L e kt ir e za o sn o vn u škol u

Srijeda, 10.10.2007.

R.Bach - Galeb Jonathan Livingstone
Ime pisca : Richard Bach Bilješka o piscu: Richard Bach je suvremeni američki pisac. Bio je vojni pilot, a pozornost čitatelja privukao je modernom bajkom "Galeb Jonathan Livingston". U njoj je došlo do izražaja autorove ljubavi prema plavim visinama i sklonost metaforičkome i simboličkom prikazivanju života i spoznaja o njemu. Njegovo djelo "Galeb Jnathan Livingston" mnogi uspoređuju s djelom "Mali princ". Mjesto radnje : nebo i zemlja Vrijeme radnje : suvremenska radnja Tema : Galeb Jonathan želi naučiti savršeno letjeti Osnovna misao: Često se dogodi da zajednica ne želi ili ne može razumjeti više ciljeve pojedinaca i stoga taj pojedinac bude isključen iz zajednice. Lica : Galebovi Jonathan Livingston, Fletcher Lynd, Sullivan, Gang Sadržaj priče: Galeb Jonathan Livingston nije bio kao ostali galebovi. Bio je buntovnik i nije mario za ostale galebove. I dok dok su ga roditelji molili da bude kao ostali galebovi i da se brine kako doći do hrane, on je samo želio postati letački virtouz. Bio je mršav, no letenje je volio više od hrane. Ni manje nesreće koje je imao u zraku nisu ga pokolebale. Napornim vježbanjem uspio je postići brzinu od 396 km/h. To je bio rekord jata i Jonathan je očekivao pohvale od Starješine. Međutim, Starješina ga je ukorio i protjerao iz jata. No, Jonathan je bio uvjeren da slijedi viši cilj života. Bio je protjeran na daleke hridi, ali on je odletio mnogo dalje. Boljelo ga je što njegova braća nisu htjeli ni čuti ni vidjeti što je naučio. A onda, jedne noći Jonathanu se približe dva druga galeba sjajna poput zvijezda. I oni su bez imalo muke izvodili sve akrobacije koje im je Jonathan zadao. Kad je vidio da je našao ravne sebi, Jonathan ih je upitao tko su. Odgovorili su mu da su njegova braća i da ga vode kući, pravoj kući. Jonathan je bio spreman, tada su tri galeba nestala u tamnom nebu. Jonathan je sve lakše izvodio svoje akrobacije, tijelo mu je postalo blistavo, oči sjajne. Otkrio je da može letjeti brzinom od 500 km/h. Iznenada dva galeba su nestala. Jonathan je sletio na obalu gdje ga je dočekalo desetak drugih galebova. Ubrzo je saznao da je došao u zajednicu u kojoj je svima stalo da svoju tehniku letenja dovedu do savršenstva. Dobio je instruktora galeba Sullivana. Jedne većeri saznao je od starješine Ganga da nebo nije ni u kojem vremenu , ni na kojem mjestu, nebo je savršeno i može biti bilo

kad i bilo gdje. Naučio je i da se snagom misli može stići gdje god se želi. Jonathan je naporno vježbao tu vještinu i tako je sa Gangom došao na neki čudni planet. Još je samo trebao naučiti kontrolirati novostečenu vještinu. No, jedne večeri Gang je nestao, umro je. Jonathan he sve više razmišljao o Zemlji. Sullivan ga je nagovarao da ostane, no Jonathan je ipak otišao. Na nebo se mogao vratiti u svakom trenutku jer je svladao vrijeme i prostor. Na Zemlju je otišao zato jer je želio naučiti letjeti ostale galebove koji su protjerani kao što je bio i on zbog letenja. Prvi mu je učenik bio galeb Fletcher Lynd, mladi i neobuzdani galeb koji je težio letačkom savršenstvu. A Jonathan Jonathan je u to vrijeme bio najljepši i najsavršeniji galeb na svijetu. Uskoro je dobio još šest učenika i sa njima i sa Fletcherom želio se pokazati svom starom jatu. Isprva je opet bio odbacivan, no malo-pomalo na tisuće galebova okupljalo se oko njega i željelo postati kao on. Jednog dana Fletcheru se dogodila nesreća. Pri velikoj brzini udario je u stijenu i ništa mu nije bilo. Jonathan je tada vidio da je Fletcher ovladao snagom misli i prepustio mu podučavanje jata, a sam je otišao među druga jata . Fletcher je shvatio da ne postoje granice, da je sve moguće. Tada je počeo njegov lov za Jonathanom, za utjelovljenjem savršenstva i njegova utrka sa znanjem. U toj utrci nije mogao pobjediti jer znanje nema granica. 10.10.2007. u 21:27 • 44 Komentara • Print • #

Đ.Sudeta - Mor

O piscu: Đuro Sudeta bio je hrvatski pjesnik duhovne zakupljenosti i tužnog raspoloželja. Bio je seosko dijete, a rođen u selu kraj Bjelovara gdje je proveo djetinstvo, pa su motivi tog ambijenta ispunili njegovu intimnu liriku. Najčešće je pisao pjesme i prozu u fantastičnom smjeru od kojih je Mor najpoznatije djelo. Objavio je više zbirka pjesama kao npr. Osamljenim stazama, Kućice u dolu i Sutoni. Već prema njihovim naslovima možemo zaključiti ključne motive i raspoloženja. Umro je vrlo mlad zbog oboljenja od tuberkuloze 1927. u Koprivnici. Sudeta je nagovijestio snažan pjesnički talent koji je usprkos njegovog kratkog života ostavio trag u hrvatskoj književnosti. Zapažanja o djelu: Ova fantstična pripovijetka je jedino značajno Sudetino djelo tj. uspjela se probiti i ostavila je trag u našoj književnosti. Ima elemenata stvrnosti, realističnih likova i preplitanja ljubavi i smrti čime je nestvarnost naglašenija. Pisac opisuje čarolije šume, noći, oblaka, livada, mjeseca i ostalo. Opis je vrlo bogat i detaljan, a najviše se opisuje priroda i njezina bogatstva te likovi. Također se isprepliču različiti osjećji, osjećaji sreće, nesigurnosti, mržnje, ljubomore i osvete što možemo primjetiti tijekom cijele radnje u pripovijetci. Nesigurnost se posebno vidi kada Mor gubi osjećaj između realnosti i fantastike. Na svijetu ima različitih osoba i vrlo je teško naći dobru i poštenu osobu kojoj možemo vjerovati i koja nam je spremna pomoći u svakoj situaciji. Nesmijemo se odmah opustiti jer ta osoba

smo vreba za novcem kao što je to Arno. Radnja se odvija na vlastelinskom imanju nedaleko Alpa (šume, livade) i u vlastelinovom dvoru. Nažalost se nigdje ne navodi gdje se to imanje nalazi, no ja to zamišljam kao neki posjed u Njemačkoj ili Austriji sa starim dvorcem, gdje ima mnogo šume, brežuljaka i nigdje nema kuća. Nema nikakvih stranih izraza ili nejasnih riječi pa je stoga ova pripovijetka razumljiva i namjenjena mlađem uzrastu. Priroda se opisuje vrlo detaljno, sva zapažanja se bilježe, svaki krik ptice što čitatelju daje poseban ugođaj, pogotovo u kišne dane proljeća kada se javlja želja za tako divnim krajolikom. Također se osim prirode opisuje pejzaž i izgled i ponašanje likova te karakteristike vezne za život tog doba. Kraj je jako tužan i završava smrću Morovog oca i bijegom Mora. Najviše mi je žao Morovog oca jer je prvo izgubio svoju ženu, onda se morao brinuti za Mora i na kraju je dobio otkaz s mjesta gdje je cijeli život radio. Vlastelin je ipak trebao nadzirti dvor je inače nebi došlo da izgubi kontrolu nad svojim dvrom pa je to ujedno i njegova greška. Stilske karakteristike djela: Ovo je fantastična pripovijetka koja govori o načinu života na vlastelinovom dvoru i njegovim zaposlenima. Napisan je u pripovijedačkom obliku i to u trećem licu jednine, a isto tako ima dijaloga između likova kojeg ima skoro na svakoj strani. Taj dijalog najviše se vodi između Mora i oca ili Mora i vlastelinova kćeri Šu. Citiranje: Kao citat iz ove pripovijetke izdvojio bih tekst od strane 94. do 100. gdje Mor iskazuje mržnju i želju za osvetom, a vlastelin izbacuje Arna i novog upravitelja. Vlastelinu je vrlo žao no sad je već prekasno jer se Mor nije više pojavljivao u selu od očeve smrti. Tu vlada tuga i jad, a inače je situacija vrlo teška. Od tuda možemo izvući pouku da prvo nego nešto napravimo trebamo promisliti da li je to u redu ili nije jer je kasnije prekasno. Opis: Mor je bio vedar i mlad muškarac, koji je često razgovarao sa sobom i biljkama oko njega. Imao je smeđu kosu i lijepe oči pa je u mraku izgledao vrlo zastrašujuće. Bio je poslušan i uvijek je pomagao svom ocu pri teškim radovima na vlastelinovom posjedu. Također je radio za vlastelina kao i njegov otac koji je bio uprvitelj na imanju. Mor je bio zaljubljen u vlastelinovu kćer Šu, ali je ona imala drugogkoji se zvao Arno. Otac je bio dosta star, i znao je da više neće dugo živjeti, no on se usprkos tome brinuo za Mora najbolje što je mogao jer nije imao majku. Morova majka umrla je dok je još bio dijete, a vlastelin je iznimno dozvolio da je pokopaju u njegovoj šumi. Tako je on odrasao bez majke te mu nedostaje ta ljubav i pažnja koju mu otac nije mogao dati. Nakon smrti oca nema više snage da to pretrpi i prihvati i on se osvećuje te preko noći ubija sve pse u selu. Vlastelinova kćer zvala se Šu i bila kao iz sna. Imala je zlatnu kosu, plave oči te je bila vrlo zgodna i privlačna. Voljela je Mora, ali je njen otac stalno govorio da uzme Arna. Bila je sramežljiva i razmažena i nitko joj nije bio ravan ljepoti i

znanju. Često je šetala livadama i šumama i razmišljala o svemu i svačemu što joj je plo na pamet. Vrlo se za sve interesirala, bila je vrlo znatiželjna i otac je je vrlo volio. Sve je bilo prekrasno dok se jednog dana nije razbolila. Svi su mislili da će umrijeti no to se na sreću nije dogodilo. Kasnije je otputovala u lijepu romantičnu zemlju, daleko, daleko i nitko nije znao kada će se vratiti. Arno je bio Šuin dragi, no on ju nije previše volio jer je htio novac kako bi odplatio dugove s kartanja. Bio je vrlo podmukao i izbjegavao je Mora koji je primjetio da nešto nije u redu. Uspio je preuzeti kontrolu nad dvorom, ali na vrlo kratko vrijeme dok je Šu bila vrlo bolesna i otac je stalno bio uz nju. Pohlepa i prijevara se nikad ne isplate pa je njega i njegovog prijatelja na kraju stigla sudbina tj. ono što zaslužuje, a to je da su protjerani i osramočeni. Kratki sadržaj: Na jednom posjedu živjeli vlastelin i njegova mlada kćer. Bio je vrlo bogat i posjedovao je mnogo zemlje i šuma. Upravitelj je bio otac Mora koji živio zajedno s Morom u drvenoj kućici na kraju šume. Mor je imao smeđu kosu i lijepe oči pa je u mraku izgledao vrlo zastrašujuće. Bio je poslušan i uvijek je pomagao svom ocu pri teškim radovima. Otac je bio dosta star, i znao je da više neće dugo živjeti. Vlastelinova kćer zvala se Šu. Mor ju je jako volio, ali je ona nažalost imala drugog koji se zvao Arno. Bio je samo u interesu novaca, i želio je prodati vlastelinovu šumu i ostalo zemljište kako bi odplatio dugove koje je na kartanju napravio svom ocu i ostalim prijateljima. To vlastelin i njegova kćer Šu nisu znali. Arno je bio ljubomoran na Mora pa ga nije baš volio. S vremenom ga više nije mogao podnositi pa je dao otkaz njegovom ocu koji je od rane mladosti bio upravitelj na vlastelinovu imanju. Vlastelin nije ni znao što se događa, jer se njegova kćer jako razbolila pa nije vodio brigu o poslu. Kad je Mor saznao novosti od oca nije mogao vjerovati. Nakon dva dana otac mu je umro od velike žalosti i jada, a Mor ga je pokopao u šumi kraj jegove žene. Novi upravitelj kojeg je Arno pozvao bio je njegov prijatelj koji je igrao s njim karte. Od tog momenta Mor se nije više pojavljivao, a u selu su se počeli događivati čudne stvari. Svi psi bili su preko noći rastrgani na vratu tako da su iskrvarili. Na prvi trenutak su pomišljali na je vukodlak ili neko drugo čudovište. Svi su se uplašili, a kasnije je Arno pomislio da bi to mogao biti Mor. I tako je bilo, Mor je to učinio iz osvete prema Arnu i novom upravitelju. Kad je vlastelin saznao tko je zapravo novi upravitelj i šta ima s Arnom odmah ih je izbacio iz dvora , no sad je sve bilo gotovo. Mor se nije pojavljivao i nitko ga kasnije nije vidio. Ova knjiga ima vrlo tragičan kraj, kojemu je kriv čovjek koji ima uvidu samo novac. Posebno mi se sviđa opis odnosa vlastelina i njegovih podanika, kojim se želi reći da čovijek koji ima novaca uvijek nađe prijatelja samo kakvog ! Glavni likovi su Mor, njegov otac, Šu, vlastelin, Arno i upravitelj, što je dobro da ih nema previše kako nebi došlo do zabune. Vrlo mi se sviđa i zbog opisa prirode tog krajolika. Izgled korica mi se vrlo dopao jer nas uvodi na temu i potiče nas na razmišljanje, no ja bih još umetnuo nekoliko ilustracija kako bi to još ljepše izgledalo.

10.10.2007. u 21:24 • 25 Komentara • Print • #

E.Hemingway - Starac i more
1.BILJEŠKA O PISCU Ernest Hemingway je poznati američki pripovjedač ovog stoljeća. Živio je od 1898. do 1961. godine. Završio je srednju školu i postao novinskim dopisnikom u Europi. Kao dobrovoljac sudjelovao je u I. svj. ratu. Pisao je mnoge novele i romane, a posebno se istakao romanom o I. svj. ratu “Zbogom oružje”, romanom o španjolskome građanskom ratu “Za kim zvono zvoni” i kratkim romanom “Starac i more”. Za posljednji roman dobio je Nobelovu nagradu za književnost. Njegova druga poznatija djela su romani “I sunce se ponovo rađa”, “Imati i nemati”, “Smrt popodne”, “Preko rijeke i u šumu” itd. 2.TEMA ove pripovjetke je život ribara Santiaga i njegova pustolovina na moru. 3.IDEJA : Možemo reći da je kroz borbu starca s ribom, koja predstavlja silu prirode, zapravo prenesena ideja o čovjekovoj mudrosti koja može nadvladati i najjačeg neprijatelja. 4.KRATAK SADRŽAJ

UVOD I POČETAK: U prvom dijelu upoznajemo starca Santiaga, njegove prijatelje, a također i malog dječaka kojeg Santiago osobito voli. Upoznajemo način starčevog života, njegove probleme i u tom dijelu najviše saznajemo o sociološkim i psihološkim osobinama glavnog lika. Otkrivamo i druge pojedinosti vezane uz odnose među ljudima, tj. starca i ostalih mještana.

ZAPLET: U zapletu se počinje razvijati radnja i atmosfera postaje sve napetija. Starac i dječak se pripremaju za isplovljavanje. Namjeravaju i nadaju se nešto uhvatiti. Starac dugo, dugo plovi dok napokon ne naiđe na ribu, mnogo veću nego što je i pomislio. Već na početku je svjestan da će imati puno muke i posla da je savlada.

VRHUNAC:

Starac, čamac i riba danima plove prostranstvom oceana no ni starac ni riba se ne predaju. U dugotrajnoj borbi s ribom, Santiago zadobije teške rane. No, on se ne predaje i ne gubi nadu, jer se osjeća dovoljno jak i mudar da pobijedi. Nakon što savlada ribu, vraća se polako ploveći ka obali i razmišljajući kako borba nije završila i kako će ga sada početi napadati more. I doista, tek tada počinje prava borba za opstanak : borba za ribu, ali i za vlastiti život. Starac se bori svom svojom snagom protiv riba koje ih napadaju, otkidaju komade s njegovog ulova i na kraju se vraća kući dotučen, a na neki način i poražen. RASPLET: Suprotno njegovom osjećaju velikog gubitka, po povratku svi ga poštuju i hvale. No, to Santiagu nije dovoljno, njegova pobjeda nije potpuna, on se ipak osjeća poraženim. 5.PSIHOLOŠKA KARAKTERIZACIJA STARCA SANTIAGA

Starca možemo opisati kao hrabrog i ustrajnog čovjeka koji se bori za sebe, za svoj opstanak, žestoko se boreći protiv svog neprijatelja, ali istovremeno ga poštujući kao protivnika. Riba je za njega neprijatelj, ali ipak joj se divi, zadivljen je njenom jačinom i veličinom, uzbuđen je i doživljava to kao izazov prirode. Ima veliku vjeru u sebe i hrabro ide u borbu s jačim. Starac je primjer čovjekove snage, vjere, upornosti i samopouzdanja. “>>Bori se<<, reče on. >>Borit ću se dok ne umrem.<< Ali, sada u noći bez tračka svjetlosti, u prisustvu vjetra i ravnomjernog kloparanja jedra učini mu se da je već možda i mrtav. On sklopi ruke i osjeti svoje dlanove. Nisu pripadali lešu, mogao je da osjeti bol života kad bi ih samo otvorio i stisnuo. On nasloni leđa na dasku, siguran da nije mrtav. Leđa su mu to potvrdila.”, citat, str. 89. “Ribu nisi ubio samo zbog toga da bi uživao i da bi je prodao na pijaci, pomisli on. Ubio si je iz ponosa i zbog toga što si ribar. Volio si je živu, a voliš je i mrtvu. Ako je voliš, nije li grijeh ubiti je. Ili je onda još veći?”, citat, str.82 “Već se čitav sat smrkavalo starcu pred očima, a znoj mu je pekao oči i opekotinu iznad očiju na čelu. Nije se plašio svjetlaca koji su mu igrali pred očima. To je bilo razumljivo zbog napornog izvlačenja konopca. Ali dvaput je osjetio vrtoglavicu i nesvjesticu – a to ga je zabrinjavalo.”,citat, str.69 SOCIOLOŠKA KARAKTERIZACIJA STARCA SANTIAGA

Santiago potječe iz siromašne obitelji i sam je siromašan što vidimo iz njegovog izgleda i unutrašnjosti njegove kuće. “Starac je bio tanak i suv, s dubokim brazdama na potiljku. Na jagodicama je

imao zagasite mrlje kožnog tumora koji izaziva odsjaj sunca sa površine tropskog mora. Mrlje su mu pokrivale dobar dio lica a na rukama su mu se otkrivali duboko urezani ožiljci od neprekidnog izvlačenja konopaca sa teškim ribama. Ali, nijedan od onih ožiljaka ne bješe svjež. Oni su bili isto toliko stari kao i erozije u kakvoj pustinji bez riba. Na njemu je sve, osim očiju, izgledalo staro, a oči su mu bile boje mora i sijale vedro i nepobjedivo.”, citat, str. 13 “Koliba je bila sagrađena od žilave kore pupoljka kralevskih palmi, zvane >>guano<<, i u njoj se nalazio krevet, sto, stolice kao i ognjište na zemljanom podu gdje se moglo kuvati na drvenom uglju. Na mrkom zidu od presovanog, isprepletenog lišća žilavog guana visila je slika svetog Isusovog srca u boji kao i slika Gospe od Kobre.”, citat, str. 18 No, znao je kako opstati i to ga je održalo na životu. Starac je duhovno bogat, u snovima doživljava lavove kao simbol snage i hrabrosti. Voli i poštuje druge ljude, posebno mu je drag dječak Manolin, a može se reći da su i drugi ljudi njega voljeli. Jako je vezan za dječaka Manolina, želi ga poučavati ribarenju i drugim životnim stvarima, želi mu uvijek biti prijatelj. “Dječaku je bilo žao kad bi vidio starca kako se svakog dana vraća svojim malim čamcem praznih ruku. I on je silazio svakodnevno da mu pomogne da iznese užad namotanu u klupčad i kuke za ribe ili harpune, kao i jedro omotano oko jarbola. Jedro bijaše zakrpljeno džakovima od brašna, i savijeno u balu, pa je izgledalo kao zastava poslije beskrajnih poraza.”, citat, str. 13 “Dječak vidje da starac diše i onda ugleda starčeve ruke i poče plakati. Otišao je sasvim tiho da mu donese malo kafe, i plakao je silazeći.”, citat, str.94 6.NAJZANIMLJIVIJE U ROMANU

U ovome romanu najzanimljiviji je središnji dio koji opisuje borbu između starca i ribe. Taj dio nosi simboliku čitave pripovjetke, jer nam predočava težinu i bespoštednost borbe čovjeka za opstanak. Zato u tom dijelu dolazi do izražaja starčeve osobine kao što su : 1.Hrabrost “Starac je vidio mnogo velikih riba. Imao je prilike da vidi mnoge teške i preko pet stotina kilograma i ulovio je dvije takve grdosije u toku cijelog svog života. Ali, nikada sasvim sam. Sada, sam i daleko od kopna privezan je za najveću ribu koju je ikada vidio, veću od svih koju je ikada čuo, a lijeva ruka mu je bila još uvijek zgrčena kao kandže u orla.”, citat, str. 52 2.Poštovanje prema protivniku

“>>Ipak ću je ubiti<<, reče on. >>U svoj njenoj veličini i slavi.<< Mada to nije pošteno, mislio je, ali pokazaću joj šta sve jedan čovjek može učiniti i izdržati.”, citat, str. 54 3.Suosjećanje zbog ubijanja

“>>Riba je takođe moj prijatelj<<, reče glasno. >>Takvu ribu nisam nikada vidio niti čuo o njoj. Ali, moram je ubiti. Drago mi je što nas niko ne prisiljava da ubijamo zvijezde.”, citat, str.60 “Tada mu bi žao velike ribe koja nema šta da jede, no odlučnost da je ubije, ni za časak ne popusti usprkos tome što ju je žalio. Koliko će ona ljudi nahraniti. Pa, ipak, jesu li svi oni dostojni da je pojedu. Ne, svakako da nisu. Nema nijednog dostojnog da je pojede, kada čovjek pomisli na njen podvig i na njeno dostojanstvo.”, citat, str.61 “Ubit ćeš me, ribo, pomislio je starac. Ali imaš i prava na to Nikad nisam vidio veće, ljepše, mirnije i plemenitije stvorenje od tebe, brate. Dođi i ubij me. Svejedno mi je ko će koga ubiti.”, citat, str. 73 4.Izdržljivost, ustrojnost

“Već se čitav sat smrkavalo starcu pred očima, a znoj mu je pekao oči i opekotinu iznad očiju na čelu. Nije se plašio svjetlaca koji su mu igrali pred očima. To je bilo razumljivo zbog napornog izvlačenja konopca. Ali dvaput je osjetio vrtoglavicu i nesvjesticu – a to ga je zabrinjavalo.”,citat, str.69 5.Pobožnost “>>Nisam pobožan<<, reče on. Ali, izgovorit ću deset >>Očenaša<< i >>Bogorodice djevo<< samo da uhvatim ribu, a ako bude moja, otići ću na poklonjenje Kobreanskoj djevici.”, citat, str.53 7.METAFORIČNOSTMetaforičnost ove pripovjetke sadržana je u osnovnoj ideji. Ribe i more su s jedne strane i simboli su snage, a s druge strane je samac ribar sa svojom vjerom, ustrojnošću i mudrošću. Santiago ulazi u borbu iznad svojih mogućnosti bez izgleda da pobijedi ribu koju još nikada do tada nije vidio. No, tu je bila presudna njegova odvažnost i vjera u sebe i Boga da to može uspjeti. Njegova ustrajnost održala ga je i na životu. Simboličnost je u prikazu borbe čovjeka i prirode. Riba je bila fizički jaka, ali čovjek je imao svu duhovnu snagu i mudrost. No, izgleda da u borbi s prirodom, čovjek nikad nije potpuni pobjednik, on na neki način i dobiva i gubi. 8.MIŠLJENJE (DOJAM O DJELU) Ova pripovjetka E. Hemingway–a je uzbudljivo djelo o teškom životu ribara, o

pobjedama i porazima s kojima se čovjek susreće u životu. Također je uvjerljivo prenesena radnja, simbolika i detalji koji doprinose upečatljivosti priče. Okosnica je čovjekova hrabrost i ustrojnost i zato ovu priču treba svakako pročitati i pamtiti. “>>Ali čovjek nije stvoren za poraze<<, reče on. >>Čovjek može biti uništen, ali ne i pobijeđen.<<”, citat,str. 80 10.10.2007. u 21:21 • 12 Komentara • Print • #

S.Kolar - Breza

1.BILJEŠKA O PISCU Slavko Kolar je suvremeni hrvatski pisac i dramatik. Rođen je 1891. u Garešnici, a umro 1963. u Zagrebu. Po zanimanju je bio agronom pa je službovao u raznim krajevima Hrvatske. Sudjelovao je u II. svjetskom ratu, nakon kojeg se povukao u mirovinu. Najvažnija prozna djela su mu Nasmijane pripovijesti, Ili jesmo – ili nismo, Mi smo za pravicu, Svoga tijela gospodar, Glavno da je kapa naglavi i druga. Kroz svoje likove pprikazuje socijalne i ekonomske odnose na selu, a probleme oslikava s blagom dozom humora. Pisao je također drame i filmske scenarije 2.MJESTO VRIJEME 3.KRATAK Uvod i RADNJE RADNJE početak : Zagorsko selo : Nepoznato SADRŽAJ :

U prvom dijelu priče upoznajemo Janicu i njenog muža te ostale stanovnike sela, saznajemo da je Janica rodila dijete. Marko Labudan je zaokupljen svime, samo ne svojom ženom. Također saznajemo podosta o svakodnevici njihovog života. Zaplet :

Kata i Mika Labudan, Janičini svekrva i svekar, tjeraju Janicu na rad neposredno nakon poroda. Uz teške poslove, njeno krhko zdravlje vremenom se sve više pogoršava dok na kraju nije više mogla iz kreveta. Nažalost, i dijete je umrlo. Marka se to nije odviše ticalo, jer je bio zaokupljen sastavljanjem nekakve patentne klopke. Želio je zadiviti svog šefa, gospodina nadšumara.

Vrhunac

:

Cijelo je selo shvatilo kako Janici nema pomoći i pribojavali su se onog najgoreg. Iako su je sažaljevali, njena tragedija je većini bila samo teret. Marko i dalje nije obraćao mnogo pozornosti na nju. Na kraju je sirota Janica umrla. Rasplet :

Janicu su pokopali, a već nakon 8 dana Marko je otišao na svadbu sina Tome Žugečića. Tamo se posvađao i potukao sa suseljanima te je uvrijeđen otišao svojoj kući. Tik pred svojim domom ugledao je Janičin lik. Zapravo, on je onako mamuran ugledao brezu koja ga je neodoljivo podsjećala na pokojnu ženu. U prvi mah ju je htio posjeći, ali mu savjest nije dopustila da na taj način iskali svoj bijes. Njegova pokojna Janica tek je tada potakla Marka na razmišljanje o tome što je učinio i izgubio. 4.TEMA ove pripovjetke je život i običaji jedne seoske sredine prikazan kroz život obitelji Labudan 5.IDEJA ILI PORUKA : Ova nam priča govori o ljudskim slabostima, o zaostalosti jedne seoske sredine, o praznovjerju. Pripovjetkom je pisac želio ukazati na nepravde prema čovjeku, na odnose među ljudima koji vladaju u jednoj takvoj primitivnoj sredini. 6.SOCIOLOŠKA KARAKTERIZACIJA SELA :

Cijela se radnja odvija u jednom zagorskom selu. Od glavnih likova, tu je obitelj Žugečić koja živi bogato i raskošno, donekle izolirano od ostalog sela. Tu je i obitelj Labudan, koja bi se prema svojim sociološkim karakteristikama mogla poistovijetiti s ostatkom sela. Naime, oni su siromašni i žive u oskudici. Rade i prehranjuju se onim što stvore dok za bogate Žugečiće uvijek radi netko drugi. Time nam pisac ukazuje na razlike među seljanima koje su na neki način i dovele do različitih odnosa među ljudima i različitog shvaćanja pravih vrijednosti u životu. Janica je potpuno drugačija od ostalih u obitelji. Ona je nježna, fina i krhka poput breze, ona se ne uklapa u grubu sredinu u kojoj živi. “Spava i Jaga, žena drugog Mikinog sina koji je u vojsci. Nju stara Kata ne goni, jer ona tobože kućevne poslove obavlja, a u stvari njih dvije složno drže protiv Janice.” “I nju je svekrva prije gnjavila, ali otkako je došla Janica, složile se njih dvije protiv Janice i postale prisne prijateljice.”, citat,str.161 “Studeno je u sobi, mada su sinoć dobro naložili onu veliku peć na kojoj se suše bezbrojni, komplicirano musavi obojci i teški opanci.”,citat,str.161 “U sobi je tmurno i nekako kiselo. Možda od onog napoja uz peć ili od krompira i drača što se na peći kuha za svinje. Dva okanca, mutna i malena (toliko da glava nešto jačeg kalibra ne može kroz njih), propuštaju malo svjetla.”,citat,str.167 “Po zemljanom neravnom podu koprca se dvoje musave djece Janičine jetrve Jage.”,citat,str.167

7.PSIHOLOŠKA LABUDANA

I

SOCIOLOŠKA

KARAKTERIZACIJA

MARKA

Marko Labudan je čovjek za kojeg bi se moglo reći da je bezdušan, ograničen i misli samo na sebe i vlastitu korist. Njegova se bezdušnost pokazuje u površnom i nezainteresiranom odnosu prema njegovoj ženi koja ga je istinski voljela. On se njome oženio samo da bi podigao svoj ugled kod onih koji su Janicu doživljavali kao izuzetnu osobu. “Neki šumar, to jest sam gospodin nadšumar, Markov šef i bog bogova, kad je vidio Janicu još kao djevojku, sav se oduševio. - To je cura! –Rekao je on. – Vidiš li kako je tanana, pa visoka, pa fina, kao breza! Upravo kao breza! Gotovo bih rekao; otmjena pojava!…”,citat,str.161 “Bio je Marko čovjek služben, pa tako je valjda došlo te je izabrao baš Janicu za ženu. Da ugodi g.nadšumaru i da se pogizda pred drugom gospodom!”,citat,str.162 Njegova primitivnost i ograničenost u razmišljanju prikazana je kroz njegovo ulizivanje i nametanje bogatijima u selu i onima koji uživaju ugled u toj seoskoj sredini. Međutim, puno toga je uvjetovano njegovim odgojem, načinom života u kojem živi i time što je zapravo nemoćan i nesposoban da tu nešto promijeni. Tek ga smrt njegove Janice na kraju podsjeti koje su to istinske vrijednosti koje čovjek ima u životu. “Lijepo ti je biti bolestan dva – tri dana, onako ko od šale, ali ležati četiri – pet tjedana na tvrdom krevetu, u neprestanoj i nepodnošljivoj žari, tako da se čovjeku pamet muti, kad utroba hoće od grčeva i boli da se iskida i izgori, e to je muka velika, jad golem! Pogotovu kad Marko kao da svega toga ne vidi.”,citat,str.162 “Njegov sin Marko stajao je u suši, duboko zamišljen, mučeći se sastavljanjem nove klopke za hvatanje tvoraca. Bio je to “patent”, kojim je mislio iznenaditi gospodina nadšumara, a možda steći i mnogo para. Marko nije pačao u domaće poslove, pa se tako nije izjavio niti da dovezu daske za lijes niti protiv toga.Njemu je bilo svejedno.”,citat,str.163 Breza ostaje kao vječna uspomena na njegovu Janicu koju nije dovoljno cijenio i koja će ga navesti da se pokaje. 8.NAJZANIMLJIVIJE U ROMANU

Meni je najzanimljiviji dio pripovijetke prizor kad se Marko suočava s vizijom svoje Janice na povratku sa svadbe kod Žugečićevih. “Najednom, kad je bio već pri izlazu iz šume, pa da udari na svoje Labudan – brdo, on zastade. Zaustavio se, ne od svoje volje, već preneražen, zgranut razrogačio oči, zaustavio dah. Na pedeset koraka, prema samom kraju šume, stajala je sva u neko zlatno, prozirno, drhtavo tkanje odjevena njegova žena. Njegova pokojna Janica. Ona ista koju je pred osam dana sahranio.”,citat,str.179

“Na obronku stajala je breza. Visoka, tanka i prava. Na njoj još nekoliko listića, žutih,crvenkastih, uvelih, zlatilo se na onom jutarnjem jesenskom suncu. Oko nje i iza nje stajala je šuma. Velike i snažne bukbe, čvornasti i grubi grabovi. Hlad i tišina.”,citat,str.180 U ovom citatu breza ponajviše opisuje Janicu, s malo listova ljubavi i pažnje koja joj je pružana, visoka, vitka i krhka, okružena velikim i snažnim bukvama, velikim i snažnim ženama iz sela. Zbog toga je Marka ova breza toliko podsjećala na Janicu. To je trenutak kada se Marko Labudan, ne samo suočava s uspomenom na Janicu, već i sa svojim vlastitim osobinama. Suočen je sa činjenicom da je do tada mislio da se može ponašati kako mu se prohtije i da može sve popraviti kad god želi. Sama činjenica da je bio pobijeđen duhom svoje Janice probudila je u njemu savjest i pokazala mu sve njegove slabosti. On se povlači posramljen i utučen. “Zaustavio se Marko pred brezom i pljunuo u dlavove. Posjeći će je da ga više ne sjeća sramote, da ga više ne plaši… Omjeri je krvavim okom, a ona stoji visoka, vitka i prava. Bezazleno mu se učini to fino, nježno drvo s bijelom, tankom, skoro svilenom korom. Tako je bila mila ta breza, tako fina i lijepa. Kao neka svetica … Nije li to ipak njegova pokojnica, Janica? Zadrhta mu ruka i nemoćno se spusti. Okrenu se naglo Marko, ispane iz šume, pa udari kući.”,citat,str.181 “Marko je upravo dovršio svoju patentnu klopku i digao glavu kad je ugledao gdje se s njegove kućne strehe podigla bijela golubica. Podigla se i otprhnula naglo i nestala u mutnom jesenjskom nebu. Kako u čitavu selu nitko nije imao bijelih golubova, Marko se odmah dosjetio što se dogodilo. Znao je on da je to bila dušica njegove Janice.”,citat,str.170 8.DOJAM Ovo je jedna tragična priča. Ona duboko uranja u ponore ljudskih slabosti, ona pokazuje svu tragediju kako čovjek može poniziti sebe i druge. Ona istovremeno upozorava da je čovjek nemoćan ispraviti svoje pogreške ako dozvoli da mu vrijeme izmakne iz njegove kontrole. U ovom našem svijetu jedinstven primjer za to bio je život i smrt princeze Diane. Pripovjetka “Breza” me pomalo podsjetila na tu suvremenu tragediju. Dok je živjela, Diana je trpjela svakakva poniženja, nerazumijevanja i ogovaranja. Obitelj u koju je došla izolirala ju je zbog toga što je bila drugačija od njih, a to oni, opterećeni vlastitim ograničenjima, nisu mogli prihvatiti. Tek je njena smrt podsjetila čitav svijet, ali i njenu obitelj, na njenu istinsku vrijednost. Tako nas i ova pripovijetka “Breza” podsjeća na vječne istine o čovjeku i time dokazuje koliko je ova tema prisutna u svakom vremenu i svakoj sredini. 10.10.2007. u 21:17 • 46 Komentara • Print • #

D.Šimunović - Alkar

jer ona voli Rašicu i nije spremna lagati i varati. Sa Krke i sa Cetine. Njezinu tugu i bol razujela je njezina majka. iako su mnogi tvrdili da je Stana vještica.Bilješke o piscu: Dinko Šimunović rođen je u Kninu 1873. Tema: Ljubav harambaše Rašice i sina Salka prema Marti. prema tradiciji i junaštvu. Gare. Rašica. godine. Iva. Lokalizacija: Radnja se zbiva u Sinjskom polju. Osječajna je i nije nikoga htjela povrijediti. Iako siromašna svidjela se mnogim mladićima. Njezin odnos sa Salkom je bio iskren. Marta na rubi iznemoglosti i patnje donosi odluku da se neće udati za Salka nego za Rašicu. Prenaglo je reagirala otjeravši ga iz kuće. -fizički opisi i socijalni status:' Bila je zor-cura ta Marta. najljepša u tom kraju. Porodica Vinčić. Htjela je kraj toj tjeskobi što je muči i tugi što joj srce davi. čovjeka punog časti i ponosa i kojeg treba da se boji. Pisao je pripovijesti. Velike tamne oči. . ali i patnju koju ju i ona proživljavala. Likovi:glavni: Marta. godine. Najpoznatija djela su mu: Mrkodol. U Rašici je vidjela pravog muškarca i junačinu i očekivala je da će Rašica i Salko to rješiti. pa je odlučno postupila i nije požalila. mještani sela Karakterizacija lika: Marta Marta je mlada i lijepa djevojka. u 21:14 • 33 Komentara • Print • # . ' Marta je imala 20 godina i uskoro se trebala udavati. koju je voljela svim srcem i ništa nije skrivala od nje. no ciljevi koje je htio ostvariti u životu potaknuli su ga na daljnju borbu. . no kasnije je shvatila da ona njega ljubi samo kao lijepa dječaka i druga iz djetinjstva.2007. Ilija. U tim trenucima zaboravila je na Salkove osjećaje. Salko -sporedni: Stana. Alkar. Tvorac je moderne. Umro je u Zagrebu 1933. Ona je zavoljela Rašicu.10. Juriša. no zbog svoje ljubavi i nesigurnosti bila je jako nesretna. a na kraju je patio i Salko. Vukelja. Znala je da on nju silno ljubi i nije ga htjela povrijediti. točno u selu Begluk. romane. no vjerojatno je shvatila da i ona ima pravo sretnoga života do kojeg je teško doći. Lijepa joj glava ovita crnom kosom a lice tamnorumenkasto s garavim obrvama i usnicama crvenim kao skrlet. Mnogi pate. simbolističke seoske novele u hrvatskoj noveli. . jer je znala da bi udajom za Salka počinila još veći grijeh. Predavao je po selima Dalmatinske zagore. Odjednom se u njoj bude osjećaji odlučnosti i ona odabire svoj životni put. 10. Tuđinac. smutila bi joj se duša i samo bi plakala. feljtone. u vrijeme kada su Cetinjani istjerali Turke iz svog kraja. Čim bi pomislila da ju obojica ljube.

šenoa .Prosjak Luka BILJEŠKA O PISCU : August Šenoa rođen je 1838. Šenoa u djelu «Prosjak Luka» svojim neobičnim darom zapažanja i vještim perom oslikava društvene slojeve svog vremena. godine. DNEVNIK 16-50 ČITANJA : str. st. i Zagrebu njihovi piju posao života prosi razgovaraju umire bogat znao ženu Mikicom str -selo Jelenje u -u gostionici prosjak Luka. On je utemeljitelj hrvatske umjetničke proze. Jedan od najblistavijih umova druge polovice 19. Mikica prijatelji -dogovor za -opis bijednog Lukinog -Luka -Luka i Mato -Mato -Luka kao prosjak vrlo -nitko za to nije Luka želi Maru za Dogovor s 50-198. -Mara i Andro se prvi put sastaju -razgovor -problemi sa šljivom -Mikica nagovara Andrinog oca Matu da ne prihvati Maru za nevjestu -Andro razgovara s ocem -Andro i Mikica razgovaraju -Mikica i Ciganin -Martin treba novac -izabiranje nove vlasti -Martin se prisjeća pokojne žene . Umro je 1881. Ulazeći s jednakom stvaralačkom znatiželjom u prosjačku kolibu. umjetničkim i društvenim rodom obilježio je svoje vrijeme i utemeljio modernu hrvatsku književnost. godine.A.

Luka je. Svi su se čudili kad je on otišao na sud. Međutim. Tada se vjenčala i rodila sina. Rekao je Mikici da će mu dati 100 forinti ako mu nađe zenu i to ne bilo koju nego Maru. Iako je imala puno ponuda za udaju. koju je nazivao bakom. čekala je svog izabranika da se vrati iz vojske. Uvijek se klonio varoške kuće. Starog Matu smatrao je ocem. jer obično šalje pisara. Nije bio pohlepan za novcem. po mišljenju Mikice. Iako je imao nešto novca živio je kao prosjak jer nije zelio život s ljudima kao ni stari Mato. Jedino je imao jednu ženu . Prodavala je mlijeko i povrće u gradu. ali ona to nije znala. Rodio se kao zagrebačko dijete. Najsretnija je bila kad su se njezin otac Martin i Andrijin otac Mato pomirili. Ljudi su mu dali prezime Nepoznania. povukao se i pola godine živio sam. Njima je bilo važno je li čovjek bogat ili siromašan. Bila je oličenje ljepote i dobrote. MARA LONEARIA je bila bosonoga djevojka zasukanih rukava koju je Luka jako volio. Bila je veoma dobra. to nije učinio. poštena i vrijedna djevojka. Ona je bila zla prema njemu. bio vrlo mudar. Od rođenja pa do svoje smrti živio je kao siroče. Često ga je tukla i rijetko kad nahranila. To dijete Luka je smatrao vezom između Andra i Mare i ako ubije to dijete. Njezino srce pripadalo je Andriji. . Prvu suhu koru koju je dobio u petoj godini bacili su mu pod noge kao da je pas. Vrativši se u selo saznao je da Andro i Mara imaju dijete. Svatko mu je bio dužan. Sreća ga je cijelo vrijeme zaobilazila. njih će se dvoje rastati. Ljudi su se prema njemu ponašali "nehumano". Srednje je visine. Od trenutka kada ga je odbila. Na kraju je poginuo bacivši se u Savu. Prve riječi koje razumije iz ljudskih usta su kletve na njega. Za njega su govorili da je bogat seljak. Bio je živ čovjek.-Andro -požar -Mato -Luka -Mikica -Luka -Luka spašava kod moli prosi smišlja odlazi se baca iz u za oca Martina oprost Maru plan Jelenja Savu LIKOVI I KARAKTERISTIKE LIKOVA KROZ POSTUPKE LUKA je bio siromašan čovjek .

2007. I onda je mirno umro. str . komadić zemlje i kravicu. ali po umjetničkoj vrijednosti jedan je od najznačajnijih hrvatskih književnika. Mažuranićevo životno djelo “Smrt Smail-age Čengića” objavljeno je 1846. predugo je i ima puno likova. u 21:10 • 26 Komentara • Print • # I. pjevanje Gundulićeva epa “Osman”. a Mato je otišao u spilju i zaspao.Smrt Smail-Age Čengića ŽIVOTOPIS: Ivan Mažuranić rodio se 1814. a opisuje radost i veselje u obitelji Pavlekovia i obitelji Lonearia. u almanahu “Iskra”. 1873. Kada je ona priznala svoj grijeh. no to nije moglo vratiti njegovu ženu. završava tragedijom glavnog lika. došao je neki gospodin i zaveo je. Luka je ostao vani. Mažuranić je nadopunio izgubljeno 14. No. I umrla je. gdje je završio njemačku pučku školu. da zamislimo prošlost i sviđa mi se jer jako zanimljivo. Sviđa mi se zato jer pisac oslikava društvene slojeve svoga vremena da vidimo kako je to nekad bilo. a Luka oca. Išli su po Međimurju. godine u Zagrebu. i 15. On se kasnije pokajao. Zagrebu dok Matu nije uhvatio opaki kašalj. Umro je 1890. prvi “ban pučanin”. Slavoniji. godine u Novome Vinodolu.10. KNJIŽEVNI VRSTA ROD: proza DJELA: ep . Nije želio zivot s ljudima. posjedovao je samo malu kolibicu.MATO je bio prosjak kojeg je Luka gledao kao oca kojeg nikad nije imao.Mažuranić . On i Luka našli su se jedni u drugome. Mato je imao sina. Žena mu je bila lijepa. Tri godine Luka je glumio slijepca. Mažuranić ja autor malog broja djela. Nakon nekoliko sati se probudio i objasnio Luki gdje se nalaze novci i papir. godine Ivan Mažuranić postao je hrvatski ban. Dok je imao ženu bio je pošten seljak. Posljednje godine života proveo je u miru baveći se matematikom i astronomijom. SUD O DJELU : Ovo djelo mi se sviđa i ne sviđa. on je pio i tukao je dan za danom. Sviđa mi se zato jer se u ovoj knjizi između toliko tuge našla i radost. Sišavši s banske stolice ne bavi se više politikom. a Mato njegovog jadnog oca. 10. Ne sviđa mi se zato jer ima više tuge nego radosti. Stanovao je u staroj hrastovoj šumi. u rupi u koju se jedva uđe. MENI NAJRAŽI ODLOMAK nalazi se na 145.

2007. Novak. u 21:05 • 3 Komentara • Print • # W. Svoje zarobljenike muči nečuvenim mukama. planinskog. iako umiru u strašnim mukama. Otac mu je bio trgovac i ugledan građanin. Durak.. William se ženi s osam godina starijom Ann Hathaway. ne ispuštajući ni jednog jauka. 10.. RADNJE: Hercegovina stoljeće ANALIZA JEZIKA I STILA: epiteti: lijepo. njima je važnija njihova sloboda od svog zlata na svijetu. KARAKTERIZACIJA LIKOVA:glavni: Smail-aga . Umiru bez straha. obitelj je zappala u materijalne poteškoće i osiromašila. Crnogorci. on je u duši kukavica koja svoje vlastite slabosti prikriva mučenjem drugih ljudi.Shakespeare .Romeo & Julia O piscu: William Shakespeare rodio se 1564. gladna. ljući.. Godine 1582. sviloruna.. a mjesec izađe'' arhaizmi: dželate. al nepisnu Crnogorčad mlada'' ''Sunce zađe.MJESTO VRIJEME RADNJE: 16. pa je bio čak i biran za gradonačelnika. mora biti skršeno. koji je veoma krvoločan i uživa ubijajući nevine i bespomoćne ljude.10. Vjeruju u pravdu i Boga. Međutim. i znaju da na kraju svako nasilje mora prestati. a dvije godine kasnije blizanci Hamnet i Judit. oko 1577. SMAIL-AGA: Smail-aga je silni turski ratnik. da bi ih zatražio i iz njih izvukao što veči harač. . CRNOGORCI: Crnogorci su ljudi koji se zadovoljavaju malim stvarima. malenoga personifikacija: ''zadrhtaše ta vješala tanka'' kontrast: ''zadrhtaše ta vješala tanka. Ni tko pjeva. Bogatstvo za njih ne predstavlja ništa značajno. gorski. niti se smije'' usporedba: ko' tajni glas duhova metafora: Studen kamen prima život'' ponavljanje: Čije 'e ovo .sporedni: Smail-agine sluge. hladnoj. arslan onomatopeja: ''Krcnu kolac njekoliko puta Zviznu pala njekoliko puta'' '' Ni tko šapće. Međutim. ni tko zbori. Ubrzo im se rađa kći Susan. u engleskom gradiću Stratfordu na rijeci Avon u imućnoj obitelji.

Otelo. Romeova rođaka i najboljega prijatelja. Shakespeare je pisao i pjesme. Sadržaj: U moćnim i uglednim obiteljima Capuleti i Montecchi zametnulo se žestoko neprijateljstvo koje se prenosilo s generacije na generaciju. Romeo prihvaća prijateljev prijedlog. Kralj Lear. ali nesretno. uvjeravajući ga da će ondje među veronskim ljepoticama pronaći lijek svojoj bolesti. Idealna prilika ukaže se kada sretnu sluge iz suparničke obitelji Montecchi. Ukroćena goropadnica ( komedije ). bolno uzdiše. od kojih su najznačajniji njegovi ljubavni Soneti. gdje umire 1616. Najpoznatije su: Hamlet. Da bi ga oraspoložio. izbjegava društvo. Za to vrijeme u domu Cappuletijevih uzbuđenje raste. Finacijski neovisan. komedije. Shakespeare je pisao vrlo mnogo. a preko dana zatvara se u svoju zamračenu sobu. Mletački trgovac. Dolazi do tučnjave i borbe mačevima. Potkraj života vraća se u rodni Straford. Trinaestogodišnja Giulietta prekrasna je djevojka puna života. Iako ima čudan predosjećaj da će se dogoditi zlo. Borbu uspijeva prekinuti tek dolazak kneza Scale. jer lijepa Rozalina ne mari za njega. Romeo i Giulietta. Jedne tople srpanjske nedjelje gradom šeću Samson i Grgur Capuletijeve sluge u potrazi za kavgom. tragedije i romantične igre. smjerno obećava ocu da će se nastojati svidjeti Parisu kada ga bude upoznala na plesu. no ne skriva svoje zadovoljstvo Parisovom ponudom. koji upozorava obje obitelji da će ih drastično kazniti budu li se neredi ponovili. Stari Montecchi i njegova supruga sretni su što u tučnjavi nije sudjelovao njihov sin Romeo. Ne samo zbog bala koji se treba održati već i zbog dolaska mladog grofa Parisa. Još neiskusna u ljubavi.Shakespeareu se zameće svaki trag do 1592. Macbet ( tragedije). . Benvolio predlaže da navečer tajno pohode bal koji priređuju Cappuletijevi. DJELA: Shakespeareove drame ( njih 37 ) dijele se na kraljevske drame ili historije. San Ivanjske noći. koji je došao isprositi Cappuletijevu kći Giuliettu. a njegove drame su često izvođenje te stječe ugled najboljega engleskoga pisca komedija i tragedija. kada saznajemo da je u Londonu i da se bavi glumom i pisanjem drama. što je tome uzrok. Stari Cappuleti izjavljuje da je Giulietta još premlada za udaju. Zabrinuti roditelji pokušavaju saznati od Benvolija. No Romeovo ponašanje u posljednje vrijeme je čudno: noću luta šumom. koja postaje sve masovnija i u koju se na kraju uključuju čak i sami glavari navedenih veronskih obitelji. Benvolijo uskoro otkriva da je Romeo zaljubljen. Shakespeare postaje suvlasnikom poznatog kazališta ˛ The Globe˛.

kada je dadilja došla u Giuliettinu sobu kako bi je pripremila za vjenčanje. ali ne i zatomiti njegovu želju za osvetom. Romeo pobjeđuje svoga suparnika. skrhanom bolom. Romeov sluga Baltazar prvi stiže do njega i priopći mu da je Giulietta mrtva. Zbog Tebaldovog ubojstva. koji se netom tajno vjenčao s Giulietom. nećak gospođe Cappuleti. Romeo mora u progonstvo. moći će se oboje vratiti u Veronu. vidi njezino beživotno tijelo i u kući Cappuletijevih zavlada duboka tuga. a kada fra Lovro objavi da su vjenčani. Izjavljuje da Cappuletijeve voli jednako kao svoju obitelj. a knez je potjerao Romea iz grada. Bila je to ljubav na prvi pogled. Stari Cappuleti strašno je pogođen Tebaldovom smrti. Romeo će je odvesti sa sobom. zabrinut je zbog njihove nagle i strasne ljubavi. Romeo nasrće na Tebalda.No te noći Giulietta susreće Romjea i u hipu Paris i Rozalinda bivaju zaboravljeni. koji ga ne želi . Prije negoli ih Romeo uspijeva rastaviti. Romeo kupuje otrov i juri u Veronu. koji je došao osvetiti se. Ipak. Ali sudbina stavlja novu prepreku. Stoga odlučuje da je najbolje odmah sve pripremiti za Giuliettino vjenčanje s grofom Parisom. Giulietta ispija napitak. dadilja otkriva da se Romeo sakrio u ćeliji kod fra Lovre. Giulietti. Tebaldo probode Mercuzija. Svi su iznenađeni Romeovim ponašanjem. prepozna maskiranog Romea i hoće se odmah s njim obračunati. Fra Lovro. Ispunjen osjećajem krivnje i nabujale mržnje zbog stradalog prijatelja. koji se sklonio u Mantovu. a još više patnjom svoje miljenice Giuliette. pristaje ih tajno vjenčati. Romeo se nađe u vrtu ispod Giuliettina prozora. U borbi na život i smrt. Potom će se Romeo i Lovro sakriti u grobnicu i pričekati dok se Giulietta ne probudi. Problemi nastaju kada Tebaldo. nadajući se da bi njihovo vjenčanje moglo prekinuti krvave sukobe između njihovih obitelji. No Giulietta se odbija udati za Parisa. Stari ga Cappuleti uspijeva nekako smiriti. no pismonoša ne uspijeva stići do Mantove. Fra Lovro šalje Romeu poruku. franjevački redovnik. što naljuti starog Cappuletija. Pred grobnicom nalazi žalosnog Parisa. Nakon bala. Giulietta odlazi fra Lovri koji smišlja opasan plan: Giulietta treba popiti tajanstveni napitak koji će na 42 sata zaustaviti njezino disanje pa će svi pomisliti da je mrtva. no Romeo ne prihvaća borbu. ztaiće svoje prijatelje Mercuzija i Benvolija u svađi sa Tebaldom. Ne nalazeći od nikoga razumijevanje i pomoći. Giulietta s uzbuđenjem iščekuje svoju prvu bračnu noć kad stiže dadilja s lošim vijestima: njezin rođak Tebaldo je mrtav. Tebaldo naziva Romea huljom i izaziva ga na dvoboj. Dvoje zaljubljenih zaklinju se na vječnu ljubav i odlučuju se vjenčati. Idućeg jutra. Romeo. Izvan sebe od boli. Vatreni Mercuzio prihvaća Tebaldov izazov. Kroz to vrijeme fratar će poslati glasnika po Romea.

st. Kada ugleda svoju voljenu Giuliettu. Radnja se odvija tokom pet dana. fra Lovro. Posljednja Parisova želja bila je da bude pokopan uz Giuliettu. Romeo Montecchi: pametan je i simpatičan mladić pun plemenitih vrlina.2007. Na početku Romeo je zaljubljn u lijepu Rozalinu koja ne mari za njega. Mercuzio. Nju će otkriti tek kada upozna Giuliettu. Giulietta Cappuleti. No to i nije prava ljubav. Tebaldo. Vrijeme radnje: Vrijeme radnje je početak 16. ta zaluđenost i nedostatak zdravog razuma tjeraju ga da počini ubojstvo .RAZRED LEKTIRA . gospodin i gospođa Cappuleti. Fra Lovro požurio je u grobnicu kako bi bio ondje kada se Giulietta probudi. Kada je stgao našao je Parisa i Romea mrtve. Uskoro napitak prestaje djelovati i Giulietta se budi. ispija otrov i umire.10. Romeo je pomalo sanjar. Kada upozna Giuliettu potpuno je zaluđen njome. Giuliettina dadilja i sluge.prpoustiti do tijela voljene. Benvolio. što mu Romeo i obeća. Tragična smrt Romea i Giuliette ujedinila je njihove obitelji i prekinula dugogodišnju mržnju. u 21:04 • 31 Komentara • Print • # VII. Uzima Romeov bodež i ubija se. 10. gospodin i gospođa Montecchi. ne želi izaći iz grobnice. misleći da je mrtva. čije su obitelji u svađi. Tema djela: Tema ove tragedije je velika ljubav Romea i Giuliette. Likovi:Likovi ove tragedije su: Romeo Montecchi. Kada otkrije da je Romeo mrtav. Mjesto Mjesto radnje je talijanski grad radnje: Verona. osjećaji su mu najvažniji i ne obazire se na realan svijet koji ga okružuje. Romeo. Dolazi do borbe u kojoj Romeo ubija Parisa.

Princa kod tih likova zapanjuje besmislenost. silna uobraženost i samoživost.10. u 20:59 • 1 Komentara • Print • # A. Antonie de Saint Exupéry je bio vojni pilot i sudjelovao je u II svjetskom ratu u kojem je i poginuo. Mali Princ i pisac su se upoznavali. Princ je shvatio da je povrijedio crvenu ružu i odlučio se vratiti na svoju planetu. Hodao je pustinjom i naišao na osamljenog čovjeka . u Afriku. LICA:Mali Princ je glavni lik u ovoj pripovjetci. Mjesto radnje: Radnja se odvija u svemiru na malim planetama i na Zemlji u Africi.pisca. Na kraju je stigao na Zemlju.2007.Mali Princ Pisac: Antonie de Saint Exupéry (1910 – 1944) francuski pisac. Sadržaj: Mali Princ je živio na svojem malom planetu pod imenom B-612. no Mali Princ je čvrsto odlučio i vratio se na svoju planetu. Pisac je pisao ovo djelo u prvom licu. pustinji Sahari. Crvena ruža je za njega bila sve. Tvrđava. Ratni pilot. Ima osjećaja i ljubavi prema svakome. On je osamljen. napisao je neveliko ali značajno djelo – Mali Princ. također malih. Nikada ju ne bi mogao ostaviti da se sama bori za život sa četiri trna.de Saint Exupery . Mali Princ mu je pričao o svojoj planeti i crvenoj ruži. Princ jednoga dana odluči otputovati. Napisao je i romane Pošta za jug. Prolazio je kraj mnogih. Noćni let. Pričao je o tome kako je susreo veoma čudne ljude. Zaljeva ju svaki dan i s njom razgovara. planeta na kojemu su živjeli raznoliki ljudi. . prijateljstvo i ljubav vrijednosti bez kojih čovjek ne može živjeti. te potpuno odsustvo ljubavi i razumijevanja prema poslovima što ih obavljaju. Ovdje prevladavaju osjećaji. zauzeti svojim poslom i nisu imali vremena ni za što drugo. Zemlja ljudi. Pisac ga je tražio da ne odlazi. On je bio jako usamljen na planeti.10. Svi oni čudni stanovnici malih planeta su osobe modernog čovjeka. Pisac je imao kvar na motoru aviona. Osim što je bio pisac. Njoj povjeruje svoje probleme. Ona mu je bila jedino društvo. Svi oni su bili veoma čudni. Bez svoje crvene ruže ne bi mogao živjeti. Tamo vlada duhovna pustinja. besciljnost i beskorisnost njihova rada. sa crvenom ružom. Mali Princ je spoznao da su rad. Pisac nam u ovoj pripovijetki dočarava stvaran svijet i želi da ljudi budu što sličniji Malom Princu. Vodio je brigu o njoj.

Drugoj skupini pripadaju gradski romani u kojima je pokušao kritički prikazati zagrebačko građansko društvo (Olga i Lina. Pripovijetka me se jako dojmila jer opisuje ljude. Studirao je filozofiju u Beču.2007. Bogati stranci uzimali su sve siromašnim seljacima i . 10. carska cesta. u 20:54 • 8 Komentara • Print • # E. Više puta je bio zastupnik u Hrvatskom saboru. siječnja 1850. Mjesto radnje: Lučica. Gospođa Sabina i drugi). Godine 1883. pomorce i seljake. Obiteljska tajna i Petar Zrinski. načelnikova kuća. svibnja 1904. Primorci. Stipina kuća. povukao se iz službe i posvetio književnom i političkom radu. Njegovi romani dijele su u tri skupine.Začuđeni svatovi Bilješke o piscu:Eugen Kumičić rođen je 11. Sirota. a umro je 13. o ponašanju prema drugima. Trećoj skupini pripadaju povijesni romani (Urota Zrinsko-Frankopanska i Kraljica Lepa). Salettijev posjed.10.Dojam: Ova pripovijetka me potiče na razmišljanje o ljudima i o samom sebi. godine u Zagrebu.Kumičić . Osnovna misao:Djelo govori o otimanju hrvatske obale i tlačenju hrvatskog puka u prošlosti. Preko mora. stupovi. u Brseču. Martinova kuća. Prvu skupinu sačinjavaju istarsko-primorski romani (Jelkin bosiljak. Tema: Sukobi između bogatih stranaca koji moralno i materijalno upropašćuju selo i siromašne istarske ribare koji se bore za svoje poštenje i opstanak. Ostala djela su romani i pripovijetke: Neobični ljudi. Šabarićeva kuća. groblje. Nadam se da su druge knjige slične ovoj. kakvi zbilja jesu. crkva. Sadrišće. Vrijeme Prošlost. Pobijeljeni grobovi te drame Sestre. Teodora. dok je Istra bila pod talijanskom radnje: vlašću. Začuđeni svatovi i drugi) u kojima na romantičan način opisuje istarske ljude. u prvom redu ribare.

Prepričana epizoda: Dok je trajao tajni sastanak Elvire i Marka Antonio je čuvao stražu. Alfredo idući kući nailazi na Antonija i napada ga. Alfredo naručuje njegovo ubojstvo. Mato se oporavio i zaljubio u Mariju. sam u nju pada. Marijin brat Marko tajno se sastaje s Elvirom. Svakoj sili dođe kraj. Tko pod drugim jamu kopa. Zaplet . a ona je pristala. dok je tako nosio pismo Elviri nalazi ga njezin otac.Antonio ubija Marina Salettija i sam umire Kratki sadržaj: Lučica je bio miran primorski gradić sve dok se nije desio brodolom u Sadrišću.Alfredo Saletti i Mato Bartolić se zaljubljuju u Mariju Vrhunac Antonio ubija Alfreda Rasplet Mato i Marija se vjenčaju Završetak . i Antonio ubija i njega u samoobrani.ribarima. Nakon nekog vremena zaprosio ju je. U strahu odlazi kod prijatelja Jose i njegovog oca Martina te im . Antonio ubija Alfreda u samoobrani. Kompozicija djela: Uvod Brodolom kod Lučice. želeći pobjeći od samoga sebe. gdje i umire znajući da je ubio svoga brata i oca. Antonio ga ubija nožem i bježi. skriva kod groblja. Alfredovom sestrom. Nakon Marijinog i Matinog vjenčanja Antonio se. Odnijeli su ga u kuću ribara Šabarića. Njegova kći Marija njegovala je Matu. a kasnije saznaje da su zapravo bili braća. Njezin otac Marino ne zna za tu vezu. a na kraju oni kobno završavaju shvaćajući da nitko ne može dugo držati hrvate u šaci. Tada je udarcem u glavu ozlijeđen Mato. Mato nije znao da je bogatašev sin Alfredo Saletti također zaljubljen u Mariju i da je stalno salijeće i napastuje. Jednom. Problematika koja se obrađuje u djelu: Odnos tuđinaca koji su na vlasti i domaćeg stanovništva koje je potlačeno. Nakon što je Antonio osramotio Alfreda i spasio Mariju. Antonio prenosi njihova pisma.

Njezina glatko počešljana kosa podavaše čednu i nježnu dražest smrknutom joj čelu. bjeloputne i oble noge. Imala je male. Marku je pomagao prenoseći njegova pisma Elviri. bujne joj grudi i sav onaj nježni sklad čarobnih uda. Bilo bi dana da ništa ne kaže ili da ode i ne vrati se nekoliko dana. Mariju je više puta spasio od napasnika Alfreda Salettija. Marija ŠabarićMlada djevojka vitkog i punog tijela. Marino Saletti ga napada i Antonio ubija i njega. jer mu jedna nogavica od hlača tija do koljena zavrnuta. Skrivajući se na groblju umro je od hladnoće. Najviše je volio Mariju i Marka. Alfredo ga je zbog toga mrzio. Cijela Lučica je za njega mislila da je nahod. za njih bi skočio i u pakao. zdravo i puno života i tako dražesno. snježna put i sjajna kosa. Od njih saznaje da mu je Alfredo Saletti brat po ocu. Analiza likova: Antonio Marola Mladić niska stasa. no on kao da je ne osjeća. a majka Marica Kozulić. Bio je veoma izdržljiv: "Ljuta je zima. Na njega je pazila obitelj Šabarić primivši ga kao člana obitelji. gdjegdje krpa na krpi". Bio je siromašni ribar: "Odijelo Antonijevo je poderano. "… bijaše Marija najdivnija tačka. Njezino rascvjetano. gipko i slikovito tijelo. Povučen je i čudan." Vrlo je požrtovan. bljesak sreće na prekrasnom joj licu.kaže što se dogodilo. sve to bijaše tako milo. Duboke i crne obrve krasile su joj lice. Antonio kasnije ubija Alfreda u samoobrani. Bila je snježne puti. Imao je jake ruke i široka prsa." . Kasnije se saznaje da mu je otac Marino Saletti.

Otac je pretukao majku na smrt te je on sam poslije poginuo u ratu. Kad su prošle Marijine nevolje sa Alfredom. lijepa i pametna djevojka. da slijedi srce. Ali je Herminin otac čuvši to odmah poglavarima objasnio kako je Branka djevojka koja ima talenta te je ona dobila posao u Jalševu. Između grofa i Branke se stvarala ljubav. Ona nije odgovorila. Brankina najbolja prijateljica je bila Hermina kojoj govori svoje probleme. Njegova poznata djela su Zlatarevo zlato.2007. do 1881. dramu. novinarstvo. dobar starac.Šenoa . načelnika. ona je pazila na njega. imala je puno neprijatelja koji su se protivili mladim ilircima. u 20:47 • 4 Komentara • Print • # A. Objavio je novinarske tekstove i pjesme u “Pozoru” i “Naše gore list”. Antonio bi za Mariju skočio u pakao. kritiku. prozu. načelnica i grof Belizar. Beču i Pragu. U početku joj je bilo teško. Branka je odbila gospodina Marića. Branka. Njezina baka ju je odgojila. Alfredo je također bio zaljubljen u Mariju. Branka joj je govorila o tome kako želi postati učiteljicom. August Šenoa je pisao poeziju.10. godine. koji ju je zaprosio. Branka je “probudila Jalševo iz zimskog sna”. Marić se je zbog toga svim silama trudio da Branka nigdje ne pronađe posao. Ali ipak su ju podržavali dobri ljudi. Doba od 1865. osjećajna.Dok je Mato ležao ranjen. Tako je grof Belizar na njegovoj zabavi u gradu zaprosio Branku. Ona je bila tvrdoglava. ona se udala za Matu Bartolića. župnik. Objavio je feljtone pod nazivom Zagrebulje i komediju Ljubica. Prijan Lovro i Prosjak Luka. Studirao je u Zagrebu. Njezinu molbu nisu nigdje prihvatili. Sutradan ju je savjetovao župnik. godine naziva se Šenoinim dobom jer ga je Šenoa obilježio značajnom djelatnosti u hrvatskoj kulturi. Na putu do nje uvijek bi mu se ispriječio Antonio što je jednoga dana završilo Alfredovom pogibijom. te su je htjeli što prije svrgnuti. Sadržaj:Branka je još kao dijete doživjela tragične događaje. Ovaj roman govori o teškom životu jedne zagrebačke djevojke koja . 10. Seljačka buna. umišljenoga gospodina koji je poznavao poglavare u gradu. i umro 1881. Čuvaj se senjske ruke. Tako je Branka odlučila udati se za grofa i postala groficom.Branka Pisac:August Šenoa rođen je u Zagrebu 1838. Kasnije se on zaljubio u nju.

Parizu I Zagrebu .2007. Godine 1980. Tamo je zapoceo svoje skolovanje.RAZRED LEKTIRE 10. Zapažen književni uspjeh zabilježio je romanom «Divlji konj» za koji je 1989.Prosenjak .Divlji konj Biljeske o piscu: Bozidar Prosenjak roden je 1948. Radio je kao novinar u Narodnom sveucilištu u Velikoj Gorici . godine u Koprivnici.te pokrenuo i uredivao biblioteku « Albatros « u velikogorickom Centru za kulturu . Tamo joj je bilo teško jer su joj se neki ljudi protivili. Dojam: Ovaj roman budi u meni osjećaje prema domovini. na radiju i televiziji.10.želi nešto učiniti za domovinu. a nastavio ga zatim u Koprivnici . Ona je htjela postati učiteljicom. antologije i skolske udzbenike. Naučila je djecu osnove za život. 10.gdje je diplomirao romanistiku na Filozofskom fakultetu. gorskom selu koje je kulturno siromašno. Na kraju ona ipak pristaje postati groficom. središtu hrvatske kulture. u 20:42 • 5 Komentara • Print • # VI. Radovi su mu uvršteni u zbornike. Tako i Branka uvijek ima nade i svojim znanjem doprinosi narodu. Mjesto radnje:Radnja se odvija u Zagrebu. pjesnicke i dramske priloge objavljuju u dnevnom I periodicnom tisku.Od godine 1984. Tema: Zivot Divljeg Konja i problemi s kojima se susrece u životu. govori kako smo svi mi dužni domovini za njezin napredak. Sretno djetinjstvo proveo je u Podravskom seocetu Kuzmincu. objavio je zbirku pjesama I kratkih proza za djecu pod nazivom « A ».2007. te u Jalševu. Ona se ne obazire na njih i napreduje. u 20:36 • 2 Komentara • Print • # B. godine primio nagrade «Ivana Brli? Mažurani?» I «Grigor vitez ». ?lan je DHK. . Prozne.10. kada se počinje buditi Hrvatska. Sura?uje u ?asopisima za djecu. U međuvremenu se i stvara ljubav između nje i grofa Belizara.. djeluje kao slobodni stvaralac. Tako je dobila posao u Jalševu. Vrijeme radnje:Sve se zbiva za vrijeme Hrvatskog narodnog preporoda (ilirskog pokreta).

radnje: Neodredeno. "Misici su mi postali kvrdi kao kamen. Vihor. Podzemlje. d) eticka karakterizacija: tuzan. iskren. ja jesam borac. krvav. "Osjecao sam se ponosnim i bogatim. "Silno sam se rasuzio zbog oca. posramljen. radnje: kod gospodara. ponosan. ali ona dobije zdrijebe sa Sarcem. cvrsti misici.". Bijelac. zarobljen u rudniku. "Volja mi je postala cvrsta kao da je od kamena. pokunjen.Ideja: Ne Mjesto Divljina. prasnjav. iskren. borac. " b) psiholoska karakterizacija: cvrsta volja. " Sporedni likovi: Zvijezda. "Bio sam razdragan. kasnije dresiran. razdragan. Fabularni tijek i dijelovi kompozicije:Uvod: Zdrijebe Divlji konj zivi u stadu. ali odlazi na gospodarevo imanje. "Pokunjio sam se od sramote. spontan. Vulkan. ". . . Zaplet: Divlji konj uskoro postaje predvodnik stada. Gospodar. ". "Sav zapjenjen. ". prasnjav. likova: Konj: a) vanjski opis: Blistava dlaka. zapjenjen. Sarac. ". Vrijeme treba uvijek biti nepovjerljiv. "Da. Upozanaje svog oca koji uskoro pogine u borbi s vukovima. spontan" c) socioloska karakterizacija: slobodan konj. Tamo se zaljubi u Neru. Kasnije se zaljubi u Zvijezdu. Analiza Divlji gl. Ceza. Nera. "Dlaka mi je blistala. ". . Hipodrom. krvav.

1947. Rasplet: Na imanju ga do?eka Nera s njihovim zdrijebetom. godine.Tomaš . " Dobar dan tata " drugi je Tomašev roman namijenjen djeci.Dobar dan. Živi i radi u Osijeku. Odveli su ga u podzemne rudnike da vuce rude. konjokradice ga uhvate i on zavrsi u rudniku.tata Pisac: Stjepan Tomaš rođen je 2. On je mislio da je zdrijebe tude i priznao je Zvijezdi da je podzemlju bio zaljubljen u Neru. konacno. Uhvatile su ga konjokradice. godine u Novoj Bukovici kod Slatine. a to su nastavili i njihovi potomci. Uskoro uspije pobjeci. Jednog dana su konji uspjeli pobjeci iz rudnika. a gospodar je došao po njih i sve ih odveo na imanje gdje je Divljeg konja cekala Zvijezda s njihovim zdrijebetom.2007.Vrhunac: Divlji konj bjezi s imanja. Nakon nekog vremena se ipak vratila. Sreo je Neru i sve joj oprostio. Na imanju su vjezbali plesati i osvajali su prva mjesta. godine dobio je republjčku nagradu " Grigor Vitez ". Gimnaziju je završio u Našicama. Tamo srece Neru i sve joj oprosti. Ona je zbog toga pobjegla. Divlji konj je doživio duboku starost i. a Filozofski fakultet u Zagrebu. nagrađene radio igre za djecu. Rano saznaje istinu o . Objavio je nekoliko romana i zbirki pripovjedaka za odrasle. Nakon nekog vremena se ipak vratila. Likovi: Dragutin Vincetić glavni je lik romana.10. Poceli su vjezbati plesati i osvojili su mnoga prva mjesta. Njegov prvi roman za djecu " Moljac i noćni čuvar " napisan je 1982. a dio radnje odvija se u Stipanovcu i Osijeku. On je mislio da je zdrijebe tude i priznao je Zvijezdi da je podzemlju bio zaljubljen u Neru. 1987. a napisan je na osnovu istoimene. Ona je zbog toga pobjegla. u 20:32 • 28 Komentara • Print • # S. 01. 10. Sadrzaj vrhunca i raspleta: Divlji Konji još uvijek nije vjerovao gospodaru pa je pobjegao. Vrijeme radnje: Školski ljetni praznici Mjesto radnje: Izmišljeni gradić Medarevac u blizini Osijeka. Zavrsetak: To su nastavili i njihovi potomci. te omladinski roman " Građani u prvom koljenu ". umro. Divlji konj umire.

Rastužilo me kad je Dragutin odgurnuo pomajku Elviru i otišao u Split. Na kraju se ipak bude pravi osječaji prema pomajci Elviri i on joj se vraća. a ona ga dočekuje raširenih ruku. Otac ne želi zbog njega dovesti u pitanje odnose u svojoj obitelji i razočarani dječak odluči prikloniti se majci. u 20:26 • 2 Komentara • Print • # . ona kao prava majka sve oprašta i nastavlja graditi odnose međusobnog povjerenja i razumijevanja. Od tada njegov se odnos prema pomajci Elviri počinje mijenjati. Jedini lijepi trenutci bili su susreti sa prijateljem Pajom i djevojčicom Belindom u koju je Dragutin bio zaljubljen. Nakon velike svađe s pomajkom Elvirom dječak odlazi u Split i sastaje se spravom majkom. Takav stav dovodi do za nju sretnog završetka. Kad Dragutin sazna istinu odnosi među njima se mijenjaju.2007.10.svom porijeklu. Iako duboko povrijeđena. No ubrzo stiže prvo veliko razčarenje. Pomno promišlja sve svoje odluke. Tema: Problem usvojenog djeteta koji se za rana suočava sa tom spoznajom injegovo nastojanje da sazna svoje porijeklo. Nekoliko godina kasnije kad ga je počeo posječivati djed to jest majčin otac Draguti je konačno otkrio tajnu svog porijekla. ali samo zbog promjene dječakovog odnosa prema pomajci. Ona ga upoznaje sa svojim prijateljem. Razveselio sam se kad se je Dragutin vratio pomajci Elviri. U tim je trenucima bio prilično grub. Dopisuje se s majkom koja živi u Njemačkoj i ona ga poziva da provedu ljeto zajedno u Splitu. Razočarani dječak vraća se pomajci Elviri. Pomajka Elvira dugo pokušava kriti Dragutinu njegovo porijeklo i to sve zbog straha da ga ne izgubi. pa možemo reći da je prerano odrastao. puna ljubavi i razumijevanja. no predstavlja ga kao sina svoje sestre. a i sam je toga bio svjestan. Svojoj pomajci Elviri isprva taji posjete ocu no kasnije ih priznaje. Kratak sadržaj: Već sa desetak godina Dragutin saznaje istinu o njegovom porijeklu. Pouka: U nastojanju da ostvarimo životnu sreću i zadovoljstvo valja uvijek odabrati put ljubavi iskrenosti i poštenja. Pati za roditeljima i nikako ne može dokučiti zašto su ga ostavili. 10. to jest povratka Dragutina. Zaoštreni odnos sa pomajkom Elvirom sve se više produbljuje. Silno je želio upoznati roditelje.

i godine. a uređivao je časopise "Paradoks" i "Kerempuh". strastven i odlučan. Priredio je Antologiju hrvatskog humora u šest knjiga. godine postao je omiški knez. godine Nagradu "Grigor Vitez". Vrijeme Mjesto radnje: Razdoblje radnje: Split. protiv jačih neprijatelja. Piše i romane. pravedan. za očuvanje svoje djedovine i slobode. ljubav i razumijevanje. 1221. Uz pomoć carskog namjesnika Rugerija ishodio je pravo na navedenu zemlju. novinar i urednik. "Otimam". Marija Pulsnikova nije povijesna ličnost. Za razliku od oca i brata Dominika ne podnosi ubijanje. Zbog izvanrednog pamčenja bio je živa pomorska karta i u tri je godine upoznao obje obale Jadrana. i 1226. Poznat je i kao autor radijskih i filmskih scenarija. U romanu pisac je opisuje kao Malduhovu ženu. podvale i surovost.1938. Objavio je više zbirki pjesama. no ova je pripadala omiškom plemenu Kačića. "Zapovijedni način". a studirao je na filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bojeći se odmazde močnijeg neprijatelja Kačići skloniše u Split malog Malduha od kojeg je knez Nikola puno . Krase je odanost.Majetić .08. Već kao dječak bio je srčan. U borbi za očuvanje svoje zemlje razljučeni Kačići predvođeni knezom Nikolam ubiše gramzivog nadbiskupa. Pouka: Treba biti hrabar. Dobra je majka i odana žena.Omiški gusari Pisac: Alojz Majetić rođen je u Rijeci 30. te se ističe kao srčan. a za povijesni roman "Omiški gusari" dobio je 1981. odlučan i ustrajan u borbi za slobodu i očuvanje svog ognjišta. Omiša. Kratak sadržaj: Pohlepan splitski nadbiskup Rajneri nastoji nizom spletki prisvojiti za splitsku crkvu zemlju u selu Srinjinama podno Mosora. Tema: Borba plemena Kačića. "Kako uspjeti u životu". a poznatije su mu: "Dijete s brkovima priča".A. Radio je kao korektor. posebno odan ideji borbe protiv Mlečana. te izmeđe 1180. okolica Splita Likovi: Malduh Kačić glavni lik romana ujedno je i povijesna ličnost. Ima veliku duhovnu i fizičku snagu. neustrašiv i mudar vođa. Srednju školu završio je u Delnicama.

Razveselilo me kad je Malduh našao Mariju. U gužvi u luci Malduh je izrazio Mariji želju da je jednog dana uzme za ženu. Odrastao Malduh uzaludno traži Mariju i u toj potrazi dolazi blizu Venecije gdje biva uhvaćen i bačen na galiju kao veslač. Nakon šest godina traganja Malduh je konačno našao voljenu Mariju. U zamjenu za slobodu Dominik otkrije mjesto gdj se nalazi Marija. Ne uspijeva u svojoj nakani. u 20:21 • 33 Komentara • Print • # . Na galiji je i Dominik poznat kao posebno okrutan gonič veslača. Rastužilo Uzbudilo me me kad kad su su kažnjenicima Malduha odsijecali i ruke u ili noge. Omiška flota zadaje teške udarce neprijatelju sve dok 1226. godine nisu potpisali mir s papom.očekivao. pa gradi flotu i uspješno se bori protiv Mlečana. U međuvremenu Marija sazna da je Jurislava očeva ljubavnica a ne sestra i ova joj pomogne doći do voljenog Malduha prije razmjene. a Malduhu se gubi svaki trag.10. Malduh mu poklanja život. Marijin otac Petar. no te je riječi čula Jurislava. no ovaj za uzvrat mora potopiti onoliko brodova koliko ih je potopio brod na kojem je služio. brat Dominik i pohlepni nadbiskupov sluga Mačica odlaze u Ravenu po opljačkano blago koje je tamo skrio pokojni nadbiskup. a otac i Jurislava odvedoše Mariju u samostan. Održao je obečanje i između Dominika i Malduha razvilo se čak i neko pritajeno prijateljstvo. Knez Nikola odluči spasiti Malduha. Malduha su uhvatili i bacili u tamnicu. Marija je odmah pristala.2007. Njeni otac Petar i brat Dominik bili su probizantinci i veliki neprijatelji Kačića. očeva sestra koja je nakon majčine smrti brinula o Mariji. Mladić se vraća kući. Pokazao je pritom odlučnost pravog muškarca. Oženili su se i ona mu rodi sina Osora. Malduh se ubrzo zagledao i zaljubio u plemkinju Mariju Plusnik. Kaznena bizantska ekspedicija bila je potučena do nogu i doživjela je veliku sramotu. U napadu Omišana na galiju oslobođen je Malduh. te otme Dominika kako bi napravili zamjenu zarobljenika. zarobili bacili tamnicu. 10. Malduh je ponovo na moru i planira stvoriti savez gradova koji će se onda lakše oduprijeti Veneciji. a zarobljen Dominik. U gradu. U jednoj od borbi ponovo biva zarobljen Dominik.

Priče iz Dubrave. a za to okrivljuju Milku .Zagrebačka priča Bilješke o piscu:Blanka Dovjak Matković rođena je 1920. . pradjed.Nakon nekoliko mjeseci Borek umire.Kada je bila gotova školska godina Kačkica i Milka otišli su u Zagorje U Zagorju su bili dva mjeseca . malo je tužan jer stalno netko umire. a Kačkica nije bila zadovljna sa njom Milka se vratila Svi žive sretno Majka se razboljela i odveli su je u bolnicu . Dječje knjige: Neobična ulica. Berti. radnje: Ljeto. Neke male važnosti. Zagorje. učiteljica. Kratki sadržaj: Dolazak Milke Rađenje prvoga sina Boreka . Milka. a onda je preminula To je jako pogodilo njezinu obitelj Tetek je počeo piti Kačkica i Milka bile su jako tužne Pali su u krizu i nisu imali što jesti . Pepica. ulica.Tatek je počeo nakit i druge vrijedne stvari mijenjati za novac Tako su živjeli neko vrijeme .Stigla je nova pomoćnica. Zagrebačka priča. tatek. radnje: Kuća. u Zagrebu. koja joj je jako pomogla.Kada su htjeli ući u kuću vidjeli su da brave na vratima nisu iste Sve njihove stvari Persida je izbacila na ulicu . bolnica zima mamica Sporedni likovi: Borek. Najviše mi se svidjelo kada je u Kačkičin život došla Milka. itd. godine. a nije mi se svidjelo kada su Kačkičini roditelji i brat umrli.D.Matković . Umrla je u Zagrebu 1993.Jednog dan došlo im je pismo da su tateka odvezli u bolnicu i da je Persida kupila njihovu kuću na dražbi Oni su se vratili u Zagreb . Persida.Nekoliko dan bila je u bolnici.Oni su si našli novi dom u podrumu jedne kuće Tatek je preminuo Dojam o djelu:Ovaj roman mi se jako svidio.B. Mjesto Vrijeme Glavni likovi: Kačkica.

Dedek Kajbumšar… Nazor se je bavio i problemima književne teorije i drugim pitanjima .romani .Nazor .god.zlatokrila i Medvjed Brundo .šjor Zvane i kapetan motovunske šume išli po Istri i označavali vapnom cerove koje će obraditi i prevesti u Mletke. Providur se je uplašio .a gimnaziju je završio u Splitu. Barbabianka je rekao da će ga ovaj cer grijati ove zime u Kopru. Magarac je poskočio . Nazor rođen je 1876.gdje je rastao lijepi cer.Zadru .Legende o drugu Titu. Na svom rodnom otoku proveo je djetinjstvo .2007. Kao profesor službovao je u srednjim školama u Splitu .iz močvare i nad usjevima . Div je ponio providura u grad gdje su ulice vrvjele naoružanim ljudima .Pjesme o bratu gavran i seki siromaštini . Bio je vruć ljetni dan.ali šjor Zvane je umirio diva.Šarko .Istarski gradovi . Mrtvo ostrvo .članci . Kada je počeo označavati cer .Kastru i Sušaku.Nove priče .Napisao je i veći niz pripovijedaka i priča :Krvava košulja . SADRŽAJ: Bilo je to davno dok su providur Barbaianka .te je objavio nekoliko knjiga sa toga područja : Na vrhu jezika i pera .Istarske priče . Pokraj mrtvog magarca stajao je kmet Jože i mrko gledao u providura.Knjigu pjesama .Govori i članci i Čitajući Kranjčevića. u Pastirama na otoku Braču.god. U njegovim književnim djelima najznačajnije mjesto zauzima poezija.Eseji i članci . Vladimir Nazor je umro u Zagrebu 1949.eseji .10. Providur je jahao na magarcu.Pazinu .Lirika .Deseterci . Studirao je prirodne nauke u Grazu i Zagrebu. Objavio je oko dvadeset zbirki poezija :Slavonske legende .govori … V.Istarski bolovi .Priče iz djetinjstva.Pjesme partizanske .Veli Jože Bilješke o piscu : Vladimir Nazor je jedan od naših najznačajnijih pisaca.Pjesme u šikari . Priče sa otoka i sa planine . Poslije umirovljenja neko je vrijeme živio na svojem rodnom otoku Braču.nečije snažne ruke pograbile su magarca i bacile ga u krošnju cera.Mrtvo more .Oni su .Utva . Niz godina je bio i upravitelj omladinskih domova u Crikvenici i Zagrebu. a onda se je opet vratio u Zagreb i nastavio svoj raznovrsni književni rad. dnevnici .Veli Jože .Nove pjesme .Hrvatski kraljevi . u 20:14 • 66 Komentara • Print • # V. Od epskih spjevova najpoznatiji su : Živana .stare istarske balade .pripovijetke .10.jer je ugledao stog sijena uz doščaru . Napisao je gotovo čitavu biblioteku knjiga u kojoj su zastupljeni mnogi radovi književnosti :pjesme .putopisi .Gospa od snijega .

ali ih oni pometaše cerovima. On ga je sakrio. Divove su nagradili zlatnim dukatima . Oni su pristali da rade sa Jožom. Budući da nisu mogli osvojiti Psoglavćevo brdo . Plemići su bili za to da ih se ubije .ali da ga moraju zaraditi. U početku su bili zadovoljni što imaju svoj komadić zemlje . Vitezovi sa vojskom krenuše na divove .pa je onda nastala svađa među njima. U blizini obale Joža skoči u vodu .zveketi lanaca . Tako su nastale velike svađe između njih. On je Joži ispričao sve o životu na galiji i rekao je Joži da će i on postati rob.on je zapalio grad i pobjegao Ciretti. Kada su se vratili u gradove .a potom i pjesma.ali divovi se nisu pristali vratiti jer su željeli biti sami svoji gospodari. Radnici su morali sve nositi u grad divovima. Ljudi su ih se bojali i svašta su govorili o njima. Providur je sa ostalim vijećnicima rješavao što će sa Jožom.a oni se zakunu na knjigu ugovora da će poštivati tuđe.a iz otvora pojavi se velika glava. Jože se čudio tko to maše motkama. Jedne noći Jože je uhvatio nekoliko građana kako traže zlato. Građani se vratiše u svoje gradove . Civetta podijeli zemlju među divovima .Jože je bio zadovoljan svojim životom.a na Štriginoj glavi ostalo je samo kamerlengo Ciretta.Kada su je počeli obrađivati vidjeli su da je nečija veća i bolja . Civetta više nije htio biti njihov glavar . ali većina je bila za to da on ode. Proto i još neki tražili su da Jože ostane u Motovunu jer im mnogo vrijedi.a do tada će ga hraniti kao i do sada. Oni su ga izabrali za svoga glavara i obećali su da će ga slušati. Sakupila se je velika vojska i dva viteza .a valovi odnesu brod na pučinu. Iz Kopra je Jože otplovio s providurom u Mletke. Govorili su da je sve to zlato nekada pripadalo njihovim pradjedovima. Jože je izašao na kopno toga jutra.a uz njih građani . Išao je Istrom i sakupljao divove kmetove. Iz utrobe broda čulo se je zviždanje bičeva . Providur je rekao da će Jože za Uskrs otići u Kopar .a građani da ih se privoli i da im se obrađivati zemlja. On se je sprijateljio sa divovima. Div podigne poklopac na palubi .psovke .vinogradi i vrtovi. Dugo su razgovarali .te krenuše prema Psoglavčevu brdu. Nastanili su se na brdu gdje su nekada živjeli psoglavci.ali ništa nisu našli.pa im je rekao da se sami brinu za sebe. Kada su se divovi posvađali i htjeli ubiti Jožu .ali vjetar utihnu i iz trupa broda pojave se vesla.građani i plemići su tražili dio zlata. Bez kmetova opustješe polja . Počela je velika oluja i valovi su nosili brod prema obali. Odlučili su razgovarati sa divovima. Taj čovjek zvao se je Ilija i bio je jedan od galiota. Motovunjani su vječali. Došao je Uskrs . Kmetovi : Marko i Liberat htjeli su . On im je rekao da će ga dobiti . Plemići i glavari iz grada sastaše se da vijećaju što učiniti sa kmetovima. Plovili su na jedra . pa su svi zajedno krenuli u gore između Pazina i Motovuna.odlučili da više neće hraniti Jožu.prstenjem i lancima. Žetva je bila bogata. Ciretta je krenuo na razgovor sa divovima. građani su kopali noću po svim stranama brda .

u nekim djelovima tužno.kapetan motovunske šume… Odlomak koji mi se najviše svidio: Noge su mi polomili. nemoj je prodati! . Mjesto i vrijeme radnje:Radnja se odvija u Istri.ali im Joža nije dao. oj beli tići. ter pozdravte moju majku! More. divovi . Likovi : Jože...vjerni . pokoran . Kompozicija: Uvod-upoznavanje Zaplet-sukob Jože i s Motovunjana.a Libreta ubio motikom. Divovi su se odlučili vratiti svojim prijašnjim gospodarima . Poletite k jugu. Brižan san ti na ten svete!-Galebi. očuvanje Pouka:Ako si slobodan očuvaj tu slobodu. ali i Jožin bjieg slobode. doba mletačke vladavine nad Istrom.marljiv . Pozvaše Ciretta.jer tu će ih dostići velika kazna.ali on putem nestade. Marka je istukao . nesloga i svađa među divovima Rasplet-povratak Tema:Sloboda divova i u ropstvi. Prošlost. more sinje! Opis likova : Veli Jože : star 300-tinjak godina . kamerlango Ciretta .providur Barbarijanka .ništa nije tražio za rad … Divovi :podložni . Ilija .a Ciretta povede Jožu u Motovun . puno mašte.dobar . strli su mi dušu mladu. a on ih još više prestraši rekavši im da moraju zakopati Liberta i krenuti nekamo drugdje .dobričina .pokorni… Moj dojam:Djelo je vrlo ugodno za čitati. najviše u Motovunu i njegovoj okolici.šjor Zvane . Velim susret galeote Jožom Ilije Vrhunac-rezultat pogubnog djelovanja lugovog Civette.građani .obrađivati svoju zemlju u docu .

Bio je glavni predstavnik engleskog larpurlartizma (umjetnost radi umjetnosti).Wilde .Nazor? V. njegovo najbolje djelo. u 20:09 • 253 Komentara • Print • # O. a školovanje je završio u Oxfordu. Analiza likova: . Pouka:Treba biti obziran prema drugima. godine u Dublinu. primjećivati tuđu nesreću i pomagati ljudima čineći dobra djela.2007. U najranijem razdoblju života pisao je poeziju. Vrsta Bajka Vrijeme Jesen i prijelaz iz jeseni u djela: radnje: zimu. Oscar Wilde iznenada je umro 30.10. kao i o bezobzirnosti ljudi prema drugima i njihovim patnjama. godini. studenoga 1900. V. godine od upale mozga. uz "Sliku Doriana Graya". roman "Slika Doriana Graya" i drame "Saloma" (na francuskom jeziku) i "Idealan suprug".) Zagrebu) god) (div) studirao umro Nazor? Veli bio Gdje je živio Veli Jože? (u Istri) 10. Najpoznatija su mu djela: algorične bajke "Sretni kraljević" i "Mladi kralj". Tema: Bajka o ljubavi. u svojoj 47.Koje Gdje Kada Što godine je je je je rođen V. Pokopan je u Parizu.Nazor? (U Grazu (1876 i (1949 Jože? god. požrtvovnosti i osjećajnosti prema ljudskoj bijedi i siromaštvu. kojoj se vraća pred kraj života.sretni kraljević Bilješke o piscu:Oscar Wilde rođen je 1854. Po izlazu iz zatvora napisao je svoju najbolju pjesmu "Baladu o tamnici u Readingu".

Letio je po cijelom gradu i pričao kraljeviću o siromaštvu građana. Svi mu se dive i uživaju u njegovoj ljepoti. Svi su mu se divili. no kraljević je vrlo nesretan. Nakon smrti njegov su kip postavili tako da kraljević sada može vidjeti svu bijedu i siromaštvo grada. Mali lastavić doletje jedne noći do grada i odluči se odmoriti od naporna leta između nogu kraljevića. Najprije je skinuo rubin sa mača. Njegova najsnažnija osobina je požrtvovnost i ljubav prema prijateljima. ali i svoju tugu otkako je kao kip spoznao svu bijedu i siromaštvo građana. Kraljević ispriča lastaviću svoju životnu priču. Sutradan gradonačelnik naredi da se kip kraljevića skine sa stupa i . Za života kraljević je bio gotovo potpuno odvojen od svijeta izvan dvora. a potom jedan pa drugi safir i kraljević je oslijepio. priču o sreći i obilju. a na dršci njegova mača stajao je veliki crveni rubin. ljubav i odanost prijatelju te izuzetna hrabrost i odlučnost u pomaganju siromašnima i uz najveću žrtvu. Vidjevši ga tako slijepa lastavić odluči ostati uz kraljevića. Kraljević za to nije mario. Kratki sadržaj: Na visokom stupu u gradu stajao je kip Sretnog kraljevića. LastavićMala ptica koja je upoznavši kraljevića odlučila ostati uz njega i činiti dobra djela. Poljubi kraljevića i lastavić pade mrtav. Kraljević nije bez osjećaja za druge i želi vidjeti patnju i siromaštvo građana. Tijelo mu je bilo prekriveno listićima suhog zlata.Sretni kraljevićKip koji stoji na visokom stupu. Iako je bilo već prilično hladno lastavić odluči ostati i pomoći. oči su mu bila dva plava safira. i cijeli je život proživio u sreći i blagostanju. Kraljević zamoli lastavića da mu pomogne u njegovoj nakani da pomogne siromašne. Pao je prvi snijeg i lastavić osjeti da će umrijeti. Bio je sretan što je pomogao onima kojima je pomoć bila najpotrebnija. Krase ga požrtvovnost. Tada ga kraljević zamoli da skine sa njega listić po listić zlata i odnese ih sirotinji.

U njegovim djelima vidljiva je ljubav prema domovini i svom narodu. Roditelji su željeli da se sin oženi i dovede snahu koja će im pomagati. Palo je tik do mrtvog lastavića pa Bog reče anđelu da će ptica zauvijek pjevati u njegovom Rajskom vrtu. godine u Zagrebu.pretali u talionici u novi kip. godini života. Vrhunac: na dan vjenčanja majka je izrekla kletvu kojom je svatove pretvorila u kamen. prosinca 1881.Šenoa . pjesnik. ali siromašnu Janu. Zaplet: sin je rekao majci da je zaljubljen u Janu. ali joj mlinar nije dozvolio da ga spriječi.2007. stoljeća. u 19:55 • 132 Komentara • Print • # A. Mjesto radnje: ispod Susjedgrada citat: “Pod vrletnim Susjedgradom živio vam starac mlinar. 10. Rasplet: svi svatovi su se okamenili na mjestu. KAMENI SVATOVI narodna priča Fabula: ispod Susjedgrada je živio mlinar sa ženom i sinom. Sin je rekao majci da je zaljubljen u lijepu. ali ga nije mogla spriječiti. ali plodan život. središnja ličnost hrvatske književnosti 19. Izrekla je kletvu i pretvorila svatove u kamen. Rodoljublje i čovječnost dva su osnovna osjećaja kojima je prožet njegov cjelokupni književnički rad.Povjestice Bilješke o piscu: AUGUST ŠENOA. Olovno srce kraljevića nije se rastalilo i baciše ga na smetlište. pripovjedač. Završetak: na tom mjestu stoje i danas. a kraljević će ga zauvijek slaviti. rodio se 14. Majka je bila protiv vjenčanja. Na dan vjenčenja ostala je kod kuće spremajući ručak za goste. Majka je bila protiv vjenčanja. godine. urednik. feljtonist. Nazivali su ga pjesnikom Zagreba jer je u svojim djelima često pisao o svom rodnom gradu. studenog 1838. u 43. Kompozicija: Uvod: ispod Susjedgrada je živio mlinar sa ženom i sinom. On su priželjkivali da se sin oženi.10.” Vrijeme citat: “Projurilo radnje: prije mnogo ljeta preko mnogo lijepog Božjeg godina svijeta” . a oni su na istom mjestu ostali do danas. a u njemu je 13. završio kratak.

mlinar. Defoe . epiteta. Motivi: ljubav.10. eufenizama. svatovi. Pod utjecajem toga. usporedbe.g. Strofa: ima deset strofa. Rima: ima svih vrsta rime parne.g do 1731. prvih nekoliko su kratke (osmerostih). Ideja: Čovjek treba živjeti život kako sam odluči. engleski pripovjedač. ali želi da se sin oženi. Ima metafore.rime nema samo u nekoliko stihova. Jana. a kao romanopisac pojavio se u kasnijim godinama života. vrijedna. ali gotovo vezan . Pažnju publike pobudio je svojim pustolovnim romanima. Od ostalih Defoeovih djela poznat je njegov roman o kradljivici "Zgode i nezgode glasovite Moll Flanders". ljuta. Neke su riječi skraćene radi dobivanja jednakog broja slogova u stihovima.Tema: vjenčanje bogatog mladića i siromašne djevojke protiv majčine volje.2007. mornara iz Yorka" zasnovan na stvarnom događaju. Koristio se pripovijedanjem u prvome licu i jednostavnim svakodnevnim govorom. Živio je od 1660. svatovi… Jezik i stil: pjesma je napisana na hrvatskom književnom jeziku. postaje jako gnjevna. udaljen od civilizacije uspjeva održati u sukobu s nesklonom prirodom.utemeljitelj modernoga romana. u 19:47 • 130 Komentara • Print • # D. koji se. Nakon toga ljudi govore da je luda.mlinarica je stara žena. baca kletvu na svatove. kletva. Njegov prvi i najpoznatiji roman je "Život i čudne neviđene pustolovine Robinsona Crusoea. Karakterizacija glavnog lika: MAJKA (MLINARICA) . Drugi i treći dio tog romana manje su uzbudljivi. neslaganje. Kad se on zaljubi u siromašnu djevojku. To je priča o brodolomcu. Drugi ne mogu donositi odluke o tuđem životu.Robinson Crusoe Ime pisca: Daniel Defoe O piscu: Daniel Defoe. Sporedni likovi: sin. bijesna. unakrsne i obgrljene. . kamen. Ističe se i njegova kronika o epidemiji kuge "Dnevnik kugine godine". ironije… 10. vjenčanje… Stih: poluvezan. a ostale puno duže.

roditelji. ali mu nije bilo ukusno pa je odlučio da meso stavi na vrući pjesak. Cijelo vrijeme razmišljao je odakle je ta roba došla. Sunce je bilo tako jako da je meso bilo polupečeno. Brod je bio pun vode. Jednog dana otac mu je rekao da želi da postane trgovac. Prvo je pokušao naći skrovište. Robinson je to prihvatio. jer će sada moći jesti pečeno meso i grijati se noču. Četvrtog dana želio je promjeniti jelo i pošao je otokom u potrazi za hranom. sandale. ali dok je robu prodavao uvijek je mislio odakle je ona došla i kakav je i koliki put prešla. Sadržaj: Dječak Robinson živio je s roditeljima u Engleskoj. jer kada je vidio vatru to je bilo veliko otkriće. Oko ponoći započela je jaka kiša. Svaki dan je na obali gledao brodove i mornare kako iskrcavaju robu.Četvrtko. Mjesto radnje: Pusti otok Likovi: Robinson Cruso. i da nastavi posao koji je on započeo. Ujutro kada se bura smirila stigli su u London. Pala je noć i Robinson je odlućio spavati. Robinson se probudio na pustom otoku. i za svaki je dan na stablu urezao crtu. Na vrhu jednog brežuljka bila je pećina.Od lišća je napravio odjeću. Sutradan je od savitljivog pruća napravio luk. Robinsona su uzeli u robstvo. Putem je naišla jaka bura. Robinson se jako uplašio pa je otišao u svoju kabinu.divljaci. kapu i vreću.svibanj 1654. Sutradan je krenuo u lov. Jedan grom je udario blizu njegove pećine i on se jako uplašio. Digli su jedra i krenuli punom snagom ali gusari su ih ipak stigli. Ukrcao se i otplovio u nepoznato. Brod je potonuo. legao je na slamu i zaspao. Jednog dana sreo je prijatelja koji se spremao na put u London. ali to nije ništa pomagalo. a to je teško išlo kamenim nožem. Prešli su na njihov brod i zauzeli ga. ali da bi ih mogao uloviti bio mu je potreban luk i strijele.Tema: Robinsonov boravak na pustom otoku Osnovna misao: Treba biti snalažljiv da bi se preživjelo Vrijeme radnje: 1632-1637 g. Strijele je bilo teže napraviti jer ih je trebalo šiljiti. Na putu ih je zahvatilo nevrjeme. a pio vodu iz izvora blizu njegove pećine. Kada je izašao van vidio je da drvo pred njegovom pećinom gori.ljudožderi. Robinson je odlučio da se smjesti u nju. Prijatelj ga je pozvao da pođe s njim. Morao je paziti da se . a neke bacili morskim psima. Ta točka je bila gusarski brod. Pokraj njegove pećine bila su dva stabla. Robinson se tada oprostio od prijatelja. Bio je sretan. Jeo je kukuruz. Šetajući gradom sreo je jednog mornara koji mu je ponudio da će ga besplatno prevesti nazad k ocu. Htio je znati kada je koji dan pa je napravio kalendar. Neke su mornare ubili.Petko. Robinson je pristao ali bojao se to reći svojim roditeljima. Mornari su pumpali. Nakon duge plovidbe u daljini su ugledali crnu točku. Ogulio je kožu i počeo jesti sirovo meso.mornari.g. Znao je da je danas nedjelja 26. Htio je kada odraste da bude mornar i da putuje svijetom. Uhvatio je jednu kozu i ponio ju kući. Primjetio je da tamo ima divljih koza.

U daljini je vidio brod koji prilazi otoku. Petko i Robinson su sa tog broda uzeli puške. Uhvatio je tri ribe. Vodili su jednog divljaka. Robinson je psa poveo sa sobom i dao mu ime Džek. barut i top. Na dno lonca je stavio sol tako da voda nije izlazila van. Počeo je praviti lonce. ali imao je jedan problem. Jedva je uspio da se izvuče. Pucali su jednom iz topa i svi su pobjegli. Sutradan je otišao do broda i tamo ugledao psa koji je jedini preživio brodolom. U jutro se probudio bolestan. Divljak se otrgnuo i pobjegao im. Robinson je tužan otišao u krevet. Petko je bio u početku plašljiv Robinson ga je odveo u pećinu i učio ga engleski. Petko se ražalostio. . Sutradan je ispleo mrežu i krenuo u ribolov. samo je u jednom čamcu ostao starac koji se nije mogao micati. lonci su propuštali vodu. sada su Petko i Robinson bili naoružani. Za njim su krenula dva ljudoždera. pa je odlučio napraviti podrum u kojem će spremati hranu. Petko dotrča čamcu i počne grliti starca jer je to bio njegov otac Četvrtko. Nakon pozdravljanja Robinson ga je upitao gdje mu je majka. Oko kuće je zasadio drveće pa je imao i dvorište. pa sjedne i otisne se dalje od otoka. Lopatom koju je napravio od školjke iskopao je duboku rupu i u nju spremao zimnicu. Odlučio ga je isprobati. Kada je počeo bušiti rupu u drvetu odjednom su počele letjeti iskre koje su palile vatru. To je bilo novo otkriće kako da vatru dobije kada on to želi. Petko i robinson su razgovarali o ljudožderima. Brod koji je dolazio bio je europski. a kada se sjetio bilo je kasno jer se vatra ugasila. Divljaci su opet došli na otok ali. Kada je došla zima Petko je bio začuđen . Riba što ju je lovio više mu nije bila fina pečena jego ju je kuhao. Robinson i Petko su u daljini ugledali brod koji je prilazio otoku. ali on mu je odgovorio da je ona umrla. Mislio je da je sada kod kuće majka bi mu kuhala čaj i bilo bi mu lijepo. Sutradan je došao jedan divljak i rekao da je Petkov otac umro. kada je pogledao uplašio se jer su na otok stigli ljudožderi. Vulkan je proradio i izbacio užarenu lavu. Pošto je bio petak Robinson je divljaka nazvao Petko.vatra ne ugasi. Kada su stigli u Englesku Robinson je otišao kući gdje je našao oca. Iznenada se zemlja počela tresti. Nakon nekog vremena odlučio je Robinson da napravi i čamac.Robinson je pomogao divljaku i spasio ga od ljudoždera. Zapalio je jedno drvo i obrađivao ga dok nije izgledalo kao čamac. Jednog dana čuo je jaku buku sa obale. Zadržao se dugo nemisleći na vatru. Petko i Robinson su krenuli na put. Ujutro se u daljini vidio brod koji je topovima dozivao pomoć. ali je dvije pustio jer su bile male. Bura je bila jaka i brod je počeo tonuti. On je krenuo po pomoć na drugi otok. pištolje. Bojao se da kada dođe zima neće imati što jesti jer će biti previše hladno. Robinson se uplašio ali kada je vidio da lava pali drveće bio je sretan jer je na taj način ponovno došao do vatre. pokušao je napraviti i stol i stolice. Od cigli što ih je sušio napravio je peć. Struja je bila jaka i nosila ga sve dalje.

Vesna. Hitrec . čvrsto tijelo. Kralja i vojsku trebalo je porazit da bi mogli oslobodit Ekovu sestru.RAZRED OSNOVNE ŠKOLE LEKTIRE 10. suvremeni hrvatski pisac rođen je u Zagrebu krajem prve polovice dvadesetog stoljeća. Vesna. Eko i blizanci krenuli su na planet Zmaz. Likovi: Eko Vrijeme Mjesto Opis Eko. Robinson i Petko nastavili su zajedno živjeti. Vesna je zaigrana i vesela djevojčica. Tamo se susreću s kraljem smeća i gomilom otpadaka. Porazili su ih uz pomoć dobroćudnih . Eko je došao s namjerom da očisti Zemlju od otpada. Hitrec. 10. U priči se spominje planet Zmaz.2007. Eko Vesna i blizanci su se izvrsno sprijateljili. život remeti pojava neobičnog čovječuljka Eka Eka. U mirnoj jaruzi jednog podneva.jer nije prije nikada vidio snijeg i stalno je bio uz peć. Došao je na Zemlju da pomogne ljudima da se riješe otpada. Najveći uspjeh postigao je Hitrecov roman: Pustinjski pupak. Pametan je i spretan. On je dobroćudno biće. radnje: jaruga. u 19:43 • 48 Komentara • Print • # V.10. Uvijek se šali na tuđi račun. Diplomirao je komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.10. Na njemu je zarobljena Ekova sestra Eka Eka. Eko Eko je možda metar visok.2007.Eko-Eko O piscu: H. Snježnobijelo svjetlucavo odijelo pripijalo mu se uz malo. planet blizanci… radnje: ljeto Zmaz likova: Eko Eko: On je neobičan čovječuljak s planeta Bon. u 19:41 • 2 Komentara • Print • # H. Lukavo i radoznalo pomaže Eku Eku. Druži se s blizancima iz susjedstva. Vesna: Vesna je djevojčica koja živi s majkom i braćom u jaruzi. Sadržaj: U jaruzi na Hrčkovom brdu živi djevojčica Vesna i njezini susjedi. Kad mu je ponestalo energije Vesna mu je pomogla obnoviti je.

10. Frederic. gdje je završio osnovnu i srednju školu i diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti. Zlatko Brnčić. zvani Pokle odvodi ih u svoj čudan stan i pokazuje sliku Mona Lize -Marie Clever.2007. zajedno sa slikarom. prijatelj Marie Clever -Koko bježi za lopovima u crvenom automobilu -Jean i Michel otimaju Koka -Zlatko uzima sliku Mona Lize kako bi je dao u zamjenu za Koka -Jean i Michel otimaju Zlatka i sliku -za sliku Mona Lize Jean i Michel traže 10 milijuna franaka od gospodina Somaisa -Koko i Zlatko. Bilješke tijekom čitanja:trinaestogodišnji Ratko Milić. Zlatkov ujak(Pokle). Domaća zadaća. slijepci pucaju po prolaznicima -Koko sav prestrašen od Zlatkovih priča. pobjegnu autobusom -Marie Clever i Katsarida Somais prate Koka i Zlatka -bogalj(pisac Kušan) razgovara sa slikarom Poklepovićem -slika Mona Lize nije orginal -Charles i Frederic traže sliku kod gospodina Somaisa . ipak sretno sa Zlatkom dolazi u Pariz -slikar Poklepović. Koko i duhovi.godine se seli u Zagreb. a Eko se sa sestrom vratio na planet Bon. zvanom Pokle -Koko uči francuski jezik -Zlatko plaši Koka da se u Parizu otimaju dječaci njihovih godina. bogalji imaju ugrađene strojnice. Uzbuna na Zelenom Vrhu.bića s planeta Zmaz. Nikolas Somais. slikaru Poklepoviću. Katsarida. Kušan . Michael. Zagonetni dječak i Strašni kauboj. Zemlja je očišćena. ljuta je na tatu što je nije poveo sa sobom k režiseru Worsonu koji je u Parizu snimao film o krađi Mona Lize -Nikolas Somais želi svom slijedećem brodu dati ime Mona Liza po čuvenoj slici -Katsarida Somais. Charles. Lažeš. Marie Clever. kći poznatog francuskog novinara Marcela Clevera. zvan Koko.1939. svuda vrebaju snajperisti. Najpoznatija djela su mu:Koko u Parizu. književnik i prevoditelj. pisac -Koko i njegov prijatelj Zlatko spremaju se u Pariz u goste Zlatkovu ujaku. u 19:38 • 12 Komentara • Print • # I. rođen je 1933. Melita. Jean. Marcel Clever. Maurice. papagaj Cesar.Koko u Parizu Bilješka o piscu: Ivan Kušan. 10. Alles Worson.godine u Sarajevu. Oslobodili su Eku i vratili djecu na Zemlju.

no ipak se na kraju probudi i dozna da mu je to san. sin bogatog brodovlasnika. prate Koka i Zlatka. pa je on trčao beskrajnim stepenicama i probudio se. Zlatko. pa ga je zastrašio. uhvatila ga je groznica i utonuo je u duboki san"A Koko se pokrije .Jean i Michel traže od Zlatka da im za otkup Koka donese sliku. koji je već bio u Parizu. a nakon toga u stan gospodina Somaisa.Katsarida je smatrao da njegov otac želi na svome brodu imati sliku Mona Lize.Prestrašen Koko ipak s Zlatkom sretno avionom dolazi u Pariz gdje ih dočekuje Zlatkov ujak slikar Poklepović.Dječaci Jean i Michel željni avanture otmu Koka misleći za njega dobiti otkupninu. gdje svatko iznosi svoj razlog zbog čega je htio tu čuvenu sliku. želio je razgovarati s Kokom. ali su i njega oteli.Koko im je rekao da je siromašan i spomenuo je sliku Mona Lize. gdje živi Zlatkov ujak Poklepović.Knjiga je i vrlo smiješna i pomalo napeta. on se htio baciti s Eifelovog tornja. bivši bogalj. da je Mona Liza ukradena. trči beskonačno trči -Koko se probudi jer to je bio san i odluči sanjati što više tako lijepih snova Doživljaj djela: Roman Koko u Parizu mi se sviđa zato što je u njemu opisan san dječaka Koka. Sadržaj: Na početku romana saznajemo da Koko s prijateljem Zlatkom putuje u Pariz. U potrazi za slikom Mona Lize svaki od likova odlazi najprije u stan slikara Poklea.Slikar Pokle trebao je sliku donijeti na snimanje filma "Slika za milijardu".Prvi izlazak u Parizu bio je u brijačnicu. ali se nažalost izgubio.Zlatko je donio sliku. ali kako je slika nestala.Koko je primjetio neke nepoznate osobe koje bježe preko terase u crvenom automobilu pa ih je pratio.Koko i Zlatko uspiju pobjeći otmičarima noseći sa sobom sliku.Zajednički prijatelj.-Jean. iako je Koko htio vidjeti poznate znamenitosti grada Pariza. pričao je Koku strašne priče o Parizu. kći poznatog novinara i njezin prijatelj Katsarida Somais. Michel i gospodin Alles Worson kod gospodina Somaisa -zajednički susret sviju kod gospodina Somaisa i spoznaja da nitko nije "pravi lopov" -Koko odlazi stepenicama do prijatelja i trči. slikar kojeg Francuzi zovu Pokle.Djevojčica Marie Clevere. gdje im pokazuje čuvenu sliku Mona Lize.Prije odlaska u Pariz.To je u stvari bio san dječaka Koka koji je pod utjecajem Zlatkovih priča bio jako uzbuđen i prestrašen. Slikar Koka i Zlatka odvodi u svoj skroman stan. a Marie je iz očevih članaka saznala da je slika nestala.Koko sanja da se nalazi u Parizu sa prijateljem Zlatkom.

Frederic." Mjesto i vrijeme radnje: Mjesto radnje je Pariz. bistar. Ideja djela: Slika Mona Lize je glavni razlog zbog kojeg su svi likovi u romanu nastojali poput pustolova i kriminalaca doći do te slike i na lak način se obogatiti. 1873. kad je kao glumica bila popularna Monica Vitti i glumac Peter O`Toole. Katsarida Somais."Radnja romana počinje i završava u Zagrebu. pomislivši kako bi možda bilo zgodno da još večeras otputuje na drugu stranu svijeta. pokušaju saznati gdje je nestala slika Mona LIze. Vrijeme radnje je ljeto.Oni. želi postati biciklistički as i svirati električnu gitaru Književna vrsta:pustolovni roman 10. Zlatko. Charles.Duga Bilješke o piscu: DINKO ŠIMUNOVIĆ (Knin.2007. ali to ne želi pokazati. papagaj Cesar. . . pravi se važan pred svojim prijateljima. kao i ostali likovi u romanu. voli špijunske romane i mašta da će postati šrijunka kao Mata Hari -Katsarida Somais-sin bogatog brodovlasnika. bojažljiv. željan pustolovina. ujak Pokle. Alles Worson.preko glave. snalažljiva. Marie Clever. pisac Kušan -Koko-trinaestogodišnji dječak iz Zagreba. dobar. Najviše otimaju dečke naših godina. Jean. Vrijeme radnje je oko 1970. voli pretjerivati. 3. neodlučan. Maurice.-1980. pametan. Michel. hrabar. Marcel Clever.Svi to čine na vrlo zanimljiv i zabavan način. Analiza likova:Koko.Ondje svaki dan ima 3000 otmica. Šimunović . Tema djela: Tema djela su dogodovštine dječaka Koka i Zlatka u Parizu.10. 8. u 19:34 • 93 Komentara • Print • # D. 1. voli da ga smatraju da je hrabar. Nikolas Somais. voli punjenu papriku i stalno je gladan -Zlatko-kokov najbolji prijatelj. glavni grad Francuske "Ne znaš ti što je Pariz. plašljiv. 9. snalazi se u svakoj situaciji -Marie Clever-hrabra. puno čita. pogotovo strance.Zagreb.

želja. . smrt. "Duga".1933. . oluja kao znak smrti. Motivi: zabrane. Vrhunac: nekon što se pojavi duga. Tako je išla i došla do močvare. a u romanima ("Porodica Vinčić. Srna je od njih čula da se djevojčica kad prođe ispod duge promijeni u dječaka. Tamo je srela Savu i Klaru. " Vrijeme radnje: prošlost Tema: Srnina želja da bude dječak i pokušaj ostvarenja te želje. Zaplet: u vinogradu čuje da se djevojčica pretvori u dječaka kad prođe ispod duge. prolazak ispod duge. otac Janko. krepko. . Jedne noći su se bacili s visoke litice. Završetak: bace se s litice. Matoš je s pravom primijetio da Šimunovićev realizam djeluje poezijom narodne pjesme. Sava je pričala kako ju je zbog njezinog veza snašla nesreća. "Đerdan". blijedopute. "Alkar") je opisivao Dalmatinsku zagoru i Cetinsku krajinu. ali se utopi u močvari. Glavni likovi: Brunhilda Srna. . Rasplet: Srnini roditelji sele u tvrđavu o tuguju. udovica Klara. Mjesto radnje: u i oko varoši Čardake citat: "Odozdo rijeka Gilbuša. U pripovijetkama ("Mrkodol". . Vrsta književnog djela: pripovijetka Fabula: Srna je živjela u doba kad djevojčice nisu smjele mnogo toga da ostanu vitke. ostali ljudi. . Mislila je da ju može prijeći. ali nije mogla i utopila se. Sava Sporedni likovi: majka Emilija. Ideja: zabranjivanjem željenih stvari može se postići samo loše. Šimunović piše jezgrovito. . Sava. Tada se na nebu pojavila duga i Srna je htjela proći ispod nje. "Tuđinac") je zahvaćao i druge teme. Kompozicija:Uvod: Srna stalno mora biti u kući. ) zauzima posebno mjesto u novijoj hrvatskoj književnosti kao pisac koji je stvorio našu modernu seosku novelu. a odozgo klisure zarobile malu varoš Čardake na strmu obronku. Nakon toga su se njeni roditelji preselili u napuštenu tvrđavu i tugovali. Jednog je dana išla s roditeljima u vinograd kupiti grožđe. sažeto. Srna odluči proći ispod nje.

Umro je 1952. Pješčane bombe počele su letjeti. u 19:29 • 49 Komentara • Print • # F. Bilješke tijekom čitanja: pisac opisuje radnu atmosferu u prirodopisnom kabinetu učenika 4. vrijeme koje se samo moglo poželjeti. " . graditi nova zgrada "čitav svijet okretao se oko Boke. oni ga uhvate i bacaju u vodu "a on iz vode gleda tako tužnim pogledom kao kakva žalosna žabica" . godine u New Yorku. 10.vrlo lijepo je opisan grund koji je dječacima iz Pavlove ulice značio beskrajnost i slobodu .dječaci Pavlove ulice pripremaju plan za obranu svojeg grunda hrabri mali Nemeček se razbolio . metaforom.Gereb šalje pismo u kojem otkriva plan crvenih košulja. . razreda . " Doživljaj djela: Roman Junaci Pavlove ulice mi se sviđa jer je u njemu opisano veliko prijateljstvo među djecom.Čonakoš. kojeg je toliko volio i borio se za njega. . Pisao je komedije. Pisac se koristi i usporedbom. u Budimpešti.Boka saznaje da će se na grundu. Boka i Nemeček odlaze na otok u botaničkom vrtu gdje ostavljaju papir s porukom "Tu su bili dečki iz Pavlove ulice.Čonakoš šalje pismo Boki u vezi sastanka na grundu .Junaci Pavlove ulice Bilješka o piscu: Ferenc Molnar je mađarski književnik rođen 1878. hrabrost i .započinje borba za grund "dan bitke bio je divan proljetni dan. a sada tako žalosni kapetan Pavlove ulice jako se promijenio.hrabri Nemeček sam odlazi kod crvenokošuljaša. a velika bol pritiskivala je njegovo srce.Molnar .dječaci se sastaju na grundu i izaberu Boku za predsjednika . " . U knjizi ima mnogo opisa.borba je opisana kao žestok susret dvije grupe dječaka "a mala truba je odjeknula u znak da tvrđave otpočnu s bombardiranjem. Najpoznatiji su mu romani: Čamac bez gospodara. Eva i Junaci Pavlove ulice. " . onomatopejom.Nemeček na grundu susreće Feri ača koji krade njihovu zastavu .Jezik i stil: pripovijetka je napisana na hrvatskom književnom jeziku: štokavskom narječju i ijekavskom izgovoru. najčešće osoba i krajolika. požrtvovnost. moli da mu oproste i opet prime u svoje društvo .2007.10. romane i dječje pripovijetke.Nemeček je jako bolestan "taj tako veseli pješak. njihova borba. " . počeo je plakati.

a izgubljen je i teritorij zbog kojeg su ratovali. Gerebov otac. Vajs. Sadržaj: Grupa dječaka. Nemečekova majka. dječaci su izgubili grund i dobrog prijatelja Nemečeka. ono za njega znači beskrajnost i slobodu. Izazov su prihvatili dječaci iz Pavlove ulice i počeli se pripremati za borbu. Taj grund htjela im je oduzeti grupa dječaka zvanih crvenokošuljaši. Osim prijatelja. Nažalost. svoje slobodno vrijeme provodili su na grundu koji se nalazio u Pavlovoj ulici. Ideja djela: Dječaci Pavlove ulice i crvenokošuljaši trebali su zajedno dijeliti grund. Na slikovit način je opisan grund kao i osjećaji koji su ta djeca osjećala prema njemu. Dječaci te grupe učinili su "einstand" a što znači objavu rata. Čele. Grund je bio njihov. Budimpeštu. Gubitak dobrog prijatelja kao i grunda slomio je mala srca dječice tako da me taj roman na kraju rastužio." Vrijeme radnje je mjesec ožujak ("mart") "prozori su bili širom otvoreni tog martovskog dana. Kolnai. razreda. Gereb. odnosno osvojiti mjesto za igru kojeg u velikim gradovima nema. Mjesto i vrijeme radnje: Radnja je smještena u glavni grad Mađarske. Rihter. To je bilo mjesto koje su dječaci jako voljeli i ono im je značilo beskrajnu slobodu igre." Mislim da se radnja romana događa krajem prošlog stoljeća kada još nije otkriven lijek protiv upale pluća. tema djela:Tema djela je borba dvije skupine dječaka koji žele obraniti. ali su na kraju pobijedili dječaci Pavlove ulice. profesor Rac. Borba je bila organizirana kao da se brani svoj dom ili domovina. Lesik. Čengej. Najvažniji događaji zbivaju se u Pavlovoj ulici. na grundu "ono je peštanskom djetetu ravnica. ali su nažalost izgubili hrabrog Nemečeka koji je uskoro umro. Nemečekov otac . Analiza likova: Boka. mali i bolesni Nemeček. izgubili su i grund na kojem se je trebala graditi kuća. s toliko junačke hrabrosti. Čonakoš. Grupe dječaka su se hrabro borile. nego svađom i borbom. Slovak Janko.ljubav za komadić zemlje na kojoj su se uvijek igrali i bili zajedno. livada. Pomogao im je njihov prijatelj. Feri. izgubili su komad zemlje koji su branili s toliko boli. Ač. Dogovorom se mogu postići bolji rezultati. Njihova dječja igra bila je kao pravi rat u kojem je bilo i žrtava. borbu za svoj grund. pas Hektor. poljana. Barabaš. Pastori. učenici 4. Nemeček.

Od tada više nikad nije čula njezine priče.2007. Borba između dječaka opisana je kao da se vodi pravi rat. pun događaja. a bio je duboko potresen bolešću i smrću malog Nemečeka. iako jako bolestan." Znao je i plakati za svojim prijateljem Nemečekom.Feri ač . Bio je Božić. .. S puno osjećaja je opisana smrt malog Nemečeka.Boka . dobrodušan i sretan što ga prijatelji kao takvog žele u svojoj družini. Zbog toga je imenovan kapetanom. morao je izvršavati tuđe naredbe i ići u zatvor. mrzio je izdaju. ako se ne i popne visoko. bio zaslužan za pobjedu. napet.krupan crnomanjast dječak. Prijatelji su ga jako voljeli. Možda je već vidio stvari koje su skrivene ljudskom pogledu. Likovi su vjerno opisani. Njegova hrabrost i ljubav prema grundu bili su toliki da je. lijep.mali. velikih očiju. Analiza stila:Stil u kojem je pisan ovaj roman je zanimljiv. mudar. Te večeri je baka pričala jednu priču. pravedan i pošten dječak. Govori kako je njoj i djeci pričala puno priča. Književna dječji pustolovni roman vrsta: 10. Bio je jednom jedan siromašan čovjek koji je molio ljude za pomoć jer će mu se smrznuti djetešce i žena.hrabar. Poslije 40 godina sjećala se samo jedne priče o Isusovu rođenju. Boka je ostavljao dojam pametnog dječaka koji je krenuo u život kao čovjek koji će. Bio je vođa dječaka iz Pavlove ulice. " . malih. pošteno i muški opstati na svom mjestu. Bio je pravedan. Baka i djevojčica su željele ići na ponoćku ali nisu mogle jer je jedna bila prestara a druga premlada. velika je bol pritiskivala njegovo srce. Bio je vođa crvenokošuljaša. Tako je išao do vrata svake kuće i . Lagerlof .Nemeček . duboko i teško dišući otvorenih. Ali on nije nikog prepoznao. tankih usta. u 19:23 • 86 Komentara • Print • # S.Legenda o Kristu Naslov djela : SVETA NOĆ Na početku priče spisateljica govori o svojoj baki. ali teška bolest skrhala je tog malog junaka "u krevetu je ležao kapetan. tako da sami možemo vizualno zaključiti kako je izgledao pojedini lik. Najžalosnije od svega je to što je njena baka umrla. a kada je čuo da će se na "njegovom" grundu graditi zgrada. Bio je "običan vojnik" pa su mu svi mogli naređivati. hrabar i simpatičan. mršav dječak krhke građe.10. slušali i poštovali "jednom riječju.

bavio se brašnom. Anđeli dođu na brijeg. pa dade vune čovjeku da pokrije djetešce. Onda čovjek stane pred pastira i zamoli ga da mu pozajmi malo vatre. a pastir ga pođe pratiti. Tada se probudi pastir i baci svoj šiljasti štap na čovjeka. umro je 1897. Pastir se sjeti da psi nisu lajali na čovjeka.Daudet . Baka stane s pričanjem i kaže:»Ono što je pastir vidio možemo i mi». godini objavljuje roman «Mališan» ili «Povijest jednog djeteta».Poslije kad je djed izišao njegova unuka je vidjela da ga nema. U svojoj 28.Sjetila se da pogleda kroz prozor i vidje da je to samo prazna prostorija. 10. . jer je to istina kao što ja tebe vidim i kao što ti mene vidiš».10. Taj štap ne pogodi čovjeka nego pade u polje.jedanput kada je išla njegova unuka s dečkom do mlina da dobije blagoslov. Kada su došli do spilje pastir vidje gdje čovjek živi.Svaki dan je u mlin donosio jako puno vreća brašna u kolicima.Vrata mlina su bila širom otvorena i vidjeli su djeda kako sjedi tužno. Naziv Tajna djeda priče: Cornillea Fabula: Djed Cornille bio je stari mlinar. Baka položi svoju ruku na djevojčinu glavu i kaže:»Upamti ovo.U dvadesetoj godini posto je tajnik bogatog plemića i moćnog ministra u vladi cara Napleona III.Nitko nije znaokakva je to tajna djeda Cornillea.2007. Ode tamo i vidi stado ovaca i tri psa. da ovce nisu pobjegle i da ga štap nije pogodio.punih 60 g.Djed je ponosno radio i mljeo žito. oko spilje. Najednom vidi vatru u daljini.Stalno je govorio da ne idu tamo ida se ti razbojnici koriste parom da izrađuju kruh. u spilju i pođoše pjevati.Pisma iz mog mlina Bilješka o piscu: Alphonse Daudet rođen je u Nimesu u južnojFrancuskoj.Vratili su se u selo i rekli sve što su vidjeli.svatko ga je odbio. I on mu pozajmi vatru.g u Parizu.Ušli su punih vreća u mlin.a nema ni zrna žita. Bilo mu je žao da se smrzne djetešce. Čovjek golim rukama uze žar vatre i ništa ga ne oprži.S velikom je ljubavlju hranio mlin. a psi nisu lajali. Tada ga pastir zaustavi i pita zašto je tako milosrdan. Siromašan čovjek mu kaže da on to mora sam shvatiti. Pastir onda shvati zašto je sve večeras tako radosno. Čovjek ode. Ovce se nisu preplašile.U 2 riječi su se dogovorili da skupe pšenicu i odnesu je. u 19:20 • 15 Komentara • Print • # A. Mlinove koje je para pokretala izluđivali su ga.

Mjesto Planina.Svakoga jutra bi prekinule konopac i odlazile u planine gdje bi ih vuk pojeo.Ima 60 godina.Ujutro se umorila i vuku je postala sladak zajutrak.Tako ih je sve gubio na isti način. radnje: . život. gospodina radnje: Seguina. Naziv Koza gospodina priče: Seguina Fabula: Gospodin Seguin nikada nije imao sreće sa svojim kozama. radnje: radnje: Opis lika: Djed Cornille je vrlo odlučan čovjek koji više voli obične mlinove od paro-mlinova.No bio je u krivu no onda joj reče da je imao kozu koja je bila jaka i opasna kao jarac.Bika je ujutro otišla u planinu i igrala se.Borila se s vukom cijelu noć i onda ujutro postala zajutrak vuku.Zato je kupio mladu kozu jer je mislio da će se priviknuti i ostati. Tema djela: Djed Cornille više voli kruh koji je rađen od vlastite ruke nego od pare. Vrsta Alegorična Tema: Bika je uvijek htjela u planine pa makar riskirala priče: priča. Vrijeme Ljeto.Vrsta Alegorična djela: priča. Mjesto Mlin.livada Vrijeme Dan.Odjednom je izašao vuk i borio se s Bikom cijelu noć.

Jednog dana kada su bili na ostrvu i grijali se na vatri.No nisu uspijeli jer je podmornica zaronila u morske dubine.ribice i različite morske trave.Uhvatiše puške i pobjegoše u čamac.dođite!"profesor priđe prozoru.Arronax.Kapetn Nemo im je rekao da tko god dođe na podmornicu mora na njoj ostati do kraja života.Kapetan Nemo se hvalio podmornicom koja se zvala "NAUTILUS". u 19:15 • 31 Komentara • Print • # J.Savjet i Ned Land se dogovore za bijeg.Na moru se pojavila velika riba i prevrnula brod.stoljeće TEMA:pustolovine i plovidba podmornicom OSNOVNA MISAO:normalan život na zemlji je privlačnij od svega blaga i zlata pod morem SADRŽAJ:Godinu 1886.Plovili su ka ostrvu Vanikovo.kapetan Nemo MJESTO RADNJE:u dubinama mora VRIJEME RADNJE:19.20 000 milja pod morem LICA:profesor Arronax.Profesor Arronax je rekao svim mornarima da gledaju u more ne bi li ugledali čudovište.Neki su mislili da je to čudovište neprirodne snage.Verne .Uto iz šume izađoše divljaci i počnu ih gađati strijelama.Prolazili su mjeseci plovidbe na podmornici.Podmornica je radila punom parom i sljedećeg dana su se probili.Prolazili su dani i tjedni.Ostrvo je bilo prekriveno divnom šumom.njegov vječni pratilac Savjet i Kanađanin Ned Land.Nakon tjedan dana bili su na ostrvima Australije.Koji god brodovi išli na istraživanj vratili su se bez rezultata.2007.Savjet.10.10.bisere i drago kamenje.Imala je muzej u kojoj su se držali zlato.Savjet i Ned Land su skočili u more.Jednog dana Savjet je gledao kroz prozor pa povika:"profesore. svi ljudi po pojavi morskog čuda.Kapetan Nemo je dozvolio.Zaveslaju i odu na podmornicu.Profesor je zamolio kapetana Nema da ih pusti da odu na ostrvo.Na tom brodu je bio profesor Arronax.Ugledali su podmornicu i popeli se na nju.Na palubi je bilo nekolko leševa jer ih je zatekao brodolom.Savjet i Ned Land su se čudili ljepoti morskog dna.Vrata podmornice im je otvorio kapetan Nemo.Iz dana u dan su išli na ostrvo.počne padati kamenje na njih.Dok su plovili našli su se u klopci od ledenih stijena.Arronax. a druči su mislili sa je to podmornica sa beskrajno jakom pokretnom snagom:Tako je jedan brod krenuo u istraživanje namjerom da se ne vrati dok nešto ne sazna.Podmornica je plovila prema jugu do južnog pola.Kanađanin.Ned Land.Podmornica je bila vrlo lijepa.Ušli su u čamac i bili naoružani električnim puškama.Savjeta i Ned Landa na ronjenje da upoznaju svijet pod morem.Sutradan je kapetan Nemo vodio Arronax.ali nisu odustajali nego su čekali novu priliku.Jednog dana Arronax.Podmornica je jurila .Tu su bile razne Školjke.pogleda i vidi čamac.

a njegova žena je prela pređu. Kad je to dobila. ženu i prepuklo korito. gdje je već pokazao pjesnički dar. Starac ju je pustio u more. želi biti vlastelinka. našao je opet svoju kolibu.Ujutro kada su se probudili bili su u kolibi . a ne sviđa mi se njegova pohlepna žena -smatram da je na kraju starica zaslužila da bude opet siromašna u staroj kolibi Doživljaj djela: Ova kratka bajka mi se dosta svidjela jer je u njoj opisana zlatna ribica koja ispunjava želje. Pohađao je elitnu školu za plemićku djecu. Kratak sadržaj: Na obali mora živjeli su starac i starica. Bajke. a ona će njemu ispuniti njegove želje. ali nije ništa tražio od ribice. Starac je lovio ribe.U tom trenutku podmornica se našla u vrtologu. željela je biti moćna vlastelinka. već je pusti natrag u more. Umro je u 38. Boris Godunov i Belkinove pripovijesti. Jednog dana je starac lovio ribe i uhvatio je zlatnu ribicu koja govori. Njegova najpoznatija djela su Evgenij Onjegin. tražila je novu kuću. Ribica je molila starca da je ne ubije. Kapetanova kći.2007.godini života od posljedica zadobivenih na dvoboju. . a zatim i svijetla carica.S. imala je sve što je poželjela dok je svoga muža poslala da radi u staji.Profesor.Pitali su se da li se podmornica izvukla?Svi troje bili su sretni što su živili 10. Na kraju je željela biti vladaricom mora i da joj zlatna ribica služi. svijetla carica i na kraju vladarica mora -žao mi je starog ribara.10. Ja bih isto htjela imati takvu ribicu koja bi mi ispunjavala sve moje želje. Bilješke tijekom čitanja:-stari ribar i njegova žena -zlatna ribica koja ispunjava želje -pohlepna i zločesta starica koja od ribice traži korito. Živjela je u dvorcu.Bajka o ribaru i ribici Bilješka o piscu: Aleksandar Sergejevič Puškin rodio se u moskvi 1799. Kad je to ribar ispričao svojoj ženi ona ga je grdila i nazvala prostačinom i budalom i tražila da od te ribe traži novo korito.godine. kuću.Čamac se otkvačio i našao usred vrtloga. a kada je ribar došao kući. u 19:12 • 8 Komentara • Print • # A.Jednog dana Ned reče profesoru :"noćas bježimo!"Došla je noć.Savjet i Ned ukrcaše se u čamac.velikom brzinom ka sjeveru. Ribica se na to razljutila i ništa nije na tu želju odgovorila.Puškin .

Kada je izvukao treći put u njoj je bila samo jedna riba i to zlatna. On je pred kolibom našao novo korito. Vratio se kući i to rekao starici. Tako je prošlo nekoliko nedjelja. Ribar i njegova žena stanovali su u kolibi na obali mora. a pred sobom je vidio još veči i raskošniji dvorac. Zatim je baka kazala da želi biti bogata vlastelinka. Glavni likovi : Starac – bio je pošten i dobar Baka – okrutna i sebična Zlatna ribica – ribica koja je ispunila sve želje satrcu koje ih je zadala baka. Jednoga dana starac je bacio mrežu u more i izvukao punu mulja. a zlatna ribica je živjela u moru. Riba ga je zamolila da ju pusti i da će joj tada ispuniti želje. Ona mu je to ispunila. Starac ju je pustio. On je otišao i ribica mu je to ispunila.dobra ribica koja održava svoje obećanje Dojam : Ova bajka mi se svidjela zato što je starac našao zlatnu ribicu. : Ljeto dvori. tako nekolio puta. Tema: zlatna Ideja djela:Čovjek ne smije biti ribica pohlepan. Tukla je i derala se na sluge. ali ne i zadnju Sporedni likovi : Sluge. a starica je prela. Analiza likova:Stari ribar dobar i pošten starac Starica zla. Starac se je bavio ribolovom. Ribica mu je rekla samo neka se vrati kući. Kada je došao do bake htio joj je poljubiti noge ali ona je pozvala . Baka ga je izgrdila i poslala sa zatraži kuću. Starac se je protivio ali je kasnije otičao. Starac je otišao na more i zamolio ribu. Nakon nekog vremena se vratio.Mjesto i vrijeme radnje: Obala i more. lude Sadržaj : Živjeli su starac i baka u staruj kolibi od gline. Kada se je vratio vidio je veliki dvorac. Tada je došao starac i baka mu je naredila da želi biti carica. On ga je izgrdila i poslala da zamoli da mu da novo korito. pohlepna i nikad zadovoljna Zlatna ribica . U njemu je bila baka. Zamolio je ribicu. a nije mi se svidjelo što je baka bila tako okrutna i sebićna Vrijeme Mjesto radnje radnje : More.

10..hr Zadovoljna. . Baki je već postalo dosadno i rekla je starcu neka zaželi od ribice daona bude carica mora i da zlatna ribica pliva oko nje i da joj ispunjava želje koje se njoj prohtije. Vido da nema više dvorca nego open ona stara koliba. 2007 P U S Č P S N 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 Listopad 2007 (30) Dnevnik. razreda Dnevnik.Od 1. Poučnost o djelu : Nikada ne smijemo biti oholi i sebični kao baka 10. Starac je dugo čekao odgovor.hr Gol.hr NovaTV.hr Monitor.2007. u 18:59 • 48 Komentara • Print • # Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom ImenovanjeDijeli pod istim uvjetima.hr Blog servis Forum. .stražare da ga odnesu.hr Malo o autoru ovog BLOGA. Zatim se je vrato.hr Komentari da/ne? Opis bloga Linkovi Sve lektire potrebne za OSNOVNU ŠKOLU. listopad.8..hr Video news portal Nove TV Blog. Starac je otišao i zamoloi rabicu. Ona ga je slušala i zatim zaronila.hr DomaTV.

. i more Kolar-Breza Šimunović-Alkar Šenoa-Prosjak Luka Mažuranić-Smrt S. Škola:Bol Datum rođenja:29. kafene oči 178 visok.RAZRED Exupery-Mali princ Kumičić-Zač.J.Cajke Sadržaj: 8. i Julia 7. Shakespeare-R.04.Livingstone Sudeta-Mor Hemingway-Star.RAZRED Hitrec-Eko-Eko .Ime:Pero Prezime:M.RAZRED Bach-G.g Mjesto rođenja:Split Horoskop:Bik Kratki opis:Plavo-smeđa kosa. svatovi Šenoa-Branka 6.Č.63kg ZAUZET-s najlipšon ženskon u Hrvatskoj Moj MSN Bol-Hool_St@hotmai.s Razred:8.A.com Slušan:Tehno.RAZRED Prosenjak-D..Rap. priča Nazor-Veli Jože Wilde-Sretni kraljević Šenoa-Povjestice Defoe-R. Crusoe 5. konj Tomaš-Dobar dan Tata Majetić-Omiški gusari Matković-Zg.1993.

Kušan-Koko u Parizu Šimunović-Duga Molnar-Junaci P. ul. Lagerlof-Leg. o Kristu Daudet-Pisma iz m.m. Verne-20 000 m.pod m. Puškin-Bajka o rib. i rib.
Blog.hrPrijavi seNakon prijave pratite svoje najdraže blogere i kreirajte vlastite liste blogera!Naslovnica

lektire

Prosjak Luka - August Šenoa
Bilješke o piscu: A. Šenoa je rođen 1838. g. u Zagrebu. Osnovnu školu pohodio je u Zagrebu, daljnje školovanje nastavio je u Pečuhu, a pravne nauke završio je u Pragu. Godine 1868. izabran je za gradskog bilježnika. U isto vrijeme radi u zagrebačkom kazalištu kao umjetnički direktor, a od 1870. kao dramaturg. Kazalište je napustio 1873. kad je imenovan gradskim senatorom. Od 1874 pa sve do smrti, 1881. g., uređivao je “Vijenac”. Šenoa je bio jedan od najobrazovanijih Hrvata svog vremena. Znao je mnoge europske jezike pa je i mnogo prevodio. Poznate su njegove povjestice: “Kugina kuća” i “Propast Venecije”, romani: “Zlatarevo zlato”, “Čuvaj se senjske ruke”, “Seljačka buna” te pripovijesti: “Prosjak Luka”, “Branka”, “Barun Ivica”, “Mladi gospodin” i “Turopoljski top”.

Tema: život prosjaka Luke i njegova upornost da postane običan seljački čovjek.

Glavna misao: “Važnije biti siromašan i sretan čovjek, nego nečovječna varalica.”

Mjesto radnje: Hrvatska

Vrijeme radnje: XIX. stoljeće

Likovi: Luka, Mara, Mato, Martin, Mikica

Sadržaj: Uz obalu Save nalazilo se malo, prljavo selo Jelenje. Stanovnici su bili lijeni, nepošteni, voljeli se ići u krčmu, osim rijetkih ljudi koji su pošteno radili. Kroz to selo često je prolazio Luka. On je bio prosjak, a da bi stekao novac varao je i bavio se nutnim poslovima. Luka se zaljubio u bogatu i poštenu Maru. Poželo je biti pošten. Mara je voljela

drugoga, svog susjeda Andru, ali su njihovi očevi bili u svađi. Luka je obećao pisaru Mikici 100 forinti ako Mara bude njegova. Stoga je Mikica nagovarao Andrinog oca da ne dozvoli da se Andro oženi Marom. Te je godine Marinog oca zadesila nesreća. Netko mu je ubio krave i spalio spremište za sijeno. Postali su veoma siromašni. Vidjevši njihovu nevolju Andrin otac je shvatio kako je bio nepošten prema Martinu, Marinom ocu, i prvom susjedu. Oni su se pomirili te su se Mara i Andro zaručili. Luka je skupio mnogo novca i želio je dati Martinu u zamijenu za Maru. Želio je živjeti kao običan čovjek. Saznavši da je Mara zaručena veoma se razočarao. Znao je da bi ga jedino ona vratila na pravi put, da bi jedino ona od njega učinila čovjeka. Kad su se Mara i Andro vjenčali i dobili dijete, Luka je bio zavidan. Htio se osvetiti, ali ga je pekla savijest. Kod njega je prevladao razum i otišao se ispovijedati. U krčmi je sreo Mikicu. On mu je nudio prijateljstvo, ali ga je Luka odbio. Znao je da je Mikica varalica i da želi samo novac, jer je takav i on bio. Luka je shvatio da je važnije biti siromašan i sretan čovjek, nego nečovječna varalica. Luka je otišao do rijeke Save i skočio u vodu gdje je umro. Oni koji se ga poznavali brzo su ga zaboravili. Nakon godinu dana Mara i njen otac morali su na sud. Luka im je ostavio 800 forinti i svečeniku je ostavio poruku za njih. Želio je da prime novac i da se svake godine pomole za njega.

Objavio lektire u 30. prosinac 2004 21:06:00 | 54 komentara

Proza - Antun Gustav Matoš
1. Bilješka o piscu:

MATOŠ, Antun Gustav (Tovarnik, 13.06. 1873 - Zagreb, 17. 03. 1914), književnik. Učiteljsko dijete, odgojen u Zagrebu, Matoš u šestom razredu napušta gimnaziju i odlazi u Beč na vojnu veterinarsku školu, koju nije svršio. Ne podnosi vojnu disciplinu, 1894 godine dezertira iz vojske, koju je služio u Petrovaradinu. 1898 godine odlazi u Ženevu, u kojoj ostaje godinu i pol dana, zatim seli u Pariz, gdje ostaje pet godina, vrača se kući. Kad je amnestiran seli se u Zagreb, gdje živi do kraja života. Kniževnik profesionalac, od nužde novinar, Matoš nije imao stalnog zaposljenja. Živići teško Matoš se razvijao u intelektualnom i moralnom pogledu. U osnovi lirski raspoložen, on je cijeli život nosio masku cinka, borbenog paskvaliste uvijek spremnog da na protivnika saspe slapove riječi. Matoš se ogledao u više književnih rodova: piše feljtone, pripovjetke, crtice, eseje, putopise, književne, muzične, likovne i kazališne kritike, pjesme, a okušao se i u dramskom radu Kompozicijski solidno postavljene, njegove su pripovjetke pune lirizma i duhovitih obrata, ali boluju od nedostatka realnih doživljaja. Punu mjeru svoga talenta dao je Matoš u književnoj kritici i polemici. S razvijenim ukusom i velikom književnom spremom, pišući redovito glatko i duhovito, on je, ocjenjujući pojedino djelo ili cjelokupni rad nekoga pisca, gotovo uvijek, majstorski uočio bitne karakteristike umjetničkog opusa. Često ćudljiv, cjeneći katkada kalambur više od misaono staložene ocjene, on je ipak u većini svojih sudova tačan i njegova se mišljenja često javljaju u književnim udžbenicima kao definitivna ocjena hrvatskih pisaca. On je bio najuspješniji i najsustavniji ambasador hrvatske kulturne suradnje. Matoš stvara pokretan, živ, prodoran jezik, poslušan instrument da izrazi i najkompliciranija duhovna stanja suvremenog čovjeka. Matoš je naš veliki književnik u punom značenju riječi.

2. Matoševo prozno stvaralaštvo:

Matoševe novele i crtice sabrane su u knjigama:

Iverje (Moć savjesti, Kip domovine leta 188*, Miš, Nezahvalnost, Pereci, friški pereci, Čestitka); Novo iverje (Nekad bilo - sad se spominjalo, U čudnim gostima, Camao, Božična priča, Samotna noć); Umorne priče (O tebi i o meni, Moć štampe, Ugasnulo svijetlo, Bura u tišini, Duševni čovjek, Lijepa Jelena, On, Poštenje, Jesenska idila, Prijatelj, Ministarsko tijesto, Vrhovac, Osveta ogledala, Ubio, Cvijet sa raskršča, Sjena). Matoševa proza može se uglavnom podjeliti u dva osnovna kruga i to: Prvo, krug novela o domaćem kajkavskom kraju, zagrebačko zagorskoj sredini, i drugo, krug novela bizarnog sadržaja, novele o čudacima, neobičnim tipovima i nevjerojatnim malograđanskim zgodama; o građanskim inteligentima i tragičnim scenama i sudbinama. Prvi krug je nastao još u živoj matici prve faze našeg realizma, dvojen je pravaškim i patriotskim stilom, emocionalnim ritmom i sentimentalnostima, odvija se prirodno, pun koloristične i pučke sredine. Drugi krug ponajviše je nastao u polemičkim borbama, na putu i lutanju - a takva je gotovo sva knjiga Umorne priće - otvara put psihološkoj prozi, otkriva tematiku psiholoških složenosti. U noveli Osveta ogledala kako je Matoš prikazao čudnog bizarnog pojedinca koji je bio “vudren na svoju stranu”, koji je sve mrzio:

“Taj demokrat, pripovjednik sveopćeg bratimstva i usrečitelj je dakle neobično mrzio. Od prokletih predmeta pak ga najviše puzrujivala laž ogledala... Jer zrcalo je hladno i mlako kao skeptik. Jer previše laska srečnicima. Jer nije dano utopijsko i idealno. Jer je sasvim nekorisno kao kristal dokonog soneta. Jer je sjajno i uglađeno kao laž diplomatskog egoizma. Jer ima grasnost vode bez dna. Napokon jer je privlačno kao magnet grijeha. Mami samotnu ljepoticu...”

(OSVETA OGLEDALA)

Matoševe novele i proza, koje su vezane za domaće tlo i u kojima se slika uglavnom kajkavski kraj (pejzaž domovine) i prizori iz provincije, ističu se svojom neposrednošču i izvornošču. Iako su često

bačene na papir u brzini i u prvom zamahu, iako su im likovi izrazitiji tek u nekim prizorima, značajna su pojava u našoj književnosti, navještaju jednu novu stilsku proznu mogučnost. I dok s jedne strane pomalo dopunjuju krug tema prvih modernista, u isti mah su i težnja za novom tematikom i jednim drugim, intenzivnijim proznim izrazom. 3. Pejzaž u Matoševom proznom stvaralaštvu:

U Matoševom proznom stvaralaštvu pejzaž se često javlja kao samostalna literarna tema, a on istovremeno asocira na nešto drugo, neku drugu temu koja se razvija i dodiruje kroz čitavo dijelo. Matoš isto tako humanizira pejzaž, oživljuje ga i u njega smješta ljude, povezuje krajeve s ljudima (pripovjetka Ljudi su krajevi, krajevi su ljudi). Sinestezija, kojom su prozimana sva Matoševa djela, bitan je dio u slikanju pejzaža, života i svijeta, ljudi uopće. Iskončana Matoševa osjetljivost za boju, zvuk i miris učinilo je njegove prozne pejzažne slike izrazitijima, dubljima, svjetlijima. npr: “San se hvata zelenih brda, i bujnih vinograda po kojima ruji rumeno grožđe kao plamen, bijelo gori kao ćilibar, a modro se crni kao tisuć stisnutih brganica ispod jesenjeg lišća koje se napilo krvi sunčane... Sunce zalazi, šumovita brda tonu u smaragdni san, zamiru zvuci daleke muzike, a riječni val šušteći kao svrha koke kneginje, ruže oko vesla ritmove neke slatke i biserne pjesmice. Sa purpurne se vode stade pušiti mliječna para, a u tihoj i zelenoj dubini stade ručati draguljno trunje, padajući sa neba vedroga, večernjega, zvjezdanoga. ...mrvi se crnim mrvicama u ljubičasti trag zašlog sunca, iščezava u ljubičastom poljupcu kojim slavi veseli i bijeli dan sumornu, baršunastu noć!” (SAMOTNA NOĆ)

4. Zaključak:

Pod utjecajem francuskih simbolista, Matoš je nastojao u našem jeziku ostvariti glazbenu sugestivnost, pa je zbog toga brižno birao riječi i usklađivao sonornost vokala i konsonanta. Matoševa je sklonost sentimentalizmu dokazana nizom pijesama, ali njegovo tragično osjećanje života ne iscrpljuje se melankolijom nego prelazi i u karakteristični bunt. Matoš je začetnik moderne dijalektalne lirike i fraze, a neki njegovi stihovi postali su političko geslo čitavih generacija:

“I dok je srca, bit će i Kroacije!”

(PRI SVETOM KRAJU)

“Već je zorja, a nemrem spati Po hiži me hinca mušlih črni raj, Ko kotiček već kriči za vrati Hajči Smiljček, hajček picej moj!”

(HRASTOVAČKI NOKTURNO)

Objavio lektire u 30. prosinac 2004 21:05:00 | 3 komentara

Putovanje Childa Harolda - GEORGE GORDON BYRON

1. TEZA

BILJEŠKA O PISCU:

BYRON, George Gordon (22. 1. 1788. Missolonghi, Grcka, 19. 4. 1824.), engleski knjizevnik. Potomak Normana, sin “ mahnitog Jacka “ i ekscentricne majke, Byron je bio u prilicnoj mjeri nasljedno opterecen. Neko je vrijeme, koa lord, sudjelovao u radu Gornjeg doma istakao se govornickom vjestinom. Njegova primamljiva vanstina i zanimljiva licnost ucinila ga je ljubimcem zena. Nakon razvoda, indiniran klevetickom hajkom, napusta zauvijek Englesku. Putuje cijelom Europom i Bliskim istokom. Neukrotiv je buntovnik: uplece se u zavjeru talijanskih karbonara; protjeran iz Italije odlazi u Grcku, gdje moralno i materijalno pomaze njezin oslobodilacki pokret i umire u taboru ustanika.

Byron jedan je od najistaknutijih engleskih knjizevnika. Glavna su mu djela: Putovanje Childa Harolda, Don Juan, The Giaour, The two Foscari, Cain, Heaven and Earth, itd. Osobito je poznata i poema The prisoner of Chillon.

Byron je u poeziju uveo nekoliko glavnih motiva revolucionarnog romantizma: idealizira primitivne domoroce, junaci su mu strastveni borci i razocarani individualisti koji mrze suvremeno drustvo. Byronovim djelima dominira slobodarska misao i protest protiv zla u zivotu. Svojim buntovnim stavom, titanizmom, satirckim duhom i melankonijom Byron je izvrsio snazan utjecaj na ostale romanticare te pored Shakespearea najvise utjecao na knjizevnost XIX. stoljeca.

2. TEZA

STIL PISCA:

U Byronovim djelima romanticki zivotni nazor predstavlja se u svom definitivnom obliku. Byronovi

junaci osjecaju potpun nesklad izmedu sebe i svojih moralnih nacela, drustvenim konvencijama i upravo to osjecanje nesklada i raskola uzrok je radanja osjecaja promasenosti, usamljenosti, suvisnosti...

Uzore za svoje junake Byron je trazio u svom vlastitom zivotu, tako da se njegov zivot doima kao zivot najizrazitijeg romanticnog junaka. Njegovi junaci su individualisti s burnim unutarnjim zivotom koji u sebi nosi crte demonskog.

3. TEZA

ANALIZA DIJELA:

Byron u svom velikom i znacajnom djelu Putovanje Childa Haralda opisuje covjeka koji nije nasao svoje mjesto pod suncem, covjeka koga je sredina odbacila i nije mu namjenila neku drustvenu ulogu. Njega odbacuju oni koji su mu bili najmiliji i zbog toga primoran je otici iz domovine koju je toliko volio. Njegova jedina utjeha je borba s prirodom, s olujama i valovima. Dok mornar zali za domovinom, zenom i djecom koji ostaju sada sami, on ne zali za nicim, samo zali sto je postao bezosjecan, bez zelja i

nekog odredenog cilja, ustvari on zali sto ne zali za nicim.

Odlomak iz Putovanja Childa Haralda

...Zasicen svime, izgubljivsi san o sreci On je prestao da se s drugima vida U ocima su mu katkad sjale suze Al´ ponosni Childe im nije davao slobodu

Oduzet tugom on je lutao usamlen I odlucio da svoj rodni kraj Napusti krecuci na dalek put

Pokoren samo svojim teznjama Nije se mogao umiriti sa vladajucim zlom Pun ponosa, Tudim mislenjima nije vjerovao.

I shvatio je, gledajuci prezirnu janilu, Da moze, napustivsi svijet, zivjeti u sebi samemu...

Upravo iz ovih stihova vidimo kakav je bio Child, covjek koji se nije mogao umiriti s vladajucim zlomom. Vidimo da je to covjek koji prezire drustvo, ovaj svijet, covjek koji je zasicen svime, koji je izgubio san o sreci.

4. TEZA

POZDRAV DOMOVINI:

...Zbogom! Zbogom! - Rodni zali Vec s´ otimljim oku mom vjetar huce, ricu vali, a galebi grakcu k tom. Ono sunce gdje zapada, Tamo je i nama poc! Teb´ I njemu zbogom sada, Domovino - laku noc!...

Ovaj dio govori nam kako Childe ostavlja svoju domovinu. Tu je kraj njegova zivota u domovini, a ujedno pocetak lutalackog zivota, pocetak potrage za novom, nezamagljenom i autenticnom istinom.

Objavio lektire u 30. prosinac 2004 21:04:00 | 7 komentara

Planine - Petar Zoranic
BILJEŠKA O PISCU ZORANIC,PETAR(1508.-?),hrvatski renesansni književnik. Zoranic je roden 1508.godine u Zadru, ali njegova obitelj Tetacic potjece in Nina, kamo se doselila iz Like .O njgovu se životu vrlo malo zna. Bio je pravnik,notar i sudski ispitivac javnih spisa.Ne zna se kada je i kako umro.Ime mu se posljednji put spominje 1543.(iako je po jednom novijem podatku neki Petar

Djelo je s kraja na kraj rodoljubivo.godine. ki znam. Usprkos toga. Zoranic kori svoje sunarodnjake.godinu dana dakle prije propasti Klisa.Zoranic živio u Bihacu 1547. vjeku. a ne na hrvatskom. da podigne duh u borbi protiv vukova (Turaka). kad su Turci duboko zašli u naše krajeve poslije Bitke na Mohacu i prve opsjede Beca. Pisan je narodnim hrvatskim jezikom. Sve je to djelovalo na pjesnika. prema hrvatskoj domovini i prema hrvatskom narodu. a narocito obzirom na razvoj našeg književnog jezika.alegorijski roman pisan u prozi i stihu. Djelo je napisano s izrazitom svrhom. idu u red naših najboljih književnih djela iz starije dobi.). što pišu na kome drugom jeziku. a bašcinac mu je jednako rodoljub. petrarkisticke lirike (ljubavne pjesme). On je pošao korak dalje od Marulica: jer dok Marulic pjeva nešto i u hrvatskom. i uteškoj borbi pjesnik odbacuje izlišene ljubavne brbljarije te upozoravana važnost cudorednosti u narodnoj borbi. u vrijeme. Tješi svoje sunarodnjake i govori o budocoj propasti Turaka. Dalje i s oblikovne strane. a sastoji se od novela epistularne književnosti (pismo posvete).1536. ANALIZA DJELA Planine Petra Zoranica su pastirsko . koje su nastale g. bukolicke lirike (pastirske pjesme) i politicke pjesme (prepjev .a 1569.” Rijecju bašcina oznacuje domovinu. Tužba vile Hrvatice podsjeca nas na pjesmu Kip domovine P. iako je na njima ocit trag nekolikih stranih pisaca. Do nas je doprlo njegovo glavno djelo Planine. Stoosa nastale u 19. Zoranic je vec bio mrtav.Djelo posvecuje ninskom kanoniku Mati de Mateisu. da dobar bašcinac i Hrvat poštovan jest. pa u posveti kaže: “Hrvatom i vašoj milosti. ipak je u djelu u mnogocemu data naša stvarnost.. Opisuje prilicno realisticki nesrece. što je Zoranic pod velikim uplivom tadašnje pastirske književnosti te svoje pastire ugladio ucinivši od njih nekakve trubadurske pjevace.kada je tiskan roman Planine.Zoraniceve Planine.godine. da u svom djelu. Zoranic stvara prvi od svih naših pisaca našu pripovjedalacku prozu i prvi od svih ostalih pisaca opisuje naše kopno. u njoj je hrvatska svjest vrlo jaka. nastoji pobuditi kod svojih sunarodnjaka ljubav prema rodnom kraju. koje je po vanjskom obliku pastirski roman u prozi i u stihovima. a glavnu svoju književnu djelatnost razvija na latinskom jeziku. Citavo je njegovo djelo protkano velikom ljubavlju prema hrvatskom narodu. koje su snašle naš narod turskom provalom.

ali i domace književne tradicije (zacinjavci Marko Marulic). Ona mu predloži da pode u planine. Nakon što je napustio Zoricu. U njoj govori kako je susreo “vilu jednu.. svaka rijeka i vrelo. s uvodnom posvetom ninskom kanoniku Mateju Matijevicu. Boccaccia. Petog dana Zoran krece na istok prema Dinari. pastir Zoran(Zoranic). koja ga je ukorila što tako beskorisno luta: “Nisi li veckrat ctil i ctiš sfaki dan razlike pisce ki deželje sfoje razlikim i narešenim govorenjem ca vec mogu hvale?” Ovime Zoranic želi reci da su kod stranih naroda (Grka) svaka gora i vrhunac. a tiskano u Veneciji 1569. U romanu se osjeca znatan utjecaj Zoranicevih književnih uzora: Jacoba Sannazara (autora pastirskog romana Arcadia). No ondje vukovi predstavljaju Turke i Zoranic ovime poziva Hrvate na borbu protiv Turaka. iako oni o tome moraju i lagati dok su hrvatski krajolici i predjeli uglavnom neopisani i neopjevani. razgovara. . “ Planine” nastaju za vrijeme Bitke na Mohacu pa ti dogadaji utjecu na Zoranica i on opisivanjem Hrvatske nastoji pobuditi ljubav prema rodnom kraju. FABULA Putovanje zapoconje s vilom Zoricom (Napeja) u koju bijaše zaljubljen mladic Žiljbil. kako bi pronašao biljku koja ce ga izlijeciti ljubavne boli. pomaže im i zabavlja se. Medutim temeljna ideja djela je domoljubna: pjesnik želi opjevati i proslaviti svoju bašcinu . Drugog. Roman se sastoji od 24 poglavlja.(domovinu). Djelo je napisano 1536. te da se u zrenju Istine. Dantea. domovini i hrvatskom narodu. Petrarce. vila Milost ga prenese preko mora i ostavi u Primorju. na kraju puta i na završetku djela. Protagonist je roman. svaki dio njihove zemlje opisani. Zoran krece u planine no nakon nekog vremena put mu preprijeci sedmoglava neman. Fabulu cini pjesnikovo fiktivno sedmodnevno putovanje hrvatskim planinama. okrene drugacijoj. duhovnoj ljubavi. Nailazi na pastire koji cuvaju svoje stado od vukova. Vergilija. Ovidija.g. a ujedno i pripovjedac. Zorana spašava vila Milost i vodi do Vražjih vrata (kanjon Velike Paklenice) i do otvora iz kojeg izlazi Burin bijes. pa i nacina pisanja srednjeg vijeka i renesanse. g. pretvoren od bogova u cvijet ljiljan (žilj=ljiljan). Kasnije Zoranic susrece vilu Svist koja ga uputi vili Dinari. Vila mu prica o Burinom životu i objašnjava mu rodbinske veze u Paklu. treceg i cetvrtog dana Zoran je u društvu pastira. Nastao je izmedu dva razdoblja. te s njima pjeva. koje poduzima kako bi zaboravio svoju nesretnu ljubav. ka po obicaju hrvackom gizdavo dali pocteno narešena biše”. Okosnicu fabule cini pjesnikovo fiktivno (izmišljeno) sedmodnevno putovanje hrvatskim planinama. To je njegov alegorijski put u samocu i pustinju da se oslobodi ljubavne boli koja ga drži vec 7 godina. a on je u grbu Zoranica.“ Molitve suprotiva Turkom “).

Ispod drveca bilo je mnogo cvijeca i grmlja. a pjesnik “ protrizniv se rici. ali se odjenom stvorila vila Milost. ne pišu hrvatskim jezikom.Na jednoj od njih pisalo je “Petar Zoranic” te “Ljubveni lov” i “Vilenica”-njegova dotadašnja djela. Poklonivši se nad njegovim grobom Zoran ima viziju: otvorilo se nebo i pred njim se pojavi Istina u društvu sa sv. u tolikom broju da ih nije mogao prebrojiti. Ploveci njenom ladom razgleda Knin. Prolazi kraj groba plemenite Jelene (njegove majke) te groba Jurija Divnica biskupa ninskog. ali mu se i zahvaljuje jer je zbog njega ne . Babilona). Pod drvetom bijaše fontana napravljena od žutog i zelenog dragog kamenja koju je držalo 7 djevojaka od cistog zlata. s mnogo jabuka davno ubranih. a unutar tog kruga bilo je sedam redova drveca. astronomiju. retoriku i logiku) Ispod drveta sjedile su mnoge vile. gramatiku. PERIVOJ OD SLAVE Perivoj od Slave je Zoraniceva vizija u snu u kojoj on alegorijski prikazuje siromaštvo hrvatskog književnog stvaralaštva. naukom i vidinjem pokripljen sedmi dan u bašcini pocinu ”. a plodovi su rumene i mirisne jabuke. U zoru šestog dana Zoran se oprašta od vile Dinare i krece kuci. Takoder je cuo i mnoge ptice. iako ih ima sposobnih. Dinarinu kcer. skoro zapadne u ocaj. Uputivši se niz goru susrece vilu Krku.Dinara pomaže Zoranu u njegovoj ljubavnoj nevolji. muziku. svaka sa pregrštom jabuka u krilu.“Planine”. ali ipak lijepih. pronja (lastavica) i petelin (pupavac) su Filomena. Zoran prvo ugleda ponosnu vilu Latinku koja je imala mnogo velikih i malih jabuka. Zoran im obecaje da ce se ostaviti svjetovnih taština i pjevanja o zemaljskoj ljubavi te od sada slijediti put Božje ljubavi. Gubi stazu i dolazi do brzog potoka i te nailazi na neobicno lijep perivoj da je zemaljski raj. No isprijecila mu se oveca rijeka i pošto je nije mogao preskociti. Prokna i Terej. Vila se tuži Zoranu na broj svojih jabuka. Skradin i Šibenik. koja ga “stavi” na drugu stranu. Tada ga vila Krka napušta i vila Milost ga nosi na kraj Zatona i odlazi u Nin. a kolicina jabuka broj književnih djela.zlatnog. lišca zeleno . Kasnije on zaspiva i sanja “ Perivoj od Slave “.Vile predstavljaju pojedini jezik. Zatim primjeti vilu Grkinju. Jabuke predstavljaju književna djela. Slavic (slavuj). geografiju. Fontana predstavlja znanost podijeljenu na 7 slobodnih umijeca (aritmetiku. njihovu kvalitetu i ljepotu. Iz te fontane izljevala se voda koja je granajuci se zaljevala cijeli perivoj. Došavši do sredine perivoja naišao je na jedno krupno drvo. stariju. takoder s mnogo jabuka i Kaldejku(Kaldeja-južni dio Mezopotamije. ciji grob kite pastiri. Ondje se našao u perivoju koji je sav bio okružen šimširom. Usnuvši petog dana. tj. sva u punom cvatu ili sa zrelim plodovima. jeronimom i biskupom Divnicem.Tada Zoran ugleda mladu vilu Hrvaticu s par jabucica. Zoran hoda po širokom polju. kako hrvatski pisci. najstariju. a stalno su joj pristizale nove. a napola napisano i novo djelo . Uto vizije nestane.

Zato je njegov stil u prvom redu slojevit i težak. Jer moramo reci da se Zoranic nikad slijepo ne povodi za svojim uzorom koji. pogotovo danas. kako je tada pisala vecina pisaca. u njegovoj prozi stihotvorac nadvladava prozaika. mladi zatvorenik iz Smirne Vrsta: roman . presaden u sredinu sasvim razlicitu od one gdje je nikao.Ivo Andrić Mjesto i vrijeme radnje: carigradski zatvor Prokleta avlija. Zoranic ide po svojoj prozi. i onda kada je naivna. biva prožet novim duhom. kaže : “Sam ponajprije pjesnik.” No susrece se i ocjena da mu je stih okretniji od proze. Zoranic je. a ne pisaca jer u proznom dijelu Planina ima više poezije nego u stihovima. a mnogi lirski i drugi raznovrsni elementi složeni su s osjecajem za muzikalnost i izražajnost pripovjedacke. tj. KRITIKE O Zoranicevom jeziku i recenici oprecne su kritike.Židov iz Smirne. pišuci prozu. a stoga su i u pretežnim proznim partijama njegovog djela stilski postupci izrazito stihotvoracki.smatraju potpuno neplodnom. Nikica Kolumbic u clanku “Najrodoljubivije djelo hrvatske renesanse” navodi : “U prozi se uz nerazumljive poetske opise. Likovi: fra Petar iz Bosne. a ne latinskim. osjeca podredenost latinskoj i talijanskoj sintaksi. Rekao sam pjesnika. prosinac 2004 21:03:00 | 4 komentara Prokleta avlija . nju gradio na svojim pjesnickim iskustvima.bogati. kriticar Josip Torbarina u clanku “Planine i ostale Arkadije” daje slijedecu ocjenu : “ Zoraniceve su Planine jedna od najslobodnijih i najorginalnijih i najmanje ropskih imitacija Sannazzarova djela.” Marin Franicevic u knjizi “Pjesnici i stoljeca” u eseju o poetici P. Tako Josip Voncina u tekstu “ u susret Planinama”. zvoni cisto i autenticno. ako se o imitaciji uopce može govoriti. Tada dolazi vila Slava i Zoran se budi. U proznom tekstu Zoraniceva recenica. Ovime Zoranic pokušava potaci hrvatske pisce na pisanje materinjim jezikom.” Objavio lektire u 30. njegov jezik teškim.Zoranica iznosi jasni stav : “U prvi red naših renesansnih pjesnika. upravitelj Latifaga zvan Karađos. što uz brojne arhaizme cini. zatvorenik Ćamil-efendija .” O vrednovanju Zoranicevog djela u odnosu na njegov uzor. zatvorenik Haim . ali i lirske proze.

Tu je bilo sitnih i krupnih prijestupnika. Kada je zapuhao sjeverni vjetar. Upravitelj tog zatvora bio je Latifaga zvan Karađoz (groteskna ličnost turskog kazališta sjenki). Ali. Avlija se sastoji iz petnaest jedokatnica koje povezane s visokim zidom zatvaraju nepravilno. Pismonoša je pobjegao. Čuvari su pokušavali izbjegavati sukobe jer su i oni bili razdraženi. Tu dolaze i tzv. uvijek se punila i praznila. Najviše se ljudi okuplja oko malog čovječuljka Zaima koji je uvijek pričao o ženama i svojim mnogobrojnim vjenčanjima. “prolaznici” koji su upućeni po kazni kao prognanici iz zapadnih pokrajina te iz Avlije odlaze kući ili u zatvor u Africi ili Maloj Aziji. Po danu svi izlaze iz ćelija i stvaraju male skupove gdje pričaju o raznim stvarima. Po danu zatvorenici se šetaju po dvorištu. svašta dovikuju i svađaju se te često dolaze i novi. Najviše je pričao o carigradskom zatvoru gdje je bio zatvoren ni kriv ni dužan. Latifaga je imao kuću iznad Avlije i mnogim je putovima mogao doći od kuće do Avlije i obrnuto tako da nitko nije znao gdje će se pojaviti. Tada je ludilo bilo zarazno i svi. bez trave i s dva-tri kržljava stabla.bijela. a grad koji je bio blizu nije se mogao vidjeti. a pošto u Carigradu nije bilo drugih svećenika iz tih krajeva uhitili su fra Petra. čak i fizički. mladi fra Rastislav… Popisuje se imovina fra Petra. ali odjednom se promjenio. a drugi su odmahivali rukom i odlazili čim bi on počeo pričati. nekad se nebo naoblačilo. Prevladava samo jedna boja . sunce grane svi su ponovo izašli na dvorište zaboravljajući svađe i prepirke. zamijenik upravitelja Proklete avlije te konačno i upravitelj. ni po noći nije mirno. Još prije tri dana on je ležao na tom krevetu. golo dvorište. Nekoliko su ga puta i uhvatili. Zbog nekih poslova crkva je fra Tadiju Ostojića i fra Petra poslala u Carigrad. Latifagin otac je na to pristao. ali bilo je nemoguće uspostaviti red. a da ga nitko nije ni saslušao. a uvijek ga je izbavljao otac. a po noći odlaze u ćelije .Citat: Sadržaj: Zima je. U sobi fra Petra nalaze se fra Mijo Josić. U toj bjelini postoji samo jedna staza. pa i najmirniji. Tako je Latifaga postao policajac. Bio je zatvoren u zatvor znan kao Deposito ili Prokleta avlija kako je zove narod. Dva mjeseca bio je pod istragom. Ali. Kao dijete Latifaga je volio knjigu i muziku. Obično je bilo lijepo vrijeme. Zatvorenici pjevaju. Nitko nikad nije znao kako će se . Napustio je školu i počeo se družiti s raznim varalicama i kockarima. U hvatanju prijestupnika pomogla mu je njegova prošlost jer je poznavao njihova okupljališta. a sada ga više nema. počeo je puhati južni vjetar donoseći zadah truleži i smrad iz pristaništa. Najviše nedostaje mladom fra Rastislavu kojemu je često pričao događaje iz svog života. Tada je upravitelj policije predložio Latifaginom ocu da Latifaga postane policajac.petnaest do trideset u jednu. Ta Avlija uvijek je bila puna. Neki su ga slušali. Sam položaj Proklete avlije bio je čudan jer se moglo vidjeti samo nebo. Od dječaka koji su sa “štanda” ukrali smokvu do višestrukih ubojica. postajali su razdraženi i ljuti. Staza kojom je išla pogrebna povorka na pogrebu fra Petra. Otac mu je bio nastavnik u vojnoj školi. To je većinom raznovrstan alat. Tamo je policija uhvatila neko pismo o progonu vjernika i svećenika iz Albanije koje je bilo upućeno austrijskom internunciju u Carigrad.

ali majka nije dala. Poslije nekoliko dana dobili su gosta. ali ona se na opće iznenađenje udala za nekog Turčina. ali nisu mogli ništa napraviti pa je Ćamil odveden u zatvor. Poslije toga Ćamil je dvije godine proveo na studiju. a onda se jednog dana kraj njega stvorio Ćamil. Idućih je dana fra Petar hodao dvorištem. Odjednom Ćamil počne pričati povijest Džem. ali njeni roditelji nisu dopustili da se uda za Turčina pa su je odveli i udali za nekog Grka. Imali su jedno dijete. Oboje su osjetili da se njihovo prijateljstvo povećalo. a majka Grkinja. na bojnom polju poginuo otac. Kada je djevojčica imala osam godina. Grk je umro. a onda su po njega došli neki stražari. Ta su dva brata došla u sukob kada im je 1481. Već drugi dan čovjek kojeg je poslao kadija izradio je kod više vlasti da se Ćamil izdvoji i da mu se da posebna soba što je i učinjeno. Tahir-pašu. a Haim je počeo pričati. Jednog je dana ugledao jednu Grkinju i odmah se zaljubio. To je bila pričao o dva brata. Njegovi su rođaci htjeli prevariti mladu udovicu i sve joj oteti. Da bi se zaštitio od tučnjava fra Petar je izabrao jedan zabačen kut i tu se sklonio. Razgovor je počeo sam od sebe. Sin koji se zvao Ćamil sve se više predavao knjizi i nauci.sultana(onaj s kojim se poistovjetio). To se pročulo i Ćamila je uhitio valija izmirskog vilajeta jer je dobio pismo kao i svi drugi valije da paze na ljude koji blate sultanovo ime. Tada su počele glasine da su Ćamilu udarile knjige u glavu i da se poistovjetio s nekim mladim princem. Česte su bile i pritužbe na Karađoza. Lice novopridošlog mladića bilo je bijelo. umrla joj je kćerka. a kćerka je umrla u petoj godini od neke nepoznate bolesti. Mladić se zvao Ćamil. Jedne je zime umro i Tahir-paša. Haim. Ona je voljela i njega. Svakoga je dana žena odlazila na grob. Fra Petar ga je pitao o njemu. Bez riječi su se oprostili. Tu su bila i dva građanina iz Bugrske koji su ga primili bez riječi. Mnogi Grci su prosili lijepu udovicu. a prazno je mjesto brzo bilo popunjeno. One su se tada posvađale i da bi se osvetila prijateljica je tajnu ispričala drugima. Mornari su lijes htjeli baciti u more jer donosi nesreću. Lijes s djevojčicom bačen je u more. Majka mu se u sedamnaestoj udala za bogatog Grka. Karađoz nije volio političke zatvorenike. ali postepeno bol se smanjivala kad se dogodilo nešto neočekivano. Tada je prvi oficir dao napraviti još jedan lijes u koji je stavljen neki teret. ali ona se branila. Žena prvog oficira saznala je tajnu o djevojčici i ispričala je najboljoj prijateljici. djevojčicu. Kada se vraćala nazad. a drugi je dan majci koja ga je pokopala. Oko očiju je imao tamne kolute. a mladić je ostao sam s velikim imetkom i bez bliže rodbine. a otac ga je u tom podržavao. Otišla je u Atenu da bar tamo spasi naslijeđe. Fra Petar je zaključio da su to bogati ljudi koji su vjerojatno bili žrtve pobune u njihovoj zemlji. Najgori su bili prvi dani u Prokletoj avliji. ali svi su znali da samo on može upravljati Avlijom. Sin je bio snažan. Stariji brat Bajazit (34 godine) koji je bio guverner Amasije i mlađi Džem guverner Karamanije polagali su pravo na prijestolje.ponašati i uvijek je iz ljudi mogao doznati one podatke koje želi. Bio je Židov iz Smirne. g. blijedo. Kada su uhitili Ćamila mnogi su se pobunili. Ćalim je bio čovjek mješane krvi. Često su razgovarali. a kasnije je mnogo i putovao i čitao knjige. ali ovoga je morao prihvatiti. To je bio mršav. Otac mu je bio Turčin. Jedan je bio mudriji i jači. ali nije vidio Ćamila. i snjim imala sina i kćerku. Tako je priča došla i do udovice koja je tada htjela da se baci u more i trebalo joj je nekoliko godina da preboli i ovo. a drugi čovjek zle sreće i pogrešnog prvog koraka. Kada se sljedeći dan probudio prvo što je vidio bila je knjiga i nije mogao vjerovati. Fra Petar je saznao da Haim zna neke stvari o Ćamilu. tanak čovjek. Džem je na svom dvoru . Majka je umrla sljedeće godine.

. B eo gr ad 1 96 5 ..g. Tada umire papa i dolazi novi. Zagr e b 1 94 9 . Papa je to učinio. 19 48 . Z agre b 19 81 .Z agr e b 19 82 . Primio je ga je Pierre d’Aubusson i dočekao s carskim počastima te predložio da ode u Francusku. Diplo mir ao je na filo z o fsko m fakulte t u u Zagr e bu. Z agre ba~ ka kupka.g. Ne ve se le o ~ i klauna . O sno vnu {ko lu po laz io je u r o dno m mje stu. Z agre b 19 51 .TEZA O PISCU.g. . r o man. Zagr e b 1 99 3 .g. Po slije r ata radi u ministar stv u pr o svje te . a onda je pušten i otišao je u Bosnu.. Nakon osam godina Džem je dan papi. Sabr ana dje la 1 .. Odveli su ga u Akru gdje je živio osam mjeseci.TEZA “Mrtve du{e”. R edo vito je ~ lan HAZ U. Oko Džema stvorile su se razne spletke. Tr i dr ame . no ve le . a naknadno u zavo du Hr vatske te kao dir e kto r HN K u Z agre bu. Dok je Ćamil to pričao fra Petar ga često nije mogao slušati i pratiti. N e ver mo r e .g. e se ji.. no ve le . Pustinja .stvorio krug pjesnika. ali Džem se brzo razbolio i umro. Bajazit je d’Aubussonu dao novce da Džem ostane u zatočeništvu. znanstvenika i glazbenika.g.1 1 . go dine . Njegovo je tijelo poslano Bajazitu koji ga je pokopao s kraljevskim počastima. radi kao pr o fe sor na Z agre ba~ ko j Akade miji z a kaz ali{nu umje tno st.. O ko bo ` je . Oboje su imali dokaze za svoje pravo na prijestolje. 1 98 8 .-7 . a papa mu je ponudio mjesto kardinala. ali kada je došao nisu ga pustili na slobodu nego držan zatočen u tvrdim gradovima. N je go va dje la su: Pr oz e . dr ama. Bajazit je bio hladnokrvan i hrabar. Španjolski kralj prodire u Italiju i zauzima Rim. zatim su ga pre bacili u B ar i i na kr aju u sinajski z bje g “ El Shatt” .g. Zagr e b. O d 19 51 . Z agre b 19 77 .. Z agre b 1 94 9 .g. Tada je pobjegao na otok Rod gdje je bilo sjedište nekog katoličkog reda i gdje je zatražio utočište. Nisu se mogli dogovoriti i na kraju su se sukobili. Džem je izgubio i pobjegao u Egipat i ponovo organizirao napad. bio je dobar plivač i lovac. prosinac 2004 21:02:00 | 1 komentara NOVELE . ali ponovo je izgubio. Jednom dok je tako razmišljao netko mu je u ruku stavio poruku da će za dva dana biti oslobođen. G este i gr imase . r o man...Z agr e b 1 98 0 . Haim je fra Petru rekao da su kod Ćamila došli neki činovnici.g. Zagr e b. R o |e n je na o to ku Visu 2 2 .. To se i dogodilo.g. Sabr ana dje la 1 .g.-4 . Kasnije je fra Petar često razmišljao o Ćamilu. Z a vr ije me r ata inte r nir an je u lo go r Fe rr o mo nte u Italij i. Ne zna se da li je Ćamil mrtav ili samo premješten u drugi zatvor. Po d balko nima. G imnaz iju je z avr {io u Splitu i Zagr e bu. g. Objavio lektire u 30.. e se ji.. Papa mu je morao dati Džema..g. ali Ćamil to nije ni primjećivao. a d’Aubusson je postao kardinal. N i br a}a ni ro |aci. Jednog se dana Ćamil nije pojavio.19 1 3 . no ve le . Zagr e b 19 86 . da je došlo do svađe i obračuna. 2. Džem je na to pristao.Ranko Marinković 1.

Taj no` je donio gazdari~in pokojni mu` pomorac iz Carigrada. Gazdarica prolazi kraj sobe i jo{ sva snena budi ga. Kad se vratio ustanovio je da je prevaren. Prisjetio se da je to gazdari~ina uspomena. 3. Jedan od njh je pisac i dugo jo{ slu{a kako se psi na ulci kolju oko kostiju {to su ostale nakon ve~era{nje gozbe i kako zlosutno tule u no} i laju na mjesec. Pred zoru mnogi su se vratili ku}ama. Djeca su ih ga|ali kamen~i}ima. Sve}enstvo je sjelo za banket. Lica→biskup. a posebno biskupa na taj na~in {to ni`e haljinu pred ljudima i pokazuje biskupu stra`njicu .Pisac je glavno lice. U dubokom razmi{ljanju do~ekao je jutro na prozoru sobe. `andari i narod . Dok je ispovjedao `ene do`ivljavao ih je kao bludnice. On ju zamoli da uzme veliki no` pod isprikom da ga treba bolje osvjetlati. Luda Tonka istrgala se i pobjegla tako da je jo{ mogla nastaviti sa svojim {alama. Postavlja si pitanje da li ima ne{to ratni~kog u njemu. Lica→pisac i gazdarca Vrijeme→no} Prostor→u sobi Tema→paralelom stvarnosti i ma{te. Ona se gubi i na kraju nestaje. Biskup je odr`ao “Molidbu za magare}i rod”. U masi netko se potukao. De{avaju se ~udni doga|aji pri ~udnim okolnostima. U selu `ivi Toninka koja vu~e za nos sve}enstvo. `ivota i literature. Nave~er je usljedio bal.Nema mjere tako da ju `andari trebaju odvest u `andarisku stanicu. fratri}. Zaklju~io je da je to ipak morao biti on.½½½½ drasti~no poja~ava sliku apsurda ljudskog polo`aja. Na kraju banketa na{li su se i prosjaci da malo maste brk. “ni kazaljki nema na satu”. Toninka. Pisac sam sebi od umora ka`e: ”Mrtve.. Misli su mu bludne. ^esto se ispovjedao nebu. Kad je fratri} do{ao prevaril su ga da je banket na drugom mjestu. On izjavljuj da voli oblake a ne `ene. Na otok je doplovio biskup. skupilo se mnogo vjernika. Boji se spavati u njegovoj blizini. Glava mu slu`i kao neka lopta u vodi. Neobi~na je simbolika u kojoj je vrijeme stalo.. U zraku se ~uje lupet bubnja. U mjestu je velika crkvena sve~anost. Kad se probudo pri svjetlu opazio je no` zaboden u knjigu. Pisac se nalazi negdje kraj vode. npr. Zaklju~uje da je slabo za{ti}en od samog sebe. Biskup i fratri} spavaju. @eli ga se rije{iti pa razmi{lja da li da ga zaklju~a u ormar ili da ga baci kroz prozor.TEZA “Samotni `ivot tvoj”. Sad legnimo mrtve du{e”. mrtve du{e. No`em si je odrezao glavu i pona{a se kao da je i dalje du{a u tijelu.

Na an|elovoj knjizi vidio je krasnim pisanim slovima Albert Knez. Sada `ive u Splitu. 4. Stari klesar je upisao datum njegovog posljedneg dana `ivota. ladanjske (seoske) samo}e i dokolice raspoznata je u ovoj noveli kao gruba proza. Klesar je objasnio nau~niku da je taj spomenik za njega. Njegov pomo}nik Lojze do{ao je po klju~ radione i ispri~ao mu je neobi~an san.Vrijeme→predve~erje i no} Prostor→oto~no mjesto Tema→Ironija koja prati izlizane crkvene formule “Mir s tobom!”.umro u zagradi bez datuma. TEZA “Prah” Oto~anin Tonko Jankin primio je pismo kojeg mu je donijela stara Lucija. ^udne su mu se misli vrzmale ({uljale) po glavi. ^ovjeka prepu{ta vlastitom ljudskom nespokojstvu. Ona ga je ostavila jer se zaljubila i udala za jednog geometra. Laskalo mu je {to ga Ana nije zaboravila. ali nedosti`na. klesar majstor umjetnik ro|en odre|enog datuma . U luci ga je do~ekala Ana jo{ uvijek za njega vrlo privla~na lijepa. Idila patrijahalnog `ivota. Vratila mu se uspomena na Anu koju je jo{ uvijek volio. U ku}i su ga lijepo primili i sve te . Lica→klesar Albert Knez. nau~nik Lojze i `ena Frida Vrijeme→zadnji dan `ivota klesara Prostor→soba i radiona Tema→Klesar nastavlja `ivot kroz svog an|ela od mramora. Poslije pro~itanog pisme se razljuti ali kasnije su mu se vratile drage uspomene i trenuci zajedni~ke ljubavi i odmah se odlu~io da prvim jutarnjim brodom otplovi za Split. 5. Skupio je snagu i spustio se do radione iako je bio mrak. Odbacio je oru|e i predao se svom an|elu. ve} od njega tra`i uslugu tj. pomo}. Klesarski majstor je na samrti. koja personificira jednu vjeru ~iju neozbiljnost shva}a ve} i bogoslu`na |a~ka {kola “I sa zrnom soli!”. U klesarskoj radioni bio je nedovr{en spomenik an|ela koji u ruci dr`i otvorenu knjigu. Smetalo ga je nau~nikovo neprestano nabijanje pa je zamolio suprugu da ode do nau~nika i da prestane s radom. @eli krstiti sina ali tako da njezin mu` ni{ta ne zan za to. kao tragi~na farsa.TEZA “An|eo”.

prosinac 2004 21:02:00 | 0 komentara Glorija . jer smatra takvo djelo oskrvnu}em prirodne ljepote. ulazi i kori ju jer je raspustila vi{e kose nego prije. a on im je rekao: “Vi ste mislili da sam ja nesretan. ali ipak bar neki smisao. Ana. Ona mu pri~a kako se zaredila i pri~a o svome ocu i njegovu cirkusu.. Kad se na{ao sam u sobi poku{ao si je oduzeti `ivot tako {to se je objesio na konop~i} na prozor. dramski autor i esejist. neka iluzija `iivota. zloban. sitan. Djela su mu pro`eta crnim humorom. geometar i sin Vrijeme→poslije drugog svjetskog rata Prostor→Dalmatinski otok i Split Tema→Sav smisao strasti. i da }u se najmanje. i jednog jutra sti`e Magdalena. Kozlovi} odlazi da uredi kip.. 2.. ali ga don Jere otjera iz biskupije.slika Scena predstavlja sakristiju.slika Radnja se nastavlja odvijati u crkvi gdje Magdalena sjedi glume}i Madonu.. te na kraju ispada da je Kozlovi} Magdalenin otac. Don Jere koji ve} du`e vrijeme gaji ljubav prema njoj. a ne svetom stvari.. Don Jere i don Zane se sva|aju. Magdalena se gleda u ogledalu i divi se samoj sebi. U ku}i su ~uli njegov pad. Ostali sve}enici se ba{ i ne sla`u s tom idejom ali ipak pristaju. @eli da ga sve}enici prika`u narodu. gra|anskom ili malogra|anskom svijetu. On pri~a sve}enicima o svom kipu Isusa na raspelu u koji je ugradio mehanizam koji pokre}e Isusovao tijelo. Don Jere zamoli predstojnicu obli`njeg samostaana da mu po{alje jednu opaticu. koje izgleda kao da je `ivo. Objavio lektire u 30. Tome odvodi Magdalenu u crkvu. ali ga don Zane odvla~i i tra`i od njega da {to prije predstavi kip Biskupu koji je za nj jako zainteresiran. Najpoznatija njegova djela su: zbirka novela “Ruke”.Ranko Marinković Osnovni podaci o autoru: Ranko Marinkovi} je ro|en 1913. ironijom i tragi~nim shva}anjem svijeta. a sve zato {to joj ne mo`e otvoreno pristupiti. Teme i likovi njegovih djela pripadaju mediteransko-oto~kom ili gradskom.. Najistaknutiji je suvremeni hrvatski novelista. a don Zane ulazi. ~ekanja i osvete. a don Zane mu ka`e da se Magdalena zaljubila u .slika U maloj `upi u Dalmaciji sve}enici poku{avaju razbiti monotoniju malog mjesta i jedan od najmla|ih. a ne `eli to priznati. rasipa u prah koji treba prikriti izgovor bijedne {ale. 3. drama “Glorija”. Apsurd je u tome {to su tim konop~i}em tj. uzicom bila vezana njegova pisma koja mu je Ana ovom prilikom vratila staviv{i ih ispod njegovog jastuka. don Jere smi{lja na~in na koji bi u~vrstio vjeru naroda. godine na Visu. romanopisac. Nakon toga Magdalena sti`e u biskupiju i don Jere joj povjerava zadatak. Liuca→Tonko Jankin. Prije nje toga jutra u biskupiju dolazi i ~ovjek po imenu Rikardo Kozlovi} alias Floki Fleche. a to bi ljudi mogli primjetiti. Lucija. objesiti zbog toga? Dobro sam se s vama na{alio? He?”. Njezin otac dolazi u crkvu i prepozna ju. Ukorava ju i zbog njenog pona{anja. Najosnovnije crte fabule: 1. roman “Kiklop”. Zami{lja kako bi bilo dobro zamjeniti kip bogorodice s `ivom opaticom koja bi povremeno pomakla o~i i tako uvjerila ljude u postojanje Boga.okolnosti su ga skrhale. Dotr~ali su do njega.

Don Jere ostaje sam i zapla~e. Kozlovi} nato provaljuje u sakristiju i ona odlazi s njim. a ja sjedim tamo podlo. a don Jere pri|e oltaru i u molitvi se ispri~a gospi: “ Gospo. @ena ju moli da joj spasi sina. jer se trapez malo prije njene to~ke otrgnuo. Don Jere jo{ dugo ostaje sam i u napadu bijesa razbije raspelo. kako vas na koljenima moli za jednu moju rije~. a ona ga samo umiri. Don Jere okrivljuje Magdalenu zato {to je `eni dala la`nu nadu. kako je don Zane dobio Biskupiju. a ona kao da ne{to predosje}a tra`i od Tonija da prenese poruku maestru. zbog njegovih grijeha. a Toma ga uvjerava da je to samo kip. 4. ali Kozlovi} ni njega ne poslu{a. Orkestar zasvira posmrtnu kora~nicu. {to zato {to mu ne vjeruje. ve} joj samo gladi lice i popravlja joj kosu. a na kraju joj priznaje da je “obolio na `ivcima” i da je ovdje na lje~enju. Glorija opet nastupa. U zavr{nom dijelu to~ke netko pokuca na vrata. ali uto u sobu ulazi Kozlovi}. ali Kozlovi} se neda.slika Scena prikazuje sakristiju katedrale. Dolazi don Jere i uvjerava Kozlovi}a da to nije Glorija nego kip. 6. Tad dolazi i `ena koja je molila za svoga sina. a ona sada `eli samo vidjeti svoga oca. a on joj priznaje da nije `elio da joj se vrati ljubav za “onim” `ivotom. Dolaze ~etri klauna i zabavljaju je. Ponavljaju jo{ jednom neke datalje o to~ki i on odlazi. Zatim joj ka`e kako je uni{tio kip. kao artistica. oprosti. jednim od klauna. {to zato {to je pohlepan za slavom. Kozlovi} krene prema vratima. Don Jere sjedi u fotelji.njega. Ona ga je primjetila jer je ~ula glas:” Pazi! Pazi!” Toni ju razuvjerava. On joj govori kako je biskup umro.slika Radnja se odvija u Katedrali. Svi ljudi su ve} iza{li iz crkve osim Kozlovi}a i `ene koja moli za svoga sina. da orkestar svira fortissimo. a klauni izlaze. prijeti propast. kao najgora ni{tarija. te je do{ao kada je vidio plakat. Toma obja{njava da joj je sin umro. Toni izlazi. Don Jereu obja{njava da ga je biskup kupio od Kozlovi}a. Ka`e joj da }e tra`iti od njenog oca da ju ne pusti da izvede to~ku. sagrije{io sam te{ko.slika Radnja se zbiva u cirkusu. 5. U sobu ulazi don Jere. Oprosti. a Magdalena pla~e. On joj prigovara da se Toni stalno smuca oko nje.” Uto u|e don Zane i ni{ta ne rekav{i prijekorno pogleda don Jerea. On tvrdi da je to Glorija. kako je sve izgubila i kako je ustvari jako zla. Ka`e mu kako vi{e ne mo`e moliti. U garderobi pri~a sa Tonijem. Kozlovi} gleda u Gloriju. Toma za to vrijeme `eli zatvoriti crkvu pa tjera Kozlovi}a van. Ona mu na to priznaje da ga voli. ali ju je sada izgubio. Tada ulazi Tomo nose}i novo raspelo. ali on ipak ne `eli potpuno priznati da i on nju voli. a ona svijesna svoga zadatka ignorira oca. On ju kori zato {to je proplakala pred ocem. bez i jedne suze u oku!” Ona ga pita za{to joj nije dopustio da vidi oca. Toni moli Kozlovi}a da zaustavi to~ku jer je Glorija rastresena. Glorija otjera don Jeru u gledali{te i krene izvesti to~ku. On ne `eli poslu{ati don Jeru. kasno popodne poslije ve~ernjice. Uto Glorija zajeca. Odlaze odslu`iti ve~ernjicu. To je bilo za tvoju ~ast i slavu. ali zastane i ka`e kako je to nekad bila njegova k}i. Pri~a mu kako je prije sedam godina skoro poginula. a ulazi Kozlovi}. Likovi: sestra Magdalena (Glorija Fleche) . a ~etri klauna iznose Gloriju. a ja sam stajala mirno kao kip! Gledala sam kako mi se starac mu~i. Glorija pada i umire. i kako njoj. a otac ju moli da ga prihvati. Kozlovi} ni ne pla~e za njom. a zastor se spu{ta svr{avaju}i tragediju. a ona se pravda:” Ro|eni se otac previjao preda mnom.

Tolkien Gospodar prstenova dio prvi . ve} zato da bi se crkvena “~uda” mogla prikazati kao cirkusarije. Lewis. Bepp i Kock. Simboli~nost: Cirkus u ovoj drami ne postoji slu~ajno. iako su u~injena s plemenitim ciljem. ali ipak se on i don Jere vje~ito sva|aju oko ovog ili onog. izgledu. On cijeloj radnji daje stanovit balast. Engleski pisac rođen u Južnoj Africi. S. C. Drugi sukob je izme|u Magdalene i Jagode tj. a njegova silna `elja za Glorijom postoji ve}inom zato {to bez nje cirkus propada. bili poznati kao grupa The Inklinkgs. R. ali nije kako sama ka`e “bludnica”. Charles Williams) koji su zajedno. On se boji priznati tako ne{to. jer nema onu unutra{nju snagu koju posjeduje Glorija. prosinac 2004 21:02:00 | 3 komentara Gospodar prstenova . R. Objavio lektire u 30. iz zadnje slike proizlazi da je ta ljubav ljubomora..Rikardo Kozlovi} (Floki Fleche) Biskup don Jere don Zane Toma majka Toni. U razdoblju prije drugog svjetskog rata bio je blizak prijatelj poznatih pisaca fantastike (Owen Barfield. Na njihovim redovnim sastancima Tolkienov zamišljeni svijet i njegova hinjena prošlost (feigned history kako je naziva sam Tolkien) dobili su svoj prvotni oblik. Don Zane je stariji ~ovjek. Tema djela: Neostvariva ljubav izme|u sve}enika i redovnice. Bimbo. ali se don Jere ne usu|uje otvoreno priznati da je voli. bio je profesor engleskog jezika na oksfordskom sveučilištu.J. Sukobi: Glavni sukob je ljubav izme|u don Jere i Magdalene i vjera koja takve veze zabranjuje. prihva}a taj samostanski. ideje i djela u radu. ubrzo nakon drugog svjetskog rata.Prstenova družina BILJEŠKA O PISCU: Tolkien. John Ronald Reuel (1892-1973).~etri klauna Karakterizacija likova: Glorija je `ena sa dva `ivota. vje~ito pronalazi pogre{ke u njenom pona{anju. izmjenjujući međusobno mišljenja. Iako se na po~etku ~ini da Kozlovi} bezgrani~ni voli svoju k}i. koji je zbog svog `ivotnog iskustva obi~no u pravu. Njezina ljubav je ~ista i iskrena. jer su njegove radnje dobro promi{ljene i razra|ene. Glorije odnosno sukob vjerskog `ivota i svijetovnog `ivota. Mjesto i Vrijeme u djelu: Radnja se odvija negdje u Dalmaciji. . Kao stručnjak za rane forme engleskog od 1945-1959.. strogo vjerski `ivot. Ona unato~ poznavanju vanjskog svijeta i odbojnosti samostana. Ideja djela: Dokaz da ljudska dijela nisu uvjek dobra. Umjesto da joj ka`e da je voli on je stalno kori. Svoju `elju da ga napusti uspje{no potiskuje sve dok se svojim ~istim srcem ne zaljubi u don Jerea.

Merry. Two Towers. Riddett. zbirka mitova i epova vilinskoga naroda. svrstava ga. i Return of the King. 1955). Legolas. Boromir. Gandalf i Pippin krenuli uništiti Prsten Vladar (kletva Isildurova). Najsmješniji događaj mi je bio kada se Gimli posvađao sa Legolasem i drugim vilenjacima iz šume Lothlorien jer je on jedini morao nositi povez preko očiju. 1937. Simarillion. Strider(Aragorn) je odlučio da svima stave povez na oči uključujući i Legolasa. Christopher Tolkien nastavio je s radom na sređivanju očevih zapisa i do danas je objavio deset knjiga pod zajedničkim naslovom Povijest Međuzemlja. g. Tolkien ostavio ne samo na svoje mnogobrojne čitatelje i na druge pisce u posljednjih pedeset godina. V. g. Utjecaj koji je J. R. Ilustracije koje je sam nacrtao i kolorirao za ovu knjigu su pod brojevima I. DNEVNIK ČITANJA: Knjiga mi se jako svidjela jer je nastavak na “Hobita”. Osim ovih pet knjiga Tolkien je objavio i nekoliko kratkih radova u obliku pripovijedaka kao Farmer Gils of Ham (1949) i Smith of Wooton Major (1967). među velikane svjetske književnosti dvadesetog stoljeća. priča o Međuzemlju objavljena u ove četiri knjige bila je samo dio materijala koji je Tolkien napisao.Prva knjiga o Međuzemlju. R. Gimli. 1954. dok je ostale kolorirao H. nesumnjivo. ) nastala je kao bajka koju je Tolkien napisao za svoju djecu i imala je trenutačan uspjeh kod publike i kod kritike. Sam. g. No kao i kod većine obimnih i razrađenih opusa u književnosti. Knjiga ima puno zanimljivih i smiješnih događaja. koju je Tolkien počeo pisati još prije Prvog svjetskog rata s namjerom da stvori originalnu englesku mitologiju. Merry. Sve četiri knjige doživjele su još jednu reviziju 1968. III. Hobit (Hobbit. Legolas se nije lako s time pomirio jer je ipak on bio vilenjak. Aragorn. Sam i Pippin nabasali na Crne Jahače. IV. a najveći broj ilustracija napravio je za Hobita. istog autora: Tolkiena. Tolkien je tokom svog života s dosta uspjeha ilustrirao neke svoje radove. g. Aragorn. ali je 1951. doživjela bitne izmjene kako bi se tekst uskladio sa skorim objavljivanjem prvog dijela trilogije Gospodar prstenova (Fellowship of the Ring. E. U knjizi ima više pjesama i stranica . Knjigu je iz Tolkienovih mnogobrojnih nedovršenih radova i zabilješki uredio njegov sin Christopher Tolkien zajedno s Guyom Guvrielom Kayom. 1954. a najzanimljiviji događaj mi je bio kada su iz Rivendella krenuli Frodo. II. Nakon njegove smrti objavljen je 1977. Najuzbudljiviji događaj mi je bio kada su Frodo. ili u obliku pjesama kao Adventures of Tom Bombandil and Other Verses from the Red Book (1962).

Frodo je rekao da će krenuti na to putovanje na svoj pedeseti rođendan. ali i više zanimljivijih događaja. TEMA: Uništenje Prstena vladara. Gandalf je objasnio Frodu kakvu moč ima taj prsten i da ga se pothitno mora uništiti. a Gandalfa još nije bilo. Dvije kule i Povratak kralja). ali mu je Gandalf zaprijetio. Na tom putu su im se dogodile nevolje. Pippin i Sam naišli su na . gdje ga je čekao Gandalf. te ga je ipak ostavio. Bilbo je namjeravao krenuti na svoje zadnje putovanje. Stvorio se u svojoj sobi. Gandalf mu je rekao da ga se može uništiti jedino u vatri u kojoj je sakovan. Sutradan se moralo krenuti na put. Za suputnike je odabrao Sama i Pippina. Bilbo je odjednom nestao. U knjizi je nekoliko autorovih ilustracija. točno koliko su Bilbo i Frodo imali zajedno godina. Taj Prsten je imao čarobnu moč: tko god ga je nataknuo postao je nevidljiv. Noć pred putovanje Frodo je čuo kako Čiča Gamgee razgovara sa nekom osobom. ali je po dogovoru sa Gandalfom morao ostaviti prsten Frodu. ali na njegovo čuđenje prstenu ništa nije bilo. Na tu su proslavu bili pozvani čak i Sackville-Bagginsovi.nego kod “Hobit”-a. Frodo.KNJIGA PRVA Na Bilbov i Frodov zajednički rođendan došlo je 144 ljudi. Trojica hobita su krenula usprkos tome na svoj put u Bucklebury. MJESTO RADNJE: Međuzemlje VRIJEME RADNJE: Sva četiri godišnja doba FABULA: . Bacio ga je u vatru na što se Frodo zgrozio. Knjiga ima tri djela (Prstenova družina. Frodo je na svoj pedeseti rođendan prodao Vrećasti vijenac Sackville-Bagginsovima. Gandalf je jedini znao da se on poslužio Prstenom. Kod knjige mi se jedino ne sviđa što se vatra u kojoj bi se trebao uništiti prsten piše velikim slovom i još kod nekih imenica. Bilbo se tomu odupirao. a izdana je u Zagrebu 1997 godine. Frodo je ušao u sobu čim je Bilbo otišao. Gandalf je priredio nezaboravni vatromet.

čovjek koji je pjevao tu pjesmu i spasi Merrya i Pippina od Vrbovog starca.Crnog Jahača. a družini je laknulo. Sam mu je nadjenuo ime Bill. Hobiti su zajedno sa Tomom otišli u njegovu kuću i upoznali Goldberry. Te večeri su ih napali Jahači. Pomislili su da su to možda Jahači. Pjesmu su morali upotrijebiti samo jednom. dok mu je tijelo bilo u Vrbovom starcu. ali kad su se vratili do mjesta gdje su spavali Merrya i Pipina više nije bilo. U Tomovoj kući ostali su svega par dana. Derač i Vučina. Uto dođe i Tom Bombadil. Sam se dosjetio da bi mogli zapaliti drveče. ali je to zapravo bio Merry. Kada je Frodo pogledao košaru osmjehuo se jer je osjetio je miris gljiva. Sutradan su krenuli rano ujutro na put sa Striderom. Panđža. Usput su kupili izgladnjelog ponija od Billa Papratovine.putem kroz Staru šumu. Vrbov starac je gospodario šumom. Na pola puta su začuli topot konja. odmah su slijedeći dan krenuli na put. Kod Merrya su ostali jako malo. Ubrzo su došli i u Bucklebury. Tom ih je čas prije odlaska naučio pjesmu koju moraju pjevati ako zapadnu u bilokakvu nevolju. ali je bučnuo u vodu. Pjesma se činila besmislenom. visoka osoba u crnom sa crnim konjem i da je tražila njega. Frodo se digao da bi se otišao umiti u potoku. ali kako im se taj glas približavao Frodo je čuo pjesmu kako zapravo ide. Na tom putu im svašta dogodilo – od dobrog do lošeg. Odmah zatim Merry je počeo vikati da zgase vatru. a usput im je ponio nešto za prigristi. Froda je iznenada obuzela želja da natakne Prsten na prst. Jahač je odjahao Cestom. Tamo se Frodo predstavljao pod imenom Podgorski i upoznao Stridera koji je znao za njihov put. Maggot im je ispričao da je kod njega bio čudan svat. Odlučili su da ne idu više po Cesti jer je preopasno. Jahač je njuškao oko sebe. djevojku o kojoj je pjesma govorila. Svima je laknulo. Frodo nije htio ići Cestom jer bi se izložili velikoj opasnosti od Jahača. koji im se u međuvremenu pridružio. Frodo je odjednom počeo vikati na sav glas: U pomoć! . Na večer je farmer Maggot odvezao kolima Froda. Ubrzo su došli u svratište Kod razigranog ponija. ali nitko nije bio ozlijeđen. Rekao im je da su mu se psi. Sam ga je izvukao iz vode. Brzo su se sakrili pokraj puta. iako mu je Gandalf rekao da to ne radi ni u najvećoj opasnosti. i to kod Grobnog humlja. jedino su Merryeve noge ostale vani. Na tom putovanje im se i Merry pridružio. U slijedećih nekoliko dana naišli su na skupinu vilenjaka kojoj je vođa bio Gildor. na posjed starog Maggota. Frodo se sjetio. nego je odlučio krenuti jako opasnim putem . Froda Bagginsa. što su i učinili. Frodo ga je pitao u svezi Crnih Jahača. ali im je on rekao da im ništa neće reči o njima. Krenuli su Zelenim . Tog dana družina je razgovarala da li je to isti Jahač koji je bio u Vrećastom vijencu. ako im Gandalf već nije rekao. Jednom prilikom su zaspali ispod Vrbovog starca. da je kod njega krao gljive. Ubrzo je zastao jer je netko počeo pjevati. Farmer ih je napustio i ostavio Frodu košaru. Sama i Peregrina do skele. dok je još živio u Brandy Hallu. na smrt preplašili.

U daljini se nazirala još jedna rijeka u kamenitoj dolini napol obavijenoj izmaglicom. Predaleko je da bi se moglo razabrati. Isprva im je dobro naprdovalo putovanje po Muhovodnoj mlaki. Mač se slomio pod njim i Frodo zadnjim snagama skine Prsten s prsta i čvrsto ga stisne u ruci. Strider je mislio da stoje umjesto G3 i da znače da je Gandalf bio na tom mjestu trećeg listopada. Prije nego što je prošao prvi dan marša. Uto je došao i Strider. a Frodo isuče mač i usklikne: O Elbereth! Gilthoniel! Istodobno zada neprijatelju jak udarac. a Strider se bacio na zemlju i povukao Froda za sobom. Na njemu su ugledali rune. te se i sam bacio na pod. Frodo je dobio odgovor koji je glasio: Ne znam. Sam je Frodu ispričao što se dogodilo. Nakon kračeg putovanja Cestom. Na zapadnoj strani Vjetrovrha našli su uvalu. prije tri dana. Kad se Frodo osvjestio. Kada su došli na vrh naišli su na širok prsten od prastarog kamenog zida. Froda je odjednom obuzela želja da natakne Prsten. ali što su više odmicali kretanje im je postajalo sporije i nepouzdanije. Ispričao mu je sve što mu je imao reči i rekao da će učiniti sve što može da pomogne Frodu. Sutradan su nastavili putovanje. a one njega isto. Strider se ubrzo predomislio i krenuo Cestom. vilin- . Pippina i ponije. Odjednom su krenule na njega. približavali su se Muhovodnoj mlaki. što je Strider i potvrdio. Na tom mjestu su ostavili Sama.putem. a na njoj je bio Posljednji most preko kojeg prelazi Cesta. Družina je otišla u šumu i naložila vatru. Svi su se bojali najgoreg. pa su ga posjeli na ponija. Frodo je na istočnom nebu ugledao neko svjetlo i upitao Stridera što je to. Nalik je na munju koja skače s vrha na vrh brda. Na vrhu su našli na kamen koji je bio ravniji od ostalih i činilo se da je izmakao vatri. ali je Strider našao blijedozelen dragulj zvan beril. Petog dana putovanja su ugledali Vjetrovrh. Nisu ugledali neprijatelja. udaljio se i pozvao Sama. vidio je da je ležao uz vatru koja je još jače gorjela. poput strijele ubola u lijevo rame. Merry je nešto ugledao i obavijestio Stridera o tome. a Frodo osjeti da ga je neka oštrica. Noć se prolomi od prodorna krika. Ubrzo su ugledali i nekoliko spodoba koje su krenule na njih. a ni Merry nije bio blesav. Strider je zaključio da je na tom mjestu došlo do bitke i da je tu bilo ono svjetlo koje su vidjeli na istoku prije tri dana. Trećeg dana odlaska iz Breeja izaši su iz šume Chetwood. Na kraju petog dana tlo se počelo uzdizati. Muhe su ih počele peckati. Došli su do rijeke Mitheithel. a to je značilo da ponovo moraju Cestom. Kad je Strider čuo što mu Frodo ima reči. Frodo nije mogao hodati. dok su ustali krenuli dalje. Ujutro su krenuli na jug. prema Vjetrovrhu. Frodovi bolovi su se pojačali. skrenuli su sa puta i sišli u zaklon. što je i učinio. a to je značilo da moraju ići Cestom. Frodo je mogao gledati Prstenove utvare kakve zapravo jesu.

Popodne sunastavili putem kojim su vjerojatno išli Bilbo. u Elrondovoj kući. a Jahači počnu vikati Frodu. Zbog toga je Frodo . koji su se svađali kako će ih spremit za jelo. Samo se Gandalf nije živ izvukao iz rudnika Morije. To im je ulilo nadu. Jedan od tri koja su bila sakrivena od Saurona. . Tamo je Boromir pokušao oduzeti Prsten Frodu. Ori i Nori zapisivali događaje. Dunadan(Aragorn ili Strider). koju mu je darovao Thorin. Ubrzo su naišli na Jahače. Odjednom su ih napali orci i trolovi. Boromir. U njima su pronašli knjigu u koju su Balin. To su bili hobiti. Produžili su stazom i naišli na tri velika okamenjena trola. Poginuo je u borbi protiv propasti Durinove . vidio je da leži u krevetu. Froda je pogodilo koplje. Frodo upita strop na sav glas gdje je i koliko je sati. Naišli su na trolovsku jazbinu te oprezno krenuli dalje. Gandalf. Nisu ponijeli puno prtljage na put.Balrogom. Ubrzo su došli u šumu Lothlorien. Morali su odabrati tko će sve ići na put. Uspješno su ga potjerali. uključujući i Legolasa. U knjizi su naišli na puno čudnih zapisa. Družina je opet morala krenuti na put. Glorfindel posjedne Froda na konja i dovikne konju nešto na vilinjeziku i konj pojuri brže od neprijateljevih. Ubrzo su naišli na Glorfindela koji boravi u Elrondovoj kući. Sutradan se Frodo rano probudio. Samo je Frodu pokazala Prsten. Konj zastane pred vodom. Prešli su preko mosta. Gimli(sin Gloinov) i Legolas. Galadriel. je pokazala Frodu i Samu svoje zrcalo u kojem su mogli vidjeti što će se sve događati. Jednom zgodom nisu mogli proći vrh Caradhras te su morali ići rudnicima Morije.KNJIGA DRUGA Kad se Frodo probudio. To su bili oni trolovi na koje su nabasali patuljci i Bilbo. Došli su do gospodara i gospodarice Lothloriena koji su ih jako dobro ugostili. Vilenjaci su svima morali staviti povez na oči. Družina je krenula u prosincu na put. Gandalf i patuljci. ali su im gospodar Celeborn i gospodarica Galadriel dali čamce i zalihe za put. vidio je da ima pancirnu košulju od mithrila i da ga zato koplje nije proburazilo. To je bio Gandalfov glas. Pippin je ubrzo našao stazu kojom su nastavili put. ali je prije toga putovanja Bilbo darovao Frodu vilenjački bodež i košulju od mithrila. Prsten! Prsten! Iznenada rijeka podivlja. Gandalf mu kaže da je sva družina zdrava i čitava. ali mu ništa nije bilo zato jer je nosio pancirnu košulju od mithrila. jer se Gimli protivio da jedini ima povez na očima. Kada je Dunadan pregledavao Froda. Utaborili su se kod Kresokama.kamen. gospodarica Lothloriena. a neprijatelji i njihovi konji se utope. Prvog dana putovanja čamcima opazili su Goluma. Nečiji mu glas odgovori da je u Elrondovoj kući i da je deset sati prije podne.

i naše visine. Gimli. jer nije htio žrtvovati prijatelje. LIKOVI: Frodo. a da nikom nije rekao. Sam i Pippin kreću na put. ZAPLET: Tri hobita nalijeću na Crne Jahače. Merry. Sam i Jahači OPIS LIKOVA: LIK CITAT SOCIOLOŠ ETIČKO KA PSIHO LOŠKA Hobit “… mali ljudi. RASPLET: Frodo i Sam bježe od ostatka družine. otprilike upola niski. DIJELOVI FABULE: UVOD: Frodo. hobiti pouzdani. Legolas. Elrond. Hobiti kose. Gandalf. Galadriel. ” “… dlake na tabanima izrastu prirodni među FIZIČKA .zajedno sa Samom uzeo jedan čamac. Pippin. Celeborn. VRHUNAC: Gandalfova smrt u rudnicima Morije. manji su i od kovrčave povjerljivi bradatih patuljaka. Aragorn. nemaju brade. Boromir.

kraljevskog odan orn lutalica – mi ih zovemo tamne soja prijatelj graničari. čarobnjak požrtvovan alf Gandalf…” str. star Gimli “… jedan mlađi patuljak: njegovnizak. prijatelj Legolas…” str. 286 visok 1 – citati uzeti iz knjige Hobit potplati i gusta topla smeđa dlaka kakva im raste i na glavi (kovrčava) …”1 str. razbaruše 189 ne glave. ” str. ponosita i stroga pogleda. ” Gand “… stari lutajući opsjenar visok. jak. dva oštra siva oka na blijedu i ozbiljnu licu Boro “… visok čovjek lijepa i visok. 7-8 . mlad ” str. i dva oštra siva oka . mir plemenita lica. crne kose i sivih lijepa i soja pohlepan očiju. patuljak ratoboran sin Gimli. kose. dugi smeđi prsti Arag “To vam je jedan od onih visok. na blijedu i ozbiljnu licu. kraljevskog odan. 35 sijede kose i brade. 286 lica. ” “… on zabaci kose kukuljicu i otkrije razbarušenu prošarane glavu tamne kose prošarane sjedinama sjedinama. 286 Legol “… strani vilenjak odjeven u duge vilenjak odan as zeleno i smeđe. ponosita i stroga plemenita pogleda. ” str. crne kose i sivih očiju.nožnim prstima.

Završetak: bace se s litice. blijedopute. .POUKA: Šimunovićev realizam djeluje poezijom narodne pjesme. Ideja: zabranjivanjem željenih stvari može se postići samo loše. Mislila je da ju može prijeći. Tako je išla i došla do močvare. Vrhunac: nekon što se pojavi duga. ali se utopi u močvari. a odozgo klisure zarobile malu varoš Čardake na strmu obronku. Tada se na nebu pojavila duga i Srna je htjela proći ispod nje. Srna je od njih čula da se djevojčica kad prođe ispod duge promijeni u dječaka. Vrsta književnog djela: pripovijetka Fabula: Srna je živjela u doba kad djevojčice nisu smjele mnogo toga da ostanu vitke. Mjesto radnje: u i oko varoši Čardake citat: "Odozdo rijeka Gilbuša. Kompozicija: Uvod: Srna stalno mora biti u kući. Jednog je dana išla s roditeljima u vinograd kupiti grožđe. Jedne noći su se bacili s visoke litice. Nakon toga su se njeni roditelji preselili u napuštenu tvrđavu i tugovali. . Zaplet: u vinogradu čuje da se djevojčica pretvori u dječaka kad prođe ispod duge. Tamo je srela Savu i Klaru. " Vrijeme radnje: prošlost Tema: Srnina želja da bude dječak i pokušaj ostvarenja te želje. Sava je pričala kako ju je zbog njezinog veza snašla nesreća. . Rasplet: Srnini roditelji sele u tvrđavu o tuguju. ali nije mogla i utopila se. Srna odluči proći ispod nje.

no letenje je volio više od hrane. a pozornost čitatelja privukao je modernom bajkom "Galeb Jonathan Livingston". Objavio lektire u 30. metaforom. Međutim. Sava Sporedni likovi: majka Emilija. smrt. Gang Sadržaj priče: Galeb Jonathan Livingston nije bio kao ostali galebovi. prosinac 2004 20:59:00 | 13 komentara Galeb Jonathan Livingston . . Pisac se koristi i usporedbom. Sava. Jezik i stil: pripovijetka je napisana na hrvatskom književnom jeziku: štokavskom narječju i ijekavskom izgovoru. Njegovo djelo "Galeb Jnathan Livingston" mnogi uspoređuju s djelom "Mali princ". Bio je vojni pilot. U njoj je došlo do izražaja autorove ljubavi prema plavim visinama i sklonost metaforičkome i simboličkom prikazivanju života i spoznaja o njemu. . prolazak ispod duge. on je samo želio postati letački virtouz. To je bio rekord jata i Jonathan je očekivao pohvale od Starješine. Fletcher Lynd.Srna. otac Janko. Lica : Galebovi Jonathan Livingston. U knjizi ima mnogo opisa. najčešće osoba i krajolika. Mjesto radnje : nebo i zemlja Vrijeme radnje : suvremenska radnja Tema : Galeb Jonathan želi naučiti savršeno letjeti Osnovna misao: Često se dogodi da zajednica ne želi ili ne može razumjeti više ciljeve pojedinaca i stoga taj pojedinac bude isključen iz zajednice. Napornim vježbanjem uspio je postići brzinu od 396 km/h. Sullivan. Ni manje nesreće koje je imao u zraku nisu ga pokolebale. želja. udovica Klara. ostali ljudi. .Motivi: zabrane. Starješina ga je . onomatopejom.Richard Bach Ime pisca : Richard Bach Bilješka o piscu: Richard Bach je suvremeni američki pisac. Bio je buntovnik i nije mario za ostale galebove. . Glavni likovi: Brunhilda . . Bio je mršav. I dok dok su ga roditelji molili da bude kao ostali galebovi i da se brine kako doći do hrane. . oluja kao znak smrti.

Na nebo se mogao vratiti u svakom trenutku jer je svladao vrijeme i prostor. Jonathan je naporno vježbao tu vještinu i tako je sa Gangom došao na neki čudni planet. tada su tri galeba nestala u tamnom nebu.ukorio i protjerao iz jata. A onda. U toj utrci nije mogao pobjediti jer znanje nema granica. Otac joj je također poznati pisac -Vladimir Mažuranić. Jonathan ih je upitao tko su. Iznenada dva galeba su nestala. ni na kojem mjestu. No. Bio je protjeran na daleke hridi. Sullivan ga je nagovarao da ostane. Jedne većeri saznao je od starješine Ganga da nebo nije ni u kojem vremenu . oči sjajne. nebo je savršeno i može biti bilo kad i bilo gdje. Jonathan je sve lakše izvodio svoje akrobacije. no malo-pomalo na tisuće galebova okupljalo se oko njega i željelo postati kao on. mladi i neobuzdani galeb koji je težio letačkom savršenstvu. Ubrzo je saznao da je došao u zajednicu u kojoj je svima stalo da svoju tehniku letenja dovedu do savršenstva. Boljelo ga je što njegova braća nisu htjeli ni čuti ni vidjeti što je naučio. Pri velikoj brzini udario je u stijenu i ništa mu nije bilo. I oni su bez imalo muke izvodili sve akrobacije koje im je Jonathan zadao. no Jonathan je ipak otišao. jedne noći Jonathanu se približe dva druga galeba sjajna poput zvijezda. Kad je vidio da je našao ravne sebi. Naučio je i da se snagom misli može stići gdje god se želi. No. posvećujući osobito brigu izućavanja jezika. Ivana Brlić Mažuranić unuka je pjesnika "Smrt Smail-age Čengića" Ivan Mažuranić. Uskoro je dobio još šest učenika i sa njima i sa Fletcherom želio se pokazati svom starom jatu. Škole je učila privatno. da je sve moguće. Jonathan he sve više razmišljao o Zemlji. Prvi mu je učenik bio galeb Fletcher Lynd. za utjelovljenjem savršenstva i njegova utrka sa znanjem. pravoj kući. Jonathan je sletio na obalu gdje ga je dočekalo desetak drugih galebova. a sam je otišao među druga jata . Rođena je u Ogulinu. Otkrio je da može letjeti brzinom od 500 km/h. Jonathan je tada vidio da je Fletcher ovladao snagom misli i prepustio mu podučavanje jata. Na Zemlju je otišao zato jer je želio naučiti letjeti ostale galebove koji su protjerani kao što je bio i on zbog letenja. prosinac 2004 20:59:00 | 2 komentara Regoč . Isprva je opet bio odbacivan. Fletcher je shvatio da ne postoje granice. Jednog dana Fletcheru se dogodila nesreća. te . Jonathan je bio uvjeren da slijedi viši cilj života. a ostali dio u Zagrebu u djedovoj kući. Jonathan je bio spreman. Objavio lektire u 30. tijelo mu je postalo blistavo.Ivana Brlić Mažuranić Bilješke o piscu: Autorica ove sad već potpuno priznate klasične knjige. Dobio je instruktora galeba Sullivana. jedne večeri Gang je nestao. umro je. Odgovorili su mu da su njegova braća i da ga vode kući. Još je samo trebao naučiti kontrolirati novostečenu vještinu. Tada je počeo njegov lov za Jonathanom. gje je provela jedan dio svog djetinstva. A Jonathan Jonathan je u to vrijeme bio najljepši i najsavršeniji galeb na svijetu. ali on je odletio mnogo dalje.

1938. odvjetnika i političara u slavonskom brodu.div Liljo . Naime. a kasnije još njemački. No brza i jaka rijeka Zlovoda potapa oba sela. Lica: Kosjenka . "Slike" (zbirka pjesama 1912). Najmlađa među njima Kosjenka dobila je najbržeg konja koji je odvoji od ostalih vila i odvede preko širokih ravnica. Izašavši na svjetlo dana kosjenka upoznnaje male pastire s kojima se vrlo brzo sprijatelji.vila Regoč . sve do grada Legena gdje Kosjenka upoznaje Regoča.najljepši dječak iz oba kotara Tema: Susret Kosjenke s Regočom te svađa između dva sela Sadržaj: Radnja započinje na livadi s konjima na kojima jašu prekrasne vile. "Zgode Šeegrta Hlapića" (1913). Svi bi tako gledali kako Zlovoda ruši sve što se pred njom nađe da se Kosjenka ne dosjeti i poviče Regoču da rupu kroz koju je prolazila voda začepi svojim tijelom. te tako izazove val veselja koji brzo splasne jer je cijelo selo odnosno sela bila pod vodom bez žive duše. a pastiri se spašavaju tako što ih Regoč prenosi na uzvisinu do koje još nije dolazila voda. koji mu ispriča nesretnu priču o oba sela.. stanovnici i jednog idrugog sela bili su u stalnoj zavadi pa su se starješine Ljiljinog sela uputile prema rijeci Zlovodi u namjeri da otklone nasip i tako potope susjedno selo. Nakon nekoliko pokušaja Regoč ipak zaustavlja vodu. Regoč i Kosjenka nailaze na mnoge probleme koje uspješno rješavaju te tako dolaze do svog cilja. a Regoč Ljilju najpametnijeg i najljepšeg dječaka u oba kotara. U 18 godini udaje se za Vatroslava Brlića.. Kosjenka i Regoč odlaze tražiti dva sela koja su se Kosjenki učinila prelijepim dok je jurila na svom hirovitom konju. Kopajući ispod zemlje (jer je Kosjenka željela vidjeti što je ispod nje). da nemaju kako živjeti . "Škola i praznici"(1905).je već u najmlađim godinama govorila i pisala francuski. Umrla je u Tagrebu 21. Objavila je sljedeća djela: "Valjani i nevaljani" (1902). šuma. Tužni pastiri priopćavaju Kosjenki koja ih je u međuvremenu jako zavoljela. Pošto tamo vječno pada snijeg odnosno nikada nema ljeta. ogromnog diva koji je cijeli svoj život proveo brojeći srušene zidine grada Legena. ruski i engleski.09. "Priče iz davnine" (1916).

većere i počinka. Objavio lektire u 30. razgovor i pjevanje za vrijeme veslanja i odmora i ostale djelove puta. Otad pastiri žive u sreći i veselju. Petar je proživio kugu na Hvaru. a na njihovo najveće iznenađenje na jednom prozoru ugledaju lica djeda i bake. pred kojima je bježao u indiju. Lica: Nikola. prosinac 2004 20:59:00 | 2 komentara Ribanje i ribarsko prigovaranje . a da i znaju sve je onako pod vodom. godine u starom gradu na Hvaru. Tada Ljiljo naredu Regoču da probuši rupu u zemlji koja proguta svu vodu i ponovo se pokažu krovovi sela. gdje je stekao prvo humanističko obrazovanje. a ionako ga se je zaželio. jela i vrijeme objeda. Nasljednjik bogata očeva imanja na Hvaru i Visu. godine. pa tako krene on nazad u svoj hladni Legen. Vrati se nakon godinu dana i našao sve u neredu.Petar Hektorović Bilješke o piscu: Pripadao je hrvatskom uskom krugu hrvatskih pisaca XVI stoljeća. ne znaju obrađivati zemlju. znanje latinskog jezika i filozofije. ribe i ribarski pribor. sagradivši samo jedno selo. Obišavši cijelo mjesto . u istaknutoj plemičkoj obitelji. načine ribanja. a usred sela kula u kojoj je živjela preljepa Kosjenka. Paskoje Tema: Trodnevni lov Sadržaj: Prvi dan Nikola i Paskoje otkrivaju nam veliku radost opisivajući svoj Tvrdalj. a 1539. Školovao se u splitu. Rodio se 1487. Hektorović je doživio dugu starost i umro u Starom gradu 1572. godine i provalu turaka na otok.jer nitko od odraslih nije preživio. A što je bilo s Regočom? On se naime uplašio kad je vidio naborana lica djeda i bake te je pomislio da su oni proživjeli strašne muke.

čemppresima. lozom. Manduša je bila mlada djevojka. Čekala je svog zaručnika ptičara Bolteka koji ju je trebao zaprositi. Drugi dan Već na početku drugog dana plovidba je ispunjena bugaranjem. . Nekoliko trena kasnije Gričom je prohujao antikrst. Iste te večeri ptičar Boltek zaprosio je Mandušu na što je ona željno čekala. Kao novinarka razobličavala je režim Khuena Hedervaryja. a umrla 1957. u selu Negovcu pokraj Vrbovca . Kako je krasopisac Iglica slučajno naišao spasio je Mandušu. pa su svi muškarci išli pomagati pri gašenju. pa zajedničkim u dva glasa. Kći Lotršćaka. plavih očiju te dobre duše. Nadimak Zagorka uzela je iz ljubavi prema Hrvatskom zagorju. Treći dan Početkom trećeg dana u epizodi s galijom koju će sresti na svom putu. pretežno povijesnih. Bila je istaknuta hrvatska novinarka i spisateljica. no kad su se vratili sa svijetiljkom nije ga više bilo.i dočekavvšivečeru i počinak s kojim završava prvi dan. Grič je imao dvije znamenitosti. Objavio lektire u 30. u kojem je provela djetinstvo. u Zagrebu. Među njezinim brojnim romanima ističu se Grička vještica. kamenim stupovima. Gordana. Taj požar nije sam izbio već su ga kanonik Šimun i njegov rođak Tomica podmetnuli kako bi za vrijeme zvonjave kanonik mogao ljubiti Mandušu.Marija Jurić Marija Jurić Zagorka rođena je 1873. najprije Paskojevim pa Nikolinim. Svaki put je zvonila no ta zvonjava imala je ritam pa su građani to posebno voljeli. i drugim ljepotama što ga krase. sa svojim zidovima. ali i socijalnih i pustolovnih romana kojima je stekla veliku naklonost široke čitateljsk e publike. a borila se za žensku ravnopravnost. prosinac 2004 20:58:00 | 0 komentara Kći Lotršćaka . Sljedećeg dana na Griču je izbio požar. Drugi dan završava s pjevanjem i pripjevanjem pitanja i odgovora. opet u središtu pažnje bili Tvrdanj i to u punoj ljepoti. Kraljica Hrvata. čime se nesumljivo opterećuje pjev. zlatne kose. Nije se znalo tko je zapravo on ali se sljedećeg dana o njemu pričalo. a to je bila Manduša i krasopisac Iglica. Republikanci i drugo.

Divljan se čudio što ga je spasila nepoznata djevojka. jer ona u stvarnosti nije bila Plemenšćakova kćer već ju je netko kao dijete ostavio ispod Lotršćaka. Njezin otac obećao je Šimunu dvorac na Jablanovcu. a majka Marta je kasnije proglašena ludom. Šimun je dijete podmetnuo pod zvono znajući da će ga Plemenšćak uzati. Mandušini pravi roditelji bili su turopoljski plemići. U ovoj knjizi glavne likove čine Divljan. Antikrstovo ime bilo je Divljan. Manduša je dva puta pobijegla od Divljana. Brzo ga je razbio i unutra našao Mandušu koja je izgledala kao kostur jer nije imala dva mjeseca ni mrvicu kruha. te joj je zauzvrat ostavio njezinu nevinost. te su Mandušu ogovarali i dobacivali riječi. Kad su se našli. Otac je bio vrlo bogat turopoljac. Imao je kosu boje noći. Marta je na to poludila. a za oca se ništa nezna. Divljan ga je upitao dali se sijeća kako je obesčastio njegovu majku te mu rekao da će ga on kao njegov sin golim rukama zadaviti. Boltek je raskinuo zaruku s njom. a je time Manduša spasila život antikrstu. Ljudi su ga proglašavali junakom. Prevladavaju osijećaji između Divljana i Manduše te ima puno opisa okoline. Zid su ponovo zazidali te su se kasnije vratili na Grič. Manduša ga je odbila te ju je Šimun zatvorio u kulu i zazidao ulaz tj. mlad i zgodan čovjek. Znao je da je u većoj opasnosti nego kod Brandenburga. htijeli su ga smaknuti. Bradenburg je želio uzeti Turopoljcima njihove plemićke povelje te je zbog toga došlo do bitke u kojoj su Turopoljci pobijedili.Mandušu su nazvali kći Lotršćaka. na što su ljudi dobacivali da je antikrstica. ugodno su se smjestili su se u Pogledićevom dvorcu. no njemu je ona zapela za srce pa ju je išao tražiti. jer se doznalo za događaj u tornju. . samo je ovaj puta Divljan brzo dotrčao pa su se našli samo njih dvoje. U zadnji čas Manduša je dotrčala i rekla da ga uzima za muža. Svi su se ispričali za događaje . dok su ostali sporedni. On je dobio Mandušu te ju je odveo na “crni otok” . U nama još samo žive kao legenda. Kako bi se Divljan odužio vratio je Poglediću kćer koji je bio zarobio Brandenburg. To je i učinio. Bio je vrlo visok. vrata. Šimun. U međuvremenu je Šimun ponovo podmetnuo požar . no budući da je žena bila trudna bojao da će sve ostaviti dijetetu pa je izmislio da se dijete rodilo izobličeno. Manduša je pala u ruke Brandenburga na čijoj se strani nalazio i kanonik Šimun te je tražio Divljanovu glavu zauzvrat. Radnja se pretežno vrši na Griču i jednim dijelom u Turopolju. Nedugo kasnije Divljan je saznao da je Šimun odveo Mandušu. Manduša. Divljan je na “crnom otoku” sreo Martu te je naišao na svježe zazidani zid. a on i Manduša opet su se našli u toplom zagrljaju. grada i dvorca. a oči smeđe kao drvo. a Šimuna su prokleli te ga izbacili iz Griča. Pošto je antikrst demolirao Plemenšćakovu gostionicu. Odmah su ih vijenčali.

pravoj kući. No. Starješina ga je ukorio i protjerao iz jata.Knjiga mi se sviđa jer nema dosadnih dijelova i jer govori o prošlim zbivanjima. Otkrio je da može letjeti brzinom od 500 km/h. A onda. Odgovorili su mu da su njegova braća i da ga vode kući. Iznenada dva galeba su nestala. ni na kojem mjestu. Napornim vježbanjem uspio je postići brzinu od 396 km/h. Ni manje nesreće koje je imao u zraku nisu ga pokolebale. Jonathan ih je upitao tko su. To je legenda koja spada među najpoznatije i najljepše legende u Hrvatskoj. Ubrzo je saznao da je došao u zajednicu u kojoj je svima stalo da svoju tehniku letenja dovedu do savršenstva. Objavio lektire u 30. Fletcher Lynd. I dok dok su ga roditelji molili da bude kao ostali galebovi i da se brine kako doći do hrane. Bio je protjeran na daleke hridi. Bio je buntovnik i nije mario za ostale galebove. Dobio je instruktora galeba Sullivana. Lica : Galebovi Jonathan Livingston. prosinac 2004 20:57:00 | 0 komentara Galeb Jonathan Livingston . a pozornost čitatelja privukao je modernom bajkom "Galeb Jonathan Livingston". Kad je vidio da je našao ravne sebi. Jonathan je sletio na obalu gdje ga je dočekalo desetak drugih galebova. To je bio rekord jata i Jonathan je očekivao pohvale od Starješine. nebo je . Boljelo ga je što njegova braća nisu htjeli ni čuti ni vidjeti što je naučio. U njoj je došlo do izražaja autorove ljubavi prema plavim visinama i sklonost metaforičkome i simboličkom prikazivanju života i spoznaja o njemu. Gang Sadržaj priče: Galeb Jonathan Livingston nije bio kao ostali galebovi. I oni su bez imalo muke izvodili sve akrobacije koje im je Jonathan zadao. Jonathan je bio spreman. Jonathan je sve lakše izvodio svoje akrobacije. ali on je odletio mnogo dalje. on je samo želio postati letački virtouz. Njegovo djelo "Galeb Jnathan Livingston" mnogi uspoređuju s djelom "Mali princ". no letenje je volio više od hrane. Bio je vojni pilot. tada su tri galeba nestala u tamnom nebu. jedne noći Jonathanu se približe dva druga galeba sjajna poput zvijezda. Bio je mršav. tijelo mu je postalo blistavo.Richard Bach Ime pisca : Richard Bach Bilješka o piscu: Richard Bach je suvremeni američki pisac. oči sjajne. Međutim. Sullivan. Jonathan je bio uvjeren da slijedi viši cilj života. Jedne većeri saznao je od starješine Ganga da nebo nije ni u kojem vremenu . Mjesto radnje : nebo i zemlja Vrijeme radnje : suvremenska radnja Tema : Galeb Jonathan želi naučiti savršeno letjeti Osnovna misao: Često se dogodi da zajednica ne želi ili ne može razumjeti više ciljeve pojedinaca i stoga taj pojedinac bude isključen iz zajednice.

Naučio je i da se snagom misli može stići gdje god se želi. Na pučini. Za njega je letenje bila umjetnost koju je želio temeljno . a sam je otišao među druga jata . A Jonathan Jonathan je u to vrijeme bio najljepši i najsavršeniji galeb na svijetu. Isprva je opet bio odbacivan. no Jonathan je ipak otišao. Objavio lektire u 30. mladi i neobuzdani galeb koji je težio letačkom savršenstvu. More je bilo kao ulje i nije bilo ni daška vjetra. da je sve moguće. daleko od obale. suvremeni američki pisac rođen je u SAD. Jednog dana Fletcheru se dogodila nesreća. potpuno sam vježbao je galeb Jonathan Livingston. Na nebo se mogao vratiti u svakom trenutku jer je svladao vrijeme i prostor. Sullivan ga je nagovarao da ostane. Tako je kod galebova počeo radni dan. Pozornost čitatelja privukao je modernom bajkom Galeb Jonathan Livingston. Na Zemlju je otišao zato jer je želio naučiti letjeti ostale galebove koji su protjerani kao što je bio i on zbog letenja.Richard Bach Richard Bach. Tada je počeo njegov lov za Jonathanom.savršeno i može biti bilo kad i bilo gdje. Bilo je to jednog mladog i sunčanog jutra. a bavio se i akrobacijama športskim avionima. Po zanimanju je bio vojni pilot. Uskoro je dobio još šest učenika i sa njima i sa Fletcherom želio se pokazati svom starom jatu. U toj utrci nije mogao pobjediti jer znanje nema granica. U njegovom životu i književnom djelu Richarda Bacha ima mnogo sličnosti s francuskim pilotom i književnikom Antoineom SaintExuperyjem i njegovim djelom Mali princ. u kojoj je došla do izraza autorova ljubav prema plavim visinama . Milju od obale bili su ribarski čamci koji su bacali loše mamce galebovima. Jonathan je naporno vježbao tu vještinu i tako je sa Gangom došao na neki čudni planet. No. Fletcher je shvatio da ne postoje granice. a imao je tako sjajno perije da se iz daljine činilo zlatno. prosinac 2004 20:57:00 | 0 komentara Galeb Jonathan Livingston . Jonathan he sve više razmišljao o Zemlji.Bio je vrlo mlad i znatiželjan. za utjelovljenjem savršenstva i njegova utrka sa znanjem. Tragovi toga djela prepoznaju se i u Galebu Jonathana Livingstona. umro je. Prvi mu je učenik bio galeb Fletcher Lynd. Pri velikoj brzini udario je u stijenu i ništa mu nije bilo. no malo-pomalo na tisuće galebova okupljalo se oko njega i željelo postati kao on. jedne večeri Gang je nestao. Još je samo trebao naučiti kontrolirati novostečenu vještinu. Jonathan je tada vidio da je Fletcher ovladao snagom misli i prepustio mu podučavanje jata.

Lowellu. isprobavao niske letove i sve moguće akrobacije. misleći na Jonathanove riječi. Imao je vruću želju da nauči letjeti. Razumljivo je stoga da su Držićevi komadi osim u Vijećnici i na prostoru ispred Kneževa dvora prikazivali i u salonima gospodskih kuća u gradu i okolici. U knjizi ponekad prevladavaju dosadni i nepotrebni odlomci. stoljeća razvio živu i plodnu kazališnu djelatnost.brz i jak. Fletcher se nasmiješi. TEZA : BILJEŠKA O PISCU Marin Držić (1508-1567) je u Dubrovniku sredinom 16.Svo znanje koje je imao Jonathan prenio je Fletcheru. što mi se posebno sviđa. Objavio lektire u 30. Sve je više bilo mladih.Marin Držić 1. pa bi se moglo nešto izbaciti. ali mu nije išlo. da nema granica. Učenici su smatrali Jonathana kao sina Velikog Galeba. U njoj su pretežno učitelji bili prvi galebovi koji su učili kod Jonathana. Nakon dugog leta došao je skupine galeba koji su se također posvetili letenju. Svoje drame Držić je pisao za prikazivanje u određenim prigodama. Snabdijevao je amaterske družine (Pomet-družina. mora tj. Bio je mlad. prosinac 2004 20:57:00 | 3 komentara DUNDO MAROJE . Njarnjasi. Tamo je bio dobar učenik. U nepunih deset godina (1548-1557) napisao je dvanaest djela za pozornicu. Glavni lik je galeb Jonathan Livingston. ali se može pročitat. Garzarija. o njihovom kontrastu. znatiželjnih i odbačenih galeba da su osnovali školu. Nakon dugog vremena Jonathan se uzdigne u zrak i napusti učenike kličuči:”Nema granica”. od kojih su se neka izgubila (naprimjer komedija “Pomet”). Najviše mu se sviđao galeb Fletcher Lynd. Družina od Bizara) scenskim djelima i sudjelujući i sam u organiziranju predstava postao je središnja ličnost dubrovačkog kazališnoga života. Henry i ostali. Tako je počela njegova utrka za znanjem. a jato nikad nije tako kaznilo kao njega. . jer su bili suprotnog mišljenja. Preveo je i tragediju “Hekuba”. moru i na početku u ribarskom selu.savladati.a govori se o galebu Fletcheru. Knjiga nije baš od najboljih.Uvijek je ekspepimentirao. Ima puno opisa. Ova knjiga govori o ljepoti visina. Jonathan ih je počeo podučavati. Jonathan je raširio krila i odletio u nepoznato. talijanskog pjesnika Lodovica Dolce. Kad je odrasao jato ga je odbacilo. Kad je došao do druge obale naišao je na mlade galebe koji su došli da nauče letiti. Radnja se odvija na obalama. Starješina ga je dugo vremena podučavao i tako je nakon nekoliko godina napustio svoje prijatelje. a neka su sačuvana samo djelomično. ali je inače dobra. i sve je davao od sebe da ostvari svoj san. Uvijek im je tumačio da nema ograničenja tj.

Kad se spremao da piše scene za svoju publiku Držić nije morao izmišljati okvire svojih drama. ”Mladost”. a te su drame bile posebno razvijene u gradu Sieni gdje je on i boravio. TEZA : KRATAK SADRŽAJ Dundo Maroje. pa potom iz Jakina u Firencu te mu je još rekao ako mu dobro krene neka ode na Sofiu.. Podatke našao: U knjizi “Izabrana djela” od Marina Držića. 2. Skup. Zagreb. Tripče od Utolče. mislio da će mu se sin Maro obogatiti. Za vrijeme boravka u Italiji (1539-1545) Držić je pored ostalog upoznao i dostignuća pastirsko-mitološke drame. Oni su u renesansnoj dramaturgiji bili zacrtani i prihvaćeni. Na taj je način novčano pohlepan otac. izdavačko poduzeće.. te je iz Jakina otišao u Rim. Ubrzo tamo Maro potroši sav novac. Arkulin. Kad je Maroje to doznao. a ne u Firencu. dao je svom sinu Maru pet tisuća dukata da ode iz Dubrovnika u Jakin. Pjerin. Dundo Maroje. 1972. Ali Maro nije poslušao oca. odmah je sa svojom slugom . te je posebno dobro osjetio kakve sve scenske mogućnosti pruža ona grana pastirske igre koja svoj zaplet i svoj smijeh zasniva prvenstveno na susretu između rafiniranog pastira. Njegova djela: Komedija od Pometa.

te je krivio Pometa(slugu od Uge Tudeška. raspravili i razjasnili. . Zatim ga je njegov sluga Popiva savjetovao da uzme Lauri tri tisuće dukata.Bokčilom otišao u Rim da ga nađe. Na kraju su ipak Ugo Tudeško i Laura postali vjerenici. Uskoro su se otac i sin sreli. što je on ubrzo zatim i učinio (kasnije ih je dao ocu da ih stavi u jednu kutiju). Kad je Maro doznao za dolazak oca. Dotle je Laura doznala za dolazak Marova oca (čula je razgovor Bokčila i Popive). Potom dolazi do svađe između Mare i Laure jer Maro nije htio priznati za Peru. Novce je potrošio na djevojku Lauru. Maro je najgore “prošao” jer je izgubio Lauru i Peru (a i njegov sluga Popiva dugoželjenu Petrunjelu). Potom se svi vraćaju u Dubrovnik. Isto je zadesilo i (njegovog slugu) Pometa i (njezinu slugu) Petrunjelu. Dotle je sin Maro živio kao bogataš. njena baba i njen brat Dživo. njemca) da laže. pravio se da ga ne poznaje (zbog toga da mu ne skine nasljedstvo). U potrazi su mu pomagali neki dubrovčani. Kad se u Dugrovniku doznalo šta Maro radi u Rimu došla je i njegova vjerenica Pera. Njihov prijatelj Dživolin ih je o svemu obavijestio.

jer će u njoj biti ista lica. Tu se u jedan dan križaju zgode i nezgode nemogučim. TEZA : USPOREDBA DUNDA MAROJA I MARKA U ovom djelu u največem su kontrastu sin i otac. u kojima se pjesnička mašta napinje i natječe kako će intrigom prikazanih osoba bolje zamrsiti čin. Prikazat će im opet svoju vještinu. jer sljedi onu prvu komediju od Pometa. staro i mlado. ljude i žene. Sjeća ih. a stara. a kako ga je i ove godine vjetar ovamo donio. puk. Po mom mišljenju ovo je djelo prikazuje likove koji su u kontrastu jer nije dobro biti kao Dundo Maroje veliki škrtac. U prvom pjesnik pozdravlja vlastelu.” Dundo Maroje sastavljen je na način Plautinsko-talijanskih komedija šesnaestoga stoljeća. da čovjeku treba mnogo razmišljanja. kako je pred tri godine učinio svojim dijelom čudesa. nova. Mislim da nam je tu poruku htio prenijeti i sam pisac okarakterizirajući ova dva lika i njihove postupke da i sami shvatimo da treba voljeti i čuvati novac do neke mjere. U drugom prologu govori pjesnik:”Ova će komedija biti nova i stara. da se sabere i razabere. on daleko nadmašuje ostale svojom zapletenošču i svojom originalnišču. Dundo Maroje je veoma škrt i voli novac. Usporedimo li ga sa komedijama koje su nastale u to doba. brojem. TEZA : ANALIZA DJELA Ova komedija ima dva prologa. a ni kao Maro veliki rasipnik.3. a njegov sin Maro za kojega novac i nema neku veliku vrijednost. . 4. samo neka se čuvaju zlih jezika. ne pazeći da zgode budu udešene.

duhovit i snalažljiv.patricijskog sloja i sloja obespravljenih : Građansko . a dok je sloj obespravljenih tj.5.patricijskom sloju. sloj sluga.Sukob starosti i mladosti (sukob generacija) : Staru generaciju bi u ovom djelu predstavljao Dundo Maroje a mlađu Maro. bistar. TEZA : KONTRASTI U ovom djelu možemo nači neke kontraste kao što su : 1. Mislim da Držić zauzima negativan stav prema prvom sloju tj prema građansko . intelektualno bezizražajan. 2.Građansko .patricijski sloj je bjesan. .

a radnja je zanimljiva. rođen je 1913. U godinama odmah iza drugog svjetskog rata uvrštava se u red naših istaknutih književnih stvaralaca pišući pripovijetke. Osjeća se usamljenim. Filozofski fakultet završio je u Zagrebu.RANKO MARINKOVIĆ Pripovjetka “Anđeo” opisuje posljednje dane bolesnog majstora kojega razdiru sumnja i strah. TEZA : ZAKLJUČAK Ovo djelo mi se veoma sviđalo. jer je napisano takvim jezikom da ga mogu svi razumjeti tj. skupivši zadnje snage i potvrđuje svoju sumnju. Kako majstor sve više oboljeva. U djelu prevladavaju monolozi i razmišljanja. KRATAK SADRŽAJ: Majstor je prije nego što ga je shrvala bolest isklesao velikog anđela za svoj grob i želi ga dovršiti. počinje o njemu razmišljati kao o čovjeku koji mu priželjkuje smrt. BILJEŠKA O PISCU: Ranko Marinković. . Boji se da Lojz ne dovrši anđela. čiji se svijet ruši. Mislim da nam je pisac ovom dramom želio prenijeti poruku da ne smijemo biti ni rasipni kao Maro pa ni škrti kao Dundo Maroje. Jedne noći ustaje. napuštenim. ljudi koji su veliki rasipnici te oni koji su veoma škrti. počinje sumljati da mu žena voli Lojza. Objavio lektire u 30. g. Anđeo je simbol životnog stvaralaštva pojedinca koje on čuva i želi ga dovršiti da ono postane trajna vrijednost i simbol njegove muke. nije pre teško za shvatiti. jedan od najznačajnijih suvremenih hrvatskih književnika. Njegova nada sve više tone u more mračnih misli. u godinama uoči drugoga svjetskog rata. Kao dramatičar predstavlja se 1939. već moramo biti negdje između ova dva lika. prosinac 2004 20:56:00 | 0 komentara ANĐEO . u kuću bolesnog majstora Alberta Kneza koji umire. u njegovoj se glavi rađaju sve mračnije misli. S njim žive i njegov šegrt Lojz. godine na otoku Visu. praizvedbom drame “Albatros” na sceni Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. te mislim da je tako Marin Držić želio stvoriti idealan lik. Glavni lik (majstor) i njegovo duševno stanje opisani su u detalje. objavljivanjem poezije u časopisima. te njegova druga žena Frida. MJESTO RADNJE: Radnja dijela je smještena u Zagreb. Svoj književni rad počinje vrlo rano. Nakon toga dovršava skulpturu svoga anđela i umire.6.

. Njegova su djela do danas doživjela brojna izdanja u zemlji i inozemstvu. pripovijetke.Surađuje u časopisima za djecu . drame se i danas izvode na domaćim i brojnim svjetskim pozornicama. ali poslije ga je shvatio . roman. filmske. drama. Sivku . kod gospodara .. 1955. “Oko božje”. “Zajdenička kupka”. malo je strah bilo kad je bila u Podzemlju .Šarca. “Ni braća ni rođaci”. “Nevesele oči klauna”. pripovijetke. hrabar kao Divlji konj ..Godine 1980. kazališne kritike i eseji. na radiju I televiziji . pripovijetke.Od godine 1984. Nera : susrela je Divljeg konja kod Gospodara . drama. poginula je kad je ušla kroz vrata iz kojih konji više ne izlaze ( ubijena je ) Šarac : Isto jedan od vjernih prijatelalja Divljeg konja . “Ruke”. 1953.. Sretno djetinjstvo proveo je uPodravskom seocetu Kuzmincu ..te pokrenuoi uređivao biblioteku « Albatros « u velikogoričkom Centru za kulturu . Popis Marinkovićevih djela prema godinama prvih izdanja: “Albatros”.. štiti prijatelje .. 1977. Objavio lektire u 30. pripovijetke. roman. 1986.Radovi su mu uvršteni u zbornike .. “Geste i grimase”..Parizu I Zagrebu . “Poniženje Sokrata”. 1982. 1949. “Never more”.a nastavio ga zatim u Koprivnici . 1993. eseje i kritike..Božidar Prosenjak Bilješke o piscu : Božidar Prosenjak rođen je 1948.. objavio je zbirku pjesama I kratkih proza za djecu pod nazivom « A »Zapažen književni uspjeh zabilježio je romanom «Divlji konj» za koji je 1989.imao je puno prijatelja Neru . poslije .Radio je kao novinar u Narodnom sveučilištu u Velikoj Gorici . pjesničke I dramske priloge objavljuju u dnevnom I periodičnom tisku. bio je uporan kad je tražio Zvijezdu. djeluje kao slobodni stvaralac .. na Hipodromu Vrijeme radnje : nepoznato ??? LIKOVI: Divli konj : hrabar .. “Proze”. vjerna prijateljica Divljeg konja. drame. 1964.novele. “Glorija”. mrzi Podzemlje .gdje je diplomirao romanistiku na Filozofskom fakultetu.. prosinac 2004 20:56:00 | 0 komentara Divlji konj .antologije I školske udžbenike..Član je DHK . kad je bio malen mrzio je I Zakon .Tamo je započeo svoje školovanje . 1959. “Kiklop”. 1966. godine primio nagrade «Ivana Brlić Mažuranić» I «Grigor vitez » Fabula: Uvod : Život divljeg konja u divljini kad je bio ždrijebe Zaplet : Kod Gospodara I bijeg od njega(Divljeg konja) Život u Podzemlju I njegovo maltretiranje Vrhunac : Utrka divljih konja kod Gospodara I na Hipodromu Rasplet : Divlji konj je uginuo prirodnom smrću Mjesta radnje : U divljini . u Podzemlju . 1951. 1953. 1949. “Pustinja”. Ponovno je srela Divljeg konja u podzemlju . drama. pripovijest. zbirka eseja. a pripovijetke i romani doživjeli su mnoge kazališne. 1939. pripovijest. 1948.. radio i televizijske adaptacije i izvođenja. “Karneval i druge pripovijetke”. godine u Koprivnici. roman. Prozne . “Pod balkonima”. imao je svoju kolibu Zvijezdu I svoju kćer Cezu . romane. vodvilj. “Politeia ili inspektorove spletke”. 1980.

@eli da ga sve}enici prika`u narodu. 2. Garov : pas koji je čuvao konje kod Gospodara . koje izgleda kao da je `ivo. don Jere smi{lja na~in na koji bi u~vrstio vjeru naroda. jako se brine o Cezi . Kozlovi} odlazi da uredi kip. i jednog jutra sti`e Magdalena.Ranko Marinković Osnovni podaci o autoru: Ranko Marinkovi} je ro|en 1913. prosinac 2004 20:56:00 | 0 komentara Glorija . rodila je kobilu Divljem konju Cezu . hrabra . rodila je sina . Magdalena se gleda u ogledalu i divi se samoj sebi. Don Jere zamoli predstojnicu obli`njeg samostaana da mu po{alje jednu opaticu. dramski autor i esejist. na kraju se ispostavilo da je Ženka koja je rodila nekoliko mladih . a ne `eli to priznati.On nije bio u Podzemlju I nije vidio užasu Podzemlju . Teme i likovi njegovih djela pripadaju mediteransko-oto~kom ili gradskom.slika Radnja se nastavlja odvijati u crkvi gdje Magdalena sjedi glume}i Madonu. Objavio lektire u 30. Don Jere koji ve} du`e vrijeme gaji ljubav prema njoj. a ne svetom stvari.mu je Sivka rodila sina . ironijom i tragi~nim shva}anjem svijeta.. Najosnovnije crte fabule: 1.slika U maloj `upi u Dalmaciji sve}enici poku{avaju razbiti monotoniju malog mjesta i jedan od najmla|ih. Najistaknutiji je suvremeni hrvatski novelista. Najpoznatija njegova djela su: zbirka novela “Ruke”. Ostali sve}enici se ba{ i ne sla`u s tom idejom ali ipak pristaju. godine na Visu. Njezin otac dolazi u crkvu i prepozna ju. kad se vratio Divlji konj Iz Podzemlja pobjegla ..Vulkana . jer smatra takvo djelo oskrvnu}em prirodne ljepote. Snažna kobila . ali ga don Jere otjera iz biskupije. te na kraju ispada da je Kozlovi} Magdalenin otac. romanopisac. gra|anskom ili malogra|anskom svijetu. Nakon toga Magdalena sti`e u biskupiju i don Jere joj povjerava zadatak. Sivka : Vjerna prijateljica Divljeg konja .ona isto nije bila u Podzemlju. . 3. roman “Kiklop”. Zami{lja kako bi bilo dobro zamjeniti kip bogorodice s `ivom opaticom koja bi povremeno pomakla o~i i tako uvjerila ljude u postojanje Boga. ali ga don Zane odvla~i i tra`i od njega da {to prije predstavi kip Biskupu koji je za nj jako zainteresiran. Ona mu pri~a kako se zaredila i pri~a o svome ocu i njegovu cirkusu. Djela su mu pro`eta crnim humorom. On pri~a sve}enicima o svom kipu Isusa na raspelu u koji je ugradio mehanizam koji pokre}e Isusovao tijelo. Zvijezda : Bila je vjerna kobila Divlje konja . drama “Glorija”.slika Scena predstavlja sakristiju. Prije nje toga jutra u biskupiju dolazi i ~ovjek po imenu Rikardo Kozlovi} alias Floki Fleche.

a ona sada `eli samo vidjeti svoga oca. Odlaze odslu`iti ve~ernjicu. jednim od klauna. Tome odvodi Magdalenu u crkvu. bez i jedne suze u oku!” Ona ga pita za{to joj nije dopustio da vidi oca. Dolazi don Jere i uvjerava Kozlovi}a da to nije Glorija nego kip. Don Jere sjedi u fotelji. Toma obja{njava da joj je sin umro. kao artistica. Ukorava ju i zbog njenog pona{anja. a ona svijesna svoga zadatka ignorira oca.slika Radnja se zbiva u cirkusu. prijeti propast. a on joj priznaje da nije `elio da joj se vrati ljubav za “onim” `ivotom. On tvrdi da je to Glorija. da orkestar svira fortissimo. a don Zane mu ka`e da se Magdalena zaljubila u njega. kako je sve izgubila i kako je ustvari jako zla. Tada ulazi Tomo nose}i novo raspelo. Ponavljaju jo{ jednom neke datalje o to~ki i on odlazi. U zavr{nom dijelu to~ke netko pokuca na vrata. Svi ljudi su ve} iza{li iz crkve osim Kozlovi}a i `ene koja moli za svoga sina. a ulazi Kozlovi}.slika Radnja se odvija u Katedrali.ulazi i kori ju jer je raspustila vi{e kose nego prije. a ona se pravda:” Ro|eni se otac previjao preda mnom. Glorija otjera don Jeru u gledali{te i krene izvesti to~ku. @ena ju moli da joj spasi sina. Ka`e joj da }e tra`iti od njenog oca da ju ne pusti da izvede to~ku. a klauni izlaze. Dolaze ~etri klauna i zabavljaju je. On ju kori zato {to je proplakala pred ocem. Kozlovi} nato provaljuje u sakristiju i ona odlazi s njim. kao najgora ni{tarija. {to zato {to je pohlepan za slavom. oprosti. Oprosti.slika Scena prikazuje sakristiju katedrale. Tad dolazi i `ena koja je molila za svoga sina. a ona kao da ne{to predosje}a tra`i od Tonija da prenese poruku maestru. Toni moli Kozlovi}a da zaustavi to~ku jer je Glorija . a Magdalena pla~e. Don Jere jo{ dugo ostaje sam i u napadu bijesa razbije raspelo. a to bi ljudi mogli primjetiti. Pri~a mu kako je prije sedam godina skoro poginula. 5. kako je don Zane dobio Biskupiju. a ja sam stajala mirno kao kip! Gledala sam kako mi se starac mu~i. Ka`e mu kako vi{e ne mo`e moliti. 6. Toni izlazi. Uto Glorija zajeca. kasno popodne poslije ve~ernjice. a Toma ga uvjerava da je to samo kip. On joj prigovara da se Toni stalno smuca oko nje.” Uto u|e don Zane i ni{ta ne rekav{i prijekorno pogleda don Jerea. sagrije{io sam te{ko. a na kraju joj priznaje da je “obolio na `ivcima” i da je ovdje na lje~enju. {to zato {to mu ne vjeruje. Ona ga je primjetila jer je ~ula glas:” Pazi! Pazi!” Toni ju razuvjerava. On ne `eli poslu{ati don Jeru. Ona mu na to priznaje da ga voli. Zatim joj ka`e kako je uni{tio kip. ali uto u sobu ulazi Kozlovi}. On joj govori kako je biskup umro. U sobu ulazi don Jere. Kozlovi} krene prema vratima. a otac ju moli da ga prihvati. U garderobi pri~a sa Tonijem. Toma za to vrijeme `eli zatvoriti crkvu pa tjera Kozlovi}a van. ali ju je sada izgubio. ali on ipak ne `eli potpuno priznati da i on nju voli. a don Zane ulazi. a ona ga samo umiri. te je do{ao kada je vidio plakat. Kozlovi} gleda u Gloriju. To je bilo za tvoju ~ast i slavu. 4. Don Jereu obja{njava da ga je biskup kupio od Kozlovi}a. a sve zato {to joj ne mo`e otvoreno pristupiti. i kako njoj. Don Jere okrivljuje Magdalenu zato {to je `eni dala la`nu nadu. a ja sjedim tamo podlo.Don Jere i don Zane se sva|aju. kako vas na koljenima moli za jednu moju rije~. a don Jere pri|e oltaru i u molitvi se ispri~a gospi: “ Gospo. Glorija opet nastupa. zbog njegovih grijeha. jer se trapez malo prije njene to~ke otrgnuo. ali zastane i ka`e kako je to nekad bila njegova k}i. ali Kozlovi} se neda.

. a njegova silna `elja za Glorijom postoji ve}inom zato {to bez nje cirkus propada. vje~ito pronalazi pogre{ke u njenom pona{anju. jer su njegove radnje dobro promi{ljene i razra|ene. Njezina ljubav je ~ista i iskrena. On cijeloj radnji daje stanovit balast. Likovi: sestra Magdalena (Glorija Fleche) Rikardo Kozlovi} (Floki Fleche) Biskup don Jere don Zane Toma majka Toni. ali se don Jere ne usu|uje otvoreno priznati da je voli. Mjesto i Vrijeme u djelu: Radnja se odvija negdje u Dalmaciji. koji je zbog svog `ivotnog iskustva obi~no u pravu. Tema djela: Neostvariva ljubav izme|u sve}enika i redovnice.~etri klauna Karakterizacija likova: Glorija je `ena sa dva `ivota. jer nema onu unutra{nju snagu koju posjeduje Glorija. Kozlovi} ni ne pla~e za njom. Iako se na po~etku ~ini da Kozlovi} bezgrani~ni voli svoju k}i. izgledu. ve} joj samo gladi lice i popravlja joj kosu. On se boji priznati tako ne{to. ali Kozlovi} ni njega ne poslu{a. prihva}a taj samostanski. a zastor se spu{ta svr{avaju}i tragediju. strogo vjerski `ivot. Bimbo.. ubrzo nakon drugog svjetskog rata. ali nije kako sama ka`e “bludnica”. Svoju `elju da ga napusti uspje{no potiskuje sve dok se svojim ~istim srcem ne zaljubi u don Jerea. ali ipak se on i don Jere vje~ito sva|aju oko ovog ili onog. Bepp i Kock. Orkestar zasvira posmrtnu kora~nicu. Umjesto da joj ka`e da je voli on je stalno kori.rastresena. Don Zane je stariji ~ovjek. a ~etri klauna iznose Gloriju. iz zadnje slike proizlazi da je ta ljubav ljubomora.. Glorija pada i umire. Don Jere ostaje sam i zapla~e. Ona unato~ poznavanju vanjskog svijeta i odbojnosti samostana.

1 98 8 . Glorije odnosno sukob vjerskog `ivota i svijetovnog `ivota. Zagr e b. no ve le . Zagr e b 1 94 9 . G este i gr imase . N e ver mo r e .g. e se ji. Sabr ana dje la 1 . go dine ..g.g. 19 48 .g. prosinac 2004 20:55:00 | 0 komentara Novele . r o man. Tr i dr ame ..g.. no ve le .TEZA “Mrtve du{e”.-7 .Ideja djela: Dokaz da ljudska dijela nisu uvjek dobra.TEZA O PISCU.. Zagr e b 19 86 . Sabr ana dje la 1 .g. Objavio lektire u 30.g. 2. O ko bo ` je . a naknadno u zavo du Hr vatske te kao dir e kto r HN K u Z agre bu.. zatim su ga pre bacili u B ar i i na kr aju u sinajski z bje g “ El Shatt” .19 1 3 .. R edo vito je ~ lan HAZ U. r o man. Sukobi: Glavni sukob je ljubav izme|u don Jere i Magdalene i vjera koja takve veze zabranjuje. radi kao pr o fe sor na Z agre ba~ ko j Akade miji z a kaz ali{nu umje tno st. no ve le .Z agr e b 1 98 0 . Z a vr ije me r ata inte r nir an je u lo go r Fe rr o mo nte u Italij i. Z agre b 19 77 . Po d balko nima.. B eo gr ad 1 96 5 . Z agre b 19 81 . Z agre ba~ ka kupka.. O d 19 51 .-4 . g... N je go va dje la su: Pr oz e . ve} zato da bi se crkvena “~uda” mogla prikazati kao cirkusarije.. Po slije r ata radi u ministar stv u pr o svje te .g.g. G imnaz iju je z avr {io u Splitu i Zagr e bu.g. Zagr e b. e se ji. R o |e n je na o to ku Visu 2 2 . . Simboli~nost: Cirkus u ovoj drami ne postoji slu~ajno.1 1 . O sno vnu {ko lu po laz io je u r o dno m mje stu.g. Drugi sukob je izme|u Magdalene i Jagode tj.RankoMarinković 1.Z agr e b 19 82 . dr ama.. N i br a}a ni ro |aci. Z agre b 19 51 . Zagr e b 1 99 3 . Z agre b 1 94 9 . Diplo mir ao je na filo z o fsko m fakulte t u u Zagr e bu.. iako su u~injena s plemenitim ciljem.g. Ne ve se le o ~ i klauna . Pustinja .

Nema mjere tako da ju `andari trebaju odvest u `andarisku stanicu. Dok je ispovjedao `ene do`ivljavao ih je kao bludnice. Lica→biskup. `ivota i literature. Misli su mu bludne. Djeca su ih ga|ali kamen~i}ima. Zaklju~io je da je to ipak morao biti on. Glava mu slu`i kao neka lopta u vodi. Na otok je doplovio biskup. U selu `ivi Toninka koja vu~e za nos sve}enstvo. npr. Postavlja si pitanje da li ima ne{to ratni~kog u njemu. ^esto se ispovjedao nebu. mrtve du{e. Biskup i fratri} spavaju.. “ni kazaljki nema na satu”. U masi netko se potukao. Boji se spavati u njegovoj blizini. Ona se gubi i na kraju nestaje. fratri}. Luda Tonka istrgala se i pobjegla tako da je jo{ mogla nastaviti sa svojim {alama. Pred zoru mnogi su se vratili ku}ama. On izjavljuj da voli oblake a ne `ene. U mjestu je velika crkvena sve~anost. Neobi~na je simbolika u kojoj je vrijeme stalo. Zaklju~uje da je slabo za{ti}en od samog sebe. Lica→pisac i gazdarca Vrijeme→no} Prostor→u sobi Tema→paralelom stvarnosti i ma{te. Sve}enstvo je sjelo za banket. @eli ga se rije{iti pa razmi{lja da li da ga zaklju~a u ormar ili da ga baci kroz prozor. Toninka. U zraku se ~uje lupet bubnja. U dubokom razmi{ljanju do~ekao je jutro na prozoru sobe.½½½½ drasti~no poja~ava sliku apsurda ljudskog polo`aja. Kad je fratri} do{ao prevaril su ga da je banket na drugom mjestu. De{avaju se ~udni doga|aji pri ~udnim okolnostima. Taj no` je donio gazdari~in pokojni mu` pomorac iz Carigrada. Na kraju banketa na{li su se i prosjaci da malo maste brk. On ju zamoli da uzme veliki no` pod isprikom da ga treba bolje osvjetlati. Sad legnimo mrtve du{e”. Jedan od njh je pisac i dugo jo{ slu{a kako se psi na ulci kolju oko kostiju {to su ostale nakon ve~era{nje gozbe i kako zlosutno tule u no} i laju na mjesec.. Pisac se nalazi negdje kraj vode. Kad se probudo pri svjetlu opazio je no` zaboden u knjigu. Nave~er je usljedio bal. Gazdarica prolazi kraj sobe i jo{ sva snena budi ga. 3. Kad se vratio ustanovio je da je prevaren. Prisjetio se da je to gazdari~ina uspomena. skupilo se mnogo vjernika.Pisac je glavno lice. Biskup je odr`ao “Molidbu za magare}i rod”. a posebno biskupa na taj na~in {to ni`e haljinu pred ljudima i pokazuje biskupu stra`njicu . Pisac sam sebi od umora ka`e: ”Mrtve. No`em si je odrezao glavu i pona{a se kao da je i dalje du{a u tijelu. `andari i narod Vrijeme→predve~erje i no} Prostor→oto~no mjesto .TEZA “Samotni `ivot tvoj”.

kao tragi~na farsa. ladanjske (seoske) samo}e i dokolice raspoznata je u ovoj noveli kao gruba proza. Smetalo ga je nau~nikovo neprestano nabijanje pa je zamolio suprugu da ode do nau~nika i da prestane s radom. ^udne su mu se misli vrzmale ({uljale) po glavi. Sada `ive u Splitu.umro u zagradi bez datuma. U klesarskoj radioni bio je nedovr{en spomenik an|ela koji u ruci dr`i otvorenu knjigu. TEZA “Prah” Oto~anin Tonko Jankin primio je pismo kojeg mu je donijela stara Lucija. 5. ali nedosti`na. Klesar je objasnio nau~niku da je taj spomenik za njega. Njegov pomo}nik Lojze do{ao je po klju~ radione i ispri~ao mu je neobi~an san. Klesarski majstor je na samrti. ve} od njega tra`i uslugu tj. Kad se na{ao sam u sobi poku{ao si je oduzeti `ivot tako {to se je objesio na konop~i} na prozor. Skupio je snagu i spustio se do radione iako je bio mrak. Lica→klesar Albert Knez. nau~nik Lojze i `ena Frida Vrijeme→zadnji dan `ivota klesara Prostor→soba i radiona Tema→Klesar nastavlja `ivot kroz svog an|ela od mramora. @eli krstiti sina ali tako da njezin mu` ni{ta ne zan za to. Poslije pro~itanog pisme se razljuti ali kasnije su mu se vratile drage uspomene i trenuci zajedni~ke ljubavi i odmah se odlu~io da prvim jutarnjim brodom otplovi za Split. ^ovjeka prepu{ta vlastitom ljudskom nespokojstvu. Laskalo mu je {to ga Ana nije zaboravila. Vratila mu se uspomena na Anu koju je jo{ uvijek volio. klesar majstor umjetnik ro|en odre|enog datuma .TEZA “An|eo”. pomo}. Na an|elovoj knjizi vidio je krasnim pisanim slovima Albert Knez. U luci ga je do~ekala Ana jo{ uvijek za njega vrlo privla~na lijepa. Odbacio je oru|e i predao se svom an|elu. Idila patrijahalnog `ivota. uzicom bila vezana . Ona ga je ostavila jer se zaljubila i udala za jednog geometra. U ku}i su ga lijepo primili i sve te okolnosti su ga skrhale. Stari klesar je upisao datum njegovog posljedneg dana `ivota. 4. Apsurd je u tome {to su tim konop~i}em tj. koja personificira jednu vjeru ~iju neozbiljnost shva}a ve} i bogoslu`na |a~ka {kola “I sa zrnom soli!”.Tema→Ironija koja prati izlizane crkvene formule “Mir s tobom!”.

Otac mu je bio mesar. zapravo. ~ekanja i osvete. pošao s Wiliamom Dampierom. zna se da je tek s Robinsonom postao slavan i poznat u cijelome svijetu. Zna se da je napisao preko dvjesta svezaka.. Objavio lektire u 30. Očito je to putovanje uskoro postalo glavna tema razgovora. rasipa u prah koji treba prikriti izgovor bijedne {ale. Taj je predmet odgovarao općim osjećajima i predstavljao možda najživlji dio ljudskog zanimanja što ga literatura uopće može pružiti. uz bezbroj članaka o svim mogućim predmetima. Defoe je našao materijal za Robinsona u čudnim doživljajima nekog škotskog mornara. U ku}i su ~uli njegov pad. Defoe je bio. Ostao je tamo četiri godine i četiri mjeseca. a on im je rekao: “Vi ste mislili da sam ja nesretan.njegova pisma koja mu je Ana ovom prilikom vratila staviv{i ih ispod njegovog jastuka. koje je izašlo 1712. a uključuje Kapetana Singletona (Captain Singleton). Međutim. trista milja zapadno od Valparaisa. Kao što je poznato. Moll Flanders. Alexandra Selkira. Njegova su književna djela tako brojna da bi ih bilo teško skupiti u jednom izdanju. geometar i sin Vrijeme→poslije drugog svjetskog rata Prostor→Dalmatinski otok i Split Tema→Sav smisao strasti.. zloban. Defoe je napisao ne samo poučnu pripovijest o nevoljama koje mogu zadesiti krhko ljudsko stvorenje nego i simboličnu dramu o mučnim i strpljivim naporima s pomoću kojih je ostvarena civilizacija. prosinac 2004 20:55:00 | 0 komentara ROBINSON CRUSOE . Tema: borba čovjeka s prirodom i opstanak. O djelu: Zapanjujuća uvjerljivost većim dijelom izmišljenih zgoda Robinsona Crusoea. Rodio se u Londonu 1659. ali po svom unutarnjem osjećaju. glasovitim moreplovcem.Daniel Defoe Bilješka o piscu: Iako je Daniel Defoe napisao vrlo mnogo djela. na put u Južno more. ali ipak bar neki smisao. dala je cijelom nizu generacija vrlo jasnu sliku o borbi čovjeka s prirodom. Ana. Liuca→Tonko Jankin. objesiti zbog toga? Dobro sam se s vama na{alio? He?”. Povijest Kuge i Roxanu. koji je 1704. počela s Robinsonom. najviše se proslavio onom značajnom serijom romana koja je 1719. sitan. Mjesto radnje: nenaseljen otok. . a sin se bavio različitim poslovima.. i da }u se najmanje. Dotr~ali su do njega. dok ga nije konačno izbavio jedan od brodova kraljevske mornarice. Zbog svađe s kapetanom zatražio je da ga iskrcaju na samotni otok Juan Fernandez. Tu je povijest prvi objavio Roger u svom djelu Krstarenje oko svijeta. neka iluzija `iivota. Nenamjerno. jedan od najmarljivijih književnika što su ikada živjeli.. Lucija. Vrijeme radnje: kroz godine.

pa mi je bila duga oko . Vraćajući se ubio sam nekakvu veliku pticu što sam je vidio kako sjedi na drvetu pokraj velike šume. Prvim hicem što sam ga opalio među njih ubio sam kozu kraj koje je stajalo jare i sisalo je.” Vanjski opis (opis njegova lica): “Što se tiče moga lica.” Ne sviđa mi se njegov postupak s životinjama na otoku: “ … ali sam vidio mnoštvo ptica. rad. nisam znao koje su za jelo. Imali smo na brodu nekoliko doknadnih jarbola. sa svojim oruđem i pilama. ono doista nije bilo toliko pocrnjelo koliko bi se očekivalo kod čovjeka koji uopće ne pazi na nj. a koje nisu. dva ili tri drvena balvana i jedan ili dva gornja jarbola. marljivost neke su od stvari što ih je morao prihvatiti:“ Trebalo mi je puna četrdeset i dva dana da napravim dasku za dugačku policu što mi je trebala u spilji. od istog drveta u pola dana izrezali šest. a kad sam ih ubio. a dva bi tesara.” Muka.Likovi: Robinson Crusoe Petko kapetan Španjolac Petkov otac Opis glavnog lika: Snalažljivost: “Ta bezizlaznost probudi moju snalažljivost. Bradu sam jednom pustio da raste. samo nisam znao kakvih. strpljivost.

” Usporedba filma i knjige: Film je uvelike skraćena verzija knjige. a dlake na gornjoj usnici dotjerao sam tako da sam imao velike muslimanske brkove. nos malen. Lice mu je bilo okruglo i puno.” Kolebljivost prema divljacima: “Pitao sam se također koliko su se ti ljudi ogriješili o mene.” Opis Petka (vrlo slikovit): “Bio je to pristao. dugačkih nogu.” . ali ne plosnat kao u crnca. u njemu nije bilo ništa divlje i neprijazno. Međutim kako sam imao dovoljno škara i britava. ali vrlo zagasita. Nije bio prekrupan. napuštenima i bespomoćnima. i nije bila kovrčasta kao vuna. no ipak mislim da je to u redu jer za temeljito opisivanje u filmu trebali bi sati i sati. imam samo jednu zamjerku. sivkastosmeđa. a to je uzastopno ponavljanje npr. Film ima i dosta neugodnih prizora što uništava čar cijele priče. a ipak ne onako ružno žuta i odbojno tamna kao kod Brazilijanca … nego nekako jasna. savršeno građen. pogotovu kad bi se nasmiješio. U njemu kao da je bilo nešto muževno. Čelo mu je bilo visoko i široko. ali je bio visok i skladan. “… kao što sam već rekao. U njemu se sve događa iznimno brzo. ali je u isto vrijeme u izrazu njegova lica bila neka mekoća i blagost Europljanina. Knjiga mi je bila mnogo zanimljivija i uživao sam u čitanju. ravnih.četvrt metra. Kosu je imao crnu i dugačku. a po mome mišljenju oko dvadeset i šest godina star. dosta sam je kratko podrezivao. lijepa usta i tanke usne. Izraz lica mu je bio vrlo dobroćudan.” Najviše me se dojmila ova rečenica: “Katkad bih sam sebe pitao zašto sudbina tako temeljito uništava svoja stvorenja i čini ih tako strašno nesretnima. tako potpuno bijednima da bi jedva bilo razumno biti zahvalan za takv život. a oči su mu sijevale živahnošću i oštrinom. i kakvo pravo imam ja da se uplićem u svađu o onoj krvi što je oni prolijevaju među sobom. Boja njegove kože nije bila sasvim crna. a zubi su mu bili pravilni i bijeli poput bjelokosti. dok je u knjizi vrlo temeljito opisano. lijep momak.

Među njegove najpoznatije tekstove ove vrste ubrajaju se:esej o Goji. a nešto kasnije i svoje prevode O. Travnička kronika. Priča o vezirovom slonu. a poslije rata objavljuje romane Na Drini ćuprija.1961. a 1920. Podaci iz: Enciklopedija leksikografskog zavoda. V. 1963. Gospođica. sa mnogo napora. Djetinstvo je proveo u Višegradu.stihove. Kočiću … Godine 1956. esej o Njegošu. ne dovoljavajući nikakvo preštampavanje i objavljivanje svojih djela. a od pripovjedaka Nove pripovjetka. Krakovu i Gracu. Za vrijeme drugog svjetskog rata živi povućeno u okupiranom Beogradu. najvišu književnu nagradu u zemlji. i uz dosta teškoća i prepreka. gdje je i maturirao. 1892.Ivo Andrić Bilješka o piscu: Istaknuti romanopisac. Kao srednjoškolac i student Andrić sudjeluje u naprednoj djelatnosti revolucionara omladine -Mlada Bosna. godine svoju prvu pripovjedačku knjigu Put Alije Derzeleza. prosinac 2004 20:53:00 | 7 komentara PRIPOVIJETKE . godine dodjeljena mu je Nobelova nagrada za književnost. Mladost mu nije bila ni laka ni bezbrižna. Lica … Od rane mladosti bavi se bublicistikom i esejistikom. Ivo Andrić rođen je 9. Iste godine objavljuje i knjigu pjesama u prozi Nemiri. Studirao je filozofiju. Prve književne radove. M.Potresla me je tragičnost te misli. Između dva svjetska rata objavljuje tri knjige. Objavljuje knjigu lirske proze Ex Ponto. Objavio lektire u 30. Hrvatski leksikografski zavo. Dobio je povelju za životno djelo. pripovjedač. Prokleta avlija. gdje je 1923.koja se bori za nacionalno oslobođenje. Zagreb. Aleksandra. godine i doktorirao sa disertacijom: O duhovnom životu Bosne pod Turcima. osdijek slavenske književnosti i povijesti u Zagrebu. 10. gdje je završio i osnovnu školu. objavljuje kao maturant 1911. Priča o kmetu Simanu . pjesnik i esejist. godine u časopisu Bosanska vila.10. Beču. godine u siromašnoj obrtničkoj porodici u Travniku. Gimnaziju je pohađao u Sarajev. Rano je ostao bez roditelja. Levstika … Godine 1918. Vuku. 26. Župančića. Razgovor s Gojom. Andrić je stekao universitetsko obrazovanje.

Promijenilo se samo ime države i vlasti. naprotiv. Mislio je da je s promjenom vlasti donešena i promjena o daćama kmetova. Nije bio loš čovjek. Siman se nije imao na koga osloniti. Kao ni jedan aga Ibraga je sam dolazio po . Kmetovi su mislili da će austrijska vlast donijeti nove uvjete života međutim za kmeta nije bilo nokakove promjene. a time slabi i čitavo tursko carstvo. jer da je još malo pričekao uz njega bi bilo još mnogo bosanskih kmetova kojima se kasnije poćela buditi savijest. Austrija je okupirala Bosnu i Hercegovinu. u mnogome je popuštao Simanu. Bosanski narod digao se na ustanak protiv Turaka u malome gradiću Nevesinju. Siman se prerano digao u borbu za pravdu. Nastala se teška vremena i nesigurna za bosanski narod. kmet je i dalje ostao kmet. a sve ostalo. Godine 1878. ___________________________________________________ U dijelu je dat primjer sukoba kmeta Simana Vaskovića i age Ibraga Kološa.mjesto : kraj oko Sarajeva Godine 1876. Ali Siman se grdno prevario. stoljeća . __________________________________________________ U dijelu Ive Andrića prikazuje se vjekovna borba između kmetova i turskih feudalaca. Usporedo s tim. Razlikovao se od drugih aga.vrijeme : krajem 19. Smirenje je nalazio u alkoholu.. među pijance i propalice. Tu je poražena Turska vojska. Kad su austrijanci okupirali Bosnu kmet Siman suprotstavio se agi i nije više htio da mu daje trećinu uroda. Siman je tražio svoje pravo. vlast je još uvijek bila na strani age. Ibraga Kološ: Turski feudalac. kmetovi su povjerovali da je došao kraj iskorištavanja. ali ondašnje “visoko društvo” nije dozvoljavalo da običan kmet traži pravdu jer je nikada nije ni imao. Simanu su umrla dijeca. Tvrdoglavo se pridrćžavao svoga stava i tako je upropastio svoj život. Kada je u Bosni Austrijska okupacija zamijenila Tursku. a age su ostali age. misleći da je u pravu. a on se odao pijanstvu. uobučajenim životom. a pratile su ga same teškoće. Siman je tako iz dana u dan provodio vrijeme na raznim suđenjima. naročito društveni položaj kmeta nije se ni u čemu poboljšao. Austrijska vojska jača i postaje najveća politička i vojna sila u tom dijelu Evrope. ___________________________________________________ Siman Vasković: kmet koji je živio svojim mirnim. . a zapao je u najlošije društvo. žena otišla kod rodbine.

aga ga je tužio sudu i dobio ono što je tražio. Od Simana je stvorio propalicu. koju je Stojan iskoristio i tu je noć pobjegao. . Otpor su im davala dva hajduka koja su već pet godina bili klica bune na tom području. iako u smrtnoj opasnosti. kojeg je ovaj jako volio. ni kriva ni dužna našla na Beogradskom bedemu.urod. Tako su i učinili. ___________________________________________________ Ideja: Ova kratka Andrićeva pripovjetka prikazuje nam junaštvo. Jedan od njih je bio Stojan Veletovac iz malog sela Veletovci nedaleko od granice. Bila je oluja. Turci su opkolili tu dvojicu. Veletovci . nije to učinio već je savjetovao sinovca da se ne preda Turcima. Ali kada mu se Siman suprostavio i nije mu htio davati daće. pošto su ubili Stojanovog prijatelja. Turci su se morali vratiti u Užice i umjesto Stojanove glave poslali su čiča Milojevu glavu i glavu Stojanova prijatelja u Beograd. veliku hrabrost i borbenost hajduka. Ali čiča Miloje. koja se nalazila u kuli. a pogotovo ne živ. Tako se čičina glava. koja je pripadali porodici Crnojevića. hajduka. Turcoi ubiše čiču Miloja. Jedan od Turaka se dosjetio kako bi mogli izmamiti Stojana .mjesto: na granici Bosne i Srbije Turci su odlučili da potpuno očiste planine i oslobode putove u tom kraju. Stojan je sa svojim drugom pružao veliki otpor i Turci ni nakon desetak dana nisu uspjeli uhvatiti hajduke.vrijeme: početak 19. što su trebali dovesti Stojanova strica. Stolječa . Stojanov stria čiča Miloje trebao je na nagovor Turaka pozvati Stojana na predaju. Kao i mnogih drugih vojnika. Varka se sastojala u tome.

te osjećaj o njegovom vječnom i neizbježnom padanju u siromaštvo i smrt. piše o samovolji. Ssavršeno jasan. Andrić to opisivanje prikazuje na početku pripovjetke kako bi u daljnem pisanju još više obradio njihove postupke i to na takav način da izazove čitaočevo razmišljanje i zaključke. s plastičnim opisima i uzbudljivom radnom Ivo Andrić je stvorio poseban stil kojem nema premca u našoj književnosti. U njegovim pripovjetkama dolazi do izražaja društvena problematika koja je savršeno iskazana u stilu i ljepoti njegovih rečenica.William Shakespeare 1. KRATAK SADRŽAJ UVOD: . Objavio lektire u 30. doživljajima.Analiza djela Andrić u svojima lektirama najčešće piše o događajima u našim krajima u vremenskom razmaku od dolaska Turaka pa do danas. Na poseban način opisuje likove u svojim odlukama. Zaključak U svojim pripovjetkama Ivo Andrić slika život Bosne. Kroz njegove pripovjetke prodire osjećaj o praznini ljudskog života. njene ljude i pejzaže kao i posebnu atmosferu njenih sela i gradova. tvrdoglavosti i o patnjama naroda. prosinac 2004 20:53:00 | 0 komentara ROMEO I JULIJA . mišljenjima. o njegovom nestajanju da se suprostavi strastima i bolu. zaključcima.

RASPLET: . POČETAK: Glava obitelji Capuletti organizira zabavu. Romeovog prijatelja. Preneražen prizorom. Želeći osvetiti smrt svog dobrog prijatelja. Tako na glavnom veronskom trgu izbija svađa koja završava upozorenjem kneza Escala. Naslućujemo da je Romeo zaljubljen u Rosalinu. Romeo ubija Tibalda. Romeo tek tada shvaća pravi smisao života. Capulettijev sinovac. ali njegovi osjećaji prema Juliji priječe ga u tome i on se skriva kod franjevca Lorenza. ubija Mercuzia. knez osuđuje Romea na progonstvo u Mantovu. Tibaldo.Već u uvodu možemo shvatiti kako su dvije ugledne obitelji : Montecchi i Capuletti u svađi. a Romeova ljubav prema Rosalini navede ga da dođe na zabavu. čista i iskrena. Između njih se rodi ljubav.Romeo i Julija se tajno vjenčaju VRHUNAC : U jednoj svađi. ZAPLET : Na zabavi Romeo susreće Juliju. djevojku iz roda Capulettija. jer uskoro dolazi knez. bez ograničenja koje nameće mržnja između njihovih obitelji. Zatim mora pobjeći.

Nerazumnu mržnju pobjeđuje njegova beskrajna ljubav i odanost Juliji. želeći spriječiti tragediju. ona radije izabere smrt nego udaju za Parisa. Nad mrtvim tijelima njihove djece oni se mire jer shvaćaju da je uzrok tome nerazumna mržnja koja je nametnula granice istinskoj i čistoj ljubavi i time donijela svima golemu nesreću. Zbog vječne ljubavi na koju se zavjetovala udajom za Romea.Otac i majka žele Juliju udati za Parisa. Sad vidim da je to mi prva ljubav . ja ću je potražit I uz nju blagu divlju ćud ću razblažit. uglednog. daje Juliji napitak koji bi je trebao uspavati. Nažalost. Uz druge djeve kao snježna. glasnik ne dospijeva na vrijeme reći Romeu istinu. Neposredno nakon toga Julija se budi i vidjevši da joj se muž ubio zbog tuge uzima bodež i oduzima sebi život. ispije otrov i umire. Fratar Lorenzo. On je na neki način žrtva sukoba dviju veronskih obitelji. jer su i Rosalina i Julija iz obitelji Capuletti. čista Golubica u jatu vrana blista. mladog i bogatog plemića. KRAJ: Nakon tragedije u grobnicu dolaze ostali članovi obiju obitelji. SOCIOLOŠKA I PSIHOLOŠKA KARAKTERIZACIJA GLAVNIH LIKOVA Romeo je mladić iz ugledne i bogate veronske obitelji Montecchi. 2. On odlazi u grobnicu Capulettija i misleći da mu život bez Julije više nema smisla. “Zublja sama Nek od nje uči sjati. a šalje poruku Romeu da je ona zapravo živa. Kad ples se svrši. Djeva ta Na crnom plaštu mrkle noći sja Ko alem kam na uhu crne žene – I nije vrijedan svijet krasote njene.

str. A njezine bi oči na nebu Obasjale sav svemir takvim sjajem Te ptice bi ko obdan zapjevale. pa čak i roditelja i svog imena da ostane s Romeom. str. citat. “Iz ljute mržnje niče ljubav medna! Ah. A zvijezde tu u glavi njezinoj.Jer ne vidjeh još cvijetak tako ubav. citat.”. . Pun je vedrine i mladenačkog zanosa. Nikad mu ne ponestaje motiva. prekasno te ja upoznah bijedna I nemila je srca mog sudbina Da mora ljubit mrskog dušmanina!”. osim što je smrtno zaljubljen u Juliju. 78 Spremna je odreći se svega. a susret s Romeom označit će njen život.”. citat. “Dvije ponajljepše zvijezde na nebu U nekom poslu sad odilaze I mole oči njene neka sjaju Na njinoj stazi dok se ne vrate. 83 Julija potječe iz ugledne obitelji Capuletti. Ej. str. Od sjaja njenih obraza bi zvijezde Potamnjele ko svijeća od sunca.74 Romeo shvaća da je sreo sudbinu te je spreman učiniti sve. da su njene oči tamo gore. Shvaća kako se zaljubila u neprijatelja. ne možemo. a ne reći da je poduzetan i hrabar mladić. Za Romea. sve dok postoji veza s Julijom. no ljubav je za nju odviše sveta da bi joj bilo što mogla biti zapreka. Bez Julije život mu je poput pustinje pa zbog toga nepromišljeno oduzme sebi život i izaziva veliku tragediju.

duboka i veličanstvena ljubav dvoje mladih koja je kao da kroz cijelu priču strmoglavo ide ka propasti i zloj kobi. ROMEO(za se). I mjesto njega uzmi mene svu!”. “Montecchi” nije niti ruka niti nnga Niti lice niti trup ni drugo ništa Što pripada muškarcu. da i nije Romeo. Baš tako bi Romeo. Odbaci ime to – il ako ne ćeš. Prisegni da me ljubiš. Drugo ime Na sebe uzmi – ime nije ništa! Što nazivljemo ružom. o Romeo! Zašto si Romeo? O zataji oca svog. 84 3. 4. svu milinu svoju divnu Sačuvao i bez tog imena. str. citat. IDEJA .Tek tvoje ime moj je dušmanin Jer ti si ti i bez tog imena. neiscrpna. Da slušam još il da odgovorim? JULIJA.“Romeo. To je ljubav koja probija hladne zidine dvaju svjetova. odbaci svoje ime Jer ono nije dio bića tvog. slatko bi Mirisalo i s drugim imenom. Romeo moj. TEMA Sjajna. ljubav koja istovremeno spaja i razdvaja. čudesna. pa ću ja Poreći da se zovem Capuletti.

A služiš njemu. – Sunašce. a izražena je u prvim razgovorima između Romea i Julije. To je konac ogromne i bogate ljubavi i početak najveće tragedije koja može zadesiti roditelje.108 6. A Julija je sunce.Ljubav je temelj na kojem se gradi život. NAJZANIMLJIVIJE U ROMANU .82 2)”A bujna glazba tvog jezika Nek objavi svu sreću naših duša Što daje nam je ovaj susret mili. Ona je sama po sebi besmislena. citat.”. str. ali nažalost i polaže kao žrtva besmislenim ljudskim slabostima. Livreja mu je vestalska zelena I bijela. Ne kaže se uzaludno da ljubav pobjeđuje mržnju. 1) “ROMEO. citat. U romanu o Romeu i Juliji ovo je na prvi pogled tragedija koja se nepotrebno desi. METAFORIČNOST Metaforičnost u ovom romanu uočava se u monolozima glavnih likova. smućen već i blijed Od bijesa što si ljepše ti od njega. Zato nemoj njemu Da služiš više kad je zavidan. ali je na neki način bila nužna da se nadvladaju ljudske slabosti.Tko nije nikad osjetio rana I brazgotini taj se podsmijeva – Al tiho! Kakva svjetlost prodire Kroz onaj prozor tamo? To je istok. 5. kakvu tek budale nose – Odbaci je –“. str. Izađi sada i udavi mjesec. Što zavidan je.

shvatio sam da je ona i sada posebna.107 “LORENZO. kad se s vatrom združi. savršena i jedinstvena. Baš ko barut. ljubav. stranicu po stranicu. te borba u kojoj Tibaldo i Mercuzio pogibaju. Jer naglost ko i tromost kasni k cilju. citat. ali istovremeno razlog je i ljubav. Možda bi u nekim drugačijim okolnostima tijek ovih događaja krenuo prema sretnijem kraju. str. str. citat.”. prema priči. gotovo nerazumna. takva divlja naslada imade I divlji kraj – u slavlju svome gine. dogodi u svega nekoliko dana. izuzetna. snažna. “LORENZO. Susret Romea i Julije zanimljiv je jer označava bit ovog romana. zato je ovaj dio značajan. U njemu poginu nevini mladi ljudi i taj dio označava početak ove čitave tragedije i sudbonosnih događaja. tim više što u vremenu u kojem živimo previše mržnje ima u svijetu oko nas. više od smrti i od samog života.DOJAM O KNJIZI Kad sam dobio knjigu.95 8. Njihova je ljubav kao svjetlo u beskraju mraka i mržnje. Ne – pasti može tko bez glave juri. Ono što tu knjigu čini posebnom je da od početka naslućujemo nesretan kraj i ta se slutnja osjeća i u najsretnijim trenucima u priči. mislio sam da je to priča o kojoj se već sve zna.Najzanimljiviji dijelovi u romanu su prvi susret između Romea i Julije. Ona je više od obične ljubavi. Zatim sam je počeo čitati i tako. I najslađi se med nam gadit stane Kad okus mu je najugodniji Jer jedući uništavamo tek – Pa zato budi umjeren u milju. plamteća ljubav koja se. Treba spomenuti da je zapravo uzrok tragedije prije svega mržnja između dviju obitelji. Borba između Tibalda i Mercuzija također je jedan zanimljivi dio. – “. U isti tren se s njom i raspline. E. Ova će . U tome je sva ironija ovog djela.

neće se valjda nikad pouzdano utvrditi. Ako Romeo i Julija možda nisu živjeli u Veroni. Ona će uvijek buditi mladost i uzbuđenje u čovjekovom srcu.”.priča uvijek ponovno oživljavati u svim generacijama koje osjećau ljubav. U njegovom se književnom radu osjeća utjecaj humanizma i Petrarke a pogotovo talijanskog pjesnika Pietra. Trubadurska pjesma “Jur nijedna na svit vila” 2. . te se nakon tog školovanja vraća u Hrvatsku te živi na Hvaru. str. Stoga je ironično da se oženio pučankom i sve svoje imanje ostavio vanbračnom sinu Antunu. ali tradicija o tom živi još i danas te se u Veroni na jednom vrlo romantičnom mjestu strancima pokazuje neki stari sarkofag.Hanibal Lucić 1. Školovao se u Italiji. prosinac 2004 20:53:00 | 0 komentara ROBINJA .35 Objavio lektire u 30.1553) hrvatski pjesnik iz jedne od najpoznatijih i najbogatijih tadašnjih vlastelinskih porodica. TEZA : BILJEŠKA O PISCU Hanibal Lucić (1495 . pa tako kaže da je puk “mnoštvo koje razuma nema”. On nije mnogo poštovao puk tj. “Da li je tragedija Romeo i Julija doista istinit događaj ili nije. citat. živjet će vječno u ovoj tragediji. Njegova najpoznatija djela su: 1. uvijek je u skladu sa svojim plemenskim rodom. Njegov sin Antun Lucić poslije Hanibalove smrti objavljuje njegova djela pod nazivom “SKLADANJA IZVRSNIH PISAM RAZLICIH”. za koji tvrde da je bio lijes Julije Capulettijeve. Pjesma “U pohvalu grada Dubrovnika” 3. naša prva drama svjetovnog sadržaja. Drama “Robinja”.

Podatke našao : U knjizi “Hanibal Lucić i Petar Hektorović”. Nakon što mu je ona ispričala svoju povijest. on joj je rekao da će je otkupiti i vratiti kući ako je spremna udati se za Derenčina. Derenčin prilazi kao kupac i pita je odakle je. Zatim nalaže momcima da uz svaku cijenu otkupe robinju. Ona mu je . 1968. TEZA : KRATAK SADRŽAJ PRVI PRIZOR Derenčin govori svojim slugama kako je sretan što je našao svoju dragu koju su Turci oteli te da ih je sreća nanijela u Dubrovnik. Obećava slugama veći dio blaga koje je obećao ugarski kralj onome ko pronađe robinju jer mu nije stalo do blaga. izdavačko poduzeće “Matica Hrvatska”. Zagreb. Na to mu je ona ispričala svoju povijest. kad je Turci dovedu na trg da je prodaju jer bi htio s njom govoriti dok još nije slobodna. DRUGI PRIZOR Gusari dovode robinju koja se tuži na zlu sudbinu. 2.

odgovorila da se sa time slaže jer da ga je ona oduvijek voljela ali mu to nije priznala jer joj on nije prišao pravim putem. U međuvremenu je pričala drugim slugama kako živi robinja u svratištu te kako je sretna sa Derenčinom. dodijelio joj dvorkinje te ju poslao da se odmori. Sada joj Derenčin reče ko je on ali da je samo preobučen te ju je oslobodio. 3. Nakon toga se oni vjenčaju. TREČI PRIZOR Služavka Pera se žuri da pozove goste na vjenčanje. TEZA : ANALIZA DJELA .

“. Njegovo štovanje plemstva i starih porodica dolazi također do izražaja. . Čitavo djelo je dokaz autorove ljubavi prema Dubrovniku. On poštuje starije ljude te njegovo stanovništvo.” 4. . .” Osjeća se i potajni Lucićev strah od Turaka. kneže. . ali živi u miru. . . ali međutim on se i boji močnih Turaka. bogatstvo i mudru upravu Republike koja graniči s Turcima. “. vremena i radnje. te se nada da će Dubrovnik ostati slobodan. . hvala. . U Dubrovnik koji viru štuje našu I mirno pokoji s Turci na mejašu. slobodu. Ono slavi dubrovačko gostoprimstvo. . U njoj je provedeno jedinstvo mjesta. TEZA : ZAKLJUČAK Ovo djelo iskazuje veliko rodoljublje Hanibala Lucića prema Dubrovniku te je on ponosan da je Dubrovnik slobodan.Hanibal Lucić je napisao “Robinju” prema jednoj narodnoj pjesmi. Za to bud velika tebi. Dubrovnika gospoda ostala. . . I vam.

pa u Zagreb.-1981. Njegov književni razvoj prošao je više mijena. gdje je do konca I.MIROSLAV KRLEŽA 1.).). Osim višemjesečnih putovanja u Rusiju.-1918. Balade Petrice Kerempuha. Četiri razreda gimnazije završio je u Zagrebu. Napušta je i odlazi preko Francuske i Soluna u Skopje pokušavajući se prključiti srpskoj vojsci. U književnosti se javlja 1914. “danas” izdaje 1934.). do ljeta 1921. Izvan Zagreba je proboravio godinu dana (od ljeta 1920.. Bio je mobiliziran 1915. Lirika. svjetskog rata obavljao svoje vojne dužnosti. Pjesme u tmini. novelist. Njemačku. Nije moguće razgraničiti precizno njegova stvaralačka razdoblja. STVARALAŠTVO: Pjesništvo: Pan. te realistička (1926.Objavio lektire u 30. putopisac. te enciklopedist. do 1940. dramatičar.). Knjiga pjesama. memoarist. Simfonije. a zatim ponajviše socialna tematika. Knjiga lirike. stoljeća. a nakon toga upisao se na kadetsku školu u Pečuhu.). Poljsku i Francusku neprekidno je živio u Zagrebu. s iznimno opsežnim i raznovrsnim književnim opusom. Tri simfonije. ravnatelj je Leksikografskog zavoda u Zagrebu. Zanima ga psihološka. “Pečat” od 1939.). kritičar. Dvije godine je zatim na vojnoj akademiji u Budimpešti (1911.-1932.. Od 1950. a onda se počinje baviti književnim radom. ali se brzo vraća u Budimprštu. središnja je osobnost hrvatske književnosti 20. romanopisac. prosinac 2004 20:52:00 | 0 komentara POVRATAK FILIPA LATINOVICZA . “Književnu republiku” objavljivao je i uređivao od 1923. Jedan je od urednika časopisa “Republika” (1945.. do 1927. Rođen je u Zagrebu u obitelji gradskoga redarstvenoga nadstražara. Proza: . Pjesme I. Austriju. Pjesnik je. Pučku školu završio je u Zagrebu (Kaptol). II. esejist. Uhićen je zbog sumnje da je austrijski špijun i protjeran je u Zemun gdje ga prihvača austrijska pogranična policija.-1913. Prvi svoj književni časopis “PLamen” tiskao je 1919. Kratko je u zatvoru.) u Rijeci gdje mu je supruga bila učiteljica.(drama Legenda).. ali vojnu obvezu obavlja u Zagrebu. slijedi ekspresionistička (1918. pokretač i urednik časopisa.-1926. 2. Pjesme III... Nakon boravka u vojnoj bolnici bio je upućen na bojišnicu u Galiciju. BILJEŠKA O PISCU Miroslav Krleža (1893. Prva je romantično-simbolička (1914.

Nakon što je proglašen austrijskim špijunom život mu spašava crnogorski činovnik čije ime nažalost ne znam. 1996. Drame: Legenda. U tom je razdoblju Krleža surađivao sa lijevičarskim književnikom Cesarcem koji je kasnije streljan. svjetskog rata. U logoru. Vučjak. 3. Hrvatski bog Mars. U agoniji. Njegov je život pod ustaškim režimom bio stalno u opasnosti. Povratak Filipa Latinovicza. Na rubu pameti. Hrvatska rapsodija. Zagreb. Taj ga je događaj prisilio na pasiviziranje. Tijekom II. već joj se pokušao pridružiti kao borac protiv Trojnog pakta u čijem je sastavu bila i njegova voljena Hrvatska. Nakon što je Krleža napustio Peštu. tražili su od Krleže da pristupi ustaškom pokretu na što on nije pristajao.o. Krleža ipak orelazi u KPJ. no nakon potpisivanja Deklaracije o jeziku 1963. razred gimnazije” Izdavačko poduzeće:Profil International d. Novele. Život mu spašava predsjednik Jugoslavije Josip Broz Tito koji ga stavlja pod svoj protektorat. bio je izbačen iz CK-a. Banket u blitvi. on se nije pokušao priključiti srpskoj vojsci zbog ljubavi prema Srbiji kao što bi se dalo naslutiti iz Pandžićeva teksta.o.Tri kavalira gospođice Melanije. odlučio sam na tu gomilu Pandžićevih gluposti dodati još poneke podatke za koje smatram da su bitni za Krležino stvaralaštvo(Nadam se da će te mi uvažiti. Gospoda Glembajevi. Po završetku rata jugoslavenski ministar prosvjete pokušao ga je osuditi na smrt. Leda. Artej. među njima prvenstveno ministar provjete Mile Budak.) . Zastave. Krleža nije htio postati niti članom KPJ što će mu izazvati goleme probleme nakon II. Michelangelo Buonarotti. svjetskog rata Ustaše. Vražiji otok. Saloma. Jednom ga je spasio čak i Pavelićev liječnik koji ga je sakrijo u samostan. ( Nemajući volju tražiti druge bilješke o piscu Miroslavu Krleži. Golgota. Podatke pronašao u knjizi: “Knjiženvost IV udžbenik za IV. ako negdje pogrešim)..

.

a znao je još uvijek kako sve dolazi:” str. se nakon dvadeset i tri godine vraća u prostore svoga djetinstva i rane mladosti. predstavnik modernog beskućništva i odisejskog lutalice. neko čvrsto uporište na temelju kojega da učvrsti svoju ljudsku i umjetničku egzistenciju. Dvadeset i tri godine nije ga zapravo bilo u svom zakutku. Filip. u svoj blatni panonski zakutak. da u potrazi za izguibljenim djetinstvim pokuša naći “pozitivnu podlogu”.POVRATAK FILIPA LATINOVICZA Naslov romana POVRATAK FILIPA LATINOVICZA i prvih nekoliko rečenica upućuje nas na osnovni problem ovog romana. Krleža . “ Svitalo je kada je Filip stigao na kaptolski kolodvor.

pa je njegova doživljajnost određena karakterom njegovog vidnog kuta. Pisac često razbija kronološki tok događaja koji je i ovako već subjektivan čime on pridobiva na dinamičnosti teksta što zahtjeva i pažljivije čitanje. “Život počeo se u Filipu topiti na sastasvne dijelove: u njemo je neprekidno rastvorno. Senzibilnost Filipova prvenstveno je izražena likovno. Drama jedne provincijonalne trafikantkinje! Gavran koji govori francuski! Bankonote na stoljnjaku i ona antipatična stara baba s crnom perikom! Kakva je ono bila drama? Kakav je ono bio tajanstveni osjet u onoj mračnoj palači? Gdje je ono sve danas i kamo se ono sve rasplinulo kao magla? Stojeći uz taj prljavi prozor. unutarnji nemiri dostižu kulminaciju u trenutku kad on posumnja u svoje umjetničke vrednote.prustovski ispovjeda Filipovu prošlost i tako od te retrospekcije nastaje ovo Krležino remek-djelo. i sada se već dulje vremena sve samo od sebe kreće u smjeru rastvaranja.” 20. prljavog prozora one davne listopadske noći s engleskim kojima. to je u njemu rastao proces koji se negdje otkinuo na svoje svrhe.str. analitičko raspadanje svega počelo da raste sve nemirnije. To kontemplativno uništavanje svega što mu dolazi pod ruku ili pred .odnosno nastojanju da se obuhvati prostorna i vremenska istovremenost događaja. Sve se u njemu raspada na “sastavne djelove”... “ A sve je počelo kod ovog sivog. Upravo je taj simultanitet temeljna slikareva opsesija: Slika se stvara i predstavlja odjednom. on se počinje gubiti u mutnim slikama svoje ličnosti. Kod Filipa zapravo se radi o “paklenom simultanizmu” događaja. jer ovdje je riječ o neoimpresionističkom slikaru. a ne postupno. Sve te filipove opsesije.

sve će to biti ništa drugo nego odgovaranje na stara i davno pročitana pisma. sjećanje na stare krivnje i mučenje nad tuđim bezizlaznostima. kako ga steže srce. izvan svake sumnje pouzdanom garancijom da on to doista mjeri “sebe”? Po licu? Pa to se lice potpuno izmjenilo! Po kretnjama? Te njegove kretnje danas to su kretnje sasvim drugog čovjeka! /. umoran.. i klečanja. i to već prilično dugo traje. i trzaji. prosijed. o svojim počecima i međama svoje ličnosti. ispijan. Taj čovjek sumnja u identitet svog “vlastitog ja”. stanje oko izvjesnog imena i prezimena. blijed. s dubokim podočnjacima i gorućom cigaretom na usni. te pukotine pod jezikom na rubovima starih čaša. a gadi mu se pušenje. ustreperen. to su samo nekakve vanjske..” 143.str./ i sve je tako . uzrujan. svi ti dršci napuklog porcelana. Njegov vlastiti život negdje se otkinuo od svoje podloge i stao pretvarati u fantom koji nema nikakva razloga da postoji. Doista. i pisama./ Čudno! Sjedi takav jedan neodređeni “netko” u jednom ogledalu. gleda u kavanu jedan čovjek.oko pretvara se polagano u ideju što je satala da ga progoni iz dana u dan sve intenzivnije: pred njegovom vlastitom predodžbo o vlastitom subjektivnom životu počeo je da nestaje svaki. koji pije mlako mlijeko i razmišlja o identitetu “vlastitog ja”.” 36. /. Filip se gubio u mutnim slikama te nikako nije mogao da se snađe./ /.str “ Razmišljajući o sebi i osvome trajanju.. “ Ime i prezime.. izgledalo je tako kao da kroz naše ruke kulja tuđi život u toplim opipima. neispavan. puši. naziva samoga sebe “sobom”./ A tu. a postaje sve teže i sve zamornije. najpovršnije oznake! Konvencionalne. nosi to svoje mutno i sasvim nejasno “ja” u sebi godinama.. a sve te plohe starih igračaka... plitke građanske mjere! Po čemu bi on mogao uvjeriti “sebe” s nekim izvjesnom. osječa kako mu je mučno. odmah ispred sivog i mutnog stakla. u prvome planu. pa i najmanji smisao. Taj čovjek sumnja u identitet svoje vlastite egzistencije /.boli glava..

lažljiva. ali u svim tim njegovim tvrdnjama postoji pomalo karikirana istina: “Čovjek je životinja u svojoj pojedinačnoj osamljenosti savršeno tužna. a koliko je majmun bliži posrednom i logićnom životu čovjeka? /.još uvijek ždere i. str. zlobna. ali se njega zato ne smije smatrati demonskom ličnošću. Kyriales ipak ponekad pretjeruje u svojim zaključcima i poredbama što mu možda i daje negativne atribute. glupa. da Filipove sumnje i zanose. racionalizmom i čvrstom logikom sudova atomizirao i pretvorio u bezvrijedan pepeo Filipov idealizam i subjektivizam.. i da sve Filipove tjelesne i duševne snage atomizira u prašinu i potpuno bezvrijedan pepeo”. odnosno liječnik. Vi profesorice Benjak. tako neodređeno. gotovo deplasirana! U stadu živeći već prilično dugo. da mrvi njegove istine i zanose. sebi slične životinje. Bestidna. već je on svojim objektivizmom. on je dermatolog i oringolog. pa čak i osvjedočenja da je slikati potrebno i moguće.41.pogodbeno. No ne slažem se sa Vašom tvrdnjom da je on “DIABOLIČKI LIK” jer on u toj kostanjevačkoj drami po sve slabiće i zbunjene dekadente odigrao presudnu ulogu i kako Vi kažete “uzmorao je da razara sve Filipove zamisli. pa prije svega on je obrazovana osoba. čovjek je čovjeku čovjek. divlje. promatrajući oko sebe druge. gladne. dok čovjek koji se prežderao da mu se od sitosti diže utroba .. sigurno je majmunska vrsta. razuman i racionalan. a za liječnika se znade da treba biti objektivan. Istina je da Kyriales ponekad govori demonski.” ./ Ta zvijer je proždrljivija od hijene jer hijena prežderana strvinom pokraj smrdljivog mesa može da zaspi. okrutniji namie od svake druge zvijeri. oblizuje se zadovoljno. Kyriales nije “diabolički lik” kako ga Vi nazivate. tako čudno trepetljivo: biti subjekt i osjećati identitet svoga subjekta!” 40. majmunska zvijer! Najsmiješnjija među životinjskim vrstama. naprosto “isjeckao” Grk Kyriales čime sa ja i slažem. tvrdite u vašoj diplomskoj radnji na stranici 7. u prirodi. moglo bi se reći..

kobna izolacija od svake stvarnosti sve sami detalji oko njega . razderan. i njena svilena bluza. /. ozvolite pogledajte te svoje divne slike. moja mladost ostala je razorena zbog te tajne. posterioritete. i jastuci. Pojavom Kyrialesa roman postaje i filozofski jer Grk spominje filozofe poput Kanta.-pitanje je koje se nameće već prilikom čitanja prvih stranica romana./ -Na.. a na kraju ove povijesti jednog slikara. ugledamo njega koji je krvav. točnije logikom sudova.str. i onda moralizirajte! Tko su ta lica./ Tko je od tih tipova u toj paklenoj knjizi moj otac ?” 215. tko mi je zapravo otac! Čitavog sam se svog djetinstva grizao nad tim pitanjem. odakle su došla ta lica? /. TKO JE FILIP LATINOVICZ ?.216. dalje Kyriales objašnjava aperioritete. nerješeno pitanje tko mu je otac: “ -Evo. Pri samom određivanju Filipa. odnosno pro dogovaranju na prethodno postavljeno pitanje potrebno je naznačiti odrednice Filipova stanja: 1.... gledajte te svoje slike. Platona te objašnjava njihova učenja. mokar kao utopljenik utrčao u Bobočkinu sobu gdje je sve bilo krvavo: i posteljina. te činilo se kao da gleda”. on priča o oblicima spoznaje. ja sam navršio četrdesetu godinu. str. “Oči su joj bile otvorene. blatan. a još ni dan današnji ne znam. Objašnjava Kantove Kategorije vremena i prostora te na kraju bavi se i logikom..

) slikati zvukove i mirise ( dodano 18. cvrkut vrabaca. sve je ostalo ozlijeđeno od prvih gnjiloća u kojima je nestajao. Svi samo detalji i neki neizrecivo težak.str.str. . u tjemenu. njegov karakter. u svemu. a slike su nezamišljive u svojoj savršenoj realizaciji bez zvukova i bez mirisa!” 46. morbidne ideje o ženstvu ( str. neshvatljiv umor. i ne samo djetinstvo. u rukama. stara vještica što diže prašinu. nego i on sam. sve što je bilo važno u njemu i u njegovom životu. nakon ispitivanja iz hrvatskog ) “ Slikati zvukove i mirise je nemoguće.” 217. travnja 1997.” 28. nesnalaženje u zbivanjima biti subjekt i osjećati identitet svoga subjekta ( str.) trajne ozlijede od prvih gnjiloća “ Čitavo njegovo djetinstvo.str.“Sve sami detalji oko njega: razmočena kifla. 5. rano jutro i umor u člancima prstiju. u mislima.

Filip doživljava korak po korak. što roman započinje retrospektivno. propadanje jedne epohe./ on prisluškuje razgovorima uličnim već godinama i još nijednom ni jednog prolaznika nije čuo gdje bi govorio o slikarstvu. U Filipu pokrenuto je nekoliko mučnih slojeva svijesti i podsvijesti. Fili još je tragičniji lik. do krvavog završetka. Pisac kao da muči svog junaka.. karaktera. osnovni je problem ovog romana. jednolikost života. U toj panpskoj baruštini postoje dva distantna svijeta. Zaostalost. Čemu bi ovim ljudima bile potrebne slike? /.gradskoj gomili slikarstvo je potpuno suvišno “ Eto. U literaturi žene ili majke predstavljaju svetinje.” str. sa kerempuhovskim mentalitetom. Zdrava. Ono što je Leone doživio u rasponu jedne noći. njeno jadno stanje. U njihovoj obradi . snažne orkestracije uspomena. Žena u romanu zauzima posebno mjesto. Čudno je zašto on slika toliko pokvarenih žena. jednog doba na zalasku. postepeno. Leone je prikazan u zadnjem stadiju. ne dopušta mu da učini svoj fatalni potez. kada progovara njegova otrovana krv. realnost hrvatske provincije. “Povratak Filipa Latinovicza” predstavlja uski nastavak. seljačka narodna masa. Način na koji joj Krleža prilazi veoma je rijdak i izuzetan. već karakteristićnosti momenta u kojemu je djelo nastalo. propadanje u blatu. produbljenje glembajevsko-klanfarovskog života. nestaju u sumraku i slikarstvo im je potpuno suvišno. degenerirana. u kulminaciji užasa. gažena i pljačkana “po svetom zakonu dragog Boga”. od tihog monologa. Pisac kao da ruši njihov mit. U gradaciji. sve teže. Glembajevsku klan farovsku sredinu upoznajemo preko neoimpresionističkog slikara Filipa Latinovicza.. bezlično trajanje. kao spas. a gospoda u svojim trulim kurjama. kronično bolesna. moto je romana. jedva gmižu. što pisac pronalazi požar psiholoških kompleksa. ništavilo. u trenutku njegovog kobnog akta. prikazati sve njegove momente postojanja. spremna da izdahnu. Krleža kao da nije bio zadovoljan onim što je rekao Leonom Glembajem. u sve snažnijem rastu. Želio ga je produbiti. od njihove gospode doktora. tragični svaki na svoj način. prolaze ulicama gradske gomile.

ali su Bogovi odlu~ili pomo}i Antigoni. a umro je 406. Jedino tjelo i tjelesno čini ih ženama. a Polinika je ostavio nepokopanog ispred zidina Tebe.postoje razlike u stupnju pokvarenosti. Edip je ubrzo umro i Antigona je do{la u Tebu i odlu~ila sahraniti brata. Ante je u njega ulagao sve napore. On je znao da se Lucija zaljubila u Alfreda. ali ih je život izopačio i kao takve propadaju Roman Posljednji Stipančići mi se posebno dopao. a on je promjenio ime i prezime i nije htio pomoći ni Valpurgi. s najviše gađenja. zato {to je izdao svoj grad. U svom je dugom `ivotu imao prilike da vidi uspon i pad atenske demokracije. Najviše mi se dopala Valpurga jer je ona brinula i o Juri i o Luciji. nego o sebi. u bijednoj krčmi prodajući svoja tijela. Poku{ala je nagovoriti Ismenu da joj pomogne. Kada su je doveli Kreontu ona je hrabro priznala i rekla mu da nije po~inila zlo~in nego . a ispod maske krije se ppokvarenost i grabežljivost. Kreont je po~asno pokopao Eteokla. Napisao je 123 drame. ali su Eteoklo i Polinik poginuli. znao je da će Lucija trpjeti i nije joj pomogao. Manje mi se dopao Ante Stipančić. cijenjeni pjesnik. iako je to Kreont zabranio. Edip se oslijepio i napustio Tebu. Antigona je krenula s njim. Postoji u njima nešto osjećajno. odbacili i one sada životare na ulici. Ona je više brinula o Luciji kad je bila bolesna. sa sumnjivom prošlošću. Kr. kao da joj nije Objavio lektire u 30.. Kada je saznao da je ubio oca i o`enio svoju majku. Najpoznatije Sofoklove drame su: Ajant. prijatelj Perikla i ljubimac cijele Atene. Najmanje mi se dopao Jura. ali su ih ljudi izigrali.te je njima i drugim svojim djelima unaprijedio Gr~ko kazali{te i dramu uop}e. Bio je vojskovo|a i diplomat. ni Luciji već ih je iskorištavao. Ali tek {to ga je pokopala oluja je prestala i stra`ari su je uhvatili. a voljela je i Antea.g.. Elektra. Nedugo nakon toga Eteoklo i Polinik su se posva|ali oko vlasti. Ovim “damama” pisac prilazi s najviše mržnje. ali se Ismena toliko bojala Kreonta da joj se nije usudila pomo}i. kralj Tebe. Eteoklo se udru`io s Kreontom-svojim stricem i prognao Polinika iz Tebe. ali on je bacio prokletstvo na obojicu. Antigona. Stra`ari nisu ni{ta vidjeli i Antigona je pokopala brata.g. Oko tijela su stajali stra`ari. zbog puno likova i puno događaja. Kralj Edip. prevarene djevojke. Kr. prosinac 2004 20:51:00 | 0 komentara Antigona .Sofoklo Osnovni podaci o autoru: Sofoklo je ro|en 495. je imao dvije k}eri i dva sina. To su lažne dame. pr. te su podigli oluju. Drugi tip žene predstavljaju nesretne. Antigonu i Ismenu i Eteokla i Polinika. Tebanci su pobjedili. jer je mario samo za Juru. pr. Oboje su nastojali uz sebe pridobiti Edipa. koje su mogle i nešto postati. ^itavog je `ivota bio istaknuta li~nost i u ratu i u miru. zato jer je iznevjerio oca. Polinik se udru`io s Argejcima i napao Tebu. Najosnovnije crte fabule: Edip.

Njezina sestra Ismena nije tako hrabra. a Kreont ostavljen sam po~ne se kajati i moliti Bogove da mu podare smrt. Kreont se na te rije~i jo{ vi{e naljutio te je odlu~io osuditi Antigonu i njenu sestru. jer je mislio da joj je Ismena pomogla. Ka`e Hamonu da mu Antigona ne}e biti `ena. a to bi se u drugim prilikama i uvjetima . Njegova majka Euridika po~ini samoubojstvo od `alosti za njim. a ovaj mu odvra}a da ne}e ni umrijeti sama. zbor Karakterizacija likova: Antigona je odlu~na i hrabra `ena koja ne odustaje od svojeg nauma ni pod prijetnjom smrti. poziva i na Antigoninog zaru~nika Hamona-Kreontovog sina. Neizmjerno voli Antigonu i to dokazuje time {to umire kraj nje u grobnici svoje obitelji. a Ismena se. Kreont je tiranin. Antigona ne `eli `rtvovati i Ismenu pa joj protuslovi. Hrabro se odupire Kreontu i ne pokorava mu se. Ne slu{a mi{ljenje drugih ljudi. ali Kreont se ne obazire na to. Hamon upozorava Kreonta da se puk ne sla`e s njim. Ismena se toliko bojala Kreonta da je priznala nepo~injeno djelo. ali ne uspije. Kreontov sin Hemon je pravedan i odlu~an. te }e to izazvati jo{ smrti u njegovoj obitelji. `ele}i joj pomo}i. te dr`i svoju rije~. a Hemona kako ju oplakuje. Priredi sve~an pogreb Poliniku. Kada ga Hemon vidi poku{a ga ubiti. te po~ini samoubojstvo. ali joj je ipak odana i `eli umrijeti s njom. Ni u jednom trenutku se ne koleba i ne kaje se zbog toga {to je sahranila svoga brata Polinika. ali ne}e ni `ivjeti u svijetu `ivih. ve} ~ini samo ono {to on misli da je ispravno.pobo`no djelo. Usprkos tome mora se priznati da on dr`i svoju rije~ i ~ini ono {to je rekao. te ako se po svjetskim zakonima pobo`nost ka`njava ona se ne boji smrti ve} ~ezne za njom. ali kada do|e osloboditi Antigonu na|e ju obje{enu. Kreont se ipak odlu~i pokopati Polinika i osloboditi Antigonu. te ju zazida u kraljevsku grobnicu. Nakon {to odvedu Antigonu prorok Tirezij dolazi Kreontu i ka`e mu da mora pokopati Polinika i pustiti Antigonu jer }e ina~e prekr{iti Bo`je zakone. koji je ipak bio napada~ na njen rodni grad Tebu. Likovi: Antigona i Ismena -Edipove k}eri Kreont-njihov ujak Euridika-Kreontova `ena Heman-Kreontov sin Tiresija-Prorok Stra`ari. glasnici. Kreont odlu~uje da Antigona ne}e umrijeti.

Izabrane pjesme. Objavio lektire u 30. Spasena svjetla. Pisao je lirske pjesme i pjesme u prozi. Knjiga prepjeva. Ideja: Treba po{tovati one zakone koji ne ugro`avaju ljudski moral i koji podsti~u ljudsko dostojanstvo. .Dobriša Cesarić O PISCU: Književnik Dobriša Cesarić rodio se 10. SLAP Teče i teče.1.12. Sukobi: U Antigoni u sukob dolaze Kreont i Antigona zbog zahtjeva dr`ave i zahtjeva porodice. Studirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Osvjetljeni put.maoglo nazvati i vrlinom. Dobriša Cesarić je jedan od najvećih naših pjesnika. Izabrani stihovi. a budu}i da su Bogovi svemo}ni. Slap. tu gubitnik mora biti Kreont. Mjesto i vrijeme u djelu: Atena oko petog stolje}a prije Krista.1902 u Slavonskoj Požegi. i to dokazuje na kraju drame pjevaju}i tu`aljku u kojoj sebe okrivljuje za smrt svoje `ene i svoga sina. Kako se Kreont ogrije{io i o Bo`je zakone postoji i sukob izme|u Bogova i Kreonta. Napisao je zbirke pjesama: Lirika. godine u Zagrebu. U du{i je ipak samo ~ovjek. Goli časovi.1980. prosinac 2004 20:50:00 | 0 komentara PJESME . Voćka poslije kiše i Pjesme. a umro 18. Proljeće koje nije moje. teče jedan slap. a kako ni Kreont ni Antigona ne odstupaju tragedija je neminovna.

SADRŽAJNA ANALIZA: Pjesnik je uzeo motiv slapa da dočara trajanje života. I sja i dršće u hiljadu šara” kazuje nam da kao što kapi u slapu zajedno stvaraju igru svjetla i boja. Motiv slapa i kapi u pjesmi imaju preneseno značenje . DOJAM O PJESMI: Lirika Dobriše Cesarić je jednostavna. Vizualna slika “Gle.slap predstavlja život. a Cesarićevi dožljivaji prirode su čisti i snažni. Cesarićeva je poezija duboko osjećajna i humana. tako i pojedinci doprinose svojim djelima boljem i ljepšem životu. biejdu i nepravdu. postavi pitanje što u njem znači pojedini čovjek i pokuša na njega odgovoriti. I sja i dršće u hiljadu šara. I moja kaplja pomaže ga tkati. STILSKA I STRUKTURALNA ANALIZA: Pjesnik se služi akustičkom slikom i ritmom riječi “Teče i teče. duboko misona i ljudski topla. Taj san u slapda bi mogo sjati. S malo riječi pjesnik oživljuje slike iz prirode i grada ili izražava najdublja osjećanja. Zaokupljen je pitanjem smisla života. Pjesnički izraz je bogato izražajan i prirodan. Pjesnik ima osjećaja za socijalne teme. Iz nje sja vječita svjetlost i nada u ljudsku dobrotu. zajednicu. čovječanstvo. jedna duga u vodi se stvara. . teče jedan slap” da izreče misao kako život traje i traje (ponavljanje glagola “teče”). jedna duga u vodi se stvara. a kap pojedinca.Što u njem žnači moja mala kap? Gle. čista i jasna. snažna. govori čovjeku i o čovjeku. vezom čovjeka i prirode.

Pomoću običnih.Što znači jedan čovjek? Epitet uz imenicu kap (“moja mala kap”) kazuje da jedan čovjek sam za sebe ne znači puno. DOJAM O PJESMI: Pjesma je nježna i osjećajna. Al zima srcu govori još tiše. Kitice imaju po 2 strofe sa 1o slogova. U pahuljama tišina je sama. ali ne i tužna. smirenja i jesenskog . pjesnik postiže pravi jesensko .zimskog ugođaja. s pjesmom od samo pet stihova.zimski ugođaj. pomalo sjetna. Pjesma se sastoji od 3 kitice.Pjesnik postavlja pitanje “Što u njem znači moja mala kap?” . STILSKA I STRUKTURALNA ANALIZA: . TIHO. iako pjeva o jeseni i zimi. ljepotu i misaonost pjesme. I daje odgovor “Taj san u slapu da bi mogo sjati I moja kaplja ga pomaže tkati. SADRŽAJNA ANALIZA: Ovo je pjesma tišine. O TIHO GOVORI MI JESEN Tiho. I kada snježi. Rima pjesme je parna. jednostavnih riječi pjesnik postiže skald. o tiho govori mi jesen: Šuštanjem lišća i šapatom kiše. Bez puno pjesničkih ukrasa. spušta se tama.” Svaki pojedinac daje neki svoj doprinos zajednici.

Samo se pahuljice bijele i donose s neba mir i tišinu. Zagreb. i to godine 441. zajedno s Periklom. Pjesnik osluškuje te zvukove i dočarava nam ih korištenjem onomatopeje.406 prije Krista ) starogrčki je tragik. Najjednostavnijim riječima pjesnik postiže vizualnu i akustičnu sliku zime “I kada snježi.Jesen ima svoje zvukove “šuštanje lišća” i “šapat kiše”. jedan od desetorice odbornika koji su pripremali nacrt oligarhijskoga ustava. smiruje se i spušta se tama. ali je kasnije osuđivao samovoljne i nasilne akte oligarhijske vlasti koja je ubijala i zatvarala demokrate. . “Hrvatska kazališna knjižnica”. – 427.najvljuje kako to jesen “govori”. a kao potomak imućne obitelji stekao je dobro gimničko ( tjelesne vještine ) i glazbeno obrazovanje. Objavio lektire u 30. prosinac 2004 20:50:00 | 2 komentara Kralj Edip . Prijevod: dr Bratoljub Klaić Bilješka o piscu: Sofoklo ( 496 . i 428.” Prvi stih se ne rimuje s ostalima . zatim sve utihne. Poslije završena školovanja stupio je u javni život i obavljao različite visoke državne dužnosti.Sofoklo Izdavač: “Grech”. Rodio se na Kolonu. Poslije katastrofalnoga sicilskoga poraza atenske mornarice bio je godine 413. Ostali stihovi imaju parnu rimu. s Nikijom. Dvaput je bio strateg. U pahuljama tišina je sama. a spušta se tama. Već kao mladić vodio je zbor mladića na atenskim proslavama zbog pobjede kod Salomine godine 480. prije Krista. Umro je u poznoj dobi od 90 godina. 1993.

čitak i lijep. sačuvan je i velik dio njegove satirske igre “Sljednici”. koju smatraju najstarijom. čije osobine pojačava sukobljavanjem kontrastnih likova. u kojima je svaka tragedija činila zasebnu cjelinu.“ Kralj Edip”. Obrada djela: “Kralj Edip” je najpoznatija i najviše slavljena grčka tragedija. MJESTO RADNJE je Teba. Svojim djelima. ali je smanjio djelovanje zbora i njegov utjecaj na radnju. a po nekim izvorima čak dvadeset i četiri puta odnio prvu nagradu. a FABULU čini Edipova tragedija – otkriće grijeha koje je počinio u neznanju. Tema tragedije je iz mita o Edipu.obradu drevnoga mita o tragičnoj ličnosti kralja Edipa . ali se Sofoklo usredotočuje na Edipovu sudbinu. te nije morala biti sadržajem ni u kakvoj vezi s druge dvije tragedije. Napustio je svijet grčke mitologije da bi tema njegovih tragedija postao čovjek . U njegovim tragedijama zbor nastupa kao posebno tijelo. a u svojim tragedijama s pozornošću prikazuje karakter likova. djelovao je na mnoge europske dramske pisce. Radnju više ne pokreće božanstvo. broj osoba u zboru povećao s 12 na 15. a uz fragmente. a nakon smrti je proglašen herojem. Napisao je stotinjak tragedija. Sofoklo je uveo trećega glumca. kao Eshil i Euripid. “Trahinjanke” i “Elektra”. ali je bio i reformator tragedije. Treća novina bilo je sastavljanje trilogija. koje iznosi lirsku i misaonu stranu samoga autora. “Edip na Kolonu” i “Antigona”. . Sofoklo je majstor dramaturgije i izvrsno vodi radnju. Poznato je da je na dramskim natjecanjima osamnaest. Ostale su sačuvane Sofoklove tragedije “Ajant”. Ponajbolje su one koje čine trilogiju . u stihovima koji vode tragičnom klimaksu.Sofoklo se uz javne dužnosti istodobno bavio i književnim radom. te “Filoktet”.njegovo djelovanje i njegove strasti. jasan. Već za života stekao je veliku popularnost. Jezik mu je jednostavniji. Sofoklo je produžio Eshilovu tradiciju. od kojih je do danas sačuvano samo sedam. nego slobodna ljudska volja.

nasljednik kralja Poliba u Korintu. i tako Tebu spasio od opasnosti. ali zatim Edipu otkriva da je ubojica upravo on. u kojoj se pojavila kuga. Dolazi glasnik iz Korinta i donosi vijest da je od starosti umro kralj Polib. donio u Polibov dom. Proročanstvo traži od Tebanaca da iz grada prognaju ubojicu svojega bivšega kralja Laja. kao i malenu pratnju. dovodi slijepoga vrača Tiresiju. došao u Tebu. ali pod prijetnjom mukama. koji treba razriješiti dvojbu je li ubijeni starac bio Laj. supruge pokojnoga kralja Laja. i da ga je Polib. Edip se pak sjeća Apolonovoga proročanstva da će ubiti svojega oca i oženiti majku. a ostaje živ tek jedan pastir. Edip razmišlja o davnom proročanstvu. a Edip je na putu bio sam. U užasnom trenutku. Edip odlazi. izriče istinu – dijete koje je predao glasniku jest sin kralja Laja i Jokaste.Edip je bio kralj Tebe. postao je kralj nakon što je riješio zagonetku Sfinge. Glasnik mu tada otkriva da nije Polibov sin. i kaže da ne može u Korint dok mu je majka živa. Na njegovu zapovijed Kreont. jer je Laj dao pogubiti njihovoga jedinog sina. pokušava otkriti tko je ubojica. posebice dvije kćeri – Antigone i Izmene. Sin . to se nije moglo ispuniti. Čuvši od Jokaste na kojem je raskrižju ubijen Laj. kako se to proročanstvo ne bi moglo ispuniti. na putu od Korinta prema Tebi. koji isprva ne želi odgovarati na kraljeva pitanja. brat Edipove žene Jokaste. i da Edip treba preuzeti prijestolje. ali. za koju drži da je nemoguća. a Tiresija mu navješćuje da će oslijepiti upravo on. Edip saznaje za proročanstvo da će Laj poginuti iz ruke svojega sina. Kao kralj. ali je jedini preživjeli svjedok događaja – pastir. svjestan da zbog . posinio. Jokasta. misleći da ga Kreont tako želi svrgnuti s vlasti. Edip Kreonta optužuje za zavjeru. Glasnik ne zna njegovo porijeklo. kaže Jokasta. U razgovoru s Jokastom. koji je izvan Tebe – tada je tvrdio da ih je napala razbojnička četa. Edip shvaća da bi to mogao biti kralj. Edip tjera Tiresiju. njegova žena i majka. Edip se sjeća da ga je na tom istom mjestu. Edip shvaća istinu – proročanstvo se ispunilo. u grozi zbog saznanja se vješa. ali se sjeća da mu ga je predao pastir. Užasnut takvom optužbom. Tiresija isprva ne želi odgovoriti. Na to dolazi pastir. pa ga je Edip ubio. koji je nakon Lajeve smrti. jer proročanstvo je jasno – ubojica je još u Tebi. Čekajući pastira. i o Apolonovom proročanstvu. napala pratnja jednoga putnika tjerajući ga da se skloni s ceste. i ruga mu se zbog sljepoće. već da ga je on – glasnik. Edip. Edip mu govori o razlozima svojega odlaska iz Korinta. a Edip iglom s plašta iskopa vlastite oči. bez djece. iako su od ubojstva protekle duge godine. a putnik ga je udario bičem. još u novorođenačkoj dobi. Edip. Oprašta se od svoje djece. Sjećajući se toga događaja.

kaže proročanstvo. Svećenik. još uvijek u Tebi. Edip se pred svećenikom i pred pukom kune: “A kada stigne. I poslije o tome više nije bio zbor nit mi smo išta dalje tebi rekli još. pomoći gradu tom i bogu milosnom. opterećen grijehom i sramotom. Edip je odlučan: “Ja ponovo pokrenut čitav taj ću spor. podsjeća na njegova ranija djela: “Ti u naš dođe grad i oslobodi nas od Sfinge. koji mu govori o kugi koja vlada Tebom i traži njegovu pomoć. Slomljen. koji je na početku tragedije na vrhuncu svoje moći – slavljeni kralj Tebe. Glavni i naslovni LIK jest EDIP. već ti – uz pomoć božju. neka zadnji budem skot ne učinim li sve. što nam danak nametnula krut.sramote njegova čina nikada neće pronaći muževe. I vidjet ćete.” Edip podsjeća svećenika da je već djelovao i da se Kreont treba svaki trenutak vratiti iz Delfa s tumačenjem zašto su Tebu zahvatile takve strahote. što naloži mi bog. ja ću. za to znade svak uredio si dobro našeg žića tok.” Saznavši od Kreonta da treba naći ubojicu pokojnoga kralja Laja. slijepi Edip odlazi u izgnanstvo. koji je. što skrećete nam skrb na kralja Laja smrt. jer dostojno je Feba. a i tebi čast. i njezin osloboditelj od opake Sfinge.” . kao što je red.

ne vidi ti svijest. kojim grezneš. od davnine drug. ponajveće od umijeća svih u ovome životu. smatrajući da mu Kreont želi oteti vlast: “O vlasti. kao začetnika Lajeva ubojstva. ne na moj zahtjev. da u grijehu krvi skvrniš rod. Slijede oštre Tiresijine riječi da je sam Edip zločinac: “Ti ne znaš. što je borbe pun. Na Tiresijino odbijanje. ko razbojnik se šulja da mi spremi pad. kolika li nenavist na te vreba svud! Zbog vlasti ove koju meni dade grad. već je dobih kao dar. koji je Tebi nanio toliko strahote. a ja zatajim li ga sam nek vlastite me moje kletve stigne pest. Zatim izriče zakletvu: “I k tome molim višnje: nađe li se taj u domu mom.Edip izdaje naređenje da se jave svi koji nešto znaju o smrti kralja Laja i proklinje ubojicu. sad eto Kreont vjerni. Edip je toliko bijesan da optužuje samoga proroka. i kala.” Za Tiresijine riječi Edip optužuje Kreonta.” .” Edip je vrlo odlučan da pronađe ubojicu. i traži njegovo ime od slijepoga proroka Tiresije.

” Edip tjera Tiresiju. Sad vidiš još. što ih krije Had. I dušman svom si rodu tu na zemlji toj i onima pod zemljom. a Kreonta optužuje za izdaju. a ja doživjet pad. Nit vidiš s kime živiš. obrazlaže da ne . I ne znaš da imade jošte zala tih: da bit ćeš otac svoj. i Edipu primjerom proročanstva da će Laja ubiti sin. i iz tog će te grada dvostruk izgnat bič. a koje se nije ispunilo. a ako mirno gledam razorni mu rad. al’ skoro snaći će te mrak. nit znadeš kom si stvoru sin. da si – prošav mučan put i dug u neprijaznu luku u svoj stigo brak. premda imaš vid. I nema luke te i nema brijega tog. on svršit čin će svoj. Doživljava jasne i optužujuće Tiresijine riječi: “ … Ti reče da sam slijep. no ja ti kažem – ti si. niti vidiš grijeh. a djece svoje brat.Edip se ruga Tiresiji zbog sljepoće. tad moram se poslužit naglom obranom. Pa slobodno ti stoga: grdi me i psuj i Kreonta uz mene. Čak se ne osvrće na upozorenje zborovođe da nije dobro suditi naglo: “No ako neko naglo meni sprema slom. Ali čitav svijet još ne vidje stvorenja. proklet otac tvoj. što ko ti će mrijet. I proklet će te majka. gdje oriti se neće jauk tvoj i krik kad spoznaš. podsjećajući da je Sfingu nadmudrio “bez ikakvih ptica”. i tvrdi da su mu proročanstva nejasna. u kome si.” Sukob između Edipa i Kreonta smiruje Jokasta.

a i neki muž u karucama. da l’ ikog više mrzi bog?” Edip se ipak nada da to nije istina. tad ja ne ubih. kada bjeh kraj kola njegovih po glavi mene shvati bičem dvostrukim. tu glasnik bješe neki. tad bijednog li mene! Je li itko još nesretniji. i htjedoh putem dalje poć. od razbojničke čete da je pao Laj. upravo na mjestu gdje je Edip ubio jednoga starca: “Kad već sam bio onoj raskrsnici bliz. a jedan nije isto što i više njih.treba uvijek vjerovati proročanstvima. Uzvratih njemu jače. Pa ako starac taj imade nešto s onim. I druge pobih sve. uzdajući se u riječi pastira da je Laja napala razbojnička četa: “Ti kaza da je pastir donio vam glas. Raspalih se i lupih kočijaša tog u gnjevu svom. a i starac s njim. Nato s puta mog kočijaš sta me tjerat. njezina priča unosi crv sumnje u Edipa – Laj je poginuo na raskrižju u gori. što ih vuko konja spreg baš kako ti mi reče. što se zvao Laj. podigavši štap. jer sam bio sam.” Edip grozničavo želi saznati istinu. No. a njegovo stanje najbolje opisuje Jokasta u molitvi u hramu: . a on se s kola svali. pade nauznak. No starac. Pa ako reče isti razbojnika broj ko ti.

Glasniku ga je dao kao novorođenče sputanih nožica. u svjetli kad se krile vis.” Edip se ipak boji vratiti u Korint i preuzeti prijestolje.“Jer Edipu sve više smućuje se duh od briga premnogih. već hoću da mu prodrem do u samu srž. Rasudit ne zna već i prema starom izvest izvod neki nov. sramotu znači što sam možda rodom prost. izgleda. nije se obistinilo. da od starosti umrije. Edip i sam počinje sumnjati u točnost proročanstava: “O jao.” Tračak nade u neispunjena proročanstva donosi glasnik iz Korinta. to joj kaže ženski ponos njen. Edipov otac Polib umro je prirodnom smrću – proročanstvo da će Edip ubiti svojega oca. a proroštva su zla također tamo s njim. još je moguće ostvariti. il’ ptica krik. pastir. da ga pokrije Had. kako bi otkrio svoje porijeklo. jer mu je majka još živa. a sad čujem vijest. tad sam smrti kriv. Bez mene to se zbilo. I sada Polib kralj u grobu leži svom. A za nju. . jao! Ženo ima l’ smisla još sa povjerenjem slušat što nam kaže Feb. Edip želi saznati tko je taj pastir. Glasnik ga pokušava osloboditi straha. iako ga Jokasta moli da to ne čini: “Pa što! A mene nije mog podrijetla sram. Tek ako starac svenu od čeznuća svog za sinom u tuđini. no najvećih grozota rado sluša glas. i otkriva mu da mu Polib nije uopće bio rod. da ja ću ubit oca. i dio proročanstva – da će se oženiti svojom majkom. Ne poteče li od njih onaj strašni glas. Ne potegnuh mač.

sada svjetli šalješ trak. ne vidjeh svoj grijeh. a proročanstvo se ispunilo u svoj svojoj strahoti: “O jao. Promjenjivi pak Mjesec bratac mi je drag. pa čak pastiru prijeti mučenjem. I govoraše tako: na što meni vid. što jednako se mijenja ko i usud moj: od nahočeta bijednog ja se stvorih kralj. slijepom i shrvanom. Zatim Edip kralj . našavši Jokastu mrtvu. sad je jasno.” Kad se pojavi pastir – ključni svjedok i predaje djeteta.No ja sam čedo Sreće.” Edipu. pa obrukat se neću niti ovaj put. a Edip ga moli da ga pošalje u progonstvo: . Od krivog ja se rodih. Posljednji mi put.grozota bješe gledat krvav njegov čin iz halje zlatnu sponku trže joj i njom u zjene svoje sta za bodom bosti bod. svoj ću saznat rod.” Od glasnika saznajemo da se ispunilo i Tiresijino proročanstvo – Edip je u očaju. Uz majku svoju Sreću i uz brata tog predomislit se neću. zločin svrših crn. Pastir priznaje – Edip je Lajev i Jokastin sin. sućut izražava Kreont. o sunce sjajno. kad ne vidjeh svoj udes. ali i Lajeva ubojstva. grešni sklopih brak i ubivši kog ne smjeh. što me prati svud. sam sebi iskopao oči: “ …. Edip inzistira da mu otkrije istinu.

Šutim kao grob. U gori želim živjet. ali Edip u to ne vjeruje. da bolest mene nikad neće strt.“Dopusti mi da odem na Kiteron svoj. što mi nekad pripraviše smrt. Prvi je njegov sukob s TIRESIJOM. vrijeđanje i optužbe Tiresija napokon Edipu u lice kaže da je sam zločinac. već tad se spasoh ja za neki gori cilj. Moli Kreonta da mu kćerima bude skrbnik.” Na navaljivanje. i tjera Tiresiju. Strancem taj je zvan. prorokom. Ja znam. gdje roditelji preran spremiše mi grob. Antigonu i Izmenu. izmeđ vas ovdje živi. prihvatiti za ženu. s takvom obitelji. bilo to gdje god. No nek se vrši kob. koji su već odrasli mladići. Tiresija izriče svoje proročanstvo: “Stog znaj: čeljade koje tražiš dugo već i proklinješ. kao središnjega lika radnje.” Edip ne brine za sinove.” Ostali su likovi sporedni i u funkciji Edipa. a skloniji od mene nek vam bude bog. stog uzalud me pitaš. koji Edipu u početku ne želi odgovoriti na pitanje o Lajevom ubojici: “Ne želim tebi zla. već brine za kćeri. jer od njeg pade kralj nam Laj. nek teče njezin tok. i daje im posljednji savjet: “Poživite pošteno. Pita se kakav li će biti njihov život. a i svoj čuvam mir. i hoće li se ikada naći mladić koji će ih. tamo želim mrijet od onih. .

” Kreont se pojavljuje pred Edipom kad je on već slijep i shrvan sudbinom. Taj će čovjek – slijep. da li stvora takvog znaš kom draže bit je kralj. a tvojom ista mi je moć. kad s kraljevskom je tvojom moja ista vlast. što ga tište sad. i na Edipove optužbe odgovara da uopće ne žudi za vlašću. a majci sin i muž. no miran imat san ko ja što spim.” Edipovim opružbama zgranut je i KREONT. oprt o štap. brat njegove žene Jokaste.a rođen je Tebanac. No saznanju tom veselit on se neće. da želim postat kralj. jer je i ovako zapravo ima: “U prvom redu. tad nek mi dođe smrt…. ako u svom srcu tako misli on. Pa stog bih bio glup. dok ocu bit će krvnik i u braku drug. a nedavno još zdravlja i bogatstva pun – ko prosjak. “O. u tuđinu poć. Kreont mu izražava sućut: “O Edipe. ni na zlo staro zlom da novim uzvraćam. I svatko tako misli tko je razuman.” Kreont se pokazuje kao mudar savjetnik. I djeci on će svojoj sve u isti mah i otac bit i brat. ne dođoh da se narugam. (Slugama) . da riječju ili činom ja mu nanijeh zlo u nevoljama ovim.

ako nije stid od ljudi. Ti u dvor pođi sad. što hrani sve na svijetu. a tu je začetak i druge tragedije – Antigone. a onamo nam strada narod i sav grad. od kog se gnuša zemlja. od sitnog jada velik ne pravite jad!” Jokasta. Odvedite ga odmah tu u njegov dvor.A vas. nek vas sunca barem plaši trak. A ono. a i ti u svoj dom. JOKASTA se među likovima pojavljuje kad pokušava razriješiti sukob između Edipa i Kreonta. svatko zna: od razbojnika Laj na raskršću u gori kraj doživje svoj. u kojoj se brižni Kreont pretvara u tiranina. već neki mu pomoćnik – da ga čeka smrt od vlastitoga sina njegovog i mog. jer od davnine u nas običaj je svet. zar vas nije stid da raspravljate tu svoj vlastit. lični spor. dan i sveti dažd. da sućut s nekim dijeli samo bliski rod. Edipu govori da ne treba u njih uvijek vjerovati. Djeluje razumnim riječima i upozorava ih: “O nesretnici bijedni. što tu ste stali. Kao primjer navodi davno proročanstvo Laju: “Prorekoše za Laja – ne doduše Feb. . Nije poso lijep da ostavljate tako nezakriven jad. saznavši za Tiresijino proročanstvo.” Kreont prihvaća kao skrbnik Edipove kćeri. dok djetetu već treći od rođenja dan na nožicama zglavke otac sape sam i dade da u guštik njega nosi rob.

naricat u sav glas nad krevetom. za kojega je mislila da je mrtav. i poveden valjda slutnjom zlom. lupi vrata za sobom i vikat stade Laju ime pokojnom i proklinjati onaj davni porod svoj. Jokasta preklinje Edipa da ne traži svoje pravo porijeklo: “O jao si ga tebi! Zadnja to je riječ.pa tako ne izvrši proroštva se riječ: Nit ikad ocu bit će ubojicom sin. s kog pade kralj. što kažem ti.” Polako se otkriva priča – Edip je ubio starca na mjestu gdje je poginuo Laj. Kad k logu stiže. da ona novi sklopi brak i vlastitome sinu bijedan rađa rod. odnosno majku. tražeći s mačem svoju ženu. iako Apolonov tako reče vrač. a glasnik iz Korinta Edipu otkriva da mu Polib nije otac. poletje tamo. naišao na njezin tragičan kraj: “On riknu. i da je Edip zapravo njezin sin. a niti Laj pade od ruke sina svog. . Glasnik iz dvora prenosi njezin očaj: “Kad razjarena otud u svoj dođe trijem.” Jokasta je saznala da se proročanstvo ispunilo. gdje joj bračni stoji log. Tad stade ridat tu. a zatim slijedi vječni muk.” Glasnik nadalje priča kako je Edip. sve čupajući putem kose pram po pram. u kojme dvostruk rodi jad: od muža – muža svog i od svog ploda plod.

koji je određen sudbinom: “O jao ljudski rode moj. da riječima i djelima čuvarom vjernim budem čistoći svetoj.poteče. razmatrat mogu primjer tvoj. koje Sofoklo i u “Antigoni” stavlja iznad ljudskih pravila: “O da mi sudba dosudi. i stog su vječno mladi. U eteru se rodiše i otac im je Olimp sam.” Važnu ulogu u “Kralju Edipu” ima zbor.” . koji komentira radnju i iznosi stajališta autora. Jer dokle god. Tako zbor podsjeća na nebeske zakone. koliko li si ništavan sve dokle god je čovjek živ. nebeski. Koliko dug je sreće vijek? Toliko da se ponadaš. a ne porodi smrtnik njih. ni jednog ne ću čovjeka na zemlji smatrat blaženim.” U riječima zbora sabrana je sva tragedija Edipa – od njegova uspona do pada. već dočeka te jadan pad. i stog su vječno budni. o Edipe. a on im sruši stup i provali i vidje i mi skupa s njim: da užetom se gospa skonča pletenim. U njima velik živi bog. grunu vrata krila dvostrukog. No postoje zakoni božanski. Ulekoše se tek.

pa je živopisan opis tragedije koju je kuga donijela Tebi: “A kako i sam vidiš. cijeli nam je grad već uzrman i zalud čitav mu je trud da ispliva i svlada krvav ovaj val.” Dijalozi su puni ritma. posebice u replikama s jednim. “neustavljive strijele”. Božanstvo smrti sije kugu među nas a od nje Kadmov dom je bezljudan i pust a lelekom i cvilom crn se puni Had. Sofoklo vješto riječima slika prizore. kroz usta zbora: . Sofoklo je stvorio klasičan primjer tragedije pojedinca. Iako je o jeziku originala teško suditi na osnovi prijevoda. jalov nose plod i stoka se ne koti. Doživljaj djela u cjelini: U tragediji “Kralj Edip”. jezik je arhaičan. pa je to ipak postao nadomak Tebe. Oranice nam puste. “časni starac”. slični Homeru. Kao i kod drugih grčkih autora. a zbog ritma stiha česte su inverzije rečenice. ili čak pola stiha. Opisi grčke mitologije. pojavljuju se u nastupima zbora. Smisao tragedije je u kontrastu – slavljeni kralj Edip u kratkom vremenu postaje najbijedniji čovjek na svijetu. pojavljuju se stalni pridjevi . koju Sofoklo izriče na kraju tragedije.“lakokrile ptice”. Edip nije mogao izbjeći svoju sudbinu – bježao je iz Korinta da ne postane oceubojica. Zato je uvijek primjenjiva poruka. a naš ljudski soj ne rodivši se mre u krilu majčinom.Sofoklov “Kralj Edip” jednostavan je i jasan u STILU i JEZIKU. čijom sudbinom ravnaju božanske odluke.

a u pravom trenutku pojavljuje se i jedini svjedok – pastir. crni zavežalj ležao na stolu. Fabula ima uvod ( opis stanja siromašne obitelji). Sofoklo s ograničenim brojem likova stvara uzbudljivu priču razrješenja godinama staroga ubojstva. Vojnici kradu sve što mogu. otac se prao. početak radnje( otac dolazi kući iz sela i donosi ukradene predmete).Ivan Aralica Priča Školjka vrlo je osjećajna i materijalna što znači da pisac piše o siromaštvu i osjećajima koji tada čeznjivo dolaze do izražaja. Glasnik donosi obavijest o Edipovom pravom porijeklu. O . Posebno su mi se svidjele rečenice: “ Majka je prisvjetljavala. vrhunac (strah i opisivanje događaja u selu. ” Tragediju se također može doživjeti kao svojevrsni dva tisućljeća stari “krimić”. U tim trenucima vrlo je teško suočiti se sa životom kao što se događa u priči. sve je tiho. ubijanja nedužnih ljudi ) i rasplet ( dolazak vojnika i ubijanje Vaninog oca) . jer vlada jad. jer u prostoru nema mnogo stvari. Atmosfera je vrlo napeta jer Vanin otac mora krasti te neželi da ga uhvate. te nema veselja nego sve ima ambijent groblja. Edip ga traži.“ Zato nijednog smrtnika blaženim ne smatram. Na početku čitatelj ne zna tko je ubojica. dokle bez nedaća ne završi vijek. a zatim se polako otkrivaju tragovi starih proročanstava. u svima vlada strah. prosinac 2004 20:50:00 | 40 komentara Školjka . Opis okoline je vrlo prazan. Zato je Sofoklova drama i danas zanimljiva i šteta je što se na hrvatskim kazališnim pozornicama pojavljuje rijetko Objavio lektire u 30. no u sobi ima stol oko kojeg su poslagani stolci. tuga i strah. dokle ne dočeka zemskoga života posljednji dan.

velik kao balahin. razrezati svedeni dio u širinu struka. uvijek će se nešto drugo otkriti”. Čim bi začuo cokule da udaraju o kamenje ispod vrata. “ Nađe se u dvorištu onoga časa kad su vojnici nahrupili na vrata. ”Plava. nov. Kraj . U ovoj rečenici vidimo da se Vana i majka dobro slažu te da iz svake dobivene stvari mogu napraviti nešto korisno za njihov život. obrubiti krajeve i suknja je za nošenje “.33). opkolili je strgali joj školjku sa đempera i među sobom je ponijeli prema ranjeniku koji se dovlačio.odvojit ćemo platno od žica.39) Ovdje Vana svojom željom da dobije kaput dokazuje da joj ništa nije teško te se muči da nađe i najmanji komadić vune i tome se jako veseli.njemu je Vana u polusnu natucala:suharici maslinovih grana ubrani u zabranjenim maslinicima. crvena i žuta boja ovojaju poprijeko nareze lukova koji se lepezasto izvijaju iz unutra poudvračenog koljenašca … koliko god se položaja izmjeni. “ Na odlasku teta pokloni Vani kišobran. Otac je sjedio na panju i brisao znoj sa čela. U toj rečenici otac se suočuje sa svojom sudbinom i zna što ga čeka. preko prekupaca nabavljeno brašno … ” (str. “ Sakupljala sam vunu po proplancima. sjedao bi na bilo što ondje gdje je zatečen “(str. ukradeni krumpiri.39). Nije bilo mnogo potrebe da se majka i kćerka dogovaraju : Od kišobrana se dade načiniti lijepa i obilata suknja . nije se usudio pomaknuti kads je vidio vojnika sa povezanom glavom ”. ostaše na grmlju … Navečer sam majci donijela šaku grube i zaprljane vune … “ (str. Pisac opisuje školjku uz mnogo ukrasnih pridjeva. kao i u ovoj rečenici: “Otac je bio u smrtnome strahu. opisuje ljepotu školjke. U toj rečenici osjeća se napetost i brzina koju otac želi što brže odstraniti jer zna da radi krivična djela i time se pravi lopovom.

a uzrok tomu je bila preljepa školjka.je vrlo senzibilan te završava s rečenicom : “ Zapazivši da čovjek hramlje. Govori i podsijeća nas kako je nekim ljudima u životu pogotovo u ratu. Rastao je u radničkoj četvrti Otakringer. Objavio lektire u 30. 9. ne mora se mnogo razmišljati kao kod nekih drugih pisaca. Glavni lik čini Vana. godine. Prvi je uspijeh postigao knjigom o nogometu “ Die Spanzenelf”. a prvu afirmaciju stekao je romanom “ Pablo. Školjka ima glavnu ulogu jer mami Vanu svojom ljepotom. 1906. Otkriva slikarski talent i izrađuje kopije starih majstora. izdano prvi put 1961. Objavljuje svoju prvu knjigu za omladinu “ Dijamant Tobije Amberqera” o sudbini austrijskih iseljenika u Brazilu. godine u Beču kao sin radnika. tiskara.Karl Bruckner Bilješka o piscu: Karl Bruckner rođen je 1. te mi se zato sviđa. a događa se za vrijeme rata. prosinac 2004 20:49:00 | 2 komentara Sadako hoće živjeti . čija su djela objavljena u najudaljenijim krajevima svijeta. Tada piše prvu pjesmu. a sporedni njen otac i majka. postao je jednim od najpoznatijih omladinskih pisaca njemačkog književnog izraza. Nema mnogo opisa. a rečenice su lako razumljive. Vrsta djela: Roman . Najpoznatije dijelo mu je “ Sadako hoće živjeti”. Radnja se odvija u malom selu kraj granice. Indijanac”. Knjiga Školjka od Ivana Aralice vrlo mi se svidjela jer je vrlo jednostavno napisana. Vrlo je zgodno napisana i isto bih ju tako napisao. ranjenik reče nešto svojim drugovima … Začudo ni pod tim paklenastim osvjetljenjem više nije mogla u mraku pronaći svoju školjku “. Vojnici su ubili Vanu i njenog oca . S 93 prijevoda svojih djela na 22 jezika.

Ali živjela.” Šigeo: Dobar. Sadako: Četverogodišnja djevojčica. neimaština. puna strahopoštovanja.” Željela je živjeti kao što i pluća žele disati: “ Sadako Sasaki htjela je dovršiti devet stotina devedestog ždrala od papira. glad. Tijelo joj je bilo krvavo. postala je ranjiva: “ Haljinica joj se pretvorila u krpe. Vidjela je samo odijela i noge i – kad bi pogledala prema gore – glave velikih ljudi. ali od straha pred starijim ljudima nije se usudila potužiti na to” Jedna od tisuće nevinih žrtava oboljela od gama – zračenja. glad ju je morila. nestrpljiva: “ Šigeo i Sadako stali su u red tek pred jedan sat. Postalo je nepodnosivo vruće. bila je i Sadako. protiv koje nema lijeka. Jecala je. Vrijeme je nije gonilo. preživljavanje u teškoj ratnoj situaciji. pa i žeđa. Nakon pada atomske bombe. Smrt nije dopustila djevojci da ostvari tu skromnu želju. Još jednom je uzmakla. da se nije želio suočiti s činjenicom da je ona zaražena: “ Zašto nije mene ubilo?” . Tu dušu mora uzeti k sebi sasvim nježno. umor. kada je bačena atomska bomba Tema: Želja za normalnim životom (bezbrižnim životom). znatiželjna. da bi je vratila stvoritelju. izgrebeno. pametan i osjećajan dječak koji je toliko volio svoju sestricu Sadako. svjetskog rata. Okružena tolikim nepoznatim ljudima. osjećala se kao zatvorena u kavezu. tuga.Mjesto i vrijeme radnje: Hirošima za vrijeme II. Mala je u dječjem nemiru tapkala nogama na mjestu. Ovo dijete nema starha pred njim.

prosinac 2004 20:48:00 | 0 komentara . U toj sekundi je 7200 ljudi pretrpjelo teške ozljede.” “ I opržilo me. jer bi moglo biti kobno za čovječanstvo. Pokušaj je uspio. Ležala si među samim otkinutim komadima drva. U toj sekundi izgorjelo je 86100 ljudi. Nisi mogla ništa osjetiti jer si spavala pod jednim drvetom. a što joj on nije bio u mogućnosti ispuniti. Sadako! Imala si tada upravo veliku sreću. poručuje nam kako su ozbiljne i tragične posljedice i koliko je japanski narod propatio zbog bolesti i godinama nakon događaja koji je trajao – samo nekoliko sekundi.” Dojmovi i kritike: Pisac nam ovom pričom želi poručiti kako je teško živjeti u vrijeme rata.” “ To nije moguće. Šigeo. a ruševine su počele gorjeti. znao joj je odvući misli od nečega što bi tražila. U najtežim situacijama. Sjećam se točno – ja sam bio u vodi. U toj jednoj sekundi srušilo se osim toga 3750 zgrada. U toj jednoj sekundi je slika i prilika Božja izvršila prvi pokušaj da uz pomoć nauke uništi samu sebe. Hirošima za pada bombe: “ I ta vatrena kugla obasjala je zrakama od nekoliko milijuna stupnjeva vrućine grad Hirošima. Puhnulo je u meni.” “ O ne. s ti si ležala na obali. U toj sekundi bombardirali su smrtonosne neutronske i gama – zrake eksplozivno mjesto u krugu od jednog i po kilometra. Pritisak zraka te odbacio.“ Postavljaš glupa pitanja. a isisavanjem zrakopraznog prostora ti su se dijelići prašine uzvitlali nekoliko kilometara u visinu. U toj sekundi je 6820 kuća bilo pretvoreno u prah.” Bio je to desetogodišnji dječak koji se brine i ima strpljenja sa sestricom Sadako. Iz ovog možemo naučiti lekciju i nastojati da se tih PAR SEKUNDI nikad više ne ponovi. Objavio lektire u 30. gladovati i boriti se da bi preživjeli. Ionako umalo da te nisu ubile otrgnute grane. osjetila sam nešto vruće. Nadam se da su ljudi spoznali što su u stanju učiniti i da se takvo što nikad više neće dogoditi. Bila si sa mnom u parku Hijiyama. bila si samo izgrebena.” “ Ne.

majstor Mrkonja. dan putovanja: požar u selu u kući Rđavog Grge Hlapić je pronašao svoje čizme i sve ukradene stvari Grgina majka daje Hlapiću rubac sa srebrnim novcem za svojega Grgu Gita je pokazala Hlapiću brazgotinu na prstu nalik na križ . prodavač košara.Šegrt Hlapć pomogao je starom mjekaru raznositi mlijeko Dostigao ga je pas Bundaš pomogao je malom Marku pronaći guske 2. kamenari. Miško. dan putovanja: . dan putovanja: Hlapić je ostao bez svojih čizmica susret sa Gitom Hlapić je pomogao seljenima u sjenokoši. čvrste šake i pametnu glavu) susret sa crnim čovjekom i spavanje ispod mosta 3. dan putovanja: susret sa kamenarima (Hlapić ima jake čizme. Najvažniji događaji s putovanja: 1. pas Bundaš. crni čovjek. Marko.Ivana Brlić Mažuranić Vrijeme radnje: prije mnogo godina Mjesto radnje: selo. prosjakinja Janja. pastiri. a Gita je izvela predstavu za umorne sjenokoše 4. Rđavi Grga. majstorica. okolica i jedan veliki grad Glavni lik: šegrt Hlapić Ostali (sporedni) likovi: Gita.Čudnovate zgode šegrta Hlapića . težaci.

Gita i Bundaš vratili se sretno kući saznajemo da je Gita Marica (kčer od majstora i majstorice) Hlapić je naslijedio magarca i kola Odnos majstora prema Hlapiću: . pomaže im siromah sa sajma sreću se sa majstorom Mrkonjom i vesele se susretu odlaze do Markove kuće da ispričaju namjere crnog čovjeka doznaju da je crni čovjek nastradao 8. dan putovanja: susret sa pastirom Miškom.5. majstor Mrkonja. dan putovanja: Hlapić popravlja opanke Miškovoj braći i prosjakinji Janji dolazak u veliki grad na sajam Gita prodaje siromahove košare pomažu vlasniku vrtuljka ostali su spavati na sajmu pod vedrim nebom 7. Završetak: Hlapić. pečenje kukuruza i krumpira na vatri crni čovjek i Grga padaju sa kolima blizu Hlapića Hlapić Grgi daje rubac sa srebrnim novcem od majke Hlapić i Gita spavaju kod Miška 6. noć Hlapićeva putovanja: noć najvećih čuda za Hlapića Gita prepoznaje svog konja Sokola saznaju za strašnu namjeru crnog čovjeka i odluče pomoći putuju po noći do Markove kuće.

koje utječu kako na Hrvatsku tako i na njega. na političkom planu se zbivaju mnoge promjene. prosinac 2004 20:48:00 | 0 komentara Seljačka buna i Prijan Lovro . čeh. Gimnaziju je pohađao u Pragu i . U doba njegova odrastanja. mađarica.August Šenoa Izdavač: Mladost. tjerao ga je da punu radi. 1974 Ponešto o piscu: Auguse Šenoa je rođen 1838. Rđavi Grga – kad mu je Hlapić dao rubac sa srebrnim novcem Grga je shvatio da mora otići od crnog čovjeka i promijeniti se. godine u Zagrebu. a majka. Otac mu je bio dvorski slastičar. gdje u burnim godinama ilirskog preporoda provodi djetinjstvo. Odnos majstorice prema Hlapiću: Majstorica je uvijek pomagala Hlapiću i veoma ga je voljela. bio je vrlo nepošten prema njemu i okrivljavao ga za stvari koje Hlapić nije uradio. Kasnije se mastor promijenio i zavolio Hlapića kao svojeg sina. Objavio lektire u 30. Koji su likovi u knjizi postali dobri: Majstor Mrkonja – kad su ga zlikovci zarobili u dubokoj šumi dva dana i dvije noći razmišljao je o svom životu i shvatio da je krivo postupao sa Hlapićem. Zagreb.Majstor je u početku bio vrlo strog prema Hlapiću.

nije se mogao dalje školovati. Tome pridonose mnogi akustični efekti. Prosjek Luka. do 1881. Diogenes. nesretan što je ostavio mnogo nezapočetih i nezavršenih djela. Jana je silovana. koji se odrekao sebe za druge. U 22. Čuvaj se senjske ruke. jer draga čeka svog junaka da se vrati iz rata. To samo pokazuje kako je osobna patnja. godine u Zagrebu. Naravno kako bi se potkrijepio opći ton knjige.vlasnica polovice stubičko .Batorov poslanik -preprepredeniji od gazde Ovo je povjesni roman iz razloga što opisuje Seljačku bunu . Kameni svatovi. S obzirom na to da je već tada bio poznat kao panslavist. Masovne scene su toliko realne da se čitaoc može uklopiti u djelo. godini piše svoje prvo djelo dopis U zlatnom Pragu. Primjerice borbe su opisane s toliko detalja da se možemo poistovjetiti s nekim od boraca. kad ju vidi takvu. vraća u boj. To je idealni model ljubavi. Šenoa je uspio izdvojiti Gupca kao individuu.prepreden do kraja . No je simbol potlačene hrvatske i njenog naroda.povjesni događaj.madžarski kraljevski sudac . Patnje naroda Šenoa naglašava čestim biblijskim motivima. te su te scene sve u svenu dinamične izanimljive. Premda se radi o romanu u kojem su posebno izražene masovne scene.susedgradskog imanja -čvrsta i ponosna žena -pomalo naivna -vjeruje kako ju Andrija Batur neće zakinuti Andrija Bator . Prijan Lovro. a u trenutku predaje. Kontrasti u djelu se zasnivaju na razlikama između plemstva i seljaštva. Opisuje ljubav Jane i Đure Magdića.a Đuro se. Mladi gospodin… Umro je mlad 1881. . godine naziva se šenoinim dobom.Zagrebu. Zlatarovo zlato. Njegova najveća djela su.ne preže ni pred čim Palffy . pretočena u patnju naroda. Likovi: Ursula . Seljačka buna. Unutar velike i neumoljive povjesti Šenoa nalazi mjesta i za ljubavnu priču. Doba od 1871. Gubac postaje simbol velikog čovjeka.

Likovi su stvarni i proizlaze iz Šenoina života. u formi nešto duže novele. duhovno . u nevolji se želi oženiti bogatom djevojkom. godine. na taj način. Prijan Lovro Prijan Lovro je kraća pripovjest.mogućnost. Glavni kontrast je želja . Lovro je mladić čije neprilike potiču iz životnih činjenica.siromaštvo. koji predviđa svjetliju budućnost. moć. Naime pouzdano se zna da je Lovro postojao i bio Šenoin prijatelj u Pragu. plemenitaška djevojka ne prihvaća njegovu ljubav jer je seljak. autror mogao sudjelovati u građi te pripovjetke.selo. Mjesto i vrijeme radnje: Radnja se zbiva u hrvatskom Zagorju oko 1573. a sporedni su grad . te da nema događaja koji bi pobudili razvoj hrvatske književnosti. bogatstvo . On nema sredstava za školovanje. francuskog i talijanskog. Tema ovog djela je težnja čovjeka da se iz primitivne. seoske sredine uzdigne do ravnopravnog građana. mora primati kojekakve službe jer je siromah. a on se ubije. U ono doba vladalo je uvjerenje da je život u Hrvatskoj malen i stisnut. . te ga zbog toga optužuju za pohlepnika. Šenoa je fabulu gradio na psiho-socialnim kontrastima.svjetovno. Še4noa kritizira situaciju u kojoj se hrvatski jezik zapostavlja u korist njemačkog.Roman ipak završava u oportunističkom tonu. Uloga piščeva lika u pripovjesti je vrlo značajna jer je.

pro{iruje ga dubljom dru{tvenom i op}e~ovje~anskom tematikom. Napustio je studij teologije i sve}eni~ko zvanje te je radio kao nastavnik i ravnatelj srednje trgova~ke {kole u Bosni. Osim {to je pisao o radni{tvu. Bilješka o piscu: Silvije Strahimir Kranj~evi} najsna`niji je hrvatski pjesnik do prvoga svjetskoga rata. U radniku je Kranj~evi} pronalazio jamstvo bolje budu}nosti ~ovje~anstva. Kranj~evi} je kao osoba vrlo po{tivao pravdu i rad i stoga nije ~udno {to je mnogo pisao o radni{tvu i pravdi. Zagreb 1972. I-IV (1993-1934) Podatke prona{ao u : “Knji`evni leksikon”. Kranj}evi} je preuzeo mitive I likove iz Biblije Mojsije u kojoj pjesnik prikazuje Mojsijevu propast zbog nepromi{ljenosti. On je najizrazitiji hrvatski nacionalni pjesnik. ali bez romanti~kog patosa i programatskog pozerstva.Silvije Strahimir Kranjčević 1. pisao je o svemu. ali uvijek na svoj osobni. pjesnik {irih. bogatijim jezikom i svestranijim pjesni~kim izrazom. Izveo je narod iz Egipatskog ropstva i doveo ga u obe}anu zemlju Hanaan. vo|a i zakonodavac starih @idova. Autor:Tvrtko ^ubeli} 2. nego u pjesmama iznosi potresno ono {to ti{ti i mu~i njegovo vrijeme. potpuno nov i impresivan poetski na~in. Kranj~evi} je jedan od rijetkih na{ih pjesnika koji je duboko osjetio osnovne probleme svoga naroda i suvremena dru{tvena kretanja te je o njima pjevao neposredno i spontano u svojim pjesmama kao o svojim osobnim pitanjima.a pored pjesama pi{e manje informativne i kriti~ke ~lanke. U svojim pjesmama pjesnik je naj~e{}e iznosio osje}aje patnje uz koju se gotovo uvijek javljala magi~na `elja ljubavi. prosinac 2004 20:47:00 | 0 komentara Poezija . Poezija Silvije Strahimir Kranj~evi} svoj umjetni~i svijet otvara nacionalnim temama iz pro{losti i iz neposrednog zbivanja. Mojsije je bio biblijski prorok. Tematika Kranj~evi}eve poezije veoma je op{irna. on ne tima~i teoretski svoj umjetni~ki credo. ure|ivao je u Sarajevu ~asopis Nada(1895-1903). Sura|ivao je s glavnim knji`evnim ~asopisima.Objavio lektire u 30. revolucionarnih perspektiva i tuma~ nekih osnovnih ~ovjekovih preokupacija. Djela: Bugarkinje (1885) Izabrane pjesme(1898) Trzaji (1902) Pjesme (1908) Pjesni~ka proza (1912) Sabrana djela: Djela. . zaokru`uje ga filozofijskim i kozmi~kim problemima svoga doba. On ne izdaje program.ljubavi i patnji u njegovim pjesmama nailazimo na slike iz biblije kao {to je pjesma.pravdi. Me|utim u tu zemlju nije u{ao.

te Kranj~evi} pjesnik kozmi~kog polo`aja ~ovjeka. zatim Kranj~evi} buntovnik. koja su toliko obilna u na{em svijetu i koja treba uni{titi... On . U pjesmi Misao svijeta pjesnik iznosi motiv ~oje~anstva. taj oblik pesimizma odvajam od beznadne pot~injenosti mu~enjima duha i tijela. A ruga mu se um. crna . nigdje to~ke svijetla.. I bez obzira na razvoj i napredovanje jedno je u Kranj~evi}u ostalo isto.prezren.” (Vizija.. Sve pepeo gledam svud. U svojim pjesmama iznosio je svoja razmi{ljanja koja su ~esto bila sumorna.. A preko njega strujne Kadikad ~udan {um. .~udno.~udno. neuspjelim tra`enjima harmonije u svijetu i samome sebi. To katkad cvili srce. rop~e uzaludno.Kranj~evi} kao pjesnik poznat je bio po svom pesimizmu o kojem su govorili mnogi. I sad sa Kremlja ba{ u rusku gleda no}. a to dokazuje i reakcije crkvenih kriti~ara na neka njegova djela.” Kranj~evi}ev pesimizam najvi{e se isti}e u njegovim posljednjim dvijema zbirkama “Trzaji” i “Pjesme”. Pesimizam je za Kranj~evi}a vrlo bitan jer je ba{ zahvaljuju}i svom pesimizmu ostvario najbolja djela i u svezi toga jednom je rekao : “ Ja odvajam pesimizam ~ovjeka koji osje}aju}i se uvre|enim.. O. “Ni mislit mi se ne}e. Prvo se javlja Kranj~evi} rodoljubni pjesnik. a to je stav prema bijednima: “Te on je ustao sa trula le`i{ta. nekud ~udno. On zasno je cvije}e I zapunio grud..) Jedna od najboljih Kranj~evi}evih pjesama zasigurno je pjesma “Misao svijeta” koju je pjesnik napisao 1896. nade. Razvitak Kranj~evi}eve poezije mo`e se razviti u nekoliko stupnjeva i razdoblja. tmurna.” Kranj~evi} sigurno nije spadao u one pasivne ljude.1906. strasno prokljinje i sebe i svijet.

“ U drugom djelu pjesme Kranj~evi} spominje radni~ku klasu. Srece samo zvijezdu sluti . “Sveta ba{to Getsemantska. a i njegova nada da }e proletarijat pobijediti: . jalovinom. Upravo u tom drugom djelu dolazi do izra`aja pjesnikov odnos prema radni{tvu i radu. Kre}e od Krista. sveta vodo od Kedeona.za oblacima negdje trepti. sama. predstavlja ostvarenja svih `elja.~ovje~anstva u usporedbi sa svemirom. ili la`e ovo doba. Adamovo te`i pleme k njoj krvlju i suzama. lojom. ona je ustvari misao svijeta. siroma{an sloj dru{tva.. U po~etku pjesme Kranj~evi} spominje zvijezdu koja negdje trepti i koju samo srce sluti.ideja je vje~na. Ne vidje je smrtno oko. besmrtnost. samo srce za njom klepti. U nastavku pjesme pjesnik poziva se na povijesne epohe koriste}i se simbolima koji odre|uju svaku epohu.. Starim gvo`|em i jo{ nekim izmetninom.” Zvijezda predstavlja savr{enstvo. smolom. uzimaju}u kao simbol Getsematsku ba{tu gdje je po~ela Kristova muka i potok Kedeon gdje je po bibliji Krist provodio posljednje trenutke prije uhi~enja. “Ima vje~na zvijezda zlatna . Recite mi gdje je ona tajna zvijezda variona?” Pjesnik nastavlja pjesmu pozivaju}i se na Staru Gr~ku i Rim. a ako simbole uzima Akropolu i Kapitol da bi zavr{io sa franciskom revolucijom ~ije je simbol giljotina. Na kraju prvog djela pjesme Kranj~evi} izri~e misao kojom iskazuje zasljepljenost ~ovje~anstva: “Il su la`ni ideali. beskrjnim prostranstvom. “Smrdilo im ~elo uljem.

To moj je. Sa zemljice vjkovi ih isparili mu~ni.. Ve} je prije pjesnik u nekom svojim pjesmama.” Misao svijeta (1896) Krajn~evi} radnike po{tuje i vjeruje da }e oni promjeniti svijet i upravo ovom pjesmom sam daje doprinos za bolje sutra.tanaem! A oblaci to su bili osni. ljep{eg dana. vi zvijezde udivljene. te{ki. Najzna~ajnija Kranj~evi}eva rodoljubna pjesma je zasigurno pjesma “Moj Dom” koja se ujedno smatra jedna od najboljih Kranj~evi}evih pjesama uop}e. gusti.“Nasmija se ~udni junak i sva zemlja porumenje Takva rumen tele se vidi kad se smje{i zora rana. poput Utjehe i Pla}e pravde. tek u srcu je nosim. Pjesnik ovom pjesmomIskazuje svoju ljubav prema domovini. Gdje raj da ovaj prostrem. Di`e desnu junak dobar. pusti! Pa su krili onu zvijezdu {to je ljudsko srce sluti. Obla~ine s neba zgna ko hartiju tan . ljubav koja ga boli i koju sakriva u srcu: “Ja domovinu imam.. Pa nvijesta milim stidom osvit novog. moj je dom!” .gutam svoju bol!” On je nosi u svom srcu i ponosan je na nju: “O gledajte ju divnu. najvio motive koje je kasnije vje{to unio u pjesmu “Moj Dom”. ledni. I brda joj i dol. uzalud svijet prosim. preko neba noktom manu. I.

vedro ~elo” Kranj~evi} opisuje jedro koje nad {umom strmi pjenu i cvjetno kopno i veliko more koje mu posve}uje grud. Mihanovi} pro{lost svoje domovine slavi stihovima: ”Oj juna~ka zemljo mila Stare slave djedovino.” Za razliku od Mihanovi}a Kranj~evi} hrvatsku povijest prikazuje ovako: “I kralje iznijeh njene i velike joj bane. “I jedro gdje joj bojno nad {umnu strmi pjenu U pola mora {ir!” “Sve. naro~ito u kni`evnosti ilirizma. planine i nebo : “Mila.Prije Kranj~evi}a pisane su tako|er rodoljubne pjesme.|ulistane I morske vile dah” Daljnim uspore|ivanjem Mihanovi}eve Hrvatske domovine i Kranj~evi}eva Doma pronalazimo razlike u opisivanju krajolika. kuda si planina Vedro nebo. prosinac 2004 20:45:00 | 0 komentara . Objavio lektire u 30. Nepoga`ene gore i {aren . kuda si nam ravna Mila. Dok Mihanovi} slavi hrvatske ravnice. cvjetno kopno ovo i veliko joj more Posve}uje mi grud. Najpoznatija pjesma tog razdoblja je “Hrvatska domovina” Antuna Mihanovi}a. Svih pradjedova prah.” Svi ovi stihovi dokazuju Kranj~evi}evu ljubav prema domovini i snagu stihova i snagu stihova kroz koje je on tu svoju ljubav izrekao.

Naslijedio je od oca dobar dio tog bogastva. . Djela su mu:Lakomislenik. kad je imao 36 g. Kaćiperke.Moliere Moliere. Umišljeni bolesnik.a pravo je studirao u Orleansu. Avignonu.U Pariz se vraća . ima deset članova i dolazi u Pariz. da popišu njegovo bogastvo. Škola za žene.Završio je gimnaziju kod isusovaca u Clermontu. Škrtac. Građanin-plemić.Pod zaštitom kraljevske obitelji brzo je stjecala veliku slavu. ali je svojim radom uvećao bogastvo. Učene žene.Njegova kazališna družina 1658 g.U kraljevskoj palači družina ostaje sve do Molierove smrti. Mizantrop. rođen je u Parizu.Razbolio se za vrijeme izvedbe svoje komedijeUmišljeni bolesnik. pravim imenom Jean-Baptiste Poquelin. Grenobleu. Rouenu.Nakon njegove smrti pravnicima je trebalo tjedan dana .Škrtac . Ljubavna srdžba. 1643 g utemeljuje s obitelji Bejart “Illustre Theatre”. u imučnoj trgovačkoj obitelji. Don Juan.To kazalište djeluje uglavnom u Lyonu.

kao npr.”da se ne smijemo ni skim vezati bez prestanka onih koji .Glavna karakteristika tog razdoblja je čovjekova težnja za upotrebom razuma i susprezanja osjećaja.Podatke izvadio iz Književnost 2-Kekez.Ta pravila određivala su sve.od odnosa u društvu do odnosa u obitelji.Ta pravila vladaju i u Molierevu Škrtcu te su uz razum . Pandžić Klasicizam i Moliere Klasicizam je razdoblje od sredine 17 do kraja 18 st. jedan od načina postizanja zapleta u duhu onoga vremena.Tadašnje društvo vladalo se po određenim pravilima.

te svojom komikom dovodi svoje likove u smješne situacije u kojima kritzira društvo. Moral ili razum? Tko po vašem mišljenju čini veće zlo: onaj tko treba novac i zato uzima zajam ili onaj koji krade novac a ne zna što da s njim započne? Cjelo to razdoblje je prožeto filozofijom. pa zbog toga se Moliere okomio u svoji djelima na lječnike jer su oni u ono vrijeme vrlo cijenjen stalež.Pravila se odnose na jedinstvo vremena. ljudske mane te pojedine profesije(npr.su nam dali život” i “mnogo bolje vide što je za nas dobro .”Zar se se liječnici u što razumiju?Ne bojte se. isključivana od strane crkve jer kvari maldež. U svojim djelima Moliere poštuje pravilo o triju jedinstva koje je zadao Aristotel prije 2500 g. pokraj njih možete izabratti koju vam drago bolest. jer nisu zaneseni nikakvom ludom strašću”.Filozofija postaje jedna od najpopularnijih znanosti. Tadašnje doba je u svom duhu njegovalo tragediju. Glumci su u Molierevo doba bili nepoštivana grupa ljudi . oni će joj pronaći razlog i kazati vam zašto se oboljeli”).Što susrećemo u Molierovim komedijama. nasljeđenom još iz Antike (u kojoj su imali svoj uzor).Ali Moliere njeguje komediju.Potpomognuta racionalnošću ona razmišlja o svjetu. mjesta i radnje. o njegovoj biti. kao uzvišenom dramskom formom.Mnoga takva shvaćanja dovest će do rušenja tadašnjeg načina života .

kori djecu da se previše raskošno oblače(a jedva da nađu neku pristojnu odjeću). bolje bi bilo reći racionalna odluka . Čast i moral postaju jedna nedjeljiva cjelina . dovest će do promjena u tadašnjem društvu i umjetnosti. Ta filozovska razmatranja. ali što je čast ? .Mnoge mu komične situacije služe da bi naglasio neku bitnu karakteristiku nekog lika. je ona u kojoj Valere moli Elisinu ruku a Harpagon ga optužuje da mu je ukrao zlato (novac=Elise). Moliere se u svojim djelima često koristi metodom quiproquo.samo težnja da se razumom dokući smisao života. kad se dva lika svađaju zbog različite stvari a oboje misle da govore o jednoj stvari. .i pojave novog. budući da je upitanju njihov bolji život .Ta moralna odluka. su samo sredstva da se dokući smisao našeg života. taj moral. egzistencija čije postojanje stoji na dugogodišnjoj tradiciji.Jedna od poznatijih scena u kojoj se upotrebljava ta tehnika . kao u ovom slučaju Harpagonovu škrtost. tj. te će ih proglasiti nemoralnim i uništiti njihov tadašnji svjet. mnogo liberalnijeg. ta čast i taj razum .Ljudi će početi razmišljati o uzaludnosti nekih egistencija. što je pokazato nizom primjera (Harpagon pregledava sve na izlazu iz kuće. njegova bit i esencija. samo drugi naziv za strogost crkve i hladnu proračunatost ljudskog mozga. Komika Molierova uvijek zanimljiva i originalna komika (koja je uvijek komična) gledaocu živo dočarava moralne osobine likova i piščevu misao. Harpagonovo lihvarenje itd.

Nema te usluge koja bi dirnula njegovu zahvalnost tako da razveže kesu. jesam li ja takav? Za njega je novac .A riječ dati tako mu je mrska da nikad ne kaže: Objavio lektire u 30.Njegova je škrtost epska i proteže se kroz stoljeća od Plauta preko Držića i Moliera pa sve do današnjih dana. prosinac 2004 20:45:00 | 3 komentara . da bi što više zaradio . poštovanja. ona pokreće sve likove u njihovim kretanjima i razmišljanjima koja dovode gledatelja do smjeha a istovremeno ga potiču da razmišlja i da si postavi pitanje. sam da je nasvjetu njegov je najslađi san. Gospodin je Harpagon čovjek koji je od svih ljudi najmanje čovjek. Svako je za njega sumnjiv. dobronamjernosti i prijateljstva na jeziku koliko ti srce želi. koji je od svih smrtnika najtvrđi i najnedarežljiviji.Kako bilo da bilo .Pohvala. smrtnik. njegova ljubav i jedina religija koju priznaje. Harpagon je tu i kani ostati gdje je.Harpagon ili ti škrtac Gdje?U Parizu.Zašto?Sam bog zna.Namjerava do kraja vječnosti gomilati novac u svojoj škrinjici i terorizirati sve oko sebe svojom škrtošću. za njega je način života a škrtost njegovo biće u cjelosti. Ništa nije tako suho i jalovo ko njegovo zahvaljivanje i njegova ljubaznost.Iskrištavanje tuđeg jada .Ta je škrtost centralna tema Moliereve drame. ali novaca ni pomirisati.

a djetinjstvom je vezan za taj kraj kao i zavičaj svoje majke (Moslavina). Mikina je kuća bilapuna ljudi Koji su oblilazili Janicu. “Kriza”. “Mi smo za pravicu” i dr. Najpoznatija književna djela su mu dvije antologijske knjigepripovjedaka “Ili jesmo . U kući je nastala panika jer je Janica umrla bez svijeće. U kući su je svi tjerali na posao.Ili nismo” (1933) i “Mi smo za pravicu” (1936). kad je Janica vidjela da Marko ne želi doći. Marko. na svadbi Marko se napio i bio otjeran iz svatova. Postajala je sve blijeđa i svakim danom sve bolesnija dok jednog jutra dva mjeseca nakon poroda. A ona je samo željela vidjeti Marka. Vrijedi spomenuti da su u tim knjigama i antologijske Kolarove pripovjetke i to: “Svoga tijela gospodar”. Marka.g. Teško je ona to podnosila. L. Marko je bio pozvan na svadbu kod Žugečića u susjedno selo. a sve je to počelo kad se udala za Marka. treba mu posvetiti malo više pažnje kako poslije ne bi osijećali krivicu ako nam voljena osoba umre. Osam dana nakon sprovoda . potjerali su na pašu. ali sve iz ljubavi prema Marko . u Zagrebu. Slavko Kolar rodio se 1891. Lica: Janica. ženu Marka Labudana. no nije imao hrabrosti.Breza . Tako je jednog jutra stari Mika krenuo u obilazak sela u potrazi za lječnikom. Na pola puta predomislio se i vratio kući. Jaga Sadržaj priče: Nekoliko dana poslije poroda Janicu. No sve su mlade žene većinom dolazile zbog Marka. svekar Mika i svekrva Kata. U želji za osvetom krenuo je kući po pušku. pokraj Garešnice. . Padala je tužna jesen i rominjala kiša. Mika. do šogorice Jage. ali i na sretne trenutke pune ljubavi koje je proveo s njom. L U međuvremenu joj je umrlo dijete. nije pala u nesvijest. Na putu je imao priviđenje. Mjesto radnje: Zaostalo selo u Hrvatskom zagorju Vrijeme radnje: Prva polovica XX stoljeća Tema: Težak život i smrt mlade žene Janice Osnovna misao: Ako je netko koga volimo neizlječivo bolestan. Nije bila kao ostale snaše. Poštedio je brezu koja ga je kasnije uvije podsjećivala na sramotan odnos prema Janici za vrijeme njezine bolesti . okji s njom nije ni riječi progovorio otkad se razboljela. silno se rastužila. K Marko je bio općinski lugar i samim time uvažena osoba. C. Počeo je razmišljati o organizaciji Janičinog pokopa jer je znao da joj nema spasa.Slavko Kolar Ime pisca: Slavko Kolar Bilješka o piscu: U ličnosti Slavka Kolara nova i suvremena hrvatska književnost dobila je prvog autentičnog i izvornog humorista. U tom trenutku njezine zjenice su se proširile i ona je izdahnula. u Palešniku. a Janici sus e dodvoravale lažnom ljubaznošću. počevši od Mike i Kate.. Kata. već se za nju moglo reći da je gospodarska kći. Sutradan je uprilićen skroman pokop. No. Sutradan je želio posjeći drvo. “Breza”. Otkad se Janica razboljela. U liku breze vidio je Janicu i jako se uplašio. Slavko Kolar je umro 1963. a Janica se u cik zore morala ustajati.

Objavio lektire u 30.g. prosinac 2004 20:44:00 | 0 komentara Škrtac .. "Škrtac". Objavio lektire u 30. a njega odluči oženiti za neku bogatu udovicu.Cleanteov i Elersin otac Ariselne . ali stari škrtac neće popustiti. Ili će mu Harpagon dati Marijanu ili će ostati bez škrinjice.. "Škola za žene". kao sin dvorskog tapetara.. Cleante se usprotivi ocu i neda mu Marianu. Djela: "Kaćiperke". kojemu je bilo samo do novca odluči se oženiti za Marianu koju voli njegov sin Cleante. prosinac 2004 20:43:00 | 0 komentara Breza . a službuje i kao odvjetnik 1642. . Prvo studira u Orleonsu.Volereov i Marianin otac La Fleshe .g.Cleantova sluga Mjesto radnje: Pariz Sadržaj: Harpagon. Umire 1673.B. Tada Cleante uz pomoć svojega sluge La Fleche krade očevu škrinjicu sa novcima i tada ga ucijeni. škrti čovjek.Moliere (Jean Baptiste Poquelin) Bilješke o piscu: J. Harpagon pristade samo zbog novca i prepusti mu Marianu. "Umišljeni bolesnik". Lica: Harpagon .Poquelin rođen je 1622.g.Slavko Kolar Ime pisca: Slavko Kolar Bilješka o piscu: U ličnosti Slavka Kolara nova i suvremena hrvatska književnost dobila je prvog autentičnog i izvornog humorista.

Ili nismo” (1933) i “Mi smo za pravicu” (1936).  U želji za osvetom krenuo je kući . Postajala je sve blijeđa i svakim danom sve bolesnija dok jednog jutra dva mjeseca nakon poroda. Marko je bio pozvan na svadbu kod Žugečića u susjedno selo. Teško je ona to podnosila. “Mi smo za pravicu” i dr. “Breza”. ženu Marka Labudana. Mjesto radnje: Zaostalo selo u Hrvatskom zagorju Vrijeme radnje: Prva polovica XX stoljeća Tema: Težak život i smrt mlade žene Janice Osnovna misao: Ako je netko koga volimo neizlječivo bolestan. Objavio lektire u 30. Padala je tužna jesen i rominjala kiša. Tako je jednog jutra stari Mika krenuo u obilazak sela u potrazi za lječnikom. treba mu posvetiti malo više pažnje kako poslije ne bi osijećali krivicu ako nam voljena osoba umre. No sve su mlade žene većinom dolazile zbog Marka. Marka. ali i na sretne trenutke pune ljubavi koje je proveo s njom. U tom trenutku njezine zjenice su se proširile i ona je izdahnula. A ona je samo željela vidjeti Marka. No. Mika. pokraj Garešnice. Kata. no nije imao hrabrosti. Jaga Sadržaj priče: Nekoliko dana poslije poroda Janicu. Mikina je kuća bilapuna ljudi Koji su oblilazili Janicu. počevši od Mike i Kate. a Janica se u cik zore morala ustajati. Na putu je imao priviđenje. Osam dana nakon sprovoda .g. “Kriza”. Marko. Sutradan je uprilićen skroman pokop. U liku breze vidio je Janicu i jako se uplašio. okji s njom nije ni riječi progovorio otkad se razboljela. prosinac 2004 20:43:00 | 0 komentara . u Palešniku. Počeo je razmišljati o organizaciji Janičinog pokopa jer je znao da joj nema spasa. do šogorice Jage. na svadbi Marko se napio i bio otjeran iz svatova. po pušku. Otkad se Janica razboljela. potjerali su na pašu. Lica: Janica.  Marko je bio općinski lugar i samim time uvažena osoba. Slavko Kolar je umro 1963. u Zagrebu.Slavko Kolar rodio se 1891. Najpoznatija književna djela su mu dvije antologijske knjigepripovjedaka “Ili jesmo .. Vrijedi spomenuti da su u tim knjigama i antologijske Kolarove pripovjetke i to: “Svoga tijela gospodar”. Nije bila kao ostale snaše. kad je Janica vidjela da Marko ne želi doći. a sve je to počelo kad se udala za Marka. U kući je nastala panika jer je Janica umrla bez svijeće.  U međuvremenu joj je umrlo dijete. Na pola puta predomislio se i vratio kući. . već se za nju moglo reći da je gospodarska kći. a djetinjstvom je vezan za taj kraj kao i zavičaj svoje majke (Moslavina). Sutradan je želio posjeći drvo. U kući su je svi tjerali na posao. ali sve iz ljubavi prema Marko . nije pala u nesvijest. silno se rastužila. svekar Mika i svekrva Kata. Poštedio je brezu koja ga je kasnije uvije podsjećivala na sramotan odnos prema Janici za vrijeme njezine bolesti . a Janici sus e dodvoravale lažnom ljubaznošću.

August Šenoa Ponešto o piscu: Auguse Šenoa je rođen 1838.madžarski kraljevski sudac . godine u Zagrebu. godine u Zagrebu.Batorov poslanik -preprepredeniji od gazde Ovo je povjesni roman iz razloga što opisuje Seljačku bunu . godini piše svoje prvo djelo dopis U zlatnom Pragu. Doba od 1871.povjesni događaj. nije se mogao dalje školovati. Patnje naroda Šenoa naglašava čestim biblijskim motivima. koje utječu kako na Hrvatsku tako i na njega. Gimnaziju je pohađao u Pragu i Zagrebu. Prijan Lovro. Čuvaj se senjske ruke.prepreden do kraja . Seljačka buna. godine naziva se šenoinim dobom.ne preže ni pred čim Palffy . Šenoa je uspio izdvojiti Gupca kao individuu. Premda se radi o romanu u kojem su posebno izražene masovne scene. do 1881. . a majka. gdje u burnim godinama ilirskog preporoda provodi djetinjstvo.vlasnica polovice stubičko . Kameni svatovi. Zlatarovo zlato. Mladi gospodin… Umro je mlad 1881. Diogenes. Njegova najveća djela su.Seljačka buna . Otac mu je bio dvorski slastičar. čeh. S obzirom na to da je već tada bio poznat kao panslavist.susedgradskog imanja -čvrsta i ponosna žena -pomalo naivna -vjeruje kako ju Andrija Batur neće zakinuti Andrija Bator . na političkom planu se zbivaju mnoge promjene. Likovi: Ursula . U doba njegova odrastanja. nesretan što je ostavio mnogo nezapočetih i nezavršenih djela. No je simbol potlačene hrvatske i njenog naroda. Prosjek Luka. mađarica. U 22.

koji se odrekao sebe za druge. jer draga čeka svog junaka da se vrati iz rata. Jana je silovana. Naravno kako bi se potkrijepio opći ton knjige. a u trenutku predaje. Roman ipak završava u oportunističkom tonu. te su te scene sve u svenu dinamične izanimljive.a Đuro se. Unutar velike i neumoljive povjesti Šenoa nalazi mjesta i za ljubavnu priču. To je idealni model ljubavi. Tome pridonose mnogi akustični efekti. To samo pokazuje kako je osobna patnja. Primjerice borbe su opisane s toliko detalja da se možemo poistovjetiti s nekim od boraca. Mjesto i vrijeme radnje: Radnja se zbiva u hrvatskom Zagorju oko 1573. Masovne scene su toliko realne da se čitaoc može uklopiti u djelo. kad ju vidi takvu. Opisuje ljubav Jane i Đure Magdića. vraća u boj.Kontrasti u djelu se zasnivaju na razlikama između plemstva i seljaštva. pretočena u patnju naroda. koji predviđa svjetliju budućnost. godine. Gubac postaje simbol velikog čovjeka. .

te da nema događaja koji bi pobudili razvoj hrvatske književnosti. mora primati kojekakve službe jer je siromah. Naime pouzdano se zna da je Lovro postojao i bio Šenoin prijatelj u Pragu. On nema sredstava za školovanje. a sporedni su grad . Glavni kontrast je želja . u nevolji se želi oženiti bogatom djevojkom. autror mogao sudjelovati u građi te pripovjetke. Lovro je mladić čije neprilike potiču iz životnih činjenica. Še4noa kritizira situaciju u kojoj se hrvatski jezik zapostavlja u korist njemačkog. moć. U ono doba vladalo je uvjerenje da je život u Hrvatskoj malen i stisnut. u formi nešto duže novele. Objavio lektire u 30. francuskog i talijanskog. na taj način. a on se ubije. Uloga piščeva lika u pripovjesti je vrlo značajna jer je.selo.Prijan Lovro Prijan Lovro je kraća pripovjest.mogućnost.svjetovno. Tema ovog djela je težnja čovjeka da se iz primitivne. Šenoa je fabulu gradio na psiho-socialnim kontrastima. bogatstvo . Likovi su stvarni i proizlaze iz Šenoina života. te ga zbog toga optužuju za pohlepnika. seoske sredine uzdigne do ravnopravnog građana. prosinac 2004 20:43:00 | 0 komentara . plemenitaška djevojka ne prihvaća njegovu ljubav jer je seljak.siromaštvo. duhovno .

i dijete je umrlo.MJESTO RADNJE : Zagorsko selo VRIJEME RADNJE : Nepoznato 3. Marko i dalje nije obraćao mnogo pozornosti na nju. Tamo se posvađao i potukao sa suseljanima te je uvrijeđen otišao svojoj kući. Zaplet : Kata i Mika Labudan. Tik pred svojim domom ugledao je Janičin lik. u Garešnici. Pisao je također drame i filmske scenarije 2. Zagreb 1966 1. njeno krhko zdravlje vremenom se sve više pogoršava dok na kraju nije više mogla iz kreveta. Po zanimanju je bio agronom pa je službovao u raznim krajevima Hrvatske. tjeraju Janicu na rad neposredno nakon poroda. Najvažnija prozna djela su mu Nasmijane pripovijesti. Zapravo. a već nakon 8 dana Marko je otišao na svadbu sina Tome Žugečića. Iako su je sažaljevali. Sudjelovao je u II. Rođen je 1891. on je onako mamuran ugledao brezu koja ga je neodoljivo podsjećala na pokojnu ženu. ali mu savjest nije dopustila da na taj način iskali svoj bijes.Znanje. Mi smo za pravicu. Svoga tijela gospodar. saznajemo da je Janica rodila dijete. Uz teške poslove. njena tragedija je većini bila samo teret. Vrhunac : Cijelo je selo shvatilo kako Janici nema pomoći i pribojavali su se onog najgoreg. Nažalost.Slavko Kolar Kolar – Pripovijetke Satire Humoreske Drama”.KRATAK SADRŽAJ Uvod i početak : U prvom dijelu priče upoznajemo Janicu i njenog muža te ostale stanovnike sela. Njegova . Marka se to nije odviše ticalo. Na kraju je sirota Janica umrla. nakon kojeg se povukao u mirovinu. a probleme oslikava s blagom dozom humora. Marko Labudan je zaokupljen svime. Ili jesmo – ili nismo. samo ne svojom ženom. Također saznajemo podosta o svakodnevici njihovog života. Glavno da je kapa naglavi i druga. svjetskom ratu.BILJEŠKA O PISCU Slavko Kolar je suvremeni hrvatski pisac i dramatik. gospodina nadšumara. Janičini svekrva i svekar. Želio je zadiviti svog šefa. u Zagrebu.BREZA . U prvi mah ju je htio posjeći. jer je bio zaokupljen sastavljanjem nekakve patentne klopke. Rasplet : Janicu su pokopali. a umro 1963. Kroz svoje likove pprikazuje socijalne i ekonomske odnose na selu.

žena drugog Mikinog sina koji je u vojsci.str. komplicirano musavi obojci i teški opanci. Pripovjetkom je pisac želio ukazati na nepravde prema čovjeku. načinom života u kojem živi i time što je zapravo nemoćan i nesposoban da tu nešto promijeni. otmjena pojava!…”.PSIHOLOŠKA I SOCIOLOŠKA KARAKTERIZACIJA MARKA LABUDANA Marko Labudan je čovjek za kojeg bi se moglo reći da je bezdušan. pa visoka. propuštaju malo svjetla. Dva okanca. koja bi se prema svojim sociološkim karakteristikama mogla poistovijetiti s ostatkom sela.161 “Bio je Marko čovjek služben. ali otkako je došla Janica. Njegova se bezdušnost pokazuje u površnom i nezainteresiranom odnosu prema njegovoj ženi koja ga je istinski voljela. Rade i prehranjuju se onim što stvore dok za bogate Žugečiće uvijek radi netko drugi. Tek ga .162 Njegova primitivnost i ograničenost u razmišljanju prikazana je kroz njegovo ulizivanje i nametanje bogatijima u selu i onima koji uživaju ugled u toj seoskoj sredini. citat. On se njome oženio samo da bi podigao svoj ugled kod onih koji su Janicu doživljavali kao izuzetnu osobu.161 “U sobi je tmurno i nekako kiselo. Da ugodi g. mada su sinoć dobro naložili onu veliku peć na kojoj se suše bezbrojni. Od glavnih likova.IDEJA ILI PORUKA : Ova nam priča govori o ljudskim slabostima.str. sav se oduševio.”. “Spava i Jaga. – Vidiš li kako je tanana. ograničen i misli samo na sebe i vlastitu korist. Janica je potpuno drugačija od ostalih u obitelji. na odnose među ljudima koji vladaju u jednoj takvoj primitivnoj sredini. pa fina. donekle izolirano od ostalog sela.167 7.citat. Ona je nježna. “Neki šumar.”.str. jer ona tobože kućevne poslove obavlja. ona se ne uklapa u grubu sredinu u kojoj živi. Međutim.citat. 4. pa tako je valjda došlo te je izabrao baš Janicu za ženu.To je cura! –Rekao je on.nadšumaru i da se pogizda pred drugom gospodom!”. kad je vidio Janicu još kao djevojku. kao breza! Upravo kao breza! Gotovo bih rekao. .”. fina i krhka poput breze. Markov šef i bog bogova. Naime.citat.str. o zaostalosti jedne seoske sredine. mutna i malena (toliko da glava nešto jačeg kalibra ne može kroz njih). oni su siromašni i žive u oskudici.161 “Studeno je u sobi.str.str. Možda od onog napoja uz peć ili od krompira i drača što se na peći kuha za svinje.citat. puno toga je uvjetovano njegovim odgojem. tu je obitelj Žugečić koja živi bogato i raskošno. a u stvari njih dvije složno drže protiv Janice. to jest sam gospodin nadšumar. 6. o praznovjerju.citat.167 “Po zemljanom neravnom podu koprca se dvoje musave djece Janičine jetrve Jage.TEMA ove pripovjetke je život i običaji jedne seoske sredine prikazan kroz život obitelji Labudan 5.pokojna Janica tek je tada potakla Marka na razmišljanje o tome što je učinio i izgubio. složile se njih dvije protiv Janice i postale prisne prijateljice. Nju stara Kata ne goni.” “I nju je svekrva prije gnjavila.”. Time nam pisac ukazuje na razlike među seljanima koje su na neki način i dovele do različitih odnosa među ljudima i različitog shvaćanja pravih vrijednosti u životu. Tu je i obitelj Labudan.SOCIOLOŠKA KARAKTERIZACIJA SELA : Cijela se radnja odvija u jednom zagorskom selu.

okružena velikim i snažnim bukvama. s malo listova ljubavi i pažnje koja joj je pružana.str. kad je bio već pri izlazu iz šume. Marko nije pačao u domaće poslove. ispane iz šume. pa udari kući.citat. tanka i prava.179 “Na obronku stajala je breza. jad golem! Pogotovu kad Marko kao da svega toga ne vidi. Hlad i tišina. Zbog toga je Marka ova breza toliko podsjećala na Janicu. Na pedeset koraka. mučeći se sastavljanjem nove klopke za hvatanje tvoraca.str. prozirno. tako da se čovjeku pamet muti. on zastade. Bezazleno mu se učini to fino.163 Breza ostaje kao vječna uspomena na njegovu Janicu koju nije dovoljno cijenio i koja će ga navesti da se pokaje. skoro svilenom korom. zaustavio dah.NAJZANIMLJIVIJE U ROMANU Meni je najzanimljiviji dio pripovijetke prizor kad se Marko suočava s vizijom svoje Janice na povratku sa svadbe kod Žugečićevih. duboko zamišljen. čvornasti i grubi grabovi.crvenkastih.”. pa se tako nije izjavio niti da dovezu daske za lijes niti protiv toga. “Lijepo ti je biti bolestan dva – tri dana. velikim i snažnim ženama iz sela. To je trenutak kada se Marko Labudan. pa da udari na svoje Labudan – brdo.citat. Suočen je sa činjenicom da je do tada mislio da se može ponašati kako mu se prohtije i da može sve popraviti kad god želi. drhtavo tkanje odjevena njegova žena. Tako je bila mila ta breza.citat. Na njoj još nekoliko listića. tako fina i lijepa. već preneražen.”. da ga više ne plaši… Omjeri je krvavim okom. tankom. Janica? Zadrhta mu ruka i nemoćno se spusti. žutih. već i sa svojim vlastitim osobinama. visoka.smrt njegove Janice na kraju podsjeti koje su to istinske vrijednosti koje čovjek ima u životu. Okrenu se naglo Marko. onako ko od šale. stajala je sva u neko zlatno. e to je muka velika. Podigla se i otprhnula naglo i nestala u mutnom jesenjskom nebu.”. vitka i krhka.”. 8. .str. On se povlači posramljen i utučen.citat. nježno drvo s bijelom. vitka i prava.181 “Marko je upravo dovršio svoju patentnu klopku i digao glavu kad je ugledao gdje se s njegove kućne strehe podigla bijela golubica. prema samom kraju šume. “Zaustavio se Marko pred brezom i pljunuo u dlavove. ali ležati četiri – pet tjedana na tvrdom krevetu. ne od svoje volje. kad utroba hoće od grčeva i boli da se iskida i izgori. Sama činjenica da je bio pobijeđen duhom svoje Janice probudila je u njemu savjest i pokazala mu sve njegove slabosti. Oko nje i iza nje stajala je šuma.str. kojim je mislio iznenaditi gospodina nadšumara. Posjeći će je da ga više ne sjeća sramote. Ona ista koju je pred osam dana sahranio.180 U ovom citatu breza ponajviše opisuje Janicu.162 “Njegov sin Marko stajao je u suši. a možda steći i mnogo para. uvelih. zgranut razrogačio oči. u neprestanoj i nepodnošljivoj žari.str.Njemu je bilo svejedno. zlatilo se na onom jutarnjem jesenskom suncu. ne samo suočava s uspomenom na Janicu. Zaustavio se. Kao neka svetica … Nije li to ipak njegova pokojnica. Visoka. “Najednom.”. Velike i snažne bukbe. a ona stoji visoka. Njegova pokojna Janica.citat. Bio je to “patent”.

prosinac 2004 20:42:00 | 1 komentara Seljačka buna . Od 1874. Obitelj u koju je došla izolirala ju je zbog toga što je bila drugačija od njih.DOJAM Ovo je jedna tragična priča. a mati je voljela književost. na njenu istinsku vrijednost. Znao je on da je to bila dušica njegove Janice. Ištvanić. ona pokazuje svu tragediju kako čovjek može poniziti sebe i druge. godine postaje gradski bilježnik. svršivši u Zagrebu osmi razred odlazi u Pečuh k ro|acima. U ovom našem svijetu jedinstven primjer za to bio je život i smrt princeze Diane. Tako nas i ova pripovijetka “Breza” podsjeća na vječne istine o čovjeku i time dokazuje koliko je ova tema prisutna u svakom vremenu i svakoj sredini. nastavlja pravni studj u Pragu. god. bio je prisiljen baviti se žurnalistikom. Njegov prvi roman Zlatarovo zlato izlazi 1871. studenoga 1838. god. opterećeni vlastitim ograničenjima.August Šenoa 1. 1873. August Šenoa je rođen 14.Bilješka o piscu. godine postao je gradski senator i napušta kazalište.Kako u čitavu selu nitko nije imao bijelih golubova.. Vraća se u Zagreb i maturira 1857. U roditeljsom domu u ponjemšenoj obitelji Češkoga podrijekla stekao je ljubav prema umjetnosti: Otac mu je rado polazio koncerte i kazalište.god. Objavio lektire u 30. Pripovjetka “Breza” me pomalo podsjetila na tu suvremenu tragediju.170 8. gdje završava prvi razred gimnazije 1850. godine u Zagrbu. a to oni. godine. god. Diana je trpjela svakakva poniženja. Dok je živjela. 1868. Ona istovremeno upozorava da je čovjek nemoćan ispraviti svoje pogreške ako dozvoli da mu vrijeme izmakne iz njegove kontrole. Marko se odmah dosjetio što se dogodilo.citat. ali i njenu obitelj. Tu ostaje do 1865. Poslje smrti majke 1848. pa upisuje Pravoslovnu akademiju.str. god. godine do smrti ure|uje . Postaje ravnatelj hrvatskoga zemaljskog kazališta 1870. Od početka listopada 1859. nerazumijevanja i ogovaranja. u gornjogradskoj gimnaziji. nisu mogli prihvatiti. Ona duboko uranja u ponore ljudskih slabosti. te se vraća u Zagreb i radi u redakciji "Pozor". god. Tek je njena smrt podsjetila čitav svijet. Ne položivši na vrijeme odre|ene ispite.”. Iste godine vjenča se sa Slavom pl.

Dok je Janica pasla krave počela je padati kiša.ali Janici nije bilo suđeno da ozdravi. “Mi smo za pravicu” i dr.no Marka to uopće nije diralo. pa opet o svom mužu. u Zagrebu. Spremio se stari Mika Na put na Bikovski vrh.hrvatski književni časopis "Vijenac".muzici. "Vječni @id"i "Zagrebulje". a . "Zlatarovo zlato". Odležala je Janica par dana u krevetu. Janica se vraćala kući.”Dolazila je i baba Roža Ježovitka iz Grđijanke. prosinca 1881. Jaga Sadržaj priče: Pokraj jedne šume na Labanbrdu pokraj sela binkovca živio je stari Mika Labudin. Kad je došla u kuću bila je sva mokra i blijeda. treba mu posvetiti malo više pažnje kako poslije ne bi osijećali krivicu ako nam voljena osoba umre. Oni su govorili i prigovarali kako god su najbolje mogli. Kata. Umro je 13. Mika Labudin imao je zlu ženu Katu. godine.cvijeću. a djetinjstvom je vezan za taj kraj kao i zavičaj svoje majke (Moslavina). ne ona blaga proljetna kiša. Počela je buncati i fantazirati o nekakvim anđelima. izgledala je prehlađena. Izlazeći iz sobe.o tamburašima. prosinac 2004 20:42:00 | 0 komentara BREZA . "Kanarinčeva ljubovca". no ta djevojčica bila je glasna kao jare. Slavko Kolar rodio se 1891. Drugi sin Marko samo je ljenčario. “Breza”. on je kritički priškiljio na bolesnicu Janicu. Janici nije bilo baš najslađe. ali tko da viječno ratuje s tom babom. “Kriza”. Slavko Kolar je umro 1963. pa i slavni Rok Ćuk. Marko. Dolazile stare babe iz sela pa složno rekoše –“prehladila joj se krv. Janica je te noći rodila sićušnu djevojčicu kao pile. šef kuće broj 27.Ili nismo” (1933) i “Mi smo za pravicu” (1936). Ležeći bolestan diktirao je "Kletvu" i rekao je "Nedajte mi umrjeti imam još toliko toga napisati". Najpoznatija djela su mu: "Seljačka buna". Objavio lektire u 30.Slavko Kolar Bilješka o piscu: U ličnosti Slavka Kolara nova i suvremena hrvatska književnost dobila je prvog autentičnog i izvornog humorista.a njegova žena Janica bila je jako bolesna. Prvi je u vojsci. Umrlo joj i u to vrijeme dijete. Janici je bilo onda sve gore i gore.g. "Mladi gospodin". pokraj Garešnice. Jedne hladne noći Janici je pozlilo. u Palešniku. a onda je Kata potjera na pašu. Najpoznatija književna djela su mu dvije antologijske knjigepripovjedaka “Ili jesmo . "Prijan Lovro". Oslabila je toliko da ni glave nije mogla podići pa ni žlice u ruci držati. Stari Mika govorio je da joj nema spasa pa se Kata sa njim složila. Mjesto radnje: Zaostalo selo u Hrvatskom zagorju Vrijeme radnje: Prva polovica XX stoljeća Tema: Težak život i smrt mlade žene Janice Osnovna misao: Ako je netko koga volimo neizlječivo bolestan. "Dijogenes". "Prosjak Luka". Oni su imali dva sina.. Lica: Janica. Mika. Vrijedi spomenuti da su u tim knjigama i antologijske Kolarove pripovjetke i to: “Svoga tijela gospodar”. već ona jesenska hladna. a njegova žena Jaga ništa ne poriče za njim.desetak dana hodala po kući. Jaga je govorila to ti je žena.

Vrsta pjesme: Umjetnički ep Vrsta stiha: Slobodni . što sam ja ?” Marko je vidio da ga žena više ne želi i pošao spuštenom glavom u drugu sobu.. Cijelu je noć razmišljao. Umro je 1890. a 1873.Osam dana nakon sprovoda. a Janici su dodvoravale lažnom ljubaznošću. Objavio lektire u 30. Također je dopunio "Osmana" Ivana Gundulića XIV. no Janica je još bila budna. Janica ga je htjela vidjeti. A ona je samo željela vidjeti Marka.Marko je bio općinski lugar i samim time uvažena osoba. Janica ga pogledala i kaže:” Ti si sad otmjeni gospodin. on s njom nije ni riječi progovorio otkad se razboljela. To je Janicu jako povrijedilo makar je ona buncala i fantazirala. Na putu je imao priviđenje. a ja.onda skeptički i obilno pljucnuo. u Novom Vinodolskom. Kad je Janica vidjela da Marko ne želi doći.g izabran je za hrvatskog bana. pa važno i zamišljeno zakimao glavom. ali onda Kata reče:”Otišao je on u Ameriku. Bio je prvi hrvatski ban pučanin i upravljao je hrvatskom 7 godina. Poštedio je brezu koja ga je kasnije uvije podsjećivala na sramotan odnos prema Janici za vrijeme njezine bolesti . prosinac 2004 20:41:00 | 1 komentara Smrt Smail-age Čengijića . ali i na sretne trenutke pune ljubavi koje je proveo s njom. Sutradan je želio posjeći drvo. Marko je bio pozvan na svadbu kod Žugečića u susjedno selo. Otkad se Janica razboljela. Bilo je već kasno u noć. Ivan Mažuranić je napisao spjev "Nenadović Rado". na svadbi Marko se napio i bio otjeran iz svatova. U kući je nastala panika jer je Janica umrla bez svijeće. Bio je istaknuti hrvatski političar. silno se rastužila. No. U tom trenutku njezine zjenice su se proširile i ona je izdahnula. i XV pjevanjem. Marko je zavirio u sobu gdje je Janica spavala. Jednog dana Marko je krenuo na put u Ameriku. ljubavnu pjesmu "Javor i tamnjanika" i programsku pjesmu "Vjekovi Ilirije". U liku breze vidio je Janicu i jako se uplašio.Ivan Mažuranić Bilješka o piscu : Ivan Mažuranić se rodio 1814 god. Poslije 2 mjeseca došao Marko kući. No sve su mlade žene većinom dolazile zbog Marka. Mikina je kuća bila puna ljudi koji su oblilazili Janicu.g. Najznačajnije Mažuranićevo djelo je "Smrt Smailage Čengića". Ono predstavlja najviši domet Mažuranićevog pjesničkog stvaranja i ujedno jedno od najboljih djela naše književnosti. Sutradan je uprilićen skroman pokop. no nije imao hrabrosti. U želji za osvetom krenuo je kući po pušku. Vidio je da joj mora pomoći makar ga ona ne želi.. neće tebe čuvati i gledati kako umireš”!.

To bi učinjeno naočigled Durakova sina Novice. Stil: epiteti (lijepo. Nakon što je ubio mladiće starcu je odredio smrt vješanjem.Mjesto radnje: Hercegovina Vrijeme radnje: XVI. Jašar. Mer. imao je puno robova. Mujo.gladna. ali istodobno ga je mučilo to što su mladići pred njim poginuli bez straha. Gledajuči tjela ubijenih Smail-aga se divio svojoj moći. Novica. Bank. Saruk Ritam : umjereno polagani Sadržaj pjesme : AGOVANJE Silni turski ratnik. što je aga odbio. Smail-aga Čengić. al nepisnu Crnogorčad mlada) arhaizmi (dželate. Starac Durak molio ga je da ih poštedi.planinskog) personifikacija (zadrhtaše ta vješala tanka) kontrast ( zadrhtaše ta vješala tanka. Budući dfa je bio krvoločan ubijanje nevinih i bespomoćnih bilo mu je zabavno. stoljeće Tema: Krvnički život Smail-age Čengića Lica: Smail-aga Čengić. Tako je jednog dana odlučio da ubije skupinu mladiča. Durak. Hasan. aginog vojnika.hladnoj. Crnogoraca. arslan) onomatopeja ( Krcnu kolac njekoliko puta Zviznu pala njekoliko puta ) NOĆNIK .

Ni tko pjeva. ni tko zbori. tamna. aga je došao u neugodnu situaciju. Jednog dana. Zatečeni turci nisu pružili jak otpor. Budući da je zbog toga aga bio ljut odlučio se opustiti uz večeru. a mjesec izađe ) ČETA U Cetinju se skupila mala četa onih kojima je bilo dosta aginih zlodjela.Vidjevši kakva mu je sudbina zadesila oca i vidjevši pravu aginu narav. Iznenada hrabra četa je napala Turke. brze ) kontrast (Malena je. Na putu ih je stari svećenik blagoslovio i upozorio da je njihov pohod velika i sveta stvar jer brane svoju rodnu grudi i svoj narod. . ali hrabra ) usporedba (Već ko' tajni glas duhova ) metafora ( Studen kamen prima život ) onomatopeja ( Ni tko šapće. Naime. Stil: epiteti (mala. gorski. niti se smije ) HARAČ U međuvremenu zli aga odlučio je kupiti od naroda harač tj. One ljude koji nisu mogli platiti porez odvodio bi ih kao zarobljenike. Sa svojim podanicima utaborio se na Gackom polju. svom je vojniku slučajno izbio oko. malenoga) kontrast ( Sunce zađe. za vrijeme jedne igre. što je izazvalo podsmjehivanja među narodom. noćna. Odlučili su da se sukobe s agom . Novica se odlučio pridružiti svojim dotadašnjim neprijateljima u borbi protiv Smail-age vođen željom da osveti oca Stil: epiteti (ljući. porez. sviloruna. Hajduk je Mirko puškom ubio zlog Smail-agu Čengića.

prosinac 2004 20:41:00 | 5 komentara Antigona . ljuta. tužno) personifikacija ( Čija 'e ovo ponosita čalna ? ) arhaizmi ( izba. nevesela) gradacija ( Hljeba. žalosno. Smailagi Čengiću. debela.tako je Novica dočekao osvetu. Godinama je nanosio zlo drugima. žuti. Stil: epiteti (zlatno. hljeba. Stil: epiteti (lijepo. ali i sam je poginuo od ruke turčina Hasana. ljubimac cijele Atene.Sofoklo Blješke o piscu: Čitavog svog života Sofoklo je i u ratu i u miru bio istaknuta ličnost javnog života. Poslije smrti proslavljen je kao heroj. Svu njegovu sjajnu opremu uzeo je plahi Turčin koji je nije vrijedan i oprema više ne blista na njemu kao što je blistala na velikom ratniku. a sada je zlo došlo njemu.. gataj ) ponavljanje ( Čije 'e ovo .. ali zlom čovjeku. Sačuvano je samo . ) Objavio lektire u 30. bio je vojskovođa i diplomat. gospodaru ! Ne vidjesmo davno hljeba !) usporedba ( Riknu aga ko' bik ljuti ) metafora ( Ljuta glada i nevolje ljute ) KOB Zli Smail-aga Čengić dočekao je svoju sudbinu. cjenjeni pjesnik.

Antigona započinje priču o slavi i ponosu koje je osjetila pokapajući svog brata. a Kreon vidno uzbuđen zapita Antigonu zašto je to učinila iako je znala za zapovjed te posla jednog od svojih ljudi da dovedu Izmenu te da i nju osude na smrt. kralj Lebanonski Hemon .sedam njegovih tragedija. Ljutit Kreont okrivljuje stražara da je primio mito i zapovjeda da nađe pravog krivca ili će inače umrijeti strašnom smrću. III čin Dolazi stražar vodeći Antigonu kao krivca.njihov otac. Većinu tih tragedija i danas izvode pozorišta širom svijeta.kćer Edipova Izmena . U to dolazi . II čin Kreont sada kao novi kralj zaklinje se svome narodu da će mu biti vjeran te da ga neće nikada iznevjeriti.njegov sin Tema: Sukob zakona i individualnog svaćanja života Mjesto radnje: Teba Sadržaj: I čin Antigona moli svoju sestru Izmenu da zajdno pokopaju svoga brata Polinika koji bijaše zbog napada na grad i svog brata osuđen da se ne smije pokopati ni oplakivati. po svaku cijenu želi ostvariti svoj cilj. No Antigona prepuna sržbe i ljuta zbog Izmene koja odbija njen prijedlog jer se boji vlasti.kćer Edipova Kreont . Ispričavši Kreontu kako je otkrio Antigonu stražar odlazi. ali u to stiže stražar koji jako uznemiren priopćava vijest da je Antigonin brat odnosno Poliniko ipak zakopan. Lica: Antigona .

vrač koji priopćava da bogovi nisu primili njegovu žrtvu zbbog Kreontova naloga da se Antigonin brat ne smije pokopati i da će zbbog toga nna njegovu obitelj doći strašna nesreća. Tada glasnik ispriča kako se Hemon ubio. ali je Antigona odgovara od tog nauma. ali i ponosna zbog svog čina govori o svijim roditeljima i braći kojima će se uskoro pridružiti.Izmena koja želi zajedno s Antigonom biti osuđena na smrt. ali u najvećoj tajnosti. . IV čin Kreontu dolazi njegov sin Hemon priopćavajući ocu da se bjegov narod ne slaže s njegovom odlukom te ga moli daa oslobodi Antigonu. Ne ubivši svog oca Hemon ubija sebe te zajedno s Antigonom odlazi u smrt. No on to odbija. Kreont odlari i sam želeći svoju smrt proklinje svoj život i svoju sudbinu. Naime ona će biti živa zazidana u kulu svog doma. U to dolazi Euridika te čuvši vijest odlazi ne izgovaravši niti jednu riječ. kada je Kreon zakopao Polinika. V čin Antigona odlazi u smrt poput božice. Zajedno s umrlim sinom Kreont dolazi na dvor gdje mu priopćavaju da se Euridika ubila. Naime. Zbog toga moli Kreonta da oslobodi Antigonu kao zaručnicu svog sina. Kreont izgovara Antigoninu osudu. tj. Želeći Hemena odgovoriti on nemilog čina Kreont biva napadnut od svog sina. no Hemon iznenađen očevim ponašanjem odlazi pun sržbe u nadi da će nekako osloboditi Antigonu. Kreon uvrijeđen okrivljuje svog sina da je rob jedne žene te obećava da će Antigonu ubiti pred njegovim očima. Došavši do kule ugleda Antigonu koja se ubila. a kraj nje je stajao Hemon. VI čin Do Kreonta dolazi Tiresija. Kreont govori starcu da laže i neće poništiti nalog i zbog toga ovaj na njega šalje kletvu. objesila. pošao je osloboditi Antigonu. VII čin Glasnik izgovara tušnu vijest o smrti Hemanovoj. Sav uplašen Kreont ipak popušta te u dogovoru sa svojim zborovođom obećava da će osloboditi Antigonu i pokopati njenog brata. osuđujući ljudsku nepravdu.

stoljeće. Ona je ostala kod svog nauma i ostvarila ga. Piše romane za mladež koji izlaze u biblioteci HIT-JUNIOR. . Poznati je naš pripovjedač i dramski pisac (Gospodar sjena. Rasplet: Martin iz trećeg pokušaja uspijeva preskočiti letvicu i odletiti visoko iznad stadiona. Zračila je i unutrašnjom i vanjskom ljepotom. Drago mi je da je na kraju uspio. Zaplet: DCFK želi da Martin nastupi na Svjetskom atletskom kupu. Završetak: Martin je tako lebdeći iznad stadiona oprostio Dabi. Lobi i Gobi. samouvjerena i ponosna zbog svog čina učinila se poput nedodirljive božice. godine u Zagrebu. KOMPOZICIJA: Uvod: Dabo otkriva Martinov talent. 1990.Bužimski IZDAVAČ: Znanje. godine BILJEŠKA O PISCU: Dubravko Jelačić . DOJAM O PROČITANOME DJELU: Žao mi je što je sve Martin morao proživjeti samo zato što je sportski nadaren.Bužimski je rođen 1948.Karakterizacija likova: Antigona Žena poput Antigone okarakterizirala je XX.Dubravko Jelačić . Vrhunac: Martin pristaje nastupiti na Svjetskom atletskom kupu. Jaka. prosinac 2004 20:40:00 | 3 komentara SPORTSKI ŽIVOT LETEĆEG MARTINA . Pokazao je i ljudsku veličinu jer je oprostio svojim neprijateljima. Poštar zvoni samo jedanput). Objavio lektire u 30.

obarajući svjetske rekorde. pun sreće. Često odlazi u šumu gdje. Mahnuo im je. pokrivala vrat i jedan smeđi pramen. ugleda svoga djeda. ali zato završava na policiji. Ostaje još samo jedan pokušaj. dobiva golemu snagu i skače uvis i udalj. Skočio je snažno kao da je izbačen snažnim oprugama. Prva dva skoka su neuspješna.SAŽETO PREPRIČAVANJE: Martin živi s djedom u jednoj kućici. Ima papagaja . PREPRIČANA EPIZODA: Martinu je ostao još jedan pokušaj da preskoči letvicu. Martin nije siguran da može nastupiti pred tolikom publikom i odbija. OPIS GLAVNOG LIKA: Martin je visok. pruža se prilika da dobije stipendiju u Beču. Lobi i Gobi oprostio i sad ih već i zaboravio. Martin želi saznati kako mravi vide svijet. Tisuće glava su gledale za njim. dugonog i dugoruk. kao sjena. Gobo mu daje obećanje da djed neće u zatvor ako nastup bude uspješan. Martin se snažno vinuo i letvica je ostala duboko ispod njegovih nogu. Veronika se više ne može viđati s Martinom i odlazi s majkom u Beč. "Kosa mu je bila dugačka. Dabo iz Državnog centra za fizičku kulturu nagovara Martina da nastupi na Svjetskom atletskom kupu. Tako lebdeći visoko iznad stadiona mahnuo je gledateljima. Nije padao. Ispod njega ležao je stadion. Dok je trčao prema letvici. Djedovo lice mu je dalo ta snagu i lakoću u tijelu. opijen prirodom. generalni direktor DCFK-a. Martin se s tugom oprašta od djevojke. Martinovoj djevoci Veronici. padao mu je preko čela. Tako Martin ostaje bez najdražih zbog ljudi iz DCFK-a. pun sreće jer je Dabi. Lobo upozorava Veronikinu majku da pripazi s kim joj se kćerka druži jer bi mogla ostati bez stipendije. Jedino mu preostaje da prizna poraz i nastupi na Svjetskom atletskom kupu. Dabo čini sve da ga prisili na nastup. koja svira violinu.". U urotu protiv Martina uključuju se Lobo i Gobo. sav sretan počeo se dizati u visinu. skrivljuje smrt Martinovog papagaja Falstaffa. Tako. Gobo. Nagovara direktora Martinove škole da utječe na profesore kako bi Martin dobio jedinice iz njihovih predmeta. Djed mu se osvećuje. Pričini mu se da je ugledao Falstaffa.

OPIS SPOREDNOG LIKA: Martinov djed je "Srednjeg rasta.Falstaffa. Ostao mu je još jedan pokušaj. Najmilija mu je knjiga Cyrano de Bergerac. Osvećuje se Dabi i Lobi zato što ne ostavljaju njegovog . On je šumski rekorder. Ljudi iz Državnog centra za fizičku kulturu odlučili su ga pritisnuti lošim ocjenama. Naime. "…gotovo povučen dječak…". "Osjećao je silno povjerenje prema njoj…". dokumentacije i zemljopisa." Život ga nije štedio. Otada je brigu za njega preuzeo djed. Letvica je sad bila duboko ispod njega. Prema Dabi osjeća netrpeljivost." Martin skače samo za vlastito zadovoljstvo. Ljudi iz DCFK-a žele nauditi Martinu. On je bio poražen. Martin je dobar đak i mnogi ga profesori vole. Ne želi javno nastupati. Roditelji su mu poginuli u prometnoj nesreći. when the saints go marchin'in." Prezire Dabu. On se vine u zrak u želji da ga što prije dohvati. jer joj o tome ovisi stipendija. čak mu ubijaju papagaja. Ipak je odlučio nastupiti na Svjetskom atletskom kupu. Voli fućkati melodiju Oh. "Osjećao je kako čežnja za njom sasvim ispunjava njegovo tijelo". a on se i dalje lagano dizao u visinu…Duboko dolje ispod njega ležao je stadion…" Martin je oprostio ljudima iz Državnog centra za fizičku kulturu. brižan i snažan. Bio je kuhar trideset i pet godina. Školska godina mu zavisi od uspjeha u Kupu. Martin dobiva jedinicu iz matematike. "Točno iznad letvice sjalo je djedovo lice poput blistave zvijezde. Lobu i Gobu. Dabo je obećao dvojici mladića novac ako pretuku Martina. Na voli ljude iz DCFK-a . kemije. Sve to zahvaljujući moćnoj ustanovi s kojom najprije nije mogao. Najmilije mu je štivo Kiplingova Knjiga o džungli. kako bi nastupio na Svjetskom atletskom kupu. opijen prirodom. Prva dva skoka su bila neuspješna. Martin ima petnaest godina. Martin skače dva i pol metra uvis i devet metara udalj. Letvica je ostala nisko ispod njegovih nogu…On nije padao. "Za tako kratko vrijeme. "Nije se libio da joj prizna kako odlazi u šumu gdje. Lobo savjetuje Veronikinoj majci da pripazi s kim se njena kćerka druži. prošao je kroz sito i rešeto. sretan je jer mu Veronika uzvaraća ljubav. "Onda se oprostio od mora i sve do mirovine kuhao u kuhinji najvećeg i najskupljeg hotela…". čudnim spletom okolnosti. Obećali su mu da njegov djed neće u zatvor ako nastup bude uspješan. Sasvim se posvetio Martinu. od toga dvadeset na trgovačkom brodu. a kasnije nije htio surađivati. Martin je ostao bez najdražih. ali čvrst. s rukama koje su bile pošarane ispupčenim plavim žilama i svijetlih očiju koje su odudarale od izborana i potamnjela lica. dobiva najednom snagu kakvu inače ne posjeduje. Zaljubio se u Veroniku. Poletio je kao izbačen snažnim oprugama. Martinov djed je prebio Gobu i završio na policiji.

Prebio je Gobu i završio na policiji.unuka na miru. prosinac 2004 20:40:00 | 1 komentara . restoran. park kraj škole. Oni maltretiraju talentiranu djecu kako bi iz njihovog uspjeha izvukli korist za sebe. Martinova kuća. knjižara. Državni centar za fizičku kulturu. željeznička stanica. tramvajska stanica. "Djed je propisno naplatio smrt Falstaffa…" MJESTO RADNJE: šuma. dječji park. stadion. sportski hotel i dr. Veronikina kuća. škola. koristoljublje i ucjena lovaca na sportske talente. Iza njega se često krije prljava igra. slastičarnica. Objavio lektire u 30. prljava igra). nepoštenje. PROBLEMATIKA: Ljudi iz DCFK-a su zbog vlastitih interesa tjerali Martina da nastupi na Svjetskom atletskom kupu i zbog toga mu skoro uništili život. hotel Palača. robna kuća. policijska stanica. Lobin stan. VRIJEME RADNJE: suvremeno doba TEMA: Sport i zbivanja oko njega (nepoštenje. OSNOVNA MISAO: Sport nije samo ono lijepo što vidimo kad nastupaju vrhunski sportaši.

Eseji i kritike: Geste i grimase. u siromašnoj i brojnoj obitelji. Kiklop (roman). Svršio Filozofski fakultet u Zagrebu. svaki dan oko petnaest kilometara. 1966. studenoga 1905.). kod Slavonskog Broda. Poniženje Sokrata. književnik. susjednom selu.Ruke . suradnik NOP. prosinac 2004 20:39:00 | 1 komentara Srebrne svirale . Jugoslavenski lekskografski zavod. 4. u trinaestoj . . Drame:Albatros. Podaci iz: Hrvatski leksikografski zavod. izabran je za redovitog člana Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Sveučilišni je studij započeo 1925. Osim proze piše drame. Tadijanović je počeo pisati pjesme vrlo rano: u trećem razredu gimnazije. Prve je četiri godine pješačio od Rastušja do Slavonskog Broda. Ranko (Vis. 1913. na Gospodarsko– šumarskom fakultetu u Zagrebu. Zagreb. pješačeći svakoga dana po nekoliko kilometara. Glorija. a 1928. Objavio lektire u 30. Osnovnu je školu polazio u Podvinju. kao desetogodišnji dječak. U proljeće 1953. Te je rane đačke dane poremetio Prvi svjetski rat koji je odmah odvukao oca na bojišnicu. Ruke. prešao je na Filozofski fakultet. Za okupacije onterniran u Italiji.Dragutin Tadijanović Bilješka o piscu: Dragutin Tadijanović rođen je u Rastušju. Zatim je godinu dana stanovao u brodskom samostanu.Ranko Marinković Bilješka o piscu: MARINKOVIĆ. Javio se u Krležinu Pečatu dotjeranom prozom (Balonijeri pod balkonom: Sunčana je Dalmacija). Poslije oslobođenja direktor narodnog kazališta i profesor na Akademiji za kazališnu umjetnost u Zagrebu. a jednu godinu kod nekog građevinskog poduzetnika kao podučavatelj njegovih sinova i kćeri. U tim godinama. Gimnaziju je polazio u Slavonskom Brodu. na kojemu je kasnije i diplomirao. Proza: Proze. književne i kazališne kritike. doživio je Tadijanović prvi susret s gradom.

a sačuvao je samo one koje je napisao potkraj 1920. slobodna stiha. bijelih stih je slobodan. a kad bi večer raširila crna krila” bogata epitetima – zrelih. O njegovoj poeziji: Poezija Dragutina Tadijanovića. neuzbrane.godini svog života. živog klasika i prvaka hrvatskog pjesništva.” personifikacija – “. polagan Pustoš - lirska pjesma . dojmljive u svojoj sažetosti.. Neuzbrane. deveterac.. Njegove su pjesme osebujna ugođaja. javlja se iz dubokoga punoga doživljaja. i dalje. i kada u stihovima na svoj način poetski ispisuje kronologiju svog života na putovima izvan zavičaja. i kada se pjesnik vraća u rano djetinjstvo i dane mladosti zarobljen bojama zavičajnih krajolika i melodijom svoje Slavonije. Uspomene - - lirska pjesma koja nam govori o ljubavi metaforičkog je značenja tema pjesme – pjesnikovo sjećanje na svoju ljubav metafore – “Jesenas sam ostavio Sedam zrelih jabuka Da uvenu na granama. tužna je ugođaja ritam spor.

stih je slobodan.. četverostih ili katrena.. nema rime . snažna u svojoj jednostavnosti metafora – “prolazim kroz tišinu” pjesma je sastavljena od tri kitice: dva dvostiha i kitice od jednog stiha slobodna stiha bez rime Vraćanje u noć - sretna ugođaja tema . ali snažna pjesma bogata epitetima – sivim. oštre im kose zaspale preko ramena” nostalgična je ugođaja. ..sjećanje na slike iz djetinjstva: povratak kosaca u predvečerje kratka. u svojoj sažetosti duboke poruke vrlo dojmljiva u svojoj kratkoći.. tamnim metafore .” kratka. pusto mi je srce i žalosno lice. tek s jednim.. oštre. ni ptice. dva.- - misaona (kontemplativna) pjesma tema – usamljenost pomalo turobna ugođaja preneseno značenje pjesnikove osamljenosti i tuge “Nigdje nikog nema: Ni čovjeka.“noseći miris.

u trećoj pjesničkoj slici pjesnik opisuje anđela pjesmu sam doživio kao neostvarljivu ljubav bogata epitetima – iznenada.u prvoj pjesničkoj slici pjesnik nam govori svoje osjećaje prema jednoj djevojci . nestašno. brzo.Kada prolaziš iznenada - - lirska pjesma tema – ljubav jednoga mladog para (pjesnika i djevojke) sastavljena je od tri pjesničke slike: . veselo.u drugoj pjesničkoj slici pjesnik susreće anđela koji korača i smiješi mu se (preneseno značenje) . sitno pjesma ima dva dvostiha i jednu katrenu .

a zatim i na jednom od najboljih koledža. Upoznaju se kada se lastavić. sakrije kod kraljevića. napustivši sve obveze u stihu: težište je stavio isključivo na pjesnički ritam u poetskom rasporedu riječi i građi rečenice. pomaganje siromašnima. U najranijem i najkasnijem razdoblju života pisao je poeziju. Uspješno se školovao i stekao vrlo široku naobrazbu. u svojoj 47. 9. Njegova su najpoznatija djela: alegorične bajke Sretni kraljević. a govori nam o prijateljstvu sretnoga kraljevića i lastavića. studenoga 1900. radost davanja Vrsta djela: alegorična priča O djelu: Pisano je vrlo neobično. roman Slika Doriana Graya. Idealan muž.Oscar Wilde Bilješka o piscu: OSCAR WILDE Oscar Wilde rođen je 16. godine. a sretni kraljević odvezen je u talionicu). godine od upale mozga. Po tome je najviše svoj. do 1874. Tada počinje njihovo prijateljstvo i dobra djela koja su učinili za ljude kojima je to bilo potrebno. Tema: dobrota. u Oxfordu od 1874. neotkrivene izražajne mogućnosti. godine u Dublinu. Oscar Wilde iznenadno je umro 30. do 1878.Vlastiti dojmovi – Mislim da se Tadijanović potrudio približiti elementarnom i izvornom lirskom izrazu. 1854. Mali kralj i druge pripovijesti. godini. Pozitivnom djelovanju kraljevića i lastavića suprotstavlja se okrutan i tužan kraj (lastavić ugiba. godine. Jedan je od . sklanjajući se od kiše. prosinac 2004 20:39:00 | 1 komentara Sretni Kraljević . najprije u Dublinu od 1871. Najpoznatija pjesma: Balada o tamnici u Readingu. a istodobno i moderan pjesnik koji pronalazi nove. Objavio lektire u 30. Od dramskih djela najistaknutija su: Saloma. Pokopan je u Parizu.

Ali nije sve bilo tako divno. No svoj život nastavljaju u Božjem vrtu. Morao ju je ostaviti i zaželio joj svu sreću s nekim drugim. kada je letio nad rijekom loveći jednog žutog leptira. a sretni kraljević gubi sve ono što je imao. ali i vrlo ravnodušan. Glavni su mi likovi osobito dragi ponajprije zato što su pošteni. a sretni kraljević u zlatnome gradu zauvijek će se slaviti. Svi su mu se divili i mnogi su govorili da je lijep. Vlastiti dojmovi: Priča mi se svidjela zato što je poučna i što nas upućuje da činimo što više dobrih djela.najdojmljivijih trenutaka onaj kada u peći izgori sve osim kraljevićeva srca. i bio sav očaran njezinim vitkim stasom i prevelikom ljepotom. s kojim se odmah sprijateljuje. Likovi: lastavić sretni kraljević Opisi glavnih likova SRETNI KRALJEVIĆ – Sav je bio pozlaćen tankim listićima suhoga zlata. Na kraju priče lastavić ugiba od hladnoće. plemeniti i što su napravili mnogo . LASTAVIĆ – Na početku priče zaljubio se u prelijepu trsku. Upoznao ju je u rano proljeće. Naime. lastavić je sve ono zlato i dragulje nosio na svojim malim krilima onima kojima je to bilo najpotrebnije. Kada je kraljević upoznao malog lastavića stekao je pravog prijatelja i počeo izvršavati svoja velika dobra djela. lastavić pjevaše. oči su mu bile dva sjajna safira. Na svome putu prema Egiptu sklanja se od kiše ispod kipa sretnog kraljevića. on je i u duši bio lijep. Na kraju priče sretni kraljević ostao je posve gol jer je sve svoje dragulje i sve svoje zlatne pločice darovao najsiromašnijima. a velik crveni rubin sjao je na dršku njegova mača. Zajedno počinju činiti dobra djela. već pomalo i žalosno jer trska nije mogla putovati s lastavićem.

Objavio lektire u 30.Tada je razrezala svog pravog medvjedića koji je uz nju bio cijeli život i za kojeg je mislila da ponoći potajno oživljava. Dirljiva pripovijest koja nas uči da je ljepota i dobrota u davanju. Jezik blizak govornom.Pripovjedać "ulazi" u svijet lika.Pisan je u trečem licu. Tajana je centralna svijest romana. u školi nema prijatelja.dobrih djela onima kojima je to najviše bilo potrebno. Mislim da je Wilde posebnu pozornost posvetio kraljevićevu neuništivom i plemenitom srcu. nema kompromirane fabule . šlanga.Brata je dobila kada je završio rat. simbolu koji ni vatra nije mogla uništiti. uz unošenje dijalektizma .Sunčana Škrinjarić Sadržaj: Tajana je djevojčica koja živi u gradu s mamom i drugim ocem. prosinac 2004 20:38:00 | 7 komentara Ulica Predaka . tuđica . . Nakon završetka rata upoznala je i svog pravog oca.Rat ne shvaća kao strahotu. ali samo površno. Pročitavši priču bio sam vrlo tužan.Iskazi likova i Tajanina razmišljanja vezana uz purgerski Zagreb 30-ih godina.Tajanina svijestprikazana je unutrašnjim monologom. Tajana je jako povučena . Jezik i stil: Ovaj roman ima autobiografske elemente. Roditelji joj se svađaju i ne brinu za nju. Roman ima oznake suvremene proze . zg. Ona saznaje mnogo stvari iz svijeta odraslih.Nakon nekog vremena pridružuje im se tetica za koju govore da je luda.

G. Otac mu se zvao Marin te je bio na čelu plemstva. Njegovo najpoznatije djelo je “Ribanje i ribarsko prigovaranje”. Kada su Turci udarili na Hvar. lik: Tajana Objavio lektire u 30. rata V. misao: Odrastanje je bolan proces koji je nekima lijep . TEZA : BILJEŠKA O PISCU Petar Hektorović (1487 . rođen je u Starigradu. prosinac 2004 20:37:00 | 10 komentara RIBANJE I RIBARSKO PRIGOVARANJE . kada bi se napad ponovio.Petar Hektorović 1. sagradio je Tvrdalj. a Petar se jedva spasio preplovivši u Italiju na ribarskom čamcu. Umro je 1572 godine kada su Turci ponovo udarili.rata M. kad su odbijali zahtjeve puka. najviše je stradao Starigrad.Tema: Djetinjstvo djevojčice Tajane u Zagrebu prije i za vrijeme drugog sv. utvrdu blizu svoje palače pomoću čega su se spasili on i svi oni koji su se u nju sakrili. Da sačuva sebe i građane. . Split O.a nekima ne. radnje: Zagreb .1572). radnja: prije i za vrijeme svj.

Tada su se uputili prema obali da bi skuhali ručak. Krenuo je sa dva ribara. Na obali su skuhali ručak te su pogostili i druge kmetove. Paskom i Nikolom. TEZA : KRATAK SADR@AJ PRVI DAN Hektorović piše prijatelju Brtučeviću da je odlućio provesti tri dana na moru radi odmora. 1968. Pošto im je u leđa puhao vjetar. a sa sobom su uzeli i sav ribarski pribor. a pred kraj su ulovili mnogo riba i jednog velikog zubaca. izdavaćko poduzeće “Matica Hrvatska”. Zagreb. .Podatke našao : U knjizi “Hanibal Lucić i Petar Hektorović”. Dva su ribara ispjevali Hektoroviću jednu narodnu počasnicu. Na početku nisu puno lovili. Na kraju su kmetovi upitali Hektorovića kako nastaju rijeke te im je on to objasnio. 2. nisu morali veslati te su na putu pričali narodne pitalice.

. Predvečer su otišli do Nečujma gdje je neko vrijeme `ivio Marulić. TREČI DAN . Navečer su se još zabavljali narodnim pitalicama. Nakon dalnjeg ribarenja i veslanja. koje je Hektorović zapisao.”. a za njim Nikola pjesmu “Kada mi se Radoslave ..DRUGI DAN Dok su drugo jutro brodarili Pasko je zapjevao narodnu pjesmu “Kraljević Marko i brat mu Andrijaš“. nakon ručka zapjevali su kmetovi u dva glasa “I kliče divojka”. Hektorović je hvalio starog pjesnika i grad Split.

“Ribanje i ribarsko prigovaranje” je epski spjev kojeg je Petar Hektorović posvetio svom prijatelju. tiskano je prvi put u Veneciji 1568 godine. hrvatskom vlastelinu J.Poslije šetnje Nečujmom i spominjanjem slavnih ljudi. 3. Koga istezaše. . Na moru su susreli nekog Hektorovičevog znanca s društvom. TEZA : ANALIZA DJELA Ribanje i ribarsko prigovaranje je najpoznatije djelo Petra Hektorovića. Brtučeviću. to je trodnevni izlet morem. ali koji u sebi imaju veliko bogatstvo uma.“ . Put je vrlo vjerno prikazan realističkim postupkom. “.. . Nakon toga zahvali kmetovima te krene kući te za`eli da još do`ivi takve dane. ribari nastave veslati te pričaju stare priče koje Hektorović zapisuje. Nakon što su se rastali. U razgovoru su spomenuli Hektorovičevu kulu Tvrdalj. treti. Predvečer su ušli u jednu uvalu u kojoj su nakon večere nastavili pjevati i pričati priče. Hektorović je spomenuo mnogo vrsta riba. nastavili su ribolov.. zubaca veloga. Nikad jih brojaše: drugi. . Ovo djelo spada u putopis tj. peti. Hektorović je sjedeći uz obalu razmišljao kako postoji mnogo siromašnih ljudi.

“O Radovanu Siverincu” “Kada mi se Radoslave vojevoda odiljaše Od svojega grada divnoga Siverina. te se divi njihovom znanju). pitalica.. .. Ugledavši grad Split pjesnik se sjeti velikog M.. ^esto mi se Radoslav na Siverin obziraše Tere to mi ovako belu gradu besijaše: Ovo mi te ostavljam.. . te cijeni poštenje i bistroću ribara (naziva ih bračom). moj divni grade. beli grade Siverine. odnos pjesnika patricija i ribara (pjesnik ne pravi razliku u stale`ima več uči od ribara. Razgovor među njima je iskren. “O kraljeviću Marku i bratu mu Andrijašu” što je ujedno i prva zapisana narodna pjesma. U djelu su zapisane i dvije bugaščice: 1. U djelu je prisutna “humanistička nota “ tj. “Dva mi sta siromaha dugo vrime drugovala.“ 2.“ U “Ribanje i ribarsko prigovaranje” zapisane su i lirske pjesme i balade ”I kloče djevojka”.Pjesnik nalazi odmor u dodiru s prirodom te u epu iskazuje do`ivljaj ljepote. poslovica. I razdiliv se opet se sazivala. Tere sta dva konjica mnogo lipo razdilila. “Majka mu je lipo ime dala”. . Marulića te mu je spjevao stihove u njegovu slavu. Lipo ti sta drugovala i lipo se dragovala.. te čitav niz narodnih mudrosti. Već mi nigda zarobiše tri junačke dobre konje dva siromaha.. Lipo plinke dilila i lipo se razdilila.

pisao je o svemu. uređivao je u Sarajevu časopis Nada(1895-1903). Surađivao je s glavnim književnim časopisima. On je najizrazitiji hrvatski nacionalni pjesnik. I-IV (1993-1934) Podatke pronašao u : “Književni leksikon”. Napustio je studij teologije i svećeničko zvanje te je radio kao nastavnik i ravnatelj srednje trgovačke škole u Bosni. Autor:Tvrtko Čubelić 2. ali uvijek na svoj osobni. Djela: Bugarkinje (1885) Izabrane pjesme(1898) Trzaji (1902) Pjesme (1908) Pjesnička proza (1912) Sabrana djela: Djela. Tematika Kranjčevićeve poezije veoma je opširna. prosinac 2004 20:37:00 | 0 komentara Poezija . proširuje ga dubljom društvenom i općečovječanskom tematikom. bogatijim jezikom i svestranijim pjesničkim izrazom. pjesnik širih. Kranjčević je jedan od rijetkih naših pjesnika koji je duboko osjetio osnovne probleme svoga naroda i suvremena društvena kretanja te je o njima pjevao neposredno i spontano u svojim pjesmama kao o svojim osobnim pitanjima. U svojim pjesmama pjesnik je najčešće iznosio osjećaje patnje uz koju se gotovo uvijek . zaokružuje ga filozofijskim i kozmičkim problemima svoga doba.Objavio lektire u 30. ali bez romantičkog patosa i programatskog pozerstva.a pored pjesama piše manje informativne i kritičke članke. Zagreb 1972. Poezija Silvije Strahimir Kranjčević svoj umjetniči svijet otvara nacionalnim temama iz prošlosti i iz neposrednog zbivanja. On ne izdaje program. potpuno nov i impresivan poetski način. revolucionarnih perspektiva i tumač nekih osnovnih čovjekovih preokupacija.Silvije Strahimir Kranjčević 1. nego u pjesmama iznosi potresno ono što tišti i muči njegovo vrijeme. Bilješka o piscu: Silvije Strahimir Kranjčević najsnažniji je hrvatski pjesnik do prvoga svjetskoga rata. on ne timači teoretski svoj umjetnički credo.

a to je stav prema bijednima: “Te on je ustao sa trula ležišta. A preko njega strujne Kadikad čudan šum. To katkad cvili srce. U svojim pjesmama iznosio je svoja razmišljanja koja su često bila sumorna. Osim što je pisao o radništvu. I sad sa Kremlja baš u rusku gleda noć. zatim Kranjčević buntovnik. tmurna. Kranjčević kao pjesnik poznat je bio po svom pesimizmu o kojem su govorili mnogi. neuspjelim traženjima harmonije u svijetu i samome sebi.pravdi.čudno. Međutim u tu zemlju nije ušao. Pesimizam je za Kranjčevića vrlo bitan jer je baš zahvaljujući svom pesimizmu ostvario najbolja djela i u svezi toga jednom je rekao : “ Ja odvajam pesimizam čovjeka koji osjećajući se uvređenim. ropče uzaludno.javljala magična želja ljubavi. A ruga mu se um.. O. Kranjćević je preuzeo mitive I likove iz Biblije Mojsije u kojoj pjesnik prikazuje Mojsijevu propast zbog nepromišljenosti. strasno prokljinje i sebe i svijet.. On zasno je cvijeće I zapunio grud.. crna .” Kranjčevićev pesimizam najviše se istiće u njegovim posljednjim dvijema zbirkama “Trzaji” i “Pjesme”.. vođa i zakonodavac starih Židova. Prvo se javlja Kranjčević rodoljubni pjesnik. nigdje točke svijetla. a to dokazuje i reakcije crkvenih kritičara na neka njegova djela. “Ni mislit mi se neće. On . U radniku je Kranjčević pronalazio jamstvo bolje budućnosti čovječanstva. te Kranjčević pjesnik kozmičkog položaja čovjeka.ljubavi i patnji u njegovim pjesmama nailazimo na slike iz biblije kao što je pjesma.. nekud čudno. taj oblik pesimizma odvajam od beznadne potčinjenosti mučenjima duha i tijela. Razvitak Kranjčevićeve poezije može se razviti u nekoliko stupnjeva i razdoblja. Mojsije je bio biblijski prorok.čudno. nade.” . Kranjčević je kao osoba vrlo poštivao pravdu i rad i stoga nije čudno što je mnogo pisao o radništvu i pravdi..” Kranjčević sigurno nije spadao u one pasivne ljude.. Sve pepeo gledam svud.prezren. koja su toliko obilna u našem svijetu i koja treba uništiti. Izveo je narod iz Egipatskog ropstva i doveo ga u obećanu zemlju Hanaan. I bez obzira na razvoj i napredovanje jedno je u Kranjčeviću ostalo isto.

1906. U početku pjesme Kranjčević spominje zvijezdu koja negdje trepti i koju samo srce sluti. Na kraju prvog djela pjesme Kranjčević izriče misao kojom iskazuje zasljepljenost čovječanstva: . U nastavku pjesme pjesnik poziva se na povijesne epohe koristeći se simbolima koji određuju svaku epohu. sveta vodo od Kedeona. Ne vidje je smrtno oko. uzimajuću kao simbol Getsematsku baštu gdje je počela Kristova muka i potok Kedeon gdje je po bibliji Krist provodio posljednje trenutke prije uhičenja.(Vizija. U pjesmi Misao svijeta pjesnik iznosi motiv čoječanstva. besmrtnost. samo srce za njom klepti. sama. Adamovo teži pleme k njoj krvlju i suzama. Recite mi gdje je ona tajna zvijezda variona?” Pjesnik nastavlja pjesmu pozivajući se na Staru Grčku i Rim. “Ima vječna zvijezda zlatna .) Jedna od najboljih Kranjčevićevih pjesama zasigurno je pjesma “Misao svijeta” koju je pjesnik napisao 1896.” Zvijezda predstavlja savršenstvo. a ako simbole uzima Akropolu i Kapitol da bi završio sa franciskom revolucijom čije je simbol giljotina. ona je ustvari misao svijeta. čovječanstva u usporedbi sa svemirom. Srece samo zvijezdu sluti . Kreće od Krista. predstavlja ostvarenja svih želja. beskrjnim prostranstvom. “Sveta bašto Getsemantska.za oblacima negdje trepti.ideja je vječna.

ledni. najvio motive koje je kasnije vješto unio u pjesmu “Moj Dom”. ljubav koja ga boli i koju sakriva u srcu: .tanaem! A oblaci to su bili osni. Oblačine s neba zgna ko hartiju tan . jalovinom. Sa zemljice vjkovi ih isparili mučni. Upravo u tom drugom djelu dolazi do izražaja pjesnikov odnos prema radništvu i radu. a i njegova nada da će proletarijat pobijediti: “Nasmija se čudni junak i sva zemlja porumenje Takva rumen tele se vidi kad se smješi zora rana. gusti. teški. preko neba noktom manu. Već je prije pjesnik u nekom svojim pjesmama.. Najznačajnija Kranjčevićeva rodoljubna pjesma je zasigurno pjesma “Moj Dom” koja se ujedno smatra jedna od najboljih Kranjčevićevih pjesama uopće.. Diže desnu junak dobar. smolom.” Misao svijeta (1896) Krajnčević radnike poštuje i vjeruje da će oni promjeniti svijet i upravo ovom pjesmom sam daje doprinos za bolje sutra. ljepšeg dana. pusti! Pa su krili onu zvijezdu što je ljudsko srce sluti. “ U drugom djelu pjesme Kranjčević spominje radničku klasu. siromašan sloj društva. Pjesnik ovom pjesmomIskazuje svoju ljubav prema domovini. Pa nvijesta milim stidom osvit novog. Starim gvožđem i još nekim izmetninom. poput Utjehe i Plaće pravde.“Il su lažni ideali. ili laže ovo doba. lojom. “Smrdilo im čelo uljem.

“Ja domovinu imam. Mihanović prošlost svoje domovine slavi stihovima: ”Oj junačka zemljo mila Stare slave djedovino. I. Najpoznatija pjesma tog razdoblja je “Hrvatska domovina” Antuna Mihanovića.đulistane I morske vile dah” . tek u srcu je nosim. naročito u kniževnosti ilirizma. To moj je. Gdje raj da ovaj prostrem. I brda joj i dol. moj je dom!” Prije Kranjčevića pisane su također rodoljubne pjesme. uzalud svijet prosim.. vi zvijezde udivljene. Svih pradjedova prah. Nepogažene gore i šaren .gutam svoju bol!” On je nosi u svom srcu i ponosan je na nju: “O gledajte ju divnu..” Za razliku od Mihanovića Kranjčević hrvatsku povijest prikazuje ovako: “I kralje iznijeh njene i velike joj bane.

ljubav. vedro čelo” Kranjčević opisuje jedro koje nad šumom strmi pjenu i cvjetno kopno i veliko more koje mu posvećuje grud. Objavio lektire u 30.Daljnim uspoređivanjem Mihanovićeve Hrvatske domovine i Kranjčevićeva Doma pronalazimo razlike u opisivanju krajolika. tata Sadržaj: . baka. prosinac 2004 20:36:00 | 0 komentara Dobar dan. tata . Dok Mihanović slavi hrvatske ravnice. kuda si nam ravna Mila.Stjepan Tomaš Ime pisca: Stjepan Tomaš Tema: otkrivanje pravih roditelja Osnovna misao: majka je ona koja djetetu pruža dom.” Svi ovi stihovi dokazuju Kranjčevićevu ljubav prema domovini i snagu stihova i snagu stihova kroz koje je on tu svoju ljubav izrekao. planine i nebo : “Mila. “I jedro gdje joj bojno nad šumnu strmi pjenu U pola mora šir!” “Sve. djed.mama. toplinu i brine se o njemu Likovi: Dragutin. kuda si planina Vedro nebo. cvjetno kopno ovo i veliko joj more Posvećuje mi grud. Elvira.

zahvaljujući izvanrednom prijemu kod čitatelja. jer je ugledao novi bicikl. kao i osobama s kojima se prepliće njegov . Dragutin je primjetio da ga vozi u Stipanovac. Pokraj njega zaustavi se automobil u kojem je bio njegov djed. Prvi put je vidio oca. Dragutin se vratio Elviri i sretno je živio. Dragutin tada krene na autobus. pod naslovom "Adrian". Nakon što je 1982 . Kada je odšao . KRATAK SADRŽAJ U ovom modernom romanu. On ga je pozvao na piće. a onda je čuo da je otac otišao u Zagreb. Baka mu je dala pismo koje je pisala njegova majka. Objavio lektire u 30. upoznajemo glavni lik. Pisalo je da ga mama želi vidjeti u Splitu u motelu Marijan. No kada se jednom vratio kući iz škole Elvira mu je priznala da mu ona nije prava mama. BILJEŠKA O PISCU Sue Towsend je suvremena engleska spisateljica čiji su romani za omladinu prevedeni na mnoge svjetske jezike. Puno su pričali. 2. godine objavila prvo djelo. Pružila mu se prilika da posjeti tatu jer je Elvira otišla u Mađarsku. djeda nije bilo. Dragutin je dugo smatrao da mu je Elvira paraca majka. Kada su stigli Dragutin se jako iznenadio. nego da ga je ona usvojila. Dragutin je obrzo vidio sliku svoje majke. Predstavio se kao njegov djed. a baka se iznenadila i stala plakati. Jednoga dana Dragutin je otputovao u Osijek. Tražio je gazdu. prosinac 2004 20:35:00 | 4 komentara TAJNI DNEVNIK ADRIANA MOLEA . Došao je u tatin bife.Dragutina su rano ostavili roditelji pa ga je usvojila Elvira. Pričao je s tatinim prijateljima i doznao da je njegov tata vlasnik bifea “Papagaj”.SUE TOWNSEND 1. Dragutin se sjetio da je Stipanovac blizu pa je odlučio posjetiti djeda. trinaestogodišnjeg Adriana Molea. a mama u Njemačkoj. a neki su postali predloškom za radio i scenska djela. Djed mu je rekao da živi u Stipanovcu i da mu tata živi u Osijeku. Sve su saznali dok su razgovarali. Ušao je u očev bife i tamo proveo punih deset minuta. Sljedeći dan u nogometnom klubu prišao mu je neki stranac. napisala i objavila "Tajni dnevnik Adriana Molea" i "Novi jadi Adriana Molea". uskoro je. te kroz njegova razmišljanja saznajemo o svim problemima koji ga muče.

"(citat. niz njegovih "jada". Od ostalih likova mogu spomenuti Adrianovog oca. kako je opisan.. O njegovom izgledu znamo malo. ali zapravo dobra kao osoba. On je zapravo jedno dobro dijete koje na neobično duhovit način pliva u "olujnom pubertetskom moru". pokušava ih vidjeti sa svim vrlinama i manama. Roman je zapravo njegov vlastiti dnevnik u kojem se nižu njegove misli i zbivanja koja ga zaokupljaju. svjesna svog izgleda i svog utjecaja na dječake. Adrian polako odrasta. ne previše poduzetnog.. njegovi sukobi s okolinom. Prilično samosvjesna i odlučna. daje mu podršku. ne živi u oskudici. Znamo da ga muče bubuljice i prištevi. njegove nedoumice. isključuje se iz svijeta odraslih kad je to potrebno za njegov vlastiti mir. 3. zgodna djevojčica. . voli ga i razumije. pažljiv je i osjećajan (bira poklone za svoje drage. možda je pomalo "bucmast". Više znamo o njegovim životnim prilikama i neprilikama. mašta o svojoj budućnosti. njegova traganja za stotinama odgovora. Njene su obiteljske prilike puno bolje od njegovih. Ona puno pomaže Adrianu. s njima živi pas. Čak je i ambiciozan.život. uz nju uspijeva održavati ravnotežu u svom životu : " Nazvao sam Pandoru. to je niz sličica iz njegovog života. povremeno se baka pojavljuje u kući. od dana do dana. On zapravo voli svoje roditelje. Ljubav mi je još jedini spas da totalno ne poludim. "kose boje sirupa". Zaljubljen je u Pandoru i ljubav mu pomaže u svakodnevnim "nevoljama". sklonog alkoholu i samosažaljavanju. trudi se biti što bolji u školi. Ima plemenitu narav (brine o starcu Bertu Baxteru). a kasnije čak i očeva ljubavnica s djetetom i starac Bert. piše pjesme). Unatoč svim tim problemima. Roditelji su mu u stalnoj svađi. ANALIZA LIKOVA Adrian je dječak u pubertetu. Posjetit će me nakon sata iz viole. gotovo sve situacije uspijeva sam riješiti. s roditeljima. čak se na neko vijeme i rastaju. Sadržaj knjige nije vezana radnja. školskim drugovima oprašta neke njihove propuste. str 217) -2- Pandora je Adrianova vršnjakinja. ne sukobljava se s njima otvoreno. od siječnja jedne godine do travnja iduće. kako kaže njegov liječnik.

pa malo božićno drvce s torte. taj je sigurno zadao psu gadne muke. Pas sad izgleda puno bolje. Polako ulazeći u svijet Sue Townsend i Adriana Molea. 4. Ima dobre prijatelje i to je očito jedna od najvažnijih stvari u životu.Tu je i Adrianova mama. Velika mudrost!" "Otišao sam u posjet psu. školske profesore i ravnatelja. i dalje se kljuka vitaminom C. pa figurice gusara s modela broda. Ono što tu knjigu čini još zanimljivijom jest da u tom romanu mogu prepoznati i neke svoje probleme. Susrećemo i neke sporedne likove : starca Berta Baxtera. Knjiga govori o mom vršnjaku koji proživljava doba sazrijevanja i u tom razdoblju pronalazi bezbroj razloga za nezadovoljstvo. očito nezadovoljna s onim što joj pruža brak i muž. Pas je zatvoren u drvarnicu. Bogojavljenje je nešto u vezi s tri mudraca. mogao sam samo reći : "Bravo. Jedan je od gusara držao u zamahnutoj ruci bodež. Još je u krevetu. Operiran je. ali je poučno i pomalo iznenađujuće da to uspijeva nadvladati svojim prirođenim smislom za humor. Barrya i Nigela. Adrianove kolege. pomislio sam si : "Još mi je samo ovo trebalo!". ali se ponovo vrati i nastoji održati obitelj. možda i malo nemarna prema Adrianu. Veterinar mi je pokazao plastičnu vrečici punu svakakvih jezivih stvarčica. Bio je tu komad ugljena. I tako je bilo sve dok nisam počeo čitati. nažalost!" . Adriane!" Na kraju bih izdvojio neke humoristične odlomke : "Našao sam u riječniku riječ koja potpuno odgovara mome starom simulant. Kad sam pročitao knjigu. shvatio sam kako je ovo djelo veoma zanimljivo i interesantno. Za dva dana moći će se vratiti kući. odlazi od kuće kroz neko vrijeme. DOJAM O KNJIZI Ugledavši ovu knjgu. neke susjede i druge. baku Mole.

. da je to pravi nadrealistički košmar. Sad znam kako se Rembrandt osjećao nakon što je oslikao Sikstinsku kapelu u Veneciji. Zvončići se. a tu i tamo probijaju Pinokijeve prugaste hlače i njegov crveni nos.. Ivana Brlić Maľuranić unuka je pjesnika "Smrt Smail-age Čengića" Ivan Maľuranić. Otac joj je također poznati pisac -Vladimir Maľuranić. Malo je bolje. prihvatio sam se posla. U 11 sati i 25 minuta premazao sam i posljednji zvončić. Rekao je da ga moja soba podsjeća na jednu sliku Salvadora Dalija. više ne vide! Stari je maloprije došao da me potjera u krevet.-3- "Stara traži posao! Još ću završiti na ulici kao besprizorni ili tako nešto. ali Noddy se ne da!. Rođena je u . prosinac 2004 20:35:00 | 2 komentara Regoč Ivana Brlić Mažuranić Biljeąke o piscu: Autorica ove sad već potpuno priznate klasične knjige. ali još proviruje Noddyjeva kapa dvorske budale.." Objavio lektire u 30... Ostatkom crne boje i finom četkicom premazao sam Noddyjevu kapu. ali mora da je loše kvalitete jer posvuda ima pruga. Premazao sam večeras crnim flomasterom 69 zvončića na kapi. Bojim se da ću morati po cijeli dan sjediti u javnoj praonici rublja da se ne smrznem . 2 sata u noći.. Ostalo ih je još 124.. Treći premaz. hvala Bogu. Boja se osušila." "Kupio sam dvije kantice vinilske crne boje i gustu četku. I što ću jesti cijeli dan? Morat ću jesti pomfrit i slatkiše sve dok ne upropastim tek i dok mi ne popadaju zubi. Čim sam se vratio kući iz kluba "Uradi sam".. Kroz crnu boju neprestano se probija lakrdijaš Noddy.. Premazao sam zidove dva puta crnom bojom. ali ja mislim da to iz njega govori jer zato što su u njegovoj sobi na zidovima same ružice. ali se on prokleti zvončići i dalje vide!..

. gje je provela jedan dio svog djetinstva. ąuma.Ogulinu.1938. Lica: Kosjenka . odvjetnika i političara u slavonskom brodu. sagradivąi samo jedno selo. U 18 godini udaje se za Vatroslava Brlića. "©kola i praznici"(1905). a kasnije joą njemački. No brza i jaka rijeka Zlovoda potapa oba sela. Poąto tamo vječno pada snijeg odnosno nikada nema ljeta. Najmlađa među njima Kosjenka dobila je najbrľeg konja koji je odvoji od ostalih vila i odvede preko ąirokih ravnica. Tuľni pastiri priopćavaju Kosjenki koja ih je u međuvremenu jako zavoljela. ruski i engleski. "Zgode ©eegrta Hlapića" (1913). a ostali dio u Zagrebu u djedovoj kući. "Slike" (zbirka pjesama 1912). "Priče iz davnine" (1916). koji mu ispriča nesretnu priču o oba sela. a pastiri se spaąavaju tako ąto ih Regoč prenosi na uzvisinu do koje joą nije dolazila voda. sve do grada Legena gdje Kosjenka upoznaje Regoča. Izaąavąi na svjetlo dana kosjenka upoznnaje male pastire s kojima se vrlo brzo sprijatelji. Otad pastiri ľive u sreći i veselju. Kosjenka i Regoč odlaze traľiti dva sela koja su se Kosjenki učinila prelijepim dok je jurila na svom hirovitom konju. stanovnici i jednog idrugog sela bili su u stalnoj zavadi pa su se starjeąine Ljiljinog sela uputile prema rijeci Zlovodi u namjeri da otklone nasip i tako potope susjedno selo. Tada Ljiljo naredu Regoču da probuąi rupu u zemlji koja proguta svu vodu i ponovo se pokaľu krovovi sela. ogromnog diva koji je cijeli svoj ľivot proveo brojeći sruąene zidine grada Legena.09.. Kopajući ispod zemlje (jer je Kosjenka ľeljela vidjeti ąto je ispod nje). Umrla je u Tagrebu 21. Regoč i Kosjenka nailaze na mnoge probleme koje uspjeąno rjeąavaju te tako dolaze do svog cilja. Nakon nekoliko pokuąaja Regoč ipak zaustavlja vodu. a Regoč Ljilju najpametnijeg i najljepąeg dječaka u oba kotara. ne znaju obrađivati zemlju. te je već u najmlađim godinama govorila i pisala francuski. a na njihovo najveće iznenađenje na jednom prozoru ugledaju lica djeda i bake. a usred sela kula u kojoj je ľivjela preljepa Kosjenka.div Liljo .vila Regoč . te tako izazove val veselja koji brzo splasne jer je cijelo selo odnosno sela bila pod vodom bez ľive duąe. da nemaju kako ľivjeti jer nitko od odraslih nije preľivio. Naime. a da i znaju sve je onako pod vodom.najljepąi dječak iz oba kotara Tema: Susret Kosjenke s Regočom te svađa između dva sela Sadrľaj: Radnja započinje na livadi s konjima na kojima jaąu prekrasne vile. Svi bi tako gledali kako Zlovoda ruąi sve ąto se pred njom nađe da se Kosjenka ne dosjeti i poviče Regoču da rupu kroz koju je prolazila voda začepi svojim tijelom. Objavila je sljedeća djela: "Valjani i nevaljani" (1902). . posvećujući osobito brigu izućavanja jezika. ©kole je učila privatno.

Bilješka o piscu: MATOŠ. Živići teško Matoš se razvijao u intelektualnom i moralnom pogledu.A ąto je bilo s Regočom? On se naime uplaąio kad je vidio naborana lica djeda i bake te je pomislio da su oni proľivjeli straąne muke. njegove su pripovjetke pune lirizma i duhovitih obrata. a okušao se i u dramskom radu Kompozicijski solidno postavljene. koju je služio u Petrovaradinu. gdje ostaje pet godina. Matoš u šestom razredu napušta gimnaziju i odlazi u Beč na vojnu veterinarsku školu. Matoš se ogledao u više književnih rodova: piše feljtone. Kad je amnestiran seli se u Zagreb. 13. a ionako ga se je zaľelio. Antun Gustav (Tovarnik. prodoran jezik. 1898 godine odlazi u Ženevu. eseje. 17. on je. u kojoj ostaje godinu i pol dana. S razvijenim ukusom i velikom književnom spremom. Često ćudljiv. poslušan instrument da izrazi i najkompliciranija duhovna stanja suvremenog čovjeka. crtice. muzične. pjesme. On je bio najuspješniji i najsustavniji ambasador hrvatske kulturne suradnje. borbenog paskvaliste uvijek spremnog da na protivnika saspe slapove riječi. pripovjetke. Učiteljsko dijete. od nužde novinar. zatim seli u Pariz. vrača se kući. Ne podnosi vojnu disciplinu. živ. Punu mjeru svoga talenta dao je Matoš u književnoj kritici i polemici. Matoš stvara pokretan. putopise. Kniževnik profesionalac. likovne i kazališne kritike. on je ipak u većini svojih sudova tačan i njegova se mišljenja često javljaju u književnim udžbenicima kao definitivna ocjena hrvatskih pisaca. majstorski uočio bitne karakteristike umjetničkog opusa. U osnovi lirski raspoložen. gotovo uvijek. književnik. on je cijeli život nosio masku cinka. ocjenjujući pojedino djelo ili cjelokupni rad nekoga pisca. Matoš je naš veliki književnik u punom značenju riječi.06. cjeneći katkada kalambur više od misaono staložene ocjene.Antun Gustav Matoš 1. prosinac 2004 20:34:00 | 19 komentara Proza . 1914). pa tako krene on nazad u svoj hladni Legen. 1873 . gdje živi do kraja života. pišući redovito glatko i duhovito. koju nije svršio. Matoš nije imao stalnog zaposljenja. Objavio lektire u 30. 1894 godine dezertira iz vojske.Zagreb. ali boluju od nedostatka realnih doživljaja. . književne. 03. odgojen u Zagrebu.

Bura u tišini. Od prokletih predmeta pak ga najviše puzrujivala laž ogledala. i drugo. Vrhovac. emocionalnim ritmom i sentimentalnostima. Jer je sasvim nekorisno kao . Nezahvalnost. Jer previše laska srečnicima.a takva je gotovo sva knjiga Umorne priće . otkriva tematiku psiholoških složenosti. Pereci.otvara put psihološkoj prozi. Božična priča. zagrebačko . Matoševo prozno stvaralaštvo: Matoševe novele i crtice sabrane su u knjigama: Iverje (Moć savjesti. Ubio. Camao. Jer nije dano utopijsko i idealno. Cvijet sa raskršča. Duševni čovjek. Prijatelj. Sjena). Čestitka).. dvojen je pravaškim i patriotskim stilom. Jesenska idila. Miš. odvija se prirodno. On. U čudnim gostima. Ministarsko tijesto. Matoševa proza može se uglavnom podjeliti u dva osnovna kruga i to: Prvo.. Ugasnulo svijetlo. krug novela o domaćem kajkavskom kraju. Umorne priče (O tebi i o meni. neobičnim tipovima i nevjerojatnim malograđanskim zgodama. koji je sve mrzio: “Taj demokrat. friški pereci. pripovjednik sveopćeg bratimstva i usrečitelj je dakle neobično mrzio. Poštenje. Moć štampe. novele o čudacima. Drugi krug ponajviše je nastao u polemičkim borbama. U noveliOsveta ogledala kako je Matoš prikazao čudnog bizarnog pojedinca koji je bio “vudren na svoju stranu”. o građanskim inteligentima i tragičnim scenama i sudbinama. Kip domovine leta 188*. Samotna noć). Prvi krug je nastao još u živoj matici prve faze našeg realizma.2. krug novela bizarnog sadržaja. na putu i lutanju . Osveta ogledala. pun koloristične i pučke sredine. Lijepa Jelena. Novo iverje (Nekad bilo .sad se spominjalo.zagorskoj sredini. Jer zrcalo je hladno i mlako kao skeptik.

intenzivnijim proznim izrazom. navještaju jednu novu stilsku proznu mogučnost. Mami samotnu ljepoticu. iako su im likovi izrazitiji tek u nekim prizorima. Matoš isto tako humanizira pejzaž. a on istovremeno asocira na nešto drugo. Napokon jer je privlačno kao magnet grijeha.. Jer ima grasnost vode bez dna. Jer je sjajno i uglađeno kao laž diplomatskog egoizma. ljudi uopće. I dok s jedne strane pomalo dopunjuju krug tema prvih modernista. zvuk i miris učinilo je njegove prozne pejzažne slike izrazitijima. svjetlijima. Iskončana Matoševa osjetljivost za boju. povezuje krajeve s ljudima (pripovjetka Ljudi su krajevi. i bujnih vinograda po kojima ruji . ističu se svojom neposrednošču i izvornošču. 3. dubljima. krajevi su ljudi).. života i svijeta. značajna su pojava u našoj književnosti. bitan je dio u slikanju pejzaža. koje su vezane za domaće tlo i u kojima se slika uglavnom kajkavski kraj (pejzaž domovine) i prizori iz provincije. Pejzaž u Matoševom proznom stvaralaštvu: U Matoševom proznom stvaralaštvu pejzaž se često javlja kao samostalna literarna tema. oživljuje ga i u njega smješta ljude. neku drugu temu koja se razvija i dodiruje kroz čitavo dijelo. Iako su često bačene na papir u brzini i u prvom zamahu. Sinestezija. u isti mah su i težnja za novom tematikom i jednim drugim.kristal dokonog soneta. kojom su prozimana sva Matoševa djela.” (OSVETA OGLEDALA) Matoševe novele i proza. npr: “San se hvata zelenih brda.

bijelo gori kao ćilibar. šumovita brda tonu u smaragdni san. Sa purpurne se vode stade pušiti mliječna para. pa je zbog toga brižno birao riječi i usklađivao sonornost vokala i konsonanta.mrvi se crnim mrvicama u ljubičasti trag zašlog sunca. Zaključak: Pod utjecajem francuskih simbolista. a modro se crni kao tisuć stisnutih brganica ispod jesenjeg lišća koje se napilo krvi sunčane. iščezava u ljubičastom poljupcu kojim slavi veseli i bijeli dan sumornu.. . Matoš je nastojao u našem jeziku ostvariti glazbenu sugestivnost. zamiru zvuci daleke muzike.rumeno grožđe kao plamen. ali njegovo tragično osjećanje života ne iscrpljuje se melankolijom nego prelazi i u karakteristični bunt. bit će i Kroacije!” (PRI SVETOM KRAJU) . baršunastu noć!” (SAMOTNA NOĆ) 4. a u tihoj i zelenoj dubini stade ručati draguljno trunje. ruže oko vesla ritmove neke slatke i biserne pjesmice.. Matoš je začetnik moderne dijalektalne lirike i fraze. Sunce zalazi. a neki njegovi stihovi postali su političko geslo čitavih generacija: “I dok je srca. Matoševa je sklonost sentimentalizmu dokazana nizom pijesama. večernjega. a riječni val šušteći kao svrha koke kneginje. padajući sa neba vedroga... zvjezdanoga.

Cerovec. Njegova lirika inspirirana je romantičnom erotikom u stilu i u modi njegova doba.STANKO VRAZ 1. s Vukotinovićem i Rakovcem izdaje kritički časopis " Kolo ". TEZA BILJEŠKA O PISCU: VRAZ.1851. hajček picej moj!” (HRASTOVAČKI NOKTURNO) Objavio lektire u 30. Kao pjesnik Đulabija i niza soneta Sonak i istina. Ko kotiček već kriči za vrati Hajči Smiljček.Zagreb.). što je prevladavalo u pjesmama većine iliraca. Stanko (Jakob Frass. kritičar. 1842. prevodilac) Vraz je jedan od najistaknutijih iliraca i prvi hrvatski profesionalni književnik. Najvredniji dio njegova rada jest ljubavna lirika. književnik.5. a nemrem spati Po hiži me hinca mušlih črni raj. nasuprot deklamacijama i retorici. a za književno je stvaranje tražio da se oslanja na tekovine narodne i slavenske književnosti. U satirama i epigramima ismijava nedostatke društvenog i književnog života. lak i nepatvoren izraz.6. putopisac. posvećenom imaginariom ljubavnim idealima. 20. U kritici se bori za evropski kriterij i protiv diletantizma. on unosi u hrvatku liriku svjež.1810. 30. posebno utilitarizam i diletantizam patetičnih tamburaša i budničara.“Već je zorja. Po svojoj raznovrsnoj djelatnosti (pjesnik. prosinac 2004 20:34:00 | 0 komentara ÐULABIJE . .

a kasnije.2. da ih zatim izda u zasebnoj knjizi 1840. godine. godine. pjevanje 35. Ljubice nemila. ti moj nepokoju! Kupi me u srće i dušicu svoju Jer smrtna j´ grehota gdje brat bolan čeka. TEZA ANALIZA DIJELA: Đulabije su cilkus ljubavnih pjesama koje je Vraz poćeo objavljivati u Danici 1837. Vraz je napisao jos treći i četvrti dio tog ciklusa pjesama koje su nasuprot I. A sestrica neće . poslije smrti Ljubice Cantilli. kojoj su posvećene. i II. I. pjevanju posvećene domovini. U tom izdanju izašla su prva dva dijela tog ciklusa.

Što će donijet sutra znano j´ samo Bogu Ćar je Đulabija u njihovoj gotovo naivnoj jednostavnosti i neposrednosti. Đulabijesadržavaju doživljene djelove. Nakon njene udaje nostalgija i potištenost. Vraz iznosi ljubav prema Ljubici. III. Vlada vedro i optimističko raspoloženje. U pojedinim pjesnicama Vraz je neki obićni doživljaj znao tako umjetnički zaokružiti da se svaka od njih doima kao potpuna umjetnost. Ljubice. jos jednom izražava koliko ju je volio. kasnije nostalgični i potišteni. povezani su sa pejzažom. 38. pjevanje .. a što u konačnoj varjanti donosi do osjećanja sveljudskog. Ljubi me. U pjesmi. Đulabije su tipićan izraz romantičarskog mišljenja i nazora sto se naroćito oćituje u povezivanju tih dvaju elemenata. (ljubav prema Ljubici). ali im je jezgra izrazito romantička. djevo mila! Dok su nam jos vita od mladosti krila. Njegovi osobni osjećaji koji se odnose na ljubav prema ženi i domovini su vedri. Ljubi. a poslije smrti bol i sućut..da prinose lijeka. Sreća bez pokoja mijenja brzu nogu.

Po svom sadržaju i po pjesnikovu osjećanju Đulabije su isto toliko slovenske koliko i hrvatske. U njima je uporebljen krakovjek. bilo je naročito mnogo borbe s . To je oćita zabluda. Srodnosti izmedu Đulabija i razlićitih romana iz vremena romantike. i slabih stihova. Al´ od cvijeta sreće nij´ već nijednog lista Samcat po nijh sećem s tugom bez broja ko po groblju djece Slava mati moja Đulabije su u hrvatskoj književnosti i njenoj povijesti proglašene ljubavnim romanom u stihovima. doduše ima. te gazele. Đulabije su u cjelosti zbirka ljubavnih pjesma. kako će ih završiti. a ne u kompoziciji. povezanih. Počevsi pisati pjesme Ljubici. Vraz nije ni mogao znati. Bilo je u tom traženju i lutanja. što ga je Vraz iskoristio već u slovenskim stihovima. 3. No one su u čitavom njihovom ugođaju. TEZA STIL PISCA: U težnji da nađe što adekvatniji izraz za svoje pjesničke vizije Vraz je pronalazio različite forme: od klasičnih soneta do romance i balade. pa je i na taj naćin obogatio našu književnost onoga vremena. Krasan si moj kraju sva su mjesta ista. no nikakav roman.69.

TEZA: Bilje{ka o piscu Kao za ve}inu anti~kih pisaca nemamo mnogo biografskih podataka. Rodio se 525.jezikom. Da bi stvorio du{u uzme iz `ivotinja sva dobra i zla svojstva i zatvori ih u grudi ~ovjeka. god. u Eleusini. Eshilove politi~ke simpatije o~ituju se u njegovim djelima. Ta je grupica imala znatnu ulogu u Ateni u prvim desetlje}ima. prije n. Uzroci tih nesporazuma nisu poznati. Engels ga je opisao kao jasno izra`enog tendencioznog pjesnika. nakvasi je vodom i stane ju mjesiti. Bio je. Objavio lektire u 30. Iz te smjese nastane lik po vanjskom izgledu jednak bogovima ali bez du{e. 2. iako je pripadao konzervativnoj grupaciji u samoj demokraciji. U Sicilskom gradu Geli Eshil je umro 456.e.e. osobnih momenata koji variraju od vedrih stihova do sumornih motiva i atmosfera. Iz njegovih pjesama vidi se da je bio prista{a demokratske dr`ave. Eshil je sudjelovao u borbi protiv perzjanaca i to na bitki na Maratonu. kod Salamine i Plateje. god. Potjecao je iz zemljoposjedni~kog roda. Znao je i prije odlaziti tamo i prikzivati svoje drame. što nije nikakvo ćudo kad je Vraz slovenac. Tako su . kako ga neki nazivaju "otac tragedije". Zemlja je vrvila `ivotinjama ali nije postojao jedan duh koji bi vladao zemljom u svoju korist. TEZA: Sadr`aj "Nebo i zemlja bijahu stvoreni" tim rije~ima Eshil zapo~inje svoje djelo. Bio je svjedok svrgnu}a tiramide u Ateni. Nastali su golemi nesporazumi i sva|e izme|u Eshila i naroda. Zbog tih nesporazuma morao je provesti posljedne godine `ivota na siciliji izvan domovine. Bo`ica Atena mu je pomogla u tome {to je tom liku udahnula duh ( bo`anski dah ). uspostavljanja demokratskog ure|enja i uspje{ne borbe protiv intervencije aristokratskih dr`ava. Za takvo stvorenje mudri Prometej sin Japetov uzme ilova~u. prosinac 2004 20:34:00 | 0 komentara Eshil: Okovani Prometej 1. No usprkos svim tim slabostima Vraz je u svoju poeziju unio mnogo iskrenih. prije n.

Prometej mu je predlo`io da izabere koji od dva kupa `eli. . Hefest je tu naredbu izvr{io. Tamo su se utvrdila prava i du`nosti ljudi. Ukratko uputio ih je u sve `ivotne potrebe. Nezasitan Zeus mu po{alje jo{ i orla koji bi mu svaki dan kljuvao jetru. U manjem kupu bija{e svo meso. mi{i}i. ploviti morem... Pomo}u u`arene tinjaju}e tre{}ice na zemlji je stvorio prvi plamen od kojeg su ljudi dobili ogromnu korist.. Sama Atena iz zavisti prema Prometeju ogrne djevojku sa bjelom svjetlucavom haljinom a glavu joj ovjen~a svje`im cvje}em i zlatnom vrpcom. Epimetej je ugostio Pandoru. slobodno i bez ikakve nevolje.. Kako bi ispunio Zeusovu volju Heraklo mu namjesti zamjenika Kentaura Hirona koji je bio spreman umrijeti premda je bio besmrtan. utroba. Za uzvrat Zeus je stvorio novo zlo. Bogovi su imali izabrati {to `ele od jednog bika. U Mekoni organizirali su susret bogova i smrtnika. On sa svojom lukavlju{}u `eli prevariti bogove. Sve krivice za taj ~in Zeus je predao Hefestu i njegovim slugama. On je pokorio svog oca Krona i Titane ( stari bogovski rod ). Nakon nekoliko tisu}a stolje}a nai{ao je tamo Heraklo u potrazi za zlatnim jabukama. lje~iti se. Zeus je reko da je ta podjela nepravedna. Za uzvrat Zeus je ljudima uskratio posljedni dar za savr{en `ivot tj. Naredio je Hefestu bogu vatre i umjetnosti da napravi varljivi lik lijepe djevojke. Pandora je sa sobom nosila lonac pun nevolja i ulaskom u ku}u ga otvori. Prometej je ubio tog bika i od njega je stvorio dva kupa. odapnuo strijelu i skinuo orla sa Prometejevih koljena. Prometej je zastupao ljudski narod kako ga bogovi nebi previ{e iskori{tavali. @ivjeli su pod zemljom u mra~nim pe}inama. Zeus je rekao da te patnje trebaju trajati sve dok jedan zemljanin ne daruje svoj `ivot smrti i tako preuzme krivicu na sebe. Pandora nije dala nadi da iza|e iz lonca. Zeus je tako stvorio to ljupko zlo i dao mu ime Pandora. Sve {to su radili bilo je bez smi{ljene osnove.. Hermo joj podjeli dar govora a Afrodita svaku dra`esnost i milinu. Tako je na Zemlju do{lo zlo.nastali ljudi koji su mogli gledati. hraniti se. Hermo odvede Pandoru na Zemlju i uputi je prema Epimeteju. No Japetov sin je i za to na{ao rje{enje. Hefest je morao Prometeja lancima prikovati na stjenu Kavkaza pred strahovitim ponorom. Zeus se odlu~i za ve}i kup i odgrne ga. Pisac groznice i razne druge bes~ujne ali vrlo mu~ne nevolje opisuje kao ~ete bez dara govora.. Jadan Prometej nije smio zaspati niti kleknuti nego smo mukotrpno bezograni~eno stajati. uptrebljavati `ivotinje. ^ak i smrt koja je nekad sporo dolazila ubrzala je svoje korake. vatru. U loncu je bila samo jedna dobra stvar. Pojedena jetra bi svaki dan na novo izrasla. ukratko sve korisno. Zatim mu je skinuo okove i poveo oslobo|enog Prometeje sa sobom. a u drugom ve}em kupu bijahu kosti i salo. Stra{no se razljuti na Prometeja kad je pred sobom na{ao samo salo i kosti. ^im je to ugledao napnuo je luk. mozak. Tako je Zeus mogao govoriti daj je jo{ Prometej prikovan na Kavkaz. a to je bila nada. Tada ih je Prometej po~eo podu~avati kako }e vidjeti. Bogovi su po~eli od ljudi tra`iti da ih ~aste uz uzvrat njihove za{tite. Na nebu je sa svojom obitelji vladao Zeus. ~uti. slu{ati ali nisu mogli vidjeti niti ~uti. Prometej je bio tog Titanskog roda. Prometej je uzalud opomenuo jadnog Epimeteja da se ~uva bilo kakvog bo`jeg dara. Do tada su ljudi na zemlji `ivjeli mirno. Kako nebi optu`ivali da je Zeus oslabio Prometj je morao nositi `eljezni prsten s ukovanim komadi}em kavka{ke stjene. nego ga poklopi prije njezinog izlaska.

loše gospodarenje zemljom i pogrešan odgoj i obrazovanje intelektualaca. u Koprivnici. U posljednjem periodu života i rada pisao je pripovjetke u kojim je pokušavao rješavati neke psihološke probleme suvremenog čovjeka kao što su "Mira Kodolićeva". Slavoniji i njenim ljudima i običajima Osnovna misao: Treba čuvati šumu Vrijeme radnje: Davno Mjesto radnje: Slavonska šuma . "Proletarci" i "Među svjetlom i tminom".g. Tema: Piščeva ljubav prema. Osim pripovjetki među kojima se ističu "Tena".3. "Biser Kata". biljnog i životinjskog. "Oprava". Josip Kozarac je umro 1906. šumi. TEZA: Mi{ljenje o djelu Slavonska šuma" Kozarac je dao prekrasne slike šumskog života. Pisao je romane među kojima je najpoznatiji "Mrtvi kapitali" u kojemu otkriva nedostatke u društvenom životu.

Šuma je oduvijek bila njegovo nepresušivo blago. jer ona mu je pašom odgajala volove. Nisu mogli ni jedno ni drugo zato što je brijest bio jako visok. a društvo ohrabreno da i dalje jede bartolova jela. kada je brijest bio skoro srušen na njega su doletjela dva čvorka koja su ušla u orlovo gnijezdo. ali crn kao tinta. Ptice pjevice su u svojim gnjezdima. ali je bio toliko ukusan. Usput se ulovi i koja štuka i šaran. svako drvo i svaki glas. a nije imao grana po kojima bi se popeli. Jedan je čovijek pucao u orla. Sredinom rujna nastaje važno razdoblje za slavonsku šumu. Kako je orao bio ranjen svoj je plijen ispustio i srušio se u šumu.Likovi: Josip Kozarac. lisica i kuna davali su mu skupo krzno. a zec i srna hranu. I tako je spašeno Bartolovo kuharsko umiječe. Kada su pojeli. Kad su ljudi pogledali orlov plijen. začudili su se jer je to bio jastreb. Ljudima nije ništa drugo preostalo nego da sruše brijest. Dva lugara. On pozna svaku pticu. svojim drvetom dizala kuće i ograde. Kada vjetrić zapuhne. O Ilinju love se divlj patke. Dok su jedni rušili drugi su puškama pazili na orla. Sa godišnjim dobima šuma se mijenja. Na jednom visokom brijestu sagradio je orao gnijezdo. a neki imaju pse koji im donose. radi se procijena šuma. kada dođe ljeto. Bartol nije znao zbog čega je paprikaš crn . U proljeće kad se sve oživljuje u šumi je najpustije. Procijena je težak posao. Kada su su došli u kolibu vidjeli su da im je Bartol pripremio paprikaš. kada su ga ljudi opazili. Gnijezdo je bilo dobro naslagano tako da ga zrno nije moglo probiti. Pokraj šume. Osim bogatih trgovaca tu su i Turopoljci koji prolaze . Bartol ode u kuhinju i otkrije da je paprikaš crn zbog toga što je zdjele pokrio hrastovinom iz koje je curio tanin crn kao tinta. a oni gladni tako da su ga jeli i za večeru. sve je u pokretu. Neki lovci gaze po vodi. Odjednom ugledaju orla kako se vraća u gnijezdoi pandžama nosi plijen. a šuma puna komaraca. jedan radnik i kolibar Bartol prenoćili su u kolibi koja je ostala iza šumskih radnika koji su preko zime ovdije radili. svojim žirom hranila svinje. tjerajući patke i pucaju. tvrdo glatko lišće zašapće. Šumski trgovci obilaze dijelove šume koje su preko ljeta procijenili i obilježavaju stabla koja će preko zime doći na prodaju. staje i štagljeve. Vuk. sagradio je kuće. U šumi su samo kos i drozd. Slavonac voli svoju hrastovu šumu. posadio voćnjake i šljivike. dogovorili su se da će mlade orlove popovaditi ili ubiti zato što im je orao ubijao domaće životinje. po šikarama i i livadama oko sela. Priroda buja. Kada dođe ljeto. Kud god čovijek ide tamo i oni. Bartol. zatim zašuti i zašumi. Bio je ukusan. Kada mu zbraniše i zatvoriše šumu. a i život u njoj. Vračajući se sa teškoga posla očekivali su da će im Bartol pripremiti dobar ručak. Tu se dižu veliki hrastovi sa sivkastom korom i brazdama koje teku duž cijeloga dvadeset metara visokog debla sa snažnom širokom krošnjom koja ih je okrenula kao stasite junake. On je u njoj kao u svojoj kući. u šumi sve postaježivlje i raznolikije. od jakoga udarca kada je brijest pao. čvorci su uginuli. on postade siromah. lugar Sadržaj: Slavonska šuma je šuma s divnim i visokim stablima.

godine u Zagrebu. Na to sijanje izađe čitavo selo.“Medvjed kao pudar”. Što se sve u njoj događalo i što će se dogoditi. U to doba sije se žir. Objavio lektire u 29. Osim pjesama Grigor Vitez je pisao priče i članke za novine i časopise. “Doživljaj svjetskog putnika” i “Čudna škola”.pejzažna Stil: personifikacija (“Sunce toči”) . U listopadu poćinje lov na srne. a u studenome je šuma mirna. Neke od pjesama Grigora Viteza prevedene su i objavljene na petnaestak jezika izvan naše zemlje. prosinac 2004 23:29:00 | 4 komentara Gdje priče rastu . “Povjerenje životu”(1985). I dok se uz pijesmu sadi mlado drveće na drugom kraju žalosno otpada žuto lišće. Grigor Vitez je umro 23. “Pjesme” (1950). a na drugom život. “Maksimir”. i slikovnice. što je sve vidjela i doživjela. I tako je u isto vrijeme na jednom mjestu smrt. Objavio je zbirke pjesama . Koliko se je stare šume posjeklo. “Sto vukova”(1957).Grigor Vitez Ponešto o piscu: Grigor Vitez rođen je 1911. “Životinje spavaju”. “Kad bi drveće hodalo”(1959). Tko bi nabrojio što je sve šuma u tih dvjesto godina dala. u Slavoniji. a tamo još dalje udara sjekira i ruši se što je dvije stotine godina raslo. studenog 1966. “Dva pijetla”.šumom i procijenjuju urod žira koji je zbog sječe šume i njegove upotrebljivanosti na sve većoj cijeni. “Gdje priče rastu”(1965). Za djecu je je objavio zbirke pjesama: “Vesele zamke”(1955). odnosno prirodu koja nam uzvraća svojom ljepotom Vrsta stiha: Vezani Vrsta pjesme: Lirska . To je ta njena tajna. “Tko će s nama u šumicu”.g. “Prepelica”(1956). Tulipani dižu čaše Tema: Radost tulipana Osnovna misao: Treba čuvati cvijeće. i poezije “Kao lišće i trava”(1960). “Naoružane ruže” (1955). a sahranjen je u svom rodnom selu. “Hvatajte lopova”(1964). u Kosovcu. “San boraca u zoru” (1955). toliko nove treba zasaditi. “Igra se nastavlja”(1967). njen čaroban mir.

knjižice.misaona Stil: personifikacija (“Knjižice. Nauči se !”) Lovačka priča .misaona Stil: poredba (“zmaj je avion”) Olovko.olovko Tema: Želja učenika da ne moras sam pisati zadaču i učiti Osnovna misao: Ne teba biti lijen Vrsta stiha: Slobodan Vrsta pjesme: Lirska .pejzažna Stil: personifikacija (“a što si nam donjela? proljeće na repu“) Zmaj Tema: Putovanje avionom Osnovna misao: Ne treba se bojati leta avionom Vrsta stiha: Slobodan Vrsta pjesme: Lirska .Lastavica Tema: Povratak lastavica s juga Osnovna misao: Kada dođu lastavice počinje proljeće Vrsta stiha: Slobodan Vrsta pjesme: Lirska .

te kroz njegova razmišljanja saznajemo o svim problemima koji ga muče. upoznajemo glavni lik. njegove nedoumice. Znamo da ga muče bubuljice i prištevi. Roman je zapravo njegov vlastiti dnevnik u kojem se nižu njegove misli i zbivanja koja ga zaokupljaju. kako kaže njegov liječnik. kao i osobama s kojima se prepliće njegov život. možda je pomalo "bucmast". od dana do dana. od siječnja jedne godine do travnja iduće.Tema: Priča lovca o lovu na jelena Osnovna misao: Treba biti mudar i snalažljiv Vrsta stiha: Slobodni Lirska . njegova traganja za stotinama odgovora. s roditeljima.misaona Objavio lektire u 29. a neki su postali predloškom za radio i scenska djela. niz njegovih "jada". BILJEŠKA O PISCU Sue Towsend je suvremena engleska spisateljica čiji su romani za omladinu prevedeni na mnoge svjetske jezike. prosinac 2004 23:28:00 | 0 komentara TAJNI DNEVNIK ADRIANA MOLEA . zahvaljujući izvanrednom prijemu kod čitatelja. KRATAK SADRŽAJ U ovom modernom romanu. napisala i objavila "Tajni dnevnik Adriana Molea" i "Novi jadi Adriana Molea". 3. to je niz sličica iz njegovog života. uskoro je. . Nakon što je 1982 . O njegovom izgledu znamo malo. godine objavila prvo djelo. Sadržaj knjige nije vezana radnja. 2.SUE TOWNSEND 1. trinaestogodišnjeg Adriana Molea. pod naslovom "Adrian". njegovi sukobi s okolinom. ANALIZA LIKOVA Adrian je dječak u pubertetu.

Knjiga . čak se na neko vijeme i rastaju. uz nju uspijeva održavati ravnotežu u svom životu : " Nazvao sam Pandoru. pokušava ih vidjeti sa svim vrlinama i manama. Ono što tu knjigu čini još zanimljivijom jest da u tom romanu mogu prepoznati i neke svoje probleme. On zapravo voli svoje roditelje. ali zapravo dobra kao osoba. očito nezadovoljna s onim što joj pruža brak i muž. ne živi u oskudici. DOJAM O KNJIZI Ugledavši ovu knjgu. Od ostalih likova mogu spomenuti Adrianovog oca. školske profesore i ravnatelja. Ljubav mi je još jedini spas da totalno ne poludim. gotovo sve situacije uspijeva sam riješiti. trudi se biti što bolji u školi. s njima živi pas. zgodna djevojčica. baku Mole.Više znamo o njegovim životnim prilikama i neprilikama. pažljiv je i osjećajan (bira poklone za svoje drage. ali se ponovo vrati i nastoji održati obitelj. Unatoč svim tim problemima. Tu je i Adrianova mama. možda i malo nemarna prema Adrianu. mašta o svojoj budućnosti. Zaljubljen je u Pandoru i ljubav mu pomaže u svakodnevnim "nevoljama".. 4. kako je opisan. I tako je bilo sve dok nisam počeo čitati. pomislio sam si : "Još mi je samo ovo trebalo!". daje mu podršku. Ima plemenitu narav (brine o starcu Bertu Baxteru). Ona puno pomaže Adrianu. odlazi od kuće kroz neko vrijeme. svjesna svog izgleda i svog utjecaja na dječake.. neke susjede i druge. Prilično samosvjesna i odlučna. "kose boje sirupa". voli ga i razumije. isključuje se iz svijeta odraslih kad je to potrebno za njegov vlastiti mir. Susrećemo i neke sporedne likove : starca Berta Baxtera. Adrianove kolege. piše pjesme). Čak je i ambiciozan. str 217) -2- Pandora je Adrianova vršnjakinja. shvatio sam kako je ovo djelo veoma zanimljivo i interesantno. sklonog alkoholu i samosažaljavanju. On je zapravo jedno dobro dijete koje na neobično duhovit način pliva u "olujnom pubertetskom moru". Polako ulazeći u svijet Sue Townsend i Adriana Molea. ne previše poduzetnog. ne sukobljava se s njima otvoreno. Posjetit će me nakon sata iz viole. Roditelji su mu u stalnoj svađi. Adrian polako odrasta."(citat. školskim drugovima oprašta neke njihove propuste. povremeno se baka pojavljuje u kući. Njene su obiteljske prilike puno bolje od njegovih. a kasnije čak i očeva ljubavnica s djetetom i starac Bert. Barrya i Nigela.

Kad sam pročitao knjigu. ali Noddy se ne da!. pa malo božićno drvce s torte. i dalje se kljuka vitaminom C. Bojim se da ću morati po cijeli dan sjediti u javnoj praonici rublja da se ne smrznem ." "Kupio sam dvije kantice vinilske crne boje i gustu četku. Bio je tu komad ugljena. nažalost!" -3- "Stara traži posao! Još ću završiti na ulici kao besprizorni ili tako nešto.. prihvatio sam se posla. Jedan je od gusara držao u zamahnutoj ruci bodež. mogao sam samo reći : "Bravo.. I što ću jesti cijeli dan? Morat ću jesti pomfrit i slatkiše sve dok ne upropastim tek i dok mi ne popadaju zubi. Velika mudrost!" "Otišao sam u posjet psu. Kroz crnu boju neprestano se probija lakrdijaš Noddy. . pa figurice gusara s modela broda. Pas sad izgleda puno bolje. Premazao sam zidove dva puta crnom bojom. ali je poučno i pomalo iznenađujuće da to uspijeva nadvladati svojim prirođenim smislom za humor... Za dva dana moći će se vratiti kući.govori o mom vršnjaku koji proživljava doba sazrijevanja i u tom razdoblju pronalazi bezbroj razloga za nezadovoljstvo. Bogojavljenje je nešto u vezi s tri mudraca. Veterinar mi je pokazao plastičnu vrečici punu svakakvih jezivih stvarčica. Čim sam se vratio kući iz kluba "Uradi sam". Ima dobre prijatelje i to je očito jedna od najvažnijih stvari u životu. taj je sigurno zadao psu gadne muke. Pas je zatvoren u drvarnicu. Operiran je. Adriane!" Na kraju bih izdvojio neke humoristične odlomke : "Našao sam u riječniku riječ koja potpuno odgovara mome starom simulant. Još je u krevetu.

i druge. "Slavonska šuma". a tu i tamo probijaju Pinokijeve prugaste hlače i njegov crveni nos. ali mora da je loše kvalitete jer posvuda ima pruga. " Biser-Kata". 2 sata u noći. Joza Matijević . Ostalo ih je još 124. Pučku školu i gimnaziju završio je u vinkovcima. stoljeće Mjesto radnje: Slavonija Vrsta: Pripovjetka Likovi: Tena (Terezija) . Leon Jungman . Umro je 1906 godine. više ne vide! Stari je maloprije došao da me potjera u krevet. ali se on prokleti zvončići i dalje vide!. ali još proviruje Noddyjeva kapa dvorske budale... Najpoznatija djela su mu : "Priče djeda Nike"." Objavio lektire u 29. Rođen je 1858 u Vinkovcima. U 11 sati i 25 minuta premazao sam i posljednji zvončić. Maruška . Beranek ..Treći premaz. Jerko Pavletia . Ivka . prosinac 2004 23:28:00 | 0 komentara Tena .. Rekao je da ga moja soba podsjeća na jednu sliku Salvadora Dalija. Boja se osušila. ali ja mislim da to iz njega govori jer zato što su u njegovoj sobi na zidovima same ružice. Tema: život slavonske žene Vrijeme radnje: 19. Premazao sam večeras crnim flomasterom 69 zvončića na kapi. Malo je bolje. Sva su mu djela tematski vezana za Slavoniju. hvala Bogu. u Beču je diplomirao poljodjeljstvo i šumarstvo. romanopisac. Zvončići se. da je to pravi nadrealistički košmar.Josip Kozarac O piscu: Hrvatski pripovjedač. Đorđe . "Tena".. Ostatkom crne boje i finom četkicom premazao sam Noddyjevu kapu.. Sad znam kako se Rembrandt osjećao nakon što je oslikao Sikstinsku kapelu u Veneciji.

no došla je zapovjed i Beranek je mora krenuti u Bosnu. Došle su sve seoske cure. zvao se Leon Jungman. ali Tena je i dalje bila povučena. Leon je i dalje organizirao primanja.Sadržaj: Tena je mlada Slavonska djevojka i polako postaje jedna od najljepših cura u selu. Kod Đorđa je bila još teža situacija. Tenu to nije zanimalo jer joj je ostalo puno haljina i novaca od Leona. pa se ona žalila Teni i molila ju za zaštitu. Osvojila ga je na jednom plesu. ali bila je kod njega zato da osjeti čari luksuznog života. U 16 godini života umire joj majka i ona ostaje sama s ocem Jerkom. Jozo je imao ženu Ivanku. Leon je znao da ga Tena ne voli. s nakanom da će Tena doći. U to doba kraj njezinog sela bila je Češka vojska. Maruška je dala veo Teni i Tena se razboljela. a jedna ciganka je donjela Maruški veo koji je zaražen vodenim kozicama. S vremenom Ivanka je postala prijateljica s Tenom. Cijelo selo je ogovaralo Tenu i došao je glas do Leona. Sav novac koji je Đorđe zaradio odlazio je Teni. Tada je Leom pričao sa Teninim ocem Jerkom da pošalje Tenu na primanje. Tena se doselila kod Joze i preuzela vlast u kući. Tenu se je dojmio sav taj raskoš i bila je očarana s njime. Tena se zaljubila u njega i prvi put u životu osjetila ljubav. Usto su ciganka i Maruška napravile prijevaru i uvjerili Đorđa da je Maruška trudna. Leon je dobio premještaj. Nakon što je potrošila taj novac morala je smislit način kako ae živjeti. a Tena je ostala bez luksuznog života. Nakon Boranekovog odlaska Tena je nosila crninu i povukala se u sebe. Nedugo zatim u selo je došao bogataš iz jedne Pariške tvrtke. Tena je od bolesti dobila plihove po licu i više nije ličila na staru Tenu. on je uzdržavao i njezina oca. Prišavši Teni obasuo ju je prostranim sobama i oni svježim mirisima. Nakon izvjesnog vremena Tena je prešla Leona sa Đorđom. U među vremenu Ivanka je ostala trudna. on je redovito tukao svoju ženu Marušku i maltretirao je. a na njima je svirao cigan Đorđe. Našla je Jozu Matijevića . Na primanju sve su se cure nabacivale Leonu. Jerko je uspio nagovoriti Tenu da ode na primanje i sam ju je otpratio do Leonove kuće. a kuću i zemljište je dano na dražbu zbog neplaćenog poreza. Kada je opazio Tenu odmah mu se svidjela. Pošto je Tena bila s Leonom. Ivanka je rodila i nakon poroda se . A usto je bila i s Đorđom. a nakon Leonovog odlaska on je zapio sav novac. Iako je bio cigan on se Teni sviđao. Jozo bi znao često vikati na Ivanku. Tena nije voljela Leona. a u njoj je bio mladi vodnik Beranek. ali on je samo gledao Tenu. ali na nju nije previše mario za to što je imao Tenu. Leon je organizirao primanja u svojoj velikoj i prostranoj kući. ali Tena nije. Tako je živjela s dvojicom ljubavnika.

maltretira. ali ga onda nije htjela. Njihov susret nije bio sretno sjedinjenje nakon drugog vremena. Nakon završetka rata Češki vojnici su se vratiili u selo da bi otkupili zemlju i tu se nastanili. tamne kose . postala je starija. S vremenom. sitnih vatrenih očiju. Leon Bogati čovjek koji dolazi u Slavoniju da bi zaradio novaca a usput da ne bude sam spetlja se sa Tenom. On se radovao ponovnom susretu sa Tenom iako je strepio dali će ga tena primiti pošto je u ratu ostao bez desne ruke. odnosno nakon svoje prve ljubavi počela je shvaćati koliko je ljepota bitna za ugodan život jedne seoske cure. Grub je prema ženi . a kada je Jozo vidio Tenu onakvu nije mu više stalo do nje.proljepšala . crnomanjastobjelkaste puti. ponižava. Karakterizacija likova: Tena U mladosti Tena je bila cura koja nije potpuno bila svjesna svoje ljepote. Tada se pojavio Đorđev navodni sin i on više nije htjeo uzdržavati Tenu. sada ga koristi samo kao sredstvo pomoću kojeg se uzdržava. tuče ju. Tena ga koristi kao izvor novčanih prihoda. Na kraju je imala sreće što joj se vratila prva ljubav kod koje je pronašla svoju sreću. Kada je Beranek vidio da je na prodaju Tenina kuća i zemljište za vrlo malo novac odmah je dao polog. Beranek Mladi vodnik u Češkoj vojsci koji se istinski zaljubljuje u Tenu i na kraju rata se vraća Teni i s njom provodi ostatak svog života. Jozo Želio se oženiti sa Tenom još dok je bila cura. Nakon Što se oporavila Tena više nije bila ona stara . Nije imala nimalo srama što ju selo ogovara. Beranek je ostao na imanju sa Tenom da iznova podigne zapuštena polja i pruži mlađem pokoljenju ljepši život. a plavih brkova. guste. zapravo moglo bi se reći da je prkosila selu i stvarala zavist među drugim seoskim curama. Grub prema ženi. Đorđe Cigan koji svira gusle. Uvjek je gledala na svoje dobro bez obzira kako to utječe na druge. Bio je mlad ljepuškast.

te je uvelike djelovao na kasnije generacije pisaca. Voljela bih muža. Bio je. Pomoću varke pridobija muža. Bila je sitna. nezadovoljna životom koji vodi a ne vidi izlaz. simptomatično za pisce tog doba.Ivanka Pokorna žena.Anton Pavlović Čehov Bilješka o piscu: A. nije oženjena. Nakon gimnazije u rodnom gradu se upisuje na medicinu u Moskvi. Poznatija djela su mu: Tri sestre. te se kao student počinje baviti pisanjem. siromašan.a po zanimanju liječnik. Ujak Vanja. prosinac 2004 23:27:00 | 8 komentara Tri sestre . Objavio lektire u 29. Vrlo plemenita žena. Morala je podnositi drugu ženu u kući i biti podložna njoj. barem tako misli. bila sretnija. Čehov (1860-1904) ruski je pripovjedač i dramatičar. putovao je na Sahalin. ali je istupio iz Akademije zbog nepriznavanja Maksima Gorkog. “Ako bi se udala. kako u Rusiji tako i van Rusije. jedina je pomagala Teni dok je imala vodene kozice. Maruška Žena kojoj je bilo dosta što je druga žena. Potajno se nada koko bi u Moskvi mogla naći muža i onda bi. bilo bi to bolje. Čehov je među ostalim i tvorac antiteatralnog kazališta i psihološke drame. Najbolja njegova djela su novele i pripovjesti. izbjegavao je politiku.” . Galeb. Čovjek u futroli… Likovi: Olga je najstarija sestra. ali nakon poroda se proljepšala. cijeli dan bi sjedila u kući. Surađivao je s velikom opernim redateljima. bolestan. Rođen je u trgovačkoj obitelji. P.

Andrej je sin. i smatra kako joj rad djelomično zamjenjuje ljubav. on se povlači. čeka princa na bjelom konju. a uza sve to tu je još i unutarnji sukob. postaje papučar i pušta svoje ambicije da padnu u blato. koji stalno teži nemogućem. Rano se udala. te se kasnije ipak koliko asimilira u društvo. lik malograđanke koju nitko ne prihvaća. Forma i stil: Ovo djelo je drama ods četrri čina. no ona je uz to i lik koji se najviše mjenja. Zasniva se uglavnom na samim likovima i njihovoj tragičnosti koja samo kazuje kako promjene nema unatoč vječitom optimistu i njegovoj priči o svjetloj budućnosti. Traži životnu sreću. Natalija je poprilično težak lik. Irina je najmlađa od sestara. Kako ima dominantnu ženu.Maša je vječno nezadovoljni melankolik. . Svoje nezadovoljstvo neće nikad riješiti jer su joj ciljevi nerealno visoki. mirna i glatk bez većih preokreta. s malim šansama za ostvarenje. i prtpostavlja da bi ga sigurno našla u moskvi. velikih ambicija. a da nije promislila. i masli o svemu na loš način. mrzi svoj život.

1866.Vrijeme i mjesto radnje: Radnja se odvija u malom Ruskom gradiću u provinciji. Objavio lektire u 29. Godine1871 štampao je svoj prvi veliki historijski roman iz prošlosti Zagreba. kulturnom i prosvjetnom podizanju naroda. gimnaziju u Pečuhu i Zagrebu . Osnovnu je školu polazio u Zagrebu. “Mladi Gospodin” “Ilijina oporuka” “Vladimir”. Iz Praga je prešao u Beč gdije je uređivao časopis “Glasonoša”. koje Turčin od duga časa broji. postao je gradski senator. negdje u 19. jer ga je zatekla prerana smrt. dobro i plemenito. Umro je 13. a pisao je mnogo i neumorno u želji da svojiim književnim radom poradi na političkom . da mane prošlosti popravimo. zatim tri historijska romana: “Čuvaj se senjske ruke”.AUGUST ŠENOA Bilješka o piscu: August Šenoa rođen je u Zagrebu 14. 1838. XII. zatim je bio gradski bilježnik Zagreba i umjetnički ravnatelj zagrebačkog kazališta 1870 bio je dramaturg kazališta a 1873. st. “Seljačka buna”i “Diogenes” roman iz suvremenog života “Prosjak Luka”dok povijesni roman “Kletva”koji je izlazio u “Narodnim novinama ” 1880/1881 nije završen. prosinac 2004 23:26:00 | 0 komentara PRIjAN LOVRO . Građu za svoja mnogobrojna književna djela crpio je Šenoa iz hrvatske prošlosti i sadašnjosti . U svojim članicama “Naše književnosti” rekao je Šenoa na jednom mjestu ovo :”Zašto pišemo? Da si ovaj ili onaj čitalac ne znajući šta da pametno radi prikrati vrijeme ? u tom slučaju ne bi novele više vrijedile od one brojanice. IX. Mi hoćemo da dignemo narod da ga osvijestimo.” . da budemo u njem smisao za sve što je lijepo. “Zlatarevo zlato” zatim je napisao veći broj pripovjesti “Prijan Lovro”. g. “Branka” i dr. vratio se u Zagreb i ušo u redakciju “Pozora”(kasnije “Obzora”). 1881 u četrdesettrećoj godini života. a pravne je nauke završio u Pragu i Zagrebu.

suza— i pripovijestje svršena” Ona kaže da rijetko kojem piscu uđe u galavu da se ta junakinja li junak otrovaju probodu mačem i umru : “Samo katkad uđe kojem piscuu glavu . k tome malo sunca. Dvoje mladih se zavoli . ondašnje pisce . nikad ne miruje? Vazd jedno te isto. Šenoa u ovoj pripovijetci kritizira ondašnje društvo . mjeseca cvijeća . svoji. fantazija bujna . “Ženska ćud je strasna. mjeseca. al im se nameću kojekakve kojekakve vrlo obične prepone kojih vrlo običnim načinom uklone . suza i pripovijest je završena. pa budu . K tomu malo sunca. misao živa nije dovoljno dvoje mladih koje se zavoli onda malo prepreka koje jednostavno prijeđu . fantazija bujna . 5-6 ) Bilješka o djelu : Djelo je posve realistično . A kakvu hranu davaju naši novelisti toj nestašnoj ptici koja leprša od mjesta do mjesta. hvala budi bogu . To prikazuje kroz razgovor njega i crne udovice koja je iskazala svoje misli o Hrvatskoj književnosti i koja govori kako jednoj ženskoj osobi čija ćud je strasna.Podatke pronašla u A:Šenoa “Seljačka buna” (str. te . koja. vječne promjene željna. misao živa i brza kao ptica.

blijedo .”(str. Rekao joj je i to da upravo zato što smo mali narod koji je imao tolike borbe upravo mi možemo napisati najljepše romane :”Upravo okvir naše malešnosti koja sapinje često smjelu dušu i žarko srce. kratko poput epigrama . vječna monotonija. pravilno u dvoje razdjeljena .” Opis likova : Opis prijan Lovre: “Po naglasku sudeći bijaše pohrvaćeni Slovenac.nego da je dovojlno okrenuti se oko sebe da bi se našlo junaka tj. 12) “Govorio je sprvine polagano. mogu li naši pisci stvoriti velikog junaka: “Jesu li pisci kadri naslikati u malenu okviru velika divske slike . tolike sukoba da će dušu silno potresti . stisnute . u srijedi široko. širokih plećiju. rodi tolike borbe. može se ga naći u svakodnevnom životu. kosa crna i glatka. toli živada našim piscima ne treba nego prepisati je pa su napisali najljepši roman.junak ili junakinja moraju se otrovati . al i vrlo žacave. probosti. usne tanke.a oči male .al neobični sjaj . Bio je pod silu miran . nos fin . koščast . žmirkave. brčići slabi . pače umrijeti od suhe bolesti ! Vječna idila . čelo mu bilo široko. lice osuho. i povijest ljudskog srca u nas toli razlika. visoko. reć bi uglasto. al i apodiktički . svečano. može li u naših okolnosti postati kakav zanimljiv junak romanu ?” Nato joj Šenoa odgovara da junaka ne treba stvarati . Glava neobično velika naličila posve kuglji. zdola posve šiljasto . prepličući govor franceskim dosjetkami.” Nato se ona pita jesu li pisci kadri u malen okvir naslikati velike divske slike . duga. Bio čovjek srednjeg stasa. tamne .

vrlo živa. I Lovro biješe tom jeziku vrlo vješt. umjela crtati . Kraj svih tih vrlina ne bijaše mi Lovrin prvipojav prijazan. bujna i vesela. Kad bi zapodjela živahna prepirka o kakvoj neznatnoj stvarci– a tog a je bilo zaonda dosta – šutio Lovro marmorkom te bi samo potkraj govora ironičkom izrekom izvrnuo cijelu raspravu na šalu. Po prvom razgovoru razabrah da je Lovro vanredno darovit čovjek . Osobito rado govorila je franceski. veoma mnogo znade. udarati u glasovir i više toga. Dosjetljivost i oštroumlje mililo se Malvini – tako bijaše joj ime—nad sve ino. o Berangeru i o koječemu. Nešto me odbijalo od njega ”(str. o suncu . da mnogo.” (str. vanreda pametna. Umjela ona više jezika. Nije dakle ni čudo da se mladi svetac i crnooka. a pametna.njegova oka odavao je da je čovjek strastven. 13) Opis Malvine: “ U vlastelina bila ljepušna jedinica . 18) Opis Minke kakvu je vidio Lovro : . Mladica biješe živa. o glazbi . pa je francesku knjigu i dobro poznavala. plavka mnogo međ sobom čavrljali o cvijeću . crnooka i zlatokosa .

Iza širokih rukava tamne svilene haljine virile bijele drobne ruke a nad čelom treptila zvijezda od brušene ocjeli. uvehlo. Isto tako sviđa mi se to kako je pisac dokazao da naši pisci nisu bezvrijedni . da joj je mjesečina padala na sjajnu kosu i iskrami se preljevala u tamnih očih. 47) Istiniti opis Malvine: Mjesečina pokaza mi cijelo joj lice. tanka. blijeđana lica. On potiče Hrvate da počnu čitati vlastito bogatstvo i da se ne trebaju sramiti onog što jesu i glumiti ono što nisu čitajući izričito strane literature. to nije rascvala ružica— to je usidjelica koja doziva u pomoć mjesečinu da joj pozčati uvehlo lice. “ (str. i da mi ne moramo izmišljati junake i uvrštavati ih u nepostojeće vrijeme i mjesto . Nisam znao da l’ je mlada . Minka prepa se mog pogleda i okom joj sinu iskrica demonske ljutine. tamne kose u uvojke spletene i tamnih žarkih očiju. gipka . Ljepa je. cijelo lice bijaše osuho. krasna profila . Uprla bje glavuo ruku. nego je dovoljno da prelistamo našu povijest i dobili smo junake koje ne treba da opisujemo onakvi kakvi nisu nego istinit izgled istinite osobine. Ne . usnice bijahu vehle. mišljah u prvi mah. Od nosnica prema kraju usnica pružile se dvije crte. Bijaše visoka. Tim djelom Šenoa daje kritiku svog vremena koje je i danas prisutno.“Na prvi mah smetoh se ponešto . Ako je osoba iz slabo stojeće obitelji onda je jako mala vjerojatnost da će doć na položaj o kojem mašta tj. svjedočice zrelijih ljeta. . al ubrzo zapita me smiješeći se :— Šta ste zamukli ? — Al Minkin posmjeh ne bijaše smiješak anđela od šesnaest godina. biti ugledan u društvu i imati moć. da l’ prizrela djevojka. Zadrhtah. To ne bijahu cvatući obrazi mladosti. Moje mišljenje o djelu : Meni se djelo svidjelo pogotovo zato jer takeve stvari još su i danas aktualne . pod očima si vidio nagrešpanu kožicu .

njegovog prijaltelja Lovre. Lovro je sin iz slabo imućne Slovenske obitelji.Sadržaj: U pripovijesti prijan Lovro opisao je Šenoa tragičan udes mladog učitelja. .

a pošto je Lovro bio od malih nogu jako inteligentan i željan znanja roditelj su odlučili da on bude svećenik. ali nije bilo uspjeha jer je bilo jako puno kandidata i Lovro nije uspio. i on mu savjetova neka ide u Split jer da on pozna jednu mladu djevojku koja živi sa stricem a bogata je. Neko vrijeme otac mu je slao novac ali je nakon toga zapao u velike dugove i nije mogao potpomagati Lovri. I on je imao na umu da se oženi tom djevojkom sve dok mu Šenoa nije otvorio oči i rekao da je to stara usidjelica koja neće donjeti miraz udajom jer njen otac ima još šestero djecena koje treba podjeliti svoje bogatstvo.ali njemu je bilo neugodno da je on na teret tuđoj obitelji i on je odlučio da okuša sreću tako da se upiše u orijentalnu akademiju. Anđelika se zaljubila u njega i odlučili su tu vezu okruniti brakom. Grof mu je pomagao da dospije u orijentalnu akademiju putem veza. U međuvremenu njen je . on je savjetovao Lovri nakon što je čuo njegovu priču da traži bogatu djevojku da se oženi. Kada je njegov otac pročitao to pismo on je odlučio da će Lovri pomoći i da će mu dati sav novac samo da ostvari svoje želje i da otiđe u Beč. Kad je odlučio odustati od svećeničkog reda pozvao ga je predsjednik k sebi da uči njegova sina i Lovro pristane. ali i tu je bio razočaran nisu ga primili. Nakon toga Lovro odluči pisati molbu u ministarstvo da postane učitelj . ali on se zaljubio i shvatio da kao svećenik neć moći nikad imati voljenu osobu pokraj sebe i on je odustao od svećeničkih studija. a nije bio samo interes. Taj je događaj jako povrijedio njegovu obitelj.Roditelji su željeli da im se bar jedno djete digne na imućan položaj. I tako Lovro otiđe u Split i tamo upzna tu djevojku po imenu Anđelika u koju se on i zaljubio. I dok su jednog dana Lovro i Šenoa bili u jednoj kavani priđe im jedan debeli čovjek kojega su trebali podučiti . Neko je vrijeme on tako učio njegova sina . Lovro je u Pragu upoznao djevojku po imenu Minka . jer je njegova majka samo željela da ga vidi u odori svećenika. Nakon ntog saznanja Lovro je odustao od nje. novac. Nako završenog trećeg tečaja sveučilišta Lovro odluči otići u Zlatni Prag. Lovro je počeo učiti za svećenika . i jedan od đaka mu je savjetovao da ide u Hrvatsku raditi kao učitelj i Lovro to prihvat. kroz razgovor je doznao da je ona bogata a to je upravo njemu trebalo. Nakon završenih svih ispita Lovro je čekao samo da mu dodjele mjesto na jednoj od hrvatskih gimnazija. bogata djevojka koja će izbaviti njegove roditelje iz dugova.

Jedra na kraju svijeta. prosinac 2004 23:26:00 | 1 komentara Družina Sinjega galeba . u Ljubljani. nego je cuvaj od propasti. Objavio je knjige pjesama:Trobovlje. Mazge. mještani. inteligentnog.1900. . Kad je Lovro to doznao on se ubio u stanu u kojem je živio tako da si je britvom prerezao grkljan.Tone Seliškar Bilješke o piscu: Slovenski pisac Tone Seliškar rodio se 1. a umro 1970. I tako završava životna priča mladog. Lorenza. Više Seliškarovih knjiga prevedeno je na hrvatski jezik. Rudi.4. I sad nakon tog pročitanog djela postavljam si pitanje jeli bolje biti glup i bogat ili pametan i siromašan!? Objavio lektire u 29. Mjesto radnje: Galebov otok i more Vrijeme radnje: Ljeto (u prošlosti) Poruka djela: Ako ti samo jedna uspomena ostane od neke voljene osobe. učenog čovjeka koji je imao znanja za velike uspjehe ali nije imao ono najvažnije novac.. Drugovi.g. stari Nikola. Tema: djecja družina koja se bavi poslom za odrasle Glavni likovi: Ivo i družina Sporedni likovi: Ivini roditelji. Ante. Pjesme ocekivanja i mnogo proznih djela: Družina Sinjega galeba. nemoj dopustiti da se još više uništi od starosti. Mileva. a Družina Sinjega galeba objavljena je u više izdanja. Tršcanska cesta.. Nasukani brod.stric doznao da je Lovro potekao iz siromašne obitelji i zabranio Anđeliki vjenčanje s Lovrom.

Otac mu je protjeran s otoka. Razbio je celo. Prvi sat bilo je lagano. Jure. Jedino što je Ivi za uspomenu od oca bio je jedrenjak koji se zvao "Sinji galeb". Pošto je farba bila jako skupa oni odluce da nekako zarade novac da bi to nekako kupili. Karakterizacija likova: . Oni odlucuju zajednicki urediti brod. Ivi se pridružuju djecaci iz sela. da izgleda kao nov. sretno se popeo i postavio dijamant. Starac Nikola ga zajedno sa Ivom sahranjuje. samo još treba ofarbati krmu. a on ga nije htio ostaviti da trune. ali kasnije je sunce sve jace pržilo tako da je raditi bilo zaista teško. Kasnije su Ivo i družina uzeli jedrenjak i s njime otišli na more. nije vidio svog "Galeba" na šalu. Trebalo se popeti na vrh te velike stjene koja se svaki cas mogla srušiti. Jednoga dana otac se jako bolestan vraca kuci i kod kuce umire. Djecaci su sve uredili. kada se Ivo probudio. jedne zore. Medutim. a majka mu je zbog tuge umrla. Tamao su radili jako dobro. Mijo. alimu je bol jako brzo prošla.kada se vracao nazad tlak zraka ga je odbacio i on je lupio o jedan kamen.Živio je sam u jednoj staroj napuštenoj kuci. da mu jedina uspomena od oca ne "potone u zaborav". Petar. Kada su zaradili za farbu. nego je sakupio družinu djecaka i s njima ga obnovio. otišli su kupiti je i potpuno uredili "Galeba". Poslovoda je iz džepa izvadio stotisucicu i rekao: "Tko ode gore i postavi dijamant dobije ovu stotisucicu!" Svi su šutili dok se nije javio Ive. Mještani su odlucili uzeti "Galeba" jer su htjeli naplatiti barem jedan mali dio onoga što im je Ivin otac ucinio. Medutim. Otišao je gore.Kratak sadržaj: Bio jedan djecak Ivo. Na kamenolomu se morao napraviti doista velik posao. Opasnost je prijetila od jedne velike kamene gromade. Djecaci odlaze na kamenolom. koji nije imao ni oca ni majku. Doživljaj djela: Ovo djelo mi se svidjelo jer je djecaku za uspomenu od oca ostao samo taj jedrenjak. Ivi je odlucio da Sinjeg galeba uredi. Pere i Frane.

pa i onima koji mu nanose zlo. Objavio lektire u 29. nije se bojao. a ne ono sumorno vucaranje do ribarskih brodica i natrag! Možemo se uzdići iz neznanja. c) Mileva: Smedokosa.RICHARD BACH 1. Jonathan uvijek dijeli s drugima. On ne priznaje granice. Spreman je oprostiti i pomoći drugima. Nije imao nikoga da su uza nj privine i tako se na sve priucio.U ČEMU JONATHAN NALAZI SMISAO ŽIVOTA ? "Koliko je život sada bogatiji! To je smisao života. otkriva smisao života i ne zadovoljava se s običnim. prosinac 2004 23:25:00 | 1 komentara GALEB JONATHAN LIVINGSTONE . 2. Sam je rastao. ali. zdravih. d) Stari Nikola: Petrov i Milevin otac. Ne poznaje majcina zagrljaja ni ocevih brižnih. Otvorio im je oči i oni su tek tada shvatili što je i sam Jonathan predstavljao: slobodu. milih pogleda. Međutim. jer ga se bojala.a) Ive: bio je uistinu mrk djecak. rumenih i vjecno nasmijanih obraza. pravdu i ono za čim bi svaki galeb trebao težiti. tijela i uma koju bi svatko trebao imati.KAKO SI DOŽIVIO LIK JONATHANA U OVOJ BAJCI ? Doživio sam ga kao simbol slobode duha. . crne kose. Zaboravio je sve one nježne rijeci što ih majke govore djeci. b) djecaci: dobri i pomažu Ivi u obnovi jedrenjaka. a nisu iskoristili. uvijek želi podučiti druge i svima želi dobro. prije. voli Ivu i pomaže mu u najtežim trenutcima. Galebovi su bili zatočeni na malom prostoru i nisu se dali razuvjeriti da im treba sloboda. kasnije se oslobodila toga straha. sam se mucio i kada je urlala bura. sa svom djecom je mila i dobra. Tek tada su shvatili što su imali u sebi. Jonathanov slobodni duh je bio poput znaka ostalim galebovima da bi trebali poći za njim. cim je vidjela Ivu odmah se smrkla.

Možemo biti slobodni!Možemo naučiti letjeti!". zapravo beskorisno ponavljanje istog dok im je vrijeme izmicalo.Tko je odgovorniji od galeba koji pronađe i slijedi viši cilj života? Tisuću godina mučimo se da dođemo do ribljih glava.Neodgovornost? Braćo!. Kad to nauče . kao ukopano. koji ne vidi svoju dušu i ono za što je stvoren.JEDNA PRIPROSTA SREDINA TEŠKO MOŽE RAZUMJETI VIŠE IDEJE I CILJEVE. 4. naučiti ih novome i da otkrivaju nova prostranstva . Kasnije . do savršenstva i dalje. a oni ga zapravo nisu shvatili. pa ga stoga nisu ni prihvatili. pametna i savršena bića.da učimo. Želio je dokazati da galebovi nisu samo stvoreni za traženje hrane. 3.". Jato je stajalo nepomično. kada se Jonathan vratio. Oni trebaju iskoristiti taj prirodni dar za dostizanje novih ciljeva.39 Primjer za to je odluka jata da ga izopće. jer im u tom slučaju ne bi trebala krila.str.uzvikne. a sad imamo razloga da živimo. za čim bi trebao težiti neprekidno.citat. da otkrivamo i da postanemo slobodni! Dajte mi priliku. dopustite mi da vam pokažem što sam naučio.možemo postati umješna. PRONAĐI PRIMJER ZA TO U KNJIZI I PROKOMENTIRAJ.37 Jonathan je želio svakom galebu objasniti smisao života.. IZNESI SVOJE MIŠLJENJE O TOMU ". Tada su konačno prihvatili i svi su iz jata pošli za njim..ŠTO MISLIŠ O ZAKONIMA JATA? .. Ja mislim da su to postupci nekoga koji ne poznaje sebe.citat. to trebaju prenositi "s koljena na koljeno" narednim generacijama. TJ.str. ostali su galebovi spoznali koliko su bili ograničeni i bezumni te da je ono što su radili.

Snaga misli i duha. puna je simbolike koja bi se trebala odnositi na sve nas. onima kojima je potrebna pomoć i ne treba svakome pronalaziti zamjerke. jer sve što je na Zemlji.Nitko se nije smio pobuniti makar su sami željeli postići nešto više.". Trebamo i drugima pomagati. Te osobine imaju samo rijetki pojedinci. tj. Uloga Jonathana je da shvatimo našu stvarnu prirodu i iskoristimo je potpuno. kad nečem stvarno težiš može nadvladati mnoge prepreke. Uvijek kad su to pokušali . Starješina.str. "Po Čjangovim riječima. Mi predstavljamo Jonathana. kad su htjeli i druge potaknuti. No .Galeb koji se divi prognaniku krši zakon jata. kad su i sami shvatili što je Jonathan uspio. -"Ne osvrćite se na njih.citat. nagon za avanturama.Takav pojedinac ne zna za zemaljske granice.citat.94 5.87 "Jedini je pravi zakon onaj što vodi do slobode -odgovori mu Jonathan". podsjećao ih je na zakone. uvidjeli su sve besmislice i odbacili zakone. 6. stvoreni su da sve galebove sprečavaju u njihovom razvoju. "Tek nakon sat vremena odjeknuše riječi Starješine. hrabrost i ustrajnost. na neki način je ograničeno. misleći da će ih sve zadržati. Galeb koji razgovara s prognanikom i sam će biti prognan. mi trebamo prijeći sve prepreke i zakone da postanemo slobodni i savršeniji.OBJASNI PRENESENO ZNAČENJE I ULOGU JONATHANA I JATA Ova knjiga je zapravo pisana u prenesenom značenju. jer je to težnja k savršenstvu. Ono što bi trebala takva osoba jest ohrabrivati i poticati ostale u svojoj okolini na put kojim treba ići.Mislim da su zakoni jata prepreke. stvar je u tome da se oslobodiš osjećaja da si sputan ograničenim tijelom kojem je raspon krila metar i pet . nepresušnu želju za znanjem. plemenitost. Sve me te osobine privlače jer se one ne mogu lako steći ili naučiti.str.KOJE JONATHANOVE OSOBINE OPAŽAŠ (PRIVLAČE LI TE I ZAŠTO)? Jonathan prije svega ima snažan duh i smisao za istraživanjem. pravi zarobljenik svog ograničenog uma .

do Fletchera Lynda i njegovog daljnjeg prenošenja . 8.str. može se stalno razvijati i može puno postići.65 "Time što su te protjerali naudili su sami sebi i jednoga će dana i sami vidjeti ono što ti sada vidiš. preko znanja koje dobiva od Čjanga i Sullivana. Taj smisao govori kako ne treba odustati od pokušaja iako postoje neke zapreke do cilja. istovremeno svagdje u vremenu i prostoru. Od njegovog izopćenja iz jata galebova. Stvar je u tom da znaš da je tvoja prava pririoda.citat.". Prirodu treba proučavati.citat.96) Tema ove knjige je galeb Jonathan Livingston i njegov život. simbol Velikoga Galeba.centimetara i da su ti mogućnosti točno određene. bez obzira kakav se rodi.Pravilno letenje korak je bliže mogućnosti da izrazimo svoju pravu prirodu.O KOJOJ TEMI KNJIGA GOVORI?(ČITANKA. Bit života je da očuvamo ono lijepo i da to razvijamo.Osjeti svu silinu sreće. u suštini. UZ ČOVJEKOVU SREĆU.64 "Pa.". Uništavanjem ili sprečavanjem prirodnog. STR. . sve do savršenstva.OSNOVNA MISAO VEZANA JE UZ SMISAO ŽIVOTA. u bilo kojem smislu.73 7. Oprosti im i pomozi da im se otvore oči.TOČKA 8. Galebovima i Jonathanu ta bit života je letjenje. OBJASNI! ". str. treba je oplemenjivati.79 Osnovna misao je to da čovjek. citat. savršena kao i neispisan broj.citat.govorio im je Jonathan kad bi se pred večer spustili na obalu. str. . Moramo odbaciti sve što nas ograničava.Svak je od nas. bez ograničenja. str. neograničen simbol slobode.". čovjek ostaje usamljen uništavajući time i samog sebe.". samo treba na vrijeme spoznati smisao života. Primjer za to je priroda. to je istina! Ja jesam savršeni galeb.

pri tome nailazi na suprotstavljanje Vrača i čitavog plemena koje čitav život živi po zakonima.str. To ne znači letjeti tisući kilometara na sat ni milijun. putovanjima drugim svjetovima i na kraju prenošenju znanja na slijedeću generaciju galebova. naravno. ni letjeti brzinom .54 "Nebo nije ni mjesto ni vrijeme. "Sada.NAVEDI BAREM JEDAN KNJIŽEVNI TEKST KOJI IZRAŽAVA ŽELJU SLIČNU JONATHANOVOJ! (ČITANKA. idući ti je život jednak sadašnjem. Obojici je smisao života ne stati na granicama koje su odredili drugi ili njihove tradicije.Jonathanove ideje. U njoj Iteo i starac Pirana nastoje otkriti novi svijet Waitapu i njegova čudesa. poživio je zaista dugo i lijepo.".citat.41. Jonathan je otkrio da su dosada. Ipak. Nebo je savršenstvo.IZDVOJI NAJLJEPŠE REČENICE! Ova knjiga ima jako puno lijepih rečenica jer zapravo čitava knjiga govori o slobodi čovjekovog duha i misli. Jonathane.56 "Dodirnut ćeš nebo.citat.citat. nego ići dalje u potrazi za novim.IZRAŽAVANJE I STVARANJE. Ne žele živjeti u okolini koju su nametnuli oni koji žele imati svu vlast u svojim rukama. sad je činio sam za se.str.". 9. pomaganju ostalim prognanicima. kad dosegneš savršenu brzinu. strah i gnjev glavni razlozi zbog kojih galebovi žive kratko. To je slično kao i s Jonathanom. a budući da se svega toga oslobodio. putu prema savršenstvu. naučio je letjeti i nije mu bilo žao cijene koju je platio. Knjiga govori o njegovim pothvatima.96. str.STR. neotkrivenim.". hrabri dječak ipak kreće u najveću pustolovinu svoga života prema otocima Wa i Tapu. jer je i on bio znatiželjan i žudio za znanjem i novim svjetovima. ista ograničenja i iste poteškoće koje treba nadvladati. Ne naučiš li ništa. evo nekih : "Sve što je nekoć želio jatu. No. vrijedi jednako pravilo za sve nas : biramo svoj idući svijet prema onom što smo naučili u ovom. otkrivanju nebeskih prostranstava. No. 10. TOČKA 1 Ova knjiga i lik Jonathana prenose slične ciljeve i misli kao i bajka "Waitapu".

".100 11.".". Objavio lektire u 29.pa se tek onda brini za druge! . str. Jonathan Livingston bi trebao biti svatko od nas.". ako želiš . citat.Ocev odgovor na sinovo pismo pobudio je u meni upravo ono suprotno od onoga sto sam napisao gore(procitati odgovor na pismo str.57 "Moramo početi od vremena. i shavti s uvježbanom lakoćom da nije samo kost i perje. Mislim da bi tako trebalo shvatiti i doživjeti ovu knjigu.cuvaj prvo sam sebe . o galebu Jonathanu koji se ističe među drugim galebovima.72 "Treba učiti da se spozna istinski galeb.obrati mu se Čjang .kako se onda ne bi dogadale I prije 100 godina. ali i najzgodnije.Ja osobno ne volim takvu vrstu nepravde I to je razlog zasto je ovo djelo emotivno djelovalo na mene. najmoćnije. prosinac 2004 23:25:00 | 0 komentara U glib .str.str.67 "Tim riječima se Jonathan oprosti i prenese u mislima među veliko jato galebova.svjetlosti. ono dobro u svakom galebu i pomoći im da i sami to vide u sebi. a savršenstvo nema granica. svaki je broj ograničen. citat. Ona nam kazuje da bi svi mu trebali probuditi tog galeba slobode u nama.IZRAZI SVOJE MIŠLJENJE O KNJIZI Ova bajka govori o cilju i smislu života.citat.61 pogotovo zadnju recenicu) . Jer.citat. Savršena brzina. savršen simbol slobode i leta.Vjenceslav Novak Moje osobno(subjektivno) misljenje o djelu “U glib”: Djelo moze emotivno djelovati na svakoga.Pisac je odlicno u svom djelu”U glib” prikazao razliku izmedu siromasnih I bogatih na primjeru bogatijeg I manje talentiranog te siromasnijeg I puno vise talentiranog ucenika .To je sve nepravda koju treba ispraviti.i vježbati let u prošlost i budućnost.To je ljubav o kojoj sam ti govorio. Knjiga je jako poučna i zapravo je pisana u prenesenom značenju.Takve stvari se dogadaju I dan-danas.Tada ćeš moći uzletjeti i spoznati smisao dobrote i ljubavi. Tek nakon toga bit ćeš spreman da naučiš ono najteže. na obalu nekog drugog vremena.Bogatiji “uzima” stipendiju siromasnijem. već ničim neograničen. str. Pisac je uspio prenijeti poruke kroz život jednog galeba. znači biti ondje. svaka stranica ove knjige je uzbudljiva i nova.a kamoli ne na nekog osjecajnog poput mene. dijete moje.

) Vanjski izgled.pise pismo ocu da nece prihvatiti stipendiju.odlasak kuci I dolazak Artura kod njega. odlazak u neki oliznji kafic. 1 odjeljak I zadnji)(njegovi osjecaji52 str.piscev komentar.) nje).siromasni student Pavlicevic…I sablje I cilindre(str 14) Tema djela :odnos siromasnih I bogatih Vrsta djela: socijalna pripovijetka Vrijeme kada je dijelo napravljeno: krajem 19 st.1. Izgled naracija(pripovjeda .Pavliceviceva “jezikova” juha Rasplet :Artura grize savjest te obecava da ce pokusati nesto napraviti..Izvadak iz predgovora: …U noveli “U glib” kriticar je Hrvat.odgovor oca na pismo jedan od zakljucaka na djelo Karakteristike likova: Artur(stranice 31.razgovor Jakov(stranice 33.2.vanj. Mjesto:Zagreb Fabula: Uvod: upoznajem lik Artura bogatasa koji dobija stipendiju I potporu .te siromaha Jakova koji se bori za zivot I dobijanje stipendije mu je sve Zaplet: Jakovov dolazak I upoznavanje sa svojim mozda buducim cimerom(sve je ovisilo o stipendiji) odlazak u dekanat da Stranica 1 vidi je li dobio stipendiju Vrhunac:saznanje da nije.45.

Sirinom podrucja koje je u svojim spisima obuhvatio nadvisuje sve hrv.bio najmladi ali I najplodniji pisac. Pitanja.izganika I beskucnika Cjeloukupni Novakov knjizevni rad-bez obzira na podrucja Iz kojih je uzeta grada pojedinih pripovijesti-ima izrazito socijalno znacenje.personifikacijama.Sa 23 godine napravio svoje prvo djelo pripovijest “Maca”.) Ideja djela: “Kako smije bogat covjek uzeti ono sto je namijenjeno siromahu” “Pazi Zivot je prava skola.hrv.ucenika. .4) Opis vanj. u svojim opisima nije samo opisivao zavicaj vec I raznolikost hrv. Opis stana u kojem je stanovao Jerko(38-39str. sirotinje.a njegov posljednji roman je bio “Tito Dorcic”.No on je otisao I mnogo dalje.Roden u Senju. Prpiovjedac koji je u knjiz. Djelima sutavno iznosio pojave socijalizma u Hrvatskoj I pokusao ukazati na goruca drust. U svojim je djelima “ulazio” u svijet radn.U svojim je romanima I pripovjestima zahvatio 4 posrucja: grad Senj u svojoj proslosti I u svome vremenu.Jerko Pavlicevic(stranice 37. Gradanstvo I malogradanstvo.izgleda.eptitima malo manje od prije navedenih kontrastima (navedeno je dnevniku citanja) Zivotopis pisca: Vjencelav Novak(1859-1905) Pisao realizam.Prvi hrv.Podgorje. Proletarij.a tu skolu nijesi ucio” Jezik I stil: djelo obituje dijalozima .hrv. Pripovjedace svoga doba.prosjaka. Zivota.

“Tagebuecher”. austrijski knji`evnik. Podatke prona{ao u djelu:”Enciklopedia leksikografskog zavoda”.8. “In der Strafkolonie”.). “Amerika”.Objavio lektire u 29. Francusku i [vicarsku. Djela: “Betrachtung”.6. Podrijetlom iz imu}ne obitelji pra{kog Jevreja. “Beim Bau der Chinesischen Mauer”. “Ein Landarzt”. Leksikografski zavod. Zagreb. . “Der Prozess”. “Das Schloss”. Umro od tuberkuloze grla.1883. 1968. prosinac 2004 23:24:00 | 0 komentara PROCES . Radio je kao ~inovnik osiguravaju}eg dru{tva. “Gesammelte Werke”. “Ein Hungerkuenstler”. Radi lije~enja putovao je u Njema~ku.FRANZ KAFKA Bilje{ka o piscu: Franz Kafka (Prag. “Die Verwandlung”. “Gesammelte Schriften”. 3. Italiju.-3.1924. “Briefe an Milena”.

ili je bilo kamo odneseno pa ti na| e{ ). od koji ih zatra`i u moje ime. kod ku}e i u uredu. dnevnike. a isto tako i svi moji spisi ili zapisi koji se na|u kod tebe ili kod drugih.” Na sre}u Max Brod nije ispunio posljednju Kafkinu `elju i njegovom zaslugom sa~uvala su se sva Kafkina djela koja se smatraju remek djelima moderne knji`evnosti. Pisma koja ti ne budu htjeli date neka ih bar po{teno spale. {to se mo`e zaklju~iti iz ~injenice da je za `ivota objavljivao samo manji broj djela s kojima je on bio koliko-toliko zadovoljan. tu|a i moja. moja posljednja `elja: sve {to ostavljam za sobom ( dakle. pisma. rukopise. u komodi. neka se sve odreda spali nepro~itano.PROCES I PREOBRA@AJ Franz Kafka bio je samokriti~an pisac i strog prema samome sebi. u prmaru za knjige. u pisa}em stolu. bilje{ke i tako dalje. Tvoj Franz Kafka. . te da je nakon njegove smrti prona|eno pismo naslovljeno Maxu Brodu koje je glasilo: “Dragi Maxe.

po~inje tako razmi{ljati. Tek }ete se tada mo}i izvu}i. “Priznajte prvom prilikom sve. je optu`en. U njoj je kanio izlo`iti svoj kratki `ivotopis i uz svaki malo va`niji doga|aj navesti razloge zbog kojih je tako postupio. ne bojte se ni{ta. ja }u vam osobno pomo}i. ne osje}a se kriv i nema pojima zbog ~ega je optu`en. Vi{e puta je ve} pomislio da ne bi bilo lo{e dasam sastavi svoju obranu i preda je sudu.” Sam K. Nesumljivo bi bilo olje da sam sastavi takav spis nego da obranu prepusti odvjetniku. Upravo atmosfera koja vlada u takvim prilikama naziva se kafkijanska. ljudi se svode na poslu{ne automate samo kako bi sa~uvali `ivu glavu. tek tada. ali {to se pomo}i ti~e.. Pa ~ak ni tada bez tu|e pomo}i. K. treba li ovaj ili onaj njegov postupak. To je sablasna atmosfera pani~nog straha. ali se jo{ uvijek poku{ava braniti: “Proces mu vi{e nije izlazio iz glave.” .Kafka u svojim djelima razvija Kafkijansku atmosferu. i koje razloge mo`e navesti za taj doga|aj. koji i onako nije besprijekoran. a isto }e se tako osje}ati milijoni ljudi zatvoreni u koncentracionim logorima. {to se najbolje o~ituje u Procesu. po njegovom shva}anju pokuditi ili pohvaliti.

a drugi im zari no` duboko u srce i dvaput ga okrenu. Kao kad svijetlo sijevne. . jo{ vidje kako gospoda. a jedan ~ovjek slaba{an i kanokan na toj daljini i visini. proizvod bolne ma{te oslikao se kasnije u drugom svjetskom ratu. ali sve je gotovo. ^itaju}i Kafku. “Pogled mu pade na najvi{i kat ku}e pokraj kamenoloma. Tko je to? Prijatelj? Neki dobar ~ovjek? Netko tko ga `ali? Netko tko mu ho}e pomo}i? Ima li jo{ utoka na koje su zaboravili? Dakako da ima (. a jo{ dolje ispru`i ruke. kona~nu odluku. sagne se odjednom daleko napolje. O~ima {to sve su gorile K. naru~ito proces ~esto ~itaoca iznena|uju neobi~ni doga|aji pa se ~esti ima dojamkao da se sanja. pred samim njegovim licem. ali su istovremeno uvjerljivi i vjerodostojni. sve {to je moglo djelovati na Kafkine suvremenike.I bez obzira na te povremene poku{aje da se izvu}e i nade u spas na kojima se ipak pomiri sa svime.” Na`alost. Ali K-ov grkljan pado{e ruke jednog od one gospodi... tako se naglo rastvori{e ondje krila jednog prozora. jo{ jedan gr~. Doga|aji se ni`u kao u snu i ~esto se ~ne nevjerovatnim. priljubljanih obraza.) Dignu ruku i ra{iri prste.

Kafka je pisac koji sam sebi nije pridjeljivao neki osobi zna~aj.“Stanite!. Dotaknuo se otu|enja u svim svojim djelima. da je prilagodi svojim potrebama i `ivotnim uvjetima koje je sam stvorio. Zato je izlo`en svemu od ~ega smo mi za{ti}eni. problema izgubljenosti ~ovjeka u suvremenoj civilizaciji. Upravo se Kafka time bavio i pisao o tome. budu}i da raspleta u njegovim djelima obi~no nema.” Kafka. ali uzalud. poput logike zdravog razuma. Kafka je na neki na~i vizionar. za Kafku je rekla:” On stoji me|u ljudima i u ~udu ih gleda. on opisuje ~ovjeka koji nilazi samo na nerazumjevanje okoline.-Tako se nekako i meni ~ini.-Ali za{to?-pripita-Mi nismo mjerodavni da vam to saop}imo. Otu|enje ili alijenacija. Objavio lektire u 29. prorok koji je u svojim djelima predvi|ao {to }e nekoliko godina ksnije potresti ~ovje~anstvo. a nisu dana ni obja{njenja pa se djela ponekad ~itaju i dva puta kako bi se shvatila. ~vrsta i neumoljiva. u nemogu}nosti da se brani ~ak i bez da zna tko ga je optu`io pro`ivio je godinu muka i gre{aka da bi na kraju osudu do`ivio kao neku vrstu spasa.” Ta ~udnovata smjesa sna i jave je ustvari Kafkina vizija svijeta.a nako {to umire svi se pona{aju ravnodu{no kao da nikada nije ni postojao.-Ne smijete oti}i jer ste uhap{eni. pomirenja sa sudbinom. baci knjigu na stoli} i ustade. fenmen koji je prisutan u suvremenoj civilizaciji. prosinac 2004 23:24:00 | 0 komentara . Nikad se nije sklonio ni u kakvo uto~i{te.re~e onaj pokraj prozora. To je svijet u kojemu vlaa logika.Re~e K. nemo}i ~ovjeka da komunicira sa svojom okolinom. Zanimljivost Kafkinih djela je u tome {to se ona mogu interpretirati na bezbroj na~ina. Vratite se u svoju sobu i ~ekajte! Postupak je ve} u toku i sve }ete doznati na vrijeme. On je gol me|u obu~enima. Pa i u procesu Josef K.. geniji koji nikada nije sam skrivao svoju veli~inu.a naru~ito nije vjerovao u svoj kji`evni geniji. Milna. je otu|en. Ja prekora~ujem svoja ovla{tenja kad vam ovako prijatelju govorim. `ena koju je on ljubio. a nadvi{e i cjenio i kojoj je uputio mno{tvo pisma koja se danas ubrajaju u jedna od najljep{ih ljubavnih pisama. ali ne mo`e se re}i da je misti~no i proizvoljno. sve je izvrnuto naopako. U Preobra`aju je Gregor Samza na neki na~in otu|en jer pretvoriv{i se u kukca on za svoje bli`e prestaje biti `ivo bi}e. To je poseban svijet u kojem djluju posebni zakoni. osu|en zbog ne~ega ~ega ni sam nije svjestan. Njego pesimizam stalno ga je pratio u `ivotu i u djelima.

po zanimanju liječnik. Čehov ne donosi u svojim novelma događaje. zbivanja.a obilno se sliži pejzažima i lirskim digresijama.Ujak Vanja . ruski novelist i dramatičar. na svoj način lakoničan. lirske drame. a niti velike izrazite ličnosti koje nastupaju u društvu glasno i bučno. njegove se drame uzimaju kao iprimjer tzv. U tome je Čehov velik majstor i s potpunim opravdanjem nazvan je osnivačem ruske impresionitičke drame. atmosferu. u kojima se oni potpuno očituju. . nastavlja novelama u kojima obrađuje izgubljene i otuđene likove. ugođaje. jer Čehov nastoji izazvati dojam.Antun Pavlovič Čehov Bilješka o piscu Čehov. nego je sav u stvaranju scenskih raspoloženja i onoga neuhvatljivog ugođaja u kojima se likovi očituju kao živi i neposredni ljudi. Anton Pavlović ( 1860. I u drame Čehov ne unosi veće dramske zaplete. Zbog toga je uvijek sažet. Fabule su vrlo jednostavne. ili uopće nije težište na njima. on stvara raspoloženje oko likova.-1904. Započeo je knjiženi rad kritikama humoreskama. ).

bilo koje zemlje ili kontinenta. Čehov nam je satkao lirsko-psihološku dramu koja se temelji na oslikavanju morbidne atmosfere jedne porodice.pa Marija Sonjina baka i onda Vojnicki Sonjin ujak.. Pisac nas je zavarao. pa još Telegin kao propali spahija te liječnik i osebnjak Astrov. Serebrjakov. upućuje nas na neku idiličnu ili realističku priču iz života sela. primitivizmom i zaostalošći ruskoga sela i sredine. Jer tada su zajedno na imanju profesor u penziji Serebrjakov i njegova mlada žena Jelena od 27 godina. Naši su junaci svijesni da su prokockali smisao svoga života i da nemaju izlaza da sa poprave. ne živjeti nego vegetirati. a kamo li izmjene. Ista drama mogla se odigrati u provinciji bilo kojeg drugog gradića. Jelena. Telegin pripadaju ruskoj inteligenciji koja živi na zabačenom imanju okružena provincijalizmom.Ujak Vanja Na kazališnome oglasu naslov drame i posebno dodatak Scene iz života na selu. te profesorova kćerka Sonja iz prvoga braka.. Astrov. osuđeni ne umrijeti nego na umiranje. Sonja. Porodični odnosi na plakatu daju naslutiti zamršenost koja može dovesti do dramatičnosti. Na unutrašnjoj dramatičnosti anti junaka otkrivamo zamorni i promašeni život glavnih likova. ali pisac samo marginalno prikazuje rusko selo. U toj nepovoljnoj rodbinskoj i krvnoj strukturi likova u zabiti imanja sudaraju se antijunaci koji oplakuju svaki na svoj način svoj propali i izgubljeni život. Radnja se odvija u zabiti ruskih prostranstava u selu na imanju Serebrjakova. Vojnicki. Sredina ih je skrhala kao individue i preobrazila u prosjećnost u kojoj . Rusko selo samo je okvir zbivanja. istina jako utjeće na protagoniste. ne mogu se pomaknuti iz buke gdje su se nasukali i sada trunu kao olupine dok se ne raspadnu. Naši su slabići samo drhtaji. ta zabitist karaktera u uskom prostoru različitih interesa može dovesti samo do sukoba.. Ne mogu pobjeći od sebe ni iz sebe.

besciljno. ugođaj trule atmosfere. Čehov nam razotkriva njihove psihloške drhtaje. godini spoznaje uzaludnost svoga života. Čehov ne opravdava niti otkrivljenje razvoj ili razmišljanje svojih junaka.. Kada se tih šest nesretnika nađu zajedno svjesni svojih promašenih života i kada pokušaju pronaći krivca za svoje stanje.Ali sad mi je puklo pred očima! Ja sve vidim! Ti pišeš o umjetnosti. a sve to ukomponirano u lirskom ruhu. Vojnicki spoznaje da profesor nije bio nikakav veliki literarni stručnjak kojemu se trebalo diviti kao božanstvu i da je on Vojnicki utukao svoj život za jednu običnu ništicu. a najtragičnija je spoznaja da će i ostatak života provesti besmisleno. nema fabuliranja. Ti si upropastio moj život.) “Vojnicki: . pa iz dijaloga ne upoznajemo sve njihove osobine. Dvadesetipet godina radio je na imanju profesora Serebrjakova da bi se ovaj mogao u gradu baviti naučnim radom. nema dramskih zapleta i efekata umjesto zbivanja u drami imamo raspoloženje. Ivan Petrović... Drama nosi naslov Ujak Vanja. pa bi glavni lik trebao biti Vojniciki. 45. ------------------------------------------------“Vojnicki: Ti si za nas bio više biće.” ( str. Vojnicki je dekadent koji u 47. U podmaklim godinama.se kreću.) . Upoznajemo nemire i osjećaje junaka a vanjsko kretanje i zbivanje sporadična su. Pisac ne ocjenjuje postupke likova. Skučenost i ograničenost vanjskih zbivanja dramski je opravdano zbivanjem u jednom danu i noću na verandi i u sobi imanja Serebrjakova. a ništa ne razumiješ u umjetnost! Svi tvoji radovi koje sam ja volio ne vrijede ni prebijene pare! Ti si nas obmanjivao!” (str. oko pedesetak i više. umjetnički virtuozno i spada u antologijske klasike. Bježeći od malograđanštine na kraju se utapaju u njoj. ubitačno dosadno čekajući smrt kao jedinu moguću promjenu. Dramsko književno djelo Ujak Vanja slojevito je. 45. Redatelj mora biti samo oprezan da u kazališnoj izvedbi nečim ne pokvari vrijednost književnog djela. Nema retorike. a tvoje smo članke znali napamet. dosadno. da su ga utrošili uzalud.. da ga nisu iživjeli. Ulazi u njihovu psihu i neutralno je razotkriva. kada prave invebturu svoga života shvaćaju da su ga prokockali u zabiti.

.od čega da počnem?” (str. kako da počnem. Vojnicki reagira elementarno ljudski i pokušava u efektu pištoljem ubiti profesora.51. zaljubljena u liječnika Astrova koji je ne voli.52.Reci mi. Njegov je čin završio očajno i sramotno. pomirite me sa samim sobom!” (str.) ------------------------------------------------Iako nemoćan i izgubljen u svojim mislima Vojnicki jednom progovara muški. Tragedija je Vojnickog kao i Sonje kada shvate da će još živjeti a da ne znaju zašto i za koga i da im je budućnost besmislena. Kada profesor želi prodati imanje a njega i Sonju izbaciti na ulicu kao stari kufer. ------------------------------------------------“Vojnicki: .” (str. ------------------------------------------------“Astrov: Kakav nov život! Naš je položaj. i moj i tvoj. Ona puno radi. svojim stanjem. ------------------------------------------------“Vojnicki:.. 52. Ona je žrtvovana i . ćime ću ih ispuniti? ” (str. on je potpuno nepoznat.nula ! Mjehur od sapunice!” ( str.Početi nov život. Mnogo! Kako ću proživjeti tih trinaest godina? Što ću da radim. bez okolišanja. odlučno. ------------------------------------------------“Vojnicki: Prvo. Sonja je realni lik. promašio je profesora. ostaje mi još trinaest godina.) ------------------------------------------------Vojnicki je nesretan on se ne može pomirita sam sa sobom. novi život.) ------------------------------------------------Vojnicki bi želio nemoguće.“Sad je on u penziji i sada se vidi cijela bilanca njegova života: poslije njega neće ostati nijedne stranice iz njegovih djela.. Meni je četardesetisedam godina. 25. Nikada neće biti voljena...) ------------------------------------------------Sonja je nesretna žena.) ------------------------------------------------Astrov odgovor izgorio je Vojnickove želje u hip. primorana da prihvati svoju nesretnu sudbinu.. Vojnicki je zaljubljen u prelijepu mladu Jelenu ali mu ona ne odvraća ljubav.. Predstavlja tip žene koja je bez prava na pobune. bezizlazan. Sonja sa svojim ujakom Vojnickim vodi imanje..23. recimo do šezdesete. Sonja je neiživljena i nikada neće ni živjeti.on je . ako budem živio.

. Ja za sebe više ništa ne očekujem.) ------------------------------------------------Kada spoznaje da joj je sudbina okrutno zaprčaćena očekujemo njen jauk. divan. svi me gledaju sa željenjem: nesrećna žena. Astrov je osebnjak... ujko. Odavno već nikog ne volim. radovati ćemo se i na sve sadašnje naše patnje pogledati ćemo ganuto... mili ujko.. lijep. Za razliku od Vojnickog gotovo ravnodušno i bez borbe pomirio se sa besmislom svoga života. ne govorim ono što treba. ) ------------------------------------------------Tragedija je Astrova što je on gotovo prestao postojati kao čovjek. nema krika ni pobune kod nje.svoju žrtvu prima mirno.” ( str.. Sonja je smirenje. ------------------------------------------------“Sonja: . Jelena je nesretna žena koju svoju najveću nesreću prima sa manje emocija donekle racionalno. a kad nam dođe naš sudnji čas.. ne volim ljude. a do tog kraja mora se strpljivo raditi. Kod Ostrovskog u jednom komadu postoji čovjek s velikim brkovima i malim sposobnostima. 47. bez porodice.svijetli. na onom svijetu. Određenu simpatiju Čehov poklanja Astrovu iako stidljivo.To sam ja. vidjeti drugi život. da smo plakali. Treba biti milostiv!” (str. ------------------------------------------------“Jelena Andrejevna: I mrzi me da živim i dosadno mi je! Svi napadaju mog muža.) ------------------------------------------------Jelena Andrijevna. Jelena postaje žena fatum.) ------------------------------------------------Astrov je liječnik u zabiti i primitivnosti ruskih sela. Naporno radi. ona ima . Astrov više ne vjeruje ni u svoje sposobnosti pa za sebe kaže: ------------------------------------------------“Astrov: . ne može voljeti. Sonjinim dijalogom točno završava drama: ------------------------------------------------“Sonja: . da nam je bilo teško i bog će se sažaliti na nas.Nismo mi jeli kruh zabadava! Ja ne govorim što treba reći. a naročito u Vojnickom. s osmjehom.. ------------------------------------------------“Astrov:. mlada žena staroga profesora u žabokrečinu ljudskih duša unijela je nemir. 14. 28.. onda ćemo.” (str.. Tko je patio na ovome svijetu. pokorno ćemo umrijeti i tamo.” (str..i odmoriti ćemo se. Sonja pronalazi bizarno kršćansko otkupljenje i spas. ali ti nas moraš razumjeti tata. Možda je uzrok tome što je i Čehov bio liječnik. reći ćemo da smo patili.59.. Naprotiv. Probudila je mrtvilo u Astrovu . jer ne vjeruje više u ljude i nema više osjećaje.

to je nemoralno.” (str. ------------------------------------------------“Jelena Andrejevna: Ćuti! Ti si me ubio!” (str. mlađima. .) ------------------------------------------------Likovi drame su slabići i malenkonični tragičari.11. Sonja svoga oca voli i žrtvovanje za njega prihvaća kao nešto prirodno.) ------------------------------------------------- Stari profesor uzrok je uništenja mnogih života. ali ga Vojnicki bolno secira.20. Čitav je život bio sebičan. ------------------------------------------------“Serebrjakov: . Profesor ne govori o svome radu. Profesor je star i bolestan i ljubomoran je na mladost.staroga muža! To je saučeše pram meni . 20. Nihilizam se bolesno uvukao u njih i spremni su na tiho propadanje. ali zna da mora živjeti sa njime. “Vojnicki: Čovjek punih dvadesetipet godina predaje i piše o umjetnosti..” (str.) ------------------------------------------------Jelena mrzi muža. odvratna starost. a sada život ostavlja drugima. gadno je da me gledate. Optužuje ga i mrze njegova žena i Vojnicki. gadim se samom sebi. a nimalo ne razumije umjetnost. U njoj je mnogo retorike. vjerovatno.o.17. kako ga dobro razumijem” (str.. ali nema logike. Đavo da je nosi! Otkako sam ostario.” (str. Prokleta.) ------------------------------------------------Ono što ubija profesora i čini ga nesretnim je starost.) ------------------------------------------------Jeleninoj vjernosti filozofski i lirski razmišlja Vojnicki. U biti je umišljena veličina koja u zimi svoga života očekuje od svih još malo pažnje.10. A i svima vama. Iznevjereti starog muža kojega ne možeš podnijeti. Vojnicki koji je na tren reagirao ljudski i pobunio se pretvara se ponovo u bezličnu sjenu spreman da sa Sonjom propati ostatak života. ------------------------------------------------“Vojnicki: Zato što je ta vjernost neprirodna i izvještačena od početka do kraja.

Pristati svjesno na predaju, na vegetiranje, pomiriti se sa činjenicom da si živ zakopan u zaostalosti riskog sela i da ćeš tu lagano umirati, čini likove drame drastično tragičnim. Oni nemaju moć ni umrijeti brzo. U takvoj atmosferi života Čehov ponire duše svojih junaka i prikazuje ih kroz dramski dijalog. On ih slika, prikazuje, ali ih ne objašnjava ili optužuje. Kroz dijaloge je oslikana atmosfera i nema poruke ili poruke pisca. Prikazano je stanje duša u određenom prostoru i vremenu iz kojega nisu mogli pobjeći.

Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:24:00 | 0 komentara

Evgenije Onjegin - Aleksandar Sergejevič Puškin
Ukratko o piscu: Aleksandar Sergejevič Puškin je rođen 1799. Godine u bogatoj obitelji. Svojim djelom Oda slobodi zamjerio se sudu, te je prognan u južnu rusiju, te tamo piše svog Zarobljenika Kavkaza. Pomilovan je 1826. Godine, te se vraća u Moskvu i St. Petersburg. Umro je u dvoboju 1837. godine. Puškin se smatra osnivačem moderne ruske književnoisti. Njegova veća djela su: Evgenij Onjegin, Kapetanova kći, Oda slobodi, Zarobljenik Kazkaza, Brončani konjanik, Ruslan i Ludmila…

Ponešto o likovima: Evgenije Onjegin je tipični lik suvišnog čovjeka, a tome pripomaže i njegova sveopća nezainteresiranost, možda čak ljenost. Lenski je romantičar, poeta, zanesenjak, sušta suprotnost Evgeniju, kada voli voli strasno, i ne suspreže svoje osjećaje. Tatjana je seoska djevojka odgojena na romanima Richardsona i Rousseauu, posjeduje neposrednost, nesumljivo stečen u provinciji, među pukom, sa dadiljom.

Kratak sadržaj: Radnja započenje pričati o mladom plemiću Evgeniju Onjeginu, “suvišnom čovjeku”, koji je dovoljno bogat da se ne angažira ni na

kojem planu. Takav život mu ubrzo dosadi. Uto nasljeđuje neko imanje, te mora otićiu u unutrašnjost zemlje na neko vrijeme. Tamo se upozna sa Lenskim, romantičarom, koji je zaljubljen u Olgu. Olga pak ima sestru Tatjanu, mirnu povučenu, koja samo čita knjige. Ona se zaljubljuje u Evgenija, te mu piše pismo u kojem izjavkljuje ljubav, no Onjegin ju odbija. Uskoro na proslavi Tatjanina imendana, Onjegin iz prkosa koketira s olgom. Lenskog to uvrijedi, te traži satisfakciju. Onjegin ga ubija u dvoboju, te odlazi na duggo putovanje od više godina. Jednog dana na nekoj zabavi u Petersburgu sreše Tatjanu, te joj piše strastveno pismo. Ona pak kao žena generala, oglušuje se na njegove izjave, te on odlazi na daljnja putovanja.

Vrijeme radnje: Radnja se odvija oko 19.stoljeća.

Mjesto radnnje: Radnja se odvija u Rusiji.

Napomena:

Puškon je na onjeginu radio osam godina. Isprva zamišljen kao oponašanje Byronova komičnog epa Don Juan, an epic satire, pa prema tome kao romantična knnjiževna vrsta. Tek kasnije djelo zauzima mjesto uz ruske realističke romane, gdje je čest lik suvišnog čovjeka.
Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:23:00 | 0 komentara

UKROĆENA GOROPADNICA - WILLIAM SHAKESPEARE
1. Bilješka o piscu

Wiliam Shakespeare bio je pjesnik i dramatičar, rođen 1564. godine u Stratford-on-Avonu u Engleskoj. Mnogi tvrde da je najv eći dramski stvaratelj svih vremena. Oko 1585. odlazi u London, gdje djeluje kao glumac, redatelj i kazališni pisac. Napisao je 36 drama koje djelimo na: 1. tragedije Hamlet, Julije Ceza, Otelo, Antonije i Kleopatra, Koriolan, Kralj Leart, Machetb; 2. komedije Ukroćena goropadnica, San Ivanjske n oći, Na Tri kralja, Mjera za mjeru, Mnog o vike ni za što; 3. romance Romeo i Julija, Zimska priča i Oluja; 4. povijesne drame Kralj John, Richard II., Henrik IV., Henrik V., Henrik VI., Richard II. i Henrik VIII . A 1609. izišli su njegovi Soneti, zbirka od 154 pjesme. Shakespeare je svoje dramske tekstove tvorio podacima iz u smene književnosti, iz starije pisane književnosti, iz povijesti, iz s voje suvremenosti, ali i iz svakidašnjeg pripovijedanja. Sve to sa mo znači da svi podaci potječu iz ljudskoga ponašanja, neovisno o tome gdje i kada čovjek živi. Najčešče upotrebljava teme smrti, zla, ubojstva, ljubavi i od nose među ljudima (muž - žena, otc - sin, sestra - brat, suprug supruga).

2. Bilješka o djelu

Radnja Ukroćene goropadnice je uzeta iz neke starije komed ije koja je u ono doba bila vrlo popularna. U njoj vidimo pravog Shakespearea, velikog i neusporedivog poznavaoca ljudske duše. Njegovi su likovi puni jake psihologije i pokazuju veliko poznavanj e ženske ćudi. U komediji postoje dvije radnje: - kroćenje goropadne Katarine - prosidba Bjanke. A povezane su time što se Bjanka ne može da uda prije svoje sestre, koja je goropadna i koja se ne želi udati samo kako bi omogučila slobodno prošenje Bijanke. Radnje se zbivaju u Pisi u Shakespeareovo doba. To je sasvim realistična komedija bez fantastike u kojoj ne glume nikakvi vitezovi ni velikaši, nego ljudi iz svakodnevnog živ ota.

3. Uloga prologa

Prije same komedije nalazi se kratki prolog (induction), koji služi kao uvod, ali ne utjeće i na samu radnju. Zapravo tu nala zimo pozornicu na pozornicu, jer se u određenom trenutku u prol ogu pojavljuju glumci koji će glumiti komediju Ukroćena goropadic a. U prologu doznajemo da je neki lord, vraćajuči se iz lova, naišao na kotlokrpu, gdje na zemlji spava. Željan šale naredi slu gama da ga donesu u dvor i obuču u sjajne haljine. Kad se ov aj probudi, sluge ga uvjere, da je ugledan gospodin, koji je mnogo godina bio bole stan. Tada u dvor dolaze glumci, koji prikazuju pred tim preodjevenim kotlokrpom komediju " Ukroćena goropadica. Ta zamisao, o pozornici na pozornici, nije Shakespereova. O na ima korjen u jednoj priči iz " Tisuću i jedne noći ", no ona u ovoj komediji nije do kraja izrađena. Mi ne znamo što se desi lo kotlokrpi nakon što su glumci odglumili komediju. Neki šekspiro logi misle da je Shakespir napisao i završetak prologa, ali se on o u prepisivanju izgubilo.

4. Petruccio

Njega ne vode nikakvi idealniji motivi, nego neka težnja za pustolovinama, te želja da se nagleda svijeta i bogato oženi. On prihvača Katarinino kroćenje samo iz pasije i za zabavu, a ne (b arem iz početka) iz ljubavi. Ipak nam je on simpatičan. Valjda zbog svoje srčanosti, neustrašivosti i potpunog uvjerenja, da će u krotiti "ženskoga zmaja", kao i duhovitost, i zbog svoga vanrednoga humora i duhovitosti. Ispod maskom žestoke i tvrde ćudi, krije se veseljak i doba r čovjek. On te svoje postupke pred Katarinom samo glumi, kako bi joj pokazao da s njime nema šale i kako sve treba da bude po njegovoj volji. No prema samoj Katarini nije nikad žestok, neg o postupa prema njoj sa nekom vedrom galanterijom i hinjenom bezazlenošću te ne če da shvati nijednu njezinu oštru i pogrdu r iječ, nego u svemu vidi samo tobožnju blagost i dobrotu.

5. Katarina

Za nju govore da je "divlja mačka", "gadni vrag", i "pakleni đavol". Vidi se i razlog tom mišljenju, jer se ona u početku pon aša kao razmažena, tvrdoglava i prkosna mlada djevojka. A zapravo kad malo dublje pogledamo, ona je jaka i samo stalna, sa lošim odgojem i tvrdoglavošću zbog ranog gubitka maj ke. Ona je znala da žena mora biti prema mužu odana i vjerna, ali joj se to činilo smješnim, jer su svi muškarci oko nje bili sl abići (Baptista, Hortenzijo), a drugih nije poznavala. Petruccio je u njoj ubio "goropadicu", a pobudio one iskre d obrote i plemenitosti, koje su već otprije tinjale u njenom srcu, ali dotle nije bilo nikoga, tko bi ih umio razgrnuti i raspiriti. Petruccio i Katarina ne govore nigdje o svojoj uzajamnoj lju bavi, ali se osjeća, da za vrijeme borbe u njima rađa i učvrščuj e. To što je oni ne će da priznaju, to je kod Petruccija taktika, a u Katarine prkos.

6. Ostali likovi

BIANCA je mala himbenica i koketa, koja iza svoje nježnosti i bezazlenos ti krije želju za gospodovanjem, što vidimo jasno u posljednjem prizoru. LUCENZIJO je običan zaljubljeni mladić, bez dubljih psiholoških crta, ali vatre n i simpatičan. Zaljubljuje se na prvi pogled (kao Romeo) i tako je očaran, da sve vidi u najljepšoj slici. HORTENSIO nije takav idealist, nego više tašt i ograničen. On je kavalir, ali slabić. Kad vidi, da ne može dobiti Bjanku, prihvati se svoje "ud ovice", pošto je naučio u Petruccija, kako valja krotiti goropadnu ženu-ali to njemu nije pošlo za rukom. GREMIJA - nasamaren zadovoljava se sa gozbom TRANIO je napola sluga, a napola pouzdanik svoga gospodara, dosta obra zovan i duhovit. GREMIO i BIONDELLO sluge i komedijaši, samo je Gremio duhovitiji, živahniji i brbljiviji. VINCENZIO miran i prijazan gospodin, ali ga Tranijeve i Biondellove šale nalj ute.

"UDOVICA" tvrdoglava i neposlušna žena, na Hortenstijevu žalost jer on nije Petruccio.

7. Zaključak

Ukroćena goropadnica je jedno od ranijih djela, nastalo oko 1595 godine. To se vidi po gradnji komedije, metrici, mnogim la tinskim i talijanskim riječima i po karakterizaciji lica koja je sna žna i konsekventna, ali nije tako oštra i duboka kao u kasnijim djelima. U ovom se djelu saznaje da je Shakespeare vjerojatno bio u tadašnjoj Italiji. On zna kakva je bila tadašnja Pisa (na glasu s vrlih građana), da je njihov običaj da mladencima otac stavlja ruke pred svjedocima te precizno nabrajanje dragocijenih predme ta u Petrucciovoj kući (koji su bili tipični u Taljana u to doba. U Shakespeareovo doba, uspjeh jedne glumačke grupe ovisio je isključivo o kvaliteti djela i njegovoj lakoj izvedivosti na pozor nici. A ovo je jedno od onih djela koje se najviše prikazivalo, prikazuje se i prikazivat će se na pozornici, jer je prikladno za nju.

Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:23:00 | 0 komentara

Preobražaj - Silvije Strahimir Krančević

Bilješka o piscu:
KAFKA, Franz (Prag, 3. 7. 1883 - Beč 3. 6. 1924), austrijski književnik. Podrijetlom iz imučne obitelji praškog Jevreja. Radi liječenja putovao u Njemačku, Italiju, Francusku, Švicarsku. Umro od tuberkuloze grla. Kafka je odredio da se njegova književna ostavština nakon smrti spali, ali ju je njegov prijatelj M. Brod ipak objavio. Neprestano pod pritiskom i u tjeskobi, poslušan sin autorativnog oca, bolesnik i osamljenik, Kafka već u svojim prvijencima otkriva motive i ideje koje će ga mučiti cijeloga života. Neki se početnčki fragmenti ili prvobitne pripovijesti javljaju kasnije kao dijelovi romana ili kao nove, prerađene cjeline pokazujući tematski i misaoni kontinuitet. Kafka obogačuje ekspresionizam svojevrsnom zagonetnom simbolikom i aforističkim izrazom. Kafkin svijet nije više onaj klasičnog realističkog romana; likovi su podvrgnuti metodi redukcije sve dok od njih ne ostane golo bezumlje. Njegov čovjek je usamljen i uplašen, dio mehanizma čiji mu je sastav nepoznat, a sustav nedohvatljiv. Kafkin pesimizam, koji prelazi u potpunu nemoć pred višim silama i u nihilizam, često prati crni humor, s elementima makabra i dvostruke perspektive. Osnova njegovog stila je jasan, aforističan izraz, dotjerane realističke pojedinosti i elementi vizija i fantastika. U krajnoj crti njegova metaforička proza ostavlja dojam složene alegorije, za koju nema određenog racionalnog ključa, i svijet koji ona sadržava gubi se u beskonačnoj perspektivi alogičnosti, pa se autorove parabole otkrivaju kao zagonetka bez konačne odgonetke.

Podaci

iz: Enciklopedija leksikografskog zavoda, Hrvatski leksikografski zavod, Zagreb, 1967

Odnosi među likovima:
OTAC: Odnos oca prma svom sinu Gregoru je grub, on njega mrzi i ne smatra ga sinom . Takav odnos proizlazi iz Kafkina odnosa prema svom ocu. Otac Gregora tuče i ne pušta ga da uopće izađe iz kuće, ne pušta ga čak ni iz sobe. Tako je bio grub da ga je gađao jabukama i jednom ga je pogodio u leđa, a poslije umire zbog toga.

MAJKA: Majka voli sina Gregora, ali ga se srami i stoga ga ne želi vidjeti. Ipak se na kraju dovoljno sabrala da bi išla k njemu. Tako je i on bio sretan, jer njemu je bilo dovoljno da čuje njihov glas da bi se razveselio.

GRETA: Greta je jedina u obitelji koja stvarno voli Grogora, ona se brine za njega, hrani ga i pomaže mu kad god može. Grogor je isto volio nju i stoga mu je bilo žao što joj nije rekao o namjerama da ju upiše u konzervatoriji, budući da je tako lijepo svirala. No i ona ga počinje zanemarivati, diže ruke s njega.

Tematika:
Kafka u ovom djelu prikazuje otuđenost Gregora. On je čovjek, ali je sasvim drukčiji, različit i stoga ga nitko ne voli, cijela obitelj ga mrzi i hoće ga se riješiti tako da bi ih što manje osramotio. Jedino se sestra brine za njega. Unatoč svemu Gregor je usamljen jer osim sestre on nema nikoga, cijeli njegov svijet je mala soba iz koje nesmije izaći. Jako se bojao oca koji ga je mrzio i htio je učiniti bilo šta da bi ga se riješio. To se i dogodilo, on je bio krivac za njegovu smrt kad ga je pogodio jabukom u leđa. Mama ga je također voljela, ali upravo zbog toga ga njie željela vidjeti jer nije podnijela sve to.

Zaljučak:
Kafkin je svijet apstraktan i anormalan. Za njega sve što je normalno je anormalno. Okolni likovi u Kafkinim romanima smatraju junake funkcionare u obliku šahovskih figura. Međutim te figure žive u svojim nepojmljivim zakonitostima i umjesto da im koriste pripremaju im neodgodivi mat. Svijet u kome je Kafka vođen i u kome je on živio jest onaj Staroga zavjeta. On je taj svijet napustio, ali ga se nije riješio, transponirao ga je u svoje vrijeme, zapravo ga je učinio bezvremenskim. Posebna značajka svijeta Starog zavjeta jest apsolutni suverenitet božiji. On je slobodan na strašan besprigovoran način.

Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:22:00 | 0 komentara

ULICA PREDAKA - Sunčana Škrinjarić
1.BILJEŠKA O PISCU

Sunčana Škrinjarić je jedna od najznačajnijih hrvatskih književnica rođena 1931. g. u Zagrebu. U brojnim njenim djelima (Ljeto u modrom kaputu, Kaktus-bajke, Svaštara, Ulica predaka, Pisac i princeza, Slikar u šumi), namijenjenima djeci i odraslima, do izražaja dolazi njena mašta, njeni osjećaji prema vremenu djetinjstva i ljubav prema prirodi. Njene priče, uvijek zanimljive i maštovite, često su služile kao scenarističke podloge za filmove i televizijske serije.

2.MJESTO I VRIJEME RADNJE

Mjesto radnje: Zagreb

Vrijeme radnje: Predratno i ratno doba 2. svjetskog rata

3.KRATAK SADRŽAJ

UVOD I POČETAK :

U prvom dijelu knjige upoznajemo Tajanu i svijet u kojem živi. Upoznajemo njezinu majku, “novoga tatu”, teticu i ostale likova iz njenog života, vidimo njezine probleme, ljubavi, svakodnevicu u školi i kod kuće. Otkrivaju se i druge pojedinosti, pa tako upoznajemo njene učitelje i vršnjake, odnose drugih ljudi prema njoj i obratno.

Polako saznajemo njene tajne, strahove, želje i sve po čemu se razlikuje od ostalih.

ZAPLET :

U zapletu uočavamo njenu oštroumnost, radoznalost i otuđenost od drugih. Knjiga počinje govoriti o Tajaninim mislima i maštanjim, njenim lutanjima u svijetu odraslih, putovanjima po zavičaju i lutanjima po prirodi. Počinje II. svjetski rat, a Tajana sve više duševno sazrijeva i zanima se za život drugih. Odlazi na more, gdje upoznaje mnoge nove ljude, sreće novu ljubav i doživljava bombardiranje Splita.

VRHUNAC :

U najuzbudljivijem i najboljem dijelu knjige se Tajana vraća kući, njezin poočim odlazi u vojsku, stanje u njenom domu i kući se pogoršava. Događaju se česte uzbune, Tajana se upisuje u gimnaziju, a ljude počinju ocjenjivati po pripadnosti, prema Židovima se odnose na poseban i drugačiji način, pa tako nestaju i neki njezini učitelji i rođaci. Stječe prijatelje i upoznaje nove ljude, sve se naglo mijenja u tim teškim ratnim okolnostima. Tajana, naime, nije previše time opterećena, većinu vremena provodi sa svojom teticom ,koju su na neki način odbacili, Tajanini roditelji se neprestano svađaju.

RASPLET :

Kroz rasplet knjige pratimo prestanak rata. no niti ona ne shvaća druge. voljela je i medvjeda. Tajana dobiva malog brata. dosta tog nabrajanja.. meke. Zato je ona voljela biti na selu. SOCIOLOŠKA KARAKTERIZACIJA TAJANE Tajana potječe iz jedne bogate obitelji gdje ima sva materijalna dobra i gdje joj ništa ne bi trebalo nedostajati..” Izvan toga svijeta nitko je ne shvaća. Zato je ona voljela teticu iako su svi govorili da joj je ona loše društvo. ne ljude koji su bili bogati već one koji su imali bogatstvo u srcu. njuška mu je okrugla.”On je dlakav. Taj medvjedić joj je bio jedini oslonac. Tajana je voljela neke ljude. ispunjenija. jedina sreća u tom bezdušnom djetinjstvu i zbog toga joj je prirastao srcu. Mala ga povlači za uši.. roditelji su se pomirili. Ipak. jer i on je bio više od oslonca. Ostali ljudi i događaji izvan toga svijeta je nisu uopće zanimali..oh. (”.”) . uši malene. Tome je djelomično koristila njena maštovitost i oštroumnost. pravi otac joj se vraća nakon 12 godina i cijela obitelj sve počinje ispočetka. U njezinom svijetu razumije je samo njezin medvjedić i nitko je ne poznaje kao on. mio. jer su tamošnja djeca bila sretnija. i on je bio simbol topline u tom ledenom vremenu. pogotovo kako se odnose prema onima koji su njoj zanimljivi i zabavni. ona je mogla zapaziti i uočiti više od ostalih. osjeća se odbačenom. od svega bogatstva postojao je samo medvjed. 4. moli ga da oživi u velikoj kući u kojoj je sve mrtvo. Tajana se u bogatstvu osjećala zarobljenom i njeno unutarnje bogatstvo nije postojalo. Tajana nije željela živjeti u bogatstvu. Na samome kraju knjige.PSIHOLOŠKA KARAKTERIZACIJA TAJANE Tajana je na neki način posebna djevojčica i mislim da je to razlog njenog ponašanja kao da je u “svom svijetu”. Nije bila zaokupljena razmišljanjima običnih ljudi i na kraju. jer je u siromaštvu njena duša slobodnija.

jer govori o djetinjstvu koje je malo tko proživio. predstavlja prošlost koja ne može biti obnovljena. Zanimljiv je cijeli roman. njezin otac. Zveket stakla i majčin glas. Razbijanje tog sklada dovelo je do problema u Tajaninom djetinjstvu. oholosti i nečeg mrtvog. kao npr. citat. predstavlja tugu u hladnom djetinjstvu. METAFORIČNOST.5. (”Zvuk kamena bačenog s ulice u sobu . Zanimljiva je i metaforičnost romana. a ono je zapravo bez ljubavi.”.IDEJA ILI PORUKA . svjetski rat i djetinjstvo djevojčice Tajane 7. 6. str.9). kao simbol bezdušnosti. Cijeli je Tajanin život simboličan. već grubo i okrutno. Ona nikada u tih 12 godina nije vidjela svog oca. Ona je tražila utjehu u medvjedu kao simbolu topline i nečega što je sasvim njeno. To nije djetinjstvo koje bi netko očekivao da bude lijepo i bezbrižno. Njezin otac je predstavljao na neki način taj kamen. škrtosti. nije bila potpune sreće jer joj je nedostajala obitelj. II. podrške. nečeg što je razrušilo cijelu obitelj i njen sklad. promukao i odbojan : To je bio tvoj otac. jer svaki predmet u ovome romanu ima svoje preneseno značenje. bez bliskosti.NAJZANIMLJIVIJE U ROMANU.TEMA Tema : Ratno doba. ne razumije dobrotu i ne prihvaća iskrenost. okrnjeno srce koje nitko ne vidi niti pokušava vidjeti. Svi bi pomislili da je u bogatoj obitelji djetinjstvo najljepše.

citat. sami odrasli ljudi koji su pričali viceve i govorili o politici.IZDVOJI NAJZANIMLJIVIJE KOMENTARE KOJI SE ODNOSE NA : a) Politiku “…inače društvo joj je bilo strašno dosadno. str. to možemo samo nagađati i čekati da nam autorica dade naslutiti odgovore na takva pitanja. nezadovoljstava.IZDVOJI PROBLEME KOJI SU TE NAJVIŠE ZAOKUPLJALI DOK SI ČITAO ROMAN Misli koje su mi se vrtile po glavi cijelo vrijeme dok sam čitao knjigu. To je djetinjstvo koje si ne mogu uopće zamisliti. bez ljubavi.33 .Ideja ili poruka knjige jest da sačuvamo iskrenost djetinjstva. jest kako sve to opisuje jedno djetinjstvo puno sukoba. kao mačekovac i frankovac…”. kao platonska ljubav. Pitao sam se : “Da li će se Tajana vratiti životu i odraslima nakon onoga što je život njoj dao? Da li će Tajana ipak uspijeti nadvladati to zatočeništvo svog duha? Hoće li uspijeti izvući najbolje u budućnosti i tako pokazati drugima što je ona željela?” No. str. da se oslobodimo od duhovne ograničenosti i da nikome ne poželimo tako nešto kroz što je prošla Tajana 8. bez sigurnosti.33 “…samo su hitlerovci imali veze s Hitlerom. citat. Politika je bila još jedna nerazumljiva riječ. 9. bilo je očigledno da taj čovjek postaje važniji i da to ima veze s ratom…”.

citat. majke su često puta u prolazu.citat. izbijale su svađe. pa čak i šukundjed…”. to je novi Napoleon .47 c) Odnose među ljudima “…uvijek je govorila ono što misli i zato su je smatrali zaostalom.citat. kao hladna i mrtva riba. str. str. kao uzgred. str.”. milovale i ljubile svoje dječake i djevojčice. mama je rekla da se ne zna ponašati. kiše poljubaca. zapravo nitko nije morao ništa donijeti. traži se svjedodžba o arijevskom porijeklu. razgovarala je s prosjacima i djecom koju je njena mama smatrala ciganskom. teško onome tko je Židov. zahvalnost je ljigava stvar. str.57 “…taj Hitler neće mirovati.14 . odrasli su stalno govorili o politici…”. nije bilo iznenadnog maženja.36 “Tajanina predstava bila je uvijek kratka. ne bi se dovoljno zahvaljivala na darovima.“Ali rat je bio svuda oko njih. a to je bilo i točno. citat.str. djeca su bila bosa. ona je uvijek mrzovoljno šutjela.”. Tajani se činilo da je nikada u životu nitko nije poljubio.”. ali nekako svjetlije i manje bolne. osim za Božić i za Uskrs. važno je i tko ti je bila baka i djed. a to je bilo nekako službeno. Hitler se motao vrlo blizu. vikali su i praskali. 75 b) Kulturu “Tajana je lutala gradom i upoznavala razne ljude. ali bezbrižna i unjihovim kućercima bilo je veselo. očevi su držali djecu na koljenima. sigurnosti da dolaziš u dom gdje te čekaju. nije htjela biti kao tetica. citat. pa su se opet i smirili. odgovarala sa da ili ne .

svijet mora biti divno uređen. citat.citat. to je značilo da je ona Židov…”.74 “…Edita Goldberger ulazi u njihovu kuću. što si bolji to ti manje vjeruju.”. ona je mamina prijateljica i nikakav Hitler se ne može u to miješati. a poslije ni to neće biti potrebno. nju treba izbjegavati. neki robovi će ga obrađivati kao u starom vijeku. kakve su to ludosti.str. očevi su držali djecu na koljenima.str. kao uzgred. ali bezbrižna i unjihovim kućercima bilo je veselo. Tajani se činilo da je nikada u životu nitko nije poljubio. majke su često puta u prolazu. nije bilo iznenadnog maženja. jednostavno bacit ćemo suvišne ljude u smeće.str.str. kiše poljubaca.citat.14 “Tajana je lutala gradom i upoznavala razne ljude. mora se čuvati čistoća rase. pa su se opet i smirili. poučnim pričama. osim za Božić i za Uskrs.”. a novi tata bi za stolom govorio.”. izbijale su svađe.”. ona je Židovka. ali nekako svjetlije i manje bolne. vikali su i praskali.“Dobrota se prezirala. nastupaju strašna vremena.36 d) Odnose prema Židovima “…Edita Goldberger dolazila je samo u sumrak. a onda nam je svima odzvonilo. a mi ćemo u njemu uživati. morala je nositi sprijeda i straga veliku žutu zvijezdu. uvijek su zli ljudi dobro prolazili osim u nježnim. djeca su bila bosa. str. milovale i ljubile svoje dječake i djevojčice. sigurnosti da dolaziš u dom gdje te čekaju. zar ne shvaćaš.78 . bit će rata. na svijetu moraju živjeti samo visoki. lijepi i plavi ljudi. razgovarala je s prosjacima i djecom koju je njena mama smatrala ciganskom.citat. a to je bilo nekako službeno.citat.76 “…samo se sirota Edita Goldberger bojala i nije htjela doći.

Ona je dolazila mami u posjete.JEZIK ? ZAŠTO GERMANIZAM ? Jezik koji se koristi je svakodnevni. nikada po danu. Iako se radnja odvija u Zagrebu. a Tajana je jednom vidjela kako ljudi za njom pljuju i kunu.88 10. Autorica je uspješno prenijela radnju i djetinjstvo jedne djevojčice koja raste i sazrijeva u jednom preteškom vremenu. I pokojni tata je bil šuft.MIŠLJENJE O KNJIZI Ovo je vrlo osjećajno ispričana priča o jednom djetinjstvu i teškoj svakodnevici u predratnom i ratnom razdoblju. samo je grosmama bila dobra. “…Tvojoj mamici je uvijek išlo kak po žnorici. a i ona je bila preveč škrta. drago moje dete.citat. .“…o tome kako je nestala Edita Goldberger. no to ti je tak. Također su vjerno preneseni Tajanini pogledi na život i njeni stavovi prema problemima s kojima se susreće. nosila je žutu traku i židovsku zvijezdu. Na ovom tlu. dolazila je uvijek u sumrak.str. a meni nije niš štimalo i samo su me nacukavali sim i tam. 11. Time nam je priča postala bliža srcu i sigurno neće biti zaboravljena. ljudi u svakodnevnom govoru koriste i neke izraze iz njemačkog jezika. uglavnom u žargonu. moraš se šmajhlati…” (citat str. gdje se radnja priče odvija. 103).”. uvijek je bio prisutan utjecaj Austrije i Njemačke pa se to odrazilo i na jezik stanovnika ovog dijela Hrvatske.

koji. Ivica tu upoznaje život kada dolazi Laura. U početku je zbunjeni dječarac koji ne shvaća sve što se događa oko njega. Svoje dane provodi u književnosti i borbi za egzistenciju. potpali registraturu i izgori. Iako darovit učenik. sadrži i tajnu Laurine prošlosti. a od oca saznaje da ga Laura vara s Mihom. Prisiljen je na skromnost. Njegov lik kao i ostali prolazi kroz promjene. On se želi odškolovati do kraja. Prisilno odrasta u rezigniranog čovjeka. ubija Ferkonju i bježi. te nakraju završio u Vrapču. Laura osniva hajdučku skupinu. kojine pristaje.čovjeka iz Laurinog djetinjstva. nedaleko od Marije Gorice. Likovi: Ivica je u početku naivni mladić. dok ga zagrebački kaninik nije stipendirao do studija prava. a zaljubljujew se u Anicu.Objavio lektire u 29. Ivica se opija. Oni raskidaju. oženio se. Nakon toga dolazi faza mladog štićenika. u Celinama kraj Sutle. pipovjetke. među hrpama sličnih spisa. prosinac 2004 23:21:00 | 0 komentara U registraturi .g. Spase samo kovčeg. članke. siromaštvo ga je primoralo da ostane na selu. O djelu: U registraturi je svojevrsna biografija pisca. gdje mu rođak (kumordinator Žorž) službuje. Zbog toga mora napustiti grad i Lauru. ali eksplicitno mu je zabranjen svaki komentar. u kojoj želi s njim živjeti. romane… Smatra se najistaknutijim predstavnikom hrvatskog realizma.Pisao je još od ranih dana i to liriku i epiku. živio u oskudici. siromaštvo i seoski mentalitet. rad. rastegnutog na više strana koji ne pronalazi svoj unutrašnji mir. a Laura i Miho nestaju iz sela i natanjuju se u dvorcu u koji Miha dovodi Ferkonju . poziva Ivicu. Ipak on voli selo i svog oca i majku. Laura odlazi na selo i diže kuću kraj Ivičine. Odlazi u grad. Putovao je po hrvatskoj. nakon toga je mladić . među ostalim. Bio je bistar seoski dječak i to ga je dovelo u Zagreb u kuću Mecene. nalzi se i spis Ivice Kičmanovića. a Žoržovom nepažnjom izbija požar. s brojnom obitelji. U djetinjstvu je bio sretan. Ivica se zaljubljuje i jednom ga Mecna zatekne u Laurinoj sobi. te je njen integritet sačuvan. Na kraju je uhvaćena. a kasnije ga je život učio na sve gore i gore stvar. i realističkim mozaikom. U gradu se Mecena razboli i Laura mu mjest lijek daje otrov. koji s vremenom odrasta patnika. Fabula: U registraturi. Na svadbi otima Anicu i ubija ju u šumi.Ante Kovačić Bilješka o piscu: Ante Kovačić je rođen 1854. smatra se njegovim najvećim djelom. Odlazak u grad ga mjenja. koji shvaća okolinu.

uhvaćen u koštac s dvije žene. Njegov dobar glas počiva na neobjašnjivoj činjenici da ljudi imaju visoko mišljenje o njemu (bar oni koji ga ne poznaju). bez vidljivog cilja na obzoru. Laura je ključni faktor Ivičina života. a cijelo djelo je naizgled lažno i dvolično. U stvari je priglup i dvoličan čovjek. da bi na kraju završio kao neretni alkoholičar. Laž je prisutna svuda. Ipak to nije baš toliko čudno ako se uzme u obzir da je i on jedan glumac. Takvi sukobi su od nje učinili nladhno neemocionalno biće. te stoga mislim kako ovo djelo laži govori jednu veliku istinu. Kumordinator Žorž je lažni lik. Njegov prividni sjaj zasljepljuje seljake. Likovi lažu. skrivena je razbludnost i hedonizam. nade su lažne. Malo o djelu: O ovom djelu naturalizam je izražen u svoj svojoj grubosti i jednostavnosti. npr Učenje govora. On je oličenje nesklada između želje i stvarnosti. dok je on u stvari samo Mecenin rob.Njena privlačnost ga u isto vrijeme i privlači i odbija isto tako kao što i on nju privlači i odbija.To po meni daje jaku uvjerljivost i snagu djelu. Ona je jako emocionalno ili jako mrzi ili jako mrzi. njegova prva ljubava i famme fatal. Iza njegove površinske kreposti. ali sasvim dostatan da zavara okolinu. . koje na kraju završi hajdučeći uokolo. Među ostalim ona je i glumica i to takva koja glumi iz osobne koristi. Ne toliko velik kao Laura. Njezin životni put pun je razočaranja i ona na kraju ostaje nezadovoljna . Laura je lik pun suprotnosti i unutrašnjeg nesklada. fabula je izražena pomoću hrpe laži.st. pretvaraju se. Njegova stvarna uloga je da se ulaguje Meceni. Mjesto i vrijeme radnje: Radnja se zbiva u Hrvatskoj u 19.isto kao i Ivica. a to se vidi u svakodnevnim prilikama. i pokazuje čovjekovu želju da se pretvara da je ono što nije. Mecena je lažni dobročinitelj.

kritičar. prosinac 2004 23:20:00 | 0 komentara MIROSLAV KRLEŽA .. gdje je do konca I. do 1940. Bio je mobiliziran 1915.). Prva je romantično-simbolička (1914. Njemačku. Pjesnik je. Napušta je i odlazi preko Francuske i Soluna u Skopje pokušavajući se prključiti srpskoj vojsci. središnja je osobnost hrvatske književnosti 20. pokretač i urednik časopisa.. do 1927. dramatičar. “Književnu republiku” objavljivao je i uređivao od 1923. s iznimno opsežnim i raznovrsnim književnim opusom.) u Rijeci gdje mu je supruga bila učiteljica. Austriju. a zatim . Jedan je od urednika časopisa “Republika” (1945. stoljeća. romanopisac.).POVRATAK FILIPA LATINOVICZAGLEMBAJEVI 1. Poljsku i Francusku neprekidno je živio u Zagrebu..s Your Ad Here Objavio lektire u 29.(drama Legenda). putopisac. memoarist. Zanima ga psihološka.. Četiri razreda gimnazije završio je u Zagrebu. esejist. Prvi svoj književni časopis “PLamen” tiskao je 1919. slijedi ekspresionistička (1918.-1981. ali vojnu obvezu obavlja u Zagrebu. novelist. pa u Zagreb. a onda se počinje baviti književnim radom. Njegov književni razvoj prošao je više mijena.).-1913. te realistička (1926. Osim višemjesečnih putovanja u Rusiju. svjetskog rata obavljao svoje vojne dužnosti. Nakon boravka u vojnoj bolnici bio je upućen na bojišnicu u Galiciju. Pučku školu završio je u Zagrebu (Kaptol).). U književnosti se javlja 1914. Izvan Zagreba je proboravio godinu dana (od ljeta 1920.1926. “danas” izdaje 1934. Dvije godine je zatim na vojnoj akademiji u Budimpešti (1911. Kratko je u zatvoru. Uhićen je zbog sumnje da je austrijski špijun i protjeran je u Zemun gdje ga prihvača austrijska pogranična policija. a nakon toga upisao se na kadetsku školu u Pečuhu.-1932.-1918. “Pečat” od 1939. do ljeta 1921. ali se brzo vraća u Budimprštu. te enciklopedist.). BILJEŠKA O PISCU Miroslav Krleža (1893.). Rođen je u Zagrebu u obitelji gradskoga redarstvenoga nadstražara.

Tri simfonije. ravnatelj je Leksikografskog zavoda u Zagrebu. Novele. Podatke pronašao u knjizi: “Knjiženvost IV udžbenik za IV. Gospoda Glembajevi. Pjesme III. Banket u blitvi. . Povratak Filipa Latinovicza. među njima prvenstveno ministar provjete Mile Budak. Nakon što je proglašen austrijskim špijunom život mu spašava crnogorski činovnik čije ime nažalost ne znam. Leda. Michelangelo Buonarotti. U logoru. Knjiga lirike. Nakon što je Krleža napustio Peštu. Pjesništvo: Pan. Saloma. Zagreb. Hrvatski bog Mars. on se nije pokušao priključiti srpskoj vojsci zbog ljubavi prema Srbiji kao što bi se dalo naslutiti iz Pandžićeva teksta. Hrvatska rapsodija. Taj ga je događaj prisilio na pasiviziranje. Lirika.. Pjesme u tmini. 1996. Zastave. Vražiji otok. Od 1950. Knjiga pjesama. odlučio sam na tu gomilu Pandžićevih gluposti dodati još poneke podatke za koje smatram da su bitni za Krležino stvaralaštvo(Nadam se da će te mi uvažiti. II. Vučjak. Golgota. tražili su od Krleže da pristupi ustaškom pokretu na što on nije pristajao.. 3. Proza: Tri kavalira gospođice Melanije. već joj se pokušao pridružiti kao borac protiv Trojnog pakta u čijem je sastavu bila i njegova voljena Hrvatska. razred gimnazije” Izdavačko poduzeće:Profil International d.ponajviše socialna tematika.o. STVARALAŠTVO: 1.o. Na rubu pameti. U tom je razdoblju Krleža surađivao sa lijevičarskim književnikom Cesarcem koji je kasnije streljan. Pjesme I. Tijekom II. U agoniji. svjetskog rata Ustaše. Nije moguće razgraničiti precizno njegova stvaralačka razdoblja. Artej.. Simfonije. Jednom ga je spasio čak i Pavelićev liječnik koji ga je sakrijo u samostan. ( Nemajući volju tražiti druge bilješke o piscu Miroslavu Krleži. Drame: Legenda. Balade Petrice Kerempuha. ako negdje pogrešim). Njegov je život pod ustaškim režimom bio stalno u opasnosti. 2.

svjetskog rata. no nakon potpisivanja Deklaracije o jeziku 1963.Krleža nije htio postati niti članom KPJ što će mu izazvati goleme probleme nakon II. Krleža ipak orelazi u KPJ. Po završetku rata jugoslavenski ministar prosvjete pokušao ga je osuditi na smrt. Život mu spašava predsjednik Jugoslavije Josip Broz Tito koji ga stavlja pod svoj protektorat.) . bio je izbačen iz CK-a.

POVRATAK FILIPA LATINOVICZA Naslov romana POVRATAK FILIPA LATINOVICZA i prvih nekoliko rečenica upućuje nas na osnovni problem ovog romana. .

“ A sve je počelo kod ovog sivog. a znao je još uvijek kako sve dolazi:” 9. Drama jedne provincijonalne trafikantkinje! Gavran koji govori francuski! Bankonote na stoljnjaku i ona antipatična stara baba s crnom perikom! Kakva je ono bila drama? Kakav je ono bio tajanstveni osjet u onoj mračnoj palači? Gdje je ono sve danas i kamo se ono sve rasplinulo kao magla? Stojeći uz taj prljavi prozor. predstavnik modernog beskućništva i odisejskog lutalice. Krleža prustovski ispovjeda Filipovu prošlost i tako od te retrospekcije nastaje ovo Krležino remek-djelo. Dvadeset i tri godine nije ga zapravo bilo u svom zakutku. str..” 20.. u svoj blatni panonski zakutak. neko čvrsto uporište na temelju kojega da učvrsti svoju ljudsku i umjetničku egzistenciju. da u potrazi za izguibljenim djetinstvim pokuša naći “pozitivnu podlogu”. Filip. se nakon dvadeset i tri godine vraća u prostore svoga djetinstva i rane mladosti. prljavog prozora one davne listopadske noći s engleskim kojima. .str.“ Svitalo je kada je Filip stigao na kaptolski kolodvor.

analitičko raspadanje svega počelo da raste sve nemirnije. Upravo je taj simultanitet temeljna slikareva opsesija: Slika se stvara i predstavlja odjednom. Sve se u njemu raspada na “sastavne djelove”. jer ovdje je riječ o neoimpresionističkom slikaru. on se počinje gubiti u mutnim slikama svoje ličnosti. i to već prilično dugo traje. a sve te plohe starih igračaka. Doista. izgledalo je tako kao da kroz naše ruke kulja tuđi život u toplim opipima. a postaje sve teže i sve zamornije. to je u njemu rastao proces koji se negdje otkinuo na svoje svrhe. o svojim počecima i međama svoje ličnosti. Sve te filipove opsesije. pa je njegova doživljajnost određena karakterom njegovog vidnog kuta. svi ti dršci napuklog . pa i najmanji smisao. “Život počeo se u Filipu topiti na sastasvne dijelove: u njemo je neprekidno rastvorno. Njegov vlastiti život negdje se otkinuo od svoje podloge i stao pretvarati u fantom koji nema nikakva razloga da postoji. unutarnji nemiri dostižu kulminaciju u trenutku kad on posumnja u svoje umjetničke vrednote.odnosno nastojanju da se obuhvati prostorna i vremenska istovremenost događaja.Senzibilnost Filipova prvenstveno je izražena likovno.” 36.str “ Razmišljajući o sebi i osvome trajanju. Kod Filipa zapravo se radi o “paklenom simultanizmu” događaja. Filip se gubio u mutnim slikama te nikako nije mogao da se snađe. To kontemplativno uništavanje svega što mu dolazi pod ruku ili pred oko pretvara se polagano u ideju što je satala da ga progoni iz dana u dan sve intenzivnije: pred njegovom vlastitom predodžbo o vlastitom subjektivnom životu počeo je da nestaje svaki. Pisac često razbija kronološki tok događaja koji je i ovako već subjektivan čime on pridobiva na dinamičnosti teksta što zahtjeva i pažljivije čitanje. i sada se već dulje vremena sve samo od sebe kreće u smjeru rastvaranja. a ne postupno.

a gadi mu se pušenje.boli glava. blijed. tako čudno trepetljivo: biti subjekt i osjećati identitet svoga subjekta!” 40. Taj čovjek sumnja u identitet svoje vlastite egzistencije /./ A tu. uzrujan.41. ispijan. u prvome planu.str. “ Ime i prezime... koji pije mlako mlijeko i razmišlja o identitetu “vlastitog ja”. prosijed. puši./ /. neispavan. str. naziva samoga sebe “sobom”. /. to su samo nekakve vanjske. nosi to svoje mutno i sasvim nejasno “ja” u sebi godinama. gleda u kavanu jedan čovjek.. plitke građanske mjere! Po čemu bi on mogao uvjeriti “sebe” s nekim izvjesnom. i pisama.. sjećanje na stare krivnje i mučenje nad tuđim bezizlaznostima./ i sve je tako pogodbeno. tako neodređeno. kako ga steže srce.” 143.. Taj čovjek sumnja u identitet svog “vlastitog ja”.porcelana./ Čudno! Sjedi takav jedan neodređeni “netko” u jednom ogledalu.. izvan svake sumnje pouzdanom garancijom da on to doista mjeri “sebe”? Po licu? Pa to se lice potpuno izmjenilo! Po kretnjama? Te njegove kretnje danas to su kretnje sasvim drugog čovjeka! /. i trzaji. . ustreperen. sve će to biti ništa drugo nego odgovaranje na stara i davno pročitana pisma. osječa kako mu je mučno. i klečanja. najpovršnije oznake! Konvencionalne. stanje oko izvjesnog imena i prezimena.. umoran. s dubokim podočnjacima i gorućom cigaretom na usni.. odmah ispred sivog i mutnog stakla.. te pukotine pod jezikom na rubovima starih čaša.

odnosno liječnik. divlje. a koliko je majmun bliži posrednom i logićnom životu čovjeka? /. okrutniji namie od svake druge zvijeri. Bestidna. oblizuje se zadovoljno./ Ta zvijer je proždrljivija od hijene jer hijena prežderana strvinom pokraj smrdljivog mesa može da zaspi. moglo bi se reći. već je on svojim objektivizmom. lažljiva. dok čovjek koji se prežderao da mu se od sitosti diže utroba .Vi profesorice Benjak. racionalizmom i čvrstom logikom sudova atomizirao i pretvorio u bezvrijedan pepeo Filipov idealizam i subjektivizam. pa prije svega on je obrazovana osoba. sebi slične životinje. da mrvi njegove istine i zanose. u prirodi. No ne slažem se sa Vašom tvrdnjom da je on “DIABOLIČKI LIK” jer on u toj kostanjevačkoj drami po sve slabiće i zbunjene dekadente odigrao presudnu ulogu i kako Vi kažete “uzmorao je da razara sve Filipove zamisli. ali se njega zato ne smije smatrati demonskom ličnošću. promatrajući oko sebe druge. zlobna. čovjek je čovjeku čovjek. ali u svim tim njegovim tvrdnjama postoji pomalo karikirana istina: “Čovjek je životinja u svojoj pojedinačnoj osamljenosti savršeno tužna. sigurno je majmunska vrsta. gotovo deplasirana! U stadu živeći već prilično dugo. glupa. a za liječnika se znade da treba biti objektivan. da Filipove sumnje i zanose.još uvijek ždere i. tvrdite u vašoj diplomskoj radnji na stranici 7. gladne. on je dermatolog i oringolog. Istina je da Kyriales ponekad govori demonski. Kyriales ipak ponekad pretjeruje u svojim zaključcima i poredbama što mu možda i daje negativne atribute. i da sve Filipove tjelesne i duševne snage atomizira u prašinu i potpuno bezvrijedan pepeo”. str. naprosto “isjeckao” Grk Kyriales čime sa ja i slažem.” 160. Kyriales nije “diabolički lik” kako ga Vi nazivate.. razuman i racionalan. majmunska zvijer! Najsmiješnjija među životinjskim vrstama. pa čak i osvjedočenja da je slikati potrebno i moguće. ..

-pitanje je koje se nameće već prilikom čitanja prvih stranica romana. kobna izolacija od svake stvarnosti 3. i njena svilena bluza. a još ni dan današnji ne znam. posterioritete.. mokar kao utopljenik utrčao u Bobočkinu sobu gdje je sve bilo krvavo: i posteljina. a na kraju ove povijesti jednog slikara.216. stara vještica što diže prašinu. sve sami detalji oko njega “Sve sami detalji oko njega: razmočena kifla. tko mi je zapravo otac! Čitavog sam se svog djetinstva grizao nad tim pitanjem. i onda moralizirajte! Tko su ta lica. str. 2. ozvolite pogledajte te svoje divne slike. rano jutro i umor u člancima prstiju. blatan. i jastuci. moja mladost ostala je razorena zbog te tajne. odakle su došla ta lica? /. ugledamo njega koji je krvav. cvrkut vrabaca.. Pri samom određivanju Filipa.. odnosno pro dogovaranju na prethodno postavljeno pitanje potrebno je naznačiti odrednice Filipova stanja: 1. dalje Kyriales objašnjava aperioritete. “Oči su joj bile otvorene. TKO JE FILIP LATINOVICZ ?. razderan. /. točnije logikom sudova... te činilo se kao da gleda”. nerješeno pitanje tko mu je otac: “ -Evo. ja sam navršio četrdesetu godinu.Pojavom Kyrialesa roman postaje i filozofski jer Grk spominje filozofe poput Kanta. on priča o oblicima spoznaje. Objašnjava Kantove Kategorije vremena i prostora te na kraju bavi se i logikom./ Tko je od tih tipova u toj paklenoj knjizi moj otac ?” 215. u . Platona te objašnjava njihova učenja. gledajte te svoje slike./ -Na.

) 8.” 217.str. sve što je bilo važno u njemu i u njegovom životu. travnja 1997. sve je ostalo ozlijeđeno od prvih gnjiloća u kojima je nestajao. Svi samo detalji i neki neizrecivo težak.) 6. neshvatljiv umor. nakon ispitivanja iz hrvatskog ) “ Slikati zvukove i mirise je nemoguće. 5. u mislima. slikati zvukove i mirise ( dodano 18. njegov karakter. morbidne ideje o ženstvu ( str. u rukama.tjemenu.str. trajne ozlijede od prvih gnjiloća “ Čitavo njegovo djetinstvo. u svemu. biti subjekt i osjećati identitet svoga subjekta ( str. 4. nesnalaženje u zbivanjima 5.” 28. 7. . a slike su nezamišljive u svojoj savršenoj realizaciji bez zvukova i bez mirisa!” 46. i ne samo djetinstvo. nego i on sam.str.

Čemu bi ovim ljudima bile potrebne slike? /. u kulminaciji užasa. već karakteristićnosti momenta u kojemu je djelo nastalo. kada progovara njegova otrovana krv. spremna da izdahnu. Želio ga je produbiti. bezlično trajanje. str. Glembajevsku klan farovsku sredinu upoznajemo preko neoimpresionističkog slikara Filipa Latinovicza./ on prisluškuje razgovorima uličnim već godinama i još nijednom ni jednog prolaznika nije čuo gdje bi govorio o slikarstvu. jednolikost života. degenerirana. Leone je prikazan u zadnjem stadiju. U Filipu pokrenuto je nekoliko mučnih slojeva svijesti i podsvijesti. osnovni je problem ovog romana. U toj panpskoj baruštini postoje dva distantna svijeta. nestaju u sumraku i slikarstvo im je potpuno suvišno. prolaze ulicama gradske gomile.” 33.. Fili još je tragičniji lik. seljačka narodna masa. tragični svaki na svoj način. gažena i pljačkana “po svetom zakonu dragog Boga”. Pisac kao da muči svog junaka. Zaostalost. propadanje jedne epohe. produbljenje glembajevsko-klanfarovskog života. što pisac pronalazi požar psiholoških kompleksa. realnost hrvatske provincije. što roman započinje retrospektivno. prikazati sve njegove momente postojanja. ništavilo. sa kerempuhovskim mentalitetom. “Povratak Filipa Latinovicza” predstavlja uski nastavak. . jedva gmižu. od njihove gospode doktora. jednog doba na zalasku. Krleža kao da nije bio zadovoljan onim što je rekao Leonom Glembajem. kronično bolesna. propadanje u blatu. moto je romana. njeno jadno stanje. u trenutku njegovog kobnog akta. gradskoj gomili slikarstvo je potpuno suvišno “ Eto..9. Zdrava. a gospoda u svojim trulim kurjama.

snažne orkestracije uspomena. a pokazuje i neosporan književni talent. te se je morao skloniti u Englesku. koji je izvrgao ruglu samog regenta. U Londonu. slušao je prazne salonske razgovore. Postoji u njima nešto osjećajno. Sam Volter izbjegao je hapšenje napustivši Pariz.VOLTAIRE BILJEŠKE O PISCU: Volteiere je rođen 1694. u porodici siromašnog plemića u Parizu.g. imalo je presudan značaj za njegov daljnji život i misaoni razvoj. sve teže. prevarene djevojke. Našao se u krugovima najistaknutijih književnika. a zatim na francuskom 1734. te se posvetio ozbiljnom studiranju filozofije i nauke.g. Jedino tjelo i tjelesno čini ih ženama. života morao je biti u tamnici 11 mjeseci u Bastilji zbog jednog epigrama. od tihog monologa. ali ih je život izopačio i kao takve propadaju Svaki karakter predstavlja temu za sebe. koja je objavio najprije na engleskom. Svoja prva književna djela Volteire je ustvari počeo pisati u Bastilji te po izlasku iz zatvora ubrzo dolazi u novi sukob s vlastima. . Filip se kretao u moralno pokvarenom društvu. s najviše gađenja. U njihovoj obradi postoje razlike u stupnju pokvarenosti. u bijednoj krčmi prodajući svoja tijela. pa i one iz salonskog života mogle bi biti lik za novi roman..postepeno. a ispod maske krije se ppokvarenost i grabežljivost. pokazala su Filozofska pisma. u sve snažnijem rastu. Drugi tip žene predstavljaju nesretne. da je izdavač francuskog izdanja odmah uhapšen i strpan u Bastilju. Ovim “damama” pisac prilazi s najviše mržnje. ne dopušta mu da učini svoj fatalni potez. Šta je to za njega značilo.g. a knjiga javno spaljena pred pariškim parlamentom kao drvo koje stoji u suprotnosti s religijom. sa sumnjivom prošlošću. Način na koji joj Krleža prilazi veoma je rijdak i izuzetan. osjećao se kao čovjek koji se našao na slobodi nakon tamnice: u političkom životu . Ono što je Leone doživio u rasponu jedne noći. To sklanjanje u Englesku. koje su mogle i nešto postati. a djelo je napisao uspoređujući francusku sa engleskom književnošću. karaktera. Žena u romanu zauzima posebno mjesto. On je u ovom djelu dao takvu sliku francuskog apsolutnog feudalizma. našao je mnogo onoga za čime je uzaludno težio u Francuskoj. filozofa i naučnika. prosinac 2004 23:20:00 | 0 komentara Candide . do krvavog završetka. Filip doživljava korak po korak. ali su ih ljudi izigrali. U gradaciji. Ali taj svoj talent slobodoumlje.. književnosti i u filozofiji. Čudno je zašto on slika toliko pokvarenih žena. Pisac kao da ruši njihov mit. pa već u prvom koraku dolazi u sukob s režimom i u 23. U literaturi žene ili majke predstavljaju svetinje. odbacili i one sada životare na ulici. To su lažne dame. kao spas. dobrim naravima i uvaženjem vlasti. Objavio lektire u 29. Književnošću se počinje baviti jako rano.

da još više budu privrženi njegovom kritičkom i . doktora Ralfa. Volteire se ponovno našao u bespuću. Na naslovnoj strani prvog izdanja. To je bio pravi trijumf. Na njenom imanju on je proveo punih 10. prekoputa kraljevskog dvorca na Tiljerijama. i u njemu je bio proveo cio ostatak svoga života. Pruski kralj – filozof. i 1743. Ali u to čitatelji nisu vjerolvali. bio odbijen). Fridrih II. jer ga je zbog nekih šala omrzila kraljeva milosnica (madam Pompadur). na granici između Švicarske i Francuske.g. osloboditi put nepotrebnih stega i braniti pravo čovjeka na vlastito mišljenje O CANDIDU: Candid je napisan prije otprilike 2 stoljeća. razjasniti stvari.g. Oduševljenim čitateljima. dakle kao francuski prijevod jednog njemačkog djela. U Fernej se počelo hodočastiti. morao je da napusti Francusku. *Njegov protuslovan životni put u odrednicama: prosvjetliti ljude.. što mu je i pribavilo prijem u Francusku akademiju (pošto je dvaput 1734.g. skrasio se u dvorcu Fernej. Unatoč tim silnim progonima i kaznama. Lutao je po Švicarskoj i raznim gradovima i dvorcima unutrašnje Francuske. koji je već ranije činio sve da pridobije Voltiera da živi na njegovom dvoru. Poslije kratkotrajne blagonaklonosti dvora. Ali to je bio i kraj.. Volteir neprekida niti na trenutak svoj književni rad.Utočište i zaštitu dala mu je njegova prijateljica madam di Šatle. jer nekoliko mjeseci kasnije umro je na obali Sene. I upravo u to doba bio je napisao Candida. Ali to prijateljstvo nije moglo dugo trajati. Kandid. I svojim sadržajem i svojim stilom Kandid je otkrivao svoje francusko. učinivši svoj dom književnom prijestolnicom Europe. ponovno se vratio u svoj rodni Pariz. jer ga je čitav Pariz dočekao na nogama. Ne samo da ga je duboko potresla njena smrt. Tek kad je umro Luj XV. zato što nije smio ići u Pariz. i kad je nešto popustio apsolutizam u Francuskoj.g. a Volteir nije imao nikakvih prigovora da igra ulogu nekrunisanog monarhaknjiževnosti nove filozofske religije. Nakon objave Candida. ali ni cenzori Luja XV. a znalo se zašto je pisac morao kriti svoje ime. nagradio ga je raznim nagradama i počastima. Čim se Voltiere usudio da kritikuje kraljeve postupke. Taj dvorac je kupio za stare dane. a ne kao djelo francuskog pisca. kao i uzbuđenim cenzorima. već ga je ponovno bacila u nezavisnost. koju je htio osnovati. Ponudio je Voltieru da dođe u Potsdam i kad se ovaj odazvao pozivu. koji mu je nanio mnogo zla. *Za sobom je ostavio ogromno književno djelo. ostalo je samo da nagađaju pravog pisca i to prvima da ga još više cijene. Ali ona ubrzo umire. bio je predstavljen francuskim čitaocima kao prijevod s njemačkog od g. koje se pojavilo u Ženevi u siječnju 1759. prosvjetiteljsko podrijetlo. sa dodacima koji su nađeni u doktorovom džepu kad je umro u Minhenu ljeta gospodnjeg 1579. bogatog književničkog stvaranja. kao da je samo čeko ovaj trenutak. kralj je pokazao svoje pravo “prosvećeno” vladarsko lice.g.

kojima je bilo povjereno da budno paze na svako novo književno – filozofsko djelo. ⇒ Kandid je jedan od najljepših plodova njegovog stvaralačkog duha. to je njihov borbeni poklič koji se razleže s jedne strane svijeta na drugu.” Takvi pozivi na uzbunu nisu mogli ostati bez posljedica. Prvo se sumnjalo u Voltera. Tako je i sam Volter izmislio tijekom svog života gotovo 200 različitih imena.. O utisku koji je Kandid izazvao kod svojih prvih čitatelja.. Zbog toga ih je dotrajali stari režim nemilosrdno progonio. koji je suvremeno izrugivao ruglu "sve svetinje” na koje se oslanjao stari režim. Filozofi su stekli. nije obećavao ništa dobro slobodnim misliocima. Kancelar Luja XV. jednakosti i slobode za neznanjem. Ali na žalost koji su izrazili tjeralicu za autorom Kandida (čim je izašao). po kome se često i cijela epoha književnosti u Francuskoj nazivala i epohom volterijanstva. Režim Luja XV. ni prvima ni drugima. Tek tada su ga prepoznali i počeli vikati: znam taj stil. govoreći kao tužilac pred parlamentom: “Pojavila se nečastiva i osiona sekta koja svoje lažno učenje uljepšava imenom filozofije. republikanska cenzura Švicarske uspjela preduhitriti katoličku kraljevsku cenzuru Luja XV. nepoštivanjem. ništa se nije moglo učiniti. Pravi pisac. te je tako Volterov Kandid doživio čast da najprije bude spaljen u Švicarskoj. bacajući ih u tamnice. što je samo doprinijelo popularitetu i izvan Francuske. bio je dovoljno razborit i dovoljno oprezan da se ne otkriva. međutim. Ralf. svojim isticanjem pred narodom.. gdje je za svoga Kandida upotrijebio naziv g. a drugima da mu se osvete za sva poniženja koja im je naneo bez ikakve milosti i za slobodu koju je sebi izvoljevao da govori istine koje su prijanjale samo za srce ogromne većine naroda. spaljujući javno ljihove knjige. osim spaliti ih... bio je pokrenuo pravu hajku protiv protiv svega što je slobodno i kritički mislilo. pravednosti. Sloboda misli. veliki ugled svepravičnosti i neustrašivih boraca za trijumf znanja. progoneći ih na sve strane i na sve moguće načine. . zato što je djelo bilo puno raznih elemenata. te tvrdi da Kandid upoće nije njegovo djelo. što su razlozi zašto su se u to vrijeme sva djela francuskih pisaca pojavljivala sa lažnim imenima. Broj njihovih pristaša raste. lagan i dugovit stil. nepravednošću. Kasnije su se te sumnje obnovile. Pošto se nije znalo tko je pisac romana Bezazleni. poštenja. Države se ljuljaje na svojim vjekovnim temeljima. to je on!. govore razna svjedočanstva.revolucionarnom duhu. Sergije. a svakako više i karakterističnije od svega i pisma dvojice najviših funkcionera tadašnjeg režima. *Kalvinistička..

ko i prašina. Malbranša. On se predano trudio da pozna i sve ono što je najznačajnije u nauci. A što su ljudi . a i španjolske književnosti (Cervantes i Grasiana). U njima prevladava autorov postupak da kroz priču provjerava.JEZIK I STIL: O jeziku i književnim rodovima Didro je stalno govorio da je Volteir uvijekdrugi po redu. Volteirovi pripovijedni tekstovi u prozi okupljeni su pod nazivom Romani i Pripovijesti. Taj književni rod Volteir je pretvorio u satiru naravi. o gospode." Molba "Izvedi narod moj. Volteir je osobito jak u satiri. za realistički smisao. Ustvari Volteir je odlučno bio protiv filozofskih sistema. U tome se koristio metafizičkim sistemima Dekarta. Taj talenat je obogatio svestranim književnim i filozofskim obrazovanjem. U njima je riječ o nekoliko filozofskih ideja koje su pojednostavljeno prikazane u obliku svakidašnjih životnih uputa. kakav je imao on. a činilo mu se da je najprirodnije da se filozofija izlaže u književnim elementima. počevši od Ben Đonsona i Šekspira do Svifta. Stoga se Volteirovi tekstovi pobliže određuju kao filozofski romani ili filozofske pripovijesti. ljubav za sve što je ovozemaljsko. Jako je karakteristično njegovo shvaćanje da svaki metafizički sistem stvari ustvari jedan metafizički roman. koja se često iscrpljivala u malim i efektivnim romanima. Zato što je vrlo malo pisaca imalo talent za satiru. Izvedi ga iz ropstva zlopatna .ko i pustara. za upoznavanje stvarnosti i djelatnosti. kao i bogatom stvaralačkom djelatnošću. što lako im je kupiti igračke!" "A što je život . onda svakako treba načiniti izuzetak kada je riječ o Volteirovoj satiri. A tu su i Engleski utjecaji. Svoje druge utjecaje Volter je našao i kod Rabilea. Spinonce i Galilea. Taj tip filozofije održao se u Francuskoj i do današnjih dana. zagovara ili ismijava određene filozofske zamisli. Fenelona. a glavna karakteristika tog stila je to da ličnosti koriste samo personifikaciju izvjesna obilježja i pojmove da bi se vidjelo koliko one u sebi nose istinitosti i razuma. U osnovi svoga stvaralaštva Volteir je sjedinio i galsku duhovitost.

). u kojima slika našeg čovjeka u njegovim najtežim i najsvjetlijim trenutcima (Divota prašine). Već privm knjigama novela (Na kamenju. Dok su večerali. ispitivati njegove domaćine i svrhu dolaska psa. Poslije završetka NOB-e u kojoj je i sam učestvovao. Vrsta djela: psihološka novela Mjesto radnje: seoska kuća u dalmatinkoj Zagori Vrijeme radnje: rana jesenska večer Fabularni tijek: Jedne večeri u kuću seljačke obitelji dolazi pas. majka Mara i . prosinac 2004 23:16:00 | 0 komentara G O S T . romane Ponižene ulice. Kompozicija djela: Uvod: U dosadno blagdansko veče obitelj (otac Frane. Osim toga napisao je novele Brigada i Nagao vjetar. ali pas nije htio jesti dok mu Mara nije dala hranu na tanjuru. Slobodi da nas vodiš silovno Po svojoj volji . Domaćini su se jako začudili. on je otspavao i otišao.Vjekoslav Kaleb Vjekoslav Kaleb (Tijesno na Murteru. Dok su oni pričali i nagađali odakle je pas i zašto je tu. čelom pružeći!" Nezahvalnost "To je dokle zemlja Hanaan?! I zato si nas vukao pustarom. Frane mu je bacio na pod hrane.I ne daj da ti stvar na oblik tvoj U prahu leži. Jednostavno se pojavio na vratima kuće i ušao. Izvan stvari) uvrstio se u red naših najboljih prozaika. 1905 . Bijeli kamen i Mrtvi zvuci. piše romane i kraće proze iz borbe i okupacije. Da još nam za nju valja strmoglav Niz ovo gadno brdo smrti. pas je prišao ocu Franji i stavio mu šapu na koljeno. osebujnim stilom i jezikom. Da padnemo na hladna ognjišta! I tko je tebi pravo podao. U izvrsno komponiranim novelama daje sugestivnu sliku zaostalog sela šibenske Zagore. Uskoro su se pojvaili susjedi i počeli znatiželjno i s poštovanjem promatrati psa. što je rezultat njegovog boravka kao učitelja u kamenjaru kopnene Dalmacije.ko na uzici Od lanaca iz zemlje misirske?!" Objavio lektire u 29.

. tankih smeđih ušiju obješenih i priljubljenih uz obraze kao baršunaste krpe. Kći: ona je raščupane kose. Zbog tog osjećaja ga jako poštuju. pred kojim su se svi povukli i napravili put. Zaplet: Njegovo prisustvo kod ukućana izaziva strah i poštovanje kao odraz njihovog neznanja i neukosti. ali ga ni ne žele u svome selu. Seljani: sviju je strah psa. Nekako je tih. slaboumna. ali pristojno i očekuje znak dobre volje. Objavio lektire u 29. mirna i sama kao dvije svijeće na oltaru. . jer su one bile jedine {kole koje je mogao zavr{iti na tro{ak dr`ave. te je zbog toga po{ao u vojni~ke {kole. tek se u mužu probudila lagana nada kako jedan neznatan i čudan događaj može u život unjeti željenu promjenu.Petar Preradović 1 TEZA : BILJE[KA O PISCU Petar Preradovi}. Ne samo izgledom nego i ponašanjem već je na samom početku jasno da nije riječ o lutalici nego o gospodskom psu pedigriranog porijekla. pametna oka. a oči mu su odvajaju. prosinac 2004 23:16:00 | 3 komentara POEZIJA .slaboumna kči. osjećaju da je on kulturniji. Epilog: Odlaskom psa. Analiza likova Pas: Jedini zanimljivi i karakteran lik ove novele je pas. čije se ime čak i ne spominje) se sprema na počinak. Ima pametne oči koji su fascinirale seljane. Gleda ljude napeto. te se ona prema njemu odnosi kao prema uvaženom gostu. iako je kao oficir bio sposoban. Ovelik lovčarski pas prepeličar. On je tih i svojim držanjem i suzdržanim ponašanjem ostavlja dojam nekog gospodina. duge sive dlake. te se tako njegova majka (udovica) nije morala brinuti za njegovo uzdr`avanje.pas. mimo njih je prošla životna prilika o kojoj su u sivilu svoje svakodnevnice snivali." Mara: seljačka žena u kojoj je pas probudio veliko poštovanje. No on nije bio zadovoljan svojom vojni~kom slu`bom.. "S vratiju su gladala dva blaga. U kratkom vremenu koje je kod njih proveo ništa se bitnog nije desilo. bio je potomak siroma{ne kraji{ni~ke obitelji. ali tišinu i ispražnjenost prekida nenajavljeni gost . civiliziraniji i nekako u svemu bolji. svečan i bojom se slaže s mrakom.

Me|utim on je u knji`evnost u{ao kao zreli ~ovjek. jer su one bile najprikladnija gra|a. morao je slu`iti stalno izvan domovine. za ~ijega je `ivota prvi put napisan cjeloviti prikaz (u Glasono{i 1865. godine). godine pa do 1852. On je svojim pjesmama zasjenio ostale pisce pa tako Ma`urani~a i Vraza. od Vraza i Preradovi~a". Pojavio se u knji`evnosti s mladom grupom iliraca. i to u sredini koju nije poznao. te je on zbog toga bio veoma suzdr`ljiv. Samo je kratko kao kapetan `ivio u Zagrebu od 1849. On je bio jako obrazovana osoba za ono vrijeme u kojemu je `ivio. naprema naprimjer Ma`urani~a i Vraza koji su nastojali {to prije prodrijeti u javnost. godine. Umro je nakon duge bolesti u 54. vrlo je dobro poznavao francuski i talijanski jezik. Tokom svoga `ivota imao je gospodarske i tjelesne brige. sa kojom je vlast `eljela posti}i najva`nije odgojne svrhe. Po{to je bio Slaven. te su se njegova djela cjenila kao umjetnine prvoga reda. a druga njemica. Podatke na{ao: U knjizi "Djela hrvatskih pisaca". Njegova prva `ena bila je talijanka. te sa hrvatskog na njema~ki (Osmana te neka njegova djela). Njegove su pjesme u doba Austro-Ugarske. te sa ~e{kog na njema~ki. godini `ivota. Zagreb. a osim toga znao je i sve slavenske jezike.@ivot mu nije bio uop}e lagan. sa~injavale najzna~ajniji dio hrvatskih ~itanka za srednje {kole. izdava~ko poduze}e. 1954. On je bio prvi hrvatski pjesnik. godini `ivota. koji su u vrijeme prvih pothvata i uspjeha ilirizma jo{ bili u {kolama. Osim njema~kog jezika. "Zora". Prvi je put Petar {tampao svoje stihove u 26. Po{to se bavio europskom knji`evno{~u. ponekad je i preva|ao evropska djela. godine 2 TEZA : PRERADOVI^EVA DJELA ZA [KOLSTVO .

U njima se govorilo o svim vrlinama ~ovje~anstva te o te`njama za napretkom. Slobodna je. zna~enje jezika. Pozdravlja te vjeran sinak tvoj!" • O karakteristici ~ovjeka: "Ljudskom srcu uvjek ne{to treba. Zdravo majko.Preradovi~evi su stihovi bili jako va`ni u vrijeme dok je on bio `iv te neko vrijeme i nakon njegove smrti. . jer je u vojisci suprotne dr`ave stekao najve~i ~in. {kolski sustav vje{to iskori{tavao. smisao umjetnosti te slobodu umjetni~kog stvaranja. domovina mila. ^im `elnja cilja se dovreba Opet iz njeg sto mu `elja klije !" • O prolaznosti i promjenjivosti svega na zemlji: "Stalna na tom svijetu samo mijena jest !" Preradovi~eve je pjesme. te su one za u~enike bili stihovi na vrhuncu pjesni{tva. religjoznost. zdravo bila. On je neke od svojih stihova namjerno stvarao za potrebe u~enja kao naprimjer: • O slobodi stvaranja: "Ne razumije pjesma zapovjedi. Me|utim njegovo stvaranje za {kolovanje nije dolazilo iz njegovog srca. ve} ono je nastajalo sa zadanim i to~no ucrtanim temama. Osim toga na njegovim su stihovima nastavnici knji`evnosti obja{njavali razne pojmove iz `ivota i umjetnosti: domoljublje. a osim toga ljudi mu nisu vjerovali jer nisu vjerovali u njegovu iskrenost. Zadovolnjo nikad posve nije. zdravo. To je zbog toga {to su njegove pjesme za vrijeme Austro-Ugarske sa~injavale najzna~ajniji dio hrvatskih ~itanka za srednje {kole. svomu glasu sljedi !" • O ljubavi prema domovini: "Zdravo da si.

isti~e se ve} u vojni~koj {koli. a nakon toga 1851. godine drugu pod imenom "Nove pjesme". U pjesmama "Rodu o jeziku" i "Jezik roda moga" nisu samo domoljubne pjesme. On je osje}ao snagu i ljepotu hrvatskog jezika. Po{to je Preradovi} dobro napredovao u knji`evnosti.3 TEZA : PRERADOVI^EVO KNJI@EVNO STVARALA[TVO Preradovi~ je svoju vojnu slu`bu do`ivljavao kao poslom za kruh. Njegovu sposobnost za pisanje. optere}ene tajnom ili zlo~inom. Preradovi} je postao njegov stalni suradnik. ali je on ipak bio nezadovoljan {to nije mogao napustiti vojnu slu`bu. 1846. pisanih u duhu romantike i naro~ito pod utjecajem Byrona. pa tako Ma`urani~a i Vraza. Kada je u Zadru zapo~eo izlaziti list Zora dalmatinska(1844). Tek kada je u Milanu upoznao Ivana Kukuljevi}a. kada se on u stilu pisanja isti~e pred svojim drugovima. a u njoj je on bio smatran kao sposoban i vrijedan oficir. U svojim je stihovima na po~etku prikazivao izuzetne li~nosti. Osim toga sura|ivao je i sa drugim ~asopisima kao {to su Vjenac te Na{e gore list. zapo~eo je pratiti knji`evno stvaranje iliraca i vra}ati se svom narodu.. Me|utim moramo spomenuti da se Preradovi} knji`evno{~u bavio samo usput. Posebno se isticao sa svojim njema~kim stihovima. i slutio je {to bi se sve moglo re}i. ve} su u njima izra`ene i goleme mogu}nosti na{ih rje}i i na{eg jezika: . i to onda kada je bio slobodan. te je svojim radom ubrzo zasjenio sve pjesnike ilirizma. godine izdao je u Zagrebu svoju prvu knjigu pjesama "Prvenci".

ni kao ~ovjek. On se nije smatrao velikanom. TEZA : ZAKLJU^AK Ako Preradovi~ i ne spada u pjesni~ke velikane 19. koji su osjetili na{u narodnu te`nju. i sjaji kroz vijeke Svijetlom umu tvojijeh sinova. stolje}a. U svojoj pjesmi pod imenom "Pustinjak" najotvorenije je iznio svoje mi{ljenje o vlastitom polo`aju i zna~enje u hrvatskoj knji`evnosti: "@ivi. {to ti je darovak."Kao vje~no more sinje U kretu si gipkom lakom. Podaje se dahu svakom. na{e vrline i nedostatke. Iako on nije bio kao Njego{. Pre{eren ili Ma`urani}. koji zlatne u tvom plovu strijeke Neka ~ine sa tvojijeh plova. Preradovi} je ipak jedan od na{ih prvih pjesnika. kao {to su tvrdili njegovi obo`avatelji. . On je postao vo|a onima. na{e pro{losti. da iz srca sinu Tvomu pravom. I mre{ka se i propinje. ro|enom sinu. Spomeni se." Preradovi} je bio vrlo kriti~an prema sebi. ipak me|u onima koji su izgra|ivali hrvatsku knji`evnost i hrvatski narod. on se po svojoj veli~ini. rode. po plemenitosti. A spazi{ li u struji te rijeke I iskricu. ni kao pjesnik." 4.

Zagreb. 1954. Knjiga "Knji`evnost 2". Zagreb. izdava~ko poduze}e "[kolska knjiga". godine Objavio lektire u 29.HONORÈ de BALZAC Bilješka o djelu: . 1994. godine 2. prosinac 2004 23:16:00 | 0 komentara ČIČA GORIOT . Knjiga "Djela hrvatskih pisaca" od Vraza i Preradovi}a.Literatura : 1. izdava~ko poduze}e "Zora".

U tako komplicirano razrađenom romanu teško je raspoznati koji je od njih glavni lik. koji se odrekao svega samo da bi bogato udao svoje dvije kćeri. od kojih svaka ima po 500 000 fr. tako se zvao .»Čestit čovjek – građanski pansion – 600 franaka rente – lišio se svega u korist svojih kćeri. opis vanjskog izgleda zgrade. koji od najranije dobi shvaćaju nade što ih roditelji u njih polažu. Međutim one nakon što su postigle uspjeh počinju se stidjeti vlastitog oca i pošto su mu izvukle i poslijednji novčić puštaju ga da umre u bjedi i samoći kao napušten pas. njegovo matrijalno stanje. I treća fabula se vrti oko bivšeg robijaša Vaturina koji uvjerivši se u pokvarenost ljudskog društva odlučuje uzeti pravdu u svoje ruke ne posustajući ni pred ubojstvom ako je potrebno za postizanje ciljeva. jedna je bjedan pansion gđe Vauquer a druga je u bogatim i elegantnim salonima pariških četvrti.« Balzac je razvio paralelno dvije fabule. kuće.kako bi bili prvi koji će ga dokraja iskoristiti.bio je jedan od onih mladića koji se iz nevolje privikavaju na rad. Svako neka odluči sam na čijoj je strani i za koga bi se borio… Opis likova : Eugène Rastignac: “Eugène de Rastignac. Balzac najprije daje detaljan opis same sredine u kojima se njegovi likovi kreću. onda karakter pojedinog lika. opis unutarnjih prostorija i onda postepeno razvija atmosferu u kojoj se pojavljuju i sami likovi.” . njegovo porjeklo… U Čiči Goriotu nailazimo na tri fabule. rente. umire kao pas. opis okoliša. Druga fabula je priča o mladom provincijskom plemiću Eugène de Rastignacu. Prva fabula vezana je uz nesretnu sudbinu bivšeg tvorničara rezanaca . te sebi pripremaju lijepu budućnost već sada proračunavajući buduće kretanje društva. I u opisu likova Balzac najprije polazi od vanjskog opisa koje veže s psihološkim osobinama. koji je došao u Pariz pun ideala i očaran pariškom gospodom odlučuje da napusti svoje ideale i da se suoči sa životom kakvim ga on želi.

iznošen prsluk.” (str. crnu kosu. 34) “Eugène de Rastignac imao je posve južnjačko lica. 38) Opis čiče Goriota: “Čiča Goriot. nemarno svezanu studensku kravatu. bijelu put. izblijedjelu. 41) od šezdeset i devet (st . ponašanje i uobičajeno držanje odavali su sina plemenite obitelji gdije su prvim odgojem bile obuhvaćene samo tradicije dobrog ukusa. Njegov način izražavanja. Obično je nosio stari kaput. Ako se i štedio na odjeći.(st r. hlače u skladu s ostalim i zakrplljene čizme. starac otprilike godina------------------------------------------“ r. neuglednu crnu. plave oči. ako je u obične dane i nastojao pohabiti odjela sašivena prošle godine. svejedno je pokatkad mogao izaći i kao otmjen mladić.

Mora da je bio čvrsto građena životinja kadra da svoj duh izoštri u osjećaju. čini se. tako je obilato trošio duhan. koju mu je vlasuljar Politehničke škole svako jutro dolazio naprašiti. nagovještali nake duševne osobine od kojih je udovica. boji zaliske.” (str. nevjšto dobrodušno lice. Premda je djelovao malčice neotesano .” (str. a zvao se gospodin Vaturin. a koje je potvrđivalo njegovo mjesečasto i bezazleno. pušio ga kao čovjek siguran u to da će mu kutija za duhan uvijek biti puna makube. nabrekli nožni listovi. Kosa. počešljana na razdjeljak.“Uostalom. 43) Opis Vaturina: “-----------------------------. izdavao se za bivšeg trgovca. na pet mu se mjesta spuštala na nisko čelo i lijepo ukrašavala lice. u drugom čovjek od svojih četrdesetak godina koji je nosio crnu vlasulju. 34) . bio je tako pomno dotjeran. kao i dugi istaknuti nos. bilo stalo. njegovi su mesnati.

često bi dopuštao da iz njega izbije strahovita dubina njegova značenja. dostojna Juvenala. nastanio se i on u penzion. stalnu ljubaznost i veselost postavio kao nekakvu prepreku između sebe i svih ostalih. optuživati ga da je samo sebi nedosljedno. U penzionu se nalaze još i bivši proizvođač rezanaca čiča Goriot te bivši trgovac Vaturin. Pisac pomno opisuje penzion okoliš prostorije u penzionu itd. Često je kakva doskočica.40) Sadržaj: Djelo počinje opisom penziona gđe. kojom kao da je uživao izrugivati se zakonima. šibati visoko društvo. morala izazvati pretpostavku da je taj čovjek kivan na društveni poredak i da je u dubini njegova života brižljivo zakopana neka tajna. Na početku svi . Vauquer. dok nitko nije mogao proniknuti ni u njegove mislini u njegove poslove. U Pariz je došao mladić iz plemićke obitelji koji želi studirati pravo.” (st r. Premda je svoju prividnu dobroćudnost.“Znao je ili je ponešto nagađao o poslovima onih koji su ga okruživali.

ali nakon nekog vremena on se preselio iz skuplje sobe u onu jeftiniju. a on je bio presretan. Rastignac je tražio novac i od majke i od sestara da mu posude da uspije u tom visokom društvu. Iako je Rastignac bio dobar s Delfine on nikad nije dolazila vidjeti oca. on mu savjetuje da ako treba ubiti neka ubije samo da ostvari svoj cilj. Od tog dana Rastignac je mnogo vremena provodio kod nje razgovarajući o njenom ocu. Jednom prilikom dok je bio kod nje iz jedne prostorije izađe Čiča Goriot i Rastignac je upitao šta ona ima s Goriotom. Vturin se nije slagao s Rasignacovim načinom na koji on pristupa tom svijetu jer je rekao da je svijet pokvaren i ako ti njega ne uništiš da će on tebe. U međuvremenu pojavio se tu i Vaturin koji savjetuje Rastignaca kako uspjeti da svog cilja.su se divili čiči Goriotu na njegovoj odjeći . Victorine. de Restaud. trebao je to biti brat gđice. Kad je Rastignac to ispripovjeda svojoj rođakinji kako se gđa. ona odluči da će ga upznati sa drugom Goriotovom kćerkom groficao Delphine de Nucingen. i na njih je potrošio i zadnji novčić. kako je sretan zato jer su i one. On doznaje da u Parizu ima rođakinju po imenu Beausèant i od nje traži pomoć da mu ona pokaže put do uspjeha u bogatom društvu. Mladi Rastignac platio je i pogreb jedinom prijatelju koji nije nikad . i od tada su vrata za Rastignaca zatvorena kod gđe. Kad je umro čiča Goriot na pogreb su došle samo prazne kočije njihovih kćeri sa slugama unutra jer one nisu mogle. de Restaud ponijela prema njemu. a nikad nije rekao ništa protiv njih iako su ga »pokrale«. A kad je dolazio doma odmah je odlazio reći čiči Goriotu šta je rekla za njega . Anastasie.Grofica Anastasie je imala svog ljubavnika Maxa koji je dolazio kod nje. tako da je Vaturin zauvijek nestao iz penziona. one su mu poslale i zaželile mu sreću. Gorio je cijelo vrijeme mislio na njh kako se zabavljaju.na srebrnini koju je imao u ormaru. Vturin je pronašao i žrtvu koja bi to mogal biti. Čiča Goriot ima i dvije kćeri koje je uspio udati u bogato društvo. ona ga je očarala na prvi pogled. Međutim Rastignac nije htio niti čuti za to. jer su došle rano ujutro sa plesa i morale su spavati. On ga upoznaje sa jednom od kćeri čiče Goriota. sve dok nije bio pred smrt ond ga je došla vidjeti. Mladi Rastignac napušta svoje ideale i okreće se Parizu i njegovom otmjenom društvu. Jedne se večeri u talijanskoj operi upoznao sa Delphine. iako su ga obje kćerke odbacile on je živio samo za njihovu sreću. Nakon tog daznalo se u penzionu da je Vaturin odbjegli trobijaš i prijavili su ga.

Ali ono šta je sigurno točno to je ono da je i danas takvo stanje u svjetu. S druge strane dolazi teška borba mladog studenta koji nema neko bogatstvo da uspije u društvu gdije je glavna sreća novac. U čemu je Goriot pogriješio da je za uzvrat umjesto ljubavi kćerka dobio to da se one njega srame. Da je on iz jedne obitelji koja ima novaca za njemu priuštiti toliko da se on zabavlja i troši koliko želi sigurno se nebi spominjala borba za uspijeh.protiv nikog rekao ništa loše. nego bi bilo puno lakše imao bi onu “otskočnu dasku “koja omgućava uspjeh. Ako ti previše poklanjaju ljubavi i pažnje da ćeš se osjećati kao u kavezu i da ćeš pobjeći. Teško je razdvojiti ono što je bitno u djelu. Dali su se one osjećale kao psi na uzicama od prevelike ljubavi ili je tu pitanje odgoja. isto tako ako imaš moć i novac dobar i . i vidio da je Vaturin imao pravo da protiv takvog svijeta ne možeš ići »pješice« i okrene se prema veličanstvenom Parizu i reče: »Sad je na nama dvoma red!« Moje mišljenje o djelu: Djelo je po meni fantastično jer se u njmu isprepleću ljubav koja nije uzvraćena i želja za uspjehom koja je tako blizu a tako daleko. previše popuštanja i udovoljavanja njihovim hirovima? Na to je pitanje teško dati odgovor.

ugodan život ti je zajamčen . a ako ne onda se moraš boriti za postić makar pola od onog o čemu sanjaš. nego i njegova prva remek – djela. Bilješka o piscu: Honorè de Balzac jedan od najvećih predstavnioka realističkog romana u svjetskoj književnosti. u Parizu. ocrtao sva društvene slojevesvog doba i stvorio preko dvije tisuće lica. ali se za rana dao na književni rad. V. u Toursu a umro 18. od kojih su neka postala tipovima. “Le scenèsdela vie privèe”. S “Ljudskom komedijom “kojoj se prvi dio pojavio u francuskoj književnosti. Napisao je stotinjak romanai pripovijedaka. izašli iz štampe u vrijeme kad je romantizam bio u punom jeku. “L’ illustre gaudissart” Podatke pronašla u : Hnorè de Balzac “Čiča Goriot” Objavio lektire u 29. no zanimljivo je da su ne samo prvi romani iz tog ciklusa. 1799. Trebao je postati bilježnik ili odvjetnik. “Etudes des moeurs”. Njegova djela: “Les choauans”. 1850. “Le curè de Tours”. VII. prosinac 2004 23:15:00 | 0 komentara . rodio se 20.

Djeca su bila gladna. Razmišljao je o svome životu i svome lošem činu što ga je učinio. Plakala je i rekla mu da je prebio Evicu na mrtvo ime. Dojam Pripovijetka u meni ostavlja tužan dojam. Ali. Tako je jednom otac u pijanom stanju pretukao svoju kćer koja je sutradan preminula. Otac je bio pijanac i mnogo novaca je potrošio na piće. Evica je krvarila i bila je pri kraju života. Ujutro kada se probudio vidio je žalosnu ženu. Na kraju otac pretuče Evicu i ona premine. Tako je Mika jedne večeri stigavši kući legao na krevet i svađao se sa ženom. Lica Mika je otac i glava obitelji. Kući se vraća pijan i jedva da je ostavio koji novčić za obitelj. Sve izgleda nekako mračno u toj zimi i mračnom podrumu. Uvijek kada je nešto zaradio. Često je znao pretući jedno od svojih djeteta. ali je ipak sjeo na klupu nedaleko od kuće. ali su oni utekli. On je vidio kakav on zbilja je te se kajao za svoj grijeh. to je potrošio na alkohol u krčmi. . On je po zanimanju drvosječa. nisu imala što za jesti jer je otac potrošio novac na piće. Kući se vraćao pijan i uvijek se svađao sa ženom. Otac uvijek pije.Iz velegradskog podzemlja . Mika je otišao na posao da nešto zaradi za Evicu. Jedino Evica nije uspjela uteći pa je nju pretukao. Mjesto radnje Radnja se odvija u mračnom podrumu i na hladnim ulicama grada. Žena ga je tješila i govorila mu da je to Božja volja. zvao se Mika i bio je drvosječa. Žena je uvijek to gledala velikom boli u srcu. Na kraju tek shvaća kako mu je piće škodilo te što je sve loše učinio svojoj ženi i djeci. Otišao je do njezinog kreveta i kajao se nad njom. Htio je tući dječake. Žena se ljutila na njega. Žena ga je opazila i došla do njega. on je ipak imao i dobrih strana. On nije bio svjestan da ju je pretukao. glava obitelji. Nakon što je obavio posao uputio se kući. Ova mala pripovijetka govori o siromašnoj obitelji koja je “jedva vezala kraj s krajem”. Često se je znao napiti. Mika se jako rastužio i kajao u sebi. te mu priopćila da je Evica preminula. Otac. a žena i djeca ostaju sama i gladna. bio je osjećajan samo što je uvijek skrivao svoje osjećaje.Vjenceslav Novak Sadržaj U jednom mračnom podrumu živjela je siromašna obitelj.

.. jer ja sam sačuvao vjeru u njega. Izmolio je za Artura stipendiju koja je namjenjena sirotinji. gdje sve plače i suzama potištenih prosvjeduje u ime nauke Isusove protiv nasilja. tko bi trebao potporu za svagdanji hljeb. Početak radnje je oglas kojim Jerko Pavličević. bezosječajan je i bezobziran.. prosinac 2004 23:15:00 | 0 komentara IZ VELEGRADSKOG PODZEMLJA . Artur je jedinac imućnog trgovca i gradonačalnika.Objavio lektire u 29. otereti me. da se slobodno dignem opet k njima. To nije moralno. gdje boravi glad.VJENCESLAV NOVAK očiju sve više u daljinu odakle bi još katkad jeknuo njegov slabi glas. tome se protivi glas moje savijesti . a koje je rezultat Pavličevićeva govora počinje rasplet.. . tjera da tako postupa.. koje propagira humanost i ljubav prema bližnjemu. odnosno. ali su oprečnih ekonomskih mogućnosti. Moja duša hrli za idealima. dok nije i on posve iščezao u zaglušnoj buci života. ali i simbol siromašnog studenta koji se kroz život probijao sam doživaljavajući pri tom uvrede i poniženja. On je gnjevan kritičar društva. te tako odgaja svog sina." Kompozicija djela: U uvodnom djelu upoznajemo dva glavna lika koji dolaze iz istog kraja u Zagreb na studij. "Oče! Ja živim vrlo udobno na račun nekoga. traži "cimera" kako bi djelili troškove stanovanja.. a djelima hule nauku njegovu . on je pohlepan i škrt.." Očevo negativno pismo čini epilog ove novele. dok je Jakov seljački sin siromah. Arturovim dolaskom Jakovu započinje zaplet koji postepeno vodi do vrhunca kroz Pavličevićevu optužbu lažnog morala malograđanstva. a u stvari je sebično i proračunato "Ja dižem svoj glas protiv nepravici ovdje u vlažnoj sobi.. Analiza glavnih likova: Arturov otac: on je dobrostojeći načelnik. za njega ne postoje granice i pravila." U Arturovoj odluci da napiše ocu pismo kojim ga moli da se odrekne stipendije. a oni je nemaju: rječima hvale.

.. te ima silnu želju za višom naobrazbom. Ne mogavši to podnjeti. dakle. jeftinoj sobici koju djeli s Jerkom Pavličevićem.. Kad je Artur ocu u pismu napisao strašni grijeh što ga je počinio prema Jakovu. stoga šalje molbu za stipendiju koja bi mu omogućila školovanje u Zagrebu... silno zanesen. ne zna ništa o boli i nepravdama.. njemu. a gladuje zato jer je vaš otac oteo kruh što ga je narod. lijepo odgojen. dobrotvor neki. zemlja.." Jakov Kosović: On je siromašni seljački sin iz najrđavijeg kraja u Lici. jer je potpora već udjeljena Arturu Kranjčiću. Po prvi put je prepušten sam sebi. To je.. molba mu je bila vraćena. Jakov dolazi u Zagreb. stipendija me guši Još nikad nije stupio svojom voljom pred oca u ovako zamršenoj stvari: što će na to on? Stala ga je savladati slaboća. pa uživaju potpore za svoje nauke.. u život treba gledati drugačijim očima.. gdje nalazi smještaj u maloj.." Artur Kranjčić: za razliku od oca on nije negativan lik.. Ti si mlad. Život je prava škola. to iz onih koji su te smeli govori zavist. "Kroz gimnaziju se provlačio uvijek lijepim uspijehom.. Izuzetno je tolerantan. sad bilo tko namjenio bio za školovanje sirotinji."Ovaj vaš drug gladuje. grijeh koji vapije k nebu za osvetom". i nikako ne shvaća i miri se s nepravdom koja mu je učinjena.. ali više gladan nego sit. a njegov mladi duh opirao joj se gonjen šibama teških rječi kojima ga je bičevao polunagi čovjek mršava lica i suha tjela na kom su bila izbočena rebra. On je mlad. a tu još nijesi učio. pisao je svom ocu: " Pisat ću ocu rekao je sebi da se odričem stipendije. gospodine. Međutim. On je dobar i pošten. te uviđa nepravdu koju je njegov otac nanio Jakovu izmolivši stipendiju. neiskusan je te takav dolazi u Zagreb na školovanje. Kako smije bogat čovjek uzeti ono što je namjenjeno siromahu?" . (za tvoje umirenje) znaj da ima sinova iz većih kuća nego što je naša. Jednom zasvagda: s takvim psinama da mi ne dolaziš! Međutim. Nadajući se da je došlo do neke pogreške pri dodjeli potpore. otac mu je napisao: "U buduće. da me više ne uznemirujuš ovako! To su tlapnje.. Napokon je napisao ocu pirmo..

Sretno djetinjstvo proveo je u Podravskom seocetu Kuzmincu . Radio je kao novinar u Narodnom sveučilištu u Velikoj Gorici .Objavio lektire u 29. djeluje kao slobodni stvaralac .antologije I školske udžbenike. Godine 1980.Radovi su mu uvršteni u zbornike . prosinac 2004 23:11:00 | 0 komentara Divlji konj . Fabula: Uvod : Život divljeg konja u divljini kad je bio ždrijebe Zaplet : Kod Gospodara I bijeg od njega(Divljeg konja) Život u Podzemlju I njegovo maltretiranje Vrhunac : Utrka divljih konja kod Gospodara I na Hipodromu . godine u Koprivnici. objavio je zbirku pjesama I kratkih proza za djecu pod nazivom « A » Zapažen književni uspjeh zabilježio je romanom «Divlji konj» za koji je 1989. godine primio nagrade «Ivana Brlić Mažuranić» I «Grigor vitez ».Tamo je započeo svoje školovanje ..Parizu I Zagrebu . Od godine 1984.gdje je diplomirao romanistiku na Filozofskom fakultetu.Član je DHK .Surađuje u časopisima za djecu . pjesničke I dramske priloge objavljuju u dnevnom I periodičnom tisku. Prozne .a nastavio ga zatim u Koprivnici .te pokrenuo i uređivao biblioteku « Albatros « u velikogoričkom Centru za kulturu .Božidar Prosenjak Bilješke o piscu : Božidar Prosenjak rođen je 1948. na radiju I televiziji .

Vulkana .ona isto nije bila u Podzemlju. mrzi Podzemlje . 1974. prosinac 2004 23:09:00 | 0 komentara Nana Emile Zola Izdava~ko poduze}e : “Mladost” Zagreb.Rasplet : Divlji konj je uginuo prirodnom smrću Mjesta radnje : U divljini . hrabar kao Divlji konj . štiti prijatelje . malo je strah bilo kad je bila u Podzemlju . rodila je kobilu Divljem konju Cezu . na Hipodromu Vrijeme radnje : nepoznato ??? LIKOVI: Divli konj : hrabar . Bilje{ka o piscu . Sivka : Vjerna prijateljica Divljeg konja . imao je svoju kolibu Zvijezdu I svoju kćer Cezu . vjerna prijateljica Divljeg konja. poginula je kad je ušla kroz vrata iz kojih konji više ne izlaze ( ubijena je ) Šarac : Isto jedan od vjernih prijatelalja Divljeg konja . poslije mu je Sivka rodila sina . ali poslije ga je shvatio . jako se brine o Cezi . rodila je sina . Sivku . Zvijezda : Bila je vjerna kobila Divlje konja .On nije bio u Podzemlju I nije vidio užasu Podzemlju . Ponovno je srela Divljeg konja u podzemlju . kod gospodara . kad je bio malen mrzio je I Zakon . 1.imao je puno prijatelja Neru . na kraju se ispostavilo da je Objavio lektire u 29. Nera : susrela je Divljeg konja kod Gospodara . u Podzemlju . Snažna kobila . kad se vratio Divlji konj Iz Podzemlja pobjegla . bio je uporan kad je tražio Zvijezdu. Garov : pas koji je čuvao konje kod Gospodara .Šarca. hrabra .

@ivot je pojedinca uvjetovan naslje|em i sredinom. nego objektivnu. po ugledu na La comedie humanie H. nasilni~kih nagona. Ali u osnovi svega le`i Zolna strasna . Eksperimentalnu metodu iz prirodnih nauka i medicine Zola prenosi prenosi u stvarala~ki knji`evni postupak. obra}aju}i se poraznom kritikom na crkvenu organizaciju. de Balzaca. U nizu romana. . Godine 1868. U triologiji Zola se bavi vi{e dru{tveno-politi~kim problemima. li~na priroda. i on je dao vi{e svoju li~nu sliku zami{ljenog svijeta. ^ovjeka treba prou~avati s biolo{ko-fiziolo{koga i socialnoga stanovi{ta opa`anjem i eksperimentom. prirodnim zakonima strukturiranu stvarnost. U skladu s teorijskim postavkama naturalizma Zola donosi u svojim djelima obilnu gra| u i obilje podataka iz vanjskog svijeta s nagla{enom te`njom da bude {to objektivnije i prirodonau~nije. zavr{en je plan ciklusa romana pod naslovom Prirodna i dru{tvena povijest jedne obitelji pod Drugim carstvom. francuski romanopisac. zan~ajni teoreti~ar naturalizma i dru{tveni borac. U tetralogiji Zola otvara ne{to svijetlije perspektive u pogledima na ljudko dru{tvo i njegovu budu}nost.potpunije i grublje nego itko prije njego u svjetskoj knji`evnosti. pogubnih i tiranskih strasti. ali pod te{kim i sumornim pritiskom naslje|a. bolesti i dru{tvene depresije. bioli{kih i animalnih strana u ~ovjekovu bi}u .Emile Zola (1840-1902). s temom o mr`nji i dubokim nesporazumima izme|u mu{karca i `ene. Zato }e Zola otkriti svijet proroka. Do knij`evnog uspjeha pro`ivio je te`ak `ivot. Zola prikazuje razli~ite sredine u kojima se kre}u ~lanovi obitelji Rougon-Macquart. Prvi ve}i uspjeh posti`e romanom Theresea Raquin. rade}e izme|u ostalog i kao novinar. i u njima teba otkriti mehanizam op}ih zakona.

.” --------------------------------------------------------------------------------- “On je vidio njene poluzatvorene o~i. poluotvorena usta. ona je pokazivala svoje jake kukovw. Pone{to o djelu “Nana”.” Zola Nanu prikazuje kao predivnu prenosnicu klice smrti. u bijeloj tunici boginje. isti}i}i njenu ljepotu i njenu snagu koju suprotstavlja njenoj otrovnosti. vrlo visoka. koja dolazi sa smeti{ta.. koji uz Germinal zasigurno ~ini najbolje djelo Zolina knji`evna rada.. “Nana” odli~an je naturlisti~ki roman. truje ljude po pala~ama. pa zuje}i. Zagreb 1972. ple{u}i i prelijevaju}i se kao drago kamenje. muhom boje sunca. “Nana. i pozadi opu{tena kosa pokrivala je le|a kao u lavice. Zola Nanu ne opisuje kao neku . Fina linija. Savijena i zategnutih udova. u koje ulazi kroz prozor.Podatke prona{ao u knjizi:Tvrtko ^ubeli} : “Teorija knji`evnosti”. vrlo razvijena za svojih osamnaest godina. 2. “. samo {to stane. sa dugom plavom kosom rasutom po ple}ima. njeno lice o`areno zaljubljenim osmjehom. Tokom cijelog romana pisac se najvi{e bavi Naninim likom. Temeljnu ideju roman pisac daje u samom romanu uspore|uju}i Nanu sa muhom.. jake mi{i}e pod svilenom ko`om. svoje tvrde dojeke kao u kakve amazonke. jedva ustalasanih ramena i kukova klizila joj od koleta do stopala” Roman izgleda kao niz slika iz `ivota kurtizane Nane i tek pomalo se nazire optu`ba nemoralom tada{njeg dru{tva. muhom koja uzima smrt sa stvarima du` ceste.

Ali to je nemogu}e! Ti si sama rekla da to ne zavisi od mene. U svim svojim ljubavnim. Zola je u promatranju destruktivnog pona{anja svoje glavne junakinje. bogati ljudi zami{ljaju da mogu sve dobiti za svoj novac.. Nije meni stalo ddo tvojih problema.ti }e{ udesiti da mi je do uloge. povode}i se samo svojim instinktima. Nana je svoje ljubavnike . E pa lijepo! A ako ja ne}u?. Kad bih mi ponudio cio Pariz. “To je smije{no.” Iza Naninog ponosa ipak se krije lukavstvo. Ona se preko svojih ljubavnika izdigla visoko. Pomo}u Naninih razli~itih ljubavnih pokreta pisac ju je prikazao kao fotografski snimak stvarnosti {to je i temelj naturalizma. On je ostao iznena|en. Ona je grabila zlato ne razmi{ljaju}i o posljedicama.. pojavom Fontana javlja se u njoj neki novi osje}aj koji je do tada zanemarivala. Nana se zaljubljuje i upravo ta njena ljubav prema Fontanu dovodi je do propasti. odnosno mo`da ipak poslovnim pothvatima ona je tra`ila korist. Odav{i se ponovo prostituciji da zaradi za `ivot dala se izbaciti iz vlastita stana. podnosila samo zato {to joj je trebao njihov novac.. Sanjaju}i o sre}i ona trpi sve Fontanove udarce i tu je Zola prikazuje kao slabu i podlo`nu `enu koja je prepi{taju}i se u potpunosti svojim instinktima i osje}ajima morala do`ivjeti pad. . Steinera i Muffata. Bez obzira na njenu destruktivnu stranu li~nosti ona je bila jaka osoba. opet bi rekla da ne}u. unaprijed je prora~unavala metode koko bi ne{to izvukla iz svojih ljubavnika i mo`da je jedan koji je najlo{ije pro{ao bio ba{ grof Muffat kojemu je Nana oduzela razum. i uvijek ne}u. “ Ti uzima{ .. ve} je u cijelom romanu ~ini privla~nom opravdavaju}i njene postupke. njoj pot~inio svaki detalj svog pripovijedanja..pokvarenu djevojku. ali je istovremeno propadala dok se nije utopila u nemoralnoj prljav{tini. uspjela je od svojih ljubavnika dobiti ono {to je `eljela. Zatim re}e uz o~ajan pokret: .prihvati ona odlu~no . Nana bila je kurtizana koja je uz svu nemoralnost ipak imala neki svoj ponos..

.Ona ga prekide skvr{iv{i ramenima: Ti }e{ sada i}i dolje i re}i Boreknoveu da tra`im tu ulogu. a re~enicom :” Venera se raspala . Velika crvenkasta krasta pru`ala se od jednog obraza i prelazila preko usta iskvariv{i ih u grozan sijeh.” Od onako lijepe `ene ostala je samo hrpa smrdljivog gnoja.” Nana nikada nije skrivala svoj prezir i mr`nju prema bogatim osobama i takozvanim po{tenim `enama koje su bile po{tene samo izvana.. gomila gnoja i krvi. umrla je u jednoj hotelskoj sobi od boginja dok je svugdje odjekivalo: U Berlin! U Berlin! U rat! Spremao se rat koji je upleten u igru ljudske strasti. Bordenaveu je potreban novac. ali uvijek isti~u}i Naninu ljepotu. prelijevaju}i se kao zlato. ba~ena tu na jastuke. a nije imala {to jesti. skvrgnute sa sivim izgledom blata. Venera se raspadala. ali su se kako Nana ka`e skrive~ki provodile. Zola je pristupio pokretima s takvom vjerodostojno{~u. hrpe smrdljivog mesa. svaki pokret. Zola Nanu u odnosu s ostalim mu{karcima. jedna do druge. . drugo udubilo se kao crna pokvarena rupa. slijedi portretiraju}i svaki njen dio. one su ve} li~ile na neku plijesan zemlje. re~eno je sve. Sva njena ljepota stopila se u tu bolest i Nana je nestala ostaviv{i samo mali trag . Gnojane bubuljice ra{irile su se po cijelom licu. Sa svim svojim slabostima i gre{kama predstavljala je vid jedne francuske povijesne epohe. Iz nosa je jo{ curio gnoj. ^ak prilikom Nanine smrti Zola je upotrebio svu svoju opisiva~ku umje{nost i opisao joj lice puno gnoja. Pa lijepo ti } e{ mu ga pozajmiti jer ga ima{ toliko da ga mo`e{ kroz prozore bacati. opisuju{i svaki najmanji detalj. On je neprestano prati. Ta nemoj da bude{ toliko naivan. daleko od o~iju javnosti. Lijevo oko se potpuno izgubilo u klju~anju gnojiva .”. Nana je bila ustvari jedna priglupa djevojka koja je raspoklanjala ~itavo bogatstvo .na ovoj bezli~oj ko`i gdje se crte vi{e nisu poznavale. I na ovu u`as i gtotesnu masku ni{tavila kosa lijepa kosa. “To je bila jedna masa. kao fotografija. sadr`av{i svoj plemeni sjaj sunca klizala je.kosu.

Zola kao pisac naturalizma smatra da u svom radu treba primjeniti postupke znanstvenika. Stvarala~ki rad odre|en je s tri momenta: sredinom, rasom, trenutkom. On je to primjenio u “Nani”. Nana je bila destruktivna li~nist koja je ~esto gre{ila, a sredina u kojoj je `ivjela i vrijemo koje je bilo te{ko natjeralo ju je da bude to {to je bila. Zolin cilj bio je uzdi}i roman u sfere nauke. On je na `ivim tijelima vr{io analiti~ki rad koji kirurzi vr{e na le{evima. Smatra da likovi moraju biti fotografski snimak stvarnosti. ristupanje djelu s nau~ne strane i isticanje krajnje objektivnosti oduzimalo je piscu subjektivan odnos prema svijetu o kojem govori. Zola je bio pisac masa, opisivao je sve dru{tvene slojeve tako da je ~esto bio napadan. Roman “Nana” jedan je od onih romana u kojima je prikazan `ivotni put glavnog junaka, njegovi padovi, usponi i razo~aranja te podlost jednog dru{tva i vremena. Prolaznost, smrt od kojih se svi pla{e prikazana je ovdje an najgori mogu}i na~in, {to i jeste osnova naturalizma. Nana ,nekada{nja ljepotica, pretvorila se u rugobu. U njenom posljednjem opisu prikazana je stravi~no, gadljivo, a uostalom to i jest cilj svega, nestanak. Najve}i dio radnje romana odvija se u potpunoj tmini i mraku, u zagu{ljivim i prljavim prostorima sa odvratnim i gadljivim ljudima.
Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:08:00 | 0 komentara

Veli Jože - Vladimir Nazor
Ime pisca: Vladimir Nazor Tema: doživljaji diva Velog Jože Osnovna misao: pohlepa nam može biti samo na štetu, a ne na korist Likovi: Veli Jože, Ilija, Libert, Jurić, ovčar Ivan, Civetta itd. Sadržaj: U gradu Montovnu živo je jedan kmet koji je bio velik kao div. Bio je veoma snažan, ali je služio i pokoravao se gospodi, a pomogao je i radnicima. Orao je po polju, vukao najveće terete, tj. radio je najteže poslove. Taj div zvao se Jože. Jože je zanosno obavljao svoje dužnosti dok nije došao providur i odveo ga brodom u Mletke. Na moru ih je uvatila bura i lađa se potopila, ali Jože se spasio. U toj lađi bio je zatvoren Galeat Ilia. On je bio div sa puno ruku, ali bez nogu. Također je bio i rob. Prije smrti rekao je Joži da ne dopusti nikom da mu gospodari, nego da bude slobodan čovjek. Pošto je Joži bilo jako žao Ilije, odlućio je poslušati savijet. Nakon nekoliko dana Jože i kmetovi su pobjegli od svojih gospodara na neko brdo. Tamo su jako lijepo živjeli. Jednom prilikom dok su kopali iskopali su gomilu zlata. Njihovi su im gospodari došli pomagat za zlatnike. Gospodari su radili svakojake poslove za svoje bivše sluge, a kući su se vraćali bogati. Došlo je vrijeme dijeljenja posjeda. Zbog svoje pohlepe, divovi su se posvađali. Jože je bio najžalosniji, jer nije dobio sve

ono što je zaslužio. Osvetio se ostalim divovima tako što je spalio kolibu žita. Divovi su bili ljuti pa su progonili Jožu. Joža je našao svoj zaklon kod Civette. Civetta je postao vođa kmetova pa je on razdijelio posjede. Joži je dao najbolju zemlju. Joža je ubio dva diva. Divovi su bili žalosni i nisu znali šta da rade. Pitali su Civettu za savjet. On im je rekao da ih je to Bog kaznio što su bili nepravedni prema Joži. I Jože se vraćao svojim Montovljanima, ali prije ulaska u grad sjetio se Ilijinih riječi pa je odlučio da više ne bude kmet nego slobodan čovjek. Napustio je Civettu i Mautovena i više se nikad nije vratio.

Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:08:00 | 123 komentara

Voda - Vladimir Nazor
Ime pisca: Vladimir Nazor Ponešto o piscu: Vladimir Nazor rodio se 1876.g. u Postirama na otoku Braču, a umro u Zagrebu 1949.g. Ubraja se među najplodnije hrvatske pisce. Pisao je lirske i epske pjesme , pripovjetke, romane, putopise, i dnevnike. U prvim pjesničkim zbirkama sa zanosom pjeva o prirodi, zemlji i čovjeku radujući se ljepotama i vedrinama života, te vjerujući u moć i snagu slavenskog čovjeka. Cijelog života je vjerovao u pobjedu dobra nad zlim, a to životno uvjerenje potvrđuje djelima koja su nastala u antifašističkom ratu. To su “Pjesme partizanke” i dnevnik “S partizanima”. Poznata su mu djela “Medvjed Brundo”(epski spjev), “Pastir Loda” (roman), “Veli Jože”(pripovjetke), te zbirke lirike ; “Slovenske legende” i “Hrvatski Kraljevci”. Nazor je pisao i za djecu - pjesme, priče, igrokaze. Među pričama se ističu posebno “Bijeli jelen”, “Dupin”, “Min-ČanLin”, a igrokazi su mu “Crvenkapa”, “Pepeljuga” i “Pionir Grujo”. Tema: Preživljavanje suše Glavna misao: uvijek dijelimo s drugima jer će nam se to vratiti Likovi: Vlado, Košće, kapetan, Vladin otac, Vladina majka Mjesto radnje: Velo selo Vrijeme radnje: nekad davno Sadržaj: Više od tri mjeseca nije padala kiša. Ljudi se boje za svoje vinograde i maslenike. Sve je bilo pusto, jedino na obali su ljudi dočekivali lađu koja im je trebala dovesti vodu. Tih dana je otac bio veoma zabrinut zbog Vladinog školovanja. U selu su zbog žeđi umrle dvije mazge. Tog istog dana su došle vijesti s kopna da lađa s vodom dolazi sutra u luku. Ljudi su iščekivali vodu , i žene su nosile prazna vedra na glavi. Odjednom se začu zvižduk broda koji je prevozio vodu. Ljudi su pili vodu i napajali svoje životinje. Od kapetana su tražili vodu da bi napunili svoje bunare. Kapetan je spojio cijevi iz lađeprema bunarima. U lađi je bila pump koja je dizala vodu. Kada su cijevi bile postavljene izgledale su kao dvije mrtve zmijurine. Svi seljaci su bili nestrpljivi čekajući da voda poteće cijevima. Nakon nekog vremena voda je potekla, a one dvije cijevi kao da su oživjele. Kada je Košće vidio vodu

nožem je probio cijevi i počeo piti. Nije ga smetalo što su ga žene tukle i ogovarale. Kasnije neka žena uzme Košći nož iz ruke i učini isto što i on. Žene su britvicama, iglama za pletenje i vretenima bušile cijevi i pile vodu. Većina vode gubila se u zemlji. Uskoro je voda opet prestala teći i one dvije cijevi su izgledale kao mrtve zmije. U isto vrijeme na drugoj strani otoka spremalo se nevrijeme. Svi su potrčali da tamo dočekaju kišu. Kada je kiša pala svi su bili sretni, a bunari su se napunili vodom , vinogradi i maslenici ponovno su bili zeleni i sve je opet bilo u redu. Kada je Vlado ugledao oca odlučio je da neće otići u grad na školovanje nego da će ostati u selu i pomagati mu na zemlji, ali Vladin otac je rekao da mora otići u grad na školovanje da ne bi bio siromah i bjedan. Ocu je bilo žao što mu sin živi tim teškim životom kroz koji je i sam prošao, zato je nagovorio sina da ode u grad na školovanje kako bi mu život bio lakši i bolji od onoga koji bi imao, ako bi ostao s njim na selu. Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:07:00 | 0 komentara

Mizantrop - Jean-Baptiste poyelin
Bilješke o piscu: Jean-Baptiste poyelin - umjetnički: Moliere. Rođen je 1622 godine, kao sin dvorskog tapetara. Kao sin situirane građanske obitelji polazi gimnaziju kod isusovaca u Parizu, a pravo studira u Orleansu. Nakon kratkog odvjetničkog posla osniva sa suradnicima kazališnu družinu pod nazivom "Znamenito kazalište" nakon koje piše i izvodi velika djela. A od djela najpoznatija su: Smušenjak (izveden 1655), Kačiperka (1659), Škda za žene, Tartuff, Umišljeni bolesnik, Mizantrop, Škrtac, Don Juan i mnoga druga. Lica: Alcelse - štovatelj Celimenin Philinte - prijatelj Alcesteov Oronte - štovatelj Celimenin Celimena - Alsesteova ljubav Elijanta - kuzina Celimenina Arsunoja - prijateljica Celimenina Acaste i Clitandre - markizi Basque - Celimenin sluga Du Bios - Alcesteov sluga Mjesto radnje: Pariz, Celimenina kuća Vrijeme radnje: XVII stoljeće

Sadržaj: Prvi čin U prvom činu dolazi do svađe između Alcestea i Philintea zbog prijateljstva, jer jedan smatra da se prijateljstvo sklapa sa svim dobrim ljudima dok Alceste smatra da se prijateljstvo mora sklapati korak po korak i da njegovi prijatelji mogu biti samo odabranni ljudi. U to dolazi Oronte koji štuje Alcestea i koji mu nudi prijateljstvo, a ujedno želi da Alceste čuje njgove pjesme i da o njima da svoj sud, na što Alceste pristaje. Nakon pročitanih pjesmi mrzovoljni Alceste govori da te pjesme nisu za ništa i da se Oronte ostavi pjesništva. Na to Oronte odlazi uvrijeđen. Drugi čin Drugi čin započinje Alcestoim prigovaranjem Celimeni zbog toga što ona ima mnogo udvarača. Nakon toga ona mu odgovara da za za to ona nije kriva i nakon toga izbija svađa pa tako Alcelse govori da se Celimena mora odlučiti između njega i markiza (njezinih udvarača). U to dolaze Acaste i Uitandre te je ispituju o ponašanju članova visokog društva. Na to Alceste prigovara jer smatra da nije lijepo izrugavati tuđe osobine. Po Alcesa dolazi stražar no on ne zna zbog čega. Treći čin Dogovor dva markiza da će se jedan drugome maknuti sa puta ako kome od njih Celimena uzvrati ljubav. Dolazi Arsinoja, Celimenina prijateljica koja joj predbacuje što ima toliko udvarača i govori joj što ljudi misle o njoj, ali zapravo je ljubomorna na Celimenu zbog njezine ljepote i mladosti. Na to joj Celimena vraća malim "savjetom" da ne stavlja nos gdje mu nije mjesto. Četvrti čin Alceste sav ogorčen dolazi kod Celimene gdje susreće Philintea i Elijantu koji su govorili o ljubavi i otkrili da se oni zapravo vole. Dok Alceste nosi pismo kao dokaz Celimenine nnevjernosti, Celimena mu otvoreno priznaje da ga voli i govori mu da gi mu zapravo priznala svoju ljubav da je to pismo istina. U to dolazi Alcesteov sluga koji mu govori da moraju bježati jer će inače Alceste završiti u zatvoru, zbbog vrijeđanja pjesnika. Peti čin Alcaste priopćavaPhilinteu da kani otići iz njihova društva, no prije toga želi iskušati Celimeninu ljubav. U Celemeninu domu susreću Alceste i Oronte te traže od Celimene da se odluči između njih dvojice.Uto stižu dva markiza i donose Celimenino pismo u kojem izruguje svakog od svojih udvarača. To donekle odbija Alcastea no on još uvjek voli Celemenu i želi da mu ona postane žena. No ona kaže na se boji braka i da će u braku s Alcasteom biti osamljena. Duboko uvrijeđen Alcaste odlazi i govori da više nikada ne želi čuti za Celimenu. Djelo poput ovog procijenjuje iskrenost ljudskih osjećaja. U današnjem svijetu gdje se sve zasniva na laži, korupciji i zarađivanju može se vjerovatisamo onima iz čilih usta govori iskrenost. Možda nam nekad nije lijepo za naše male nepodopštine ili mane no na istini čovjek izgrađuje svoj život. Ono, čemu se

smijemo u ovom djelu, nije Alcesov značaj i njegova vrlina, nego možda jedino njegova pogreška, što nije uvidio, da društveni život zahtjeva od svakog čovjeka izvjesnu dozu kompromisa, vrlina možda pa i treba bezuvjetno da se štuje, ali zahtjevati je kod svih ljudi i to kod svih ljudi u najvećem mogućem stupnju, stvar je nemogućnosti. To dovodi do rata sa čitavim ljudskim rodom, ili do povlačenja iz društva i do usamljenosti, za koju se odlučio i Alceste.
Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:07:00 | 0 komentara

Pjesme - Vladimir Vidrić
Bilje{ka o piscu Vidri}, Vladimir ( 1875.-1909. ), po zanimanju advokatski pravnik. Malo je pisao ( jedina zbirka Pjesme, 1907. ), ali je vrlo zna~ajan i izrazit pjesnik. Po vanjskom okviru svojih motiva pjevao je najvi{e o pro{losti: ni`u se slike iz anti~kog `ivota Egip}ana, @idova, Grka, Rimljana, i iz {panjolske pro{losti, prisutna je srednjovjekovna tematika, a mnogobrojne su slike pejza`a. Ali tu se kriju obilje`ja Vidri}eva stava: na taj na~in sna`nije pjeva o problemima svog doba i svoje generacije. Jednostavnim izra`ajnim sredstvima i nagla{enim slikarskim elementima izrazio je svoja napredna uvjerenja, te{ki problem hrvateke emigracije, klasne napetosti u dru{tvu. Najsna`nije se dojmlju u njegovoj poeziji slike prirode i pekza`a, ugo|aji `ivotne radosti, dionizijski zanosi za ljeotu, vino, u`itak. Vidri}eva poezija ima svoju dubinu i kvalitete po kojima je odmah dobila svoje priznanje. Pjesme Vladimir Vidri} se sa svojom zbirkom pjesama Pjesme predstavlja kao pjesnik s izuzetnim osje}ajem za boju. Neka pritajna bol i ~e`nja za idealnim do`ivljajem ljepote osnovna je karakteristika ovog na{eg vrhunskog pjesnika U Vidri}evim pjesmama dolazi do izra`aja nov , moderan senzibilitet, a element subjektivnog name}e se na prvo mjesto, zamjeniv}i tako dotada{nje lirsko stvarala{tvo koje je bilo programatske prirode, obilno zasi}eno folklornim elementima i uglavnom svedeno na dvije, tri teme od kojih je najzna~ajnija bila rodoljubljle. Slobodan stih, simbolika, vanjski svijet slu`e Vidri}u kao okvir za izra`avanje subjektivnih stanja i osj}enja Vidri} je u svojim pjesmama obsjednut pesimizmom, nostalgijom, ~unnos}u i svim formama ljubavi, otkriva muzikalnu vrijednost rije~i, usavr{ava stih, osvje`ava metaforiku. Tematiku Vidri}eve poezije ~ine aktualni prblemi njegova vremena, a zanimljivo je da bilo koji problem iznio, uvijek njime izra`ava svoju li~nost. ^esta tema pjesama jesu robovi, obespravljeni ljudi li{eni slobode i ljudskog ponosa. “ Ogromna, crna. Na svijetloj provi Vrzu se sapeti ljude i `ene I lamaju ruke i nijemo pla~u

A kose im lete raspletene. Sti{tu prsti i gr~e ruke, Okovane pru`aju k nebosklonu, Sa tala se di`u i ka`u i ka`u, Gdje sunce tone na stranu onu. “ ( Roblje ) Vidri} je tako|er pjevao o ljudskim odnosima. “Da, svetac je halje skupio, I poao je uza stube, I nije se ni osvrnuo Na jecaj zemaljske ljube. Al se an|el ganuo i rekao: -“Pre~asni, stani, I koji su mnogo ljubili, I oni su Bogu zvani” “ ( Gonzaga ) U pjesmi “Mrtvac” javlja se Vidri} pesimist, svjestan nemo}i nemo}i ~ovjeka prema zakonima prirode. “ Ubila ga ruka silna, Vje~no jaka, vje~no `iva, [to `ivote rasipava I `ivote utrunjava.” ( Mrtvac ) Zbog spoznaje eda je ~ovjek nemo}an, u njegovim pjesmama stalno je prisutna bol, bol koju pjesnik sakriva u svojim pjesmama, ali bol koja se ipak osje}a. Vidri}eva poezija primarno je poezija bola, bilo da je to bol roba koji pati za svojom domovinom dok hladi bezbri`nu gospodaricu, “A kad bi se na{la dobra du{a, Da i roba pita i saslu{a, Taj bi rekao:” Od tuge pogibam, Moje srce leti k libijskim kolibam” ” ( Pomona ) ili da je to bola koja no~as zbli`avapatricija i roba u pjesmi “ Ex Pannonia”. “A kad se on sagnu k robu I nemo}no po~e da gleda “Idimo!” {anu mi ona, I trznu i - posta blijeda. A mene, da pravo ka`em, Kosnu se suza njina: “ Idimo, rekoh, a njemu Podajte kr~ag niva.” “ ( Ex Pannonia ) Vidri}evo glavno izra`ajno sredstvo je slika. Imao je istan~an osje}aj za boje. Vidri} je u svojim pjesmama oslikavao predivan pejza`. “A svita{e jutro. rosa je pala,

Pa se u krupnih kapljah blista. Sja jutarnja zvijezda. Dr{}e i trepeti Jasika {irokog lista” ( Jutro ) “Zvijezde se roje visoko I dasi }e sad da krenu, U zrku se kupa mjesec I sipa svijetli i sjenu. A krasna se `ena budi I grud joj otajno di{e I svilne vje|e obara I no} je i - biva ti{e. “ ( Notturno ) Najzna~ajnija i najzanimljivija pjesnikova ostvarenja zasigurno jesu Pejza` I i Pejza` II, u kojima je on prikazao stvaran `ivot. U Pejza`u I sve vrvi od `ivota. “ U travi se `ute cvjetovi I zuje zla}ane p~ele Za sjenatim onim stablima Krupni se oblaci bijele.” ( Pejza` I ) Dok pjesnik U Pejza`u I upotrebljava glagole kako bi {to vjernije opisao krajolik u Pejsa`u II upotrebljava glagole kako bi prikazao radnju. “Nebeski putnik mjesec Lako je odskakivao Nad svijetlim obla~nim rubom I opet u nebu plivao.

I kad sam otvorio prozor...” ( Pejza` II ) Vidri}ev stil, a i stih u kojem je ispjevao svoje pjesme, bili su u to vrijeme novi. Budu}i da je svoje pjesme deklamirao morao ih je {to vi{e skratiti, svesti jezi~ni izra`aj na najmanju mogu}u mjeru. Vizualnost bila je jedna od najve}ih pjesnikovih vrlina, stoga nije ni ~udno da mu je slika bila glavno izra`ajno sredstvo. U nekim svojim pjesmama Vidri} daje samo impresionisti~ke sli~ice. “ Plahe su sjene do{le iz tame I plesat stale u zelenoj travi. Bile su dvije plavojke Nymphe S bijelimi vjenci na glavi... “ ( Jutro ) “ I vjen~av se li{}em vinjage bujne Buku podi`u divlju. Kucaju srca. S ljpkog se gaja

Bijele nimpfe ozivlju.” ( Pompejanska sli~ica ) U drugim pak pjesmama Vidri} pravi do`ivljaj potis}e u pozadinu i u prvi plan dovodi slike koje poput zrcala reflektiraju taj doga|aj. “ U omrkom parku jablani Bunar okru`uju bijeli, Gdje smo ja i gospoja Kao saneni sjeli, Dok tavni - {ume i tuguju Gordi i neveseli. ( Kipovi ) “Ja vidim grijeh. Gle! gola, divlja hrid I oblak tavan, vihrom raskidan, A s hridi zublja. Krvav joj je `ar I pada u no} i u ocean. ( Grijeh ) Posljednji na~in pjesnikova slikovna izra`avanja, koji je vjerovatno i njabolji je taj u kojemu sama misao obuhva}a sliku, slikovna i misaona komponenta zdru`eni su u jedno. “ S kamena po crnoj zemlji Val se dima povijava. Ukraj `rtve utrnute Oboreni starac spava” ( Mrtvac ) Vidri} se pred kraj svoga `ivota razbolio i zavr{io je u ludnici {to je ostavilo mnoge tragove u njegovu daljnjem stvarala{tvu. U njegovim pjesmama po~inju se javljati demoni i sablasti, a doga|aji bivahu zahva}eni povr{no bez neka opipljiva sadr`aja. Pjesnik je za vrijeme svoje bolesti naslu}ivao smrt i prikazivao u svojim posljednjim pjesmama. Adieu

O moja je le|a lagano Krcnula mandolina I moj se kaput raskrio. Purpurna pomr~ina moje je vje|e prekrila Os sunca, vjetra i vina.

A moja se ruka ganula Koja pjesmice sklada, Svijetlu je suza utrla

[to mi sa zjena pada. -Tako silazim, gospojo, Stubama tvojega grada. Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:06:00 | 4 komentara

Dečko, dama,kralj, špijun - John le Carre
Bilješka o piscu: John le Carre rođen je 1931.g. Njegov treći roman "Špijun koji je došao sa hladnoće" lansirao ga je među najbolje pisce špijunskih romana. I budućim romanima potvrdio je tu zasluženu titulu. Roman "Krojač Paname" postigao mu je svjetsku slavu i preveden je na šezdesteak jezika! Napisao je sveukupno 11 djela: "Naša igra", "Noćni menadžer", "Tajni hodočasnik", "Ruska kuća", "Savršeni špijun", "Mala bubnjarka", "Smiley-evi ljudi", "Počasni đak", "Ratni dalekozor", "Špijun koji je došao sa hladnoće" i "Dečko, dama, kralj, špijun". Nemam podatka o njegovoj smrti. U jednom intervjuu izjavio je da mu laska što njegova djela shvaćaju tako ozbiljno, ali svi su likovi i operacije izmišljene.

Žanr: Špijunski roman

Tema: Umirovljeni djelatnik engleske špijunske službe pokušava razotkriti "krticu" duboko ukopanu u sam vrh te važne organizacije.

Mjesto radnje: London, Engleska: "Mrzio je City. velik, tmuran, zaglušan grad sa previše golubova.", "...hitao je sitnim koracima uz pocrnjele arkade Victoria Station", "Požurio je do Martindaleovog kluba na polovici King's Roada.", "...jedan od onih poniznih stanovnika Londona...".

Vrijeme radnje: Doba hladnog rata: To možemo to zaključiti po mnogobrojnim špijunskim operacijama: "..i sve ostale neugodne fraze koje su u najboljim danima hladnoratovske kulture gotovo pretvorile Školu u...", "Upuštajući se u čitanje Smiley je iznova proživljavao glavne bitke tog dugog i okrutnog rata.", "Morali smo zbog sigurnosti naše mornarice izviditi te ruske podmornice!".

Motivi: -privrženost prema Kontroli: "Sam sam ispratio Kontrolu u nekakvom užasnom krematoriju u East Endu, prošlog Badnjaka, i osim mene nije bilo nikoga. Svećenik je imao govornu manu.", "Smiley se sjećao kako je Kontrola mršavio, kako su mu se obrazi rumenjeli i kako su mu oni koji ga nisu dobro poznavali čestitali na dobrom izgledu. Samo je Smiley primijetio kapljice znoja što su mu tih kobnih dana pratile granicu rasta kose.", "Shvatio je samo: vrati se u Cirkus i dovrši posao."

-znatiželja: "Tko je taj misteriozni pukovnik Viktorov, ta krtica koja se tako duboko i neprimjetno uvukla u sam vrh Circusa i tko je to stajao iza Connieina otpusta. Tko štiti krticu i da li je Poljakov krtićin kurir?" Opis likova:

Smiley- a) vanjski opis: "Štaviše on je lako mogao biti konačni oblik kojeg je Bill Roach bio prototip. Nizak,debeljuškast, i u najboljem slučaju srednjh godina, bio je po izgledu jedan od onih poniznih stanovnika Londona koji nikad neće baštiniti Zemlju. Noge su mu bile kratke, hod sve prije nego žustar, a odjeća skupa, loše skrojena i skroz-naskroz mokra. Njegov kaput koji je pomalo podsjećao na udovištvo, bio je izrađen od onog crnog, rijetko tkanog materijala koji kao da je posebno izrađen kao da je posebno namijenjen upijanju vlage. Rukavi su bili predugi ili ruke prekratke jer bi mu rukavi- kao Roachu kad bi obukao kabanicusakrivali prste. Iz taštine nije nosio šešir, ispravno vjerujući da ga čini smiješnim. "Kao podstavljuno zvono što se stavlja na kuhano jaje da se ne ohladi.", primijetila je njegova prekrasna žena prije no što ga je

posljednji put ostavila. Stoga se kiša nakupljala u krupnim, neobrisivim kapima na debelim staklima njegovih naočala. Korak mu je bio pomalo nesiguran dok je mokar koračao..." "Sjedio je, naslonivši se,savijenih kratkih nogu, glave pognute naprijed, sklopivši debeljuškaste ruke na trbuhu kojim ga je mojka priroda obilno nagradila. Iza debelih leća nazirale su se oči opuštenih kapaka. Tu i tamo protrljao bi stakla svilenom podstavom kravate, i to bi bio jedini znak njegove uznemirenosti,a kad bi to učinio pogled bi mu opet postao kiseo i bespomoćan, neugodan svakome tko bi ga u tom trenutku pogledao." "-Pretpostvljam da uviđate kako užasno izgledate!...zrcalo mu je pokazalo zakrvavljene oči i jasne tragove zamora na bucmastim očima." "U svakom slučaju prestar sam za ovakve automobile..." "...podigavši ovratnik do povelikih podbradaka."

- b) unutarnji opis: -marljiv: "Radio je jučer do kasno navečer, sve dok nije završio neki izvještaj o odnašanju smeće. kad je uvidio da mu je nestalo kave i da zato više ne može nastaviti, otišao je u dućan i stao u red...", "Smiley se ponovno baci na ćitanje suhoparnih podataka u prašnjavim mapama. Navikao je puno raditi i svoje obaveze marljivo i savjesno izvršiti. To se naučio još u Oxfordu,a posebno koristio za vrijeme svog dugog rada u Cirkusu." -nesiguran: " Nije nosio šešir, ispravno vjerujući da ga čini smiješnim, primijetila je njegova prekrasna žena prije no što ga je posljednji put ostavila.. stoga se kiša nakupljala u krupnim, neobrisivim kapima na debelim staklima njegovih naočala. Korak mu je bio pomalo nesiguran dok je mokar koračao..." "Nesigurno se meškoljio u prevelikom kaputu dok je Peter jurio seoskim cestama po Smileyu prevelikom brzinom." "Otkako ga je Ann napustila, otičla je i čistačica: samo je dakle Ann imala ključ. Hrastova vrata imala su dvije brave,"banham" sa zasunom i "chubb pipiekey" te dvije treščice. Počeo ih je ponovno stavljati, možda zato da ga ona ne iznenadi!" -ponizan i slab: "Bio je po izgledu jedan od onih poniznih stanovnika Londona koji nikad neće baštiniti Zemlju." "Pravo pravcato pomanjkanje snage volje. Zovu to uglađenošću, iako to nije ništa drugo doli slabost. Slabost- nesposobnost življenja bez tuđe pomoći, neovisno institucijama i emocionalnim vezama koje su

nadživljele svoju svrhu. To jest moja žena, to jest Cirkus, to jest življenje u Londonu. Taksi su mu bezobrazno otele dvije djevojke cereći se zajedno ispod jednog kišobrana." -pun starih navika: "Već iz dugogodišnje navike Smiley je vršio smotru automobila...činio je to i kao dio vježbe memorije, ali i zbog straha koji zauvijek prati jednog profesionalca.", " Navikao je puno raditi i svoje obaveze marljivo i savjesno izvršiti. To se naučio još u Oxfordu,a posebno koristio za vrijeme svog dugog rada u Cirkusu."

Likovi jako malo "razmišljaju naglas". “Pavao segata” i “Tito Dorčić”. “Zapreke”. Vjenceslav Novak je jedan od prvih pisaca u Hrvatskoj književnosti koji je u svojim djelima počeo slikati probleme društvenih nepravdi i nevolja koje su pogađle mali svijet seljačke sirotinje . a tko kome odgovoran.Opis jezika: Djelo je pisano književnim jezikom bez ikakvih stilskih sredstava ili neobičnosti Mišljenje o djelu: Pročitala sam knjigu prije roka lektire jer me zaintrigirao naslov i sam žanr teksta.Vjenceslav Novak Ponešto o piscu: Vjenceslav Novak rođen je 1859. “Iz velegradskog podzemlja” i dr. Mika se sjetio onog što je doživio zbog pijanstva. u Zagrebu. Slovak je par puta pao potrbuške i nije se mogao dići pa je trebao pomoć stražara da bi otišao kući. Kasnije je nastavio muzičke studije u Pragu. umetaka i naizgled nepovezanih likova. Čitala sam knjiga od kraja prema početku. prosinac 2004 23:06:00 | 0 komentara Iz velegradskog podzemlja . pa zatim. Romani su mu : “Pod Nehajem”m “Poslijednji Stipančić”. siromašnih otoka i intelektualaca koje opisuje s dubokim suosječanjem. Gledao je Mika jednog pijanog Slovaka. Zamislila sam se nad time i otkrila uzročnika. nepovezanih radnji. Tada je Mika pomislio da bi mogli . Mika i Jankić su ispilili i nacijepali jednom čovjeku drva i dobili za to 5 kruna. A djelomičan uzrok tome je i pisanje u trećem licu. Odmah su otišli u gostionicu i popili dvije litre. “U Glib”. četiri. Napisao je sedam romana i oko stotinu pripovjedaka. Nisam mogla shvatiti hijerarhijsku ljestvicu Cirkusa tko je glavni. Evica Sadržaj: Padao je snijeg i bilo je hladno. Tek nakon polovice odlistanih stranica počela sam nazirati tok radnje i povezivati događaje sa prethodnih stranica.god. Napokon nešto što se lako i tečno čita! Međutim već u prvim poglavljima izgubila sam se u gomili imena.g. uporno sam se pokušavala koncentrirati na rečenice i pohvatati konce. Važnije pripovjetke su mu: “Podgorske pripovjetke”. Službovao je kao profesof muzike na učiteljskoj školi u Zagrebu. a neki je čovjek sjedio nepomično na klupi na Iličkom trgu. U učiteljsku školu je išao u Uagrebu. Lucija. Objavio lektire u 29. Tema: Težina života u siromašnoj obitelji Osnovna misao: Neke loše navike mogu nam promjeniti život Likovi: Mika. Vjenceslav Novak umro je 1905. Gimnaziju je pohađao u Senju i Gospiću. Zamišljeno gledajući. tri. Jankić. “Dva svijeta”. Ipak. Tako ne pojašnjavaju pojmove ni ljude. “Majstor Adam”. u Senju.

izveden je u Madridu njegov dramski prvjenac Leptirove čarolije. godine i patriotskim komadomMariana Pineda. ali ni to nije bilo dovoljno pa su pili i pili… U razgovoru uz piće Mika je hvalio svoju djevojčicu Evicu. žena je krenula tražiti Miku.G.Federico Garcia Lorca Bilješka o piscu F. a on padne na krevet i zaspe. Objavio lektire u 29. a Mika i Jankić su pošli kući. u Granadi. direktor je kazališne grupe “Barroco” koja obilazi sve španjolske pokrajine igrajući djela klasičnog teatra (Lope de Vega. U toj je zbirci dao sintezu španjolskih lirskih inspiracija (duh pučke poezije. Godine 1930. Sutradan je Mika otišao na posao i nije se želio vratiti kući i čuti što je Evici rekao liječnik. Evici je iz usta neprestano curila krv i nije mogla jesti i piti. Na poziv stražara krčma se ispraznila. Hodao je ulicama i susreo svoga sina koji mu je rekao da je Evici vrlo loše. Godine 1921. Od 1931. Cerevantes). španjolski pjesnik i dramatičar. uhapsili su ga i streljali pripadnici Francove civilne garde.6. Ujutro kada se probudio.. ujedno pokazuje interes za muziku. Mika je putem razmišljao što će li mu žena reći. Godine 1928. u kojoj se nalazi čuvena oda Waltu Whitmanu. žena mu je rekla da je pretukao Evicu.1936. U španjolskoj poeziji svoga vremena .poći kući . Dali će ga psovati ?! Skupio je hrabrosti i ušao u kuću. Žena ga je psovala. Kada se smračilo. umro 19. rodio se 15. Vidjela ga je kako šeće te je otišla do njega i tužno mu izjavila : “Preminula je”. Mika je sijeo pokraj nje i počeo joj tepati.Lorca.1899 u Fuenteroquenosu. a on onako pijan uhvatio Evicu i pretuče je.. U spomen svog prijatelja piše tužaljku Hanto per Ignacio Sanchez Mejias(1935). Čudesna obućarka (1930). G. održava niz predavanja u SAD-u. te joj darovao kutiju sa slatkišima. Kako je zamislio tako je i bilo. izlazi njegova najbolja knjiga stihovaRomancero gitano (Ciganski romancero). prosinac 2004 23:05:00 | 4 komentara Knjiga pjesama . Iste godine objavljuje Libro de poemas. U augustu 1936. Ljubav don Perimplina i Belise u ujakovu vrtu. Mika je stajao nepomično. i blistavu raskoš kojim se Gomgoneava jezika).8. Na povratku iste godine piše knjiguPjesnik u New Yorku. slikarstvo i kazališnu umjetnost. No kada su ispili još pola litre. Vrativši se kući nije više bilo isto. Renome stječe zbirkom Cauciones 1927. Calderon. Studirao književnost i pravo. kojim se nekada napajao Lope da Vega. Mika bez ženinog saznanja ode u Evičinu sobu.L. Žena ga je pozivala u kuću uvjeravajući ga da nije on kriv jer je bio pijan. ali Jankić je još želio piti. U tom periodu sav se posvećuje pisanju za kazalište: Don Cristobaldovo malo kazalište (1928). Andaluzija. Nije bilo djevojčice Evice i tek je tada shvatio da pijanstvo nije bilo toga vrijedno. Žena istrgne Evicu iz ruku pijanog muža. jedan je od najvećih španjolskih lirika uopće.

Podaci iz Enciklopedija leksikografskog zavoda. Ako i znam pute. velika luna. duga li cesta! Jao. Smrt na me vreba onamo s kruništa kule Cordobe. U nas je mnogo prevođen i igran. crvena luna. 1967 Analiza dijela Konjikova pjesma Cordoba. vrli moj konjiću! Jao. Daleka i sama. I u ravni i na vjetru. kobila crna. Znatan je njegov utjecaj na naše mlado pjesničko pokoljenje. Zagreb.on je unio novi. nikad neću stići u Cordobu. Hrvatski leksikografski zavod. Kobila crna. Jao. Andaluzijski slavuj skladno je spojio modernizam s tradicijom. moderniji izraz i dah istinskog lirizma. masline u bisagama. smrt me čeka prije .

. smrt me čeka prije nego stignem u Cordobu. Temeljni je motiv konjikova slutnja smrti.nego stignem u Cordobu! Cordoba.. izmjenjuje i gradira.”. Konjikova pjesma razvija temu nedostižnosti.. Daleka i sama. “Cordoba. Ta se slutnja smrti kasnije preobražava u strah..GRADIRANO .kobila crna.”. Jao. smrti. Razvija je tako da ponavlja i izmjenjuje neke slike. smrt me čeka prije nego stignem u Cordobu!”-STRAH Lorca stvara sažete i jednostavne pjesničke slike koje ponavlja.... . crvena luna”.PONAVLJA “Kobila crna.IZMJENJENE SLIKE “Smrt na me vreba onamo s kruništa kula Cordobe. velika luna.. ”Smrt na me vreba onamo s kruništa kule Cordobe” -SLUTNJA SMRTI “Jao. Daleka i sama. . samoće.

Gradirajući pojedine slike prikazuje nam da se konjanik sve više boji. Mama. To da! Ovog časa. Pjesnikove emocije najjače progovaraju u četvrtoj strofi. na jastuku me svom izvezi. Takvim postupcima u komponiranju pjesme nam bolje prikazuje konjanikove osjećaje. Daleka i sama”. Najprije se kod konjanika pojavljuje slutnja smrti koja se postepeno pretvara u strah. bit će ti hladno. hoću biti od vode. sine! . hoću biti od srebra. Sine. bit će ti jako hladno. Pjesnik pojedine slike izmjenjuje. pošto je kao i s početka pjesme ostala “Daleka i sama”. emocije. Ponavlja je na kraju pjesme kako bi dokazao kako je Cordoba za konjanika bila nedostižna. Sine. Mama.Svijet pjesme otvara ovom pjesničkom slikom: “Cordoba. a emocionalni naboj ostvaruje jadikovanjem. Benasta pjesma Mama.

strasno prijateljstvo sa smrću. međutim kada bi se sin pretvorio u srebro ili vodu nikad ga ljubav ne bi tako grijala kao majčinska.Iako se po naslovu ne bi reklo. trebamo se truditi da postanemo što bolji (brže. S posljednjim odjecima. Prelazio iz tona u ton a da ih ne razbija. ali u svim varijantama sačuvao je bitnu karakteristiku: izraz neizmjerne tuge i patnje. starci kažu da se kosa ježila i da se živa rastvarala u zrcalima. Ne treba zahtjevati da budemo netko ili nešto drugo nego prihvatiti onakve kakvi jesmo jer uvijek postoji netko tko nas prihvaća baš takve. Konačna i čista. Conte jondo ima neobično bogatstvo forma. ova pjesma ima svoje značenje i nije tako “benasta”. Normalno. bogatstvo. . I biješe stvaralac i vrtlar bje. snažnije). Srebro i voda su dragocijene stvari za život ljudi. Sada njegova melodija Sniva s odjecima. ali svojim trudom i na taj način doći do pozitivnih promjena. Lorca je u pjesmi “Portret Silvija Franconettija”. vezanost za zemlje. prijateljstvo. više. za kraj naranača i pustih neplodnih brda. Stvaralac sjenica tišina. Portret Silvija Franconettija Njegov krik bijaše strahotan. iz svoje zbirke pjesama “Conte jondo” ocrtao pjevača andaluziskog i dao poetsku karakteristiku ciganskog conte jonda.

on na tatar postavlja maksimalne zahtjeve. Fabula: Sve počinje krštenjem malog Jurja. kao što teatar. te nakraju njenom smrću. koji ne osjeća socijalnog bila. blizu je smrti. sina Valpurge i Ante Stipančića. drame svoga naroda te ne vidi istinske boje njegova krajolika i njegova duha. Lorca je izložio svoje gledanje na teatar i njegovu društvenu funkciju. te o trgovini i gospodarstvu Senja. “koji ne pomaže rast svoga tatra. već igralištem ili mjestom gdje se vrši ona ritualna stvar što se zove ubijanje vremena. s njegovim smijelom i suzama.. problem patrijahalnog odgoja. političkog bila. Kompozicija: Kopozicija: pisac počinje sa sadašnjošću.” Objavio lektire u 29. ako nije mrtav. prosinac 2004 23:04:00 | 0 komentara Posljedni Stipančići . bolest i nesreća Lucije te briga Valpugre Zaplet: vračanje u prošlost od krštenja Jurja sve do ulaska Lucijine nesreće i bolesti (siže) .Lorca o teatru.. U sjajnom i dubokom “Razgovoru o teatru”. nema prava da se zove teatar. povjesno politički trenutak Senja. kaže Lorca. “Narod”.. Sve to završava Lucijinom nesrećon i bolesti. održanom u Madridu 1935. smatra ga “najjačim i najkorisnijim oružjem u podizanju zemlje i barometrom što pokazuje njezinu veličinu i pad”. intimna tragedija Lucije.Vjenceslav Novak Tema: propast jedne hravatske patricijske obitelji za vrijeme ilirskog pokreta. Ti privatni događaji popračeni su političkom pozadinom o početku buđenja nacionalne svjesti u Hrvata i o počecima ilirskog pokreta. Dalje se nastavlja opisivanjem života Stipinovića te velike očinske ljubavi prema Jurju.

ali nije išlo. Ustvari je želio da Jurja napravi ono što on nije uspio. a neprestano je tonuo. Otac i mati bili su mu zapravo krčmar i krčmarica. Francuz. Morao je naravno zaboraviti što su mu otac i mati zaista bili i gledati u davninu da potraži plemički list svojih pradjedova. od najčistijih karaktera. Ali držao se svejedno plemićem. a samo zato jer je smatrao da ga je Juraj iznevjerio. Mjesto radnje: Senj. za svoj staleš i u ovo doba vrlo bogati ljudi.. Na krau svog jadnog života koji je svršio na ruševinama zbog nepravde koju je nanio svojoj ženi i kćeri. Da se Stipančićev san ostvari preko Jurja što naravno nije uspjelo. a od svega ništa. Da je poživio. Htio je biti i izvan kuće ono što je bio u kući: prvi autoritet u svemu i svačemu. brinuo se previše za sina. Okružen svojom ženom i kćeri koje su ga jedine donekle voljele i o njemu se brinule.jer vlastitog nije imao. a mali su ga ljudi na ulicama pozdravljali dubokim poklonima na koje nije nikada pozdravom odvraćao. Zbog prestrogog odgoja nije znala za okrutnost i nepoštenje vanjskog svijeta jer je između ostalog stalno boravila u kući. Bio je ipak nesiguran na svakom svom koraku i nigdje nije uspijevao. Lebdio je tako neprestance i bio naravno svojim položajima nezadovoljan. Vrijeme radnje: XIX. Lucija Stipančić: Za njenu sudbinu kriv je njen otac i samo to patrijahalno društvo. smrt posljednjih stipančića: Lucije i Valpurge.’’ Osim toga. doba ilirskog preporoda i buđenja nacionalne svjesti Hrvata Karakterizacija likova: Ante Stipančić: Njegove je karakteristike najbolje opisao njegov sin Juraj u pismu koje je pisao svom prijatelju: . Odupiranje Mađarima. česa nije mogao naći. ja kriv ako ga ne bi lako našao i među našim ilirima. Htio je pošto-poto plivati na površini. Kod kuće je bio strah ukučana.moj tatica nije bio. Bio je Austrijanac. Nije bio ni političar. a svoju kćerku i ženu je zanemarivao.Završetak: pisac nastavlja tamo gdje je stao. Od njih je kao jedinac primio uzgojem svoju taštinu koja mu je ostala neotklonjiva volja na svakom koraku života. Ideja: Socijalni položaj ljudi u određenom povjesnom razdoblju. Taljan i Mađar u isti čas. tj.. Usprkos svemu tome ipak ja imala hrabrosti da se suprostavi ocu kojeg nije mogla iskreno voljeti jer je on za nju . čini mi se. Kako je učio. Zato je ipak držao sebe čovjekom učenim. rekao sam ti: znao je od svačesa nešto. koji je u biti zatvoren i izoliran od svjeta. Očinska ljubav. A nije išlo zato što je u isti čas trožio uporište na raznim stranama . Umro je onako kako je živio. st.

Na njenom liku se temelji slučaj posrnule djevojke. ali je tada već bilo kasno. a najviše ju je boljelo što je izgubila sina kojeg ubiti nije nikada niti imala. Nadživjela je Luciju dvije godine i jako je za njom patila.Jedva je dočekala sinov dolazak. pa čak i svoj život za sreću svoje kćeri. misiju koja ga je čekala. Upravo zbog te . a još k tome i sin pa je upravo k njemu Ante Stipančić njemu posvetio cijeli svoj život. Sve je željela dati. prvom. . Juraj Stipančić: Bio je prvo dijete. Majčinu i sestrinu ljubav nikada nije ni osjetio jer mu to otac nije dozvoljavao. Nakon Stipančićeve smrti mnogo je patila. U ranoj se dobi udala za Stipančića i pošto je on bio iz više porodice smatrala ga je savršenim.. Iako je Lucija umrla zbog tuberkuloze. Bila je jako osječajna i krhka. Ona jednostavno nije mogla shvatiti Alberta i žalila je za svojom mladosti i nevinosti koju je izgubila zbog svoje naivnosti i neznanja. pa se prepustio lagodnom životu. Ja Jurju ne okrivljujem jer smatram da je njegovoj duši jako puno utjecaja dao i odgoj njegova oca. a to je ujedno i razlog njene smrti na kraju romana. Kada je pisao pismo svom prijatelju moglo se vidjeti da je želio imati i majku i sestru.izoliranosti’’ od svijeta je u nevinost i istinitost Albertovih namjera te ga je voljela samo onako kako se može voljeti pravom. Kada je bio još malen dovodio bi mu učitelje kako bi skupio što više znanja za tvz. ali se zbog siromaštva morala povući u malenu kućicu zajedno s Lucijom. koji se u potpunosti promjenio. znao je da će mu otac slati novac. ali da se potpiše sa Albert.bio potpuni stranac kojeg bi vidjela samo ponekad. Svoj tužni život završila je smrznuta u hladnoj noći tražeći milostinju. Pa čak i kad je prijetio svojim samoubojstvom. njeno duševno stanje puno je pridonjelo ranijoj smrti. Valpurga Stipančić: Tipičan prikaz tadašnje žene. iako je znala da joj možda Lucija ne bi mogla nikada oprostiti kad bi saznala za njezinu tajnu. Nakon dugo godina i zbivanja te nakon očeve smrti više ga nije ništa vezivalo za njegovu domovinu. ali jednostavno sa svojom sudbinom nije mogla živjeti. Uvijek mu je bila poslušna i radila je sve što se od nje tražilo iako se to kadkad i kosilo njenom mišljenju ili želji. Tada je završila patnja njenog srca. Kada je vidjela koliko Lucija pati zbog Alberta otišla je do Martina da se dogovori da joj on napiše pismo (jer je znala da je zaljubljen u Luciju). Mislim da je za njegovo ponašanje nakon odlaska iz kuće bio kriv upravo njegov otac. istinitom ljubavlju. Kada je pronašla spise koji su u biti prikazivali u potpunosti njegov karakter i osobine (negativne) nije odustala od svog uvjerenja da je Stipančić ipak najbolji čavjek Nakon rođenja Jurja i Lucije pokazala je pravu majčinsku ljubav prema svojoj djeci koju je iskreno voljela iako joj Stipančić nije dao skoro ni pristup k njenom sinu jer je vjerovao da bi ga tako razmazila i odgojila kao žensko. Kada nije bilo Stipančića ispunjavala je želje Lucii jer je bila takva osoba koja nije mogla nikog odbiti. Sve bi učinila za svoju djecu. smatrala je da tako mora biti i ništa mu nije zamjerila te ga je istom ljubavlju voljela iako je kasnije saznala da je čak i svoje hrvatsko ime promjenio u mađarsko. Kada je Juraj otišao. pa kada je izmamio novac kod majke promjenio je ime u mađarsko i više se nije javljao. Sada ljubav ipak nije bila dovoljna. a kad je bio prisutan znala je da se mora ozbiljno (njoj mrsko) ponašati. Zavoljela je Martina. Zbog toga kasnije nije osječao ništa prema njima i uopče za njih nije mario.

graðane. Radnja je užasno dosadna. veliki gradski bilježnik. u kojemu je roðen i gdje je živio do smrti. jedan razred gimnazije u Peèuhu. Zahvaljujuæi zanimljivosti tema. romane.AUGUST ŠENOA 1. kritike i feljtone (Zagrebuljke). radio je razne poslove. Objavio lektire u 29. a majka. a ostalih sedam u Zagrebu. Puèku je školu završio u Zagrebu. Studirao je u Zagrebu. privlaènosti sadržaja i likova te živom pripovjedaèkom jeziku. August Šenoa je prvi u obitelji poèeo pisati hrvatski svoje prezime Schönoa. Bio je umjetnièki ravnatelj kazališta. Teme svojih djela uzimao je najèešæe iz hrvatske prošlosti. Beèu i Pragu. tako prošlo . . gradski senator. Oženio se Slavom Ištvaniæ i imao sina Milana. Iako je uvijek bio meðu najboljim uèenicima nije završio studije. zapleti ofucano orginalni i rasplet onakav kakav sam i očekivao. povjestice. dramaturg.Opći dojam: ovo je jedna od najdosadnijih ako ne i najdosadnija knjiga koju sam ja ikada pročitao. nije se slagao. državni èinovnik i radio kao ureðivaè èasopisa “Vijenca”. slovaèka Maðarica. njemaèkim kraljevskim slastièarom. pripovijetke. Pisao je lirske i epske pjesme. godine u Zagrebu. seljake. doslovce je stvorio i odgojio hrvatsku èitateljsku publiku. ali i iz suvremenih društvenih zbivanja.feudalce. Šenoa je prvi hrvatski pisac koji je književnu pozornost usmjerio na društvene slojeve . novele. Kako bi se riješio siromaštva i osigurao dobar život svojoj obitelji. Bilješka o piscu August Šenoa je roðen 1838. S ocem. mu je umrla kad je imao osam godina. prosinac 2004 23:04:00 | 0 komentara kakO došlo. Više djela posvetio je Zagrebu. Ovu knjigu bih preporučio svim neprijateljima.

) b) Pripovijesti: “Prijan Lovro” (1873. “Diogenes” (1878. “Turopoljski top”.g.g. “Barun Ivica”.g.Kad je nakon potresa u Zagrebu 1881. Uveden jeBachov apsolutizam (1850.. “Branka”. a osloboðeni sljaci su potpuno osiromašeni.g. “Karanfil s pjesnikova groba”. “Propast Venecije”. Neka Šenoina djela: a) Romani: “Zlatarovo zlato” (1871. te se ponovno postavlja pitanje nacionalne opstojnosti.g.).g. naziva se protorealizam iliŠenoino doba.)… c) Povjestice: “Smrt Petra Svaèiæa”.g.g.g. .) i “Kletva” (1882. “Fratarska oporuka”.g. objavljena je Listopadska diploma koja vraæa u Hrvatsku parlamentarni život i nacionalno-politièku aktivnost.).Šenoino doba Razdoblje hrvatske književnosti od 1849. Protorealizam . Od kraja ilirizma poèela je ponovna germanizacija. pomagao ljudima na ulici dobio je upalu pluæa od èega je i umro.g. “Seljaèka buna” (1878. “Kugina kuæa”.). “Grobovi Hrvata”… d) Kritika i esejistika: “Naša književnost” i “Zašto pišemo” 2.).) kojim hrvatska gubi sva ustavna prava koja je do tada imala. godine. “Prosjak Luka” (1879.g. tako prošlo” (1876. 1860. “Kako došlo. “Èuvaj se senjske ruke” (1876. kada završava ilirizam. do Šenoine smrti 1881. Ukidaju se feudalno-kmetski odnosi èime plemiæi ostaju bez posjeda.). “Kameni svatovi”.. “Mladi gospodin”.

U Hrvatskoj poèinju djelovati politièke stranke. Leksikografski savez. 3. Što se tièe književnog života. Ante Starèeviæ i Franjo Markoviæ. Hrvatska je ostala bez književnog èasopisa. U tom razdoblju Ilirci se povlaèe iz književnog života. Narodnu stranku osnivaju nekadašnji ilirci Strossmayer. pokreæe èasopis Neven. Luka Botiæ. koji okuplja hrvatske sveæenike koji šire hrvatsku nacionalnu svijest. U Dalmaciji se vodi borba protiv talijanskih autonomaša i hrvatskih domoljuba. pjesnik i dramatièar. Josip Eugen Tomiæ. a u Istri zapoèinje nacionalni preporod što ga predvodi biskup Juraj Dobrila. Adolf Veber Tkalèeviæ. Dalmacija. a novi književni naraštaj objavljuje u Nevenu. koji zastupa radikalno hrvatstvo. Na njegov poticaj osniva se Hrvatska Akademija Znanosti i Umjetnosti. sklopljena je Ugarsko-hrvatska nagodba. Mirko Bogoviæ. prema kojoj kraljevine Ugarska. Godina 1868. Nagodba iz 1868. èine istu državu. Raèki i dr. A za razvoj dramske književnosti i hrvatskog kazališta zaslužni su Dimitrij Demetrev i Josip Freudenreich. Sadržaj . Janko Jurkoviæ. Erdelj. pripovjedaè. Mažuraniæ. Osim Augusta Šenoe istièu se i: Mirko Bogoviæ. a Dalmacija i Istra pripale su austrijskom dijelu monarhije. jugoslavenstvu i srpstvu. Stranku prava traži teritorjalnu cjelovitost i potpuni suverenitet hrvatske države. Kukuljeviæ. Tek 1852. suprostavlja se ilirstvu. priznaje narod Hrvatske i Slavonije kao poseban politièki narod. Sveuèilište i Kazalište. U kulturnom životu posebnu je ulogu imao Ðakoveæki biskup Josip Juraj Strossmayer. Njen je voða Ante Starèeviæ. Hrvatska i Slavonija.

a tu je dužnost obavljao bilježnik Ugrinoviæ: “Ugrinoviæ zalazio èesto u Martinovu kuæu da pije i jede i da se dogovori o poslovih. Dvije godine Martin nije trošio novac i živio siromašno kao i prije. Martinu je èesto trebalo bilježnikove pomoæi. Oko mlina voæke su posjeèene. zvan Martin. Išèupao je korjenje i posadio krumpira. Zakopao ga je u svojoj kuæi i o njemu se više nije znalo ništa. Sagradio Martin pokraj mlina i malen duæan i krèmu. Bio je to seljak Kranjc. Martinu je trebala bilježnikova pomoæ protiv seljaka. razlupanih vratiju. Ljudi su mu se divili misleæi da je sve to zaradio mukotrpnim radom. povræa i drvenih žlica. kupio kravu i svinju. Prije trideset godina na tom je podruèju došao mršavi siromah. Živio je jedeæi kruh. pravedne i nepravedne. lonaca. pokraj nekog potoka izmeðu stabala trešnja i šljiva. Kako bi mogao poèeti graditi novi. èovjek rutave . sa svojom mršavom kobilom i kolima na kojima je bilo pokrivaèa. te se oblaèio èisto. uèvrstio tlo pod potokom. luk. Mlin se nalazio sat hodanja udaljen od Zagreba. Martin je iskopao Kranjèeve kosti i bacio ih u Savu. ogradio male vrt. a Ugrinoviæ. a vrt izrastao travom i koprivama. Bio je èist i bijel. kupio nove kotaèe. Martin je podigao dašèaru. davao mu badava jelai pila i uzajmljivao mu novaca na zadužnice. al ga je trpio. proti seljakom. popi malo rakije i prenoæi. Jedne veèeri ispred Martinova mlina pojavio se èovjek tražeæi da ga primi unutra kako bi se sklonio od jake bure. sir i jaja što su mu davali seljaci kojima bi samljeo žito i prodavanjem krumpira. išèistio potok i napravio nekakav mlin. Vraæao se sa sajma u Zagrebu gdje je prodao èetrdeset svinja. No èim je ovaj utonuo u dubok san. Gospoda iz sela dodjelila mu komad zemlje da se prehrani kako bolje zna. a njegova su se dva kotaèa vrtila danonoæno. izgorjela krova i bez kotaèa kojih su odnjeli pastiri da se ugriju.Šenoa zapoèinje prièu o Martinovom mlinu usporeðujuæi ga kakav je nekada bio s onim što je od njega danas ostalo. Martin mu dopusti da uðe. Martin je toga èovjeka gledao kao psa svoga pred mlinom. prestao prodavati žlice i mreže. A danas stoji napušteni mlin ispucanih zidova. baèvica i slame. Martin ga konopcem uguši i uzme sav novac. I dalje je Martin kupio nešto zemlje i sagradio staju. Nakon tog vremena poèeo je polagano popravljati svoju dašæaru. zidani mlin.

To je dobro došlo Martinu. Djeèak bijaše svojeglav. a Martin je bivao sve bogatiji. Nakon što su Janka protjerali iz škole. dali su mu da radi u trgovini. Ljudi po selu nijesu bili od njega sigurni. No Janko se raðe kartao i sladio lulom duhana. 444) Martin je polagano potrošio sav novac te se morao zadužiti kako bi platio Jankove dugove.” (str. mrtva èovjeka. svaki èas podavio Janko èiju kokoš ili ustrijelio iz male puške èijega psa. jer ga je i onako Martin dobro plaèao. A kad je tek Janko lupio od prokšije batinom majku po glavi ili oca po leðih. Davao je u zajam ljudima žita. Bio je to Janko. Imao je vlastitog uèitelja koj ga nije muèio uèenjem. i ne daj bože da je tko dirnuo u Janka ili ga muèio knjigom ili molitvom.duše i maloga poštenja. robovao mlinaru u dobru i zlu. Prolazile su godine. Seljaci su morali besplatno raditi na cesti za Martina kako bi mu vratili dugove. dosta tup. Kad je i taj dan došao. da mu je znoj išao na èelo. Nakon nekoliko godina rodila mu ona sina Janka: “Da. ah. lijepa mladiæa. Mlin je izgorio. ah toli debelo. gle! To æe biti junak!” (str. a zemljište je prodano sinovima onih seljaka od kojih je Martin krao. Putovao je od grada do grada sa mladom djevojkom koju je upoznao: “Ona se toli slatko smijala. ej.443) Kad su došli Njemci na vlast seljaci su postali vlasnici zemlje na kojoj su živjeli. Martin se oženi bogatom udovicom koju su zvali Grgurinkom.Gle.440) Na savjet bilježnika Ugrinoviæa. a Janko je trošio silno. Slijedeæeg jutra ispred mlina našli su seljaci odrpana i bosa. te od njih dobivao novaca i posao na cesti. al ponajviše u zlu. bogati Martin imao je sinka Janka. Svaki èas letio od Jankove ruke kamen u èiju glavu i èiji prozor. razmažen. ubila ga rakija: . Sprijateljio se sa Njemcima i prijavljivao seljake koji su uzgajali duhan ili palili šljivovicu. a Martin je plaæao toli debelo. Martin se smijao. ah. Dok je malen bio. Zbog silnih je dugova sud prijetio da æe prodati Martinov mlin. viknuo da je za to kriv Kranjec i bacio se kroz prozor. hranili ga samo gospodski. toli slatko. rakije i novaca. ako potpišu kod bilježnika Ugrinoviæa. toli silno. No kako su prolazile godine tako je raso i Janko i trošio Martinovo bogatstvo. kako se roditelji smijali vièuæ: . vina.” (str. Martin je zapalio krov mlina. a kad nebi uspjevali vratiti dug Martin bi im oduzeo posjede. No vidjevši da je to ozbiljno.

436) Mudro je iskoristio ukradeni novac. Zato ljudi govorili o èovjeku nesretnu: . malo. “Martin bijaše mrk. nikad se nije smijao. koji je jurio i jurio boreæi se s burom.Kako došlo tako prošlo! (str. drukèije pokupio robu pa otišao. ali ga je njegova prevelika popustljivost prema sinu uništila. izraditi drvene žlice i samljeti kukuruz. vazda gledao pred sebe u zemlju. na sud radi baštine. u visokih èizmah. ni da je komu rekao “zbogom”. Bio se uputio iz Zagreba u obližnje mjesto. a za robu nije bilo š njim nikad pogaðanja.” (str.“Tako stajaše mlin pust. Znao je plesti mreže.” (str. Martin ga je primio u svoju dašæaru i ubio ga dok je spavao: “Cestom nije bilo vidjeti žive duše do jednog jedincatog èovjeka seljaka Kranjca pod malim klobukom. govorio kratko. èudan svat. 445) 4. to je valjalo platiti. sivih oèiju i šiljastih zubiju. kad ga je sprijeèila jaka bura. ali i graditi si bogatstvo na raèun drugih. što je tražio. baš kao Martinov mlin! . 436) UGRINOVIÆ . Bio je zle duše i tvrda srca. KRANJAC Seljak koji je na sajmu u Zagrebu vrlo dobro prodao svojih èetrdeset svinja.E. Lica MARTIN Plavokosi èovjek. prazan.

” (str. kad si dobar. šampanjsko vino. i oèev zlatni kolomaz ne bijaše od pomoæi. Martin je platio. jer Latini i Grci ne znaju za šalu. Dadoše ga u trgovinu. Janko se vukao od škole do škole. pravedne i nepravedne.” (str. “Dok je malen bio. robovao mlinaru u dobru i zlu. to jest. Djeèak bijaše svojeglav. Janko nosio se fino kao gospodèiæ. “ (str. Od malena su ga navikli na lak i bogat život.Martinov bilježnik: “Najviše je seljakom Martina hvalio bilježnik Ugrinoviæ. 440) Obavljao je i prljave poslove za piæe i hranu: “Martinu je èesto trebalo bilježnikove pomoæi. proti seljakom. èastio prijatelje. I to je dobro. Martin je platio. Janko se kartao. i ne daj bože da je tko dirnuo u Janka ili ga muèio knjigom ili molitvom. a Ugrinoviæ. odjeven zelenim omazanim kaputom. Njegova je prevelika rastrošnost dovela Martina do smrti. èovjek crne kuštrave kose. crvena nosa. ostadoše Jankova kola u blatu. èovjek rutave duše i maloga poštenja. Istjeraše ga iz škole. al ponajviše u zlu. neka mu je i malo zabave. razmažen. hranili ga samo gospodski. dosta tup. .” (str. 444) Putovao je po gradovima sa djevojkom i trošio na Martinov raèun. al kad je došlo na latinsku i grèku. Janku omilila fina šljivovica. jer mu je otac davao novac: “Al Janko šupalj kao i prije.440) JANKO Martinov sin. Pa šta? Martin je platio. 443) Nije mario uèiti i raditi. Zašto ne bi? Jadno dijete! Kad se muèi.

5. Zakljuèak .

toli slatko. kao da je clan njihove družbe. kako se roditelji smijali vièuæ: . 444) “A kad je tek Janko lupio od prokšije batinom majku po glavi ili oca po leðih. što je kod diobe ubijene ribe zapadao i jednak dio i Tita." "A more je i život u njemu privlacilo Tita kao carobnom snagom k sebi. Sve hoæe oni prekrojiti na svoju. toli silno.tukao ostima uz oca ribu pod malom svijecom tako vješto. Tada je vec . prosinac 2004 23:03:00 | 0 komentara Tito Dorcic . seljaci postali svoji na svojem. a Martin je plaæao toli debelo. grde nas. ah. a Janko je trošio silno. Nestalo robote. da mu je znoj išao na èelo. 442) Šenoa je privukao èitateljsku pažnju stavljanjem oštrih ironija u tekstu: “Ona se toli slatko smijala." "Ali škola je ostala vazda crna strana njegova života.Vjenceslav Novak Citati LJUBAV I RADOST PREMA MORU: "Ni grožnja ni obecanja nisu mogla da odvrate malog Tita od mora i ribarije. gle! To æe biti junak!” (str. lijepo sanjali. Živio je s ribarima.Pripovijetka stvorena kao jednostavna prièa o siromahu koji je stvorio svoje bogatstvo na raèun drugih ljudi. ali obogaèenom opisima tadašnjih vremena i navika ljudi: “Iza nekoliko godina doðe njemaèka vlada u našu zemlju. svoje obièaje? Ali su bila vremena ponekle dobra. Jedna ribica. njegova misao. 441) “Nu mene duša boli kad gledam što Švabe od nas rade. pomogao im je izvlaciti mrežu. Takva . ah toli debelo. kojoj bi bacio udicu. gledaju nas kao sluge. Bože moji! Kad pomislim kako smo godine 1848.” (str. da prosvjeduju protiv toga. a ova zemlja kao da nije naša. kad nije lovio udicom ili vršom. Bila su to zla vremena.” (str.u devetoj svojoj godini . I sama rodna kuca bila je za nj sporedna stvar . ej. svoj jezik. odnijela bi svojom pojavom strah od ljutih šiba. te ribari veslaci nijesu nikada ni pomislili. i sve da bude po njemaèku. njegovo cuvstvo. Preziru nas.443) i dok opisuje kako su seljaci hvalili Martina što im je posuðivao novac.Gle. jer šta æe nijemština èovjeku koga je bog stvorio Hrvatom? Zašto èovjeku kratiti materinje mlijeko. ah. Objavio lektire u 29. a sada?” (str. Usprkos ocevih i majcinih molba i neminovnih šiba izostajao je poradi ribarije iz škole. zbog kojeg su morali zadužiti svoje posjede. motati u kolut izvuceno uže i privesti od jednog kraja k drugomu ribarsku barku.tek more i morska obala njegovo rodeno tlo.

koji su umjeli voditi ribu pod svijecom. da taj ostatak satrtog života darujem moru......odrešito je. A on se cutio velik. . gdje sam proživljavao dneve srece. da se nade jednom onako samostalan bez icijega nadzora na mjestu svjecara. Ah. nego sam cutio. nijesam smio ni mogao prosvjedovati proti njihovu naumu. Kolik raskošni pocut. gdje ce meni biti bolje! Kojim su pravom odlucivale onake neznalice mojim životom? Kojim su mi pravom oteli radosti života i. Kako bi muduša rasla kao nabreknuta od osjecaja vlasti.. gdje je pred njegovim ocima vrvjelo još toliko života. što joj uzimama život. a iz one bistrine mora.. samo im teku suze iz ociju.... Lude. ravan ocu i izabranim ribarima. koliki su pocinili grieh.. fantaziju i cuvstvo k morskom dnu. a ja sam cutio buru i valove u njihovoj pokornoj službi... ukratko: moga života. Pa zašto su me išcupali i prenijeli s rodnog tla na tude? Da mi bude bolje! Stare lude! Bez poznavanja i bez razumijevanja života oni su se drznuli da sude.." KAKO TITO LOVI RIBU: ". davao je njegovom djetinjem licu cisto muževni izražaj. a mrcvare me me glupim pitanjima..... u koje su oni mene silom turali. . sva duša ronila mu je s pogledoma uz ribu pod morem .." . kojim se našao na tom mjestu. Osveta nije izostala: evo me kukavnoga ostatka života... lude. kad je osjetim u svojoj vlasti.. da je tu Ijudima i ribi zapovjednik i gospodar! Zato se sav kao nadahnut našao na mjestu oboljelog ribara. Ono je bilo moje pravo tlo. što su cekali svoj stalni konac od njegove ruke.. a pri tome nijesam uživao. da upije iz njega u sebe snagu i radost. A vidjeli su to i oni. ili bulje u me i nikako da shvate još ni danas. kao da je ona došla tu iz Ijubavi prama meni. što bi se rodio u meni. koje je meni darivalo radost i slast života. Njihovo roditeljsko pravo.... a onda je morao zakipjeti gorkim prosvjedom proti veslacu. i ako sam cutio. ropstvo volje drugoga. razmišljanja.. . kojom su htjeli da podignu radost moga života! Onda sam bio sretan. drugi su se zgražali gledajuci me s obale. ne pljuskaj veslom . Ozbiljnost i uzbudenje duše. ako prem mu se je nenadano ispunila smjela želja. A moje pravo? A moja sloboda volje? Pravo jednoga. kad bih vidio. Kako bi se pred njegovom fantazijom bujno redale slike pod plamtecom luci . moga razuma.. slobodno izvršivanje volje jednoga. u koje bijaše pustio duboko svoje korjenje moj život.. da sam tudu školama. natrag. nepravda drugoga. koji se još jednom usudio izustiti sumnju: Može li on ovako nejak da bude svjecarom? .. ali nijesu odustajali. kako su smjeli da me unesrece? Ja sam bio dijete.. upija se sada u moju misao želja. jak i samostalan na tom mjestu.... cuvstva i volje. ono cuvstvo jakosti. da je ispod kamena pomolila ribica glavu! Dobacio bih joj sav zanesen udicu.. da ne budu krvnici svoga djeteta.. moje fantazije.. kada sam na mahnitim krilima bure upravljao sam jedarcem i kormilom i poput poluboga jurio svojom barkom preko bijesnih valova.Naprijed." IDEJA ROMANA: ".. slobode i moci.jedna ribica kao da je mogla ucarati njegovu pamet. koja je znacila vrhunac svega . lude!. Sloboda volje. A one dvije stare lude gledaju me kano dvije okamine.. Pod svakim onim kameckom utisnut je barem koji hip moga života. povukla bi sa sobom svu njegovu misao. Kako se slatko i zanosno zamišljao u tu želju.. samo da ja mogu proživjeti onaj neiskazani pocut. ali s primjesom strasti zapovjedao Tito..

Vrsta djela: socijalna pripovjetka Mjesto radnje: Zagreb Vrijeme radnje: početak jeseni Sažetak: Artur Kranjčić. odmah se grubim i oštrim riječima okomio na Artura koji je. ne izdržavši pritisak. došao je u Zagreb jer je dobio stipendiju za fakultet. pripovjetkama i romanima. sin imućna oca..Vjenceslav Novak Vjenceslav Novak je rođen 1859 godine u Senju. Privukli su ga i socijalni motivi . Gospiću i Zagrebu..Zagrebu i Pragu. moralnu stranu seoskoga života (Podgorske pripovijesti). a obrađivao je i temu sukoba umjetnika s malograđanskom sredinom.. Opisao je propadanje senjskih patricija (roman Podljednji Stipančići).. U književnost je ušao rano.. čije je plastične likove dao u pripovjetkama Iz velegradskog podzemlja i U glib. zaplakao. Poznat je kao predstavnik hrvatske književnosti u doba realizma. Podnio je molbu za stipendiju. Tijekom dvadeset i pet godina djelovanja postao je jednim od najplodnijih hrvatskih književnika. temperamentni Jerko koji je u međuvremenu saznao sve o slučaju te nesretne stipendije. On je ipak otišao u Zagreb gdje je živio u sobici sa Jerkom Pavličevićem. Ubrzo je osjetio čežnju za domom. siromašnoj Podgori i u velikim gradovima . Artur je uočio nanjetu nepravdu. "I Artur je pošao u život. Čim je Artur došao u njihovu sobicu i predstavio se. Školovao se u rodnom gradu. te pisao ocu da se odriče stipendije.. ali je ona dodjeljena Arturu. za kojeg je mislio da je došao tu na studij." Kompozicija djela: . a polunagi čovjek gubio se ispred njegovih očiju sve više u daljinu odakle bi još katkad jeknuo njegov slabi glas.život i bijeda radnika i beskućnika. a umro u četrdeset i šestoj godini (1905 godine) od tuberkuloze. dok nije i on posve iščezao u zaglušnoj buci života. Jakov je bio vrlo talentiran i siromašan seljački sin. prosinac 2004 23:03:00 | 0 komentara U G L I B . pa je otišao do svog prijatelja iz gimnazije Jakova Kosovića. opisao je život u malim primorskim gradićima. U svojim djelima. siromašnim pravnikom IV godine.Objavio lektire u 29. No u očevom odgovoru stajalo je nešto posve neočekivano: otac je napisao da su to gluposti i da mu s takvim pismom više ne dolazi.

sad bilo tko namjenio bio za školovanje sirotinji. otereti me. da se slobodno dignem opet k njima." U Arturovoj odluci da napiše ocu pismo kojim ga moli da se odrekne stipendije. on je pohlepan i škrt. To nije moralno. gdje boravi glad. "Oče! Ja živim vrlo udobno na račun nekoga. da me više ne uznemirujuš ovako! To su tlapnje.. a oni je nemaju: rječima hvale. Početak radnje je oglas kojim Jerko Pavličević. koje propagira humanost i ljubav prema bližnjemu. dobrotvor neki.. za njega ne postoje granice i pravila. zemlja. Artur je jedinac imućnog trgovca i gradonačalnika... ali i simbol siromašnog studenta koji se kroz život probijao sam doživaljavajući pri tom uvrede i poniženja. te tako odgaja svog sina. odnosno.. Analiza glavnih likova: Arturov otac: on je dobrostojeći načelnik. "Ovaj vaš drug gladuje. traži "cimera" kako bi djelili troškove stanovanja.. a koje je rezultat Pavličevićeva govora počinje rasplet. jer ja sam sačuvao vjeru u njega. bezosječajan je i bezobziran. tko bi trebao potporu za svagdanji hljeb. On je gnjevan kritičar društva.U uvodnom djelu upoznajemo dva glavna lika koji dolaze iz istog kraja u Zagreb na studij. a djelima hule nauku njegovu . tjera da tako postupa. gospodine.. To je. njemu. Jednom zasvagda: s takvim psinama da . Moja duša hrli za idealima.. Kad je Artur ocu u pismu napisao strašni grijeh što ga je počinio prema Jakovu. dakle. grijeh koji vapije k nebu za osvetom". gdje sve plače i suzama potištenih prosvjeduje u ime nauke Isusove protiv nasilja. a u stvari je sebično i proračunato "Ja dižem svoj glas protiv nepravici ovdje u vlažnoj sobi. ali su oprečnih ekonomskih mogućnosti. Arturovim dolaskom Jakovu započinje zaplet koji postepeno vodi do vrhunca kroz Pavličevićevu optužbu lažnog morala malograđanstva. u život treba gledati drugačijim očima... dok je Jakov seljački sin siromah. otac mu je napisao: "U buduće." Očevo negativno pismo čini epilog ove novele. tome se protivi glas moje savijesti . a gladuje zato jer je vaš otac oteo kruh što ga je narod. Izmolio je za Artura stipendiju koja je namjenjena sirotinji.

.. i nikako ne shvaća i miri se s nepravdom koja mu je učinjena. pisao je svom ocu: " Pisat ću ocu rekao je sebi da se odričem stipendije. te uviđa nepravdu koju je njegov otac nanio Jakovu izmolivši stipendiju.." Jakov Kosović: On je siromašni seljački sin iz najrđavijeg kraja u Lici. molba mu je bila vraćena. te ima silnu želju za višom naobrazbom. stipendija me guši Još nikad nije stupio svojom voljom pred oca u ovako zamršenoj stvari: što će na to on? Stala ga je savladati slaboća." Artur Kranjčić: za razliku od oca on nije negativan lik. jeftinoj sobici koju djeli s Jerkom Pavličevićem. lijepo odgojen.. Po prvi put je prepušten sam sebi. U Petrogradu radi kao ~inovnik. "Kroz gimnaziju se provlačio uvijek lijepim uspijehom. On je dobar i pošten. neiskusan je te takav dolazi u Zagreb na školovanje. (za tvoje umirenje) znaj da ima sinova iz većih kuća nego što je naša. Te godine izvodi se njegova . ne zna ništa o boli i nepravdama. prosinac 2004 23:02:00 | 0 komentara Kabanica Nikolaj Vasiljevi~ Gogolj Ruski knji`evnik ukrajinskog podrijetla (Soro~incy. predava~ povijesti na Sveu~ili{tu.. to iz onih koji su te smeli govori zavist. Kako smije bogat čovjek uzeti ono što je namjenjeno siromahu?" Objavio lektire u 29. Međutim... ali više gladan nego sit... Izuzetno je tolerantan. Život je prava škola. S Pu{kinom sura|uje u revijiSovremenik 1836. Ti si mlad. jer je potpora već udjeljena Arturu Kranjčiću. a tu još nijesi učio. Poltava). Jakov dolazi u Zagreb. On je mlad. odgajatelj..mi ne dolaziš! Međutim. pa uživaju potpore za svoje nauke. Nadajući se da je došlo do neke pogreške pri dodjeli potpore. gdje nalazi smještaj u maloj... Napokon je napisao ocu pirmo. silno zanesen. a njegov mladi duh opirao joj se gonjen šibama teških rječi kojima ga je bičevao polunagi čovjek mršava lica i suha tjela na kom su bila izbočena rebra. stoga šalje molbu za stipendiju koja bi mu omogućila školovanje u Zagrebu. Ne mogavši to podnjeti.

Njema~koj i Francuskoj. povijesni roman Taras Buljba. roman novelu Portret. Posljednje godine `ivota provodi u Moskvi rade}i na drugom dijelu Mrtve du{e..dramaRevizor. Za~arano mjesto. pripovjetke Starovremenske spahije. Mirgorod. Dnevnik jednog lu|aka. O njegovu kontroverznom stavu prema politi~kim i kulturnim zbivanjima svjedo~e tekstovi Odabrana mjesta iz prepiske s prijateljima i Autorska ispovijed. obilazi Jeruzalem. Putuje po Italiji. Vij. komediju @enidba. romaMrtve du{e. Petrogradske pri~e. Objavio zbirku pripovjesti iz ukrajinskog `ivota na Ve~eri na imanju kraj Dikanjke (Soro~inski sajam. Kabanica. . Svibanjska no}. Pri~a o tome kako su se posva|ali Ivan Ivanovi~ i Ivan Nikiforovi~. Nos. Stra{na osveta.. dramu Revizor.). Nevski prospekt.

Akaki Akakijevi} je ~inovnik. Gogolj ovim djelom opisuje jednog jadnog. Sam fizi~ki izgled junaka daje opis karaktera. Fabula Pripovjetku mo`emo podjeliti na pet djelova: . Specifi~nost te knji`evne forme je iskazvanje obi~nih gotovo jadnih ljudi za razliku heroja iz romantizma. Gogolj svojim djelom najavljuje modernu knji`evnost.O Kabanici Dostojevski je izjavio da svi pisci potje~u iz kabanice. monotonog ~inovnika i njegovih naizgled banalnih problema. 3. Kabanica predstavlja novi tip proze. Svog junaka dovodi do smrti zbog kra|e kabanice. Opisuje ga kao malog ~ovjeka. On pirkazuje zapravo veliku va`nost tih nama banalnih probelema. Jedna skromnija kabanica ko{ta 180 rubalja. Bjedan je jer radi za 400 rubalja godi{nje. Stil pisanja je fantasti~no groteskan.2. Cijelu pri~u pripovjeda gotovo pu~ki. To~nije prepisiva~ dokumenata.

Uvodni dio gdje pisac opisuje kr{}enje i imenovanje Akakija Akakijevi}a.

Zaplet gdje pisac opisuje ponizni i monoton `ivot jednog bjednog ~inovnika.

Vrhunac radnje traje jedan dan. Ujutro ~inovnik dobija svoju novu kabancu, a nave~er mu biva ukradena.

Rasplet se sastoji od dugih slu`benih postupaka, koje Akakijevi} mudro izbjegava. No nisu mu vratili ono {to je tra`io. Prije ga je sna{la smrt.

Kraj se sastoji od osvete. I nepisane poruke da pravda donekle i pobje|uje.

4. Kratak sadr`aj

Pisac nas ve} na uvodnom djelu upoznaje sa nesre}om koja prati Akakija Akakijevi}a. Pri kr{}enju nije bilo drugih imena nego onog od svog oca. Akaki je radio kao ~inovnik. On je imao zadatak da prepisuje slu`bene tekstove. Toliko se trudio u svom poslu da nije primjetio okolinu koja ga je zadirkivala. On se brinuo naizgled o bezna~ajnim problemima kao uspravnost i linearnost slova. Ipak je jedan od njegovih vi{ih ~inova to donekle i cjenio. Akaki je imao toliko nesre}e da hodaju}i ulicom bi mu ~esto neko sme}e palo na glavu s balkona. Tako da je na njegovom {e{iru bilo i otpadaka od banane i sl. @ivot mu je bio monoton, ali njemu je odgovarao. Suprostavio se i ponudi pove}anja ~ina. Jednog dana je primjetio da mu je kabanica dosta uni{tena i da bi tako mogao oboljeti. I{ao je do kroja~a Petrovi~a i zamolio da mu zakrpa kabanicu. Nakon svakakvih nadmudrivanja Petrovi~ mu je odlu~io sa{iti kabanicu za samo osamnaest rubalja. Akaki nakon mnogo {krtarenja i malo sre}e je sakupio novac potreban za kabanicu (platio ju je mnogo manje nego {to joj je bila prava po~etna cjena). Na poslu je bio slavljen. Odr`ana je i ~ajanka u njegovu ~ast. To je bio zacjelo preokret u njegovom `ivotu. Na povratku ku}i do~ekala ga je najte`a kazna, ukradena mu je najva`nija stvar koju je posjedovao kabanic. Pisac prikazuje razne podhvate koje je Akaki poku{ao da se prona|e njegova kabanica. Posebno isti~e drskost jedne visoke li~nosti. Akaki je umro od bolesti u pedesetoj godini `ivota. Ali se osve}ivao vlasti kra|om kabanica. Pred kraj pri~e biva ukradena i kabanica te visoke li~nosti ba{ pri jednoj od njegovih vedrijih raspolo`enja. Na kraju se pisac osve}uje i posljednjoj osobi za svoju krivicu, jednom stra`aru.

5. O Akakiju

Akaki Akakijevi} je prikazan kao najbezna~ajnija li~nost na svijetu. Njegova osbna vrijednost na po~etku pri~e jednaka je jednom dana{njem fotokopirnom stroju. Jedini pravi preokret u `ivotu prikazan je pomo}u jedne kabanice. Pomo}u te kabanice pisac dokazuje da i Akaki mo`e pokazati zube i snala`ljivost kad je to potrebno. Prikazuje ga kao inteligentnu i hrabru osobu koja nije `eljela izkazati i iskoristiti svoje vrline. Akaki je toliko du{evno jak da se vra}a na zemlju i osve}uje za nepravdu koju je pro`ivio.

6. Moje mi{ljenje o djelu

Gogolj je jedno na prvi pogled dosadno djelo napravio zaista zanimljivim. Pgotovo mi se dopao Akaki sa svim preokretima u njgovom `ivotu. Drago mi je {to sam pro~itao ovu knjigu.
Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:01:00 | 1 komentara

Voda - Vladimir Nazor
Ime pisca: Vladimir Nazor Ponešto o piscu: Vladimir Nazor rodio se 1876.g. u Postirama na otoku Braču, a umro u Zagrebu 1949.g. Ubraja se među najplodnije hrvatske pisce. Pisao je lirske i epske pjesme , pripovjetke, romane, putopise, i dnevnike. U prvim pjesničkim zbirkama sa zanosom pjeva o prirodi, zemlji i čovjeku radujući se ljepotama i vedrinama života, te vjerujući u moć i snagu slavenskog čovjeka. Cijelog života je vjerovao u pobjedu dobra nad zlim, a to životno uvjerenje potvrđuje djelima koja su nastala u antifašističkom ratu. To su “Pjesme partizanke” i dnevnik “S partizanima”. Poznata su mu djela “Medvjed Brundo”(epski spjev), “Pastir Loda” (roman), “Veli Jože”(pripovjetke), te zbirke lirike ; “Slovenske legende” i “Hrvatski Kraljevci”. Nazor je pisao i za djecu - pjesme, priče, igrokaze. Među pričama se ističu posebno “Bijeli jelen”, “Dupin”, “Min-ČanLin”, a igrokazi su mu “Crvenkapa”, “Pepeljuga” i “Pionir Grujo”. Tema: Preživljavanje suše Glavna misao: uvijek dijelimo s drugima jer će nam se to vratiti Likovi: Vlado, Košće, kapetan, Vladin otac, Vladina majka Mjesto radnje: Velo selo Vrijeme radnje: nekad davno Sadržaj: Više od tri mjeseca nije padala kiša. Ljudi se boje za svoje vinograde i maslenike. Sve je bilo pusto, jedino na obali su ljudi dočekivali lađu koja im je trebala dovesti vodu. Tih dana je otac bio veoma zabrinut zbog Vladinog školovanja. U selu su zbog žeđi umrle dvije mazge. Tog istog dana su došle vijesti s kopna da lađa s vodom dolazi sutra u luku. Ljudi su iščekivali vodu , i žene su nosile prazna vedra na glavi. Odjednom se začu zvižduk broda koji je prevozio vodu. Ljudi su pili vodu i napajali svoje životinje. Od kapetana su tražili vodu da bi napunili svoje bunare. Kapetan je spojio cijevi iz lađeprema bunarima. U lađi je bila pump koja je dizala vodu. Kada su cijevi bile postavljene izgledale su kao dvije mrtve zmijurine. Svi seljaci su bili nestrpljivi čekajući da voda poteće cijevima. Nakon nekog vremena voda je potekla, a one dvije cijevi kao da su oživjele. Kada je Košće vidio vodu nožem je probio cijevi i počeo piti. Nije ga smetalo što su ga žene tukle i ogovarale. Kasnije neka žena uzme Košći nož iz ruke i učini isto što i on. Žene su britvicama, iglama za pletenje i vretenima bušile cijevi i pile vodu. Većina vode gubila se u zemlji. Uskoro je voda opet prestala teći i one dvije cijevi su izgledale kao mrtve zmije. U isto vrijeme na drugoj strani otoka spremalo se nevrijeme. Svi su potrčali da tamo dočekaju kišu. Kada je kiša pala svi su bili sretni, a bunari su se napunili vodom , vinogradi i maslenici ponovno su bili zeleni i sve je opet bilo u redu. Kada je Vlado ugledao oca odlučio je da neće otići u grad na školovanje nego da će ostati u selu i pomagati mu na zemlji, ali Vladin otac je rekao da mora otići u grad na školovanje da ne bi bio siromah i bjedan. Ocu je bilo žao što mu sin živi tim teškim životom kroz koji je i sam prošao, zato je nagovorio sina da ode u grad na školovanje kako bi mu život bio lakši i bolji od onoga koji bi imao, ako bi ostao s njim na selu.

Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:01:00 | 5 komentara

Cvijet sa raskršća - A. G. Matoš
Bilješke o piscu: G. Matoš rođen je 13. 6. 1873. u Tovarniku, a umro je 17. 3. 1914. u Zagrebu. Pisao je pripovijetke, crtice, feljtone, eseje, putopise, književne, muzičke, likovne i kazališne prikaze, pjesme, a okušao se i u dramskom radu. Kompozicijski solidno postavljene, njegove pripovijetke su pune ilirizma i duhovitih obrata, ali boluju od nedostatka realnih doživljaja. Nov u pjesničkoj frazi, Matoš je unio u hrvatsku poeziju dah zapadnoeuropskog simbolizma s kraja 19. st. Tema djela: ljubav između Solusa i Izabele Vrsta djela: Novela Citat za glavni lik: «Kosa se raskošljala u rumenozlatnim pramovima niz nježni, snježni, goluždravi vrat, tresući se u dugačkim, teškim zavojcima na pupoljastim, mladim i slabačkim grudima.»

Citat opisuje Izabelu kako je vidi Solus dok se polagano budio.

Citat za eksterijer: !Jezero šumi srebrnu himnu, iz tamnih šuma bruje crni koralji. Nebo šušti zastavom od modre svile. Iz dubine grmlja, gajeva i gore skaču razigrane djevojke, šibajući uzduh znojnom, bahantskom kosom. Kao nabujala bujica struje u bučnoj, krvavoj orgijskoj pjeni niz glasnu goru i kotlinu, a u njoj graja. Bleka stoke, duduk gajda kroz pastirski dim, kroz satirsko, vinsko jecanje od požude, kroz jareće drhtavo, požudno blejanje.»

Citat opisuje neki krajolik kako ga u snu vidi Solus.

Citat za glavni događaj: «I debeli gospodin otrgne sa mene i brutalno povede bijedno djevojče.

- Pardon, gospodine! Zahvalite gospođici ako ne razumjeh smisao vaših kleveta!- reknem muklo, gotov na sve. Gospođica je nabasala slučajno, pošto spavah, i ja je nagovarah da se vrati u kuću. No gospodin učini kao da me ne ču, i pođe, vukući te se morah braniti toljagom.»

Citat opisuje trenutak kada Izabelin otac vodi Izabelu podalje Solusa.

Karakterizacija likova: Solus- samotnjak, brižan, hrabar, slobodan Izabela- slijepa, nježna, znatiželjna

Kratak sadržaj: Novela govori o čovjeku koji sebe naziva Solus i koji sam putuje svijetom jer ne voli gradove. Uz to on ne voli biti slobodan. Jednog dan zaustavio se u jednom francuskom gradiću gdje nakon što se okrijepio, zaspi na jednom lovačkom puteljku nedaleko od novog ljetnikovca. Dok se budio osjeti da nije sam. Ugledao je pored sebe prekrasnu djevojku, ali ubrzo shvati da je ona slijepa. A ona je toga dana prvi puta otišla sama s svojim psa od kuće dok nitko nije pazio na nju. Djevojci se Sulus odmah svidio i nagovarala ga je da zajedno pođu u njezin dvor. Kad on to otkloni, ona poželi sa Solusom lutati svijetom. I baš dok ju je uvjeravao da ni to nije dobro za nju, pojavi se djevojčin otac i grubo prekine njihov razgovor, odvevši djevojku kući.
Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:01:00 | 0 komentara

Veli Jože - Vladimir Nazor
Ime pisca: Vladimir Nazor Tema: doživljaji diva Velog Jože Osnovna misao: pohlepa nam može biti samo na štetu, a ne na korist Likovi: Veli Jože, Ilija, Libert, Jurić, ovčar Ivan, Civetta itd. Sadržaj: U gradu Montovnu živo je jedan kmet koji je bio velik kao div. Bio je veoma snažan, ali je služio i pokoravao se gospodi, a pomogao je i radnicima. Orao je po polju, vukao najveće terete, tj. radio je najteže poslove. Taj div zvao se Jože. Jože je zanosno obavljao svoje dužnosti dok nije došao providur i odveo ga brodom u

Mletke. Na moru ih je uvatila bura i lađa se potopila, ali Jože se spasio. U toj lađi bio je zatvoren Galeat Ilia. On je bio div sa puno ruku, ali bez nogu. Također je bio i rob. Prije smrti rekao je Joži da ne dopusti nikom da mu gospodari, nego da bude slobodan čovjek. Pošto je Joži bilo jako žao Ilije, odlućio je poslušati savijet. Nakon nekoliko dana Jože i kmetovi su pobjegli od svojih gospodara na neko brdo. Tamo su jako lijepo živjeli. Jednom prilikom dok su kopali iskopali su gomilu zlata. Njihovi su im gospodari došli pomagat za zlatnike. Gospodari su radili svakojake poslove za svoje bivše sluge, a kući su se vraćali bogati. Došlo je vrijeme dijeljenja posjeda. Zbog svoje pohlepe, divovi su se posvađali. Jože je bio najžalosniji, jer nije dobio sve ono što je zaslužio. Osvetio se ostalim divovima tako što je spalio kolibu žita. Divovi su bili ljuti pa su progonili Jožu. Joža je našao svoj zaklon kod Civette. Civetta je postao vođa kmetova pa je on razdijelio posjede. Joži je dao najbolju zemlju. Joža je ubio dva diva. Divovi su bili žalosni i nisu znali šta da rade. Pitali su Civettu za savjet. On im je rekao da ih je to Bog kaznio što su bili nepravedni prema Joži. I Jože se vraćao svojim Montovljanima, ali prije ulaska u grad sjetio se Ilijinih riječi pa je odlučio da više ne bude kmet nego slobodan čovjek. Napustio je Civettu i Mautovena i više se nikad nije vratio.

Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:01:00 | 4 komentara

Ilijada - Homer
Likovi: Ahil, Agamnemon, svećenik Hris, Briseida, Hektor, Apolon, Hera, Kalhant, Nestor, Zeus, Patrokolo, Tetida Sadržaj: I pjevanje Nakon devet godina ratovanja između Ahejaca (Grka) i Trojanaca odluka o pobjedniku nikako ne pada. Razorivši jedan grad u borbi protiv trojanskih saveznika Ahil je u ropstvo poveo i kćerku Apolonova svećenika Hrisa, Briseidu. Ona je pripala kralju Agamemnonu. Njezin otac donio je otkupninu ne bi li mu Agamnemon vratio kćer. Nakon pogrdnog odbijanja svećenik Hris zamoli njegovog zaštitnika boga Apolona da kazni Ahejce. Apolon usliša Hrisovu molitvu, te pošalje svoje nevidljive strijele. Tko god je bio pogođen umro bi od kuge. Devet dana padale su strijele po Ahejcima. Zbog tog napada boga Apolona biva sazvana Narodna skupština na kojoj Agamnemon sazna uzrok Apolonove ljutnje, te u zamjenu za svećenikovu kćer on traži Ahilovu robinju Briseidu, čim je vrlo rasrdio Ahila koji više ne želi pomagati ahejskoj vojsci. Nakon što mu

biva oduzeta Briseida Ahil tužno zaziva majku Tetidu i moli je za pomoć. Kako bi mu pomogla, Tetida odlazi na Olimp te se tuži Zeusu zbog svog sina Ahila. Zeus odluči kazniti Ahejce neuspjehom u njihovom boju protiv Trojanaca, no na tu Zeusovu odluku božica Hera, Zeusova žena strašno se uzbuni, no Zeus ne posustaje od svoje odluke. XVI pjevanje Nakon što izgubiše sve junake Ahejci su se našli u veoma teškoj situaciji i bili su pred porazom, te Patrokolo moli Ahileja da mu pomogne ili da ga pusti da vojska predvođena njim napadne Trojance. Ahilej ga pusti davši mu svoje oružje u pridruživši mu Mirmidonce, no preporuči mu da se odmah odagnavši Trojance od lađa vrati da se ne bi bogovi naljutili. Vidjevši Patrokola u Ahilejevom oružju s Mirmidoncima Trojanci su pobježali misleći da je to Ahilej. Patrokolo je junački s vojskom udario na Trojance te ubije vojvodu Sarpendona, te pokuša osvojiti i Troju. Došavši pred zidine grada pokušao je da se popne na gradske zidine i tri puta biva odbijen od Apolona. Četvrti puta Apolon ga oštro upozori te se Patrokolo povuče od straha prema Apolonovom gnjevu. Apolon nagovori Hektora da krene u napad. U borbi između Patrokola i Hektora Apolon udari Patrokola u leđa te ga onesvijesti. Patrokola je prvi ranio Euforo kopljem u leđa. Patrokolo teško ranjen jedva se dovuče do svoje čete, te pade na pod i Hektor ga ubi. Karakterizacija likova: Ahil Sin kralja Peleja i morske božice Tetide, ahejski junak, hrabar, neustrašiv, uvijek spreman na borbu. Agamnemon Vrhovni komandant ahejske vojske pod Trojom, lakom, nesmotren, voli naređivati. Patrokolo Hrabar, borben vjeran, prijatelj i suborac. Hektor Hrabar, najveći trojanski junak, glavna trojanska snaga.
Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:00:00 | 1 komentara

Voćka poslije kiše - Dorbiša Cesarić
Osnovni podaci o autoru: Dobriša Cesarić rođen je 10.1.1902 u Slavonskoj Požegi. U trećoj godini se obitelji seli u Osijek, gdje se i školovao. Poslije male mature se ponovo sa obitelji seli u Zagreb, gdje završava realnu gimnaziju, i Filozofski fakultet. Najviše je pisao lirsku poeziju i balade, a poznatija djela su mu: Lirika, Spasena svijetla, Osvijetljen put, Slap, Voćka poslije kiše. Dobrića Cesarić je umro u Zagrebu 1980. godine.

Voćka poslije kiše Gle malu voćku poslije kiše: Puna je kapi pa ih njiše. I bliješti suncem obasjana, Čudesna raskoš njenih grana.

Al nek se sunce malko skrije, Nestane sve te čarolije. Ona je opet kao prvo, Obično, jadno, malo drvo.

Ovo je kratka lirska pejzažna pjesma. Rima je parna. Od SIS se pojavljuje simbol što je u stvari samo jedna vrsta metafore, a ustvari se odnosi na druga dva stiha prve strofe. Tema pjesme je ponovno rađanje, bilo voćke bilo nekog drugog živog bića. Motiv je ustvari baš voćka koju je pjesnik ugledao poslije kiše.

Slap Teče i teče, teče jedan slap; Što u njem znači moja mala kap?

Gle, jedna duga u vodi se stvara, O sja i dršće u hiljadu šara.

Taj san u slapu da bi mogo sjati, I moja kaplja pomaže ga tkati.

Ovo je kratka lirska pjesma. Rima je parna. Od SIS se pojavljuje preneseno značenje (Teče i teče, teče jedan slap--pjesnik uspoređuje slap sa cjelim narodom, civilizacijom;

Što u njem znači moja mala kap--pjesnik uspoređuje jednu kap slapa sa svojom prividnom ništavišću u društvu; Gle, jedna duga u vodi se stvara--Duga simbolizira sva lijepa i dobra postignuća u životu).Ma koliko se čovjeku činilo da je nevažan u društvu ,koje nikad ne miruje, bez njega se puno toga dobroga ipak ne bi moglo dogoditi. Motiv pjesme je slap koji stalno i nezaustavljivo teče.

U spomen Sergeju Jesenjinu Između ljudi što pjevaju život I grabe užitke iz noći i vina, Ima ih koji padajuć rastu, Padajuć rastu kao lavina.

Njihova duša gasne i gasne, Da sto puta jače u pjesmama sine, A njihov put je čist i bijel Kao snježni put lavine.

Ovo je kratka lirska pjesma. Rima je abcb. Od SIS se pojavljuje poredba (Padajući rastu kao lavina; A njihov put je čist i bijel Kao sniježni put lavine). Tema pjesme je život pjesnika Sergeja Jesenjina koji je u potpunosti žrtvovao svoj život i svoje zdravlje, zato što je to bio njegov način dolaženja do inspiracije. Motiv je S. Jesenjin.

Shelley Kadikad, u kasni sat, Tajanstven dar mi bude dat, I slušam šumne razgovore Sa vjetrom što ih vodi more.

Na vrućem čelu u taj mah Osjetim cijelog svijeta dah. Trepere zvijezde u visini,

I njihov sjas me sretnim čini.

Prolazi noć. Ja lutam sam. O, kom da ovaj zanos dam? Ja živim njime, u njem bdim. Da plačem? Pišem? Što ću s njim?

Ovo je kratka lirska pjesma. rima je parna. od SIS se pojavljuje metafora (Tajanstven dar mi bude dat--pjesnik dobiva inspiraciju; I slušam šumne razgovore Sa vjetrom što ih vodi more.---Pjesnik čuje neke čudne šumove koji ga podsjećaju na razgovor likova u nekoj njegovoj pjesmi; O, kome da ovaj zanos dam?--pjesnik nezna u koju bi pjesmu pretočio inspiraciju). Tema ove pjesme je inspiracija koja je piscu došla u kasne noćne sate. Motiv pjesme je inspiracija.

Predjesenji dan Već nema sunce starog žara, Al dan je nasmješen i vedar. Bez Posla i ne vičuć više Posljednji prođe sladoledar.

Tumara bijeli čovjek ljeta Po gradu, nevesela lica. Kadikad padne žuti list Pred kotač njegovih kolica.

To javlja jesen, da je tu, I zemlja čeka prvu kišu, A kestenjari-ti uglariPrašinu ljeta s peći brišu.

Ovo je kratka lirska pjesma. Rima je abcb. od SIS se pojavljuje personifikacija (Al dan je nasmiješen i vedar; To javlja jesen, da je tu). Tema pjesme je preobrazbe iz ljeta u jesen i zimu. Motiv su ljudi koji se spremaju za zimu npr. Sladoledar prestaje raditi, a kestenjar počinje.

Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:00:00 | 1 komentara

Voda - Vladimir Nazor
Ponešto o piscu: Vladimir Nazor rodio se 1876.g. u Postirama na otoku Braču, a umro u Zagrebu 1949.g. Ubraja se među najplodnije hrvatske pisce. Pisao je lirske i epske pjesme , pripovjetke, romane, putopise, i dnevnike. U prvim pjesničkim zbirkama sa zanosom pjeva o prirodi, zemlji i čovjeku radujući se ljepotama i vedrinama života, te vjerujući u moć i snagu slavenskog čovjeka. Cijelog života je vjerovao u pobjedu dobra nad zlim, a to životno uvjerenje potvrđuje djelima koja su nastala u antifašističkom ratu. To su “Pjesme partizanke” i dnevnik “S partizanima”. Poznata su mu djela “Medvjed Brundo”(epski spjev), “Pastir Loda” (roman), “Veli Jože” (pripovjetke), te zbirke lirike ; “Slovenske legende” i “Hrvatski Kraljevci”. Nazor je pisao i za djecu - pjesme, priče, igrokaze. Među pričama se ističu posebno “Bijeli jelen”, “Dupin”, “Min-Čan-Lin”, a igrokazi su mu “Crvenkapa”, “Pepeljuga” i “Pionir Grujo”. Tema: Preživljavanje suše Glavna misao: uvijek dijelimo s drugima jer će nam se to vratiti Likovi: Vlado, Košće, kapetan, Vladin otac, Vladina majka Mjesto radnje: Velo selo Vrijeme radnje: nekad davno Sadržaj: Više od tri mjeseca nije padala kiša. Ljudi se boje za svoje vinograde i maslenike. Sve je bilo pusto, jedino na obali su ljudi dočekivali lađu koja im je trebala dovesti vodu. Tih dana je otac bio veoma zabrinut zbog Vladinog školovanja. U selu su zbog žeđi umrle

Svi seljaci su bili nestrpljivi čekajući da voda poteće cijevima. Zbog svojih Ubojica u Rue Morgue. ali Vladin otac je rekao da mora otići u grad na školovanje da ne bi bio siromah i bjedan. Nakon nekog vremena voda je potekla. Posvajaju ga g. Nakon što je između 1827. Tog istog dana su došle vijesti s kopna da lađa s vodom dolazi sutra u luku. i 1831. ali ih nije dovršio. i gosp. Kada je Vlado ugledao oca odlučio je da neće otići u grad na školovanje nego da će ostati u selu i pomagati mu na zemlji. prosinac 2004 22:59:00 | 192 komentara Crni mačak . a bunari su se napunili vodom . Svi su potrčali da tamo dočekaju kišu. Ljudi su iščekivali vodu . Allan iz Richmonda. godine objavio tri sveska pjesama. U lađi je bila pump koja je dizala vodu. iglama za pletenje i vretenima bušile cijevi i pile vodu. Arhur . a one dvije cijevi kao da su oživjele. Ocu je bilo žao što mu sin živi tim teškim životom kroz koji je i sam prošao. Objavio lektire u 29. uredništvom. i žene su nosile prazna vedra na glavi. i pisanjem kratkih priča za magazine. Pohađao jeUniversiy of Virginia. Žene su britvicama. Kada je Košće vidio vodu nožem je probio cijevi i počeo piti. i. vinogradi i maslenici ponovno su bili zeleni i sve je opet bilo u redu. Uskoro je voda opet prestala teći i one dvije cijevi su izgledale kao mrtve zmije. U isto vrijeme na drugoj strani otoka spremalo se nevrijeme. Većina vode gubila se u zemlji. Odjednom se začu zvižduk broda koji je prevozio vodu. zato je nagovorio sina da ode u grad na školovanje kako bi mu život bio lakši i bolji od onoga koji bi imao. Njegova druga velika djela su: Zvona. smatra se ocem modernog detektivske priče. ako bi ostao s njim na selu. Ljudi su pili vodu i napajali svoje životinje.Edgar Allan Poe Ponešto o piscu: Edgar Allan Poe je rođen 1809. Kada su cijevi bile postavljene izgledale su kao dvije mrtve zmijurine. West Point. Annabel Lee. Nije ga smetalo što su ga žene tukle i ogovarale. Kapetan je spojio cijevi iz lađeprema bunarima. godine u Bostonu.dvije mazge. Kada je kiša pala svi su bili sretni. Jedna od njih je bila iMaska crvene smrti. Poe se bavio kritikom. Kasnije neka žena uzme Košći nož iz ruke i učini isto što i on. Od kapetana su tražili vodu da bi napunili svoje bunare.

Presele se u trušnu staru zgradu. . te ih je uvijek držao u kući. Poolicajci sruše zid. u Poetskom principu. godine od posljedica alkoholizma. ne mogavši više gledati životinju. koji je često teorizirao književnost. ubije ju i zazida ju u podrumu. Držli su mnogo ljubimaca. Mjesto radnje: Radnja se odvija negdje u Americi. Te noći bukne mu vatra u kući i jedva se sa ženom spasi. ali čovjek lupi o zid. On je čovjek pomajo nestalne psihe.Gordon Pim. a na zidu iznad njegovog kreveta. Ne mogu reći da ga krivim. Ukratko o likovima… ili možda o liku… koji nije imenovan. a iznutra se javi cviljenje. čovjek digne sjekiru na mačka. te Gavran i druge pjesme. Nakon toga mačak nestaje. Poe je bio inteligentan i duhovit kritičar. Tako redom. vjerojatno utjecaj alkoholizma. koji je nedavno sagradio. a. on digne sjekiru na ženu. među kojim i crnog mačka Plutona. žena ga zaustavi. niti da ga opravdavam. na primjer. čovjek koji je naglo postao siromašan i razdražljiv. Čovjek se jedne noći vrati pijan i iskopa mačku oko.m na zgarištu pojavi se slika velikog mačka. Dolazi policija i ne otkriva nikakvog traga. Jednog dana. Priče groteske i arabeske. a onda čovjek zapazi mrlju na mačkovim prsima. čovjek dovodi kući crnog mačka iz neke krčme. radi besparice. te nađu ženu i mačka. On se malo po malo utapa u svojem vlastitom sve nebuloznijem shvaćanju i razmišljanju. Tako žive neko vrijeme. mazio… Kasnije se oženio sličnim takvom osobom. koja ima oblik vješala. Kratak sadržaj: Priča se o čovjeku. koji je od rane mladosti privržen životinjama. i on konačno mirno spava. Poe je umro 1849. objesi je na drvo.

Voltaire. Pohađao je isusovačku gimnaziju. prvim imenom Francois-Marie-Arouet. Godine 1726 odlazi u Englesku. mogao je slobodno govoriti. nije pretjerano reći: to . u obitelji siromašnog plemića. Boravak u Londonu predstavlja prekretnicu u njegovu životu: naučio je novi jezik. prosinac 2004 22:59:00 | 1 komentara Candide . što ga je radi osobne sigurnosti kupio na švicarsko-francuskoj granici. najznačajniji književnik iz razdoblja prosvjetiteljstva. Godine 1744 vraća se Voltaire u Pariz. ali je studij ubrzo napustio i posvetio se književnoj karijeri. U razdoblju od 1717 do 1726 slavljen je kao prvi francuski pjesnik. stoljeću. U Parizu. te ako je jednom riječju pokuša izraziti. Godine 1778 vraća se trijumfalno u Pariz. i stoga ono s punim pravom nosi njegovo ime. Voltaire opet dospijeva u Bastilju. ali zbog šale na račun kraljeve ljubavnice markize de Pompadour. i Henrijadu. Voltaire se konačno smirio na imanju Ferney. Rečeno je "da je Voltaire napustio Francusku kao pjesnik. odlazi u Cirey na imanje svoje prijateljice. Nakon kraćeg lutanja odlazi u Berlin. pa ga nakon trogodišnjeg boravka napušta. gdje ostaje zatočen godinu dana. rođen je 21. "U Voltaireovu liku susrećemo pravoga vođu i organizatora prosvjetiteljskog pokreta. Lockea i shaftesburyja. Objavio lektire u 29. jedan od rijetkih epova 18 stoljeća. a vratio se kao filozof". bez opasnosti da budeuhićen. U zatvoru je napisao tragediju Edip. Kada se djelo pojavilo u Francuskoj (1734). Voltaire.VOLTAIRE Francuski književnik.Vrijeme radnje: Radnja se odvija u 19. Rezultat toga neposrednog dodira s Engleskom predstavljaju njegova Filozofska pisma ili engleska pisma. da bi izbjegao uhićenje. gdje će ostati tri godine. upoznao novu literaturu. koje je svojim slugama naredio da ga javno izbatinaju. Ne manje značajno bilo je njegovo upoznavanje političkogsustava parlamentarne monarhije te filozofskih djela Newtona. iskazuje se kao talentirani pisac epigrama i duhovit satiričar. Ušavši u pariške mondene krugove. što je prosvjetiteljstvo. mora ponovno napustiti Pariz. Zbog uvrede regenta Filipa Orleanskog. Deset godina provedenih u Cireyu predstavlja najsretnije i najplodnije razdoblje njegova života. među kojima su Swift i Pope. S vremenom su se Voltaireovi odnosi s carem pogoršali. Studenog 1694. Uz to Voltaire sklapa prijateljstva sa najznamenitijim engleskim književnicima. pariški parlament ga je proglasio "skandaloznim" i javno spalio. zatvoren je 1717 u tvrđavu Bastilju. povjesničar i filozof. Tu provodi ostatak života u vrlo živoj aktivnosti. duhovite i obrazovane markize de Chatelet. koja će mu donijeti veliku popularnost. odnosno Potsdam na poziv pruskog kralja Friedricha II. Rijetko je koji prosvjetitelj s tolikom izrazitošću i uspjehom u sebi sjedinio sve osnovne tendencije 18 stoljeća. no nakon svađe s vitezom Rohanom. gdje je imenovan dvorskim pjesnikom i historikom Luja XV. gdje ubrzo umire. potom studirao pravo.

površan." Što ima zajedničko tako raznovrsnim Voltaireovim djelima? Prije svega ton. prividno proturječnih. Sigurno nije ni zamišljao da će ljudi sa zadovoljstvom čitati njegove male pripovjetke. a najviše protiv strašnog fanatizma. "Ferneyski patrijarh" doista u svoje doba predstavlja "savjest čovječanstva" i njegova mukotrpna. To je uvijek bio najlakši način. brz i. U tim djelima vi nećete naći ni jedne jedine osobe koju autor smatra sasvim ozbiljnom. a u četrdesetoj je godini vjerovao da će ući u povijest kao epski pjesnik. ali ih duh uvijek natkriljuje. za svoju političku i duhovnu slobodu. optuživali su ga za plagijat. satirik i esejist. izvučeni iz nekog paravana od laka. On je pjesnik i romansijer. nije izmišljanje subjekta. koje je autor prikazao. sve je to rečeno. da će ući u povijest kao veliki pisac tragedija." "Ono što Voltaireovim pripovjetkama daje jedinstveni sjajan karakter. Voltaire je vjerovao. kad mu je bilo trideset kao veliki povjesničar. svakojakih sumnjičenja. što ga je vršio na suvremenike. njihov tempo je tako brz da nitko nema . a prvenstveno kritičar. ili heroji mašte. da je sve rečeno. U povijesti europske kulture teško je naći pojavu toliko osebujnu i proturječnu. koji se još i danas osjećaju u kulturnoj svijesti europskoga čovjeka i neprimjetno su prisutni na svim područjima duhovnoga stvaralaštva što Voltaire nesumnjivo zahvaljuje svojoj besprimjernoj univerzalnosti." "Oni koji se nisu usuđivali napasti Voltairea zbog njegove teologije. a da ni autor. epigramatik i dramski pisac. utjecajnu i borbenu i nadasve humanu. dok će mu sva druga djela spavati vječnim snom na policama biblioteka.no svagda uporna i beskompromisna borba protiv svih mogućih predrasuda i praznovjerja." "Kad mu je bilo 18 godina. Možete ih mučiti. ni čitalac ne osjete pravog uzbuđenja. teolog i filozof. a za kulturni i moralni progres.je Voltaire sam. ostavio je tragove. teška. nesnošljivosti i terora. i ništa nije lakše nego približiti odlomak jedne knjige odlomku druge. Njegova pripovjedanja su samee katastrofe. Sve su one ili utjelovljenje jedne ideje. rečeno je čak i to . Ogroman utjecaj. spaljivati. prirodoslovac i historičar. koji je kod Voltairea uvijek podrugljiv. ili iza nekog kineskog zastora. barem po izgledu. ostat će zauvijek svijetao primjer borbe europskoga čovjeka protiv svih reakcionarnih snaga. protiv socijalne nepravde i ugnjetavanja. da se omalovaži jedan veeliki pisac. jedne doktrine. nego splet raznih vrlina.

i da je . inkvizitore. sve ispitao. ali baš prestissimo ili allegretto najmiliji su Voltaireovi oblici. Najbolja vladavina je ona u kojoj se čovjek mora pokoravati samo zakonima. ili. Ono što zapravo čini jedinstvo ovih pripovjedaka je Voltaireova filozofija. ANEGDOTA O VOLTAIREU: Kada su 1734 godine tiskana Voltaireova Filozofska pisma. prema njegovu mišljenju. nije lli to samo do izvjesne mjere. on ih malo cijeni. Za nju su rekli. prema tome. koga gorko oplakuju. suce. da je "kaos jasnih ideja". u kojima hvali vjersku i političku toleranciju i engleski način života. one će se podati i nekom starom inkvizitoru ili nekom vojniku. Židove. ako se tako mogu obogatiti ili spasiti svoj život. Voltaire uživa da prikaže svećenike. ni u misi Requiem. one su prevrtljive i odrezale bi nos svome mužu. Faguet prigovara Voltaireu. On ima nekoliko izabranih neprijatelja. je li ipak metafizik?… Tko će mi odlučno odgovoriti sa da ili ne na ma koje od ovih pitanja…" VOLTAIREOVI AFORIZMI: Sve nevolje dolaze na krilima. Što se žena tiče. Ljude hvalimo kad ih smatramo oholima. francuska ih je javnost oduševljeno . a ništa produbio: "je li optimist? Je li pesimist? Vjeruje li u slobodnu volju ili u sudbinu? Vjeruje u besmrtnost duše? Vjeruje li u boga? Niječe li svaku metafiziku i je li donekle agnostik. lijepog i dobro građenog muškarca. a odlaze vukući noge. ali. a molimo kad ih smatramo slabima. kako su podmitljive i bojažljive. Tko ograničava svoje želje. da je sve pregledao. koje zove muftijama. Prestissimo na bi bio na svom mjestu ni u posmrtnom maršu. uvijek je veoma bogat. koje naziva magima. to jest. naivčine i filozofe.vremena da se ražalosti. one misle samo na to kako će obljubiti nekog mladog. koji se pojavljuju u svakom romanu nanovo prerušeni. novčara. neskladna. samo da izliječe nekog novog ljubavnika.

cenzura ili inkvizicija. Naprotov čini im se poželjnim da se filozofski roman pokaže kao neko fantastičko pripovjedanje. zašto je autor pribjego toj čudnovatoj i uvjetnoj filozofiji? Zato. ali i napadana. koje bi se u jednom eseju pokazale kao prevratničke i vrijeđale ili ozlojedile čitaoce. ne misle ni jednog trenutka. Što se čitalac više osjeti prenesen u neki svijet. Mjesec dana kasnije gradsko vijeće ga zabranjuje. koji je pisao: "Ako vječno biće nije ništa bolje stvorilo. CANDIDE ILI OPTIMIZAM filozofski roman francuskog književnika Voltaira. više se prodaju. ni teko vjerojatan kao roman. Na optužbe Voltaire jednostavno odgovara da on tu djetinjariju nije napisao. da bi s više slobode izrazio ideje. što ništa bolje nije moglo stvorit". u kojem vlada čista ludost. da će čitalac uzeti te fikcije za stvanost. On je i roman. pokušavaju da pobjegnu u apsurdnost i da se učine nepovredivim čineći se nevjerojatnim. koji . jer opisuje izmišljene događaje. Voltaire je svoj roman objavio 1759 godine u Ženevi. FILOZOFSKI ROMAN: Filozofski roman je teška književna vrsta. Pa onda. a Voltaire je morao napustiti Pariz. to je zato. zato što je hibridan. ali službeno je mišljenje djelo smatralo heretičkim. Pisci stvarajući takva djela. Zato će filozofski roman i filozofska priča cvjetati u vrijeme. Što ih više peku. ili kao Leibnitz. jer u njemu pisac hoće da izloži ili napadne izvjesne ideje. kada se ideje razvijaju brže od ustanova i običaja. to će biti umireniji i lakše će prihvatiti istine koje iznenađuju. "Candide" je nastao u isto vrijeme iz Voltaireova iskustva i iz ogorčenja. gonjeni potrebom da kažu što misle. Uostalom on ne teži toj vjerojatnosti i rado naglašuje karakter intelektualne igre koji mu je svojstven. no ubrzo se primjerci romana pojavljuju u Parizu i drugim europskim gradovima. knjiga je spaljena. Knjiga postaje vrlo popularna (40 izdanja za Voltaireova života). Tada književnici. ali smetani strogošću policija. Voltaire je prokomentirao: "Moje su knjige kao kesteni. koje su u njemu pobudili izvjesni filozofi.primila. Gledajući kako mu spaljuju knjige na lomači. On je esej ili pamflet. Ali ne može biti ni tako ozbiljan kao esej. kao Rousseau.

u svojoj šezdeset petoj godini. koji je Voltaireova posljednja riječ. ljudska glupost i dr. kao što će kasnije biti Goetheova. Time je Voltaire najavio moderna čovjeka i mudrost inžinjera. Francusku. a pogotovo bi bio neumjesan šaljivi ton koji se provlači kroz cijelu knjigu. neobičnim paradoksima te povrh svega ironičnim ponavljanjem kako. ali korisnu. Voltaire je svoje remek-djelo Candida. Voltaireov roman je jetka satira na račun ideje njemačkog filozofa Leibinza. u jednoj zemlji u kojoj literaturaa ima socijalnu ulogu. a ne smiješne. filozofa optimista. već Voltaire svom junaku "podaruje" toliko patnje i bola da fraza kako je ovo "najbolji od svih mogućih svjetova" zvuči jednostavno groteskno. od jurnjave za položajima. silovanje. Paul Morand je iz toga zaključio. nasilje. Voltaire će staviti tu misao u usta Panglossa. Šaljivost ugođaja Voltaire postiže različitim sredstvima: povezivanjem nespojivih ideja i pojava. Bilo bi pogrešno zaključiti da je Voltaire propovijedao pesimizam. Osim metafizičkog optimizma. uočavamo da Voltaire nije previše pozornosti posvetio ni čvršćoj povezanosti fabule ni produbljenijoj karakterizaciji likova. jer kad bismo Voltaireove likove prihvatili kao "realne" ljude. koji će upoznati armije. po kojoj je svijet u kojem živimo baš onakav kakav je morao i mogao biti. unatoč svim nevoljama u kojima se nalazi. ograničimo svoju djelatnost i pokušajmo izvršiti svoj zadatak što najbolje možemo. mladog Candida. tada bi nam njihove nesretne sudbine bile užasne. a crkve razdiru. U romanu se Leibnizova teorija ne osporava direktno. ubojstva. krađe.. u zrelim godinama oduzima prevelik dio njihovih snaga. . Zaključak naučen građanski. ali se sve može popraviti. ako već ne živi u najboljem od svih mogućih svjetova. vjerska netolerancija. i svuda ustanoviti da je čovjek veoma zla životinja. kraljevi se tuku. On drži da se čovjek. To nije nikakav nedostatak i ne treba čuditi. da u Francuskoj pisci nisu nikad mlađi. Tursku. Candide živi "u najboljem od svih mogućih svjetova". i provesti svijetom jednog Panglossova naivnog učenika. Sve je loše. zemlja se trese. mudrost nepotpunu. što će reći." (A. na udaru Voltaireove kritike našli su se i rat. nikad toliko slobodni od svakog pritiska kao poslije šezdeset godine. Englesku. inkviziciju. napisao 1759. Maurois) Promotrimo li strukturu Candida. da je sve najbolje u najboljem od mogućih svjetova. To bi mogao biti smisao Candidovih riječi upućenih Panglossu kako svaatko treba uzgajati svoj vrt. to jest da je on najbolji od svih mogućih svjetova. svijet je lud i okrutan. paragvajske jezuite. a neebo grmi. Međutim će posljednja riječ knjige biti: "Treba obrađivati svoj vrt". treba osloboditi teorija i posvetiti koncentriranom radu kako bi taj svijet unaprijedio.je tvrdio. koja im. Oni su oslobođeni od mlaadenačkih tjeskoba. uporabom filozofskih pojmova u neadekvatnom kontekst (jedan od likova seksualni odnos naziva vježbom iz eksperimentalne fizike).

debela. Čak je i njegova velika dvorana bila ukrašena jednim velikim sagom. to je naša nada. bila je zbog toga vrlo poštovana. rekao je on to duhovito. koju će Voltaire razraditi u Candidu. a seoski kapelan vrhovni ispovjednik. Pisci našeg vremena otkrili su. Sve je dobro danas. konjušari su bili vodiči pasa. Barunov sin u svenu je izgledao dostojan svoga oca. BILJEŠKE UZ ČITANJE: POGLAVLJE PRVO: CANDIDE. kome je priroda bila dala najblaža navike. da je sin sestre gospodina baruna i nekog dobrog i poštenog vlastelina iz susjedstva. za koga se ta djevojka nije nikada htjela udati. koje ju je činilo još uglednijom.ten . i zvali Candide. jer je mogao nabrojiti samo sedamdeset i jedno koljeno. da je svijet besmislen. koja je težila oko tri stotine i pedeset funta. u Vestfaliji. koja je imala sedamnaest godina. i što ostavlja nešto hrabrosti za budući rad."Jednog dana sve će biti dobro. Dočekivala je goste s dostojanstvom. Svi su ga zvali monseigneur i smijali se." Već se u ovoj pjesmi vidi nacrt doktrine progresa i filozofije. i mali je Candide slušao njegova predavanja sa dobrobušnošću svoje dobi i svoga karaktera. U zamku gospodina baruna Thunder . Gospođa barunica. Od svih pasa iz svojih dvorišta po potrebi je sastavljao svoj lovački čopor. ostatak njegova genealoškog stabla uništio je zub vremena. to je iluzija. PANGLOSS: Odgajatelj Pangloss bio je kućni prorok. zato su ga. Rasuđivao je prilično zdravo i vrlo jednostavno. bješe rumena. Pangloss je poučavao . jer je njegov zamak imao prozore i vrata. Njezina kći Cunegonda. što se o tome može reći. svježa. od latinski candidus što znači čist. Stare su kućne sluge naslućivale. kad je nešto propovijedao. mislim. nevin. živio je jedan mali dječak. BARUN.tronckha. Duša mu se na licu ogledala. poželjna. U francuskom dolazi u značenjau naivan. ali je Voltaire u Candidu napisao sve. BARUNICA & OBITELJ: Gospodin barun bio je jedan od najmoćnijih plemića Vestfalije. što je bbolje nego se ljutiti.

tako da je dobio samo dvadeset udaraca. treba reči. da pomažu jedni drugima. govore gluposti. Noge su očito stvorene. POGLAVLJE DRUGO: AFORIZAM: Ljudi su stvoreni samo zato. prekosutradan dobio je samo deset. BUGARI SU GA OTELI.metafiziko . da se okreće nadesno. i udarili su mu trideset batina pušćanom šipkom. zato gospodin ima vrlo lijep zamak. Kamenje je stvoreno. njihova se usta sretoše. da gađa. koji tvrde da je sve dobro.teologo . da budu pojedene. Divno je dokazivao. jer pošto je sve stvoreno za neku svrhu. a gospođa barunuca najbolja od svih mogućih barunica. videći taj uzrok i tu posljedicu. a kako su svinje stvorene. najuri Candida iz zamka snažnim udarcem noge u stražnjicu. zamak gospodina baruna najljepši od svih zamaka. da su nosevi stvoreni. najboljem od svih mogućih svijetova. da stupa ubrzanim korakom.ten . da nose naočari. osjećaja i naročitog milja. sve je nužno za najbolju svrhu.govoraše on . I VJEŽBALI GA ZA RAT: Tjerali su ga. i mi imami naočari.kosmolonigologiju. da nema poslijedice bez uzroka i da je u ovom. da izvadi iz puške šipku. najveći barun pokrajine mora najbolje stanovati.da stvari ne mogu biti drugačije. a drugovi su ga gledali kao neko čudo. nalijevo. Sutradan vježbao je malo bolje. Prema tome. da budu obuvene. -Dokazano je. i mi imamo obuću. oči zažariše. ruke zabludiše. oni. da se kleše i da se od njega prave zamci. LUBAV CANDIDA I CUNEGONDE: Ona ga bezazleno uhvati za ruku. koljena zadrhtaše. Gospodin barun Thunder . da je sve najbolje. POGLAVLJE ŠESTO: . da nišani. da je opet uvuće. i.tkonckh prođe pored paravana. mladić bezazleno poljubi djevojci ruku s mnogo žara. mi jedemo svinjetinu čitave godine. Upozoravam.

Bio je glumac. Henrik IV.Polonijeva kći Vrijeme radnje: XV stoljeće Mjesto radnje: Danska Sadržaj: Danski kralj nenadano umire. gospođice Cunegondo.Dannski kralj Polonije .Hamletov prijatelj Getrurda . mudraci tezemlje nisu bili našli uspješnijeg sredstva. Hamletova majka Ofelija . već da pripreme narodu jedan lijep autodafe. da spriječe potpuno uništenje.NAROD ŽIVI U STRAHU OD INKVIZICIJE: Poslije zemljotresa. najbolji među ljudima.Danska kraljica. Najpoznatije komedije: Mletački trgovac. zar ste se morali utopiti u toj luci? O.. CANDIDE SUMNJA DA JE OVO NAJBOLJI SVIJET: Ako je ovo najbolji od mogućih svijetova. dragi Panglosse. Romeo i Julija. vrijeme opće prihvaćene središnje vlasti nakon burnih godina građanskih ratova u 15. dragi moj anabaptiste. a od stihova najpoznatiji su: Soneti i romantična igra Oluja. zar sam morao vidjeti.kraljev komornik i glavni državni tajnik Horacije . redatelj. još nekaka da su me samo išibali. Kralj Lear. biseru među djevojkama.sin pokojnog i sinovac sadašnjeg kralja Klaudije . najveći među filozofima. Ukroćena gospodarica.V. pisac. to mi se dogodilo kod Bugara. Ali. prosinac 2004 22:58:00 | 0 komentara Hamlet . kako su vas objesili. a da ne znam zašto! O. stoljeću. Najpoznatije povjesne drame: Richard III. Bilo je to doba engleske kraljice Elizabete I. a nasljeđuje ga njegov brat Klaudije koji se ukoro . zar je trebalo da vam raspore trbuh? Objavio lektire u 29. Lica: Hamlet . vi. Najpoznatije tragedije: Otello.William Shakespare Bilješke o piscu: Živio je u jednom od najvitalnijih djelova engleske povjesti. koji je porušio tri četvrtine Lisabona. kakvi su tek ostali? Hajde.

javlja se duh oca i otkriva mu da ga je Klaudije zapravo otrovao i da nije umro prirodnom smrću. Kralj ne može izdržati očitu aluziju na njegov zločin i pekida predstavu. Slabo zdravlje primorava ga da se povuče. 7. hrabrost.Njezin brat Leart hitno se vraća izPariza i doznavši da je Hamlet ubio njegovog oca. vraća u dansku i sprema se na dvoboj. Marcel (Pariz. još prije nego je počeo djelovati smrtonosni otrov. Hamlet na dvoru upriličuje predstavu koja sadržajem nalikuje na umorstvo njegova oca. koje je Kralj namjenio Hamletu. U tišini radi na svojemu opusu. pokretač časopisa Le Banquet (1892). mudrost. Ta. a imaju i jednog zajedničkog junaka: Vrijeme. 1913 objavljuje Du chote de chez Swann. Poteječe iz građanske sredine i već u mladosti pokazuje interes za mondeni život tzv.ženi s udovicom pokojnog kralja. 1871. Bilješka o piscu: PROUST. Objavio lektire u 29. 9. . France piše mu predgovor za knjiguLes Plaisir et Les Jours (1896). pa se pretvara da je lud kako bi na taj način saznao istinu. Hamlet se. visokoga društva. kada je bio na brodu otkrio zavjeru protiv sebe. Hamletu to služi kao dokaz da su riječi duha bile istinite. ljubav. Vrijeme koje . 1922. povezuje ih bogata imaginacija njihova autora. Ofelija poludi od boli za ocem. želi mu se osvetiti. Sin pokojnog kralja Hamlet.MARCEL PROUST 1.). U ovom djelu može se puno naučiti o životu. Njegov autobiografski roman Jean Santeuil(1952) objavljen posmrtno. ubija Kralja. A.10.Nakon prekinute predstave Hamlet posjećuje majku i misleći da kralj prisluškuje iza zavjese ubija polonijakoji se tamo sakrio. umire. ali i ludost. Kraljevski savjetnik polonije uvjren je da je Hamlet poludio zato što njegova kći Ofelija odbija Hamletovo udvaranje. Suradnik je Figaroa. Kralj i Leart se dogovaraju kako će na prijevaru ubiti Hamleta. pa živi mnogo godina u izolaciji. Za vrujeme dvoboja Hamlet i Leart u metežu mjenjaju mačeve te obojica bivaju ranjeba otrovnom oštricom. I kraljica koja je popila otrovno vino. francuski književnik. ljudskim osječajima i tragediji. ali i zbog Hamletove sudbine. a umirući Leart otkriva spletku nakon čega ovaj. U ovom djelu Hamlet se iskazao kao čovjek u kojem je okupljena borba za pravdu. i sva njegova ostala dijela pokazuju zajedničku atmosferu. Hamlet želi potvrdu za te riječi duha. razboritost. velikodušnost. Lukavi kralj osjeća da mu od Hamleta prijeti opasnost te ga šalje brodom u Englesku uz tajni nalog da ga tamo smaknu.18. prosinac 2004 22:58:00 | 0 komentara Combray .

Snagom imaginacije. mijenja svijet oko nas. 1969. a neki njegovi opisi pejzaža postaju duhovni zavičaj mnogih miljuna čitalaca. tako je nastao njegov opsežni ciklus A la recherche du temps perdu. sjedeljke. Proustovvječiti mladić. vrijeme kao opsesija i bol zbog prolaznosti. lirik građanskoga komfora. artist. rastanke i snove. Zagreb. igre. . tvorac izvanrednih metafora u čijem se traženju osjeća tipično francuska vibracija. Proust fautovski tuguje za trenutkom što prolazi. Svojim djelom Proust je ostavio dubok trag ne samo u francuskoj već i u današnjoj europskoj književnosti. za analizu najtananijih osjećanja obogatio je suvremenu francusku literaturu. da se izbriše granica između onoga što jest i onoga što je bilo inspiriraju Prousta. vrijeme kao uzrok nestalnosti. Proust je obogatio svoju spiritualnu realnost. neukrotiva sila koja nas podvrgava svome toku.obara. On je kreator mitološkog djetinstva. Podaci iz: Enciklopedija leksikografskog zavoda. pokazao primjerom da umjetnik ne izmišlja nego otkriva: L’ artite n’ invente pas. analitičar. pariške salone. il decuvre. ruši. da odabrana razdoblja potraju. za minucioznost. mnoga lica u prolazu. fiksira sunčane predjele jednoga djetinstva. Hrvatski leksikografski zavod. za vrijeme. susrete. Proustov osjećaj za stil. tragatelja za izgubljenim vremenom. Nastojanje da se vrijeme zadobije.

visokog društva daje nam Proust na posljednjih dvadesetak stranicaVojvotkinje de Guermantes. Ta lica ništa neće i zato ništa ne rade. A za stvaranje njezina lika Proust se poslužio princezama. Razgovor vode tri protagonista U traganju za izgubljenim vremenom: Swann. koji se kreću u uskom krugu svojih osobnih interesa. najprofinjeniji predstavnik kulture svoga doba. Društvo: Riječ društvo nekako čudno zvuči kad se govori o svijetu koji nam je Proust naslikao. šarma. . najglupiji i načistiji predstavnik europskog plemstva i vojvotkinja Oriane. Članovi tog društva lišeni su svake aktivne volje i zato nesposobni da vrše bilo koju radnju koja bi ih vodila do nekog cilja izvan njih samih. a s drugim dolaze u dodir samo onda kada su im ti drugi osobno potrebni. vojvotkinjama i groficama iz njegove najbliže okoline. Ni jedno od njih ne pokazuje neki napredak ili neki razvoj. površnosti i nehumanosti istoga društva. Društvo romana U traganju za izgubljenim vremenomkreče se u zatvorenom krugu. alter ego samog pisca. jer Proust je svoja lica transponirao prema licima društva u kojem je živio. njihova budućnost ne ovisi o njihovu htijenju već o stjecaju okolnosti. ni jedno od njih ne vrši nikakve vanjske radnje tako da na kraju osjećamo potpunu dekadenciju Proustova društva. jednog normadijskog dvorca i jednog luksuznog ljetovališta na normandijskoj obali. finese. vojvoda de Guermantes. najsebičniji. To je društvo sastavljeno od samih grupa pojedinaca.2. jedinstven primjerak stila. Najsavršenije osvijetljenje društva. koji ne obuhvaća ništa drugo osim svoje bogate četvrti u Parizu.

Slikar prostora i vremena: U jednom pismu Proust kaže: “Što se tiče stila. uljepšavanje i gotovo sve homotične i tražene slike. ako kod Prousta nema vanjske radnje. te na taj način pruža uvjete za postanak čistih impresija. stvarajući najprije ambijent koji obavija osjetila određenim svjetlom i tonom. Proust se služi bojama kao impresionistički slikar.Proustovo djelo isto tako nije ni tendeciozno ni moralno. Proust. Ono ne proučava vanjsku radnju već unutarnje činjenice. da bih izrazio svoje duboke i autentične impresije i poštovao prirodni tok moje misli”. što bi ujedno značilo da nema života. nastojao sam odbaciti sve ono što diktira čisti razum. No. Proust nastoji posjedovati vrijeme u čistom stanju. 3. u unutrašnjosti mehanizma sakrivenog ispod površine bića i stvari. osim što je slikar prostora. svu retoriku. njegova se karakteristika nalazi u samoj mehanici ljudskog zbivanja. To je društvo koje se raspada bez obzira na bilo koji ljudski moral. njegov se život odvijao izvan praktičkog vremena koje su ljudi ustanovili da organiziraju rad koji od njih zahtijeva socijalni život. jer njegovo djelo daje dojam veoma bogatog vrenja. ne smijemo zaključiti da kod njega nema dinamike. on je i slikar vremena. osjećati se suvremenikom stoljeća i tako izbjeći smrt . On nije poznavao sata. On je u potpunosti raspolagao svojim vremenom i služio se njime samo za vlastita istraživanja.

Kod Prousta. drveće i pejzaži žive. i prema tome. drugom i trećem. dok markizu de Forstelleu monokl daje melankoličnu osječajnost u kojoj žene otkrivaju velike mogučnosti ljubavnih patnji. To je isto kao izbjeći sva tri i naći se izvan njih. Prošlost je služila kao muzej uzoraka koji su piscu stajali na raspolaganju. jer nam otkriva proces postajanja sadašnjosti. sobe. stranici ovog romana. autorov stvaralački duh ulijeva život u neživi svijet u kojem stvari postaju individualne i ponašaju se ka živa bića. kao što živa lica. i 159. jedan od bitno proustovskih postupka. Dinamične slike Unutrašnjo neprekidno gibanje oživljuje dekor i prirodu: predmeti. Posjedovati sve to. Posjedovati vrijeme znači posjedovati prošlost. staklo monokla generala de Fraubervilla pretvara u jednu monstruoznu ranu. Prošla se stoljeća pomiču i približavaju nama stvarajući sadašnjost. Proustove dinamične slike i njegovo opisivanje predmeta vidimo na 158. gradovi. Tako se npr. Ali Proust nije prvi uveo te skokove u prošlost da bi dao slici više reljefa. ne živjeti ni u jednom potpuno. prošlost je isto tako živa kao i sadašnjost. a monokl mondenog romansijera izražava njegov jedini organ psihološkog prodiranja i nemilosrdne unutarnje analize. cvijeće. 4.koja nije drugo nego fenomen memorije. No tada su te usporedbe bile većinom paralele bez osjetnih dodirnih točaka. Umrijeti znači ne imati više uspomena. znači pustiti vrijeme da pobjegne. sadašnjost i budućnost. Taj susret prošlosti i sadašnjosti jedna je od karakteristika njegova slikanja izvan svijeta. Te stranice poznate su zbog karakternih crta koje pojedinim licima daju njihovi monokli. s tom razlikom da je u isto vrijeme poetičnija i slikovitija. tj izvan vremena. znači živjeti u istio vrijeme u jednom. naprotiv. .

Glavna misao: Ljubav prema rodu. Objavio lektire u 29. drveću i moru. ban Petar Bersilavić. kralj Ljudevit II. biskup Jožefić . Beskrajana i nemirna površina. Ugarska. Bio je veliki poznavatelj europske književnosti. To je prvi hrvatski roman koji govori o bujnoj hrvatskoj prošlosti. nadvojvoda Ferdinand. Evanjelist. a umro 1931. naš vlastiti izraz. koju su ljudi ukrasili brodovima. godine u Senju. Tako odjeća prestaje biti samo tkanina i suvišni ukras i postaje sasvim sastavni dio nas samih.. stoljeće Tema: Život i smrt velikog hrvatskog domoljuba i vojskovođe. Njemačka Vrijeme radnje: XVI. kancelar Salkaj. Bernardo Ričan i dr. kardinal Matej Lang. knez Ivan Karlović. prosinac 2004 22:58:00 | 1 komentara VUCI .Milutin Cihlar Nehajev Bilješka o piscu: Milutin Cihlar Nehajev rodio se 1880. to vječno gibanje. . crte našeg karaktera kao i karakter epohe u kojoj živimo. Marino Lamudo. grofica Apolonija.g. i domu nema granica. ta vječna promjena. Zuan Antonio Donaldo.Taj odejevni individualizam izražava naša različita duševna stanja. ta nepregledna snaga. Jakob Rainer. Svoje prve uspjehe postigao je pišući drame: “Prijelom” i “Svjećica”. grofica Katarina. koje vidimo kad smo na moru”. našlo je u Proustu svog velikog pjesnika. Mjesto radnje: Hrvatska. U svojim posljednjim goinama života napisao je vrlo zapažen roman “Vuci”. kraljica Marija. predstavljala je za njega princip mladosti: “(Mladost) je stanje prije potpunog ukrućenja i zato u društvu mladih djevojaka osjećamo ono isto koje osjećamo pred oblicima. koji se pred nama bez prestanka mijenjaju. More. Kao jedna od najvažnijih i najizrazitijih ličnosti hrvatske moderne napisao je novelu “Veliki grad” . Venecija. knez Burgio. ban Ivan Zapolja. U slikama prirode Marcel Proust najviše pažnje posvečuje cvijeću.kneza Krste Frankopana. za domovinu vriejdi i umrijeti ikovi: Knez Krsto Frankopan. knez Bernardin Frankopan. u Zagrebu. koji se poigravaju s nestalnim oprečnostima i što nas podječa na neprekidno ponovno stvaranje primarnih elemenata prorode.

Austrijski nadvojvoda. Zbog svih tih događaja. Krsto je dobio obavjest da je cesar Maksimilijan umro. a Frankopani su očekivali od Venecije da im pomogne vratiti grad Senj. a zatim se pridružila Krsti u tamnici. Krsto je još bio zarobljen . plemenita grofica uputilau Veneciju. Kad je došao cesar.ali nije se ni potrudio izbaviti Krstu iz zatvora. Zato se 1517. bili pušteni na uvjetnu slobodu. Krsto je pobjegao . Bernardinov pomoćnik Evanjelist i sam Dandolo . koji je bio u posjedu Frankopana. cesar nije imao vojnih uspjeha. Apolonija zbog bolesti nije mogla poći s njim. Na čelu turske vojske bio je sultan Selim I. Tri dana prije u Ljubljanu je došao cesarov doglavnik. zatražio je oslobađanje Krste .. Za to vrijeme grofica Apolonija nije znala što da učini za muža . Za to je vrijeme knez Frankopan došao u Veneciju. Njemačka je ratovala s Venecijom. trebao doći cesar Maksimilijan. Venecija je željela savez s Frankopanima zbog opasnosti od Turaka .g. Franjo Ferdinand I. Torresella zapravo i nije bio zatvor. da obiđe svoje čete koje su se borile protiv Mlečana. koji su bili velika prijetnja kršćanstvu. a Maksimilijan ga nije htio izvuči. Bernandin. Odbijala je izaći ako ne puste Krstu. želio je Hrvatsko-ugarsku državu pripojiti Austriji i Hasburgovcima. Stari i lukavi Bernardin čak je i razmišljao o savezu s Venecijom da bi oslobodio sina. Zuan Antonijo Dandalo. kojega su Turci otjerali s ognjišta. Bez pravog vojskovođe. Francuska i njen kralj Franjo I. U Oriveniku se sastao s fratrom Jožefićem i svojim ljudima.Sadržaj priče: Šesnaesto stoljeće bilo je vrijeme burnih povijesnih zbivanja na tlu Europe. u Ljubljanu ej 1514. uz jemčevinu. Mletačko viječe desetorice na čelu sa starim Marinom Saudom je to odbilom ali je pristalo premjestiti Krstu u francuski zatvor u Milanu. Za večerom je saznao da je jedan od cesarovih vojskovođa hrvatski knez Krsto Frankopan. grofica je od njega zatražila pomoć. Krsti su zatvoreničke dane nastojali olakšati i hercegovački ban Ivan Košača. Saznavši za te događaje. na sve ga je načine pokušao izbaviti iz zatvora . Polako je došla i godina 1516.g. Tri mjeseca po dolasku u Milano. Jakobom Rainerom i Bernardom Ričanom. Čim je došao u Milano. zbog Jadrana i pograničnog dijela između te dvije države. kao i drugi djelovi neosvojene Hrvatske od strane Turaka. grofica Apolonija. a za čuvara mu je dodjeljen njegov rođak. Frankopan je zatvoren s još dva sužnija. Još dok je bio u Veneciji sklopljeno je primirje . Ugarska i Hrvatska bile su na strani Njemačke i Karla V. Otac Krste Frankopana . a Rainer i Ričan su. Franjo I. njemačkog cara. kardinal Matej Lang. Nekoliko dana poslije za Krstom je stigao lijes s Apolonijinim posmrtnim . Tamo se poklonila duždu. ali bezuspješno. To mu je poslije potanko opisala njegova sestra i Frankopanova žena. zarobljen i odvezen u Veneciju. Zatvoren je u Venecijanskom zatvoru Torreselli. otvoreno su poktirali s Turcima.

Ljut Krsto je fizički napao ugarskog kancelara i zbog toga je bio zatvoren. Izgubio je svoj poslijednji grad Oštrovicu. pa i Njemcima. kad je došao u Budim.g. knez Krbavski. No. pasti i Europa. koje je sazvao ban Ivan Karlović.ostacima. Nekoliko dana poslije. te je Jožefić postao biskup bez biskupije. Knez Frankopan je sa šest tisuća vojnika oslobodio Jajce . ako padne Hrvatska. koji je umro.  To je bila velika sramota za Ugarsku. Pod pritiskom knezova Stjepana Vrbecija i Ivana Zapolje. Ivan Kožulić. problemima koje ima Hrvatska i o stanju kršćanstva u Hrvatskoj. Krsto Frankopan poslao je Jožefića da izvidi stanje u Budimu. imenovao je Krstu Frankopana hrvatskim banom. Papa više nije bio Hadrijan VI. zapalila grad Bribir. u Križevcima je održan sabor slavonskih i hrvatskih plemića. “Veličanstvenog”. Krsto nije zbog toga otišao u Budim. prošavši straže kod Modruša. Na kraju sabora odlučeno je da Ivan Karlović ostane hrvatski ban dok to želi. ban Petar Berislavić poginuo je u turskoj zasjedi. Dandolo je u Veneciji presretan govorio Ivanu Kosači o blistavoj bitci kod Jajca. Nakon što je oslobođen prestao je tražiti pomoć ugarske u borbi protiv Turaka i okrenuo se Veneciji. već Klement. a Ivan Karlović je na to pristao. U međuvremenu fratar Jožefić je postao senjski biskup. ali u Senju su vladali protivnici Frankopoana. koji su sada imali novog sultana. kao i razumnom dijelu Europe postajalo jasno da će. jer je i njemu. i na njegov zahtjev je otišao s njim u Budim . koji je došao iz Budima. Sulejmana II. Burgijeva zadaća bila je pomiriti hrvatske knezove i ujediniti ih u borbi protiv Turaka. kod pape Hadrijana VI. Sastanku je prisustvovao i papin izaslanik barun Burgio. Ondije je podnio izvještaj o obrani od Turaka. Papa je obećao da će slati vojnike i novce u Hrvatsku. knez Bernardin i knez Ivan Mrsinjski. Ban je bio u teškoj situaciji. Godine 1524. Njihov sastanak prekinula je vijest da je grupica Turaka. da ga imenuje hrvatskim banom. Svima je postalo jasno da je ban Krsto Frankopan najveći vojskovođa svoga vremena. 1524. a kralj Ludevit II. U teškom položaju i opasnosti od Turaka. Za pomirbu se zalagao i ban Ivan Karlović. knez Ivan Karlović. Mjesec dana kasnije. nakon što je saznao da je Jajce pod opsadom. Kancelar Salkaj. Zadovoljan Krsto je pošao u Hrvatsku. Ugarska je Krsti obećala Senj ako oslobodi Jajce. . bio je krajnje nesposoban. Zbog toga je Ivan Tahi tražio od ugarskog kralja Ljudevita II. več je otišao u Senj. postolarski sin odbio mu je dati zasluženu nagradu ž. Senja i Otočca. U Budimu se živjelo jako rastrošno. Krsto je boravio u Rimu.. Jednog dana na Trsatu su se sastali ban Petar Berislavić. Na saboru su bili svi plemići osim Ivana Tahija. Tamo je susreo Stjepana Brodarića.

okupljao vojsku od sto tisuća ljudi kod Beograda. Kralj Ludevit utopio se u rijeci. Junački se borio. U međuvremenu. bratom ugarske kraljice Marije. Sada je Hrvatsko-ugarska država bila bez vlasti. Knez Krsto pokopan je. Na taj način. osim od Katarine u blizini Koprivnice. Nakon Ljudovitove smrti u Hrvatskoj sus e stvorile dvije stranke. Krsto se u Velikoj oženio za Katarinu. Knezu Bernardinu se pomutio um. Ferdinanove čete čekale su ga kod Varaždina. Ivan tahi i drugi knezovi i gospoda. onako kao je to želio. Objavio lektire u 29. Krsto je morao poći u bitku. potučen je i Ivan Zapolja. pala pod vlast Habsburške Monarhije i izgubila svog velikog junaka. Ferdinand se okrenuo Budimu i Hrvatska je pala pod vlast Hasburgovaca. Petar Zrinski i mnogi drugi. Nakon toga Krsto je otišao u Zagreb i tamo poćeo okupljati vojsku.Stoga je otišao u Augsburg . Na putu je saznao da je Hrvatsko-ugarska vojska katastrofalno uništena na Mohačkom polju. nakon te bitke. hrvatske i frankopanske vojske. I s druge strane. Kad ju je skupio. u boju. Prošle su dvije godine. ali nije preživio. Hrvatska je nekad moćna kraljevina. poveo je vojsku prema Sisku. Bitka je započela jednog jutra. Topovska kugla pogodila ga je u trbuh i jedan od najvećih vojskovođa koje je Hrvatska imala. Krstin prijatelj. poginuo je. Jedna je bila njemačka u kojoj su bili Ivan Karlović. Krsto Frankopan. na sastanak s austrijskim nadvojvodom Ferdinandom. svedena na “ostatke ostataka”. koji su htijeli nadvojvodu Ferdinanda za kralja ugarske. Kratko su bili zajedno. Krsto je imao vojsku sastavljenu od seljaka i kmetova. “strašnog” kneza Krstu Frankopana.William Faulkner O PISCU: . knez Krsto Frankopan. u koju je bio zaljubljen. Ivan Banić. jer se znalo da je Sulejman II. Na sastanku se raspravljalo o vojnoj pomoći njemačke Hrvatskoj. prosinac 2004 22:57:00 | 0 komentara BUKA I BIJES . Postalo je jasno da će između te dvije stranke doći do sukoba. a Krsto je bio na čelu svoje. Morao je s Katarinom pobjeći iz Modruša i otići u Grobnik. ostavljen od svih. a kraljica marija pobjegla je nadvojvodi Ferdinandu. željeli su češkog kralja Ivana za Hrvatsko-ugarskog kralja.

da bi se najbolje otkrilo psihičko stanje jednog ili više karaktera. fokner pažljivo posmatra čovjeka I nastoji da otkrije najbitnije u njemu u trenutku radnje. Najbolji romani su: “Krik I bijes”. Gradić Jefferson. slika. U romanu moderne književnosti. što je za mnoge čitaoce bilo nerazumnoi teško za shvatiti. “Utočište”. Fokner je u svakoj knjizi stvarao jedan poseban imaginarni svijet. Mojsije”. “Gospodske kuće”. g. te titranje uspomena. američki pripovjedač I romansijer. “Rekvijem za redovnicu”. OSOBINE FOKNEROVOG STVARALAŠTVA: Svi Foknerovi romani sadrže. “Svijetlost u augustu”. neostvarenih težnji. “Sartoris”. g. misli I osjećanja izvan racionalnog plana ljudske svijesti. -1962. “Grad” I “Palača”. U književnosti se javio s pjesmama pod nazivom “Mramorni faun” (1924. On nastoji da književno izrazi tamu ljudske podsvijesti. ali to nikako ne umanjuje književnu vrijednost modernog romana. “Idi. Fokner je napisao I nekoliko novela I pripovjesti: “Svi piloti mrtvi”. mjesto gdje se odigrava većina njegovih romana. mnogo više pažnje posvećuje se svijesti ili podsvijesti. kao I u njegovoj prošlosti. prouzrokovane odvojenošću ljudi aparthejdom. “Uljez u prašinu”. Prihvatajući za književnu orijentaciju praćenje “toka svijesti” ili ljudska stanja podsvijesti. odražava sve raspetosti Juga. do kraja. koja upražnjavaju njeni . nepovezane konce I nerazriješene ljudske odnose. “Komarci”. “Dok ležah umirući”. Pored romana.Wiljem Fokner (1897. Mnogo više pažnje se posvećuje psihičkom stanju čovjeka. ). te “Smrtna trka”. što predstavlja pokušaj izražavanja psihičkih procesa I pojava. razmišljanju I osjećanjima. “Absalome. ). što se u suštini mnogo razlikuje od klasične književnosti. kao I trilogija “Seoce”. dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1950. U modernoj književnosti radnja kao I da ne postoji. “Vojnikova plaća”. koji je nešto drukčiji od prethodnih I budućeh. Absalome”. KARAKTERISTIKE “NOVOG” ROMANA: Karakteristike “novih” romana ili “moderne” književnosti izlaze iz klasićnih okvira književnosti 18-og stoljeća.

kojima se treba prilagoditi. Roman je slika intelektualno. Društveni položaj ličnosti u Foknerovim romanima je krajnje iznijansiran. TOK DOGAĐAJA: Roman “krik I bijes”. oslobođenog ne samo većine bivših čvrstih tačaka. koje imaju posebne međusobne odnose. za Foknera nisu neke realističke slike. I zato što upotrebljava stilske postupke koji slijede svoje komplicirane zakone. savladavanja naizgled nesavladivih prepreka. Tu podjeljenost. Roman “Krik I bijes”. prikazuje priču sa četiri različite prspektive raspadanja jedne južnjačke porodice. Roman “Krik I bijes”. u kome iracionalnos pobjeđuje logiku. ne treba shvatiti kruto ili doslovno. bez obzira na dvosmislenost završnog dijela. padova. ispričan je u četiri dijela: Bakitina smrt Caddyna veza sa Daltonom Amesom Njezina udaja za Herberta Heada Rođenje vanbraćnog djeteta Poništenje braka Quentinovo samoubistvo Smrt oca Bijeg Quentin sa Jasonovim novcem . nego I sposobnosti za ljubav. Quentina I Jasona. jer I jedna I druga rasa sadrže u sebi nizove slojeva ili potklasa. “Krik I bijes” čine dvije stvari: -poigravanje sa sviješću Benjija. g. jer nije tehnički proziran. njegovih otuđenja. Stoljeća. kakav je historijski I bio na Jugu. nije posebno potimističan. “Krik I bijes” jeste modernistički roman. Kod foknera postoji čitav niz maglovitosti I dvosmislenosti. moralno. Američki Jug I gradić Jefferson. povijesti Compsonovih. Roman je ustvari metaforična slika cijelog svijeta na kraju treće decenije 20. vrlo daleko od onog uobičajenog shematiziranog viđenja svih bijelaca kao bogatih plantažera. emocionano I fizičko rasulo svijeta na prekretnici.stanovnici I bijeli I crni. nego simboličko sredstvo u izražavanju sopstvenog viđenja svijeta. složenog mozaičnog portreta modernog čovjeka. ali I istrajanog trpljenja. te -pričanje I prepričavanje jedne određene priče sa redoslijedom događaja koji vodi kroz 30. a crnaca kao najamnih radnika.

čovjeka koji je predstavljen kao ženomrzac. Dilsey je svjesna da je raspad obitelji neizbježan. Ona je takođe I jedina Foknerova ličnost u ovom romanu koja nema problema sa vremenom. g. Ali. junakinja romana I jedini vezni element obitelji Compson. . još kao tinejđer ostaje trudna. u kojoj se različiti vremenski planovi miješaju I poklapaju. zbog čega se ubrzo udaje za za muškarca. S obzirom na nesposobnost majke da se brine za svoju djecu. pažnje I razumijevanja. Počevši od majke. nezdrave senzualnosti. koji je nakon saznanja da dijete nije njegovo izbacuje iz kuće. Dalje se susrećemo sa srednjim bratom Jasonom. Quentin je druga izgubljena žena u romanu. ali drži samo do forme. koje je praćeno jednim unutrašnjim rasulom. Topla I divna Caddy. I koja je već samim svojim rođenjem bila osuđena na propast. tu ulogu preuzima Dilsey.Vladimir Vidrić Bilješka o piscu . on se sveti I sestri I njezinoj kćerki. Najmlađi sin. nesposobne da pruži svojoj djeci ljubav. koji takođe. Međutim. nego ga doživljava kao cjelinu. ali sa duhovnim uzrastom trogodišnjeg djeteta. Benji. zbogsvojih kompleksa koji proizilaze iz vremena u kojem je I ona odrasla. ali ga svodi na pitanje sestrinog djevičanstva. predstavljena kao jedini pozitivni Foknerov lik. Svi oni su odrasli bez ljubavi. On nije svjestan vremena kao toka. koji je u ovoj knjizi foknerova najružnija ličnost. koji odlazi na Hardvard da bi udovoljio želji svoje majke. Uprkos sve njene brige. Quentin. Zatim. gluhonijemi idiot. čitavo vrijeme pati zbog ponašanja svoje sestre. I koja želi biti dama. Tu je takođe još I Dilsey. I svaka od njih ima svoje nedostatke. Ni jedna od ovih ličnosti u romanu nema izgrađen kompletan I samostalan karakter. On ima kodeks časti. ljudske topline.- Jasonov uzaludni pokušaj da je pronađe KARAKTERIZACIJA LIKOVA: Svi likovi u ovom romanu žive u jednom vrlo teškom vremenu. I želi bar malo neke ljubavi od nje. ustvari on želi da se domogne položaja u banci. prosinac 2004 22:57:00 | 0 komentara Pjesme . Objavio lektire u 29. Opisan je kao čovjek koji voli samo sebe. vrednoće I vještine. neurotičan I romantičan. star je 33. neuspjevši da ostvari svoju ambiciju. koja takođe ponavlja greške svoje majke.

obilno zasićeno folklornim elementima i uglavnom svedeno na dvije. Tematiku Vidrićeve poezije čine aktualni prblemi njegova vremena. čunnosću i svim formama ljubavi. a zanimljivo je da bilo koji problem iznio. tri teme od kojih je najznačajnija bila rodoljubljle. ali je vrlo značajan i izrazit pjesnik. simbolika. uvijek njime izražava svoju ličnost. užitak. usavršava stih. 1907. Rimljana.Vidrić. Neka pritajna bol i čežnja za idealnim doživljajem ljepote osnovna je karakteristika ovog našeg vrhunskog pjesnika U Vidrićevim pjesmama dolazi do izražaja nov . . Vidrićeva poezija ima svoju dubinu i kvalitete po kojima je odmah dobila svoje priznanje. ugođaji životne radosti. osvježava metaforiku. ). klasne napetosti u društvu. ). prisutna je srednjovjekovna tematika. po zanimanju advokatski pravnik. vanjski svijet služe Vidriću kao okvir za izražavanje subjektivnih stanja i osjćenja Vidrić je u svojim pjesmama obsjednut pesimizmom. a mnogobrojne su slike pejzaža. Ali tu se kriju obilježja Vidrićeva stava: na taj način snažnije pjeva o problemima svog doba i svoje generacije. vino. moderan senzibilitet. Grka. otkriva muzikalnu vrijednost riječi. Najsnažnije se dojmlju u njegovoj poeziji slike prirode i pekzaža. dionizijski zanosi za ljeotu. teški problem hrvateke emigracije. a element subjektivnog nameće se na prvo mjesto. Po vanjskom okviru svojih motiva pjevao je najviše o prošlosti: nižu se slike iz antičkog života Egipćana. Jednostavnim izražajnim sredstvima i naglašenim slikarskim elementima izrazio je svoja napredna uvjerenja. Vladimir ( 1875. nostalgijom. zamjenivći tako dotadašnje lirsko stvaralaštvo koje je bilo programatske prirode. Židova. Slobodan stih. Pjesme Vladimir Vidrić se sa svojom zbirkom pjesama Pjesme predstavlja kao pjesnik s izuzetnim osjećajem za boju.-1909. i iz španjolske prošlosti. Malo je pisao ( jedina zbirka Pjesme.

svetac je halje skupio. vječno živa. I nije se ni osvrnuo Na jecaj zemaljske ljube. I poao je uza stube. stani. Al se anđel ganuo i rekao: -“Prečasni. ------------------------------------------------“Da.Česta tema pjesama jesu robovi. svjestan nemoći nemoći čovjeka prema zakonima prirode. . bol koju pjesnik sakriva u svojim pjesmama. Gdje sunce tone na stranu onu. ------------------------------------------------“ Ubila ga ruka silna. Vječno jaka. ali bol koja se ipak osjeća. obespravljeni ljudi lišeni slobode i ljudskog ponosa. Sa tala se dižu i kažu i kažu. I oni su Bogu zvani” “ ( Gonzaga ) ------------------------------------------------U pjesmi “Mrtvac” javlja se Vidrić pesimist. crna. Okovane pružaju k nebosklonu. ------------------------------------------------------------------------------------ “ Ogromna. Na svijetloj provi Vrzu se sapeti ljude i žene I lamaju ruke i nijemo plaču A kose im lete raspletene.” ( Mrtvac ) ------------------------------------------------Zbog spoznaje eda je čovjek nemoćan. Stištu prsti i grče ruke. I koji su mnogo ljubili. Što živote rasipava I živote utrunjava. “ ( Roblje ) ------------------------------------------------Vidrić je također pjevao o ljudskim odnosima. u njegovim pjesmama stalno je prisutna bol.

” “ ( Ex Pannonia ) ------------------------------------------------Vidrićevo glavno izražajno sredstvo je slika. ------------------------------------------------“A svitaše jutro. Da i roba pita i sasluša. rosa je pala. Moje srce leti k libijskim kolibam” ” ( Pomona ) ------------------------------------------------ili da je to bola koja nočas zbližavapatricija i roba u pjesmi “ Ex Pannonia”.biva tiše. A mene. . Imao je istančan osjećaj za boje. bilo da je to bol roba koji pati za svojom domovinom dok hladi bezbrižnu gospodaricu. rekoh. da pravo kažem. a njemu Podajte krčag niva. Vidrić je u svojim pjesmama oslikavao predivan pejzaž. Dršće i trepeti Jasika širokog lista” ( Jutro ) -------------------------------------------------“Zvijezde se roje visoko I dasi će sad da krenu.posta blijeda. Taj bi rekao:” Od tuge pogibam. Pa se u krupnih kapljah blista. I trznu i .Vidrićeva poezija primarno je poezija bola. ------------------------------------------------“A kad bi se našla dobra duša. u kojima je on prikazao stvaran život. Sja jutarnja zvijezda. ------------------------------------------------“A kad se on sagnu k robu I nemoćno poče da gleda “Idimo!” šanu mi ona. A krasna se žena budi I grud joj otajno diše I svilne vjeđe obara I noć je i . “ ( Notturno ) ------------------------------------------------Najznačajnija i najzanimljivija pjesnikova ostvarenja zasigurno jesu Pejzaž I i Pejzaž II. U zrku se kupa mjesec I sipa svijetli i sjenu. Kosnu se suza njina: “ Idimo.

bili su u to vrijeme novi. Vizualnost bila je jedna od najvećih pjesnikovih vrlina. Kucaju srca. ------------------------------------------------- “Nebeski putnik mjesec Lako je odskakivao Nad svijetlim oblačnim rubom I opet u nebu plivao.U Pejzažu I sve vrvi od života. U nekim svojim pjesmama Vidrić daje samo impresionističke sličice. I kad sam otvorio prozor. S ljpkog se gaja Bijele nimpfe ozivlju. a i stih u kojem je ispjevao svoje pjesme.. Budući da je svoje pjesme deklamirao morao ih je što više skratiti.. Bile su dvije plavojke Nymphe S bijelimi vjenci na glavi...” ( Pejzaž I ) ------------------------------------------------Dok pjesnik U Pejzažu I upotrebljava glagole kako bi što vjernije opisao krajolik u Pejsažu II upotrebljava glagole kako bi prikazao radnju. ------------------------------------------------“ U travi se žute cvjetovi I zuje zlaćane pčele Za sjenatim onim stablima Krupni se oblaci bijele. svesti jezični izražaj na najmanju moguću mjeru. ------------------------------------------------“ Plahe su sjene došle iz tame I plesat stale u zelenoj travi.” ( Pejzaž II ) ------------------------------------------------Vidrićev stil.” ( Pompejanska sličica ) ------------------------------------------------- . “ ( Jutro ) ------------------------------------------------“ I vjenčav se lišćem vinjage bujne Buku podižu divlju. stoga nije ni čudno da mu je slika bila glavno izražajno sredstvo.

------------------------------------------------“ S kamena po crnoj zemlji Val se dima povijava. vihrom raskidan.U drugim pak pjesmama Vidrić pravi doživljaj potisće u pozadinu i u prvi plan dovodi slike koje poput zrcala reflektiraju taj događaj. Pjesnik je za vrijeme svoje bolesti naslućivao smrt i prikazivao u svojim posljednjim pjesmama.šume i tuguju Gordi i neveseli. Krvav joj je žar I pada u noć i u ocean. Ukraj žrtve utrnute Oboreni starac spava” ( Mrtvac ) ------------------------------------------------Vidrić se pred kraj svoga života razbolio i završio je u ludnici što je ostavilo mnoge tragove u njegovu daljnjem stvaralaštvu. Dok tavni . . ( Grijeh ) ------------------------------------------------Posljednji način pjesnikova slikovna izražavanja. Gdje smo ja i gospoja Kao saneni sjeli. Purpurna pomrčina moje je vjeđe prekrila Os sunca. A s hridi zublja. U njegovim pjesmama počinju se javljati demoni i sablasti. slikovna i misaona komponenta združeni su u jedno. ------------------------------------------------Adieu O moja je leđa lagano Krcnula mandolina I moj se kaput raskrio. Gle! gola. ( Kipovi ) ------------------------------------------------“Ja vidim grijeh. vjetra i vina. a događaji bivahu zahvaćeni površno bez neka opipljiva sadržaja. divlja hrid I oblak tavan. ------------------------------------------------“ U omrkom parku jablani Bunar okružuju bijeli. koji je vjerovatno i njabolji je taj u kojemu sama misao obuhvaća sliku.

WILLIAM SHAKESPEARE 1. Bilješka o piscu Wiliam Shakespeare bio je pjesnik i dramatičar. Kralj Leart. Mnogi tvrde da je najveći dramski stvaratelj svih vrem ena. gdje djeluje kao glu mac. Zimska priča i Oluja. gospojo. prosinac 2004 22:57:00 | 0 komentara UKROĆENA GOROPADNICA . -Tako silazim. Napisao je 36 drama koje djelimo na: 1. Na Tri kralja.Kralj John. Stubama tvojega grada. Koriolan. tragedije . Antonije i Kleopatra. Henrik V.Hamlet. Otelo. Richard II. godine u Stratford-on-Avonu u Engleskoj. . odlazi u London. povijesne drame . Mnogo vike ni za što... r ođen 1564. Julije Ceza. Mjera za mjeru. komedije . ( Adieu ) Objavio lektire u 29.. Henrik IV. 4. Henrik VI. San Ivanjske noći. redatelj i kazališni pisac. romance .A moja se ruka ganula Koja pjesmice sklada. Machetb. 3. Oko 1585.Ukroćena goropadnica. i Henrik VIII.. Svijetlu je suza utrla Što mi sa zjena pada.Romeo i Julija. 2. Richard II.

ubojstva. iz starije pisane književno sti.kroćenje goropadne Katarine . izišli su njegovi Soneti. A povezane su time što se Bjanka ne može da uda pri je svoje sestre. sestra . otc sin. koja je goropadna i koja se ne želi uda ti samo kako bi omogučila slobodno prošenje Bijanke. Shakespeare je svoje dramske tekstove tvorio poda cima iz usmene književnosti. Najčešče upotrebljava teme smrti. .brat.supruga). Sve to samo znači da svi podaci p otječu iz ljudskoga ponašanja. 2. nego ljudi iz svakodnevnog života. lju bavi i odnose među ljudima (muž žena. Radnje se zbivaju u Pisi u Shakespeareovo doba. To je sasvim realistična komedija bez fantastike u kojoj ne glume nikakvi vitezovi ni velikaši. neovisno o tome gdje i k ada čovjek živi.A 1609. iz svoje suvremenosti. velikog i neusporedi vog poznavaoca ljudske duše. Bilješka o djelu Radnja Ukroćene goropadnice je uzeta iz neke star ije komedije koja je u ono doba bila vrlo popularna. U komediji postoje dvije radnje: . Njegovi su likovi puni ja ke psihologije i pokazuju veliko poznavanje ženske ćud i. U njoj vidimo pravog Shakespearea.prosidba Bjanke. zbirka od 154 pjesme. ali i iz svakidaš njeg pripovijedanja. zla. iz povijesti. suprug .

Uloga prologa Prije same komedije nalazi se kratki prolog (induct ion). vraćajuči se iz lova. ali se ono u p repisivanju izgubilo. koji prikazuju pred tim preodjevenim kotlokrpom komediju " Ukroćena goropadica. Zapravo tu nalazimo pozornicu na pozornicu. Kad se ovaj probudi. koji je mnogo godi na bio bolestan. U prologu doznajemo da je neki lord. Ta zamisao. naišao na kotlokrpu. 4. sluge ga uvjere. no ona u ovoj komediji nije do kraja izrađ ena. jer se u određenom trenutku u prologu pojavljuju glumci koji će glumiti komediju Ukroćena goropadica. da je ugledan gospodin. Mi ne znamo što se desilo kotlokrpi nakon što su glumci odglumili komediju. gdje na zemlji spava. Tada u dvor dolaze glumci. koji služi kao uvod. Petruccio . ali ne utjeće i na samu radnj u. o pozornici na pozornici.3. Neki šekspirologi misle da j e Shakespir napisao i završetak prologa. Želj an šale naredi slugama da ga donesu u dvor i obuču u sjajne haljine. Ona ima korjen u jednoj priči iz " Tisuću i je dne noći ". nije Shakesp ereova.

Ispod maskom žestoke i tvrde ćudi.Njega ne vode nikakvi idealniji motivi. On te svoje postupke pred Katarinom samo glu mi. A zapravo kad malo dublje pogledamo. i "pakleni đavol". neustrašivosti i potpunog uvjerenja . a ne (barem iz početka) iz ljubav i. kao i duhovitost. 5. nego postupa prema njoj sa nekom vedrom galanterijom i hinjenom bezazlenošću te ne če da shvati nijednu njezinu oštru i pogrdu riječ. Ona je znala da žena mora biti p rema mužu odana i vjerna. "gadni vrag". ne go u svemu vidi samo tobožnju blagost i dobrotu. Vidi se i razlog tom mišljenju. No prema samoj Katarini nije nikad žestok. On prihvača Katarinino kroćenje samo i z pasije i za zabavu. tvrdoglava i pr kosna mlada djevojka. nego neka težnja za pustolovinama. i zbog svoga vanrednoga humora i duhovitosti. krije se veselj ak i dobar čovjek. jer s e ona u početku ponaša kao razmažena. Katarina Za nju govore da je "divlja mačka". da će ukrotiti "ženskoga zmaja". kako bi joj pokazao da s njime nema šale i kako sve treba da bude po njegovoj volji. sa lošim odgojem i tvrdoglavošću zbog ranog gubitka majke. Ipak nam je on simpatičan. ali joj se to činilo smješni . te želja da se nagleda svijeta i bogato oženi. ona je jak a i samostalna. Valjda zbog svoje srčanosti.

a drugih nije poznavala. da za vrijeme borbe u nji ma rađa i učvrščuje. Petruccio i Katarina ne govore nigdje o svojoj uza jamnoj ljubavi. ali vatren i simpatičan. ali dotle nije bilo nikoga. pošto je naučio u Petruccija. t o je kod Petruccija taktika. koje su već otprije tinj ale u njenom srcu. da ne može dobiti Bjanku. Zaljubljuje se na prvi pogled (kao Romeo) i tako je očaran. a u Katarine prkos. On je ka valir. Ostali likovi BIANCA je mala himbenica i koketa. bez dubljih psiholoških crt a. ali slabić. jer su svi muškarci oko nje bili slabići (Baptista. da sve vidi u najljepšoj slici. kako valja krotiti goropadnu ženu-ali to njemu nije poš lo za rukom.m. nego više tašt i ograničen. što vidimo j asno u posljednjem prizoru. Kad vidi. Petruccio je u njoj ubio "goropadicu". To što je oni ne će da priznaju. koja iza svoje nježnosti i bezazlenosti krije želju za gospodovanjem. LUCENZIJO je običan zaljubljeni mladić. ali se osjeća. 6.nasamaren zadovoljava se sa gozbom . a pobudio o ne iskre dobrote i plemenitosti. GREMIJA . HORTENSIO nije takav idealist. H ortenzijo). p rihvati se svoje "udovice". tko bi ih umio razgrnuti i raspiriti.

"UDOVICA" . živahniji i brbljiviji. na Hortenstijevu žalost jer on nije Petruccio. samo je Gremio duhovitiji. GREMIO i BIONDELLO sluge i komedijaši. ali ni je tako oštra i duboka kao u kasnijim djelima. 7. A ovo je jedno od onih djela koje se najviše . uspjeh jedne glumačke gr upe ovisio je isključivo o kvaliteti djela i njegovoj lak oj izvedivosti na pozornici. a napola pouzdanik svoga gospodara. To se vidi po gradnji komedije. U Shakespeareovo doba. d osta obrazovan i duhovit. ali ga Tranijeve i Biondellov e šale naljute.TRANIO je napola sluga. mnogim latinskim i talijanskim riječima i po karakterizaciji lica koja je snažna i konsekventna. metrici.tvrdoglava i neposlušna žena. On zna kakva je bila tadašnj a Pisa (na glasu s vrlih građana). da je njihov običaj d a mladencima otac stavlja ruke pred svjedocima te prec izno nabrajanje dragocijenih predmeta u Petrucciovoj k ući (koji su bili tipični u Taljana u to doba. Zaključak Ukroćena goropadnica je jedno od ranijih djela. VINCENZIO miran i prijazan gospodin. na stalo oko 1595 godine. U ovom se djelu saznaje da je Shakespeare vjeroja tno bio u tadašnjoj Italiji.

ali i iz svakidašnjeg pripovijedanja. Oko 1585. Na Tri kralja.prikazivalo. A 1609. rođen 1564. osim št o sadrže osnovno značenje. kraseči ih pučkim pjesmama. San Ivanjske noći. prosinac 2004 22:56:00 | 0 komentara HAMLET . Objavio lektire u 29. Shakespeare je svoje dramske tekstove tvorio podacima iz usmene knjiž evnosti. izrekama tadašnjeg vremena. zbirka od 154 pjesme. 3. Richard II. Antonije i Kl eopatra. i Henrik VIII. tragedije . povijesne drame . 4. Suvremenost tragedije svijedoče moderna djela s temom o Hamletu pren esenom u današnje doba (u nas je najpoznatije takvo djelo drama Ive Brešan . Napisao je 36 drama koje djelimo na: 1. iz povijesti. Henrik V. No to nije samo djelo povijesti. jer je prikladno za nju..Hamlet. prikazuje se i prikazivat će se na pozornici. Čini od njih vrhunska djela. izišli su njegovi Soneti. Julije Ceza. Mjera za mjeru.. komedije .) najbol ja tragedija u povijesti svjetske književnosti. iz starije pisane književnosti. Henrik VI. Bilješka o djelu Mnogi tvrde da je Shakespeareova tragedija Hamlet (1600. 2. Machetb. odlazi u London. Henrik IV. Otelo.-1601. iz svoje suvremenosti. romance . Ni fabule Shakespeareovih djelova nisu njegove. a bio je i majstor stvaranja mnogoznačnosti pjesničkog jezika. Zimska priča i Oluja. On ih preuzima od drugih pisca i preoblikuje ih. gdje djeluje kao glumac.Ukroćena goropadnica. Bilješka o piscu Wiliam Shakespeare bio je pjesnik i dramatičar. Tako Shakspeareove riječi. 2.WILLIAM SHAKESPEARE 1.. Mnogi tvrde da je najveći dramski stvaratelj s vih vremena. godine u Stratford-on-Avonu u Engleskoj.Romeo i Julija. Richard II. kriju u sebi niz suznačenja. redatelj i kazališni pisac.. Kralj Leart.Kralj John. Koriolan. Mnogo vike ni za što.

nastala u ra zličitim vremenima i shvačanjima ljudi. Hamlet U Hamletovom ponašanju postoje najraznovrsnija tumačenja. ubija Polonija koji se sakrivao iza zavjes a. Laert otkriva Hamletu spletku s kraljem.a "Hamlet u selu Mrduša Donja". prekida predstavu i time daje Hamletu dokaz na Duhove riječi. Saznavši za očevu smrt. 3. Kralj i Laert odluče. Sinu pokojnog kralja. Fabula Danski kralj iznenada umira. Jedno od tumačenja odnosi se na edip . koliko po karakterizaciji samih l ica. te umire. Izabrani su stihov zadovoljili školovane plemiće. po fabuli. ubiti Hamlet a. Hamlet. Hamlet posječuje majku i misleći da ga Klaudije prisluškuje. Zato je mo rao stvoriti djelo prikladno i školovanom plemstvu i običnom puku. a Laert traži osvetu za o ca i sestru. Shakespeare je stvorio djelo za sve ukuse i sva vremena. koja radnjom sliči na umorstvo njegova oca. tumače Ofelijinim odbijanjem Hamletova udvaranja. na prijevaru s otrovanim mačem. Fabula ove tragedije. Hamlet i Laert mjenjaju mačeve i obojca bivaju ranjeni otrovo m. čime traži osvetu. Klaudije šalje Hamleta na brod u Englesku s namjerom da ga t amo ube. za tu strašnu optužbu. Hamlet se pretvara lud. Kad Klaudije vidi aluzij u na njegov zločin. Njegvu ludost. mačevanje ukus šire publi ke. Bojeći se. a nasljeđuje ga njegov brat Klaudije. Nakon prekinute predstave. Želeć p otvrdu. nakon čega ovaj ubija kralja. U dvoboju. Hamlet organizira p redstavu. Ofelija se ubija. javlja se duh n jegova oca i otkriva mu da ga je Klaudije otrovao. U njegovo su doba svakakvi ljudi gledali pretstave i pridonosili njenom uspjehu. No Hamlet nije toliko cijenjen. saznavši za urotu. kao i večine Shakespearovih djela. koji s e ženi udovicom pokojnog kralja. kralj i kraljica. je poznata jer ju je Shakespeare uzimao iz drugih djela iz svojih suvremenika ili ranijih pisc a. vrača se u Dansku i prihvaća dvoboj s Laertom. te adaptacija od Slobodanke Aleksić "Hamlet u podrumu"). Pogotovo se to odnosi na Hamleta. Hamletu. 4. namjenjenu Hamletu. Kraljica ispije čašu s otrovom. a Hamletovo ludilo i dosjetke zabavljale su običan puk. To je i uči nio.

"Biti ili ne bit" U Hamletu se ne javlja toliko sukob sa svijetom. na groblju). Mora u kojojoj pris ustvuje sve ono najgore od ljudskih strasti: podlost. tj. koliko sa samim sobo m. nakon kome dija i povijesnih drama iz prve faze i prije ostalih slavnih tragedija iz treće fa ze. Samim time što Hamlet nij e nikakav div ili heroj. koje dovodi do gore situacije. Hamletova pretjerana osjetljivost nasuprot Horacijevu preciznošću. odlaže i usporava samo izvršenje. U Hamletu Izgleda kao da se i sam Shakespeare že . Razlika između dviju faza. nego običan čovjek.ski kompleks. Hamlet zapravo strada od borbe sa samim sobom. Hamlet postavlja pitanje biti ili ne biti?. Zb og svoje neodlučnosti i boježljivosti da ne povrijedi majku. prevare i izdaj e. Hamletovo pretjerano razmišljanje i odlaganje nasuprot Laertovu b rzom djelovanju. Hamlet je zapravo lik noćne more koja se ostvaruje. On razmišlja kada treba da djeluje (kao nakon povratka u Dansku. Sam lik Hamleta otkriva se u svojoj raznolikosti tek u odnosu prema dr ugim likovima. čini ga bližem i modernijim. U Hamletu otkrivamo Shakespeareovu borb protiv svijeta. živjeti ili umrijeti?. Likovi se u svojim odnosima nadopunjuju: Hamletovo poštenje nasuprot Klaudijevoj podlosti. a djeluje kada to nije potrebno (kad ubija Polonija). 5. On si postavlja taj problem i nijedan vanjski događaj nemože mu više šk oditi koliko on sam sebi može. No najrasprostranije tumačenje. odnosi se na njegovu neodlučnost. On nam uz po moć Hamletovih monologa. Za Hamleta ne postoji osjećaj djelovanja u pravo vrijeme. ubiti ili oprosti ti?. Njegov je problem što postoji na ovome svijet u. o Hamletovom ponašanju. Hamlet je paraliziran od prevelikog razmišljanja. su tragični junaci. ljubomora sina prema ocu kao suparnika u ljubavi prema m ajci. sebičnost. nastala u drugoj fazi. Hamlet iz more izlazi sav rastrgan i nemoćan dase opire. nego što mu je oca u bio taj stric. Hamleta više boli to što se majka udala za stric. Hamletova intelektualnost nasuprot malo pametni h ljudi kraljeve okoline. Zakljućak Hamlet je jedna od ranijih komedija. 6. otkriva pokvarenost u svijetu (ratovi i pokvarenost u kraljevskim obiteljima).

te na kraju on postaje strastveni zaljubljenik u njih. 1731. članaka. Objavio lektire u 29. To je jedna od rijetkih drama u kojima. autor književnopovijesnih studija i eseja. tijekom čitavih pet čina. Objavio lektire u 29. markiz od Forlipopolia. godine. Ortencija Mjesto radnje: Firenca (Mirandolinina gostionica) Sadrľaj: U Firenci u gostionici Mirandoline koja osvaja srca mnogih koji u njenu gostionicu svrate odsjela su tri stranca. Mirandolina ga ľeli poniziti i pokoriti te mu otkrije slabost.li suprostaviti svijetu. Matkiz od Forlipopolia. diplomirao je pravo na sveučiliątu u Padovi. prosinac 2004 22:55:00 | 0 komentara Gostioničarka Mirandolina . Napisao je preko dvjesto komedija. Dragi naš Šenoa. glavni junak dominira nad okolišem i zaokuplja sav interes. dok u četvrtoj fazi izgleda da se on pomirijo sa svijeto m.časopisi Milana Marjanovića. 1984. Likovi: Vitez od Ripafratte. u imučnnoj obitelji lječnika Giulija rodom iz Modene i Mlečanke Margarite Sadoni. grof od Allaflorite koji su u nju zaljubljeni te treći vitez od Ripafratte koji nije naklonjen ľenama. Miąljenje o djelu: Djelo je zanimljivo jer prevladava humor. recenzija i kritika te nekoliko knjiga (Dobriša Cesarić. Na kraju kad ga izmuči i ponizi udaje se za drugoga. Umro je u oskudici početkom veljače 1793. Mirandolina.g.g.g.Vinko Brešić Priređivač Vinko Brešić je rođen 1952. 1990. prosinac 2004 22:55:00 | 0 komentara Budi Svoj . Ona se sluľi pretvaranjem te mu udovoljava na sve načine i kad stekne njegovo povjerenje.Carlo Goldoni Biljeąke o piscu: Carlo Goldini rodio se u Mlecima 1707. profesor je hrvatske književnosti na zagrebačkome filozofskom fakultetu. grof od Allaflorite. on se u nju zaljubi i smatra je izvanrednom ľenom. Mirandolina je snalaľljiva ľena i uz pomoć svojih sposobnosti uspjeva pokoriti muąkarca koji nikad nije volio ľene. .

Ti pisci. Shakespeare rođen uz gradiću Stratfordu.William Shakespeare Bilješke: William Shakespeare živio je u jednom od najvitalnijih razdoblja engleske povijesti. U to vrijeme engleski jezik postiže zrelost i bogatstvo koje daje odlične uvijete za stvaranje književnih djela. kraljevsku obitelj u kojoj vlada tjeskobna atmosfera. Radnja se odvija u Danskoj u kraljevskom dvorcu. Zapažanja o djelu: Ova drama spada u jedno od Shakespearovih remek djela koja su se proslavila oko cijelog svijeta.). Središnje mjesto pripada razdoblju tridesetih i četrdesetih godina poznatome pod imenomilirski pokret. Pisac opisuje staru Dansku uglednu. 1994. Hamlet. odnosno smrću glavnih likova. Devetnaesto je stoljeće jedno od bremenitijih u hrvatskoj povijesti. Priređivač Vinko Brešić je od mnogobrojnih pjesnika XIX.) i suvremenoga pjesništva o Zagrebu (Zabreg. Objavio lektire u 29.1992. Da se radi o drami to vidimo po načinu pisanja te po završetku koji u drami uvijek završava tragično. Otelo. Napisao je mnogo vrhunskih djela koja su se proslavila cijelim svijetom a to su Romeo i Julija. Novija hrvatska književnost. prosinac 2004 22:55:00 | 0 komentara Hamlet . pjesnici su bili nositelji hrvatskog narodnog preporoda. državi prijeti i vanjska opasnost od neprijatelja.Osim što se radi o spletkama u kraljevskom dvoru. stoljeća izabrao one tekstove koji najviše nadahnjuju i bude nadu. Autobiographies by Croatian Writers. Vrlo jako dolazi do izražaja nezadovoljstvo i mržnja te su svi osjećaji u negativnom pravcu. 1996. zadnja faza saszoji se od smirenih djela gdje se pisac pomiruje sa svijetom.Ta drama je možda doživila najraznovrsnija tumačenja ostlih kritičara. Macbeth. Ispunjavaju ga mnogi značajni događaji koji su bili presudni za nacionalni opstanak i mnogi značajni ljudi koji su u njima sudjelovali.). nadopunio Hamlet. Kralj Lear i Kleopatra. ilirski je pokret bio samo središnji. domovinu i jezik. aktivni dio jednoga znatno širega i dugotrajnijeg procesa nazvanoga hrvatskim narodnim preporodom. Ta djela pisana su u nekoliko faza. Sadržaj Ova zbirka pjesama govori o hrvatskom narodnom preporodu. kao dvadeset jednogodišnji mladić kreće u London gdje je surđivao s dramatičarima te je ubrzo počeo sam surađivati. Smatra se da je Hamlet već postojao prije te je Shakespeare samo poboljšao. 1993. 1996. a kraj tj. Uz više izdanja djela hrvatskih pisaca sastavio je također antologiju hrvatskoga putopisa (Hrvatski putopisi. Njihovi tekstovi nadahnjuju hrvatski narod da se bore za svoju nacionalnost. .

Stilske karakteristike djela: Ovo je povijesna drama koja nam govori o tragičnom životu danske obitelji. Sigurno je bolje biti pošten s čistom savijesti nego da sve imamo te da nas savijest muči cijeli život. osjećamo ljubav koja nema granica te bi sve učinila za njega. Opis je vrlo detaljan što znači da je i najmanja sitnica zapažena. Kraljica Gertruda.Čitajući knjigu možemo primjetiti da je uništen život te obitelji jer se međusobno sukobljavaju. Opis: Hamlet je bio dobro odgajan i ugledan muškarac koji je trebao naslijediti svog oca. Glavni krivac tomu je Klaudije koji je to uzrokovao zbog političkog i društvenog okvira. pitanje života ili smrti u svom životu. od 150. Hamletova majka vrlo se lako pomirila sa smrću svog muža što nam govori da ta ljubav nije mogla biti velika. doba renesanse mnogo izgubilo kontrolu nad dvorom. Na mene je ova drama ostavila trag u savijesti. a nejasni izrazi su objašnjeni ili prevedeni pa su na krajevima stranica otisnuti mali riječnici. Tema: Tema ove drame je propast kraljevske obitelji zbog međusobne mržnje. stranice gdje se vidi sva ta mržnja. postaje nesiguran i zna da otac nije mogao odjednom umrijeti. koje nas kratko uvodi u događajnu situaciju. što se posebno vidi na Hamletu. no pošto su oštrice otrovane oni umiru. Shakespeare nam je htio objasniti da nije tako završila samo jedna obitelj već ih je u tom vremenu. no očevom smrti on gubi nadu. Vrlo je nesretan i postavlja si pitanje “biti ili ne biti” . ljubav života. Citiranje: Kao citat bih izdvojio tekst od strane 37. gotovo nikako nije mogao pomiriti s tim događajem i pojavom očevog duha on se zaklinje da će se osvetiti. jer sve na ovom svijetu kao novac nemože nas usrećiti ako nas stalno “grize” savijest. ona propada. Ipak prema Hamletu je vrlo vezana. Drama je prevedena s engleskog jezika. (četvrti čin ). Također kod svakog novog prizora je kratko opisano mjesto radnje i ponašanje osoba. očajnosti i ljubomore koja dovela od kraja postojanja. a zajedno i kraljica s kraljem kojeg je probo Hamlet. pisana je u dijalogu i sastoji se od pet glavnih čina. Ideja: Ideja ove drame bi bio temeljit i ne uvijek lak životni prikaz jedne ugledne kraljevske danske obitelji. Vrlo se teško. gdje se Hamletu javlja duh mrtvog oca te mu ispovijeda istinu. zub za zub”. Svodi se na osjećajnost. te se njegov otac pojavio u obliku duha tj. Isto tako vrlo mi se dopao peti čin i to od 141. od 40. Ima posuđenih riječi iz latinskog. pokvarenost i zlo u obitelji. Inače odnosi su vrlo primitivni. Jako je osjećajan i sentimentalan što se posebno vidi u njegovom ponašanju. savijest koja je mučila Hamleta. Ja bih tog duha definirao kao neku energiju. a postupci se svi svode na staru uzreku “Oko za oko. Tada prestaje postojanje kraljevske obitelji. a time i nesigurnosti u državi. U borbi Hamlet i Laert iskazuju svu mržnju i dolazi do borbe za život ili smrt. izdaje.energije da mu odgonetnuo tajnu koju je poveo u grob. . Ostale osobe u dvoru to shvaćaju kao da je Hamlet poludio te da ne želi prihvatiti stvarnost. očajnost i nadu koja se posebno vidi kod Hamleta.

U to vrijeme kralj i kraljica su slavili svoj novi brak. Polonijevu kćer i svi su se nadali svadbi. ali su oštrice bile namazane otrovom što oni nisu znali. pa je kraljica popila vrč i umrla. nečega tužnog. Njih dvoje mogli su međusobno diskutirati probleme. ali po svojim sposobnostima on to nikako nemože postići ili biti. Iza pisanih riječi nalazi se više značenja kod kojih se treba malo zadržati jer se inače gubi stvarna smisao te Shakespearove drame. Ubojica je i to je platio svojom smrću te je od Hamleta pronađen i uklonjen kao izdajnik kraljevskog dvora. a Hamlet je nato probo Klaudija koji im je priznao da su oštriče otrovane.Ne obazire se na ništa te on nema nikakvih osjećaja. a kralj predlaže danaest borbi. Klaudije. ali Hamlet nije mogao podnijeti bol i očaj pa se nije pojavio. prosinac 2004 22:54:00 | 9 komentara . Oni započnu mačevanje. duh oca otkrio mu je da ga je Klaudije otrovao. Glumci su prikazivali dramu u kojoj je kralj bio prevaren i otrovan. Opraštaju se od života i zaajedno umiru. Na kraju svi odlaze i iznose mrtva tijela te se čuje pucanje topova u čast mrtvih. Sljedećeg puta Hamlet je također bio na straži. Vrlo su bili začuđeni i odlučili da samo Hamletu priopče taj događaj. i nema nikakvu odgovornost prema drugima. a Horacije i Osric gledaju mrtve. Kao čovijek je uvijek brinuo o drugome brigu te nije imao svoje mišljenje i mogao se lako nagovvoriti. Hamlet je bio zaljubljen u Ofeliju. Da ju je Klaudije uistinu volio priječio bi ju da popije otrovani vrč no njemu to nije bilo bitno. ma kakvi oni bili. danki kralj vrlo je hladana. a to je Hamlet iskoristio i riječima napao kralja. Ima mnogo radnje i nema opisnih odlomaka te mi se zato sviđa i svakako bih ju dalje preporučio za čitanje. Uvijek je bio uz Hamleta i spreman saslušati ga te ga nikada nije ostavio u “štihu” te se pokazao kao njegov brat. pa možemo reći da za njega vrijedi uzreka “prošao bi kroz vatru da dostigne cilj”. Zbog nje dolazi do sukoba između Laerta i Hamleta. Objavio lektire u 29. no to joj je bila najveća greška u životu koju je morala platiti smrću. bezosjećajana i tvrdoglava osoba koja si je zabila cilj u glavu i uporno ga želi dostići. ne samo za lektiru već i za opće obrzovanje. Možda on želi biti kralj. Tada se začuje buka koja je bila posvećena Fortinbrasu jer se vratio kao pobijednik iz Poljske. Jednim slučajem majka je pozvala Hamleta na razgovor. a iza zavjese se nalazio Polonije kojeg je Hamlet zabunom ubio. no u međuvremenu se Ofelija utopila. Kada je kralj predložio da nazdrave oni nisu pristali.Možemo pretpostaviti da je bila prisiljena da se uda Klaudija. Mišljenje: Ova drama vrlo mi se svidjela. Nitko mu nije vjerovao i svi su govorili da nemože podnijeti smrt oca. Horacije je Hamletov najbolji prijatelj. Marcelu i Bernandu se ukazao duh bivšeg danskog kralja. ali se on nenadano vraća. Hamlet nije mogao vjerovati te se zakleo da će se osvetiti. Horaciju. koji su zajedno odrasli. Zbog sigurnosti kralj ga šalje u Englesku. Kad su došli glumci koji su trebali zabaviti goste neočekivano se pojavio Hamlet. jer na čitatelje ostavlja osjećaj tragedije. Kratki sadržaj: Jedne večeri na straži dogodilo se nešto neobično.

Mališan je volio i oca i baku . Budući da je bio slabašan i boježljiv baka ga je tri puta vodila u toplice na Kavkaz. st osnovao došljak iz Škotske . pa i dvora. Na dan 15. Divlja ljepota kavkaskog gorja ostavila je neizbrisiv trag u njegovoj psihi i nadahnula ga na mnoga kasnja knijževna djela. ali je pobjedu izvojevala baka i zadržala dječaka kod sebe . koji je bio stupio u rusku službu . a njihov razdor utjecao je na njega tako da se za rana povukao u sebe . 161. Puškinova smrt nije bila prekretnica samo u Ljermontovu životu nego i u njegovu stvaranju. Ljermontov je stajao nasmiješen. Kad mu je bilo tri godine. Uvijeti su bili vrlo strogi – mala udaljenost i pištolj velikog kalibra . napisao je pjesmu Pjesnikova smrt . umrla mu je majka. u Moskvi . listopada 1814. koju je u 17. s pištoljem podignutim uvis. on je napisao svoje najbolje djelo i jedini roman Junak našeg doba. Ljermontov »Junak našeg doba« (str.FATALIST . kad ga je protivnik pogodio ravno u srce. od kojih su neka ugrađena u temelje ruske književnosti 19.privukao je na se pozornost šireg čitateljstva. J. potresen viješću o Puškinovoj pogiblji. LJERMONTOV Bilješka o piscu : Mihail Jurčević Ljermontov rodio see 2. Ti su se boravci. stvorio u te četiri godine – mnoštvo potpuno zrelih umjetničkih djela . Teško je shvatiti koliko je taj mladić koji je za sve to vrijeme vrlo burno živio i mnogo putovao . Jurij Petrovič vraio se na svoje imanje i samo je od vremana do vremena posjećivao sina .) . Oboje su svojatali malog Mihaela .-167. Ta je činjenica pridonijela da je dječak prerano sazrio. a nakon kćerine smrti nastao je između njih dvoje otvoren sukob. Srpnja 1841. Njegova baka nije se od samog početka slagala sa zetom. od 1837. snažno dojmili taknoćutog dječaka. J. st. Otac mu je bio iz stare ali osiromašene plemičke obitelji.M.održan je dvoboj u podnožju planine Mašuk. U preostale četiri godine. do 1841. Tek kad je. a pogotovo treći kad mu je bilo jedanaest godina . Pjesnikova smrt izazvala je duboku žalost u naprednom djelu ruske javnosti ali komentar na »na najvišem mjestu «glasio je :«Tako mu i treba !« Podatke pronašla u M.

može li netko izbjeći on što mu je suđeno!? U ovom djelu mi možemo samo pročitati opis poručnika Vulića. ili je svakome od nas naprijed određen kobni trenutak … Tko hoće da proba ? . I. to je prikazao kao okladu između Pečorina i poručnika Vulića. tj. razum ? Zašto moramo odgovarati za svoje postupke ?« (str.Bilješka o djelu : U svim djelima koje sam da sada čitala ima neka pitanja na koja ni mi nikad nećemo moći odgovoriti. Pisac je u ovom djelu upotrijebio jednu vrlo posebnu metodu kako dokazati dali je čovjeku određena sudbilna ili samo slučajnost . šta je volio u mladosti … Pitanje koje je Ljermontov postavio u djelu Fatalist nećemo moći nikad odgovoriti: »…. ili je to sve puka slučajnost ono što nam se dogodi. da li je to očito na njegovom licu. 151) Jeli naša sudbina već određena ili je to samo slučajnost? » Vi tražite dokaze – predlažem vam da na sebi iskušamo može li čovjek po svojoj voli raspolagati svojim životom . ako je zbilja sve preodređeno. Pisac je u jednom djelu djela otvorio pitanje da li čovjek može predvidjeti sudbinu nekog drugu. jer pisac piše u prvome licu i piše samo o svojim unutarnjim osobinama . Ovo djelo govori o tome dali netko vjeruje da mu je sudbina već određena. zašto nam je onda dana volja. Može li se sudbina mjenjati . pitanja koja ćemo odnijeti u grob ne riješena.

valjda mu je tako suđeno!…« (str. -Kako? -Tvrdim da sudbine nema – rekoh istresući na stol dvadeset zlatnika .Da. i nehotice sam bio prorekao nevoljniku njegovu sudbinu .« (str. šteta je tog čovjeka ….unatoč njegovoj hladnokrvnosti . učinilo mi se da vidim pečat smrti na njegovu blijedom licu. ali . 153.) Može li netko predvidjeti nečiju smrt? »zagledah mu se u oči.« (str. 158) Može li čovjek izbjeći sudbinu ? ». 160) . sve što sam imao u džepu. Koji ga je vrag tjerao da noću razgovara s pijancem ! Uostalom . -------------------------------------------------------------------------------------------------------Imao je pravo ! – Ja sam jedini shvatio zagonetno značenje tih riječi jer su se mene ticale .-------------------------------------------------------------------------------------------------------Hajde da se kladimo – rekoh u šali . instinkt me nije prevario – dobro sam zapazio na njegovu izmjenjenu licu pečat skore smrti. ali on odčeka moj ispitljivi pogled mirno i netrmice i osmjehne se blijedim usnama .

govorio je malo ali oštro .Opis pručnika Vulića: “Vanjština poručnika Vulića potpuno je odgovarala njegovu značenju. Uto jedan . prevelik ali pravilan nos – njegova nacionalna značajka.” (str. tužan i hladan osmijeh što mu je vječito lebdio na usnama. Navečer su uvijek igrali karte . nikad se nije udvarao mladim kokinjama…. ali ga nitko nije vidio. Neki su govorili da postoji popis u kojem piše čas naše smrti . Visok rast i tamna put . nikom nije povjeravao svoje osobne i obiteljske tajne . crne prodorne oči. Bio je hrabar . sve to kao da mu se uskladilo samo da mu može dati pečat posebna stvora. gotovo nikad nije pio vina. crna kosa. 152. jednu večer kad im je to dosadilo počeli su razgovarati o tome dali netko vjeruje u sudbinu ili ne. koji ne može imati iste misli i strasti kao oni koji mu je usudosudio za drugove.) Sadržaj: Djelo počinje kako pjesnik govori o tome kako mu se samo jednom dogodilo da dva tjedna provede u kozačkom naselju.

Pečorin je rekao kozačkom kapetanu neka zabavi kozaka . Nakon završene oklade svi su se vratili svojim kućam . Radi dokaza da u pištolju ima metaka opalio je jedan hitac u zrak ali tada je pištolj opalio.nitko nije imao hrabrosti . KRATAK SADRŽAJ .a poručnik je tvrdio da neće uskoro umrijeti. Tada je oficir ustao od stola i krenu u drugu sobu gdije je stajao obješen jedan pištolj. poručnik ubijen. Pečorin je živio u jednom malom stančiću. Ubio ga je jedan pijani kozak sa sabljom. Pečorin je ušo kroz prozor u kuću i uspio uhvatiti kozaka. i to iznijeo .William Shakespeare 1. Kakd je pitao tko želi to isprobati na vlastitoj koži . Kad su svi vidjeli namjere poručnika pale su još neke oklade. ali u tom trenutku u pištolju nije bilo metaka. Zaspao je pred zoru .i uzeo ga. a Pečorin je predložio okladu.ali ga je u četiri sata ujutro probudilo neko lupanje na prozoru. Nakon tog događaja kozak se zatvorio u jednu kuću na kraju sela. Objavio lektire u 29. prosinac 2004 22:54:00 | 0 komentara ROMEO I JULIJA . BILJEŠKA O PISCU 2. a da će on ući u kuću. Pečorin je tvrdio da na poručnikovu licu vidi pečat skore smrti . Poručnik je uzeo pištolj i uperio ga sebi u glavu i opalio.srpski poručnik ustane od stola i predložio da dokaže kako je sudbina u pitanju a ne samo slučajnost. Javili su mu da je Vulić .

Romeo ubija Tibalda. jer uskoro dolazi knez. knez osuđuje Romea na progonstvo u Mantovu. djevojku iz roda Capulettija. ZAPLET : Na zabavi Romeo susreće Juliju. Između njih se rodi ljubav. RASPLET: . a Romeova ljubav prema Rosalini navede ga da dođe na zabavu. ali njegovi osjećaji prema Juliji priječe ga u tome i on se skriva kod franjevca Lorenza. POČETAK: Glava obitelji Capuletti organizira zabavu. Tako na glavnom veronskom trgu izbija svađa koja završava upozorenjem kneza Escala. Capulettijev sinovac. bez ograničenja koje nameće mržnja između njihovih obitelji. Želeći osvetiti smrt svog dobrog prijatelja. Romeo tek tada shvaća pravi smisao života. Zatim mora pobjeći.Romeo i Julija se tajno vjenčaju VRHUNAC : U jednoj svađi. Naslućujemo da je Romeo zaljubljen u Rosalinu. Preneražen prizorom. Romeovog prijatelja. Tibaldo. ubija Mercuzia. čista i iskrena.UVOD: Već u uvodu možemo shvatiti kako su dvije ugledne obitelji : Montecchi i Capuletti u svađi.

str. Djeva ta Na crnom plaštu mrkle noći sja Ko alem kam na uhu crne žene – I nije vrijedan svijet krasote njene. Fratar Lorenzo.”.74 . citat. želeći spriječiti tragediju.Otac i majka žele Juliju udati za Parisa. čista Golubica u jatu vrana blista. Nažalost. daje Juliji napitak koji bi je trebao uspavati. ona radije izabere smrt nego udaju za Parisa. Kad ples se svrši. Nad mrtvim tijelima njihove djece oni se mire jer shvaćaju da je uzrok tome nerazumna mržnja koja je nametnula granice istinskoj i čistoj ljubavi i time donijela svima golemu nesreću. glasnik ne dospijeva na vrijeme reći Romeu istinu. On odlazi u grobnicu Capulettija i misleći da mu život bez Julije više nema smisla. 3. KRAJ: Nakon tragedije u grobnicu dolaze ostali članovi obiju obitelji. Zbog vječne ljubavi na koju se zavjetovala udajom za Romea. On je na neki način žrtva sukoba dviju veronskih obitelji. ja ću je potražit I uz nju blagu divlju ćud ću razblažit. mladog i bogatog plemića. Neposredno nakon toga Julija se budi i vidjevši da joj se muž ubio zbog tuge uzima bodež i oduzima sebi život. Nerazumnu mržnju pobjeđuje njegova beskrajna ljubav i odanost Juliji. a šalje poruku Romeu da je ona zapravo živa. SOCIOLOŠKA I PSIHOLOŠKA KARAKTERIZACIJA GLAVNIH LIKOVA Romeo je mladić iz ugledne i bogate veronske obitelji Montecchi. Sad vidim da je to mi prva ljubav Jer ne vidjeh još cvijetak tako ubav. “Zublja sama Nek od nje uči sjati. uglednog. ispije otrov i umire. jer su i Rosalina i Julija iz obitelji Capuletti. Uz druge djeve kao snježna.

pa čak i roditelja i svog imena da ostane s Romeom. no ljubav je za nju odviše sveta da bi joj bilo što mogla biti zapreka. 83 Julija potječe iz ugledne obitelji Capuletti. “Dvije ponajljepše zvijezde na nebu U nekom poslu sad odilaze I mole oči njene neka sjaju Na njinoj stazi dok se ne vrate. 78 Spremna je odreći se svega.Romeo shvaća da je sreo sudbinu te je spreman učiniti sve. . str. Nikad mu ne ponestaje motiva. ne možemo. str. “Romeo. o Romeo! Zašto si Romeo? O zataji oca svog. A njezine bi oči na nebu Obasjale sav svemir takvim sjajem Te ptice bi ko obdan zapjevale. a susret s Romeom označit će njen život. da su njene oči tamo gore. A zvijezde tu u glavi njezinoj. “Iz ljute mržnje niče ljubav medna! Ah. Od sjaja njenih obraza bi zvijezde Potamnjele ko svijeća od sunca. sve dok postoji veza s Julijom. Bez Julije život mu je poput pustinje pa zbog toga nepromišljeno oduzme sebi život i izaziva veliku tragediju. osim što je smrtno zaljubljen u Juliju. Ej. a ne reći da je poduzetan i hrabar mladić. Za Romea. prekasno te ja upoznah bijedna I nemila je srca mog sudbina Da mora ljubit mrskog dušmanina!”. Pun je vedrine i mladenačkog zanosa. Shvaća kako se zaljubila u neprijatelja. citat. citat.”.

ljubav koja istovremeno spaja i razdvaja. citat. To je konac ogromne i bogate ljubavi i početak najveće tragedije koja može zadesiti roditelje. 84 4.Tek tvoje ime moj je dušmanin Jer ti si ti i bez tog imena. da i nije Romeo. METAFORIČNOST . Da slušam još il da odgovorim? JULIJA. I mjesto njega uzmi mene svu!”. Prisegni da me ljubiš.Odbaci ime to – il ako ne ćeš. Baš tako bi Romeo. Romeo moj. duboka i veličanstvena ljubav dvoje mladih koja je kao da kroz cijelu priču strmoglavo ide ka propasti i zloj kobi. neiscrpna. ali je na neki način bila nužna da se nadvladaju ljudske slabosti. str. Ona je sama po sebi besmislena. svu milinu svoju divnu Sačuvao i bez tog imena. Drugo ime Na sebe uzmi – ime nije ništa! Što nazivljemo ružom. Ne kaže se uzaludno da ljubav pobjeđuje mržnju. TEMA Sjajna. ali nažalost i polaže kao žrtva besmislenim ljudskim slabostima. 6. pa ću ja Poreći da se zovem Capuletti. 5. odbaci svoje ime Jer ono nije dio bića tvog. čudesna. slatko bi Mirisalo i s drugim imenom. ROMEO(za se). U romanu o Romeu i Juliji ovo je na prvi pogled tragedija koja se nepotrebno desi. To je ljubav koja probija hladne zidine dvaju svjetova. “Montecchi” nije niti ruka niti nnga Niti lice niti trup ni drugo ništa Što pripada muškarcu. IDEJA Ljubav je temelj na kojem se gradi život.

82 2)”A bujna glazba tvog jezika Nek objavi svu sreću naših duša Što daje nam je ovaj susret mili.Tko nije nikad osjetio rana I brazgotini taj se podsmijeva – Al tiho! Kakva svjetlost prodire Kroz onaj prozor tamo? To je istok.108 1. kakvu tek budale nose – Odbaci je –“. – Sunašce.”. Zato nemoj njemu Da služiš više kad je zavidan. Treba spomenuti da je zapravo uzrok tragedije prije svega mržnja između dviju obitelji. savršena i jedinstvena. A Julija je sunce. smućen već i blijed Od bijesa što si ljepše ti od njega.Metaforičnost u ovom romanu uočava se u monolozima glavnih likova. A služiš njemu. ljubav. Izađi sada i udavi mjesec. Borba između Tibalda i Mercuzija također je jedan zanimljivi dio. . Susret Romea i Julije zanimljiv je jer označava bit ovog romana. prema priči. citat. NAJZANIMLJIVIJE U ROMANU Najzanimljiviji dijelovi u romanu su prvi susret između Romea i Julije. Što zavidan je. str. citat. Možda bi u nekim drugačijim okolnostima tijek ovih događaja krenuo prema sretnijem kraju. Ona je više od obične ljubavi. 1) “ROMEO. snažna. U njemu poginu nevini mladi ljudi i taj dio označava početak ove čitave tragedije i sudbonosnih događaja. ali istovremeno razlog je i ljubav. više od smrti i od samog života. zato je ovaj dio značajan. gotovo nerazumna. izuzetna. dogodi u svega nekoliko dana. Livreja mu je vestalska zelena I bijela. a izražena je u prvim razgovorima između Romea i Julije. te borba u kojoj Tibaldo i Mercuzio pogibaju. plamteća ljubav koja se. Njihova je ljubav kao svjetlo u beskraju mraka i mržnje. str.

citat. tim više što u vremenu u kojem živimo previše mržnje ima u svijetu oko nas. Baš ko barut. živjet će vječno u ovoj tragediji. stranicu po stranicu. citat. shvatio sam da je ona i sada posebna. U tome je sva ironija ovog djela. I najslađi se med nam gadit stane Kad okus mu je najugodniji Jer jedući uništavamo tek – Pa zato budi umjeren u milju. Ne – pasti može tko bez glave juri.95 8.“LORENZO. – “. “Da li je tragedija Romeo i Julija doista istinit događaj ili nije. str. za koji tvrde da je bio lijes Julije Capulettijeve. Ona će uvijek buditi mladost i uzbuđenje u čovjekovom srcu. E. kad se s vatrom združi. Ono što tu knjigu čini posebnom je da od početka naslućujemo nesretan kraj i ta se slutnja osjeća i u najsretnijim trenucima u priči. citat. takva divlja naslada imade I divlji kraj – u slavlju svome gine. mislio sam da je to priča o kojoj se već sve zna. prosinac 2004 22:54:00 | 0 komentara KOKO U PARIZU . str. neće se valjda nikad pouzdano utvrditi.Ivan Kušan Naziv djela: " KOKO U PARIZU " . U isti tren se s njom i raspline. Jer naglost ko i tromost kasni k cilju. Zatim sam je počeo čitati i tako. str. Ako Romeo i Julija možda nisu živjeli u Veroni.”. Ova će priča uvijek ponovno oživljavati u svim generacijama koje osjećau ljubav.”. ali tradicija o tom živi još i danas te se u Veroni na jednom vrlo romantičnom mjestu strancima pokazuje neki stari sarkofag.DOJAM O KNJIZI Kad sam dobio knjigu.35 Objavio lektire u 29.107 “LORENZO.

Pisac: Ivan Kušan. Iako nije osobito hrabar. Koko ne voli učiti. Mnoge svoje knjige sam je ilustrirao. "Domaća zadaća". "Uzbuna na Zelenom Vrhu". filmske i TV .scenarije. Zlatlo je Kokov prijatelj.scenarija prema vlastitim djelima i dobitnik je gotovo svih književnih nagrada za dječju i omladinsku književnost. a ne da ga drže kukavicom i slabićem. Vrijeme radnje: Sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Želi da mu se prijatelji dive kao hrabrom i domišljatom dječaku. Najpoznatija djela za djecu i omladinu su mu: "Koko u Parizu". a od 1939. a od jela jako voli punjenu papriku. U njegovj glavi rodio se san iz kojeg proizlazi čitava radnja. ne bježi ni od najgorih sitiuacija. a u njegovom opisivanju jako pretjeruje. Piše romane i novele za djecu i odrasle. Zlatko je bistar i domišljat dječak i nadasve veliki prijatelj. Koko mu slijepo vjeruje. akademski slikar. Često se češka lijevom rukom iznad desnog uha. Bio je i nosioc hrvatske kandidature za Andersenovu nagradu. te drame. godine u Sarajevu. pravog imena Ratko Milić. godine živi u Zagrebu. najveću svjetsku nagradu za dječju književnost. "Zagonetni dječak". Mjesto radnje: Početak i završetak radnje odvija se u Zagrebu. a ni kupati se. "Koko i duhovi". Dobro pozna Pariz. Rođen je 1933. gdje se i školovao. jer je zadivljen njegovim svekolikim znanjem. "Toranj" i "Trenutak unaprijed". književnik i prevodioc. Likovi: Koko. "Ljubav ili smrt". dok se radnja odvija u Parizu. Napisao je niz TV . kritike. "Zidom zazidani". Načitan je i pun znanja. a od djela za odrasle značajnije su mu knjige: "Razapet između". francuskog i ruskog jezika. Poznat je i po prevođenju sa engleskog. trinaestogodišnjak iz Zagreba. .

pa čak i po cijenu vlastitog života. Nasmijalo me kad je u početku priče Zlatko pričao Koku o Parizu. pa čak i agenti osiguravajućeg društva koji su se prerušili u brijače. Oteli su ga sinovi lažnih brijača Michel i Jean. Otac od Merie . Vodi ih u svoj skroman stan i pokazuje im sliku Mona Lisu. No o svom filmu Worson je dao intervju čuvenom pariškom reporteru Marcel Cleveru i na taj način mnogi su se zainteresirali za čuvenu sliku. zapravo agenti osiguravajućeg društva Frederic i Charles.pojavljuje se kad je najpotrebnije i na kraju se ispostavlja da je to sam Kušan. Kratak sadržaj: Koko se veseli putu u Pariz iako ga je Zlatko pomalo prestrašio svojim pričama o tom gradu. koju je naslikao slavni talijanski slikar Leonardo da Vinci. nespretni brijači. Pouka: Prijateljstvo i odanost prijatelju u najtežim situacijama. Tema: Kriminalističko-pustolovna. reditelj Worson i brodovlasnik Somais predstavnici su imučnijeg sloja Pariza. Bogalj sa drvenom nogom tajanstvena je ličnost u romanu. Zlatkov ujak. a slikar Poklepović ispriča im priču o filmskom redatelju Allesu Worsonu i njegovom filmu koji se snima u Parizu i svojoj ulozi u čitavom poslu. zamršena priča o nestanku najpoznatije slike na svijetu i njen pronalazak uz niz smiješnih i opasnih dogodovština. Zlatko spašava Koka i ispostavlja se da slika uopće nije ukradena. Poštenje i otpor prema svakoj vrsti kriminala. Koko i Zlatko zbunjeno gledaju u sliku. Marcecel . slikar Poklepović zvani Pokle. kći uglednog novinara i sin bogatog brodovlasnika. pomalo umišljeni novinar. . Osim njih tu su još Merie i Katsarida. Zlatkov ujak. a Koko se budi iz sna. Negativci Jean i Michel koji se žele proslaviti nekim "velikim" djelom i njihovo očevi. Oko otmice slavne slike ispreplelo se mnoštvo uzbudljivih događaja i Koko na kraju biva otet. Na aerodromu ih dočekuje slikar Poklepović.Koko i Zlatko glavni su likovi priče.

Ukroćena goropadica. tvrd oglava i prkosna mlada djevojka. tko bi ih umio razgrnuti i raspiriti. A zapravo kad malo dublje pogledamo. Katarina Za nju govore da je "divlja mačka". i "pakleni đavol". ali joj se to činilo smješnim. Petruccio Njega ne vode nikakvi idealniji motivi. Ispod maskom žestoke i tvrde ćudi. Valjda zbog svoje srčanosti. "gadni vrag". krije se veseljak i dobar čovjek. On te svoje postupke pred Katarinom samo glumi. 4. jer se ona u početku ponaša kao razmažena. a drugih nije poznavala. Ta zamisao. ali dotle nije bilo nikoga. Neki šekspirologi misle da je Shakespir napisao i završetak prol ali se ono u prepisivanju izgubilo. nego neka težnja za pustolovinam a. n u raja mili oga. da će ukrotiti "žensk oga zmaja". Petruccio je u njoj ubio "goropadicu". koje su već otprije tinjale u njenom srcu. Ona ima korje jednoj priči iz " Tisuću i jedne noći ". . nego postupa prema njoj sa nekom vedr om galanterijom i hinjenom bezazlenošću te ne če da shvati nijednu njezinu o štru i pogrdu riječ. ona je jaka i samostalna. Ipak nam je on simpatičan. On prihvača Katarinino kroće nje samo iz pasije i za zabavu. Ona je znala da žena mora biti prema mužu odana i vjerna. a ne (barem iz početka) iz ljubavi. a pobudio one iskre dobrote i ple menitosti. 5. te želja da se nagleda svijeta i bogato oženi. Hortenzijo). Mi ne znamo što se desilo kotlokrpi nakon što su glumci odglu komediju. Vidi se i razlog tom mišljenju. kako bi joj pokaza o da s njime nema šale i kako sve treba da bude po njegovoj volji. sa lo šim odgojem i tvrdoglavošću zbog ranog gubitka majke. neustrašivosti i potpunog uvjerenja. nije Shakespereova. kao i duhovitost. i zbog svoga vanrednoga humora i duhovitosti. nego u svemu vidi samo tobožnju blagost i dobrotu. o pozornici na pozornici. jer su s vi muškarci oko nje bili slabići (Baptista. no ona u ovoj komediji nije do k izrađena. No pre ma samoj Katarini nije nikad žestok.

Kad vi di. a napola pouzdanik svoga gospodara. da sve vidi u najljepšoj slici. da ne može dobiti Bjanku. GREMIJA . LUCENZIJO je običan zaljubljeni mladić. samo je Gremio duhovitiji.nasamaren zadovoljava se sa gozbom TRANIO je napola sluga. On je kavalir. bez dubljih psiholoških crta. ali vatren i simpatiča n. živahniji i brbljiviji.Petruccio i Katarina ne govore nigdje o svojoj uzajamnoj ljubavi. Zaključak Ukroćena goropadnica je jedno od ranijih djela. dosta obrazovan i duho vit. prihvati se svoje "udovice". Zaljubljuje se na prvi pogled (kao Romeo) i tako je očaran. "UDOVICA" tvrdoglava i neposlušna žena. nastalo oko 1595 godine . mnogim latinskim i talijanskim riječ ima i po karakterizaciji lica koja je snažna i konsekventna. a u Katarine prkos. 7. ali nije tako oštr a i duboka kao u kasnijim djelima. metrici. On zna kakva je bila tadašnja Pisa (na glasu s vrlih građana). U ovom se djelu saznaje da je Shakespeare vjerojatno bio u tadašnjoj I taliji. kako valja krotiti goropadnu ženu-ali to njemu nije pošlo za rukom. VINCENZIO miran i prijazan gospodin. Ostali likovi BIANCA je mala himbenica i koketa. na Hortenstijevu žalost jer on nije Petruccio. 6. što vidimo jasno u posljednjem prizoru. HORTENSIO nije takav idealist. koja iza svoje nježnosti i bezazlenosti krije želju za gospodovanjem. da za vrijeme borbe u njima rađa i učvrščuje. nego više tašt i ograničen. ali se osjeća. ali slabić. pošto je naučio u Petruccija. GREMIO i BIONDELLO sluge i komedijaši. to je kod Petruccija taktika. ali ga Tranijeve i Biondellove šale naljute. To se vidi po gradnji komedije. da je nj ihov običaj da mladencima otac stavlja ruke pred svjedocima te precizno nabr . To što je oni ne će d a priznaju.

. Tako nas i ova pripovijetka “Breza” podsjeća na vječne istine o čovjeku i time dokazuje koliko je ova tema prisutna u svakom vremenu i svakoj sredini. Diana je trpjela svakakva poniženja. Jedan je od najpoznatijih hrvatskih pisaca kriminalističkih romana. Objavio lektire u 29. prosinac 2004 22:52:00 | 0 komentara Hamlet . godine. jer je prikladno za nju.William Shakespeare Ovo je jedna tragična priča. "Koraljna vrata" i "Pokora". a to oni. Piše romane. "Zeleni tigar". Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje i danas radi kao sveučilišni profesor. na njenu istinsku vrijednost.Pavao Pavličić Naziv djela: "TROJICA U TRNJU" Pisac: Pavao Pavličić rođen je u Vukovaru 1946. U Shakespeareovo doba. uspjeh jedne glumačke grupe ovisio je isključiv o o kvaliteti djela i njegovoj lakoj izvedivosti na pozornici. ali i njenu obitelj. a istaknuti je pisac romana za djecu i mladež. Pripovjetka “Breza” me pomalo podsjetila na tu suvremenu tragediju. prosinac 2004 22:50:00 | 33 komentara TROJICA U TRNJU . "Dunav". prikazuje se i prikazivat će se na pozornici. ona pokazuje svu tragediju kako čovjek može poniziti sebe i druge. Tek je njena smrt podsjetila čitav svijet. "Vukovarske razglednice". "Trojica u Trnju". U ovom našem svijetu jedinstven primjer za to bio je život i smrt princeze Diane. Obitelj u koju je došla izolirala ju je zbog toga što je bila drugačija od njih. "Umjetni orao". eseje i scenarije. Značajna su mu djela: "Plava ruža". opterećeni vlastitim ograničenjima. Objavio lektire u 29.ajanje dragocijenih predmeta u Petrucciovoj kući (koji su bili tipični u Taljana u to doba. Ona istovremeno upozorava da je čovjek nemoćan ispraviti svoje pogreške ako dozvoli da mu vrijeme izmakne iz njegove kontrole. Dok je živjela. nerazumijevanja i ogovaranja. Ona duboko uranja u ponore ljudskih slabosti. A ovo je jedno od onih djela koje se najviše prikazivalo. nisu mogli prihvatiti.

Naselje Dugave u izgradnji. Braco živi u istoj zgradi u kojoj i Hrvoje. Zločin se za ispunjenje ciljeva ne isplati. Žgoljav je i slabašan i stalno radi sklekove kako bi ojačao. Tema: Pustolovno-kriminalistička priča sa naglašenom humanosti i poštenjem. Dobar je prijatelj i inteligentan. Po svojim osobinama pravi je vođa. Hrvoje je plemenit. Tut je najmanj od trojice dječaka. . Poštenje. humanost i zajednički rad uvijek dovode do pozitivnih rezultata. Dobar je prijatelj i slijedi Bracu u svim akcijama iako se boji. Prilično je brbljiv. pa često dovodi sebe i prijatelje u neugodne i smiješne situacije. snalažljiv i uporan. Zahvaljujući njegovoj oštroumnosti i upornosti započelo je traganje za pljačkašem banke.Vrijeme radnje: Ljetni praznici u vrijeme izgradnje naselja Dugave. Likovi: Hrvoje živi u novoizgrađenoj kući u Dugavama. jer se rastavio od mame. Mjesto radnje: Zagrebačko naselje Trnje . Najvišr voli djevojčicu Bibu i gospodina Solarića. Pouka: Prijateljstvo i odanost prijateljima. a rado odlazi u Trnje gdje je prije živio i gdje ima puno prijatelja. Oca nerado spominje. hrabar.

Sutradan su se uputili u napuštenu baraku. Slavlju nije bilo kraja. Vratili su se natrag u baraku i pronašli torbu punu novčanica. Svi su im u tome pomagali i uspjeli su mu ući u trag. nahraniti bakinog psa i mačka. Bilješka o piscu . naselje u kojem je nekad stanovao. Neznanac im je uspio umaknuti i oni se vratiše kući. a u isto vrijeme opljačkana je i banka u Trnju. Po cijele se dane igraju pucajući iz pištolja na napuštenom gradilištu. U tom trenutku pojavio se Hrvoje. jer je baka otišla u toplice. Vani je već bila ploicija u zasjedi.WILLIAM SHAKESPEARE 1. Braco i Tut dali su se u potragu za Hrvojem. Dječaci su odmah znali da im Hrvoje želi nešto poručiti. Nasmijalo me: Kad je Tut trčkarao i radio čučnjeve. Hrvoje je morao otići u Trnje. Ugledali su poruku i postalo im je jasno zašto se Hrvoje krije. Objavio lektire u 29. Konačno su na bakinoj kući u Trnju ugledali znak koji je Hrvoje uvijek crtao. a iz nje je izašao neznanac koji im je jučer umaknuo. Uzbudilo me: Kad su lopovi upali u baraku u kojoj su bila djeca. na nisu daleko stigli. Dječaci su se uputili na policiju i sve su ispričali policijskom inspektoru. Dovela ju je Biba po Hrvojevoj uputi.Braco i Tut žive u nezanimljivom zagrebačkom naselju Dugavama. prosinac 2004 22:50:00 | 69 komentara UKROĆENA GOROPADNICA . Dječaci su primijetili čovjeka kojeg je opisao Hrvoje i počinje potjera.Kratak sadržaj: Hrvoje. No više se nije vratio. Rastužilo me: Kad je striček Solarić morao u bolnicu. Svi su ga uzaludno tražili. Našli su ključ bakine kuće i ušli unutra. Pljačkaši su ih vezali i zakucali vrata barake izvana. Dok je pričao svoju priču na vratima barake pojavio se susjed Cvik i tetovirani.

izišli su njegovi Soneti. A povezane su time što se Bjanka ne može da uda prije svoje sestre.. redatelj i kazališni pisac. Antonije i Kleopatra. 2. rođen 1564. iz povijesti. Zimska priča i Oluja. Mjera za mjeru. i Henrik VIII. iz starije pisane književnosti. koja j e goropadna i koja se ne želi udati samo kako bi omogučila slobodno prošen je Bijanke. Najčešče upotrebljava teme smrti..kroćenje goropadne Katarine . 2. Koriolan. ljubavi i odnose među lj udima (muž . iz svoje suvremenosti. godine u Stratford-on-Avonu u Engleskoj.Ukroćena goropadnica. A 1609. Radnje se zbivaju u Pisi u Shakespeareovo doba. Napisao je 36 drama koje djelimo na: 1.Kralj John. Richard II. ubojstva. neovisno o tome gdje i kada čovjek živi. . komedije . Henrik VI. San Ivanjske noći.Romeo i Julija.brat. sestra . nego ljudi iz svakodnevnog života. Otelo. Henrik IV. Bilješka o djelu Radnja Ukroćene goropadnice je uzeta iz neke starije komedije koja je u ono doba bila vrlo popularna. 3.sin.žena. velikog i neusporedivog poznavaoca ljudske duše. To je sasvim realistična komedija bez fantastike u kojoj ne glume nikak vi vitezovi ni velikaši. odlazi u London. Mnogi tvrde da je najveći dramski stvaratelj s vih vremena. otc . Oko 1585. Richard I I. ali i iz svakidašnjeg pripovijedanja. Shakespeare je svoje dramske tekstove tvorio podacima iz usmene knjiž evnosti. Na Tri kralja. Julije Ceza. Sve to samo znači da svi podaci potječu iz lju dskoga ponašanja. U njoj vidimo pravog Shakespearea. povijesne drame .supruga).. tragedije . 4.Wiliam Shakespeare bio je pjesnik i dramatičar.. romance . Henrik V. U komediji postoje dvije radnje: . Mnogo vike ni za što. suprug . zbirka od 154 pjesme.Hamlet. Kralj Lea rt. Machetb. zla. gdje djeluje kao glumac.prosidba Bjanke. Njegovi su likovi puni jake psihologije i pokazuju veliko poznavanje ženske ćudi.

te želja da se nagleda svijeta i bogato oženi. Ta zamisao. ali ne utjeće i na samu radnju. no ona u ovoj komediji nije do k raja izrađena. On te svoje postupke pred Katarinom samo glumi. Mi ne znamo što se desilo kotlokrpi nakon što su glumci odglu mili komediju. Kad se ovaj probudi. Valjda zbog svoje srčanosti. i zbog svoga vanrednoga humora i duhovitosti. Tada u dvor dolaze glumci. Željan šale naredi slugama da ga donesu u dv or i obuču u sjajne haljine. jer se u određenom trenutku u prologu pojavljuju glumci koji će glumiti k omediju Ukroćena goropadica. 5. No pre ma samoj Katarini nije nikad žestok. Zapravo tu nalazimo pozornicu na pozorni cu. gdje na zemlji spava. ali se ono u prepisivanju izgubilo. da će ukrotiti "žensk oga zmaja". koji je mnogo godina bio bolestan. Petruccio Njega ne vode nikakvi idealniji motivi. Uloga prologa Prije same komedije nalazi se kratki prolog (induction). kao i duhovitost. nego postupa prema njoj sa nekom vedr om galanterijom i hinjenom bezazlenošću te ne če da shvati nijednu njezinu o štru i pogrdu riječ. naišao na ko tlokrpu. U prologu doznajemo da je neki lord. Ipak nam je on simpatičan. da je ugledan gospodin. On prihvača Katarinino kroće nje samo iz pasije i za zabavu. Neki šekspirologi misle da je Shakespir napisao i završetak prol oga. koji prikazuju pred tim preodjevenim kotlokrpom komediju " Ukroćena goropadica. Ona ima korje n u jednoj priči iz " Tisuću i jedne noći ". nije Shakespereova. o pozornici na pozornici.3. vraćajuči se iz lova. a ne (barem iz početka) iz ljubavi. nego u svemu vidi samo tobožnju blagost i dobrotu. sluge ga uvjere. neustrašivosti i potpunog uvjerenja. kako bi joj pokaza o da s njime nema šale i kako sve treba da bude po njegovoj volji. koji služi kao uv od. krije se veseljak i dobar čovjek. Ispod maskom žestoke i tvrde ćudi. nego neka težnja za pustolovinam a. 4. Katarina .

koje su već otprije tinjale u njenom srcu. "gadni vrag". a napola pouzdanik svoga gospodara. GREMIJA . sa lo šim odgojem i tvrdoglavošću zbog ranog gubitka majke. Petruccio i Katarina ne govore nigdje o svojoj uzajamnoj ljubavi. a drugih nije poznavala. Kad vi di. ali joj se to činilo smješnim. ali vatren i simpatiča n. a pobudio one iskre dobrote i ple menitosti. koja iza svoje nježnosti i bezazlenosti krije želju za gospodovanjem. Vidi se i razlog tom mišljenju. jer su s vi muškarci oko nje bili slabići (Baptista. i "pakleni đavol". pošto je naučio u Petruccija. Hortenzijo). kako valja krotiti goropadnu ženu-ali to njemu nije pošlo za rukom. ali se osjeća. što vidimo jasno u posljednjem prizoru. da sve vidi u najljepšoj slici. A zapravo kad malo dublje pogledamo. to je kod Petruccija taktika. Ona je znala da žena mora biti prema mužu odana i vjerna. LUCENZIJO je običan zaljubljeni mladić. HORTENSIO nije takav idealist. samo je Gremio duhovitiji. Ostali likovi BIANCA je mala himbenica i koketa. da ne može dobiti Bjanku. On je kavalir. da za vrijeme borbe u njima rađa i učvrščuje. tko bi ih umio razgrnuti i raspiriti. ona je jaka i samostalna. Petruccio je u njoj ubio "goropadicu". bez dubljih psiholoških crta. ali ga Tranijeve i Biondellove šale naljute.Za nju govore da je "divlja mačka". na Hortenstijevu žalost jer on nije Petruccio. a u Katarine prkos. VINCENZIO miran i prijazan gospodin. ali dotle nije bilo nikoga. dosta obrazovan i duho vit. tvrd oglava i prkosna mlada djevojka. GREMIO i BIONDELLO sluge i komedijaši. prihvati se svoje "udovice". To što je oni ne će d a priznaju. jer se ona u početku ponaša kao razmažena. ali slabić. Zaljubljuje se na prvi pogled (kao Romeo) i tako je očaran. nego više tašt i ograničen. "UDOVICA" tvrdoglava i neposlušna žena. .nasamaren zadovoljava se sa gozbom TRANIO je napola sluga. 6. živahniji i brbljiviji.

povukao se iz službe i posvetio književnom i političkom radu. Primorci. Zaključak Ukroćena goropadnica je jedno od ranijih djela. siječnja 1850. godine u Zagrebu. Studirao je filozofiju u Beču. metrici. mnogim latinskim i talijanskim riječ ima i po karakterizaciji lica koja je snažna i konsekventna. Obiteljska tajna i Petar Zrinski. da je nj ihov običaj da mladencima otac stavlja ruke pred svjedocima te precizno nabr ajanje dragocijenih predmeta u Petrucciovoj kući (koji su bili tipični u Taljana u to doba. nastalo oko 1595 godine . Pobijeljeni grobovi te drame Sestre. a umro je 13. ali nije tako oštr a i duboka kao u kasnijim djelima. Preko mora. U Shakespeareovo doba. Više puta je bio zastupnik u Hrvatskom saboru. U ovom se djelu saznaje da je Shakespeare vjerojatno bio u tadašnjoj I taliji. Godine 1883. DOJAM O DJELU: Djelo je zanimljivo. Ostala djela su romani i pripovijetke: Neobični ljudi. Iz njega se može mnogo toga naučiti o poštenju i borbi za život dostojan čovjeka. pomorce i seljake. Objavio lektire u 29. prikazuje se i prikazivat će se na pozornici. jer je prikladno za nju. Drugoj skupini pripadaju gradski romani u kojima je pokušao kritički prikazati zagrebačko građansko društvo (Olga i Lina. A ovo je jedno od onih djela koje se najviše prikazivalo. Gospođa Sabina i drugi).EUGEN KUMIČIĆ BILJEŠKE O PISCU: Eugen Kumičić rođen je 11. Prvu skupinu sačinjavaju istarsko-primorski romani (Jelkin bosiljak. Sirota. prosinac 2004 22:50:00 | 1 komentara ZAČUĐENI SVATOVI . u Brseču. Njegovi romani dijele su u tri skupine. u prvom redu ribare. Teodora.7. uspjeh jedne glumačke grupe ovisio je isključiv o o kvaliteti djela i njegovoj lakoj izvedivosti na pozornici. .. Trećoj skupini pripadaju povijesni romani (Urota Zrinsko-Frankopanska i Kraljica Lepa). Začuđeni svatovi i drugi) u kojima na romantičan način opisuje istarske ljude. On zna kakva je bila tadašnja Pisa (na glasu s vrlih građana). svibnja 1904. To se vidi po gradnji komedije.

Antonio je čuvao stražu. Alfredo idući kući nailazi na Antonija i napada ga. Antonio ubija Alfreda u samoobrani. Alfredovom sestrom. Nakon nekog vremena zaprosio je Mariju. gdje i umire znajući da je ubio svoga brata i oca. Mato nije znao da je bogatašev sin Alfredo Salleti također zaljubljen u Mariju i da je stalno salijeće i napastuje. Jednom. Njegova kći Marija njegovala je Matu. Antonio prenosi njihova pisma. PREPRIČANA EPIZODA: Dok je trajao tajni sastanak Elvire i Marka. Marijin brat Marko tajno se sastaje s Elvirom. skriva kod groblja. Nakon Marijinog i Matinog vjenčanja Antonio se. Njezin otac Marino ne zna za tu vezu. Odnijeli su ga u kuću ribara Šabarića. Mato se oporavio i zaljubio u Mariju. Tad je udarcem u glavu ozlijeđen Mato. a kasnije saznaje da su zapravo bili braća. OPIS GLAVNOG LIKA: . U strahu odlazi kod prijatelja Jose i njegovog oca Martina i povjeri im što se dogodilo. dok je tako nosio pismo Elviri. Antonio ga ubija nožem i bježi. želeći pobjeći od samoga sebe. a ona je pristala. Alfredo naručuje njegovo ubojstvo. nalazi ga njezin otac i Antonio ubija i njega u samoobrani. Od njih saznaje da nije nahod već da mu je Alfredo Saletti brat po ocu. Nakon što je Antonio osramotio Alfreda i spasio Mariju.KOMPOZICIJA: Uvod: Brodolom kod Lučice Zaplet: Alfredo Saletti i Mato Bartolić se zaljubljuju u Mariju Vrhunac: Antonio ubija Alfreda Rasplet: Mato i Marija se vjenčaju Završetak: Antonio ubija Marina Salettija i sam umire SAŽETO PREPRIČAVANJE: Lučica je bio miran primorski gradić sve dok se nije desio brodolom u Sadrišću.

Njezina vrana i glatko počešljana kosa podavaše čednu i nježnu dražest smrknutom joj čelu. gipko i slikovito tijelo. Alfredo je također bio zaljubljen u Mariju." Bio je veoma izdržljiv "Ljuta je zima. "… bijaše Marija najdivnija tačka. Bila je snježne puti. Njezino rascvjetano. Kasnije se on zaljubio u Mariju. Stipina kuća. tako zdravo i tako puno života i tako dražesno." Dok je Mato ležao ranjen. Kad su prošle Marijine nevolje a Alfredom. Na putu do nje uvijek bi mu se ispriječio Antonio što je jednoga dana završilo Alfredovom pogibijom Antonio bi za Mariju skočio u pakao. Bilo bi dana da ništa ne kaže ili da ode i ne vrati se nekoliko dana. blijesak sreće na prekrasnom joj licu. MJESTO RADNJE: Lučica . groblje. Bio je siromašni ribar "Odijelo Antonijevo je poderano. Imao je jake ruke i široka prsa. ona je pazila na nj. no on kao da je ne osjeća. načelnikova kuća. za njih bi skočio i u pakao. Sadrišće. Duboke i crne obrve krasile su joj lice. Cijela Lučica je za njega mislila da je nahod. bujne joj grudi i sav onaj nježni sklad čarobnih uda. gdjegdje krpa na krpi. Imala je male.crkva. Povučen je i čudan. Marino Salleti ga napada i Antonio ubija i njega. . Na njega je pazila obitelj Šabarić primivši ga kao člana obitelji. bjeloputne i oble noge. Stupovi. snježna put i sjajna kosa. OPIS SPOREDNOG LIKA: Marija Šabarić je mlada djevojka vitkog i punog tijela. Alfredo ga je zbog toga mrzio. jer mu jedna nogavica od hlača tija do koljena zavrnuta. a majka Marica Kozulić. Kasnije se saznaje da mu je otac Marino Salleti. Skrivajući se na groblju umro je od hladnoće. Šabarićeva kuća. Salletijev posjed.Antonio Marola je mladić oniska stasa. Martinova kuća VRIJEME RADNJE: Prošlost dok je Istra bila pod talijanskom vlašću. Mariju je više puta spasio od napasnika Alfreda Salletija. Marku je pomagao prenoseći njegova pisma Elviri. ona se udala za Matu Bartolića. carska cesta." Vrlo je požrtovan. sve to bijaše tako milo. Antonio kasnije ubija Alfreda u samoobrani. Najviše je volio Mariju i Marka.

prosinac 2004 22:48:00 | 0 komentara Branka . prozu. dramu. Sadržaj Branka je još kao dijete doživjela tragične događaje. sam u nju pada. Beču i Pragu. novinarstvo. OSNOVNA MISAO: Djelo govori o otimanju hrvatske obale i tlačenju hrvatskog puka u prošlosti. Njezina baka ju je odgojila. Otac je pretukao majku na smrt te je on sam poslije poginuo u ratu.TEMA: Sukobi između bogatih stranaca koji moralno i materijalno upropašćuju selo i siromašne istarske ribare koji se bore za svoje poštenje i opstanak. kritiku. August Šenoa je pisao poeziju. Čuvaj se senjske ruke.August Šenoa Pisac August Šenoa rođen je u Zagrebu 1838. godine. Studirao je u Zagrebu. Doba od 1865. Prijan Lovro i Prosjak Luka. Objavio lektire u 29. Tko pod drugim jamu kopa. Bogati stranci uzimali su sve siromašnim seljacima i ribarima. lijepa i pametna djevojka. Seljačka buna. do 1881. PROBLEMATIKA: Odnos tuđinaca koji su na vlasti i domaćeg stanovništva koje je potlačeno i njihovi stalni sukobi. Objavio je novinarske tekstove i pjesme u “Pozoru” i “Naše gore list”. Na kraju oni kobno završavaju shvaćajući da nitko ne može dugo držati Hrvate u šaci. Ona je bila tvrdoglava. Branka. Objavio je feljtone pod nazivom Zagrebulje i komediju Ljubica. Svakoj sili dođe kraj. godine naziva se Šenoinim dobom jer ga je Šenoa obilježio značajnom djelatnosti u hrvatskoj kulturi. i umro 1881. Brankina najbolja prijateljica je bila Hermina kojoj govori . osjećajna. Njegova poznata djela su Zlatarevo zlato.

U međuvremenu se i stvara ljubav između nje i grofa Belizara. Objavio lektire u 29. Njezinu molbu nisu nigdje prihvatili. Vrijeme radnje Sve se zbiva za vrijeme Hrvatskog narodnog preporoda (ilirskog pokreta). Mjesto radnje Radnja se odvija u Zagrebu.svoje probleme. Ovaj roman govori o teškom životu jedne zagrebačke djevojke koja želi nešto učiniti za domovinu. Dojam Ovaj roman budi u meni osjećaje prema domovini. Tako je Branka odlučila udati se za grofa i postala groficom. župnik. Ona je htjela postati učiteljicom. govori kako smo svi mi dužni domovini za njezin napredak. te u Jalševu. Tako je dobila posao u Jalševu. Ona nije odgovorila. Naučila je djecu osnove za život. Tamo joj je bilo teško jer su joj se neki ljudi protivili. Sutradan ju je savjetovao župnik. U početku joj je bilo teško. kada se počinje buditi Hrvatska. dobar starac. Ali je Herminin otac čuvši to odmah poglavarima objasnio kako je Branka djevojka koja ima talenta te je ona dobila posao u Jalševu. prosinac 2004 22:48:00 | 0 komentara . Tako je grof Belizar na njegovoj zabavi u gradu zaprosio Branku. Ali ipak su ju podržavali dobri ljudi. gorskom selu koje je kulturno siromašno. Branka je odbila gospodina Marića. umišljenoga gospodina koji je poznavao poglavare u gradu. koji ju je zaprosio. središtu hrvatske kulture. Tako i Branka uvijek ima nade i svojim znanjem doprinosi narodu. Na kraju ona ipak pristaje postati groficom. te su je htjeli što prije svrgnuti. Ona se ne obazire na njih i napreduje. imala je puno neprijatelja koji su se protivili mladim ilircima. Marić se je zbog toga svim silama trudio da Branka nigdje ne pronađe posao. Branka je “probudila Jalševo iz zimskog sna”. Između grofa i Branke se stvarala ljubav. načelnica i grof Belizar. načelnika. Branka joj je govorila o tome kako želi postati učiteljicom. da slijedi srce.

Njihove duše se ne muče i jedina muka im je neispunjiva želja da vide Boga. U ovom krugu Dante razgovara s Franceskom i Paolom. rujna 1321. ali mu put zapriječe gepard. u Ravenni. Ovidije. Četvrti krug . te dođe do nekog brijega. polijegale po blatu. Krene prema vrhu.Dante Alighieri Ponešto o piscu: Dante Aliaghieri rođen je 1265.Božanstvena komedija . Vergilije. mitski čuvar Hada. rasčetvoruje. lav i vučica. ali vrhunac svog stvaralaštva je za sigurno postigao “Božanstvenom Komedijom”. u Firenzi. i 14.Limbu nalaze se duše nekrštenih. Njihove muke su da ih. Od drugih njegovih djela ističu se “Novi život” i “De vulgari eloquentia”. Drugi krug U drugom krugu nalaze se duše ljubavnika. Homer.. kojima vitla paklena oluja. a umro je između 13. ljubavnicima iz Ravenne. Vergilije mu objasni da ga je poslala Beatrice. Čuva ga Minos. a on ujedno i razvrstava teže griješnike. Pakao je Dante opisao kao devet krugova. Najosnovnije crte fabule: Dante se na polovici života nađe u šumi. Već kao mlad pjesnik istakao se u novom “slatkom stilu” (dolce stil nouvo). Treći krug U trećem krugu muče se duše proždrljivaca.. Prvi Krug U prvom krugu . lik iz Danteovog romana Vita nuova. Dugo luta šumom i izađe iz nje. ali dođe Vergilije i povede ga za sobom. On krene natrag. Vergilije vodi Dantea kroz pakao i čistilište u raj. Tu se nalaze djeca i antičke ličnosti koje su se rodile prije stvaranja kršćanstva. a raspoređeni su po težini grijeha što su grijesi teži to su krugovi niži i uži. šiba kiša i snijeg dok ih Kerber. U svakom krugu nalaze se duše griješnika.

a čuvaju ih kentauri. protivnika prirode. gađaju strelicama. sadržavaju deset rovova. leže nepokretni nauzak. kako se još zove osmi krug pakla. Šesti krug To je krug krivovjeraca koji su zakopani u vatrenim grobovima. U sedmom rovu su lupeži koji trče progonjeni od otrovnih zmija. Sedmi krug Sedmi krug je podjeljen na tri pojasa. koji ih dok su uronjeni u Flagetont. te mu on proriče da će biti prognan iz Firence. U trećem rovi su simonisti . U drugom pojasu nalaze se samoubojice. a čuvaju ih vrazi. te rasipnike. moraju trčati i protiv rada. koje vrag ranjava . koji su pretvorene u otrovno granje. prisiljeni da hodaju pod debelim pozlaćenim kabanicama. U šestom krugu su licemjeri. moraju sjediti. koji su zagnjureni pri vrhu.ljudi koji su prodavali ili kupovali crkvene časti. a čuva ih Pluton.U Četvrtom krugu su duše raspinika i škrtaca. glave okrenute naopaku. Ovdje Dante priča s Farinatom i Cavalcantiem. a ljeni se dave pri dnu. koji gonjeni Harpijama trče kroz šume samoubojica. U osmom krugu se himbeni savjetnici. njegovog učitelja i uglednog književnika. protiv prirode. zagnjureni u vrelu smolu. U prvom pojasu se nalaze nasilnici na bližnjega. U četvrtom krugu se nalaze vračevi i lažni proroci. Tamo Dante sreće Papu Nikolu III. Osmi krug Metabolge ili zle jaruge. U devetom rovu su sijači nesloge. u drugom laskavci (zaronjeni u ljudsku nečist. Ovdje Dante sreće Brunetta Latinija. rijeku od vruće krvi. a među njima Dante sreće Odiseja. U petom krugu su podmitljivci i varalice. koji mu opisuje svoje zadnje putovanje. Oni prsima guraju teške terete. U prvom rovu su zavodnici žena (njih bičuju đavoli). koji hodaju unatrag. U trećem krugu se na užarenom pijesku nalaze nasilnici protiv Boga. Čuva ih Flegija. naglavce zabodeni u šuplju stijenu. Peti krug Peti krug je krug duša srditih i žestokih.

a u desetom rovu su krivotvoritelji.simbol grešnog života Struktura: Božanstvena komedija se sastoji od tri dijela koji simboliziraju sveto Trojstvo. a “Pakao” ima jedno uvodno poglavlje tako da je ukupno sto pjevanja.zona izdajica rođaka.zona izdajica domovine ili stranke. Taj krug je podjeljen na četri zone.zona izdajica svojih dobročinitelja. Vergilije se s Danteom uspinje uz Luciferove noge do južnog pola i stiže do južnog pola. Antenori . Simbolike: Dante . Ima tri glave. Svako dio se sastoji od 33 pjevanja.mačem.simbol mudrosti i razuma Beatrice . koji je do pola zaronjen u led. ujedno i središtu zemlje.simbol grešnog čovjeka Vergilije . Tema djela: Tema je Danteova vizija trodnevnog putovanja kroz zagrobni život. kroz pakao. U središtu Kocita.simbol božanske milosti i objave mračna šuma . kažnjeni strašnim bolestima. Kain . a drugi s prvim iz sljedeće strofe. Guidecca . Deveti krug U deveti krug Dantea i Vergilija prenese div Antej. Strofe su sastavljene od po tri jedanesterca. tj. Brut i Kasije. Tolomeja . . gdje se po Danteovoj viziji nalazi čistilište u obliku brda. od kojih se prvi rimuje s trećim. nalazi se gorostasni Lucifer.zona izdajica gostiju. a ispod svake po par ogromnih krila kojima stvara hladan vjetar. čistilište i raj. U ustima su mu Juda.

U njemu se vide tragovi prethodnika i ljudi ondašnjeg vremena. Njegovo samoubojstvo nije u stvari njegova krivnja. i iako je protiv Dantea po političkom uvjerenju. samo zbog osvete. Njegovo djelo nije bilo opravdano i zato je zaslužio da ode u pakao. Odisej je još jedan griješnik. već krivnja njegove okoline. napravio je veliko i hrabro junačko djelo. Farinata je plemenit. a njena duša je bez ikakve sumnje čišća od mnogih koje stižu u raj. za razliku od prošla tri griješnika. U suštini je on dobar čovjek. Vrlo je naporno za čitanje. Njegovi grijesi se ne mogu opravdati ničim osim pohlepom. jer . koji je bio u stanju ubiti rođaka. Njegovi protivnici su u stvari pravi krivci koji bi trebali trpjeti u paklu. Mišljenje o djelu: Djelo je tajanstveno i mistično. ali ako se cijela stvar pogleda iz ugla Grka.Karakterizacija likova: Francesca je griješnica iz poravednih razloga. Alberigo del Manfredi je okrutan čovjek. Pierre delle Vigne (trnovito stablo) je još jedan od ljudi koji nisu zaslužili pakao. Njezina želja da moli s Paolom za Dantea samo dokazuje njenui dobrotu i nepripadnost paklu. koji se našao na krivom mjestu u krivo vrijeme. Općenito je on lukavštinom uništio Troju. on ga moli da razgovara s njim. Farinata je u neku ruku proglašen krivovjercem iz zlobe. Papa Nikola III je. čija djela ovise o kutu gledanja. osoba koja je u potpunosti zaslužila pakao.

zbirke poznatog ruskog realistaF. gdje bi prvi dio mogli nazvati filozofskom raspravom o čovjeku. fantazirati a ponajviše filozofirati. on je dosta i radoznao a možemo reći i da voli sanjariti. gdje odmah na samom početku možemo uočiti pakosnost. no ipak želi ući u društvo i osjetiti tu posebnu atmosferu. prosinac 2004 22:47:00 | 3 komentara ZAPISI IZ MRTVOG DOMA . Naime.M. Objavio lektire u 29. čiju veliku učestalost možemo vidjeti i u samom glavnom liku. Ova se novela sastoji od dva dijela.Dostojevskog. Dostojevski “ Zapisi iz podzemlja” samo je jedna novela iz zbirke pod nazivom “Zapisi iz mrtvog doma” .Kako se prava radnja javlja tek u drugom dijelu ove novele. biva odbačen i postaje željan osvete za neuspjehom.mogli bismo reći da radnja teče kronološki. Prema svemu ovome možemo zaključiti i da zapravo podzemlje za glavnog lika možda i predstavlja ovaj bijedan i nesretan život. Usprkos toj velikoj želji. nezahvalno biće. a jedna od zanimljivosti vezana upravo za radnju je da je radnja izmišljena kao i sami zapisi. čovjek je negriješeno biće. stvaralačka životinja. glavni lik ne slaže se dobro s društvom i prezire ljude u njemu. Usprkos svemu tome nisam siguran da bi ovo djelo mogao proglasiti interesantnim. Sama ideja prolaska kroz čovjeku nedostupna mjesta je vrlo uzbudljiva. njegov sluga -Apolon. Ferfičkin. pored toga što je pakostan. Simonov i Zverkov. O njegovoj karakterizaciji možemo ponajviše saznati u prvom dijelu ove novele.nedolično biće te biće koje u svemu ima cilj i teži ka ostvarenju tog cilja. U njegovoj filozofiji možemo kao glavnu ličnost . glavni lik ove novele bolje nam predočava samog sebe a ujedno preko sebe izriče pravu istinu o čovjeku. ali kompliciran stil je ipak učinio svoje i učinio ovo djelo nedostupno većini čitatelja. od cijelog svijeta. No. Individua tj. Ipak. Osim svih ovih osobina jedna se osobina posebno ističe a to je samostalnost. Liza.zahtjeva iznimnu koncentraciju i visok nivo opće kulture. a ponajviše izolaciju od društva. koja se uočavala i u njegovom poslu. Sve mu u životu propada a nesreća mu je uvijek za petama. lakosmisleno biće. a drugi dio dokaz za sve ono što je rečeno u prvom dijelu. Novela “ Zapisi iz podzemlja” u sebi sadrži mnoge ideje o čovjeku.F. posebnu pažnju mogli bismo dati upravo glavnom liku jer on sa svim svojim osobinama predstavlja ljude tadašnjeg vremena. njegovom životu te o individui i njezinom ponašanju i uklapanju u društvu. M. Prema njegovim riječima. U ovoj se noveli spominje nekoliko likova: glavni lik. pakosno biće.

jer je totalno izoliran od društva i velika je individua. Ipak. ne misleći na posljedice. . budio je sve negativne osobine u očima glavnog junaka. u radnji novele sudjeluju i ostali likovi s kojima se naš glavni lik i nije baš previše slagao. zlo i egoizam se u toj djevojci nije mogao uočiti već je imala sve dobre osobine. Za razliku od drugih likova. Svi oni isticali su se jednom velikom negativnom osobinom-iskorištavanjem. Osim glavnog lika. možemo zaključiti da on u biti i nije shvatio svijet. nikoga ne poštuje.Na samom kraju novele možemo uočiti da nikoga ne voli. No. a sudeći po svemu ovome. već je sve to promatrao sa svog stajališta. neodlučnim a pomalo i strašljivim. nesigurnim. ne voli ni samog sebe. jer čovjeku uvijek treba nešto više. gotovo zao čovjek koji je s zadovoljstvom zadirkivao druge i ismijavao ih. a to je nezadovoljstvo čovjeka s onim što ima. kojom bi samo gledali da sebi ugode. Ipak. Tokom cijele novele činio se nervoznim. kojima je jedini cilj u životu bio novac. Jedan od tih likova je i lik Ferfičkina. Pakosni. Bio je jedan od onih ljudi koji nije podnosio glavnog lika. Bila je veoma draga glavnom liku koji ju je volio no ta je ljubav brzo nestala zbog nespremnosti lika na takav način života. bila je osoba s kojom se moglo smireno i bez diskusija popričati i izmjeniti mišljenja o životu.koji je sve to trpio i čak im se u jednom trenutku htio i ispričati. izbezumljenim. No. zli likovi. najvažniji mu je bio novac te iz pojedinih njegovih situacija vidimo kako je bio uistinu velik podlac. Glavnu je riječ u njegovom životu vodila povučenost od društva. da sebi učine život boljim. dok drugu stranu svijeta nikad nije uspio vidjeti ni shvatiti. on je zadovoljan svojim načinom života.To je bila djevojka Liza. sa svoje strane. šutljivu i zbunjenu djevojku. nedovoljna upornost dovela je do toga da je uvijek bio odbačen. pakost. U početku je upoznajemo kao povučenu. u cijelom društvu bila je i osoba koja je u glavnom liku pobudila posebne osjećaje.Prema riječima glavnog lika. Kao i svima. bio je to čovjek kojeg je glavni lik ponajviše mrzio. kojeg je on silno želio popraviti. za razliku od drugih ljudi koji su nezadovoljni onime što imaju. Gotovo sve možemo reći i za preostala dva neprijatelja glavnog lika-Trudoljubova i Zverkova.koji ga nije prihvaćao i niti to nije ni pokušavao. Neke od ovih osobina mogu se uočiti i u današnjem svijetu. Sve te probleme možemo pronaći i u glavnom liku. Veoma podao i drzak razmetljivac koji je hinio najosjetljiviju ambicioznost. budućnosti i ljubavi. u današnjem čovjeku.uočiti čovjeka i njegove probleme u društvu.Sve je to uzrok njegovog bijednog života.no ima nešto što odskače od svega. život. izgledom veoma lijepa i dobra u duši i srcu. i za kojeg je tvrdio da je glup i velika kukavica. no ono što je najgore. često su omaložavali glavnog lika.

na sve samo nasmijao i to tako da zapravo i nisam sasvim pobijedio – smijeh je ostao na njegovoj strani.. gdje se autor često koristi jednostavnim i jasnim rečenicama koje nisu toliko bogate stilskim sredstvima..Sam jednostavan stil govori nam kako rečenice nisu toliko bogate stilskim sredstvima..nemam pojma o svojoj bolesti i ne znam pouzdano što me boli. fenomenalno glup. “ Često se u rečenicama pa i među rečenicama javlja kontrast.kao npr. strpao bih ja vas na četrdeset godina u podzemlje.Osim ovih rečenica . Dostojevski se obraćao čitatelju putem zagrada “ (Slaba dosjetka.”. a sve se to izražava rečenicama poput ovih:”. Kao primjer jednostavne i kratke rečenice možemo navesti jedan od brojnih dijaloga iz novele: ”Ti si odavde? Nisam. uopće i nije glup.Stanite! Dopustite da predahnem. ali je tako nezahvalan da nema nezahvalnijeg stvorenja od njega..misleći da će ispasti veoma duhovito. Mislim da me boli jetra. pa bih nakon četrdeset godina došao k vama da se raspitam do čega ste došli. ali neću je prekrižiti. Njemica? Ruskinja. gdje se također uočavaju jednostavne i humoristične rečenice:” Bolestan sam čovjek.a i cijela je novela napisana tako da autor direktno razgovara s čitateljem i daje mu poneke savjete.”Tada sam pobijedio. Znate šta..”. no u noveli . kad sam i sam uvidio da sam se želio samo napraviti odurno važan. koji je u funkciji humorističnosti i originalnosti rečenica .”Pa zašto ste onda sve ovo pisali?. Odakle si? Iz Rige.”Specifičnost ove novele je i početak. Napisao sam je.” ili pak “ Ta čovjek je glup.Naime.ali se Zverkov.koji je doduše bio glup ali veseo i drzak. a sada. Uostalom.”.. Jesi li već dugo ovdje? Gdje? U kući.namjerno je neću prekrižiti!). bez ikakva posla.Pakostan sam čovjek.Već nam je poznato da su stil i jezik Dostojevskog veoma jednostavni.pitate me. Neprivlačan sam čovjek.

. Svaki je čovjek kukavica.dužni smo sebi ponavljati. I kao i svako dijelo. Objavio lektire u 29. da nas u tom i tom trenutku priroda nipošto u tim i tim okolnostima neće ništa pitati. a ne onako kao što fantaziramo.bilo je posve tamno.08. Radio je kao . pa ako stvarno težimo za tablicom i kalendarom. Ti se problemi očituju na posebnim realističkim likovima – likovima iz svakodnevnog života koji se kreću na svakodnevnim. običnim mjestima (gostionica.pa makar i za retortom. Srednju školu završio je u Delnicama.1938. i ova novela ima nekoliko ideja: 1.i. a studirao je na filozofskom fakultetu u Zagrebu.no. 4. krpama i kojekakvim odijevnim starudijama . 3.no.” Realističnost stila također ne možemo izostaviti.što se može.Alojz Majetić Naziv djela: "Omiški gusari" Pisac: Alojz Majetić rođen je u Rijeci 30.. Realističnost je izražena već putem same socijalne teme koja sa sobom nosi razne probleme. Čovjek nije savršeno biće.dok u jednom dijelu novele možemo uočiti i pozitivizam:”Pa i uopće . malena sobica). treba prihvatiti i retortu!” Jezik u ovoj noveli je razumljiv no ima i pokojih francuskih izraza”a l’homme de la nature et de la verite”. da je treba prihvatiti takvom kakva jest. neumorno. a ta je realističnost i specifična za razdoblje u kojem je nastalo ovo djelo. pahuljao je snijeg padajući gotovo okomito i prostirajući jastuk po pločniku i pustoj ulici. prosinac 2004 22:47:00 | 0 komentara Omiški gusari . tijesnoj i niskoj sobi. Čovjek nije nikada sretan onime što ima. 2. pretrpanoj golemim ormarom za odijela i krcatoj kartonskim kutijama.”čija je funkcija opisivanje i predočavanje socijalnog statusa likova.U noveli možemo uočiti i opis interijera:” U uskoj.možemo pronaći i poneku metaforu: ”Bilo je tiho. Društvo čini čovjeka čovjekom.

i 1226. pravedan. godine Nagradu "Grigor Vitez". Ima veliku duhovnu i fizičku snagu. . Marija Pulsnikova nije povijesna ličnost. godine postao je omiški knez. novinar i urednik. te okolica Splita i Omiša. "Kako uspjeti u životu". posebno odan ideji borbe protiv Mlečana. a poznatije su mu: "Dijete s brkovima priča". Tema: Borba plemena Kačića. 1221. Vrijeme radnje: Razdoblje izmeđe 1180. godine. Mjesto radnje: Split. a za povijesni roman "Omiški gusari" dobio je 1981. Piše i romane. Zbog izvanrednog pamčenja bio je živa pomorska karta i u tri je godine upoznao obje obale Jadrana. Poznat je i kao autor radijskih i filmskih scenarija. Likovi: Malduh Kačić glavni lik romana ujedno je i povijesna ličnost. "Otimam". Pouka: Treba biti hrabar. Krase je odanost. neustrašiv i mudar vođa. Objavio je više zbirki pjesama. "Zapovijedni način". a uređivao je časopise "Paradoks" i "Kerempuh". Priredio je Antologiju hrvatskog humora u šest knjiga. ljubav i razumijevanje. odlučan i ustrajan u borbi za slobodu i očuvanje svog ognjišta. Dobra je majka i odana žena. strastven i odlučan. protiv jačih neprijatelja.korektor. U romanu pisac je opisuje kao Malduhovu ženu. te se ističe kao srčan. za očuvanje svoje djedovine i slobode. Već kao dječak bio je srčan. podvale i surovost. Za razliku od oca i brata Dominika ne podnosi ubijanje.

U gradu. Njeni otac Petar i brat Dominik bili su probizantinci i veliki neprijatelji Kačića. U gužvi u luci Malduh je izrazio Mariji želju da je jednog dana uzme za ženu.Kratak sadržaj: Pohlepan splitski nadbiskup Rajneri nastoji nizom spletki prisvojiti za splitsku crkvu zemlju u selu Srinjinama podno Mosora. Oženili su se i ona mu rodi sina Osora. Marijin otac Petar. Na galiji je i Dominik poznat kao posebno okrutan gonič veslača. Malduha su uhvatili i bacili u tamnicu. U napadu Omišana na galiju oslobođen je Malduh. brat Dominik i pohlepni nadbiskupov sluga Mačica odlaze u Ravenu po opljačkano blago koje je tamo skrio pokojni nadbiskup. a zarobljen Dominik. Ne uspijeva u svojoj nakani. Mladić se vraća kući. Malduh se ubrzo zagledao i zaljubio u plemkinju Mariju Plusnik. U jednoj od borbi ponovo biva zarobljen Dominik. Kaznena bizantska ekspedicija bila je potučena do nogu i doživjela je veliku sramotu. Održao je obečanje i između Dominika i Malduha razvilo se čak i neko pritajeno prijateljstvo. U borbi za očuvanje svoje zemlje razljučeni Kačići predvođeni knezom Nikolam ubiše gramzivog nadbiskupa. Knez Nikola odluči spasiti Malduha. Pokazao je pritom odlučnost pravog muškarca. Marija je odmah pristala. Uz pomoć carskog namjesnika Rugerija ishodio je pravo na navedenu zemlju. U međuvremenu Marija sazna da je Jurislava očeva ljubavnica a ne sestra i ova joj pomogne doći do voljenog Malduha prije razmjene. te otme Dominika kako bi napravili zamjenu zarobljenika. očeva sestra koja je nakon majčine smrti brinula o Mariji. Odrastao Malduh uzaludno traži Mariju i u toj potrazi dolazi blizu Venecije gdje biva uhvaćen i bačen na galiju kao veslač. no ovaj za uzvrat mora potopiti onoliko brodova koliko ih je potopio brod na kojem je služio. no te je riječi čula Jurislava. Malduh je ponovo na moru i planira stvoriti savez gradova koji će se onda lakše oduprijeti Veneciji. no ova je pripadala omiškom plemenu Kačića. Nakon šest godina traganja Malduh je konačno našao voljenu Mariju. U zamjenu za slobodu Dominik otkrije mjesto gdj se nalazi Marija. . pa gradi flotu i uspješno se bori protiv Mlečana. Bojeći se odmazde močnijeg neprijatelja Kačići skloniše u Split malog Malduha od kojeg je knez Nikola puno očekivao. a otac i Jurislava odvedoše Mariju u samostan. Malduh mu poklanja život.

Miroslav Krleža Izdavac: “Vijesnik”. “ Književna republika”). godine nisu potpisali mir s papom. Umro je krajem 1981.Omiška flota zadaje teške udarce neprijatelju sve dok 1226. U agoniji. Deset krvavih godina i drugo. Leda. U logoru. Uzbudilo me kad su Malduha zarobili i bacili u tamnicu. Bilješke tijekom citanja: -na pocetku novele primjecujem težak nacin pisanja. godine. Polazio je kadetsku školu u Pečuhu. “Danas”. a zatim poznatu vojnu akademiju Ludoviceum u Budimpešti. Objavio lektire u 29. u Zagrebu. dugacke i složene recenice koje mi je teško razumijeti . Između prvog i drugog svjetskog rata pokretao je i uređivao razne časopise ( “Plamen”. Zbirka pripovijedaka Hrvatski bog mars snažna je slika ratnog bezumlja i tragičnih sudbina ljudi. a Malduhu se gubi svaki trag. Razveselilo me kad je Malduh našao Mariju. Rastužilo me kad su kažnjenicima odsijecali ruke ili noge. Zagreb – 1990 Bilješka o piscu: Miroslav Krleža rodio se 1893. Povratak Filipa Latinovicza . koju je bijegom napustio. prosinac 2004 22:47:00 | 41 komentara Bitka kod Bistrice Lesne . Gospoda Glembajevi. gdje je završio pučku školu i nižu gimnaziju. Osim ratne novelistike značajan je i ciklus Krležinih drama s ratnom tematikom Vučijak. Ostala najveća djela su mu Na rubu pameti. Zastave. Krleža je kao novelist bio vezan za prvi svjetski rat i malograđanski rat.

kratko je. Najlijepši ulomak: Str. Hrabrost se kadkada i ne isplati. Kratak sadržaj: Pisac djelo zapocinja posvetom. Pisac opisuje jad i bijedu koju mi je teško razumijeti. ” Tema djela: Knjiga Bitka kod Bistrice Lesne opisuje hrabrost i jad slavnih junaka koji su poginuli u toj bitci. vrlo su komicna -osjecam veliko nezadovoljstvo i razocarenje jer nitko nije preživio Doživljaj djela: Djelo mi se nije narocito svidjelo. . no. kao i mngi seljaci tog doba nalazi nerazumijevanje i odlazi potišten. 30. ostao je bez žene te sam sa svoje dvoje djece. rat je iz perspektive vojnika uvijek tragican. Posvecuje ga šestorici palih domobrana i njihovom deseniku. ali pre realan i zahtjeva citatelja boljeg želuca. 29. Teško je razumjeti ga. Pred odlazak u rat traži pomoc od vlade u vezi s djecom koju nema kome ostaviti. “Divizijski mrtvozornik Palcic…” “…pozdrav od Ljubice Jankic. opis je rijecit i bogat. Ideja djela: Bez obzira na poraz ili pobjedu. jedan od domobrana.-opis nacina zivota rastuzuje me -osjecam suosjecanje s “junacima” -u pismima pred kraj novele vidim neku ironiju. – str. Vid Trdak. Nastavlja opisom teškog života u to doba te opisom sudbina šestorice domobrana. a radnja otužna i skromna.

Još jedan od poginulih domobrana doživljava nepravdu. prosinac 2004 22:46:00 | 0 komentara Zagonetno pismo . " Kazalište lutaka " i druge. Svi domobrani pogibaju u teškim mukama doživljavajuci grozote koje ni jedan covijek nebi trebao doživjeti.Loborec Štef bijaše ponižen od kraljevske vlasti koja ga nije željela ni saslušati. " Čudnovata istina ". Napisao je i nekoliko kazališnih igrokaza : " Uskočka kapa ". " Jaje ". djetinjstvo proveo u Čepinu. i " Živi pjesak ". Nakon teška ranjavanja ponovo ga šalju na bojište oduzimajuci mu šest tjedana odmora. a danas živi u Zagrebu. ali i veliku nemoc opiranju vladi. " Veliki zavodnik ". " Početak plovidbe ". za vrijeme vladavine Franje Josipa Prvog kada je bijednim hrvats kim selima i naseljima vladalo feudalno društvo. VRSTA : Dječiji roman .Zlatko Krilić BILJEŠKE O PISCU : Zlatko Krilić rodio se u Osjeku 1955 godine. a u njima se ocrtava sav jad i siromaštvo zagorskih seljanki. Piše za radio i televiziju. Mjesto radnje: Selo u Zagorju i Bistrica Lesna. Takav odnos u seljaku budi gnijev. To je najtragicniji dio u kojem se mješaju blato. " Gozba u ponoć ". Objavio lektire u 29. Vrijeme radnje: Bilo je to davne 914. mržnju. suze i krv. Do sada je za djecu i omladinu objavio pet knjiga: " Prvi sudar ". U trenucima borbe domobrani neprestalno misle o ucinjenoj nepravdi. Novela završava opisom bitke kod Bistrice Lesne. " Bajka o divu ". kao i scenarije za crtane filmove. Zabranjena vrata ". Matija Križ je tragokomican lik o kojemu se sve saznaje iz dva pisma koja su njegova jedina ostavština.

bradati. Kištra je bio zaljubljen u Marinu. Silos.dječakkoji poslije provale postaje poznati. Kištra je od susjede pozvao mamu i sve joj ispričao. on je pozvao policiju i pokazao se prijateljem. Lili.djevojčica zaljubljena u Kištru. djevojčica iz škole koja je bila zaljubljena u njega.. igralište. Zraka. brkati. Ima dugu kosu i svako se jutro muči s jednim čvoričem kojeg ne može rasčešljati. Na isti . Marina je bila ljubomorna i posvađala se sa Kištrom. Marina .proljeće TEMA : Život djece zaposlenih roditelja OSNOVNA MISAO : Nepoznatima se ne otvaraju vrata LIKOVI : Kištra. djevojčica za koju su svi rekli da je najzgodnija cura u školi.kuća. Kad su lopovi napali Marinu. Kištra je Marini ispričao sve o provali i o zagonetnom pismu koje je dobio prije provale. Ispitivali su Kištru i pomoću foto .MJESTO RADNJE : Zagreb . Nakon provale Kištra je postao jako popularan. Prokopali su cijeli stan i odnjeli sve vrijedne stvari.. škola i policijska stanica VRIJEME RADNJE : Sadnjašnjost . iskrena i hrabra. Nisu to bili nikakvi policajci već lopovi. Anđelak i profesor iz matematike. Ubrzo je došla i prava policija. a djevojčice su mu slale ljubavne poruke. Marina. itd.robota pokušali ući u trag lopovima. KRATAK SADRŽAJ : Jednog jutra su Kištri na vrata pozvonila dva čovjeka koji su se predstavili kao policajci iz specjalne policije. Dobra je. zaintresirala se za Kištru. Lili. OPIS LIKOVA : Kištra . Dječaci su se divili njegovoj hrabrosti.

a poslije tri romana za odrasle piše svoju prvu knjigu za mladež " Dijamant Tobije Ambergera ".Karl Bruckner Naziv djela: " Sadako hoće živjeti " Pisac: Karl Bruckner rođen je 09. koji je radio s lopovima. U trenutku kad su lopovi odnosili iz Marinina stana. uručio je Marini preporučeno pismo. a Kištra i Marina otišli su zajedno. . vrlo polako mu se primicivala. ) Ova priča mi se sviđala zato jer priča kako djeca hvataju lopove. U njemu opisuje sudbinu austrijskih iseljenika u Braszilu.1906. Pripremao se za trgovački zanat. Glave su im bile sve bliže i bliže. Telefonom je odmah pozvala Kištru. Roman je prvi put objavljen 1961. Poštar Luna. Marina je odmah shvatila da se radi o provali. Otkriva slikarsku nadarenost i piše svoju prvu pjesmu. godine i odmah biva unovačen u njemačku vojsku. Odlazi u Brazil. Kad je spustio slušalicu shvatio je da Marina nije lagala i odmah pozvao policiju. a u domovinu se vraća 1938. Uhvatili su lopove.način kao kod Kištre lopovi su pokušali opljačkati Marinin stan. Marina ga je gledala u oči a onda obori pogled na njegove usne. " ( 121 str.01. godine i s njim postiže svjetsku slavu. Objavio lektire u 29. Pozornost čitatelja zaokupio je romanom o nogometu. NAJLJEPŠI DIO : " Polako. a najpoznatije mu je djelo " Sadako hoće živjeti ". Poljubila ga je. prodavač novina i čuvar garaža. Nakon rata piše crtice za novine. a može mu se odati priznanje za 93 prijevoda njegovih djela na 22 jezika. Kištra je s policajcima već bio pred kućom. a radio je i kao tehničar. On je još bio ljut na Marinu i nije joj povjerovao. godine u Beču kao sin tiskara. Više je puta nagrađivan kao najbolji pisac za mladež. prosinac 2004 22:46:00 | 0 komentara Sadako hoće živjeti .

Likovi: Sadako je mala četverogodišnja djevojčica koja je doživjela strahotu i užas nuklearnog udara na Hirošimu 06. Započinje svoju posljednju bitku. pametan. hrabra i odana obitelji. Puno vremena posvećuje čuvanju svoje sestrice.08. Veliko htijenje i upornost budili su njoj nadu u ozdravljenje. veliku glad. godine. Dobar je. godine. u život koji je toliko voljela. skupa sa svojom obitelji. bitku za život. Tema: Nuklearni udar na Hirošimu i posljedice koje je on izazvao. čuvajući ovu našu prelijepu Zemlju za generacije koje dolaze. suradnju i dobre odnose. godine pa do proljeća 1955. ali Sadako će vječno živjeti u nama koji smo pročitali ovu knjigu. Pošten je i odgojen u skladu sa starim japanskim tradicijama. Mjesto radnje: Hirošima i američka vojna baza na Tinianu u zapadnom Tihom oceanu. Nekim je čudom preživjela i u poratnim godinama velikog siromaštva stoički podnosi. . poštena.Vrijeme radnje: Razdoblje od kolovoza 1945. Uporna je. Odan je obitelji i ne može se pomiriti sa činjenicom da Sadako mora umrijeti. kako bi svi zajedno mogli živjeti u slozi i ljubavi. Opaka je bolest ipak na kraju pobjedila.1945. Šigeo je stariji brat svoje male sestrice Sadako. Iako malena sa starijim bratom satima skuplja metalne predmete iz gradskih ruševina. živjet će kao opomena čovječanstvu da nikad više ne ponovi istu grešku. neimaštinu i beznađe. osječajan i odan dječak. Pomaže joj u izradi zlatnih ždralova bodreći nju a i sebe u njenim najtežim trenucima. Desetak godina od pada atomske bombe Sadako počinje osjećati posljedice radijacije. Pouka: Među ljudima različitih nacija treba graditi prijateljstvo.

Obolila je od posljedica radijacije i započinje svoju posljednju bitku. Sadako je bila umorna od hodanja i Šigeo odluči zastati u parku kako bi se djevojčica odmorila. S njim je bila i njegova sestrica Sadako. U spomen na nju u Vrtu mira u Hirošimi stoji spomenik s njenim likom izliven iz bronce. Upoznaje predratnog proizvođača zmajeva i oni zajedno započinju posao. U isto vrijeme u američkoj bazi na Tinianu odvijaju se pripreme za ubrzani završetak rata bez invazije na Japan. I dok je hodao ulicama prema kući. a Šigeo skoči u obližnje jezerce. "Enola Gay" se sa smrtonosnim teretom približavala Hirošimi. I tada se dogodi užas kakav ljudski rod još nije vidio. Iako biva pokraden nije pokleknuo. bitku za život. nesposobni za vojsku i žene rade u tvornicama za potrebe vojske. Rat je završen. a njene ruke uzdignute prema nebu drže zlatnog ždrala. Zahvaljujući brončanom zmaju kojeg je pronašla Sadako otac namjerava kupiti brijački alat i započeti svoj stari zanat. a nemoćni starci i djeca lutaju ulicama tražeći komadiće hrane. Japan je pred porazom i sva su dopisivanja sa vojnicima zabranjena. Cilj je Hirošima. U nekoliko sekundi zbrisan je čitav jedan grad. Muškarci su na frontu. Tog kobnog jutra Šigeo je stao u red za hranu. Sadako pada u nesvijest poslije biciklističke utrke u kojoj je učestvovala. Vratiti će se kasnije sam i donijti će kući toliko potrebne namirnice. a otac nastoji nešto zaraditi da može kupiti daske za novu kuću. Na mjestu gdje je bila njihova kuća. Deset je godina prošlo od završetka rata. Četverogodišnja Sadako luta ulicama zajedno s bratom Šigeom. poginulo je preko 80 000 ljudi. U najvećoj tajnosti vrše se pripreme za prvu uporabu atomske bombe. Krenulo je dobro i otac uspijeva sagraditi pristojnu kuću. godine. Cilj je ostvaren. pa odluči poći kući.Kratak sadržaj: Sredina je srpnja 1945. prijeratni brijač. Red je bio dugačak i dječak je znao da mala sestrica ne može dugo stajati u redu. otac kojeg su otpustili iz vojske sklepao je mali kućerak. Izrađuje papirnate ždralove i vjeruje u ozdravljenje izradi li ih tisuću. Djeca po cijele dane skupljaju metalne predmete po ulicama. Iznemogla i iscrpljena bolešću sklopila je svoje umorne oči posljednji put. užasne su posljedice ostale kao vječna opomena ljudskom rodu. Za razliku od drugih japanskih gradova koji se svakodnevno bombardiraju Hirošimu samo nadliječu izviđački avioni i na njih se više niko ne osvrće. dok im majka radi u Brodogradilištu Micubiši. U tom trenutku nije ni slutio kakav ga pakao čeka samo dvadesetak minuta kasnije. . već je dugo u vojsci i niko ne zna gdje se nalazi. Iznad njenog kreveta ostalo je visjeti 990 zlatnih ždralova. Otac. Bez puno materijala skromna kućica pružala je tek minimalnu zaštitu od kiše i hladnoće. Nekim čudom obitelj Sasaki čitava je na okupu. Sadako je legla pod vrbu i odmah zaspi. Hirošima je pust grad.

brižan i zaštitan otac. Također je i Pavao razdvojen u dvije situacije. zlatar i Dorin otac. Jedan od najvažnijih i meni najdražih likova je Jerko. U središtu tog sukoba nalazi se ljubav Gregorijančeva sina Pavla i Dore. a nerijetko su se pritom i enormno obogatili. ali poštena starica koja je zlataru Krupiću pomogla odgojiti Doru. Magda je prodavala paprenjake i svijeće na Trgu sv Marka. uz pomoć starice tj. zaljubljen "do ušiju". prosinac 2004 22:45:00 | 0 komentara Zlatarevo zlato . a poslije Pavlov brat i pomagač. a na drugoj strani romantičan i nježan mladić. pobožna. Najveći zagrebački neprijatelj je bio Stjepko Gregorijanac. Ništa me nije nasmijalo Rastužilo me kad je Sadako umrla. gospodar Medvedgrada. koji su svu tu strahotu kasnije promatrali iz sigurnosti svojih domova. Dok je jednog dana razbješnjeli narod palio kuću Franje .August Šenoa Tema Zlatareva zlata je povijesni sukob medvedgradskog velmože Stjepka Gregorijanca i grada Zagreba. Stradanja milijuna ljudi prouzročili su bezočni političari. U gradu Zagrebu živio je zlatar Krupić koji je nakon smrti svoje voljene supruge. kćeri gričkog zlatara PetraKrupića. poslušna i vrlo inteligentna.Mišljenje o djelu: Tužna pripovjetka koja nam govori o strahotama rata. ratni huškači. sama Dora. jedinicu Doru. stoljeća. Radnja romana se zbiva u Zagrebuu drugoj polovici XVI. Magda. kao hrvatski kapetan. Najprije je nijemi mladić koji guta svoju bol i gradsko "spadalo". Od dobrih likova tu su još : Petar Krupić . malo brbljava. živ i vjetrovit junak. o stradanjima malih ljudi koje niko ništa nije pitao kad se udaralo u bubnjeve rata. Objavio lektire u 29. sin najljučeg neprijatelja Zagrebčana. po čemu su je i nazvali paprenjarka. odgajao svoju kćer. skromna. njegove kume Magde.

Filipovića koji je izdao svoje hrvatstvo i otišao u Turke . " Čudnovata istina ". " Veliki zavodnik ". Stjepan Gregorijanac je sklopio mir s Zagrebom. a također smrti Dore. škola i policijska stanica VRIJEME RADNJE : . Pred podivljalim konjima se slučajno zatekla Dora koju je Pavao . i " Živi pjesak ". VRSTA : Dječiji roman MJESTO RADNJE : Zagreb . " Početak plovidbe ". Viđao ju je više puta. Udovica Klara je htijela Pavla za sebe. Umro je u okruženju. djetinjstvo proveo u Čepinu. gradskog brijača. Shrvan što mu je zbog urote sin Pavao otišao. Zabranjena vrata ". Napisao je i nekoliko kazališnih igrokaza : " Uskočka kapa ". Pavao ju ovaj put nij usopio spasiti. Nika i Jerka. " Kazalište lutaka " i druge. tj. Do sada je za djecu i omladinu objavio pet knjiga: " Prvi sudar ". " Gozba u ponoć ". Sve političke spletke i sva građanska ogovaranja doveli su do ranjavanja Magde i krupića. jedna iskrica velikog plamena pala je među konje koji su se zatim razbježali. a Jerko je otišao u samostan i zaredio se. Objavio lektire u 29. " Jaje ". ipak sa sva tri svoja sina Pavla. Uz pomoć Grge Čokolina. oholog i pohlepnog varalice. Saznavši da mu se sin viđa s građankom Stjepko je skovao urotu. Piše za radio i televiziju. U poćetku svih tih nesreća Pavao je stekao saveznika i u njemu otkrio svoga brata Jerka.kuća. prosinac 2004 22:44:00 | 0 komentara Zagonetno pismo . Rekavši da će jednog dana nestati ime Gregorijančevo imao je pravo jer su Pavao i Niko poginuli u bitci protiv Turaka. ona je poslala svoje vojnike da otruju Doru. a danas živi u Zagrebu. a opet joj je spasio život. igralište. " Bajka o divu ". sin Stjepka Gregorijanca spasio i zavolio.Zlatko Krilić BILJEŠKE O PISCU : Zlatko Krilić rodio se u Osjeku 1955 godine. kao i scenarije za crtane filmove. Ljubomorna udovica je ostvarila svoj cilj. brbljavog.

Ubrzo je došla i prava policija. djevojčica za koju su svi rekli da je najzgodnija cura u školi.robota pokušali ući u trag lopovima. itd. Marina. Marina je bila ljubomorna i posvađala se sa Kištrom.djevojčica zaljubljena u Kištru. bradati. uručio je Marini preporučeno pismo. Kad je spustio slušalicu shvatio je da Marina nije lagala i odmah pozvao policiju. Nakon provale Kištra je postao jako popularan.proljeće TEMA : Život djece zaposlenih roditelja OSNOVNA MISAO : Nepoznatima se ne otvaraju vrata LIKOVI : Kištra. Poštar Luna. a djevojčice su mu slale ljubavne poruke.. Lili. Marina . Ispitivali su Kištru i pomoću foto .Sadnjašnjost . Ima dugu kosu i svako se jutro muči s jednim čvoričem kojeg ne može rasčešljati. Silos. Anđelak i profesor iz matematike. Kištra je od susjede pozvao mamu i sve joj ispričao.dječakkoji poslije provale postaje poznati. Zraka. Kištra je bio zaljubljen u Marinu. Nisu to bili nikakvi policajci već lopovi. Marina je odmah shvatila da se radi o provali. koji je radio s lopovima.. on je pozvao policiju i pokazao se prijateljem. Kištra je Marini ispričao sve o provali i o zagonetnom pismu koje je dobio prije provale. OPIS LIKOVA : Kištra . Kištra je s . On je još bio ljut na Marinu i nije joj povjerovao. Telefonom je odmah pozvala Kištru. Lili. KRATAK SADRŽAJ : Jednog jutra su Kištri na vrata pozvonila dva čovjeka koji su se predstavili kao policajci iz specjalne policije. U trenutku kad su lopovi odnosili iz Marinina stana. Na isti način kao kod Kištre lopovi su pokušali opljačkati Marinin stan. Dječaci su se divili njegovoj hrabrosti. brkati. Dobra je. Kad su lopovi napali Marinu. djevojčica iz škole koja je bila zaljubljena u njega. zaintresirala se za Kištru. Prokopali su cijeli stan i odnjeli sve vrijedne stvari. iskrena i hrabra.

godine. Ariosto je pisao i pjesme. provincije u Apeninima. stekao klasicnu naobrazbu zajedno s vladarskim sinovima. u mladosti na latinskom jeziku po uzoru na rimske pjesnike.godine. Te je godine stupio u sluzbu Alfonsa d. do 1525. do 1514. a kasnije uglavnom petrarkisticki intoniranu poeziju na talijanskom jeziku. sa slikarima kao što su Giorgione i Tizian. vojvode od Ferrare. Marina ga je gledala u oči a onda obori pogled na njegove usne. rodio se u Reggio Emiliji. Objavio lektire u 29.Este. Pored svog najveceg djela Bijesni Orlando. godine. Dvije godine kasnije potajno se. da ne povrijedi osjecaje vanbracnog sina Virginija. vrlo polako mu se primicivala.Este. godine. koji je bio u sluzbi vojvoda d. prosinac 2004 22:43:00 | 0 komentara Bijesni Orlando . usporedivan po plastici svojih slika i zivotnoj djelotvornosti.Ludovico ariosto BIBLIOGRAFIJA PISCA: Ludovico (Lodovico) Ariosto rodio se 1474. Napiso je i pet komedija. Glave su im bile sve bliže i bliže. Djelo je objavljeno 1516. zanimajuci se prije svega za pjesništvo. a konacni oblik dobilo . gdje je Ariosto. " ( 121 str. Godine 1503. godine bio je guverner Garfagnane. Postaje osobnim tajnikom kardinala Ippolita d.godine od tuberkuloze.Este u cijoj je sluzbi ostao do 1517. vjencao svojom dugogodišnjom ljubavi Alessandrom Benucci. a zanemarujuci studij prava koji je upisao na nagovor oca. . a Kištra i Marina otišli su zajedno. Ludovico Ariosto umro je u Ferrari 1533. U razdoblju od 1522. Uhvatili su lopove. cijela se obitelj seli u Ferraru. uzivajuci zaštitu vladarske kuce. Otac mu je umro 1500. Poljubila ga je. dakako u stihu. Romanticni ep Bijesni Orlando ( Orlando Furioso ) Ariosto je pisao od 1504. NAJLJEPŠI DIO : " Polako. Sljedeci oca. godine i tada završava lagano razdoblje Ariostova zivota jer je otada primoran skrbiti za majku i brojnu bracu. ) Ova priča mi se sviđala zato jer priča kako djeca hvataju lopove. Bio je najveci pjesnik talijanske renesanse. cija se umjetnicka vrijednost ne moze mjeriti s njegovim najvecim djelom.policajcima već bio pred kućom.

a ona se nastavlja od mjesta gdje je Boiardo stao. Oni su obojica. Iako rodaci. FABULA:Podloga za razvitak fabule je imaginarna opsada Pariza oko koje Ariosto velicanstveno zapleo klupko dogadaja i zbivanja. preko Gibraltara u Afriku. a on vodu omraze. koja mu.je u trecem izdanju 1532. odlucio je zadrzati Angelicu kao nagradu onom ratniku koji ubije više poganski Saracena. Radnja nije locirana na samo jednom podrucju vec se premješta iz okolice Pariza i bojnog polja. Njegova dva najsjajnija paladina (viteza) su Orlando i njegov rodak Rinaldo.U drugom planu nalazi se ljubav Rinaldove sestre. kasnije pila vodu omraze. ali nesreca je bila u tome što su oboje pili vodu iz magicnog izvora. Tada zaljubljeni Rinaldo pocinje traziti Angelicu. puna mrznje. Naime. Medutim. kao i mnogi drugi vitezovi. Videci kako njegovi najbolji vitezovi. Ariosto je ziveci u dodiru s vladarskom obitelji d. odbijajuci sve najslavnije vitezove na celu s Orlandom. Karlo Veliki pokušava iskoristiti situaciju. Angelica je. Temu je vrlo teško odrediti. ODREDENJE TEME: Sama fabula Ariostova epa nadovezuje se na viteški spjev Zaljubljeni Orlando (Orlando Innamorato ) darovitog Ariostova prethodnika Mattea Marie Boiarda. godine. pa je i tema i konstrukcija fabule Bijesnog Orlanda zamišljena kao nastavak Zaljubljenog Orlanda. Nije navedeno vrijeme borbi. Ona je pila vodu ljubavi. stvarnih (Karlo Veliki) i izmišljenih (Medoro) likova. a kasnije i na sam Mjesec. povrijedena. smatrajuci da ce Angelica kao nagrada dodatno stimulirati njegove vojnike. Jedna tema koja sve te situacije i likove medusobno povezuje je u prvom planu zaljubljenost Orlanda i Rinalda u Angelicu te Orlandovo ludilo u nastupu bijesa i ljubomore.Este došao u doticaj s Boiardovim djelom (koji je svoj ep spjevao po nalogu vladarske obitelji). LOKALIZACIJA TEKSTA:Radnja se odvija u vrijeme imaginarne opsade Pariza. Angelica. ali zbog spominjanja Karla Velikog kao povijesno poznate osobe moze se zakljuciti da se radnja odvija u VIII. stoljecu.Angelica u bijegu od zaljubljenog Rinalda. kao i takoder zaljubljenom Orlandu. a Rinaldo vodu ljubavi. stalno uzmice. te borbe za Pariz i cijeli niz sporednih tema. franacke ratnice Bradamante prema saracenskom vitezu i junaku Ruggieru. Orlando i Rinaldo su veliki suparnici u borbi za Angelicu. a i mnoštvo drugih. obozavaju Angelicu. Angelica je prije voljela Rinalda. Spjev ima 46 pjesama u strofama od 8 stihova. koju je Orlando doveo s Istoka. Na celu kršcanske vojske koja brani Pariz je franacki kralj Karlo Veliki. zaljubljeni u kcerku velikog kitajskog kana Angelicu. Saraceni pod vodstvom africkog kralja Agramantea i spanjolskog kralja Marsilia u nastojanjima da osvoje Francusku opsjedaju Pariz. Kroz djelo se ispreplice mnoštvo dogadaja i situacija. uspijeva .

Za to vrijeme borbe za Pariz su sve zešce. koji krecu u potragu za njom. Saracenski kralj Agramante podmece pozar u Parizu. simbolicnim urezivanjem svojih imena u koru drveta. ali Karlo Veliki mu nalozi da ode u Englesku i potrazi pomoc. drevnog grckog junaka. koji ga je ujedno i preobratio na kršcanstvo. ratnici i Rinaldovoj sestri. Rinaldo. te saracenskom vitezu Ruggieru. U svojim lutanjima on naide na drvo u kojemu su bila urezana imena Angelice i Medora. U svom traganju ponovno dolazi do magicnog izvora i popivši vodu izlijeci se od ljubavi. Tako se rješavaju Rinaldove ljubavne brige i on je opet spreman pridruziti se ostalim vitezovima u velikim bitkama. Orlando je izgubio razum. Orlando je ipak. U pozadini tih dogadaja. Kada situacija izgleda bezizlazna i kada bi logicki bilo da Saraceni nadjacaju vojsku Karla Velikog. izbezumljen od ljubomore. Bradamante i Ruggiero svojom zenidbom ispunjavaju prorocanstvo. nailazi na ranjenog mladica. osim velikih zlodjela i ubijanja neduznih seljaka u cijim je licima vidi Medora. Angelica se zaljubi u Medora. Nakon tri mjeseca ludovanja.pobjeci i od tog trenutka pocinju brojne pustolovine za Orlanda i Rinalda. koja uspijeva ugasiti pozar. dozivljava mnoge cudesne i fantasticne pustolovine. Videci to Orlando pomahnita. Bradamanti je bilo prorokovano da ce ona i Ruggiero postati rodonacelnici i utemeljitelji obitelji d. Bradamante je silno zaljubljena u Ruggiera. Paralelno s tom radnjom pratimo ljubavnu pricu o Bradamanti. Angelica. saracenskog pastira Medora.Javlja se motiv cudesne kiše. ali ga je na nekom otoku spasio kršcanski isposnik. Videci da Angelica nije u Parizu zeli ju nastaviti traziti. u bjesomucnoj potrazi potican velikom ljubavlju. cijom pojavom Ariosto dovodi do vrhunca svoju maštu i fantastiku. Astolfo na krilatom konju odleti na Mjesec i tamo pronade Orlandov razum zatvoren u boci. Vratimo se sada na Orlanda. njih dvoje se vjencaju.Este. koji je odlutao na Mjesec. zapleta i raspleta. Time Ariosto zeli pokazati snagu i . U svom ludovanju dozivio je mnoge pustolovine. U tom trenutku. Kasnije. a ni on nije hladnokrvan. koji je poput Orlanda poludio. ali od boli za izgubljenim prijateljem. Orlando je na rubu propasti izjedan ljubomorom. Zbog svoje fanaticne ljubavi. pojavljuje se plemeniti engleski vitez Astolfo. Prvo juri za Angelicom u Španjolsku. cije je rane njegovala. Nakon brojnih peripetija. Ariosto pokazuje da su svi dogadaji plod njegove iluzije i poigravanja likovima i situacijama. ponovno se vraca Rinaldo i pomaze Karlu Velikom da nadjaca pogane i sprijeci osvajanje grada. u svom bijegu pred zaljubljenim vitezovima. Obojica su pocinili zlodjela iz osobne osvete. prepliva Gibraltar i dospije u Afriku. Obdaren je neranjivošcu i tu Ariosto uvodi motiv Ahileja. Spletom okolnosti Ruggiero dozivljava brodolom. ucinio mnoga junaštva.

Orlando shvaca da nije bio u pravu i da ne moze kontrolirati tude osjecaje. koja je izgradena na casti i uspjehu. Orlando je veliki i slavni vitez. a nadasve mudar. Angelica mu se. golo. gustoj. No tada se pojavljuje Angelica. JEZIK I STIL: Ariostov ep napisan je u strofama od osam stihova (oktave). On. narugala. Niz vlazne prude silaziti stane. Tako bismo sazeto mogli prikazati zbivanja u ovom konstrukcijski vrlo slozenom. te potpuno gospodari svojim zivotom. Prvi put u zivotu zeli nešto što ne moze dobiti. Sve ih je prikazao vrlo plasticno i slikovito. no glavni lik Orlando potpuno je psihološki rašclanjen. Ali kada ugleda urezana imena Angelice i Medora to slomi njega i cijelu njegovu psihu. a on je ocekivao uzvracenu ljubav. Neka od stilskih izrazajnih sredstava su: Aliteracija: "Agrican za to kralj je Tartarije" Poredba: "Zeljezne gdje da košulje i ploce Izdrze udar ko po nakovnjima ? " Personifikacija: "Tamo gdje šljem mu u val se uvali. a Orlando ga prati i pridruzuje mu se u borbi. moze vratiti u borbu. ali umjetnicki neprocjenjivom Arostovu djelu. Ep se završava velikom bitkom za Pariz. Stih je pretezno dvanaesterac. Taj dogadaj je srušio cijelu njegovu osobu. Sada se Orlando. kruta. Astolfo prenosi borbu u Afriku. Naime. u kojem je Mjesec motiv velike udaljenosti kao što je Orlando daleko od razumnog covjeka." Epiteti: ognjevito. Orlando i Rinaldo više ne luduju za Angelicom jer je ona s Medorom pobjegla na Istok. suncani. zuti. U tom golemom djelu koje sadrzi preko pedeset tisuca stihova nailazimo na obilje stilskih figura i slikovitih motiva. radosno.velicinu Orlandova ludila. ali ona ga konstantno odbija. Natjeraju u bijeg Agramantea. osloboden ljubavnih okova. Orlando se zaljubi u nju. ponosan je. Prikazan je kao covjek ogromne snage i energije. Orlandov ponos je povrijeden. Ona završava pobjedom kršcanske vojske Karla Velikog. koji kasnije pogiba. zeleni. crveni. strašan. hrabar. tamnoj . lagan. što smanjuje Orlandovo samopouzdanje. Orlando sebi prilagodava dogadaje. veliki. Angelici je manje vrijedan od priprostog pastira. iz njegove perspektive. sjajni i ponosit vitez. Polako mu se vraca razum i prestaje tako tragicno prihvacati dogadaje koji su prethodili njegovu ludilu. ANALIZA GLAVNOG LIKA: Ariosto se koristi cijelom galerijom likova. Tu se javlja Astolfo i ukazuje mu na njegove pogreške (ubijanje neduznih ljudi).

Iz brade momka il iz ruha djevice. Zaziva pomoc carstva nebeskoga" Glavni motivi: . tu se glave bore. i ruke i noge. s pramca il s boka udara Nestalna vjetra sila promjenljiva." vizualne: "Zauvijek netko potone u more. Rad tebe cast za vojnika nesta." auditivne: "Tu mnogi place. Djelo je vrlo teško za citanje pa sam na trenutke pomišljao da je Ariosto mogao umjesto epa napisati viteški roman. Plivaju neki. kada pobi mnoge" Metafora: "O. Zbog mnogih opkoracenja. Ipolite. njegovane." Kontrast: "One ih svojim plaštima odjenu." "Viteške igre moj otac zakaza U Baion.brodolom kao motiv zivotne prekretnice za Ruggiera. tu mnogi jauce. i plecke. S pleca ih skinu. u nekim mi je trenucima postajao potpuno dosadan i nerazumljiv. uzore svjetlilo" U strofama ima mnogo opkoracenja i prebacivanja: "Pitajuc cesto za nju.motiv urezanih imena Angelice i Medora koji se time zele narugati Orlandu ." taktilne: "S krme ih. prebacivanja i specificne konstrukcije recenica. bit ce pred godinu dana: Naše se zemlje dobri glas pokaza. ganute dobrotom. Izbaci vrtlog nad valove mnoge. Provire ruke ili gole noge. loze plemenite Erkola grano. koji se nakon toga preobratio na kršcanstvo . tada Ariostovo djelo ne bi imalo ovako veliku umjetnicku .motiv Mjeseca kao metafora opsega Orlandova ludila .Anafora: "Rad tebe smrt je svakoj bojnoj slavi." Pjesnicke slike: olfaktivne: "Miris iz kose lijepe. Orland krenu Niz ravna polja il kroz šume luta. Rad tebe hrabrost i krepost ostavi" Polisindeton: "Glave.Angelica simbolizira Orlandovu neostvarenu zelju te postaje uzrok njegovog bijesa i patnji ZAKLJUCAK: Ne mogu reci da sam uzivao citajuciBijesnog Orlanda. I stazu probi. No.

Pored velikog broja romana i pripovijedaka. Objavio lektire u 29. uspijeva prikazati kao normalnu pojavu. U stihovima najbolje dolazi do izrazaja Ariostovo umijece prikazivanja dogadaja. da budućnost pripada Rusiji i pravoslavlju. članke. Nekoliko minuta prije vješanja stiže carevo pomilovanje kojim se kazna smrću mijenja u pet godina prisilnog rada i daljnje četiri godine izgona u Sibir. a onda Epoha. Pjevanje je krcato pjesnickim slikama. polemike.Fjodor Mihajlovič Dostojevski BILJEŠKE O PISCU: Fjodor Mihajlovič Dostojevski (1821—1881). stupa u Vojnu inžinjerijsku školu. Braća Karamazovi itd. Do kraja života on radi tjeran materijalnim nedaćama. Idiot. Zločin i kazna. pojavilo njegovo prvo djelo -. po problemima. Kad se 1846. Posebno mjesto u tom stvaranju pripada romanu Braća Karamazovi.roman Bijedni ljudi – Bjelinski ga pozdravlja kao novog Gogolja. kombinacije razlicitih situacija i povezivanja likova. Dostojevski piše osvrte. po otkrićima čovjeku našeg vremena. ali prije svega. u kome je u najzrelijem obliku postavio sve svoje najznačajnije probleme. Jer može se sa sigurnošću reći da je Dostojevski prvi veliki pisac suvremenog svijeta. Ističe se u čitanju zabranjenih djela i žestokim revolucionarnim uvjerenjem. Mladić. To su bili presudni događaji. njegovu posljednju djelu.vrijednost. svojim izuzetnim genijem koji je nadvladao sve slabosti njegovih uvjerenja i ostavio čovječanstvu djela jedinstvena po snazi. uvjeren da je veličina Evrope prošlost. . gdje ga mnogo više zanima književnost nego učenje. Posebno me se dojmilo cetrdeset i prvo pjevanje u kojem je opisan Ruggierov brodolom. Na vrhunski nacin Ariosto i najvece fantazije (Astolfov odlazak na Mjesec). Tada mi je postalo jasno zašto se Bijesni Orlando smatra vrhunskim knjizevnim ostvarenjem. Među onima koji su 1848. razvija golemu književnu aktivnost uređuući i izdajući sa svojim bratom Mihajlom najprije časopis Vrijeme. Bjesovi. Iz progonstva se u Petrograd vratio drugi Dostojevski. prosinac 2004 22:42:00 | 0 komentara Zločin i kazna . u kom se potajno kupljaju mladi revolucionari. U međuvremenu putuje na Zapad i vraća se razočaran. sin vojnog liječnika. U to vrijeme Dostojevski postaje član kluba Petraševskoga. a prikaz utapljanja i nemoci ljudi u odnosu na prirodu jednom je rjecju genijalan. po završetku jedne privatne škole u Moskvi 1837. Djela koja slijede – Zapisi iz mrtvog doma. – stvara politički konzervativac. uhapšeni i osuđeni na smrt nalazi se i on.

Raskoljnikova zatičemo u početku romana u rascjepu između jednostavnosti rješenja koje je smislio i gnušanja nad mogućnošću da se ta ideja uopće rodila u njegovoj glavi. Kao da je upravljan nečim izvan svijesti. Vraća se u stan i pada u groznicu. gramzive i podle stare lihvarice. Mati se nada da će tako pomoći sinu materijalno. Nepredviđenu okolnost. ali ona im pruža najveće nade. doznaje da će lihvarica biti sama oko sedam sati. Raskoljnikov pomno razrađuje i provjerava plan iako jedan dio njega ne vjeruje u izvršenje plana. Pronađeno je više rješenja i pitanja:najekstremnije nude Sonja i . Raskoljnikova progoni ideja o izvršenju “više pravde” koju će ostvariti ubojstvom Aljone Ivanove. čijim bi se novcem moglo usrećiti barem sto ljudi i čijim bi nestankom bili zadovoljni mnogi. pada u san ispunjen košmarima. Najveći je stradalnik Sonja. Sklop životnih okolnosti naprosto gura Raskoljnikova u zločin: dobiva majčino pismo. Raskoljnikov ne može prihvatiti sestrinu žrtvu. Raskoljnikov upoznaje obitelj Marmeladovih.F. koji traži siromašnu djevojku da bi mu bila pokorna i zahvalna. čija sudbina pokazuje pogubnost djelovanja bijede na ljudski rod. uključujući i njenu sestru Lizavetu koju Aljuna muči i iskorištava. Majčino pismo puno je nemočne pomirenosti sa životom: sestra Dunja da bi se spasila sramne i ponižavajuće guvernantske službe kod razvratnika obećala je ruku bogatom Lužinu. razgovara u krčmi s Marmeladovim.M. strpljivo podnosila teror Svidrigajlova.Dostojevski: Zločin i kazna SADRŽAJ Glavni junak romana je siromašan student prava Rodion Raskoljnikov . jer je sestra vezana obvezom vraćanja za Rodionovo školovanje posuđenog novca. prisustvo Lizavete. susreću Sonju. ubija je zajedno sa sestrom. Ostat će moralno čista uz sva zla koja je zadese u životu. rješava brutalno. pomno i hladno ostvaruje svoj plan. propalog alkoholičara koji utapa tugu pićem kupljenim novcem koji zarađuje starija kći Sonja prostituirajući se. Teško opterećen time u krčmi susreće Marmeladova. Raskoljnikov gotovo podsvjesno donosi odluku. Opljačkan novac skriva pod kamen ne brojeći ga. Počinje mučna psihološka drama: borba sa savješću koju vodi Raskoljnikov i borba s istražiteljem Poefirijem Petrovičem koji oko Raskoljnikova steže “psihološki obruč”.

Pod Sonjinim utjecajem potresen samoubojstvom Svidrigajlova koji sav svoj novac ostavlja kao dobročinstvo djeci Marmeladova. Osjeća neumitnost pobjede dobra nad zlom. Raskoljnikov se razboli.st. TEMA Raskoljnjikov i njegov zločin.(radnja se događa u svega 9 dana) KARAKTERIZACIJA LIKOVA .za svaki počinjeni zločin mora se snositi primjerena kazna.tj. nagovještava i priznaje ubojstvo. Nakon dugog bolovanja vraća se u život proćišćen i vedar. U trenutku kada ga Petrovič gotovo natjera da prizna. Dunja se iz ljubavi udaje za bratova prilatelja Razumihina. Raskoljnikov se dvoumi i odlazi na mjesto zločina razmišlja o rješenju. IDEJA DJELA Dobro uvijek pobjeđuje zlo. Sonja prati Raskoljnikova u Sibir. okajavši tako svoj razvratni život Rodion prijavivši se policiji doživljava pročišćenje. upada Nikolaj i priznaje da je ubojsvo počinio u trenutku pomračene svijesti. pun nade. MJESTO RADNJE Rusija VRIJEME RADNJE 19.njegove psihičke dileme te na kraju njegova zaslužena kazna. Umire im majka. kajanje i oprost zaslužen patnjom i žrtvom.Svidrigajlov. Sedam preostalih godina u Sibiru čine se kratke kao tren uz utjehu nađenu u evanđelju i Sonjinoj ljubavi. On predlaže bijeg i amoralnost: Sonja priznanje. Završetak romana nas izvještava o sudbinama likova.

uz neke prekide.pa i na zločin kao što je ubojstvo.razmišlja i ispovijeda se.sati.neminovna propast. Iako se zanosi idejom da postoje tvz.ali on je ujedno i usamljenik što se muči etičkim i moralnim pitanjima.a drugi opet smatrao posljedicim kakvog događaja koji je postojao samo u njegovoj mašti. Nakon ubojstva hvataju ga strah i jeza.socijalnim zlom koje navodi čovjeka na zločin.koje iziskuju da budu odmah objašnjene.Gnjevan je i prezire sadašnji poredak u Rusiji te se tu pretvara u pravog pobunjenog plebejca spremnog na sve.pa se njegovi unutrašnji monolozi pretvaraju u unutrašnje dijaloge koji čitaoca stalno tjeraju na razmišljanje.Raskoljnikov.. neke vazdanje činjenice.tešku samoću.on terorizira.inteligentan i obrazovan čovjek koji suosjeća sa siromasima i spreman im je pomoći.pa se dapače prevračalo i u panični strah.izgubljen je i uplašen.koje kad bi zaboravio u svom položaju.Već u samom njegovom imenu.Sjećajući se toga vremena kasnije.nagađao je da mu se gdjekada mračila svijest i da je tako potrajalo...” Citat u kojem je vidljiv Raskoljnjikov unutarnji monolog: .nalične na ono bolesno.ljubavi i mržnje. Njegovi činovi nisu motivirani samo njegovim shvaćanjem etike.dakle.već i bijedom što ga okružuje.Rodion Raskoljnjikov On je mlad.Gdjekada ga je zaokupljalo bolesno i mučno uzbuđenje.pobunjenik protiv društva.sve do konačne katastrofe.ravnodušno stanje u gdjekojih ljudi na samrti.pa možda i dana punih apatije.U njemu se stalno bore dva karaktera.Povučen je u sebe.Ali se se sjećao također da je bivalo časova.On je cijelo vrijeme razapet između pobune i smirenja.Raskoljnjikov je.tištale su ga osobito.nakon dugog razmaka. Citat koji potvrđuje Raskoljnjikovu unutrašnju borbu: “Za Raskoljnjikova nastadoše neobični dani:kao da je odjednom pala pred njim magla i zatočila ga u bezizlaznu.zaprijetila bi mu potpuna.vidimo da je on čovjek u raskolu između svoje humane biti i surovosti traženja koju pred njega postavlja životna stvarnost.koja ga je zaokupljala kao protivnost pređašnjem strahu.Uopće za tih posljednjih dana kao da je i sam nastojao da izbjegne jasnom i potpunom poimanju svoga stanja. još kako bi se volio osloboditi i umaći nekim brigama.Miješao je na primjer jedan događaj s drugim..odabrani ljudi kojima je dopušteno da zbog općeg dobra čine zločine njega na kraju satire savjest.on popušta u sukobu sa “psihološkim obručem” oko sebe i priznaje ubojstvo.apatije.Svoju unutrašnju borbu potkuruje mišlju kako bi jedan život mogao od bijede spasiti tisuće života.neobični.Ima razvijenu intelektualnu svijest...

I ne zna on da mu se novi život ne poklanja.Na početku robije mislio je da će ga Sonja mučiti religijom..Počinio je on ovo ubojstvo i stoga što je jedna od omiljenih ideja Dostojevskog bila da širenje materijalističkih ideja može uništiti moralne vrijednosti mladih i napraviti ubojicu čak i od sasvim dobrog mladića koga bi nesretni stjecaj okolnosti lako mogao gurnuti u zločin.nego su bez mene riješile stvar!Koješta!Misle one da sada više ne mogu raskinuti.tako neočekivano sretna da se gotovo uplašila svoje sreće.a na noć opet oboljela.njene težnje bar.Ali tako je sretna bila..Dunja.ona ista iz koje mu je čitala o uskrsnuću Lazarevu.da će mu sve govoriti o evanđelju i narivavati mu knjige.i neka gospodin Lužin ide do đavola! -Jer je očevidna stvar-mrmljao je u sebi.može li se ili ne može!Divna li mi izgovora:”Takav je.Ali na preveliko čudo njegovo nije ni jedanput progovorila o tom..surovog čovjeka.nije mu ni jedanput ponudila evanđelje.I još se ispričavaju što nisu pitale za savjet. Progonstvo u Sibir za Raskoljnjikova znači novi život...Dosad je nije ni rasklapao.” .Sedam godina.sve to ja vidim i znam o čemu ti namjeravaš mnogo govoriti sa mnom.poslen čovjek PetarPetrovič.Ali on je izvršio ubojstvo i da bi sebi dokazao da nije običan čovjek koji poštuje moralne zakone koje su drugi stvorili. smješkajući se i slaveći unaprijed svoje odluke-Ne mama.mora ga platiti velikim budućom podvigom..da svojem životu opovrgna grižnju savjesti i da podmuklim sredstvima(ubojstvom)postigne dobar cilj bez imalo predrasuda prema svojoj unutrašnjoj ravnoteži i svom vrlom životu.Nije je rasklopio ni sada.ne.samo sedam godina!Na početku svoje sreće tih se sedam godina čini njima pogdjekada kao da je to sedam dana.poštedio svoju sestru koja je da bi mu pomogla u školovanju bila spremna da se uda za jednog bogatog.Njena je to knjiga.On ga je sam zaiskao od nje kratko vrijeme prije svoje bolesti i ona mu je šuteći donijela knjigu.” No zašto je Raskoljnjikov ubio staru lihvarku?Očigledno da bi svoju porodicu spasio bijede.“Tog braka neće biti dok ja živim.Uzme ga makinalno.a utjehu i mir nalazi u Sonji i u evanđelju.nećete vi mene prevariti.da vidimo..nego da ga mora skupo platiti..takav poslen čovjek da se ni ženiti ne može drugačije nego na diližansi ili čak u vlaku”Ne.veli.Dunječka.”I Sonja je cio taj dan bila uzrujana. “Pod uzglavljem mu je ležalo evanđelje.već sposoban da sam stvori vlastiti zakon ida snosi ogroman teret odgovornosti.ali jedna mu misao sine glavom:”Zar mogu njena uvjerenja sad ne biti i mojim uvjerenjima?Njena čuvstva.

bolje-prihvati Sonja zanosno. -Jest.Vrši zločin na sebi da bi prehranila mačehinu djecu i pijanog oca.Raskoljnjikov gleda Sonju i osjeća kolika je njena ljubav prema njemu. -Neću sada Sonja.Mirna je.Doći ćeš k meni.onda ćeš ga objesiti.bez sumnje je najcjelovitiji ..zato ga i slijedi u Sibir.tužni i utučeni. “Sjede jedno do drugoga.bolje.čita Bibliju(evanđelje) i vjeruje u Boga.osjetio je i spoznao da je kudikamo nesretniji nego što je bio prije.” Iz svojeg prvotnog nesretnog i jadnog života na kraju doživljava sreću s Raskoljnjikovim.Ta zajedno ćemo patiti.Bolje će biti kasnije-dometne da je umiri.i začudo mu odjednom bude teško i bolno što ima nekoga da ga ovako ljubi.Voli Raskoljnjikova i ona je ta u kojoj on vidi spasenje. “.jest.pati u sebi.želi da on podijeli teret i patnju s njom.Jest..čudno je i užasno bilo to čuvstvo!Idući k Sonji osjećao je da mu je u njoj sva njegova nada i sve spasenje.Njena je ljubav spram Raskoljnjikova toliko velika da mu želi pomoći u njegovoj patnji.gdje se cijelo srce njeno obratilo k njemu.studenta koji je izgradio cijelu teoriju da bi ubio staru lihvaricu. -Kad počne tvoja patnja.Sonja Marmeladova Ona je prostitutka čista srca.pomolit ćemo se i krenut ćemo.” Nasuprot razumnom i buntovnom Raskoljnjikovu Sonja je smirena i osjećajna.a zatim je bio natjeran imperativom svojih psihičkih doživljaja i vještim djelovanjem sudskog istražitelja da to ubistvo prizna i podnese tešku kaznu. Nije htio da je ogorči.kao da su nakon bure izbačeni sami samcati na pustu obalu.zajedno ćemo i križ nositi! -Daj!-reče Raskoljnjikov.Ali odmah trgne opet ruku koju je bio pružio za križem.mislio je da će stresti sa sebe bar jedan dio svojih muka. JEZIK I STIL Roman o zločinu Rodiona Raskoljnjikova.Njen je karakter apologija ljubavi i patnje u ime drugih ljudi.ja ću ti ga objesiti.a sada..

najvećom dinamikom i najpotpunijom sadržajnošću.Čitaoc je ovom koncetracijom fabule prisiljen da ulazi najprije u unutrašnju Raskoljnjikovljevu borbu pred ubojstvo u njezinim raznolikim psihološkim.znače.svaki za sebe.(Raskoljnjikov zločin)i vrlo kratko “trajanje romana”(samo devet dana).služeći se vrlo često .upravo ona koncentrira čitaočevu pažnju na određeni čin.kao u suvremenom kriminalnom romanu.Kriminalna fabula ne služi tu. kriminalna fabula poslužila je Dostojevskom da s pomoću stvorene napetosti privuče i zadrži čitaoca.Uprvo ta fabula omogućila je Dostojevskom da uz Raskoljnjikova naniže i cijeli niz socijalno i ideološki značajnih karaktera..već naprotiv da mu naturi mnoge probleme uključujući ovamo i filozofske.a ujedno daje unutrašnju dinamiku i snagu koja privlači čitaoca prema vrlo širokoj problematici.moralno-etičkim i intelektualnim aspektima.posebni društveni i ideološki problem.da odvuče čitaoca od temeljne problematike društva i čovjeka u njemu.dakle. U Zločinu i kazni Dostojevski je podređujući opisnost dinamičnosti fabule.ali svaki od njih u romanu ipak živi sa svojim problemima-i sa svojim ideološkim stavom.Upravo ona daje romanu i ono unutrašnje jedinstvo zbivanja i karaktera. petrogradskih potkrovlja.zatim u Raskoljnjikovljevu borbu sa svojom savješću poslije ubojstva i dvoboj s istražiteljem Petrovičem.nego i europskog romana XIX.njihovi su portreti samo skice koje nekada ostaju u trajnom sjećanju čitaočevu zahvaljujući elementima groteske koju pisac često upotrebljuje.U ovom djelu kao da se ukrštava.koji ujedno razvija psihološko oblikovanje karaktera sve do prodiranja u psihopatološke pojave.a nagovještaju se i mnogi postupci suvremenog romana.stvorio u prvom redu atmosferu krčmi.st.a posebno za ruski realizam.a na kraju i u Raskoljnjikovljev unutrašnji svijet kad on pod Sonjinim izravnim utjecajem prima konačno svoju kaznu.a ujedno doživljava preporod u smislu piščevih ideoloških ideja.pa čak da mu naturi i njihova rješenja u smislu piščevih religioznih ideala.Međutim fabula nije funkcionalna samo u tom najužem smislu.a ujedno i račva problematika ne samo ruskog.na primjer.”Detektivska” tj.roman s najskladnijom strukturom i ravnotežom pojedinih njegovih elemenata.već i na problematici kojom je pisac htio da ga zarazi.koji uza svoj strogo funkcionalni smještaj.uličnih prizora i policijskih kancelarija.roman Fjodora Mihajloviča Dostojevskog.Porodica Marmeladovih i njihova bijeda su.a ujedno sadržava u sebi i značajne elemente socijalno-analitičkog postupka koji je toliko značajan za europski.To je njegov prvi problematsko-filozofski roman izgrađen na osnovi kriminalne fabule. jedan od najjačih argumenata za izvršenje zločina no na takvim se karakteristikama Dostojevski nigdje dulje ne zadržava.ali ne samo na golom zbivanju.

sve drugo možeš steći talentom. već samo po tome koliko je na njima bilo prašine.koji se također ispoljio i u dinamici. I namješta je bio u skladu sa stanom: tri ne baš ispravne stare stolice.Radi se samo o jednom:treba se samo usuditi! Ne radi se o vremenu nego o vama samom.”Što god je korisno čovječanstvu. iznošenim studentskim kaputom. i.opisivanja tamnih uličica kojih tama dolazi još više do izražaja kad je djelomično osvjetlimo difuznim svjetlom plinskih svjetiljki.te izrečene u njegovim razmišljanjima.znanjem razboritošću genijalnošću.ovog romana. na kome se nalazilo nekoliko teka i knjiga.Budite sunce i svi će vas ugledati.gotovo rembrantovskim postupkom kontrastiranja svjetla i mraka. najzad. moglo se vidjeti da ih već odavno nije dotakla ničija ruka.ja ću ga kupiti kod Zimmermanna. ne svlačeći se.-koja je ujedno i metafora .uzastopnom i kontrastnom redanju prizora. Često je on na njoj spavao onako kako bi došao.bilo da izriče svoja mišljenja i polemizira sa svojim protivnicima ili suglašava sa srodnicima. glomazna sofa. Stalnoj unutrašnjoj borbi i sukobu sa”psihološkim obručem”oko njegaRaskoljnjikova-odgovara i stilski postupak unutrašnjeg monologa(citat:prije naveden).Sunce treba prije svaga da bude sunce.Dostojevski vjesnik novih putova velikog dijela ruske i europske proze. Samo ako si plemenit.( opis Raskoljnjikove sobe:“To je zapravo bila krletka pet-šest koraka u dužinu.kao i česti dijalozi kojima obiluje ovaj roman. u uglu obojen sto.”) Upravo je po svom naglašenom urbanizmu.to ja ne mogu kupiti!”)Također se u djelu mogu naći umjetničke pjesničke slike(npr. a sad sva u krpama.Zamišljen isključivo kao monolog ubojice u prvom licu(IchForm)ovaj je roman izrastao u djelo u kojem pripovjedač pripovjeda o Raskoljnjikovljevoj sudbini. sa jastukom pod glavom.-Šešir-što npr.”Ljuta guja povrijeđenog samoljublja svu noć mu je pila srce”. koja služi Raskoljnjikovu kao postelja. Sa svojim požutjelim. prašnjavim i odlijepljenim tapetama vrlo je bijedno izgledala i bila je tako niska da je u njoj svaki malo viši čovjek osjećao zebnju i sve mu se činilo da će glavom udariti u tavanicu. bez deke i pokrivajući se starim.(npr. pod koje je podmetao sve rublje što je imao – i prljavo i čisto – da bi mu uzglavlje bilo više.Ja razumijem samo jednu riječ:korisno! Vlast zadobiva samo onaj koji se usudi da se sagne i da ju uzme. nekad presvučena cicom.to je i plemenito. Ispred sofe je stajao mali stol.gotovo ga ne ispuštajući iz vida i vrlo često prepuštajući ga da bude bilo to u unutrašnjim monolozima nasamo s čitaocem.ali što se pod šeširom čuva i šeširom pokriva.Uz sve navedeno roman obiluje mudrim mislima i porukama koje su pretežno Raskoljnjikove.znači šešir?Šešir je tričarija.

“I cio taj rajski dan mojeg života i cijelo to veče ja sam i sam proveo u poletnim sanjarijama.On je začetnik jednog razvoja u umjetničkoj prozi koji misaono previranje i borbu mišljenja čini svojom središnjom temom. "Pustolovine Huckleberry Finna".. Vrijeme radnje: Druga četvrtina šesnaestog stoljeća Mjesto radnje: London.teško da može shvatiti ono”o čemu se radi”u suvremenoj prozi i o čemu to zapravo njen velik dio govori. slobodu i istinu.tko nije pročitao njegove romane. Najpoznatija su mu djela: "Doživljaji Toma Sawyera". Iako nije imao književno obrazovanje smatra ga se ocem američke književnosti.. kormilar na brodu. izdavač i poduzetnik. Na kraju se počeo baviti pisanjem. u saveznoj državi Missouri.Zbog toga se struktura suvremene književnosti naprosto ne može razumjeti bez Dostojevskog. siromašne četvrti i kraljevska palača .”) I za kraj:Romani Dostojevskog i pored sve svoje “filozofičnosti” nisu filozofija. humanost. U svojim djelima promiče pravdu. prosinac 2004 22:42:00 | 1 komentara KRALJEVIĆ I PROSJAK . Bio je radnik u tiskari. U početku je pisao novinske članke sa jasno izraženom humorističnom i satiričkom notom. jednakost. pa čak i kopač zlata. Objavio lektire u 29. a djetinjstvo je proveo u gradiću Hannibal u dolini rijeke Missouri. "Život na Mississippiju" . novinar. Školu je napustio već u dvanaestoj godini i od tad se bavio raznoraznim poslovima.oni su književnost koja to iskustvo može prenijeti čitaocima jedino i isključivo na onaj način kakav pripada samo umjetničkoj književnosti.Mark Twain Pisac: Mark Twain rodio se u mjestu Floridi. "Kraljević i prosjak".

Kraljević je bio željan pustolovina i dječačke igre. Snalažljiv je i spretan. raskoš. Rastužilo me kad je stražar ispred dvora grubo odgurnuo Toma. a kraljević se uputi ulicama i predgrađima Londona.Milutin Cihlar Nehajev Stvaralački portret pisca i životopis: . Sa lakoćom uči jezike i uglađenog je ponašanja. Teško glumi ono što nije iako ga to zabavlja. Uz veliku i nesebičnu pomoć prijatelja Hendona kraljević se vraća na dvor . a borba za opstanak i preživljavanje još teži za kraljevića. Nasmijalo me kad je kraljević s Hugom trebao opljačkati prolaznika. Pouka: Dobrota. plemenitost i pravednost pobjeđuju bogatstvo. Dvorski život bio je težak za Toma. dječaci odluče nakratko zamijeniti uloge. Tema: Doživljaji kraljevića i prosjaka u zamijenjenim ulogama. prosinac 2004 22:41:00 | 2 komentara Bijeg . Ne podnosi nepravdu. Srce mu je dobro i plemenito. a Tom ostaje živjeti s njim kao njegov štičenik. Kako su bili jako slični. Promijenili su odijela i Tom ostade na dvoru.Likovi: Kraljević je bistar i nadaren dječak. a kad je nepravedan stidi se sam sebe. a Tom je čeznuo za životom u obilju. a dušu i srce izjeda mu grižnja savjesti. Kratak sadržaj: Siromašan dječak Tom upoznaje kraljevića Edvarda. Objavio lektire u 29. a svojom upornošću postiže cilj. netrpeljivost i nepravdu. Hrabar je i pun želje za pustolovinom. Prosjak je siromašan dječak iz sirotinjske četvrti Londona.

dva romana. prevoditelj. a studij kemije završio u Beču. U Zagrebu radi kao novinar i književnik. To je jedan od prvih romana u Hrvatskoj književnosti u kojemu dolazi do značajne defabularizacije. Gimnaziju je pohađao u Kraljevici i Zagrebu. On je svestrani stvaralac: novelist. Rađanje sumnje da je književnost vrlo malo vrijedna prema vrijednosti života. Opis unutrašnjeg života glavnog lika koji je bio bujan i raznolik. svestrano obrazovan intelektualac (poznavatelj likovne i glazbene umjetnosti. publicist. Bio je gimnazijski profesor u Zadru. Umro je u Zagrebu 7. godine. kritike i veliki broj članaka). književnik i kazališni kritičar. gdje je stekao doktorat znanosti. . romanopisac. došao je u Kraljevicu i oženio se Ludmilom Polić iz ugledne kraljevičke obitelji. u doseljeničkoj češkoj obitelji. Godine 1926. bez silnih događaja sa mladenačkim dobom jakih kriza koje su udarile biljeg njegovom kasnijem naziranju na svijet. pokušajem zatvaranja interesnog kruga na bitne probleme čovjeka. Njegov otac kao učitelj. Zanimao se i za hrvatsku političku prošlost. pri čemu se pisac poslužio modernom tehnikom pisanja. travnja 1931. Opis Nietzsche sa svojom anarhističkom mišlju o ubijanju samoga sebe (nadčovjek sam sebe žrtvuje. osobito svojim esejističko-kritičkim tekstovima i romanom Bijeg. poznavatelj prirodnih znanosti). a posebno nacionalna i socijalna motivacija. U trideset godina književnog rada stvorio je pozamašan broj djela (novela. dramatičar. Retrospekcija događaja glavnog lika iz dana školovanja. Problematika koja se obrađuje: Opis prilika i života ljudi koji se oblikuju u neposrednom odnosu prema društvenim zbivanjima. odričući se čovještva). drame.Milutin Cihlar Nehajev rođen je 1880. godine u Senju. Nehajev pripada čelnicima hrvatske moderne. Izabran je za predsjednika Društva hrva tskih književnika. Pri tome sve drugo ostaje u drugom planu. Tema: Bijeg od svakodnevnog života i odluka o smrti.

Smiješna istina o potiskivanim frazama o materijalnosti duševnih funkcija. Veoma su mu se dojmila djela Tolstoja čiju je formu pisanja i on koristio.Opis nastupa inferiornosti prema životu koja se dade izvrsno složiti u «apsolutno istinite» ideje. Psihološka razmatranja i priželjkivanje kraja života i smrti. Prevladava moderna pripovjedačka tehnika (autoanaliza). Sjećanje na posljedica duševne klonulosti. no jedino je istina da se život ne da strpati u formule. Struktura djela: Roman kao pripovjedačko sredstvo. koji su se isprepletali sa dojmovima sadašnjeg osamljenog. dosadnog. te praznim razgovorima o idealima i neizvjesnoj budućnosti. socijalni sa mnogo ustaljenog oblika i nove književne forme – defabulativni roman. te Homerova djela. Nadahnjivale su ga pjesme Nordsee od Heina u hrvatskom prijevodu. . realistički. Napola rezignirani čovjek prisjeća se svoje ljubavi i zbivanja. Netko za sve životne probleme pronalazi svoje gotove formule. Roman našeg vijeka. Mjesto i vrijeme radnje: U Trstu krajem siječnja 1909. jer on opija. kojim se lik predstavlja u prvome licu i služi se pismom i dnevnikom u oblikovanju romana. psihološki. godine. Pribjegavanje alkoholu kao jedinome rješenju iz nastale situacije. sa vječno istim brigama i nikakvim nadama. besmislenog njegovog života i beznadni položaj u kojem je sada. omamljuje i savladava sve. trza iz ružne sadašnjosti. nemoći živaca nakon jedne krize. Inspiracija iz sličnog djela: U svojim djelima se osjeća utjecaj Turgenjeva i njegovo opisivanje filozofije utučenih ljudi u malograđanskom životu. Književna vrsta: Roman.

već je naginjala skepsi i depresiji. Nije bila baš lijepa. Kroz njegov lik se izražava tragični nemir modernog čovjeka. ali je sasvim suvereno istupala u društvu i svojim otvorenim načinom općenja začarala svoju okolinu. Odijevala se sa mnogo ukusa i uvijek bila .Likovi: Đuro Andrijašević je mladi daroviti intelektualac koji studira u Beču da postane doktor. Toma njegov stric (bivši trgovac drvima iz Like) koji je bio bez obitelji i zavolio je Đuru kao svoje dijete i pomagao mu u školovanju koliko je mogao. koji su više ili manje pustolovno završili život. nije mogla potpuno snaći u konkretnim društvenim prilikama. koji je ovu baštinu primio u nasljeđe. On u svojoj duši nosi klicu sloma svojom jako razvijenom prevlašću misli i konstantne autoanalize. Zora Marakova bila je kći doseljenog Čeha. Teta Klara je ukazivala da će od Đure postati veličina i da se od majčine strane sva obitelj sastojala od duševno silno razvijenih ljudi. pa nije imao dovoljno snage. nervoznog. tjeskobnog i umornog. ravnatelja tvornice u D. Ne predstavlja prosječnu ličnost. Njegov lik odražava raspoloženje jednog dijela mlade generacije koja se. Bartol Andrijašević je Đurin otac i pomorski kapetan koji je plovio godinama po morima i na kraju je dobio službu lučkog kapetana u Kraljevici. ni bioloških uvjeta. zamišljen je kao izraz tragičnih nemira modernog čovjeka. Rekla je da će od dječaka biti ili nešto ili ništa. Propast talentiranog čovjeka nije izazvan uskim prilikama provincijskog mjestanca u kojem živi. već je samo tragičan finale uslijedio nešto brže. Stasita i koštunjava djevojka s licem opaljenim od sunca i zvonkim smijehom. mnogostruko obrazovana i puna snova. da aktivnošću ispuni život.

oštar brk činili su crvenu. završila gimnaziju. predaje se piću i završava samoubojstvom. Jeo je vrlo malo i to najprostija jela. A u krčmi. Tu je bilo njegovo carstvo. Vera Hrabarova je djevojka i dobre obitelji koju su preporučali Đuri.spremna na svaki pothvat ako je s tim bilo spojeno nešto novo i osobito. pospano. što je bila prostija. suha djevojka sa zlatnom kosom i mirnim zelenim očima. vodene oči i podbuhli obrazi govorili su da se ne bavi puno ozbiljnim poslovima. Bijele. svirala glasovir. Sadržaj: Mladi daroviti intelektualac Đuro Andrijašević je iz mjesta studiranja putovao kući. pa se tako prisjećao prohujalih godina i zbivanja. kao da se stidi svog odrpanog odijela. Po ulici se vukao tromo. Toliko se naputovao u svom životu da je imao neku odvratnost protiv svakog . koji piše pismo prijatelju Toši i u tom oproštajnom pismu sažima temeljne odrednice njegova života i koji se u sudaru sa životnom zbiljom slama. nego veći dio svog vremena provodi u krčmi. a u društvu znala besprijekorno voditi konverzaciju. gotovo plašljivo. darovita. jače ga je dojmila. debeo. nego što se na prvi pogled moglo zaključiti. Sa pregršt duhovitih paradoksa znao je braniti svoje mišljenje oštrom poraznom dijalektikom. naučila govoriti tri strana jezika. nizak. Kratka bilješka o djelu: Roman o mladom darovitom intelektualcu Đuri Andrijaševiću. Bio je kruta pijanica i navikao na neuredan život. pod uvjetom da se taj slaže s njegovim običajima kada se nazdravljalo. Tošo njegov najbolji prijatelj. Jagan novi znanac. Bila je visoka. a odijevao se više nego siromašno. Za prijatelja dao bi sve. Bio je uman čovjek. bio je nabit. dosta ćelavu glavu karakterističnom. kratko podrezane kose i plav. koji ga je uvijek razumio u teškoćama.

sveučilišnih zgrada i kavane. tako je i sada misli gotovo glasno završio razgovor sa samim sobom. Uistinu je da će oni pomisliti da on bježi od njih. U Beču se govorilo da je svaki đak doktor za gazdaricu i kelnere. gdje je dosta nespretno obavljao službene formalnosti. Bojao se da još nije spreman za taj trenutak. Svaki puta kada bi trebao dalje putovati upravo je bio bolesno nervozan zbog dolaska u neku nesigurnu i strašnu neizmjernost. Predočio si je kao rješenje da mu Hrabarovi vrate obavezu i udaju Veru za nekoga drugoga. Ona ljubav priznaje majci. no gospođa Nina Hrabarova nije još dugo vremena mogla da razumije Andrijaševićevo ponašanje. što mu je ona u pismu prigovorila. kao da iza njega ostaje komad života koji nikada neće moći dostići. U dnu duše je znao da to nije rješenje. Čim je sin dorastao do pučke škole dao mu je ispisivati liste o svjetionicima i barkama. Njemu se pričinjalo da u svakom odlaženju ima nešto užasno i tajnovito. Nakon dvadeset i pet godina potucanja po morima kapetan Bartol Andrijašević je dobio službu lučkog kapetana u Kraljevici. Bilo mu je lijepo studirati u Beču i kada bi zapao u tromost. sam sebi je govorio da treba svršiti studiranje za doktora i vratiti se u svoj rodni kraj. ne brinući se ni na što i ne odgovarajući na materina pisma. Đuro je odgovorio i mučio se da joj objasni to svoje nesretno raspoloženje. jer bi ga stara zapitala za zaruke. Dalje je u pismu nanizao nekoliko isprika koje je Vera rado primila. da sa Verom samo odgađa stvar i da o tome ovisi njena sreća. Putujući dalje bio je svjestan da ne radi lijepo što putuje u Slavoniju k prijatelju. dobiva dozvolu dopisivanja. Prisjetio se kako su ga posljednji puta ispraćali Hrabarovi na put u Beč. o beskućništvu i vječnom nespokoju. inače pred ljudima sve mora ostati tajno. Hvata ga strah da će u onom drugom svijetu naći nešto nepoznato i novo na što se neće moći priviknuti.putovanja. Dok je čekao da vlak krene. a kada zbilja dobije doktorat svi ga promaknu u profesora. da nije umro taj nevoljeni stric Toma i ostavio zaduženu kuću. kada je svoga oca slabo viđao. jer je tako zahtijevala služba pomorskog kapetana. Ako bi se uzeli morao bi imati zaposlenje i nekakvu plaću i da li bi im ona bila . ali ni sam nije mogao da nađe pravih riječi. mati se preselila u Rijeku gdje je iznajmljivala sobe đacima. Uzalud je tu zadnju misao pokušavao otjerati. gdje su sigurno računali da će kao doktor doći i službeno zaprositi Veru. Prisjetio se da je u trećoj godini sveučilišta upoznao Veru i zaljubio se. da je bio prema svojoj zaručnici Veri upravo nepristojno hladan. Kada je otac umro. To je možda još iz djetinjstva. koji je na kratko dolazio kući i uvijek neprestano odlazio. a ne ide u Zagreb. a svi su mislili da će iza njega ostati imetak. njega je svaka minuta tako uzrujavala. Andriješević je sve svoje misli izražavao riječima. On je mislio dalje nastaviti nauke i prijaviti profesorski ispit. Prisjećao se mirnih dana i đačkih običaja kada se kretao između mjesta stanovanja. a osobito stara će imati pravo.

gdje su mogli nesmetano usisavati sav čar naglo rođene ljubavi. ali je sasvim suvereno istupala u društvu i svojim otvorenim načinom općenja začarala svoju okolinu. Praznike nakon sjajno položene mature proveo je u Kraljevici u kući strica Tome. Nakon par dana su otišli Zora i njen brat i Đuro je osjetio grižnju savjesti na tu ljubav i propatio je do trenutka kada je trebao krenuti u Beč da se upiše na sveučilište. Mislio je da se njena ljubav pretvorila u prezir. koji je preko ljeta iznajmljivao sobe kupališnim gostima. poslanim u omaglici prvog razočaranja. Odijevala se sa mnogo ukusa i uvijek bila spremna na svaki pothvat ako je s tim bilo spojeno nešto novo i osobito. Nije bila baš lijepa. Osjećao se vezanim za tu djevojku i nije znao kako da popravi što je skrivio pismom. Zorina iskrenost razbila je brzo nepouzdanje i plahost i sve su se više družili. Đuro je iz početka osjećao neku antipatiju prema njoj i nije mu se sviđalo što ona tako muškarački govori i radi. Đuro je Zori čitao pjesme i druga književna djela i nakon raspredanja sve se svršilo u ljubavi. Još jače se raširilo to uvjerenje kada su u omladinskim listovima počeli izlaziti neki Đurini književni pokušaji i pokazivao se kao sigurna buduća veličina. da ga ona drži . Prisjetio se kako su profesori u gimnaziji potvrdili da takvog talenta kakav je on nije bilo za njihovog vremena u školi. Instinktivno je osjećao da mu se ona ne uklapa niti u jedan njegov razred koji si je on stvorio u svojoj fantaziji. požrtvovna i brižna. kada bi se ticalo samo njega. Opčinila ga je želja za slavom i prvi književnički uspjesi dali su njegovom mišljenju novi pravac. no ona je i dalje bila jako nepovjerljiva. Njihovim izletima se pridružila gospođica Zora i poslije par susreta Đuro je osjetio da njena blizina na njega djeluje neobično. U velegradu se Andrijašević preobrazio u drugog čovjeka i nakon prve navale boli radi jadnog završetka ove druge ljubavi dođe pokajanje. UVijencu je izašao njegov prvi veći rad i svi su se čudili formalnoj savršenosti koju je imao taj početnik. Njegov pojam o ženi kretao se između dva kontrasta. Napisao joj je pismo proklinjući je i u isti mah strašno i samilosno žaleći. Đuro je pratio Zoru do usamljenih morskih rtova. Čekao je danima neće li od Zore doći nekakav odgovor i tako se njihov roman nije nikako mogao završiti. Mladići ubrzo postadoše vjerni drugovi na izletima i zabavama. jer profesorske plaće su male. Bilo bi najbolje sve prepustiti vremenu. Prvi puta rodila se u njemu sumnja da je književnost vrlo malo vrijedna prema vrijednosti života.dovoljna za život. Kao san bijaše ta ljubav. Tamo je upoznao gospođicu Zoru Marakovu i njenog brata Marka. Osjećao se slabo da razmišlja o tome kako je postupio prema njoj i pokušao se izjadati u pjesmi u kojoj je htio opisati svoju slabost i tako je prvi puta osjetio da nema vjere u pisanu riječ. vrijedna ljubavi. Jedno je bila umilna djevojčica. Sve je to lijepo rekao svojoj budućoj punici. a drugo kao majka.

kucati sve jače i hrliti njoj u susret. Opisao je svoju ljubav prema njoj i svoj strah radi te ljubavi. nesposoban za bilo kakvu odluku. Uloga očajnika postala mu je drugom naravi i stane se opijati iz noći u noć. Upisao se u glazbenu školu na nagovor gazdarice kod koje je stanovao. Povukao se u sobu i par dana si je ponavljao isu frazu: «Što se ti pokvareni. veliku ljubav i da se ne može izbrisati prošlost koja ga čini bezvrijednim pred Verinim zahtjevima. Nije se javljao kući bojeći se da su i do njih doprli glasovi o njegovom životu. Ružna su bila ta vremena i došle su materijalne brige. udovice majora R. Kod prvih susreta nije mogao da prodre u Verinu dušu. Otišao je kod prijatelja Toše i nakon nekog vremena se okanio svojih loših navika. neplaćeni računi. koji mu je postao daleka uspomena. izmoždeni čovječe usuđuješ kao zločinac ulaziti u njen svijet! Tko ti daje pravo da djevici mutiš spokojnost duše?» Napisao je i objavio pjesmu u čijim stihovima je ispričao cijelu svoju ispovijest i plašio se pri pomisli da će Vera razumjeti njegovu pjesmu. Sve snažnije je primjećivao da mu se Verina duša približava. Napisao je pismo drugu Toši iz gimnazije da ga ovaj pod bilo kojim izgovorom pozove u goste. izgubio je interes za nauku i stane tražiti načine da sam sebe ponizi još gore. misleći da više nije vrijedan života. te da je njegov život sagrađena na ogromnom razočaranju. propao. dugovi. da svoj nemir utopi u alkoholu. Slučajno je u novinama pročitao o imenovanjima i . » Tako je Đuro otputovao prijatelju Toši i u prilikama odmora pisao dnevnik događanja. Postepeno se oslobodio jadi i povjerio se prijatelju što ga je mučilo. Počeo je objavljivati u novinama kritike i novele. koji je uzmakao kada je došao čas ozbiljnih obaveza. On mu je rekao da je proživio normalno razočaranje u prvoj ljubavi i da je loše što je zapustio svoj književnički rad. Bio je uveden u kuću višeg činovnika Hrabara.kukavicom. Izmučivši živce. Otišao je u svoj stan da je više ne vidi i napisao joj pismo. Izbjegavao je susret sa poznatim ljudima. Đuro je poslušao savjet i treću godinu studija upisao u Zagrebu. da ne bi oni vidjeli kako je duboko i zauvijek propao. Osjećao se i sam star. ranjen u duši i tijelu. Ipak je otišao kući i majka i stric Toma su očekivali da će im objasniti u što je protratio dvije godine boravka u Beču. Novi osjećaj ga je odveo dalje od očajanja zbog prijeloma sa Zorom. Stiglo je pismo na brzinu napisano: «Ako vjerujete u me da mogu biti tješiteljica Vaših boli. Ipak je Đuro uvjeravao sebe da je odviše star i grešan za tu novu. Vera je bila lijepa pristala djevojka i njen izgled je pristajao uz sliku djevičanstva i netaknutosti koju bijaše zamislio. kretao se u najgorim đačkim društvima i došao na glas pokvarenog čovjeka. slabićem. Nevidljiva veza između njih dvoje sve se više stezala i Đurino uspavano srce stalo se buditi. kako je ovo sve ludost i zločin što radi. bolje rečeno u kuću njegove žene. ja sam spremna.

a kako je bila puna reminiscencija iz literarne povijesti o prijateljstvu duhovitih žena i genijalnih muževa.premještajima da je Zora Marak. s vremenom stara djevojka sa praznim domom. Kod Vere riječ «ljubav» joj nije dolazila na um. a on nema nikakvih obaveza. kako je proživjela te godine. muzikalni. Došlo je pismo kojim Đuru pozivaju Hrabarovi da dođe. Tako će proteći godine. Premda gospođa mama nije znala da je Đuro upravo Veri za volju napustio pravni fakultet. a kod Shopenhauera ga je smetao njegov smisao za umjetnost. Svoje osjećaje tumačila je kao simpatiju. ali se ništa više ne da popraviti. a to sigurno jest jer se nije udala i mora da ju to muči. odgajajući djecu. Ružno je misliti na to. pripovijedao je o imetku od kojega nema ništa. Andrijašević nije bio čovjek iz toga svijeta. jer bi se onda dva susjedna imanja složila u jednu cjelinu. Gospođa Nina je odlučila da ne popusti i svoju kćer oslobodi od upliva Andrijaševića. ako se ima hrabrosti. a za prijavu nema novaca. u koji je bio upisan već četiri semestra i pošao na filozofiju samo da brže završi. Đurine pjesme. literaturi. Može reći da ga nije briga i onda će draga kćerka ostati neopskrbljena i biti velika žalost roditeljima pod stare dane. Nina je zadovoljno gledala kako njena kćerka pomalo dobiva navike gospođice koja više nije mlada. No gospođa Hrabar zna da Đuro treba položiti profesorski ispit. Tako je saznao gdje je završila Zora kao učiteljica. . no sve je više vidjela kako se udaljava od te budućnosti. koja nije ocu u računici. klonila društva. a Vera će biti u dvadeset osmoj i nema više čekanja za njenu udaju. No imala je Vera i drugih prosaca. govorili o kazalištu. koji su svi bili besprijekorno odjeveni. Teško je pomislio. Sjetio se kako je bio očajan nakon događaja sa Zorom i bio mu je jasan Nietzsche sa svojom anarhističkom mišlju o ubijanju samoga sebe (nadčovjek sam sebe žrtvuje. nije mnogo govorio i ozbiljnije od ostalih je shvaćao svoje riječi. jasne i bolne ispovijesti ljubavi. u društvu duhoviti. Tošo je učitelj sa stalnom plaćom i živi u obiteljskom životu sa Ankom. odričući se čovještva). Kako malo treba da se ostvari ta sreća. Majka se sjetila kako se obećala đaku iz škole. No razmišljali su ako i završi studije treba se zaposliti. umnikom i književnikom. Da li je zadržala uspomenu na našu ljubav. jer je gledao sve crno i nemilo. udatu za muža koji joj može dati bar ono na što je kod kuće naučena. Nije završio studij. doimale su se kod nje kao prava oluja. učiteljica više pučke škole premještena na višu djevojačku školu u V. dobivalo je za nju posebnu aureolu. njeno poznanstvo s Đurom. Mati je htjela svoju kćer vidjeti kao sretnu mladu gospođu. Da li ga je zaboravila i smirila se. Smislili su da razvrgnu zaruke i da ju udaju za nekoga drugoga. No on se zaljubio u njegovu Anku. Svi su muškarci živjeli u atmosferi odmjerene etiketnosti. Tošo mu je rekao kako ga otac želi nagovoriti da se oženi za Diklićevu kćer.

a neće ni kasnije moći držati se na površini sa plaćom koju dobiva. Teško je vjerovati u vrijednosti onoga što sam stvaraš. Sav rad proteklih godina mu je bio besmislen. Vera je polako za njega postajala nedohvatljivo biće. te da ga tjeraju zbog njegove nesigurne budućnosti. uviđao da ne može sada. Čežnja za Verom morila ga je jače nego ikada. pa je posudio od matere još novaca. da bježi iz zla u još gorje. gledajući sebe kao uboga prosjaka koji je bio lud i nadao se milosti od dobrih ljudi. lagodan život u njenoj obitelji. . Od plaće koju dobije nije se moglo živjeti. otkada je morao napustiti svoj slobodni razgovor sa djecom i držati se suhe šablone zadavanja i ispitivanje lekcija. Ljudi oko njega nisu zli niti odvratni. Ljudi se osjećaju mladi sve dokle ih ne uhvati u svoje kolo malograđanski život. Sve je više osjećao težinu obaveze što ju je preuzeo na sebe obećavši da joj se neće približiti dotle dok ne položi ispite. njihove navike. očaj. Pomislio je da što prije negdje pobjegne i preda se alkoholu kao jedinome rješenju iz nastale situacije. Prvih dana je rješavao statistike i popise. da je namješten za suplanta u Senj. Spopao ga bijes na samoga sebe. Svako dan donosio mu je nova razočaranja. Uviđao je da će do tada proći više vremena nego je mislio. Stigao mu je odgovor na molbenicu. I kako sada da se oženi. nemoći živaca nakon jedne krize. Sa užitkom alkohola raste i ironija. imaju jednake navike i sjetio se kada je i on živio tako mrtvo. Bilo mu je jako neugodno i postalo jasno da je u njihovoj kući suvišan. jer on opija. otopio je i piljio u dim od cigarete. nego da ona vijest pročita iz novina. Pomisao da će Vera biti njegova svakim danom se sve više udaljavala od njega. a radiš za druge. nisu potrebne fantazije ni osjećaji. pretvara te u drugog čovjeka. lakovjernost. nego da treba raditi samo toliko da ga ne mogu otjerati s posla. Preporučili su mu da ne predaje u razredima previše pametno. ali su užasno prazni i jednaki. Mladi ljudi zaljube se i ožene. navike ljudi koji imaju dosta da si . Nije javiti Veri. te se uputi u svoje novo boravište. a kasnije je imao vremena da se bavi u laboratoriju. Svi ovi ljudi sasvim su normalni i nisu niti nezadovoljni. jer je u školi bivalo sve dosadnije. tj. Materijalne brige su ga tištale svaki dan sve jače. trgne iz ružne sadašnjosti. omamljuje i savladava sve. njihovu bijedu. ima mnogo dosadnih i suvišnih stvari koje su spojene sa pedagoškim dužnostima (filozof sa šibom!). Njemu ne odolijeva ništa. srdžba. Bio je previše fino odjeven prema ostalim kolegama i u malom gradu ljudi slabo paze na toaletu. bez osjećaja i monotono. U školi je mnogo ljepše nego je očekivao.Andrijašević je stigao u kuću Hrabarovih gdje mu je gospođa govorila da je njena kćer za udaju a on nema osiguranu egzistenciju i dok ne završi ne smije se dopisivati s Verom. sulude snove. Ali ono je bila posljedica duševne klonulosti. Gledao je oženjene drugove. dođu brige i oskudijevanja i gotov glad. Svi gledaju jedan na drugoga.

Počeo je prekoravati sebe za taj događaj. a poslije smrti čitati vječnu misu za spas njene duše. te ga nije dalje ni slušao i gotovo je pobjegao iz sobe. Đaci su u . Tražio je kod svojih kolega novaca na posudbu. Noći nije mogao spavati i napiše Veri pismo. da se nije mogao ničim rastresti. zahvati mu čitavu dušu. naglasio je da preko ferija mora učiti za ispit. Baš je fatalno sve to. Slabost. Odlazila je sve više u crkvu i udaljavala se od svijeta. ponižavanja i muka. jer je gospođa Hrabarova prepoznala rukopis i odmah ga vratila natrag. Pomislio je da ga se poželjela vidjeti. Napala ga je takva tjeskoba. ali svi su također u teškoj situaciji sa već založenim mjenicama. da misli da je on završio nauke i da mu više ne treba slati novaca. te je pisao riječi ljubavi koje mu se nisu tako često izmicale ispod pera i napokon ju molio da se strpi. List je poslao. jer je bolestan od nemira i očekivanja. Pokušao je kod ravnatelja. jer ima svoje zaposlenje i prima plaću. Đuro nije otputovao ni sutradan ni prekosutra. postao sasvim apatičan. niti više računati na ičiju pomoć. ali je pazio da ne ističe bijedu. jer je slabo obilazio mater osim kada je trebao novaca. koja ga poziva da dođe. Dobio je pismo od Toše koji ga obavještava da je pismo lutalo jer on nije bio u Zdencima nego kod oca koji se pomirio sa Ankom jer je rodila dečka. Napola rezignirani čovjek prisjećao se njihove ljubavi. «Ako je kuća poklonjena. Zato je odlučila Tominu kuću sa nešto gotovine pokloniti opatičkom samostanu. dosadnog. ali se tog trenutka kod njega pojavila spoznaja vlastite bijede i nemoći. gotovo očaj. Da bi nekako suzbio tjeskobu koji puta je šetao sa dvjema učiteljicama Darinkom i Minkom. Opisivao je svoj život. Roditelji su zbog bolesti otišli u Štajersku na oporavak. » Jednoga dana je stigao brzojav od Vere. Treći dan je Đuro nakon uzaludnog trčanja. za čeka će je opatice hraniti do smrti. To je nju sigurno boljelo i zato je tražila utjehu u crkvi. Đuro se na nagovor prihvatio posla da bude redatelj diletantskog društva i priređivali su đačke zabave. koji se službeno držao i izjavio da «nema naslova» za predujam. Andrijašević se u svojim osjećajima približavao njenoj boli i utapao se u tu bol. koji su se prepletali sa dojmovima sadašnjeg osamljenog. da mu se činilo da to neće moći izdržati i da će poludjeti. ali ga treći dan neotvorenog dobije natrag. Pozajmljivao je novac od majke koja je sve teže shvaćala njegove potrebe. Stiglo mu je pismo od matere u kojem ga obavještava. te je svaki dan slabije shvaćala potrebe života. Bila su dva dana takve uzrujanosti. te je uzaludno tražio izlaz. ne može tražiti gostoprimstvo kod matere. Molio ga je da ide odmah. Bio je kod Hrabarovih i saznao da je Vera gotova učiteljica. zajedno s Verom.priušte luksuza. jer je on sad konačno stao na svoje noge. Napisao je pismo prijatelju Toši da ode u Zagreb i da preda pismo Veri. besmislenog njegovog života i beznadni položaj u kojem je sada.

izbaciš. makar i male akcije. Na Veru je rijetko mislio. U zagrebačkim dnevnicima iziđe poziv đačke grupe da se upišu u zadrugu radi popularizacije kulture i sa imenima priređivača. ali leša mu nigdje nisu našli. Misao da nešto radi. Na povjerenje mu nitko ništa nije davao. Stiglo je pismo od Verina oca u kojem ga obavještava da nije ispunio obaveze za njegovu kćer i da mu vraća njegova pisma natrag i da to isto on učini sa Verinim pismima i da prekine sa svim uspomenama. te odluči da se svemu tome izruga. Afera he Đuru zaboljela i rasrdila. koja ga je uvjeravala o vlastitoj vrijednosti i popunjavala prazninu u duši. Gazdarici je bio dužan i tražila ga je svaki dan. Komedija se pretvorila u žalosnu sliku malograđanskog života i bez završetka. Napisao je oproštajno pismo Toši u kojem ga obavještava da je sasvim propao. Postao je propalica. dolazila je sve rjeđe i sve više se opijajući. Na ponovljeni nagovor je napisao novi komad Revolucija u Ždrenju koja se prikazivala u Zagrebu. Napisao je komediju Rat u Ždrenju a osobe na pozornici su se redale same od sebe. da se trgne iz mrtvila. Ipak je predstava imala negativnog odjeka sve do biskupa.njemu vidjeli poštovana pisca i čovjeka «od imena». Vino je bolje od žene. Vera se udala. Tako je komedija ostala u ladici nedovršena. Žalio je za izgubljenim životom i opijanje mu je postalo fizičkom potrebom. Ne isplati se. . Mislio je da će ga vidjeti i Vera. a žena ti sjedne na vrat. jako se razočarao i upravo radi Vere bilo mu je strašno. Dobio je od ravnatelja dopis da nije udovoljio propisima glede profesorskog ispita i da ga rješavaju službe namjesnog učitelja. a fabuli je trebao kopirati događaj. što je ona morala pretrpjeti radi njega. Đuro je zapao u još veću depresiju govoreći: «Ljubiti ne vrijedi. U prvom činu je išlo lako sa navalom ruganja. Iz toga nastane čitava bura negodovanja protivne stranke koji hoće rušiti temelje naše prošlosti. hodao je sa potrganim cipelama i izderanim hlačama. Najviše ga je zadovoljavalo što je bio u središtu neke. prije nego je pošla za drugoga. a on od života ne može pobjeći. Središte borbe je bilo između žaba i miševa. kušaš ga i ako ti se ne sviđa. ali kada je pročitao nepovoljne kritike . valjda ju je bura odnijela u dubine mora. dobio otkaz i da mu u krčmi iz milosti daju piti. a u trećem činu mu je pofalilo ironije. sadašnjosti i budućnosti. Tošo je došao u Novi da pokopa prijatelja. » Kod kuće su ga mučili vjerovnici.

uzeo je zalet i u trenutku kada je zamahnuo nogom netko je kamencicem pogodio loptu. Zagreb – 1964. Djecaci su se uvijek sastajali kod križanja Gornjeg Bukovca. Kanta i Rolo su djecaci s Bukovca. koji ih je u svemu mudro poucavao i rekao je kako sve treba znati. njegov otac i majka te njegove sestre Ivka i Branka.Podaci izvađeni iz: Pet stoljeća hrvatske književnosti. To je bila osveta djecaka za kradu novca u trgovini kada je on povecao racun za svoj džep. Objavio lektire u 29. prosinac 2004 22:40:00 | 0 komentara . godina Grafička oprema Majstorska radionica Krste Hegedušića. Giza je imao starog razrednika Vjekoslava Dešcaka. Giza je ban. ali je jednom svadu prekinuo trgovac koji se došao žaliti da je Giza ukrao bombone iz njegovog ducana. i objašnjavao djecacima kako se puca lopta. Dojam Knjiga je zanimljiva jer opisuje djetinjstvo jedne grupe djecaka. Zadnja pošta Zagreb. Bimbo je nizak i debeo. Truli nije bio dobar u sportovima. Djecaci su imali još mnoge okršaje s trgovcem. U Zagrebu prije podne. Sadržaj Knjiga Zvižduk s Bukovca govori o nemirnom djetinjstvu provedenom na tom zagrebackom brijegu. prosinac 2004 22:41:00 | 0 komentara Zvižduk s Bukovca . Matica Hrvatska «Zora» Zagreb. pristupio trgovac Špoljaric. jednom kada su igrali nogomet. . Giza. o.Zvonimir Milcec Pisac Zvonimir Milcec roden je 1938. Otac je ispravno zakljucio i rekao mu neka ide drugdje tražiti krivca jer Giza ne krade. Zagreb. godine u Zagrebu. Svi oni pohadaju peti razred. Dugi. Objavio lektire u 29. Profil International d. Truli. o. Dragutin Rosandić. godina. Pozdravi doma. Prica o novinama i Zagreb je Zagreb. 1998. Otac i majka su se cesto svadali. Tako im je. “Književnost 3”. Dugi je visok i mršav djecak. ali je umjetnik u zviždanju. samo što Rolo stalno muca. debeo covjek koji je imao trgovinu. Dosad je objavio knjige: Piti ili ne piti. Gizovu obitelj cine Giza. trgovac promašio loptu pao na pod. Radnja Radnja se odvija u vrijeme kraja školske godine. Rolo nizak i mršav djecak kao i Kanta. Posljednji zvižduk. Po zanimanju je novinar. pa tako i zviždati te je i on sam jednoga dana odvratio umjetnickim zviždukom zvižduku koji se zacuo iz školskog dvorišta. g. Rekao je kako ce im pokazati kako se puca lopta. Bimbo. poslije drugog svjetskog rata u zagrebackoj cetvrti Bukovcu. 1964.

Dugi. ali je umjetnik u zviždanju. Otac je ispravno zaključio i rekao mu neka ide drugdje tražiti krivca jer Giza ne krade.Zvižduk s Bukovca . Tako im je. Dugi je visok i mršav dječak. Rolo nizak i mršav dječak kao i Kanta. njegov otac i majka te njegove sestre Ivka i Branka. Posljednji zvižduk. Otac i majka su se često svađali. Dosad je objavio knjige: Piti ili ne piti. samo što Rolo stalno muca. Rekao je kako će im pokazati kako se puca lopta. Po zanimanju je novinar. Giza je ban. godine u Zagrebu. Giza je imao starog razrednika Vjekoslava Deščaka. i objašnjavao dječacima kako se puca lopta. Svi oni pohađaju peti razred. Zadnja pošta Zagreb. . Dječaci su se uvijek sastajali kod križanja Gornjeg Bukovca. poslije drugog svjetskog rata u zagrebačkoj četvrti Bukovcu. Kanta i Rolo su dječaci s Bukovca. koji ih je u svemu mudro poučavao i rekao je kako sve treba znati. U Zagrebu prije podne. Radnja Radnja se odvija u vrijeme kraja školske godine.Zvonimir Milčec Pisac Zvonimir Milčec rođen je 1938. Sadržaj Knjiga Zvižduk s Bukovca govori o nemirnom djetinjstvu provedenom na tom zagrebačkom brijegu. Priča o novinama i Zagreb je Zagreb. Giza. Truli nije bio dobar u sportovima. debeo čovjek koji je imao trgovinu. ali je jednom svađu prekinuo trgovac koji se došao žaliti da je Giza ukrao bombone iz njegovog dućana. pristupio trgovac Špoljarić. Bimbo. Pozdravi doma. jednom kada su igrali nogomet. pa tako i zviždati te je i on sam jednoga dana odvratio umjetničkim zviždukom zvižduku koji se začuo iz školskog dvorišta. Bimbo je nizak i debeo. Dječaci su imali još mnoge okršaje s trgovcem. Gizovu obitelj čine Giza. To je bila osveta dječaka za krađu novca u trgovini kada je on povećao račun za svoj džep. Dojam Knjiga je zanimljiva jer opisuje djetinjstvo jedne grupe dječaka. uzeo je zalet i u trenutku kada je zamahnuo nogom netko je kamenčićem pogodio loptu. Truli. trgovac promašio loptu pao na pod.

Zadnja pošta Zagreb. Kanta i Rolo su dječaci s Bukovca. Rolo nizak i mršav dječak kao i Kanta. Priča o novinama i Zagreb je Zagreb. ali je umjetnik u zviždanju. Otac je ispravno zaključio i rekao mu neka ide drugdje tražiti krivca jer Giza ne krade. ali je jednom svađu prekinuo trgovac koji se došao žaliti da je Giza ukrao bombone iz njegovog dućana.Objavio lektire u 29. Truli. Pozdravi doma. Otac i majka su se često svađali. trgovac promašio loptu pao na pod. Giza je ban. .Zvonimir Milčec Pisac Zvonimir Milčec rođen je 1938. Dječaci su se uvijek sastajali kod križanja Gornjeg Bukovca. njegov otac i majka te njegove sestre Ivka i Branka. Dugi je visok i mršav dječak. jednom kada su igrali nogomet. Rekao je kako će im pokazati kako se puca lopta. Svi oni pohađaju peti razred. Dječaci su imali još mnoge okršaje s trgovcem. Bimbo je nizak i debeo. i objašnjavao dječacima kako se puca lopta. Po zanimanju je novinar. Giza. Bimbo. Giza je imao starog razrednika Vjekoslava Deščaka. Posljednji zvižduk. Sadržaj Knjiga Zvižduk s Bukovca govori o nemirnom djetinjstvu provedenom na tom zagrebačkom brijegu. Dojam Knjiga je zanimljiva jer opisuje djetinjstvo jedne grupe dječaka. Truli nije bio dobar u sportovima. debeo čovjek koji je imao trgovinu. uzeo je zalet i u trenutku kada je zamahnuo nogom netko je kamenčićem pogodio loptu. pristupio trgovac Špoljarić. pa tako i zviždati te je i on sam jednoga dana odvratio umjetničkim zviždukom zvižduku koji se začuo iz školskog dvorišta. To je bila osveta dječaka za krađu novca u trgovini kada je on povećao račun za svoj džep. Tako im je. prosinac 2004 22:38:00 | 0 komentara Zvižduk s Bukovca . Dugi. poslije drugog svjetskog rata u zagrebačkoj četvrti Bukovcu. Radnja Radnja se odvija u vrijeme kraja školske godine. koji ih je u svemu mudro poučavao i rekao je kako sve treba znati. Gizovu obitelj čine Giza. godine u Zagrebu. samo što Rolo stalno muca. U Zagrebu prije podne. Dosad je objavio knjige: Piti ili ne piti.

Objavio lektire u 29. Godine 1548. danas izgubljena. do 1562. Godine 1550. godine živi u Dubrovniku. Najzanimljiviji podatak o Držićevom boravku u Sieni odnosi se na njegovo bavljenje kazalištem. koja je prikazana iduće godine pred Kneževim dvorom. nadimkom vidra. nije imala sreće u trgovačkim poslovima pa je gospodarski propala. Maro Marojev. Držić od 1548. prosinac 2004 22:35:00 | 0 komentara Dundo Maroje . u obitelji trgovca pučanina. što je imalo bitnog odraza na Marinov životni put. komedija "Pomet" u izvedbi Pomet-družine. tiskana je u Mlecima jedina za Držićeva života objavljena knjiga "Pjesni Marina Držića ujedno stavljene s mnozim druzim lijepim stvarmi". Petrunjela. Držić umire 1567. u Dubrovniku. Te godine je izabran za orguljaša u dubrovačkoj katedrali i. Iste godine napisao je pastoralu "Tirena". Likovi: Dundo Maroje. Perina baka. Njegov sin Maro je sa 5000 dukata umjesto da ide u Firenzu otišao u Rim i tu se prepustio lagodnom životu.Marin Držić Bilješke o piscu: Marin Držić. on je kriv za sve zavrzlame u djelu) Sadržaj: I čin Dundo Maroje traži svoga sina kojeg je poslao u Firenzu da izuči zanat za trgovca. pri čemu mu je pomogao sam Vetranović pjesmom "Pjesanca Marinu Držiću ipomoć". Popiva. što mu na kraju i uspijeva. U to vrijeme Siena je bila živo renesansno središte. Držić je u Sieni proveo nekoliko godina. važna je u Marinovu životu. Držićevi književni protivnici optužili su ga da je plagirao svog suvremenika Mavra Vetranovića. Ugo Tudeški Pomet Trpeza (sluga koji želi pametno iskoristiti fortunu kako bi namjestio Lauru Ugu Tudeškom. U tim godinama nastala su sva njegova poznata djela. Laura. Kada je njegov otac otišao da ga potraži sa . Obitelj Držić. pastorala "Tirena" te "Venera i Adon". godine u Veneciji. Pera. koja je u prethodnoj generaciji dala poznatoga petrarkističkog pjesnika Džoru Držića. u kojoj odbacuje sve objede protiv Marina. ne svršivši studij prava. Godina 1538. Pomet Trpeza. Držić e žestoko branio od optužbi zavidnika. Iste godine bila je premijera najpoznatije Držićeve komedije "Dundo Maroje". dobio je potporu od 30 dukata kako bi otišao na nauke u toskanski grad Sienu. grad duge sveučilišne tradicije u koji su dolazili studenti iz cijele Europe. Bokčilo. prikazana je. u kojoj je uz ljubavnu liriku uvrštena i farsa "Novela od Stanca". što je još važnije. rodio se godine 1508. Dživo. To je razdoblje njegovog plodnog književnog stvaralaštva.

da kupi robu. Marinovoj ljubavnici obećavao sve samo da mu pokloni malo pažnje ali ona to nije htjela. Prvom prilikom će to Petrunjela prenijeti gospodarici. te moli Petrunjelu da kaže Lauri da će joj dati dukata koliko joj drago. II čin Petrunjela. Dundo Maroje je odmah znao da se radi o njegovom sinu. a Laura mu odgovara neka Marin dođe k njoj i ona će mu pomoći. Maro je sa Laurom stajao na balkonu. Jedan od njih je prepoznao Petrunjelu.sobom je poveo svoga slugu Bokčila koji nije mislio na ništa drugo nego na jelo i piće. njemačkim plemićem. Nakon što su Dunda Maroja odveli u zatvor. ali mu se činilo veoma skupo te je Dundo Maroje rekao: "Gdi gospoda i sinjori alodžaju tu ja siromah ne alodžavam tu sinjor Marin alodžava. Tripčeta reče da ovdje stanuje ljubavnica gospodina Marina. Marinova zaručnica Pera. Uto dođe kapetan i Dunda Maroja odvede u tamnicu. Nakon što su stigli u Rim sreli su jednog Kotoranina. Ugo ponovno dolazi kod Laure. te traži da se pomire. Također joj je rekao da je Marin ostao bez novaca i da bi za Lauru bilo bolje da gleda za gospodinom Tudeškom. Bokčilo je ostao sam. Marin se je pravio da ga ne poznaje. a nakon lutanja gradom sreo je Pometa. Kada je Marin došao obavijesti svog slugu kako će ostati na ručku sa Laurom. Nakon toga iz gostione izlazi Dundo Maroje i sukobljava se sa sinom. Marin je najprije odugovlačio. Na to Pomet savjetuje Bokčila da pokuca na Laurina vrata i da kaže da je Dundo Maroje sinu donio tovar vrijedne robe. Najprije ga je pitao gdje su 5000 dukata. U to doba Ugo je sinjori Lauri. susrela je Petrunjelu i kaže da su Marin i ona zaručeni već 3 godine. Došli su pred jednu gostionu. . a onda je vidio da ne može izbjeći plaćanje. samo da bude njegova žena. te je on potegao nož da ulovi sina. Kada ga Tripče sve to čuje on se posvadi s Ugom. Marin se razbjesni.". Tada se upute do druge gostione koja je bila veoma blizu. Ona se je preobukla u momka i zajedno s još jednim momkom tražila ga već tri dana. on se okrenuo i prepoznao svoje prijatelje. U gradu su došla tri prijatelja koji također traže Marina. a pošto je Laura počela zvati Petrunjelu da uđe u kuću. Kada je to Popiva čuo odmah ga je uveo gospođi Lauri da ga dobro nahrani. On joj je rekao kako je Marinu došao otac i kako će ga ubrzo odvesti sa sobom u iz Rima natrag u Dubrovnik. Tripčetu koji ih je poveo u neku gostionu a začudili su se kada su čuli da u Rimu postoji neki gospodin Marin koji živi veoma raskošno. III čin Kada se Marin vratio. Osim Marinova oca tražila ga je i njegova zaručnica Pera koju je ostavio u Dubrovniku. Pošto nije imao baš mnogo novaca. pred kućom ga dočeka gospodin Sadi koji je tražio da mu Marin plati svotu od 200 dukata koju mu je bio dužan zbog ogrlice koju je poklonio Lauri. To je oca rasrdilo. Petrunjela mu obeća da će utjecati na njenu gospodaricu. Bokčilo ispovijedi nezgodu koja ga zadesi. te plati dug. Popiva govori Lauri o tome kako je Marin u teškom stanju i kako nema novaca. Upravo u to doba očekivala je Marina. Laurina služavka razgovarala sa Pometom. Kada mu je Laura rekla da je Popiva sa Bokčilom otišao po Dunda Maroja. Kada je našao Popivu ovaj ga savjetuje da ode k Lauri i da je zamoli da mu posudi 3000 dukata. te da će ga dovesti onamo. Pošto su se poznavali još iz Dubrovnika. Kada su došli u jednu četvrt.

sve je sretnije završilo povratkom svih u Dubrovnik. Srednju školu je završio u Splitu. Dundo Maroje se jako razljutio zbog svog sina. Baba. Ona primi poklon i naredi Popivi da joj hitno dovede Marina. Bokčilo. Nakon sve zavrzlame napokon su se na okupu našli Dundo Maroje. pretvarajući se uzornim građanom i poštenim trgovcem. na kraju. V čin U petom činu se očituje potpuna pobjeda Pometa koji zna upravljati fortunom. dok se sinjora Laura vratila u Kotor. kupio je robu kojom bi se ocu dokazao kao trgovac. Kada se Petrunjela vratila Lauri. Kad su se susreli Maro kaže ocu da ga je napao netko njemu sličan. no kad ga ponestane život se gotovo pretvara u noćnu moru iz koje se teško izlazi. prosinac 2004 20:51:00 | 7 komentara Bez trećega . Službovao je kao profesor u Splitu. a kasnije je radio kao dramaturg i režiser u Hamburgu i Beču. Pomet se s Laurina balkona ruga Marinu i Popivi. Pera i Dživo. Nakon nekog vremena dolazi Popiva donoseći poklon Lauri od Marina. studij slavistike i romanistike u Beču i Zagrebu. a poslao ga je otac te djevojke da ju pronađe jer ju je izgubio. Tako je na prevaru uspio nadmudriti Marina i preoteo mu robu. no još i dalje voli Mara. Objavio lektire u 29. On odjeven poput plemića. godine u Vrlici. te ga se odriče. Pošto je Marin nabavio novca od Laure. Novac ne treba trošiti bez nekakve veze jer to ima smisla samo neko vrijeme dok novca ima. s ogrlicom oko vrata dolazi Lauri i u zamjenu za 3000 izgubljenih dukata ponudi Uga Tudeškog. djelo još govori o potrazi oca za gotovo izgubljenim sinom koji uzevši ocu novce živi lagodan život zabavljajući se poput svojih vršnjaka. rekla joj je da je Marinu u Rimu došla zaručnica.Milan Begović Stvaralački portret pisca i životopis: Milan Begović rođen je 1876. Pera je razočarana. Dundo Maroje se u ovoj situaciji pokazao lukavijim rekavši da treba pohraniti zlato koje je sa sobom donio. da ju je Marin prevario i da mu je bez veze dala 3000 dukata. Poslije je bio na mjestu ravnatelja Drame u . koji bjesne. Marin se skromno odjene te pođe ocu u susret.IV čin Dundo Maroje saznaje da je Bokčilo dosta novca potrošio na hranu i to ga ljuti jer je on veoma škrt. No ipak. U grad dolazi neki čovjek i traži djevojku po imenu Mandalijena. On je iz Kotora.

dvoje je dosta. Oslikava se galerija likova iz dana prije prvog svjetskog rata. Radio je kao profesor književnosti u Glumačkoj školi. Umro je 1948. tu ne treba trećega. Ljubomora je kao i ljubav. od kojih je najpoznatija Dva bijela hljeba. tko bi mogao biti onaj treći. Begović je romanopisac i ostavio je nekoliko romana. koji je dramatiziran pod naslovom Bez trećega. Problematika koja se obrađuje: Opis prilika i života ljudi koji se oblikuju u neposrednom odnosu prema društvenim i političkim zbivanjima. Tema: Psihološka razmatranja na ljubomoru. Zbirkom pjesama predstavio se kao pjesnik erotskih motiva i hedonističkog shvaćanja života. od kojih je najpoznatiji Giga Barićeva i njezinih sedam prosaca. za vrijeme rata.Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. Dobar je poznavalac teorije drame i svoja je dramska djela oblikovao izgrađenom dramskom tehnikom. te poratnog razdoblja Obrađuje se stanje Markove bolesne ljubomore koji se bavi mišlju da ga je žena iznevjerila dok je on izbivao od kuće Pokušaj realizacije jedne tipične društvene drame – ljubomora na mogućnost nevjere Scenski oživljava poistovjećivanje lika Gige sa likom Laure ( Bez trećega – u agoniji) Sadrži mnoga objašnjenja. Za ljubomoru između dvoje ljudi ne treba da postoji onaj treći. kao objašnjenje pojma ljubavi Intimne uspomene Dramaturška funkcija sjećanja Dramaturška funkcija šutnje Psihološka razmatranja Struktura djela: Dramsko djelo sa psihološkim razmatranjima na ljubomoru. Pisao je i novele. On je dramski pisac. novelist i romanopisac. koja nije posljedica jednog fakta nego jedne dispozicije. godine u Zagrebu. nego mogućnost – a to postoji uvijek u mislima onoga koji strepi za nekoga koga voli – da bi mogao stupiti u akciju bilo tko. Begović je dramski pisac i bavi se ljubavnim i bračnim temama. .

On se može predočiti pomoću paralele s Krležom i njegovim shvaćanjem dramskog. katkada u uslovnoj povezanosti o piščevom imaginacijom. djeluje kao konstrukcija u kojoj nije ostvarena idealna harmonija između pojedinih rješenja i dramaturške cjeline. pa je ta povezanost izražena u dramaturškim finesama u samoj zamisli i razradi drame. Vrijeme radnje: krajem veljače 1926. Pisani jezik lagano teče i ima svoj osebujni ritam i ponekad se dobiva utisak da u tom jeziku postoji nešto iracionalno i neuhvatljivo. zaokupljen unutrašnjim lomovima pojedinca koji se dramaturški transformiraju u direktne sukobe s okolinom i društvom. U djelu Gospođa Walewska se osjeća utjecaj Ive Vojnovića. Inspiracija iz sličnog djela: U svojim djelima lutao je bez prave orijentacije i kontinuiteta kao i mnogi drugi hrvatski dramatičari njegovog doba. ali je ipak uspio iskazati jedan svoj lični odnos prema dramskom. Giga po svojim reakcijama podsjeća na Lauru i daje zavisnost o Krležinoj Agoniji. Književna vrsta: Drama. Begovićev smisao za humor koji nije pršav i glasan već dobrodušan. Dok je u Krležinoj Agoniji postignuta maksimalna povezanost i uslovnost lica i prilika u kojima oni žive. istančan i raznolik. Mogućnost nevjere je kao teza prikazana kroz uzrok ljubomore s time što je akcentiran prethodnim upoznavanjem Gige i njenog života. koji u drami predstavlja samo pretpostavljanu ali ne i stvarno poznatu ekspoziciju. ekstatičkom stanju. Njegova naklonost prema humoru je izražena u komediografskim tekstovima. Tu se primjećuje da progovara pravi umjetnik koji osjeća i estetski vrednuje riječ. Dok je Krleža sav u jednom povišenom.Drama unatoč minucioznoj obradi pojedinih prizora i senzibilnoj razradi lika Gige. dok je u Begovićevoj drami čak i dramski intenzitet postignut artističkim putem kao što je psihološko nijansiranje dosta nategnuto i djelomično podložno čisto erotskim elementima. koji je vidljiv i u nekim drugim dramama koje su izrasle na kozmopolitskim ili čak pseudokozmopolitskom shvaćanju. već se nižu događaji koji pospješuju dramatsku radnju. godina. . Kod Begovića nema pravih i direktnih konflikata.

Obrastao bradom. a u svakoj ruci držao je kovčeg. koja nema direktnog povoda. Sjedne u fotelju i reče: «Harašo!» Pod svjetlom lustera jasno se vidi njegovo naborano lice s velikom brazgotinom na čelu. Ponašanje Gige po svojim reakcijama podsjeća na Lauru. Ušao je u salon. Begovićeva pažnja je koncentrirana na dosta namještenih detalja i zapleta. koja po pojedinim svojim reakcijama podsjeća na Lauru. na Markovu ljubomoru. ogledao se. Njegova ga supruga vjerno čeka. ali Markov povratak izaziva veliki sukob koji proizlazi iz ljubomorne sumnje. visok. Marko je u suštini ljubomoran na mogućnost da ga je njegova žena iznevjerila dok je on izbivao od kuće. Bio je nekoliko godina u zarobljeništvu u Sovjetskoj Rusiji. U njenom liku se afirmira specifičnost kompozicije koja nije realizirana naročito sretno i uvjerljivo. muškarac u kabanici i šeširom na glavi. dugih kosa u svojoj ruskoj bluzi daje dojam ruskog čovjeka. Giga Barićeva njegova žena. On živi i kida se u toj zasnovanoj ljubomori na indicijama koje pothranjuje svojom bolesnom fantazijom. On živi i kida se od ljubomore zasnovane na indicijama koje pohranjuje svojom bolesnom fantazijom. gdje sada stoji. .Mjesto radnje: Radnja se događa u Zagrebu. u jednoj jedinoj noći. Sadržaj: I Čin Na vratima kuće Gige Barićeve stajao je krupan. Bio je to Marko Barić. Kratka bilješka o djelu: Gigin suprug Marko uvojačen je i zarobljen. Likovi: Marko Barić bio je nekoliko godina u zarobljeništvu u Sovjetskoj Rusiji i nakon lutanja vraća se kući. u Kuševićevoj ulici u Gornjem gradu. u jednoj prostoriji male barokne jednokatnice sa visokim parterom i mansardom. kao da ne vjeruje sam sebi da je tu. U suštini one je zapravo ljubomoran pri pomisli da ga je za to vrijeme izbivanja Giga iznevjerila.

» Htjela ga je poljubiti. ali samo da mi je bilo: «z n a t i» Iz ruskog logora ga je samo vukla želja da dozna: «što radi. A on reče hladno: «Jest. Mike. a ja spavam na divanu. ja sam Marko! A vi gospođo.Dolazo Giga. No. znam. Marko će: «Ja se ne šalim. opet ga je počela mučiti ljubomora: «Sve ostale patnje mogu se izdržati i sve bih mogao još jednom doživjeti i pregurati. Jest potpuno si druga. Osam godina svake večeri otkrivaju se obje postelje. Vrlo lukava. iznenađena i radosna. Spremne ako se ti vratiš. » «Ti kada dođeš!» . U meni si uvijek bio živ i sve sam ih odbila. osam godina svako jutro se pokrivaju. » . To je moja i tvoja bračna soba. kao da ga ne prepoznaje: «Jesi li to ti Marko?» prepoznavši ga poleti k njemu raširenih ruku. «Lukava si. otključa ih i reče: «Pogledaj. Ali ne treba bogzna kakove pameti da se odgonetne taj tvoj nedužni razgovor. tko ste vi.odgovori on – «lijepo je tebi bilo ovdje! Čak luksuz da spavaš na širokom divanu. njušim do vraga! Sva mi čula to potvrđuju. a dvije čiste postelje čekaju tamo kad dođe netko da može leći uza nj. u drugi došao!» «Ni sa kim ja nisam ništa imala. kako živi i koliko je ona još njegova. čujem. nego što on sada misli. » I svađa se nastavlja! Goga je bila zapanjena njegovom brutalnosti. » I tako započne svađa. i nije mi do šale. Spočitnuo joj je što je odrezala kosu. divno!» Giga: «I ti dakle misliš da je konte moj ljubavnik?» Marko: «Pa vidim. ali se on nije dao: «Misliš da sam idiot! Misliš da ne opažam što se sve događa od našeg posljednjeg poljupca i ovog današnjeg? A kakva su to usta danas? Tako ljube sve kokote od Amura do Volge i od Volge do Save. ne zadugo. Da bi ublažila tu napetost upita: «Pa kaži mi gdje si bio. Povede ga do vrata. sva u jedan glas!» Nije ga mogla razuvjeriti.odgovori Giga i ona dobije odgovor: «Ja ili tko drugi svejedno! U jednom sam paklu bio. ali sada nisi više ona. što si sve podnio?» «U paklu!» . I dala si razumjeti. ako smijem pitati?» «Kakove su to šale?» .pita Giga. I ja sam prošao svoju školu. » II Čin Marko je nakon večere i pića izgledao zadovoljan. te zbog telefonskog poziva dra. Divno! . da sam ja tu i da slušam kako se razgovarate. Imala je i svjedoke i dokaza kako je sve to drugačije. Kada ga je ugledala ostane zapanjena. govorila mu je koliko je patila.

čitaj ta vatrena pisma!» Nije ih htio čitati jer on nije policijski činovnik i ne njuška po tuđim papirima. Laku noć!» . To je moja putovnica za ovaj svijet. Bilo je već dva sata iza ponoći. Ona primijeti da se u vrijeme dok je bio u drugoj sobi u njemu nešto promijenilo. Ispravi se i podigne zapečaćenu kovertu. Bila je tužna. iako se ona protivila i tako sazna Marko da je to «Uvjerenje kojim je on Marko Barić proglašen mrtvim. nekakav preokret. kakovu sam te nekad izgubio. Iznenada opazi veliku kovertu i veliki složeni komad papira. koji je samo za žive rezerviran. onda mi dođe da poludim od veselja!» I on počne da je miluje i nastavlja: «Imati te pod svojim rukama i osjećati da si tu. Vanredan je to osjećaj!» Priznala je da ga je dala proglasiti mrtvim. Razočarana.«Isto kao i ja!» . bojala se da ponovo ne započne sa svojim uvredama. No. pored mene. nakon sveopće dugogodišnje potrage. nije bilo više ni traga onoj njegovoj sumnjičavosti. » Bio je zaprepašten: «Taj akt ne smijem izgubiti. Iz ormarića je izvadila snop pisama: «čitaj ih.i izađe i polako zatvori vrata za sobom. moći reći i biti uvjeren da govoriš nešto što je uistinu tako. nego stvarnost. nego skupljena sjedi na divanu koji je pretvoren u krevet.i on počne prevrtati po pismima. široka stvarnost. ni ikada prije. Giga je već bila premorena i iznervirana.zgrabi harmoniku. Odjednom začuje kako je Marko zove glasom punim srdačnosti. uistinu dođe čovjeku da rastvori prozore i da se razviče od sreće!» . a on ju je ipak još mučio pitanjima. ni nada. Vrijeme kada se mrtvi što se skitaju po svijetu vraćaju na svoj konak. onakva. To je Marko htio da čuje i kod večere je on njoj obećao da se neće više vraćati na ono što je nekada bilo. nije ga gotovo ni slušala dok je govorio. Marko je bio sretan: «Sve je prošlo. Tada je počeo rastvarati onaj veliki papir. nego njemu da prizna nešto što je on sam sebi iskonstruirao: «Znaš li što govoriš? Gdje su ti dokazi? Svagdje gdje god pogledaš!» . iznenađen što je adresirana na njega. Za nju je uvijek bio živ: «Marko ničija nisam. nego samo tvoja!» No on se samo protegne i reče: «Sad će jedan sat. nisam ni sada. Da se jedan mrtvac prošeta po asfaltu. ni san. Znaš. zasvira i zapjeva rusku . ali ga nije zakopala. Bilo je to pismo od njezinog oca. kao da zatvara jednu grobnicu. dala mu je do znanja da bi lakše odgovarala pred zakonom za bilo kakav zločin.reče mu ona. Brzo ugasi lampu i ispruži se kao da spava. III Čin Giga ne leži. da će pokušati zaboraviti.

bila je Giga iskreno brutalna. što je njen otac mogao njemu napisati. a onda dođe do telefona i nazove : Dr. što mu ona nije mogla reći. Sad vidim sve! I znam sve! I nisam više ljubomoran!» Kako njoj nije bilo jasno. Kako se on njoj približavao. ali on nije znao da ću ja tebi vrijediti tek kada budeš imao u ruci nekakav dokaz. A liječnik? Još kao djevojčica bila sam luda za njim i kakove me je perverzitete naučio. Giga je nekoliko trenutaka stajala. jer je to bilo u pismu njezinoga oca – njemu. «Da. Ona se naglo digne s njegovih koljena. te zapleše na ruski način. dok mu ja ne dam» . Ona se otimala: «Ja se ne dam!» Izleti iz sobe sva usplahirena i bez daha: «Još se ne dam! Živa se ne dam!» Marko stane pred nju i onako bijesan reče: «Sad te ne puštam! Ja sam ti muž. to joj Marko s frivolnim akcentom prošapne nekoliko riječi.vikao je Marko – «uistinu si kolosalna glumica! To je tvoja taktika! Zašto bi se onda baš meni otimala?» «Jer mi se gadiš!» . Trebao joj je vjerovati. Ja te hoću i imati ću te!» međutim plane revolver i on se sruši udarivši se u fotelju. Iznenada skoči k njoj kličući: «Imam te! Moja si! Mislit ćeš da sam lud. Mika.reče Giga. da se ne može sumnjati u ono što je napisao» . što me je izliječilo. ona je odmicala i hitro dohvati revolver te ga uperi u njega: «Ne približuj mi se! « «Ah što. «Kao da si čitala ono pismo što mi ga je pisao tvoj otac. Sretan sam!» «Samo budi sretan.pjesmu. Marko: «Kako to govoriš? Kao da je već netko imao to pravo?» Giga: «Oh da. No ona nije htjela. a ne tražiti dokaze: «Zašto tražite od nas da budemo ono što vi niste?» «Tvoj otac je tako precizno istaknuo sve momente tvojega života i tako jasno prikazao tvoj karakter. Marko je bio iznenađen.govorio joj je Marko. I on veli isto» . ne bojim se ja toga. Gledala ga je zabezeknuta od te njegove razdraganosti i najzad reče: «Harašo!» A on i dalje pleše. dragi» . Ubila sam svoga muža!» . bez riječi. da sam ja onakva kakovu si me ostavio. » Njegovo frivolno i obijesno držanje otkada je izašao iz sobe bilo je odraz njegovih misli.reče Marko – «On mi piše nešto što mi je potpuno otvorilo oči. ja imam pravo ne te!» «Pravo? Tko ima pravo na me? Nitko nema pravo na me. on joj zakrči put podigne ju u naručje i ponese u spavaću sobu. » «Lažeš! Lažeš!» . I on ju pozove da pođe s njim. uvrijeđena i pođe prema divanu tiho plačući. Ali nisam.odgovori Giga – «hoću da me imaš dulje nego jedan dan». bilo ih je više! Zacijelo si pogodio da je i onaj advokat Mika moj ljubavnik. pjeva i poskakujući.

Podaci izvađeni iz: Pet stoljeća hrvatske književnosti. godina. rodom iz Frigije u Maloj Aziji. Pod njegovim imenom došlo je do nas oko 400 basni. predmeti. prije Krista). od kojih su mnoge vjerovatno dodali kasniji priređivači. Dođe gladan cvrčak i stade od njih tražiti hrane. 6. grčki basnopisac. pojmovi.u čemu je naš najveći broj nasljedovatelja . vjerovatno robovskog podrijetla. Objavio lektire u 29. Matica Hrvatska «Zora» Zagreb. “Književnost 3”. Koristeći se vješto starim temama i spajajući ih s oštrim promatranjem ljudi i prirode. g. davši joj oblik dramski komponirane pričice s ponajčešće tragičnim završetkom i s poučnom poentom. o. Ezopove basne pisane su u prozi jednostavnim i jasnim stilom. Zagreb. prosinac 2004 20:51:00 | 4 komentara Basne -Ezop Ezop (Aisopos. koji cijeni i ističe moralne vrline. 1998. Život je prikazan realistički vjerno sa svim nepravdama i bespravljima što u njemu vladaju i po tome Ezopove basne nose u sebi elemente za ono doba napredne društvene kritike. CVRČAK I MRAVI U zimsko su doba mravi sušili žito koje je bilo od vlage nabreklo. Mravi mu tada rekoše: "Zašto ljeti nisi skupljao hranu?" On im reče: "Nisam imao vremena . . koja je često dodana na koncu i u obliku posebne poruke. Ezop je stvorio basnu kao književnu vrstu. Dragutin Rosandić. njihove poruke sadrže realnu filozofiju čovjeka bogata životnim iskustvom. a posebnu im draž daje fini humor kojim su protkane. Većina njegovih basni donosi slike iz životinjskog svijeta .ali mnogima su protagonisti i biljke. st. Profil International d. ali je ujedno svjestan da u životu i prirodi vlada pravo jačeg i pametnijeg. Zagreb – 1964. ljudi pa čak i bogovi. 1964. godina Grafička oprema Majstorska radionica Krste Hegedušića. o.

" Ova basna je jedna od najpoznatijih Ezopovih basni. Idelno bi bilo kada bi ove dvije potrebe imali međusobnu ravnotežu. bili nagređeni obilatom zimnicom. " Nasmijavši se. društvo bi savršeno funkcioniralo. No. mrava i cvrčka. Na jednoj strani su materijalna dobra.jer sam krasno pijevao. a jadni cvrčak nije dobio ni zrno. zaokupljen samo i isključivo svojim umjetničkim radom i snovima. Povlačeći paralelu između prirode. za budućnost svoje obitelji i društva u cjelini. oni mu rekoše: "Ako si u ljetno doba svirao. Poruka basne: Radi danas da imaš sutra TRSKA I MASLINA . a govori o posljedici marljivosti i nerada. onda je cvrčak tipičan predstavnik boemskog umjetnika. bio je na svoj način kreativan i nije se brinuo za budućnost. koje se brinu za svoju budućnost. pokazalo se da oni koji su radili i previše cijene svoj dobitak zarađen mukotrpnim radom. a za uzvrat odsvirati mravima nešto iz svog bogatog ljetnog repertuara. jer tada pri nadlosaku zime. Mravi su. jer u ovoj basni nema pozitivnih i negativnih likova. smatrao je i nadao se da će ostali radoholičari ipak biti milosrdni prema njemu. makar bi cvrčak mogao za sretan kraj dobiti zrno. i naše životne svakodnevnice. Ako uzmemo da mravi predstaljaju one radišne i marljive ljude. odnosno neizvjesne budućnosti kada za određene stvari može biti i preksano. s tom razlikom da je intenzitet i potreba za takvim duhovnim doživljajima kod svakog različit. ali sada onog duhovnog što svako od nas nosi negdje duboko u sebi. u ovoj basni možemo prepoznati i jedan karakterističan ljudski način života. On je svojom pijesmom uveseljavao život. bez kojih nema gospodraskog prosperiteta i budućnosti niti za pojedinca niti za društvo u cijelini. za svoj marljiv rad tijekom lijeta. onda zimi pleši. svi postupaju ispravno. Na određeni način shvaćam i mrave. Kao njihova protuteža stoje umjetnička nadahnuća bez kojeg također nema života. jer tako na neki način nadoknađuju divne dane provedene u beskrajnim kolonama koje se prostiru gdje god se nađe nešto jestivo.

s time se moramo složiti. fleksibilna i podatna plesala je s vjetrom i prilagodila se njegovim vratolomnim hujanjima. bude iskorijenjena i skršena od sile vjetra. trska. bez previše mogućnosti vlastitog izbora savijaju se usporedno s nadređenim i nastoje biti što bliži onome koji je veći. sloboda čovjekova razmišljanja i postupaka je ograničena. Kad nakon kratka vremena nastane žestok vjetar. Premda je maslina grdila trsku da je slaba i da je lako svaki vjetar previja ona ne pisne ni riječi. mirnom držanju i snazi. " Baš kao i u stvarnom životu. koji je čavao silom kidao. Trska je ovaj put imala više sreće. čavao . no ovaj ga opet kida. koja se tresla i savijala vjetrovima. " Čavao mu tada kaže: "Nisam ja za to kriv. poslušni ljudi. . pa ni njena "smrt" nije baš pravedena. ali iako krasna ne smije biti uobražena i toliko samosvjesna. nego onaj koji me otraga žestoko udara. iako ništa zlo nisam učinio. Ali trska nije nimalo samouvjerena kao maslina i ne zna se zauzeti za sebe . lako se spasi. Maslina je lijepa. oduprijeti se naletima vjetra.Trska se i maslina prepirahu o istrajnosti.maslina pak biva iskorijenjena samo jer je korijen zakopala preduboko u zemlju. Zid nije ništa skrivio čavlu. samo za inat čvrsto stoje pri svojim zamislima i tako stradaju. vjetar je dečko koji ih želi prozreti i uvjeriti se u stvarnu postojanost i ljepotu. što joj je dar prirode. počne vikati: "Što me trgaš. Isto je kao i kod ljudi . Tako se maslina osramoti jer se ludo ponosila vlastitom snagom. . ostala je malo zatečena. čvrsta u korijenu kao i u stavovima. uspijela je iako tanka i slabašna. samo jer je bila isuviše tvrdoglava i ponosna. koji je na vlasti. jer im se opirala. a tvrdoglavi i samosvjesni filozofi čvrstog karaktera s razvikanim činjenicama koje bi im mogle donijeti velike nedaće. Trska je pokorno koristila mogućnost savitljivosti. a maslina.pokorni. jači. Trska i malsina predstavljaju dvije djevojke koje nemaju pametnijeg posla nego ocjenjivati tuđu i precjenjivati vlastitu ljepotu. dok maslina. ZID I ČAVAO Zid.

nitko nije slobodan i sretan. i nadatiti se da će ta bol i prestati. " Ovaj kolebljiv starac vjerno opisuje ličnost pravog neodgovornog prevrtljivca. a stane nagovarati i ostale da tako učine. Prije toga skupljali su se sve one na rijekama i jezerima i odbacivale loše perje. Jedna sova to prozre i oduzme čavci svoje. nitko nije podređen sam sebi . bez ikakva razloga. bez obzira na blisko suočavanje sa smrti. a mi se štitimo izvjesnom dozom imunosti prema stradavanjima bez razloga i značaja. spusti na zemlju. sa saznanjem da je život poživio u potpunosti. STARAC I SMRT Starac jednom nasiječe u planini drva i podigne ih na pleća. odmah bi mu rekla da se s takvim stvarima nije za šaliti. Jer bolje je osjećati. No to postaje naša surova svakodnevnica. umoran skine drva i stane dozivati smrt. ponekad smo čak i u pravo. a Hermes je tumačio njegovu odluku. On se toga sjetio malo prekasno. spokoj. Sve se to odvija po nekom planu . . Lišena perja sviju. Draži mu je život. jer život vrijedi više od preteškog bremena na plećima. Da sam ja Smrt. ali lukav odgovor sve je spasio. skupi kao svoj ukras ono što je drugima poispadalo. ČAVKA I SOVA Bilo je natjecanje u ljepoti i sve su ptice dolazile Zeusu da se podvrgnu izboru. i jedan osjećaj koji se stvara samo kad čovjek umre sretan. bez obzira na stotinu drveća na njegovim leđima. Kad je već natovaren prevalio dug put. nego prazno ležati u blatnoj raci u zatvorenom crnom lijesu i tražiti dušu koja izgubljeno luta nebeskim prostranstvima tražeći mir. Budući da čavka nije imala od prirode nikakve ljepote. dođe čavka gola na Zeusovu presudu. a bolje čistile. Budući da je smrt odmah pristupila i pitala ga razlog zašto je zove. starac reče: "Da to breme podigneš i naprtiš mi ga. no čovjek ga ipak pribija .ni kriv ni dužan biva udaran. pa makar i bol.uvijek je tu netko drugi da ga hladnim postupkom.možda i on to radi predvođen nekim? Često moramo povrijediti nekoga ili okriviti ga samo da bi spasili vlastitu kožu i osvjetlili obraz.

A osim svega. Zato da bi bile lijepe! One bi i dušu prodale za ljepotu i uopće im nije stalo do načina koje koriste da bi preko noći postale princeze iz bajke. prašnjavu siroticu u prnjama.Sirota čavka! Mnogi ljudi bi učinili isto što i ona. Grozno je kititi se tuđim perjem. . . . Povucimo paralelu i uzmimo na primjer Pepeljugu. Ima samo Ezopa koji je njezin postupak protumačio sa posve drugog stajališta. odlaze na plastične operacije. Okušao se u raznim pjesničkim vrstama. samo bi malo pazili s čijim se perjem kite. mršave uz pomoć čajeva . zanemarujući moguće posljedice i duhovne vrijednosti. . oholih sestara. ako je pred Zeusa došla gola znači da su joj ptice počupale i njeno vlastito perje. uzele svaka svoje. svojim trudom. Mudra sova koje je ponekad i previše duboko razmišljala malo je postala ljubomorna na snalažljivost ružne prijateljice koja je bar pred svjetlim Zeusom željela dokazati da i ona može biti lijepa. . One zapostavljaju sve drugo. . No čavka nema princa. ni dobre vile koja bi se smilovala nad njom. . jer bili su to također nedostaci koje se druge ptice odbacile. kad su vidjele da je sve to ustvari njihovo "smeće" krenule su prema njoj. čavka se nije kitila tuđim perjem u najužem smislu riječi. ali ljudi katkad nemaju drugog izbora! Jer zašto se ružne djevojke mažu bezbrojnim kremama. No sestre. no kao rođeni pripovjedač daje najbolja . napravili su.Jean de la Fontaine La Fontaine (1621-1695) francuski pjesnik i basnopisac. Objavio lektire u 29. predivnu haljinu koja je na Pepeljuzi izgledala prekrasno. prosinac 2004 20:50:00 | 2 komentara Basne . ostavile je opet u razderanoj ružičastoj svili i . miševi su joj uspijeli donijeti odbačene stvari njezinih bogatih. i od nekoliko komada suvišne svile i od par perlica strgane ogrlice. . misleći kako je ljepota nešto najvažnije na svijetu. ljubomorne. Kad je trebala nabaviti haljinu za bal. Štoviše. pa je sova nagovorila druge ptice da joj iščupaju perje.

ostvarenja u četiri knjige stihovanih Priča i dvanaest knjiga Basna. Život je težak. u kojem prikazuje svoje bogato životno iskustvo i zastupa načelo zdravog razuma i praktične životne filozofije. starac se ipak predomišlja i odabire da je težak život bolji od nikakvog. ŽIVOTINJE OBOLJELE OD KUGE Had je prazan i nebo šalje kugu onim životinjama koje su griješile da se on ispuni. ponekad i gotovo slobodnim stihovima. Napisao je ukupno 240 basna. več izvire iz samog teksta. jadan starac suočen s njegovom surovošću. tu i budi! Bolje trpjet no umrjeti: tako mudri zbore ljudi. Smrt će boli sve odnijeti. on zaziva smrt i ona dolazi. kao i lirski opisi prirode. Lav saziva vijeće i moli najvećeg zločinca da da svoj život da bi ostali mogli preživjeti. Starcu je dosta svega. već razvija fabulu. vječitoj besparici i bijednom životu. SMRT I DRVOSJEČA Pripovjedač nam govori o nesretnom drvosječi. Basne su pisane u metrički vrlo razlnolikim. a ako on umre nebo bi se možda . on shvati da je život previše dragocijen. Fedra. pisnih s puno topline za mladog čovjeka i s oštrom osudom vladajuće klase često i nije dan u vidu posebne poruke. poželi da dođe kraj njegovim teškim mukama. da bi rađe gledao i radovao se svojoj obitelji nego zauvijek otići od njih. ali u trenutku kada se nađe licem u lice s njom. Međutim suočen s njom. kojima je stekao trajnu slavu. Iako vele da je Božji dar. čak i oni najjači su podlegli kugi i postali slabašni. Kuga je došla i sve su životinje oboljele. Moral njegovih basna. njegovom teškom i turobnom životu. da sve one njegove teške godine još uvijek nije spreman predati Smrti. ali nisu sve umrle. proširuje opise i produbljuje karakterizaciju likova te. komparirane su često kao male komedije sa svim elementima dramskog zapleta. prema vlastitim riječima. u kojima obrađuje motive preuzete većim dijelom od Ezopa. Pilpaja i drugih basnopisaca. i da se životu treba veseliti. ali se ne zadovoljava didaktičkim okvirima i utilitarnim karakterom dotadanje basne. On zaziva Smrt misleći da će ga ona riješiti svih njegovih problema. Nesalo je i sreće i ljubavi. Al gdje jesi. u svojim basnama daje "komediju u sto raznih činova" i široku sliku ljudskog života i francuskog društva. a posebnu im vrijednost daje izvanredno uspijela karaterizacija likova ljudi i životinja.

oni i tako životinjama nose veliko zlo i misle da nad njima imaju nekakvu vlast.smirilo.Umro je u 49 godini života. predsjednik skupa . te će on ako je potrebno sebe žrtvovati. tigar sinonim moći a nasuprot njih magarac koji je sinonim gluposti. ali i njihovi zločini bili su mali i ne toliko značajni. Lav moli da se prema tom zločincu bude blag. i govori da je on veliki proždrljivac i da je pojeo čak jednog pastira. koji je po prirodi glup i nesnalažljiv biva žrtveni jarac za sve zločine učinjene u njihovoj zajednici. lisica sinonim lukavosti. reče lija. . ta stoka. U rodnom gradu se školovao i poslije obavljao više državnih dužnosti. Javlja se jedan zločinac. Kralju. bez obzira na to što je njegov "grijeh" bezazlen. te je u tom smislu živio i pisao u svojim djelima. Svatko od njih. i svi su ga optužili da ne smije jesti tuđu travu "i osta magarac bez kože". jesti hoće To da grijeh je? Ne. Objavio lektire u 29. Na pozornici života stoje lav sinonim mudrosti.lav. ne. a što se tiče pastira. svi smo mi to već znali Da tvoj obzir znak je srca ti finoće. koji kaže da je popasao malo fine trave koju nije smio.Pokopan je u franjevačkoj crkvi u Dubrovniku. Nažalost magarac. Gospodaru. to je Za njih milosti znak tvoje. zahvaljujući jednoj od svojih sposobnosti a bez obzira na veličinu zločina uspijeva se odbraniti i zazvati pravednost u svoju korist nalazeći pritom dovoljno opravdanja i suvislih argumenata za svoje zločine.Dubravka Bilješka o piscu Rođen je u Dubrovniku u plemičkoj obitelji. jer su i ostali mnogo griješili. ali neka svatko preispita svoju savjest. jer ako najveći zločinac ne strada Bog se neće umiriti. . Javili su se i druge životinje. Na kraju se javlja magarac. prosinac 2004 20:49:00 | 0 komentara Ivan Gundulić .Odgojen je u duhu katoličke obnove . Na to se javlja lisica i govori da nije zločin pojesti životinju ako si gladan. A kad ti se ovce. .

prodava na nj vjera. duša i čas ovuda ne ide za platom. jer su uvedeni glazbeni elementi.Djelo je hvalospjev dubrovačkoj slobodi i oštra kritika dubrovačkog građanstva. Podaci izvađeni iz:Književnost 2. Djela su mu: Arijadna. te je odlučio potplatiti suce .” Djelo završava s deux ex machina.Književno je stvaranje započeo u mladosti . ni mjere u suda pritežu pod zlatom. Armida.Bog Ler dolazi na zemlju i sređuje situaciju. Dubravka.Radnja je prilično jednostavna: Na dan nezavisnosti izaberu se naljepši pastir i najljepša pastirica . duša i čas. Osman. Profil International Zagreb. te se oni međusobno ožene. Dijana. pišući ljubavne pjesme i prerađujući talijanske mitološke drame.Sastoji se od tri čina. da će imati Dubravku . Suze sina razmetnoga.Sačuvano ih je četiri. Prozepina ugrabljena.pravda i mjera svemu je zlato u nas. život se. Pjesni pokorne kralja Davida. Dubrovnik u Gundulićevo doba . Kaptol 25 O djelu Dubravka je pastirska igra. zapravo melodrama . što oštro kritizira Gundulić: “Razlog. koja se trebala udati za Miljenka (plemstvo) ali ružni i bogati Grđan je odlučio .Ove godine je izabrana Dubravka .

oštro je istupio Gunduliuć blateći ih i iznoseći svoja mišljenja uDubravci i Osmanu. da obuku dan bijeli i zoru rumenu. građanstvo je težilo da postane plemstvo i da ima udjela u vlasti. konzervativnih normi nisu mogle udavati za građane . sve se je više bogatilo i težilo prema vlasti. a zbog čestih ratova sa Turcima opasnom je postala i trgovina kopnom. manufakturom i drugim unosnim poslovima .17 st. Mlečani … koji sve više i više istiskuju Dubrovnik sa svjetske scene.Protiv građanstva . Sredozemljem je sve opasnije ploviti zbog gusara . relativno mladi sloj društva.Ali pomoću drugih metafora Gundulić opisuje stanje stvari: “Primorja naša sva u ništa sila zbi” .Plemkinje se zbog strogih. koje je svojim novcem kupovalo plemičke titule . Dubrovnik slabi . zbog gubitka monopola nad trgovinom između Istoka i Zapada. ma koliko da je iznosilo njihovo bogastvo. te se bavilo trgovinom. Građanstvo . Židovi.” Ovom metaforom Gundulić opisuje svitanje novoga dana.Kako su u Dubrovniku vladali plemići . Metafore U duhu baroka djelo obiluje kićenim metaforama kao što je ova: “Livade su uzeli odjeću zelenu. koje nije imalo nikakvih ograničenja . Svjetski se trgovački putovi pomiču sa Sredozemlja na Atlanski ocean. jer se javljaju se novi konkurenti: Francuzi. javljaju se nove pomorske sile.

oni su jedan od uzroka opadanja dubrovačke moći.” Osim toga Gundulić govori o nepriličnom odnosu između plemkinje i građana: . Tim raspinam mreže moje. lijepa ti si mojijem očima. pljačkaju i osvajaju. Dubrovnik Kao što znamo . Gundulić govori o našem okupiranom i porobljenom primorju i Mlečanima . U veseloj ovoj sjeni od čestitih tvojih grana provesti je milo meni dio najdraži mojijeh dana. slavna svima u uresu slobodnomu. ovo djelo je alegorija na stanje u Dubrovniku . i grabi i hita i u noktijeh sve drži” tim dvjema metaforama . koji kao zvijer samo hrle.Kao što znamo .te: “Po njih svijeh srdita zvijer trči i rži. po kom blazi vjetri prše. i u zavjet vješam vrše na zeleno dubje tvoje. ali i hvalospjev Dubrovniku i njegovoj slobodi: “ O Dubravo. draga ti si srcu momu.

Nijemci i Mađari provode grupno pijančevanje u baraci. Kad je ipak . Vidović je i dalje živ. o draga. uzroče istini od naše sve slave.baraka je smješten negdje gore. da se puškaranje od njih udalji. Front je probijen (radi se o II. sva zlata. imanja i doba” Zaključak “O lijepa. dar u kom sva blaga višnji nam bog je do. svjetskom ratu. sva srebra. Ipak doživljava jutro i inspekciju grofa Axelrode-a koji obilazi ranjenike. logor . kad su oba razlika plemena..Miroslav Krleža Sadržaj: Opisiva se život u jednoj baraci koja zbrinjava ranjenika. tj. svi ljudski životi ne mogu biti plata tvojoj čistoj ljepoti!” Objavio lektire u 29. prosinac 2004 20:48:00 | 0 komentara BARAKA PET BE 5b . Te noći. Na mjesto broj 8 u baraku dolazi ranjenik Vidović za kojeg je prognoza smrt u rkou od jednog dana. o slatka slobodo. svi napeto iščekivaju prekid puškaranja.“Ni muž i žena ugađa. Padaju oklade među ostalim “stanovnicima” barake hoće li ili neće doživjeti jutro. iako je to strogo zabranjeno. oko granice s Rusijom ). uresu jedini od ove Dubrave.

koji su ga i prouzrokovali često ostaju u foteljama. "Agneta i vilenjak". prostodušnošću i mudrošću. "Pjesnikov bazar. "Sabrane bajke i priče". Odlikuju se humanošću. moraju obići oko barake jedan krug: ranjeni. "Maurka". Andersen (1805-1875) je danski književnik. "Mulat". prosinac 2004 20:48:00 | 4 komentara Hans Christian Andersen .Bajke i priče H. "Fanazije i skice". "O. Kasnije mnogo putuje po Europi i Americi. koji je boravio do Vidovića. Godine 1827. pa niz lirskih pjesama. C. Njegova ostala dijela su: "Melodije srca". umire. sin siromašnog postolara koji je proveo djetinstvo u bijedi. kad je sa 14 godina došao u Kobenhavn. Broj devet. "Vinjete". ". napola mrtvi. a tada se Vidović diže iz postelje i zove doktora da pomogne njegovu susjedu. bez udova. Izbjegavao je školu. Bajke. baš svi. a zatim 1829. Objavio lektire u 29. ali i on tada umre. "Samo guslač". dok se oni glavni. "Improvizator". pučke predaje. Svoj pravi izraz našao je tek u bajkama kojima je stekao svjetsku slavu i priznanje. Svi. "Slikovnica bez slika". zapravo su slike života s njegovim dobrim i lošim stranama. objavio je svoju prvu pripovijest. bilo da pripovijedaju o jednostavnim ljudima i stvarima svakidašnjice. prepušten sam sebi i svojoj mašti. kako u njemu plaćaju samo mali ljudi svoj danak u krvi. melodrama. romana itd. i putopis "Pješice od Kanala Holmen do istočne točke Amagu". Ključevi: Krleža želi pokazati besmislenost rata. a prožete su profinjenim osjećajem pjesnika za neiscrpive ljepote svijeta. . "Dvanaest mjeseci". pa je s redovitom obukom počeo kasno.fronta odbačena dalje odbarake grof priređiva mimohod u čast pobjede. T. "Nove bajke". medicinsko osoblje. bilo da su uzete iz vilinskog svijeta.

"Sretni Peer" i "Bajki i priča". nije niti samom sebi priznao da ne vidi ruho. . živio vam car poznat po tome što je nadasve volio lijepo. "U Španjolskoj". " Jedino je dječak sa svojom iskrenošću i nevinošću viknu kako car nema ništa na sebi od čega je car protrnuo ali ipak odluči da ostane u povorci do kraja. "Biti ili ne biti". "a komornici i dalje nošahu skute kojih nije bilo". "Bajka mog života". novo ruho."Ahasver". te je sav svoj novac trošio samo na to da se lijepo obuče. a bojeći se za svoj položaj i carsku milost nisu se usuđivali glasno izreći svoja saznanja da ruho ustvari ne postoji. obukao ga. . prije mnogo godina Mjesto radnje: u velikom gradu Fabularni tijek: U jednom je gradu živio car poznat po tome što je najviše volio lijepo. bojeći se da ne ispadne glup i nesposoban. dok je sve ostale carske dužnosti u velikoj mjeri zanemarivao. "Dvije baronese". ali tako neobično ruho da ga mogu vidjeti samo oni koji su nadasve sposobni i pametni. "U Švedskoj". "Nitko nije htio priznati da ništa ne vidi. Podanici kao podanici. videvši da od tog ruha nema ništa. "Posijet Portugalu". Saznavši za tu neobičnu carevu strast u grad su pristigli varalice koji su tvrdili da mogu istkati najljepše ruho na svijetu. Tako je i car. novo ruho: sav je novac tratio samo na to da se što bolje odjene i nakiti. Analiza likova: ". Polakomivši se za novim ruhom car je naručio da mu se istka to neodoljivo lijepo ruho. platio je varalicama velike novce i živio u iščekivanju novog ruha. CAREVO NOVO RUHO Vrsta dijela: bajka Vrijeme radnje: kao u svim bajkama. jer bi time pokazao kako nije za svoju službu ili kako je veoma glup. i ponosan na njegovu ljepotu izašao pred svoje podanike i građane. .

ni da se izveze u štenju po šumi . ni za kazalište. Svoju nesposobnost nadoknađuje gomilanjem odjeće. tako su o tome caru uvijek govorili: "Car je u rušnici!" Car je samodopadni vladar kojemu nije bilo stalo do vođenja svoje zemlje. pisana je u prozi. prosinac 2004 20:47:00 | 0 komentara Miguel de Cervantes Saavedra . Odlikuje se svim epskim elementima. koji bojeći se za svoj položaj i status. koji su znali i uspijeli iskoristiti ljudsku slabost u svoju korist. Okružen je licemjernim podanicima.Nije mario ni za vojnike. već su mu njegove privilegije koristile samo za zadovoljavanje svojih strasti za lijepom odjećom. pa kako se inače kaže o kralju da se nalazi u vjećnici. Pri tom je bio isuviše ponosan na dužnost koju je obnašao te niti u izvanrednim okolnostima nije htio priznati samom sebi da je u biti nesiguran i nesposoban vladar. Nasuprot svih licemjernih i častohlepnih likova stoji dijete sa svojom dječjom iskrenošću i nevinošću. jer se jedino na tom polju osjeća dovoljno sposoban.Quijote od Manche Bilješka o piscu . koji oni mogu razumjeti. Varalice su lukavi. pokvareni i vrlo sposbni glumci i pntomimičari. s čime zadržavaju svoj položaj savjetnika u carskim dvorima i dokazuju svoju pamet i mudrost. dokazujući pri tom da ljudskoj gluposti nema kraja. Analiza stila pisanja i jezika djela: Ova bajka je namijenjena maloj djeci te je zbog toga pisana jednostavnim stilom i jezikom. Objavio lektire u 29. Imao je posebno ruho za svaki sat u danu. ima fabulu i možemo je svrstati u sveobuhvatnu podjelu književnih rodova. oni igraju na tu kartu. Svjesni da je čovjeku potrebna potvrda njegove mudrosti i pameti. koje jedino ima hrabrost na glas reći istinu o carevom ruhu.jedino mu bijaše do toga da pokaže svoje novo ruho. podržavaju tezu o "lijepom" ruhu.

U bitki kod Lepanta izgubio je ruku. Djela:La Galatea. .a u njoj je proživio vrlo burne godine. U vojsku je stupio kao vrlo mlad čovjek. a književni ga rad nije mogao izvući iz siromaštva.Rodio se u gradiću Alcala de Henares. Bistri vitez don Quijote od Manche. Podaci izvađeni: Književnost 2.Cervantes je pisao drame i komedije.Umro je u Madridu.Miguel de Cervantes Saavedra(1547-1616) je najistaknutiji španjolski pripovjedač i jedan on najvećih romanopisca svjetske književnosti.U vrijeme njegova rođenja obitelj mu je već bila osiromašena. Pandžić. radio je kao službenik.pa je ponovno bio vojnik. Zagreb Kekez - Profil international.Nakon povratka u domovinu .Školovao se u Madridu i Servilli.Pet godina proveo je u Alžiru kao zarobljenik maurskih gusara. 1996. novele i romane.

Cervantesovo karakteriziranje don Quijotea i Sancho Panze .

pa je cijelu noć prespavao. kako su vitezovi bez sna provodili mnoge noći po šumama i pustinjama zabavljeni mislima na odabranice svoga srca. “bez mnogo soli u glavi”.Cervantes nas već u proslovu upoznaje sa karakterom svog lika. nego je premišljao o svojoj vladarici Dulcineji.” Dijalog između don Quijotea i Sancha Panze . Sancho će naprotiv misliti najprije na sebe.Iako je Sancho realan čovjek nije osobito inteligentan. obečavši mu pritom namjesništvo nad kakvim otokom ili kraljevstvo koje bude pridobio.Tako je don Quijote čista suprotnost od Sancha. jer on je ljudski napunio želudac. te se dade nagoviriti on strane našeg viteza da pođe s njim. svoj trbuh i svoj džep.Ali nije tako proveo noć Sancho Panza. hirovitom sinu.Tako je naš vitez “pedesetih i bio snažna rasta. natrpanom svakakvim mislima.Djelo se većinom zasniva na sukobu dva svijeta.Dok don Quijote na tim putovanjima bude živio u svojim fantazijama. no nije ga napunio vodom od cikorije.”Cijele te noći nije don Quijote spavao. mrzovoljnom. suhonjav.Don Quijotea Cervantes karakterizira kao: “suhoparnom. mršav u licu. da udesi po onomu što je čitao u svojim knjigama. velik ranoranilac i ljubitelj lova” dok je naš Sancho imao “golemu trbušinu a nizak rast i tanke noge”. koje nikomu drugom na pamet ne padaju “.

Djelo se zasniva na sukobu dva svjeta. a to se vidi u dijalozima između don Quijotea i Sancho Panze.Taj način gledanja na svijet Cervantes sukobljava sa fiktivnim pogledom na svijet od strane don Quijota. da priskakuje udovicama u pomoć. Don Quijote poražen ili pobijeđen? Pitanje u naslovu postavljaju si svi čitatelji ovog romana. da .Taj sukob svijetova Cervantes majstorski prikazuje kroz različite dogodovštine čiji su sudionici don Quijote i Sancho Panza. “ako uzmoram braniti sebe. pretučen i ponižen.Dok Don Quijote podučava Sancha viteškom kodeksu. Snacho upozorava da će se on toga pridržavati sve dok se sam ne nađe u opasnosti. u tim rječima vidimo da Sancho prestavlja tipičnog renesansnog čovjeka koji neće pustiti da ga netko premlati zbog viteških zakona.Naš bistri vitez zamišlja pustolovine na svakom koraku. te glavom bez obzira srlja u njih ne mareći na Sanchova upozorenja( “ne mareći što mu Sancho Panza dovikuje i kazuje da su ono na što on navaljuje uistinu vjetrenjače a nisu gorostasi”). neću ja mnogo pazti na te zakone”.Don Quijote na kraju svake svoje pustolovine biva poražen.Ali on upornu nastavlja dalje “da osvećuje krivice.

gledaj čuda. ali je pobjednik nad samim sobom.zakriljuje djevice”. od imena don Quijotea. ideale i maštanja. a to je.Znači smiješan. glavnog lika Cervantesovog romana.U stvari don Quijote donosi ono malo mašte što nedostaje svjetu koji pomalo opada zarobljen u svojoj realnosti. donkihoterija) koji potječe.On u svojoj ludosti ide protiv onog što su postali ideali renesansnog čovjeka. Donkihotizam U čestoj je porabi pojam donkihotizam(donkihotstvo. najveća pobijeda što se može poželjeti”. Zaključak Što je ljepo u njemu Don Quijote prestavlja dio svakog od nas .Don Quijote je “doduše pobijeđen od tuđe ruke. besmislen pohvat. nesuvremen. kako mi je on govorio.Kad on . i to onaj dio koji vjeruje u njegove priče.Time don Quijote zadobija simpatije ljudi koje sreće na svojim putovanjima i koji mu pomažu u njegovim svetim ciljevima da bi se malo zabavili.

”Kad ne bi bio grijeh protiv ljubavi prema bližnjem.” Objavio lektire u 29.nakon petnaest godina provedenih u Napulju. jer ako on ozdravi. Djela koja je napisao: “Rime”. a svaka od tih dosjetaka da prevrati i samu melankoniju u radost.Talijanski predrenesansni književnik. . prosinac 2004 20:47:00 | 0 komentara Decameron 2 Bilješka o piscu Giovanni Boccaccio 1313-1375.Nije prihvatio očevu želju da studira pravo. nestade nam njegovih dosetaka.”Filostrato”. pa i dosjetaka perjanika njegova Sancha Panze.U Napulju je napisao nekoliko djela koja su istinska novost u talijanskoj književnosti.Od rane mladosti usmjerio se na književnost.”Danteov život” i “Dekameron”.smatra se utemeljiteljem novele.Nakon povratka iz Pariza .Rođen je u Parizu kao rezultat ljubavi francuske plemkinje i firentinskog trgovca.”Elegija gospe po njoj ženama zaljubljenim ispričana”.”Teseida”.U službi Republike više puta je bio njezin poklisar. Njegovo je najznačajnije djelo “Dekameron” (1348-1353).On to nije želio. Vraća se u Firenzu .otac ga je poslao u Napulj da postane trgovac.nestane nestaće dio svih nas. poželio bih da nikada i ne ozdravi don Quijote.”Epistole”.

naišla smrtonosna kuga”.Filomena..razred gimnazije..Dogovoriše se da otiđu zajedno na jedno udaljeno imanje gdje će provoditi dane .KekezPandžić. Boccaccio zamišlja da su se u crkvi Santa Maria Novella našla trojica mladića i sedmoro djevojaka:Panfilo.Boccaccio započinje pripovijedanjem o kugi koja je zavladala u Firenzi 1348 g.Podaci izvađeni iz “Književnost 2”-užbenik za II.pjesnikova reakcija na taj događaj je pohvala vitalnoj mladosti.Pampinea. podijeljeno na 10 dana.od spasonosnog utjelovljenja sina božjeg bijaše proteklo tisuću tri stotine četrdeset i osam godina..Zagreb. “.. Elissa. koja ima 100 zaokruženih novela.Profil international.Emilia.Lauretta i Fiammetta.Dioneo i Filostrato(sva trojica kao da simboliziraju različite aspekte piščeve osobnosti).kad je u divni grad Firenzu. Kaptol 25 I.teza “Dekameron” Naslov djela “Dekameron”(“Il Decamerone”) značiknjiga deset dana.Neifile...

dogovorili su se.teza Erotika u Boccacciovim pričama Ideal slobodne ljubavi koju Boccaccio veliča i opisuje u najrazličitijim situacijama je odraz pišćeva života i shvaćanja . III.da dokažem kakvo je i koliko licemjerje redovnika.pjesmi. da svakodnevno...”.”.Da bi im brže prošlo vrijeme.Pisac kritizira lažnu moralnost klera i to jasno navodi “.....zabavi i gozbi. dostignut je savršeni broj sto.Svakog dana su izabrali kralja ili kraljicu koja će odrediti temu tog dana.po srednjovjekovnoj poetici.a veliča inteligenciju ljudi koji se po njemu ne razlikuju po staležu i imovini već po sposobnostima “A mi koji se rodismo i rađamo jednaki samo se po vrlinama razlikujemo.Tako u 10 dana je ispričano 100 novela i time.ne nedostaje ljubavi i požrtvovanja .teza Boccacciova shvaćanja U svjetu kojega je stvorio Boccaccio . svaki od njih ispriča jednu novelu. II.u smijehu.ali prevladava tjelesna ljubav koja je prikazna s određenom dozom humora u najrazličitijim aspektima.

građanstva. .”.Boccaccio pogotovo kritizira lažnu moralnost klera koji se okorišćuje vjerom da bi zadovoljilo svoje putene potrebe i olako zaboravlja na datu zakletvu “Neka bog nađe drugu ili druge što će ovaj zavjet održavati.te se nauživa onih milina zbog kojih je prije obično proklinjala sve druge žene.. Vitez mu objašnjava . koliko je ona bila mjeseci okrutna prema njemu.su sve miline ovoga svijeta ništavne prema milini koja ženu obuzme u muškarčevu zagrljaju.koju su mu odredili u paklu.On je nekada bio plemić i bio se zaljubio u tu djevojku..seljaštva i klera.”.teza Osma priča petog dana Nastagio degli Onesti neuspjeli ljubavnik u blizni mjesta Chiassi udaljenog 3 milje od Ravene je ugledao konjanika obučenog u crno kako goni golu djevojku sa dvoje pasa.Ona mu nije uzvratila ljubav i uživala je u njegovim mukama te se on ubio..Te ju on mora goniti toliko godina.” i rade ono zbog čega su kritizirali druge ljude “... nedugo poslje i ona umire..Ljubav je po Boccacciu raj premda on možda ne postoji “Ti si Puccia potaknuo na pokajanje pomoću koga smo nas dvoje ušli u raj.tog vremena.Boccaccio to jasno navodi u svojim djelima “.” IV. Ta strast zahvaća pripadnike različitih staleža plemstva.da je to kazna .

u koje spada i Boccaccio. Objavio lektire u 29.U takvom okružju . V.Giovanni Boccaccio 1.Međutim pisac je izokrenuo njezinu pouku .Građu za tu novelu Boccaccio uzima iz vrlo raširene srednjovjekovne legende .Okolicu tih ljudi su sačinjavali isto tako sposobni ljudi.država .te se vse više okreće od crkve i njezinog učenja i ustaljenih moralnih pravila. koji su širili ideje svoga doba. strašnim mučenjem u prizoru paklenog lova.Vladari tih gradova bijahu sposobni ljudi (prvenstveno condotireri )koji su se uzdigli zahvaljujući svojim sposobnostima. što je bila odbojna prema čovjeku.su živjeli veliki pisci. TEZA : BILJE[KA O PISCU .u kojemu feudalni sustav prepušta mjesto građanstvu . prosinac 2004 20:46:00 | 4 komentara DEKAMERON .Time joj je dao oblik priča koje će strašiti ljude u 19 i početkom 20 st.kaznivši ženu zato.Tadašnji čovjek proučava sve aspekte života i ljudskog tijela i veliča sve ljudsko.prema kojoj žena i njezin ljubavnik su kažnjeni zbog putenog grijeha .Tadašnji čovjek nalazi izvor i vjeru u samome sebi .teza Italija na kraju srednjeg vijeka Italija je na kraju srednjeg vijeka bila podjeljena na niz gradova . koji ju je volio.

Svojim djelom Boccaccio je otvorio nova tematska podru~ja iz li~nog i intimnog `ivota. Najzna~ajnije je djelo Dekameron (1348-1353). vrlo poznatu u srednjem vijeku. a noveli postavio njene klasi~ne izra`ajne okvire tako da }e stil njegove novele stolje}ima biti i ostati uzor talijanske umjetni~ke proze. Autobiografsku gra|u obradio je u proznom romanu Elegija gospe Fiammette (1343). sedam djevojaka i tri mladi}a provode vrijeme u prirodi pri~aju}i naizmjenice deset novela u deset dana. . potvrdio nove renesansne poglede na ljudski `ivot. Na sli~an na~in kao Petrarchin Canzionijere u lirici. U zbirci od sto novela. Uromanima u stihovima (u oktavama) Filostrato (1338) i Teseida (1339/40) obra| uje teme iz gr~kih bajki. Legendarnu gra|u o postanku Fiesola i Firence obradio u oktavama u spjevu Ninfale fiesolando (1344-1346). prou~avatelj Dantea (napisao @ivot Danteov i komentar Bo`anstvene komedije). {to zna~i knjiga deset dana. dok kuga vlada u Firenci. U romanu u prozi Filocolo (1338) obradio je ljubavno-pustolovnu temu o ustrajnoj ljubavi.Giovanni Boccaccio (1313-1375).bio je talijanski pripovijeda~ i romanopisac.

Podatke na{ao: U knjizi Decameron Giovannia Boccaccia.god. 1962. izdava~ko poduze}e “Re~ i Misao”. Beograd. TEZA : ANALIZA DJELA TRE]I DAN. NOVELA PRVA LIKOVI: Nuto (vrtlar) Masetto Nadstojnik Glavna ~asna sestra Opatice . 2.

U njemu je radio vrtlar po imenu Nuto. Kada je Masetto ostario.” FABULA: U nekom je kraju postojao samostan. ali kako su ga zadirkivale opatice i po{to nije bio zadovoljan pla}om. Nakon {to su to radile vi{e dana. da je ono {to mu{karac mo`e pru`iti `eni mnogo ljep{e od najljep{ih zadovoljstava na svijetu.. a i sada je jedan. njega su stavili na njegovo mjesto. izravnao je ra~une i vratio se u svoj rodni kraj Lamporecchio. Kada je umro nadstojnik. Ispri~ao joj je da ta bolest nije njemu uro|ena. Ona se dogovorila sa drugim opaticam o tome kada }e ga koja imati. pa i ona odlu~i to isprobati. [etaju}i se vrtom jednog dana glavna ~asna sestra primijeti Masetta napola gola. po{to je mlad. Nakon vi{e dana. da se pravi da je nijem. uzeo je sjekiru i uputio se prema samostanu. opaze ih tako druge opatice. Tako je Masetto morao zadovoljavati svih deset opatica. Dok se jednog dana pravio na livadi da drijema. pored njega su pri~ale dvije opatice kako su ~ule. i ~uv{i ~ime se i kako Nuto. Nadstojnik se uvjerio da on vrlo dobro obavlja svoj posao. . Malo je razmislio i do{ao do zaklju~ka. pa im se i one pridru`e. Masetto nije mogao vi{e izdr`ati sve to. obavio je nekoliko poslova.MJESTO DOGA\ANJA: ”U ovom na{em kraju bio je. dogovorio se sa glavnom ~asnom sestrom da ga zadr`e. vratio se u rodni kraj Lamporecchio veoma bogat. Priznao joj je istinu o opaticama i molio je da ona to sredi. i da sada nije naglo progovorio. Odr`avao je vrt. Kad je do{ao tamo. Tamo ga je do~ekao mudri Masetto. te odlu~e to isprobati s njim. jer ga ina~e mo`da ne bi htjeli uzeti da radi za njih.pa je progovorio glavnoj ~asnoj sestri.. Odnese ga u dvor i zadr`i ga tamo par dana.

i nije mogao pono u`ivati s `enom. Jednog je dana u taj kraj do{ao redovnik imenom Don Felice. . Puccio di Rinieri je to povjerovao i dok je molio na terasi. ali toj njihovoj ljubavi je bio prepreka Puccio. Puccio je bio vrlo pobo`an. On i njegova `ena su se zavoljeli. Rekao mu je da mora svaki dan postiti i svake no}i moliti na terasi o~ena{e i zdravomarije. Bio je vrlo pobo`an. Don Felice je u`ivao sa njegovom `enom u njegovoj sobi. i ono {to mu~i njega i njegovu `enu. NOVELA ^ETVRTA LIKOVI: Puccio di Rinieri Isabetta (Pucciova `ena) Don Felice MJESTO DOGA\ANJA: ”Blizini San-Brankacija `ivio je jedan. Imao je mladu i vrlo lijepu `enu pod imenom Isabetta. Odmah je otkrio `elje Puccia. Don Felice je rije{io problem tako {to je Pucciu izmislio na~in kako da postane svetac.” FABULA: Nedaleko crkve San-Brankacija `ivio je Puccio di Rinieri.TRE]I DAN. koji nije ~esto izlazio iz svoje ku}e...

Kada je ona ve} bila u godinama kada se druge djevojke udaju. Me|utim ona nije voljela Capova. Volio ju je vi{e nego {to su drugi roditelji volili svoju djecu.. za vojskovo|u Capova. imao je k}erku jedinicu imenom Ghismonda. on ipak odlu~i da je uda. ve} se zaljubila za Guiscarda koji je bio iz ni`eg stale`a. knez od Salerna.” FABULA: Salerinski knez Tancredi.. Takav . bio je.^ETVRTI DAN. NOVELA PRVA LIKOVI: Salernski knez Tancredi Vojskovo|a Capove Ghismonda (K}i kneza Tancreda) Guiscardo MJESTO DOGA\ANJA: “Tancredo. i zato ju nije htio udati.

^im je to ~uo knez Tancredi. i odtad su ga u najve}oj tajini dr`ali zarobljenog u jednoj prostoriji dvora. pa kada su oboje oti{li. Drugo je jutro knez Tancredi zagu{io Guiscarda. NOVELA [ESTA LIKOVI: Plemi} Negro da Ponte Cararo Andreuola (k}i plemi}a Negra) Gabriotto Slu{kinja . Izvadio mu srce i na tanjuru ga je poslao svojoj k}erki. u kojoj je ona le`ala sa srcem Guiscarda naslonjenim na njeno srce. Kada je ona vidjela to srce. Po~eli su se tajno vi|ati. dugo je vrijeme plakala nad njim. Dala je naslutiti Guiscardu da ga voli. da `eli da ih pokopaju zajedno da bude stalno s njim. Jedan dan do{ao je u njenu sobu i zaspao. Ona ga nije vidjela i po~ela se zabavljati sa Guiscardom. ona je rekla da treba oboje kazniti.brak njen otac nebi nikad dopustio. Obi~avao ju je posje}ivati u sobi. dotr~ao je u njenu sobu. Kad je saop}io k}erki da je zarobio Guiscarda. Jednog je dana Tancredi tra`io k}erku. Zaspao je na sakrivenom mjestu. Kada je to vidio Tancredi. Drugo jutro naredio je svojim slugama da zarobe Guiscarda. a kasnije je ulila u tu krv otrov i sve skupa popila. neprimjetno se i{uljao iz sobe. ^ETVRTI DAN. [utio je i ~ekao. Zadnje rje~i koje je Ghismonda izgovorila bile su. nije ni{ta rekao. To je njen otac kasnije i u~inio.

te da se oni vi|aju i u`ivaju skupa. Slu{kinja joj je pomogla pri tome da Gabriotto dozna o tome kako ga ona voli. Andreuola se zaljubila u susjeda pod imenom Gabriotto. pa ju je poveo ku}i. Putem su ih uhitili ~uvari i odnijeli pred sud.. Slu{kinja joj je pomagala odnijeti tijelo do njegove ku}e. Malo kasnije umro je u njenim rukama. Nakon {to je ispri~ala istinu. otac se uvjerio da je nevina. .MJESTO DOGA\ANJA: “U nekada jedan. Andreuola je sanjala da u`iva s njim. nije htio vjerovati.. koji je pripadao ni`em stale`u od njenog. i da ga ona gubi. pa ju je poku{ao smiriti. Gabriotta su zakopali sa svim po~astima a kasnije su Andreuola i slu{kinja oti{le su u samostan i `ivjele jo{ dugo o~i{~ene od grijeha. i da iz njega iza|e ne{to crno. Kada mu je ona to ispri~ala.” gradu Breschi `ivio je FABULA: Plemi} Negro da Ponte Cararo imao je vi{e djece me|u kojima i k}erku Andreuolu.

Ricardo je do{ao te no}i na terasu. Kad se njen otac pred jutro probudio. Bila je najljep{a djevojka u tom kraju.PETI DAN. Ricardo je rekao neka no} prespava na terasi. Pozvao je `enu da se i ona uvjeri u njihovu ljubav. priznao joj je svoju ljubav. jer se . Catarina je po~ela plakati.” FABULA: Mesar Lucio da Valbona imao je k}erku Catarinu. vidio ih je na terasi kako skupa le`e.. pa da uz njihovo dopu{tenje namjerava spavati na terasi.. Kad su se probudili. bio je problem kako da se sastanu. pa da }e on na}i na~in da do|e kod nje. NOVELA ^ETVRTA LIKOVI: Lucio da Valbona (mesar) \akomina (`ena mesara Lucia) Catarina (k}i mesara Lucia) Ricardo Manardi MJESTO DOGA\ANJA: “Nedavno je u Romaniji `ivio jedan. Cijelu no} bili su zajedno. a pred jutro su zaspali. Po{to je njen otac pazio na nju. Ona je rekla roditeljima da joj je u sobi vru}e spavati. Nakon {to ih je vi{e puta posijetio Ricardo Manardi.

. Iznenadila se je kad je dobila dopu{tenje za njihovo vjen~anje. prastarom gradu Romanjie. bogat i otmjen plemi} zaljubio se u djevojku plemi}ke obitelji Traversi. PETI DAN. bilo.. Htio ju .” FABULA: Nesta|o degli Onesti. NOVELA OSMA LIKOVI: Nesta|o degli Onesti Paola Traversi MJESTO DOGA\ANJA: “U Raveni.bojala oca i njegove osvete.

Jednog je dana on poslan na molbu roditelja u Kjeso. Pomislio je kad bi Poala vidjela takvu scenu. gdje je ugledao scenu kako vitez tjera mladu djevojku.” FABULA: U ono vrijeme.je osvojiti rasipaju}i svoje bogatstvo nad njom. [ESTI DAN. u Pratu je postojao zakon koji je govorio da ako je mu` na|e u preljubu. Paola je pomislila da je njoj namjenjena. pozvao je nju i svoju rodbinu na ru~ak. Vidjev{i takvu scenu. Vratio se u Ravenu. NOVELA SEDMA LIKOVI: Madona Filipa Rinaldo de Puljezi Lazarina de Gvacaljotrija MJESTO DOGA\ANJA: “U gradu Pratu postojao je nekad. me|utim ona ga nije htjela. Rinaldo de Puljezi je tako prona{ao u preljubu svoju `enu sa Lazarinom. Kad su ... Priveo ju je pred sud da joj oni sude. i strahuju}i za sebe zavoli Nesta|a. Uskoro su se nakon toga vjen~ali. `enu mo`e dati na sud i da ona mo`e biti obje{ena. da bi ga od straha mo`da zavoljela.

Za to vrijeme. @ena je rekla sudu da ne vidi razloga zbog }ega bi doma stajala neiskori{tena. Sud je rekao da ona ima pravo. ona je potvrdno odgovorila. mo`e zadovoljavati i druge mu{karce. SEDMI DAN. dok je on radio. za vrijeme dok nije potrebna svome mu`u. koji bi dolazio kod nje ~im bi joj mu` oti{ao na posao. NOVELA DRUGA LIKOVI: Peronela Mu` Peronele \anelo Striniario MJESTO DOGA\ANJA: “Prije kratkog vremena se u Napulju. pa su izmjenili zakon tako.. On je na to pitanje odgovorio potvrdno. Kasno se vra~ao doma.” FABULA: Peronela se o`enila siromahom.. Peronela se zabavljala s \anelom Striniarom. da bilo koja `ena koja zadovolji svog mu`a. Po{to nisu imali novaca. da li mu je ona uvijek udovoljavala `elje kada je on to htio.je upitali da li priznaje preljub. ali da `eli upitati mu`a. on je svako jutro i{ao rano raditi ili tra`iti posao. Tako .

te oti|e kod bureta da zavr{i posao. Rekla mu je da je iona isto na{la kupca koji }e joj isto dati sedam srebrnih forinta te da je taj kupac u{ao u bure da pregleda da li je cijelo. potjera svog kupca. sve dok se jednog jutra ne vrati ku}i. \anelo je rekao da je bure cijelo i da }e ga kupiti ako mu ga o~isti. Kada je to ~uo njen mu`. {to je Peronelin mu` i u~inio. On je doveo kupca za veliko bure koji }e mu dat pet srebrnih forinta. Kada Peronela primjeti da se mu` ve} vratio sa posla. jer mu je on davao dvije forinte manje nego onaj drugi. DEVETI DAN. NOVELA DRUGA LIKOVI: Izabeta Mladi} Glavna ~asna sestra Opatice Sve~enik . Kad je on zavr{io posao. \anelo je platio bure i odnio ga ku}i. re~e \anelu da se brzo sakrije u jedno veliko bure koje su imali u ku}i. Dok je on ~istio to bure. Peronela i \anelo su se zabavljali.je bilo vi{e dana. Peronela ka`e mu`u da ne}e imati {ta jesti ako se misli tako rano vra}ati s posla.

Tada se Izabeta vratila svom ljubavniku i nastavili su i dalje nesmetano se vi|ati. Izabetu su otjerale iz sobe da joj sude. provalili su. Zaljubila u mladi}a koji je dolazio u taj samostan. Tada su i opatice primjetile {to se nalazi na glavi glavne ~asne sestre. Kad su do{li pred Izabetinu sobu. Kada je kasnije Izabeta primjetila {to je na glavi glavne ~asne sestre. NOVELA ^ETVRTA LIKOVI: Meser Gentile de Karizendi Nikola Ka~animik . te je ona bila prisiljena da dopusti svim opaticama da vode ljubav kad god `ele. i zatekli Izabetu i mladi}a kako se zabavljaju. DESETI DAN. Priznala mu je svoju ljubav. kazala je neka si prvo sve`e maramu pa neka onda razgovara s njom.. Kada su to druge opatice vidjele. Strahuju}i da je ne na|u da spava sa sve}enikom.” FABULA: Izabeta je bila opatica u samostanu. otr~ale su do sobe glavne ~asne sestre. pa su oni ~esto zabavljali. brzo se obukla i u `urbi umjesto marame na glavu je stavila sve}enikove ga}e..MJESTO DOGA\ANJA: “U Lombardiji se nalazio jedan po. U `urbi to nije primjetila niti jedna opatica.

a drugi bi ga izlje~io da ga taj drugi zadr`i za sebe. Morala je po~ekati da se on vrati s puta. U me| uvremenu je rodila sin~i}a. da bi vidjela svoju rodbinu. pa je odnese u svoju ku}u gdje mu je njegova majka pomogla da je ozdrave. On je rekao da po{to svi misle da je ona mrtva da }e pozvati neke plemi}e na gozbu kod sebe te tako i njenog mu`a i da }e je pred svima njemu uru~iti kao poklon. Kada se \entile vratio s puta i vidje kako je ozdravila... Do{av{i tamo u|e u grobnicu i poljubi je vi{e puta. divnom FABULA: U Bologni je `ivio mladi ~ovjek imenom \entile de Karizendi.” Bologni. uputio se u najve}oj tajnosti sa slugom do njenog groba. Kad je do{la on se udalji. 3. Kad je ona ozdravila zamolila je \entila da joj dopusti da se vrati svojoj rodbini. Zaljubio se u jednu plemkinju Katalinu. Kasnije je \entile predao Nikoli svoju `enu i dijete. a kasnije odlu~i da joj mo`e dotaknuti grudi. Ona njemu nije uzvra}ala ljubav i nije ga voljela. Kasnije su ga za to svi hvalili. TEZA : O DEKAMERONU . Zapitao je da li bi bilo pravedno kada bi neki ~ovjek bacio svog bolesnog slugu na ulicu. napravi gozbu i pozove plemi}e na ru~ak. Tada Gentile naredi slugama da uvedu Katalinu {to i u~ine. Ona je na to pristala.Katalina MJESTO DOGA\ANJA: “U lombardijskom gradu. Doktori nisu mogli na}i znakove `ivota. a drugi su gosti ispitivali Katalinu o tome ko je. pa su je zakopali. Ona oti|e na svoj posjed gdje se razbolila. Kada je \entile doznao da je ona umrla. to ona nije odgovarala. Na to su se svi dogovorili a Nikola je izrekao u ime svih da je to pravedno. Primjetio je da u njenim grudima ima jo{ malo `ivota.

kao ni platili novcem.Dekameron nije proizvod jednog bludnog i ustreptalog `ivota kakav je bio Boccacciov. Dekameron je ve} u 14. za vrijeme kuge. ve} plod profinjene umjetni~ke analize i tihog izra`avanja genijalnosti koja `ivi u prostoru i vremenu. stolje}u bio preveden na francuski." Baudelaire je svakako težio idealnom. a onda i na engleski jezik. poslužilo je i zlo. a pošto mu idealno dobro nije uvijek bilo pristupačno. pa piše: (XII. i kukavičluk (…) i svemu tome unatoč tvrdim da Pariz nikada nije bio pravedan prema meni – da mi nikada nisu uzvratili štovanjem. pa su mnoge pjesme bile cenzurirane zbog raznoraznih nemoralnosti.). Napravile su }ak i zakon koji im dopu{ta da se dru`e s drugim mu{karcima. Izgleda da je u to vrijeme bilo dosta vanbra~ne dijece. Njegova najpoznatija zbirka pjesama – "Cvjetovi zla". te osije}a pravi trenutak. otrcanoj svakodnevici. zra~i sna`nom `ivotnom voljom i optimizmom. već u naslovu sadržava cijelu bit Baudelairove poetike: izvuci ljepotu iz rugobe života i nesreće ljudskog postojanja. ono što mi se duguje. @ene su bile varljive. a drugi mladi}i hrabri i nepromi{ljeni. otkriti vječno u prolaznoj. ~ak mo`da vi{e nego danas. prevelike slobode pisanja i mnogih nepoćudnih stihova. Dekameron je produkt pona{anja gra|ana tog vremena. On tu svoju neobičnost tijekom vremena i sam počinje shvaćati. Nastav{i u najgorem vremenu tj. (komentar iz dijela). "Štiocu" . te pored svih grozota. I ponajbolji dokaz da mi nad glavom visi svoje vrstan baksuz je taj što se čak i moja majka (…) okreće protiv mene. Neki mu{karci su bili naivni i glupi.

29. Uz svjetski poznate pjesme "Albatros" i "Suglasja" najviše pozornosti plijeni pjesma "Neizlječivo". Medutim Božja zamisao ovdje skreće sasvim (ne)očekivanim tokom i "Jedna Ideja. Protagonist u idućim stihovima je pali andeo. u sve mračnije ponore no pri tom se ne predaje i očajnički traži tračak svjetla i izlaz iz tih krugova agonije. str. te on svoju žalost pretače na papir. Objavio lektire u 29. Oblik. koji zapravo simbolizira modernog kršćanina koji se nepažnjom ili pak zaveden žudnjom za nakaznim zatekao u golemom košmaru zemaljske stvarnosti. "Uništenje" On kršcansku vjeru tumači na svoj način i kako priznaje nerijetko prema njoj osjeća otpor.). Uzaludnost njegovih pokušaja posljedica su ljudske pokvarenosti u modernom svijetu i njegovo mračno potonuće zaustavlja se u kristalnoj klopki leda koja je zapravo ekvivalent Danteovom zadnjem ledenom krugu pakla (čitaj. On pada sve dublje. Stoljeća koji je opakiji i pokvareniji i zato ljudi današnjice Baudelairovu "svjetsku bol grijeha" shvaćaju puno iskrenije i danas u njemu nalaze inspiraciju snažniju nego ikad prije. kroz razne pjesme. stoljeća danas se suprodstavlja moderni svijet 20. Medutim sva njegova nastojanja da se spasi su sasječena u samom korijenu i sav njegov trud samo je prazno tapkanje u mjestu. Biće krenu iz modrine i pade u olovnosiv i blatan Stiks gdje nikad s Neba ne progleda oko" . prosinac 2004 20:44:00 | 0 komentara CRNI MAČAK .Žestoka borba dobra i zla izražena je u većini njegovih pjesama i on sam. često ju. danas su nezaobilazne u školskim lektirama jer modernom Baudelairovom svijetu 19.EDGAR ALLAN POE 1. Ona počinje s pjesnikovim videnjem stvaranja čovjeka i svijeta. Baudelaire je danas vjerojatno shvaćeniji nego ikad prije i njegove nekad cenzurirane pjesme. izruguje u trenutcima svoje duhovne slabosti i nastoji pobjeci od njenih stereotipa i granica. TEZA BILJEŠKA O PISCU: . često popušta pred slabostima grijeha i to ga snažno frustrira. razapet izmedu poroka i duhovnog uzdizanja.

povremeno zapada u teska depresivna stanja te trazi spasa u alkoholu i narkoticima. 10. americki knjizevnik. U Poevo vrijeme. kritike. Uvijek vise gladan nego sit. 1809 . 1827. sto je realizirao u lirskim ostvarenjima i pripovijestima.POE. Odrastao je na Jugu. eseje. itd. Roditelje. . koje je samo sebi svrhom. koje su cesto gradene na efektima groze. pored razigranosti maste ima i hladne cerebralne proracunatosti. medutim. Po povratku u domovinu laca se knjizevno . 1. siromasne putujuce glumce. godine objavljuje prvu zbirku Tamerlane and Other Pcems.publicistickog posla: pise recenzije. U takvim se prilikama Poeu rodila misao da je poezijaritmocko stvaranje ljepote. Poe je po izuzetnom intenzitetu svojih patnja bio kadar da od izbalaniziranih kantelina romanticke skole satka jedan novi carobni svijet snova i da mu poda stravicnu realnost tragedije. izgubio je u djetinstvu.Baltimore 7. U Poeovim djelima. nije se u SAD-u jos formirao ukus koji bi znao ocijeniti njegove vrednoste. originalnost i elementarna snaga Poevova stvaralackog duha priznate su ubrzo nakog njegove smrti. pjesme i pripovjetke. drzi predavanja. napetosti. u kuci trgovca Johna Allana. 1849). 19. Edgar Allan (Boston. U Europi. Osnovno obrazovanje stekao u koledzu u Londonu.

Strah i jeza. TEZA FABULA: Postajuci sve vise rob alkohola. folklorom i egzotickim ugodajima: otuda motivi rusevina. on zlostavlja i svoju zenu i svog mezimca. sablasti i grobova. Djelo Crni macak sastavljeno je od niza kratkih prica za koje je sam Poe rekao da njegove price prikazuju “ smjesno dovedeno do grotesnog. 3. starih kula i dvoraca. U stanjima pijanstva. a uza sve to jos ga podjaruje prisutnost nekoga jednookog crnog macka posve slicnoga njegovom ljubimcu koji ga neprestano prati kao ziva uspomena na pocinjeno zlodjelo. TEZA STIL PISCA: Mnoge teme i gotovo sav dekor Poeovih prica proizlaze iz konvencija koje su postajale u romanticnoj knjizevnosti njegova vremena. kostura. razdrazen grizodusjem hladnokrvno i okrutno objesi. .2. crnog macka. narocito u njenoj “ gotickoj “ struji. duhovitost pretjeranu do burleske i posebnost preobrazenu neobicnost i mistiku ”. demona i vampira. uzas i smrt i ludilo prevladavaju u svim kratkim pricama. junak ove pripovjesti propada i fizicki i psihicki. podzemnih hodnika i tamnica. Od tada se njegove nevolje gomilaju. Izgorila mu je kuca. kojeg jednog dana. stravu natopljenu u uzas. Goticka se knjizevnost koristila interesom romanticara za srednji vijek.

pokretač časopisa Le Banquet (1892). 9. . da se izbriše granica između onoga što jest i onoga što je bilo inspiriraju Prousta. tragatelja za izgubljenim vremenom. a imaju i jednog zajedničkog junaka: Vrijeme.Poeve su teme uglavnom potekle iz njegova osobna iskustva.18.10. Zato je Poe jednom prilikom rekao: “ Ako se moja djela i temelje na strave. France piše mu predgovor za knjigu Les Plaisir et Les Jours (1896). Marcel (Pariz. Nastojanje da se vrijeme zadobije. tako je nastao njegov opsežni ciklus A la recherche du temps perdu. Objavio lektire u 29. 1913 objavljuje Du chote de chez Swann. ruši. U tišini radi na svojemu opusu.). Slabo zdravlje primorava ga da se povuče. da odabrana razdoblja potraju. 7. . francuski književnik. 1922. mijenja svijet oko nas. da sam tu stravu crpio iz njenih zakonitih izvora i uvijek je vodio samo do njena zakonita ishoda “. Njegov autobiografski roman Jean Santeuil (1952) objavljen posmrtno. vrijeme kao opsesija i bol zbog prolaznosti. Vrijeme koje obara. tvrdim da strava potjece iz moje duse. 1871. vrijeme kao uzrok nestalnosti. Bilješka o piscu: PROUST. visokoga društva. povezuje ih bogata imaginacija njihova autora. prosinac 2004 20:44:00 | 0 komentara Combray MARCEL PROUST 1. Ta. iz njegovog nebicno nesretnog zivota i njegove bolecive prirode. Suradnik jeFigaroa. i sva njegova ostala dijela pokazuju zajedničku atmosferu. Poteječe iz građanske sredine i već u mladosti pokazuje interes za mondeni život tzv. pa živi mnogo godina u izolaciji. neukrotiva sila koja nas podvrgava svome toku. A.

igre. najprofinjeniji predstavnik kulture svoga doba. Proustov vječiti mladić. za analizu najtananijih osjećanja obogatio je suvremenu francusku literaturu. Zagreb. On je kreator mitološkog djetinstva. najsebičniji. Proust je obogatio svoju spiritualnu realnost. susrete. 2. a s drugim dolaze u dodir samo onda kada su im ti drugi osobno potrebni. a neki njegovi opisi pejzaža postaju duhovni zavičaj mnogih miljuna čitalaca. lirik građanskoga komfora. visokog društva daje nam Proust na posljednjih dvadesetak stranica Vojvotkinje de Guermantes. za vrijeme. Najsavršenije osvijetljenje društva. To je društvo sastavljeno od samih grupa pojedinaca. Podaci iz: Enciklopedija leksikografskog zavoda. za minucioznost. pokazao primjerom da umjetnik ne izmišlja nego otkriva: L’ artite n’ invente pas. pariške salone. analitičar. 1969. artist. vojvoda de Guermantes. sjedeljke. Snagom imaginacije. koji se kreću u uskom krugu svojih osobnih interesa. Društvo: Riječ društvo nekako čudno zvuči kad se govori o svijetu koji nam je Proust naslikao. tvorac izvanrednih metafora u čijem se traženju osjeća tipično francuska vibracija.Proust fautovski tuguje za trenutkom što prolazi. Svojim djelom Proust je ostavio dubok trag ne samo u francuskoj već i u današnjoj europskoj književnosti. fiksira sunčane predjele jednoga djetinstva. najglupiji i načistiji predstavnik europskog plemstva i . rastanke i snove. mnoga lica u prolazu. Razgovor vode tri protagonista U traganju za izgubljenim vremenom: Swann. alter ego samog pisca. il decuvre. Hrvatski leksikografski zavod. Proustov osjećaj za stil.

uljepšavanje i gotovo . koji ne obuhvaća ništa drugo osim svoje bogate četvrti u Parizu. jednog normadijskog dvorca i jednog luksuznog ljetovališta na normandijskoj obali. jer njegovo djelo daje dojam veoma bogatog vrenja. ako kod Prousta nema vanjske radnje. No.vojvotkinja Oriane. Ta lica ništa neće i zato ništa ne rade. Ono ne proučava vanjsku radnju već unutarnje činjenice. svu retoriku. Članovi tog društva lišeni su svake aktivne volje i zato nesposobni da vrše bilo koju radnju koja bi ih vodila do nekog cilja izvan njih samih. njegova se karakteristika nalazi u samoj mehanici ljudskog zbivanja. ne smijemo zaključiti da kod njega nema dinamike. ni jedno od njih ne vrši nikakve vanjske radnje tako da na kraju osjećamo potpunu dekadenciju Proustova društva. To je društvo koje se raspada bez obzira na bilo koji ljudski moral. šarma. Proustovo djelo isto tako nije ni tendeciozno ni moralno. Društvo romana U traganju za izgubljenim vremenom kreče se u zatvorenom krugu. površnosti i nehumanosti istoga društva. što bi ujedno značilo da nema života. Ni jedno od njih ne pokazuje neki napredak ili neki razvoj. vojvotkinjama i groficama iz njegove najbliže okoline. njihova budućnost ne ovisi o njihovu htijenju već o stjecaju okolnosti. jedinstven primjerak stila. u unutrašnjosti mehanizma sakrivenog ispod površine bića i stvari. A za stvaranje njezina lika Proust se poslužio princezama. nastojao sam odbaciti sve ono što diktira čisti razum. finese. 3. jer Proust je svoja lica transponirao prema licima društva u kojem je živio. Slikar prostora i vremena: U jednom pismu Proust kaže: “Što se tiče stila.

Proust se služi bojama kao impresionistički slikar. jedan od bitno proustovskih postupka. ne živjeti ni u jednom potpuno. Proust nastoji posjedovati vrijeme u čistom stanju. te na taj način pruža uvjete za postanak čistih impresija. drugom i trećem. prošlost je isto tako živa kao i sadašnjost.sve homotične i tražene slike. On je u potpunosti raspolagao svojim vremenom i služio se njime samo za vlastita istraživanja. To je isto kao izbjeći sva tri i naći se izvan njih. . stvarajući najprije ambijent koji obavija osjetila određenim svjetlom i tonom. osim što je slikar prostora. naprotiv. znači živjeti u istio vrijeme u jednom. osjećati se suvremenikom stoljeća i tako izbjeći smrt koja nije drugo nego fenomen memorije. Posjedovati vrijeme znači posjedovati prošlost. Ali Proust nije prvi uveo te skokove u prošlost da bi dao slici više reljefa. Umrijeti znači ne imati više uspomena. znači pustiti vrijeme da pobjegne. on je i slikar vremena. tj izvan vremena. Prošla se stoljeća pomiču i približavaju nama stvarajući sadašnjost. Prošlost je služila kao muzej uzoraka koji su piscu stajali na raspolaganju. Taj susret prošlosti i sadašnjosti jedna je od karakteristika njegova slikanja izvan svijeta. i prema tome. sadašnjost i budućnost. Kod Prousta. On nije poznavao sata. njegov se život odvijao izvan praktičkog vremena koje su ljudi ustanovili da organiziraju rad koji od njih zahtijeva socijalni život. da bih izrazio svoje duboke i autentične impresije i poštovao prirodni tok moje misli”. Proust. No tada su te usporedbe bile većinom paralele bez osjetnih dodirnih točaka. s tom razlikom da je u isto vrijeme poetičnija i slikovitija. Posjedovati sve to. jer nam otkriva proces postajanja sadašnjosti.

ta vječna promjena. autorov stvaralački duh ulijeva život u neživi svijet u kojem stvari postaju individualne i ponašaju se ka živa bića. Beskrajana i nemirna površina. cvijeće. sobe. Te stranice poznate su zbog karakternih crta koje pojedinim licima daju njihovi monokli. Dinamične slike Unutrašnjo neprekidno gibanje oživljuje dekor i prirodu: predmeti. stranici ovog romana. Taj odejevni individualizam izražava naša različita duševna stanja. crte našeg karaktera kao i karakter epohe u kojoj živimo. naš vlastiti izraz. staklo monokla generala de Fraubervilla pretvara u jednu monstruoznu ranu. Proustove dinamične slike i njegovo opisivanje predmeta vidimo na 158. to vječno gibanje. U slikama prirode Marcel Proust najviše pažnje posvečuje cvijeću. ta nepregledna snaga. a monokl mondenog romansijera izražava njegov jedini organ psihološkog prodiranja i nemilosrdne unutarnje analize. i 159. Tako se npr. Tako odjeća prestaje biti samo tkanina i suvišni ukras i postaje sasvim sastavni dio nas samih. dok markizu de Forstelleu monokl daje melankoličnu osječajnost u kojoj žene otkrivaju velike mogučnosti ljubavnih patnji. drveću i moru. More. kao što živa lica. našlo je u Proustu svog velikog pjesnika. koju su ljudi ukrasili brodovima. predstavljala je za njega princip mladosti: “(Mladost) je stanje prije potpunog ukrućenja i zato u društvu . gradovi.4. drveće i pejzaži žive.

kastilski plemic DON ALONSO.Rodrigo je postavljen za vodju u tom boju.On sa svojom vojskom unistava Maure i slavno se vraca na dvor.Himenina odgojiteljica PAZ. Objavio lektire u 29.Naslov originala je Le Cid.Himeni se odmah ponudi don Sancho kao covjek koji ce stati pred Rodriga da obrani njenu cast i Himena prihvaca don Sanchovu ponudu.Nakon toga Himena kod kastilskog kralja Fernanda trazi kaznu za Rodriga iako je zaljubljena u njega. Kraj Likovi u drami su:DON FERNANDO.Mladici se susreucu u dvoristu dvora i Rodrigo pobijedi don Sancha.ludo je zaljubljena u don Rodriga. koji se poigravaju s nestalnim oprečnostima i što nas podječa na neprekidno ponovno stvaranje primarnih elemenata prorode.Don Diego salje Rodriga u boj protiv Maura da bi ga bar na kratko udaljio s dvora.kastilski plemic HIMENA.kci grofa Gormaza.Don Diego i grof se posvadjaju.Himenin otac DON RODRIGO.kastiljska infantkinja.sina don Diega.mladih djevojaka osjećamo ono isto koje osjećamo pred oblicima.prvi kastilski kralj DONA URAKA.Rodrigo je zaljubljen u Himenu. U njega je zaljubljena i dona Uraka.Himeni kazu da je Rodrigo mrtav te ona padne u nesvijest i time dokaze da je zaljubljena u Rodriga.kastilska infantkinja DON DIEGO. te grof don Diega udari.Posto je star don Diego se ne moze odbraniti te poziva u pomoc svoga sina Rodriga. koje vidimo kad smo na moru”.zaljubljen u Himenu DON ARIJA. ali mu je cast vaznija i od ljubavi i zbog casti i uvrede nanesene ocu ubija grofa Gormaza.don Gomezova kci LEONORA.Pierre Corneille Sadrzaj: Himena.Himena i dalje uporna u svojoj zelji da osveti oca iziskuje od kralja da pusti Rodriga u dvoboj.Rijec Cid na Maurskom .don Rodrigov otac DON GOMEZ.Kralj na kraju kaze da je sramota s Himenina imena sprana te da se ona Rodrigo mogu vjencati.a ona ce pobjedniku biti zena.koji je zaljubljen u Himenu.Himenin dragi DON SANCHO.infantkinjina odgojiteljica ELVIRA. prosinac 2004 20:43:00 | 0 komentara Cid .infantkinjin Radnja drame Cid odvija se u Sevilji. koji se pred nama bez prestanka mijenjaju. Kralj je primoran prihvatiti te daje Himeni pravo da izabere covjeka koji ce braniti njenu cast.grof Gormaz.Kralj ga hvali te ga stavlja pod svoje okrilje.Drama ima 5 cinova.

koa lord. 4. Neukrotiv je buntovnik: uplece se u zavjeru talijanskih karbonara.Odgojen kod isusovaca.prema Corneilleu znaci gospodar.kao odvjetnicki sin ucio pravo i zivio od odvjetnicke sluzbe u Rouenu. indiniran klevetickom hajkom. Glavna su mu djela: Putovanje Childa Harolda. Don Juan. George Gordon (22. prosinac 2004 20:43:00 | 0 komentara PUTOVANJE CHILDA HARALDA . protjeran iz Italije odlazi u Grcku. 1824. gdje moralno i materijalno pomaze njezin oslobodilacki pokret i umire u taboru ustanika.Od djela najvaznije mu je Cid (1636). Objavio lektire u 29. zaboravljen i jadan.u kojem slavi domoljublje i primjenjuje Decartesovu filozofiju: duznost.Nakon prvih kazalisnih uspjeha. Putuje cijelom Europom i Bliskim istokom. O piscu: Pierre Corneille rodjen je u Rouenu 1606. Njegova primamljiva vanstina i zanimljiva licnost ucinila ga je ljubimcem zena. 1788.Djela su mu:Melita. Time njegov stavralacki kazalisni rad biva jos djelotvornijim. Byron je bio u prilicnoj mjeri nasljedno opterecen. Grcka. TEZA BILJEŠKA O PISCU: BYRON.kardinal Richelieu izdvojio je njega i jos cetvoricu dramaticara s nakanom da ih materijalno i moralno podupre u stvaralackim nastojanjima. . The Giaour. Potomak Normana.. sin “ mahnitog Jacka “ i ekscentricne majke. Neko je vrijeme. engleski knjizevnik.godine gdje ce I umrijeti docekavsi starost. 1.Udovica.).Cinna. Nakon razvoda. Byron jedan je od najistaknutijih engleskih knjizevnika.Pompejeva smrt. The two . 19.volja i razum odredjuju postupak likova. napusta zauvijek Englesku.Polijekt.Missolonghi.GEORGE GORDON BYRON 1.Francuski dramski pisac. sudjelovao u radu Gornjeg doma istakao se govornickom vjestinom.Cid.

usamljenosti. junaci su mu strastveni borci i razocarani individualisti koji mrze suvremeno drustvo. stoljeca. Byronovi junaci osjecaju potpun nesklad izmedu sebe i svojih moralnih nacela.Foscari. TEZA STIL PISCA: U Byronovim djelima romanticki zivotni nazor predstavlja se u svom definitivnom obliku. . itd.. Svojim buntovnim stavom. tako da se njegov zivot doima kao zivot najizrazitijeg romanticnog junaka. Osobito je poznata i poemaThe prisoner of Chillon. Byronovim djelima dominira slobodarska misao i protest protiv zla u zivotu. Heaven and Earth. satirckim duhom i melankonijom Byron je izvrsio snazan utjecaj na ostale romanticare te pored Shakespearea najvise utjecao na knjizevnost XIX. Njegovi junaci su individualisti s burnim unutarnjim zivotom koji u sebi nosi crte demonskog. drustvenim konvencijama i upravo to osjecanje nesklada i raskola uzrok je radanja osjecaja promasenosti.. Uzore za svoje junake Byron je trazio u svom vlastitom zivotu. titanizmom. Byron je u poeziju uveo nekoliko glavnih motiva revolucionarnog romantizma: idealizira primitivne domoroce. suvisnosti. Cain. 2.

ustvari on zali sto ne zali za nicim. TEZA ANALIZA DIJELA: Byron u svom velikom i znacajnom djelu Putovanje Childa Haralda opisuje covjeka koji nije nasao svoje mjesto pod suncem..Zasicen svime. Njega odbacuju oni koji su mu bili najmiliji i zbog toga primoran je otici iz domovine koju je toliko volio. s olujama i valovima. covjeka koga je sredina odbacila i nije mu namjenila neku drustvenu ulogu. Njegova jedina utjeha je borba s prirodom. samo zali sto je postao bezosjecan. Odlomak iz Putovanja Childa Haralda .3. bez zelja i nekog odredenog cilja. on ne zali za nicim. izgubljivsi san o sreci On je prestao da se s drugima vida U ocima su mu katkad sjale suze Al´ ponosni Childe im nije davao slobodu Oduzet tugom on je lutao usamlen I odlucio da svoj rodni kraj Napusti krecuci na dalek put . zenom i djecom koji ostaju sada sami. Dok mornar zali za domovinom..

gledajuci prezirnu janilu. Ono sunce gdje zapada.. I shvatio je. ovaj svijet. napustivsi svijet. TEZA POZDRAV DOMOVINI: . Domovino .Rodni zali Vec s´ otimljim oku mom vjetar huce.Pokoren samo svojim teznjama Nije se mogao umiriti sa vladajucim zlom Pun ponosa. covjek koji se nije mogao umiriti s vladajucim zlomom. zivjeti u sebi samemu. .laku noc!.... Tudim mislenjima nije vjerovao. a galebi grakcu k tom. Vidimo da je to covjek koji prezire drustvo. Da moze. covjek koji je zasicen svime. ricu vali..Zbogom! Zbogom! . Tamo je i nama poc! Teb´ I njemu zbogom sada. 4. Upravo iz ovih stihova vidimo kakav je bio Child. koji je izgubio san o sreci..

Ovaj dio govori nam kako Childe ostavlja svoju domovinu. pocetak potrage za novom. a završio u Sušaku. O romanu Mirisi. Slobodan Novak (o romanu): Čovjek se zatekao kraj osobe koja je pala u krevet. Složena simbolika romana. na koju upućuje i referenca u naslovu. doslovnoga i alegorijskoga. sama i nezbrinuta. 1955. Urednik je u izdavačkim poduzećima. koja zarobljuje pojedinca. Kratki roman (ili odulja pripovijest) Tvrdi grad (1961. Pučku školu završava u Rabu. koji ispašta grijehe i zablude prošlosti i na simboličan. U središtu je radnje intelektualac. umjesto da se . a osnovni osjećaj u znaku je sartreovske metafore mučnine i gađenja prema svijetu. Objavio lektire u 29. Dvije-tri godine živjet će u Splitu (1955. On joj je priskočio u pomoć. zlato i tamjan . ) naslovom i sadržajno asocira na onodobnu egzistencijalnu književnost u Hrvata.Slobodan Novak Bilješke o piscu: Suvremeni je hrvatski pripovjedač. zlato i tamjan jedno je od najboljih proznih djela suvremene hrvatske književnosti. U klasičnu gimnaziju išao je u Splitu. ). prosinac 2004 20:42:00 | 0 komentara Mirisi. od bezbožništva i dogmatizma. odlazi studirati na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Nastavlja kao prozni pisac. Književni ugled ponajviše je stekao romanom Mirisi. gotovo ritualan način čisti se od naivne vjere i ideologijske zatucanosti. ). U glavnom liku sabijeno je iskustvo cijele generacije koja je prihvatila utopijski projekt. nezamagljenom i autenticnom istinom. pokušala srušiti tradiciju i povijest i zatim doživjela bolno otrežnjenje i deziluziju. Ugrožena osoba umire nadugačko. Nakon demobilizacije iz partizana 1945. nepokretna. vlada njime i određuje njegovu egzistenciju. tiskao je svoju prvu knjigu pjesama Glasnice u oluji. rezignirani humanist. U ono vrijeme bila je to česta tema u hrvatskoj književnosti. Godine 1950. a nakon toga je uglavnom u Zagrebu. zlato i tamjan Roman Mirisi. zlato i tamjan (1968. Čovjeka u izokrenutoj stvarnosti ironizira roman Izvanbrodski dnevnik (1977. i to oduljom pripovijetkom (ili kraćim romanom) Izgubljeni zavučaj. Tu je kraj njegova zivota u domovini. Novakov moralistički roman pisan je tonom razorne ironije i sarkazma. No pravi "junak" djela je zapravo Ideologija. Među pokretačima je Krugova. gradi se na stalnom miješanju sakralnoga i profanoga. -1958. a ujedno pocetak lutalackog zivota. dramatičar i pjesnik. bespomoćna. ). Rođen je u Splitu.

aj koji je skuhao .razmišljao je kako za iduće dane treba napraviti opsežan plan .sjedi u sobi. crtao je parcele za katastarske izvode .e i godine .brzo čisti.e njegova Draga morati objašnjavati sve svojoj majci.on joj nije vjerovao i ona je rekla da o tome ništa neć. 18 dana. kako je isprva izgledalo.odlazi po vode kod susjede Erminije . Kćeri i Sinu o tome kako se i zašto brinu za Madonu .kad je došla u kuću Erminija se ponovo upoznavala s Madonom koja je zaboravljiva . Je li normalnije otići i napustiti je ili ostati i žrtvovati se? Fabula: . a Erminija se nije složila s tim i Madona se poč.do njih je došao Doktor koji dolazi svakih 18 dana i čudi se kako Madona ima puno godina.je izašao van . a dobro vidi i čuje . Draga je dala Madoni več.ati Dragoj da ne ostane kod kuće .Madona je rekla da ima sto godina.ela derati i vikati kako su joj sve uzeli pa sad hoć. će on morati brinuti o Madoni .pripovjedač.uputio se uskim ulicama do svoga starog prijatelja s kojim je običavao kartati . a pripovjedač.eru i otišla se kupati.otišao je do nje i donio joj č.Erminija mu putem priča da zna da ć. a on je rekao da je sve u redu .mora ostati sa Madonom .se sjetio kako su prošlog ljeta Šveđanke dolazile u njegovu sobu .Draga ga šalje po vode jer se želi okupati .Draga će putovati na kopno.njegovo tijelo je tražilo svoje jer je žena bila stalno umorna i bila je Madonin rob .em .Erminija je ostala na večeri sa Dragom i pripovjedač.još je rekao da mu žena putuje na 18 dana i da će biti sam s Madonom.drugo jutro došla je Erminija .u ponoćje brod otplovio i otplovila je Draga . a Madona je zahrkala škljocajući kao plinomjer . a zatim je otišao kuć.Erminija je krenula s njim natrag jer ju je Draga zvala da je vidi .pripovjedač.tada je zavikala Madona i prekinula ga u njegovom snu .je ustao i izašao na terasu prema moru.eva žena) njeguje Madonu .poslije je Erminija otišla.prijatelj je imao posla.sada.Draga (pripovjedač.e prič.njegova žena se raspitivala za Madonu.i .Madona je pitala za Dragu i rekla da se treba sakriti kad se vrati i iznenaditi i prevariti .razmišljao je i o tome kako ć.pripovjedač.e Madona umrijeti dok on bude sam . a iz druge sobe kreči Madona .pripovjedač. a pripovjedač. Čovjek stražari kraj nje jer mu ništa drugo ne preostaje.

) zajedno su se sve troje: Erminija.otišao tamo i pričao joj o Hanibalu Lucić.se žali kako mu je teško i kako bi volio da ima slobodnog vremena da može čitati i šetati po parku Erminija ga ne može zamijeniti jer je uprskala stvar i prestrašila Madonu jedini odmor za pripovjedač.(Dragi) je invalid otišao je do Madone iako ga ona nije pozvala i dao joj da popije č. ) kad se vratio rekao je Madoni da je bio u općini .ere tri dana se Madona na njega ljutila na badnjak je došao stari Tunina u posjet Madona ga se nije sjećala. ali mu je kad je izlazio iz sobe rekla da pozdravi Lucića Erminija je švrljala u vrtu i išla za pijetlom kojeg je donio Tunina pripovjedač. -71. -40.ašu hladne kamilice Madona se poslije toga poč.i Tunina su se napili zvala ga je Madona i Tununa ga je na to upozorio. pa je pripovjedač. pripovjedač.se prisjetio nekadašnjeg Badnjaka vidio je da Tunina još uvijek nosi istu odjeć. ali otvorenih očiju dao joj je novac da kupi hranu u gradu tada se javila Madona i tražila Dragu pripovjedač.- rekla je pripovjedač.(Dragi) je pazio na Madonu otkrio je da su se poboljšali odnosi između njega i Madone i razmišljao je o tome (63. a Madoni je rekao da je umro Dragin otac i da je zato Draga otišla samo da Madona više ne bi pitala za Dragu rekao joj je to.u ona nije znala zašto ga je zvala.e skuhati čaj i da Madona spava .e mu biti teško s njom zato što je to rekao pripovjedač.je rekao Erminiji da ode do Madone.a je kad Madona sama sa sobom razgovara (38.je poslije toga izašao van u šetnju ispovijedio se moru (70.ali donio je Tunina pijetla. str. ali je rekao i da je ona spavala dok je Draga odlazila u tome je pogriješio jer ona ne priznaje da ikad spava . ) pripovjedač.i" do več.za nju je to zlo. lijenost znao je da ć. pripovjedač.i Madona našli u Madoninoj sobi i pjevali su jednu staru brojalicu pripovjedač. grijeh. -65.isto rublje iz samostana. ali je bio mršav i zato su svi krivili komunizam pripovjedač.u kao i prijašnjih Badnjaka ostavili su Madonu i pripovjedačje još neko vrijeme pričao s Tuninom u kuhinji došla je jedna djevojčica i donijela č.ela derati i gušiti se samo da bi dobila limunade rekao joj je da će za večeru imati blitvu i ona je tiho pjevušila "od straže jutarnje sve do noć. ali su ipak zajedno prič.u da ć.ju je nazvao malom djevicom pripovjedač.

i k njoj jer joj se zač.i sutradan spreman Icita je otišla.i Sveta tri kralja Strič. ali na kraju je otišao pošto se godina bliži kraju.estitaju Božićbrzo su otišli i Madoni je postalo lošije jer joj je Erminija rekla da je papa Pio 11. možda neće preživjeti i toga su se bojale.a kako je išao na opć-inu rodila se zla misao u glavi pripovjedača: o tome kako će jednog dana reći Madoni da opet ima sve posjede i da je opet bogata i veselje će je ubiti smislio je kako će to učiniti .a kako se sjeća pripovjedač.pripovjedač.radi i dolazi poštar i donosi č.se pitao kako je nakon svih tih blagdana opet tu gdje je drugi dan pripovjedač.a i slatkiša iz samostana Madona i pripovjedačsu tako sjedili i gostili se retrospektivno se vraća u prošlost pripovjedač.zanimljiv opis) razmišljanje o bolesnim i zdravim ljudima (119.- došli su im u posjetu gospodin i gospođa. ) to popodne donijela je opet mala djevica voć.estitku donio je pismo od Drage iz Zagreba i penziju poštar je brzo otišao jer je Madona zvala i pripovjedačje morao otić.itati jedan roman i nesvjesno rekao da će ga ubiti. tko više vrijedi (120. umro Madona nije umirala većje plakala tada je Erminija otišla jer ju je pripovjedač. ) vidio je da se Madona raspada i po Erminiji je pozvao Doktora Doktor mu je rekao da treba svaki da prati Madonu Doktor je želio vidjeti tavan i zanimalo ga je staro bakreno posuđe Doktor nije želio brzo otići jer je našao zanimljivih stvari. anđeo.poslao kuć.doć. anđela koji je išao na pričest to je Icita došla priopćiti Stricu Stric je rekao da će pripovjedač. njegovi prijatelji da im č.eo č.epio joj nosi (118.a kao dječaka. .eva sestra Icita došla Stricu Madona prič. ) podjela ljudi. -83. -119.epio nos otvorio je prozor u njenoj sobi i odč. -120.i Madona je opet tražila da joj pripovjedačisprič. a i Stric se toga bojao samo to nije pokazivao (povezanost Madone i pripovjedač. on je želio da ona dođe .a se saznaje u povratku u prošlost) drugo jutro odveo ga je Stric u crkvu prošao je cijelu ceremoniju i ostao je živ.kad je uoč. pripovjedačje izvršio dužnosti i obveze prema susjedima i prijateljima sredio je da samostanke opatice opet šalju malu djevicu k njima.e se i sve joj reći (81. a Stric je poč. a pravi anđeli su umirali povratak u sadašnjost . nekog u romanu Teta i Štramacera su rekle da dijete.napit ć.

Doktor i pripovjedač.ih je zvao "Olga i Lina" . koji je imao krčmu tamo je susreo pijanca Franju Daska zvanog Decilitar i dao mu novaca da si kupi pić.zbog toga što ga je pred Doktorom prikazala kao ubojicu Erminija je rekla da je ne ubije je ć. ona je živnula pripovjedač. otišao je izvan kuće otišao je kod prijatelja na kartanje (prijatelja Line i njegove žene Olge) pripovjedač. ali je pripovejdač.joj je rekao da je to samo štakor kad je propao strop pod Doktorom.i malo van on se nije dao tako lako jer je trebalo Madoni leđa oprati. u nekom stanju nirvane tek kad joj je rekao da će bakreno i srebrno staro posuđe prodati. došla je Erminija i htjela ga zamijeniti da on može otić.e Madoni svaki dan prati leđa i masirati je zatim je pripovjedač.misli da je Madona zapravo svjesna svega i da prikriva svoju amneziju (169-170) Madona se tada izderala da je sve što je rekao laž i da ne želi da joj odnose bakreno posuđe i tjera ga van pripovjedač. a onda neka se zaredi Doktor je došao po bakreno posuđe i srebrno sveto posuđe Madona je č.su odglumili pred Madonom da se strop srušio od starosti Doktor je htio kupiti starine na tavanu i pokušavao se dogovoriti s pripovjedačem. rekao je to samo da bi mu prošao dan Madona je taj dan bila mirna i zamišljena.emu su se dogovarali isprič.ao Erminiji .ao s Madonom mala djevica je konač. kako mu se činilo dok je bio pod utjecajem rakije.rekao da ć.e vratio se kuć. ljubiti i htio je spavati s njom.po Zolinom romanu kad se vratio kući.- došla je Erminija i pripovjedačju je htio zaklati nožem zbog izdaje .žena prije nego što je otišla rekao joj je da bi prvo trebala biti malo žena. ali je uvidio da je već. ali nije mogao otišao je po vode na Erminijin zdenac i Erminija se našla tamo znala je što je on radio i nazvala ga sramotnikom poslije je došao Doktor i pitao ga zašto je sve o č.no došla prič.e razmisliti Draga se vrać.učinio. a pripovjedač.i i ugledao malu djevicu u njegovom vrtu pitao ju je zašto je došla.prič.Nova godina drugi dan je rekao Madoni da su joj oni iz općine sve vratili. ali ona nije htjela nakon što je to pripovjedač. ali ona nije htjela reći otkrio je da se zove Lucija i počeo ju je dirati.ao je s njom i mislio je da je derište.ula da netko lupa na tavanu. bila je već.a za 6 dana taman kad je pomislio da bi mogao otići na kartanje kod prijatelja.je tada otišao do Taribe. mislio je da će to Erminija učiniti.

ekivao je Dragu i odlazio k moru u vrijeme dolaska broda treć. pošto se naspavala. da on opet zatvori vrata i sam se brine za Madonu Doktor misli da će ga pripovjedačucjenjivati. a ona mu je odbrusila da ne trpi uvredu od njegovih šala i da mu svaki put ne vjeruje sljedeća dva dana oč.a žena Draga je. Draga je vidjela rupu na stropu u Madoninoj sobi. kako bi Madona rekla) Madona je imala vruć.enik je uzeo tamjan i posuo po žeravici u kadionici na pragu vrata napisao je "19G + M + B66" kad je sveć.i po cijev za kanalizaciju Draga je putem zaplakala i pripovjedačje znao da mu nije sve rekla što je radila u Zagrebu pripovjedač. ) uzeli su cijev od 100 metara i ponijeli je kuć. a kad ona umre njihov život ć. pričala pripovjedaču o svom boravku u Zagrebu i kako se sve promijenilo tada je došla i Erminija i divila se Draginom donjem rublju Draga i Dragi morali su otić. zlato i tamjan . došao ime je blagoslivljati kuć. -1966. svećenik.u sveć.i jer nisu imali novaca za dovoz proveo je noć.pokloni koje donose tri kralja: Gašpar.- pripovjedač.io je Madoni priznati da je sve što je rekao bila šala. Melkior i Baltazar .enik otišao.se branio govoreći da on nema što skrivati i rekao je da je najbolje da sve zaborave. a pripovjedačje rekao da je išao čistiti prašinu na stropu i da je to tako palo don Vikica. ) Vrijeme radnje: 1965.i Madona ju nije prepoznala te ju je ponovno upoznala i dobro prihvatila misleći da je prpovjedačeva treć. ali neće za tri dana dolazi Draga odluč. svi su se okupili u Madoninoj sobi i ona je rekla da izgledaju kao dva anđela (234.icu i nešto je buncala ujutro su se probudili. Mjesto radnje: na otoku u sjevernom Jadranu Mirisi.je rekao Dragoj da dok Madona živi i njihov život ima smisla.sa svojom ženom (trećom ženom.i požurila kuć.e postati besmislen (220.i dan je došla Draga i pitala ga kako je Madona rekao joj je da je ostala sama kod kuće i da zna da je izašao Draga je na te riječ.

kao tromu životinjicu. svjesna svega. pokušala srušiti tradiciju i povijest i zatim doživjela bolno otrežnjenje i deziluziju". Glavni junak razmišlja o mnogim stvarima. koji ispašta grijehe i zablude prošlosti i na simboličan. a ja se samo zavaravam ponesen svojom prividnom superiornošću. snagom. pokretnošću. U jednom trenutku misli da je Madona svjesna svega i da prikriva amneziju. (to govori svojoj Dragoj kada idu po cijev za kanalizaciju) Citat: "Mi smo bili svoji veliki preci. Dragi (pripovjedač).krčmar i drugi Karakterizacija glavnog lika Pripovjedač (Dragi) je profesor. Možda mi zato tako ništa ne uspijeva! Možda sam zato tako smiješan. onoga što hoću s njom. svjesna svega što se u meni odigrava. Erminija . Jer se ona bori zamaskirana amnezijom. sebe. -170. od bezbožništva i dogmatizma. neuračinljivošću i odsutnošću. " (169. U glavnom liku sabijeno je iskustvo cijele generacije koja je prihvatila utopijski projekt. Draga. ) Život za pripovjedača ima smisla dok Madona živi. Proučava me i opire se. Jer ona je nešto što pred svojom prošlošću smijem prezirati. pa ne uvažavam njen razum. sad smo svoje degenerirano potomstvo! Otkako si i ti uvidjela da nisi moj trabant. kritična.susjeda. i što joj je vještija mimikrija. Tariba . Opire se potiho i kao slučajno. Lino i Olga prijatelji. On je "intelektualac. rezignirani humanist. Hoće li ona tako ubuduće ostati prisutna. Tunina . i počet ću možda Madonu kao voljeti. Citat: "I je li to moguće da je Madona toliko pri svijesti? Zar ono jednostanično biće tamo oduvijek tako rasuđuje. meni će biti lakše podnositi ovo progonstvo. Doktor.Likovi: Madona Markantunova. . to se ona čini nedužnijom i potrebnijom moje pomoći i utjehe. a kad umre nestat će i taj smisao. gotovo ritualan način čisti se od naivne vjere i ideologijske zatucanosti. nego je ismijavam kao nerazumno dijete. ima 45 godina kao i Draga. poštar.stari prijatelj.

što smijem osuđivati i odbaciti. ) Pripovjedač je taj o kome ovisi Madona i njen život. površnu oku. podesna je za prezir. taj fitoparazit saplest će moje žilje i krv moju svojim neraskidivim izdancima. Dok ona živi. društvenih i moralnih problema. . ) Roman izričaja Roman Mirisi. upravo ja dokaz njezina postojanja. zar ne? Neka traje. Uspravljam njene izvrnute misli i tako oživljujem i osmišljavam. ) Glavni lik je ujedno "snimatelj" Da se služio filmskim jezikom. pogodna je da bi se oprvadali podvizi naše junačke mladosti. Ona je zaista nakaza. ja donekle znam. da se njome bavim! Neka vegetira ta prošlost kad je tako bezopasna i bijedna nspram zala što smo ih sami stvorili. I bit će istina. Kad ona nestane. On neprestano kruži oko "okrivljenoga" i njegova čina. jer u odgovaranju je prava bit ove čudesne. Kroz moje postupke potvrđuju se njezine želje. Novak nam ne bi ni jedanput pokazao lice glavnog junaka. iako je pomalo i naše djelo. Zato je moram voljeti. možemo odrediti kao roman izričaja. a ipak postavlja pitanja. naši pothvati u vjeri i u žrtvi i u radu. ona je prava nakaza i bez nas. čak i naša nepromišljenost i bahatost i čak nehotimična zlodjela!" (220. On je ujedno i taj kojeg Madona iskorištava što je pisac vrlo slikovito prikazao. od ove ću se gljive rastočen rasuti. i ja ću od te trakavice presušiti u svojim najboljim sokovima. osjećat ću samo bezbroj stvari kojima se protivim i kojima se odupire sva moja duša. esejističkoj) obradi stanovitog broja aktualnih. što smijem mrziti. ) Novakov bi se roman. I možda sam. . "pravljen". on već sve zna. ako ne kroz mene? Ja svakodnevno priznajem njeno postojanje: pokrećem je. zar ona inače postoji. Povijest hrvatske književnosti. Citat: "Da nije sasvim tako. taj nesumnjivo kapitalni rad u opusu Slobodana Novaka. ostvaruju njene riječi. Jer. . što je trebalo zbrisati. čujem je. razorne. da smo u nešto uložili svoju mladost. jer junak je ujedno i "snimatelj". . 1987. Bit ću đubre. zlato i tamjan (1968. ona je vrlo dobar objekt da se u njemu utjelovi mnogo toga što je čovjeka trovalo. (. ali će taj infuzorij. naprotiv. krpelj i mješinac usuti s vremenom u moju dušu svoje ljigave ličinke. idejnih. (Ivo Frangeš. " (86. mogao ukazati kao artificijelan. Zagreb. ). vidim. postojat ću samo dok me bude htjela piti. Onda što?! Ona neka živi madona. Ja sam domodar jednome nametniku. da smo nešto srušili što je padom prijetilo. To je priča o osobi koja razmišlja nad . Podređena Novakovoj snažnoj potrebi izričitog formuliranja stavova. ubojite ironije. a kad se pozornije čita. predodžbeno-čilna struktura fabule služi kao okvir iliti kostur čitavom nizu upečatljivih filozofijsko-spoznajnih eskapada. hranim je. dotle ću osjećati neposredno da smo nešto učinili. utoliko što u njemu autor inzistira na pojmovnoj (izričajnoj. montiran. postaje sve očitije da je to zapravo bolna ispovijed jedne velike krize i grcaj jedne duboke tuge.

9. Smatra se da je prva poslanica napisana od godine 51. dakle poopćavajući svoju spoznaju u razmjerima koji nadilaze puku privatnu osujećenost. 2. Pripovjedač. ovdje polaže račune samome sebi. Pet stoljeća hrvatske kjiževnosti. 10. Uzdižući svoju gorčinu i ironičnost do značenja koja pripadaju čitavoj jednoj generaciji. 4. ali i o društvu i vremenu kojemu je svjedokom. 3. prosinac 2004 20:41:00 | 0 komentara Biblija 2 POSLANICE APOSTOLA PAVLA 1. Slobodan Novak. 13. zaustavljena u vremenu i prostoru. Novak je ovdje nadmoćnom zrelišću dao idejni zbir jedne epohe. Pogovor. 11. 7. Poslanica Rimljanima Prva poslanica Korin}anima Druga poslanica Korin}anima Poslanica Gala~anima Poslanica Efa`anima Poslanica Filipljanima Poslanica Kolo{anima Prva poslanica Solunjanima Druga poslanica Solunjanima Prva poslanica Timoteju Druga poslanica Timoteju Poslanica Titu Poslanicu Filemonu Poslanica Hebrejima Poslanice su najstariji popisi kanonskih spisa ili knjiga koje je Crkva od po~etka smatrala nadahnutim i mjerodavnim za svoju vjeru.vlastitom sudbinom. (Igor Mandić. "zvala se prva poslanica Solunjanima". Iz njih doznajemo temeljne to~ke Pavlove propovjedi kojoj je u sredi{tu Krist raspeti i proslavljeni. u jednoj seansi intenzivnog produbljivanja smisla života. 6. . o svome životnom putu. Poslanice su sastavni dio Pavlova misionarenja. 12. 8. 14. zatočenik vlastite svijesti. 5. Redosljed poslanica koji je utemeljen od davnine ne temelji se na vremenu postanka. 1981. ) Objavio lektire u 29. Zagreb.

svetost Kr{}ana. bit spasenja. spasenje po Kristu. To svoje dugotrajno iskustvo Pavao izla`e u poslanici Rimljanima. Sastoji se od: uvod. To osvjedo~enje bilo je pokreta~ misionarskog rada. naravna spoznaja Boga. Sve se te teme slijevaju u jednu: opravdanje po vjeri. Uvod Pozdrav . Smatra da Rimljane treba upoznati s Evan|eljem te im upu}uje neku vrst pisma gdje iznosi svoje glavne stavove propovjedanja. jer se u njemu o~ituje pravednost Bo`ja. ~ovje~anstva i svemira. spasenje se ostvaruje vjerom u Isusa Krista. Od svog obra}enja. ja se ne stidim Evan|elja. kroz 20-ak godina svoga misionarskog rada. Apostol Pavao naumio je {iriti svoje misionarenje na zapad sve do [panjolske. definicija Evan|elja. op}a potreba spasenja. U tom svijetu on je razumio Bibliju. Krist i Adam. Temeljnu tematiku navje{ta u "Spasenju po vjeri": Uistinu. iz vjere u vjeru. O~ekuje da }e ga u tome potpomo}i rimska crkvena zajednica. Pavoao je sve vi{e produljivao svoju klju~nu spoznaju o jedinstvenoj ulozi Isusa Krista Sina Bo`jega za spasenje ~ovje~anstva. ~ovje~anstvo bez Krista. povjest. poziv Izraela. U njoj su posebno zna~ajne teme: smisao apostolstva. bo`ja vjernist i Izraelova nevjernost i du`nosti Kristovih vjernika. moral koji proistje~e iz povezanosti s Kristom. spasenje po vjeri. Abraham kao prototip vjere. jer je ovo slika Bo`ja za spasenje svakomu vjerniku.POSLANICA RIMLJANIMA Poslanica Rimljanima je najopse`niji i teolo{ko najbogatiji Pavlov spis. kao {to stoji pisano: Pravednik }e `ivjeti od vjere. ropstvo Zakona i sloboda ljubavi. smisao i nesmisao `idovskog Zakona. misterij kr{tenja kao pokristovljenja. smisao ~ovjeka.

Pavao. na{ Gospodin. ja se ne bojim Evan|elja jer ono je sila Bo`ja za spasenje svakomu vjerniku. sa svom vla{}u: Isus Krist. koji je. iz vjere u vjeru. A koji se uskrsnu}em od mrtvih -po duhu svetompokazao kao sim Bo`ji. Odre|en za Evan|elje Bo`je. Koje je Bog unaprijed obe}ao Po svojim prorocima U svetim pismima O svome sinu. u prvom redu @idovu tako Grku. Jer u njemu se o~ituje pravednost Bo`ja. sluga isusa Krista Pozvan za apostola. Oca na{ega i Gospodina Isusa Krista! Spasenje po vjeri Evan|elje-sila Bo`ja uistinu. po tijelu ro|en od potomstva Davidova. Po kome smo i mi primili Milost i apostolstvo da na slavu njegova imena propovjedamo poslu{nost-vjeru me|u svim narodima me|u kojima ste i vi pozvani da budete pripadnici Isusa Kristasvim ljubimcima Bo`jim u Rimu. kako. pozvanima da budu sveti. Milost vam i mir od Boga. kao {to stoji pisano: "Pravednik }e `ivjeti od vjere" .

Svetost Kr{}ana *Kr{tnje sjedinjuje s Kristom *Od ropstva k milosti *Kr{}anin slobodan od Mojsijeva zakona *U~enici Zakona *Unutra{nja borba *Duh sveti donosi slobodu snagu i slavu *Ljubav Bo`ja prema nama .Spasenje se ostvaruje vjerom u Isusa Krisa *O~itovanje Bo`je pravednosti *Nema mjesta ljudskom ponosu *Abraham opravdan vjerom *Vjera osigurava kona~no spasenje *Adam i Krist-grijeh i opravdanje 3.1.Op}a potreba spasenja Sastoji se od vi{e poglavlja: *Slabost i krivnja pogana *Krivnja @idova *Kr{enje Zakona *Samo obrezanje ne opravdava *Bo`ja vjernost i `idovska nevjernost Zaklju~ak: Grijeh i krivnja su op}eniti. a cijeli svijet bude podvrgnut kazni Bo`joj. 2. Zakon slu`i samo to~noj spoznaji grijeha. Sve {to Zakon veli veli onima koji su pod Zakonom.

Du`nosti Kristovih vjernika *Predanje Bogu *Uslu`nost iljubav u zajednici *Ljubav prema neprijateljima *Poslu{nost dr`avne vlasti *Ljubav. tako re}i podsjetim na poznato. da kao sve}enik poslu`im Evan|elje Bo`je. . za vas ovjeren da ste i sami puni ~estitosti. bra}o moja. Ali sam vam pisao-djelomi~no i slobodnije-da vas. posve}ena Duhom Svetim. kako bi pogani postali ugodna `rtva. sr` svih zapovjedi *Dan spasenja uskoro dolazi *Obzir prema slabima u vjeri *Sloboda i ljubav *Kristov primjer Zaklju~ne napomene: ovim rije~ima se obra}a Rimljanima: Ja sam osobno.Bo`ja vjernost i Izraelova nevjernost *Prednost Izraela *Bog nije nevjeran *Bog nije nepravedan *Uzrok @idovskog pada *Opravdanje po vjeri *@idovi su odbacili radosnu vijest (Evenj|elje) *Nije odba~en sav Izrael *Izraelov pad donio spasenje poganima *Opomena kr{}eanima poganskog porijekla 5. oslanjaju}i se na milost koju mi je Bog dao dabudem slu`benik Krista Isusa kod pogana. prepuni svakog znanja i da ste kadri opomenuti jedan drugoga.4...

Teme poslanice Korin}anima *Raspravlja o jedinstvu Crkve i Kr{}anske propovjedi *Izla`e spolni i `enidbeni moral *Daje temeljne smjernice o kr{}anskoj slobodnoj savjesti *Utemeljuje du`nosti propovjednika Evan|elja *Raspravlja o izvanrednim darovima i slu`bama u crkvi *Uskrsnu}e Kristovo koje je jamstvo na{ega uskrsnu}a Prva poslanica Korin}anima sastoji se od: 1. Prvu poslanicu Korin}anima pi{e is Efeza. Crkvenu zajednicu sa~injavali su ve}inom kr{}ani i nekolicina obra}enih @idova iz ni`ih dru{tvenih slojeva osi