegov . Dragutin tada krene na autobus. Prvi put je vidio oca. zahvaljujući izvanrednom prijemu kod čitatelja. Pričao je s tatinim prijateljima i doznao da je njegov tata vlasnik bifea “Papagaj”. uskoro je. upoznajemo glavni lik. BILJEŠKA O PISCU Sue Towsend je suvremena engleska spisateljica čiji su romani za omladinu prevedeni na mnoge svjetske jezike. Dragutin je dugo smatrao da mu je Elvira paraca majka. Pokraj njega zaustavi se automobil u kojem je bio njegov djed. Dragutin se vratio Elviri i sretno je živio. napisala i objavila "Tajni dnevnik Adriana Molea" i "Novi jadi Adriana Molea". Došao je u tatin bife. Nakon što je 1982 . Sve su saznali dok su razgovarali. djeda nije bilo. Kada je odšao . a neki su postali predloškom za radio i scenska djela. Pružila mu se prilika da posjeti tatu jer je Elvira otišla u Mađarsku. Predstavio se kao njegov djed. Djed mu je rekao da živi u Stipanovcu i da mu tata živi u Osijeku.

Ljubav mi je još jedini spas da totalno ne poludim. s njima živi pas. čak se na neko vijeme i rastaju. voli ga i razumije. Posjetit će me nakon sata iz viole. pokušava ih vidjeti sa svim vrlinama i manama. ali zapravo dobra kao osoba. isključuje se iz svijeta odraslih kad je to potrebno za njegov vlastiti mir. školskim drugovima oprašta neke njihove propuste. niz njegovih "jada". . ne previše poduzetnog. zgodna djevojčica. Roman je zapravo njegov vlastiti dnevnik u kojem se nižu njegove misli i zbivanja koja ga zaokupljaju. Adrian polako odrasta. Njene su obiteljske prilike puno bolje od njegovih. kako je opisan. "kose boje sirupa". pažljiv je i osjećajan (bira poklone za svoje drage. Ima plemenitu narav (brine o starcu Bertu Baxteru). njegova traganja za stotinama odgovora. Prilično samosvjesna i odlučna. Unatoč svim tim problemima.. On je zapravo jedno dobro dijete koje na neobično duhovit način pliva u "olujnom pubertetskom moru". ne sukobljava se s njima otvoreno. gotovo sve situacije uspijeva sam riješiti. možda je pomalo "bucmast". daje mu podršku. povremeno se baka pojavljuje u kući."(citat. Znamo da ga muče bubuljice i prištevi. to je niz sličica iz njegovog života. piše pjesme). njegovi sukobi s okolinom.. On zapravo voli svoje roditelje. ANALIZA LIKOVA Adrian je dječak u pubertetu. od dana do dana. od siječnja jedne godine do travnja iduće.život. Zaljubljen je u Pandoru i ljubav mu pomaže u svakodnevnim "nevoljama". str 217) -2- Pandora je Adrianova vršnjakinja. kako kaže njegov liječnik. a kasnije čak i očeva ljubavnica s djetetom i starac Bert. mašta o svojoj budućnosti. njegove nedoumice. Od ostalih likova mogu spomenuti Adrianovog oca. 3. Više znamo o njegovim životnim prilikama i neprilikama. trudi se biti što bolji u školi. Ona puno pomaže Adrianu. uz nju uspijeva održavati ravnotežu u svom životu : " Nazvao sam Pandoru. Roditelji su mu u stalnoj svađi. ne živi u oskudici. s roditeljima. Čak je i ambiciozan. svjesna svog izgleda i svog utjecaja na dječake. Sadržaj knjige nije vezana radnja. sklonog alkoholu i samosažaljavanju. O njegovom izgledu znamo malo.

pa malo božićno drvce s torte. Bio je tu komad ugljena. odlazi od kuće kroz neko vrijeme. Još je u krevetu. shvatio sam kako je ovo djelo veoma zanimljivo i interesantno. Operiran je. Knjiga govori o mom vršnjaku koji proživljava doba sazrijevanja i u tom razdoblju pronalazi bezbroj razloga za nezadovoljstvo. pomislio sam si : "Još mi je samo ovo trebalo!". Pas sad izgleda puno bolje. taj je sigurno zadao psu gadne muke. Adrianove kolege. pa figurice gusara s modela broda. Ono što tu knjigu čini još zanimljivijom jest da u tom romanu mogu prepoznati i neke svoje probleme. Susrećemo i neke sporedne likove : starca Berta Baxtera. Bogojavljenje je nešto u vezi s tri mudraca. Polako ulazeći u svijet Sue Townsend i Adriana Molea. Za dva dana moći će se vratiti kući. Jedan je od gusara držao u zamahnutoj ruci bodež. Ima dobre prijatelje i to je očito jedna od najvažnijih stvari u životu. očito nezadovoljna s onim što joj pruža brak i muž. Veterinar mi je pokazao plastičnu vrečici punu svakakvih jezivih stvarčica. I tako je bilo sve dok nisam počeo čitati. Adriane!" Na kraju bih izdvojio neke humoristične odlomke : "Našao sam u riječniku riječ koja potpuno odgovara mome starom simulant.Tu je i Adrianova mama. baku Mole. i dalje se kljuka vitaminom C. ali se ponovo vrati i nastoji održati obitelj. 4. Velika mudrost!" "Otišao sam u posjet psu. školske profesore i ravnatelja. nažalost!" . Barrya i Nigela. možda i malo nemarna prema Adrianu. neke susjede i druge. ali je poučno i pomalo iznenađujuće da to uspijeva nadvladati svojim prirođenim smislom za humor. Pas je zatvoren u drvarnicu. Kad sam pročitao knjigu. DOJAM O KNJIZI Ugledavši ovu knjgu. mogao sam samo reći : "Bravo.

ali ja mislim da to iz njega govori jer zato što su u njegovoj sobi na zidovima same ružice. Treći premaz." Objavio lektire u 30.. Ostalo ih je još 124. Premazao sam večeras crnim flomasterom 69 zvončića na kapi. Rođena je u . Zvončići se. Rekao je da ga moja soba podsjeća na jednu sliku Salvadora Dalija." "Kupio sam dvije kantice vinilske crne boje i gustu četku. Otac joj je također poznati pisac -Vladimir Maľuranić. Bojim se da ću morati po cijeli dan sjediti u javnoj praonici rublja da se ne smrznem . prosinac 2004 20:35:00 | 2 komentara Regoč Ivana Brlić Mažuranić Biljeąke o piscu: Autorica ove sad već potpuno priznate klasične knjige. ali Noddy se ne da!. Malo je bolje. Kroz crnu boju neprestano se probija lakrdijaš Noddy. Boja se osušila. Ivana Brlić Maľuranić unuka je pjesnika "Smrt Smail-age Čengića" Ivan Maľuranić. U 11 sati i 25 minuta premazao sam i posljednji zvončić. Premazao sam zidove dva puta crnom bojom. Ostatkom crne boje i finom četkicom premazao sam Noddyjevu kapu. ali mora da je loše kvalitete jer posvuda ima pruga... Sad znam kako se Rembrandt osjećao nakon što je oslikao Sikstinsku kapelu u Veneciji. da je to pravi nadrealistički košmar. ali još proviruje Noddyjeva kapa dvorske budale. ali se on prokleti zvončići i dalje vide!. prihvatio sam se posla.. hvala Bogu.. 2 sata u noći... Čim sam se vratio kući iz kluba "Uradi sam".. više ne vide! Stari je maloprije došao da me potjera u krevet. I što ću jesti cijeli dan? Morat ću jesti pomfrit i slatkiše sve dok ne upropastim tek i dok mi ne popadaju zubi.-3- "Stara traži posao! Još ću završiti na ulici kao besprizorni ili tako nešto. a tu i tamo probijaju Pinokijeve prugaste hlače i njegov crveni nos...

ąuma. . "Zgode ©eegrta Hlapića" (1913). Izaąavąi na svjetlo dana kosjenka upoznnaje male pastire s kojima se vrlo brzo sprijatelji. Tuľni pastiri priopćavaju Kosjenki koja ih je u međuvremenu jako zavoljela. Umrla je u Tagrebu 21. "Slike" (zbirka pjesama 1912). te je već u najmlađim godinama govorila i pisala francuski. a kasnije joą njemački. ©kole je učila privatno.09. stanovnici i jednog idrugog sela bili su u stalnoj zavadi pa su se starjeąine Ljiljinog sela uputile prema rijeci Zlovodi u namjeri da otklone nasip i tako potope susjedno selo.div Liljo . sve do grada Legena gdje Kosjenka upoznaje Regoča.1938.. Najmlađa među njima Kosjenka dobila je najbrľeg konja koji je odvoji od ostalih vila i odvede preko ąirokih ravnica. Lica: Kosjenka . a da i znaju sve je onako pod vodom. ogromnog diva koji je cijeli svoj ľivot proveo brojeći sruąene zidine grada Legena. ruski i engleski. U 18 godini udaje se za Vatroslava Brlića. a ostali dio u Zagrebu u djedovoj kući. odvjetnika i političara u slavonskom brodu.vila Regoč . No brza i jaka rijeka Zlovoda potapa oba sela. a pastiri se spaąavaju tako ąto ih Regoč prenosi na uzvisinu do koje joą nije dolazila voda. "©kola i praznici"(1905). Regoč i Kosjenka nailaze na mnoge probleme koje uspjeąno rjeąavaju te tako dolaze do svog cilja. Naime. Poąto tamo vječno pada snijeg odnosno nikada nema ljeta. gje je provela jedan dio svog djetinstva.najljepąi dječak iz oba kotara Tema: Susret Kosjenke s Regočom te svađa između dva sela Sadrľaj: Radnja započinje na livadi s konjima na kojima jaąu prekrasne vile. a na njihovo najveće iznenađenje na jednom prozoru ugledaju lica djeda i bake. Nakon nekoliko pokuąaja Regoč ipak zaustavlja vodu.. ne znaju obrađivati zemlju.Ogulinu. Kopajući ispod zemlje (jer je Kosjenka ľeljela vidjeti ąto je ispod nje). a usred sela kula u kojoj je ľivjela preljepa Kosjenka. posvećujući osobito brigu izućavanja jezika. Kosjenka i Regoč odlaze traľiti dva sela koja su se Kosjenki učinila prelijepim dok je jurila na svom hirovitom konju. a Regoč Ljilju najpametnijeg i najljepąeg dječaka u oba kotara. te tako izazove val veselja koji brzo splasne jer je cijelo selo odnosno sela bila pod vodom bez ľive duąe. sagradivąi samo jedno selo. Objavila je sljedeća djela: "Valjani i nevaljani" (1902). "Priče iz davnine" (1916). Svi bi tako gledali kako Zlovoda ruąi sve ąto se pred njom nađe da se Kosjenka ne dosjeti i poviče Regoču da rupu kroz koju je prolazila voda začepi svojim tijelom. koji mu ispriča nesretnu priču o oba sela. Otad pastiri ľive u sreći i veselju. Tada Ljiljo naredu Regoču da probuąi rupu u zemlji koja proguta svu vodu i ponovo se pokaľu krovovi sela. da nemaju kako ľivjeti jer nitko od odraslih nije preľivio.

prodoran jezik. a okušao se i u dramskom radu Kompozicijski solidno postavljene. eseje. poslušan instrument da izrazi i najkompliciranija duhovna stanja suvremenog čovjeka. Matoš stvara pokretan. putopise. 17. u kojoj ostaje godinu i pol dana. ali boluju od nedostatka realnih doživljaja. 1894 godine dezertira iz vojske. . Matoš je naš veliki književnik u punom značenju riječi. 13. On je bio najuspješniji i najsustavniji ambasador hrvatske kulturne suradnje. a ionako ga se je zaľelio. ocjenjujući pojedino djelo ili cjelokupni rad nekoga pisca. pišući redovito glatko i duhovito.A ąto je bilo s Regočom? On se naime uplaąio kad je vidio naborana lica djeda i bake te je pomislio da su oni proľivjeli straąne muke. 1873 . Kad je amnestiran seli se u Zagreb. likovne i kazališne kritike. koju je služio u Petrovaradinu. crtice. Učiteljsko dijete. 03. on je ipak u većini svojih sudova tačan i njegova se mišljenja često javljaju u književnim udžbenicima kao definitivna ocjena hrvatskih pisaca. borbenog paskvaliste uvijek spremnog da na protivnika saspe slapove riječi.Zagreb. Matoš se ogledao u više književnih rodova: piše feljtone. muzične. književne. Živići teško Matoš se razvijao u intelektualnom i moralnom pogledu. U osnovi lirski raspoložen. Često ćudljiv. on je. pa tako krene on nazad u svoj hladni Legen. prosinac 2004 20:34:00 | 19 komentara Proza . on je cijeli život nosio masku cinka. živ. 1898 godine odlazi u Ženevu. pjesme. koju nije svršio. njegove su pripovjetke pune lirizma i duhovitih obrata. majstorski uočio bitne karakteristike umjetničkog opusa. gdje ostaje pet godina. Matoš u šestom razredu napušta gimnaziju i odlazi u Beč na vojnu veterinarsku školu. Kniževnik profesionalac. Ne podnosi vojnu disciplinu. pripovjetke. od nužde novinar. zatim seli u Pariz. Matoš nije imao stalnog zaposljenja. Objavio lektire u 30. Antun Gustav (Tovarnik. 1914). Bilješka o piscu: MATOŠ. gdje živi do kraja života. vrača se kući. cjeneći katkada kalambur više od misaono staložene ocjene. književnik. Punu mjeru svoga talenta dao je Matoš u književnoj kritici i polemici. odgojen u Zagrebu. gotovo uvijek.Antun Gustav Matoš 1.06. S razvijenim ukusom i velikom književnom spremom.

Pereci. On. Matoševa proza može se uglavnom podjeliti u dva osnovna kruga i to: Prvo. Matoševo prozno stvaralaštvo: Matoševe novele i crtice sabrane su u knjigama: Iverje (Moć savjesti.otvara put psihološkoj prozi. neobičnim tipovima i nevjerojatnim malograđanskim zgodama. Ugasnulo svijetlo.zagorskoj sredini. Samotna noć). i drugo. Poštenje. Kip domovine leta 188*. Čestitka). odvija se prirodno. novele o čudacima. o građanskim inteligentima i tragičnim scenama i sudbinama. Sjena). Miš. Osveta ogledala. na putu i lutanju . zagrebačko . friški pereci. Ubio. U noveliOsveta ogledala kako je Matoš prikazao čudnog bizarnog pojedinca koji je bio “vudren na svoju stranu”. krug novela bizarnog sadržaja. Od prokletih predmeta pak ga najviše puzrujivala laž ogledala. Camao. Jer nije dano utopijsko i idealno. koji je sve mrzio: “Taj demokrat. Drugi krug ponajviše je nastao u polemičkim borbama. Prvi krug je nastao još u živoj matici prve faze našeg realizma.. Cvijet sa raskršča. pripovjednik sveopćeg bratimstva i usrečitelj je dakle neobično mrzio. Moć štampe. Lijepa Jelena. Božična priča. U čudnim gostima. Nezahvalnost. Jer previše laska srečnicima. Duševni čovjek. otkriva tematiku psiholoških složenosti.2.a takva je gotovo sva knjiga Umorne priće . Jesenska idila. dvojen je pravaškim i patriotskim stilom. Bura u tišini.sad se spominjalo. pun koloristične i pučke sredine. Jer zrcalo je hladno i mlako kao skeptik. Novo iverje (Nekad bilo .. Jer je sasvim nekorisno kao . Vrhovac. emocionalnim ritmom i sentimentalnostima. krug novela o domaćem kajkavskom kraju. Ministarsko tijesto. Umorne priče (O tebi i o meni. Prijatelj.

Jer ima grasnost vode bez dna. a on istovremeno asocira na nešto drugo. neku drugu temu koja se razvija i dodiruje kroz čitavo dijelo. zvuk i miris učinilo je njegove prozne pejzažne slike izrazitijima. Iako su često bačene na papir u brzini i u prvom zamahu. života i svijeta. kojom su prozimana sva Matoševa djela. u isti mah su i težnja za novom tematikom i jednim drugim.. Pejzaž u Matoševom proznom stvaralaštvu: U Matoševom proznom stvaralaštvu pejzaž se često javlja kao samostalna literarna tema. svjetlijima.kristal dokonog soneta. I dok s jedne strane pomalo dopunjuju krug tema prvih modernista. intenzivnijim proznim izrazom. i bujnih vinograda po kojima ruji . Matoš isto tako humanizira pejzaž. 3. ističu se svojom neposrednošču i izvornošču. Sinestezija. Jer je sjajno i uglađeno kao laž diplomatskog egoizma. navještaju jednu novu stilsku proznu mogučnost. Mami samotnu ljepoticu. bitan je dio u slikanju pejzaža. značajna su pojava u našoj književnosti. krajevi su ljudi). koje su vezane za domaće tlo i u kojima se slika uglavnom kajkavski kraj (pejzaž domovine) i prizori iz provincije. Iskončana Matoševa osjetljivost za boju. Napokon jer je privlačno kao magnet grijeha. npr: “San se hvata zelenih brda..” (OSVETA OGLEDALA) Matoševe novele i proza. dubljima. povezuje krajeve s ljudima (pripovjetka Ljudi su krajevi. ljudi uopće. iako su im likovi izrazitiji tek u nekim prizorima. oživljuje ga i u njega smješta ljude.

Zaključak: Pod utjecajem francuskih simbolista. a riječni val šušteći kao svrha koke kneginje. zvjezdanoga. iščezava u ljubičastom poljupcu kojim slavi veseli i bijeli dan sumornu. ... šumovita brda tonu u smaragdni san.mrvi se crnim mrvicama u ljubičasti trag zašlog sunca. ruže oko vesla ritmove neke slatke i biserne pjesmice. zamiru zvuci daleke muzike. a neki njegovi stihovi postali su političko geslo čitavih generacija: “I dok je srca. večernjega. baršunastu noć!” (SAMOTNA NOĆ) 4. a u tihoj i zelenoj dubini stade ručati draguljno trunje.. Matoševa je sklonost sentimentalizmu dokazana nizom pijesama. bit će i Kroacije!” (PRI SVETOM KRAJU) . Sa purpurne se vode stade pušiti mliječna para. bijelo gori kao ćilibar. Matoš je začetnik moderne dijalektalne lirike i fraze.. padajući sa neba vedroga. pa je zbog toga brižno birao riječi i usklađivao sonornost vokala i konsonanta. a modro se crni kao tisuć stisnutih brganica ispod jesenjeg lišća koje se napilo krvi sunčane.rumeno grožđe kao plamen. Matoš je nastojao u našem jeziku ostvariti glazbenu sugestivnost. Sunce zalazi. ali njegovo tragično osjećanje života ne iscrpljuje se melankolijom nego prelazi i u karakteristični bunt.

20.1851. 30. putopisac. Njegova lirika inspirirana je romantičnom erotikom u stilu i u modi njegova doba. Kao pjesnik Đulabija i niza soneta Sonak i istina. posvećenom imaginariom ljubavnim idealima. prevodilac) Vraz je jedan od najistaknutijih iliraca i prvi hrvatski profesionalni književnik. Najvredniji dio njegova rada jest ljubavna lirika. a za književno je stvaranje tražio da se oslanja na tekovine narodne i slavenske književnosti.Zagreb.6. Po svojoj raznovrsnoj djelatnosti (pjesnik. s Vukotinovićem i Rakovcem izdaje kritički časopis " Kolo ". a nemrem spati Po hiži me hinca mušlih črni raj. hajček picej moj!” (HRASTOVAČKI NOKTURNO) Objavio lektire u 30. TEZA BILJEŠKA O PISCU: VRAZ. Ko kotiček već kriči za vrati Hajči Smiljček. što je prevladavalo u pjesmama većine iliraca. kritičar. 1842. U kritici se bori za evropski kriterij i protiv diletantizma.5. Stanko (Jakob Frass. U satirama i epigramima ismijava nedostatke društvenog i književnog života.“Već je zorja. . nasuprot deklamacijama i retorici.1810. književnik. on unosi u hrvatku liriku svjež.). prosinac 2004 20:34:00 | 0 komentara ÐULABIJE . lak i nepatvoren izraz. posebno utilitarizam i diletantizam patetičnih tamburaša i budničara.STANKO VRAZ 1. Cerovec.

pjevanje 35. Vraz je napisao jos treći i četvrti dio tog ciklusa pjesama koje su nasuprot I. U tom izdanju izašla su prva dva dijela tog ciklusa. poslije smrti Ljubice Cantilli. kojoj su posvećene. A sestrica neće . Ljubice nemila. da ih zatim izda u zasebnoj knjizi 1840. ti moj nepokoju! Kupi me u srće i dušicu svoju Jer smrtna j´ grehota gdje brat bolan čeka. TEZA ANALIZA DIJELA: Đulabije su cilkus ljubavnih pjesama koje je Vraz poćeo objavljivati u Danici 1837. pjevanju posvećene domovini. I. godine. godine. a kasnije.2. i II.

Vraz iznosi ljubav prema Ljubici. a što u konačnoj varjanti donosi do osjećanja sveljudskog. pjevanje . Što će donijet sutra znano j´ samo Bogu Ćar je Đulabija u njihovoj gotovo naivnoj jednostavnosti i neposrednosti. Ljubice. 38.. U pjesmi. (ljubav prema Ljubici). Đulabijesadržavaju doživljene djelove. Nakon njene udaje nostalgija i potištenost. djevo mila! Dok su nam jos vita od mladosti krila. Sreća bez pokoja mijenja brzu nogu. Ljubi. kasnije nostalgični i potišteni.da prinose lijeka. povezani su sa pejzažom. jos jednom izražava koliko ju je volio. Njegovi osobni osjećaji koji se odnose na ljubav prema ženi i domovini su vedri. III. Đulabije su tipićan izraz romantičarskog mišljenja i nazora sto se naroćito oćituje u povezivanju tih dvaju elemenata. a poslije smrti bol i sućut.. Ljubi me. ali im je jezgra izrazito romantička. Vlada vedro i optimističko raspoloženje. U pojedinim pjesnicama Vraz je neki obićni doživljaj znao tako umjetnički zaokružiti da se svaka od njih doima kao potpuna umjetnost.

Krasan si moj kraju sva su mjesta ista. TEZA STIL PISCA: U težnji da nađe što adekvatniji izraz za svoje pjesničke vizije Vraz je pronalazio različite forme: od klasičnih soneta do romance i balade. Srodnosti izmedu Đulabija i razlićitih romana iz vremena romantike. što ga je Vraz iskoristio već u slovenskim stihovima. doduše ima. te gazele. pa je i na taj naćin obogatio našu književnost onoga vremena. a ne u kompoziciji. Bilo je u tom traženju i lutanja. Đulabije su u cjelosti zbirka ljubavnih pjesma. i slabih stihova. bilo je naročito mnogo borbe s . Po svom sadržaju i po pjesnikovu osjećanju Đulabije su isto toliko slovenske koliko i hrvatske. Vraz nije ni mogao znati. Al´ od cvijeta sreće nij´ već nijednog lista Samcat po nijh sećem s tugom bez broja ko po groblju djece Slava mati moja Đulabije su u hrvatskoj književnosti i njenoj povijesti proglašene ljubavnim romanom u stihovima. povezanih. no nikakav roman. 3.69. Počevsi pisati pjesme Ljubici. No one su u čitavom njihovom ugođaju. kako će ih završiti. To je oćita zabluda. U njima je uporebljen krakovjek.

što nije nikakvo ćudo kad je Vraz slovenac. Bo`ica Atena mu je pomogla u tome {to je tom liku udahnula duh ( bo`anski dah ). nakvasi je vodom i stane ju mjesiti. Uzroci tih nesporazuma nisu poznati. Da bi stvorio du{u uzme iz `ivotinja sva dobra i zla svojstva i zatvori ih u grudi ~ovjeka.e. god. 2. prije n. god. Znao je i prije odlaziti tamo i prikzivati svoje drame.e. Iz njegovih pjesama vidi se da je bio prista{a demokratske dr`ave. TEZA: Sadr`aj "Nebo i zemlja bijahu stvoreni" tim rije~ima Eshil zapo~inje svoje djelo. Eshil je sudjelovao u borbi protiv perzjanaca i to na bitki na Maratonu.jezikom. Zbog tih nesporazuma morao je provesti posljedne godine `ivota na siciliji izvan domovine. Bio je. iako je pripadao konzervativnoj grupaciji u samoj demokraciji. U Sicilskom gradu Geli Eshil je umro 456. Za takvo stvorenje mudri Prometej sin Japetov uzme ilova~u. Bio je svjedok svrgnu}a tiramide u Ateni. Nastali su golemi nesporazumi i sva|e izme|u Eshila i naroda. osobnih momenata koji variraju od vedrih stihova do sumornih motiva i atmosfera. kako ga neki nazivaju "otac tragedije". Engels ga je opisao kao jasno izra`enog tendencioznog pjesnika. kod Salamine i Plateje. Zemlja je vrvila `ivotinjama ali nije postojao jedan duh koji bi vladao zemljom u svoju korist. Rodio se 525. Tako su . Eshilove politi~ke simpatije o~ituju se u njegovim djelima. prosinac 2004 20:34:00 | 0 komentara Eshil: Okovani Prometej 1. Potjecao je iz zemljoposjedni~kog roda. prije n. u Eleusini. No usprkos svim tim slabostima Vraz je u svoju poeziju unio mnogo iskrenih. Iz te smjese nastane lik po vanjskom izgledu jednak bogovima ali bez du{e. uspostavljanja demokratskog ure|enja i uspje{ne borbe protiv intervencije aristokratskih dr`ava. Ta je grupica imala znatnu ulogu u Ateni u prvim desetlje}ima. TEZA: Bilje{ka o piscu Kao za ve}inu anti~kih pisaca nemamo mnogo biografskih podataka. Objavio lektire u 30.

utroba.. Na nebu je sa svojom obitelji vladao Zeus.. Zeus je rekao da te patnje trebaju trajati sve dok jedan zemljanin ne daruje svoj `ivot smrti i tako preuzme krivicu na sebe. Bogovi su po~eli od ljudi tra`iti da ih ~aste uz uzvrat njihove za{tite.. Do tada su ljudi na zemlji `ivjeli mirno. Kako nebi optu`ivali da je Zeus oslabio Prometj je morao nositi `eljezni prsten s ukovanim komadi}em kavka{ke stjene. Prometej mu je predlo`io da izabere koji od dva kupa `eli. Prometej je uzalud opomenuo jadnog Epimeteja da se ~uva bilo kakvog bo`jeg dara. Hefest je tu naredbu izvr{io. ukratko sve korisno. Prometej je zastupao ljudski narod kako ga bogovi nebi previ{e iskori{tavali. Pandora nije dala nadi da iza|e iz lonca.nastali ljudi koji su mogli gledati. U Mekoni organizirali su susret bogova i smrtnika. a u drugom ve}em kupu bijahu kosti i salo. @ivjeli su pod zemljom u mra~nim pe}inama. Tako je na Zemlju do{lo zlo. Hefest je morao Prometeja lancima prikovati na stjenu Kavkaza pred strahovitim ponorom. Pandora je sa sobom nosila lonac pun nevolja i ulaskom u ku}u ga otvori. Zeus se odlu~i za ve}i kup i odgrne ga. ploviti morem.. ^im je to ugledao napnuo je luk. hraniti se. Pomo}u u`arene tinjaju}e tre{}ice na zemlji je stvorio prvi plamen od kojeg su ljudi dobili ogromnu korist. Hermo joj podjeli dar govora a Afrodita svaku dra`esnost i milinu. Za uzvrat Zeus je stvorio novo zlo. Pojedena jetra bi svaki dan na novo izrasla.. uptrebljavati `ivotinje. ^ak i smrt koja je nekad sporo dolazila ubrzala je svoje korake. Bogovi su imali izabrati {to `ele od jednog bika. Hermo odvede Pandoru na Zemlju i uputi je prema Epimeteju. On je pokorio svog oca Krona i Titane ( stari bogovski rod ). Nakon nekoliko tisu}a stolje}a nai{ao je tamo Heraklo u potrazi za zlatnim jabukama. slu{ati ali nisu mogli vidjeti niti ~uti. U manjem kupu bija{e svo meso. Prometej je bio tog Titanskog roda. vatru. Zeus je reko da je ta podjela nepravedna. nego ga poklopi prije njezinog izlaska. Sve krivice za taj ~in Zeus je predao Hefestu i njegovim slugama. On sa svojom lukavlju{}u `eli prevariti bogove. U loncu je bila samo jedna dobra stvar. No Japetov sin je i za to na{ao rje{enje. lje~iti se. mozak. Jadan Prometej nije smio zaspati niti kleknuti nego smo mukotrpno bezograni~eno stajati. a to je bila nada. Naredio je Hefestu bogu vatre i umjetnosti da napravi varljivi lik lijepe djevojke. . ~uti. Nezasitan Zeus mu po{alje jo{ i orla koji bi mu svaki dan kljuvao jetru. Tamo su se utvrdila prava i du`nosti ljudi. mi{i}i. Pisac groznice i razne druge bes~ujne ali vrlo mu~ne nevolje opisuje kao ~ete bez dara govora. Tako je Zeus mogao govoriti daj je jo{ Prometej prikovan na Kavkaz.. Epimetej je ugostio Pandoru. Zatim mu je skinuo okove i poveo oslobo|enog Prometeje sa sobom. Za uzvrat Zeus je ljudima uskratio posljedni dar za savr{en `ivot tj. Stra{no se razljuti na Prometeja kad je pred sobom na{ao samo salo i kosti. Zeus je tako stvorio to ljupko zlo i dao mu ime Pandora. Prometej je ubio tog bika i od njega je stvorio dva kupa. slobodno i bez ikakve nevolje. Kako bi ispunio Zeusovu volju Heraklo mu namjesti zamjenika Kentaura Hirona koji je bio spreman umrijeti premda je bio besmrtan. Tada ih je Prometej po~eo podu~avati kako }e vidjeti. Sama Atena iz zavisti prema Prometeju ogrne djevojku sa bjelom svjetlucavom haljinom a glavu joj ovjen~a svje`im cvje}em i zlatnom vrpcom. odapnuo strijelu i skinuo orla sa Prometejevih koljena. Sve {to su radili bilo je bez smi{ljene osnove. Ukratko uputio ih je u sve `ivotne potrebe.

Tema: Piščeva ljubav prema. u Koprivnici.3.g. biljnog i životinjskog. "Proletarci" i "Među svjetlom i tminom". Josip Kozarac je umro 1906. Osim pripovjetki među kojima se ističu "Tena". šumi. loše gospodarenje zemljom i pogrešan odgoj i obrazovanje intelektualaca. U posljednjem periodu života i rada pisao je pripovjetke u kojim je pokušavao rješavati neke psihološke probleme suvremenog čovjeka kao što su "Mira Kodolićeva". Slavoniji i njenim ljudima i običajima Osnovna misao: Treba čuvati šumu Vrijeme radnje: Davno Mjesto radnje: Slavonska šuma . Pisao je romane među kojima je najpoznatiji "Mrtvi kapitali" u kojemu otkriva nedostatke u društvenom životu. TEZA: Mi{ljenje o djelu Slavonska šuma" Kozarac je dao prekrasne slike šumskog života. "Biser Kata". "Oprava".

Bartol ode u kuhinju i otkrije da je paprikaš crn zbog toga što je zdjele pokrio hrastovinom iz koje je curio tanin crn kao tinta. lugar Sadržaj: Slavonska šuma je šuma s divnim i visokim stablima. U proljeće kad se sve oživljuje u šumi je najpustije. Kada vjetrić zapuhne. Vračajući se sa teškoga posla očekivali su da će im Bartol pripremiti dobar ručak. Procijena je težak posao. kada je brijest bio skoro srušen na njega su doletjela dva čvorka koja su ušla u orlovo gnijezdo. a društvo ohrabreno da i dalje jede bartolova jela. O Ilinju love se divlj patke. lisica i kuna davali su mu skupo krzno. On pozna svaku pticu. ali crn kao tinta. dogovorili su se da će mlade orlove popovaditi ili ubiti zato što im je orao ubijao domaće životinje. tjerajući patke i pucaju. I tako je spašeno Bartolovo kuharsko umiječe. svako drvo i svaki glas. Osim bogatih trgovaca tu su i Turopoljci koji prolaze . Dva lugara. a i život u njoj. Kud god čovijek ide tamo i oni. Kako je orao bio ranjen svoj je plijen ispustio i srušio se u šumu. Tu se dižu veliki hrastovi sa sivkastom korom i brazdama koje teku duž cijeloga dvadeset metara visokog debla sa snažnom širokom krošnjom koja ih je okrenula kao stasite junake. posadio voćnjake i šljivike. Kada mu zbraniše i zatvoriše šumu. Vuk. Kada su pojeli. Sredinom rujna nastaje važno razdoblje za slavonsku šumu. a šuma puna komaraca. Jedan je čovijek pucao u orla. Odjednom ugledaju orla kako se vraća u gnijezdoi pandžama nosi plijen. Slavonac voli svoju hrastovu šumu. a zec i srna hranu. On je u njoj kao u svojoj kući. a oni gladni tako da su ga jeli i za večeru. staje i štagljeve. svojim drvetom dizala kuće i ograde. Kada dođe ljeto. tvrdo glatko lišće zašapće. Šuma je oduvijek bila njegovo nepresušivo blago. sve je u pokretu. Bartol nije znao zbog čega je paprikaš crn . Sa godišnjim dobima šuma se mijenja. jer ona mu je pašom odgajala volove. Bio je ukusan. zatim zašuti i zašumi. ali je bio toliko ukusan. čvorci su uginuli. od jakoga udarca kada je brijest pao. radi se procijena šuma. U šumi su samo kos i drozd. začudili su se jer je to bio jastreb. a neki imaju pse koji im donose. Na jednom visokom brijestu sagradio je orao gnijezdo. svojim žirom hranila svinje. Priroda buja. Neki lovci gaze po vodi. Kad su ljudi pogledali orlov plijen. Usput se ulovi i koja štuka i šaran. jedan radnik i kolibar Bartol prenoćili su u kolibi koja je ostala iza šumskih radnika koji su preko zime ovdije radili. Gnijezdo je bilo dobro naslagano tako da ga zrno nije moglo probiti. po šikarama i i livadama oko sela. Šumski trgovci obilaze dijelove šume koje su preko ljeta procijenili i obilježavaju stabla koja će preko zime doći na prodaju. kada dođe ljeto. a nije imao grana po kojima bi se popeli. u šumi sve postaježivlje i raznolikije. Dok su jedni rušili drugi su puškama pazili na orla. Kada su su došli u kolibu vidjeli su da im je Bartol pripremio paprikaš. sagradio je kuće. kada su ga ljudi opazili. Nisu mogli ni jedno ni drugo zato što je brijest bio jako visok. Ljudima nije ništa drugo preostalo nego da sruše brijest. Bartol. Pokraj šume. Ptice pjevice su u svojim gnjezdima. on postade siromah.Likovi: Josip Kozarac.

Grigor Vitez je umro 23. Što se sve u njoj događalo i što će se dogoditi. Objavio lektire u 29. “Naoružane ruže” (1955).pejzažna Stil: personifikacija (“Sunce toči”) . Objavio je zbirke pjesama . U to doba sije se žir. Na to sijanje izađe čitavo selo. Neke od pjesama Grigora Viteza prevedene su i objavljene na petnaestak jezika izvan naše zemlje. odnosno prirodu koja nam uzvraća svojom ljepotom Vrsta stiha: Vezani Vrsta pjesme: Lirska . i poezije “Kao lišće i trava”(1960). “Gdje priče rastu”(1965). Koliko se je stare šume posjeklo. “Kad bi drveće hodalo”(1959). I dok se uz pijesmu sadi mlado drveće na drugom kraju žalosno otpada žuto lišće. “Doživljaj svjetskog putnika” i “Čudna škola”. “Povjerenje životu”(1985). Osim pjesama Grigor Vitez je pisao priče i članke za novine i časopise. Tulipani dižu čaše Tema: Radost tulipana Osnovna misao: Treba čuvati cvijeće. što je sve vidjela i doživjela. Za djecu je je objavio zbirke pjesama: “Vesele zamke”(1955). “Tko će s nama u šumicu”. To je ta njena tajna. studenog 1966. “Hvatajte lopova”(1964). prosinac 2004 23:29:00 | 4 komentara Gdje priče rastu . Tko bi nabrojio što je sve šuma u tih dvjesto godina dala. u Kosovcu. “Maksimir”. “San boraca u zoru” (1955). toliko nove treba zasaditi. njen čaroban mir.Grigor Vitez Ponešto o piscu: Grigor Vitez rođen je 1911. a u studenome je šuma mirna. I tako je u isto vrijeme na jednom mjestu smrt.g. “Sto vukova”(1957).“Medvjed kao pudar”. u Slavoniji. “Životinje spavaju”. a sahranjen je u svom rodnom selu. “Prepelica”(1956). godine u Zagrebu. “Pjesme” (1950). “Dva pijetla”. a tamo još dalje udara sjekira i ruši se što je dvije stotine godina raslo. U listopadu poćinje lov na srne. a na drugom život. i slikovnice. “Igra se nastavlja”(1967).šumom i procijenjuju urod žira koji je zbog sječe šume i njegove upotrebljivanosti na sve većoj cijeni.

pejzažna Stil: personifikacija (“a što si nam donjela? proljeće na repu“) Zmaj Tema: Putovanje avionom Osnovna misao: Ne treba se bojati leta avionom Vrsta stiha: Slobodan Vrsta pjesme: Lirska .olovko Tema: Želja učenika da ne moras sam pisati zadaču i učiti Osnovna misao: Ne teba biti lijen Vrsta stiha: Slobodan Vrsta pjesme: Lirska .Lastavica Tema: Povratak lastavica s juga Osnovna misao: Kada dođu lastavice počinje proljeće Vrsta stiha: Slobodan Vrsta pjesme: Lirska .misaona Stil: poredba (“zmaj je avion”) Olovko. Nauči se !”) Lovačka priča .misaona Stil: personifikacija (“Knjižice. knjižice.

Nakon što je 1982 . njegove nedoumice. 3. te kroz njegova razmišljanja saznajemo o svim problemima koji ga muče. Znamo da ga muče bubuljice i prištevi. od dana do dana. BILJEŠKA O PISCU Sue Towsend je suvremena engleska spisateljica čiji su romani za omladinu prevedeni na mnoge svjetske jezike. Roman je zapravo njegov vlastiti dnevnik u kojem se nižu njegove misli i zbivanja koja ga zaokupljaju. prosinac 2004 23:28:00 | 0 komentara TAJNI DNEVNIK ADRIANA MOLEA . od siječnja jedne godine do travnja iduće. njegovi sukobi s okolinom. to je niz sličica iz njegovog života. a neki su postali predloškom za radio i scenska djela. 2.Tema: Priča lovca o lovu na jelena Osnovna misao: Treba biti mudar i snalažljiv Vrsta stiha: Slobodni Lirska . KRATAK SADRŽAJ U ovom modernom romanu. . ANALIZA LIKOVA Adrian je dječak u pubertetu. njegova traganja za stotinama odgovora. kao i osobama s kojima se prepliće njegov život. pod naslovom "Adrian". uskoro je. Sadržaj knjige nije vezana radnja.SUE TOWNSEND 1.misaona Objavio lektire u 29. trinaestogodišnjeg Adriana Molea. s roditeljima. O njegovom izgledu znamo malo. upoznajemo glavni lik. niz njegovih "jada". godine objavila prvo djelo. možda je pomalo "bucmast". napisala i objavila "Tajni dnevnik Adriana Molea" i "Novi jadi Adriana Molea". zahvaljujući izvanrednom prijemu kod čitatelja. kako kaže njegov liječnik.

možda i malo nemarna prema Adrianu..Više znamo o njegovim životnim prilikama i neprilikama. isključuje se iz svijeta odraslih kad je to potrebno za njegov vlastiti mir. mašta o svojoj budućnosti. sklonog alkoholu i samosažaljavanju. I tako je bilo sve dok nisam počeo čitati. uz nju uspijeva održavati ravnotežu u svom životu : " Nazvao sam Pandoru. On zapravo voli svoje roditelje. Prilično samosvjesna i odlučna. ne živi u oskudici. shvatio sam kako je ovo djelo veoma zanimljivo i interesantno. ne previše poduzetnog. s njima živi pas. Zaljubljen je u Pandoru i ljubav mu pomaže u svakodnevnim "nevoljama". pomislio sam si : "Još mi je samo ovo trebalo!". Ono što tu knjigu čini još zanimljivijom jest da u tom romanu mogu prepoznati i neke svoje probleme. On je zapravo jedno dobro dijete koje na neobično duhovit način pliva u "olujnom pubertetskom moru". Ljubav mi je još jedini spas da totalno ne poludim. Posjetit će me nakon sata iz viole.. Susrećemo i neke sporedne likove : starca Berta Baxtera. Adrianove kolege. Njene su obiteljske prilike puno bolje od njegovih. gotovo sve situacije uspijeva sam riješiti."(citat. svjesna svog izgleda i svog utjecaja na dječake. ali se ponovo vrati i nastoji održati obitelj. pokušava ih vidjeti sa svim vrlinama i manama. "kose boje sirupa". čak se na neko vijeme i rastaju. DOJAM O KNJIZI Ugledavši ovu knjgu. a kasnije čak i očeva ljubavnica s djetetom i starac Bert. Ona puno pomaže Adrianu. povremeno se baka pojavljuje u kući. voli ga i razumije. trudi se biti što bolji u školi. Polako ulazeći u svijet Sue Townsend i Adriana Molea. Tu je i Adrianova mama. Ima plemenitu narav (brine o starcu Bertu Baxteru). daje mu podršku. ne sukobljava se s njima otvoreno. str 217) -2- Pandora je Adrianova vršnjakinja. Od ostalih likova mogu spomenuti Adrianovog oca. Barrya i Nigela. ali zapravo dobra kao osoba. Unatoč svim tim problemima. baku Mole. školskim drugovima oprašta neke njihove propuste. kako je opisan. 4. školske profesore i ravnatelja. Roditelji su mu u stalnoj svađi. Adrian polako odrasta. odlazi od kuće kroz neko vrijeme. Knjiga . pažljiv je i osjećajan (bira poklone za svoje drage. neke susjede i druge. očito nezadovoljna s onim što joj pruža brak i muž. zgodna djevojčica. piše pjesme). Čak je i ambiciozan.

" "Kupio sam dvije kantice vinilske crne boje i gustu četku. pa figurice gusara s modela broda.. Bojim se da ću morati po cijeli dan sjediti u javnoj praonici rublja da se ne smrznem . Još je u krevetu. Operiran je. Velika mudrost!" "Otišao sam u posjet psu. Bio je tu komad ugljena. Premazao sam zidove dva puta crnom bojom. ali je poučno i pomalo iznenađujuće da to uspijeva nadvladati svojim prirođenim smislom za humor. ali Noddy se ne da!... Veterinar mi je pokazao plastičnu vrečici punu svakakvih jezivih stvarčica. I što ću jesti cijeli dan? Morat ću jesti pomfrit i slatkiše sve dok ne upropastim tek i dok mi ne popadaju zubi. i dalje se kljuka vitaminom C. Adriane!" Na kraju bih izdvojio neke humoristične odlomke : "Našao sam u riječniku riječ koja potpuno odgovara mome starom simulant. mogao sam samo reći : "Bravo. prihvatio sam se posla.govori o mom vršnjaku koji proživljava doba sazrijevanja i u tom razdoblju pronalazi bezbroj razloga za nezadovoljstvo. Jedan je od gusara držao u zamahnutoj ruci bodež. . Pas sad izgleda puno bolje. Ima dobre prijatelje i to je očito jedna od najvažnijih stvari u životu. taj je sigurno zadao psu gadne muke. Kad sam pročitao knjigu. Za dva dana moći će se vratiti kući. pa malo božićno drvce s torte. Pas je zatvoren u drvarnicu.. Čim sam se vratio kući iz kluba "Uradi sam". nažalost!" -3- "Stara traži posao! Još ću završiti na ulici kao besprizorni ili tako nešto. Kroz crnu boju neprestano se probija lakrdijaš Noddy. Bogojavljenje je nešto u vezi s tri mudraca.

Ostalo ih je još 124. " Biser-Kata". Jerko Pavletia . Beranek . više ne vide! Stari je maloprije došao da me potjera u krevet." Objavio lektire u 29.. Leon Jungman . Maruška . Premazao sam večeras crnim flomasterom 69 zvončića na kapi. ali se on prokleti zvončići i dalje vide!. u Beču je diplomirao poljodjeljstvo i šumarstvo. prosinac 2004 23:28:00 | 0 komentara Tena . stoljeće Mjesto radnje: Slavonija Vrsta: Pripovjetka Likovi: Tena (Terezija) . Đorđe . Tema: život slavonske žene Vrijeme radnje: 19. Boja se osušila. Umro je 1906 godine. Rođen je 1858 u Vinkovcima.Josip Kozarac O piscu: Hrvatski pripovjedač. Ivka . Pučku školu i gimnaziju završio je u vinkovcima... ali još proviruje Noddyjeva kapa dvorske budale. romanopisac. Joza Matijević . Najpoznatija djela su mu : "Priče djeda Nike". Malo je bolje. da je to pravi nadrealistički košmar. Sva su mu djela tematski vezana za Slavoniju... 2 sata u noći.Treći premaz. "Slavonska šuma". "Tena". U 11 sati i 25 minuta premazao sam i posljednji zvončić. Ostatkom crne boje i finom četkicom premazao sam Noddyjevu kapu. hvala Bogu. Sad znam kako se Rembrandt osjećao nakon što je oslikao Sikstinsku kapelu u Veneciji. Zvončići se. i druge. ali ja mislim da to iz njega govori jer zato što su u njegovoj sobi na zidovima same ružice.. Rekao je da ga moja soba podsjeća na jednu sliku Salvadora Dalija. ali mora da je loše kvalitete jer posvuda ima pruga. a tu i tamo probijaju Pinokijeve prugaste hlače i njegov crveni nos.

Sadržaj: Tena je mlada Slavonska djevojka i polako postaje jedna od najljepših cura u selu. pa se ona žalila Teni i molila ju za zaštitu. on je uzdržavao i njezina oca. Našla je Jozu Matijevića . a u njoj je bio mladi vodnik Beranek. s nakanom da će Tena doći. Ivanka je rodila i nakon poroda se . Leon je znao da ga Tena ne voli. Jerko je uspio nagovoriti Tenu da ode na primanje i sam ju je otpratio do Leonove kuće. Tena se zaljubila u njega i prvi put u životu osjetila ljubav. a na njima je svirao cigan Đorđe. U to doba kraj njezinog sela bila je Češka vojska. S vremenom Ivanka je postala prijateljica s Tenom. Kod Đorđa je bila još teža situacija. a Tena je ostala bez luksuznog života. Kada je opazio Tenu odmah mu se svidjela. a kuću i zemljište je dano na dražbu zbog neplaćenog poreza. ali Tena nije. Došle su sve seoske cure. Tenu to nije zanimalo jer joj je ostalo puno haljina i novaca od Leona. ali na nju nije previše mario za to što je imao Tenu. U 16 godini života umire joj majka i ona ostaje sama s ocem Jerkom. zvao se Leon Jungman. Nedugo zatim u selo je došao bogataš iz jedne Pariške tvrtke. A usto je bila i s Đorđom. on je redovito tukao svoju ženu Marušku i maltretirao je. Tena se doselila kod Joze i preuzela vlast u kući. ali bila je kod njega zato da osjeti čari luksuznog života. Tako je živjela s dvojicom ljubavnika. U među vremenu Ivanka je ostala trudna. Cijelo selo je ogovaralo Tenu i došao je glas do Leona. Maruška je dala veo Teni i Tena se razboljela. Tada je Leom pričao sa Teninim ocem Jerkom da pošalje Tenu na primanje. Na primanju sve su se cure nabacivale Leonu. a jedna ciganka je donjela Maruški veo koji je zaražen vodenim kozicama. Iako je bio cigan on se Teni sviđao. Jozo je imao ženu Ivanku. a nakon Leonovog odlaska on je zapio sav novac. Nakon izvjesnog vremena Tena je prešla Leona sa Đorđom. Tena je od bolesti dobila plihove po licu i više nije ličila na staru Tenu. ali Tena je i dalje bila povučena. Jozo bi znao često vikati na Ivanku. Sav novac koji je Đorđe zaradio odlazio je Teni. Usto su ciganka i Maruška napravile prijevaru i uvjerili Đorđa da je Maruška trudna. Leon je i dalje organizirao primanja. no došla je zapovjed i Beranek je mora krenuti u Bosnu. ali on je samo gledao Tenu. Leon je dobio premještaj. Osvojila ga je na jednom plesu. Nakon Boranekovog odlaska Tena je nosila crninu i povukala se u sebe. Tena nije voljela Leona. Nakon što je potrošila taj novac morala je smislit način kako ae živjeti. Leon je organizirao primanja u svojoj velikoj i prostranoj kući. Prišavši Teni obasuo ju je prostranim sobama i oni svježim mirisima. Pošto je Tena bila s Leonom. Tenu se je dojmio sav taj raskoš i bila je očarana s njime.

guste. Grub je prema ženi . tamne kose . tuče ju. a kada je Jozo vidio Tenu onakvu nije mu više stalo do nje. sitnih vatrenih očiju. a plavih brkova. Njihov susret nije bio sretno sjedinjenje nakon drugog vremena. postala je starija. zapravo moglo bi se reći da je prkosila selu i stvarala zavist među drugim seoskim curama. Kada je Beranek vidio da je na prodaju Tenina kuća i zemljište za vrlo malo novac odmah je dao polog. Đorđe Cigan koji svira gusle. S vremenom. Jozo Želio se oženiti sa Tenom još dok je bila cura. Na kraju je imala sreće što joj se vratila prva ljubav kod koje je pronašla svoju sreću.proljepšala . crnomanjastobjelkaste puti. odnosno nakon svoje prve ljubavi počela je shvaćati koliko je ljepota bitna za ugodan život jedne seoske cure. Nije imala nimalo srama što ju selo ogovara. Uvjek je gledala na svoje dobro bez obzira kako to utječe na druge. Beranek Mladi vodnik u Češkoj vojsci koji se istinski zaljubljuje u Tenu i na kraju rata se vraća Teni i s njom provodi ostatak svog života. ali ga onda nije htjela. Nakon Što se oporavila Tena više nije bila ona stara . sada ga koristi samo kao sredstvo pomoću kojeg se uzdržava. maltretira. On se radovao ponovnom susretu sa Tenom iako je strepio dali će ga tena primiti pošto je u ratu ostao bez desne ruke. Bio je mlad ljepuškast. Karakterizacija likova: Tena U mladosti Tena je bila cura koja nije potpuno bila svjesna svoje ljepote. ponižava. Nakon završetka rata Češki vojnici su se vratiili u selo da bi otkupili zemlju i tu se nastanili. Tada se pojavio Đorđev navodni sin i on više nije htjeo uzdržavati Tenu. Grub prema ženi. Leon Bogati čovjek koji dolazi u Slavoniju da bi zaradio novaca a usput da ne bude sam spetlja se sa Tenom. Tena ga koristi kao izvor novčanih prihoda. Beranek je ostao na imanju sa Tenom da iznova podigne zapuštena polja i pruži mlađem pokoljenju ljepši život.

simptomatično za pisce tog doba. bila sretnija. Voljela bih muža. Vrlo plemenita žena.” . Nakon gimnazije u rodnom gradu se upisuje na medicinu u Moskvi. Maruška Žena kojoj je bilo dosta što je druga žena. prosinac 2004 23:27:00 | 8 komentara Tri sestre . izbjegavao je politiku. kako u Rusiji tako i van Rusije. “Ako bi se udala. Čehov (1860-1904) ruski je pripovjedač i dramatičar. cijeli dan bi sjedila u kući. ali nakon poroda se proljepšala. Pomoću varke pridobija muža. Morala je podnositi drugu ženu u kući i biti podložna njoj. Čovjek u futroli… Likovi: Olga je najstarija sestra. Galeb. Bila je sitna.Anton Pavlović Čehov Bilješka o piscu: A. nezadovoljna životom koji vodi a ne vidi izlaz. Bio je. te se kao student počinje baviti pisanjem. Rođen je u trgovačkoj obitelji. nije oženjena. Čehov je među ostalim i tvorac antiteatralnog kazališta i psihološke drame. te je uvelike djelovao na kasnije generacije pisaca. bilo bi to bolje.a po zanimanju liječnik.Ivanka Pokorna žena. Surađivao je s velikom opernim redateljima. barem tako misli. P. siromašan. putovao je na Sahalin. jedina je pomagala Teni dok je imala vodene kozice. Poznatija djela su mu: Tri sestre. ali je istupio iz Akademije zbog nepriznavanja Maksima Gorkog. Potajno se nada koko bi u Moskvi mogla naći muža i onda bi. Najbolja njegova djela su novele i pripovjesti. Ujak Vanja. Objavio lektire u 29. bolestan.

Natalija je poprilično težak lik. . i masli o svemu na loš način. Svoje nezadovoljstvo neće nikad riješiti jer su joj ciljevi nerealno visoki. Kako ima dominantnu ženu. čeka princa na bjelom konju. a da nije promislila. Rano se udala. Andrej je sin. s malim šansama za ostvarenje. mrzi svoj život. Irina je najmlađa od sestara. lik malograđanke koju nitko ne prihvaća. Traži životnu sreću. postaje papučar i pušta svoje ambicije da padnu u blato. on se povlači.Maša je vječno nezadovoljni melankolik. velikih ambicija. mirna i glatk bez većih preokreta. Zasniva se uglavnom na samim likovima i njihovoj tragičnosti koja samo kazuje kako promjene nema unatoč vječitom optimistu i njegovoj priči o svjetloj budućnosti. i prtpostavlja da bi ga sigurno našla u moskvi. a uza sve to tu je još i unutarnji sukob. i smatra kako joj rad djelomično zamjenjuje ljubav. te se kasnije ipak koliko asimilira u društvo. koji stalno teži nemogućem. Forma i stil: Ovo djelo je drama ods četrri čina. no ona je uz to i lik koji se najviše mjenja.

Iz Praga je prešao u Beč gdije je uređivao časopis “Glasonoša”. prosinac 2004 23:26:00 | 0 komentara PRIjAN LOVRO . “Seljačka buna”i “Diogenes” roman iz suvremenog života “Prosjak Luka”dok povijesni roman “Kletva”koji je izlazio u “Narodnim novinama ” 1880/1881 nije završen. gimnaziju u Pečuhu i Zagrebu . postao je gradski senator. 1838. dobro i plemenito. negdje u 19. zatim tri historijska romana: “Čuvaj se senjske ruke”. 1881 u četrdesettrećoj godini života.” . “Branka” i dr. U svojim članicama “Naše književnosti” rekao je Šenoa na jednom mjestu ovo :”Zašto pišemo? Da si ovaj ili onaj čitalac ne znajući šta da pametno radi prikrati vrijeme ? u tom slučaju ne bi novele više vrijedile od one brojanice. XII. zatim je bio gradski bilježnik Zagreba i umjetnički ravnatelj zagrebačkog kazališta 1870 bio je dramaturg kazališta a 1873. a pravne je nauke završio u Pragu i Zagrebu.Vrijeme i mjesto radnje: Radnja se odvija u malom Ruskom gradiću u provinciji. Godine1871 štampao je svoj prvi veliki historijski roman iz prošlosti Zagreba. vratio se u Zagreb i ušo u redakciju “Pozora”(kasnije “Obzora”). Mi hoćemo da dignemo narod da ga osvijestimo. Osnovnu je školu polazio u Zagrebu.AUGUST ŠENOA Bilješka o piscu: August Šenoa rođen je u Zagrebu 14. jer ga je zatekla prerana smrt. a pisao je mnogo i neumorno u želji da svojiim književnim radom poradi na političkom . g. da budemo u njem smisao za sve što je lijepo. “Mladi Gospodin” “Ilijina oporuka” “Vladimir”. 1866. kulturnom i prosvjetnom podizanju naroda. koje Turčin od duga časa broji. IX. da mane prošlosti popravimo. st. Građu za svoja mnogobrojna književna djela crpio je Šenoa iz hrvatske prošlosti i sadašnjosti . “Zlatarevo zlato” zatim je napisao veći broj pripovjesti “Prijan Lovro”. Objavio lektire u 29. Umro je 13.

Podatke pronašla u A:Šenoa “Seljačka buna” (str. hvala budi bogu . ondašnje pisce . nikad ne miruje? Vazd jedno te isto. svoji. suza— i pripovijestje svršena” Ona kaže da rijetko kojem piscu uđe u galavu da se ta junakinja li junak otrovaju probodu mačem i umru : “Samo katkad uđe kojem piscuu glavu . A kakvu hranu davaju naši novelisti toj nestašnoj ptici koja leprša od mjesta do mjesta. To prikazuje kroz razgovor njega i crne udovice koja je iskazala svoje misli o Hrvatskoj književnosti i koja govori kako jednoj ženskoj osobi čija ćud je strasna. fantazija bujna . k tome malo sunca. koja. 5-6 ) Bilješka o djelu : Djelo je posve realistično . te . Šenoa u ovoj pripovijetci kritizira ondašnje društvo . vječne promjene željna. fantazija bujna . al im se nameću kojekakve kojekakve vrlo obične prepone kojih vrlo običnim načinom uklone . mjeseca cvijeća . “Ženska ćud je strasna. misao živa nije dovoljno dvoje mladih koje se zavoli onda malo prepreka koje jednostavno prijeđu . K tomu malo sunca. mjeseca. misao živa i brza kao ptica. suza i pripovijest je završena. Dvoje mladih se zavoli . pa budu .

mogu li naši pisci stvoriti velikog junaka: “Jesu li pisci kadri naslikati u malenu okviru velika divske slike . može se ga naći u svakodnevnom životu. koščast . Glava neobično velika naličila posve kuglji. stisnute . vječna monotonija. prepličući govor franceskim dosjetkami. rodi tolike borbe. i povijest ljudskog srca u nas toli razlika.junak ili junakinja moraju se otrovati . toli živada našim piscima ne treba nego prepisati je pa su napisali najljepši roman. može li u naših okolnosti postati kakav zanimljiv junak romanu ?” Nato joj Šenoa odgovara da junaka ne treba stvarati .”(str.al neobični sjaj . probosti. reć bi uglasto. visoko. al i apodiktički . duga. pravilno u dvoje razdjeljena .” Opis likova : Opis prijan Lovre: “Po naglasku sudeći bijaše pohrvaćeni Slovenac. kratko poput epigrama . brčići slabi . svečano. žmirkave. al i vrlo žacave. pače umrijeti od suhe bolesti ! Vječna idila . nos fin . zdola posve šiljasto . Bio je pod silu miran . lice osuho.” Nato se ona pita jesu li pisci kadri u malen okvir naslikati velike divske slike . 12) “Govorio je sprvine polagano.nego da je dovojlno okrenuti se oko sebe da bi se našlo junaka tj. Bio čovjek srednjeg stasa. tamne . kosa crna i glatka. tolike sukoba da će dušu silno potresti . čelo mu bilo široko. usne tanke.a oči male . Rekao joj je i to da upravo zato što smo mali narod koji je imao tolike borbe upravo mi možemo napisati najljepše romane :”Upravo okvir naše malešnosti koja sapinje često smjelu dušu i žarko srce. u srijedi široko. blijedo . širokih plećiju.

pa je francesku knjigu i dobro poznavala. crnooka i zlatokosa . a pametna. Kraj svih tih vrlina ne bijaše mi Lovrin prvipojav prijazan. Kad bi zapodjela živahna prepirka o kakvoj neznatnoj stvarci– a tog a je bilo zaonda dosta – šutio Lovro marmorkom te bi samo potkraj govora ironičkom izrekom izvrnuo cijelu raspravu na šalu. vrlo živa. 18) Opis Minke kakvu je vidio Lovro : . vanreda pametna. umjela crtati . Po prvom razgovoru razabrah da je Lovro vanredno darovit čovjek . bujna i vesela. o suncu .” (str. I Lovro biješe tom jeziku vrlo vješt. Mladica biješe živa.njegova oka odavao je da je čovjek strastven. Umjela ona više jezika. veoma mnogo znade. Nešto me odbijalo od njega ”(str. Osobito rado govorila je franceski. o glazbi . Nije dakle ni čudo da se mladi svetac i crnooka. udarati u glasovir i više toga. 13) Opis Malvine: “ U vlastelina bila ljepušna jedinica . o Berangeru i o koječemu. Dosjetljivost i oštroumlje mililo se Malvini – tako bijaše joj ime—nad sve ino. da mnogo. plavka mnogo međ sobom čavrljali o cvijeću .

to nije rascvala ružica— to je usidjelica koja doziva u pomoć mjesečinu da joj pozčati uvehlo lice. Moje mišljenje o djelu : Meni se djelo svidjelo pogotovo zato jer takeve stvari još su i danas aktualne . i da mi ne moramo izmišljati junake i uvrštavati ih u nepostojeće vrijeme i mjesto . Uprla bje glavuo ruku. da l’ prizrela djevojka. Iza širokih rukava tamne svilene haljine virile bijele drobne ruke a nad čelom treptila zvijezda od brušene ocjeli. mišljah u prvi mah. gipka . Tim djelom Šenoa daje kritiku svog vremena koje je i danas prisutno. 47) Istiniti opis Malvine: Mjesečina pokaza mi cijelo joj lice.“Na prvi mah smetoh se ponešto . Ljepa je. blijeđana lica. uvehlo. svjedočice zrelijih ljeta. al ubrzo zapita me smiješeći se :— Šta ste zamukli ? — Al Minkin posmjeh ne bijaše smiješak anđela od šesnaest godina. tamne kose u uvojke spletene i tamnih žarkih očiju. Bijaše visoka. usnice bijahu vehle. On potiče Hrvate da počnu čitati vlastito bogatstvo i da se ne trebaju sramiti onog što jesu i glumiti ono što nisu čitajući izričito strane literature. cijelo lice bijaše osuho. . Zadrhtah. To ne bijahu cvatući obrazi mladosti. pod očima si vidio nagrešpanu kožicu . nego je dovoljno da prelistamo našu povijest i dobili smo junake koje ne treba da opisujemo onakvi kakvi nisu nego istinit izgled istinite osobine. Isto tako sviđa mi se to kako je pisac dokazao da naši pisci nisu bezvrijedni . krasna profila . Minka prepa se mog pogleda i okom joj sinu iskrica demonske ljutine. “ (str. da joj je mjesečina padala na sjajnu kosu i iskrami se preljevala u tamnih očih. tanka. Nisam znao da l’ je mlada . biti ugledan u društvu i imati moć. Ne . Od nosnica prema kraju usnica pružile se dvije crte. Ako je osoba iz slabo stojeće obitelji onda je jako mala vjerojatnost da će doć na položaj o kojem mašta tj.

njegovog prijaltelja Lovre. Lovro je sin iz slabo imućne Slovenske obitelji.Sadržaj: U pripovijesti prijan Lovro opisao je Šenoa tragičan udes mladog učitelja. .

Lovro je počeo učiti za svećenika . Neko vrijeme otac mu je slao novac ali je nakon toga zapao u velike dugove i nije mogao potpomagati Lovri. Kada je njegov otac pročitao to pismo on je odlučio da će Lovri pomoći i da će mu dati sav novac samo da ostvari svoje želje i da otiđe u Beč. i on mu savjetova neka ide u Split jer da on pozna jednu mladu djevojku koja živi sa stricem a bogata je. Nakon završenih svih ispita Lovro je čekao samo da mu dodjele mjesto na jednoj od hrvatskih gimnazija.ali njemu je bilo neugodno da je on na teret tuđoj obitelji i on je odlučio da okuša sreću tako da se upiše u orijentalnu akademiju. bogata djevojka koja će izbaviti njegove roditelje iz dugova. Anđelika se zaljubila u njega i odlučili su tu vezu okruniti brakom. ali on se zaljubio i shvatio da kao svećenik neć moći nikad imati voljenu osobu pokraj sebe i on je odustao od svećeničkih studija. jer je njegova majka samo željela da ga vidi u odori svećenika.Roditelji su željeli da im se bar jedno djete digne na imućan položaj. I on je imao na umu da se oženi tom djevojkom sve dok mu Šenoa nije otvorio oči i rekao da je to stara usidjelica koja neće donjeti miraz udajom jer njen otac ima još šestero djecena koje treba podjeliti svoje bogatstvo. Nakon ntog saznanja Lovro je odustao od nje. Lovro je u Pragu upoznao djevojku po imenu Minka . I tako Lovro otiđe u Split i tamo upzna tu djevojku po imenu Anđelika u koju se on i zaljubio. U međuvremenu njen je . i jedan od đaka mu je savjetovao da ide u Hrvatsku raditi kao učitelj i Lovro to prihvat. Nako završenog trećeg tečaja sveučilišta Lovro odluči otići u Zlatni Prag. Grof mu je pomagao da dospije u orijentalnu akademiju putem veza. Neko je vrijeme on tako učio njegova sina . ali nije bilo uspjeha jer je bilo jako puno kandidata i Lovro nije uspio. kroz razgovor je doznao da je ona bogata a to je upravo njemu trebalo. I dok su jednog dana Lovro i Šenoa bili u jednoj kavani priđe im jedan debeli čovjek kojega su trebali podučiti . Taj je događaj jako povrijedio njegovu obitelj. novac. Kad je odlučio odustati od svećeničkog reda pozvao ga je predsjednik k sebi da uči njegova sina i Lovro pristane. Nakon toga Lovro odluči pisati molbu u ministarstvo da postane učitelj . on je savjetovao Lovri nakon što je čuo njegovu priču da traži bogatu djevojku da se oženi. a pošto je Lovro bio od malih nogu jako inteligentan i željan znanja roditelj su odlučili da on bude svećenik. ali i tu je bio razočaran nisu ga primili. a nije bio samo interes.

Drugovi. Ante. a umro 1970.stric doznao da je Lovro potekao iz siromašne obitelji i zabranio Anđeliki vjenčanje s Lovrom. Više Seliškarovih knjiga prevedeno je na hrvatski jezik. stari Nikola. inteligentnog. prosinac 2004 23:26:00 | 1 komentara Družina Sinjega galeba . Pjesme ocekivanja i mnogo proznih djela: Družina Sinjega galeba. Mazge. Rudi. a Družina Sinjega galeba objavljena je u više izdanja. Mjesto radnje: Galebov otok i more Vrijeme radnje: Ljeto (u prošlosti) Poruka djela: Ako ti samo jedna uspomena ostane od neke voljene osobe. I tako završava životna priča mladog. Nasukani brod. I sad nakon tog pročitanog djela postavljam si pitanje jeli bolje biti glup i bogat ili pametan i siromašan!? Objavio lektire u 29.1900. Kad je Lovro to doznao on se ubio u stanu u kojem je živio tako da si je britvom prerezao grkljan. Mileva. Jedra na kraju svijeta. učenog čovjeka koji je imao znanja za velike uspjehe ali nije imao ono najvažnije novac. u Ljubljani. nemoj dopustiti da se još više uništi od starosti. nego je cuvaj od propasti.. Lorenza. Tema: djecja družina koja se bavi poslom za odrasle Glavni likovi: Ivo i družina Sporedni likovi: Ivini roditelji.. mještani. Tršcanska cesta. . Objavio je knjige pjesama:Trobovlje.g.4.Tone Seliškar Bilješke o piscu: Slovenski pisac Tone Seliškar rodio se 1.

Kratak sadržaj: Bio jedan djecak Ivo. Oni odlucuju zajednicki urediti brod. kada se Ivo probudio. Djecaci odlaze na kamenolom. Kada su zaradili za farbu. nego je sakupio družinu djecaka i s njima ga obnovio. a on ga nije htio ostaviti da trune. Jednoga dana otac se jako bolestan vraca kuci i kod kuce umire. koji nije imao ni oca ni majku. a majka mu je zbog tuge umrla. Ivi je odlucio da Sinjeg galeba uredi. Pere i Frane. Jure. otišli su kupiti je i potpuno uredili "Galeba". Medutim. alimu je bol jako brzo prošla. samo još treba ofarbati krmu. jedne zore. Razbio je celo.Živio je sam u jednoj staroj napuštenoj kuci. Mijo. da izgleda kao nov. Tamao su radili jako dobro. Djecaci su sve uredili.Otac mu je protjeran s otoka. Trebalo se popeti na vrh te velike stjene koja se svaki cas mogla srušiti. Na kamenolomu se morao napraviti doista velik posao. ali kasnije je sunce sve jace pržilo tako da je raditi bilo zaista teško. da mu jedina uspomena od oca ne "potone u zaborav". Doživljaj djela: Ovo djelo mi se svidjelo jer je djecaku za uspomenu od oca ostao samo taj jedrenjak. Pošto je farba bila jako skupa oni odluce da nekako zarade novac da bi to nekako kupili. Petar. Mještani su odlucili uzeti "Galeba" jer su htjeli naplatiti barem jedan mali dio onoga što im je Ivin otac ucinio. Otišao je gore. Kasnije su Ivo i družina uzeli jedrenjak i s njime otišli na more.kada se vracao nazad tlak zraka ga je odbacio i on je lupio o jedan kamen. Medutim. Jedino što je Ivi za uspomenu od oca bio je jedrenjak koji se zvao "Sinji galeb". Karakterizacija likova: . nije vidio svog "Galeba" na šalu. Ivi se pridružuju djecaci iz sela. Starac Nikola ga zajedno sa Ivom sahranjuje. Opasnost je prijetila od jedne velike kamene gromade. sretno se popeo i postavio dijamant. Poslovoda je iz džepa izvadio stotisucicu i rekao: "Tko ode gore i postavi dijamant dobije ovu stotisucicu!" Svi su šutili dok se nije javio Ive. Prvi sat bilo je lagano.

Jonathan uvijek dijeli s drugima. zdravih. prije. pravdu i ono za čim bi svaki galeb trebao težiti. Objavio lektire u 29. milih pogleda. Spreman je oprostiti i pomoći drugima. b) djecaci: dobri i pomažu Ivi u obnovi jedrenjaka. voli Ivu i pomaže mu u najtežim trenutcima. nije se bojao. sa svom djecom je mila i dobra. Zaboravio je sve one nježne rijeci što ih majke govore djeci. 2. Galebovi su bili zatočeni na malom prostoru i nisu se dali razuvjeriti da im treba sloboda. . jer ga se bojala. Jonathanov slobodni duh je bio poput znaka ostalim galebovima da bi trebali poći za njim. a ne ono sumorno vucaranje do ribarskih brodica i natrag! Možemo se uzdići iz neznanja. ali.RICHARD BACH 1.U ČEMU JONATHAN NALAZI SMISAO ŽIVOTA ? "Koliko je život sada bogatiji! To je smisao života. a nisu iskoristili. Otvorio im je oči i oni su tek tada shvatili što je i sam Jonathan predstavljao: slobodu. Ne poznaje majcina zagrljaja ni ocevih brižnih. d) Stari Nikola: Petrov i Milevin otac. tijela i uma koju bi svatko trebao imati. cim je vidjela Ivu odmah se smrkla. On ne priznaje granice. Tek tada su shvatili što su imali u sebi. prosinac 2004 23:25:00 | 1 komentara GALEB JONATHAN LIVINGSTONE . crne kose. Međutim. rumenih i vjecno nasmijanih obraza. pa i onima koji mu nanose zlo. c) Mileva: Smedokosa. uvijek želi podučiti druge i svima želi dobro. Nije imao nikoga da su uza nj privine i tako se na sve priucio. otkriva smisao života i ne zadovoljava se s običnim. kasnije se oslobodila toga straha.a) Ive: bio je uistinu mrk djecak.KAKO SI DOŽIVIO LIK JONATHANA U OVOJ BAJCI ? Doživio sam ga kao simbol slobode duha. Sam je rastao. sam se mucio i kada je urlala bura.

TJ.uzvikne. jer im u tom slučaju ne bi trebala krila.. Ja mislim da su to postupci nekoga koji ne poznaje sebe. Tada su konačno prihvatili i svi su iz jata pošli za njim.možemo postati umješna. to trebaju prenositi "s koljena na koljeno" narednim generacijama. dopustite mi da vam pokažem što sam naučio. Kasnije . ostali su galebovi spoznali koliko su bili ograničeni i bezumni te da je ono što su radili.37 Jonathan je želio svakom galebu objasniti smisao života.39 Primjer za to je odluka jata da ga izopće. PRONAĐI PRIMJER ZA TO U KNJIZI I PROKOMENTIRAJ. kao ukopano.Neodgovornost? Braćo!. za čim bi trebao težiti neprekidno.str. Jato je stajalo nepomično.str. kada se Jonathan vratio.ŠTO MISLIŠ O ZAKONIMA JATA? . naučiti ih novome i da otkrivaju nova prostranstva .JEDNA PRIPROSTA SREDINA TEŠKO MOŽE RAZUMJETI VIŠE IDEJE I CILJEVE. Kad to nauče .citat. zapravo beskorisno ponavljanje istog dok im je vrijeme izmicalo. a sad imamo razloga da živimo. 4.da učimo. a oni ga zapravo nisu shvatili.". Želio je dokazati da galebovi nisu samo stvoreni za traženje hrane.Tko je odgovorniji od galeba koji pronađe i slijedi viši cilj života? Tisuću godina mučimo se da dođemo do ribljih glava.citat. IZNESI SVOJE MIŠLJENJE O TOMU ". pametna i savršena bića. do savršenstva i dalje. Oni trebaju iskoristiti taj prirodni dar za dostizanje novih ciljeva. Možemo biti slobodni!Možemo naučiti letjeti!". koji ne vidi svoju dušu i ono za što je stvoren.. da otkrivamo i da postanemo slobodni! Dajte mi priliku. 3.. pa ga stoga nisu ni prihvatili.

Uloga Jonathana je da shvatimo našu stvarnu prirodu i iskoristimo je potpuno. Sve me te osobine privlače jer se one ne mogu lako steći ili naučiti. nepresušnu želju za znanjem. -"Ne osvrćite se na njih. pravi zarobljenik svog ograničenog uma . misleći da će ih sve zadržati.Mislim da su zakoni jata prepreke. "Tek nakon sat vremena odjeknuše riječi Starješine. kad nečem stvarno težiš može nadvladati mnoge prepreke. Starješina. nagon za avanturama. Mi predstavljamo Jonathana. kad su i sami shvatili što je Jonathan uspio. podsjećao ih je na zakone.str.citat.citat. jer sve što je na Zemlji. kad su htjeli i druge potaknuti. Trebamo i drugima pomagati. "Po Čjangovim riječima. stvar je u tome da se oslobodiš osjećaja da si sputan ograničenim tijelom kojem je raspon krila metar i pet . puna je simbolike koja bi se trebala odnositi na sve nas.Takav pojedinac ne zna za zemaljske granice.Galeb koji se divi prognaniku krši zakon jata. uvidjeli su sve besmislice i odbacili zakone. hrabrost i ustrajnost.". tj. Snaga misli i duha. na neki način je ograničeno. stvoreni su da sve galebove sprečavaju u njihovom razvoju. 6.87 "Jedini je pravi zakon onaj što vodi do slobode -odgovori mu Jonathan". No . jer je to težnja k savršenstvu.OBJASNI PRENESENO ZNAČENJE I ULOGU JONATHANA I JATA Ova knjiga je zapravo pisana u prenesenom značenju. Uvijek kad su to pokušali . plemenitost.KOJE JONATHANOVE OSOBINE OPAŽAŠ (PRIVLAČE LI TE I ZAŠTO)? Jonathan prije svega ima snažan duh i smisao za istraživanjem.str. Te osobine imaju samo rijetki pojedinci. onima kojima je potrebna pomoć i ne treba svakome pronalaziti zamjerke. Ono što bi trebala takva osoba jest ohrabrivati i poticati ostale u svojoj okolini na put kojim treba ići. mi trebamo prijeći sve prepreke i zakone da postanemo slobodni i savršeniji.Nitko se nije smio pobuniti makar su sami željeli postići nešto više. Galeb koji razgovara s prognanikom i sam će biti prognan.94 5.

citat. Moramo odbaciti sve što nas ograničava.". Stvar je u tom da znaš da je tvoja prava pririoda. Oprosti im i pomozi da im se otvore oči. do Fletchera Lynda i njegovog daljnjeg prenošenja .65 "Time što su te protjerali naudili su sami sebi i jednoga će dana i sami vidjeti ono što ti sada vidiš. Uništavanjem ili sprečavanjem prirodnog. Taj smisao govori kako ne treba odustati od pokušaja iako postoje neke zapreke do cilja. to je istina! Ja jesam savršeni galeb.".TOČKA 8.str. treba je oplemenjivati. sve do savršenstva. samo treba na vrijeme spoznati smisao života.citat. OBJASNI! ". UZ ČOVJEKOVU SREĆU. istovremeno svagdje u vremenu i prostoru.73 7.64 "Pa. u bilo kojem smislu. .79 Osnovna misao je to da čovjek. str. Galebovima i Jonathanu ta bit života je letjenje.Svak je od nas. str. Bit života je da očuvamo ono lijepo i da to razvijamo. bez obzira kakav se rodi. str.O KOJOJ TEMI KNJIGA GOVORI?(ČITANKA.96) Tema ove knjige je galeb Jonathan Livingston i njegov život. Primjer za to je priroda.centimetara i da su ti mogućnosti točno određene. simbol Velikoga Galeba. čovjek ostaje usamljen uništavajući time i samog sebe.OSNOVNA MISAO VEZANA JE UZ SMISAO ŽIVOTA. . neograničen simbol slobode. STR.".Pravilno letenje korak je bliže mogućnosti da izrazimo svoju pravu prirodu. može se stalno razvijati i može puno postići.govorio im je Jonathan kad bi se pred večer spustili na obalu. Prirodu treba proučavati. 8. Od njegovog izopćenja iz jata galebova. bez ograničenja.". u suštini. savršena kao i neispisan broj. preko znanja koje dobiva od Čjanga i Sullivana.Osjeti svu silinu sreće.citat.citat.

otkrivanju nebeskih prostranstava. "Sada. Ne žele živjeti u okolini koju su nametnuli oni koji žele imati svu vlast u svojim rukama. To je slično kao i s Jonathanom. a budući da se svega toga oslobodio.STR. Knjiga govori o njegovim pothvatima. No. pri tome nailazi na suprotstavljanje Vrača i čitavog plemena koje čitav život živi po zakonima.96. strah i gnjev glavni razlozi zbog kojih galebovi žive kratko.56 "Dodirnut ćeš nebo. sad je činio sam za se.". Ne naučiš li ništa. ista ograničenja i iste poteškoće koje treba nadvladati.41. Jonathan je otkrio da su dosada. 10. hrabri dječak ipak kreće u najveću pustolovinu svoga života prema otocima Wa i Tapu. evo nekih : "Sve što je nekoć želio jatu. Nebo je savršenstvo. TOČKA 1 Ova knjiga i lik Jonathana prenose slične ciljeve i misli kao i bajka "Waitapu".".citat. naučio je letjeti i nije mu bilo žao cijene koju je platio. pomaganju ostalim prognanicima.Jonathanove ideje. putovanjima drugim svjetovima i na kraju prenošenju znanja na slijedeću generaciju galebova.citat. ni letjeti brzinom .str. vrijedi jednako pravilo za sve nas : biramo svoj idući svijet prema onom što smo naučili u ovom. 9.IZRAŽAVANJE I STVARANJE. To ne znači letjeti tisući kilometara na sat ni milijun. Obojici je smisao života ne stati na granicama koje su odredili drugi ili njihove tradicije. neotkrivenim. idući ti je život jednak sadašnjem. No. naravno.IZDVOJI NAJLJEPŠE REČENICE! Ova knjiga ima jako puno lijepih rečenica jer zapravo čitava knjiga govori o slobodi čovjekovog duha i misli.NAVEDI BAREM JEDAN KNJIŽEVNI TEKST KOJI IZRAŽAVA ŽELJU SLIČNU JONATHANOVOJ! (ČITANKA. Ipak.citat. U njoj Iteo i starac Pirana nastoje otkriti novi svijet Waitapu i njegova čudesa. putu prema savršenstvu. jer je i on bio znatiželjan i žudio za znanjem i novim svjetovima. poživio je zaista dugo i lijepo.str.". Jonathane. kad dosegneš savršenu brzinu.54 "Nebo nije ni mjesto ni vrijeme. nego ići dalje u potrazi za novim. str.

citat. str.a kamoli ne na nekog osjecajnog poput mene.pa se tek onda brini za druge! .str.57 "Moramo početi od vremena. najmoćnije.Ja osobno ne volim takvu vrstu nepravde I to je razlog zasto je ovo djelo emotivno djelovalo na mene. Ona nam kazuje da bi svi mu trebali probuditi tog galeba slobode u nama.72 "Treba učiti da se spozna istinski galeb. prosinac 2004 23:25:00 | 0 komentara U glib . Pisac je uspio prenijeti poruke kroz život jednog galeba.To je ljubav o kojoj sam ti govorio. znači biti ondje. str. Jer.cuvaj prvo sam sebe .". Jonathan Livingston bi trebao biti svatko od nas.". svaka stranica ove knjige je uzbudljiva i nova.".citat. na obalu nekog drugog vremena.".Takve stvari se dogadaju I dan-danas.i vježbati let u prošlost i budućnost. savršen simbol slobode i leta. i shavti s uvježbanom lakoćom da nije samo kost i perje.To je sve nepravda koju treba ispraviti. Tek nakon toga bit ćeš spreman da naučiš ono najteže. ali i najzgodnije. citat.svjetlosti. ako želiš .citat. Savršena brzina. dijete moje.Pisac je odlicno u svom djelu”U glib” prikazao razliku izmedu siromasnih I bogatih na primjeru bogatijeg I manje talentiranog te siromasnijeg I puno vise talentiranog ucenika . Mislim da bi tako trebalo shvatiti i doživjeti ovu knjigu.Tada ćeš moći uzletjeti i spoznati smisao dobrote i ljubavi. svaki je broj ograničen. Knjiga je jako poučna i zapravo je pisana u prenesenom značenju.Vjenceslav Novak Moje osobno(subjektivno) misljenje o djelu “U glib”: Djelo moze emotivno djelovati na svakoga. ono dobro u svakom galebu i pomoći im da i sami to vide u sebi.100 11.61 pogotovo zadnju recenicu) . Objavio lektire u 29.Bogatiji “uzima” stipendiju siromasnijem.str. već ničim neograničen.obrati mu se Čjang . a savršenstvo nema granica.kako se onda ne bi dogadale I prije 100 godina.67 "Tim riječima se Jonathan oprosti i prenese u mislima među veliko jato galebova.Ocev odgovor na sinovo pismo pobudio je u meni upravo ono suprotno od onoga sto sam napisao gore(procitati odgovor na pismo str.IZRAZI SVOJE MIŠLJENJE O KNJIZI Ova bajka govori o cilju i smislu života. o galebu Jonathanu koji se ističe među drugim galebovima.

.siromasni student Pavlicevic…I sablje I cilindre(str 14) Tema djela :odnos siromasnih I bogatih Vrsta djela: socijalna pripovijetka Vrijeme kada je dijelo napravljeno: krajem 19 st.te siromaha Jakova koji se bori za zivot I dobijanje stipendije mu je sve Zaplet: Jakovov dolazak I upoznavanje sa svojim mozda buducim cimerom(sve je ovisilo o stipendiji) odlazak u dekanat da Stranica 1 vidi je li dobio stipendiju Vrhunac:saznanje da nije.vanj. Izgled naracija(pripovjeda .45.) Vanjski izgled.piscev komentar.odlasak kuci I dolazak Artura kod njega.2. 1 odjeljak I zadnji)(njegovi osjecaji52 str. odlazak u neki oliznji kafic.pise pismo ocu da nece prihvatiti stipendiju.Pavliceviceva “jezikova” juha Rasplet :Artura grize savjest te obecava da ce pokusati nesto napraviti.odgovor oca na pismo jedan od zakljucaka na djelo Karakteristike likova: Artur(stranice 31.1.razgovor Jakov(stranice 33. Mjesto:Zagreb Fabula: Uvod: upoznajem lik Artura bogatasa koji dobija stipendiju I potporu .Izvadak iz predgovora: …U noveli “U glib” kriticar je Hrvat.) nje).

Gradanstvo I malogradanstvo.U svojim je romanima I pripovjestima zahvatio 4 posrucja: grad Senj u svojoj proslosti I u svome vremenu.Prvi hrv. u svojim opisima nije samo opisivao zavicaj vec I raznolikost hrv. Prpiovjedac koji je u knjiz.hrv. .Jerko Pavlicevic(stranice 37.eptitima malo manje od prije navedenih kontrastima (navedeno je dnevniku citanja) Zivotopis pisca: Vjencelav Novak(1859-1905) Pisao realizam.a njegov posljednji roman je bio “Tito Dorcic”.Roden u Senju. Pitanja. U svojim je djelima “ulazio” u svijet radn.Sa 23 godine napravio svoje prvo djelo pripovijest “Maca”.bio najmladi ali I najplodniji pisac. Djelima sutavno iznosio pojave socijalizma u Hrvatskoj I pokusao ukazati na goruca drust. Pripovjedace svoga doba.No on je otisao I mnogo dalje.) Ideja djela: “Kako smije bogat covjek uzeti ono sto je namijenjeno siromahu” “Pazi Zivot je prava skola.Sirinom podrucja koje je u svojim spisima obuhvatio nadvisuje sve hrv. Opis stana u kojem je stanovao Jerko(38-39str.hrv.4) Opis vanj.Podgorje.a tu skolu nijesi ucio” Jezik I stil: djelo obituje dijalozima .prosjaka.ucenika. Proletarij.personifikacijama. sirotinje.izganika I beskucnika Cjeloukupni Novakov knjizevni rad-bez obzira na podrucja Iz kojih je uzeta grada pojedinih pripovijesti-ima izrazito socijalno znacenje.izgleda. Zivota.

3. “Ein Landarzt”.-3. Umro od tuberkuloze grla. Podatke prona{ao u djelu:”Enciklopedia leksikografskog zavoda”.1924. “Gesammelte Schriften”.6.FRANZ KAFKA Bilje{ka o piscu: Franz Kafka (Prag. Italiju.). “Ein Hungerkuenstler”. “Gesammelte Werke”. Radio je kao ~inovnik osiguravaju}eg dru{tva. Francusku i [vicarsku. “Tagebuecher”. “In der Strafkolonie”. Zagreb. austrijski knji`evnik. “Das Schloss”. Djela: “Betrachtung”.1883. “Amerika”.8. “Briefe an Milena”. Radi lije~enja putovao je u Njema~ku. Podrijetlom iz imu}ne obitelji pra{kog Jevreja. . 1968. Leksikografski zavod. “Die Verwandlung”. “Der Prozess”. prosinac 2004 23:24:00 | 0 komentara PROCES . “Beim Bau der Chinesischen Mauer”.Objavio lektire u 29.

Tvoj Franz Kafka. tu|a i moja.” Na sre}u Max Brod nije ispunio posljednju Kafkinu `elju i njegovom zaslugom sa~uvala su se sva Kafkina djela koja se smatraju remek djelima moderne knji`evnosti. kod ku}e i u uredu. a isto tako i svi moji spisi ili zapisi koji se na|u kod tebe ili kod drugih. neka se sve odreda spali nepro~itano. u komodi. . u prmaru za knjige. rukopise. moja posljednja `elja: sve {to ostavljam za sobom ( dakle. bilje{ke i tako dalje. {to se mo`e zaklju~iti iz ~injenice da je za `ivota objavljivao samo manji broj djela s kojima je on bio koliko-toliko zadovoljan. ili je bilo kamo odneseno pa ti na| e{ ). pisma. te da je nakon njegove smrti prona|eno pismo naslovljeno Maxu Brodu koje je glasilo: “Dragi Maxe. Pisma koja ti ne budu htjeli date neka ih bar po{teno spale.PROCES I PREOBRA@AJ Franz Kafka bio je samokriti~an pisac i strog prema samome sebi. u pisa}em stolu. od koji ih zatra`i u moje ime. dnevnike.

{to se najbolje o~ituje u Procesu.Kafka u svojim djelima razvija Kafkijansku atmosferu. K. ne bojte se ni{ta. po njegovom shva}anju pokuditi ili pohvaliti.” Sam K. Tek }ete se tada mo}i izvu}i. Pa ~ak ni tada bez tu|e pomo}i. Upravo atmosfera koja vlada u takvim prilikama naziva se kafkijanska. U njoj je kanio izlo`iti svoj kratki `ivotopis i uz svaki malo va`niji doga|aj navesti razloge zbog kojih je tako postupio. Nesumljivo bi bilo olje da sam sastavi takav spis nego da obranu prepusti odvjetniku. ali {to se pomo}i ti~e. treba li ovaj ili onaj njegov postupak. i koje razloge mo`e navesti za taj doga|aj. po~inje tako razmi{ljati. a isto }e se tako osje}ati milijoni ljudi zatvoreni u koncentracionim logorima. ali se jo{ uvijek poku{ava braniti: “Proces mu vi{e nije izlazio iz glave. ljudi se svode na poslu{ne automate samo kako bi sa~uvali `ivu glavu. ne osje}a se kriv i nema pojima zbog ~ega je optu`en.. je optu`en. ja }u vam osobno pomo}i. Vi{e puta je ve} pomislio da ne bi bilo lo{e dasam sastavi svoju obranu i preda je sudu. “Priznajte prvom prilikom sve. To je sablasna atmosfera pani~nog straha. koji i onako nije besprijekoran.” . tek tada.

priljubljanih obraza.. ^itaju}i Kafku. sagne se odjednom daleko napolje. a jo{ dolje ispru`i ruke. kona~nu odluku.I bez obzira na te povremene poku{aje da se izvu}e i nade u spas na kojima se ipak pomiri sa svime. naru~ito proces ~esto ~itaoca iznena|uju neobi~ni doga|aji pa se ~esti ima dojamkao da se sanja. pred samim njegovim licem. ali su istovremeno uvjerljivi i vjerodostojni. proizvod bolne ma{te oslikao se kasnije u drugom svjetskom ratu. Doga|aji se ni`u kao u snu i ~esto se ~ne nevjerovatnim. “Pogled mu pade na najvi{i kat ku}e pokraj kamenoloma.. .) Dignu ruku i ra{iri prste. Kao kad svijetlo sijevne. tako se naglo rastvori{e ondje krila jednog prozora. O~ima {to sve su gorile K. ali sve je gotovo. jo{ vidje kako gospoda.” Na`alost. a drugi im zari no` duboko u srce i dvaput ga okrenu. jo{ jedan gr~. sve {to je moglo djelovati na Kafkine suvremenike. a jedan ~ovjek slaba{an i kanokan na toj daljini i visini. Tko je to? Prijatelj? Neki dobar ~ovjek? Netko tko ga `ali? Netko tko mu ho}e pomo}i? Ima li jo{ utoka na koje su zaboravili? Dakako da ima (. Ali K-ov grkljan pado{e ruke jednog od one gospodi.

a nadvi{e i cjenio i kojoj je uputio mno{tvo pisma koja se danas ubrajaju u jedna od najljep{ih ljubavnih pisama. da je prilagodi svojim potrebama i `ivotnim uvjetima koje je sam stvorio. osu|en zbog ne~ega ~ega ni sam nije svjestan. Milna. on opisuje ~ovjeka koji nilazi samo na nerazumjevanje okoline. geniji koji nikada nije sam skrivao svoju veli~inu. fenmen koji je prisutan u suvremenoj civilizaciji. Zato je izlo`en svemu od ~ega smo mi za{ti}eni. Upravo se Kafka time bavio i pisao o tome.re~e onaj pokraj prozora.a naru~ito nije vjerovao u svoj kji`evni geniji. baci knjigu na stoli} i ustade. Otu|enje ili alijenacija. za Kafku je rekla:” On stoji me|u ljudima i u ~udu ih gleda. Pa i u procesu Josef K. prosinac 2004 23:24:00 | 0 komentara . sve je izvrnuto naopako. budu}i da raspleta u njegovim djelima obi~no nema. Vratite se u svoju sobu i ~ekajte! Postupak je ve} u toku i sve }ete doznati na vrijeme. To je svijet u kojemu vlaa logika. ~vrsta i neumoljiva. ali ne mo`e se re}i da je misti~no i proizvoljno. prorok koji je u svojim djelima predvi|ao {to }e nekoliko godina ksnije potresti ~ovje~anstvo.Re~e K. pomirenja sa sudbinom. Kafka je na neki na~i vizionar. ali uzalud. nemo}i ~ovjeka da komunicira sa svojom okolinom.” Ta ~udnovata smjesa sna i jave je ustvari Kafkina vizija svijeta.“Stanite!. On je gol me|u obu~enima. a nisu dana ni obja{njenja pa se djela ponekad ~itaju i dva puta kako bi se shvatila. poput logike zdravog razuma.a nako {to umire svi se pona{aju ravnodu{no kao da nikada nije ni postojao. Zanimljivost Kafkinih djela je u tome {to se ona mogu interpretirati na bezbroj na~ina. Ja prekora~ujem svoja ovla{tenja kad vam ovako prijatelju govorim. Kafka je pisac koji sam sebi nije pridjeljivao neki osobi zna~aj. Objavio lektire u 29. problema izgubljenosti ~ovjeka u suvremenoj civilizaciji. U Preobra`aju je Gregor Samza na neki na~in otu|en jer pretvoriv{i se u kukca on za svoje bli`e prestaje biti `ivo bi}e.-Tako se nekako i meni ~ini. Nikad se nije sklonio ni u kakvo uto~i{te.. `ena koju je on ljubio.-Ne smijete oti}i jer ste uhap{eni. je otu|en. Njego pesimizam stalno ga je pratio u `ivotu i u djelima.” Kafka.-Ali za{to?-pripita-Mi nismo mjerodavni da vam to saop}imo. To je poseban svijet u kojem djluju posebni zakoni. Dotaknuo se otu|enja u svim svojim djelima. u nemogu}nosti da se brani ~ak i bez da zna tko ga je optu`io pro`ivio je godinu muka i gre{aka da bi na kraju osudu do`ivio kao neku vrstu spasa.

jer Čehov nastoji izazvati dojam. Anton Pavlović ( 1860. ).Antun Pavlovič Čehov Bilješka o piscu Čehov. I u drame Čehov ne unosi veće dramske zaplete. atmosferu. ugođaje. . nastavlja novelama u kojima obrađuje izgubljene i otuđene likove. zbivanja. ili uopće nije težište na njima. Zbog toga je uvijek sažet. on stvara raspoloženje oko likova.-1904. Čehov ne donosi u svojim novelma događaje. nego je sav u stvaranju scenskih raspoloženja i onoga neuhvatljivog ugođaja u kojima se likovi očituju kao živi i neposredni ljudi. a niti velike izrazite ličnosti koje nastupaju u društvu glasno i bučno. Fabule su vrlo jednostavne.a obilno se sliži pejzažima i lirskim digresijama. Započeo je knjiženi rad kritikama humoreskama. ruski novelist i dramatičar. U tome je Čehov velik majstor i s potpunim opravdanjem nazvan je osnivačem ruske impresionitičke drame. na svoj način lakoničan. u kojima se oni potpuno očituju. lirske drame.Ujak Vanja . po zanimanju liječnik. njegove se drame uzimaju kao iprimjer tzv.

U toj nepovoljnoj rodbinskoj i krvnoj strukturi likova u zabiti imanja sudaraju se antijunaci koji oplakuju svaki na svoj način svoj propali i izgubljeni život. Serebrjakov. Astrov. osuđeni ne umrijeti nego na umiranje. pa još Telegin kao propali spahija te liječnik i osebnjak Astrov.. Naši su junaci svijesni da su prokockali smisao svoga života i da nemaju izlaza da sa poprave.pa Marija Sonjina baka i onda Vojnicki Sonjin ujak. Sredina ih je skrhala kao individue i preobrazila u prosjećnost u kojoj . ne mogu se pomaknuti iz buke gdje su se nasukali i sada trunu kao olupine dok se ne raspadnu. bilo koje zemlje ili kontinenta. a kamo li izmjene. Vojnicki. Ne mogu pobjeći od sebe ni iz sebe. Porodični odnosi na plakatu daju naslutiti zamršenost koja može dovesti do dramatičnosti. Na unutrašnjoj dramatičnosti anti junaka otkrivamo zamorni i promašeni život glavnih likova. Jer tada su zajedno na imanju profesor u penziji Serebrjakov i njegova mlada žena Jelena od 27 godina. primitivizmom i zaostalošći ruskoga sela i sredine. Telegin pripadaju ruskoj inteligenciji koja živi na zabačenom imanju okružena provincijalizmom. istina jako utjeće na protagoniste. Radnja se odvija u zabiti ruskih prostranstava u selu na imanju Serebrjakova.. Čehov nam je satkao lirsko-psihološku dramu koja se temelji na oslikavanju morbidne atmosfere jedne porodice. Jelena. Naši su slabići samo drhtaji.. Rusko selo samo je okvir zbivanja.Ujak Vanja Na kazališnome oglasu naslov drame i posebno dodatak Scene iz života na selu. ne živjeti nego vegetirati. ali pisac samo marginalno prikazuje rusko selo. ta zabitist karaktera u uskom prostoru različitih interesa može dovesti samo do sukoba. Ista drama mogla se odigrati u provinciji bilo kojeg drugog gradića. upućuje nas na neku idiličnu ili realističku priču iz života sela. Pisac nas je zavarao. te profesorova kćerka Sonja iz prvoga braka. Sonja.

Kada se tih šest nesretnika nađu zajedno svjesni svojih promašenih života i kada pokušaju pronaći krivca za svoje stanje. pa iz dijaloga ne upoznajemo sve njihove osobine. oko pedesetak i više. Pisac ne ocjenjuje postupke likova. Ti si upropastio moj život. nema dramskih zapleta i efekata umjesto zbivanja u drami imamo raspoloženje. Nema retorike... ugođaj trule atmosfere. a najtragičnija je spoznaja da će i ostatak života provesti besmisleno. Redatelj mora biti samo oprezan da u kazališnoj izvedbi nečim ne pokvari vrijednost književnog djela. Upoznajemo nemire i osjećaje junaka a vanjsko kretanje i zbivanje sporadična su. da su ga utrošili uzalud. Skučenost i ograničenost vanjskih zbivanja dramski je opravdano zbivanjem u jednom danu i noću na verandi i u sobi imanja Serebrjakova. dosadno. Bježeći od malograđanštine na kraju se utapaju u njoj. Vojnicki spoznaje da profesor nije bio nikakav veliki literarni stručnjak kojemu se trebalo diviti kao božanstvu i da je on Vojnicki utukao svoj život za jednu običnu ništicu. 45. Čehov ne opravdava niti otkrivljenje razvoj ili razmišljanje svojih junaka. Ivan Petrović. umjetnički virtuozno i spada u antologijske klasike. pa bi glavni lik trebao biti Vojniciki. da ga nisu iživjeli. Dvadesetipet godina radio je na imanju profesora Serebrjakova da bi se ovaj mogao u gradu baviti naučnim radom. ------------------------------------------------“Vojnicki: Ti si za nas bio više biće. kada prave invebturu svoga života shvaćaju da su ga prokockali u zabiti. godini spoznaje uzaludnost svoga života. ubitačno dosadno čekajući smrt kao jedinu moguću promjenu.) . 45.) “Vojnicki: . U podmaklim godinama.” ( str.se kreću. a sve to ukomponirano u lirskom ruhu. Ulazi u njihovu psihu i neutralno je razotkriva. Drama nosi naslov Ujak Vanja. a ništa ne razumiješ u umjetnost! Svi tvoji radovi koje sam ja volio ne vrijede ni prebijene pare! Ti si nas obmanjivao!” (str. a tvoje smo članke znali napamet. nema fabuliranja.. Dramsko književno djelo Ujak Vanja slojevito je.Ali sad mi je puklo pred očima! Ja sve vidim! Ti pišeš o umjetnosti. Vojnicki je dekadent koji u 47. besciljno. Čehov nam razotkriva njihove psihloške drhtaje..

kako da počnem. Vojnicki reagira elementarno ljudski i pokušava u efektu pištoljem ubiti profesora. Sonja je neiživljena i nikada neće ni živjeti. Vojnicki je zaljubljen u prelijepu mladu Jelenu ali mu ona ne odvraća ljubav. 52.“Sad je on u penziji i sada se vidi cijela bilanca njegova života: poslije njega neće ostati nijedne stranice iz njegovih djela. ------------------------------------------------“Vojnicki:. pomirite me sa samim sobom!” (str. ------------------------------------------------“Vojnicki: .51.od čega da počnem?” (str. odlučno. Tragedija je Vojnickog kao i Sonje kada shvate da će još živjeti a da ne znaju zašto i za koga i da im je budućnost besmislena... i moj i tvoj. novi život. Sonja je realni lik. ostaje mi još trinaest godina. Sonja sa svojim ujakom Vojnickim vodi imanje. Ona je žrtvovana i . Kada profesor želi prodati imanje a njega i Sonju izbaciti na ulicu kao stari kufer.52.. ako budem živio.. on je potpuno nepoznat. Meni je četardesetisedam godina.) ------------------------------------------------Iako nemoćan i izgubljen u svojim mislima Vojnicki jednom progovara muški. ------------------------------------------------“Vojnicki: Prvo.) ------------------------------------------------Sonja je nesretna žena.. 25. Predstavlja tip žene koja je bez prava na pobune. svojim stanjem.. Mnogo! Kako ću proživjeti tih trinaest godina? Što ću da radim.) ------------------------------------------------Astrov odgovor izgorio je Vojnickove želje u hip.Početi nov život.” (str. primorana da prihvati svoju nesretnu sudbinu. Njegov je čin završio očajno i sramotno.) ------------------------------------------------Vojnicki bi želio nemoguće. ćime ću ih ispuniti? ” (str. zaljubljena u liječnika Astrova koji je ne voli. bezizlazan.on je . Nikada neće biti voljena.) ------------------------------------------------Vojnicki je nesretan on se ne može pomirita sam sa sobom.23. promašio je profesora. ------------------------------------------------“Astrov: Kakav nov život! Naš je položaj.Reci mi. bez okolišanja.nula ! Mjehur od sapunice!” ( str. recimo do šezdesete. Ona puno radi...

Treba biti milostiv!” (str. Tko je patio na ovome svijetu. ) ------------------------------------------------Tragedija je Astrova što je on gotovo prestao postojati kao čovjek. Naprotiv. Odavno već nikog ne volim. divan. ------------------------------------------------“Sonja: . ali ti nas moraš razumjeti tata..” (str. 14. a naročito u Vojnickom. Jelena postaje žena fatum. onda ćemo. Naporno radi.) ------------------------------------------------Astrov je liječnik u zabiti i primitivnosti ruskih sela.59. a do tog kraja mora se strpljivo raditi. na onom svijetu. ujko. Probudila je mrtvilo u Astrovu .svijetli. radovati ćemo se i na sve sadašnje naše patnje pogledati ćemo ganuto.svoju žrtvu prima mirno. pokorno ćemo umrijeti i tamo. 47.Nismo mi jeli kruh zabadava! Ja ne govorim što treba reći. a kad nam dođe naš sudnji čas. Sonja je smirenje. ne može voljeti... Ja za sebe više ništa ne očekujem. Za razliku od Vojnickog gotovo ravnodušno i bez borbe pomirio se sa besmislom svoga života..” ( str. Astrov više ne vjeruje ni u svoje sposobnosti pa za sebe kaže: ------------------------------------------------“Astrov: . da nam je bilo teško i bog će se sažaliti na nas.i odmoriti ćemo se. Sonja pronalazi bizarno kršćansko otkupljenje i spas. ------------------------------------------------“Astrov:. svi me gledaju sa željenjem: nesrećna žena. lijep. Astrov je osebnjak. Kod Ostrovskog u jednom komadu postoji čovjek s velikim brkovima i malim sposobnostima. ne volim ljude. ne govorim ono što treba....To sam ja. 28. Sonjinim dijalogom točno završava drama: ------------------------------------------------“Sonja: ... ------------------------------------------------“Jelena Andrejevna: I mrzi me da živim i dosadno mi je! Svi napadaju mog muža. jer ne vjeruje više u ljude i nema više osjećaje. ona ima .. da smo plakali.. vidjeti drugi život.) ------------------------------------------------Jelena Andrijevna. s osmjehom. Možda je uzrok tome što je i Čehov bio liječnik.” (str. Određenu simpatiju Čehov poklanja Astrovu iako stidljivo. mlada žena staroga profesora u žabokrečinu ljudskih duša unijela je nemir.. mili ujko.) ------------------------------------------------Kada spoznaje da joj je sudbina okrutno zaprčaćena očekujemo njen jauk. reći ćemo da smo patili.. Jelena je nesretna žena koju svoju najveću nesreću prima sa manje emocija donekle racionalno. bez porodice. nema krika ni pobune kod nje.

ali ga Vojnicki bolno secira.) ------------------------------------------------Jelena mrzi muža. U biti je umišljena veličina koja u zimi svoga života očekuje od svih još malo pažnje. Optužuje ga i mrze njegova žena i Vojnicki.o. Vojnicki koji je na tren reagirao ljudski i pobunio se pretvara se ponovo u bezličnu sjenu spreman da sa Sonjom propati ostatak života. Prokleta. “Vojnicki: Čovjek punih dvadesetipet godina predaje i piše o umjetnosti. kako ga dobro razumijem” (str. Profesor je star i bolestan i ljubomoran je na mladost.” (str. . a sada život ostavlja drugima.staroga muža! To je saučeše pram meni . mlađima.) ------------------------------------------------Jeleninoj vjernosti filozofski i lirski razmišlja Vojnicki. gadim se samom sebi. U njoj je mnogo retorike. Nihilizam se bolesno uvukao u njih i spremni su na tiho propadanje. Iznevjereti starog muža kojega ne možeš podnijeti.. gadno je da me gledate.” (str.) ------------------------------------------------- Stari profesor uzrok je uništenja mnogih života. ------------------------------------------------“Vojnicki: Zato što je ta vjernost neprirodna i izvještačena od početka do kraja. ali nema logike. ------------------------------------------------“Jelena Andrejevna: Ćuti! Ti si me ubio!” (str.11. a nimalo ne razumije umjetnost. 20. odvratna starost.) ------------------------------------------------Ono što ubija profesora i čini ga nesretnim je starost.to je nemoralno. Đavo da je nosi! Otkako sam ostario. A i svima vama. Sonja svoga oca voli i žrtvovanje za njega prihvaća kao nešto prirodno. Čitav je život bio sebičan. Profesor ne govori o svome radu.10.20. ali zna da mora živjeti sa njime.) ------------------------------------------------Likovi drame su slabići i malenkonični tragičari. ------------------------------------------------“Serebrjakov: ..17. vjerovatno.” (str.

Pristati svjesno na predaju, na vegetiranje, pomiriti se sa činjenicom da si živ zakopan u zaostalosti riskog sela i da ćeš tu lagano umirati, čini likove drame drastično tragičnim. Oni nemaju moć ni umrijeti brzo. U takvoj atmosferi života Čehov ponire duše svojih junaka i prikazuje ih kroz dramski dijalog. On ih slika, prikazuje, ali ih ne objašnjava ili optužuje. Kroz dijaloge je oslikana atmosfera i nema poruke ili poruke pisca. Prikazano je stanje duša u određenom prostoru i vremenu iz kojega nisu mogli pobjeći.

Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:24:00 | 0 komentara

Evgenije Onjegin - Aleksandar Sergejevič Puškin
Ukratko o piscu: Aleksandar Sergejevič Puškin je rođen 1799. Godine u bogatoj obitelji. Svojim djelom Oda slobodi zamjerio se sudu, te je prognan u južnu rusiju, te tamo piše svog Zarobljenika Kavkaza. Pomilovan je 1826. Godine, te se vraća u Moskvu i St. Petersburg. Umro je u dvoboju 1837. godine. Puškin se smatra osnivačem moderne ruske književnoisti. Njegova veća djela su: Evgenij Onjegin, Kapetanova kći, Oda slobodi, Zarobljenik Kazkaza, Brončani konjanik, Ruslan i Ludmila…

Ponešto o likovima: Evgenije Onjegin je tipični lik suvišnog čovjeka, a tome pripomaže i njegova sveopća nezainteresiranost, možda čak ljenost. Lenski je romantičar, poeta, zanesenjak, sušta suprotnost Evgeniju, kada voli voli strasno, i ne suspreže svoje osjećaje. Tatjana je seoska djevojka odgojena na romanima Richardsona i Rousseauu, posjeduje neposrednost, nesumljivo stečen u provinciji, među pukom, sa dadiljom.

Kratak sadržaj: Radnja započenje pričati o mladom plemiću Evgeniju Onjeginu, “suvišnom čovjeku”, koji je dovoljno bogat da se ne angažira ni na

kojem planu. Takav život mu ubrzo dosadi. Uto nasljeđuje neko imanje, te mora otićiu u unutrašnjost zemlje na neko vrijeme. Tamo se upozna sa Lenskim, romantičarom, koji je zaljubljen u Olgu. Olga pak ima sestru Tatjanu, mirnu povučenu, koja samo čita knjige. Ona se zaljubljuje u Evgenija, te mu piše pismo u kojem izjavkljuje ljubav, no Onjegin ju odbija. Uskoro na proslavi Tatjanina imendana, Onjegin iz prkosa koketira s olgom. Lenskog to uvrijedi, te traži satisfakciju. Onjegin ga ubija u dvoboju, te odlazi na duggo putovanje od više godina. Jednog dana na nekoj zabavi u Petersburgu sreše Tatjanu, te joj piše strastveno pismo. Ona pak kao žena generala, oglušuje se na njegove izjave, te on odlazi na daljnja putovanja.

Vrijeme radnje: Radnja se odvija oko 19.stoljeća.

Mjesto radnnje: Radnja se odvija u Rusiji.

Napomena:

Puškon je na onjeginu radio osam godina. Isprva zamišljen kao oponašanje Byronova komičnog epa Don Juan, an epic satire, pa prema tome kao romantična knnjiževna vrsta. Tek kasnije djelo zauzima mjesto uz ruske realističke romane, gdje je čest lik suvišnog čovjeka.
Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:23:00 | 0 komentara

UKROĆENA GOROPADNICA - WILLIAM SHAKESPEARE
1. Bilješka o piscu

Wiliam Shakespeare bio je pjesnik i dramatičar, rođen 1564. godine u Stratford-on-Avonu u Engleskoj. Mnogi tvrde da je najv eći dramski stvaratelj svih vremena. Oko 1585. odlazi u London, gdje djeluje kao glumac, redatelj i kazališni pisac. Napisao je 36 drama koje djelimo na: 1. tragedije Hamlet, Julije Ceza, Otelo, Antonije i Kleopatra, Koriolan, Kralj Leart, Machetb; 2. komedije Ukroćena goropadnica, San Ivanjske n oći, Na Tri kralja, Mjera za mjeru, Mnog o vike ni za što; 3. romance Romeo i Julija, Zimska priča i Oluja; 4. povijesne drame Kralj John, Richard II., Henrik IV., Henrik V., Henrik VI., Richard II. i Henrik VIII . A 1609. izišli su njegovi Soneti, zbirka od 154 pjesme. Shakespeare je svoje dramske tekstove tvorio podacima iz u smene književnosti, iz starije pisane književnosti, iz povijesti, iz s voje suvremenosti, ali i iz svakidašnjeg pripovijedanja. Sve to sa mo znači da svi podaci potječu iz ljudskoga ponašanja, neovisno o tome gdje i kada čovjek živi. Najčešče upotrebljava teme smrti, zla, ubojstva, ljubavi i od nose među ljudima (muž - žena, otc - sin, sestra - brat, suprug supruga).

2. Bilješka o djelu

Radnja Ukroćene goropadnice je uzeta iz neke starije komed ije koja je u ono doba bila vrlo popularna. U njoj vidimo pravog Shakespearea, velikog i neusporedivog poznavaoca ljudske duše. Njegovi su likovi puni jake psihologije i pokazuju veliko poznavanj e ženske ćudi. U komediji postoje dvije radnje: - kroćenje goropadne Katarine - prosidba Bjanke. A povezane su time što se Bjanka ne može da uda prije svoje sestre, koja je goropadna i koja se ne želi udati samo kako bi omogučila slobodno prošenje Bijanke. Radnje se zbivaju u Pisi u Shakespeareovo doba. To je sasvim realistična komedija bez fantastike u kojoj ne glume nikakvi vitezovi ni velikaši, nego ljudi iz svakodnevnog živ ota.

3. Uloga prologa

Prije same komedije nalazi se kratki prolog (induction), koji služi kao uvod, ali ne utjeće i na samu radnju. Zapravo tu nala zimo pozornicu na pozornicu, jer se u određenom trenutku u prol ogu pojavljuju glumci koji će glumiti komediju Ukroćena goropadic a. U prologu doznajemo da je neki lord, vraćajuči se iz lova, naišao na kotlokrpu, gdje na zemlji spava. Željan šale naredi slu gama da ga donesu u dvor i obuču u sjajne haljine. Kad se ov aj probudi, sluge ga uvjere, da je ugledan gospodin, koji je mnogo godina bio bole stan. Tada u dvor dolaze glumci, koji prikazuju pred tim preodjevenim kotlokrpom komediju " Ukroćena goropadica. Ta zamisao, o pozornici na pozornici, nije Shakespereova. O na ima korjen u jednoj priči iz " Tisuću i jedne noći ", no ona u ovoj komediji nije do kraja izrađena. Mi ne znamo što se desi lo kotlokrpi nakon što su glumci odglumili komediju. Neki šekspiro logi misle da je Shakespir napisao i završetak prologa, ali se on o u prepisivanju izgubilo.

4. Petruccio

Njega ne vode nikakvi idealniji motivi, nego neka težnja za pustolovinama, te želja da se nagleda svijeta i bogato oženi. On prihvača Katarinino kroćenje samo iz pasije i za zabavu, a ne (b arem iz početka) iz ljubavi. Ipak nam je on simpatičan. Valjda zbog svoje srčanosti, neustrašivosti i potpunog uvjerenja, da će u krotiti "ženskoga zmaja", kao i duhovitost, i zbog svoga vanrednoga humora i duhovitosti. Ispod maskom žestoke i tvrde ćudi, krije se veseljak i doba r čovjek. On te svoje postupke pred Katarinom samo glumi, kako bi joj pokazao da s njime nema šale i kako sve treba da bude po njegovoj volji. No prema samoj Katarini nije nikad žestok, neg o postupa prema njoj sa nekom vedrom galanterijom i hinjenom bezazlenošću te ne če da shvati nijednu njezinu oštru i pogrdu r iječ, nego u svemu vidi samo tobožnju blagost i dobrotu.

5. Katarina

Za nju govore da je "divlja mačka", "gadni vrag", i "pakleni đavol". Vidi se i razlog tom mišljenju, jer se ona u početku pon aša kao razmažena, tvrdoglava i prkosna mlada djevojka. A zapravo kad malo dublje pogledamo, ona je jaka i samo stalna, sa lošim odgojem i tvrdoglavošću zbog ranog gubitka maj ke. Ona je znala da žena mora biti prema mužu odana i vjerna, ali joj se to činilo smješnim, jer su svi muškarci oko nje bili sl abići (Baptista, Hortenzijo), a drugih nije poznavala. Petruccio je u njoj ubio "goropadicu", a pobudio one iskre d obrote i plemenitosti, koje su već otprije tinjale u njenom srcu, ali dotle nije bilo nikoga, tko bi ih umio razgrnuti i raspiriti. Petruccio i Katarina ne govore nigdje o svojoj uzajamnoj lju bavi, ali se osjeća, da za vrijeme borbe u njima rađa i učvrščuj e. To što je oni ne će da priznaju, to je kod Petruccija taktika, a u Katarine prkos.

6. Ostali likovi

BIANCA je mala himbenica i koketa, koja iza svoje nježnosti i bezazlenos ti krije želju za gospodovanjem, što vidimo jasno u posljednjem prizoru. LUCENZIJO je običan zaljubljeni mladić, bez dubljih psiholoških crta, ali vatre n i simpatičan. Zaljubljuje se na prvi pogled (kao Romeo) i tako je očaran, da sve vidi u najljepšoj slici. HORTENSIO nije takav idealist, nego više tašt i ograničen. On je kavalir, ali slabić. Kad vidi, da ne može dobiti Bjanku, prihvati se svoje "ud ovice", pošto je naučio u Petruccija, kako valja krotiti goropadnu ženu-ali to njemu nije pošlo za rukom. GREMIJA - nasamaren zadovoljava se sa gozbom TRANIO je napola sluga, a napola pouzdanik svoga gospodara, dosta obra zovan i duhovit. GREMIO i BIONDELLO sluge i komedijaši, samo je Gremio duhovitiji, živahniji i brbljiviji. VINCENZIO miran i prijazan gospodin, ali ga Tranijeve i Biondellove šale nalj ute.

"UDOVICA" tvrdoglava i neposlušna žena, na Hortenstijevu žalost jer on nije Petruccio.

7. Zaključak

Ukroćena goropadnica je jedno od ranijih djela, nastalo oko 1595 godine. To se vidi po gradnji komedije, metrici, mnogim la tinskim i talijanskim riječima i po karakterizaciji lica koja je sna žna i konsekventna, ali nije tako oštra i duboka kao u kasnijim djelima. U ovom se djelu saznaje da je Shakespeare vjerojatno bio u tadašnjoj Italiji. On zna kakva je bila tadašnja Pisa (na glasu s vrlih građana), da je njihov običaj da mladencima otac stavlja ruke pred svjedocima te precizno nabrajanje dragocijenih predme ta u Petrucciovoj kući (koji su bili tipični u Taljana u to doba. U Shakespeareovo doba, uspjeh jedne glumačke grupe ovisio je isključivo o kvaliteti djela i njegovoj lakoj izvedivosti na pozor nici. A ovo je jedno od onih djela koje se najviše prikazivalo, prikazuje se i prikazivat će se na pozornici, jer je prikladno za nju.

Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:23:00 | 0 komentara

Preobražaj - Silvije Strahimir Krančević

Bilješka o piscu:
KAFKA, Franz (Prag, 3. 7. 1883 - Beč 3. 6. 1924), austrijski književnik. Podrijetlom iz imučne obitelji praškog Jevreja. Radi liječenja putovao u Njemačku, Italiju, Francusku, Švicarsku. Umro od tuberkuloze grla. Kafka je odredio da se njegova književna ostavština nakon smrti spali, ali ju je njegov prijatelj M. Brod ipak objavio. Neprestano pod pritiskom i u tjeskobi, poslušan sin autorativnog oca, bolesnik i osamljenik, Kafka već u svojim prvijencima otkriva motive i ideje koje će ga mučiti cijeloga života. Neki se početnčki fragmenti ili prvobitne pripovijesti javljaju kasnije kao dijelovi romana ili kao nove, prerađene cjeline pokazujući tematski i misaoni kontinuitet. Kafka obogačuje ekspresionizam svojevrsnom zagonetnom simbolikom i aforističkim izrazom. Kafkin svijet nije više onaj klasičnog realističkog romana; likovi su podvrgnuti metodi redukcije sve dok od njih ne ostane golo bezumlje. Njegov čovjek je usamljen i uplašen, dio mehanizma čiji mu je sastav nepoznat, a sustav nedohvatljiv. Kafkin pesimizam, koji prelazi u potpunu nemoć pred višim silama i u nihilizam, često prati crni humor, s elementima makabra i dvostruke perspektive. Osnova njegovog stila je jasan, aforističan izraz, dotjerane realističke pojedinosti i elementi vizija i fantastika. U krajnoj crti njegova metaforička proza ostavlja dojam složene alegorije, za koju nema određenog racionalnog ključa, i svijet koji ona sadržava gubi se u beskonačnoj perspektivi alogičnosti, pa se autorove parabole otkrivaju kao zagonetka bez konačne odgonetke.

Podaci

iz: Enciklopedija leksikografskog zavoda, Hrvatski leksikografski zavod, Zagreb, 1967

Odnosi među likovima:
OTAC: Odnos oca prma svom sinu Gregoru je grub, on njega mrzi i ne smatra ga sinom . Takav odnos proizlazi iz Kafkina odnosa prema svom ocu. Otac Gregora tuče i ne pušta ga da uopće izađe iz kuće, ne pušta ga čak ni iz sobe. Tako je bio grub da ga je gađao jabukama i jednom ga je pogodio u leđa, a poslije umire zbog toga.

MAJKA: Majka voli sina Gregora, ali ga se srami i stoga ga ne želi vidjeti. Ipak se na kraju dovoljno sabrala da bi išla k njemu. Tako je i on bio sretan, jer njemu je bilo dovoljno da čuje njihov glas da bi se razveselio.

GRETA: Greta je jedina u obitelji koja stvarno voli Grogora, ona se brine za njega, hrani ga i pomaže mu kad god može. Grogor je isto volio nju i stoga mu je bilo žao što joj nije rekao o namjerama da ju upiše u konzervatoriji, budući da je tako lijepo svirala. No i ona ga počinje zanemarivati, diže ruke s njega.

Tematika:
Kafka u ovom djelu prikazuje otuđenost Gregora. On je čovjek, ali je sasvim drukčiji, različit i stoga ga nitko ne voli, cijela obitelj ga mrzi i hoće ga se riješiti tako da bi ih što manje osramotio. Jedino se sestra brine za njega. Unatoč svemu Gregor je usamljen jer osim sestre on nema nikoga, cijeli njegov svijet je mala soba iz koje nesmije izaći. Jako se bojao oca koji ga je mrzio i htio je učiniti bilo šta da bi ga se riješio. To se i dogodilo, on je bio krivac za njegovu smrt kad ga je pogodio jabukom u leđa. Mama ga je također voljela, ali upravo zbog toga ga njie željela vidjeti jer nije podnijela sve to.

Zaljučak:
Kafkin je svijet apstraktan i anormalan. Za njega sve što je normalno je anormalno. Okolni likovi u Kafkinim romanima smatraju junake funkcionare u obliku šahovskih figura. Međutim te figure žive u svojim nepojmljivim zakonitostima i umjesto da im koriste pripremaju im neodgodivi mat. Svijet u kome je Kafka vođen i u kome je on živio jest onaj Staroga zavjeta. On je taj svijet napustio, ali ga se nije riješio, transponirao ga je u svoje vrijeme, zapravo ga je učinio bezvremenskim. Posebna značajka svijeta Starog zavjeta jest apsolutni suverenitet božiji. On je slobodan na strašan besprigovoran način.

Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:22:00 | 0 komentara

ULICA PREDAKA - Sunčana Škrinjarić
1.BILJEŠKA O PISCU

Sunčana Škrinjarić je jedna od najznačajnijih hrvatskih književnica rođena 1931. g. u Zagrebu. U brojnim njenim djelima (Ljeto u modrom kaputu, Kaktus-bajke, Svaštara, Ulica predaka, Pisac i princeza, Slikar u šumi), namijenjenima djeci i odraslima, do izražaja dolazi njena mašta, njeni osjećaji prema vremenu djetinjstva i ljubav prema prirodi. Njene priče, uvijek zanimljive i maštovite, često su služile kao scenarističke podloge za filmove i televizijske serije.

2.MJESTO I VRIJEME RADNJE

Mjesto radnje: Zagreb

Vrijeme radnje: Predratno i ratno doba 2. svjetskog rata

3.KRATAK SADRŽAJ

UVOD I POČETAK :

U prvom dijelu knjige upoznajemo Tajanu i svijet u kojem živi. Upoznajemo njezinu majku, “novoga tatu”, teticu i ostale likova iz njenog života, vidimo njezine probleme, ljubavi, svakodnevicu u školi i kod kuće. Otkrivaju se i druge pojedinosti, pa tako upoznajemo njene učitelje i vršnjake, odnose drugih ljudi prema njoj i obratno.

Polako saznajemo njene tajne, strahove, želje i sve po čemu se razlikuje od ostalih.

ZAPLET :

U zapletu uočavamo njenu oštroumnost, radoznalost i otuđenost od drugih. Knjiga počinje govoriti o Tajaninim mislima i maštanjim, njenim lutanjima u svijetu odraslih, putovanjima po zavičaju i lutanjima po prirodi. Počinje II. svjetski rat, a Tajana sve više duševno sazrijeva i zanima se za život drugih. Odlazi na more, gdje upoznaje mnoge nove ljude, sreće novu ljubav i doživljava bombardiranje Splita.

VRHUNAC :

U najuzbudljivijem i najboljem dijelu knjige se Tajana vraća kući, njezin poočim odlazi u vojsku, stanje u njenom domu i kući se pogoršava. Događaju se česte uzbune, Tajana se upisuje u gimnaziju, a ljude počinju ocjenjivati po pripadnosti, prema Židovima se odnose na poseban i drugačiji način, pa tako nestaju i neki njezini učitelji i rođaci. Stječe prijatelje i upoznaje nove ljude, sve se naglo mijenja u tim teškim ratnim okolnostima. Tajana, naime, nije previše time opterećena, većinu vremena provodi sa svojom teticom ,koju su na neki način odbacili, Tajanini roditelji se neprestano svađaju.

RASPLET :

osjeća se odbačenom.Kroz rasplet knjige pratimo prestanak rata. pravi otac joj se vraća nakon 12 godina i cijela obitelj sve počinje ispočetka. no niti ona ne shvaća druge. Tajana je voljela neke ljude.oh.” Izvan toga svijeta nitko je ne shvaća.. ona je mogla zapaziti i uočiti više od ostalih. (”. Tajana se u bogatstvu osjećala zarobljenom i njeno unutarnje bogatstvo nije postojalo. jedina sreća u tom bezdušnom djetinjstvu i zbog toga joj je prirastao srcu. U njezinom svijetu razumije je samo njezin medvjedić i nitko je ne poznaje kao on. Mala ga povlači za uši.. 4. mio. njuška mu je okrugla.. voljela je i medvjeda. roditelji su se pomirili.. Zato je ona voljela teticu iako su svi govorili da joj je ona loše društvo. Na samome kraju knjige. ne ljude koji su bili bogati već one koji su imali bogatstvo u srcu. Ipak. Tajana nije željela živjeti u bogatstvu. meke. pogotovo kako se odnose prema onima koji su njoj zanimljivi i zabavni. Ostali ljudi i događaji izvan toga svijeta je nisu uopće zanimali. Zato je ona voljela biti na selu. dosta tog nabrajanja. Taj medvjedić joj je bio jedini oslonac. jer je u siromaštvu njena duša slobodnija. ispunjenija. SOCIOLOŠKA KARAKTERIZACIJA TAJANE Tajana potječe iz jedne bogate obitelji gdje ima sva materijalna dobra i gdje joj ništa ne bi trebalo nedostajati. Tome je djelomično koristila njena maštovitost i oštroumnost. od svega bogatstva postojao je samo medvjed.PSIHOLOŠKA KARAKTERIZACIJA TAJANE Tajana je na neki način posebna djevojčica i mislim da je to razlog njenog ponašanja kao da je u “svom svijetu”.”On je dlakav. Nije bila zaokupljena razmišljanjima običnih ljudi i na kraju. moli ga da oživi u velikoj kući u kojoj je sve mrtvo. Tajana dobiva malog brata. jer su tamošnja djeca bila sretnija. i on je bio simbol topline u tom ledenom vremenu. uši malene. jer i on je bio više od oslonca.”) .

Cijeli je Tajanin život simboličan. okrnjeno srce koje nitko ne vidi niti pokušava vidjeti. Njezin otac je predstavljao na neki način taj kamen. a ono je zapravo bez ljubavi. škrtosti. To nije djetinjstvo koje bi netko očekivao da bude lijepo i bezbrižno.NAJZANIMLJIVIJE U ROMANU. jer govori o djetinjstvu koje je malo tko proživio. već grubo i okrutno. nečeg što je razrušilo cijelu obitelj i njen sklad. oholosti i nečeg mrtvog. promukao i odbojan : To je bio tvoj otac. Zanimljiva je i metaforičnost romana. Razbijanje tog sklada dovelo je do problema u Tajaninom djetinjstvu. bez bliskosti. predstavlja prošlost koja ne može biti obnovljena. (”Zvuk kamena bačenog s ulice u sobu . II. jer svaki predmet u ovome romanu ima svoje preneseno značenje. str. Svi bi pomislili da je u bogatoj obitelji djetinjstvo najljepše. kao npr. predstavlja tugu u hladnom djetinjstvu. podrške. nije bila potpune sreće jer joj je nedostajala obitelj. kao simbol bezdušnosti.IDEJA ILI PORUKA .5.TEMA Tema : Ratno doba. Zanimljiv je cijeli roman. Ona nikada u tih 12 godina nije vidjela svog oca. Ona je tražila utjehu u medvjedu kao simbolu topline i nečega što je sasvim njeno. 6. svjetski rat i djetinjstvo djevojčice Tajane 7. METAFORIČNOST. ne razumije dobrotu i ne prihvaća iskrenost. citat.9). Zveket stakla i majčin glas. njezin otac.”.

kao platonska ljubav. citat. 9. sami odrasli ljudi koji su pričali viceve i govorili o politici.33 . kao mačekovac i frankovac…”.IZDVOJI NAJZANIMLJIVIJE KOMENTARE KOJI SE ODNOSE NA : a) Politiku “…inače društvo joj je bilo strašno dosadno. To je djetinjstvo koje si ne mogu uopće zamisliti. bez sigurnosti. Politika je bila još jedna nerazumljiva riječ. str.IZDVOJI PROBLEME KOJI SU TE NAJVIŠE ZAOKUPLJALI DOK SI ČITAO ROMAN Misli koje su mi se vrtile po glavi cijelo vrijeme dok sam čitao knjigu.33 “…samo su hitlerovci imali veze s Hitlerom. jest kako sve to opisuje jedno djetinjstvo puno sukoba.citat. to možemo samo nagađati i čekati da nam autorica dade naslutiti odgovore na takva pitanja. bez ljubavi.Ideja ili poruka knjige jest da sačuvamo iskrenost djetinjstva. nezadovoljstava. da se oslobodimo od duhovne ograničenosti i da nikome ne poželimo tako nešto kroz što je prošla Tajana 8. str. Pitao sam se : “Da li će se Tajana vratiti životu i odraslima nakon onoga što je život njoj dao? Da li će Tajana ipak uspijeti nadvladati to zatočeništvo svog duha? Hoće li uspijeti izvući najbolje u budućnosti i tako pokazati drugima što je ona željela?” No. bilo je očigledno da taj čovjek postaje važniji i da to ima veze s ratom…”.

majke su često puta u prolazu. sigurnosti da dolaziš u dom gdje te čekaju. to je novi Napoleon . razgovarala je s prosjacima i djecom koju je njena mama smatrala ciganskom. a to je bilo i točno. kao hladna i mrtva riba. djeca su bila bosa.57 “…taj Hitler neće mirovati. str. odgovarala sa da ili ne . mama je rekla da se ne zna ponašati. ali nekako svjetlije i manje bolne. citat. a to je bilo nekako službeno.“Ali rat je bio svuda oko njih. odrasli su stalno govorili o politici…”. teško onome tko je Židov. Hitler se motao vrlo blizu. kiše poljubaca. str. str. traži se svjedodžba o arijevskom porijeklu.14 . pa čak i šukundjed…”.”. kao uzgred. pa su se opet i smirili. ali bezbrižna i unjihovim kućercima bilo je veselo. vikali su i praskali. zapravo nitko nije morao ništa donijeti. osim za Božić i za Uskrs.citat. ona je uvijek mrzovoljno šutjela. 75 b) Kulturu “Tajana je lutala gradom i upoznavala razne ljude.”. očevi su držali djecu na koljenima.”.36 “Tajanina predstava bila je uvijek kratka.str.citat. Tajani se činilo da je nikada u životu nitko nije poljubio. str.47 c) Odnose među ljudima “…uvijek je govorila ono što misli i zato su je smatrali zaostalom. citat. milovale i ljubile svoje dječake i djevojčice. izbijale su svađe. citat. nije htjela biti kao tetica. važno je i tko ti je bila baka i djed. nije bilo iznenadnog maženja. ne bi se dovoljno zahvaljivala na darovima. zahvalnost je ljigava stvar.

36 d) Odnose prema Židovima “…Edita Goldberger dolazila je samo u sumrak. lijepi i plavi ljudi. milovale i ljubile svoje dječake i djevojčice. str. ona je mamina prijateljica i nikakav Hitler se ne može u to miješati. Tajani se činilo da je nikada u životu nitko nije poljubio. ali bezbrižna i unjihovim kućercima bilo je veselo. morala je nositi sprijeda i straga veliku žutu zvijezdu.14 “Tajana je lutala gradom i upoznavala razne ljude.”. djeca su bila bosa. a poslije ni to neće biti potrebno. kiše poljubaca. kakve su to ludosti. a to je bilo nekako službeno.78 . vikali su i praskali. to je značilo da je ona Židov…”.citat. uvijek su zli ljudi dobro prolazili osim u nježnim.citat.”. citat.str. poučnim pričama. nastupaju strašna vremena.74 “…Edita Goldberger ulazi u njihovu kuću. na svijetu moraju živjeti samo visoki.citat. ali nekako svjetlije i manje bolne.76 “…samo se sirota Edita Goldberger bojala i nije htjela doći. izbijale su svađe.”. razgovarala je s prosjacima i djecom koju je njena mama smatrala ciganskom. a novi tata bi za stolom govorio.“Dobrota se prezirala. nije bilo iznenadnog maženja.str. sigurnosti da dolaziš u dom gdje te čekaju. a mi ćemo u njemu uživati. što si bolji to ti manje vjeruju. kao uzgred. neki robovi će ga obrađivati kao u starom vijeku. mora se čuvati čistoća rase. jednostavno bacit ćemo suvišne ljude u smeće.citat. osim za Božić i za Uskrs. očevi su držali djecu na koljenima. svijet mora biti divno uređen. a onda nam je svima odzvonilo. zar ne shvaćaš.”. bit će rata.str. ona je Židovka. majke su često puta u prolazu. nju treba izbjegavati. pa su se opet i smirili.str.

”.JEZIK ? ZAŠTO GERMANIZAM ? Jezik koji se koristi je svakodnevni. a i ona je bila preveč škrta. samo je grosmama bila dobra.citat.“…o tome kako je nestala Edita Goldberger. Također su vjerno preneseni Tajanini pogledi na život i njeni stavovi prema problemima s kojima se susreće. Na ovom tlu. nikada po danu. uglavnom u žargonu. Autorica je uspješno prenijela radnju i djetinjstvo jedne djevojčice koja raste i sazrijeva u jednom preteškom vremenu. moraš se šmajhlati…” (citat str.str. no to ti je tak.MIŠLJENJE O KNJIZI Ovo je vrlo osjećajno ispričana priča o jednom djetinjstvu i teškoj svakodnevici u predratnom i ratnom razdoblju. Iako se radnja odvija u Zagrebu. a meni nije niš štimalo i samo su me nacukavali sim i tam. nosila je žutu traku i židovsku zvijezdu. uvijek je bio prisutan utjecaj Austrije i Njemačke pa se to odrazilo i na jezik stanovnika ovog dijela Hrvatske. 103). 11. Time nam je priča postala bliža srcu i sigurno neće biti zaboravljena. ljudi u svakodnevnom govoru koriste i neke izraze iz njemačkog jezika. “…Tvojoj mamici je uvijek išlo kak po žnorici.88 10. dolazila je uvijek u sumrak. I pokojni tata je bil šuft. drago moje dete. Ona je dolazila mami u posjete. gdje se radnja priče odvija. . a Tajana je jednom vidjela kako ljudi za njom pljuju i kunu.

članke.Objavio lektire u 29. Oni raskidaju. a Žoržovom nepažnjom izbija požar. Fabula: U registraturi. ubija Ferkonju i bježi. Putovao je po hrvatskoj. U gradu se Mecena razboli i Laura mu mjest lijek daje otrov. Odlazi u grad. u Celinama kraj Sutle. rad. a Laura i Miho nestaju iz sela i natanjuju se u dvorcu u koji Miha dovodi Ferkonju . živio u oskudici. kojine pristaje. Na svadbi otima Anicu i ubija ju u šumi. Laura osniva hajdučku skupinu. koji s vremenom odrasta patnika. Prisilno odrasta u rezigniranog čovjeka. i realističkim mozaikom. smatra se njegovim najvećim djelom. Likovi: Ivica je u početku naivni mladić. a zaljubljujew se u Anicu. u kojoj želi s njim živjeti. On se želi odškolovati do kraja. sadrži i tajnu Laurine prošlosti. Prisiljen je na skromnost. a od oca saznaje da ga Laura vara s Mihom. oženio se. Ipak on voli selo i svog oca i majku. pipovjetke. U djetinjstvu je bio sretan. nakon toga je mladić .Pisao je još od ranih dana i to liriku i epiku. Laura odlazi na selo i diže kuću kraj Ivičine. ali eksplicitno mu je zabranjen svaki komentar. poziva Ivicu. te nakraju završio u Vrapču. dok ga zagrebački kaninik nije stipendirao do studija prava. nedaleko od Marije Gorice. siromaštvo ga je primoralo da ostane na selu. Bio je bistar seoski dječak i to ga je dovelo u Zagreb u kuću Mecene.čovjeka iz Laurinog djetinjstva.Ante Kovačić Bilješka o piscu: Ante Kovačić je rođen 1854. Na kraju je uhvaćena. te je njen integritet sačuvan.g. rastegnutog na više strana koji ne pronalazi svoj unutrašnji mir. nalzi se i spis Ivice Kičmanovića. prosinac 2004 23:21:00 | 0 komentara U registraturi . Iako darovit učenik. Ivica tu upoznaje život kada dolazi Laura. Njegov lik kao i ostali prolazi kroz promjene. siromaštvo i seoski mentalitet. gdje mu rođak (kumordinator Žorž) službuje. Svoje dane provodi u književnosti i borbi za egzistenciju. O djelu: U registraturi je svojevrsna biografija pisca. koji. a kasnije ga je život učio na sve gore i gore stvar. Odlazak u grad ga mjenja. koji shvaća okolinu. Ivica se opija. Nakon toga dolazi faza mladog štićenika. Ivica se zaljubljuje i jednom ga Mecna zatekne u Laurinoj sobi. među hrpama sličnih spisa. U početku je zbunjeni dječarac koji ne shvaća sve što se događa oko njega. romane… Smatra se najistaknutijim predstavnikom hrvatskog realizma. Spase samo kovčeg. Zbog toga mora napustiti grad i Lauru. među ostalim. s brojnom obitelji. potpali registraturu i izgori.

Mecena je lažni dobročinitelj. npr Učenje govora. Njegova stvarna uloga je da se ulaguje Meceni. Takvi sukobi su od nje učinili nladhno neemocionalno biće.isto kao i Ivica. Laura je ključni faktor Ivičina života. Malo o djelu: O ovom djelu naturalizam je izražen u svoj svojoj grubosti i jednostavnosti.Njena privlačnost ga u isto vrijeme i privlači i odbija isto tako kao što i on nju privlači i odbija. Njegov dobar glas počiva na neobjašnjivoj činjenici da ljudi imaju visoko mišljenje o njemu (bar oni koji ga ne poznaju). Ona je jako emocionalno ili jako mrzi ili jako mrzi. . njegova prva ljubava i famme fatal. nade su lažne. Laž je prisutna svuda. te stoga mislim kako ovo djelo laži govori jednu veliku istinu. Ne toliko velik kao Laura. Kumordinator Žorž je lažni lik. U stvari je priglup i dvoličan čovjek. Njegov prividni sjaj zasljepljuje seljake. Laura je lik pun suprotnosti i unutrašnjeg nesklada. koje na kraju završi hajdučeći uokolo. da bi na kraju završio kao neretni alkoholičar. dok je on u stvari samo Mecenin rob. Među ostalim ona je i glumica i to takva koja glumi iz osobne koristi. Likovi lažu. Mjesto i vrijeme radnje: Radnja se zbiva u Hrvatskoj u 19. pretvaraju se. Njezin životni put pun je razočaranja i ona na kraju ostaje nezadovoljna .st. skrivena je razbludnost i hedonizam. a cijelo djelo je naizgled lažno i dvolično. i pokazuje čovjekovu želju da se pretvara da je ono što nije. a to se vidi u svakodnevnim prilikama.To po meni daje jaku uvjerljivost i snagu djelu.uhvaćen u koštac s dvije žene. On je oličenje nesklada između želje i stvarnosti. Iza njegove površinske kreposti. fabula je izražena pomoću hrpe laži. bez vidljivog cilja na obzoru. ali sasvim dostatan da zavara okolinu. Ipak to nije baš toliko čudno ako se uzme u obzir da je i on jedan glumac.

te enciklopedist..s Your Ad Here Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:20:00 | 0 komentara MIROSLAV KRLEŽA . do 1927. Kratko je u zatvoru. “Pečat” od 1939. ali se brzo vraća u Budimprštu.-1932. romanopisac. Pučku školu završio je u Zagrebu (Kaptol). Osim višemjesečnih putovanja u Rusiju.1926. svjetskog rata obavljao svoje vojne dužnosti. a zatim . Pjesnik je.) u Rijeci gdje mu je supruga bila učiteljica. Nakon boravka u vojnoj bolnici bio je upućen na bojišnicu u Galiciju. Rođen je u Zagrebu u obitelji gradskoga redarstvenoga nadstražara. Prva je romantično-simbolička (1914. Prvi svoj književni časopis “PLamen” tiskao je 1919. slijedi ekspresionistička (1918. pokretač i urednik časopisa. novelist.POVRATAK FILIPA LATINOVICZAGLEMBAJEVI 1. a nakon toga upisao se na kadetsku školu u Pečuhu. kritičar.. središnja je osobnost hrvatske književnosti 20. Zanima ga psihološka. gdje je do konca I. U književnosti se javlja 1914.).-1981. a onda se počinje baviti književnim radom. do 1940. ali vojnu obvezu obavlja u Zagrebu.).(drama Legenda).). Četiri razreda gimnazije završio je u Zagrebu. Dvije godine je zatim na vojnoj akademiji u Budimpešti (1911. s iznimno opsežnim i raznovrsnim književnim opusom. Uhićen je zbog sumnje da je austrijski špijun i protjeran je u Zemun gdje ga prihvača austrijska pogranična policija.). stoljeća. “Književnu republiku” objavljivao je i uređivao od 1923. BILJEŠKA O PISCU Miroslav Krleža (1893..).). Poljsku i Francusku neprekidno je živio u Zagrebu. “danas” izdaje 1934. Izvan Zagreba je proboravio godinu dana (od ljeta 1920. Napušta je i odlazi preko Francuske i Soluna u Skopje pokušavajući se prključiti srpskoj vojsci. Jedan je od urednika časopisa “Republika” (1945. Njemačku.. esejist. putopisac. Bio je mobiliziran 1915.-1918. memoarist. Njegov književni razvoj prošao je više mijena. Austriju. te realistička (1926. do ljeta 1921.-1913. dramatičar. pa u Zagreb.

Hrvatski bog Mars. Nije moguće razgraničiti precizno njegova stvaralačka razdoblja. Nakon što je proglašen austrijskim špijunom život mu spašava crnogorski činovnik čije ime nažalost ne znam. Artej. 1996. Podatke pronašao u knjizi: “Knjiženvost IV udžbenik za IV. već joj se pokušao pridružiti kao borac protiv Trojnog pakta u čijem je sastavu bila i njegova voljena Hrvatska. Vražiji otok. razred gimnazije” Izdavačko poduzeće:Profil International d.o. Saloma. Zagreb.. Povratak Filipa Latinovicza. Tijekom II.o. Od 1950. Pjesništvo: Pan. Jednom ga je spasio čak i Pavelićev liječnik koji ga je sakrijo u samostan. ako negdje pogrešim). Gospoda Glembajevi. 3. ( Nemajući volju tražiti druge bilješke o piscu Miroslavu Krleži. Simfonije. Tri simfonije. on se nije pokušao priključiti srpskoj vojsci zbog ljubavi prema Srbiji kao što bi se dalo naslutiti iz Pandžićeva teksta. Banket u blitvi.. Michelangelo Buonarotti. ravnatelj je Leksikografskog zavoda u Zagrebu. tražili su od Krleže da pristupi ustaškom pokretu na što on nije pristajao. Vučjak. svjetskog rata Ustaše. Nakon što je Krleža napustio Peštu. Na rubu pameti. . U logoru. Leda. Golgota. Balade Petrice Kerempuha.ponajviše socialna tematika. Knjiga lirike. STVARALAŠTVO: 1. odlučio sam na tu gomilu Pandžićevih gluposti dodati još poneke podatke za koje smatram da su bitni za Krležino stvaralaštvo(Nadam se da će te mi uvažiti. Pjesme I. U agoniji. Proza: Tri kavalira gospođice Melanije.. II. Njegov je život pod ustaškim režimom bio stalno u opasnosti. Pjesme u tmini. Knjiga pjesama. Zastave. U tom je razdoblju Krleža surađivao sa lijevičarskim književnikom Cesarcem koji je kasnije streljan. 2. Drame: Legenda. Lirika. Novele. Taj ga je događaj prisilio na pasiviziranje. među njima prvenstveno ministar provjete Mile Budak. Hrvatska rapsodija. Pjesme III.

) . bio je izbačen iz CK-a. Život mu spašava predsjednik Jugoslavije Josip Broz Tito koji ga stavlja pod svoj protektorat. svjetskog rata. Krleža ipak orelazi u KPJ. no nakon potpisivanja Deklaracije o jeziku 1963.Krleža nije htio postati niti članom KPJ što će mu izazvati goleme probleme nakon II. Po završetku rata jugoslavenski ministar prosvjete pokušao ga je osuditi na smrt.

POVRATAK FILIPA LATINOVICZA Naslov romana POVRATAK FILIPA LATINOVICZA i prvih nekoliko rečenica upućuje nas na osnovni problem ovog romana. .

Drama jedne provincijonalne trafikantkinje! Gavran koji govori francuski! Bankonote na stoljnjaku i ona antipatična stara baba s crnom perikom! Kakva je ono bila drama? Kakav je ono bio tajanstveni osjet u onoj mračnoj palači? Gdje je ono sve danas i kamo se ono sve rasplinulo kao magla? Stojeći uz taj prljavi prozor. prljavog prozora one davne listopadske noći s engleskim kojima. Filip.” 20. se nakon dvadeset i tri godine vraća u prostore svoga djetinstva i rane mladosti. a znao je još uvijek kako sve dolazi:” 9. da u potrazi za izguibljenim djetinstvim pokuša naći “pozitivnu podlogu”. “ A sve je počelo kod ovog sivog. . Krleža prustovski ispovjeda Filipovu prošlost i tako od te retrospekcije nastaje ovo Krležino remek-djelo.. predstavnik modernog beskućništva i odisejskog lutalice.str.“ Svitalo je kada je Filip stigao na kaptolski kolodvor. u svoj blatni panonski zakutak. neko čvrsto uporište na temelju kojega da učvrsti svoju ljudsku i umjetničku egzistenciju.. Dvadeset i tri godine nije ga zapravo bilo u svom zakutku. str.

svi ti dršci napuklog . i sada se već dulje vremena sve samo od sebe kreće u smjeru rastvaranja. a ne postupno. izgledalo je tako kao da kroz naše ruke kulja tuđi život u toplim opipima. unutarnji nemiri dostižu kulminaciju u trenutku kad on posumnja u svoje umjetničke vrednote. a sve te plohe starih igračaka. “Život počeo se u Filipu topiti na sastasvne dijelove: u njemo je neprekidno rastvorno. Filip se gubio u mutnim slikama te nikako nije mogao da se snađe.odnosno nastojanju da se obuhvati prostorna i vremenska istovremenost događaja. analitičko raspadanje svega počelo da raste sve nemirnije. Pisac često razbija kronološki tok događaja koji je i ovako već subjektivan čime on pridobiva na dinamičnosti teksta što zahtjeva i pažljivije čitanje. to je u njemu rastao proces koji se negdje otkinuo na svoje svrhe.str “ Razmišljajući o sebi i osvome trajanju. Sve te filipove opsesije. a postaje sve teže i sve zamornije. pa i najmanji smisao.” 36. Kod Filipa zapravo se radi o “paklenom simultanizmu” događaja. pa je njegova doživljajnost određena karakterom njegovog vidnog kuta. on se počinje gubiti u mutnim slikama svoje ličnosti. o svojim počecima i međama svoje ličnosti. Sve se u njemu raspada na “sastavne djelove”. Doista. jer ovdje je riječ o neoimpresionističkom slikaru. To kontemplativno uništavanje svega što mu dolazi pod ruku ili pred oko pretvara se polagano u ideju što je satala da ga progoni iz dana u dan sve intenzivnije: pred njegovom vlastitom predodžbo o vlastitom subjektivnom životu počeo je da nestaje svaki. i to već prilično dugo traje. Upravo je taj simultanitet temeljna slikareva opsesija: Slika se stvara i predstavlja odjednom. Njegov vlastiti život negdje se otkinuo od svoje podloge i stao pretvarati u fantom koji nema nikakva razloga da postoji.Senzibilnost Filipova prvenstveno je izražena likovno.

“ Ime i prezime. prosijed. . u prvome planu. blijed. tako neodređeno. /. uzrujan. odmah ispred sivog i mutnog stakla. str. najpovršnije oznake! Konvencionalne... koji pije mlako mlijeko i razmišlja o identitetu “vlastitog ja”. gleda u kavanu jedan čovjek. te pukotine pod jezikom na rubovima starih čaša./ A tu.. puši. Taj čovjek sumnja u identitet svog “vlastitog ja”./ Čudno! Sjedi takav jedan neodređeni “netko” u jednom ogledalu.. osječa kako mu je mučno.. stanje oko izvjesnog imena i prezimena. Taj čovjek sumnja u identitet svoje vlastite egzistencije /. naziva samoga sebe “sobom”. umoran. i klečanja. nosi to svoje mutno i sasvim nejasno “ja” u sebi godinama. s dubokim podočnjacima i gorućom cigaretom na usni.41. i pisama.. ustreperen. tako čudno trepetljivo: biti subjekt i osjećati identitet svoga subjekta!” 40.porcelana./ i sve je tako pogodbeno. izvan svake sumnje pouzdanom garancijom da on to doista mjeri “sebe”? Po licu? Pa to se lice potpuno izmjenilo! Po kretnjama? Te njegove kretnje danas to su kretnje sasvim drugog čovjeka! /. ispijan..boli glava./ /. plitke građanske mjere! Po čemu bi on mogao uvjeriti “sebe” s nekim izvjesnom.. to su samo nekakve vanjske. kako ga steže srce. neispavan.. sjećanje na stare krivnje i mučenje nad tuđim bezizlaznostima. sve će to biti ništa drugo nego odgovaranje na stara i davno pročitana pisma.” 143. i trzaji. a gadi mu se pušenje.str.

promatrajući oko sebe druge. Bestidna. dok čovjek koji se prežderao da mu se od sitosti diže utroba .. divlje.” 160. i da sve Filipove tjelesne i duševne snage atomizira u prašinu i potpuno bezvrijedan pepeo”. gotovo deplasirana! U stadu živeći već prilično dugo. ali se njega zato ne smije smatrati demonskom ličnošću. da Filipove sumnje i zanose. naprosto “isjeckao” Grk Kyriales čime sa ja i slažem. da mrvi njegove istine i zanose. pa čak i osvjedočenja da je slikati potrebno i moguće. pa prije svega on je obrazovana osoba. gladne. ali u svim tim njegovim tvrdnjama postoji pomalo karikirana istina: “Čovjek je životinja u svojoj pojedinačnoj osamljenosti savršeno tužna. u prirodi. str.. Istina je da Kyriales ponekad govori demonski. zlobna.još uvijek ždere i. a koliko je majmun bliži posrednom i logićnom životu čovjeka? /. sigurno je majmunska vrsta. . a za liječnika se znade da treba biti objektivan. već je on svojim objektivizmom. racionalizmom i čvrstom logikom sudova atomizirao i pretvorio u bezvrijedan pepeo Filipov idealizam i subjektivizam. Kyriales nije “diabolički lik” kako ga Vi nazivate. on je dermatolog i oringolog. razuman i racionalan. tvrdite u vašoj diplomskoj radnji na stranici 7.Vi profesorice Benjak. sebi slične životinje. No ne slažem se sa Vašom tvrdnjom da je on “DIABOLIČKI LIK” jer on u toj kostanjevačkoj drami po sve slabiće i zbunjene dekadente odigrao presudnu ulogu i kako Vi kažete “uzmorao je da razara sve Filipove zamisli. moglo bi se reći. lažljiva./ Ta zvijer je proždrljivija od hijene jer hijena prežderana strvinom pokraj smrdljivog mesa može da zaspi. Kyriales ipak ponekad pretjeruje u svojim zaključcima i poredbama što mu možda i daje negativne atribute. oblizuje se zadovoljno. odnosno liječnik. glupa. majmunska zvijer! Najsmiješnjija među životinjskim vrstama. okrutniji namie od svake druge zvijeri. čovjek je čovjeku čovjek.

blatan.Pojavom Kyrialesa roman postaje i filozofski jer Grk spominje filozofe poput Kanta. ja sam navršio četrdesetu godinu. točnije logikom sudova. razderan. moja mladost ostala je razorena zbog te tajne. kobna izolacija od svake stvarnosti 3. “Oči su joj bile otvorene. tko mi je zapravo otac! Čitavog sam se svog djetinstva grizao nad tim pitanjem. Objašnjava Kantove Kategorije vremena i prostora te na kraju bavi se i logikom..-pitanje je koje se nameće već prilikom čitanja prvih stranica romana. Platona te objašnjava njihova učenja. i onda moralizirajte! Tko su ta lica. i jastuci. ugledamo njega koji je krvav. i njena svilena bluza. cvrkut vrabaca.. dalje Kyriales objašnjava aperioritete. a na kraju ove povijesti jednog slikara./ -Na. stara vještica što diže prašinu. str./ Tko je od tih tipova u toj paklenoj knjizi moj otac ?” 215. odakle su došla ta lica? /. TKO JE FILIP LATINOVICZ ?. te činilo se kao da gleda”. rano jutro i umor u člancima prstiju. u . posterioritete. odnosno pro dogovaranju na prethodno postavljeno pitanje potrebno je naznačiti odrednice Filipova stanja: 1.. sve sami detalji oko njega “Sve sami detalji oko njega: razmočena kifla. on priča o oblicima spoznaje. mokar kao utopljenik utrčao u Bobočkinu sobu gdje je sve bilo krvavo: i posteljina.216. /. a još ni dan današnji ne znam. ozvolite pogledajte te svoje divne slike. 2. Pri samom određivanju Filipa.. nerješeno pitanje tko mu je otac: “ -Evo.. gledajte te svoje slike.

nesnalaženje u zbivanjima 5. u rukama. nakon ispitivanja iz hrvatskog ) “ Slikati zvukove i mirise je nemoguće. sve je ostalo ozlijeđeno od prvih gnjiloća u kojima je nestajao. morbidne ideje o ženstvu ( str. .” 28. 4. a slike su nezamišljive u svojoj savršenoj realizaciji bez zvukova i bez mirisa!” 46. u svemu. ) 8. 7.tjemenu. biti subjekt i osjećati identitet svoga subjekta ( str. sve što je bilo važno u njemu i u njegovom životu.str. neshvatljiv umor. i ne samo djetinstvo. njegov karakter.str. Svi samo detalji i neki neizrecivo težak.) 6. 5. nego i on sam.” 217. trajne ozlijede od prvih gnjiloća “ Čitavo njegovo djetinstvo. u mislima. travnja 1997. slikati zvukove i mirise ( dodano 18.str.

realnost hrvatske provincije. osnovni je problem ovog romana. Zaostalost. Krleža kao da nije bio zadovoljan onim što je rekao Leonom Glembajem. nestaju u sumraku i slikarstvo im je potpuno suvišno. Čemu bi ovim ljudima bile potrebne slike? /. od njihove gospode doktora. jedva gmižu.. U Filipu pokrenuto je nekoliko mučnih slojeva svijesti i podsvijesti. a gospoda u svojim trulim kurjama.” 33. degenerirana. seljačka narodna masa. U toj panpskoj baruštini postoje dva distantna svijeta. njeno jadno stanje. tragični svaki na svoj način. već karakteristićnosti momenta u kojemu je djelo nastalo. Leone je prikazan u zadnjem stadiju. Želio ga je produbiti. u kulminaciji užasa. što pisac pronalazi požar psiholoških kompleksa. Fili još je tragičniji lik. moto je romana.9. bezlično trajanje. u trenutku njegovog kobnog akta. propadanje jedne epohe. jednog doba na zalasku.. . str. prikazati sve njegove momente postojanja. “Povratak Filipa Latinovicza” predstavlja uski nastavak. prolaze ulicama gradske gomile. Glembajevsku klan farovsku sredinu upoznajemo preko neoimpresionističkog slikara Filipa Latinovicza. gradskoj gomili slikarstvo je potpuno suvišno “ Eto. spremna da izdahnu. produbljenje glembajevsko-klanfarovskog života. Zdrava./ on prisluškuje razgovorima uličnim već godinama i još nijednom ni jednog prolaznika nije čuo gdje bi govorio o slikarstvu. jednolikost života. gažena i pljačkana “po svetom zakonu dragog Boga”. sa kerempuhovskim mentalitetom. propadanje u blatu. kada progovara njegova otrovana krv. kronično bolesna. što roman započinje retrospektivno. ništavilo. Pisac kao da muči svog junaka.

Književnošću se počinje baviti jako rano. da je izdavač francuskog izdanja odmah uhapšen i strpan u Bastilju. dobrim naravima i uvaženjem vlasti. Ali taj svoj talent slobodoumlje. odbacili i one sada životare na ulici. prosinac 2004 23:20:00 | 0 komentara Candide . Ovim “damama” pisac prilazi s najviše mržnje.. do krvavog završetka. u porodici siromašnog plemića u Parizu. . pa već u prvom koraku dolazi u sukob s režimom i u 23. a ispod maske krije se ppokvarenost i grabežljivost. imalo je presudan značaj za njegov daljnji život i misaoni razvoj. prevarene djevojke. Žena u romanu zauzima posebno mjesto. Svoja prva književna djela Volteire je ustvari počeo pisati u Bastilji te po izlasku iz zatvora ubrzo dolazi u novi sukob s vlastima. slušao je prazne salonske razgovore. ali ih je život izopačio i kao takve propadaju Svaki karakter predstavlja temu za sebe. a knjiga javno spaljena pred pariškim parlamentom kao drvo koje stoji u suprotnosti s religijom.g. ne dopušta mu da učini svoj fatalni potez. te se posvetio ozbiljnom studiranju filozofije i nauke. Filip se kretao u moralno pokvarenom društvu. Šta je to za njega značilo. sa sumnjivom prošlošću. filozofa i naučnika.. ali su ih ljudi izigrali. književnosti i u filozofiji. u bijednoj krčmi prodajući svoja tijela. pa i one iz salonskog života mogle bi biti lik za novi roman. Drugi tip žene predstavljaju nesretne. To su lažne dame. a djelo je napisao uspoređujući francusku sa engleskom književnošću. od tihog monologa. To sklanjanje u Englesku. Našao se u krugovima najistaknutijih književnika. a zatim na francuskom 1734. Jedino tjelo i tjelesno čini ih ženama. Objavio lektire u 29. osjećao se kao čovjek koji se našao na slobodi nakon tamnice: u političkom životu . snažne orkestracije uspomena. života morao je biti u tamnici 11 mjeseci u Bastilji zbog jednog epigrama. našao je mnogo onoga za čime je uzaludno težio u Francuskoj. a pokazuje i neosporan književni talent. Postoji u njima nešto osjećajno. koje su mogle i nešto postati. koji je izvrgao ruglu samog regenta. U literaturi žene ili majke predstavljaju svetinje. On je u ovom djelu dao takvu sliku francuskog apsolutnog feudalizma. kao spas.g. U Londonu. karaktera. U gradaciji. sve teže. Pisac kao da ruši njihov mit.VOLTAIRE BILJEŠKE O PISCU: Volteiere je rođen 1694. Sam Volter izbjegao je hapšenje napustivši Pariz. Način na koji joj Krleža prilazi veoma je rijdak i izuzetan. Filip doživljava korak po korak. Ono što je Leone doživio u rasponu jedne noći. te se je morao skloniti u Englesku. Čudno je zašto on slika toliko pokvarenih žena. U njihovoj obradi postoje razlike u stupnju pokvarenosti.g. koja je objavio najprije na engleskom.postepeno. s najviše gađenja. pokazala su Filozofska pisma. u sve snažnijem rastu.

već ga je ponovno bacila u nezavisnost. a znalo se zašto je pisac morao kriti svoje ime. Ali to prijateljstvo nije moglo dugo trajati. bio odbijen). koji mu je nanio mnogo zla. Ali ona ubrzo umire.g. Oduševljenim čitateljima. Na naslovnoj strani prvog izdanja. To je bio pravi trijumf. kralj je pokazao svoje pravo “prosvećeno” vladarsko lice. bogatog književničkog stvaranja. jer ga je čitav Pariz dočekao na nogama. Ne samo da ga je duboko potresla njena smrt. na granici između Švicarske i Francuske. što mu je i pribavilo prijem u Francusku akademiju (pošto je dvaput 1734. jer nekoliko mjeseci kasnije umro je na obali Sene. prosvjetiteljsko podrijetlo. ponovno se vratio u svoj rodni Pariz. a ne kao djelo francuskog pisca. da još više budu privrženi njegovom kritičkom i . Taj dvorac je kupio za stare dane. Ponudio je Voltieru da dođe u Potsdam i kad se ovaj odazvao pozivu.. koje se pojavilo u Ženevi u siječnju 1759. osloboditi put nepotrebnih stega i braniti pravo čovjeka na vlastito mišljenje O CANDIDU: Candid je napisan prije otprilike 2 stoljeća. Ali u to čitatelji nisu vjerolvali.g. ali ni cenzori Luja XV. *Njegov protuslovan životni put u odrednicama: prosvjetliti ljude. Tek kad je umro Luj XV. Nakon objave Candida. I upravo u to doba bio je napisao Candida.g. jer ga je zbog nekih šala omrzila kraljeva milosnica (madam Pompadur). bio je predstavljen francuskim čitaocima kao prijevod s njemačkog od g. Unatoč tim silnim progonima i kaznama. koju je htio osnovati. i kad je nešto popustio apsolutizam u Francuskoj.g. i u njemu je bio proveo cio ostatak svoga života. Ali to je bio i kraj. a Volteir nije imao nikakvih prigovora da igra ulogu nekrunisanog monarhaknjiževnosti nove filozofske religije. nagradio ga je raznim nagradama i počastima. prekoputa kraljevskog dvorca na Tiljerijama. Čim se Voltiere usudio da kritikuje kraljeve postupke. zato što nije smio ići u Pariz. Pruski kralj – filozof. Kandid. I svojim sadržajem i svojim stilom Kandid je otkrivao svoje francusko. ostalo je samo da nagađaju pravog pisca i to prvima da ga još više cijene. skrasio se u dvorcu Fernej. učinivši svoj dom književnom prijestolnicom Europe.g. Poslije kratkotrajne blagonaklonosti dvora. kao i uzbuđenim cenzorima. razjasniti stvari. Na njenom imanju on je proveo punih 10.Utočište i zaštitu dala mu je njegova prijateljica madam di Šatle. i 1743. sa dodacima koji su nađeni u doktorovom džepu kad je umro u Minhenu ljeta gospodnjeg 1579.. U Fernej se počelo hodočastiti. Volteir neprekida niti na trenutak svoj književni rad. *Za sobom je ostavio ogromno književno djelo. morao je da napusti Francusku. Lutao je po Švicarskoj i raznim gradovima i dvorcima unutrašnje Francuske. dakle kao francuski prijevod jednog njemačkog djela. koji je već ranije činio sve da pridobije Voltiera da živi na njegovom dvoru. Volteire se ponovno našao u bespuću. kao da je samo čeko ovaj trenutak. doktora Ralfa. Fridrih II.

bio je pokrenuo pravu hajku protiv protiv svega što je slobodno i kritički mislilo. Zbog toga ih je dotrajali stari režim nemilosrdno progonio. republikanska cenzura Švicarske uspjela preduhitriti katoličku kraljevsku cenzuru Luja XV.. govore razna svjedočanstva. Tek tada su ga prepoznali i počeli vikati: znam taj stil. lagan i dugovit stil. Ali na žalost koji su izrazili tjeralicu za autorom Kandida (čim je izašao).. što je samo doprinijelo popularitetu i izvan Francuske. Kasnije su se te sumnje obnovile. to je njihov borbeni poklič koji se razleže s jedne strane svijeta na drugu.revolucionarnom duhu. progoneći ih na sve strane i na sve moguće načine. nepravednošću. svojim isticanjem pred narodom. a svakako više i karakterističnije od svega i pisma dvojice najviših funkcionera tadašnjeg režima. poštenja.. Ralf. ništa se nije moglo učiniti. Sloboda misli. što su razlozi zašto su se u to vrijeme sva djela francuskih pisaca pojavljivala sa lažnim imenima. Tako je i sam Volter izmislio tijekom svog života gotovo 200 različitih imena.. Kancelar Luja XV. kojima je bilo povjereno da budno paze na svako novo književno – filozofsko djelo. O utisku koji je Kandid izazvao kod svojih prvih čitatelja.. Broj njihovih pristaša raste. nepoštivanjem. bio je dovoljno razborit i dovoljno oprezan da se ne otkriva. te tvrdi da Kandid upoće nije njegovo djelo. Sergije. ⇒ Kandid je jedan od najljepših plodova njegovog stvaralačkog duha. govoreći kao tužilac pred parlamentom: “Pojavila se nečastiva i osiona sekta koja svoje lažno učenje uljepšava imenom filozofije. bacajući ih u tamnice. po kome se često i cijela epoha književnosti u Francuskoj nazivala i epohom volterijanstva. *Kalvinistička. koji je suvremeno izrugivao ruglu "sve svetinje” na koje se oslanjao stari režim. osim spaliti ih. te je tako Volterov Kandid doživio čast da najprije bude spaljen u Švicarskoj.. Režim Luja XV. Pravi pisac. to je on!. Države se ljuljaje na svojim vjekovnim temeljima. spaljujući javno ljihove knjige. a drugima da mu se osvete za sva poniženja koja im je naneo bez ikakve milosti i za slobodu koju je sebi izvoljevao da govori istine koje su prijanjale samo za srce ogromne većine naroda. ni prvima ni drugima. jednakosti i slobode za neznanjem. međutim. pravednosti. veliki ugled svepravičnosti i neustrašivih boraca za trijumf znanja. Pošto se nije znalo tko je pisac romana Bezazleni. gdje je za svoga Kandida upotrijebio naziv g. nije obećavao ništa dobro slobodnim misliocima.” Takvi pozivi na uzbunu nisu mogli ostati bez posljedica. zato što je djelo bilo puno raznih elemenata. . Prvo se sumnjalo u Voltera. Filozofi su stekli.

Fenelona. kao i bogatom stvaralačkom djelatnošću. U osnovi svoga stvaralaštva Volteir je sjedinio i galsku duhovitost. a glavna karakteristika tog stila je to da ličnosti koriste samo personifikaciju izvjesna obilježja i pojmove da bi se vidjelo koliko one u sebi nose istinitosti i razuma. U tome se koristio metafizičkim sistemima Dekarta. koja se često iscrpljivala u malim i efektivnim romanima. Spinonce i Galilea. Svoje druge utjecaje Volter je našao i kod Rabilea. Izvedi ga iz ropstva zlopatna . Jako je karakteristično njegovo shvaćanje da svaki metafizički sistem stvari ustvari jedan metafizički roman. Taj talenat je obogatio svestranim književnim i filozofskim obrazovanjem. onda svakako treba načiniti izuzetak kada je riječ o Volteirovoj satiri. a činilo mu se da je najprirodnije da se filozofija izlaže u književnim elementima. za upoznavanje stvarnosti i djelatnosti. Taj tip filozofije održao se u Francuskoj i do današnjih dana. U njima prevladava autorov postupak da kroz priču provjerava. za realistički smisao.ko i prašina. o gospode. što lako im je kupiti igračke!" "A što je život . Stoga se Volteirovi tekstovi pobliže određuju kao filozofski romani ili filozofske pripovijesti.JEZIK I STIL: O jeziku i književnim rodovima Didro je stalno govorio da je Volteir uvijekdrugi po redu. On se predano trudio da pozna i sve ono što je najznačajnije u nauci. ljubav za sve što je ovozemaljsko. Volteirovi pripovijedni tekstovi u prozi okupljeni su pod nazivom Romani i Pripovijesti. U njima je riječ o nekoliko filozofskih ideja koje su pojednostavljeno prikazane u obliku svakidašnjih životnih uputa. zagovara ili ismijava određene filozofske zamisli. Zato što je vrlo malo pisaca imalo talent za satiru. kakav je imao on.ko i pustara. Ustvari Volteir je odlučno bio protiv filozofskih sistema. a i španjolske književnosti (Cervantes i Grasiana). A što su ljudi . Taj književni rod Volteir je pretvorio u satiru naravi. Malbranša. A tu su i Engleski utjecaji." Molba "Izvedi narod moj. počevši od Ben Đonsona i Šekspira do Svifta. Volteir je osobito jak u satiri.

ali pas nije htio jesti dok mu Mara nije dala hranu na tanjuru. Bijeli kamen i Mrtvi zvuci. Uskoro su se pojvaili susjedi i počeli znatiželjno i s poštovanjem promatrati psa.). Frane mu je bacio na pod hrane. Slobodi da nas vodiš silovno Po svojoj volji . Osim toga napisao je novele Brigada i Nagao vjetar. piše romane i kraće proze iz borbe i okupacije. romane Ponižene ulice. Da još nam za nju valja strmoglav Niz ovo gadno brdo smrti. Već privm knjigama novela (Na kamenju. Poslije završetka NOB-e u kojoj je i sam učestvovao. u kojima slika našeg čovjeka u njegovim najtežim i najsvjetlijim trenutcima (Divota prašine). 1905 .Vjekoslav Kaleb Vjekoslav Kaleb (Tijesno na Murteru. ispitivati njegove domaćine i svrhu dolaska psa. Dok su večerali. prosinac 2004 23:16:00 | 0 komentara G O S T . što je rezultat njegovog boravka kao učitelja u kamenjaru kopnene Dalmacije. Izvan stvari) uvrstio se u red naših najboljih prozaika. Dok su oni pričali i nagađali odakle je pas i zašto je tu.ko na uzici Od lanaca iz zemlje misirske?!" Objavio lektire u 29. Vrsta djela: psihološka novela Mjesto radnje: seoska kuća u dalmatinkoj Zagori Vrijeme radnje: rana jesenska večer Fabularni tijek: Jedne večeri u kuću seljačke obitelji dolazi pas. pas je prišao ocu Franji i stavio mu šapu na koljeno. osebujnim stilom i jezikom. on je otspavao i otišao. Kompozicija djela: Uvod: U dosadno blagdansko veče obitelj (otac Frane. Jednostavno se pojavio na vratima kuće i ušao. Da padnemo na hladna ognjišta! I tko je tebi pravo podao. majka Mara i .I ne daj da ti stvar na oblik tvoj U prahu leži. Domaćini su se jako začudili. čelom pružeći!" Nezahvalnost "To je dokle zemlja Hanaan?! I zato si nas vukao pustarom. U izvrsno komponiranim novelama daje sugestivnu sliku zaostalog sela šibenske Zagore.

bio je potomak siroma{ne kraji{ni~ke obitelji. Objavio lektire u 29. Seljani: sviju je strah psa. pametna oka. "S vratiju su gladala dva blaga. duge sive dlake. ali ga ni ne žele u svome selu. te je zbog toga po{ao u vojni~ke {kole. a oči mu su odvajaju. No on nije bio zadovoljan svojom vojni~kom slu`bom. On je tih i svojim držanjem i suzdržanim ponašanjem ostavlja dojam nekog gospodina. Ima pametne oči koji su fascinirale seljane. tankih smeđih ušiju obješenih i priljubljenih uz obraze kao baršunaste krpe.pas. Ovelik lovčarski pas prepeličar. Nekako je tih. te se tako njegova majka (udovica) nije morala brinuti za njegovo uzdr`avanje.. čije se ime čak i ne spominje) se sprema na počinak. U kratkom vremenu koje je kod njih proveo ništa se bitnog nije desilo. te se ona prema njemu odnosi kao prema uvaženom gostu. Kći: ona je raščupane kose. jer su one bile jedine {kole koje je mogao zavr{iti na tro{ak dr`ave.slaboumna kči. Analiza likova Pas: Jedini zanimljivi i karakteran lik ove novele je pas. slaboumna." Mara: seljačka žena u kojoj je pas probudio veliko poštovanje. osjećaju da je on kulturniji. prosinac 2004 23:16:00 | 3 komentara POEZIJA . pred kojim su se svi povukli i napravili put. . Gleda ljude napeto. mimo njih je prošla životna prilika o kojoj su u sivilu svoje svakodnevnice snivali. Epilog: Odlaskom psa.. ali pristojno i očekuje znak dobre volje. tek se u mužu probudila lagana nada kako jedan neznatan i čudan događaj može u život unjeti željenu promjenu. Zbog tog osjećaja ga jako poštuju. mirna i sama kao dvije svijeće na oltaru. iako je kao oficir bio sposoban. civiliziraniji i nekako u svemu bolji. Ne samo izgledom nego i ponašanjem već je na samom početku jasno da nije riječ o lutalici nego o gospodskom psu pedigriranog porijekla. ali tišinu i ispražnjenost prekida nenajavljeni gost .Petar Preradović 1 TEZA : BILJE[KA O PISCU Petar Preradovi}. svečan i bojom se slaže s mrakom. Zaplet: Njegovo prisustvo kod ukućana izaziva strah i poštovanje kao odraz njihovog neznanja i neukosti.

i to u sredini koju nije poznao. Samo je kratko kao kapetan `ivio u Zagrebu od 1849. godine). a druga njemica. godine. Podatke na{ao: U knjizi "Djela hrvatskih pisaca". Po{to se bavio europskom knji`evno{~u. jer su one bile najprikladnija gra|a. od Vraza i Preradovi~a". sa~injavale najzna~ajniji dio hrvatskih ~itanka za srednje {kole. "Zora". sa kojom je vlast `eljela posti}i najva`nije odgojne svrhe. ponekad je i preva|ao evropska djela. te su se njegova djela cjenila kao umjetnine prvoga reda. 1954. godini `ivota. Njegove su pjesme u doba Austro-Ugarske. Zagreb. Tokom svoga `ivota imao je gospodarske i tjelesne brige. Umro je nakon duge bolesti u 54. te sa hrvatskog na njema~ki (Osmana te neka njegova djela). Pojavio se u knji`evnosti s mladom grupom iliraca. On je bio prvi hrvatski pjesnik. te sa ~e{kog na njema~ki. naprema naprimjer Ma`urani~a i Vraza koji su nastojali {to prije prodrijeti u javnost. vrlo je dobro poznavao francuski i talijanski jezik. Po{to je bio Slaven. On je bio jako obrazovana osoba za ono vrijeme u kojemu je `ivio. Me|utim on je u knji`evnost u{ao kao zreli ~ovjek. za ~ijega je `ivota prvi put napisan cjeloviti prikaz (u Glasono{i 1865. godine pa do 1852. izdava~ko poduze}e. a osim toga znao je i sve slavenske jezike. koji su u vrijeme prvih pothvata i uspjeha ilirizma jo{ bili u {kolama. godini `ivota. te je on zbog toga bio veoma suzdr`ljiv. On je svojim pjesmama zasjenio ostale pisce pa tako Ma`urani~a i Vraza. godine 2 TEZA : PRERADOVI^EVA DJELA ZA [KOLSTVO .@ivot mu nije bio uop}e lagan. Prvi je put Petar {tampao svoje stihove u 26. morao je slu`iti stalno izvan domovine. Osim njema~kog jezika. Njegova prva `ena bila je talijanka.

{kolski sustav vje{to iskori{tavao. zna~enje jezika. Slobodna je. domovina mila.Preradovi~evi su stihovi bili jako va`ni u vrijeme dok je on bio `iv te neko vrijeme i nakon njegove smrti. smisao umjetnosti te slobodu umjetni~kog stvaranja. . jer je u vojisci suprotne dr`ave stekao najve~i ~in. Zdravo majko. a osim toga ljudi mu nisu vjerovali jer nisu vjerovali u njegovu iskrenost. Me|utim njegovo stvaranje za {kolovanje nije dolazilo iz njegovog srca. religjoznost. Osim toga na njegovim su stihovima nastavnici knji`evnosti obja{njavali razne pojmove iz `ivota i umjetnosti: domoljublje. Zadovolnjo nikad posve nije. On je neke od svojih stihova namjerno stvarao za potrebe u~enja kao naprimjer: • O slobodi stvaranja: "Ne razumije pjesma zapovjedi. ^im `elnja cilja se dovreba Opet iz njeg sto mu `elja klije !" • O prolaznosti i promjenjivosti svega na zemlji: "Stalna na tom svijetu samo mijena jest !" Preradovi~eve je pjesme. zdravo bila. Pozdravlja te vjeran sinak tvoj!" • O karakteristici ~ovjeka: "Ljudskom srcu uvjek ne{to treba. te su one za u~enike bili stihovi na vrhuncu pjesni{tva. To je zbog toga {to su njegove pjesme za vrijeme Austro-Ugarske sa~injavale najzna~ajniji dio hrvatskih ~itanka za srednje {kole. svomu glasu sljedi !" • O ljubavi prema domovini: "Zdravo da si. U njima se govorilo o svim vrlinama ~ovje~anstva te o te`njama za napretkom. ve} ono je nastajalo sa zadanim i to~no ucrtanim temama. zdravo.

Po{to je Preradovi} dobro napredovao u knji`evnosti. te je svojim radom ubrzo zasjenio sve pjesnike ilirizma. pisanih u duhu romantike i naro~ito pod utjecajem Byrona. ve} su u njima izra`ene i goleme mogu}nosti na{ih rje}i i na{eg jezika: .3 TEZA : PRERADOVI^EVO KNJI@EVNO STVARALA[TVO Preradovi~ je svoju vojnu slu`bu do`ivljavao kao poslom za kruh. Kada je u Zadru zapo~eo izlaziti list Zora dalmatinska(1844). U svojim je stihovima na po~etku prikazivao izuzetne li~nosti. i slutio je {to bi se sve moglo re}i. On je osje}ao snagu i ljepotu hrvatskog jezika. godine izdao je u Zagrebu svoju prvu knjigu pjesama "Prvenci". pa tako Ma`urani~a i Vraza. Njegovu sposobnost za pisanje. a u njoj je on bio smatran kao sposoban i vrijedan oficir. zapo~eo je pratiti knji`evno stvaranje iliraca i vra}ati se svom narodu. Tek kada je u Milanu upoznao Ivana Kukuljevi}a.. 1846. Osim toga sura|ivao je i sa drugim ~asopisima kao {to su Vjenac te Na{e gore list. isti~e se ve} u vojni~koj {koli. a nakon toga 1851. i to onda kada je bio slobodan. kada se on u stilu pisanja isti~e pred svojim drugovima. godine drugu pod imenom "Nove pjesme". Posebno se isticao sa svojim njema~kim stihovima. optere}ene tajnom ili zlo~inom. Preradovi} je postao njegov stalni suradnik. U pjesmama "Rodu o jeziku" i "Jezik roda moga" nisu samo domoljubne pjesme. Me|utim moramo spomenuti da se Preradovi} knji`evno{~u bavio samo usput. ali je on ipak bio nezadovoljan {to nije mogao napustiti vojnu slu`bu.

ni kao pjesnik. rode. I mre{ka se i propinje. On je postao vo|a onima. TEZA : ZAKLJU^AK Ako Preradovi~ i ne spada u pjesni~ke velikane 19. na{e vrline i nedostatke. On se nije smatrao velikanom. na{e pro{losti. koji su osjetili na{u narodnu te`nju. stolje}a. Preradovi} je ipak jedan od na{ih prvih pjesnika."Kao vje~no more sinje U kretu si gipkom lakom. ro|enom sinu." 4. on se po svojoj veli~ini. U svojoj pjesmi pod imenom "Pustinjak" najotvorenije je iznio svoje mi{ljenje o vlastitom polo`aju i zna~enje u hrvatskoj knji`evnosti: "@ivi. {to ti je darovak. A spazi{ li u struji te rijeke I iskricu. da iz srca sinu Tvomu pravom. Spomeni se. . ipak me|u onima koji su izgra|ivali hrvatsku knji`evnost i hrvatski narod. Podaje se dahu svakom. koji zlatne u tvom plovu strijeke Neka ~ine sa tvojijeh plova. ni kao ~ovjek. Iako on nije bio kao Njego{." Preradovi} je bio vrlo kriti~an prema sebi. i sjaji kroz vijeke Svijetlom umu tvojijeh sinova. po plemenitosti. kao {to su tvrdili njegovi obo`avatelji. Pre{eren ili Ma`urani}.

godine Objavio lektire u 29. Zagreb. 1954. Knjiga "Djela hrvatskih pisaca" od Vraza i Preradovi}a. Zagreb. 1994.Literatura : 1. Knjiga "Knji`evnost 2". prosinac 2004 23:16:00 | 0 komentara ČIČA GORIOT . izdava~ko poduze}e "Zora". izdava~ko poduze}e "[kolska knjiga". godine 2.HONORÈ de BALZAC Bilješka o djelu: .

rente.»Čestit čovjek – građanski pansion – 600 franaka rente – lišio se svega u korist svojih kćeri. Balzac najprije daje detaljan opis same sredine u kojima se njegovi likovi kreću. koji je došao u Pariz pun ideala i očaran pariškom gospodom odlučuje da napusti svoje ideale i da se suoči sa životom kakvim ga on želi. Međutim one nakon što su postigle uspjeh počinju se stidjeti vlastitog oca i pošto su mu izvukle i poslijednji novčić puštaju ga da umre u bjedi i samoći kao napušten pas. umire kao pas. koji od najranije dobi shvaćaju nade što ih roditelji u njih polažu. I u opisu likova Balzac najprije polazi od vanjskog opisa koje veže s psihološkim osobinama. Svako neka odluči sam na čijoj je strani i za koga bi se borio… Opis likova : Eugène Rastignac: “Eugène de Rastignac. I treća fabula se vrti oko bivšeg robijaša Vaturina koji uvjerivši se u pokvarenost ljudskog društva odlučuje uzeti pravdu u svoje ruke ne posustajući ni pred ubojstvom ako je potrebno za postizanje ciljeva. Druga fabula je priča o mladom provincijskom plemiću Eugène de Rastignacu.” .bio je jedan od onih mladića koji se iz nevolje privikavaju na rad. tako se zvao . U tako komplicirano razrađenom romanu teško je raspoznati koji je od njih glavni lik. jedna je bjedan pansion gđe Vauquer a druga je u bogatim i elegantnim salonima pariških četvrti. Prva fabula vezana je uz nesretnu sudbinu bivšeg tvorničara rezanaca . njegovo porjeklo… U Čiči Goriotu nailazimo na tri fabule. kuće. te sebi pripremaju lijepu budućnost već sada proračunavajući buduće kretanje društva. njegovo matrijalno stanje. opis unutarnjih prostorija i onda postepeno razvija atmosferu u kojoj se pojavljuju i sami likovi. koji se odrekao svega samo da bi bogato udao svoje dvije kćeri. od kojih svaka ima po 500 000 fr.kako bi bili prvi koji će ga dokraja iskoristiti.« Balzac je razvio paralelno dvije fabule. opis okoliša. opis vanjskog izgleda zgrade. onda karakter pojedinog lika.

bijelu put. iznošen prsluk.” (str. Njegov način izražavanja. izblijedjelu. Ako se i štedio na odjeći. 41) od šezdeset i devet (st . ako je u obične dane i nastojao pohabiti odjela sašivena prošle godine. ponašanje i uobičajeno držanje odavali su sina plemenite obitelji gdije su prvim odgojem bile obuhvaćene samo tradicije dobrog ukusa. hlače u skladu s ostalim i zakrplljene čizme. nemarno svezanu studensku kravatu. neuglednu crnu. 34) “Eugène de Rastignac imao je posve južnjačko lica. crnu kosu. Obično je nosio stari kaput.(st r. starac otprilike godina------------------------------------------“ r. svejedno je pokatkad mogao izaći i kao otmjen mladić. plave oči. 38) Opis čiče Goriota: “Čiča Goriot.

nevjšto dobrodušno lice. Mora da je bio čvrsto građena životinja kadra da svoj duh izoštri u osjećaju. nagovještali nake duševne osobine od kojih je udovica. Kosa. na pet mu se mjesta spuštala na nisko čelo i lijepo ukrašavala lice. počešljana na razdjeljak. u drugom čovjek od svojih četrdesetak godina koji je nosio crnu vlasulju. a zvao se gospodin Vaturin. pušio ga kao čovjek siguran u to da će mu kutija za duhan uvijek biti puna makube. čini se. tako je obilato trošio duhan. njegovi su mesnati. Premda je djelovao malčice neotesano . a koje je potvrđivalo njegovo mjesečasto i bezazleno.” (str. 43) Opis Vaturina: “-----------------------------. izdavao se za bivšeg trgovca. boji zaliske. koju mu je vlasuljar Politehničke škole svako jutro dolazio naprašiti. bilo stalo.” (str. bio je tako pomno dotjeran. 34) . kao i dugi istaknuti nos.“Uostalom. nabrekli nožni listovi.

” (st r. stalnu ljubaznost i veselost postavio kao nekakvu prepreku između sebe i svih ostalih. Vauquer. dostojna Juvenala. nastanio se i on u penzion. Pisac pomno opisuje penzion okoliš prostorije u penzionu itd.“Znao je ili je ponešto nagađao o poslovima onih koji su ga okruživali. Često je kakva doskočica. morala izazvati pretpostavku da je taj čovjek kivan na društveni poredak i da je u dubini njegova života brižljivo zakopana neka tajna. dok nitko nije mogao proniknuti ni u njegove mislini u njegove poslove. šibati visoko društvo. često bi dopuštao da iz njega izbije strahovita dubina njegova značenja.40) Sadržaj: Djelo počinje opisom penziona gđe. U penzionu se nalaze još i bivši proizvođač rezanaca čiča Goriot te bivši trgovac Vaturin. optuživati ga da je samo sebi nedosljedno. Premda je svoju prividnu dobroćudnost. kojom kao da je uživao izrugivati se zakonima. U Pariz je došao mladić iz plemićke obitelji koji želi studirati pravo. Na početku svi .

i od tada su vrata za Rastignaca zatvorena kod gđe. a nikad nije rekao ništa protiv njih iako su ga »pokrale«.na srebrnini koju je imao u ormaru. Nakon tog daznalo se u penzionu da je Vaturin odbjegli trobijaš i prijavili su ga. Jednom prilikom dok je bio kod nje iz jedne prostorije izađe Čiča Goriot i Rastignac je upitao šta ona ima s Goriotom. trebao je to biti brat gđice. Anastasie. Vturin se nije slagao s Rasignacovim načinom na koji on pristupa tom svijetu jer je rekao da je svijet pokvaren i ako ti njega ne uništiš da će on tebe. Victorine. Kad je umro čiča Goriot na pogreb su došle samo prazne kočije njihovih kćeri sa slugama unutra jer one nisu mogle. Kad je Rastignac to ispripovjeda svojoj rođakinji kako se gđa. Vturin je pronašao i žrtvu koja bi to mogal biti. de Restaud ponijela prema njemu. Mladi Rastignac platio je i pogreb jedinom prijatelju koji nije nikad . Od tog dana Rastignac je mnogo vremena provodio kod nje razgovarajući o njenom ocu. Jedne se večeri u talijanskoj operi upoznao sa Delphine. U međuvremenu pojavio se tu i Vaturin koji savjetuje Rastignaca kako uspjeti da svog cilja. one su mu poslale i zaželile mu sreću. On ga upoznaje sa jednom od kćeri čiče Goriota. On doznaje da u Parizu ima rođakinju po imenu Beausèant i od nje traži pomoć da mu ona pokaže put do uspjeha u bogatom društvu. Rastignac je tražio novac i od majke i od sestara da mu posude da uspije u tom visokom društvu. Međutim Rastignac nije htio niti čuti za to. i na njih je potrošio i zadnji novčić. Čiča Goriot ima i dvije kćeri koje je uspio udati u bogato društvo. jer su došle rano ujutro sa plesa i morale su spavati.Grofica Anastasie je imala svog ljubavnika Maxa koji je dolazio kod nje. de Restaud. Gorio je cijelo vrijeme mislio na njh kako se zabavljaju. ona odluči da će ga upznati sa drugom Goriotovom kćerkom groficao Delphine de Nucingen. ona ga je očarala na prvi pogled. A kad je dolazio doma odmah je odlazio reći čiči Goriotu šta je rekla za njega . Mladi Rastignac napušta svoje ideale i okreće se Parizu i njegovom otmjenom društvu. kako je sretan zato jer su i one. ali nakon nekog vremena on se preselio iz skuplje sobe u onu jeftiniju. Iako je Rastignac bio dobar s Delfine on nikad nije dolazila vidjeti oca. a on je bio presretan.su se divili čiči Goriotu na njegovoj odjeći . on mu savjetuje da ako treba ubiti neka ubije samo da ostvari svoj cilj. iako su ga obje kćerke odbacile on je živio samo za njihovu sreću. sve dok nije bio pred smrt ond ga je došla vidjeti. tako da je Vaturin zauvijek nestao iz penziona.

isto tako ako imaš moć i novac dobar i . Teško je razdvojiti ono što je bitno u djelu. U čemu je Goriot pogriješio da je za uzvrat umjesto ljubavi kćerka dobio to da se one njega srame. Dali su se one osjećale kao psi na uzicama od prevelike ljubavi ili je tu pitanje odgoja. nego bi bilo puno lakše imao bi onu “otskočnu dasku “koja omgućava uspjeh. i vidio da je Vaturin imao pravo da protiv takvog svijeta ne možeš ići »pješice« i okrene se prema veličanstvenom Parizu i reče: »Sad je na nama dvoma red!« Moje mišljenje o djelu: Djelo je po meni fantastično jer se u njmu isprepleću ljubav koja nije uzvraćena i želja za uspjehom koja je tako blizu a tako daleko. previše popuštanja i udovoljavanja njihovim hirovima? Na to je pitanje teško dati odgovor. Da je on iz jedne obitelji koja ima novaca za njemu priuštiti toliko da se on zabavlja i troši koliko želi sigurno se nebi spominjala borba za uspijeh.protiv nikog rekao ništa loše. S druge strane dolazi teška borba mladog studenta koji nema neko bogatstvo da uspije u društvu gdije je glavna sreća novac. Ali ono šta je sigurno točno to je ono da je i danas takvo stanje u svjetu. Ako ti previše poklanjaju ljubavi i pažnje da ćeš se osjećati kao u kavezu i da ćeš pobjeći.

Bilješka o piscu: Honorè de Balzac jedan od najvećih predstavnioka realističkog romana u svjetskoj književnosti. Trebao je postati bilježnik ili odvjetnik. “L’ illustre gaudissart” Podatke pronašla u : Hnorè de Balzac “Čiča Goriot” Objavio lektire u 29. “Etudes des moeurs”. “Le curè de Tours”. VII. prosinac 2004 23:15:00 | 0 komentara . u Parizu. S “Ljudskom komedijom “kojoj se prvi dio pojavio u francuskoj književnosti. “Le scenèsdela vie privèe”. V. Njegova djela: “Les choauans”.ugodan život ti je zajamčen . u Toursu a umro 18. no zanimljivo je da su ne samo prvi romani iz tog ciklusa. rodio se 20. 1799. izašli iz štampe u vrijeme kad je romantizam bio u punom jeku. 1850. Napisao je stotinjak romanai pripovijedaka. od kojih su neka postala tipovima. ocrtao sva društvene slojevesvog doba i stvorio preko dvije tisuće lica. ali se za rana dao na književni rad. nego i njegova prva remek – djela. a ako ne onda se moraš boriti za postić makar pola od onog o čemu sanjaš.

Žena ga je opazila i došla do njega. Ujutro kada se probudio vidio je žalosnu ženu. Dojam Pripovijetka u meni ostavlja tužan dojam. Žena ga je tješila i govorila mu da je to Božja volja. nisu imala što za jesti jer je otac potrošio novac na piće. . ali je ipak sjeo na klupu nedaleko od kuće. Često se je znao napiti. Plakala je i rekla mu da je prebio Evicu na mrtvo ime. Mika je otišao na posao da nešto zaradi za Evicu. Mjesto radnje Radnja se odvija u mračnom podrumu i na hladnim ulicama grada. Djeca su bila gladna. Na kraju otac pretuče Evicu i ona premine. On nije bio svjestan da ju je pretukao. Kući se vraćao pijan i uvijek se svađao sa ženom. Žena se ljutila na njega. Tako je jednom otac u pijanom stanju pretukao svoju kćer koja je sutradan preminula. Jedino Evica nije uspjela uteći pa je nju pretukao. Otišao je do njezinog kreveta i kajao se nad njom. Na kraju tek shvaća kako mu je piće škodilo te što je sve loše učinio svojoj ženi i djeci. Mika se jako rastužio i kajao u sebi.Vjenceslav Novak Sadržaj U jednom mračnom podrumu živjela je siromašna obitelj. bio je osjećajan samo što je uvijek skrivao svoje osjećaje. Otac je bio pijanac i mnogo novaca je potrošio na piće. Sve izgleda nekako mračno u toj zimi i mračnom podrumu. Nakon što je obavio posao uputio se kući. zvao se Mika i bio je drvosječa. Lica Mika je otac i glava obitelji. Tako je Mika jedne večeri stigavši kući legao na krevet i svađao se sa ženom. On je vidio kakav on zbilja je te se kajao za svoj grijeh. Ova mala pripovijetka govori o siromašnoj obitelji koja je “jedva vezala kraj s krajem”. Evica je krvarila i bila je pri kraju života. On je po zanimanju drvosječa. a žena i djeca ostaju sama i gladna. to je potrošio na alkohol u krčmi. te mu priopćila da je Evica preminula. Otac. Htio je tući dječake. Uvijek kada je nešto zaradio. Žena je uvijek to gledala velikom boli u srcu. glava obitelji. Kući se vraća pijan i jedva da je ostavio koji novčić za obitelj. ali su oni utekli. Ali. Često je znao pretući jedno od svojih djeteta. Razmišljao je o svome životu i svome lošem činu što ga je učinio. on je ipak imao i dobrih strana.Iz velegradskog podzemlja . Otac uvijek pije.

odnosno. otereti me. bezosječajan je i bezobziran. To nije moralno. a u stvari je sebično i proračunato "Ja dižem svoj glas protiv nepravici ovdje u vlažnoj sobi. a koje je rezultat Pavličevićeva govora počinje rasplet." Kompozicija djela: U uvodnom djelu upoznajemo dva glavna lika koji dolaze iz istog kraja u Zagreb na studij. Početak radnje je oglas kojim Jerko Pavličević. traži "cimera" kako bi djelili troškove stanovanja.." U Arturovoj odluci da napiše ocu pismo kojim ga moli da se odrekne stipendije. Izmolio je za Artura stipendiju koja je namjenjena sirotinji. te tako odgaja svog sina." Očevo negativno pismo čini epilog ove novele. jer ja sam sačuvao vjeru u njega.. ali i simbol siromašnog studenta koji se kroz život probijao sam doživaljavajući pri tom uvrede i poniženja.. gdje sve plače i suzama potištenih prosvjeduje u ime nauke Isusove protiv nasilja. tome se protivi glas moje savijesti . "Oče! Ja živim vrlo udobno na račun nekoga. tjera da tako postupa. Arturovim dolaskom Jakovu započinje zaplet koji postepeno vodi do vrhunca kroz Pavličevićevu optužbu lažnog morala malograđanstva. prosinac 2004 23:15:00 | 0 komentara IZ VELEGRADSKOG PODZEMLJA . Moja duša hrli za idealima. ali su oprečnih ekonomskih mogućnosti.VJENCESLAV NOVAK očiju sve više u daljinu odakle bi još katkad jeknuo njegov slabi glas. . gdje boravi glad. dok nije i on posve iščezao u zaglušnoj buci života.Objavio lektire u 29.. dok je Jakov seljački sin siromah. Analiza glavnih likova: Arturov otac: on je dobrostojeći načelnik. Artur je jedinac imućnog trgovca i gradonačalnika. On je gnjevan kritičar društva.. koje propagira humanost i ljubav prema bližnjemu... da se slobodno dignem opet k njima. a djelima hule nauku njegovu . za njega ne postoje granice i pravila. tko bi trebao potporu za svagdanji hljeb. on je pohlepan i škrt. a oni je nemaju: rječima hvale..

zemlja. jer je potpora već udjeljena Arturu Kranjčiću. otac mu je napisao: "U buduće. Izuzetno je tolerantan. On je dobar i pošten... da me više ne uznemirujuš ovako! To su tlapnje. te uviđa nepravdu koju je njegov otac nanio Jakovu izmolivši stipendiju. molba mu je bila vraćena.. On je mlad."Ovaj vaš drug gladuje. pa uživaju potpore za svoje nauke. ne zna ništa o boli i nepravdama. Jakov dolazi u Zagreb. te ima silnu želju za višom naobrazbom.. Kad je Artur ocu u pismu napisao strašni grijeh što ga je počinio prema Jakovu. grijeh koji vapije k nebu za osvetom". silno zanesen. to iz onih koji su te smeli govori zavist. sad bilo tko namjenio bio za školovanje sirotinji." Artur Kranjčić: za razliku od oca on nije negativan lik.. neiskusan je te takav dolazi u Zagreb na školovanje." Jakov Kosović: On je siromašni seljački sin iz najrđavijeg kraja u Lici.. gdje nalazi smještaj u maloj. Ti si mlad.. stoga šalje molbu za stipendiju koja bi mu omogućila školovanje u Zagrebu. njemu.. Napokon je napisao ocu pirmo. i nikako ne shvaća i miri se s nepravdom koja mu je učinjena. Jednom zasvagda: s takvim psinama da mi ne dolaziš! Međutim. Po prvi put je prepušten sam sebi. stipendija me guši Još nikad nije stupio svojom voljom pred oca u ovako zamršenoj stvari: što će na to on? Stala ga je savladati slaboća. a njegov mladi duh opirao joj se gonjen šibama teških rječi kojima ga je bičevao polunagi čovjek mršava lica i suha tjela na kom su bila izbočena rebra... Ne mogavši to podnjeti. Život je prava škola. jeftinoj sobici koju djeli s Jerkom Pavličevićem. a gladuje zato jer je vaš otac oteo kruh što ga je narod. u život treba gledati drugačijim očima. ali više gladan nego sit. gospodine... To je. lijepo odgojen. dakle. "Kroz gimnaziju se provlačio uvijek lijepim uspijehom. dobrotvor neki.. Međutim.. a tu još nijesi učio.. pisao je svom ocu: " Pisat ću ocu rekao je sebi da se odričem stipendije. (za tvoje umirenje) znaj da ima sinova iz većih kuća nego što je naša. Nadajući se da je došlo do neke pogreške pri dodjeli potpore. Kako smije bogat čovjek uzeti ono što je namjenjeno siromahu?" ..

objavio je zbirku pjesama I kratkih proza za djecu pod nazivom « A » Zapažen književni uspjeh zabilježio je romanom «Divlji konj» za koji je 1989. godine primio nagrade «Ivana Brlić Mažuranić» I «Grigor vitez ». Fabula: Uvod : Život divljeg konja u divljini kad je bio ždrijebe Zaplet : Kod Gospodara I bijeg od njega(Divljeg konja) Život u Podzemlju I njegovo maltretiranje Vrhunac : Utrka divljih konja kod Gospodara I na Hipodromu .Radovi su mu uvršteni u zbornike . godine u Koprivnici. pjesničke I dramske priloge objavljuju u dnevnom I periodičnom tisku. Godine 1980.te pokrenuo i uređivao biblioteku « Albatros « u velikogoričkom Centru za kulturu . prosinac 2004 23:11:00 | 0 komentara Divlji konj .a nastavio ga zatim u Koprivnici .. Radio je kao novinar u Narodnom sveučilištu u Velikoj Gorici .gdje je diplomirao romanistiku na Filozofskom fakultetu.Tamo je započeo svoje školovanje .Objavio lektire u 29. Sretno djetinjstvo proveo je u Podravskom seocetu Kuzmincu .Božidar Prosenjak Bilješke o piscu : Božidar Prosenjak rođen je 1948.Surađuje u časopisima za djecu .Član je DHK . Prozne . na radiju I televiziji . Od godine 1984.antologije I školske udžbenike. djeluje kao slobodni stvaralac .Parizu I Zagrebu .

poslije mu je Sivka rodila sina . Ponovno je srela Divljeg konja u podzemlju . hrabar kao Divlji konj . Bilje{ka o piscu . štiti prijatelje . jako se brine o Cezi .Rasplet : Divlji konj je uginuo prirodnom smrću Mjesta radnje : U divljini . kad se vratio Divlji konj Iz Podzemlja pobjegla . kod gospodara . Snažna kobila .ona isto nije bila u Podzemlju.Šarca. Zvijezda : Bila je vjerna kobila Divlje konja . bio je uporan kad je tražio Zvijezdu. Garov : pas koji je čuvao konje kod Gospodara . na kraju se ispostavilo da je Objavio lektire u 29. hrabra . Nera : susrela je Divljeg konja kod Gospodara .Vulkana . na Hipodromu Vrijeme radnje : nepoznato ??? LIKOVI: Divli konj : hrabar . Sivka : Vjerna prijateljica Divljeg konja . Sivku . 1974. rodila je kobilu Divljem konju Cezu . 1. imao je svoju kolibu Zvijezdu I svoju kćer Cezu . ali poslije ga je shvatio . prosinac 2004 23:09:00 | 0 komentara Nana Emile Zola Izdava~ko poduze}e : “Mladost” Zagreb. mrzi Podzemlje .On nije bio u Podzemlju I nije vidio užasu Podzemlju . kad je bio malen mrzio je I Zakon . vjerna prijateljica Divljeg konja. rodila je sina . malo je strah bilo kad je bila u Podzemlju . u Podzemlju . poginula je kad je ušla kroz vrata iz kojih konji više ne izlaze ( ubijena je ) Šarac : Isto jedan od vjernih prijatelalja Divljeg konja .imao je puno prijatelja Neru .

prirodnim zakonima strukturiranu stvarnost. Do knij`evnog uspjeha pro`ivio je te`ak `ivot. i on je dao vi{e svoju li~nu sliku zami{ljenog svijeta. Ali u osnovi svega le`i Zolna strasna . de Balzaca. francuski romanopisac. Godine 1868.Emile Zola (1840-1902). ali pod te{kim i sumornim pritiskom naslje|a. s temom o mr`nji i dubokim nesporazumima izme|u mu{karca i `ene. Eksperimentalnu metodu iz prirodnih nauka i medicine Zola prenosi prenosi u stvarala~ki knji`evni postupak. li~na priroda. nasilni~kih nagona. rade}e izme|u ostalog i kao novinar. U nizu romana. bioli{kih i animalnih strana u ~ovjekovu bi}u . U triologiji Zola se bavi vi{e dru{tveno-politi~kim problemima. Prvi ve}i uspjeh posti`e romanom Theresea Raquin. bolesti i dru{tvene depresije. . U skladu s teorijskim postavkama naturalizma Zola donosi u svojim djelima obilnu gra| u i obilje podataka iz vanjskog svijeta s nagla{enom te`njom da bude {to objektivnije i prirodonau~nije.potpunije i grublje nego itko prije njego u svjetskoj knji`evnosti. i u njima teba otkriti mehanizam op}ih zakona. Zato }e Zola otkriti svijet proroka. @ivot je pojedinca uvjetovan naslje|em i sredinom. obra}aju}i se poraznom kritikom na crkvenu organizaciju. U tetralogiji Zola otvara ne{to svijetlije perspektive u pogledima na ljudko dru{tvo i njegovu budu}nost. zavr{en je plan ciklusa romana pod naslovom Prirodna i dru{tvena povijest jedne obitelji pod Drugim carstvom. Zola prikazuje razli~ite sredine u kojima se kre}u ~lanovi obitelji Rougon-Macquart. zan~ajni teoreti~ar naturalizma i dru{tveni borac. pogubnih i tiranskih strasti. ^ovjeka treba prou~avati s biolo{ko-fiziolo{koga i socialnoga stanovi{ta opa`anjem i eksperimentom. nego objektivnu. po ugledu na La comedie humanie H.

njeno lice o`areno zaljubljenim osmjehom. Zola Nanu ne opisuje kao neku . Pone{to o djelu “Nana”. Savijena i zategnutih udova. vrlo visoka.” --------------------------------------------------------------------------------- “On je vidio njene poluzatvorene o~i. u bijeloj tunici boginje. Zagreb 1972.. muhom boje sunca. ple{u}i i prelijevaju}i se kao drago kamenje. isti}i}i njenu ljepotu i njenu snagu koju suprotstavlja njenoj otrovnosti.” Zola Nanu prikazuje kao predivnu prenosnicu klice smrti.... Tokom cijelog romana pisac se najvi{e bavi Naninim likom. “. poluotvorena usta. u koje ulazi kroz prozor. koji uz Germinal zasigurno ~ini najbolje djelo Zolina knji`evna rada. ona je pokazivala svoje jake kukovw. i pozadi opu{tena kosa pokrivala je le|a kao u lavice. truje ljude po pala~ama. “Nana” odli~an je naturlisti~ki roman. sa dugom plavom kosom rasutom po ple}ima. pa zuje}i. jake mi{i}e pod svilenom ko`om. svoje tvrde dojeke kao u kakve amazonke. jedva ustalasanih ramena i kukova klizila joj od koleta do stopala” Roman izgleda kao niz slika iz `ivota kurtizane Nane i tek pomalo se nazire optu`ba nemoralom tada{njeg dru{tva. koja dolazi sa smeti{ta. Fina linija. “Nana. samo {to stane.Podatke prona{ao u knjizi:Tvrtko ^ubeli} : “Teorija knji`evnosti”. 2. Temeljnu ideju roman pisac daje u samom romanu uspore|uju}i Nanu sa muhom. vrlo razvijena za svojih osamnaest godina. muhom koja uzima smrt sa stvarima du` ceste.

Nana je svoje ljubavnike . “To je smije{no. bogati ljudi zami{ljaju da mogu sve dobiti za svoj novac. Steinera i Muffata.prihvati ona odlu~no . Nana se zaljubljuje i upravo ta njena ljubav prema Fontanu dovodi je do propasti.Ali to je nemogu}e! Ti si sama rekla da to ne zavisi od mene. “ Ti uzima{ . Zola je u promatranju destruktivnog pona{anja svoje glavne junakinje. U svim svojim ljubavnim. povode}i se samo svojim instinktima. Ona je grabila zlato ne razmi{ljaju}i o posljedicama. njoj pot~inio svaki detalj svog pripovijedanja.. Bez obzira na njenu destruktivnu stranu li~nosti ona je bila jaka osoba. Nana bila je kurtizana koja je uz svu nemoralnost ipak imala neki svoj ponos. pojavom Fontana javlja se u njoj neki novi osje}aj koji je do tada zanemarivala. Odav{i se ponovo prostituciji da zaradi za `ivot dala se izbaciti iz vlastita stana.” Iza Naninog ponosa ipak se krije lukavstvo.. Pomo}u Naninih razli~itih ljubavnih pokreta pisac ju je prikazao kao fotografski snimak stvarnosti {to je i temelj naturalizma. odnosno mo`da ipak poslovnim pothvatima ona je tra`ila korist. uspjela je od svojih ljubavnika dobiti ono {to je `eljela.. ve} je u cijelom romanu ~ini privla~nom opravdavaju}i njene postupke. Kad bih mi ponudio cio Pariz. E pa lijepo! A ako ja ne}u?. opet bi rekla da ne}u.pokvarenu djevojku.ti }e{ udesiti da mi je do uloge. ... Ona se preko svojih ljubavnika izdigla visoko. On je ostao iznena|en. i uvijek ne}u. Zatim re}e uz o~ajan pokret: .. unaprijed je prora~unavala metode koko bi ne{to izvukla iz svojih ljubavnika i mo`da je jedan koji je najlo{ije pro{ao bio ba{ grof Muffat kojemu je Nana oduzela razum. podnosila samo zato {to joj je trebao njihov novac. Nije meni stalo ddo tvojih problema. ali je istovremeno propadala dok se nije utopila u nemoralnoj prljav{tini. Sanjaju}i o sre}i ona trpi sve Fontanove udarce i tu je Zola prikazuje kao slabu i podlo`nu `enu koja je prepi{taju}i se u potpunosti svojim instinktima i osje}ajima morala do`ivjeti pad.

Sva njena ljepota stopila se u tu bolest i Nana je nestala ostaviv{i samo mali trag . gomila gnoja i krvi. Zola je pristupio pokretima s takvom vjerodostojno{~u. Iz nosa je jo{ curio gnoj. re~eno je sve. Venera se raspadala.” Od onako lijepe `ene ostala je samo hrpa smrdljivog gnoja. Bordenaveu je potreban novac. Gnojane bubuljice ra{irile su se po cijelom licu. I na ovu u`as i gtotesnu masku ni{tavila kosa lijepa kosa. ali uvijek isti~u}i Naninu ljepotu. daleko od o~iju javnosti. prelijevaju}i se kao zlato. Velika crvenkasta krasta pru`ala se od jednog obraza i prelazila preko usta iskvariv{i ih u grozan sijeh. umrla je u jednoj hotelskoj sobi od boginja dok je svugdje odjekivalo: U Berlin! U Berlin! U rat! Spremao se rat koji je upleten u igru ljudske strasti. skvrgnute sa sivim izgledom blata. svaki pokret.na ovoj bezli~oj ko`i gdje se crte vi{e nisu poznavale.. kao fotografija. sadr`av{i svoj plemeni sjaj sunca klizala je. Pa lijepo ti } e{ mu ga pozajmiti jer ga ima{ toliko da ga mo`e{ kroz prozore bacati. a nije imala {to jesti. Zola Nanu u odnosu s ostalim mu{karcima. one su ve} li~ile na neku plijesan zemlje. hrpe smrdljivog mesa. a re~enicom :” Venera se raspala . Ta nemoj da bude{ toliko naivan.Ona ga prekide skvr{iv{i ramenima: Ti }e{ sada i}i dolje i re}i Boreknoveu da tra`im tu ulogu.”. Lijevo oko se potpuno izgubilo u klju~anju gnojiva . drugo udubilo se kao crna pokvarena rupa. ali su se kako Nana ka`e skrive~ki provodile.” Nana nikada nije skrivala svoj prezir i mr`nju prema bogatim osobama i takozvanim po{tenim `enama koje su bile po{tene samo izvana. “To je bila jedna masa. On je neprestano prati.. opisuju{i svaki najmanji detalj. Sa svim svojim slabostima i gre{kama predstavljala je vid jedne francuske povijesne epohe. ba~ena tu na jastuke.kosu. Nana je bila ustvari jedna priglupa djevojka koja je raspoklanjala ~itavo bogatstvo . slijedi portretiraju}i svaki njen dio. jedna do druge. ^ak prilikom Nanine smrti Zola je upotrebio svu svoju opisiva~ku umje{nost i opisao joj lice puno gnoja. .

Zola kao pisac naturalizma smatra da u svom radu treba primjeniti postupke znanstvenika. Stvarala~ki rad odre|en je s tri momenta: sredinom, rasom, trenutkom. On je to primjenio u “Nani”. Nana je bila destruktivna li~nist koja je ~esto gre{ila, a sredina u kojoj je `ivjela i vrijemo koje je bilo te{ko natjeralo ju je da bude to {to je bila. Zolin cilj bio je uzdi}i roman u sfere nauke. On je na `ivim tijelima vr{io analiti~ki rad koji kirurzi vr{e na le{evima. Smatra da likovi moraju biti fotografski snimak stvarnosti. ristupanje djelu s nau~ne strane i isticanje krajnje objektivnosti oduzimalo je piscu subjektivan odnos prema svijetu o kojem govori. Zola je bio pisac masa, opisivao je sve dru{tvene slojeve tako da je ~esto bio napadan. Roman “Nana” jedan je od onih romana u kojima je prikazan `ivotni put glavnog junaka, njegovi padovi, usponi i razo~aranja te podlost jednog dru{tva i vremena. Prolaznost, smrt od kojih se svi pla{e prikazana je ovdje an najgori mogu}i na~in, {to i jeste osnova naturalizma. Nana ,nekada{nja ljepotica, pretvorila se u rugobu. U njenom posljednjem opisu prikazana je stravi~no, gadljivo, a uostalom to i jest cilj svega, nestanak. Najve}i dio radnje romana odvija se u potpunoj tmini i mraku, u zagu{ljivim i prljavim prostorima sa odvratnim i gadljivim ljudima.
Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:08:00 | 0 komentara

Veli Jože - Vladimir Nazor
Ime pisca: Vladimir Nazor Tema: doživljaji diva Velog Jože Osnovna misao: pohlepa nam može biti samo na štetu, a ne na korist Likovi: Veli Jože, Ilija, Libert, Jurić, ovčar Ivan, Civetta itd. Sadržaj: U gradu Montovnu živo je jedan kmet koji je bio velik kao div. Bio je veoma snažan, ali je služio i pokoravao se gospodi, a pomogao je i radnicima. Orao je po polju, vukao najveće terete, tj. radio je najteže poslove. Taj div zvao se Jože. Jože je zanosno obavljao svoje dužnosti dok nije došao providur i odveo ga brodom u Mletke. Na moru ih je uvatila bura i lađa se potopila, ali Jože se spasio. U toj lađi bio je zatvoren Galeat Ilia. On je bio div sa puno ruku, ali bez nogu. Također je bio i rob. Prije smrti rekao je Joži da ne dopusti nikom da mu gospodari, nego da bude slobodan čovjek. Pošto je Joži bilo jako žao Ilije, odlućio je poslušati savijet. Nakon nekoliko dana Jože i kmetovi su pobjegli od svojih gospodara na neko brdo. Tamo su jako lijepo živjeli. Jednom prilikom dok su kopali iskopali su gomilu zlata. Njihovi su im gospodari došli pomagat za zlatnike. Gospodari su radili svakojake poslove za svoje bivše sluge, a kući su se vraćali bogati. Došlo je vrijeme dijeljenja posjeda. Zbog svoje pohlepe, divovi su se posvađali. Jože je bio najžalosniji, jer nije dobio sve

ono što je zaslužio. Osvetio se ostalim divovima tako što je spalio kolibu žita. Divovi su bili ljuti pa su progonili Jožu. Joža je našao svoj zaklon kod Civette. Civetta je postao vođa kmetova pa je on razdijelio posjede. Joži je dao najbolju zemlju. Joža je ubio dva diva. Divovi su bili žalosni i nisu znali šta da rade. Pitali su Civettu za savjet. On im je rekao da ih je to Bog kaznio što su bili nepravedni prema Joži. I Jože se vraćao svojim Montovljanima, ali prije ulaska u grad sjetio se Ilijinih riječi pa je odlučio da više ne bude kmet nego slobodan čovjek. Napustio je Civettu i Mautovena i više se nikad nije vratio.

Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:08:00 | 123 komentara

Voda - Vladimir Nazor
Ime pisca: Vladimir Nazor Ponešto o piscu: Vladimir Nazor rodio se 1876.g. u Postirama na otoku Braču, a umro u Zagrebu 1949.g. Ubraja se među najplodnije hrvatske pisce. Pisao je lirske i epske pjesme , pripovjetke, romane, putopise, i dnevnike. U prvim pjesničkim zbirkama sa zanosom pjeva o prirodi, zemlji i čovjeku radujući se ljepotama i vedrinama života, te vjerujući u moć i snagu slavenskog čovjeka. Cijelog života je vjerovao u pobjedu dobra nad zlim, a to životno uvjerenje potvrđuje djelima koja su nastala u antifašističkom ratu. To su “Pjesme partizanke” i dnevnik “S partizanima”. Poznata su mu djela “Medvjed Brundo”(epski spjev), “Pastir Loda” (roman), “Veli Jože”(pripovjetke), te zbirke lirike ; “Slovenske legende” i “Hrvatski Kraljevci”. Nazor je pisao i za djecu - pjesme, priče, igrokaze. Među pričama se ističu posebno “Bijeli jelen”, “Dupin”, “Min-ČanLin”, a igrokazi su mu “Crvenkapa”, “Pepeljuga” i “Pionir Grujo”. Tema: Preživljavanje suše Glavna misao: uvijek dijelimo s drugima jer će nam se to vratiti Likovi: Vlado, Košće, kapetan, Vladin otac, Vladina majka Mjesto radnje: Velo selo Vrijeme radnje: nekad davno Sadržaj: Više od tri mjeseca nije padala kiša. Ljudi se boje za svoje vinograde i maslenike. Sve je bilo pusto, jedino na obali su ljudi dočekivali lađu koja im je trebala dovesti vodu. Tih dana je otac bio veoma zabrinut zbog Vladinog školovanja. U selu su zbog žeđi umrle dvije mazge. Tog istog dana su došle vijesti s kopna da lađa s vodom dolazi sutra u luku. Ljudi su iščekivali vodu , i žene su nosile prazna vedra na glavi. Odjednom se začu zvižduk broda koji je prevozio vodu. Ljudi su pili vodu i napajali svoje životinje. Od kapetana su tražili vodu da bi napunili svoje bunare. Kapetan je spojio cijevi iz lađeprema bunarima. U lađi je bila pump koja je dizala vodu. Kada su cijevi bile postavljene izgledale su kao dvije mrtve zmijurine. Svi seljaci su bili nestrpljivi čekajući da voda poteće cijevima. Nakon nekog vremena voda je potekla, a one dvije cijevi kao da su oživjele. Kada je Košće vidio vodu

nožem je probio cijevi i počeo piti. Nije ga smetalo što su ga žene tukle i ogovarale. Kasnije neka žena uzme Košći nož iz ruke i učini isto što i on. Žene su britvicama, iglama za pletenje i vretenima bušile cijevi i pile vodu. Većina vode gubila se u zemlji. Uskoro je voda opet prestala teći i one dvije cijevi su izgledale kao mrtve zmije. U isto vrijeme na drugoj strani otoka spremalo se nevrijeme. Svi su potrčali da tamo dočekaju kišu. Kada je kiša pala svi su bili sretni, a bunari su se napunili vodom , vinogradi i maslenici ponovno su bili zeleni i sve je opet bilo u redu. Kada je Vlado ugledao oca odlučio je da neće otići u grad na školovanje nego da će ostati u selu i pomagati mu na zemlji, ali Vladin otac je rekao da mora otići u grad na školovanje da ne bi bio siromah i bjedan. Ocu je bilo žao što mu sin živi tim teškim životom kroz koji je i sam prošao, zato je nagovorio sina da ode u grad na školovanje kako bi mu život bio lakši i bolji od onoga koji bi imao, ako bi ostao s njim na selu. Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:07:00 | 0 komentara

Mizantrop - Jean-Baptiste poyelin
Bilješke o piscu: Jean-Baptiste poyelin - umjetnički: Moliere. Rođen je 1622 godine, kao sin dvorskog tapetara. Kao sin situirane građanske obitelji polazi gimnaziju kod isusovaca u Parizu, a pravo studira u Orleansu. Nakon kratkog odvjetničkog posla osniva sa suradnicima kazališnu družinu pod nazivom "Znamenito kazalište" nakon koje piše i izvodi velika djela. A od djela najpoznatija su: Smušenjak (izveden 1655), Kačiperka (1659), Škda za žene, Tartuff, Umišljeni bolesnik, Mizantrop, Škrtac, Don Juan i mnoga druga. Lica: Alcelse - štovatelj Celimenin Philinte - prijatelj Alcesteov Oronte - štovatelj Celimenin Celimena - Alsesteova ljubav Elijanta - kuzina Celimenina Arsunoja - prijateljica Celimenina Acaste i Clitandre - markizi Basque - Celimenin sluga Du Bios - Alcesteov sluga Mjesto radnje: Pariz, Celimenina kuća Vrijeme radnje: XVII stoljeće

Sadržaj: Prvi čin U prvom činu dolazi do svađe između Alcestea i Philintea zbog prijateljstva, jer jedan smatra da se prijateljstvo sklapa sa svim dobrim ljudima dok Alceste smatra da se prijateljstvo mora sklapati korak po korak i da njegovi prijatelji mogu biti samo odabranni ljudi. U to dolazi Oronte koji štuje Alcestea i koji mu nudi prijateljstvo, a ujedno želi da Alceste čuje njgove pjesme i da o njima da svoj sud, na što Alceste pristaje. Nakon pročitanih pjesmi mrzovoljni Alceste govori da te pjesme nisu za ništa i da se Oronte ostavi pjesništva. Na to Oronte odlazi uvrijeđen. Drugi čin Drugi čin započinje Alcestoim prigovaranjem Celimeni zbog toga što ona ima mnogo udvarača. Nakon toga ona mu odgovara da za za to ona nije kriva i nakon toga izbija svađa pa tako Alcelse govori da se Celimena mora odlučiti između njega i markiza (njezinih udvarača). U to dolaze Acaste i Uitandre te je ispituju o ponašanju članova visokog društva. Na to Alceste prigovara jer smatra da nije lijepo izrugavati tuđe osobine. Po Alcesa dolazi stražar no on ne zna zbog čega. Treći čin Dogovor dva markiza da će se jedan drugome maknuti sa puta ako kome od njih Celimena uzvrati ljubav. Dolazi Arsinoja, Celimenina prijateljica koja joj predbacuje što ima toliko udvarača i govori joj što ljudi misle o njoj, ali zapravo je ljubomorna na Celimenu zbog njezine ljepote i mladosti. Na to joj Celimena vraća malim "savjetom" da ne stavlja nos gdje mu nije mjesto. Četvrti čin Alceste sav ogorčen dolazi kod Celimene gdje susreće Philintea i Elijantu koji su govorili o ljubavi i otkrili da se oni zapravo vole. Dok Alceste nosi pismo kao dokaz Celimenine nnevjernosti, Celimena mu otvoreno priznaje da ga voli i govori mu da gi mu zapravo priznala svoju ljubav da je to pismo istina. U to dolazi Alcesteov sluga koji mu govori da moraju bježati jer će inače Alceste završiti u zatvoru, zbbog vrijeđanja pjesnika. Peti čin Alcaste priopćavaPhilinteu da kani otići iz njihova društva, no prije toga želi iskušati Celimeninu ljubav. U Celemeninu domu susreću Alceste i Oronte te traže od Celimene da se odluči između njih dvojice.Uto stižu dva markiza i donose Celimenino pismo u kojem izruguje svakog od svojih udvarača. To donekle odbija Alcastea no on još uvjek voli Celemenu i želi da mu ona postane žena. No ona kaže na se boji braka i da će u braku s Alcasteom biti osamljena. Duboko uvrijeđen Alcaste odlazi i govori da više nikada ne želi čuti za Celimenu. Djelo poput ovog procijenjuje iskrenost ljudskih osjećaja. U današnjem svijetu gdje se sve zasniva na laži, korupciji i zarađivanju može se vjerovatisamo onima iz čilih usta govori iskrenost. Možda nam nekad nije lijepo za naše male nepodopštine ili mane no na istini čovjek izgrađuje svoj život. Ono, čemu se

smijemo u ovom djelu, nije Alcesov značaj i njegova vrlina, nego možda jedino njegova pogreška, što nije uvidio, da društveni život zahtjeva od svakog čovjeka izvjesnu dozu kompromisa, vrlina možda pa i treba bezuvjetno da se štuje, ali zahtjevati je kod svih ljudi i to kod svih ljudi u najvećem mogućem stupnju, stvar je nemogućnosti. To dovodi do rata sa čitavim ljudskim rodom, ili do povlačenja iz društva i do usamljenosti, za koju se odlučio i Alceste.
Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:07:00 | 0 komentara

Pjesme - Vladimir Vidrić
Bilje{ka o piscu Vidri}, Vladimir ( 1875.-1909. ), po zanimanju advokatski pravnik. Malo je pisao ( jedina zbirka Pjesme, 1907. ), ali je vrlo zna~ajan i izrazit pjesnik. Po vanjskom okviru svojih motiva pjevao je najvi{e o pro{losti: ni`u se slike iz anti~kog `ivota Egip}ana, @idova, Grka, Rimljana, i iz {panjolske pro{losti, prisutna je srednjovjekovna tematika, a mnogobrojne su slike pejza`a. Ali tu se kriju obilje`ja Vidri}eva stava: na taj na~in sna`nije pjeva o problemima svog doba i svoje generacije. Jednostavnim izra`ajnim sredstvima i nagla{enim slikarskim elementima izrazio je svoja napredna uvjerenja, te{ki problem hrvateke emigracije, klasne napetosti u dru{tvu. Najsna`nije se dojmlju u njegovoj poeziji slike prirode i pekza`a, ugo|aji `ivotne radosti, dionizijski zanosi za ljeotu, vino, u`itak. Vidri}eva poezija ima svoju dubinu i kvalitete po kojima je odmah dobila svoje priznanje. Pjesme Vladimir Vidri} se sa svojom zbirkom pjesama Pjesme predstavlja kao pjesnik s izuzetnim osje}ajem za boju. Neka pritajna bol i ~e`nja za idealnim do`ivljajem ljepote osnovna je karakteristika ovog na{eg vrhunskog pjesnika U Vidri}evim pjesmama dolazi do izra`aja nov , moderan senzibilitet, a element subjektivnog name}e se na prvo mjesto, zamjeniv}i tako dotada{nje lirsko stvarala{tvo koje je bilo programatske prirode, obilno zasi}eno folklornim elementima i uglavnom svedeno na dvije, tri teme od kojih je najzna~ajnija bila rodoljubljle. Slobodan stih, simbolika, vanjski svijet slu`e Vidri}u kao okvir za izra`avanje subjektivnih stanja i osj}enja Vidri} je u svojim pjesmama obsjednut pesimizmom, nostalgijom, ~unnos}u i svim formama ljubavi, otkriva muzikalnu vrijednost rije~i, usavr{ava stih, osvje`ava metaforiku. Tematiku Vidri}eve poezije ~ine aktualni prblemi njegova vremena, a zanimljivo je da bilo koji problem iznio, uvijek njime izra`ava svoju li~nost. ^esta tema pjesama jesu robovi, obespravljeni ljudi li{eni slobode i ljudskog ponosa. “ Ogromna, crna. Na svijetloj provi Vrzu se sapeti ljude i `ene I lamaju ruke i nijemo pla~u

A kose im lete raspletene. Sti{tu prsti i gr~e ruke, Okovane pru`aju k nebosklonu, Sa tala se di`u i ka`u i ka`u, Gdje sunce tone na stranu onu. “ ( Roblje ) Vidri} je tako|er pjevao o ljudskim odnosima. “Da, svetac je halje skupio, I poao je uza stube, I nije se ni osvrnuo Na jecaj zemaljske ljube. Al se an|el ganuo i rekao: -“Pre~asni, stani, I koji su mnogo ljubili, I oni su Bogu zvani” “ ( Gonzaga ) U pjesmi “Mrtvac” javlja se Vidri} pesimist, svjestan nemo}i nemo}i ~ovjeka prema zakonima prirode. “ Ubila ga ruka silna, Vje~no jaka, vje~no `iva, [to `ivote rasipava I `ivote utrunjava.” ( Mrtvac ) Zbog spoznaje eda je ~ovjek nemo}an, u njegovim pjesmama stalno je prisutna bol, bol koju pjesnik sakriva u svojim pjesmama, ali bol koja se ipak osje}a. Vidri}eva poezija primarno je poezija bola, bilo da je to bol roba koji pati za svojom domovinom dok hladi bezbri`nu gospodaricu, “A kad bi se na{la dobra du{a, Da i roba pita i saslu{a, Taj bi rekao:” Od tuge pogibam, Moje srce leti k libijskim kolibam” ” ( Pomona ) ili da je to bola koja no~as zbli`avapatricija i roba u pjesmi “ Ex Pannonia”. “A kad se on sagnu k robu I nemo}no po~e da gleda “Idimo!” {anu mi ona, I trznu i - posta blijeda. A mene, da pravo ka`em, Kosnu se suza njina: “ Idimo, rekoh, a njemu Podajte kr~ag niva.” “ ( Ex Pannonia ) Vidri}evo glavno izra`ajno sredstvo je slika. Imao je istan~an osje}aj za boje. Vidri} je u svojim pjesmama oslikavao predivan pejza`. “A svita{e jutro. rosa je pala,

Pa se u krupnih kapljah blista. Sja jutarnja zvijezda. Dr{}e i trepeti Jasika {irokog lista” ( Jutro ) “Zvijezde se roje visoko I dasi }e sad da krenu, U zrku se kupa mjesec I sipa svijetli i sjenu. A krasna se `ena budi I grud joj otajno di{e I svilne vje|e obara I no} je i - biva ti{e. “ ( Notturno ) Najzna~ajnija i najzanimljivija pjesnikova ostvarenja zasigurno jesu Pejza` I i Pejza` II, u kojima je on prikazao stvaran `ivot. U Pejza`u I sve vrvi od `ivota. “ U travi se `ute cvjetovi I zuje zla}ane p~ele Za sjenatim onim stablima Krupni se oblaci bijele.” ( Pejza` I ) Dok pjesnik U Pejza`u I upotrebljava glagole kako bi {to vjernije opisao krajolik u Pejsa`u II upotrebljava glagole kako bi prikazao radnju. “Nebeski putnik mjesec Lako je odskakivao Nad svijetlim obla~nim rubom I opet u nebu plivao.

I kad sam otvorio prozor...” ( Pejza` II ) Vidri}ev stil, a i stih u kojem je ispjevao svoje pjesme, bili su u to vrijeme novi. Budu}i da je svoje pjesme deklamirao morao ih je {to vi{e skratiti, svesti jezi~ni izra`aj na najmanju mogu}u mjeru. Vizualnost bila je jedna od najve}ih pjesnikovih vrlina, stoga nije ni ~udno da mu je slika bila glavno izra`ajno sredstvo. U nekim svojim pjesmama Vidri} daje samo impresionisti~ke sli~ice. “ Plahe su sjene do{le iz tame I plesat stale u zelenoj travi. Bile su dvije plavojke Nymphe S bijelimi vjenci na glavi... “ ( Jutro ) “ I vjen~av se li{}em vinjage bujne Buku podi`u divlju. Kucaju srca. S ljpkog se gaja

Bijele nimpfe ozivlju.” ( Pompejanska sli~ica ) U drugim pak pjesmama Vidri} pravi do`ivljaj potis}e u pozadinu i u prvi plan dovodi slike koje poput zrcala reflektiraju taj doga|aj. “ U omrkom parku jablani Bunar okru`uju bijeli, Gdje smo ja i gospoja Kao saneni sjeli, Dok tavni - {ume i tuguju Gordi i neveseli. ( Kipovi ) “Ja vidim grijeh. Gle! gola, divlja hrid I oblak tavan, vihrom raskidan, A s hridi zublja. Krvav joj je `ar I pada u no} i u ocean. ( Grijeh ) Posljednji na~in pjesnikova slikovna izra`avanja, koji je vjerovatno i njabolji je taj u kojemu sama misao obuhva}a sliku, slikovna i misaona komponenta zdru`eni su u jedno. “ S kamena po crnoj zemlji Val se dima povijava. Ukraj `rtve utrnute Oboreni starac spava” ( Mrtvac ) Vidri} se pred kraj svoga `ivota razbolio i zavr{io je u ludnici {to je ostavilo mnoge tragove u njegovu daljnjem stvarala{tvu. U njegovim pjesmama po~inju se javljati demoni i sablasti, a doga|aji bivahu zahva}eni povr{no bez neka opipljiva sadr`aja. Pjesnik je za vrijeme svoje bolesti naslu}ivao smrt i prikazivao u svojim posljednjim pjesmama. Adieu

O moja je le|a lagano Krcnula mandolina I moj se kaput raskrio. Purpurna pomr~ina moje je vje|e prekrila Os sunca, vjetra i vina.

A moja se ruka ganula Koja pjesmice sklada, Svijetlu je suza utrla

[to mi sa zjena pada. -Tako silazim, gospojo, Stubama tvojega grada. Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:06:00 | 4 komentara

Dečko, dama,kralj, špijun - John le Carre
Bilješka o piscu: John le Carre rođen je 1931.g. Njegov treći roman "Špijun koji je došao sa hladnoće" lansirao ga je među najbolje pisce špijunskih romana. I budućim romanima potvrdio je tu zasluženu titulu. Roman "Krojač Paname" postigao mu je svjetsku slavu i preveden je na šezdesteak jezika! Napisao je sveukupno 11 djela: "Naša igra", "Noćni menadžer", "Tajni hodočasnik", "Ruska kuća", "Savršeni špijun", "Mala bubnjarka", "Smiley-evi ljudi", "Počasni đak", "Ratni dalekozor", "Špijun koji je došao sa hladnoće" i "Dečko, dama, kralj, špijun". Nemam podatka o njegovoj smrti. U jednom intervjuu izjavio je da mu laska što njegova djela shvaćaju tako ozbiljno, ali svi su likovi i operacije izmišljene.

Žanr: Špijunski roman

Tema: Umirovljeni djelatnik engleske špijunske službe pokušava razotkriti "krticu" duboko ukopanu u sam vrh te važne organizacije.

Mjesto radnje: London, Engleska: "Mrzio je City. velik, tmuran, zaglušan grad sa previše golubova.", "...hitao je sitnim koracima uz pocrnjele arkade Victoria Station", "Požurio je do Martindaleovog kluba na polovici King's Roada.", "...jedan od onih poniznih stanovnika Londona...".

Vrijeme radnje: Doba hladnog rata: To možemo to zaključiti po mnogobrojnim špijunskim operacijama: "..i sve ostale neugodne fraze koje su u najboljim danima hladnoratovske kulture gotovo pretvorile Školu u...", "Upuštajući se u čitanje Smiley je iznova proživljavao glavne bitke tog dugog i okrutnog rata.", "Morali smo zbog sigurnosti naše mornarice izviditi te ruske podmornice!".

Motivi: -privrženost prema Kontroli: "Sam sam ispratio Kontrolu u nekakvom užasnom krematoriju u East Endu, prošlog Badnjaka, i osim mene nije bilo nikoga. Svećenik je imao govornu manu.", "Smiley se sjećao kako je Kontrola mršavio, kako su mu se obrazi rumenjeli i kako su mu oni koji ga nisu dobro poznavali čestitali na dobrom izgledu. Samo je Smiley primijetio kapljice znoja što su mu tih kobnih dana pratile granicu rasta kose.", "Shvatio je samo: vrati se u Cirkus i dovrši posao."

-znatiželja: "Tko je taj misteriozni pukovnik Viktorov, ta krtica koja se tako duboko i neprimjetno uvukla u sam vrh Circusa i tko je to stajao iza Connieina otpusta. Tko štiti krticu i da li je Poljakov krtićin kurir?" Opis likova:

Smiley- a) vanjski opis: "Štaviše on je lako mogao biti konačni oblik kojeg je Bill Roach bio prototip. Nizak,debeljuškast, i u najboljem slučaju srednjh godina, bio je po izgledu jedan od onih poniznih stanovnika Londona koji nikad neće baštiniti Zemlju. Noge su mu bile kratke, hod sve prije nego žustar, a odjeća skupa, loše skrojena i skroz-naskroz mokra. Njegov kaput koji je pomalo podsjećao na udovištvo, bio je izrađen od onog crnog, rijetko tkanog materijala koji kao da je posebno izrađen kao da je posebno namijenjen upijanju vlage. Rukavi su bili predugi ili ruke prekratke jer bi mu rukavi- kao Roachu kad bi obukao kabanicusakrivali prste. Iz taštine nije nosio šešir, ispravno vjerujući da ga čini smiješnim. "Kao podstavljuno zvono što se stavlja na kuhano jaje da se ne ohladi.", primijetila je njegova prekrasna žena prije no što ga je

posljednji put ostavila. Stoga se kiša nakupljala u krupnim, neobrisivim kapima na debelim staklima njegovih naočala. Korak mu je bio pomalo nesiguran dok je mokar koračao..." "Sjedio je, naslonivši se,savijenih kratkih nogu, glave pognute naprijed, sklopivši debeljuškaste ruke na trbuhu kojim ga je mojka priroda obilno nagradila. Iza debelih leća nazirale su se oči opuštenih kapaka. Tu i tamo protrljao bi stakla svilenom podstavom kravate, i to bi bio jedini znak njegove uznemirenosti,a kad bi to učinio pogled bi mu opet postao kiseo i bespomoćan, neugodan svakome tko bi ga u tom trenutku pogledao." "-Pretpostvljam da uviđate kako užasno izgledate!...zrcalo mu je pokazalo zakrvavljene oči i jasne tragove zamora na bucmastim očima." "U svakom slučaju prestar sam za ovakve automobile..." "...podigavši ovratnik do povelikih podbradaka."

- b) unutarnji opis: -marljiv: "Radio je jučer do kasno navečer, sve dok nije završio neki izvještaj o odnašanju smeće. kad je uvidio da mu je nestalo kave i da zato više ne može nastaviti, otišao je u dućan i stao u red...", "Smiley se ponovno baci na ćitanje suhoparnih podataka u prašnjavim mapama. Navikao je puno raditi i svoje obaveze marljivo i savjesno izvršiti. To se naučio još u Oxfordu,a posebno koristio za vrijeme svog dugog rada u Cirkusu." -nesiguran: " Nije nosio šešir, ispravno vjerujući da ga čini smiješnim, primijetila je njegova prekrasna žena prije no što ga je posljednji put ostavila.. stoga se kiša nakupljala u krupnim, neobrisivim kapima na debelim staklima njegovih naočala. Korak mu je bio pomalo nesiguran dok je mokar koračao..." "Nesigurno se meškoljio u prevelikom kaputu dok je Peter jurio seoskim cestama po Smileyu prevelikom brzinom." "Otkako ga je Ann napustila, otičla je i čistačica: samo je dakle Ann imala ključ. Hrastova vrata imala su dvije brave,"banham" sa zasunom i "chubb pipiekey" te dvije treščice. Počeo ih je ponovno stavljati, možda zato da ga ona ne iznenadi!" -ponizan i slab: "Bio je po izgledu jedan od onih poniznih stanovnika Londona koji nikad neće baštiniti Zemlju." "Pravo pravcato pomanjkanje snage volje. Zovu to uglađenošću, iako to nije ništa drugo doli slabost. Slabost- nesposobnost življenja bez tuđe pomoći, neovisno institucijama i emocionalnim vezama koje su

nadživljele svoju svrhu. To jest moja žena, to jest Cirkus, to jest življenje u Londonu. Taksi su mu bezobrazno otele dvije djevojke cereći se zajedno ispod jednog kišobrana." -pun starih navika: "Već iz dugogodišnje navike Smiley je vršio smotru automobila...činio je to i kao dio vježbe memorije, ali i zbog straha koji zauvijek prati jednog profesionalca.", " Navikao je puno raditi i svoje obaveze marljivo i savjesno izvršiti. To se naučio još u Oxfordu,a posebno koristio za vrijeme svog dugog rada u Cirkusu."

pa zatim. Kasnije je nastavio muzičke studije u Pragu. Zamislila sam se nad time i otkrila uzročnika. tri. Mika i Jankić su ispilili i nacijepali jednom čovjeku drva i dobili za to 5 kruna. prosinac 2004 23:06:00 | 0 komentara Iz velegradskog podzemlja . Objavio lektire u 29. Jankić. “Zapreke”.Opis jezika: Djelo je pisano književnim jezikom bez ikakvih stilskih sredstava ili neobičnosti Mišljenje o djelu: Pročitala sam knjigu prije roka lektire jer me zaintrigirao naslov i sam žanr teksta. Gledao je Mika jednog pijanog Slovaka. a neki je čovjek sjedio nepomično na klupi na Iličkom trgu. Vjenceslav Novak umro je 1905. Čitala sam knjiga od kraja prema početku. siromašnih otoka i intelektualaca koje opisuje s dubokim suosječanjem. Evica Sadržaj: Padao je snijeg i bilo je hladno. nepovezanih radnji. U učiteljsku školu je išao u Uagrebu. Napokon nešto što se lako i tečno čita! Međutim već u prvim poglavljima izgubila sam se u gomili imena. Vjenceslav Novak je jedan od prvih pisaca u Hrvatskoj književnosti koji je u svojim djelima počeo slikati probleme društvenih nepravdi i nevolja koje su pogađle mali svijet seljačke sirotinje . uporno sam se pokušavala koncentrirati na rečenice i pohvatati konce. Odmah su otišli u gostionicu i popili dvije litre. Romani su mu : “Pod Nehajem”m “Poslijednji Stipančić”. u Senju. Nisam mogla shvatiti hijerarhijsku ljestvicu Cirkusa tko je glavni. Tako ne pojašnjavaju pojmove ni ljude. “Majstor Adam”. Zamišljeno gledajući. Tada je Mika pomislio da bi mogli . Likovi jako malo "razmišljaju naglas". Službovao je kao profesof muzike na učiteljskoj školi u Zagrebu. Gimnaziju je pohađao u Senju i Gospiću.g. Važnije pripovjetke su mu: “Podgorske pripovjetke”. Mika se sjetio onog što je doživio zbog pijanstva. Tek nakon polovice odlistanih stranica počela sam nazirati tok radnje i povezivati događaje sa prethodnih stranica.god. četiri. umetaka i naizgled nepovezanih likova. Lucija.Vjenceslav Novak Ponešto o piscu: Vjenceslav Novak rođen je 1859. “U Glib”. “Iz velegradskog podzemlja” i dr. Ipak. Tema: Težina života u siromašnoj obitelji Osnovna misao: Neke loše navike mogu nam promjeniti život Likovi: Mika. “Dva svijeta”. “Pavao segata” i “Tito Dorčić”. u Zagrebu. a tko kome odgovoran. A djelomičan uzrok tome je i pisanje u trećem licu. Napisao je sedam romana i oko stotinu pripovjedaka. Slovak je par puta pao potrbuške i nije se mogao dići pa je trebao pomoć stražara da bi otišao kući.

rodio se 15. španjolski pjesnik i dramatičar.1936. ali ni to nije bilo dovoljno pa su pili i pili… U razgovoru uz piće Mika je hvalio svoju djevojčicu Evicu.Lorca. žena je krenula tražiti Miku. U toj je zbirci dao sintezu španjolskih lirskih inspiracija (duh pučke poezije. žena mu je rekla da je pretukao Evicu. No kada su ispili još pola litre. Kada se smračilo. direktor je kazališne grupe “Barroco” koja obilazi sve španjolske pokrajine igrajući djela klasičnog teatra (Lope de Vega. Objavio lektire u 29.. Vidjela ga je kako šeće te je otišla do njega i tužno mu izjavila : “Preminula je”.G. Evici je iz usta neprestano curila krv i nije mogla jesti i piti. Na povratku iste godine piše knjiguPjesnik u New Yorku. godine i patriotskim komadomMariana Pineda. Mika je putem razmišljao što će li mu žena reći.6. G. Mika bez ženinog saznanja ode u Evičinu sobu.L.poći kući . kojim se nekada napajao Lope da Vega. Mika je sijeo pokraj nje i počeo joj tepati. Vrativši se kući nije više bilo isto. a on onako pijan uhvatio Evicu i pretuče je. Godine 1930. Žena ga je pozivala u kuću uvjeravajući ga da nije on kriv jer je bio pijan. uhapsili su ga i streljali pripadnici Francove civilne garde. Godine 1928. a on padne na krevet i zaspe. prosinac 2004 23:05:00 | 4 komentara Knjiga pjesama . Sutradan je Mika otišao na posao i nije se želio vratiti kući i čuti što je Evici rekao liječnik. Ljubav don Perimplina i Belise u ujakovu vrtu. Iste godine objavljuje Libro de poemas. Ujutro kada se probudio. Žena ga je psovala.Federico Garcia Lorca Bilješka o piscu F. Čudesna obućarka (1930). i blistavu raskoš kojim se Gomgoneava jezika). Od 1931. U spomen svog prijatelja piše tužaljku Hanto per Ignacio Sanchez Mejias(1935). Dali će ga psovati ?! Skupio je hrabrosti i ušao u kuću. Kako je zamislio tako je i bilo. u Granadi.8. slikarstvo i kazališnu umjetnost. umro 19. Godine 1921. Žena istrgne Evicu iz ruku pijanog muža. izveden je u Madridu njegov dramski prvjenac Leptirove čarolije. U tom periodu sav se posvećuje pisanju za kazalište: Don Cristobaldovo malo kazalište (1928). Na poziv stražara krčma se ispraznila. Calderon. Studirao književnost i pravo. U španjolskoj poeziji svoga vremena . Hodao je ulicama i susreo svoga sina koji mu je rekao da je Evici vrlo loše.. a Mika i Jankić su pošli kući. Renome stječe zbirkom Cauciones 1927. te joj darovao kutiju sa slatkišima. Mika je stajao nepomično. U augustu 1936. Cerevantes). jedan je od najvećih španjolskih lirika uopće. održava niz predavanja u SAD-u. Andaluzija. ali Jankić je još želio piti. izlazi njegova najbolja knjiga stihovaRomancero gitano (Ciganski romancero). Nije bilo djevojčice Evice i tek je tada shvatio da pijanstvo nije bilo toga vrijedno. u kojoj se nalazi čuvena oda Waltu Whitmanu.1899 u Fuenteroquenosu. ujedno pokazuje interes za muziku.

duga li cesta! Jao. Kobila crna. 1967 Analiza dijela Konjikova pjesma Cordoba. moderniji izraz i dah istinskog lirizma. velika luna. kobila crna. U nas je mnogo prevođen i igran. masline u bisagama. Podaci iz Enciklopedija leksikografskog zavoda. I u ravni i na vjetru.on je unio novi. Zagreb. Ako i znam pute. crvena luna. nikad neću stići u Cordobu. Smrt na me vreba onamo s kruništa kule Cordobe. vrli moj konjiću! Jao. Hrvatski leksikografski zavod. smrt me čeka prije . Daleka i sama. Znatan je njegov utjecaj na naše mlado pjesničko pokoljenje. Andaluzijski slavuj skladno je spojio modernizam s tradicijom. Jao.

.”. izmjenjuje i gradira..nego stignem u Cordobu! Cordoba. Daleka i sama. Jao. .”. Konjikova pjesma razvija temu nedostižnosti.. smrt me čeka prije nego stignem u Cordobu.kobila crna. samoće. Daleka i sama. crvena luna”. ..PONAVLJA “Kobila crna. velika luna. Ta se slutnja smrti kasnije preobražava u strah.. smrt me čeka prije nego stignem u Cordobu!”-STRAH Lorca stvara sažete i jednostavne pjesničke slike koje ponavlja.. Razvija je tako da ponavlja i izmjenjuje neke slike. ”Smrt na me vreba onamo s kruništa kule Cordobe” -SLUTNJA SMRTI “Jao. Temeljni je motiv konjikova slutnja smrti. “Cordoba. smrti.GRADIRANO ...IZMJENJENE SLIKE “Smrt na me vreba onamo s kruništa kula Cordobe.

sine! . a emocionalni naboj ostvaruje jadikovanjem. Mama. Sine. hoću biti od vode. hoću biti od srebra. Mama. Benasta pjesma Mama. emocije. Gradirajući pojedine slike prikazuje nam da se konjanik sve više boji. pošto je kao i s početka pjesme ostala “Daleka i sama”. To da! Ovog časa. Daleka i sama”. bit će ti jako hladno. na jastuku me svom izvezi. Pjesnik pojedine slike izmjenjuje. Sine. Najprije se kod konjanika pojavljuje slutnja smrti koja se postepeno pretvara u strah. Ponavlja je na kraju pjesme kako bi dokazao kako je Cordoba za konjanika bila nedostižna.Svijet pjesme otvara ovom pjesničkom slikom: “Cordoba. Pjesnikove emocije najjače progovaraju u četvrtoj strofi. bit će ti hladno. Takvim postupcima u komponiranju pjesme nam bolje prikazuje konjanikove osjećaje.

ali u svim varijantama sačuvao je bitnu karakteristiku: izraz neizmjerne tuge i patnje. Ne treba zahtjevati da budemo netko ili nešto drugo nego prihvatiti onakve kakvi jesmo jer uvijek postoji netko tko nas prihvaća baš takve. . Prelazio iz tona u ton a da ih ne razbija. ali svojim trudom i na taj način doći do pozitivnih promjena. vezanost za zemlje. Konačna i čista. trebamo se truditi da postanemo što bolji (brže. starci kažu da se kosa ježila i da se živa rastvarala u zrcalima. Conte jondo ima neobično bogatstvo forma. prijateljstvo. Stvaralac sjenica tišina.Iako se po naslovu ne bi reklo. međutim kada bi se sin pretvorio u srebro ili vodu nikad ga ljubav ne bi tako grijala kao majčinska. strasno prijateljstvo sa smrću. snažnije). više. Sada njegova melodija Sniva s odjecima. Srebro i voda su dragocijene stvari za život ljudi. Portret Silvija Franconettija Njegov krik bijaše strahotan. S posljednjim odjecima. ova pjesma ima svoje značenje i nije tako “benasta”. za kraj naranača i pustih neplodnih brda. Normalno. bogatstvo. Lorca je u pjesmi “Portret Silvija Franconettija”. iz svoje zbirke pjesama “Conte jondo” ocrtao pjevača andaluziskog i dao poetsku karakteristiku ciganskog conte jonda. I biješe stvaralac i vrtlar bje.

održanom u Madridu 1935. blizu je smrti. kaže Lorca. bolest i nesreća Lucije te briga Valpugre Zaplet: vračanje u prošlost od krštenja Jurja sve do ulaska Lucijine nesreće i bolesti (siže) . sina Valpurge i Ante Stipančića.Lorca o teatru. “Narod”.” Objavio lektire u 29. Fabula: Sve počinje krštenjem malog Jurja. Ti privatni događaji popračeni su političkom pozadinom o početku buđenja nacionalne svjesti u Hrvata i o počecima ilirskog pokreta. Kompozicija: Kopozicija: pisac počinje sa sadašnjošću.Vjenceslav Novak Tema: propast jedne hravatske patricijske obitelji za vrijeme ilirskog pokreta. on na tatar postavlja maksimalne zahtjeve. prosinac 2004 23:04:00 | 0 komentara Posljedni Stipančići . drame svoga naroda te ne vidi istinske boje njegova krajolika i njegova duha. već igralištem ili mjestom gdje se vrši ona ritualna stvar što se zove ubijanje vremena.. problem patrijahalnog odgoja. nema prava da se zove teatar. s njegovim smijelom i suzama. “koji ne pomaže rast svoga tatra. koji ne osjeća socijalnog bila. te o trgovini i gospodarstvu Senja. smatra ga “najjačim i najkorisnijim oružjem u podizanju zemlje i barometrom što pokazuje njezinu veličinu i pad”.. kao što teatar.. Sve to završava Lucijinom nesrećon i bolesti. intimna tragedija Lucije. političkog bila. Dalje se nastavlja opisivanjem života Stipinovića te velike očinske ljubavi prema Jurju. te nakraju njenom smrću. Lorca je izložio svoje gledanje na teatar i njegovu društvenu funkciju. povjesno politički trenutak Senja. U sjajnom i dubokom “Razgovoru o teatru”. ako nije mrtav.

Vrijeme radnje: XIX. Htio je biti i izvan kuće ono što je bio u kući: prvi autoritet u svemu i svačemu. od najčistijih karaktera. tj. Mjesto radnje: Senj. Bio je Austrijanac. Zbog prestrogog odgoja nije znala za okrutnost i nepoštenje vanjskog svijeta jer je između ostalog stalno boravila u kući. Kako je učio. Nije bio ni političar. Lebdio je tako neprestance i bio naravno svojim položajima nezadovoljan. a neprestano je tonuo. brinuo se previše za sina. st. Taljan i Mađar u isti čas. Da se Stipančićev san ostvari preko Jurja što naravno nije uspjelo. Morao je naravno zaboraviti što su mu otac i mati zaista bili i gledati u davninu da potraži plemički list svojih pradjedova.moj tatica nije bio. ja kriv ako ga ne bi lako našao i među našim ilirima. Zato je ipak držao sebe čovjekom učenim. ali nije išlo. Ustvari je želio da Jurja napravi ono što on nije uspio. Francuz. Ideja: Socijalni položaj ljudi u određenom povjesnom razdoblju. a samo zato jer je smatrao da ga je Juraj iznevjerio. Umro je onako kako je živio. a mali su ga ljudi na ulicama pozdravljali dubokim poklonima na koje nije nikada pozdravom odvraćao. Da je poživio. a svoju kćerku i ženu je zanemarivao. A nije išlo zato što je u isti čas trožio uporište na raznim stranama .Završetak: pisac nastavlja tamo gdje je stao. Bio je ipak nesiguran na svakom svom koraku i nigdje nije uspijevao. Odupiranje Mađarima. Htio je pošto-poto plivati na površini. Otac i mati bili su mu zapravo krčmar i krčmarica.. Očinska ljubav.. a od svega ništa.’’ Osim toga. Usprkos svemu tome ipak ja imala hrabrosti da se suprostavi ocu kojeg nije mogla iskreno voljeti jer je on za nju . smrt posljednjih stipančića: Lucije i Valpurge. koji je u biti zatvoren i izoliran od svjeta. Okružen svojom ženom i kćeri koje su ga jedine donekle voljele i o njemu se brinule. Lucija Stipančić: Za njenu sudbinu kriv je njen otac i samo to patrijahalno društvo. Kod kuće je bio strah ukučana. rekao sam ti: znao je od svačesa nešto. doba ilirskog preporoda i buđenja nacionalne svjesti Hrvata Karakterizacija likova: Ante Stipančić: Njegove je karakteristike najbolje opisao njegov sin Juraj u pismu koje je pisao svom prijatelju: . čini mi se. Ali držao se svejedno plemićem. za svoj staleš i u ovo doba vrlo bogati ljudi. Od njih je kao jedinac primio uzgojem svoju taštinu koja mu je ostala neotklonjiva volja na svakom koraku života.jer vlastitog nije imao. Na krau svog jadnog života koji je svršio na ruševinama zbog nepravde koju je nanio svojoj ženi i kćeri. česa nije mogao naći.

Upravo zbog te . koji se u potpunosti promjenio. a kad je bio prisutan znala je da se mora ozbiljno (njoj mrsko) ponašati. Kada nije bilo Stipančića ispunjavala je želje Lucii jer je bila takva osoba koja nije mogla nikog odbiti. Ja Jurju ne okrivljujem jer smatram da je njegovoj duši jako puno utjecaja dao i odgoj njegova oca. Juraj Stipančić: Bio je prvo dijete. Na njenom liku se temelji slučaj posrnule djevojke. a još k tome i sin pa je upravo k njemu Ante Stipančić njemu posvetio cijeli svoj život. ali je tada već bilo kasno. Uvijek mu je bila poslušna i radila je sve što se od nje tražilo iako se to kadkad i kosilo njenom mišljenju ili želji. istinitom ljubavlju. Kada je Juraj otišao. Sve je željela dati. pa čak i svoj život za sreću svoje kćeri. Nakon dugo godina i zbivanja te nakon očeve smrti više ga nije ništa vezivalo za njegovu domovinu. Kada je vidjela koliko Lucija pati zbog Alberta otišla je do Martina da se dogovori da joj on napiše pismo (jer je znala da je zaljubljen u Luciju). Sada ljubav ipak nije bila dovoljna. prvom.izoliranosti’’ od svijeta je u nevinost i istinitost Albertovih namjera te ga je voljela samo onako kako se može voljeti pravom. Iako je Lucija umrla zbog tuberkuloze. njeno duševno stanje puno je pridonjelo ranijoj smrti. ali se zbog siromaštva morala povući u malenu kućicu zajedno s Lucijom. Tada je završila patnja njenog srca. Majčinu i sestrinu ljubav nikada nije ni osjetio jer mu to otac nije dozvoljavao. Sve bi učinila za svoju djecu. Mislim da je za njegovo ponašanje nakon odlaska iz kuće bio kriv upravo njegov otac. ali jednostavno sa svojom sudbinom nije mogla živjeti. pa se prepustio lagodnom životu. Nakon Stipančićeve smrti mnogo je patila. Svoj tužni život završila je smrznuta u hladnoj noći tražeći milostinju. misiju koja ga je čekala. znao je da će mu otac slati novac. pa kada je izmamio novac kod majke promjenio je ime u mađarsko i više se nije javljao. Nadživjela je Luciju dvije godine i jako je za njom patila. Valpurga Stipančić: Tipičan prikaz tadašnje žene. Zbog toga kasnije nije osječao ništa prema njima i uopče za njih nije mario. smatrala je da tako mora biti i ništa mu nije zamjerila te ga je istom ljubavlju voljela iako je kasnije saznala da je čak i svoje hrvatsko ime promjenio u mađarsko.. a to je ujedno i razlog njene smrti na kraju romana. Ona jednostavno nije mogla shvatiti Alberta i žalila je za svojom mladosti i nevinosti koju je izgubila zbog svoje naivnosti i neznanja. Zavoljela je Martina. . Pa čak i kad je prijetio svojim samoubojstvom. ali da se potpiše sa Albert. a najviše ju je boljelo što je izgubila sina kojeg ubiti nije nikada niti imala. Kada je bio još malen dovodio bi mu učitelje kako bi skupio što više znanja za tvz.Jedva je dočekala sinov dolazak.bio potpuni stranac kojeg bi vidjela samo ponekad. Kada je pronašla spise koji su u biti prikazivali u potpunosti njegov karakter i osobine (negativne) nije odustala od svog uvjerenja da je Stipančić ipak najbolji čavjek Nakon rođenja Jurja i Lucije pokazala je pravu majčinsku ljubav prema svojoj djeci koju je iskreno voljela iako joj Stipančić nije dao skoro ni pristup k njenom sinu jer je vjerovao da bi ga tako razmazila i odgojila kao žensko. iako je znala da joj možda Lucija ne bi mogla nikada oprostiti kad bi saznala za njezinu tajnu. U ranoj se dobi udala za Stipančića i pošto je on bio iz više porodice smatrala ga je savršenim. Bila je jako osječajna i krhka. Kada je pisao pismo svom prijatelju moglo se vidjeti da je želio imati i majku i sestru.

. godine u Zagrebu. Šenoa je prvi hrvatski pisac koji je književnu pozornost usmjerio na društvene slojeve . Objavio lektire u 29. gradski senator. seljake.feudalce. povjestice. radio je razne poslove. Zahvaljujuæi zanimljivosti tema. mu je umrla kad je imao osam godina. prosinac 2004 23:04:00 | 0 komentara kakO došlo. Radnja je užasno dosadna.AUGUST ŠENOA 1. Oženio se Slavom Ištvaniæ i imao sina Milana. graðane. Beèu i Pragu. Ovu knjigu bih preporučio svim neprijateljima. pripovijetke. a ostalih sedam u Zagrebu. romane. jedan razred gimnazije u Peèuhu. a majka.Opći dojam: ovo je jedna od najdosadnijih ako ne i najdosadnija knjiga koju sam ja ikada pročitao. Bilješka o piscu August Šenoa je roðen 1838. Puèku je školu završio u Zagrebu. August Šenoa je prvi u obitelji poèeo pisati hrvatski svoje prezime Schönoa. novele. Studirao je u Zagrebu. njemaèkim kraljevskim slastièarom. tako prošlo . zapleti ofucano orginalni i rasplet onakav kakav sam i očekivao. Kako bi se riješio siromaštva i osigurao dobar život svojoj obitelji. Više djela posvetio je Zagrebu. privlaènosti sadržaja i likova te živom pripovjedaèkom jeziku. slovaèka Maðarica. doslovce je stvorio i odgojio hrvatsku èitateljsku publiku. Teme svojih djela uzimao je najèešæe iz hrvatske prošlosti. dramaturg. Iako je uvijek bio meðu najboljim uèenicima nije završio studije. S ocem. ali i iz suvremenih društvenih zbivanja. veliki gradski bilježnik. u kojemu je roðen i gdje je živio do smrti. državni èinovnik i radio kao ureðivaè èasopisa “Vijenca”. nije se slagao. Bio je umjetnièki ravnatelj kazališta. kritike i feljtone (Zagrebuljke). Pisao je lirske i epske pjesme.

“Seljaèka buna” (1878. te se ponovno postavlja pitanje nacionalne opstojnosti. “Propast Venecije”. “Kako došlo. . Neka Šenoina djela: a) Romani: “Zlatarovo zlato” (1871. “Kameni svatovi”.g.g.Kad je nakon potresa u Zagrebu 1881.)… c) Povjestice: “Smrt Petra Svaèiæa”.g. “Grobovi Hrvata”… d) Kritika i esejistika: “Naša književnost” i “Zašto pišemo” 2. “Branka”. “Diogenes” (1878.g.g.g.). tako prošlo” (1876. “Prosjak Luka” (1879. kada završava ilirizam.) kojim hrvatska gubi sva ustavna prava koja je do tada imala.g.) b) Pripovijesti: “Prijan Lovro” (1873. pomagao ljudima na ulici dobio je upalu pluæa od èega je i umro. “Èuvaj se senjske ruke” (1876.g. “Mladi gospodin”. Ukidaju se feudalno-kmetski odnosi èime plemiæi ostaju bez posjeda.). Od kraja ilirizma poèela je ponovna germanizacija. naziva se protorealizam iliŠenoino doba. Protorealizam . “Fratarska oporuka”. “Barun Ivica”.). godine.g.. a osloboðeni sljaci su potpuno osiromašeni. objavljena je Listopadska diploma koja vraæa u Hrvatsku parlamentarni život i nacionalno-politièku aktivnost..Šenoino doba Razdoblje hrvatske književnosti od 1849.g.). “Karanfil s pjesnikova groba”. do Šenoine smrti 1881.) i “Kletva” (1882. “Kugina kuæa”. Uveden jeBachov apsolutizam (1850.g.). “Turopoljski top”. 1860.g.

Nagodba iz 1868. U tom razdoblju Ilirci se povlaèe iz književnog života. Tek 1852. a novi književni naraštaj objavljuje u Nevenu. prema kojoj kraljevine Ugarska. priznaje narod Hrvatske i Slavonije kao poseban politièki narod. suprostavlja se ilirstvu. A za razvoj dramske književnosti i hrvatskog kazališta zaslužni su Dimitrij Demetrev i Josip Freudenreich. Hrvatska je ostala bez književnog èasopisa. Raèki i dr. jugoslavenstvu i srpstvu. 3. Narodnu stranku osnivaju nekadašnji ilirci Strossmayer. a u Istri zapoèinje nacionalni preporod što ga predvodi biskup Juraj Dobrila. èine istu državu. Erdelj. pripovjedaè. a Dalmacija i Istra pripale su austrijskom dijelu monarhije. Godina 1868. koji zastupa radikalno hrvatstvo. sklopljena je Ugarsko-hrvatska nagodba. Kukuljeviæ. koji okuplja hrvatske sveæenike koji šire hrvatsku nacionalnu svijest. pokreæe èasopis Neven.U Hrvatskoj poèinju djelovati politièke stranke. Sveuèilište i Kazalište. Mažuraniæ. Stranku prava traži teritorjalnu cjelovitost i potpuni suverenitet hrvatske države. U Dalmaciji se vodi borba protiv talijanskih autonomaša i hrvatskih domoljuba. Njen je voða Ante Starèeviæ. Dalmacija. Na njegov poticaj osniva se Hrvatska Akademija Znanosti i Umjetnosti. Luka Botiæ. pjesnik i dramatièar. Josip Eugen Tomiæ. Što se tièe književnog života. Ante Starèeviæ i Franjo Markoviæ. Mirko Bogoviæ. Leksikografski savez. Janko Jurkoviæ. U kulturnom životu posebnu je ulogu imao Ðakoveæki biskup Josip Juraj Strossmayer. Osim Augusta Šenoe istièu se i: Mirko Bogoviæ. Sadržaj . Adolf Veber Tkalèeviæ. Hrvatska i Slavonija.

Gospoda iz sela dodjelila mu komad zemlje da se prehrani kako bolje zna. prestao prodavati žlice i mreže. sir i jaja što su mu davali seljaci kojima bi samljeo žito i prodavanjem krumpira. lonaca. No èim je ovaj utonuo u dubok san. Bio je to seljak Kranjc. te se oblaèio èisto. proti seljakom. pokraj nekog potoka izmeðu stabala trešnja i šljiva. išèistio potok i napravio nekakav mlin. davao mu badava jelai pila i uzajmljivao mu novaca na zadužnice. popi malo rakije i prenoæi. a vrt izrastao travom i koprivama. Sagradio Martin pokraj mlina i malen duæan i krèmu. Živio je jedeæi kruh. ogradio male vrt. Bio je èist i bijel. zvan Martin. Dvije godine Martin nije trošio novac i živio siromašno kao i prije.Šenoa zapoèinje prièu o Martinovom mlinu usporeðujuæi ga kakav je nekada bio s onim što je od njega danas ostalo. pravedne i nepravedne. izgorjela krova i bez kotaèa kojih su odnjeli pastiri da se ugriju. a Ugrinoviæ. Martin mu dopusti da uðe. Jedne veèeri ispred Martinova mlina pojavio se èovjek tražeæi da ga primi unutra kako bi se sklonio od jake bure. Nakon tog vremena poèeo je polagano popravljati svoju dašæaru. Martinu je trebala bilježnikova pomoæ protiv seljaka. Prije trideset godina na tom je podruèju došao mršavi siromah. a tu je dužnost obavljao bilježnik Ugrinoviæ: “Ugrinoviæ zalazio èesto u Martinovu kuæu da pije i jede i da se dogovori o poslovih. Vraæao se sa sajma u Zagrebu gdje je prodao èetrdeset svinja. Martinu je èesto trebalo bilježnikove pomoæi. kupio nove kotaèe. sa svojom mršavom kobilom i kolima na kojima je bilo pokrivaèa. Martin je toga èovjeka gledao kao psa svoga pred mlinom. luk. razlupanih vratiju. Oko mlina voæke su posjeèene. al ga je trpio. Ljudi su mu se divili misleæi da je sve to zaradio mukotrpnim radom. Zakopao ga je u svojoj kuæi i o njemu se više nije znalo ništa. Martin je iskopao Kranjèeve kosti i bacio ih u Savu. Martin ga konopcem uguši i uzme sav novac. a njegova su se dva kotaèa vrtila danonoæno. I dalje je Martin kupio nešto zemlje i sagradio staju. èovjek rutave . uèvrstio tlo pod potokom. povræa i drvenih žlica. A danas stoji napušteni mlin ispucanih zidova. Išèupao je korjenje i posadio krumpira. Kako bi mogao poèeti graditi novi. kupio kravu i svinju. Mlin se nalazio sat hodanja udaljen od Zagreba. baèvica i slame. zidani mlin. Martin je podigao dašèaru.

To je dobro došlo Martinu. vina. 444) Martin je polagano potrošio sav novac te se morao zadužiti kako bi platio Jankove dugove. mrtva èovjeka. viknuo da je za to kriv Kranjec i bacio se kroz prozor. dali su mu da radi u trgovini. te od njih dobivao novaca i posao na cesti. al ponajviše u zlu. rakije i novaca. ej. a Martin je bivao sve bogatiji. gle! To æe biti junak!” (str. Mlin je izgorio. Ljudi po selu nijesu bili od njega sigurni.duše i maloga poštenja.443) Kad su došli Njemci na vlast seljaci su postali vlasnici zemlje na kojoj su živjeli. a Martin je plaæao toli debelo. Martin se smijao. Dok je malen bio. svaki èas podavio Janko èiju kokoš ili ustrijelio iz male puške èijega psa. hranili ga samo gospodski.” (str. ubila ga rakija: . bogati Martin imao je sinka Janka. No vidjevši da je to ozbiljno. jer ga je i onako Martin dobro plaèao. ah toli debelo. kako se roditelji smijali vièuæ: . da mu je znoj išao na èelo. No Janko se raðe kartao i sladio lulom duhana. Prolazile su godine. Putovao je od grada do grada sa mladom djevojkom koju je upoznao: “Ona se toli slatko smijala. dosta tup. Zbog silnih je dugova sud prijetio da æe prodati Martinov mlin. Sprijateljio se sa Njemcima i prijavljivao seljake koji su uzgajali duhan ili palili šljivovicu. ako potpišu kod bilježnika Ugrinoviæa. Nakon nekoliko godina rodila mu ona sina Janka: “Da. Martin se oženi bogatom udovicom koju su zvali Grgurinkom. toli silno. No kako su prolazile godine tako je raso i Janko i trošio Martinovo bogatstvo. Kad je i taj dan došao. Davao je u zajam ljudima žita. Djeèak bijaše svojeglav.440) Na savjet bilježnika Ugrinoviæa. Imao je vlastitog uèitelja koj ga nije muèio uèenjem.” (str. i ne daj bože da je tko dirnuo u Janka ili ga muèio knjigom ili molitvom. a Janko je trošio silno. Slijedeæeg jutra ispred mlina našli su seljaci odrpana i bosa. Martin je zapalio krov mlina. robovao mlinaru u dobru i zlu. Bio je to Janko. Seljaci su morali besplatno raditi na cesti za Martina kako bi mu vratili dugove. A kad je tek Janko lupio od prokšije batinom majku po glavi ili oca po leðih. ah. razmažen. Nakon što su Janka protjerali iz škole. a zemljište je prodano sinovima onih seljaka od kojih je Martin krao. lijepa mladiæa. ah.Gle. a kad nebi uspjevali vratiti dug Martin bi im oduzeo posjede. toli slatko. Svaki èas letio od Jankove ruke kamen u èiju glavu i èiji prozor.

u visokih èizmah. to je valjalo platiti. 445) 4. sivih oèiju i šiljastih zubiju.” (str. 436) UGRINOVIÆ . ali ga je njegova prevelika popustljivost prema sinu uništila. a za robu nije bilo š njim nikad pogaðanja. malo. Bio se uputio iz Zagreba u obližnje mjesto. ali i graditi si bogatstvo na raèun drugih. nikad se nije smijao. “Martin bijaše mrk. govorio kratko.E. Bio je zle duše i tvrda srca. kad ga je sprijeèila jaka bura. Znao je plesti mreže.“Tako stajaše mlin pust. na sud radi baštine. Martin ga je primio u svoju dašæaru i ubio ga dok je spavao: “Cestom nije bilo vidjeti žive duše do jednog jedincatog èovjeka seljaka Kranjca pod malim klobukom.” (str. vazda gledao pred sebe u zemlju. Lica MARTIN Plavokosi èovjek. 436) Mudro je iskoristio ukradeni novac. drukèije pokupio robu pa otišao. baš kao Martinov mlin! . ni da je komu rekao “zbogom”. prazan. što je tražio. KRANJAC Seljak koji je na sajmu u Zagrebu vrlo dobro prodao svojih èetrdeset svinja. Zato ljudi govorili o èovjeku nesretnu: . èudan svat.Kako došlo tako prošlo! (str. izraditi drvene žlice i samljeti kukuruz. koji je jurio i jurio boreæi se s burom.

Janko se kartao. dosta tup. razmažen. to jest. Djeèak bijaše svojeglav. i oèev zlatni kolomaz ne bijaše od pomoæi. pravedne i nepravedne. Martin je platio.Martinov bilježnik: “Najviše je seljakom Martina hvalio bilježnik Ugrinoviæ. “ (str. Od malena su ga navikli na lak i bogat život. robovao mlinaru u dobru i zlu. . Janku omilila fina šljivovica. odjeven zelenim omazanim kaputom. al ponajviše u zlu. crvena nosa. ostadoše Jankova kola u blatu. èastio prijatelje. hranili ga samo gospodski.440) JANKO Martinov sin. Pa šta? Martin je platio.” (str. 444) Putovao je po gradovima sa djevojkom i trošio na Martinov raèun. proti seljakom. Njegova je prevelika rastrošnost dovela Martina do smrti. Dadoše ga u trgovinu. Martin je platio. Janko nosio se fino kao gospodèiæ. èovjek crne kuštrave kose. kad si dobar. 440) Obavljao je i prljave poslove za piæe i hranu: “Martinu je èesto trebalo bilježnikove pomoæi. Janko se vukao od škole do škole.” (str. 443) Nije mario uèiti i raditi. Zašto ne bi? Jadno dijete! Kad se muèi. jer mu je otac davao novac: “Al Janko šupalj kao i prije. šampanjsko vino. al kad je došlo na latinsku i grèku. i ne daj bože da je tko dirnuo u Janka ili ga muèio knjigom ili molitvom. èovjek rutave duše i maloga poštenja. I to je dobro. neka mu je i malo zabave. a Ugrinoviæ.” (str. jer Latini i Grci ne znaju za šalu. Istjeraše ga iz škole. “Dok je malen bio.

5. Zakljuèak .

da prosvjeduju protiv toga. odnijela bi svojom pojavom strah od ljutih šiba.” (str. ali obogaèenom opisima tadašnjih vremena i navika ljudi: “Iza nekoliko godina doðe njemaèka vlada u našu zemlju. 442) Šenoa je privukao èitateljsku pažnju stavljanjem oštrih ironija u tekstu: “Ona se toli slatko smijala. njegovo cuvstvo. ej. ah toli debelo. I sama rodna kuca bila je za nj sporedna stvar . njegova misao. ah. 441) “Nu mene duša boli kad gledam što Švabe od nas rade. lijepo sanjali.Pripovijetka stvorena kao jednostavna prièa o siromahu koji je stvorio svoje bogatstvo na raèun drugih ljudi. gle! To æe biti junak!” (str. Sve hoæe oni prekrojiti na svoju. grde nas. 444) “A kad je tek Janko lupio od prokšije batinom majku po glavi ili oca po leðih. Usprkos ocevih i majcinih molba i neminovnih šiba izostajao je poradi ribarije iz škole. a ova zemlja kao da nije naša. toli silno. svoje obièaje? Ali su bila vremena ponekle dobra.u devetoj svojoj godini ." "A more je i život u njemu privlacilo Tita kao carobnom snagom k sebi. Preziru nas. Takva . Živio je s ribarima. a Martin je plaæao toli debelo. a sada?” (str. Bila su to zla vremena. kao da je clan njihove družbe.443) i dok opisuje kako su seljaci hvalili Martina što im je posuðivao novac. a Janko je trošio silno. da mu je znoj išao na èelo.” (str. Objavio lektire u 29.Gle.tukao ostima uz oca ribu pod malom svijecom tako vješto. te ribari veslaci nijesu nikada ni pomislili.tek more i morska obala njegovo rodeno tlo. i sve da bude po njemaèku. svoj jezik. ah.Vjenceslav Novak Citati LJUBAV I RADOST PREMA MORU: "Ni grožnja ni obecanja nisu mogla da odvrate malog Tita od mora i ribarije. Tada je vec . motati u kolut izvuceno uže i privesti od jednog kraja k drugomu ribarsku barku. kad nije lovio udicom ili vršom. Bože moji! Kad pomislim kako smo godine 1848. jer šta æe nijemština èovjeku koga je bog stvorio Hrvatom? Zašto èovjeku kratiti materinje mlijeko. prosinac 2004 23:03:00 | 0 komentara Tito Dorcic . seljaci postali svoji na svojem. kojoj bi bacio udicu. Nestalo robote. gledaju nas kao sluge." "Ali škola je ostala vazda crna strana njegova života. što je kod diobe ubijene ribe zapadao i jednak dio i Tita. pomogao im je izvlaciti mrežu. Jedna ribica. zbog kojeg su morali zadužiti svoje posjede. toli slatko. kako se roditelji smijali vièuæ: .

da se nade jednom onako samostalan bez icijega nadzora na mjestu svjecara. .. slobodno izvršivanje volje jednoga.. natrag. a onda je morao zakipjeti gorkim prosvjedom proti veslacu. fantaziju i cuvstvo k morskom dnu. koliki su pocinili grieh. nijesam smio ni mogao prosvjedovati proti njihovu naumu. . koje je meni darivalo radost i slast života. A one dvije stare lude gledaju me kano dvije okamine.. što joj uzimama život. da je ispod kamena pomolila ribica glavu! Dobacio bih joj sav zanesen udicu.. kad je osjetim u svojoj vlasti. A on se cutio velik.jedna ribica kao da je mogla ucarati njegovu pamet. a mrcvare me me glupim pitanjima. povukla bi sa sobom svu njegovu misao.... da ne budu krvnici svoga djeteta. ako prem mu se je nenadano ispunila smjela želja. Pa zašto su me išcupali i prenijeli s rodnog tla na tude? Da mi bude bolje! Stare lude! Bez poznavanja i bez razumijevanja života oni su se drznuli da sude. Osveta nije izostala: evo me kukavnoga ostatka života.. samo da ja mogu proživjeti onaj neiskazani pocut. nepravda drugoga..." IDEJA ROMANA: ". gdje sam proživljavao dneve srece. kojom su htjeli da podignu radost moga života! Onda sam bio sretan. kojim se našao na tom mjestu. Ozbiljnost i uzbudenje duše. ono cuvstvo jakosti.. A moje pravo? A moja sloboda volje? Pravo jednoga. gdje ce meni biti bolje! Kojim su pravom odlucivale onake neznalice mojim životom? Kojim su mi pravom oteli radosti života i. ali s primjesom strasti zapovjedao Tito. a iz one bistrine mora.. ne pljuskaj veslom .odrešito je.. Kako se slatko i zanosno zamišljao u tu želju. upija se sada u moju misao želja.. moje fantazije. davao je njegovom djetinjem licu cisto muževni izražaj.. sva duša ronila mu je s pogledoma uz ribu pod morem . kad bih vidio. Pod svakim onim kameckom utisnut je barem koji hip moga života.. Kako bi muduša rasla kao nabreknuta od osjecaja vlasti. jak i samostalan na tom mjestu.. Kolik raskošni pocut. nego sam cutio. kako su smjeli da me unesrece? Ja sam bio dijete.. da je tu Ijudima i ribi zapovjednik i gospodar! Zato se sav kao nadahnut našao na mjestu oboljelog ribara. lude.. da upije iz njega u sebe snagu i radost. što bi se rodio u meni. da sam tudu školama.. Kako bi se pred njegovom fantazijom bujno redale slike pod plamtecom luci .. koji su umjeli voditi ribu pod svijecom. koja je znacila vrhunac svega . što su cekali svoj stalni konac od njegove ruke. .. i ako sam cutio.. samo im teku suze iz ociju.. Sloboda volje. ali nijesu odustajali.. A vidjeli su to i oni. ravan ocu i izabranim ribarima..... lude!. koji se još jednom usudio izustiti sumnju: Može li on ovako nejak da bude svjecarom? . cuvstva i volje.. ili bulje u me i nikako da shvate još ni danas. kao da je ona došla tu iz Ijubavi prama meni." KAKO TITO LOVI RIBU: ". drugi su se zgražali gledajuci me s obale.. Lude..Naprijed. Ono je bilo moje pravo tlo. Ah. ukratko: moga života.. Njihovo roditeljsko pravo. a pri tome nijesam uživao. moga razuma. u koje su oni mene silom turali.. slobode i moci. u koje bijaše pustio duboko svoje korjenje moj život.. kada sam na mahnitim krilima bure upravljao sam jedarcem i kormilom i poput poluboga jurio svojom barkom preko bijesnih valova. razmišljanja.. a ja sam cutio buru i valove u njihovoj pokornoj službi. da taj ostatak satrtog života darujem moru... gdje je pred njegovim ocima vrvjelo još toliko života.. ropstvo volje drugoga." ...

No u očevom odgovoru stajalo je nešto posve neočekivano: otac je napisao da su to gluposti i da mu s takvim pismom više ne dolazi. Čim je Artur došao u njihovu sobicu i predstavio se. Opisao je propadanje senjskih patricija (roman Podljednji Stipančići). Privukli su ga i socijalni motivi . Poznat je kao predstavnik hrvatske književnosti u doba realizma. Tijekom dvadeset i pet godina djelovanja postao je jednim od najplodnijih hrvatskih književnika. U svojim djelima. On je ipak otišao u Zagreb gdje je živio u sobici sa Jerkom Pavličevićem. pripovjetkama i romanima. Artur je uočio nanjetu nepravdu. a polunagi čovjek gubio se ispred njegovih očiju sve više u daljinu odakle bi još katkad jeknuo njegov slabi glas.. moralnu stranu seoskoga života (Podgorske pripovijesti). "I Artur je pošao u život.život i bijeda radnika i beskućnika. prosinac 2004 23:03:00 | 0 komentara U G L I B .. temperamentni Jerko koji je u međuvremenu saznao sve o slučaju te nesretne stipendije. Ubrzo je osjetio čežnju za domom. U književnost je ušao rano. Gospiću i Zagrebu.. Školovao se u rodnom gradu.Objavio lektire u 29. Vrsta djela: socijalna pripovjetka Mjesto radnje: Zagreb Vrijeme radnje: početak jeseni Sažetak: Artur Kranjčić..Vjenceslav Novak Vjenceslav Novak je rođen 1859 godine u Senju. a obrađivao je i temu sukoba umjetnika s malograđanskom sredinom.. ne izdržavši pritisak. zaplakao.. pa je otišao do svog prijatelja iz gimnazije Jakova Kosovića. dok nije i on posve iščezao u zaglušnoj buci života. ali je ona dodjeljena Arturu. došao je u Zagreb jer je dobio stipendiju za fakultet." Kompozicija djela: . Podnio je molbu za stipendiju. opisao je život u malim primorskim gradićima.Zagrebu i Pragu. čije je plastične likove dao u pripovjetkama Iz velegradskog podzemlja i U glib. siromašnim pravnikom IV godine. sin imućna oca. siromašnoj Podgori i u velikim gradovima . Jakov je bio vrlo talentiran i siromašan seljački sin. a umro u četrdeset i šestoj godini (1905 godine) od tuberkuloze. za kojeg je mislio da je došao tu na studij. te pisao ocu da se odriče stipendije. odmah se grubim i oštrim riječima okomio na Artura koji je.

. te tako odgaja svog sina. bezosječajan je i bezobziran. Izmolio je za Artura stipendiju koja je namjenjena sirotinji. koje propagira humanost i ljubav prema bližnjemu. To nije moralno... a djelima hule nauku njegovu .. jer ja sam sačuvao vjeru u njega. traži "cimera" kako bi djelili troškove stanovanja. On je gnjevan kritičar društva. dok je Jakov seljački sin siromah.. zemlja. odnosno. dakle. Kad je Artur ocu u pismu napisao strašni grijeh što ga je počinio prema Jakovu." U Arturovoj odluci da napiše ocu pismo kojim ga moli da se odrekne stipendije. za njega ne postoje granice i pravila. gdje sve plače i suzama potištenih prosvjeduje u ime nauke Isusove protiv nasilja. on je pohlepan i škrt. grijeh koji vapije k nebu za osvetom"... gdje boravi glad. tome se protivi glas moje savijesti . ali i simbol siromašnog studenta koji se kroz život probijao sam doživaljavajući pri tom uvrede i poniženja. ali su oprečnih ekonomskih mogućnosti... tjera da tako postupa. To je. a oni je nemaju: rječima hvale. da se slobodno dignem opet k njima. Artur je jedinac imućnog trgovca i gradonačalnika. a gladuje zato jer je vaš otac oteo kruh što ga je narod. Analiza glavnih likova: Arturov otac: on je dobrostojeći načelnik. a u stvari je sebično i proračunato "Ja dižem svoj glas protiv nepravici ovdje u vlažnoj sobi.. gospodine." Očevo negativno pismo čini epilog ove novele. Jednom zasvagda: s takvim psinama da . dobrotvor neki. da me više ne uznemirujuš ovako! To su tlapnje.U uvodnom djelu upoznajemo dva glavna lika koji dolaze iz istog kraja u Zagreb na studij. a koje je rezultat Pavličevićeva govora počinje rasplet. u život treba gledati drugačijim očima. Početak radnje je oglas kojim Jerko Pavličević. tko bi trebao potporu za svagdanji hljeb. sad bilo tko namjenio bio za školovanje sirotinji. Moja duša hrli za idealima. "Ovaj vaš drug gladuje. Arturovim dolaskom Jakovu započinje zaplet koji postepeno vodi do vrhunca kroz Pavličevićevu optužbu lažnog morala malograđanstva. njemu. "Oče! Ja živim vrlo udobno na račun nekoga. otereti me. otac mu je napisao: "U buduće.

neiskusan je te takav dolazi u Zagreb na školovanje. jeftinoj sobici koju djeli s Jerkom Pavličevićem.. gdje nalazi smještaj u maloj. On je mlad... to iz onih koji su te smeli govori zavist. prosinac 2004 23:02:00 | 0 komentara Kabanica Nikolaj Vasiljevi~ Gogolj Ruski knji`evnik ukrajinskog podrijetla (Soro~incy.. S Pu{kinom sura|uje u revijiSovremenik 1836. Po prvi put je prepušten sam sebi.. jer je potpora već udjeljena Arturu Kranjčiću. a tu još nijesi učio.. molba mu je bila vraćena. te uviđa nepravdu koju je njegov otac nanio Jakovu izmolivši stipendiju. Jakov dolazi u Zagreb. On je dobar i pošten. te ima silnu želju za višom naobrazbom. Ti si mlad. odgajatelj. Poltava). Te godine izvodi se njegova . silno zanesen. predava~ povijesti na Sveu~ili{tu. "Kroz gimnaziju se provlačio uvijek lijepim uspijehom. Međutim. i nikako ne shvaća i miri se s nepravdom koja mu je učinjena.. Izuzetno je tolerantan..mi ne dolaziš! Međutim. lijepo odgojen. pisao je svom ocu: " Pisat ću ocu rekao je sebi da se odričem stipendije. Ne mogavši to podnjeti. stipendija me guši Još nikad nije stupio svojom voljom pred oca u ovako zamršenoj stvari: što će na to on? Stala ga je savladati slaboća." Jakov Kosović: On je siromašni seljački sin iz najrđavijeg kraja u Lici. Napokon je napisao ocu pirmo. ali više gladan nego sit.." Artur Kranjčić: za razliku od oca on nije negativan lik.... Nadajući se da je došlo do neke pogreške pri dodjeli potpore. Kako smije bogat čovjek uzeti ono što je namjenjeno siromahu?" Objavio lektire u 29. ne zna ništa o boli i nepravdama. Život je prava škola. U Petrogradu radi kao ~inovnik. a njegov mladi duh opirao joj se gonjen šibama teških rječi kojima ga je bičevao polunagi čovjek mršava lica i suha tjela na kom su bila izbočena rebra. (za tvoje umirenje) znaj da ima sinova iz većih kuća nego što je naša. stoga šalje molbu za stipendiju koja bi mu omogućila školovanje u Zagrebu. pa uživaju potpore za svoje nauke.

Njema~koj i Francuskoj. Nos. Mirgorod. Vij.dramaRevizor. . Petrogradske pri~e. dramu Revizor. Za~arano mjesto. Putuje po Italiji. Pri~a o tome kako su se posva|ali Ivan Ivanovi~ i Ivan Nikiforovi~. Kabanica.). O njegovu kontroverznom stavu prema politi~kim i kulturnim zbivanjima svjedo~e tekstovi Odabrana mjesta iz prepiske s prijateljima i Autorska ispovijed. komediju @enidba. Stra{na osveta. pripovjetke Starovremenske spahije. obilazi Jeruzalem. Svibanjska no}. povijesni roman Taras Buljba. Objavio zbirku pripovjesti iz ukrajinskog `ivota na Ve~eri na imanju kraj Dikanjke (Soro~inski sajam. roman novelu Portret. Dnevnik jednog lu|aka. Posljednje godine `ivota provodi u Moskvi rade}i na drugom dijelu Mrtve du{e. Nevski prospekt... romaMrtve du{e.

Akaki Akakijevi} je ~inovnik. Cijelu pri~u pripovjeda gotovo pu~ki. Gogolj svojim djelom najavljuje modernu knji`evnost. Opisuje ga kao malog ~ovjeka. Fabula Pripovjetku mo`emo podjeliti na pet djelova: . On pirkazuje zapravo veliku va`nost tih nama banalnih probelema. Specifi~nost te knji`evne forme je iskazvanje obi~nih gotovo jadnih ljudi za razliku heroja iz romantizma. Kabanica predstavlja novi tip proze. Gogolj ovim djelom opisuje jednog jadnog. Bjedan je jer radi za 400 rubalja godi{nje. Jedna skromnija kabanica ko{ta 180 rubalja.O Kabanici Dostojevski je izjavio da svi pisci potje~u iz kabanice. Sam fizi~ki izgled junaka daje opis karaktera. Stil pisanja je fantasti~no groteskan. Svog junaka dovodi do smrti zbog kra|e kabanice.2. To~nije prepisiva~ dokumenata. monotonog ~inovnika i njegovih naizgled banalnih problema. 3.

Uvodni dio gdje pisac opisuje kr{}enje i imenovanje Akakija Akakijevi}a.

Zaplet gdje pisac opisuje ponizni i monoton `ivot jednog bjednog ~inovnika.

Vrhunac radnje traje jedan dan. Ujutro ~inovnik dobija svoju novu kabancu, a nave~er mu biva ukradena.

Rasplet se sastoji od dugih slu`benih postupaka, koje Akakijevi} mudro izbjegava. No nisu mu vratili ono {to je tra`io. Prije ga je sna{la smrt.

Kraj se sastoji od osvete. I nepisane poruke da pravda donekle i pobje|uje.

4. Kratak sadr`aj

Pisac nas ve} na uvodnom djelu upoznaje sa nesre}om koja prati Akakija Akakijevi}a. Pri kr{}enju nije bilo drugih imena nego onog od svog oca. Akaki je radio kao ~inovnik. On je imao zadatak da prepisuje slu`bene tekstove. Toliko se trudio u svom poslu da nije primjetio okolinu koja ga je zadirkivala. On se brinuo naizgled o bezna~ajnim problemima kao uspravnost i linearnost slova. Ipak je jedan od njegovih vi{ih ~inova to donekle i cjenio. Akaki je imao toliko nesre}e da hodaju}i ulicom bi mu ~esto neko sme}e palo na glavu s balkona. Tako da je na njegovom {e{iru bilo i otpadaka od banane i sl. @ivot mu je bio monoton, ali njemu je odgovarao. Suprostavio se i ponudi pove}anja ~ina. Jednog dana je primjetio da mu je kabanica dosta uni{tena i da bi tako mogao oboljeti. I{ao je do kroja~a Petrovi~a i zamolio da mu zakrpa kabanicu. Nakon svakakvih nadmudrivanja Petrovi~ mu je odlu~io sa{iti kabanicu za samo osamnaest rubalja. Akaki nakon mnogo {krtarenja i malo sre}e je sakupio novac potreban za kabanicu (platio ju je mnogo manje nego {to joj je bila prava po~etna cjena). Na poslu je bio slavljen. Odr`ana je i ~ajanka u njegovu ~ast. To je bio zacjelo preokret u njegovom `ivotu. Na povratku ku}i do~ekala ga je najte`a kazna, ukradena mu je najva`nija stvar koju je posjedovao kabanic. Pisac prikazuje razne podhvate koje je Akaki poku{ao da se prona|e njegova kabanica. Posebno isti~e drskost jedne visoke li~nosti. Akaki je umro od bolesti u pedesetoj godini `ivota. Ali se osve}ivao vlasti kra|om kabanica. Pred kraj pri~e biva ukradena i kabanica te visoke li~nosti ba{ pri jednoj od njegovih vedrijih raspolo`enja. Na kraju se pisac osve}uje i posljednjoj osobi za svoju krivicu, jednom stra`aru.

5. O Akakiju

Akaki Akakijevi} je prikazan kao najbezna~ajnija li~nost na svijetu. Njegova osbna vrijednost na po~etku pri~e jednaka je jednom dana{njem fotokopirnom stroju. Jedini pravi preokret u `ivotu prikazan je pomo}u jedne kabanice. Pomo}u te kabanice pisac dokazuje da i Akaki mo`e pokazati zube i snala`ljivost kad je to potrebno. Prikazuje ga kao inteligentnu i hrabru osobu koja nije `eljela izkazati i iskoristiti svoje vrline. Akaki je toliko du{evno jak da se vra}a na zemlju i osve}uje za nepravdu koju je pro`ivio.

6. Moje mi{ljenje o djelu

Gogolj je jedno na prvi pogled dosadno djelo napravio zaista zanimljivim. Pgotovo mi se dopao Akaki sa svim preokretima u njgovom `ivotu. Drago mi je {to sam pro~itao ovu knjigu.
Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:01:00 | 1 komentara

Voda - Vladimir Nazor
Ime pisca: Vladimir Nazor Ponešto o piscu: Vladimir Nazor rodio se 1876.g. u Postirama na otoku Braču, a umro u Zagrebu 1949.g. Ubraja se među najplodnije hrvatske pisce. Pisao je lirske i epske pjesme , pripovjetke, romane, putopise, i dnevnike. U prvim pjesničkim zbirkama sa zanosom pjeva o prirodi, zemlji i čovjeku radujući se ljepotama i vedrinama života, te vjerujući u moć i snagu slavenskog čovjeka. Cijelog života je vjerovao u pobjedu dobra nad zlim, a to životno uvjerenje potvrđuje djelima koja su nastala u antifašističkom ratu. To su “Pjesme partizanke” i dnevnik “S partizanima”. Poznata su mu djela “Medvjed Brundo”(epski spjev), “Pastir Loda” (roman), “Veli Jože”(pripovjetke), te zbirke lirike ; “Slovenske legende” i “Hrvatski Kraljevci”. Nazor je pisao i za djecu - pjesme, priče, igrokaze. Među pričama se ističu posebno “Bijeli jelen”, “Dupin”, “Min-ČanLin”, a igrokazi su mu “Crvenkapa”, “Pepeljuga” i “Pionir Grujo”. Tema: Preživljavanje suše Glavna misao: uvijek dijelimo s drugima jer će nam se to vratiti Likovi: Vlado, Košće, kapetan, Vladin otac, Vladina majka Mjesto radnje: Velo selo Vrijeme radnje: nekad davno Sadržaj: Više od tri mjeseca nije padala kiša. Ljudi se boje za svoje vinograde i maslenike. Sve je bilo pusto, jedino na obali su ljudi dočekivali lađu koja im je trebala dovesti vodu. Tih dana je otac bio veoma zabrinut zbog Vladinog školovanja. U selu su zbog žeđi umrle dvije mazge. Tog istog dana su došle vijesti s kopna da lađa s vodom dolazi sutra u luku. Ljudi su iščekivali vodu , i žene su nosile prazna vedra na glavi. Odjednom se začu zvižduk broda koji je prevozio vodu. Ljudi su pili vodu i napajali svoje životinje. Od kapetana su tražili vodu da bi napunili svoje bunare. Kapetan je spojio cijevi iz lađeprema bunarima. U lađi je bila pump koja je dizala vodu. Kada su cijevi bile postavljene izgledale su kao dvije mrtve zmijurine. Svi seljaci su bili nestrpljivi čekajući da voda poteće cijevima. Nakon nekog vremena voda je potekla, a one dvije cijevi kao da su oživjele. Kada je Košće vidio vodu nožem je probio cijevi i počeo piti. Nije ga smetalo što su ga žene tukle i ogovarale. Kasnije neka žena uzme Košći nož iz ruke i učini isto što i on. Žene su britvicama, iglama za pletenje i vretenima bušile cijevi i pile vodu. Većina vode gubila se u zemlji. Uskoro je voda opet prestala teći i one dvije cijevi su izgledale kao mrtve zmije. U isto vrijeme na drugoj strani otoka spremalo se nevrijeme. Svi su potrčali da tamo dočekaju kišu. Kada je kiša pala svi su bili sretni, a bunari su se napunili vodom , vinogradi i maslenici ponovno su bili zeleni i sve je opet bilo u redu. Kada je Vlado ugledao oca odlučio je da neće otići u grad na školovanje nego da će ostati u selu i pomagati mu na zemlji, ali Vladin otac je rekao da mora otići u grad na školovanje da ne bi bio siromah i bjedan. Ocu je bilo žao što mu sin živi tim teškim životom kroz koji je i sam prošao, zato je nagovorio sina da ode u grad na školovanje kako bi mu život bio lakši i bolji od onoga koji bi imao, ako bi ostao s njim na selu.

Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:01:00 | 5 komentara

Cvijet sa raskršća - A. G. Matoš
Bilješke o piscu: G. Matoš rođen je 13. 6. 1873. u Tovarniku, a umro je 17. 3. 1914. u Zagrebu. Pisao je pripovijetke, crtice, feljtone, eseje, putopise, književne, muzičke, likovne i kazališne prikaze, pjesme, a okušao se i u dramskom radu. Kompozicijski solidno postavljene, njegove pripovijetke su pune ilirizma i duhovitih obrata, ali boluju od nedostatka realnih doživljaja. Nov u pjesničkoj frazi, Matoš je unio u hrvatsku poeziju dah zapadnoeuropskog simbolizma s kraja 19. st. Tema djela: ljubav između Solusa i Izabele Vrsta djela: Novela Citat za glavni lik: «Kosa se raskošljala u rumenozlatnim pramovima niz nježni, snježni, goluždravi vrat, tresući se u dugačkim, teškim zavojcima na pupoljastim, mladim i slabačkim grudima.»

Citat opisuje Izabelu kako je vidi Solus dok se polagano budio.

Citat za eksterijer: !Jezero šumi srebrnu himnu, iz tamnih šuma bruje crni koralji. Nebo šušti zastavom od modre svile. Iz dubine grmlja, gajeva i gore skaču razigrane djevojke, šibajući uzduh znojnom, bahantskom kosom. Kao nabujala bujica struje u bučnoj, krvavoj orgijskoj pjeni niz glasnu goru i kotlinu, a u njoj graja. Bleka stoke, duduk gajda kroz pastirski dim, kroz satirsko, vinsko jecanje od požude, kroz jareće drhtavo, požudno blejanje.»

Citat opisuje neki krajolik kako ga u snu vidi Solus.

Citat za glavni događaj: «I debeli gospodin otrgne sa mene i brutalno povede bijedno djevojče.

- Pardon, gospodine! Zahvalite gospođici ako ne razumjeh smisao vaših kleveta!- reknem muklo, gotov na sve. Gospođica je nabasala slučajno, pošto spavah, i ja je nagovarah da se vrati u kuću. No gospodin učini kao da me ne ču, i pođe, vukući te se morah braniti toljagom.»

Citat opisuje trenutak kada Izabelin otac vodi Izabelu podalje Solusa.

Karakterizacija likova: Solus- samotnjak, brižan, hrabar, slobodan Izabela- slijepa, nježna, znatiželjna

Kratak sadržaj: Novela govori o čovjeku koji sebe naziva Solus i koji sam putuje svijetom jer ne voli gradove. Uz to on ne voli biti slobodan. Jednog dan zaustavio se u jednom francuskom gradiću gdje nakon što se okrijepio, zaspi na jednom lovačkom puteljku nedaleko od novog ljetnikovca. Dok se budio osjeti da nije sam. Ugledao je pored sebe prekrasnu djevojku, ali ubrzo shvati da je ona slijepa. A ona je toga dana prvi puta otišla sama s svojim psa od kuće dok nitko nije pazio na nju. Djevojci se Sulus odmah svidio i nagovarala ga je da zajedno pođu u njezin dvor. Kad on to otkloni, ona poželi sa Solusom lutati svijetom. I baš dok ju je uvjeravao da ni to nije dobro za nju, pojavi se djevojčin otac i grubo prekine njihov razgovor, odvevši djevojku kući.
Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:01:00 | 0 komentara

Veli Jože - Vladimir Nazor
Ime pisca: Vladimir Nazor Tema: doživljaji diva Velog Jože Osnovna misao: pohlepa nam može biti samo na štetu, a ne na korist Likovi: Veli Jože, Ilija, Libert, Jurić, ovčar Ivan, Civetta itd. Sadržaj: U gradu Montovnu živo je jedan kmet koji je bio velik kao div. Bio je veoma snažan, ali je služio i pokoravao se gospodi, a pomogao je i radnicima. Orao je po polju, vukao najveće terete, tj. radio je najteže poslove. Taj div zvao se Jože. Jože je zanosno obavljao svoje dužnosti dok nije došao providur i odveo ga brodom u

Mletke. Na moru ih je uvatila bura i lađa se potopila, ali Jože se spasio. U toj lađi bio je zatvoren Galeat Ilia. On je bio div sa puno ruku, ali bez nogu. Također je bio i rob. Prije smrti rekao je Joži da ne dopusti nikom da mu gospodari, nego da bude slobodan čovjek. Pošto je Joži bilo jako žao Ilije, odlućio je poslušati savijet. Nakon nekoliko dana Jože i kmetovi su pobjegli od svojih gospodara na neko brdo. Tamo su jako lijepo živjeli. Jednom prilikom dok su kopali iskopali su gomilu zlata. Njihovi su im gospodari došli pomagat za zlatnike. Gospodari su radili svakojake poslove za svoje bivše sluge, a kući su se vraćali bogati. Došlo je vrijeme dijeljenja posjeda. Zbog svoje pohlepe, divovi su se posvađali. Jože je bio najžalosniji, jer nije dobio sve ono što je zaslužio. Osvetio se ostalim divovima tako što je spalio kolibu žita. Divovi su bili ljuti pa su progonili Jožu. Joža je našao svoj zaklon kod Civette. Civetta je postao vođa kmetova pa je on razdijelio posjede. Joži je dao najbolju zemlju. Joža je ubio dva diva. Divovi su bili žalosni i nisu znali šta da rade. Pitali su Civettu za savjet. On im je rekao da ih je to Bog kaznio što su bili nepravedni prema Joži. I Jože se vraćao svojim Montovljanima, ali prije ulaska u grad sjetio se Ilijinih riječi pa je odlučio da više ne bude kmet nego slobodan čovjek. Napustio je Civettu i Mautovena i više se nikad nije vratio.

Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:01:00 | 4 komentara

Ilijada - Homer
Likovi: Ahil, Agamnemon, svećenik Hris, Briseida, Hektor, Apolon, Hera, Kalhant, Nestor, Zeus, Patrokolo, Tetida Sadržaj: I pjevanje Nakon devet godina ratovanja između Ahejaca (Grka) i Trojanaca odluka o pobjedniku nikako ne pada. Razorivši jedan grad u borbi protiv trojanskih saveznika Ahil je u ropstvo poveo i kćerku Apolonova svećenika Hrisa, Briseidu. Ona je pripala kralju Agamemnonu. Njezin otac donio je otkupninu ne bi li mu Agamnemon vratio kćer. Nakon pogrdnog odbijanja svećenik Hris zamoli njegovog zaštitnika boga Apolona da kazni Ahejce. Apolon usliša Hrisovu molitvu, te pošalje svoje nevidljive strijele. Tko god je bio pogođen umro bi od kuge. Devet dana padale su strijele po Ahejcima. Zbog tog napada boga Apolona biva sazvana Narodna skupština na kojoj Agamnemon sazna uzrok Apolonove ljutnje, te u zamjenu za svećenikovu kćer on traži Ahilovu robinju Briseidu, čim je vrlo rasrdio Ahila koji više ne želi pomagati ahejskoj vojsci. Nakon što mu

biva oduzeta Briseida Ahil tužno zaziva majku Tetidu i moli je za pomoć. Kako bi mu pomogla, Tetida odlazi na Olimp te se tuži Zeusu zbog svog sina Ahila. Zeus odluči kazniti Ahejce neuspjehom u njihovom boju protiv Trojanaca, no na tu Zeusovu odluku božica Hera, Zeusova žena strašno se uzbuni, no Zeus ne posustaje od svoje odluke. XVI pjevanje Nakon što izgubiše sve junake Ahejci su se našli u veoma teškoj situaciji i bili su pred porazom, te Patrokolo moli Ahileja da mu pomogne ili da ga pusti da vojska predvođena njim napadne Trojance. Ahilej ga pusti davši mu svoje oružje u pridruživši mu Mirmidonce, no preporuči mu da se odmah odagnavši Trojance od lađa vrati da se ne bi bogovi naljutili. Vidjevši Patrokola u Ahilejevom oružju s Mirmidoncima Trojanci su pobježali misleći da je to Ahilej. Patrokolo je junački s vojskom udario na Trojance te ubije vojvodu Sarpendona, te pokuša osvojiti i Troju. Došavši pred zidine grada pokušao je da se popne na gradske zidine i tri puta biva odbijen od Apolona. Četvrti puta Apolon ga oštro upozori te se Patrokolo povuče od straha prema Apolonovom gnjevu. Apolon nagovori Hektora da krene u napad. U borbi između Patrokola i Hektora Apolon udari Patrokola u leđa te ga onesvijesti. Patrokola je prvi ranio Euforo kopljem u leđa. Patrokolo teško ranjen jedva se dovuče do svoje čete, te pade na pod i Hektor ga ubi. Karakterizacija likova: Ahil Sin kralja Peleja i morske božice Tetide, ahejski junak, hrabar, neustrašiv, uvijek spreman na borbu. Agamnemon Vrhovni komandant ahejske vojske pod Trojom, lakom, nesmotren, voli naređivati. Patrokolo Hrabar, borben vjeran, prijatelj i suborac. Hektor Hrabar, najveći trojanski junak, glavna trojanska snaga.
Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:00:00 | 1 komentara

Voćka poslije kiše - Dorbiša Cesarić
Osnovni podaci o autoru: Dobriša Cesarić rođen je 10.1.1902 u Slavonskoj Požegi. U trećoj godini se obitelji seli u Osijek, gdje se i školovao. Poslije male mature se ponovo sa obitelji seli u Zagreb, gdje završava realnu gimnaziju, i Filozofski fakultet. Najviše je pisao lirsku poeziju i balade, a poznatija djela su mu: Lirika, Spasena svijetla, Osvijetljen put, Slap, Voćka poslije kiše. Dobrića Cesarić je umro u Zagrebu 1980. godine.

Voćka poslije kiše Gle malu voćku poslije kiše: Puna je kapi pa ih njiše. I bliješti suncem obasjana, Čudesna raskoš njenih grana.

Al nek se sunce malko skrije, Nestane sve te čarolije. Ona je opet kao prvo, Obično, jadno, malo drvo.

Ovo je kratka lirska pejzažna pjesma. Rima je parna. Od SIS se pojavljuje simbol što je u stvari samo jedna vrsta metafore, a ustvari se odnosi na druga dva stiha prve strofe. Tema pjesme je ponovno rađanje, bilo voćke bilo nekog drugog živog bića. Motiv je ustvari baš voćka koju je pjesnik ugledao poslije kiše.

Slap Teče i teče, teče jedan slap; Što u njem znači moja mala kap?

Gle, jedna duga u vodi se stvara, O sja i dršće u hiljadu šara.

Taj san u slapu da bi mogo sjati, I moja kaplja pomaže ga tkati.

Ovo je kratka lirska pjesma. Rima je parna. Od SIS se pojavljuje preneseno značenje (Teče i teče, teče jedan slap--pjesnik uspoređuje slap sa cjelim narodom, civilizacijom;

Što u njem znači moja mala kap--pjesnik uspoređuje jednu kap slapa sa svojom prividnom ništavišću u društvu; Gle, jedna duga u vodi se stvara--Duga simbolizira sva lijepa i dobra postignuća u životu).Ma koliko se čovjeku činilo da je nevažan u društvu ,koje nikad ne miruje, bez njega se puno toga dobroga ipak ne bi moglo dogoditi. Motiv pjesme je slap koji stalno i nezaustavljivo teče.

U spomen Sergeju Jesenjinu Između ljudi što pjevaju život I grabe užitke iz noći i vina, Ima ih koji padajuć rastu, Padajuć rastu kao lavina.

Njihova duša gasne i gasne, Da sto puta jače u pjesmama sine, A njihov put je čist i bijel Kao snježni put lavine.

Ovo je kratka lirska pjesma. Rima je abcb. Od SIS se pojavljuje poredba (Padajući rastu kao lavina; A njihov put je čist i bijel Kao sniježni put lavine). Tema pjesme je život pjesnika Sergeja Jesenjina koji je u potpunosti žrtvovao svoj život i svoje zdravlje, zato što je to bio njegov način dolaženja do inspiracije. Motiv je S. Jesenjin.

Shelley Kadikad, u kasni sat, Tajanstven dar mi bude dat, I slušam šumne razgovore Sa vjetrom što ih vodi more.

Na vrućem čelu u taj mah Osjetim cijelog svijeta dah. Trepere zvijezde u visini,

I njihov sjas me sretnim čini.

Prolazi noć. Ja lutam sam. O, kom da ovaj zanos dam? Ja živim njime, u njem bdim. Da plačem? Pišem? Što ću s njim?

Ovo je kratka lirska pjesma. rima je parna. od SIS se pojavljuje metafora (Tajanstven dar mi bude dat--pjesnik dobiva inspiraciju; I slušam šumne razgovore Sa vjetrom što ih vodi more.---Pjesnik čuje neke čudne šumove koji ga podsjećaju na razgovor likova u nekoj njegovoj pjesmi; O, kome da ovaj zanos dam?--pjesnik nezna u koju bi pjesmu pretočio inspiraciju). Tema ove pjesme je inspiracija koja je piscu došla u kasne noćne sate. Motiv pjesme je inspiracija.

Predjesenji dan Već nema sunce starog žara, Al dan je nasmješen i vedar. Bez Posla i ne vičuć više Posljednji prođe sladoledar.

Tumara bijeli čovjek ljeta Po gradu, nevesela lica. Kadikad padne žuti list Pred kotač njegovih kolica.

To javlja jesen, da je tu, I zemlja čeka prvu kišu, A kestenjari-ti uglariPrašinu ljeta s peći brišu.

Ovo je kratka lirska pjesma. Rima je abcb. od SIS se pojavljuje personifikacija (Al dan je nasmiješen i vedar; To javlja jesen, da je tu). Tema pjesme je preobrazbe iz ljeta u jesen i zimu. Motiv su ljudi koji se spremaju za zimu npr. Sladoledar prestaje raditi, a kestenjar počinje.

Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:00:00 | 1 komentara

Voda - Vladimir Nazor
Ponešto o piscu: Vladimir Nazor rodio se 1876.g. u Postirama na otoku Braču, a umro u Zagrebu 1949.g. Ubraja se među najplodnije hrvatske pisce. Pisao je lirske i epske pjesme , pripovjetke, romane, putopise, i dnevnike. U prvim pjesničkim zbirkama sa zanosom pjeva o prirodi, zemlji i čovjeku radujući se ljepotama i vedrinama života, te vjerujući u moć i snagu slavenskog čovjeka. Cijelog života je vjerovao u pobjedu dobra nad zlim, a to životno uvjerenje potvrđuje djelima koja su nastala u antifašističkom ratu. To su “Pjesme partizanke” i dnevnik “S partizanima”. Poznata su mu djela “Medvjed Brundo”(epski spjev), “Pastir Loda” (roman), “Veli Jože” (pripovjetke), te zbirke lirike ; “Slovenske legende” i “Hrvatski Kraljevci”. Nazor je pisao i za djecu - pjesme, priče, igrokaze. Među pričama se ističu posebno “Bijeli jelen”, “Dupin”, “Min-Čan-Lin”, a igrokazi su mu “Crvenkapa”, “Pepeljuga” i “Pionir Grujo”. Tema: Preživljavanje suše Glavna misao: uvijek dijelimo s drugima jer će nam se to vratiti Likovi: Vlado, Košće, kapetan, Vladin otac, Vladina majka Mjesto radnje: Velo selo Vrijeme radnje: nekad davno Sadržaj: Više od tri mjeseca nije padala kiša. Ljudi se boje za svoje vinograde i maslenike. Sve je bilo pusto, jedino na obali su ljudi dočekivali lađu koja im je trebala dovesti vodu. Tih dana je otac bio veoma zabrinut zbog Vladinog školovanja. U selu su zbog žeđi umrle

i pisanjem kratkih priča za magazine. uredništvom. godine objavio tri sveska pjesama. zato je nagovorio sina da ode u grad na školovanje kako bi mu život bio lakši i bolji od onoga koji bi imao. Nakon što je između 1827. Od kapetana su tražili vodu da bi napunili svoje bunare. Odjednom se začu zvižduk broda koji je prevozio vodu. U isto vrijeme na drugoj strani otoka spremalo se nevrijeme. Nije ga smetalo što su ga žene tukle i ogovarale. ako bi ostao s njim na selu. Njegova druga velika djela su: Zvona. Ljudi su pili vodu i napajali svoje životinje. Jedna od njih je bila iMaska crvene smrti. Uskoro je voda opet prestala teći i one dvije cijevi su izgledale kao mrtve zmije. Nakon nekog vremena voda je potekla. iglama za pletenje i vretenima bušile cijevi i pile vodu. vinogradi i maslenici ponovno su bili zeleni i sve je opet bilo u redu. Kada je Vlado ugledao oca odlučio je da neće otići u grad na školovanje nego da će ostati u selu i pomagati mu na zemlji. i žene su nosile prazna vedra na glavi. ali Vladin otac je rekao da mora otići u grad na školovanje da ne bi bio siromah i bjedan.dvije mazge. Žene su britvicama. smatra se ocem modernog detektivske priče. Objavio lektire u 29. Kasnije neka žena uzme Košći nož iz ruke i učini isto što i on. godine u Bostonu. Kada je Košće vidio vodu nožem je probio cijevi i počeo piti. prosinac 2004 22:59:00 | 192 komentara Crni mačak . U lađi je bila pump koja je dizala vodu. Posvajaju ga g. Ljudi su iščekivali vodu . i. Svi su potrčali da tamo dočekaju kišu. Allan iz Richmonda. Annabel Lee. i 1831. a one dvije cijevi kao da su oživjele. Kapetan je spojio cijevi iz lađeprema bunarima.Edgar Allan Poe Ponešto o piscu: Edgar Allan Poe je rođen 1809. Poe se bavio kritikom. Kada je kiša pala svi su bili sretni. West Point. Svi seljaci su bili nestrpljivi čekajući da voda poteće cijevima. Zbog svojih Ubojica u Rue Morgue. Većina vode gubila se u zemlji. Ocu je bilo žao što mu sin živi tim teškim životom kroz koji je i sam prošao. i gosp. a bunari su se napunili vodom . Pohađao jeUniversiy of Virginia. Kada su cijevi bile postavljene izgledale su kao dvije mrtve zmijurine. Tog istog dana su došle vijesti s kopna da lađa s vodom dolazi sutra u luku. ali ih nije dovršio. Arhur .

Ukratko o likovima… ili možda o liku… koji nije imenovan. te nađu ženu i mačka. na primjer. Tako redom. čovjek koji je naglo postao siromašan i razdražljiv. radi besparice. među kojim i crnog mačka Plutona. Dolazi policija i ne otkriva nikakvog traga. Tako žive neko vrijeme. koji je od rane mladosti privržen životinjama. a onda čovjek zapazi mrlju na mačkovim prsima. Poe je bio inteligentan i duhovit kritičar. a. a iznutra se javi cviljenje. Kratak sadržaj: Priča se o čovjeku. On se malo po malo utapa u svojem vlastitom sve nebuloznijem shvaćanju i razmišljanju. mazio… Kasnije se oženio sličnim takvom osobom. Poolicajci sruše zid. a na zidu iznad njegovog kreveta. Poe je umro 1849.m na zgarištu pojavi se slika velikog mačka.Gordon Pim. on digne sjekiru na ženu. koja ima oblik vješala. čovjek dovodi kući crnog mačka iz neke krčme. Mjesto radnje: Radnja se odvija negdje u Americi. žena ga zaustavi. u Poetskom principu. Čovjek se jedne noći vrati pijan i iskopa mačku oko. godine od posljedica alkoholizma. objesi je na drvo. On je čovjek pomajo nestalne psihe. Jednog dana. Presele se u trušnu staru zgradu. te ih je uvijek držao u kući. ne mogavši više gledati životinju. te Gavran i druge pjesme. koji je često teorizirao književnost. i on konačno mirno spava. ubije ju i zazida ju u podrumu. čovjek digne sjekiru na mačka. . niti da ga opravdavam. vjerojatno utjecaj alkoholizma. Te noći bukne mu vatra u kući i jedva se sa ženom spasi. koji je nedavno sagradio. Nakon toga mačak nestaje. Priče groteske i arabeske. Ne mogu reći da ga krivim. Držli su mnogo ljubimaca. ali čovjek lupi o zid.

odnosno Potsdam na poziv pruskog kralja Friedricha II. pa ga nakon trogodišnjeg boravka napušta. gdje ostaje zatočen godinu dana. potom studirao pravo. Studenog 1694. Voltaire. prvim imenom Francois-Marie-Arouet.Vrijeme radnje: Radnja se odvija u 19. U zatvoru je napisao tragediju Edip. Godine 1778 vraća se trijumfalno u Pariz. jedan od rijetkih epova 18 stoljeća. i stoga ono s punim pravom nosi njegovo ime. koje je svojim slugama naredio da ga javno izbatinaju. "U Voltaireovu liku susrećemo pravoga vođu i organizatora prosvjetiteljskog pokreta. stoljeću. Rezultat toga neposrednog dodira s Engleskom predstavljaju njegova Filozofska pisma ili engleska pisma. ali je studij ubrzo napustio i posvetio se književnoj karijeri. Voltaire se konačno smirio na imanju Ferney. pariški parlament ga je proglasio "skandaloznim" i javno spalio. ali zbog šale na račun kraljeve ljubavnice markize de Pompadour. rođen je 21. Ušavši u pariške mondene krugove. gdje će ostati tri godine. gdje ubrzo umire. prosinac 2004 22:59:00 | 1 komentara Candide . povjesničar i filozof. Zbog uvrede regenta Filipa Orleanskog. U razdoblju od 1717 do 1726 slavljen je kao prvi francuski pjesnik. da bi izbjegao uhićenje. Rijetko je koji prosvjetitelj s tolikom izrazitošću i uspjehom u sebi sjedinio sve osnovne tendencije 18 stoljeća. najznačajniji književnik iz razdoblja prosvjetiteljstva. koja će mu donijeti veliku popularnost. te ako je jednom riječju pokuša izraziti. iskazuje se kao talentirani pisac epigrama i duhovit satiričar. S vremenom su se Voltaireovi odnosi s carem pogoršali. nije pretjerano reći: to . Lockea i shaftesburyja. gdje je imenovan dvorskim pjesnikom i historikom Luja XV. a vratio se kao filozof". Pohađao je isusovačku gimnaziju. Tu provodi ostatak života u vrlo živoj aktivnosti. upoznao novu literaturu. mora ponovno napustiti Pariz. što ga je radi osobne sigurnosti kupio na švicarsko-francuskoj granici. mogao je slobodno govoriti. duhovite i obrazovane markize de Chatelet. Godine 1744 vraća se Voltaire u Pariz. što je prosvjetiteljstvo. Boravak u Londonu predstavlja prekretnicu u njegovu životu: naučio je novi jezik. bez opasnosti da budeuhićen. Ne manje značajno bilo je njegovo upoznavanje političkogsustava parlamentarne monarhije te filozofskih djela Newtona. Voltaire. Voltaire opet dospijeva u Bastilju. i Henrijadu. Uz to Voltaire sklapa prijateljstva sa najznamenitijim engleskim književnicima. no nakon svađe s vitezom Rohanom. Godine 1726 odlazi u Englesku. u obitelji siromašnog plemića. Nakon kraćeg lutanja odlazi u Berlin. Rečeno je "da je Voltaire napustio Francusku kao pjesnik. odlazi u Cirey na imanje svoje prijateljice. Deset godina provedenih u Cireyu predstavlja najsretnije i najplodnije razdoblje njegova života. Objavio lektire u 29.VOLTAIRE Francuski književnik. U Parizu. Kada se djelo pojavilo u Francuskoj (1734). zatvoren je 1717 u tvrđavu Bastilju. među kojima su Swift i Pope.

koji se još i danas osjećaju u kulturnoj svijesti europskoga čovjeka i neprimjetno su prisutni na svim područjima duhovnoga stvaralaštva što Voltaire nesumnjivo zahvaljuje svojoj besprimjernoj univerzalnosti." "Ono što Voltaireovim pripovjetkama daje jedinstveni sjajan karakter. optuživali su ga za plagijat. koje je autor prikazao. prirodoslovac i historičar. i ništa nije lakše nego približiti odlomak jedne knjige odlomku druge. izvučeni iz nekog paravana od laka. ni čitalac ne osjete pravog uzbuđenja. Sve su one ili utjelovljenje jedne ideje. Voltaire je vjerovao. da će ući u povijest kao veliki pisac tragedija. barem po izgledu. ili iza nekog kineskog zastora. Sigurno nije ni zamišljao da će ljudi sa zadovoljstvom čitati njegove male pripovjetke. a da ni autor. Možete ih mučiti. sve je to rečeno. ostavio je tragove. nije izmišljanje subjekta. njihov tempo je tako brz da nitko nema .je Voltaire sam. On je pjesnik i romansijer. U povijesti europske kulture teško je naći pojavu toliko osebujnu i proturječnu. "Ferneyski patrijarh" doista u svoje doba predstavlja "savjest čovječanstva" i njegova mukotrpna. spaljivati. teolog i filozof. Ogroman utjecaj. ostat će zauvijek svijetao primjer borbe europskoga čovjeka protiv svih reakcionarnih snaga. a prvenstveno kritičar. da se omalovaži jedan veeliki pisac. utjecajnu i borbenu i nadasve humanu. To je uvijek bio najlakši način. rečeno je čak i to . protiv socijalne nepravde i ugnjetavanja. satirik i esejist." "Kad mu je bilo 18 godina. brz i. jedne doktrine. prividno proturječnih." Što ima zajedničko tako raznovrsnim Voltaireovim djelima? Prije svega ton. dok će mu sva druga djela spavati vječnim snom na policama biblioteka. U tim djelima vi nećete naći ni jedne jedine osobe koju autor smatra sasvim ozbiljnom. površan. epigramatik i dramski pisac. što ga je vršio na suvremenike. svakojakih sumnjičenja. nego splet raznih vrlina. Njegova pripovjedanja su samee katastrofe. a u četrdesetoj je godini vjerovao da će ući u povijest kao epski pjesnik." "Oni koji se nisu usuđivali napasti Voltairea zbog njegove teologije. teška. za svoju političku i duhovnu slobodu. kad mu je bilo trideset kao veliki povjesničar. ali ih duh uvijek natkriljuje. koji je kod Voltairea uvijek podrugljiv. a za kulturni i moralni progres. da je sve rečeno. ili heroji mašte. a najviše protiv strašnog fanatizma.no svagda uporna i beskompromisna borba protiv svih mogućih predrasuda i praznovjerja. nesnošljivosti i terora.

On ima nekoliko izabranih neprijatelja. koje naziva magima. sve ispitao. one će se podati i nekom starom inkvizitoru ili nekom vojniku. uvijek je veoma bogat. naivčine i filozofe. on ih malo cijeni. u kojima hvali vjersku i političku toleranciju i engleski način života. Za nju su rekli. nije lli to samo do izvjesne mjere. prema njegovu mišljenju. kako su podmitljive i bojažljive. da je sve pregledao. ANEGDOTA O VOLTAIREU: Kada su 1734 godine tiskana Voltaireova Filozofska pisma. to jest. Ljude hvalimo kad ih smatramo oholima. ali baš prestissimo ili allegretto najmiliji su Voltaireovi oblici. ako se tako mogu obogatiti ili spasiti svoj život. Židove. Faguet prigovara Voltaireu. Prestissimo na bi bio na svom mjestu ni u posmrtnom maršu. neskladna. da je "kaos jasnih ideja". Voltaire uživa da prikaže svećenike. koje zove muftijama. a odlaze vukući noge. koji se pojavljuju u svakom romanu nanovo prerušeni. ni u misi Requiem. novčara. prema tome. a ništa produbio: "je li optimist? Je li pesimist? Vjeruje li u slobodnu volju ili u sudbinu? Vjeruje u besmrtnost duše? Vjeruje li u boga? Niječe li svaku metafiziku i je li donekle agnostik. one misle samo na to kako će obljubiti nekog mladog.vremena da se ražalosti. ali. one su prevrtljive i odrezale bi nos svome mužu. Najbolja vladavina je ona u kojoj se čovjek mora pokoravati samo zakonima. ili. suce. a molimo kad ih smatramo slabima. francuska ih je javnost oduševljeno . i da je . samo da izliječe nekog novog ljubavnika. lijepog i dobro građenog muškarca. Što se žena tiče. Ono što zapravo čini jedinstvo ovih pripovjedaka je Voltaireova filozofija. koga gorko oplakuju. Tko ograničava svoje želje. je li ipak metafizik?… Tko će mi odlučno odgovoriti sa da ili ne na ma koje od ovih pitanja…" VOLTAIREOVI AFORIZMI: Sve nevolje dolaze na krilima. inkvizitore.

jer opisuje izmišljene događaje. što ništa bolje nije moglo stvorit". Voltaire je prokomentirao: "Moje su knjige kao kesteni. no ubrzo se primjerci romana pojavljuju u Parizu i drugim europskim gradovima. koji . koje su u njemu pobudili izvjesni filozofi. Što se čitalac više osjeti prenesen u neki svijet. Pisci stvarajući takva djela. jer u njemu pisac hoće da izloži ili napadne izvjesne ideje. Zato će filozofski roman i filozofska priča cvjetati u vrijeme. On je i roman. "Candide" je nastao u isto vrijeme iz Voltaireova iskustva i iz ogorčenja. više se prodaju. kao Rousseau. Što ih više peku. Ali ne može biti ni tako ozbiljan kao esej. On je esej ili pamflet. zašto je autor pribjego toj čudnovatoj i uvjetnoj filozofiji? Zato. koji je pisao: "Ako vječno biće nije ništa bolje stvorilo. da bi s više slobode izrazio ideje. Voltaire je svoj roman objavio 1759 godine u Ženevi. knjiga je spaljena. Mjesec dana kasnije gradsko vijeće ga zabranjuje. ali smetani strogošću policija. gonjeni potrebom da kažu što misle. Pa onda. u kojem vlada čista ludost. to je zato. Tada književnici. ni teko vjerojatan kao roman. FILOZOFSKI ROMAN: Filozofski roman je teška književna vrsta. to će biti umireniji i lakše će prihvatiti istine koje iznenađuju. ali i napadana. ili kao Leibnitz.primila. Uostalom on ne teži toj vjerojatnosti i rado naglašuje karakter intelektualne igre koji mu je svojstven. ne misle ni jednog trenutka. Gledajući kako mu spaljuju knjige na lomači. ali službeno je mišljenje djelo smatralo heretičkim. koje bi se u jednom eseju pokazale kao prevratničke i vrijeđale ili ozlojedile čitaoce. zato što je hibridan. Na optužbe Voltaire jednostavno odgovara da on tu djetinjariju nije napisao. CANDIDE ILI OPTIMIZAM filozofski roman francuskog književnika Voltaira. Knjiga postaje vrlo popularna (40 izdanja za Voltaireova života). cenzura ili inkvizicija. pokušavaju da pobjegnu u apsurdnost i da se učine nepovredivim čineći se nevjerojatnim. da će čitalac uzeti te fikcije za stvanost. a Voltaire je morao napustiti Pariz. Naprotov čini im se poželjnim da se filozofski roman pokaže kao neko fantastičko pripovjedanje. kada se ideje razvijaju brže od ustanova i običaja.

Paul Morand je iz toga zaključio. On drži da se čovjek. Englesku. ali korisnu. što će reći. a ne smiješne. i svuda ustanoviti da je čovjek veoma zla životinja. zemlja se trese. po kojoj je svijet u kojem živimo baš onakav kakav je morao i mogao biti. Voltaire će staviti tu misao u usta Panglossa. paragvajske jezuite. mladog Candida. vjerska netolerancija. neobičnim paradoksima te povrh svega ironičnim ponavljanjem kako. filozofa optimista. i provesti svijetom jednog Panglossova naivnog učenika. ograničimo svoju djelatnost i pokušajmo izvršiti svoj zadatak što najbolje možemo. Zaključak naučen građanski. ali se sve može popraviti. inkviziciju. na udaru Voltaireove kritike našli su se i rat. Time je Voltaire najavio moderna čovjeka i mudrost inžinjera." (A. a pogotovo bi bio neumjesan šaljivi ton koji se provlači kroz cijelu knjigu. U romanu se Leibnizova teorija ne osporava direktno. u jednoj zemlji u kojoj literaturaa ima socijalnu ulogu. napisao 1759. u svojoj šezdeset petoj godini. Bilo bi pogrešno zaključiti da je Voltaire propovijedao pesimizam. koji će upoznati armije. Oni su oslobođeni od mlaadenačkih tjeskoba. već Voltaire svom junaku "podaruje" toliko patnje i bola da fraza kako je ovo "najbolji od svih mogućih svjetova" zvuči jednostavno groteskno. ljudska glupost i dr. Sve je loše. kao što će kasnije biti Goetheova. unatoč svim nevoljama u kojima se nalazi. kraljevi se tuku.je tvrdio. uporabom filozofskih pojmova u neadekvatnom kontekst (jedan od likova seksualni odnos naziva vježbom iz eksperimentalne fizike). silovanje. . Međutim će posljednja riječ knjige biti: "Treba obrađivati svoj vrt". a neebo grmi. uočavamo da Voltaire nije previše pozornosti posvetio ni čvršćoj povezanosti fabule ni produbljenijoj karakterizaciji likova. od jurnjave za položajima. koja im. To nije nikakav nedostatak i ne treba čuditi. krađe. nikad toliko slobodni od svakog pritiska kao poslije šezdeset godine. svijet je lud i okrutan. da je sve najbolje u najboljem od mogućih svjetova. treba osloboditi teorija i posvetiti koncentriranom radu kako bi taj svijet unaprijedio. Voltaireov roman je jetka satira na račun ideje njemačkog filozofa Leibinza. Voltaire je svoje remek-djelo Candida. jer kad bismo Voltaireove likove prihvatili kao "realne" ljude. ako već ne živi u najboljem od svih mogućih svjetova. u zrelim godinama oduzima prevelik dio njihovih snaga. nasilje. to jest da je on najbolji od svih mogućih svjetova. Francusku. da u Francuskoj pisci nisu nikad mlađi. tada bi nam njihove nesretne sudbine bile užasne. Osim metafizičkog optimizma. a crkve razdiru. Maurois) Promotrimo li strukturu Candida. Šaljivost ugođaja Voltaire postiže različitim sredstvima: povezivanjem nespojivih ideja i pojava. Tursku. To bi mogao biti smisao Candidovih riječi upućenih Panglossu kako svaatko treba uzgajati svoj vrt. Candide živi "u najboljem od svih mogućih svjetova". mudrost nepotpunu. koji je Voltaireova posljednja riječ.. ubojstva.

BARUN. Pangloss je poučavao . zato su ga. ali je Voltaire u Candidu napisao sve. živio je jedan mali dječak. jer je njegov zamak imao prozore i vrata. da je svijet besmislen. bila je zbog toga vrlo poštovana. Duša mu se na licu ogledala. i mali je Candide slušao njegova predavanja sa dobrobušnošću svoje dobi i svoga karaktera. to je naša nada. mislim." Već se u ovoj pjesmi vidi nacrt doktrine progresa i filozofije. u Vestfaliji. PANGLOSS: Odgajatelj Pangloss bio je kućni prorok. poželjna. jer je mogao nabrojiti samo sedamdeset i jedno koljeno. konjušari su bili vodiči pasa. debela. kad je nešto propovijedao. što se o tome može reći. Svi su ga zvali monseigneur i smijali se. Sve je dobro danas. BILJEŠKE UZ ČITANJE: POGLAVLJE PRVO: CANDIDE. Čak je i njegova velika dvorana bila ukrašena jednim velikim sagom. Njezina kći Cunegonda. Od svih pasa iz svojih dvorišta po potrebi je sastavljao svoj lovački čopor. za koga se ta djevojka nije nikada htjela udati. ostatak njegova genealoškog stabla uništio je zub vremena. od latinski candidus što znači čist. Pisci našeg vremena otkrili su. Barunov sin u svenu je izgledao dostojan svoga oca. Stare su kućne sluge naslućivale. Rasuđivao je prilično zdravo i vrlo jednostavno.tronckha. što je bbolje nego se ljutiti. bješe rumena. svježa. koju će Voltaire razraditi u Candidu. kome je priroda bila dala najblaža navike. Gospođa barunica. to je iluzija. da je sin sestre gospodina baruna i nekog dobrog i poštenog vlastelina iz susjedstva. koja je težila oko tri stotine i pedeset funta. U francuskom dolazi u značenjau naivan. i što ostavlja nešto hrabrosti za budući rad. i zvali Candide. nevin. koja je imala sedamnaest godina. U zamku gospodina baruna Thunder . a seoski kapelan vrhovni ispovjednik. rekao je on to duhovito. koje ju je činilo još uglednijom. BARUNICA & OBITELJ: Gospodin barun bio je jedan od najmoćnijih plemića Vestfalije. Dočekivala je goste s dostojanstvom."Jednog dana sve će biti dobro.ten .

da se okreće nadesno. da nema poslijedice bez uzroka i da je u ovom.kosmolonigologiju. -Dokazano je. LUBAV CANDIDA I CUNEGONDE: Ona ga bezazleno uhvati za ruku. ruke zabludiše.metafiziko .ten . govore gluposti. Kamenje je stvoreno. osjećaja i naročitog milja. da je opet uvuće. zamak gospodina baruna najljepši od svih zamaka. najveći barun pokrajine mora najbolje stanovati. Gospodin barun Thunder . treba reči. najboljem od svih mogućih svijetova. koljena zadrhtaše.teologo . i udarili su mu trideset batina pušćanom šipkom. da stupa ubrzanim korakom. tako da je dobio samo dvadeset udaraca. POGLAVLJE DRUGO: AFORIZAM: Ljudi su stvoreni samo zato. najuri Candida iz zamka snažnim udarcem noge u stražnjicu.da stvari ne mogu biti drugačije. videći taj uzrok i tu posljedicu. jer pošto je sve stvoreno za neku svrhu. I VJEŽBALI GA ZA RAT: Tjerali su ga. da izvadi iz puške šipku. da budu obuvene. i mi imamo obuću. njihova se usta sretoše. mi jedemo svinjetinu čitave godine. Noge su očito stvorene. POGLAVLJE ŠESTO: . sve je nužno za najbolju svrhu. da budu pojedene. koji tvrde da je sve dobro. Upozoravam. da se kleše i da se od njega prave zamci.govoraše on . mladić bezazleno poljubi djevojci ruku s mnogo žara. da nose naočari. a drugovi su ga gledali kao neko čudo. a kako su svinje stvorene. Sutradan vježbao je malo bolje. prekosutradan dobio je samo deset.tkonckh prođe pored paravana. da su nosevi stvoreni. i mi imami naočari. a gospođa barunuca najbolja od svih mogućih barunica. da pomažu jedni drugima. zato gospodin ima vrlo lijep zamak. da gađa. nalijevo. BUGARI SU GA OTELI. oni. i. Divno je dokazivao. Prema tome. da nišani. da je sve najbolje. oči zažariše.

zar ste se morali utopiti u toj luci? O. kakvi su tek ostali? Hajde. najbolji među ljudima. pisac. to mi se dogodilo kod Bugara. još nekaka da su me samo išibali.Hamletov prijatelj Getrurda . CANDIDE SUMNJA DA JE OVO NAJBOLJI SVIJET: Ako je ovo najbolji od mogućih svijetova. stoljeću. zar sam morao vidjeti.kraljev komornik i glavni državni tajnik Horacije . a nasljeđuje ga njegov brat Klaudije koji se ukoro . dragi moj anabaptiste. a da ne znam zašto! O. dragi Panglosse.William Shakespare Bilješke o piscu: Živio je u jednom od najvitalnijih djelova engleske povjesti. da spriječe potpuno uništenje. gospođice Cunegondo.Danska kraljica. već da pripreme narodu jedan lijep autodafe.sin pokojnog i sinovac sadašnjeg kralja Klaudije . vrijeme opće prihvaćene središnje vlasti nakon burnih godina građanskih ratova u 15. zar je trebalo da vam raspore trbuh? Objavio lektire u 29. a od stihova najpoznatiji su: Soneti i romantična igra Oluja. Ukroćena gospodarica. najveći među filozofima. redatelj. mudraci tezemlje nisu bili našli uspješnijeg sredstva. Najpoznatije tragedije: Otello. Kralj Lear. Najpoznatije povjesne drame: Richard III.V.Dannski kralj Polonije . prosinac 2004 22:58:00 | 0 komentara Hamlet . biseru među djevojkama. Hamletova majka Ofelija .Polonijeva kći Vrijeme radnje: XV stoljeće Mjesto radnje: Danska Sadržaj: Danski kralj nenadano umire. vi.. Bilo je to doba engleske kraljice Elizabete I. Romeo i Julija. Ali. koji je porušio tri četvrtine Lisabona. Najpoznatije komedije: Mletački trgovac. Lica: Hamlet . Bio je glumac. kako su vas objesili. Henrik IV.NAROD ŽIVI U STRAHU OD INKVIZICIJE: Poslije zemljotresa.

10. Marcel (Pariz. ali i ludost. Bilješka o piscu: PROUST.Nakon prekinute predstave Hamlet posjećuje majku i misleći da kralj prisluškuje iza zavjese ubija polonijakoji se tamo sakrio. kada je bio na brodu otkrio zavjeru protiv sebe. povezuje ih bogata imaginacija njihova autora. ubija Kralja. 1913 objavljuje Du chote de chez Swann. vraća u dansku i sprema se na dvoboj. Ta. Suradnik je Figaroa. pa živi mnogo godina u izolaciji. ali i zbog Hamletove sudbine. visokoga društva. Za vrujeme dvoboja Hamlet i Leart u metežu mjenjaju mačeve te obojica bivaju ranjeba otrovnom oštricom. pa se pretvara da je lud kako bi na taj način saznao istinu. još prije nego je počeo djelovati smrtonosni otrov. Ofelija poludi od boli za ocem. U tišini radi na svojemu opusu.). 1922. hrabrost.Njezin brat Leart hitno se vraća izPariza i doznavši da je Hamlet ubio njegovog oca. a umirući Leart otkriva spletku nakon čega ovaj. Kralj i Leart se dogovaraju kako će na prijevaru ubiti Hamleta. mudrost. pokretač časopisa Le Banquet (1892). . I kraljica koja je popila otrovno vino. ljubav. koje je Kralj namjenio Hamletu. Hamlet na dvoru upriličuje predstavu koja sadržajem nalikuje na umorstvo njegova oca. Hamletu to služi kao dokaz da su riječi duha bile istinite. Lukavi kralj osjeća da mu od Hamleta prijeti opasnost te ga šalje brodom u Englesku uz tajni nalog da ga tamo smaknu. a imaju i jednog zajedničkog junaka: Vrijeme. Sin pokojnog kralja Hamlet. U ovom djelu može se puno naučiti o životu. A.MARCEL PROUST 1. prosinac 2004 22:58:00 | 0 komentara Combray . Hamlet želi potvrdu za te riječi duha. U ovom djelu Hamlet se iskazao kao čovjek u kojem je okupljena borba za pravdu. Slabo zdravlje primorava ga da se povuče. Poteječe iz građanske sredine i već u mladosti pokazuje interes za mondeni život tzv. francuski književnik. razboritost. javlja se duh oca i otkriva mu da ga je Klaudije zapravo otrovao i da nije umro prirodnom smrću. Objavio lektire u 29. Vrijeme koje . 9. 1871. Njegov autobiografski roman Jean Santeuil(1952) objavljen posmrtno. umire. Kralj ne može izdržati očitu aluziju na njegov zločin i pekida predstavu.18. Kraljevski savjetnik polonije uvjren je da je Hamlet poludio zato što njegova kći Ofelija odbija Hamletovo udvaranje. Hamlet se. France piše mu predgovor za knjiguLes Plaisir et Les Jours (1896). ljudskim osječajima i tragediji. velikodušnost. želi mu se osvetiti. 7.ženi s udovicom pokojnog kralja. i sva njegova ostala dijela pokazuju zajedničku atmosferu.

za minucioznost. mijenja svijet oko nas. susrete. Snagom imaginacije. tako je nastao njegov opsežni ciklus A la recherche du temps perdu. 1969. lirik građanskoga komfora. za vrijeme. Hrvatski leksikografski zavod. da se izbriše granica između onoga što jest i onoga što je bilo inspiriraju Prousta. a neki njegovi opisi pejzaža postaju duhovni zavičaj mnogih miljuna čitalaca. Proust je obogatio svoju spiritualnu realnost. za analizu najtananijih osjećanja obogatio je suvremenu francusku literaturu. rastanke i snove. vrijeme kao uzrok nestalnosti. mnoga lica u prolazu. tragatelja za izgubljenim vremenom. il decuvre. analitičar. tvorac izvanrednih metafora u čijem se traženju osjeća tipično francuska vibracija. Proustov osjećaj za stil. Zagreb. On je kreator mitološkog djetinstva. artist. igre. Proust fautovski tuguje za trenutkom što prolazi. sjedeljke. Podaci iz: Enciklopedija leksikografskog zavoda. Nastojanje da se vrijeme zadobije. Svojim djelom Proust je ostavio dubok trag ne samo u francuskoj već i u današnjoj europskoj književnosti.obara. pariške salone. ruši. da odabrana razdoblja potraju. fiksira sunčane predjele jednoga djetinstva. Proustovvječiti mladić. vrijeme kao opsesija i bol zbog prolaznosti. neukrotiva sila koja nas podvrgava svome toku. pokazao primjerom da umjetnik ne izmišlja nego otkriva: L’ artite n’ invente pas. .

Ni jedno od njih ne pokazuje neki napredak ili neki razvoj. Društvo: Riječ društvo nekako čudno zvuči kad se govori o svijetu koji nam je Proust naslikao. koji se kreću u uskom krugu svojih osobnih interesa. To je društvo sastavljeno od samih grupa pojedinaca. jer Proust je svoja lica transponirao prema licima društva u kojem je živio.2. a s drugim dolaze u dodir samo onda kada su im ti drugi osobno potrebni. Razgovor vode tri protagonista U traganju za izgubljenim vremenom: Swann. njihova budućnost ne ovisi o njihovu htijenju već o stjecaju okolnosti. šarma. najglupiji i načistiji predstavnik europskog plemstva i vojvotkinja Oriane. koji ne obuhvaća ništa drugo osim svoje bogate četvrti u Parizu. Najsavršenije osvijetljenje društva. Članovi tog društva lišeni su svake aktivne volje i zato nesposobni da vrše bilo koju radnju koja bi ih vodila do nekog cilja izvan njih samih. najsebičniji. Ta lica ništa neće i zato ništa ne rade. jednog normadijskog dvorca i jednog luksuznog ljetovališta na normandijskoj obali. . visokog društva daje nam Proust na posljednjih dvadesetak stranicaVojvotkinje de Guermantes. alter ego samog pisca. vojvoda de Guermantes. najprofinjeniji predstavnik kulture svoga doba. Društvo romana U traganju za izgubljenim vremenomkreče se u zatvorenom krugu. jedinstven primjerak stila. A za stvaranje njezina lika Proust se poslužio princezama. ni jedno od njih ne vrši nikakve vanjske radnje tako da na kraju osjećamo potpunu dekadenciju Proustova društva. finese. površnosti i nehumanosti istoga društva. vojvotkinjama i groficama iz njegove najbliže okoline.

uljepšavanje i gotovo sve homotične i tražene slike. jer njegovo djelo daje dojam veoma bogatog vrenja. u unutrašnjosti mehanizma sakrivenog ispod površine bića i stvari. No. Ono ne proučava vanjsku radnju već unutarnje činjenice. Proust nastoji posjedovati vrijeme u čistom stanju. što bi ujedno značilo da nema života. Proust se služi bojama kao impresionistički slikar. On nije poznavao sata. Proust. Slikar prostora i vremena: U jednom pismu Proust kaže: “Što se tiče stila. te na taj način pruža uvjete za postanak čistih impresija. ako kod Prousta nema vanjske radnje. njegov se život odvijao izvan praktičkog vremena koje su ljudi ustanovili da organiziraju rad koji od njih zahtijeva socijalni život. svu retoriku. nastojao sam odbaciti sve ono što diktira čisti razum. njegova se karakteristika nalazi u samoj mehanici ljudskog zbivanja. osjećati se suvremenikom stoljeća i tako izbjeći smrt . osim što je slikar prostora. 3. da bih izrazio svoje duboke i autentične impresije i poštovao prirodni tok moje misli”. On je u potpunosti raspolagao svojim vremenom i služio se njime samo za vlastita istraživanja. stvarajući najprije ambijent koji obavija osjetila određenim svjetlom i tonom. on je i slikar vremena.Proustovo djelo isto tako nije ni tendeciozno ni moralno. ne smijemo zaključiti da kod njega nema dinamike. To je društvo koje se raspada bez obzira na bilo koji ljudski moral.

stranici ovog romana. Prošlost je služila kao muzej uzoraka koji su piscu stajali na raspolaganju. dok markizu de Forstelleu monokl daje melankoličnu osječajnost u kojoj žene otkrivaju velike mogučnosti ljubavnih patnji. Posjedovati sve to. znači živjeti u istio vrijeme u jednom. kao što živa lica. sadašnjost i budućnost. jedan od bitno proustovskih postupka. Umrijeti znači ne imati više uspomena. . Posjedovati vrijeme znači posjedovati prošlost. Kod Prousta. No tada su te usporedbe bile većinom paralele bez osjetnih dodirnih točaka. Taj susret prošlosti i sadašnjosti jedna je od karakteristika njegova slikanja izvan svijeta. ne živjeti ni u jednom potpuno. staklo monokla generala de Fraubervilla pretvara u jednu monstruoznu ranu. sobe. Dinamične slike Unutrašnjo neprekidno gibanje oživljuje dekor i prirodu: predmeti. a monokl mondenog romansijera izražava njegov jedini organ psihološkog prodiranja i nemilosrdne unutarnje analize. Prošla se stoljeća pomiču i približavaju nama stvarajući sadašnjost. s tom razlikom da je u isto vrijeme poetičnija i slikovitija. i prema tome. Proustove dinamične slike i njegovo opisivanje predmeta vidimo na 158. naprotiv. jer nam otkriva proces postajanja sadašnjosti. To je isto kao izbjeći sva tri i naći se izvan njih. gradovi. tj izvan vremena. Ali Proust nije prvi uveo te skokove u prošlost da bi dao slici više reljefa. Tako se npr. 4. znači pustiti vrijeme da pobjegne. autorov stvaralački duh ulijeva život u neživi svijet u kojem stvari postaju individualne i ponašaju se ka živa bića. i 159. prošlost je isto tako živa kao i sadašnjost. cvijeće.koja nije drugo nego fenomen memorije. drugom i trećem. Te stranice poznate su zbog karakternih crta koje pojedinim licima daju njihovi monokli. drveće i pejzaži žive.

knez Bernardin Frankopan. grofica Apolonija. a umro 1931..Taj odejevni individualizam izražava naša različita duševna stanja. Glavna misao: Ljubav prema rodu. kraljica Marija. Beskrajana i nemirna površina. crte našeg karaktera kao i karakter epohe u kojoj živimo. naš vlastiti izraz. knez Ivan Karlović. to vječno gibanje. Zuan Antonio Donaldo. biskup Jožefić . Marino Lamudo. Kao jedna od najvažnijih i najizrazitijih ličnosti hrvatske moderne napisao je novelu “Veliki grad” . drveću i moru. Svoje prve uspjehe postigao je pišući drame: “Prijelom” i “Svjećica”. ban Ivan Zapolja. Venecija. Tako odjeća prestaje biti samo tkanina i suvišni ukras i postaje sasvim sastavni dio nas samih.g. . Mjesto radnje: Hrvatska. koji se pred nama bez prestanka mijenjaju. kancelar Salkaj. To je prvi hrvatski roman koji govori o bujnoj hrvatskoj prošlosti. kralj Ljudevit II. grofica Katarina. Jakob Rainer. ta nepregledna snaga. Bernardo Ričan i dr. Bio je veliki poznavatelj europske književnosti. predstavljala je za njega princip mladosti: “(Mladost) je stanje prije potpunog ukrućenja i zato u društvu mladih djevojaka osjećamo ono isto koje osjećamo pred oblicima. U svojim posljednjim goinama života napisao je vrlo zapažen roman “Vuci”. Evanjelist. prosinac 2004 22:58:00 | 1 komentara VUCI . koju su ljudi ukrasili brodovima. nadvojvoda Ferdinand. stoljeće Tema: Život i smrt velikog hrvatskog domoljuba i vojskovođe. u Zagrebu. Njemačka Vrijeme radnje: XVI. U slikama prirode Marcel Proust najviše pažnje posvečuje cvijeću.kneza Krste Frankopana. koji se poigravaju s nestalnim oprečnostima i što nas podječa na neprekidno ponovno stvaranje primarnih elemenata prorode. Ugarska. ta vječna promjena. ban Petar Bersilavić. našlo je u Proustu svog velikog pjesnika.Milutin Cihlar Nehajev Bilješka o piscu: Milutin Cihlar Nehajev rodio se 1880. Objavio lektire u 29. knez Burgio. godine u Senju. i domu nema granica. za domovinu vriejdi i umrijeti ikovi: Knez Krsto Frankopan. kardinal Matej Lang. More. koje vidimo kad smo na moru”.

Tri dana prije u Ljubljanu je došao cesarov doglavnik. Kad je došao cesar. Tri mjeseca po dolasku u Milano. grofica Apolonija. Torresella zapravo i nije bio zatvor. U Oriveniku se sastao s fratrom Jožefićem i svojim ljudima. Frankopan je zatvoren s još dva sužnija. plemenita grofica uputilau Veneciju. ali bezuspješno. Francuska i njen kralj Franjo I. koji je bio u posjedu Frankopana. Na čelu turske vojske bio je sultan Selim I. Ugarska i Hrvatska bile su na strani Njemačke i Karla V. Otac Krste Frankopana . Bernandin. Odbijala je izaći ako ne puste Krstu. Stari i lukavi Bernardin čak je i razmišljao o savezu s Venecijom da bi oslobodio sina. Krsto je pobjegao . kardinal Matej Lang. Tamo se poklonila duždu. koji su bili velika prijetnja kršćanstvu. kao i drugi djelovi neosvojene Hrvatske od strane Turaka. Krsto je dobio obavjest da je cesar Maksimilijan umro. Bernardinov pomoćnik Evanjelist i sam Dandolo . Bez pravog vojskovođe. Zato se 1517. Franjo I. Saznavši za te događaje. otvoreno su poktirali s Turcima. uz jemčevinu. trebao doći cesar Maksimilijan. a Maksimilijan ga nije htio izvuči. cesar nije imao vojnih uspjeha. kojega su Turci otjerali s ognjišta. zarobljen i odvezen u Veneciju.. Franjo Ferdinand I. Za to je vrijeme knez Frankopan došao u Veneciju. zbog Jadrana i pograničnog dijela između te dvije države. grofica je od njega zatražila pomoć. Zatvoren je u Venecijanskom zatvoru Torreselli. a zatim se pridružila Krsti u tamnici.g. njemačkog cara.g. Jakobom Rainerom i Bernardom Ričanom. Nekoliko dana poslije za Krstom je stigao lijes s Apolonijinim posmrtnim . u Ljubljanu ej 1514. Još dok je bio u Veneciji sklopljeno je primirje . Zbog svih tih događaja. Za večerom je saznao da je jedan od cesarovih vojskovođa hrvatski knez Krsto Frankopan. Venecija je željela savez s Frankopanima zbog opasnosti od Turaka . Njemačka je ratovala s Venecijom. bili pušteni na uvjetnu slobodu. To mu je poslije potanko opisala njegova sestra i Frankopanova žena. Apolonija zbog bolesti nije mogla poći s njim.Sadržaj priče: Šesnaesto stoljeće bilo je vrijeme burnih povijesnih zbivanja na tlu Europe. Zuan Antonijo Dandalo.ali nije se ni potrudio izbaviti Krstu iz zatvora. zatražio je oslobađanje Krste . a Frankopani su očekivali od Venecije da im pomogne vratiti grad Senj. Čim je došao u Milano. Polako je došla i godina 1516. Mletačko viječe desetorice na čelu sa starim Marinom Saudom je to odbilom ali je pristalo premjestiti Krstu u francuski zatvor u Milanu. da obiđe svoje čete koje su se borile protiv Mlečana. Krsti su zatvoreničke dane nastojali olakšati i hercegovački ban Ivan Košača. na sve ga je načine pokušao izbaviti iz zatvora . Za to vrijeme grofica Apolonija nije znala što da učini za muža . a za čuvara mu je dodjeljen njegov rođak. želio je Hrvatsko-ugarsku državu pripojiti Austriji i Hasburgovcima. Austrijski nadvojvoda. Krsto je još bio zarobljen . a Rainer i Ričan su.

već Klement. prošavši straže kod Modruša.ostacima. Svima je postalo jasno da je ban Krsto Frankopan najveći vojskovođa svoga vremena. postolarski sin odbio mu je dati zasluženu nagradu ž. koje je sazvao ban Ivan Karlović. problemima koje ima Hrvatska i o stanju kršćanstva u Hrvatskoj. Ivan Kožulić. zapalila grad Bribir. U teškom položaju i opasnosti od Turaka.  To je bila velika sramota za Ugarsku. knez Bernardin i knez Ivan Mrsinjski. Ban je bio u teškoj situaciji. Knez Frankopan je sa šest tisuća vojnika oslobodio Jajce . Krsto Frankopan poslao je Jožefića da izvidi stanje u Budimu. Ljut Krsto je fizički napao ugarskog kancelara i zbog toga je bio zatvoren. Ugarska je Krsti obećala Senj ako oslobodi Jajce. nakon što je saznao da je Jajce pod opsadom. Tamo je susreo Stjepana Brodarića. bio je krajnje nesposoban. pa i Njemcima. Mjesec dana kasnije. Godine 1524. Krsto nije zbog toga otišao u Budim. kad je došao u Budim. da ga imenuje hrvatskim banom. a Ivan Karlović je na to pristao. Sastanku je prisustvovao i papin izaslanik barun Burgio. No. Papa više nije bio Hadrijan VI. Krsto je boravio u Rimu. 1524. več je otišao u Senj. knez Krbavski. pasti i Europa. ali u Senju su vladali protivnici Frankopoana. Pod pritiskom knezova Stjepana Vrbecija i Ivana Zapolje. Papa je obećao da će slati vojnike i novce u Hrvatsku. Zbog toga je Ivan Tahi tražio od ugarskog kralja Ljudevita II. Sulejmana II. Zadovoljan Krsto je pošao u Hrvatsku. U međuvremenu fratar Jožefić je postao senjski biskup. “Veličanstvenog”. ako padne Hrvatska. Senja i Otočca. Burgijeva zadaća bila je pomiriti hrvatske knezove i ujediniti ih u borbi protiv Turaka. koji je umro.g. imenovao je Krstu Frankopana hrvatskim banom. Na kraju sabora odlučeno je da Ivan Karlović ostane hrvatski ban dok to želi. koji je došao iz Budima. Nekoliko dana poslije. Izgubio je svoj poslijednji grad Oštrovicu. kod pape Hadrijana VI. Jednog dana na Trsatu su se sastali ban Petar Berislavić. te je Jožefić postao biskup bez biskupije. jer je i njemu. i na njegov zahtjev je otišao s njim u Budim . .. knez Ivan Karlović. Kancelar Salkaj. ban Petar Berislavić poginuo je u turskoj zasjedi. Ondije je podnio izvještaj o obrani od Turaka. U Budimu se živjelo jako rastrošno. u Križevcima je održan sabor slavonskih i hrvatskih plemića. kao i razumnom dijelu Europe postajalo jasno da će. Nakon što je oslobođen prestao je tražiti pomoć ugarske u borbi protiv Turaka i okrenuo se Veneciji. a kralj Ludevit II. Na saboru su bili svi plemići osim Ivana Tahija. Njihov sastanak prekinula je vijest da je grupica Turaka. koji su sada imali novog sultana. Dandolo je u Veneciji presretan govorio Ivanu Kosači o blistavoj bitci kod Jajca. Za pomirbu se zalagao i ban Ivan Karlović.

Morao je s Katarinom pobjeći iz Modruša i otići u Grobnik. Prošle su dvije godine. ostavljen od svih. Jedna je bila njemačka u kojoj su bili Ivan Karlović. željeli su češkog kralja Ivana za Hrvatsko-ugarskog kralja. I s druge strane. Ivan tahi i drugi knezovi i gospoda. Knez Krsto pokopan je. Sada je Hrvatsko-ugarska država bila bez vlasti. pala pod vlast Habsburške Monarhije i izgubila svog velikog junaka. nakon te bitke. u koju je bio zaljubljen. Nakon toga Krsto je otišao u Zagreb i tamo poćeo okupljati vojsku. Ferdinand se okrenuo Budimu i Hrvatska je pala pod vlast Hasburgovaca. Krsto je morao poći u bitku. Kralj Ludevit utopio se u rijeci. Ferdinanove čete čekale su ga kod Varaždina. poveo je vojsku prema Sisku. Knezu Bernardinu se pomutio um. ali nije preživio. potučen je i Ivan Zapolja. Kad ju je skupio. osim od Katarine u blizini Koprivnice. u boju. Krsto Frankopan. Hrvatska je nekad moćna kraljevina. a Krsto je bio na čelu svoje. Krsto je imao vojsku sastavljenu od seljaka i kmetova. onako kao je to želio. okupljao vojsku od sto tisuća ljudi kod Beograda.Stoga je otišao u Augsburg . Krstin prijatelj. Na sastanku se raspravljalo o vojnoj pomoći njemačke Hrvatskoj. Postalo je jasno da će između te dvije stranke doći do sukoba. prosinac 2004 22:57:00 | 0 komentara BUKA I BIJES . Kratko su bili zajedno. Na taj način. poginuo je. na sastanak s austrijskim nadvojvodom Ferdinandom. Krsto se u Velikoj oženio za Katarinu. Topovska kugla pogodila ga je u trbuh i jedan od najvećih vojskovođa koje je Hrvatska imala. U međuvremenu. Ivan Banić. Bitka je započela jednog jutra. bratom ugarske kraljice Marije.William Faulkner O PISCU: . Objavio lektire u 29. “strašnog” kneza Krstu Frankopana. koji su htijeli nadvojvodu Ferdinanda za kralja ugarske. knez Krsto Frankopan. Junački se borio. a kraljica marija pobjegla je nadvojvodi Ferdinandu. Na putu je saznao da je Hrvatsko-ugarska vojska katastrofalno uništena na Mohačkom polju. hrvatske i frankopanske vojske. svedena na “ostatke ostataka”. Petar Zrinski i mnogi drugi. Nakon Ljudovitove smrti u Hrvatskoj sus e stvorile dvije stranke. jer se znalo da je Sulejman II.

g. ). -1962. razmišljanju I osjećanjima. koja upražnjavaju njeni . “Rekvijem za redovnicu”. Pored romana. što se u suštini mnogo razlikuje od klasične književnosti.Wiljem Fokner (1897. Gradić Jefferson. KARAKTERISTIKE “NOVOG” ROMANA: Karakteristike “novih” romana ili “moderne” književnosti izlaze iz klasićnih okvira književnosti 18-og stoljeća. “Absalome. Fokner je u svakoj knjizi stvarao jedan poseban imaginarni svijet. koji je nešto drukčiji od prethodnih I budućeh. neostvarenih težnji. U romanu moderne književnosti. Mojsije”. OSOBINE FOKNEROVOG STVARALAŠTVA: Svi Foknerovi romani sadrže. “Idi. ). “Sartoris”. slika. što predstavlja pokušaj izražavanja psihičkih procesa I pojava. Absalome”. Najbolji romani su: “Krik I bijes”. U modernoj književnosti radnja kao I da ne postoji. do kraja. mjesto gdje se odigrava većina njegovih romana. ali to nikako ne umanjuje književnu vrijednost modernog romana. misli I osjećanja izvan racionalnog plana ljudske svijesti. “Grad” I “Palača”. mnogo više pažnje posvećuje se svijesti ili podsvijesti. odražava sve raspetosti Juga. što je za mnoge čitaoce bilo nerazumnoi teško za shvatiti. da bi se najbolje otkrilo psihičko stanje jednog ili više karaktera. Prihvatajući za književnu orijentaciju praćenje “toka svijesti” ili ljudska stanja podsvijesti. “Komarci”. nepovezane konce I nerazriješene ljudske odnose. fokner pažljivo posmatra čovjeka I nastoji da otkrije najbitnije u njemu u trenutku radnje. “Uljez u prašinu”. prouzrokovane odvojenošću ljudi aparthejdom. “Svijetlost u augustu”. “Vojnikova plaća”. “Gospodske kuće”. dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1950. kao I u njegovoj prošlosti. Fokner je napisao I nekoliko novela I pripovjesti: “Svi piloti mrtvi”. Mnogo više pažnje se posvećuje psihičkom stanju čovjeka. kao I trilogija “Seoce”. “Utočište”. američki pripovjedač I romansijer. te “Smrtna trka”. te titranje uspomena. On nastoji da književno izrazi tamu ljudske podsvijesti. “Dok ležah umirući”. U književnosti se javio s pjesmama pod nazivom “Mramorni faun” (1924. g.

kakav je historijski I bio na Jugu. “Krik I bijes” jeste modernistički roman. koje imaju posebne međusobne odnose. Tu podjeljenost. povijesti Compsonovih. nego I sposobnosti za ljubav. Roman “Krik I bijes”. prikazuje priču sa četiri različite prspektive raspadanja jedne južnjačke porodice. za Foknera nisu neke realističke slike. nego simboličko sredstvo u izražavanju sopstvenog viđenja svijeta. ali I istrajanog trpljenja.stanovnici I bijeli I crni. Roman je slika intelektualno. moralno. Quentina I Jasona. a crnaca kao najamnih radnika. ne treba shvatiti kruto ili doslovno. kojima se treba prilagoditi. TOK DOGAĐAJA: Roman “krik I bijes”. u kome iracionalnos pobjeđuje logiku. jer nije tehnički proziran. oslobođenog ne samo većine bivših čvrstih tačaka. Američki Jug I gradić Jefferson. padova. I zato što upotrebljava stilske postupke koji slijede svoje komplicirane zakone. vrlo daleko od onog uobičajenog shematiziranog viđenja svih bijelaca kao bogatih plantažera. Roman “Krik I bijes”. “Krik I bijes” čine dvije stvari: -poigravanje sa sviješću Benjija. Stoljeća. emocionano I fizičko rasulo svijeta na prekretnici. Roman je ustvari metaforična slika cijelog svijeta na kraju treće decenije 20. jer I jedna I druga rasa sadrže u sebi nizove slojeva ili potklasa. Kod foknera postoji čitav niz maglovitosti I dvosmislenosti. bez obzira na dvosmislenost završnog dijela. Društveni položaj ličnosti u Foknerovim romanima je krajnje iznijansiran. ispričan je u četiri dijela: Bakitina smrt Caddyna veza sa Daltonom Amesom Njezina udaja za Herberta Heada Rođenje vanbraćnog djeteta Poništenje braka Quentinovo samoubistvo Smrt oca Bijeg Quentin sa Jasonovim novcem . g. njegovih otuđenja. složenog mozaičnog portreta modernog čovjeka. te -pričanje I prepričavanje jedne određene priče sa redoslijedom događaja koji vodi kroz 30. savladavanja naizgled nesavladivih prepreka. nije posebno potimističan.

koji je u ovoj knjizi foknerova najružnija ličnost. Zatim. Svi oni su odrasli bez ljubavi. junakinja romana I jedini vezni element obitelji Compson. on se sveti I sestri I njezinoj kćerki. Objavio lektire u 29. Ni jedna od ovih ličnosti u romanu nema izgrađen kompletan I samostalan karakter. koja takođe ponavlja greške svoje majke. ali drži samo do forme. Počevši od majke. vrednoće I vještine. u kojoj se različiti vremenski planovi miješaju I poklapaju. gluhonijemi idiot. koje je praćeno jednim unutrašnjim rasulom. zbog čega se ubrzo udaje za za muškarca. Dalje se susrećemo sa srednjim bratom Jasonom. nezdrave senzualnosti. tu ulogu preuzima Dilsey. Ona je takođe I jedina Foknerova ličnost u ovom romanu koja nema problema sa vremenom. Topla I divna Caddy. koji je nakon saznanja da dijete nije njegovo izbacuje iz kuće. On ima kodeks časti. I svaka od njih ima svoje nedostatke. On nije svjestan vremena kao toka. I želi bar malo neke ljubavi od nje. Opisan je kao čovjek koji voli samo sebe. ali ga svodi na pitanje sestrinog djevičanstva. koji odlazi na Hardvard da bi udovoljio želji svoje majke. predstavljena kao jedini pozitivni Foknerov lik. nesposobne da pruži svojoj djeci ljubav. ljudske topline. star je 33. prosinac 2004 22:57:00 | 0 komentara Pjesme .Vladimir Vidrić Bilješka o piscu . još kao tinejđer ostaje trudna. Tu je takođe još I Dilsey. Quentin je druga izgubljena žena u romanu. zbogsvojih kompleksa koji proizilaze iz vremena u kojem je I ona odrasla. Uprkos sve njene brige. Međutim. neuspjevši da ostvari svoju ambiciju. S obzirom na nesposobnost majke da se brine za svoju djecu. ali sa duhovnim uzrastom trogodišnjeg djeteta. neurotičan I romantičan. . Ali.- Jasonov uzaludni pokušaj da je pronađe KARAKTERIZACIJA LIKOVA: Svi likovi u ovom romanu žive u jednom vrlo teškom vremenu. čovjeka koji je predstavljen kao ženomrzac. koji takođe. pažnje I razumijevanja. Dilsey je svjesna da je raspad obitelji neizbježan. Quentin. ustvari on želi da se domogne položaja u banci. Najmlađi sin. Benji. čitavo vrijeme pati zbog ponašanja svoje sestre. nego ga doživljava kao cjelinu. g. I koja želi biti dama. I koja je već samim svojim rođenjem bila osuđena na propast.

simbolika. ugođaji životne radosti. otkriva muzikalnu vrijednost riječi. teški problem hrvateke emigracije. Tematiku Vidrićeve poezije čine aktualni prblemi njegova vremena. nostalgijom. prisutna je srednjovjekovna tematika. tri teme od kojih je najznačajnija bila rodoljubljle. Ali tu se kriju obilježja Vidrićeva stava: na taj način snažnije pjeva o problemima svog doba i svoje generacije. Slobodan stih. čunnosću i svim formama ljubavi. ). obilno zasićeno folklornim elementima i uglavnom svedeno na dvije. Rimljana.Vidrić. i iz španjolske prošlosti. 1907. dionizijski zanosi za ljeotu. užitak. Malo je pisao ( jedina zbirka Pjesme. ). klasne napetosti u društvu. uvijek njime izražava svoju ličnost. Neka pritajna bol i čežnja za idealnim doživljajem ljepote osnovna je karakteristika ovog našeg vrhunskog pjesnika U Vidrićevim pjesmama dolazi do izražaja nov . a element subjektivnog nameće se na prvo mjesto. a mnogobrojne su slike pejzaža. osvježava metaforiku. moderan senzibilitet. Najsnažnije se dojmlju u njegovoj poeziji slike prirode i pekzaža. Židova. usavršava stih. zamjenivći tako dotadašnje lirsko stvaralaštvo koje je bilo programatske prirode. vino. po zanimanju advokatski pravnik. Po vanjskom okviru svojih motiva pjevao je najviše o prošlosti: nižu se slike iz antičkog života Egipćana. Vladimir ( 1875. Jednostavnim izražajnim sredstvima i naglašenim slikarskim elementima izrazio je svoja napredna uvjerenja. ali je vrlo značajan i izrazit pjesnik. . a zanimljivo je da bilo koji problem iznio. Vidrićeva poezija ima svoju dubinu i kvalitete po kojima je odmah dobila svoje priznanje.-1909. vanjski svijet služe Vidriću kao okvir za izražavanje subjektivnih stanja i osjćenja Vidrić je u svojim pjesmama obsjednut pesimizmom. Pjesme Vladimir Vidrić se sa svojom zbirkom pjesama Pjesme predstavlja kao pjesnik s izuzetnim osjećajem za boju. Grka.

Na svijetloj provi Vrzu se sapeti ljude i žene I lamaju ruke i nijemo plaču A kose im lete raspletene. I oni su Bogu zvani” “ ( Gonzaga ) ------------------------------------------------U pjesmi “Mrtvac” javlja se Vidrić pesimist. svjestan nemoći nemoći čovjeka prema zakonima prirode. . vječno živa. Al se anđel ganuo i rekao: -“Prečasni. crna. Gdje sunce tone na stranu onu. Vječno jaka. ali bol koja se ipak osjeća. ------------------------------------------------“Da. I koji su mnogo ljubili. I poao je uza stube. svetac je halje skupio. Okovane pružaju k nebosklonu. Što živote rasipava I živote utrunjava. stani. bol koju pjesnik sakriva u svojim pjesmama. Sa tala se dižu i kažu i kažu. u njegovim pjesmama stalno je prisutna bol.” ( Mrtvac ) ------------------------------------------------Zbog spoznaje eda je čovjek nemoćan. obespravljeni ljudi lišeni slobode i ljudskog ponosa.Česta tema pjesama jesu robovi. ------------------------------------------------“ Ubila ga ruka silna. ------------------------------------------------------------------------------------ “ Ogromna. “ ( Roblje ) ------------------------------------------------Vidrić je također pjevao o ljudskim odnosima. Stištu prsti i grče ruke. I nije se ni osvrnuo Na jecaj zemaljske ljube.

U zrku se kupa mjesec I sipa svijetli i sjenu. Da i roba pita i sasluša. ------------------------------------------------“A kad se on sagnu k robu I nemoćno poče da gleda “Idimo!” šanu mi ona. ------------------------------------------------“A svitaše jutro. Imao je istančan osjećaj za boje.biva tiše. “ ( Notturno ) ------------------------------------------------Najznačajnija i najzanimljivija pjesnikova ostvarenja zasigurno jesu Pejzaž I i Pejzaž II. ------------------------------------------------“A kad bi se našla dobra duša. rekoh. .Vidrićeva poezija primarno je poezija bola. bilo da je to bol roba koji pati za svojom domovinom dok hladi bezbrižnu gospodaricu. Sja jutarnja zvijezda. da pravo kažem. Taj bi rekao:” Od tuge pogibam. rosa je pala. A mene. Vidrić je u svojim pjesmama oslikavao predivan pejzaž. I trznu i . Moje srce leti k libijskim kolibam” ” ( Pomona ) ------------------------------------------------ili da je to bola koja nočas zbližavapatricija i roba u pjesmi “ Ex Pannonia”. Dršće i trepeti Jasika širokog lista” ( Jutro ) -------------------------------------------------“Zvijezde se roje visoko I dasi će sad da krenu. Pa se u krupnih kapljah blista. A krasna se žena budi I grud joj otajno diše I svilne vjeđe obara I noć je i . Kosnu se suza njina: “ Idimo.” “ ( Ex Pannonia ) ------------------------------------------------Vidrićevo glavno izražajno sredstvo je slika. a njemu Podajte krčag niva. u kojima je on prikazao stvaran život.posta blijeda.

stoga nije ni čudno da mu je slika bila glavno izražajno sredstvo. “ ( Jutro ) ------------------------------------------------“ I vjenčav se lišćem vinjage bujne Buku podižu divlju. a i stih u kojem je ispjevao svoje pjesme.. Vizualnost bila je jedna od najvećih pjesnikovih vrlina.. ------------------------------------------------- “Nebeski putnik mjesec Lako je odskakivao Nad svijetlim oblačnim rubom I opet u nebu plivao. I kad sam otvorio prozor. Kucaju srca. S ljpkog se gaja Bijele nimpfe ozivlju. ------------------------------------------------“ Plahe su sjene došle iz tame I plesat stale u zelenoj travi. bili su u to vrijeme novi. Budući da je svoje pjesme deklamirao morao ih je što više skratiti.” ( Pejzaž II ) ------------------------------------------------Vidrićev stil. svesti jezični izražaj na najmanju moguću mjeru.” ( Pompejanska sličica ) ------------------------------------------------- .. U nekim svojim pjesmama Vidrić daje samo impresionističke sličice. ------------------------------------------------“ U travi se žute cvjetovi I zuje zlaćane pčele Za sjenatim onim stablima Krupni se oblaci bijele..” ( Pejzaž I ) ------------------------------------------------Dok pjesnik U Pejzažu I upotrebljava glagole kako bi što vjernije opisao krajolik u Pejsažu II upotrebljava glagole kako bi prikazao radnju.U Pejzažu I sve vrvi od života. Bile su dvije plavojke Nymphe S bijelimi vjenci na glavi.

U drugim pak pjesmama Vidrić pravi doživljaj potisće u pozadinu i u prvi plan dovodi slike koje poput zrcala reflektiraju taj događaj. vjetra i vina. Pjesnik je za vrijeme svoje bolesti naslućivao smrt i prikazivao u svojim posljednjim pjesmama. Krvav joj je žar I pada u noć i u ocean. ------------------------------------------------“ U omrkom parku jablani Bunar okružuju bijeli. Purpurna pomrčina moje je vjeđe prekrila Os sunca. slikovna i misaona komponenta združeni su u jedno. Gle! gola. ------------------------------------------------Adieu O moja je leđa lagano Krcnula mandolina I moj se kaput raskrio. U njegovim pjesmama počinju se javljati demoni i sablasti. koji je vjerovatno i njabolji je taj u kojemu sama misao obuhvaća sliku. vihrom raskidan. Dok tavni .šume i tuguju Gordi i neveseli. . Ukraj žrtve utrnute Oboreni starac spava” ( Mrtvac ) ------------------------------------------------Vidrić se pred kraj svoga života razbolio i završio je u ludnici što je ostavilo mnoge tragove u njegovu daljnjem stvaralaštvu. A s hridi zublja. ( Kipovi ) ------------------------------------------------“Ja vidim grijeh. Gdje smo ja i gospoja Kao saneni sjeli. divlja hrid I oblak tavan. a događaji bivahu zahvaćeni površno bez neka opipljiva sadržaja. ------------------------------------------------“ S kamena po crnoj zemlji Val se dima povijava. ( Grijeh ) ------------------------------------------------Posljednji način pjesnikova slikovna izražavanja.

Machetb. Oko 1585. Napisao je 36 drama koje djelimo na: 1. Henrik V.Hamlet. Zimska priča i Oluja.Romeo i Julija. Kralj Leart.. Mjera za mjeru. San Ivanjske noći..Kralj John. 3. godine u Stratford-on-Avonu u Engleskoj. i Henrik VIII. . romance . Na Tri kralja. gospojo. Koriolan. Henrik IV. Svijetlu je suza utrla Što mi sa zjena pada. Julije Ceza. povijesne drame . Stubama tvojega grada. r ođen 1564. gdje djeluje kao glu mac. redatelj i kazališni pisac.. Antonije i Kleopatra. Henrik VI. Otelo.WILLIAM SHAKESPEARE 1. Richard II. Richard II.Ukroćena goropadnica. Mnogi tvrde da je najveći dramski stvaratelj svih vrem ena. komedije . 2. Mnogo vike ni za što. -Tako silazim..A moja se ruka ganula Koja pjesmice sklada. 4. ( Adieu ) Objavio lektire u 29. Bilješka o piscu Wiliam Shakespeare bio je pjesnik i dramatičar. prosinac 2004 22:57:00 | 0 komentara UKROĆENA GOROPADNICA . tragedije . odlazi u London.

U njoj vidimo pravog Shakespearea.A 1609. 2. Radnje se zbivaju u Pisi u Shakespeareovo doba. A povezane su time što se Bjanka ne može da uda pri je svoje sestre.kroćenje goropadne Katarine . ali i iz svakidaš njeg pripovijedanja. Shakespeare je svoje dramske tekstove tvorio poda cima iz usmene književnosti. neovisno o tome gdje i k ada čovjek živi. Bilješka o djelu Radnja Ukroćene goropadnice je uzeta iz neke star ije komedije koja je u ono doba bila vrlo popularna. izišli su njegovi Soneti. koja je goropadna i koja se ne želi uda ti samo kako bi omogučila slobodno prošenje Bijanke.supruga). ubojstva. suprug . . sestra . otc sin. lju bavi i odnose među ljudima (muž žena.prosidba Bjanke. Njegovi su likovi puni ja ke psihologije i pokazuju veliko poznavanje ženske ćud i. To je sasvim realistična komedija bez fantastike u kojoj ne glume nikakvi vitezovi ni velikaši. zla. velikog i neusporedi vog poznavaoca ljudske duše. iz starije pisane književno sti. Najčešče upotrebljava teme smrti. iz povijesti. U komediji postoje dvije radnje: . zbirka od 154 pjesme. iz svoje suvremenosti. nego ljudi iz svakodnevnog života.brat. Sve to samo znači da svi podaci p otječu iz ljudskoga ponašanja.

o pozornici na pozornici. Zapravo tu nalazimo pozornicu na pozornicu. Uloga prologa Prije same komedije nalazi se kratki prolog (induct ion). da je ugledan gospodin. Tada u dvor dolaze glumci. Petruccio . vraćajuči se iz lova. naišao na kotlokrpu. ali se ono u p repisivanju izgubilo. jer se u određenom trenutku u prologu pojavljuju glumci koji će glumiti komediju Ukroćena goropadica. Ona ima korjen u jednoj priči iz " Tisuću i je dne noći ". Mi ne znamo što se desilo kotlokrpi nakon što su glumci odglumili komediju. ali ne utjeće i na samu radnj u. Ta zamisao.3. sluge ga uvjere. Kad se ovaj probudi. no ona u ovoj komediji nije do kraja izrađ ena. koji služi kao uvod. U prologu doznajemo da je neki lord. Želj an šale naredi slugama da ga donesu u dvor i obuču u sjajne haljine. 4. nije Shakesp ereova. koji je mnogo godi na bio bolestan. Neki šekspirologi misle da j e Shakespir napisao i završetak prologa. gdje na zemlji spava. koji prikazuju pred tim preodjevenim kotlokrpom komediju " Ukroćena goropadica.

A zapravo kad malo dublje pogledamo. 5. Ispod maskom žestoke i tvrde ćudi. ne go u svemu vidi samo tobožnju blagost i dobrotu. da će ukrotiti "ženskoga zmaja". kao i duhovitost. neustrašivosti i potpunog uvjerenja . nego postupa prema njoj sa nekom vedrom galanterijom i hinjenom bezazlenošću te ne če da shvati nijednu njezinu oštru i pogrdu riječ. Ona je znala da žena mora biti p rema mužu odana i vjerna. sa lošim odgojem i tvrdoglavošću zbog ranog gubitka majke. nego neka težnja za pustolovinama. ona je jak a i samostalna.Njega ne vode nikakvi idealniji motivi. krije se veselj ak i dobar čovjek. No prema samoj Katarini nije nikad žestok. a ne (barem iz početka) iz ljubav i. ali joj se to činilo smješni . kako bi joj pokazao da s njime nema šale i kako sve treba da bude po njegovoj volji. i zbog svoga vanrednoga humora i duhovitosti. Valjda zbog svoje srčanosti. Vidi se i razlog tom mišljenju. te želja da se nagleda svijeta i bogato oženi. tvrdoglava i pr kosna mlada djevojka. Katarina Za nju govore da je "divlja mačka". i "pakleni đavol". "gadni vrag". jer s e ona u početku ponaša kao razmažena. On prihvača Katarinino kroćenje samo i z pasije i za zabavu. Ipak nam je on simpatičan. On te svoje postupke pred Katarinom samo glu mi.

ali vatren i simpatičan. jer su svi muškarci oko nje bili slabići (Baptista.m. što vidimo j asno u posljednjem prizoru.nasamaren zadovoljava se sa gozbom . a drugih nije poznavala. bez dubljih psiholoških crt a. tko bi ih umio razgrnuti i raspiriti. 6. koja iza svoje nježnosti i bezazlenosti krije želju za gospodovanjem. To što je oni ne će da priznaju. Petruccio je u njoj ubio "goropadicu". On je ka valir. koje su već otprije tinj ale u njenom srcu. H ortenzijo). Petruccio i Katarina ne govore nigdje o svojoj uza jamnoj ljubavi. ali dotle nije bilo nikoga. a u Katarine prkos. da sve vidi u najljepšoj slici. pošto je naučio u Petruccija. da ne može dobiti Bjanku. t o je kod Petruccija taktika. Ostali likovi BIANCA je mala himbenica i koketa. ali se osjeća. Zaljubljuje se na prvi pogled (kao Romeo) i tako je očaran. Kad vidi. nego više tašt i ograničen. GREMIJA . kako valja krotiti goropadnu ženu-ali to njemu nije poš lo za rukom. da za vrijeme borbe u nji ma rađa i učvrščuje. ali slabić. a pobudio o ne iskre dobrote i plemenitosti. LUCENZIJO je običan zaljubljeni mladić. p rihvati se svoje "udovice". HORTENSIO nije takav idealist.

A ovo je jedno od onih djela koje se najviše . mnogim latinskim i talijanskim riječima i po karakterizaciji lica koja je snažna i konsekventna. metrici. On zna kakva je bila tadašnj a Pisa (na glasu s vrlih građana). samo je Gremio duhovitiji.tvrdoglava i neposlušna žena.TRANIO je napola sluga. živahniji i brbljiviji. da je njihov običaj d a mladencima otac stavlja ruke pred svjedocima te prec izno nabrajanje dragocijenih predmeta u Petrucciovoj k ući (koji su bili tipični u Taljana u to doba. GREMIO i BIONDELLO sluge i komedijaši. To se vidi po gradnji komedije. U ovom se djelu saznaje da je Shakespeare vjeroja tno bio u tadašnjoj Italiji. VINCENZIO miran i prijazan gospodin. na stalo oko 1595 godine. U Shakespeareovo doba. na Hortenstijevu žalost jer on nije Petruccio. a napola pouzdanik svoga gospodara. uspjeh jedne glumačke gr upe ovisio je isključivo o kvaliteti djela i njegovoj lak oj izvedivosti na pozornici. 7. "UDOVICA" . d osta obrazovan i duhovit. ali ga Tranijeve i Biondellov e šale naljute. ali ni je tako oštra i duboka kao u kasnijim djelima. Zaključak Ukroćena goropadnica je jedno od ranijih djela.

Henrik IV. Henrik VI. redatelj i kazališni pisac. Na Tri kralja. godine u Stratford-on-Avonu u Engleskoj. Richard II. Otelo. Richard II.Kralj John. San Ivanjske noći..Hamlet. prikazuje se i prikazivat će se na pozornici. Bilješka o djelu Mnogi tvrde da je Shakespeareova tragedija Hamlet (1600. Koriolan. Mnogo vike ni za što. odlazi u London.. komedije . 4.prikazivalo. 2. Julije Ceza.Romeo i Julija.. iz svoje suvremenosti. iz starije pisane književnosti. On ih preuzima od drugih pisca i preoblikuje ih. izrekama tadašnjeg vremena. a bio je i majstor stvaranja mnogoznačnosti pjesničkog jezika. izišli su njegovi Soneti. A 1609. Čini od njih vrhunska djela.-1601. Shakespeare je svoje dramske tekstove tvorio podacima iz usmene knjiž evnosti. Ni fabule Shakespeareovih djelova nisu njegove. Mjera za mjeru. zbirka od 154 pjesme. Oko 1585. gdje djeluje kao glumac. Suvremenost tragedije svijedoče moderna djela s temom o Hamletu pren esenom u današnje doba (u nas je najpoznatije takvo djelo drama Ive Brešan . 2. Objavio lektire u 29. 3.WILLIAM SHAKESPEARE 1. Mnogi tvrde da je najveći dramski stvaratelj s vih vremena. No to nije samo djelo povijesti. i Henrik VIII. Zimska priča i Oluja. romance . jer je prikladno za nju. prosinac 2004 22:56:00 | 0 komentara HAMLET . tragedije . osim št o sadrže osnovno značenje. Bilješka o piscu Wiliam Shakespeare bio je pjesnik i dramatičar. Tako Shakspeareove riječi. Antonije i Kl eopatra.Ukroćena goropadnica. Machetb. povijesne drame .. kriju u sebi niz suznačenja. Kralj Leart. Henrik V.) najbol ja tragedija u povijesti svjetske književnosti. iz povijesti. ali i iz svakidašnjeg pripovijedanja. rođen 1564. Napisao je 36 drama koje djelimo na: 1. kraseči ih pučkim pjesmama.

koliko po karakterizaciji samih l ica. Hamlet posječuje majku i misleći da ga Klaudije prisluškuje. Želeć p otvrdu. ubiti Hamlet a. nakon čega ovaj ubija kralja. kao i večine Shakespearovih djela. Shakespeare je stvorio djelo za sve ukuse i sva vremena. ubija Polonija koji se sakrivao iza zavjes a. Hamlet i Laert mjenjaju mačeve i obojca bivaju ranjeni otrovo m. Fabula ove tragedije. koja radnjom sliči na umorstvo njegova oca. Hamlet se pretvara lud. na prijevaru s otrovanim mačem. te adaptacija od Slobodanke Aleksić "Hamlet u podrumu"). a nasljeđuje ga njegov brat Klaudije. kralj i kraljica. Hamletu. za tu strašnu optužbu. Kad Klaudije vidi aluzij u na njegov zločin. je poznata jer ju je Shakespeare uzimao iz drugih djela iz svojih suvremenika ili ranijih pisc a. Ofelija se ubija. Nakon prekinute predstave. mačevanje ukus šire publi ke.a "Hamlet u selu Mrduša Donja". U dvoboju. nastala u ra zličitim vremenima i shvačanjima ljudi. 3. Zato je mo rao stvoriti djelo prikladno i školovanom plemstvu i običnom puku. Njegvu ludost. po fabuli. vrača se u Dansku i prihvaća dvoboj s Laertom. 4. Klaudije šalje Hamleta na brod u Englesku s namjerom da ga t amo ube. Hamlet. Izabrani su stihov zadovoljili školovane plemiće. a Hamletovo ludilo i dosjetke zabavljale su običan puk. Bojeći se. To je i uči nio. Laert otkriva Hamletu spletku s kraljem. Jedno od tumačenja odnosi se na edip . saznavši za urotu. Pogotovo se to odnosi na Hamleta. U njegovo su doba svakakvi ljudi gledali pretstave i pridonosili njenom uspjehu. tumače Ofelijinim odbijanjem Hamletova udvaranja. Hamlet U Hamletovom ponašanju postoje najraznovrsnija tumačenja. prekida predstavu i time daje Hamletu dokaz na Duhove riječi. koji s e ženi udovicom pokojnog kralja. Kraljica ispije čašu s otrovom. Kralj i Laert odluče. čime traži osvetu. Saznavši za očevu smrt. Fabula Danski kralj iznenada umira. Hamlet organizira p redstavu. Sinu pokojnog kralja. a Laert traži osvetu za o ca i sestru. namjenjenu Hamletu. javlja se duh n jegova oca i otkriva mu da ga je Klaudije otrovao. No Hamlet nije toliko cijenjen. te umire.

na groblju). On nam uz po moć Hamletovih monologa. koje dovodi do gore situacije. nego običan čovjek. U Hamletu Izgleda kao da se i sam Shakespeare že . 5. tj. Likovi se u svojim odnosima nadopunjuju: Hamletovo poštenje nasuprot Klaudijevoj podlosti. Samim time što Hamlet nij e nikakav div ili heroj. odlaže i usporava samo izvršenje. No najrasprostranije tumačenje. "Biti ili ne bit" U Hamletu se ne javlja toliko sukob sa svijetom. Zb og svoje neodlučnosti i boježljivosti da ne povrijedi majku. On si postavlja taj problem i nijedan vanjski događaj nemože mu više šk oditi koliko on sam sebi može. prevare i izdaj e. On razmišlja kada treba da djeluje (kao nakon povratka u Dansku. ljubomora sina prema ocu kao suparnika u ljubavi prema m ajci. nastala u drugoj fazi. otkriva pokvarenost u svijetu (ratovi i pokvarenost u kraljevskim obiteljima). Hamletovo pretjerano razmišljanje i odlaganje nasuprot Laertovu b rzom djelovanju. sebičnost. živjeti ili umrijeti?. Hamlet postavlja pitanje biti ili ne biti?. čini ga bližem i modernijim. Zakljućak Hamlet je jedna od ranijih komedija. U Hamletu otkrivamo Shakespeareovu borb protiv svijeta. nego što mu je oca u bio taj stric. Razlika između dviju faza. Hamlet je zapravo lik noćne more koja se ostvaruje. Hamlet zapravo strada od borbe sa samim sobom. Njegov je problem što postoji na ovome svijet u. koliko sa samim sobo m. 6. ubiti ili oprosti ti?. Hamlet je paraliziran od prevelikog razmišljanja. Hamletova intelektualnost nasuprot malo pametni h ljudi kraljeve okoline. Mora u kojojoj pris ustvuje sve ono najgore od ljudskih strasti: podlost. a djeluje kada to nije potrebno (kad ubija Polonija). Hamleta više boli to što se majka udala za stric. o Hamletovom ponašanju. Za Hamleta ne postoji osjećaj djelovanja u pravo vrijeme. nakon kome dija i povijesnih drama iz prve faze i prije ostalih slavnih tragedija iz treće fa ze. Hamlet iz more izlazi sav rastrgan i nemoćan dase opire.ski kompleks. su tragični junaci. odnosi se na njegovu neodlučnost. Sam lik Hamleta otkriva se u svojoj raznolikosti tek u odnosu prema dr ugim likovima. Hamletova pretjerana osjetljivost nasuprot Horacijevu preciznošću.

Umro je u oskudici početkom veljače 1793. tijekom čitavih pet čina. grof od Allaflorite. godine. Objavio lektire u 29. članaka. Mirandolina je snalaľljiva ľena i uz pomoć svojih sposobnosti uspjeva pokoriti muąkarca koji nikad nije volio ľene. Mirandolina. prosinac 2004 22:55:00 | 0 komentara Gostioničarka Mirandolina . 1731. Na kraju kad ga izmuči i ponizi udaje se za drugoga. prosinac 2004 22:55:00 | 0 komentara Budi Svoj . 1984. te na kraju on postaje strastveni zaljubljenik u njih. Ona se sluľi pretvaranjem te mu udovoljava na sve načine i kad stekne njegovo povjerenje.Vinko Brešić Priređivač Vinko Brešić je rođen 1952. . markiz od Forlipopolia.g. recenzija i kritika te nekoliko knjiga (Dobriša Cesarić. Objavio lektire u 29. Ortencija Mjesto radnje: Firenca (Mirandolinina gostionica) Sadrľaj: U Firenci u gostionici Mirandoline koja osvaja srca mnogih koji u njenu gostionicu svrate odsjela su tri stranca. Matkiz od Forlipopolia. To je jedna od rijetkih drama u kojima. dok u četvrtoj fazi izgleda da se on pomirijo sa svijeto m. Mirandolina ga ľeli poniziti i pokoriti te mu otkrije slabost. grof od Allaflorite koji su u nju zaljubljeni te treći vitez od Ripafratte koji nije naklonjen ľenama.g. Napisao je preko dvjesto komedija. autor književnopovijesnih studija i eseja.časopisi Milana Marjanovića. diplomirao je pravo na sveučiliątu u Padovi. profesor je hrvatske književnosti na zagrebačkome filozofskom fakultetu. Dragi naš Šenoa. 1990.li suprostaviti svijetu.Carlo Goldoni Biljeąke o piscu: Carlo Goldini rodio se u Mlecima 1707. glavni junak dominira nad okolišem i zaokuplja sav interes. Miąljenje o djelu: Djelo je zanimljivo jer prevladava humor. u imučnnoj obitelji lječnika Giulija rodom iz Modene i Mlečanke Margarite Sadoni. on se u nju zaljubi i smatra je izvanrednom ľenom.g. Likovi: Vitez od Ripafratte.

Ta djela pisana su u nekoliko faza. državi prijeti i vanjska opasnost od neprijatelja. prosinac 2004 22:55:00 | 0 komentara Hamlet . aktivni dio jednoga znatno širega i dugotrajnijeg procesa nazvanoga hrvatskim narodnim preporodom. Zapažanja o djelu: Ova drama spada u jedno od Shakespearovih remek djela koja su se proslavila oko cijelog svijeta. Macbeth. Objavio lektire u 29. 1996.) i suvremenoga pjesništva o Zagrebu (Zabreg. U to vrijeme engleski jezik postiže zrelost i bogatstvo koje daje odlične uvijete za stvaranje književnih djela. Smatra se da je Hamlet već postojao prije te je Shakespeare samo poboljšao.Osim što se radi o spletkama u kraljevskom dvoru. Radnja se odvija u Danskoj u kraljevskom dvorcu. 1993. domovinu i jezik. nadopunio Hamlet. 1996. kraljevsku obitelj u kojoj vlada tjeskobna atmosfera. Središnje mjesto pripada razdoblju tridesetih i četrdesetih godina poznatome pod imenomilirski pokret. Otelo.William Shakespeare Bilješke: William Shakespeare živio je u jednom od najvitalnijih razdoblja engleske povijesti. Ti pisci. Sadržaj Ova zbirka pjesama govori o hrvatskom narodnom preporodu. Hamlet. Autobiographies by Croatian Writers. Uz više izdanja djela hrvatskih pisaca sastavio je također antologiju hrvatskoga putopisa (Hrvatski putopisi. zadnja faza saszoji se od smirenih djela gdje se pisac pomiruje sa svijetom.1992. Kralj Lear i Kleopatra. Priređivač Vinko Brešić je od mnogobrojnih pjesnika XIX.). 1994. ilirski je pokret bio samo središnji.). Shakespeare rođen uz gradiću Stratfordu. Napisao je mnogo vrhunskih djela koja su se proslavila cijelim svijetom a to su Romeo i Julija. a kraj tj. Ispunjavaju ga mnogi značajni događaji koji su bili presudni za nacionalni opstanak i mnogi značajni ljudi koji su u njima sudjelovali. Da se radi o drami to vidimo po načinu pisanja te po završetku koji u drami uvijek završava tragično. Novija hrvatska književnost. Pisac opisuje staru Dansku uglednu. kao dvadeset jednogodišnji mladić kreće u London gdje je surđivao s dramatičarima te je ubrzo počeo sam surađivati. odnosno smrću glavnih likova. Devetnaesto je stoljeće jedno od bremenitijih u hrvatskoj povijesti. Njihovi tekstovi nadahnjuju hrvatski narod da se bore za svoju nacionalnost. .Ta drama je možda doživila najraznovrsnija tumačenja ostlih kritičara. pjesnici su bili nositelji hrvatskog narodnog preporoda. stoljeća izabrao one tekstove koji najviše nadahnjuju i bude nadu. Vrlo jako dolazi do izražaja nezadovoljstvo i mržnja te su svi osjećaji u negativnom pravcu.

Sigurno je bolje biti pošten s čistom savijesti nego da sve imamo te da nas savijest muči cijeli život. Na mene je ova drama ostavila trag u savijesti. od 150. Također kod svakog novog prizora je kratko opisano mjesto radnje i ponašanje osoba.energije da mu odgonetnuo tajnu koju je poveo u grob. a time i nesigurnosti u državi. a postupci se svi svode na staru uzreku “Oko za oko. Ideja: Ideja ove drame bi bio temeljit i ne uvijek lak životni prikaz jedne ugledne kraljevske danske obitelji. koje nas kratko uvodi u događajnu situaciju. Hamletova majka vrlo se lako pomirila sa smrću svog muža što nam govori da ta ljubav nije mogla biti velika. jer sve na ovom svijetu kao novac nemože nas usrećiti ako nas stalno “grize” savijest. Shakespeare nam je htio objasniti da nije tako završila samo jedna obitelj već ih je u tom vremenu. ljubav života. Vrlo je nesretan i postavlja si pitanje “biti ili ne biti” . Vrlo se teško. Stilske karakteristike djela: Ovo je povijesna drama koja nam govori o tragičnom životu danske obitelji. gotovo nikako nije mogao pomiriti s tim događajem i pojavom očevog duha on se zaklinje da će se osvetiti. zub za zub”. U borbi Hamlet i Laert iskazuju svu mržnju i dolazi do borbe za život ili smrt. a nejasni izrazi su objašnjeni ili prevedeni pa su na krajevima stranica otisnuti mali riječnici. Inače odnosi su vrlo primitivni. no pošto su oštrice otrovane oni umiru. no očevom smrti on gubi nadu. pitanje života ili smrti u svom životu. izdaje. očajnost i nadu koja se posebno vidi kod Hamleta.Čitajući knjigu možemo primjetiti da je uništen život te obitelji jer se međusobno sukobljavaju. osjećamo ljubav koja nema granica te bi sve učinila za njega. Citiranje: Kao citat bih izdvojio tekst od strane 37. Isto tako vrlo mi se dopao peti čin i to od 141. Ima posuđenih riječi iz latinskog. (četvrti čin ). Drama je prevedena s engleskog jezika. Jako je osjećajan i sentimentalan što se posebno vidi u njegovom ponašanju. postaje nesiguran i zna da otac nije mogao odjednom umrijeti. Glavni krivac tomu je Klaudije koji je to uzrokovao zbog političkog i društvenog okvira. pisana je u dijalogu i sastoji se od pet glavnih čina. a zajedno i kraljica s kraljem kojeg je probo Hamlet. . Ostale osobe u dvoru to shvaćaju kao da je Hamlet poludio te da ne želi prihvatiti stvarnost. od 40. očajnosti i ljubomore koja dovela od kraja postojanja. Kraljica Gertruda. doba renesanse mnogo izgubilo kontrolu nad dvorom. Opis je vrlo detaljan što znači da je i najmanja sitnica zapažena. te se njegov otac pojavio u obliku duha tj. Ipak prema Hamletu je vrlo vezana. pokvarenost i zlo u obitelji. ona propada. Tema: Tema ove drame je propast kraljevske obitelji zbog međusobne mržnje. što se posebno vidi na Hamletu. Tada prestaje postojanje kraljevske obitelji. stranice gdje se vidi sva ta mržnja. Opis: Hamlet je bio dobro odgajan i ugledan muškarac koji je trebao naslijediti svog oca. Svodi se na osjećajnost. gdje se Hamletu javlja duh mrtvog oca te mu ispovijeda istinu. Ja bih tog duha definirao kao neku energiju. savijest koja je mučila Hamleta.

Možemo pretpostaviti da je bila prisiljena da se uda Klaudija. i nema nikakvu odgovornost prema drugima. ali Hamlet nije mogao podnijeti bol i očaj pa se nije pojavio. ne samo za lektiru već i za opće obrzovanje. ma kakvi oni bili. Zbog nje dolazi do sukoba između Laerta i Hamleta. U to vrijeme kralj i kraljica su slavili svoj novi brak. Kao čovijek je uvijek brinuo o drugome brigu te nije imao svoje mišljenje i mogao se lako nagovvoriti. Možda on želi biti kralj. Vrlo su bili začuđeni i odlučili da samo Hamletu priopče taj događaj. bezosjećajana i tvrdoglava osoba koja si je zabila cilj u glavu i uporno ga želi dostići. a to je Hamlet iskoristio i riječima napao kralja. Hamlet je bio zaljubljen u Ofeliju. Zbog sigurnosti kralj ga šalje u Englesku. Oni započnu mačevanje. danki kralj vrlo je hladana. Horaciju. Klaudije. Ima mnogo radnje i nema opisnih odlomaka te mi se zato sviđa i svakako bih ju dalje preporučio za čitanje.Ne obazire se na ništa te on nema nikakvih osjećaja. Hamlet nije mogao vjerovati te se zakleo da će se osvetiti. Na kraju svi odlaze i iznose mrtva tijela te se čuje pucanje topova u čast mrtvih. Kratki sadržaj: Jedne večeri na straži dogodilo se nešto neobično. Objavio lektire u 29. Horacije je Hamletov najbolji prijatelj. Tada se začuje buka koja je bila posvećena Fortinbrasu jer se vratio kao pobijednik iz Poljske. Sljedećeg puta Hamlet je također bio na straži. Da ju je Klaudije uistinu volio priječio bi ju da popije otrovani vrč no njemu to nije bilo bitno. jer na čitatelje ostavlja osjećaj tragedije. ali se on nenadano vraća. Kada je kralj predložio da nazdrave oni nisu pristali. ali su oštrice bile namazane otrovom što oni nisu znali. nečega tužnog. Uvijek je bio uz Hamleta i spreman saslušati ga te ga nikada nije ostavio u “štihu” te se pokazao kao njegov brat. Mišljenje: Ova drama vrlo mi se svidjela. pa je kraljica popila vrč i umrla. prosinac 2004 22:54:00 | 9 komentara . ali po svojim sposobnostima on to nikako nemože postići ili biti. Jednim slučajem majka je pozvala Hamleta na razgovor. Glumci su prikazivali dramu u kojoj je kralj bio prevaren i otrovan. Polonijevu kćer i svi su se nadali svadbi. Iza pisanih riječi nalazi se više značenja kod kojih se treba malo zadržati jer se inače gubi stvarna smisao te Shakespearove drame. a Horacije i Osric gledaju mrtve. no u međuvremenu se Ofelija utopila. Njih dvoje mogli su međusobno diskutirati probleme. a Hamlet je nato probo Klaudija koji im je priznao da su oštriče otrovane. Kad su došli glumci koji su trebali zabaviti goste neočekivano se pojavio Hamlet. a kralj predlaže danaest borbi. a iza zavjese se nalazio Polonije kojeg je Hamlet zabunom ubio. Nitko mu nije vjerovao i svi su govorili da nemože podnijeti smrt oca. Marcelu i Bernandu se ukazao duh bivšeg danskog kralja. duh oca otkrio mu je da ga je Klaudije otrovao. Opraštaju se od života i zaajedno umiru. koji su zajedno odrasli. pa možemo reći da za njega vrijedi uzreka “prošao bi kroz vatru da dostigne cilj”. Ubojica je i to je platio svojom smrću te je od Hamleta pronađen i uklonjen kao izdajnik kraljevskog dvora. no to joj je bila najveća greška u životu koju je morala platiti smrću.

Ljermontov »Junak našeg doba« (str. Ljermontov je stajao nasmiješen.privukao je na se pozornost šireg čitateljstva. od kojih su neka ugrađena u temelje ruske književnosti 19.) . 161. st osnovao došljak iz Škotske . kad ga je protivnik pogodio ravno u srce.FATALIST . stvorio u te četiri godine – mnoštvo potpuno zrelih umjetničkih djela . Teško je shvatiti koliko je taj mladić koji je za sve to vrijeme vrlo burno živio i mnogo putovao . Oboje su svojatali malog Mihaela . s pištoljem podignutim uvis. a nakon kćerine smrti nastao je između njih dvoje otvoren sukob. listopada 1814. potresen viješću o Puškinovoj pogiblji. pa i dvora. koju je u 17. Divlja ljepota kavkaskog gorja ostavila je neizbrisiv trag u njegovoj psihi i nadahnula ga na mnoga kasnja knijževna djela. umrla mu je majka. Uvijeti su bili vrlo strogi – mala udaljenost i pištolj velikog kalibra . U preostale četiri godine. od 1837. u Moskvi . koji je bio stupio u rusku službu . Tek kad je. Na dan 15. Ti su se boravci. snažno dojmili taknoćutog dječaka. a pogotovo treći kad mu je bilo jedanaest godina . J.održan je dvoboj u podnožju planine Mašuk. Ta je činjenica pridonijela da je dječak prerano sazrio. Srpnja 1841. napisao je pjesmu Pjesnikova smrt .M. J. LJERMONTOV Bilješka o piscu : Mihail Jurčević Ljermontov rodio see 2. Jurij Petrovič vraio se na svoje imanje i samo je od vremana do vremena posjećivao sina . Puškinova smrt nije bila prekretnica samo u Ljermontovu životu nego i u njegovu stvaranju. Budući da je bio slabašan i boježljiv baka ga je tri puta vodila u toplice na Kavkaz. on je napisao svoje najbolje djelo i jedini roman Junak našeg doba. Mališan je volio i oca i baku .-167. ali je pobjedu izvojevala baka i zadržala dječaka kod sebe . st. do 1841. a njihov razdor utjecao je na njega tako da se za rana povukao u sebe . Pjesnikova smrt izazvala je duboku žalost u naprednom djelu ruske javnosti ali komentar na »na najvišem mjestu «glasio je :«Tako mu i treba !« Podatke pronašla u M. Kad mu je bilo tri godine. Njegova baka nije se od samog početka slagala sa zetom. Otac mu je bio iz stare ali osiromašene plemičke obitelji.

može li netko izbjeći on što mu je suđeno!? U ovom djelu mi možemo samo pročitati opis poručnika Vulića. I. ili je svakome od nas naprijed određen kobni trenutak … Tko hoće da proba ? .Bilješka o djelu : U svim djelima koje sam da sada čitala ima neka pitanja na koja ni mi nikad nećemo moći odgovoriti. zašto nam je onda dana volja. šta je volio u mladosti … Pitanje koje je Ljermontov postavio u djelu Fatalist nećemo moći nikad odgovoriti: »…. ili je to sve puka slučajnost ono što nam se dogodi. to je prikazao kao okladu između Pečorina i poručnika Vulića. 151) Jeli naša sudbina već određena ili je to samo slučajnost? » Vi tražite dokaze – predlažem vam da na sebi iskušamo može li čovjek po svojoj voli raspolagati svojim životom . Pisac je u ovom djelu upotrijebio jednu vrlo posebnu metodu kako dokazati dali je čovjeku određena sudbilna ili samo slučajnost . Pisac je u jednom djelu djela otvorio pitanje da li čovjek može predvidjeti sudbinu nekog drugu. Može li se sudbina mjenjati . tj. ako je zbilja sve preodređeno. Ovo djelo govori o tome dali netko vjeruje da mu je sudbina već određena. pitanja koja ćemo odnijeti u grob ne riješena. jer pisac piše u prvome licu i piše samo o svojim unutarnjim osobinama . da li je to očito na njegovom licu. razum ? Zašto moramo odgovarati za svoje postupke ?« (str.

valjda mu je tako suđeno!…« (str. instinkt me nije prevario – dobro sam zapazio na njegovu izmjenjenu licu pečat skore smrti. Koji ga je vrag tjerao da noću razgovara s pijancem ! Uostalom . učinilo mi se da vidim pečat smrti na njegovu blijedom licu. sve što sam imao u džepu. šteta je tog čovjeka ….Da. -Kako? -Tvrdim da sudbine nema – rekoh istresući na stol dvadeset zlatnika . 153. i nehotice sam bio prorekao nevoljniku njegovu sudbinu . ali .« (str.) Može li netko predvidjeti nečiju smrt? »zagledah mu se u oči. ali on odčeka moj ispitljivi pogled mirno i netrmice i osmjehne se blijedim usnama . -------------------------------------------------------------------------------------------------------Imao je pravo ! – Ja sam jedini shvatio zagonetno značenje tih riječi jer su se mene ticale .unatoč njegovoj hladnokrvnosti . 160) . 158) Može li čovjek izbjeći sudbinu ? ».-------------------------------------------------------------------------------------------------------Hajde da se kladimo – rekoh u šali .« (str.

crne prodorne oči. prevelik ali pravilan nos – njegova nacionalna značajka.) Sadržaj: Djelo počinje kako pjesnik govori o tome kako mu se samo jednom dogodilo da dva tjedna provede u kozačkom naselju.Opis pručnika Vulića: “Vanjština poručnika Vulića potpuno je odgovarala njegovu značenju. Navečer su uvijek igrali karte . govorio je malo ali oštro . nikad se nije udvarao mladim kokinjama…. gotovo nikad nije pio vina. jednu večer kad im je to dosadilo počeli su razgovarati o tome dali netko vjeruje u sudbinu ili ne. crna kosa. Bio je hrabar . sve to kao da mu se uskladilo samo da mu može dati pečat posebna stvora.” (str. koji ne može imati iste misli i strasti kao oni koji mu je usudosudio za drugove. nikom nije povjeravao svoje osobne i obiteljske tajne . 152. Visok rast i tamna put . ali ga nitko nije vidio. Neki su govorili da postoji popis u kojem piše čas naše smrti . Uto jedan . tužan i hladan osmijeh što mu je vječito lebdio na usnama.

Pečorin je tvrdio da na poručnikovu licu vidi pečat skore smrti . Tada je oficir ustao od stola i krenu u drugu sobu gdije je stajao obješen jedan pištolj. a Pečorin je predložio okladu. Poručnik je uzeo pištolj i uperio ga sebi u glavu i opalio. Kakd je pitao tko želi to isprobati na vlastitoj koži . ali u tom trenutku u pištolju nije bilo metaka. Pečorin je živio u jednom malom stančiću. prosinac 2004 22:54:00 | 0 komentara ROMEO I JULIJA . Ubio ga je jedan pijani kozak sa sabljom. Pečorin je ušo kroz prozor u kuću i uspio uhvatiti kozaka. Nakon završene oklade svi su se vratili svojim kućam . Kad su svi vidjeli namjere poručnika pale su još neke oklade.William Shakespeare 1. Zaspao je pred zoru .i uzeo ga. Nakon tog događaja kozak se zatvorio u jednu kuću na kraju sela. Javili su mu da je Vulić . poručnik ubijen. a da će on ući u kuću. KRATAK SADRŽAJ . BILJEŠKA O PISCU 2. i to iznijeo .a poručnik je tvrdio da neće uskoro umrijeti.nitko nije imao hrabrosti .ali ga je u četiri sata ujutro probudilo neko lupanje na prozoru.Pečorin je rekao kozačkom kapetanu neka zabavi kozaka . Radi dokaza da u pištolju ima metaka opalio je jedan hitac u zrak ali tada je pištolj opalio. Objavio lektire u 29.srpski poručnik ustane od stola i predložio da dokaže kako je sudbina u pitanju a ne samo slučajnost.

Capulettijev sinovac. Romeo ubija Tibalda. Zatim mora pobjeći. Romeo tek tada shvaća pravi smisao života. a Romeova ljubav prema Rosalini navede ga da dođe na zabavu. Želeći osvetiti smrt svog dobrog prijatelja. Između njih se rodi ljubav. Tako na glavnom veronskom trgu izbija svađa koja završava upozorenjem kneza Escala. jer uskoro dolazi knez. Tibaldo. Preneražen prizorom. bez ograničenja koje nameće mržnja između njihovih obitelji. ali njegovi osjećaji prema Juliji priječe ga u tome i on se skriva kod franjevca Lorenza.Romeo i Julija se tajno vjenčaju VRHUNAC : U jednoj svađi. POČETAK: Glava obitelji Capuletti organizira zabavu. Naslućujemo da je Romeo zaljubljen u Rosalinu. ubija Mercuzia.UVOD: Već u uvodu možemo shvatiti kako su dvije ugledne obitelji : Montecchi i Capuletti u svađi. RASPLET: . Romeovog prijatelja. ZAPLET : Na zabavi Romeo susreće Juliju. djevojku iz roda Capulettija. knez osuđuje Romea na progonstvo u Mantovu. čista i iskrena.

ispije otrov i umire. KRAJ: Nakon tragedije u grobnicu dolaze ostali članovi obiju obitelji.”. str. Sad vidim da je to mi prva ljubav Jer ne vidjeh još cvijetak tako ubav. glasnik ne dospijeva na vrijeme reći Romeu istinu. citat. a šalje poruku Romeu da je ona zapravo živa. čista Golubica u jatu vrana blista. Uz druge djeve kao snježna. Fratar Lorenzo. Djeva ta Na crnom plaštu mrkle noći sja Ko alem kam na uhu crne žene – I nije vrijedan svijet krasote njene. SOCIOLOŠKA I PSIHOLOŠKA KARAKTERIZACIJA GLAVNIH LIKOVA Romeo je mladić iz ugledne i bogate veronske obitelji Montecchi. 3. Neposredno nakon toga Julija se budi i vidjevši da joj se muž ubio zbog tuge uzima bodež i oduzima sebi život. ona radije izabere smrt nego udaju za Parisa. Kad ples se svrši. uglednog. mladog i bogatog plemića. “Zublja sama Nek od nje uči sjati. On odlazi u grobnicu Capulettija i misleći da mu život bez Julije više nema smisla. daje Juliji napitak koji bi je trebao uspavati. Nažalost. ja ću je potražit I uz nju blagu divlju ćud ću razblažit. Zbog vječne ljubavi na koju se zavjetovala udajom za Romea.Otac i majka žele Juliju udati za Parisa.74 . jer su i Rosalina i Julija iz obitelji Capuletti. Nerazumnu mržnju pobjeđuje njegova beskrajna ljubav i odanost Juliji. želeći spriječiti tragediju. Nad mrtvim tijelima njihove djece oni se mire jer shvaćaju da je uzrok tome nerazumna mržnja koja je nametnula granice istinskoj i čistoj ljubavi i time donijela svima golemu nesreću. On je na neki način žrtva sukoba dviju veronskih obitelji.

”. pa čak i roditelja i svog imena da ostane s Romeom. “Dvije ponajljepše zvijezde na nebu U nekom poslu sad odilaze I mole oči njene neka sjaju Na njinoj stazi dok se ne vrate. o Romeo! Zašto si Romeo? O zataji oca svog. sve dok postoji veza s Julijom. 83 Julija potječe iz ugledne obitelji Capuletti. ne možemo. Od sjaja njenih obraza bi zvijezde Potamnjele ko svijeća od sunca. str. 78 Spremna je odreći se svega. A njezine bi oči na nebu Obasjale sav svemir takvim sjajem Te ptice bi ko obdan zapjevale. Nikad mu ne ponestaje motiva. A zvijezde tu u glavi njezinoj. osim što je smrtno zaljubljen u Juliju. Bez Julije život mu je poput pustinje pa zbog toga nepromišljeno oduzme sebi život i izaziva veliku tragediju. Shvaća kako se zaljubila u neprijatelja.Romeo shvaća da je sreo sudbinu te je spreman učiniti sve. citat. a susret s Romeom označit će njen život. da su njene oči tamo gore. citat. “Iz ljute mržnje niče ljubav medna! Ah. prekasno te ja upoznah bijedna I nemila je srca mog sudbina Da mora ljubit mrskog dušmanina!”. no ljubav je za nju odviše sveta da bi joj bilo što mogla biti zapreka. “Romeo. a ne reći da je poduzetan i hrabar mladić. Ej. Za Romea. . str. Pun je vedrine i mladenačkog zanosa.

citat. 84 4. slatko bi Mirisalo i s drugim imenom. str. čudesna. To je konac ogromne i bogate ljubavi i početak najveće tragedije koja može zadesiti roditelje. To je ljubav koja probija hladne zidine dvaju svjetova. Da slušam još il da odgovorim? JULIJA. odbaci svoje ime Jer ono nije dio bića tvog. METAFORIČNOST . Ona je sama po sebi besmislena. Romeo moj. svu milinu svoju divnu Sačuvao i bez tog imena. ljubav koja istovremeno spaja i razdvaja. ali nažalost i polaže kao žrtva besmislenim ljudskim slabostima. 5. Ne kaže se uzaludno da ljubav pobjeđuje mržnju.Odbaci ime to – il ako ne ćeš. IDEJA Ljubav je temelj na kojem se gradi život. ROMEO(za se). da i nije Romeo. ali je na neki način bila nužna da se nadvladaju ljudske slabosti. pa ću ja Poreći da se zovem Capuletti. Baš tako bi Romeo.Tek tvoje ime moj je dušmanin Jer ti si ti i bez tog imena. “Montecchi” nije niti ruka niti nnga Niti lice niti trup ni drugo ništa Što pripada muškarcu. duboka i veličanstvena ljubav dvoje mladih koja je kao da kroz cijelu priču strmoglavo ide ka propasti i zloj kobi. TEMA Sjajna. Drugo ime Na sebe uzmi – ime nije ništa! Što nazivljemo ružom. U romanu o Romeu i Juliji ovo je na prvi pogled tragedija koja se nepotrebno desi. neiscrpna. I mjesto njega uzmi mene svu!”. 6. Prisegni da me ljubiš.

NAJZANIMLJIVIJE U ROMANU Najzanimljiviji dijelovi u romanu su prvi susret između Romea i Julije. citat. Treba spomenuti da je zapravo uzrok tragedije prije svega mržnja između dviju obitelji. zato je ovaj dio značajan. snažna.”. ljubav.Tko nije nikad osjetio rana I brazgotini taj se podsmijeva – Al tiho! Kakva svjetlost prodire Kroz onaj prozor tamo? To je istok. gotovo nerazumna. Izađi sada i udavi mjesec. te borba u kojoj Tibaldo i Mercuzio pogibaju. . citat. – Sunašce. prema priči. dogodi u svega nekoliko dana. Borba između Tibalda i Mercuzija također je jedan zanimljivi dio. Livreja mu je vestalska zelena I bijela. smućen već i blijed Od bijesa što si ljepše ti od njega.82 2)”A bujna glazba tvog jezika Nek objavi svu sreću naših duša Što daje nam je ovaj susret mili. Njihova je ljubav kao svjetlo u beskraju mraka i mržnje. a izražena je u prvim razgovorima između Romea i Julije. kakvu tek budale nose – Odbaci je –“. plamteća ljubav koja se. Ona je više od obične ljubavi. A Julija je sunce.Metaforičnost u ovom romanu uočava se u monolozima glavnih likova. 1) “ROMEO. savršena i jedinstvena. Možda bi u nekim drugačijim okolnostima tijek ovih događaja krenuo prema sretnijem kraju. više od smrti i od samog života. str. str.108 1. Što zavidan je. Zato nemoj njemu Da služiš više kad je zavidan. izuzetna. U njemu poginu nevini mladi ljudi i taj dio označava početak ove čitave tragedije i sudbonosnih događaja. ali istovremeno razlog je i ljubav. Susret Romea i Julije zanimljiv je jer označava bit ovog romana. A služiš njemu.

Jer naglost ko i tromost kasni k cilju.”.Ivan Kušan Naziv djela: " KOKO U PARIZU " . za koji tvrde da je bio lijes Julije Capulettijeve. Ono što tu knjigu čini posebnom je da od početka naslućujemo nesretan kraj i ta se slutnja osjeća i u najsretnijim trenucima u priči.DOJAM O KNJIZI Kad sam dobio knjigu.107 “LORENZO. neće se valjda nikad pouzdano utvrditi. E.”. živjet će vječno u ovoj tragediji. Ova će priča uvijek ponovno oživljavati u svim generacijama koje osjećau ljubav. citat. str. U isti tren se s njom i raspline. U tome je sva ironija ovog djela.95 8. kad se s vatrom združi. shvatio sam da je ona i sada posebna. Ne – pasti može tko bez glave juri. Ona će uvijek buditi mladost i uzbuđenje u čovjekovom srcu. “Da li je tragedija Romeo i Julija doista istinit događaj ili nije. mislio sam da je to priča o kojoj se već sve zna. Baš ko barut. str.“LORENZO. ali tradicija o tom živi još i danas te se u Veroni na jednom vrlo romantičnom mjestu strancima pokazuje neki stari sarkofag. citat. I najslađi se med nam gadit stane Kad okus mu je najugodniji Jer jedući uništavamo tek – Pa zato budi umjeren u milju. citat. – “.35 Objavio lektire u 29. str. stranicu po stranicu. takva divlja naslada imade I divlji kraj – u slavlju svome gine. tim više što u vremenu u kojem živimo previše mržnje ima u svijetu oko nas. Ako Romeo i Julija možda nisu živjeli u Veroni. prosinac 2004 22:54:00 | 0 komentara KOKO U PARIZU . Zatim sam je počeo čitati i tako.

a od jela jako voli punjenu papriku. "Koko i duhovi". filmske i TV . najveću svjetsku nagradu za dječju književnost. Mjesto radnje: Početak i završetak radnje odvija se u Zagrebu. "Domaća zadaća". Najpoznatija djela za djecu i omladinu su mu: "Koko u Parizu". Bio je i nosioc hrvatske kandidature za Andersenovu nagradu. dok se radnja odvija u Parizu. akademski slikar. Likovi: Koko. te drame. jer je zadivljen njegovim svekolikim znanjem. Načitan je i pun znanja. pravog imena Ratko Milić. Često se češka lijevom rukom iznad desnog uha. "Uzbuna na Zelenom Vrhu". Napisao je niz TV . Piše romane i novele za djecu i odrasle. godine živi u Zagrebu. Dobro pozna Pariz. Koko ne voli učiti. ne bježi ni od najgorih sitiuacija. gdje se i školovao. književnik i prevodioc. francuskog i ruskog jezika. U njegovj glavi rodio se san iz kojeg proizlazi čitava radnja. a od 1939.scenarije. a u njegovom opisivanju jako pretjeruje. a od djela za odrasle značajnije su mu knjige: "Razapet između". Poznat je i po prevođenju sa engleskog. .Pisac: Ivan Kušan. Vrijeme radnje: Sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Iako nije osobito hrabar. Želi da mu se prijatelji dive kao hrabrom i domišljatom dječaku. Mnoge svoje knjige sam je ilustrirao. Zlatko je bistar i domišljat dječak i nadasve veliki prijatelj. "Toranj" i "Trenutak unaprijed". trinaestogodišnjak iz Zagreba. godine u Sarajevu. a ne da ga drže kukavicom i slabićem. a ni kupati se. Rođen je 1933. "Zidom zazidani". Koko mu slijepo vjeruje.scenarija prema vlastitim djelima i dobitnik je gotovo svih književnih nagrada za dječju i omladinsku književnost. Zlatlo je Kokov prijatelj. "Ljubav ili smrt". kritike. "Zagonetni dječak".

Negativci Jean i Michel koji se žele proslaviti nekim "velikim" djelom i njihovo očevi. kći uglednog novinara i sin bogatog brodovlasnika. No o svom filmu Worson je dao intervju čuvenom pariškom reporteru Marcel Cleveru i na taj način mnogi su se zainteresirali za čuvenu sliku. Zlatkov ujak. Nasmijalo me kad je u početku priče Zlatko pričao Koku o Parizu.pojavljuje se kad je najpotrebnije i na kraju se ispostavlja da je to sam Kušan. Otac od Merie . reditelj Worson i brodovlasnik Somais predstavnici su imučnijeg sloja Pariza. zamršena priča o nestanku najpoznatije slike na svijetu i njen pronalazak uz niz smiješnih i opasnih dogodovština.Koko i Zlatko glavni su likovi priče. Bogalj sa drvenom nogom tajanstvena je ličnost u romanu. zapravo agenti osiguravajućeg društva Frederic i Charles. pa čak i agenti osiguravajućeg društva koji su se prerušili u brijače. Marcecel . Pouka: Prijateljstvo i odanost prijatelju u najtežim situacijama. pomalo umišljeni novinar. Zlatkov ujak. pa čak i po cijenu vlastitog života. Poštenje i otpor prema svakoj vrsti kriminala. Oko otmice slavne slike ispreplelo se mnoštvo uzbudljivih događaja i Koko na kraju biva otet. Vodi ih u svoj skroman stan i pokazuje im sliku Mona Lisu. Na aerodromu ih dočekuje slikar Poklepović. Koko i Zlatko zbunjeno gledaju u sliku. Osim njih tu su još Merie i Katsarida. slikar Poklepović zvani Pokle. Oteli su ga sinovi lažnih brijača Michel i Jean. a Koko se budi iz sna. nespretni brijači. Kratak sadržaj: Koko se veseli putu u Pariz iako ga je Zlatko pomalo prestrašio svojim pričama o tom gradu. . a slikar Poklepović ispriča im priču o filmskom redatelju Allesu Worsonu i njegovom filmu koji se snima u Parizu i svojoj ulozi u čitavom poslu. koju je naslikao slavni talijanski slikar Leonardo da Vinci. Zlatko spašava Koka i ispostavlja se da slika uopće nije ukradena. Tema: Kriminalističko-pustolovna.

neustrašivosti i potpunog uvjerenja. ona je jaka i samostalna. nego u svemu vidi samo tobožnju blagost i dobrotu. i zbog svoga vanrednoga humora i duhovitosti. kako bi joj pokaza o da s njime nema šale i kako sve treba da bude po njegovoj volji. da će ukrotiti "žensk oga zmaja". te želja da se nagleda svijeta i bogato oženi. a drugih nije poznavala. a ne (barem iz početka) iz ljubavi. Petruccio Njega ne vode nikakvi idealniji motivi. no ona u ovoj komediji nije do k izrađena. 4. On prihvača Katarinino kroće nje samo iz pasije i za zabavu. tko bi ih umio razgrnuti i raspiriti. sa lo šim odgojem i tvrdoglavošću zbog ranog gubitka majke. jer su s vi muškarci oko nje bili slabići (Baptista. Katarina Za nju govore da je "divlja mačka". i "pakleni đavol". ali joj se to činilo smješnim. Vidi se i razlog tom mišljenju. o pozornici na pozornici. No pre ma samoj Katarini nije nikad žestok. . Ispod maskom žestoke i tvrde ćudi. nego postupa prema njoj sa nekom vedr om galanterijom i hinjenom bezazlenošću te ne če da shvati nijednu njezinu o štru i pogrdu riječ. Ona ima korje jednoj priči iz " Tisuću i jedne noći ". Valjda zbog svoje srčanosti. nije Shakespereova. jer se ona u početku ponaša kao razmažena. Petruccio je u njoj ubio "goropadicu". Hortenzijo). kao i duhovitost. Mi ne znamo što se desilo kotlokrpi nakon što su glumci odglu komediju. "gadni vrag". n u raja mili oga. 5. Ta zamisao.Ukroćena goropadica. A zapravo kad malo dublje pogledamo. tvrd oglava i prkosna mlada djevojka. ali dotle nije bilo nikoga. Ipak nam je on simpatičan. Ona je znala da žena mora biti prema mužu odana i vjerna. krije se veseljak i dobar čovjek. On te svoje postupke pred Katarinom samo glumi. koje su već otprije tinjale u njenom srcu. a pobudio one iskre dobrote i ple menitosti. Neki šekspirologi misle da je Shakespir napisao i završetak prol ali se ono u prepisivanju izgubilo. nego neka težnja za pustolovinam a.

samo je Gremio duhovitiji. ali ga Tranijeve i Biondellove šale naljute. GREMIJA . a napola pouzdanik svoga gospodara. nastalo oko 1595 godine . pošto je naučio u Petruccija. a u Katarine prkos. prihvati se svoje "udovice". VINCENZIO miran i prijazan gospodin. to je kod Petruccija taktika. da je nj ihov običaj da mladencima otac stavlja ruke pred svjedocima te precizno nabr . 6.nasamaren zadovoljava se sa gozbom TRANIO je napola sluga. Zaljubljuje se na prvi pogled (kao Romeo) i tako je očaran. što vidimo jasno u posljednjem prizoru. To se vidi po gradnji komedije. ali vatren i simpatiča n. živahniji i brbljiviji. da sve vidi u najljepšoj slici. koja iza svoje nježnosti i bezazlenosti krije želju za gospodovanjem. U ovom se djelu saznaje da je Shakespeare vjerojatno bio u tadašnjoj I taliji. On zna kakva je bila tadašnja Pisa (na glasu s vrlih građana). Kad vi di. dosta obrazovan i duho vit. da ne može dobiti Bjanku. On je kavalir. nego više tašt i ograničen. LUCENZIJO je običan zaljubljeni mladić. 7. Ostali likovi BIANCA je mala himbenica i koketa. ali se osjeća. kako valja krotiti goropadnu ženu-ali to njemu nije pošlo za rukom. metrici. "UDOVICA" tvrdoglava i neposlušna žena. HORTENSIO nije takav idealist. To što je oni ne će d a priznaju. ali nije tako oštr a i duboka kao u kasnijim djelima. ali slabić. da za vrijeme borbe u njima rađa i učvrščuje.Petruccio i Katarina ne govore nigdje o svojoj uzajamnoj ljubavi. GREMIO i BIONDELLO sluge i komedijaši. mnogim latinskim i talijanskim riječ ima i po karakterizaciji lica koja je snažna i konsekventna. bez dubljih psiholoških crta. na Hortenstijevu žalost jer on nije Petruccio. Zaključak Ukroćena goropadnica je jedno od ranijih djela.

nisu mogli prihvatiti. uspjeh jedne glumačke grupe ovisio je isključiv o o kvaliteti djela i njegovoj lakoj izvedivosti na pozornici. prikazuje se i prikazivat će se na pozornici. Obitelj u koju je došla izolirala ju je zbog toga što je bila drugačija od njih. a istaknuti je pisac romana za djecu i mladež. Diana je trpjela svakakva poniženja. eseje i scenarije. U Shakespeareovo doba. prosinac 2004 22:50:00 | 33 komentara TROJICA U TRNJU . A ovo je jedno od onih djela koje se najviše prikazivalo. Dok je živjela. Ona istovremeno upozorava da je čovjek nemoćan ispraviti svoje pogreške ako dozvoli da mu vrijeme izmakne iz njegove kontrole. Tek je njena smrt podsjetila čitav svijet. Objavio lektire u 29. ona pokazuje svu tragediju kako čovjek može poniziti sebe i druge. Piše romane. Objavio lektire u 29. a to oni. ali i njenu obitelj. prosinac 2004 22:52:00 | 0 komentara Hamlet . "Dunav". "Trojica u Trnju". "Vukovarske razglednice".Pavao Pavličić Naziv djela: "TROJICA U TRNJU" Pisac: Pavao Pavličić rođen je u Vukovaru 1946. nerazumijevanja i ogovaranja. Tako nas i ova pripovijetka “Breza” podsjeća na vječne istine o čovjeku i time dokazuje koliko je ova tema prisutna u svakom vremenu i svakoj sredini. "Zeleni tigar". jer je prikladno za nju. "Umjetni orao". "Koraljna vrata" i "Pokora". godine. .ajanje dragocijenih predmeta u Petrucciovoj kući (koji su bili tipični u Taljana u to doba. na njenu istinsku vrijednost. Značajna su mu djela: "Plava ruža". Pripovjetka “Breza” me pomalo podsjetila na tu suvremenu tragediju. U ovom našem svijetu jedinstven primjer za to bio je život i smrt princeze Diane.William Shakespeare Ovo je jedna tragična priča. opterećeni vlastitim ograničenjima. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje i danas radi kao sveučilišni profesor. Ona duboko uranja u ponore ljudskih slabosti. Jedan je od najpoznatijih hrvatskih pisaca kriminalističkih romana.

Hrvoje je plemenit. Prilično je brbljiv. Likovi: Hrvoje živi u novoizgrađenoj kući u Dugavama. . Zahvaljujući njegovoj oštroumnosti i upornosti započelo je traganje za pljačkašem banke. snalažljiv i uporan. Pouka: Prijateljstvo i odanost prijateljima. Mjesto radnje: Zagrebačko naselje Trnje . Tut je najmanj od trojice dječaka. pa često dovodi sebe i prijatelje u neugodne i smiješne situacije.Vrijeme radnje: Ljetni praznici u vrijeme izgradnje naselja Dugave. Dobar je prijatelj i slijedi Bracu u svim akcijama iako se boji. Poštenje. Braco živi u istoj zgradi u kojoj i Hrvoje. Naselje Dugave u izgradnji. Oca nerado spominje. Najvišr voli djevojčicu Bibu i gospodina Solarića. humanost i zajednički rad uvijek dovode do pozitivnih rezultata. Po svojim osobinama pravi je vođa. Žgoljav je i slabašan i stalno radi sklekove kako bi ojačao. jer se rastavio od mame. Tema: Pustolovno-kriminalistička priča sa naglašenom humanosti i poštenjem. Zločin se za ispunjenje ciljeva ne isplati. a rado odlazi u Trnje gdje je prije živio i gdje ima puno prijatelja. Dobar je prijatelj i inteligentan. hrabar.

Vani je već bila ploicija u zasjedi. a iz nje je izašao neznanac koji im je jučer umaknuo. jer je baka otišla u toplice. Rastužilo me: Kad je striček Solarić morao u bolnicu. Nasmijalo me: Kad je Tut trčkarao i radio čučnjeve. naselje u kojem je nekad stanovao. Hrvoje je morao otići u Trnje. Objavio lektire u 29. Dječaci su se uputili na policiju i sve su ispričali policijskom inspektoru. Pljačkaši su ih vezali i zakucali vrata barake izvana. Dječaci su primijetili čovjeka kojeg je opisao Hrvoje i počinje potjera. Svi su im u tome pomagali i uspjeli su mu ući u trag. Braco i Tut dali su se u potragu za Hrvojem. No više se nije vratio. nahraniti bakinog psa i mačka. Po cijele se dane igraju pucajući iz pištolja na napuštenom gradilištu.WILLIAM SHAKESPEARE 1. Dovela ju je Biba po Hrvojevoj uputi. prosinac 2004 22:50:00 | 69 komentara UKROĆENA GOROPADNICA . Svi su ga uzaludno tražili. Dok je pričao svoju priču na vratima barake pojavio se susjed Cvik i tetovirani. Vratili su se natrag u baraku i pronašli torbu punu novčanica. Konačno su na bakinoj kući u Trnju ugledali znak koji je Hrvoje uvijek crtao. Dječaci su odmah znali da im Hrvoje želi nešto poručiti.Braco i Tut žive u nezanimljivom zagrebačkom naselju Dugavama. Našli su ključ bakine kuće i ušli unutra. Bilješka o piscu . Uzbudilo me: Kad su lopovi upali u baraku u kojoj su bila djeca. a u isto vrijeme opljačkana je i banka u Trnju. Ugledali su poruku i postalo im je jasno zašto se Hrvoje krije. Neznanac im je uspio umaknuti i oni se vratiše kući. na nisu daleko stigli. Sutradan su se uputili u napuštenu baraku.Kratak sadržaj: Hrvoje. Slavlju nije bilo kraja. U tom trenutku pojavio se Hrvoje.

2. Najčešče upotrebljava teme smrti. Mjera za mjeru. 3. velikog i neusporedivog poznavaoca ljudske duše. . Na Tri kralja. Zimska priča i Oluja.kroćenje goropadne Katarine .Wiliam Shakespeare bio je pjesnik i dramatičar. povijesne drame .Romeo i Julija. 4. sestra . godine u Stratford-on-Avonu u Engleskoj. Henrik IV. ljubavi i odnose među lj udima (muž . suprug . A povezane su time što se Bjanka ne može da uda prije svoje sestre. zla.Hamlet. neovisno o tome gdje i kada čovjek živi. rođen 1564. zbirka od 154 pjesme. Mnogo vike ni za što. A 1609.. Oko 1585.. Koriolan. Njegovi su likovi puni jake psihologije i pokazuju veliko poznavanje ženske ćudi. redatelj i kazališni pisac. U komediji postoje dvije radnje: . Sve to samo znači da svi podaci potječu iz lju dskoga ponašanja. Radnje se zbivaju u Pisi u Shakespeareovo doba..žena. izišli su njegovi Soneti. komedije . gdje djeluje kao glumac. Napisao je 36 drama koje djelimo na: 1. San Ivanjske noći. 2. Shakespeare je svoje dramske tekstove tvorio podacima iz usmene knjiž evnosti.sin. nego ljudi iz svakodnevnog života. i Henrik VIII. Henrik V. odlazi u London.Kralj John. otc . koja j e goropadna i koja se ne želi udati samo kako bi omogučila slobodno prošen je Bijanke. tragedije . To je sasvim realistična komedija bez fantastike u kojoj ne glume nikak vi vitezovi ni velikaši.. Bilješka o djelu Radnja Ukroćene goropadnice je uzeta iz neke starije komedije koja je u ono doba bila vrlo popularna.prosidba Bjanke. iz povijesti. Richard II. iz starije pisane književnosti.Ukroćena goropadnica. Kralj Lea rt. Mnogi tvrde da je najveći dramski stvaratelj s vih vremena. Machetb. iz svoje suvremenosti. Richard I I. Otelo. Antonije i Kleopatra. Julije Ceza. romance .supruga). ubojstva. U njoj vidimo pravog Shakespearea.brat. ali i iz svakidašnjeg pripovijedanja. Henrik VI.

koji prikazuju pred tim preodjevenim kotlokrpom komediju " Ukroćena goropadica. Ispod maskom žestoke i tvrde ćudi. No pre ma samoj Katarini nije nikad žestok. nego postupa prema njoj sa nekom vedr om galanterijom i hinjenom bezazlenošću te ne če da shvati nijednu njezinu o štru i pogrdu riječ. vraćajuči se iz lova. Ona ima korje n u jednoj priči iz " Tisuću i jedne noći ". Neki šekspirologi misle da je Shakespir napisao i završetak prol oga. U prologu doznajemo da je neki lord. Uloga prologa Prije same komedije nalazi se kratki prolog (induction). nego neka težnja za pustolovinam a. On prihvača Katarinino kroće nje samo iz pasije i za zabavu. no ona u ovoj komediji nije do k raja izrađena. Tada u dvor dolaze glumci. kako bi joj pokaza o da s njime nema šale i kako sve treba da bude po njegovoj volji. 4. Katarina . da će ukrotiti "žensk oga zmaja". naišao na ko tlokrpu. Valjda zbog svoje srčanosti. Zapravo tu nalazimo pozornicu na pozorni cu. sluge ga uvjere. krije se veseljak i dobar čovjek. jer se u određenom trenutku u prologu pojavljuju glumci koji će glumiti k omediju Ukroćena goropadica. da je ugledan gospodin. Željan šale naredi slugama da ga donesu u dv or i obuču u sjajne haljine. a ne (barem iz početka) iz ljubavi. koji je mnogo godina bio bolestan. 5.3. nego u svemu vidi samo tobožnju blagost i dobrotu. Ta zamisao. te želja da se nagleda svijeta i bogato oženi. On te svoje postupke pred Katarinom samo glumi. kao i duhovitost. koji služi kao uv od. Kad se ovaj probudi. ali se ono u prepisivanju izgubilo. Petruccio Njega ne vode nikakvi idealniji motivi. Ipak nam je on simpatičan. gdje na zemlji spava. Mi ne znamo što se desilo kotlokrpi nakon što su glumci odglu mili komediju. neustrašivosti i potpunog uvjerenja. o pozornici na pozornici. ali ne utjeće i na samu radnju. nije Shakespereova. i zbog svoga vanrednoga humora i duhovitosti.

ali slabić. sa lo šim odgojem i tvrdoglavošću zbog ranog gubitka majke. Zaljubljuje se na prvi pogled (kao Romeo) i tako je očaran. a napola pouzdanik svoga gospodara. i "pakleni đavol". . jer se ona u početku ponaša kao razmažena. To što je oni ne će d a priznaju. a pobudio one iskre dobrote i ple menitosti. A zapravo kad malo dublje pogledamo. Ostali likovi BIANCA je mala himbenica i koketa. živahniji i brbljiviji. Vidi se i razlog tom mišljenju. a u Katarine prkos. VINCENZIO miran i prijazan gospodin. da ne može dobiti Bjanku. na Hortenstijevu žalost jer on nije Petruccio. LUCENZIJO je običan zaljubljeni mladić. jer su s vi muškarci oko nje bili slabići (Baptista. pošto je naučio u Petruccija. prihvati se svoje "udovice". tko bi ih umio razgrnuti i raspiriti. Petruccio je u njoj ubio "goropadicu". Ona je znala da žena mora biti prema mužu odana i vjerna.Za nju govore da je "divlja mačka". samo je Gremio duhovitiji. nego više tašt i ograničen. da za vrijeme borbe u njima rađa i učvrščuje. On je kavalir. tvrd oglava i prkosna mlada djevojka. ali vatren i simpatiča n. Hortenzijo). GREMIJA . to je kod Petruccija taktika. GREMIO i BIONDELLO sluge i komedijaši. što vidimo jasno u posljednjem prizoru. dosta obrazovan i duho vit. ali ga Tranijeve i Biondellove šale naljute. "gadni vrag". ali joj se to činilo smješnim. 6. kako valja krotiti goropadnu ženu-ali to njemu nije pošlo za rukom. ona je jaka i samostalna. ali se osjeća. ali dotle nije bilo nikoga. HORTENSIO nije takav idealist. koja iza svoje nježnosti i bezazlenosti krije želju za gospodovanjem. "UDOVICA" tvrdoglava i neposlušna žena. bez dubljih psiholoških crta. koje su već otprije tinjale u njenom srcu. da sve vidi u najljepšoj slici. Petruccio i Katarina ne govore nigdje o svojoj uzajamnoj ljubavi. a drugih nije poznavala.nasamaren zadovoljava se sa gozbom TRANIO je napola sluga. Kad vi di.

metrici. To se vidi po gradnji komedije. a umro je 13. u Brseču. Zaključak Ukroćena goropadnica je jedno od ranijih djela.. mnogim latinskim i talijanskim riječ ima i po karakterizaciji lica koja je snažna i konsekventna. Godine 1883. uspjeh jedne glumačke grupe ovisio je isključiv o o kvaliteti djela i njegovoj lakoj izvedivosti na pozornici. pomorce i seljake. povukao se iz službe i posvetio književnom i političkom radu. U ovom se djelu saznaje da je Shakespeare vjerojatno bio u tadašnjoj I taliji. Preko mora. Teodora. Trećoj skupini pripadaju povijesni romani (Urota Zrinsko-Frankopanska i Kraljica Lepa). DOJAM O DJELU: Djelo je zanimljivo. Studirao je filozofiju u Beču. Obiteljska tajna i Petar Zrinski. godine u Zagrebu. prosinac 2004 22:50:00 | 1 komentara ZAČUĐENI SVATOVI . Više puta je bio zastupnik u Hrvatskom saboru. jer je prikladno za nju.7. Drugoj skupini pripadaju gradski romani u kojima je pokušao kritički prikazati zagrebačko građansko društvo (Olga i Lina. svibnja 1904. u prvom redu ribare. Sirota. da je nj ihov običaj da mladencima otac stavlja ruke pred svjedocima te precizno nabr ajanje dragocijenih predmeta u Petrucciovoj kući (koji su bili tipični u Taljana u to doba. ali nije tako oštr a i duboka kao u kasnijim djelima. Njegovi romani dijele su u tri skupine. Objavio lektire u 29. Prvu skupinu sačinjavaju istarsko-primorski romani (Jelkin bosiljak. On zna kakva je bila tadašnja Pisa (na glasu s vrlih građana). nastalo oko 1595 godine . siječnja 1850. Primorci.EUGEN KUMIČIĆ BILJEŠKE O PISCU: Eugen Kumičić rođen je 11. U Shakespeareovo doba. prikazuje se i prikazivat će se na pozornici. Ostala djela su romani i pripovijetke: Neobični ljudi. Gospođa Sabina i drugi). . Začuđeni svatovi i drugi) u kojima na romantičan način opisuje istarske ljude. Pobijeljeni grobovi te drame Sestre. A ovo je jedno od onih djela koje se najviše prikazivalo. Iz njega se može mnogo toga naučiti o poštenju i borbi za život dostojan čovjeka.

gdje i umire znajući da je ubio svoga brata i oca. Alfredo idući kući nailazi na Antonija i napada ga. dok je tako nosio pismo Elviri. a ona je pristala. Jednom. Mato nije znao da je bogatašev sin Alfredo Salleti također zaljubljen u Mariju i da je stalno salijeće i napastuje. Odnijeli su ga u kuću ribara Šabarića. Tad je udarcem u glavu ozlijeđen Mato. Alfredo naručuje njegovo ubojstvo. Njegova kći Marija njegovala je Matu. Antonio ubija Alfreda u samoobrani. PREPRIČANA EPIZODA: Dok je trajao tajni sastanak Elvire i Marka. nalazi ga njezin otac i Antonio ubija i njega u samoobrani. OPIS GLAVNOG LIKA: . Antonio je čuvao stražu. U strahu odlazi kod prijatelja Jose i njegovog oca Martina i povjeri im što se dogodilo.KOMPOZICIJA: Uvod: Brodolom kod Lučice Zaplet: Alfredo Saletti i Mato Bartolić se zaljubljuju u Mariju Vrhunac: Antonio ubija Alfreda Rasplet: Mato i Marija se vjenčaju Završetak: Antonio ubija Marina Salettija i sam umire SAŽETO PREPRIČAVANJE: Lučica je bio miran primorski gradić sve dok se nije desio brodolom u Sadrišću. Antonio prenosi njihova pisma. Mato se oporavio i zaljubio u Mariju. skriva kod groblja. Nakon što je Antonio osramotio Alfreda i spasio Mariju. želeći pobjeći od samoga sebe. Alfredovom sestrom. Marijin brat Marko tajno se sastaje s Elvirom. Njezin otac Marino ne zna za tu vezu. Nakon nekog vremena zaprosio je Mariju. Od njih saznaje da nije nahod već da mu je Alfredo Saletti brat po ocu. Nakon Marijinog i Matinog vjenčanja Antonio se. Antonio ga ubija nožem i bježi. a kasnije saznaje da su zapravo bili braća.

Sadrišće. Skrivajući se na groblju umro je od hladnoće. ona se udala za Matu Bartolića." Vrlo je požrtovan. Imao je jake ruke i široka prsa. OPIS SPOREDNOG LIKA: Marija Šabarić je mlada djevojka vitkog i punog tijela. Njezino rascvjetano. gipko i slikovito tijelo. MJESTO RADNJE: Lučica . ona je pazila na nj. Marku je pomagao prenoseći njegova pisma Elviri. Bio je siromašni ribar "Odijelo Antonijevo je poderano. Alfredo je također bio zaljubljen u Mariju." Bio je veoma izdržljiv "Ljuta je zima. a majka Marica Kozulić. gdjegdje krpa na krpi. Kasnije se saznaje da mu je otac Marino Salleti. Na njega je pazila obitelj Šabarić primivši ga kao člana obitelji. Imala je male. Njezina vrana i glatko počešljana kosa podavaše čednu i nježnu dražest smrknutom joj čelu. načelnikova kuća. Bilo bi dana da ništa ne kaže ili da ode i ne vrati se nekoliko dana. Antonio kasnije ubija Alfreda u samoobrani. groblje. carska cesta. bujne joj grudi i sav onaj nježni sklad čarobnih uda.crkva. Šabarićeva kuća." Dok je Mato ležao ranjen. Najviše je volio Mariju i Marka. Kasnije se on zaljubio u Mariju. "… bijaše Marija najdivnija tačka. Na putu do nje uvijek bi mu se ispriječio Antonio što je jednoga dana završilo Alfredovom pogibijom Antonio bi za Mariju skočio u pakao. Marino Salleti ga napada i Antonio ubija i njega. blijesak sreće na prekrasnom joj licu. Duboke i crne obrve krasile su joj lice. Salletijev posjed. jer mu jedna nogavica od hlača tija do koljena zavrnuta. sve to bijaše tako milo. tako zdravo i tako puno života i tako dražesno.Antonio Marola je mladić oniska stasa. snježna put i sjajna kosa. Povučen je i čudan. no on kao da je ne osjeća. Stipina kuća. Alfredo ga je zbog toga mrzio. Kad su prošle Marijine nevolje a Alfredom. . bjeloputne i oble noge. Martinova kuća VRIJEME RADNJE: Prošlost dok je Istra bila pod talijanskom vlašću. Cijela Lučica je za njega mislila da je nahod. Stupovi. Bila je snježne puti. Mariju je više puta spasio od napasnika Alfreda Salletija. za njih bi skočio i u pakao.

Njezina baka ju je odgojila. prozu. lijepa i pametna djevojka. i umro 1881. Studirao je u Zagrebu.TEMA: Sukobi između bogatih stranaca koji moralno i materijalno upropašćuju selo i siromašne istarske ribare koji se bore za svoje poštenje i opstanak. sam u nju pada. Prijan Lovro i Prosjak Luka. Svakoj sili dođe kraj. Objavio je feljtone pod nazivom Zagrebulje i komediju Ljubica. Doba od 1865. Sadržaj Branka je još kao dijete doživjela tragične događaje. Njegova poznata djela su Zlatarevo zlato. dramu. Čuvaj se senjske ruke. OSNOVNA MISAO: Djelo govori o otimanju hrvatske obale i tlačenju hrvatskog puka u prošlosti. Brankina najbolja prijateljica je bila Hermina kojoj govori . PROBLEMATIKA: Odnos tuđinaca koji su na vlasti i domaćeg stanovništva koje je potlačeno i njihovi stalni sukobi. Otac je pretukao majku na smrt te je on sam poslije poginuo u ratu. Seljačka buna. osjećajna. Bogati stranci uzimali su sve siromašnim seljacima i ribarima. Tko pod drugim jamu kopa. godine naziva se Šenoinim dobom jer ga je Šenoa obilježio značajnom djelatnosti u hrvatskoj kulturi. prosinac 2004 22:48:00 | 0 komentara Branka . Beču i Pragu. novinarstvo. godine. Branka. Na kraju oni kobno završavaju shvaćajući da nitko ne može dugo držati Hrvate u šaci. Objavio je novinarske tekstove i pjesme u “Pozoru” i “Naše gore list”. kritiku. do 1881.August Šenoa Pisac August Šenoa rođen je u Zagrebu 1838. Ona je bila tvrdoglava. August Šenoa je pisao poeziju. Objavio lektire u 29.

koji ju je zaprosio. Ona je htjela postati učiteljicom. kada se počinje buditi Hrvatska. dobar starac. da slijedi srce. govori kako smo svi mi dužni domovini za njezin napredak. te su je htjeli što prije svrgnuti. imala je puno neprijatelja koji su se protivili mladim ilircima. Dojam Ovaj roman budi u meni osjećaje prema domovini. Ali je Herminin otac čuvši to odmah poglavarima objasnio kako je Branka djevojka koja ima talenta te je ona dobila posao u Jalševu. Tako je grof Belizar na njegovoj zabavi u gradu zaprosio Branku. gorskom selu koje je kulturno siromašno. Ona nije odgovorila. Branka joj je govorila o tome kako želi postati učiteljicom. prosinac 2004 22:48:00 | 0 komentara . Tako je dobila posao u Jalševu. Vrijeme radnje Sve se zbiva za vrijeme Hrvatskog narodnog preporoda (ilirskog pokreta). Branka je odbila gospodina Marića. Tamo joj je bilo teško jer su joj se neki ljudi protivili. Objavio lektire u 29. Branka je “probudila Jalševo iz zimskog sna”. Sutradan ju je savjetovao župnik. Mjesto radnje Radnja se odvija u Zagrebu. Između grofa i Branke se stvarala ljubav. Njezinu molbu nisu nigdje prihvatili. Na kraju ona ipak pristaje postati groficom. Marić se je zbog toga svim silama trudio da Branka nigdje ne pronađe posao. Naučila je djecu osnove za život. Ovaj roman govori o teškom životu jedne zagrebačke djevojke koja želi nešto učiniti za domovinu. te u Jalševu. umišljenoga gospodina koji je poznavao poglavare u gradu.svoje probleme. župnik. načelnica i grof Belizar. Ali ipak su ju podržavali dobri ljudi. Tako i Branka uvijek ima nade i svojim znanjem doprinosi narodu. središtu hrvatske kulture. Tako je Branka odlučila udati se za grofa i postala groficom. Ona se ne obazire na njih i napreduje. načelnika. U međuvremenu se i stvara ljubav između nje i grofa Belizara. U početku joj je bilo teško.

Pakao je Dante opisao kao devet krugova. a umro je između 13. Dugo luta šumom i izađe iz nje. u Firenzi.. lik iz Danteovog romana Vita nuova. rasčetvoruje. Prvi Krug U prvom krugu . lav i vučica. ljubavnicima iz Ravenne. Njihove duše se ne muče i jedina muka im je neispunjiva želja da vide Boga. u Ravenni. Ovidije. te dođe do nekog brijega. Vergilije. a on ujedno i razvrstava teže griješnike. i 14. ali mu put zapriječe gepard. šiba kiša i snijeg dok ih Kerber.Božanstvena komedija . Tu se nalaze djeca i antičke ličnosti koje su se rodile prije stvaranja kršćanstva. Homer. ali vrhunac svog stvaralaštva je za sigurno postigao “Božanstvenom Komedijom”. ali dođe Vergilije i povede ga za sobom. Četvrti krug . Njihove muke su da ih. Vergilije mu objasni da ga je poslala Beatrice. a raspoređeni su po težini grijeha što su grijesi teži to su krugovi niži i uži. polijegale po blatu. mitski čuvar Hada. Drugi krug U drugom krugu nalaze se duše ljubavnika. Treći krug U trećem krugu muče se duše proždrljivaca. U svakom krugu nalaze se duše griješnika.. kojima vitla paklena oluja. Već kao mlad pjesnik istakao se u novom “slatkom stilu” (dolce stil nouvo). U ovom krugu Dante razgovara s Franceskom i Paolom. rujna 1321. Najosnovnije crte fabule: Dante se na polovici života nađe u šumi. On krene natrag. Krene prema vrhu. Od drugih njegovih djela ističu se “Novi život” i “De vulgari eloquentia”. Čuva ga Minos. Vergilije vodi Dantea kroz pakao i čistilište u raj.Limbu nalaze se duše nekrštenih.Dante Alighieri Ponešto o piscu: Dante Aliaghieri rođen je 1265.

a čuva ih Pluton. U šestom krugu su licemjeri. sadržavaju deset rovova. U trećem rovi su simonisti . a čuvaju ih vrazi. U osmom krugu se himbeni savjetnici. Sedmi krug Sedmi krug je podjeljen na tri pojasa. U prvom pojasu se nalaze nasilnici na bližnjega. U petom krugu su podmitljivci i varalice. koji mu opisuje svoje zadnje putovanje. U devetom rovu su sijači nesloge. koje vrag ranjava . U sedmom rovu su lupeži koji trče progonjeni od otrovnih zmija. Oni prsima guraju teške terete. njegovog učitelja i uglednog književnika. koji su zagnjureni pri vrhu. U četvrtom krugu se nalaze vračevi i lažni proroci. leže nepokretni nauzak. protiv prirode. zagnjureni u vrelu smolu. koji ih dok su uronjeni u Flagetont. u drugom laskavci (zaronjeni u ljudsku nečist. Ovdje Dante sreće Brunetta Latinija. U trećem krugu se na užarenom pijesku nalaze nasilnici protiv Boga. U drugom pojasu nalaze se samoubojice. te mu on proriče da će biti prognan iz Firence. Čuva ih Flegija. naglavce zabodeni u šuplju stijenu. glave okrenute naopaku. kako se još zove osmi krug pakla. prisiljeni da hodaju pod debelim pozlaćenim kabanicama. protivnika prirode. te rasipnike. Šesti krug To je krug krivovjeraca koji su zakopani u vatrenim grobovima.U Četvrtom krugu su duše raspinika i škrtaca. a ljeni se dave pri dnu. Ovdje Dante priča s Farinatom i Cavalcantiem. a čuvaju ih kentauri. a među njima Dante sreće Odiseja.ljudi koji su prodavali ili kupovali crkvene časti. koji su pretvorene u otrovno granje. koji gonjeni Harpijama trče kroz šume samoubojica. Tamo Dante sreće Papu Nikolu III. U prvom rovu su zavodnici žena (njih bičuju đavoli). moraju sjediti. koji hodaju unatrag. rijeku od vruće krvi. Osmi krug Metabolge ili zle jaruge. gađaju strelicama. Peti krug Peti krug je krug duša srditih i žestokih. moraju trčati i protiv rada.

od kojih se prvi rimuje s trećim.simbol grešnog života Struktura: Božanstvena komedija se sastoji od tri dijela koji simboliziraju sveto Trojstvo. čistilište i raj. Deveti krug U deveti krug Dantea i Vergilija prenese div Antej. U središtu Kocita.zona izdajica svojih dobročinitelja. tj. U ustima su mu Juda. Kain . kroz pakao. . Strofe su sastavljene od po tri jedanesterca. Simbolike: Dante . a ispod svake po par ogromnih krila kojima stvara hladan vjetar.simbol grešnog čovjeka Vergilije . koji je do pola zaronjen u led.zona izdajica rođaka. a “Pakao” ima jedno uvodno poglavlje tako da je ukupno sto pjevanja.zona izdajica gostiju. kažnjeni strašnim bolestima. nalazi se gorostasni Lucifer. gdje se po Danteovoj viziji nalazi čistilište u obliku brda. Ima tri glave.simbol mudrosti i razuma Beatrice . Brut i Kasije. Taj krug je podjeljen na četri zone.zona izdajica domovine ili stranke. Vergilije se s Danteom uspinje uz Luciferove noge do južnog pola i stiže do južnog pola. Tema djela: Tema je Danteova vizija trodnevnog putovanja kroz zagrobni život. Guidecca . a u desetom rovu su krivotvoritelji. Svako dio se sastoji od 33 pjevanja. Tolomeja .mačem. a drugi s prvim iz sljedeće strofe. Antenori . ujedno i središtu zemlje.simbol božanske milosti i objave mračna šuma .

već krivnja njegove okoline. Farinata je plemenit. za razliku od prošla tri griješnika. koji je bio u stanju ubiti rođaka. on ga moli da razgovara s njim. Njegovo djelo nije bilo opravdano i zato je zaslužio da ode u pakao. čija djela ovise o kutu gledanja. Alberigo del Manfredi je okrutan čovjek. U suštini je on dobar čovjek. Mišljenje o djelu: Djelo je tajanstveno i mistično. Njegovi grijesi se ne mogu opravdati ničim osim pohlepom. Njegovi protivnici su u stvari pravi krivci koji bi trebali trpjeti u paklu. Farinata je u neku ruku proglašen krivovjercem iz zlobe. Vrlo je naporno za čitanje. U njemu se vide tragovi prethodnika i ljudi ondašnjeg vremena. Općenito je on lukavštinom uništio Troju.Karakterizacija likova: Francesca je griješnica iz poravednih razloga. jer . osoba koja je u potpunosti zaslužila pakao. Odisej je još jedan griješnik. Papa Nikola III je. samo zbog osvete. napravio je veliko i hrabro junačko djelo. koji se našao na krivom mjestu u krivo vrijeme. i iako je protiv Dantea po političkom uvjerenju. Njegovo samoubojstvo nije u stvari njegova krivnja. Njezina želja da moli s Paolom za Dantea samo dokazuje njenui dobrotu i nepripadnost paklu. ali ako se cijela stvar pogleda iz ugla Grka. Pierre delle Vigne (trnovito stablo) je još jedan od ljudi koji nisu zaslužili pakao. a njena duša je bez ikakve sumnje čišća od mnogih koje stižu u raj.

Prema njegovim riječima. Prema svemu ovome možemo zaključiti i da zapravo podzemlje za glavnog lika možda i predstavlja ovaj bijedan i nesretan život. Simonov i Zverkov.zahtjeva iznimnu koncentraciju i visok nivo opće kulture. Ferfičkin. gdje bi prvi dio mogli nazvati filozofskom raspravom o čovjeku. on je dosta i radoznao a možemo reći i da voli sanjariti.Kako se prava radnja javlja tek u drugom dijelu ove novele. koja se uočavala i u njegovom poslu. čiju veliku učestalost možemo vidjeti i u samom glavnom liku. čovjek je negriješeno biće. M. fantazirati a ponajviše filozofirati. Liza. prosinac 2004 22:47:00 | 3 komentara ZAPISI IZ MRTVOG DOMA . no ipak želi ući u društvo i osjetiti tu posebnu atmosferu.zbirke poznatog ruskog realistaF. nezahvalno biće. lakosmisleno biće. Sve mu u životu propada a nesreća mu je uvijek za petama. Novela “ Zapisi iz podzemlja” u sebi sadrži mnoge ideje o čovjeku. od cijelog svijeta. gdje odmah na samom početku možemo uočiti pakosnost. Dostojevski “ Zapisi iz podzemlja” samo je jedna novela iz zbirke pod nazivom “Zapisi iz mrtvog doma” . a ponajviše izolaciju od društva. Individua tj. Objavio lektire u 29.nedolično biće te biće koje u svemu ima cilj i teži ka ostvarenju tog cilja. glavni lik ove novele bolje nam predočava samog sebe a ujedno preko sebe izriče pravu istinu o čovjeku. Naime.Dostojevskog. a drugi dio dokaz za sve ono što je rečeno u prvom dijelu.F. Ipak. Osim svih ovih osobina jedna se osobina posebno ističe a to je samostalnost. Usprkos svemu tome nisam siguran da bi ovo djelo mogao proglasiti interesantnim. pakosno biće.mogli bismo reći da radnja teče kronološki. U njegovoj filozofiji možemo kao glavnu ličnost . glavni lik ne slaže se dobro s društvom i prezire ljude u njemu. U ovoj se noveli spominje nekoliko likova: glavni lik. njegovom životu te o individui i njezinom ponašanju i uklapanju u društvu. a jedna od zanimljivosti vezana upravo za radnju je da je radnja izmišljena kao i sami zapisi. Usprkos toj velikoj želji. stvaralačka životinja. pored toga što je pakostan. posebnu pažnju mogli bismo dati upravo glavnom liku jer on sa svim svojim osobinama predstavlja ljude tadašnjeg vremena. biva odbačen i postaje željan osvete za neuspjehom. O njegovoj karakterizaciji možemo ponajviše saznati u prvom dijelu ove novele.M. Ova se novela sastoji od dva dijela. Sama ideja prolaska kroz čovjeku nedostupna mjesta je vrlo uzbudljiva. njegov sluga -Apolon. ali kompliciran stil je ipak učinio svoje i učinio ovo djelo nedostupno većini čitatelja. No.

izbezumljenim. zlo i egoizam se u toj djevojci nije mogao uočiti već je imala sve dobre osobine. Bio je jedan od onih ljudi koji nije podnosio glavnog lika. kojeg je on silno želio popraviti. a to je nezadovoljstvo čovjeka s onim što ima. a sudeći po svemu ovome. Ipak. Pakosni. Gotovo sve možemo reći i za preostala dva neprijatelja glavnog lika-Trudoljubova i Zverkova. Glavnu je riječ u njegovom životu vodila povučenost od društva. Veoma podao i drzak razmetljivac koji je hinio najosjetljiviju ambicioznost. no ono što je najgore. Kao i svima. često su omaložavali glavnog lika. budio je sve negativne osobine u očima glavnog junaka. U početku je upoznajemo kao povučenu.no ima nešto što odskače od svega. gotovo zao čovjek koji je s zadovoljstvom zadirkivao druge i ismijavao ih. Ipak.koji ga nije prihvaćao i niti to nije ni pokušavao. zli likovi. dok drugu stranu svijeta nikad nije uspio vidjeti ni shvatiti. kojima je jedini cilj u životu bio novac. i za kojeg je tvrdio da je glup i velika kukavica. jer je totalno izoliran od društva i velika je individua. Za razliku od drugih likova. nikoga ne poštuje. za razliku od drugih ljudi koji su nezadovoljni onime što imaju. život. Bila je veoma draga glavnom liku koji ju je volio no ta je ljubav brzo nestala zbog nespremnosti lika na takav način života. nedovoljna upornost dovela je do toga da je uvijek bio odbačen. u današnjem čovjeku. on je zadovoljan svojim načinom života.Na samom kraju novele možemo uočiti da nikoga ne voli. sa svoje strane.Prema riječima glavnog lika. kojom bi samo gledali da sebi ugode. Osim glavnog lika. u cijelom društvu bila je i osoba koja je u glavnom liku pobudila posebne osjećaje. Svi oni isticali su se jednom velikom negativnom osobinom-iskorištavanjem. nesigurnim. izgledom veoma lijepa i dobra u duši i srcu.koji je sve to trpio i čak im se u jednom trenutku htio i ispričati. budućnosti i ljubavi.uočiti čovjeka i njegove probleme u društvu. bio je to čovjek kojeg je glavni lik ponajviše mrzio. neodlučnim a pomalo i strašljivim. šutljivu i zbunjenu djevojku. najvažniji mu je bio novac te iz pojedinih njegovih situacija vidimo kako je bio uistinu velik podlac. No.To je bila djevojka Liza. već je sve to promatrao sa svog stajališta. Sve te probleme možemo pronaći i u glavnom liku. ne voli ni samog sebe. jer čovjeku uvijek treba nešto više. . No. možemo zaključiti da on u biti i nije shvatio svijet.Sve je to uzrok njegovog bijednog života. Neke od ovih osobina mogu se uočiti i u današnjem svijetu. pakost. da sebi učine život boljim. bila je osoba s kojom se moglo smireno i bez diskusija popričati i izmjeniti mišljenja o životu. Tokom cijele novele činio se nervoznim. u radnji novele sudjeluju i ostali likovi s kojima se naš glavni lik i nije baš previše slagao. Jedan od tih likova je i lik Ferfičkina. ne misleći na posljedice.

”Tada sam pobijedio.ali se Zverkov. pa bih nakon četrdeset godina došao k vama da se raspitam do čega ste došli.koji je doduše bio glup ali veseo i drzak.Stanite! Dopustite da predahnem. Kao primjer jednostavne i kratke rečenice možemo navesti jedan od brojnih dijaloga iz novele: ”Ti si odavde? Nisam. koji je u funkciji humorističnosti i originalnosti rečenica . “ Često se u rečenicama pa i među rečenicama javlja kontrast. Uostalom..a i cijela je novela napisana tako da autor direktno razgovara s čitateljem i daje mu poneke savjete.. Mislim da me boli jetra.Već nam je poznato da su stil i jezik Dostojevskog veoma jednostavni.. na sve samo nasmijao i to tako da zapravo i nisam sasvim pobijedio – smijeh je ostao na njegovoj strani. Znate šta. Jesi li već dugo ovdje? Gdje? U kući.. a sada.namjerno je neću prekrižiti!). no u noveli . Odakle si? Iz Rige.”. fenomenalno glup.kao npr.Osim ovih rečenica .Naime.”. ali je tako nezahvalan da nema nezahvalnijeg stvorenja od njega. Neprivlačan sam čovjek.”Pa zašto ste onda sve ovo pisali?.nemam pojma o svojoj bolesti i ne znam pouzdano što me boli. ali neću je prekrižiti..”Specifičnost ove novele je i početak. strpao bih ja vas na četrdeset godina u podzemlje. kad sam i sam uvidio da sam se želio samo napraviti odurno važan. gdje se autor često koristi jednostavnim i jasnim rečenicama koje nisu toliko bogate stilskim sredstvima.misleći da će ispasti veoma duhovito. a sve se to izražava rečenicama poput ovih:”.pitate me.”. gdje se također uočavaju jednostavne i humoristične rečenice:” Bolestan sam čovjek.Sam jednostavan stil govori nam kako rečenice nisu toliko bogate stilskim sredstvima. bez ikakva posla. Njemica? Ruskinja.Pakostan sam čovjek. Napisao sam je..” ili pak “ Ta čovjek je glup. Dostojevski se obraćao čitatelju putem zagrada “ (Slaba dosjetka. uopće i nije glup.

neumorno. 2. pa ako stvarno težimo za tablicom i kalendarom. a ne onako kao što fantaziramo. Realističnost je izražena već putem same socijalne teme koja sa sobom nosi razne probleme.08. treba prihvatiti i retortu!” Jezik u ovoj noveli je razumljiv no ima i pokojih francuskih izraza”a l’homme de la nature et de la verite”. pretrpanoj golemim ormarom za odijela i krcatoj kartonskim kutijama.možemo pronaći i poneku metaforu: ”Bilo je tiho. običnim mjestima (gostionica. Radio je kao .bilo je posve tamno. Čovjek nije savršeno biće. Ti se problemi očituju na posebnim realističkim likovima – likovima iz svakodnevnog života koji se kreću na svakodnevnim.” Realističnost stila također ne možemo izostaviti. pahuljao je snijeg padajući gotovo okomito i prostirajući jastuk po pločniku i pustoj ulici.no. Srednju školu završio je u Delnicama.pa makar i za retortom. i ova novela ima nekoliko ideja: 1. Društvo čini čovjeka čovjekom. Čovjek nije nikada sretan onime što ima. malena sobica).Alojz Majetić Naziv djela: "Omiški gusari" Pisac: Alojz Majetić rođen je u Rijeci 30.1938. Svaki je čovjek kukavica. I kao i svako dijelo.no.. da nas u tom i tom trenutku priroda nipošto u tim i tim okolnostima neće ništa pitati.”čija je funkcija opisivanje i predočavanje socijalnog statusa likova. krpama i kojekakvim odijevnim starudijama . da je treba prihvatiti takvom kakva jest.i. prosinac 2004 22:47:00 | 0 komentara Omiški gusari . a studirao je na filozofskom fakultetu u Zagrebu. tijesnoj i niskoj sobi. 3. Objavio lektire u 29..U noveli možemo uočiti i opis interijera:” U uskoj.što se može. a ta je realističnost i specifična za razdoblje u kojem je nastalo ovo djelo. 4.dok u jednom dijelu novele možemo uočiti i pozitivizam:”Pa i uopće .dužni smo sebi ponavljati.

odlučan i ustrajan u borbi za slobodu i očuvanje svog ognjišta. ljubav i razumijevanje. Mjesto radnje: Split. te se ističe kao srčan. protiv jačih neprijatelja. Tema: Borba plemena Kačića. Piše i romane. i 1226. Likovi: Malduh Kačić glavni lik romana ujedno je i povijesna ličnost. Vrijeme radnje: Razdoblje izmeđe 1180. U romanu pisac je opisuje kao Malduhovu ženu. Krase je odanost. a za povijesni roman "Omiški gusari" dobio je 1981. te okolica Splita i Omiša. strastven i odlučan. novinar i urednik. . godine postao je omiški knez. pravedan.korektor. 1221. posebno odan ideji borbe protiv Mlečana. Za razliku od oca i brata Dominika ne podnosi ubijanje. Već kao dječak bio je srčan. "Otimam". Dobra je majka i odana žena. neustrašiv i mudar vođa. Pouka: Treba biti hrabar. Poznat je i kao autor radijskih i filmskih scenarija. godine Nagradu "Grigor Vitez". Priredio je Antologiju hrvatskog humora u šest knjiga. Objavio je više zbirki pjesama. a poznatije su mu: "Dijete s brkovima priča". za očuvanje svoje djedovine i slobode. godine. "Kako uspjeti u životu". Zbog izvanrednog pamčenja bio je živa pomorska karta i u tri je godine upoznao obje obale Jadrana. Ima veliku duhovnu i fizičku snagu. "Zapovijedni način". Marija Pulsnikova nije povijesna ličnost. podvale i surovost. a uređivao je časopise "Paradoks" i "Kerempuh".

Na galiji je i Dominik poznat kao posebno okrutan gonič veslača. a zarobljen Dominik. U borbi za očuvanje svoje zemlje razljučeni Kačići predvođeni knezom Nikolam ubiše gramzivog nadbiskupa. no te je riječi čula Jurislava. Odrastao Malduh uzaludno traži Mariju i u toj potrazi dolazi blizu Venecije gdje biva uhvaćen i bačen na galiju kao veslač. Mladić se vraća kući. U zamjenu za slobodu Dominik otkrije mjesto gdj se nalazi Marija. Uz pomoć carskog namjesnika Rugerija ishodio je pravo na navedenu zemlju. očeva sestra koja je nakon majčine smrti brinula o Mariji. Ne uspijeva u svojoj nakani. Knez Nikola odluči spasiti Malduha. U gradu. U međuvremenu Marija sazna da je Jurislava očeva ljubavnica a ne sestra i ova joj pomogne doći do voljenog Malduha prije razmjene. Marija je odmah pristala. Kaznena bizantska ekspedicija bila je potučena do nogu i doživjela je veliku sramotu. no ovaj za uzvrat mora potopiti onoliko brodova koliko ih je potopio brod na kojem je služio. pa gradi flotu i uspješno se bori protiv Mlečana. Bojeći se odmazde močnijeg neprijatelja Kačići skloniše u Split malog Malduha od kojeg je knez Nikola puno očekivao. no ova je pripadala omiškom plemenu Kačića. . a otac i Jurislava odvedoše Mariju u samostan. Malduh se ubrzo zagledao i zaljubio u plemkinju Mariju Plusnik. Malduha su uhvatili i bacili u tamnicu. Održao je obečanje i između Dominika i Malduha razvilo se čak i neko pritajeno prijateljstvo. brat Dominik i pohlepni nadbiskupov sluga Mačica odlaze u Ravenu po opljačkano blago koje je tamo skrio pokojni nadbiskup. Oženili su se i ona mu rodi sina Osora. Malduh mu poklanja život. Marijin otac Petar. Nakon šest godina traganja Malduh je konačno našao voljenu Mariju. Njeni otac Petar i brat Dominik bili su probizantinci i veliki neprijatelji Kačića. Malduh je ponovo na moru i planira stvoriti savez gradova koji će se onda lakše oduprijeti Veneciji. U napadu Omišana na galiju oslobođen je Malduh. U gužvi u luci Malduh je izrazio Mariji želju da je jednog dana uzme za ženu. U jednoj od borbi ponovo biva zarobljen Dominik. Pokazao je pritom odlučnost pravog muškarca. te otme Dominika kako bi napravili zamjenu zarobljenika.Kratak sadržaj: Pohlepan splitski nadbiskup Rajneri nastoji nizom spletki prisvojiti za splitsku crkvu zemlju u selu Srinjinama podno Mosora.

dugacke i složene recenice koje mi je teško razumijeti .Miroslav Krleža Izdavac: “Vijesnik”. Zastave. U logoru. Između prvog i drugog svjetskog rata pokretao je i uređivao razne časopise ( “Plamen”. U agoniji. u Zagrebu. koju je bijegom napustio. Povratak Filipa Latinovicza . Zagreb – 1990 Bilješka o piscu: Miroslav Krleža rodio se 1893. a Malduhu se gubi svaki trag. Bilješke tijekom citanja: -na pocetku novele primjecujem težak nacin pisanja. “ Književna republika”). Gospoda Glembajevi. “Danas”. Uzbudilo me kad su Malduha zarobili i bacili u tamnicu. Osim ratne novelistike značajan je i ciklus Krležinih drama s ratnom tematikom Vučijak. Deset krvavih godina i drugo. Zbirka pripovijedaka Hrvatski bog mars snažna je slika ratnog bezumlja i tragičnih sudbina ljudi. Rastužilo me kad su kažnjenicima odsijecali ruke ili noge. Polazio je kadetsku školu u Pečuhu. Objavio lektire u 29. Razveselilo me kad je Malduh našao Mariju. prosinac 2004 22:47:00 | 41 komentara Bitka kod Bistrice Lesne . godine nisu potpisali mir s papom. Umro je krajem 1981. gdje je završio pučku školu i nižu gimnaziju. Krleža je kao novelist bio vezan za prvi svjetski rat i malograđanski rat. Ostala najveća djela su mu Na rubu pameti. godine. Leda.Omiška flota zadaje teške udarce neprijatelju sve dok 1226. a zatim poznatu vojnu akademiju Ludoviceum u Budimpešti.

– str. 29. Ideja djela: Bez obzira na poraz ili pobjedu. “Divizijski mrtvozornik Palcic…” “…pozdrav od Ljubice Jankic. Hrabrost se kadkada i ne isplati. kao i mngi seljaci tog doba nalazi nerazumijevanje i odlazi potišten. Pred odlazak u rat traži pomoc od vlade u vezi s djecom koju nema kome ostaviti. Kratak sadržaj: Pisac djelo zapocinja posvetom. Nastavlja opisom teškog života u to doba te opisom sudbina šestorice domobrana. Pisac opisuje jad i bijedu koju mi je teško razumijeti. opis je rijecit i bogat.-opis nacina zivota rastuzuje me -osjecam suosjecanje s “junacima” -u pismima pred kraj novele vidim neku ironiju. a radnja otužna i skromna. jedan od domobrana. 30. . rat je iz perspektive vojnika uvijek tragican. Vid Trdak. Teško je razumjeti ga. ali pre realan i zahtjeva citatelja boljeg želuca. kratko je. vrlo su komicna -osjecam veliko nezadovoljstvo i razocarenje jer nitko nije preživio Doživljaj djela: Djelo mi se nije narocito svidjelo. Posvecuje ga šestorici palih domobrana i njihovom deseniku. ostao je bez žene te sam sa svoje dvoje djece. Najlijepši ulomak: Str. ” Tema djela: Knjiga Bitka kod Bistrice Lesne opisuje hrabrost i jad slavnih junaka koji su poginuli u toj bitci. no.

i " Živi pjesak ". a u njima se ocrtava sav jad i siromaštvo zagorskih seljanki. " Čudnovata istina ". Nakon teška ranjavanja ponovo ga šalju na bojište oduzimajuci mu šest tjedana odmora. Mjesto radnje: Selo u Zagorju i Bistrica Lesna. prosinac 2004 22:46:00 | 0 komentara Zagonetno pismo .Loborec Štef bijaše ponižen od kraljevske vlasti koja ga nije željela ni saslušati. a danas živi u Zagrebu. " Gozba u ponoć ". To je najtragicniji dio u kojem se mješaju blato. za vrijeme vladavine Franje Josipa Prvog kada je bijednim hrvats kim selima i naseljima vladalo feudalno društvo. suze i krv. Svi domobrani pogibaju u teškim mukama doživljavajuci grozote koje ni jedan covijek nebi trebao doživjeti. " Početak plovidbe ". Do sada je za djecu i omladinu objavio pet knjiga: " Prvi sudar ". " Kazalište lutaka " i druge. kao i scenarije za crtane filmove. Napisao je i nekoliko kazališnih igrokaza : " Uskočka kapa ". " Bajka o divu ". djetinjstvo proveo u Čepinu. Još jedan od poginulih domobrana doživljava nepravdu. ali i veliku nemoc opiranju vladi. Zabranjena vrata ". Vrijeme radnje: Bilo je to davne 914. Takav odnos u seljaku budi gnijev. VRSTA : Dječiji roman . " Jaje ". Piše za radio i televiziju. " Veliki zavodnik ". Matija Križ je tragokomican lik o kojemu se sve saznaje iz dva pisma koja su njegova jedina ostavština. Novela završava opisom bitke kod Bistrice Lesne. U trenucima borbe domobrani neprestalno misle o ucinjenoj nepravdi. mržnju. Objavio lektire u 29.Zlatko Krilić BILJEŠKE O PISCU : Zlatko Krilić rodio se u Osjeku 1955 godine.

. Nisu to bili nikakvi policajci već lopovi. Marina je bila ljubomorna i posvađala se sa Kištrom. Prokopali su cijeli stan i odnjeli sve vrijedne stvari. Marina .. bradati. Zraka. KRATAK SADRŽAJ : Jednog jutra su Kištri na vrata pozvonila dva čovjeka koji su se predstavili kao policajci iz specjalne policije.kuća.proljeće TEMA : Život djece zaposlenih roditelja OSNOVNA MISAO : Nepoznatima se ne otvaraju vrata LIKOVI : Kištra. a djevojčice su mu slale ljubavne poruke. Nakon provale Kištra je postao jako popularan. Lili.robota pokušali ući u trag lopovima. Silos. Marina.MJESTO RADNJE : Zagreb . Ubrzo je došla i prava policija. brkati. zaintresirala se za Kištru. Na isti . Ima dugu kosu i svako se jutro muči s jednim čvoričem kojeg ne može rasčešljati.dječakkoji poslije provale postaje poznati.djevojčica zaljubljena u Kištru. škola i policijska stanica VRIJEME RADNJE : Sadnjašnjost . itd. igralište. Anđelak i profesor iz matematike. iskrena i hrabra. Kištra je bio zaljubljen u Marinu. Ispitivali su Kištru i pomoću foto . Kištra je od susjede pozvao mamu i sve joj ispričao. on je pozvao policiju i pokazao se prijateljem. Dobra je. Lili. Kad su lopovi napali Marinu. djevojčica iz škole koja je bila zaljubljena u njega. Dječaci su se divili njegovoj hrabrosti. Kištra je Marini ispričao sve o provali i o zagonetnom pismu koje je dobio prije provale. OPIS LIKOVA : Kištra . djevojčica za koju su svi rekli da je najzgodnija cura u školi.

godine i s njim postiže svjetsku slavu.1906. . " ( 121 str. Otkriva slikarsku nadarenost i piše svoju prvu pjesmu. Marina ga je gledala u oči a onda obori pogled na njegove usne. Kad je spustio slušalicu shvatio je da Marina nije lagala i odmah pozvao policiju.01. Kištra je s policajcima već bio pred kućom. NAJLJEPŠI DIO : " Polako. koji je radio s lopovima. U njemu opisuje sudbinu austrijskih iseljenika u Braszilu. Poštar Luna. Odlazi u Brazil. vrlo polako mu se primicivala. Poljubila ga je. Marina je odmah shvatila da se radi o provali. godine i odmah biva unovačen u njemačku vojsku. Uhvatili su lopove.način kao kod Kištre lopovi su pokušali opljačkati Marinin stan. godine u Beču kao sin tiskara. Roman je prvi put objavljen 1961. prosinac 2004 22:46:00 | 0 komentara Sadako hoće živjeti . Više je puta nagrađivan kao najbolji pisac za mladež. a poslije tri romana za odrasle piše svoju prvu knjigu za mladež " Dijamant Tobije Ambergera ". a u domovinu se vraća 1938. a Kištra i Marina otišli su zajedno. Objavio lektire u 29. a radio je i kao tehničar. Telefonom je odmah pozvala Kištru. Nakon rata piše crtice za novine. uručio je Marini preporučeno pismo. a može mu se odati priznanje za 93 prijevoda njegovih djela na 22 jezika. On je još bio ljut na Marinu i nije joj povjerovao.Karl Bruckner Naziv djela: " Sadako hoće živjeti " Pisac: Karl Bruckner rođen je 09. prodavač novina i čuvar garaža. Pripremao se za trgovački zanat. a najpoznatije mu je djelo " Sadako hoće živjeti ". U trenutku kad su lopovi odnosili iz Marinina stana. ) Ova priča mi se sviđala zato jer priča kako djeca hvataju lopove. Pozornost čitatelja zaokupio je romanom o nogometu. Glave su im bile sve bliže i bliže.

godine. Odan je obitelji i ne može se pomiriti sa činjenicom da Sadako mora umrijeti. godine. neimaštinu i beznađe. Veliko htijenje i upornost budili su njoj nadu u ozdravljenje.Vrijeme radnje: Razdoblje od kolovoza 1945.1945. . skupa sa svojom obitelji. pametan. Mjesto radnje: Hirošima i američka vojna baza na Tinianu u zapadnom Tihom oceanu. bitku za život. Pouka: Među ljudima različitih nacija treba graditi prijateljstvo. Uporna je. hrabra i odana obitelji. Likovi: Sadako je mala četverogodišnja djevojčica koja je doživjela strahotu i užas nuklearnog udara na Hirošimu 06. Šigeo je stariji brat svoje male sestrice Sadako. u život koji je toliko voljela. Iako malena sa starijim bratom satima skuplja metalne predmete iz gradskih ruševina. Puno vremena posvećuje čuvanju svoje sestrice. Pošten je i odgojen u skladu sa starim japanskim tradicijama. poštena.08. kako bi svi zajedno mogli živjeti u slozi i ljubavi. veliku glad. čuvajući ovu našu prelijepu Zemlju za generacije koje dolaze. osječajan i odan dječak. Desetak godina od pada atomske bombe Sadako počinje osjećati posljedice radijacije. suradnju i dobre odnose. Dobar je. Tema: Nuklearni udar na Hirošimu i posljedice koje je on izazvao. Pomaže joj u izradi zlatnih ždralova bodreći nju a i sebe u njenim najtežim trenucima. živjet će kao opomena čovječanstvu da nikad više ne ponovi istu grešku. godine pa do proljeća 1955. Nekim je čudom preživjela i u poratnim godinama velikog siromaštva stoički podnosi. ali Sadako će vječno živjeti u nama koji smo pročitali ovu knjigu. Opaka je bolest ipak na kraju pobjedila. Započinje svoju posljednju bitku.

Tog kobnog jutra Šigeo je stao u red za hranu. U isto vrijeme u američkoj bazi na Tinianu odvijaju se pripreme za ubrzani završetak rata bez invazije na Japan. a nemoćni starci i djeca lutaju ulicama tražeći komadiće hrane. a njene ruke uzdignute prema nebu drže zlatnog ždrala. nesposobni za vojsku i žene rade u tvornicama za potrebe vojske. Iznemogla i iscrpljena bolešću sklopila je svoje umorne oči posljednji put. pa odluči poći kući.Kratak sadržaj: Sredina je srpnja 1945. dok im majka radi u Brodogradilištu Micubiši. Četverogodišnja Sadako luta ulicama zajedno s bratom Šigeom. Izrađuje papirnate ždralove i vjeruje u ozdravljenje izradi li ih tisuću. Rat je završen. Red je bio dugačak i dječak je znao da mala sestrica ne može dugo stajati u redu. Iznad njenog kreveta ostalo je visjeti 990 zlatnih ždralova. Hirošima je pust grad. Iako biva pokraden nije pokleknuo. Deset je godina prošlo od završetka rata. Otac. a otac nastoji nešto zaraditi da može kupiti daske za novu kuću. Sadako je legla pod vrbu i odmah zaspi. Nekim čudom obitelj Sasaki čitava je na okupu. U najvećoj tajnosti vrše se pripreme za prvu uporabu atomske bombe. Cilj je Hirošima. I dok je hodao ulicama prema kući. prijeratni brijač. Japan je pred porazom i sva su dopisivanja sa vojnicima zabranjena. poginulo je preko 80 000 ljudi. U tom trenutku nije ni slutio kakav ga pakao čeka samo dvadesetak minuta kasnije. "Enola Gay" se sa smrtonosnim teretom približavala Hirošimi. Sadako je bila umorna od hodanja i Šigeo odluči zastati u parku kako bi se djevojčica odmorila. Vratiti će se kasnije sam i donijti će kući toliko potrebne namirnice. užasne su posljedice ostale kao vječna opomena ljudskom rodu. Muškarci su na frontu. Sadako pada u nesvijest poslije biciklističke utrke u kojoj je učestvovala. Upoznaje predratnog proizvođača zmajeva i oni zajedno započinju posao. Cilj je ostvaren. S njim je bila i njegova sestrica Sadako. Krenulo je dobro i otac uspijeva sagraditi pristojnu kuću. I tada se dogodi užas kakav ljudski rod još nije vidio. otac kojeg su otpustili iz vojske sklepao je mali kućerak. Bez puno materijala skromna kućica pružala je tek minimalnu zaštitu od kiše i hladnoće. Obolila je od posljedica radijacije i započinje svoju posljednju bitku. Na mjestu gdje je bila njihova kuća. U spomen na nju u Vrtu mira u Hirošimi stoji spomenik s njenim likom izliven iz bronce. Za razliku od drugih japanskih gradova koji se svakodnevno bombardiraju Hirošimu samo nadliječu izviđački avioni i na njih se više niko ne osvrće. Djeca po cijele dane skupljaju metalne predmete po ulicama. a Šigeo skoči u obližnje jezerce. već je dugo u vojsci i niko ne zna gdje se nalazi. bitku za život. U nekoliko sekundi zbrisan je čitav jedan grad. godine. . Zahvaljujući brončanom zmaju kojeg je pronašla Sadako otac namjerava kupiti brijački alat i započeti svoj stari zanat.

Najveći zagrebački neprijatelj je bio Stjepko Gregorijanac. o stradanjima malih ljudi koje niko ništa nije pitao kad se udaralo u bubnjeve rata. kćeri gričkog zlatara PetraKrupića. zlatar i Dorin otac. odgajao svoju kćer. prosinac 2004 22:45:00 | 0 komentara Zlatarevo zlato . Dok je jednog dana razbješnjeli narod palio kuću Franje . koji su svu tu strahotu kasnije promatrali iz sigurnosti svojih domova. a nerijetko su se pritom i enormno obogatili. skromna. Magda je prodavala paprenjake i svijeće na Trgu sv Marka. Magda. kao hrvatski kapetan.Mišljenje o djelu: Tužna pripovjetka koja nam govori o strahotama rata. stoljeća. sin najljučeg neprijatelja Zagrebčana.August Šenoa Tema Zlatareva zlata je povijesni sukob medvedgradskog velmože Stjepka Gregorijanca i grada Zagreba. Stradanja milijuna ljudi prouzročili su bezočni političari. po čemu su je i nazvali paprenjarka. uz pomoć starice tj. živ i vjetrovit junak. Ništa me nije nasmijalo Rastužilo me kad je Sadako umrla. njegove kume Magde. Od dobrih likova tu su još : Petar Krupić . Jedan od najvažnijih i meni najdražih likova je Jerko. U središtu tog sukoba nalazi se ljubav Gregorijančeva sina Pavla i Dore. brižan i zaštitan otac. sama Dora. Također je i Pavao razdvojen u dvije situacije. a na drugoj strani romantičan i nježan mladić. ratni huškači. pobožna. Radnja romana se zbiva u Zagrebuu drugoj polovici XVI. jedinicu Doru. malo brbljava. U gradu Zagrebu živio je zlatar Krupić koji je nakon smrti svoje voljene supruge. Najprije je nijemi mladić koji guta svoju bol i gradsko "spadalo". gospodar Medvedgrada. poslušna i vrlo inteligentna. a poslije Pavlov brat i pomagač. zaljubljen "do ušiju". ali poštena starica koja je zlataru Krupiću pomogla odgojiti Doru. Objavio lektire u 29.

a Jerko je otišao u samostan i zaredio se. Pavao ju ovaj put nij usopio spasiti. Uz pomoć Grge Čokolina. Viđao ju je više puta. Saznavši da mu se sin viđa s građankom Stjepko je skovao urotu. ona je poslala svoje vojnike da otruju Doru. Napisao je i nekoliko kazališnih igrokaza : " Uskočka kapa ". djetinjstvo proveo u Čepinu. Sve političke spletke i sva građanska ogovaranja doveli su do ranjavanja Magde i krupića. sin Stjepka Gregorijanca spasio i zavolio. VRSTA : Dječiji roman MJESTO RADNJE : Zagreb . igralište. " Bajka o divu ". Do sada je za djecu i omladinu objavio pet knjiga: " Prvi sudar ". Umro je u okruženju. Shrvan što mu je zbog urote sin Pavao otišao. tj. Stjepan Gregorijanac je sklopio mir s Zagrebom. Piše za radio i televiziju. " Jaje ". Rekavši da će jednog dana nestati ime Gregorijančevo imao je pravo jer su Pavao i Niko poginuli u bitci protiv Turaka. oholog i pohlepnog varalice. i " Živi pjesak ". " Veliki zavodnik ". U poćetku svih tih nesreća Pavao je stekao saveznika i u njemu otkrio svoga brata Jerka.Filipovića koji je izdao svoje hrvatstvo i otišao u Turke . Pred podivljalim konjima se slučajno zatekla Dora koju je Pavao . jedna iskrica velikog plamena pala je među konje koji su se zatim razbježali. a danas živi u Zagrebu. prosinac 2004 22:44:00 | 0 komentara Zagonetno pismo . kao i scenarije za crtane filmove. " Gozba u ponoć ". škola i policijska stanica VRIJEME RADNJE : . brbljavog. Nika i Jerka.kuća. Udovica Klara je htijela Pavla za sebe. " Početak plovidbe ". " Čudnovata istina ". a opet joj je spasio život. Ljubomorna udovica je ostvarila svoj cilj. Zabranjena vrata ". ipak sa sva tri svoja sina Pavla. a također smrti Dore.Zlatko Krilić BILJEŠKE O PISCU : Zlatko Krilić rodio se u Osjeku 1955 godine. gradskog brijača. Objavio lektire u 29. " Kazalište lutaka " i druge.

OPIS LIKOVA : Kištra . Kištra je bio zaljubljen u Marinu. KRATAK SADRŽAJ : Jednog jutra su Kištri na vrata pozvonila dva čovjeka koji su se predstavili kao policajci iz specjalne policije. djevojčica za koju su svi rekli da je najzgodnija cura u školi. Marina je bila ljubomorna i posvađala se sa Kištrom. uručio je Marini preporučeno pismo. Ispitivali su Kištru i pomoću foto . zaintresirala se za Kištru. Silos..djevojčica zaljubljena u Kištru. Kad je spustio slušalicu shvatio je da Marina nije lagala i odmah pozvao policiju. Dječaci su se divili njegovoj hrabrosti. Ima dugu kosu i svako se jutro muči s jednim čvoričem kojeg ne može rasčešljati. Ubrzo je došla i prava policija.. a djevojčice su mu slale ljubavne poruke. iskrena i hrabra. bradati. Marina. Marina . Lili.robota pokušali ući u trag lopovima. Kad su lopovi napali Marinu. djevojčica iz škole koja je bila zaljubljena u njega. on je pozvao policiju i pokazao se prijateljem. Kištra je s . Na isti način kao kod Kištre lopovi su pokušali opljačkati Marinin stan. Nakon provale Kištra je postao jako popularan.dječakkoji poslije provale postaje poznati. Prokopali su cijeli stan i odnjeli sve vrijedne stvari. Telefonom je odmah pozvala Kištru. Kištra je od susjede pozvao mamu i sve joj ispričao. Anđelak i profesor iz matematike.Sadnjašnjost . Nisu to bili nikakvi policajci već lopovi. Kištra je Marini ispričao sve o provali i o zagonetnom pismu koje je dobio prije provale. Zraka. brkati. Poštar Luna.proljeće TEMA : Život djece zaposlenih roditelja OSNOVNA MISAO : Nepoznatima se ne otvaraju vrata LIKOVI : Kištra. U trenutku kad su lopovi odnosili iz Marinina stana. koji je radio s lopovima. Dobra je. Marina je odmah shvatila da se radi o provali. On je još bio ljut na Marinu i nije joj povjerovao. Lili. itd.

godine. Bio je najveci pjesnik talijanske renesanse.godine. cijela se obitelj seli u Ferraru. zanimajuci se prije svega za pjesništvo. cija se umjetnicka vrijednost ne moze mjeriti s njegovim najvecim djelom. Djelo je objavljeno 1516. . NAJLJEPŠI DIO : " Polako. Uhvatili su lopove. vjencao svojom dugogodišnjom ljubavi Alessandrom Benucci. a kasnije uglavnom petrarkisticki intoniranu poeziju na talijanskom jeziku. a Kištra i Marina otišli su zajedno. gdje je Ariosto. godine. Ariosto je pisao i pjesme. vrlo polako mu se primicivala. Marina ga je gledala u oči a onda obori pogled na njegove usne. koji je bio u sluzbi vojvoda d. da ne povrijedi osjecaje vanbracnog sina Virginija. Ludovico Ariosto umro je u Ferrari 1533. sa slikarima kao što su Giorgione i Tizian. Te je godine stupio u sluzbu Alfonsa d. dakako u stihu. Godine 1503. Postaje osobnim tajnikom kardinala Ippolita d. godine i tada završava lagano razdoblje Ariostova zivota jer je otada primoran skrbiti za majku i brojnu bracu. do 1525. stekao klasicnu naobrazbu zajedno s vladarskim sinovima. a konacni oblik dobilo . Poljubila ga je. Romanticni ep Bijesni Orlando ( Orlando Furioso ) Ariosto je pisao od 1504. a zanemarujuci studij prava koji je upisao na nagovor oca. godine bio je guverner Garfagnane. vojvode od Ferrare. Objavio lektire u 29.Este u cijoj je sluzbi ostao do 1517.godine od tuberkuloze.Ludovico ariosto BIBLIOGRAFIJA PISCA: Ludovico (Lodovico) Ariosto rodio se 1474. Glave su im bile sve bliže i bliže. provincije u Apeninima. godine. Sljedeci oca. U razdoblju od 1522. prosinac 2004 22:43:00 | 0 komentara Bijesni Orlando . usporedivan po plastici svojih slika i zivotnoj djelotvornosti. rodio se u Reggio Emiliji. u mladosti na latinskom jeziku po uzoru na rimske pjesnike. Napiso je i pet komedija.Este. do 1514. Pored svog najveceg djela Bijesni Orlando.policajcima već bio pred kućom. " ( 121 str. uzivajuci zaštitu vladarske kuce. Otac mu je umro 1500. Dvije godine kasnije potajno se.Este. ) Ova priča mi se sviđala zato jer priča kako djeca hvataju lopove.

franacke ratnice Bradamante prema saracenskom vitezu i junaku Ruggieru. puna mrznje. Orlando i Rinaldo su veliki suparnici u borbi za Angelicu. kasnije pila vodu omraze. Iako rodaci. Jedna tema koja sve te situacije i likove medusobno povezuje je u prvom planu zaljubljenost Orlanda i Rinalda u Angelicu te Orlandovo ludilo u nastupu bijesa i ljubomore. Videci kako njegovi najbolji vitezovi. obozavaju Angelicu. Tada zaljubljeni Rinaldo pocinje traziti Angelicu. ali nesreca je bila u tome što su oboje pili vodu iz magicnog izvora.Este došao u doticaj s Boiardovim djelom (koji je svoj ep spjevao po nalogu vladarske obitelji). koja mu. Nije navedeno vrijeme borbi.Angelica u bijegu od zaljubljenog Rinalda. Medutim. a i mnoštvo drugih. zaljubljeni u kcerku velikog kitajskog kana Angelicu. stalno uzmice. ali zbog spominjanja Karla Velikog kao povijesno poznate osobe moze se zakljuciti da se radnja odvija u VIII. Angelica je prije voljela Rinalda. koju je Orlando doveo s Istoka. odbijajuci sve najslavnije vitezove na celu s Orlandom. godine. preko Gibraltara u Afriku. a Rinaldo vodu ljubavi. Saraceni pod vodstvom africkog kralja Agramantea i spanjolskog kralja Marsilia u nastojanjima da osvoje Francusku opsjedaju Pariz. Kroz djelo se ispreplice mnoštvo dogadaja i situacija. Njegova dva najsjajnija paladina (viteza) su Orlando i njegov rodak Rinaldo. FABULA:Podloga za razvitak fabule je imaginarna opsada Pariza oko koje Ariosto velicanstveno zapleo klupko dogadaja i zbivanja. a kasnije i na sam Mjesec. te borbe za Pariz i cijeli niz sporednih tema. pa je i tema i konstrukcija fabule Bijesnog Orlanda zamišljena kao nastavak Zaljubljenog Orlanda. Karlo Veliki pokušava iskoristiti situaciju. Ariosto je ziveci u dodiru s vladarskom obitelji d.U drugom planu nalazi se ljubav Rinaldove sestre. stoljecu. a ona se nastavlja od mjesta gdje je Boiardo stao. Angelica. ODREDENJE TEME: Sama fabula Ariostova epa nadovezuje se na viteški spjev Zaljubljeni Orlando (Orlando Innamorato ) darovitog Ariostova prethodnika Mattea Marie Boiarda. uspijeva .je u trecem izdanju 1532. stvarnih (Karlo Veliki) i izmišljenih (Medoro) likova. Angelica je. Spjev ima 46 pjesama u strofama od 8 stihova. kao i takoder zaljubljenom Orlandu. LOKALIZACIJA TEKSTA:Radnja se odvija u vrijeme imaginarne opsade Pariza. Na celu kršcanske vojske koja brani Pariz je franacki kralj Karlo Veliki. smatrajuci da ce Angelica kao nagrada dodatno stimulirati njegove vojnike. Ona je pila vodu ljubavi. Temu je vrlo teško odrediti. kao i mnogi drugi vitezovi. Radnja nije locirana na samo jednom podrucju vec se premješta iz okolice Pariza i bojnog polja. Naime. Oni su obojica. povrijedena. a on vodu omraze. odlucio je zadrzati Angelicu kao nagradu onom ratniku koji ubije više poganski Saracena.

Saracenski kralj Agramante podmece pozar u Parizu. pojavljuje se plemeniti engleski vitez Astolfo. ucinio mnoga junaštva. Orlando je ipak. Za to vrijeme borbe za Pariz su sve zešce. u bjesomucnoj potrazi potican velikom ljubavlju. ali od boli za izgubljenim prijateljem. Videci to Orlando pomahnita. koji ga je ujedno i preobratio na kršcanstvo. ali Karlo Veliki mu nalozi da ode u Englesku i potrazi pomoc. koji krecu u potragu za njom. Vratimo se sada na Orlanda. cije je rane njegovala. osim velikih zlodjela i ubijanja neduznih seljaka u cijim je licima vidi Medora. Obdaren je neranjivošcu i tu Ariosto uvodi motiv Ahileja. Bradamanti je bilo prorokovano da ce ona i Ruggiero postati rodonacelnici i utemeljitelji obitelji d.Javlja se motiv cudesne kiše. U svom ludovanju dozivio je mnoge pustolovine. Paralelno s tom radnjom pratimo ljubavnu pricu o Bradamanti. drevnog grckog junaka. Ariosto pokazuje da su svi dogadaji plod njegove iluzije i poigravanja likovima i situacijama. Kada situacija izgleda bezizlazna i kada bi logicki bilo da Saraceni nadjacaju vojsku Karla Velikog. prepliva Gibraltar i dospije u Afriku. Zbog svoje fanaticne ljubavi. ali ga je na nekom otoku spasio kršcanski isposnik.Este. Bradamante je silno zaljubljena u Ruggiera. koji je odlutao na Mjesec. U tom trenutku. Tako se rješavaju Rinaldove ljubavne brige i on je opet spreman pridruziti se ostalim vitezovima u velikim bitkama. Rinaldo. nailazi na ranjenog mladica. Angelica. saracenskog pastira Medora. Bradamante i Ruggiero svojom zenidbom ispunjavaju prorocanstvo. U svom traganju ponovno dolazi do magicnog izvora i popivši vodu izlijeci se od ljubavi. Nakon brojnih peripetija. Videci da Angelica nije u Parizu zeli ju nastaviti traziti. koji je poput Orlanda poludio. Kasnije. Orlando je na rubu propasti izjedan ljubomorom. Spletom okolnosti Ruggiero dozivljava brodolom. Obojica su pocinili zlodjela iz osobne osvete. te saracenskom vitezu Ruggieru. dozivljava mnoge cudesne i fantasticne pustolovine. zapleta i raspleta. u svom bijegu pred zaljubljenim vitezovima. ratnici i Rinaldovoj sestri. Angelica se zaljubi u Medora. Nakon tri mjeseca ludovanja. cijom pojavom Ariosto dovodi do vrhunca svoju maštu i fantastiku. Orlando je izgubio razum. a ni on nije hladnokrvan. koja uspijeva ugasiti pozar. ponovno se vraca Rinaldo i pomaze Karlu Velikom da nadjaca pogane i sprijeci osvajanje grada. U pozadini tih dogadaja. U svojim lutanjima on naide na drvo u kojemu su bila urezana imena Angelice i Medora. izbezumljen od ljubomore.pobjeci i od tog trenutka pocinju brojne pustolovine za Orlanda i Rinalda. simbolicnim urezivanjem svojih imena u koru drveta. Prvo juri za Angelicom u Španjolsku. njih dvoje se vjencaju. Time Ariosto zeli pokazati snagu i . Astolfo na krilatom konju odleti na Mjesec i tamo pronade Orlandov razum zatvoren u boci.

moze vratiti u borbu. ali umjetnicki neprocjenjivom Arostovu djelu. crveni. sjajni i ponosit vitez. On. strašan. Tu se javlja Astolfo i ukazuje mu na njegove pogreške (ubijanje neduznih ljudi). golo. Prikazan je kao covjek ogromne snage i energije. zeleni. Orlando se zaljubi u nju. narugala. ponosan je. Neka od stilskih izrazajnih sredstava su: Aliteracija: "Agrican za to kralj je Tartarije" Poredba: "Zeljezne gdje da košulje i ploce Izdrze udar ko po nakovnjima ? " Personifikacija: "Tamo gdje šljem mu u val se uvali. veliki. Sada se Orlando. Sve ih je prikazao vrlo plasticno i slikovito. lagan." Epiteti: ognjevito. Orlando shvaca da nije bio u pravu i da ne moze kontrolirati tude osjecaje. radosno. Angelici je manje vrijedan od priprostog pastira. a nadasve mudar. Tako bismo sazeto mogli prikazati zbivanja u ovom konstrukcijski vrlo slozenom. ANALIZA GLAVNOG LIKA: Ariosto se koristi cijelom galerijom likova. Angelica mu se. kruta. hrabar. Natjeraju u bijeg Agramantea. iz njegove perspektive. No tada se pojavljuje Angelica. Naime. JEZIK I STIL: Ariostov ep napisan je u strofama od osam stihova (oktave). Ona završava pobjedom kršcanske vojske Karla Velikog. te potpuno gospodari svojim zivotom. tamnoj . osloboden ljubavnih okova. koja je izgradena na casti i uspjehu. Polako mu se vraca razum i prestaje tako tragicno prihvacati dogadaje koji su prethodili njegovu ludilu. gustoj. Taj dogadaj je srušio cijelu njegovu osobu. Stih je pretezno dvanaesterac. zuti. u kojem je Mjesec motiv velike udaljenosti kao što je Orlando daleko od razumnog covjeka. ali ona ga konstantno odbija. Orlandov ponos je povrijeden. no glavni lik Orlando potpuno je psihološki rašclanjen. Orlando sebi prilagodava dogadaje.velicinu Orlandova ludila. suncani. Prvi put u zivotu zeli nešto što ne moze dobiti. Astolfo prenosi borbu u Afriku. Orlando i Rinaldo više ne luduju za Angelicom jer je ona s Medorom pobjegla na Istok. U tom golemom djelu koje sadrzi preko pedeset tisuca stihova nailazimo na obilje stilskih figura i slikovitih motiva. Ali kada ugleda urezana imena Angelice i Medora to slomi njega i cijelu njegovu psihu. a Orlando ga prati i pridruzuje mu se u borbi. a on je ocekivao uzvracenu ljubav. Ep se završava velikom bitkom za Pariz. Niz vlazne prude silaziti stane. koji kasnije pogiba. što smanjuje Orlandovo samopouzdanje. Orlando je veliki i slavni vitez.

koji se nakon toga preobratio na kršcanstvo . S pleca ih skinu. Djelo je vrlo teško za citanje pa sam na trenutke pomišljao da je Ariosto mogao umjesto epa napisati viteški roman. u nekim mi je trenucima postajao potpuno dosadan i nerazumljiv. Rad tebe hrabrost i krepost ostavi" Polisindeton: "Glave. No." "Viteške igre moj otac zakaza U Baion. loze plemenite Erkola grano. Izbaci vrtlog nad valove mnoge. Zbog mnogih opkoracenja. Plivaju neki. kada pobi mnoge" Metafora: "O. Orland krenu Niz ravna polja il kroz šume luta. i plecke. tada Ariostovo djelo ne bi imalo ovako veliku umjetnicku . Iz brade momka il iz ruha djevice. njegovane.Anafora: "Rad tebe smrt je svakoj bojnoj slavi." Pjesnicke slike: olfaktivne: "Miris iz kose lijepe. tu mnogi jauce.brodolom kao motiv zivotne prekretnice za Ruggiera. tu se glave bore. Ipolite. s pramca il s boka udara Nestalna vjetra sila promjenljiva." Kontrast: "One ih svojim plaštima odjenu.motiv urezanih imena Angelice i Medora koji se time zele narugati Orlandu . ganute dobrotom. Provire ruke ili gole noge." taktilne: "S krme ih. uzore svjetlilo" U strofama ima mnogo opkoracenja i prebacivanja: "Pitajuc cesto za nju.Angelica simbolizira Orlandovu neostvarenu zelju te postaje uzrok njegovog bijesa i patnji ZAKLJUCAK: Ne mogu reci da sam uzivao citajuciBijesnog Orlanda.motiv Mjeseca kao metafora opsega Orlandova ludila . Rad tebe cast za vojnika nesta. I stazu probi. bit ce pred godinu dana: Naše se zemlje dobri glas pokaza." auditivne: "Tu mnogi place. Zaziva pomoc carstva nebeskoga" Glavni motivi: ." vizualne: "Zauvijek netko potone u more. prebacivanja i specificne konstrukcije recenica. i ruke i noge.

Do kraja života on radi tjeran materijalnim nedaćama. U međuvremenu putuje na Zapad i vraća se razočaran. Objavio lektire u 29. stupa u Vojnu inžinjerijsku školu. Na vrhunski nacin Ariosto i najvece fantazije (Astolfov odlazak na Mjesec). gdje ga mnogo više zanima književnost nego učenje. Jer može se sa sigurnošću reći da je Dostojevski prvi veliki pisac suvremenog svijeta. Bjesovi. po problemima. To su bili presudni događaji. a prikaz utapljanja i nemoci ljudi u odnosu na prirodu jednom je rjecju genijalan. kombinacije razlicitih situacija i povezivanja likova. Idiot. prosinac 2004 22:42:00 | 0 komentara Zločin i kazna . razvija golemu književnu aktivnost uređuući i izdajući sa svojim bratom Mihajlom najprije časopis Vrijeme. polemike. u kome je u najzrelijem obliku postavio sve svoje najznačajnije probleme. u kom se potajno kupljaju mladi revolucionari. Zločin i kazna. Posebno me se dojmilo cetrdeset i prvo pjevanje u kojem je opisan Ruggierov brodolom. njegovu posljednju djelu. Ističe se u čitanju zabranjenih djela i žestokim revolucionarnim uvjerenjem. Pored velikog broja romana i pripovijedaka. – stvara politički konzervativac.roman Bijedni ljudi – Bjelinski ga pozdravlja kao novog Gogolja. Nekoliko minuta prije vješanja stiže carevo pomilovanje kojim se kazna smrću mijenja u pet godina prisilnog rada i daljnje četiri godine izgona u Sibir. Dostojevski piše osvrte. Među onima koji su 1848. članke. ali prije svega. svojim izuzetnim genijem koji je nadvladao sve slabosti njegovih uvjerenja i ostavio čovječanstvu djela jedinstvena po snazi.vrijednost. Tada mi je postalo jasno zašto se Bijesni Orlando smatra vrhunskim knjizevnim ostvarenjem. pojavilo njegovo prvo djelo -. . Braća Karamazovi itd. Pjevanje je krcato pjesnickim slikama. po završetku jedne privatne škole u Moskvi 1837. Mladić. po otkrićima čovjeku našeg vremena. U to vrijeme Dostojevski postaje član kluba Petraševskoga. Djela koja slijede – Zapisi iz mrtvog doma. a onda Epoha. sin vojnog liječnika. uvjeren da je veličina Evrope prošlost. Iz progonstva se u Petrograd vratio drugi Dostojevski. uhapšeni i osuđeni na smrt nalazi se i on. da budućnost pripada Rusiji i pravoslavlju. U stihovima najbolje dolazi do izrazaja Ariostovo umijece prikazivanja dogadaja. Posebno mjesto u tom stvaranju pripada romanu Braća Karamazovi. Kad se 1846. uspijeva prikazati kao normalnu pojavu.Fjodor Mihajlovič Dostojevski BILJEŠKE O PISCU: Fjodor Mihajlovič Dostojevski (1821—1881).

Pronađeno je više rješenja i pitanja:najekstremnije nude Sonja i . Majčino pismo puno je nemočne pomirenosti sa životom: sestra Dunja da bi se spasila sramne i ponižavajuće guvernantske službe kod razvratnika obećala je ruku bogatom Lužinu. koji traži siromašnu djevojku da bi mu bila pokorna i zahvalna. Ostat će moralno čista uz sva zla koja je zadese u životu. čijim bi se novcem moglo usrećiti barem sto ljudi i čijim bi nestankom bili zadovoljni mnogi. Raskoljnikov gotovo podsvjesno donosi odluku. uključujući i njenu sestru Lizavetu koju Aljuna muči i iskorištava. propalog alkoholičara koji utapa tugu pićem kupljenim novcem koji zarađuje starija kći Sonja prostituirajući se. ubija je zajedno sa sestrom. jer je sestra vezana obvezom vraćanja za Rodionovo školovanje posuđenog novca.M. Kao da je upravljan nečim izvan svijesti. Vraća se u stan i pada u groznicu. Raskoljnikov pomno razrađuje i provjerava plan iako jedan dio njega ne vjeruje u izvršenje plana. Nepredviđenu okolnost. strpljivo podnosila teror Svidrigajlova. Opljačkan novac skriva pod kamen ne brojeći ga.F. Počinje mučna psihološka drama: borba sa savješću koju vodi Raskoljnikov i borba s istražiteljem Poefirijem Petrovičem koji oko Raskoljnikova steže “psihološki obruč”. Najveći je stradalnik Sonja. ali ona im pruža najveće nade. doznaje da će lihvarica biti sama oko sedam sati. Sklop životnih okolnosti naprosto gura Raskoljnikova u zločin: dobiva majčino pismo.Dostojevski: Zločin i kazna SADRŽAJ Glavni junak romana je siromašan student prava Rodion Raskoljnikov . Teško opterećen time u krčmi susreće Marmeladova. Raskoljnikov upoznaje obitelj Marmeladovih. Mati se nada da će tako pomoći sinu materijalno. razgovara u krčmi s Marmeladovim. Raskoljnikova progoni ideja o izvršenju “više pravde” koju će ostvariti ubojstvom Aljone Ivanove. susreću Sonju. pomno i hladno ostvaruje svoj plan. gramzive i podle stare lihvarice. rješava brutalno. Raskoljnikova zatičemo u početku romana u rascjepu između jednostavnosti rješenja koje je smislio i gnušanja nad mogućnošću da se ta ideja uopće rodila u njegovoj glavi. čija sudbina pokazuje pogubnost djelovanja bijede na ljudski rod. Raskoljnikov ne može prihvatiti sestrinu žrtvu. prisustvo Lizavete. pada u san ispunjen košmarima.

(radnja se događa u svega 9 dana) KARAKTERIZACIJA LIKOVA .njegove psihičke dileme te na kraju njegova zaslužena kazna. nagovještava i priznaje ubojstvo. On predlaže bijeg i amoralnost: Sonja priznanje. U trenutku kada ga Petrovič gotovo natjera da prizna. Sedam preostalih godina u Sibiru čine se kratke kao tren uz utjehu nađenu u evanđelju i Sonjinoj ljubavi.za svaki počinjeni zločin mora se snositi primjerena kazna. MJESTO RADNJE Rusija VRIJEME RADNJE 19. TEMA Raskoljnjikov i njegov zločin. Osjeća neumitnost pobjede dobra nad zlom. Pod Sonjinim utjecajem potresen samoubojstvom Svidrigajlova koji sav svoj novac ostavlja kao dobročinstvo djeci Marmeladova. Nakon dugog bolovanja vraća se u život proćišćen i vedar. upada Nikolaj i priznaje da je ubojsvo počinio u trenutku pomračene svijesti. Raskoljnikov se razboli. IDEJA DJELA Dobro uvijek pobjeđuje zlo.tj.Svidrigajlov. Umire im majka. Sonja prati Raskoljnikova u Sibir.st. Raskoljnikov se dvoumi i odlazi na mjesto zločina razmišlja o rješenju. pun nade. okajavši tako svoj razvratni život Rodion prijavivši se policiji doživljava pročišćenje. Završetak romana nas izvještava o sudbinama likova. kajanje i oprost zaslužen patnjom i žrtvom. Dunja se iz ljubavi udaje za bratova prilatelja Razumihina.

neke vazdanje činjenice.on terorizira.pa se dapače prevračalo i u panični strah.nagađao je da mu se gdjekada mračila svijest i da je tako potrajalo.on popušta u sukobu sa “psihološkim obručem” oko sebe i priznaje ubojstvo.dakle.zaprijetila bi mu potpuna.ravnodušno stanje u gdjekojih ljudi na samrti.koja ga je zaokupljala kao protivnost pređašnjem strahu.odabrani ljudi kojima je dopušteno da zbog općeg dobra čine zločine njega na kraju satire savjest.tešku samoću.a drugi opet smatrao posljedicim kakvog događaja koji je postojao samo u njegovoj mašti.Uopće za tih posljednjih dana kao da je i sam nastojao da izbjegne jasnom i potpunom poimanju svoga stanja.nalične na ono bolesno..pa možda i dana punih apatije.Ali se se sjećao također da je bivalo časova. još kako bi se volio osloboditi i umaći nekim brigama.sati...sve do konačne katastrofe.tištale su ga osobito.pa se njegovi unutrašnji monolozi pretvaraju u unutrašnje dijaloge koji čitaoca stalno tjeraju na razmišljanje.Povučen je u sebe. Nakon ubojstva hvataju ga strah i jeza.Raskoljnikov.nakon dugog razmaka.Raskoljnjikov je.On je cijelo vrijeme razapet između pobune i smirenja. Njegovi činovi nisu motivirani samo njegovim shvaćanjem etike.pobunjenik protiv društva.Ima razvijenu intelektualnu svijest.apatije. Citat koji potvrđuje Raskoljnjikovu unutrašnju borbu: “Za Raskoljnjikova nastadoše neobični dani:kao da je odjednom pala pred njim magla i zatočila ga u bezizlaznu.inteligentan i obrazovan čovjek koji suosjeća sa siromasima i spreman im je pomoći.neminovna propast.Sjećajući se toga vremena kasnije.koje iziskuju da budu odmah objašnjene..već i bijedom što ga okružuje.koje kad bi zaboravio u svom položaju.Svoju unutrašnju borbu potkuruje mišlju kako bi jedan život mogao od bijede spasiti tisuće života..Gnjevan je i prezire sadašnji poredak u Rusiji te se tu pretvara u pravog pobunjenog plebejca spremnog na sve.Gdjekada ga je zaokupljalo bolesno i mučno uzbuđenje. Iako se zanosi idejom da postoje tvz.razmišlja i ispovijeda se.pa i na zločin kao što je ubojstvo.izgubljen je i uplašen.vidimo da je on čovjek u raskolu između svoje humane biti i surovosti traženja koju pred njega postavlja životna stvarnost.Već u samom njegovom imenu.U njemu se stalno bore dva karaktera.ljubavi i mržnje.socijalnim zlom koje navodi čovjeka na zločin.ali on je ujedno i usamljenik što se muči etičkim i moralnim pitanjima.neobični.uz neke prekide..Miješao je na primjer jedan događaj s drugim.Rodion Raskoljnjikov On je mlad.” Citat u kojem je vidljiv Raskoljnjikov unutarnji monolog: .

Nije je rasklopio ni sada.On ga je sam zaiskao od nje kratko vrijeme prije svoje bolesti i ona mu je šuteći donijela knjigu.Dunja..poštedio svoju sestru koja je da bi mu pomogla u školovanju bila spremna da se uda za jednog bogatog.” No zašto je Raskoljnjikov ubio staru lihvarku?Očigledno da bi svoju porodicu spasio bijede.da svojem životu opovrgna grižnju savjesti i da podmuklim sredstvima(ubojstvom)postigne dobar cilj bez imalo predrasuda prema svojoj unutrašnjoj ravnoteži i svom vrlom životu.samo sedam godina!Na početku svoje sreće tih se sedam godina čini njima pogdjekada kao da je to sedam dana.i neka gospodin Lužin ide do đavola! -Jer je očevidna stvar-mrmljao je u sebi.mora ga platiti velikim budućom podvigom.može li se ili ne može!Divna li mi izgovora:”Takav je.surovog čovjeka.njene težnje bar.već sposoban da sam stvori vlastiti zakon ida snosi ogroman teret odgovornosti.takav poslen čovjek da se ni ženiti ne može drugačije nego na diližansi ili čak u vlaku”Ne.Ali on je izvršio ubojstvo i da bi sebi dokazao da nije običan čovjek koji poštuje moralne zakone koje su drugi stvorili.nije mu ni jedanput ponudila evanđelje.Ali tako je sretna bila.nego su bez mene riješile stvar!Koješta!Misle one da sada više ne mogu raskinuti.sve to ja vidim i znam o čemu ti namjeravaš mnogo govoriti sa mnom.” .da će mu sve govoriti o evanđelju i narivavati mu knjige.da vidimo..ali jedna mu misao sine glavom:”Zar mogu njena uvjerenja sad ne biti i mojim uvjerenjima?Njena čuvstva...a na noć opet oboljela.Njena je to knjiga.a utjehu i mir nalazi u Sonji i u evanđelju.“Tog braka neće biti dok ja živim.nego da ga mora skupo platiti..I još se ispričavaju što nisu pitale za savjet.I ne zna on da mu se novi život ne poklanja.tako neočekivano sretna da se gotovo uplašila svoje sreće.Dosad je nije ni rasklapao.poslen čovjek PetarPetrovič.Sedam godina.ona ista iz koje mu je čitala o uskrsnuću Lazarevu.Uzme ga makinalno.Počinio je on ovo ubojstvo i stoga što je jedna od omiljenih ideja Dostojevskog bila da širenje materijalističkih ideja može uništiti moralne vrijednosti mladih i napraviti ubojicu čak i od sasvim dobrog mladića koga bi nesretni stjecaj okolnosti lako mogao gurnuti u zločin..nećete vi mene prevariti...ne.”I Sonja je cio taj dan bila uzrujana.Dunječka.veli. Progonstvo u Sibir za Raskoljnjikova znači novi život. “Pod uzglavljem mu je ležalo evanđelje.Ali na preveliko čudo njegovo nije ni jedanput progovorila o tom.Na početku robije mislio je da će ga Sonja mučiti religijom. smješkajući se i slaveći unaprijed svoje odluke-Ne mama.

jest.Doći ćeš k meni.tužni i utučeni.a sada.čita Bibliju(evanđelje) i vjeruje u Boga.pomolit ćemo se i krenut ćemo.. “.Raskoljnjikov gleda Sonju i osjeća kolika je njena ljubav prema njemu... JEZIK I STIL Roman o zločinu Rodiona Raskoljnjikova.mislio je da će stresti sa sebe bar jedan dio svojih muka.” Nasuprot razumnom i buntovnom Raskoljnjikovu Sonja je smirena i osjećajna.Njen je karakter apologija ljubavi i patnje u ime drugih ljudi.Ta zajedno ćemo patiti.Bolje će biti kasnije-dometne da je umiri.ja ću ti ga objesiti.Sonja Marmeladova Ona je prostitutka čista srca.Ali odmah trgne opet ruku koju je bio pružio za križem.gdje se cijelo srce njeno obratilo k njemu.onda ćeš ga objesiti.Vrši zločin na sebi da bi prehranila mačehinu djecu i pijanog oca.Njena je ljubav spram Raskoljnjikova toliko velika da mu želi pomoći u njegovoj patnji.pati u sebi.bez sumnje je najcjelovitiji .bolje-prihvati Sonja zanosno.Voli Raskoljnjikova i ona je ta u kojoj on vidi spasenje.Mirna je.bolje.” Iz svojeg prvotnog nesretnog i jadnog života na kraju doživljava sreću s Raskoljnjikovim.i začudo mu odjednom bude teško i bolno što ima nekoga da ga ovako ljubi. “Sjede jedno do drugoga.kao da su nakon bure izbačeni sami samcati na pustu obalu. -Neću sada Sonja.Jest.osjetio je i spoznao da je kudikamo nesretniji nego što je bio prije.zajedno ćemo i križ nositi! -Daj!-reče Raskoljnjikov.studenta koji je izgradio cijelu teoriju da bi ubio staru lihvaricu.želi da on podijeli teret i patnju s njom.zato ga i slijedi u Sibir.a zatim je bio natjeran imperativom svojih psihičkih doživljaja i vještim djelovanjem sudskog istražitelja da to ubistvo prizna i podnese tešku kaznu. -Jest. -Kad počne tvoja patnja. Nije htio da je ogorči.čudno je i užasno bilo to čuvstvo!Idući k Sonji osjećao je da mu je u njoj sva njegova nada i sve spasenje.

To je njegov prvi problematsko-filozofski roman izgrađen na osnovi kriminalne fabule.ali ne samo na golom zbivanju.nego i europskog romana XIX.Čitaoc je ovom koncetracijom fabule prisiljen da ulazi najprije u unutrašnju Raskoljnjikovljevu borbu pred ubojstvo u njezinim raznolikim psihološkim.posebni društveni i ideološki problem.a ujedno i račva problematika ne samo ruskog.Porodica Marmeladovih i njihova bijeda su.a na kraju i u Raskoljnjikovljev unutrašnji svijet kad on pod Sonjinim izravnim utjecajem prima konačno svoju kaznu.Međutim fabula nije funkcionalna samo u tom najužem smislu.U ovom djelu kao da se ukrštava. kriminalna fabula poslužila je Dostojevskom da s pomoću stvorene napetosti privuče i zadrži čitaoca.uličnih prizora i policijskih kancelarija.da odvuče čitaoca od temeljne problematike društva i čovjeka u njemu.Uprvo ta fabula omogućila je Dostojevskom da uz Raskoljnjikova naniže i cijeli niz socijalno i ideološki značajnih karaktera.moralno-etičkim i intelektualnim aspektima.Upravo ona daje romanu i ono unutrašnje jedinstvo zbivanja i karaktera.najvećom dinamikom i najpotpunijom sadržajnošću..kao u suvremenom kriminalnom romanu.zatim u Raskoljnjikovljevu borbu sa svojom savješću poslije ubojstva i dvoboj s istražiteljem Petrovičem.a nagovještaju se i mnogi postupci suvremenog romana.Kriminalna fabula ne služi tu.(Raskoljnjikov zločin)i vrlo kratko “trajanje romana”(samo devet dana).a posebno za ruski realizam.roman s najskladnijom strukturom i ravnotežom pojedinih njegovih elemenata. petrogradskih potkrovlja.roman Fjodora Mihajloviča Dostojevskog.služeći se vrlo često .pa čak da mu naturi i njihova rješenja u smislu piščevih religioznih ideala. jedan od najjačih argumenata za izvršenje zločina no na takvim se karakteristikama Dostojevski nigdje dulje ne zadržava.koji uza svoj strogo funkcionalni smještaj.a ujedno daje unutrašnju dinamiku i snagu koja privlači čitaoca prema vrlo širokoj problematici.stvorio u prvom redu atmosferu krčmi. U Zločinu i kazni Dostojevski je podređujući opisnost dinamičnosti fabule.a ujedno doživljava preporod u smislu piščevih ideoloških ideja.koji ujedno razvija psihološko oblikovanje karaktera sve do prodiranja u psihopatološke pojave.st.znače.dakle.ali svaki od njih u romanu ipak živi sa svojim problemima-i sa svojim ideološkim stavom.već i na problematici kojom je pisac htio da ga zarazi.na primjer.upravo ona koncentrira čitaočevu pažnju na određeni čin.”Detektivska” tj.svaki za sebe.već naprotiv da mu naturi mnoge probleme uključujući ovamo i filozofske.njihovi su portreti samo skice koje nekada ostaju u trajnom sjećanju čitaočevu zahvaljujući elementima groteske koju pisac često upotrebljuje.a ujedno sadržava u sebi i značajne elemente socijalno-analitičkog postupka koji je toliko značajan za europski.

znači šešir?Šešir je tričarija.uzastopnom i kontrastnom redanju prizora. Stalnoj unutrašnjoj borbi i sukobu sa”psihološkim obručem”oko njegaRaskoljnjikova-odgovara i stilski postupak unutrašnjeg monologa(citat:prije naveden).to ja ne mogu kupiti!”)Također se u djelu mogu naći umjetničke pjesničke slike(npr. bez deke i pokrivajući se starim.to je i plemenito.Sunce treba prije svaga da bude sunce. koja služi Raskoljnjikovu kao postelja.bilo da izriče svoja mišljenja i polemizira sa svojim protivnicima ili suglašava sa srodnicima.opisivanja tamnih uličica kojih tama dolazi još više do izražaja kad je djelomično osvjetlimo difuznim svjetlom plinskih svjetiljki.ovog romana. sa jastukom pod glavom.znanjem razboritošću genijalnošću.koji se također ispoljio i u dinamici. iznošenim studentskim kaputom. nekad presvučena cicom.-koja je ujedno i metafora .ali što se pod šeširom čuva i šeširom pokriva. Često je on na njoj spavao onako kako bi došao.”) Upravo je po svom naglašenom urbanizmu. već samo po tome koliko je na njima bilo prašine. a sad sva u krpama. Samo ako si plemenit.Uz sve navedeno roman obiluje mudrim mislima i porukama koje su pretežno Raskoljnjikove.kao i česti dijalozi kojima obiluje ovaj roman.”Što god je korisno čovječanstvu. pod koje je podmetao sve rublje što je imao – i prljavo i čisto – da bi mu uzglavlje bilo više. najzad. Ispred sofe je stajao mali stol.-Šešir-što npr. I namješta je bio u skladu sa stanom: tri ne baš ispravne stare stolice.Ja razumijem samo jednu riječ:korisno! Vlast zadobiva samo onaj koji se usudi da se sagne i da ju uzme. ne svlačeći se.( opis Raskoljnjikove sobe:“To je zapravo bila krletka pet-šest koraka u dužinu. u uglu obojen sto. moglo se vidjeti da ih već odavno nije dotakla ničija ruka.(npr.”Ljuta guja povrijeđenog samoljublja svu noć mu je pila srce”. prašnjavim i odlijepljenim tapetama vrlo je bijedno izgledala i bila je tako niska da je u njoj svaki malo viši čovjek osjećao zebnju i sve mu se činilo da će glavom udariti u tavanicu.Radi se samo o jednom:treba se samo usuditi! Ne radi se o vremenu nego o vama samom.ja ću ga kupiti kod Zimmermanna.sve drugo možeš steći talentom. na kome se nalazilo nekoliko teka i knjiga.Budite sunce i svi će vas ugledati. Sa svojim požutjelim.te izrečene u njegovim razmišljanjima.Zamišljen isključivo kao monolog ubojice u prvom licu(IchForm)ovaj je roman izrastao u djelo u kojem pripovjedač pripovjeda o Raskoljnjikovljevoj sudbini.Dostojevski vjesnik novih putova velikog dijela ruske i europske proze.gotovo rembrantovskim postupkom kontrastiranja svjetla i mraka.gotovo ga ne ispuštajući iz vida i vrlo često prepuštajući ga da bude bilo to u unutrašnjim monolozima nasamo s čitaocem. i. glomazna sofa.

. Vrijeme radnje: Druga četvrtina šesnaestog stoljeća Mjesto radnje: London. prosinac 2004 22:42:00 | 1 komentara KRALJEVIĆ I PROSJAK .”) I za kraj:Romani Dostojevskog i pored sve svoje “filozofičnosti” nisu filozofija.tko nije pročitao njegove romane. pa čak i kopač zlata.On je začetnik jednog razvoja u umjetničkoj prozi koji misaono previranje i borbu mišljenja čini svojom središnjom temom. Iako nije imao književno obrazovanje smatra ga se ocem američke književnosti.Mark Twain Pisac: Mark Twain rodio se u mjestu Floridi. slobodu i istinu. kormilar na brodu. humanost.teško da može shvatiti ono”o čemu se radi”u suvremenoj prozi i o čemu to zapravo njen velik dio govori. "Pustolovine Huckleberry Finna". izdavač i poduzetnik. a djetinjstvo je proveo u gradiću Hannibal u dolini rijeke Missouri. "Kraljević i prosjak". Objavio lektire u 29. "Život na Mississippiju" . siromašne četvrti i kraljevska palača . Školu je napustio već u dvanaestoj godini i od tad se bavio raznoraznim poslovima. U svojim djelima promiče pravdu.“I cio taj rajski dan mojeg života i cijelo to veče ja sam i sam proveo u poletnim sanjarijama.Zbog toga se struktura suvremene književnosti naprosto ne može razumjeti bez Dostojevskog. Na kraju se počeo baviti pisanjem.. U početku je pisao novinske članke sa jasno izraženom humorističnom i satiričkom notom. novinar. Najpoznatija su mu djela: "Doživljaji Toma Sawyera". u saveznoj državi Missouri.oni su književnost koja to iskustvo može prenijeti čitaocima jedino i isključivo na onaj način kakav pripada samo umjetničkoj književnosti. jednakost. Bio je radnik u tiskari.

a Tom ostaje živjeti s njim kao njegov štičenik. Prosjak je siromašan dječak iz sirotinjske četvrti Londona. Kratak sadržaj: Siromašan dječak Tom upoznaje kraljevića Edvarda. Sa lakoćom uči jezike i uglađenog je ponašanja. Kraljević je bio željan pustolovina i dječačke igre. netrpeljivost i nepravdu. Kako su bili jako slični. raskoš. a kraljević se uputi ulicama i predgrađima Londona.Likovi: Kraljević je bistar i nadaren dječak. Hrabar je i pun želje za pustolovinom. Tema: Doživljaji kraljevića i prosjaka u zamijenjenim ulogama. dječaci odluče nakratko zamijeniti uloge. prosinac 2004 22:41:00 | 2 komentara Bijeg . a svojom upornošću postiže cilj. Pouka: Dobrota. Objavio lektire u 29. Uz veliku i nesebičnu pomoć prijatelja Hendona kraljević se vraća na dvor . Ne podnosi nepravdu. plemenitost i pravednost pobjeđuju bogatstvo. a dušu i srce izjeda mu grižnja savjesti. Snalažljiv je i spretan. Dvorski život bio je težak za Toma. a kad je nepravedan stidi se sam sebe. Teško glumi ono što nije iako ga to zabavlja. Nasmijalo me kad je kraljević s Hugom trebao opljačkati prolaznika. a Tom je čeznuo za životom u obilju. a borba za opstanak i preživljavanje još teži za kraljevića. Rastužilo me kad je stražar ispred dvora grubo odgurnuo Toma. Promijenili su odijela i Tom ostade na dvoru.Milutin Cihlar Nehajev Stvaralački portret pisca i životopis: . Srce mu je dobro i plemenito.

Zanimao se i za hrvatsku političku prošlost. osobito svojim esejističko-kritičkim tekstovima i romanom Bijeg. u doseljeničkoj češkoj obitelji. poznavatelj prirodnih znanosti). godine u Senju. Problematika koja se obrađuje: Opis prilika i života ljudi koji se oblikuju u neposrednom odnosu prema društvenim zbivanjima. Njegov otac kao učitelj. Opis unutrašnjeg života glavnog lika koji je bio bujan i raznolik. Godine 1926. kritike i veliki broj članaka). Tema: Bijeg od svakodnevnog života i odluka o smrti. . gdje je stekao doktorat znanosti. dva romana. Opis Nietzsche sa svojom anarhističkom mišlju o ubijanju samoga sebe (nadčovjek sam sebe žrtvuje. došao je u Kraljevicu i oženio se Ludmilom Polić iz ugledne kraljevičke obitelji. književnik i kazališni kritičar. romanopisac. Umro je u Zagrebu 7. publicist. drame. On je svestrani stvaralac: novelist. U Zagrebu radi kao novinar i književnik. dramatičar. bez silnih događaja sa mladenačkim dobom jakih kriza koje su udarile biljeg njegovom kasnijem naziranju na svijet. pri čemu se pisac poslužio modernom tehnikom pisanja. U trideset godina književnog rada stvorio je pozamašan broj djela (novela. Retrospekcija događaja glavnog lika iz dana školovanja. Rađanje sumnje da je književnost vrlo malo vrijedna prema vrijednosti života. travnja 1931. godine. Izabran je za predsjednika Društva hrva tskih književnika. svestrano obrazovan intelektualac (poznavatelj likovne i glazbene umjetnosti. pokušajem zatvaranja interesnog kruga na bitne probleme čovjeka. Gimnaziju je pohađao u Kraljevici i Zagrebu. Pri tome sve drugo ostaje u drugom planu.Milutin Cihlar Nehajev rođen je 1880. Bio je gimnazijski profesor u Zadru. prevoditelj. Nehajev pripada čelnicima hrvatske moderne. odričući se čovještva). a studij kemije završio u Beču. a posebno nacionalna i socijalna motivacija. To je jedan od prvih romana u Hrvatskoj književnosti u kojemu dolazi do značajne defabularizacije.

koji su se isprepletali sa dojmovima sadašnjeg osamljenog. psihološki. sa vječno istim brigama i nikakvim nadama. Prevladava moderna pripovjedačka tehnika (autoanaliza). godine. Mjesto i vrijeme radnje: U Trstu krajem siječnja 1909. Smiješna istina o potiskivanim frazama o materijalnosti duševnih funkcija. realistički. Sjećanje na posljedica duševne klonulosti. te Homerova djela.Opis nastupa inferiornosti prema životu koja se dade izvrsno složiti u «apsolutno istinite» ideje. socijalni sa mnogo ustaljenog oblika i nove književne forme – defabulativni roman. besmislenog njegovog života i beznadni položaj u kojem je sada. dosadnog. nemoći živaca nakon jedne krize. omamljuje i savladava sve. kojim se lik predstavlja u prvome licu i služi se pismom i dnevnikom u oblikovanju romana. Psihološka razmatranja i priželjkivanje kraja života i smrti. Netko za sve životne probleme pronalazi svoje gotove formule. jer on opija. Književna vrsta: Roman. Roman našeg vijeka. Napola rezignirani čovjek prisjeća se svoje ljubavi i zbivanja. Veoma su mu se dojmila djela Tolstoja čiju je formu pisanja i on koristio. trza iz ružne sadašnjosti. no jedino je istina da se život ne da strpati u formule. te praznim razgovorima o idealima i neizvjesnoj budućnosti. Nadahnjivale su ga pjesme Nordsee od Heina u hrvatskom prijevodu. Inspiracija iz sličnog djela: U svojim djelima se osjeća utjecaj Turgenjeva i njegovo opisivanje filozofije utučenih ljudi u malograđanskom životu. . Struktura djela: Roman kao pripovjedačko sredstvo. Pribjegavanje alkoholu kao jedinome rješenju iz nastale situacije.

On u svojoj duši nosi klicu sloma svojom jako razvijenom prevlašću misli i konstantne autoanalize. Toma njegov stric (bivši trgovac drvima iz Like) koji je bio bez obitelji i zavolio je Đuru kao svoje dijete i pomagao mu u školovanju koliko je mogao. koji je ovu baštinu primio u nasljeđe. mnogostruko obrazovana i puna snova. Bartol Andrijašević je Đurin otac i pomorski kapetan koji je plovio godinama po morima i na kraju je dobio službu lučkog kapetana u Kraljevici. Zora Marakova bila je kći doseljenog Čeha. koji su više ili manje pustolovno završili život. ali je sasvim suvereno istupala u društvu i svojim otvorenim načinom općenja začarala svoju okolinu. Propast talentiranog čovjeka nije izazvan uskim prilikama provincijskog mjestanca u kojem živi.Likovi: Đuro Andrijašević je mladi daroviti intelektualac koji studira u Beču da postane doktor. Nije bila baš lijepa. nije mogla potpuno snaći u konkretnim društvenim prilikama. već je samo tragičan finale uslijedio nešto brže. nervoznog. Njegov lik odražava raspoloženje jednog dijela mlade generacije koja se. Kroz njegov lik se izražava tragični nemir modernog čovjeka. već je naginjala skepsi i depresiji. pa nije imao dovoljno snage. tjeskobnog i umornog. ravnatelja tvornice u D. da aktivnošću ispuni život. ni bioloških uvjeta. Stasita i koštunjava djevojka s licem opaljenim od sunca i zvonkim smijehom. Teta Klara je ukazivala da će od Đure postati veličina i da se od majčine strane sva obitelj sastojala od duševno silno razvijenih ljudi. zamišljen je kao izraz tragičnih nemira modernog čovjeka. Odijevala se sa mnogo ukusa i uvijek bila . Ne predstavlja prosječnu ličnost. Rekla je da će od dječaka biti ili nešto ili ništa.

kao da se stidi svog odrpanog odijela. Jagan novi znanac. Sa pregršt duhovitih paradoksa znao je braniti svoje mišljenje oštrom poraznom dijalektikom. a odijevao se više nego siromašno. Za prijatelja dao bi sve. nego što se na prvi pogled moglo zaključiti. dosta ćelavu glavu karakterističnom. koji piše pismo prijatelju Toši i u tom oproštajnom pismu sažima temeljne odrednice njegova života i koji se u sudaru sa životnom zbiljom slama. gotovo plašljivo. završila gimnaziju.spremna na svaki pothvat ako je s tim bilo spojeno nešto novo i osobito. Po ulici se vukao tromo. Tošo njegov najbolji prijatelj. Bila je visoka. pa se tako prisjećao prohujalih godina i zbivanja. Sadržaj: Mladi daroviti intelektualac Đuro Andrijašević je iz mjesta studiranja putovao kući. Kratka bilješka o djelu: Roman o mladom darovitom intelektualcu Đuri Andrijaševiću. Jeo je vrlo malo i to najprostija jela. oštar brk činili su crvenu. Tu je bilo njegovo carstvo. jače ga je dojmila. bio je nabit. Bijele. Bio je kruta pijanica i navikao na neuredan život. nego veći dio svog vremena provodi u krčmi. što je bila prostija. nizak. naučila govoriti tri strana jezika. debeo. vodene oči i podbuhli obrazi govorili su da se ne bavi puno ozbiljnim poslovima. koji ga je uvijek razumio u teškoćama. suha djevojka sa zlatnom kosom i mirnim zelenim očima. Toliko se naputovao u svom životu da je imao neku odvratnost protiv svakog . pod uvjetom da se taj slaže s njegovim običajima kada se nazdravljalo. A u krčmi. pospano. darovita. Vera Hrabarova je djevojka i dobre obitelji koju su preporučali Đuri. kratko podrezane kose i plav. Bio je uman čovjek. a u društvu znala besprijekorno voditi konverzaciju. svirala glasovir. predaje se piću i završava samoubojstvom.

Dok je čekao da vlak krene. što mu je ona u pismu prigovorila. no gospođa Nina Hrabarova nije još dugo vremena mogla da razumije Andrijaševićevo ponašanje. Putujući dalje bio je svjestan da ne radi lijepo što putuje u Slavoniju k prijatelju. inače pred ljudima sve mora ostati tajno. o beskućništvu i vječnom nespokoju. Prisjećao se mirnih dana i đačkih običaja kada se kretao između mjesta stanovanja. kada je svoga oca slabo viđao. Čim je sin dorastao do pučke škole dao mu je ispisivati liste o svjetionicima i barkama. U Beču se govorilo da je svaki đak doktor za gazdaricu i kelnere. mati se preselila u Rijeku gdje je iznajmljivala sobe đacima. Prisjetio se da je u trećoj godini sveučilišta upoznao Veru i zaljubio se. a osobito stara će imati pravo. Uzalud je tu zadnju misao pokušavao otjerati. ali ni sam nije mogao da nađe pravih riječi. a kada zbilja dobije doktorat svi ga promaknu u profesora. To je možda još iz djetinjstva. da sa Verom samo odgađa stvar i da o tome ovisi njena sreća. a svi su mislili da će iza njega ostati imetak. Nakon dvadeset i pet godina potucanja po morima kapetan Bartol Andrijašević je dobio službu lučkog kapetana u Kraljevici. Hvata ga strah da će u onom drugom svijetu naći nešto nepoznato i novo na što se neće moći priviknuti. gdje je dosta nespretno obavljao službene formalnosti. sveučilišnih zgrada i kavane. Bojao se da još nije spreman za taj trenutak. On je mislio dalje nastaviti nauke i prijaviti profesorski ispit. jer je tako zahtijevala služba pomorskog kapetana. dobiva dozvolu dopisivanja. Uistinu je da će oni pomisliti da on bježi od njih. jer bi ga stara zapitala za zaruke. Bilo mu je lijepo studirati u Beču i kada bi zapao u tromost. Predočio si je kao rješenje da mu Hrabarovi vrate obavezu i udaju Veru za nekoga drugoga. ne brinući se ni na što i ne odgovarajući na materina pisma. Dalje je u pismu nanizao nekoliko isprika koje je Vera rado primila. Andriješević je sve svoje misli izražavao riječima. Svaki puta kada bi trebao dalje putovati upravo je bio bolesno nervozan zbog dolaska u neku nesigurnu i strašnu neizmjernost. koji je na kratko dolazio kući i uvijek neprestano odlazio. Ona ljubav priznaje majci. da je bio prema svojoj zaručnici Veri upravo nepristojno hladan. Kada je otac umro. a ne ide u Zagreb. Prisjetio se kako su ga posljednji puta ispraćali Hrabarovi na put u Beč. Đuro je odgovorio i mučio se da joj objasni to svoje nesretno raspoloženje. tako je i sada misli gotovo glasno završio razgovor sa samim sobom. da nije umro taj nevoljeni stric Toma i ostavio zaduženu kuću. Njemu se pričinjalo da u svakom odlaženju ima nešto užasno i tajnovito. Ako bi se uzeli morao bi imati zaposlenje i nekakvu plaću i da li bi im ona bila . sam sebi je govorio da treba svršiti studiranje za doktora i vratiti se u svoj rodni kraj. gdje su sigurno računali da će kao doktor doći i službeno zaprositi Veru. U dnu duše je znao da to nije rješenje. kao da iza njega ostaje komad života koji nikada neće moći dostići.putovanja. njega je svaka minuta tako uzrujavala.

Đuro je Zori čitao pjesme i druga književna djela i nakon raspredanja sve se svršilo u ljubavi. Jedno je bila umilna djevojčica. jer profesorske plaće su male. Odijevala se sa mnogo ukusa i uvijek bila spremna na svaki pothvat ako je s tim bilo spojeno nešto novo i osobito. Osjećao se slabo da razmišlja o tome kako je postupio prema njoj i pokušao se izjadati u pjesmi u kojoj je htio opisati svoju slabost i tako je prvi puta osjetio da nema vjere u pisanu riječ. Nakon par dana su otišli Zora i njen brat i Đuro je osjetio grižnju savjesti na tu ljubav i propatio je do trenutka kada je trebao krenuti u Beč da se upiše na sveučilište. Instinktivno je osjećao da mu se ona ne uklapa niti u jedan njegov razred koji si je on stvorio u svojoj fantaziji. Đuro je pratio Zoru do usamljenih morskih rtova. Prvi puta rodila se u njemu sumnja da je književnost vrlo malo vrijedna prema vrijednosti života. Sve je to lijepo rekao svojoj budućoj punici. Čekao je danima neće li od Zore doći nekakav odgovor i tako se njihov roman nije nikako mogao završiti. U velegradu se Andrijašević preobrazio u drugog čovjeka i nakon prve navale boli radi jadnog završetka ove druge ljubavi dođe pokajanje. Njihovim izletima se pridružila gospođica Zora i poslije par susreta Đuro je osjetio da njena blizina na njega djeluje neobično. poslanim u omaglici prvog razočaranja. ali je sasvim suvereno istupala u društvu i svojim otvorenim načinom općenja začarala svoju okolinu. Još jače se raširilo to uvjerenje kada su u omladinskim listovima počeli izlaziti neki Đurini književni pokušaji i pokazivao se kao sigurna buduća veličina. koji je preko ljeta iznajmljivao sobe kupališnim gostima. vrijedna ljubavi. a drugo kao majka. kada bi se ticalo samo njega. Praznike nakon sjajno položene mature proveo je u Kraljevici u kući strica Tome. gdje su mogli nesmetano usisavati sav čar naglo rođene ljubavi. Mislio je da se njena ljubav pretvorila u prezir. Bilo bi najbolje sve prepustiti vremenu. Tamo je upoznao gospođicu Zoru Marakovu i njenog brata Marka. Prisjetio se kako su profesori u gimnaziji potvrdili da takvog talenta kakav je on nije bilo za njihovog vremena u školi. Kao san bijaše ta ljubav. Njegov pojam o ženi kretao se između dva kontrasta. Napisao joj je pismo proklinjući je i u isti mah strašno i samilosno žaleći. Osjećao se vezanim za tu djevojku i nije znao kako da popravi što je skrivio pismom. Nije bila baš lijepa. požrtvovna i brižna. no ona je i dalje bila jako nepovjerljiva.dovoljna za život. Opčinila ga je želja za slavom i prvi književnički uspjesi dali su njegovom mišljenju novi pravac. Mladići ubrzo postadoše vjerni drugovi na izletima i zabavama. da ga ona drži . UVijencu je izašao njegov prvi veći rad i svi su se čudili formalnoj savršenosti koju je imao taj početnik. Đuro je iz početka osjećao neku antipatiju prema njoj i nije mu se sviđalo što ona tako muškarački govori i radi. Zorina iskrenost razbila je brzo nepouzdanje i plahost i sve su se više družili.

Slučajno je u novinama pročitao o imenovanjima i . Uloga očajnika postala mu je drugom naravi i stane se opijati iz noći u noć. nesposoban za bilo kakvu odluku. Otišao je kod prijatelja Toše i nakon nekog vremena se okanio svojih loših navika. Kod prvih susreta nije mogao da prodre u Verinu dušu. Vera je bila lijepa pristala djevojka i njen izgled je pristajao uz sliku djevičanstva i netaknutosti koju bijaše zamislio. dugovi. Ružna su bila ta vremena i došle su materijalne brige. kako je ovo sve ludost i zločin što radi.kukavicom. Đuro je poslušao savjet i treću godinu studija upisao u Zagrebu. ja sam spremna. On mu je rekao da je proživio normalno razočaranje u prvoj ljubavi i da je loše što je zapustio svoj književnički rad. misleći da više nije vrijedan života. Opisao je svoju ljubav prema njoj i svoj strah radi te ljubavi. Novi osjećaj ga je odveo dalje od očajanja zbog prijeloma sa Zorom. Stiglo je pismo na brzinu napisano: «Ako vjerujete u me da mogu biti tješiteljica Vaših boli. Nevidljiva veza između njih dvoje sve se više stezala i Đurino uspavano srce stalo se buditi. propao. Nije se javljao kući bojeći se da su i do njih doprli glasovi o njegovom životu. Ipak je Đuro uvjeravao sebe da je odviše star i grešan za tu novu. » Tako je Đuro otputovao prijatelju Toši i u prilikama odmora pisao dnevnik događanja. slabićem. Postepeno se oslobodio jadi i povjerio se prijatelju što ga je mučilo. bolje rečeno u kuću njegove žene. Upisao se u glazbenu školu na nagovor gazdarice kod koje je stanovao. Otišao je u svoj stan da je više ne vidi i napisao joj pismo. udovice majora R. Sve snažnije je primjećivao da mu se Verina duša približava. kretao se u najgorim đačkim društvima i došao na glas pokvarenog čovjeka. Počeo je objavljivati u novinama kritike i novele. da svoj nemir utopi u alkoholu. ranjen u duši i tijelu. Izmučivši živce. koji mu je postao daleka uspomena. Izbjegavao je susret sa poznatim ljudima. da ne bi oni vidjeli kako je duboko i zauvijek propao. neplaćeni računi. koji je uzmakao kada je došao čas ozbiljnih obaveza. veliku ljubav i da se ne može izbrisati prošlost koja ga čini bezvrijednim pred Verinim zahtjevima. te da je njegov život sagrađena na ogromnom razočaranju. Bio je uveden u kuću višeg činovnika Hrabara. Ipak je otišao kući i majka i stric Toma su očekivali da će im objasniti u što je protratio dvije godine boravka u Beču. Napisao je pismo drugu Toši iz gimnazije da ga ovaj pod bilo kojim izgovorom pozove u goste. Povukao se u sobu i par dana si je ponavljao isu frazu: «Što se ti pokvareni. izmoždeni čovječe usuđuješ kao zločinac ulaziti u njen svijet! Tko ti daje pravo da djevici mutiš spokojnost duše?» Napisao je i objavio pjesmu u čijim stihovima je ispričao cijelu svoju ispovijest i plašio se pri pomisli da će Vera razumjeti njegovu pjesmu. izgubio je interes za nauku i stane tražiti načine da sam sebe ponizi još gore. kucati sve jače i hrliti njoj u susret. Osjećao se i sam star.

u društvu duhoviti. ako se ima hrabrosti. a to sigurno jest jer se nije udala i mora da ju to muči. govorili o kazalištu. njeno poznanstvo s Đurom. pripovijedao je o imetku od kojega nema ništa. kako je proživjela te godine. Kako malo treba da se ostvari ta sreća.premještajima da je Zora Marak. jer bi se onda dva susjedna imanja složila u jednu cjelinu. Kod Vere riječ «ljubav» joj nije dolazila na um. Da li je zadržala uspomenu na našu ljubav. a Vera će biti u dvadeset osmoj i nema više čekanja za njenu udaju. Tošo je učitelj sa stalnom plaćom i živi u obiteljskom životu sa Ankom. Majka se sjetila kako se obećala đaku iz škole. klonila društva. Svi su muškarci živjeli u atmosferi odmjerene etiketnosti. Andrijašević nije bio čovjek iz toga svijeta. a kod Shopenhauera ga je smetao njegov smisao za umjetnost. Ružno je misliti na to. udatu za muža koji joj može dati bar ono na što je kod kuće naučena. dobivalo je za nju posebnu aureolu. Sjetio se kako je bio očajan nakon događaja sa Zorom i bio mu je jasan Nietzsche sa svojom anarhističkom mišlju o ubijanju samoga sebe (nadčovjek sam sebe žrtvuje. nije mnogo govorio i ozbiljnije od ostalih je shvaćao svoje riječi. Može reći da ga nije briga i onda će draga kćerka ostati neopskrbljena i biti velika žalost roditeljima pod stare dane. a on nema nikakvih obaveza. no sve je više vidjela kako se udaljava od te budućnosti. Nije završio studij. Đurine pjesme. Tošo mu je rekao kako ga otac želi nagovoriti da se oženi za Diklićevu kćer. literaturi. . Smislili su da razvrgnu zaruke i da ju udaju za nekoga drugoga. s vremenom stara djevojka sa praznim domom. jasne i bolne ispovijesti ljubavi. koji su svi bili besprijekorno odjeveni. jer je gledao sve crno i nemilo. Tako je saznao gdje je završila Zora kao učiteljica. učiteljica više pučke škole premještena na višu djevojačku školu u V. koja nije ocu u računici. umnikom i književnikom. No on se zaljubio u njegovu Anku. Gospođa Nina je odlučila da ne popusti i svoju kćer oslobodi od upliva Andrijaševića. Došlo je pismo kojim Đuru pozivaju Hrabarovi da dođe. muzikalni. ali se ništa više ne da popraviti. a za prijavu nema novaca. Tako će proteći godine. a kako je bila puna reminiscencija iz literarne povijesti o prijateljstvu duhovitih žena i genijalnih muževa. No razmišljali su ako i završi studije treba se zaposliti. No gospođa Hrabar zna da Đuro treba položiti profesorski ispit. Nina je zadovoljno gledala kako njena kćerka pomalo dobiva navike gospođice koja više nije mlada. Premda gospođa mama nije znala da je Đuro upravo Veri za volju napustio pravni fakultet. No imala je Vera i drugih prosaca. doimale su se kod nje kao prava oluja. odričući se čovještva). odgajajući djecu. Teško je pomislio. u koji je bio upisan već četiri semestra i pošao na filozofiju samo da brže završi. Da li ga je zaboravila i smirila se. Svoje osjećaje tumačila je kao simpatiju. Mati je htjela svoju kćer vidjeti kao sretnu mladu gospođu.

lagodan život u njenoj obitelji. Uviđao je da će do tada proći više vremena nego je mislio. Ljudi se osjećaju mladi sve dokle ih ne uhvati u svoje kolo malograđanski život.Andrijašević je stigao u kuću Hrabarovih gdje mu je gospođa govorila da je njena kćer za udaju a on nema osiguranu egzistenciju i dok ne završi ne smije se dopisivati s Verom. Nije javiti Veri. te se uputi u svoje novo boravište. Teško je vjerovati u vrijednosti onoga što sam stvaraš. te da ga tjeraju zbog njegove nesigurne budućnosti. a radiš za druge. Materijalne brige su ga tištale svaki dan sve jače. omamljuje i savladava sve. Preporučili su mu da ne predaje u razredima previše pametno. Gledao je oženjene drugove. tj. Spopao ga bijes na samoga sebe. Svi gledaju jedan na drugoga. očaj. ima mnogo dosadnih i suvišnih stvari koje su spojene sa pedagoškim dužnostima (filozof sa šibom!). a kasnije je imao vremena da se bavi u laboratoriju. pa je posudio od matere još novaca. Stigao mu je odgovor na molbenicu. navike ljudi koji imaju dosta da si . Pomisao da će Vera biti njegova svakim danom se sve više udaljavala od njega. lakovjernost. a neće ni kasnije moći držati se na površini sa plaćom koju dobiva. I kako sada da se oženi. sulude snove. jer on opija. Bio je previše fino odjeven prema ostalim kolegama i u malom gradu ljudi slabo paze na toaletu. Svi ovi ljudi sasvim su normalni i nisu niti nezadovoljni. da bježi iz zla u još gorje. ali su užasno prazni i jednaki. Mladi ljudi zaljube se i ožene. Čežnja za Verom morila ga je jače nego ikada. U školi je mnogo ljepše nego je očekivao. Sve je više osjećao težinu obaveze što ju je preuzeo na sebe obećavši da joj se neće približiti dotle dok ne položi ispite. Ali ono je bila posljedica duševne klonulosti. nego da ona vijest pročita iz novina. srdžba. Bilo mu je jako neugodno i postalo jasno da je u njihovoj kući suvišan. jer je u školi bivalo sve dosadnije. trgne iz ružne sadašnjosti. imaju jednake navike i sjetio se kada je i on živio tako mrtvo. nego da treba raditi samo toliko da ga ne mogu otjerati s posla. Ljudi oko njega nisu zli niti odvratni. uviđao da ne može sada. Svako dan donosio mu je nova razočaranja. dođu brige i oskudijevanja i gotov glad. gledajući sebe kao uboga prosjaka koji je bio lud i nadao se milosti od dobrih ljudi. nemoći živaca nakon jedne krize. nisu potrebne fantazije ni osjećaji. njihovu bijedu. Sa užitkom alkohola raste i ironija. bez osjećaja i monotono. Vera je polako za njega postajala nedohvatljivo biće. Pomislio je da što prije negdje pobjegne i preda se alkoholu kao jedinome rješenju iz nastale situacije. otkada je morao napustiti svoj slobodni razgovor sa djecom i držati se suhe šablone zadavanja i ispitivanje lekcija. Prvih dana je rješavao statistike i popise. Od plaće koju dobije nije se moglo živjeti. otopio je i piljio u dim od cigarete. pretvara te u drugog čovjeka. Njemu ne odolijeva ništa. . da je namješten za suplanta u Senj. Sav rad proteklih godina mu je bio besmislen. njihove navike.

koja ga poziva da dođe. Zato je odlučila Tominu kuću sa nešto gotovine pokloniti opatičkom samostanu. Bio je kod Hrabarovih i saznao da je Vera gotova učiteljica.priušte luksuza. ali je pazio da ne ističe bijedu. Pozajmljivao je novac od majke koja je sve teže shvaćala njegove potrebe. za čeka će je opatice hraniti do smrti. jer je on sad konačno stao na svoje noge. jer ima svoje zaposlenje i prima plaću. a poslije smrti čitati vječnu misu za spas njene duše. Slabost. Molio ga je da ide odmah. jer je slabo obilazio mater osim kada je trebao novaca. Pokušao je kod ravnatelja. Pomislio je da ga se poželjela vidjeti. naglasio je da preko ferija mora učiti za ispit. da mu se činilo da to neće moći izdržati i da će poludjeti. Napola rezignirani čovjek prisjećao se njihove ljubavi. da misli da je on završio nauke i da mu više ne treba slati novaca. To je nju sigurno boljelo i zato je tražila utjehu u crkvi. Napisao je pismo prijatelju Toši da ode u Zagreb i da preda pismo Veri. Đuro nije otputovao ni sutradan ni prekosutra. Tražio je kod svojih kolega novaca na posudbu. te je uzaludno tražio izlaz. Počeo je prekoravati sebe za taj događaj. ne može tražiti gostoprimstvo kod matere. te ga nije dalje ni slušao i gotovo je pobjegao iz sobe. Đuro se na nagovor prihvatio posla da bude redatelj diletantskog društva i priređivali su đačke zabave. List je poslao. ali svi su također u teškoj situaciji sa već založenim mjenicama. zajedno s Verom. da se nije mogao ničim rastresti. Baš je fatalno sve to. ponižavanja i muka. Odlazila je sve više u crkvu i udaljavala se od svijeta. ali ga treći dan neotvorenog dobije natrag. Opisivao je svoj život. Stiglo mu je pismo od matere u kojem ga obavještava. Treći dan je Đuro nakon uzaludnog trčanja. Napala ga je takva tjeskoba. jer je gospođa Hrabarova prepoznala rukopis i odmah ga vratila natrag. postao sasvim apatičan. «Ako je kuća poklonjena. koji su se prepletali sa dojmovima sadašnjeg osamljenog. » Jednoga dana je stigao brzojav od Vere. koji se službeno držao i izjavio da «nema naslova» za predujam. besmislenog njegovog života i beznadni položaj u kojem je sada. te je svaki dan slabije shvaćala potrebe života. dosadnog. gotovo očaj. Andrijašević se u svojim osjećajima približavao njenoj boli i utapao se u tu bol. Bila su dva dana takve uzrujanosti. jer je bolestan od nemira i očekivanja. Noći nije mogao spavati i napiše Veri pismo. Dobio je pismo od Toše koji ga obavještava da je pismo lutalo jer on nije bio u Zdencima nego kod oca koji se pomirio sa Ankom jer je rodila dečka. zahvati mu čitavu dušu. ali se tog trenutka kod njega pojavila spoznaja vlastite bijede i nemoći. Da bi nekako suzbio tjeskobu koji puta je šetao sa dvjema učiteljicama Darinkom i Minkom. te je pisao riječi ljubavi koje mu se nisu tako često izmicale ispod pera i napokon ju molio da se strpi. niti više računati na ičiju pomoć. Roditelji su zbog bolesti otišli u Štajersku na oporavak. Đaci su u .

Napisao je komediju Rat u Ždrenju a osobe na pozornici su se redale same od sebe. Na povjerenje mu nitko ništa nije davao. te odluči da se svemu tome izruga. Vino je bolje od žene. valjda ju je bura odnijela u dubine mora. ali leša mu nigdje nisu našli. makar i male akcije. Postao je propalica. a u trećem činu mu je pofalilo ironije. koja ga je uvjeravala o vlastitoj vrijednosti i popunjavala prazninu u duši. Središte borbe je bilo između žaba i miševa. a fabuli je trebao kopirati događaj. što je ona morala pretrpjeti radi njega. Vera se udala. . prije nego je pošla za drugoga. Gazdarici je bio dužan i tražila ga je svaki dan. ali kada je pročitao nepovoljne kritike . a on od života ne može pobjeći.njemu vidjeli poštovana pisca i čovjeka «od imena». U prvom činu je išlo lako sa navalom ruganja. Dobio je od ravnatelja dopis da nije udovoljio propisima glede profesorskog ispita i da ga rješavaju službe namjesnog učitelja. Najviše ga je zadovoljavalo što je bio u središtu neke. Ne isplati se. izbaciš. Napisao je oproštajno pismo Toši u kojem ga obavještava da je sasvim propao. Mislio je da će ga vidjeti i Vera. hodao je sa potrganim cipelama i izderanim hlačama. sadašnjosti i budućnosti. Misao da nešto radi. Na Veru je rijetko mislio. Stiglo je pismo od Verina oca u kojem ga obavještava da nije ispunio obaveze za njegovu kćer i da mu vraća njegova pisma natrag i da to isto on učini sa Verinim pismima i da prekine sa svim uspomenama. Na ponovljeni nagovor je napisao novi komad Revolucija u Ždrenju koja se prikazivala u Zagrebu. a žena ti sjedne na vrat. Komedija se pretvorila u žalosnu sliku malograđanskog života i bez završetka. Tošo je došao u Novi da pokopa prijatelja. Ipak je predstava imala negativnog odjeka sve do biskupa. da se trgne iz mrtvila. U zagrebačkim dnevnicima iziđe poziv đačke grupe da se upišu u zadrugu radi popularizacije kulture i sa imenima priređivača. » Kod kuće su ga mučili vjerovnici. dolazila je sve rjeđe i sve više se opijajući. Tako je komedija ostala u ladici nedovršena. dobio otkaz i da mu u krčmi iz milosti daju piti. Afera he Đuru zaboljela i rasrdila. kušaš ga i ako ti se ne sviđa. Žalio je za izgubljenim životom i opijanje mu je postalo fizičkom potrebom. jako se razočarao i upravo radi Vere bilo mu je strašno. Đuro je zapao u još veću depresiju govoreći: «Ljubiti ne vrijedi. Iz toga nastane čitava bura negodovanja protivne stranke koji hoće rušiti temelje naše prošlosti.

Otac je ispravno zakljucio i rekao mu neka ide drugdje tražiti krivca jer Giza ne krade. godina. Posljednji zvižduk. prosinac 2004 22:40:00 | 0 komentara . Dragutin Rosandić. Prica o novinama i Zagreb je Zagreb. Giza je imao starog razrednika Vjekoslava Dešcaka. Po zanimanju je novinar. i objašnjavao djecacima kako se puca lopta. Djecaci su se uvijek sastajali kod križanja Gornjeg Bukovca. U Zagrebu prije podne. pa tako i zviždati te je i on sam jednoga dana odvratio umjetnickim zviždukom zvižduku koji se zacuo iz školskog dvorišta. Objavio lektire u 29. Dosad je objavio knjige: Piti ili ne piti. pristupio trgovac Špoljaric. o. Zagreb – 1964. Dojam Knjiga je zanimljiva jer opisuje djetinjstvo jedne grupe djecaka. Truli nije bio dobar u sportovima. Giza. koji ih je u svemu mudro poucavao i rekao je kako sve treba znati. Zadnja pošta Zagreb. trgovac promašio loptu pao na pod. Dugi je visok i mršav djecak. Gizovu obitelj cine Giza. Rekao je kako ce im pokazati kako se puca lopta. Bimbo. 1964. ali je umjetnik u zviždanju. o. godina Grafička oprema Majstorska radionica Krste Hegedušića.Podaci izvađeni iz: Pet stoljeća hrvatske književnosti.Zvonimir Milcec Pisac Zvonimir Milcec roden je 1938. Radnja Radnja se odvija u vrijeme kraja školske godine. Matica Hrvatska «Zora» Zagreb. prosinac 2004 22:41:00 | 0 komentara Zvižduk s Bukovca . ali je jednom svadu prekinuo trgovac koji se došao žaliti da je Giza ukrao bombone iz njegovog ducana. Giza je ban. Rolo nizak i mršav djecak kao i Kanta. To je bila osveta djecaka za kradu novca u trgovini kada je on povecao racun za svoj džep. njegov otac i majka te njegove sestre Ivka i Branka. samo što Rolo stalno muca. uzeo je zalet i u trenutku kada je zamahnuo nogom netko je kamencicem pogodio loptu. Tako im je. “Književnost 3”. Pozdravi doma. Sadržaj Knjiga Zvižduk s Bukovca govori o nemirnom djetinjstvu provedenom na tom zagrebackom brijegu. Bimbo je nizak i debeo. Otac i majka su se cesto svadali. Truli. Djecaci su imali još mnoge okršaje s trgovcem. godine u Zagrebu. Objavio lektire u 29. . Zagreb. debeo covjek koji je imao trgovinu. 1998. poslije drugog svjetskog rata u zagrebackoj cetvrti Bukovcu. g. Dugi. Svi oni pohadaju peti razred. Kanta i Rolo su djecaci s Bukovca. Profil International d. jednom kada su igrali nogomet.

Bimbo. U Zagrebu prije podne. To je bila osveta dječaka za krađu novca u trgovini kada je on povećao račun za svoj džep. Giza je ban. godine u Zagrebu. Otac i majka su se često svađali. Svi oni pohađaju peti razred. Po zanimanju je novinar. ali je umjetnik u zviždanju. Sadržaj Knjiga Zvižduk s Bukovca govori o nemirnom djetinjstvu provedenom na tom zagrebačkom brijegu. Bimbo je nizak i debeo. Rekao je kako će im pokazati kako se puca lopta. poslije drugog svjetskog rata u zagrebačkoj četvrti Bukovcu. Dugi. trgovac promašio loptu pao na pod. jednom kada su igrali nogomet. Otac je ispravno zaključio i rekao mu neka ide drugdje tražiti krivca jer Giza ne krade.Zvižduk s Bukovca . debeo čovjek koji je imao trgovinu. Priča o novinama i Zagreb je Zagreb. Pozdravi doma. Dječaci su imali još mnoge okršaje s trgovcem. Tako im je. uzeo je zalet i u trenutku kada je zamahnuo nogom netko je kamenčićem pogodio loptu. samo što Rolo stalno muca. Dugi je visok i mršav dječak. i objašnjavao dječacima kako se puca lopta. Truli. . koji ih je u svemu mudro poučavao i rekao je kako sve treba znati. Zadnja pošta Zagreb. njegov otac i majka te njegove sestre Ivka i Branka. Dojam Knjiga je zanimljiva jer opisuje djetinjstvo jedne grupe dječaka. Radnja Radnja se odvija u vrijeme kraja školske godine. Giza. ali je jednom svađu prekinuo trgovac koji se došao žaliti da je Giza ukrao bombone iz njegovog dućana. Giza je imao starog razrednika Vjekoslava Deščaka. pristupio trgovac Špoljarić. pa tako i zviždati te je i on sam jednoga dana odvratio umjetničkim zviždukom zvižduku koji se začuo iz školskog dvorišta.Zvonimir Milčec Pisac Zvonimir Milčec rođen je 1938. Dječaci su se uvijek sastajali kod križanja Gornjeg Bukovca. Dosad je objavio knjige: Piti ili ne piti. Gizovu obitelj čine Giza. Rolo nizak i mršav dječak kao i Kanta. Kanta i Rolo su dječaci s Bukovca. Truli nije bio dobar u sportovima. Posljednji zvižduk.

To je bila osveta dječaka za krađu novca u trgovini kada je on povećao račun za svoj džep. Zadnja pošta Zagreb. i objašnjavao dječacima kako se puca lopta. Priča o novinama i Zagreb je Zagreb. Otac je ispravno zaključio i rekao mu neka ide drugdje tražiti krivca jer Giza ne krade. prosinac 2004 22:38:00 | 0 komentara Zvižduk s Bukovca . Bimbo je nizak i debeo. Pozdravi doma. Tako im je. godine u Zagrebu. Rolo nizak i mršav dječak kao i Kanta. Dugi. . poslije drugog svjetskog rata u zagrebačkoj četvrti Bukovcu. Giza je imao starog razrednika Vjekoslava Deščaka. Svi oni pohađaju peti razred. Posljednji zvižduk. pa tako i zviždati te je i on sam jednoga dana odvratio umjetničkim zviždukom zvižduku koji se začuo iz školskog dvorišta. Truli. Giza. pristupio trgovac Špoljarić. Sadržaj Knjiga Zvižduk s Bukovca govori o nemirnom djetinjstvu provedenom na tom zagrebačkom brijegu. ali je umjetnik u zviždanju.Zvonimir Milčec Pisac Zvonimir Milčec rođen je 1938. U Zagrebu prije podne. Gizovu obitelj čine Giza. samo što Rolo stalno muca. Rekao je kako će im pokazati kako se puca lopta. koji ih je u svemu mudro poučavao i rekao je kako sve treba znati. Po zanimanju je novinar. ali je jednom svađu prekinuo trgovac koji se došao žaliti da je Giza ukrao bombone iz njegovog dućana. uzeo je zalet i u trenutku kada je zamahnuo nogom netko je kamenčićem pogodio loptu. jednom kada su igrali nogomet. Kanta i Rolo su dječaci s Bukovca. Dječaci su se uvijek sastajali kod križanja Gornjeg Bukovca. Bimbo. Otac i majka su se često svađali. Dojam Knjiga je zanimljiva jer opisuje djetinjstvo jedne grupe dječaka. Dječaci su imali još mnoge okršaje s trgovcem. njegov otac i majka te njegove sestre Ivka i Branka. debeo čovjek koji je imao trgovinu. Dosad je objavio knjige: Piti ili ne piti. Truli nije bio dobar u sportovima. Dugi je visok i mršav dječak. Radnja Radnja se odvija u vrijeme kraja školske godine. Giza je ban. trgovac promašio loptu pao na pod.Objavio lektire u 29.

Objavio lektire u 29. u Dubrovniku. godine živi u Dubrovniku. koja je u prethodnoj generaciji dala poznatoga petrarkističkog pjesnika Džoru Držića. Držić umire 1567. Njegov sin Maro je sa 5000 dukata umjesto da ide u Firenzu otišao u Rim i tu se prepustio lagodnom životu. tiskana je u Mlecima jedina za Držićeva života objavljena knjiga "Pjesni Marina Držića ujedno stavljene s mnozim druzim lijepim stvarmi". grad duge sveučilišne tradicije u koji su dolazili studenti iz cijele Europe. prikazana je. koja je prikazana iduće godine pred Kneževim dvorom. nije imala sreće u trgovačkim poslovima pa je gospodarski propala. Kada je njegov otac otišao da ga potraži sa . U to vrijeme Siena je bila živo renesansno središte. U tim godinama nastala su sva njegova poznata djela. Petrunjela. Ugo Tudeški Pomet Trpeza (sluga koji želi pametno iskoristiti fortunu kako bi namjestio Lauru Ugu Tudeškom. Pera. što je još važnije. Iste godine napisao je pastoralu "Tirena". nadimkom vidra. u kojoj je uz ljubavnu liriku uvrštena i farsa "Novela od Stanca". komedija "Pomet" u izvedbi Pomet-družine. pri čemu mu je pomogao sam Vetranović pjesmom "Pjesanca Marinu Držiću ipomoć". Iste godine bila je premijera najpoznatije Držićeve komedije "Dundo Maroje". što je imalo bitnog odraza na Marinov životni put. Likovi: Dundo Maroje. Maro Marojev. do 1562. prosinac 2004 22:35:00 | 0 komentara Dundo Maroje . Popiva. Obitelj Držić. To je razdoblje njegovog plodnog književnog stvaralaštva. dobio je potporu od 30 dukata kako bi otišao na nauke u toskanski grad Sienu. ne svršivši studij prava. Najzanimljiviji podatak o Držićevom boravku u Sieni odnosi se na njegovo bavljenje kazalištem. što mu na kraju i uspijeva. Dživo. Godine 1550. Držić je u Sieni proveo nekoliko godina. Godina 1538. Držićevi književni protivnici optužili su ga da je plagirao svog suvremenika Mavra Vetranovića. Te godine je izabran za orguljaša u dubrovačkoj katedrali i. važna je u Marinovu životu. Laura. pastorala "Tirena" te "Venera i Adon". Držić e žestoko branio od optužbi zavidnika. on je kriv za sve zavrzlame u djelu) Sadržaj: I čin Dundo Maroje traži svoga sina kojeg je poslao u Firenzu da izuči zanat za trgovca. Držić od 1548. rodio se godine 1508. godine u Veneciji. Pomet Trpeza. Godine 1548. Perina baka. Bokčilo. u obitelji trgovca pučanina. danas izgubljena.Marin Držić Bilješke o piscu: Marin Držić. u kojoj odbacuje sve objede protiv Marina.

Marin se razbjesni. a onda je vidio da ne može izbjeći plaćanje. a nakon lutanja gradom sreo je Pometa. te traži da se pomire. Bokčilo je ostao sam. Kada su došli u jednu četvrt. Nakon što su Dunda Maroja odveli u zatvor. Dundo Maroje je odmah znao da se radi o njegovom sinu. II čin Petrunjela. Marin je najprije odugovlačio. Tripčeta reče da ovdje stanuje ljubavnica gospodina Marina. Uto dođe kapetan i Dunda Maroja odvede u tamnicu. da kupi robu. Na to Pomet savjetuje Bokčila da pokuca na Laurina vrata i da kaže da je Dundo Maroje sinu donio tovar vrijedne robe. te da će ga dovesti onamo. Kada mu je Laura rekla da je Popiva sa Bokčilom otišao po Dunda Maroja. Kada je našao Popivu ovaj ga savjetuje da ode k Lauri i da je zamoli da mu posudi 3000 dukata. Najprije ga je pitao gdje su 5000 dukata. Marin se je pravio da ga ne poznaje. te moli Petrunjelu da kaže Lauri da će joj dati dukata koliko joj drago. ali mu se činilo veoma skupo te je Dundo Maroje rekao: "Gdi gospoda i sinjori alodžaju tu ja siromah ne alodžavam tu sinjor Marin alodžava. susrela je Petrunjelu i kaže da su Marin i ona zaručeni već 3 godine. Došli su pred jednu gostionu. Kada je to Popiva čuo odmah ga je uveo gospođi Lauri da ga dobro nahrani. Također joj je rekao da je Marin ostao bez novaca i da bi za Lauru bilo bolje da gleda za gospodinom Tudeškom. Marinova zaručnica Pera. Pošto nije imao baš mnogo novaca. Pošto su se poznavali još iz Dubrovnika. a Laura mu odgovara neka Marin dođe k njoj i ona će mu pomoći.sobom je poveo svoga slugu Bokčila koji nije mislio na ništa drugo nego na jelo i piće. Ona se je preobukla u momka i zajedno s još jednim momkom tražila ga već tri dana. On joj je rekao kako je Marinu došao otac i kako će ga ubrzo odvesti sa sobom u iz Rima natrag u Dubrovnik. Bokčilo ispovijedi nezgodu koja ga zadesi. Nakon toga iz gostione izlazi Dundo Maroje i sukobljava se sa sinom. U gradu su došla tri prijatelja koji također traže Marina. te plati dug. Upravo u to doba očekivala je Marina. on se okrenuo i prepoznao svoje prijatelje. Nakon što su stigli u Rim sreli su jednog Kotoranina. U to doba Ugo je sinjori Lauri. te je on potegao nož da ulovi sina. III čin Kada se Marin vratio.". Tripčetu koji ih je poveo u neku gostionu a začudili su se kada su čuli da u Rimu postoji neki gospodin Marin koji živi veoma raskošno. Marinovoj ljubavnici obećavao sve samo da mu pokloni malo pažnje ali ona to nije htjela. Osim Marinova oca tražila ga je i njegova zaručnica Pera koju je ostavio u Dubrovniku. Popiva govori Lauri o tome kako je Marin u teškom stanju i kako nema novaca. pred kućom ga dočeka gospodin Sadi koji je tražio da mu Marin plati svotu od 200 dukata koju mu je bio dužan zbog ogrlice koju je poklonio Lauri. Kada je Marin došao obavijesti svog slugu kako će ostati na ručku sa Laurom. . njemačkim plemićem. Petrunjela mu obeća da će utjecati na njenu gospodaricu. Maro je sa Laurom stajao na balkonu. a pošto je Laura počela zvati Petrunjelu da uđe u kuću. Jedan od njih je prepoznao Petrunjelu. Prvom prilikom će to Petrunjela prenijeti gospodarici. Ugo ponovno dolazi kod Laure. Kada ga Tripče sve to čuje on se posvadi s Ugom. Laurina služavka razgovarala sa Pometom. To je oca rasrdilo. samo da bude njegova žena. Tada se upute do druge gostione koja je bila veoma blizu.

s ogrlicom oko vrata dolazi Lauri i u zamjenu za 3000 izgubljenih dukata ponudi Uga Tudeškog. Pošto je Marin nabavio novca od Laure. a kasnije je radio kao dramaturg i režiser u Hamburgu i Beču. Marin se skromno odjene te pođe ocu u susret. kupio je robu kojom bi se ocu dokazao kao trgovac. te ga se odriče. Tako je na prevaru uspio nadmudriti Marina i preoteo mu robu.Milan Begović Stvaralački portret pisca i životopis: Milan Begović rođen je 1876. U grad dolazi neki čovjek i traži djevojku po imenu Mandalijena. djelo još govori o potrazi oca za gotovo izgubljenim sinom koji uzevši ocu novce živi lagodan život zabavljajući se poput svojih vršnjaka. Nakon sve zavrzlame napokon su se na okupu našli Dundo Maroje. koji bjesne. no još i dalje voli Mara. Kad su se susreli Maro kaže ocu da ga je napao netko njemu sličan. no kad ga ponestane život se gotovo pretvara u noćnu moru iz koje se teško izlazi. On je iz Kotora. Objavio lektire u 29. rekla joj je da je Marinu u Rimu došla zaručnica.IV čin Dundo Maroje saznaje da je Bokčilo dosta novca potrošio na hranu i to ga ljuti jer je on veoma škrt. da ju je Marin prevario i da mu je bez veze dala 3000 dukata. godine u Vrlici. Novac ne treba trošiti bez nekakve veze jer to ima smisla samo neko vrijeme dok novca ima. Pera i Dživo. pretvarajući se uzornim građanom i poštenim trgovcem. V čin U petom činu se očituje potpuna pobjeda Pometa koji zna upravljati fortunom. Ona primi poklon i naredi Popivi da joj hitno dovede Marina. Srednju školu je završio u Splitu. Baba. sve je sretnije završilo povratkom svih u Dubrovnik. Poslije je bio na mjestu ravnatelja Drame u . Kada se Petrunjela vratila Lauri. Pera je razočarana. a poslao ga je otac te djevojke da ju pronađe jer ju je izgubio. na kraju. Bokčilo. Službovao je kao profesor u Splitu. prosinac 2004 20:51:00 | 7 komentara Bez trećega . Pomet se s Laurina balkona ruga Marinu i Popivi. dok se sinjora Laura vratila u Kotor. Nakon nekog vremena dolazi Popiva donoseći poklon Lauri od Marina. On odjeven poput plemića. Dundo Maroje se jako razljutio zbog svog sina. Dundo Maroje se u ovoj situaciji pokazao lukavijim rekavši da treba pohraniti zlato koje je sa sobom donio. studij slavistike i romanistike u Beču i Zagrebu. No ipak.

Begović je romanopisac i ostavio je nekoliko romana. godine u Zagrebu. za vrijeme rata. tko bi mogao biti onaj treći. te poratnog razdoblja Obrađuje se stanje Markove bolesne ljubomore koji se bavi mišlju da ga je žena iznevjerila dok je on izbivao od kuće Pokušaj realizacije jedne tipične društvene drame – ljubomora na mogućnost nevjere Scenski oživljava poistovjećivanje lika Gige sa likom Laure ( Bez trećega – u agoniji) Sadrži mnoga objašnjenja. kao objašnjenje pojma ljubavi Intimne uspomene Dramaturška funkcija sjećanja Dramaturška funkcija šutnje Psihološka razmatranja Struktura djela: Dramsko djelo sa psihološkim razmatranjima na ljubomoru. tu ne treba trećega. od kojih je najpoznatija Dva bijela hljeba. Radio je kao profesor književnosti u Glumačkoj školi. Oslikava se galerija likova iz dana prije prvog svjetskog rata. od kojih je najpoznatiji Giga Barićeva i njezinih sedam prosaca. Ljubomora je kao i ljubav. dvoje je dosta. . Problematika koja se obrađuje: Opis prilika i života ljudi koji se oblikuju u neposrednom odnosu prema društvenim i političkim zbivanjima. Begović je dramski pisac i bavi se ljubavnim i bračnim temama. Dobar je poznavalac teorije drame i svoja je dramska djela oblikovao izgrađenom dramskom tehnikom. Tema: Psihološka razmatranja na ljubomoru. koja nije posljedica jednog fakta nego jedne dispozicije. novelist i romanopisac. Za ljubomoru između dvoje ljudi ne treba da postoji onaj treći. nego mogućnost – a to postoji uvijek u mislima onoga koji strepi za nekoga koga voli – da bi mogao stupiti u akciju bilo tko. Zbirkom pjesama predstavio se kao pjesnik erotskih motiva i hedonističkog shvaćanja života. Pisao je i novele. Umro je 1948. koji je dramatiziran pod naslovom Bez trećega.Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. On je dramski pisac.

koji u drami predstavlja samo pretpostavljanu ali ne i stvarno poznatu ekspoziciju. Inspiracija iz sličnog djela: U svojim djelima lutao je bez prave orijentacije i kontinuiteta kao i mnogi drugi hrvatski dramatičari njegovog doba. ekstatičkom stanju. katkada u uslovnoj povezanosti o piščevom imaginacijom. pa je ta povezanost izražena u dramaturškim finesama u samoj zamisli i razradi drame. djeluje kao konstrukcija u kojoj nije ostvarena idealna harmonija između pojedinih rješenja i dramaturške cjeline. Dok je Krleža sav u jednom povišenom. zaokupljen unutrašnjim lomovima pojedinca koji se dramaturški transformiraju u direktne sukobe s okolinom i društvom.Drama unatoč minucioznoj obradi pojedinih prizora i senzibilnoj razradi lika Gige. Tu se primjećuje da progovara pravi umjetnik koji osjeća i estetski vrednuje riječ. Njegova naklonost prema humoru je izražena u komediografskim tekstovima. koji je vidljiv i u nekim drugim dramama koje su izrasle na kozmopolitskim ili čak pseudokozmopolitskom shvaćanju. Begovićev smisao za humor koji nije pršav i glasan već dobrodušan. Pisani jezik lagano teče i ima svoj osebujni ritam i ponekad se dobiva utisak da u tom jeziku postoji nešto iracionalno i neuhvatljivo. Giga po svojim reakcijama podsjeća na Lauru i daje zavisnost o Krležinoj Agoniji. istančan i raznolik. već se nižu događaji koji pospješuju dramatsku radnju. Književna vrsta: Drama. dok je u Begovićevoj drami čak i dramski intenzitet postignut artističkim putem kao što je psihološko nijansiranje dosta nategnuto i djelomično podložno čisto erotskim elementima. ali je ipak uspio iskazati jedan svoj lični odnos prema dramskom. . godina. Vrijeme radnje: krajem veljače 1926. Dok je u Krležinoj Agoniji postignuta maksimalna povezanost i uslovnost lica i prilika u kojima oni žive. Kod Begovića nema pravih i direktnih konflikata. Mogućnost nevjere je kao teza prikazana kroz uzrok ljubomore s time što je akcentiran prethodnim upoznavanjem Gige i njenog života. On se može predočiti pomoću paralele s Krležom i njegovim shvaćanjem dramskog. U djelu Gospođa Walewska se osjeća utjecaj Ive Vojnovića.

u jednoj jedinoj noći. a u svakoj ruci držao je kovčeg. gdje sada stoji. Sjedne u fotelju i reče: «Harašo!» Pod svjetlom lustera jasno se vidi njegovo naborano lice s velikom brazgotinom na čelu. u jednoj prostoriji male barokne jednokatnice sa visokim parterom i mansardom. Sadržaj: I Čin Na vratima kuće Gige Barićeve stajao je krupan. . Marko je u suštini ljubomoran na mogućnost da ga je njegova žena iznevjerila dok je on izbivao od kuće. U njenom liku se afirmira specifičnost kompozicije koja nije realizirana naročito sretno i uvjerljivo. u Kuševićevoj ulici u Gornjem gradu. muškarac u kabanici i šeširom na glavi. koja nema direktnog povoda. na Markovu ljubomoru. ali Markov povratak izaziva veliki sukob koji proizlazi iz ljubomorne sumnje. Ušao je u salon. ogledao se. Bio je nekoliko godina u zarobljeništvu u Sovjetskoj Rusiji. Likovi: Marko Barić bio je nekoliko godina u zarobljeništvu u Sovjetskoj Rusiji i nakon lutanja vraća se kući. Begovićeva pažnja je koncentrirana na dosta namještenih detalja i zapleta. Bio je to Marko Barić.Mjesto radnje: Radnja se događa u Zagrebu. Kratka bilješka o djelu: Gigin suprug Marko uvojačen je i zarobljen. Ponašanje Gige po svojim reakcijama podsjeća na Lauru. kao da ne vjeruje sam sebi da je tu. U suštini one je zapravo ljubomoran pri pomisli da ga je za to vrijeme izbivanja Giga iznevjerila. dugih kosa u svojoj ruskoj bluzi daje dojam ruskog čovjeka. Njegova ga supruga vjerno čeka. koja po pojedinim svojim reakcijama podsjeća na Lauru. On živi i kida se u toj zasnovanoj ljubomori na indicijama koje pothranjuje svojom bolesnom fantazijom. Giga Barićeva njegova žena. visok. On živi i kida se od ljubomore zasnovane na indicijama koje pohranjuje svojom bolesnom fantazijom. Obrastao bradom.

Jest potpuno si druga. da sam ja tu i da slušam kako se razgovarate. Spremne ako se ti vratiš. ali se on nije dao: «Misliš da sam idiot! Misliš da ne opažam što se sve događa od našeg posljednjeg poljupca i ovog današnjeg? A kakva su to usta danas? Tako ljube sve kokote od Amura do Volge i od Volge do Save. kao da ga ne prepoznaje: «Jesi li to ti Marko?» prepoznavši ga poleti k njemu raširenih ruku. «Lukava si. » II Čin Marko je nakon večere i pića izgledao zadovoljan. A on reče hladno: «Jest. Da bi ublažila tu napetost upita: «Pa kaži mi gdje si bio. i nije mi do šale. Ali ne treba bogzna kakove pameti da se odgonetne taj tvoj nedužni razgovor. Osam godina svake večeri otkrivaju se obje postelje. a dvije čiste postelje čekaju tamo kad dođe netko da može leći uza nj. što si sve podnio?» «U paklu!» . tko ste vi. » Htjela ga je poljubiti. ali samo da mi je bilo: «z n a t i» Iz ruskog logora ga je samo vukla želja da dozna: «što radi. Mike. a ja spavam na divanu. Vrlo lukava. opet ga je počela mučiti ljubomora: «Sve ostale patnje mogu se izdržati i sve bih mogao još jednom doživjeti i pregurati. kako živi i koliko je ona još njegova. To je moja i tvoja bračna soba. ja sam Marko! A vi gospođo. govorila mu je koliko je patila. Marko će: «Ja se ne šalim. U meni si uvijek bio živ i sve sam ih odbila. osam godina svako jutro se pokrivaju.odgovori Giga i ona dobije odgovor: «Ja ili tko drugi svejedno! U jednom sam paklu bio.odgovori on – «lijepo je tebi bilo ovdje! Čak luksuz da spavaš na širokom divanu. divno!» Giga: «I ti dakle misliš da je konte moj ljubavnik?» Marko: «Pa vidim. » «Ti kada dođeš!» . ali sada nisi više ona. Spočitnuo joj je što je odrezala kosu. čujem. » I tako započne svađa. » . sva u jedan glas!» Nije ga mogla razuvjeriti. I dala si razumjeti. znam. Divno! . u drugi došao!» «Ni sa kim ja nisam ništa imala. » I svađa se nastavlja! Goga je bila zapanjena njegovom brutalnosti. iznenađena i radosna.pita Giga.Dolazo Giga. ako smijem pitati?» «Kakove su to šale?» . No. te zbog telefonskog poziva dra. otključa ih i reče: «Pogledaj. I ja sam prošao svoju školu. Imala je i svjedoke i dokaza kako je sve to drugačije. ne zadugo. njušim do vraga! Sva mi čula to potvrđuju. nego što on sada misli. Povede ga do vrata. Kada ga je ugledala ostane zapanjena.

Tada je počeo rastvarati onaj veliki papir. kakovu sam te nekad izgubio. dala mu je do znanja da bi lakše odgovarala pred zakonom za bilo kakav zločin. koji je samo za žive rezerviran. Iznenada opazi veliku kovertu i veliki složeni komad papira. ni san. nekakav preokret. nego skupljena sjedi na divanu koji je pretvoren u krevet. pored mene. To je Marko htio da čuje i kod večere je on njoj obećao da se neće više vraćati na ono što je nekada bilo. Bilo je već dva sata iza ponoći. ni nada.i izađe i polako zatvori vrata za sobom. nego stvarnost. nije bilo više ni traga onoj njegovoj sumnjičavosti. ali ga nije zakopala. nije ga gotovo ni slušala dok je govorio. Ispravi se i podigne zapečaćenu kovertu. Vrijeme kada se mrtvi što se skitaju po svijetu vraćaju na svoj konak. Znaš. a on ju je ipak još mučio pitanjima. nego njemu da prizna nešto što je on sam sebi iskonstruirao: «Znaš li što govoriš? Gdje su ti dokazi? Svagdje gdje god pogledaš!» . Odjednom začuje kako je Marko zove glasom punim srdačnosti. Laku noć!» . No. uistinu dođe čovjeku da rastvori prozore i da se razviče od sreće!» . onda mi dođe da poludim od veselja!» I on počne da je miluje i nastavlja: «Imati te pod svojim rukama i osjećati da si tu. Bilo je to pismo od njezinog oca. Brzo ugasi lampu i ispruži se kao da spava. Bila je tužna. iznenađen što je adresirana na njega. nego samo tvoja!» No on se samo protegne i reče: «Sad će jedan sat. Iz ormarića je izvadila snop pisama: «čitaj ih. moći reći i biti uvjeren da govoriš nešto što je uistinu tako. zasvira i zapjeva rusku . » Bio je zaprepašten: «Taj akt ne smijem izgubiti. čitaj ta vatrena pisma!» Nije ih htio čitati jer on nije policijski činovnik i ne njuška po tuđim papirima. onakva. Marko je bio sretan: «Sve je prošlo. bojala se da ponovo ne započne sa svojim uvredama.reče mu ona. Ona primijeti da se u vrijeme dok je bio u drugoj sobi u njemu nešto promijenilo. Za nju je uvijek bio živ: «Marko ničija nisam. Da se jedan mrtvac prošeta po asfaltu. ni ikada prije. široka stvarnost. nisam ni sada. III Čin Giga ne leži. nakon sveopće dugogodišnje potrage. kao da zatvara jednu grobnicu. Vanredan je to osjećaj!» Priznala je da ga je dala proglasiti mrtvim. Razočarana. da će pokušati zaboraviti. To je moja putovnica za ovaj svijet.i on počne prevrtati po pismima. iako se ona protivila i tako sazna Marko da je to «Uvjerenje kojim je on Marko Barić proglašen mrtvim.«Isto kao i ja!» . Giga je već bila premorena i iznervirana.zgrabi harmoniku.

bilo ih je više! Zacijelo si pogodio da je i onaj advokat Mika moj ljubavnik. dok mu ja ne dam» . «Da. Giga je nekoliko trenutaka stajala. jer je to bilo u pismu njezinoga oca – njemu. Gledala ga je zabezeknuta od te njegove razdraganosti i najzad reče: «Harašo!» A on i dalje pleše. Sad vidim sve! I znam sve! I nisam više ljubomoran!» Kako njoj nije bilo jasno.vikao je Marko – «uistinu si kolosalna glumica! To je tvoja taktika! Zašto bi se onda baš meni otimala?» «Jer mi se gadiš!» . pjeva i poskakujući. A liječnik? Još kao djevojčica bila sam luda za njim i kakove me je perverzitete naučio. Trebao joj je vjerovati. Kako se on njoj približavao. No ona nije htjela. što je njen otac mogao njemu napisati. Iznenada skoči k njoj kličući: «Imam te! Moja si! Mislit ćeš da sam lud.reče Marko – «On mi piše nešto što mi je potpuno otvorilo oči. Ubila sam svoga muža!» . bez riječi. I on veli isto» . uvrijeđena i pođe prema divanu tiho plačući. što me je izliječilo. Ja te hoću i imati ću te!» međutim plane revolver i on se sruši udarivši se u fotelju. ali on nije znao da ću ja tebi vrijediti tek kada budeš imao u ruci nekakav dokaz. I on ju pozove da pođe s njim. on joj zakrči put podigne ju u naručje i ponese u spavaću sobu. što mu ona nije mogla reći. Ali nisam.reče Giga. Marko je bio iznenađen.bila je Giga iskreno brutalna.odgovori Giga – «hoću da me imaš dulje nego jedan dan». to joj Marko s frivolnim akcentom prošapne nekoliko riječi. Ona se otimala: «Ja se ne dam!» Izleti iz sobe sva usplahirena i bez daha: «Još se ne dam! Živa se ne dam!» Marko stane pred nju i onako bijesan reče: «Sad te ne puštam! Ja sam ti muž. da se ne može sumnjati u ono što je napisao» . ne bojim se ja toga.govorio joj je Marko. Mika. Ona se naglo digne s njegovih koljena.pjesmu. » «Lažeš! Lažeš!» . a onda dođe do telefona i nazove : Dr. te zapleše na ruski način. » Njegovo frivolno i obijesno držanje otkada je izašao iz sobe bilo je odraz njegovih misli. da sam ja onakva kakovu si me ostavio. dragi» . «Kao da si čitala ono pismo što mi ga je pisao tvoj otac. ja imam pravo ne te!» «Pravo? Tko ima pravo na me? Nitko nema pravo na me. Sretan sam!» «Samo budi sretan. ona je odmicala i hitro dohvati revolver te ga uperi u njega: «Ne približuj mi se! « «Ah što. Marko: «Kako to govoriš? Kao da je već netko imao to pravo?» Giga: «Oh da. a ne tražiti dokaze: «Zašto tražite od nas da budemo ono što vi niste?» «Tvoj otac je tako precizno istaknuo sve momente tvojega života i tako jasno prikazao tvoj karakter.

ali mnogima su protagonisti i biljke. Zagreb. godina Grafička oprema Majstorska radionica Krste Hegedušića. prije Krista).Podaci izvađeni iz: Pet stoljeća hrvatske književnosti. ljudi pa čak i bogovi. st. 6. ali je ujedno svjestan da u životu i prirodi vlada pravo jačeg i pametnijeg. grčki basnopisac. davši joj oblik dramski komponirane pričice s ponajčešće tragičnim završetkom i s poučnom poentom.u čemu je naš najveći broj nasljedovatelja . Dođe gladan cvrčak i stade od njih tražiti hrane. pojmovi. Većina njegovih basni donosi slike iz životinjskog svijeta . 1998. 1964. vjerovatno robovskog podrijetla. o. o. . Mravi mu tada rekoše: "Zašto ljeti nisi skupljao hranu?" On im reče: "Nisam imao vremena . Život je prikazan realistički vjerno sa svim nepravdama i bespravljima što u njemu vladaju i po tome Ezopove basne nose u sebi elemente za ono doba napredne društvene kritike. “Književnost 3”. koja je često dodana na koncu i u obliku posebne poruke. Ezopove basne pisane su u prozi jednostavnim i jasnim stilom. Koristeći se vješto starim temama i spajajući ih s oštrim promatranjem ljudi i prirode. Objavio lektire u 29. Matica Hrvatska «Zora» Zagreb. g. koji cijeni i ističe moralne vrline. rodom iz Frigije u Maloj Aziji. njihove poruke sadrže realnu filozofiju čovjeka bogata životnim iskustvom. Pod njegovim imenom došlo je do nas oko 400 basni. Profil International d. od kojih su mnoge vjerovatno dodali kasniji priređivači. godina. prosinac 2004 20:51:00 | 4 komentara Basne -Ezop Ezop (Aisopos. predmeti. Ezop je stvorio basnu kao književnu vrstu. a posebnu im draž daje fini humor kojim su protkane. CVRČAK I MRAVI U zimsko su doba mravi sušili žito koje je bilo od vlage nabreklo. Dragutin Rosandić. Zagreb – 1964.

zaokupljen samo i isključivo svojim umjetničkim radom i snovima. mrava i cvrčka. Ako uzmemo da mravi predstaljaju one radišne i marljive ljude. za budućnost svoje obitelji i društva u cjelini. s tom razlikom da je intenzitet i potreba za takvim duhovnim doživljajima kod svakog različit. On je svojom pijesmom uveseljavao život. Poruka basne: Radi danas da imaš sutra TRSKA I MASLINA . a govori o posljedici marljivosti i nerada. smatrao je i nadao se da će ostali radoholičari ipak biti milosrdni prema njemu. društvo bi savršeno funkcioniralo. u ovoj basni možemo prepoznati i jedan karakterističan ljudski način života. Povlačeći paralelu između prirode. bez kojih nema gospodraskog prosperiteta i budućnosti niti za pojedinca niti za društvo u cijelini. jer tako na neki način nadoknađuju divne dane provedene u beskrajnim kolonama koje se prostiru gdje god se nađe nešto jestivo.jer sam krasno pijevao. koje se brinu za svoju budućnost. pokazalo se da oni koji su radili i previše cijene svoj dobitak zarađen mukotrpnim radom. ali sada onog duhovnog što svako od nas nosi negdje duboko u sebi. makar bi cvrčak mogao za sretan kraj dobiti zrno. Mravi su. bili nagređeni obilatom zimnicom. " Ova basna je jedna od najpoznatijih Ezopovih basni. Kao njihova protuteža stoje umjetnička nadahnuća bez kojeg također nema života. za svoj marljiv rad tijekom lijeta. svi postupaju ispravno. jer u ovoj basni nema pozitivnih i negativnih likova. Idelno bi bilo kada bi ove dvije potrebe imali međusobnu ravnotežu. a za uzvrat odsvirati mravima nešto iz svog bogatog ljetnog repertuara. bio je na svoj način kreativan i nije se brinuo za budućnost. onda zimi pleši. odnosno neizvjesne budućnosti kada za određene stvari može biti i preksano. onda je cvrčak tipičan predstavnik boemskog umjetnika. No. a jadni cvrčak nije dobio ni zrno. oni mu rekoše: "Ako si u ljetno doba svirao. Na određeni način shvaćam i mrave. " Nasmijavši se. jer tada pri nadlosaku zime. Na jednoj strani su materijalna dobra. i naše životne svakodnevnice.

pa ni njena "smrt" nije baš pravedena. iako ništa zlo nisam učinio. . bez previše mogućnosti vlastitog izbora savijaju se usporedno s nadređenim i nastoje biti što bliži onome koji je veći. ali iako krasna ne smije biti uobražena i toliko samosvjesna. poslušni ljudi. Trska i malsina predstavljaju dvije djevojke koje nemaju pametnijeg posla nego ocjenjivati tuđu i precjenjivati vlastitu ljepotu. samo za inat čvrsto stoje pri svojim zamislima i tako stradaju. jer im se opirala. vjetar je dečko koji ih želi prozreti i uvjeriti se u stvarnu postojanost i ljepotu. ZID I ČAVAO Zid. " Čavao mu tada kaže: "Nisam ja za to kriv. Trska je ovaj put imala više sreće. fleksibilna i podatna plesala je s vjetrom i prilagodila se njegovim vratolomnim hujanjima. samo jer je bila isuviše tvrdoglava i ponosna. oduprijeti se naletima vjetra. koji je čavao silom kidao. koja se tresla i savijala vjetrovima. Zid nije ništa skrivio čavlu. sloboda čovjekova razmišljanja i postupaka je ograničena. Ali trska nije nimalo samouvjerena kao maslina i ne zna se zauzeti za sebe .Trska se i maslina prepirahu o istrajnosti. a maslina. s time se moramo složiti. počne vikati: "Što me trgaš. .pokorni. Maslina je lijepa. a tvrdoglavi i samosvjesni filozofi čvrstog karaktera s razvikanim činjenicama koje bi im mogle donijeti velike nedaće. dok maslina.maslina pak biva iskorijenjena samo jer je korijen zakopala preduboko u zemlju. nego onaj koji me otraga žestoko udara. koji je na vlasti. Tako se maslina osramoti jer se ludo ponosila vlastitom snagom. Isto je kao i kod ljudi . ostala je malo zatečena. lako se spasi. Kad nakon kratka vremena nastane žestok vjetar. jači. Premda je maslina grdila trsku da je slaba i da je lako svaki vjetar previja ona ne pisne ni riječi. mirnom držanju i snazi. čavao . Trska je pokorno koristila mogućnost savitljivosti. no ovaj ga opet kida. čvrsta u korijenu kao i u stavovima. trska. uspijela je iako tanka i slabašna. " Baš kao i u stvarnom životu. što joj je dar prirode. bude iskorijenjena i skršena od sile vjetra.

Jer bolje je osjećati. sa saznanjem da je život poživio u potpunosti. Budući da je smrt odmah pristupila i pitala ga razlog zašto je zove. a stane nagovarati i ostale da tako učine.uvijek je tu netko drugi da ga hladnim postupkom. bez obzira na blisko suočavanje sa smrti. Budući da čavka nije imala od prirode nikakve ljepote. umoran skine drva i stane dozivati smrt. No to postaje naša surova svakodnevnica. a mi se štitimo izvjesnom dozom imunosti prema stradavanjima bez razloga i značaja. Lišena perja sviju. a Hermes je tumačio njegovu odluku. Sve se to odvija po nekom planu . ponekad smo čak i u pravo. On se toga sjetio malo prekasno. i nadatiti se da će ta bol i prestati. STARAC I SMRT Starac jednom nasiječe u planini drva i podigne ih na pleća. Da sam ja Smrt. nitko nije podređen sam sebi . spusti na zemlju.nitko nije slobodan i sretan. odmah bi mu rekla da se s takvim stvarima nije za šaliti. starac reče: "Da to breme podigneš i naprtiš mi ga. . Jedna sova to prozre i oduzme čavci svoje. Draži mu je život. ali lukav odgovor sve je spasio. ČAVKA I SOVA Bilo je natjecanje u ljepoti i sve su ptice dolazile Zeusu da se podvrgnu izboru. " Ovaj kolebljiv starac vjerno opisuje ličnost pravog neodgovornog prevrtljivca. Prije toga skupljali su se sve one na rijekama i jezerima i odbacivale loše perje. jer život vrijedi više od preteškog bremena na plećima. a bolje čistile. bez ikakva razloga. i jedan osjećaj koji se stvara samo kad čovjek umre sretan. dođe čavka gola na Zeusovu presudu.ni kriv ni dužan biva udaran. spokoj. Kad je već natovaren prevalio dug put. pa makar i bol. skupi kao svoj ukras ono što je drugima poispadalo.možda i on to radi predvođen nekim? Često moramo povrijediti nekoga ili okriviti ga samo da bi spasili vlastitu kožu i osvjetlili obraz. nego prazno ležati u blatnoj raci u zatvorenom crnom lijesu i tražiti dušu koja izgubljeno luta nebeskim prostranstvima tražeći mir. bez obzira na stotinu drveća na njegovim leđima. no čovjek ga ipak pribija .

. mršave uz pomoć čajeva . Ima samo Ezopa koji je njezin postupak protumačio sa posve drugog stajališta. svojim trudom. misleći kako je ljepota nešto najvažnije na svijetu. Objavio lektire u 29. .Sirota čavka! Mnogi ljudi bi učinili isto što i ona. napravili su. . Povucimo paralelu i uzmimo na primjer Pepeljugu. miševi su joj uspijeli donijeti odbačene stvari njezinih bogatih. ostavile je opet u razderanoj ružičastoj svili i . A osim svega. no kao rođeni pripovjedač daje najbolja . ako je pred Zeusa došla gola znači da su joj ptice počupale i njeno vlastito perje. . pa je sova nagovorila druge ptice da joj iščupaju perje. prosinac 2004 20:50:00 | 2 komentara Basne . odlaze na plastične operacije. i od nekoliko komada suvišne svile i od par perlica strgane ogrlice. . oholih sestara. predivnu haljinu koja je na Pepeljuzi izgledala prekrasno. Štoviše.Jean de la Fontaine La Fontaine (1621-1695) francuski pjesnik i basnopisac. . No sestre. zanemarujući moguće posljedice i duhovne vrijednosti. . Grozno je kititi se tuđim perjem. uzele svaka svoje. . Okušao se u raznim pjesničkim vrstama. No čavka nema princa. ni dobre vile koja bi se smilovala nad njom. jer bili su to također nedostaci koje se druge ptice odbacile. kad su vidjele da je sve to ustvari njihovo "smeće" krenule su prema njoj. samo bi malo pazili s čijim se perjem kite. ljubomorne. Mudra sova koje je ponekad i previše duboko razmišljala malo je postala ljubomorna na snalažljivost ružne prijateljice koja je bar pred svjetlim Zeusom željela dokazati da i ona može biti lijepa. Kad je trebala nabaviti haljinu za bal. ali ljudi katkad nemaju drugog izbora! Jer zašto se ružne djevojke mažu bezbrojnim kremama. Zato da bi bile lijepe! One bi i dušu prodale za ljepotu i uopće im nije stalo do načina koje koriste da bi preko noći postale princeze iz bajke. čavka se nije kitila tuđim perjem u najužem smislu riječi. prašnjavu siroticu u prnjama. One zapostavljaju sve drugo.

već razvija fabulu. ali u trenutku kada se nađe licem u lice s njom. ponekad i gotovo slobodnim stihovima. ali nisu sve umrle. Basne su pisane u metrički vrlo razlnolikim. Pilpaja i drugih basnopisaca. komparirane su često kao male komedije sa svim elementima dramskog zapleta. SMRT I DRVOSJEČA Pripovjedač nam govori o nesretnom drvosječi. ali se ne zadovoljava didaktičkim okvirima i utilitarnim karakterom dotadanje basne. on zaziva smrt i ona dolazi. jadan starac suočen s njegovom surovošću. i da se životu treba veseliti. poželi da dođe kraj njegovim teškim mukama.ostvarenja u četiri knjige stihovanih Priča i dvanaest knjiga Basna. a posebnu im vrijednost daje izvanredno uspijela karaterizacija likova ljudi i životinja. proširuje opise i produbljuje karakterizaciju likova te. Al gdje jesi. njegovom teškom i turobnom životu. Fedra. pisnih s puno topline za mladog čovjeka i s oštrom osudom vladajuće klase često i nije dan u vidu posebne poruke. da bi rađe gledao i radovao se svojoj obitelji nego zauvijek otići od njih. Iako vele da je Božji dar. ŽIVOTINJE OBOLJELE OD KUGE Had je prazan i nebo šalje kugu onim životinjama koje su griješile da se on ispuni. Smrt će boli sve odnijeti. Život je težak. prema vlastitim riječima. Nesalo je i sreće i ljubavi. tu i budi! Bolje trpjet no umrjeti: tako mudri zbore ljudi. On zaziva Smrt misleći da će ga ona riješiti svih njegovih problema. vječitoj besparici i bijednom životu. starac se ipak predomišlja i odabire da je težak život bolji od nikakvog. Međutim suočen s njom. Starcu je dosta svega. kojima je stekao trajnu slavu. a ako on umre nebo bi se možda . Moral njegovih basna. da sve one njegove teške godine još uvijek nije spreman predati Smrti. u kojima obrađuje motive preuzete većim dijelom od Ezopa. Lav saziva vijeće i moli najvećeg zločinca da da svoj život da bi ostali mogli preživjeti. čak i oni najjači su podlegli kugi i postali slabašni. Kuga je došla i sve su životinje oboljele. u kojem prikazuje svoje bogato životno iskustvo i zastupa načelo zdravog razuma i praktične životne filozofije. u svojim basnama daje "komediju u sto raznih činova" i široku sliku ljudskog života i francuskog društva. Napisao je ukupno 240 basna. kao i lirski opisi prirode. več izvire iz samog teksta. on shvati da je život previše dragocijen.

bez obzira na to što je njegov "grijeh" bezazlen. A kad ti se ovce.Odgojen je u duhu katoličke obnove . to je Za njih milosti znak tvoje. . Objavio lektire u 29.smirilo. ne. ali neka svatko preispita svoju savjest. ali i njihovi zločini bili su mali i ne toliko značajni. jer ako najveći zločinac ne strada Bog se neće umiriti. lisica sinonim lukavosti. tigar sinonim moći a nasuprot njih magarac koji je sinonim gluposti. te je u tom smislu živio i pisao u svojim djelima. zahvaljujući jednoj od svojih sposobnosti a bez obzira na veličinu zločina uspijeva se odbraniti i zazvati pravednost u svoju korist nalazeći pritom dovoljno opravdanja i suvislih argumenata za svoje zločine. . koji je po prirodi glup i nesnalažljiv biva žrtveni jarac za sve zločine učinjene u njihovoj zajednici. Javili su se i druge životinje. i govori da je on veliki proždrljivac i da je pojeo čak jednog pastira. oni i tako životinjama nose veliko zlo i misle da nad njima imaju nekakvu vlast. predsjednik skupa . Gospodaru. Kralju. koji kaže da je popasao malo fine trave koju nije smio. jer su i ostali mnogo griješili. Nažalost magarac. Svatko od njih.Umro je u 49 godini života. svi smo mi to već znali Da tvoj obzir znak je srca ti finoće.Pokopan je u franjevačkoj crkvi u Dubrovniku. Lav moli da se prema tom zločincu bude blag.Dubravka Bilješka o piscu Rođen je u Dubrovniku u plemičkoj obitelji. Na kraju se javlja magarac. Javlja se jedan zločinac. a što se tiče pastira. jesti hoće To da grijeh je? Ne. Na pozornici života stoje lav sinonim mudrosti. i svi su ga optužili da ne smije jesti tuđu travu "i osta magarac bez kože". Na to se javlja lisica i govori da nije zločin pojesti životinju ako si gladan.lav. te će on ako je potrebno sebe žrtvovati. ta stoka. U rodnom gradu se školovao i poslije obavljao više državnih dužnosti. . reče lija. prosinac 2004 20:49:00 | 0 komentara Ivan Gundulić .

Ove godine je izabrana Dubravka . Osman. Armida.pravda i mjera svemu je zlato u nas. Dubravka. duša i čas. Djela su mu: Arijadna. Profil International Zagreb.Radnja je prilično jednostavna: Na dan nezavisnosti izaberu se naljepši pastir i najljepša pastirica . ni mjere u suda pritežu pod zlatom. život se. Kaptol 25 O djelu Dubravka je pastirska igra. duša i čas ovuda ne ide za platom. Prozepina ugrabljena. Suze sina razmetnoga. prodava na nj vjera. što oštro kritizira Gundulić: “Razlog. jer su uvedeni glazbeni elementi. Dubrovnik u Gundulićevo doba . Dijana.Djelo je hvalospjev dubrovačkoj slobodi i oštra kritika dubrovačkog građanstva.” Djelo završava s deux ex machina. te je odlučio potplatiti suce .Sastoji se od tri čina. Podaci izvađeni iz:Književnost 2. te se oni međusobno ožene. zapravo melodrama .Književno je stvaranje započeo u mladosti . Pjesni pokorne kralja Davida.Bog Ler dolazi na zemlju i sređuje situaciju. da će imati Dubravku .Sačuvano ih je četiri. pišući ljubavne pjesme i prerađujući talijanske mitološke drame. koja se trebala udati za Miljenka (plemstvo) ali ružni i bogati Grđan je odlučio .

Metafore U duhu baroka djelo obiluje kićenim metaforama kao što je ova: “Livade su uzeli odjeću zelenu. koje nije imalo nikakvih ograničenja . javljaju se nove pomorske sile. jer se javljaju se novi konkurenti: Francuzi. sve se je više bogatilo i težilo prema vlasti. Građanstvo . zbog gubitka monopola nad trgovinom između Istoka i Zapada. Sredozemljem je sve opasnije ploviti zbog gusara . te se bavilo trgovinom. konzervativnih normi nisu mogle udavati za građane .Protiv građanstva .Kako su u Dubrovniku vladali plemići . ma koliko da je iznosilo njihovo bogastvo. Svjetski se trgovački putovi pomiču sa Sredozemlja na Atlanski ocean. Mlečani … koji sve više i više istiskuju Dubrovnik sa svjetske scene.Ali pomoću drugih metafora Gundulić opisuje stanje stvari: “Primorja naša sva u ništa sila zbi” . koje je svojim novcem kupovalo plemičke titule . manufakturom i drugim unosnim poslovima . a zbog čestih ratova sa Turcima opasnom je postala i trgovina kopnom.” Ovom metaforom Gundulić opisuje svitanje novoga dana. da obuku dan bijeli i zoru rumenu. relativno mladi sloj društva.Plemkinje se zbog strogih. građanstvo je težilo da postane plemstvo i da ima udjela u vlasti. Židovi. oštro je istupio Gunduliuć blateći ih i iznoseći svoja mišljenja uDubravci i Osmanu. Dubrovnik slabi .17 st.

Kao što znamo . lijepa ti si mojijem očima. ovo djelo je alegorija na stanje u Dubrovniku . Tim raspinam mreže moje. pljačkaju i osvajaju. Gundulić govori o našem okupiranom i porobljenom primorju i Mlečanima .” Osim toga Gundulić govori o nepriličnom odnosu između plemkinje i građana: . oni su jedan od uzroka opadanja dubrovačke moći.te: “Po njih svijeh srdita zvijer trči i rži. po kom blazi vjetri prše. koji kao zvijer samo hrle. Dubrovnik Kao što znamo . draga ti si srcu momu. i u zavjet vješam vrše na zeleno dubje tvoje. slavna svima u uresu slobodnomu. ali i hvalospjev Dubrovniku i njegovoj slobodi: “ O Dubravo. i grabi i hita i u noktijeh sve drži” tim dvjema metaforama . U veseloj ovoj sjeni od čestitih tvojih grana provesti je milo meni dio najdraži mojijeh dana.

logor . uresu jedini od ove Dubrave. Front je probijen (radi se o II. Vidović je i dalje živ. Ipak doživljava jutro i inspekciju grofa Axelrode-a koji obilazi ranjenike. Kad je ipak . o slatka slobodo.. Padaju oklade među ostalim “stanovnicima” barake hoće li ili neće doživjeti jutro.baraka je smješten negdje gore. Te noći. sva srebra. da se puškaranje od njih udalji. oko granice s Rusijom ). uzroče istini od naše sve slave. svi ljudski životi ne mogu biti plata tvojoj čistoj ljepoti!” Objavio lektire u 29.“Ni muž i žena ugađa. iako je to strogo zabranjeno. tj.Miroslav Krleža Sadržaj: Opisiva se život u jednoj baraci koja zbrinjava ranjenika. kad su oba razlika plemena. sva zlata. Nijemci i Mađari provode grupno pijančevanje u baraci. Na mjesto broj 8 u baraku dolazi ranjenik Vidović za kojeg je prognoza smrt u rkou od jednog dana. svi napeto iščekivaju prekid puškaranja. svjetskom ratu. imanja i doba” Zaključak “O lijepa. prosinac 2004 20:48:00 | 0 komentara BARAKA PET BE 5b . o draga. dar u kom sva blaga višnji nam bog je do.

pa niz lirskih pjesama. koji je boravio do Vidovića. "Maurka". koji su ga i prouzrokovali često ostaju u foteljama. Ključevi: Krleža želi pokazati besmislenost rata. Andersen (1805-1875) je danski književnik. a zatim 1829. Svi. ". a tada se Vidović diže iz postelje i zove doktora da pomogne njegovu susjedu. kako u njemu plaćaju samo mali ljudi svoj danak u krvi. pučke predaje. T. Godine 1827. "Sabrane bajke i priče". Svoj pravi izraz našao je tek u bajkama kojima je stekao svjetsku slavu i priznanje. prepušten sam sebi i svojoj mašti. melodrama. sin siromašnog postolara koji je proveo djetinstvo u bijedi. . Kasnije mnogo putuje po Europi i Americi. prosinac 2004 20:48:00 | 4 komentara Hans Christian Andersen . napola mrtvi. Izbjegavao je školu. "Mulat". moraju obići oko barake jedan krug: ranjeni. Broj devet. "Slikovnica bez slika". Njegova ostala dijela su: "Melodije srca". dok se oni glavni. bilo da su uzete iz vilinskog svijeta. zapravo su slike života s njegovim dobrim i lošim stranama. "Improvizator". romana itd. ali i on tada umre. bez udova. objavio je svoju prvu pripovijest.fronta odbačena dalje odbarake grof priređiva mimohod u čast pobjede. kad je sa 14 godina došao u Kobenhavn. "O.Bajke i priče H. a prožete su profinjenim osjećajem pjesnika za neiscrpive ljepote svijeta. Odlikuju se humanošću. "Dvanaest mjeseci". "Agneta i vilenjak". umire. Objavio lektire u 29. "Samo guslač". Bajke. "Vinjete". medicinsko osoblje. baš svi. C. "Nove bajke". bilo da pripovijedaju o jednostavnim ljudima i stvarima svakidašnjice. "Pjesnikov bazar. pa je s redovitom obukom počeo kasno. i putopis "Pješice od Kanala Holmen do istočne točke Amagu". "Fanazije i skice". prostodušnošću i mudrošću.

videvši da od tog ruha nema ništa."Ahasver". Saznavši za tu neobičnu carevu strast u grad su pristigli varalice koji su tvrdili da mogu istkati najljepše ruho na svijetu. . "Bajka mog života". te je sav svoj novac trošio samo na to da se lijepo obuče. a bojeći se za svoj položaj i carsku milost nisu se usuđivali glasno izreći svoja saznanja da ruho ustvari ne postoji. "U Švedskoj". " Jedino je dječak sa svojom iskrenošću i nevinošću viknu kako car nema ništa na sebi od čega je car protrnuo ali ipak odluči da ostane u povorci do kraja. i ponosan na njegovu ljepotu izašao pred svoje podanike i građane. Tako je i car. obukao ga. platio je varalicama velike novce i živio u iščekivanju novog ruha. CAREVO NOVO RUHO Vrsta dijela: bajka Vrijeme radnje: kao u svim bajkama. "Dvije baronese". ali tako neobično ruho da ga mogu vidjeti samo oni koji su nadasve sposobni i pametni. prije mnogo godina Mjesto radnje: u velikom gradu Fabularni tijek: U jednom je gradu živio car poznat po tome što je najviše volio lijepo. jer bi time pokazao kako nije za svoju službu ili kako je veoma glup. "U Španjolskoj". "Posijet Portugalu". Polakomivši se za novim ruhom car je naručio da mu se istka to neodoljivo lijepo ruho. Podanici kao podanici. nije niti samom sebi priznao da ne vidi ruho. "a komornici i dalje nošahu skute kojih nije bilo". "Nitko nije htio priznati da ništa ne vidi. novo ruho. dok je sve ostale carske dužnosti u velikoj mjeri zanemarivao. živio vam car poznat po tome što je nadasve volio lijepo. bojeći se da ne ispadne glup i nesposoban. . novo ruho: sav je novac tratio samo na to da se što bolje odjene i nakiti. "Sretni Peer" i "Bajki i priča". Analiza likova: ". . "Biti ili ne biti".

već su mu njegove privilegije koristile samo za zadovoljavanje svojih strasti za lijepom odjećom. Svoju nesposobnost nadoknađuje gomilanjem odjeće. pa kako se inače kaže o kralju da se nalazi u vjećnici. Nasuprot svih licemjernih i častohlepnih likova stoji dijete sa svojom dječjom iskrenošću i nevinošću. koji bojeći se za svoj položaj i status. koje jedino ima hrabrost na glas reći istinu o carevom ruhu. Okružen je licemjernim podanicima. tako su o tome caru uvijek govorili: "Car je u rušnici!" Car je samodopadni vladar kojemu nije bilo stalo do vođenja svoje zemlje. Svjesni da je čovjeku potrebna potvrda njegove mudrosti i pameti. Imao je posebno ruho za svaki sat u danu. koji su znali i uspijeli iskoristiti ljudsku slabost u svoju korist. dokazujući pri tom da ljudskoj gluposti nema kraja.Nije mario ni za vojnike. ni za kazalište.jedino mu bijaše do toga da pokaže svoje novo ruho. koji oni mogu razumjeti. jer se jedino na tom polju osjeća dovoljno sposoban. s čime zadržavaju svoj položaj savjetnika u carskim dvorima i dokazuju svoju pamet i mudrost. prosinac 2004 20:47:00 | 0 komentara Miguel de Cervantes Saavedra . Analiza stila pisanja i jezika djela: Ova bajka je namijenjena maloj djeci te je zbog toga pisana jednostavnim stilom i jezikom. pokvareni i vrlo sposbni glumci i pntomimičari. Odlikuje se svim epskim elementima. Varalice su lukavi. podržavaju tezu o "lijepom" ruhu. ima fabulu i možemo je svrstati u sveobuhvatnu podjelu književnih rodova. oni igraju na tu kartu. pisana je u prozi. ni da se izveze u štenju po šumi .Quijote od Manche Bilješka o piscu . Pri tom je bio isuviše ponosan na dužnost koju je obnašao te niti u izvanrednim okolnostima nije htio priznati samom sebi da je u biti nesiguran i nesposoban vladar. Objavio lektire u 29.

Podaci izvađeni: Književnost 2.Pet godina proveo je u Alžiru kao zarobljenik maurskih gusara. a književni ga rad nije mogao izvući iz siromaštva.Umro je u Madridu.U bitki kod Lepanta izgubio je ruku. U vojsku je stupio kao vrlo mlad čovjek.U vrijeme njegova rođenja obitelj mu je već bila osiromašena.a u njoj je proživio vrlo burne godine. . Bistri vitez don Quijote od Manche. Djela:La Galatea. radio je kao službenik.pa je ponovno bio vojnik.Nakon povratka u domovinu . Zagreb Kekez - Profil international.Miguel de Cervantes Saavedra(1547-1616) je najistaknutiji španjolski pripovjedač i jedan on najvećih romanopisca svjetske književnosti. 1996.Rodio se u gradiću Alcala de Henares.Cervantes je pisao drame i komedije.Školovao se u Madridu i Servilli. novele i romane. Pandžić.

Cervantesovo karakteriziranje don Quijotea i Sancho Panze .

” Dijalog između don Quijotea i Sancha Panze . kako su vitezovi bez sna provodili mnoge noći po šumama i pustinjama zabavljeni mislima na odabranice svoga srca. koje nikomu drugom na pamet ne padaju “. mrzovoljnom.Tako je naš vitez “pedesetih i bio snažna rasta. hirovitom sinu. “bez mnogo soli u glavi”. natrpanom svakakvim mislima. no nije ga napunio vodom od cikorije.Iako je Sancho realan čovjek nije osobito inteligentan. jer on je ljudski napunio želudac. svoj trbuh i svoj džep. pa je cijelu noć prespavao.Djelo se većinom zasniva na sukobu dva svijeta.”Cijele te noći nije don Quijote spavao.Ali nije tako proveo noć Sancho Panza. velik ranoranilac i ljubitelj lova” dok je naš Sancho imao “golemu trbušinu a nizak rast i tanke noge”. Sancho će naprotiv misliti najprije na sebe. mršav u licu. te se dade nagoviriti on strane našeg viteza da pođe s njim.Cervantes nas već u proslovu upoznaje sa karakterom svog lika. suhonjav.Don Quijotea Cervantes karakterizira kao: “suhoparnom. nego je premišljao o svojoj vladarici Dulcineji.Tako je don Quijote čista suprotnost od Sancha.Dok don Quijote na tim putovanjima bude živio u svojim fantazijama. obečavši mu pritom namjesništvo nad kakvim otokom ili kraljevstvo koje bude pridobio. da udesi po onomu što je čitao u svojim knjigama.

Don Quijote na kraju svake svoje pustolovine biva poražen. pretučen i ponižen.Djelo se zasniva na sukobu dva svjeta. Snacho upozorava da će se on toga pridržavati sve dok se sam ne nađe u opasnosti.Ali on upornu nastavlja dalje “da osvećuje krivice. te glavom bez obzira srlja u njih ne mareći na Sanchova upozorenja( “ne mareći što mu Sancho Panza dovikuje i kazuje da su ono na što on navaljuje uistinu vjetrenjače a nisu gorostasi”).Naš bistri vitez zamišlja pustolovine na svakom koraku. da priskakuje udovicama u pomoć. a to se vidi u dijalozima između don Quijotea i Sancho Panze. neću ja mnogo pazti na te zakone”. da .Dok Don Quijote podučava Sancha viteškom kodeksu. u tim rječima vidimo da Sancho prestavlja tipičnog renesansnog čovjeka koji neće pustiti da ga netko premlati zbog viteških zakona. “ako uzmoram braniti sebe. Don Quijote poražen ili pobijeđen? Pitanje u naslovu postavljaju si svi čitatelji ovog romana.Taj sukob svijetova Cervantes majstorski prikazuje kroz različite dogodovštine čiji su sudionici don Quijote i Sancho Panza.Taj način gledanja na svijet Cervantes sukobljava sa fiktivnim pogledom na svijet od strane don Quijota.

ali je pobjednik nad samim sobom. od imena don Quijotea. besmislen pohvat. Donkihotizam U čestoj je porabi pojam donkihotizam(donkihotstvo. a to je. i to onaj dio koji vjeruje u njegove priče. glavnog lika Cervantesovog romana.Znači smiješan. Zaključak Što je ljepo u njemu Don Quijote prestavlja dio svakog od nas .Don Quijote je “doduše pobijeđen od tuđe ruke. gledaj čuda.zakriljuje djevice”. najveća pobijeda što se može poželjeti”. ideale i maštanja. kako mi je on govorio. donkihoterija) koji potječe.Time don Quijote zadobija simpatije ljudi koje sreće na svojim putovanjima i koji mu pomažu u njegovim svetim ciljevima da bi se malo zabavili. nesuvremen.On u svojoj ludosti ide protiv onog što su postali ideali renesansnog čovjeka.U stvari don Quijote donosi ono malo mašte što nedostaje svjetu koji pomalo opada zarobljen u svojoj realnosti.Kad on .

Od rane mladosti usmjerio se na književnost.”Kad ne bi bio grijeh protiv ljubavi prema bližnjem.smatra se utemeljiteljem novele.nakon petnaest godina provedenih u Napulju.”Epistole”.nestane nestaće dio svih nas.Talijanski predrenesansni književnik.otac ga je poslao u Napulj da postane trgovac.On to nije želio. . Njegovo je najznačajnije djelo “Dekameron” (1348-1353).Nakon povratka iz Pariza . a svaka od tih dosjetaka da prevrati i samu melankoniju u radost.”Filostrato”.”Elegija gospe po njoj ženama zaljubljenim ispričana”. jer ako on ozdravi.”Teseida”.U Napulju je napisao nekoliko djela koja su istinska novost u talijanskoj književnosti.” Objavio lektire u 29. pa i dosjetaka perjanika njegova Sancha Panze.”Danteov život” i “Dekameron”.Nije prihvatio očevu želju da studira pravo. Vraća se u Firenzu . poželio bih da nikada i ne ozdravi don Quijote. Djela koja je napisao: “Rime”.U službi Republike više puta je bio njezin poklisar.Rođen je u Parizu kao rezultat ljubavi francuske plemkinje i firentinskog trgovca. prosinac 2004 20:47:00 | 0 komentara Decameron 2 Bilješka o piscu Giovanni Boccaccio 1313-1375. nestade nam njegovih dosetaka.

Filomena.od spasonosnog utjelovljenja sina božjeg bijaše proteklo tisuću tri stotine četrdeset i osam godina.naišla smrtonosna kuga”. koja ima 100 zaokruženih novela.Boccaccio započinje pripovijedanjem o kugi koja je zavladala u Firenzi 1348 g.kad je u divni grad Firenzu.. Kaptol 25 I.Pampinea. podijeljeno na 10 dana.Lauretta i Fiammetta..Profil international.Zagreb.Neifile.pjesnikova reakcija na taj događaj je pohvala vitalnoj mladosti. “. Boccaccio zamišlja da su se u crkvi Santa Maria Novella našla trojica mladića i sedmoro djevojaka:Panfilo.Emilia.Dogovoriše se da otiđu zajedno na jedno udaljeno imanje gdje će provoditi dane ...Podaci izvađeni iz “Književnost 2”-užbenik za II.razred gimnazije.KekezPandžić..Dioneo i Filostrato(sva trojica kao da simboliziraju različite aspekte piščeve osobnosti). Elissa.teza “Dekameron” Naslov djela “Dekameron”(“Il Decamerone”) značiknjiga deset dana..

a veliča inteligenciju ljudi koji se po njemu ne razlikuju po staležu i imovini već po sposobnostima “A mi koji se rodismo i rađamo jednaki samo se po vrlinama razlikujemo.u smijehu. III.Tako u 10 dana je ispričano 100 novela i time.”....Pisac kritizira lažnu moralnost klera i to jasno navodi “.Svakog dana su izabrali kralja ili kraljicu koja će odrediti temu tog dana. da svakodnevno.pjesmi.da dokažem kakvo je i koliko licemjerje redovnika..zabavi i gozbi.ali prevladava tjelesna ljubav koja je prikazna s određenom dozom humora u najrazličitijim aspektima.po srednjovjekovnoj poetici.”. dostignut je savršeni broj sto.teza Boccacciova shvaćanja U svjetu kojega je stvorio Boccaccio .Da bi im brže prošlo vrijeme... dogovorili su se. II.ne nedostaje ljubavi i požrtvovanja . svaki od njih ispriča jednu novelu.teza Erotika u Boccacciovim pričama Ideal slobodne ljubavi koju Boccaccio veliča i opisuje u najrazličitijim situacijama je odraz pišćeva života i shvaćanja .

”. koliko je ona bila mjeseci okrutna prema njemu.” IV.Te ju on mora goniti toliko godina.Ona mu nije uzvratila ljubav i uživala je u njegovim mukama te se on ubio. .Boccaccio pogotovo kritizira lažnu moralnost klera koji se okorišćuje vjerom da bi zadovoljilo svoje putene potrebe i olako zaboravlja na datu zakletvu “Neka bog nađe drugu ili druge što će ovaj zavjet održavati.koju su mu odredili u paklu.te se nauživa onih milina zbog kojih je prije obično proklinjala sve druge žene. nedugo poslje i ona umire..On je nekada bio plemić i bio se zaljubio u tu djevojku.su sve miline ovoga svijeta ništavne prema milini koja ženu obuzme u muškarčevu zagrljaju..građanstva...tog vremena.seljaštva i klera.Ljubav je po Boccacciu raj premda on možda ne postoji “Ti si Puccia potaknuo na pokajanje pomoću koga smo nas dvoje ušli u raj. Ta strast zahvaća pripadnike različitih staleža plemstva..Boccaccio to jasno navodi u svojim djelima “..”.teza Osma priča petog dana Nastagio degli Onesti neuspjeli ljubavnik u blizni mjesta Chiassi udaljenog 3 milje od Ravene je ugledao konjanika obučenog u crno kako goni golu djevojku sa dvoje pasa.” i rade ono zbog čega su kritizirali druge ljude “.da je to kazna . Vitez mu objašnjava .

teza Italija na kraju srednjeg vijeka Italija je na kraju srednjeg vijeka bila podjeljena na niz gradova . prosinac 2004 20:46:00 | 4 komentara DEKAMERON .Giovanni Boccaccio 1.Time joj je dao oblik priča koje će strašiti ljude u 19 i početkom 20 st. V.U takvom okružju . koji ju je volio. TEZA : BILJE[KA O PISCU . koji su širili ideje svoga doba.kaznivši ženu zato.Tadašnji čovjek proučava sve aspekte života i ljudskog tijela i veliča sve ljudsko. Objavio lektire u 29.Međutim pisac je izokrenuo njezinu pouku .Građu za tu novelu Boccaccio uzima iz vrlo raširene srednjovjekovne legende . što je bila odbojna prema čovjeku.Tadašnji čovjek nalazi izvor i vjeru u samome sebi . strašnim mučenjem u prizoru paklenog lova.prema kojoj žena i njezin ljubavnik su kažnjeni zbog putenog grijeha .u kojemu feudalni sustav prepušta mjesto građanstvu .Vladari tih gradova bijahu sposobni ljudi (prvenstveno condotireri )koji su se uzdigli zahvaljujući svojim sposobnostima.su živjeli veliki pisci.Okolicu tih ljudi su sačinjavali isto tako sposobni ljudi. u koje spada i Boccaccio.država .te se vse više okreće od crkve i njezinog učenja i ustaljenih moralnih pravila.

vrlo poznatu u srednjem vijeku. prou~avatelj Dantea (napisao @ivot Danteov i komentar Bo`anstvene komedije).bio je talijanski pripovijeda~ i romanopisac. U zbirci od sto novela. sedam djevojaka i tri mladi}a provode vrijeme u prirodi pri~aju}i naizmjenice deset novela u deset dana. U romanu u prozi Filocolo (1338) obradio je ljubavno-pustolovnu temu o ustrajnoj ljubavi.Giovanni Boccaccio (1313-1375). Legendarnu gra|u o postanku Fiesola i Firence obradio u oktavama u spjevu Ninfale fiesolando (1344-1346). Uromanima u stihovima (u oktavama) Filostrato (1338) i Teseida (1339/40) obra| uje teme iz gr~kih bajki. dok kuga vlada u Firenci. a noveli postavio njene klasi~ne izra`ajne okvire tako da }e stil njegove novele stolje}ima biti i ostati uzor talijanske umjetni~ke proze. Na sli~an na~in kao Petrarchin Canzionijere u lirici. Svojim djelom Boccaccio je otvorio nova tematska podru~ja iz li~nog i intimnog `ivota. . Najzna~ajnije je djelo Dekameron (1348-1353). {to zna~i knjiga deset dana. Autobiografsku gra|u obradio je u proznom romanu Elegija gospe Fiammette (1343). potvrdio nove renesansne poglede na ljudski `ivot.

1962.Podatke na{ao: U knjizi Decameron Giovannia Boccaccia. 2. TEZA : ANALIZA DJELA TRE]I DAN. NOVELA PRVA LIKOVI: Nuto (vrtlar) Masetto Nadstojnik Glavna ~asna sestra Opatice . Beograd.god. izdava~ko poduze}e “Re~ i Misao”.

Odr`avao je vrt. Kada je umro nadstojnik. [etaju}i se vrtom jednog dana glavna ~asna sestra primijeti Masetta napola gola. po{to je mlad. Kada je Masetto ostario.. Odnese ga u dvor i zadr`i ga tamo par dana. i ~uv{i ~ime se i kako Nuto. te odlu~e to isprobati s njim. . Ispri~ao joj je da ta bolest nije njemu uro|ena. Tako je Masetto morao zadovoljavati svih deset opatica.pa je progovorio glavnoj ~asnoj sestri. vratio se u rodni kraj Lamporecchio veoma bogat..MJESTO DOGA\ANJA: ”U ovom na{em kraju bio je. da se pravi da je nijem. njega su stavili na njegovo mjesto. a i sada je jedan. Priznao joj je istinu o opaticama i molio je da ona to sredi. izravnao je ra~une i vratio se u svoj rodni kraj Lamporecchio. Tamo ga je do~ekao mudri Masetto. Nakon {to su to radile vi{e dana. opaze ih tako druge opatice. Malo je razmislio i do{ao do zaklju~ka. pored njega su pri~ale dvije opatice kako su ~ule.” FABULA: U nekom je kraju postojao samostan. pa i ona odlu~i to isprobati. ali kako su ga zadirkivale opatice i po{to nije bio zadovoljan pla}om. Dok se jednog dana pravio na livadi da drijema. da je ono {to mu{karac mo`e pru`iti `eni mnogo ljep{e od najljep{ih zadovoljstava na svijetu. U njemu je radio vrtlar po imenu Nuto. uzeo je sjekiru i uputio se prema samostanu. pa im se i one pridru`e. Ona se dogovorila sa drugim opaticam o tome kada }e ga koja imati. Nakon vi{e dana. obavio je nekoliko poslova. Nadstojnik se uvjerio da on vrlo dobro obavlja svoj posao. i da sada nije naglo progovorio. dogovorio se sa glavnom ~asnom sestrom da ga zadr`e. Masetto nije mogao vi{e izdr`ati sve to. jer ga ina~e mo`da ne bi htjeli uzeti da radi za njih. Kad je do{ao tamo.

Don Felice je u`ivao sa njegovom `enom u njegovoj sobi. koji nije ~esto izlazio iz svoje ku}e. NOVELA ^ETVRTA LIKOVI: Puccio di Rinieri Isabetta (Pucciova `ena) Don Felice MJESTO DOGA\ANJA: ”Blizini San-Brankacija `ivio je jedan. i ono {to mu~i njega i njegovu `enu. Bio je vrlo pobo`an. Don Felice je rije{io problem tako {to je Pucciu izmislio na~in kako da postane svetac.. Jednog je dana u taj kraj do{ao redovnik imenom Don Felice.TRE]I DAN. i nije mogao pono u`ivati s `enom. Rekao mu je da mora svaki dan postiti i svake no}i moliti na terasi o~ena{e i zdravomarije. Imao je mladu i vrlo lijepu `enu pod imenom Isabetta. Puccio di Rinieri je to povjerovao i dok je molio na terasi.. Puccio je bio vrlo pobo`an. . ali toj njihovoj ljubavi je bio prepreka Puccio. Odmah je otkrio `elje Puccia. On i njegova `ena su se zavoljeli.” FABULA: Nedaleko crkve San-Brankacija `ivio je Puccio di Rinieri.

Takav . NOVELA PRVA LIKOVI: Salernski knez Tancredi Vojskovo|a Capove Ghismonda (K}i kneza Tancreda) Guiscardo MJESTO DOGA\ANJA: “Tancredo.^ETVRTI DAN. Kada je ona ve} bila u godinama kada se druge djevojke udaju. knez od Salerna.. Volio ju je vi{e nego {to su drugi roditelji volili svoju djecu. Me|utim ona nije voljela Capova.” FABULA: Salerinski knez Tancredi. imao je k}erku jedinicu imenom Ghismonda. ve} se zaljubila za Guiscarda koji je bio iz ni`eg stale`a. bio je. i zato ju nije htio udati. on ipak odlu~i da je uda.. za vojskovo|u Capova.

i odtad su ga u najve}oj tajini dr`ali zarobljenog u jednoj prostoriji dvora. dotr~ao je u njenu sobu. ^im je to ~uo knez Tancredi. Drugo je jutro knez Tancredi zagu{io Guiscarda. Jednog je dana Tancredi tra`io k}erku. dugo je vrijeme plakala nad njim. neprimjetno se i{uljao iz sobe. NOVELA [ESTA LIKOVI: Plemi} Negro da Ponte Cararo Andreuola (k}i plemi}a Negra) Gabriotto Slu{kinja . Drugo jutro naredio je svojim slugama da zarobe Guiscarda. To je njen otac kasnije i u~inio. Kada je ona vidjela to srce. a kasnije je ulila u tu krv otrov i sve skupa popila. Kada je to vidio Tancredi. da `eli da ih pokopaju zajedno da bude stalno s njim. pa kada su oboje oti{li. Jedan dan do{ao je u njenu sobu i zaspao. [utio je i ~ekao. Zaspao je na sakrivenom mjestu. ona je rekla da treba oboje kazniti. Izvadio mu srce i na tanjuru ga je poslao svojoj k}erki. Kad je saop}io k}erki da je zarobio Guiscarda. Obi~avao ju je posje}ivati u sobi.brak njen otac nebi nikad dopustio. nije ni{ta rekao. Dala je naslutiti Guiscardu da ga voli. ^ETVRTI DAN. u kojoj je ona le`ala sa srcem Guiscarda naslonjenim na njeno srce. Zadnje rje~i koje je Ghismonda izgovorila bile su. Ona ga nije vidjela i po~ela se zabavljati sa Guiscardom. Po~eli su se tajno vi|ati.

i da ga ona gubi. Malo kasnije umro je u njenim rukama. nije htio vjerovati. Putem su ih uhitili ~uvari i odnijeli pred sud. pa ju je poku{ao smiriti.. Kada mu je ona to ispri~ala. . Andreuola se zaljubila u susjeda pod imenom Gabriotto. Slu{kinja joj je pomogla pri tome da Gabriotto dozna o tome kako ga ona voli. Nakon {to je ispri~ala istinu. Slu{kinja joj je pomagala odnijeti tijelo do njegove ku}e. Gabriotta su zakopali sa svim po~astima a kasnije su Andreuola i slu{kinja oti{le su u samostan i `ivjele jo{ dugo o~i{~ene od grijeha. te da se oni vi|aju i u`ivaju skupa..” gradu Breschi `ivio je FABULA: Plemi} Negro da Ponte Cararo imao je vi{e djece me|u kojima i k}erku Andreuolu. Andreuola je sanjala da u`iva s njim. pa ju je poveo ku}i. otac se uvjerio da je nevina. i da iz njega iza|e ne{to crno. koji je pripadao ni`em stale`u od njenog.MJESTO DOGA\ANJA: “U nekada jedan.

Cijelu no} bili su zajedno.. jer se . Kad se njen otac pred jutro probudio. a pred jutro su zaspali. Ricardo je do{ao te no}i na terasu. Nakon {to ih je vi{e puta posijetio Ricardo Manardi. pa da }e on na}i na~in da do|e kod nje. Ricardo je rekao neka no} prespava na terasi. Catarina je po~ela plakati. Pozvao je `enu da se i ona uvjeri u njihovu ljubav. NOVELA ^ETVRTA LIKOVI: Lucio da Valbona (mesar) \akomina (`ena mesara Lucia) Catarina (k}i mesara Lucia) Ricardo Manardi MJESTO DOGA\ANJA: “Nedavno je u Romaniji `ivio jedan. Bila je najljep{a djevojka u tom kraju.. Po{to je njen otac pazio na nju. priznao joj je svoju ljubav. vidio ih je na terasi kako skupa le`e. pa da uz njihovo dopu{tenje namjerava spavati na terasi.” FABULA: Mesar Lucio da Valbona imao je k}erku Catarinu. Kad su se probudili. bio je problem kako da se sastanu. Ona je rekla roditeljima da joj je u sobi vru}e spavati.PETI DAN.

Htio ju .” FABULA: Nesta|o degli Onesti. prastarom gradu Romanjie. Iznenadila se je kad je dobila dopu{tenje za njihovo vjen~anje.bojala oca i njegove osvete.. PETI DAN.. NOVELA OSMA LIKOVI: Nesta|o degli Onesti Paola Traversi MJESTO DOGA\ANJA: “U Raveni. bogat i otmjen plemi} zaljubio se u djevojku plemi}ke obitelji Traversi. bilo.

Jednog je dana on poslan na molbu roditelja u Kjeso. [ESTI DAN. Uskoro su se nakon toga vjen~ali. `enu mo`e dati na sud i da ona mo`e biti obje{ena.” FABULA: U ono vrijeme. Rinaldo de Puljezi je tako prona{ao u preljubu svoju `enu sa Lazarinom. pozvao je nju i svoju rodbinu na ru~ak... u Pratu je postojao zakon koji je govorio da ako je mu` na|e u preljubu. da bi ga od straha mo`da zavoljela. Vratio se u Ravenu. Pomislio je kad bi Poala vidjela takvu scenu. Vidjev{i takvu scenu. Priveo ju je pred sud da joj oni sude. Paola je pomislila da je njoj namjenjena. me|utim ona ga nije htjela.je osvojiti rasipaju}i svoje bogatstvo nad njom. gdje je ugledao scenu kako vitez tjera mladu djevojku. Kad su . NOVELA SEDMA LIKOVI: Madona Filipa Rinaldo de Puljezi Lazarina de Gvacaljotrija MJESTO DOGA\ANJA: “U gradu Pratu postojao je nekad. i strahuju}i za sebe zavoli Nesta|a.

. dok je on radio. Tako . Kasno se vra~ao doma. ona je potvrdno odgovorila. za vrijeme dok nije potrebna svome mu`u. mo`e zadovoljavati i druge mu{karce. NOVELA DRUGA LIKOVI: Peronela Mu` Peronele \anelo Striniario MJESTO DOGA\ANJA: “Prije kratkog vremena se u Napulju. Za to vrijeme. @ena je rekla sudu da ne vidi razloga zbog }ega bi doma stajala neiskori{tena. da bilo koja `ena koja zadovolji svog mu`a. koji bi dolazio kod nje ~im bi joj mu` oti{ao na posao. On je na to pitanje odgovorio potvrdno. on je svako jutro i{ao rano raditi ili tra`iti posao.je upitali da li priznaje preljub. pa su izmjenili zakon tako. da li mu je ona uvijek udovoljavala `elje kada je on to htio.” FABULA: Peronela se o`enila siromahom. Peronela se zabavljala s \anelom Striniarom.. Sud je rekao da ona ima pravo. ali da `eli upitati mu`a. SEDMI DAN. Po{to nisu imali novaca.

Kada je to ~uo njen mu`. On je doveo kupca za veliko bure koji }e mu dat pet srebrnih forinta. jer mu je on davao dvije forinte manje nego onaj drugi. Kad je on zavr{io posao. {to je Peronelin mu` i u~inio. Peronela i \anelo su se zabavljali. \anelo je rekao da je bure cijelo i da }e ga kupiti ako mu ga o~isti. sve dok se jednog jutra ne vrati ku}i. \anelo je platio bure i odnio ga ku}i. Dok je on ~istio to bure. potjera svog kupca. te oti|e kod bureta da zavr{i posao.je bilo vi{e dana. DEVETI DAN. NOVELA DRUGA LIKOVI: Izabeta Mladi} Glavna ~asna sestra Opatice Sve~enik . Rekla mu je da je iona isto na{la kupca koji }e joj isto dati sedam srebrnih forinta te da je taj kupac u{ao u bure da pregleda da li je cijelo. Peronela ka`e mu`u da ne}e imati {ta jesti ako se misli tako rano vra}ati s posla. Kada Peronela primjeti da se mu` ve} vratio sa posla. re~e \anelu da se brzo sakrije u jedno veliko bure koje su imali u ku}i.

NOVELA ^ETVRTA LIKOVI: Meser Gentile de Karizendi Nikola Ka~animik . Tada se Izabeta vratila svom ljubavniku i nastavili su i dalje nesmetano se vi|ati. Strahuju}i da je ne na|u da spava sa sve}enikom. Kad su do{li pred Izabetinu sobu. otr~ale su do sobe glavne ~asne sestre. provalili su.” FABULA: Izabeta je bila opatica u samostanu. DESETI DAN. Kada je kasnije Izabeta primjetila {to je na glavi glavne ~asne sestre. Zaljubila u mladi}a koji je dolazio u taj samostan. Priznala mu je svoju ljubav. Kada su to druge opatice vidjele. Tada su i opatice primjetile {to se nalazi na glavi glavne ~asne sestre. U `urbi to nije primjetila niti jedna opatica. pa su oni ~esto zabavljali. i zatekli Izabetu i mladi}a kako se zabavljaju.MJESTO DOGA\ANJA: “U Lombardiji se nalazio jedan po. kazala je neka si prvo sve`e maramu pa neka onda razgovara s njom. brzo se obukla i u `urbi umjesto marame na glavu je stavila sve}enikove ga}e. Izabetu su otjerale iz sobe da joj sude. te je ona bila prisiljena da dopusti svim opaticama da vode ljubav kad god `ele...

a drugi su gosti ispitivali Katalinu o tome ko je. TEZA : O DEKAMERONU . Kad je do{la on se udalji. U me| uvremenu je rodila sin~i}a. Kada se \entile vratio s puta i vidje kako je ozdravila. Morala je po~ekati da se on vrati s puta. Do{av{i tamo u|e u grobnicu i poljubi je vi{e puta.” Bologni. Kasnije je \entile predao Nikoli svoju `enu i dijete. On je rekao da po{to svi misle da je ona mrtva da }e pozvati neke plemi}e na gozbu kod sebe te tako i njenog mu`a i da }e je pred svima njemu uru~iti kao poklon. napravi gozbu i pozove plemi}e na ru~ak.Katalina MJESTO DOGA\ANJA: “U lombardijskom gradu.. Ona njemu nije uzvra}ala ljubav i nije ga voljela. to ona nije odgovarala. da bi vidjela svoju rodbinu. a drugi bi ga izlje~io da ga taj drugi zadr`i za sebe. Kada je \entile doznao da je ona umrla. divnom FABULA: U Bologni je `ivio mladi ~ovjek imenom \entile de Karizendi. uputio se u najve}oj tajnosti sa slugom do njenog groba. pa je odnese u svoju ku}u gdje mu je njegova majka pomogla da je ozdrave. Ona je na to pristala. Ona oti|e na svoj posjed gdje se razbolila. Na to su se svi dogovorili a Nikola je izrekao u ime svih da je to pravedno. Tada Gentile naredi slugama da uvedu Katalinu {to i u~ine. pa su je zakopali. Zapitao je da li bi bilo pravedno kada bi neki ~ovjek bacio svog bolesnog slugu na ulicu. 3. Kad je ona ozdravila zamolila je \entila da joj dopusti da se vrati svojoj rodbini. Zaljubio se u jednu plemkinju Katalinu. Kasnije su ga za to svi hvalili. Doktori nisu mogli na}i znakove `ivota. Primjetio je da u njenim grudima ima jo{ malo `ivota. a kasnije odlu~i da joj mo`e dotaknuti grudi..

"Štiocu" . Izgleda da je u to vrijeme bilo dosta vanbra~ne dijece.). kao ni platili novcem. Njegova najpoznatija zbirka pjesama – "Cvjetovi zla". (komentar iz dijela). Neki mu{karci su bili naivni i glupi. a pošto mu idealno dobro nije uvijek bilo pristupačno. Napravile su }ak i zakon koji im dopu{ta da se dru`e s drugim mu{karcima. već u naslovu sadržava cijelu bit Baudelairove poetike: izvuci ljepotu iz rugobe života i nesreće ljudskog postojanja. zra~i sna`nom `ivotnom voljom i optimizmom." Baudelaire je svakako težio idealnom. Dekameron je produkt pona{anja gra|ana tog vremena. On tu svoju neobičnost tijekom vremena i sam počinje shvaćati. stolje}u bio preveden na francuski. ~ak mo`da vi{e nego danas. prevelike slobode pisanja i mnogih nepoćudnih stihova. @ene su bile varljive. a drugi mladi}i hrabri i nepromi{ljeni. te pored svih grozota. i kukavičluk (…) i svemu tome unatoč tvrdim da Pariz nikada nije bio pravedan prema meni – da mi nikada nisu uzvratili štovanjem. Nastav{i u najgorem vremenu tj. I ponajbolji dokaz da mi nad glavom visi svoje vrstan baksuz je taj što se čak i moja majka (…) okreće protiv mene. otrcanoj svakodnevici. ono što mi se duguje. Dekameron je ve} u 14. te osije}a pravi trenutak. pa su mnoge pjesme bile cenzurirane zbog raznoraznih nemoralnosti. a onda i na engleski jezik. za vrijeme kuge. otkriti vječno u prolaznoj.Dekameron nije proizvod jednog bludnog i ustreptalog `ivota kakav je bio Boccacciov. poslužilo je i zlo. pa piše: (XII. ve} plod profinjene umjetni~ke analize i tihog izra`avanja genijalnosti koja `ivi u prostoru i vremenu.

Oblik. Medutim sva njegova nastojanja da se spasi su sasječena u samom korijenu i sav njegov trud samo je prazno tapkanje u mjestu. On pada sve dublje. u sve mračnije ponore no pri tom se ne predaje i očajnički traži tračak svjetla i izlaz iz tih krugova agonije. TEZA BILJEŠKA O PISCU: . izruguje u trenutcima svoje duhovne slabosti i nastoji pobjeci od njenih stereotipa i granica. str. kroz razne pjesme. prosinac 2004 20:44:00 | 0 komentara CRNI MAČAK . Objavio lektire u 29. Baudelaire je danas vjerojatno shvaćeniji nego ikad prije i njegove nekad cenzurirane pjesme.Žestoka borba dobra i zla izražena je u većini njegovih pjesama i on sam. danas su nezaobilazne u školskim lektirama jer modernom Baudelairovom svijetu 19.EDGAR ALLAN POE 1. "Uništenje" On kršcansku vjeru tumači na svoj način i kako priznaje nerijetko prema njoj osjeća otpor. koji zapravo simbolizira modernog kršćanina koji se nepažnjom ili pak zaveden žudnjom za nakaznim zatekao u golemom košmaru zemaljske stvarnosti. razapet izmedu poroka i duhovnog uzdizanja. Medutim Božja zamisao ovdje skreće sasvim (ne)očekivanim tokom i "Jedna Ideja. Biće krenu iz modrine i pade u olovnosiv i blatan Stiks gdje nikad s Neba ne progleda oko" . često ju. stoljeća danas se suprodstavlja moderni svijet 20. Protagonist u idućim stihovima je pali andeo. Uz svjetski poznate pjesme "Albatros" i "Suglasja" najviše pozornosti plijeni pjesma "Neizlječivo". Stoljeća koji je opakiji i pokvareniji i zato ljudi današnjice Baudelairovu "svjetsku bol grijeha" shvaćaju puno iskrenije i danas u njemu nalaze inspiraciju snažniju nego ikad prije.). često popušta pred slabostima grijeha i to ga snažno frustrira. Ona počinje s pjesnikovim videnjem stvaranja čovjeka i svijeta. Uzaludnost njegovih pokušaja posljedica su ljudske pokvarenosti u modernom svijetu i njegovo mračno potonuće zaustavlja se u kristalnoj klopki leda koja je zapravo ekvivalent Danteovom zadnjem ledenom krugu pakla (čitaj. te on svoju žalost pretače na papir. 29.

kritike. 1827. godine objavljuje prvu zbirku Tamerlane and Other Pcems. pored razigranosti maste ima i hladne cerebralne proracunatosti. u kuci trgovca Johna Allana. pjesme i pripovjetke.POE. siromasne putujuce glumce.Baltimore 7. U Europi. 1.publicistickog posla: pise recenzije. drzi predavanja. Edgar Allan (Boston. napetosti. eseje. koje je samo sebi svrhom. Po povratku u domovinu laca se knjizevno . koje su cesto gradene na efektima groze. . 1809 . U Poevo vrijeme. sto je realizirao u lirskim ostvarenjima i pripovijestima. originalnost i elementarna snaga Poevova stvaralackog duha priznate su ubrzo nakog njegove smrti. Roditelje. Uvijek vise gladan nego sit. Osnovno obrazovanje stekao u koledzu u Londonu. Odrastao je na Jugu. povremeno zapada u teska depresivna stanja te trazi spasa u alkoholu i narkoticima. itd. americki knjizevnik. 19. nije se u SAD-u jos formirao ukus koji bi znao ocijeniti njegove vrednoste. U Poeovim djelima. 1849). U takvim se prilikama Poeu rodila misao da je poezijaritmocko stvaranje ljepote. izgubio je u djetinstvu. 10. Poe je po izuzetnom intenzitetu svojih patnja bio kadar da od izbalaniziranih kantelina romanticke skole satka jedan novi carobni svijet snova i da mu poda stravicnu realnost tragedije. medutim.

kostura. TEZA STIL PISCA: Mnoge teme i gotovo sav dekor Poeovih prica proizlaze iz konvencija koje su postajale u romanticnoj knjizevnosti njegova vremena. TEZA FABULA: Postajuci sve vise rob alkohola. Djelo Crni macak sastavljeno je od niza kratkih prica za koje je sam Poe rekao da njegove price prikazuju “ smjesno dovedeno do grotesnog. junak ove pripovjesti propada i fizicki i psihicki. Strah i jeza. duhovitost pretjeranu do burleske i posebnost preobrazenu neobicnost i mistiku ”. podzemnih hodnika i tamnica. Od tada se njegove nevolje gomilaju. narocito u njenoj “ gotickoj “ struji. U stanjima pijanstva. razdrazen grizodusjem hladnokrvno i okrutno objesi. demona i vampira. sablasti i grobova. folklorom i egzotickim ugodajima: otuda motivi rusevina.2. . kojeg jednog dana. crnog macka. on zlostavlja i svoju zenu i svog mezimca. starih kula i dvoraca. a uza sve to jos ga podjaruje prisutnost nekoga jednookog crnog macka posve slicnoga njegovom ljubimcu koji ga neprestano prati kao ziva uspomena na pocinjeno zlodjelo. stravu natopljenu u uzas. 3. Izgorila mu je kuca. Goticka se knjizevnost koristila interesom romanticara za srednji vijek. uzas i smrt i ludilo prevladavaju u svim kratkim pricama.

da sam tu stravu crpio iz njenih zakonitih izvora i uvijek je vodio samo do njena zakonita ishoda “.). Slabo zdravlje primorava ga da se povuče. vrijeme kao opsesija i bol zbog prolaznosti. 1922. mijenja svijet oko nas. Objavio lektire u 29. France piše mu predgovor za knjigu Les Plaisir et Les Jours (1896). ruši. 1871. Suradnik jeFigaroa. A. iz njegovog nebicno nesretnog zivota i njegove bolecive prirode. 7. tragatelja za izgubljenim vremenom. Marcel (Pariz. a imaju i jednog zajedničkog junaka: Vrijeme. pa živi mnogo godina u izolaciji. tvrdim da strava potjece iz moje duse. Bilješka o piscu: PROUST. Njegov autobiografski roman Jean Santeuil (1952) objavljen posmrtno. vrijeme kao uzrok nestalnosti.18. da se izbriše granica između onoga što jest i onoga što je bilo inspiriraju Prousta. i sva njegova ostala dijela pokazuju zajedničku atmosferu. 1913 objavljuje Du chote de chez Swann. tako je nastao njegov opsežni ciklus A la recherche du temps perdu. visokoga društva. . . povezuje ih bogata imaginacija njihova autora.Poeve su teme uglavnom potekle iz njegova osobna iskustva. da odabrana razdoblja potraju.10. francuski književnik. Poteječe iz građanske sredine i već u mladosti pokazuje interes za mondeni život tzv. pokretač časopisa Le Banquet (1892). U tišini radi na svojemu opusu. Zato je Poe jednom prilikom rekao: “ Ako se moja djela i temelje na strave. Nastojanje da se vrijeme zadobije. Vrijeme koje obara. neukrotiva sila koja nas podvrgava svome toku. Ta. prosinac 2004 20:44:00 | 0 komentara Combray MARCEL PROUST 1. 9.

Najsavršenije osvijetljenje društva. pokazao primjerom da umjetnik ne izmišlja nego otkriva: L’ artite n’ invente pas. On je kreator mitološkog djetinstva. najglupiji i načistiji predstavnik europskog plemstva i . Hrvatski leksikografski zavod. Svojim djelom Proust je ostavio dubok trag ne samo u francuskoj već i u današnjoj europskoj književnosti. najsebičniji. a s drugim dolaze u dodir samo onda kada su im ti drugi osobno potrebni. susrete. najprofinjeniji predstavnik kulture svoga doba. il decuvre. visokog društva daje nam Proust na posljednjih dvadesetak stranica Vojvotkinje de Guermantes. koji se kreću u uskom krugu svojih osobnih interesa. Društvo: Riječ društvo nekako čudno zvuči kad se govori o svijetu koji nam je Proust naslikao. Proustov osjećaj za stil. 2. analitičar. artist. lirik građanskoga komfora. Podaci iz: Enciklopedija leksikografskog zavoda. To je društvo sastavljeno od samih grupa pojedinaca. za minucioznost. za analizu najtananijih osjećanja obogatio je suvremenu francusku literaturu. Proustov vječiti mladić. za vrijeme. Razgovor vode tri protagonista U traganju za izgubljenim vremenom: Swann. pariške salone. tvorac izvanrednih metafora u čijem se traženju osjeća tipično francuska vibracija. Snagom imaginacije. 1969. fiksira sunčane predjele jednoga djetinstva. sjedeljke. rastanke i snove. mnoga lica u prolazu. Zagreb. a neki njegovi opisi pejzaža postaju duhovni zavičaj mnogih miljuna čitalaca. alter ego samog pisca. vojvoda de Guermantes. igre.Proust fautovski tuguje za trenutkom što prolazi. Proust je obogatio svoju spiritualnu realnost.

A za stvaranje njezina lika Proust se poslužio princezama. vojvotkinjama i groficama iz njegove najbliže okoline. ako kod Prousta nema vanjske radnje. koji ne obuhvaća ništa drugo osim svoje bogate četvrti u Parizu. To je društvo koje se raspada bez obzira na bilo koji ljudski moral. 3. jer Proust je svoja lica transponirao prema licima društva u kojem je živio. finese. Članovi tog društva lišeni su svake aktivne volje i zato nesposobni da vrše bilo koju radnju koja bi ih vodila do nekog cilja izvan njih samih. u unutrašnjosti mehanizma sakrivenog ispod površine bića i stvari. Ono ne proučava vanjsku radnju već unutarnje činjenice. Ni jedno od njih ne pokazuje neki napredak ili neki razvoj. Društvo romana U traganju za izgubljenim vremenom kreče se u zatvorenom krugu. svu retoriku. uljepšavanje i gotovo . No.vojvotkinja Oriane. Ta lica ništa neće i zato ništa ne rade. jednog normadijskog dvorca i jednog luksuznog ljetovališta na normandijskoj obali. šarma. Proustovo djelo isto tako nije ni tendeciozno ni moralno. ni jedno od njih ne vrši nikakve vanjske radnje tako da na kraju osjećamo potpunu dekadenciju Proustova društva. što bi ujedno značilo da nema života. njihova budućnost ne ovisi o njihovu htijenju već o stjecaju okolnosti. površnosti i nehumanosti istoga društva. nastojao sam odbaciti sve ono što diktira čisti razum. Slikar prostora i vremena: U jednom pismu Proust kaže: “Što se tiče stila. jer njegovo djelo daje dojam veoma bogatog vrenja. njegova se karakteristika nalazi u samoj mehanici ljudskog zbivanja. ne smijemo zaključiti da kod njega nema dinamike. jedinstven primjerak stila.

Proust nastoji posjedovati vrijeme u čistom stanju. On je u potpunosti raspolagao svojim vremenom i služio se njime samo za vlastita istraživanja. Taj susret prošlosti i sadašnjosti jedna je od karakteristika njegova slikanja izvan svijeta. sadašnjost i budućnost. on je i slikar vremena. Kod Prousta. osjećati se suvremenikom stoljeća i tako izbjeći smrt koja nije drugo nego fenomen memorije. i prema tome. naprotiv. Proust.sve homotične i tražene slike. znači pustiti vrijeme da pobjegne. drugom i trećem. Posjedovati sve to. da bih izrazio svoje duboke i autentične impresije i poštovao prirodni tok moje misli”. tj izvan vremena. Umrijeti znači ne imati više uspomena. stvarajući najprije ambijent koji obavija osjetila određenim svjetlom i tonom. prošlost je isto tako živa kao i sadašnjost. Posjedovati vrijeme znači posjedovati prošlost. To je isto kao izbjeći sva tri i naći se izvan njih. jer nam otkriva proces postajanja sadašnjosti. No tada su te usporedbe bile većinom paralele bez osjetnih dodirnih točaka. . Prošla se stoljeća pomiču i približavaju nama stvarajući sadašnjost. On nije poznavao sata. Ali Proust nije prvi uveo te skokove u prošlost da bi dao slici više reljefa. jedan od bitno proustovskih postupka. te na taj način pruža uvjete za postanak čistih impresija. Prošlost je služila kao muzej uzoraka koji su piscu stajali na raspolaganju. znači živjeti u istio vrijeme u jednom. s tom razlikom da je u isto vrijeme poetičnija i slikovitija. ne živjeti ni u jednom potpuno. Proust se služi bojama kao impresionistički slikar. osim što je slikar prostora. njegov se život odvijao izvan praktičkog vremena koje su ljudi ustanovili da organiziraju rad koji od njih zahtijeva socijalni život.

i 159. Beskrajana i nemirna površina. Taj odejevni individualizam izražava naša različita duševna stanja. cvijeće. naš vlastiti izraz. autorov stvaralački duh ulijeva život u neživi svijet u kojem stvari postaju individualne i ponašaju se ka živa bića. koju su ljudi ukrasili brodovima. drveću i moru. a monokl mondenog romansijera izražava njegov jedini organ psihološkog prodiranja i nemilosrdne unutarnje analize. kao što živa lica. Dinamične slike Unutrašnjo neprekidno gibanje oživljuje dekor i prirodu: predmeti. ta nepregledna snaga. stranici ovog romana. staklo monokla generala de Fraubervilla pretvara u jednu monstruoznu ranu. crte našeg karaktera kao i karakter epohe u kojoj živimo. Proustove dinamične slike i njegovo opisivanje predmeta vidimo na 158. sobe. Te stranice poznate su zbog karakternih crta koje pojedinim licima daju njihovi monokli. ta vječna promjena. U slikama prirode Marcel Proust najviše pažnje posvečuje cvijeću. More. našlo je u Proustu svog velikog pjesnika. dok markizu de Forstelleu monokl daje melankoličnu osječajnost u kojoj žene otkrivaju velike mogučnosti ljubavnih patnji. Tako odjeća prestaje biti samo tkanina i suvišni ukras i postaje sasvim sastavni dio nas samih.4. gradovi. Tako se npr. predstavljala je za njega princip mladosti: “(Mladost) je stanje prije potpunog ukrućenja i zato u društvu . to vječno gibanje. drveće i pejzaži žive.

Himeni se odmah ponudi don Sancho kao covjek koji ce stati pred Rodriga da obrani njenu cast i Himena prihvaca don Sanchovu ponudu.koji je zaljubljen u Himenu.zaljubljen u Himenu DON ARIJA.ludo je zaljubljena u don Rodriga.kastilski plemic DON ALONSO.sina don Diega.Himena i dalje uporna u svojoj zelji da osveti oca iziskuje od kralja da pusti Rodriga u dvoboj.infantkinjina odgojiteljica ELVIRA.Don Diego salje Rodriga u boj protiv Maura da bi ga bar na kratko udaljio s dvora.don Gomezova kci LEONORA.kastilska infantkinja DON DIEGO. koji se pred nama bez prestanka mijenjaju. U njega je zaljubljena i dona Uraka. Kraj Likovi u drami su:DON FERNANDO.grof Gormaz.a ona ce pobjedniku biti zena.Don Diego i grof se posvadjaju.infantkinjin Radnja drame Cid odvija se u Sevilji.prvi kastilski kralj DONA URAKA.Kralj ga hvali te ga stavlja pod svoje okrilje.Himeni kazu da je Rodrigo mrtav te ona padne u nesvijest i time dokaze da je zaljubljena u Rodriga.Rijec Cid na Maurskom .On sa svojom vojskom unistava Maure i slavno se vraca na dvor.kastiljska infantkinja.kci grofa Gormaza. prosinac 2004 20:43:00 | 0 komentara Cid . Objavio lektire u 29.Naslov originala je Le Cid.Himenin otac DON RODRIGO.Rodrigo je zaljubljen u Himenu.Nakon toga Himena kod kastilskog kralja Fernanda trazi kaznu za Rodriga iako je zaljubljena u njega. te grof don Diega udari.Himenin dragi DON SANCHO.Posto je star don Diego se ne moze odbraniti te poziva u pomoc svoga sina Rodriga.Mladici se susreucu u dvoristu dvora i Rodrigo pobijedi don Sancha.Rodrigo je postavljen za vodju u tom boju.Kralj na kraju kaze da je sramota s Himenina imena sprana te da se ona Rodrigo mogu vjencati.don Rodrigov otac DON GOMEZ. ali mu je cast vaznija i od ljubavi i zbog casti i uvrede nanesene ocu ubija grofa Gormaza.kastilski plemic HIMENA. Kralj je primoran prihvatiti te daje Himeni pravo da izabere covjeka koji ce braniti njenu cast. koje vidimo kad smo na moru”.Pierre Corneille Sadrzaj: Himena. koji se poigravaju s nestalnim oprečnostima i što nas podječa na neprekidno ponovno stvaranje primarnih elemenata prorode.Himenina odgojiteljica PAZ.mladih djevojaka osjećamo ono isto koje osjećamo pred oblicima.Drama ima 5 cinova.

Neukrotiv je buntovnik: uplece se u zavjeru talijanskih karbonara. .Udovica.kardinal Richelieu izdvojio je njega i jos cetvoricu dramaticara s nakanom da ih materijalno i moralno podupre u stvaralackim nastojanjima. 4. Objavio lektire u 29. The two . gdje moralno i materijalno pomaze njezin oslobodilacki pokret i umire u taboru ustanika. Grcka. Njegova primamljiva vanstina i zanimljiva licnost ucinila ga je ljubimcem zena. Time njegov stavralacki kazalisni rad biva jos djelotvornijim. 1. O piscu: Pierre Corneille rodjen je u Rouenu 1606. koa lord. Byron je bio u prilicnoj mjeri nasljedno opterecen. Potomak Normana. sudjelovao u radu Gornjeg doma istakao se govornickom vjestinom.Djela su mu:Melita. Neko je vrijeme. George Gordon (22.u kojem slavi domoljublje i primjenjuje Decartesovu filozofiju: duznost.Pompejeva smrt. indiniran klevetickom hajkom. Byron jedan je od najistaknutijih engleskih knjizevnika.prema Corneilleu znaci gospodar.Nakon prvih kazalisnih uspjeha.Cid. 1788.godine gdje ce I umrijeti docekavsi starost.Odgojen kod isusovaca.Francuski dramski pisac..Polijekt.GEORGE GORDON BYRON 1.kao odvjetnicki sin ucio pravo i zivio od odvjetnicke sluzbe u Rouenu. prosinac 2004 20:43:00 | 0 komentara PUTOVANJE CHILDA HARALDA .Od djela najvaznije mu je Cid (1636). Glavna su mu djela: Putovanje Childa Harolda. Don Juan. protjeran iz Italije odlazi u Grcku. engleski knjizevnik. The Giaour. sin “ mahnitog Jacka “ i ekscentricne majke.).Missolonghi. zaboravljen i jadan. 1824. napusta zauvijek Englesku. TEZA BILJEŠKA O PISCU: BYRON.volja i razum odredjuju postupak likova. Nakon razvoda. 19. Putuje cijelom Europom i Bliskim istokom.Cinna.

junaci su mu strastveni borci i razocarani individualisti koji mrze suvremeno drustvo. tako da se njegov zivot doima kao zivot najizrazitijeg romanticnog junaka.. TEZA STIL PISCA: U Byronovim djelima romanticki zivotni nazor predstavlja se u svom definitivnom obliku. drustvenim konvencijama i upravo to osjecanje nesklada i raskola uzrok je radanja osjecaja promasenosti. itd. stoljeca. titanizmom. Uzore za svoje junake Byron je trazio u svom vlastitom zivotu. Svojim buntovnim stavom. Heaven and Earth. Osobito je poznata i poemaThe prisoner of Chillon. usamljenosti.. Byronovim djelima dominira slobodarska misao i protest protiv zla u zivotu. 2. satirckim duhom i melankonijom Byron je izvrsio snazan utjecaj na ostale romanticare te pored Shakespearea najvise utjecao na knjizevnost XIX.Foscari. Cain. Njegovi junaci su individualisti s burnim unutarnjim zivotom koji u sebi nosi crte demonskog. Byron je u poeziju uveo nekoliko glavnih motiva revolucionarnog romantizma: idealizira primitivne domoroce. Byronovi junaci osjecaju potpun nesklad izmedu sebe i svojih moralnih nacela. . suvisnosti.

on ne zali za nicim.3.Zasicen svime. samo zali sto je postao bezosjecan. Odlomak iz Putovanja Childa Haralda . TEZA ANALIZA DIJELA: Byron u svom velikom i znacajnom djelu Putovanje Childa Haralda opisuje covjeka koji nije nasao svoje mjesto pod suncem. izgubljivsi san o sreci On je prestao da se s drugima vida U ocima su mu katkad sjale suze Al´ ponosni Childe im nije davao slobodu Oduzet tugom on je lutao usamlen I odlucio da svoj rodni kraj Napusti krecuci na dalek put . Dok mornar zali za domovinom.. s olujama i valovima. covjeka koga je sredina odbacila i nije mu namjenila neku drustvenu ulogu. Njega odbacuju oni koji su mu bili najmiliji i zbog toga primoran je otici iz domovine koju je toliko volio.. ustvari on zali sto ne zali za nicim. Njegova jedina utjeha je borba s prirodom. bez zelja i nekog odredenog cilja. zenom i djecom koji ostaju sada sami.

Tudim mislenjima nije vjerovao. Upravo iz ovih stihova vidimo kakav je bio Child.Zbogom! Zbogom! . Ono sunce gdje zapada. Vidimo da je to covjek koji prezire drustvo..... covjek koji se nije mogao umiriti s vladajucim zlomom. 4.laku noc!. gledajuci prezirnu janilu. zivjeti u sebi samemu. Tamo je i nama poc! Teb´ I njemu zbogom sada. ovaj svijet. ricu vali. TEZA POZDRAV DOMOVINI: .. covjek koji je zasicen svime.Pokoren samo svojim teznjama Nije se mogao umiriti sa vladajucim zlom Pun ponosa. Da moze.. I shvatio je. koji je izgubio san o sreci. . napustivsi svijet. a galebi grakcu k tom. Domovino .Rodni zali Vec s´ otimljim oku mom vjetar huce.

doslovnoga i alegorijskoga. koji ispašta grijehe i zablude prošlosti i na simboličan. a ujedno pocetak lutalackog zivota. ). prosinac 2004 20:42:00 | 0 komentara Mirisi. ). i to oduljom pripovijetkom (ili kraćim romanom) Izgubljeni zavučaj. pokušala srušiti tradiciju i povijest i zatim doživjela bolno otrežnjenje i deziluziju. Urednik je u izdavačkim poduzećima. na koju upućuje i referenca u naslovu. Među pokretačima je Krugova. Čovjeka u izokrenutoj stvarnosti ironizira roman Izvanbrodski dnevnik (1977. U središtu je radnje intelektualac. tiskao je svoju prvu knjigu pjesama Glasnice u oluji.Slobodan Novak Bilješke o piscu: Suvremeni je hrvatski pripovjedač. zlato i tamjan (1968. zlato i tamjan . On joj je priskočio u pomoć. No pravi "junak" djela je zapravo Ideologija. od bezbožništva i dogmatizma. Kratki roman (ili odulja pripovijest) Tvrdi grad (1961. nepokretna. umjesto da se . Objavio lektire u 29. koja zarobljuje pojedinca. bespomoćna. U ono vrijeme bila je to česta tema u hrvatskoj književnosti. a osnovni osjećaj u znaku je sartreovske metafore mučnine i gađenja prema svijetu. ). Pučku školu završava u Rabu. a završio u Sušaku. zlato i tamjan jedno je od najboljih proznih djela suvremene hrvatske književnosti. ) naslovom i sadržajno asocira na onodobnu egzistencijalnu književnost u Hrvata. Slobodan Novak (o romanu): Čovjek se zatekao kraj osobe koja je pala u krevet. Novakov moralistički roman pisan je tonom razorne ironije i sarkazma. Tu je kraj njegova zivota u domovini. O romanu Mirisi. dramatičar i pjesnik. nezamagljenom i autenticnom istinom. Rođen je u Splitu. 1955. -1958. a nakon toga je uglavnom u Zagrebu. gradi se na stalnom miješanju sakralnoga i profanoga.Ovaj dio govori nam kako Childe ostavlja svoju domovinu. Ugrožena osoba umire nadugačko. Nastavlja kao prozni pisac. Godine 1950. U glavnom liku sabijeno je iskustvo cijele generacije koja je prihvatila utopijski projekt. odlazi studirati na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. zlato i tamjan Roman Mirisi. Dvije-tri godine živjet će u Splitu (1955. Složena simbolika romana. sama i nezbrinuta. U klasičnu gimnaziju išao je u Splitu. pocetak potrage za novom. rezignirani humanist. gotovo ritualan način čisti se od naivne vjere i ideologijske zatucanosti. Književni ugled ponajviše je stekao romanom Mirisi. vlada njime i određuje njegovu egzistenciju. Nakon demobilizacije iz partizana 1945.

njegova žena se raspitivala za Madonu. kako je isprva izgledalo.e i godine .odlazi po vode kod susjede Erminije .Erminija mu putem priča da zna da ć.ati Dragoj da ne ostane kod kuće . Je li normalnije otići i napustiti je ili ostati i žrtvovati se? Fabula: .pripovjedač.njegovo tijelo je tražilo svoje jer je žena bila stalno umorna i bila je Madonin rob .razmišljao je i o tome kako ć.pripovjedač. Draga je dala Madoni več.on joj nije vjerovao i ona je rekla da o tome ništa neć. a Madona je zahrkala škljocajući kao plinomjer . 18 dana. Čovjek stražari kraj nje jer mu ništa drugo ne preostaje. crtao je parcele za katastarske izvode . a zatim je otišao kuć.brzo čisti. a pripovjedač. a pripovjedač.Erminija je krenula s njim natrag jer ju je Draga zvala da je vidi .Draga ga šalje po vode jer se želi okupati . a Erminija se nije složila s tim i Madona se poč.je ustao i izašao na terasu prema moru.aj koji je skuhao .u ponoćje brod otplovio i otplovila je Draga .em .poslije je Erminija otišla. a iz druge sobe kreči Madona .je izašao van .mora ostati sa Madonom .Draga (pripovjedač. Kćeri i Sinu o tome kako se i zašto brinu za Madonu .ela derati i vikati kako su joj sve uzeli pa sad hoć.drugo jutro došla je Erminija .kad je došla u kuću Erminija se ponovo upoznavala s Madonom koja je zaboravljiva .još je rekao da mu žena putuje na 18 dana i da će biti sam s Madonom.Madona je pitala za Dragu i rekla da se treba sakriti kad se vrati i iznenaditi i prevariti .sjedi u sobi.se sjetio kako su prošlog ljeta Šveđanke dolazile u njegovu sobu .pripovjedač.i .e njegova Draga morati objašnjavati sve svojoj majci.tada je zavikala Madona i prekinula ga u njegovom snu .Madona je rekla da ima sto godina.pripovjedač.eru i otišla se kupati.sada.e Madona umrijeti dok on bude sam .do njih je došao Doktor koji dolazi svakih 18 dana i čudi se kako Madona ima puno godina.eva žena) njeguje Madonu .prijatelj je imao posla.Draga će putovati na kopno.razmišljao je kako za iduće dane treba napraviti opsežan plan .Erminija je ostala na večeri sa Dragom i pripovjedač.uputio se uskim ulicama do svoga starog prijatelja s kojim je običavao kartati . a dobro vidi i čuje . će on morati brinuti o Madoni . a on je rekao da je sve u redu .e prič.otišao je do nje i donio joj č.

pripovjedač.se žali kako mu je teško i kako bi volio da ima slobodnog vremena da može čitati i šetati po parku Erminija ga ne može zamijeniti jer je uprskala stvar i prestrašila Madonu jedini odmor za pripovjedač.u ona nije znala zašto ga je zvala.i Tunina su se napili zvala ga je Madona i Tununa ga je na to upozorio. grijeh. ) pripovjedač.za nju je to zlo.(Dragi) je pazio na Madonu otkrio je da su se poboljšali odnosi između njega i Madone i razmišljao je o tome (63. -71.se prisjetio nekadašnjeg Badnjaka vidio je da Tunina još uvijek nosi istu odjeć.otišao tamo i pričao joj o Hanibalu Lucić.i Madona našli u Madoninoj sobi i pjevali su jednu staru brojalicu pripovjedač. -40.u kao i prijašnjih Badnjaka ostavili su Madonu i pripovjedačje još neko vrijeme pričao s Tuninom u kuhinji došla je jedna djevojčica i donijela č. a Madoni je rekao da je umro Dragin otac i da je zato Draga otišla samo da Madona više ne bi pitala za Dragu rekao joj je to. pa je pripovjedač.- rekla je pripovjedač.e mu biti teško s njom zato što je to rekao pripovjedač.e skuhati čaj i da Madona spava . pripovjedač.ela derati i gušiti se samo da bi dobila limunade rekao joj je da će za večeru imati blitvu i ona je tiho pjevušila "od straže jutarnje sve do noć. ali je bio mršav i zato su svi krivili komunizam pripovjedač.(Dragi) je invalid otišao je do Madone iako ga ona nije pozvala i dao joj da popije č. ) zajedno su se sve troje: Erminija.i" do več.ali donio je Tunina pijetla. str. -65. lijenost znao je da ć.je poslije toga izašao van u šetnju ispovijedio se moru (70.ere tri dana se Madona na njega ljutila na badnjak je došao stari Tunina u posjet Madona ga se nije sjećala. ali su ipak zajedno prič. ali je rekao i da je ona spavala dok je Draga odlazila u tome je pogriješio jer ona ne priznaje da ikad spava .je rekao Erminiji da ode do Madone.isto rublje iz samostana. ali mu je kad je izlazio iz sobe rekla da pozdravi Lucića Erminija je švrljala u vrtu i išla za pijetlom kojeg je donio Tunina pripovjedač.ju je nazvao malom djevicom pripovjedač.a je kad Madona sama sa sobom razgovara (38. ali otvorenih očiju dao joj je novac da kupi hranu u gradu tada se javila Madona i tražila Dragu pripovjedač.ašu hladne kamilice Madona se poslije toga poč. ) kad se vratio rekao je Madoni da je bio u općini .u da ć.

radi i dolazi poštar i donosi č. -120.poslao kuć.itati jedan roman i nesvjesno rekao da će ga ubiti.a kako se sjeća pripovjedač. a i Stric se toga bojao samo to nije pokazivao (povezanost Madone i pripovjedač. ali na kraju je otišao pošto se godina bliži kraju. -83.eva sestra Icita došla Stricu Madona prič.epio nos otvorio je prozor u njenoj sobi i odč.i Sveta tri kralja Strič.a se saznaje u povratku u prošlost) drugo jutro odveo ga je Stric u crkvu prošao je cijelu ceremoniju i ostao je živ.estitaju Božićbrzo su otišli i Madoni je postalo lošije jer joj je Erminija rekla da je papa Pio 11. . tko više vrijedi (120. ) to popodne donijela je opet mala djevica voć.kad je uoč.i k njoj jer joj se zač.doć.i Madona je opet tražila da joj pripovjedačisprič.estitku donio je pismo od Drage iz Zagreba i penziju poštar je brzo otišao jer je Madona zvala i pripovjedačje morao otić. anđeo. ) vidio je da se Madona raspada i po Erminiji je pozvao Doktora Doktor mu je rekao da treba svaki da prati Madonu Doktor je želio vidjeti tavan i zanimalo ga je staro bakreno posuđe Doktor nije želio brzo otići jer je našao zanimljivih stvari. možda neće preživjeti i toga su se bojale. njegovi prijatelji da im č. a Stric je poč.- došli su im u posjetu gospodin i gospođa. ) podjela ljudi. on je želio da ona dođe .eo č.e se i sve joj reći (81. anđela koji je išao na pričest to je Icita došla priopćiti Stricu Stric je rekao da će pripovjedač.napit ć.a kako je išao na opć-inu rodila se zla misao u glavi pripovjedača: o tome kako će jednog dana reći Madoni da opet ima sve posjede i da je opet bogata i veselje će je ubiti smislio je kako će to učiniti .epio joj nosi (118. a pravi anđeli su umirali povratak u sadašnjost .pripovjedač. umro Madona nije umirala većje plakala tada je Erminija otišla jer ju je pripovjedač. -119.se pitao kako je nakon svih tih blagdana opet tu gdje je drugi dan pripovjedač. pripovjedačje izvršio dužnosti i obveze prema susjedima i prijateljima sredio je da samostanke opatice opet šalju malu djevicu k njima.zanimljiv opis) razmišljanje o bolesnim i zdravim ljudima (119. nekog u romanu Teta i Štramacera su rekle da dijete.a kao dječaka.i sutradan spreman Icita je otišla.a i slatkiša iz samostana Madona i pripovjedačsu tako sjedili i gostili se retrospektivno se vraća u prošlost pripovjedač.

e razmisliti Draga se vrać.po Zolinom romanu kad se vratio kući. ona je živnula pripovjedač.e vratio se kuć. ljubiti i htio je spavati s njom. ali je pripovejdač. ali nije mogao otišao je po vode na Erminijin zdenac i Erminija se našla tamo znala je što je on radio i nazvala ga sramotnikom poslije je došao Doktor i pitao ga zašto je sve o č. Doktor i pripovjedač. mislio je da će to Erminija učiniti.ih je zvao "Olga i Lina" .i i ugledao malu djevicu u njegovom vrtu pitao ju je zašto je došla.zbog toga što ga je pred Doktorom prikazala kao ubojicu Erminija je rekla da je ne ubije je ć. a pripovjedač. kako mu se činilo dok je bio pod utjecajem rakije. ali ona nije htjela reći otkrio je da se zove Lucija i počeo ju je dirati. ali je uvidio da je već.je tada otišao do Taribe.rekao da ć.ao je s njom i mislio je da je derište. otišao je izvan kuće otišao je kod prijatelja na kartanje (prijatelja Line i njegove žene Olge) pripovjedač.joj je rekao da je to samo štakor kad je propao strop pod Doktorom.ula da netko lupa na tavanu.su odglumili pred Madonom da se strop srušio od starosti Doktor je htio kupiti starine na tavanu i pokušavao se dogovoriti s pripovjedačem.ao s Madonom mala djevica je konač. koji je imao krčmu tamo je susreo pijanca Franju Daska zvanog Decilitar i dao mu novaca da si kupi pić.učinio.Nova godina drugi dan je rekao Madoni da su joj oni iz općine sve vratili.prič. ali ona nije htjela nakon što je to pripovjedač.žena prije nego što je otišla rekao joj je da bi prvo trebala biti malo žena. došla je Erminija i htjela ga zamijeniti da on može otić.emu su se dogovarali isprič.- došla je Erminija i pripovjedačju je htio zaklati nožem zbog izdaje .ao Erminiji .misli da je Madona zapravo svjesna svega i da prikriva svoju amneziju (169-170) Madona se tada izderala da je sve što je rekao laž i da ne želi da joj odnose bakreno posuđe i tjera ga van pripovjedač.a za 6 dana taman kad je pomislio da bi mogao otići na kartanje kod prijatelja.i malo van on se nije dao tako lako jer je trebalo Madoni leđa oprati. rekao je to samo da bi mu prošao dan Madona je taj dan bila mirna i zamišljena. bila je već.e Madoni svaki dan prati leđa i masirati je zatim je pripovjedač.no došla prič. u nekom stanju nirvane tek kad joj je rekao da će bakreno i srebrno staro posuđe prodati. a onda neka se zaredi Doktor je došao po bakreno posuđe i srebrno sveto posuđe Madona je č.

ekivao je Dragu i odlazio k moru u vrijeme dolaska broda treć.a žena Draga je. Mjesto radnje: na otoku u sjevernom Jadranu Mirisi.sa svojom ženom (trećom ženom.io je Madoni priznati da je sve što je rekao bila šala. svi su se okupili u Madoninoj sobi i ona je rekla da izgledaju kao dva anđela (234. Draga je vidjela rupu na stropu u Madoninoj sobi. svećenik.i jer nisu imali novaca za dovoz proveo je noć. a pripovjedačje rekao da je išao čistiti prašinu na stropu i da je to tako palo don Vikica. a ona mu je odbrusila da ne trpi uvredu od njegovih šala i da mu svaki put ne vjeruje sljedeća dva dana oč. ali neće za tri dana dolazi Draga odluč.icu i nešto je buncala ujutro su se probudili.enik otišao. došao ime je blagoslivljati kuć. zlato i tamjan .se branio govoreći da on nema što skrivati i rekao je da je najbolje da sve zaborave. Melkior i Baltazar . ) Vrijeme radnje: 1965. ) uzeli su cijev od 100 metara i ponijeli je kuć.je rekao Dragoj da dok Madona živi i njihov život ima smisla.i po cijev za kanalizaciju Draga je putem zaplakala i pripovjedačje znao da mu nije sve rekla što je radila u Zagrebu pripovjedač. pričala pripovjedaču o svom boravku u Zagrebu i kako se sve promijenilo tada je došla i Erminija i divila se Draginom donjem rublju Draga i Dragi morali su otić. -1966.enik je uzeo tamjan i posuo po žeravici u kadionici na pragu vrata napisao je "19G + M + B66" kad je sveć.- pripovjedač. da on opet zatvori vrata i sam se brine za Madonu Doktor misli da će ga pripovjedačucjenjivati.e postati besmislen (220.pokloni koje donose tri kralja: Gašpar.i Madona ju nije prepoznala te ju je ponovno upoznala i dobro prihvatila misleći da je prpovjedačeva treć.i dan je došla Draga i pitala ga kako je Madona rekao joj je da je ostala sama kod kuće i da zna da je izašao Draga je na te riječ. pošto se naspavala.i požurila kuć. a kad ona umre njihov život ć.u sveć. kako bi Madona rekla) Madona je imala vruć.

nego je ismijavam kao nerazumno dijete. gotovo ritualan način čisti se od naivne vjere i ideologijske zatucanosti. Citat: "I je li to moguće da je Madona toliko pri svijesti? Zar ono jednostanično biće tamo oduvijek tako rasuđuje. Proučava me i opire se. Dragi (pripovjedač). Erminija . On je "intelektualac. a kad umre nestat će i taj smisao. kritična. poštar. Doktor. svjesna svega što se u meni odigrava. Tariba . Možda mi zato tako ništa ne uspijeva! Možda sam zato tako smiješan. snagom. Jer se ona bori zamaskirana amnezijom. sad smo svoje degenerirano potomstvo! Otkako si i ti uvidjela da nisi moj trabant. i počet ću možda Madonu kao voljeti. a ja se samo zavaravam ponesen svojom prividnom superiornošću. Glavni junak razmišlja o mnogim stvarima. Hoće li ona tako ubuduće ostati prisutna. pokušala srušiti tradiciju i povijest i zatim doživjela bolno otrežnjenje i deziluziju". meni će biti lakše podnositi ovo progonstvo. koji ispašta grijehe i zablude prošlosti i na simboličan. svjesna svega. Opire se potiho i kao slučajno. rezignirani humanist. od bezbožništva i dogmatizma.krčmar i drugi Karakterizacija glavnog lika Pripovjedač (Dragi) je profesor. " (169. Jer ona je nešto što pred svojom prošlošću smijem prezirati. . kao tromu životinjicu. neuračinljivošću i odsutnošću. to se ona čini nedužnijom i potrebnijom moje pomoći i utjehe.Likovi: Madona Markantunova. pokretnošću. Draga.stari prijatelj. U jednom trenutku misli da je Madona svjesna svega i da prikriva amneziju.susjeda. Tunina . U glavnom liku sabijeno je iskustvo cijele generacije koja je prihvatila utopijski projekt. pa ne uvažavam njen razum. ) Život za pripovjedača ima smisla dok Madona živi. (to govori svojoj Dragoj kada idu po cijev za kanalizaciju) Citat: "Mi smo bili svoji veliki preci. sebe. Lino i Olga prijatelji. ima 45 godina kao i Draga. i što joj je vještija mimikrija. -170. onoga što hoću s njom.

Kad ona nestane. što je trebalo zbrisati. naprotiv. esejističkoj) obradi stanovitog broja aktualnih. postaje sve očitije da je to zapravo bolna ispovijed jedne velike krize i grcaj jedne duboke tuge. čujem je. upravo ja dokaz njezina postojanja. taj nesumnjivo kapitalni rad u opusu Slobodana Novaka. površnu oku. ako ne kroz mene? Ja svakodnevno priznajem njeno postojanje: pokrećem je. I bit će istina. . . da se njome bavim! Neka vegetira ta prošlost kad je tako bezopasna i bijedna nspram zala što smo ih sami stvorili. naši pothvati u vjeri i u žrtvi i u radu. krpelj i mješinac usuti s vremenom u moju dušu svoje ljigave ličinke. vidim. Novak nam ne bi ni jedanput pokazao lice glavnog junaka. Citat: "Da nije sasvim tako. mogao ukazati kao artificijelan. što smijem mrziti. "pravljen". zar ne? Neka traje. pogodna je da bi se oprvadali podvizi naše junačke mladosti. Podređena Novakovoj snažnoj potrebi izričitog formuliranja stavova. da smo nešto srušili što je padom prijetilo. iako je pomalo i naše djelo. ubojite ironije. ) Roman izričaja Roman Mirisi. taj fitoparazit saplest će moje žilje i krv moju svojim neraskidivim izdancima. I možda sam. i ja ću od te trakavice presušiti u svojim najboljim sokovima. osjećat ću samo bezbroj stvari kojima se protivim i kojima se odupire sva moja duša. on već sve zna. zar ona inače postoji. ona je vrlo dobar objekt da se u njemu utjelovi mnogo toga što je čovjeka trovalo. utoliko što u njemu autor inzistira na pojmovnoj (izričajnoj. (Ivo Frangeš. ja donekle znam. . Dok ona živi. od ove ću se gljive rastočen rasuti. jer u odgovaranju je prava bit ove čudesne. Zagreb. predodžbeno-čilna struktura fabule služi kao okvir iliti kostur čitavom nizu upečatljivih filozofijsko-spoznajnih eskapada. Jer. jer junak je ujedno i "snimatelj". društvenih i moralnih problema. 1987. Ja sam domodar jednome nametniku. zlato i tamjan (1968. On je ujedno i taj kojeg Madona iskorištava što je pisac vrlo slikovito prikazao. razorne. Onda što?! Ona neka živi madona. ) Novakov bi se roman. Bit ću đubre.što smijem osuđivati i odbaciti. Ona je zaista nakaza. čak i naša nepromišljenost i bahatost i čak nehotimična zlodjela!" (220. ona je prava nakaza i bez nas. postojat ću samo dok me bude htjela piti. ali će taj infuzorij. možemo odrediti kao roman izričaja. Povijest hrvatske književnosti. (. dotle ću osjećati neposredno da smo nešto učinili. Kroz moje postupke potvrđuju se njezine želje. On neprestano kruži oko "okrivljenoga" i njegova čina. da smo u nešto uložili svoju mladost. hranim je. ostvaruju njene riječi. To je priča o osobi koja razmišlja nad . montiran. . Uspravljam njene izvrnute misli i tako oživljujem i osmišljavam. ) Pripovjedač je taj o kome ovisi Madona i njen život. Zato je moram voljeti. a ipak postavlja pitanja. podesna je za prezir. idejnih. ) Glavni lik je ujedno "snimatelj" Da se služio filmskim jezikom. a kad se pozornije čita. ). " (86.

2. 10.vlastitom sudbinom. Poslanice su sastavni dio Pavlova misionarenja. Zagreb. (Igor Mandić. 12. Redosljed poslanica koji je utemeljen od davnine ne temelji se na vremenu postanka. 14. 7. Slobodan Novak. dakle poopćavajući svoju spoznaju u razmjerima koji nadilaze puku privatnu osujećenost. ) Objavio lektire u 29. . zaustavljena u vremenu i prostoru. o svome životnom putu. 13. Pet stoljeća hrvatske kjiževnosti. zatočenik vlastite svijesti. prosinac 2004 20:41:00 | 0 komentara Biblija 2 POSLANICE APOSTOLA PAVLA 1. ali i o društvu i vremenu kojemu je svjedokom. 3. Pripovjedač. Uzdižući svoju gorčinu i ironičnost do značenja koja pripadaju čitavoj jednoj generaciji. 6. ovdje polaže račune samome sebi. Novak je ovdje nadmoćnom zrelišću dao idejni zbir jedne epohe. Iz njih doznajemo temeljne to~ke Pavlove propovjedi kojoj je u sredi{tu Krist raspeti i proslavljeni. u jednoj seansi intenzivnog produbljivanja smisla života. 11. Pogovor. 1981. 5. 8. Smatra se da je prva poslanica napisana od godine 51. "zvala se prva poslanica Solunjanima". Poslanica Rimljanima Prva poslanica Korin}anima Druga poslanica Korin}anima Poslanica Gala~anima Poslanica Efa`anima Poslanica Filipljanima Poslanica Kolo{anima Prva poslanica Solunjanima Druga poslanica Solunjanima Prva poslanica Timoteju Druga poslanica Timoteju Poslanica Titu Poslanicu Filemonu Poslanica Hebrejima Poslanice su najstariji popisi kanonskih spisa ili knjiga koje je Crkva od po~etka smatrala nadahnutim i mjerodavnim za svoju vjeru. 9. 4.

ropstvo Zakona i sloboda ljubavi. Sastoji se od: uvod. bo`ja vjernist i Izraelova nevjernost i du`nosti Kristovih vjernika. Temeljnu tematiku navje{ta u "Spasenju po vjeri": Uistinu. jer se u njemu o~ituje pravednost Bo`ja. svetost Kr{}ana. bit spasenja. To osvjedo~enje bilo je pokreta~ misionarskog rada. moral koji proistje~e iz povezanosti s Kristom. Abraham kao prototip vjere. U njoj su posebno zna~ajne teme: smisao apostolstva. naravna spoznaja Boga. povjest. ja se ne stidim Evan|elja. op}a potreba spasenja. smisao i nesmisao `idovskog Zakona. iz vjere u vjeru. Sve se te teme slijevaju u jednu: opravdanje po vjeri. kao {to stoji pisano: Pravednik }e `ivjeti od vjere. ~ovje~anstva i svemira. misterij kr{tenja kao pokristovljenja. jer je ovo slika Bo`ja za spasenje svakomu vjerniku. poziv Izraela. Krist i Adam. Uvod Pozdrav . Od svog obra}enja. O~ekuje da }e ga u tome potpomo}i rimska crkvena zajednica. definicija Evan|elja. smisao ~ovjeka. U tom svijetu on je razumio Bibliju. spasenje po Kristu. Apostol Pavao naumio je {iriti svoje misionarenje na zapad sve do [panjolske. Smatra da Rimljane treba upoznati s Evan|eljem te im upu}uje neku vrst pisma gdje iznosi svoje glavne stavove propovjedanja. To svoje dugotrajno iskustvo Pavao izla`e u poslanici Rimljanima.POSLANICA RIMLJANIMA Poslanica Rimljanima je najopse`niji i teolo{ko najbogatiji Pavlov spis. kroz 20-ak godina svoga misionarskog rada. ~ovje~anstvo bez Krista. spasenje se ostvaruje vjerom u Isusa Krista. Pavoao je sve vi{e produljivao svoju klju~nu spoznaju o jedinstvenoj ulozi Isusa Krista Sina Bo`jega za spasenje ~ovje~anstva. spasenje po vjeri.

ja se ne bojim Evan|elja jer ono je sila Bo`ja za spasenje svakomu vjerniku. koji je. Odre|en za Evan|elje Bo`je. Koje je Bog unaprijed obe}ao Po svojim prorocima U svetim pismima O svome sinu. po tijelu ro|en od potomstva Davidova.Pavao. kako. sa svom vla{}u: Isus Krist. pozvanima da budu sveti. sluga isusa Krista Pozvan za apostola. Po kome smo i mi primili Milost i apostolstvo da na slavu njegova imena propovjedamo poslu{nost-vjeru me|u svim narodima me|u kojima ste i vi pozvani da budete pripadnici Isusa Kristasvim ljubimcima Bo`jim u Rimu. na{ Gospodin. kao {to stoji pisano: "Pravednik }e `ivjeti od vjere" . iz vjere u vjeru. u prvom redu @idovu tako Grku. Milost vam i mir od Boga. Oca na{ega i Gospodina Isusa Krista! Spasenje po vjeri Evan|elje-sila Bo`ja uistinu. Jer u njemu se o~ituje pravednost Bo`ja. A koji se uskrsnu}em od mrtvih -po duhu svetompokazao kao sim Bo`ji.

Svetost Kr{}ana *Kr{tnje sjedinjuje s Kristom *Od ropstva k milosti *Kr{}anin slobodan od Mojsijeva zakona *U~enici Zakona *Unutra{nja borba *Duh sveti donosi slobodu snagu i slavu *Ljubav Bo`ja prema nama .Spasenje se ostvaruje vjerom u Isusa Krisa *O~itovanje Bo`je pravednosti *Nema mjesta ljudskom ponosu *Abraham opravdan vjerom *Vjera osigurava kona~no spasenje *Adam i Krist-grijeh i opravdanje 3. Zakon slu`i samo to~noj spoznaji grijeha.1.Op}a potreba spasenja Sastoji se od vi{e poglavlja: *Slabost i krivnja pogana *Krivnja @idova *Kr{enje Zakona *Samo obrezanje ne opravdava *Bo`ja vjernost i `idovska nevjernost Zaklju~ak: Grijeh i krivnja su op}eniti. a cijeli svijet bude podvrgnut kazni Bo`joj. 2. Sve {to Zakon veli veli onima koji su pod Zakonom.

za vas ovjeren da ste i sami puni ~estitosti.Bo`ja vjernost i Izraelova nevjernost *Prednost Izraela *Bog nije nevjeran *Bog nije nepravedan *Uzrok @idovskog pada *Opravdanje po vjeri *@idovi su odbacili radosnu vijest (Evenj|elje) *Nije odba~en sav Izrael *Izraelov pad donio spasenje poganima *Opomena kr{}eanima poganskog porijekla 5. Ali sam vam pisao-djelomi~no i slobodnije-da vas. posve}ena Duhom Svetim. kako bi pogani postali ugodna `rtva. oslanjaju}i se na milost koju mi je Bog dao dabudem slu`benik Krista Isusa kod pogana.. prepuni svakog znanja i da ste kadri opomenuti jedan drugoga.4. da kao sve}enik poslu`im Evan|elje Bo`je. bra}o moja. tako re}i podsjetim na poznato..Du`nosti Kristovih vjernika *Predanje Bogu *Uslu`nost iljubav u zajednici *Ljubav prema neprijateljima *Poslu{nost dr`avne vlasti *Ljubav. . sr` svih zapovjedi *Dan spasenja uskoro dolazi *Obzir prema slabima u vjeri *Sloboda i ljubav *Kristov primjer Zaklju~ne napomene: ovim rije~ima se obra}a Rimljanima: Ja sam osobno.

Pavao je do{ao u Korint u svom drugom misionarskom putovanju. koja su nastala u `ivotu made Crkve. Prvu poslanicu Korin}anima pi{e is Efeza. Tom poslanicom `eli uspostaviti jedinstvo duha i da odgovori na vi{e prakti~nih pitanja. Teme poslanice Korin}anima *Raspravlja o jedinstvu Crkve i Kr{}anske propovjedi *Izla`e spolni i `enidbeni moral *Daje temeljne smjernice o kr{}anskoj slobodnoj savjesti *Utemeljuje du`nosti propovjednika Evan|elja *Raspravlja o izvanrednim darovima i slu`bama u crkvi *Uskrsnu}e Kristovo koje je jamstvo na{ega uskrsnu}a Prva poslanica Korin}anima sastoji se od: 1.PRVA POSLANICA KORIN]ANIMA Korint je u Pavlovo vrijeme bio bogat slobodarski gr~ki grad sa dvije luke. Crkvenu zajednicu sa~injavali su ve}inom kr{}ani i nekolicina obra}enih @idova iz ni`ih dru{tvenih slojeva osibito robova. gdje nas potanko izvje{}uje o po~etcima korintske Crkve. Ostao je tamo 18 mjeseci.Osuda razdora i javnih sablasti *Razdor me|u vjernicima . zbog razdora i nesuglasica u