L e kt ir e za o sn o vn u škol u

Srijeda, 10.10.2007.

R.Bach - Galeb Jonathan Livingstone
Ime pisca : Richard Bach Bilješka o piscu: Richard Bach je suvremeni američki pisac. Bio je vojni pilot, a pozornost čitatelja privukao je modernom bajkom "Galeb Jonathan Livingston". U njoj je došlo do izražaja autorove ljubavi prema plavim visinama i sklonost metaforičkome i simboličkom prikazivanju života i spoznaja o njemu. Njegovo djelo "Galeb Jnathan Livingston" mnogi uspoređuju s djelom "Mali princ". Mjesto radnje : nebo i zemlja Vrijeme radnje : suvremenska radnja Tema : Galeb Jonathan želi naučiti savršeno letjeti Osnovna misao: Često se dogodi da zajednica ne želi ili ne može razumjeti više ciljeve pojedinaca i stoga taj pojedinac bude isključen iz zajednice. Lica : Galebovi Jonathan Livingston, Fletcher Lynd, Sullivan, Gang Sadržaj priče: Galeb Jonathan Livingston nije bio kao ostali galebovi. Bio je buntovnik i nije mario za ostale galebove. I dok dok su ga roditelji molili da bude kao ostali galebovi i da se brine kako doći do hrane, on je samo želio postati letački virtouz. Bio je mršav, no letenje je volio više od hrane. Ni manje nesreće koje je imao u zraku nisu ga pokolebale. Napornim vježbanjem uspio je postići brzinu od 396 km/h. To je bio rekord jata i Jonathan je očekivao pohvale od Starješine. Međutim, Starješina ga je ukorio i protjerao iz jata. No, Jonathan je bio uvjeren da slijedi viši cilj života. Bio je protjeran na daleke hridi, ali on je odletio mnogo dalje. Boljelo ga je što njegova braća nisu htjeli ni čuti ni vidjeti što je naučio. A onda, jedne noći Jonathanu se približe dva druga galeba sjajna poput zvijezda. I oni su bez imalo muke izvodili sve akrobacije koje im je Jonathan zadao. Kad je vidio da je našao ravne sebi, Jonathan ih je upitao tko su. Odgovorili su mu da su njegova braća i da ga vode kući, pravoj kući. Jonathan je bio spreman, tada su tri galeba nestala u tamnom nebu. Jonathan je sve lakše izvodio svoje akrobacije, tijelo mu je postalo blistavo, oči sjajne. Otkrio je da može letjeti brzinom od 500 km/h. Iznenada dva galeba su nestala. Jonathan je sletio na obalu gdje ga je dočekalo desetak drugih galebova. Ubrzo je saznao da je došao u zajednicu u kojoj je svima stalo da svoju tehniku letenja dovedu do savršenstva. Dobio je instruktora galeba Sullivana. Jedne većeri saznao je od starješine Ganga da nebo nije ni u kojem vremenu , ni na kojem mjestu, nebo je savršeno i može biti bilo

kad i bilo gdje. Naučio je i da se snagom misli može stići gdje god se želi. Jonathan je naporno vježbao tu vještinu i tako je sa Gangom došao na neki čudni planet. Još je samo trebao naučiti kontrolirati novostečenu vještinu. No, jedne večeri Gang je nestao, umro je. Jonathan he sve više razmišljao o Zemlji. Sullivan ga je nagovarao da ostane, no Jonathan je ipak otišao. Na nebo se mogao vratiti u svakom trenutku jer je svladao vrijeme i prostor. Na Zemlju je otišao zato jer je želio naučiti letjeti ostale galebove koji su protjerani kao što je bio i on zbog letenja. Prvi mu je učenik bio galeb Fletcher Lynd, mladi i neobuzdani galeb koji je težio letačkom savršenstvu. A Jonathan Jonathan je u to vrijeme bio najljepši i najsavršeniji galeb na svijetu. Uskoro je dobio još šest učenika i sa njima i sa Fletcherom želio se pokazati svom starom jatu. Isprva je opet bio odbacivan, no malo-pomalo na tisuće galebova okupljalo se oko njega i željelo postati kao on. Jednog dana Fletcheru se dogodila nesreća. Pri velikoj brzini udario je u stijenu i ništa mu nije bilo. Jonathan je tada vidio da je Fletcher ovladao snagom misli i prepustio mu podučavanje jata, a sam je otišao među druga jata . Fletcher je shvatio da ne postoje granice, da je sve moguće. Tada je počeo njegov lov za Jonathanom, za utjelovljenjem savršenstva i njegova utrka sa znanjem. U toj utrci nije mogao pobjediti jer znanje nema granica. 10.10.2007. u 21:27 • 44 Komentara • Print • #

Đ.Sudeta - Mor

O piscu: Đuro Sudeta bio je hrvatski pjesnik duhovne zakupljenosti i tužnog raspoloželja. Bio je seosko dijete, a rođen u selu kraj Bjelovara gdje je proveo djetinstvo, pa su motivi tog ambijenta ispunili njegovu intimnu liriku. Najčešće je pisao pjesme i prozu u fantastičnom smjeru od kojih je Mor najpoznatije djelo. Objavio je više zbirka pjesama kao npr. Osamljenim stazama, Kućice u dolu i Sutoni. Već prema njihovim naslovima možemo zaključiti ključne motive i raspoloženja. Umro je vrlo mlad zbog oboljenja od tuberkuloze 1927. u Koprivnici. Sudeta je nagovijestio snažan pjesnički talent koji je usprkos njegovog kratkog života ostavio trag u hrvatskoj književnosti. Zapažanja o djelu: Ova fantstična pripovijetka je jedino značajno Sudetino djelo tj. uspjela se probiti i ostavila je trag u našoj književnosti. Ima elemenata stvrnosti, realističnih likova i preplitanja ljubavi i smrti čime je nestvarnost naglašenija. Pisac opisuje čarolije šume, noći, oblaka, livada, mjeseca i ostalo. Opis je vrlo bogat i detaljan, a najviše se opisuje priroda i njezina bogatstva te likovi. Također se isprepliču različiti osjećji, osjećaji sreće, nesigurnosti, mržnje, ljubomore i osvete što možemo primjetiti tijekom cijele radnje u pripovijetci. Nesigurnost se posebno vidi kada Mor gubi osjećaj između realnosti i fantastike. Na svijetu ima različitih osoba i vrlo je teško naći dobru i poštenu osobu kojoj možemo vjerovati i koja nam je spremna pomoći u svakoj situaciji. Nesmijemo se odmah opustiti jer ta osoba

smo vreba za novcem kao što je to Arno. Radnja se odvija na vlastelinskom imanju nedaleko Alpa (šume, livade) i u vlastelinovom dvoru. Nažalost se nigdje ne navodi gdje se to imanje nalazi, no ja to zamišljam kao neki posjed u Njemačkoj ili Austriji sa starim dvorcem, gdje ima mnogo šume, brežuljaka i nigdje nema kuća. Nema nikakvih stranih izraza ili nejasnih riječi pa je stoga ova pripovijetka razumljiva i namjenjena mlađem uzrastu. Priroda se opisuje vrlo detaljno, sva zapažanja se bilježe, svaki krik ptice što čitatelju daje poseban ugođaj, pogotovo u kišne dane proljeća kada se javlja želja za tako divnim krajolikom. Također se osim prirode opisuje pejzaž i izgled i ponašanje likova te karakteristike vezne za život tog doba. Kraj je jako tužan i završava smrću Morovog oca i bijegom Mora. Najviše mi je žao Morovog oca jer je prvo izgubio svoju ženu, onda se morao brinuti za Mora i na kraju je dobio otkaz s mjesta gdje je cijeli život radio. Vlastelin je ipak trebao nadzirti dvor je inače nebi došlo da izgubi kontrolu nad svojim dvrom pa je to ujedno i njegova greška. Stilske karakteristike djela: Ovo je fantastična pripovijetka koja govori o načinu života na vlastelinovom dvoru i njegovim zaposlenima. Napisan je u pripovijedačkom obliku i to u trećem licu jednine, a isto tako ima dijaloga između likova kojeg ima skoro na svakoj strani. Taj dijalog najviše se vodi između Mora i oca ili Mora i vlastelinova kćeri Šu. Citiranje: Kao citat iz ove pripovijetke izdvojio bih tekst od strane 94. do 100. gdje Mor iskazuje mržnju i želju za osvetom, a vlastelin izbacuje Arna i novog upravitelja. Vlastelinu je vrlo žao no sad je već prekasno jer se Mor nije više pojavljivao u selu od očeve smrti. Tu vlada tuga i jad, a inače je situacija vrlo teška. Od tuda možemo izvući pouku da prvo nego nešto napravimo trebamo promisliti da li je to u redu ili nije jer je kasnije prekasno. Opis: Mor je bio vedar i mlad muškarac, koji je često razgovarao sa sobom i biljkama oko njega. Imao je smeđu kosu i lijepe oči pa je u mraku izgledao vrlo zastrašujuće. Bio je poslušan i uvijek je pomagao svom ocu pri teškim radovima na vlastelinovom posjedu. Također je radio za vlastelina kao i njegov otac koji je bio uprvitelj na imanju. Mor je bio zaljubljen u vlastelinovu kćer Šu, ali je ona imala drugogkoji se zvao Arno. Otac je bio dosta star, i znao je da više neće dugo živjeti, no on se usprkos tome brinuo za Mora najbolje što je mogao jer nije imao majku. Morova majka umrla je dok je još bio dijete, a vlastelin je iznimno dozvolio da je pokopaju u njegovoj šumi. Tako je on odrasao bez majke te mu nedostaje ta ljubav i pažnja koju mu otac nije mogao dati. Nakon smrti oca nema više snage da to pretrpi i prihvati i on se osvećuje te preko noći ubija sve pse u selu. Vlastelinova kćer zvala se Šu i bila kao iz sna. Imala je zlatnu kosu, plave oči te je bila vrlo zgodna i privlačna. Voljela je Mora, ali je njen otac stalno govorio da uzme Arna. Bila je sramežljiva i razmažena i nitko joj nije bio ravan ljepoti i

znanju. Često je šetala livadama i šumama i razmišljala o svemu i svačemu što joj je plo na pamet. Vrlo se za sve interesirala, bila je vrlo znatiželjna i otac je je vrlo volio. Sve je bilo prekrasno dok se jednog dana nije razbolila. Svi su mislili da će umrijeti no to se na sreću nije dogodilo. Kasnije je otputovala u lijepu romantičnu zemlju, daleko, daleko i nitko nije znao kada će se vratiti. Arno je bio Šuin dragi, no on ju nije previše volio jer je htio novac kako bi odplatio dugove s kartanja. Bio je vrlo podmukao i izbjegavao je Mora koji je primjetio da nešto nije u redu. Uspio je preuzeti kontrolu nad dvorom, ali na vrlo kratko vrijeme dok je Šu bila vrlo bolesna i otac je stalno bio uz nju. Pohlepa i prijevara se nikad ne isplate pa je njega i njegovog prijatelja na kraju stigla sudbina tj. ono što zaslužuje, a to je da su protjerani i osramočeni. Kratki sadržaj: Na jednom posjedu živjeli vlastelin i njegova mlada kćer. Bio je vrlo bogat i posjedovao je mnogo zemlje i šuma. Upravitelj je bio otac Mora koji živio zajedno s Morom u drvenoj kućici na kraju šume. Mor je imao smeđu kosu i lijepe oči pa je u mraku izgledao vrlo zastrašujuće. Bio je poslušan i uvijek je pomagao svom ocu pri teškim radovima. Otac je bio dosta star, i znao je da više neće dugo živjeti. Vlastelinova kćer zvala se Šu. Mor ju je jako volio, ali je ona nažalost imala drugog koji se zvao Arno. Bio je samo u interesu novaca, i želio je prodati vlastelinovu šumu i ostalo zemljište kako bi odplatio dugove koje je na kartanju napravio svom ocu i ostalim prijateljima. To vlastelin i njegova kćer Šu nisu znali. Arno je bio ljubomoran na Mora pa ga nije baš volio. S vremenom ga više nije mogao podnositi pa je dao otkaz njegovom ocu koji je od rane mladosti bio upravitelj na vlastelinovu imanju. Vlastelin nije ni znao što se događa, jer se njegova kćer jako razbolila pa nije vodio brigu o poslu. Kad je Mor saznao novosti od oca nije mogao vjerovati. Nakon dva dana otac mu je umro od velike žalosti i jada, a Mor ga je pokopao u šumi kraj jegove žene. Novi upravitelj kojeg je Arno pozvao bio je njegov prijatelj koji je igrao s njim karte. Od tog momenta Mor se nije više pojavljivao, a u selu su se počeli događivati čudne stvari. Svi psi bili su preko noći rastrgani na vratu tako da su iskrvarili. Na prvi trenutak su pomišljali na je vukodlak ili neko drugo čudovište. Svi su se uplašili, a kasnije je Arno pomislio da bi to mogao biti Mor. I tako je bilo, Mor je to učinio iz osvete prema Arnu i novom upravitelju. Kad je vlastelin saznao tko je zapravo novi upravitelj i šta ima s Arnom odmah ih je izbacio iz dvora , no sad je sve bilo gotovo. Mor se nije pojavljivao i nitko ga kasnije nije vidio. Ova knjiga ima vrlo tragičan kraj, kojemu je kriv čovjek koji ima uvidu samo novac. Posebno mi se sviđa opis odnosa vlastelina i njegovih podanika, kojim se želi reći da čovijek koji ima novaca uvijek nađe prijatelja samo kakvog ! Glavni likovi su Mor, njegov otac, Šu, vlastelin, Arno i upravitelj, što je dobro da ih nema previše kako nebi došlo do zabune. Vrlo mi se sviđa i zbog opisa prirode tog krajolika. Izgled korica mi se vrlo dopao jer nas uvodi na temu i potiče nas na razmišljanje, no ja bih još umetnuo nekoliko ilustracija kako bi to još ljepše izgledalo.

10.10.2007. u 21:24 • 25 Komentara • Print • #

E.Hemingway - Starac i more
1.BILJEŠKA O PISCU Ernest Hemingway je poznati američki pripovjedač ovog stoljeća. Živio je od 1898. do 1961. godine. Završio je srednju školu i postao novinskim dopisnikom u Europi. Kao dobrovoljac sudjelovao je u I. svj. ratu. Pisao je mnoge novele i romane, a posebno se istakao romanom o I. svj. ratu “Zbogom oružje”, romanom o španjolskome građanskom ratu “Za kim zvono zvoni” i kratkim romanom “Starac i more”. Za posljednji roman dobio je Nobelovu nagradu za književnost. Njegova druga poznatija djela su romani “I sunce se ponovo rađa”, “Imati i nemati”, “Smrt popodne”, “Preko rijeke i u šumu” itd. 2.TEMA ove pripovjetke je život ribara Santiaga i njegova pustolovina na moru. 3.IDEJA : Možemo reći da je kroz borbu starca s ribom, koja predstavlja silu prirode, zapravo prenesena ideja o čovjekovoj mudrosti koja može nadvladati i najjačeg neprijatelja. 4.KRATAK SADRŽAJ

UVOD I POČETAK: U prvom dijelu upoznajemo starca Santiaga, njegove prijatelje, a također i malog dječaka kojeg Santiago osobito voli. Upoznajemo način starčevog života, njegove probleme i u tom dijelu najviše saznajemo o sociološkim i psihološkim osobinama glavnog lika. Otkrivamo i druge pojedinosti vezane uz odnose među ljudima, tj. starca i ostalih mještana.

ZAPLET: U zapletu se počinje razvijati radnja i atmosfera postaje sve napetija. Starac i dječak se pripremaju za isplovljavanje. Namjeravaju i nadaju se nešto uhvatiti. Starac dugo, dugo plovi dok napokon ne naiđe na ribu, mnogo veću nego što je i pomislio. Već na početku je svjestan da će imati puno muke i posla da je savlada.

VRHUNAC:

Starac, čamac i riba danima plove prostranstvom oceana no ni starac ni riba se ne predaju. U dugotrajnoj borbi s ribom, Santiago zadobije teške rane. No, on se ne predaje i ne gubi nadu, jer se osjeća dovoljno jak i mudar da pobijedi. Nakon što savlada ribu, vraća se polako ploveći ka obali i razmišljajući kako borba nije završila i kako će ga sada početi napadati more. I doista, tek tada počinje prava borba za opstanak : borba za ribu, ali i za vlastiti život. Starac se bori svom svojom snagom protiv riba koje ih napadaju, otkidaju komade s njegovog ulova i na kraju se vraća kući dotučen, a na neki način i poražen. RASPLET: Suprotno njegovom osjećaju velikog gubitka, po povratku svi ga poštuju i hvale. No, to Santiagu nije dovoljno, njegova pobjeda nije potpuna, on se ipak osjeća poraženim. 5.PSIHOLOŠKA KARAKTERIZACIJA STARCA SANTIAGA

Starca možemo opisati kao hrabrog i ustrajnog čovjeka koji se bori za sebe, za svoj opstanak, žestoko se boreći protiv svog neprijatelja, ali istovremeno ga poštujući kao protivnika. Riba je za njega neprijatelj, ali ipak joj se divi, zadivljen je njenom jačinom i veličinom, uzbuđen je i doživljava to kao izazov prirode. Ima veliku vjeru u sebe i hrabro ide u borbu s jačim. Starac je primjer čovjekove snage, vjere, upornosti i samopouzdanja. “>>Bori se<<, reče on. >>Borit ću se dok ne umrem.<< Ali, sada u noći bez tračka svjetlosti, u prisustvu vjetra i ravnomjernog kloparanja jedra učini mu se da je već možda i mrtav. On sklopi ruke i osjeti svoje dlanove. Nisu pripadali lešu, mogao je da osjeti bol života kad bi ih samo otvorio i stisnuo. On nasloni leđa na dasku, siguran da nije mrtav. Leđa su mu to potvrdila.”, citat, str. 89. “Ribu nisi ubio samo zbog toga da bi uživao i da bi je prodao na pijaci, pomisli on. Ubio si je iz ponosa i zbog toga što si ribar. Volio si je živu, a voliš je i mrtvu. Ako je voliš, nije li grijeh ubiti je. Ili je onda još veći?”, citat, str.82 “Već se čitav sat smrkavalo starcu pred očima, a znoj mu je pekao oči i opekotinu iznad očiju na čelu. Nije se plašio svjetlaca koji su mu igrali pred očima. To je bilo razumljivo zbog napornog izvlačenja konopca. Ali dvaput je osjetio vrtoglavicu i nesvjesticu – a to ga je zabrinjavalo.”,citat, str.69 SOCIOLOŠKA KARAKTERIZACIJA STARCA SANTIAGA

Santiago potječe iz siromašne obitelji i sam je siromašan što vidimo iz njegovog izgleda i unutrašnjosti njegove kuće. “Starac je bio tanak i suv, s dubokim brazdama na potiljku. Na jagodicama je

imao zagasite mrlje kožnog tumora koji izaziva odsjaj sunca sa površine tropskog mora. Mrlje su mu pokrivale dobar dio lica a na rukama su mu se otkrivali duboko urezani ožiljci od neprekidnog izvlačenja konopaca sa teškim ribama. Ali, nijedan od onih ožiljaka ne bješe svjež. Oni su bili isto toliko stari kao i erozije u kakvoj pustinji bez riba. Na njemu je sve, osim očiju, izgledalo staro, a oči su mu bile boje mora i sijale vedro i nepobjedivo.”, citat, str. 13 “Koliba je bila sagrađena od žilave kore pupoljka kralevskih palmi, zvane >>guano<<, i u njoj se nalazio krevet, sto, stolice kao i ognjište na zemljanom podu gdje se moglo kuvati na drvenom uglju. Na mrkom zidu od presovanog, isprepletenog lišća žilavog guana visila je slika svetog Isusovog srca u boji kao i slika Gospe od Kobre.”, citat, str. 18 No, znao je kako opstati i to ga je održalo na životu. Starac je duhovno bogat, u snovima doživljava lavove kao simbol snage i hrabrosti. Voli i poštuje druge ljude, posebno mu je drag dječak Manolin, a može se reći da su i drugi ljudi njega voljeli. Jako je vezan za dječaka Manolina, želi ga poučavati ribarenju i drugim životnim stvarima, želi mu uvijek biti prijatelj. “Dječaku je bilo žao kad bi vidio starca kako se svakog dana vraća svojim malim čamcem praznih ruku. I on je silazio svakodnevno da mu pomogne da iznese užad namotanu u klupčad i kuke za ribe ili harpune, kao i jedro omotano oko jarbola. Jedro bijaše zakrpljeno džakovima od brašna, i savijeno u balu, pa je izgledalo kao zastava poslije beskrajnih poraza.”, citat, str. 13 “Dječak vidje da starac diše i onda ugleda starčeve ruke i poče plakati. Otišao je sasvim tiho da mu donese malo kafe, i plakao je silazeći.”, citat, str.94 6.NAJZANIMLJIVIJE U ROMANU

U ovome romanu najzanimljiviji je središnji dio koji opisuje borbu između starca i ribe. Taj dio nosi simboliku čitave pripovjetke, jer nam predočava težinu i bespoštednost borbe čovjeka za opstanak. Zato u tom dijelu dolazi do izražaja starčeve osobine kao što su : 1.Hrabrost “Starac je vidio mnogo velikih riba. Imao je prilike da vidi mnoge teške i preko pet stotina kilograma i ulovio je dvije takve grdosije u toku cijelog svog života. Ali, nikada sasvim sam. Sada, sam i daleko od kopna privezan je za najveću ribu koju je ikada vidio, veću od svih koju je ikada čuo, a lijeva ruka mu je bila još uvijek zgrčena kao kandže u orla.”, citat, str. 52 2.Poštovanje prema protivniku

“>>Ipak ću je ubiti<<, reče on. >>U svoj njenoj veličini i slavi.<< Mada to nije pošteno, mislio je, ali pokazaću joj šta sve jedan čovjek može učiniti i izdržati.”, citat, str. 54 3.Suosjećanje zbog ubijanja

“>>Riba je takođe moj prijatelj<<, reče glasno. >>Takvu ribu nisam nikada vidio niti čuo o njoj. Ali, moram je ubiti. Drago mi je što nas niko ne prisiljava da ubijamo zvijezde.”, citat, str.60 “Tada mu bi žao velike ribe koja nema šta da jede, no odlučnost da je ubije, ni za časak ne popusti usprkos tome što ju je žalio. Koliko će ona ljudi nahraniti. Pa, ipak, jesu li svi oni dostojni da je pojedu. Ne, svakako da nisu. Nema nijednog dostojnog da je pojede, kada čovjek pomisli na njen podvig i na njeno dostojanstvo.”, citat, str.61 “Ubit ćeš me, ribo, pomislio je starac. Ali imaš i prava na to Nikad nisam vidio veće, ljepše, mirnije i plemenitije stvorenje od tebe, brate. Dođi i ubij me. Svejedno mi je ko će koga ubiti.”, citat, str. 73 4.Izdržljivost, ustrojnost

“Već se čitav sat smrkavalo starcu pred očima, a znoj mu je pekao oči i opekotinu iznad očiju na čelu. Nije se plašio svjetlaca koji su mu igrali pred očima. To je bilo razumljivo zbog napornog izvlačenja konopca. Ali dvaput je osjetio vrtoglavicu i nesvjesticu – a to ga je zabrinjavalo.”,citat, str.69 5.Pobožnost “>>Nisam pobožan<<, reče on. Ali, izgovorit ću deset >>Očenaša<< i >>Bogorodice djevo<< samo da uhvatim ribu, a ako bude moja, otići ću na poklonjenje Kobreanskoj djevici.”, citat, str.53 7.METAFORIČNOSTMetaforičnost ove pripovjetke sadržana je u osnovnoj ideji. Ribe i more su s jedne strane i simboli su snage, a s druge strane je samac ribar sa svojom vjerom, ustrojnošću i mudrošću. Santiago ulazi u borbu iznad svojih mogućnosti bez izgleda da pobijedi ribu koju još nikada do tada nije vidio. No, tu je bila presudna njegova odvažnost i vjera u sebe i Boga da to može uspjeti. Njegova ustrajnost održala ga je i na životu. Simboličnost je u prikazu borbe čovjeka i prirode. Riba je bila fizički jaka, ali čovjek je imao svu duhovnu snagu i mudrost. No, izgleda da u borbi s prirodom, čovjek nikad nije potpuni pobjednik, on na neki način i dobiva i gubi. 8.MIŠLJENJE (DOJAM O DJELU) Ova pripovjetka E. Hemingway–a je uzbudljivo djelo o teškom životu ribara, o

pobjedama i porazima s kojima se čovjek susreće u životu. Također je uvjerljivo prenesena radnja, simbolika i detalji koji doprinose upečatljivosti priče. Okosnica je čovjekova hrabrost i ustrojnost i zato ovu priču treba svakako pročitati i pamtiti. “>>Ali čovjek nije stvoren za poraze<<, reče on. >>Čovjek može biti uništen, ali ne i pobijeđen.<<”, citat,str. 80 10.10.2007. u 21:21 • 12 Komentara • Print • #

S.Kolar - Breza

1.BILJEŠKA O PISCU Slavko Kolar je suvremeni hrvatski pisac i dramatik. Rođen je 1891. u Garešnici, a umro 1963. u Zagrebu. Po zanimanju je bio agronom pa je službovao u raznim krajevima Hrvatske. Sudjelovao je u II. svjetskom ratu, nakon kojeg se povukao u mirovinu. Najvažnija prozna djela su mu Nasmijane pripovijesti, Ili jesmo – ili nismo, Mi smo za pravicu, Svoga tijela gospodar, Glavno da je kapa naglavi i druga. Kroz svoje likove pprikazuje socijalne i ekonomske odnose na selu, a probleme oslikava s blagom dozom humora. Pisao je također drame i filmske scenarije 2.MJESTO VRIJEME 3.KRATAK Uvod i RADNJE RADNJE početak : Zagorsko selo : Nepoznato SADRŽAJ :

U prvom dijelu priče upoznajemo Janicu i njenog muža te ostale stanovnike sela, saznajemo da je Janica rodila dijete. Marko Labudan je zaokupljen svime, samo ne svojom ženom. Također saznajemo podosta o svakodnevici njihovog života. Zaplet :

Kata i Mika Labudan, Janičini svekrva i svekar, tjeraju Janicu na rad neposredno nakon poroda. Uz teške poslove, njeno krhko zdravlje vremenom se sve više pogoršava dok na kraju nije više mogla iz kreveta. Nažalost, i dijete je umrlo. Marka se to nije odviše ticalo, jer je bio zaokupljen sastavljanjem nekakve patentne klopke. Želio je zadiviti svog šefa, gospodina nadšumara.

Vrhunac

:

Cijelo je selo shvatilo kako Janici nema pomoći i pribojavali su se onog najgoreg. Iako su je sažaljevali, njena tragedija je većini bila samo teret. Marko i dalje nije obraćao mnogo pozornosti na nju. Na kraju je sirota Janica umrla. Rasplet :

Janicu su pokopali, a već nakon 8 dana Marko je otišao na svadbu sina Tome Žugečića. Tamo se posvađao i potukao sa suseljanima te je uvrijeđen otišao svojoj kući. Tik pred svojim domom ugledao je Janičin lik. Zapravo, on je onako mamuran ugledao brezu koja ga je neodoljivo podsjećala na pokojnu ženu. U prvi mah ju je htio posjeći, ali mu savjest nije dopustila da na taj način iskali svoj bijes. Njegova pokojna Janica tek je tada potakla Marka na razmišljanje o tome što je učinio i izgubio. 4.TEMA ove pripovjetke je život i običaji jedne seoske sredine prikazan kroz život obitelji Labudan 5.IDEJA ILI PORUKA : Ova nam priča govori o ljudskim slabostima, o zaostalosti jedne seoske sredine, o praznovjerju. Pripovjetkom je pisac želio ukazati na nepravde prema čovjeku, na odnose među ljudima koji vladaju u jednoj takvoj primitivnoj sredini. 6.SOCIOLOŠKA KARAKTERIZACIJA SELA :

Cijela se radnja odvija u jednom zagorskom selu. Od glavnih likova, tu je obitelj Žugečić koja živi bogato i raskošno, donekle izolirano od ostalog sela. Tu je i obitelj Labudan, koja bi se prema svojim sociološkim karakteristikama mogla poistovijetiti s ostatkom sela. Naime, oni su siromašni i žive u oskudici. Rade i prehranjuju se onim što stvore dok za bogate Žugečiće uvijek radi netko drugi. Time nam pisac ukazuje na razlike među seljanima koje su na neki način i dovele do različitih odnosa među ljudima i različitog shvaćanja pravih vrijednosti u životu. Janica je potpuno drugačija od ostalih u obitelji. Ona je nježna, fina i krhka poput breze, ona se ne uklapa u grubu sredinu u kojoj živi. “Spava i Jaga, žena drugog Mikinog sina koji je u vojsci. Nju stara Kata ne goni, jer ona tobože kućevne poslove obavlja, a u stvari njih dvije složno drže protiv Janice.” “I nju je svekrva prije gnjavila, ali otkako je došla Janica, složile se njih dvije protiv Janice i postale prisne prijateljice.”, citat,str.161 “Studeno je u sobi, mada su sinoć dobro naložili onu veliku peć na kojoj se suše bezbrojni, komplicirano musavi obojci i teški opanci.”,citat,str.161 “U sobi je tmurno i nekako kiselo. Možda od onog napoja uz peć ili od krompira i drača što se na peći kuha za svinje. Dva okanca, mutna i malena (toliko da glava nešto jačeg kalibra ne može kroz njih), propuštaju malo svjetla.”,citat,str.167 “Po zemljanom neravnom podu koprca se dvoje musave djece Janičine jetrve Jage.”,citat,str.167

7.PSIHOLOŠKA LABUDANA

I

SOCIOLOŠKA

KARAKTERIZACIJA

MARKA

Marko Labudan je čovjek za kojeg bi se moglo reći da je bezdušan, ograničen i misli samo na sebe i vlastitu korist. Njegova se bezdušnost pokazuje u površnom i nezainteresiranom odnosu prema njegovoj ženi koja ga je istinski voljela. On se njome oženio samo da bi podigao svoj ugled kod onih koji su Janicu doživljavali kao izuzetnu osobu. “Neki šumar, to jest sam gospodin nadšumar, Markov šef i bog bogova, kad je vidio Janicu još kao djevojku, sav se oduševio. - To je cura! –Rekao je on. – Vidiš li kako je tanana, pa visoka, pa fina, kao breza! Upravo kao breza! Gotovo bih rekao; otmjena pojava!…”,citat,str.161 “Bio je Marko čovjek služben, pa tako je valjda došlo te je izabrao baš Janicu za ženu. Da ugodi g.nadšumaru i da se pogizda pred drugom gospodom!”,citat,str.162 Njegova primitivnost i ograničenost u razmišljanju prikazana je kroz njegovo ulizivanje i nametanje bogatijima u selu i onima koji uživaju ugled u toj seoskoj sredini. Međutim, puno toga je uvjetovano njegovim odgojem, načinom života u kojem živi i time što je zapravo nemoćan i nesposoban da tu nešto promijeni. Tek ga smrt njegove Janice na kraju podsjeti koje su to istinske vrijednosti koje čovjek ima u životu. “Lijepo ti je biti bolestan dva – tri dana, onako ko od šale, ali ležati četiri – pet tjedana na tvrdom krevetu, u neprestanoj i nepodnošljivoj žari, tako da se čovjeku pamet muti, kad utroba hoće od grčeva i boli da se iskida i izgori, e to je muka velika, jad golem! Pogotovu kad Marko kao da svega toga ne vidi.”,citat,str.162 “Njegov sin Marko stajao je u suši, duboko zamišljen, mučeći se sastavljanjem nove klopke za hvatanje tvoraca. Bio je to “patent”, kojim je mislio iznenaditi gospodina nadšumara, a možda steći i mnogo para. Marko nije pačao u domaće poslove, pa se tako nije izjavio niti da dovezu daske za lijes niti protiv toga.Njemu je bilo svejedno.”,citat,str.163 Breza ostaje kao vječna uspomena na njegovu Janicu koju nije dovoljno cijenio i koja će ga navesti da se pokaje. 8.NAJZANIMLJIVIJE U ROMANU

Meni je najzanimljiviji dio pripovijetke prizor kad se Marko suočava s vizijom svoje Janice na povratku sa svadbe kod Žugečićevih. “Najednom, kad je bio već pri izlazu iz šume, pa da udari na svoje Labudan – brdo, on zastade. Zaustavio se, ne od svoje volje, već preneražen, zgranut razrogačio oči, zaustavio dah. Na pedeset koraka, prema samom kraju šume, stajala je sva u neko zlatno, prozirno, drhtavo tkanje odjevena njegova žena. Njegova pokojna Janica. Ona ista koju je pred osam dana sahranio.”,citat,str.179

“Na obronku stajala je breza. Visoka, tanka i prava. Na njoj još nekoliko listića, žutih,crvenkastih, uvelih, zlatilo se na onom jutarnjem jesenskom suncu. Oko nje i iza nje stajala je šuma. Velike i snažne bukbe, čvornasti i grubi grabovi. Hlad i tišina.”,citat,str.180 U ovom citatu breza ponajviše opisuje Janicu, s malo listova ljubavi i pažnje koja joj je pružana, visoka, vitka i krhka, okružena velikim i snažnim bukvama, velikim i snažnim ženama iz sela. Zbog toga je Marka ova breza toliko podsjećala na Janicu. To je trenutak kada se Marko Labudan, ne samo suočava s uspomenom na Janicu, već i sa svojim vlastitim osobinama. Suočen je sa činjenicom da je do tada mislio da se može ponašati kako mu se prohtije i da može sve popraviti kad god želi. Sama činjenica da je bio pobijeđen duhom svoje Janice probudila je u njemu savjest i pokazala mu sve njegove slabosti. On se povlači posramljen i utučen. “Zaustavio se Marko pred brezom i pljunuo u dlavove. Posjeći će je da ga više ne sjeća sramote, da ga više ne plaši… Omjeri je krvavim okom, a ona stoji visoka, vitka i prava. Bezazleno mu se učini to fino, nježno drvo s bijelom, tankom, skoro svilenom korom. Tako je bila mila ta breza, tako fina i lijepa. Kao neka svetica … Nije li to ipak njegova pokojnica, Janica? Zadrhta mu ruka i nemoćno se spusti. Okrenu se naglo Marko, ispane iz šume, pa udari kući.”,citat,str.181 “Marko je upravo dovršio svoju patentnu klopku i digao glavu kad je ugledao gdje se s njegove kućne strehe podigla bijela golubica. Podigla se i otprhnula naglo i nestala u mutnom jesenjskom nebu. Kako u čitavu selu nitko nije imao bijelih golubova, Marko se odmah dosjetio što se dogodilo. Znao je on da je to bila dušica njegove Janice.”,citat,str.170 8.DOJAM Ovo je jedna tragična priča. Ona duboko uranja u ponore ljudskih slabosti, ona pokazuje svu tragediju kako čovjek može poniziti sebe i druge. Ona istovremeno upozorava da je čovjek nemoćan ispraviti svoje pogreške ako dozvoli da mu vrijeme izmakne iz njegove kontrole. U ovom našem svijetu jedinstven primjer za to bio je život i smrt princeze Diane. Pripovjetka “Breza” me pomalo podsjetila na tu suvremenu tragediju. Dok je živjela, Diana je trpjela svakakva poniženja, nerazumijevanja i ogovaranja. Obitelj u koju je došla izolirala ju je zbog toga što je bila drugačija od njih, a to oni, opterećeni vlastitim ograničenjima, nisu mogli prihvatiti. Tek je njena smrt podsjetila čitav svijet, ali i njenu obitelj, na njenu istinsku vrijednost. Tako nas i ova pripovijetka “Breza” podsjeća na vječne istine o čovjeku i time dokazuje koliko je ova tema prisutna u svakom vremenu i svakoj sredini. 10.10.2007. u 21:17 • 46 Komentara • Print • #

D.Šimunović - Alkar

U tim trenucima zaboravila je na Salkove osjećaje. Tuđinac. Lijepa joj glava ovita crnom kosom a lice tamnorumenkasto s garavim obrvama i usnicama crvenim kao skrlet. . Iva. Ilija. Osječajna je i nije nikoga htjela povrijediti. Gare. Znala je da on nju silno ljubi i nije ga htjela povrijediti. Htjela je kraj toj tjeskobi što je muči i tugi što joj srce davi. Predavao je po selima Dalmatinske zagore. godine. Ona je zavoljela Rašicu. iako su mnogi tvrdili da je Stana vještica. Velike tamne oči.2007. Tema: Ljubav harambaše Rašice i sina Salka prema Marti. Umro je u Zagrebu 1933. Pisao je pripovijesti. Iako siromašna svidjela se mnogim mladićima. Prenaglo je reagirala otjeravši ga iz kuće. Rašica. . Salko -sporedni: Stana. najljepša u tom kraju. simbolističke seoske novele u hrvatskoj noveli. Njezinu tugu i bol razujela je njezina majka. prema tradiciji i junaštvu. Odjednom se u njoj bude osjećaji odlučnosti i ona odabire svoj životni put. . Tvorac je moderne. godine. Lokalizacija: Radnja se zbiva u Sinjskom polju.Bilješke o piscu: Dinko Šimunović rođen je u Kninu 1873. Porodica Vinčić. mještani sela Karakterizacija lika: Marta Marta je mlada i lijepa djevojka. u 21:14 • 33 Komentara • Print • # . Najpoznatija djela su mu: Mrkodol. no kasnije je shvatila da ona njega ljubi samo kao lijepa dječaka i druga iz djetinjstva. Alkar. u vrijeme kada su Cetinjani istjerali Turke iz svog kraja. Sa Krke i sa Cetine. no zbog svoje ljubavi i nesigurnosti bila je jako nesretna. 10. čovjeka punog časti i ponosa i kojeg treba da se boji. no ciljevi koje je htio ostvariti u životu potaknuli su ga na daljnju borbu.10. jer ona voli Rašicu i nije spremna lagati i varati. Likovi:glavni: Marta. a na kraju je patio i Salko. Marta na rubi iznemoglosti i patnje donosi odluku da se neće udati za Salka nego za Rašicu. Mnogi pate. jer je znala da bi udajom za Salka počinila još veći grijeh. Juriša. Vukelja. Čim bi pomislila da ju obojica ljube. koju je voljela svim srcem i ništa nije skrivala od nje. -fizički opisi i socijalni status:' Bila je zor-cura ta Marta. pa je odlučno postupila i nije požalila. ali i patnju koju ju i ona proživljavala. smutila bi joj se duša i samo bi plakala. Njezin odnos sa Salkom je bio iskren. no vjerojatno je shvatila da i ona ima pravo sretnoga života do kojeg je teško doći. točno u selu Begluk. ' Marta je imala 20 godina i uskoro se trebala udavati. romane. feljtone. U Rašici je vidjela pravog muškarca i junačinu i očekivala je da će Rašica i Salko to rješiti.

i Zagrebu njihovi piju posao života prosi razgovaraju umire bogat znao ženu Mikicom str -selo Jelenje u -u gostionici prosjak Luka. Šenoa u djelu «Prosjak Luka» svojim neobičnim darom zapažanja i vještim perom oslikava društvene slojeve svog vremena. Mikica prijatelji -dogovor za -opis bijednog Lukinog -Luka -Luka i Mato -Mato -Luka kao prosjak vrlo -nitko za to nije Luka želi Maru za Dogovor s 50-198. Ulazeći s jednakom stvaralačkom znatiželjom u prosjačku kolibu. DNEVNIK 16-50 ČITANJA : str.Prosjak Luka BILJEŠKA O PISCU : August Šenoa rođen je 1838. umjetničkim i društvenim rodom obilježio je svoje vrijeme i utemeljio modernu hrvatsku književnost. st. Umro je 1881.A. Jedan od najblistavijih umova druge polovice 19. -Mara i Andro se prvi put sastaju -razgovor -problemi sa šljivom -Mikica nagovara Andrinog oca Matu da ne prihvati Maru za nevjestu -Andro razgovara s ocem -Andro i Mikica razgovaraju -Mikica i Ciganin -Martin treba novac -izabiranje nove vlasti -Martin se prisjeća pokojne žene .šenoa . On je utemeljitelj hrvatske umjetničke proze. godine. godine.

povukao se i pola godine živio sam. Ljudi su se prema njemu ponašali "nehumano". njih će se dvoje rastati. Bila je veoma dobra. poštena i vrijedna djevojka. Međutim. Svi su se čudili kad je on otišao na sud. Nije bio pohlepan za novcem. Prve riječi koje razumije iz ljudskih usta su kletve na njega. Za njega su govorili da je bogat seljak. Njima je bilo važno je li čovjek bogat ili siromašan. Često ga je tukla i rijetko kad nahranila. Iako je imao nešto novca živio je kao prosjak jer nije zelio život s ljudima kao ni stari Mato. Najsretnija je bila kad su se njezin otac Martin i Andrijin otac Mato pomirili. Njezino srce pripadalo je Andriji. Svatko mu je bio dužan. Na kraju je poginuo bacivši se u Savu. Jedino je imao jednu ženu . Rodio se kao zagrebačko dijete. . po mišljenju Mikice. Bila je oličenje ljepote i dobrote. Od rođenja pa do svoje smrti živio je kao siroče. bio vrlo mudar. Iako je imala puno ponuda za udaju. Tada se vjenčala i rodila sina. Prodavala je mlijeko i povrće u gradu.-Andro -požar -Mato -Luka -Mikica -Luka -Luka spašava kod moli prosi smišlja odlazi se baca iz u za oca Martina oprost Maru plan Jelenja Savu LIKOVI I KARAKTERISTIKE LIKOVA KROZ POSTUPKE LUKA je bio siromašan čovjek . Sreća ga je cijelo vrijeme zaobilazila. čekala je svog izabranika da se vrati iz vojske. Od trenutka kada ga je odbila. Bio je živ čovjek. jer obično šalje pisara. Prvu suhu koru koju je dobio u petoj godini bacili su mu pod noge kao da je pas. Uvijek se klonio varoške kuće. MARA LONEARIA je bila bosonoga djevojka zasukanih rukava koju je Luka jako volio. Rekao je Mikici da će mu dati 100 forinti ako mu nađe zenu i to ne bilo koju nego Maru. ali ona to nije znala. koju je nazivao bakom. Ona je bila zla prema njemu. Luka je. Vrativši se u selo saznao je da Andro i Mara imaju dijete. Starog Matu smatrao je ocem. to nije učinio. Srednje je visine. To dijete Luka je smatrao vezom između Andra i Mare i ako ubije to dijete. Ljudi su mu dali prezime Nepoznania.

godine u Zagrebu. a opisuje radost i veselje u obitelji Pavlekovia i obitelji Lonearia. Nije želio zivot s ljudima. Mažuranić je nadopunio izgubljeno 14. Umro je 1890. Stanovao je u staroj hrastovoj šumi. komadić zemlje i kravicu. predugo je i ima puno likova. u almanahu “Iskra”. KNJIŽEVNI VRSTA ROD: proza DJELA: ep . Sišavši s banske stolice ne bavi se više politikom. Slavoniji. On se kasnije pokajao. str . posjedovao je samo malu kolibicu. Posljednje godine života proveo je u miru baveći se matematikom i astronomijom. da zamislimo prošlost i sviđa mi se jer jako zanimljivo. Zagrebu dok Matu nije uhvatio opaki kašalj. završava tragedijom glavnog lika. Žena mu je bila lijepa. Kada je ona priznala svoj grijeh. Mažuranićevo životno djelo “Smrt Smail-age Čengića” objavljeno je 1846. SUD O DJELU : Ovo djelo mi se sviđa i ne sviđa. 10. On i Luka našli su se jedni u drugome. on je pio i tukao je dan za danom.10. Sviđa mi se zato jer pisac oslikava društvene slojeve svoga vremena da vidimo kako je to nekad bilo.MATO je bio prosjak kojeg je Luka gledao kao oca kojeg nikad nije imao. prvi “ban pučanin”. Tri godine Luka je glumio slijepca. u 21:10 • 26 Komentara • Print • # I. gdje je završio njemačku pučku školu. no to nije moglo vratiti njegovu ženu. 1873.2007. i 15. MENI NAJRAŽI ODLOMAK nalazi se na 145. došao je neki gospodin i zaveo je. Dok je imao ženu bio je pošten seljak. a Mato njegovog jadnog oca. godine u Novome Vinodolu. u rupi u koju se jedva uđe. Luka je ostao vani. godine Ivan Mažuranić postao je hrvatski ban. Nakon nekoliko sati se probudio i objasnio Luki gdje se nalaze novci i papir. No. I onda je mirno umro.Smrt Smail-Age Čengića ŽIVOTOPIS: Ivan Mažuranić rodio se 1814. pjevanje Gundulićeva epa “Osman”. Mato je imao sina.Mažuranić . Mažuranić ja autor malog broja djela. ali po umjetničkoj vrijednosti jedan je od najznačajnijih hrvatskih književnika. Sviđa mi se zato jer se u ovoj knjizi između toliko tuge našla i radost. Išli su po Međimurju. a Luka oca. a Mato je otišao u spilju i zaspao. I umrla je. Ne sviđa mi se zato jer ima više tuge nego radosti.

Ubrzo im se rađa kći Susan. obitelj je zappala u materijalne poteškoće i osiromašila. ni tko zbori. Crnogorci. Durak. hladnoj.Romeo & Julia O piscu: William Shakespeare rodio se 1564. Međutim. gorski. CRNOGORCI: Crnogorci su ljudi koji se zadovoljavaju malim stvarima. SMAIL-AGA: Smail-aga je silni turski ratnik. ne ispuštajući ni jednog jauka. oko 1577. KARAKTERIZACIJA LIKOVA:glavni: Smail-aga .. Novak. pa je bio čak i biran za gradonačelnika. Bogatstvo za njih ne predstavlja ništa značajno. mora biti skršeno.Shakespeare . a dvije godine kasnije blizanci Hamnet i Judit. William se ženi s osam godina starijom Ann Hathaway. Godine 1582. u engleskom gradiću Stratfordu na rijeci Avon u imućnoj obitelji. planinskog. Vjeruju u pravdu i Boga. 10. arslan onomatopeja: ''Krcnu kolac njekoliko puta Zviznu pala njekoliko puta'' '' Ni tko šapće. Umiru bez straha.. iako umiru u strašnim mukama. Otac mu je bio trgovac i ugledan građanin.MJESTO VRIJEME RADNJE: 16. da bi ih zatražio i iz njih izvukao što veči harač.sporedni: Smail-agine sluge. sviloruna. gladna. u 21:05 • 3 Komentara • Print • # W. . Ni tko pjeva.10. koji je veoma krvoločan i uživa ubijajući nevine i bespomoćne ljude. niti se smije'' usporedba: ko' tajni glas duhova metafora: Studen kamen prima život'' ponavljanje: Čije 'e ovo . Svoje zarobljenike muči nečuvenim mukama. njima je važnija njihova sloboda od svog zlata na svijetu.. ljući. a mjesec izađe'' arhaizmi: dželate.2007. i znaju da na kraju svako nasilje mora prestati. malenoga personifikacija: ''zadrhtaše ta vješala tanka'' kontrast: ''zadrhtaše ta vješala tanka. al nepisnu Crnogorčad mlada'' ''Sunce zađe. Međutim. on je u duši kukavica koja svoje vlastite slabosti prikriva mučenjem drugih ljudi.. RADNJE: Hercegovina stoljeće ANALIZA JEZIKA I STILA: epiteti: lijepo.

gdje umire 1616. tragedije i romantične igre. San Ivanjske noći. Otelo. a njegove drame su često izvođenje te stječe ugled najboljega engleskoga pisca komedija i tragedija. Shakespeare postaje suvlasnikom poznatog kazališta ˛ The Globe˛. koji je došao isprositi Cappuletijevu kći Giuliettu. Ukroćena goropadnica ( komedije ). Da bi ga oraspoložio. jer lijepa Rozalina ne mari za njega. koji upozorava obje obitelji da će ih drastično kazniti budu li se neredi ponovili. Ne samo zbog bala koji se treba održati već i zbog dolaska mladog grofa Parisa. Macbet ( tragedije). Sadržaj: U moćnim i uglednim obiteljima Capuleti i Montecchi zametnulo se žestoko neprijateljstvo koje se prenosilo s generacije na generaciju. Zabrinuti roditelji pokušavaju saznati od Benvolija. Shakespeare je pisao vrlo mnogo. No Romeovo ponašanje u posljednje vrijeme je čudno: noću luta šumom. Borbu uspijeva prekinuti tek dolazak kneza Scale. smjerno obećava ocu da će se nastojati svidjeti Parisu kada ga bude upoznala na plesu. a preko dana zatvara se u svoju zamračenu sobu. Iako ima čudan predosjećaj da će se dogoditi zlo.Shakespeareu se zameće svaki trag do 1592. komedije. uvjeravajući ga da će ondje među veronskim ljepoticama pronaći lijek svojoj bolesti. Jedne tople srpanjske nedjelje gradom šeću Samson i Grgur Capuletijeve sluge u potrazi za kavgom. Potkraj života vraća se u rodni Straford. Stari Cappuleti izjavljuje da je Giulietta još premlada za udaju. Benvolio predlaže da navečer tajno pohode bal koji priređuju Cappuletijevi. Idealna prilika ukaže se kada sretnu sluge iz suparničke obitelji Montecchi. ali nesretno. no ne skriva svoje zadovoljstvo Parisovom ponudom. DJELA: Shakespeareove drame ( njih 37 ) dijele se na kraljevske drame ili historije. kada saznajemo da je u Londonu i da se bavi glumom i pisanjem drama. Mletački trgovac. Romeo i Giulietta. Najpoznatije su: Hamlet. od kojih su najznačajniji njegovi ljubavni Soneti. Benvolijo uskoro otkriva da je Romeo zaljubljen. Romeo prihvaća prijateljev prijedlog. Trinaestogodišnja Giulietta prekrasna je djevojka puna života. Romeova rođaka i najboljega prijatelja. bolno uzdiše. Finacijski neovisan. Kralj Lear. Za to vrijeme u domu Cappuletijevih uzbuđenje raste. Stari Montecchi i njegova supruga sretni su što u tučnjavi nije sudjelovao njihov sin Romeo. . Shakespeare je pisao i pjesme. Još neiskusna u ljubavi. izbjegava društvo. koja postaje sve masovnija i u koju se na kraju uključuju čak i sami glavari navedenih veronskih obitelji. Dolazi do tučnjave i borbe mačevima. što je tome uzrok.

Romeo mora u progonstvo. Ipak. Zbog Tebaldovog ubojstva.No te noći Giulietta susreće Romjea i u hipu Paris i Rozalinda bivaju zaboravljeni. franjevački redovnik. Dvoje zaljubljenih zaklinju se na vječnu ljubav i odlučuju se vjenčati. kada je dadilja došla u Giuliettinu sobu kako bi je pripremila za vjenčanje. pristaje ih tajno vjenčati. moći će se oboje vratiti u Veronu. Izjavljuje da Cappuletijeve voli jednako kao svoju obitelj. skrhanom bolom. Vatreni Mercuzio prihvaća Tebaldov izazov. dadilja otkriva da se Romeo sakrio u ćeliji kod fra Lovre. Stari ga Cappuleti uspijeva nekako smiriti. koji je došao osvetiti se. Tebaldo probode Mercuzija. Romeo nasrće na Tebalda. Giulietta ispija napitak. Ispunjen osjećajem krivnje i nabujale mržnje zbog stradalog prijatelja. a još više patnjom svoje miljenice Giuliette. Romeo će je odvesti sa sobom. nećak gospođe Cappuleti. Fra Lovro. Izvan sebe od boli. Giulietti. a knez je potjerao Romea iz grada. Romeov sluga Baltazar prvi stiže do njega i priopći mu da je Giulietta mrtva. Romeo pobjeđuje svoga suparnika. Nakon bala. Romeo kupuje otrov i juri u Veronu. Romeo se nađe u vrtu ispod Giuliettina prozora. Fra Lovro šalje Romeu poruku. prepozna maskiranog Romea i hoće se odmah s njim obračunati. nadajući se da bi njihovo vjenčanje moglo prekinuti krvave sukobe između njihovih obitelji. koji se netom tajno vjenčao s Giulietom. koji se sklonio u Mantovu. no Romeo ne prihvaća borbu. Svi su iznenađeni Romeovim ponašanjem. Ali sudbina stavlja novu prepreku. No Giulietta se odbija udati za Parisa. Kroz to vrijeme fratar će poslati glasnika po Romea. Giulietta s uzbuđenjem iščekuje svoju prvu bračnu noć kad stiže dadilja s lošim vijestima: njezin rođak Tebaldo je mrtav. koji ga ne želi . ztaiće svoje prijatelje Mercuzija i Benvolija u svađi sa Tebaldom. Pred grobnicom nalazi žalosnog Parisa. ali ne i zatomiti njegovu želju za osvetom. Stoga odlučuje da je najbolje odmah sve pripremiti za Giuliettino vjenčanje s grofom Parisom. Bila je to ljubav na prvi pogled. Tebaldo naziva Romea huljom i izaziva ga na dvoboj. Potom će se Romeo i Lovro sakriti u grobnicu i pričekati dok se Giulietta ne probudi. što naljuti starog Cappuletija. Romeo. vidi njezino beživotno tijelo i u kući Cappuletijevih zavlada duboka tuga. Idućeg jutra. Problemi nastaju kada Tebaldo. U borbi na život i smrt. Giulietta odlazi fra Lovri koji smišlja opasan plan: Giulietta treba popiti tajanstveni napitak koji će na 42 sata zaustaviti njezino disanje pa će svi pomisliti da je mrtva. zabrinut je zbog njihove nagle i strasne ljubavi. Prije negoli ih Romeo uspijeva rastaviti. Stari Cappuleti strašno je pogođen Tebaldovom smrti. a kada fra Lovro objavi da su vjenčani. no pismonoša ne uspijeva stići do Mantove. Ne nalazeći od nikoga razumijevanje i pomoći.

Uzima Romeov bodež i ubija se. Vrijeme radnje: Vrijeme radnje je početak 16. No to i nije prava ljubav. 10. Romeo je pomalo sanjar.2007. Giulietta Cappuleti. Nju će otkriti tek kada upozna Giuliettu. Tema djela: Tema ove tragedije je velika ljubav Romea i Giuliette. Tragična smrt Romea i Giuliette ujedinila je njihove obitelji i prekinula dugogodišnju mržnju. ne želi izaći iz grobnice. osjećaji su mu najvažniji i ne obazire se na realan svijet koji ga okružuje. gospodin i gospođa Montecchi. gospodin i gospođa Cappuleti. što mu Romeo i obeća. ta zaluđenost i nedostatak zdravog razuma tjeraju ga da počini ubojstvo . Mercuzio. Kada upozna Giuliettu potpuno je zaluđen njome. Benvolio. Likovi:Likovi ove tragedije su: Romeo Montecchi. Kada otkrije da je Romeo mrtav. Posljednja Parisova želja bila je da bude pokopan uz Giuliettu. st. Dolazi do borbe u kojoj Romeo ubija Parisa. Radnja se odvija tokom pet dana.RAZRED LEKTIRA . Kada je stgao našao je Parisa i Romea mrtve. u 21:04 • 31 Komentara • Print • # VII.prpoustiti do tijela voljene. čije su obitelji u svađi. misleći da je mrtva. ispija otrov i umire. Romeo. Na početku Romeo je zaljubljn u lijepu Rozalinu koja ne mari za njega. Fra Lovro požurio je u grobnicu kako bi bio ondje kada se Giulietta probudi. Tebaldo. Romeo Montecchi: pametan je i simpatičan mladić pun plemenitih vrlina. Mjesto Mjesto radnje je talijanski grad radnje: Verona. Kada ugleda svoju voljenu Giuliettu. Uskoro napitak prestaje djelovati i Giulietta se budi. Giuliettina dadilja i sluge.10. fra Lovro.

Ovdje prevladavaju osjećaji. Nikada ju ne bi mogao ostaviti da se sama bori za život sa četiri trna. Princ jednoga dana odluči otputovati. Svi oni čudni stanovnici malih planeta su osobe modernog čovjeka. Mali Princ i pisac su se upoznavali. Pričao je o tome kako je susreo veoma čudne ljude. Mjesto radnje: Radnja se odvija u svemiru na malim planetama i na Zemlji u Africi. Na kraju je stigao na Zemlju. Zemlja ljudi. Mali Princ je spoznao da su rad. Princ je shvatio da je povrijedio crvenu ružu i odlučio se vratiti na svoju planetu.pisca. Hodao je pustinjom i naišao na osamljenog čovjeka .10. pustinji Sahari. Ratni pilot. Ona mu je bila jedino društvo.2007. Pisac je imao kvar na motoru aviona. silna uobraženost i samoživost. On je bio jako usamljen na planeti.de Saint Exupery . Njoj povjeruje svoje probleme. također malih. Crvena ruža je za njega bila sve. Antonie de Saint Exupéry je bio vojni pilot i sudjelovao je u II svjetskom ratu u kojem je i poginuo. Ima osjećaja i ljubavi prema svakome.Mali Princ Pisac: Antonie de Saint Exupéry (1910 – 1944) francuski pisac. . On je osamljen. Tamo vlada duhovna pustinja. Pisac je pisao ovo djelo u prvom licu. Svi oni su bili veoma čudni. Zaljeva ju svaki dan i s njom razgovara. u 20:59 • 1 Komentara • Print • # A. Princa kod tih likova zapanjuje besmislenost. Sadržaj: Mali Princ je živio na svojem malom planetu pod imenom B-612. LICA:Mali Princ je glavni lik u ovoj pripovjetci. Pisac ga je tražio da ne odlazi. Prolazio je kraj mnogih. u Afriku. besciljnost i beskorisnost njihova rada. no Mali Princ je čvrsto odlučio i vratio se na svoju planetu. prijateljstvo i ljubav vrijednosti bez kojih čovjek ne može živjeti. te potpuno odsustvo ljubavi i razumijevanja prema poslovima što ih obavljaju. Pisac nam u ovoj pripovijetki dočarava stvaran svijet i želi da ljudi budu što sličniji Malom Princu. Vodio je brigu o njoj. Mali Princ mu je pričao o svojoj planeti i crvenoj ruži. napisao je neveliko ali značajno djelo – Mali Princ. Tvrđava.10. zauzeti svojim poslom i nisu imali vremena ni za što drugo. Noćni let. planeta na kojemu su živjeli raznoliki ljudi. Osim što je bio pisac. Napisao je i romane Pošta za jug. sa crvenom ružom. Bez svoje crvene ruže ne bi mogao živjeti.

Godine 1883. carska cesta. Bogati stranci uzimali su sve siromašnim seljacima i . crkva. Sirota. Drugoj skupini pripadaju gradski romani u kojima je pokušao kritički prikazati zagrebačko građansko društvo (Olga i Lina. Pobijeljeni grobovi te drame Sestre. Začuđeni svatovi i drugi) u kojima na romantičan način opisuje istarske ljude. godine u Zagrebu. Nadam se da su druge knjige slične ovoj. Trećoj skupini pripadaju povijesni romani (Urota Zrinsko-Frankopanska i Kraljica Lepa).Dojam: Ova pripovijetka me potiče na razmišljanje o ljudima i o samom sebi.10. Teodora. Više puta je bio zastupnik u Hrvatskom saboru.Kumičić . Vrijeme Prošlost. Stipina kuća. Salettijev posjed. u 20:54 • 8 Komentara • Print • # E. Martinova kuća. a umro je 13. dok je Istra bila pod talijanskom radnje: vlašću. u prvom redu ribare. povukao se iz službe i posvetio književnom i političkom radu. svibnja 1904. Tema: Sukobi između bogatih stranaca koji moralno i materijalno upropašćuju selo i siromašne istarske ribare koji se bore za svoje poštenje i opstanak. Njegovi romani dijele su u tri skupine. o ponašanju prema drugima. pomorce i seljake. Gospođa Sabina i drugi). Mjesto radnje: Lučica. Studirao je filozofiju u Beču. Sadrišće.Začuđeni svatovi Bilješke o piscu:Eugen Kumičić rođen je 11. načelnikova kuća. siječnja 1850. groblje. kakvi zbilja jesu. Šabarićeva kuća. Pripovijetka me se jako dojmila jer opisuje ljude. Obiteljska tajna i Petar Zrinski. u Brseču.2007. Primorci. Ostala djela su romani i pripovijetke: Neobični ljudi. Preko mora. Osnovna misao:Djelo govori o otimanju hrvatske obale i tlačenju hrvatskog puka u prošlosti. stupovi. Prvu skupinu sačinjavaju istarsko-primorski romani (Jelkin bosiljak. 10.

ribarima. Mato se oporavio i zaljubio u Mariju. Jednom. Prepričana epizoda: Dok je trajao tajni sastanak Elvire i Marka Antonio je čuvao stražu. a kasnije saznaje da su zapravo bili braća. sam u nju pada. a ona je pristala. Alfredovom sestrom. Tko pod drugim jamu kopa. U strahu odlazi kod prijatelja Jose i njegovog oca Martina te im . Tada je udarcem u glavu ozlijeđen Mato. Antonio ubija Alfreda u samoobrani. skriva kod groblja. Zaplet . Antonio prenosi njihova pisma. Svakoj sili dođe kraj. Marijin brat Marko tajno se sastaje s Elvirom. Alfredo idući kući nailazi na Antonija i napada ga. Mato nije znao da je bogatašev sin Alfredo Saletti također zaljubljen u Mariju i da je stalno salijeće i napastuje. Nakon što je Antonio osramotio Alfreda i spasio Mariju. a na kraju oni kobno završavaju shvaćajući da nitko ne može dugo držati hrvate u šaci. i Antonio ubija i njega u samoobrani. Problematika koja se obrađuje u djelu: Odnos tuđinaca koji su na vlasti i domaćeg stanovništva koje je potlačeno. Nakon Marijinog i Matinog vjenčanja Antonio se. gdje i umire znajući da je ubio svoga brata i oca. Antonio ga ubija nožem i bježi. Njezin otac Marino ne zna za tu vezu.Antonio ubija Marina Salettija i sam umire Kratki sadržaj: Lučica je bio miran primorski gradić sve dok se nije desio brodolom u Sadrišću. želeći pobjeći od samoga sebe. Nakon nekog vremena zaprosio ju je. Alfredo naručuje njegovo ubojstvo. Odnijeli su ga u kuću ribara Šabarića.Alfredo Saletti i Mato Bartolić se zaljubljuju u Mariju Vrhunac Antonio ubija Alfreda Rasplet Mato i Marija se vjenčaju Završetak . Kompozicija djela: Uvod Brodolom kod Lučice. Njegova kći Marija njegovala je Matu. dok je tako nosio pismo Elviri nalazi ga njezin otac.

Povučen je i čudan. Antonio kasnije ubija Alfreda u samoobrani. gipko i slikovito tijelo. Kasnije se saznaje da mu je otac Marino Saletti. Njezina glatko počešljana kosa podavaše čednu i nježnu dražest smrknutom joj čelu. Bio je siromašni ribar: "Odijelo Antonijevo je poderano. Cijela Lučica je za njega mislila da je nahod. Njezino rascvjetano. za njih bi skočio i u pakao. bujne joj grudi i sav onaj nježni sklad čarobnih uda. Analiza likova: Antonio Marola Mladić niska stasa. "… bijaše Marija najdivnija tačka. Bila je snježne puti. Alfredo ga je zbog toga mrzio. gdjegdje krpa na krpi". Imao je jake ruke i široka prsa. zdravo i puno života i tako dražesno. Od njih saznaje da mu je Alfredo Saletti brat po ocu. Duboke i crne obrve krasile su joj lice. bljesak sreće na prekrasnom joj licu. a majka Marica Kozulić. Marino Saletti ga napada i Antonio ubija i njega. jer mu jedna nogavica od hlača tija do koljena zavrnuta. bjeloputne i oble noge. Najviše je volio Mariju i Marka. Marija ŠabarićMlada djevojka vitkog i punog tijela." . Bilo bi dana da ništa ne kaže ili da ode i ne vrati se nekoliko dana. snježna put i sjajna kosa. Bio je veoma izdržljiv: "Ljuta je zima.kaže što se dogodilo. Na njega je pazila obitelj Šabarić primivši ga kao člana obitelji. no on kao da je ne osjeća." Vrlo je požrtovan. sve to bijaše tako milo. Marku je pomagao prenoseći njegova pisma Elviri. Imala je male. Skrivajući se na groblju umro je od hladnoće. Mariju je više puta spasio od napasnika Alfreda Salettija.

Prijan Lovro i Prosjak Luka. do 1881.Šenoa . Seljačka buna. Studirao je u Zagrebu. načelnica i grof Belizar. Njegova poznata djela su Zlatarevo zlato. ona se udala za Matu Bartolića. da slijedi srce.Branka Pisac:August Šenoa rođen je u Zagrebu 1838. dobar starac. i umro 1881. Doba od 1865. u 20:47 • 4 Komentara • Print • # A. U početku joj je bilo teško. Tako je Branka odlučila udati se za grofa i postala groficom.10. osjećajna. te su je htjeli što prije svrgnuti. Marić se je zbog toga svim silama trudio da Branka nigdje ne pronađe posao. August Šenoa je pisao poeziju. Ona je bila tvrdoglava. Njezina baka ju je odgojila. Objavio je novinarske tekstove i pjesme u “Pozoru” i “Naše gore list”. Ovaj roman govori o teškom životu jedne zagrebačke djevojke koja . imala je puno neprijatelja koji su se protivili mladim ilircima. Branka je odbila gospodina Marića. Alfredo je također bio zaljubljen u Mariju. kritiku. Kad su prošle Marijine nevolje sa Alfredom. Sadržaj:Branka je još kao dijete doživjela tragične događaje. Objavio je feljtone pod nazivom Zagrebulje i komediju Ljubica. lijepa i pametna djevojka. novinarstvo. godine. Sutradan ju je savjetovao župnik. Branka je “probudila Jalševo iz zimskog sna”. Kasnije se on zaljubio u nju. 10. Otac je pretukao majku na smrt te je on sam poslije poginuo u ratu. godine naziva se Šenoinim dobom jer ga je Šenoa obilježio značajnom djelatnosti u hrvatskoj kulturi. Tako je grof Belizar na njegovoj zabavi u gradu zaprosio Branku. prozu. župnik. Ali ipak su ju podržavali dobri ljudi. Na putu do nje uvijek bi mu se ispriječio Antonio što je jednoga dana završilo Alfredovom pogibijom. koji ju je zaprosio. Između grofa i Branke se stvarala ljubav. Čuvaj se senjske ruke. umišljenoga gospodina koji je poznavao poglavare u gradu. Ali je Herminin otac čuvši to odmah poglavarima objasnio kako je Branka djevojka koja ima talenta te je ona dobila posao u Jalševu. načelnika. Antonio bi za Mariju skočio u pakao. dramu. Branka. Beču i Pragu. Brankina najbolja prijateljica je bila Hermina kojoj govori svoje probleme.Dok je Mato ležao ranjen.2007. Njezinu molbu nisu nigdje prihvatili. Branka joj je govorila o tome kako želi postati učiteljicom. ona je pazila na njega. Ona nije odgovorila.

te u Jalševu. Ona se ne obazire na njih i napreduje. antologije i skolske udzbenike.gdje je diplomirao romanistiku na Filozofskom fakultetu.Prosenjak . Sura?uje u ?asopisima za djecu. na radiju i televiziji. Ona je htjela postati učiteljicom. Vrijeme radnje:Sve se zbiva za vrijeme Hrvatskog narodnog preporoda (ilirskog pokreta). Tamo joj je bilo teško jer su joj se neki ljudi protivili. Radovi su mu uvršteni u zbornike. Tako i Branka uvijek ima nade i svojim znanjem doprinosi narodu. 10. Godine 1980. . Tema: Zivot Divljeg Konja i problemi s kojima se susrece u životu. govori kako smo svi mi dužni domovini za njezin napredak. U međuvremenu se i stvara ljubav između nje i grofa Belizara. godine primio nagrade «Ivana Brli? Mažurani?» I «Grigor vitez ».te pokrenuo i uredivao biblioteku « Albatros « u velikogorickom Centru za kulturu . gorskom selu koje je kulturno siromašno.10. Zapažen književni uspjeh zabilježio je romanom «Divlji konj» za koji je 1989. u 20:42 • 5 Komentara • Print • # VI. Prozne. Dojam: Ovaj roman budi u meni osjećaje prema domovini. ?lan je DHK. pjesnicke i dramske priloge objavljuju u dnevnom I periodicnom tisku. Tako je dobila posao u Jalševu. središtu hrvatske kulture.RAZRED LEKTIRE 10. u 20:36 • 2 Komentara • Print • # B.želi nešto učiniti za domovinu.10. Naučila je djecu osnove za život. kada se počinje buditi Hrvatska.2007.Od godine 1984. Radio je kao novinar u Narodnom sveucilištu u Velikoj Gorici ..Divlji konj Biljeske o piscu: Bozidar Prosenjak roden je 1948. Na kraju ona ipak pristaje postati groficom. Tamo je zapoceo svoje skolovanje.2007. Mjesto radnje:Radnja se odvija u Zagrebu. objavio je zbirku pjesama I kratkih proza za djecu pod nazivom « A ». a nastavio ga zatim u Koprivnici .Parizu I Zagrebu . djeluje kao slobodni stvaralac. Sretno djetinjstvo proveo je u Podravskom seocetu Kuzmincu. godine u Koprivnici.

borac. zapjenjen. ja jesam borac. pokunjen. likova: Konj: a) vanjski opis: Blistava dlaka. "Misici su mi postali kvrdi kao kamen. krvav. ". zarobljen u rudniku. Vulkan. prasnjav. Fabularni tijek i dijelovi kompozicije:Uvod: Zdrijebe Divlji konj zivi u stadu. ponosan. "Dlaka mi je blistala. cvrsti misici. ". Bijelac. razdragan. Tamo se zaljubi u Neru. prasnjav. spontan. " Sporedni likovi: Zvijezda. . radnje: Neodredeno. Upozanaje svog oca koji uskoro pogine u borbi s vukovima. " b) psiholoska karakterizacija: cvrsta volja. iskren. "Da. Podzemlje. "Volja mi je postala cvrsta kao da je od kamena. "Pokunjio sam se od sramote. ". "Osjecao sam se ponosnim i bogatim. posramljen. "Sav zapjenjen. kasnije dresiran. ". Nera. "Bio sam razdragan. iskren. . ". . "Silno sam se rasuzio zbog oca. Analiza Divlji gl. Zaplet: Divlji konj uskoro postaje predvodnik stada. d) eticka karakterizacija: tuzan. spontan" c) socioloska karakterizacija: slobodan konj. Hipodrom. Kasnije se zaljubi u Zvijezdu. ali odlazi na gospodarevo imanje. Vihor.". Gospodar. Ceza. Vrijeme treba uvijek biti nepovjerljiv. krvav. Sarac. radnje: kod gospodara.Ideja: Ne Mjesto Divljina. ali ona dobije zdrijebe sa Sarcem.

" Dobar dan tata " drugi je Tomašev roman namijenjen djeci.Tomaš . Zavrsetak: To su nastavili i njihovi potomci. godine u Novoj Bukovici kod Slatine. 1947.Vrhunac: Divlji konj bjezi s imanja. Divlji konj umire.2007. Sreo je Neru i sve joj oprostio. te omladinski roman " Građani u prvom koljenu ". godine. Sadrzaj vrhunca i raspleta: Divlji Konji još uvijek nije vjerovao gospodaru pa je pobjegao. Objavio je nekoliko romana i zbirki pripovjedaka za odrasle. u 20:32 • 28 Komentara • Print • # S. Gimnaziju je završio u Našicama. konjokradice ga uhvate i on zavrsi u rudniku. 10. Poceli su vjezbati plesati i osvojili su mnoga prva mjesta. a gospodar je došao po njih i sve ih odveo na imanje gdje je Divljeg konja cekala Zvijezda s njihovim zdrijebetom. a dio radnje odvija se u Stipanovcu i Osijeku. Ona je zbog toga pobjegla. 1987.Dobar dan. Njegov prvi roman za djecu " Moljac i noćni čuvar " napisan je 1982. Divlji konj je doživio duboku starost i. On je mislio da je zdrijebe tude i priznao je Zvijezdi da je podzemlju bio zaljubljen u Neru. a napisan je na osnovu istoimene. Rasplet: Na imanju ga do?eka Nera s njihovim zdrijebetom. Nakon nekog vremena se ipak vratila. Rano saznaje istinu o . konacno. Živi i radi u Osijeku. a to su nastavili i njihovi potomci.tata Pisac: Stjepan Tomaš rođen je 2. nagrađene radio igre za djecu. godine dobio je republjčku nagradu " Grigor Vitez ". Vrijeme radnje: Školski ljetni praznici Mjesto radnje: Izmišljeni gradić Medarevac u blizini Osijeka. Na imanju su vjezbali plesati i osvajali su prva mjesta. Uhvatile su ga konjokradice. Ona je zbog toga pobjegla. umro. On je mislio da je zdrijebe tude i priznao je Zvijezdi da je podzemlju bio zaljubljen u Neru. Likovi: Dragutin Vincetić glavni je lik romana. a Filozofski fakultet u Zagrebu. Tamo srece Neru i sve joj oprosti. Nakon nekog vremena se ipak vratila.10. Odveli su ga u podzemne rudnike da vuce rude. Jednog dana su konji uspjeli pobjeci iz rudnika. 01. Uskoro uspije pobjeci.

Takav stav dovodi do za nju sretnog završetka. u 20:26 • 2 Komentara • Print • # . Rastužilo me kad je Dragutin odgurnuo pomajku Elviru i otišao u Split. puna ljubavi i razumijevanja. Kad Dragutin sazna istinu odnosi među njima se mijenjaju. a i sam je toga bio svjestan. pa možemo reći da je prerano odrastao. no predstavlja ga kao sina svoje sestre.svom porijeklu. ali samo zbog promjene dječakovog odnosa prema pomajci. Pomajka Elvira dugo pokušava kriti Dragutinu njegovo porijeklo i to sve zbog straha da ga ne izgubi. to jest povratka Dragutina. Pouka: U nastojanju da ostvarimo životnu sreću i zadovoljstvo valja uvijek odabrati put ljubavi iskrenosti i poštenja. Zaoštreni odnos sa pomajkom Elvirom sve se više produbljuje. Dopisuje se s majkom koja živi u Njemačkoj i ona ga poziva da provedu ljeto zajedno u Splitu. Razveselio sam se kad se je Dragutin vratio pomajci Elviri.2007. Otac ne želi zbog njega dovesti u pitanje odnose u svojoj obitelji i razočarani dječak odluči prikloniti se majci. a ona ga dočekuje raširenih ruku. Tema: Problem usvojenog djeteta koji se za rana suočava sa tom spoznajom injegovo nastojanje da sazna svoje porijeklo. Silno je želio upoznati roditelje. Kratak sadržaj: Već sa desetak godina Dragutin saznaje istinu o njegovom porijeklu. 10. U tim je trenucima bio prilično grub. Pomno promišlja sve svoje odluke. Jedini lijepi trenutci bili su susreti sa prijateljem Pajom i djevojčicom Belindom u koju je Dragutin bio zaljubljen. No ubrzo stiže prvo veliko razčarenje. Iako duboko povrijeđena. Od tada njegov se odnos prema pomajci Elviri počinje mijenjati. Razočarani dječak vraća se pomajci Elviri. Ona ga upoznaje sa svojim prijateljem. Svojoj pomajci Elviri isprva taji posjete ocu no kasnije ih priznaje.10. Na kraju se ipak bude pravi osječaji prema pomajci Elviri i on joj se vraća. Nakon velike svađe s pomajkom Elvirom dječak odlazi u Split i sastaje se spravom majkom. Pati za roditeljima i nikako ne može dokučiti zašto su ga ostavili. Nekoliko godina kasnije kad ga je počeo posječivati djed to jest majčin otac Draguti je konačno otkrio tajnu svog porijekla. ona kao prava majka sve oprašta i nastavlja graditi odnose međusobnog povjerenja i razumijevanja.

a studirao je na filozofskom fakultetu u Zagrebu. Priredio je Antologiju hrvatskog humora u šest knjiga.A. strastven i odlučan. Kratak sadržaj: Pohlepan splitski nadbiskup Rajneri nastoji nizom spletki prisvojiti za splitsku crkvu zemlju u selu Srinjinama podno Mosora. te se ističe kao srčan. te izmeđe 1180. "Otimam". Zbog izvanrednog pamčenja bio je živa pomorska karta i u tri je godine upoznao obje obale Jadrana. a za povijesni roman "Omiški gusari" dobio je 1981. godine Nagradu "Grigor Vitez". Pouka: Treba biti hrabar. no ova je pripadala omiškom plemenu Kačića. Objavio je više zbirki pjesama. posebno odan ideji borbe protiv Mlečana. novinar i urednik. okolica Splita Likovi: Malduh Kačić glavni lik romana ujedno je i povijesna ličnost. i 1226. godine postao je omiški knez. Krase je odanost. 1221. odlučan i ustrajan u borbi za slobodu i očuvanje svog ognjišta. Za razliku od oca i brata Dominika ne podnosi ubijanje. Piše i romane. Tema: Borba plemena Kačića. neustrašiv i mudar vođa.08.Majetić . "Kako uspjeti u životu".Omiški gusari Pisac: Alojz Majetić rođen je u Rijeci 30. ljubav i razumijevanje. Već kao dječak bio je srčan. Srednju školu završio je u Delnicama. a uređivao je časopise "Paradoks" i "Kerempuh". Vrijeme Mjesto radnje: Razdoblje radnje: Split. Omiša. Marija Pulsnikova nije povijesna ličnost. podvale i surovost.1938. Radio je kao korektor. protiv jačih neprijatelja. a poznatije su mu: "Dijete s brkovima priča". za očuvanje svoje djedovine i slobode. U romanu pisac je opisuje kao Malduhovu ženu. Bojeći se odmazde močnijeg neprijatelja Kačići skloniše u Split malog Malduha od kojeg je knez Nikola puno . Dobra je majka i odana žena. Poznat je i kao autor radijskih i filmskih scenarija. Uz pomoć carskog namjesnika Rugerija ishodio je pravo na navedenu zemlju. i godine. U borbi za očuvanje svoje zemlje razljučeni Kačići predvođeni knezom Nikolam ubiše gramzivog nadbiskupa. "Zapovijedni način". Ima veliku duhovnu i fizičku snagu. pravedan.

Kaznena bizantska ekspedicija bila je potučena do nogu i doživjela je veliku sramotu. Malduh se ubrzo zagledao i zaljubio u plemkinju Mariju Plusnik. U međuvremenu Marija sazna da je Jurislava očeva ljubavnica a ne sestra i ova joj pomogne doći do voljenog Malduha prije razmjene. Rastužilo Uzbudilo me me kad kad su su kažnjenicima Malduha odsijecali i ruke u ili noge. Malduh je ponovo na moru i planira stvoriti savez gradova koji će se onda lakše oduprijeti Veneciji. Oženili su se i ona mu rodi sina Osora. U zamjenu za slobodu Dominik otkrije mjesto gdj se nalazi Marija. te otme Dominika kako bi napravili zamjenu zarobljenika. Marija je odmah pristala. Mladić se vraća kući. U napadu Omišana na galiju oslobođen je Malduh. Knez Nikola odluči spasiti Malduha. Pokazao je pritom odlučnost pravog muškarca. 10. Malduha su uhvatili i bacili u tamnicu. Nakon šest godina traganja Malduh je konačno našao voljenu Mariju. Omiška flota zadaje teške udarce neprijatelju sve dok 1226. zarobili bacili tamnicu. godine nisu potpisali mir s papom. U gužvi u luci Malduh je izrazio Mariji želju da je jednog dana uzme za ženu. Razveselilo me kad je Malduh našao Mariju. Održao je obečanje i između Dominika i Malduha razvilo se čak i neko pritajeno prijateljstvo.2007. Njeni otac Petar i brat Dominik bili su probizantinci i veliki neprijatelji Kačića.očekivao. a otac i Jurislava odvedoše Mariju u samostan. a zarobljen Dominik. pa gradi flotu i uspješno se bori protiv Mlečana. Ne uspijeva u svojoj nakani. U jednoj od borbi ponovo biva zarobljen Dominik. Marijin otac Petar. Odrastao Malduh uzaludno traži Mariju i u toj potrazi dolazi blizu Venecije gdje biva uhvaćen i bačen na galiju kao veslač. u 20:21 • 33 Komentara • Print • # . Malduh mu poklanja život. no te je riječi čula Jurislava. očeva sestra koja je nakon majčine smrti brinula o Mariji. Na galiji je i Dominik poznat kao posebno okrutan gonič veslača. brat Dominik i pohlepni nadbiskupov sluga Mačica odlaze u Ravenu po opljačkano blago koje je tamo skrio pokojni nadbiskup.10. a Malduhu se gubi svaki trag. U gradu. no ovaj za uzvrat mora potopiti onoliko brodova koliko ih je potopio brod na kojem je služio.

bolnica zima mamica Sporedni likovi: Borek.B. Umrla je u Zagrebu 1993.Oni su si našli novi dom u podrumu jedne kuće Tatek je preminuo Dojam o djelu:Ovaj roman mi se jako svidio. Zagrebačka priča. Milka. ulica. tatek. Najviše mi se svidjelo kada je u Kačkičin život došla Milka.Nekoliko dan bila je u bolnici. Berti. Neke male važnosti.Jednog dan došlo im je pismo da su tateka odvezli u bolnicu i da je Persida kupila njihovu kuću na dražbi Oni su se vratili u Zagreb . .Nakon nekoliko mjeseci Borek umire.Tatek je počeo nakit i druge vrijedne stvari mijenjati za novac Tako su živjeli neko vrijeme . učiteljica. Kratki sadržaj: Dolazak Milke Rađenje prvoga sina Boreka .Kada je bila gotova školska godina Kačkica i Milka otišli su u Zagorje U Zagorju su bili dva mjeseca . koja joj je jako pomogla. Pepica.Kada su htjeli ući u kuću vidjeli su da brave na vratima nisu iste Sve njihove stvari Persida je izbacila na ulicu . a onda je preminula To je jako pogodilo njezinu obitelj Tetek je počeo piti Kačkica i Milka bile su jako tužne Pali su u krizu i nisu imali što jesti . Zagorje. a za to okrivljuju Milku .D. godine. itd. malo je tužan jer stalno netko umire. Priče iz Dubrave. u Zagrebu. pradjed.Zagrebačka priča Bilješke o piscu:Blanka Dovjak Matković rođena je 1920.Matković . Dječje knjige: Neobična ulica.Stigla je nova pomoćnica. radnje: Kuća. Persida. a Kačkica nije bila zadovljna sa njom Milka se vratila Svi žive sretno Majka se razboljela i odveli su je u bolnicu . radnje: Ljeto. a nije mi se svidjelo kada su Kačkičini roditelji i brat umrli. Mjesto Vrijeme Glavni likovi: Kačkica.

Napisao je i veći niz pripovijedaka i priča :Krvava košulja .Istarski bolovi . Niz godina je bio i upravitelj omladinskih domova u Crikvenici i Zagrebu. Div je ponio providura u grad gdje su ulice vrvjele naoružanim ljudima . Studirao je prirodne nauke u Grazu i Zagrebu.Pjesme o bratu gavran i seki siromaštini . Kada je počeo označavati cer .eseji .stare istarske balade .jer je ugledao stog sijena uz doščaru . u 20:14 • 66 Komentara • Print • # V.pripovijetke .gdje je rastao lijepi cer.Nove priče . dnevnici .Pjesme partizanske . Nazor rođen je 1876.Knjigu pjesama .Pazinu . Napisao je gotovo čitavu biblioteku knjiga u kojoj su zastupljeni mnogi radovi književnosti :pjesme .Oni su .Istarske priče .zlatokrila i Medvjed Brundo . Magarac je poskočio .Nove pjesme .Mrtvo more . Objavio je oko dvadeset zbirki poezija :Slavonske legende . Barbabianka je rekao da će ga ovaj cer grijati ove zime u Kopru.putopisi .Govori i članci i Čitajući Kranjčevića.romani .Lirika .Šarko .Veli Jože . Priče sa otoka i sa planine .iz močvare i nad usjevima .a gimnaziju je završio u Splitu.šjor Zvane i kapetan motovunske šume išli po Istri i označavali vapnom cerove koje će obraditi i prevesti u Mletke.Nazor . U njegovim književnim djelima najznačajnije mjesto zauzima poezija. a onda se je opet vratio u Zagreb i nastavio svoj raznovrsni književni rad. SADRŽAJ: Bilo je to davno dok su providur Barbaianka .nečije snažne ruke pograbile su magarca i bacile ga u krošnju cera.govori … V.Gospa od snijega . Pokraj mrtvog magarca stajao je kmet Jože i mrko gledao u providura. u Pastirama na otoku Braču.Utva .Pjesme u šikari .Zadru . Poslije umirovljenja neko je vrijeme živio na svojem rodnom otoku Braču.Dedek Kajbumšar… Nazor se je bavio i problemima književne teorije i drugim pitanjima . Kao profesor službovao je u srednjim školama u Splitu .članci .10. Providur se je uplašio .2007.10.Kastru i Sušaku. Providur je jahao na magarcu.te je objavio nekoliko knjiga sa toga područja : Na vrhu jezika i pera . Vladimir Nazor je umro u Zagrebu 1949.Deseterci .Veli Jože Bilješke o piscu : Vladimir Nazor je jedan od naših najznačajnijih pisaca. Na svom rodnom otoku proveo je djetinjstvo .Istarski gradovi .Priče iz djetinjstva. Od epskih spjevova najpoznatiji su : Živana .Hrvatski kraljevi .Legende o drugu Titu.Eseji i članci .god. Bio je vruć ljetni dan.god.ali šjor Zvane je umirio diva. Mrtvo ostrvo .

Civetta podijeli zemlju među divovima .ali ništa nisu našli. Budući da nisu mogli osvojiti Psoglavćevo brdo . Kada su se vratili u gradove . Žetva je bila bogata. Kmetovi : Marko i Liberat htjeli su .ali vjetar utihnu i iz trupa broda pojave se vesla. Jedne noći Jože je uhvatio nekoliko građana kako traže zlato. Iz utrobe broda čulo se je zviždanje bičeva .a uz njih građani .a na Štriginoj glavi ostalo je samo kamerlengo Ciretta. Tako su nastale velike svađe između njih. Govorili su da je sve to zlato nekada pripadalo njihovim pradjedovima.ali divovi se nisu pristali vratiti jer su željeli biti sami svoji gospodari. Motovunjani su vječali. Providur je sa ostalim vijećnicima rješavao što će sa Jožom. On je Joži ispričao sve o životu na galiji i rekao je Joži da će i on postati rob.ali ih oni pometaše cerovima.on je zapalio grad i pobjegao Ciretti. Proto i još neki tražili su da Jože ostane u Motovunu jer im mnogo vrijedi. Radnici su morali sve nositi u grad divovima. Plemići su bili za to da ih se ubije . Nastanili su se na brdu gdje su nekada živjeli psoglavci.zveketi lanaca . Jože je izašao na kopno toga jutra. Došao je Uskrs .a građani da ih se privoli i da im se obrađivati zemlja. Ciretta je krenuo na razgovor sa divovima.građani i plemići su tražili dio zlata.odlučili da više neće hraniti Jožu. Počela je velika oluja i valovi su nosili brod prema obali. Civetta više nije htio biti njihov glavar . Oni su ga izabrali za svoga glavara i obećali su da će ga slušati. Građani se vratiše u svoje gradove .a valovi odnesu brod na pučinu. građani su kopali noću po svim stranama brda .a potom i pjesma. pa su svi zajedno krenuli u gore između Pazina i Motovuna. On se je sprijateljio sa divovima.Jože je bio zadovoljan svojim životom. Kada su se divovi posvađali i htjeli ubiti Jožu . On im je rekao da će ga dobiti . Išao je Istrom i sakupljao divove kmetove.prstenjem i lancima. Vitezovi sa vojskom krenuše na divove . Jože se čudio tko to maše motkama. Taj čovjek zvao se je Ilija i bio je jedan od galiota. Bez kmetova opustješe polja .ali da ga moraju zaraditi. Iz Kopra je Jože otplovio s providurom u Mletke.a oni se zakunu na knjigu ugovora da će poštivati tuđe.Kada su je počeli obrađivati vidjeli su da je nečija veća i bolja . Dugo su razgovarali . ali većina je bila za to da on ode.a iz otvora pojavi se velika glava. U početku su bili zadovoljni što imaju svoj komadić zemlje . Oni su pristali da rade sa Jožom. Div podigne poklopac na palubi . On ga je sakrio. Ljudi su ih se bojali i svašta su govorili o njima.vinogradi i vrtovi.pa im je rekao da se sami brinu za sebe. Plovili su na jedra .psovke .a do tada će ga hraniti kao i do sada. U blizini obale Joža skoči u vodu . Divove su nagradili zlatnim dukatima . Providur je rekao da će Jože za Uskrs otići u Kopar . Sakupila se je velika vojska i dva viteza . Plemići i glavari iz grada sastaše se da vijećaju što učiniti sa kmetovima.te krenuše prema Psoglavčevu brdu. Odlučili su razgovarati sa divovima.pa je onda nastala svađa među njima.

u nekim djelovima tužno. nesloga i svađa među divovima Rasplet-povratak Tema:Sloboda divova i u ropstvi. pokoran .kapetan motovunske šume… Odlomak koji mi se najviše svidio: Noge su mi polomili. doba mletačke vladavine nad Istrom.šjor Zvane .jer tu će ih dostići velika kazna.ali on putem nestade.a Ciretta povede Jožu u Motovun . kamerlango Ciretta .a Libreta ubio motikom.dobar . nemoj je prodati! .providur Barbarijanka .ali im Joža nije dao. a on ih još više prestraši rekavši im da moraju zakopati Liberta i krenuti nekamo drugdje . Divovi su se odlučili vratiti svojim prijašnjim gospodarima . oj beli tići. puno mašte. more sinje! Opis likova : Veli Jože : star 300-tinjak godina . Ilija . strli su mi dušu mladu. Likovi : Jože. ter pozdravte moju majku! More. Velim susret galeote Jožom Ilije Vrhunac-rezultat pogubnog djelovanja lugovog Civette.. ali i Jožin bjieg slobode. Brižan san ti na ten svete!-Galebi. Prošlost.ništa nije tražio za rad … Divovi :podložni . divovi . očuvanje Pouka:Ako si slobodan očuvaj tu slobodu. Marka je istukao .dobričina . Pozvaše Ciretta. Kompozicija: Uvod-upoznavanje Zaplet-sukob Jože i s Motovunjana. Mjesto i vrijeme radnje:Radnja se odvija u Istri.građani .obrađivati svoju zemlju u docu .pokorni… Moj dojam:Djelo je vrlo ugodno za čitati. Poletite k jugu..marljiv .vjerni . najviše u Motovunu i njegovoj okolici.

Analiza likova: .Koje Gdje Kada Što godine je je je je rođen V. požrtvovnosti i osjećajnosti prema ljudskoj bijedi i siromaštvu. Pokopan je u Parizu.sretni kraljević Bilješke o piscu:Oscar Wilde rođen je 1854. njegovo najbolje djelo.) Zagrebu) god) (div) studirao umro Nazor? Veli bio Gdje je živio Veli Jože? (u Istri) 10. U najranijem razdoblju života pisao je poeziju. a školovanje je završio u Oxfordu. Vrsta Bajka Vrijeme Jesen i prijelaz iz jeseni u djela: radnje: zimu. Bio je glavni predstavnik engleskog larpurlartizma (umjetnost radi umjetnosti).Wilde . Najpoznatija su mu djela: algorične bajke "Sretni kraljević" i "Mladi kralj". studenoga 1900.Nazor? V. u svojoj 47. kojoj se vraća pred kraj života. Po izlazu iz zatvora napisao je svoju najbolju pjesmu "Baladu o tamnici u Readingu". V. u 20:09 • 253 Komentara • Print • # O. kao i o bezobzirnosti ljudi prema drugima i njihovim patnjama. godine od upale mozga.10.2007. Pouka:Treba biti obziran prema drugima. uz "Sliku Doriana Graya". Oscar Wilde iznenada je umro 30. roman "Slika Doriana Graya" i drame "Saloma" (na francuskom jeziku) i "Idealan suprug". godini.Nazor? (U Grazu (1876 i (1949 Jože? god. primjećivati tuđu nesreću i pomagati ljudima čineći dobra djela. Tema: Bajka o ljubavi. godine u Dublinu.

LastavićMala ptica koja je upoznavši kraljevića odlučila ostati uz njega i činiti dobra djela. Tijelo mu je bilo prekriveno listićima suhog zlata. Kraljević ispriča lastaviću svoju životnu priču. i cijeli je život proživio u sreći i blagostanju.Sretni kraljevićKip koji stoji na visokom stupu. Svi su mu se divili. Iako je bilo već prilično hladno lastavić odluči ostati i pomoći. Nakon smrti njegov su kip postavili tako da kraljević sada može vidjeti svu bijedu i siromaštvo grada. priču o sreći i obilju. Svi mu se dive i uživaju u njegovoj ljepoti. Letio je po cijelom gradu i pričao kraljeviću o siromaštvu građana. Njegova najsnažnija osobina je požrtvovnost i ljubav prema prijateljima. Mali lastavić doletje jedne noći do grada i odluči se odmoriti od naporna leta između nogu kraljevića. Vidjevši ga tako slijepa lastavić odluči ostati uz kraljevića. Tada ga kraljević zamoli da skine sa njega listić po listić zlata i odnese ih sirotinji. Za života kraljević je bio gotovo potpuno odvojen od svijeta izvan dvora. Krase ga požrtvovnost. Bio je sretan što je pomogao onima kojima je pomoć bila najpotrebnija. Pao je prvi snijeg i lastavić osjeti da će umrijeti. Poljubi kraljevića i lastavić pade mrtav. ali i svoju tugu otkako je kao kip spoznao svu bijedu i siromaštvo građana. Sutradan gradonačelnik naredi da se kip kraljevića skine sa stupa i . Kratki sadržaj: Na visokom stupu u gradu stajao je kip Sretnog kraljevića. Najprije je skinuo rubin sa mača. ljubav i odanost prijatelju te izuzetna hrabrost i odlučnost u pomaganju siromašnima i uz najveću žrtvu. a potom jedan pa drugi safir i kraljević je oslijepio. Kraljević za to nije mario. oči su mu bila dva plava safira. Kraljević nije bez osjećaja za druge i želi vidjeti patnju i siromaštvo građana. a na dršci njegova mača stajao je veliki crveni rubin. Kraljević zamoli lastavića da mu pomogne u njegovoj nakani da pomogne siromašne. no kraljević je vrlo nesretan.

feljtonist. ali siromašnu Janu. Palo je tik do mrtvog lastavića pa Bog reče anđelu da će ptica zauvijek pjevati u njegovom Rajskom vrtu. u 19:55 • 132 Komentara • Print • # A. studenog 1838. godine u Zagrebu. Olovno srce kraljevića nije se rastalilo i baciše ga na smetlište. pjesnik. Majka je bila protiv vjenčanja. prosinca 1881. Rodoljublje i čovječnost dva su osnovna osjećaja kojima je prožet njegov cjelokupni književnički rad. Kompozicija: Uvod: ispod Susjedgrada je živio mlinar sa ženom i sinom. Sin je rekao majci da je zaljubljen u lijepu. a oni su na istom mjestu ostali do danas.pretali u talionici u novi kip. KAMENI SVATOVI narodna priča Fabula: ispod Susjedgrada je živio mlinar sa ženom i sinom.10.Šenoa . središnja ličnost hrvatske književnosti 19. a kraljević će ga zauvijek slaviti. pripovjedač. urednik. Na dan vjenčenja ostala je kod kuće spremajući ručak za goste. rodio se 14. 10. stoljeća. a u njemu je 13. Izrekla je kletvu i pretvorila svatove u kamen. Mjesto radnje: ispod Susjedgrada citat: “Pod vrletnim Susjedgradom živio vam starac mlinar. Roditelji su željeli da se sin oženi i dovede snahu koja će im pomagati. ali plodan život. Vrhunac: na dan vjenčanja majka je izrekla kletvu kojom je svatove pretvorila u kamen. Nazivali su ga pjesnikom Zagreba jer je u svojim djelima često pisao o svom rodnom gradu. On su priželjkivali da se sin oženi. godine.2007. završio kratak. ali joj mlinar nije dozvolio da ga spriječi. Rasplet: svi svatovi su se okamenili na mjestu. godini života.Povjestice Bilješke o piscu: AUGUST ŠENOA. Završetak: na tom mjestu stoje i danas. ali ga nije mogla spriječiti. u 43. U njegovim djelima vidljiva je ljubav prema domovini i svom narodu. Majka je bila protiv vjenčanja.” Vrijeme citat: “Projurilo radnje: prije mnogo ljeta preko mnogo lijepog Božjeg godina svijeta” . Zaplet: sin je rekao majci da je zaljubljen u Janu.

Motivi: ljubav. baca kletvu na svatove. kamen. prvih nekoliko su kratke (osmerostih). Drugi i treći dio tog romana manje su uzbudljivi. usporedbe.g.rime nema samo u nekoliko stihova. Nakon toga ljudi govore da je luda. neslaganje.Robinson Crusoe Ime pisca: Daniel Defoe O piscu: Daniel Defoe. Defoe . Ima metafore. svatovi… Jezik i stil: pjesma je napisana na hrvatskom književnom jeziku. mornara iz Yorka" zasnovan na stvarnom događaju. epiteta. unakrsne i obgrljene. Strofa: ima deset strofa. Njegov prvi i najpoznatiji roman je "Život i čudne neviđene pustolovine Robinsona Crusoea.utemeljitelj modernoga romana. postaje jako gnjevna. a ostale puno duže.10. vrijedna. ali gotovo vezan . ironije… 10. Kad se on zaljubi u siromašnu djevojku. Rima: ima svih vrsta rime parne.Tema: vjenčanje bogatog mladića i siromašne djevojke protiv majčine volje. eufenizama. Sporedni likovi: sin. udaljen od civilizacije uspjeva održati u sukobu s nesklonom prirodom. bijesna. svatovi. . To je priča o brodolomcu. Ističe se i njegova kronika o epidemiji kuge "Dnevnik kugine godine".2007.mlinarica je stara žena. vjenčanje… Stih: poluvezan. u 19:47 • 130 Komentara • Print • # D. Pod utjecajem toga. Od ostalih Defoeovih djela poznat je njegov roman o kradljivici "Zgode i nezgode glasovite Moll Flanders". Pažnju publike pobudio je svojim pustolovnim romanima. Ideja: Čovjek treba živjeti život kako sam odluči. Jana. Koristio se pripovijedanjem u prvome licu i jednostavnim svakodnevnim govorom. ali želi da se sin oženi. Karakterizacija glavnog lika: MAJKA (MLINARICA) . a kao romanopisac pojavio se u kasnijim godinama života.g do 1731. koji se. kletva. mlinar. Drugi ne mogu donositi odluke o tuđem životu. engleski pripovjedač. Neke su riječi skraćene radi dobivanja jednakog broja slogova u stihovima. Živio je od 1660. ljuta.

Putem je naišla jaka bura. Sutradan je od savitljivog pruća napravio luk. Morao je paziti da se . Jedan grom je udario blizu njegove pećine i on se jako uplašio. a neke bacili morskim psima. Robinson se probudio na pustom otoku. Ukrcao se i otplovio u nepoznato.roditelji. Robinsona su uzeli u robstvo. Mjesto radnje: Pusti otok Likovi: Robinson Cruso. kapu i vreću. Mornari su pumpali. Neke su mornare ubili.divljaci. Šetajući gradom sreo je jednog mornara koji mu je ponudio da će ga besplatno prevesti nazad k ocu. Robinson je to prihvatio. Ujutro kada se bura smirila stigli su u London. Prvo je pokušao naći skrovište. Pokraj njegove pećine bila su dva stabla. Ogulio je kožu i počeo jesti sirovo meso. ali da bi ih mogao uloviti bio mu je potreban luk i strijele. Robinson je pristao ali bojao se to reći svojim roditeljima. Oko ponoći započela je jaka kiša.Od lišća je napravio odjeću. Prešli su na njihov brod i zauzeli ga. Ta točka je bila gusarski brod.Tema: Robinsonov boravak na pustom otoku Osnovna misao: Treba biti snalažljiv da bi se preživjelo Vrijeme radnje: 1632-1637 g. Četvrtog dana želio je promjeniti jelo i pošao je otokom u potrazi za hranom. i za svaki je dan na stablu urezao crtu. Jednog dana otac mu je rekao da želi da postane trgovac. Uhvatio je jednu kozu i ponio ju kući. Htio je kada odraste da bude mornar i da putuje svijetom.Četvrtko. Sadržaj: Dječak Robinson živio je s roditeljima u Engleskoj. Cijelo vrijeme razmišljao je odakle je ta roba došla. Strijele je bilo teže napraviti jer ih je trebalo šiljiti. Na vrhu jednog brežuljka bila je pećina. Bio je sretan. ali dok je robu prodavao uvijek je mislio odakle je ona došla i kakav je i koliki put prešla. legao je na slamu i zaspao.mornari. sandale. Primjetio je da tamo ima divljih koza. Robinson je odlučio da se smjesti u nju. a pio vodu iz izvora blizu njegove pećine. Robinson se tada oprostio od prijatelja. Kada je izašao van vidio je da drvo pred njegovom pećinom gori. Jednog dana sreo je prijatelja koji se spremao na put u London.ljudožderi. Svaki dan je na obali gledao brodove i mornare kako iskrcavaju robu.g. ali to nije ništa pomagalo. Robinson se jako uplašio pa je otišao u svoju kabinu. Sunce je bilo tako jako da je meso bilo polupečeno. Sutradan je krenuo u lov. ali mu nije bilo ukusno pa je odlučio da meso stavi na vrući pjesak. Na putu ih je zahvatilo nevrjeme. Digli su jedra i krenuli punom snagom ali gusari su ih ipak stigli. Jeo je kukuruz. Nakon duge plovidbe u daljini su ugledali crnu točku. i da nastavi posao koji je on započeo. a to je teško išlo kamenim nožem. jer kada je vidio vatru to je bilo veliko otkriće. Brod je bio pun vode. Prijatelj ga je pozvao da pođe s njim. Pala je noć i Robinson je odlućio spavati.Petko.svibanj 1654. jer će sada moći jesti pečeno meso i grijati se noču. Htio je znati kada je koji dan pa je napravio kalendar. Brod je potonuo. Znao je da je danas nedjelja 26.

Nakon pozdravljanja Robinson ga je upitao gdje mu je majka. On je krenuo po pomoć na drugi otok. Divljak se otrgnuo i pobjegao im. Oko kuće je zasadio drveće pa je imao i dvorište.Robinson je pomogao divljaku i spasio ga od ljudoždera. Robinson i Petko su u daljini ugledali brod koji je prilazio otoku. Petko i Robinson su sa tog broda uzeli puške. Petko je bio u početku plašljiv Robinson ga je odveo u pećinu i učio ga engleski. Vodili su jednog divljaka. Počeo je praviti lonce. a kada se sjetio bilo je kasno jer se vatra ugasila. Petko i Robinson su krenuli na put. Bojao se da kada dođe zima neće imati što jesti jer će biti previše hladno. Za njim su krenula dva ljudoždera. Kada su stigli u Englesku Robinson je otišao kući gdje je našao oca. kada je pogledao uplašio se jer su na otok stigli ljudožderi. Nakon nekog vremena odlučio je Robinson da napravi i čamac. Od cigli što ih je sušio napravio je peć. pištolje. Zadržao se dugo nemisleći na vatru. Odlučio ga je isprobati. ali je dvije pustio jer su bile male. Robinson se uplašio ali kada je vidio da lava pali drveće bio je sretan jer je na taj način ponovno došao do vatre. Sutradan je došao jedan divljak i rekao da je Petkov otac umro. Kada je došla zima Petko je bio začuđen . Iznenada se zemlja počela tresti. Brod koji je dolazio bio je europski. Pošto je bio petak Robinson je divljaka nazvao Petko. pa sjedne i otisne se dalje od otoka. Petko se ražalostio. Petko i robinson su razgovarali o ljudožderima. Robinson je psa poveo sa sobom i dao mu ime Džek. Petko dotrča čamcu i počne grliti starca jer je to bio njegov otac Četvrtko. Jedva je uspio da se izvuče. pa je odlučio napraviti podrum u kojem će spremati hranu. Pucali su jednom iz topa i svi su pobjegli. barut i top. U jutro se probudio bolestan. Divljaci su opet došli na otok ali. Sutradan je ispleo mrežu i krenuo u ribolov. samo je u jednom čamcu ostao starac koji se nije mogao micati. Riba što ju je lovio više mu nije bila fina pečena jego ju je kuhao. Robinson je tužan otišao u krevet. Jednog dana čuo je jaku buku sa obale. ali imao je jedan problem. Kada je počeo bušiti rupu u drvetu odjednom su počele letjeti iskre koje su palile vatru. Sutradan je otišao do broda i tamo ugledao psa koji je jedini preživio brodolom. Uhvatio je tri ribe. U daljini je vidio brod koji prilazi otoku. Ujutro se u daljini vidio brod koji je topovima dozivao pomoć. Zapalio je jedno drvo i obrađivao ga dok nije izgledalo kao čamac. Mislio je da je sada kod kuće majka bi mu kuhala čaj i bilo bi mu lijepo. lonci su propuštali vodu. Vulkan je proradio i izbacio užarenu lavu. Lopatom koju je napravio od školjke iskopao je duboku rupu i u nju spremao zimnicu. To je bilo novo otkriće kako da vatru dobije kada on to želi. . Na dno lonca je stavio sol tako da voda nije izlazila van. ali on mu je odgovorio da je ona umrla. sada su Petko i Robinson bili naoružani. Bura je bila jaka i brod je počeo tonuti. Struja je bila jaka i nosila ga sve dalje.vatra ne ugasi. pokušao je napraviti i stol i stolice.

Diplomirao je komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Kad mu je ponestalo energije Vesna mu je pomogla obnoviti je. Kralja i vojsku trebalo je porazit da bi mogli oslobodit Ekovu sestru. U mirnoj jaruzi jednog podneva. Hitrec . Vesna: Vesna je djevojčica koja živi s majkom i braćom u jaruzi.10. Snježnobijelo svjetlucavo odijelo pripijalo mu se uz malo. 10. radnje: jaruga. Porazili su ih uz pomoć dobroćudnih . Na njemu je zarobljena Ekova sestra Eka Eka. Eko Vesna i blizanci su se izvrsno sprijateljili. Lukavo i radoznalo pomaže Eku Eku.10.Eko-Eko O piscu: H. Vesna. život remeti pojava neobičnog čovječuljka Eka Eka. Došao je na Zemlju da pomogne ljudima da se riješe otpada. u 19:41 • 2 Komentara • Print • # H. Hitrec. Eko je došao s namjerom da očisti Zemlju od otpada. Likovi: Eko Vrijeme Mjesto Opis Eko. Robinson i Petko nastavili su zajedno živjeti.RAZRED OSNOVNE ŠKOLE LEKTIRE 10. Tamo se susreću s kraljem smeća i gomilom otpadaka.2007. suvremeni hrvatski pisac rođen je u Zagrebu krajem prve polovice dvadesetog stoljeća. Uvijek se šali na tuđi račun. Vesna. Eko Eko je možda metar visok.jer nije prije nikada vidio snijeg i stalno je bio uz peć. Pametan je i spretan. Najveći uspjeh postigao je Hitrecov roman: Pustinjski pupak. čvrsto tijelo. planet blizanci… radnje: ljeto Zmaz likova: Eko Eko: On je neobičan čovječuljak s planeta Bon. Sadržaj: U jaruzi na Hrčkovom brdu živi djevojčica Vesna i njezini susjedi. Eko i blizanci krenuli su na planet Zmaz. u 19:43 • 48 Komentara • Print • # V. U priči se spominje planet Zmaz. Vesna je zaigrana i vesela djevojčica. Druži se s blizancima iz susjedstva.2007. On je dobroćudno biće.

Frederic. Zemlja je očišćena. Marie Clever. Katsarida. zvan Koko. ljuta je na tatu što je nije poveo sa sobom k režiseru Worsonu koji je u Parizu snimao film o krađi Mona Lize -Nikolas Somais želi svom slijedećem brodu dati ime Mona Liza po čuvenoj slici -Katsarida Somais. književnik i prevoditelj. a Eko se sa sestrom vratio na planet Bon. Zlatko Brnčić. zvani Pokle odvodi ih u svoj čudan stan i pokazuje sliku Mona Lize -Marie Clever. 10. u 19:38 • 12 Komentara • Print • # I. Charles.2007. ipak sretno sa Zlatkom dolazi u Pariz -slikar Poklepović. rođen je 1933. slikaru Poklepoviću. gdje je završio osnovnu i srednju školu i diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti. Bilješke tijekom čitanja:trinaestogodišnji Ratko Milić. Zlatkov ujak(Pokle). Kušan .bića s planeta Zmaz. Nikolas Somais. Uzbuna na Zelenom Vrhu. zvanom Pokle -Koko uči francuski jezik -Zlatko plaši Koka da se u Parizu otimaju dječaci njihovih godina. Najpoznatija djela su mu:Koko u Parizu. Alles Worson. svuda vrebaju snajperisti. Zagonetni dječak i Strašni kauboj. pisac -Koko i njegov prijatelj Zlatko spremaju se u Pariz u goste Zlatkovu ujaku. Lažeš. prijatelj Marie Clever -Koko bježi za lopovima u crvenom automobilu -Jean i Michel otimaju Koka -Zlatko uzima sliku Mona Lize kako bi je dao u zamjenu za Koka -Jean i Michel otimaju Zlatka i sliku -za sliku Mona Lize Jean i Michel traže 10 milijuna franaka od gospodina Somaisa -Koko i Zlatko. slijepci pucaju po prolaznicima -Koko sav prestrašen od Zlatkovih priča. Domaća zadaća. Michael. pobjegnu autobusom -Marie Clever i Katsarida Somais prate Koka i Zlatka -bogalj(pisac Kušan) razgovara sa slikarom Poklepovićem -slika Mona Lize nije orginal -Charles i Frederic traže sliku kod gospodina Somaisa . Oslobodili su Eku i vratili djecu na Zemlju.1939.godine se seli u Zagreb. Melita. bogalji imaju ugrađene strojnice. zajedno sa slikarom. Maurice.godine u Sarajevu. kći poznatog francuskog novinara Marcela Clevera.10. Jean.Koko u Parizu Bilješka o piscu: Ivan Kušan. papagaj Cesar. Koko i duhovi. Marcel Clever.

iako je Koko htio vidjeti poznate znamenitosti grada Pariza.Jean i Michel traže od Zlatka da im za otkup Koka donese sliku. kći poznatog novinara i njezin prijatelj Katsarida Somais. gdje svatko iznosi svoj razlog zbog čega je htio tu čuvenu sliku.-Jean. pa je on trčao beskrajnim stepenicama i probudio se.Katsarida je smatrao da njegov otac želi na svome brodu imati sliku Mona Lize. uhvatila ga je groznica i utonuo je u duboki san"A Koko se pokrije .Knjiga je i vrlo smiješna i pomalo napeta. Michel i gospodin Alles Worson kod gospodina Somaisa -zajednički susret sviju kod gospodina Somaisa i spoznaja da nitko nije "pravi lopov" -Koko odlazi stepenicama do prijatelja i trči. prate Koka i Zlatka.Koko sanja da se nalazi u Parizu sa prijateljem Zlatkom. pa ga je zastrašio. slikar kojeg Francuzi zovu Pokle. pričao je Koku strašne priče o Parizu. ali kako je slika nestala. ali se nažalost izgubio.Djevojčica Marie Clevere.Koko i Zlatko uspiju pobjeći otmičarima noseći sa sobom sliku.Prije odlaska u Pariz. Zlatko. trči beskonačno trči -Koko se probudi jer to je bio san i odluči sanjati što više tako lijepih snova Doživljaj djela: Roman Koko u Parizu mi se sviđa zato što je u njemu opisan san dječaka Koka. bivši bogalj. koji je već bio u Parizu. a Marie je iz očevih članaka saznala da je slika nestala. ali su i njega oteli. da je Mona Liza ukradena.To je u stvari bio san dječaka Koka koji je pod utjecajem Zlatkovih priča bio jako uzbuđen i prestrašen.Koko im je rekao da je siromašan i spomenuo je sliku Mona Lize. on se htio baciti s Eifelovog tornja.Dječaci Jean i Michel željni avanture otmu Koka misleći za njega dobiti otkupninu.Zajednički prijatelj.Zlatko je donio sliku. Sadržaj: Na početku romana saznajemo da Koko s prijateljem Zlatkom putuje u Pariz.Prestrašen Koko ipak s Zlatkom sretno avionom dolazi u Pariz gdje ih dočekuje Zlatkov ujak slikar Poklepović. U potrazi za slikom Mona Lize svaki od likova odlazi najprije u stan slikara Poklea.Koko je primjetio neke nepoznate osobe koje bježe preko terase u crvenom automobilu pa ih je pratio. sin bogatog brodovlasnika.Prvi izlazak u Parizu bio je u brijačnicu. a nakon toga u stan gospodina Somaisa. gdje živi Zlatkov ujak Poklepović. Slikar Koka i Zlatka odvodi u svoj skroman stan. gdje im pokazuje čuvenu sliku Mona Lize. no ipak se na kraju probudi i dozna da mu je to san.Slikar Pokle trebao je sliku donijeti na snimanje filma "Slika za milijardu". želio je razgovarati s Kokom.

pametan. Marie Clever. glavni grad Francuske "Ne znaš ti što je Pariz. u 19:34 • 93 Komentara • Print • # D."Radnja romana počinje i završava u Zagrebu. 1. pogotovo strance.preko glave. željan pustolovina. bistar. puno čita. voli punjenu papriku i stalno je gladan -Zlatko-kokov najbolji prijatelj." Mjesto i vrijeme radnje: Mjesto radnje je Pariz. pomislivši kako bi možda bilo zgodno da još večeras otputuje na drugu stranu svijeta. pokušaju saznati gdje je nestala slika Mona LIze.Svi to čine na vrlo zanimljiv i zabavan način. snalažljiva. ali to ne želi pokazati. snalazi se u svakoj situaciji -Marie Clever-hrabra.2007.Zagreb. Zlatko. kad je kao glumica bila popularna Monica Vitti i glumac Peter O`Toole. Najviše otimaju dečke naših godina. . 1873. pravi se važan pred svojim prijateljima. Jean. 8. pisac Kušan -Koko-trinaestogodišnji dječak iz Zagreba. kao i ostali likovi u romanu. Katsarida Somais. Vrijeme radnje je ljeto. Alles Worson. voli pretjerivati. Tema djela: Tema djela su dogodovštine dječaka Koka i Zlatka u Parizu. dobar. Šimunović . hrabar.Oni. Vrijeme radnje je oko 1970. . Nikolas Somais. Ideja djela: Slika Mona Lize je glavni razlog zbog kojeg su svi likovi u romanu nastojali poput pustolova i kriminalaca doći do te slike i na lak način se obogatiti. Michel. voli špijunske romane i mašta da će postati šrijunka kao Mata Hari -Katsarida Somais-sin bogatog brodovlasnika. voli da ga smatraju da je hrabar. plašljiv. 3. neodlučan. 9. želi postati biciklistički as i svirati električnu gitaru Književna vrsta:pustolovni roman 10. Frederic. Maurice.10. Charles. papagaj Cesar. Marcel Clever.Ondje svaki dan ima 3000 otmica. bojažljiv. ujak Pokle. Analiza likova:Koko.Duga Bilješke o piscu: DINKO ŠIMUNOVIĆ (Knin.-1980.

Jedne noći su se bacili s visoke litice. Jednog je dana išla s roditeljima u vinograd kupiti grožđe. a u romanima ("Porodica Vinčić. ) zauzima posebno mjesto u novijoj hrvatskoj književnosti kao pisac koji je stvorio našu modernu seosku novelu. ostali ljudi. Motivi: zabrane. . Tada se na nebu pojavila duga i Srna je htjela proći ispod nje. . " Vrijeme radnje: prošlost Tema: Srnina želja da bude dječak i pokušaj ostvarenja te želje. . "Tuđinac") je zahvaćao i druge teme. smrt. Sava je pričala kako ju je zbog njezinog veza snašla nesreća. Mislila je da ju može prijeći. "Duga". prolazak ispod duge. blijedopute. a odozgo klisure zarobile malu varoš Čardake na strmu obronku. udovica Klara. Sava Sporedni likovi: majka Emilija. Sava. Tamo je srela Savu i Klaru. krepko. Ideja: zabranjivanjem željenih stvari može se postići samo loše. Matoš je s pravom primijetio da Šimunovićev realizam djeluje poezijom narodne pjesme. Vrsta književnog djela: pripovijetka Fabula: Srna je živjela u doba kad djevojčice nisu smjele mnogo toga da ostanu vitke. Šimunović piše jezgrovito. Nakon toga su se njeni roditelji preselili u napuštenu tvrđavu i tugovali. oluja kao znak smrti. . "Đerdan". Tako je išla i došla do močvare.1933. Vrhunac: nekon što se pojavi duga. Zaplet: u vinogradu čuje da se djevojčica pretvori u dječaka kad prođe ispod duge. Kompozicija:Uvod: Srna stalno mora biti u kući. . sažeto. otac Janko. ali nije mogla i utopila se. "Alkar") je opisivao Dalmatinsku zagoru i Cetinsku krajinu. Srna odluči proći ispod nje. želja. Srna je od njih čula da se djevojčica kad prođe ispod duge promijeni u dječaka. Rasplet: Srnini roditelji sele u tvrđavu o tuguju. ali se utopi u močvari. Mjesto radnje: u i oko varoši Čardake citat: "Odozdo rijeka Gilbuša. . Glavni likovi: Brunhilda Srna. Završetak: bace se s litice. U pripovijetkama ("Mrkodol". .

a sada tako žalosni kapetan Pavlove ulice jako se promijenio. oni ga uhvate i bacaju u vodu "a on iz vode gleda tako tužnim pogledom kao kakva žalosna žabica" . " . Boka i Nemeček odlaze na otok u botaničkom vrtu gdje ostavljaju papir s porukom "Tu su bili dečki iz Pavlove ulice. Pješčane bombe počele su letjeti. " .Nemeček je jako bolestan "taj tako veseli pješak. najčešće osoba i krajolika. . U knjizi ima mnogo opisa. " . u Budimpešti. metaforom.vrlo lijepo je opisan grund koji je dječacima iz Pavlove ulice značio beskrajnost i slobodu .borba je opisana kao žestok susret dvije grupe dječaka "a mala truba je odjeknula u znak da tvrđave otpočnu s bombardiranjem. Bilješke tijekom čitanja: pisac opisuje radnu atmosferu u prirodopisnom kabinetu učenika 4.Jezik i stil: pripovijetka je napisana na hrvatskom književnom jeziku: štokavskom narječju i ijekavskom izgovoru. počeo je plakati.Molnar . 10.Junaci Pavlove ulice Bilješka o piscu: Ferenc Molnar je mađarski književnik rođen 1878. " Doživljaj djela: Roman Junaci Pavlove ulice mi se sviđa jer je u njemu opisano veliko prijateljstvo među djecom. graditi nova zgrada "čitav svijet okretao se oko Boke.započinje borba za grund "dan bitke bio je divan proljetni dan. onomatopejom.Čonakoš. vrijeme koje se samo moglo poželjeti. Pisac se koristi i usporedbom.Gereb šalje pismo u kojem otkriva plan crvenih košulja. romane i dječje pripovijetke. . a velika bol pritiskivala je njegovo srce.dječaci se sastaju na grundu i izaberu Boku za predsjednika . hrabrost i .dječaci Pavlove ulice pripremaju plan za obranu svojeg grunda hrabri mali Nemeček se razbolio .Nemeček na grundu susreće Feri ača koji krade njihovu zastavu . požrtvovnost. njihova borba.Boka saznaje da će se na grundu. u 19:29 • 49 Komentara • Print • # F. moli da mu oproste i opet prime u svoje društvo .2007. Najpoznatiji su mu romani: Čamac bez gospodara. " . kojeg je toliko volio i borio se za njega. godine u New Yorku. Eva i Junaci Pavlove ulice. Pisao je komedije.10. razreda .hrabri Nemeček sam odlazi kod crvenokošuljaša.Čonakoš šalje pismo Boki u vezi sastanka na grundu . Umro je 1952.

Rihter." Mislim da se radnja romana događa krajem prošlog stoljeća kada još nije otkriven lijek protiv upale pluća. Dogovorom se mogu postići bolji rezultati. Gereb. s toliko junačke hrabrosti. Mjesto i vrijeme radnje: Radnja je smještena u glavni grad Mađarske. To je bilo mjesto koje su dječaci jako voljeli i ono im je značilo beskrajnu slobodu igre. nego svađom i borbom. Nemeček. Nažalost. svoje slobodno vrijeme provodili su na grundu koji se nalazio u Pavlovoj ulici. Gubitak dobrog prijatelja kao i grunda slomio je mala srca dječice tako da me taj roman na kraju rastužio. borbu za svoj grund. Osim prijatelja. Njihova dječja igra bila je kao pravi rat u kojem je bilo i žrtava. Na slikovit način je opisan grund kao i osjećaji koji su ta djeca osjećala prema njemu. ali su na kraju pobijedili dječaci Pavlove ulice. Pastori. učenici 4.ljubav za komadić zemlje na kojoj su se uvijek igrali i bili zajedno. Budimpeštu. Taj grund htjela im je oduzeti grupa dječaka zvanih crvenokošuljaši. Grund je bio njihov. profesor Rac. pas Hektor. Feri. Grupe dječaka su se hrabro borile. Čonakoš. Barabaš. Sadržaj: Grupa dječaka. izgubili su komad zemlje koji su branili s toliko boli. tema djela:Tema djela je borba dvije skupine dječaka koji žele obraniti. Slovak Janko. Nemečekova majka. Kolnai. livada. mali i bolesni Nemeček. poljana. Borba je bila organizirana kao da se brani svoj dom ili domovina. Ideja djela: Dječaci Pavlove ulice i crvenokošuljaši trebali su zajedno dijeliti grund. ono za njega znači beskrajnost i slobodu. Lesik. Gerebov otac. Čele. ali su nažalost izgubili hrabrog Nemečeka koji je uskoro umro. na grundu "ono je peštanskom djetetu ravnica. dječaci su izgubili grund i dobrog prijatelja Nemečeka. Vajs. a izgubljen je i teritorij zbog kojeg su ratovali. Pomogao im je njihov prijatelj. Nemečekov otac ." Vrijeme radnje je mjesec ožujak ("mart") "prozori su bili širom otvoreni tog martovskog dana. Izazov su prihvatili dječaci iz Pavlove ulice i počeli se pripremati za borbu. izgubili su i grund na kojem se je trebala graditi kuća. Najvažniji događaji zbivaju se u Pavlovoj ulici. Dječaci te grupe učinili su "einstand" a što znači objavu rata. odnosno osvojiti mjesto za igru kojeg u velikim gradovima nema. Analiza likova: Boka. Čengej. Ač. razreda.

. pun događaja. Prijatelji su ga jako voljeli.10. Najžalosnije od svega je to što je njena baka umrla.Legenda o Kristu Naslov djela : SVETA NOĆ Na početku priče spisateljica govori o svojoj baki. . u 19:23 • 86 Komentara • Print • # S. napet.Feri ač .krupan crnomanjast dječak.hrabar. morao je izvršavati tuđe naredbe i ići u zatvor. Možda je već vidio stvari koje su skrivene ljudskom pogledu. mudar." Znao je i plakati za svojim prijateljem Nemečekom. Njegova hrabrost i ljubav prema grundu bili su toliki da je. a kada je čuo da će se na "njegovom" grundu graditi zgrada. malih. velikih očiju. bio zaslužan za pobjedu. Likovi su vjerno opisani. tako da sami možemo vizualno zaključiti kako je izgledao pojedini lik. ako se ne i popne visoko. mrzio je izdaju. mršav dječak krhke građe. Tako je išao do vrata svake kuće i . Bio je pravedan. velika je bol pritiskivala njegovo srce. " . Borba između dječaka opisana je kao da se vodi pravi rat. Lagerlof . Bio je "običan vojnik" pa su mu svi mogli naređivati. lijep. Te večeri je baka pričala jednu priču. Poslije 40 godina sjećala se samo jedne priče o Isusovu rođenju. Analiza stila:Stil u kojem je pisan ovaj roman je zanimljiv. Bio je Božić. slušali i poštovali "jednom riječju.Boka . a bio je duboko potresen bolešću i smrću malog Nemečeka. Bio je jednom jedan siromašan čovjek koji je molio ljude za pomoć jer će mu se smrznuti djetešce i žena. pravedan i pošten dječak. pošteno i muški opstati na svom mjestu. dobrodušan i sretan što ga prijatelji kao takvog žele u svojoj družini. tankih usta. Od tada više nikad nije čula njezine priče. Zbog toga je imenovan kapetanom. Baka i djevojčica su željele ići na ponoćku ali nisu mogle jer je jedna bila prestara a druga premlada.2007. S puno osjećaja je opisana smrt malog Nemečeka.Nemeček . Književna dječji pustolovni roman vrsta: 10. Boka je ostavljao dojam pametnog dječaka koji je krenuo u život kao čovjek koji će.mali. iako jako bolestan. Govori kako je njoj i djeci pričala puno priča. ali teška bolest skrhala je tog malog junaka "u krevetu je ležao kapetan. Bio je vođa dječaka iz Pavlove ulice. Ali on nije nikog prepoznao. duboko i teško dišući otvorenih. Bio je vođa crvenokošuljaša. hrabar i simpatičan.

a pastir ga pođe pratiti. U svojoj 28. da ovce nisu pobjegle i da ga štap nije pogodio.Stalno je govorio da ne idu tamo ida se ti razbojnici koriste parom da izrađuju kruh.2007. Najednom vidi vatru u daljini. Čovjek golim rukama uze žar vatre i ništa ga ne oprži.Ušli su punih vreća u mlin. Onda čovjek stane pred pastira i zamoli ga da mu pozajmi malo vatre. . jer je to istina kao što ja tebe vidim i kao što ti mene vidiš». Anđeli dođu na brijeg. Pastir se sjeti da psi nisu lajali na čovjeka. u 19:20 • 15 Komentara • Print • # A.a nema ni zrna žita. Siromašan čovjek mu kaže da on to mora sam shvatiti.Poslije kad je djed izišao njegova unuka je vidjela da ga nema.Pisma iz mog mlina Bilješka o piscu: Alphonse Daudet rođen je u Nimesu u južnojFrancuskoj.S velikom je ljubavlju hranio mlin. Mlinove koje je para pokretala izluđivali su ga. godini objavljuje roman «Mališan» ili «Povijest jednog djeteta».Daudet . Baka položi svoju ruku na djevojčinu glavu i kaže:»Upamti ovo. Ovce se nisu preplašile. oko spilje. umro je 1897.Sjetila se da pogleda kroz prozor i vidje da je to samo prazna prostorija. Naziv Tajna djeda priče: Cornillea Fabula: Djed Cornille bio je stari mlinar.10.Svaki dan je u mlin donosio jako puno vreća brašna u kolicima. 10.jedanput kada je išla njegova unuka s dečkom do mlina da dobije blagoslov. pa dade vune čovjeku da pokrije djetešce.svatko ga je odbio. Čovjek ode. Taj štap ne pogodi čovjeka nego pade u polje.g u Parizu. bavio se brašnom.U dvadesetoj godini posto je tajnik bogatog plemića i moćnog ministra u vladi cara Napleona III. Ode tamo i vidi stado ovaca i tri psa. Kada su došli do spilje pastir vidje gdje čovjek živi.punih 60 g. I on mu pozajmi vatru. Bilo mu je žao da se smrzne djetešce.Vratili su se u selo i rekli sve što su vidjeli.Nitko nije znaokakva je to tajna djeda Cornillea. Tada se probudi pastir i baci svoj šiljasti štap na čovjeka. Baka stane s pričanjem i kaže:»Ono što je pastir vidio možemo i mi».Djed je ponosno radio i mljeo žito. u spilju i pođoše pjevati. Pastir onda shvati zašto je sve večeras tako radosno.U 2 riječi su se dogovorili da skupe pšenicu i odnesu je. Tada ga pastir zaustavi i pita zašto je tako milosrdan.Vrata mlina su bila širom otvorena i vidjeli su djeda kako sjedi tužno. a psi nisu lajali.

Tema djela: Djed Cornille više voli kruh koji je rađen od vlastite ruke nego od pare. Vrsta Alegorična Tema: Bika je uvijek htjela u planine pa makar riskirala priče: priča. radnje: . Vrijeme Ljeto. radnje: radnje: Opis lika: Djed Cornille je vrlo odlučan čovjek koji više voli obične mlinove od paro-mlinova.Bika je ujutro otišla u planinu i igrala se. gospodina radnje: Seguina. Mjesto Mlin.No bio je u krivu no onda joj reče da je imao kozu koja je bila jaka i opasna kao jarac. Naziv Koza gospodina priče: Seguina Fabula: Gospodin Seguin nikada nije imao sreće sa svojim kozama. život. Mjesto Planina.Zato je kupio mladu kozu jer je mislio da će se priviknuti i ostati.Vrsta Alegorična djela: priča.Odjednom je izašao vuk i borio se s Bikom cijelu noć.livada Vrijeme Dan.Borila se s vukom cijelu noć i onda ujutro postala zajutrak vuku.Ujutro se umorila i vuku je postala sladak zajutrak.Svakoga jutra bi prekinule konopac i odlazile u planine gdje bi ih vuk pojeo.Ima 60 godina.Tako ih je sve gubio na isti način.

Arronax.Sutradan je kapetan Nemo vodio Arronax.Prolazili su mjeseci plovidbe na podmornici.pogleda i vidi čamac.počne padati kamenje na njih.Na moru se pojavila velika riba i prevrnula brod.Ned Land.Podmornica je bila vrlo lijepa.Prolazili su dani i tjedni.Plovili su ka ostrvu Vanikovo.10.ali nisu odustajali nego su čekali novu priliku.Iz dana u dan su išli na ostrvo.Podmornica je plovila prema jugu do južnog pola.Savjet i Ned Land su skočili u more.Kanađanin.Jednog dana kada su bili na ostrvu i grijali se na vatri.Podmornica je jurila .Savjet.Jednog dana Savjet je gledao kroz prozor pa povika:"profesore.Kapetan Nemo se hvalio podmornicom koja se zvala "NAUTILUS".kapetan Nemo MJESTO RADNJE:u dubinama mora VRIJEME RADNJE:19.Savjet i Ned Land se dogovore za bijeg.Kapetn Nemo im je rekao da tko god dođe na podmornicu mora na njoj ostati do kraja života.Nakon tjedan dana bili su na ostrvima Australije. a druči su mislili sa je to podmornica sa beskrajno jakom pokretnom snagom:Tako je jedan brod krenuo u istraživanje namjerom da se ne vrati dok nešto ne sazna.Na palubi je bilo nekolko leševa jer ih je zatekao brodolom.Uhvatiše puške i pobjegoše u čamac.Dok su plovili našli su se u klopci od ledenih stijena.10.njegov vječni pratilac Savjet i Kanađanin Ned Land.dođite!"profesor priđe prozoru.Uto iz šume izađoše divljaci i počnu ih gađati strijelama.Tu su bile razne Školjke.Kapetan Nemo je dozvolio.stoljeće TEMA:pustolovine i plovidba podmornicom OSNOVNA MISAO:normalan život na zemlji je privlačnij od svega blaga i zlata pod morem SADRŽAJ:Godinu 1886.Vrata podmornice im je otvorio kapetan Nemo.Savjet i Ned Land su se čudili ljepoti morskog dna.Savjeta i Ned Landa na ronjenje da upoznaju svijet pod morem.Profesor Arronax je rekao svim mornarima da gledaju u more ne bi li ugledali čudovište.Ugledali su podmornicu i popeli se na nju.2007.Imala je muzej u kojoj su se držali zlato. u 19:15 • 31 Komentara • Print • # J.Verne .Jednog dana Arronax.Neki su mislili da je to čudovište neprirodne snage.No nisu uspijeli jer je podmornica zaronila u morske dubine.Podmornica je radila punom parom i sljedećeg dana su se probili. svi ljudi po pojavi morskog čuda.20 000 milja pod morem LICA:profesor Arronax.ribice i različite morske trave.Koji god brodovi išli na istraživanj vratili su se bez rezultata.Profesor je zamolio kapetana Nema da ih pusti da odu na ostrvo.bisere i drago kamenje.Ostrvo je bilo prekriveno divnom šumom.Na tom brodu je bio profesor Arronax.Zaveslaju i odu na podmornicu.Arronax.Ušli su u čamac i bili naoružani električnim puškama.

kuću.Savjet i Ned ukrcaše se u čamac. Pohađao je elitnu školu za plemićku djecu. gdje je već pokazao pjesnički dar.godini života od posljedica zadobivenih na dvoboju. Kapetanova kći. a zatim i svijetla carica. Bajke.Čamac se otkvačio i našao usred vrtloga. a njegova žena je prela pređu.Jednog dana Ned reče profesoru :"noćas bježimo!"Došla je noć.S. ženu i prepuklo korito.10.Bajka o ribaru i ribici Bilješka o piscu: Aleksandar Sergejevič Puškin rodio se u moskvi 1799. ali nije ništa tražio od ribice. Kad je to dobila. a kada je ribar došao kući.Profesor. Kad je to ribar ispričao svojoj ženi ona ga je grdila i nazvala prostačinom i budalom i tražila da od te ribe traži novo korito.U tom trenutku podmornica se našla u vrtologu.Pitali su se da li se podmornica izvukla?Svi troje bili su sretni što su živili 10. Starac ju je pustio u more.Puškin . našao je opet svoju kolibu. Živjela je u dvorcu. a ona će njemu ispuniti njegove želje. svijetla carica i na kraju vladarica mora -žao mi je starog ribara. Umro je u 38. već je pusti natrag u more.Ujutro kada su se probudili bili su u kolibi . tražila je novu kuću. Bilješke tijekom čitanja:-stari ribar i njegova žena -zlatna ribica koja ispunjava želje -pohlepna i zločesta starica koja od ribice traži korito. Boris Godunov i Belkinove pripovijesti. . a ne sviđa mi se njegova pohlepna žena -smatram da je na kraju starica zaslužila da bude opet siromašna u staroj kolibi Doživljaj djela: Ova kratka bajka mi se dosta svidjela jer je u njoj opisana zlatna ribica koja ispunjava želje. Njegova najpoznatija djela su Evgenij Onjegin. Kratak sadržaj: Na obali mora živjeli su starac i starica. Starac je lovio ribe. želi biti vlastelinka. željela je biti moćna vlastelinka.2007.godine.velikom brzinom ka sjeveru. Jednog dana je starac lovio ribe i uhvatio je zlatnu ribicu koja govori. Ribica je molila starca da je ne ubije. Ja bih isto htjela imati takvu ribicu koja bi mi ispunjavala sve moje želje. Na kraju je željela biti vladaricom mora i da joj zlatna ribica služi. imala je sve što je poželjela dok je svoga muža poslala da radi u staji. u 19:12 • 8 Komentara • Print • # A. Ribica se na to razljutila i ništa nije na tu želju odgovorila.

: Ljeto dvori. Zatim je baka kazala da želi biti bogata vlastelinka. Starac ju je pustio. On je otišao i ribica mu je to ispunila. Baka ga je izgrdila i poslala sa zatraži kuću. Ribica mu je rekla samo neka se vrati kući. Starac je otišao na more i zamolio ribu. a pred sobom je vidio još veči i raskošniji dvorac. On ga je izgrdila i poslala da zamoli da mu da novo korito. Tada je došao starac i baka mu je naredila da želi biti carica. Starac se je bavio ribolovom. Ona mu je to ispunila. a starica je prela. Starac se je protivio ali je kasnije otičao. Kada se je vratio vidio je veliki dvorac. Kada je došao do bake htio joj je poljubiti noge ali ona je pozvala . Analiza likova:Stari ribar dobar i pošten starac Starica zla. a nije mi se svidjelo što je baka bila tako okrutna i sebićna Vrijeme Mjesto radnje radnje : More. Ribar i njegova žena stanovali su u kolibi na obali mora. a zlatna ribica je živjela u moru. Tukla je i derala se na sluge. Zamolio je ribicu. Nakon nekog vremena se vratio. Kada je izvukao treći put u njoj je bila samo jedna riba i to zlatna. Tako je prošlo nekoliko nedjelja. pohlepna i nikad zadovoljna Zlatna ribica . U njemu je bila baka. lude Sadržaj : Živjeli su starac i baka u staruj kolibi od gline. Glavni likovi : Starac – bio je pošten i dobar Baka – okrutna i sebična Zlatna ribica – ribica koja je ispunila sve želje satrcu koje ih je zadala baka. Riba ga je zamolila da ju pusti i da će joj tada ispuniti želje. Tema: zlatna Ideja djela:Čovjek ne smije biti ribica pohlepan. tako nekolio puta. ali ne i zadnju Sporedni likovi : Sluge. On je pred kolibom našao novo korito. Vratio se kući i to rekao starici.dobra ribica koja održava svoje obećanje Dojam : Ova bajka mi se svidjela zato što je starac našao zlatnu ribicu.Mjesto i vrijeme radnje: Obala i more. Jednoga dana starac je bacio mrežu u more i izvukao punu mulja.

Starac je dugo čekao odgovor.hr Blog servis Forum.hr Komentari da/ne? Opis bloga Linkovi Sve lektire potrebne za OSNOVNU ŠKOLU. Starac je otišao i zamoloi rabicu.hr Gol. razreda Dnevnik.hr Malo o autoru ovog BLOGA.8.hr DomaTV.hr Zadovoljna.. u 18:59 • 48 Komentara • Print • # Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom ImenovanjeDijeli pod istim uvjetima.hr Monitor. Poučnost o djelu : Nikada ne smijemo biti oholi i sebični kao baka 10. Ona ga je slušala i zatim zaronila. . 2007 P U S Č P S N 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 Listopad 2007 (30) Dnevnik. Zatim se je vrato. listopad.hr Video news portal Nove TV Blog. Vido da nema više dvorca nego open ona stara koliba..Od 1. .hr NovaTV.stražare da ga odnesu. Baki je već postalo dosadno i rekla je starcu neka zaželi od ribice daona bude carica mora i da zlatna ribica pliva oko nje i da joj ispunjava želje koje se njoj prohtije.2007.10.

konj Tomaš-Dobar dan Tata Majetić-Omiški gusari Matković-Zg.Rap.63kg ZAUZET-s najlipšon ženskon u Hrvatskoj Moj MSN Bol-Hool_St@hotmai.RAZRED Bach-G.g Mjesto rođenja:Split Horoskop:Bik Kratki opis:Plavo-smeđa kosa. kafene oči 178 visok.RAZRED Exupery-Mali princ Kumičić-Zač.J.Livingstone Sudeta-Mor Hemingway-Star.com Slušan:Tehno.Č. priča Nazor-Veli Jože Wilde-Sretni kraljević Šenoa-Povjestice Defoe-R.RAZRED Prosenjak-D.s Razred:8..Cajke Sadržaj: 8. i more Kolar-Breza Šimunović-Alkar Šenoa-Prosjak Luka Mažuranić-Smrt S.A.RAZRED Hitrec-Eko-Eko .Ime:Pero Prezime:M.. Crusoe 5.04. Shakespeare-R. svatovi Šenoa-Branka 6. i Julia 7.1993. Škola:Bol Datum rođenja:29.

Kušan-Koko u Parizu Šimunović-Duga Molnar-Junaci P. ul. Lagerlof-Leg. o Kristu Daudet-Pisma iz m.m. Verne-20 000 m.pod m. Puškin-Bajka o rib. i rib.
Blog.hrPrijavi seNakon prijave pratite svoje najdraže blogere i kreirajte vlastite liste blogera!Naslovnica

lektire

Prosjak Luka - August Šenoa
Bilješke o piscu: A. Šenoa je rođen 1838. g. u Zagrebu. Osnovnu školu pohodio je u Zagrebu, daljnje školovanje nastavio je u Pečuhu, a pravne nauke završio je u Pragu. Godine 1868. izabran je za gradskog bilježnika. U isto vrijeme radi u zagrebačkom kazalištu kao umjetnički direktor, a od 1870. kao dramaturg. Kazalište je napustio 1873. kad je imenovan gradskim senatorom. Od 1874 pa sve do smrti, 1881. g., uređivao je “Vijenac”. Šenoa je bio jedan od najobrazovanijih Hrvata svog vremena. Znao je mnoge europske jezike pa je i mnogo prevodio. Poznate su njegove povjestice: “Kugina kuća” i “Propast Venecije”, romani: “Zlatarevo zlato”, “Čuvaj se senjske ruke”, “Seljačka buna” te pripovijesti: “Prosjak Luka”, “Branka”, “Barun Ivica”, “Mladi gospodin” i “Turopoljski top”.

Tema: život prosjaka Luke i njegova upornost da postane običan seljački čovjek.

Glavna misao: “Važnije biti siromašan i sretan čovjek, nego nečovječna varalica.”

Mjesto radnje: Hrvatska

Vrijeme radnje: XIX. stoljeće

Likovi: Luka, Mara, Mato, Martin, Mikica

Sadržaj: Uz obalu Save nalazilo se malo, prljavo selo Jelenje. Stanovnici su bili lijeni, nepošteni, voljeli se ići u krčmu, osim rijetkih ljudi koji su pošteno radili. Kroz to selo često je prolazio Luka. On je bio prosjak, a da bi stekao novac varao je i bavio se nutnim poslovima. Luka se zaljubio u bogatu i poštenu Maru. Poželo je biti pošten. Mara je voljela

drugoga, svog susjeda Andru, ali su njihovi očevi bili u svađi. Luka je obećao pisaru Mikici 100 forinti ako Mara bude njegova. Stoga je Mikica nagovarao Andrinog oca da ne dozvoli da se Andro oženi Marom. Te je godine Marinog oca zadesila nesreća. Netko mu je ubio krave i spalio spremište za sijeno. Postali su veoma siromašni. Vidjevši njihovu nevolju Andrin otac je shvatio kako je bio nepošten prema Martinu, Marinom ocu, i prvom susjedu. Oni su se pomirili te su se Mara i Andro zaručili. Luka je skupio mnogo novca i želio je dati Martinu u zamijenu za Maru. Želio je živjeti kao običan čovjek. Saznavši da je Mara zaručena veoma se razočarao. Znao je da bi ga jedino ona vratila na pravi put, da bi jedino ona od njega učinila čovjeka. Kad su se Mara i Andro vjenčali i dobili dijete, Luka je bio zavidan. Htio se osvetiti, ali ga je pekla savijest. Kod njega je prevladao razum i otišao se ispovijedati. U krčmi je sreo Mikicu. On mu je nudio prijateljstvo, ali ga je Luka odbio. Znao je da je Mikica varalica i da želi samo novac, jer je takav i on bio. Luka je shvatio da je važnije biti siromašan i sretan čovjek, nego nečovječna varalica. Luka je otišao do rijeke Save i skočio u vodu gdje je umro. Oni koji se ga poznavali brzo su ga zaboravili. Nakon godinu dana Mara i njen otac morali su na sud. Luka im je ostavio 800 forinti i svečeniku je ostavio poruku za njih. Želio je da prime novac i da se svake godine pomole za njega.

Objavio lektire u 30. prosinac 2004 21:06:00 | 54 komentara

Proza - Antun Gustav Matoš
1. Bilješka o piscu:

MATOŠ, Antun Gustav (Tovarnik, 13.06. 1873 - Zagreb, 17. 03. 1914), književnik. Učiteljsko dijete, odgojen u Zagrebu, Matoš u šestom razredu napušta gimnaziju i odlazi u Beč na vojnu veterinarsku školu, koju nije svršio. Ne podnosi vojnu disciplinu, 1894 godine dezertira iz vojske, koju je služio u Petrovaradinu. 1898 godine odlazi u Ženevu, u kojoj ostaje godinu i pol dana, zatim seli u Pariz, gdje ostaje pet godina, vrača se kući. Kad je amnestiran seli se u Zagreb, gdje živi do kraja života. Kniževnik profesionalac, od nužde novinar, Matoš nije imao stalnog zaposljenja. Živići teško Matoš se razvijao u intelektualnom i moralnom pogledu. U osnovi lirski raspoložen, on je cijeli život nosio masku cinka, borbenog paskvaliste uvijek spremnog da na protivnika saspe slapove riječi. Matoš se ogledao u više književnih rodova: piše feljtone, pripovjetke, crtice, eseje, putopise, književne, muzične, likovne i kazališne kritike, pjesme, a okušao se i u dramskom radu Kompozicijski solidno postavljene, njegove su pripovjetke pune lirizma i duhovitih obrata, ali boluju od nedostatka realnih doživljaja. Punu mjeru svoga talenta dao je Matoš u književnoj kritici i polemici. S razvijenim ukusom i velikom književnom spremom, pišući redovito glatko i duhovito, on je, ocjenjujući pojedino djelo ili cjelokupni rad nekoga pisca, gotovo uvijek, majstorski uočio bitne karakteristike umjetničkog opusa. Često ćudljiv, cjeneći katkada kalambur više od misaono staložene ocjene, on je ipak u većini svojih sudova tačan i njegova se mišljenja često javljaju u književnim udžbenicima kao definitivna ocjena hrvatskih pisaca. On je bio najuspješniji i najsustavniji ambasador hrvatske kulturne suradnje. Matoš stvara pokretan, živ, prodoran jezik, poslušan instrument da izrazi i najkompliciranija duhovna stanja suvremenog čovjeka. Matoš je naš veliki književnik u punom značenju riječi.

2. Matoševo prozno stvaralaštvo:

Matoševe novele i crtice sabrane su u knjigama:

Iverje (Moć savjesti, Kip domovine leta 188*, Miš, Nezahvalnost, Pereci, friški pereci, Čestitka); Novo iverje (Nekad bilo - sad se spominjalo, U čudnim gostima, Camao, Božična priča, Samotna noć); Umorne priče (O tebi i o meni, Moć štampe, Ugasnulo svijetlo, Bura u tišini, Duševni čovjek, Lijepa Jelena, On, Poštenje, Jesenska idila, Prijatelj, Ministarsko tijesto, Vrhovac, Osveta ogledala, Ubio, Cvijet sa raskršča, Sjena). Matoševa proza može se uglavnom podjeliti u dva osnovna kruga i to: Prvo, krug novela o domaćem kajkavskom kraju, zagrebačko zagorskoj sredini, i drugo, krug novela bizarnog sadržaja, novele o čudacima, neobičnim tipovima i nevjerojatnim malograđanskim zgodama; o građanskim inteligentima i tragičnim scenama i sudbinama. Prvi krug je nastao još u živoj matici prve faze našeg realizma, dvojen je pravaškim i patriotskim stilom, emocionalnim ritmom i sentimentalnostima, odvija se prirodno, pun koloristične i pučke sredine. Drugi krug ponajviše je nastao u polemičkim borbama, na putu i lutanju - a takva je gotovo sva knjiga Umorne priće - otvara put psihološkoj prozi, otkriva tematiku psiholoških složenosti. U noveli Osveta ogledala kako je Matoš prikazao čudnog bizarnog pojedinca koji je bio “vudren na svoju stranu”, koji je sve mrzio:

“Taj demokrat, pripovjednik sveopćeg bratimstva i usrečitelj je dakle neobično mrzio. Od prokletih predmeta pak ga najviše puzrujivala laž ogledala... Jer zrcalo je hladno i mlako kao skeptik. Jer previše laska srečnicima. Jer nije dano utopijsko i idealno. Jer je sasvim nekorisno kao kristal dokonog soneta. Jer je sjajno i uglađeno kao laž diplomatskog egoizma. Jer ima grasnost vode bez dna. Napokon jer je privlačno kao magnet grijeha. Mami samotnu ljepoticu...”

(OSVETA OGLEDALA)

Matoševe novele i proza, koje su vezane za domaće tlo i u kojima se slika uglavnom kajkavski kraj (pejzaž domovine) i prizori iz provincije, ističu se svojom neposrednošču i izvornošču. Iako su često

bačene na papir u brzini i u prvom zamahu, iako su im likovi izrazitiji tek u nekim prizorima, značajna su pojava u našoj književnosti, navještaju jednu novu stilsku proznu mogučnost. I dok s jedne strane pomalo dopunjuju krug tema prvih modernista, u isti mah su i težnja za novom tematikom i jednim drugim, intenzivnijim proznim izrazom. 3. Pejzaž u Matoševom proznom stvaralaštvu:

U Matoševom proznom stvaralaštvu pejzaž se često javlja kao samostalna literarna tema, a on istovremeno asocira na nešto drugo, neku drugu temu koja se razvija i dodiruje kroz čitavo dijelo. Matoš isto tako humanizira pejzaž, oživljuje ga i u njega smješta ljude, povezuje krajeve s ljudima (pripovjetka Ljudi su krajevi, krajevi su ljudi). Sinestezija, kojom su prozimana sva Matoševa djela, bitan je dio u slikanju pejzaža, života i svijeta, ljudi uopće. Iskončana Matoševa osjetljivost za boju, zvuk i miris učinilo je njegove prozne pejzažne slike izrazitijima, dubljima, svjetlijima. npr: “San se hvata zelenih brda, i bujnih vinograda po kojima ruji rumeno grožđe kao plamen, bijelo gori kao ćilibar, a modro se crni kao tisuć stisnutih brganica ispod jesenjeg lišća koje se napilo krvi sunčane... Sunce zalazi, šumovita brda tonu u smaragdni san, zamiru zvuci daleke muzike, a riječni val šušteći kao svrha koke kneginje, ruže oko vesla ritmove neke slatke i biserne pjesmice. Sa purpurne se vode stade pušiti mliječna para, a u tihoj i zelenoj dubini stade ručati draguljno trunje, padajući sa neba vedroga, večernjega, zvjezdanoga. ...mrvi se crnim mrvicama u ljubičasti trag zašlog sunca, iščezava u ljubičastom poljupcu kojim slavi veseli i bijeli dan sumornu, baršunastu noć!” (SAMOTNA NOĆ)

4. Zaključak:

Pod utjecajem francuskih simbolista, Matoš je nastojao u našem jeziku ostvariti glazbenu sugestivnost, pa je zbog toga brižno birao riječi i usklađivao sonornost vokala i konsonanta. Matoševa je sklonost sentimentalizmu dokazana nizom pijesama, ali njegovo tragično osjećanje života ne iscrpljuje se melankolijom nego prelazi i u karakteristični bunt. Matoš je začetnik moderne dijalektalne lirike i fraze, a neki njegovi stihovi postali su političko geslo čitavih generacija:

“I dok je srca, bit će i Kroacije!”

(PRI SVETOM KRAJU)

“Već je zorja, a nemrem spati Po hiži me hinca mušlih črni raj, Ko kotiček već kriči za vrati Hajči Smiljček, hajček picej moj!”

(HRASTOVAČKI NOKTURNO)

Objavio lektire u 30. prosinac 2004 21:05:00 | 3 komentara

Putovanje Childa Harolda - GEORGE GORDON BYRON

1. TEZA

BILJEŠKA O PISCU:

BYRON, George Gordon (22. 1. 1788. Missolonghi, Grcka, 19. 4. 1824.), engleski knjizevnik. Potomak Normana, sin “ mahnitog Jacka “ i ekscentricne majke, Byron je bio u prilicnoj mjeri nasljedno opterecen. Neko je vrijeme, koa lord, sudjelovao u radu Gornjeg doma istakao se govornickom vjestinom. Njegova primamljiva vanstina i zanimljiva licnost ucinila ga je ljubimcem zena. Nakon razvoda, indiniran klevetickom hajkom, napusta zauvijek Englesku. Putuje cijelom Europom i Bliskim istokom. Neukrotiv je buntovnik: uplece se u zavjeru talijanskih karbonara; protjeran iz Italije odlazi u Grcku, gdje moralno i materijalno pomaze njezin oslobodilacki pokret i umire u taboru ustanika.

Byron jedan je od najistaknutijih engleskih knjizevnika. Glavna su mu djela: Putovanje Childa Harolda, Don Juan, The Giaour, The two Foscari, Cain, Heaven and Earth, itd. Osobito je poznata i poema The prisoner of Chillon.

Byron je u poeziju uveo nekoliko glavnih motiva revolucionarnog romantizma: idealizira primitivne domoroce, junaci su mu strastveni borci i razocarani individualisti koji mrze suvremeno drustvo. Byronovim djelima dominira slobodarska misao i protest protiv zla u zivotu. Svojim buntovnim stavom, titanizmom, satirckim duhom i melankonijom Byron je izvrsio snazan utjecaj na ostale romanticare te pored Shakespearea najvise utjecao na knjizevnost XIX. stoljeca.

2. TEZA

STIL PISCA:

U Byronovim djelima romanticki zivotni nazor predstavlja se u svom definitivnom obliku. Byronovi

junaci osjecaju potpun nesklad izmedu sebe i svojih moralnih nacela, drustvenim konvencijama i upravo to osjecanje nesklada i raskola uzrok je radanja osjecaja promasenosti, usamljenosti, suvisnosti...

Uzore za svoje junake Byron je trazio u svom vlastitom zivotu, tako da se njegov zivot doima kao zivot najizrazitijeg romanticnog junaka. Njegovi junaci su individualisti s burnim unutarnjim zivotom koji u sebi nosi crte demonskog.

3. TEZA

ANALIZA DIJELA:

Byron u svom velikom i znacajnom djelu Putovanje Childa Haralda opisuje covjeka koji nije nasao svoje mjesto pod suncem, covjeka koga je sredina odbacila i nije mu namjenila neku drustvenu ulogu. Njega odbacuju oni koji su mu bili najmiliji i zbog toga primoran je otici iz domovine koju je toliko volio. Njegova jedina utjeha je borba s prirodom, s olujama i valovima. Dok mornar zali za domovinom, zenom i djecom koji ostaju sada sami, on ne zali za nicim, samo zali sto je postao bezosjecan, bez zelja i

nekog odredenog cilja, ustvari on zali sto ne zali za nicim.

Odlomak iz Putovanja Childa Haralda

...Zasicen svime, izgubljivsi san o sreci On je prestao da se s drugima vida U ocima su mu katkad sjale suze Al´ ponosni Childe im nije davao slobodu

Oduzet tugom on je lutao usamlen I odlucio da svoj rodni kraj Napusti krecuci na dalek put

Pokoren samo svojim teznjama Nije se mogao umiriti sa vladajucim zlom Pun ponosa, Tudim mislenjima nije vjerovao.

I shvatio je, gledajuci prezirnu janilu, Da moze, napustivsi svijet, zivjeti u sebi samemu...

Upravo iz ovih stihova vidimo kakav je bio Child, covjek koji se nije mogao umiriti s vladajucim zlomom. Vidimo da je to covjek koji prezire drustvo, ovaj svijet, covjek koji je zasicen svime, koji je izgubio san o sreci.

4. TEZA

POZDRAV DOMOVINI:

...Zbogom! Zbogom! - Rodni zali Vec s´ otimljim oku mom vjetar huce, ricu vali, a galebi grakcu k tom. Ono sunce gdje zapada, Tamo je i nama poc! Teb´ I njemu zbogom sada, Domovino - laku noc!...

Ovaj dio govori nam kako Childe ostavlja svoju domovinu. Tu je kraj njegova zivota u domovini, a ujedno pocetak lutalackog zivota, pocetak potrage za novom, nezamagljenom i autenticnom istinom.

Objavio lektire u 30. prosinac 2004 21:04:00 | 7 komentara

Planine - Petar Zoranic
BILJEŠKA O PISCU ZORANIC,PETAR(1508.-?),hrvatski renesansni književnik. Zoranic je roden 1508.godine u Zadru, ali njegova obitelj Tetacic potjece in Nina, kamo se doselila iz Like .O njgovu se životu vrlo malo zna. Bio je pravnik,notar i sudski ispitivac javnih spisa.Ne zna se kada je i kako umro.Ime mu se posljednji put spominje 1543.(iako je po jednom novijem podatku neki Petar

i uteškoj borbi pjesnik odbacuje izlišene ljubavne brbljarije te upozoravana važnost cudorednosti u narodnoj borbi. Citavo je njegovo djelo protkano velikom ljubavlju prema hrvatskom narodu..Djelo je s kraja na kraj rodoljubivo. bukolicke lirike (pastirske pjesme) i politicke pjesme (prepjev . u njoj je hrvatska svjest vrlo jaka. da podigne duh u borbi protiv vukova (Turaka).a 1569. a narocito obzirom na razvoj našeg književnog jezika. ki znam.” Rijecju bašcina oznacuje domovinu.Zoranic živio u Bihacu 1547. pa u posveti kaže: “Hrvatom i vašoj milosti. Zoranic je vec bio mrtav. što je Zoranic pod velikim uplivom tadašnje pastirske književnosti te svoje pastire ugladio ucinivši od njih nekakve trubadurske pjevace. koje su nastale g. Pisan je narodnim hrvatskim jezikom. što pišu na kome drugom jeziku. nastoji pobuditi kod svojih sunarodnjaka ljubav prema rodnom kraju. Usprkos toga. a sastoji se od novela epistularne književnosti (pismo posvete). a bašcinac mu je jednako rodoljub.kada je tiskan roman Planine. da dobar bašcinac i Hrvat poštovan jest. Tužba vile Hrvatice podsjeca nas na pjesmu Kip domovine P. da u svom djelu.godinu dana dakle prije propasti Klisa. ipak je u djelu u mnogocemu data naša stvarnost. petrarkisticke lirike (ljubavne pjesme). Djelo je napisano s izrazitom svrhom. ANALIZA DJELA Planine Petra Zoranica su pastirsko . Stoosa nastale u 19.Zoraniceve Planine.godine. koje je po vanjskom obliku pastirski roman u prozi i u stihovima. idu u red naših najboljih književnih djela iz starije dobi.alegorijski roman pisan u prozi i stihu. Zoranic stvara prvi od svih naših pisaca našu pripovjedalacku prozu i prvi od svih ostalih pisaca opisuje naše kopno.godine. koje su snašle naš narod turskom provalom. Dalje i s oblikovne strane. u vrijeme. vjeku. Sve je to djelovalo na pjesnika. Opisuje prilicno realisticki nesrece. a ne na hrvatskom. a glavnu svoju književnu djelatnost razvija na latinskom jeziku.Djelo posvecuje ninskom kanoniku Mati de Mateisu. prema hrvatskoj domovini i prema hrvatskom narodu.). On je pošao korak dalje od Marulica: jer dok Marulic pjeva nešto i u hrvatskom. iako je na njima ocit trag nekolikih stranih pisaca. kad su Turci duboko zašli u naše krajeve poslije Bitke na Mohacu i prve opsjede Beca. Tješi svoje sunarodnjake i govori o budocoj propasti Turaka. Zoranic kori svoje sunarodnjake.1536. Do nas je doprlo njegovo glavno djelo Planine.

Vila mu prica o Burinom životu i objašnjava mu rodbinske veze u Paklu. U romanu se osjeca znatan utjecaj Zoranicevih književnih uzora: Jacoba Sannazara (autora pastirskog romana Arcadia). na kraju puta i na završetku djela. duhovnoj ljubavi. okrene drugacijoj. “ Planine” nastaju za vrijeme Bitke na Mohacu pa ti dogadaji utjecu na Zoranica i on opisivanjem Hrvatske nastoji pobuditi ljubav prema rodnom kraju. a tiskano u Veneciji 1569.g. Petog dana Zoran krece na istok prema Dinari. Boccaccia. FABULA Putovanje zapoconje s vilom Zoricom (Napeja) u koju bijaše zaljubljen mladic Žiljbil. Ovidija.“ Molitve suprotiva Turkom “). ka po obicaju hrvackom gizdavo dali pocteno narešena biše”. vila Milost ga prenese preko mora i ostavi u Primorju. ali i domace književne tradicije (zacinjavci Marko Marulic). pastir Zoran(Zoranic). pretvoren od bogova u cvijet ljiljan (žilj=ljiljan). kako bi pronašao biljku koja ce ga izlijeciti ljubavne boli. treceg i cetvrtog dana Zoran je u društvu pastira. svaki dio njihove zemlje opisani. iako oni o tome moraju i lagati dok su hrvatski krajolici i predjeli uglavnom neopisani i neopjevani. No ondje vukovi predstavljaju Turke i Zoranic ovime poziva Hrvate na borbu protiv Turaka. Nailazi na pastire koji cuvaju svoje stado od vukova. te da se u zrenju Istine. a on je u grbu Zoranica. s uvodnom posvetom ninskom kanoniku Mateju Matijevicu. pa i nacina pisanja srednjeg vijeka i renesanse. Roman se sastoji od 24 poglavlja. Drugog. te s njima pjeva. Medutim temeljna ideja djela je domoljubna: pjesnik želi opjevati i proslaviti svoju bašcinu .(domovinu). To je njegov alegorijski put u samocu i pustinju da se oslobodi ljubavne boli koja ga drži vec 7 godina. Nakon što je napustio Zoricu. koja ga je ukorila što tako beskorisno luta: “Nisi li veckrat ctil i ctiš sfaki dan razlike pisce ki deželje sfoje razlikim i narešenim govorenjem ca vec mogu hvale?” Ovime Zoranic želi reci da su kod stranih naroda (Grka) svaka gora i vrhunac. Protagonist je roman. . Djelo je napisano 1536. g. Petrarce. Vergilija. Ona mu predloži da pode u planine. a ujedno i pripovjedac. koje poduzima kako bi zaboravio svoju nesretnu ljubav. U njoj govori kako je susreo “vilu jednu. svaka rijeka i vrelo. Zorana spašava vila Milost i vodi do Vražjih vrata (kanjon Velike Paklenice) i do otvora iz kojeg izlazi Burin bijes. Fabulu cini pjesnikovo fiktivno sedmodnevno putovanje hrvatskim planinama. Nastao je izmedu dva razdoblja. domovini i hrvatskom narodu. Zoran krece u planine no nakon nekog vremena put mu preprijeci sedmoglava neman. Dantea. Kasnije Zoranic susrece vilu Svist koja ga uputi vili Dinari. razgovara. Okosnicu fabule cini pjesnikovo fiktivno (izmišljeno) sedmodnevno putovanje hrvatskim planinama. pomaže im i zabavlja se..

Jabuke predstavljaju književna djela. Zoran im obecaje da ce se ostaviti svjetovnih taština i pjevanja o zemaljskoj ljubavi te od sada slijediti put Božje ljubavi. s mnogo jabuka davno ubranih.Vile predstavljaju pojedini jezik. koja ga “stavi” na drugu stranu. Tada ga vila Krka napušta i vila Milost ga nosi na kraj Zatona i odlazi u Nin. ali se odjenom stvorila vila Milost.Tada Zoran ugleda mladu vilu Hrvaticu s par jabucica. najstariju.zlatnog. ne pišu hrvatskim jezikom. Zoran prvo ugleda ponosnu vilu Latinku koja je imala mnogo velikih i malih jabuka. njihovu kvalitetu i ljepotu. takoder s mnogo jabuka i Kaldejku(Kaldeja-južni dio Mezopotamije. kako hrvatski pisci. u tolikom broju da ih nije mogao prebrojiti.Dinara pomaže Zoranu u njegovoj ljubavnoj nevolji. Pod drvetom bijaše fontana napravljena od žutog i zelenog dragog kamenja koju je držalo 7 djevojaka od cistog zlata. muziku. ali ipak lijepih. Babilona). naukom i vidinjem pokripljen sedmi dan u bašcini pocinu ”. a napola napisano i novo djelo . Došavši do sredine perivoja naišao je na jedno krupno drvo. geografiju. lišca zeleno . Ispod drveca bilo je mnogo cvijeca i grmlja. sva u punom cvatu ili sa zrelim plodovima. Prokna i Terej. Usnuvši petog dana. a plodovi su rumene i mirisne jabuke. a pjesnik “ protrizniv se rici. ali mu se i zahvaljuje jer je zbog njega ne . Ondje se našao u perivoju koji je sav bio okružen šimširom. retoriku i logiku) Ispod drveta sjedile su mnoge vile. Vila se tuži Zoranu na broj svojih jabuka. Prolazi kraj groba plemenite Jelene (njegove majke) te groba Jurija Divnica biskupa ninskog. ciji grob kite pastiri. a stalno su joj pristizale nove. gramatiku. Slavic (slavuj). Zatim primjeti vilu Grkinju. Fontana predstavlja znanost podijeljenu na 7 slobodnih umijeca (aritmetiku. tj. astronomiju. Uto vizije nestane. Iz te fontane izljevala se voda koja je granajuci se zaljevala cijeli perivoj. Takoder je cuo i mnoge ptice. Ploveci njenom ladom razgleda Knin. Uputivši se niz goru susrece vilu Krku. skoro zapadne u ocaj. PERIVOJ OD SLAVE Perivoj od Slave je Zoraniceva vizija u snu u kojoj on alegorijski prikazuje siromaštvo hrvatskog književnog stvaralaštva. svaka sa pregrštom jabuka u krilu. Dinarinu kcer.Na jednoj od njih pisalo je “Petar Zoranic” te “Ljubveni lov” i “Vilenica”-njegova dotadašnja djela. jeronimom i biskupom Divnicem. U zoru šestog dana Zoran se oprašta od vile Dinare i krece kuci. stariju. Gubi stazu i dolazi do brzog potoka i te nailazi na neobicno lijep perivoj da je zemaljski raj. Kasnije on zaspiva i sanja “ Perivoj od Slave “. pronja (lastavica) i petelin (pupavac) su Filomena. No isprijecila mu se oveca rijeka i pošto je nije mogao preskociti.“Planine”. a unutar tog kruga bilo je sedam redova drveca. a kolicina jabuka broj književnih djela. Zoran hoda po širokom polju. iako ih ima sposobnih. Skradin i Šibenik. Poklonivši se nad njegovim grobom Zoran ima viziju: otvorilo se nebo i pred njim se pojavi Istina u društvu sa sv.

” Objavio lektire u 30. u njegovoj prozi stihotvorac nadvladava prozaika. Zato je njegov stil u prvom redu slojevit i težak. a stoga su i u pretežnim proznim partijama njegovog djela stilski postupci izrazito stihotvoracki. tj. biva prožet novim duhom. prosinac 2004 21:03:00 | 4 komentara Prokleta avlija . Likovi: fra Petar iz Bosne.” O vrednovanju Zoranicevog djela u odnosu na njegov uzor. upravitelj Latifaga zvan Karađos. osjeca podredenost latinskoj i talijanskoj sintaksi. Jer moramo reci da se Zoranic nikad slijepo ne povodi za svojim uzorom koji. kriticar Josip Torbarina u clanku “Planine i ostale Arkadije” daje slijedecu ocjenu : “ Zoraniceve su Planine jedna od najslobodnijih i najorginalnijih i najmanje ropskih imitacija Sannazzarova djela. njegov jezik teškim. Nikica Kolumbic u clanku “Najrodoljubivije djelo hrvatske renesanse” navodi : “U prozi se uz nerazumljive poetske opise. i onda kada je naivna. Tada dolazi vila Slava i Zoran se budi. ali i lirske proze. KRITIKE O Zoranicevom jeziku i recenici oprecne su kritike. a ne pisaca jer u proznom dijelu Planina ima više poezije nego u stihovima.Ivo Andrić Mjesto i vrijeme radnje: carigradski zatvor Prokleta avlija.Židov iz Smirne. nju gradio na svojim pjesnickim iskustvima.Zoranica iznosi jasni stav : “U prvi red naših renesansnih pjesnika. ako se o imitaciji uopce može govoriti. mladi zatvorenik iz Smirne Vrsta: roman . zatvorenik Ćamil-efendija . kako je tada pisala vecina pisaca. a ne latinskim. Ovime Zoranic pokušava potaci hrvatske pisce na pisanje materinjim jezikom. zatvorenik Haim . Zoranic ide po svojoj prozi. Tako Josip Voncina u tekstu “ u susret Planinama”.smatraju potpuno neplodnom. pišuci prozu.bogati. što uz brojne arhaizme cini. Rekao sam pjesnika. kaže : “Sam ponajprije pjesnik. U proznom tekstu Zoraniceva recenica.” No susrece se i ocjena da mu je stih okretniji od proze. pogotovo danas. a mnogi lirski i drugi raznovrsni elementi složeni su s osjecajem za muzikalnost i izražajnost pripovjedacke.” Marin Franicevic u knjizi “Pjesnici i stoljeca” u eseju o poetici P. zvoni cisto i autenticno. presaden u sredinu sasvim razlicitu od one gdje je nikao. Zoranic je.

zamijenik upravitelja Proklete avlije te konačno i upravitelj. uvijek se punila i praznila. U hvatanju prijestupnika pomogla mu je njegova prošlost jer je poznavao njihova okupljališta. Najviše nedostaje mladom fra Rastislavu kojemu je često pričao događaje iz svog života. a pošto u Carigradu nije bilo drugih svećenika iz tih krajeva uhitili su fra Petra. Dva mjeseca bio je pod istragom. mladi fra Rastislav… Popisuje se imovina fra Petra. Sam položaj Proklete avlije bio je čudan jer se moglo vidjeti samo nebo. To je većinom raznovrstan alat. Tamo je policija uhvatila neko pismo o progonu vjernika i svećenika iz Albanije koje je bilo upućeno austrijskom internunciju u Carigrad. Staza kojom je išla pogrebna povorka na pogrebu fra Petra. Po danu svi izlaze iz ćelija i stvaraju male skupove gdje pričaju o raznim stvarima.Citat: Sadržaj: Zima je. Tako je Latifaga postao policajac. Napustio je školu i počeo se družiti s raznim varalicama i kockarima. Avlija se sastoji iz petnaest jedokatnica koje povezane s visokim zidom zatvaraju nepravilno. pa i najmirniji. ali bilo je nemoguće uspostaviti red. počeo je puhati južni vjetar donoseći zadah truleži i smrad iz pristaništa. Nekoliko su ga puta i uhvatili. Pismonoša je pobjegao. Nitko nikad nije znao kako će se . Najviše je pričao o carigradskom zatvoru gdje je bio zatvoren ni kriv ni dužan.petnaest do trideset u jednu. Tu je bilo sitnih i krupnih prijestupnika. čak i fizički. a po noći odlaze u ćelije . Tada je ludilo bilo zarazno i svi. Najviše se ljudi okuplja oko malog čovječuljka Zaima koji je uvijek pričao o ženama i svojim mnogobrojnim vjenčanjima. U toj bjelini postoji samo jedna staza. a da ga nitko nije ni saslušao. Bio je zatvoren u zatvor znan kao Deposito ili Prokleta avlija kako je zove narod. Prevladava samo jedna boja . a uvijek ga je izbavljao otac. Još prije tri dana on je ležao na tom krevetu. Zbog nekih poslova crkva je fra Tadiju Ostojića i fra Petra poslala u Carigrad. U sobi fra Petra nalaze se fra Mijo Josić. Ali. Po danu zatvorenici se šetaju po dvorištu. a drugi su odmahivali rukom i odlazili čim bi on počeo pričati. Tu dolaze i tzv. Ta Avlija uvijek je bila puna. Upravitelj tog zatvora bio je Latifaga zvan Karađoz (groteskna ličnost turskog kazališta sjenki). Kao dijete Latifaga je volio knjigu i muziku. a sada ga više nema.bijela. “prolaznici” koji su upućeni po kazni kao prognanici iz zapadnih pokrajina te iz Avlije odlaze kući ili u zatvor u Africi ili Maloj Aziji. Zatvorenici pjevaju. Ali. ni po noći nije mirno. postajali su razdraženi i ljuti. Otac mu je bio nastavnik u vojnoj školi. Latifagin otac je na to pristao. sunce grane svi su ponovo izašli na dvorište zaboravljajući svađe i prepirke. bez trave i s dva-tri kržljava stabla. golo dvorište. ali odjednom se promjenio. Neki su ga slušali. a grad koji je bio blizu nije se mogao vidjeti. Čuvari su pokušavali izbjegavati sukobe jer su i oni bili razdraženi. Kada je zapuhao sjeverni vjetar. nekad se nebo naoblačilo. Obično je bilo lijepo vrijeme. svašta dovikuju i svađaju se te često dolaze i novi. Latifaga je imao kuću iznad Avlije i mnogim je putovima mogao doći od kuće do Avlije i obrnuto tako da nitko nije znao gdje će se pojaviti. Od dječaka koji su sa “štanda” ukrali smokvu do višestrukih ubojica. Tada je upravitelj policije predložio Latifaginom ocu da Latifaga postane policajac.

Imali su jedno dijete. Već drugi dan čovjek kojeg je poslao kadija izradio je kod više vlasti da se Ćamil izdvoji i da mu se da posebna soba što je i učinjeno. Razgovor je počeo sam od sebe. Idućih je dana fra Petar hodao dvorištem. umrla joj je kćerka. To je bio mršav. a onda su po njega došli neki stražari. Ta su dva brata došla u sukob kada im je 1481. Kada su uhitili Ćamila mnogi su se pobunili. a kasnije je mnogo i putovao i čitao knjige. ali ovoga je morao prihvatiti. a drugi čovjek zle sreće i pogrešnog prvog koraka. Mornari su lijes htjeli baciti u more jer donosi nesreću. Poslije toga Ćamil je dvije godine proveo na studiju. Bio je Židov iz Smirne. ali ona se branila. ali majka nije dala.ponašati i uvijek je iz ljudi mogao doznati one podatke koje želi. na bojnom polju poginuo otac. Tada su počele glasine da su Ćamilu udarile knjige u glavu i da se poistovjetio s nekim mladim princem. Fra Petar je saznao da Haim zna neke stvari o Ćamilu. Ćalim je bio čovjek mješane krvi. Oboje su osjetili da se njihovo prijateljstvo povećalo. tanak čovjek. To se pročulo i Ćamila je uhitio valija izmirskog vilajeta jer je dobio pismo kao i svi drugi valije da paze na ljude koji blate sultanovo ime. Kada je djevojčica imala osam godina. Lijes s djevojčicom bačen je u more. i snjim imala sina i kćerku. Majka je umrla sljedeće godine. Otišla je u Atenu da bar tamo spasi naslijeđe. Otac mu je bio Turčin. Tahir-pašu. ali postepeno bol se smanjivala kad se dogodilo nešto neočekivano. a Haim je počeo pričati. a majka Grkinja. Tu su bila i dva građanina iz Bugrske koji su ga primili bez riječi. Džem je na svom dvoru . Tako je priča došla i do udovice koja je tada htjela da se baci u more i trebalo joj je nekoliko godina da preboli i ovo. Svakoga je dana žena odlazila na grob. Njegovi su rođaci htjeli prevariti mladu udovicu i sve joj oteti. Bez riječi su se oprostili. Haim. Da bi se zaštitio od tučnjava fra Petar je izabrao jedan zabačen kut i tu se sklonio.sultana(onaj s kojim se poistovjetio). Sin je bio snažan. Odjednom Ćamil počne pričati povijest Džem. ali svi su znali da samo on može upravljati Avlijom. Jedne je zime umro i Tahir-paša. Fra Petar je zaključio da su to bogati ljudi koji su vjerojatno bili žrtve pobune u njihovoj zemlji. ali nisu mogli ništa napraviti pa je Ćamil odveden u zatvor. Kada se vraćala nazad. Grk je umro. Stariji brat Bajazit (34 godine) koji je bio guverner Amasije i mlađi Džem guverner Karamanije polagali su pravo na prijestolje. Fra Petar ga je pitao o njemu. ali ona se na opće iznenađenje udala za nekog Turčina. ali nije vidio Ćamila. Česte su bile i pritužbe na Karađoza. a otac ga je u tom podržavao. Najgori su bili prvi dani u Prokletoj avliji. Jedan je bio mudriji i jači. Sin koji se zvao Ćamil sve se više predavao knjizi i nauci. To je bila pričao o dva brata. Ona je voljela i njega. a kćerka je umrla u petoj godini od neke nepoznate bolesti. djevojčicu. Mladić se zvao Ćamil. One su se tada posvađale i da bi se osvetila prijateljica je tajnu ispričala drugima. a prazno je mjesto brzo bilo popunjeno. Često su razgovarali. g. Žena prvog oficira saznala je tajnu o djevojčici i ispričala je najboljoj prijateljici. Kada se sljedeći dan probudio prvo što je vidio bila je knjiga i nije mogao vjerovati. Mnogi Grci su prosili lijepu udovicu. Majka mu se u sedamnaestoj udala za bogatog Grka. Jednog je dana ugledao jednu Grkinju i odmah se zaljubio. a mladić je ostao sam s velikim imetkom i bez bliže rodbine. blijedo. a onda se jednog dana kraj njega stvorio Ćamil. ali njeni roditelji nisu dopustili da se uda za Turčina pa su je odveli i udali za nekog Grka. Lice novopridošlog mladića bilo je bijelo. Oko očiju je imao tamne kolute. Poslije nekoliko dana dobili su gosta. Karađoz nije volio političke zatvorenike. Tada je prvi oficir dao napraviti još jedan lijes u koji je stavljen neki teret. a drugi je dan majci koja ga je pokopala.

TEZA “Mrtve du{e”.g.g. N e ver mo r e . Papa je to učinio.g. r o man.. N je go va dje la su: Pr oz e .Ranko Marinković 1. bio je dobar plivač i lovac. R edo vito je ~ lan HAZ U. ali ponovo je izgubio. Nisu se mogli dogovoriti i na kraju su se sukobili. R o |e n je na o to ku Visu 2 2 . dr ama.Z agr e b 1 98 0 . Z a vr ije me r ata inte r nir an je u lo go r Fe rr o mo nte u Italij i.g.. Po d balko nima.-7 . Zagr e b.19 1 3 . r o man. no ve le . ali Ćamil to nije ni primjećivao. B eo gr ad 1 96 5 . radi kao pr o fe sor na Z agre ba~ ko j Akade miji z a kaz ali{nu umje tno st.g.Z agr e b 19 82 .. Njegovo je tijelo poslano Bajazitu koji ga je pokopao s kraljevskim počastima. 2.. Kasnije je fra Petar često razmišljao o Ćamilu. no ve le . Zagr e b 1 99 3 . Oboje su imali dokaze za svoje pravo na prijestolje. Z agre b 19 81 . Papa mu je morao dati Džema.-4 . Dok je Ćamil to pričao fra Petar ga često nije mogao slušati i pratiti.g.g. e se ji. Primio je ga je Pierre d’Aubusson i dočekao s carskim počastima te predložio da ode u Francusku. N i br a}a ni ro |aci. Nakon osam godina Džem je dan papi. ali Džem se brzo razbolio i umro. ... znanstvenika i glazbenika.g. Z agre ba~ ka kupka. Zagr e b 1 94 9 . Sabr ana dje la 1 . To se i dogodilo. Objavio lektire u 30. Ne ve se le o ~ i klauna . Španjolski kralj prodire u Italiju i zauzima Rim. Tada umire papa i dolazi novi.g. Tr i dr ame . Oko Džema stvorile su se razne spletke.. Bajazit je bio hladnokrvan i hrabar.g.g. Z agre b 19 51 . ali kada je došao nisu ga pustili na slobodu nego držan zatočen u tvrdim gradovima. Jednom dok je tako razmišljao netko mu je u ruku stavio poruku da će za dva dana biti oslobođen. Džem je izgubio i pobjegao u Egipat i ponovo organizirao napad. Zagr e b 19 86 . Džem je na to pristao. a papa mu je ponudio mjesto kardinala. O ko bo ` je . a d’Aubusson je postao kardinal. G imnaz iju je z avr {io u Splitu i Zagr e bu. Z agre b 19 77 . go dine . Jednog se dana Ćamil nije pojavio.stvorio krug pjesnika. Haim je fra Petru rekao da su kod Ćamila došli neki činovnici.. G este i gr imase .. Sabr ana dje la 1 . 19 48 . zatim su ga pre bacili u B ar i i na kr aju u sinajski z bje g “ El Shatt” . Odveli su ga u Akru gdje je živio osam mjeseci. Zagr e b. g. no ve le .1 1 . Pustinja . a onda je pušten i otišao je u Bosnu. O d 19 51 . da je došlo do svađe i obračuna. Diplo mir ao je na filo z o fsko m fakulte t u u Zagr e bu. Z agre b 1 94 9 .. prosinac 2004 21:02:00 | 1 komentara NOVELE .TEZA O PISCU. Ne zna se da li je Ćamil mrtav ili samo premješten u drugi zatvor. a naknadno u zavo du Hr vatske te kao dir e kto r HN K u Z agre bu. O sno vnu {ko lu po laz io je u r o dno m mje stu.g.. Bajazit je d’Aubussonu dao novce da Džem ostane u zatočeništvu. e se ji.. 1 98 8 . Tada je pobjegao na otok Rod gdje je bilo sjedište nekog katoličkog reda i gdje je zatražio utočište.. Po slije r ata radi u ministar stv u pr o svje te .

. Nave~er je usljedio bal. a posebno biskupa na taj na~in {to ni`e haljinu pred ljudima i pokazuje biskupu stra`njicu . Glava mu slu`i kao neka lopta u vodi. Sve}enstvo je sjelo za banket. 3. Zaklju~uje da je slabo za{ti}en od samog sebe. U dubokom razmi{ljanju do~ekao je jutro na prozoru sobe.Nema mjere tako da ju `andari trebaju odvest u `andarisku stanicu.Pisac je glavno lice. Dok je ispovjedao `ene do`ivljavao ih je kao bludnice. Misli su mu bludne. Pred zoru mnogi su se vratili ku}ama. Pisac se nalazi negdje kraj vode. Jedan od njh je pisac i dugo jo{ slu{a kako se psi na ulci kolju oko kostiju {to su ostale nakon ve~era{nje gozbe i kako zlosutno tule u no} i laju na mjesec. Djeca su ih ga|ali kamen~i}ima. Luda Tonka istrgala se i pobjegla tako da je jo{ mogla nastaviti sa svojim {alama. Lica→pisac i gazdarca Vrijeme→no} Prostor→u sobi Tema→paralelom stvarnosti i ma{te. Postavlja si pitanje da li ima ne{to ratni~kog u njemu. @eli ga se rije{iti pa razmi{lja da li da ga zaklju~a u ormar ili da ga baci kroz prozor. ^esto se ispovjedao nebu. U mjestu je velika crkvena sve~anost. U zraku se ~uje lupet bubnja. No`em si je odrezao glavu i pona{a se kao da je i dalje du{a u tijelu. Prisjetio se da je to gazdari~ina uspomena. Biskup je odr`ao “Molidbu za magare}i rod”. “ni kazaljki nema na satu”. `andari i narod . Ona se gubi i na kraju nestaje. skupilo se mnogo vjernika. Zaklju~io je da je to ipak morao biti on. On izjavljuj da voli oblake a ne `ene. De{avaju se ~udni doga|aji pri ~udnim okolnostima. U selu `ivi Toninka koja vu~e za nos sve}enstvo.TEZA “Samotni `ivot tvoj”. Toninka. mrtve du{e. Sad legnimo mrtve du{e”. Biskup i fratri} spavaju.. Na otok je doplovio biskup. fratri}. Kad je fratri} do{ao prevaril su ga da je banket na drugom mjestu. Kad se probudo pri svjetlu opazio je no` zaboden u knjigu. Kad se vratio ustanovio je da je prevaren. Na kraju banketa na{li su se i prosjaci da malo maste brk. `ivota i literature.½½½½ drasti~no poja~ava sliku apsurda ljudskog polo`aja. U masi netko se potukao. Gazdarica prolazi kraj sobe i jo{ sva snena budi ga. Boji se spavati u njegovoj blizini. npr. Pisac sam sebi od umora ka`e: ”Mrtve. On ju zamoli da uzme veliki no` pod isprikom da ga treba bolje osvjetlati. Lica→biskup. Neobi~na je simbolika u kojoj je vrijeme stalo. Taj no` je donio gazdari~in pokojni mu` pomorac iz Carigrada.

Vrijeme→predve~erje i no} Prostor→oto~no mjesto Tema→Ironija koja prati izlizane crkvene formule “Mir s tobom!”. Odbacio je oru|e i predao se svom an|elu. koja personificira jednu vjeru ~iju neozbiljnost shva}a ve} i bogoslu`na |a~ka {kola “I sa zrnom soli!”. Laskalo mu je {to ga Ana nije zaboravila. kao tragi~na farsa. ladanjske (seoske) samo}e i dokolice raspoznata je u ovoj noveli kao gruba proza. Njegov pomo}nik Lojze do{ao je po klju~ radione i ispri~ao mu je neobi~an san. @eli krstiti sina ali tako da njezin mu` ni{ta ne zan za to. Sada `ive u Splitu.TEZA “An|eo”. pomo}. nau~nik Lojze i `ena Frida Vrijeme→zadnji dan `ivota klesara Prostor→soba i radiona Tema→Klesar nastavlja `ivot kroz svog an|ela od mramora. U ku}i su ga lijepo primili i sve te . Skupio je snagu i spustio se do radione iako je bio mrak. TEZA “Prah” Oto~anin Tonko Jankin primio je pismo kojeg mu je donijela stara Lucija. Klesar je objasnio nau~niku da je taj spomenik za njega. ^ovjeka prepu{ta vlastitom ljudskom nespokojstvu.umro u zagradi bez datuma. U klesarskoj radioni bio je nedovr{en spomenik an|ela koji u ruci dr`i otvorenu knjigu. Klesarski majstor je na samrti. klesar majstor umjetnik ro|en odre|enog datuma . Na an|elovoj knjizi vidio je krasnim pisanim slovima Albert Knez. ^udne su mu se misli vrzmale ({uljale) po glavi. Stari klesar je upisao datum njegovog posljedneg dana `ivota. ve} od njega tra`i uslugu tj. Smetalo ga je nau~nikovo neprestano nabijanje pa je zamolio suprugu da ode do nau~nika i da prestane s radom. Ona ga je ostavila jer se zaljubila i udala za jednog geometra. 4. Lica→klesar Albert Knez. ali nedosti`na. Vratila mu se uspomena na Anu koju je jo{ uvijek volio. Idila patrijahalnog `ivota. Poslije pro~itanog pisme se razljuti ali kasnije su mu se vratile drage uspomene i trenuci zajedni~ke ljubavi i odmah se odlu~io da prvim jutarnjim brodom otplovi za Split. 5. U luci ga je do~ekala Ana jo{ uvijek za njega vrlo privla~na lijepa.

Don Jere zamoli predstojnicu obli`njeg samostaana da mu po{alje jednu opaticu. rasipa u prah koji treba prikriti izgovor bijedne {ale.slika U maloj `upi u Dalmaciji sve}enici poku{avaju razbiti monotoniju malog mjesta i jedan od najmla|ih. dramski autor i esejist. i da }u se najmanje. Najistaknutiji je suvremeni hrvatski novelista. Teme i likovi njegovih djela pripadaju mediteransko-oto~kom ili gradskom. Magdalena se gleda u ogledalu i divi se samoj sebi. romanopisac. sitan. objesiti zbog toga? Dobro sam se s vama na{alio? He?”.Ranko Marinković Osnovni podaci o autoru: Ranko Marinkovi} je ro|en 1913. Kozlovi} odlazi da uredi kip. drama “Glorija”. Zami{lja kako bi bilo dobro zamjeniti kip bogorodice s `ivom opaticom koja bi povremeno pomakla o~i i tako uvjerila ljude u postojanje Boga. Nakon toga Magdalena sti`e u biskupiju i don Jere joj povjerava zadatak. a sve zato {to joj ne mo`e otvoreno pristupiti. jer smatra takvo djelo oskrvnu}em prirodne ljepote. @eli da ga sve}enici prika`u narodu.. ali ga don Jere otjera iz biskupije. 2. U ku}i su ~uli njegov pad. Don Jere koji ve} du`e vrijeme gaji ljubav prema njoj. ~ekanja i osvete. Djela su mu pro`eta crnim humorom. ali ipak bar neki smisao. On pri~a sve}enicima o svom kipu Isusa na raspelu u koji je ugradio mehanizam koji pokre}e Isusovao tijelo. a don Zane mu ka`e da se Magdalena zaljubila u . Ukorava ju i zbog njenog pona{anja. Liuca→Tonko Jankin. i jednog jutra sti`e Magdalena. Objavio lektire u 30. zloban. a on im je rekao: “Vi ste mislili da sam ja nesretan. koje izgleda kao da je `ivo. ironijom i tragi~nim shva}anjem svijeta. geometar i sin Vrijeme→poslije drugog svjetskog rata Prostor→Dalmatinski otok i Split Tema→Sav smisao strasti.. neka iluzija `iivota. Najosnovnije crte fabule: 1. Dotr~ali su do njega. uzicom bila vezana njegova pisma koja mu je Ana ovom prilikom vratila staviv{i ih ispod njegovog jastuka. a ne `eli to priznati.okolnosti su ga skrhale. te na kraju ispada da je Kozlovi} Magdalenin otac.. Ana. Kad se na{ao sam u sobi poku{ao si je oduzeti `ivot tako {to se je objesio na konop~i} na prozor. a don Zane ulazi. a to bi ljudi mogli primjetiti. gra|anskom ili malogra|anskom svijetu. a ne svetom stvari.slika Radnja se nastavlja odvijati u crkvi gdje Magdalena sjedi glume}i Madonu. ali ga don Zane odvla~i i tra`i od njega da {to prije predstavi kip Biskupu koji je za nj jako zainteresiran.slika Scena predstavlja sakristiju.. Tome odvodi Magdalenu u crkvu. prosinac 2004 21:02:00 | 0 komentara Glorija . godine na Visu. Najpoznatija njegova djela su: zbirka novela “Ruke”. Apsurd je u tome {to su tim konop~i}em tj. roman “Kiklop”. Prije nje toga jutra u biskupiju dolazi i ~ovjek po imenu Rikardo Kozlovi} alias Floki Fleche. Lucija. don Jere smi{lja na~in na koji bi u~vrstio vjeru naroda. Njezin otac dolazi u crkvu i prepozna ju.. ulazi i kori ju jer je raspustila vi{e kose nego prije.. Don Jere i don Zane se sva|aju. 3. Ostali sve}enici se ba{ i ne sla`u s tom idejom ali ipak pristaju. Ona mu pri~a kako se zaredila i pri~a o svome ocu i njegovu cirkusu.

da orkestar svira fortissimo. Ponavljaju jo{ jednom neke datalje o to~ki i on odlazi. To je bilo za tvoju ~ast i slavu. Dolazi don Jere i uvjerava Kozlovi}a da to nije Glorija nego kip. On joj govori kako je biskup umro. kako je don Zane dobio Biskupiju. a na kraju joj priznaje da je “obolio na `ivcima” i da je ovdje na lje~enju. On ne `eli poslu{ati don Jeru. On ju kori zato {to je proplakala pred ocem. Kozlovi} krene prema vratima. On tvrdi da je to Glorija. Toni izlazi. a ona kao da ne{to predosje}a tra`i od Tonija da prenese poruku maestru. On joj prigovara da se Toni stalno smuca oko nje. Don Jereu obja{njava da ga je biskup kupio od Kozlovi}a. U sobu ulazi don Jere. Pri~a mu kako je prije sedam godina skoro poginula. Kozlovi} nato provaljuje u sakristiju i ona odlazi s njim. jednim od klauna. ali Kozlovi} ni njega ne poslu{a. a don Jere pri|e oltaru i u molitvi se ispri~a gospi: “ Gospo.njega. oprosti. sagrije{io sam te{ko. kako je sve izgubila i kako je ustvari jako zla. Odlaze odslu`iti ve~ernjicu. {to zato {to mu ne vjeruje. ve} joj samo gladi lice i popravlja joj kosu. ali zastane i ka`e kako je to nekad bila njegova k}i. a ja sjedim tamo podlo. a zastor se spu{ta svr{avaju}i tragediju. Ka`e joj da }e tra`iti od njenog oca da ju ne pusti da izvede to~ku. i kako njoj. Ona mu na to priznaje da ga voli.slika Radnja se zbiva u cirkusu. a ona se pravda:” Ro|eni se otac previjao preda mnom. Glorija otjera don Jeru u gledali{te i krene izvesti to~ku.slika Radnja se odvija u Katedrali. Glorija pada i umire. a otac ju moli da ga prihvati.” Uto u|e don Zane i ni{ta ne rekav{i prijekorno pogleda don Jerea. ali uto u sobu ulazi Kozlovi}. U zavr{nom dijelu to~ke netko pokuca na vrata. Dolaze ~etri klauna i zabavljaju je. Don Jere sjedi u fotelji.slika Scena prikazuje sakristiju katedrale. Glorija opet nastupa. a ~etri klauna iznose Gloriju. 6. U garderobi pri~a sa Tonijem. Ona ga je primjetila jer je ~ula glas:” Pazi! Pazi!” Toni ju razuvjerava. a ona ga samo umiri. Don Jere okrivljuje Magdalenu zato {to je `eni dala la`nu nadu. {to zato {to je pohlepan za slavom. a ulazi Kozlovi}. a ja sam stajala mirno kao kip! Gledala sam kako mi se starac mu~i. a klauni izlaze. ali on ipak ne `eli potpuno priznati da i on nju voli. te je do{ao kada je vidio plakat. Toma obja{njava da joj je sin umro. zbog njegovih grijeha. bez i jedne suze u oku!” Ona ga pita za{to joj nije dopustio da vidi oca. kako vas na koljenima moli za jednu moju rije~. Don Jere ostaje sam i zapla~e. 4. Zatim joj ka`e kako je uni{tio kip. jer se trapez malo prije njene to~ke otrgnuo. Tad dolazi i `ena koja je molila za svoga sina. Kozlovi} ni ne pla~e za njom. a ona sada `eli samo vidjeti svoga oca. Don Jere jo{ dugo ostaje sam i u napadu bijesa razbije raspelo. Kozlovi} gleda u Gloriju. Likovi: sestra Magdalena (Glorija Fleche) . ali Kozlovi} se neda. ali ju je sada izgubio. @ena ju moli da joj spasi sina. Tada ulazi Tomo nose}i novo raspelo. kao artistica. a ona svijesna svoga zadatka ignorira oca. a on joj priznaje da nije `elio da joj se vrati ljubav za “onim” `ivotom. a Magdalena pla~e. Svi ljudi su ve} iza{li iz crkve osim Kozlovi}a i `ene koja moli za svoga sina. kao najgora ni{tarija. a Toma ga uvjerava da je to samo kip. Uto Glorija zajeca. prijeti propast. Toma za to vrijeme `eli zatvoriti crkvu pa tjera Kozlovi}a van. Oprosti. Ka`e mu kako vi{e ne mo`e moliti. 5. kasno popodne poslije ve~ernjice. Orkestar zasvira posmrtnu kora~nicu. Toni moli Kozlovi}a da zaustavi to~ku jer je Glorija rastresena.

Tema djela: Neostvariva ljubav izme|u sve}enika i redovnice. Iako se na po~etku ~ini da Kozlovi} bezgrani~ni voli svoju k}i. Njezina ljubav je ~ista i iskrena. R. prosinac 2004 21:02:00 | 3 komentara Gospodar prstenova . izgledu. On cijeloj radnji daje stanovit balast. jer su njegove radnje dobro promi{ljene i razra|ene. ali se don Jere ne usu|uje otvoreno priznati da je voli. S. iz zadnje slike proizlazi da je ta ljubav ljubomora. ve} zato da bi se crkvena “~uda” mogla prikazati kao cirkusarije. . bio je profesor engleskog jezika na oksfordskom sveučilištu. Svoju `elju da ga napusti uspje{no potiskuje sve dok se svojim ~istim srcem ne zaljubi u don Jerea. Mjesto i Vrijeme u djelu: Radnja se odvija negdje u Dalmaciji. ali ipak se on i don Jere vje~ito sva|aju oko ovog ili onog.. R.Rikardo Kozlovi} (Floki Fleche) Biskup don Jere don Zane Toma majka Toni. jer nema onu unutra{nju snagu koju posjeduje Glorija. Don Zane je stariji ~ovjek. ali nije kako sama ka`e “bludnica”. Kao stručnjak za rane forme engleskog od 1945-1959. Bepp i Kock.J. bili poznati kao grupa The Inklinkgs.Prstenova družina BILJEŠKA O PISCU: Tolkien. Lewis. koji je zbog svog `ivotnog iskustva obi~no u pravu. prihva}a taj samostanski. C. ideje i djela u radu. U razdoblju prije drugog svjetskog rata bio je blizak prijatelj poznatih pisaca fantastike (Owen Barfield. strogo vjerski `ivot. Bimbo. Engleski pisac rođen u Južnoj Africi. iako su u~injena s plemenitim ciljem. Glorije odnosno sukob vjerskog `ivota i svijetovnog `ivota. Tolkien Gospodar prstenova dio prvi . John Ronald Reuel (1892-1973). izmjenjujući međusobno mišljenja. ubrzo nakon drugog svjetskog rata.~etri klauna Karakterizacija likova: Glorija je `ena sa dva `ivota. Ona unato~ poznavanju vanjskog svijeta i odbojnosti samostana. a njegova silna `elja za Glorijom postoji ve}inom zato {to bez nje cirkus propada.. Ideja djela: Dokaz da ljudska dijela nisu uvjek dobra. Objavio lektire u 30. Umjesto da joj ka`e da je voli on je stalno kori. On se boji priznati tako ne{to. Sukobi: Glavni sukob je ljubav izme|u don Jere i Magdalene i vjera koja takve veze zabranjuje. Charles Williams) koji su zajedno. Simboli~nost: Cirkus u ovoj drami ne postoji slu~ajno. Na njihovim redovnim sastancima Tolkienov zamišljeni svijet i njegova hinjena prošlost (feigned history kako je naziva sam Tolkien) dobili su svoj prvotni oblik. vje~ito pronalazi pogre{ke u njenom pona{anju. Drugi sukob je izme|u Magdalene i Jagode tj.

Boromir. Osim ovih pet knjiga Tolkien je objavio i nekoliko kratkih radova u obliku pripovijedaka kao Farmer Gils of Ham (1949) i Smith of Wooton Major (1967). Sam. Legolas se nije lako s time pomirio jer je ipak on bio vilenjak. Hobit (Hobbit. R. zbirka mitova i epova vilinskoga naroda. g. i Return of the King. ili u obliku pjesama kao Adventures of Tom Bombandil and Other Verses from the Red Book (1962). Tolkien je tokom svog života s dosta uspjeha ilustrirao neke svoje radove. III. II. Knjigu je iz Tolkienovih mnogobrojnih nedovršenih radova i zabilješki uredio njegov sin Christopher Tolkien zajedno s Guyom Guvrielom Kayom. Utjecaj koji je J. svrstava ga. Merry. ali je 1951. Christopher Tolkien nastavio je s radom na sređivanju očevih zapisa i do danas je objavio deset knjiga pod zajedničkim naslovom Povijest Međuzemlja. g. Najuzbudljiviji događaj mi je bio kada su Frodo. R. Najsmješniji događaj mi je bio kada se Gimli posvađao sa Legolasem i drugim vilenjacima iz šume Lothlorien jer je on jedini morao nositi povez preko očiju. među velikane svjetske književnosti dvadesetog stoljeća. U knjizi ima više pjesama i stranica . dok je ostale kolorirao H. 1955). a najzanimljiviji događaj mi je bio kada su iz Rivendella krenuli Frodo. Ilustracije koje je sam nacrtao i kolorirao za ovu knjigu su pod brojevima I. Simarillion. nesumnjivo. Sam i Pippin nabasali na Crne Jahače. DNEVNIK ČITANJA: Knjiga mi se jako svidjela jer je nastavak na “Hobita”. Merry. Strider(Aragorn) je odlučio da svima stave povez na oči uključujući i Legolasa. g. ) nastala je kao bajka koju je Tolkien napisao za svoju djecu i imala je trenutačan uspjeh kod publike i kod kritike. priča o Međuzemlju objavljena u ove četiri knjige bila je samo dio materijala koji je Tolkien napisao. Riddett. Aragorn. a najveći broj ilustracija napravio je za Hobita. koju je Tolkien počeo pisati još prije Prvog svjetskog rata s namjerom da stvori originalnu englesku mitologiju. 1954. doživjela bitne izmjene kako bi se tekst uskladio sa skorim objavljivanjem prvog dijela trilogije Gospodar prstenova (Fellowship of the Ring. g. Knjiga ima puno zanimljivih i smiješnih događaja. Aragorn. Sve četiri knjige doživjele su još jednu reviziju 1968.Prva knjiga o Međuzemlju. Gimli. istog autora: Tolkiena. E. IV. Tolkien ostavio ne samo na svoje mnogobrojne čitatelje i na druge pisce u posljednjih pedeset godina. Two Towers. 1954. 1937. Nakon njegove smrti objavljen je 1977. No kao i kod većine obimnih i razrađenih opusa u književnosti. Legolas. Gandalf i Pippin krenuli uništiti Prsten Vladar (kletva Isildurova). V.

Frodo. Frodo je rekao da će krenuti na to putovanje na svoj pedeseti rođendan. Kod knjige mi se jedino ne sviđa što se vatra u kojoj bi se trebao uništiti prsten piše velikim slovom i još kod nekih imenica. ali je po dogovoru sa Gandalfom morao ostaviti prsten Frodu. MJESTO RADNJE: Međuzemlje VRIJEME RADNJE: Sva četiri godišnja doba FABULA: . a izdana je u Zagrebu 1997 godine. Frodo je ušao u sobu čim je Bilbo otišao. Gandalf je objasnio Frodu kakvu moč ima taj prsten i da ga se pothitno mora uništiti. Gandalf je jedini znao da se on poslužio Prstenom. te ga je ipak ostavio. Stvorio se u svojoj sobi. Gandalf mu je rekao da ga se može uništiti jedino u vatri u kojoj je sakovan. Gandalf je priredio nezaboravni vatromet. TEMA: Uništenje Prstena vladara. ali i više zanimljivijih događaja. Knjiga ima tri djela (Prstenova družina. Dvije kule i Povratak kralja). ali na njegovo čuđenje prstenu ništa nije bilo.nego kod “Hobit”-a. Bilbo je namjeravao krenuti na svoje zadnje putovanje. Za suputnike je odabrao Sama i Pippina. Taj Prsten je imao čarobnu moč: tko god ga je nataknuo postao je nevidljiv. ali mu je Gandalf zaprijetio. gdje ga je čekao Gandalf. Pippin i Sam naišli su na . Sutradan se moralo krenuti na put. Noć pred putovanje Frodo je čuo kako Čiča Gamgee razgovara sa nekom osobom. U knjizi je nekoliko autorovih ilustracija. Frodo je na svoj pedeseti rođendan prodao Vrećasti vijenac Sackville-Bagginsovima. Trojica hobita su krenula usprkos tome na svoj put u Bucklebury. Bilbo je odjednom nestao. Na tom putu su im se dogodile nevolje. a Gandalfa još nije bilo. Bacio ga je u vatru na što se Frodo zgrozio.KNJIGA PRVA Na Bilbov i Frodov zajednički rođendan došlo je 144 ljudi. Bilbo se tomu odupirao. Na tu su proslavu bili pozvani čak i Sackville-Bagginsovi. točno koliko su Bilbo i Frodo imali zajedno godina.

Frodo ga je pitao u svezi Crnih Jahača. Frodo se digao da bi se otišao umiti u potoku. Te večeri su ih napali Jahači. Sam ga je izvukao iz vode. ali nitko nije bio ozlijeđen. Usput su kupili izgladnjelog ponija od Billa Papratovine. odmah su slijedeći dan krenuli na put. Maggot im je ispričao da je kod njega bio čudan svat. Panđža. a družini je laknulo. Sam mu je nadjenuo ime Bill. nego je odlučio krenuti jako opasnim putem . Ubrzo su došli i u Bucklebury. na posjed starog Maggota. Tog dana družina je razgovarala da li je to isti Jahač koji je bio u Vrećastom vijencu. dok je još živio u Brandy Hallu. Tamo se Frodo predstavljao pod imenom Podgorski i upoznao Stridera koji je znao za njihov put.putem kroz Staru šumu. Froda Bagginsa. Odlučili su da ne idu više po Cesti jer je preopasno. Uto dođe i Tom Bombadil. Frodo je odjednom počeo vikati na sav glas: U pomoć! . Na tom putu im svašta dogodilo – od dobrog do lošeg. koji im se u međuvremenu pridružio. ali kako im se taj glas približavao Frodo je čuo pjesmu kako zapravo ide. dok mu je tijelo bilo u Vrbovom starcu. Pjesma se činila besmislenom. ako im Gandalf već nije rekao. Kod Merrya su ostali jako malo. U Tomovoj kući ostali su svega par dana. Svima je laknulo. ali je bučnuo u vodu. ali je to zapravo bio Merry. visoka osoba u crnom sa crnim konjem i da je tražila njega. djevojku o kojoj je pjesma govorila. Vrbov starac je gospodario šumom. jedino su Merryeve noge ostale vani. Krenuli su Zelenim . ali im je on rekao da im ništa neće reči o njima. iako mu je Gandalf rekao da to ne radi ni u najvećoj opasnosti. ali kad su se vratili do mjesta gdje su spavali Merrya i Pipina više nije bilo. Jahač je odjahao Cestom. Pjesmu su morali upotrijebiti samo jednom. Na tom putovanje im se i Merry pridružio. Na pola puta su začuli topot konja. Ubrzo su došli u svratište Kod razigranog ponija. Sama i Peregrina do skele. Derač i Vučina. i to kod Grobnog humlja. a usput im je ponio nešto za prigristi. Froda je iznenada obuzela želja da natakne Prsten na prst. da je kod njega krao gljive. što su i učinili. Brzo su se sakrili pokraj puta. Sutradan su krenuli rano ujutro na put sa Striderom. čovjek koji je pjevao tu pjesmu i spasi Merrya i Pippina od Vrbovog starca. Kada je Frodo pogledao košaru osmjehuo se jer je osjetio je miris gljiva. Odmah zatim Merry je počeo vikati da zgase vatru. U slijedećih nekoliko dana naišli su na skupinu vilenjaka kojoj je vođa bio Gildor. Jednom prilikom su zaspali ispod Vrbovog starca. Tom ih je čas prije odlaska naučio pjesmu koju moraju pjevati ako zapadnu u bilokakvu nevolju. Ubrzo je zastao jer je netko počeo pjevati. Pomislili su da su to možda Jahači. Frodo se sjetio.Crnog Jahača. na smrt preplašili. Hobiti su zajedno sa Tomom otišli u njegovu kuću i upoznali Goldberry. Jahač je njuškao oko sebe. Rekao im je da su mu se psi. Sam se dosjetio da bi mogli zapaliti drveče. Na večer je farmer Maggot odvezao kolima Froda. Frodo nije htio ići Cestom jer bi se izložili velikoj opasnosti od Jahača. Farmer ih je napustio i ostavio Frodu košaru.

Strider je mislio da stoje umjesto G3 i da znače da je Gandalf bio na tom mjestu trećeg listopada. prema Vjetrovrhu. Strider je zaključio da je na tom mjestu došlo do bitke i da je tu bilo ono svjetlo koje su vidjeli na istoku prije tri dana. a Frodo isuče mač i usklikne: O Elbereth! Gilthoniel! Istodobno zada neprijatelju jak udarac. Sam je Frodu ispričao što se dogodilo. Na zapadnoj strani Vjetrovrha našli su uvalu. Prije nego što je prošao prvi dan marša. a to je značilo da ponovo moraju Cestom. Na njemu su ugledali rune. Sutradan su nastavili putovanje. a ni Merry nije bio blesav. što je i učinio. pa su ga posjeli na ponija. Muhe su ih počele peckati. prije tri dana. Na tom mjestu su ostavili Sama. Na kraju petog dana tlo se počelo uzdizati. približavali su se Muhovodnoj mlaki. poput strijele ubola u lijevo rame. Frodo je na istočnom nebu ugledao neko svjetlo i upitao Stridera što je to. Kada su došli na vrh naišli su na širok prsten od prastarog kamenog zida. a Strider se bacio na zemlju i povukao Froda za sobom. ali je Strider našao blijedozelen dragulj zvan beril. a Frodo osjeti da ga je neka oštrica. U daljini se nazirala još jedna rijeka u kamenitoj dolini napol obavijenoj izmaglicom. Na vrhu su našli na kamen koji je bio ravniji od ostalih i činilo se da je izmakao vatri. Isprva im je dobro naprdovalo putovanje po Muhovodnoj mlaki. Frodo nije mogao hodati. Došli su do rijeke Mitheithel. vilin- . Nalik je na munju koja skače s vrha na vrh brda. Frodo je dobio odgovor koji je glasio: Ne znam. a one njega isto. Družina je otišla u šumu i naložila vatru. Merry je nešto ugledao i obavijestio Stridera o tome. Petog dana putovanja su ugledali Vjetrovrh. Ispričao mu je sve što mu je imao reči i rekao da će učiniti sve što može da pomogne Frodu. a to je značilo da moraju ići Cestom. Froda je odjednom obuzela želja da natakne Prsten. što je Strider i potvrdio. Nisu ugledali neprijatelja. Frodovi bolovi su se pojačali. Ubrzo su ugledali i nekoliko spodoba koje su krenule na njih. Pippina i ponije. dok su ustali krenuli dalje. Svi su se bojali najgoreg. Nakon kračeg putovanja Cestom. Uto je došao i Strider. Kad je Strider čuo što mu Frodo ima reči. Kad se Frodo osvjestio. skrenuli su sa puta i sišli u zaklon. Mač se slomio pod njim i Frodo zadnjim snagama skine Prsten s prsta i čvrsto ga stisne u ruci. Ujutro su krenuli na jug. Predaleko je da bi se moglo razabrati. Odjednom su krenule na njega. vidio je da je ležao uz vatru koja je još jače gorjela. Frodo je mogao gledati Prstenove utvare kakve zapravo jesu. a na njoj je bio Posljednji most preko kojeg prelazi Cesta. ali što su više odmicali kretanje im je postajalo sporije i nepouzdanije. te se i sam bacio na pod. udaljio se i pozvao Sama. Noć se prolomi od prodorna krika. Trećeg dana odlaska iz Breeja izaši su iz šume Chetwood. Strider se ubrzo predomislio i krenuo Cestom.putem.

Samo se Gandalf nije živ izvukao iz rudnika Morije.KNJIGA DRUGA Kad se Frodo probudio. Družina je opet morala krenuti na put. Odjednom su ih napali orci i trolovi. Uspješno su ga potjerali. Glorfindel posjedne Froda na konja i dovikne konju nešto na vilinjeziku i konj pojuri brže od neprijateljevih. To im je ulilo nadu. Zbog toga je Frodo . To su bili oni trolovi na koje su nabasali patuljci i Bilbo. Produžili su stazom i naišli na tri velika okamenjena trola. Galadriel. gospodarica Lothloriena. Gandalf. To je bio Gandalfov glas. Popodne sunastavili putem kojim su vjerojatno išli Bilbo. ali mu ništa nije bilo zato jer je nosio pancirnu košulju od mithrila. Sutradan se Frodo rano probudio. Kada je Dunadan pregledavao Froda. Gandalf mu kaže da je sva družina zdrava i čitava. Prešli su preko mosta. a Jahači počnu vikati Frodu. Froda je pogodilo koplje. Morali su odabrati tko će sve ići na put. ali je prije toga putovanja Bilbo darovao Frodu vilenjački bodež i košulju od mithrila. Nisu ponijeli puno prtljage na put. Jedan od tri koja su bila sakrivena od Saurona. koji su se svađali kako će ih spremit za jelo. Prvog dana putovanja čamcima opazili su Goluma. Frodo upita strop na sav glas gdje je i koliko je sati. Samo je Frodu pokazala Prsten. Konj zastane pred vodom. vidio je da ima pancirnu košulju od mithrila i da ga zato koplje nije proburazilo. Ubrzo su naišli na Jahače. Boromir. Došli su do gospodara i gospodarice Lothloriena koji su ih jako dobro ugostili. Nečiji mu glas odgovori da je u Elrondovoj kući i da je deset sati prije podne. Tamo je Boromir pokušao oduzeti Prsten Frodu. ali su im gospodar Celeborn i gospodarica Galadriel dali čamce i zalihe za put. a neprijatelji i njihovi konji se utope. Ubrzo su došli u šumu Lothlorien. Prsten! Prsten! Iznenada rijeka podivlja. koju mu je darovao Thorin. Družina je krenula u prosincu na put. vidio je da leži u krevetu. u Elrondovoj kući. Pippin je ubrzo našao stazu kojom su nastavili put. To su bili hobiti. uključujući i Legolasa.kamen. Naišli su na trolovsku jazbinu te oprezno krenuli dalje. Gandalf i patuljci. Gimli(sin Gloinov) i Legolas. Ori i Nori zapisivali događaje. Ubrzo su naišli na Glorfindela koji boravi u Elrondovoj kući. . je pokazala Frodu i Samu svoje zrcalo u kojem su mogli vidjeti što će se sve događati. Vilenjaci su svima morali staviti povez na oči. Utaborili su se kod Kresokama. U njima su pronašli knjigu u koju su Balin.Balrogom. U knjizi su naišli na puno čudnih zapisa. jer se Gimli protivio da jedini ima povez na očima. Dunadan(Aragorn ili Strider). Jednom zgodom nisu mogli proći vrh Caradhras te su morali ići rudnicima Morije. Poginuo je u borbi protiv propasti Durinove .

Gandalf. Celeborn. hobiti pouzdani.zajedno sa Samom uzeo jedan čamac. Sam i Pippin kreću na put. jer nije htio žrtvovati prijatelje. Galadriel. Elrond. Legolas. Pippin. Boromir. a da nikom nije rekao. RASPLET: Frodo i Sam bježe od ostatka družine. LIKOVI: Frodo. i naše visine. DIJELOVI FABULE: UVOD: Frodo. ZAPLET: Tri hobita nalijeću na Crne Jahače. ” “… dlake na tabanima izrastu prirodni među FIZIČKA . otprilike upola niski. Merry. Sam i Jahači OPIS LIKOVA: LIK CITAT SOCIOLOŠ ETIČKO KA PSIHO LOŠKA Hobit “… mali ljudi. Hobiti kose. manji su i od kovrčave povjerljivi bradatih patuljaka. Aragorn. Gimli. nemaju brade. VRHUNAC: Gandalfova smrt u rudnicima Morije.

star Gimli “… jedan mlađi patuljak: njegovnizak. 35 sijede kose i brade.nožnim prstima. ” str. ” str. dva oštra siva oka na blijedu i ozbiljnu licu Boro “… visok čovjek lijepa i visok. ” “… on zabaci kose kukuljicu i otkrije razbarušenu prošarane glavu tamne kose prošarane sjedinama sjedinama. 286 Legol “… strani vilenjak odjeven u duge vilenjak odan as zeleno i smeđe. mir plemenita lica. kose. i dva oštra siva oka . razbaruše 189 ne glave. ” Gand “… stari lutajući opsjenar visok. prijatelj Legolas…” str. kraljevskog odan. ponosita i stroga plemenita pogleda. čarobnjak požrtvovan alf Gandalf…” str. 7-8 . kraljevskog odan orn lutalica – mi ih zovemo tamne soja prijatelj graničari. ponosita i stroga pogleda. 286 lica. jak. patuljak ratoboran sin Gimli. na blijedu i ozbiljnu licu. mlad ” str. 286 visok 1 – citati uzeti iz knjige Hobit potplati i gusta topla smeđa dlaka kakva im raste i na glavi (kovrčava) …”1 str. dugi smeđi prsti Arag “To vam je jedan od onih visok. crne kose i sivih lijepa i soja pohlepan očiju. crne kose i sivih očiju.

Srna odluči proći ispod nje. Tako je išla i došla do močvare. Tada se na nebu pojavila duga i Srna je htjela proći ispod nje. ali se utopi u močvari. Mjesto radnje: u i oko varoši Čardake citat: "Odozdo rijeka Gilbuša. Tamo je srela Savu i Klaru. Rasplet: Srnini roditelji sele u tvrđavu o tuguju. Završetak: bace se s litice. Srna je od njih čula da se djevojčica kad prođe ispod duge promijeni u dječaka. " Vrijeme radnje: prošlost Tema: Srnina želja da bude dječak i pokušaj ostvarenja te želje. . Vrhunac: nekon što se pojavi duga. Kompozicija: Uvod: Srna stalno mora biti u kući. Sava je pričala kako ju je zbog njezinog veza snašla nesreća. ali nije mogla i utopila se. Nakon toga su se njeni roditelji preselili u napuštenu tvrđavu i tugovali. blijedopute. . Mislila je da ju može prijeći. Vrsta književnog djela: pripovijetka Fabula: Srna je živjela u doba kad djevojčice nisu smjele mnogo toga da ostanu vitke. Zaplet: u vinogradu čuje da se djevojčica pretvori u dječaka kad prođe ispod duge. Jedne noći su se bacili s visoke litice. a odozgo klisure zarobile malu varoš Čardake na strmu obronku. Ideja: zabranjivanjem željenih stvari može se postići samo loše. Jednog je dana išla s roditeljima u vinograd kupiti grožđe. .POUKA: Šimunovićev realizam djeluje poezijom narodne pjesme.

smrt. udovica Klara. Mjesto radnje : nebo i zemlja Vrijeme radnje : suvremenska radnja Tema : Galeb Jonathan želi naučiti savršeno letjeti Osnovna misao: Često se dogodi da zajednica ne želi ili ne može razumjeti više ciljeve pojedinaca i stoga taj pojedinac bude isključen iz zajednice. otac Janko. I dok dok su ga roditelji molili da bude kao ostali galebovi i da se brine kako doći do hrane. ostali ljudi. Gang Sadržaj priče: Galeb Jonathan Livingston nije bio kao ostali galebovi. onomatopejom.Srna. . on je samo želio postati letački virtouz. Bio je mršav. prolazak ispod duge.Richard Bach Ime pisca : Richard Bach Bilješka o piscu: Richard Bach je suvremeni američki pisac. no letenje je volio više od hrane. Njegovo djelo "Galeb Jnathan Livingston" mnogi uspoređuju s djelom "Mali princ".Motivi: zabrane. Jezik i stil: pripovijetka je napisana na hrvatskom književnom jeziku: štokavskom narječju i ijekavskom izgovoru. U njoj je došlo do izražaja autorove ljubavi prema plavim visinama i sklonost metaforičkome i simboličkom prikazivanju života i spoznaja o njemu. Sullivan. To je bio rekord jata i Jonathan je očekivao pohvale od Starješine. Pisac se koristi i usporedbom. Bio je vojni pilot. oluja kao znak smrti. . Bio je buntovnik i nije mario za ostale galebove. . najčešće osoba i krajolika. U knjizi ima mnogo opisa. Glavni likovi: Brunhilda . Ni manje nesreće koje je imao u zraku nisu ga pokolebale. Napornim vježbanjem uspio je postići brzinu od 396 km/h. . . Starješina ga je . prosinac 2004 20:59:00 | 13 komentara Galeb Jonathan Livingston . a pozornost čitatelja privukao je modernom bajkom "Galeb Jonathan Livingston". . Objavio lektire u 30. želja. metaforom. Sava Sporedni likovi: majka Emilija. Sava. Fletcher Lynd. Međutim. Lica : Galebovi Jonathan Livingston.

no malo-pomalo na tisuće galebova okupljalo se oko njega i željelo postati kao on. tada su tri galeba nestala u tamnom nebu. Sullivan ga je nagovarao da ostane. A onda. No. Ubrzo je saznao da je došao u zajednicu u kojoj je svima stalo da svoju tehniku letenja dovedu do savršenstva. Još je samo trebao naučiti kontrolirati novostečenu vještinu. Na Zemlju je otišao zato jer je želio naučiti letjeti ostale galebove koji su protjerani kao što je bio i on zbog letenja. no Jonathan je ipak otišao. Škole je učila privatno. Jonathan je sletio na obalu gdje ga je dočekalo desetak drugih galebova. gje je provela jedan dio svog djetinstva. pravoj kući.ukorio i protjerao iz jata. te . Jonathan je bio spreman. posvećujući osobito brigu izućavanja jezika. Otkrio je da može letjeti brzinom od 500 km/h. Ivana Brlić Mažuranić unuka je pjesnika "Smrt Smail-age Čengića" Ivan Mažuranić. Kad je vidio da je našao ravne sebi. Prvi mu je učenik bio galeb Fletcher Lynd. Boljelo ga je što njegova braća nisu htjeli ni čuti ni vidjeti što je naučio. Odgovorili su mu da su njegova braća i da ga vode kući. Tada je počeo njegov lov za Jonathanom. da je sve moguće. a ostali dio u Zagrebu u djedovoj kući. ni na kojem mjestu. Bio je protjeran na daleke hridi. za utjelovljenjem savršenstva i njegova utrka sa znanjem. Jonathan je sve lakše izvodio svoje akrobacije. Otac joj je također poznati pisac -Vladimir Mažuranić. Jednog dana Fletcheru se dogodila nesreća. A Jonathan Jonathan je u to vrijeme bio najljepši i najsavršeniji galeb na svijetu. a sam je otišao među druga jata . nebo je savršeno i može biti bilo kad i bilo gdje. tijelo mu je postalo blistavo. oči sjajne. Na nebo se mogao vratiti u svakom trenutku jer je svladao vrijeme i prostor. ali on je odletio mnogo dalje. Naučio je i da se snagom misli može stići gdje god se želi. Uskoro je dobio još šest učenika i sa njima i sa Fletcherom želio se pokazati svom starom jatu. Objavio lektire u 30. prosinac 2004 20:59:00 | 2 komentara Regoč . Rođena je u Ogulinu. I oni su bez imalo muke izvodili sve akrobacije koje im je Jonathan zadao. Fletcher je shvatio da ne postoje granice. jedne noći Jonathanu se približe dva druga galeba sjajna poput zvijezda. Jonathan je naporno vježbao tu vještinu i tako je sa Gangom došao na neki čudni planet. Jonathan ih je upitao tko su. U toj utrci nije mogao pobjediti jer znanje nema granica. Jonathan he sve više razmišljao o Zemlji. Isprva je opet bio odbacivan.Ivana Brlić Mažuranić Bilješke o piscu: Autorica ove sad već potpuno priznate klasične knjige. No. Iznenada dva galeba su nestala. umro je. Jonathan je bio uvjeren da slijedi viši cilj života. Dobio je instruktora galeba Sullivana. Jedne većeri saznao je od starješine Ganga da nebo nije ni u kojem vremenu . jedne večeri Gang je nestao. mladi i neobuzdani galeb koji je težio letačkom savršenstvu. Jonathan je tada vidio da je Fletcher ovladao snagom misli i prepustio mu podučavanje jata. Pri velikoj brzini udario je u stijenu i ništa mu nije bilo.

Regoč i Kosjenka nailaze na mnoge probleme koje uspješno rješavaju te tako dolaze do svog cilja. odvjetnika i političara u slavonskom brodu. Lica: Kosjenka . No brza i jaka rijeka Zlovoda potapa oba sela. "Slike" (zbirka pjesama 1912). a Regoč Ljilju najpametnijeg i najljepšeg dječaka u oba kotara. Umrla je u Tagrebu 21. Kopajući ispod zemlje (jer je Kosjenka željela vidjeti što je ispod nje).najljepši dječak iz oba kotara Tema: Susret Kosjenke s Regočom te svađa između dva sela Sadržaj: Radnja započinje na livadi s konjima na kojima jašu prekrasne vile. Nakon nekoliko pokušaja Regoč ipak zaustavlja vodu. Naime.je već u najmlađim godinama govorila i pisala francuski. sve do grada Legena gdje Kosjenka upoznaje Regoča. Tužni pastiri priopćavaju Kosjenki koja ih je u međuvremenu jako zavoljela.1938. stanovnici i jednog idrugog sela bili su u stalnoj zavadi pa su se starješine Ljiljinog sela uputile prema rijeci Zlovodi u namjeri da otklone nasip i tako potope susjedno selo. Kosjenka i Regoč odlaze tražiti dva sela koja su se Kosjenki učinila prelijepim dok je jurila na svom hirovitom konju. U 18 godini udaje se za Vatroslava Brlića. Izašavši na svjetlo dana kosjenka upoznnaje male pastire s kojima se vrlo brzo sprijatelji. Najmlađa među njima Kosjenka dobila je najbržeg konja koji je odvoji od ostalih vila i odvede preko širokih ravnica. šuma.. "Priče iz davnine" (1916). ogromnog diva koji je cijeli svoj život proveo brojeći srušene zidine grada Legena. a kasnije još njemački. te tako izazove val veselja koji brzo splasne jer je cijelo selo odnosno sela bila pod vodom bez žive duše. koji mu ispriča nesretnu priču o oba sela.09. "Škola i praznici"(1905). "Zgode Šeegrta Hlapića" (1913).div Liljo .. Svi bi tako gledali kako Zlovoda ruši sve što se pred njom nađe da se Kosjenka ne dosjeti i poviče Regoču da rupu kroz koju je prolazila voda začepi svojim tijelom. Objavila je sljedeća djela: "Valjani i nevaljani" (1902). ruski i engleski. a pastiri se spašavaju tako što ih Regoč prenosi na uzvisinu do koje još nije dolazila voda. da nemaju kako živjeti .vila Regoč . Pošto tamo vječno pada snijeg odnosno nikada nema ljeta.

Petar je proživio kugu na Hvaru. a da i znaju sve je onako pod vodom.jer nitko od odraslih nije preživio. godine. pa tako krene on nazad u svoj hladni Legen. Nasljednjik bogata očeva imanja na Hvaru i Visu. jela i vrijeme objeda. godine u starom gradu na Hvaru. a usred sela kula u kojoj je živjela preljepa Kosjenka. sagradivši samo jedno selo. većere i počinka.Petar Hektorović Bilješke o piscu: Pripadao je hrvatskom uskom krugu hrvatskih pisaca XVI stoljeća. godine i provalu turaka na otok. Lica: Nikola. Školovao se u splitu. Rodio se 1487. Vrati se nakon godinu dana i našao sve u neredu. pred kojima je bježao u indiju. u istaknutoj plemičkoj obitelji. a 1539. A što je bilo s Regočom? On se naime uplašio kad je vidio naborana lica djeda i bake te je pomislio da su oni proživjeli strašne muke. a na njihovo najveće iznenađenje na jednom prozoru ugledaju lica djeda i bake. Paskoje Tema: Trodnevni lov Sadržaj: Prvi dan Nikola i Paskoje otkrivaju nam veliku radost opisivajući svoj Tvrdalj. načine ribanja. ne znaju obrađivati zemlju. Obišavši cijelo mjesto . ribe i ribarski pribor. Hektorović je doživio dugu starost i umro u Starom gradu 1572. Tada Ljiljo naredu Regoču da probuši rupu u zemlji koja proguta svu vodu i ponovo se pokažu krovovi sela. gdje je stekao prvo humanističko obrazovanje. znanje latinskog jezika i filozofije. a ionako ga se je zaželio. Otad pastiri žive u sreći i veselju. Objavio lektire u 30. prosinac 2004 20:59:00 | 2 komentara Ribanje i ribarsko prigovaranje . razgovor i pjevanje za vrijeme veslanja i odmora i ostale djelove puta.

Svaki put je zvonila no ta zvonjava imala je ritam pa su građani to posebno voljeli. Iste te večeri ptičar Boltek zaprosio je Mandušu na što je ona željno čekala. Nije se znalo tko je zapravo on ali se sljedećeg dana o njemu pričalo. čemppresima. Bila je istaknuta hrvatska novinarka i spisateljica. sa svojim zidovima. zlatne kose. no kad su se vratili sa svijetiljkom nije ga više bilo. Taj požar nije sam izbio već su ga kanonik Šimun i njegov rođak Tomica podmetnuli kako bi za vrijeme zvonjave kanonik mogao ljubiti Mandušu. .i dočekavvšivečeru i počinak s kojim završava prvi dan. u Zagrebu. u kojem je provela djetinstvo. Drugi dan Već na početku drugog dana plovidba je ispunjena bugaranjem. Kraljica Hrvata. Drugi dan završava s pjevanjem i pripjevanjem pitanja i odgovora. Manduša je bila mlada djevojka. Treći dan Početkom trećeg dana u epizodi s galijom koju će sresti na svom putu. Kći Lotršćaka. opet u središtu pažnje bili Tvrdanj i to u punoj ljepoti. i drugim ljepotama što ga krase. pa zajedničkim u dva glasa. a umrla 1957. plavih očiju te dobre duše. Kao novinarka razobličavala je režim Khuena Hedervaryja. pa su svi muškarci išli pomagati pri gašenju. lozom. Grič je imao dvije znamenitosti. najprije Paskojevim pa Nikolinim. Sljedećeg dana na Griču je izbio požar. Kako je krasopisac Iglica slučajno naišao spasio je Mandušu. Među njezinim brojnim romanima ističu se Grička vještica. Nekoliko trena kasnije Gričom je prohujao antikrst. čime se nesumljivo opterećuje pjev. Gordana. Nadimak Zagorka uzela je iz ljubavi prema Hrvatskom zagorju. u selu Negovcu pokraj Vrbovca . Objavio lektire u 30. Republikanci i drugo. ali i socijalnih i pustolovnih romana kojima je stekla veliku naklonost široke čitateljsk e publike. kamenim stupovima.Marija Jurić Marija Jurić Zagorka rođena je 1873. a to je bila Manduša i krasopisac Iglica. a borila se za žensku ravnopravnost. Čekala je svog zaručnika ptičara Bolteka koji ju je trebao zaprositi. prosinac 2004 20:58:00 | 0 komentara Kći Lotršćaka . pretežno povijesnih.

mlad i zgodan čovjek. a majka Marta je kasnije proglašena ludom. grada i dvorca. U zadnji čas Manduša je dotrčala i rekla da ga uzima za muža. jer se doznalo za događaj u tornju. U nama još samo žive kao legenda. Divljan ga je upitao dali se sijeća kako je obesčastio njegovu majku te mu rekao da će ga on kao njegov sin golim rukama zadaviti. Manduša je pala u ruke Brandenburga na čijoj se strani nalazio i kanonik Šimun te je tražio Divljanovu glavu zauzvrat. Manduša je dva puta pobijegla od Divljana. Bio je vrlo visok. na što su ljudi dobacivali da je antikrstica. a je time Manduša spasila život antikrstu. Njezin otac obećao je Šimunu dvorac na Jablanovcu. Boltek je raskinuo zaruku s njom. a on i Manduša opet su se našli u toplom zagrljaju. Radnja se pretežno vrši na Griču i jednim dijelom u Turopolju. Odmah su ih vijenčali. On je dobio Mandušu te ju je odveo na “crni otok” . ugodno su se smjestili su se u Pogledićevom dvorcu. htijeli su ga smaknuti. vrata. Bradenburg je želio uzeti Turopoljcima njihove plemićke povelje te je zbog toga došlo do bitke u kojoj su Turopoljci pobijedili. samo je ovaj puta Divljan brzo dotrčao pa su se našli samo njih dvoje. U međuvremenu je Šimun ponovo podmetnuo požar . Pošto je antikrst demolirao Plemenšćakovu gostionicu. jer ona u stvarnosti nije bila Plemenšćakova kćer već ju je netko kao dijete ostavio ispod Lotršćaka. Kako bi se Divljan odužio vratio je Poglediću kćer koji je bio zarobio Brandenburg. te joj je zauzvrat ostavio njezinu nevinost. a oči smeđe kao drvo. Otac je bio vrlo bogat turopoljac. no budući da je žena bila trudna bojao da će sve ostaviti dijetetu pa je izmislio da se dijete rodilo izobličeno. Prevladavaju osijećaji između Divljana i Manduše te ima puno opisa okoline. Šimun je dijete podmetnuo pod zvono znajući da će ga Plemenšćak uzati. Šimun. Manduša ga je odbila te ju je Šimun zatvorio u kulu i zazidao ulaz tj. . a za oca se ništa nezna. Mandušini pravi roditelji bili su turopoljski plemići. Antikrstovo ime bilo je Divljan. Manduša. Svi su se ispričali za događaje .Mandušu su nazvali kći Lotršćaka. no njemu je ona zapela za srce pa ju je išao tražiti. Marta je na to poludila. U ovoj knjizi glavne likove čine Divljan. Zid su ponovo zazidali te su se kasnije vratili na Grič. Divljan je na “crnom otoku” sreo Martu te je naišao na svježe zazidani zid. Imao je kosu boje noći. Ljudi su ga proglašavali junakom. Divljan se čudio što ga je spasila nepoznata djevojka. Nedugo kasnije Divljan je saznao da je Šimun odveo Mandušu. Brzo ga je razbio i unutra našao Mandušu koja je izgledala kao kostur jer nije imala dva mjeseca ni mrvicu kruha. te su Mandušu ogovarali i dobacivali riječi. a Šimuna su prokleli te ga izbacili iz Griča. dok su ostali sporedni. Kad su se našli. Znao je da je u većoj opasnosti nego kod Brandenburga. To je i učinio.

Kad je vidio da je našao ravne sebi. Iznenada dva galeba su nestala. jedne noći Jonathanu se približe dva druga galeba sjajna poput zvijezda. Jonathan je bio spreman. Starješina ga je ukorio i protjerao iz jata. ni na kojem mjestu. prosinac 2004 20:57:00 | 0 komentara Galeb Jonathan Livingston . Bio je buntovnik i nije mario za ostale galebove. Jonathan ih je upitao tko su. I oni su bez imalo muke izvodili sve akrobacije koje im je Jonathan zadao. Odgovorili su mu da su njegova braća i da ga vode kući. Otkrio je da može letjeti brzinom od 500 km/h. Fletcher Lynd. A onda. pravoj kući. tada su tri galeba nestala u tamnom nebu.Knjiga mi se sviđa jer nema dosadnih dijelova i jer govori o prošlim zbivanjima. Boljelo ga je što njegova braća nisu htjeli ni čuti ni vidjeti što je naučio. Bio je mršav. Ni manje nesreće koje je imao u zraku nisu ga pokolebale. Napornim vježbanjem uspio je postići brzinu od 396 km/h. Jonathan je sletio na obalu gdje ga je dočekalo desetak drugih galebova. oči sjajne. To je bio rekord jata i Jonathan je očekivao pohvale od Starješine. Ubrzo je saznao da je došao u zajednicu u kojoj je svima stalo da svoju tehniku letenja dovedu do savršenstva. No. Mjesto radnje : nebo i zemlja Vrijeme radnje : suvremenska radnja Tema : Galeb Jonathan želi naučiti savršeno letjeti Osnovna misao: Često se dogodi da zajednica ne želi ili ne može razumjeti više ciljeve pojedinaca i stoga taj pojedinac bude isključen iz zajednice. ali on je odletio mnogo dalje. Sullivan. U njoj je došlo do izražaja autorove ljubavi prema plavim visinama i sklonost metaforičkome i simboličkom prikazivanju života i spoznaja o njemu.Richard Bach Ime pisca : Richard Bach Bilješka o piscu: Richard Bach je suvremeni američki pisac. nebo je . a pozornost čitatelja privukao je modernom bajkom "Galeb Jonathan Livingston". To je legenda koja spada među najpoznatije i najljepše legende u Hrvatskoj. Jonathan je sve lakše izvodio svoje akrobacije. Dobio je instruktora galeba Sullivana. Bio je vojni pilot. Međutim. Njegovo djelo "Galeb Jnathan Livingston" mnogi uspoređuju s djelom "Mali princ". on je samo želio postati letački virtouz. Gang Sadržaj priče: Galeb Jonathan Livingston nije bio kao ostali galebovi. Jedne većeri saznao je od starješine Ganga da nebo nije ni u kojem vremenu . I dok dok su ga roditelji molili da bude kao ostali galebovi i da se brine kako doći do hrane. no letenje je volio više od hrane. Lica : Galebovi Jonathan Livingston. tijelo mu je postalo blistavo. Objavio lektire u 30. Bio je protjeran na daleke hridi. Jonathan je bio uvjeren da slijedi viši cilj života.

Uskoro je dobio još šest učenika i sa njima i sa Fletcherom želio se pokazati svom starom jatu. Na Zemlju je otišao zato jer je želio naučiti letjeti ostale galebove koji su protjerani kao što je bio i on zbog letenja. Pri velikoj brzini udario je u stijenu i ništa mu nije bilo. Prvi mu je učenik bio galeb Fletcher Lynd.Bio je vrlo mlad i znatiželjan. Na pučini. a bavio se i akrobacijama športskim avionima. Isprva je opet bio odbacivan. Tragovi toga djela prepoznaju se i u Galebu Jonathana Livingstona. Sullivan ga je nagovarao da ostane. Pozornost čitatelja privukao je modernom bajkom Galeb Jonathan Livingston. suvremeni američki pisac rođen je u SAD. U toj utrci nije mogao pobjediti jer znanje nema granica. Naučio je i da se snagom misli može stići gdje god se želi. umro je. Bilo je to jednog mladog i sunčanog jutra. No. Na nebo se mogao vratiti u svakom trenutku jer je svladao vrijeme i prostor.savršeno i može biti bilo kad i bilo gdje. daleko od obale. Jednog dana Fletcheru se dogodila nesreća.Richard Bach Richard Bach. jedne večeri Gang je nestao. da je sve moguće. a imao je tako sjajno perije da se iz daljine činilo zlatno. Tako je kod galebova počeo radni dan. u kojoj je došla do izraza autorova ljubav prema plavim visinama . Jonathan he sve više razmišljao o Zemlji. Jonathan je naporno vježbao tu vještinu i tako je sa Gangom došao na neki čudni planet. Po zanimanju je bio vojni pilot. a sam je otišao među druga jata . za utjelovljenjem savršenstva i njegova utrka sa znanjem. A Jonathan Jonathan je u to vrijeme bio najljepši i najsavršeniji galeb na svijetu. Tada je počeo njegov lov za Jonathanom. Jonathan je tada vidio da je Fletcher ovladao snagom misli i prepustio mu podučavanje jata. More je bilo kao ulje i nije bilo ni daška vjetra. potpuno sam vježbao je galeb Jonathan Livingston. prosinac 2004 20:57:00 | 0 komentara Galeb Jonathan Livingston . Za njega je letenje bila umjetnost koju je želio temeljno . U njegovom životu i književnom djelu Richarda Bacha ima mnogo sličnosti s francuskim pilotom i književnikom Antoineom SaintExuperyjem i njegovim djelom Mali princ. no malo-pomalo na tisuće galebova okupljalo se oko njega i željelo postati kao on. Još je samo trebao naučiti kontrolirati novostečenu vještinu. Objavio lektire u 30. Fletcher je shvatio da ne postoje granice. mladi i neobuzdani galeb koji je težio letačkom savršenstvu. Milju od obale bili su ribarski čamci koji su bacali loše mamce galebovima. no Jonathan je ipak otišao.

Njarnjasi.Svo znanje koje je imao Jonathan prenio je Fletcheru. TEZA : BILJEŠKA O PISCU Marin Držić (1508-1567) je u Dubrovniku sredinom 16. Jonathan ih je počeo podučavati. U nepunih deset godina (1548-1557) napisao je dvanaest djela za pozornicu.a govori se o galebu Fletcheru. . jer su bili suprotnog mišljenja. mora tj. Svoje drame Držić je pisao za prikazivanje u određenim prigodama. Lowellu. Jonathan je raširio krila i odletio u nepoznato. Razumljivo je stoga da su Držićevi komadi osim u Vijećnici i na prostoru ispred Kneževa dvora prikazivali i u salonima gospodskih kuća u gradu i okolici. znatiželjnih i odbačenih galeba da su osnovali školu. Imao je vruću želju da nauči letjeti. ali mu nije išlo.Marin Držić 1. Tamo je bio dobar učenik. Radnja se odvija na obalama. Nakon dugog leta došao je skupine galeba koji su se također posvetili letenju. Knjiga nije baš od najboljih. od kojih su se neka izgubila (naprimjer komedija “Pomet”). Objavio lektire u 30. Ova knjiga govori o ljepoti visina. pa bi se moglo nešto izbaciti. Ima puno opisa. Kad je došao do druge obale naišao je na mlade galebe koji su došli da nauče letiti. ali je inače dobra.savladati. da nema granica. Glavni lik je galeb Jonathan Livingston. o njihovom kontrastu. Fletcher se nasmiješi. Sve je više bilo mladih. Tako je počela njegova utrka za znanjem. isprobavao niske letove i sve moguće akrobacije. Preveo je i tragediju “Hekuba”. ali se može pročitat. talijanskog pjesnika Lodovica Dolce. Kad je odrasao jato ga je odbacilo. Henry i ostali. Garzarija. misleći na Jonathanove riječi. a neka su sačuvana samo djelomično. Snabdijevao je amaterske družine (Pomet-družina. Uvijek im je tumačio da nema ograničenja tj. i sve je davao od sebe da ostvari svoj san. što mi se posebno sviđa. Nakon dugog vremena Jonathan se uzdigne u zrak i napusti učenike kličuči:”Nema granica”. Učenici su smatrali Jonathana kao sina Velikog Galeba. a jato nikad nije tako kaznilo kao njega. stoljeća razvio živu i plodnu kazališnu djelatnost. moru i na početku u ribarskom selu. Družina od Bizara) scenskim djelima i sudjelujući i sam u organiziranju predstava postao je središnja ličnost dubrovačkog kazališnoga života. U knjizi ponekad prevladavaju dosadni i nepotrebni odlomci. prosinac 2004 20:57:00 | 3 komentara DUNDO MAROJE . U njoj su pretežno učitelji bili prvi galebovi koji su učili kod Jonathana.brz i jak. Najviše mu se sviđao galeb Fletcher Lynd.Uvijek je ekspepimentirao. Starješina ga je dugo vremena podučavao i tako je nakon nekoliko godina napustio svoje prijatelje. Bio je mlad.

dao je svom sinu Maru pet tisuća dukata da ode iz Dubrovnika u Jakin. Skup. Za vrijeme boravka u Italiji (1539-1545) Držić je pored ostalog upoznao i dostignuća pastirsko-mitološke drame. Kad je Maroje to doznao. izdavačko poduzeće.Kad se spremao da piše scene za svoju publiku Držić nije morao izmišljati okvire svojih drama. Arkulin. Zagreb. ”Mladost”. Ubrzo tamo Maro potroši sav novac. mislio da će mu se sin Maro obogatiti. 1972. a te su drame bile posebno razvijene u gradu Sieni gdje je on i boravio. pa potom iz Jakina u Firencu te mu je još rekao ako mu dobro krene neka ode na Sofiu. Ali Maro nije poslušao oca. TEZA : KRATAK SADRŽAJ Dundo Maroje. te je iz Jakina otišao u Rim. Oni su u renesansnoj dramaturgiji bili zacrtani i prihvaćeni. Dundo Maroje. te je posebno dobro osjetio kakve sve scenske mogućnosti pruža ona grana pastirske igre koja svoj zaplet i svoj smijeh zasniva prvenstveno na susretu između rafiniranog pastira. odmah je sa svojom slugom . Pjerin. Njegova djela: Komedija od Pometa. 2. Podatke našao: U knjizi “Izabrana djela” od Marina Držića. a ne u Firencu... Na taj je način novčano pohlepan otac. Tripče od Utolče.

Na kraju su ipak Ugo Tudeško i Laura postali vjerenici. što je on ubrzo zatim i učinio (kasnije ih je dao ocu da ih stavi u jednu kutiju). Potom se svi vraćaju u Dubrovnik. Kad se u Dugrovniku doznalo šta Maro radi u Rimu došla je i njegova vjerenica Pera. Zatim ga je njegov sluga Popiva savjetovao da uzme Lauri tri tisuće dukata. Uskoro su se otac i sin sreli. Potom dolazi do svađe između Mare i Laure jer Maro nije htio priznati za Peru. Kad je Maro doznao za dolazak oca. Maro je najgore “prošao” jer je izgubio Lauru i Peru (a i njegov sluga Popiva dugoželjenu Petrunjelu). . Novce je potrošio na djevojku Lauru. Njihov prijatelj Dživolin ih je o svemu obavijestio.Bokčilom otišao u Rim da ga nađe. raspravili i razjasnili. U potrazi su mu pomagali neki dubrovčani. Dotle je Laura doznala za dolazak Marova oca (čula je razgovor Bokčila i Popive). njemca) da laže. te je krivio Pometa(slugu od Uge Tudeška. njena baba i njen brat Dživo. pravio se da ga ne poznaje (zbog toga da mu ne skine nasljedstvo). Isto je zadesilo i (njegovog slugu) Pometa i (njezinu slugu) Petrunjelu. Dotle je sin Maro živio kao bogataš.

” Dundo Maroje sastavljen je na način Plautinsko-talijanskih komedija šesnaestoga stoljeća. TEZA : USPOREDBA DUNDA MAROJA I MARKA U ovom djelu u največem su kontrastu sin i otac. TEZA : ANALIZA DJELA Ova komedija ima dva prologa. jer će u njoj biti ista lica. Po mom mišljenju ovo je djelo prikazuje likove koji su u kontrastu jer nije dobro biti kao Dundo Maroje veliki škrtac. a kako ga je i ove godine vjetar ovamo donio. ne pazeći da zgode budu udešene. u kojima se pjesnička mašta napinje i natječe kako će intrigom prikazanih osoba bolje zamrsiti čin. Tu se u jedan dan križaju zgode i nezgode nemogučim. U drugom prologu govori pjesnik:”Ova će komedija biti nova i stara. Mislim da nam je tu poruku htio prenijeti i sam pisac okarakterizirajući ova dva lika i njihove postupke da i sami shvatimo da treba voljeti i čuvati novac do neke mjere. 4. kako je pred tri godine učinio svojim dijelom čudesa. . samo neka se čuvaju zlih jezika. a stara.3. a ni kao Maro veliki rasipnik. ljude i žene. a njegov sin Maro za kojega novac i nema neku veliku vrijednost. jer sljedi onu prvu komediju od Pometa. on daleko nadmašuje ostale svojom zapletenošču i svojom originalnišču. U prvom pjesnik pozdravlja vlastelu. Usporedimo li ga sa komedijama koje su nastale u to doba. brojem. da se sabere i razabere. da čovjeku treba mnogo razmišljanja. Prikazat će im opet svoju vještinu. nova. Sjeća ih. Dundo Maroje je veoma škrt i voli novac. puk. staro i mlado.

TEZA : KONTRASTI U ovom djelu možemo nači neke kontraste kao što su : 1. duhovit i snalažljiv. . 2.5. sloj sluga. Mislim da Držić zauzima negativan stav prema prvom sloju tj prema građansko . bistar.patricijskom sloju. intelektualno bezizražajan. a dok je sloj obespravljenih tj.Sukob starosti i mladosti (sukob generacija) : Staru generaciju bi u ovom djelu predstavljao Dundo Maroje a mlađu Maro.Građansko .patricijskog sloja i sloja obespravljenih : Građansko .patricijski sloj je bjesan.

Nakon toga dovršava skulpturu svoga anđela i umire. u njegovoj se glavi rađaju sve mračnije misli. prosinac 2004 20:56:00 | 0 komentara ANĐEO . godine na otoku Visu. te mislim da je tako Marin Držić želio stvoriti idealan lik. već moramo biti negdje između ova dva lika.RANKO MARINKOVIĆ Pripovjetka “Anđeo” opisuje posljednje dane bolesnog majstora kojega razdiru sumnja i strah. . nije pre teško za shvatiti. g. U djelu prevladavaju monolozi i razmišljanja. a radnja je zanimljiva. KRATAK SADRŽAJ: Majstor je prije nego što ga je shrvala bolest isklesao velikog anđela za svoj grob i želi ga dovršiti. čiji se svijet ruši. Filozofski fakultet završio je u Zagrebu. U godinama odmah iza drugog svjetskog rata uvrštava se u red naših istaknutih književnih stvaralaca pišući pripovijetke. Mislim da nam je pisac ovom dramom želio prenijeti poruku da ne smijemo biti ni rasipni kao Maro pa ni škrti kao Dundo Maroje. Glavni lik (majstor) i njegovo duševno stanje opisani su u detalje. BILJEŠKA O PISCU: Ranko Marinković. Njegova nada sve više tone u more mračnih misli. Boji se da Lojz ne dovrši anđela. Kako majstor sve više oboljeva. S njim žive i njegov šegrt Lojz. MJESTO RADNJE: Radnja dijela je smještena u Zagreb. počinje o njemu razmišljati kao o čovjeku koji mu priželjkuje smrt. Jedne noći ustaje. objavljivanjem poezije u časopisima. skupivši zadnje snage i potvrđuje svoju sumnju. jedan od najznačajnijih suvremenih hrvatskih književnika. u godinama uoči drugoga svjetskog rata. rođen je 1913. Objavio lektire u 30. počinje sumljati da mu žena voli Lojza. TEZA : ZAKLJUČAK Ovo djelo mi se veoma sviđalo. u kuću bolesnog majstora Alberta Kneza koji umire. Anđeo je simbol životnog stvaralaštva pojedinca koje on čuva i želi ga dovršiti da ono postane trajna vrijednost i simbol njegove muke. napuštenim. praizvedbom drame “Albatros” na sceni Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. ljudi koji su veliki rasipnici te oni koji su veoma škrti. te njegova druga žena Frida. Osjeća se usamljenim. Svoj književni rad počinje vrlo rano. jer je napisano takvim jezikom da ga mogu svi razumjeti tj. Kao dramatičar predstavlja se 1939.6.

eseje i kritike. na radiju I televiziji .Šarca. “Ni braća ni rođaci”. “Pod balkonima”. drama.. 1959.. “Politeia ili inspektorove spletke”..a nastavio ga zatim u Koprivnici . 1955.. hrabar kao Divlji konj . Prozne . drame se i danas izvode na domaćim i brojnim svjetskim pozornicama. drama.Božidar Prosenjak Bilješke o piscu : Božidar Prosenjak rođen je 1948. Popis Marinkovićevih djela prema godinama prvih izdanja: “Albatros”. kod gospodara .. u Podzemlju . romane. 1953. 1980. pripovijest.. na Hipodromu Vrijeme radnje : nepoznato ??? LIKOVI: Divli konj : hrabar . 1949..Godine 1980. pjesničke I dramske priloge objavljuju u dnevnom I periodičnom tisku. objavio je zbirku pjesama I kratkih proza za djecu pod nazivom « A »Zapažen književni uspjeh zabilježio je romanom «Divlji konj» za koji je 1989. djeluje kao slobodni stvaralac .Član je DHK . 1964. pripovijetke. 1951. ali poslije ga je shvatio . radio i televizijske adaptacije i izvođenja. Sivku . 1986. “Oko božje”. Nera : susrela je Divljeg konja kod Gospodara .. godine primio nagrade «Ivana Brlić Mažuranić» I «Grigor vitez » Fabula: Uvod : Život divljeg konja u divljini kad je bio ždrijebe Zaplet : Kod Gospodara I bijeg od njega(Divljeg konja) Život u Podzemlju I njegovo maltretiranje Vrhunac : Utrka divljih konja kod Gospodara I na Hipodromu Rasplet : Divlji konj je uginuo prirodnom smrću Mjesta radnje : U divljini . Ponovno je srela Divljeg konja u podzemlju . roman. 1993. 1948. pripovijetke. poslije . 1966.Od godine 1984. “Kiklop”. kad je bio malen mrzio je I Zakon .te pokrenuoi uređivao biblioteku « Albatros « u velikogoričkom Centru za kulturu . filmske. drame.. drama. “Nevesele oči klauna”. kazališne kritike i eseji.novele. “Never more”. “Geste i grimase”.antologije I školske udžbenike. mrzi Podzemlje .Surađuje u časopisima za djecu . štiti prijatelje . roman. malo je strah bilo kad je bila u Podzemlju . 1949.Tamo je započeo svoje školovanje .. 1982. 1939.imao je puno prijatelja Neru . godine u Koprivnici.Radio je kao novinar u Narodnom sveučilištu u Velikoj Gorici . pripovijetke. vodvilj. Sretno djetinjstvo proveo je uPodravskom seocetu Kuzmincu . pripovijetke. vjerna prijateljica Divljeg konja. pripovijest. 1953. imao je svoju kolibu Zvijezdu I svoju kćer Cezu . Objavio lektire u 30.Radovi su mu uvršteni u zbornike . Njegova su djela do danas doživjela brojna izdanja u zemlji i inozemstvu. “Proze”.. “Glorija”..gdje je diplomirao romanistiku na Filozofskom fakultetu.Parizu I Zagrebu ... “Poniženje Sokrata”. “Karneval i druge pripovijetke”. poginula je kad je ušla kroz vrata iz kojih konji više ne izlaze ( ubijena je ) Šarac : Isto jedan od vjernih prijatelalja Divljeg konja . 1977.. “Ruke”. zbirka eseja. “Pustinja”. roman. prosinac 2004 20:56:00 | 0 komentara Divlji konj . a pripovijetke i romani doživjeli su mnoge kazališne. bio je uporan kad je tražio Zvijezdu. “Zajdenička kupka”..

Nakon toga Magdalena sti`e u biskupiju i don Jere joj povjerava zadatak. Najosnovnije crte fabule: 1. Teme i likovi njegovih djela pripadaju mediteransko-oto~kom ili gradskom. Don Jere koji ve} du`e vrijeme gaji ljubav prema njoj..slika U maloj `upi u Dalmaciji sve}enici poku{avaju razbiti monotoniju malog mjesta i jedan od najmla|ih. Ona mu pri~a kako se zaredila i pri~a o svome ocu i njegovu cirkusu. Najpoznatija njegova djela su: zbirka novela “Ruke”.slika Scena predstavlja sakristiju. don Jere smi{lja na~in na koji bi u~vrstio vjeru naroda. ali ga don Zane odvla~i i tra`i od njega da {to prije predstavi kip Biskupu koji je za nj jako zainteresiran. prosinac 2004 20:56:00 | 0 komentara Glorija . dramski autor i esejist. roman “Kiklop”.ona isto nije bila u Podzemlju. gra|anskom ili malogra|anskom svijetu. romanopisac. On pri~a sve}enicima o svom kipu Isusa na raspelu u koji je ugradio mehanizam koji pokre}e Isusovao tijelo. Prije nje toga jutra u biskupiju dolazi i ~ovjek po imenu Rikardo Kozlovi} alias Floki Fleche.Ranko Marinković Osnovni podaci o autoru: Ranko Marinkovi} je ro|en 1913. hrabra . @eli da ga sve}enici prika`u narodu.mu je Sivka rodila sina . 2. ironijom i tragi~nim shva}anjem svijeta. Garov : pas koji je čuvao konje kod Gospodara . jer smatra takvo djelo oskrvnu}em prirodne ljepote. Magdalena se gleda u ogledalu i divi se samoj sebi. Snažna kobila . koje izgleda kao da je `ivo. Najistaknutiji je suvremeni hrvatski novelista. drama “Glorija”. jako se brine o Cezi . Ostali sve}enici se ba{ i ne sla`u s tom idejom ali ipak pristaju. Don Jere zamoli predstojnicu obli`njeg samostaana da mu po{alje jednu opaticu.slika Radnja se nastavlja odvijati u crkvi gdje Magdalena sjedi glume}i Madonu. a ne svetom stvari. Sivka : Vjerna prijateljica Divljeg konja . te na kraju ispada da je Kozlovi} Magdalenin otac. Djela su mu pro`eta crnim humorom. rodila je sina . na kraju se ispostavilo da je Ženka koja je rodila nekoliko mladih . 3. Objavio lektire u 30. . kad se vratio Divlji konj Iz Podzemlja pobjegla . i jednog jutra sti`e Magdalena. Zvijezda : Bila je vjerna kobila Divlje konja .Vulkana .. a ne `eli to priznati.On nije bio u Podzemlju I nije vidio užasu Podzemlju . godine na Visu. ali ga don Jere otjera iz biskupije. rodila je kobilu Divljem konju Cezu . Zami{lja kako bi bilo dobro zamjeniti kip bogorodice s `ivom opaticom koja bi povremeno pomakla o~i i tako uvjerila ljude u postojanje Boga. Kozlovi} odlazi da uredi kip. Njezin otac dolazi u crkvu i prepozna ju.

a Toma ga uvjerava da je to samo kip. Dolaze ~etri klauna i zabavljaju je. a ona sada `eli samo vidjeti svoga oca. U garderobi pri~a sa Tonijem. Ka`e joj da }e tra`iti od njenog oca da ju ne pusti da izvede to~ku.slika Radnja se odvija u Katedrali. a ja sam stajala mirno kao kip! Gledala sam kako mi se starac mu~i. 6. a don Zane ulazi. Don Jere sjedi u fotelji. kako je don Zane dobio Biskupiju. To je bilo za tvoju ~ast i slavu. Ukorava ju i zbog njenog pona{anja.” Uto u|e don Zane i ni{ta ne rekav{i prijekorno pogleda don Jerea. Kozlovi} krene prema vratima. Toni moli Kozlovi}a da zaustavi to~ku jer je Glorija . te je do{ao kada je vidio plakat. Svi ljudi su ve} iza{li iz crkve osim Kozlovi}a i `ene koja moli za svoga sina. ali on ipak ne `eli potpuno priznati da i on nju voli. Ona mu na to priznaje da ga voli. Toma za to vrijeme `eli zatvoriti crkvu pa tjera Kozlovi}a van. Zatim joj ka`e kako je uni{tio kip. Glorija opet nastupa. a ja sjedim tamo podlo. Ona ga je primjetila jer je ~ula glas:” Pazi! Pazi!” Toni ju razuvjerava. kao artistica. da orkestar svira fortissimo. ali zastane i ka`e kako je to nekad bila njegova k}i. On joj prigovara da se Toni stalno smuca oko nje. U zavr{nom dijelu to~ke netko pokuca na vrata.slika Radnja se zbiva u cirkusu. jednim od klauna. Tad dolazi i `ena koja je molila za svoga sina. Toni izlazi. a ona se pravda:” Ro|eni se otac previjao preda mnom. a ona svijesna svoga zadatka ignorira oca. kako vas na koljenima moli za jednu moju rije~. 4. a klauni izlaze. a don Jere pri|e oltaru i u molitvi se ispri~a gospi: “ Gospo. kako je sve izgubila i kako je ustvari jako zla. a Magdalena pla~e. {to zato {to je pohlepan za slavom. Glorija otjera don Jeru u gledali{te i krene izvesti to~ku. On ne `eli poslu{ati don Jeru. U sobu ulazi don Jere. ali uto u sobu ulazi Kozlovi}. On ju kori zato {to je proplakala pred ocem. a na kraju joj priznaje da je “obolio na `ivcima” i da je ovdje na lje~enju. kasno popodne poslije ve~ernjice. i kako njoj. Kozlovi} nato provaljuje u sakristiju i ona odlazi s njim. Tada ulazi Tomo nose}i novo raspelo. a don Zane mu ka`e da se Magdalena zaljubila u njega. a ona kao da ne{to predosje}a tra`i od Tonija da prenese poruku maestru. @ena ju moli da joj spasi sina. Odlaze odslu`iti ve~ernjicu. sagrije{io sam te{ko. On joj govori kako je biskup umro. Uto Glorija zajeca. Kozlovi} gleda u Gloriju. Oprosti. oprosti.Don Jere i don Zane se sva|aju. ali Kozlovi} se neda.ulazi i kori ju jer je raspustila vi{e kose nego prije. Ponavljaju jo{ jednom neke datalje o to~ki i on odlazi. Ka`e mu kako vi{e ne mo`e moliti. kao najgora ni{tarija. ali ju je sada izgubio. Don Jere jo{ dugo ostaje sam i u napadu bijesa razbije raspelo. a on joj priznaje da nije `elio da joj se vrati ljubav za “onim” `ivotom. bez i jedne suze u oku!” Ona ga pita za{to joj nije dopustio da vidi oca. zbog njegovih grijeha. a ona ga samo umiri. Tome odvodi Magdalenu u crkvu. {to zato {to mu ne vjeruje. a otac ju moli da ga prihvati. jer se trapez malo prije njene to~ke otrgnuo.slika Scena prikazuje sakristiju katedrale. a to bi ljudi mogli primjetiti. Pri~a mu kako je prije sedam godina skoro poginula. 5. prijeti propast. Toma obja{njava da joj je sin umro. Dolazi don Jere i uvjerava Kozlovi}a da to nije Glorija nego kip. a sve zato {to joj ne mo`e otvoreno pristupiti. a ulazi Kozlovi}. On tvrdi da je to Glorija. Don Jereu obja{njava da ga je biskup kupio od Kozlovi}a. Don Jere okrivljuje Magdalenu zato {to je `eni dala la`nu nadu.

ali nije kako sama ka`e “bludnica”. jer nema onu unutra{nju snagu koju posjeduje Glorija. ubrzo nakon drugog svjetskog rata.. iz zadnje slike proizlazi da je ta ljubav ljubomora. Umjesto da joj ka`e da je voli on je stalno kori. Ona unato~ poznavanju vanjskog svijeta i odbojnosti samostana. ali se don Jere ne usu|uje otvoreno priznati da je voli. Don Jere ostaje sam i zapla~e. strogo vjerski `ivot. . Bepp i Kock.rastresena. Bimbo. Glorija pada i umire. ali ipak se on i don Jere vje~ito sva|aju oko ovog ili onog. Svoju `elju da ga napusti uspje{no potiskuje sve dok se svojim ~istim srcem ne zaljubi u don Jerea. ve} joj samo gladi lice i popravlja joj kosu.~etri klauna Karakterizacija likova: Glorija je `ena sa dva `ivota. a njegova silna `elja za Glorijom postoji ve}inom zato {to bez nje cirkus propada. Kozlovi} ni ne pla~e za njom. a zastor se spu{ta svr{avaju}i tragediju. Likovi: sestra Magdalena (Glorija Fleche) Rikardo Kozlovi} (Floki Fleche) Biskup don Jere don Zane Toma majka Toni. prihva}a taj samostanski. Tema djela: Neostvariva ljubav izme|u sve}enika i redovnice. vje~ito pronalazi pogre{ke u njenom pona{anju. ali Kozlovi} ni njega ne poslu{a. koji je zbog svog `ivotnog iskustva obi~no u pravu. Njezina ljubav je ~ista i iskrena. Mjesto i Vrijeme u djelu: Radnja se odvija negdje u Dalmaciji. Iako se na po~etku ~ini da Kozlovi} bezgrani~ni voli svoju k}i. jer su njegove radnje dobro promi{ljene i razra|ene. On cijeloj radnji daje stanovit balast. izgledu. Orkestar zasvira posmrtnu kora~nicu.. a ~etri klauna iznose Gloriju. On se boji priznati tako ne{to. Don Zane je stariji ~ovjek.

r o man. Drugi sukob je izme|u Magdalene i Jagode tj.g. iako su u~injena s plemenitim ciljem.. no ve le . N i br a}a ni ro |aci. Zagr e b 19 86 . Objavio lektire u 30. Glorije odnosno sukob vjerskog `ivota i svijetovnog `ivota..g.19 1 3 .. Z agre b 19 51 .g. no ve le . Z agre b 19 81 . Ne ve se le o ~ i klauna . O d 19 51 . N je go va dje la su: Pr oz e .Ideja djela: Dokaz da ljudska dijela nisu uvjek dobra. go dine . no ve le . Z agre ba~ ka kupka..g.. B eo gr ad 1 96 5 .g. Z agre b 1 94 9 . R edo vito je ~ lan HAZ U.g. 19 48 . O sno vnu {ko lu po laz io je u r o dno m mje stu. radi kao pr o fe sor na Z agre ba~ ko j Akade miji z a kaz ali{nu umje tno st. Zagr e b 1 94 9 .TEZA “Mrtve du{e”.. Tr i dr ame . R o |e n je na o to ku Visu 2 2 .-7 .Z agr e b 19 82 . Zagr e b. r o man. G imnaz iju je z avr {io u Splitu i Zagr e bu.g. ve} zato da bi se crkvena “~uda” mogla prikazati kao cirkusarije.g.. G este i gr imase .. Zagr e b. Po d balko nima.RankoMarinković 1.TEZA O PISCU.. dr ama. a naknadno u zavo du Hr vatske te kao dir e kto r HN K u Z agre bu. 1 98 8 . g.-4 . N e ver mo r e . Z agre b 19 77 . O ko bo ` je . Pustinja . ... Z a vr ije me r ata inte r nir an je u lo go r Fe rr o mo nte u Italij i.g.1 1 . e se ji. Zagr e b 1 99 3 . Po slije r ata radi u ministar stv u pr o svje te .. Sabr ana dje la 1 . 2. e se ji.g. Diplo mir ao je na filo z o fsko m fakulte t u u Zagr e bu.g. prosinac 2004 20:55:00 | 0 komentara Novele .. Sabr ana dje la 1 .Z agr e b 1 98 0 .g. Sukobi: Glavni sukob je ljubav izme|u don Jere i Magdalene i vjera koja takve veze zabranjuje. Simboli~nost: Cirkus u ovoj drami ne postoji slu~ajno. zatim su ga pre bacili u B ar i i na kr aju u sinajski z bje g “ El Shatt” .

`andari i narod Vrijeme→predve~erje i no} Prostor→oto~no mjesto . Neobi~na je simbolika u kojoj je vrijeme stalo. Jedan od njh je pisac i dugo jo{ slu{a kako se psi na ulci kolju oko kostiju {to su ostale nakon ve~era{nje gozbe i kako zlosutno tule u no} i laju na mjesec. 3. De{avaju se ~udni doga|aji pri ~udnim okolnostima. U zraku se ~uje lupet bubnja. Boji se spavati u njegovoj blizini. Pisac sam sebi od umora ka`e: ”Mrtve.. Zaklju~io je da je to ipak morao biti on. npr.. U selu `ivi Toninka koja vu~e za nos sve}enstvo. fratri}. Prisjetio se da je to gazdari~ina uspomena. On izjavljuj da voli oblake a ne `ene. U mjestu je velika crkvena sve~anost. U dubokom razmi{ljanju do~ekao je jutro na prozoru sobe. Glava mu slu`i kao neka lopta u vodi. Biskup i fratri} spavaju. Luda Tonka istrgala se i pobjegla tako da je jo{ mogla nastaviti sa svojim {alama. Biskup je odr`ao “Molidbu za magare}i rod”. Djeca su ih ga|ali kamen~i}ima. Lica→biskup. Nave~er je usljedio bal. Pisac se nalazi negdje kraj vode. Gazdarica prolazi kraj sobe i jo{ sva snena budi ga. On ju zamoli da uzme veliki no` pod isprikom da ga treba bolje osvjetlati. `ivota i literature. Zaklju~uje da je slabo za{ti}en od samog sebe. Kad se vratio ustanovio je da je prevaren. Dok je ispovjedao `ene do`ivljavao ih je kao bludnice. a posebno biskupa na taj na~in {to ni`e haljinu pred ljudima i pokazuje biskupu stra`njicu . Ona se gubi i na kraju nestaje. Postavlja si pitanje da li ima ne{to ratni~kog u njemu. Lica→pisac i gazdarca Vrijeme→no} Prostor→u sobi Tema→paralelom stvarnosti i ma{te. Na kraju banketa na{li su se i prosjaci da malo maste brk. Misli su mu bludne. “ni kazaljki nema na satu”. mrtve du{e. Sad legnimo mrtve du{e”.TEZA “Samotni `ivot tvoj”.Pisac je glavno lice.½½½½ drasti~no poja~ava sliku apsurda ljudskog polo`aja. Pred zoru mnogi su se vratili ku}ama. U masi netko se potukao. @eli ga se rije{iti pa razmi{lja da li da ga zaklju~a u ormar ili da ga baci kroz prozor. ^esto se ispovjedao nebu.Nema mjere tako da ju `andari trebaju odvest u `andarisku stanicu. No`em si je odrezao glavu i pona{a se kao da je i dalje du{a u tijelu. Na otok je doplovio biskup. Kad se probudo pri svjetlu opazio je no` zaboden u knjigu. Toninka. Sve}enstvo je sjelo za banket. Taj no` je donio gazdari~in pokojni mu` pomorac iz Carigrada. skupilo se mnogo vjernika. Kad je fratri} do{ao prevaril su ga da je banket na drugom mjestu.

Poslije pro~itanog pisme se razljuti ali kasnije su mu se vratile drage uspomene i trenuci zajedni~ke ljubavi i odmah se odlu~io da prvim jutarnjim brodom otplovi za Split. klesar majstor umjetnik ro|en odre|enog datuma . 4. @eli krstiti sina ali tako da njezin mu` ni{ta ne zan za to. Ona ga je ostavila jer se zaljubila i udala za jednog geometra. Njegov pomo}nik Lojze do{ao je po klju~ radione i ispri~ao mu je neobi~an san.umro u zagradi bez datuma. Skupio je snagu i spustio se do radione iako je bio mrak. Laskalo mu je {to ga Ana nije zaboravila. Lica→klesar Albert Knez. Na an|elovoj knjizi vidio je krasnim pisanim slovima Albert Knez.Tema→Ironija koja prati izlizane crkvene formule “Mir s tobom!”.TEZA “An|eo”. Sada `ive u Splitu. Stari klesar je upisao datum njegovog posljedneg dana `ivota. U luci ga je do~ekala Ana jo{ uvijek za njega vrlo privla~na lijepa. nau~nik Lojze i `ena Frida Vrijeme→zadnji dan `ivota klesara Prostor→soba i radiona Tema→Klesar nastavlja `ivot kroz svog an|ela od mramora. 5. Klesar je objasnio nau~niku da je taj spomenik za njega. ali nedosti`na. ve} od njega tra`i uslugu tj. kao tragi~na farsa. U ku}i su ga lijepo primili i sve te okolnosti su ga skrhale. Idila patrijahalnog `ivota. U klesarskoj radioni bio je nedovr{en spomenik an|ela koji u ruci dr`i otvorenu knjigu. ^ovjeka prepu{ta vlastitom ljudskom nespokojstvu. uzicom bila vezana . Klesarski majstor je na samrti. TEZA “Prah” Oto~anin Tonko Jankin primio je pismo kojeg mu je donijela stara Lucija. Odbacio je oru|e i predao se svom an|elu. Apsurd je u tome {to su tim konop~i}em tj. pomo}. Smetalo ga je nau~nikovo neprestano nabijanje pa je zamolio suprugu da ode do nau~nika i da prestane s radom. ladanjske (seoske) samo}e i dokolice raspoznata je u ovoj noveli kao gruba proza. ^udne su mu se misli vrzmale ({uljale) po glavi. koja personificira jednu vjeru ~iju neozbiljnost shva}a ve} i bogoslu`na |a~ka {kola “I sa zrnom soli!”. Vratila mu se uspomena na Anu koju je jo{ uvijek volio. Kad se na{ao sam u sobi poku{ao si je oduzeti `ivot tako {to se je objesio na konop~i} na prozor.

koji je 1704. Dotr~ali su do njega. Tema: borba čovjeka s prirodom i opstanak. O djelu: Zapanjujuća uvjerljivost većim dijelom izmišljenih zgoda Robinsona Crusoea. jedan od najmarljivijih književnika što su ikada živjeli. Alexandra Selkira. Ostao je tamo četiri godine i četiri mjeseca. Tu je povijest prvi objavio Roger u svom djelu Krstarenje oko svijeta. Lucija. a on im je rekao: “Vi ste mislili da sam ja nesretan. U ku}i su ~uli njegov pad. na put u Južno more. Otac mu je bio mesar. prosinac 2004 20:55:00 | 0 komentara ROBINSON CRUSOE . Zna se da je napisao preko dvjesta svezaka. najviše se proslavio onom značajnom serijom romana koja je 1719. Defoe je bio. Zbog svađe s kapetanom zatražio je da ga iskrcaju na samotni otok Juan Fernandez. koje je izašlo 1712.. objesiti zbog toga? Dobro sam se s vama na{alio? He?”. a sin se bavio različitim poslovima. Moll Flanders. trista milja zapadno od Valparaisa. Mjesto radnje: nenaseljen otok. Liuca→Tonko Jankin. Defoe je našao materijal za Robinsona u čudnim doživljajima nekog škotskog mornara. pošao s Wiliamom Dampierom. Defoe je napisao ne samo poučnu pripovijest o nevoljama koje mogu zadesiti krhko ljudsko stvorenje nego i simboličnu dramu o mučnim i strpljivim naporima s pomoću kojih je ostvarena civilizacija. zloban. uz bezbroj članaka o svim mogućim predmetima. dala je cijelom nizu generacija vrlo jasnu sliku o borbi čovjeka s prirodom.. dok ga nije konačno izbavio jedan od brodova kraljevske mornarice. i da }u se najmanje. . ali po svom unutarnjem osjećaju. Povijest Kuge i Roxanu. Njegova su književna djela tako brojna da bi ih bilo teško skupiti u jednom izdanju. Vrijeme radnje: kroz godine. Kao što je poznato. zna se da je tek s Robinsonom postao slavan i poznat u cijelome svijetu. Objavio lektire u 30. Taj je predmet odgovarao općim osjećajima i predstavljao možda najživlji dio ljudskog zanimanja što ga literatura uopće može pružiti. Očito je to putovanje uskoro postalo glavna tema razgovora. ali ipak bar neki smisao. počela s Robinsonom. Rodio se u Londonu 1659. zapravo. a uključuje Kapetana Singletona (Captain Singleton). geometar i sin Vrijeme→poslije drugog svjetskog rata Prostor→Dalmatinski otok i Split Tema→Sav smisao strasti.. glasovitim moreplovcem.njegova pisma koja mu je Ana ovom prilikom vratila staviv{i ih ispod njegovog jastuka. sitan.Daniel Defoe Bilješka o piscu: Iako je Daniel Defoe napisao vrlo mnogo djela.. Nenamjerno. Ana. Međutim. neka iluzija `iivota. rasipa u prah koji treba prikriti izgovor bijedne {ale. ~ekanja i osvete.

Vraćajući se ubio sam nekakvu veliku pticu što sam je vidio kako sjedi na drvetu pokraj velike šume. rad. marljivost neke su od stvari što ih je morao prihvatiti:“ Trebalo mi je puna četrdeset i dva dana da napravim dasku za dugačku policu što mi je trebala u spilji.Likovi: Robinson Crusoe Petko kapetan Španjolac Petkov otac Opis glavnog lika: Snalažljivost: “Ta bezizlaznost probudi moju snalažljivost.” Ne sviđa mi se njegov postupak s životinjama na otoku: “ … ali sam vidio mnoštvo ptica. od istog drveta u pola dana izrezali šest. dva ili tri drvena balvana i jedan ili dva gornja jarbola. Bradu sam jednom pustio da raste. a kad sam ih ubio. a koje nisu. samo nisam znao kakvih.” Muka. ono doista nije bilo toliko pocrnjelo koliko bi se očekivalo kod čovjeka koji uopće ne pazi na nj. nisam znao koje su za jelo. pa mi je bila duga oko .” Vanjski opis (opis njegova lica): “Što se tiče moga lica. Imali smo na brodu nekoliko doknadnih jarbola. Prvim hicem što sam ga opalio među njih ubio sam kozu kraj koje je stajalo jare i sisalo je. sa svojim oruđem i pilama. strpljivost. a dva bi tesara.

ali ne plosnat kao u crnca. Međutim kako sam imao dovoljno škara i britava. Nije bio prekrupan. i kakvo pravo imam ja da se uplićem u svađu o onoj krvi što je oni prolijevaju među sobom. dugačkih nogu. Knjiga mi je bila mnogo zanimljivija i uživao sam u čitanju.četvrt metra. tako potpuno bijednima da bi jedva bilo razumno biti zahvalan za takv život. a dlake na gornjoj usnici dotjerao sam tako da sam imao velike muslimanske brkove. “… kao što sam već rekao. napuštenima i bespomoćnima. dosta sam je kratko podrezivao. u njemu nije bilo ništa divlje i neprijazno. Čelo mu je bilo visoko i široko.” . Lice mu je bilo okruglo i puno. Izraz lica mu je bio vrlo dobroćudan. i nije bila kovrčasta kao vuna. U njemu kao da je bilo nešto muževno. U njemu se sve događa iznimno brzo. a zubi su mu bili pravilni i bijeli poput bjelokosti. a po mome mišljenju oko dvadeset i šest godina star. nos malen. lijep momak. a to je uzastopno ponavljanje npr. ali je u isto vrijeme u izrazu njegova lica bila neka mekoća i blagost Europljanina. ali vrlo zagasita.” Opis Petka (vrlo slikovit): “Bio je to pristao.” Najviše me se dojmila ova rečenica: “Katkad bih sam sebe pitao zašto sudbina tako temeljito uništava svoja stvorenja i čini ih tako strašno nesretnima. imam samo jednu zamjerku. a oči su mu sijevale živahnošću i oštrinom.” Usporedba filma i knjige: Film je uvelike skraćena verzija knjige. Kosu je imao crnu i dugačku. Film ima i dosta neugodnih prizora što uništava čar cijele priče. no ipak mislim da je to u redu jer za temeljito opisivanje u filmu trebali bi sati i sati. lijepa usta i tanke usne. dok je u knjizi vrlo temeljito opisano. ali je bio visok i skladan. sivkastosmeđa. Boja njegove kože nije bila sasvim crna. pogotovu kad bi se nasmiješio.” Kolebljivost prema divljacima: “Pitao sam se također koliko su se ti ljudi ogriješili o mene. a ipak ne onako ružno žuta i odbojno tamna kao kod Brazilijanca … nego nekako jasna. ravnih. savršeno građen.

godine dodjeljena mu je Nobelova nagrada za književnost. Krakovu i Gracu. 26. Kao srednjoškolac i student Andrić sudjeluje u naprednoj djelatnosti revolucionara omladine -Mlada Bosna. Aleksandra. godine svoju prvu pripovjedačku knjigu Put Alije Derzeleza. prosinac 2004 20:53:00 | 7 komentara PRIPOVIJETKE . Mladost mu nije bila ni laka ni bezbrižna.10. godine i doktorirao sa disertacijom: O duhovnom životu Bosne pod Turcima. ne dovoljavajući nikakvo preštampavanje i objavljivanje svojih djela. Podaci iz: Enciklopedija leksikografskog zavoda. najvišu književnu nagradu u zemlji. Djetinstvo je proveo u Višegradu. pjesnik i esejist. godine u časopisu Bosanska vila. Travnička kronika.1961. Andrić je stekao universitetsko obrazovanje. 10. 1963. Župančića. Između dva svjetska rata objavljuje tri knjige. gdje je završio i osnovnu školu. godine u siromašnoj obrtničkoj porodici u Travniku. Vuku. gdje je i maturirao. objavljuje kao maturant 1911.koja se bori za nacionalno oslobođenje. a nešto kasnije i svoje prevode O. Lica … Od rane mladosti bavi se bublicistikom i esejistikom. Za vrijeme drugog svjetskog rata živi povućeno u okupiranom Beogradu. Razgovor s Gojom. Dobio je povelju za životno djelo. Hrvatski leksikografski zavo. a 1920. a od pripovjedaka Nove pripovjetka. pripovjedač. a poslije rata objavljuje romane Na Drini ćuprija. Prokleta avlija. gdje je 1923. Gospođica. Iste godine objavljuje i knjigu pjesama u prozi Nemiri. Priča o kmetu Simanu . Zagreb. i uz dosta teškoća i prepreka. V. sa mnogo napora. 1892. Rano je ostao bez roditelja. Ivo Andrić rođen je 9. Gimnaziju je pohađao u Sarajev. esej o Njegošu. Prve književne radove.stihove. Kočiću … Godine 1956. M. Levstika … Godine 1918. Priča o vezirovom slonu. osdijek slavenske književnosti i povijesti u Zagrebu. Među njegove najpoznatije tekstove ove vrste ubrajaju se:esej o Goji. Objavio lektire u 30. Studirao je filozofiju. Beču.Ivo Andrić Bilješka o piscu: Istaknuti romanopisac. Objavljuje knjigu lirske proze Ex Ponto.Potresla me je tragičnost te misli.

Simanu su umrla dijeca. __________________________________________________ U dijelu Ive Andrića prikazuje se vjekovna borba između kmetova i turskih feudalaca.vrijeme : krajem 19. žena otišla kod rodbine. a zapao je u najlošije društvo. Siman je tako iz dana u dan provodio vrijeme na raznim suđenjima. stoljeća . a age su ostali age. a on se odao pijanstvu.. Siman je tražio svoje pravo. Tu je poražena Turska vojska. naročito društveni položaj kmeta nije se ni u čemu poboljšao. Siman se prerano digao u borbu za pravdu. Ibraga Kološ: Turski feudalac. Promijenilo se samo ime države i vlasti. Austrija je okupirala Bosnu i Hercegovinu. Kada je u Bosni Austrijska okupacija zamijenila Tursku. ___________________________________________________ Siman Vasković: kmet koji je živio svojim mirnim. Usporedo s tim.mjesto : kraj oko Sarajeva Godine 1876. misleći da je u pravu. ___________________________________________________ U dijelu je dat primjer sukoba kmeta Simana Vaskovića i age Ibraga Kološa. Razlikovao se od drugih aga. među pijance i propalice. a pratile su ga same teškoće. Kmetovi su mislili da će austrijska vlast donijeti nove uvjete života međutim za kmeta nije bilo nokakove promjene. a sve ostalo. Bosanski narod digao se na ustanak protiv Turaka u malome gradiću Nevesinju. uobučajenim životom. vlast je još uvijek bila na strani age. u mnogome je popuštao Simanu. Austrijska vojska jača i postaje najveća politička i vojna sila u tom dijelu Evrope. Kao ni jedan aga Ibraga je sam dolazio po . . kmetovi su povjerovali da je došao kraj iskorištavanja. Kad su austrijanci okupirali Bosnu kmet Siman suprotstavio se agi i nije više htio da mu daje trećinu uroda. Smirenje je nalazio u alkoholu. kmet je i dalje ostao kmet. Godine 1878. jer da je još malo pričekao uz njega bi bilo još mnogo bosanskih kmetova kojima se kasnije poćela buditi savijest. a time slabi i čitavo tursko carstvo. Mislio je da je s promjenom vlasti donešena i promjena o daćama kmetova. Siman se nije imao na koga osloniti. Ali Siman se grdno prevario. ali ondašnje “visoko društvo” nije dozvoljavalo da običan kmet traži pravdu jer je nikada nije ni imao. Nastala se teška vremena i nesigurna za bosanski narod. Tvrdoglavo se pridrćžavao svoga stava i tako je upropastio svoj život. Nije bio loš čovjek. naprotiv.

koja je pripadali porodici Crnojevića. ni kriva ni dužna našla na Beogradskom bedemu. Turci su opkolili tu dvojicu. hajduka.urod. Turci su se morali vratiti u Užice i umjesto Stojanove glave poslali su čiča Milojevu glavu i glavu Stojanova prijatelja u Beograd. Stojanov stria čiča Miloje trebao je na nagovor Turaka pozvati Stojana na predaju. Stolječa . ___________________________________________________ Ideja: Ova kratka Andrićeva pripovjetka prikazuje nam junaštvo. pošto su ubili Stojanovog prijatelja. Jedan od njih je bio Stojan Veletovac iz malog sela Veletovci nedaleko od granice. Stojan je sa svojim drugom pružao veliki otpor i Turci ni nakon desetak dana nisu uspjeli uhvatiti hajduke. a pogotovo ne živ. veliku hrabrost i borbenost hajduka. Otpor su im davala dva hajduka koja su već pet godina bili klica bune na tom području. Od Simana je stvorio propalicu.mjesto: na granici Bosne i Srbije Turci su odlučili da potpuno očiste planine i oslobode putove u tom kraju. iako u smrtnoj opasnosti. Jedan od Turaka se dosjetio kako bi mogli izmamiti Stojana . Ali čiča Miloje. Tako su i učinili. Turcoi ubiše čiču Miloja. koju je Stojan iskoristio i tu je noć pobjegao.vrijeme: početak 19. nije to učinio već je savjetovao sinovca da se ne preda Turcima. aga ga je tužio sudu i dobio ono što je tražio. kojeg je ovaj jako volio. Kao i mnogih drugih vojnika. što su trebali dovesti Stojanova strica. . koja se nalazila u kuli. Veletovci . Bila je oluja. Varka se sastojala u tome. Tako se čičina glava. Ali kada mu se Siman suprostavio i nije mu htio davati daće.

Kroz njegove pripovjetke prodire osjećaj o praznini ljudskog života. Na poseban način opisuje likove u svojim odlukama. o njegovom nestajanju da se suprostavi strastima i bolu. KRATAK SADRŽAJ UVOD: . Zaključak U svojim pripovjetkama Ivo Andrić slika život Bosne. Ssavršeno jasan. Objavio lektire u 30. tvrdoglavosti i o patnjama naroda. s plastičnim opisima i uzbudljivom radnom Ivo Andrić je stvorio poseban stil kojem nema premca u našoj književnosti. mišljenjima. doživljajima. te osjećaj o njegovom vječnom i neizbježnom padanju u siromaštvo i smrt. Andrić to opisivanje prikazuje na početku pripovjetke kako bi u daljnem pisanju još više obradio njihove postupke i to na takav način da izazove čitaočevo razmišljanje i zaključke.Analiza djela Andrić u svojima lektirama najčešće piše o događajima u našim krajima u vremenskom razmaku od dolaska Turaka pa do danas. piše o samovolji. prosinac 2004 20:53:00 | 0 komentara ROMEO I JULIJA . U njegovim pripovjetkama dolazi do izražaja društvena problematika koja je savršeno iskazana u stilu i ljepoti njegovih rečenica.William Shakespeare 1. zaključcima. njene ljude i pejzaže kao i posebnu atmosferu njenih sela i gradova.

Romeo ubija Tibalda. Želeći osvetiti smrt svog dobrog prijatelja.Već u uvodu možemo shvatiti kako su dvije ugledne obitelji : Montecchi i Capuletti u svađi. Između njih se rodi ljubav. Zatim mora pobjeći. ZAPLET : Na zabavi Romeo susreće Juliju.Romeo i Julija se tajno vjenčaju VRHUNAC : U jednoj svađi. bez ograničenja koje nameće mržnja između njihovih obitelji. Capulettijev sinovac. jer uskoro dolazi knez. Tako na glavnom veronskom trgu izbija svađa koja završava upozorenjem kneza Escala. Preneražen prizorom. Naslućujemo da je Romeo zaljubljen u Rosalinu. ubija Mercuzia. a Romeova ljubav prema Rosalini navede ga da dođe na zabavu. RASPLET: . POČETAK: Glava obitelji Capuletti organizira zabavu. Romeo tek tada shvaća pravi smisao života. Tibaldo. ali njegovi osjećaji prema Juliji priječe ga u tome i on se skriva kod franjevca Lorenza. čista i iskrena. Romeovog prijatelja. djevojku iz roda Capulettija. knez osuđuje Romea na progonstvo u Mantovu.

a šalje poruku Romeu da je ona zapravo živa. Nerazumnu mržnju pobjeđuje njegova beskrajna ljubav i odanost Juliji. glasnik ne dospijeva na vrijeme reći Romeu istinu. SOCIOLOŠKA I PSIHOLOŠKA KARAKTERIZACIJA GLAVNIH LIKOVA Romeo je mladić iz ugledne i bogate veronske obitelji Montecchi. želeći spriječiti tragediju. ona radije izabere smrt nego udaju za Parisa. “Zublja sama Nek od nje uči sjati. KRAJ: Nakon tragedije u grobnicu dolaze ostali članovi obiju obitelji. Fratar Lorenzo. Nad mrtvim tijelima njihove djece oni se mire jer shvaćaju da je uzrok tome nerazumna mržnja koja je nametnula granice istinskoj i čistoj ljubavi i time donijela svima golemu nesreću. uglednog. Sad vidim da je to mi prva ljubav . Nažalost. Kad ples se svrši. ispije otrov i umire. daje Juliji napitak koji bi je trebao uspavati. Uz druge djeve kao snježna. Zbog vječne ljubavi na koju se zavjetovala udajom za Romea. mladog i bogatog plemića. On odlazi u grobnicu Capulettija i misleći da mu život bez Julije više nema smisla. On je na neki način žrtva sukoba dviju veronskih obitelji. Djeva ta Na crnom plaštu mrkle noći sja Ko alem kam na uhu crne žene – I nije vrijedan svijet krasote njene. čista Golubica u jatu vrana blista. ja ću je potražit I uz nju blagu divlju ćud ću razblažit.Otac i majka žele Juliju udati za Parisa. jer su i Rosalina i Julija iz obitelji Capuletti. 2. Neposredno nakon toga Julija se budi i vidjevši da joj se muž ubio zbog tuge uzima bodež i oduzima sebi život.

”. Nikad mu ne ponestaje motiva. “Dvije ponajljepše zvijezde na nebu U nekom poslu sad odilaze I mole oči njene neka sjaju Na njinoj stazi dok se ne vrate. ne možemo. citat. osim što je smrtno zaljubljen u Juliju. da su njene oči tamo gore. “Iz ljute mržnje niče ljubav medna! Ah. Od sjaja njenih obraza bi zvijezde Potamnjele ko svijeća od sunca. str. pa čak i roditelja i svog imena da ostane s Romeom. citat. Bez Julije život mu je poput pustinje pa zbog toga nepromišljeno oduzme sebi život i izaziva veliku tragediju. Za Romea. A njezine bi oči na nebu Obasjale sav svemir takvim sjajem Te ptice bi ko obdan zapjevale. .74 Romeo shvaća da je sreo sudbinu te je spreman učiniti sve.Jer ne vidjeh još cvijetak tako ubav. sve dok postoji veza s Julijom. Shvaća kako se zaljubila u neprijatelja. a susret s Romeom označit će njen život. str. 78 Spremna je odreći se svega. prekasno te ja upoznah bijedna I nemila je srca mog sudbina Da mora ljubit mrskog dušmanina!”. no ljubav je za nju odviše sveta da bi joj bilo što mogla biti zapreka. 83 Julija potječe iz ugledne obitelji Capuletti. a ne reći da je poduzetan i hrabar mladić.”. Pun je vedrine i mladenačkog zanosa. str. A zvijezde tu u glavi njezinoj. Ej. citat.

slatko bi Mirisalo i s drugim imenom. Prisegni da me ljubiš. 4. “Montecchi” nije niti ruka niti nnga Niti lice niti trup ni drugo ništa Što pripada muškarcu. da i nije Romeo. neiscrpna. IDEJA . citat. To je ljubav koja probija hladne zidine dvaju svjetova. 84 3.“Romeo. pa ću ja Poreći da se zovem Capuletti. TEMA Sjajna. ljubav koja istovremeno spaja i razdvaja. čudesna. Drugo ime Na sebe uzmi – ime nije ništa! Što nazivljemo ružom. Baš tako bi Romeo. ROMEO(za se).Tek tvoje ime moj je dušmanin Jer ti si ti i bez tog imena. duboka i veličanstvena ljubav dvoje mladih koja je kao da kroz cijelu priču strmoglavo ide ka propasti i zloj kobi. str. Da slušam još il da odgovorim? JULIJA. odbaci svoje ime Jer ono nije dio bića tvog. I mjesto njega uzmi mene svu!”. Romeo moj. Odbaci ime to – il ako ne ćeš. o Romeo! Zašto si Romeo? O zataji oca svog. svu milinu svoju divnu Sačuvao i bez tog imena.

”.Tko nije nikad osjetio rana I brazgotini taj se podsmijeva – Al tiho! Kakva svjetlost prodire Kroz onaj prozor tamo? To je istok.108 6. ali nažalost i polaže kao žrtva besmislenim ljudskim slabostima.Ljubav je temelj na kojem se gradi život. Livreja mu je vestalska zelena I bijela. str. citat. Što zavidan je. smućen već i blijed Od bijesa što si ljepše ti od njega. kakvu tek budale nose – Odbaci je –“. str. U romanu o Romeu i Juliji ovo je na prvi pogled tragedija koja se nepotrebno desi. A služiš njemu. – Sunašce. A Julija je sunce. Izađi sada i udavi mjesec. 5. Zato nemoj njemu Da služiš više kad je zavidan. To je konac ogromne i bogate ljubavi i početak najveće tragedije koja može zadesiti roditelje. 1) “ROMEO. METAFORIČNOST Metaforičnost u ovom romanu uočava se u monolozima glavnih likova. Ne kaže se uzaludno da ljubav pobjeđuje mržnju. a izražena je u prvim razgovorima između Romea i Julije. citat. Ona je sama po sebi besmislena. ali je na neki način bila nužna da se nadvladaju ljudske slabosti. NAJZANIMLJIVIJE U ROMANU .82 2)”A bujna glazba tvog jezika Nek objavi svu sreću naših duša Što daje nam je ovaj susret mili.

citat. Borba između Tibalda i Mercuzija također je jedan zanimljivi dio. U isti tren se s njom i raspline. Ova će .Najzanimljiviji dijelovi u romanu su prvi susret između Romea i Julije. Ne – pasti može tko bez glave juri. Zatim sam je počeo čitati i tako. citat. mislio sam da je to priča o kojoj se već sve zna. Jer naglost ko i tromost kasni k cilju. str. – “. stranicu po stranicu. više od smrti i od samog života. savršena i jedinstvena. tim više što u vremenu u kojem živimo previše mržnje ima u svijetu oko nas. gotovo nerazumna. I najslađi se med nam gadit stane Kad okus mu je najugodniji Jer jedući uništavamo tek – Pa zato budi umjeren u milju.”. izuzetna.DOJAM O KNJIZI Kad sam dobio knjigu. str. zato je ovaj dio značajan. ljubav. Baš ko barut. Možda bi u nekim drugačijim okolnostima tijek ovih događaja krenuo prema sretnijem kraju. te borba u kojoj Tibaldo i Mercuzio pogibaju. Treba spomenuti da je zapravo uzrok tragedije prije svega mržnja između dviju obitelji. Ono što tu knjigu čini posebnom je da od početka naslućujemo nesretan kraj i ta se slutnja osjeća i u najsretnijim trenucima u priči. snažna. plamteća ljubav koja se. prema priči. Njihova je ljubav kao svjetlo u beskraju mraka i mržnje. shvatio sam da je ona i sada posebna. Ona je više od obične ljubavi. “LORENZO. Susret Romea i Julije zanimljiv je jer označava bit ovog romana. takva divlja naslada imade I divlji kraj – u slavlju svome gine. dogodi u svega nekoliko dana.95 8. U tome je sva ironija ovog djela. U njemu poginu nevini mladi ljudi i taj dio označava početak ove čitave tragedije i sudbonosnih događaja. kad se s vatrom združi. ali istovremeno razlog je i ljubav.107 “LORENZO. E.

priča uvijek ponovno oživljavati u svim generacijama koje osjećau ljubav.35 Objavio lektire u 30. živjet će vječno u ovoj tragediji. prosinac 2004 20:53:00 | 0 komentara ROBINJA . Njegov sin Antun Lucić poslije Hanibalove smrti objavljuje njegova djela pod nazivom “SKLADANJA IZVRSNIH PISAM RAZLICIH”. citat. neće se valjda nikad pouzdano utvrditi. Stoga je ironično da se oženio pučankom i sve svoje imanje ostavio vanbračnom sinu Antunu. Drama “Robinja”. pa tako kaže da je puk “mnoštvo koje razuma nema”. “Da li je tragedija Romeo i Julija doista istinit događaj ili nije. Ona će uvijek buditi mladost i uzbuđenje u čovjekovom srcu. U njegovom se književnom radu osjeća utjecaj humanizma i Petrarke a pogotovo talijanskog pjesnika Pietra. za koji tvrde da je bio lijes Julije Capulettijeve. str. uvijek je u skladu sa svojim plemenskim rodom. Ako Romeo i Julija možda nisu živjeli u Veroni. naša prva drama svjetovnog sadržaja.Hanibal Lucić 1. Trubadurska pjesma “Jur nijedna na svit vila” 2. Pjesma “U pohvalu grada Dubrovnika” 3. Njegova najpoznatija djela su: 1. Školovao se u Italiji. ali tradicija o tom živi još i danas te se u Veroni na jednom vrlo romantičnom mjestu strancima pokazuje neki stari sarkofag. .”. te se nakon tog školovanja vraća u Hrvatsku te živi na Hvaru. On nije mnogo poštovao puk tj.1553) hrvatski pjesnik iz jedne od najpoznatijih i najbogatijih tadašnjih vlastelinskih porodica. TEZA : BILJEŠKA O PISCU Hanibal Lucić (1495 .

2. Na to mu je ona ispričala svoju povijest. Obećava slugama veći dio blaga koje je obećao ugarski kralj onome ko pronađe robinju jer mu nije stalo do blaga. kad je Turci dovedu na trg da je prodaju jer bi htio s njom govoriti dok još nije slobodna. 1968. Zagreb. izdavačko poduzeće “Matica Hrvatska”. Ona mu je . Derenčin prilazi kao kupac i pita je odakle je. on joj je rekao da će je otkupiti i vratiti kući ako je spremna udati se za Derenčina. TEZA : KRATAK SADRŽAJ PRVI PRIZOR Derenčin govori svojim slugama kako je sretan što je našao svoju dragu koju su Turci oteli te da ih je sreća nanijela u Dubrovnik. Zatim nalaže momcima da uz svaku cijenu otkupe robinju. DRUGI PRIZOR Gusari dovode robinju koja se tuži na zlu sudbinu. Nakon što mu je ona ispričala svoju povijest.Podatke našao : U knjizi “Hanibal Lucić i Petar Hektorović”.

odgovorila da se sa time slaže jer da ga je ona oduvijek voljela ali mu to nije priznala jer joj on nije prišao pravim putem. 3. TREČI PRIZOR Služavka Pera se žuri da pozove goste na vjenčanje. U međuvremenu je pričala drugim slugama kako živi robinja u svratištu te kako je sretna sa Derenčinom. dodijelio joj dvorkinje te ju poslao da se odmori. TEZA : ANALIZA DJELA . Nakon toga se oni vjenčaju. Sada joj Derenčin reče ko je on ali da je samo preobučen te ju je oslobodio.

TEZA : ZAKLJUČAK Ovo djelo iskazuje veliko rodoljublje Hanibala Lucića prema Dubrovniku te je on ponosan da je Dubrovnik slobodan.Hanibal Lucić je napisao “Robinju” prema jednoj narodnoj pjesmi. ali živi u miru. . . . slobodu. bogatstvo i mudru upravu Republike koja graniči s Turcima. . kneže. ali međutim on se i boji močnih Turaka. . U njoj je provedeno jedinstvo mjesta. Čitavo djelo je dokaz autorove ljubavi prema Dubrovniku. . I vam.” 4. Za to bud velika tebi. te se nada da će Dubrovnik ostati slobodan. . U Dubrovnik koji viru štuje našu I mirno pokoji s Turci na mejašu.” Osjeća se i potajni Lucićev strah od Turaka. hvala. Njegovo štovanje plemstva i starih porodica dolazi također do izražaja. “. Ono slavi dubrovačko gostoprimstvo. “. On poštuje starije ljude te njegovo stanovništvo. . . Dubrovnika gospoda ostala. . . vremena i radnje.

Nije moguće razgraničiti precizno njegova stvaralačka razdoblja. ravnatelj je Leksikografskog zavoda u Zagrebu. Napušta je i odlazi preko Francuske i Soluna u Skopje pokušavajući se prključiti srpskoj vojsci. Proza: . s iznimno opsežnim i raznovrsnim književnim opusom. memoarist.). “Književnu republiku” objavljivao je i uređivao od 1923. Pjesme u tmini.-1981.MIROSLAV KRLEŽA 1. Dvije godine je zatim na vojnoj akademiji u Budimpešti (1911. Pjesme III. središnja je osobnost hrvatske književnosti 20. prosinac 2004 20:52:00 | 0 komentara POVRATAK FILIPA LATINOVICZA . a nakon toga upisao se na kadetsku školu u Pečuhu. Knjiga pjesama. slijedi ekspresionistička (1918. te enciklopedist. Austriju. Od 1950. dramatičar.-1926. STVARALAŠTVO: Pjesništvo: Pan. Osim višemjesečnih putovanja u Rusiju. romanopisac.) u Rijeci gdje mu je supruga bila učiteljica. kritičar. do 1940.). a onda se počinje baviti književnim radom. do 1927. Nakon boravka u vojnoj bolnici bio je upućen na bojišnicu u Galiciju. svjetskog rata obavljao svoje vojne dužnosti. Kratko je u zatvoru. novelist.).).(drama Legenda). a zatim ponajviše socialna tematika. te realistička (1926. Tri simfonije. U književnosti se javlja 1914. Četiri razreda gimnazije završio je u Zagrebu. II. esejist.. Njemačku. putopisac. “danas” izdaje 1934. Pučku školu završio je u Zagrebu (Kaptol). Knjiga lirike. stoljeća. BILJEŠKA O PISCU Miroslav Krleža (1893. Pjesnik je. pokretač i urednik časopisa. Prvi svoj književni časopis “PLamen” tiskao je 1919.. Balade Petrice Kerempuha. Rođen je u Zagrebu u obitelji gradskoga redarstvenoga nadstražara. Pjesme I. ali vojnu obvezu obavlja u Zagrebu..-1913.. Jedan je od urednika časopisa “Republika” (1945. ali se brzo vraća u Budimprštu. Prva je romantično-simbolička (1914. Bio je mobiliziran 1915.).Objavio lektire u 30. 2. Poljsku i Francusku neprekidno je živio u Zagrebu. Njegov književni razvoj prošao je više mijena. “Pečat” od 1939. pa u Zagreb. Lirika. Simfonije.-1918. Izvan Zagreba je proboravio godinu dana (od ljeta 1920.. gdje je do konca I. do ljeta 1921. Zanima ga psihološka. Uhićen je zbog sumnje da je austrijski špijun i protjeran je u Zemun gdje ga prihvača austrijska pogranična policija.-1932..).

Na rubu pameti. ako negdje pogrešim).o. ( Nemajući volju tražiti druge bilješke o piscu Miroslavu Krleži. Povratak Filipa Latinovicza. Njegov je život pod ustaškim režimom bio stalno u opasnosti. Vučjak.) . no nakon potpisivanja Deklaracije o jeziku 1963. Podatke pronašao u knjizi: “Knjiženvost IV udžbenik za IV. Vražiji otok. U logoru. Krleža nije htio postati niti članom KPJ što će mu izazvati goleme probleme nakon II. Golgota. svjetskog rata. Hrvatski bog Mars. Saloma. Život mu spašava predsjednik Jugoslavije Josip Broz Tito koji ga stavlja pod svoj protektorat. Leda. Banket u blitvi. Gospoda Glembajevi. 1996. među njima prvenstveno ministar provjete Mile Budak. U agoniji. Krleža ipak orelazi u KPJ. 3. Taj ga je događaj prisilio na pasiviziranje. U tom je razdoblju Krleža surađivao sa lijevičarskim književnikom Cesarcem koji je kasnije streljan. Zastave. Michelangelo Buonarotti. svjetskog rata Ustaše. Nakon što je proglašen austrijskim špijunom život mu spašava crnogorski činovnik čije ime nažalost ne znam. Hrvatska rapsodija.. Drame: Legenda. Nakon što je Krleža napustio Peštu. Jednom ga je spasio čak i Pavelićev liječnik koji ga je sakrijo u samostan. Novele. Artej.Tri kavalira gospođice Melanije. razred gimnazije” Izdavačko poduzeće:Profil International d. Zagreb. odlučio sam na tu gomilu Pandžićevih gluposti dodati još poneke podatke za koje smatram da su bitni za Krležino stvaralaštvo(Nadam se da će te mi uvažiti. bio je izbačen iz CK-a. tražili su od Krleže da pristupi ustaškom pokretu na što on nije pristajao. već joj se pokušao pridružiti kao borac protiv Trojnog pakta u čijem je sastavu bila i njegova voljena Hrvatska. on se nije pokušao priključiti srpskoj vojsci zbog ljubavi prema Srbiji kao što bi se dalo naslutiti iz Pandžićeva teksta.o. Tijekom II. Po završetku rata jugoslavenski ministar prosvjete pokušao ga je osuditi na smrt.

.

POVRATAK FILIPA LATINOVICZA Naslov romana POVRATAK FILIPA LATINOVICZA i prvih nekoliko rečenica upućuje nas na osnovni problem ovog romana. Krleža . neko čvrsto uporište na temelju kojega da učvrsti svoju ljudsku i umjetničku egzistenciju. Filip. se nakon dvadeset i tri godine vraća u prostore svoga djetinstva i rane mladosti. “ Svitalo je kada je Filip stigao na kaptolski kolodvor. Dvadeset i tri godine nije ga zapravo bilo u svom zakutku. u svoj blatni panonski zakutak. da u potrazi za izguibljenim djetinstvim pokuša naći “pozitivnu podlogu”. predstavnik modernog beskućništva i odisejskog lutalice. a znao je još uvijek kako sve dolazi:” str.

Sve te filipove opsesije. Pisac često razbija kronološki tok događaja koji je i ovako već subjektivan čime on pridobiva na dinamičnosti teksta što zahtjeva i pažljivije čitanje. unutarnji nemiri dostižu kulminaciju u trenutku kad on posumnja u svoje umjetničke vrednote. Drama jedne provincijonalne trafikantkinje! Gavran koji govori francuski! Bankonote na stoljnjaku i ona antipatična stara baba s crnom perikom! Kakva je ono bila drama? Kakav je ono bio tajanstveni osjet u onoj mračnoj palači? Gdje je ono sve danas i kamo se ono sve rasplinulo kao magla? Stojeći uz taj prljavi prozor. Sve se u njemu raspada na “sastavne djelove”.” 20. Senzibilnost Filipova prvenstveno je izražena likovno. a ne postupno. Upravo je taj simultanitet temeljna slikareva opsesija: Slika se stvara i predstavlja odjednom. to je u njemu rastao proces koji se negdje otkinuo na svoje svrhe. “ A sve je počelo kod ovog sivog... “Život počeo se u Filipu topiti na sastasvne dijelove: u njemo je neprekidno rastvorno.str. jer ovdje je riječ o neoimpresionističkom slikaru. prljavog prozora one davne listopadske noći s engleskim kojima.prustovski ispovjeda Filipovu prošlost i tako od te retrospekcije nastaje ovo Krležino remek-djelo.odnosno nastojanju da se obuhvati prostorna i vremenska istovremenost događaja. Kod Filipa zapravo se radi o “paklenom simultanizmu” događaja. i sada se već dulje vremena sve samo od sebe kreće u smjeru rastvaranja. pa je njegova doživljajnost određena karakterom njegovog vidnog kuta. To kontemplativno uništavanje svega što mu dolazi pod ruku ili pred . on se počinje gubiti u mutnim slikama svoje ličnosti. analitičko raspadanje svega počelo da raste sve nemirnije.

a gadi mu se pušenje. to su samo nekakve vanjske./ /.boli glava. osječa kako mu je mučno. a postaje sve teže i sve zamornije. Taj čovjek sumnja u identitet svoje vlastite egzistencije /.. izvan svake sumnje pouzdanom garancijom da on to doista mjeri “sebe”? Po licu? Pa to se lice potpuno izmjenilo! Po kretnjama? Te njegove kretnje danas to su kretnje sasvim drugog čovjeka! /. i trzaji.” 36.. Taj čovjek sumnja u identitet svog “vlastitog ja”.str. blijed. sjećanje na stare krivnje i mučenje nad tuđim bezizlaznostima. nosi to svoje mutno i sasvim nejasno “ja” u sebi godinama.. svi ti dršci napuklog porcelana. gleda u kavanu jedan čovjek. /. a sve te plohe starih igračaka. ispijan. i to već prilično dugo traje. koji pije mlako mlijeko i razmišlja o identitetu “vlastitog ja”. te pukotine pod jezikom na rubovima starih čaša. o svojim počecima i međama svoje ličnosti. sve će to biti ništa drugo nego odgovaranje na stara i davno pročitana pisma. naziva samoga sebe “sobom”. puši. Filip se gubio u mutnim slikama te nikako nije mogao da se snađe. Njegov vlastiti život negdje se otkinuo od svoje podloge i stao pretvarati u fantom koji nema nikakva razloga da postoji. Doista. prosijed. neispavan. s dubokim podočnjacima i gorućom cigaretom na usni... plitke građanske mjere! Po čemu bi on mogao uvjeriti “sebe” s nekim izvjesnom. i klečanja. u prvome planu.. stanje oko izvjesnog imena i prezimena. “ Ime i prezime. pa i najmanji smisao.” 143. odmah ispred sivog i mutnog stakla. i pisama. izgledalo je tako kao da kroz naše ruke kulja tuđi život u toplim opipima./ Čudno! Sjedi takav jedan neodređeni “netko” u jednom ogledalu. kako ga steže srce. ustreperen.oko pretvara se polagano u ideju što je satala da ga progoni iz dana u dan sve intenzivnije: pred njegovom vlastitom predodžbo o vlastitom subjektivnom životu počeo je da nestaje svaki. najpovršnije oznake! Konvencionalne./ A tu./ i sve je tako . umoran..str “ Razmišljajući o sebi i osvome trajanju. uzrujan..

u prirodi. razuman i racionalan. Istina je da Kyriales ponekad govori demonski.pogodbeno. da mrvi njegove istine i zanose. tako neodređeno. već je on svojim objektivizmom. tako čudno trepetljivo: biti subjekt i osjećati identitet svoga subjekta!” 40. lažljiva. pa čak i osvjedočenja da je slikati potrebno i moguće.. racionalizmom i čvrstom logikom sudova atomizirao i pretvorio u bezvrijedan pepeo Filipov idealizam i subjektivizam. a koliko je majmun bliži posrednom i logićnom životu čovjeka? /. No ne slažem se sa Vašom tvrdnjom da je on “DIABOLIČKI LIK” jer on u toj kostanjevačkoj drami po sve slabiće i zbunjene dekadente odigrao presudnu ulogu i kako Vi kažete “uzmorao je da razara sve Filipove zamisli. oblizuje se zadovoljno. glupa.41. zlobna. Kyriales ipak ponekad pretjeruje u svojim zaključcima i poredbama što mu možda i daje negativne atribute. majmunska zvijer! Najsmiješnjija među životinjskim vrstama../ Ta zvijer je proždrljivija od hijene jer hijena prežderana strvinom pokraj smrdljivog mesa može da zaspi. tvrdite u vašoj diplomskoj radnji na stranici 7. pa prije svega on je obrazovana osoba. ali se njega zato ne smije smatrati demonskom ličnošću. ali u svim tim njegovim tvrdnjama postoji pomalo karikirana istina: “Čovjek je životinja u svojoj pojedinačnoj osamljenosti savršeno tužna. i da sve Filipove tjelesne i duševne snage atomizira u prašinu i potpuno bezvrijedan pepeo”.još uvijek ždere i. sebi slične životinje. odnosno liječnik. dok čovjek koji se prežderao da mu se od sitosti diže utroba . čovjek je čovjeku čovjek. sigurno je majmunska vrsta. on je dermatolog i oringolog. a za liječnika se znade da treba biti objektivan. okrutniji namie od svake druge zvijeri. naprosto “isjeckao” Grk Kyriales čime sa ja i slažem.. Kyriales nije “diabolički lik” kako ga Vi nazivate. da Filipove sumnje i zanose. Vi profesorice Benjak. moglo bi se reći. promatrajući oko sebe druge. divlje. Bestidna.” . gotovo deplasirana! U stadu živeći već prilično dugo. str. gladne.

. i onda moralizirajte! Tko su ta lica. TKO JE FILIP LATINOVICZ ?. te činilo se kao da gleda”. odnosno pro dogovaranju na prethodno postavljeno pitanje potrebno je naznačiti odrednice Filipova stanja: 1. mokar kao utopljenik utrčao u Bobočkinu sobu gdje je sve bilo krvavo: i posteljina. blatan. str. i jastuci. a na kraju ove povijesti jednog slikara. on priča o oblicima spoznaje. nerješeno pitanje tko mu je otac: “ -Evo. ja sam navršio četrdesetu godinu.. dalje Kyriales objašnjava aperioritete. Objašnjava Kantove Kategorije vremena i prostora te na kraju bavi se i logikom. Pri samom određivanju Filipa. ugledamo njega koji je krvav./ -Na. točnije logikom sudova.-pitanje je koje se nameće već prilikom čitanja prvih stranica romana. posterioritete. Pojavom Kyrialesa roman postaje i filozofski jer Grk spominje filozofe poput Kanta.216.. /. a još ni dan današnji ne znam.. “Oči su joj bile otvorene. gledajte te svoje slike. odakle su došla ta lica? /. razderan.str. ozvolite pogledajte te svoje divne slike.. kobna izolacija od svake stvarnosti sve sami detalji oko njega ./ Tko je od tih tipova u toj paklenoj knjizi moj otac ?” 215. Platona te objašnjava njihova učenja. tko mi je zapravo otac! Čitavog sam se svog djetinstva grizao nad tim pitanjem. i njena svilena bluza. moja mladost ostala je razorena zbog te tajne.

sve je ostalo ozlijeđeno od prvih gnjiloća u kojima je nestajao. nakon ispitivanja iz hrvatskog ) “ Slikati zvukove i mirise je nemoguće. nego i on sam.str.str. u rukama. cvrkut vrabaca. a slike su nezamišljive u svojoj savršenoj realizaciji bez zvukova i bez mirisa!” 46. Svi samo detalji i neki neizrecivo težak. neshvatljiv umor. 5.” 217.” 28. u svemu. njegov karakter. nesnalaženje u zbivanjima biti subjekt i osjećati identitet svoga subjekta ( str. morbidne ideje o ženstvu ( str.“Sve sami detalji oko njega: razmočena kifla. stara vještica što diže prašinu. . sve što je bilo važno u njemu i u njegovom životu. u mislima. ) slikati zvukove i mirise ( dodano 18. u tjemenu.) trajne ozlijede od prvih gnjiloća “ Čitavo njegovo djetinstvo. travnja 1997.str. i ne samo djetinstvo. rano jutro i umor u člancima prstiju.

u trenutku njegovog kobnog akta. osnovni je problem ovog romana. postepeno. prikazati sve njegove momente postojanja. Čudno je zašto on slika toliko pokvarenih žena. ništavilo. već karakteristićnosti momenta u kojemu je djelo nastalo. kao spas. jednog doba na zalasku. kada progovara njegova otrovana krv. ne dopušta mu da učini svoj fatalni potez.gradskoj gomili slikarstvo je potpuno suvišno “ Eto. Ono što je Leone doživio u rasponu jedne noći. U Filipu pokrenuto je nekoliko mučnih slojeva svijesti i podsvijesti. “Povratak Filipa Latinovicza” predstavlja uski nastavak. a gospoda u svojim trulim kurjama. od tihog monologa.. što pisac pronalazi požar psiholoških kompleksa. U gradaciji. Način na koji joj Krleža prilazi veoma je rijdak i izuzetan. propadanje u blatu. Čemu bi ovim ljudima bile potrebne slike? /. Zaostalost. Zdrava.. sve teže. do krvavog završetka. u kulminaciji užasa. bezlično trajanje. sa kerempuhovskim mentalitetom. degenerirana. jedva gmižu. snažne orkestracije uspomena. Pisac kao da muči svog junaka. njeno jadno stanje. Želio ga je produbiti. što roman započinje retrospektivno.” str. Glembajevsku klan farovsku sredinu upoznajemo preko neoimpresionističkog slikara Filipa Latinovicza. Fili još je tragičniji lik. Pisac kao da ruši njihov mit. Krleža kao da nije bio zadovoljan onim što je rekao Leonom Glembajem. Filip doživljava korak po korak. od njihove gospode doktora. U toj panpskoj baruštini postoje dva distantna svijeta. Žena u romanu zauzima posebno mjesto. realnost hrvatske provincije. produbljenje glembajevsko-klanfarovskog života. Leone je prikazan u zadnjem stadiju. kronično bolesna. nestaju u sumraku i slikarstvo im je potpuno suvišno. spremna da izdahnu. U njihovoj obradi . gažena i pljačkana “po svetom zakonu dragog Boga”. prolaze ulicama gradske gomile. karaktera. U literaturi žene ili majke predstavljaju svetinje. tragični svaki na svoj način. u sve snažnijem rastu./ on prisluškuje razgovorima uličnim već godinama i još nijednom ni jednog prolaznika nije čuo gdje bi govorio o slikarstvu. moto je romana. propadanje jedne epohe. jednolikost života. seljačka narodna masa.

Kreont je po~asno pokopao Eteokla. sa sumnjivom prošlošću. Tebanci su pobjedili. Kr. Najpoznatije Sofoklove drame su: Ajant. a umro je 406. koje su mogle i nešto postati. ali ih je život izopačio i kao takve propadaju Roman Posljednji Stipančići mi se posebno dopao. iako je to Kreont zabranio. On je znao da se Lucija zaljubila u Alfreda. Stra`ari nisu ni{ta vidjeli i Antigona je pokopala brata.g. Kada je saznao da je ubio oca i o`enio svoju majku. Oko tijela su stajali stra`ari. To su lažne dame. a ispod maske krije se ppokvarenost i grabežljivost. ni Luciji već ih je iskorištavao. Bio je vojskovo|a i diplomat. ^itavog je `ivota bio istaknuta li~nost i u ratu i u miru. Napisao je 123 drame. a voljela je i Antea. zato {to je izdao svoj grad. Ovim “damama” pisac prilazi s najviše mržnje. kralj Tebe. Manje mi se dopao Ante Stipančić. pr. Najmanje mi se dopao Jura. Ante je u njega ulagao sve napore. nego o sebi. Najosnovnije crte fabule: Edip. ali su Bogovi odlu~ili pomo}i Antigoni.postoje razlike u stupnju pokvarenosti. pr. a on je promjenio ime i prezime i nije htio pomoći ni Valpurgi. Antigona. odbacili i one sada životare na ulici. Antigona je krenula s njim. Antigonu i Ismenu i Eteokla i Polinika. ali on je bacio prokletstvo na obojicu. Kada su je doveli Kreontu ona je hrabro priznala i rekla mu da nije po~inila zlo~in nego . Elektra. prevarene djevojke. Polinik se udru`io s Argejcima i napao Tebu. je imao dvije k}eri i dva sina. s najviše gađenja. cijenjeni pjesnik.g. te su podigli oluju. ali se Ismena toliko bojala Kreonta da joj se nije usudila pomo}i. Postoji u njima nešto osjećajno. prijatelj Perikla i ljubimac cijele Atene. ali su ih ljudi izigrali. u bijednoj krčmi prodajući svoja tijela.Sofoklo Osnovni podaci o autoru: Sofoklo je ro|en 495.te je njima i drugim svojim djelima unaprijedio Gr~ko kazali{te i dramu uop}e.. Poku{ala je nagovoriti Ismenu da joj pomogne. Drugi tip žene predstavljaju nesretne. Najviše mi se dopala Valpurga jer je ona brinula i o Juri i o Luciji. znao je da će Lucija trpjeti i nije joj pomogao. prosinac 2004 20:51:00 | 0 komentara Antigona . a Polinika je ostavio nepokopanog ispred zidina Tebe. kao da joj nije Objavio lektire u 30. Nedugo nakon toga Eteoklo i Polinik su se posva|ali oko vlasti. Oboje su nastojali uz sebe pridobiti Edipa. jer je mario samo za Juru. U svom je dugom `ivotu imao prilike da vidi uspon i pad atenske demokracije. Eteoklo se udru`io s Kreontom-svojim stricem i prognao Polinika iz Tebe. zbog puno likova i puno događaja. Kr. ali su Eteoklo i Polinik poginuli. zato jer je iznevjerio oca.. Ali tek {to ga je pokopala oluja je prestala i stra`ari su je uhvatili. Jedino tjelo i tjelesno čini ih ženama. Ona je više brinula o Luciji kad je bila bolesna. Kralj Edip. Edip se oslijepio i napustio Tebu. Edip je ubrzo umro i Antigona je do{la u Tebu i odlu~ila sahraniti brata.

Kreont odlu~uje da Antigona ne}e umrijeti. glasnici. a Kreont ostavljen sam po~ne se kajati i moliti Bogove da mu podare smrt. te ako se po svjetskim zakonima pobo`nost ka`njava ona se ne boji smrti ve} ~ezne za njom. Ka`e Hamonu da mu Antigona ne}e biti `ena. a ovaj mu odvra}a da ne}e ni umrijeti sama. Kreont je tiranin. Likovi: Antigona i Ismena -Edipove k}eri Kreont-njihov ujak Euridika-Kreontova `ena Heman-Kreontov sin Tiresija-Prorok Stra`ari. ve} ~ini samo ono {to on misli da je ispravno. Njezina sestra Ismena nije tako hrabra. ali Kreont se ne obazire na to. Kreont se ipak odlu~i pokopati Polinika i osloboditi Antigonu. te }e to izazvati jo{ smrti u njegovoj obitelji. Antigona ne `eli `rtvovati i Ismenu pa joj protuslovi. Kreont se na te rije~i jo{ vi{e naljutio te je odlu~io osuditi Antigonu i njenu sestru. ali kada do|e osloboditi Antigonu na|e ju obje{enu. a to bi se u drugim prilikama i uvjetima . zbor Karakterizacija likova: Antigona je odlu~na i hrabra `ena koja ne odustaje od svojeg nauma ni pod prijetnjom smrti. Kada ga Hemon vidi poku{a ga ubiti. poziva i na Antigoninog zaru~nika Hamona-Kreontovog sina. Njegova majka Euridika po~ini samoubojstvo od `alosti za njim. Hrabro se odupire Kreontu i ne pokorava mu se. ali ne}e ni `ivjeti u svijetu `ivih. a Hemona kako ju oplakuje. ali joj je ipak odana i `eli umrijeti s njom. `ele}i joj pomo}i. Ismena se toliko bojala Kreonta da je priznala nepo~injeno djelo. jer je mislio da joj je Ismena pomogla.pobo`no djelo. Usprkos tome mora se priznati da on dr`i svoju rije~ i ~ini ono {to je rekao. ali ne uspije. Priredi sve~an pogreb Poliniku. a Ismena se. Nakon {to odvedu Antigonu prorok Tirezij dolazi Kreontu i ka`e mu da mora pokopati Polinika i pustiti Antigonu jer }e ina~e prekr{iti Bo`je zakone. Kreontov sin Hemon je pravedan i odlu~an. Ni u jednom trenutku se ne koleba i ne kaje se zbog toga {to je sahranila svoga brata Polinika. te ju zazida u kraljevsku grobnicu. koji je ipak bio napada~ na njen rodni grad Tebu. te dr`i svoju rije~. te po~ini samoubojstvo. Neizmjerno voli Antigonu i to dokazuje time {to umire kraj nje u grobnici svoje obitelji. Hamon upozorava Kreonta da se puk ne sla`e s njim. Ne slu{a mi{ljenje drugih ljudi.

1902 u Slavonskoj Požegi. a umro 18. Osvjetljeni put. teče jedan slap. godine u Zagrebu.1.1980. . SLAP Teče i teče. Studirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.Dobriša Cesarić O PISCU: Književnik Dobriša Cesarić rodio se 10. i to dokazuje na kraju drame pjevaju}i tu`aljku u kojoj sebe okrivljuje za smrt svoje `ene i svoga sina. Objavio lektire u 30. Goli časovi. Izabrane pjesme. Ideja: Treba po{tovati one zakone koji ne ugro`avaju ljudski moral i koji podsti~u ljudsko dostojanstvo. Dobriša Cesarić je jedan od najvećih naših pjesnika.maoglo nazvati i vrlinom. Sukobi: U Antigoni u sukob dolaze Kreont i Antigona zbog zahtjeva dr`ave i zahtjeva porodice. Izabrani stihovi. Slap. Spasena svjetla. a kako ni Kreont ni Antigona ne odstupaju tragedija je neminovna. Proljeće koje nije moje. tu gubitnik mora biti Kreont. Voćka poslije kiše i Pjesme. Knjiga prepjeva. Pisao je lirske pjesme i pjesme u prozi.12. Napisao je zbirke pjesama: Lirika. Mjesto i vrijeme u djelu: Atena oko petog stolje}a prije Krista. a budu}i da su Bogovi svemo}ni. Kako se Kreont ogrije{io i o Bo`je zakone postoji i sukob izme|u Bogova i Kreonta. prosinac 2004 20:50:00 | 0 komentara PJESME . U du{i je ipak samo ~ovjek.

čovječanstvo. STILSKA I STRUKTURALNA ANALIZA: Pjesnik se služi akustičkom slikom i ritmom riječi “Teče i teče. Cesarićeva je poezija duboko osjećajna i humana. a Cesarićevi dožljivaji prirode su čisti i snažni. čista i jasna. jedna duga u vodi se stvara. Vizualna slika “Gle. tako i pojedinci doprinose svojim djelima boljem i ljepšem životu. Taj san u slapda bi mogo sjati. govori čovjeku i o čovjeku. jedna duga u vodi se stvara. Pjesnički izraz je bogato izražajan i prirodan. I moja kaplja pomaže ga tkati. duboko misona i ljudski topla. teče jedan slap” da izreče misao kako život traje i traje (ponavljanje glagola “teče”). a kap pojedinca. Iz nje sja vječita svjetlost i nada u ljudsku dobrotu. Pjesnik ima osjećaja za socijalne teme. zajednicu. Zaokupljen je pitanjem smisla života. snažna. vezom čovjeka i prirode. I sja i dršće u hiljadu šara” kazuje nam da kao što kapi u slapu zajedno stvaraju igru svjetla i boja.slap predstavlja život. biejdu i nepravdu. DOJAM O PJESMI: Lirika Dobriše Cesarić je jednostavna. Motiv slapa i kapi u pjesmi imaju preneseno značenje . postavi pitanje što u njem znači pojedini čovjek i pokuša na njega odgovoriti. . S malo riječi pjesnik oživljuje slike iz prirode i grada ili izražava najdublja osjećanja. I sja i dršće u hiljadu šara. SADRŽAJNA ANALIZA: Pjesnik je uzeo motiv slapa da dočara trajanje života.Što u njem žnači moja mala kap? Gle.

ljepotu i misaonost pjesme. Pjesma se sastoji od 3 kitice. Rima pjesme je parna. o tiho govori mi jesen: Šuštanjem lišća i šapatom kiše. SADRŽAJNA ANALIZA: Ovo je pjesma tišine. pjesnik postiže pravi jesensko . U pahuljama tišina je sama. O TIHO GOVORI MI JESEN Tiho. jednostavnih riječi pjesnik postiže skald. I daje odgovor “Taj san u slapu da bi mogo sjati I moja kaplja ga pomaže tkati. Al zima srcu govori još tiše.Što znači jedan čovjek? Epitet uz imenicu kap (“moja mala kap”) kazuje da jedan čovjek sam za sebe ne znači puno.zimski ugođaj. Kitice imaju po 2 strofe sa 1o slogova. ali ne i tužna.Pjesnik postavlja pitanje “Što u njem znači moja mala kap?” . iako pjeva o jeseni i zimi.” Svaki pojedinac daje neki svoj doprinos zajednici. STILSKA I STRUKTURALNA ANALIZA: . DOJAM O PJESMI: Pjesma je nježna i osjećajna. s pjesmom od samo pet stihova. smirenja i jesenskog . Pomoću običnih. Bez puno pjesničkih ukrasa. pomalo sjetna. I kada snježi.zimskog ugođaja. TIHO. spušta se tama.

Ostali stihovi imaju parnu rimu. Samo se pahuljice bijele i donose s neba mir i tišinu. s Nikijom. ali je kasnije osuđivao samovoljne i nasilne akte oligarhijske vlasti koja je ubijala i zatvarala demokrate.406 prije Krista ) starogrčki je tragik. a kao potomak imućne obitelji stekao je dobro gimničko ( tjelesne vještine ) i glazbeno obrazovanje. i 428. Rodio se na Kolonu. smiruje se i spušta se tama. Pjesnik osluškuje te zvukove i dočarava nam ih korištenjem onomatopeje. Već kao mladić vodio je zbor mladića na atenskim proslavama zbog pobjede kod Salomine godine 480.” Prvi stih se ne rimuje s ostalima . .Jesen ima svoje zvukove “šuštanje lišća” i “šapat kiše”. Dvaput je bio strateg. Poslije završena školovanja stupio je u javni život i obavljao različite visoke državne dužnosti. zatim sve utihne. – 427. prije Krista.najvljuje kako to jesen “govori”. Poslije katastrofalnoga sicilskoga poraza atenske mornarice bio je godine 413. Umro je u poznoj dobi od 90 godina. Najjednostavnijim riječima pjesnik postiže vizualnu i akustičnu sliku zime “I kada snježi. “Hrvatska kazališna knjižnica”. prosinac 2004 20:50:00 | 2 komentara Kralj Edip . U pahuljama tišina je sama. Prijevod: dr Bratoljub Klaić Bilješka o piscu: Sofoklo ( 496 .Sofoklo Izdavač: “Grech”. i to godine 441. Zagreb. 1993. a spušta se tama. zajedno s Periklom. Objavio lektire u 30. jedan od desetorice odbornika koji su pripremali nacrt oligarhijskoga ustava.

Sofoklo se uz javne dužnosti istodobno bavio i književnim radom. Obrada djela: “Kralj Edip” je najpoznatija i najviše slavljena grčka tragedija. ali se Sofoklo usredotočuje na Edipovu sudbinu.njegovo djelovanje i njegove strasti. nego slobodna ljudska volja. Jezik mu je jednostavniji. U njegovim tragedijama zbor nastupa kao posebno tijelo. te nije morala biti sadržajem ni u kakvoj vezi s druge dvije tragedije. Već za života stekao je veliku popularnost. “Trahinjanke” i “Elektra”. “Edip na Kolonu” i “Antigona”. Sofoklo je uveo trećega glumca.“ Kralj Edip”. Ostale su sačuvane Sofoklove tragedije “Ajant”. ali je bio i reformator tragedije. Poznato je da je na dramskim natjecanjima osamnaest. u kojima je svaka tragedija činila zasebnu cjelinu. a uz fragmente. koju smatraju najstarijom. kao Eshil i Euripid. čitak i lijep. MJESTO RADNJE je Teba. sačuvan je i velik dio njegove satirske igre “Sljednici”. Sofoklo je produžio Eshilovu tradiciju. Radnju više ne pokreće božanstvo. Treća novina bilo je sastavljanje trilogija. a nakon smrti je proglašen herojem. djelovao je na mnoge europske dramske pisce. jasan.obradu drevnoga mita o tragičnoj ličnosti kralja Edipa . Ponajbolje su one koje čine trilogiju . a FABULU čini Edipova tragedija – otkriće grijeha koje je počinio u neznanju. čije osobine pojačava sukobljavanjem kontrastnih likova. broj osoba u zboru povećao s 12 na 15. koje iznosi lirsku i misaonu stranu samoga autora. Svojim djelima. u stihovima koji vode tragičnom klimaksu. te “Filoktet”. Napustio je svijet grčke mitologije da bi tema njegovih tragedija postao čovjek . . a u svojim tragedijama s pozornošću prikazuje karakter likova. Napisao je stotinjak tragedija. Sofoklo je majstor dramaturgije i izvrsno vodi radnju. Tema tragedije je iz mita o Edipu. a po nekim izvorima čak dvadeset i četiri puta odnio prvu nagradu. ali je smanjio djelovanje zbora i njegov utjecaj na radnju. od kojih je do danas sačuvano samo sedam.

a ostaje živ tek jedan pastir. supruge pokojnoga kralja Laja. bez djece. već da ga je on – glasnik. i o Apolonovom proročanstvu. Edip se sjeća da ga je na tom istom mjestu. Edip saznaje za proročanstvo da će Laj poginuti iz ruke svojega sina. Proročanstvo traži od Tebanaca da iz grada prognaju ubojicu svojega bivšega kralja Laja. i da ga je Polib. Edip mu govori o razlozima svojega odlaska iz Korinta. njegova žena i majka. donio u Polibov dom. to se nije moglo ispuniti. ali zatim Edipu otkriva da je ubojica upravo on. i ruga mu se zbog sljepoće. Tiresija isprva ne želi odgovoriti. U razgovoru s Jokastom. Edip shvaća istinu – proročanstvo se ispunilo. Čuvši od Jokaste na kojem je raskrižju ubijen Laj. Kao kralj. Edip Kreonta optužuje za zavjeru. iako su od ubojstva protekle duge godine. koji isprva ne želi odgovarati na kraljeva pitanja. koji je nakon Lajeve smrti. Glasnik mu tada otkriva da nije Polibov sin. u kojoj se pojavila kuga. posinio. i da Edip treba preuzeti prijestolje. Edip tjera Tiresiju. pokušava otkriti tko je ubojica. na putu od Korinta prema Tebi. dovodi slijepoga vrača Tiresiju. i tako Tebu spasio od opasnosti. Na njegovu zapovijed Kreont. U užasnom trenutku. a Edip je na putu bio sam. Jokasta. Glasnik ne zna njegovo porijeklo. Edip odlazi. koji je izvan Tebe – tada je tvrdio da ih je napala razbojnička četa. kaže Jokasta. ali je jedini preživjeli svjedok događaja – pastir. koji treba razriješiti dvojbu je li ubijeni starac bio Laj. misleći da ga Kreont tako želi svrgnuti s vlasti. Edip. Oprašta se od svoje djece. izriče istinu – dijete koje je predao glasniku jest sin kralja Laja i Jokaste. napala pratnja jednoga putnika tjerajući ga da se skloni s ceste.Edip je bio kralj Tebe. Sin . Edip razmišlja o davnom proročanstvu. Edip shvaća da bi to mogao biti kralj. još u novorođenačkoj dobi. kako se to proročanstvo ne bi moglo ispuniti. a Tiresija mu navješćuje da će oslijepiti upravo on. kao i malenu pratnju. jer proročanstvo je jasno – ubojica je još u Tebi. ali se sjeća da mu ga je predao pastir. Čekajući pastira. Sjećajući se toga događaja. za koju drži da je nemoguća. pa ga je Edip ubio. Dolazi glasnik iz Korinta i donosi vijest da je od starosti umro kralj Polib. Na to dolazi pastir. svjestan da zbog . ali. Užasnut takvom optužbom. došao u Tebu. Edip se pak sjeća Apolonovoga proročanstva da će ubiti svojega oca i oženiti majku. i kaže da ne može u Korint dok mu je majka živa. ali pod prijetnjom mukama. a Edip iglom s plašta iskopa vlastite oči. u grozi zbog saznanja se vješa. brat Edipove žene Jokaste. a putnik ga je udario bičem. Edip. postao je kralj nakon što je riješio zagonetku Sfinge.nasljednik kralja Poliba u Korintu. jer je Laj dao pogubiti njihovoga jedinog sina. posebice dvije kćeri – Antigone i Izmene.

slijepi Edip odlazi u izgnanstvo. koji je. podsjeća na njegova ranija djela: “Ti u naš dođe grad i oslobodi nas od Sfinge. već ti – uz pomoć božju. neka zadnji budem skot ne učinim li sve.” Edip podsjeća svećenika da je već djelovao i da se Kreont treba svaki trenutak vratiti iz Delfa s tumačenjem zašto su Tebu zahvatile takve strahote. što nam danak nametnula krut. još uvijek u Tebi. opterećen grijehom i sramotom. koji je na početku tragedije na vrhuncu svoje moći – slavljeni kralj Tebe. jer dostojno je Feba. kao što je red.” Saznavši od Kreonta da treba naći ubojicu pokojnoga kralja Laja. što naloži mi bog. i njezin osloboditelj od opake Sfinge. pomoći gradu tom i bogu milosnom. Glavni i naslovni LIK jest EDIP. Edip se pred svećenikom i pred pukom kune: “A kada stigne. Edip je odlučan: “Ja ponovo pokrenut čitav taj ću spor. što skrećete nam skrb na kralja Laja smrt. ja ću.sramote njegova čina nikada neće pronaći muževe. koji mu govori o kugi koja vlada Tebom i traži njegovu pomoć. kaže proročanstvo. I poslije o tome više nije bio zbor nit mi smo išta dalje tebi rekli još.” . Svećenik. za to znade svak uredio si dobro našeg žića tok. a i tebi čast. I vidjet ćete. Slomljen.

što je borbe pun. ponajveće od umijeća svih u ovome životu. kao začetnika Lajeva ubojstva. kojim grezneš. Zatim izriče zakletvu: “I k tome molim višnje: nađe li se taj u domu mom. ko razbojnik se šulja da mi spremi pad. Edip je toliko bijesan da optužuje samoga proroka.” Edip je vrlo odlučan da pronađe ubojicu. sad eto Kreont vjerni. već je dobih kao dar.” . Na Tiresijino odbijanje.Edip izdaje naređenje da se jave svi koji nešto znaju o smrti kralja Laja i proklinje ubojicu. kolika li nenavist na te vreba svud! Zbog vlasti ove koju meni dade grad. a ja zatajim li ga sam nek vlastite me moje kletve stigne pest. da u grijehu krvi skvrniš rod. koji je Tebi nanio toliko strahote. i kala. ne na moj zahtjev. smatrajući da mu Kreont želi oteti vlast: “O vlasti. Slijede oštre Tiresijine riječi da je sam Edip zločinac: “Ti ne znaš. i traži njegovo ime od slijepoga proroka Tiresije. od davnine drug.” Za Tiresijine riječi Edip optužuje Kreonta. ne vidi ti svijest.

i iz tog će te grada dvostruk izgnat bič. Nit vidiš s kime živiš. obrazlaže da ne . I nema luke te i nema brijega tog. podsjećajući da je Sfingu nadmudrio “bez ikakvih ptica”. a ako mirno gledam razorni mu rad. i Edipu primjerom proročanstva da će Laja ubiti sin.Edip se ruga Tiresiji zbog sljepoće. što ih krije Had. u kome si. I ne znaš da imade jošte zala tih: da bit ćeš otac svoj. nit znadeš kom si stvoru sin. tad moram se poslužit naglom obranom.” Edip tjera Tiresiju. proklet otac tvoj. I proklet će te majka. što ko ti će mrijet. al’ skoro snaći će te mrak. Doživljava jasne i optužujuće Tiresijine riječi: “ … Ti reče da sam slijep. I dušman svom si rodu tu na zemlji toj i onima pod zemljom. a Kreonta optužuje za izdaju. Pa slobodno ti stoga: grdi me i psuj i Kreonta uz mene. i tvrdi da su mu proročanstva nejasna. da si – prošav mučan put i dug u neprijaznu luku u svoj stigo brak. no ja ti kažem – ti si. a koje se nije ispunilo. a djece svoje brat. premda imaš vid. Sad vidiš još. gdje oriti se neće jauk tvoj i krik kad spoznaš. on svršit čin će svoj. a ja doživjet pad. Čak se ne osvrće na upozorenje zborovođe da nije dobro suditi naglo: “No ako neko naglo meni sprema slom. niti vidiš grijeh.” Sukob između Edipa i Kreonta smiruje Jokasta. Ali čitav svijet još ne vidje stvorenja.

treba uvijek vjerovati proročanstvima. da l’ ikog više mrzi bog?” Edip se ipak nada da to nije istina. jer sam bio sam. njezina priča unosi crv sumnje u Edipa – Laj je poginuo na raskrižju u gori. tad ja ne ubih. što ih vuko konja spreg baš kako ti mi reče. Raspalih se i lupih kočijaša tog u gnjevu svom. a jedan nije isto što i više njih. podigavši štap. kada bjeh kraj kola njegovih po glavi mene shvati bičem dvostrukim. No. a njegovo stanje najbolje opisuje Jokasta u molitvi u hramu: . tu glasnik bješe neki. tad bijednog li mene! Je li itko još nesretniji. pade nauznak. od razbojničke čete da je pao Laj. upravo na mjestu gdje je Edip ubio jednoga starca: “Kad već sam bio onoj raskrsnici bliz. No starac. a i neki muž u karucama. a i starac s njim. Nato s puta mog kočijaš sta me tjerat. Pa ako reče isti razbojnika broj ko ti. uzdajući se u riječi pastira da je Laja napala razbojnička četa: “Ti kaza da je pastir donio vam glas. a on se s kola svali. što se zvao Laj. I druge pobih sve. Pa ako starac taj imade nešto s onim. Uzvratih njemu jače.” Edip grozničavo želi saznati istinu. i htjedoh putem dalje poć.

u svjetli kad se krile vis. tad sam smrti kriv. il’ ptica krik. kako bi otkrio svoje porijeklo. . da od starosti umrije. Edip želi saznati tko je taj pastir. nije se obistinilo. jer mu je majka još živa. jao! Ženo ima l’ smisla još sa povjerenjem slušat što nam kaže Feb. da ga pokrije Had. a sad čujem vijest. a proroštva su zla također tamo s njim. iako ga Jokasta moli da to ne čini: “Pa što! A mene nije mog podrijetla sram. još je moguće ostvariti. i dio proročanstva – da će se oženiti svojom majkom. Ne poteče li od njih onaj strašni glas.” Tračak nade u neispunjena proročanstva donosi glasnik iz Korinta. pastir. izgleda. Bez mene to se zbilo. Rasudit ne zna već i prema starom izvest izvod neki nov. to joj kaže ženski ponos njen. Tek ako starac svenu od čeznuća svog za sinom u tuđini. no najvećih grozota rado sluša glas.” Edip se ipak boji vratiti u Korint i preuzeti prijestolje. I sada Polib kralj u grobu leži svom. Glasniku ga je dao kao novorođenče sputanih nožica. sramotu znači što sam možda rodom prost. A za nju. i otkriva mu da mu Polib nije uopće bio rod. Edipov otac Polib umro je prirodnom smrću – proročanstvo da će Edip ubiti svojega oca. Edip i sam počinje sumnjati u točnost proročanstava: “O jao. Ne potegnuh mač. Glasnik ga pokušava osloboditi straha.“Jer Edipu sve više smućuje se duh od briga premnogih. da ja ću ubit oca. već hoću da mu prodrem do u samu srž.

grozota bješe gledat krvav njegov čin iz halje zlatnu sponku trže joj i njom u zjene svoje sta za bodom bosti bod. Zatim Edip kralj . sada svjetli šalješ trak. što me prati svud. Edip inzistira da mu otkrije istinu. o sunce sjajno. slijepom i shrvanom. pa obrukat se neću niti ovaj put. ne vidjeh svoj grijeh. sad je jasno. Pastir priznaje – Edip je Lajev i Jokastin sin.” Kad se pojavi pastir – ključni svjedok i predaje djeteta. a proročanstvo se ispunilo u svoj svojoj strahoti: “O jao.” Edipu. što jednako se mijenja ko i usud moj: od nahočeta bijednog ja se stvorih kralj. svoj ću saznat rod. Uz majku svoju Sreću i uz brata tog predomislit se neću. ali i Lajeva ubojstva. Posljednji mi put. našavši Jokastu mrtvu. Promjenjivi pak Mjesec bratac mi je drag. grešni sklopih brak i ubivši kog ne smjeh. I govoraše tako: na što meni vid. Od krivog ja se rodih.No ja sam čedo Sreće.” Od glasnika saznajemo da se ispunilo i Tiresijino proročanstvo – Edip je u očaju. zločin svrših crn. pa čak pastiru prijeti mučenjem. a Edip ga moli da ga pošalje u progonstvo: . sućut izražava Kreont. sam sebi iskopao oči: “ …. kad ne vidjeh svoj udes.

gdje roditelji preran spremiše mi grob. a skloniji od mene nek vam bude bog. Šutim kao grob. Tiresija izriče svoje proročanstvo: “Stog znaj: čeljade koje tražiš dugo već i proklinješ. prorokom.” Edip ne brine za sinove. Prvi je njegov sukob s TIRESIJOM. Moli Kreonta da mu kćerima bude skrbnik. bilo to gdje god. prihvatiti za ženu. kao središnjega lika radnje. koji su već odrasli mladići. i tjera Tiresiju. koji Edipu u početku ne želi odgovoriti na pitanje o Lajevom ubojici: “Ne želim tebi zla.” Na navaljivanje. Strancem taj je zvan. stog uzalud me pitaš. No nek se vrši kob. Antigonu i Izmenu. tamo želim mrijet od onih. Ja znam. nek teče njezin tok. i hoće li se ikada naći mladić koji će ih. ali Edip u to ne vjeruje.“Dopusti mi da odem na Kiteron svoj.” Ostali su likovi sporedni i u funkciji Edipa. Pita se kakav li će biti njihov život. . vrijeđanje i optužbe Tiresija napokon Edipu u lice kaže da je sam zločinac. i daje im posljednji savjet: “Poživite pošteno. jer od njeg pade kralj nam Laj. već tad se spasoh ja za neki gori cilj. da bolest mene nikad neće strt. U gori želim živjet. već brine za kćeri. što mi nekad pripraviše smrt. a i svoj čuvam mir. s takvom obitelji. izmeđ vas ovdje živi.

No saznanju tom veselit on se neće. ako u svom srcu tako misli on. “O. ni na zlo staro zlom da novim uzvraćam. da želim postat kralj.” Edipovim opružbama zgranut je i KREONT. u tuđinu poć. dok ocu bit će krvnik i u braku drug. I svatko tako misli tko je razuman. a majci sin i muž. a nedavno još zdravlja i bogatstva pun – ko prosjak. i na Edipove optužbe odgovara da uopće ne žudi za vlašću. kad s kraljevskom je tvojom moja ista vlast. tad nek mi dođe smrt….” Kreont se pojavljuje pred Edipom kad je on već slijep i shrvan sudbinom. no miran imat san ko ja što spim. ne dođoh da se narugam. I djeci on će svojoj sve u isti mah i otac bit i brat. Taj će čovjek – slijep. Kreont mu izražava sućut: “O Edipe. a tvojom ista mi je moć. što ga tište sad. Pa stog bih bio glup.” Kreont se pokazuje kao mudar savjetnik. brat njegove žene Jokaste. (Slugama) . da li stvora takvog znaš kom draže bit je kralj.a rođen je Tebanac. oprt o štap. da riječju ili činom ja mu nanijeh zlo u nevoljama ovim. jer je i ovako zapravo ima: “U prvom redu.

lični spor. Edipu govori da ne treba u njih uvijek vjerovati. a tu je začetak i druge tragedije – Antigone. A ono. a onamo nam strada narod i sav grad. Nije poso lijep da ostavljate tako nezakriven jad. što tu ste stali. ako nije stid od ljudi. saznavši za Tiresijino proročanstvo. od sitnog jada velik ne pravite jad!” Jokasta. Ti u dvor pođi sad. . Kao primjer navodi davno proročanstvo Laju: “Prorekoše za Laja – ne doduše Feb. nek vas sunca barem plaši trak.A vas. dan i sveti dažd. Djeluje razumnim riječima i upozorava ih: “O nesretnici bijedni.” Kreont prihvaća kao skrbnik Edipove kćeri. u kojoj se brižni Kreont pretvara u tiranina. dok djetetu već treći od rođenja dan na nožicama zglavke otac sape sam i dade da u guštik njega nosi rob. jer od davnine u nas običaj je svet. već neki mu pomoćnik – da ga čeka smrt od vlastitoga sina njegovog i mog. a i ti u svoj dom. da sućut s nekim dijeli samo bliski rod. što hrani sve na svijetu. JOKASTA se među likovima pojavljuje kad pokušava razriješiti sukob između Edipa i Kreonta. od kog se gnuša zemlja. Odvedite ga odmah tu u njegov dvor. svatko zna: od razbojnika Laj na raskršću u gori kraj doživje svoj. zar vas nije stid da raspravljate tu svoj vlastit.

Glasnik iz dvora prenosi njezin očaj: “Kad razjarena otud u svoj dođe trijem. iako Apolonov tako reče vrač. a glasnik iz Korinta Edipu otkriva da mu Polib nije otac.” Jokasta je saznala da se proročanstvo ispunilo. naišao na njezin tragičan kraj: “On riknu. za kojega je mislila da je mrtav. i poveden valjda slutnjom zlom.” Polako se otkriva priča – Edip je ubio starca na mjestu gdje je poginuo Laj. Kad k logu stiže. Tad stade ridat tu. poletje tamo. s kog pade kralj. lupi vrata za sobom i vikat stade Laju ime pokojnom i proklinjati onaj davni porod svoj. . što kažem ti. i da je Edip zapravo njezin sin.” Glasnik nadalje priča kako je Edip. a niti Laj pade od ruke sina svog. Jokasta preklinje Edipa da ne traži svoje pravo porijeklo: “O jao si ga tebi! Zadnja to je riječ. u kojme dvostruk rodi jad: od muža – muža svog i od svog ploda plod. a zatim slijedi vječni muk. sve čupajući putem kose pram po pram.pa tako ne izvrši proroštva se riječ: Nit ikad ocu bit će ubojicom sin. odnosno majku. tražeći s mačem svoju ženu. da ona novi sklopi brak i vlastitome sinu bijedan rađa rod. naricat u sav glas nad krevetom. gdje joj bračni stoji log.

i stog su vječno budni. a on im sruši stup i provali i vidje i mi skupa s njim: da užetom se gospa skonča pletenim. ni jednog ne ću čovjeka na zemlji smatrat blaženim. Ulekoše se tek. U eteru se rodiše i otac im je Olimp sam.” . koji komentira radnju i iznosi stajališta autora.poteče.” U riječima zbora sabrana je sva tragedija Edipa – od njegova uspona do pada. razmatrat mogu primjer tvoj. Tako zbor podsjeća na nebeske zakone. Jer dokle god. o Edipe. nebeski. i stog su vječno mladi. No postoje zakoni božanski. koje Sofoklo i u “Antigoni” stavlja iznad ljudskih pravila: “O da mi sudba dosudi. grunu vrata krila dvostrukog. U njima velik živi bog. Koliko dug je sreće vijek? Toliko da se ponadaš. koji je određen sudbinom: “O jao ljudski rode moj. da riječima i djelima čuvarom vjernim budem čistoći svetoj. koliko li si ništavan sve dokle god je čovjek živ. već dočeka te jadan pad.” Važnu ulogu u “Kralju Edipu” ima zbor. a ne porodi smrtnik njih.

Sofoklov “Kralj Edip” jednostavan je i jasan u STILU i JEZIKU. a zbog ritma stiha česte su inverzije rečenice. jalov nose plod i stoka se ne koti. “neustavljive strijele”. koju Sofoklo izriče na kraju tragedije. jezik je arhaičan. slični Homeru. Kao i kod drugih grčkih autora. Iako je o jeziku originala teško suditi na osnovi prijevoda. pa je to ipak postao nadomak Tebe. a naš ljudski soj ne rodivši se mre u krilu majčinom. ili čak pola stiha. Opisi grčke mitologije. Doživljaj djela u cjelini: U tragediji “Kralj Edip”. kroz usta zbora: . pa je živopisan opis tragedije koju je kuga donijela Tebi: “A kako i sam vidiš. Edip nije mogao izbjeći svoju sudbinu – bježao je iz Korinta da ne postane oceubojica. “časni starac”. Sofoklo vješto riječima slika prizore.” Dijalozi su puni ritma. Zato je uvijek primjenjiva poruka.“lakokrile ptice”. cijeli nam je grad već uzrman i zalud čitav mu je trud da ispliva i svlada krvav ovaj val. Božanstvo smrti sije kugu među nas a od nje Kadmov dom je bezljudan i pust a lelekom i cvilom crn se puni Had. posebice u replikama s jednim. Smisao tragedije je u kontrastu – slavljeni kralj Edip u kratkom vremenu postaje najbijedniji čovjek na svijetu. Oranice nam puste. čijom sudbinom ravnaju božanske odluke. Sofoklo je stvorio klasičan primjer tragedije pojedinca. pojavljuju se u nastupima zbora. pojavljuju se stalni pridjevi .

Edip ga traži. početak radnje( otac dolazi kući iz sela i donosi ukradene predmete). U tim trenucima vrlo je teško suočiti se sa životom kao što se događa u priči. Posebno su mi se svidjele rečenice: “ Majka je prisvjetljavala. vrhunac (strah i opisivanje događaja u selu. Fabula ima uvod ( opis stanja siromašne obitelji). jer vlada jad. ubijanja nedužnih ljudi ) i rasplet ( dolazak vojnika i ubijanje Vaninog oca) . Atmosfera je vrlo napeta jer Vanin otac mora krasti te neželi da ga uhvate. u svima vlada strah. tuga i strah. jer u prostoru nema mnogo stvari. Glasnik donosi obavijest o Edipovom pravom porijeklu. Opis okoline je vrlo prazan. otac se prao. dokle ne dočeka zemskoga života posljednji dan.Ivan Aralica Priča Školjka vrlo je osjećajna i materijalna što znači da pisac piše o siromaštvu i osjećajima koji tada čeznjivo dolaze do izražaja. sve je tiho. prosinac 2004 20:50:00 | 40 komentara Školjka . ” Tragediju se također može doživjeti kao svojevrsni dva tisućljeća stari “krimić”. a u pravom trenutku pojavljuje se i jedini svjedok – pastir. crni zavežalj ležao na stolu. a zatim se polako otkrivaju tragovi starih proročanstava. Vojnici kradu sve što mogu. Sofoklo s ograničenim brojem likova stvara uzbudljivu priču razrješenja godinama staroga ubojstva. no u sobi ima stol oko kojeg su poslagani stolci. dokle bez nedaća ne završi vijek.“ Zato nijednog smrtnika blaženim ne smatram. Zato je Sofoklova drama i danas zanimljiva i šteta je što se na hrvatskim kazališnim pozornicama pojavljuje rijetko Objavio lektire u 30. te nema veselja nego sve ima ambijent groblja. O . Na početku čitatelj ne zna tko je ubojica.

Čim bi začuo cokule da udaraju o kamenje ispod vrata. preko prekupaca nabavljeno brašno … ” (str. nije se usudio pomaknuti kads je vidio vojnika sa povezanom glavom ”.njemu je Vana u polusnu natucala:suharici maslinovih grana ubrani u zabranjenim maslinicima. Kraj . sjedao bi na bilo što ondje gdje je zatečen “(str.odvojit ćemo platno od žica. U toj rečenici otac se suočuje sa svojom sudbinom i zna što ga čeka. crvena i žuta boja ovojaju poprijeko nareze lukova koji se lepezasto izvijaju iz unutra poudvračenog koljenašca … koliko god se položaja izmjeni. Nije bilo mnogo potrebe da se majka i kćerka dogovaraju : Od kišobrana se dade načiniti lijepa i obilata suknja . opkolili je strgali joj školjku sa đempera i među sobom je ponijeli prema ranjeniku koji se dovlačio. ostaše na grmlju … Navečer sam majci donijela šaku grube i zaprljane vune … “ (str. U ovoj rečenici vidimo da se Vana i majka dobro slažu te da iz svake dobivene stvari mogu napraviti nešto korisno za njihov život. opisuje ljepotu školjke. “ Na odlasku teta pokloni Vani kišobran. Pisac opisuje školjku uz mnogo ukrasnih pridjeva. kao i u ovoj rečenici: “Otac je bio u smrtnome strahu. ”Plava. obrubiti krajeve i suknja je za nošenje “.39). razrezati svedeni dio u širinu struka. uvijek će se nešto drugo otkriti”.39) Ovdje Vana svojom željom da dobije kaput dokazuje da joj ništa nije teško te se muči da nađe i najmanji komadić vune i tome se jako veseli. U toj rečenici osjeća se napetost i brzina koju otac želi što brže odstraniti jer zna da radi krivična djela i time se pravi lopovom. ukradeni krumpiri. velik kao balahin. nov. “ Nađe se u dvorištu onoga časa kad su vojnici nahrupili na vrata. “ Sakupljala sam vunu po proplancima. Otac je sjedio na panju i brisao znoj sa čela.33).

Govori i podsijeća nas kako je nekim ljudima u životu pogotovo u ratu. S 93 prijevoda svojih djela na 22 jezika. a uzrok tomu je bila preljepa školjka. prosinac 2004 20:49:00 | 2 komentara Sadako hoće živjeti . Školjka ima glavnu ulogu jer mami Vanu svojom ljepotom. Rastao je u radničkoj četvrti Otakringer. ne mora se mnogo razmišljati kao kod nekih drugih pisaca. Indijanac”. te mi se zato sviđa. Tada piše prvu pjesmu. Prvi je uspijeh postigao knjigom o nogometu “ Die Spanzenelf”. postao je jednim od najpoznatijih omladinskih pisaca njemačkog književnog izraza. a rečenice su lako razumljive. Vrlo je zgodno napisana i isto bih ju tako napisao. Objavio lektire u 30. čija su djela objavljena u najudaljenijim krajevima svijeta. ranjenik reče nešto svojim drugovima … Začudo ni pod tim paklenastim osvjetljenjem više nije mogla u mraku pronaći svoju školjku “.Karl Bruckner Bilješka o piscu: Karl Bruckner rođen je 1. a prvu afirmaciju stekao je romanom “ Pablo. godine. a događa se za vrijeme rata. Knjiga Školjka od Ivana Aralice vrlo mi se svidjela jer je vrlo jednostavno napisana. tiskara. Otkriva slikarski talent i izrađuje kopije starih majstora. Glavni lik čini Vana. Najpoznatije dijelo mu je “ Sadako hoće živjeti”. Objavljuje svoju prvu knjigu za omladinu “ Dijamant Tobije Amberqera” o sudbini austrijskih iseljenika u Brazilu. Radnja se odvija u malom selu kraj granice. Vrsta djela: Roman . godine u Beču kao sin radnika. Vojnici su ubili Vanu i njenog oca .je vrlo senzibilan te završava s rečenicom : “ Zapazivši da čovjek hramlje. 1906. 9. Nema mnogo opisa. a sporedni njen otac i majka. izdano prvi put 1961.

” Željela je živjeti kao što i pluća žele disati: “ Sadako Sasaki htjela je dovršiti devet stotina devedestog ždrala od papira. kada je bačena atomska bomba Tema: Želja za normalnim životom (bezbrižnim životom). pa i žeđa. tuga. preživljavanje u teškoj ratnoj situaciji. Nakon pada atomske bombe. Smrt nije dopustila djevojci da ostvari tu skromnu želju. umor. Postalo je nepodnosivo vruće. Tu dušu mora uzeti k sebi sasvim nježno. postala je ranjiva: “ Haljinica joj se pretvorila u krpe.” Šigeo: Dobar. Još jednom je uzmakla. Mala je u dječjem nemiru tapkala nogama na mjestu. Okružena tolikim nepoznatim ljudima. Vidjela je samo odijela i noge i – kad bi pogledala prema gore – glave velikih ljudi. glad. Ali živjela. Tijelo joj je bilo krvavo. da se nije želio suočiti s činjenicom da je ona zaražena: “ Zašto nije mene ubilo?” . Jecala je. bila je i Sadako. svjetskog rata. glad ju je morila. protiv koje nema lijeka. osjećala se kao zatvorena u kavezu. ali od straha pred starijim ljudima nije se usudila potužiti na to” Jedna od tisuće nevinih žrtava oboljela od gama – zračenja. nestrpljiva: “ Šigeo i Sadako stali su u red tek pred jedan sat. Sadako: Četverogodišnja djevojčica. znatiželjna. Ovo dijete nema starha pred njim. izgrebeno. neimaština. puna strahopoštovanja.Mjesto i vrijeme radnje: Hirošima za vrijeme II. Vrijeme je nije gonilo. pametan i osjećajan dječak koji je toliko volio svoju sestricu Sadako. da bi je vratila stvoritelju.

U toj jednoj sekundi srušilo se osim toga 3750 zgrada. Ležala si među samim otkinutim komadima drva.” “ O ne. a ruševine su počele gorjeti. Hirošima za pada bombe: “ I ta vatrena kugla obasjala je zrakama od nekoliko milijuna stupnjeva vrućine grad Hirošima. Šigeo. bila si samo izgrebena. a isisavanjem zrakopraznog prostora ti su se dijelići prašine uzvitlali nekoliko kilometara u visinu.” Dojmovi i kritike: Pisac nam ovom pričom želi poručiti kako je teško živjeti u vrijeme rata. Puhnulo je u meni. Ionako umalo da te nisu ubile otrgnute grane. U toj sekundi bombardirali su smrtonosne neutronske i gama – zrake eksplozivno mjesto u krugu od jednog i po kilometra. a što joj on nije bio u mogućnosti ispuniti. Objavio lektire u 30. s ti si ležala na obali.” “ I opržilo me. Iz ovog možemo naučiti lekciju i nastojati da se tih PAR SEKUNDI nikad više ne ponovi. Pritisak zraka te odbacio. U najtežim situacijama. U toj sekundi je 7200 ljudi pretrpjelo teške ozljede.” “ Ne. prosinac 2004 20:48:00 | 0 komentara . Sjećam se točno – ja sam bio u vodi. poručuje nam kako su ozbiljne i tragične posljedice i koliko je japanski narod propatio zbog bolesti i godinama nakon događaja koji je trajao – samo nekoliko sekundi. Nadam se da su ljudi spoznali što su u stanju učiniti i da se takvo što nikad više neće dogoditi. gladovati i boriti se da bi preživjeli.” “ To nije moguće. Nisi mogla ništa osjetiti jer si spavala pod jednim drvetom. Sadako! Imala si tada upravo veliku sreću. osjetila sam nešto vruće. Bila si sa mnom u parku Hijiyama. znao joj je odvući misli od nečega što bi tražila. U toj sekundi je 6820 kuća bilo pretvoreno u prah. jer bi moglo biti kobno za čovječanstvo.“ Postavljaš glupa pitanja. U toj sekundi izgorjelo je 86100 ljudi.” Bio je to desetogodišnji dječak koji se brine i ima strpljenja sa sestricom Sadako. U toj jednoj sekundi je slika i prilika Božja izvršila prvi pokušaj da uz pomoć nauke uništi samu sebe. Pokušaj je uspio.

čvrste šake i pametnu glavu) susret sa crnim čovjekom i spavanje ispod mosta 3. okolica i jedan veliki grad Glavni lik: šegrt Hlapić Ostali (sporedni) likovi: Gita. pas Bundaš. dan putovanja: . dan putovanja: Hlapić je ostao bez svojih čizmica susret sa Gitom Hlapić je pomogao seljenima u sjenokoši. Marko. prosjakinja Janja. Rđavi Grga. Najvažniji događaji s putovanja: 1.Čudnovate zgode šegrta Hlapića . pastiri. dan putovanja: požar u selu u kući Rđavog Grge Hlapić je pronašao svoje čizme i sve ukradene stvari Grgina majka daje Hlapiću rubac sa srebrnim novcem za svojega Grgu Gita je pokazala Hlapiću brazgotinu na prstu nalik na križ . a Gita je izvela predstavu za umorne sjenokoše 4. prodavač košara. majstor Mrkonja. dan putovanja: susret sa kamenarima (Hlapić ima jake čizme. majstorica. kamenari. Miško. crni čovjek.Ivana Brlić Mažuranić Vrijeme radnje: prije mnogo godina Mjesto radnje: selo.Šegrt Hlapć pomogao je starom mjekaru raznositi mlijeko Dostigao ga je pas Bundaš pomogao je malom Marku pronaći guske 2. težaci.

dan putovanja: susret sa pastirom Miškom. majstor Mrkonja. noć Hlapićeva putovanja: noć najvećih čuda za Hlapića Gita prepoznaje svog konja Sokola saznaju za strašnu namjeru crnog čovjeka i odluče pomoći putuju po noći do Markove kuće. pomaže im siromah sa sajma sreću se sa majstorom Mrkonjom i vesele se susretu odlaze do Markove kuće da ispričaju namjere crnog čovjeka doznaju da je crni čovjek nastradao 8. pečenje kukuruza i krumpira na vatri crni čovjek i Grga padaju sa kolima blizu Hlapića Hlapić Grgi daje rubac sa srebrnim novcem od majke Hlapić i Gita spavaju kod Miška 6. dan putovanja: Hlapić popravlja opanke Miškovoj braći i prosjakinji Janji dolazak u veliki grad na sajam Gita prodaje siromahove košare pomažu vlasniku vrtuljka ostali su spavati na sajmu pod vedrim nebom 7. Završetak: Hlapić.5. Gita i Bundaš vratili se sretno kući saznajemo da je Gita Marica (kčer od majstora i majstorice) Hlapić je naslijedio magarca i kola Odnos majstora prema Hlapiću: .

tjerao ga je da punu radi. U doba njegova odrastanja. Odnos majstorice prema Hlapiću: Majstorica je uvijek pomagala Hlapiću i veoma ga je voljela. Gimnaziju je pohađao u Pragu i . Otac mu je bio dvorski slastičar.August Šenoa Izdavač: Mladost. 1974 Ponešto o piscu: Auguse Šenoa je rođen 1838. gdje u burnim godinama ilirskog preporoda provodi djetinjstvo. koje utječu kako na Hrvatsku tako i na njega. Zagreb. prosinac 2004 20:48:00 | 0 komentara Seljačka buna i Prijan Lovro . Objavio lektire u 30. a majka. mađarica. Koji su likovi u knjizi postali dobri: Majstor Mrkonja – kad su ga zlikovci zarobili u dubokoj šumi dva dana i dvije noći razmišljao je o svom životu i shvatio da je krivo postupao sa Hlapićem. bio je vrlo nepošten prema njemu i okrivljavao ga za stvari koje Hlapić nije uradio. Kasnije se mastor promijenio i zavolio Hlapića kao svojeg sina. godine u Zagrebu. na političkom planu se zbivaju mnoge promjene. Rđavi Grga – kad mu je Hlapić dao rubac sa srebrnim novcem Grga je shvatio da mora otići od crnog čovjeka i promijeniti se.Majstor je u početku bio vrlo strog prema Hlapiću. čeh.

Jana je silovana. do 1881. Zlatarovo zlato. U 22. Diogenes. a u trenutku predaje.madžarski kraljevski sudac . koji se odrekao sebe za druge. Njegova najveća djela su. kad ju vidi takvu. Prijan Lovro. Likovi: Ursula . Primjerice borbe su opisane s toliko detalja da se možemo poistovjetiti s nekim od boraca. Čuvaj se senjske ruke.susedgradskog imanja -čvrsta i ponosna žena -pomalo naivna -vjeruje kako ju Andrija Batur neće zakinuti Andrija Bator . jer draga čeka svog junaka da se vrati iz rata. Doba od 1871.Zagrebu. S obzirom na to da je već tada bio poznat kao panslavist.a Đuro se. Kameni svatovi. pretočena u patnju naroda. . nije se mogao dalje školovati. Tome pridonose mnogi akustični efekti. Prosjek Luka. Patnje naroda Šenoa naglašava čestim biblijskim motivima. te su te scene sve u svenu dinamične izanimljive. godine u Zagrebu. Premda se radi o romanu u kojem su posebno izražene masovne scene. Unutar velike i neumoljive povjesti Šenoa nalazi mjesta i za ljubavnu priču. Masovne scene su toliko realne da se čitaoc može uklopiti u djelo. Kontrasti u djelu se zasnivaju na razlikama između plemstva i seljaštva.ne preže ni pred čim Palffy .vlasnica polovice stubičko . Šenoa je uspio izdvojiti Gupca kao individuu.Batorov poslanik -preprepredeniji od gazde Ovo je povjesni roman iz razloga što opisuje Seljačku bunu .prepreden do kraja . Gubac postaje simbol velikog čovjeka. To samo pokazuje kako je osobna patnja. nesretan što je ostavio mnogo nezapočetih i nezavršenih djela. Opisuje ljubav Jane i Đure Magdića. vraća u boj. Mladi gospodin… Umro je mlad 1881. No je simbol potlačene hrvatske i njenog naroda. godini piše svoje prvo djelo dopis U zlatnom Pragu. To je idealni model ljubavi. Seljačka buna. Naravno kako bi se potkrijepio opći ton knjige. godine naziva se šenoinim dobom.povjesni događaj.

Mjesto i vrijeme radnje: Radnja se zbiva u hrvatskom Zagorju oko 1573. godine. mora primati kojekakve službe jer je siromah. plemenitaška djevojka ne prihvaća njegovu ljubav jer je seljak.selo. u nevolji se želi oženiti bogatom djevojkom. te da nema događaja koji bi pobudili razvoj hrvatske književnosti. Prijan Lovro Prijan Lovro je kraća pripovjest. a on se ubije. autror mogao sudjelovati u građi te pripovjetke. te ga zbog toga optužuju za pohlepnika. francuskog i talijanskog. Glavni kontrast je želja .svjetovno.Roman ipak završava u oportunističkom tonu. Šenoa je fabulu gradio na psiho-socialnim kontrastima. seoske sredine uzdigne do ravnopravnog građana. Še4noa kritizira situaciju u kojoj se hrvatski jezik zapostavlja u korist njemačkog. Uloga piščeva lika u pripovjesti je vrlo značajna jer je. On nema sredstava za školovanje.siromaštvo. moć. koji predviđa svjetliju budućnost. a sporedni su grad . . U ono doba vladalo je uvjerenje da je život u Hrvatskoj malen i stisnut. Naime pouzdano se zna da je Lovro postojao i bio Šenoin prijatelj u Pragu. Likovi su stvarni i proizlaze iz Šenoina života. Tema ovog djela je težnja čovjeka da se iz primitivne. bogatstvo . na taj način. duhovno .mogućnost. Lovro je mladić čije neprilike potiču iz životnih činjenica. u formi nešto duže novele.

potpuno nov i impresivan poetski na~in. nego u pjesmama iznosi potresno ono {to ti{ti i mu~i njegovo vrijeme. bogatijim jezikom i svestranijim pjesni~kim izrazom. revolucionarnih perspektiva i tuma~ nekih osnovnih ~ovjekovih preokupacija. On ne izdaje program. I-IV (1993-1934) Podatke prona{ao u : “Knji`evni leksikon”. Izveo je narod iz Egipatskog ropstva i doveo ga u obe}anu zemlju Hanaan. Mojsije je bio biblijski prorok. vo|a i zakonodavac starih @idova. Autor:Tvrtko ^ubeli} 2. pjesnik {irih. U radniku je Kranj~evi} pronalazio jamstvo bolje budu}nosti ~ovje~anstva. ali bez romanti~kog patosa i programatskog pozerstva. Djela: Bugarkinje (1885) Izabrane pjesme(1898) Trzaji (1902) Pjesme (1908) Pjesni~ka proza (1912) Sabrana djela: Djela. Napustio je studij teologije i sve}eni~ko zvanje te je radio kao nastavnik i ravnatelj srednje trgova~ke {kole u Bosni. Osim {to je pisao o radni{tvu.a pored pjesama pi{e manje informativne i kriti~ke ~lanke. zaokru`uje ga filozofijskim i kozmi~kim problemima svoga doba. Kranj}evi} je preuzeo mitive I likove iz Biblije Mojsije u kojoj pjesnik prikazuje Mojsijevu propast zbog nepromi{ljenosti. Sura|ivao je s glavnim knji`evnim ~asopisima.Objavio lektire u 30. Bilješka o piscu: Silvije Strahimir Kranj~evi} najsna`niji je hrvatski pjesnik do prvoga svjetskoga rata. pro{iruje ga dubljom dru{tvenom i op}e~ovje~anskom tematikom. ure|ivao je u Sarajevu ~asopis Nada(1895-1903). U svojim pjesmama pjesnik je naj~e{}e iznosio osje}aje patnje uz koju se gotovo uvijek javljala magi~na `elja ljubavi. Poezija Silvije Strahimir Kranj~evi} svoj umjetni~i svijet otvara nacionalnim temama iz pro{losti i iz neposrednog zbivanja. Zagreb 1972. Kranj~evi} je kao osoba vrlo po{tivao pravdu i rad i stoga nije ~udno {to je mnogo pisao o radni{tvu i pravdi. pisao je o svemu. .ljubavi i patnji u njegovim pjesmama nailazimo na slike iz biblije kao {to je pjesma. on ne tima~i teoretski svoj umjetni~ki credo. Kranj~evi} je jedan od rijetkih na{ih pjesnika koji je duboko osjetio osnovne probleme svoga naroda i suvremena dru{tvena kretanja te je o njima pjevao neposredno i spontano u svojim pjesmama kao o svojim osobnim pitanjima.pravdi. Tematika Kranj~evi}eve poezije veoma je op{irna. Me|utim u tu zemlju nije u{ao. On je najizrazitiji hrvatski nacionalni pjesnik.Silvije Strahimir Kranjčević 1. ali uvijek na svoj osobni. prosinac 2004 20:47:00 | 0 komentara Poezija .

I sad sa Kremlja ba{ u rusku gleda no}.” (Vizija. O. a to dokazuje i reakcije crkvenih kriti~ara na neka njegova djela.1906.. To katkad cvili srce. Pesimizam je za Kranj~evi}a vrlo bitan jer je ba{ zahvaljuju}i svom pesimizmu ostvario najbolja djela i u svezi toga jednom je rekao : “ Ja odvajam pesimizam ~ovjeka koji osje}aju}i se uvre|enim. neuspjelim tra`enjima harmonije u svijetu i samome sebi. crna . I bez obzira na razvoj i napredovanje jedno je u Kranj~evi}u ostalo isto. A ruga mu se um. On zasno je cvije}e I zapunio grud.) Jedna od najboljih Kranj~evi}evih pjesama zasigurno je pjesma “Misao svijeta” koju je pjesnik napisao 1896.” Kranj~evi}ev pesimizam najvi{e se isti}e u njegovim posljednjim dvijema zbirkama “Trzaji” i “Pjesme”. Prvo se javlja Kranj~evi} rodoljubni pjesnik. On .. “Ni mislit mi se ne}e.~udno. nekud ~udno.. Razvitak Kranj~evi}eve poezije mo`e se razviti u nekoliko stupnjeva i razdoblja. U pjesmi Misao svijeta pjesnik iznosi motiv ~oje~anstva. koja su toliko obilna u na{em svijetu i koja treba uni{titi. taj oblik pesimizma odvajam od beznadne pot~injenosti mu~enjima duha i tijela. .~udno. Sve pepeo gledam svud. nade.” Kranj~evi} sigurno nije spadao u one pasivne ljude... strasno prokljinje i sebe i svijet.. A preko njega strujne Kadikad ~udan {um..prezren. U svojim pjesmama iznosio je svoja razmi{ljanja koja su ~esto bila sumorna. rop~e uzaludno.Kranj~evi} kao pjesnik poznat je bio po svom pesimizmu o kojem su govorili mnogi. te Kranj~evi} pjesnik kozmi~kog polo`aja ~ovjeka. zatim Kranj~evi} buntovnik. a to je stav prema bijednima: “Te on je ustao sa trula le`i{ta. tmurna. nigdje to~ke svijetla.

ili la`e ovo doba.. lojom. uzimaju}u kao simbol Getsematsku ba{tu gdje je po~ela Kristova muka i potok Kedeon gdje je po bibliji Krist provodio posljednje trenutke prije uhi~enja. besmrtnost. Kre}e od Krista.ideja je vje~na. “Ima vje~na zvijezda zlatna . “Sveta ba{to Getsemantska.~ovje~anstva u usporedbi sa svemirom. jalovinom. U po~etku pjesme Kranj~evi} spominje zvijezdu koja negdje trepti i koju samo srce sluti. Adamovo te`i pleme k njoj krvlju i suzama. a ako simbole uzima Akropolu i Kapitol da bi zavr{io sa franciskom revolucijom ~ije je simbol giljotina. predstavlja ostvarenja svih `elja. a i njegova nada da }e proletarijat pobijediti: . Upravo u tom drugom djelu dolazi do izra`aja pjesnikov odnos prema radni{tvu i radu. sveta vodo od Kedeona. Na kraju prvog djela pjesme Kranj~evi} izri~e misao kojom iskazuje zasljepljenost ~ovje~anstva: “Il su la`ni ideali. samo srce za njom klepti. sama. siroma{an sloj dru{tva. “ U drugom djelu pjesme Kranj~evi} spominje radni~ku klasu. Ne vidje je smrtno oko. ona je ustvari misao svijeta. beskrjnim prostranstvom. “Smrdilo im ~elo uljem. Srece samo zvijezdu sluti .za oblacima negdje trepti.. U nastavku pjesme pjesnik poziva se na povijesne epohe koriste}i se simbolima koji odre|uju svaku epohu. Starim gvo`|em i jo{ nekim izmetninom.” Zvijezda predstavlja savr{enstvo. smolom. Recite mi gdje je ona tajna zvijezda variona?” Pjesnik nastavlja pjesmu pozivaju}i se na Staru Gr~ku i Rim.

To moj je.“Nasmija se ~udni junak i sva zemlja porumenje Takva rumen tele se vidi kad se smje{i zora rana.. najvio motive koje je kasnije vje{to unio u pjesmu “Moj Dom”. uzalud svijet prosim. Pjesnik ovom pjesmomIskazuje svoju ljubav prema domovini. ljubav koja ga boli i koju sakriva u srcu: “Ja domovinu imam. moj je dom!” . vi zvijezde udivljene. Sa zemljice vjkovi ih isparili mu~ni. ledni.gutam svoju bol!” On je nosi u svom srcu i ponosan je na nju: “O gledajte ju divnu. I. Najzna~ajnija Kranj~evi}eva rodoljubna pjesma je zasigurno pjesma “Moj Dom” koja se ujedno smatra jedna od najboljih Kranj~evi}evih pjesama uop}e. poput Utjehe i Pla}e pravde.. te{ki. pusti! Pa su krili onu zvijezdu {to je ljudsko srce sluti.tanaem! A oblaci to su bili osni.” Misao svijeta (1896) Krajn~evi} radnike po{tuje i vjeruje da }e oni promjeniti svijet i upravo ovom pjesmom sam daje doprinos za bolje sutra. I brda joj i dol. Ve} je prije pjesnik u nekom svojim pjesmama. Obla~ine s neba zgna ko hartiju tan . gusti. tek u srcu je nosim. Di`e desnu junak dobar. Pa nvijesta milim stidom osvit novog. Gdje raj da ovaj prostrem. preko neba noktom manu. ljep{eg dana.

vedro ~elo” Kranj~evi} opisuje jedro koje nad {umom strmi pjenu i cvjetno kopno i veliko more koje mu posve}uje grud. naro~ito u kni`evnosti ilirizma. cvjetno kopno ovo i veliko joj more Posve}uje mi grud. Najpoznatija pjesma tog razdoblja je “Hrvatska domovina” Antuna Mihanovi}a. Dok Mihanovi} slavi hrvatske ravnice. prosinac 2004 20:45:00 | 0 komentara . Mihanovi} pro{lost svoje domovine slavi stihovima: ”Oj juna~ka zemljo mila Stare slave djedovino. Objavio lektire u 30. “I jedro gdje joj bojno nad {umnu strmi pjenu U pola mora {ir!” “Sve.Prije Kranj~evi}a pisane su tako|er rodoljubne pjesme.|ulistane I morske vile dah” Daljnim uspore|ivanjem Mihanovi}eve Hrvatske domovine i Kranj~evi}eva Doma pronalazimo razlike u opisivanju krajolika. kuda si planina Vedro nebo. Nepoga`ene gore i {aren . kuda si nam ravna Mila. Svih pradjedova prah.” Za razliku od Mihanovi}a Kranj~evi} hrvatsku povijest prikazuje ovako: “I kralje iznijeh njene i velike joj bane.” Svi ovi stihovi dokazuju Kranj~evi}evu ljubav prema domovini i snagu stihova i snagu stihova kroz koje je on tu svoju ljubav izrekao. planine i nebo : “Mila.

ima deset članova i dolazi u Pariz. Učene žene.U Pariz se vraća . Škola za žene.Završio je gimnaziju kod isusovaca u Clermontu.Njegova kazališna družina 1658 g.Moliere Moliere. Građanin-plemić. 1643 g utemeljuje s obitelji Bejart “Illustre Theatre”.To kazalište djeluje uglavnom u Lyonu.Razbolio se za vrijeme izvedbe svoje komedijeUmišljeni bolesnik. Umišljeni bolesnik. da popišu njegovo bogastvo.U kraljevskoj palači družina ostaje sve do Molierove smrti. Ljubavna srdžba. Škrtac. kad je imao 36 g. Kaćiperke. Grenobleu. Djela su mu:Lakomislenik. Mizantrop.Nakon njegove smrti pravnicima je trebalo tjedan dana .Naslijedio je od oca dobar dio tog bogastva. .Pod zaštitom kraljevske obitelji brzo je stjecala veliku slavu. u imučnoj trgovačkoj obitelji. rođen je u Parizu.a pravo je studirao u Orleansu. pravim imenom Jean-Baptiste Poquelin. Don Juan. ali je svojim radom uvećao bogastvo.Škrtac . Avignonu. Rouenu.

od odnosa u društvu do odnosa u obitelji.Podatke izvadio iz Književnost 2-Kekez. jedan od načina postizanja zapleta u duhu onoga vremena.Tadašnje društvo vladalo se po određenim pravilima. kao npr.Ta pravila određivala su sve.Ta pravila vladaju i u Molierevu Škrtcu te su uz razum .Glavna karakteristika tog razdoblja je čovjekova težnja za upotrebom razuma i susprezanja osjećaja.”da se ne smijemo ni skim vezati bez prestanka onih koji . Pandžić Klasicizam i Moliere Klasicizam je razdoblje od sredine 17 do kraja 18 st.

Mnoga takva shvaćanja dovest će do rušenja tadašnjeg načina života . te svojom komikom dovodi svoje likove u smješne situacije u kojima kritzira društvo. mjesta i radnje. oni će joj pronaći razlog i kazati vam zašto se oboljeli”). nasljeđenom još iz Antike (u kojoj su imali svoj uzor).Pravila se odnose na jedinstvo vremena. Moral ili razum? Tko po vašem mišljenju čini veće zlo: onaj tko treba novac i zato uzima zajam ili onaj koji krade novac a ne zna što da s njim započne? Cjelo to razdoblje je prožeto filozofijom.su nam dali život” i “mnogo bolje vide što je za nas dobro . jer nisu zaneseni nikakvom ludom strašću”. isključivana od strane crkve jer kvari maldež.Što susrećemo u Molierovim komedijama. o njegovoj biti. Tadašnje doba je u svom duhu njegovalo tragediju. pa zbog toga se Moliere okomio u svoji djelima na lječnike jer su oni u ono vrijeme vrlo cijenjen stalež. Glumci su u Molierevo doba bili nepoštivana grupa ljudi . pokraj njih možete izabratti koju vam drago bolest.Potpomognuta racionalnošću ona razmišlja o svjetu. kao uzvišenom dramskom formom.Filozofija postaje jedna od najpopularnijih znanosti.Ali Moliere njeguje komediju.”Zar se se liječnici u što razumiju?Ne bojte se. U svojim djelima Moliere poštuje pravilo o triju jedinstva koje je zadao Aristotel prije 2500 g. ljudske mane te pojedine profesije(npr.

taj moral. Harpagonovo lihvarenje itd. ta čast i taj razum .i pojave novog. kori djecu da se previše raskošno oblače(a jedva da nađu neku pristojnu odjeću). njegova bit i esencija. tj. Komika Molierova uvijek zanimljiva i originalna komika (koja je uvijek komična) gledaocu živo dočarava moralne osobine likova i piščevu misao.Mnoge mu komične situacije služe da bi naglasio neku bitnu karakteristiku nekog lika. Moliere se u svojim djelima često koristi metodom quiproquo. samo drugi naziv za strogost crkve i hladnu proračunatost ljudskog mozga. mnogo liberalnijeg. Čast i moral postaju jedna nedjeljiva cjelina . dovest će do promjena u tadašnjem društvu i umjetnosti. ali što je čast ? . što je pokazato nizom primjera (Harpagon pregledava sve na izlazu iz kuće. egzistencija čije postojanje stoji na dugogodišnjoj tradiciji. su samo sredstva da se dokući smisao našeg života. budući da je upitanju njihov bolji život . .Ta moralna odluka.samo težnja da se razumom dokući smisao života. kao u ovom slučaju Harpagonovu škrtost.Ljudi će početi razmišljati o uzaludnosti nekih egistencija. Ta filozovska razmatranja.Jedna od poznatijih scena u kojoj se upotrebljava ta tehnika . te će ih proglasiti nemoralnim i uništiti njihov tadašnji svjet. bolje bi bilo reći racionalna odluka . kad se dva lika svađaju zbog različite stvari a oboje misle da govore o jednoj stvari. je ona u kojoj Valere moli Elisinu ruku a Harpagon ga optužuje da mu je ukrao zlato (novac=Elise).

smrtnik.Njegova je škrtost epska i proteže se kroz stoljeća od Plauta preko Držića i Moliera pa sve do današnjih dana.Pohvala. prosinac 2004 20:45:00 | 3 komentara .Ta je škrtost centralna tema Moliereve drame. njegova ljubav i jedina religija koju priznaje. jesam li ja takav? Za njega je novac . Harpagon je tu i kani ostati gdje je. Gospodin je Harpagon čovjek koji je od svih ljudi najmanje čovjek. da bi što više zaradio .Zašto?Sam bog zna. koji je od svih smrtnika najtvrđi i najnedarežljiviji.Kako bilo da bilo . ali novaca ni pomirisati. Ništa nije tako suho i jalovo ko njegovo zahvaljivanje i njegova ljubaznost. sam da je nasvjetu njegov je najslađi san. Svako je za njega sumnjiv.Iskrištavanje tuđeg jada . za njega je način života a škrtost njegovo biće u cjelosti.Harpagon ili ti škrtac Gdje?U Parizu.Namjerava do kraja vječnosti gomilati novac u svojoj škrinjici i terorizirati sve oko sebe svojom škrtošću. dobronamjernosti i prijateljstva na jeziku koliko ti srce želi.Nema te usluge koja bi dirnula njegovu zahvalnost tako da razveže kesu. ona pokreće sve likove u njihovim kretanjima i razmišljanjima koja dovode gledatelja do smjeha a istovremeno ga potiču da razmišlja i da si postavi pitanje. poštovanja.A riječ dati tako mu je mrska da nikad ne kaže: Objavio lektire u 30.

svekar Mika i svekrva Kata. Sutradan je želio posjeći drvo. “Mi smo za pravicu” i dr. Slavko Kolar je umro 1963.. ali sve iz ljubavi prema Marko . pokraj Garešnice. ženu Marka Labudana. Počeo je razmišljati o organizaciji Janičinog pokopa jer je znao da joj nema spasa. Sutradan je uprilićen skroman pokop. L. U tom trenutku njezine zjenice su se proširile i ona je izdahnula. ali i na sretne trenutke pune ljubavi koje je proveo s njom. do šogorice Jage. U liku breze vidio je Janicu i jako se uplašio. A ona je samo željela vidjeti Marka. . L U međuvremenu joj je umrlo dijete. Na pola puta predomislio se i vratio kući. Najpoznatija književna djela su mu dvije antologijske knjigepripovjedaka “Ili jesmo . no nije imao hrabrosti.g. okji s njom nije ni riječi progovorio otkad se razboljela. kad je Janica vidjela da Marko ne želi doći. Marka. Mika. a Janica se u cik zore morala ustajati. u Zagrebu. Slavko Kolar rodio se 1891. Kata. No sve su mlade žene većinom dolazile zbog Marka. K Marko je bio općinski lugar i samim time uvažena osoba. U kući su je svi tjerali na posao. a sve je to počelo kad se udala za Marka. nije pala u nesvijest. silno se rastužila. Teško je ona to podnosila. “Kriza”. već se za nju moglo reći da je gospodarska kći. potjerali su na pašu. Marko. Na putu je imao priviđenje. Mjesto radnje: Zaostalo selo u Hrvatskom zagorju Vrijeme radnje: Prva polovica XX stoljeća Tema: Težak život i smrt mlade žene Janice Osnovna misao: Ako je netko koga volimo neizlječivo bolestan. u Palešniku. Osam dana nakon sprovoda . počevši od Mike i Kate.Breza . Poštedio je brezu koja ga je kasnije uvije podsjećivala na sramotan odnos prema Janici za vrijeme njezine bolesti . “Breza”. Tako je jednog jutra stari Mika krenuo u obilazak sela u potrazi za lječnikom. Lica: Janica. Vrijedi spomenuti da su u tim knjigama i antologijske Kolarove pripovjetke i to: “Svoga tijela gospodar”.Ili nismo” (1933) i “Mi smo za pravicu” (1936). Padala je tužna jesen i rominjala kiša. na svadbi Marko se napio i bio otjeran iz svatova. U želji za osvetom krenuo je kući po pušku. No. C. a djetinjstvom je vezan za taj kraj kao i zavičaj svoje majke (Moslavina).Slavko Kolar Ime pisca: Slavko Kolar Bilješka o piscu: U ličnosti Slavka Kolara nova i suvremena hrvatska književnost dobila je prvog autentičnog i izvornog humorista. Marko je bio pozvan na svadbu kod Žugečića u susjedno selo. Jaga Sadržaj priče: Nekoliko dana poslije poroda Janicu. Mikina je kuća bilapuna ljudi Koji su oblilazili Janicu. treba mu posvetiti malo više pažnje kako poslije ne bi osijećali krivicu ako nam voljena osoba umre. Postajala je sve blijeđa i svakim danom sve bolesnija dok jednog jutra dva mjeseca nakon poroda. Nije bila kao ostale snaše. U kući je nastala panika jer je Janica umrla bez svijeće. a Janici sus e dodvoravale lažnom ljubaznošću. Otkad se Janica razboljela.

Objavio lektire u 30.B. a njega odluči oženiti za neku bogatu udovicu. "Umišljeni bolesnik". škrti čovjek.. kao sin dvorskog tapetara. . Harpagon pristade samo zbog novca i prepusti mu Marianu.Objavio lektire u 30.. "Škola za žene". Djela: "Kaćiperke". Tada Cleante uz pomoć svojega sluge La Fleche krade očevu škrinjicu sa novcima i tada ga ucijeni. prosinac 2004 20:43:00 | 0 komentara Breza .Cleantova sluga Mjesto radnje: Pariz Sadržaj: Harpagon. kojemu je bilo samo do novca odluči se oženiti za Marianu koju voli njegov sin Cleante.Volereov i Marianin otac La Fleshe .Slavko Kolar Ime pisca: Slavko Kolar Bilješka o piscu: U ličnosti Slavka Kolara nova i suvremena hrvatska književnost dobila je prvog autentičnog i izvornog humorista. a službuje i kao odvjetnik 1642. Ili će mu Harpagon dati Marijanu ili će ostati bez škrinjice. Lica: Harpagon ..g. prosinac 2004 20:44:00 | 0 komentara Škrtac .Poquelin rođen je 1622. "Škrtac".Moliere (Jean Baptiste Poquelin) Bilješke o piscu: J. Umire 1673.g.Cleanteov i Elersin otac Ariselne .g. Cleante se usprotivi ocu i neda mu Marianu. Prvo studira u Orleonsu. ali stari škrtac neće popustiti.

Sutradan je uprilićen skroman pokop. Kata. Postajala je sve blijeđa i svakim danom sve bolesnija dok jednog jutra dva mjeseca nakon poroda. pokraj Garešnice. Mjesto radnje: Zaostalo selo u Hrvatskom zagorju Vrijeme radnje: Prva polovica XX stoljeća Tema: Težak život i smrt mlade žene Janice Osnovna misao: Ako je netko koga volimo neizlječivo bolestan. U kući je nastala panika jer je Janica umrla bez svijeće. nije pala u nesvijest. Marka. Slavko Kolar je umro 1963. Sutradan je želio posjeći drvo. Počeo je razmišljati o organizaciji Janičinog pokopa jer je znao da joj nema spasa. Objavio lektire u 30. silno se rastužila. u Palešniku. a djetinjstvom je vezan za taj kraj kao i zavičaj svoje majke (Moslavina). No. Otkad se Janica razboljela. a Janica se u cik zore morala ustajati. “Mi smo za pravicu” i dr. svekar Mika i svekrva Kata. ali sve iz ljubavi prema Marko . okji s njom nije ni riječi progovorio otkad se razboljela. U tom trenutku njezine zjenice su se proširile i ona je izdahnula. Mikina je kuća bilapuna ljudi Koji su oblilazili Janicu. A ona je samo željela vidjeti Marka. Teško je ona to podnosila. ali i na sretne trenutke pune ljubavi koje je proveo s njom.Ili nismo” (1933) i “Mi smo za pravicu” (1936). . Jaga Sadržaj priče: Nekoliko dana poslije poroda Janicu. potjerali su na pašu. Vrijedi spomenuti da su u tim knjigama i antologijske Kolarove pripovjetke i to: “Svoga tijela gospodar”. Mika.  U međuvremenu joj je umrlo dijete. Na pola puta predomislio se i vratio kući. U kući su je svi tjerali na posao. Nije bila kao ostale snaše. na svadbi Marko se napio i bio otjeran iz svatova. ženu Marka Labudana. Marko je bio pozvan na svadbu kod Žugečića u susjedno selo. Lica: Janica.. kad je Janica vidjela da Marko ne želi doći. Marko.  Marko je bio općinski lugar i samim time uvažena osoba. Na putu je imao priviđenje. U liku breze vidio je Janicu i jako se uplašio. “Breza”. Najpoznatija književna djela su mu dvije antologijske knjigepripovjedaka “Ili jesmo . a Janici sus e dodvoravale lažnom ljubaznošću. a sve je to počelo kad se udala za Marka.g. po pušku. Poštedio je brezu koja ga je kasnije uvije podsjećivala na sramotan odnos prema Janici za vrijeme njezine bolesti . “Kriza”.Slavko Kolar rodio se 1891. Tako je jednog jutra stari Mika krenuo u obilazak sela u potrazi za lječnikom. već se za nju moglo reći da je gospodarska kći. Osam dana nakon sprovoda . no nije imao hrabrosti. No sve su mlade žene većinom dolazile zbog Marka. prosinac 2004 20:43:00 | 0 komentara . počevši od Mike i Kate.  U želji za osvetom krenuo je kući . u Zagrebu. Padala je tužna jesen i rominjala kiša. treba mu posvetiti malo više pažnje kako poslije ne bi osijećali krivicu ako nam voljena osoba umre. do šogorice Jage.

Patnje naroda Šenoa naglašava čestim biblijskim motivima. godini piše svoje prvo djelo dopis U zlatnom Pragu. Čuvaj se senjske ruke.madžarski kraljevski sudac . S obzirom na to da je već tada bio poznat kao panslavist. čeh. Prosjek Luka. Doba od 1871. godine naziva se šenoinim dobom. Njegova najveća djela su. Likovi: Ursula . gdje u burnim godinama ilirskog preporoda provodi djetinjstvo. Prijan Lovro. Diogenes. U doba njegova odrastanja. Zlatarovo zlato. Otac mu je bio dvorski slastičar. Gimnaziju je pohađao u Pragu i Zagrebu.Batorov poslanik -preprepredeniji od gazde Ovo je povjesni roman iz razloga što opisuje Seljačku bunu .Seljačka buna . .susedgradskog imanja -čvrsta i ponosna žena -pomalo naivna -vjeruje kako ju Andrija Batur neće zakinuti Andrija Bator . No je simbol potlačene hrvatske i njenog naroda. godine u Zagrebu.vlasnica polovice stubičko . Premda se radi o romanu u kojem su posebno izražene masovne scene. nesretan što je ostavio mnogo nezapočetih i nezavršenih djela.prepreden do kraja . Seljačka buna. godine u Zagrebu. na političkom planu se zbivaju mnoge promjene. mađarica. nije se mogao dalje školovati.ne preže ni pred čim Palffy . U 22. a majka.August Šenoa Ponešto o piscu: Auguse Šenoa je rođen 1838. Mladi gospodin… Umro je mlad 1881. koje utječu kako na Hrvatsku tako i na njega. do 1881. Kameni svatovi.povjesni događaj. Šenoa je uspio izdvojiti Gupca kao individuu.

vraća u boj. Roman ipak završava u oportunističkom tonu. a u trenutku predaje. Opisuje ljubav Jane i Đure Magdića. . jer draga čeka svog junaka da se vrati iz rata. To je idealni model ljubavi. Tome pridonose mnogi akustični efekti. koji se odrekao sebe za druge. Jana je silovana. Masovne scene su toliko realne da se čitaoc može uklopiti u djelo.a Đuro se. pretočena u patnju naroda. kad ju vidi takvu. Mjesto i vrijeme radnje: Radnja se zbiva u hrvatskom Zagorju oko 1573. Gubac postaje simbol velikog čovjeka. To samo pokazuje kako je osobna patnja. Primjerice borbe su opisane s toliko detalja da se možemo poistovjetiti s nekim od boraca. Naravno kako bi se potkrijepio opći ton knjige. te su te scene sve u svenu dinamične izanimljive. godine.Kontrasti u djelu se zasnivaju na razlikama između plemstva i seljaštva. Unutar velike i neumoljive povjesti Šenoa nalazi mjesta i za ljubavnu priču. koji predviđa svjetliju budućnost.

seoske sredine uzdigne do ravnopravnog građana. Lovro je mladić čije neprilike potiču iz životnih činjenica. moć. Objavio lektire u 30. a on se ubije.siromaštvo. Šenoa je fabulu gradio na psiho-socialnim kontrastima.selo. te ga zbog toga optužuju za pohlepnika. te da nema događaja koji bi pobudili razvoj hrvatske književnosti. a sporedni su grad . na taj način. francuskog i talijanskog. Uloga piščeva lika u pripovjesti je vrlo značajna jer je. Likovi su stvarni i proizlaze iz Šenoina života. Glavni kontrast je želja . On nema sredstava za školovanje. U ono doba vladalo je uvjerenje da je život u Hrvatskoj malen i stisnut. Tema ovog djela je težnja čovjeka da se iz primitivne. duhovno . Naime pouzdano se zna da je Lovro postojao i bio Šenoin prijatelj u Pragu. u nevolji se želi oženiti bogatom djevojkom. u formi nešto duže novele. autror mogao sudjelovati u građi te pripovjetke. bogatstvo .mogućnost. plemenitaška djevojka ne prihvaća njegovu ljubav jer je seljak. mora primati kojekakve službe jer je siromah.svjetovno. Še4noa kritizira situaciju u kojoj se hrvatski jezik zapostavlja u korist njemačkog. prosinac 2004 20:43:00 | 0 komentara .Prijan Lovro Prijan Lovro je kraća pripovjest.

BREZA . Nažalost. Janičini svekrva i svekar. Rođen je 1891.KRATAK SADRŽAJ Uvod i početak : U prvom dijelu priče upoznajemo Janicu i njenog muža te ostale stanovnike sela. Vrhunac : Cijelo je selo shvatilo kako Janici nema pomoći i pribojavali su se onog najgoreg. Uz teške poslove. Svoga tijela gospodar. a umro 1963. jer je bio zaokupljen sastavljanjem nekakve patentne klopke. U prvi mah ju je htio posjeći. Rasplet : Janicu su pokopali. u Garešnici. a probleme oslikava s blagom dozom humora. Marko i dalje nije obraćao mnogo pozornosti na nju. Glavno da je kapa naglavi i druga. Mi smo za pravicu. Zapravo. njena tragedija je većini bila samo teret. Marko Labudan je zaokupljen svime. Marka se to nije odviše ticalo. Na kraju je sirota Janica umrla.Slavko Kolar Kolar – Pripovijetke Satire Humoreske Drama”. Zagreb 1966 1. Tamo se posvađao i potukao sa suseljanima te je uvrijeđen otišao svojoj kući. Njegova . Zaplet : Kata i Mika Labudan. Ili jesmo – ili nismo. a već nakon 8 dana Marko je otišao na svadbu sina Tome Žugečića. Kroz svoje likove pprikazuje socijalne i ekonomske odnose na selu. Sudjelovao je u II. Pisao je također drame i filmske scenarije 2. Najvažnija prozna djela su mu Nasmijane pripovijesti. Također saznajemo podosta o svakodnevici njihovog života. samo ne svojom ženom. u Zagrebu. Iako su je sažaljevali. on je onako mamuran ugledao brezu koja ga je neodoljivo podsjećala na pokojnu ženu. Po zanimanju je bio agronom pa je službovao u raznim krajevima Hrvatske. gospodina nadšumara. nakon kojeg se povukao u mirovinu. saznajemo da je Janica rodila dijete. Tik pred svojim domom ugledao je Janičin lik.Znanje. ali mu savjest nije dopustila da na taj način iskali svoj bijes. Želio je zadiviti svog šefa. njeno krhko zdravlje vremenom se sve više pogoršava dok na kraju nije više mogla iz kreveta. tjeraju Janicu na rad neposredno nakon poroda. i dijete je umrlo. svjetskom ratu.MJESTO RADNJE : Zagorsko selo VRIJEME RADNJE : Nepoznato 3.BILJEŠKA O PISCU Slavko Kolar je suvremeni hrvatski pisac i dramatik.

pokojna Janica tek je tada potakla Marka na razmišljanje o tome što je učinio i izgubio. složile se njih dvije protiv Janice i postale prisne prijateljice.167 “Po zemljanom neravnom podu koprca se dvoje musave djece Janičine jetrve Jage.”. koja bi se prema svojim sociološkim karakteristikama mogla poistovijetiti s ostatkom sela. na odnose među ljudima koji vladaju u jednoj takvoj primitivnoj sredini.PSIHOLOŠKA I SOCIOLOŠKA KARAKTERIZACIJA MARKA LABUDANA Marko Labudan je čovjek za kojeg bi se moglo reći da je bezdušan. citat.167 7. načinom života u kojem živi i time što je zapravo nemoćan i nesposoban da tu nešto promijeni.citat. ali otkako je došla Janica. jer ona tobože kućevne poslove obavlja.TEMA ove pripovjetke je život i običaji jedne seoske sredine prikazan kroz život obitelji Labudan 5. ona se ne uklapa u grubu sredinu u kojoj živi.IDEJA ILI PORUKA : Ova nam priča govori o ljudskim slabostima.”. Od glavnih likova. kad je vidio Janicu još kao djevojku. Naime. Ona je nježna. Međutim. sav se oduševio.SOCIOLOŠKA KARAKTERIZACIJA SELA : Cijela se radnja odvija u jednom zagorskom selu. Možda od onog napoja uz peć ili od krompira i drača što se na peći kuha za svinje. Njegova se bezdušnost pokazuje u površnom i nezainteresiranom odnosu prema njegovoj ženi koja ga je istinski voljela.” “I nju je svekrva prije gnjavila.162 Njegova primitivnost i ograničenost u razmišljanju prikazana je kroz njegovo ulizivanje i nametanje bogatijima u selu i onima koji uživaju ugled u toj seoskoj sredini. a u stvari njih dvije složno drže protiv Janice.str. Markov šef i bog bogova. komplicirano musavi obojci i teški opanci. Janica je potpuno drugačija od ostalih u obitelji. o praznovjerju. Dva okanca. Pripovjetkom je pisac želio ukazati na nepravde prema čovjeku.citat. donekle izolirano od ostalog sela. Time nam pisac ukazuje na razlike među seljanima koje su na neki način i dovele do različitih odnosa među ljudima i različitog shvaćanja pravih vrijednosti u životu. pa fina. Da ugodi g. Nju stara Kata ne goni.str.str. “Spava i Jaga.str. o zaostalosti jedne seoske sredine. ograničen i misli samo na sebe i vlastitu korist.str. propuštaju malo svjetla. fina i krhka poput breze. kao breza! Upravo kao breza! Gotovo bih rekao. On se njome oženio samo da bi podigao svoj ugled kod onih koji su Janicu doživljavali kao izuzetnu osobu. mada su sinoć dobro naložili onu veliku peć na kojoj se suše bezbrojni.”. otmjena pojava!…”.161 “Bio je Marko čovjek služben. tu je obitelj Žugečić koja živi bogato i raskošno.str. “Neki šumar. Tu je i obitelj Labudan.citat. 4.161 “Studeno je u sobi.citat. Rade i prehranjuju se onim što stvore dok za bogate Žugečiće uvijek radi netko drugi.”. žena drugog Mikinog sina koji je u vojsci. pa tako je valjda došlo te je izabrao baš Janicu za ženu. oni su siromašni i žive u oskudici.nadšumaru i da se pogizda pred drugom gospodom!”. . 6. puno toga je uvjetovano njegovim odgojem. Tek ga . mutna i malena (toliko da glava nešto jačeg kalibra ne može kroz njih). – Vidiš li kako je tanana.citat. to jest sam gospodin nadšumar. pa visoka.161 “U sobi je tmurno i nekako kiselo.To je cura! –Rekao je on.

Zaustavio se. Sama činjenica da je bio pobijeđen duhom svoje Janice probudila je u njemu savjest i pokazala mu sve njegove slabosti.str. Marko nije pačao u domaće poslove. tankom. Oko nje i iza nje stajala je šuma. s malo listova ljubavi i pažnje koja joj je pružana.str.”. već preneražen.179 “Na obronku stajala je breza. ne od svoje volje. zgranut razrogačio oči. Okrenu se naglo Marko.smrt njegove Janice na kraju podsjeti koje su to istinske vrijednosti koje čovjek ima u životu.180 U ovom citatu breza ponajviše opisuje Janicu. prozirno.181 “Marko je upravo dovršio svoju patentnu klopku i digao glavu kad je ugledao gdje se s njegove kućne strehe podigla bijela golubica. tako fina i lijepa.163 Breza ostaje kao vječna uspomena na njegovu Janicu koju nije dovoljno cijenio i koja će ga navesti da se pokaje. Na njoj još nekoliko listića. Ona ista koju je pred osam dana sahranio. nježno drvo s bijelom. ne samo suočava s uspomenom na Janicu. Suočen je sa činjenicom da je do tada mislio da se može ponašati kako mu se prohtije i da može sve popraviti kad god želi. 8. okružena velikim i snažnim bukvama. Kao neka svetica … Nije li to ipak njegova pokojnica.citat. vitka i prava.citat. on zastade. “Najednom. da ga više ne plaši… Omjeri je krvavim okom. drhtavo tkanje odjevena njegova žena. vitka i krhka. Hlad i tišina. žutih. e to je muka velika. pa udari kući. Bezazleno mu se učini to fino.”.crvenkastih. pa se tako nije izjavio niti da dovezu daske za lijes niti protiv toga. Bio je to “patent”. onako ko od šale. u neprestanoj i nepodnošljivoj žari. Velike i snažne bukbe. Podigla se i otprhnula naglo i nestala u mutnom jesenjskom nebu.”. velikim i snažnim ženama iz sela. Zbog toga je Marka ova breza toliko podsjećala na Janicu. zaustavio dah. kad utroba hoće od grčeva i boli da se iskida i izgori. stajala je sva u neko zlatno. To je trenutak kada se Marko Labudan. Njegova pokojna Janica.citat. visoka. čvornasti i grubi grabovi. On se povlači posramljen i utučen.162 “Njegov sin Marko stajao je u suši. Posjeći će je da ga više ne sjeća sramote. prema samom kraju šume. Na pedeset koraka. tako da se čovjeku pamet muti.”. već i sa svojim vlastitim osobinama.citat. “Lijepo ti je biti bolestan dva – tri dana.citat.”. a možda steći i mnogo para.str. duboko zamišljen. a ona stoji visoka. pa da udari na svoje Labudan – brdo. ali ležati četiri – pet tjedana na tvrdom krevetu. jad golem! Pogotovu kad Marko kao da svega toga ne vidi. uvelih. tanka i prava. kojim je mislio iznenaditi gospodina nadšumara.str. zlatilo se na onom jutarnjem jesenskom suncu.str. skoro svilenom korom. kad je bio već pri izlazu iz šume.Njemu je bilo svejedno. . Visoka.NAJZANIMLJIVIJE U ROMANU Meni je najzanimljiviji dio pripovijetke prizor kad se Marko suočava s vizijom svoje Janice na povratku sa svadbe kod Žugečićevih. Janica? Zadrhta mu ruka i nemoćno se spusti. “Zaustavio se Marko pred brezom i pljunuo u dlavove. mučeći se sastavljanjem nove klopke za hvatanje tvoraca. Tako je bila mila ta breza. ispane iz šume.

opterećeni vlastitim ograničenjima.”. Diana je trpjela svakakva poniženja. Ištvanić. Ona istovremeno upozorava da je čovjek nemoćan ispraviti svoje pogreške ako dozvoli da mu vrijeme izmakne iz njegove kontrole. Vraća se u Zagreb i maturira 1857.DOJAM Ovo je jedna tragična priča. Tu ostaje do 1865.str. godine.citat. Obitelj u koju je došla izolirala ju je zbog toga što je bila drugačija od njih. god. Od početka listopada 1859. Ona duboko uranja u ponore ljudskih slabosti. Njegov prvi roman Zlatarovo zlato izlazi 1871. 1868. 1873. Marko se odmah dosjetio što se dogodilo. prosinac 2004 20:42:00 | 1 komentara Seljačka buna . U roditeljsom domu u ponjemšenoj obitelji Češkoga podrijekla stekao je ljubav prema umjetnosti: Otac mu je rado polazio koncerte i kazalište. Poslje smrti majke 1848. ona pokazuje svu tragediju kako čovjek može poniziti sebe i druge. Iste godine vjenča se sa Slavom pl.god. te se vraća u Zagreb i radi u redakciji "Pozor". Dok je živjela. na njenu istinsku vrijednost.Kako u čitavu selu nitko nije imao bijelih golubova. August Šenoa je rođen 14. god. Ne položivši na vrijeme odre|ene ispite.170 8. gdje završava prvi razred gimnazije 1850. godine postao je gradski senator i napušta kazalište. godine u Zagrbu. Tako nas i ova pripovijetka “Breza” podsjeća na vječne istine o čovjeku i time dokazuje koliko je ova tema prisutna u svakom vremenu i svakoj sredini. pa upisuje Pravoslovnu akademiju. ali i njenu obitelj. Objavio lektire u 30.August Šenoa 1. god. svršivši u Zagrebu osmi razred odlazi u Pečuh k ro|acima. nastavlja pravni studj u Pragu. a mati je voljela književost. god.Bilješka o piscu. Tek je njena smrt podsjetila čitav svijet. Pripovjetka “Breza” me pomalo podsjetila na tu suvremenu tragediju. nerazumijevanja i ogovaranja. a to oni. u gornjogradskoj gimnaziji.. Od 1874. U ovom našem svijetu jedinstven primjer za to bio je život i smrt princeze Diane. god. studenoga 1838. godine postaje gradski bilježnik. godine do smrti ure|uje . Znao je on da je to bila dušica njegove Janice. bio je prisiljen baviti se žurnalistikom. nisu mogli prihvatiti. Postaje ravnatelj hrvatskoga zemaljskog kazališta 1870.

Stari Mika govorio je da joj nema spasa pa se Kata sa njim složila.g. Jaga Sadržaj priče: Pokraj jedne šume na Labanbrdu pokraj sela binkovca živio je stari Mika Labudin.Slavko Kolar Bilješka o piscu: U ličnosti Slavka Kolara nova i suvremena hrvatska književnost dobila je prvog autentičnog i izvornog humorista. Jaga je govorila to ti je žena. Najpoznatija književna djela su mu dvije antologijske knjigepripovjedaka “Ili jesmo . u Zagrebu. “Kriza”. Dok je Janica pasla krave počela je padati kiša. Izlazeći iz sobe. Mjesto radnje: Zaostalo selo u Hrvatskom zagorju Vrijeme radnje: Prva polovica XX stoljeća Tema: Težak život i smrt mlade žene Janice Osnovna misao: Ako je netko koga volimo neizlječivo bolestan. Slavko Kolar je umro 1963. a djetinjstvom je vezan za taj kraj kao i zavičaj svoje majke (Moslavina). Janici je bilo onda sve gore i gore.hrvatski književni časopis "Vijenac". Jedne hladne noći Janici je pozlilo. Kad je došla u kuću bila je sva mokra i blijeda. “Mi smo za pravicu” i dr. "Kanarinčeva ljubovca". u Palešniku. Mika Labudin imao je zlu ženu Katu. Kata. Marko.no Marka to uopće nije diralo. pokraj Garešnice. Vrijedi spomenuti da su u tim knjigama i antologijske Kolarove pripovjetke i to: “Svoga tijela gospodar”. šef kuće broj 27. on je kritički priškiljio na bolesnicu Janicu. ali tko da viječno ratuje s tom babom.cvijeću. Objavio lektire u 30.. Počela je buncati i fantazirati o nekakvim anđelima.ali Janici nije bilo suđeno da ozdravi.Ili nismo” (1933) i “Mi smo za pravicu” (1936). "Dijogenes". "Prosjak Luka". Ležeći bolestan diktirao je "Kletvu" i rekao je "Nedajte mi umrjeti imam još toliko toga napisati". izgledala je prehlađena. Prvi je u vojsci. Janica je te noći rodila sićušnu djevojčicu kao pile. već ona jesenska hladna.desetak dana hodala po kući.a njegova žena Janica bila je jako bolesna. "Mladi gospodin".o tamburašima.muzici. "Prijan Lovro". Najpoznatija djela su mu: "Seljačka buna".”Dolazila je i baba Roža Ježovitka iz Grđijanke. Dolazile stare babe iz sela pa složno rekoše –“prehladila joj se krv. “Breza”. pa i slavni Rok Ćuk. prosinac 2004 20:42:00 | 0 komentara BREZA . godine. Lica: Janica. Mika. Janici nije bilo baš najslađe. no ta djevojčica bila je glasna kao jare. Umro je 13. a njegova žena Jaga ništa ne poriče za njim. Janica se vraćala kući. a onda je Kata potjera na pašu. "Zlatarovo zlato". a . Oslabila je toliko da ni glave nije mogla podići pa ni žlice u ruci držati. Oni su imali dva sina. pa opet o svom mužu. Spremio se stari Mika Na put na Bikovski vrh. Slavko Kolar rodio se 1891. Odležala je Janica par dana u krevetu. Drugi sin Marko samo je ljenčario. prosinca 1881. "Vječni @id"i "Zagrebulje". treba mu posvetiti malo više pažnje kako poslije ne bi osijećali krivicu ako nam voljena osoba umre. Oni su govorili i prigovarali kako god su najbolje mogli. ne ona blaga proljetna kiša. Umrlo joj i u to vrijeme dijete.

ljubavnu pjesmu "Javor i tamnjanika" i programsku pjesmu "Vjekovi Ilirije". Na putu je imao priviđenje. Poštedio je brezu koja ga je kasnije uvije podsjećivala na sramotan odnos prema Janici za vrijeme njezine bolesti . Poslije 2 mjeseca došao Marko kući. on s njom nije ni riječi progovorio otkad se razboljela.. Ono predstavlja najviši domet Mažuranićevog pjesničkog stvaranja i ujedno jedno od najboljih djela naše književnosti. Objavio lektire u 30. Cijelu je noć razmišljao.. U liku breze vidio je Janicu i jako se uplašio. Također je dopunio "Osmana" Ivana Gundulića XIV. Umro je 1890. u Novom Vinodolskom. Bilo je već kasno u noć. Kad je Janica vidjela da Marko ne želi doći. neće tebe čuvati i gledati kako umireš”!. Mikina je kuća bila puna ljudi koji su oblilazili Janicu. ali onda Kata reče:”Otišao je on u Ameriku. U želji za osvetom krenuo je kući po pušku. silno se rastužila. i XV pjevanjem.Marko je bio općinski lugar i samim time uvažena osoba. Najznačajnije Mažuranićevo djelo je "Smrt Smailage Čengića".g. na svadbi Marko se napio i bio otjeran iz svatova. Marko je bio pozvan na svadbu kod Žugečića u susjedno selo. A ona je samo željela vidjeti Marka.Ivan Mažuranić Bilješka o piscu : Ivan Mažuranić se rodio 1814 god. Ivan Mažuranić je napisao spjev "Nenadović Rado". Sutradan je želio posjeći drvo. Vidio je da joj mora pomoći makar ga ona ne želi. Janica ga je htjela vidjeti. što sam ja ?” Marko je vidio da ga žena više ne želi i pošao spuštenom glavom u drugu sobu. ali i na sretne trenutke pune ljubavi koje je proveo s njom. U kući je nastala panika jer je Janica umrla bez svijeće.g izabran je za hrvatskog bana. a ja. To je Janicu jako povrijedilo makar je ona buncala i fantazirala. no Janica je još bila budna. Janica ga pogledala i kaže:” Ti si sad otmjeni gospodin. Vrsta pjesme: Umjetnički ep Vrsta stiha: Slobodni . no nije imao hrabrosti. U tom trenutku njezine zjenice su se proširile i ona je izdahnula. No sve su mlade žene većinom dolazile zbog Marka. pa važno i zamišljeno zakimao glavom. No. Sutradan je uprilićen skroman pokop. Jednog dana Marko je krenuo na put u Ameriku. Bio je prvi hrvatski ban pučanin i upravljao je hrvatskom 7 godina. Marko je zavirio u sobu gdje je Janica spavala. prosinac 2004 20:41:00 | 1 komentara Smrt Smail-age Čengijića .Osam dana nakon sprovoda. Bio je istaknuti hrvatski političar. a Janici su dodvoravale lažnom ljubaznošću.onda skeptički i obilno pljucnuo. Otkad se Janica razboljela. a 1873.

Durak.gladna.Mjesto radnje: Hercegovina Vrijeme radnje: XVI. Stil: epiteti (lijepo. Budući dfa je bio krvoločan ubijanje nevinih i bespomoćnih bilo mu je zabavno. Tako je jednog dana odlučio da ubije skupinu mladiča. Nakon što je ubio mladiće starcu je odredio smrt vješanjem. Saruk Ritam : umjereno polagani Sadržaj pjesme : AGOVANJE Silni turski ratnik. Hasan.planinskog) personifikacija (zadrhtaše ta vješala tanka) kontrast ( zadrhtaše ta vješala tanka. stoljeće Tema: Krvnički život Smail-age Čengića Lica: Smail-aga Čengić. To bi učinjeno naočigled Durakova sina Novice. što je aga odbio.hladnoj. Gledajuči tjela ubijenih Smail-aga se divio svojoj moći. Mer. al nepisnu Crnogorčad mlada) arhaizmi (dželate. ali istodobno ga je mučilo to što su mladići pred njim poginuli bez straha. Bank. arslan) onomatopeja ( Krcnu kolac njekoliko puta Zviznu pala njekoliko puta ) NOĆNIK . aginog vojnika. imao je puno robova. Novica. Crnogoraca. Mujo. Smail-aga Čengić. Jašar. Starac Durak molio ga je da ih poštedi.

aga je došao u neugodnu situaciju. Iznenada hrabra četa je napala Turke. sviloruna. One ljude koji nisu mogli platiti porez odvodio bi ih kao zarobljenike. tamna. gorski. svom je vojniku slučajno izbio oko. Zatečeni turci nisu pružili jak otpor. Sa svojim podanicima utaborio se na Gackom polju. Naime. Budući da je zbog toga aga bio ljut odlučio se opustiti uz večeru. niti se smije ) HARAČ U međuvremenu zli aga odlučio je kupiti od naroda harač tj. Ni tko pjeva. ali hrabra ) usporedba (Već ko' tajni glas duhova ) metafora ( Studen kamen prima život ) onomatopeja ( Ni tko šapće. ni tko zbori. za vrijeme jedne igre. što je izazvalo podsmjehivanja među narodom. Novica se odlučio pridružiti svojim dotadašnjim neprijateljima u borbi protiv Smail-age vođen željom da osveti oca Stil: epiteti (ljući. porez. malenoga) kontrast ( Sunce zađe. Hajduk je Mirko puškom ubio zlog Smail-agu Čengića. brze ) kontrast (Malena je. Na putu ih je stari svećenik blagoslovio i upozorio da je njihov pohod velika i sveta stvar jer brane svoju rodnu grudi i svoj narod. Jednog dana. a mjesec izađe ) ČETA U Cetinju se skupila mala četa onih kojima je bilo dosta aginih zlodjela.Vidjevši kakva mu je sudbina zadesila oca i vidjevši pravu aginu narav. . noćna. Stil: epiteti (mala. Odlučili su da se sukobe s agom .

Sofoklo Blješke o piscu: Čitavog svog života Sofoklo je i u ratu i u miru bio istaknuta ličnost javnog života. ) Objavio lektire u 30. debela. Poslije smrti proslavljen je kao heroj. Smailagi Čengiću.. gospodaru ! Ne vidjesmo davno hljeba !) usporedba ( Riknu aga ko' bik ljuti ) metafora ( Ljuta glada i nevolje ljute ) KOB Zli Smail-aga Čengić dočekao je svoju sudbinu.tako je Novica dočekao osvetu. Sačuvano je samo . hljeba. a sada je zlo došlo njemu. žalosno.. žuti. ali i sam je poginuo od ruke turčina Hasana. ljubimac cijele Atene. nevesela) gradacija ( Hljeba. ali zlom čovjeku. prosinac 2004 20:41:00 | 5 komentara Antigona . tužno) personifikacija ( Čija 'e ovo ponosita čalna ? ) arhaizmi ( izba. Stil: epiteti (lijepo. gataj ) ponavljanje ( Čije 'e ovo . bio je vojskovođa i diplomat. Godinama je nanosio zlo drugima. ljuta. Svu njegovu sjajnu opremu uzeo je plahi Turčin koji je nije vrijedan i oprema više ne blista na njemu kao što je blistala na velikom ratniku. Stil: epiteti (zlatno. cjenjeni pjesnik.

njihov otac. kralj Lebanonski Hemon .kćer Edipova Kreont . II čin Kreont sada kao novi kralj zaklinje se svome narodu da će mu biti vjeran te da ga neće nikada iznevjeriti. Lica: Antigona . ali u to stiže stražar koji jako uznemiren priopćava vijest da je Antigonin brat odnosno Poliniko ipak zakopan.njegov sin Tema: Sukob zakona i individualnog svaćanja života Mjesto radnje: Teba Sadržaj: I čin Antigona moli svoju sestru Izmenu da zajdno pokopaju svoga brata Polinika koji bijaše zbog napada na grad i svog brata osuđen da se ne smije pokopati ni oplakivati. a Kreon vidno uzbuđen zapita Antigonu zašto je to učinila iako je znala za zapovjed te posla jednog od svojih ljudi da dovedu Izmenu te da i nju osude na smrt. No Antigona prepuna sržbe i ljuta zbog Izmene koja odbija njen prijedlog jer se boji vlasti. Većinu tih tragedija i danas izvode pozorišta širom svijeta. Antigona započinje priču o slavi i ponosu koje je osjetila pokapajući svog brata. U to dolazi . Ispričavši Kreontu kako je otkrio Antigonu stražar odlazi. III čin Dolazi stražar vodeći Antigonu kao krivca.sedam njegovih tragedija.kćer Edipova Izmena . po svaku cijenu želi ostvariti svoj cilj. Ljutit Kreont okrivljuje stražara da je primio mito i zapovjeda da nađe pravog krivca ili će inače umrijeti strašnom smrću.

vrač koji priopćava da bogovi nisu primili njegovu žrtvu zbbog Kreontova naloga da se Antigonin brat ne smije pokopati i da će zbbog toga nna njegovu obitelj doći strašna nesreća. ali u najvećoj tajnosti. V čin Antigona odlazi u smrt poput božice. Sav uplašen Kreont ipak popušta te u dogovoru sa svojim zborovođom obećava da će osloboditi Antigonu i pokopati njenog brata. IV čin Kreontu dolazi njegov sin Hemon priopćavajući ocu da se bjegov narod ne slaže s njegovom odlukom te ga moli daa oslobodi Antigonu. tj. No on to odbija. U to dolazi Euridika te čuvši vijest odlazi ne izgovaravši niti jednu riječ. pošao je osloboditi Antigonu. Zajedno s umrlim sinom Kreont dolazi na dvor gdje mu priopćavaju da se Euridika ubila. Kreon uvrijeđen okrivljuje svog sina da je rob jedne žene te obećava da će Antigonu ubiti pred njegovim očima. ali je Antigona odgovara od tog nauma. a kraj nje je stajao Hemon. Kreont govori starcu da laže i neće poništiti nalog i zbog toga ovaj na njega šalje kletvu.Izmena koja želi zajedno s Antigonom biti osuđena na smrt. Ne ubivši svog oca Hemon ubija sebe te zajedno s Antigonom odlazi u smrt. osuđujući ljudsku nepravdu. Naime. Kreont odlari i sam želeći svoju smrt proklinje svoj život i svoju sudbinu. VI čin Do Kreonta dolazi Tiresija. Tada glasnik ispriča kako se Hemon ubio. Kreont izgovara Antigoninu osudu. Došavši do kule ugleda Antigonu koja se ubila. Naime ona će biti živa zazidana u kulu svog doma. kada je Kreon zakopao Polinika. objesila. Zbog toga moli Kreonta da oslobodi Antigonu kao zaručnicu svog sina. Želeći Hemena odgovoriti on nemilog čina Kreont biva napadnut od svog sina. VII čin Glasnik izgovara tušnu vijest o smrti Hemanovoj. ali i ponosna zbog svog čina govori o svijim roditeljima i braći kojima će se uskoro pridružiti. no Hemon iznenađen očevim ponašanjem odlazi pun sržbe u nadi da će nekako osloboditi Antigonu. .

Poštar zvoni samo jedanput).Bužimski je rođen 1948. 1990. Poznati je naš pripovjedač i dramski pisac (Gospodar sjena. KOMPOZICIJA: Uvod: Dabo otkriva Martinov talent. Pokazao je i ljudsku veličinu jer je oprostio svojim neprijateljima. Piše romane za mladež koji izlaze u biblioteci HIT-JUNIOR.Dubravko Jelačić . Vrhunac: Martin pristaje nastupiti na Svjetskom atletskom kupu. DOJAM O PROČITANOME DJELU: Žao mi je što je sve Martin morao proživjeti samo zato što je sportski nadaren. prosinac 2004 20:40:00 | 3 komentara SPORTSKI ŽIVOT LETEĆEG MARTINA . . Ona je ostala kod svog nauma i ostvarila ga. Zaplet: DCFK želi da Martin nastupi na Svjetskom atletskom kupu. Jaka. Završetak: Martin je tako lebdeći iznad stadiona oprostio Dabi. stoljeće.Bužimski IZDAVAČ: Znanje.Karakterizacija likova: Antigona Žena poput Antigone okarakterizirala je XX. Lobi i Gobi. Zračila je i unutrašnjom i vanjskom ljepotom. Drago mi je da je na kraju uspio. Objavio lektire u 30. godine BILJEŠKA O PISCU: Dubravko Jelačić . Rasplet: Martin iz trećeg pokušaja uspijeva preskočiti letvicu i odletiti visoko iznad stadiona. samouvjerena i ponosna zbog svog čina učinila se poput nedodirljive božice. godine u Zagrebu.

OPIS GLAVNOG LIKA: Martin je visok. Djedovo lice mu je dalo ta snagu i lakoću u tijelu. "Kosa mu je bila dugačka. Lobo upozorava Veronikinu majku da pripazi s kim joj se kćerka druži jer bi mogla ostati bez stipendije. dobiva golemu snagu i skače uvis i udalj. koja svira violinu. Nagovara direktora Martinove škole da utječe na profesore kako bi Martin dobio jedinice iz njihovih predmeta. Dok je trčao prema letvici. ugleda svoga djeda. padao mu je preko čela. pun sreće jer je Dabi. Pričini mu se da je ugledao Falstaffa. Martinovoj djevoci Veronici. Tisuće glava su gledale za njim.SAŽETO PREPRIČAVANJE: Martin živi s djedom u jednoj kućici. Tako lebdeći visoko iznad stadiona mahnuo je gledateljima. pun sreće. Gobo mu daje obećanje da djed neće u zatvor ako nastup bude uspješan. Skočio je snažno kao da je izbačen snažnim oprugama. Prva dva skoka su neuspješna. generalni direktor DCFK-a. ali zato završava na policiji. kao sjena. Martin se snažno vinuo i letvica je ostala duboko ispod njegovih nogu.". Nije padao. Jedino mu preostaje da prizna poraz i nastupi na Svjetskom atletskom kupu. sav sretan počeo se dizati u visinu. Martin želi saznati kako mravi vide svijet. Tako. Gobo. opijen prirodom. U urotu protiv Martina uključuju se Lobo i Gobo. Veronika se više ne može viđati s Martinom i odlazi s majkom u Beč. pokrivala vrat i jedan smeđi pramen. Dabo iz Državnog centra za fizičku kulturu nagovara Martina da nastupi na Svjetskom atletskom kupu. skrivljuje smrt Martinovog papagaja Falstaffa. pruža se prilika da dobije stipendiju u Beču. obarajući svjetske rekorde. Često odlazi u šumu gdje. Ispod njega ležao je stadion. Djed mu se osvećuje. Martin se s tugom oprašta od djevojke. dugonog i dugoruk. Mahnuo im je. Tako Martin ostaje bez najdražih zbog ljudi iz DCFK-a. Ima papagaja . Martin nije siguran da može nastupiti pred tolikom publikom i odbija. Ostaje još samo jedan pokušaj. Lobi i Gobi oprostio i sad ih već i zaboravio. PREPRIČANA EPIZODA: Martinu je ostao još jedan pokušaj da preskoči letvicu. Dabo čini sve da ga prisili na nastup.

Zaljubio se u Veroniku. Ljudi iz DCFK-a žele nauditi Martinu. "Onda se oprostio od mora i sve do mirovine kuhao u kuhinji najvećeg i najskupljeg hotela…". Martin dobiva jedinicu iz matematike. Prva dva skoka su bila neuspješna. ali čvrst. Martin ima petnaest godina. sretan je jer mu Veronika uzvaraća ljubav. Otada je brigu za njega preuzeo djed. when the saints go marchin'in. a kasnije nije htio surađivati. opijen prirodom. "Za tako kratko vrijeme. Dabo je obećao dvojici mladića novac ako pretuku Martina. Najmilije mu je štivo Kiplingova Knjiga o džungli. Letvica je ostala nisko ispod njegovih nogu…On nije padao. Letvica je sad bila duboko ispod njega. Ipak je odlučio nastupiti na Svjetskom atletskom kupu. On je bio poražen. Ljudi iz Državnog centra za fizičku kulturu odlučili su ga pritisnuti lošim ocjenama. Na voli ljude iz DCFK-a . Sve to zahvaljujući moćnoj ustanovi s kojom najprije nije mogao. Poletio je kao izbačen snažnim oprugama." Život ga nije štedio. Martin skače dva i pol metra uvis i devet metara udalj. dobiva najednom snagu kakvu inače ne posjeduje. Martin je ostao bez najdražih. "Osjećao je kako čežnja za njom sasvim ispunjava njegovo tijelo". Naime. s rukama koje su bile pošarane ispupčenim plavim žilama i svijetlih očiju koje su odudarale od izborana i potamnjela lica. Sasvim se posvetio Martinu. jer joj o tome ovisi stipendija. Lobo savjetuje Veronikinoj majci da pripazi s kim se njena kćerka druži. "…gotovo povučen dječak…". Obećali su mu da njegov djed neće u zatvor ako nastup bude uspješan." Martin skače samo za vlastito zadovoljstvo. Lobu i Gobu. Roditelji su mu poginuli u prometnoj nesreći. Prema Dabi osjeća netrpeljivost. Ostao mu je još jedan pokušaj. čak mu ubijaju papagaja. čudnim spletom okolnosti. On se vine u zrak u želji da ga što prije dohvati. Bio je kuhar trideset i pet godina. Voli fućkati melodiju Oh. "Osjećao je silno povjerenje prema njoj…". Martinov djed je prebio Gobu i završio na policiji. kako bi nastupio na Svjetskom atletskom kupu.Falstaffa. Martin je dobar đak i mnogi ga profesori vole. Školska godina mu zavisi od uspjeha u Kupu. Ne želi javno nastupati. dokumentacije i zemljopisa. "Točno iznad letvice sjalo je djedovo lice poput blistave zvijezde. "Nije se libio da joj prizna kako odlazi u šumu gdje. Osvećuje se Dabi i Lobi zato što ne ostavljaju njegovog . od toga dvadeset na trgovačkom brodu. prošao je kroz sito i rešeto. brižan i snažan. a on se i dalje lagano dizao u visinu…Duboko dolje ispod njega ležao je stadion…" Martin je oprostio ljudima iz Državnog centra za fizičku kulturu. OPIS SPOREDNOG LIKA: Martinov djed je "Srednjeg rasta. On je šumski rekorder." Prezire Dabu. Najmilija mu je knjiga Cyrano de Bergerac. kemije.

unuka na miru. park kraj škole. Prebio je Gobu i završio na policiji. škola. robna kuća. VRIJEME RADNJE: suvremeno doba TEMA: Sport i zbivanja oko njega (nepoštenje. prosinac 2004 20:40:00 | 1 komentara . "Djed je propisno naplatio smrt Falstaffa…" MJESTO RADNJE: šuma. PROBLEMATIKA: Ljudi iz DCFK-a su zbog vlastitih interesa tjerali Martina da nastupi na Svjetskom atletskom kupu i zbog toga mu skoro uništili život. policijska stanica. OSNOVNA MISAO: Sport nije samo ono lijepo što vidimo kad nastupaju vrhunski sportaši. koristoljublje i ucjena lovaca na sportske talente. Oni maltretiraju talentiranu djecu kako bi iz njihovog uspjeha izvukli korist za sebe. slastičarnica. sportski hotel i dr. prljava igra). Državni centar za fizičku kulturu. Martinova kuća. stadion. nepoštenje. Objavio lektire u 30. hotel Palača. Lobin stan. dječji park. Veronikina kuća. željeznička stanica. restoran. knjižara. tramvajska stanica. Iza njega se često krije prljava igra.

na kojemu je kasnije i diplomirao. U proljeće 1953.Ranko Marinković Bilješka o piscu: MARINKOVIĆ. u siromašnoj i brojnoj obitelji. suradnik NOP. U tim godinama. Proza: Proze. u trinaestoj . kod Slavonskog Broda. Ruke. Osnovnu je školu polazio u Podvinju. prešao je na Filozofski fakultet. Zatim je godinu dana stanovao u brodskom samostanu. Eseji i kritike: Geste i grimase. . književne i kazališne kritike. 1966.Dragutin Tadijanović Bilješka o piscu: Dragutin Tadijanović rođen je u Rastušju. a 1928. Objavio lektire u 30. Drame:Albatros. Poniženje Sokrata. Osim proze piše drame. svaki dan oko petnaest kilometara. Te je rane đačke dane poremetio Prvi svjetski rat koji je odmah odvukao oca na bojišnicu. Prve je četiri godine pješačio od Rastušja do Slavonskog Broda. Sveučilišni je studij započeo 1925. Tadijanović je počeo pisati pjesme vrlo rano: u trećem razredu gimnazije. studenoga 1905. doživio je Tadijanović prvi susret s gradom. Zagreb. Ranko (Vis. Gimnaziju je polazio u Slavonskom Brodu. na Gospodarsko– šumarskom fakultetu u Zagrebu. Javio se u Krležinu Pečatu dotjeranom prozom (Balonijeri pod balkonom: Sunčana je Dalmacija). Podaci iz: Hrvatski leksikografski zavod. 4. Poslije oslobođenja direktor narodnog kazališta i profesor na Akademiji za kazališnu umjetnost u Zagrebu. susjednom selu. književnik.). Za okupacije onterniran u Italiji. a jednu godinu kod nekog građevinskog poduzetnika kao podučavatelj njegovih sinova i kćeri. prosinac 2004 20:39:00 | 1 komentara Srebrne svirale . Svršio Filozofski fakultet u Zagrebu. kao desetogodišnji dječak. Kiklop (roman).Ruke . pješačeći svakoga dana po nekoliko kilometara. izabran je za redovitog člana Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. 1913. Glorija. Jugoslavenski lekskografski zavod.

živog klasika i prvaka hrvatskog pjesništva. bijelih stih je slobodan. a kad bi večer raširila crna krila” bogata epitetima – zrelih. dojmljive u svojoj sažetosti. i kada se pjesnik vraća u rano djetinjstvo i dane mladosti zarobljen bojama zavičajnih krajolika i melodijom svoje Slavonije. i dalje.” personifikacija – “. slobodna stiha. tužna je ugođaja ritam spor. a sačuvao je samo one koje je napisao potkraj 1920. polagan Pustoš - lirska pjesma .godini svog života. Neuzbrane.. neuzbrane. deveterac.. i kada u stihovima na svoj način poetski ispisuje kronologiju svog života na putovima izvan zavičaja. javlja se iz dubokoga punoga doživljaja. Uspomene - - lirska pjesma koja nam govori o ljubavi metaforičkog je značenja tema pjesme – pjesnikovo sjećanje na svoju ljubav metafore – “Jesenas sam ostavio Sedam zrelih jabuka Da uvenu na granama. O njegovoj poeziji: Poezija Dragutina Tadijanovića. Njegove su pjesme osebujna ugođaja.

- - misaona (kontemplativna) pjesma tema – usamljenost pomalo turobna ugođaja preneseno značenje pjesnikove osamljenosti i tuge “Nigdje nikog nema: Ni čovjeka.sjećanje na slike iz djetinjstva: povratak kosaca u predvečerje kratka. pusto mi je srce i žalosno lice.“noseći miris.. u svojoj sažetosti duboke poruke vrlo dojmljiva u svojoj kratkoći.. tamnim metafore .. tek s jednim. stih je slobodan. oštre im kose zaspale preko ramena” nostalgična je ugođaja. . snažna u svojoj jednostavnosti metafora – “prolazim kroz tišinu” pjesma je sastavljena od tri kitice: dva dvostiha i kitice od jednog stiha slobodna stiha bez rime Vraćanje u noć - sretna ugođaja tema . dva. oštre.” kratka.. ni ptice.. nema rime . ali snažna pjesma bogata epitetima – sivim. četverostih ili katrena.

veselo.Kada prolaziš iznenada - - lirska pjesma tema – ljubav jednoga mladog para (pjesnika i djevojke) sastavljena je od tri pjesničke slike: . brzo.u prvoj pjesničkoj slici pjesnik nam govori svoje osjećaje prema jednoj djevojci .u drugoj pjesničkoj slici pjesnik susreće anđela koji korača i smiješi mu se (preneseno značenje) . nestašno.u trećoj pjesničkoj slici pjesnik opisuje anđela pjesmu sam doživio kao neostvarljivu ljubav bogata epitetima – iznenada. sitno pjesma ima dva dvostiha i jednu katrenu .

najprije u Dublinu od 1871. U najranijem i najkasnijem razdoblju života pisao je poeziju. Tada počinje njihovo prijateljstvo i dobra djela koja su učinili za ljude kojima je to bilo potrebno. Od dramskih djela najistaknutija su: Saloma. u svojoj 47. Uspješno se školovao i stekao vrlo široku naobrazbu. radost davanja Vrsta djela: alegorična priča O djelu: Pisano je vrlo neobično. pomaganje siromašnima. Objavio lektire u 30. Idealan muž. Najpoznatija pjesma: Balada o tamnici u Readingu. Njegova su najpoznatija djela: alegorične bajke Sretni kraljević. roman Slika Doriana Graya. godine od upale mozga. a govori nam o prijateljstvu sretnoga kraljevića i lastavića.Vlastiti dojmovi – Mislim da se Tadijanović potrudio približiti elementarnom i izvornom lirskom izrazu. neotkrivene izražajne mogućnosti. do 1878. u Oxfordu od 1874. Pozitivnom djelovanju kraljevića i lastavića suprotstavlja se okrutan i tužan kraj (lastavić ugiba. sakrije kod kraljevića. a sretni kraljević odvezen je u talionicu). Pokopan je u Parizu. godine. Upoznaju se kada se lastavić. godini. Jedan je od . godine u Dublinu. Tema: dobrota. prosinac 2004 20:39:00 | 1 komentara Sretni Kraljević . napustivši sve obveze u stihu: težište je stavio isključivo na pjesnički ritam u poetskom rasporedu riječi i građi rečenice. sklanjajući se od kiše. Oscar Wilde iznenadno je umro 30. a zatim i na jednom od najboljih koledža. 1854. Po tome je najviše svoj. studenoga 1900. godine.Oscar Wilde Bilješka o piscu: OSCAR WILDE Oscar Wilde rođen je 16. Mali kralj i druge pripovijesti. 9. do 1874. a istodobno i moderan pjesnik koji pronalazi nove.

lastavić je sve ono zlato i dragulje nosio na svojim malim krilima onima kojima je to bilo najpotrebnije. s kojim se odmah sprijateljuje. a velik crveni rubin sjao je na dršku njegova mača. već pomalo i žalosno jer trska nije mogla putovati s lastavićem. Ali nije sve bilo tako divno. No svoj život nastavljaju u Božjem vrtu. Zajedno počinju činiti dobra djela. Na kraju priče lastavić ugiba od hladnoće. kada je letio nad rijekom loveći jednog žutog leptira. Kada je kraljević upoznao malog lastavića stekao je pravog prijatelja i počeo izvršavati svoja velika dobra djela. Upoznao ju je u rano proljeće. Svi su mu se divili i mnogi su govorili da je lijep. Likovi: lastavić sretni kraljević Opisi glavnih likova SRETNI KRALJEVIĆ – Sav je bio pozlaćen tankim listićima suhoga zlata. Morao ju je ostaviti i zaželio joj svu sreću s nekim drugim. oči su mu bile dva sjajna safira. on je i u duši bio lijep. lastavić pjevaše. plemeniti i što su napravili mnogo . Vlastiti dojmovi: Priča mi se svidjela zato što je poučna i što nas upućuje da činimo što više dobrih djela. Naime. LASTAVIĆ – Na početku priče zaljubio se u prelijepu trsku. ali i vrlo ravnodušan. Na kraju priče sretni kraljević ostao je posve gol jer je sve svoje dragulje i sve svoje zlatne pločice darovao najsiromašnijima. a sretni kraljević gubi sve ono što je imao. i bio sav očaran njezinim vitkim stasom i prevelikom ljepotom. a sretni kraljević u zlatnome gradu zauvijek će se slaviti. Na svome putu prema Egiptu sklanja se od kiše ispod kipa sretnog kraljevića.najdojmljivijih trenutaka onaj kada u peći izgori sve osim kraljevićeva srca. Glavni su mi likovi osobito dragi ponajprije zato što su pošteni.

nema kompromirane fabule . Jezik blizak govornom. simbolu koji ni vatra nije mogla uništiti. Dirljiva pripovijest koja nas uči da je ljepota i dobrota u davanju.Iskazi likova i Tajanina razmišljanja vezana uz purgerski Zagreb 30-ih godina.dobrih djela onima kojima je to najviše bilo potrebno. ali samo površno. Pročitavši priču bio sam vrlo tužan. šlanga. uz unošenje dijalektizma . Roman ima oznake suvremene proze . Tajana je centralna svijest romana.Rat ne shvaća kao strahotu. Nakon završetka rata upoznala je i svog pravog oca. Ona saznaje mnogo stvari iz svijeta odraslih. Jezik i stil: Ovaj roman ima autobiografske elemente. Mislim da je Wilde posebnu pozornost posvetio kraljevićevu neuništivom i plemenitom srcu. u školi nema prijatelja. zg.Pisan je u trečem licu.Tajanina svijestprikazana je unutrašnjim monologom. Objavio lektire u 30. tuđica . Tajana je jako povučena .Nakon nekog vremena pridružuje im se tetica za koju govore da je luda. . prosinac 2004 20:38:00 | 7 komentara Ulica Predaka . Roditelji joj se svađaju i ne brinu za nju.Brata je dobila kada je završio rat.Tada je razrezala svog pravog medvjedića koji je uz nju bio cijeli život i za kojeg je mislila da ponoći potajno oživljava.Sunčana Škrinjarić Sadržaj: Tajana je djevojčica koja živi u gradu s mamom i drugim ocem.Pripovjedać "ulazi" u svijet lika.

Umro je 1572 godine kada su Turci ponovo udarili. radnje: Zagreb . Da sačuva sebe i građane. . kada bi se napad ponovio. misao: Odrastanje je bolan proces koji je nekima lijep . rata V. rođen je u Starigradu. sagradio je Tvrdalj.Tema: Djetinjstvo djevojčice Tajane u Zagrebu prije i za vrijeme drugog sv. utvrdu blizu svoje palače pomoću čega su se spasili on i svi oni koji su se u nju sakrili. najviše je stradao Starigrad. radnja: prije i za vrijeme svj. Njegovo najpoznatije djelo je “Ribanje i ribarsko prigovaranje”.a nekima ne. Otac mu se zvao Marin te je bio na čelu plemstva.rata M. TEZA : BILJEŠKA O PISCU Petar Hektorović (1487 . Kada su Turci udarili na Hvar.Petar Hektorović 1. a Petar se jedva spasio preplovivši u Italiju na ribarskom čamcu. lik: Tajana Objavio lektire u 30. G. prosinac 2004 20:37:00 | 10 komentara RIBANJE I RIBARSKO PRIGOVARANJE . Split O.1572). kad su odbijali zahtjeve puka.

2. . Na početku nisu puno lovili. Dva su ribara ispjevali Hektoroviću jednu narodnu počasnicu. Krenuo je sa dva ribara. Na obali su skuhali ručak te su pogostili i druge kmetove. Tada su se uputili prema obali da bi skuhali ručak.Podatke našao : U knjizi “Hanibal Lucić i Petar Hektorović”. a pred kraj su ulovili mnogo riba i jednog velikog zubaca. Zagreb. Na kraju su kmetovi upitali Hektorovića kako nastaju rijeke te im je on to objasnio. izdavaćko poduzeće “Matica Hrvatska”. nisu morali veslati te su na putu pričali narodne pitalice. Pošto im je u leđa puhao vjetar. a sa sobom su uzeli i sav ribarski pribor. 1968. TEZA : KRATAK SADR@AJ PRVI DAN Hektorović piše prijatelju Brtučeviću da je odlućio provesti tri dana na moru radi odmora. Paskom i Nikolom.

Nakon dalnjeg ribarenja i veslanja.. Navečer su se još zabavljali narodnim pitalicama. a za njim Nikola pjesmu “Kada mi se Radoslave .”.DRUGI DAN Dok su drugo jutro brodarili Pasko je zapjevao narodnu pjesmu “Kraljević Marko i brat mu Andrijaš“. Hektorović je hvalio starog pjesnika i grad Split. nakon ručka zapjevali su kmetovi u dva glasa “I kliče divojka”. koje je Hektorović zapisao. Predvečer su otišli do Nečujma gdje je neko vrijeme `ivio Marulić. TREČI DAN ..

. ribari nastave veslati te pričaju stare priče koje Hektorović zapisuje. Nakon toga zahvali kmetovima te krene kući te za`eli da još do`ivi takve dane. U razgovoru su spomenuli Hektorovičevu kulu Tvrdalj. TEZA : ANALIZA DJELA Ribanje i ribarsko prigovaranje je najpoznatije djelo Petra Hektorovića. Ovo djelo spada u putopis tj. to je trodnevni izlet morem. hrvatskom vlastelinu J. Na moru su susreli nekog Hektorovičevog znanca s društvom. peti. Koga istezaše. Brtučeviću. . Hektorović je sjedeći uz obalu razmišljao kako postoji mnogo siromašnih ljudi. . 3. “Ribanje i ribarsko prigovaranje” je epski spjev kojeg je Petar Hektorović posvetio svom prijatelju. treti.Poslije šetnje Nečujmom i spominjanjem slavnih ljudi. Nikad jih brojaše: drugi. Hektorović je spomenuo mnogo vrsta riba. nastavili su ribolov. tiskano je prvi put u Veneciji 1568 godine. zubaca veloga. ali koji u sebi imaju veliko bogatstvo uma.. Predvečer su ušli u jednu uvalu u kojoj su nakon večere nastavili pjevati i pričati priče.. “. Nakon što su se rastali.“ . Put je vrlo vjerno prikazan realističkim postupkom.

Tere sta dva konjica mnogo lipo razdilila.. Razgovor među njima je iskren. pitalica. moj divni grade. Lipo plinke dilila i lipo se razdilila. “O Radovanu Siverincu” “Kada mi se Radoslave vojevoda odiljaše Od svojega grada divnoga Siverina. Ugledavši grad Split pjesnik se sjeti velikog M. Lipo ti sta drugovala i lipo se dragovala. “O kraljeviću Marku i bratu mu Andrijašu” što je ujedno i prva zapisana narodna pjesma. te čitav niz narodnih mudrosti.“ 2.. “Majka mu je lipo ime dala”. poslovica. . . “Dva mi sta siromaha dugo vrime drugovala. . I razdiliv se opet se sazivala.Pjesnik nalazi odmor u dodiru s prirodom te u epu iskazuje do`ivljaj ljepote. ^esto mi se Radoslav na Siverin obziraše Tere to mi ovako belu gradu besijaše: Ovo mi te ostavljam.. Marulića te mu je spjevao stihove u njegovu slavu. U djelu su zapisane i dvije bugaščice: 1. U djelu je prisutna “humanistička nota “ tj. Već mi nigda zarobiše tri junačke dobre konje dva siromaha. te se divi njihovom znanju)..“ U “Ribanje i ribarsko prigovaranje” zapisane su i lirske pjesme i balade ”I kloče djevojka”. odnos pjesnika patricija i ribara (pjesnik ne pravi razliku u stale`ima več uči od ribara... beli grade Siverine. te cijeni poštenje i bistroću ribara (naziva ih bračom).

Bilješka o piscu: Silvije Strahimir Kranjčević najsnažniji je hrvatski pjesnik do prvoga svjetskoga rata. On je najizrazitiji hrvatski nacionalni pjesnik. on ne timači teoretski svoj umjetnički credo.a pored pjesama piše manje informativne i kritičke članke. Kranjčević je jedan od rijetkih naših pjesnika koji je duboko osjetio osnovne probleme svoga naroda i suvremena društvena kretanja te je o njima pjevao neposredno i spontano u svojim pjesmama kao o svojim osobnim pitanjima. potpuno nov i impresivan poetski način. Tematika Kranjčevićeve poezije veoma je opširna. Surađivao je s glavnim književnim časopisima. Napustio je studij teologije i svećeničko zvanje te je radio kao nastavnik i ravnatelj srednje trgovačke škole u Bosni. U svojim pjesmama pjesnik je najčešće iznosio osjećaje patnje uz koju se gotovo uvijek . On ne izdaje program.Silvije Strahimir Kranjčević 1. bogatijim jezikom i svestranijim pjesničkim izrazom. zaokružuje ga filozofijskim i kozmičkim problemima svoga doba. revolucionarnih perspektiva i tumač nekih osnovnih čovjekovih preokupacija. Zagreb 1972. uređivao je u Sarajevu časopis Nada(1895-1903). Djela: Bugarkinje (1885) Izabrane pjesme(1898) Trzaji (1902) Pjesme (1908) Pjesnička proza (1912) Sabrana djela: Djela. I-IV (1993-1934) Podatke pronašao u : “Književni leksikon”.Objavio lektire u 30. Poezija Silvije Strahimir Kranjčević svoj umjetniči svijet otvara nacionalnim temama iz prošlosti i iz neposrednog zbivanja. proširuje ga dubljom društvenom i općečovječanskom tematikom. nego u pjesmama iznosi potresno ono što tišti i muči njegovo vrijeme. prosinac 2004 20:37:00 | 0 komentara Poezija . Autor:Tvrtko Čubelić 2. ali bez romantičkog patosa i programatskog pozerstva. ali uvijek na svoj osobni. pisao je o svemu. pjesnik širih.

. neuspjelim traženjima harmonije u svijetu i samome sebi.pravdi. tmurna. A preko njega strujne Kadikad čudan šum. koja su toliko obilna u našem svijetu i koja treba uništiti. Izveo je narod iz Egipatskog ropstva i doveo ga u obećanu zemlju Hanaan. Razvitak Kranjčevićeve poezije može se razviti u nekoliko stupnjeva i razdoblja. U svojim pjesmama iznosio je svoja razmišljanja koja su često bila sumorna.javljala magična želja ljubavi. Kranjčević kao pjesnik poznat je bio po svom pesimizmu o kojem su govorili mnogi. A ruga mu se um.” Kranjčević sigurno nije spadao u one pasivne ljude. vođa i zakonodavac starih Židova.čudno. O. ropče uzaludno.. nade.čudno. strasno prokljinje i sebe i svijet. zatim Kranjčević buntovnik.. a to je stav prema bijednima: “Te on je ustao sa trula ležišta. nekud čudno. I sad sa Kremlja baš u rusku gleda noć.. “Ni mislit mi se neće. te Kranjčević pjesnik kozmičkog položaja čovjeka. Pesimizam je za Kranjčevića vrlo bitan jer je baš zahvaljujući svom pesimizmu ostvario najbolja djela i u svezi toga jednom je rekao : “ Ja odvajam pesimizam čovjeka koji osjećajući se uvređenim.” Kranjčevićev pesimizam najviše se istiće u njegovim posljednjim dvijema zbirkama “Trzaji” i “Pjesme”. Mojsije je bio biblijski prorok.ljubavi i patnji u njegovim pjesmama nailazimo na slike iz biblije kao što je pjesma. On zasno je cvijeće I zapunio grud. Prvo se javlja Kranjčević rodoljubni pjesnik. crna . Međutim u tu zemlju nije ušao. a to dokazuje i reakcije crkvenih kritičara na neka njegova djela. I bez obzira na razvoj i napredovanje jedno je u Kranjčeviću ostalo isto. taj oblik pesimizma odvajam od beznadne potčinjenosti mučenjima duha i tijela.. U radniku je Kranjčević pronalazio jamstvo bolje budućnosti čovječanstva. Kranjćević je preuzeo mitive I likove iz Biblije Mojsije u kojoj pjesnik prikazuje Mojsijevu propast zbog nepromišljenosti.” ... nigdje točke svijetla. On . Osim što je pisao o radništvu. Sve pepeo gledam svud. To katkad cvili srce. Kranjčević je kao osoba vrlo poštivao pravdu i rad i stoga nije čudno što je mnogo pisao o radništvu i pravdi.prezren.

ideja je vječna. predstavlja ostvarenja svih želja. Recite mi gdje je ona tajna zvijezda variona?” Pjesnik nastavlja pjesmu pozivajući se na Staru Grčku i Rim. uzimajuću kao simbol Getsematsku baštu gdje je počela Kristova muka i potok Kedeon gdje je po bibliji Krist provodio posljednje trenutke prije uhičenja. ona je ustvari misao svijeta. samo srce za njom klepti. beskrjnim prostranstvom. sama. U pjesmi Misao svijeta pjesnik iznosi motiv čoječanstva. sveta vodo od Kedeona. besmrtnost. “Sveta bašto Getsemantska. Adamovo teži pleme k njoj krvlju i suzama. čovječanstva u usporedbi sa svemirom. Na kraju prvog djela pjesme Kranjčević izriče misao kojom iskazuje zasljepljenost čovječanstva: .za oblacima negdje trepti.) Jedna od najboljih Kranjčevićevih pjesama zasigurno je pjesma “Misao svijeta” koju je pjesnik napisao 1896. Srece samo zvijezdu sluti . a ako simbole uzima Akropolu i Kapitol da bi završio sa franciskom revolucijom čije je simbol giljotina.(Vizija. U nastavku pjesme pjesnik poziva se na povijesne epohe koristeći se simbolima koji određuju svaku epohu.” Zvijezda predstavlja savršenstvo. Kreće od Krista.1906. U početku pjesme Kranjčević spominje zvijezdu koja negdje trepti i koju samo srce sluti. Ne vidje je smrtno oko. “Ima vječna zvijezda zlatna .

Već je prije pjesnik u nekom svojim pjesmama.. Najznačajnija Kranjčevićeva rodoljubna pjesma je zasigurno pjesma “Moj Dom” koja se ujedno smatra jedna od najboljih Kranjčevićevih pjesama uopće. Pjesnik ovom pjesmomIskazuje svoju ljubav prema domovini. Sa zemljice vjkovi ih isparili mučni. jalovinom. ljubav koja ga boli i koju sakriva u srcu: . Diže desnu junak dobar. najvio motive koje je kasnije vješto unio u pjesmu “Moj Dom”.tanaem! A oblaci to su bili osni. pusti! Pa su krili onu zvijezdu što je ljudsko srce sluti. Oblačine s neba zgna ko hartiju tan . a i njegova nada da će proletarijat pobijediti: “Nasmija se čudni junak i sva zemlja porumenje Takva rumen tele se vidi kad se smješi zora rana. ili laže ovo doba. Upravo u tom drugom djelu dolazi do izražaja pjesnikov odnos prema radništvu i radu.” Misao svijeta (1896) Krajnčević radnike poštuje i vjeruje da će oni promjeniti svijet i upravo ovom pjesmom sam daje doprinos za bolje sutra.. ljepšeg dana.“Il su lažni ideali. lojom. gusti. poput Utjehe i Plaće pravde. smolom. teški. siromašan sloj društva. Pa nvijesta milim stidom osvit novog. “ U drugom djelu pjesme Kranjčević spominje radničku klasu. “Smrdilo im čelo uljem. preko neba noktom manu. ledni. Starim gvožđem i još nekim izmetninom.

I brda joj i dol. naročito u kniževnosti ilirizma. uzalud svijet prosim. I. Svih pradjedova prah.. To moj je. Najpoznatija pjesma tog razdoblja je “Hrvatska domovina” Antuna Mihanovića.“Ja domovinu imam. moj je dom!” Prije Kranjčevića pisane su također rodoljubne pjesme.gutam svoju bol!” On je nosi u svom srcu i ponosan je na nju: “O gledajte ju divnu. Gdje raj da ovaj prostrem. Mihanović prošlost svoje domovine slavi stihovima: ”Oj junačka zemljo mila Stare slave djedovino. vi zvijezde udivljene. tek u srcu je nosim. Nepogažene gore i šaren .” Za razliku od Mihanovića Kranjčević hrvatsku povijest prikazuje ovako: “I kralje iznijeh njene i velike joj bane.đulistane I morske vile dah” ..

tata . vedro čelo” Kranjčević opisuje jedro koje nad šumom strmi pjenu i cvjetno kopno i veliko more koje mu posvećuje grud. ljubav. toplinu i brine se o njemu Likovi: Dragutin. kuda si nam ravna Mila. Elvira. djed. planine i nebo : “Mila.Stjepan Tomaš Ime pisca: Stjepan Tomaš Tema: otkrivanje pravih roditelja Osnovna misao: majka je ona koja djetetu pruža dom.Daljnim uspoređivanjem Mihanovićeve Hrvatske domovine i Kranjčevićeva Doma pronalazimo razlike u opisivanju krajolika. Objavio lektire u 30.mama. baka. kuda si planina Vedro nebo. Dok Mihanović slavi hrvatske ravnice. prosinac 2004 20:36:00 | 0 komentara Dobar dan.” Svi ovi stihovi dokazuju Kranjčevićevu ljubav prema domovini i snagu stihova i snagu stihova kroz koje je on tu svoju ljubav izrekao. cvjetno kopno ovo i veliko joj more Posvećuje mi grud. “I jedro gdje joj bojno nad šumnu strmi pjenu U pola mora šir!” “Sve. tata Sadržaj: .

Tražio je gazdu. nego da ga je ona usvojila. Kada je odšao . Dragutin je dugo smatrao da mu je Elvira paraca majka. No kada se jednom vratio kući iz škole Elvira mu je priznala da mu ona nije prava mama. Ušao je u očev bife i tamo proveo punih deset minuta. zahvaljujući izvanrednom prijemu kod čitatelja. pod naslovom "Adrian". Došao je u tatin bife. prosinac 2004 20:35:00 | 4 komentara TAJNI DNEVNIK ADRIANA MOLEA . jer je ugledao novi bicikl. a baka se iznenadila i stala plakati. BILJEŠKA O PISCU Sue Towsend je suvremena engleska spisateljica čiji su romani za omladinu prevedeni na mnoge svjetske jezike. Pružila mu se prilika da posjeti tatu jer je Elvira otišla u Mađarsku. trinaestogodišnjeg Adriana Molea. godine objavila prvo djelo. Pisalo je da ga mama želi vidjeti u Splitu u motelu Marijan. a onda je čuo da je otac otišao u Zagreb. Predstavio se kao njegov djed. Kada su stigli Dragutin se jako iznenadio. On ga je pozvao na piće. Dragutin se sjetio da je Stipanovac blizu pa je odlučio posjetiti djeda. a mama u Njemačkoj. djeda nije bilo. Pričao je s tatinim prijateljima i doznao da je njegov tata vlasnik bifea “Papagaj”. Dragutin je obrzo vidio sliku svoje majke. Dragutin tada krene na autobus. Dragutin je primjetio da ga vozi u Stipanovac. Jednoga dana Dragutin je otputovao u Osijek. 2. Nakon što je 1982 . uskoro je. Prvi put je vidio oca. napisala i objavila "Tajni dnevnik Adriana Molea" i "Novi jadi Adriana Molea".SUE TOWNSEND 1. a neki su postali predloškom za radio i scenska djela. kao i osobama s kojima se prepliće njegov . Sve su saznali dok su razgovarali. te kroz njegova razmišljanja saznajemo o svim problemima koji ga muče. Pokraj njega zaustavi se automobil u kojem je bio njegov djed. KRATAK SADRŽAJ U ovom modernom romanu. upoznajemo glavni lik. Baka mu je dala pismo koje je pisala njegova majka. Dragutin se vratio Elviri i sretno je živio. Objavio lektire u 30. Sljedeći dan u nogometnom klubu prišao mu je neki stranac. Djed mu je rekao da živi u Stipanovcu i da mu tata živi u Osijeku. Puno su pričali.Dragutina su rano ostavili roditelji pa ga je usvojila Elvira.

ne previše poduzetnog. "kose boje sirupa". pokušava ih vidjeti sa svim vrlinama i manama.život. s njima živi pas.. str 217) -2- Pandora je Adrianova vršnjakinja. Čak je i ambiciozan. Ona puno pomaže Adrianu. mašta o svojoj budućnosti. On je zapravo jedno dobro dijete koje na neobično duhovit način pliva u "olujnom pubertetskom moru". kako je opisan. svjesna svog izgleda i svog utjecaja na dječake.. ali zapravo dobra kao osoba. Prilično samosvjesna i odlučna. voli ga i razumije. Od ostalih likova mogu spomenuti Adrianovog oca. Ljubav mi je još jedini spas da totalno ne poludim. možda je pomalo "bucmast". On zapravo voli svoje roditelje. Ima plemenitu narav (brine o starcu Bertu Baxteru). njegova traganja za stotinama odgovora. gotovo sve situacije uspijeva sam riješiti. njegove nedoumice. daje mu podršku. Znamo da ga muče bubuljice i prištevi. Roditelji su mu u stalnoj svađi. od dana do dana. uz nju uspijeva održavati ravnotežu u svom životu : " Nazvao sam Pandoru. ne živi u oskudici. 3. ANALIZA LIKOVA Adrian je dječak u pubertetu. školskim drugovima oprašta neke njihove propuste. piše pjesme). Roman je zapravo njegov vlastiti dnevnik u kojem se nižu njegove misli i zbivanja koja ga zaokupljaju. Više znamo o njegovim životnim prilikama i neprilikama. . niz njegovih "jada". čak se na neko vijeme i rastaju. to je niz sličica iz njegovog života. Sadržaj knjige nije vezana radnja. zgodna djevojčica. pažljiv je i osjećajan (bira poklone za svoje drage. Njene su obiteljske prilike puno bolje od njegovih. Unatoč svim tim problemima. Zaljubljen je u Pandoru i ljubav mu pomaže u svakodnevnim "nevoljama". kako kaže njegov liječnik. od siječnja jedne godine do travnja iduće."(citat. O njegovom izgledu znamo malo. s roditeljima. povremeno se baka pojavljuje u kući. trudi se biti što bolji u školi. isključuje se iz svijeta odraslih kad je to potrebno za njegov vlastiti mir. Posjetit će me nakon sata iz viole. Adrian polako odrasta. njegovi sukobi s okolinom. sklonog alkoholu i samosažaljavanju. a kasnije čak i očeva ljubavnica s djetetom i starac Bert. ne sukobljava se s njima otvoreno.

ali se ponovo vrati i nastoji održati obitelj. shvatio sam kako je ovo djelo veoma zanimljivo i interesantno. nažalost!" . možda i malo nemarna prema Adrianu. baku Mole. Kad sam pročitao knjigu. Ono što tu knjigu čini još zanimljivijom jest da u tom romanu mogu prepoznati i neke svoje probleme. taj je sigurno zadao psu gadne muke. odlazi od kuće kroz neko vrijeme. Za dva dana moći će se vratiti kući. Jedan je od gusara držao u zamahnutoj ruci bodež. pomislio sam si : "Još mi je samo ovo trebalo!". Bio je tu komad ugljena. Adriane!" Na kraju bih izdvojio neke humoristične odlomke : "Našao sam u riječniku riječ koja potpuno odgovara mome starom simulant. Barrya i Nigela. Pas sad izgleda puno bolje. Knjiga govori o mom vršnjaku koji proživljava doba sazrijevanja i u tom razdoblju pronalazi bezbroj razloga za nezadovoljstvo. pa malo božićno drvce s torte. DOJAM O KNJIZI Ugledavši ovu knjgu. i dalje se kljuka vitaminom C. Još je u krevetu.Tu je i Adrianova mama. Susrećemo i neke sporedne likove : starca Berta Baxtera. Adrianove kolege. Bogojavljenje je nešto u vezi s tri mudraca. I tako je bilo sve dok nisam počeo čitati. očito nezadovoljna s onim što joj pruža brak i muž. Velika mudrost!" "Otišao sam u posjet psu. Ima dobre prijatelje i to je očito jedna od najvažnijih stvari u životu. Pas je zatvoren u drvarnicu. neke susjede i druge. Polako ulazeći u svijet Sue Townsend i Adriana Molea. školske profesore i ravnatelja. 4. mogao sam samo reći : "Bravo. pa figurice gusara s modela broda. Veterinar mi je pokazao plastičnu vrečici punu svakakvih jezivih stvarčica. Operiran je. ali je poučno i pomalo iznenađujuće da to uspijeva nadvladati svojim prirođenim smislom za humor.

prihvatio sam se posla. a tu i tamo probijaju Pinokijeve prugaste hlače i njegov crveni nos.-3- "Stara traži posao! Još ću završiti na ulici kao besprizorni ili tako nešto. Ostalo ih je još 124. ali mora da je loše kvalitete jer posvuda ima pruga. ali se on prokleti zvončići i dalje vide!.. Premazao sam zidove dva puta crnom bojom. Malo je bolje. Boja se osušila. I što ću jesti cijeli dan? Morat ću jesti pomfrit i slatkiše sve dok ne upropastim tek i dok mi ne popadaju zubi. Kroz crnu boju neprestano se probija lakrdijaš Noddy.. Sad znam kako se Rembrandt osjećao nakon što je oslikao Sikstinsku kapelu u Veneciji. Ivana Brlić Maľuranić unuka je pjesnika "Smrt Smail-age Čengića" Ivan Maľuranić. ali ja mislim da to iz njega govori jer zato što su u njegovoj sobi na zidovima same ružice. ali još proviruje Noddyjeva kapa dvorske budale. više ne vide! Stari je maloprije došao da me potjera u krevet.. Ostatkom crne boje i finom četkicom premazao sam Noddyjevu kapu. Rekao je da ga moja soba podsjeća na jednu sliku Salvadora Dalija.. Bojim se da ću morati po cijeli dan sjediti u javnoj praonici rublja da se ne smrznem ... prosinac 2004 20:35:00 | 2 komentara Regoč Ivana Brlić Mažuranić Biljeąke o piscu: Autorica ove sad već potpuno priznate klasične knjige." "Kupio sam dvije kantice vinilske crne boje i gustu četku. Zvončići se.. Čim sam se vratio kući iz kluba "Uradi sam". 2 sata u noći." Objavio lektire u 30. hvala Bogu.. U 11 sati i 25 minuta premazao sam i posljednji zvončić. ali Noddy se ne da!. Treći premaz. Rođena je u ... Otac joj je također poznati pisac -Vladimir Maľuranić. Premazao sam večeras crnim flomasterom 69 zvončića na kapi. da je to pravi nadrealistički košmar.

Najmlađa među njima Kosjenka dobila je najbrľeg konja koji je odvoji od ostalih vila i odvede preko ąirokih ravnica. Objavila je sljedeća djela: "Valjani i nevaljani" (1902)... a usred sela kula u kojoj je ľivjela preljepa Kosjenka. "Slike" (zbirka pjesama 1912). a Regoč Ljilju najpametnijeg i najljepąeg dječaka u oba kotara. odvjetnika i političara u slavonskom brodu. Umrla je u Tagrebu 21. Lica: Kosjenka . koji mu ispriča nesretnu priču o oba sela. "©kola i praznici"(1905). da nemaju kako ľivjeti jer nitko od odraslih nije preľivio. te tako izazove val veselja koji brzo splasne jer je cijelo selo odnosno sela bila pod vodom bez ľive duąe.vila Regoč . Otad pastiri ľive u sreći i veselju. te je već u najmlađim godinama govorila i pisala francuski. Poąto tamo vječno pada snijeg odnosno nikada nema ljeta. "Zgode ©eegrta Hlapića" (1913). Kosjenka i Regoč odlaze traľiti dva sela koja su se Kosjenki učinila prelijepim dok je jurila na svom hirovitom konju. U 18 godini udaje se za Vatroslava Brlića. . a ostali dio u Zagrebu u djedovoj kući. ogromnog diva koji je cijeli svoj ľivot proveo brojeći sruąene zidine grada Legena. a da i znaju sve je onako pod vodom.najljepąi dječak iz oba kotara Tema: Susret Kosjenke s Regočom te svađa između dva sela Sadrľaj: Radnja započinje na livadi s konjima na kojima jaąu prekrasne vile. Naime. Izaąavąi na svjetlo dana kosjenka upoznnaje male pastire s kojima se vrlo brzo sprijatelji. "Priče iz davnine" (1916).1938. stanovnici i jednog idrugog sela bili su u stalnoj zavadi pa su se starjeąine Ljiljinog sela uputile prema rijeci Zlovodi u namjeri da otklone nasip i tako potope susjedno selo. Kopajući ispod zemlje (jer je Kosjenka ľeljela vidjeti ąto je ispod nje).Ogulinu. posvećujući osobito brigu izućavanja jezika. Regoč i Kosjenka nailaze na mnoge probleme koje uspjeąno rjeąavaju te tako dolaze do svog cilja. gje je provela jedan dio svog djetinstva. a pastiri se spaąavaju tako ąto ih Regoč prenosi na uzvisinu do koje joą nije dolazila voda. ruski i engleski.div Liljo .09. Nakon nekoliko pokuąaja Regoč ipak zaustavlja vodu. Tuľni pastiri priopćavaju Kosjenki koja ih je u međuvremenu jako zavoljela. Svi bi tako gledali kako Zlovoda ruąi sve ąto se pred njom nađe da se Kosjenka ne dosjeti i poviče Regoču da rupu kroz koju je prolazila voda začepi svojim tijelom. ©kole je učila privatno. sve do grada Legena gdje Kosjenka upoznaje Regoča. Tada Ljiljo naredu Regoču da probuąi rupu u zemlji koja proguta svu vodu i ponovo se pokaľu krovovi sela. No brza i jaka rijeka Zlovoda potapa oba sela. a na njihovo najveće iznenađenje na jednom prozoru ugledaju lica djeda i bake. ąuma. ne znaju obrađivati zemlju. a kasnije joą njemački. sagradivąi samo jedno selo.

06. U osnovi lirski raspoložen. crtice. 1873 . Antun Gustav (Tovarnik. Kad je amnestiran seli se u Zagreb. pjesme. borbenog paskvaliste uvijek spremnog da na protivnika saspe slapove riječi. književne. 17. Ne podnosi vojnu disciplinu. Često ćudljiv. 1894 godine dezertira iz vojske. pa tako krene on nazad u svoj hladni Legen. . zatim seli u Pariz. koju nije svršio. eseje. Bilješka o piscu: MATOŠ. književnik. ocjenjujući pojedino djelo ili cjelokupni rad nekoga pisca.Antun Gustav Matoš 1. gdje živi do kraja života. odgojen u Zagrebu. Punu mjeru svoga talenta dao je Matoš u književnoj kritici i polemici. Matoš u šestom razredu napušta gimnaziju i odlazi u Beč na vojnu veterinarsku školu. On je bio najuspješniji i najsustavniji ambasador hrvatske kulturne suradnje. cjeneći katkada kalambur više od misaono staložene ocjene. a ionako ga se je zaľelio. poslušan instrument da izrazi i najkompliciranija duhovna stanja suvremenog čovjeka. muzične. vrača se kući. likovne i kazališne kritike. koju je služio u Petrovaradinu. živ. 1914). gdje ostaje pet godina. njegove su pripovjetke pune lirizma i duhovitih obrata. Živići teško Matoš se razvijao u intelektualnom i moralnom pogledu. 1898 godine odlazi u Ženevu. on je cijeli život nosio masku cinka. Matoš stvara pokretan. Objavio lektire u 30. pripovjetke. Kniževnik profesionalac. od nužde novinar. 13. S razvijenim ukusom i velikom književnom spremom. u kojoj ostaje godinu i pol dana. majstorski uočio bitne karakteristike umjetničkog opusa. Matoš se ogledao u više književnih rodova: piše feljtone. on je. prodoran jezik. pišući redovito glatko i duhovito. a okušao se i u dramskom radu Kompozicijski solidno postavljene. prosinac 2004 20:34:00 | 19 komentara Proza . 03. Matoš je naš veliki književnik u punom značenju riječi. on je ipak u većini svojih sudova tačan i njegova se mišljenja često javljaju u književnim udžbenicima kao definitivna ocjena hrvatskih pisaca. Učiteljsko dijete. ali boluju od nedostatka realnih doživljaja. putopise. gotovo uvijek. Matoš nije imao stalnog zaposljenja.Zagreb.A ąto je bilo s Regočom? On se naime uplaąio kad je vidio naborana lica djeda i bake te je pomislio da su oni proľivjeli straąne muke.

a takva je gotovo sva knjiga Umorne priće . Matoševa proza može se uglavnom podjeliti u dva osnovna kruga i to: Prvo. On. U noveliOsveta ogledala kako je Matoš prikazao čudnog bizarnog pojedinca koji je bio “vudren na svoju stranu”. neobičnim tipovima i nevjerojatnim malograđanskim zgodama. friški pereci.sad se spominjalo. Cvijet sa raskršča. Jer nije dano utopijsko i idealno.2. Prijatelj. Duševni čovjek. Ministarsko tijesto. koji je sve mrzio: “Taj demokrat. Jesenska idila. Jer previše laska srečnicima. Drugi krug ponajviše je nastao u polemičkim borbama. Samotna noć). i drugo. pripovjednik sveopćeg bratimstva i usrečitelj je dakle neobično mrzio. Ubio. Jer je sasvim nekorisno kao . Bura u tišini. Moć štampe. o građanskim inteligentima i tragičnim scenama i sudbinama. Matoševo prozno stvaralaštvo: Matoševe novele i crtice sabrane su u knjigama: Iverje (Moć savjesti. Lijepa Jelena. U čudnim gostima. Od prokletih predmeta pak ga najviše puzrujivala laž ogledala. Jer zrcalo je hladno i mlako kao skeptik. Ugasnulo svijetlo. Prvi krug je nastao još u živoj matici prve faze našeg realizma. Sjena). krug novela bizarnog sadržaja. pun koloristične i pučke sredine. Umorne priče (O tebi i o meni. Miš. emocionalnim ritmom i sentimentalnostima. odvija se prirodno. zagrebačko . novele o čudacima.otvara put psihološkoj prozi. Osveta ogledala. Nezahvalnost. na putu i lutanju . Camao. Kip domovine leta 188*. otkriva tematiku psiholoških složenosti. krug novela o domaćem kajkavskom kraju. Novo iverje (Nekad bilo .. Božična priča. Pereci. dvojen je pravaškim i patriotskim stilom. Čestitka).zagorskoj sredini. Poštenje. Vrhovac..

Jer je sjajno i uglađeno kao laž diplomatskog egoizma. navještaju jednu novu stilsku proznu mogučnost. Pejzaž u Matoševom proznom stvaralaštvu: U Matoševom proznom stvaralaštvu pejzaž se često javlja kao samostalna literarna tema. u isti mah su i težnja za novom tematikom i jednim drugim. dubljima. oživljuje ga i u njega smješta ljude. neku drugu temu koja se razvija i dodiruje kroz čitavo dijelo. bitan je dio u slikanju pejzaža.” (OSVETA OGLEDALA) Matoševe novele i proza. Sinestezija. ljudi uopće. npr: “San se hvata zelenih brda. krajevi su ljudi). Iako su često bačene na papir u brzini i u prvom zamahu.kristal dokonog soneta. intenzivnijim proznim izrazom. Iskončana Matoševa osjetljivost za boju. života i svijeta. ističu se svojom neposrednošču i izvornošču. Napokon jer je privlačno kao magnet grijeha. Matoš isto tako humanizira pejzaž. Mami samotnu ljepoticu. koje su vezane za domaće tlo i u kojima se slika uglavnom kajkavski kraj (pejzaž domovine) i prizori iz provincije. Jer ima grasnost vode bez dna.. značajna su pojava u našoj književnosti. I dok s jedne strane pomalo dopunjuju krug tema prvih modernista. iako su im likovi izrazitiji tek u nekim prizorima. 3. zvuk i miris učinilo je njegove prozne pejzažne slike izrazitijima. i bujnih vinograda po kojima ruji . povezuje krajeve s ljudima (pripovjetka Ljudi su krajevi. svjetlijima. kojom su prozimana sva Matoševa djela.. a on istovremeno asocira na nešto drugo.

Sa purpurne se vode stade pušiti mliječna para. bijelo gori kao ćilibar. Matoševa je sklonost sentimentalizmu dokazana nizom pijesama. a modro se crni kao tisuć stisnutih brganica ispod jesenjeg lišća koje se napilo krvi sunčane. . a neki njegovi stihovi postali su političko geslo čitavih generacija: “I dok je srca. šumovita brda tonu u smaragdni san. ali njegovo tragično osjećanje života ne iscrpljuje se melankolijom nego prelazi i u karakteristični bunt. Sunce zalazi. zamiru zvuci daleke muzike.rumeno grožđe kao plamen. padajući sa neba vedroga. zvjezdanoga. baršunastu noć!” (SAMOTNA NOĆ) 4. Matoš je nastojao u našem jeziku ostvariti glazbenu sugestivnost. večernjega... iščezava u ljubičastom poljupcu kojim slavi veseli i bijeli dan sumornu. Matoš je začetnik moderne dijalektalne lirike i fraze.mrvi se crnim mrvicama u ljubičasti trag zašlog sunca.. Zaključak: Pod utjecajem francuskih simbolista. a riječni val šušteći kao svrha koke kneginje.. ruže oko vesla ritmove neke slatke i biserne pjesmice. pa je zbog toga brižno birao riječi i usklađivao sonornost vokala i konsonanta. a u tihoj i zelenoj dubini stade ručati draguljno trunje. bit će i Kroacije!” (PRI SVETOM KRAJU) .

posvećenom imaginariom ljubavnim idealima. U satirama i epigramima ismijava nedostatke društvenog i književnog života.6. a za književno je stvaranje tražio da se oslanja na tekovine narodne i slavenske književnosti.1851.Zagreb. Najvredniji dio njegova rada jest ljubavna lirika.). lak i nepatvoren izraz. 20. kritičar. Po svojoj raznovrsnoj djelatnosti (pjesnik. s Vukotinovićem i Rakovcem izdaje kritički časopis " Kolo ". nasuprot deklamacijama i retorici. posebno utilitarizam i diletantizam patetičnih tamburaša i budničara. Stanko (Jakob Frass. što je prevladavalo u pjesmama većine iliraca. Njegova lirika inspirirana je romantičnom erotikom u stilu i u modi njegova doba.5. U kritici se bori za evropski kriterij i protiv diletantizma. on unosi u hrvatku liriku svjež. . putopisac.1810.STANKO VRAZ 1. hajček picej moj!” (HRASTOVAČKI NOKTURNO) Objavio lektire u 30. a nemrem spati Po hiži me hinca mušlih črni raj. Kao pjesnik Đulabija i niza soneta Sonak i istina.“Već je zorja. TEZA BILJEŠKA O PISCU: VRAZ. 1842. književnik. Ko kotiček već kriči za vrati Hajči Smiljček. prosinac 2004 20:34:00 | 0 komentara ÐULABIJE . prevodilac) Vraz je jedan od najistaknutijih iliraca i prvi hrvatski profesionalni književnik. 30. Cerovec.

A sestrica neće .2. pjevanju posvećene domovini. godine. godine. Ljubice nemila. U tom izdanju izašla su prva dva dijela tog ciklusa. ti moj nepokoju! Kupi me u srće i dušicu svoju Jer smrtna j´ grehota gdje brat bolan čeka. pjevanje 35. i II. poslije smrti Ljubice Cantilli. kojoj su posvećene. I. da ih zatim izda u zasebnoj knjizi 1840. a kasnije. Vraz je napisao jos treći i četvrti dio tog ciklusa pjesama koje su nasuprot I. TEZA ANALIZA DIJELA: Đulabije su cilkus ljubavnih pjesama koje je Vraz poćeo objavljivati u Danici 1837.

III. U pojedinim pjesnicama Vraz je neki obićni doživljaj znao tako umjetnički zaokružiti da se svaka od njih doima kao potpuna umjetnost. a poslije smrti bol i sućut.. jos jednom izražava koliko ju je volio.. Vlada vedro i optimističko raspoloženje. Đulabije su tipićan izraz romantičarskog mišljenja i nazora sto se naroćito oćituje u povezivanju tih dvaju elemenata. (ljubav prema Ljubici). Ljubi me. ali im je jezgra izrazito romantička. a što u konačnoj varjanti donosi do osjećanja sveljudskog. U pjesmi. Ljubi. Što će donijet sutra znano j´ samo Bogu Ćar je Đulabija u njihovoj gotovo naivnoj jednostavnosti i neposrednosti. djevo mila! Dok su nam jos vita od mladosti krila. pjevanje . Ljubice. Njegovi osobni osjećaji koji se odnose na ljubav prema ženi i domovini su vedri.da prinose lijeka. Đulabijesadržavaju doživljene djelove. povezani su sa pejzažom. Vraz iznosi ljubav prema Ljubici. Sreća bez pokoja mijenja brzu nogu. kasnije nostalgični i potišteni. Nakon njene udaje nostalgija i potištenost. 38.

Al´ od cvijeta sreće nij´ već nijednog lista Samcat po nijh sećem s tugom bez broja ko po groblju djece Slava mati moja Đulabije su u hrvatskoj književnosti i njenoj povijesti proglašene ljubavnim romanom u stihovima. Po svom sadržaju i po pjesnikovu osjećanju Đulabije su isto toliko slovenske koliko i hrvatske. Srodnosti izmedu Đulabija i razlićitih romana iz vremena romantike. no nikakav roman. To je oćita zabluda. TEZA STIL PISCA: U težnji da nađe što adekvatniji izraz za svoje pjesničke vizije Vraz je pronalazio različite forme: od klasičnih soneta do romance i balade. što ga je Vraz iskoristio već u slovenskim stihovima. te gazele. Počevsi pisati pjesme Ljubici. No one su u čitavom njihovom ugođaju. Vraz nije ni mogao znati. i slabih stihova. Krasan si moj kraju sva su mjesta ista. povezanih. 3. pa je i na taj naćin obogatio našu književnost onoga vremena. Bilo je u tom traženju i lutanja.69. a ne u kompoziciji. bilo je naročito mnogo borbe s . U njima je uporebljen krakovjek. Đulabije su u cjelosti zbirka ljubavnih pjesma. kako će ih završiti. doduše ima.

e. Bo`ica Atena mu je pomogla u tome {to je tom liku udahnula duh ( bo`anski dah ). god. prije n. prosinac 2004 20:34:00 | 0 komentara Eshil: Okovani Prometej 1. Uzroci tih nesporazuma nisu poznati. god. Iz njegovih pjesama vidi se da je bio prista{a demokratske dr`ave. kako ga neki nazivaju "otac tragedije". u Eleusini. Rodio se 525. nakvasi je vodom i stane ju mjesiti. prije n. Eshil je sudjelovao u borbi protiv perzjanaca i to na bitki na Maratonu. 2. Bio je svjedok svrgnu}a tiramide u Ateni. Eshilove politi~ke simpatije o~ituju se u njegovim djelima. Objavio lektire u 30. TEZA: Bilje{ka o piscu Kao za ve}inu anti~kih pisaca nemamo mnogo biografskih podataka. uspostavljanja demokratskog ure|enja i uspje{ne borbe protiv intervencije aristokratskih dr`ava. Potjecao je iz zemljoposjedni~kog roda. No usprkos svim tim slabostima Vraz je u svoju poeziju unio mnogo iskrenih. Za takvo stvorenje mudri Prometej sin Japetov uzme ilova~u. Iz te smjese nastane lik po vanjskom izgledu jednak bogovima ali bez du{e. TEZA: Sadr`aj "Nebo i zemlja bijahu stvoreni" tim rije~ima Eshil zapo~inje svoje djelo. kod Salamine i Plateje. osobnih momenata koji variraju od vedrih stihova do sumornih motiva i atmosfera. Da bi stvorio du{u uzme iz `ivotinja sva dobra i zla svojstva i zatvori ih u grudi ~ovjeka. Engels ga je opisao kao jasno izra`enog tendencioznog pjesnika. iako je pripadao konzervativnoj grupaciji u samoj demokraciji. Zbog tih nesporazuma morao je provesti posljedne godine `ivota na siciliji izvan domovine. što nije nikakvo ćudo kad je Vraz slovenac. U Sicilskom gradu Geli Eshil je umro 456. Bio je. Ta je grupica imala znatnu ulogu u Ateni u prvim desetlje}ima. Nastali su golemi nesporazumi i sva|e izme|u Eshila i naroda. Znao je i prije odlaziti tamo i prikzivati svoje drame.e.jezikom. Tako su . Zemlja je vrvila `ivotinjama ali nije postojao jedan duh koji bi vladao zemljom u svoju korist.

Kako nebi optu`ivali da je Zeus oslabio Prometj je morao nositi `eljezni prsten s ukovanim komadi}em kavka{ke stjene. Jadan Prometej nije smio zaspati niti kleknuti nego smo mukotrpno bezograni~eno stajati. Zeus je reko da je ta podjela nepravedna. Naredio je Hefestu bogu vatre i umjetnosti da napravi varljivi lik lijepe djevojke. Hefest je morao Prometeja lancima prikovati na stjenu Kavkaza pred strahovitim ponorom. U Mekoni organizirali su susret bogova i smrtnika. @ivjeli su pod zemljom u mra~nim pe}inama. Nezasitan Zeus mu po{alje jo{ i orla koji bi mu svaki dan kljuvao jetru.. Sama Atena iz zavisti prema Prometeju ogrne djevojku sa bjelom svjetlucavom haljinom a glavu joj ovjen~a svje`im cvje}em i zlatnom vrpcom. Do tada su ljudi na zemlji `ivjeli mirno. Kako bi ispunio Zeusovu volju Heraklo mu namjesti zamjenika Kentaura Hirona koji je bio spreman umrijeti premda je bio besmrtan. odapnuo strijelu i skinuo orla sa Prometejevih koljena. Na nebu je sa svojom obitelji vladao Zeus.. Hermo joj podjeli dar govora a Afrodita svaku dra`esnost i milinu. lje~iti se. Zatim mu je skinuo okove i poveo oslobo|enog Prometeje sa sobom. Tako je na Zemlju do{lo zlo. ^im je to ugledao napnuo je luk. Tako je Zeus mogao govoriti daj je jo{ Prometej prikovan na Kavkaz. Zeus je tako stvorio to ljupko zlo i dao mu ime Pandora. slobodno i bez ikakve nevolje. Nakon nekoliko tisu}a stolje}a nai{ao je tamo Heraklo u potrazi za zlatnim jabukama. Prometej je zastupao ljudski narod kako ga bogovi nebi previ{e iskori{tavali. Sve krivice za taj ~in Zeus je predao Hefestu i njegovim slugama. nego ga poklopi prije njezinog izlaska.. U manjem kupu bija{e svo meso. On sa svojom lukavlju{}u `eli prevariti bogove.. Sve {to su radili bilo je bez smi{ljene osnove. . Prometej je bio tog Titanskog roda. Pojedena jetra bi svaki dan na novo izrasla. On je pokorio svog oca Krona i Titane ( stari bogovski rod ). Pandora je sa sobom nosila lonac pun nevolja i ulaskom u ku}u ga otvori. Bogovi su imali izabrati {to `ele od jednog bika. Za uzvrat Zeus je stvorio novo zlo. uptrebljavati `ivotinje. hraniti se. ukratko sve korisno. vatru. Prometej mu je predlo`io da izabere koji od dva kupa `eli. mozak. No Japetov sin je i za to na{ao rje{enje. mi{i}i. ploviti morem. Bogovi su po~eli od ljudi tra`iti da ih ~aste uz uzvrat njihove za{tite. Prometej je ubio tog bika i od njega je stvorio dva kupa. Ukratko uputio ih je u sve `ivotne potrebe. Epimetej je ugostio Pandoru. Pomo}u u`arene tinjaju}e tre{}ice na zemlji je stvorio prvi plamen od kojeg su ljudi dobili ogromnu korist. Pandora nije dala nadi da iza|e iz lonca. Hefest je tu naredbu izvr{io. Pisac groznice i razne druge bes~ujne ali vrlo mu~ne nevolje opisuje kao ~ete bez dara govora. Zeus je rekao da te patnje trebaju trajati sve dok jedan zemljanin ne daruje svoj `ivot smrti i tako preuzme krivicu na sebe.. Zeus se odlu~i za ve}i kup i odgrne ga. Za uzvrat Zeus je ljudima uskratio posljedni dar za savr{en `ivot tj. U loncu je bila samo jedna dobra stvar. Tada ih je Prometej po~eo podu~avati kako }e vidjeti. Hermo odvede Pandoru na Zemlju i uputi je prema Epimeteju. slu{ati ali nisu mogli vidjeti niti ~uti. a to je bila nada. Stra{no se razljuti na Prometeja kad je pred sobom na{ao samo salo i kosti. ~uti. utroba. a u drugom ve}em kupu bijahu kosti i salo. Tamo su se utvrdila prava i du`nosti ljudi..nastali ljudi koji su mogli gledati. ^ak i smrt koja je nekad sporo dolazila ubrzala je svoje korake. Prometej je uzalud opomenuo jadnog Epimeteja da se ~uva bilo kakvog bo`jeg dara.

loše gospodarenje zemljom i pogrešan odgoj i obrazovanje intelektualaca.g. U posljednjem periodu života i rada pisao je pripovjetke u kojim je pokušavao rješavati neke psihološke probleme suvremenog čovjeka kao što su "Mira Kodolićeva". Tema: Piščeva ljubav prema. Pisao je romane među kojima je najpoznatiji "Mrtvi kapitali" u kojemu otkriva nedostatke u društvenom životu. u Koprivnici. Slavoniji i njenim ljudima i običajima Osnovna misao: Treba čuvati šumu Vrijeme radnje: Davno Mjesto radnje: Slavonska šuma . "Proletarci" i "Među svjetlom i tminom". TEZA: Mi{ljenje o djelu Slavonska šuma" Kozarac je dao prekrasne slike šumskog života. biljnog i životinjskog. "Biser Kata". Josip Kozarac je umro 1906. "Oprava". šumi.3. Osim pripovjetki među kojima se ističu "Tena".

Bartol. a zec i srna hranu. I tako je spašeno Bartolovo kuharsko umiječe. a društvo ohrabreno da i dalje jede bartolova jela. Bartol nije znao zbog čega je paprikaš crn . ali je bio toliko ukusan. Ptice pjevice su u svojim gnjezdima. jer ona mu je pašom odgajala volove. Šuma je oduvijek bila njegovo nepresušivo blago. Kud god čovijek ide tamo i oni. Kada su su došli u kolibu vidjeli su da im je Bartol pripremio paprikaš. Tu se dižu veliki hrastovi sa sivkastom korom i brazdama koje teku duž cijeloga dvadeset metara visokog debla sa snažnom širokom krošnjom koja ih je okrenula kao stasite junake. tjerajući patke i pucaju. U šumi su samo kos i drozd. radi se procijena šuma. zatim zašuti i zašumi. Ljudima nije ništa drugo preostalo nego da sruše brijest. Sredinom rujna nastaje važno razdoblje za slavonsku šumu. od jakoga udarca kada je brijest pao. u šumi sve postaježivlje i raznolikije.Likovi: Josip Kozarac. sve je u pokretu. a šuma puna komaraca. Šumski trgovci obilaze dijelove šume koje su preko ljeta procijenili i obilježavaju stabla koja će preko zime doći na prodaju. čvorci su uginuli. Kako je orao bio ranjen svoj je plijen ispustio i srušio se u šumu. začudili su se jer je to bio jastreb. kada su ga ljudi opazili. Vuk. ali crn kao tinta. Neki lovci gaze po vodi. posadio voćnjake i šljivike. Kada vjetrić zapuhne. a oni gladni tako da su ga jeli i za večeru. Procijena je težak posao. staje i štagljeve. Gnijezdo je bilo dobro naslagano tako da ga zrno nije moglo probiti. Kad su ljudi pogledali orlov plijen. Kada mu zbraniše i zatvoriše šumu. Pokraj šume. dogovorili su se da će mlade orlove popovaditi ili ubiti zato što im je orao ubijao domaće životinje. on postade siromah. Odjednom ugledaju orla kako se vraća u gnijezdoi pandžama nosi plijen. Vračajući se sa teškoga posla očekivali su da će im Bartol pripremiti dobar ručak. Na jednom visokom brijestu sagradio je orao gnijezdo. Jedan je čovijek pucao u orla. Dva lugara. lisica i kuna davali su mu skupo krzno. Bartol ode u kuhinju i otkrije da je paprikaš crn zbog toga što je zdjele pokrio hrastovinom iz koje je curio tanin crn kao tinta. a i život u njoj. On je u njoj kao u svojoj kući. Slavonac voli svoju hrastovu šumu. svojim drvetom dizala kuće i ograde. jedan radnik i kolibar Bartol prenoćili su u kolibi koja je ostala iza šumskih radnika koji su preko zime ovdije radili. Kada su pojeli. a neki imaju pse koji im donose. sagradio je kuće. Kada dođe ljeto. U proljeće kad se sve oživljuje u šumi je najpustije. po šikarama i i livadama oko sela. O Ilinju love se divlj patke. On pozna svaku pticu. tvrdo glatko lišće zašapće. Osim bogatih trgovaca tu su i Turopoljci koji prolaze . kada je brijest bio skoro srušen na njega su doletjela dva čvorka koja su ušla u orlovo gnijezdo. lugar Sadržaj: Slavonska šuma je šuma s divnim i visokim stablima. svojim žirom hranila svinje. kada dođe ljeto. Sa godišnjim dobima šuma se mijenja. svako drvo i svaki glas. Usput se ulovi i koja štuka i šaran. Dok su jedni rušili drugi su puškama pazili na orla. Priroda buja. a nije imao grana po kojima bi se popeli. Nisu mogli ni jedno ni drugo zato što je brijest bio jako visok. Bio je ukusan.

što je sve vidjela i doživjela.šumom i procijenjuju urod žira koji je zbog sječe šume i njegove upotrebljivanosti na sve većoj cijeni. Grigor Vitez je umro 23. Neke od pjesama Grigora Viteza prevedene su i objavljene na petnaestak jezika izvan naše zemlje. “Naoružane ruže” (1955). “Povjerenje životu”(1985). toliko nove treba zasaditi. a sahranjen je u svom rodnom selu. Objavio lektire u 29. u Slavoniji. “Tko će s nama u šumicu”. Tulipani dižu čaše Tema: Radost tulipana Osnovna misao: Treba čuvati cvijeće. “Pjesme” (1950). a tamo još dalje udara sjekira i ruši se što je dvije stotine godina raslo. “Maksimir”. “Doživljaj svjetskog putnika” i “Čudna škola”. Tko bi nabrojio što je sve šuma u tih dvjesto godina dala. Za djecu je je objavio zbirke pjesama: “Vesele zamke”(1955). I dok se uz pijesmu sadi mlado drveće na drugom kraju žalosno otpada žuto lišće. I tako je u isto vrijeme na jednom mjestu smrt. njen čaroban mir. Što se sve u njoj događalo i što će se dogoditi. Na to sijanje izađe čitavo selo. a na drugom život. studenog 1966. i poezije “Kao lišće i trava”(1960).pejzažna Stil: personifikacija (“Sunce toči”) . i slikovnice. godine u Zagrebu. “Hvatajte lopova”(1964). “Gdje priče rastu”(1965). “Kad bi drveće hodalo”(1959). “Dva pijetla”.“Medvjed kao pudar”. U listopadu poćinje lov na srne.Grigor Vitez Ponešto o piscu: Grigor Vitez rođen je 1911. Koliko se je stare šume posjeklo. Osim pjesama Grigor Vitez je pisao priče i članke za novine i časopise. “Sto vukova”(1957). odnosno prirodu koja nam uzvraća svojom ljepotom Vrsta stiha: Vezani Vrsta pjesme: Lirska . “Prepelica”(1956).g. Objavio je zbirke pjesama . u Kosovcu. To je ta njena tajna. U to doba sije se žir. a u studenome je šuma mirna. “San boraca u zoru” (1955). prosinac 2004 23:29:00 | 4 komentara Gdje priče rastu . “Igra se nastavlja”(1967). “Životinje spavaju”.

misaona Stil: poredba (“zmaj je avion”) Olovko. knjižice. Nauči se !”) Lovačka priča .olovko Tema: Želja učenika da ne moras sam pisati zadaču i učiti Osnovna misao: Ne teba biti lijen Vrsta stiha: Slobodan Vrsta pjesme: Lirska .pejzažna Stil: personifikacija (“a što si nam donjela? proljeće na repu“) Zmaj Tema: Putovanje avionom Osnovna misao: Ne treba se bojati leta avionom Vrsta stiha: Slobodan Vrsta pjesme: Lirska .misaona Stil: personifikacija (“Knjižice.Lastavica Tema: Povratak lastavica s juga Osnovna misao: Kada dođu lastavice počinje proljeće Vrsta stiha: Slobodan Vrsta pjesme: Lirska .

od dana do dana. Roman je zapravo njegov vlastiti dnevnik u kojem se nižu njegove misli i zbivanja koja ga zaokupljaju. ANALIZA LIKOVA Adrian je dječak u pubertetu. možda je pomalo "bucmast". kao i osobama s kojima se prepliće njegov život. kako kaže njegov liječnik. zahvaljujući izvanrednom prijemu kod čitatelja. O njegovom izgledu znamo malo. njegova traganja za stotinama odgovora. to je niz sličica iz njegovog života. godine objavila prvo djelo.Tema: Priča lovca o lovu na jelena Osnovna misao: Treba biti mudar i snalažljiv Vrsta stiha: Slobodni Lirska . Sadržaj knjige nije vezana radnja. od siječnja jedne godine do travnja iduće. njegove nedoumice. te kroz njegova razmišljanja saznajemo o svim problemima koji ga muče. njegovi sukobi s okolinom. prosinac 2004 23:28:00 | 0 komentara TAJNI DNEVNIK ADRIANA MOLEA . s roditeljima. pod naslovom "Adrian". . a neki su postali predloškom za radio i scenska djela. BILJEŠKA O PISCU Sue Towsend je suvremena engleska spisateljica čiji su romani za omladinu prevedeni na mnoge svjetske jezike.SUE TOWNSEND 1. upoznajemo glavni lik.misaona Objavio lektire u 29. niz njegovih "jada". trinaestogodišnjeg Adriana Molea. 3. Znamo da ga muče bubuljice i prištevi. uskoro je. 2. Nakon što je 1982 . napisala i objavila "Tajni dnevnik Adriana Molea" i "Novi jadi Adriana Molea". KRATAK SADRŽAJ U ovom modernom romanu.

a kasnije čak i očeva ljubavnica s djetetom i starac Bert. gotovo sve situacije uspijeva sam riješiti. Ono što tu knjigu čini još zanimljivijom jest da u tom romanu mogu prepoznati i neke svoje probleme. Prilično samosvjesna i odlučna. ali zapravo dobra kao osoba. Barrya i Nigela. zgodna djevojčica. ne sukobljava se s njima otvoreno. Tu je i Adrianova mama.Više znamo o njegovim životnim prilikama i neprilikama. čak se na neko vijeme i rastaju. Zaljubljen je u Pandoru i ljubav mu pomaže u svakodnevnim "nevoljama". sklonog alkoholu i samosažaljavanju. On je zapravo jedno dobro dijete koje na neobično duhovit način pliva u "olujnom pubertetskom moru". Polako ulazeći u svijet Sue Townsend i Adriana Molea. isključuje se iz svijeta odraslih kad je to potrebno za njegov vlastiti mir. ali se ponovo vrati i nastoji održati obitelj. Njene su obiteljske prilike puno bolje od njegovih. Roditelji su mu u stalnoj svađi. Adrianove kolege. Ljubav mi je još jedini spas da totalno ne poludim. Od ostalih likova mogu spomenuti Adrianovog oca. Posjetit će me nakon sata iz viole. odlazi od kuće kroz neko vrijeme.. s njima živi pas. ne živi u oskudici. 4. DOJAM O KNJIZI Ugledavši ovu knjgu. piše pjesme). Susrećemo i neke sporedne likove : starca Berta Baxtera. baku Mole. Adrian polako odrasta. pokušava ih vidjeti sa svim vrlinama i manama. "kose boje sirupa". ne previše poduzetnog. shvatio sam kako je ovo djelo veoma zanimljivo i interesantno."(citat. školskim drugovima oprašta neke njihove propuste. pomislio sam si : "Još mi je samo ovo trebalo!". Unatoč svim tim problemima. mašta o svojoj budućnosti. Ona puno pomaže Adrianu. uz nju uspijeva održavati ravnotežu u svom životu : " Nazvao sam Pandoru. Knjiga . svjesna svog izgleda i svog utjecaja na dječake. možda i malo nemarna prema Adrianu. povremeno se baka pojavljuje u kući. Ima plemenitu narav (brine o starcu Bertu Baxteru). voli ga i razumije. I tako je bilo sve dok nisam počeo čitati. kako je opisan. školske profesore i ravnatelja. str 217) -2- Pandora je Adrianova vršnjakinja. očito nezadovoljna s onim što joj pruža brak i muž. On zapravo voli svoje roditelje.. Čak je i ambiciozan. neke susjede i druge. trudi se biti što bolji u školi. pažljiv je i osjećajan (bira poklone za svoje drage. daje mu podršku.

. pa malo božićno drvce s torte. Još je u krevetu.. Za dva dana moći će se vratiti kući. mogao sam samo reći : "Bravo. Velika mudrost!" "Otišao sam u posjet psu. nažalost!" -3- "Stara traži posao! Još ću završiti na ulici kao besprizorni ili tako nešto. Pas je zatvoren u drvarnicu... Kroz crnu boju neprestano se probija lakrdijaš Noddy. Bogojavljenje je nešto u vezi s tri mudraca. ali Noddy se ne da!. Bio je tu komad ugljena. prihvatio sam se posla. i dalje se kljuka vitaminom C. ali je poučno i pomalo iznenađujuće da to uspijeva nadvladati svojim prirođenim smislom za humor. Operiran je. Čim sam se vratio kući iz kluba "Uradi sam". pa figurice gusara s modela broda. Premazao sam zidove dva puta crnom bojom.govori o mom vršnjaku koji proživljava doba sazrijevanja i u tom razdoblju pronalazi bezbroj razloga za nezadovoljstvo. I što ću jesti cijeli dan? Morat ću jesti pomfrit i slatkiše sve dok ne upropastim tek i dok mi ne popadaju zubi. Ima dobre prijatelje i to je očito jedna od najvažnijih stvari u životu. taj je sigurno zadao psu gadne muke. Bojim se da ću morati po cijeli dan sjediti u javnoj praonici rublja da se ne smrznem . Pas sad izgleda puno bolje. Kad sam pročitao knjigu." "Kupio sam dvije kantice vinilske crne boje i gustu četku. . Adriane!" Na kraju bih izdvojio neke humoristične odlomke : "Našao sam u riječniku riječ koja potpuno odgovara mome starom simulant. Jedan je od gusara držao u zamahnutoj ruci bodež. Veterinar mi je pokazao plastičnu vrečici punu svakakvih jezivih stvarčica.

U 11 sati i 25 minuta premazao sam i posljednji zvončić. više ne vide! Stari je maloprije došao da me potjera u krevet. Pučku školu i gimnaziju završio je u vinkovcima. Maruška ." Objavio lektire u 29. " Biser-Kata". Sad znam kako se Rembrandt osjećao nakon što je oslikao Sikstinsku kapelu u Veneciji. Ostalo ih je još 124. hvala Bogu. i druge. Leon Jungman .Treći premaz. prosinac 2004 23:28:00 | 0 komentara Tena . Tema: život slavonske žene Vrijeme radnje: 19. "Tena". Joza Matijević . Rođen je 1858 u Vinkovcima. Malo je bolje. Ostatkom crne boje i finom četkicom premazao sam Noddyjevu kapu. Beranek .. a tu i tamo probijaju Pinokijeve prugaste hlače i njegov crveni nos. Premazao sam večeras crnim flomasterom 69 zvončića na kapi. Najpoznatija djela su mu : "Priče djeda Nike". Jerko Pavletia .Josip Kozarac O piscu: Hrvatski pripovjedač. ali još proviruje Noddyjeva kapa dvorske budale. romanopisac. Đorđe .. ali se on prokleti zvončići i dalje vide!... Rekao je da ga moja soba podsjeća na jednu sliku Salvadora Dalija.. Ivka . 2 sata u noći. da je to pravi nadrealistički košmar.. Zvončići se. stoljeće Mjesto radnje: Slavonija Vrsta: Pripovjetka Likovi: Tena (Terezija) . ali ja mislim da to iz njega govori jer zato što su u njegovoj sobi na zidovima same ružice. Sva su mu djela tematski vezana za Slavoniju. u Beču je diplomirao poljodjeljstvo i šumarstvo. Umro je 1906 godine. ali mora da je loše kvalitete jer posvuda ima pruga. Boja se osušila. "Slavonska šuma".

Na primanju sve su se cure nabacivale Leonu. Osvojila ga je na jednom plesu. Usto su ciganka i Maruška napravile prijevaru i uvjerili Đorđa da je Maruška trudna. Iako je bio cigan on se Teni sviđao. ali on je samo gledao Tenu. s nakanom da će Tena doći.Sadržaj: Tena je mlada Slavonska djevojka i polako postaje jedna od najljepših cura u selu. Tako je živjela s dvojicom ljubavnika. ali na nju nije previše mario za to što je imao Tenu. a na njima je svirao cigan Đorđe. ali bila je kod njega zato da osjeti čari luksuznog života. Kod Đorđa je bila još teža situacija. a jedna ciganka je donjela Maruški veo koji je zaražen vodenim kozicama. pa se ona žalila Teni i molila ju za zaštitu. Nakon Boranekovog odlaska Tena je nosila crninu i povukala se u sebe. a kuću i zemljište je dano na dražbu zbog neplaćenog poreza. Tada je Leom pričao sa Teninim ocem Jerkom da pošalje Tenu na primanje. A usto je bila i s Đorđom. a u njoj je bio mladi vodnik Beranek. zvao se Leon Jungman. Nakon što je potrošila taj novac morala je smislit način kako ae živjeti. no došla je zapovjed i Beranek je mora krenuti u Bosnu. on je redovito tukao svoju ženu Marušku i maltretirao je. Leon je znao da ga Tena ne voli. a nakon Leonovog odlaska on je zapio sav novac. Jozo je imao ženu Ivanku. Pošto je Tena bila s Leonom. Prišavši Teni obasuo ju je prostranim sobama i oni svježim mirisima. a Tena je ostala bez luksuznog života. S vremenom Ivanka je postala prijateljica s Tenom. ali Tena je i dalje bila povučena. ali Tena nije. Nedugo zatim u selo je došao bogataš iz jedne Pariške tvrtke. Leon je organizirao primanja u svojoj velikoj i prostranoj kući. Tena nije voljela Leona. Leon je dobio premještaj. Tenu to nije zanimalo jer joj je ostalo puno haljina i novaca od Leona. Sav novac koji je Đorđe zaradio odlazio je Teni. Cijelo selo je ogovaralo Tenu i došao je glas do Leona. Tena se doselila kod Joze i preuzela vlast u kući. Nakon izvjesnog vremena Tena je prešla Leona sa Đorđom. Ivanka je rodila i nakon poroda se . Tenu se je dojmio sav taj raskoš i bila je očarana s njime. U među vremenu Ivanka je ostala trudna. Tena se zaljubila u njega i prvi put u životu osjetila ljubav. U to doba kraj njezinog sela bila je Češka vojska. Došle su sve seoske cure. Tena je od bolesti dobila plihove po licu i više nije ličila na staru Tenu. Kada je opazio Tenu odmah mu se svidjela. Jerko je uspio nagovoriti Tenu da ode na primanje i sam ju je otpratio do Leonove kuće. Jozo bi znao često vikati na Ivanku. Leon je i dalje organizirao primanja. Našla je Jozu Matijevića . on je uzdržavao i njezina oca. Maruška je dala veo Teni i Tena se razboljela. U 16 godini života umire joj majka i ona ostaje sama s ocem Jerkom.

ali ga onda nije htjela. Đorđe Cigan koji svira gusle. Grub je prema ženi . tamne kose . ponižava. odnosno nakon svoje prve ljubavi počela je shvaćati koliko je ljepota bitna za ugodan život jedne seoske cure. tuče ju. Tada se pojavio Đorđev navodni sin i on više nije htjeo uzdržavati Tenu. Uvjek je gledala na svoje dobro bez obzira kako to utječe na druge. Tena ga koristi kao izvor novčanih prihoda. S vremenom. Nije imala nimalo srama što ju selo ogovara. sitnih vatrenih očiju.proljepšala . On se radovao ponovnom susretu sa Tenom iako je strepio dali će ga tena primiti pošto je u ratu ostao bez desne ruke. Beranek je ostao na imanju sa Tenom da iznova podigne zapuštena polja i pruži mlađem pokoljenju ljepši život. guste. Karakterizacija likova: Tena U mladosti Tena je bila cura koja nije potpuno bila svjesna svoje ljepote. postala je starija. zapravo moglo bi se reći da je prkosila selu i stvarala zavist među drugim seoskim curama. a kada je Jozo vidio Tenu onakvu nije mu više stalo do nje. Kada je Beranek vidio da je na prodaju Tenina kuća i zemljište za vrlo malo novac odmah je dao polog. Jozo Želio se oženiti sa Tenom još dok je bila cura. Nakon Što se oporavila Tena više nije bila ona stara . Beranek Mladi vodnik u Češkoj vojsci koji se istinski zaljubljuje u Tenu i na kraju rata se vraća Teni i s njom provodi ostatak svog života. Grub prema ženi. Leon Bogati čovjek koji dolazi u Slavoniju da bi zaradio novaca a usput da ne bude sam spetlja se sa Tenom. Bio je mlad ljepuškast. Na kraju je imala sreće što joj se vratila prva ljubav kod koje je pronašla svoju sreću. maltretira. crnomanjastobjelkaste puti. Njihov susret nije bio sretno sjedinjenje nakon drugog vremena. sada ga koristi samo kao sredstvo pomoću kojeg se uzdržava. Nakon završetka rata Češki vojnici su se vratiili u selo da bi otkupili zemlju i tu se nastanili. a plavih brkova.

Poznatija djela su mu: Tri sestre. bolestan.Ivanka Pokorna žena.Anton Pavlović Čehov Bilješka o piscu: A.” . Bio je. jedina je pomagala Teni dok je imala vodene kozice. Najbolja njegova djela su novele i pripovjesti. Galeb. cijeli dan bi sjedila u kući. siromašan. Surađivao je s velikom opernim redateljima. Čehov (1860-1904) ruski je pripovjedač i dramatičar. Maruška Žena kojoj je bilo dosta što je druga žena. Ujak Vanja. Vrlo plemenita žena. Nakon gimnazije u rodnom gradu se upisuje na medicinu u Moskvi. prosinac 2004 23:27:00 | 8 komentara Tri sestre . “Ako bi se udala. simptomatično za pisce tog doba. Voljela bih muža. te je uvelike djelovao na kasnije generacije pisaca. bila sretnija. Čovjek u futroli… Likovi: Olga je najstarija sestra. te se kao student počinje baviti pisanjem. Pomoću varke pridobija muža. bilo bi to bolje. Potajno se nada koko bi u Moskvi mogla naći muža i onda bi. nije oženjena. Objavio lektire u 29. nezadovoljna životom koji vodi a ne vidi izlaz.a po zanimanju liječnik. Rođen je u trgovačkoj obitelji. barem tako misli. Morala je podnositi drugu ženu u kući i biti podložna njoj. Bila je sitna. Čehov je među ostalim i tvorac antiteatralnog kazališta i psihološke drame. ali nakon poroda se proljepšala. putovao je na Sahalin. kako u Rusiji tako i van Rusije. ali je istupio iz Akademije zbog nepriznavanja Maksima Gorkog. P. izbjegavao je politiku.

lik malograđanke koju nitko ne prihvaća. i smatra kako joj rad djelomično zamjenjuje ljubav. a da nije promislila. s malim šansama za ostvarenje. Irina je najmlađa od sestara. mrzi svoj život. koji stalno teži nemogućem. Traži životnu sreću.Maša je vječno nezadovoljni melankolik. on se povlači. Zasniva se uglavnom na samim likovima i njihovoj tragičnosti koja samo kazuje kako promjene nema unatoč vječitom optimistu i njegovoj priči o svjetloj budućnosti. čeka princa na bjelom konju. velikih ambicija. no ona je uz to i lik koji se najviše mjenja. postaje papučar i pušta svoje ambicije da padnu u blato. Svoje nezadovoljstvo neće nikad riješiti jer su joj ciljevi nerealno visoki. i prtpostavlja da bi ga sigurno našla u moskvi. . te se kasnije ipak koliko asimilira u društvo. Andrej je sin. Natalija je poprilično težak lik. Kako ima dominantnu ženu. mirna i glatk bez većih preokreta. a uza sve to tu je još i unutarnji sukob. i masli o svemu na loš način. Forma i stil: Ovo djelo je drama ods četrri čina. Rano se udala.

AUGUST ŠENOA Bilješka o piscu: August Šenoa rođen je u Zagrebu 14. negdje u 19. Godine1871 štampao je svoj prvi veliki historijski roman iz prošlosti Zagreba. IX. 1866. Mi hoćemo da dignemo narod da ga osvijestimo. “Zlatarevo zlato” zatim je napisao veći broj pripovjesti “Prijan Lovro”. a pisao je mnogo i neumorno u želji da svojiim književnim radom poradi na političkom . st. U svojim članicama “Naše književnosti” rekao je Šenoa na jednom mjestu ovo :”Zašto pišemo? Da si ovaj ili onaj čitalac ne znajući šta da pametno radi prikrati vrijeme ? u tom slučaju ne bi novele više vrijedile od one brojanice. prosinac 2004 23:26:00 | 0 komentara PRIjAN LOVRO . jer ga je zatekla prerana smrt. zatim je bio gradski bilježnik Zagreba i umjetnički ravnatelj zagrebačkog kazališta 1870 bio je dramaturg kazališta a 1873. dobro i plemenito. g. “Seljačka buna”i “Diogenes” roman iz suvremenog života “Prosjak Luka”dok povijesni roman “Kletva”koji je izlazio u “Narodnim novinama ” 1880/1881 nije završen. Umro je 13. gimnaziju u Pečuhu i Zagrebu . Iz Praga je prešao u Beč gdije je uređivao časopis “Glasonoša”. Građu za svoja mnogobrojna književna djela crpio je Šenoa iz hrvatske prošlosti i sadašnjosti . 1838. koje Turčin od duga časa broji.Vrijeme i mjesto radnje: Radnja se odvija u malom Ruskom gradiću u provinciji. postao je gradski senator. “Mladi Gospodin” “Ilijina oporuka” “Vladimir”. zatim tri historijska romana: “Čuvaj se senjske ruke”. kulturnom i prosvjetnom podizanju naroda. “Branka” i dr. 1881 u četrdesettrećoj godini života. da budemo u njem smisao za sve što je lijepo. Osnovnu je školu polazio u Zagrebu. a pravne je nauke završio u Pragu i Zagrebu. da mane prošlosti popravimo.” . Objavio lektire u 29. XII. vratio se u Zagreb i ušo u redakciju “Pozora”(kasnije “Obzora”).

svoji. mjeseca. suza i pripovijest je završena. K tomu malo sunca. koja. Šenoa u ovoj pripovijetci kritizira ondašnje društvo . “Ženska ćud je strasna. al im se nameću kojekakve kojekakve vrlo obične prepone kojih vrlo običnim načinom uklone . fantazija bujna . A kakvu hranu davaju naši novelisti toj nestašnoj ptici koja leprša od mjesta do mjesta. 5-6 ) Bilješka o djelu : Djelo je posve realistično . suza— i pripovijestje svršena” Ona kaže da rijetko kojem piscu uđe u galavu da se ta junakinja li junak otrovaju probodu mačem i umru : “Samo katkad uđe kojem piscuu glavu . vječne promjene željna. misao živa i brza kao ptica. hvala budi bogu . ondašnje pisce . fantazija bujna . nikad ne miruje? Vazd jedno te isto. mjeseca cvijeća . te . pa budu . k tome malo sunca. To prikazuje kroz razgovor njega i crne udovice koja je iskazala svoje misli o Hrvatskoj književnosti i koja govori kako jednoj ženskoj osobi čija ćud je strasna.Podatke pronašla u A:Šenoa “Seljačka buna” (str. misao živa nije dovoljno dvoje mladih koje se zavoli onda malo prepreka koje jednostavno prijeđu . Dvoje mladih se zavoli .

čelo mu bilo široko. reć bi uglasto. al i vrlo žacave. kosa crna i glatka. probosti. svečano.” Nato se ona pita jesu li pisci kadri u malen okvir naslikati velike divske slike . tolike sukoba da će dušu silno potresti . i povijest ljudskog srca u nas toli razlika. kratko poput epigrama . u srijedi široko.nego da je dovojlno okrenuti se oko sebe da bi se našlo junaka tj. prepličući govor franceskim dosjetkami. brčići slabi . al i apodiktički . visoko. pravilno u dvoje razdjeljena .” Opis likova : Opis prijan Lovre: “Po naglasku sudeći bijaše pohrvaćeni Slovenac. nos fin . Rekao joj je i to da upravo zato što smo mali narod koji je imao tolike borbe upravo mi možemo napisati najljepše romane :”Upravo okvir naše malešnosti koja sapinje često smjelu dušu i žarko srce.”(str. pače umrijeti od suhe bolesti ! Vječna idila . može se ga naći u svakodnevnom životu. usne tanke. stisnute . toli živada našim piscima ne treba nego prepisati je pa su napisali najljepši roman. 12) “Govorio je sprvine polagano. rodi tolike borbe. Bio čovjek srednjeg stasa. koščast . zdola posve šiljasto . duga. blijedo . Bio je pod silu miran . širokih plećiju. lice osuho.junak ili junakinja moraju se otrovati .al neobični sjaj . vječna monotonija.a oči male . Glava neobično velika naličila posve kuglji. može li u naših okolnosti postati kakav zanimljiv junak romanu ?” Nato joj Šenoa odgovara da junaka ne treba stvarati . žmirkave. tamne . mogu li naši pisci stvoriti velikog junaka: “Jesu li pisci kadri naslikati u malenu okviru velika divske slike .

vrlo živa. Dosjetljivost i oštroumlje mililo se Malvini – tako bijaše joj ime—nad sve ino. o Berangeru i o koječemu. vanreda pametna. Osobito rado govorila je franceski. o suncu . Umjela ona više jezika. Mladica biješe živa. o glazbi . da mnogo. umjela crtati . Po prvom razgovoru razabrah da je Lovro vanredno darovit čovjek . Kraj svih tih vrlina ne bijaše mi Lovrin prvipojav prijazan.” (str. Nije dakle ni čudo da se mladi svetac i crnooka. veoma mnogo znade. udarati u glasovir i više toga. I Lovro biješe tom jeziku vrlo vješt. plavka mnogo međ sobom čavrljali o cvijeću . Nešto me odbijalo od njega ”(str.njegova oka odavao je da je čovjek strastven. 13) Opis Malvine: “ U vlastelina bila ljepušna jedinica . crnooka i zlatokosa . Kad bi zapodjela živahna prepirka o kakvoj neznatnoj stvarci– a tog a je bilo zaonda dosta – šutio Lovro marmorkom te bi samo potkraj govora ironičkom izrekom izvrnuo cijelu raspravu na šalu. pa je francesku knjigu i dobro poznavala. a pametna. 18) Opis Minke kakvu je vidio Lovro : . bujna i vesela.

Moje mišljenje o djelu : Meni se djelo svidjelo pogotovo zato jer takeve stvari još su i danas aktualne . nego je dovoljno da prelistamo našu povijest i dobili smo junake koje ne treba da opisujemo onakvi kakvi nisu nego istinit izgled istinite osobine. Nisam znao da l’ je mlada . “ (str. Zadrhtah. Minka prepa se mog pogleda i okom joj sinu iskrica demonske ljutine.“Na prvi mah smetoh se ponešto . Tim djelom Šenoa daje kritiku svog vremena koje je i danas prisutno. al ubrzo zapita me smiješeći se :— Šta ste zamukli ? — Al Minkin posmjeh ne bijaše smiješak anđela od šesnaest godina. mišljah u prvi mah. Od nosnica prema kraju usnica pružile se dvije crte. Uprla bje glavuo ruku. usnice bijahu vehle. tanka. blijeđana lica. tamne kose u uvojke spletene i tamnih žarkih očiju. Ljepa je. On potiče Hrvate da počnu čitati vlastito bogatstvo i da se ne trebaju sramiti onog što jesu i glumiti ono što nisu čitajući izričito strane literature. Isto tako sviđa mi se to kako je pisac dokazao da naši pisci nisu bezvrijedni . 47) Istiniti opis Malvine: Mjesečina pokaza mi cijelo joj lice. svjedočice zrelijih ljeta. gipka . Ako je osoba iz slabo stojeće obitelji onda je jako mala vjerojatnost da će doć na položaj o kojem mašta tj. da joj je mjesečina padala na sjajnu kosu i iskrami se preljevala u tamnih očih. uvehlo. pod očima si vidio nagrešpanu kožicu . To ne bijahu cvatući obrazi mladosti. Bijaše visoka. i da mi ne moramo izmišljati junake i uvrštavati ih u nepostojeće vrijeme i mjesto . Iza širokih rukava tamne svilene haljine virile bijele drobne ruke a nad čelom treptila zvijezda od brušene ocjeli. biti ugledan u društvu i imati moć. cijelo lice bijaše osuho. . da l’ prizrela djevojka. Ne . to nije rascvala ružica— to je usidjelica koja doziva u pomoć mjesečinu da joj pozčati uvehlo lice. krasna profila .

. njegovog prijaltelja Lovre. Lovro je sin iz slabo imućne Slovenske obitelji.Sadržaj: U pripovijesti prijan Lovro opisao je Šenoa tragičan udes mladog učitelja.

Kad je odlučio odustati od svećeničkog reda pozvao ga je predsjednik k sebi da uči njegova sina i Lovro pristane. I on je imao na umu da se oženi tom djevojkom sve dok mu Šenoa nije otvorio oči i rekao da je to stara usidjelica koja neće donjeti miraz udajom jer njen otac ima još šestero djecena koje treba podjeliti svoje bogatstvo. ali nije bilo uspjeha jer je bilo jako puno kandidata i Lovro nije uspio. novac. Lovro je počeo učiti za svećenika . Taj je događaj jako povrijedio njegovu obitelj. Nakon završenih svih ispita Lovro je čekao samo da mu dodjele mjesto na jednoj od hrvatskih gimnazija. Nakon toga Lovro odluči pisati molbu u ministarstvo da postane učitelj . Nako završenog trećeg tečaja sveučilišta Lovro odluči otići u Zlatni Prag. Nakon ntog saznanja Lovro je odustao od nje. Lovro je u Pragu upoznao djevojku po imenu Minka . bogata djevojka koja će izbaviti njegove roditelje iz dugova. kroz razgovor je doznao da je ona bogata a to je upravo njemu trebalo.ali njemu je bilo neugodno da je on na teret tuđoj obitelji i on je odlučio da okuša sreću tako da se upiše u orijentalnu akademiju. i on mu savjetova neka ide u Split jer da on pozna jednu mladu djevojku koja živi sa stricem a bogata je. jer je njegova majka samo željela da ga vidi u odori svećenika. Neko je vrijeme on tako učio njegova sina . I dok su jednog dana Lovro i Šenoa bili u jednoj kavani priđe im jedan debeli čovjek kojega su trebali podučiti . U međuvremenu njen je . on je savjetovao Lovri nakon što je čuo njegovu priču da traži bogatu djevojku da se oženi.Roditelji su željeli da im se bar jedno djete digne na imućan položaj. a nije bio samo interes. Anđelika se zaljubila u njega i odlučili su tu vezu okruniti brakom. i jedan od đaka mu je savjetovao da ide u Hrvatsku raditi kao učitelj i Lovro to prihvat. I tako Lovro otiđe u Split i tamo upzna tu djevojku po imenu Anđelika u koju se on i zaljubio. Kada je njegov otac pročitao to pismo on je odlučio da će Lovri pomoći i da će mu dati sav novac samo da ostvari svoje želje i da otiđe u Beč. ali on se zaljubio i shvatio da kao svećenik neć moći nikad imati voljenu osobu pokraj sebe i on je odustao od svećeničkih studija. Neko vrijeme otac mu je slao novac ali je nakon toga zapao u velike dugove i nije mogao potpomagati Lovri. Grof mu je pomagao da dospije u orijentalnu akademiju putem veza. a pošto je Lovro bio od malih nogu jako inteligentan i željan znanja roditelj su odlučili da on bude svećenik. ali i tu je bio razočaran nisu ga primili.

. u Ljubljani.1900. Tema: djecja družina koja se bavi poslom za odrasle Glavni likovi: Ivo i družina Sporedni likovi: Ivini roditelji. Lorenza. I tako završava životna priča mladog. Jedra na kraju svijeta.. a Družina Sinjega galeba objavljena je u više izdanja. inteligentnog.g.Tone Seliškar Bilješke o piscu: Slovenski pisac Tone Seliškar rodio se 1. Rudi. Mileva. učenog čovjeka koji je imao znanja za velike uspjehe ali nije imao ono najvažnije novac. Kad je Lovro to doznao on se ubio u stanu u kojem je živio tako da si je britvom prerezao grkljan. nemoj dopustiti da se još više uništi od starosti. stari Nikola. Mjesto radnje: Galebov otok i more Vrijeme radnje: Ljeto (u prošlosti) Poruka djela: Ako ti samo jedna uspomena ostane od neke voljene osobe.. prosinac 2004 23:26:00 | 1 komentara Družina Sinjega galeba .stric doznao da je Lovro potekao iz siromašne obitelji i zabranio Anđeliki vjenčanje s Lovrom. mještani. a umro 1970.4. Objavio je knjige pjesama:Trobovlje. Ante. Pjesme ocekivanja i mnogo proznih djela: Družina Sinjega galeba. I sad nakon tog pročitanog djela postavljam si pitanje jeli bolje biti glup i bogat ili pametan i siromašan!? Objavio lektire u 29. Više Seliškarovih knjiga prevedeno je na hrvatski jezik. Tršcanska cesta. Mazge. Drugovi. nego je cuvaj od propasti. Nasukani brod.

Jedino što je Ivi za uspomenu od oca bio je jedrenjak koji se zvao "Sinji galeb". Medutim. Kasnije su Ivo i družina uzeli jedrenjak i s njime otišli na more. Jure. ali kasnije je sunce sve jace pržilo tako da je raditi bilo zaista teško. Djecaci odlaze na kamenolom. Petar. Doživljaj djela: Ovo djelo mi se svidjelo jer je djecaku za uspomenu od oca ostao samo taj jedrenjak. Tamao su radili jako dobro. Mijo. Ivi je odlucio da Sinjeg galeba uredi. da mu jedina uspomena od oca ne "potone u zaborav". jedne zore. a on ga nije htio ostaviti da trune. Djecaci su sve uredili. alimu je bol jako brzo prošla.Živio je sam u jednoj staroj napuštenoj kuci. Pere i Frane. Starac Nikola ga zajedno sa Ivom sahranjuje. kada se Ivo probudio. nego je sakupio družinu djecaka i s njima ga obnovio. Jednoga dana otac se jako bolestan vraca kuci i kod kuce umire. da izgleda kao nov. otišli su kupiti je i potpuno uredili "Galeba". koji nije imao ni oca ni majku. Pošto je farba bila jako skupa oni odluce da nekako zarade novac da bi to nekako kupili. Mještani su odlucili uzeti "Galeba" jer su htjeli naplatiti barem jedan mali dio onoga što im je Ivin otac ucinio. Medutim. Na kamenolomu se morao napraviti doista velik posao. Karakterizacija likova: .Otac mu je protjeran s otoka. Razbio je celo.Kratak sadržaj: Bio jedan djecak Ivo. Poslovoda je iz džepa izvadio stotisucicu i rekao: "Tko ode gore i postavi dijamant dobije ovu stotisucicu!" Svi su šutili dok se nije javio Ive. nije vidio svog "Galeba" na šalu. Oni odlucuju zajednicki urediti brod. Prvi sat bilo je lagano. Otišao je gore. Ivi se pridružuju djecaci iz sela.kada se vracao nazad tlak zraka ga je odbacio i on je lupio o jedan kamen. sretno se popeo i postavio dijamant. Kada su zaradili za farbu. Opasnost je prijetila od jedne velike kamene gromade. samo još treba ofarbati krmu. a majka mu je zbog tuge umrla. Trebalo se popeti na vrh te velike stjene koja se svaki cas mogla srušiti.

jer ga se bojala. voli Ivu i pomaže mu u najtežim trenutcima. sam se mucio i kada je urlala bura. .KAKO SI DOŽIVIO LIK JONATHANA U OVOJ BAJCI ? Doživio sam ga kao simbol slobode duha. nije se bojao. On ne priznaje granice. uvijek želi podučiti druge i svima želi dobro. prije. crne kose. d) Stari Nikola: Petrov i Milevin otac. a nisu iskoristili. rumenih i vjecno nasmijanih obraza. otkriva smisao života i ne zadovoljava se s običnim. Otvorio im je oči i oni su tek tada shvatili što je i sam Jonathan predstavljao: slobodu. zdravih. Jonathan uvijek dijeli s drugima.a) Ive: bio je uistinu mrk djecak. Jonathanov slobodni duh je bio poput znaka ostalim galebovima da bi trebali poći za njim. milih pogleda. b) djecaci: dobri i pomažu Ivi u obnovi jedrenjaka. Nije imao nikoga da su uza nj privine i tako se na sve priucio.U ČEMU JONATHAN NALAZI SMISAO ŽIVOTA ? "Koliko je život sada bogatiji! To je smisao života. sa svom djecom je mila i dobra. kasnije se oslobodila toga straha. Spreman je oprostiti i pomoći drugima. tijela i uma koju bi svatko trebao imati. Zaboravio je sve one nježne rijeci što ih majke govore djeci. Objavio lektire u 29. Međutim. c) Mileva: Smedokosa.RICHARD BACH 1. pravdu i ono za čim bi svaki galeb trebao težiti. Galebovi su bili zatočeni na malom prostoru i nisu se dali razuvjeriti da im treba sloboda. ali. Tek tada su shvatili što su imali u sebi. cim je vidjela Ivu odmah se smrkla. pa i onima koji mu nanose zlo. Sam je rastao. Ne poznaje majcina zagrljaja ni ocevih brižnih. a ne ono sumorno vucaranje do ribarskih brodica i natrag! Možemo se uzdići iz neznanja. prosinac 2004 23:25:00 | 1 komentara GALEB JONATHAN LIVINGSTONE . 2.

". a oni ga zapravo nisu shvatili. a sad imamo razloga da živimo.da učimo.39 Primjer za to je odluka jata da ga izopće. pa ga stoga nisu ni prihvatili.JEDNA PRIPROSTA SREDINA TEŠKO MOŽE RAZUMJETI VIŠE IDEJE I CILJEVE. Jato je stajalo nepomično. Kad to nauče .. kada se Jonathan vratio. pametna i savršena bića. 3. PRONAĐI PRIMJER ZA TO U KNJIZI I PROKOMENTIRAJ.citat. ostali su galebovi spoznali koliko su bili ograničeni i bezumni te da je ono što su radili. Kasnije . za čim bi trebao težiti neprekidno. Ja mislim da su to postupci nekoga koji ne poznaje sebe. Možemo biti slobodni!Možemo naučiti letjeti!".ŠTO MISLIŠ O ZAKONIMA JATA? . kao ukopano. naučiti ih novome i da otkrivaju nova prostranstva . da otkrivamo i da postanemo slobodni! Dajte mi priliku... Tada su konačno prihvatili i svi su iz jata pošli za njim.uzvikne.Neodgovornost? Braćo!.citat. to trebaju prenositi "s koljena na koljeno" narednim generacijama. do savršenstva i dalje.Tko je odgovorniji od galeba koji pronađe i slijedi viši cilj života? Tisuću godina mučimo se da dođemo do ribljih glava. zapravo beskorisno ponavljanje istog dok im je vrijeme izmicalo.str. IZNESI SVOJE MIŠLJENJE O TOMU ". jer im u tom slučaju ne bi trebala krila. TJ. 4.možemo postati umješna. dopustite mi da vam pokažem što sam naučio. Oni trebaju iskoristiti taj prirodni dar za dostizanje novih ciljeva. koji ne vidi svoju dušu i ono za što je stvoren. Želio je dokazati da galebovi nisu samo stvoreni za traženje hrane.37 Jonathan je želio svakom galebu objasniti smisao života.str.

stvar je u tome da se oslobodiš osjećaja da si sputan ograničenim tijelom kojem je raspon krila metar i pet .str. pravi zarobljenik svog ograničenog uma . tj.citat. jer sve što je na Zemlji. No . na neki način je ograničeno. onima kojima je potrebna pomoć i ne treba svakome pronalaziti zamjerke. uvidjeli su sve besmislice i odbacili zakone. "Po Čjangovim riječima. nagon za avanturama.Takav pojedinac ne zna za zemaljske granice.KOJE JONATHANOVE OSOBINE OPAŽAŠ (PRIVLAČE LI TE I ZAŠTO)? Jonathan prije svega ima snažan duh i smisao za istraživanjem. nepresušnu želju za znanjem. kad su i sami shvatili što je Jonathan uspio. hrabrost i ustrajnost. 6.87 "Jedini je pravi zakon onaj što vodi do slobode -odgovori mu Jonathan". Sve me te osobine privlače jer se one ne mogu lako steći ili naučiti.Galeb koji se divi prognaniku krši zakon jata.str. Starješina. Uloga Jonathana je da shvatimo našu stvarnu prirodu i iskoristimo je potpuno. Te osobine imaju samo rijetki pojedinci.Mislim da su zakoni jata prepreke. plemenitost. kad su htjeli i druge potaknuti. podsjećao ih je na zakone. jer je to težnja k savršenstvu. kad nečem stvarno težiš može nadvladati mnoge prepreke. puna je simbolike koja bi se trebala odnositi na sve nas. Snaga misli i duha. Trebamo i drugima pomagati.". -"Ne osvrćite se na njih. stvoreni su da sve galebove sprečavaju u njihovom razvoju. "Tek nakon sat vremena odjeknuše riječi Starješine. Mi predstavljamo Jonathana.Nitko se nije smio pobuniti makar su sami željeli postići nešto više. misleći da će ih sve zadržati.94 5.OBJASNI PRENESENO ZNAČENJE I ULOGU JONATHANA I JATA Ova knjiga je zapravo pisana u prenesenom značenju. Galeb koji razgovara s prognanikom i sam će biti prognan. Ono što bi trebala takva osoba jest ohrabrivati i poticati ostale u svojoj okolini na put kojim treba ići. mi trebamo prijeći sve prepreke i zakone da postanemo slobodni i savršeniji. Uvijek kad su to pokušali .citat.

Bit života je da očuvamo ono lijepo i da to razvijamo. Stvar je u tom da znaš da je tvoja prava pririoda.64 "Pa.Svak je od nas. istovremeno svagdje u vremenu i prostoru. str. može se stalno razvijati i može puno postići. bez ograničenja. treba je oplemenjivati. savršena kao i neispisan broj. Oprosti im i pomozi da im se otvore oči.73 7. preko znanja koje dobiva od Čjanga i Sullivana. u bilo kojem smislu.65 "Time što su te protjerali naudili su sami sebi i jednoga će dana i sami vidjeti ono što ti sada vidiš. sve do savršenstva. Primjer za to je priroda.citat.citat.79 Osnovna misao je to da čovjek.str.Pravilno letenje korak je bliže mogućnosti da izrazimo svoju pravu prirodu. Prirodu treba proučavati.govorio im je Jonathan kad bi se pred večer spustili na obalu. citat. STR. samo treba na vrijeme spoznati smisao života.".".OSNOVNA MISAO VEZANA JE UZ SMISAO ŽIVOTA.". u suštini.O KOJOJ TEMI KNJIGA GOVORI?(ČITANKA. Moramo odbaciti sve što nas ograničava. Taj smisao govori kako ne treba odustati od pokušaja iako postoje neke zapreke do cilja. čovjek ostaje usamljen uništavajući time i samog sebe.". Od njegovog izopćenja iz jata galebova. bez obzira kakav se rodi. Uništavanjem ili sprečavanjem prirodnog. UZ ČOVJEKOVU SREĆU.TOČKA 8. 8.centimetara i da su ti mogućnosti točno određene. simbol Velikoga Galeba. str. . str. OBJASNI! ".citat.Osjeti svu silinu sreće. neograničen simbol slobode.96) Tema ove knjige je galeb Jonathan Livingston i njegov život. . Galebovima i Jonathanu ta bit života je letjenje. do Fletchera Lynda i njegovog daljnjeg prenošenja . to je istina! Ja jesam savršeni galeb.

nego ići dalje u potrazi za novim.41.96. Jonathan je otkrio da su dosada. neotkrivenim. pri tome nailazi na suprotstavljanje Vrača i čitavog plemena koje čitav život živi po zakonima.citat.str.STR. To ne znači letjeti tisući kilometara na sat ni milijun. ista ograničenja i iste poteškoće koje treba nadvladati. naučio je letjeti i nije mu bilo žao cijene koju je platio. sad je činio sam za se. pomaganju ostalim prognanicima. idući ti je život jednak sadašnjem. a budući da se svega toga oslobodio.". No. 10. str. kad dosegneš savršenu brzinu. putu prema savršenstvu.Jonathanove ideje.citat.54 "Nebo nije ni mjesto ni vrijeme. strah i gnjev glavni razlozi zbog kojih galebovi žive kratko. naravno. Ipak. hrabri dječak ipak kreće u najveću pustolovinu svoga života prema otocima Wa i Tapu. Jonathane. jer je i on bio znatiželjan i žudio za znanjem i novim svjetovima.". "Sada. putovanjima drugim svjetovima i na kraju prenošenju znanja na slijedeću generaciju galebova. Ne žele živjeti u okolini koju su nametnuli oni koji žele imati svu vlast u svojim rukama. ni letjeti brzinom . TOČKA 1 Ova knjiga i lik Jonathana prenose slične ciljeve i misli kao i bajka "Waitapu". Knjiga govori o njegovim pothvatima. Nebo je savršenstvo. To je slično kao i s Jonathanom.IZRAŽAVANJE I STVARANJE. Obojici je smisao života ne stati na granicama koje su odredili drugi ili njihove tradicije.NAVEDI BAREM JEDAN KNJIŽEVNI TEKST KOJI IZRAŽAVA ŽELJU SLIČNU JONATHANOVOJ! (ČITANKA. U njoj Iteo i starac Pirana nastoje otkriti novi svijet Waitapu i njegova čudesa. Ne naučiš li ništa.citat.str. No. poživio je zaista dugo i lijepo. 9.56 "Dodirnut ćeš nebo.IZDVOJI NAJLJEPŠE REČENICE! Ova knjiga ima jako puno lijepih rečenica jer zapravo čitava knjiga govori o slobodi čovjekovog duha i misli. otkrivanju nebeskih prostranstava.". vrijedi jednako pravilo za sve nas : biramo svoj idući svijet prema onom što smo naučili u ovom. evo nekih : "Sve što je nekoć želio jatu.

100 11.To je ljubav o kojoj sam ti govorio.svjetlosti. Knjiga je jako poučna i zapravo je pisana u prenesenom značenju. Jer.kako se onda ne bi dogadale I prije 100 godina. svaka stranica ove knjige je uzbudljiva i nova. savršen simbol slobode i leta.cuvaj prvo sam sebe .citat.57 "Moramo početi od vremena. citat.To je sve nepravda koju treba ispraviti.67 "Tim riječima se Jonathan oprosti i prenese u mislima među veliko jato galebova. dijete moje.Tada ćeš moći uzletjeti i spoznati smisao dobrote i ljubavi.Ocev odgovor na sinovo pismo pobudio je u meni upravo ono suprotno od onoga sto sam napisao gore(procitati odgovor na pismo str. Tek nakon toga bit ćeš spreman da naučiš ono najteže. Ona nam kazuje da bi svi mu trebali probuditi tog galeba slobode u nama.". Savršena brzina. prosinac 2004 23:25:00 | 0 komentara U glib . ali i najzgodnije. str.Ja osobno ne volim takvu vrstu nepravde I to je razlog zasto je ovo djelo emotivno djelovalo na mene.i vježbati let u prošlost i budućnost.obrati mu se Čjang . ono dobro u svakom galebu i pomoći im da i sami to vide u sebi. Objavio lektire u 29.Vjenceslav Novak Moje osobno(subjektivno) misljenje o djelu “U glib”: Djelo moze emotivno djelovati na svakoga. najmoćnije.pa se tek onda brini za druge! . Pisac je uspio prenijeti poruke kroz život jednog galeba. svaki je broj ograničen.citat.". već ničim neograničen.a kamoli ne na nekog osjecajnog poput mene.Bogatiji “uzima” stipendiju siromasnijem.".IZRAZI SVOJE MIŠLJENJE O KNJIZI Ova bajka govori o cilju i smislu života. znači biti ondje. o galebu Jonathanu koji se ističe među drugim galebovima.Takve stvari se dogadaju I dan-danas. i shavti s uvježbanom lakoćom da nije samo kost i perje.".str. Jonathan Livingston bi trebao biti svatko od nas. Mislim da bi tako trebalo shvatiti i doživjeti ovu knjigu. na obalu nekog drugog vremena.Pisac je odlicno u svom djelu”U glib” prikazao razliku izmedu siromasnih I bogatih na primjeru bogatijeg I manje talentiranog te siromasnijeg I puno vise talentiranog ucenika .72 "Treba učiti da se spozna istinski galeb. a savršenstvo nema granica. str. ako želiš .61 pogotovo zadnju recenicu) .str. citat.

45. Izgled naracija(pripovjeda .2.pise pismo ocu da nece prihvatiti stipendiju.1.Pavliceviceva “jezikova” juha Rasplet :Artura grize savjest te obecava da ce pokusati nesto napraviti.siromasni student Pavlicevic…I sablje I cilindre(str 14) Tema djela :odnos siromasnih I bogatih Vrsta djela: socijalna pripovijetka Vrijeme kada je dijelo napravljeno: krajem 19 st.vanj.) Vanjski izgled. 1 odjeljak I zadnji)(njegovi osjecaji52 str.) nje).piscev komentar. Mjesto:Zagreb Fabula: Uvod: upoznajem lik Artura bogatasa koji dobija stipendiju I potporu .odgovor oca na pismo jedan od zakljucaka na djelo Karakteristike likova: Artur(stranice 31.razgovor Jakov(stranice 33.odlasak kuci I dolazak Artura kod njega.Izvadak iz predgovora: …U noveli “U glib” kriticar je Hrvat.te siromaha Jakova koji se bori za zivot I dobijanje stipendije mu je sve Zaplet: Jakovov dolazak I upoznavanje sa svojim mozda buducim cimerom(sve je ovisilo o stipendiji) odlazak u dekanat da Stranica 1 vidi je li dobio stipendiju Vrhunac:saznanje da nije.. odlazak u neki oliznji kafic.

sirotinje.prosjaka.Jerko Pavlicevic(stranice 37.izganika I beskucnika Cjeloukupni Novakov knjizevni rad-bez obzira na podrucja Iz kojih je uzeta grada pojedinih pripovijesti-ima izrazito socijalno znacenje.ucenika.bio najmladi ali I najplodniji pisac.hrv. Proletarij. Zivota. u svojim opisima nije samo opisivao zavicaj vec I raznolikost hrv. U svojim je djelima “ulazio” u svijet radn.izgleda.Sa 23 godine napravio svoje prvo djelo pripovijest “Maca”.Podgorje.Sirinom podrucja koje je u svojim spisima obuhvatio nadvisuje sve hrv. Pripovjedace svoga doba.Roden u Senju.U svojim je romanima I pripovjestima zahvatio 4 posrucja: grad Senj u svojoj proslosti I u svome vremenu. Prpiovjedac koji je u knjiz.personifikacijama.No on je otisao I mnogo dalje.hrv.eptitima malo manje od prije navedenih kontrastima (navedeno je dnevniku citanja) Zivotopis pisca: Vjencelav Novak(1859-1905) Pisao realizam.) Ideja djela: “Kako smije bogat covjek uzeti ono sto je namijenjeno siromahu” “Pazi Zivot je prava skola. .4) Opis vanj. Djelima sutavno iznosio pojave socijalizma u Hrvatskoj I pokusao ukazati na goruca drust.a njegov posljednji roman je bio “Tito Dorcic”. Gradanstvo I malogradanstvo.Prvi hrv. Opis stana u kojem je stanovao Jerko(38-39str.a tu skolu nijesi ucio” Jezik I stil: djelo obituje dijalozima . Pitanja.

6. Leksikografski zavod. Djela: “Betrachtung”. “In der Strafkolonie”. “Tagebuecher”. austrijski knji`evnik. Zagreb. “Ein Hungerkuenstler”. “Amerika”. Umro od tuberkuloze grla.1924. Podatke prona{ao u djelu:”Enciklopedia leksikografskog zavoda”.1883.Objavio lektire u 29. Italiju. Francusku i [vicarsku. . 3. “Briefe an Milena”. “Gesammelte Werke”. prosinac 2004 23:24:00 | 0 komentara PROCES . Radio je kao ~inovnik osiguravaju}eg dru{tva. “Die Verwandlung”.).8. “Ein Landarzt”. “Der Prozess”. “Das Schloss”.-3. 1968. “Beim Bau der Chinesischen Mauer”. Radi lije~enja putovao je u Njema~ku. “Gesammelte Schriften”.FRANZ KAFKA Bilje{ka o piscu: Franz Kafka (Prag. Podrijetlom iz imu}ne obitelji pra{kog Jevreja.

PROCES I PREOBRA@AJ Franz Kafka bio je samokriti~an pisac i strog prema samome sebi. pisma. neka se sve odreda spali nepro~itano. moja posljednja `elja: sve {to ostavljam za sobom ( dakle. od koji ih zatra`i u moje ime. ili je bilo kamo odneseno pa ti na| e{ ). dnevnike. Tvoj Franz Kafka.” Na sre}u Max Brod nije ispunio posljednju Kafkinu `elju i njegovom zaslugom sa~uvala su se sva Kafkina djela koja se smatraju remek djelima moderne knji`evnosti. bilje{ke i tako dalje. u pisa}em stolu. u komodi. te da je nakon njegove smrti prona|eno pismo naslovljeno Maxu Brodu koje je glasilo: “Dragi Maxe. u prmaru za knjige. Pisma koja ti ne budu htjeli date neka ih bar po{teno spale. rukopise. . a isto tako i svi moji spisi ili zapisi koji se na|u kod tebe ili kod drugih. {to se mo`e zaklju~iti iz ~injenice da je za `ivota objavljivao samo manji broj djela s kojima je on bio koliko-toliko zadovoljan. kod ku}e i u uredu. tu|a i moja.

po~inje tako razmi{ljati. U njoj je kanio izlo`iti svoj kratki `ivotopis i uz svaki malo va`niji doga|aj navesti razloge zbog kojih je tako postupio. treba li ovaj ili onaj njegov postupak. tek tada. po njegovom shva}anju pokuditi ili pohvaliti. {to se najbolje o~ituje u Procesu. ja }u vam osobno pomo}i. ljudi se svode na poslu{ne automate samo kako bi sa~uvali `ivu glavu. Nesumljivo bi bilo olje da sam sastavi takav spis nego da obranu prepusti odvjetniku. ali se jo{ uvijek poku{ava braniti: “Proces mu vi{e nije izlazio iz glave. ne bojte se ni{ta.” . ali {to se pomo}i ti~e. “Priznajte prvom prilikom sve. koji i onako nije besprijekoran. Vi{e puta je ve} pomislio da ne bi bilo lo{e dasam sastavi svoju obranu i preda je sudu. Upravo atmosfera koja vlada u takvim prilikama naziva se kafkijanska. To je sablasna atmosfera pani~nog straha. a isto }e se tako osje}ati milijoni ljudi zatvoreni u koncentracionim logorima. i koje razloge mo`e navesti za taj doga|aj. ne osje}a se kriv i nema pojima zbog ~ega je optu`en.Kafka u svojim djelima razvija Kafkijansku atmosferu..” Sam K. K. Pa ~ak ni tada bez tu|e pomo}i. je optu`en. Tek }ete se tada mo}i izvu}i.

naru~ito proces ~esto ~itaoca iznena|uju neobi~ni doga|aji pa se ~esti ima dojamkao da se sanja. jo{ vidje kako gospoda. . sagne se odjednom daleko napolje.. a drugi im zari no` duboko u srce i dvaput ga okrenu. a jo{ dolje ispru`i ruke. jo{ jedan gr~. a jedan ~ovjek slaba{an i kanokan na toj daljini i visini.” Na`alost. proizvod bolne ma{te oslikao se kasnije u drugom svjetskom ratu. O~ima {to sve su gorile K. Doga|aji se ni`u kao u snu i ~esto se ~ne nevjerovatnim. tako se naglo rastvori{e ondje krila jednog prozora. sve {to je moglo djelovati na Kafkine suvremenike.. pred samim njegovim licem. ali sve je gotovo. Kao kad svijetlo sijevne. priljubljanih obraza. “Pogled mu pade na najvi{i kat ku}e pokraj kamenoloma.I bez obzira na te povremene poku{aje da se izvu}e i nade u spas na kojima se ipak pomiri sa svime. Tko je to? Prijatelj? Neki dobar ~ovjek? Netko tko ga `ali? Netko tko mu ho}e pomo}i? Ima li jo{ utoka na koje su zaboravili? Dakako da ima (. ^itaju}i Kafku. ali su istovremeno uvjerljivi i vjerodostojni. kona~nu odluku.) Dignu ruku i ra{iri prste. Ali K-ov grkljan pado{e ruke jednog od one gospodi.

-Ne smijete oti}i jer ste uhap{eni. je otu|en. sve je izvrnuto naopako. `ena koju je on ljubio.-Tako se nekako i meni ~ini.“Stanite!. prosinac 2004 23:24:00 | 0 komentara .” Ta ~udnovata smjesa sna i jave je ustvari Kafkina vizija svijeta. Nikad se nije sklonio ni u kakvo uto~i{te. ali ne mo`e se re}i da je misti~no i proizvoljno. To je poseban svijet u kojem djluju posebni zakoni. problema izgubljenosti ~ovjeka u suvremenoj civilizaciji. Pa i u procesu Josef K. Ja prekora~ujem svoja ovla{tenja kad vam ovako prijatelju govorim. u nemogu}nosti da se brani ~ak i bez da zna tko ga je optu`io pro`ivio je godinu muka i gre{aka da bi na kraju osudu do`ivio kao neku vrstu spasa.” Kafka.Re~e K.a naru~ito nije vjerovao u svoj kji`evni geniji.re~e onaj pokraj prozora. Zanimljivost Kafkinih djela je u tome {to se ona mogu interpretirati na bezbroj na~ina. Objavio lektire u 29. za Kafku je rekla:” On stoji me|u ljudima i u ~udu ih gleda. pomirenja sa sudbinom. baci knjigu na stoli} i ustade. U Preobra`aju je Gregor Samza na neki na~in otu|en jer pretvoriv{i se u kukca on za svoje bli`e prestaje biti `ivo bi}e.-Ali za{to?-pripita-Mi nismo mjerodavni da vam to saop}imo. osu|en zbog ne~ega ~ega ni sam nije svjestan. a nisu dana ni obja{njenja pa se djela ponekad ~itaju i dva puta kako bi se shvatila. Milna. a nadvi{e i cjenio i kojoj je uputio mno{tvo pisma koja se danas ubrajaju u jedna od najljep{ih ljubavnih pisama.. budu}i da raspleta u njegovim djelima obi~no nema. Kafka je na neki na~i vizionar.a nako {to umire svi se pona{aju ravnodu{no kao da nikada nije ni postojao. geniji koji nikada nije sam skrivao svoju veli~inu. Vratite se u svoju sobu i ~ekajte! Postupak je ve} u toku i sve }ete doznati na vrijeme. Zato je izlo`en svemu od ~ega smo mi za{ti}eni. fenmen koji je prisutan u suvremenoj civilizaciji. on opisuje ~ovjeka koji nilazi samo na nerazumjevanje okoline. On je gol me|u obu~enima. ali uzalud. Upravo se Kafka time bavio i pisao o tome. prorok koji je u svojim djelima predvi|ao {to }e nekoliko godina ksnije potresti ~ovje~anstvo. nemo}i ~ovjeka da komunicira sa svojom okolinom. poput logike zdravog razuma. To je svijet u kojemu vlaa logika. Otu|enje ili alijenacija. da je prilagodi svojim potrebama i `ivotnim uvjetima koje je sam stvorio. Njego pesimizam stalno ga je pratio u `ivotu i u djelima. Kafka je pisac koji sam sebi nije pridjeljivao neki osobi zna~aj. Dotaknuo se otu|enja u svim svojim djelima. ~vrsta i neumoljiva.

a obilno se sliži pejzažima i lirskim digresijama. ruski novelist i dramatičar. ili uopće nije težište na njima. njegove se drame uzimaju kao iprimjer tzv. a niti velike izrazite ličnosti koje nastupaju u društvu glasno i bučno. I u drame Čehov ne unosi veće dramske zaplete.Ujak Vanja . nego je sav u stvaranju scenskih raspoloženja i onoga neuhvatljivog ugođaja u kojima se likovi očituju kao živi i neposredni ljudi. nastavlja novelama u kojima obrađuje izgubljene i otuđene likove. Zbog toga je uvijek sažet. ). Čehov ne donosi u svojim novelma događaje. . na svoj način lakoničan.Antun Pavlovič Čehov Bilješka o piscu Čehov. Fabule su vrlo jednostavne. atmosferu. zbivanja. Anton Pavlović ( 1860. ugođaje. U tome je Čehov velik majstor i s potpunim opravdanjem nazvan je osnivačem ruske impresionitičke drame.-1904. on stvara raspoloženje oko likova. Započeo je knjiženi rad kritikama humoreskama. u kojima se oni potpuno očituju. po zanimanju liječnik. jer Čehov nastoji izazvati dojam. lirske drame.

Pisac nas je zavarao. Astrov. ne mogu se pomaknuti iz buke gdje su se nasukali i sada trunu kao olupine dok se ne raspadnu. Rusko selo samo je okvir zbivanja. ne živjeti nego vegetirati. Ne mogu pobjeći od sebe ni iz sebe.. Jer tada su zajedno na imanju profesor u penziji Serebrjakov i njegova mlada žena Jelena od 27 godina. Čehov nam je satkao lirsko-psihološku dramu koja se temelji na oslikavanju morbidne atmosfere jedne porodice. a kamo li izmjene. upućuje nas na neku idiličnu ili realističku priču iz života sela..Ujak Vanja Na kazališnome oglasu naslov drame i posebno dodatak Scene iz života na selu. Serebrjakov. Ista drama mogla se odigrati u provinciji bilo kojeg drugog gradića. Sonja. Telegin pripadaju ruskoj inteligenciji koja živi na zabačenom imanju okružena provincijalizmom. bilo koje zemlje ili kontinenta. U toj nepovoljnoj rodbinskoj i krvnoj strukturi likova u zabiti imanja sudaraju se antijunaci koji oplakuju svaki na svoj način svoj propali i izgubljeni život. Naši su junaci svijesni da su prokockali smisao svoga života i da nemaju izlaza da sa poprave. te profesorova kćerka Sonja iz prvoga braka. istina jako utjeće na protagoniste. pa još Telegin kao propali spahija te liječnik i osebnjak Astrov. primitivizmom i zaostalošći ruskoga sela i sredine.pa Marija Sonjina baka i onda Vojnicki Sonjin ujak.. ali pisac samo marginalno prikazuje rusko selo. Radnja se odvija u zabiti ruskih prostranstava u selu na imanju Serebrjakova. Naši su slabići samo drhtaji. Porodični odnosi na plakatu daju naslutiti zamršenost koja može dovesti do dramatičnosti. Na unutrašnjoj dramatičnosti anti junaka otkrivamo zamorni i promašeni život glavnih likova. Vojnicki. ta zabitist karaktera u uskom prostoru različitih interesa može dovesti samo do sukoba. Jelena. Sredina ih je skrhala kao individue i preobrazila u prosjećnost u kojoj . osuđeni ne umrijeti nego na umiranje.

ugođaj trule atmosfere. Pisac ne ocjenjuje postupke likova. Čehov nam razotkriva njihove psihloške drhtaje.” ( str. umjetnički virtuozno i spada u antologijske klasike.. nema dramskih zapleta i efekata umjesto zbivanja u drami imamo raspoloženje. 45.) “Vojnicki: .. da ga nisu iživjeli. 45. Bježeći od malograđanštine na kraju se utapaju u njoj. a sve to ukomponirano u lirskom ruhu. Vojnicki spoznaje da profesor nije bio nikakav veliki literarni stručnjak kojemu se trebalo diviti kao božanstvu i da je on Vojnicki utukao svoj život za jednu običnu ništicu. Drama nosi naslov Ujak Vanja. dosadno. besciljno. Upoznajemo nemire i osjećaje junaka a vanjsko kretanje i zbivanje sporadična su. Kada se tih šest nesretnika nađu zajedno svjesni svojih promašenih života i kada pokušaju pronaći krivca za svoje stanje.. kada prave invebturu svoga života shvaćaju da su ga prokockali u zabiti. Dramsko književno djelo Ujak Vanja slojevito je. ------------------------------------------------“Vojnicki: Ti si za nas bio više biće. Redatelj mora biti samo oprezan da u kazališnoj izvedbi nečim ne pokvari vrijednost književnog djela. Ivan Petrović. a najtragičnija je spoznaja da će i ostatak života provesti besmisleno.Ali sad mi je puklo pred očima! Ja sve vidim! Ti pišeš o umjetnosti. Čehov ne opravdava niti otkrivljenje razvoj ili razmišljanje svojih junaka. Ti si upropastio moj život. nema fabuliranja..) . Ulazi u njihovu psihu i neutralno je razotkriva. U podmaklim godinama. ubitačno dosadno čekajući smrt kao jedinu moguću promjenu. Vojnicki je dekadent koji u 47.se kreću. Dvadesetipet godina radio je na imanju profesora Serebrjakova da bi se ovaj mogao u gradu baviti naučnim radom. pa bi glavni lik trebao biti Vojniciki. pa iz dijaloga ne upoznajemo sve njihove osobine. a ništa ne razumiješ u umjetnost! Svi tvoji radovi koje sam ja volio ne vrijede ni prebijene pare! Ti si nas obmanjivao!” (str. a tvoje smo članke znali napamet. oko pedesetak i više. da su ga utrošili uzalud. godini spoznaje uzaludnost svoga života. Skučenost i ograničenost vanjskih zbivanja dramski je opravdano zbivanjem u jednom danu i noću na verandi i u sobi imanja Serebrjakova. Nema retorike.

ćime ću ih ispuniti? ” (str. recimo do šezdesete. Nikada neće biti voljena.od čega da počnem?” (str. Tragedija je Vojnickog kao i Sonje kada shvate da će još živjeti a da ne znaju zašto i za koga i da im je budućnost besmislena..) ------------------------------------------------Vojnicki je nesretan on se ne može pomirita sam sa sobom. ------------------------------------------------“Astrov: Kakav nov život! Naš je položaj.52.nula ! Mjehur od sapunice!” ( str. Sonja je neiživljena i nikada neće ni živjeti.23. Sonja sa svojim ujakom Vojnickim vodi imanje. Meni je četardesetisedam godina... i moj i tvoj. 52. primorana da prihvati svoju nesretnu sudbinu.. ------------------------------------------------“Vojnicki: . bez okolišanja.on je . novi život.Reci mi. Ona je žrtvovana i . ------------------------------------------------“Vojnicki: Prvo. Njegov je čin završio očajno i sramotno. Predstavlja tip žene koja je bez prava na pobune. svojim stanjem. ako budem živio.) ------------------------------------------------Vojnicki bi želio nemoguće. bezizlazan.) ------------------------------------------------Astrov odgovor izgorio je Vojnickove želje u hip.” (str. Mnogo! Kako ću proživjeti tih trinaest godina? Što ću da radim. on je potpuno nepoznat.. odlučno. pomirite me sa samim sobom!” (str. promašio je profesora.“Sad je on u penziji i sada se vidi cijela bilanca njegova života: poslije njega neće ostati nijedne stranice iz njegovih djela. ostaje mi još trinaest godina. kako da počnem. Ona puno radi..) ------------------------------------------------Iako nemoćan i izgubljen u svojim mislima Vojnicki jednom progovara muški. zaljubljena u liječnika Astrova koji je ne voli. Kada profesor želi prodati imanje a njega i Sonju izbaciti na ulicu kao stari kufer.51..) ------------------------------------------------Sonja je nesretna žena. Vojnicki reagira elementarno ljudski i pokušava u efektu pištoljem ubiti profesora. 25.. Sonja je realni lik. Vojnicki je zaljubljen u prelijepu mladu Jelenu ali mu ona ne odvraća ljubav.Početi nov život. ------------------------------------------------“Vojnicki:.

da smo plakali. mlada žena staroga profesora u žabokrečinu ljudskih duša unijela je nemir. reći ćemo da smo patili. 14...) ------------------------------------------------Astrov je liječnik u zabiti i primitivnosti ruskih sela. Određenu simpatiju Čehov poklanja Astrovu iako stidljivo.. a naročito u Vojnickom. ------------------------------------------------“Astrov:. Probudila je mrtvilo u Astrovu ... ona ima .Nismo mi jeli kruh zabadava! Ja ne govorim što treba reći. da nam je bilo teško i bog će se sažaliti na nas.” ( str. Sonja je smirenje.. jer ne vjeruje više u ljude i nema više osjećaje.” (str. Možda je uzrok tome što je i Čehov bio liječnik. mili ujko. svi me gledaju sa željenjem: nesrećna žena. ne volim ljude. ali ti nas moraš razumjeti tata..i odmoriti ćemo se. vidjeti drugi život. divan. radovati ćemo se i na sve sadašnje naše patnje pogledati ćemo ganuto. ) ------------------------------------------------Tragedija je Astrova što je on gotovo prestao postojati kao čovjek. 28.. ------------------------------------------------“Sonja: . bez porodice. pokorno ćemo umrijeti i tamo. Za razliku od Vojnickog gotovo ravnodušno i bez borbe pomirio se sa besmislom svoga života. Jelena postaje žena fatum.svoju žrtvu prima mirno.svijetli. ne govorim ono što treba.. a kad nam dođe naš sudnji čas. s osmjehom. ne može voljeti. na onom svijetu... Astrov je osebnjak. Sonjinim dijalogom točno završava drama: ------------------------------------------------“Sonja: . ------------------------------------------------“Jelena Andrejevna: I mrzi me da živim i dosadno mi je! Svi napadaju mog muža. onda ćemo. Tko je patio na ovome svijetu.) ------------------------------------------------Jelena Andrijevna.59. ujko. Treba biti milostiv!” (str... Astrov više ne vjeruje ni u svoje sposobnosti pa za sebe kaže: ------------------------------------------------“Astrov: . Naporno radi.) ------------------------------------------------Kada spoznaje da joj je sudbina okrutno zaprčaćena očekujemo njen jauk. Odavno već nikog ne volim.To sam ja.” (str. a do tog kraja mora se strpljivo raditi. nema krika ni pobune kod nje. Jelena je nesretna žena koju svoju najveću nesreću prima sa manje emocija donekle racionalno. Ja za sebe više ništa ne očekujem. Sonja pronalazi bizarno kršćansko otkupljenje i spas. Naprotiv. 47. lijep. Kod Ostrovskog u jednom komadu postoji čovjek s velikim brkovima i malim sposobnostima.

Optužuje ga i mrze njegova žena i Vojnicki. vjerovatno.) ------------------------------------------------Likovi drame su slabići i malenkonični tragičari. 20. . Vojnicki koji je na tren reagirao ljudski i pobunio se pretvara se ponovo u bezličnu sjenu spreman da sa Sonjom propati ostatak života. mlađima. kako ga dobro razumijem” (str. U biti je umišljena veličina koja u zimi svoga života očekuje od svih još malo pažnje. Sonja svoga oca voli i žrtvovanje za njega prihvaća kao nešto prirodno. Iznevjereti starog muža kojega ne možeš podnijeti. Profesor je star i bolestan i ljubomoran je na mladost. Đavo da je nosi! Otkako sam ostario. a nimalo ne razumije umjetnost.. ------------------------------------------------“Vojnicki: Zato što je ta vjernost neprirodna i izvještačena od početka do kraja.” (str.” (str.to je nemoralno. a sada život ostavlja drugima. A i svima vama. Čitav je život bio sebičan. “Vojnicki: Čovjek punih dvadesetipet godina predaje i piše o umjetnosti.) ------------------------------------------------Ono što ubija profesora i čini ga nesretnim je starost. Profesor ne govori o svome radu. gadim se samom sebi. ------------------------------------------------“Jelena Andrejevna: Ćuti! Ti si me ubio!” (str. gadno je da me gledate.20.11.17. ------------------------------------------------“Serebrjakov: . ali ga Vojnicki bolno secira.) ------------------------------------------------- Stari profesor uzrok je uništenja mnogih života.10.. Prokleta. ali nema logike.) ------------------------------------------------Jelena mrzi muža. ali zna da mora živjeti sa njime. U njoj je mnogo retorike.) ------------------------------------------------Jeleninoj vjernosti filozofski i lirski razmišlja Vojnicki.” (str. odvratna starost.staroga muža! To je saučeše pram meni . Nihilizam se bolesno uvukao u njih i spremni su na tiho propadanje.o.

Pristati svjesno na predaju, na vegetiranje, pomiriti se sa činjenicom da si živ zakopan u zaostalosti riskog sela i da ćeš tu lagano umirati, čini likove drame drastično tragičnim. Oni nemaju moć ni umrijeti brzo. U takvoj atmosferi života Čehov ponire duše svojih junaka i prikazuje ih kroz dramski dijalog. On ih slika, prikazuje, ali ih ne objašnjava ili optužuje. Kroz dijaloge je oslikana atmosfera i nema poruke ili poruke pisca. Prikazano je stanje duša u određenom prostoru i vremenu iz kojega nisu mogli pobjeći.

Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:24:00 | 0 komentara

Evgenije Onjegin - Aleksandar Sergejevič Puškin
Ukratko o piscu: Aleksandar Sergejevič Puškin je rođen 1799. Godine u bogatoj obitelji. Svojim djelom Oda slobodi zamjerio se sudu, te je prognan u južnu rusiju, te tamo piše svog Zarobljenika Kavkaza. Pomilovan je 1826. Godine, te se vraća u Moskvu i St. Petersburg. Umro je u dvoboju 1837. godine. Puškin se smatra osnivačem moderne ruske književnoisti. Njegova veća djela su: Evgenij Onjegin, Kapetanova kći, Oda slobodi, Zarobljenik Kazkaza, Brončani konjanik, Ruslan i Ludmila…

Ponešto o likovima: Evgenije Onjegin je tipični lik suvišnog čovjeka, a tome pripomaže i njegova sveopća nezainteresiranost, možda čak ljenost. Lenski je romantičar, poeta, zanesenjak, sušta suprotnost Evgeniju, kada voli voli strasno, i ne suspreže svoje osjećaje. Tatjana je seoska djevojka odgojena na romanima Richardsona i Rousseauu, posjeduje neposrednost, nesumljivo stečen u provinciji, među pukom, sa dadiljom.

Kratak sadržaj: Radnja započenje pričati o mladom plemiću Evgeniju Onjeginu, “suvišnom čovjeku”, koji je dovoljno bogat da se ne angažira ni na

kojem planu. Takav život mu ubrzo dosadi. Uto nasljeđuje neko imanje, te mora otićiu u unutrašnjost zemlje na neko vrijeme. Tamo se upozna sa Lenskim, romantičarom, koji je zaljubljen u Olgu. Olga pak ima sestru Tatjanu, mirnu povučenu, koja samo čita knjige. Ona se zaljubljuje u Evgenija, te mu piše pismo u kojem izjavkljuje ljubav, no Onjegin ju odbija. Uskoro na proslavi Tatjanina imendana, Onjegin iz prkosa koketira s olgom. Lenskog to uvrijedi, te traži satisfakciju. Onjegin ga ubija u dvoboju, te odlazi na duggo putovanje od više godina. Jednog dana na nekoj zabavi u Petersburgu sreše Tatjanu, te joj piše strastveno pismo. Ona pak kao žena generala, oglušuje se na njegove izjave, te on odlazi na daljnja putovanja.

Vrijeme radnje: Radnja se odvija oko 19.stoljeća.

Mjesto radnnje: Radnja se odvija u Rusiji.

Napomena:

Puškon je na onjeginu radio osam godina. Isprva zamišljen kao oponašanje Byronova komičnog epa Don Juan, an epic satire, pa prema tome kao romantična knnjiževna vrsta. Tek kasnije djelo zauzima mjesto uz ruske realističke romane, gdje je čest lik suvišnog čovjeka.
Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:23:00 | 0 komentara

UKROĆENA GOROPADNICA - WILLIAM SHAKESPEARE
1. Bilješka o piscu

Wiliam Shakespeare bio je pjesnik i dramatičar, rođen 1564. godine u Stratford-on-Avonu u Engleskoj. Mnogi tvrde da je najv eći dramski stvaratelj svih vremena. Oko 1585. odlazi u London, gdje djeluje kao glumac, redatelj i kazališni pisac. Napisao je 36 drama koje djelimo na: 1. tragedije Hamlet, Julije Ceza, Otelo, Antonije i Kleopatra, Koriolan, Kralj Leart, Machetb; 2. komedije Ukroćena goropadnica, San Ivanjske n oći, Na Tri kralja, Mjera za mjeru, Mnog o vike ni za što; 3. romance Romeo i Julija, Zimska priča i Oluja; 4. povijesne drame Kralj John, Richard II., Henrik IV., Henrik V., Henrik VI., Richard II. i Henrik VIII . A 1609. izišli su njegovi Soneti, zbirka od 154 pjesme. Shakespeare je svoje dramske tekstove tvorio podacima iz u smene književnosti, iz starije pisane književnosti, iz povijesti, iz s voje suvremenosti, ali i iz svakidašnjeg pripovijedanja. Sve to sa mo znači da svi podaci potječu iz ljudskoga ponašanja, neovisno o tome gdje i kada čovjek živi. Najčešče upotrebljava teme smrti, zla, ubojstva, ljubavi i od nose među ljudima (muž - žena, otc - sin, sestra - brat, suprug supruga).

2. Bilješka o djelu

Radnja Ukroćene goropadnice je uzeta iz neke starije komed ije koja je u ono doba bila vrlo popularna. U njoj vidimo pravog Shakespearea, velikog i neusporedivog poznavaoca ljudske duše. Njegovi su likovi puni jake psihologije i pokazuju veliko poznavanj e ženske ćudi. U komediji postoje dvije radnje: - kroćenje goropadne Katarine - prosidba Bjanke. A povezane su time što se Bjanka ne može da uda prije svoje sestre, koja je goropadna i koja se ne želi udati samo kako bi omogučila slobodno prošenje Bijanke. Radnje se zbivaju u Pisi u Shakespeareovo doba. To je sasvim realistična komedija bez fantastike u kojoj ne glume nikakvi vitezovi ni velikaši, nego ljudi iz svakodnevnog živ ota.

3. Uloga prologa

Prije same komedije nalazi se kratki prolog (induction), koji služi kao uvod, ali ne utjeće i na samu radnju. Zapravo tu nala zimo pozornicu na pozornicu, jer se u određenom trenutku u prol ogu pojavljuju glumci koji će glumiti komediju Ukroćena goropadic a. U prologu doznajemo da je neki lord, vraćajuči se iz lova, naišao na kotlokrpu, gdje na zemlji spava. Željan šale naredi slu gama da ga donesu u dvor i obuču u sjajne haljine. Kad se ov aj probudi, sluge ga uvjere, da je ugledan gospodin, koji je mnogo godina bio bole stan. Tada u dvor dolaze glumci, koji prikazuju pred tim preodjevenim kotlokrpom komediju " Ukroćena goropadica. Ta zamisao, o pozornici na pozornici, nije Shakespereova. O na ima korjen u jednoj priči iz " Tisuću i jedne noći ", no ona u ovoj komediji nije do kraja izrađena. Mi ne znamo što se desi lo kotlokrpi nakon što su glumci odglumili komediju. Neki šekspiro logi misle da je Shakespir napisao i završetak prologa, ali se on o u prepisivanju izgubilo.

4. Petruccio

Njega ne vode nikakvi idealniji motivi, nego neka težnja za pustolovinama, te želja da se nagleda svijeta i bogato oženi. On prihvača Katarinino kroćenje samo iz pasije i za zabavu, a ne (b arem iz početka) iz ljubavi. Ipak nam je on simpatičan. Valjda zbog svoje srčanosti, neustrašivosti i potpunog uvjerenja, da će u krotiti "ženskoga zmaja", kao i duhovitost, i zbog svoga vanrednoga humora i duhovitosti. Ispod maskom žestoke i tvrde ćudi, krije se veseljak i doba r čovjek. On te svoje postupke pred Katarinom samo glumi, kako bi joj pokazao da s njime nema šale i kako sve treba da bude po njegovoj volji. No prema samoj Katarini nije nikad žestok, neg o postupa prema njoj sa nekom vedrom galanterijom i hinjenom bezazlenošću te ne če da shvati nijednu njezinu oštru i pogrdu r iječ, nego u svemu vidi samo tobožnju blagost i dobrotu.

5. Katarina

Za nju govore da je "divlja mačka", "gadni vrag", i "pakleni đavol". Vidi se i razlog tom mišljenju, jer se ona u početku pon aša kao razmažena, tvrdoglava i prkosna mlada djevojka. A zapravo kad malo dublje pogledamo, ona je jaka i samo stalna, sa lošim odgojem i tvrdoglavošću zbog ranog gubitka maj ke. Ona je znala da žena mora biti prema mužu odana i vjerna, ali joj se to činilo smješnim, jer su svi muškarci oko nje bili sl abići (Baptista, Hortenzijo), a drugih nije poznavala. Petruccio je u njoj ubio "goropadicu", a pobudio one iskre d obrote i plemenitosti, koje su već otprije tinjale u njenom srcu, ali dotle nije bilo nikoga, tko bi ih umio razgrnuti i raspiriti. Petruccio i Katarina ne govore nigdje o svojoj uzajamnoj lju bavi, ali se osjeća, da za vrijeme borbe u njima rađa i učvrščuj e. To što je oni ne će da priznaju, to je kod Petruccija taktika, a u Katarine prkos.

6. Ostali likovi

BIANCA je mala himbenica i koketa, koja iza svoje nježnosti i bezazlenos ti krije želju za gospodovanjem, što vidimo jasno u posljednjem prizoru. LUCENZIJO je običan zaljubljeni mladić, bez dubljih psiholoških crta, ali vatre n i simpatičan. Zaljubljuje se na prvi pogled (kao Romeo) i tako je očaran, da sve vidi u najljepšoj slici. HORTENSIO nije takav idealist, nego više tašt i ograničen. On je kavalir, ali slabić. Kad vidi, da ne može dobiti Bjanku, prihvati se svoje "ud ovice", pošto je naučio u Petruccija, kako valja krotiti goropadnu ženu-ali to njemu nije pošlo za rukom. GREMIJA - nasamaren zadovoljava se sa gozbom TRANIO je napola sluga, a napola pouzdanik svoga gospodara, dosta obra zovan i duhovit. GREMIO i BIONDELLO sluge i komedijaši, samo je Gremio duhovitiji, živahniji i brbljiviji. VINCENZIO miran i prijazan gospodin, ali ga Tranijeve i Biondellove šale nalj ute.

"UDOVICA" tvrdoglava i neposlušna žena, na Hortenstijevu žalost jer on nije Petruccio.

7. Zaključak

Ukroćena goropadnica je jedno od ranijih djela, nastalo oko 1595 godine. To se vidi po gradnji komedije, metrici, mnogim la tinskim i talijanskim riječima i po karakterizaciji lica koja je sna žna i konsekventna, ali nije tako oštra i duboka kao u kasnijim djelima. U ovom se djelu saznaje da je Shakespeare vjerojatno bio u tadašnjoj Italiji. On zna kakva je bila tadašnja Pisa (na glasu s vrlih građana), da je njihov običaj da mladencima otac stavlja ruke pred svjedocima te precizno nabrajanje dragocijenih predme ta u Petrucciovoj kući (koji su bili tipični u Taljana u to doba. U Shakespeareovo doba, uspjeh jedne glumačke grupe ovisio je isključivo o kvaliteti djela i njegovoj lakoj izvedivosti na pozor nici. A ovo je jedno od onih djela koje se najviše prikazivalo, prikazuje se i prikazivat će se na pozornici, jer je prikladno za nju.

Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:23:00 | 0 komentara

Preobražaj - Silvije Strahimir Krančević

Bilješka o piscu:
KAFKA, Franz (Prag, 3. 7. 1883 - Beč 3. 6. 1924), austrijski književnik. Podrijetlom iz imučne obitelji praškog Jevreja. Radi liječenja putovao u Njemačku, Italiju, Francusku, Švicarsku. Umro od tuberkuloze grla. Kafka je odredio da se njegova književna ostavština nakon smrti spali, ali ju je njegov prijatelj M. Brod ipak objavio. Neprestano pod pritiskom i u tjeskobi, poslušan sin autorativnog oca, bolesnik i osamljenik, Kafka već u svojim prvijencima otkriva motive i ideje koje će ga mučiti cijeloga života. Neki se početnčki fragmenti ili prvobitne pripovijesti javljaju kasnije kao dijelovi romana ili kao nove, prerađene cjeline pokazujući tematski i misaoni kontinuitet. Kafka obogačuje ekspresionizam svojevrsnom zagonetnom simbolikom i aforističkim izrazom. Kafkin svijet nije više onaj klasičnog realističkog romana; likovi su podvrgnuti metodi redukcije sve dok od njih ne ostane golo bezumlje. Njegov čovjek je usamljen i uplašen, dio mehanizma čiji mu je sastav nepoznat, a sustav nedohvatljiv. Kafkin pesimizam, koji prelazi u potpunu nemoć pred višim silama i u nihilizam, često prati crni humor, s elementima makabra i dvostruke perspektive. Osnova njegovog stila je jasan, aforističan izraz, dotjerane realističke pojedinosti i elementi vizija i fantastika. U krajnoj crti njegova metaforička proza ostavlja dojam složene alegorije, za koju nema određenog racionalnog ključa, i svijet koji ona sadržava gubi se u beskonačnoj perspektivi alogičnosti, pa se autorove parabole otkrivaju kao zagonetka bez konačne odgonetke.

Podaci

iz: Enciklopedija leksikografskog zavoda, Hrvatski leksikografski zavod, Zagreb, 1967

Odnosi među likovima:
OTAC: Odnos oca prma svom sinu Gregoru je grub, on njega mrzi i ne smatra ga sinom . Takav odnos proizlazi iz Kafkina odnosa prema svom ocu. Otac Gregora tuče i ne pušta ga da uopće izađe iz kuće, ne pušta ga čak ni iz sobe. Tako je bio grub da ga je gađao jabukama i jednom ga je pogodio u leđa, a poslije umire zbog toga.

MAJKA: Majka voli sina Gregora, ali ga se srami i stoga ga ne želi vidjeti. Ipak se na kraju dovoljno sabrala da bi išla k njemu. Tako je i on bio sretan, jer njemu je bilo dovoljno da čuje njihov glas da bi se razveselio.

GRETA: Greta je jedina u obitelji koja stvarno voli Grogora, ona se brine za njega, hrani ga i pomaže mu kad god može. Grogor je isto volio nju i stoga mu je bilo žao što joj nije rekao o namjerama da ju upiše u konzervatoriji, budući da je tako lijepo svirala. No i ona ga počinje zanemarivati, diže ruke s njega.

Tematika:
Kafka u ovom djelu prikazuje otuđenost Gregora. On je čovjek, ali je sasvim drukčiji, različit i stoga ga nitko ne voli, cijela obitelj ga mrzi i hoće ga se riješiti tako da bi ih što manje osramotio. Jedino se sestra brine za njega. Unatoč svemu Gregor je usamljen jer osim sestre on nema nikoga, cijeli njegov svijet je mala soba iz koje nesmije izaći. Jako se bojao oca koji ga je mrzio i htio je učiniti bilo šta da bi ga se riješio. To se i dogodilo, on je bio krivac za njegovu smrt kad ga je pogodio jabukom u leđa. Mama ga je također voljela, ali upravo zbog toga ga njie željela vidjeti jer nije podnijela sve to.

Zaljučak:
Kafkin je svijet apstraktan i anormalan. Za njega sve što je normalno je anormalno. Okolni likovi u Kafkinim romanima smatraju junake funkcionare u obliku šahovskih figura. Međutim te figure žive u svojim nepojmljivim zakonitostima i umjesto da im koriste pripremaju im neodgodivi mat. Svijet u kome je Kafka vođen i u kome je on živio jest onaj Staroga zavjeta. On je taj svijet napustio, ali ga se nije riješio, transponirao ga je u svoje vrijeme, zapravo ga je učinio bezvremenskim. Posebna značajka svijeta Starog zavjeta jest apsolutni suverenitet božiji. On je slobodan na strašan besprigovoran način.

Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:22:00 | 0 komentara

ULICA PREDAKA - Sunčana Škrinjarić
1.BILJEŠKA O PISCU

Sunčana Škrinjarić je jedna od najznačajnijih hrvatskih književnica rođena 1931. g. u Zagrebu. U brojnim njenim djelima (Ljeto u modrom kaputu, Kaktus-bajke, Svaštara, Ulica predaka, Pisac i princeza, Slikar u šumi), namijenjenima djeci i odraslima, do izražaja dolazi njena mašta, njeni osjećaji prema vremenu djetinjstva i ljubav prema prirodi. Njene priče, uvijek zanimljive i maštovite, često su služile kao scenarističke podloge za filmove i televizijske serije.

2.MJESTO I VRIJEME RADNJE

Mjesto radnje: Zagreb

Vrijeme radnje: Predratno i ratno doba 2. svjetskog rata

3.KRATAK SADRŽAJ

UVOD I POČETAK :

U prvom dijelu knjige upoznajemo Tajanu i svijet u kojem živi. Upoznajemo njezinu majku, “novoga tatu”, teticu i ostale likova iz njenog života, vidimo njezine probleme, ljubavi, svakodnevicu u školi i kod kuće. Otkrivaju se i druge pojedinosti, pa tako upoznajemo njene učitelje i vršnjake, odnose drugih ljudi prema njoj i obratno.

Polako saznajemo njene tajne, strahove, želje i sve po čemu se razlikuje od ostalih.

ZAPLET :

U zapletu uočavamo njenu oštroumnost, radoznalost i otuđenost od drugih. Knjiga počinje govoriti o Tajaninim mislima i maštanjim, njenim lutanjima u svijetu odraslih, putovanjima po zavičaju i lutanjima po prirodi. Počinje II. svjetski rat, a Tajana sve više duševno sazrijeva i zanima se za život drugih. Odlazi na more, gdje upoznaje mnoge nove ljude, sreće novu ljubav i doživljava bombardiranje Splita.

VRHUNAC :

U najuzbudljivijem i najboljem dijelu knjige se Tajana vraća kući, njezin poočim odlazi u vojsku, stanje u njenom domu i kući se pogoršava. Događaju se česte uzbune, Tajana se upisuje u gimnaziju, a ljude počinju ocjenjivati po pripadnosti, prema Židovima se odnose na poseban i drugačiji način, pa tako nestaju i neki njezini učitelji i rođaci. Stječe prijatelje i upoznaje nove ljude, sve se naglo mijenja u tim teškim ratnim okolnostima. Tajana, naime, nije previše time opterećena, većinu vremena provodi sa svojom teticom ,koju su na neki način odbacili, Tajanini roditelji se neprestano svađaju.

RASPLET :

mio. osjeća se odbačenom. voljela je i medvjeda. njuška mu je okrugla.Kroz rasplet knjige pratimo prestanak rata. Ostali ljudi i događaji izvan toga svijeta je nisu uopće zanimali. Na samome kraju knjige.” Izvan toga svijeta nitko je ne shvaća.”On je dlakav. uši malene. Tajana je voljela neke ljude. 4. jer je u siromaštvu njena duša slobodnija. ona je mogla zapaziti i uočiti više od ostalih. pogotovo kako se odnose prema onima koji su njoj zanimljivi i zabavni. ispunjenija. Tajana se u bogatstvu osjećala zarobljenom i njeno unutarnje bogatstvo nije postojalo.. U njezinom svijetu razumije je samo njezin medvjedić i nitko je ne poznaje kao on. roditelji su se pomirili. Tajana dobiva malog brata. Ipak.PSIHOLOŠKA KARAKTERIZACIJA TAJANE Tajana je na neki način posebna djevojčica i mislim da je to razlog njenog ponašanja kao da je u “svom svijetu”.. od svega bogatstva postojao je samo medvjed. Zato je ona voljela biti na selu.oh.. (”. jedina sreća u tom bezdušnom djetinjstvu i zbog toga joj je prirastao srcu. no niti ona ne shvaća druge. Mala ga povlači za uši. ne ljude koji su bili bogati već one koji su imali bogatstvo u srcu. Tajana nije željela živjeti u bogatstvu. dosta tog nabrajanja.. jer su tamošnja djeca bila sretnija. Taj medvjedić joj je bio jedini oslonac. Nije bila zaokupljena razmišljanjima običnih ljudi i na kraju. moli ga da oživi u velikoj kući u kojoj je sve mrtvo.”) . jer i on je bio više od oslonca. Tome je djelomično koristila njena maštovitost i oštroumnost. Zato je ona voljela teticu iako su svi govorili da joj je ona loše društvo. i on je bio simbol topline u tom ledenom vremenu. SOCIOLOŠKA KARAKTERIZACIJA TAJANE Tajana potječe iz jedne bogate obitelji gdje ima sva materijalna dobra i gdje joj ništa ne bi trebalo nedostajati. pravi otac joj se vraća nakon 12 godina i cijela obitelj sve počinje ispočetka. meke.

Ona nikada u tih 12 godina nije vidjela svog oca.TEMA Tema : Ratno doba. predstavlja tugu u hladnom djetinjstvu. ne razumije dobrotu i ne prihvaća iskrenost. citat. jer govori o djetinjstvu koje je malo tko proživio. str.IDEJA ILI PORUKA . Zanimljiva je i metaforičnost romana. oholosti i nečeg mrtvog. nečeg što je razrušilo cijelu obitelj i njen sklad. škrtosti.NAJZANIMLJIVIJE U ROMANU. Zanimljiv je cijeli roman. podrške. okrnjeno srce koje nitko ne vidi niti pokušava vidjeti. Cijeli je Tajanin život simboličan. a ono je zapravo bez ljubavi. svjetski rat i djetinjstvo djevojčice Tajane 7. bez bliskosti. METAFORIČNOST. nije bila potpune sreće jer joj je nedostajala obitelj.5. 6. Njezin otac je predstavljao na neki način taj kamen. Razbijanje tog sklada dovelo je do problema u Tajaninom djetinjstvu. njezin otac. promukao i odbojan : To je bio tvoj otac. Svi bi pomislili da je u bogatoj obitelji djetinjstvo najljepše. već grubo i okrutno. (”Zvuk kamena bačenog s ulice u sobu . Zveket stakla i majčin glas. kao npr. jer svaki predmet u ovome romanu ima svoje preneseno značenje.9). predstavlja prošlost koja ne može biti obnovljena. Ona je tražila utjehu u medvjedu kao simbolu topline i nečega što je sasvim njeno. II. To nije djetinjstvo koje bi netko očekivao da bude lijepo i bezbrižno. kao simbol bezdušnosti.”.

33 “…samo su hitlerovci imali veze s Hitlerom. str. bez sigurnosti. kao platonska ljubav. da se oslobodimo od duhovne ograničenosti i da nikome ne poželimo tako nešto kroz što je prošla Tajana 8. kao mačekovac i frankovac…”. str. Pitao sam se : “Da li će se Tajana vratiti životu i odraslima nakon onoga što je život njoj dao? Da li će Tajana ipak uspijeti nadvladati to zatočeništvo svog duha? Hoće li uspijeti izvući najbolje u budućnosti i tako pokazati drugima što je ona željela?” No.citat. nezadovoljstava. jest kako sve to opisuje jedno djetinjstvo puno sukoba. to možemo samo nagađati i čekati da nam autorica dade naslutiti odgovore na takva pitanja. 9. bilo je očigledno da taj čovjek postaje važniji i da to ima veze s ratom…”.IZDVOJI PROBLEME KOJI SU TE NAJVIŠE ZAOKUPLJALI DOK SI ČITAO ROMAN Misli koje su mi se vrtile po glavi cijelo vrijeme dok sam čitao knjigu. To je djetinjstvo koje si ne mogu uopće zamisliti. sami odrasli ljudi koji su pričali viceve i govorili o politici.33 . bez ljubavi. Politika je bila još jedna nerazumljiva riječ.IZDVOJI NAJZANIMLJIVIJE KOMENTARE KOJI SE ODNOSE NA : a) Politiku “…inače društvo joj je bilo strašno dosadno.Ideja ili poruka knjige jest da sačuvamo iskrenost djetinjstva. citat.

”. ali nekako svjetlije i manje bolne. ali bezbrižna i unjihovim kućercima bilo je veselo. citat. ne bi se dovoljno zahvaljivala na darovima. a to je bilo i točno.57 “…taj Hitler neće mirovati.36 “Tajanina predstava bila je uvijek kratka. nije htjela biti kao tetica. traži se svjedodžba o arijevskom porijeklu. pa su se opet i smirili. osim za Božić i za Uskrs. ona je uvijek mrzovoljno šutjela.”. odgovarala sa da ili ne . nije bilo iznenadnog maženja. milovale i ljubile svoje dječake i djevojčice. odrasli su stalno govorili o politici…”. to je novi Napoleon . sigurnosti da dolaziš u dom gdje te čekaju. vikali su i praskali. važno je i tko ti je bila baka i djed. majke su često puta u prolazu. kiše poljubaca. str. očevi su držali djecu na koljenima. citat. kao uzgred.14 .“Ali rat je bio svuda oko njih. Hitler se motao vrlo blizu. djeca su bila bosa. pa čak i šukundjed…”. teško onome tko je Židov.citat.47 c) Odnose među ljudima “…uvijek je govorila ono što misli i zato su je smatrali zaostalom. str. kao hladna i mrtva riba. a to je bilo nekako službeno. razgovarala je s prosjacima i djecom koju je njena mama smatrala ciganskom. zapravo nitko nije morao ništa donijeti.str.citat. zahvalnost je ljigava stvar. str. citat. Tajani se činilo da je nikada u životu nitko nije poljubio. str.”. mama je rekla da se ne zna ponašati. izbijale su svađe. 75 b) Kulturu “Tajana je lutala gradom i upoznavala razne ljude.

nastupaju strašna vremena. osim za Božić i za Uskrs. bit će rata. Tajani se činilo da je nikada u životu nitko nije poljubio. a novi tata bi za stolom govorio. uvijek su zli ljudi dobro prolazili osim u nježnim. zar ne shvaćaš. ali nekako svjetlije i manje bolne. a onda nam je svima odzvonilo. majke su često puta u prolazu.”. na svijetu moraju živjeti samo visoki. ona je mamina prijateljica i nikakav Hitler se ne može u to miješati.citat.str. razgovarala je s prosjacima i djecom koju je njena mama smatrala ciganskom.78 .citat.”. kao uzgred.14 “Tajana je lutala gradom i upoznavala razne ljude.76 “…samo se sirota Edita Goldberger bojala i nije htjela doći. djeca su bila bosa. ona je Židovka.74 “…Edita Goldberger ulazi u njihovu kuću. vikali su i praskali. kiše poljubaca. milovale i ljubile svoje dječake i djevojčice. očevi su držali djecu na koljenima.citat. a mi ćemo u njemu uživati. citat.str.str. kakve su to ludosti. izbijale su svađe.“Dobrota se prezirala. nije bilo iznenadnog maženja. to je značilo da je ona Židov…”. pa su se opet i smirili. a poslije ni to neće biti potrebno. nju treba izbjegavati. jednostavno bacit ćemo suvišne ljude u smeće. sigurnosti da dolaziš u dom gdje te čekaju. lijepi i plavi ljudi.citat. neki robovi će ga obrađivati kao u starom vijeku.str. str. što si bolji to ti manje vjeruju. svijet mora biti divno uređen. morala je nositi sprijeda i straga veliku žutu zvijezdu. mora se čuvati čistoća rase.”. a to je bilo nekako službeno. poučnim pričama.”.36 d) Odnose prema Židovima “…Edita Goldberger dolazila je samo u sumrak. ali bezbrižna i unjihovim kućercima bilo je veselo.

nosila je žutu traku i židovsku zvijezdu. .“…o tome kako je nestala Edita Goldberger. no to ti je tak. ljudi u svakodnevnom govoru koriste i neke izraze iz njemačkog jezika. dolazila je uvijek u sumrak. nikada po danu.str.MIŠLJENJE O KNJIZI Ovo je vrlo osjećajno ispričana priča o jednom djetinjstvu i teškoj svakodnevici u predratnom i ratnom razdoblju. a i ona je bila preveč škrta. gdje se radnja priče odvija.88 10. samo je grosmama bila dobra. drago moje dete. uvijek je bio prisutan utjecaj Austrije i Njemačke pa se to odrazilo i na jezik stanovnika ovog dijela Hrvatske. 11. 103). Autorica je uspješno prenijela radnju i djetinjstvo jedne djevojčice koja raste i sazrijeva u jednom preteškom vremenu. Time nam je priča postala bliža srcu i sigurno neće biti zaboravljena. Također su vjerno preneseni Tajanini pogledi na život i njeni stavovi prema problemima s kojima se susreće. uglavnom u žargonu. a Tajana je jednom vidjela kako ljudi za njom pljuju i kunu.JEZIK ? ZAŠTO GERMANIZAM ? Jezik koji se koristi je svakodnevni.”. moraš se šmajhlati…” (citat str.citat. “…Tvojoj mamici je uvijek išlo kak po žnorici. Na ovom tlu. Iako se radnja odvija u Zagrebu. I pokojni tata je bil šuft. Ona je dolazila mami u posjete. a meni nije niš štimalo i samo su me nacukavali sim i tam.

Pisao je još od ranih dana i to liriku i epiku. poziva Ivicu. gdje mu rođak (kumordinator Žorž) službuje. nedaleko od Marije Gorice. oženio se. živio u oskudici. koji. nakon toga je mladić . Likovi: Ivica je u početku naivni mladić. u kojoj želi s njim živjeti. s brojnom obitelji. Ipak on voli selo i svog oca i majku. nalzi se i spis Ivice Kičmanovića. Oni raskidaju. u Celinama kraj Sutle. kojine pristaje. Ivica se zaljubljuje i jednom ga Mecna zatekne u Laurinoj sobi. Prisilno odrasta u rezigniranog čovjeka. Laura osniva hajdučku skupinu. te nakraju završio u Vrapču. Svoje dane provodi u književnosti i borbi za egzistenciju. Ivica se opija. Fabula: U registraturi. siromaštvo i seoski mentalitet. ubija Ferkonju i bježi. koji s vremenom odrasta patnika. rad.g. a od oca saznaje da ga Laura vara s Mihom. i realističkim mozaikom. Na svadbi otima Anicu i ubija ju u šumi. Odlazak u grad ga mjenja. među hrpama sličnih spisa. a zaljubljujew se u Anicu. a kasnije ga je život učio na sve gore i gore stvar. siromaštvo ga je primoralo da ostane na selu. Laura odlazi na selo i diže kuću kraj Ivičine. Zbog toga mora napustiti grad i Lauru. Na kraju je uhvaćena. U djetinjstvu je bio sretan. prosinac 2004 23:21:00 | 0 komentara U registraturi . smatra se njegovim najvećim djelom. Odlazi u grad. te je njen integritet sačuvan. među ostalim.Ante Kovačić Bilješka o piscu: Ante Kovačić je rođen 1854. Bio je bistar seoski dječak i to ga je dovelo u Zagreb u kuću Mecene. Njegov lik kao i ostali prolazi kroz promjene. Putovao je po hrvatskoj. U početku je zbunjeni dječarac koji ne shvaća sve što se događa oko njega. romane… Smatra se najistaknutijim predstavnikom hrvatskog realizma. sadrži i tajnu Laurine prošlosti. rastegnutog na više strana koji ne pronalazi svoj unutrašnji mir. On se želi odškolovati do kraja. dok ga zagrebački kaninik nije stipendirao do studija prava. članke. a Laura i Miho nestaju iz sela i natanjuju se u dvorcu u koji Miha dovodi Ferkonju . U gradu se Mecena razboli i Laura mu mjest lijek daje otrov.Objavio lektire u 29. Iako darovit učenik. Spase samo kovčeg. pipovjetke. ali eksplicitno mu je zabranjen svaki komentar. O djelu: U registraturi je svojevrsna biografija pisca. Prisiljen je na skromnost. koji shvaća okolinu. potpali registraturu i izgori. Nakon toga dolazi faza mladog štićenika. Ivica tu upoznaje život kada dolazi Laura. a Žoržovom nepažnjom izbija požar.čovjeka iz Laurinog djetinjstva.

a cijelo djelo je naizgled lažno i dvolično. Laura je ključni faktor Ivičina života.Njena privlačnost ga u isto vrijeme i privlači i odbija isto tako kao što i on nju privlači i odbija. pretvaraju se. Njegov dobar glas počiva na neobjašnjivoj činjenici da ljudi imaju visoko mišljenje o njemu (bar oni koji ga ne poznaju). dok je on u stvari samo Mecenin rob. skrivena je razbludnost i hedonizam. Među ostalim ona je i glumica i to takva koja glumi iz osobne koristi. te stoga mislim kako ovo djelo laži govori jednu veliku istinu. On je oličenje nesklada između želje i stvarnosti. Kumordinator Žorž je lažni lik. Ona je jako emocionalno ili jako mrzi ili jako mrzi. Likovi lažu. Mecena je lažni dobročinitelj. bez vidljivog cilja na obzoru. Mjesto i vrijeme radnje: Radnja se zbiva u Hrvatskoj u 19. Laž je prisutna svuda.uhvaćen u koštac s dvije žene.To po meni daje jaku uvjerljivost i snagu djelu. Ipak to nije baš toliko čudno ako se uzme u obzir da je i on jedan glumac. npr Učenje govora. Takvi sukobi su od nje učinili nladhno neemocionalno biće. Malo o djelu: O ovom djelu naturalizam je izražen u svoj svojoj grubosti i jednostavnosti. fabula je izražena pomoću hrpe laži. da bi na kraju završio kao neretni alkoholičar. Laura je lik pun suprotnosti i unutrašnjeg nesklada. koje na kraju završi hajdučeći uokolo.st. i pokazuje čovjekovu želju da se pretvara da je ono što nije. ali sasvim dostatan da zavara okolinu.isto kao i Ivica. Njegova stvarna uloga je da se ulaguje Meceni. Njegov prividni sjaj zasljepljuje seljake. Iza njegove površinske kreposti. njegova prva ljubava i famme fatal. Njezin životni put pun je razočaranja i ona na kraju ostaje nezadovoljna . U stvari je priglup i dvoličan čovjek. nade su lažne. a to se vidi u svakodnevnim prilikama. Ne toliko velik kao Laura. .

s iznimno opsežnim i raznovrsnim književnim opusom.). Četiri razreda gimnazije završio je u Zagrebu. Jedan je od urednika časopisa “Republika” (1945.. te enciklopedist..POVRATAK FILIPA LATINOVICZAGLEMBAJEVI 1. pa u Zagreb.-1913. U književnosti se javlja 1914. “Pečat” od 1939. “danas” izdaje 1934. do ljeta 1921. prosinac 2004 23:20:00 | 0 komentara MIROSLAV KRLEŽA . Njegov književni razvoj prošao je više mijena. Pučku školu završio je u Zagrebu (Kaptol). Prva je romantično-simbolička (1914. slijedi ekspresionistička (1918. Austriju. Pjesnik je. središnja je osobnost hrvatske književnosti 20. Dvije godine je zatim na vojnoj akademiji u Budimpešti (1911. do 1927. Zanima ga psihološka. memoarist. romanopisac. Uhićen je zbog sumnje da je austrijski špijun i protjeran je u Zemun gdje ga prihvača austrijska pogranična policija. a nakon toga upisao se na kadetsku školu u Pečuhu. ali vojnu obvezu obavlja u Zagrebu. Njemačku. a onda se počinje baviti književnim radom. ali se brzo vraća u Budimprštu.-1918. “Književnu republiku” objavljivao je i uređivao od 1923. BILJEŠKA O PISCU Miroslav Krleža (1893. Osim višemjesečnih putovanja u Rusiju. Rođen je u Zagrebu u obitelji gradskoga redarstvenoga nadstražara.).). kritičar. Bio je mobiliziran 1915. a zatim .-1981. Poljsku i Francusku neprekidno je živio u Zagrebu.) u Rijeci gdje mu je supruga bila učiteljica. do 1940. svjetskog rata obavljao svoje vojne dužnosti. te realistička (1926. Izvan Zagreba je proboravio godinu dana (od ljeta 1920.(drama Legenda).). esejist..1926. stoljeća. Napušta je i odlazi preko Francuske i Soluna u Skopje pokušavajući se prključiti srpskoj vojsci. dramatičar.-1932. Nakon boravka u vojnoj bolnici bio je upućen na bojišnicu u Galiciju.s Your Ad Here Objavio lektire u 29.). Prvi svoj književni časopis “PLamen” tiskao je 1919. putopisac. novelist.). gdje je do konca I. pokretač i urednik časopisa.. Kratko je u zatvoru.

Leda. Artej. Od 1950. Knjiga lirike. Na rubu pameti. Tijekom II. Lirika. Golgota. Simfonije. Njegov je život pod ustaškim režimom bio stalno u opasnosti. STVARALAŠTVO: 1. Podatke pronašao u knjizi: “Knjiženvost IV udžbenik za IV. Knjiga pjesama. Gospoda Glembajevi. Zagreb. Balade Petrice Kerempuha. on se nije pokušao priključiti srpskoj vojsci zbog ljubavi prema Srbiji kao što bi se dalo naslutiti iz Pandžićeva teksta. među njima prvenstveno ministar provjete Mile Budak.. Banket u blitvi. Pjesništvo: Pan. Nakon što je Krleža napustio Peštu. tražili su od Krleže da pristupi ustaškom pokretu na što on nije pristajao.o. već joj se pokušao pridružiti kao borac protiv Trojnog pakta u čijem je sastavu bila i njegova voljena Hrvatska. II. U agoniji. ako negdje pogrešim). Novele. Saloma. Nakon što je proglašen austrijskim špijunom život mu spašava crnogorski činovnik čije ime nažalost ne znam. Pjesme I.. Zastave. razred gimnazije” Izdavačko poduzeće:Profil International d. svjetskog rata Ustaše. 3. Michelangelo Buonarotti. Drame: Legenda. . Vražiji otok. U tom je razdoblju Krleža surađivao sa lijevičarskim književnikom Cesarcem koji je kasnije streljan. ravnatelj je Leksikografskog zavoda u Zagrebu.ponajviše socialna tematika. Taj ga je događaj prisilio na pasiviziranje. Tri simfonije. ( Nemajući volju tražiti druge bilješke o piscu Miroslavu Krleži. Proza: Tri kavalira gospođice Melanije. 2. odlučio sam na tu gomilu Pandžićevih gluposti dodati još poneke podatke za koje smatram da su bitni za Krležino stvaralaštvo(Nadam se da će te mi uvažiti. Povratak Filipa Latinovicza. Hrvatski bog Mars.. Nije moguće razgraničiti precizno njegova stvaralačka razdoblja.o. Hrvatska rapsodija. Pjesme III. Pjesme u tmini. Jednom ga je spasio čak i Pavelićev liječnik koji ga je sakrijo u samostan. U logoru. Vučjak. 1996.

Po završetku rata jugoslavenski ministar prosvjete pokušao ga je osuditi na smrt.Krleža nije htio postati niti članom KPJ što će mu izazvati goleme probleme nakon II. no nakon potpisivanja Deklaracije o jeziku 1963. svjetskog rata. bio je izbačen iz CK-a. Život mu spašava predsjednik Jugoslavije Josip Broz Tito koji ga stavlja pod svoj protektorat. Krleža ipak orelazi u KPJ.) .

.POVRATAK FILIPA LATINOVICZA Naslov romana POVRATAK FILIPA LATINOVICZA i prvih nekoliko rečenica upućuje nas na osnovni problem ovog romana.

str.“ Svitalo je kada je Filip stigao na kaptolski kolodvor.” 20. Krleža prustovski ispovjeda Filipovu prošlost i tako od te retrospekcije nastaje ovo Krležino remek-djelo... predstavnik modernog beskućništva i odisejskog lutalice. u svoj blatni panonski zakutak. Dvadeset i tri godine nije ga zapravo bilo u svom zakutku. se nakon dvadeset i tri godine vraća u prostore svoga djetinstva i rane mladosti. da u potrazi za izguibljenim djetinstvim pokuša naći “pozitivnu podlogu”. prljavog prozora one davne listopadske noći s engleskim kojima. neko čvrsto uporište na temelju kojega da učvrsti svoju ljudsku i umjetničku egzistenciju. a znao je još uvijek kako sve dolazi:” 9. “ A sve je počelo kod ovog sivog. Filip. . str. Drama jedne provincijonalne trafikantkinje! Gavran koji govori francuski! Bankonote na stoljnjaku i ona antipatična stara baba s crnom perikom! Kakva je ono bila drama? Kakav je ono bio tajanstveni osjet u onoj mračnoj palači? Gdje je ono sve danas i kamo se ono sve rasplinulo kao magla? Stojeći uz taj prljavi prozor.

on se počinje gubiti u mutnim slikama svoje ličnosti. to je u njemu rastao proces koji se negdje otkinuo na svoje svrhe.” 36. Filip se gubio u mutnim slikama te nikako nije mogao da se snađe. Kod Filipa zapravo se radi o “paklenom simultanizmu” događaja. izgledalo je tako kao da kroz naše ruke kulja tuđi život u toplim opipima. Upravo je taj simultanitet temeljna slikareva opsesija: Slika se stvara i predstavlja odjednom. a sve te plohe starih igračaka. pa i najmanji smisao.str “ Razmišljajući o sebi i osvome trajanju. Pisac često razbija kronološki tok događaja koji je i ovako već subjektivan čime on pridobiva na dinamičnosti teksta što zahtjeva i pažljivije čitanje. pa je njegova doživljajnost određena karakterom njegovog vidnog kuta. Sve se u njemu raspada na “sastavne djelove”. a postaje sve teže i sve zamornije. “Život počeo se u Filipu topiti na sastasvne dijelove: u njemo je neprekidno rastvorno. analitičko raspadanje svega počelo da raste sve nemirnije. i to već prilično dugo traje. a ne postupno. svi ti dršci napuklog . o svojim počecima i međama svoje ličnosti. jer ovdje je riječ o neoimpresionističkom slikaru. Sve te filipove opsesije. To kontemplativno uništavanje svega što mu dolazi pod ruku ili pred oko pretvara se polagano u ideju što je satala da ga progoni iz dana u dan sve intenzivnije: pred njegovom vlastitom predodžbo o vlastitom subjektivnom životu počeo je da nestaje svaki. Doista. Njegov vlastiti život negdje se otkinuo od svoje podloge i stao pretvarati u fantom koji nema nikakva razloga da postoji. i sada se već dulje vremena sve samo od sebe kreće u smjeru rastvaranja. unutarnji nemiri dostižu kulminaciju u trenutku kad on posumnja u svoje umjetničke vrednote.Senzibilnost Filipova prvenstveno je izražena likovno.odnosno nastojanju da se obuhvati prostorna i vremenska istovremenost događaja.

. odmah ispred sivog i mutnog stakla. naziva samoga sebe “sobom”. prosijed. gleda u kavanu jedan čovjek. i trzaji. ispijan. u prvome planu. nosi to svoje mutno i sasvim nejasno “ja” u sebi godinama. umoran..... plitke građanske mjere! Po čemu bi on mogao uvjeriti “sebe” s nekim izvjesnom. tako čudno trepetljivo: biti subjekt i osjećati identitet svoga subjekta!” 40. tako neodređeno. uzrujan./ A tu.porcelana. blijed. kako ga steže srce.boli glava./ Čudno! Sjedi takav jedan neodređeni “netko” u jednom ogledalu.. str. Taj čovjek sumnja u identitet svoje vlastite egzistencije /. s dubokim podočnjacima i gorućom cigaretom na usni. osječa kako mu je mučno. /. najpovršnije oznake! Konvencionalne. te pukotine pod jezikom na rubovima starih čaša.41. izvan svake sumnje pouzdanom garancijom da on to doista mjeri “sebe”? Po licu? Pa to se lice potpuno izmjenilo! Po kretnjama? Te njegove kretnje danas to su kretnje sasvim drugog čovjeka! /. sve će to biti ništa drugo nego odgovaranje na stara i davno pročitana pisma. . puši. i pisama. “ Ime i prezime. stanje oko izvjesnog imena i prezimena./ i sve je tako pogodbeno. ustreperen. koji pije mlako mlijeko i razmišlja o identitetu “vlastitog ja”../ /.” 143.. sjećanje na stare krivnje i mučenje nad tuđim bezizlaznostima. neispavan. to su samo nekakve vanjske. i klečanja. Taj čovjek sumnja u identitet svog “vlastitog ja”.. a gadi mu se pušenje.str.

glupa. lažljiva. Kyriales ipak ponekad pretjeruje u svojim zaključcima i poredbama što mu možda i daje negativne atribute. on je dermatolog i oringolog. majmunska zvijer! Najsmiješnjija među životinjskim vrstama. odnosno liječnik. str.” 160. da Filipove sumnje i zanose.Vi profesorice Benjak. Bestidna. Kyriales nije “diabolički lik” kako ga Vi nazivate. naprosto “isjeckao” Grk Kyriales čime sa ja i slažem. Istina je da Kyriales ponekad govori demonski. dok čovjek koji se prežderao da mu se od sitosti diže utroba . moglo bi se reći. i da sve Filipove tjelesne i duševne snage atomizira u prašinu i potpuno bezvrijedan pepeo”. sigurno je majmunska vrsta. oblizuje se zadovoljno. a koliko je majmun bliži posrednom i logićnom životu čovjeka? /. No ne slažem se sa Vašom tvrdnjom da je on “DIABOLIČKI LIK” jer on u toj kostanjevačkoj drami po sve slabiće i zbunjene dekadente odigrao presudnu ulogu i kako Vi kažete “uzmorao je da razara sve Filipove zamisli. gladne. racionalizmom i čvrstom logikom sudova atomizirao i pretvorio u bezvrijedan pepeo Filipov idealizam i subjektivizam. tvrdite u vašoj diplomskoj radnji na stranici 7. razuman i racionalan.još uvijek ždere i. ali se njega zato ne smije smatrati demonskom ličnošću. čovjek je čovjeku čovjek. u prirodi. da mrvi njegove istine i zanose. .. ali u svim tim njegovim tvrdnjama postoji pomalo karikirana istina: “Čovjek je životinja u svojoj pojedinačnoj osamljenosti savršeno tužna. sebi slične životinje./ Ta zvijer je proždrljivija od hijene jer hijena prežderana strvinom pokraj smrdljivog mesa može da zaspi.. a za liječnika se znade da treba biti objektivan. gotovo deplasirana! U stadu živeći već prilično dugo. okrutniji namie od svake druge zvijeri. zlobna. pa prije svega on je obrazovana osoba. promatrajući oko sebe druge. već je on svojim objektivizmom. pa čak i osvjedočenja da je slikati potrebno i moguće. divlje.

odakle su došla ta lica? /. i onda moralizirajte! Tko su ta lica. odnosno pro dogovaranju na prethodno postavljeno pitanje potrebno je naznačiti odrednice Filipova stanja: 1... stara vještica što diže prašinu. u . blatan. “Oči su joj bile otvorene. i jastuci. te činilo se kao da gleda”. str. kobna izolacija od svake stvarnosti 3.. sve sami detalji oko njega “Sve sami detalji oko njega: razmočena kifla. mokar kao utopljenik utrčao u Bobočkinu sobu gdje je sve bilo krvavo: i posteljina. a još ni dan današnji ne znam. ozvolite pogledajte te svoje divne slike. Pri samom određivanju Filipa. točnije logikom sudova.216. /./ Tko je od tih tipova u toj paklenoj knjizi moj otac ?” 215. moja mladost ostala je razorena zbog te tajne. tko mi je zapravo otac! Čitavog sam se svog djetinstva grizao nad tim pitanjem. 2. i njena svilena bluza../ -Na.-pitanje je koje se nameće već prilikom čitanja prvih stranica romana. razderan. Platona te objašnjava njihova učenja. ja sam navršio četrdesetu godinu. posterioritete. a na kraju ove povijesti jednog slikara. dalje Kyriales objašnjava aperioritete. Objašnjava Kantove Kategorije vremena i prostora te na kraju bavi se i logikom.Pojavom Kyrialesa roman postaje i filozofski jer Grk spominje filozofe poput Kanta. gledajte te svoje slike. rano jutro i umor u člancima prstiju. on priča o oblicima spoznaje. TKO JE FILIP LATINOVICZ ?.. ugledamo njega koji je krvav. nerješeno pitanje tko mu je otac: “ -Evo. cvrkut vrabaca.

slikati zvukove i mirise ( dodano 18. Svi samo detalji i neki neizrecivo težak. u rukama. 5.” 217. ) 8. a slike su nezamišljive u svojoj savršenoj realizaciji bez zvukova i bez mirisa!” 46. neshvatljiv umor. sve je ostalo ozlijeđeno od prvih gnjiloća u kojima je nestajao. 4. .str.) 6. u svemu.tjemenu. trajne ozlijede od prvih gnjiloća “ Čitavo njegovo djetinstvo.str. njegov karakter.str. 7. morbidne ideje o ženstvu ( str. nego i on sam. nakon ispitivanja iz hrvatskog ) “ Slikati zvukove i mirise je nemoguće. i ne samo djetinstvo. biti subjekt i osjećati identitet svoga subjekta ( str. u mislima. sve što je bilo važno u njemu i u njegovom životu. nesnalaženje u zbivanjima 5.” 28. travnja 1997.

moto je romana. Pisac kao da muči svog junaka. gažena i pljačkana “po svetom zakonu dragog Boga”. jednog doba na zalasku. Zdrava. tragični svaki na svoj način. osnovni je problem ovog romana. bezlično trajanje.. Čemu bi ovim ljudima bile potrebne slike? /. U toj panpskoj baruštini postoje dva distantna svijeta.. ./ on prisluškuje razgovorima uličnim već godinama i još nijednom ni jednog prolaznika nije čuo gdje bi govorio o slikarstvu. kronično bolesna. ništavilo. spremna da izdahnu. str. od njihove gospode doktora. propadanje u blatu. Zaostalost. U Filipu pokrenuto je nekoliko mučnih slojeva svijesti i podsvijesti. što roman započinje retrospektivno. već karakteristićnosti momenta u kojemu je djelo nastalo. Želio ga je produbiti. što pisac pronalazi požar psiholoških kompleksa. “Povratak Filipa Latinovicza” predstavlja uski nastavak. jedva gmižu. Leone je prikazan u zadnjem stadiju. prolaze ulicama gradske gomile. sa kerempuhovskim mentalitetom. degenerirana. a gospoda u svojim trulim kurjama. seljačka narodna masa. u kulminaciji užasa. njeno jadno stanje.” 33. kada progovara njegova otrovana krv. u trenutku njegovog kobnog akta. Krleža kao da nije bio zadovoljan onim što je rekao Leonom Glembajem. jednolikost života. prikazati sve njegove momente postojanja.9. gradskoj gomili slikarstvo je potpuno suvišno “ Eto. Glembajevsku klan farovsku sredinu upoznajemo preko neoimpresionističkog slikara Filipa Latinovicza. produbljenje glembajevsko-klanfarovskog života. propadanje jedne epohe. nestaju u sumraku i slikarstvo im je potpuno suvišno. Fili još je tragičniji lik. realnost hrvatske provincije.

te se posvetio ozbiljnom studiranju filozofije i nauke.. a djelo je napisao uspoređujući francusku sa engleskom književnošću. a knjiga javno spaljena pred pariškim parlamentom kao drvo koje stoji u suprotnosti s religijom. odbacili i one sada životare na ulici. pa i one iz salonskog života mogle bi biti lik za novi roman. karaktera. Postoji u njima nešto osjećajno. U gradaciji. koji je izvrgao ruglu samog regenta. On je u ovom djelu dao takvu sliku francuskog apsolutnog feudalizma. pa već u prvom koraku dolazi u sukob s režimom i u 23. ali su ih ljudi izigrali. To su lažne dame. filozofa i naučnika. Žena u romanu zauzima posebno mjesto. Drugi tip žene predstavljaju nesretne.postepeno. Književnošću se počinje baviti jako rano.g.g. Našao se u krugovima najistaknutijih književnika. života morao je biti u tamnici 11 mjeseci u Bastilji zbog jednog epigrama. našao je mnogo onoga za čime je uzaludno težio u Francuskoj. Šta je to za njega značilo. koje su mogle i nešto postati. književnosti i u filozofiji. . Pisac kao da ruši njihov mit. sve teže. Ono što je Leone doživio u rasponu jedne noći. prevarene djevojke.g. da je izdavač francuskog izdanja odmah uhapšen i strpan u Bastilju. snažne orkestracije uspomena. imalo je presudan značaj za njegov daljnji život i misaoni razvoj. Način na koji joj Krleža prilazi veoma je rijdak i izuzetan. prosinac 2004 23:20:00 | 0 komentara Candide . slušao je prazne salonske razgovore. U Londonu. ali ih je život izopačio i kao takve propadaju Svaki karakter predstavlja temu za sebe. U literaturi žene ili majke predstavljaju svetinje. Ali taj svoj talent slobodoumlje. Svoja prva književna djela Volteire je ustvari počeo pisati u Bastilji te po izlasku iz zatvora ubrzo dolazi u novi sukob s vlastima. do krvavog završetka. Filip doživljava korak po korak. u porodici siromašnog plemića u Parizu. To sklanjanje u Englesku. Čudno je zašto on slika toliko pokvarenih žena. od tihog monologa. sa sumnjivom prošlošću.. a pokazuje i neosporan književni talent. Objavio lektire u 29. koja je objavio najprije na engleskom. Sam Volter izbjegao je hapšenje napustivši Pariz. a ispod maske krije se ppokvarenost i grabežljivost. osjećao se kao čovjek koji se našao na slobodi nakon tamnice: u političkom životu . dobrim naravima i uvaženjem vlasti. u sve snažnijem rastu. Jedino tjelo i tjelesno čini ih ženama. kao spas.VOLTAIRE BILJEŠKE O PISCU: Volteiere je rođen 1694. ne dopušta mu da učini svoj fatalni potez. s najviše gađenja. pokazala su Filozofska pisma. a zatim na francuskom 1734. Ovim “damama” pisac prilazi s najviše mržnje. te se je morao skloniti u Englesku. U njihovoj obradi postoje razlike u stupnju pokvarenosti. Filip se kretao u moralno pokvarenom društvu. u bijednoj krčmi prodajući svoja tijela.

koju je htio osnovati. Volteir neprekida niti na trenutak svoj književni rad. Unatoč tim silnim progonima i kaznama. *Za sobom je ostavio ogromno književno djelo.. dakle kao francuski prijevod jednog njemačkog djela. Ali to prijateljstvo nije moglo dugo trajati. koji je već ranije činio sve da pridobije Voltiera da živi na njegovom dvoru. Ali to je bio i kraj. Na njenom imanju on je proveo punih 10. To je bio pravi trijumf. i 1743. Pruski kralj – filozof.g. bio je predstavljen francuskim čitaocima kao prijevod s njemačkog od g. prosvjetiteljsko podrijetlo. skrasio se u dvorcu Fernej. Na naslovnoj strani prvog izdanja.g. ali ni cenzori Luja XV. Taj dvorac je kupio za stare dane. i kad je nešto popustio apsolutizam u Francuskoj. Oduševljenim čitateljima. Tek kad je umro Luj XV. bio odbijen).g. jer nekoliko mjeseci kasnije umro je na obali Sene. Ali u to čitatelji nisu vjerolvali.g. ostalo je samo da nagađaju pravog pisca i to prvima da ga još više cijene. zato što nije smio ići u Pariz. koji mu je nanio mnogo zla. razjasniti stvari. kao da je samo čeko ovaj trenutak. doktora Ralfa. Kandid. jer ga je čitav Pariz dočekao na nogama. U Fernej se počelo hodočastiti. Poslije kratkotrajne blagonaklonosti dvora. Ali ona ubrzo umire.. Fridrih II. a Volteir nije imao nikakvih prigovora da igra ulogu nekrunisanog monarhaknjiževnosti nove filozofske religije. a znalo se zašto je pisac morao kriti svoje ime. koje se pojavilo u Ženevi u siječnju 1759. Ponudio je Voltieru da dođe u Potsdam i kad se ovaj odazvao pozivu. nagradio ga je raznim nagradama i počastima. bogatog književničkog stvaranja. učinivši svoj dom književnom prijestolnicom Europe. I upravo u to doba bio je napisao Candida. i u njemu je bio proveo cio ostatak svoga života.g. već ga je ponovno bacila u nezavisnost. ponovno se vratio u svoj rodni Pariz. *Njegov protuslovan životni put u odrednicama: prosvjetliti ljude. što mu je i pribavilo prijem u Francusku akademiju (pošto je dvaput 1734. sa dodacima koji su nađeni u doktorovom džepu kad je umro u Minhenu ljeta gospodnjeg 1579.Utočište i zaštitu dala mu je njegova prijateljica madam di Šatle. Ne samo da ga je duboko potresla njena smrt. kao i uzbuđenim cenzorima. osloboditi put nepotrebnih stega i braniti pravo čovjeka na vlastito mišljenje O CANDIDU: Candid je napisan prije otprilike 2 stoljeća. I svojim sadržajem i svojim stilom Kandid je otkrivao svoje francusko. na granici između Švicarske i Francuske. morao je da napusti Francusku. kralj je pokazao svoje pravo “prosvećeno” vladarsko lice. Lutao je po Švicarskoj i raznim gradovima i dvorcima unutrašnje Francuske. da još više budu privrženi njegovom kritičkom i . Čim se Voltiere usudio da kritikuje kraljeve postupke. jer ga je zbog nekih šala omrzila kraljeva milosnica (madam Pompadur). Volteire se ponovno našao u bespuću. prekoputa kraljevskog dvorca na Tiljerijama. a ne kao djelo francuskog pisca. Nakon objave Candida.

te je tako Volterov Kandid doživio čast da najprije bude spaljen u Švicarskoj. Tako je i sam Volter izmislio tijekom svog života gotovo 200 različitih imena. Kancelar Luja XV. govore razna svjedočanstva. Zbog toga ih je dotrajali stari režim nemilosrdno progonio. jednakosti i slobode za neznanjem. ⇒ Kandid je jedan od najljepših plodova njegovog stvaralačkog duha. svojim isticanjem pred narodom.. a svakako više i karakterističnije od svega i pisma dvojice najviših funkcionera tadašnjeg režima. osim spaliti ih. ni prvima ni drugima. te tvrdi da Kandid upoće nije njegovo djelo. . Prvo se sumnjalo u Voltera. O utisku koji je Kandid izazvao kod svojih prvih čitatelja.revolucionarnom duhu. zato što je djelo bilo puno raznih elemenata.. lagan i dugovit stil. gdje je za svoga Kandida upotrijebio naziv g. govoreći kao tužilac pred parlamentom: “Pojavila se nečastiva i osiona sekta koja svoje lažno učenje uljepšava imenom filozofije. Broj njihovih pristaša raste. Režim Luja XV. a drugima da mu se osvete za sva poniženja koja im je naneo bez ikakve milosti i za slobodu koju je sebi izvoljevao da govori istine koje su prijanjale samo za srce ogromne većine naroda. nepravednošću. republikanska cenzura Švicarske uspjela preduhitriti katoličku kraljevsku cenzuru Luja XV. Sloboda misli.. Filozofi su stekli. Pravi pisac. što su razlozi zašto su se u to vrijeme sva djela francuskih pisaca pojavljivala sa lažnim imenima.. Kasnije su se te sumnje obnovile. bio je dovoljno razborit i dovoljno oprezan da se ne otkriva. što je samo doprinijelo popularitetu i izvan Francuske.” Takvi pozivi na uzbunu nisu mogli ostati bez posljedica. spaljujući javno ljihove knjige. *Kalvinistička. Ralf. poštenja. Pošto se nije znalo tko je pisac romana Bezazleni. Sergije.. nije obećavao ništa dobro slobodnim misliocima. to je on!. ništa se nije moglo učiniti. Tek tada su ga prepoznali i počeli vikati: znam taj stil. progoneći ih na sve strane i na sve moguće načine.. bacajući ih u tamnice. međutim. to je njihov borbeni poklič koji se razleže s jedne strane svijeta na drugu. Ali na žalost koji su izrazili tjeralicu za autorom Kandida (čim je izašao). koji je suvremeno izrugivao ruglu "sve svetinje” na koje se oslanjao stari režim. po kome se često i cijela epoha književnosti u Francuskoj nazivala i epohom volterijanstva. kojima je bilo povjereno da budno paze na svako novo književno – filozofsko djelo. bio je pokrenuo pravu hajku protiv protiv svega što je slobodno i kritički mislilo. Države se ljuljaje na svojim vjekovnim temeljima. veliki ugled svepravičnosti i neustrašivih boraca za trijumf znanja. nepoštivanjem. pravednosti.

Zato što je vrlo malo pisaca imalo talent za satiru. Malbranša. a činilo mu se da je najprirodnije da se filozofija izlaže u književnim elementima. a i španjolske književnosti (Cervantes i Grasiana). A što su ljudi .ko i prašina. počevši od Ben Đonsona i Šekspira do Svifta. On se predano trudio da pozna i sve ono što je najznačajnije u nauci. A tu su i Engleski utjecaji. U tome se koristio metafizičkim sistemima Dekarta. kakav je imao on. o gospode. Spinonce i Galilea. U njima prevladava autorov postupak da kroz priču provjerava. Stoga se Volteirovi tekstovi pobliže određuju kao filozofski romani ili filozofske pripovijesti. za realistički smisao. što lako im je kupiti igračke!" "A što je život . U osnovi svoga stvaralaštva Volteir je sjedinio i galsku duhovitost. Ustvari Volteir je odlučno bio protiv filozofskih sistema. Volteir je osobito jak u satiri. Svoje druge utjecaje Volter je našao i kod Rabilea. Taj književni rod Volteir je pretvorio u satiru naravi. koja se često iscrpljivala u malim i efektivnim romanima. za upoznavanje stvarnosti i djelatnosti. Volteirovi pripovijedni tekstovi u prozi okupljeni su pod nazivom Romani i Pripovijesti. kao i bogatom stvaralačkom djelatnošću. Jako je karakteristično njegovo shvaćanje da svaki metafizički sistem stvari ustvari jedan metafizički roman. a glavna karakteristika tog stila je to da ličnosti koriste samo personifikaciju izvjesna obilježja i pojmove da bi se vidjelo koliko one u sebi nose istinitosti i razuma. ljubav za sve što je ovozemaljsko. Izvedi ga iz ropstva zlopatna . Taj tip filozofije održao se u Francuskoj i do današnjih dana. zagovara ili ismijava određene filozofske zamisli. Fenelona.JEZIK I STIL: O jeziku i književnim rodovima Didro je stalno govorio da je Volteir uvijekdrugi po redu. U njima je riječ o nekoliko filozofskih ideja koje su pojednostavljeno prikazane u obliku svakidašnjih životnih uputa. Taj talenat je obogatio svestranim književnim i filozofskim obrazovanjem." Molba "Izvedi narod moj. onda svakako treba načiniti izuzetak kada je riječ o Volteirovoj satiri.ko i pustara.

ispitivati njegove domaćine i svrhu dolaska psa. u kojima slika našeg čovjeka u njegovim najtežim i najsvjetlijim trenutcima (Divota prašine).Vjekoslav Kaleb Vjekoslav Kaleb (Tijesno na Murteru. prosinac 2004 23:16:00 | 0 komentara G O S T . Osim toga napisao je novele Brigada i Nagao vjetar. Dok su večerali.I ne daj da ti stvar na oblik tvoj U prahu leži. piše romane i kraće proze iz borbe i okupacije. osebujnim stilom i jezikom. Vrsta djela: psihološka novela Mjesto radnje: seoska kuća u dalmatinkoj Zagori Vrijeme radnje: rana jesenska večer Fabularni tijek: Jedne večeri u kuću seljačke obitelji dolazi pas.ko na uzici Od lanaca iz zemlje misirske?!" Objavio lektire u 29. Slobodi da nas vodiš silovno Po svojoj volji . što je rezultat njegovog boravka kao učitelja u kamenjaru kopnene Dalmacije. Bijeli kamen i Mrtvi zvuci. Uskoro su se pojvaili susjedi i počeli znatiželjno i s poštovanjem promatrati psa. Domaćini su se jako začudili. Dok su oni pričali i nagađali odakle je pas i zašto je tu. Već privm knjigama novela (Na kamenju. Frane mu je bacio na pod hrane. Da padnemo na hladna ognjišta! I tko je tebi pravo podao. on je otspavao i otišao. Jednostavno se pojavio na vratima kuće i ušao. Poslije završetka NOB-e u kojoj je i sam učestvovao. U izvrsno komponiranim novelama daje sugestivnu sliku zaostalog sela šibenske Zagore. 1905 . romane Ponižene ulice. Izvan stvari) uvrstio se u red naših najboljih prozaika. Da još nam za nju valja strmoglav Niz ovo gadno brdo smrti. čelom pružeći!" Nezahvalnost "To je dokle zemlja Hanaan?! I zato si nas vukao pustarom. pas je prišao ocu Franji i stavio mu šapu na koljeno.). ali pas nije htio jesti dok mu Mara nije dala hranu na tanjuru. Kompozicija djela: Uvod: U dosadno blagdansko veče obitelj (otac Frane. majka Mara i .

slaboumna kči. te je zbog toga po{ao u vojni~ke {kole. te se ona prema njemu odnosi kao prema uvaženom gostu. ali tišinu i ispražnjenost prekida nenajavljeni gost . Nekako je tih. svečan i bojom se slaže s mrakom. Kći: ona je raščupane kose. Seljani: sviju je strah psa. Gleda ljude napeto. slaboumna. te se tako njegova majka (udovica) nije morala brinuti za njegovo uzdr`avanje. pred kojim su se svi povukli i napravili put. pametna oka. jer su one bile jedine {kole koje je mogao zavr{iti na tro{ak dr`ave. . iako je kao oficir bio sposoban. Ne samo izgledom nego i ponašanjem već je na samom početku jasno da nije riječ o lutalici nego o gospodskom psu pedigriranog porijekla. osjećaju da je on kulturniji. civiliziraniji i nekako u svemu bolji. tankih smeđih ušiju obješenih i priljubljenih uz obraze kao baršunaste krpe. Zbog tog osjećaja ga jako poštuju. čije se ime čak i ne spominje) se sprema na počinak.Petar Preradović 1 TEZA : BILJE[KA O PISCU Petar Preradovi}. Objavio lektire u 29. Analiza likova Pas: Jedini zanimljivi i karakteran lik ove novele je pas. Zaplet: Njegovo prisustvo kod ukućana izaziva strah i poštovanje kao odraz njihovog neznanja i neukosti. U kratkom vremenu koje je kod njih proveo ništa se bitnog nije desilo.. "S vratiju su gladala dva blaga. mimo njih je prošla životna prilika o kojoj su u sivilu svoje svakodnevnice snivali. ali pristojno i očekuje znak dobre volje. Ovelik lovčarski pas prepeličar. mirna i sama kao dvije svijeće na oltaru. No on nije bio zadovoljan svojom vojni~kom slu`bom. Ima pametne oči koji su fascinirale seljane. tek se u mužu probudila lagana nada kako jedan neznatan i čudan događaj može u život unjeti željenu promjenu. ali ga ni ne žele u svome selu.. Epilog: Odlaskom psa." Mara: seljačka žena u kojoj je pas probudio veliko poštovanje. bio je potomak siroma{ne kraji{ni~ke obitelji. duge sive dlake. a oči mu su odvajaju. prosinac 2004 23:16:00 | 3 komentara POEZIJA . On je tih i svojim držanjem i suzdržanim ponašanjem ostavlja dojam nekog gospodina.pas.

Njegove su pjesme u doba Austro-Ugarske. za ~ijega je `ivota prvi put napisan cjeloviti prikaz (u Glasono{i 1865. te sa hrvatskog na njema~ki (Osmana te neka njegova djela). On je svojim pjesmama zasjenio ostale pisce pa tako Ma`urani~a i Vraza. a druga njemica. ponekad je i preva|ao evropska djela. morao je slu`iti stalno izvan domovine. godine. Podatke na{ao: U knjizi "Djela hrvatskih pisaca".@ivot mu nije bio uop}e lagan. Prvi je put Petar {tampao svoje stihove u 26. Zagreb. godini `ivota. Pojavio se u knji`evnosti s mladom grupom iliraca. Po{to se bavio europskom knji`evno{~u. Po{to je bio Slaven. Njegova prva `ena bila je talijanka. te sa ~e{kog na njema~ki. Samo je kratko kao kapetan `ivio u Zagrebu od 1849. sa~injavale najzna~ajniji dio hrvatskih ~itanka za srednje {kole. od Vraza i Preradovi~a". sa kojom je vlast `eljela posti}i najva`nije odgojne svrhe. On je bio jako obrazovana osoba za ono vrijeme u kojemu je `ivio. Tokom svoga `ivota imao je gospodarske i tjelesne brige. Osim njema~kog jezika. te je on zbog toga bio veoma suzdr`ljiv. On je bio prvi hrvatski pjesnik. "Zora". izdava~ko poduze}e. godine pa do 1852. 1954. jer su one bile najprikladnija gra|a. godini `ivota. koji su u vrijeme prvih pothvata i uspjeha ilirizma jo{ bili u {kolama. godine). Me|utim on je u knji`evnost u{ao kao zreli ~ovjek. vrlo je dobro poznavao francuski i talijanski jezik. godine 2 TEZA : PRERADOVI^EVA DJELA ZA [KOLSTVO . i to u sredini koju nije poznao. naprema naprimjer Ma`urani~a i Vraza koji su nastojali {to prije prodrijeti u javnost. te su se njegova djela cjenila kao umjetnine prvoga reda. a osim toga znao je i sve slavenske jezike. Umro je nakon duge bolesti u 54.

svomu glasu sljedi !" • O ljubavi prema domovini: "Zdravo da si. . ^im `elnja cilja se dovreba Opet iz njeg sto mu `elja klije !" • O prolaznosti i promjenjivosti svega na zemlji: "Stalna na tom svijetu samo mijena jest !" Preradovi~eve je pjesme. zdravo bila. religjoznost. Me|utim njegovo stvaranje za {kolovanje nije dolazilo iz njegovog srca. ve} ono je nastajalo sa zadanim i to~no ucrtanim temama.Preradovi~evi su stihovi bili jako va`ni u vrijeme dok je on bio `iv te neko vrijeme i nakon njegove smrti. a osim toga ljudi mu nisu vjerovali jer nisu vjerovali u njegovu iskrenost. smisao umjetnosti te slobodu umjetni~kog stvaranja. Zdravo majko. Zadovolnjo nikad posve nije. domovina mila. Pozdravlja te vjeran sinak tvoj!" • O karakteristici ~ovjeka: "Ljudskom srcu uvjek ne{to treba. {kolski sustav vje{to iskori{tavao. Osim toga na njegovim su stihovima nastavnici knji`evnosti obja{njavali razne pojmove iz `ivota i umjetnosti: domoljublje. On je neke od svojih stihova namjerno stvarao za potrebe u~enja kao naprimjer: • O slobodi stvaranja: "Ne razumije pjesma zapovjedi. zna~enje jezika. jer je u vojisci suprotne dr`ave stekao najve~i ~in. te su one za u~enike bili stihovi na vrhuncu pjesni{tva. U njima se govorilo o svim vrlinama ~ovje~anstva te o te`njama za napretkom. To je zbog toga {to su njegove pjesme za vrijeme Austro-Ugarske sa~injavale najzna~ajniji dio hrvatskih ~itanka za srednje {kole. Slobodna je. zdravo.

U svojim je stihovima na po~etku prikazivao izuzetne li~nosti. Me|utim moramo spomenuti da se Preradovi} knji`evno{~u bavio samo usput. pa tako Ma`urani~a i Vraza. pisanih u duhu romantike i naro~ito pod utjecajem Byrona. isti~e se ve} u vojni~koj {koli. godine drugu pod imenom "Nove pjesme". Kada je u Zadru zapo~eo izlaziti list Zora dalmatinska(1844).3 TEZA : PRERADOVI^EVO KNJI@EVNO STVARALA[TVO Preradovi~ je svoju vojnu slu`bu do`ivljavao kao poslom za kruh. Preradovi} je postao njegov stalni suradnik. zapo~eo je pratiti knji`evno stvaranje iliraca i vra}ati se svom narodu. Posebno se isticao sa svojim njema~kim stihovima. Njegovu sposobnost za pisanje. ali je on ipak bio nezadovoljan {to nije mogao napustiti vojnu slu`bu. a u njoj je on bio smatran kao sposoban i vrijedan oficir. ve} su u njima izra`ene i goleme mogu}nosti na{ih rje}i i na{eg jezika: . godine izdao je u Zagrebu svoju prvu knjigu pjesama "Prvenci". Po{to je Preradovi} dobro napredovao u knji`evnosti. optere}ene tajnom ili zlo~inom.. Osim toga sura|ivao je i sa drugim ~asopisima kao {to su Vjenac te Na{e gore list. a nakon toga 1851. te je svojim radom ubrzo zasjenio sve pjesnike ilirizma. kada se on u stilu pisanja isti~e pred svojim drugovima. On je osje}ao snagu i ljepotu hrvatskog jezika. i slutio je {to bi se sve moglo re}i. U pjesmama "Rodu o jeziku" i "Jezik roda moga" nisu samo domoljubne pjesme. Tek kada je u Milanu upoznao Ivana Kukuljevi}a. i to onda kada je bio slobodan. 1846.

kao {to su tvrdili njegovi obo`avatelji. po plemenitosti. Pre{eren ili Ma`urani}. On se nije smatrao velikanom. na{e vrline i nedostatke. A spazi{ li u struji te rijeke I iskricu. ipak me|u onima koji su izgra|ivali hrvatsku knji`evnost i hrvatski narod. on se po svojoj veli~ini. da iz srca sinu Tvomu pravom. U svojoj pjesmi pod imenom "Pustinjak" najotvorenije je iznio svoje mi{ljenje o vlastitom polo`aju i zna~enje u hrvatskoj knji`evnosti: "@ivi. Spomeni se."Kao vje~no more sinje U kretu si gipkom lakom. ni kao ~ovjek. Podaje se dahu svakom. koji zlatne u tvom plovu strijeke Neka ~ine sa tvojijeh plova." Preradovi} je bio vrlo kriti~an prema sebi. stolje}a. ro|enom sinu. ni kao pjesnik. na{e pro{losti. i sjaji kroz vijeke Svijetlom umu tvojijeh sinova. I mre{ka se i propinje. . TEZA : ZAKLJU^AK Ako Preradovi~ i ne spada u pjesni~ke velikane 19. Preradovi} je ipak jedan od na{ih prvih pjesnika. Iako on nije bio kao Njego{." 4. rode. koji su osjetili na{u narodnu te`nju. On je postao vo|a onima. {to ti je darovak.

1954. 1994. Zagreb. Knjiga "Djela hrvatskih pisaca" od Vraza i Preradovi}a. prosinac 2004 23:16:00 | 0 komentara ČIČA GORIOT . izdava~ko poduze}e "Zora". godine Objavio lektire u 29. Knjiga "Knji`evnost 2". godine 2.HONORÈ de BALZAC Bilješka o djelu: .Literatura : 1. Zagreb. izdava~ko poduze}e "[kolska knjiga".

opis vanjskog izgleda zgrade. jedna je bjedan pansion gđe Vauquer a druga je u bogatim i elegantnim salonima pariških četvrti.»Čestit čovjek – građanski pansion – 600 franaka rente – lišio se svega u korist svojih kćeri. koji je došao u Pariz pun ideala i očaran pariškom gospodom odlučuje da napusti svoje ideale i da se suoči sa životom kakvim ga on želi. njegovo matrijalno stanje. opis unutarnjih prostorija i onda postepeno razvija atmosferu u kojoj se pojavljuju i sami likovi. Međutim one nakon što su postigle uspjeh počinju se stidjeti vlastitog oca i pošto su mu izvukle i poslijednji novčić puštaju ga da umre u bjedi i samoći kao napušten pas. tako se zvao .bio je jedan od onih mladića koji se iz nevolje privikavaju na rad. kuće. U tako komplicirano razrađenom romanu teško je raspoznati koji je od njih glavni lik. te sebi pripremaju lijepu budućnost već sada proračunavajući buduće kretanje društva. njegovo porjeklo… U Čiči Goriotu nailazimo na tri fabule. umire kao pas. Balzac najprije daje detaljan opis same sredine u kojima se njegovi likovi kreću. od kojih svaka ima po 500 000 fr. Svako neka odluči sam na čijoj je strani i za koga bi se borio… Opis likova : Eugène Rastignac: “Eugène de Rastignac. Prva fabula vezana je uz nesretnu sudbinu bivšeg tvorničara rezanaca .” . I u opisu likova Balzac najprije polazi od vanjskog opisa koje veže s psihološkim osobinama.« Balzac je razvio paralelno dvije fabule.kako bi bili prvi koji će ga dokraja iskoristiti. opis okoliša. Druga fabula je priča o mladom provincijskom plemiću Eugène de Rastignacu. koji od najranije dobi shvaćaju nade što ih roditelji u njih polažu. koji se odrekao svega samo da bi bogato udao svoje dvije kćeri. I treća fabula se vrti oko bivšeg robijaša Vaturina koji uvjerivši se u pokvarenost ljudskog društva odlučuje uzeti pravdu u svoje ruke ne posustajući ni pred ubojstvom ako je potrebno za postizanje ciljeva. onda karakter pojedinog lika. rente.

38) Opis čiče Goriota: “Čiča Goriot. neuglednu crnu. hlače u skladu s ostalim i zakrplljene čizme. bijelu put. starac otprilike godina------------------------------------------“ r. crnu kosu.(st r. svejedno je pokatkad mogao izaći i kao otmjen mladić. plave oči. 41) od šezdeset i devet (st . izblijedjelu. ponašanje i uobičajeno držanje odavali su sina plemenite obitelji gdije su prvim odgojem bile obuhvaćene samo tradicije dobrog ukusa. nemarno svezanu studensku kravatu.” (str. 34) “Eugène de Rastignac imao je posve južnjačko lica. iznošen prsluk. Njegov način izražavanja. ako je u obične dane i nastojao pohabiti odjela sašivena prošle godine. Obično je nosio stari kaput. Ako se i štedio na odjeći.

tako je obilato trošio duhan. izdavao se za bivšeg trgovca. nevjšto dobrodušno lice. bio je tako pomno dotjeran. njegovi su mesnati.” (str.” (str. 43) Opis Vaturina: “-----------------------------. a zvao se gospodin Vaturin. kao i dugi istaknuti nos. Kosa. nabrekli nožni listovi. čini se. počešljana na razdjeljak. koju mu je vlasuljar Politehničke škole svako jutro dolazio naprašiti.“Uostalom. nagovještali nake duševne osobine od kojih je udovica. boji zaliske. 34) . Premda je djelovao malčice neotesano . na pet mu se mjesta spuštala na nisko čelo i lijepo ukrašavala lice. pušio ga kao čovjek siguran u to da će mu kutija za duhan uvijek biti puna makube. bilo stalo. a koje je potvrđivalo njegovo mjesečasto i bezazleno. u drugom čovjek od svojih četrdesetak godina koji je nosio crnu vlasulju. Mora da je bio čvrsto građena životinja kadra da svoj duh izoštri u osjećaju.

U penzionu se nalaze još i bivši proizvođač rezanaca čiča Goriot te bivši trgovac Vaturin. često bi dopuštao da iz njega izbije strahovita dubina njegova značenja. Vauquer. dostojna Juvenala. Premda je svoju prividnu dobroćudnost. Na početku svi . U Pariz je došao mladić iz plemićke obitelji koji želi studirati pravo.” (st r.“Znao je ili je ponešto nagađao o poslovima onih koji su ga okruživali. optuživati ga da je samo sebi nedosljedno.40) Sadržaj: Djelo počinje opisom penziona gđe. dok nitko nije mogao proniknuti ni u njegove mislini u njegove poslove. nastanio se i on u penzion. Često je kakva doskočica. kojom kao da je uživao izrugivati se zakonima. morala izazvati pretpostavku da je taj čovjek kivan na društveni poredak i da je u dubini njegova života brižljivo zakopana neka tajna. stalnu ljubaznost i veselost postavio kao nekakvu prepreku između sebe i svih ostalih. Pisac pomno opisuje penzion okoliš prostorije u penzionu itd. šibati visoko društvo.

ona ga je očarala na prvi pogled. U međuvremenu pojavio se tu i Vaturin koji savjetuje Rastignaca kako uspjeti da svog cilja. Mladi Rastignac napušta svoje ideale i okreće se Parizu i njegovom otmjenom društvu. Kad je umro čiča Goriot na pogreb su došle samo prazne kočije njihovih kćeri sa slugama unutra jer one nisu mogle. i na njih je potrošio i zadnji novčić. on mu savjetuje da ako treba ubiti neka ubije samo da ostvari svoj cilj. Jednom prilikom dok je bio kod nje iz jedne prostorije izađe Čiča Goriot i Rastignac je upitao šta ona ima s Goriotom. Jedne se večeri u talijanskoj operi upoznao sa Delphine. Victorine. ali nakon nekog vremena on se preselio iz skuplje sobe u onu jeftiniju.su se divili čiči Goriotu na njegovoj odjeći . a on je bio presretan. Nakon tog daznalo se u penzionu da je Vaturin odbjegli trobijaš i prijavili su ga. sve dok nije bio pred smrt ond ga je došla vidjeti. On doznaje da u Parizu ima rođakinju po imenu Beausèant i od nje traži pomoć da mu ona pokaže put do uspjeha u bogatom društvu. Kad je Rastignac to ispripovjeda svojoj rođakinji kako se gđa. ona odluči da će ga upznati sa drugom Goriotovom kćerkom groficao Delphine de Nucingen. Gorio je cijelo vrijeme mislio na njh kako se zabavljaju. tako da je Vaturin zauvijek nestao iz penziona. Međutim Rastignac nije htio niti čuti za to. trebao je to biti brat gđice.Grofica Anastasie je imala svog ljubavnika Maxa koji je dolazio kod nje. On ga upoznaje sa jednom od kćeri čiče Goriota. Anastasie. A kad je dolazio doma odmah je odlazio reći čiči Goriotu šta je rekla za njega . Čiča Goriot ima i dvije kćeri koje je uspio udati u bogato društvo. jer su došle rano ujutro sa plesa i morale su spavati. one su mu poslale i zaželile mu sreću. i od tada su vrata za Rastignaca zatvorena kod gđe.na srebrnini koju je imao u ormaru. Iako je Rastignac bio dobar s Delfine on nikad nije dolazila vidjeti oca. iako su ga obje kćerke odbacile on je živio samo za njihovu sreću. Vturin je pronašao i žrtvu koja bi to mogal biti. Od tog dana Rastignac je mnogo vremena provodio kod nje razgovarajući o njenom ocu. Vturin se nije slagao s Rasignacovim načinom na koji on pristupa tom svijetu jer je rekao da je svijet pokvaren i ako ti njega ne uništiš da će on tebe. de Restaud ponijela prema njemu. Mladi Rastignac platio je i pogreb jedinom prijatelju koji nije nikad . de Restaud. a nikad nije rekao ništa protiv njih iako su ga »pokrale«. Rastignac je tražio novac i od majke i od sestara da mu posude da uspije u tom visokom društvu. kako je sretan zato jer su i one.

S druge strane dolazi teška borba mladog studenta koji nema neko bogatstvo da uspije u društvu gdije je glavna sreća novac. U čemu je Goriot pogriješio da je za uzvrat umjesto ljubavi kćerka dobio to da se one njega srame. Da je on iz jedne obitelji koja ima novaca za njemu priuštiti toliko da se on zabavlja i troši koliko želi sigurno se nebi spominjala borba za uspijeh.protiv nikog rekao ništa loše. previše popuštanja i udovoljavanja njihovim hirovima? Na to je pitanje teško dati odgovor. i vidio da je Vaturin imao pravo da protiv takvog svijeta ne možeš ići »pješice« i okrene se prema veličanstvenom Parizu i reče: »Sad je na nama dvoma red!« Moje mišljenje o djelu: Djelo je po meni fantastično jer se u njmu isprepleću ljubav koja nije uzvraćena i želja za uspjehom koja je tako blizu a tako daleko. Ali ono šta je sigurno točno to je ono da je i danas takvo stanje u svjetu. Ako ti previše poklanjaju ljubavi i pažnje da ćeš se osjećati kao u kavezu i da ćeš pobjeći. Teško je razdvojiti ono što je bitno u djelu. nego bi bilo puno lakše imao bi onu “otskočnu dasku “koja omgućava uspjeh. isto tako ako imaš moć i novac dobar i . Dali su se one osjećale kao psi na uzicama od prevelike ljubavi ili je tu pitanje odgoja.

“L’ illustre gaudissart” Podatke pronašla u : Hnorè de Balzac “Čiča Goriot” Objavio lektire u 29. a ako ne onda se moraš boriti za postić makar pola od onog o čemu sanjaš. od kojih su neka postala tipovima. Bilješka o piscu: Honorè de Balzac jedan od najvećih predstavnioka realističkog romana u svjetskoj književnosti. “Etudes des moeurs”. Napisao je stotinjak romanai pripovijedaka. S “Ljudskom komedijom “kojoj se prvi dio pojavio u francuskoj književnosti. Trebao je postati bilježnik ili odvjetnik. “Le scenèsdela vie privèe”. VII. ocrtao sva društvene slojevesvog doba i stvorio preko dvije tisuće lica. nego i njegova prva remek – djela. 1850. “Le curè de Tours”. prosinac 2004 23:15:00 | 0 komentara . no zanimljivo je da su ne samo prvi romani iz tog ciklusa. izašli iz štampe u vrijeme kad je romantizam bio u punom jeku. Njegova djela: “Les choauans”. rodio se 20. 1799. u Parizu. V. u Toursu a umro 18.ugodan život ti je zajamčen . ali se za rana dao na književni rad.

Ali. Jedino Evica nije uspjela uteći pa je nju pretukao. Razmišljao je o svome životu i svome lošem činu što ga je učinio. Tako je jednom otac u pijanom stanju pretukao svoju kćer koja je sutradan preminula. Žena ga je opazila i došla do njega. Evica je krvarila i bila je pri kraju života. Djeca su bila gladna. On nije bio svjestan da ju je pretukao. te mu priopćila da je Evica preminula. glava obitelji. on je ipak imao i dobrih strana. Otišao je do njezinog kreveta i kajao se nad njom. ali je ipak sjeo na klupu nedaleko od kuće. Često se je znao napiti. bio je osjećajan samo što je uvijek skrivao svoje osjećaje.Vjenceslav Novak Sadržaj U jednom mračnom podrumu živjela je siromašna obitelj. Kući se vraćao pijan i uvijek se svađao sa ženom. Na kraju tek shvaća kako mu je piće škodilo te što je sve loše učinio svojoj ženi i djeci.Iz velegradskog podzemlja . Na kraju otac pretuče Evicu i ona premine. Otac uvijek pije. Ujutro kada se probudio vidio je žalosnu ženu. Mjesto radnje Radnja se odvija u mračnom podrumu i na hladnim ulicama grada. Htio je tući dječake. Žena se ljutila na njega. Otac je bio pijanac i mnogo novaca je potrošio na piće. Sve izgleda nekako mračno u toj zimi i mračnom podrumu. Nakon što je obavio posao uputio se kući. Uvijek kada je nešto zaradio. Često je znao pretući jedno od svojih djeteta. ali su oni utekli. Mika je otišao na posao da nešto zaradi za Evicu. Žena ga je tješila i govorila mu da je to Božja volja. Žena je uvijek to gledala velikom boli u srcu. a žena i djeca ostaju sama i gladna. Lica Mika je otac i glava obitelji. On je po zanimanju drvosječa. Otac. Mika se jako rastužio i kajao u sebi. zvao se Mika i bio je drvosječa. nisu imala što za jesti jer je otac potrošio novac na piće. Plakala je i rekla mu da je prebio Evicu na mrtvo ime. to je potrošio na alkohol u krčmi. . Ova mala pripovijetka govori o siromašnoj obitelji koja je “jedva vezala kraj s krajem”. Tako je Mika jedne večeri stigavši kući legao na krevet i svađao se sa ženom. On je vidio kakav on zbilja je te se kajao za svoj grijeh. Kući se vraća pijan i jedva da je ostavio koji novčić za obitelj. Dojam Pripovijetka u meni ostavlja tužan dojam.

." U Arturovoj odluci da napiše ocu pismo kojim ga moli da se odrekne stipendije. tjera da tako postupa. dok je Jakov seljački sin siromah. ali su oprečnih ekonomskih mogućnosti. prosinac 2004 23:15:00 | 0 komentara IZ VELEGRADSKOG PODZEMLJA . Početak radnje je oglas kojim Jerko Pavličević.VJENCESLAV NOVAK očiju sve više u daljinu odakle bi još katkad jeknuo njegov slabi glas. jer ja sam sačuvao vjeru u njega.. bezosječajan je i bezobziran.. dok nije i on posve iščezao u zaglušnoj buci života. To nije moralno. da se slobodno dignem opet k njima. gdje boravi glad.. tko bi trebao potporu za svagdanji hljeb.. a oni je nemaju: rječima hvale. koje propagira humanost i ljubav prema bližnjemu." Kompozicija djela: U uvodnom djelu upoznajemo dva glavna lika koji dolaze iz istog kraja u Zagreb na studij. . Moja duša hrli za idealima. Arturovim dolaskom Jakovu započinje zaplet koji postepeno vodi do vrhunca kroz Pavličevićevu optužbu lažnog morala malograđanstva. tome se protivi glas moje savijesti . gdje sve plače i suzama potištenih prosvjeduje u ime nauke Isusove protiv nasilja. odnosno. za njega ne postoje granice i pravila. on je pohlepan i škrt. "Oče! Ja živim vrlo udobno na račun nekoga. te tako odgaja svog sina.. a djelima hule nauku njegovu . Izmolio je za Artura stipendiju koja je namjenjena sirotinji. traži "cimera" kako bi djelili troškove stanovanja. Analiza glavnih likova: Arturov otac: on je dobrostojeći načelnik.Objavio lektire u 29. Artur je jedinac imućnog trgovca i gradonačalnika.. ali i simbol siromašnog studenta koji se kroz život probijao sam doživaljavajući pri tom uvrede i poniženja.. a koje je rezultat Pavličevićeva govora počinje rasplet. otereti me." Očevo negativno pismo čini epilog ove novele. a u stvari je sebično i proračunato "Ja dižem svoj glas protiv nepravici ovdje u vlažnoj sobi. On je gnjevan kritičar društva.

stipendija me guši Još nikad nije stupio svojom voljom pred oca u ovako zamršenoj stvari: što će na to on? Stala ga je savladati slaboća. njemu.. gospodine. Međutim. jer je potpora već udjeljena Arturu Kranjčiću. da me više ne uznemirujuš ovako! To su tlapnje. u život treba gledati drugačijim očima."Ovaj vaš drug gladuje. pa uživaju potpore za svoje nauke. lijepo odgojen. jeftinoj sobici koju djeli s Jerkom Pavličevićem. a gladuje zato jer je vaš otac oteo kruh što ga je narod. pisao je svom ocu: " Pisat ću ocu rekao je sebi da se odričem stipendije. molba mu je bila vraćena. stoga šalje molbu za stipendiju koja bi mu omogućila školovanje u Zagrebu.. ali više gladan nego sit. Ti si mlad. Život je prava škola.. neiskusan je te takav dolazi u Zagreb na školovanje.. Jednom zasvagda: s takvim psinama da mi ne dolaziš! Međutim. silno zanesen.. Izuzetno je tolerantan. dobrotvor neki. On je mlad. Po prvi put je prepušten sam sebi.. Jakov dolazi u Zagreb. To je... zemlja. Kako smije bogat čovjek uzeti ono što je namjenjeno siromahu?" ... te uviđa nepravdu koju je njegov otac nanio Jakovu izmolivši stipendiju. Ne mogavši to podnjeti." Artur Kranjčić: za razliku od oca on nije negativan lik.. Nadajući se da je došlo do neke pogreške pri dodjeli potpore.... sad bilo tko namjenio bio za školovanje sirotinji. i nikako ne shvaća i miri se s nepravdom koja mu je učinjena. grijeh koji vapije k nebu za osvetom". a tu još nijesi učio.. "Kroz gimnaziju se provlačio uvijek lijepim uspijehom. to iz onih koji su te smeli govori zavist. (za tvoje umirenje) znaj da ima sinova iz većih kuća nego što je naša. otac mu je napisao: "U buduće. On je dobar i pošten. te ima silnu želju za višom naobrazbom." Jakov Kosović: On je siromašni seljački sin iz najrđavijeg kraja u Lici.. a njegov mladi duh opirao joj se gonjen šibama teških rječi kojima ga je bičevao polunagi čovjek mršava lica i suha tjela na kom su bila izbočena rebra. Kad je Artur ocu u pismu napisao strašni grijeh što ga je počinio prema Jakovu. gdje nalazi smještaj u maloj. dakle. ne zna ništa o boli i nepravdama. Napokon je napisao ocu pirmo.

pjesničke I dramske priloge objavljuju u dnevnom I periodičnom tisku.Radovi su mu uvršteni u zbornike .Parizu I Zagrebu . godine u Koprivnici. Godine 1980.Surađuje u časopisima za djecu . djeluje kao slobodni stvaralac .a nastavio ga zatim u Koprivnici . Radio je kao novinar u Narodnom sveučilištu u Velikoj Gorici .te pokrenuo i uređivao biblioteku « Albatros « u velikogoričkom Centru za kulturu . godine primio nagrade «Ivana Brlić Mažuranić» I «Grigor vitez ». Prozne . prosinac 2004 23:11:00 | 0 komentara Divlji konj .antologije I školske udžbenike..Božidar Prosenjak Bilješke o piscu : Božidar Prosenjak rođen je 1948. Od godine 1984. Fabula: Uvod : Život divljeg konja u divljini kad je bio ždrijebe Zaplet : Kod Gospodara I bijeg od njega(Divljeg konja) Život u Podzemlju I njegovo maltretiranje Vrhunac : Utrka divljih konja kod Gospodara I na Hipodromu .gdje je diplomirao romanistiku na Filozofskom fakultetu.Član je DHK .Tamo je započeo svoje školovanje . objavio je zbirku pjesama I kratkih proza za djecu pod nazivom « A » Zapažen književni uspjeh zabilježio je romanom «Divlji konj» za koji je 1989.Objavio lektire u 29. Sretno djetinjstvo proveo je u Podravskom seocetu Kuzmincu . na radiju I televiziji .

na kraju se ispostavilo da je Objavio lektire u 29. Bilje{ka o piscu . Garov : pas koji je čuvao konje kod Gospodara . rodila je kobilu Divljem konju Cezu . kod gospodara . ali poslije ga je shvatio . malo je strah bilo kad je bila u Podzemlju . jako se brine o Cezi . Zvijezda : Bila je vjerna kobila Divlje konja . kad se vratio Divlji konj Iz Podzemlja pobjegla . 1974.Šarca.imao je puno prijatelja Neru . Sivka : Vjerna prijateljica Divljeg konja . bio je uporan kad je tražio Zvijezdu.On nije bio u Podzemlju I nije vidio užasu Podzemlju . 1. poginula je kad je ušla kroz vrata iz kojih konji više ne izlaze ( ubijena je ) Šarac : Isto jedan od vjernih prijatelalja Divljeg konja .Vulkana . imao je svoju kolibu Zvijezdu I svoju kćer Cezu . vjerna prijateljica Divljeg konja. u Podzemlju . štiti prijatelje . Sivku . Nera : susrela je Divljeg konja kod Gospodara . Snažna kobila . poslije mu je Sivka rodila sina . kad je bio malen mrzio je I Zakon .Rasplet : Divlji konj je uginuo prirodnom smrću Mjesta radnje : U divljini . na Hipodromu Vrijeme radnje : nepoznato ??? LIKOVI: Divli konj : hrabar . hrabar kao Divlji konj . rodila je sina . Ponovno je srela Divljeg konja u podzemlju . prosinac 2004 23:09:00 | 0 komentara Nana Emile Zola Izdava~ko poduze}e : “Mladost” Zagreb. mrzi Podzemlje . hrabra .ona isto nije bila u Podzemlju.

U tetralogiji Zola otvara ne{to svijetlije perspektive u pogledima na ljudko dru{tvo i njegovu budu}nost. s temom o mr`nji i dubokim nesporazumima izme|u mu{karca i `ene. nego objektivnu. i on je dao vi{e svoju li~nu sliku zami{ljenog svijeta. U nizu romana. Zato }e Zola otkriti svijet proroka. U skladu s teorijskim postavkama naturalizma Zola donosi u svojim djelima obilnu gra| u i obilje podataka iz vanjskog svijeta s nagla{enom te`njom da bude {to objektivnije i prirodonau~nije. Zola prikazuje razli~ite sredine u kojima se kre}u ~lanovi obitelji Rougon-Macquart. Eksperimentalnu metodu iz prirodnih nauka i medicine Zola prenosi prenosi u stvarala~ki knji`evni postupak. Prvi ve}i uspjeh posti`e romanom Theresea Raquin. bolesti i dru{tvene depresije. pogubnih i tiranskih strasti. ^ovjeka treba prou~avati s biolo{ko-fiziolo{koga i socialnoga stanovi{ta opa`anjem i eksperimentom. francuski romanopisac.potpunije i grublje nego itko prije njego u svjetskoj knji`evnosti. rade}e izme|u ostalog i kao novinar. nasilni~kih nagona. i u njima teba otkriti mehanizam op}ih zakona. obra}aju}i se poraznom kritikom na crkvenu organizaciju. ali pod te{kim i sumornim pritiskom naslje|a. U triologiji Zola se bavi vi{e dru{tveno-politi~kim problemima. po ugledu na La comedie humanie H. Ali u osnovi svega le`i Zolna strasna . bioli{kih i animalnih strana u ~ovjekovu bi}u . zan~ajni teoreti~ar naturalizma i dru{tveni borac.Emile Zola (1840-1902). li~na priroda. de Balzaca. prirodnim zakonima strukturiranu stvarnost. Do knij`evnog uspjeha pro`ivio je te`ak `ivot. zavr{en je plan ciklusa romana pod naslovom Prirodna i dru{tvena povijest jedne obitelji pod Drugim carstvom. @ivot je pojedinca uvjetovan naslje|em i sredinom. Godine 1868. .

jake mi{i}e pod svilenom ko`om. Zola Nanu ne opisuje kao neku . jedva ustalasanih ramena i kukova klizila joj od koleta do stopala” Roman izgleda kao niz slika iz `ivota kurtizane Nane i tek pomalo se nazire optu`ba nemoralom tada{njeg dru{tva. samo {to stane. u bijeloj tunici boginje. pa zuje}i.. i pozadi opu{tena kosa pokrivala je le|a kao u lavice. svoje tvrde dojeke kao u kakve amazonke. vrlo visoka. Temeljnu ideju roman pisac daje u samom romanu uspore|uju}i Nanu sa muhom. isti}i}i njenu ljepotu i njenu snagu koju suprotstavlja njenoj otrovnosti. Pone{to o djelu “Nana”. ple{u}i i prelijevaju}i se kao drago kamenje.” --------------------------------------------------------------------------------- “On je vidio njene poluzatvorene o~i. muhom boje sunca. vrlo razvijena za svojih osamnaest godina. muhom koja uzima smrt sa stvarima du` ceste. koja dolazi sa smeti{ta.Podatke prona{ao u knjizi:Tvrtko ^ubeli} : “Teorija knji`evnosti”. koji uz Germinal zasigurno ~ini najbolje djelo Zolina knji`evna rada. u koje ulazi kroz prozor. sa dugom plavom kosom rasutom po ple}ima. njeno lice o`areno zaljubljenim osmjehom. Tokom cijelog romana pisac se najvi{e bavi Naninim likom. Savijena i zategnutih udova.. Zagreb 1972. Fina linija.” Zola Nanu prikazuje kao predivnu prenosnicu klice smrti.. “Nana” odli~an je naturlisti~ki roman. ona je pokazivala svoje jake kukovw. truje ljude po pala~ama. poluotvorena usta. “. “Nana. 2..

Odav{i se ponovo prostituciji da zaradi za `ivot dala se izbaciti iz vlastita stana. Zatim re}e uz o~ajan pokret: . Zola je u promatranju destruktivnog pona{anja svoje glavne junakinje. “To je smije{no. opet bi rekla da ne}u. On je ostao iznena|en. unaprijed je prora~unavala metode koko bi ne{to izvukla iz svojih ljubavnika i mo`da je jedan koji je najlo{ije pro{ao bio ba{ grof Muffat kojemu je Nana oduzela razum. ali je istovremeno propadala dok se nije utopila u nemoralnoj prljav{tini.ti }e{ udesiti da mi je do uloge.. . Pomo}u Naninih razli~itih ljubavnih pokreta pisac ju je prikazao kao fotografski snimak stvarnosti {to je i temelj naturalizma.. Ona se preko svojih ljubavnika izdigla visoko. uspjela je od svojih ljubavnika dobiti ono {to je `eljela. povode}i se samo svojim instinktima.Ali to je nemogu}e! Ti si sama rekla da to ne zavisi od mene.. odnosno mo`da ipak poslovnim pothvatima ona je tra`ila korist.pokvarenu djevojku.. Nana se zaljubljuje i upravo ta njena ljubav prema Fontanu dovodi je do propasti. Nana je svoje ljubavnike . Kad bih mi ponudio cio Pariz. U svim svojim ljubavnim. ve} je u cijelom romanu ~ini privla~nom opravdavaju}i njene postupke. “ Ti uzima{ . Ona je grabila zlato ne razmi{ljaju}i o posljedicama. pojavom Fontana javlja se u njoj neki novi osje}aj koji je do tada zanemarivala. Nana bila je kurtizana koja je uz svu nemoralnost ipak imala neki svoj ponos. E pa lijepo! A ako ja ne}u?. podnosila samo zato {to joj je trebao njihov novac.” Iza Naninog ponosa ipak se krije lukavstvo. Bez obzira na njenu destruktivnu stranu li~nosti ona je bila jaka osoba. Steinera i Muffata.. Nije meni stalo ddo tvojih problema. Sanjaju}i o sre}i ona trpi sve Fontanove udarce i tu je Zola prikazuje kao slabu i podlo`nu `enu koja je prepi{taju}i se u potpunosti svojim instinktima i osje}ajima morala do`ivjeti pad. bogati ljudi zami{ljaju da mogu sve dobiti za svoj novac.. njoj pot~inio svaki detalj svog pripovijedanja.prihvati ona odlu~no . i uvijek ne}u.

re~eno je sve. daleko od o~iju javnosti. ba~ena tu na jastuke.kosu. Nana je bila ustvari jedna priglupa djevojka koja je raspoklanjala ~itavo bogatstvo . jedna do druge.”. Sa svim svojim slabostima i gre{kama predstavljala je vid jedne francuske povijesne epohe.Ona ga prekide skvr{iv{i ramenima: Ti }e{ sada i}i dolje i re}i Boreknoveu da tra`im tu ulogu. hrpe smrdljivog mesa. “To je bila jedna masa. skvrgnute sa sivim izgledom blata.. I na ovu u`as i gtotesnu masku ni{tavila kosa lijepa kosa. opisuju{i svaki najmanji detalj. Velika crvenkasta krasta pru`ala se od jednog obraza i prelazila preko usta iskvariv{i ih u grozan sijeh. ali su se kako Nana ka`e skrive~ki provodile. Gnojane bubuljice ra{irile su se po cijelom licu. sadr`av{i svoj plemeni sjaj sunca klizala je. a nije imala {to jesti. one su ve} li~ile na neku plijesan zemlje. umrla je u jednoj hotelskoj sobi od boginja dok je svugdje odjekivalo: U Berlin! U Berlin! U rat! Spremao se rat koji je upleten u igru ljudske strasti. ^ak prilikom Nanine smrti Zola je upotrebio svu svoju opisiva~ku umje{nost i opisao joj lice puno gnoja. prelijevaju}i se kao zlato.” Nana nikada nije skrivala svoj prezir i mr`nju prema bogatim osobama i takozvanim po{tenim `enama koje su bile po{tene samo izvana. . Zola je pristupio pokretima s takvom vjerodostojno{~u. Ta nemoj da bude{ toliko naivan. Zola Nanu u odnosu s ostalim mu{karcima. Pa lijepo ti } e{ mu ga pozajmiti jer ga ima{ toliko da ga mo`e{ kroz prozore bacati. slijedi portretiraju}i svaki njen dio. Bordenaveu je potreban novac. svaki pokret. Iz nosa je jo{ curio gnoj. gomila gnoja i krvi.” Od onako lijepe `ene ostala je samo hrpa smrdljivog gnoja.na ovoj bezli~oj ko`i gdje se crte vi{e nisu poznavale. On je neprestano prati. Sva njena ljepota stopila se u tu bolest i Nana je nestala ostaviv{i samo mali trag . drugo udubilo se kao crna pokvarena rupa. Lijevo oko se potpuno izgubilo u klju~anju gnojiva . Venera se raspadala. a re~enicom :” Venera se raspala . ali uvijek isti~u}i Naninu ljepotu.. kao fotografija.

Zola kao pisac naturalizma smatra da u svom radu treba primjeniti postupke znanstvenika. Stvarala~ki rad odre|en je s tri momenta: sredinom, rasom, trenutkom. On je to primjenio u “Nani”. Nana je bila destruktivna li~nist koja je ~esto gre{ila, a sredina u kojoj je `ivjela i vrijemo koje je bilo te{ko natjeralo ju je da bude to {to je bila. Zolin cilj bio je uzdi}i roman u sfere nauke. On je na `ivim tijelima vr{io analiti~ki rad koji kirurzi vr{e na le{evima. Smatra da likovi moraju biti fotografski snimak stvarnosti. ristupanje djelu s nau~ne strane i isticanje krajnje objektivnosti oduzimalo je piscu subjektivan odnos prema svijetu o kojem govori. Zola je bio pisac masa, opisivao je sve dru{tvene slojeve tako da je ~esto bio napadan. Roman “Nana” jedan je od onih romana u kojima je prikazan `ivotni put glavnog junaka, njegovi padovi, usponi i razo~aranja te podlost jednog dru{tva i vremena. Prolaznost, smrt od kojih se svi pla{e prikazana je ovdje an najgori mogu}i na~in, {to i jeste osnova naturalizma. Nana ,nekada{nja ljepotica, pretvorila se u rugobu. U njenom posljednjem opisu prikazana je stravi~no, gadljivo, a uostalom to i jest cilj svega, nestanak. Najve}i dio radnje romana odvija se u potpunoj tmini i mraku, u zagu{ljivim i prljavim prostorima sa odvratnim i gadljivim ljudima.
Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:08:00 | 0 komentara

Veli Jože - Vladimir Nazor
Ime pisca: Vladimir Nazor Tema: doživljaji diva Velog Jože Osnovna misao: pohlepa nam može biti samo na štetu, a ne na korist Likovi: Veli Jože, Ilija, Libert, Jurić, ovčar Ivan, Civetta itd. Sadržaj: U gradu Montovnu živo je jedan kmet koji je bio velik kao div. Bio je veoma snažan, ali je služio i pokoravao se gospodi, a pomogao je i radnicima. Orao je po polju, vukao najveće terete, tj. radio je najteže poslove. Taj div zvao se Jože. Jože je zanosno obavljao svoje dužnosti dok nije došao providur i odveo ga brodom u Mletke. Na moru ih je uvatila bura i lađa se potopila, ali Jože se spasio. U toj lađi bio je zatvoren Galeat Ilia. On je bio div sa puno ruku, ali bez nogu. Također je bio i rob. Prije smrti rekao je Joži da ne dopusti nikom da mu gospodari, nego da bude slobodan čovjek. Pošto je Joži bilo jako žao Ilije, odlućio je poslušati savijet. Nakon nekoliko dana Jože i kmetovi su pobjegli od svojih gospodara na neko brdo. Tamo su jako lijepo živjeli. Jednom prilikom dok su kopali iskopali su gomilu zlata. Njihovi su im gospodari došli pomagat za zlatnike. Gospodari su radili svakojake poslove za svoje bivše sluge, a kući su se vraćali bogati. Došlo je vrijeme dijeljenja posjeda. Zbog svoje pohlepe, divovi su se posvađali. Jože je bio najžalosniji, jer nije dobio sve

ono što je zaslužio. Osvetio se ostalim divovima tako što je spalio kolibu žita. Divovi su bili ljuti pa su progonili Jožu. Joža je našao svoj zaklon kod Civette. Civetta je postao vođa kmetova pa je on razdijelio posjede. Joži je dao najbolju zemlju. Joža je ubio dva diva. Divovi su bili žalosni i nisu znali šta da rade. Pitali su Civettu za savjet. On im je rekao da ih je to Bog kaznio što su bili nepravedni prema Joži. I Jože se vraćao svojim Montovljanima, ali prije ulaska u grad sjetio se Ilijinih riječi pa je odlučio da više ne bude kmet nego slobodan čovjek. Napustio je Civettu i Mautovena i više se nikad nije vratio.

Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:08:00 | 123 komentara

Voda - Vladimir Nazor
Ime pisca: Vladimir Nazor Ponešto o piscu: Vladimir Nazor rodio se 1876.g. u Postirama na otoku Braču, a umro u Zagrebu 1949.g. Ubraja se među najplodnije hrvatske pisce. Pisao je lirske i epske pjesme , pripovjetke, romane, putopise, i dnevnike. U prvim pjesničkim zbirkama sa zanosom pjeva o prirodi, zemlji i čovjeku radujući se ljepotama i vedrinama života, te vjerujući u moć i snagu slavenskog čovjeka. Cijelog života je vjerovao u pobjedu dobra nad zlim, a to životno uvjerenje potvrđuje djelima koja su nastala u antifašističkom ratu. To su “Pjesme partizanke” i dnevnik “S partizanima”. Poznata su mu djela “Medvjed Brundo”(epski spjev), “Pastir Loda” (roman), “Veli Jože”(pripovjetke), te zbirke lirike ; “Slovenske legende” i “Hrvatski Kraljevci”. Nazor je pisao i za djecu - pjesme, priče, igrokaze. Među pričama se ističu posebno “Bijeli jelen”, “Dupin”, “Min-ČanLin”, a igrokazi su mu “Crvenkapa”, “Pepeljuga” i “Pionir Grujo”. Tema: Preživljavanje suše Glavna misao: uvijek dijelimo s drugima jer će nam se to vratiti Likovi: Vlado, Košće, kapetan, Vladin otac, Vladina majka Mjesto radnje: Velo selo Vrijeme radnje: nekad davno Sadržaj: Više od tri mjeseca nije padala kiša. Ljudi se boje za svoje vinograde i maslenike. Sve je bilo pusto, jedino na obali su ljudi dočekivali lađu koja im je trebala dovesti vodu. Tih dana je otac bio veoma zabrinut zbog Vladinog školovanja. U selu su zbog žeđi umrle dvije mazge. Tog istog dana su došle vijesti s kopna da lađa s vodom dolazi sutra u luku. Ljudi su iščekivali vodu , i žene su nosile prazna vedra na glavi. Odjednom se začu zvižduk broda koji je prevozio vodu. Ljudi su pili vodu i napajali svoje životinje. Od kapetana su tražili vodu da bi napunili svoje bunare. Kapetan je spojio cijevi iz lađeprema bunarima. U lađi je bila pump koja je dizala vodu. Kada su cijevi bile postavljene izgledale su kao dvije mrtve zmijurine. Svi seljaci su bili nestrpljivi čekajući da voda poteće cijevima. Nakon nekog vremena voda je potekla, a one dvije cijevi kao da su oživjele. Kada je Košće vidio vodu

nožem je probio cijevi i počeo piti. Nije ga smetalo što su ga žene tukle i ogovarale. Kasnije neka žena uzme Košći nož iz ruke i učini isto što i on. Žene su britvicama, iglama za pletenje i vretenima bušile cijevi i pile vodu. Većina vode gubila se u zemlji. Uskoro je voda opet prestala teći i one dvije cijevi su izgledale kao mrtve zmije. U isto vrijeme na drugoj strani otoka spremalo se nevrijeme. Svi su potrčali da tamo dočekaju kišu. Kada je kiša pala svi su bili sretni, a bunari su se napunili vodom , vinogradi i maslenici ponovno su bili zeleni i sve je opet bilo u redu. Kada je Vlado ugledao oca odlučio je da neće otići u grad na školovanje nego da će ostati u selu i pomagati mu na zemlji, ali Vladin otac je rekao da mora otići u grad na školovanje da ne bi bio siromah i bjedan. Ocu je bilo žao što mu sin živi tim teškim životom kroz koji je i sam prošao, zato je nagovorio sina da ode u grad na školovanje kako bi mu život bio lakši i bolji od onoga koji bi imao, ako bi ostao s njim na selu. Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:07:00 | 0 komentara

Mizantrop - Jean-Baptiste poyelin
Bilješke o piscu: Jean-Baptiste poyelin - umjetnički: Moliere. Rođen je 1622 godine, kao sin dvorskog tapetara. Kao sin situirane građanske obitelji polazi gimnaziju kod isusovaca u Parizu, a pravo studira u Orleansu. Nakon kratkog odvjetničkog posla osniva sa suradnicima kazališnu družinu pod nazivom "Znamenito kazalište" nakon koje piše i izvodi velika djela. A od djela najpoznatija su: Smušenjak (izveden 1655), Kačiperka (1659), Škda za žene, Tartuff, Umišljeni bolesnik, Mizantrop, Škrtac, Don Juan i mnoga druga. Lica: Alcelse - štovatelj Celimenin Philinte - prijatelj Alcesteov Oronte - štovatelj Celimenin Celimena - Alsesteova ljubav Elijanta - kuzina Celimenina Arsunoja - prijateljica Celimenina Acaste i Clitandre - markizi Basque - Celimenin sluga Du Bios - Alcesteov sluga Mjesto radnje: Pariz, Celimenina kuća Vrijeme radnje: XVII stoljeće

Sadržaj: Prvi čin U prvom činu dolazi do svađe između Alcestea i Philintea zbog prijateljstva, jer jedan smatra da se prijateljstvo sklapa sa svim dobrim ljudima dok Alceste smatra da se prijateljstvo mora sklapati korak po korak i da njegovi prijatelji mogu biti samo odabranni ljudi. U to dolazi Oronte koji štuje Alcestea i koji mu nudi prijateljstvo, a ujedno želi da Alceste čuje njgove pjesme i da o njima da svoj sud, na što Alceste pristaje. Nakon pročitanih pjesmi mrzovoljni Alceste govori da te pjesme nisu za ništa i da se Oronte ostavi pjesništva. Na to Oronte odlazi uvrijeđen. Drugi čin Drugi čin započinje Alcestoim prigovaranjem Celimeni zbog toga što ona ima mnogo udvarača. Nakon toga ona mu odgovara da za za to ona nije kriva i nakon toga izbija svađa pa tako Alcelse govori da se Celimena mora odlučiti između njega i markiza (njezinih udvarača). U to dolaze Acaste i Uitandre te je ispituju o ponašanju članova visokog društva. Na to Alceste prigovara jer smatra da nije lijepo izrugavati tuđe osobine. Po Alcesa dolazi stražar no on ne zna zbog čega. Treći čin Dogovor dva markiza da će se jedan drugome maknuti sa puta ako kome od njih Celimena uzvrati ljubav. Dolazi Arsinoja, Celimenina prijateljica koja joj predbacuje što ima toliko udvarača i govori joj što ljudi misle o njoj, ali zapravo je ljubomorna na Celimenu zbog njezine ljepote i mladosti. Na to joj Celimena vraća malim "savjetom" da ne stavlja nos gdje mu nije mjesto. Četvrti čin Alceste sav ogorčen dolazi kod Celimene gdje susreće Philintea i Elijantu koji su govorili o ljubavi i otkrili da se oni zapravo vole. Dok Alceste nosi pismo kao dokaz Celimenine nnevjernosti, Celimena mu otvoreno priznaje da ga voli i govori mu da gi mu zapravo priznala svoju ljubav da je to pismo istina. U to dolazi Alcesteov sluga koji mu govori da moraju bježati jer će inače Alceste završiti u zatvoru, zbbog vrijeđanja pjesnika. Peti čin Alcaste priopćavaPhilinteu da kani otići iz njihova društva, no prije toga želi iskušati Celimeninu ljubav. U Celemeninu domu susreću Alceste i Oronte te traže od Celimene da se odluči između njih dvojice.Uto stižu dva markiza i donose Celimenino pismo u kojem izruguje svakog od svojih udvarača. To donekle odbija Alcastea no on još uvjek voli Celemenu i želi da mu ona postane žena. No ona kaže na se boji braka i da će u braku s Alcasteom biti osamljena. Duboko uvrijeđen Alcaste odlazi i govori da više nikada ne želi čuti za Celimenu. Djelo poput ovog procijenjuje iskrenost ljudskih osjećaja. U današnjem svijetu gdje se sve zasniva na laži, korupciji i zarađivanju može se vjerovatisamo onima iz čilih usta govori iskrenost. Možda nam nekad nije lijepo za naše male nepodopštine ili mane no na istini čovjek izgrađuje svoj život. Ono, čemu se

smijemo u ovom djelu, nije Alcesov značaj i njegova vrlina, nego možda jedino njegova pogreška, što nije uvidio, da društveni život zahtjeva od svakog čovjeka izvjesnu dozu kompromisa, vrlina možda pa i treba bezuvjetno da se štuje, ali zahtjevati je kod svih ljudi i to kod svih ljudi u najvećem mogućem stupnju, stvar je nemogućnosti. To dovodi do rata sa čitavim ljudskim rodom, ili do povlačenja iz društva i do usamljenosti, za koju se odlučio i Alceste.
Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:07:00 | 0 komentara

Pjesme - Vladimir Vidrić
Bilje{ka o piscu Vidri}, Vladimir ( 1875.-1909. ), po zanimanju advokatski pravnik. Malo je pisao ( jedina zbirka Pjesme, 1907. ), ali je vrlo zna~ajan i izrazit pjesnik. Po vanjskom okviru svojih motiva pjevao je najvi{e o pro{losti: ni`u se slike iz anti~kog `ivota Egip}ana, @idova, Grka, Rimljana, i iz {panjolske pro{losti, prisutna je srednjovjekovna tematika, a mnogobrojne su slike pejza`a. Ali tu se kriju obilje`ja Vidri}eva stava: na taj na~in sna`nije pjeva o problemima svog doba i svoje generacije. Jednostavnim izra`ajnim sredstvima i nagla{enim slikarskim elementima izrazio je svoja napredna uvjerenja, te{ki problem hrvateke emigracije, klasne napetosti u dru{tvu. Najsna`nije se dojmlju u njegovoj poeziji slike prirode i pekza`a, ugo|aji `ivotne radosti, dionizijski zanosi za ljeotu, vino, u`itak. Vidri}eva poezija ima svoju dubinu i kvalitete po kojima je odmah dobila svoje priznanje. Pjesme Vladimir Vidri} se sa svojom zbirkom pjesama Pjesme predstavlja kao pjesnik s izuzetnim osje}ajem za boju. Neka pritajna bol i ~e`nja za idealnim do`ivljajem ljepote osnovna je karakteristika ovog na{eg vrhunskog pjesnika U Vidri}evim pjesmama dolazi do izra`aja nov , moderan senzibilitet, a element subjektivnog name}e se na prvo mjesto, zamjeniv}i tako dotada{nje lirsko stvarala{tvo koje je bilo programatske prirode, obilno zasi}eno folklornim elementima i uglavnom svedeno na dvije, tri teme od kojih je najzna~ajnija bila rodoljubljle. Slobodan stih, simbolika, vanjski svijet slu`e Vidri}u kao okvir za izra`avanje subjektivnih stanja i osj}enja Vidri} je u svojim pjesmama obsjednut pesimizmom, nostalgijom, ~unnos}u i svim formama ljubavi, otkriva muzikalnu vrijednost rije~i, usavr{ava stih, osvje`ava metaforiku. Tematiku Vidri}eve poezije ~ine aktualni prblemi njegova vremena, a zanimljivo je da bilo koji problem iznio, uvijek njime izra`ava svoju li~nost. ^esta tema pjesama jesu robovi, obespravljeni ljudi li{eni slobode i ljudskog ponosa. “ Ogromna, crna. Na svijetloj provi Vrzu se sapeti ljude i `ene I lamaju ruke i nijemo pla~u

A kose im lete raspletene. Sti{tu prsti i gr~e ruke, Okovane pru`aju k nebosklonu, Sa tala se di`u i ka`u i ka`u, Gdje sunce tone na stranu onu. “ ( Roblje ) Vidri} je tako|er pjevao o ljudskim odnosima. “Da, svetac je halje skupio, I poao je uza stube, I nije se ni osvrnuo Na jecaj zemaljske ljube. Al se an|el ganuo i rekao: -“Pre~asni, stani, I koji su mnogo ljubili, I oni su Bogu zvani” “ ( Gonzaga ) U pjesmi “Mrtvac” javlja se Vidri} pesimist, svjestan nemo}i nemo}i ~ovjeka prema zakonima prirode. “ Ubila ga ruka silna, Vje~no jaka, vje~no `iva, [to `ivote rasipava I `ivote utrunjava.” ( Mrtvac ) Zbog spoznaje eda je ~ovjek nemo}an, u njegovim pjesmama stalno je prisutna bol, bol koju pjesnik sakriva u svojim pjesmama, ali bol koja se ipak osje}a. Vidri}eva poezija primarno je poezija bola, bilo da je to bol roba koji pati za svojom domovinom dok hladi bezbri`nu gospodaricu, “A kad bi se na{la dobra du{a, Da i roba pita i saslu{a, Taj bi rekao:” Od tuge pogibam, Moje srce leti k libijskim kolibam” ” ( Pomona ) ili da je to bola koja no~as zbli`avapatricija i roba u pjesmi “ Ex Pannonia”. “A kad se on sagnu k robu I nemo}no po~e da gleda “Idimo!” {anu mi ona, I trznu i - posta blijeda. A mene, da pravo ka`em, Kosnu se suza njina: “ Idimo, rekoh, a njemu Podajte kr~ag niva.” “ ( Ex Pannonia ) Vidri}evo glavno izra`ajno sredstvo je slika. Imao je istan~an osje}aj za boje. Vidri} je u svojim pjesmama oslikavao predivan pejza`. “A svita{e jutro. rosa je pala,

Pa se u krupnih kapljah blista. Sja jutarnja zvijezda. Dr{}e i trepeti Jasika {irokog lista” ( Jutro ) “Zvijezde se roje visoko I dasi }e sad da krenu, U zrku se kupa mjesec I sipa svijetli i sjenu. A krasna se `ena budi I grud joj otajno di{e I svilne vje|e obara I no} je i - biva ti{e. “ ( Notturno ) Najzna~ajnija i najzanimljivija pjesnikova ostvarenja zasigurno jesu Pejza` I i Pejza` II, u kojima je on prikazao stvaran `ivot. U Pejza`u I sve vrvi od `ivota. “ U travi se `ute cvjetovi I zuje zla}ane p~ele Za sjenatim onim stablima Krupni se oblaci bijele.” ( Pejza` I ) Dok pjesnik U Pejza`u I upotrebljava glagole kako bi {to vjernije opisao krajolik u Pejsa`u II upotrebljava glagole kako bi prikazao radnju. “Nebeski putnik mjesec Lako je odskakivao Nad svijetlim obla~nim rubom I opet u nebu plivao.

I kad sam otvorio prozor...” ( Pejza` II ) Vidri}ev stil, a i stih u kojem je ispjevao svoje pjesme, bili su u to vrijeme novi. Budu}i da je svoje pjesme deklamirao morao ih je {to vi{e skratiti, svesti jezi~ni izra`aj na najmanju mogu}u mjeru. Vizualnost bila je jedna od najve}ih pjesnikovih vrlina, stoga nije ni ~udno da mu je slika bila glavno izra`ajno sredstvo. U nekim svojim pjesmama Vidri} daje samo impresionisti~ke sli~ice. “ Plahe su sjene do{le iz tame I plesat stale u zelenoj travi. Bile su dvije plavojke Nymphe S bijelimi vjenci na glavi... “ ( Jutro ) “ I vjen~av se li{}em vinjage bujne Buku podi`u divlju. Kucaju srca. S ljpkog se gaja

Bijele nimpfe ozivlju.” ( Pompejanska sli~ica ) U drugim pak pjesmama Vidri} pravi do`ivljaj potis}e u pozadinu i u prvi plan dovodi slike koje poput zrcala reflektiraju taj doga|aj. “ U omrkom parku jablani Bunar okru`uju bijeli, Gdje smo ja i gospoja Kao saneni sjeli, Dok tavni - {ume i tuguju Gordi i neveseli. ( Kipovi ) “Ja vidim grijeh. Gle! gola, divlja hrid I oblak tavan, vihrom raskidan, A s hridi zublja. Krvav joj je `ar I pada u no} i u ocean. ( Grijeh ) Posljednji na~in pjesnikova slikovna izra`avanja, koji je vjerovatno i njabolji je taj u kojemu sama misao obuhva}a sliku, slikovna i misaona komponenta zdru`eni su u jedno. “ S kamena po crnoj zemlji Val se dima povijava. Ukraj `rtve utrnute Oboreni starac spava” ( Mrtvac ) Vidri} se pred kraj svoga `ivota razbolio i zavr{io je u ludnici {to je ostavilo mnoge tragove u njegovu daljnjem stvarala{tvu. U njegovim pjesmama po~inju se javljati demoni i sablasti, a doga|aji bivahu zahva}eni povr{no bez neka opipljiva sadr`aja. Pjesnik je za vrijeme svoje bolesti naslu}ivao smrt i prikazivao u svojim posljednjim pjesmama. Adieu

O moja je le|a lagano Krcnula mandolina I moj se kaput raskrio. Purpurna pomr~ina moje je vje|e prekrila Os sunca, vjetra i vina.

A moja se ruka ganula Koja pjesmice sklada, Svijetlu je suza utrla

[to mi sa zjena pada. -Tako silazim, gospojo, Stubama tvojega grada. Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:06:00 | 4 komentara

Dečko, dama,kralj, špijun - John le Carre
Bilješka o piscu: John le Carre rođen je 1931.g. Njegov treći roman "Špijun koji je došao sa hladnoće" lansirao ga je među najbolje pisce špijunskih romana. I budućim romanima potvrdio je tu zasluženu titulu. Roman "Krojač Paname" postigao mu je svjetsku slavu i preveden je na šezdesteak jezika! Napisao je sveukupno 11 djela: "Naša igra", "Noćni menadžer", "Tajni hodočasnik", "Ruska kuća", "Savršeni špijun", "Mala bubnjarka", "Smiley-evi ljudi", "Počasni đak", "Ratni dalekozor", "Špijun koji je došao sa hladnoće" i "Dečko, dama, kralj, špijun". Nemam podatka o njegovoj smrti. U jednom intervjuu izjavio je da mu laska što njegova djela shvaćaju tako ozbiljno, ali svi su likovi i operacije izmišljene.

Žanr: Špijunski roman

Tema: Umirovljeni djelatnik engleske špijunske službe pokušava razotkriti "krticu" duboko ukopanu u sam vrh te važne organizacije.

Mjesto radnje: London, Engleska: "Mrzio je City. velik, tmuran, zaglušan grad sa previše golubova.", "...hitao je sitnim koracima uz pocrnjele arkade Victoria Station", "Požurio je do Martindaleovog kluba na polovici King's Roada.", "...jedan od onih poniznih stanovnika Londona...".

Vrijeme radnje: Doba hladnog rata: To možemo to zaključiti po mnogobrojnim špijunskim operacijama: "..i sve ostale neugodne fraze koje su u najboljim danima hladnoratovske kulture gotovo pretvorile Školu u...", "Upuštajući se u čitanje Smiley je iznova proživljavao glavne bitke tog dugog i okrutnog rata.", "Morali smo zbog sigurnosti naše mornarice izviditi te ruske podmornice!".

Motivi: -privrženost prema Kontroli: "Sam sam ispratio Kontrolu u nekakvom užasnom krematoriju u East Endu, prošlog Badnjaka, i osim mene nije bilo nikoga. Svećenik je imao govornu manu.", "Smiley se sjećao kako je Kontrola mršavio, kako su mu se obrazi rumenjeli i kako su mu oni koji ga nisu dobro poznavali čestitali na dobrom izgledu. Samo je Smiley primijetio kapljice znoja što su mu tih kobnih dana pratile granicu rasta kose.", "Shvatio je samo: vrati se u Cirkus i dovrši posao."

-znatiželja: "Tko je taj misteriozni pukovnik Viktorov, ta krtica koja se tako duboko i neprimjetno uvukla u sam vrh Circusa i tko je to stajao iza Connieina otpusta. Tko štiti krticu i da li je Poljakov krtićin kurir?" Opis likova:

Smiley- a) vanjski opis: "Štaviše on je lako mogao biti konačni oblik kojeg je Bill Roach bio prototip. Nizak,debeljuškast, i u najboljem slučaju srednjh godina, bio je po izgledu jedan od onih poniznih stanovnika Londona koji nikad neće baštiniti Zemlju. Noge su mu bile kratke, hod sve prije nego žustar, a odjeća skupa, loše skrojena i skroz-naskroz mokra. Njegov kaput koji je pomalo podsjećao na udovištvo, bio je izrađen od onog crnog, rijetko tkanog materijala koji kao da je posebno izrađen kao da je posebno namijenjen upijanju vlage. Rukavi su bili predugi ili ruke prekratke jer bi mu rukavi- kao Roachu kad bi obukao kabanicusakrivali prste. Iz taštine nije nosio šešir, ispravno vjerujući da ga čini smiješnim. "Kao podstavljuno zvono što se stavlja na kuhano jaje da se ne ohladi.", primijetila je njegova prekrasna žena prije no što ga je

posljednji put ostavila. Stoga se kiša nakupljala u krupnim, neobrisivim kapima na debelim staklima njegovih naočala. Korak mu je bio pomalo nesiguran dok je mokar koračao..." "Sjedio je, naslonivši se,savijenih kratkih nogu, glave pognute naprijed, sklopivši debeljuškaste ruke na trbuhu kojim ga je mojka priroda obilno nagradila. Iza debelih leća nazirale su se oči opuštenih kapaka. Tu i tamo protrljao bi stakla svilenom podstavom kravate, i to bi bio jedini znak njegove uznemirenosti,a kad bi to učinio pogled bi mu opet postao kiseo i bespomoćan, neugodan svakome tko bi ga u tom trenutku pogledao." "-Pretpostvljam da uviđate kako užasno izgledate!...zrcalo mu je pokazalo zakrvavljene oči i jasne tragove zamora na bucmastim očima." "U svakom slučaju prestar sam za ovakve automobile..." "...podigavši ovratnik do povelikih podbradaka."

- b) unutarnji opis: -marljiv: "Radio je jučer do kasno navečer, sve dok nije završio neki izvještaj o odnašanju smeće. kad je uvidio da mu je nestalo kave i da zato više ne može nastaviti, otišao je u dućan i stao u red...", "Smiley se ponovno baci na ćitanje suhoparnih podataka u prašnjavim mapama. Navikao je puno raditi i svoje obaveze marljivo i savjesno izvršiti. To se naučio još u Oxfordu,a posebno koristio za vrijeme svog dugog rada u Cirkusu." -nesiguran: " Nije nosio šešir, ispravno vjerujući da ga čini smiješnim, primijetila je njegova prekrasna žena prije no što ga je posljednji put ostavila.. stoga se kiša nakupljala u krupnim, neobrisivim kapima na debelim staklima njegovih naočala. Korak mu je bio pomalo nesiguran dok je mokar koračao..." "Nesigurno se meškoljio u prevelikom kaputu dok je Peter jurio seoskim cestama po Smileyu prevelikom brzinom." "Otkako ga je Ann napustila, otičla je i čistačica: samo je dakle Ann imala ključ. Hrastova vrata imala su dvije brave,"banham" sa zasunom i "chubb pipiekey" te dvije treščice. Počeo ih je ponovno stavljati, možda zato da ga ona ne iznenadi!" -ponizan i slab: "Bio je po izgledu jedan od onih poniznih stanovnika Londona koji nikad neće baštiniti Zemlju." "Pravo pravcato pomanjkanje snage volje. Zovu to uglađenošću, iako to nije ništa drugo doli slabost. Slabost- nesposobnost življenja bez tuđe pomoći, neovisno institucijama i emocionalnim vezama koje su

nadživljele svoju svrhu. To jest moja žena, to jest Cirkus, to jest življenje u Londonu. Taksi su mu bezobrazno otele dvije djevojke cereći se zajedno ispod jednog kišobrana." -pun starih navika: "Već iz dugogodišnje navike Smiley je vršio smotru automobila...činio je to i kao dio vježbe memorije, ali i zbog straha koji zauvijek prati jednog profesionalca.", " Navikao je puno raditi i svoje obaveze marljivo i savjesno izvršiti. To se naučio još u Oxfordu,a posebno koristio za vrijeme svog dugog rada u Cirkusu."

četiri. Ipak. Likovi jako malo "razmišljaju naglas". umetaka i naizgled nepovezanih likova. “Pavao segata” i “Tito Dorčić”. nepovezanih radnji.god. uporno sam se pokušavala koncentrirati na rečenice i pohvatati konce. “Iz velegradskog podzemlja” i dr. Evica Sadržaj: Padao je snijeg i bilo je hladno. Mika i Jankić su ispilili i nacijepali jednom čovjeku drva i dobili za to 5 kruna. Zamišljeno gledajući. Zamislila sam se nad time i otkrila uzročnika. Tek nakon polovice odlistanih stranica počela sam nazirati tok radnje i povezivati događaje sa prethodnih stranica. Tema: Težina života u siromašnoj obitelji Osnovna misao: Neke loše navike mogu nam promjeniti život Likovi: Mika. Nisam mogla shvatiti hijerarhijsku ljestvicu Cirkusa tko je glavni. Odmah su otišli u gostionicu i popili dvije litre. Vjenceslav Novak umro je 1905. Napisao je sedam romana i oko stotinu pripovjedaka. u Zagrebu.Opis jezika: Djelo je pisano književnim jezikom bez ikakvih stilskih sredstava ili neobičnosti Mišljenje o djelu: Pročitala sam knjigu prije roka lektire jer me zaintrigirao naslov i sam žanr teksta. u Senju. Gimnaziju je pohađao u Senju i Gospiću. Romani su mu : “Pod Nehajem”m “Poslijednji Stipančić”. Mika se sjetio onog što je doživio zbog pijanstva. Tako ne pojašnjavaju pojmove ni ljude. Jankić.Vjenceslav Novak Ponešto o piscu: Vjenceslav Novak rođen je 1859. Gledao je Mika jednog pijanog Slovaka. A djelomičan uzrok tome je i pisanje u trećem licu. Objavio lektire u 29. “Majstor Adam”.g. siromašnih otoka i intelektualaca koje opisuje s dubokim suosječanjem. Kasnije je nastavio muzičke studije u Pragu. Napokon nešto što se lako i tečno čita! Međutim već u prvim poglavljima izgubila sam se u gomili imena. U učiteljsku školu je išao u Uagrebu. pa zatim. tri. Slovak je par puta pao potrbuške i nije se mogao dići pa je trebao pomoć stražara da bi otišao kući. a neki je čovjek sjedio nepomično na klupi na Iličkom trgu. a tko kome odgovoran. Tada je Mika pomislio da bi mogli . Čitala sam knjiga od kraja prema početku. “Dva svijeta”. Lucija. Vjenceslav Novak je jedan od prvih pisaca u Hrvatskoj književnosti koji je u svojim djelima počeo slikati probleme društvenih nepravdi i nevolja koje su pogađle mali svijet seljačke sirotinje . “Zapreke”. prosinac 2004 23:06:00 | 0 komentara Iz velegradskog podzemlja . “U Glib”. Važnije pripovjetke su mu: “Podgorske pripovjetke”. Službovao je kao profesof muzike na učiteljskoj školi u Zagrebu.

6. Godine 1921. Godine 1930.Lorca. španjolski pjesnik i dramatičar. Godine 1928. G. Renome stječe zbirkom Cauciones 1927. a on padne na krevet i zaspe. Evici je iz usta neprestano curila krv i nije mogla jesti i piti. Ujutro kada se probudio. Na poziv stražara krčma se ispraznila.. Na povratku iste godine piše knjiguPjesnik u New Yorku. a on onako pijan uhvatio Evicu i pretuče je. ali ni to nije bilo dovoljno pa su pili i pili… U razgovoru uz piće Mika je hvalio svoju djevojčicu Evicu. U augustu 1936. Žena ga je pozivala u kuću uvjeravajući ga da nije on kriv jer je bio pijan. umro 19. i blistavu raskoš kojim se Gomgoneava jezika). Vrativši se kući nije više bilo isto.8. Hodao je ulicama i susreo svoga sina koji mu je rekao da je Evici vrlo loše. Čudesna obućarka (1930). slikarstvo i kazališnu umjetnost. Žena ga je psovala. u kojoj se nalazi čuvena oda Waltu Whitmanu. uhapsili su ga i streljali pripadnici Francove civilne garde. Kako je zamislio tako je i bilo. Iste godine objavljuje Libro de poemas. U spomen svog prijatelja piše tužaljku Hanto per Ignacio Sanchez Mejias(1935). Žena istrgne Evicu iz ruku pijanog muža. No kada su ispili još pola litre. ujedno pokazuje interes za muziku. te joj darovao kutiju sa slatkišima. Mika je sijeo pokraj nje i počeo joj tepati. ali Jankić je još želio piti.G. rodio se 15. Od 1931. izlazi njegova najbolja knjiga stihovaRomancero gitano (Ciganski romancero). Mika je stajao nepomično. Dali će ga psovati ?! Skupio je hrabrosti i ušao u kuću. kojim se nekada napajao Lope da Vega.1936.Federico Garcia Lorca Bilješka o piscu F. Mika bez ženinog saznanja ode u Evičinu sobu. a Mika i Jankić su pošli kući.poći kući . godine i patriotskim komadomMariana Pineda. Andaluzija. održava niz predavanja u SAD-u. jedan je od najvećih španjolskih lirika uopće. U tom periodu sav se posvećuje pisanju za kazalište: Don Cristobaldovo malo kazalište (1928). žena je krenula tražiti Miku. Calderon. u Granadi. žena mu je rekla da je pretukao Evicu.L. Cerevantes). Sutradan je Mika otišao na posao i nije se želio vratiti kući i čuti što je Evici rekao liječnik. Objavio lektire u 29. Kada se smračilo.. Nije bilo djevojčice Evice i tek je tada shvatio da pijanstvo nije bilo toga vrijedno. Mika je putem razmišljao što će li mu žena reći. U toj je zbirci dao sintezu španjolskih lirskih inspiracija (duh pučke poezije. Vidjela ga je kako šeće te je otišla do njega i tužno mu izjavila : “Preminula je”. direktor je kazališne grupe “Barroco” koja obilazi sve španjolske pokrajine igrajući djela klasičnog teatra (Lope de Vega. prosinac 2004 23:05:00 | 4 komentara Knjiga pjesama . Studirao književnost i pravo. U španjolskoj poeziji svoga vremena . Ljubav don Perimplina i Belise u ujakovu vrtu.1899 u Fuenteroquenosu. izveden je u Madridu njegov dramski prvjenac Leptirove čarolije.

velika luna. Podaci iz Enciklopedija leksikografskog zavoda. I u ravni i na vjetru. Jao. Daleka i sama. kobila crna. Zagreb. crvena luna. U nas je mnogo prevođen i igran.on je unio novi. 1967 Analiza dijela Konjikova pjesma Cordoba. masline u bisagama. Kobila crna. Smrt na me vreba onamo s kruništa kule Cordobe. Znatan je njegov utjecaj na naše mlado pjesničko pokoljenje. smrt me čeka prije . Andaluzijski slavuj skladno je spojio modernizam s tradicijom. Ako i znam pute. nikad neću stići u Cordobu. vrli moj konjiću! Jao. duga li cesta! Jao. moderniji izraz i dah istinskog lirizma. Hrvatski leksikografski zavod.

“Cordoba. velika luna..kobila crna... Temeljni je motiv konjikova slutnja smrti. samoće. izmjenjuje i gradira...”.”. crvena luna”. . Razvija je tako da ponavlja i izmjenjuje neke slike.GRADIRANO .. Daleka i sama. smrt me čeka prije nego stignem u Cordobu!”-STRAH Lorca stvara sažete i jednostavne pjesničke slike koje ponavlja. . Daleka i sama.PONAVLJA “Kobila crna. smrt me čeka prije nego stignem u Cordobu.IZMJENJENE SLIKE “Smrt na me vreba onamo s kruništa kula Cordobe. smrti.. Konjikova pjesma razvija temu nedostižnosti. ”Smrt na me vreba onamo s kruništa kule Cordobe” -SLUTNJA SMRTI “Jao. Jao.. Ta se slutnja smrti kasnije preobražava u strah.nego stignem u Cordobu! Cordoba.

Benasta pjesma Mama. na jastuku me svom izvezi. Daleka i sama”. bit će ti hladno. Mama. Pjesnik pojedine slike izmjenjuje. Gradirajući pojedine slike prikazuje nam da se konjanik sve više boji.Svijet pjesme otvara ovom pjesničkom slikom: “Cordoba. sine! . hoću biti od vode. a emocionalni naboj ostvaruje jadikovanjem. Najprije se kod konjanika pojavljuje slutnja smrti koja se postepeno pretvara u strah. hoću biti od srebra. To da! Ovog časa. Ponavlja je na kraju pjesme kako bi dokazao kako je Cordoba za konjanika bila nedostižna. Sine. emocije. Pjesnikove emocije najjače progovaraju u četvrtoj strofi. Mama. Takvim postupcima u komponiranju pjesme nam bolje prikazuje konjanikove osjećaje. Sine. pošto je kao i s početka pjesme ostala “Daleka i sama”. bit će ti jako hladno.

Stvaralac sjenica tišina. I biješe stvaralac i vrtlar bje. međutim kada bi se sin pretvorio u srebro ili vodu nikad ga ljubav ne bi tako grijala kao majčinska. S posljednjim odjecima. ali u svim varijantama sačuvao je bitnu karakteristiku: izraz neizmjerne tuge i patnje. prijateljstvo. trebamo se truditi da postanemo što bolji (brže. Ne treba zahtjevati da budemo netko ili nešto drugo nego prihvatiti onakve kakvi jesmo jer uvijek postoji netko tko nas prihvaća baš takve. Lorca je u pjesmi “Portret Silvija Franconettija”. vezanost za zemlje. starci kažu da se kosa ježila i da se živa rastvarala u zrcalima. Srebro i voda su dragocijene stvari za život ljudi. Konačna i čista. Portret Silvija Franconettija Njegov krik bijaše strahotan. ova pjesma ima svoje značenje i nije tako “benasta”. bogatstvo. strasno prijateljstvo sa smrću. snažnije).Iako se po naslovu ne bi reklo. iz svoje zbirke pjesama “Conte jondo” ocrtao pjevača andaluziskog i dao poetsku karakteristiku ciganskog conte jonda. . ali svojim trudom i na taj način doći do pozitivnih promjena. Sada njegova melodija Sniva s odjecima. Normalno. više. Conte jondo ima neobično bogatstvo forma. Prelazio iz tona u ton a da ih ne razbija. za kraj naranača i pustih neplodnih brda.

Kompozicija: Kopozicija: pisac počinje sa sadašnjošću.Vjenceslav Novak Tema: propast jedne hravatske patricijske obitelji za vrijeme ilirskog pokreta. Dalje se nastavlja opisivanjem života Stipinovića te velike očinske ljubavi prema Jurju. s njegovim smijelom i suzama. “koji ne pomaže rast svoga tatra.. već igralištem ili mjestom gdje se vrši ona ritualna stvar što se zove ubijanje vremena. održanom u Madridu 1935. blizu je smrti. ako nije mrtav. Ti privatni događaji popračeni su političkom pozadinom o početku buđenja nacionalne svjesti u Hrvata i o počecima ilirskog pokreta. nema prava da se zove teatar.” Objavio lektire u 29. političkog bila. Lorca je izložio svoje gledanje na teatar i njegovu društvenu funkciju. “Narod”. te o trgovini i gospodarstvu Senja. koji ne osjeća socijalnog bila. intimna tragedija Lucije.. povjesno politički trenutak Senja.. on na tatar postavlja maksimalne zahtjeve. kaže Lorca. smatra ga “najjačim i najkorisnijim oružjem u podizanju zemlje i barometrom što pokazuje njezinu veličinu i pad”. te nakraju njenom smrću. Sve to završava Lucijinom nesrećon i bolesti. prosinac 2004 23:04:00 | 0 komentara Posljedni Stipančići . kao što teatar. sina Valpurge i Ante Stipančića. Fabula: Sve počinje krštenjem malog Jurja. U sjajnom i dubokom “Razgovoru o teatru”. problem patrijahalnog odgoja. bolest i nesreća Lucije te briga Valpugre Zaplet: vračanje u prošlost od krštenja Jurja sve do ulaska Lucijine nesreće i bolesti (siže) .Lorca o teatru. drame svoga naroda te ne vidi istinske boje njegova krajolika i njegova duha.

brinuo se previše za sina.Završetak: pisac nastavlja tamo gdje je stao. Taljan i Mađar u isti čas. Otac i mati bili su mu zapravo krčmar i krčmarica. Francuz. Htio je biti i izvan kuće ono što je bio u kući: prvi autoritet u svemu i svačemu. čini mi se. a neprestano je tonuo. Očinska ljubav. ali nije išlo. ja kriv ako ga ne bi lako našao i među našim ilirima. Lebdio je tako neprestance i bio naravno svojim položajima nezadovoljan. Okružen svojom ženom i kćeri koje su ga jedine donekle voljele i o njemu se brinule. smrt posljednjih stipančića: Lucije i Valpurge. a od svega ništa. od najčistijih karaktera. doba ilirskog preporoda i buđenja nacionalne svjesti Hrvata Karakterizacija likova: Ante Stipančić: Njegove je karakteristike najbolje opisao njegov sin Juraj u pismu koje je pisao svom prijatelju: . a mali su ga ljudi na ulicama pozdravljali dubokim poklonima na koje nije nikada pozdravom odvraćao. koji je u biti zatvoren i izoliran od svjeta. Morao je naravno zaboraviti što su mu otac i mati zaista bili i gledati u davninu da potraži plemički list svojih pradjedova. Nije bio ni političar. Ustvari je želio da Jurja napravi ono što on nije uspio. Odupiranje Mađarima. Od njih je kao jedinac primio uzgojem svoju taštinu koja mu je ostala neotklonjiva volja na svakom koraku života. Zato je ipak držao sebe čovjekom učenim. a svoju kćerku i ženu je zanemarivao. Mjesto radnje: Senj. Na krau svog jadnog života koji je svršio na ruševinama zbog nepravde koju je nanio svojoj ženi i kćeri. Bio je ipak nesiguran na svakom svom koraku i nigdje nije uspijevao. Umro je onako kako je živio. Vrijeme radnje: XIX. tj. Usprkos svemu tome ipak ja imala hrabrosti da se suprostavi ocu kojeg nije mogla iskreno voljeti jer je on za nju . Kod kuće je bio strah ukučana.jer vlastitog nije imao. Lucija Stipančić: Za njenu sudbinu kriv je njen otac i samo to patrijahalno društvo. Kako je učio. za svoj staleš i u ovo doba vrlo bogati ljudi. Da se Stipančićev san ostvari preko Jurja što naravno nije uspjelo.. Htio je pošto-poto plivati na površini. st. Zbog prestrogog odgoja nije znala za okrutnost i nepoštenje vanjskog svijeta jer je između ostalog stalno boravila u kući. a samo zato jer je smatrao da ga je Juraj iznevjerio. česa nije mogao naći. rekao sam ti: znao je od svačesa nešto. Ali držao se svejedno plemićem. A nije išlo zato što je u isti čas trožio uporište na raznim stranama . Da je poživio.. Ideja: Socijalni položaj ljudi u određenom povjesnom razdoblju.’’ Osim toga.moj tatica nije bio. Bio je Austrijanac.

iako je znala da joj možda Lucija ne bi mogla nikada oprostiti kad bi saznala za njezinu tajnu. Nadživjela je Luciju dvije godine i jako je za njom patila. Ja Jurju ne okrivljujem jer smatram da je njegovoj duši jako puno utjecaja dao i odgoj njegova oca. Sve je željela dati. Na njenom liku se temelji slučaj posrnule djevojke. Svoj tužni život završila je smrznuta u hladnoj noći tražeći milostinju. koji se u potpunosti promjenio. Zbog toga kasnije nije osječao ništa prema njima i uopče za njih nije mario. istinitom ljubavlju. . Upravo zbog te . Kada je vidjela koliko Lucija pati zbog Alberta otišla je do Martina da se dogovori da joj on napiše pismo (jer je znala da je zaljubljen u Luciju). Kada je Juraj otišao. Ona jednostavno nije mogla shvatiti Alberta i žalila je za svojom mladosti i nevinosti koju je izgubila zbog svoje naivnosti i neznanja.Jedva je dočekala sinov dolazak. a to je ujedno i razlog njene smrti na kraju romana. Valpurga Stipančić: Tipičan prikaz tadašnje žene. Kada je pisao pismo svom prijatelju moglo se vidjeti da je želio imati i majku i sestru. Tada je završila patnja njenog srca.. Nakon dugo godina i zbivanja te nakon očeve smrti više ga nije ništa vezivalo za njegovu domovinu. smatrala je da tako mora biti i ništa mu nije zamjerila te ga je istom ljubavlju voljela iako je kasnije saznala da je čak i svoje hrvatsko ime promjenio u mađarsko. Kada je bio još malen dovodio bi mu učitelje kako bi skupio što više znanja za tvz. ali se zbog siromaštva morala povući u malenu kućicu zajedno s Lucijom. Zavoljela je Martina.bio potpuni stranac kojeg bi vidjela samo ponekad. Iako je Lucija umrla zbog tuberkuloze.izoliranosti’’ od svijeta je u nevinost i istinitost Albertovih namjera te ga je voljela samo onako kako se može voljeti pravom. misiju koja ga je čekala. Bila je jako osječajna i krhka. ali jednostavno sa svojom sudbinom nije mogla živjeti. Kada je pronašla spise koji su u biti prikazivali u potpunosti njegov karakter i osobine (negativne) nije odustala od svog uvjerenja da je Stipančić ipak najbolji čavjek Nakon rođenja Jurja i Lucije pokazala je pravu majčinsku ljubav prema svojoj djeci koju je iskreno voljela iako joj Stipančić nije dao skoro ni pristup k njenom sinu jer je vjerovao da bi ga tako razmazila i odgojila kao žensko. Sve bi učinila za svoju djecu. Juraj Stipančić: Bio je prvo dijete. a kad je bio prisutan znala je da se mora ozbiljno (njoj mrsko) ponašati. Kada nije bilo Stipančića ispunjavala je želje Lucii jer je bila takva osoba koja nije mogla nikog odbiti. pa čak i svoj život za sreću svoje kćeri. ali je tada već bilo kasno. a najviše ju je boljelo što je izgubila sina kojeg ubiti nije nikada niti imala. prvom. Mislim da je za njegovo ponašanje nakon odlaska iz kuće bio kriv upravo njegov otac. Sada ljubav ipak nije bila dovoljna. pa se prepustio lagodnom životu. znao je da će mu otac slati novac. a još k tome i sin pa je upravo k njemu Ante Stipančić njemu posvetio cijeli svoj život. Uvijek mu je bila poslušna i radila je sve što se od nje tražilo iako se to kadkad i kosilo njenom mišljenju ili želji. pa kada je izmamio novac kod majke promjenio je ime u mađarsko i više se nije javljao. Majčinu i sestrinu ljubav nikada nije ni osjetio jer mu to otac nije dozvoljavao. Nakon Stipančićeve smrti mnogo je patila. Pa čak i kad je prijetio svojim samoubojstvom. ali da se potpiše sa Albert. U ranoj se dobi udala za Stipančića i pošto je on bio iz više porodice smatrala ga je savršenim. njeno duševno stanje puno je pridonjelo ranijoj smrti.

a majka. Radnja je užasno dosadna. slovaèka Maðarica. povjestice. Ovu knjigu bih preporučio svim neprijateljima. Studirao je u Zagrebu. državni èinovnik i radio kao ureðivaè èasopisa “Vijenca”. nije se slagao. Bilješka o piscu August Šenoa je roðen 1838.AUGUST ŠENOA 1. mu je umrla kad je imao osam godina. Iako je uvijek bio meðu najboljim uèenicima nije završio studije. romane. dramaturg. Više djela posvetio je Zagrebu. August Šenoa je prvi u obitelji poèeo pisati hrvatski svoje prezime Schönoa. Puèku je školu završio u Zagrebu. Bio je umjetnièki ravnatelj kazališta. Oženio se Slavom Ištvaniæ i imao sina Milana.feudalce. u kojemu je roðen i gdje je živio do smrti. . privlaènosti sadržaja i likova te živom pripovjedaèkom jeziku. Beèu i Pragu. jedan razred gimnazije u Peèuhu. Pisao je lirske i epske pjesme. Kako bi se riješio siromaštva i osigurao dobar život svojoj obitelji.Opći dojam: ovo je jedna od najdosadnijih ako ne i najdosadnija knjiga koju sam ja ikada pročitao. gradski senator. zapleti ofucano orginalni i rasplet onakav kakav sam i očekivao. pripovijetke. doslovce je stvorio i odgojio hrvatsku èitateljsku publiku. seljake. godine u Zagrebu. veliki gradski bilježnik. njemaèkim kraljevskim slastièarom. Teme svojih djela uzimao je najèešæe iz hrvatske prošlosti. Zahvaljujuæi zanimljivosti tema. a ostalih sedam u Zagrebu. radio je razne poslove. tako prošlo . Šenoa je prvi hrvatski pisac koji je književnu pozornost usmjerio na društvene slojeve . S ocem. kritike i feljtone (Zagrebuljke). prosinac 2004 23:04:00 | 0 komentara kakO došlo. graðane. novele. ali i iz suvremenih društvenih zbivanja. Objavio lektire u 29.

“Èuvaj se senjske ruke” (1876. do Šenoine smrti 1881. “Barun Ivica”. . Od kraja ilirizma poèela je ponovna germanizacija. 1860. Neka Šenoina djela: a) Romani: “Zlatarovo zlato” (1871.g.)… c) Povjestice: “Smrt Petra Svaèiæa”. “Prosjak Luka” (1879.). “Seljaèka buna” (1878.).g.g.Šenoino doba Razdoblje hrvatske književnosti od 1849. “Mladi gospodin”.g. “Grobovi Hrvata”… d) Kritika i esejistika: “Naša književnost” i “Zašto pišemo” 2. “Turopoljski top”.).g. “Fratarska oporuka”.) kojim hrvatska gubi sva ustavna prava koja je do tada imala.) i “Kletva” (1882. Ukidaju se feudalno-kmetski odnosi èime plemiæi ostaju bez posjeda. “Kameni svatovi”. objavljena je Listopadska diploma koja vraæa u Hrvatsku parlamentarni život i nacionalno-politièku aktivnost. a osloboðeni sljaci su potpuno osiromašeni.Kad je nakon potresa u Zagrebu 1881.g. kada završava ilirizam.g.).. “Branka”.. “Karanfil s pjesnikova groba”. Uveden jeBachov apsolutizam (1850.g. naziva se protorealizam iliŠenoino doba.g. Protorealizam .g. “Propast Venecije”. pomagao ljudima na ulici dobio je upalu pluæa od èega je i umro.). te se ponovno postavlja pitanje nacionalne opstojnosti. “Diogenes” (1878.) b) Pripovijesti: “Prijan Lovro” (1873.g.g. “Kako došlo. tako prošlo” (1876. “Kugina kuæa”. godine.

èine istu državu. Hrvatska i Slavonija. koji okuplja hrvatske sveæenike koji šire hrvatsku nacionalnu svijest. Stranku prava traži teritorjalnu cjelovitost i potpuni suverenitet hrvatske države. Njen je voða Ante Starèeviæ. Sadržaj . Mažuraniæ. U tom razdoblju Ilirci se povlaèe iz književnog života. Erdelj. Luka Botiæ. priznaje narod Hrvatske i Slavonije kao poseban politièki narod. Što se tièe književnog života. Na njegov poticaj osniva se Hrvatska Akademija Znanosti i Umjetnosti. pjesnik i dramatièar. Mirko Bogoviæ. Adolf Veber Tkalèeviæ. a u Istri zapoèinje nacionalni preporod što ga predvodi biskup Juraj Dobrila.U Hrvatskoj poèinju djelovati politièke stranke. sklopljena je Ugarsko-hrvatska nagodba. Sveuèilište i Kazalište. Raèki i dr. Janko Jurkoviæ. prema kojoj kraljevine Ugarska. Dalmacija. U Dalmaciji se vodi borba protiv talijanskih autonomaša i hrvatskih domoljuba. Kukuljeviæ. a Dalmacija i Istra pripale su austrijskom dijelu monarhije. suprostavlja se ilirstvu. Hrvatska je ostala bez književnog èasopisa. Leksikografski savez. Godina 1868. Narodnu stranku osnivaju nekadašnji ilirci Strossmayer. Nagodba iz 1868. 3. a novi književni naraštaj objavljuje u Nevenu. Ante Starèeviæ i Franjo Markoviæ. pripovjedaè. jugoslavenstvu i srpstvu. U kulturnom životu posebnu je ulogu imao Ðakoveæki biskup Josip Juraj Strossmayer. pokreæe èasopis Neven. A za razvoj dramske književnosti i hrvatskog kazališta zaslužni su Dimitrij Demetrev i Josip Freudenreich. koji zastupa radikalno hrvatstvo. Osim Augusta Šenoe istièu se i: Mirko Bogoviæ. Josip Eugen Tomiæ. Tek 1852.

Oko mlina voæke su posjeèene. kupio kravu i svinju. zvan Martin. Ljudi su mu se divili misleæi da je sve to zaradio mukotrpnim radom. a Ugrinoviæ. I dalje je Martin kupio nešto zemlje i sagradio staju. te se oblaèio èisto. No èim je ovaj utonuo u dubok san. zidani mlin. proti seljakom. A danas stoji napušteni mlin ispucanih zidova. Dvije godine Martin nije trošio novac i živio siromašno kao i prije. davao mu badava jelai pila i uzajmljivao mu novaca na zadužnice. a njegova su se dva kotaèa vrtila danonoæno. Živio je jedeæi kruh. uèvrstio tlo pod potokom. ogradio male vrt. Martin je toga èovjeka gledao kao psa svoga pred mlinom. Bio je èist i bijel. Sagradio Martin pokraj mlina i malen duæan i krèmu. sa svojom mršavom kobilom i kolima na kojima je bilo pokrivaèa. Zakopao ga je u svojoj kuæi i o njemu se više nije znalo ništa. baèvica i slame. Martin je podigao dašèaru. Nakon tog vremena poèeo je polagano popravljati svoju dašæaru. Martin mu dopusti da uðe. Bio je to seljak Kranjc. Martinu je trebala bilježnikova pomoæ protiv seljaka. Martinu je èesto trebalo bilježnikove pomoæi. izgorjela krova i bez kotaèa kojih su odnjeli pastiri da se ugriju.Šenoa zapoèinje prièu o Martinovom mlinu usporeðujuæi ga kakav je nekada bio s onim što je od njega danas ostalo. razlupanih vratiju. Jedne veèeri ispred Martinova mlina pojavio se èovjek tražeæi da ga primi unutra kako bi se sklonio od jake bure. kupio nove kotaèe. Gospoda iz sela dodjelila mu komad zemlje da se prehrani kako bolje zna. pokraj nekog potoka izmeðu stabala trešnja i šljiva. Martin je iskopao Kranjèeve kosti i bacio ih u Savu. Mlin se nalazio sat hodanja udaljen od Zagreba. išèistio potok i napravio nekakav mlin. Prije trideset godina na tom je podruèju došao mršavi siromah. lonaca. Martin ga konopcem uguši i uzme sav novac. a vrt izrastao travom i koprivama. Išèupao je korjenje i posadio krumpira. sir i jaja što su mu davali seljaci kojima bi samljeo žito i prodavanjem krumpira. popi malo rakije i prenoæi. luk. al ga je trpio. Kako bi mogao poèeti graditi novi. prestao prodavati žlice i mreže. a tu je dužnost obavljao bilježnik Ugrinoviæ: “Ugrinoviæ zalazio èesto u Martinovu kuæu da pije i jede i da se dogovori o poslovih. povræa i drvenih žlica. pravedne i nepravedne. Vraæao se sa sajma u Zagrebu gdje je prodao èetrdeset svinja. èovjek rutave .

mrtva èovjeka. No vidjevši da je to ozbiljno. rakije i novaca. ah toli debelo. No Janko se raðe kartao i sladio lulom duhana. Martin je zapalio krov mlina. Seljaci su morali besplatno raditi na cesti za Martina kako bi mu vratili dugove. A kad je tek Janko lupio od prokšije batinom majku po glavi ili oca po leðih. a Martin je plaæao toli debelo. ubila ga rakija: . Dok je malen bio. ej. Bio je to Janko. lijepa mladiæa.” (str. Nakon nekoliko godina rodila mu ona sina Janka: “Da. Prolazile su godine.” (str. Imao je vlastitog uèitelja koj ga nije muèio uèenjem. toli slatko. dali su mu da radi u trgovini. al ponajviše u zlu.duše i maloga poštenja. Djeèak bijaše svojeglav. Sprijateljio se sa Njemcima i prijavljivao seljake koji su uzgajali duhan ili palili šljivovicu. i ne daj bože da je tko dirnuo u Janka ili ga muèio knjigom ili molitvom.443) Kad su došli Njemci na vlast seljaci su postali vlasnici zemlje na kojoj su živjeli. svaki èas podavio Janko èiju kokoš ili ustrijelio iz male puške èijega psa. To je dobro došlo Martinu. kako se roditelji smijali vièuæ: . Mlin je izgorio. robovao mlinaru u dobru i zlu. No kako su prolazile godine tako je raso i Janko i trošio Martinovo bogatstvo. toli silno. a kad nebi uspjevali vratiti dug Martin bi im oduzeo posjede. Svaki èas letio od Jankove ruke kamen u èiju glavu i èiji prozor. a Janko je trošio silno. Slijedeæeg jutra ispred mlina našli su seljaci odrpana i bosa. dosta tup. hranili ga samo gospodski. Zbog silnih je dugova sud prijetio da æe prodati Martinov mlin. te od njih dobivao novaca i posao na cesti. a Martin je bivao sve bogatiji. ah. gle! To æe biti junak!” (str. Davao je u zajam ljudima žita. Martin se smijao.440) Na savjet bilježnika Ugrinoviæa. viknuo da je za to kriv Kranjec i bacio se kroz prozor. razmažen. Martin se oženi bogatom udovicom koju su zvali Grgurinkom. Kad je i taj dan došao.Gle. a zemljište je prodano sinovima onih seljaka od kojih je Martin krao. jer ga je i onako Martin dobro plaèao. da mu je znoj išao na èelo. ah. bogati Martin imao je sinka Janka. Putovao je od grada do grada sa mladom djevojkom koju je upoznao: “Ona se toli slatko smijala. Ljudi po selu nijesu bili od njega sigurni. 444) Martin je polagano potrošio sav novac te se morao zadužiti kako bi platio Jankove dugove. vina. Nakon što su Janka protjerali iz škole. ako potpišu kod bilježnika Ugrinoviæa.

Zato ljudi govorili o èovjeku nesretnu: . 436) Mudro je iskoristio ukradeni novac.E. baš kao Martinov mlin! . kad ga je sprijeèila jaka bura.” (str. sivih oèiju i šiljastih zubiju. vazda gledao pred sebe u zemlju. nikad se nije smijao. Bio se uputio iz Zagreba u obližnje mjesto. ni da je komu rekao “zbogom”. ali ga je njegova prevelika popustljivost prema sinu uništila. što je tražio. 445) 4. 436) UGRINOVIÆ . to je valjalo platiti. koji je jurio i jurio boreæi se s burom.” (str. Martin ga je primio u svoju dašæaru i ubio ga dok je spavao: “Cestom nije bilo vidjeti žive duše do jednog jedincatog èovjeka seljaka Kranjca pod malim klobukom. èudan svat. malo. “Martin bijaše mrk. Znao je plesti mreže. prazan. u visokih èizmah. na sud radi baštine. ali i graditi si bogatstvo na raèun drugih. Bio je zle duše i tvrda srca. a za robu nije bilo š njim nikad pogaðanja. KRANJAC Seljak koji je na sajmu u Zagrebu vrlo dobro prodao svojih èetrdeset svinja.Kako došlo tako prošlo! (str. Lica MARTIN Plavokosi èovjek. izraditi drvene žlice i samljeti kukuruz. govorio kratko.“Tako stajaše mlin pust. drukèije pokupio robu pa otišao.

Janko nosio se fino kao gospodèiæ. èovjek crne kuštrave kose. proti seljakom. jer Latini i Grci ne znaju za šalu. jer mu je otac davao novac: “Al Janko šupalj kao i prije. al ponajviše u zlu. Dadoše ga u trgovinu. robovao mlinaru u dobru i zlu. al kad je došlo na latinsku i grèku. 444) Putovao je po gradovima sa djevojkom i trošio na Martinov raèun. šampanjsko vino. “Dok je malen bio. to jest. pravedne i nepravedne.” (str. i oèev zlatni kolomaz ne bijaše od pomoæi. Janku omilila fina šljivovica. odjeven zelenim omazanim kaputom. dosta tup.” (str. a Ugrinoviæ. Djeèak bijaše svojeglav. i ne daj bože da je tko dirnuo u Janka ili ga muèio knjigom ili molitvom. 440) Obavljao je i prljave poslove za piæe i hranu: “Martinu je èesto trebalo bilježnikove pomoæi. èastio prijatelje. hranili ga samo gospodski. . Njegova je prevelika rastrošnost dovela Martina do smrti. kad si dobar. razmažen. Zašto ne bi? Jadno dijete! Kad se muèi.Martinov bilježnik: “Najviše je seljakom Martina hvalio bilježnik Ugrinoviæ. I to je dobro.440) JANKO Martinov sin. ostadoše Jankova kola u blatu. Od malena su ga navikli na lak i bogat život. 443) Nije mario uèiti i raditi. “ (str.” (str. Pa šta? Martin je platio. Martin je platio. Janko se kartao. Janko se vukao od škole do škole. Martin je platio. Istjeraše ga iz škole. èovjek rutave duše i maloga poštenja. crvena nosa. neka mu je i malo zabave.

5. Zakljuèak .

Tada je vec . a Martin je plaæao toli debelo. svoj jezik. a Janko je trošio silno.tek more i morska obala njegovo rodeno tlo. 442) Šenoa je privukao èitateljsku pažnju stavljanjem oštrih ironija u tekstu: “Ona se toli slatko smijala. motati u kolut izvuceno uže i privesti od jednog kraja k drugomu ribarsku barku. ah. grde nas. ej. Živio je s ribarima. a sada?” (str. Preziru nas. što je kod diobe ubijene ribe zapadao i jednak dio i Tita.Pripovijetka stvorena kao jednostavna prièa o siromahu koji je stvorio svoje bogatstvo na raèun drugih ljudi. da prosvjeduju protiv toga. da mu je znoj išao na èelo. kao da je clan njihove družbe.u devetoj svojoj godini .” (str. Sve hoæe oni prekrojiti na svoju.tukao ostima uz oca ribu pod malom svijecom tako vješto.443) i dok opisuje kako su seljaci hvalili Martina što im je posuðivao novac. gle! To æe biti junak!” (str. svoje obièaje? Ali su bila vremena ponekle dobra. a ova zemlja kao da nije naša. seljaci postali svoji na svojem. Bila su to zla vremena.Gle. toli slatko. jer šta æe nijemština èovjeku koga je bog stvorio Hrvatom? Zašto èovjeku kratiti materinje mlijeko.Vjenceslav Novak Citati LJUBAV I RADOST PREMA MORU: "Ni grožnja ni obecanja nisu mogla da odvrate malog Tita od mora i ribarije. te ribari veslaci nijesu nikada ni pomislili. 441) “Nu mene duša boli kad gledam što Švabe od nas rade. lijepo sanjali. kojoj bi bacio udicu. Bože moji! Kad pomislim kako smo godine 1848. ali obogaèenom opisima tadašnjih vremena i navika ljudi: “Iza nekoliko godina doðe njemaèka vlada u našu zemlju. I sama rodna kuca bila je za nj sporedna stvar . 444) “A kad je tek Janko lupio od prokšije batinom majku po glavi ili oca po leðih. odnijela bi svojom pojavom strah od ljutih šiba. toli silno." "Ali škola je ostala vazda crna strana njegova života. prosinac 2004 23:03:00 | 0 komentara Tito Dorcic . kako se roditelji smijali vièuæ: . zbog kojeg su morali zadužiti svoje posjede. Jedna ribica. i sve da bude po njemaèku. kad nije lovio udicom ili vršom.” (str. Takva . Usprkos ocevih i majcinih molba i neminovnih šiba izostajao je poradi ribarije iz škole. njegovo cuvstvo. pomogao im je izvlaciti mrežu. Objavio lektire u 29. ah. ah toli debelo." "A more je i život u njemu privlacilo Tita kao carobnom snagom k sebi. njegova misao. Nestalo robote. gledaju nas kao sluge.

moje fantazije... da upije iz njega u sebe snagu i radost. upija se sada u moju misao želja. ako prem mu se je nenadano ispunila smjela želja... u koje su oni mene silom turali.. ravan ocu i izabranim ribarima. . gdje je pred njegovim ocima vrvjelo još toliko života. a pri tome nijesam uživao. što bi se rodio u meni. da je ispod kamena pomolila ribica glavu! Dobacio bih joj sav zanesen udicu." KAKO TITO LOVI RIBU: ".. ne pljuskaj veslom . a iz one bistrine mora. sva duša ronila mu je s pogledoma uz ribu pod morem . davao je njegovom djetinjem licu cisto muževni izražaj.. ili bulje u me i nikako da shvate još ni danas.. drugi su se zgražali gledajuci me s obale... što joj uzimama život. A one dvije stare lude gledaju me kano dvije okamine.. kad je osjetim u svojoj vlasti. fantaziju i cuvstvo k morskom dnu. Pa zašto su me išcupali i prenijeli s rodnog tla na tude? Da mi bude bolje! Stare lude! Bez poznavanja i bez razumijevanja života oni su se drznuli da sude.jedna ribica kao da je mogla ucarati njegovu pamet.... kojim se našao na tom mjestu... da se nade jednom onako samostalan bez icijega nadzora na mjestu svjecara. kojom su htjeli da podignu radost moga života! Onda sam bio sretan. Pod svakim onim kameckom utisnut je barem koji hip moga života. koji su umjeli voditi ribu pod svijecom..." . slobode i moci. nijesam smio ni mogao prosvjedovati proti njihovu naumu. samo im teku suze iz ociju. A moje pravo? A moja sloboda volje? Pravo jednoga.. Ono je bilo moje pravo tlo. da sam tudu školama.. koliki su pocinili grieh. gdje ce meni biti bolje! Kojim su pravom odlucivale onake neznalice mojim životom? Kojim su mi pravom oteli radosti života i. koja je znacila vrhunac svega . nego sam cutio. kad bih vidio. da taj ostatak satrtog života darujem moru. Sloboda volje. . A on se cutio velik. Njihovo roditeljsko pravo. povukla bi sa sobom svu njegovu misao. ropstvo volje drugoga.. kao da je ona došla tu iz Ijubavi prama meni. gdje sam proživljavao dneve srece. a ja sam cutio buru i valove u njihovoj pokornoj službi. nepravda drugoga..... Kako bi se pred njegovom fantazijom bujno redale slike pod plamtecom luci . koji se još jednom usudio izustiti sumnju: Može li on ovako nejak da bude svjecarom? . moga razuma.Naprijed. natrag. Kako se slatko i zanosno zamišljao u tu želju. cuvstva i volje. kada sam na mahnitim krilima bure upravljao sam jedarcem i kormilom i poput poluboga jurio svojom barkom preko bijesnih valova. Osveta nije izostala: evo me kukavnoga ostatka života. Lude. A vidjeli su to i oni.. razmišljanja. ali nijesu odustajali. Kako bi muduša rasla kao nabreknuta od osjecaja vlasti. jak i samostalan na tom mjestu. lude!. ono cuvstvo jakosti. u koje bijaše pustio duboko svoje korjenje moj život.. .. Ozbiljnost i uzbudenje duše. a onda je morao zakipjeti gorkim prosvjedom proti veslacu. slobodno izvršivanje volje jednoga." IDEJA ROMANA: ".. ali s primjesom strasti zapovjedao Tito. a mrcvare me me glupim pitanjima. koje je meni darivalo radost i slast života. Ah.. ukratko: moga života........ da je tu Ijudima i ribi zapovjednik i gospodar! Zato se sav kao nadahnut našao na mjestu oboljelog ribara. lude. što su cekali svoj stalni konac od njegove ruke. da ne budu krvnici svoga djeteta. kako su smjeli da me unesrece? Ja sam bio dijete.. i ako sam cutio..odrešito je.. Kolik raskošni pocut. samo da ja mogu proživjeti onaj neiskazani pocut..

Ubrzo je osjetio čežnju za domom. Vrsta djela: socijalna pripovjetka Mjesto radnje: Zagreb Vrijeme radnje: početak jeseni Sažetak: Artur Kranjčić." Kompozicija djela: . temperamentni Jerko koji je u međuvremenu saznao sve o slučaju te nesretne stipendije. siromašnim pravnikom IV godine. a obrađivao je i temu sukoba umjetnika s malograđanskom sredinom... Tijekom dvadeset i pet godina djelovanja postao je jednim od najplodnijih hrvatskih književnika.. opisao je život u malim primorskim gradićima. ne izdržavši pritisak. Školovao se u rodnom gradu. došao je u Zagreb jer je dobio stipendiju za fakultet. a polunagi čovjek gubio se ispred njegovih očiju sve više u daljinu odakle bi još katkad jeknuo njegov slabi glas. U svojim djelima. siromašnoj Podgori i u velikim gradovima . čije je plastične likove dao u pripovjetkama Iz velegradskog podzemlja i U glib..Zagrebu i Pragu.. dok nije i on posve iščezao u zaglušnoj buci života. Poznat je kao predstavnik hrvatske književnosti u doba realizma. zaplakao. te pisao ocu da se odriče stipendije.život i bijeda radnika i beskućnika. ali je ona dodjeljena Arturu. pripovjetkama i romanima. Podnio je molbu za stipendiju. odmah se grubim i oštrim riječima okomio na Artura koji je.Vjenceslav Novak Vjenceslav Novak je rođen 1859 godine u Senju. Čim je Artur došao u njihovu sobicu i predstavio se. sin imućna oca. On je ipak otišao u Zagreb gdje je živio u sobici sa Jerkom Pavličevićem. Jakov je bio vrlo talentiran i siromašan seljački sin. za kojeg je mislio da je došao tu na studij. prosinac 2004 23:03:00 | 0 komentara U G L I B .. moralnu stranu seoskoga života (Podgorske pripovijesti). a umro u četrdeset i šestoj godini (1905 godine) od tuberkuloze. Gospiću i Zagrebu. Privukli su ga i socijalni motivi .Objavio lektire u 29. pa je otišao do svog prijatelja iz gimnazije Jakova Kosovića. "I Artur je pošao u život. Opisao je propadanje senjskih patricija (roman Podljednji Stipančići). U književnost je ušao rano. No u očevom odgovoru stajalo je nešto posve neočekivano: otac je napisao da su to gluposti i da mu s takvim pismom više ne dolazi. Artur je uočio nanjetu nepravdu.

tome se protivi glas moje savijesti . gdje sve plače i suzama potištenih prosvjeduje u ime nauke Isusove protiv nasilja. dok je Jakov seljački sin siromah. a koje je rezultat Pavličevićeva govora počinje rasplet." U Arturovoj odluci da napiše ocu pismo kojim ga moli da se odrekne stipendije. njemu. bezosječajan je i bezobziran. a djelima hule nauku njegovu . Artur je jedinac imućnog trgovca i gradonačalnika." Očevo negativno pismo čini epilog ove novele. Jednom zasvagda: s takvim psinama da . te tako odgaja svog sina. "Ovaj vaš drug gladuje.. tko bi trebao potporu za svagdanji hljeb. To je. tjera da tako postupa. gospodine.. odnosno. "Oče! Ja živim vrlo udobno na račun nekoga... ali i simbol siromašnog studenta koji se kroz život probijao sam doživaljavajući pri tom uvrede i poniženja. dobrotvor neki. ali su oprečnih ekonomskih mogućnosti. a oni je nemaju: rječima hvale.. u život treba gledati drugačijim očima. otereti me. otac mu je napisao: "U buduće.. On je gnjevan kritičar društva. koje propagira humanost i ljubav prema bližnjemu.. gdje boravi glad.U uvodnom djelu upoznajemo dva glavna lika koji dolaze iz istog kraja u Zagreb na studij. a gladuje zato jer je vaš otac oteo kruh što ga je narod. dakle. Kad je Artur ocu u pismu napisao strašni grijeh što ga je počinio prema Jakovu. da me više ne uznemirujuš ovako! To su tlapnje. sad bilo tko namjenio bio za školovanje sirotinji. a u stvari je sebično i proračunato "Ja dižem svoj glas protiv nepravici ovdje u vlažnoj sobi. Početak radnje je oglas kojim Jerko Pavličević. grijeh koji vapije k nebu za osvetom". Moja duša hrli za idealima. jer ja sam sačuvao vjeru u njega. on je pohlepan i škrt. Izmolio je za Artura stipendiju koja je namjenjena sirotinji.. za njega ne postoje granice i pravila. da se slobodno dignem opet k njima. Analiza glavnih likova: Arturov otac: on je dobrostojeći načelnik.. To nije moralno. traži "cimera" kako bi djelili troškove stanovanja.. Arturovim dolaskom Jakovu započinje zaplet koji postepeno vodi do vrhunca kroz Pavličevićevu optužbu lažnog morala malograđanstva. zemlja.

to iz onih koji su te smeli govori zavist. Napokon je napisao ocu pirmo. silno zanesen. jeftinoj sobici koju djeli s Jerkom Pavličevićem. On je mlad. pa uživaju potpore za svoje nauke. Ne mogavši to podnjeti. Poltava)." Artur Kranjčić: za razliku od oca on nije negativan lik.. On je dobar i pošten... Život je prava škola. Jakov dolazi u Zagreb. neiskusan je te takav dolazi u Zagreb na školovanje. odgajatelj. gdje nalazi smještaj u maloj. molba mu je bila vraćena.. pisao je svom ocu: " Pisat ću ocu rekao je sebi da se odričem stipendije.. Izuzetno je tolerantan. stipendija me guši Još nikad nije stupio svojom voljom pred oca u ovako zamršenoj stvari: što će na to on? Stala ga je savladati slaboća. Nadajući se da je došlo do neke pogreške pri dodjeli potpore.mi ne dolaziš! Međutim... Međutim. a njegov mladi duh opirao joj se gonjen šibama teških rječi kojima ga je bičevao polunagi čovjek mršava lica i suha tjela na kom su bila izbočena rebra. ali više gladan nego sit." Jakov Kosović: On je siromašni seljački sin iz najrđavijeg kraja u Lici.. jer je potpora već udjeljena Arturu Kranjčiću. i nikako ne shvaća i miri se s nepravdom koja mu je učinjena. stoga šalje molbu za stipendiju koja bi mu omogućila školovanje u Zagrebu. te ima silnu želju za višom naobrazbom. (za tvoje umirenje) znaj da ima sinova iz većih kuća nego što je naša.. predava~ povijesti na Sveu~ili{tu. Te godine izvodi se njegova .. lijepo odgojen. Po prvi put je prepušten sam sebi. U Petrogradu radi kao ~inovnik. Kako smije bogat čovjek uzeti ono što je namjenjeno siromahu?" Objavio lektire u 29.. a tu još nijesi učio. prosinac 2004 23:02:00 | 0 komentara Kabanica Nikolaj Vasiljevi~ Gogolj Ruski knji`evnik ukrajinskog podrijetla (Soro~incy. "Kroz gimnaziju se provlačio uvijek lijepim uspijehom.. Ti si mlad. ne zna ništa o boli i nepravdama. te uviđa nepravdu koju je njegov otac nanio Jakovu izmolivši stipendiju. S Pu{kinom sura|uje u revijiSovremenik 1836.

povijesni roman Taras Buljba. pripovjetke Starovremenske spahije. obilazi Jeruzalem. Stra{na osveta. Vij. Kabanica. . Pri~a o tome kako su se posva|ali Ivan Ivanovi~ i Ivan Nikiforovi~. Za~arano mjesto. Nos. Njema~koj i Francuskoj. Nevski prospekt. Putuje po Italiji.. Petrogradske pri~e.dramaRevizor. roman novelu Portret.). Svibanjska no}. romaMrtve du{e. Objavio zbirku pripovjesti iz ukrajinskog `ivota na Ve~eri na imanju kraj Dikanjke (Soro~inski sajam. Mirgorod. Dnevnik jednog lu|aka. dramu Revizor. Posljednje godine `ivota provodi u Moskvi rade}i na drugom dijelu Mrtve du{e. O njegovu kontroverznom stavu prema politi~kim i kulturnim zbivanjima svjedo~e tekstovi Odabrana mjesta iz prepiske s prijateljima i Autorska ispovijed. komediju @enidba..

Sam fizi~ki izgled junaka daje opis karaktera. Gogolj svojim djelom najavljuje modernu knji`evnost. Fabula Pripovjetku mo`emo podjeliti na pet djelova: . Akaki Akakijevi} je ~inovnik. monotonog ~inovnika i njegovih naizgled banalnih problema. To~nije prepisiva~ dokumenata. Gogolj ovim djelom opisuje jednog jadnog.2. Opisuje ga kao malog ~ovjeka. Jedna skromnija kabanica ko{ta 180 rubalja. Kabanica predstavlja novi tip proze. Svog junaka dovodi do smrti zbog kra|e kabanice. Cijelu pri~u pripovjeda gotovo pu~ki. Stil pisanja je fantasti~no groteskan. 3.O Kabanici Dostojevski je izjavio da svi pisci potje~u iz kabanice. On pirkazuje zapravo veliku va`nost tih nama banalnih probelema. Bjedan je jer radi za 400 rubalja godi{nje. Specifi~nost te knji`evne forme je iskazvanje obi~nih gotovo jadnih ljudi za razliku heroja iz romantizma.

Uvodni dio gdje pisac opisuje kr{}enje i imenovanje Akakija Akakijevi}a.

Zaplet gdje pisac opisuje ponizni i monoton `ivot jednog bjednog ~inovnika.

Vrhunac radnje traje jedan dan. Ujutro ~inovnik dobija svoju novu kabancu, a nave~er mu biva ukradena.

Rasplet se sastoji od dugih slu`benih postupaka, koje Akakijevi} mudro izbjegava. No nisu mu vratili ono {to je tra`io. Prije ga je sna{la smrt.

Kraj se sastoji od osvete. I nepisane poruke da pravda donekle i pobje|uje.

4. Kratak sadr`aj

Pisac nas ve} na uvodnom djelu upoznaje sa nesre}om koja prati Akakija Akakijevi}a. Pri kr{}enju nije bilo drugih imena nego onog od svog oca. Akaki je radio kao ~inovnik. On je imao zadatak da prepisuje slu`bene tekstove. Toliko se trudio u svom poslu da nije primjetio okolinu koja ga je zadirkivala. On se brinuo naizgled o bezna~ajnim problemima kao uspravnost i linearnost slova. Ipak je jedan od njegovih vi{ih ~inova to donekle i cjenio. Akaki je imao toliko nesre}e da hodaju}i ulicom bi mu ~esto neko sme}e palo na glavu s balkona. Tako da je na njegovom {e{iru bilo i otpadaka od banane i sl. @ivot mu je bio monoton, ali njemu je odgovarao. Suprostavio se i ponudi pove}anja ~ina. Jednog dana je primjetio da mu je kabanica dosta uni{tena i da bi tako mogao oboljeti. I{ao je do kroja~a Petrovi~a i zamolio da mu zakrpa kabanicu. Nakon svakakvih nadmudrivanja Petrovi~ mu je odlu~io sa{iti kabanicu za samo osamnaest rubalja. Akaki nakon mnogo {krtarenja i malo sre}e je sakupio novac potreban za kabanicu (platio ju je mnogo manje nego {to joj je bila prava po~etna cjena). Na poslu je bio slavljen. Odr`ana je i ~ajanka u njegovu ~ast. To je bio zacjelo preokret u njegovom `ivotu. Na povratku ku}i do~ekala ga je najte`a kazna, ukradena mu je najva`nija stvar koju je posjedovao kabanic. Pisac prikazuje razne podhvate koje je Akaki poku{ao da se prona|e njegova kabanica. Posebno isti~e drskost jedne visoke li~nosti. Akaki je umro od bolesti u pedesetoj godini `ivota. Ali se osve}ivao vlasti kra|om kabanica. Pred kraj pri~e biva ukradena i kabanica te visoke li~nosti ba{ pri jednoj od njegovih vedrijih raspolo`enja. Na kraju se pisac osve}uje i posljednjoj osobi za svoju krivicu, jednom stra`aru.

5. O Akakiju

Akaki Akakijevi} je prikazan kao najbezna~ajnija li~nost na svijetu. Njegova osbna vrijednost na po~etku pri~e jednaka je jednom dana{njem fotokopirnom stroju. Jedini pravi preokret u `ivotu prikazan je pomo}u jedne kabanice. Pomo}u te kabanice pisac dokazuje da i Akaki mo`e pokazati zube i snala`ljivost kad je to potrebno. Prikazuje ga kao inteligentnu i hrabru osobu koja nije `eljela izkazati i iskoristiti svoje vrline. Akaki je toliko du{evno jak da se vra}a na zemlju i osve}uje za nepravdu koju je pro`ivio.

6. Moje mi{ljenje o djelu

Gogolj je jedno na prvi pogled dosadno djelo napravio zaista zanimljivim. Pgotovo mi se dopao Akaki sa svim preokretima u njgovom `ivotu. Drago mi je {to sam pro~itao ovu knjigu.
Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:01:00 | 1 komentara

Voda - Vladimir Nazor
Ime pisca: Vladimir Nazor Ponešto o piscu: Vladimir Nazor rodio se 1876.g. u Postirama na otoku Braču, a umro u Zagrebu 1949.g. Ubraja se među najplodnije hrvatske pisce. Pisao je lirske i epske pjesme , pripovjetke, romane, putopise, i dnevnike. U prvim pjesničkim zbirkama sa zanosom pjeva o prirodi, zemlji i čovjeku radujući se ljepotama i vedrinama života, te vjerujući u moć i snagu slavenskog čovjeka. Cijelog života je vjerovao u pobjedu dobra nad zlim, a to životno uvjerenje potvrđuje djelima koja su nastala u antifašističkom ratu. To su “Pjesme partizanke” i dnevnik “S partizanima”. Poznata su mu djela “Medvjed Brundo”(epski spjev), “Pastir Loda” (roman), “Veli Jože”(pripovjetke), te zbirke lirike ; “Slovenske legende” i “Hrvatski Kraljevci”. Nazor je pisao i za djecu - pjesme, priče, igrokaze. Među pričama se ističu posebno “Bijeli jelen”, “Dupin”, “Min-ČanLin”, a igrokazi su mu “Crvenkapa”, “Pepeljuga” i “Pionir Grujo”. Tema: Preživljavanje suše Glavna misao: uvijek dijelimo s drugima jer će nam se to vratiti Likovi: Vlado, Košće, kapetan, Vladin otac, Vladina majka Mjesto radnje: Velo selo Vrijeme radnje: nekad davno Sadržaj: Više od tri mjeseca nije padala kiša. Ljudi se boje za svoje vinograde i maslenike. Sve je bilo pusto, jedino na obali su ljudi dočekivali lađu koja im je trebala dovesti vodu. Tih dana je otac bio veoma zabrinut zbog Vladinog školovanja. U selu su zbog žeđi umrle dvije mazge. Tog istog dana su došle vijesti s kopna da lađa s vodom dolazi sutra u luku. Ljudi su iščekivali vodu , i žene su nosile prazna vedra na glavi. Odjednom se začu zvižduk broda koji je prevozio vodu. Ljudi su pili vodu i napajali svoje životinje. Od kapetana su tražili vodu da bi napunili svoje bunare. Kapetan je spojio cijevi iz lađeprema bunarima. U lađi je bila pump koja je dizala vodu. Kada su cijevi bile postavljene izgledale su kao dvije mrtve zmijurine. Svi seljaci su bili nestrpljivi čekajući da voda poteće cijevima. Nakon nekog vremena voda je potekla, a one dvije cijevi kao da su oživjele. Kada je Košće vidio vodu nožem je probio cijevi i počeo piti. Nije ga smetalo što su ga žene tukle i ogovarale. Kasnije neka žena uzme Košći nož iz ruke i učini isto što i on. Žene su britvicama, iglama za pletenje i vretenima bušile cijevi i pile vodu. Većina vode gubila se u zemlji. Uskoro je voda opet prestala teći i one dvije cijevi su izgledale kao mrtve zmije. U isto vrijeme na drugoj strani otoka spremalo se nevrijeme. Svi su potrčali da tamo dočekaju kišu. Kada je kiša pala svi su bili sretni, a bunari su se napunili vodom , vinogradi i maslenici ponovno su bili zeleni i sve je opet bilo u redu. Kada je Vlado ugledao oca odlučio je da neće otići u grad na školovanje nego da će ostati u selu i pomagati mu na zemlji, ali Vladin otac je rekao da mora otići u grad na školovanje da ne bi bio siromah i bjedan. Ocu je bilo žao što mu sin živi tim teškim životom kroz koji je i sam prošao, zato je nagovorio sina da ode u grad na školovanje kako bi mu život bio lakši i bolji od onoga koji bi imao, ako bi ostao s njim na selu.

Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:01:00 | 5 komentara

Cvijet sa raskršća - A. G. Matoš
Bilješke o piscu: G. Matoš rođen je 13. 6. 1873. u Tovarniku, a umro je 17. 3. 1914. u Zagrebu. Pisao je pripovijetke, crtice, feljtone, eseje, putopise, književne, muzičke, likovne i kazališne prikaze, pjesme, a okušao se i u dramskom radu. Kompozicijski solidno postavljene, njegove pripovijetke su pune ilirizma i duhovitih obrata, ali boluju od nedostatka realnih doživljaja. Nov u pjesničkoj frazi, Matoš je unio u hrvatsku poeziju dah zapadnoeuropskog simbolizma s kraja 19. st. Tema djela: ljubav između Solusa i Izabele Vrsta djela: Novela Citat za glavni lik: «Kosa se raskošljala u rumenozlatnim pramovima niz nježni, snježni, goluždravi vrat, tresući se u dugačkim, teškim zavojcima na pupoljastim, mladim i slabačkim grudima.»

Citat opisuje Izabelu kako je vidi Solus dok se polagano budio.

Citat za eksterijer: !Jezero šumi srebrnu himnu, iz tamnih šuma bruje crni koralji. Nebo šušti zastavom od modre svile. Iz dubine grmlja, gajeva i gore skaču razigrane djevojke, šibajući uzduh znojnom, bahantskom kosom. Kao nabujala bujica struje u bučnoj, krvavoj orgijskoj pjeni niz glasnu goru i kotlinu, a u njoj graja. Bleka stoke, duduk gajda kroz pastirski dim, kroz satirsko, vinsko jecanje od požude, kroz jareće drhtavo, požudno blejanje.»

Citat opisuje neki krajolik kako ga u snu vidi Solus.

Citat za glavni događaj: «I debeli gospodin otrgne sa mene i brutalno povede bijedno djevojče.

- Pardon, gospodine! Zahvalite gospođici ako ne razumjeh smisao vaših kleveta!- reknem muklo, gotov na sve. Gospođica je nabasala slučajno, pošto spavah, i ja je nagovarah da se vrati u kuću. No gospodin učini kao da me ne ču, i pođe, vukući te se morah braniti toljagom.»

Citat opisuje trenutak kada Izabelin otac vodi Izabelu podalje Solusa.

Karakterizacija likova: Solus- samotnjak, brižan, hrabar, slobodan Izabela- slijepa, nježna, znatiželjna

Kratak sadržaj: Novela govori o čovjeku koji sebe naziva Solus i koji sam putuje svijetom jer ne voli gradove. Uz to on ne voli biti slobodan. Jednog dan zaustavio se u jednom francuskom gradiću gdje nakon što se okrijepio, zaspi na jednom lovačkom puteljku nedaleko od novog ljetnikovca. Dok se budio osjeti da nije sam. Ugledao je pored sebe prekrasnu djevojku, ali ubrzo shvati da je ona slijepa. A ona je toga dana prvi puta otišla sama s svojim psa od kuće dok nitko nije pazio na nju. Djevojci se Sulus odmah svidio i nagovarala ga je da zajedno pođu u njezin dvor. Kad on to otkloni, ona poželi sa Solusom lutati svijetom. I baš dok ju je uvjeravao da ni to nije dobro za nju, pojavi se djevojčin otac i grubo prekine njihov razgovor, odvevši djevojku kući.
Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:01:00 | 0 komentara

Veli Jože - Vladimir Nazor
Ime pisca: Vladimir Nazor Tema: doživljaji diva Velog Jože Osnovna misao: pohlepa nam može biti samo na štetu, a ne na korist Likovi: Veli Jože, Ilija, Libert, Jurić, ovčar Ivan, Civetta itd. Sadržaj: U gradu Montovnu živo je jedan kmet koji je bio velik kao div. Bio je veoma snažan, ali je služio i pokoravao se gospodi, a pomogao je i radnicima. Orao je po polju, vukao najveće terete, tj. radio je najteže poslove. Taj div zvao se Jože. Jože je zanosno obavljao svoje dužnosti dok nije došao providur i odveo ga brodom u

Mletke. Na moru ih je uvatila bura i lađa se potopila, ali Jože se spasio. U toj lađi bio je zatvoren Galeat Ilia. On je bio div sa puno ruku, ali bez nogu. Također je bio i rob. Prije smrti rekao je Joži da ne dopusti nikom da mu gospodari, nego da bude slobodan čovjek. Pošto je Joži bilo jako žao Ilije, odlućio je poslušati savijet. Nakon nekoliko dana Jože i kmetovi su pobjegli od svojih gospodara na neko brdo. Tamo su jako lijepo živjeli. Jednom prilikom dok su kopali iskopali su gomilu zlata. Njihovi su im gospodari došli pomagat za zlatnike. Gospodari su radili svakojake poslove za svoje bivše sluge, a kući su se vraćali bogati. Došlo je vrijeme dijeljenja posjeda. Zbog svoje pohlepe, divovi su se posvađali. Jože je bio najžalosniji, jer nije dobio sve ono što je zaslužio. Osvetio se ostalim divovima tako što je spalio kolibu žita. Divovi su bili ljuti pa su progonili Jožu. Joža je našao svoj zaklon kod Civette. Civetta je postao vođa kmetova pa je on razdijelio posjede. Joži je dao najbolju zemlju. Joža je ubio dva diva. Divovi su bili žalosni i nisu znali šta da rade. Pitali su Civettu za savjet. On im je rekao da ih je to Bog kaznio što su bili nepravedni prema Joži. I Jože se vraćao svojim Montovljanima, ali prije ulaska u grad sjetio se Ilijinih riječi pa je odlučio da više ne bude kmet nego slobodan čovjek. Napustio je Civettu i Mautovena i više se nikad nije vratio.

Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:01:00 | 4 komentara

Ilijada - Homer
Likovi: Ahil, Agamnemon, svećenik Hris, Briseida, Hektor, Apolon, Hera, Kalhant, Nestor, Zeus, Patrokolo, Tetida Sadržaj: I pjevanje Nakon devet godina ratovanja između Ahejaca (Grka) i Trojanaca odluka o pobjedniku nikako ne pada. Razorivši jedan grad u borbi protiv trojanskih saveznika Ahil je u ropstvo poveo i kćerku Apolonova svećenika Hrisa, Briseidu. Ona je pripala kralju Agamemnonu. Njezin otac donio je otkupninu ne bi li mu Agamnemon vratio kćer. Nakon pogrdnog odbijanja svećenik Hris zamoli njegovog zaštitnika boga Apolona da kazni Ahejce. Apolon usliša Hrisovu molitvu, te pošalje svoje nevidljive strijele. Tko god je bio pogođen umro bi od kuge. Devet dana padale su strijele po Ahejcima. Zbog tog napada boga Apolona biva sazvana Narodna skupština na kojoj Agamnemon sazna uzrok Apolonove ljutnje, te u zamjenu za svećenikovu kćer on traži Ahilovu robinju Briseidu, čim je vrlo rasrdio Ahila koji više ne želi pomagati ahejskoj vojsci. Nakon što mu

biva oduzeta Briseida Ahil tužno zaziva majku Tetidu i moli je za pomoć. Kako bi mu pomogla, Tetida odlazi na Olimp te se tuži Zeusu zbog svog sina Ahila. Zeus odluči kazniti Ahejce neuspjehom u njihovom boju protiv Trojanaca, no na tu Zeusovu odluku božica Hera, Zeusova žena strašno se uzbuni, no Zeus ne posustaje od svoje odluke. XVI pjevanje Nakon što izgubiše sve junake Ahejci su se našli u veoma teškoj situaciji i bili su pred porazom, te Patrokolo moli Ahileja da mu pomogne ili da ga pusti da vojska predvođena njim napadne Trojance. Ahilej ga pusti davši mu svoje oružje u pridruživši mu Mirmidonce, no preporuči mu da se odmah odagnavši Trojance od lađa vrati da se ne bi bogovi naljutili. Vidjevši Patrokola u Ahilejevom oružju s Mirmidoncima Trojanci su pobježali misleći da je to Ahilej. Patrokolo je junački s vojskom udario na Trojance te ubije vojvodu Sarpendona, te pokuša osvojiti i Troju. Došavši pred zidine grada pokušao je da se popne na gradske zidine i tri puta biva odbijen od Apolona. Četvrti puta Apolon ga oštro upozori te se Patrokolo povuče od straha prema Apolonovom gnjevu. Apolon nagovori Hektora da krene u napad. U borbi između Patrokola i Hektora Apolon udari Patrokola u leđa te ga onesvijesti. Patrokola je prvi ranio Euforo kopljem u leđa. Patrokolo teško ranjen jedva se dovuče do svoje čete, te pade na pod i Hektor ga ubi. Karakterizacija likova: Ahil Sin kralja Peleja i morske božice Tetide, ahejski junak, hrabar, neustrašiv, uvijek spreman na borbu. Agamnemon Vrhovni komandant ahejske vojske pod Trojom, lakom, nesmotren, voli naređivati. Patrokolo Hrabar, borben vjeran, prijatelj i suborac. Hektor Hrabar, najveći trojanski junak, glavna trojanska snaga.
Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:00:00 | 1 komentara

Voćka poslije kiše - Dorbiša Cesarić
Osnovni podaci o autoru: Dobriša Cesarić rođen je 10.1.1902 u Slavonskoj Požegi. U trećoj godini se obitelji seli u Osijek, gdje se i školovao. Poslije male mature se ponovo sa obitelji seli u Zagreb, gdje završava realnu gimnaziju, i Filozofski fakultet. Najviše je pisao lirsku poeziju i balade, a poznatija djela su mu: Lirika, Spasena svijetla, Osvijetljen put, Slap, Voćka poslije kiše. Dobrića Cesarić je umro u Zagrebu 1980. godine.

Voćka poslije kiše Gle malu voćku poslije kiše: Puna je kapi pa ih njiše. I bliješti suncem obasjana, Čudesna raskoš njenih grana.

Al nek se sunce malko skrije, Nestane sve te čarolije. Ona je opet kao prvo, Obično, jadno, malo drvo.

Ovo je kratka lirska pejzažna pjesma. Rima je parna. Od SIS se pojavljuje simbol što je u stvari samo jedna vrsta metafore, a ustvari se odnosi na druga dva stiha prve strofe. Tema pjesme je ponovno rađanje, bilo voćke bilo nekog drugog živog bića. Motiv je ustvari baš voćka koju je pjesnik ugledao poslije kiše.

Slap Teče i teče, teče jedan slap; Što u njem znači moja mala kap?

Gle, jedna duga u vodi se stvara, O sja i dršće u hiljadu šara.

Taj san u slapu da bi mogo sjati, I moja kaplja pomaže ga tkati.

Ovo je kratka lirska pjesma. Rima je parna. Od SIS se pojavljuje preneseno značenje (Teče i teče, teče jedan slap--pjesnik uspoređuje slap sa cjelim narodom, civilizacijom;

Što u njem znači moja mala kap--pjesnik uspoređuje jednu kap slapa sa svojom prividnom ništavišću u društvu; Gle, jedna duga u vodi se stvara--Duga simbolizira sva lijepa i dobra postignuća u životu).Ma koliko se čovjeku činilo da je nevažan u društvu ,koje nikad ne miruje, bez njega se puno toga dobroga ipak ne bi moglo dogoditi. Motiv pjesme je slap koji stalno i nezaustavljivo teče.

U spomen Sergeju Jesenjinu Između ljudi što pjevaju život I grabe užitke iz noći i vina, Ima ih koji padajuć rastu, Padajuć rastu kao lavina.

Njihova duša gasne i gasne, Da sto puta jače u pjesmama sine, A njihov put je čist i bijel Kao snježni put lavine.

Ovo je kratka lirska pjesma. Rima je abcb. Od SIS se pojavljuje poredba (Padajući rastu kao lavina; A njihov put je čist i bijel Kao sniježni put lavine). Tema pjesme je život pjesnika Sergeja Jesenjina koji je u potpunosti žrtvovao svoj život i svoje zdravlje, zato što je to bio njegov način dolaženja do inspiracije. Motiv je S. Jesenjin.

Shelley Kadikad, u kasni sat, Tajanstven dar mi bude dat, I slušam šumne razgovore Sa vjetrom što ih vodi more.

Na vrućem čelu u taj mah Osjetim cijelog svijeta dah. Trepere zvijezde u visini,

I njihov sjas me sretnim čini.

Prolazi noć. Ja lutam sam. O, kom da ovaj zanos dam? Ja živim njime, u njem bdim. Da plačem? Pišem? Što ću s njim?

Ovo je kratka lirska pjesma. rima je parna. od SIS se pojavljuje metafora (Tajanstven dar mi bude dat--pjesnik dobiva inspiraciju; I slušam šumne razgovore Sa vjetrom što ih vodi more.---Pjesnik čuje neke čudne šumove koji ga podsjećaju na razgovor likova u nekoj njegovoj pjesmi; O, kome da ovaj zanos dam?--pjesnik nezna u koju bi pjesmu pretočio inspiraciju). Tema ove pjesme je inspiracija koja je piscu došla u kasne noćne sate. Motiv pjesme je inspiracija.

Predjesenji dan Već nema sunce starog žara, Al dan je nasmješen i vedar. Bez Posla i ne vičuć više Posljednji prođe sladoledar.

Tumara bijeli čovjek ljeta Po gradu, nevesela lica. Kadikad padne žuti list Pred kotač njegovih kolica.

To javlja jesen, da je tu, I zemlja čeka prvu kišu, A kestenjari-ti uglariPrašinu ljeta s peći brišu.

Ovo je kratka lirska pjesma. Rima je abcb. od SIS se pojavljuje personifikacija (Al dan je nasmiješen i vedar; To javlja jesen, da je tu). Tema pjesme je preobrazbe iz ljeta u jesen i zimu. Motiv su ljudi koji se spremaju za zimu npr. Sladoledar prestaje raditi, a kestenjar počinje.

Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:00:00 | 1 komentara

Voda - Vladimir Nazor
Ponešto o piscu: Vladimir Nazor rodio se 1876.g. u Postirama na otoku Braču, a umro u Zagrebu 1949.g. Ubraja se među najplodnije hrvatske pisce. Pisao je lirske i epske pjesme , pripovjetke, romane, putopise, i dnevnike. U prvim pjesničkim zbirkama sa zanosom pjeva o prirodi, zemlji i čovjeku radujući se ljepotama i vedrinama života, te vjerujući u moć i snagu slavenskog čovjeka. Cijelog života je vjerovao u pobjedu dobra nad zlim, a to životno uvjerenje potvrđuje djelima koja su nastala u antifašističkom ratu. To su “Pjesme partizanke” i dnevnik “S partizanima”. Poznata su mu djela “Medvjed Brundo”(epski spjev), “Pastir Loda” (roman), “Veli Jože” (pripovjetke), te zbirke lirike ; “Slovenske legende” i “Hrvatski Kraljevci”. Nazor je pisao i za djecu - pjesme, priče, igrokaze. Među pričama se ističu posebno “Bijeli jelen”, “Dupin”, “Min-Čan-Lin”, a igrokazi su mu “Crvenkapa”, “Pepeljuga” i “Pionir Grujo”. Tema: Preživljavanje suše Glavna misao: uvijek dijelimo s drugima jer će nam se to vratiti Likovi: Vlado, Košće, kapetan, Vladin otac, Vladina majka Mjesto radnje: Velo selo Vrijeme radnje: nekad davno Sadržaj: Više od tri mjeseca nije padala kiša. Ljudi se boje za svoje vinograde i maslenike. Sve je bilo pusto, jedino na obali su ljudi dočekivali lađu koja im je trebala dovesti vodu. Tih dana je otac bio veoma zabrinut zbog Vladinog školovanja. U selu su zbog žeđi umrle

Kada su cijevi bile postavljene izgledale su kao dvije mrtve zmijurine. a bunari su se napunili vodom . godine u Bostonu. ako bi ostao s njim na selu. i pisanjem kratkih priča za magazine. Nije ga smetalo što su ga žene tukle i ogovarale. Uskoro je voda opet prestala teći i one dvije cijevi su izgledale kao mrtve zmije. vinogradi i maslenici ponovno su bili zeleni i sve je opet bilo u redu. Tog istog dana su došle vijesti s kopna da lađa s vodom dolazi sutra u luku. godine objavio tri sveska pjesama. Nakon nekog vremena voda je potekla. West Point. i žene su nosile prazna vedra na glavi. Žene su britvicama. prosinac 2004 22:59:00 | 192 komentara Crni mačak . Njegova druga velika djela su: Zvona. zato je nagovorio sina da ode u grad na školovanje kako bi mu život bio lakši i bolji od onoga koji bi imao. Svi seljaci su bili nestrpljivi čekajući da voda poteće cijevima. iglama za pletenje i vretenima bušile cijevi i pile vodu. Ljudi su iščekivali vodu . Od kapetana su tražili vodu da bi napunili svoje bunare.Edgar Allan Poe Ponešto o piscu: Edgar Allan Poe je rođen 1809. Kada je Vlado ugledao oca odlučio je da neće otići u grad na školovanje nego da će ostati u selu i pomagati mu na zemlji. a one dvije cijevi kao da su oživjele. ali ih nije dovršio. U lađi je bila pump koja je dizala vodu. i gosp. Annabel Lee. Jedna od njih je bila iMaska crvene smrti. Nakon što je između 1827. Svi su potrčali da tamo dočekaju kišu. Allan iz Richmonda. i.dvije mazge. Kada je kiša pala svi su bili sretni. Ljudi su pili vodu i napajali svoje životinje. Posvajaju ga g. Odjednom se začu zvižduk broda koji je prevozio vodu. smatra se ocem modernog detektivske priče. Zbog svojih Ubojica u Rue Morgue. U isto vrijeme na drugoj strani otoka spremalo se nevrijeme. uredništvom. Kada je Košće vidio vodu nožem je probio cijevi i počeo piti. i 1831. Većina vode gubila se u zemlji. Poe se bavio kritikom. Pohađao jeUniversiy of Virginia. Objavio lektire u 29. ali Vladin otac je rekao da mora otići u grad na školovanje da ne bi bio siromah i bjedan. Arhur . Kapetan je spojio cijevi iz lađeprema bunarima. Ocu je bilo žao što mu sin živi tim teškim životom kroz koji je i sam prošao. Kasnije neka žena uzme Košći nož iz ruke i učini isto što i on.

te nađu ženu i mačka. a iznutra se javi cviljenje. Kratak sadržaj: Priča se o čovjeku. čovjek digne sjekiru na mačka. na primjer. . u Poetskom principu. koji je često teorizirao književnost. i on konačno mirno spava. Dolazi policija i ne otkriva nikakvog traga. među kojim i crnog mačka Plutona. žena ga zaustavi. radi besparice. vjerojatno utjecaj alkoholizma. čovjek dovodi kući crnog mačka iz neke krčme. Držli su mnogo ljubimaca. Ukratko o likovima… ili možda o liku… koji nije imenovan. On je čovjek pomajo nestalne psihe. Poolicajci sruše zid. a. ali čovjek lupi o zid. te ih je uvijek držao u kući. Čovjek se jedne noći vrati pijan i iskopa mačku oko. te Gavran i druge pjesme. koji je od rane mladosti privržen životinjama.Gordon Pim. Jednog dana. On se malo po malo utapa u svojem vlastitom sve nebuloznijem shvaćanju i razmišljanju. Tako redom. a onda čovjek zapazi mrlju na mačkovim prsima. Poe je umro 1849. ne mogavši više gledati životinju. Mjesto radnje: Radnja se odvija negdje u Americi. a na zidu iznad njegovog kreveta. Tako žive neko vrijeme. mazio… Kasnije se oženio sličnim takvom osobom. čovjek koji je naglo postao siromašan i razdražljiv. objesi je na drvo. Te noći bukne mu vatra u kući i jedva se sa ženom spasi. Poe je bio inteligentan i duhovit kritičar. koja ima oblik vješala. on digne sjekiru na ženu. godine od posljedica alkoholizma. ubije ju i zazida ju u podrumu. niti da ga opravdavam. Nakon toga mačak nestaje. koji je nedavno sagradio. Ne mogu reći da ga krivim.m na zgarištu pojavi se slika velikog mačka. Priče groteske i arabeske. Presele se u trušnu staru zgradu.

Ne manje značajno bilo je njegovo upoznavanje političkogsustava parlamentarne monarhije te filozofskih djela Newtona. Tu provodi ostatak života u vrlo živoj aktivnosti. Godine 1726 odlazi u Englesku. među kojima su Swift i Pope. a vratio se kao filozof". U Parizu. odlazi u Cirey na imanje svoje prijateljice. pa ga nakon trogodišnjeg boravka napušta. Voltaire se konačno smirio na imanju Ferney. nije pretjerano reći: to . S vremenom su se Voltaireovi odnosi s carem pogoršali. duhovite i obrazovane markize de Chatelet. gdje će ostati tri godine. pariški parlament ga je proglasio "skandaloznim" i javno spalio. upoznao novu literaturu. koje je svojim slugama naredio da ga javno izbatinaju. i stoga ono s punim pravom nosi njegovo ime. iskazuje se kao talentirani pisac epigrama i duhovit satiričar. prvim imenom Francois-Marie-Arouet. te ako je jednom riječju pokuša izraziti.VOLTAIRE Francuski književnik. prosinac 2004 22:59:00 | 1 komentara Candide . U razdoblju od 1717 do 1726 slavljen je kao prvi francuski pjesnik. zatvoren je 1717 u tvrđavu Bastilju. Voltaire. rođen je 21. u obitelji siromašnog plemića. Boravak u Londonu predstavlja prekretnicu u njegovu životu: naučio je novi jezik. U zatvoru je napisao tragediju Edip. najznačajniji književnik iz razdoblja prosvjetiteljstva. gdje ostaje zatočen godinu dana. Ušavši u pariške mondene krugove. jedan od rijetkih epova 18 stoljeća. Godine 1744 vraća se Voltaire u Pariz. Zbog uvrede regenta Filipa Orleanskog. Godine 1778 vraća se trijumfalno u Pariz. Kada se djelo pojavilo u Francuskoj (1734). Deset godina provedenih u Cireyu predstavlja najsretnije i najplodnije razdoblje njegova života. no nakon svađe s vitezom Rohanom. Studenog 1694. Pohađao je isusovačku gimnaziju. potom studirao pravo. mogao je slobodno govoriti. i Henrijadu. Rezultat toga neposrednog dodira s Engleskom predstavljaju njegova Filozofska pisma ili engleska pisma. Rijetko je koji prosvjetitelj s tolikom izrazitošću i uspjehom u sebi sjedinio sve osnovne tendencije 18 stoljeća. Rečeno je "da je Voltaire napustio Francusku kao pjesnik. koja će mu donijeti veliku popularnost. ali zbog šale na račun kraljeve ljubavnice markize de Pompadour. Voltaire opet dospijeva u Bastilju. odnosno Potsdam na poziv pruskog kralja Friedricha II. Objavio lektire u 29. stoljeću. Lockea i shaftesburyja. gdje ubrzo umire. bez opasnosti da budeuhićen. što je prosvjetiteljstvo. ali je studij ubrzo napustio i posvetio se književnoj karijeri. povjesničar i filozof. da bi izbjegao uhićenje. gdje je imenovan dvorskim pjesnikom i historikom Luja XV.Vrijeme radnje: Radnja se odvija u 19. Uz to Voltaire sklapa prijateljstva sa najznamenitijim engleskim književnicima. Nakon kraćeg lutanja odlazi u Berlin. što ga je radi osobne sigurnosti kupio na švicarsko-francuskoj granici. "U Voltaireovu liku susrećemo pravoga vođu i organizatora prosvjetiteljskog pokreta. mora ponovno napustiti Pariz. Voltaire.

Ogroman utjecaj. jedne doktrine. ili heroji mašte. U povijesti europske kulture teško je naći pojavu toliko osebujnu i proturječnu. a za kulturni i moralni progres." "Kad mu je bilo 18 godina. Voltaire je vjerovao. teška. Sve su one ili utjelovljenje jedne ideje. koji se još i danas osjećaju u kulturnoj svijesti europskoga čovjeka i neprimjetno su prisutni na svim područjima duhovnoga stvaralaštva što Voltaire nesumnjivo zahvaljuje svojoj besprimjernoj univerzalnosti. Njegova pripovjedanja su samee katastrofe. optuživali su ga za plagijat." "Oni koji se nisu usuđivali napasti Voltairea zbog njegove teologije. da je sve rečeno. površan." Što ima zajedničko tako raznovrsnim Voltaireovim djelima? Prije svega ton. njihov tempo je tako brz da nitko nema . nije izmišljanje subjekta. rečeno je čak i to . dok će mu sva druga djela spavati vječnim snom na policama biblioteka. ostat će zauvijek svijetao primjer borbe europskoga čovjeka protiv svih reakcionarnih snaga. protiv socijalne nepravde i ugnjetavanja. a prvenstveno kritičar. utjecajnu i borbenu i nadasve humanu. prirodoslovac i historičar. kad mu je bilo trideset kao veliki povjesničar. "Ferneyski patrijarh" doista u svoje doba predstavlja "savjest čovječanstva" i njegova mukotrpna. ni čitalac ne osjete pravog uzbuđenja. To je uvijek bio najlakši način.no svagda uporna i beskompromisna borba protiv svih mogućih predrasuda i praznovjerja. ali ih duh uvijek natkriljuje. spaljivati. svakojakih sumnjičenja. On je pjesnik i romansijer. a najviše protiv strašnog fanatizma. Sigurno nije ni zamišljao da će ljudi sa zadovoljstvom čitati njegove male pripovjetke. satirik i esejist. za svoju političku i duhovnu slobodu. da se omalovaži jedan veeliki pisac. teolog i filozof. epigramatik i dramski pisac. ili iza nekog kineskog zastora. Možete ih mučiti.je Voltaire sam." "Ono što Voltaireovim pripovjetkama daje jedinstveni sjajan karakter. U tim djelima vi nećete naći ni jedne jedine osobe koju autor smatra sasvim ozbiljnom. nesnošljivosti i terora. i ništa nije lakše nego približiti odlomak jedne knjige odlomku druge. a u četrdesetoj je godini vjerovao da će ući u povijest kao epski pjesnik. što ga je vršio na suvremenike. a da ni autor. izvučeni iz nekog paravana od laka. nego splet raznih vrlina. barem po izgledu. brz i. ostavio je tragove. sve je to rečeno. koji je kod Voltairea uvijek podrugljiv. koje je autor prikazao. da će ući u povijest kao veliki pisac tragedija. prividno proturječnih.

Ono što zapravo čini jedinstvo ovih pripovjedaka je Voltaireova filozofija. u kojima hvali vjersku i političku toleranciju i engleski način života. koji se pojavljuju u svakom romanu nanovo prerušeni. i da je . sve ispitao. to jest. one misle samo na to kako će obljubiti nekog mladog. suce. Židove. da je "kaos jasnih ideja". novčara. kako su podmitljive i bojažljive. Prestissimo na bi bio na svom mjestu ni u posmrtnom maršu. da je sve pregledao. koga gorko oplakuju. Tko ograničava svoje želje. Što se žena tiče. francuska ih je javnost oduševljeno . uvijek je veoma bogat. a odlaze vukući noge. ali. samo da izliječe nekog novog ljubavnika. ako se tako mogu obogatiti ili spasiti svoj život. one su prevrtljive i odrezale bi nos svome mužu. nije lli to samo do izvjesne mjere. neskladna. on ih malo cijeni. naivčine i filozofe. prema njegovu mišljenju. koje naziva magima. On ima nekoliko izabranih neprijatelja. a molimo kad ih smatramo slabima.vremena da se ražalosti. a ništa produbio: "je li optimist? Je li pesimist? Vjeruje li u slobodnu volju ili u sudbinu? Vjeruje u besmrtnost duše? Vjeruje li u boga? Niječe li svaku metafiziku i je li donekle agnostik. prema tome. Voltaire uživa da prikaže svećenike. lijepog i dobro građenog muškarca. Za nju su rekli. ili. ni u misi Requiem. ali baš prestissimo ili allegretto najmiliji su Voltaireovi oblici. Ljude hvalimo kad ih smatramo oholima. Faguet prigovara Voltaireu. je li ipak metafizik?… Tko će mi odlučno odgovoriti sa da ili ne na ma koje od ovih pitanja…" VOLTAIREOVI AFORIZMI: Sve nevolje dolaze na krilima. ANEGDOTA O VOLTAIREU: Kada su 1734 godine tiskana Voltaireova Filozofska pisma. Najbolja vladavina je ona u kojoj se čovjek mora pokoravati samo zakonima. one će se podati i nekom starom inkvizitoru ili nekom vojniku. inkvizitore. koje zove muftijama.

Knjiga postaje vrlo popularna (40 izdanja za Voltaireova života). ne misle ni jednog trenutka. ali smetani strogošću policija. zašto je autor pribjego toj čudnovatoj i uvjetnoj filozofiji? Zato. On je esej ili pamflet. knjiga je spaljena. "Candide" je nastao u isto vrijeme iz Voltaireova iskustva i iz ogorčenja. Zato će filozofski roman i filozofska priča cvjetati u vrijeme. Mjesec dana kasnije gradsko vijeće ga zabranjuje. FILOZOFSKI ROMAN: Filozofski roman je teška književna vrsta.primila. Pisci stvarajući takva djela. u kojem vlada čista ludost. ni teko vjerojatan kao roman. kada se ideje razvijaju brže od ustanova i običaja. ali i napadana. kao Rousseau. koje su u njemu pobudili izvjesni filozofi. koji . ili kao Leibnitz. ali službeno je mišljenje djelo smatralo heretičkim. gonjeni potrebom da kažu što misle. koji je pisao: "Ako vječno biće nije ništa bolje stvorilo. to će biti umireniji i lakše će prihvatiti istine koje iznenađuju. cenzura ili inkvizicija. Gledajući kako mu spaljuju knjige na lomači. Tada književnici. Pa onda. pokušavaju da pobjegnu u apsurdnost i da se učine nepovredivim čineći se nevjerojatnim. da bi s više slobode izrazio ideje. Uostalom on ne teži toj vjerojatnosti i rado naglašuje karakter intelektualne igre koji mu je svojstven. Na optužbe Voltaire jednostavno odgovara da on tu djetinjariju nije napisao. jer opisuje izmišljene događaje. što ništa bolje nije moglo stvorit". a Voltaire je morao napustiti Pariz. Što ih više peku. Voltaire je prokomentirao: "Moje su knjige kao kesteni. no ubrzo se primjerci romana pojavljuju u Parizu i drugim europskim gradovima. Naprotov čini im se poželjnim da se filozofski roman pokaže kao neko fantastičko pripovjedanje. više se prodaju. CANDIDE ILI OPTIMIZAM filozofski roman francuskog književnika Voltaira. Ali ne može biti ni tako ozbiljan kao esej. zato što je hibridan. koje bi se u jednom eseju pokazale kao prevratničke i vrijeđale ili ozlojedile čitaoce. to je zato. da će čitalac uzeti te fikcije za stvanost. On je i roman. jer u njemu pisac hoće da izloži ili napadne izvjesne ideje. Voltaire je svoj roman objavio 1759 godine u Ženevi. Što se čitalac više osjeti prenesen u neki svijet.

Englesku. svijet je lud i okrutan. uporabom filozofskih pojmova u neadekvatnom kontekst (jedan od likova seksualni odnos naziva vježbom iz eksperimentalne fizike). tada bi nam njihove nesretne sudbine bile užasne. u svojoj šezdeset petoj godini. Šaljivost ugođaja Voltaire postiže različitim sredstvima: povezivanjem nespojivih ideja i pojava. Sve je loše. kao što će kasnije biti Goetheova. napisao 1759. Osim metafizičkog optimizma. jer kad bismo Voltaireove likove prihvatili kao "realne" ljude. na udaru Voltaireove kritike našli su se i rat. a neebo grmi. ubojstva. a ne smiješne. da u Francuskoj pisci nisu nikad mlađi. od jurnjave za položajima. silovanje. . Time je Voltaire najavio moderna čovjeka i mudrost inžinjera. ograničimo svoju djelatnost i pokušajmo izvršiti svoj zadatak što najbolje možemo. ako već ne živi u najboljem od svih mogućih svjetova. da je sve najbolje u najboljem od mogućih svjetova. unatoč svim nevoljama u kojima se nalazi. Voltaire će staviti tu misao u usta Panglossa. uočavamo da Voltaire nije previše pozornosti posvetio ni čvršćoj povezanosti fabule ni produbljenijoj karakterizaciji likova.. nikad toliko slobodni od svakog pritiska kao poslije šezdeset godine. mladog Candida. kraljevi se tuku. u jednoj zemlji u kojoj literaturaa ima socijalnu ulogu. nasilje. filozofa optimista. već Voltaire svom junaku "podaruje" toliko patnje i bola da fraza kako je ovo "najbolji od svih mogućih svjetova" zvuči jednostavno groteskno. inkviziciju. koji će upoznati armije. Oni su oslobođeni od mlaadenačkih tjeskoba. ali korisnu. U romanu se Leibnizova teorija ne osporava direktno. u zrelim godinama oduzima prevelik dio njihovih snaga. Bilo bi pogrešno zaključiti da je Voltaire propovijedao pesimizam. krađe. po kojoj je svijet u kojem živimo baš onakav kakav je morao i mogao biti. koji je Voltaireova posljednja riječ. a crkve razdiru. To bi mogao biti smisao Candidovih riječi upućenih Panglossu kako svaatko treba uzgajati svoj vrt. Međutim će posljednja riječ knjige biti: "Treba obrađivati svoj vrt". Maurois) Promotrimo li strukturu Candida." (A. Candide živi "u najboljem od svih mogućih svjetova". On drži da se čovjek. To nije nikakav nedostatak i ne treba čuditi. Voltaireov roman je jetka satira na račun ideje njemačkog filozofa Leibinza. koja im. i provesti svijetom jednog Panglossova naivnog učenika. što će reći. ali se sve može popraviti. treba osloboditi teorija i posvetiti koncentriranom radu kako bi taj svijet unaprijedio. i svuda ustanoviti da je čovjek veoma zla životinja.je tvrdio. to jest da je on najbolji od svih mogućih svjetova. paragvajske jezuite. zemlja se trese. Voltaire je svoje remek-djelo Candida. neobičnim paradoksima te povrh svega ironičnim ponavljanjem kako. Tursku. Paul Morand je iz toga zaključio. ljudska glupost i dr. mudrost nepotpunu. Zaključak naučen građanski. Francusku. a pogotovo bi bio neumjesan šaljivi ton koji se provlači kroz cijelu knjigu. vjerska netolerancija.

jer je njegov zamak imao prozore i vrata. U zamku gospodina baruna Thunder . od latinski candidus što znači čist. što se o tome može reći. ostatak njegova genealoškog stabla uništio je zub vremena.ten . Pisci našeg vremena otkrili su. u Vestfaliji. Njezina kći Cunegonda. Duša mu se na licu ogledala. svježa. što je bbolje nego se ljutiti. bila je zbog toga vrlo poštovana. U francuskom dolazi u značenjau naivan. Rasuđivao je prilično zdravo i vrlo jednostavno. Barunov sin u svenu je izgledao dostojan svoga oca. konjušari su bili vodiči pasa. i mali je Candide slušao njegova predavanja sa dobrobušnošću svoje dobi i svoga karaktera. koje ju je činilo još uglednijom. a seoski kapelan vrhovni ispovjednik. BARUNICA & OBITELJ: Gospodin barun bio je jedan od najmoćnijih plemića Vestfalije. Pangloss je poučavao . da je sin sestre gospodina baruna i nekog dobrog i poštenog vlastelina iz susjedstva. BILJEŠKE UZ ČITANJE: POGLAVLJE PRVO: CANDIDE. koju će Voltaire razraditi u Candidu. debela. Čak je i njegova velika dvorana bila ukrašena jednim velikim sagom. kad je nešto propovijedao. za koga se ta djevojka nije nikada htjela udati."Jednog dana sve će biti dobro. Stare su kućne sluge naslućivale. Gospođa barunica. to je iluzija. mislim. ali je Voltaire u Candidu napisao sve. poželjna. kome je priroda bila dala najblaža navike. zato su ga. Od svih pasa iz svojih dvorišta po potrebi je sastavljao svoj lovački čopor. rekao je on to duhovito. da je svijet besmislen. koja je težila oko tri stotine i pedeset funta. PANGLOSS: Odgajatelj Pangloss bio je kućni prorok. Sve je dobro danas. živio je jedan mali dječak. koja je imala sedamnaest godina." Već se u ovoj pjesmi vidi nacrt doktrine progresa i filozofije. Svi su ga zvali monseigneur i smijali se. to je naša nada. BARUN. i što ostavlja nešto hrabrosti za budući rad. bješe rumena. jer je mogao nabrojiti samo sedamdeset i jedno koljeno. nevin. Dočekivala je goste s dostojanstvom. i zvali Candide.tronckha.

Sutradan vježbao je malo bolje. POGLAVLJE ŠESTO: . i. videći taj uzrok i tu posljedicu. mi jedemo svinjetinu čitave godine. i mi imami naočari. koljena zadrhtaše. najveći barun pokrajine mora najbolje stanovati. koji tvrde da je sve dobro.ten . da stupa ubrzanim korakom.da stvari ne mogu biti drugačije. da nose naočari. da su nosevi stvoreni. sve je nužno za najbolju svrhu. a kako su svinje stvorene.teologo . ruke zabludiše. zamak gospodina baruna najljepši od svih zamaka. najuri Candida iz zamka snažnim udarcem noge u stražnjicu. a gospođa barunuca najbolja od svih mogućih barunica. da budu pojedene. njihova se usta sretoše.kosmolonigologiju. oči zažariše. da gađa. Gospodin barun Thunder . tako da je dobio samo dvadeset udaraca. da je sve najbolje. Kamenje je stvoreno. mladić bezazleno poljubi djevojci ruku s mnogo žara. i udarili su mu trideset batina pušćanom šipkom. najboljem od svih mogućih svijetova. Noge su očito stvorene.metafiziko . -Dokazano je. osjećaja i naročitog milja. oni. nalijevo. da nema poslijedice bez uzroka i da je u ovom. da se kleše i da se od njega prave zamci. BUGARI SU GA OTELI. da pomažu jedni drugima. treba reči. Upozoravam. prekosutradan dobio je samo deset. I VJEŽBALI GA ZA RAT: Tjerali su ga. POGLAVLJE DRUGO: AFORIZAM: Ljudi su stvoreni samo zato. jer pošto je sve stvoreno za neku svrhu. i mi imamo obuću. da se okreće nadesno. da nišani. Prema tome. da izvadi iz puške šipku. a drugovi su ga gledali kao neko čudo. Divno je dokazivao. zato gospodin ima vrlo lijep zamak. da budu obuvene. LUBAV CANDIDA I CUNEGONDE: Ona ga bezazleno uhvati za ruku.tkonckh prođe pored paravana.govoraše on . govore gluposti. da je opet uvuće.

dragi moj anabaptiste. CANDIDE SUMNJA DA JE OVO NAJBOLJI SVIJET: Ako je ovo najbolji od mogućih svijetova. vi.kraljev komornik i glavni državni tajnik Horacije . stoljeću. zar ste se morali utopiti u toj luci? O. Bio je glumac. Romeo i Julija. redatelj. zar sam morao vidjeti.Hamletov prijatelj Getrurda .Danska kraljica. a od stihova najpoznatiji su: Soneti i romantična igra Oluja.. Najpoznatije komedije: Mletački trgovac. to mi se dogodilo kod Bugara. već da pripreme narodu jedan lijep autodafe. Hamletova majka Ofelija . kakvi su tek ostali? Hajde. Ukroćena gospodarica. Henrik IV. zar je trebalo da vam raspore trbuh? Objavio lektire u 29. a da ne znam zašto! O. dragi Panglosse. Lica: Hamlet . Ali. najbolji među ljudima. vrijeme opće prihvaćene središnje vlasti nakon burnih godina građanskih ratova u 15.V.Polonijeva kći Vrijeme radnje: XV stoljeće Mjesto radnje: Danska Sadržaj: Danski kralj nenadano umire. Kralj Lear. mudraci tezemlje nisu bili našli uspješnijeg sredstva. gospođice Cunegondo. Najpoznatije tragedije: Otello. pisac.sin pokojnog i sinovac sadašnjeg kralja Klaudije . da spriječe potpuno uništenje.Dannski kralj Polonije . najveći među filozofima. kako su vas objesili. koji je porušio tri četvrtine Lisabona. Bilo je to doba engleske kraljice Elizabete I. biseru među djevojkama.William Shakespare Bilješke o piscu: Živio je u jednom od najvitalnijih djelova engleske povjesti. a nasljeđuje ga njegov brat Klaudije koji se ukoro . još nekaka da su me samo išibali. Najpoznatije povjesne drame: Richard III. prosinac 2004 22:58:00 | 0 komentara Hamlet .NAROD ŽIVI U STRAHU OD INKVIZICIJE: Poslije zemljotresa.

7. još prije nego je počeo djelovati smrtonosni otrov. Za vrujeme dvoboja Hamlet i Leart u metežu mjenjaju mačeve te obojica bivaju ranjeba otrovnom oštricom. hrabrost. Hamlet se. a umirući Leart otkriva spletku nakon čega ovaj.ženi s udovicom pokojnog kralja. Kralj ne može izdržati očitu aluziju na njegov zločin i pekida predstavu. ali i ludost.). visokoga društva. Kralj i Leart se dogovaraju kako će na prijevaru ubiti Hamleta. Poteječe iz građanske sredine i već u mladosti pokazuje interes za mondeni život tzv. pa živi mnogo godina u izolaciji. ubija Kralja. I kraljica koja je popila otrovno vino. Ta. Hamletu to služi kao dokaz da su riječi duha bile istinite. ljudskim osječajima i tragediji.10. 9. 1871. prosinac 2004 22:58:00 | 0 komentara Combray . koje je Kralj namjenio Hamletu. Njegov autobiografski roman Jean Santeuil(1952) objavljen posmrtno.Njezin brat Leart hitno se vraća izPariza i doznavši da je Hamlet ubio njegovog oca.MARCEL PROUST 1. Kraljevski savjetnik polonije uvjren je da je Hamlet poludio zato što njegova kći Ofelija odbija Hamletovo udvaranje. Slabo zdravlje primorava ga da se povuče. ljubav. pokretač časopisa Le Banquet (1892). pa se pretvara da je lud kako bi na taj način saznao istinu. vraća u dansku i sprema se na dvoboj. a imaju i jednog zajedničkog junaka: Vrijeme. A. 1913 objavljuje Du chote de chez Swann. povezuje ih bogata imaginacija njihova autora. ali i zbog Hamletove sudbine. Objavio lektire u 29. mudrost. Sin pokojnog kralja Hamlet. 1922.18. U ovom djelu može se puno naučiti o životu. umire. Suradnik je Figaroa. i sva njegova ostala dijela pokazuju zajedničku atmosferu. kada je bio na brodu otkrio zavjeru protiv sebe. francuski književnik. Bilješka o piscu: PROUST. Vrijeme koje . Hamlet na dvoru upriličuje predstavu koja sadržajem nalikuje na umorstvo njegova oca.Nakon prekinute predstave Hamlet posjećuje majku i misleći da kralj prisluškuje iza zavjese ubija polonijakoji se tamo sakrio. javlja se duh oca i otkriva mu da ga je Klaudije zapravo otrovao i da nije umro prirodnom smrću. U tišini radi na svojemu opusu. želi mu se osvetiti. . velikodušnost. Hamlet želi potvrdu za te riječi duha. U ovom djelu Hamlet se iskazao kao čovjek u kojem je okupljena borba za pravdu. Marcel (Pariz. Lukavi kralj osjeća da mu od Hamleta prijeti opasnost te ga šalje brodom u Englesku uz tajni nalog da ga tamo smaknu. France piše mu predgovor za knjiguLes Plaisir et Les Jours (1896). Ofelija poludi od boli za ocem. razboritost.

il decuvre. za analizu najtananijih osjećanja obogatio je suvremenu francusku literaturu. artist. mijenja svijet oko nas. da odabrana razdoblja potraju. Proust je obogatio svoju spiritualnu realnost. vrijeme kao opsesija i bol zbog prolaznosti. Proustov osjećaj za stil. Proustovvječiti mladić. Zagreb. Hrvatski leksikografski zavod. vrijeme kao uzrok nestalnosti. tvorac izvanrednih metafora u čijem se traženju osjeća tipično francuska vibracija. sjedeljke. rastanke i snove. za minucioznost. za vrijeme. tragatelja za izgubljenim vremenom.obara. a neki njegovi opisi pejzaža postaju duhovni zavičaj mnogih miljuna čitalaca. neukrotiva sila koja nas podvrgava svome toku. susrete. igre. tako je nastao njegov opsežni ciklus A la recherche du temps perdu. lirik građanskoga komfora. fiksira sunčane predjele jednoga djetinstva. Snagom imaginacije. analitičar. da se izbriše granica između onoga što jest i onoga što je bilo inspiriraju Prousta. pariške salone. Podaci iz: Enciklopedija leksikografskog zavoda. pokazao primjerom da umjetnik ne izmišlja nego otkriva: L’ artite n’ invente pas. Nastojanje da se vrijeme zadobije. ruši. 1969. mnoga lica u prolazu. Proust fautovski tuguje za trenutkom što prolazi. Svojim djelom Proust je ostavio dubok trag ne samo u francuskoj već i u današnjoj europskoj književnosti. On je kreator mitološkog djetinstva. .

ni jedno od njih ne vrši nikakve vanjske radnje tako da na kraju osjećamo potpunu dekadenciju Proustova društva. Društvo romana U traganju za izgubljenim vremenomkreče se u zatvorenom krugu. Razgovor vode tri protagonista U traganju za izgubljenim vremenom: Swann. . jednog normadijskog dvorca i jednog luksuznog ljetovališta na normandijskoj obali. vojvoda de Guermantes. jedinstven primjerak stila.2. finese. Ta lica ništa neće i zato ništa ne rade. A za stvaranje njezina lika Proust se poslužio princezama. njihova budućnost ne ovisi o njihovu htijenju već o stjecaju okolnosti. koji ne obuhvaća ništa drugo osim svoje bogate četvrti u Parizu. najglupiji i načistiji predstavnik europskog plemstva i vojvotkinja Oriane. To je društvo sastavljeno od samih grupa pojedinaca. a s drugim dolaze u dodir samo onda kada su im ti drugi osobno potrebni. površnosti i nehumanosti istoga društva. alter ego samog pisca. visokog društva daje nam Proust na posljednjih dvadesetak stranicaVojvotkinje de Guermantes. Članovi tog društva lišeni su svake aktivne volje i zato nesposobni da vrše bilo koju radnju koja bi ih vodila do nekog cilja izvan njih samih. najsebičniji. Najsavršenije osvijetljenje društva. šarma. Ni jedno od njih ne pokazuje neki napredak ili neki razvoj. Društvo: Riječ društvo nekako čudno zvuči kad se govori o svijetu koji nam je Proust naslikao. najprofinjeniji predstavnik kulture svoga doba. jer Proust je svoja lica transponirao prema licima društva u kojem je živio. vojvotkinjama i groficama iz njegove najbliže okoline. koji se kreću u uskom krugu svojih osobnih interesa.

jer njegovo djelo daje dojam veoma bogatog vrenja.Proustovo djelo isto tako nije ni tendeciozno ni moralno. u unutrašnjosti mehanizma sakrivenog ispod površine bića i stvari. njegov se život odvijao izvan praktičkog vremena koje su ljudi ustanovili da organiziraju rad koji od njih zahtijeva socijalni život. On nije poznavao sata. osim što je slikar prostora. To je društvo koje se raspada bez obzira na bilo koji ljudski moral. ne smijemo zaključiti da kod njega nema dinamike. No. Slikar prostora i vremena: U jednom pismu Proust kaže: “Što se tiče stila. te na taj način pruža uvjete za postanak čistih impresija. Proust. ako kod Prousta nema vanjske radnje. on je i slikar vremena. 3. On je u potpunosti raspolagao svojim vremenom i služio se njime samo za vlastita istraživanja. njegova se karakteristika nalazi u samoj mehanici ljudskog zbivanja. Proust se služi bojama kao impresionistički slikar. što bi ujedno značilo da nema života. da bih izrazio svoje duboke i autentične impresije i poštovao prirodni tok moje misli”. osjećati se suvremenikom stoljeća i tako izbjeći smrt . nastojao sam odbaciti sve ono što diktira čisti razum. svu retoriku. Ono ne proučava vanjsku radnju već unutarnje činjenice. stvarajući najprije ambijent koji obavija osjetila određenim svjetlom i tonom. uljepšavanje i gotovo sve homotične i tražene slike. Proust nastoji posjedovati vrijeme u čistom stanju.

Posjedovati vrijeme znači posjedovati prošlost. 4. naprotiv. tj izvan vremena. dok markizu de Forstelleu monokl daje melankoličnu osječajnost u kojoj žene otkrivaju velike mogučnosti ljubavnih patnji. ne živjeti ni u jednom potpuno. drugom i trećem. gradovi. autorov stvaralački duh ulijeva život u neživi svijet u kojem stvari postaju individualne i ponašaju se ka živa bića. kao što živa lica. jedan od bitno proustovskih postupka. Tako se npr. jer nam otkriva proces postajanja sadašnjosti. To je isto kao izbjeći sva tri i naći se izvan njih. prošlost je isto tako živa kao i sadašnjost. stranici ovog romana. Dinamične slike Unutrašnjo neprekidno gibanje oživljuje dekor i prirodu: predmeti. znači živjeti u istio vrijeme u jednom. a monokl mondenog romansijera izražava njegov jedini organ psihološkog prodiranja i nemilosrdne unutarnje analize. Umrijeti znači ne imati više uspomena. No tada su te usporedbe bile većinom paralele bez osjetnih dodirnih točaka.koja nije drugo nego fenomen memorije. Prošla se stoljeća pomiču i približavaju nama stvarajući sadašnjost. Kod Prousta. i 159. sadašnjost i budućnost. cvijeće. i prema tome. Prošlost je služila kao muzej uzoraka koji su piscu stajali na raspolaganju. znači pustiti vrijeme da pobjegne. Taj susret prošlosti i sadašnjosti jedna je od karakteristika njegova slikanja izvan svijeta. . Proustove dinamične slike i njegovo opisivanje predmeta vidimo na 158. Posjedovati sve to. staklo monokla generala de Fraubervilla pretvara u jednu monstruoznu ranu. sobe. s tom razlikom da je u isto vrijeme poetičnija i slikovitija. drveće i pejzaži žive. Ali Proust nije prvi uveo te skokove u prošlost da bi dao slici više reljefa. Te stranice poznate su zbog karakternih crta koje pojedinim licima daju njihovi monokli.

koju su ljudi ukrasili brodovima. u Zagrebu.Taj odejevni individualizam izražava naša različita duševna stanja. Svoje prve uspjehe postigao je pišući drame: “Prijelom” i “Svjećica”. a umro 1931. knez Ivan Karlović. . prosinac 2004 22:58:00 | 1 komentara VUCI . Venecija. crte našeg karaktera kao i karakter epohe u kojoj živimo. kancelar Salkaj.. knez Burgio. to vječno gibanje.Milutin Cihlar Nehajev Bilješka o piscu: Milutin Cihlar Nehajev rodio se 1880. Ugarska. ban Ivan Zapolja.g. knez Bernardin Frankopan. koji se pred nama bez prestanka mijenjaju. koji se poigravaju s nestalnim oprečnostima i što nas podječa na neprekidno ponovno stvaranje primarnih elemenata prorode. nadvojvoda Ferdinand. Kao jedna od najvažnijih i najizrazitijih ličnosti hrvatske moderne napisao je novelu “Veliki grad” . More. To je prvi hrvatski roman koji govori o bujnoj hrvatskoj prošlosti. Evanjelist. ban Petar Bersilavić. predstavljala je za njega princip mladosti: “(Mladost) je stanje prije potpunog ukrućenja i zato u društvu mladih djevojaka osjećamo ono isto koje osjećamo pred oblicima. drveću i moru. ta vječna promjena. godine u Senju. Njemačka Vrijeme radnje: XVI. Beskrajana i nemirna površina. Marino Lamudo. za domovinu vriejdi i umrijeti ikovi: Knez Krsto Frankopan. stoljeće Tema: Život i smrt velikog hrvatskog domoljuba i vojskovođe. Tako odjeća prestaje biti samo tkanina i suvišni ukras i postaje sasvim sastavni dio nas samih. ta nepregledna snaga. Objavio lektire u 29. koje vidimo kad smo na moru”. grofica Apolonija. i domu nema granica. kralj Ljudevit II. Glavna misao: Ljubav prema rodu. Jakob Rainer. biskup Jožefić . Mjesto radnje: Hrvatska. naš vlastiti izraz. U svojim posljednjim goinama života napisao je vrlo zapažen roman “Vuci”.kneza Krste Frankopana. kardinal Matej Lang. Bernardo Ričan i dr. grofica Katarina. našlo je u Proustu svog velikog pjesnika. U slikama prirode Marcel Proust najviše pažnje posvečuje cvijeću. kraljica Marija. Bio je veliki poznavatelj europske književnosti. Zuan Antonio Donaldo.

Mletačko viječe desetorice na čelu sa starim Marinom Saudom je to odbilom ali je pristalo premjestiti Krstu u francuski zatvor u Milanu. Otac Krste Frankopana . Za to je vrijeme knez Frankopan došao u Veneciju. Njemačka je ratovala s Venecijom. njemačkog cara. bili pušteni na uvjetnu slobodu. Zato se 1517.g. Krsto je još bio zarobljen . Zatvoren je u Venecijanskom zatvoru Torreselli. a Frankopani su očekivali od Venecije da im pomogne vratiti grad Senj. plemenita grofica uputilau Veneciju. Tri mjeseca po dolasku u Milano. grofica Apolonija. otvoreno su poktirali s Turcima. koji su bili velika prijetnja kršćanstvu. Franjo I. a zatim se pridružila Krsti u tamnici. Čim je došao u Milano. Zbog svih tih događaja. Bez pravog vojskovođe. a za čuvara mu je dodjeljen njegov rođak. grofica je od njega zatražila pomoć. Venecija je željela savez s Frankopanima zbog opasnosti od Turaka . Ugarska i Hrvatska bile su na strani Njemačke i Karla V. zatražio je oslobađanje Krste . U Oriveniku se sastao s fratrom Jožefićem i svojim ljudima. To mu je poslije potanko opisala njegova sestra i Frankopanova žena. Krsto je pobjegao . uz jemčevinu. ali bezuspješno.g. Na čelu turske vojske bio je sultan Selim I. kojega su Turci otjerali s ognjišta. Za to vrijeme grofica Apolonija nije znala što da učini za muža . Jakobom Rainerom i Bernardom Ričanom. Apolonija zbog bolesti nije mogla poći s njim. Još dok je bio u Veneciji sklopljeno je primirje .. Francuska i njen kralj Franjo I. kardinal Matej Lang. zbog Jadrana i pograničnog dijela između te dvije države. Bernardinov pomoćnik Evanjelist i sam Dandolo . zarobljen i odvezen u Veneciju. Saznavši za te događaje. Odbijala je izaći ako ne puste Krstu. Frankopan je zatvoren s još dva sužnija. Za večerom je saznao da je jedan od cesarovih vojskovođa hrvatski knez Krsto Frankopan. cesar nije imao vojnih uspjeha. a Rainer i Ričan su. Krsti su zatvoreničke dane nastojali olakšati i hercegovački ban Ivan Košača. trebao doći cesar Maksimilijan. a Maksimilijan ga nije htio izvuči. želio je Hrvatsko-ugarsku državu pripojiti Austriji i Hasburgovcima. Polako je došla i godina 1516. Torresella zapravo i nije bio zatvor. Kad je došao cesar. na sve ga je načine pokušao izbaviti iz zatvora . kao i drugi djelovi neosvojene Hrvatske od strane Turaka. Tamo se poklonila duždu. Krsto je dobio obavjest da je cesar Maksimilijan umro. Zuan Antonijo Dandalo. Austrijski nadvojvoda.ali nije se ni potrudio izbaviti Krstu iz zatvora. Stari i lukavi Bernardin čak je i razmišljao o savezu s Venecijom da bi oslobodio sina. Franjo Ferdinand I. u Ljubljanu ej 1514. Tri dana prije u Ljubljanu je došao cesarov doglavnik.Sadržaj priče: Šesnaesto stoljeće bilo je vrijeme burnih povijesnih zbivanja na tlu Europe. da obiđe svoje čete koje su se borile protiv Mlečana. Bernandin. Nekoliko dana poslije za Krstom je stigao lijes s Apolonijinim posmrtnim . koji je bio u posjedu Frankopana.

. imenovao je Krstu Frankopana hrvatskim banom.ostacima. Njihov sastanak prekinula je vijest da je grupica Turaka. bio je krajnje nesposoban. koje je sazvao ban Ivan Karlović. pasti i Europa. Ugarska je Krsti obećala Senj ako oslobodi Jajce. Sastanku je prisustvovao i papin izaslanik barun Burgio. knez Ivan Karlović. . “Veličanstvenog”. Pod pritiskom knezova Stjepana Vrbecija i Ivana Zapolje. U teškom položaju i opasnosti od Turaka. Ljut Krsto je fizički napao ugarskog kancelara i zbog toga je bio zatvoren. Na saboru su bili svi plemići osim Ivana Tahija. Jednog dana na Trsatu su se sastali ban Petar Berislavić.  To je bila velika sramota za Ugarsku. No. 1524. pa i Njemcima. U Budimu se živjelo jako rastrošno. Kancelar Salkaj. Ivan Kožulić. Izgubio je svoj poslijednji grad Oštrovicu. a kralj Ludevit II. Zbog toga je Ivan Tahi tražio od ugarskog kralja Ljudevita II. zapalila grad Bribir. Godine 1524. problemima koje ima Hrvatska i o stanju kršćanstva u Hrvatskoj. prošavši straže kod Modruša. već Klement. koji je umro. Krsto je boravio u Rimu. nakon što je saznao da je Jajce pod opsadom. Ondije je podnio izvještaj o obrani od Turaka. da ga imenuje hrvatskim banom. Svima je postalo jasno da je ban Krsto Frankopan najveći vojskovođa svoga vremena. Za pomirbu se zalagao i ban Ivan Karlović. Knez Frankopan je sa šest tisuća vojnika oslobodio Jajce . Senja i Otočca. Zadovoljan Krsto je pošao u Hrvatsku. kad je došao u Budim. Nakon što je oslobođen prestao je tražiti pomoć ugarske u borbi protiv Turaka i okrenuo se Veneciji. kod pape Hadrijana VI. u Križevcima je održan sabor slavonskih i hrvatskih plemića. Na kraju sabora odlučeno je da Ivan Karlović ostane hrvatski ban dok to želi. Nekoliko dana poslije. knez Krbavski. U međuvremenu fratar Jožefić je postao senjski biskup. koji su sada imali novog sultana. Krsto Frankopan poslao je Jožefića da izvidi stanje u Budimu. več je otišao u Senj. Sulejmana II. Tamo je susreo Stjepana Brodarića. kao i razumnom dijelu Europe postajalo jasno da će. postolarski sin odbio mu je dati zasluženu nagradu ž. Papa je obećao da će slati vojnike i novce u Hrvatsku. Mjesec dana kasnije.g. ban Petar Berislavić poginuo je u turskoj zasjedi. Papa više nije bio Hadrijan VI. Ban je bio u teškoj situaciji. knez Bernardin i knez Ivan Mrsinjski. jer je i njemu. a Ivan Karlović je na to pristao. koji je došao iz Budima. te je Jožefić postao biskup bez biskupije. ali u Senju su vladali protivnici Frankopoana. Krsto nije zbog toga otišao u Budim. ako padne Hrvatska. i na njegov zahtjev je otišao s njim u Budim . Dandolo je u Veneciji presretan govorio Ivanu Kosači o blistavoj bitci kod Jajca. Burgijeva zadaća bila je pomiriti hrvatske knezove i ujediniti ih u borbi protiv Turaka.

pala pod vlast Habsburške Monarhije i izgubila svog velikog junaka. U međuvremenu. hrvatske i frankopanske vojske. Postalo je jasno da će između te dvije stranke doći do sukoba. Kad ju je skupio. poginuo je. Krstin prijatelj. Kralj Ludevit utopio se u rijeci. Ferdinanove čete čekale su ga kod Varaždina. Objavio lektire u 29. Bitka je započela jednog jutra. Na taj način. Sada je Hrvatsko-ugarska država bila bez vlasti. Morao je s Katarinom pobjeći iz Modruša i otići u Grobnik.William Faulkner O PISCU: . Knezu Bernardinu se pomutio um. Nakon toga Krsto je otišao u Zagreb i tamo poćeo okupljati vojsku. onako kao je to želio. koji su htijeli nadvojvodu Ferdinanda za kralja ugarske. nakon te bitke. Na sastanku se raspravljalo o vojnoj pomoći njemačke Hrvatskoj. a Krsto je bio na čelu svoje. osim od Katarine u blizini Koprivnice. Kratko su bili zajedno. Prošle su dvije godine. prosinac 2004 22:57:00 | 0 komentara BUKA I BIJES . a kraljica marija pobjegla je nadvojvodi Ferdinandu. bratom ugarske kraljice Marije. jer se znalo da je Sulejman II.Stoga je otišao u Augsburg . Petar Zrinski i mnogi drugi. na sastanak s austrijskim nadvojvodom Ferdinandom. potučen je i Ivan Zapolja. Krsto je imao vojsku sastavljenu od seljaka i kmetova. Hrvatska je nekad moćna kraljevina. I s druge strane. Nakon Ljudovitove smrti u Hrvatskoj sus e stvorile dvije stranke. okupljao vojsku od sto tisuća ljudi kod Beograda. Na putu je saznao da je Hrvatsko-ugarska vojska katastrofalno uništena na Mohačkom polju. ali nije preživio. svedena na “ostatke ostataka”. željeli su češkog kralja Ivana za Hrvatsko-ugarskog kralja. ostavljen od svih. “strašnog” kneza Krstu Frankopana. Ivan tahi i drugi knezovi i gospoda. poveo je vojsku prema Sisku. knez Krsto Frankopan. u koju je bio zaljubljen. Krsto je morao poći u bitku. Jedna je bila njemačka u kojoj su bili Ivan Karlović. Ivan Banić. Topovska kugla pogodila ga je u trbuh i jedan od najvećih vojskovođa koje je Hrvatska imala. u boju. Krsto Frankopan. Krsto se u Velikoj oženio za Katarinu. Knez Krsto pokopan je. Ferdinand se okrenuo Budimu i Hrvatska je pala pod vlast Hasburgovaca. Junački se borio.

). kao I u njegovoj prošlosti. “Absalome. “Uljez u prašinu”. te titranje uspomena. fokner pažljivo posmatra čovjeka I nastoji da otkrije najbitnije u njemu u trenutku radnje. što predstavlja pokušaj izražavanja psihičkih procesa I pojava. “Vojnikova plaća”. g. Pored romana. da bi se najbolje otkrilo psihičko stanje jednog ili više karaktera. ali to nikako ne umanjuje književnu vrijednost modernog romana. što se u suštini mnogo razlikuje od klasične književnosti. Absalome”. američki pripovjedač I romansijer. prouzrokovane odvojenošću ljudi aparthejdom. g. nepovezane konce I nerazriješene ljudske odnose.Wiljem Fokner (1897. -1962. Mojsije”. OSOBINE FOKNEROVOG STVARALAŠTVA: Svi Foknerovi romani sadrže. Fokner je napisao I nekoliko novela I pripovjesti: “Svi piloti mrtvi”. odražava sve raspetosti Juga. razmišljanju I osjećanjima. mnogo više pažnje posvećuje se svijesti ili podsvijesti. ). “Idi. slika. Fokner je u svakoj knjizi stvarao jedan poseban imaginarni svijet. On nastoji da književno izrazi tamu ljudske podsvijesti. Gradić Jefferson. dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1950. Najbolji romani su: “Krik I bijes”. misli I osjećanja izvan racionalnog plana ljudske svijesti. “Sartoris”. mjesto gdje se odigrava većina njegovih romana. Mnogo više pažnje se posvećuje psihičkom stanju čovjeka. “Dok ležah umirući”. Prihvatajući za književnu orijentaciju praćenje “toka svijesti” ili ljudska stanja podsvijesti. “Gospodske kuće”. U književnosti se javio s pjesmama pod nazivom “Mramorni faun” (1924. U modernoj književnosti radnja kao I da ne postoji. U romanu moderne književnosti. “Svijetlost u augustu”. koji je nešto drukčiji od prethodnih I budućeh. te “Smrtna trka”. KARAKTERISTIKE “NOVOG” ROMANA: Karakteristike “novih” romana ili “moderne” književnosti izlaze iz klasićnih okvira književnosti 18-og stoljeća. “Rekvijem za redovnicu”. što je za mnoge čitaoce bilo nerazumnoi teško za shvatiti. neostvarenih težnji. “Utočište”. do kraja. kao I trilogija “Seoce”. “Grad” I “Palača”. “Komarci”. koja upražnjavaju njeni .

nije posebno potimističan. u kome iracionalnos pobjeđuje logiku. ne treba shvatiti kruto ili doslovno. Kod foknera postoji čitav niz maglovitosti I dvosmislenosti. kojima se treba prilagoditi. koje imaju posebne međusobne odnose. Tu podjeljenost. Roman “Krik I bijes”. “Krik I bijes” čine dvije stvari: -poigravanje sa sviješću Benjija. vrlo daleko od onog uobičajenog shematiziranog viđenja svih bijelaca kao bogatih plantažera. “Krik I bijes” jeste modernistički roman. emocionano I fizičko rasulo svijeta na prekretnici. Stoljeća. Roman je slika intelektualno. Quentina I Jasona. Američki Jug I gradić Jefferson.stanovnici I bijeli I crni. g. njegovih otuđenja. Roman “Krik I bijes”. nego simboličko sredstvo u izražavanju sopstvenog viđenja svijeta. bez obzira na dvosmislenost završnog dijela. te -pričanje I prepričavanje jedne određene priče sa redoslijedom događaja koji vodi kroz 30. za Foknera nisu neke realističke slike. a crnaca kao najamnih radnika. povijesti Compsonovih. moralno. Roman je ustvari metaforična slika cijelog svijeta na kraju treće decenije 20. Društveni položaj ličnosti u Foknerovim romanima je krajnje iznijansiran. ali I istrajanog trpljenja. nego I sposobnosti za ljubav. oslobođenog ne samo većine bivših čvrstih tačaka. padova. savladavanja naizgled nesavladivih prepreka. I zato što upotrebljava stilske postupke koji slijede svoje komplicirane zakone. jer I jedna I druga rasa sadrže u sebi nizove slojeva ili potklasa. TOK DOGAĐAJA: Roman “krik I bijes”. prikazuje priču sa četiri različite prspektive raspadanja jedne južnjačke porodice. kakav je historijski I bio na Jugu. ispričan je u četiri dijela: Bakitina smrt Caddyna veza sa Daltonom Amesom Njezina udaja za Herberta Heada Rođenje vanbraćnog djeteta Poništenje braka Quentinovo samoubistvo Smrt oca Bijeg Quentin sa Jasonovim novcem . složenog mozaičnog portreta modernog čovjeka. jer nije tehnički proziran.

zbog čega se ubrzo udaje za za muškarca. Topla I divna Caddy. koji odlazi na Hardvard da bi udovoljio želji svoje majke. I želi bar malo neke ljubavi od nje. tu ulogu preuzima Dilsey. I koja želi biti dama. Počevši od majke. vrednoće I vještine. koji je u ovoj knjizi foknerova najružnija ličnost. ali ga svodi na pitanje sestrinog djevičanstva. Objavio lektire u 29. ali drži samo do forme. Ni jedna od ovih ličnosti u romanu nema izgrađen kompletan I samostalan karakter.Vladimir Vidrić Bilješka o piscu . Svi oni su odrasli bez ljubavi. g. junakinja romana I jedini vezni element obitelji Compson. neuspjevši da ostvari svoju ambiciju. koja takođe ponavlja greške svoje majke. On ima kodeks časti. S obzirom na nesposobnost majke da se brine za svoju djecu. neurotičan I romantičan. I koja je već samim svojim rođenjem bila osuđena na propast.- Jasonov uzaludni pokušaj da je pronađe KARAKTERIZACIJA LIKOVA: Svi likovi u ovom romanu žive u jednom vrlo teškom vremenu. ljudske topline. Opisan je kao čovjek koji voli samo sebe. star je 33. Quentin. nego ga doživljava kao cjelinu. Međutim. Tu je takođe još I Dilsey. On nije svjestan vremena kao toka. Benji. pažnje I razumijevanja. Ona je takođe I jedina Foknerova ličnost u ovom romanu koja nema problema sa vremenom. čitavo vrijeme pati zbog ponašanja svoje sestre. . nesposobne da pruži svojoj djeci ljubav. Najmlađi sin. gluhonijemi idiot. I svaka od njih ima svoje nedostatke. zbogsvojih kompleksa koji proizilaze iz vremena u kojem je I ona odrasla. čovjeka koji je predstavljen kao ženomrzac. Dilsey je svjesna da je raspad obitelji neizbježan. prosinac 2004 22:57:00 | 0 komentara Pjesme . on se sveti I sestri I njezinoj kćerki. Zatim. koje je praćeno jednim unutrašnjim rasulom. Ali. koji takođe. u kojoj se različiti vremenski planovi miješaju I poklapaju. Quentin je druga izgubljena žena u romanu. predstavljena kao jedini pozitivni Foknerov lik. nezdrave senzualnosti. još kao tinejđer ostaje trudna. Dalje se susrećemo sa srednjim bratom Jasonom. ustvari on želi da se domogne položaja u banci. koji je nakon saznanja da dijete nije njegovo izbacuje iz kuće. ali sa duhovnim uzrastom trogodišnjeg djeteta. Uprkos sve njene brige.

Tematiku Vidrićeve poezije čine aktualni prblemi njegova vremena. Grka. vanjski svijet služe Vidriću kao okvir za izražavanje subjektivnih stanja i osjćenja Vidrić je u svojim pjesmama obsjednut pesimizmom. a element subjektivnog nameće se na prvo mjesto. a mnogobrojne su slike pejzaža. Jednostavnim izražajnim sredstvima i naglašenim slikarskim elementima izrazio je svoja napredna uvjerenja. obilno zasićeno folklornim elementima i uglavnom svedeno na dvije. klasne napetosti u društvu. ali je vrlo značajan i izrazit pjesnik. Neka pritajna bol i čežnja za idealnim doživljajem ljepote osnovna je karakteristika ovog našeg vrhunskog pjesnika U Vidrićevim pjesmama dolazi do izražaja nov . ). teški problem hrvateke emigracije. Po vanjskom okviru svojih motiva pjevao je najviše o prošlosti: nižu se slike iz antičkog života Egipćana. ). moderan senzibilitet. i iz španjolske prošlosti. ugođaji životne radosti. vino. uvijek njime izražava svoju ličnost. otkriva muzikalnu vrijednost riječi. čunnosću i svim formama ljubavi. zamjenivći tako dotadašnje lirsko stvaralaštvo koje je bilo programatske prirode. Slobodan stih. po zanimanju advokatski pravnik. Vladimir ( 1875. užitak.Vidrić. Malo je pisao ( jedina zbirka Pjesme. simbolika. Najsnažnije se dojmlju u njegovoj poeziji slike prirode i pekzaža. Židova. osvježava metaforiku. Pjesme Vladimir Vidrić se sa svojom zbirkom pjesama Pjesme predstavlja kao pjesnik s izuzetnim osjećajem za boju. tri teme od kojih je najznačajnija bila rodoljubljle. Vidrićeva poezija ima svoju dubinu i kvalitete po kojima je odmah dobila svoje priznanje.-1909. . 1907. usavršava stih. dionizijski zanosi za ljeotu. nostalgijom. Rimljana. prisutna je srednjovjekovna tematika. a zanimljivo je da bilo koji problem iznio. Ali tu se kriju obilježja Vidrićeva stava: na taj način snažnije pjeva o problemima svog doba i svoje generacije.

Sa tala se dižu i kažu i kažu. u njegovim pjesmama stalno je prisutna bol. crna. I koji su mnogo ljubili. bol koju pjesnik sakriva u svojim pjesmama. Okovane pružaju k nebosklonu. I poao je uza stube.Česta tema pjesama jesu robovi. I nije se ni osvrnuo Na jecaj zemaljske ljube. Što živote rasipava I živote utrunjava. “ ( Roblje ) ------------------------------------------------Vidrić je također pjevao o ljudskim odnosima. Na svijetloj provi Vrzu se sapeti ljude i žene I lamaju ruke i nijemo plaču A kose im lete raspletene. Gdje sunce tone na stranu onu. vječno živa. svjestan nemoći nemoći čovjeka prema zakonima prirode. Stištu prsti i grče ruke.” ( Mrtvac ) ------------------------------------------------Zbog spoznaje eda je čovjek nemoćan. ------------------------------------------------“ Ubila ga ruka silna. Al se anđel ganuo i rekao: -“Prečasni. I oni su Bogu zvani” “ ( Gonzaga ) ------------------------------------------------U pjesmi “Mrtvac” javlja se Vidrić pesimist. ------------------------------------------------“Da. obespravljeni ljudi lišeni slobode i ljudskog ponosa. . Vječno jaka. svetac je halje skupio. stani. ali bol koja se ipak osjeća. ------------------------------------------------------------------------------------ “ Ogromna.

A mene. Taj bi rekao:” Od tuge pogibam.” “ ( Ex Pannonia ) ------------------------------------------------Vidrićevo glavno izražajno sredstvo je slika. ------------------------------------------------“A kad se on sagnu k robu I nemoćno poče da gleda “Idimo!” šanu mi ona. bilo da je to bol roba koji pati za svojom domovinom dok hladi bezbrižnu gospodaricu. Pa se u krupnih kapljah blista. A krasna se žena budi I grud joj otajno diše I svilne vjeđe obara I noć je i . “ ( Notturno ) ------------------------------------------------Najznačajnija i najzanimljivija pjesnikova ostvarenja zasigurno jesu Pejzaž I i Pejzaž II.posta blijeda. Kosnu se suza njina: “ Idimo. rekoh. U zrku se kupa mjesec I sipa svijetli i sjenu. I trznu i . ------------------------------------------------“A svitaše jutro. a njemu Podajte krčag niva. rosa je pala. u kojima je on prikazao stvaran život. Sja jutarnja zvijezda. ------------------------------------------------“A kad bi se našla dobra duša. Vidrić je u svojim pjesmama oslikavao predivan pejzaž. Dršće i trepeti Jasika širokog lista” ( Jutro ) -------------------------------------------------“Zvijezde se roje visoko I dasi će sad da krenu. Moje srce leti k libijskim kolibam” ” ( Pomona ) ------------------------------------------------ili da je to bola koja nočas zbližavapatricija i roba u pjesmi “ Ex Pannonia”.biva tiše. . da pravo kažem.Vidrićeva poezija primarno je poezija bola. Imao je istančan osjećaj za boje. Da i roba pita i sasluša.

” ( Pompejanska sličica ) ------------------------------------------------- . ------------------------------------------------“ Plahe su sjene došle iz tame I plesat stale u zelenoj travi. a i stih u kojem je ispjevao svoje pjesme. bili su u to vrijeme novi. ------------------------------------------------- “Nebeski putnik mjesec Lako je odskakivao Nad svijetlim oblačnim rubom I opet u nebu plivao.U Pejzažu I sve vrvi od života.. ------------------------------------------------“ U travi se žute cvjetovi I zuje zlaćane pčele Za sjenatim onim stablima Krupni se oblaci bijele. S ljpkog se gaja Bijele nimpfe ozivlju.. I kad sam otvorio prozor.” ( Pejzaž II ) ------------------------------------------------Vidrićev stil. svesti jezični izražaj na najmanju moguću mjeru. Vizualnost bila je jedna od najvećih pjesnikovih vrlina. U nekim svojim pjesmama Vidrić daje samo impresionističke sličice.” ( Pejzaž I ) ------------------------------------------------Dok pjesnik U Pejzažu I upotrebljava glagole kako bi što vjernije opisao krajolik u Pejsažu II upotrebljava glagole kako bi prikazao radnju. Budući da je svoje pjesme deklamirao morao ih je što više skratiti. “ ( Jutro ) ------------------------------------------------“ I vjenčav se lišćem vinjage bujne Buku podižu divlju. stoga nije ni čudno da mu je slika bila glavno izražajno sredstvo. Kucaju srca.. Bile su dvije plavojke Nymphe S bijelimi vjenci na glavi..

vihrom raskidan. Ukraj žrtve utrnute Oboreni starac spava” ( Mrtvac ) ------------------------------------------------Vidrić se pred kraj svoga života razbolio i završio je u ludnici što je ostavilo mnoge tragove u njegovu daljnjem stvaralaštvu. . Krvav joj je žar I pada u noć i u ocean.šume i tuguju Gordi i neveseli. A s hridi zublja. Pjesnik je za vrijeme svoje bolesti naslućivao smrt i prikazivao u svojim posljednjim pjesmama. Gle! gola. ------------------------------------------------“ U omrkom parku jablani Bunar okružuju bijeli. a događaji bivahu zahvaćeni površno bez neka opipljiva sadržaja. ------------------------------------------------Adieu O moja je leđa lagano Krcnula mandolina I moj se kaput raskrio. vjetra i vina. slikovna i misaona komponenta združeni su u jedno. divlja hrid I oblak tavan. Purpurna pomrčina moje je vjeđe prekrila Os sunca. U njegovim pjesmama počinju se javljati demoni i sablasti. ( Kipovi ) ------------------------------------------------“Ja vidim grijeh. Gdje smo ja i gospoja Kao saneni sjeli. ( Grijeh ) ------------------------------------------------Posljednji način pjesnikova slikovna izražavanja. koji je vjerovatno i njabolji je taj u kojemu sama misao obuhvaća sliku. ------------------------------------------------“ S kamena po crnoj zemlji Val se dima povijava.U drugim pak pjesmama Vidrić pravi doživljaj potisće u pozadinu i u prvi plan dovodi slike koje poput zrcala reflektiraju taj događaj. Dok tavni .

-Tako silazim. godine u Stratford-on-Avonu u Engleskoj. komedije .. Mnogo vike ni za što. povijesne drame . Napisao je 36 drama koje djelimo na: 1. Richard II. gospojo. Antonije i Kleopatra. Oko 1585. Otelo. Na Tri kralja. r ođen 1564.A moja se ruka ganula Koja pjesmice sklada. Henrik VI. .. 3. Stubama tvojega grada. Richard II. San Ivanjske noći.Hamlet. Machetb. Koriolan. Svijetlu je suza utrla Što mi sa zjena pada. prosinac 2004 22:57:00 | 0 komentara UKROĆENA GOROPADNICA .Ukroćena goropadnica. redatelj i kazališni pisac. 2. Henrik IV. odlazi u London. Mnogi tvrde da je najveći dramski stvaratelj svih vrem ena. Kralj Leart.. Henrik V. Julije Ceza. gdje djeluje kao glu mac. tragedije . Zimska priča i Oluja.Kralj John.. ( Adieu ) Objavio lektire u 29. i Henrik VIII. Mjera za mjeru.WILLIAM SHAKESPEARE 1.Romeo i Julija. 4. romance . Bilješka o piscu Wiliam Shakespeare bio je pjesnik i dramatičar.

. zla.prosidba Bjanke. suprug . zbirka od 154 pjesme. izišli su njegovi Soneti. otc sin. iz povijesti. sestra . velikog i neusporedi vog poznavaoca ljudske duše. ali i iz svakidaš njeg pripovijedanja. neovisno o tome gdje i k ada čovjek živi. lju bavi i odnose među ljudima (muž žena.brat. To je sasvim realistična komedija bez fantastike u kojoj ne glume nikakvi vitezovi ni velikaši. U komediji postoje dvije radnje: . iz starije pisane književno sti. Sve to samo znači da svi podaci p otječu iz ljudskoga ponašanja. Radnje se zbivaju u Pisi u Shakespeareovo doba.supruga). koja je goropadna i koja se ne želi uda ti samo kako bi omogučila slobodno prošenje Bijanke.A 1609. Bilješka o djelu Radnja Ukroćene goropadnice je uzeta iz neke star ije komedije koja je u ono doba bila vrlo popularna. Njegovi su likovi puni ja ke psihologije i pokazuju veliko poznavanje ženske ćud i. Najčešče upotrebljava teme smrti. Shakespeare je svoje dramske tekstove tvorio poda cima iz usmene književnosti. ubojstva. A povezane su time što se Bjanka ne može da uda pri je svoje sestre. 2. U njoj vidimo pravog Shakespearea. nego ljudi iz svakodnevnog života.kroćenje goropadne Katarine . iz svoje suvremenosti.

naišao na kotlokrpu. ali ne utjeće i na samu radnj u. gdje na zemlji spava. Petruccio . no ona u ovoj komediji nije do kraja izrađ ena. koji je mnogo godi na bio bolestan. vraćajuči se iz lova. Želj an šale naredi slugama da ga donesu u dvor i obuču u sjajne haljine. U prologu doznajemo da je neki lord. jer se u određenom trenutku u prologu pojavljuju glumci koji će glumiti komediju Ukroćena goropadica. Tada u dvor dolaze glumci. nije Shakesp ereova. koji služi kao uvod. sluge ga uvjere. ali se ono u p repisivanju izgubilo. koji prikazuju pred tim preodjevenim kotlokrpom komediju " Ukroćena goropadica. Mi ne znamo što se desilo kotlokrpi nakon što su glumci odglumili komediju. Zapravo tu nalazimo pozornicu na pozornicu. Ta zamisao. Ona ima korjen u jednoj priči iz " Tisuću i je dne noći ".3. Uloga prologa Prije same komedije nalazi se kratki prolog (induct ion). Neki šekspirologi misle da j e Shakespir napisao i završetak prologa. Kad se ovaj probudi. da je ugledan gospodin. 4. o pozornici na pozornici.

nego postupa prema njoj sa nekom vedrom galanterijom i hinjenom bezazlenošću te ne če da shvati nijednu njezinu oštru i pogrdu riječ. Valjda zbog svoje srčanosti. Katarina Za nju govore da je "divlja mačka". ne go u svemu vidi samo tobožnju blagost i dobrotu. ona je jak a i samostalna.Njega ne vode nikakvi idealniji motivi. a ne (barem iz početka) iz ljubav i. kao i duhovitost. neustrašivosti i potpunog uvjerenja . da će ukrotiti "ženskoga zmaja". i zbog svoga vanrednoga humora i duhovitosti. i "pakleni đavol". kako bi joj pokazao da s njime nema šale i kako sve treba da bude po njegovoj volji. A zapravo kad malo dublje pogledamo. "gadni vrag". sa lošim odgojem i tvrdoglavošću zbog ranog gubitka majke. 5. On te svoje postupke pred Katarinom samo glu mi. ali joj se to činilo smješni . krije se veselj ak i dobar čovjek. Ona je znala da žena mora biti p rema mužu odana i vjerna. Ipak nam je on simpatičan. Ispod maskom žestoke i tvrde ćudi. On prihvača Katarinino kroćenje samo i z pasije i za zabavu. nego neka težnja za pustolovinama. tvrdoglava i pr kosna mlada djevojka. Vidi se i razlog tom mišljenju. te želja da se nagleda svijeta i bogato oženi. jer s e ona u početku ponaša kao razmažena. No prema samoj Katarini nije nikad žestok.

Ostali likovi BIANCA je mala himbenica i koketa. ali dotle nije bilo nikoga. H ortenzijo). ali se osjeća. nego više tašt i ograničen.nasamaren zadovoljava se sa gozbom .m. kako valja krotiti goropadnu ženu-ali to njemu nije poš lo za rukom. a drugih nije poznavala. Kad vidi. da za vrijeme borbe u nji ma rađa i učvrščuje. što vidimo j asno u posljednjem prizoru. HORTENSIO nije takav idealist. ali slabić. bez dubljih psiholoških crt a. Petruccio i Katarina ne govore nigdje o svojoj uza jamnoj ljubavi. Zaljubljuje se na prvi pogled (kao Romeo) i tako je očaran. a u Katarine prkos. Petruccio je u njoj ubio "goropadicu". koje su već otprije tinj ale u njenom srcu. t o je kod Petruccija taktika. koja iza svoje nježnosti i bezazlenosti krije želju za gospodovanjem. LUCENZIJO je običan zaljubljeni mladić. To što je oni ne će da priznaju. a pobudio o ne iskre dobrote i plemenitosti. tko bi ih umio razgrnuti i raspiriti. 6. jer su svi muškarci oko nje bili slabići (Baptista. ali vatren i simpatičan. On je ka valir. pošto je naučio u Petruccija. da ne može dobiti Bjanku. GREMIJA . da sve vidi u najljepšoj slici. p rihvati se svoje "udovice".

GREMIO i BIONDELLO sluge i komedijaši. d osta obrazovan i duhovit. da je njihov običaj d a mladencima otac stavlja ruke pred svjedocima te prec izno nabrajanje dragocijenih predmeta u Petrucciovoj k ući (koji su bili tipični u Taljana u to doba. U Shakespeareovo doba. ali ni je tako oštra i duboka kao u kasnijim djelima.tvrdoglava i neposlušna žena. U ovom se djelu saznaje da je Shakespeare vjeroja tno bio u tadašnjoj Italiji. To se vidi po gradnji komedije. "UDOVICA" . uspjeh jedne glumačke gr upe ovisio je isključivo o kvaliteti djela i njegovoj lak oj izvedivosti na pozornici. ali ga Tranijeve i Biondellov e šale naljute. na Hortenstijevu žalost jer on nije Petruccio. On zna kakva je bila tadašnj a Pisa (na glasu s vrlih građana). A ovo je jedno od onih djela koje se najviše .TRANIO je napola sluga. samo je Gremio duhovitiji. živahniji i brbljiviji. na stalo oko 1595 godine. 7. metrici. Zaključak Ukroćena goropadnica je jedno od ranijih djela. a napola pouzdanik svoga gospodara. mnogim latinskim i talijanskim riječima i po karakterizaciji lica koja je snažna i konsekventna. VINCENZIO miran i prijazan gospodin.

Bilješka o piscu Wiliam Shakespeare bio je pjesnik i dramatičar.-1601. Mnogi tvrde da je najveći dramski stvaratelj s vih vremena. prosinac 2004 22:56:00 | 0 komentara HAMLET . No to nije samo djelo povijesti. Zimska priča i Oluja. On ih preuzima od drugih pisca i preoblikuje ih. povijesne drame . Shakespeare je svoje dramske tekstove tvorio podacima iz usmene knjiž evnosti. i Henrik VIII. jer je prikladno za nju. Julije Ceza. Koriolan. redatelj i kazališni pisac. iz svoje suvremenosti. ali i iz svakidašnjeg pripovijedanja. Antonije i Kl eopatra. romance . A 1609. Bilješka o djelu Mnogi tvrde da je Shakespeareova tragedija Hamlet (1600. Otelo. Tako Shakspeareove riječi. rođen 1564.Hamlet.. tragedije . 2. Objavio lektire u 29.. gdje djeluje kao glumac. odlazi u London.. komedije . Na Tri kralja. Napisao je 36 drama koje djelimo na: 1. zbirka od 154 pjesme.WILLIAM SHAKESPEARE 1. godine u Stratford-on-Avonu u Engleskoj. kriju u sebi niz suznačenja. Henrik V. Richard II. osim št o sadrže osnovno značenje. Henrik IV. 2. Suvremenost tragedije svijedoče moderna djela s temom o Hamletu pren esenom u današnje doba (u nas je najpoznatije takvo djelo drama Ive Brešan . 3. Mnogo vike ni za što. Mjera za mjeru. Ni fabule Shakespeareovih djelova nisu njegove. prikazuje se i prikazivat će se na pozornici. Kralj Leart. iz povijesti. Machetb. izišli su njegovi Soneti. Richard II. iz starije pisane književnosti..Kralj John. izrekama tadašnjeg vremena.prikazivalo. Oko 1585. kraseči ih pučkim pjesmama.Romeo i Julija. Čini od njih vrhunska djela. Henrik VI.Ukroćena goropadnica. San Ivanjske noći.) najbol ja tragedija u povijesti svjetske književnosti. 4. a bio je i majstor stvaranja mnogoznačnosti pjesničkog jezika.

vrača se u Dansku i prihvaća dvoboj s Laertom. koliko po karakterizaciji samih l ica. prekida predstavu i time daje Hamletu dokaz na Duhove riječi. ubiti Hamlet a. Hamlet se pretvara lud. Hamlet U Hamletovom ponašanju postoje najraznovrsnija tumačenja. Hamlet i Laert mjenjaju mačeve i obojca bivaju ranjeni otrovo m. To je i uči nio. saznavši za urotu. Fabula Danski kralj iznenada umira. ubija Polonija koji se sakrivao iza zavjes a. Izabrani su stihov zadovoljili školovane plemiće. tumače Ofelijinim odbijanjem Hamletova udvaranja. po fabuli. na prijevaru s otrovanim mačem. U dvoboju. 4. Kraljica ispije čašu s otrovom. koja radnjom sliči na umorstvo njegova oca. Kad Klaudije vidi aluzij u na njegov zločin. Nakon prekinute predstave. Zato je mo rao stvoriti djelo prikladno i školovanom plemstvu i običnom puku. Jedno od tumačenja odnosi se na edip . Kralj i Laert odluče. koji s e ženi udovicom pokojnog kralja. za tu strašnu optužbu.a "Hamlet u selu Mrduša Donja". Želeć p otvrdu. a Hamletovo ludilo i dosjetke zabavljale su običan puk. mačevanje ukus šire publi ke. U njegovo su doba svakakvi ljudi gledali pretstave i pridonosili njenom uspjehu. te umire. Pogotovo se to odnosi na Hamleta. Laert otkriva Hamletu spletku s kraljem. Njegvu ludost. nakon čega ovaj ubija kralja. Shakespeare je stvorio djelo za sve ukuse i sva vremena. Klaudije šalje Hamleta na brod u Englesku s namjerom da ga t amo ube. je poznata jer ju je Shakespeare uzimao iz drugih djela iz svojih suvremenika ili ranijih pisc a. Hamlet. 3. Hamlet posječuje majku i misleći da ga Klaudije prisluškuje. javlja se duh n jegova oca i otkriva mu da ga je Klaudije otrovao. a nasljeđuje ga njegov brat Klaudije. Saznavši za očevu smrt. Fabula ove tragedije. kao i večine Shakespearovih djela. čime traži osvetu. Ofelija se ubija. Sinu pokojnog kralja. a Laert traži osvetu za o ca i sestru. nastala u ra zličitim vremenima i shvačanjima ljudi. namjenjenu Hamletu. te adaptacija od Slobodanke Aleksić "Hamlet u podrumu"). Hamlet organizira p redstavu. Bojeći se. No Hamlet nije toliko cijenjen. kralj i kraljica. Hamletu.

Samim time što Hamlet nij e nikakav div ili heroj. Hamlet je paraliziran od prevelikog razmišljanja. Hamlet iz more izlazi sav rastrgan i nemoćan dase opire. živjeti ili umrijeti?. a djeluje kada to nije potrebno (kad ubija Polonija). odlaže i usporava samo izvršenje. Za Hamleta ne postoji osjećaj djelovanja u pravo vrijeme. o Hamletovom ponašanju. Sam lik Hamleta otkriva se u svojoj raznolikosti tek u odnosu prema dr ugim likovima. na groblju). Likovi se u svojim odnosima nadopunjuju: Hamletovo poštenje nasuprot Klaudijevoj podlosti. nastala u drugoj fazi. Hamleta više boli to što se majka udala za stric. su tragični junaci. Hamletovo pretjerano razmišljanje i odlaganje nasuprot Laertovu b rzom djelovanju. otkriva pokvarenost u svijetu (ratovi i pokvarenost u kraljevskim obiteljima). Hamlet zapravo strada od borbe sa samim sobom. tj. U Hamletu otkrivamo Shakespeareovu borb protiv svijeta. koliko sa samim sobo m. Mora u kojojoj pris ustvuje sve ono najgore od ljudskih strasti: podlost. Hamletova intelektualnost nasuprot malo pametni h ljudi kraljeve okoline. 6. odnosi se na njegovu neodlučnost. 5. Njegov je problem što postoji na ovome svijet u. nakon kome dija i povijesnih drama iz prve faze i prije ostalih slavnih tragedija iz treće fa ze. Zakljućak Hamlet je jedna od ranijih komedija. nego običan čovjek. No najrasprostranije tumačenje. On razmišlja kada treba da djeluje (kao nakon povratka u Dansku.ski kompleks. ljubomora sina prema ocu kao suparnika u ljubavi prema m ajci. Hamletova pretjerana osjetljivost nasuprot Horacijevu preciznošću. Razlika između dviju faza. sebičnost. Hamlet postavlja pitanje biti ili ne biti?. nego što mu je oca u bio taj stric. Zb og svoje neodlučnosti i boježljivosti da ne povrijedi majku. On nam uz po moć Hamletovih monologa. ubiti ili oprosti ti?. prevare i izdaj e. On si postavlja taj problem i nijedan vanjski događaj nemože mu više šk oditi koliko on sam sebi može. "Biti ili ne bit" U Hamletu se ne javlja toliko sukob sa svijetom. čini ga bližem i modernijim. U Hamletu Izgleda kao da se i sam Shakespeare že . koje dovodi do gore situacije. Hamlet je zapravo lik noćne more koja se ostvaruje.

Likovi: Vitez od Ripafratte. članaka. Matkiz od Forlipopolia. Miąljenje o djelu: Djelo je zanimljivo jer prevladava humor. on se u nju zaljubi i smatra je izvanrednom ľenom. . te na kraju on postaje strastveni zaljubljenik u njih.g. tijekom čitavih pet čina.Carlo Goldoni Biljeąke o piscu: Carlo Goldini rodio se u Mlecima 1707. grof od Allaflorite koji su u nju zaljubljeni te treći vitez od Ripafratte koji nije naklonjen ľenama. Objavio lektire u 29. Mirandolina je snalaľljiva ľena i uz pomoć svojih sposobnosti uspjeva pokoriti muąkarca koji nikad nije volio ľene. godine.g. Napisao je preko dvjesto komedija. grof od Allaflorite. Mirandolina. 1984. Na kraju kad ga izmuči i ponizi udaje se za drugoga. 1731. Mirandolina ga ľeli poniziti i pokoriti te mu otkrije slabost. u imučnnoj obitelji lječnika Giulija rodom iz Modene i Mlečanke Margarite Sadoni. Ortencija Mjesto radnje: Firenca (Mirandolinina gostionica) Sadrľaj: U Firenci u gostionici Mirandoline koja osvaja srca mnogih koji u njenu gostionicu svrate odsjela su tri stranca. glavni junak dominira nad okolišem i zaokuplja sav interes. prosinac 2004 22:55:00 | 0 komentara Budi Svoj . Dragi naš Šenoa. Objavio lektire u 29. profesor je hrvatske književnosti na zagrebačkome filozofskom fakultetu. diplomirao je pravo na sveučiliątu u Padovi.g. dok u četvrtoj fazi izgleda da se on pomirijo sa svijeto m.časopisi Milana Marjanovića. Ona se sluľi pretvaranjem te mu udovoljava na sve načine i kad stekne njegovo povjerenje. autor književnopovijesnih studija i eseja. prosinac 2004 22:55:00 | 0 komentara Gostioničarka Mirandolina .Vinko Brešić Priređivač Vinko Brešić je rođen 1952. To je jedna od rijetkih drama u kojima. markiz od Forlipopolia. Umro je u oskudici početkom veljače 1793. 1990. recenzija i kritika te nekoliko knjiga (Dobriša Cesarić.li suprostaviti svijetu.

Priređivač Vinko Brešić je od mnogobrojnih pjesnika XIX. Otelo. 1996. Zapažanja o djelu: Ova drama spada u jedno od Shakespearovih remek djela koja su se proslavila oko cijelog svijeta. . Pisac opisuje staru Dansku uglednu.Ta drama je možda doživila najraznovrsnija tumačenja ostlih kritičara. Njihovi tekstovi nadahnjuju hrvatski narod da se bore za svoju nacionalnost. Smatra se da je Hamlet već postojao prije te je Shakespeare samo poboljšao. ilirski je pokret bio samo središnji.Osim što se radi o spletkama u kraljevskom dvoru. aktivni dio jednoga znatno širega i dugotrajnijeg procesa nazvanoga hrvatskim narodnim preporodom. Kralj Lear i Kleopatra. pjesnici su bili nositelji hrvatskog narodnog preporoda. U to vrijeme engleski jezik postiže zrelost i bogatstvo koje daje odlične uvijete za stvaranje književnih djela. zadnja faza saszoji se od smirenih djela gdje se pisac pomiruje sa svijetom.). kraljevsku obitelj u kojoj vlada tjeskobna atmosfera. Sadržaj Ova zbirka pjesama govori o hrvatskom narodnom preporodu. Ispunjavaju ga mnogi značajni događaji koji su bili presudni za nacionalni opstanak i mnogi značajni ljudi koji su u njima sudjelovali. 1994. domovinu i jezik. kao dvadeset jednogodišnji mladić kreće u London gdje je surđivao s dramatičarima te je ubrzo počeo sam surađivati. Shakespeare rođen uz gradiću Stratfordu. stoljeća izabrao one tekstove koji najviše nadahnjuju i bude nadu. Vrlo jako dolazi do izražaja nezadovoljstvo i mržnja te su svi osjećaji u negativnom pravcu. Napisao je mnogo vrhunskih djela koja su se proslavila cijelim svijetom a to su Romeo i Julija. Uz više izdanja djela hrvatskih pisaca sastavio je također antologiju hrvatskoga putopisa (Hrvatski putopisi.) i suvremenoga pjesništva o Zagrebu (Zabreg. Devetnaesto je stoljeće jedno od bremenitijih u hrvatskoj povijesti. Autobiographies by Croatian Writers. Da se radi o drami to vidimo po načinu pisanja te po završetku koji u drami uvijek završava tragično. 1996. Ta djela pisana su u nekoliko faza. prosinac 2004 22:55:00 | 0 komentara Hamlet . Novija hrvatska književnost.). Središnje mjesto pripada razdoblju tridesetih i četrdesetih godina poznatome pod imenomilirski pokret.1992. Objavio lektire u 29. odnosno smrću glavnih likova. Hamlet.William Shakespeare Bilješke: William Shakespeare živio je u jednom od najvitalnijih razdoblja engleske povijesti. 1993. Macbeth. a kraj tj. Ti pisci. Radnja se odvija u Danskoj u kraljevskom dvorcu. nadopunio Hamlet. državi prijeti i vanjska opasnost od neprijatelja.

gotovo nikako nije mogao pomiriti s tim događajem i pojavom očevog duha on se zaklinje da će se osvetiti. Opis je vrlo detaljan što znači da je i najmanja sitnica zapažena. Citiranje: Kao citat bih izdvojio tekst od strane 37. od 150. Ja bih tog duha definirao kao neku energiju. Tema: Tema ove drame je propast kraljevske obitelji zbog međusobne mržnje. Opis: Hamlet je bio dobro odgajan i ugledan muškarac koji je trebao naslijediti svog oca. što se posebno vidi na Hamletu. . zub za zub”. pitanje života ili smrti u svom životu. Vrlo je nesretan i postavlja si pitanje “biti ili ne biti” . doba renesanse mnogo izgubilo kontrolu nad dvorom. pokvarenost i zlo u obitelji. stranice gdje se vidi sva ta mržnja. Sigurno je bolje biti pošten s čistom savijesti nego da sve imamo te da nas savijest muči cijeli život. Ideja: Ideja ove drame bi bio temeljit i ne uvijek lak životni prikaz jedne ugledne kraljevske danske obitelji. Vrlo se teško. te se njegov otac pojavio u obliku duha tj. no pošto su oštrice otrovane oni umiru. Ima posuđenih riječi iz latinskog. očajnosti i ljubomore koja dovela od kraja postojanja. Ipak prema Hamletu je vrlo vezana. Tada prestaje postojanje kraljevske obitelji. a time i nesigurnosti u državi. Stilske karakteristike djela: Ovo je povijesna drama koja nam govori o tragičnom životu danske obitelji.Čitajući knjigu možemo primjetiti da je uništen život te obitelji jer se međusobno sukobljavaju. savijest koja je mučila Hamleta. Inače odnosi su vrlo primitivni. a postupci se svi svode na staru uzreku “Oko za oko. Ostale osobe u dvoru to shvaćaju kao da je Hamlet poludio te da ne želi prihvatiti stvarnost. izdaje.energije da mu odgonetnuo tajnu koju je poveo u grob. (četvrti čin ). Također kod svakog novog prizora je kratko opisano mjesto radnje i ponašanje osoba. od 40. ona propada. Kraljica Gertruda. koje nas kratko uvodi u događajnu situaciju. Jako je osjećajan i sentimentalan što se posebno vidi u njegovom ponašanju. Svodi se na osjećajnost. Shakespeare nam je htio objasniti da nije tako završila samo jedna obitelj već ih je u tom vremenu. gdje se Hamletu javlja duh mrtvog oca te mu ispovijeda istinu. Drama je prevedena s engleskog jezika. a nejasni izrazi su objašnjeni ili prevedeni pa su na krajevima stranica otisnuti mali riječnici. osjećamo ljubav koja nema granica te bi sve učinila za njega. Isto tako vrlo mi se dopao peti čin i to od 141. U borbi Hamlet i Laert iskazuju svu mržnju i dolazi do borbe za život ili smrt. Na mene je ova drama ostavila trag u savijesti. postaje nesiguran i zna da otac nije mogao odjednom umrijeti. očajnost i nadu koja se posebno vidi kod Hamleta. Glavni krivac tomu je Klaudije koji je to uzrokovao zbog političkog i društvenog okvira. jer sve na ovom svijetu kao novac nemože nas usrećiti ako nas stalno “grize” savijest. no očevom smrti on gubi nadu. Hamletova majka vrlo se lako pomirila sa smrću svog muža što nam govori da ta ljubav nije mogla biti velika. ljubav života. a zajedno i kraljica s kraljem kojeg je probo Hamlet. pisana je u dijalogu i sastoji se od pet glavnih čina.

a kralj predlaže danaest borbi. Marcelu i Bernandu se ukazao duh bivšeg danskog kralja. nečega tužnog. duh oca otkrio mu je da ga je Klaudije otrovao. Da ju je Klaudije uistinu volio priječio bi ju da popije otrovani vrč no njemu to nije bilo bitno. ne samo za lektiru već i za opće obrzovanje. i nema nikakvu odgovornost prema drugima. Iza pisanih riječi nalazi se više značenja kod kojih se treba malo zadržati jer se inače gubi stvarna smisao te Shakespearove drame. ali se on nenadano vraća. Njih dvoje mogli su međusobno diskutirati probleme. a iza zavjese se nalazio Polonije kojeg je Hamlet zabunom ubio. Klaudije. Ima mnogo radnje i nema opisnih odlomaka te mi se zato sviđa i svakako bih ju dalje preporučio za čitanje. Zbog nje dolazi do sukoba između Laerta i Hamleta. no u međuvremenu se Ofelija utopila. ali po svojim sposobnostima on to nikako nemože postići ili biti. Opraštaju se od života i zaajedno umiru. pa možemo reći da za njega vrijedi uzreka “prošao bi kroz vatru da dostigne cilj”. danki kralj vrlo je hladana. Kratki sadržaj: Jedne večeri na straži dogodilo se nešto neobično. ali Hamlet nije mogao podnijeti bol i očaj pa se nije pojavio. jer na čitatelje ostavlja osjećaj tragedije. U to vrijeme kralj i kraljica su slavili svoj novi brak. Hamlet je bio zaljubljen u Ofeliju. no to joj je bila najveća greška u životu koju je morala platiti smrću. Oni započnu mačevanje. prosinac 2004 22:54:00 | 9 komentara . Zbog sigurnosti kralj ga šalje u Englesku. Uvijek je bio uz Hamleta i spreman saslušati ga te ga nikada nije ostavio u “štihu” te se pokazao kao njegov brat. Kada je kralj predložio da nazdrave oni nisu pristali. Objavio lektire u 29. Vrlo su bili začuđeni i odlučili da samo Hamletu priopče taj događaj. a Horacije i Osric gledaju mrtve. koji su zajedno odrasli. ali su oštrice bile namazane otrovom što oni nisu znali. Hamlet nije mogao vjerovati te se zakleo da će se osvetiti. Kad su došli glumci koji su trebali zabaviti goste neočekivano se pojavio Hamlet. pa je kraljica popila vrč i umrla. Kao čovijek je uvijek brinuo o drugome brigu te nije imao svoje mišljenje i mogao se lako nagovvoriti. Polonijevu kćer i svi su se nadali svadbi.Možemo pretpostaviti da je bila prisiljena da se uda Klaudija. a Hamlet je nato probo Klaudija koji im je priznao da su oštriče otrovane. Ubojica je i to je platio svojom smrću te je od Hamleta pronađen i uklonjen kao izdajnik kraljevskog dvora. Sljedećeg puta Hamlet je također bio na straži. Tada se začuje buka koja je bila posvećena Fortinbrasu jer se vratio kao pobijednik iz Poljske.Ne obazire se na ništa te on nema nikakvih osjećaja. Mišljenje: Ova drama vrlo mi se svidjela. Možda on želi biti kralj. Horaciju. Na kraju svi odlaze i iznose mrtva tijela te se čuje pucanje topova u čast mrtvih. Jednim slučajem majka je pozvala Hamleta na razgovor. Horacije je Hamletov najbolji prijatelj. Glumci su prikazivali dramu u kojoj je kralj bio prevaren i otrovan. Nitko mu nije vjerovao i svi su govorili da nemože podnijeti smrt oca. ma kakvi oni bili. bezosjećajana i tvrdoglava osoba koja si je zabila cilj u glavu i uporno ga želi dostići. a to je Hamlet iskoristio i riječima napao kralja.

Srpnja 1841. od 1837. Njegova baka nije se od samog početka slagala sa zetom.održan je dvoboj u podnožju planine Mašuk. koji je bio stupio u rusku službu . a nakon kćerine smrti nastao je između njih dvoje otvoren sukob. potresen viješću o Puškinovoj pogiblji.) . st. Pjesnikova smrt izazvala je duboku žalost u naprednom djelu ruske javnosti ali komentar na »na najvišem mjestu «glasio je :«Tako mu i treba !« Podatke pronašla u M. Ljermontov je stajao nasmiješen. Jurij Petrovič vraio se na svoje imanje i samo je od vremana do vremena posjećivao sina . koju je u 17. snažno dojmili taknoćutog dječaka.privukao je na se pozornost šireg čitateljstva. Divlja ljepota kavkaskog gorja ostavila je neizbrisiv trag u njegovoj psihi i nadahnula ga na mnoga kasnja knijževna djela. Ta je činjenica pridonijela da je dječak prerano sazrio. a njihov razdor utjecao je na njega tako da se za rana povukao u sebe . U preostale četiri godine. 161. Teško je shvatiti koliko je taj mladić koji je za sve to vrijeme vrlo burno živio i mnogo putovao . do 1841. LJERMONTOV Bilješka o piscu : Mihail Jurčević Ljermontov rodio see 2. Puškinova smrt nije bila prekretnica samo u Ljermontovu životu nego i u njegovu stvaranju. umrla mu je majka. Ti su se boravci.M. listopada 1814. J. Kad mu je bilo tri godine. Otac mu je bio iz stare ali osiromašene plemičke obitelji. Na dan 15. pa i dvora. a pogotovo treći kad mu je bilo jedanaest godina . kad ga je protivnik pogodio ravno u srce.-167. J. Mališan je volio i oca i baku . u Moskvi . stvorio u te četiri godine – mnoštvo potpuno zrelih umjetničkih djela . s pištoljem podignutim uvis. Oboje su svojatali malog Mihaela . napisao je pjesmu Pjesnikova smrt . on je napisao svoje najbolje djelo i jedini roman Junak našeg doba. Tek kad je. Uvijeti su bili vrlo strogi – mala udaljenost i pištolj velikog kalibra . st osnovao došljak iz Škotske . Budući da je bio slabašan i boježljiv baka ga je tri puta vodila u toplice na Kavkaz. Ljermontov »Junak našeg doba« (str.FATALIST . od kojih su neka ugrađena u temelje ruske književnosti 19. ali je pobjedu izvojevala baka i zadržala dječaka kod sebe .

Pisac je u jednom djelu djela otvorio pitanje da li čovjek može predvidjeti sudbinu nekog drugu. može li netko izbjeći on što mu je suđeno!? U ovom djelu mi možemo samo pročitati opis poručnika Vulića.Bilješka o djelu : U svim djelima koje sam da sada čitala ima neka pitanja na koja ni mi nikad nećemo moći odgovoriti. 151) Jeli naša sudbina već određena ili je to samo slučajnost? » Vi tražite dokaze – predlažem vam da na sebi iskušamo može li čovjek po svojoj voli raspolagati svojim životom . šta je volio u mladosti … Pitanje koje je Ljermontov postavio u djelu Fatalist nećemo moći nikad odgovoriti: »…. da li je to očito na njegovom licu. ili je to sve puka slučajnost ono što nam se dogodi. I. to je prikazao kao okladu između Pečorina i poručnika Vulića. ako je zbilja sve preodređeno. Može li se sudbina mjenjati . ili je svakome od nas naprijed određen kobni trenutak … Tko hoće da proba ? . tj. jer pisac piše u prvome licu i piše samo o svojim unutarnjim osobinama . razum ? Zašto moramo odgovarati za svoje postupke ?« (str. pitanja koja ćemo odnijeti u grob ne riješena. zašto nam je onda dana volja. Ovo djelo govori o tome dali netko vjeruje da mu je sudbina već određena. Pisac je u ovom djelu upotrijebio jednu vrlo posebnu metodu kako dokazati dali je čovjeku određena sudbilna ili samo slučajnost .

) Može li netko predvidjeti nečiju smrt? »zagledah mu se u oči.« (str. i nehotice sam bio prorekao nevoljniku njegovu sudbinu . 158) Može li čovjek izbjeći sudbinu ? ». učinilo mi se da vidim pečat smrti na njegovu blijedom licu. 160) . šteta je tog čovjeka …. -------------------------------------------------------------------------------------------------------Imao je pravo ! – Ja sam jedini shvatio zagonetno značenje tih riječi jer su se mene ticale . sve što sam imao u džepu.unatoč njegovoj hladnokrvnosti .« (str. -Kako? -Tvrdim da sudbine nema – rekoh istresući na stol dvadeset zlatnika . ali on odčeka moj ispitljivi pogled mirno i netrmice i osmjehne se blijedim usnama . ali .Da. instinkt me nije prevario – dobro sam zapazio na njegovu izmjenjenu licu pečat skore smrti.-------------------------------------------------------------------------------------------------------Hajde da se kladimo – rekoh u šali . Koji ga je vrag tjerao da noću razgovara s pijancem ! Uostalom . 153.valjda mu je tako suđeno!…« (str.

govorio je malo ali oštro . Neki su govorili da postoji popis u kojem piše čas naše smrti . nikom nije povjeravao svoje osobne i obiteljske tajne . koji ne može imati iste misli i strasti kao oni koji mu je usudosudio za drugove. jednu večer kad im je to dosadilo počeli su razgovarati o tome dali netko vjeruje u sudbinu ili ne. 152. nikad se nije udvarao mladim kokinjama…. ali ga nitko nije vidio.” (str. sve to kao da mu se uskladilo samo da mu može dati pečat posebna stvora. Visok rast i tamna put . prevelik ali pravilan nos – njegova nacionalna značajka.) Sadržaj: Djelo počinje kako pjesnik govori o tome kako mu se samo jednom dogodilo da dva tjedna provede u kozačkom naselju. Navečer su uvijek igrali karte . Bio je hrabar . crne prodorne oči. Uto jedan . crna kosa.Opis pručnika Vulića: “Vanjština poručnika Vulića potpuno je odgovarala njegovu značenju. tužan i hladan osmijeh što mu je vječito lebdio na usnama. gotovo nikad nije pio vina.

Poručnik je uzeo pištolj i uperio ga sebi u glavu i opalio. Pečorin je tvrdio da na poručnikovu licu vidi pečat skore smrti . poručnik ubijen. KRATAK SADRŽAJ .i uzeo ga. a Pečorin je predložio okladu.srpski poručnik ustane od stola i predložio da dokaže kako je sudbina u pitanju a ne samo slučajnost. Nakon tog događaja kozak se zatvorio u jednu kuću na kraju sela. Nakon završene oklade svi su se vratili svojim kućam .a poručnik je tvrdio da neće uskoro umrijeti. Kakd je pitao tko želi to isprobati na vlastitoj koži .Pečorin je rekao kozačkom kapetanu neka zabavi kozaka . Zaspao je pred zoru . BILJEŠKA O PISCU 2. Pečorin je ušo kroz prozor u kuću i uspio uhvatiti kozaka. Radi dokaza da u pištolju ima metaka opalio je jedan hitac u zrak ali tada je pištolj opalio.ali ga je u četiri sata ujutro probudilo neko lupanje na prozoru. Ubio ga je jedan pijani kozak sa sabljom. Javili su mu da je Vulić . prosinac 2004 22:54:00 | 0 komentara ROMEO I JULIJA . Objavio lektire u 29. Tada je oficir ustao od stola i krenu u drugu sobu gdije je stajao obješen jedan pištolj. ali u tom trenutku u pištolju nije bilo metaka. Kad su svi vidjeli namjere poručnika pale su još neke oklade. Pečorin je živio u jednom malom stančiću. i to iznijeo .nitko nije imao hrabrosti .William Shakespeare 1. a da će on ući u kuću.

RASPLET: . Zatim mora pobjeći. Tibaldo. Romeo tek tada shvaća pravi smisao života.UVOD: Već u uvodu možemo shvatiti kako su dvije ugledne obitelji : Montecchi i Capuletti u svađi. Želeći osvetiti smrt svog dobrog prijatelja. jer uskoro dolazi knez. Capulettijev sinovac. ZAPLET : Na zabavi Romeo susreće Juliju. a Romeova ljubav prema Rosalini navede ga da dođe na zabavu. knez osuđuje Romea na progonstvo u Mantovu. Romeo ubija Tibalda. djevojku iz roda Capulettija. Romeovog prijatelja. ali njegovi osjećaji prema Juliji priječe ga u tome i on se skriva kod franjevca Lorenza.Romeo i Julija se tajno vjenčaju VRHUNAC : U jednoj svađi. čista i iskrena. POČETAK: Glava obitelji Capuletti organizira zabavu. Preneražen prizorom. bez ograničenja koje nameće mržnja između njihovih obitelji. Tako na glavnom veronskom trgu izbija svađa koja završava upozorenjem kneza Escala. Između njih se rodi ljubav. ubija Mercuzia. Naslućujemo da je Romeo zaljubljen u Rosalinu.

”. Nažalost.Otac i majka žele Juliju udati za Parisa. 3. mladog i bogatog plemića. “Zublja sama Nek od nje uči sjati. jer su i Rosalina i Julija iz obitelji Capuletti. Sad vidim da je to mi prva ljubav Jer ne vidjeh još cvijetak tako ubav. čista Golubica u jatu vrana blista. On odlazi u grobnicu Capulettija i misleći da mu život bez Julije više nema smisla. ona radije izabere smrt nego udaju za Parisa. ja ću je potražit I uz nju blagu divlju ćud ću razblažit. SOCIOLOŠKA I PSIHOLOŠKA KARAKTERIZACIJA GLAVNIH LIKOVA Romeo je mladić iz ugledne i bogate veronske obitelji Montecchi. Fratar Lorenzo. On je na neki način žrtva sukoba dviju veronskih obitelji. KRAJ: Nakon tragedije u grobnicu dolaze ostali članovi obiju obitelji. Djeva ta Na crnom plaštu mrkle noći sja Ko alem kam na uhu crne žene – I nije vrijedan svijet krasote njene.74 . želeći spriječiti tragediju. str. citat. a šalje poruku Romeu da je ona zapravo živa. ispije otrov i umire. Kad ples se svrši. Zbog vječne ljubavi na koju se zavjetovala udajom za Romea. Nad mrtvim tijelima njihove djece oni se mire jer shvaćaju da je uzrok tome nerazumna mržnja koja je nametnula granice istinskoj i čistoj ljubavi i time donijela svima golemu nesreću. glasnik ne dospijeva na vrijeme reći Romeu istinu. Nerazumnu mržnju pobjeđuje njegova beskrajna ljubav i odanost Juliji. Neposredno nakon toga Julija se budi i vidjevši da joj se muž ubio zbog tuge uzima bodež i oduzima sebi život. daje Juliji napitak koji bi je trebao uspavati. uglednog. Uz druge djeve kao snježna.

citat. a susret s Romeom označit će njen život. str. Nikad mu ne ponestaje motiva. citat. a ne reći da je poduzetan i hrabar mladić. pa čak i roditelja i svog imena da ostane s Romeom. 83 Julija potječe iz ugledne obitelji Capuletti. “Romeo. ne možemo. o Romeo! Zašto si Romeo? O zataji oca svog. . “Dvije ponajljepše zvijezde na nebu U nekom poslu sad odilaze I mole oči njene neka sjaju Na njinoj stazi dok se ne vrate. osim što je smrtno zaljubljen u Juliju. sve dok postoji veza s Julijom. no ljubav je za nju odviše sveta da bi joj bilo što mogla biti zapreka.”. A njezine bi oči na nebu Obasjale sav svemir takvim sjajem Te ptice bi ko obdan zapjevale. Shvaća kako se zaljubila u neprijatelja.Romeo shvaća da je sreo sudbinu te je spreman učiniti sve. Od sjaja njenih obraza bi zvijezde Potamnjele ko svijeća od sunca. “Iz ljute mržnje niče ljubav medna! Ah. str. da su njene oči tamo gore. Bez Julije život mu je poput pustinje pa zbog toga nepromišljeno oduzme sebi život i izaziva veliku tragediju. Pun je vedrine i mladenačkog zanosa. A zvijezde tu u glavi njezinoj. 78 Spremna je odreći se svega. prekasno te ja upoznah bijedna I nemila je srca mog sudbina Da mora ljubit mrskog dušmanina!”. Za Romea. Ej.

I mjesto njega uzmi mene svu!”. Baš tako bi Romeo. METAFORIČNOST . ROMEO(za se). Ona je sama po sebi besmislena. U romanu o Romeu i Juliji ovo je na prvi pogled tragedija koja se nepotrebno desi. Romeo moj.Odbaci ime to – il ako ne ćeš. čudesna. duboka i veličanstvena ljubav dvoje mladih koja je kao da kroz cijelu priču strmoglavo ide ka propasti i zloj kobi. da i nije Romeo. TEMA Sjajna. To je konac ogromne i bogate ljubavi i početak najveće tragedije koja može zadesiti roditelje. ljubav koja istovremeno spaja i razdvaja. IDEJA Ljubav je temelj na kojem se gradi život. Drugo ime Na sebe uzmi – ime nije ništa! Što nazivljemo ružom. odbaci svoje ime Jer ono nije dio bića tvog. To je ljubav koja probija hladne zidine dvaju svjetova. Da slušam još il da odgovorim? JULIJA. slatko bi Mirisalo i s drugim imenom. Ne kaže se uzaludno da ljubav pobjeđuje mržnju.Tek tvoje ime moj je dušmanin Jer ti si ti i bez tog imena. svu milinu svoju divnu Sačuvao i bez tog imena. ali nažalost i polaže kao žrtva besmislenim ljudskim slabostima. str. 5. ali je na neki način bila nužna da se nadvladaju ljudske slabosti. pa ću ja Poreći da se zovem Capuletti. Prisegni da me ljubiš. neiscrpna. citat. “Montecchi” nije niti ruka niti nnga Niti lice niti trup ni drugo ništa Što pripada muškarcu. 6. 84 4.

Susret Romea i Julije zanimljiv je jer označava bit ovog romana. smućen već i blijed Od bijesa što si ljepše ti od njega.Metaforičnost u ovom romanu uočava se u monolozima glavnih likova. a izražena je u prvim razgovorima između Romea i Julije. Izađi sada i udavi mjesec. više od smrti i od samog života. A služiš njemu. snažna. Borba između Tibalda i Mercuzija također je jedan zanimljivi dio.Tko nije nikad osjetio rana I brazgotini taj se podsmijeva – Al tiho! Kakva svjetlost prodire Kroz onaj prozor tamo? To je istok. dogodi u svega nekoliko dana. zato je ovaj dio značajan. Treba spomenuti da je zapravo uzrok tragedije prije svega mržnja između dviju obitelji. str. ali istovremeno razlog je i ljubav. te borba u kojoj Tibaldo i Mercuzio pogibaju. str. prema priči. Ona je više od obične ljubavi. 1) “ROMEO. kakvu tek budale nose – Odbaci je –“.”. izuzetna. citat. Zato nemoj njemu Da služiš više kad je zavidan. Možda bi u nekim drugačijim okolnostima tijek ovih događaja krenuo prema sretnijem kraju. . Što zavidan je. Njihova je ljubav kao svjetlo u beskraju mraka i mržnje. gotovo nerazumna. ljubav. citat. – Sunašce. NAJZANIMLJIVIJE U ROMANU Najzanimljiviji dijelovi u romanu su prvi susret između Romea i Julije. Livreja mu je vestalska zelena I bijela. A Julija je sunce. savršena i jedinstvena.82 2)”A bujna glazba tvog jezika Nek objavi svu sreću naših duša Što daje nam je ovaj susret mili. plamteća ljubav koja se. U njemu poginu nevini mladi ljudi i taj dio označava početak ove čitave tragedije i sudbonosnih događaja.108 1.

str. Zatim sam je počeo čitati i tako. str. Baš ko barut.DOJAM O KNJIZI Kad sam dobio knjigu.35 Objavio lektire u 29. I najslađi se med nam gadit stane Kad okus mu je najugodniji Jer jedući uništavamo tek – Pa zato budi umjeren u milju.“LORENZO. neće se valjda nikad pouzdano utvrditi. citat. Ako Romeo i Julija možda nisu živjeli u Veroni. shvatio sam da je ona i sada posebna. citat. Jer naglost ko i tromost kasni k cilju. “Da li je tragedija Romeo i Julija doista istinit događaj ili nije. kad se s vatrom združi. ali tradicija o tom živi još i danas te se u Veroni na jednom vrlo romantičnom mjestu strancima pokazuje neki stari sarkofag. U isti tren se s njom i raspline. Ono što tu knjigu čini posebnom je da od početka naslućujemo nesretan kraj i ta se slutnja osjeća i u najsretnijim trenucima u priči. stranicu po stranicu.”.Ivan Kušan Naziv djela: " KOKO U PARIZU " . mislio sam da je to priča o kojoj se već sve zna.”. U tome je sva ironija ovog djela. živjet će vječno u ovoj tragediji. – “. citat. Ne – pasti može tko bez glave juri. takva divlja naslada imade I divlji kraj – u slavlju svome gine. Ona će uvijek buditi mladost i uzbuđenje u čovjekovom srcu. str. za koji tvrde da je bio lijes Julije Capulettijeve. tim više što u vremenu u kojem živimo previše mržnje ima u svijetu oko nas. prosinac 2004 22:54:00 | 0 komentara KOKO U PARIZU . Ova će priča uvijek ponovno oživljavati u svim generacijama koje osjećau ljubav.95 8.107 “LORENZO. E.

. Zlatko je bistar i domišljat dječak i nadasve veliki prijatelj. akademski slikar. a od djela za odrasle značajnije su mu knjige: "Razapet između". najveću svjetsku nagradu za dječju književnost. književnik i prevodioc. "Koko i duhovi". Vrijeme radnje: Sedamdesetih godina prošlog stoljeća. a od 1939. dok se radnja odvija u Parizu. "Ljubav ili smrt". godine u Sarajevu. a ni kupati se. "Toranj" i "Trenutak unaprijed".scenarija prema vlastitim djelima i dobitnik je gotovo svih književnih nagrada za dječju i omladinsku književnost. Piše romane i novele za djecu i odrasle. a ne da ga drže kukavicom i slabićem. filmske i TV . jer je zadivljen njegovim svekolikim znanjem. a od jela jako voli punjenu papriku. godine živi u Zagrebu. Iako nije osobito hrabar. Dobro pozna Pariz. "Zidom zazidani". Napisao je niz TV . Poznat je i po prevođenju sa engleskog. Likovi: Koko. te drame. Mjesto radnje: Početak i završetak radnje odvija se u Zagrebu. Zlatlo je Kokov prijatelj. a u njegovom opisivanju jako pretjeruje. Koko ne voli učiti. gdje se i školovao. Mnoge svoje knjige sam je ilustrirao. Rođen je 1933. trinaestogodišnjak iz Zagreba. ne bježi ni od najgorih sitiuacija. "Uzbuna na Zelenom Vrhu". francuskog i ruskog jezika. pravog imena Ratko Milić.scenarije.Pisac: Ivan Kušan. kritike. Najpoznatija djela za djecu i omladinu su mu: "Koko u Parizu". Koko mu slijepo vjeruje. Načitan je i pun znanja. "Domaća zadaća". "Zagonetni dječak". U njegovj glavi rodio se san iz kojeg proizlazi čitava radnja. Želi da mu se prijatelji dive kao hrabrom i domišljatom dječaku. Često se češka lijevom rukom iznad desnog uha. Bio je i nosioc hrvatske kandidature za Andersenovu nagradu.

Na aerodromu ih dočekuje slikar Poklepović. Oteli su ga sinovi lažnih brijača Michel i Jean. Koko i Zlatko zbunjeno gledaju u sliku. . kći uglednog novinara i sin bogatog brodovlasnika. No o svom filmu Worson je dao intervju čuvenom pariškom reporteru Marcel Cleveru i na taj način mnogi su se zainteresirali za čuvenu sliku. Nasmijalo me kad je u početku priče Zlatko pričao Koku o Parizu. Tema: Kriminalističko-pustolovna. Osim njih tu su još Merie i Katsarida. slikar Poklepović zvani Pokle. pomalo umišljeni novinar. Bogalj sa drvenom nogom tajanstvena je ličnost u romanu. a Koko se budi iz sna. a slikar Poklepović ispriča im priču o filmskom redatelju Allesu Worsonu i njegovom filmu koji se snima u Parizu i svojoj ulozi u čitavom poslu. Kratak sadržaj: Koko se veseli putu u Pariz iako ga je Zlatko pomalo prestrašio svojim pričama o tom gradu. koju je naslikao slavni talijanski slikar Leonardo da Vinci. Vodi ih u svoj skroman stan i pokazuje im sliku Mona Lisu. Zlatkov ujak.Koko i Zlatko glavni su likovi priče. pa čak i po cijenu vlastitog života. Marcecel . zapravo agenti osiguravajućeg društva Frederic i Charles. Negativci Jean i Michel koji se žele proslaviti nekim "velikim" djelom i njihovo očevi. nespretni brijači. Oko otmice slavne slike ispreplelo se mnoštvo uzbudljivih događaja i Koko na kraju biva otet. Zlatko spašava Koka i ispostavlja se da slika uopće nije ukradena. reditelj Worson i brodovlasnik Somais predstavnici su imučnijeg sloja Pariza. Otac od Merie . Pouka: Prijateljstvo i odanost prijatelju u najtežim situacijama. zamršena priča o nestanku najpoznatije slike na svijetu i njen pronalazak uz niz smiješnih i opasnih dogodovština. pa čak i agenti osiguravajućeg društva koji su se prerušili u brijače.pojavljuje se kad je najpotrebnije i na kraju se ispostavlja da je to sam Kušan. Poštenje i otpor prema svakoj vrsti kriminala. Zlatkov ujak.

a drugih nije poznavala. a pobudio one iskre dobrote i ple menitosti. jer su s vi muškarci oko nje bili slabići (Baptista. kako bi joj pokaza o da s njime nema šale i kako sve treba da bude po njegovoj volji. 5. n u raja mili oga. tko bi ih umio razgrnuti i raspiriti. Hortenzijo). Ona ima korje jednoj priči iz " Tisuću i jedne noći ". ali dotle nije bilo nikoga. tvrd oglava i prkosna mlada djevojka. Ta zamisao.Ukroćena goropadica. i "pakleni đavol". ona je jaka i samostalna. On prihvača Katarinino kroće nje samo iz pasije i za zabavu. Ona je znala da žena mora biti prema mužu odana i vjerna. i zbog svoga vanrednoga humora i duhovitosti. o pozornici na pozornici. 4. Mi ne znamo što se desilo kotlokrpi nakon što su glumci odglu komediju. Petruccio je u njoj ubio "goropadicu". Ipak nam je on simpatičan. jer se ona u početku ponaša kao razmažena. nego postupa prema njoj sa nekom vedr om galanterijom i hinjenom bezazlenošću te ne če da shvati nijednu njezinu o štru i pogrdu riječ. no ona u ovoj komediji nije do k izrađena. On te svoje postupke pred Katarinom samo glumi. kao i duhovitost. Petruccio Njega ne vode nikakvi idealniji motivi. nego neka težnja za pustolovinam a. Valjda zbog svoje srčanosti. da će ukrotiti "žensk oga zmaja". No pre ma samoj Katarini nije nikad žestok. "gadni vrag". Ispod maskom žestoke i tvrde ćudi. koje su već otprije tinjale u njenom srcu. Neki šekspirologi misle da je Shakespir napisao i završetak prol ali se ono u prepisivanju izgubilo. sa lo šim odgojem i tvrdoglavošću zbog ranog gubitka majke. Vidi se i razlog tom mišljenju. nego u svemu vidi samo tobožnju blagost i dobrotu. ali joj se to činilo smješnim. Katarina Za nju govore da je "divlja mačka". A zapravo kad malo dublje pogledamo. krije se veseljak i dobar čovjek. . nije Shakespereova. neustrašivosti i potpunog uvjerenja. a ne (barem iz početka) iz ljubavi. te želja da se nagleda svijeta i bogato oženi.

da ne može dobiti Bjanku. Zaključak Ukroćena goropadnica je jedno od ranijih djela. prihvati se svoje "udovice". bez dubljih psiholoških crta. živahniji i brbljiviji. To što je oni ne će d a priznaju. Kad vi di. 7. na Hortenstijevu žalost jer on nije Petruccio. da za vrijeme borbe u njima rađa i učvrščuje. pošto je naučio u Petruccija. VINCENZIO miran i prijazan gospodin. On je kavalir. samo je Gremio duhovitiji. da je nj ihov običaj da mladencima otac stavlja ruke pred svjedocima te precizno nabr . To se vidi po gradnji komedije. metrici. GREMIJA . mnogim latinskim i talijanskim riječ ima i po karakterizaciji lica koja je snažna i konsekventna. a napola pouzdanik svoga gospodara. ali ga Tranijeve i Biondellove šale naljute. HORTENSIO nije takav idealist. Zaljubljuje se na prvi pogled (kao Romeo) i tako je očaran. On zna kakva je bila tadašnja Pisa (na glasu s vrlih građana). U ovom se djelu saznaje da je Shakespeare vjerojatno bio u tadašnjoj I taliji. GREMIO i BIONDELLO sluge i komedijaši. ali vatren i simpatiča n. koja iza svoje nježnosti i bezazlenosti krije želju za gospodovanjem. što vidimo jasno u posljednjem prizoru. Ostali likovi BIANCA je mala himbenica i koketa. kako valja krotiti goropadnu ženu-ali to njemu nije pošlo za rukom. LUCENZIJO je običan zaljubljeni mladić. "UDOVICA" tvrdoglava i neposlušna žena. 6. ali nije tako oštr a i duboka kao u kasnijim djelima. nego više tašt i ograničen. da sve vidi u najljepšoj slici. a u Katarine prkos.Petruccio i Katarina ne govore nigdje o svojoj uzajamnoj ljubavi. ali slabić. to je kod Petruccija taktika. dosta obrazovan i duho vit. nastalo oko 1595 godine .nasamaren zadovoljava se sa gozbom TRANIO je napola sluga. ali se osjeća.

ona pokazuje svu tragediju kako čovjek može poniziti sebe i druge. Ona duboko uranja u ponore ljudskih slabosti. eseje i scenarije. Piše romane. Diana je trpjela svakakva poniženja. prosinac 2004 22:52:00 | 0 komentara Hamlet . jer je prikladno za nju. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje i danas radi kao sveučilišni profesor. Ona istovremeno upozorava da je čovjek nemoćan ispraviti svoje pogreške ako dozvoli da mu vrijeme izmakne iz njegove kontrole. prosinac 2004 22:50:00 | 33 komentara TROJICA U TRNJU . U Shakespeareovo doba. uspjeh jedne glumačke grupe ovisio je isključiv o o kvaliteti djela i njegovoj lakoj izvedivosti na pozornici. a istaknuti je pisac romana za djecu i mladež. "Koraljna vrata" i "Pokora". "Trojica u Trnju". na njenu istinsku vrijednost.William Shakespeare Ovo je jedna tragična priča. U ovom našem svijetu jedinstven primjer za to bio je život i smrt princeze Diane. prikazuje se i prikazivat će se na pozornici. "Dunav". Tako nas i ova pripovijetka “Breza” podsjeća na vječne istine o čovjeku i time dokazuje koliko je ova tema prisutna u svakom vremenu i svakoj sredini. Dok je živjela. nerazumijevanja i ogovaranja. A ovo je jedno od onih djela koje se najviše prikazivalo. Objavio lektire u 29. Jedan je od najpoznatijih hrvatskih pisaca kriminalističkih romana. Obitelj u koju je došla izolirala ju je zbog toga što je bila drugačija od njih. Objavio lektire u 29. Značajna su mu djela: "Plava ruža". "Vukovarske razglednice". Pripovjetka “Breza” me pomalo podsjetila na tu suvremenu tragediju. "Zeleni tigar". . a to oni.Pavao Pavličić Naziv djela: "TROJICA U TRNJU" Pisac: Pavao Pavličić rođen je u Vukovaru 1946. nisu mogli prihvatiti. Tek je njena smrt podsjetila čitav svijet. opterećeni vlastitim ograničenjima. ali i njenu obitelj. "Umjetni orao".ajanje dragocijenih predmeta u Petrucciovoj kući (koji su bili tipični u Taljana u to doba. godine.

humanost i zajednički rad uvijek dovode do pozitivnih rezultata. hrabar. Pouka: Prijateljstvo i odanost prijateljima. Poštenje. Žgoljav je i slabašan i stalno radi sklekove kako bi ojačao. Mjesto radnje: Zagrebačko naselje Trnje . Likovi: Hrvoje živi u novoizgrađenoj kući u Dugavama. Zločin se za ispunjenje ciljeva ne isplati. Po svojim osobinama pravi je vođa. jer se rastavio od mame. Braco živi u istoj zgradi u kojoj i Hrvoje. Prilično je brbljiv. pa često dovodi sebe i prijatelje u neugodne i smiješne situacije.Vrijeme radnje: Ljetni praznici u vrijeme izgradnje naselja Dugave. Dobar je prijatelj i inteligentan. Najvišr voli djevojčicu Bibu i gospodina Solarića. Hrvoje je plemenit. Zahvaljujući njegovoj oštroumnosti i upornosti započelo je traganje za pljačkašem banke. a rado odlazi u Trnje gdje je prije živio i gdje ima puno prijatelja. Naselje Dugave u izgradnji. snalažljiv i uporan. Tut je najmanj od trojice dječaka. . Dobar je prijatelj i slijedi Bracu u svim akcijama iako se boji. Tema: Pustolovno-kriminalistička priča sa naglašenom humanosti i poštenjem. Oca nerado spominje.

Po cijele se dane igraju pucajući iz pištolja na napuštenom gradilištu. Dječaci su odmah znali da im Hrvoje želi nešto poručiti.Kratak sadržaj: Hrvoje. a iz nje je izašao neznanac koji im je jučer umaknuo. naselje u kojem je nekad stanovao. Dok je pričao svoju priču na vratima barake pojavio se susjed Cvik i tetovirani. No više se nije vratio. Hrvoje je morao otići u Trnje. Svi su ga uzaludno tražili. Rastužilo me: Kad je striček Solarić morao u bolnicu. Neznanac im je uspio umaknuti i oni se vratiše kući. Objavio lektire u 29. Ugledali su poruku i postalo im je jasno zašto se Hrvoje krije. jer je baka otišla u toplice. Sutradan su se uputili u napuštenu baraku. Braco i Tut dali su se u potragu za Hrvojem. Dovela ju je Biba po Hrvojevoj uputi. Dječaci su se uputili na policiju i sve su ispričali policijskom inspektoru. prosinac 2004 22:50:00 | 69 komentara UKROĆENA GOROPADNICA . Bilješka o piscu . Slavlju nije bilo kraja. nahraniti bakinog psa i mačka. Vratili su se natrag u baraku i pronašli torbu punu novčanica. Nasmijalo me: Kad je Tut trčkarao i radio čučnjeve. na nisu daleko stigli.WILLIAM SHAKESPEARE 1. a u isto vrijeme opljačkana je i banka u Trnju. Pljačkaši su ih vezali i zakucali vrata barake izvana.Braco i Tut žive u nezanimljivom zagrebačkom naselju Dugavama. U tom trenutku pojavio se Hrvoje. Vani je već bila ploicija u zasjedi. Uzbudilo me: Kad su lopovi upali u baraku u kojoj su bila djeca. Svi su im u tome pomagali i uspjeli su mu ući u trag. Našli su ključ bakine kuće i ušli unutra. Dječaci su primijetili čovjeka kojeg je opisao Hrvoje i počinje potjera. Konačno su na bakinoj kući u Trnju ugledali znak koji je Hrvoje uvijek crtao.

2. gdje djeluje kao glumac. Antonije i Kleopatra. ljubavi i odnose među lj udima (muž . Richard II. .žena.Wiliam Shakespeare bio je pjesnik i dramatičar. Mnogi tvrde da je najveći dramski stvaratelj s vih vremena. Mjera za mjeru. zbirka od 154 pjesme. iz svoje suvremenosti.Romeo i Julija. Henrik VI.Hamlet. A povezane su time što se Bjanka ne može da uda prije svoje sestre. Otelo. U komediji postoje dvije radnje: . A 1609. izišli su njegovi Soneti. nego ljudi iz svakodnevnog života. sestra . 3. otc .brat. ali i iz svakidašnjeg pripovijedanja. iz starije pisane književnosti. koja j e goropadna i koja se ne želi udati samo kako bi omogučila slobodno prošen je Bijanke. godine u Stratford-on-Avonu u Engleskoj. Julije Ceza. To je sasvim realistična komedija bez fantastike u kojoj ne glume nikak vi vitezovi ni velikaši.Ukroćena goropadnica.. San Ivanjske noći. Na Tri kralja. Mnogo vike ni za što. rođen 1564.supruga). Najčešče upotrebljava teme smrti. Koriolan.Kralj John. tragedije . suprug .sin. neovisno o tome gdje i kada čovjek živi.. redatelj i kazališni pisac. Oko 1585.. iz povijesti. Radnje se zbivaju u Pisi u Shakespeareovo doba. U njoj vidimo pravog Shakespearea. odlazi u London. Sve to samo znači da svi podaci potječu iz lju dskoga ponašanja. 2. Henrik IV. Henrik V. povijesne drame .. Shakespeare je svoje dramske tekstove tvorio podacima iz usmene knjiž evnosti. Machetb. Njegovi su likovi puni jake psihologije i pokazuju veliko poznavanje ženske ćudi. i Henrik VIII. Kralj Lea rt. velikog i neusporedivog poznavaoca ljudske duše. zla. ubojstva. Richard I I. romance . Napisao je 36 drama koje djelimo na: 1.kroćenje goropadne Katarine .prosidba Bjanke. komedije . 4. Bilješka o djelu Radnja Ukroćene goropadnice je uzeta iz neke starije komedije koja je u ono doba bila vrlo popularna. Zimska priča i Oluja.

Kad se ovaj probudi. ali se ono u prepisivanju izgubilo. Petruccio Njega ne vode nikakvi idealniji motivi. gdje na zemlji spava. Ipak nam je on simpatičan. On te svoje postupke pred Katarinom samo glumi. vraćajuči se iz lova. no ona u ovoj komediji nije do k raja izrađena. Ispod maskom žestoke i tvrde ćudi. Uloga prologa Prije same komedije nalazi se kratki prolog (induction).3. 5. 4. a ne (barem iz početka) iz ljubavi. nego postupa prema njoj sa nekom vedr om galanterijom i hinjenom bezazlenošću te ne če da shvati nijednu njezinu o štru i pogrdu riječ. U prologu doznajemo da je neki lord. da je ugledan gospodin. Zapravo tu nalazimo pozornicu na pozorni cu. i zbog svoga vanrednoga humora i duhovitosti. Mi ne znamo što se desilo kotlokrpi nakon što su glumci odglu mili komediju. ali ne utjeće i na samu radnju. nego neka težnja za pustolovinam a. Katarina . Tada u dvor dolaze glumci. Valjda zbog svoje srčanosti. kao i duhovitost. koji je mnogo godina bio bolestan. Ta zamisao. koji služi kao uv od. nego u svemu vidi samo tobožnju blagost i dobrotu. Ona ima korje n u jednoj priči iz " Tisuću i jedne noći ". sluge ga uvjere. Neki šekspirologi misle da je Shakespir napisao i završetak prol oga. da će ukrotiti "žensk oga zmaja". No pre ma samoj Katarini nije nikad žestok. kako bi joj pokaza o da s njime nema šale i kako sve treba da bude po njegovoj volji. krije se veseljak i dobar čovjek. jer se u određenom trenutku u prologu pojavljuju glumci koji će glumiti k omediju Ukroćena goropadica. naišao na ko tlokrpu. nije Shakespereova. On prihvača Katarinino kroće nje samo iz pasije i za zabavu. te želja da se nagleda svijeta i bogato oženi. Željan šale naredi slugama da ga donesu u dv or i obuču u sjajne haljine. o pozornici na pozornici. koji prikazuju pred tim preodjevenim kotlokrpom komediju " Ukroćena goropadica. neustrašivosti i potpunog uvjerenja.

"gadni vrag". što vidimo jasno u posljednjem prizoru. ali slabić. GREMIO i BIONDELLO sluge i komedijaši. Kad vi di. a pobudio one iskre dobrote i ple menitosti. Petruccio je u njoj ubio "goropadicu". ali se osjeća. LUCENZIJO je običan zaljubljeni mladić. a drugih nije poznavala. jer se ona u početku ponaša kao razmažena. On je kavalir. ali joj se to činilo smješnim. Zaljubljuje se na prvi pogled (kao Romeo) i tako je očaran. dosta obrazovan i duho vit. bez dubljih psiholoških crta. Vidi se i razlog tom mišljenju. to je kod Petruccija taktika. i "pakleni đavol". jer su s vi muškarci oko nje bili slabići (Baptista. samo je Gremio duhovitiji. To što je oni ne će d a priznaju. ona je jaka i samostalna. pošto je naučio u Petruccija. da za vrijeme borbe u njima rađa i učvrščuje. da ne može dobiti Bjanku. GREMIJA . koja iza svoje nježnosti i bezazlenosti krije želju za gospodovanjem. Ona je znala da žena mora biti prema mužu odana i vjerna.nasamaren zadovoljava se sa gozbom TRANIO je napola sluga. Petruccio i Katarina ne govore nigdje o svojoj uzajamnoj ljubavi. 6. ali vatren i simpatiča n. ali ga Tranijeve i Biondellove šale naljute. a u Katarine prkos. živahniji i brbljiviji. Hortenzijo). HORTENSIO nije takav idealist. tko bi ih umio razgrnuti i raspiriti. "UDOVICA" tvrdoglava i neposlušna žena. Ostali likovi BIANCA je mala himbenica i koketa. sa lo šim odgojem i tvrdoglavošću zbog ranog gubitka majke. prihvati se svoje "udovice". kako valja krotiti goropadnu ženu-ali to njemu nije pošlo za rukom. . VINCENZIO miran i prijazan gospodin. na Hortenstijevu žalost jer on nije Petruccio. nego više tašt i ograničen. tvrd oglava i prkosna mlada djevojka. a napola pouzdanik svoga gospodara. ali dotle nije bilo nikoga.Za nju govore da je "divlja mačka". da sve vidi u najljepšoj slici. koje su već otprije tinjale u njenom srcu. A zapravo kad malo dublje pogledamo.

Preko mora. Zaključak Ukroćena goropadnica je jedno od ranijih djela. Gospođa Sabina i drugi). metrici. jer je prikladno za nju. Obiteljska tajna i Petar Zrinski. ali nije tako oštr a i duboka kao u kasnijim djelima. Primorci. mnogim latinskim i talijanskim riječ ima i po karakterizaciji lica koja je snažna i konsekventna. Više puta je bio zastupnik u Hrvatskom saboru. To se vidi po gradnji komedije. A ovo je jedno od onih djela koje se najviše prikazivalo. Objavio lektire u 29. prosinac 2004 22:50:00 | 1 komentara ZAČUĐENI SVATOVI . Teodora. Godine 1883. nastalo oko 1595 godine . uspjeh jedne glumačke grupe ovisio je isključiv o o kvaliteti djela i njegovoj lakoj izvedivosti na pozornici. U Shakespeareovo doba.7. godine u Zagrebu. Drugoj skupini pripadaju gradski romani u kojima je pokušao kritički prikazati zagrebačko građansko društvo (Olga i Lina. Sirota. DOJAM O DJELU: Djelo je zanimljivo. Njegovi romani dijele su u tri skupine. povukao se iz službe i posvetio književnom i političkom radu. a umro je 13. da je nj ihov običaj da mladencima otac stavlja ruke pred svjedocima te precizno nabr ajanje dragocijenih predmeta u Petrucciovoj kući (koji su bili tipični u Taljana u to doba. Studirao je filozofiju u Beču.. u Brseču. Ostala djela su romani i pripovijetke: Neobični ljudi. Iz njega se može mnogo toga naučiti o poštenju i borbi za život dostojan čovjeka.EUGEN KUMIČIĆ BILJEŠKE O PISCU: Eugen Kumičić rođen je 11. u prvom redu ribare. prikazuje se i prikazivat će se na pozornici. Trećoj skupini pripadaju povijesni romani (Urota Zrinsko-Frankopanska i Kraljica Lepa). Pobijeljeni grobovi te drame Sestre. svibnja 1904. pomorce i seljake. Prvu skupinu sačinjavaju istarsko-primorski romani (Jelkin bosiljak. . U ovom se djelu saznaje da je Shakespeare vjerojatno bio u tadašnjoj I taliji. Začuđeni svatovi i drugi) u kojima na romantičan način opisuje istarske ljude. siječnja 1850. On zna kakva je bila tadašnja Pisa (na glasu s vrlih građana).

Alfredovom sestrom. Tad je udarcem u glavu ozlijeđen Mato. Jednom. U strahu odlazi kod prijatelja Jose i njegovog oca Martina i povjeri im što se dogodilo. gdje i umire znajući da je ubio svoga brata i oca. a ona je pristala. PREPRIČANA EPIZODA: Dok je trajao tajni sastanak Elvire i Marka. Odnijeli su ga u kuću ribara Šabarića. Od njih saznaje da nije nahod već da mu je Alfredo Saletti brat po ocu. nalazi ga njezin otac i Antonio ubija i njega u samoobrani. Mato nije znao da je bogatašev sin Alfredo Salleti također zaljubljen u Mariju i da je stalno salijeće i napastuje. Nakon Marijinog i Matinog vjenčanja Antonio se. Njegova kći Marija njegovala je Matu. skriva kod groblja. Antonio ga ubija nožem i bježi.KOMPOZICIJA: Uvod: Brodolom kod Lučice Zaplet: Alfredo Saletti i Mato Bartolić se zaljubljuju u Mariju Vrhunac: Antonio ubija Alfreda Rasplet: Mato i Marija se vjenčaju Završetak: Antonio ubija Marina Salettija i sam umire SAŽETO PREPRIČAVANJE: Lučica je bio miran primorski gradić sve dok se nije desio brodolom u Sadrišću. Nakon nekog vremena zaprosio je Mariju. Mato se oporavio i zaljubio u Mariju. OPIS GLAVNOG LIKA: . Antonio ubija Alfreda u samoobrani. Antonio je čuvao stražu. Antonio prenosi njihova pisma. a kasnije saznaje da su zapravo bili braća. dok je tako nosio pismo Elviri. Njezin otac Marino ne zna za tu vezu. Alfredo idući kući nailazi na Antonija i napada ga. Alfredo naručuje njegovo ubojstvo. Nakon što je Antonio osramotio Alfreda i spasio Mariju. želeći pobjeći od samoga sebe. Marijin brat Marko tajno se sastaje s Elvirom.

Martinova kuća VRIJEME RADNJE: Prošlost dok je Istra bila pod talijanskom vlašću. Antonio kasnije ubija Alfreda u samoobrani. Marino Salleti ga napada i Antonio ubija i njega. Bilo bi dana da ništa ne kaže ili da ode i ne vrati se nekoliko dana. no on kao da je ne osjeća. Stipina kuća. MJESTO RADNJE: Lučica .Antonio Marola je mladić oniska stasa. Šabarićeva kuća." Dok je Mato ležao ranjen. Cijela Lučica je za njega mislila da je nahod. blijesak sreće na prekrasnom joj licu. Skrivajući se na groblju umro je od hladnoće. načelnikova kuća. Bio je siromašni ribar "Odijelo Antonijevo je poderano. a majka Marica Kozulić. za njih bi skočio i u pakao.crkva. gipko i slikovito tijelo. Alfredo ga je zbog toga mrzio. Stupovi. "… bijaše Marija najdivnija tačka. . sve to bijaše tako milo. Sadrišće. groblje. Kad su prošle Marijine nevolje a Alfredom. jer mu jedna nogavica od hlača tija do koljena zavrnuta. Duboke i crne obrve krasile su joj lice. Alfredo je također bio zaljubljen u Mariju." Vrlo je požrtovan. tako zdravo i tako puno života i tako dražesno. bjeloputne i oble noge. ona se udala za Matu Bartolića. Mariju je više puta spasio od napasnika Alfreda Salletija. gdjegdje krpa na krpi. Bila je snježne puti. Marku je pomagao prenoseći njegova pisma Elviri. Imala je male. carska cesta. OPIS SPOREDNOG LIKA: Marija Šabarić je mlada djevojka vitkog i punog tijela. snježna put i sjajna kosa. Salletijev posjed. ona je pazila na nj. Kasnije se saznaje da mu je otac Marino Salleti. Povučen je i čudan." Bio je veoma izdržljiv "Ljuta je zima. Njezino rascvjetano. bujne joj grudi i sav onaj nježni sklad čarobnih uda. Njezina vrana i glatko počešljana kosa podavaše čednu i nježnu dražest smrknutom joj čelu. Kasnije se on zaljubio u Mariju. Najviše je volio Mariju i Marka. Imao je jake ruke i široka prsa. Na putu do nje uvijek bi mu se ispriječio Antonio što je jednoga dana završilo Alfredovom pogibijom Antonio bi za Mariju skočio u pakao. Na njega je pazila obitelj Šabarić primivši ga kao člana obitelji.

Objavio je feljtone pod nazivom Zagrebulje i komediju Ljubica. August Šenoa je pisao poeziju. sam u nju pada. PROBLEMATIKA: Odnos tuđinaca koji su na vlasti i domaćeg stanovništva koje je potlačeno i njihovi stalni sukobi. novinarstvo.August Šenoa Pisac August Šenoa rođen je u Zagrebu 1838. godine. kritiku. do 1881. i umro 1881. Prijan Lovro i Prosjak Luka. Seljačka buna. prosinac 2004 22:48:00 | 0 komentara Branka . Na kraju oni kobno završavaju shvaćajući da nitko ne može dugo držati Hrvate u šaci. lijepa i pametna djevojka. Objavio lektire u 29. Brankina najbolja prijateljica je bila Hermina kojoj govori . Branka. Otac je pretukao majku na smrt te je on sam poslije poginuo u ratu. dramu. Čuvaj se senjske ruke. Bogati stranci uzimali su sve siromašnim seljacima i ribarima. Objavio je novinarske tekstove i pjesme u “Pozoru” i “Naše gore list”. prozu. Njegova poznata djela su Zlatarevo zlato. osjećajna. Beču i Pragu. Njezina baka ju je odgojila. Studirao je u Zagrebu.TEMA: Sukobi između bogatih stranaca koji moralno i materijalno upropašćuju selo i siromašne istarske ribare koji se bore za svoje poštenje i opstanak. OSNOVNA MISAO: Djelo govori o otimanju hrvatske obale i tlačenju hrvatskog puka u prošlosti. Doba od 1865. godine naziva se Šenoinim dobom jer ga je Šenoa obilježio značajnom djelatnosti u hrvatskoj kulturi. Svakoj sili dođe kraj. Sadržaj Branka je još kao dijete doživjela tragične događaje. Ona je bila tvrdoglava. Tko pod drugim jamu kopa.

kada se počinje buditi Hrvatska.svoje probleme. Branka joj je govorila o tome kako želi postati učiteljicom. načelnica i grof Belizar. Ovaj roman govori o teškom životu jedne zagrebačke djevojke koja želi nešto učiniti za domovinu. Marić se je zbog toga svim silama trudio da Branka nigdje ne pronađe posao. Ali ipak su ju podržavali dobri ljudi. Tako i Branka uvijek ima nade i svojim znanjem doprinosi narodu. Branka je odbila gospodina Marića. da slijedi srce. Dojam Ovaj roman budi u meni osjećaje prema domovini. dobar starac. Ona nije odgovorila. U početku joj je bilo teško. te su je htjeli što prije svrgnuti. Tako je dobila posao u Jalševu. načelnika. prosinac 2004 22:48:00 | 0 komentara . U međuvremenu se i stvara ljubav između nje i grofa Belizara. Na kraju ona ipak pristaje postati groficom. Mjesto radnje Radnja se odvija u Zagrebu. Objavio lektire u 29. Tako je grof Belizar na njegovoj zabavi u gradu zaprosio Branku. Branka je “probudila Jalševo iz zimskog sna”. središtu hrvatske kulture. umišljenoga gospodina koji je poznavao poglavare u gradu. Sutradan ju je savjetovao župnik. Tako je Branka odlučila udati se za grofa i postala groficom. imala je puno neprijatelja koji su se protivili mladim ilircima. Naučila je djecu osnove za život. Njezinu molbu nisu nigdje prihvatili. Ona se ne obazire na njih i napreduje. Između grofa i Branke se stvarala ljubav. koji ju je zaprosio. Ona je htjela postati učiteljicom. Ali je Herminin otac čuvši to odmah poglavarima objasnio kako je Branka djevojka koja ima talenta te je ona dobila posao u Jalševu. Vrijeme radnje Sve se zbiva za vrijeme Hrvatskog narodnog preporoda (ilirskog pokreta). gorskom selu koje je kulturno siromašno. Tamo joj je bilo teško jer su joj se neki ljudi protivili. govori kako smo svi mi dužni domovini za njezin napredak. župnik. te u Jalševu.

Dugo luta šumom i izađe iz nje. U ovom krugu Dante razgovara s Franceskom i Paolom.Limbu nalaze se duše nekrštenih. te dođe do nekog brijega. a raspoređeni su po težini grijeha što su grijesi teži to su krugovi niži i uži. U svakom krugu nalaze se duše griješnika. rujna 1321. Ovidije.Dante Alighieri Ponešto o piscu: Dante Aliaghieri rođen je 1265. Njihove duše se ne muče i jedina muka im je neispunjiva želja da vide Boga. a umro je između 13. polijegale po blatu. Već kao mlad pjesnik istakao se u novom “slatkom stilu” (dolce stil nouvo). lik iz Danteovog romana Vita nuova. Pakao je Dante opisao kao devet krugova. Drugi krug U drugom krugu nalaze se duše ljubavnika. Homer. Vergilije.. Od drugih njegovih djela ističu se “Novi život” i “De vulgari eloquentia”. Krene prema vrhu. Tu se nalaze djeca i antičke ličnosti koje su se rodile prije stvaranja kršćanstva. Čuva ga Minos. Najosnovnije crte fabule: Dante se na polovici života nađe u šumi. rasčetvoruje. šiba kiša i snijeg dok ih Kerber. kojima vitla paklena oluja. Treći krug U trećem krugu muče se duše proždrljivaca. Njihove muke su da ih. Prvi Krug U prvom krugu .Božanstvena komedija . lav i vučica. ljubavnicima iz Ravenne. Četvrti krug . u Firenzi. ali dođe Vergilije i povede ga za sobom. ali mu put zapriječe gepard. ali vrhunac svog stvaralaštva je za sigurno postigao “Božanstvenom Komedijom”.. Vergilije mu objasni da ga je poslala Beatrice. On krene natrag. u Ravenni. Vergilije vodi Dantea kroz pakao i čistilište u raj. a on ujedno i razvrstava teže griješnike. mitski čuvar Hada. i 14.

glave okrenute naopaku. Oni prsima guraju teške terete. U šestom krugu su licemjeri. a ljeni se dave pri dnu. Peti krug Peti krug je krug duša srditih i žestokih. koji ih dok su uronjeni u Flagetont. Ovdje Dante sreće Brunetta Latinija. U devetom rovu su sijači nesloge. moraju sjediti. u drugom laskavci (zaronjeni u ljudsku nečist. koji gonjeni Harpijama trče kroz šume samoubojica. koji su pretvorene u otrovno granje.U Četvrtom krugu su duše raspinika i škrtaca. U četvrtom krugu se nalaze vračevi i lažni proroci. U petom krugu su podmitljivci i varalice. U prvom pojasu se nalaze nasilnici na bližnjega. naglavce zabodeni u šuplju stijenu. U drugom pojasu nalaze se samoubojice. te rasipnike. protivnika prirode. zagnjureni u vrelu smolu. sadržavaju deset rovova.ljudi koji su prodavali ili kupovali crkvene časti. U sedmom rovu su lupeži koji trče progonjeni od otrovnih zmija. Čuva ih Flegija. te mu on proriče da će biti prognan iz Firence. koji hodaju unatrag. njegovog učitelja i uglednog književnika. U prvom rovu su zavodnici žena (njih bičuju đavoli). a čuvaju ih vrazi. Šesti krug To je krug krivovjeraca koji su zakopani u vatrenim grobovima. moraju trčati i protiv rada. U osmom krugu se himbeni savjetnici. Ovdje Dante priča s Farinatom i Cavalcantiem. prisiljeni da hodaju pod debelim pozlaćenim kabanicama. rijeku od vruće krvi. Osmi krug Metabolge ili zle jaruge. koji mu opisuje svoje zadnje putovanje. gađaju strelicama. a među njima Dante sreće Odiseja. koje vrag ranjava . U trećem rovi su simonisti . U trećem krugu se na užarenom pijesku nalaze nasilnici protiv Boga. Tamo Dante sreće Papu Nikolu III. kako se još zove osmi krug pakla. a čuva ih Pluton. koji su zagnjureni pri vrhu. protiv prirode. a čuvaju ih kentauri. leže nepokretni nauzak. Sedmi krug Sedmi krug je podjeljen na tri pojasa.

U središtu Kocita.zona izdajica domovine ili stranke.zona izdajica svojih dobročinitelja. a ispod svake po par ogromnih krila kojima stvara hladan vjetar. Svako dio se sastoji od 33 pjevanja. nalazi se gorostasni Lucifer.simbol grešnog života Struktura: Božanstvena komedija se sastoji od tri dijela koji simboliziraju sveto Trojstvo.mačem. Antenori . Kain . a drugi s prvim iz sljedeće strofe.simbol božanske milosti i objave mračna šuma . tj. a u desetom rovu su krivotvoritelji. Ima tri glave. Guidecca . kažnjeni strašnim bolestima.zona izdajica gostiju. Vergilije se s Danteom uspinje uz Luciferove noge do južnog pola i stiže do južnog pola. Simbolike: Dante . čistilište i raj. Tema djela: Tema je Danteova vizija trodnevnog putovanja kroz zagrobni život. a “Pakao” ima jedno uvodno poglavlje tako da je ukupno sto pjevanja. od kojih se prvi rimuje s trećim. koji je do pola zaronjen u led. Brut i Kasije. gdje se po Danteovoj viziji nalazi čistilište u obliku brda.simbol grešnog čovjeka Vergilije .zona izdajica rođaka. kroz pakao. ujedno i središtu zemlje. . U ustima su mu Juda. Deveti krug U deveti krug Dantea i Vergilija prenese div Antej.simbol mudrosti i razuma Beatrice . Taj krug je podjeljen na četri zone. Tolomeja . Strofe su sastavljene od po tri jedanesterca.

napravio je veliko i hrabro junačko djelo. Farinata je u neku ruku proglašen krivovjercem iz zlobe. čija djela ovise o kutu gledanja. samo zbog osvete. za razliku od prošla tri griješnika. Općenito je on lukavštinom uništio Troju. U suštini je on dobar čovjek. Njegovi grijesi se ne mogu opravdati ničim osim pohlepom. koji se našao na krivom mjestu u krivo vrijeme. Pierre delle Vigne (trnovito stablo) je još jedan od ljudi koji nisu zaslužili pakao. Alberigo del Manfredi je okrutan čovjek. Farinata je plemenit. Njegovo samoubojstvo nije u stvari njegova krivnja. i iako je protiv Dantea po političkom uvjerenju.Karakterizacija likova: Francesca je griješnica iz poravednih razloga. Njegovo djelo nije bilo opravdano i zato je zaslužio da ode u pakao. Mišljenje o djelu: Djelo je tajanstveno i mistično. Njegovi protivnici su u stvari pravi krivci koji bi trebali trpjeti u paklu. koji je bio u stanju ubiti rođaka. Odisej je još jedan griješnik. U njemu se vide tragovi prethodnika i ljudi ondašnjeg vremena. jer . Njezina želja da moli s Paolom za Dantea samo dokazuje njenui dobrotu i nepripadnost paklu. a njena duša je bez ikakve sumnje čišća od mnogih koje stižu u raj. Vrlo je naporno za čitanje. Papa Nikola III je. ali ako se cijela stvar pogleda iz ugla Grka. već krivnja njegove okoline. on ga moli da razgovara s njim. osoba koja je u potpunosti zaslužila pakao.

čiju veliku učestalost možemo vidjeti i u samom glavnom liku. prosinac 2004 22:47:00 | 3 komentara ZAPISI IZ MRTVOG DOMA . lakosmisleno biće. nezahvalno biće. Ferfičkin. fantazirati a ponajviše filozofirati.F. čovjek je negriješeno biće. Liza. Usprkos toj velikoj želji. gdje bi prvi dio mogli nazvati filozofskom raspravom o čovjeku. a ponajviše izolaciju od društva. posebnu pažnju mogli bismo dati upravo glavnom liku jer on sa svim svojim osobinama predstavlja ljude tadašnjeg vremena. on je dosta i radoznao a možemo reći i da voli sanjariti.nedolično biće te biće koje u svemu ima cilj i teži ka ostvarenju tog cilja. U ovoj se noveli spominje nekoliko likova: glavni lik. a jedna od zanimljivosti vezana upravo za radnju je da je radnja izmišljena kao i sami zapisi. koja se uočavala i u njegovom poslu. pakosno biće.zahtjeva iznimnu koncentraciju i visok nivo opće kulture. M.zbirke poznatog ruskog realistaF. No.Kako se prava radnja javlja tek u drugom dijelu ove novele. glavni lik ne slaže se dobro s društvom i prezire ljude u njemu. Usprkos svemu tome nisam siguran da bi ovo djelo mogao proglasiti interesantnim. Sve mu u životu propada a nesreća mu je uvijek za petama. glavni lik ove novele bolje nam predočava samog sebe a ujedno preko sebe izriče pravu istinu o čovjeku.M. Novela “ Zapisi iz podzemlja” u sebi sadrži mnoge ideje o čovjeku.Dostojevskog. no ipak želi ući u društvo i osjetiti tu posebnu atmosferu. Objavio lektire u 29. a drugi dio dokaz za sve ono što je rečeno u prvom dijelu. U njegovoj filozofiji možemo kao glavnu ličnost . Individua tj. Prema njegovim riječima. pored toga što je pakostan. Naime. Simonov i Zverkov. Ova se novela sastoji od dva dijela. njegovom životu te o individui i njezinom ponašanju i uklapanju u društvu. od cijelog svijeta. Prema svemu ovome možemo zaključiti i da zapravo podzemlje za glavnog lika možda i predstavlja ovaj bijedan i nesretan život. ali kompliciran stil je ipak učinio svoje i učinio ovo djelo nedostupno većini čitatelja. Ipak. Osim svih ovih osobina jedna se osobina posebno ističe a to je samostalnost. O njegovoj karakterizaciji možemo ponajviše saznati u prvom dijelu ove novele. Sama ideja prolaska kroz čovjeku nedostupna mjesta je vrlo uzbudljiva. gdje odmah na samom početku možemo uočiti pakosnost. biva odbačen i postaje željan osvete za neuspjehom. njegov sluga -Apolon. stvaralačka životinja.mogli bismo reći da radnja teče kronološki. Dostojevski “ Zapisi iz podzemlja” samo je jedna novela iz zbirke pod nazivom “Zapisi iz mrtvog doma” .

zli likovi. Bila je veoma draga glavnom liku koji ju je volio no ta je ljubav brzo nestala zbog nespremnosti lika na takav način života. u cijelom društvu bila je i osoba koja je u glavnom liku pobudila posebne osjećaje. budio je sve negativne osobine u očima glavnog junaka. ne misleći na posljedice. i za kojeg je tvrdio da je glup i velika kukavica. Za razliku od drugih likova. Kao i svima. život. kojeg je on silno želio popraviti. da sebi učine život boljim. no ono što je najgore.uočiti čovjeka i njegove probleme u društvu. često su omaložavali glavnog lika. u današnjem čovjeku. . Svi oni isticali su se jednom velikom negativnom osobinom-iskorištavanjem. No. već je sve to promatrao sa svog stajališta. kojima je jedini cilj u životu bio novac. jer čovjeku uvijek treba nešto više. za razliku od drugih ljudi koji su nezadovoljni onime što imaju. Osim glavnog lika. ne voli ni samog sebe. bio je to čovjek kojeg je glavni lik ponajviše mrzio. jer je totalno izoliran od društva i velika je individua. gotovo zao čovjek koji je s zadovoljstvom zadirkivao druge i ismijavao ih. No. pakost.no ima nešto što odskače od svega. Gotovo sve možemo reći i za preostala dva neprijatelja glavnog lika-Trudoljubova i Zverkova.Sve je to uzrok njegovog bijednog života. a sudeći po svemu ovome. nedovoljna upornost dovela je do toga da je uvijek bio odbačen. šutljivu i zbunjenu djevojku. Glavnu je riječ u njegovom životu vodila povučenost od društva. možemo zaključiti da on u biti i nije shvatio svijet. Jedan od tih likova je i lik Ferfičkina. on je zadovoljan svojim načinom života. u radnji novele sudjeluju i ostali likovi s kojima se naš glavni lik i nije baš previše slagao. budućnosti i ljubavi. nesigurnim. Pakosni.To je bila djevojka Liza. Ipak. nikoga ne poštuje. a to je nezadovoljstvo čovjeka s onim što ima. Bio je jedan od onih ljudi koji nije podnosio glavnog lika. izgledom veoma lijepa i dobra u duši i srcu. Veoma podao i drzak razmetljivac koji je hinio najosjetljiviju ambicioznost.Na samom kraju novele možemo uočiti da nikoga ne voli. Tokom cijele novele činio se nervoznim. najvažniji mu je bio novac te iz pojedinih njegovih situacija vidimo kako je bio uistinu velik podlac.koji ga nije prihvaćao i niti to nije ni pokušavao. Sve te probleme možemo pronaći i u glavnom liku. U početku je upoznajemo kao povučenu.koji je sve to trpio i čak im se u jednom trenutku htio i ispričati. bila je osoba s kojom se moglo smireno i bez diskusija popričati i izmjeniti mišljenja o životu. dok drugu stranu svijeta nikad nije uspio vidjeti ni shvatiti. neodlučnim a pomalo i strašljivim. zlo i egoizam se u toj djevojci nije mogao uočiti već je imala sve dobre osobine.Prema riječima glavnog lika. Ipak. Neke od ovih osobina mogu se uočiti i u današnjem svijetu. kojom bi samo gledali da sebi ugode. sa svoje strane. izbezumljenim.

Naime. bez ikakva posla. Jesi li već dugo ovdje? Gdje? U kući. Njemica? Ruskinja. “ Često se u rečenicama pa i među rečenicama javlja kontrast.ali se Zverkov. gdje se autor često koristi jednostavnim i jasnim rečenicama koje nisu toliko bogate stilskim sredstvima. fenomenalno glup. pa bih nakon četrdeset godina došao k vama da se raspitam do čega ste došli. a sada.Stanite! Dopustite da predahnem.”Tada sam pobijedio. Neprivlačan sam čovjek.. Znate šta.”Specifičnost ove novele je i početak. a sve se to izražava rečenicama poput ovih:”.. kad sam i sam uvidio da sam se želio samo napraviti odurno važan..Sam jednostavan stil govori nam kako rečenice nisu toliko bogate stilskim sredstvima. Napisao sam je. strpao bih ja vas na četrdeset godina u podzemlje.a i cijela je novela napisana tako da autor direktno razgovara s čitateljem i daje mu poneke savjete. na sve samo nasmijao i to tako da zapravo i nisam sasvim pobijedio – smijeh je ostao na njegovoj strani. koji je u funkciji humorističnosti i originalnosti rečenica .koji je doduše bio glup ali veseo i drzak.”. Kao primjer jednostavne i kratke rečenice možemo navesti jedan od brojnih dijaloga iz novele: ”Ti si odavde? Nisam.namjerno je neću prekrižiti!).Osim ovih rečenica . Uostalom.pitate me.kao npr.Već nam je poznato da su stil i jezik Dostojevskog veoma jednostavni. uopće i nije glup.”Pa zašto ste onda sve ovo pisali?...”.misleći da će ispasti veoma duhovito. Dostojevski se obraćao čitatelju putem zagrada “ (Slaba dosjetka. no u noveli . gdje se također uočavaju jednostavne i humoristične rečenice:” Bolestan sam čovjek. ali neću je prekrižiti..”. Odakle si? Iz Rige.Pakostan sam čovjek. ali je tako nezahvalan da nema nezahvalnijeg stvorenja od njega.” ili pak “ Ta čovjek je glup. Mislim da me boli jetra.nemam pojma o svojoj bolesti i ne znam pouzdano što me boli.

Objavio lektire u 29.pa makar i za retortom. pahuljao je snijeg padajući gotovo okomito i prostirajući jastuk po pločniku i pustoj ulici. Ti se problemi očituju na posebnim realističkim likovima – likovima iz svakodnevnog života koji se kreću na svakodnevnim. a studirao je na filozofskom fakultetu u Zagrebu. treba prihvatiti i retortu!” Jezik u ovoj noveli je razumljiv no ima i pokojih francuskih izraza”a l’homme de la nature et de la verite”. a ta je realističnost i specifična za razdoblje u kojem je nastalo ovo djelo. 2.možemo pronaći i poneku metaforu: ”Bilo je tiho. Društvo čini čovjeka čovjekom. pa ako stvarno težimo za tablicom i kalendarom.no. prosinac 2004 22:47:00 | 0 komentara Omiški gusari . da nas u tom i tom trenutku priroda nipošto u tim i tim okolnostima neće ništa pitati. I kao i svako dijelo. a ne onako kao što fantaziramo. Srednju školu završio je u Delnicama.što se može. običnim mjestima (gostionica.Alojz Majetić Naziv djela: "Omiški gusari" Pisac: Alojz Majetić rođen je u Rijeci 30. krpama i kojekakvim odijevnim starudijama .1938.08.” Realističnost stila također ne možemo izostaviti... neumorno. Realističnost je izražena već putem same socijalne teme koja sa sobom nosi razne probleme. Radio je kao .bilo je posve tamno.i. Svaki je čovjek kukavica.no. pretrpanoj golemim ormarom za odijela i krcatoj kartonskim kutijama. Čovjek nije savršeno biće.dužni smo sebi ponavljati. da je treba prihvatiti takvom kakva jest. i ova novela ima nekoliko ideja: 1. Čovjek nije nikada sretan onime što ima. 3. tijesnoj i niskoj sobi.”čija je funkcija opisivanje i predočavanje socijalnog statusa likova. 4. malena sobica).dok u jednom dijelu novele možemo uočiti i pozitivizam:”Pa i uopće .U noveli možemo uočiti i opis interijera:” U uskoj.

godine postao je omiški knez. Marija Pulsnikova nije povijesna ličnost. "Otimam". Već kao dječak bio je srčan. Tema: Borba plemena Kačića. "Kako uspjeti u životu". Ima veliku duhovnu i fizičku snagu. za očuvanje svoje djedovine i slobode. U romanu pisac je opisuje kao Malduhovu ženu. 1221. i 1226. te se ističe kao srčan. Krase je odanost. . strastven i odlučan. Zbog izvanrednog pamčenja bio je živa pomorska karta i u tri je godine upoznao obje obale Jadrana. godine Nagradu "Grigor Vitez".korektor. odlučan i ustrajan u borbi za slobodu i očuvanje svog ognjišta. Za razliku od oca i brata Dominika ne podnosi ubijanje. Priredio je Antologiju hrvatskog humora u šest knjiga. Mjesto radnje: Split. neustrašiv i mudar vođa. godine. Objavio je više zbirki pjesama. Pouka: Treba biti hrabar. podvale i surovost. Poznat je i kao autor radijskih i filmskih scenarija. novinar i urednik. ljubav i razumijevanje. a poznatije su mu: "Dijete s brkovima priča". pravedan. protiv jačih neprijatelja. posebno odan ideji borbe protiv Mlečana. te okolica Splita i Omiša. Piše i romane. "Zapovijedni način". a za povijesni roman "Omiški gusari" dobio je 1981. Dobra je majka i odana žena. Likovi: Malduh Kačić glavni lik romana ujedno je i povijesna ličnost. a uređivao je časopise "Paradoks" i "Kerempuh". Vrijeme radnje: Razdoblje izmeđe 1180.

Malduh se ubrzo zagledao i zaljubio u plemkinju Mariju Plusnik. Malduh mu poklanja život. U međuvremenu Marija sazna da je Jurislava očeva ljubavnica a ne sestra i ova joj pomogne doći do voljenog Malduha prije razmjene. Mladić se vraća kući. a zarobljen Dominik. Održao je obečanje i između Dominika i Malduha razvilo se čak i neko pritajeno prijateljstvo. a otac i Jurislava odvedoše Mariju u samostan. Uz pomoć carskog namjesnika Rugerija ishodio je pravo na navedenu zemlju.Kratak sadržaj: Pohlepan splitski nadbiskup Rajneri nastoji nizom spletki prisvojiti za splitsku crkvu zemlju u selu Srinjinama podno Mosora. Pokazao je pritom odlučnost pravog muškarca. te otme Dominika kako bi napravili zamjenu zarobljenika. očeva sestra koja je nakon majčine smrti brinula o Mariji. U napadu Omišana na galiju oslobođen je Malduh. pa gradi flotu i uspješno se bori protiv Mlečana. . Oženili su se i ona mu rodi sina Osora. Marija je odmah pristala. Nakon šest godina traganja Malduh je konačno našao voljenu Mariju. brat Dominik i pohlepni nadbiskupov sluga Mačica odlaze u Ravenu po opljačkano blago koje je tamo skrio pokojni nadbiskup. U gradu. U gužvi u luci Malduh je izrazio Mariji želju da je jednog dana uzme za ženu. no ova je pripadala omiškom plemenu Kačića. Malduh je ponovo na moru i planira stvoriti savez gradova koji će se onda lakše oduprijeti Veneciji. Ne uspijeva u svojoj nakani. Marijin otac Petar. Na galiji je i Dominik poznat kao posebno okrutan gonič veslača. U jednoj od borbi ponovo biva zarobljen Dominik. U borbi za očuvanje svoje zemlje razljučeni Kačići predvođeni knezom Nikolam ubiše gramzivog nadbiskupa. U zamjenu za slobodu Dominik otkrije mjesto gdj se nalazi Marija. Kaznena bizantska ekspedicija bila je potučena do nogu i doživjela je veliku sramotu. Odrastao Malduh uzaludno traži Mariju i u toj potrazi dolazi blizu Venecije gdje biva uhvaćen i bačen na galiju kao veslač. Malduha su uhvatili i bacili u tamnicu. Knez Nikola odluči spasiti Malduha. no te je riječi čula Jurislava. Njeni otac Petar i brat Dominik bili su probizantinci i veliki neprijatelji Kačića. no ovaj za uzvrat mora potopiti onoliko brodova koliko ih je potopio brod na kojem je služio. Bojeći se odmazde močnijeg neprijatelja Kačići skloniše u Split malog Malduha od kojeg je knez Nikola puno očekivao.

Miroslav Krleža Izdavac: “Vijesnik”. Zastave. Polazio je kadetsku školu u Pečuhu. “ Književna republika”). Zbirka pripovijedaka Hrvatski bog mars snažna je slika ratnog bezumlja i tragičnih sudbina ljudi. gdje je završio pučku školu i nižu gimnaziju. Razveselilo me kad je Malduh našao Mariju. Leda. godine nisu potpisali mir s papom. Objavio lektire u 29. Deset krvavih godina i drugo. Bilješke tijekom citanja: -na pocetku novele primjecujem težak nacin pisanja. Povratak Filipa Latinovicza .Omiška flota zadaje teške udarce neprijatelju sve dok 1226. Zagreb – 1990 Bilješka o piscu: Miroslav Krleža rodio se 1893. godine. U agoniji. u Zagrebu. Između prvog i drugog svjetskog rata pokretao je i uređivao razne časopise ( “Plamen”. U logoru. Gospoda Glembajevi. Osim ratne novelistike značajan je i ciklus Krležinih drama s ratnom tematikom Vučijak. a zatim poznatu vojnu akademiju Ludoviceum u Budimpešti. Umro je krajem 1981. Ostala najveća djela su mu Na rubu pameti. “Danas”. Rastužilo me kad su kažnjenicima odsijecali ruke ili noge. koju je bijegom napustio. prosinac 2004 22:47:00 | 41 komentara Bitka kod Bistrice Lesne . Krleža je kao novelist bio vezan za prvi svjetski rat i malograđanski rat. Uzbudilo me kad su Malduha zarobili i bacili u tamnicu. a Malduhu se gubi svaki trag. dugacke i složene recenice koje mi je teško razumijeti .

Pred odlazak u rat traži pomoc od vlade u vezi s djecom koju nema kome ostaviti. 29. Vid Trdak. opis je rijecit i bogat. a radnja otužna i skromna. “Divizijski mrtvozornik Palcic…” “…pozdrav od Ljubice Jankic. rat je iz perspektive vojnika uvijek tragican. vrlo su komicna -osjecam veliko nezadovoljstvo i razocarenje jer nitko nije preživio Doživljaj djela: Djelo mi se nije narocito svidjelo. Hrabrost se kadkada i ne isplati. no. kao i mngi seljaci tog doba nalazi nerazumijevanje i odlazi potišten. ostao je bez žene te sam sa svoje dvoje djece. Teško je razumjeti ga. Najlijepši ulomak: Str. ” Tema djela: Knjiga Bitka kod Bistrice Lesne opisuje hrabrost i jad slavnih junaka koji su poginuli u toj bitci. kratko je. 30. – str. Kratak sadržaj: Pisac djelo zapocinja posvetom. Nastavlja opisom teškog života u to doba te opisom sudbina šestorice domobrana. Posvecuje ga šestorici palih domobrana i njihovom deseniku. . jedan od domobrana. Ideja djela: Bez obzira na poraz ili pobjedu. ali pre realan i zahtjeva citatelja boljeg želuca.-opis nacina zivota rastuzuje me -osjecam suosjecanje s “junacima” -u pismima pred kraj novele vidim neku ironiju. Pisac opisuje jad i bijedu koju mi je teško razumijeti.

" Kazalište lutaka " i druge. kao i scenarije za crtane filmove. Takav odnos u seljaku budi gnijev. Napisao je i nekoliko kazališnih igrokaza : " Uskočka kapa ". " Jaje ". Vrijeme radnje: Bilo je to davne 914. " Početak plovidbe ". Svi domobrani pogibaju u teškim mukama doživljavajuci grozote koje ni jedan covijek nebi trebao doživjeti. Objavio lektire u 29. ali i veliku nemoc opiranju vladi. i " Živi pjesak ". Do sada je za djecu i omladinu objavio pet knjiga: " Prvi sudar ". mržnju. U trenucima borbe domobrani neprestalno misle o ucinjenoj nepravdi. " Čudnovata istina ". za vrijeme vladavine Franje Josipa Prvog kada je bijednim hrvats kim selima i naseljima vladalo feudalno društvo. a u njima se ocrtava sav jad i siromaštvo zagorskih seljanki. Matija Križ je tragokomican lik o kojemu se sve saznaje iz dva pisma koja su njegova jedina ostavština. a danas živi u Zagrebu. Piše za radio i televiziju. " Bajka o divu ". Još jedan od poginulih domobrana doživljava nepravdu. " Gozba u ponoć ". Nakon teška ranjavanja ponovo ga šalju na bojište oduzimajuci mu šest tjedana odmora. VRSTA : Dječiji roman .Zlatko Krilić BILJEŠKE O PISCU : Zlatko Krilić rodio se u Osjeku 1955 godine. Zabranjena vrata ". djetinjstvo proveo u Čepinu. Mjesto radnje: Selo u Zagorju i Bistrica Lesna. " Veliki zavodnik ".Loborec Štef bijaše ponižen od kraljevske vlasti koja ga nije željela ni saslušati. Novela završava opisom bitke kod Bistrice Lesne. To je najtragicniji dio u kojem se mješaju blato. suze i krv. prosinac 2004 22:46:00 | 0 komentara Zagonetno pismo .

Lili. Nisu to bili nikakvi policajci već lopovi. Marina. djevojčica za koju su svi rekli da je najzgodnija cura u školi. brkati. itd.dječakkoji poslije provale postaje poznati. Lili.. iskrena i hrabra. škola i policijska stanica VRIJEME RADNJE : Sadnjašnjost . zaintresirala se za Kištru. Silos. djevojčica iz škole koja je bila zaljubljena u njega. Kad su lopovi napali Marinu. Na isti . bradati. Dječaci su se divili njegovoj hrabrosti.proljeće TEMA : Život djece zaposlenih roditelja OSNOVNA MISAO : Nepoznatima se ne otvaraju vrata LIKOVI : Kištra. OPIS LIKOVA : Kištra . Ima dugu kosu i svako se jutro muči s jednim čvoričem kojeg ne može rasčešljati. Kištra je bio zaljubljen u Marinu. Nakon provale Kištra je postao jako popularan.. on je pozvao policiju i pokazao se prijateljem. a djevojčice su mu slale ljubavne poruke. Zraka.MJESTO RADNJE : Zagreb . Ispitivali su Kištru i pomoću foto . igralište. Prokopali su cijeli stan i odnjeli sve vrijedne stvari.robota pokušali ući u trag lopovima. Marina . Kištra je od susjede pozvao mamu i sve joj ispričao.kuća. Anđelak i profesor iz matematike.djevojčica zaljubljena u Kištru. KRATAK SADRŽAJ : Jednog jutra su Kištri na vrata pozvonila dva čovjeka koji su se predstavili kao policajci iz specjalne policije. Kištra je Marini ispričao sve o provali i o zagonetnom pismu koje je dobio prije provale. Marina je bila ljubomorna i posvađala se sa Kištrom. Ubrzo je došla i prava policija. Dobra je.

a Kištra i Marina otišli su zajedno.01. uručio je Marini preporučeno pismo.Karl Bruckner Naziv djela: " Sadako hoće živjeti " Pisac: Karl Bruckner rođen je 09. U trenutku kad su lopovi odnosili iz Marinina stana. godine i s njim postiže svjetsku slavu. Poštar Luna. . vrlo polako mu se primicivala. Telefonom je odmah pozvala Kištru. Kad je spustio slušalicu shvatio je da Marina nije lagala i odmah pozvao policiju. ) Ova priča mi se sviđala zato jer priča kako djeca hvataju lopove.1906. Otkriva slikarsku nadarenost i piše svoju prvu pjesmu. prodavač novina i čuvar garaža. Kištra je s policajcima već bio pred kućom. Marina je odmah shvatila da se radi o provali. koji je radio s lopovima. Više je puta nagrađivan kao najbolji pisac za mladež. On je još bio ljut na Marinu i nije joj povjerovao. a radio je i kao tehničar. a najpoznatije mu je djelo " Sadako hoće živjeti ". godine u Beču kao sin tiskara. " ( 121 str. Pripremao se za trgovački zanat.način kao kod Kištre lopovi su pokušali opljačkati Marinin stan. a u domovinu se vraća 1938. Marina ga je gledala u oči a onda obori pogled na njegove usne. Odlazi u Brazil. Pozornost čitatelja zaokupio je romanom o nogometu. U njemu opisuje sudbinu austrijskih iseljenika u Braszilu. prosinac 2004 22:46:00 | 0 komentara Sadako hoće živjeti . Nakon rata piše crtice za novine. Roman je prvi put objavljen 1961. Uhvatili su lopove. Glave su im bile sve bliže i bliže. Poljubila ga je. a može mu se odati priznanje za 93 prijevoda njegovih djela na 22 jezika. a poslije tri romana za odrasle piše svoju prvu knjigu za mladež " Dijamant Tobije Ambergera ". Objavio lektire u 29. godine i odmah biva unovačen u njemačku vojsku. NAJLJEPŠI DIO : " Polako.

Desetak godina od pada atomske bombe Sadako počinje osjećati posljedice radijacije. Opaka je bolest ipak na kraju pobjedila. veliku glad. osječajan i odan dječak. neimaštinu i beznađe. Započinje svoju posljednju bitku. Iako malena sa starijim bratom satima skuplja metalne predmete iz gradskih ruševina. hrabra i odana obitelji. godine. Likovi: Sadako je mala četverogodišnja djevojčica koja je doživjela strahotu i užas nuklearnog udara na Hirošimu 06. čuvajući ovu našu prelijepu Zemlju za generacije koje dolaze. Pošten je i odgojen u skladu sa starim japanskim tradicijama. Dobar je. .08. Tema: Nuklearni udar na Hirošimu i posljedice koje je on izazvao. poštena. bitku za život. ali Sadako će vječno živjeti u nama koji smo pročitali ovu knjigu. Puno vremena posvećuje čuvanju svoje sestrice. Mjesto radnje: Hirošima i američka vojna baza na Tinianu u zapadnom Tihom oceanu. godine. Odan je obitelji i ne može se pomiriti sa činjenicom da Sadako mora umrijeti. kako bi svi zajedno mogli živjeti u slozi i ljubavi. godine pa do proljeća 1955. u život koji je toliko voljela. pametan. Veliko htijenje i upornost budili su njoj nadu u ozdravljenje.Vrijeme radnje: Razdoblje od kolovoza 1945. Pouka: Među ljudima različitih nacija treba graditi prijateljstvo. skupa sa svojom obitelji. Pomaže joj u izradi zlatnih ždralova bodreći nju a i sebe u njenim najtežim trenucima. Uporna je. Šigeo je stariji brat svoje male sestrice Sadako. Nekim je čudom preživjela i u poratnim godinama velikog siromaštva stoički podnosi. suradnju i dobre odnose.1945. živjet će kao opomena čovječanstvu da nikad više ne ponovi istu grešku.

otac kojeg su otpustili iz vojske sklepao je mali kućerak. "Enola Gay" se sa smrtonosnim teretom približavala Hirošimi. U nekoliko sekundi zbrisan je čitav jedan grad. a otac nastoji nešto zaraditi da može kupiti daske za novu kuću. Iznad njenog kreveta ostalo je visjeti 990 zlatnih ždralova. U isto vrijeme u američkoj bazi na Tinianu odvijaju se pripreme za ubrzani završetak rata bez invazije na Japan. Zahvaljujući brončanom zmaju kojeg je pronašla Sadako otac namjerava kupiti brijački alat i započeti svoj stari zanat. Djeca po cijele dane skupljaju metalne predmete po ulicama. već je dugo u vojsci i niko ne zna gdje se nalazi. Cilj je ostvaren. U najvećoj tajnosti vrše se pripreme za prvu uporabu atomske bombe. Hirošima je pust grad. Sadako je legla pod vrbu i odmah zaspi. godine. Na mjestu gdje je bila njihova kuća. Iako biva pokraden nije pokleknuo. I dok je hodao ulicama prema kući. dok im majka radi u Brodogradilištu Micubiši. Bez puno materijala skromna kućica pružala je tek minimalnu zaštitu od kiše i hladnoće. pa odluči poći kući. nesposobni za vojsku i žene rade u tvornicama za potrebe vojske. Japan je pred porazom i sva su dopisivanja sa vojnicima zabranjena. Cilj je Hirošima. . Vratiti će se kasnije sam i donijti će kući toliko potrebne namirnice. Muškarci su na frontu. Sadako pada u nesvijest poslije biciklističke utrke u kojoj je učestvovala. Deset je godina prošlo od završetka rata. U tom trenutku nije ni slutio kakav ga pakao čeka samo dvadesetak minuta kasnije. a Šigeo skoči u obližnje jezerce. Sadako je bila umorna od hodanja i Šigeo odluči zastati u parku kako bi se djevojčica odmorila. Tog kobnog jutra Šigeo je stao u red za hranu. užasne su posljedice ostale kao vječna opomena ljudskom rodu. a njene ruke uzdignute prema nebu drže zlatnog ždrala. Rat je završen. Iznemogla i iscrpljena bolešću sklopila je svoje umorne oči posljednji put. I tada se dogodi užas kakav ljudski rod još nije vidio. Upoznaje predratnog proizvođača zmajeva i oni zajedno započinju posao. Četverogodišnja Sadako luta ulicama zajedno s bratom Šigeom. S njim je bila i njegova sestrica Sadako. Otac. bitku za život. Za razliku od drugih japanskih gradova koji se svakodnevno bombardiraju Hirošimu samo nadliječu izviđački avioni i na njih se više niko ne osvrće. Izrađuje papirnate ždralove i vjeruje u ozdravljenje izradi li ih tisuću. Red je bio dugačak i dječak je znao da mala sestrica ne može dugo stajati u redu. Krenulo je dobro i otac uspijeva sagraditi pristojnu kuću. a nemoćni starci i djeca lutaju ulicama tražeći komadiće hrane. U spomen na nju u Vrtu mira u Hirošimi stoji spomenik s njenim likom izliven iz bronce. prijeratni brijač. Nekim čudom obitelj Sasaki čitava je na okupu. poginulo je preko 80 000 ljudi. Obolila je od posljedica radijacije i započinje svoju posljednju bitku.Kratak sadržaj: Sredina je srpnja 1945.

sama Dora. a na drugoj strani romantičan i nježan mladić. jedinicu Doru. Ništa me nije nasmijalo Rastužilo me kad je Sadako umrla. kćeri gričkog zlatara PetraKrupića. Stradanja milijuna ljudi prouzročili su bezočni političari. ali poštena starica koja je zlataru Krupiću pomogla odgojiti Doru. Dok je jednog dana razbješnjeli narod palio kuću Franje . skromna. Jedan od najvažnijih i meni najdražih likova je Jerko. Također je i Pavao razdvojen u dvije situacije. Radnja romana se zbiva u Zagrebuu drugoj polovici XVI.August Šenoa Tema Zlatareva zlata je povijesni sukob medvedgradskog velmože Stjepka Gregorijanca i grada Zagreba. Najprije je nijemi mladić koji guta svoju bol i gradsko "spadalo".Mišljenje o djelu: Tužna pripovjetka koja nam govori o strahotama rata. Najveći zagrebački neprijatelj je bio Stjepko Gregorijanac. Magda. kao hrvatski kapetan. sin najljučeg neprijatelja Zagrebčana. o stradanjima malih ljudi koje niko ništa nije pitao kad se udaralo u bubnjeve rata. njegove kume Magde. a nerijetko su se pritom i enormno obogatili. zlatar i Dorin otac. malo brbljava. U gradu Zagrebu živio je zlatar Krupić koji je nakon smrti svoje voljene supruge. U središtu tog sukoba nalazi se ljubav Gregorijančeva sina Pavla i Dore. zaljubljen "do ušiju". gospodar Medvedgrada. po čemu su je i nazvali paprenjarka. živ i vjetrovit junak. Magda je prodavala paprenjake i svijeće na Trgu sv Marka. ratni huškači. stoljeća. odgajao svoju kćer. brižan i zaštitan otac. Objavio lektire u 29. prosinac 2004 22:45:00 | 0 komentara Zlatarevo zlato . a poslije Pavlov brat i pomagač. Od dobrih likova tu su još : Petar Krupić . pobožna. poslušna i vrlo inteligentna. koji su svu tu strahotu kasnije promatrali iz sigurnosti svojih domova. uz pomoć starice tj.

Pred podivljalim konjima se slučajno zatekla Dora koju je Pavao . ipak sa sva tri svoja sina Pavla. Viđao ju je više puta. " Gozba u ponoć ". a također smrti Dore. " Veliki zavodnik ". kao i scenarije za crtane filmove. " Bajka o divu ". Sve političke spletke i sva građanska ogovaranja doveli su do ranjavanja Magde i krupića. Napisao je i nekoliko kazališnih igrokaza : " Uskočka kapa ". prosinac 2004 22:44:00 | 0 komentara Zagonetno pismo . gradskog brijača. a danas živi u Zagrebu. Piše za radio i televiziju. ona je poslala svoje vojnike da otruju Doru. i " Živi pjesak ". U poćetku svih tih nesreća Pavao je stekao saveznika i u njemu otkrio svoga brata Jerka. Shrvan što mu je zbog urote sin Pavao otišao. Objavio lektire u 29. " Jaje ". Stjepan Gregorijanac je sklopio mir s Zagrebom. " Početak plovidbe ". Ljubomorna udovica je ostvarila svoj cilj. Do sada je za djecu i omladinu objavio pet knjiga: " Prvi sudar ". " Čudnovata istina ". škola i policijska stanica VRIJEME RADNJE : . Saznavši da mu se sin viđa s građankom Stjepko je skovao urotu. VRSTA : Dječiji roman MJESTO RADNJE : Zagreb . brbljavog. Uz pomoć Grge Čokolina. jedna iskrica velikog plamena pala je među konje koji su se zatim razbježali.kuća. a opet joj je spasio život. Udovica Klara je htijela Pavla za sebe.Zlatko Krilić BILJEŠKE O PISCU : Zlatko Krilić rodio se u Osjeku 1955 godine. igralište. tj. Pavao ju ovaj put nij usopio spasiti.Filipovića koji je izdao svoje hrvatstvo i otišao u Turke . Umro je u okruženju. Nika i Jerka. sin Stjepka Gregorijanca spasio i zavolio. a Jerko je otišao u samostan i zaredio se. Rekavši da će jednog dana nestati ime Gregorijančevo imao je pravo jer su Pavao i Niko poginuli u bitci protiv Turaka. Zabranjena vrata ". " Kazalište lutaka " i druge. djetinjstvo proveo u Čepinu. oholog i pohlepnog varalice.

Kad su lopovi napali Marinu. Lili. Ima dugu kosu i svako se jutro muči s jednim čvoričem kojeg ne može rasčešljati.dječakkoji poslije provale postaje poznati. Marina je odmah shvatila da se radi o provali. U trenutku kad su lopovi odnosili iz Marinina stana. Zraka. itd. Poštar Luna.djevojčica zaljubljena u Kištru. Lili. a djevojčice su mu slale ljubavne poruke. Na isti način kao kod Kištre lopovi su pokušali opljačkati Marinin stan. Marina. Kad je spustio slušalicu shvatio je da Marina nije lagala i odmah pozvao policiju. djevojčica za koju su svi rekli da je najzgodnija cura u školi. Ubrzo je došla i prava policija. Silos. Kištra je s . Telefonom je odmah pozvala Kištru. Dobra je. uručio je Marini preporučeno pismo. iskrena i hrabra.Sadnjašnjost .robota pokušali ući u trag lopovima. koji je radio s lopovima. Kištra je od susjede pozvao mamu i sve joj ispričao. Kištra je Marini ispričao sve o provali i o zagonetnom pismu koje je dobio prije provale. zaintresirala se za Kištru. Dječaci su se divili njegovoj hrabrosti. Marina . Ispitivali su Kištru i pomoću foto . djevojčica iz škole koja je bila zaljubljena u njega. Anđelak i profesor iz matematike. Nakon provale Kištra je postao jako popularan. on je pozvao policiju i pokazao se prijateljem. Prokopali su cijeli stan i odnjeli sve vrijedne stvari. bradati.. Kištra je bio zaljubljen u Marinu. Marina je bila ljubomorna i posvađala se sa Kištrom. On je još bio ljut na Marinu i nije joj povjerovao.proljeće TEMA : Život djece zaposlenih roditelja OSNOVNA MISAO : Nepoznatima se ne otvaraju vrata LIKOVI : Kištra. Nisu to bili nikakvi policajci već lopovi.. brkati. OPIS LIKOVA : Kištra . KRATAK SADRŽAJ : Jednog jutra su Kištri na vrata pozvonila dva čovjeka koji su se predstavili kao policajci iz specjalne policije.

cija se umjetnicka vrijednost ne moze mjeriti s njegovim najvecim djelom. U razdoblju od 1522.Este. vojvode od Ferrare. Sljedeci oca. Napiso je i pet komedija. Ariosto je pisao i pjesme. stekao klasicnu naobrazbu zajedno s vladarskim sinovima. uzivajuci zaštitu vladarske kuce. . Bio je najveci pjesnik talijanske renesanse. Ludovico Ariosto umro je u Ferrari 1533.Este. usporedivan po plastici svojih slika i zivotnoj djelotvornosti. Romanticni ep Bijesni Orlando ( Orlando Furioso ) Ariosto je pisao od 1504. rodio se u Reggio Emiliji.policajcima već bio pred kućom. Glave su im bile sve bliže i bliže.Este u cijoj je sluzbi ostao do 1517. prosinac 2004 22:43:00 | 0 komentara Bijesni Orlando . provincije u Apeninima. sa slikarima kao što su Giorgione i Tizian. Otac mu je umro 1500. Postaje osobnim tajnikom kardinala Ippolita d. do 1514. vrlo polako mu se primicivala.godine od tuberkuloze. Uhvatili su lopove. ) Ova priča mi se sviđala zato jer priča kako djeca hvataju lopove. godine. Dvije godine kasnije potajno se. zanimajuci se prije svega za pjesništvo. gdje je Ariosto. godine. a konacni oblik dobilo . Pored svog najveceg djela Bijesni Orlando. godine i tada završava lagano razdoblje Ariostova zivota jer je otada primoran skrbiti za majku i brojnu bracu. Objavio lektire u 29. Godine 1503. " ( 121 str.Ludovico ariosto BIBLIOGRAFIJA PISCA: Ludovico (Lodovico) Ariosto rodio se 1474. Poljubila ga je. Djelo je objavljeno 1516. Te je godine stupio u sluzbu Alfonsa d. dakako u stihu.godine. u mladosti na latinskom jeziku po uzoru na rimske pjesnike. vjencao svojom dugogodišnjom ljubavi Alessandrom Benucci. Marina ga je gledala u oči a onda obori pogled na njegove usne. godine bio je guverner Garfagnane. a Kištra i Marina otišli su zajedno. godine. do 1525. cijela se obitelj seli u Ferraru. NAJLJEPŠI DIO : " Polako. koji je bio u sluzbi vojvoda d. a kasnije uglavnom petrarkisticki intoniranu poeziju na talijanskom jeziku. da ne povrijedi osjecaje vanbracnog sina Virginija. a zanemarujuci studij prava koji je upisao na nagovor oca.

koja mu. a i mnoštvo drugih. kao i takoder zaljubljenom Orlandu. Angelica je prije voljela Rinalda. pa je i tema i konstrukcija fabule Bijesnog Orlanda zamišljena kao nastavak Zaljubljenog Orlanda. a on vodu omraze. a ona se nastavlja od mjesta gdje je Boiardo stao. Njegova dva najsjajnija paladina (viteza) su Orlando i njegov rodak Rinaldo. obozavaju Angelicu. koju je Orlando doveo s Istoka. stoljecu. godine. Tada zaljubljeni Rinaldo pocinje traziti Angelicu. Angelica je. Iako rodaci. Jedna tema koja sve te situacije i likove medusobno povezuje je u prvom planu zaljubljenost Orlanda i Rinalda u Angelicu te Orlandovo ludilo u nastupu bijesa i ljubomore. preko Gibraltara u Afriku. Ariosto je ziveci u dodiru s vladarskom obitelji d. Na celu kršcanske vojske koja brani Pariz je franacki kralj Karlo Veliki. a Rinaldo vodu ljubavi.Angelica u bijegu od zaljubljenog Rinalda. ali zbog spominjanja Karla Velikog kao povijesno poznate osobe moze se zakljuciti da se radnja odvija u VIII. povrijedena. Videci kako njegovi najbolji vitezovi.U drugom planu nalazi se ljubav Rinaldove sestre. franacke ratnice Bradamante prema saracenskom vitezu i junaku Ruggieru. Kroz djelo se ispreplice mnoštvo dogadaja i situacija.je u trecem izdanju 1532. Saraceni pod vodstvom africkog kralja Agramantea i spanjolskog kralja Marsilia u nastojanjima da osvoje Francusku opsjedaju Pariz. stalno uzmice. FABULA:Podloga za razvitak fabule je imaginarna opsada Pariza oko koje Ariosto velicanstveno zapleo klupko dogadaja i zbivanja. Ona je pila vodu ljubavi. Temu je vrlo teško odrediti. odlucio je zadrzati Angelicu kao nagradu onom ratniku koji ubije više poganski Saracena. stvarnih (Karlo Veliki) i izmišljenih (Medoro) likova. Orlando i Rinaldo su veliki suparnici u borbi za Angelicu. Angelica. Medutim. Karlo Veliki pokušava iskoristiti situaciju. te borbe za Pariz i cijeli niz sporednih tema. ODREDENJE TEME: Sama fabula Ariostova epa nadovezuje se na viteški spjev Zaljubljeni Orlando (Orlando Innamorato ) darovitog Ariostova prethodnika Mattea Marie Boiarda. smatrajuci da ce Angelica kao nagrada dodatno stimulirati njegove vojnike. kao i mnogi drugi vitezovi. kasnije pila vodu omraze. Oni su obojica. Nije navedeno vrijeme borbi. Spjev ima 46 pjesama u strofama od 8 stihova. uspijeva . puna mrznje. Radnja nije locirana na samo jednom podrucju vec se premješta iz okolice Pariza i bojnog polja. LOKALIZACIJA TEKSTA:Radnja se odvija u vrijeme imaginarne opsade Pariza. odbijajuci sve najslavnije vitezove na celu s Orlandom. ali nesreca je bila u tome što su oboje pili vodu iz magicnog izvora.Este došao u doticaj s Boiardovim djelom (koji je svoj ep spjevao po nalogu vladarske obitelji). a kasnije i na sam Mjesec. zaljubljeni u kcerku velikog kitajskog kana Angelicu. Naime.

Obojica su pocinili zlodjela iz osobne osvete. a ni on nije hladnokrvan. Vratimo se sada na Orlanda. Astolfo na krilatom konju odleti na Mjesec i tamo pronade Orlandov razum zatvoren u boci. Orlando je ipak.pobjeci i od tog trenutka pocinju brojne pustolovine za Orlanda i Rinalda. U svojim lutanjima on naide na drvo u kojemu su bila urezana imena Angelice i Medora. pojavljuje se plemeniti engleski vitez Astolfo. u bjesomucnoj potrazi potican velikom ljubavlju. U pozadini tih dogadaja. ponovno se vraca Rinaldo i pomaze Karlu Velikom da nadjaca pogane i sprijeci osvajanje grada. prepliva Gibraltar i dospije u Afriku. izbezumljen od ljubomore. Nakon brojnih peripetija. Bradamante i Ruggiero svojom zenidbom ispunjavaju prorocanstvo. Orlando je na rubu propasti izjedan ljubomorom. ali od boli za izgubljenim prijateljem. cijom pojavom Ariosto dovodi do vrhunca svoju maštu i fantastiku. Kada situacija izgleda bezizlazna i kada bi logicki bilo da Saraceni nadjacaju vojsku Karla Velikog. zapleta i raspleta. U svom traganju ponovno dolazi do magicnog izvora i popivši vodu izlijeci se od ljubavi. Rinaldo. dozivljava mnoge cudesne i fantasticne pustolovine. Prvo juri za Angelicom u Španjolsku. Orlando je izgubio razum. Angelica se zaljubi u Medora. Videci to Orlando pomahnita. ali Karlo Veliki mu nalozi da ode u Englesku i potrazi pomoc. Bradamante je silno zaljubljena u Ruggiera. Zbog svoje fanaticne ljubavi. Kasnije. te saracenskom vitezu Ruggieru. ucinio mnoga junaštva. njih dvoje se vjencaju.Javlja se motiv cudesne kiše. Ariosto pokazuje da su svi dogadaji plod njegove iluzije i poigravanja likovima i situacijama. koji je poput Orlanda poludio. koja uspijeva ugasiti pozar. Za to vrijeme borbe za Pariz su sve zešce. Nakon tri mjeseca ludovanja. koji ga je ujedno i preobratio na kršcanstvo. U tom trenutku. ali ga je na nekom otoku spasio kršcanski isposnik. U svom ludovanju dozivio je mnoge pustolovine. Bradamanti je bilo prorokovano da ce ona i Ruggiero postati rodonacelnici i utemeljitelji obitelji d. Obdaren je neranjivošcu i tu Ariosto uvodi motiv Ahileja. Tako se rješavaju Rinaldove ljubavne brige i on je opet spreman pridruziti se ostalim vitezovima u velikim bitkama. cije je rane njegovala. Paralelno s tom radnjom pratimo ljubavnu pricu o Bradamanti. koji krecu u potragu za njom. u svom bijegu pred zaljubljenim vitezovima. nailazi na ranjenog mladica. drevnog grckog junaka. osim velikih zlodjela i ubijanja neduznih seljaka u cijim je licima vidi Medora. saracenskog pastira Medora. Saracenski kralj Agramante podmece pozar u Parizu. koji je odlutao na Mjesec. Angelica. Spletom okolnosti Ruggiero dozivljava brodolom.Este. simbolicnim urezivanjem svojih imena u koru drveta. Time Ariosto zeli pokazati snagu i . ratnici i Rinaldovoj sestri. Videci da Angelica nije u Parizu zeli ju nastaviti traziti.

velicinu Orlandova ludila. Angelici je manje vrijedan od priprostog pastira. U tom golemom djelu koje sadrzi preko pedeset tisuca stihova nailazimo na obilje stilskih figura i slikovitih motiva. ali umjetnicki neprocjenjivom Arostovu djelu. Astolfo prenosi borbu u Afriku. zuti." Epiteti: ognjevito. Orlando se zaljubi u nju. tamnoj . Tako bismo sazeto mogli prikazati zbivanja u ovom konstrukcijski vrlo slozenom. narugala. no glavni lik Orlando potpuno je psihološki rašclanjen. JEZIK I STIL: Ariostov ep napisan je u strofama od osam stihova (oktave). ponosan je. Ep se završava velikom bitkom za Pariz. Angelica mu se. kruta. radosno. iz njegove perspektive. koja je izgradena na casti i uspjehu. Orlando i Rinaldo više ne luduju za Angelicom jer je ona s Medorom pobjegla na Istok. sjajni i ponosit vitez. ali ona ga konstantno odbija. zeleni. strašan. Sada se Orlando. Sve ih je prikazao vrlo plasticno i slikovito. Orlando shvaca da nije bio u pravu i da ne moze kontrolirati tude osjecaje. Taj dogadaj je srušio cijelu njegovu osobu. Stih je pretezno dvanaesterac. Orlando sebi prilagodava dogadaje. moze vratiti u borbu. koji kasnije pogiba. u kojem je Mjesec motiv velike udaljenosti kao što je Orlando daleko od razumnog covjeka. veliki. suncani. Orlando je veliki i slavni vitez. hrabar. Natjeraju u bijeg Agramantea. crveni. golo. ANALIZA GLAVNOG LIKA: Ariosto se koristi cijelom galerijom likova. što smanjuje Orlandovo samopouzdanje. Neka od stilskih izrazajnih sredstava su: Aliteracija: "Agrican za to kralj je Tartarije" Poredba: "Zeljezne gdje da košulje i ploce Izdrze udar ko po nakovnjima ? " Personifikacija: "Tamo gdje šljem mu u val se uvali. a nadasve mudar. te potpuno gospodari svojim zivotom. a on je ocekivao uzvracenu ljubav. Orlandov ponos je povrijeden. a Orlando ga prati i pridruzuje mu se u borbi. gustoj. Ali kada ugleda urezana imena Angelice i Medora to slomi njega i cijelu njegovu psihu. On. lagan. Niz vlazne prude silaziti stane. osloboden ljubavnih okova. Tu se javlja Astolfo i ukazuje mu na njegove pogreške (ubijanje neduznih ljudi). Ona završava pobjedom kršcanske vojske Karla Velikog. Polako mu se vraca razum i prestaje tako tragicno prihvacati dogadaje koji su prethodili njegovu ludilu. Prvi put u zivotu zeli nešto što ne moze dobiti. Prikazan je kao covjek ogromne snage i energije. No tada se pojavljuje Angelica. Naime.

Ipolite." Pjesnicke slike: olfaktivne: "Miris iz kose lijepe. Izbaci vrtlog nad valove mnoge. Iz brade momka il iz ruha djevice.Anafora: "Rad tebe smrt je svakoj bojnoj slavi. No. Zbog mnogih opkoracenja. Rad tebe cast za vojnika nesta." "Viteške igre moj otac zakaza U Baion. koji se nakon toga preobratio na kršcanstvo . u nekim mi je trenucima postajao potpuno dosadan i nerazumljiv. loze plemenite Erkola grano. S pleca ih skinu. i ruke i noge. Orland krenu Niz ravna polja il kroz šume luta. ganute dobrotom.brodolom kao motiv zivotne prekretnice za Ruggiera. prebacivanja i specificne konstrukcije recenica. Rad tebe hrabrost i krepost ostavi" Polisindeton: "Glave. tada Ariostovo djelo ne bi imalo ovako veliku umjetnicku ." Kontrast: "One ih svojim plaštima odjenu. tu mnogi jauce. njegovane." auditivne: "Tu mnogi place. uzore svjetlilo" U strofama ima mnogo opkoracenja i prebacivanja: "Pitajuc cesto za nju. Djelo je vrlo teško za citanje pa sam na trenutke pomišljao da je Ariosto mogao umjesto epa napisati viteški roman.motiv Mjeseca kao metafora opsega Orlandova ludila . Plivaju neki." vizualne: "Zauvijek netko potone u more. s pramca il s boka udara Nestalna vjetra sila promjenljiva.motiv urezanih imena Angelice i Medora koji se time zele narugati Orlandu . kada pobi mnoge" Metafora: "O. Zaziva pomoc carstva nebeskoga" Glavni motivi: . bit ce pred godinu dana: Naše se zemlje dobri glas pokaza. I stazu probi. i plecke.Angelica simbolizira Orlandovu neostvarenu zelju te postaje uzrok njegovog bijesa i patnji ZAKLJUCAK: Ne mogu reci da sam uzivao citajuciBijesnog Orlanda. tu se glave bore. Provire ruke ili gole noge." taktilne: "S krme ih.

roman Bijedni ljudi – Bjelinski ga pozdravlja kao novog Gogolja. kombinacije razlicitih situacija i povezivanja likova. Posebno mjesto u tom stvaranju pripada romanu Braća Karamazovi. Zločin i kazna. po problemima. u kom se potajno kupljaju mladi revolucionari. razvija golemu književnu aktivnost uređuući i izdajući sa svojim bratom Mihajlom najprije časopis Vrijeme. Nekoliko minuta prije vješanja stiže carevo pomilovanje kojim se kazna smrću mijenja u pet godina prisilnog rada i daljnje četiri godine izgona u Sibir. Među onima koji su 1848. gdje ga mnogo više zanima književnost nego učenje. polemike. sin vojnog liječnika. Bjesovi. U međuvremenu putuje na Zapad i vraća se razočaran. Idiot. prosinac 2004 22:42:00 | 0 komentara Zločin i kazna .vrijednost. da budućnost pripada Rusiji i pravoslavlju. – stvara politički konzervativac. Pjevanje je krcato pjesnickim slikama. U stihovima najbolje dolazi do izrazaja Ariostovo umijece prikazivanja dogadaja. a prikaz utapljanja i nemoci ljudi u odnosu na prirodu jednom je rjecju genijalan. Dostojevski piše osvrte. Tada mi je postalo jasno zašto se Bijesni Orlando smatra vrhunskim knjizevnim ostvarenjem. a onda Epoha. Do kraja života on radi tjeran materijalnim nedaćama. uspijeva prikazati kao normalnu pojavu. Mladić. uvjeren da je veličina Evrope prošlost. uhapšeni i osuđeni na smrt nalazi se i on. svojim izuzetnim genijem koji je nadvladao sve slabosti njegovih uvjerenja i ostavio čovječanstvu djela jedinstvena po snazi. Iz progonstva se u Petrograd vratio drugi Dostojevski. članke. pojavilo njegovo prvo djelo -. Djela koja slijede – Zapisi iz mrtvog doma. Jer može se sa sigurnošću reći da je Dostojevski prvi veliki pisac suvremenog svijeta. stupa u Vojnu inžinjerijsku školu. ali prije svega. u kome je u najzrelijem obliku postavio sve svoje najznačajnije probleme. Objavio lektire u 29. Pored velikog broja romana i pripovijedaka. . po završetku jedne privatne škole u Moskvi 1837. njegovu posljednju djelu. Ističe se u čitanju zabranjenih djela i žestokim revolucionarnim uvjerenjem. U to vrijeme Dostojevski postaje član kluba Petraševskoga. Posebno me se dojmilo cetrdeset i prvo pjevanje u kojem je opisan Ruggierov brodolom.Fjodor Mihajlovič Dostojevski BILJEŠKE O PISCU: Fjodor Mihajlovič Dostojevski (1821—1881). To su bili presudni događaji. po otkrićima čovjeku našeg vremena. Braća Karamazovi itd. Kad se 1846. Na vrhunski nacin Ariosto i najvece fantazije (Astolfov odlazak na Mjesec).

prisustvo Lizavete. razgovara u krčmi s Marmeladovim. Majčino pismo puno je nemočne pomirenosti sa životom: sestra Dunja da bi se spasila sramne i ponižavajuće guvernantske službe kod razvratnika obećala je ruku bogatom Lužinu. pomno i hladno ostvaruje svoj plan. koji traži siromašnu djevojku da bi mu bila pokorna i zahvalna.Dostojevski: Zločin i kazna SADRŽAJ Glavni junak romana je siromašan student prava Rodion Raskoljnikov . Sklop životnih okolnosti naprosto gura Raskoljnikova u zločin: dobiva majčino pismo. Raskoljnikov gotovo podsvjesno donosi odluku. susreću Sonju. rješava brutalno. strpljivo podnosila teror Svidrigajlova. uključujući i njenu sestru Lizavetu koju Aljuna muči i iskorištava. Raskoljnikov ne može prihvatiti sestrinu žrtvu. Ostat će moralno čista uz sva zla koja je zadese u životu. Nepredviđenu okolnost.F. Raskoljnikova zatičemo u početku romana u rascjepu između jednostavnosti rješenja koje je smislio i gnušanja nad mogućnošću da se ta ideja uopće rodila u njegovoj glavi. jer je sestra vezana obvezom vraćanja za Rodionovo školovanje posuđenog novca. Vraća se u stan i pada u groznicu. Počinje mučna psihološka drama: borba sa savješću koju vodi Raskoljnikov i borba s istražiteljem Poefirijem Petrovičem koji oko Raskoljnikova steže “psihološki obruč”. čijim bi se novcem moglo usrećiti barem sto ljudi i čijim bi nestankom bili zadovoljni mnogi. doznaje da će lihvarica biti sama oko sedam sati.M. Najveći je stradalnik Sonja. Kao da je upravljan nečim izvan svijesti. Raskoljnikov upoznaje obitelj Marmeladovih. propalog alkoholičara koji utapa tugu pićem kupljenim novcem koji zarađuje starija kći Sonja prostituirajući se. Raskoljnikova progoni ideja o izvršenju “više pravde” koju će ostvariti ubojstvom Aljone Ivanove. ubija je zajedno sa sestrom. Opljačkan novac skriva pod kamen ne brojeći ga. Teško opterećen time u krčmi susreće Marmeladova. Mati se nada da će tako pomoći sinu materijalno. Pronađeno je više rješenja i pitanja:najekstremnije nude Sonja i . Raskoljnikov pomno razrađuje i provjerava plan iako jedan dio njega ne vjeruje u izvršenje plana. ali ona im pruža najveće nade. čija sudbina pokazuje pogubnost djelovanja bijede na ljudski rod. gramzive i podle stare lihvarice. pada u san ispunjen košmarima.

njegove psihičke dileme te na kraju njegova zaslužena kazna.Svidrigajlov.(radnja se događa u svega 9 dana) KARAKTERIZACIJA LIKOVA . Pod Sonjinim utjecajem potresen samoubojstvom Svidrigajlova koji sav svoj novac ostavlja kao dobročinstvo djeci Marmeladova. okajavši tako svoj razvratni život Rodion prijavivši se policiji doživljava pročišćenje. Završetak romana nas izvještava o sudbinama likova. pun nade. Umire im majka. On predlaže bijeg i amoralnost: Sonja priznanje. Osjeća neumitnost pobjede dobra nad zlom.st. MJESTO RADNJE Rusija VRIJEME RADNJE 19. Raskoljnikov se razboli. Sedam preostalih godina u Sibiru čine se kratke kao tren uz utjehu nađenu u evanđelju i Sonjinoj ljubavi. TEMA Raskoljnjikov i njegov zločin. nagovještava i priznaje ubojstvo. U trenutku kada ga Petrovič gotovo natjera da prizna. Raskoljnikov se dvoumi i odlazi na mjesto zločina razmišlja o rješenju. IDEJA DJELA Dobro uvijek pobjeđuje zlo.za svaki počinjeni zločin mora se snositi primjerena kazna.tj. Dunja se iz ljubavi udaje za bratova prilatelja Razumihina. Sonja prati Raskoljnikova u Sibir. kajanje i oprost zaslužen patnjom i žrtvom. upada Nikolaj i priznaje da je ubojsvo počinio u trenutku pomračene svijesti. Nakon dugog bolovanja vraća se u život proćišćen i vedar.

.pa možda i dana punih apatije. neke vazdanje činjenice.Raskoljnjikov je.tištale su ga osobito.nagađao je da mu se gdjekada mračila svijest i da je tako potrajalo.sati.Gdjekada ga je zaokupljalo bolesno i mučno uzbuđenje.nakon dugog razmaka.Svoju unutrašnju borbu potkuruje mišlju kako bi jedan život mogao od bijede spasiti tisuće života.pa se njegovi unutrašnji monolozi pretvaraju u unutrašnje dijaloge koji čitaoca stalno tjeraju na razmišljanje.inteligentan i obrazovan čovjek koji suosjeća sa siromasima i spreman im je pomoći.a drugi opet smatrao posljedicim kakvog događaja koji je postojao samo u njegovoj mašti.nalične na ono bolesno.uz neke prekide.Ima razvijenu intelektualnu svijest..izgubljen je i uplašen.razmišlja i ispovijeda se.ravnodušno stanje u gdjekojih ljudi na samrti.Povučen je u sebe.neminovna propast.koje iziskuju da budu odmah objašnjene.” Citat u kojem je vidljiv Raskoljnjikov unutarnji monolog: .tešku samoću.apatije.on terorizira. Njegovi činovi nisu motivirani samo njegovim shvaćanjem etike.vidimo da je on čovjek u raskolu između svoje humane biti i surovosti traženja koju pred njega postavlja životna stvarnost..već i bijedom što ga okružuje.Ali se se sjećao također da je bivalo časova.Sjećajući se toga vremena kasnije.Raskoljnikov. Citat koji potvrđuje Raskoljnjikovu unutrašnju borbu: “Za Raskoljnjikova nastadoše neobični dani:kao da je odjednom pala pred njim magla i zatočila ga u bezizlaznu.Već u samom njegovom imenu.dakle.Rodion Raskoljnjikov On je mlad..Miješao je na primjer jedan događaj s drugim.neobični.Uopće za tih posljednjih dana kao da je i sam nastojao da izbjegne jasnom i potpunom poimanju svoga stanja..On je cijelo vrijeme razapet između pobune i smirenja.Gnjevan je i prezire sadašnji poredak u Rusiji te se tu pretvara u pravog pobunjenog plebejca spremnog na sve.ljubavi i mržnje.ali on je ujedno i usamljenik što se muči etičkim i moralnim pitanjima. još kako bi se volio osloboditi i umaći nekim brigama.sve do konačne katastrofe.on popušta u sukobu sa “psihološkim obručem” oko sebe i priznaje ubojstvo.U njemu se stalno bore dva karaktera.socijalnim zlom koje navodi čovjeka na zločin.koja ga je zaokupljala kao protivnost pređašnjem strahu.pa se dapače prevračalo i u panični strah..pa i na zločin kao što je ubojstvo. Iako se zanosi idejom da postoje tvz.odabrani ljudi kojima je dopušteno da zbog općeg dobra čine zločine njega na kraju satire savjest. Nakon ubojstva hvataju ga strah i jeza.pobunjenik protiv društva.koje kad bi zaboravio u svom položaju.zaprijetila bi mu potpuna.

ona ista iz koje mu je čitala o uskrsnuću Lazarevu.sve to ja vidim i znam o čemu ti namjeravaš mnogo govoriti sa mnom.može li se ili ne može!Divna li mi izgovora:”Takav je.i neka gospodin Lužin ide do đavola! -Jer je očevidna stvar-mrmljao je u sebi.I ne zna on da mu se novi život ne poklanja.Na početku robije mislio je da će ga Sonja mučiti religijom..Dunječka..nego da ga mora skupo platiti.da će mu sve govoriti o evanđelju i narivavati mu knjige.Dunja.ne.Njena je to knjiga..Uzme ga makinalno.Ali na preveliko čudo njegovo nije ni jedanput progovorila o tom.Nije je rasklopio ni sada...tako neočekivano sretna da se gotovo uplašila svoje sreće...Dosad je nije ni rasklapao.samo sedam godina!Na početku svoje sreće tih se sedam godina čini njima pogdjekada kao da je to sedam dana. Progonstvo u Sibir za Raskoljnjikova znači novi život.On ga je sam zaiskao od nje kratko vrijeme prije svoje bolesti i ona mu je šuteći donijela knjigu.Ali tako je sretna bila.poštedio svoju sestru koja je da bi mu pomogla u školovanju bila spremna da se uda za jednog bogatog.a na noć opet oboljela.“Tog braka neće biti dok ja živim.”I Sonja je cio taj dan bila uzrujana.I još se ispričavaju što nisu pitale za savjet.već sposoban da sam stvori vlastiti zakon ida snosi ogroman teret odgovornosti.mora ga platiti velikim budućom podvigom.surovog čovjeka.” .da svojem životu opovrgna grižnju savjesti i da podmuklim sredstvima(ubojstvom)postigne dobar cilj bez imalo predrasuda prema svojoj unutrašnjoj ravnoteži i svom vrlom životu.” No zašto je Raskoljnjikov ubio staru lihvarku?Očigledno da bi svoju porodicu spasio bijede.nego su bez mene riješile stvar!Koješta!Misle one da sada više ne mogu raskinuti.Počinio je on ovo ubojstvo i stoga što je jedna od omiljenih ideja Dostojevskog bila da širenje materijalističkih ideja može uništiti moralne vrijednosti mladih i napraviti ubojicu čak i od sasvim dobrog mladića koga bi nesretni stjecaj okolnosti lako mogao gurnuti u zločin.da vidimo.poslen čovjek PetarPetrovič.nećete vi mene prevariti.takav poslen čovjek da se ni ženiti ne može drugačije nego na diližansi ili čak u vlaku”Ne. smješkajući se i slaveći unaprijed svoje odluke-Ne mama.njene težnje bar.nije mu ni jedanput ponudila evanđelje.Ali on je izvršio ubojstvo i da bi sebi dokazao da nije običan čovjek koji poštuje moralne zakone koje su drugi stvorili..ali jedna mu misao sine glavom:”Zar mogu njena uvjerenja sad ne biti i mojim uvjerenjima?Njena čuvstva.Sedam godina.veli.a utjehu i mir nalazi u Sonji i u evanđelju. “Pod uzglavljem mu je ležalo evanđelje.

Ta zajedno ćemo patiti. Nije htio da je ogorči. JEZIK I STIL Roman o zločinu Rodiona Raskoljnjikova.Bolje će biti kasnije-dometne da je umiri.a sada.Vrši zločin na sebi da bi prehranila mačehinu djecu i pijanog oca.i začudo mu odjednom bude teško i bolno što ima nekoga da ga ovako ljubi.osjetio je i spoznao da je kudikamo nesretniji nego što je bio prije.onda ćeš ga objesiti.gdje se cijelo srce njeno obratilo k njemu...pati u sebi. “. “Sjede jedno do drugoga..kao da su nakon bure izbačeni sami samcati na pustu obalu. -Neću sada Sonja.ja ću ti ga objesiti.čita Bibliju(evanđelje) i vjeruje u Boga.pomolit ćemo se i krenut ćemo.bez sumnje je najcjelovitiji .Ali odmah trgne opet ruku koju je bio pružio za križem.jest. -Kad počne tvoja patnja.Doći ćeš k meni.Njena je ljubav spram Raskoljnjikova toliko velika da mu želi pomoći u njegovoj patnji.Raskoljnjikov gleda Sonju i osjeća kolika je njena ljubav prema njemu.Jest.studenta koji je izgradio cijelu teoriju da bi ubio staru lihvaricu.bolje.” Iz svojeg prvotnog nesretnog i jadnog života na kraju doživljava sreću s Raskoljnjikovim.Njen je karakter apologija ljubavi i patnje u ime drugih ljudi.čudno je i užasno bilo to čuvstvo!Idući k Sonji osjećao je da mu je u njoj sva njegova nada i sve spasenje.Voli Raskoljnjikova i ona je ta u kojoj on vidi spasenje.zato ga i slijedi u Sibir.zajedno ćemo i križ nositi! -Daj!-reče Raskoljnjikov.mislio je da će stresti sa sebe bar jedan dio svojih muka.bolje-prihvati Sonja zanosno. -Jest.želi da on podijeli teret i patnju s njom.tužni i utučeni.Mirna je.Sonja Marmeladova Ona je prostitutka čista srca.” Nasuprot razumnom i buntovnom Raskoljnjikovu Sonja je smirena i osjećajna.a zatim je bio natjeran imperativom svojih psihičkih doživljaja i vještim djelovanjem sudskog istražitelja da to ubistvo prizna i podnese tešku kaznu.

petrogradskih potkrovlja.ali svaki od njih u romanu ipak živi sa svojim problemima-i sa svojim ideološkim stavom.na primjer.posebni društveni i ideološki problem.Kriminalna fabula ne služi tu.zatim u Raskoljnjikovljevu borbu sa svojom savješću poslije ubojstva i dvoboj s istražiteljem Petrovičem.roman Fjodora Mihajloviča Dostojevskog.a nagovještaju se i mnogi postupci suvremenog romana.upravo ona koncentrira čitaočevu pažnju na određeni čin.koji ujedno razvija psihološko oblikovanje karaktera sve do prodiranja u psihopatološke pojave.služeći se vrlo često .roman s najskladnijom strukturom i ravnotežom pojedinih njegovih elemenata.”Detektivska” tj.već naprotiv da mu naturi mnoge probleme uključujući ovamo i filozofske.a posebno za ruski realizam.da odvuče čitaoca od temeljne problematike društva i čovjeka u njemu.a ujedno daje unutrašnju dinamiku i snagu koja privlači čitaoca prema vrlo širokoj problematici.U ovom djelu kao da se ukrštava.koji uza svoj strogo funkcionalni smještaj.njihovi su portreti samo skice koje nekada ostaju u trajnom sjećanju čitaočevu zahvaljujući elementima groteske koju pisac često upotrebljuje.a na kraju i u Raskoljnjikovljev unutrašnji svijet kad on pod Sonjinim izravnim utjecajem prima konačno svoju kaznu.već i na problematici kojom je pisac htio da ga zarazi.a ujedno i račva problematika ne samo ruskog.pa čak da mu naturi i njihova rješenja u smislu piščevih religioznih ideala. jedan od najjačih argumenata za izvršenje zločina no na takvim se karakteristikama Dostojevski nigdje dulje ne zadržava.Porodica Marmeladovih i njihova bijeda su.moralno-etičkim i intelektualnim aspektima.znače.Međutim fabula nije funkcionalna samo u tom najužem smislu.Uprvo ta fabula omogućila je Dostojevskom da uz Raskoljnjikova naniže i cijeli niz socijalno i ideološki značajnih karaktera.kao u suvremenom kriminalnom romanu. U Zločinu i kazni Dostojevski je podređujući opisnost dinamičnosti fabule.svaki za sebe.dakle.ali ne samo na golom zbivanju.(Raskoljnjikov zločin)i vrlo kratko “trajanje romana”(samo devet dana).uličnih prizora i policijskih kancelarija..stvorio u prvom redu atmosferu krčmi.Čitaoc je ovom koncetracijom fabule prisiljen da ulazi najprije u unutrašnju Raskoljnjikovljevu borbu pred ubojstvo u njezinim raznolikim psihološkim.To je njegov prvi problematsko-filozofski roman izgrađen na osnovi kriminalne fabule. kriminalna fabula poslužila je Dostojevskom da s pomoću stvorene napetosti privuče i zadrži čitaoca.a ujedno doživljava preporod u smislu piščevih ideoloških ideja.Upravo ona daje romanu i ono unutrašnje jedinstvo zbivanja i karaktera.a ujedno sadržava u sebi i značajne elemente socijalno-analitičkog postupka koji je toliko značajan za europski.st.nego i europskog romana XIX.najvećom dinamikom i najpotpunijom sadržajnošću.

Često je on na njoj spavao onako kako bi došao.(npr.Sunce treba prije svaga da bude sunce.ja ću ga kupiti kod Zimmermanna. a sad sva u krpama. Samo ako si plemenit. ne svlačeći se.”Što god je korisno čovječanstvu.gotovo ga ne ispuštajući iz vida i vrlo često prepuštajući ga da bude bilo to u unutrašnjim monolozima nasamo s čitaocem. na kome se nalazilo nekoliko teka i knjiga. I namješta je bio u skladu sa stanom: tri ne baš ispravne stare stolice. bez deke i pokrivajući se starim.-koja je ujedno i metafora . moglo se vidjeti da ih već odavno nije dotakla ničija ruka.Zamišljen isključivo kao monolog ubojice u prvom licu(IchForm)ovaj je roman izrastao u djelo u kojem pripovjedač pripovjeda o Raskoljnjikovljevoj sudbini.Dostojevski vjesnik novih putova velikog dijela ruske i europske proze. Sa svojim požutjelim.Ja razumijem samo jednu riječ:korisno! Vlast zadobiva samo onaj koji se usudi da se sagne i da ju uzme.Uz sve navedeno roman obiluje mudrim mislima i porukama koje su pretežno Raskoljnjikove.Budite sunce i svi će vas ugledati. već samo po tome koliko je na njima bilo prašine.Radi se samo o jednom:treba se samo usuditi! Ne radi se o vremenu nego o vama samom. najzad. prašnjavim i odlijepljenim tapetama vrlo je bijedno izgledala i bila je tako niska da je u njoj svaki malo viši čovjek osjećao zebnju i sve mu se činilo da će glavom udariti u tavanicu.( opis Raskoljnjikove sobe:“To je zapravo bila krletka pet-šest koraka u dužinu. sa jastukom pod glavom.znači šešir?Šešir je tričarija. u uglu obojen sto.znanjem razboritošću genijalnošću. nekad presvučena cicom.ovog romana. iznošenim studentskim kaputom.koji se također ispoljio i u dinamici.gotovo rembrantovskim postupkom kontrastiranja svjetla i mraka.te izrečene u njegovim razmišljanjima.kao i česti dijalozi kojima obiluje ovaj roman. koja služi Raskoljnjikovu kao postelja.sve drugo možeš steći talentom.bilo da izriče svoja mišljenja i polemizira sa svojim protivnicima ili suglašava sa srodnicima. glomazna sofa. Stalnoj unutrašnjoj borbi i sukobu sa”psihološkim obručem”oko njegaRaskoljnjikova-odgovara i stilski postupak unutrašnjeg monologa(citat:prije naveden).ali što se pod šeširom čuva i šeširom pokriva. pod koje je podmetao sve rublje što je imao – i prljavo i čisto – da bi mu uzglavlje bilo više.to je i plemenito.”Ljuta guja povrijeđenog samoljublja svu noć mu je pila srce”.-Šešir-što npr. Ispred sofe je stajao mali stol.uzastopnom i kontrastnom redanju prizora. i.”) Upravo je po svom naglašenom urbanizmu.opisivanja tamnih uličica kojih tama dolazi još više do izražaja kad je djelomično osvjetlimo difuznim svjetlom plinskih svjetiljki.to ja ne mogu kupiti!”)Također se u djelu mogu naći umjetničke pjesničke slike(npr.

”) I za kraj:Romani Dostojevskog i pored sve svoje “filozofičnosti” nisu filozofija. izdavač i poduzetnik. kormilar na brodu.. Objavio lektire u 29. U početku je pisao novinske članke sa jasno izraženom humorističnom i satiričkom notom. jednakost. u saveznoj državi Missouri. prosinac 2004 22:42:00 | 1 komentara KRALJEVIĆ I PROSJAK .Zbog toga se struktura suvremene književnosti naprosto ne može razumjeti bez Dostojevskog. humanost.tko nije pročitao njegove romane. "Kraljević i prosjak". siromašne četvrti i kraljevska palača .Mark Twain Pisac: Mark Twain rodio se u mjestu Floridi.oni su književnost koja to iskustvo može prenijeti čitaocima jedino i isključivo na onaj način kakav pripada samo umjetničkoj književnosti. Najpoznatija su mu djela: "Doživljaji Toma Sawyera". U svojim djelima promiče pravdu. Na kraju se počeo baviti pisanjem. Bio je radnik u tiskari. Iako nije imao književno obrazovanje smatra ga se ocem američke književnosti.. slobodu i istinu. pa čak i kopač zlata.“I cio taj rajski dan mojeg života i cijelo to veče ja sam i sam proveo u poletnim sanjarijama. Vrijeme radnje: Druga četvrtina šesnaestog stoljeća Mjesto radnje: London. a djetinjstvo je proveo u gradiću Hannibal u dolini rijeke Missouri.teško da može shvatiti ono”o čemu se radi”u suvremenoj prozi i o čemu to zapravo njen velik dio govori. "Pustolovine Huckleberry Finna". Školu je napustio već u dvanaestoj godini i od tad se bavio raznoraznim poslovima. "Život na Mississippiju" .On je začetnik jednog razvoja u umjetničkoj prozi koji misaono previranje i borbu mišljenja čini svojom središnjom temom. novinar.

Dvorski život bio je težak za Toma. a dušu i srce izjeda mu grižnja savjesti. Rastužilo me kad je stražar ispred dvora grubo odgurnuo Toma. Promijenili su odijela i Tom ostade na dvoru. plemenitost i pravednost pobjeđuju bogatstvo. Kratak sadržaj: Siromašan dječak Tom upoznaje kraljevića Edvarda. Sa lakoćom uči jezike i uglađenog je ponašanja. a Tom je čeznuo za životom u obilju. a kraljević se uputi ulicama i predgrađima Londona. a svojom upornošću postiže cilj. a borba za opstanak i preživljavanje još teži za kraljevića. Objavio lektire u 29. Nasmijalo me kad je kraljević s Hugom trebao opljačkati prolaznika. raskoš. Pouka: Dobrota. a kad je nepravedan stidi se sam sebe. a Tom ostaje živjeti s njim kao njegov štičenik. Ne podnosi nepravdu. Snalažljiv je i spretan.Likovi: Kraljević je bistar i nadaren dječak. Tema: Doživljaji kraljevića i prosjaka u zamijenjenim ulogama. Teško glumi ono što nije iako ga to zabavlja. Kraljević je bio željan pustolovina i dječačke igre.Milutin Cihlar Nehajev Stvaralački portret pisca i životopis: . Kako su bili jako slični. netrpeljivost i nepravdu. Hrabar je i pun želje za pustolovinom. Uz veliku i nesebičnu pomoć prijatelja Hendona kraljević se vraća na dvor . Prosjak je siromašan dječak iz sirotinjske četvrti Londona. dječaci odluče nakratko zamijeniti uloge. prosinac 2004 22:41:00 | 2 komentara Bijeg . Srce mu je dobro i plemenito.

u doseljeničkoj češkoj obitelji.Milutin Cihlar Nehajev rođen je 1880. odričući se čovještva). a studij kemije završio u Beču. Problematika koja se obrađuje: Opis prilika i života ljudi koji se oblikuju u neposrednom odnosu prema društvenim zbivanjima. godine u Senju. svestrano obrazovan intelektualac (poznavatelj likovne i glazbene umjetnosti. dva romana. gdje je stekao doktorat znanosti. bez silnih događaja sa mladenačkim dobom jakih kriza koje su udarile biljeg njegovom kasnijem naziranju na svijet. U Zagrebu radi kao novinar i književnik. Bio je gimnazijski profesor u Zadru. kritike i veliki broj članaka). publicist. Njegov otac kao učitelj. Umro je u Zagrebu 7. poznavatelj prirodnih znanosti). Rađanje sumnje da je književnost vrlo malo vrijedna prema vrijednosti života. dramatičar. a posebno nacionalna i socijalna motivacija. Zanimao se i za hrvatsku političku prošlost. pri čemu se pisac poslužio modernom tehnikom pisanja. . Izabran je za predsjednika Društva hrva tskih književnika. Godine 1926. došao je u Kraljevicu i oženio se Ludmilom Polić iz ugledne kraljevičke obitelji. Tema: Bijeg od svakodnevnog života i odluka o smrti. U trideset godina književnog rada stvorio je pozamašan broj djela (novela. Opis unutrašnjeg života glavnog lika koji je bio bujan i raznolik. Opis Nietzsche sa svojom anarhističkom mišlju o ubijanju samoga sebe (nadčovjek sam sebe žrtvuje. Retrospekcija događaja glavnog lika iz dana školovanja. Pri tome sve drugo ostaje u drugom planu. pokušajem zatvaranja interesnog kruga na bitne probleme čovjeka. godine. To je jedan od prvih romana u Hrvatskoj književnosti u kojemu dolazi do značajne defabularizacije. Gimnaziju je pohađao u Kraljevici i Zagrebu. osobito svojim esejističko-kritičkim tekstovima i romanom Bijeg. romanopisac. drame. prevoditelj. Nehajev pripada čelnicima hrvatske moderne. književnik i kazališni kritičar. travnja 1931. On je svestrani stvaralac: novelist.

koji su se isprepletali sa dojmovima sadašnjeg osamljenog. Veoma su mu se dojmila djela Tolstoja čiju je formu pisanja i on koristio. Roman našeg vijeka. Pribjegavanje alkoholu kao jedinome rješenju iz nastale situacije. nemoći živaca nakon jedne krize. besmislenog njegovog života i beznadni položaj u kojem je sada. te praznim razgovorima o idealima i neizvjesnoj budućnosti. te Homerova djela. Mjesto i vrijeme radnje: U Trstu krajem siječnja 1909. omamljuje i savladava sve. Psihološka razmatranja i priželjkivanje kraja života i smrti. trza iz ružne sadašnjosti. Književna vrsta: Roman. Nadahnjivale su ga pjesme Nordsee od Heina u hrvatskom prijevodu. socijalni sa mnogo ustaljenog oblika i nove književne forme – defabulativni roman.Opis nastupa inferiornosti prema životu koja se dade izvrsno složiti u «apsolutno istinite» ideje. jer on opija. Napola rezignirani čovjek prisjeća se svoje ljubavi i zbivanja. Prevladava moderna pripovjedačka tehnika (autoanaliza). . dosadnog. Sjećanje na posljedica duševne klonulosti. Struktura djela: Roman kao pripovjedačko sredstvo. Smiješna istina o potiskivanim frazama o materijalnosti duševnih funkcija. sa vječno istim brigama i nikakvim nadama. realistički. no jedino je istina da se život ne da strpati u formule. Netko za sve životne probleme pronalazi svoje gotove formule. kojim se lik predstavlja u prvome licu i služi se pismom i dnevnikom u oblikovanju romana. godine. psihološki. Inspiracija iz sličnog djela: U svojim djelima se osjeća utjecaj Turgenjeva i njegovo opisivanje filozofije utučenih ljudi u malograđanskom životu.

ravnatelja tvornice u D. tjeskobnog i umornog. da aktivnošću ispuni život. Rekla je da će od dječaka biti ili nešto ili ništa. koji su više ili manje pustolovno završili život. Nije bila baš lijepa. Kroz njegov lik se izražava tragični nemir modernog čovjeka. Odijevala se sa mnogo ukusa i uvijek bila . Teta Klara je ukazivala da će od Đure postati veličina i da se od majčine strane sva obitelj sastojala od duševno silno razvijenih ljudi. Ne predstavlja prosječnu ličnost. pa nije imao dovoljno snage. ni bioloških uvjeta. zamišljen je kao izraz tragičnih nemira modernog čovjeka. On u svojoj duši nosi klicu sloma svojom jako razvijenom prevlašću misli i konstantne autoanalize. nije mogla potpuno snaći u konkretnim društvenim prilikama. koji je ovu baštinu primio u nasljeđe.Likovi: Đuro Andrijašević je mladi daroviti intelektualac koji studira u Beču da postane doktor. već je samo tragičan finale uslijedio nešto brže. Propast talentiranog čovjeka nije izazvan uskim prilikama provincijskog mjestanca u kojem živi. nervoznog. Stasita i koštunjava djevojka s licem opaljenim od sunca i zvonkim smijehom. Zora Marakova bila je kći doseljenog Čeha. već je naginjala skepsi i depresiji. mnogostruko obrazovana i puna snova. Toma njegov stric (bivši trgovac drvima iz Like) koji je bio bez obitelji i zavolio je Đuru kao svoje dijete i pomagao mu u školovanju koliko je mogao. ali je sasvim suvereno istupala u društvu i svojim otvorenim načinom općenja začarala svoju okolinu. Njegov lik odražava raspoloženje jednog dijela mlade generacije koja se. Bartol Andrijašević je Đurin otac i pomorski kapetan koji je plovio godinama po morima i na kraju je dobio službu lučkog kapetana u Kraljevici.

nego veći dio svog vremena provodi u krčmi. Za prijatelja dao bi sve. Bijele. Tošo njegov najbolji prijatelj. završila gimnaziju. kratko podrezane kose i plav. suha djevojka sa zlatnom kosom i mirnim zelenim očima. predaje se piću i završava samoubojstvom. Jagan novi znanac. Toliko se naputovao u svom životu da je imao neku odvratnost protiv svakog . nizak. gotovo plašljivo. A u krčmi. Po ulici se vukao tromo. Jeo je vrlo malo i to najprostija jela. bio je nabit. kao da se stidi svog odrpanog odijela. Bio je uman čovjek. koji piše pismo prijatelju Toši i u tom oproštajnom pismu sažima temeljne odrednice njegova života i koji se u sudaru sa životnom zbiljom slama. jače ga je dojmila. oštar brk činili su crvenu. pospano. darovita. dosta ćelavu glavu karakterističnom. Vera Hrabarova je djevojka i dobre obitelji koju su preporučali Đuri. pod uvjetom da se taj slaže s njegovim običajima kada se nazdravljalo. a odijevao se više nego siromašno.spremna na svaki pothvat ako je s tim bilo spojeno nešto novo i osobito. naučila govoriti tri strana jezika. Bila je visoka. pa se tako prisjećao prohujalih godina i zbivanja. Kratka bilješka o djelu: Roman o mladom darovitom intelektualcu Đuri Andrijaševiću. a u društvu znala besprijekorno voditi konverzaciju. Tu je bilo njegovo carstvo. vodene oči i podbuhli obrazi govorili su da se ne bavi puno ozbiljnim poslovima. nego što se na prvi pogled moglo zaključiti. Sadržaj: Mladi daroviti intelektualac Đuro Andrijašević je iz mjesta studiranja putovao kući. svirala glasovir. što je bila prostija. Bio je kruta pijanica i navikao na neuredan život. Sa pregršt duhovitih paradoksa znao je braniti svoje mišljenje oštrom poraznom dijalektikom. koji ga je uvijek razumio u teškoćama. debeo.

Đuro je odgovorio i mučio se da joj objasni to svoje nesretno raspoloženje. Uistinu je da će oni pomisliti da on bježi od njih. Dok je čekao da vlak krene. a kada zbilja dobije doktorat svi ga promaknu u profesora. Andriješević je sve svoje misli izražavao riječima. da je bio prema svojoj zaručnici Veri upravo nepristojno hladan. Predočio si je kao rješenje da mu Hrabarovi vrate obavezu i udaju Veru za nekoga drugoga. tako je i sada misli gotovo glasno završio razgovor sa samim sobom. U dnu duše je znao da to nije rješenje. Putujući dalje bio je svjestan da ne radi lijepo što putuje u Slavoniju k prijatelju. Uzalud je tu zadnju misao pokušavao otjerati. sveučilišnih zgrada i kavane. ali ni sam nije mogao da nađe pravih riječi. mati se preselila u Rijeku gdje je iznajmljivala sobe đacima.putovanja. a ne ide u Zagreb. gdje je dosta nespretno obavljao službene formalnosti. Njemu se pričinjalo da u svakom odlaženju ima nešto užasno i tajnovito. Bojao se da još nije spreman za taj trenutak. sam sebi je govorio da treba svršiti studiranje za doktora i vratiti se u svoj rodni kraj. njega je svaka minuta tako uzrujavala. Prisjetio se da je u trećoj godini sveučilišta upoznao Veru i zaljubio se. kada je svoga oca slabo viđao. dobiva dozvolu dopisivanja. jer je tako zahtijevala služba pomorskog kapetana. inače pred ljudima sve mora ostati tajno. Svaki puta kada bi trebao dalje putovati upravo je bio bolesno nervozan zbog dolaska u neku nesigurnu i strašnu neizmjernost. ne brinući se ni na što i ne odgovarajući na materina pisma. da sa Verom samo odgađa stvar i da o tome ovisi njena sreća. On je mislio dalje nastaviti nauke i prijaviti profesorski ispit. Kada je otac umro. da nije umro taj nevoljeni stric Toma i ostavio zaduženu kuću. Nakon dvadeset i pet godina potucanja po morima kapetan Bartol Andrijašević je dobio službu lučkog kapetana u Kraljevici. gdje su sigurno računali da će kao doktor doći i službeno zaprositi Veru. kao da iza njega ostaje komad života koji nikada neće moći dostići. a svi su mislili da će iza njega ostati imetak. Prisjećao se mirnih dana i đačkih običaja kada se kretao između mjesta stanovanja. o beskućništvu i vječnom nespokoju. Dalje je u pismu nanizao nekoliko isprika koje je Vera rado primila. koji je na kratko dolazio kući i uvijek neprestano odlazio. Bilo mu je lijepo studirati u Beču i kada bi zapao u tromost. Čim je sin dorastao do pučke škole dao mu je ispisivati liste o svjetionicima i barkama. Prisjetio se kako su ga posljednji puta ispraćali Hrabarovi na put u Beč. a osobito stara će imati pravo. što mu je ona u pismu prigovorila. jer bi ga stara zapitala za zaruke. U Beču se govorilo da je svaki đak doktor za gazdaricu i kelnere. Hvata ga strah da će u onom drugom svijetu naći nešto nepoznato i novo na što se neće moći priviknuti. Ako bi se uzeli morao bi imati zaposlenje i nekakvu plaću i da li bi im ona bila . To je možda još iz djetinjstva. Ona ljubav priznaje majci. no gospođa Nina Hrabarova nije još dugo vremena mogla da razumije Andrijaševićevo ponašanje.

kada bi se ticalo samo njega. Kao san bijaše ta ljubav. jer profesorske plaće su male. Jedno je bila umilna djevojčica. Zorina iskrenost razbila je brzo nepouzdanje i plahost i sve su se više družili. Njegov pojam o ženi kretao se između dva kontrasta. gdje su mogli nesmetano usisavati sav čar naglo rođene ljubavi. Sve je to lijepo rekao svojoj budućoj punici. Prvi puta rodila se u njemu sumnja da je književnost vrlo malo vrijedna prema vrijednosti života. Praznike nakon sjajno položene mature proveo je u Kraljevici u kući strica Tome. Mladići ubrzo postadoše vjerni drugovi na izletima i zabavama. Osjećao se vezanim za tu djevojku i nije znao kako da popravi što je skrivio pismom. a drugo kao majka. Mislio je da se njena ljubav pretvorila u prezir. Bilo bi najbolje sve prepustiti vremenu. Đuro je Zori čitao pjesme i druga književna djela i nakon raspredanja sve se svršilo u ljubavi. Osjećao se slabo da razmišlja o tome kako je postupio prema njoj i pokušao se izjadati u pjesmi u kojoj je htio opisati svoju slabost i tako je prvi puta osjetio da nema vjere u pisanu riječ. koji je preko ljeta iznajmljivao sobe kupališnim gostima. Još jače se raširilo to uvjerenje kada su u omladinskim listovima počeli izlaziti neki Đurini književni pokušaji i pokazivao se kao sigurna buduća veličina. poslanim u omaglici prvog razočaranja. Nakon par dana su otišli Zora i njen brat i Đuro je osjetio grižnju savjesti na tu ljubav i propatio je do trenutka kada je trebao krenuti u Beč da se upiše na sveučilište. UVijencu je izašao njegov prvi veći rad i svi su se čudili formalnoj savršenosti koju je imao taj početnik. Prisjetio se kako su profesori u gimnaziji potvrdili da takvog talenta kakav je on nije bilo za njihovog vremena u školi. Napisao joj je pismo proklinjući je i u isti mah strašno i samilosno žaleći. Odijevala se sa mnogo ukusa i uvijek bila spremna na svaki pothvat ako je s tim bilo spojeno nešto novo i osobito. Opčinila ga je želja za slavom i prvi književnički uspjesi dali su njegovom mišljenju novi pravac. da ga ona drži . U velegradu se Andrijašević preobrazio u drugog čovjeka i nakon prve navale boli radi jadnog završetka ove druge ljubavi dođe pokajanje. Njihovim izletima se pridružila gospođica Zora i poslije par susreta Đuro je osjetio da njena blizina na njega djeluje neobično. no ona je i dalje bila jako nepovjerljiva. Tamo je upoznao gospođicu Zoru Marakovu i njenog brata Marka. Đuro je pratio Zoru do usamljenih morskih rtova. Čekao je danima neće li od Zore doći nekakav odgovor i tako se njihov roman nije nikako mogao završiti. Đuro je iz početka osjećao neku antipatiju prema njoj i nije mu se sviđalo što ona tako muškarački govori i radi.dovoljna za život. Nije bila baš lijepa. požrtvovna i brižna. vrijedna ljubavi. ali je sasvim suvereno istupala u društvu i svojim otvorenim načinom općenja začarala svoju okolinu. Instinktivno je osjećao da mu se ona ne uklapa niti u jedan njegov razred koji si je on stvorio u svojoj fantaziji.

Stiglo je pismo na brzinu napisano: «Ako vjerujete u me da mogu biti tješiteljica Vaših boli. Upisao se u glazbenu školu na nagovor gazdarice kod koje je stanovao. izgubio je interes za nauku i stane tražiti načine da sam sebe ponizi još gore. Bio je uveden u kuću višeg činovnika Hrabara. Ipak je otišao kući i majka i stric Toma su očekivali da će im objasniti u što je protratio dvije godine boravka u Beču. Vera je bila lijepa pristala djevojka i njen izgled je pristajao uz sliku djevičanstva i netaknutosti koju bijaše zamislio. veliku ljubav i da se ne može izbrisati prošlost koja ga čini bezvrijednim pred Verinim zahtjevima. misleći da više nije vrijedan života. kako je ovo sve ludost i zločin što radi.kukavicom. Uloga očajnika postala mu je drugom naravi i stane se opijati iz noći u noć. propao. ja sam spremna. izmoždeni čovječe usuđuješ kao zločinac ulaziti u njen svijet! Tko ti daje pravo da djevici mutiš spokojnost duše?» Napisao je i objavio pjesmu u čijim stihovima je ispričao cijelu svoju ispovijest i plašio se pri pomisli da će Vera razumjeti njegovu pjesmu. kucati sve jače i hrliti njoj u susret. Postepeno se oslobodio jadi i povjerio se prijatelju što ga je mučilo. bolje rečeno u kuću njegove žene. udovice majora R. slabićem. Ružna su bila ta vremena i došle su materijalne brige. Novi osjećaj ga je odveo dalje od očajanja zbog prijeloma sa Zorom. Izmučivši živce. Nevidljiva veza između njih dvoje sve se više stezala i Đurino uspavano srce stalo se buditi. Opisao je svoju ljubav prema njoj i svoj strah radi te ljubavi. Otišao je u svoj stan da je više ne vidi i napisao joj pismo. ranjen u duši i tijelu. dugovi. koji je uzmakao kada je došao čas ozbiljnih obaveza. » Tako je Đuro otputovao prijatelju Toši i u prilikama odmora pisao dnevnik događanja. Nije se javljao kući bojeći se da su i do njih doprli glasovi o njegovom životu. neplaćeni računi. Počeo je objavljivati u novinama kritike i novele. On mu je rekao da je proživio normalno razočaranje u prvoj ljubavi i da je loše što je zapustio svoj književnički rad. Kod prvih susreta nije mogao da prodre u Verinu dušu. Đuro je poslušao savjet i treću godinu studija upisao u Zagrebu. Osjećao se i sam star. Povukao se u sobu i par dana si je ponavljao isu frazu: «Što se ti pokvareni. da ne bi oni vidjeli kako je duboko i zauvijek propao. te da je njegov život sagrađena na ogromnom razočaranju. Slučajno je u novinama pročitao o imenovanjima i . koji mu je postao daleka uspomena. nesposoban za bilo kakvu odluku. Ipak je Đuro uvjeravao sebe da je odviše star i grešan za tu novu. Sve snažnije je primjećivao da mu se Verina duša približava. Otišao je kod prijatelja Toše i nakon nekog vremena se okanio svojih loših navika. Izbjegavao je susret sa poznatim ljudima. kretao se u najgorim đačkim društvima i došao na glas pokvarenog čovjeka. da svoj nemir utopi u alkoholu. Napisao je pismo drugu Toši iz gimnazije da ga ovaj pod bilo kojim izgovorom pozove u goste.

premještajima da je Zora Marak. odričući se čovještva). učiteljica više pučke škole premještena na višu djevojačku školu u V. a on nema nikakvih obaveza. Svoje osjećaje tumačila je kao simpatiju. u društvu duhoviti. Tako će proteći godine. jer bi se onda dva susjedna imanja složila u jednu cjelinu. a Vera će biti u dvadeset osmoj i nema više čekanja za njenu udaju. Svi su muškarci živjeli u atmosferi odmjerene etiketnosti. a to sigurno jest jer se nije udala i mora da ju to muči. jasne i bolne ispovijesti ljubavi. No razmišljali su ako i završi studije treba se zaposliti. ako se ima hrabrosti. No on se zaljubio u njegovu Anku. Smislili su da razvrgnu zaruke i da ju udaju za nekoga drugoga. ali se ništa više ne da popraviti. Može reći da ga nije briga i onda će draga kćerka ostati neopskrbljena i biti velika žalost roditeljima pod stare dane. muzikalni. Sjetio se kako je bio očajan nakon događaja sa Zorom i bio mu je jasan Nietzsche sa svojom anarhističkom mišlju o ubijanju samoga sebe (nadčovjek sam sebe žrtvuje. Nije završio studij. Došlo je pismo kojim Đuru pozivaju Hrabarovi da dođe. kako je proživjela te godine. odgajajući djecu. govorili o kazalištu. Ružno je misliti na to. Premda gospođa mama nije znala da je Đuro upravo Veri za volju napustio pravni fakultet. Kod Vere riječ «ljubav» joj nije dolazila na um. a kod Shopenhauera ga je smetao njegov smisao za umjetnost. No imala je Vera i drugih prosaca. Gospođa Nina je odlučila da ne popusti i svoju kćer oslobodi od upliva Andrijaševića. Tako je saznao gdje je završila Zora kao učiteljica. Da li ga je zaboravila i smirila se. njeno poznanstvo s Đurom. Tošo mu je rekao kako ga otac želi nagovoriti da se oženi za Diklićevu kćer. dobivalo je za nju posebnu aureolu. Da li je zadržala uspomenu na našu ljubav. udatu za muža koji joj može dati bar ono na što je kod kuće naučena. Majka se sjetila kako se obećala đaku iz škole. s vremenom stara djevojka sa praznim domom. Đurine pjesme. klonila društva. Mati je htjela svoju kćer vidjeti kao sretnu mladu gospođu. jer je gledao sve crno i nemilo. nije mnogo govorio i ozbiljnije od ostalih je shvaćao svoje riječi. Teško je pomislio. u koji je bio upisan već četiri semestra i pošao na filozofiju samo da brže završi. literaturi. koji su svi bili besprijekorno odjeveni. no sve je više vidjela kako se udaljava od te budućnosti. Kako malo treba da se ostvari ta sreća. a za prijavu nema novaca. pripovijedao je o imetku od kojega nema ništa. Tošo je učitelj sa stalnom plaćom i živi u obiteljskom životu sa Ankom. No gospođa Hrabar zna da Đuro treba položiti profesorski ispit. a kako je bila puna reminiscencija iz literarne povijesti o prijateljstvu duhovitih žena i genijalnih muževa. doimale su se kod nje kao prava oluja. . Andrijašević nije bio čovjek iz toga svijeta. umnikom i književnikom. Nina je zadovoljno gledala kako njena kćerka pomalo dobiva navike gospođice koja više nije mlada. koja nije ocu u računici.

sulude snove. gledajući sebe kao uboga prosjaka koji je bio lud i nadao se milosti od dobrih ljudi. Ali ono je bila posljedica duševne klonulosti. U školi je mnogo ljepše nego je očekivao. Svako dan donosio mu je nova razočaranja. a radiš za druge. Svi ovi ljudi sasvim su normalni i nisu niti nezadovoljni. ima mnogo dosadnih i suvišnih stvari koje su spojene sa pedagoškim dužnostima (filozof sa šibom!). a neće ni kasnije moći držati se na površini sa plaćom koju dobiva. njihovu bijedu. te da ga tjeraju zbog njegove nesigurne budućnosti. Spopao ga bijes na samoga sebe. Ljudi oko njega nisu zli niti odvratni. Preporučili su mu da ne predaje u razredima previše pametno. lakovjernost. Svi gledaju jedan na drugoga. Pomislio je da što prije negdje pobjegne i preda se alkoholu kao jedinome rješenju iz nastale situacije. nemoći živaca nakon jedne krize. Materijalne brige su ga tištale svaki dan sve jače. te se uputi u svoje novo boravište. njihove navike. otopio je i piljio u dim od cigarete. Sa užitkom alkohola raste i ironija. da je namješten za suplanta u Senj. nego da treba raditi samo toliko da ga ne mogu otjerati s posla. nego da ona vijest pročita iz novina. navike ljudi koji imaju dosta da si . Čežnja za Verom morila ga je jače nego ikada. Stigao mu je odgovor na molbenicu. Pomisao da će Vera biti njegova svakim danom se sve više udaljavala od njega. Bilo mu je jako neugodno i postalo jasno da je u njihovoj kući suvišan. Njemu ne odolijeva ništa. Gledao je oženjene drugove. tj. Nije javiti Veri. Uviđao je da će do tada proći više vremena nego je mislio. Prvih dana je rješavao statistike i popise. da bježi iz zla u još gorje. očaj. Ljudi se osjećaju mladi sve dokle ih ne uhvati u svoje kolo malograđanski život. srdžba. jer on opija. Sve je više osjećao težinu obaveze što ju je preuzeo na sebe obećavši da joj se neće približiti dotle dok ne položi ispite. Sav rad proteklih godina mu je bio besmislen. jer je u školi bivalo sve dosadnije. nisu potrebne fantazije ni osjećaji. Vera je polako za njega postajala nedohvatljivo biće. lagodan život u njenoj obitelji. bez osjećaja i monotono. ali su užasno prazni i jednaki. dođu brige i oskudijevanja i gotov glad. pretvara te u drugog čovjeka. Mladi ljudi zaljube se i ožene. Bio je previše fino odjeven prema ostalim kolegama i u malom gradu ljudi slabo paze na toaletu. otkada je morao napustiti svoj slobodni razgovor sa djecom i držati se suhe šablone zadavanja i ispitivanje lekcija. uviđao da ne može sada. trgne iz ružne sadašnjosti. I kako sada da se oženi. imaju jednake navike i sjetio se kada je i on živio tako mrtvo. a kasnije je imao vremena da se bavi u laboratoriju. Teško je vjerovati u vrijednosti onoga što sam stvaraš. pa je posudio od matere još novaca. Od plaće koju dobije nije se moglo živjeti. .Andrijašević je stigao u kuću Hrabarovih gdje mu je gospođa govorila da je njena kćer za udaju a on nema osiguranu egzistenciju i dok ne završi ne smije se dopisivati s Verom. omamljuje i savladava sve.

besmislenog njegovog života i beznadni položaj u kojem je sada. jer ima svoje zaposlenje i prima plaću. Pozajmljivao je novac od majke koja je sve teže shvaćala njegove potrebe. Đaci su u . jer je on sad konačno stao na svoje noge. Roditelji su zbog bolesti otišli u Štajersku na oporavak. Stiglo mu je pismo od matere u kojem ga obavještava. niti više računati na ičiju pomoć. ponižavanja i muka. Bila su dva dana takve uzrujanosti. za čeka će je opatice hraniti do smrti. Pomislio je da ga se poželjela vidjeti. Bio je kod Hrabarovih i saznao da je Vera gotova učiteljica. postao sasvim apatičan. «Ako je kuća poklonjena. Opisivao je svoj život. koji su se prepletali sa dojmovima sadašnjeg osamljenog. a poslije smrti čitati vječnu misu za spas njene duše. zajedno s Verom. Andrijašević se u svojim osjećajima približavao njenoj boli i utapao se u tu bol. da se nije mogao ničim rastresti. te je uzaludno tražio izlaz. te ga nije dalje ni slušao i gotovo je pobjegao iz sobe. ali se tog trenutka kod njega pojavila spoznaja vlastite bijede i nemoći. ali ga treći dan neotvorenog dobije natrag. te je svaki dan slabije shvaćala potrebe života. da misli da je on završio nauke i da mu više ne treba slati novaca. Odlazila je sve više u crkvu i udaljavala se od svijeta. Treći dan je Đuro nakon uzaludnog trčanja. te je pisao riječi ljubavi koje mu se nisu tako često izmicale ispod pera i napokon ju molio da se strpi. Noći nije mogao spavati i napiše Veri pismo. Zato je odlučila Tominu kuću sa nešto gotovine pokloniti opatičkom samostanu. ne može tražiti gostoprimstvo kod matere. Đuro se na nagovor prihvatio posla da bude redatelj diletantskog društva i priređivali su đačke zabave. koja ga poziva da dođe. Počeo je prekoravati sebe za taj događaj. Napola rezignirani čovjek prisjećao se njihove ljubavi. Napala ga je takva tjeskoba. jer je bolestan od nemira i očekivanja. gotovo očaj. jer je gospođa Hrabarova prepoznala rukopis i odmah ga vratila natrag. zahvati mu čitavu dušu. ali je pazio da ne ističe bijedu. List je poslao. da mu se činilo da to neće moći izdržati i da će poludjeti. Pokušao je kod ravnatelja. Tražio je kod svojih kolega novaca na posudbu. » Jednoga dana je stigao brzojav od Vere. ali svi su također u teškoj situaciji sa već založenim mjenicama. Đuro nije otputovao ni sutradan ni prekosutra. Molio ga je da ide odmah. naglasio je da preko ferija mora učiti za ispit. Napisao je pismo prijatelju Toši da ode u Zagreb i da preda pismo Veri. Dobio je pismo od Toše koji ga obavještava da je pismo lutalo jer on nije bio u Zdencima nego kod oca koji se pomirio sa Ankom jer je rodila dečka. koji se službeno držao i izjavio da «nema naslova» za predujam.priušte luksuza. Da bi nekako suzbio tjeskobu koji puta je šetao sa dvjema učiteljicama Darinkom i Minkom. To je nju sigurno boljelo i zato je tražila utjehu u crkvi. Baš je fatalno sve to. Slabost. dosadnog. jer je slabo obilazio mater osim kada je trebao novaca.

sadašnjosti i budućnosti. valjda ju je bura odnijela u dubine mora. Napisao je oproštajno pismo Toši u kojem ga obavještava da je sasvim propao. Đuro je zapao u još veću depresiju govoreći: «Ljubiti ne vrijedi.njemu vidjeli poštovana pisca i čovjeka «od imena». Na Veru je rijetko mislio. Postao je propalica. dobio otkaz i da mu u krčmi iz milosti daju piti. Tošo je došao u Novi da pokopa prijatelja. Vera se udala. dolazila je sve rjeđe i sve više se opijajući. da se trgne iz mrtvila. Žalio je za izgubljenim životom i opijanje mu je postalo fizičkom potrebom. Vino je bolje od žene. » Kod kuće su ga mučili vjerovnici. Ne isplati se. ali leša mu nigdje nisu našli. Komedija se pretvorila u žalosnu sliku malograđanskog života i bez završetka. a u trećem činu mu je pofalilo ironije. a fabuli je trebao kopirati događaj. Na povjerenje mu nitko ništa nije davao. ali kada je pročitao nepovoljne kritike . što je ona morala pretrpjeti radi njega. kušaš ga i ako ti se ne sviđa. Ipak je predstava imala negativnog odjeka sve do biskupa. Napisao je komediju Rat u Ždrenju a osobe na pozornici su se redale same od sebe. Tako je komedija ostala u ladici nedovršena. Stiglo je pismo od Verina oca u kojem ga obavještava da nije ispunio obaveze za njegovu kćer i da mu vraća njegova pisma natrag i da to isto on učini sa Verinim pismima i da prekine sa svim uspomenama. U prvom činu je išlo lako sa navalom ruganja. koja ga je uvjeravala o vlastitoj vrijednosti i popunjavala prazninu u duši. Središte borbe je bilo između žaba i miševa. Na ponovljeni nagovor je napisao novi komad Revolucija u Ždrenju koja se prikazivala u Zagrebu. izbaciš. a on od života ne može pobjeći. U zagrebačkim dnevnicima iziđe poziv đačke grupe da se upišu u zadrugu radi popularizacije kulture i sa imenima priređivača. Afera he Đuru zaboljela i rasrdila. Gazdarici je bio dužan i tražila ga je svaki dan. Najviše ga je zadovoljavalo što je bio u središtu neke. a žena ti sjedne na vrat. Dobio je od ravnatelja dopis da nije udovoljio propisima glede profesorskog ispita i da ga rješavaju službe namjesnog učitelja. Misao da nešto radi. . hodao je sa potrganim cipelama i izderanim hlačama. makar i male akcije. te odluči da se svemu tome izruga. prije nego je pošla za drugoga. Iz toga nastane čitava bura negodovanja protivne stranke koji hoće rušiti temelje naše prošlosti. jako se razočarao i upravo radi Vere bilo mu je strašno. Mislio je da će ga vidjeti i Vera.

1964. prosinac 2004 22:41:00 | 0 komentara Zvižduk s Bukovca . Truli. Zagreb – 1964. Po zanimanju je novinar. pa tako i zviždati te je i on sam jednoga dana odvratio umjetnickim zviždukom zvižduku koji se zacuo iz školskog dvorišta. godine u Zagrebu. Sadržaj Knjiga Zvižduk s Bukovca govori o nemirnom djetinjstvu provedenom na tom zagrebackom brijegu. Dojam Knjiga je zanimljiva jer opisuje djetinjstvo jedne grupe djecaka. poslije drugog svjetskog rata u zagrebackoj cetvrti Bukovcu. Matica Hrvatska «Zora» Zagreb. o.Podaci izvađeni iz: Pet stoljeća hrvatske književnosti. pristupio trgovac Špoljaric. Kanta i Rolo su djecaci s Bukovca. uzeo je zalet i u trenutku kada je zamahnuo nogom netko je kamencicem pogodio loptu. Djecaci su se uvijek sastajali kod križanja Gornjeg Bukovca. samo što Rolo stalno muca. Otac i majka su se cesto svadali. Prica o novinama i Zagreb je Zagreb. . godina. Giza je ban.Zvonimir Milcec Pisac Zvonimir Milcec roden je 1938. njegov otac i majka te njegove sestre Ivka i Branka. Bimbo je nizak i debeo. jednom kada su igrali nogomet. Dugi. Zadnja pošta Zagreb. Posljednji zvižduk. ali je umjetnik u zviždanju. Gizovu obitelj cine Giza. Dragutin Rosandić. Profil International d. Objavio lektire u 29. Radnja Radnja se odvija u vrijeme kraja školske godine. prosinac 2004 22:40:00 | 0 komentara . Dosad je objavio knjige: Piti ili ne piti. Rolo nizak i mršav djecak kao i Kanta. i objašnjavao djecacima kako se puca lopta. o. “Književnost 3”. ali je jednom svadu prekinuo trgovac koji se došao žaliti da je Giza ukrao bombone iz njegovog ducana. trgovac promašio loptu pao na pod. Zagreb. Pozdravi doma. godina Grafička oprema Majstorska radionica Krste Hegedušića. g. Dugi je visok i mršav djecak. Otac je ispravno zakljucio i rekao mu neka ide drugdje tražiti krivca jer Giza ne krade. Giza. To je bila osveta djecaka za kradu novca u trgovini kada je on povecao racun za svoj džep. Svi oni pohadaju peti razred. Tako im je. Rekao je kako ce im pokazati kako se puca lopta. Truli nije bio dobar u sportovima. Objavio lektire u 29. U Zagrebu prije podne. Giza je imao starog razrednika Vjekoslava Dešcaka. 1998. Bimbo. Djecaci su imali još mnoge okršaje s trgovcem. koji ih je u svemu mudro poucavao i rekao je kako sve treba znati. debeo covjek koji je imao trgovinu.

Zvonimir Milčec Pisac Zvonimir Milčec rođen je 1938. Dugi je visok i mršav dječak. trgovac promašio loptu pao na pod. Dosad je objavio knjige: Piti ili ne piti. Radnja Radnja se odvija u vrijeme kraja školske godine. Svi oni pohađaju peti razred. Priča o novinama i Zagreb je Zagreb. Rekao je kako će im pokazati kako se puca lopta. godine u Zagrebu. Otac i majka su se često svađali. U Zagrebu prije podne. Otac je ispravno zaključio i rekao mu neka ide drugdje tražiti krivca jer Giza ne krade. Zadnja pošta Zagreb. debeo čovjek koji je imao trgovinu. pa tako i zviždati te je i on sam jednoga dana odvratio umjetničkim zviždukom zvižduku koji se začuo iz školskog dvorišta. samo što Rolo stalno muca. Rolo nizak i mršav dječak kao i Kanta. Gizovu obitelj čine Giza. jednom kada su igrali nogomet. Giza je ban. Giza je imao starog razrednika Vjekoslava Deščaka. Truli. koji ih je u svemu mudro poučavao i rekao je kako sve treba znati. . Bimbo. uzeo je zalet i u trenutku kada je zamahnuo nogom netko je kamenčićem pogodio loptu. Dječaci su imali još mnoge okršaje s trgovcem. Dugi. ali je jednom svađu prekinuo trgovac koji se došao žaliti da je Giza ukrao bombone iz njegovog dućana.Zvižduk s Bukovca . Dojam Knjiga je zanimljiva jer opisuje djetinjstvo jedne grupe dječaka. Bimbo je nizak i debeo. Sadržaj Knjiga Zvižduk s Bukovca govori o nemirnom djetinjstvu provedenom na tom zagrebačkom brijegu. To je bila osveta dječaka za krađu novca u trgovini kada je on povećao račun za svoj džep. Dječaci su se uvijek sastajali kod križanja Gornjeg Bukovca. i objašnjavao dječacima kako se puca lopta. Giza. Kanta i Rolo su dječaci s Bukovca. poslije drugog svjetskog rata u zagrebačkoj četvrti Bukovcu. pristupio trgovac Špoljarić. njegov otac i majka te njegove sestre Ivka i Branka. Po zanimanju je novinar. Tako im je. Truli nije bio dobar u sportovima. Posljednji zvižduk. ali je umjetnik u zviždanju. Pozdravi doma.

trgovac promašio loptu pao na pod. Bimbo. Sadržaj Knjiga Zvižduk s Bukovca govori o nemirnom djetinjstvu provedenom na tom zagrebačkom brijegu. Po zanimanju je novinar. Rekao je kako će im pokazati kako se puca lopta. jednom kada su igrali nogomet. Rolo nizak i mršav dječak kao i Kanta. Giza je ban. pa tako i zviždati te je i on sam jednoga dana odvratio umjetničkim zviždukom zvižduku koji se začuo iz školskog dvorišta. . i objašnjavao dječacima kako se puca lopta. ali je jednom svađu prekinuo trgovac koji se došao žaliti da je Giza ukrao bombone iz njegovog dućana. Gizovu obitelj čine Giza. Kanta i Rolo su dječaci s Bukovca. Tako im je. Pozdravi doma. Posljednji zvižduk. Giza je imao starog razrednika Vjekoslava Deščaka. Dugi je visok i mršav dječak. Radnja Radnja se odvija u vrijeme kraja školske godine. Priča o novinama i Zagreb je Zagreb. Otac je ispravno zaključio i rekao mu neka ide drugdje tražiti krivca jer Giza ne krade. koji ih je u svemu mudro poučavao i rekao je kako sve treba znati. debeo čovjek koji je imao trgovinu. Svi oni pohađaju peti razred. Dugi. Dojam Knjiga je zanimljiva jer opisuje djetinjstvo jedne grupe dječaka.Zvonimir Milčec Pisac Zvonimir Milčec rođen je 1938. njegov otac i majka te njegove sestre Ivka i Branka. Dječaci su se uvijek sastajali kod križanja Gornjeg Bukovca. poslije drugog svjetskog rata u zagrebačkoj četvrti Bukovcu. Otac i majka su se često svađali. Truli nije bio dobar u sportovima. godine u Zagrebu. prosinac 2004 22:38:00 | 0 komentara Zvižduk s Bukovca . pristupio trgovac Špoljarić. Dječaci su imali još mnoge okršaje s trgovcem. Bimbo je nizak i debeo. Truli. samo što Rolo stalno muca. uzeo je zalet i u trenutku kada je zamahnuo nogom netko je kamenčićem pogodio loptu. Giza. ali je umjetnik u zviždanju. U Zagrebu prije podne.Objavio lektire u 29. To je bila osveta dječaka za krađu novca u trgovini kada je on povećao račun za svoj džep. Dosad je objavio knjige: Piti ili ne piti. Zadnja pošta Zagreb.

Pera. Iste godine napisao je pastoralu "Tirena". Te godine je izabran za orguljaša u dubrovačkoj katedrali i. što mu na kraju i uspijeva. Perina baka. u kojoj odbacuje sve objede protiv Marina. rodio se godine 1508. Pomet Trpeza. godine živi u Dubrovniku. koja je u prethodnoj generaciji dala poznatoga petrarkističkog pjesnika Džoru Držića. Obitelj Držić.Marin Držić Bilješke o piscu: Marin Držić.Objavio lektire u 29. Držić je u Sieni proveo nekoliko godina. To je razdoblje njegovog plodnog književnog stvaralaštva. Najzanimljiviji podatak o Držićevom boravku u Sieni odnosi se na njegovo bavljenje kazalištem. Godine 1548. Likovi: Dundo Maroje. nije imala sreće u trgovačkim poslovima pa je gospodarski propala. nadimkom vidra. prikazana je. godine u Veneciji. Laura. u Dubrovniku. pri čemu mu je pomogao sam Vetranović pjesmom "Pjesanca Marinu Držiću ipomoć". U to vrijeme Siena je bila živo renesansno središte. Iste godine bila je premijera najpoznatije Držićeve komedije "Dundo Maroje". dobio je potporu od 30 dukata kako bi otišao na nauke u toskanski grad Sienu. Maro Marojev. u obitelji trgovca pučanina. Bokčilo. Držić e žestoko branio od optužbi zavidnika. važna je u Marinovu životu. tiskana je u Mlecima jedina za Držićeva života objavljena knjiga "Pjesni Marina Držića ujedno stavljene s mnozim druzim lijepim stvarmi". grad duge sveučilišne tradicije u koji su dolazili studenti iz cijele Europe. Ugo Tudeški Pomet Trpeza (sluga koji želi pametno iskoristiti fortunu kako bi namjestio Lauru Ugu Tudeškom. Držić od 1548. U tim godinama nastala su sva njegova poznata djela. što je još važnije. Godine 1550. Dživo. Držićevi književni protivnici optužili su ga da je plagirao svog suvremenika Mavra Vetranovića. koja je prikazana iduće godine pred Kneževim dvorom. do 1562. ne svršivši studij prava. pastorala "Tirena" te "Venera i Adon". prosinac 2004 22:35:00 | 0 komentara Dundo Maroje . Držić umire 1567. Njegov sin Maro je sa 5000 dukata umjesto da ide u Firenzu otišao u Rim i tu se prepustio lagodnom životu. što je imalo bitnog odraza na Marinov životni put. Popiva. Kada je njegov otac otišao da ga potraži sa . Petrunjela. Godina 1538. on je kriv za sve zavrzlame u djelu) Sadržaj: I čin Dundo Maroje traži svoga sina kojeg je poslao u Firenzu da izuči zanat za trgovca. danas izgubljena. u kojoj je uz ljubavnu liriku uvrštena i farsa "Novela od Stanca". komedija "Pomet" u izvedbi Pomet-družine.

a onda je vidio da ne može izbjeći plaćanje. Laurina služavka razgovarala sa Pometom. pred kućom ga dočeka gospodin Sadi koji je tražio da mu Marin plati svotu od 200 dukata koju mu je bio dužan zbog ogrlice koju je poklonio Lauri. Marin se je pravio da ga ne poznaje. II čin Petrunjela. Kada ga Tripče sve to čuje on se posvadi s Ugom. Marin je najprije odugovlačio. III čin Kada se Marin vratio. Marinovoj ljubavnici obećavao sve samo da mu pokloni malo pažnje ali ona to nije htjela. On joj je rekao kako je Marinu došao otac i kako će ga ubrzo odvesti sa sobom u iz Rima natrag u Dubrovnik. Uto dođe kapetan i Dunda Maroja odvede u tamnicu. te je on potegao nož da ulovi sina. Ona se je preobukla u momka i zajedno s još jednim momkom tražila ga već tri dana. U to doba Ugo je sinjori Lauri. ali mu se činilo veoma skupo te je Dundo Maroje rekao: "Gdi gospoda i sinjori alodžaju tu ja siromah ne alodžavam tu sinjor Marin alodžava. Kada je Marin došao obavijesti svog slugu kako će ostati na ručku sa Laurom. te da će ga dovesti onamo. Popiva govori Lauri o tome kako je Marin u teškom stanju i kako nema novaca. Bokčilo ispovijedi nezgodu koja ga zadesi. Došli su pred jednu gostionu. Kada je našao Popivu ovaj ga savjetuje da ode k Lauri i da je zamoli da mu posudi 3000 dukata. a nakon lutanja gradom sreo je Pometa. njemačkim plemićem. Upravo u to doba očekivala je Marina. a Laura mu odgovara neka Marin dođe k njoj i ona će mu pomoći. Kada mu je Laura rekla da je Popiva sa Bokčilom otišao po Dunda Maroja. Ugo ponovno dolazi kod Laure.". Nakon što su Dunda Maroja odveli u zatvor. . U gradu su došla tri prijatelja koji također traže Marina. Osim Marinova oca tražila ga je i njegova zaručnica Pera koju je ostavio u Dubrovniku. Tripčeta reče da ovdje stanuje ljubavnica gospodina Marina. Pošto nije imao baš mnogo novaca. Marinova zaručnica Pera. samo da bude njegova žena. te traži da se pomire. Bokčilo je ostao sam. Kada je to Popiva čuo odmah ga je uveo gospođi Lauri da ga dobro nahrani. Dundo Maroje je odmah znao da se radi o njegovom sinu. te moli Petrunjelu da kaže Lauri da će joj dati dukata koliko joj drago. Također joj je rekao da je Marin ostao bez novaca i da bi za Lauru bilo bolje da gleda za gospodinom Tudeškom. susrela je Petrunjelu i kaže da su Marin i ona zaručeni već 3 godine. Pošto su se poznavali još iz Dubrovnika.sobom je poveo svoga slugu Bokčila koji nije mislio na ništa drugo nego na jelo i piće. To je oca rasrdilo. Kada su došli u jednu četvrt. Prvom prilikom će to Petrunjela prenijeti gospodarici. Petrunjela mu obeća da će utjecati na njenu gospodaricu. Maro je sa Laurom stajao na balkonu. Nakon što su stigli u Rim sreli su jednog Kotoranina. Tripčetu koji ih je poveo u neku gostionu a začudili su se kada su čuli da u Rimu postoji neki gospodin Marin koji živi veoma raskošno. Najprije ga je pitao gdje su 5000 dukata. te plati dug. Na to Pomet savjetuje Bokčila da pokuca na Laurina vrata i da kaže da je Dundo Maroje sinu donio tovar vrijedne robe. da kupi robu. Tada se upute do druge gostione koja je bila veoma blizu. a pošto je Laura počela zvati Petrunjelu da uđe u kuću. on se okrenuo i prepoznao svoje prijatelje. Nakon toga iz gostione izlazi Dundo Maroje i sukobljava se sa sinom. Jedan od njih je prepoznao Petrunjelu. Marin se razbjesni.

Pošto je Marin nabavio novca od Laure. Baba. Pomet se s Laurina balkona ruga Marinu i Popivi. a kasnije je radio kao dramaturg i režiser u Hamburgu i Beču. prosinac 2004 20:51:00 | 7 komentara Bez trećega . pretvarajući se uzornim građanom i poštenim trgovcem. kupio je robu kojom bi se ocu dokazao kao trgovac. da ju je Marin prevario i da mu je bez veze dala 3000 dukata.IV čin Dundo Maroje saznaje da je Bokčilo dosta novca potrošio na hranu i to ga ljuti jer je on veoma škrt. U grad dolazi neki čovjek i traži djevojku po imenu Mandalijena. Pera i Dživo. Službovao je kao profesor u Splitu. a poslao ga je otac te djevojke da ju pronađe jer ju je izgubio. Nakon nekog vremena dolazi Popiva donoseći poklon Lauri od Marina. Tako je na prevaru uspio nadmudriti Marina i preoteo mu robu. Dundo Maroje se jako razljutio zbog svog sina. V čin U petom činu se očituje potpuna pobjeda Pometa koji zna upravljati fortunom. Kad su se susreli Maro kaže ocu da ga je napao netko njemu sličan. Poslije je bio na mjestu ravnatelja Drame u . godine u Vrlici. No ipak. Dundo Maroje se u ovoj situaciji pokazao lukavijim rekavši da treba pohraniti zlato koje je sa sobom donio. no još i dalje voli Mara. koji bjesne. On odjeven poput plemića. Pera je razočarana. dok se sinjora Laura vratila u Kotor. s ogrlicom oko vrata dolazi Lauri i u zamjenu za 3000 izgubljenih dukata ponudi Uga Tudeškog. Bokčilo.Milan Begović Stvaralački portret pisca i životopis: Milan Begović rođen je 1876. Novac ne treba trošiti bez nekakve veze jer to ima smisla samo neko vrijeme dok novca ima. djelo još govori o potrazi oca za gotovo izgubljenim sinom koji uzevši ocu novce živi lagodan život zabavljajući se poput svojih vršnjaka. te ga se odriče. Kada se Petrunjela vratila Lauri. Nakon sve zavrzlame napokon su se na okupu našli Dundo Maroje. Marin se skromno odjene te pođe ocu u susret. studij slavistike i romanistike u Beču i Zagrebu. no kad ga ponestane život se gotovo pretvara u noćnu moru iz koje se teško izlazi. Objavio lektire u 29. Ona primi poklon i naredi Popivi da joj hitno dovede Marina. na kraju. sve je sretnije završilo povratkom svih u Dubrovnik. On je iz Kotora. Srednju školu je završio u Splitu. rekla joj je da je Marinu u Rimu došla zaručnica.

Begović je dramski pisac i bavi se ljubavnim i bračnim temama. Za ljubomoru između dvoje ljudi ne treba da postoji onaj treći. Pisao je i novele. Dobar je poznavalac teorije drame i svoja je dramska djela oblikovao izgrađenom dramskom tehnikom. Radio je kao profesor književnosti u Glumačkoj školi. Begović je romanopisac i ostavio je nekoliko romana. od kojih je najpoznatiji Giga Barićeva i njezinih sedam prosaca. nego mogućnost – a to postoji uvijek u mislima onoga koji strepi za nekoga koga voli – da bi mogao stupiti u akciju bilo tko. Zbirkom pjesama predstavio se kao pjesnik erotskih motiva i hedonističkog shvaćanja života. godine u Zagrebu. te poratnog razdoblja Obrađuje se stanje Markove bolesne ljubomore koji se bavi mišlju da ga je žena iznevjerila dok je on izbivao od kuće Pokušaj realizacije jedne tipične društvene drame – ljubomora na mogućnost nevjere Scenski oživljava poistovjećivanje lika Gige sa likom Laure ( Bez trećega – u agoniji) Sadrži mnoga objašnjenja. . od kojih je najpoznatija Dva bijela hljeba. Tema: Psihološka razmatranja na ljubomoru. koji je dramatiziran pod naslovom Bez trećega. Ljubomora je kao i ljubav. dvoje je dosta.Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. On je dramski pisac. kao objašnjenje pojma ljubavi Intimne uspomene Dramaturška funkcija sjećanja Dramaturška funkcija šutnje Psihološka razmatranja Struktura djela: Dramsko djelo sa psihološkim razmatranjima na ljubomoru. tko bi mogao biti onaj treći. Problematika koja se obrađuje: Opis prilika i života ljudi koji se oblikuju u neposrednom odnosu prema društvenim i političkim zbivanjima. novelist i romanopisac. Oslikava se galerija likova iz dana prije prvog svjetskog rata. Umro je 1948. tu ne treba trećega. za vrijeme rata. koja nije posljedica jednog fakta nego jedne dispozicije.

katkada u uslovnoj povezanosti o piščevom imaginacijom. ali je ipak uspio iskazati jedan svoj lični odnos prema dramskom. Mogućnost nevjere je kao teza prikazana kroz uzrok ljubomore s time što je akcentiran prethodnim upoznavanjem Gige i njenog života. pa je ta povezanost izražena u dramaturškim finesama u samoj zamisli i razradi drame. Dok je Krleža sav u jednom povišenom. Tu se primjećuje da progovara pravi umjetnik koji osjeća i estetski vrednuje riječ. djeluje kao konstrukcija u kojoj nije ostvarena idealna harmonija između pojedinih rješenja i dramaturške cjeline. Inspiracija iz sličnog djela: U svojim djelima lutao je bez prave orijentacije i kontinuiteta kao i mnogi drugi hrvatski dramatičari njegovog doba. U djelu Gospođa Walewska se osjeća utjecaj Ive Vojnovića. dok je u Begovićevoj drami čak i dramski intenzitet postignut artističkim putem kao što je psihološko nijansiranje dosta nategnuto i djelomično podložno čisto erotskim elementima. godina. koji u drami predstavlja samo pretpostavljanu ali ne i stvarno poznatu ekspoziciju. ekstatičkom stanju. istančan i raznolik. koji je vidljiv i u nekim drugim dramama koje su izrasle na kozmopolitskim ili čak pseudokozmopolitskom shvaćanju.Drama unatoč minucioznoj obradi pojedinih prizora i senzibilnoj razradi lika Gige. Kod Begovića nema pravih i direktnih konflikata. Pisani jezik lagano teče i ima svoj osebujni ritam i ponekad se dobiva utisak da u tom jeziku postoji nešto iracionalno i neuhvatljivo. Giga po svojim reakcijama podsjeća na Lauru i daje zavisnost o Krležinoj Agoniji. Vrijeme radnje: krajem veljače 1926. On se može predočiti pomoću paralele s Krležom i njegovim shvaćanjem dramskog. već se nižu događaji koji pospješuju dramatsku radnju. Begovićev smisao za humor koji nije pršav i glasan već dobrodušan. . Književna vrsta: Drama. zaokupljen unutrašnjim lomovima pojedinca koji se dramaturški transformiraju u direktne sukobe s okolinom i društvom. Dok je u Krležinoj Agoniji postignuta maksimalna povezanost i uslovnost lica i prilika u kojima oni žive. Njegova naklonost prema humoru je izražena u komediografskim tekstovima.

na Markovu ljubomoru. Njegova ga supruga vjerno čeka. koja nema direktnog povoda. dugih kosa u svojoj ruskoj bluzi daje dojam ruskog čovjeka. Sjedne u fotelju i reče: «Harašo!» Pod svjetlom lustera jasno se vidi njegovo naborano lice s velikom brazgotinom na čelu.Mjesto radnje: Radnja se događa u Zagrebu. koja po pojedinim svojim reakcijama podsjeća na Lauru. Ušao je u salon. a u svakoj ruci držao je kovčeg. Bio je to Marko Barić. On živi i kida se u toj zasnovanoj ljubomori na indicijama koje pothranjuje svojom bolesnom fantazijom. ali Markov povratak izaziva veliki sukob koji proizlazi iz ljubomorne sumnje. u Kuševićevoj ulici u Gornjem gradu. . Kratka bilješka o djelu: Gigin suprug Marko uvojačen je i zarobljen. Sadržaj: I Čin Na vratima kuće Gige Barićeve stajao je krupan. Giga Barićeva njegova žena. Obrastao bradom. kao da ne vjeruje sam sebi da je tu. U njenom liku se afirmira specifičnost kompozicije koja nije realizirana naročito sretno i uvjerljivo. U suštini one je zapravo ljubomoran pri pomisli da ga je za to vrijeme izbivanja Giga iznevjerila. u jednoj jedinoj noći. Begovićeva pažnja je koncentrirana na dosta namještenih detalja i zapleta. Bio je nekoliko godina u zarobljeništvu u Sovjetskoj Rusiji. u jednoj prostoriji male barokne jednokatnice sa visokim parterom i mansardom. gdje sada stoji. ogledao se. muškarac u kabanici i šeširom na glavi. Ponašanje Gige po svojim reakcijama podsjeća na Lauru. On živi i kida se od ljubomore zasnovane na indicijama koje pohranjuje svojom bolesnom fantazijom. Marko je u suštini ljubomoran na mogućnost da ga je njegova žena iznevjerila dok je on izbivao od kuće. Likovi: Marko Barić bio je nekoliko godina u zarobljeništvu u Sovjetskoj Rusiji i nakon lutanja vraća se kući. visok.

pita Giga. znam. kako živi i koliko je ona još njegova. opet ga je počela mučiti ljubomora: «Sve ostale patnje mogu se izdržati i sve bih mogao još jednom doživjeti i pregurati. kao da ga ne prepoznaje: «Jesi li to ti Marko?» prepoznavši ga poleti k njemu raširenih ruku. A on reče hladno: «Jest. » I svađa se nastavlja! Goga je bila zapanjena njegovom brutalnosti. u drugi došao!» «Ni sa kim ja nisam ništa imala.odgovori Giga i ona dobije odgovor: «Ja ili tko drugi svejedno! U jednom sam paklu bio. a ja spavam na divanu. iznenađena i radosna. Spremne ako se ti vratiš. Kada ga je ugledala ostane zapanjena. sva u jedan glas!» Nije ga mogla razuvjeriti. Divno! . No. » Htjela ga je poljubiti. Vrlo lukava. I ja sam prošao svoju školu. I dala si razumjeti. «Lukava si. Da bi ublažila tu napetost upita: «Pa kaži mi gdje si bio. te zbog telefonskog poziva dra. osam godina svako jutro se pokrivaju. Jest potpuno si druga. Marko će: «Ja se ne šalim. Mike.Dolazo Giga. što si sve podnio?» «U paklu!» .odgovori on – «lijepo je tebi bilo ovdje! Čak luksuz da spavaš na širokom divanu. njušim do vraga! Sva mi čula to potvrđuju. Osam godina svake večeri otkrivaju se obje postelje. divno!» Giga: «I ti dakle misliš da je konte moj ljubavnik?» Marko: «Pa vidim. ne zadugo. » «Ti kada dođeš!» . ali se on nije dao: «Misliš da sam idiot! Misliš da ne opažam što se sve događa od našeg posljednjeg poljupca i ovog današnjeg? A kakva su to usta danas? Tako ljube sve kokote od Amura do Volge i od Volge do Save. » II Čin Marko je nakon večere i pića izgledao zadovoljan. Imala je i svjedoke i dokaza kako je sve to drugačije. tko ste vi. ali sada nisi više ona. Spočitnuo joj je što je odrezala kosu. U meni si uvijek bio živ i sve sam ih odbila. i nije mi do šale. » . a dvije čiste postelje čekaju tamo kad dođe netko da može leći uza nj. ja sam Marko! A vi gospođo. čujem. Povede ga do vrata. ako smijem pitati?» «Kakove su to šale?» . govorila mu je koliko je patila. » I tako započne svađa. da sam ja tu i da slušam kako se razgovarate. To je moja i tvoja bračna soba. otključa ih i reče: «Pogledaj. nego što on sada misli. Ali ne treba bogzna kakove pameti da se odgonetne taj tvoj nedužni razgovor. ali samo da mi je bilo: «z n a t i» Iz ruskog logora ga je samo vukla želja da dozna: «što radi.

nego skupljena sjedi na divanu koji je pretvoren u krevet. Da se jedan mrtvac prošeta po asfaltu. kao da zatvara jednu grobnicu. nego stvarnost. nisam ni sada. Bilo je već dva sata iza ponoći. Bilo je to pismo od njezinog oca. bojala se da ponovo ne započne sa svojim uvredama. Bila je tužna. nije ga gotovo ni slušala dok je govorio. nego samo tvoja!» No on se samo protegne i reče: «Sad će jedan sat. onakva. Iznenada opazi veliku kovertu i veliki složeni komad papira. Ona primijeti da se u vrijeme dok je bio u drugoj sobi u njemu nešto promijenilo. koji je samo za žive rezerviran. Vrijeme kada se mrtvi što se skitaju po svijetu vraćaju na svoj konak.i on počne prevrtati po pismima. Znaš. III Čin Giga ne leži.«Isto kao i ja!» . To je moja putovnica za ovaj svijet. Ispravi se i podigne zapečaćenu kovertu. pored mene. Za nju je uvijek bio živ: «Marko ničija nisam. Tada je počeo rastvarati onaj veliki papir. kakovu sam te nekad izgubio. iznenađen što je adresirana na njega.zgrabi harmoniku. Iz ormarića je izvadila snop pisama: «čitaj ih. Giga je već bila premorena i iznervirana. ali ga nije zakopala. nego njemu da prizna nešto što je on sam sebi iskonstruirao: «Znaš li što govoriš? Gdje su ti dokazi? Svagdje gdje god pogledaš!» . ni nada. onda mi dođe da poludim od veselja!» I on počne da je miluje i nastavlja: «Imati te pod svojim rukama i osjećati da si tu. uistinu dođe čovjeku da rastvori prozore i da se razviče od sreće!» . ni san. široka stvarnost. čitaj ta vatrena pisma!» Nije ih htio čitati jer on nije policijski činovnik i ne njuška po tuđim papirima.i izađe i polako zatvori vrata za sobom. dala mu je do znanja da bi lakše odgovarala pred zakonom za bilo kakav zločin. iako se ona protivila i tako sazna Marko da je to «Uvjerenje kojim je on Marko Barić proglašen mrtvim. No. Laku noć!» . To je Marko htio da čuje i kod večere je on njoj obećao da se neće više vraćati na ono što je nekada bilo. zasvira i zapjeva rusku . moći reći i biti uvjeren da govoriš nešto što je uistinu tako. Marko je bio sretan: «Sve je prošlo. Brzo ugasi lampu i ispruži se kao da spava. da će pokušati zaboraviti. nije bilo više ni traga onoj njegovoj sumnjičavosti. Vanredan je to osjećaj!» Priznala je da ga je dala proglasiti mrtvim. a on ju je ipak još mučio pitanjima. » Bio je zaprepašten: «Taj akt ne smijem izgubiti.reče mu ona. Odjednom začuje kako je Marko zove glasom punim srdačnosti. nekakav preokret. nakon sveopće dugogodišnje potrage. Razočarana. ni ikada prije.

uvrijeđena i pođe prema divanu tiho plačući. to joj Marko s frivolnim akcentom prošapne nekoliko riječi. «Kao da si čitala ono pismo što mi ga je pisao tvoj otac. ja imam pravo ne te!» «Pravo? Tko ima pravo na me? Nitko nema pravo na me. on joj zakrči put podigne ju u naručje i ponese u spavaću sobu.reče Giga.bila je Giga iskreno brutalna. A liječnik? Još kao djevojčica bila sam luda za njim i kakove me je perverzitete naučio. Trebao joj je vjerovati. bez riječi. što mu ona nije mogla reći. ona je odmicala i hitro dohvati revolver te ga uperi u njega: «Ne približuj mi se! « «Ah što. što je njen otac mogao njemu napisati.pjesmu. I on ju pozove da pođe s njim. Gledala ga je zabezeknuta od te njegove razdraganosti i najzad reče: «Harašo!» A on i dalje pleše. Ubila sam svoga muža!» . Marko je bio iznenađen. Kako se on njoj približavao. a onda dođe do telefona i nazove : Dr. bilo ih je više! Zacijelo si pogodio da je i onaj advokat Mika moj ljubavnik. Iznenada skoči k njoj kličući: «Imam te! Moja si! Mislit ćeš da sam lud.vikao je Marko – «uistinu si kolosalna glumica! To je tvoja taktika! Zašto bi se onda baš meni otimala?» «Jer mi se gadiš!» . Giga je nekoliko trenutaka stajala. što me je izliječilo. a ne tražiti dokaze: «Zašto tražite od nas da budemo ono što vi niste?» «Tvoj otac je tako precizno istaknuo sve momente tvojega života i tako jasno prikazao tvoj karakter. dragi» . ali on nije znao da ću ja tebi vrijediti tek kada budeš imao u ruci nekakav dokaz. pjeva i poskakujući. da se ne može sumnjati u ono što je napisao» .odgovori Giga – «hoću da me imaš dulje nego jedan dan».govorio joj je Marko. «Da. Mika. Ja te hoću i imati ću te!» međutim plane revolver i on se sruši udarivši se u fotelju. ne bojim se ja toga. te zapleše na ruski način. » Njegovo frivolno i obijesno držanje otkada je izašao iz sobe bilo je odraz njegovih misli. jer je to bilo u pismu njezinoga oca – njemu.reče Marko – «On mi piše nešto što mi je potpuno otvorilo oči. Sretan sam!» «Samo budi sretan. Ona se otimala: «Ja se ne dam!» Izleti iz sobe sva usplahirena i bez daha: «Još se ne dam! Živa se ne dam!» Marko stane pred nju i onako bijesan reče: «Sad te ne puštam! Ja sam ti muž. I on veli isto» . dok mu ja ne dam» . Marko: «Kako to govoriš? Kao da je već netko imao to pravo?» Giga: «Oh da. Sad vidim sve! I znam sve! I nisam više ljubomoran!» Kako njoj nije bilo jasno. Ali nisam. Ona se naglo digne s njegovih koljena. No ona nije htjela. da sam ja onakva kakovu si me ostavio. » «Lažeš! Lažeš!» .

o.ali mnogima su protagonisti i biljke. 1998. od kojih su mnoge vjerovatno dodali kasniji priređivači. Objavio lektire u 29. Život je prikazan realistički vjerno sa svim nepravdama i bespravljima što u njemu vladaju i po tome Ezopove basne nose u sebi elemente za ono doba napredne društvene kritike. predmeti. Ezopove basne pisane su u prozi jednostavnim i jasnim stilom. godina. Pod njegovim imenom došlo je do nas oko 400 basni. a posebnu im draž daje fini humor kojim su protkane. o. “Književnost 3”. Većina njegovih basni donosi slike iz životinjskog svijeta . Zagreb.u čemu je naš najveći broj nasljedovatelja . Mravi mu tada rekoše: "Zašto ljeti nisi skupljao hranu?" On im reče: "Nisam imao vremena . grčki basnopisac. vjerovatno robovskog podrijetla. Dođe gladan cvrčak i stade od njih tražiti hrane. Profil International d.Podaci izvađeni iz: Pet stoljeća hrvatske književnosti. davši joj oblik dramski komponirane pričice s ponajčešće tragičnim završetkom i s poučnom poentom. Ezop je stvorio basnu kao književnu vrstu. st. ljudi pa čak i bogovi. CVRČAK I MRAVI U zimsko su doba mravi sušili žito koje je bilo od vlage nabreklo. prosinac 2004 20:51:00 | 4 komentara Basne -Ezop Ezop (Aisopos. 6. Koristeći se vješto starim temama i spajajući ih s oštrim promatranjem ljudi i prirode. Zagreb – 1964. godina Grafička oprema Majstorska radionica Krste Hegedušića. rodom iz Frigije u Maloj Aziji. . Dragutin Rosandić. njihove poruke sadrže realnu filozofiju čovjeka bogata životnim iskustvom. koji cijeni i ističe moralne vrline. prije Krista). g. koja je često dodana na koncu i u obliku posebne poruke. Matica Hrvatska «Zora» Zagreb. pojmovi. ali je ujedno svjestan da u životu i prirodi vlada pravo jačeg i pametnijeg. 1964.

društvo bi savršeno funkcioniralo. No. a za uzvrat odsvirati mravima nešto iz svog bogatog ljetnog repertuara. Poruka basne: Radi danas da imaš sutra TRSKA I MASLINA . i naše životne svakodnevnice. makar bi cvrčak mogao za sretan kraj dobiti zrno. jer u ovoj basni nema pozitivnih i negativnih likova. smatrao je i nadao se da će ostali radoholičari ipak biti milosrdni prema njemu. On je svojom pijesmom uveseljavao život. jer tada pri nadlosaku zime. Na određeni način shvaćam i mrave. za svoj marljiv rad tijekom lijeta. zaokupljen samo i isključivo svojim umjetničkim radom i snovima. pokazalo se da oni koji su radili i previše cijene svoj dobitak zarađen mukotrpnim radom. bez kojih nema gospodraskog prosperiteta i budućnosti niti za pojedinca niti za društvo u cijelini. oni mu rekoše: "Ako si u ljetno doba svirao. Kao njihova protuteža stoje umjetnička nadahnuća bez kojeg također nema života. bio je na svoj način kreativan i nije se brinuo za budućnost. Idelno bi bilo kada bi ove dvije potrebe imali međusobnu ravnotežu. Mravi su. " Ova basna je jedna od najpoznatijih Ezopovih basni. onda zimi pleši. u ovoj basni možemo prepoznati i jedan karakterističan ljudski način života. " Nasmijavši se.jer sam krasno pijevao. koje se brinu za svoju budućnost. mrava i cvrčka. a govori o posljedici marljivosti i nerada. Povlačeći paralelu između prirode. Ako uzmemo da mravi predstaljaju one radišne i marljive ljude. s tom razlikom da je intenzitet i potreba za takvim duhovnim doživljajima kod svakog različit. bili nagređeni obilatom zimnicom. odnosno neizvjesne budućnosti kada za određene stvari može biti i preksano. svi postupaju ispravno. Na jednoj strani su materijalna dobra. jer tako na neki način nadoknađuju divne dane provedene u beskrajnim kolonama koje se prostiru gdje god se nađe nešto jestivo. a jadni cvrčak nije dobio ni zrno. ali sada onog duhovnog što svako od nas nosi negdje duboko u sebi. onda je cvrčak tipičan predstavnik boemskog umjetnika. za budućnost svoje obitelji i društva u cjelini.

Trska se i maslina prepirahu o istrajnosti. . a tvrdoglavi i samosvjesni filozofi čvrstog karaktera s razvikanim činjenicama koje bi im mogle donijeti velike nedaće. jer im se opirala. no ovaj ga opet kida. Isto je kao i kod ljudi . Trska i malsina predstavljaju dvije djevojke koje nemaju pametnijeg posla nego ocjenjivati tuđu i precjenjivati vlastitu ljepotu. jači. Tako se maslina osramoti jer se ludo ponosila vlastitom snagom.pokorni. a maslina. bude iskorijenjena i skršena od sile vjetra. čavao . ZID I ČAVAO Zid. " Čavao mu tada kaže: "Nisam ja za to kriv. ostala je malo zatečena. samo za inat čvrsto stoje pri svojim zamislima i tako stradaju. fleksibilna i podatna plesala je s vjetrom i prilagodila se njegovim vratolomnim hujanjima. mirnom držanju i snazi. vjetar je dečko koji ih želi prozreti i uvjeriti se u stvarnu postojanost i ljepotu. . koja se tresla i savijala vjetrovima. što joj je dar prirode. pa ni njena "smrt" nije baš pravedena. čvrsta u korijenu kao i u stavovima. uspijela je iako tanka i slabašna. samo jer je bila isuviše tvrdoglava i ponosna. koji je čavao silom kidao. sloboda čovjekova razmišljanja i postupaka je ograničena. Premda je maslina grdila trsku da je slaba i da je lako svaki vjetar previja ona ne pisne ni riječi. Maslina je lijepa. dok maslina. oduprijeti se naletima vjetra. Zid nije ništa skrivio čavlu. s time se moramo složiti.maslina pak biva iskorijenjena samo jer je korijen zakopala preduboko u zemlju. Trska je ovaj put imala više sreće. poslušni ljudi. Kad nakon kratka vremena nastane žestok vjetar. trska. Trska je pokorno koristila mogućnost savitljivosti. " Baš kao i u stvarnom životu. nego onaj koji me otraga žestoko udara. ali iako krasna ne smije biti uobražena i toliko samosvjesna. iako ništa zlo nisam učinio. bez previše mogućnosti vlastitog izbora savijaju se usporedno s nadređenim i nastoje biti što bliži onome koji je veći. Ali trska nije nimalo samouvjerena kao maslina i ne zna se zauzeti za sebe . koji je na vlasti. lako se spasi. počne vikati: "Što me trgaš.

Sve se to odvija po nekom planu . pa makar i bol. Budući da čavka nije imala od prirode nikakve ljepote. spokoj. ali lukav odgovor sve je spasio. Prije toga skupljali su se sve one na rijekama i jezerima i odbacivale loše perje.ni kriv ni dužan biva udaran. nego prazno ležati u blatnoj raci u zatvorenom crnom lijesu i tražiti dušu koja izgubljeno luta nebeskim prostranstvima tražeći mir. Da sam ja Smrt. ČAVKA I SOVA Bilo je natjecanje u ljepoti i sve su ptice dolazile Zeusu da se podvrgnu izboru. sa saznanjem da je život poživio u potpunosti. STARAC I SMRT Starac jednom nasiječe u planini drva i podigne ih na pleća. jer život vrijedi više od preteškog bremena na plećima. . i nadatiti se da će ta bol i prestati. spusti na zemlju. i jedan osjećaj koji se stvara samo kad čovjek umre sretan. starac reče: "Da to breme podigneš i naprtiš mi ga. skupi kao svoj ukras ono što je drugima poispadalo. bez ikakva razloga. dođe čavka gola na Zeusovu presudu.možda i on to radi predvođen nekim? Često moramo povrijediti nekoga ili okriviti ga samo da bi spasili vlastitu kožu i osvjetlili obraz.uvijek je tu netko drugi da ga hladnim postupkom. Budući da je smrt odmah pristupila i pitala ga razlog zašto je zove. umoran skine drva i stane dozivati smrt. On se toga sjetio malo prekasno. " Ovaj kolebljiv starac vjerno opisuje ličnost pravog neodgovornog prevrtljivca. no čovjek ga ipak pribija . Draži mu je život. No to postaje naša surova svakodnevnica. odmah bi mu rekla da se s takvim stvarima nije za šaliti. ponekad smo čak i u pravo. Jedna sova to prozre i oduzme čavci svoje. Jer bolje je osjećati. a mi se štitimo izvjesnom dozom imunosti prema stradavanjima bez razloga i značaja. bez obzira na blisko suočavanje sa smrti. a stane nagovarati i ostale da tako učine. a Hermes je tumačio njegovu odluku. Kad je već natovaren prevalio dug put. Lišena perja sviju. nitko nije podređen sam sebi .nitko nije slobodan i sretan. bez obzira na stotinu drveća na njegovim leđima. a bolje čistile.

. oholih sestara. . ljubomorne. Okušao se u raznim pjesničkim vrstama. odlaze na plastične operacije. samo bi malo pazili s čijim se perjem kite. no kao rođeni pripovjedač daje najbolja . . mršave uz pomoć čajeva . Zato da bi bile lijepe! One bi i dušu prodale za ljepotu i uopće im nije stalo do načina koje koriste da bi preko noći postale princeze iz bajke.Jean de la Fontaine La Fontaine (1621-1695) francuski pjesnik i basnopisac. Kad je trebala nabaviti haljinu za bal. Objavio lektire u 29. . miševi su joj uspijeli donijeti odbačene stvari njezinih bogatih.Sirota čavka! Mnogi ljudi bi učinili isto što i ona. ako je pred Zeusa došla gola znači da su joj ptice počupale i njeno vlastito perje. ali ljudi katkad nemaju drugog izbora! Jer zašto se ružne djevojke mažu bezbrojnim kremama. prašnjavu siroticu u prnjama. prosinac 2004 20:50:00 | 2 komentara Basne . napravili su. uzele svaka svoje. misleći kako je ljepota nešto najvažnije na svijetu. A osim svega. Ima samo Ezopa koji je njezin postupak protumačio sa posve drugog stajališta. jer bili su to također nedostaci koje se druge ptice odbacile. . ostavile je opet u razderanoj ružičastoj svili i . svojim trudom. Mudra sova koje je ponekad i previše duboko razmišljala malo je postala ljubomorna na snalažljivost ružne prijateljice koja je bar pred svjetlim Zeusom željela dokazati da i ona može biti lijepa. . Povucimo paralelu i uzmimo na primjer Pepeljugu. . No čavka nema princa. ni dobre vile koja bi se smilovala nad njom. čavka se nije kitila tuđim perjem u najužem smislu riječi. Štoviše. predivnu haljinu koja je na Pepeljuzi izgledala prekrasno. One zapostavljaju sve drugo. pa je sova nagovorila druge ptice da joj iščupaju perje. kad su vidjele da je sve to ustvari njihovo "smeće" krenule su prema njoj. zanemarujući moguće posljedice i duhovne vrijednosti. No sestre. i od nekoliko komada suvišne svile i od par perlica strgane ogrlice. Grozno je kititi se tuđim perjem. .

ponekad i gotovo slobodnim stihovima. ali u trenutku kada se nađe licem u lice s njom. Iako vele da je Božji dar. u svojim basnama daje "komediju u sto raznih činova" i široku sliku ljudskog života i francuskog društva. čak i oni najjači su podlegli kugi i postali slabašni. SMRT I DRVOSJEČA Pripovjedač nam govori o nesretnom drvosječi. več izvire iz samog teksta. a posebnu im vrijednost daje izvanredno uspijela karaterizacija likova ljudi i životinja. ali se ne zadovoljava didaktičkim okvirima i utilitarnim karakterom dotadanje basne. on zaziva smrt i ona dolazi. Život je težak. u kojima obrađuje motive preuzete većim dijelom od Ezopa. da bi rađe gledao i radovao se svojoj obitelji nego zauvijek otići od njih. već razvija fabulu. jadan starac suočen s njegovom surovošću. Lav saziva vijeće i moli najvećeg zločinca da da svoj život da bi ostali mogli preživjeti. i da se životu treba veseliti. njegovom teškom i turobnom životu. a ako on umre nebo bi se možda . poželi da dođe kraj njegovim teškim mukama. vječitoj besparici i bijednom životu. pisnih s puno topline za mladog čovjeka i s oštrom osudom vladajuće klase često i nije dan u vidu posebne poruke. Kuga je došla i sve su životinje oboljele. Moral njegovih basna. Nesalo je i sreće i ljubavi. Basne su pisane u metrički vrlo razlnolikim. u kojem prikazuje svoje bogato životno iskustvo i zastupa načelo zdravog razuma i praktične životne filozofije. On zaziva Smrt misleći da će ga ona riješiti svih njegovih problema. on shvati da je život previše dragocijen. proširuje opise i produbljuje karakterizaciju likova te. komparirane su često kao male komedije sa svim elementima dramskog zapleta. ŽIVOTINJE OBOLJELE OD KUGE Had je prazan i nebo šalje kugu onim životinjama koje su griješile da se on ispuni. kojima je stekao trajnu slavu.ostvarenja u četiri knjige stihovanih Priča i dvanaest knjiga Basna. Fedra. Al gdje jesi. da sve one njegove teške godine još uvijek nije spreman predati Smrti. tu i budi! Bolje trpjet no umrjeti: tako mudri zbore ljudi. Međutim suočen s njom. ali nisu sve umrle. Starcu je dosta svega. kao i lirski opisi prirode. Smrt će boli sve odnijeti. prema vlastitim riječima. starac se ipak predomišlja i odabire da je težak život bolji od nikakvog. Pilpaja i drugih basnopisaca. Napisao je ukupno 240 basna.

to je Za njih milosti znak tvoje. reče lija. . i govori da je on veliki proždrljivac i da je pojeo čak jednog pastira. Svatko od njih.lav.smirilo. Na kraju se javlja magarac.Dubravka Bilješka o piscu Rođen je u Dubrovniku u plemičkoj obitelji. Javlja se jedan zločinac. Javili su se i druge životinje. jer ako najveći zločinac ne strada Bog se neće umiriti. ta stoka. ali neka svatko preispita svoju savjest. i svi su ga optužili da ne smije jesti tuđu travu "i osta magarac bez kože".Pokopan je u franjevačkoj crkvi u Dubrovniku. ne. U rodnom gradu se školovao i poslije obavljao više državnih dužnosti.Umro je u 49 godini života. ali i njihovi zločini bili su mali i ne toliko značajni. . jesti hoće To da grijeh je? Ne. jer su i ostali mnogo griješili. Na to se javlja lisica i govori da nije zločin pojesti životinju ako si gladan. te će on ako je potrebno sebe žrtvovati. Gospodaru. Objavio lektire u 29. bez obzira na to što je njegov "grijeh" bezazlen. A kad ti se ovce. Na pozornici života stoje lav sinonim mudrosti. te je u tom smislu živio i pisao u svojim djelima. koji je po prirodi glup i nesnalažljiv biva žrtveni jarac za sve zločine učinjene u njihovoj zajednici. tigar sinonim moći a nasuprot njih magarac koji je sinonim gluposti. Kralju. oni i tako životinjama nose veliko zlo i misle da nad njima imaju nekakvu vlast. . koji kaže da je popasao malo fine trave koju nije smio. predsjednik skupa .Odgojen je u duhu katoličke obnove . Nažalost magarac. a što se tiče pastira. Lav moli da se prema tom zločincu bude blag. zahvaljujući jednoj od svojih sposobnosti a bez obzira na veličinu zločina uspijeva se odbraniti i zazvati pravednost u svoju korist nalazeći pritom dovoljno opravdanja i suvislih argumenata za svoje zločine. lisica sinonim lukavosti. prosinac 2004 20:49:00 | 0 komentara Ivan Gundulić . svi smo mi to već znali Da tvoj obzir znak je srca ti finoće.

pravda i mjera svemu je zlato u nas.Književno je stvaranje započeo u mladosti . Armida. život se. ni mjere u suda pritežu pod zlatom. pišući ljubavne pjesme i prerađujući talijanske mitološke drame. Pjesni pokorne kralja Davida. zapravo melodrama . Djela su mu: Arijadna. te se oni međusobno ožene. Podaci izvađeni iz:Književnost 2.Djelo je hvalospjev dubrovačkoj slobodi i oštra kritika dubrovačkog građanstva. duša i čas ovuda ne ide za platom. što oštro kritizira Gundulić: “Razlog. da će imati Dubravku . Dubrovnik u Gundulićevo doba . Dijana. koja se trebala udati za Miljenka (plemstvo) ali ružni i bogati Grđan je odlučio . Osman.Ove godine je izabrana Dubravka . te je odlučio potplatiti suce . Suze sina razmetnoga. prodava na nj vjera.Radnja je prilično jednostavna: Na dan nezavisnosti izaberu se naljepši pastir i najljepša pastirica .Bog Ler dolazi na zemlju i sređuje situaciju.Sastoji se od tri čina. jer su uvedeni glazbeni elementi. Profil International Zagreb. duša i čas. Kaptol 25 O djelu Dubravka je pastirska igra. Prozepina ugrabljena.” Djelo završava s deux ex machina.Sačuvano ih je četiri. Dubravka.

te se bavilo trgovinom.Ali pomoću drugih metafora Gundulić opisuje stanje stvari: “Primorja naša sva u ništa sila zbi” . koje je svojim novcem kupovalo plemičke titule .Kako su u Dubrovniku vladali plemići . Mlečani … koji sve više i više istiskuju Dubrovnik sa svjetske scene. javljaju se nove pomorske sile. Sredozemljem je sve opasnije ploviti zbog gusara . Dubrovnik slabi .Plemkinje se zbog strogih.Protiv građanstva .” Ovom metaforom Gundulić opisuje svitanje novoga dana. da obuku dan bijeli i zoru rumenu. manufakturom i drugim unosnim poslovima . ma koliko da je iznosilo njihovo bogastvo. građanstvo je težilo da postane plemstvo i da ima udjela u vlasti. konzervativnih normi nisu mogle udavati za građane . sve se je više bogatilo i težilo prema vlasti. Svjetski se trgovački putovi pomiču sa Sredozemlja na Atlanski ocean. zbog gubitka monopola nad trgovinom između Istoka i Zapada. Židovi. Metafore U duhu baroka djelo obiluje kićenim metaforama kao što je ova: “Livade su uzeli odjeću zelenu.17 st. a zbog čestih ratova sa Turcima opasnom je postala i trgovina kopnom. oštro je istupio Gunduliuć blateći ih i iznoseći svoja mišljenja uDubravci i Osmanu. jer se javljaju se novi konkurenti: Francuzi. koje nije imalo nikakvih ograničenja . relativno mladi sloj društva. Građanstvo .

koji kao zvijer samo hrle. Gundulić govori o našem okupiranom i porobljenom primorju i Mlečanima . po kom blazi vjetri prše.te: “Po njih svijeh srdita zvijer trči i rži. oni su jedan od uzroka opadanja dubrovačke moći. lijepa ti si mojijem očima. ovo djelo je alegorija na stanje u Dubrovniku . pljačkaju i osvajaju. i grabi i hita i u noktijeh sve drži” tim dvjema metaforama . Dubrovnik Kao što znamo .” Osim toga Gundulić govori o nepriličnom odnosu između plemkinje i građana: . U veseloj ovoj sjeni od čestitih tvojih grana provesti je milo meni dio najdraži mojijeh dana. draga ti si srcu momu. i u zavjet vješam vrše na zeleno dubje tvoje. Tim raspinam mreže moje.Kao što znamo . slavna svima u uresu slobodnomu. ali i hvalospjev Dubrovniku i njegovoj slobodi: “ O Dubravo.

o slatka slobodo.Miroslav Krleža Sadržaj: Opisiva se život u jednoj baraci koja zbrinjava ranjenika. uresu jedini od ove Dubrave. svjetskom ratu. sva srebra. o draga. Na mjesto broj 8 u baraku dolazi ranjenik Vidović za kojeg je prognoza smrt u rkou od jednog dana. tj. svi ljudski životi ne mogu biti plata tvojoj čistoj ljepoti!” Objavio lektire u 29. prosinac 2004 20:48:00 | 0 komentara BARAKA PET BE 5b . sva zlata. imanja i doba” Zaključak “O lijepa. uzroče istini od naše sve slave. Te noći. Padaju oklade među ostalim “stanovnicima” barake hoće li ili neće doživjeti jutro.baraka je smješten negdje gore. Front je probijen (radi se o II. Ipak doživljava jutro i inspekciju grofa Axelrode-a koji obilazi ranjenike. iako je to strogo zabranjeno. logor . Kad je ipak .. dar u kom sva blaga višnji nam bog je do. kad su oba razlika plemena. Nijemci i Mađari provode grupno pijančevanje u baraci. Vidović je i dalje živ.“Ni muž i žena ugađa. oko granice s Rusijom ). svi napeto iščekivaju prekid puškaranja. da se puškaranje od njih udalji.

"Nove bajke". sin siromašnog postolara koji je proveo djetinstvo u bijedi. prepušten sam sebi i svojoj mašti. "Improvizator". koji je boravio do Vidovića. "O. medicinsko osoblje. "Agneta i vilenjak". Svi. pučke predaje. zapravo su slike života s njegovim dobrim i lošim stranama. "Pjesnikov bazar. i putopis "Pješice od Kanala Holmen do istočne točke Amagu". prostodušnošću i mudrošću. "Slikovnica bez slika". Bajke. a prožete su profinjenim osjećajem pjesnika za neiscrpive ljepote svijeta. "Mulat". moraju obići oko barake jedan krug: ranjeni. koji su ga i prouzrokovali često ostaju u foteljama. objavio je svoju prvu pripovijest. kako u njemu plaćaju samo mali ljudi svoj danak u krvi. . Objavio lektire u 29. bez udova. bilo da su uzete iz vilinskog svijeta. Ključevi: Krleža želi pokazati besmislenost rata.Bajke i priče H. Izbjegavao je školu. dok se oni glavni. Andersen (1805-1875) je danski književnik. a tada se Vidović diže iz postelje i zove doktora da pomogne njegovu susjedu. baš svi. Njegova ostala dijela su: "Melodije srca". "Sabrane bajke i priče".fronta odbačena dalje odbarake grof priređiva mimohod u čast pobjede. melodrama. a zatim 1829. pa je s redovitom obukom počeo kasno. pa niz lirskih pjesama. Godine 1827. Odlikuju se humanošću. "Samo guslač". romana itd. "Dvanaest mjeseci". Broj devet. Kasnije mnogo putuje po Europi i Americi. napola mrtvi. "Fanazije i skice". prosinac 2004 20:48:00 | 4 komentara Hans Christian Andersen . "Vinjete". "Maurka". Svoj pravi izraz našao je tek u bajkama kojima je stekao svjetsku slavu i priznanje. C. ali i on tada umre. bilo da pripovijedaju o jednostavnim ljudima i stvarima svakidašnjice. kad je sa 14 godina došao u Kobenhavn. T. ". umire.

Tako je i car. Saznavši za tu neobičnu carevu strast u grad su pristigli varalice koji su tvrdili da mogu istkati najljepše ruho na svijetu. videvši da od tog ruha nema ništa. novo ruho: sav je novac tratio samo na to da se što bolje odjene i nakiti. . "Bajka mog života". " Jedino je dječak sa svojom iskrenošću i nevinošću viknu kako car nema ništa na sebi od čega je car protrnuo ali ipak odluči da ostane u povorci do kraja. "Dvije baronese". novo ruho. živio vam car poznat po tome što je nadasve volio lijepo. bojeći se da ne ispadne glup i nesposoban. Analiza likova: ". jer bi time pokazao kako nije za svoju službu ili kako je veoma glup. i ponosan na njegovu ljepotu izašao pred svoje podanike i građane. nije niti samom sebi priznao da ne vidi ruho. "Nitko nije htio priznati da ništa ne vidi. "Sretni Peer" i "Bajki i priča". platio je varalicama velike novce i živio u iščekivanju novog ruha. . Podanici kao podanici. te je sav svoj novac trošio samo na to da se lijepo obuče. Polakomivši se za novim ruhom car je naručio da mu se istka to neodoljivo lijepo ruho. a bojeći se za svoj položaj i carsku milost nisu se usuđivali glasno izreći svoja saznanja da ruho ustvari ne postoji. "Biti ili ne biti". prije mnogo godina Mjesto radnje: u velikom gradu Fabularni tijek: U jednom je gradu živio car poznat po tome što je najviše volio lijepo. obukao ga. "U Španjolskoj". . "Posijet Portugalu". CAREVO NOVO RUHO Vrsta dijela: bajka Vrijeme radnje: kao u svim bajkama. "a komornici i dalje nošahu skute kojih nije bilo". "U Švedskoj"."Ahasver". ali tako neobično ruho da ga mogu vidjeti samo oni koji su nadasve sposobni i pametni. dok je sve ostale carske dužnosti u velikoj mjeri zanemarivao.

Svjesni da je čovjeku potrebna potvrda njegove mudrosti i pameti. Objavio lektire u 29. ni da se izveze u štenju po šumi . Svoju nesposobnost nadoknađuje gomilanjem odjeće. ni za kazalište.Quijote od Manche Bilješka o piscu . Okružen je licemjernim podanicima. jer se jedino na tom polju osjeća dovoljno sposoban. koji oni mogu razumjeti. Odlikuje se svim epskim elementima. koji su znali i uspijeli iskoristiti ljudsku slabost u svoju korist. Analiza stila pisanja i jezika djela: Ova bajka je namijenjena maloj djeci te je zbog toga pisana jednostavnim stilom i jezikom. oni igraju na tu kartu. podržavaju tezu o "lijepom" ruhu. već su mu njegove privilegije koristile samo za zadovoljavanje svojih strasti za lijepom odjećom. Nasuprot svih licemjernih i častohlepnih likova stoji dijete sa svojom dječjom iskrenošću i nevinošću. s čime zadržavaju svoj položaj savjetnika u carskim dvorima i dokazuju svoju pamet i mudrost.jedino mu bijaše do toga da pokaže svoje novo ruho. pisana je u prozi. pokvareni i vrlo sposbni glumci i pntomimičari. pa kako se inače kaže o kralju da se nalazi u vjećnici. Imao je posebno ruho za svaki sat u danu. Pri tom je bio isuviše ponosan na dužnost koju je obnašao te niti u izvanrednim okolnostima nije htio priznati samom sebi da je u biti nesiguran i nesposoban vladar. ima fabulu i možemo je svrstati u sveobuhvatnu podjelu književnih rodova.Nije mario ni za vojnike. Varalice su lukavi. prosinac 2004 20:47:00 | 0 komentara Miguel de Cervantes Saavedra . dokazujući pri tom da ljudskoj gluposti nema kraja. koje jedino ima hrabrost na glas reći istinu o carevom ruhu. tako su o tome caru uvijek govorili: "Car je u rušnici!" Car je samodopadni vladar kojemu nije bilo stalo do vođenja svoje zemlje. koji bojeći se za svoj položaj i status.

U vrijeme njegova rođenja obitelj mu je već bila osiromašena.Nakon povratka u domovinu .Cervantes je pisao drame i komedije. Bistri vitez don Quijote od Manche. .Umro je u Madridu.Školovao se u Madridu i Servilli.pa je ponovno bio vojnik. 1996.Miguel de Cervantes Saavedra(1547-1616) je najistaknutiji španjolski pripovjedač i jedan on najvećih romanopisca svjetske književnosti. novele i romane.a u njoj je proživio vrlo burne godine. Zagreb Kekez - Profil international. Podaci izvađeni: Književnost 2.Rodio se u gradiću Alcala de Henares.Pet godina proveo je u Alžiru kao zarobljenik maurskih gusara. Djela:La Galatea.U bitki kod Lepanta izgubio je ruku. U vojsku je stupio kao vrlo mlad čovjek. Pandžić. a književni ga rad nije mogao izvući iz siromaštva. radio je kao službenik.

Cervantesovo karakteriziranje don Quijotea i Sancho Panze .

Tako je naš vitez “pedesetih i bio snažna rasta. Sancho će naprotiv misliti najprije na sebe.Cervantes nas već u proslovu upoznaje sa karakterom svog lika.Tako je don Quijote čista suprotnost od Sancha.” Dijalog između don Quijotea i Sancha Panze .Ali nije tako proveo noć Sancho Panza. obečavši mu pritom namjesništvo nad kakvim otokom ili kraljevstvo koje bude pridobio.Iako je Sancho realan čovjek nije osobito inteligentan. “bez mnogo soli u glavi”. kako su vitezovi bez sna provodili mnoge noći po šumama i pustinjama zabavljeni mislima na odabranice svoga srca.”Cijele te noći nije don Quijote spavao. mršav u licu. pa je cijelu noć prespavao.Don Quijotea Cervantes karakterizira kao: “suhoparnom. natrpanom svakakvim mislima. koje nikomu drugom na pamet ne padaju “. no nije ga napunio vodom od cikorije.Djelo se većinom zasniva na sukobu dva svijeta. mrzovoljnom. velik ranoranilac i ljubitelj lova” dok je naš Sancho imao “golemu trbušinu a nizak rast i tanke noge”.Dok don Quijote na tim putovanjima bude živio u svojim fantazijama. suhonjav. jer on je ljudski napunio želudac. svoj trbuh i svoj džep. te se dade nagoviriti on strane našeg viteza da pođe s njim. da udesi po onomu što je čitao u svojim knjigama. hirovitom sinu. nego je premišljao o svojoj vladarici Dulcineji.

Dok Don Quijote podučava Sancha viteškom kodeksu. neću ja mnogo pazti na te zakone”. u tim rječima vidimo da Sancho prestavlja tipičnog renesansnog čovjeka koji neće pustiti da ga netko premlati zbog viteških zakona.Don Quijote na kraju svake svoje pustolovine biva poražen.Djelo se zasniva na sukobu dva svjeta.Naš bistri vitez zamišlja pustolovine na svakom koraku.Taj sukob svijetova Cervantes majstorski prikazuje kroz različite dogodovštine čiji su sudionici don Quijote i Sancho Panza. da priskakuje udovicama u pomoć. te glavom bez obzira srlja u njih ne mareći na Sanchova upozorenja( “ne mareći što mu Sancho Panza dovikuje i kazuje da su ono na što on navaljuje uistinu vjetrenjače a nisu gorostasi”).Ali on upornu nastavlja dalje “da osvećuje krivice. “ako uzmoram braniti sebe.Taj način gledanja na svijet Cervantes sukobljava sa fiktivnim pogledom na svijet od strane don Quijota. pretučen i ponižen. a to se vidi u dijalozima između don Quijotea i Sancho Panze. da . Snacho upozorava da će se on toga pridržavati sve dok se sam ne nađe u opasnosti. Don Quijote poražen ili pobijeđen? Pitanje u naslovu postavljaju si svi čitatelji ovog romana.

On u svojoj ludosti ide protiv onog što su postali ideali renesansnog čovjeka. besmislen pohvat. Zaključak Što je ljepo u njemu Don Quijote prestavlja dio svakog od nas . donkihoterija) koji potječe. a to je. najveća pobijeda što se može poželjeti”. kako mi je on govorio. nesuvremen. Donkihotizam U čestoj je porabi pojam donkihotizam(donkihotstvo.U stvari don Quijote donosi ono malo mašte što nedostaje svjetu koji pomalo opada zarobljen u svojoj realnosti. ideale i maštanja.Znači smiješan. ali je pobjednik nad samim sobom. od imena don Quijotea.Don Quijote je “doduše pobijeđen od tuđe ruke. i to onaj dio koji vjeruje u njegove priče. glavnog lika Cervantesovog romana.zakriljuje djevice”.Time don Quijote zadobija simpatije ljudi koje sreće na svojim putovanjima i koji mu pomažu u njegovim svetim ciljevima da bi se malo zabavili.Kad on . gledaj čuda.

otac ga je poslao u Napulj da postane trgovac.smatra se utemeljiteljem novele.”Kad ne bi bio grijeh protiv ljubavi prema bližnjem.Od rane mladosti usmjerio se na književnost.U Napulju je napisao nekoliko djela koja su istinska novost u talijanskoj književnosti.”Filostrato”. nestade nam njegovih dosetaka.”Danteov život” i “Dekameron”.Talijanski predrenesansni književnik.”Elegija gospe po njoj ženama zaljubljenim ispričana”. Djela koja je napisao: “Rime”.Rođen je u Parizu kao rezultat ljubavi francuske plemkinje i firentinskog trgovca. poželio bih da nikada i ne ozdravi don Quijote. jer ako on ozdravi.”Teseida”.” Objavio lektire u 29.”Epistole”. pa i dosjetaka perjanika njegova Sancha Panze.On to nije želio. .Nije prihvatio očevu želju da studira pravo. Vraća se u Firenzu .nestane nestaće dio svih nas.U službi Republike više puta je bio njezin poklisar.Nakon povratka iz Pariza . Njegovo je najznačajnije djelo “Dekameron” (1348-1353). prosinac 2004 20:47:00 | 0 komentara Decameron 2 Bilješka o piscu Giovanni Boccaccio 1313-1375. a svaka od tih dosjetaka da prevrati i samu melankoniju u radost.nakon petnaest godina provedenih u Napulju.

..pjesnikova reakcija na taj događaj je pohvala vitalnoj mladosti. podijeljeno na 10 dana.Zagreb...od spasonosnog utjelovljenja sina božjeg bijaše proteklo tisuću tri stotine četrdeset i osam godina. “. Elissa.Profil international. koja ima 100 zaokruženih novela.Lauretta i Fiammetta.KekezPandžić..Boccaccio započinje pripovijedanjem o kugi koja je zavladala u Firenzi 1348 g.Pampinea.Neifile.kad je u divni grad Firenzu..Dioneo i Filostrato(sva trojica kao da simboliziraju različite aspekte piščeve osobnosti).Emilia.Filomena.teza “Dekameron” Naslov djela “Dekameron”(“Il Decamerone”) značiknjiga deset dana.razred gimnazije.Podaci izvađeni iz “Književnost 2”-užbenik za II. Boccaccio zamišlja da su se u crkvi Santa Maria Novella našla trojica mladića i sedmoro djevojaka:Panfilo.naišla smrtonosna kuga”.Dogovoriše se da otiđu zajedno na jedno udaljeno imanje gdje će provoditi dane . Kaptol 25 I.

Pisac kritizira lažnu moralnost klera i to jasno navodi “.a veliča inteligenciju ljudi koji se po njemu ne razlikuju po staležu i imovini već po sposobnostima “A mi koji se rodismo i rađamo jednaki samo se po vrlinama razlikujemo.”.teza Boccacciova shvaćanja U svjetu kojega je stvorio Boccaccio ..ne nedostaje ljubavi i požrtvovanja .pjesmi.Svakog dana su izabrali kralja ili kraljicu koja će odrediti temu tog dana. da svakodnevno. III.teza Erotika u Boccacciovim pričama Ideal slobodne ljubavi koju Boccaccio veliča i opisuje u najrazličitijim situacijama je odraz pišćeva života i shvaćanja .Da bi im brže prošlo vrijeme. II..ali prevladava tjelesna ljubav koja je prikazna s određenom dozom humora u najrazličitijim aspektima.zabavi i gozbi.Tako u 10 dana je ispričano 100 novela i time. dogovorili su se.da dokažem kakvo je i koliko licemjerje redovnika.u smijehu..”. dostignut je savršeni broj sto.po srednjovjekovnoj poetici. svaki od njih ispriča jednu novelu....

teza Osma priča petog dana Nastagio degli Onesti neuspjeli ljubavnik u blizni mjesta Chiassi udaljenog 3 milje od Ravene je ugledao konjanika obučenog u crno kako goni golu djevojku sa dvoje pasa.On je nekada bio plemić i bio se zaljubio u tu djevojku.koju su mu odredili u paklu.” i rade ono zbog čega su kritizirali druge ljude “.da je to kazna .te se nauživa onih milina zbog kojih je prije obično proklinjala sve druge žene.tog vremena.Te ju on mora goniti toliko godina.” IV.Boccaccio pogotovo kritizira lažnu moralnost klera koji se okorišćuje vjerom da bi zadovoljilo svoje putene potrebe i olako zaboravlja na datu zakletvu “Neka bog nađe drugu ili druge što će ovaj zavjet održavati..Ona mu nije uzvratila ljubav i uživala je u njegovim mukama te se on ubio.. Ta strast zahvaća pripadnike različitih staleža plemstva. nedugo poslje i ona umire.seljaštva i klera.su sve miline ovoga svijeta ništavne prema milini koja ženu obuzme u muškarčevu zagrljaju.Ljubav je po Boccacciu raj premda on možda ne postoji “Ti si Puccia potaknuo na pokajanje pomoću koga smo nas dvoje ušli u raj. . koliko je ona bila mjeseci okrutna prema njemu.”..Boccaccio to jasno navodi u svojim djelima “.građanstva.”.. Vitez mu objašnjava ...

prosinac 2004 20:46:00 | 4 komentara DEKAMERON .Giovanni Boccaccio 1.Okolicu tih ljudi su sačinjavali isto tako sposobni ljudi.prema kojoj žena i njezin ljubavnik su kažnjeni zbog putenog grijeha .Time joj je dao oblik priča koje će strašiti ljude u 19 i početkom 20 st.teza Italija na kraju srednjeg vijeka Italija je na kraju srednjeg vijeka bila podjeljena na niz gradova . koji su širili ideje svoga doba. u koje spada i Boccaccio. koji ju je volio.Vladari tih gradova bijahu sposobni ljudi (prvenstveno condotireri )koji su se uzdigli zahvaljujući svojim sposobnostima. Objavio lektire u 29.Međutim pisac je izokrenuo njezinu pouku .Tadašnji čovjek proučava sve aspekte života i ljudskog tijela i veliča sve ljudsko.U takvom okružju .Tadašnji čovjek nalazi izvor i vjeru u samome sebi .Građu za tu novelu Boccaccio uzima iz vrlo raširene srednjovjekovne legende . TEZA : BILJE[KA O PISCU . strašnim mučenjem u prizoru paklenog lova.u kojemu feudalni sustav prepušta mjesto građanstvu . što je bila odbojna prema čovjeku. V.te se vse više okreće od crkve i njezinog učenja i ustaljenih moralnih pravila.država .su živjeli veliki pisci.kaznivši ženu zato.

Najzna~ajnije je djelo Dekameron (1348-1353). a noveli postavio njene klasi~ne izra`ajne okvire tako da }e stil njegove novele stolje}ima biti i ostati uzor talijanske umjetni~ke proze. {to zna~i knjiga deset dana. U romanu u prozi Filocolo (1338) obradio je ljubavno-pustolovnu temu o ustrajnoj ljubavi. vrlo poznatu u srednjem vijeku. Uromanima u stihovima (u oktavama) Filostrato (1338) i Teseida (1339/40) obra| uje teme iz gr~kih bajki. dok kuga vlada u Firenci.bio je talijanski pripovijeda~ i romanopisac. Autobiografsku gra|u obradio je u proznom romanu Elegija gospe Fiammette (1343). potvrdio nove renesansne poglede na ljudski `ivot. U zbirci od sto novela. Legendarnu gra|u o postanku Fiesola i Firence obradio u oktavama u spjevu Ninfale fiesolando (1344-1346). Svojim djelom Boccaccio je otvorio nova tematska podru~ja iz li~nog i intimnog `ivota. . Na sli~an na~in kao Petrarchin Canzionijere u lirici. prou~avatelj Dantea (napisao @ivot Danteov i komentar Bo`anstvene komedije).Giovanni Boccaccio (1313-1375). sedam djevojaka i tri mladi}a provode vrijeme u prirodi pri~aju}i naizmjenice deset novela u deset dana.

Beograd.god.Podatke na{ao: U knjizi Decameron Giovannia Boccaccia. TEZA : ANALIZA DJELA TRE]I DAN. 2. 1962. NOVELA PRVA LIKOVI: Nuto (vrtlar) Masetto Nadstojnik Glavna ~asna sestra Opatice . izdava~ko poduze}e “Re~ i Misao”.

a i sada je jedan. njega su stavili na njegovo mjesto. izravnao je ra~une i vratio se u svoj rodni kraj Lamporecchio. i da sada nije naglo progovorio. opaze ih tako druge opatice. U njemu je radio vrtlar po imenu Nuto. dogovorio se sa glavnom ~asnom sestrom da ga zadr`e. te odlu~e to isprobati s njim. po{to je mlad.pa je progovorio glavnoj ~asnoj sestri. obavio je nekoliko poslova. Kada je Masetto ostario. Nadstojnik se uvjerio da on vrlo dobro obavlja svoj posao. Nakon vi{e dana. uzeo je sjekiru i uputio se prema samostanu. Tamo ga je do~ekao mudri Masetto. Priznao joj je istinu o opaticama i molio je da ona to sredi. Ona se dogovorila sa drugim opaticam o tome kada }e ga koja imati. Ispri~ao joj je da ta bolest nije njemu uro|ena.” FABULA: U nekom je kraju postojao samostan.. pa i ona odlu~i to isprobati. Masetto nije mogao vi{e izdr`ati sve to. da se pravi da je nijem. Tako je Masetto morao zadovoljavati svih deset opatica. i ~uv{i ~ime se i kako Nuto. .. Odnese ga u dvor i zadr`i ga tamo par dana. ali kako su ga zadirkivale opatice i po{to nije bio zadovoljan pla}om. Nakon {to su to radile vi{e dana. Odr`avao je vrt. da je ono {to mu{karac mo`e pru`iti `eni mnogo ljep{e od najljep{ih zadovoljstava na svijetu. vratio se u rodni kraj Lamporecchio veoma bogat.MJESTO DOGA\ANJA: ”U ovom na{em kraju bio je. Kada je umro nadstojnik. pored njega su pri~ale dvije opatice kako su ~ule. Malo je razmislio i do{ao do zaklju~ka. jer ga ina~e mo`da ne bi htjeli uzeti da radi za njih. Dok se jednog dana pravio na livadi da drijema. Kad je do{ao tamo. [etaju}i se vrtom jednog dana glavna ~asna sestra primijeti Masetta napola gola. pa im se i one pridru`e.

. i nije mogao pono u`ivati s `enom. koji nije ~esto izlazio iz svoje ku}e. NOVELA ^ETVRTA LIKOVI: Puccio di Rinieri Isabetta (Pucciova `ena) Don Felice MJESTO DOGA\ANJA: ”Blizini San-Brankacija `ivio je jedan. Don Felice je rije{io problem tako {to je Pucciu izmislio na~in kako da postane svetac. Imao je mladu i vrlo lijepu `enu pod imenom Isabetta. . On i njegova `ena su se zavoljeli.” FABULA: Nedaleko crkve San-Brankacija `ivio je Puccio di Rinieri. Don Felice je u`ivao sa njegovom `enom u njegovoj sobi. Jednog je dana u taj kraj do{ao redovnik imenom Don Felice.. Puccio je bio vrlo pobo`an. Rekao mu je da mora svaki dan postiti i svake no}i moliti na terasi o~ena{e i zdravomarije. ali toj njihovoj ljubavi je bio prepreka Puccio. i ono {to mu~i njega i njegovu `enu. Bio je vrlo pobo`an. Odmah je otkrio `elje Puccia.TRE]I DAN. Puccio di Rinieri je to povjerovao i dok je molio na terasi.

imao je k}erku jedinicu imenom Ghismonda. ve} se zaljubila za Guiscarda koji je bio iz ni`eg stale`a. Me|utim ona nije voljela Capova..” FABULA: Salerinski knez Tancredi.^ETVRTI DAN. Volio ju je vi{e nego {to su drugi roditelji volili svoju djecu. za vojskovo|u Capova. Takav . Kada je ona ve} bila u godinama kada se druge djevojke udaju. knez od Salerna. on ipak odlu~i da je uda. NOVELA PRVA LIKOVI: Salernski knez Tancredi Vojskovo|a Capove Ghismonda (K}i kneza Tancreda) Guiscardo MJESTO DOGA\ANJA: “Tancredo.. bio je. i zato ju nije htio udati.

Po~eli su se tajno vi|ati. Kad je saop}io k}erki da je zarobio Guiscarda. da `eli da ih pokopaju zajedno da bude stalno s njim. i odtad su ga u najve}oj tajini dr`ali zarobljenog u jednoj prostoriji dvora. Kada je to vidio Tancredi. ona je rekla da treba oboje kazniti. pa kada su oboje oti{li. a kasnije je ulila u tu krv otrov i sve skupa popila.brak njen otac nebi nikad dopustio. Zaspao je na sakrivenom mjestu. dotr~ao je u njenu sobu. Jedan dan do{ao je u njenu sobu i zaspao. Kada je ona vidjela to srce. Zadnje rje~i koje je Ghismonda izgovorila bile su. neprimjetno se i{uljao iz sobe. ^im je to ~uo knez Tancredi. dugo je vrijeme plakala nad njim. Drugo je jutro knez Tancredi zagu{io Guiscarda. NOVELA [ESTA LIKOVI: Plemi} Negro da Ponte Cararo Andreuola (k}i plemi}a Negra) Gabriotto Slu{kinja . nije ni{ta rekao. u kojoj je ona le`ala sa srcem Guiscarda naslonjenim na njeno srce. Ona ga nije vidjela i po~ela se zabavljati sa Guiscardom. Drugo jutro naredio je svojim slugama da zarobe Guiscarda. [utio je i ~ekao. Izvadio mu srce i na tanjuru ga je poslao svojoj k}erki. Obi~avao ju je posje}ivati u sobi. Jednog je dana Tancredi tra`io k}erku. Dala je naslutiti Guiscardu da ga voli. ^ETVRTI DAN. To je njen otac kasnije i u~inio.

Andreuola se zaljubila u susjeda pod imenom Gabriotto. nije htio vjerovati. pa ju je poveo ku}i. i da iz njega iza|e ne{to crno. pa ju je poku{ao smiriti. Putem su ih uhitili ~uvari i odnijeli pred sud. Gabriotta su zakopali sa svim po~astima a kasnije su Andreuola i slu{kinja oti{le su u samostan i `ivjele jo{ dugo o~i{~ene od grijeha. Slu{kinja joj je pomogla pri tome da Gabriotto dozna o tome kako ga ona voli. Andreuola je sanjala da u`iva s njim..” gradu Breschi `ivio je FABULA: Plemi} Negro da Ponte Cararo imao je vi{e djece me|u kojima i k}erku Andreuolu. Malo kasnije umro je u njenim rukama. .. te da se oni vi|aju i u`ivaju skupa. otac se uvjerio da je nevina. Slu{kinja joj je pomagala odnijeti tijelo do njegove ku}e.MJESTO DOGA\ANJA: “U nekada jedan. koji je pripadao ni`em stale`u od njenog. Nakon {to je ispri~ala istinu. Kada mu je ona to ispri~ala. i da ga ona gubi.

a pred jutro su zaspali. Po{to je njen otac pazio na nju.PETI DAN. Kad su se probudili. Ricardo je rekao neka no} prespava na terasi. pa da }e on na}i na~in da do|e kod nje. Bila je najljep{a djevojka u tom kraju. Catarina je po~ela plakati. Nakon {to ih je vi{e puta posijetio Ricardo Manardi.. bio je problem kako da se sastanu.” FABULA: Mesar Lucio da Valbona imao je k}erku Catarinu. vidio ih je na terasi kako skupa le`e. Kad se njen otac pred jutro probudio. jer se . Ricardo je do{ao te no}i na terasu. NOVELA ^ETVRTA LIKOVI: Lucio da Valbona (mesar) \akomina (`ena mesara Lucia) Catarina (k}i mesara Lucia) Ricardo Manardi MJESTO DOGA\ANJA: “Nedavno je u Romaniji `ivio jedan. Pozvao je `enu da se i ona uvjeri u njihovu ljubav. priznao joj je svoju ljubav. pa da uz njihovo dopu{tenje namjerava spavati na terasi.. Cijelu no} bili su zajedno. Ona je rekla roditeljima da joj je u sobi vru}e spavati.

prastarom gradu Romanjie.. Iznenadila se je kad je dobila dopu{tenje za njihovo vjen~anje. Htio ju .bojala oca i njegove osvete. bilo. PETI DAN.” FABULA: Nesta|o degli Onesti. bogat i otmjen plemi} zaljubio se u djevojku plemi}ke obitelji Traversi. NOVELA OSMA LIKOVI: Nesta|o degli Onesti Paola Traversi MJESTO DOGA\ANJA: “U Raveni..

” FABULA: U ono vrijeme. Vratio se u Ravenu. NOVELA SEDMA LIKOVI: Madona Filipa Rinaldo de Puljezi Lazarina de Gvacaljotrija MJESTO DOGA\ANJA: “U gradu Pratu postojao je nekad. [ESTI DAN. gdje je ugledao scenu kako vitez tjera mladu djevojku. Vidjev{i takvu scenu. Uskoro su se nakon toga vjen~ali. Pomislio je kad bi Poala vidjela takvu scenu. pozvao je nju i svoju rodbinu na ru~ak. Kad su . Jednog je dana on poslan na molbu roditelja u Kjeso. u Pratu je postojao zakon koji je govorio da ako je mu` na|e u preljubu. Rinaldo de Puljezi je tako prona{ao u preljubu svoju `enu sa Lazarinom. da bi ga od straha mo`da zavoljela. `enu mo`e dati na sud i da ona mo`e biti obje{ena.. me|utim ona ga nije htjela. Priveo ju je pred sud da joj oni sude. Paola je pomislila da je njoj namjenjena.je osvojiti rasipaju}i svoje bogatstvo nad njom. i strahuju}i za sebe zavoli Nesta|a..

Kasno se vra~ao doma. dok je on radio. SEDMI DAN. On je na to pitanje odgovorio potvrdno. Po{to nisu imali novaca. ali da `eli upitati mu`a. on je svako jutro i{ao rano raditi ili tra`iti posao.je upitali da li priznaje preljub.. ona je potvrdno odgovorila. Tako . pa su izmjenili zakon tako. da bilo koja `ena koja zadovolji svog mu`a.” FABULA: Peronela se o`enila siromahom. Za to vrijeme.. mo`e zadovoljavati i druge mu{karce. za vrijeme dok nije potrebna svome mu`u. Sud je rekao da ona ima pravo. koji bi dolazio kod nje ~im bi joj mu` oti{ao na posao. Peronela se zabavljala s \anelom Striniarom. @ena je rekla sudu da ne vidi razloga zbog }ega bi doma stajala neiskori{tena. NOVELA DRUGA LIKOVI: Peronela Mu` Peronele \anelo Striniario MJESTO DOGA\ANJA: “Prije kratkog vremena se u Napulju. da li mu je ona uvijek udovoljavala `elje kada je on to htio.

DEVETI DAN. {to je Peronelin mu` i u~inio. Kada Peronela primjeti da se mu` ve} vratio sa posla. jer mu je on davao dvije forinte manje nego onaj drugi. Peronela i \anelo su se zabavljali. Kad je on zavr{io posao.je bilo vi{e dana. Peronela ka`e mu`u da ne}e imati {ta jesti ako se misli tako rano vra}ati s posla. Kada je to ~uo njen mu`. te oti|e kod bureta da zavr{i posao. NOVELA DRUGA LIKOVI: Izabeta Mladi} Glavna ~asna sestra Opatice Sve~enik . potjera svog kupca. \anelo je platio bure i odnio ga ku}i. Rekla mu je da je iona isto na{la kupca koji }e joj isto dati sedam srebrnih forinta te da je taj kupac u{ao u bure da pregleda da li je cijelo. On je doveo kupca za veliko bure koji }e mu dat pet srebrnih forinta. \anelo je rekao da je bure cijelo i da }e ga kupiti ako mu ga o~isti. re~e \anelu da se brzo sakrije u jedno veliko bure koje su imali u ku}i. sve dok se jednog jutra ne vrati ku}i. Dok je on ~istio to bure.

Tada se Izabeta vratila svom ljubavniku i nastavili su i dalje nesmetano se vi|ati.MJESTO DOGA\ANJA: “U Lombardiji se nalazio jedan po.” FABULA: Izabeta je bila opatica u samostanu. DESETI DAN. provalili su. Tada su i opatice primjetile {to se nalazi na glavi glavne ~asne sestre. Zaljubila u mladi}a koji je dolazio u taj samostan. Kada su to druge opatice vidjele. Strahuju}i da je ne na|u da spava sa sve}enikom.. te je ona bila prisiljena da dopusti svim opaticama da vode ljubav kad god `ele. Kada je kasnije Izabeta primjetila {to je na glavi glavne ~asne sestre.. kazala je neka si prvo sve`e maramu pa neka onda razgovara s njom. U `urbi to nije primjetila niti jedna opatica. NOVELA ^ETVRTA LIKOVI: Meser Gentile de Karizendi Nikola Ka~animik . Priznala mu je svoju ljubav. otr~ale su do sobe glavne ~asne sestre. brzo se obukla i u `urbi umjesto marame na glavu je stavila sve}enikove ga}e. Kad su do{li pred Izabetinu sobu. i zatekli Izabetu i mladi}a kako se zabavljaju. Izabetu su otjerale iz sobe da joj sude. pa su oni ~esto zabavljali.

Kasnije je \entile predao Nikoli svoju `enu i dijete.. Morala je po~ekati da se on vrati s puta. Kad je do{la on se udalji. Zaljubio se u jednu plemkinju Katalinu.” Bologni. Do{av{i tamo u|e u grobnicu i poljubi je vi{e puta. 3. da bi vidjela svoju rodbinu. Ona njemu nije uzvra}ala ljubav i nije ga voljela. to ona nije odgovarala. a drugi su gosti ispitivali Katalinu o tome ko je. Na to su se svi dogovorili a Nikola je izrekao u ime svih da je to pravedno. Kasnije su ga za to svi hvalili. uputio se u najve}oj tajnosti sa slugom do njenog groba. a kasnije odlu~i da joj mo`e dotaknuti grudi. Ona je na to pristala. a drugi bi ga izlje~io da ga taj drugi zadr`i za sebe. pa je odnese u svoju ku}u gdje mu je njegova majka pomogla da je ozdrave. Primjetio je da u njenim grudima ima jo{ malo `ivota. TEZA : O DEKAMERONU . U me| uvremenu je rodila sin~i}a. On je rekao da po{to svi misle da je ona mrtva da }e pozvati neke plemi}e na gozbu kod sebe te tako i njenog mu`a i da }e je pred svima njemu uru~iti kao poklon. Kada je \entile doznao da je ona umrla. napravi gozbu i pozove plemi}e na ru~ak. Tada Gentile naredi slugama da uvedu Katalinu {to i u~ine. divnom FABULA: U Bologni je `ivio mladi ~ovjek imenom \entile de Karizendi. Zapitao je da li bi bilo pravedno kada bi neki ~ovjek bacio svog bolesnog slugu na ulicu. Kada se \entile vratio s puta i vidje kako je ozdravila. Doktori nisu mogli na}i znakove `ivota.. pa su je zakopali. Kad je ona ozdravila zamolila je \entila da joj dopusti da se vrati svojoj rodbini. Ona oti|e na svoj posjed gdje se razbolila.Katalina MJESTO DOGA\ANJA: “U lombardijskom gradu.

). te pored svih grozota. Njegova najpoznatija zbirka pjesama – "Cvjetovi zla". ve} plod profinjene umjetni~ke analize i tihog izra`avanja genijalnosti koja `ivi u prostoru i vremenu. stolje}u bio preveden na francuski.Dekameron nije proizvod jednog bludnog i ustreptalog `ivota kakav je bio Boccacciov. I ponajbolji dokaz da mi nad glavom visi svoje vrstan baksuz je taj što se čak i moja majka (…) okreće protiv mene. Izgleda da je u to vrijeme bilo dosta vanbra~ne dijece. a pošto mu idealno dobro nije uvijek bilo pristupačno. te osije}a pravi trenutak." Baudelaire je svakako težio idealnom. već u naslovu sadržava cijelu bit Baudelairove poetike: izvuci ljepotu iz rugobe života i nesreće ljudskog postojanja. Nastav{i u najgorem vremenu tj. ~ak mo`da vi{e nego danas. poslužilo je i zlo. kao ni platili novcem. a drugi mladi}i hrabri i nepromi{ljeni. ono što mi se duguje. Dekameron je produkt pona{anja gra|ana tog vremena. Napravile su }ak i zakon koji im dopu{ta da se dru`e s drugim mu{karcima. Dekameron je ve} u 14. On tu svoju neobičnost tijekom vremena i sam počinje shvaćati. pa su mnoge pjesme bile cenzurirane zbog raznoraznih nemoralnosti. za vrijeme kuge. otkriti vječno u prolaznoj. (komentar iz dijela). @ene su bile varljive. otrcanoj svakodnevici. i kukavičluk (…) i svemu tome unatoč tvrdim da Pariz nikada nije bio pravedan prema meni – da mi nikada nisu uzvratili štovanjem. prevelike slobode pisanja i mnogih nepoćudnih stihova. zra~i sna`nom `ivotnom voljom i optimizmom. a onda i na engleski jezik. pa piše: (XII. "Štiocu" . Neki mu{karci su bili naivni i glupi.

često ju.). u sve mračnije ponore no pri tom se ne predaje i očajnički traži tračak svjetla i izlaz iz tih krugova agonije. Objavio lektire u 29. Oblik. Uz svjetski poznate pjesme "Albatros" i "Suglasja" najviše pozornosti plijeni pjesma "Neizlječivo". Baudelaire je danas vjerojatno shvaćeniji nego ikad prije i njegove nekad cenzurirane pjesme. često popušta pred slabostima grijeha i to ga snažno frustrira. "Uništenje" On kršcansku vjeru tumači na svoj način i kako priznaje nerijetko prema njoj osjeća otpor. Stoljeća koji je opakiji i pokvareniji i zato ljudi današnjice Baudelairovu "svjetsku bol grijeha" shvaćaju puno iskrenije i danas u njemu nalaze inspiraciju snažniju nego ikad prije. stoljeća danas se suprodstavlja moderni svijet 20. te on svoju žalost pretače na papir. str. prosinac 2004 20:44:00 | 0 komentara CRNI MAČAK . izruguje u trenutcima svoje duhovne slabosti i nastoji pobjeci od njenih stereotipa i granica. 29.Žestoka borba dobra i zla izražena je u većini njegovih pjesama i on sam. Uzaludnost njegovih pokušaja posljedica su ljudske pokvarenosti u modernom svijetu i njegovo mračno potonuće zaustavlja se u kristalnoj klopki leda koja je zapravo ekvivalent Danteovom zadnjem ledenom krugu pakla (čitaj. kroz razne pjesme. danas su nezaobilazne u školskim lektirama jer modernom Baudelairovom svijetu 19. Medutim sva njegova nastojanja da se spasi su sasječena u samom korijenu i sav njegov trud samo je prazno tapkanje u mjestu. Ona počinje s pjesnikovim videnjem stvaranja čovjeka i svijeta. koji zapravo simbolizira modernog kršćanina koji se nepažnjom ili pak zaveden žudnjom za nakaznim zatekao u golemom košmaru zemaljske stvarnosti.EDGAR ALLAN POE 1. Biće krenu iz modrine i pade u olovnosiv i blatan Stiks gdje nikad s Neba ne progleda oko" . Medutim Božja zamisao ovdje skreće sasvim (ne)očekivanim tokom i "Jedna Ideja. TEZA BILJEŠKA O PISCU: . Protagonist u idućim stihovima je pali andeo. On pada sve dublje. razapet izmedu poroka i duhovnog uzdizanja.

izgubio je u djetinstvu. U takvim se prilikama Poeu rodila misao da je poezijaritmocko stvaranje ljepote. 1827. U Europi. godine objavljuje prvu zbirku Tamerlane and Other Pcems. 1849). 1. U Poeovim djelima. itd. 1809 . kritike. povremeno zapada u teska depresivna stanja te trazi spasa u alkoholu i narkoticima. Uvijek vise gladan nego sit. originalnost i elementarna snaga Poevova stvaralackog duha priznate su ubrzo nakog njegove smrti. pjesme i pripovjetke. napetosti. . Roditelje. americki knjizevnik. sto je realizirao u lirskim ostvarenjima i pripovijestima. Po povratku u domovinu laca se knjizevno . koje je samo sebi svrhom. Edgar Allan (Boston. u kuci trgovca Johna Allana. drzi predavanja.POE. 19.publicistickog posla: pise recenzije. Poe je po izuzetnom intenzitetu svojih patnja bio kadar da od izbalaniziranih kantelina romanticke skole satka jedan novi carobni svijet snova i da mu poda stravicnu realnost tragedije. Osnovno obrazovanje stekao u koledzu u Londonu. nije se u SAD-u jos formirao ukus koji bi znao ocijeniti njegove vrednoste. medutim. koje su cesto gradene na efektima groze. pored razigranosti maste ima i hladne cerebralne proracunatosti. 10.Baltimore 7. U Poevo vrijeme. siromasne putujuce glumce. eseje. Odrastao je na Jugu.

Goticka se knjizevnost koristila interesom romanticara za srednji vijek. TEZA STIL PISCA: Mnoge teme i gotovo sav dekor Poeovih prica proizlaze iz konvencija koje su postajale u romanticnoj knjizevnosti njegova vremena. kostura. 3. Izgorila mu je kuca. kojeg jednog dana. . demona i vampira. sablasti i grobova. uzas i smrt i ludilo prevladavaju u svim kratkim pricama. Strah i jeza. Od tada se njegove nevolje gomilaju. starih kula i dvoraca.2. narocito u njenoj “ gotickoj “ struji. junak ove pripovjesti propada i fizicki i psihicki. podzemnih hodnika i tamnica. stravu natopljenu u uzas. folklorom i egzotickim ugodajima: otuda motivi rusevina. razdrazen grizodusjem hladnokrvno i okrutno objesi. U stanjima pijanstva. Djelo Crni macak sastavljeno je od niza kratkih prica za koje je sam Poe rekao da njegove price prikazuju “ smjesno dovedeno do grotesnog. crnog macka. a uza sve to jos ga podjaruje prisutnost nekoga jednookog crnog macka posve slicnoga njegovom ljubimcu koji ga neprestano prati kao ziva uspomena na pocinjeno zlodjelo. TEZA FABULA: Postajuci sve vise rob alkohola. duhovitost pretjeranu do burleske i posebnost preobrazenu neobicnost i mistiku ”. on zlostavlja i svoju zenu i svog mezimca.

povezuje ih bogata imaginacija njihova autora. Bilješka o piscu: PROUST. 1922. Vrijeme koje obara. .).Poeve su teme uglavnom potekle iz njegova osobna iskustva. neukrotiva sila koja nas podvrgava svome toku. tragatelja za izgubljenim vremenom. Objavio lektire u 29. France piše mu predgovor za knjigu Les Plaisir et Les Jours (1896). . tako je nastao njegov opsežni ciklus A la recherche du temps perdu. mijenja svijet oko nas. Zato je Poe jednom prilikom rekao: “ Ako se moja djela i temelje na strave. 9. Suradnik jeFigaroa.18. U tišini radi na svojemu opusu. Njegov autobiografski roman Jean Santeuil (1952) objavljen posmrtno. francuski književnik. iz njegovog nebicno nesretnog zivota i njegove bolecive prirode. tvrdim da strava potjece iz moje duse. da se izbriše granica između onoga što jest i onoga što je bilo inspiriraju Prousta. da odabrana razdoblja potraju. a imaju i jednog zajedničkog junaka: Vrijeme. ruši. prosinac 2004 20:44:00 | 0 komentara Combray MARCEL PROUST 1. 1871.10. Poteječe iz građanske sredine i već u mladosti pokazuje interes za mondeni život tzv. pa živi mnogo godina u izolaciji. Marcel (Pariz. da sam tu stravu crpio iz njenih zakonitih izvora i uvijek je vodio samo do njena zakonita ishoda “. Nastojanje da se vrijeme zadobije. i sva njegova ostala dijela pokazuju zajedničku atmosferu. visokoga društva. 7. pokretač časopisa Le Banquet (1892). Ta. vrijeme kao uzrok nestalnosti. vrijeme kao opsesija i bol zbog prolaznosti. Slabo zdravlje primorava ga da se povuče. 1913 objavljuje Du chote de chez Swann. A.

analitičar. za vrijeme.Proust fautovski tuguje za trenutkom što prolazi. rastanke i snove. Svojim djelom Proust je ostavio dubok trag ne samo u francuskoj već i u današnjoj europskoj književnosti. To je društvo sastavljeno od samih grupa pojedinaca. Proustov vječiti mladić. 2. igre. Najsavršenije osvijetljenje društva. najglupiji i načistiji predstavnik europskog plemstva i . fiksira sunčane predjele jednoga djetinstva. Društvo: Riječ društvo nekako čudno zvuči kad se govori o svijetu koji nam je Proust naslikao. za minucioznost. koji se kreću u uskom krugu svojih osobnih interesa. alter ego samog pisca. il decuvre. 1969. Razgovor vode tri protagonista U traganju za izgubljenim vremenom: Swann. Snagom imaginacije. Zagreb. Hrvatski leksikografski zavod. a s drugim dolaze u dodir samo onda kada su im ti drugi osobno potrebni. najprofinjeniji predstavnik kulture svoga doba. susrete. za analizu najtananijih osjećanja obogatio je suvremenu francusku literaturu. Proust je obogatio svoju spiritualnu realnost. pokazao primjerom da umjetnik ne izmišlja nego otkriva: L’ artite n’ invente pas. tvorac izvanrednih metafora u čijem se traženju osjeća tipično francuska vibracija. a neki njegovi opisi pejzaža postaju duhovni zavičaj mnogih miljuna čitalaca. lirik građanskoga komfora. artist. visokog društva daje nam Proust na posljednjih dvadesetak stranica Vojvotkinje de Guermantes. Podaci iz: Enciklopedija leksikografskog zavoda. On je kreator mitološkog djetinstva. mnoga lica u prolazu. Proustov osjećaj za stil. sjedeljke. vojvoda de Guermantes. najsebičniji. pariške salone.

jer Proust je svoja lica transponirao prema licima društva u kojem je živio. jedinstven primjerak stila. šarma. njegova se karakteristika nalazi u samoj mehanici ljudskog zbivanja. u unutrašnjosti mehanizma sakrivenog ispod površine bića i stvari. vojvotkinjama i groficama iz njegove najbliže okoline. uljepšavanje i gotovo . jednog normadijskog dvorca i jednog luksuznog ljetovališta na normandijskoj obali. koji ne obuhvaća ništa drugo osim svoje bogate četvrti u Parizu. Ono ne proučava vanjsku radnju već unutarnje činjenice. Društvo romana U traganju za izgubljenim vremenom kreče se u zatvorenom krugu. Proustovo djelo isto tako nije ni tendeciozno ni moralno.vojvotkinja Oriane. Ni jedno od njih ne pokazuje neki napredak ili neki razvoj. ne smijemo zaključiti da kod njega nema dinamike. A za stvaranje njezina lika Proust se poslužio princezama. ako kod Prousta nema vanjske radnje. ni jedno od njih ne vrši nikakve vanjske radnje tako da na kraju osjećamo potpunu dekadenciju Proustova društva. 3. To je društvo koje se raspada bez obzira na bilo koji ljudski moral. površnosti i nehumanosti istoga društva. jer njegovo djelo daje dojam veoma bogatog vrenja. nastojao sam odbaciti sve ono što diktira čisti razum. njihova budućnost ne ovisi o njihovu htijenju već o stjecaju okolnosti. Članovi tog društva lišeni su svake aktivne volje i zato nesposobni da vrše bilo koju radnju koja bi ih vodila do nekog cilja izvan njih samih. Ta lica ništa neće i zato ništa ne rade. finese. što bi ujedno značilo da nema života. No. Slikar prostora i vremena: U jednom pismu Proust kaže: “Što se tiče stila. svu retoriku.

on je i slikar vremena. osjećati se suvremenikom stoljeća i tako izbjeći smrt koja nije drugo nego fenomen memorije. da bih izrazio svoje duboke i autentične impresije i poštovao prirodni tok moje misli”. Posjedovati vrijeme znači posjedovati prošlost. ne živjeti ni u jednom potpuno. On je u potpunosti raspolagao svojim vremenom i služio se njime samo za vlastita istraživanja. Proust se služi bojama kao impresionistički slikar. . Prošlost je služila kao muzej uzoraka koji su piscu stajali na raspolaganju. znači živjeti u istio vrijeme u jednom. Proust nastoji posjedovati vrijeme u čistom stanju. Kod Prousta. osim što je slikar prostora. i prema tome. sadašnjost i budućnost. Proust. No tada su te usporedbe bile većinom paralele bez osjetnih dodirnih točaka. Ali Proust nije prvi uveo te skokove u prošlost da bi dao slici više reljefa. jer nam otkriva proces postajanja sadašnjosti. prošlost je isto tako živa kao i sadašnjost. te na taj način pruža uvjete za postanak čistih impresija. On nije poznavao sata. naprotiv.sve homotične i tražene slike. To je isto kao izbjeći sva tri i naći se izvan njih. stvarajući najprije ambijent koji obavija osjetila određenim svjetlom i tonom. drugom i trećem. jedan od bitno proustovskih postupka. njegov se život odvijao izvan praktičkog vremena koje su ljudi ustanovili da organiziraju rad koji od njih zahtijeva socijalni život. tj izvan vremena. Posjedovati sve to. Taj susret prošlosti i sadašnjosti jedna je od karakteristika njegova slikanja izvan svijeta. znači pustiti vrijeme da pobjegne. Umrijeti znači ne imati više uspomena. Prošla se stoljeća pomiču i približavaju nama stvarajući sadašnjost. s tom razlikom da je u isto vrijeme poetičnija i slikovitija.

predstavljala je za njega princip mladosti: “(Mladost) je stanje prije potpunog ukrućenja i zato u društvu . naš vlastiti izraz. Te stranice poznate su zbog karakternih crta koje pojedinim licima daju njihovi monokli. Dinamične slike Unutrašnjo neprekidno gibanje oživljuje dekor i prirodu: predmeti. sobe. a monokl mondenog romansijera izražava njegov jedini organ psihološkog prodiranja i nemilosrdne unutarnje analize. koju su ljudi ukrasili brodovima. Beskrajana i nemirna površina. Tako odjeća prestaje biti samo tkanina i suvišni ukras i postaje sasvim sastavni dio nas samih. More. autorov stvaralački duh ulijeva život u neživi svijet u kojem stvari postaju individualne i ponašaju se ka živa bića. gradovi. drveće i pejzaži žive. ta nepregledna snaga. kao što živa lica. i 159. to vječno gibanje. staklo monokla generala de Fraubervilla pretvara u jednu monstruoznu ranu. Taj odejevni individualizam izražava naša različita duševna stanja. našlo je u Proustu svog velikog pjesnika. drveću i moru. Tako se npr. crte našeg karaktera kao i karakter epohe u kojoj živimo. U slikama prirode Marcel Proust najviše pažnje posvečuje cvijeću. stranici ovog romana. dok markizu de Forstelleu monokl daje melankoličnu osječajnost u kojoj žene otkrivaju velike mogučnosti ljubavnih patnji. ta vječna promjena. cvijeće. Proustove dinamične slike i njegovo opisivanje predmeta vidimo na 158.4.

ludo je zaljubljena u don Rodriga. koje vidimo kad smo na moru”.infantkinjina odgojiteljica ELVIRA.Himenina odgojiteljica PAZ.kci grofa Gormaza.kastiljska infantkinja.Kralj ga hvali te ga stavlja pod svoje okrilje. prosinac 2004 20:43:00 | 0 komentara Cid .Himeni se odmah ponudi don Sancho kao covjek koji ce stati pred Rodriga da obrani njenu cast i Himena prihvaca don Sanchovu ponudu.zaljubljen u Himenu DON ARIJA.Rijec Cid na Maurskom .On sa svojom vojskom unistava Maure i slavno se vraca na dvor.Don Diego salje Rodriga u boj protiv Maura da bi ga bar na kratko udaljio s dvora.Himena i dalje uporna u svojoj zelji da osveti oca iziskuje od kralja da pusti Rodriga u dvoboj.Himenin otac DON RODRIGO.Himenin dragi DON SANCHO.don Rodrigov otac DON GOMEZ.don Gomezova kci LEONORA.Posto je star don Diego se ne moze odbraniti te poziva u pomoc svoga sina Rodriga.Kralj na kraju kaze da je sramota s Himenina imena sprana te da se ona Rodrigo mogu vjencati.Himeni kazu da je Rodrigo mrtav te ona padne u nesvijest i time dokaze da je zaljubljena u Rodriga.kastilski plemic DON ALONSO.Rodrigo je postavljen za vodju u tom boju.koji je zaljubljen u Himenu. U njega je zaljubljena i dona Uraka.Mladici se susreucu u dvoristu dvora i Rodrigo pobijedi don Sancha.Pierre Corneille Sadrzaj: Himena.a ona ce pobjedniku biti zena. ali mu je cast vaznija i od ljubavi i zbog casti i uvrede nanesene ocu ubija grofa Gormaza.grof Gormaz.Nakon toga Himena kod kastilskog kralja Fernanda trazi kaznu za Rodriga iako je zaljubljena u njega. Kralj je primoran prihvatiti te daje Himeni pravo da izabere covjeka koji ce braniti njenu cast.prvi kastilski kralj DONA URAKA.infantkinjin Radnja drame Cid odvija se u Sevilji. Kraj Likovi u drami su:DON FERNANDO.Rodrigo je zaljubljen u Himenu.Naslov originala je Le Cid.Don Diego i grof se posvadjaju.sina don Diega.mladih djevojaka osjećamo ono isto koje osjećamo pred oblicima.kastilska infantkinja DON DIEGO. Objavio lektire u 29. te grof don Diega udari. koji se pred nama bez prestanka mijenjaju. koji se poigravaju s nestalnim oprečnostima i što nas podječa na neprekidno ponovno stvaranje primarnih elemenata prorode.Drama ima 5 cinova.kastilski plemic HIMENA.

1788.Djela su mu:Melita.Cid.GEORGE GORDON BYRON 1.kao odvjetnicki sin ucio pravo i zivio od odvjetnicke sluzbe u Rouenu. protjeran iz Italije odlazi u Grcku.Polijekt. . Potomak Normana. sin “ mahnitog Jacka “ i ekscentricne majke.prema Corneilleu znaci gospodar. Byron je bio u prilicnoj mjeri nasljedno opterecen. 19. Glavna su mu djela: Putovanje Childa Harolda.Pompejeva smrt. Byron jedan je od najistaknutijih engleskih knjizevnika. Don Juan.volja i razum odredjuju postupak likova. napusta zauvijek Englesku. Nakon razvoda. Putuje cijelom Europom i Bliskim istokom. engleski knjizevnik.Odgojen kod isusovaca. gdje moralno i materijalno pomaze njezin oslobodilacki pokret i umire u taboru ustanika. 1. koa lord. The two .).Od djela najvaznije mu je Cid (1636).Missolonghi.kardinal Richelieu izdvojio je njega i jos cetvoricu dramaticara s nakanom da ih materijalno i moralno podupre u stvaralackim nastojanjima.Nakon prvih kazalisnih uspjeha.u kojem slavi domoljublje i primjenjuje Decartesovu filozofiju: duznost. The Giaour. Objavio lektire u 29. prosinac 2004 20:43:00 | 0 komentara PUTOVANJE CHILDA HARALDA .Udovica. TEZA BILJEŠKA O PISCU: BYRON.godine gdje ce I umrijeti docekavsi starost. sudjelovao u radu Gornjeg doma istakao se govornickom vjestinom. Neukrotiv je buntovnik: uplece se u zavjeru talijanskih karbonara.Cinna. George Gordon (22. 4. Neko je vrijeme.. indiniran klevetickom hajkom. O piscu: Pierre Corneille rodjen je u Rouenu 1606. Time njegov stavralacki kazalisni rad biva jos djelotvornijim. Njegova primamljiva vanstina i zanimljiva licnost ucinila ga je ljubimcem zena. 1824. zaboravljen i jadan. Grcka.Francuski dramski pisac.

Cain. suvisnosti. titanizmom. Uzore za svoje junake Byron je trazio u svom vlastitom zivotu. Byron je u poeziju uveo nekoliko glavnih motiva revolucionarnog romantizma: idealizira primitivne domoroce. usamljenosti. junaci su mu strastveni borci i razocarani individualisti koji mrze suvremeno drustvo.Foscari. Byronovi junaci osjecaju potpun nesklad izmedu sebe i svojih moralnih nacela. Byronovim djelima dominira slobodarska misao i protest protiv zla u zivotu. Svojim buntovnim stavom. 2. Njegovi junaci su individualisti s burnim unutarnjim zivotom koji u sebi nosi crte demonskog. tako da se njegov zivot doima kao zivot najizrazitijeg romanticnog junaka. TEZA STIL PISCA: U Byronovim djelima romanticki zivotni nazor predstavlja se u svom definitivnom obliku. itd.. drustvenim konvencijama i upravo to osjecanje nesklada i raskola uzrok je radanja osjecaja promasenosti. Heaven and Earth.. stoljeca. Osobito je poznata i poemaThe prisoner of Chillon. satirckim duhom i melankonijom Byron je izvrsio snazan utjecaj na ostale romanticare te pored Shakespearea najvise utjecao na knjizevnost XIX. .

on ne zali za nicim. Njegova jedina utjeha je borba s prirodom. ustvari on zali sto ne zali za nicim.Zasicen svime. samo zali sto je postao bezosjecan.. Odlomak iz Putovanja Childa Haralda . covjeka koga je sredina odbacila i nije mu namjenila neku drustvenu ulogu. Dok mornar zali za domovinom. s olujama i valovima. zenom i djecom koji ostaju sada sami. TEZA ANALIZA DIJELA: Byron u svom velikom i znacajnom djelu Putovanje Childa Haralda opisuje covjeka koji nije nasao svoje mjesto pod suncem. izgubljivsi san o sreci On je prestao da se s drugima vida U ocima su mu katkad sjale suze Al´ ponosni Childe im nije davao slobodu Oduzet tugom on je lutao usamlen I odlucio da svoj rodni kraj Napusti krecuci na dalek put . Njega odbacuju oni koji su mu bili najmiliji i zbog toga primoran je otici iz domovine koju je toliko volio. bez zelja i nekog odredenog cilja..3.

Vidimo da je to covjek koji prezire drustvo. gledajuci prezirnu janilu.Zbogom! Zbogom! . Tudim mislenjima nije vjerovao. napustivsi svijet.. a galebi grakcu k tom..Pokoren samo svojim teznjama Nije se mogao umiriti sa vladajucim zlom Pun ponosa. covjek koji se nije mogao umiriti s vladajucim zlomom. ..Rodni zali Vec s´ otimljim oku mom vjetar huce. 4. Da moze. I shvatio je. koji je izgubio san o sreci. Ono sunce gdje zapada. TEZA POZDRAV DOMOVINI: .. ovaj svijet. ricu vali.. Domovino .laku noc!. covjek koji je zasicen svime. Upravo iz ovih stihova vidimo kakav je bio Child.. zivjeti u sebi samemu. Tamo je i nama poc! Teb´ I njemu zbogom sada.

-1958. Književni ugled ponajviše je stekao romanom Mirisi. Tu je kraj njegova zivota u domovini. doslovnoga i alegorijskoga. pocetak potrage za novom. ) naslovom i sadržajno asocira na onodobnu egzistencijalnu književnost u Hrvata. Rođen je u Splitu. prosinac 2004 20:42:00 | 0 komentara Mirisi. zlato i tamjan (1968. gotovo ritualan način čisti se od naivne vjere i ideologijske zatucanosti. odlazi studirati na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. ). O romanu Mirisi. bespomoćna. Novakov moralistički roman pisan je tonom razorne ironije i sarkazma. pokušala srušiti tradiciju i povijest i zatim doživjela bolno otrežnjenje i deziluziju. U središtu je radnje intelektualac. gradi se na stalnom miješanju sakralnoga i profanoga. U glavnom liku sabijeno je iskustvo cijele generacije koja je prihvatila utopijski projekt. zlato i tamjan Roman Mirisi. Urednik je u izdavačkim poduzećima. koja zarobljuje pojedinca. ). od bezbožništva i dogmatizma. No pravi "junak" djela je zapravo Ideologija. Kratki roman (ili odulja pripovijest) Tvrdi grad (1961. tiskao je svoju prvu knjigu pjesama Glasnice u oluji. Slobodan Novak (o romanu): Čovjek se zatekao kraj osobe koja je pala u krevet. Ugrožena osoba umire nadugačko. Pučku školu završava u Rabu. U ono vrijeme bila je to česta tema u hrvatskoj književnosti. Složena simbolika romana. zlato i tamjan jedno je od najboljih proznih djela suvremene hrvatske književnosti.Slobodan Novak Bilješke o piscu: Suvremeni je hrvatski pripovjedač. Godine 1950. vlada njime i određuje njegovu egzistenciju. a završio u Sušaku. Čovjeka u izokrenutoj stvarnosti ironizira roman Izvanbrodski dnevnik (1977. U klasičnu gimnaziju išao je u Splitu. nepokretna. Među pokretačima je Krugova. 1955. ). koji ispašta grijehe i zablude prošlosti i na simboličan.Ovaj dio govori nam kako Childe ostavlja svoju domovinu. i to oduljom pripovijetkom (ili kraćim romanom) Izgubljeni zavučaj. Nakon demobilizacije iz partizana 1945. dramatičar i pjesnik. a osnovni osjećaj u znaku je sartreovske metafore mučnine i gađenja prema svijetu. nezamagljenom i autenticnom istinom. sama i nezbrinuta. zlato i tamjan . Nastavlja kao prozni pisac. a ujedno pocetak lutalackog zivota. na koju upućuje i referenca u naslovu. umjesto da se . a nakon toga je uglavnom u Zagrebu. On joj je priskočio u pomoć. Objavio lektire u 29. rezignirani humanist. Dvije-tri godine živjet će u Splitu (1955.

je izašao van .do njih je došao Doktor koji dolazi svakih 18 dana i čudi se kako Madona ima puno godina.odlazi po vode kod susjede Erminije .otišao je do nje i donio joj č.e i godine .je ustao i izašao na terasu prema moru. a pripovjedač.Erminija je ostala na večeri sa Dragom i pripovjedač. a iz druge sobe kreči Madona . Čovjek stražari kraj nje jer mu ništa drugo ne preostaje.tada je zavikala Madona i prekinula ga u njegovom snu . Kćeri i Sinu o tome kako se i zašto brinu za Madonu .ela derati i vikati kako su joj sve uzeli pa sad hoć.Erminija je krenula s njim natrag jer ju je Draga zvala da je vidi .Madona je rekla da ima sto godina.Erminija mu putem priča da zna da ć. a zatim je otišao kuć.drugo jutro došla je Erminija .on joj nije vjerovao i ona je rekla da o tome ništa neć.uputio se uskim ulicama do svoga starog prijatelja s kojim je običavao kartati .aj koji je skuhao .se sjetio kako su prošlog ljeta Šveđanke dolazile u njegovu sobu .sada.poslije je Erminija otišla.brzo čisti.njegovo tijelo je tražilo svoje jer je žena bila stalno umorna i bila je Madonin rob .e prič.u ponoćje brod otplovio i otplovila je Draga .mora ostati sa Madonom .Draga (pripovjedač.razmišljao je kako za iduće dane treba napraviti opsežan plan .kad je došla u kuću Erminija se ponovo upoznavala s Madonom koja je zaboravljiva .e njegova Draga morati objašnjavati sve svojoj majci. a on je rekao da je sve u redu .još je rekao da mu žena putuje na 18 dana i da će biti sam s Madonom. a Erminija se nije složila s tim i Madona se poč.ati Dragoj da ne ostane kod kuće .njegova žena se raspitivala za Madonu. Draga je dala Madoni več.pripovjedač.prijatelj je imao posla.pripovjedač. a pripovjedač. crtao je parcele za katastarske izvode . Je li normalnije otići i napustiti je ili ostati i žrtvovati se? Fabula: . će on morati brinuti o Madoni .pripovjedač.Draga će putovati na kopno. a dobro vidi i čuje . 18 dana.eva žena) njeguje Madonu .Madona je pitala za Dragu i rekla da se treba sakriti kad se vrati i iznenaditi i prevariti .Draga ga šalje po vode jer se želi okupati . a Madona je zahrkala škljocajući kao plinomjer .sjedi u sobi.razmišljao je i o tome kako ć.e Madona umrijeti dok on bude sam .em .eru i otišla se kupati.i .pripovjedač. kako je isprva izgledalo.

u ona nije znala zašto ga je zvala. -40. pripovjedač. lijenost znao je da ć.e mu biti teško s njom zato što je to rekao pripovjedač. ali mu je kad je izlazio iz sobe rekla da pozdravi Lucića Erminija je švrljala u vrtu i išla za pijetlom kojeg je donio Tunina pripovjedač. -71. ali je bio mršav i zato su svi krivili komunizam pripovjedač.je rekao Erminiji da ode do Madone. ali otvorenih očiju dao joj je novac da kupi hranu u gradu tada se javila Madona i tražila Dragu pripovjedač.ju je nazvao malom djevicom pripovjedač. ali je rekao i da je ona spavala dok je Draga odlazila u tome je pogriješio jer ona ne priznaje da ikad spava .se prisjetio nekadašnjeg Badnjaka vidio je da Tunina još uvijek nosi istu odjeć.otišao tamo i pričao joj o Hanibalu Lucić. -65.i" do več.e skuhati čaj i da Madona spava . ali su ipak zajedno prič.i Tunina su se napili zvala ga je Madona i Tununa ga je na to upozorio.se žali kako mu je teško i kako bi volio da ima slobodnog vremena da može čitati i šetati po parku Erminija ga ne može zamijeniti jer je uprskala stvar i prestrašila Madonu jedini odmor za pripovjedač. pripovjedač. a Madoni je rekao da je umro Dragin otac i da je zato Draga otišla samo da Madona više ne bi pitala za Dragu rekao joj je to. ) pripovjedač.(Dragi) je invalid otišao je do Madone iako ga ona nije pozvala i dao joj da popije č.ere tri dana se Madona na njega ljutila na badnjak je došao stari Tunina u posjet Madona ga se nije sjećala.- rekla je pripovjedač.je poslije toga izašao van u šetnju ispovijedio se moru (70.u kao i prijašnjih Badnjaka ostavili su Madonu i pripovjedačje još neko vrijeme pričao s Tuninom u kuhinji došla je jedna djevojčica i donijela č. pa je pripovjedač.a je kad Madona sama sa sobom razgovara (38. grijeh. ) kad se vratio rekao je Madoni da je bio u općini .za nju je to zlo.u da ć.ali donio je Tunina pijetla.isto rublje iz samostana.(Dragi) je pazio na Madonu otkrio je da su se poboljšali odnosi između njega i Madone i razmišljao je o tome (63.ela derati i gušiti se samo da bi dobila limunade rekao joj je da će za večeru imati blitvu i ona je tiho pjevušila "od straže jutarnje sve do noć. str.i Madona našli u Madoninoj sobi i pjevali su jednu staru brojalicu pripovjedač.ašu hladne kamilice Madona se poslije toga poč. ) zajedno su se sve troje: Erminija.

e se i sve joj reći (81. ali na kraju je otišao pošto se godina bliži kraju.radi i dolazi poštar i donosi č.a i slatkiša iz samostana Madona i pripovjedačsu tako sjedili i gostili se retrospektivno se vraća u prošlost pripovjedač.estitku donio je pismo od Drage iz Zagreba i penziju poštar je brzo otišao jer je Madona zvala i pripovjedačje morao otić. on je želio da ona dođe . a pravi anđeli su umirali povratak u sadašnjost .a kako je išao na opć-inu rodila se zla misao u glavi pripovjedača: o tome kako će jednog dana reći Madoni da opet ima sve posjede i da je opet bogata i veselje će je ubiti smislio je kako će to učiniti .doć.epio nos otvorio je prozor u njenoj sobi i odč. -83. pripovjedačje izvršio dužnosti i obveze prema susjedima i prijateljima sredio je da samostanke opatice opet šalju malu djevicu k njima. anđela koji je išao na pričest to je Icita došla priopćiti Stricu Stric je rekao da će pripovjedač. njegovi prijatelji da im č. nekog u romanu Teta i Štramacera su rekle da dijete.i Madona je opet tražila da joj pripovjedačisprič. -120.kad je uoč.- došli su im u posjetu gospodin i gospođa. -119.a kao dječaka.pripovjedač. ) vidio je da se Madona raspada i po Erminiji je pozvao Doktora Doktor mu je rekao da treba svaki da prati Madonu Doktor je želio vidjeti tavan i zanimalo ga je staro bakreno posuđe Doktor nije želio brzo otići jer je našao zanimljivih stvari.itati jedan roman i nesvjesno rekao da će ga ubiti. ) to popodne donijela je opet mala djevica voć. možda neće preživjeti i toga su se bojale.eo č.i Sveta tri kralja Strič.napit ć.eva sestra Icita došla Stricu Madona prič. anđeo. tko više vrijedi (120. umro Madona nije umirala većje plakala tada je Erminija otišla jer ju je pripovjedač.i sutradan spreman Icita je otišla.a se saznaje u povratku u prošlost) drugo jutro odveo ga je Stric u crkvu prošao je cijelu ceremoniju i ostao je živ.zanimljiv opis) razmišljanje o bolesnim i zdravim ljudima (119.poslao kuć. ) podjela ljudi.i k njoj jer joj se zač.estitaju Božićbrzo su otišli i Madoni je postalo lošije jer joj je Erminija rekla da je papa Pio 11. a Stric je poč. .epio joj nosi (118.a kako se sjeća pripovjedač. a i Stric se toga bojao samo to nije pokazivao (povezanost Madone i pripovjedač.se pitao kako je nakon svih tih blagdana opet tu gdje je drugi dan pripovjedač.

ali je pripovejdač.ao s Madonom mala djevica je konač.ula da netko lupa na tavanu. u nekom stanju nirvane tek kad joj je rekao da će bakreno i srebrno staro posuđe prodati. ali ona nije htjela nakon što je to pripovjedač.i i ugledao malu djevicu u njegovom vrtu pitao ju je zašto je došla. došla je Erminija i htjela ga zamijeniti da on može otić. bila je već.prič. a pripovjedač.žena prije nego što je otišla rekao joj je da bi prvo trebala biti malo žena.Nova godina drugi dan je rekao Madoni da su joj oni iz općine sve vratili.su odglumili pred Madonom da se strop srušio od starosti Doktor je htio kupiti starine na tavanu i pokušavao se dogovoriti s pripovjedačem.a za 6 dana taman kad je pomislio da bi mogao otići na kartanje kod prijatelja.e Madoni svaki dan prati leđa i masirati je zatim je pripovjedač.joj je rekao da je to samo štakor kad je propao strop pod Doktorom. ali je uvidio da je već.ih je zvao "Olga i Lina" . a onda neka se zaredi Doktor je došao po bakreno posuđe i srebrno sveto posuđe Madona je č.emu su se dogovarali isprič.je tada otišao do Taribe. ona je živnula pripovjedač.- došla je Erminija i pripovjedačju je htio zaklati nožem zbog izdaje .po Zolinom romanu kad se vratio kući.rekao da ć. rekao je to samo da bi mu prošao dan Madona je taj dan bila mirna i zamišljena. ljubiti i htio je spavati s njom.misli da je Madona zapravo svjesna svega i da prikriva svoju amneziju (169-170) Madona se tada izderala da je sve što je rekao laž i da ne želi da joj odnose bakreno posuđe i tjera ga van pripovjedač. mislio je da će to Erminija učiniti.no došla prič. ali nije mogao otišao je po vode na Erminijin zdenac i Erminija se našla tamo znala je što je on radio i nazvala ga sramotnikom poslije je došao Doktor i pitao ga zašto je sve o č. otišao je izvan kuće otišao je kod prijatelja na kartanje (prijatelja Line i njegove žene Olge) pripovjedač. koji je imao krčmu tamo je susreo pijanca Franju Daska zvanog Decilitar i dao mu novaca da si kupi pić.i malo van on se nije dao tako lako jer je trebalo Madoni leđa oprati.učinio.ao je s njom i mislio je da je derište. Doktor i pripovjedač.ao Erminiji . ali ona nije htjela reći otkrio je da se zove Lucija i počeo ju je dirati.e razmisliti Draga se vrać. kako mu se činilo dok je bio pod utjecajem rakije.e vratio se kuć.zbog toga što ga je pred Doktorom prikazala kao ubojicu Erminija je rekla da je ne ubije je ć.

se branio govoreći da on nema što skrivati i rekao je da je najbolje da sve zaborave. ) Vrijeme radnje: 1965.i po cijev za kanalizaciju Draga je putem zaplakala i pripovjedačje znao da mu nije sve rekla što je radila u Zagrebu pripovjedač. došao ime je blagoslivljati kuć. svi su se okupili u Madoninoj sobi i ona je rekla da izgledaju kao dva anđela (234.enik je uzeo tamjan i posuo po žeravici u kadionici na pragu vrata napisao je "19G + M + B66" kad je sveć.a žena Draga je.i dan je došla Draga i pitala ga kako je Madona rekao joj je da je ostala sama kod kuće i da zna da je izašao Draga je na te riječ.sa svojom ženom (trećom ženom.pokloni koje donose tri kralja: Gašpar.i Madona ju nije prepoznala te ju je ponovno upoznala i dobro prihvatila misleći da je prpovjedačeva treć.io je Madoni priznati da je sve što je rekao bila šala.i jer nisu imali novaca za dovoz proveo je noć.- pripovjedač.u sveć. pričala pripovjedaču o svom boravku u Zagrebu i kako se sve promijenilo tada je došla i Erminija i divila se Draginom donjem rublju Draga i Dragi morali su otić. Melkior i Baltazar . -1966. ) uzeli su cijev od 100 metara i ponijeli je kuć. svećenik. da on opet zatvori vrata i sam se brine za Madonu Doktor misli da će ga pripovjedačucjenjivati. a ona mu je odbrusila da ne trpi uvredu od njegovih šala i da mu svaki put ne vjeruje sljedeća dva dana oč.e postati besmislen (220. Mjesto radnje: na otoku u sjevernom Jadranu Mirisi. pošto se naspavala.icu i nešto je buncala ujutro su se probudili.i požurila kuć. zlato i tamjan .je rekao Dragoj da dok Madona živi i njihov život ima smisla.ekivao je Dragu i odlazio k moru u vrijeme dolaska broda treć. Draga je vidjela rupu na stropu u Madoninoj sobi.enik otišao. ali neće za tri dana dolazi Draga odluč. a kad ona umre njihov život ć. a pripovjedačje rekao da je išao čistiti prašinu na stropu i da je to tako palo don Vikica. kako bi Madona rekla) Madona je imala vruć.

Dragi (pripovjedač). od bezbožništva i dogmatizma. . svjesna svega što se u meni odigrava. Doktor. Jer ona je nešto što pred svojom prošlošću smijem prezirati.krčmar i drugi Karakterizacija glavnog lika Pripovjedač (Dragi) je profesor.stari prijatelj. Možda mi zato tako ništa ne uspijeva! Možda sam zato tako smiješan. kao tromu životinjicu. gotovo ritualan način čisti se od naivne vjere i ideologijske zatucanosti. to se ona čini nedužnijom i potrebnijom moje pomoći i utjehe. i što joj je vještija mimikrija.susjeda. Citat: "I je li to moguće da je Madona toliko pri svijesti? Zar ono jednostanično biće tamo oduvijek tako rasuđuje. poštar.Likovi: Madona Markantunova. -170. " (169. On je "intelektualac. i počet ću možda Madonu kao voljeti. Tariba . pokretnošću. sebe. kritična. pa ne uvažavam njen razum. (to govori svojoj Dragoj kada idu po cijev za kanalizaciju) Citat: "Mi smo bili svoji veliki preci. a ja se samo zavaravam ponesen svojom prividnom superiornošću. U jednom trenutku misli da je Madona svjesna svega i da prikriva amneziju. a kad umre nestat će i taj smisao. Tunina . ima 45 godina kao i Draga. Lino i Olga prijatelji. meni će biti lakše podnositi ovo progonstvo. svjesna svega. Opire se potiho i kao slučajno. Hoće li ona tako ubuduće ostati prisutna. nego je ismijavam kao nerazumno dijete. Draga. rezignirani humanist. ) Život za pripovjedača ima smisla dok Madona živi. Jer se ona bori zamaskirana amnezijom. Glavni junak razmišlja o mnogim stvarima. sad smo svoje degenerirano potomstvo! Otkako si i ti uvidjela da nisi moj trabant. pokušala srušiti tradiciju i povijest i zatim doživjela bolno otrežnjenje i deziluziju". snagom. Proučava me i opire se. koji ispašta grijehe i zablude prošlosti i na simboličan. U glavnom liku sabijeno je iskustvo cijele generacije koja je prihvatila utopijski projekt. neuračinljivošću i odsutnošću. Erminija . onoga što hoću s njom.

da smo u nešto uložili svoju mladost. Kroz moje postupke potvrđuju se njezine želje. ) Pripovjedač je taj o kome ovisi Madona i njen život. vidim. Uspravljam njene izvrnute misli i tako oživljujem i osmišljavam. idejnih. ). da se njome bavim! Neka vegetira ta prošlost kad je tako bezopasna i bijedna nspram zala što smo ih sami stvorili. "pravljen". postaje sve očitije da je to zapravo bolna ispovijed jedne velike krize i grcaj jedne duboke tuge. predodžbeno-čilna struktura fabule služi kao okvir iliti kostur čitavom nizu upečatljivih filozofijsko-spoznajnih eskapada. što smijem mrziti. postojat ću samo dok me bude htjela piti. . mogao ukazati kao artificijelan. od ove ću se gljive rastočen rasuti. . On neprestano kruži oko "okrivljenoga" i njegova čina. naprotiv. Onda što?! Ona neka živi madona. jer u odgovaranju je prava bit ove čudesne.što smijem osuđivati i odbaciti. taj fitoparazit saplest će moje žilje i krv moju svojim neraskidivim izdancima. ) Novakov bi se roman. društvenih i moralnih problema. Citat: "Da nije sasvim tako. naši pothvati u vjeri i u žrtvi i u radu. a ipak postavlja pitanja. montiran. što je trebalo zbrisati. Podređena Novakovoj snažnoj potrebi izričitog formuliranja stavova. ) Glavni lik je ujedno "snimatelj" Da se služio filmskim jezikom. Jer. taj nesumnjivo kapitalni rad u opusu Slobodana Novaka. Ja sam domodar jednome nametniku. zar ne? Neka traje. . Novak nam ne bi ni jedanput pokazao lice glavnog junaka. čujem je. I možda sam. iako je pomalo i naše djelo. zar ona inače postoji. ali će taj infuzorij. ona je vrlo dobar objekt da se u njemu utjelovi mnogo toga što je čovjeka trovalo. On je ujedno i taj kojeg Madona iskorištava što je pisac vrlo slikovito prikazao. osjećat ću samo bezbroj stvari kojima se protivim i kojima se odupire sva moja duša. ) Roman izričaja Roman Mirisi. Bit ću đubre. zlato i tamjan (1968. Zagreb. pogodna je da bi se oprvadali podvizi naše junačke mladosti. To je priča o osobi koja razmišlja nad . možemo odrediti kao roman izričaja. krpelj i mješinac usuti s vremenom u moju dušu svoje ljigave ličinke. (Ivo Frangeš. esejističkoj) obradi stanovitog broja aktualnih. ako ne kroz mene? Ja svakodnevno priznajem njeno postojanje: pokrećem je. da smo nešto srušili što je padom prijetilo. Povijest hrvatske književnosti. ubojite ironije. " (86. . a kad se pozornije čita. čak i naša nepromišljenost i bahatost i čak nehotimična zlodjela!" (220. površnu oku. I bit će istina. razorne. podesna je za prezir. ostvaruju njene riječi. i ja ću od te trakavice presušiti u svojim najboljim sokovima. (. hranim je. utoliko što u njemu autor inzistira na pojmovnoj (izričajnoj. upravo ja dokaz njezina postojanja. on već sve zna. ona je prava nakaza i bez nas. dotle ću osjećati neposredno da smo nešto učinili. 1987. Ona je zaista nakaza. Zato je moram voljeti. ja donekle znam. jer junak je ujedno i "snimatelj". Dok ona živi. Kad ona nestane.

1981. . Poslanice su sastavni dio Pavlova misionarenja. (Igor Mandić. 14. Pogovor. Novak je ovdje nadmoćnom zrelišću dao idejni zbir jedne epohe. Redosljed poslanica koji je utemeljen od davnine ne temelji se na vremenu postanka. zaustavljena u vremenu i prostoru. o svome životnom putu. zatočenik vlastite svijesti. Pripovjedač. ) Objavio lektire u 29. "zvala se prva poslanica Solunjanima". 6. 11. Slobodan Novak. ali i o društvu i vremenu kojemu je svjedokom. 12. 8. 10. 2. 5. Poslanica Rimljanima Prva poslanica Korin}anima Druga poslanica Korin}anima Poslanica Gala~anima Poslanica Efa`anima Poslanica Filipljanima Poslanica Kolo{anima Prva poslanica Solunjanima Druga poslanica Solunjanima Prva poslanica Timoteju Druga poslanica Timoteju Poslanica Titu Poslanicu Filemonu Poslanica Hebrejima Poslanice su najstariji popisi kanonskih spisa ili knjiga koje je Crkva od po~etka smatrala nadahnutim i mjerodavnim za svoju vjeru. Uzdižući svoju gorčinu i ironičnost do značenja koja pripadaju čitavoj jednoj generaciji. 3. Pet stoljeća hrvatske kjiževnosti. Zagreb. dakle poopćavajući svoju spoznaju u razmjerima koji nadilaze puku privatnu osujećenost. u jednoj seansi intenzivnog produbljivanja smisla života. prosinac 2004 20:41:00 | 0 komentara Biblija 2 POSLANICE APOSTOLA PAVLA 1. 7. ovdje polaže račune samome sebi. 13. Iz njih doznajemo temeljne to~ke Pavlove propovjedi kojoj je u sredi{tu Krist raspeti i proslavljeni. 9.vlastitom sudbinom. 4. Smatra se da je prva poslanica napisana od godine 51.

U tom svijetu on je razumio Bibliju. op}a potreba spasenja. jer se u njemu o~ituje pravednost Bo`ja. Krist i Adam. jer je ovo slika Bo`ja za spasenje svakomu vjerniku. smisao ~ovjeka. ~ovje~anstvo bez Krista. Uvod Pozdrav . Sastoji se od: uvod.POSLANICA RIMLJANIMA Poslanica Rimljanima je najopse`niji i teolo{ko najbogatiji Pavlov spis. Apostol Pavao naumio je {iriti svoje misionarenje na zapad sve do [panjolske. U njoj su posebno zna~ajne teme: smisao apostolstva. povjest. To osvjedo~enje bilo je pokreta~ misionarskog rada. O~ekuje da }e ga u tome potpomo}i rimska crkvena zajednica. ~ovje~anstva i svemira. Abraham kao prototip vjere. poziv Izraela. Pavoao je sve vi{e produljivao svoju klju~nu spoznaju o jedinstvenoj ulozi Isusa Krista Sina Bo`jega za spasenje ~ovje~anstva. ropstvo Zakona i sloboda ljubavi. spasenje po vjeri. kroz 20-ak godina svoga misionarskog rada. iz vjere u vjeru. svetost Kr{}ana. Od svog obra}enja. smisao i nesmisao `idovskog Zakona. spasenje se ostvaruje vjerom u Isusa Krista. Sve se te teme slijevaju u jednu: opravdanje po vjeri. kao {to stoji pisano: Pravednik }e `ivjeti od vjere. ja se ne stidim Evan|elja. moral koji proistje~e iz povezanosti s Kristom. definicija Evan|elja. spasenje po Kristu. naravna spoznaja Boga. bo`ja vjernist i Izraelova nevjernost i du`nosti Kristovih vjernika. To svoje dugotrajno iskustvo Pavao izla`e u poslanici Rimljanima. Temeljnu tematiku navje{ta u "Spasenju po vjeri": Uistinu. misterij kr{tenja kao pokristovljenja. bit spasenja. Smatra da Rimljane treba upoznati s Evan|eljem te im upu}uje neku vrst pisma gdje iznosi svoje glavne stavove propovjedanja.

sluga isusa Krista Pozvan za apostola. iz vjere u vjeru. Oca na{ega i Gospodina Isusa Krista! Spasenje po vjeri Evan|elje-sila Bo`ja uistinu. Odre|en za Evan|elje Bo`je. u prvom redu @idovu tako Grku. Jer u njemu se o~ituje pravednost Bo`ja. Milost vam i mir od Boga. Po kome smo i mi primili Milost i apostolstvo da na slavu njegova imena propovjedamo poslu{nost-vjeru me|u svim narodima me|u kojima ste i vi pozvani da budete pripadnici Isusa Kristasvim ljubimcima Bo`jim u Rimu. A koji se uskrsnu}em od mrtvih -po duhu svetompokazao kao sim Bo`ji. pozvanima da budu sveti. kao {to stoji pisano: "Pravednik }e `ivjeti od vjere" . kako. na{ Gospodin. ja se ne bojim Evan|elja jer ono je sila Bo`ja za spasenje svakomu vjerniku. sa svom vla{}u: Isus Krist. koji je.Pavao. po tijelu ro|en od potomstva Davidova. Koje je Bog unaprijed obe}ao Po svojim prorocima U svetim pismima O svome sinu.

Op}a potreba spasenja Sastoji se od vi{e poglavlja: *Slabost i krivnja pogana *Krivnja @idova *Kr{enje Zakona *Samo obrezanje ne opravdava *Bo`ja vjernost i `idovska nevjernost Zaklju~ak: Grijeh i krivnja su op}eniti.1. Zakon slu`i samo to~noj spoznaji grijeha. 2.Svetost Kr{}ana *Kr{tnje sjedinjuje s Kristom *Od ropstva k milosti *Kr{}anin slobodan od Mojsijeva zakona *U~enici Zakona *Unutra{nja borba *Duh sveti donosi slobodu snagu i slavu *Ljubav Bo`ja prema nama . a cijeli svijet bude podvrgnut kazni Bo`joj.Spasenje se ostvaruje vjerom u Isusa Krisa *O~itovanje Bo`je pravednosti *Nema mjesta ljudskom ponosu *Abraham opravdan vjerom *Vjera osigurava kona~no spasenje *Adam i Krist-grijeh i opravdanje 3. Sve {to Zakon veli veli onima koji su pod Zakonom.

4. tako re}i podsjetim na poznato. Ali sam vam pisao-djelomi~no i slobodnije-da vas.Bo`ja vjernost i Izraelova nevjernost *Prednost Izraela *Bog nije nevjeran *Bog nije nepravedan *Uzrok @idovskog pada *Opravdanje po vjeri *@idovi su odbacili radosnu vijest (Evenj|elje) *Nije odba~en sav Izrael *Izraelov pad donio spasenje poganima *Opomena kr{}eanima poganskog porijekla 5.. sr` svih zapovjedi *Dan spasenja uskoro dolazi *Obzir prema slabima u vjeri *Sloboda i ljubav *Kristov primjer Zaklju~ne napomene: ovim rije~ima se obra}a Rimljanima: Ja sam osobno. bra}o moja. . prepuni svakog znanja i da ste kadri opomenuti jedan drugoga. za vas ovjeren da ste i sami puni ~estitosti. posve}ena Duhom Svetim. kako bi pogani postali ugodna `rtva. da kao sve}enik poslu`im Evan|elje Bo`je.. oslanjaju}i se na milost koju mi je Bog dao dabudem slu`benik Krista Isusa kod pogana.Du`nosti Kristovih vjernika *Predanje Bogu *Uslu`nost iljubav u zajednici *Ljubav prema neprijateljima *Poslu{nost dr`avne vlasti *Ljubav.

Teme poslanice Korin}anima *Raspravlja o jedinstvu Crkve i Kr{}anske propovjedi *Izla`e spolni i `enidbeni moral *Daje temeljne smjernice o kr{}anskoj slobodnoj savjesti *Utemeljuje du`nosti propovjednika Evan|elja *Raspravlja o izvanrednim darovima i slu`bama u crkvi *Uskrsnu}e Kristovo koje je jamstvo na{ega uskrsnu}a Prva poslanica Korin}