P. 1
Lektire za osnovnu školu

Lektire za osnovnu školu

1.0

|Views: 23,614|Likes:
Published by elma3000

More info:

Published by: elma3000 on Dec 01, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

03/09/2015

pdf

text

original

L e kt ir e za o sn o vn u škol u

Srijeda, 10.10.2007.

R.Bach - Galeb Jonathan Livingstone
Ime pisca : Richard Bach Bilješka o piscu: Richard Bach je suvremeni američki pisac. Bio je vojni pilot, a pozornost čitatelja privukao je modernom bajkom "Galeb Jonathan Livingston". U njoj je došlo do izražaja autorove ljubavi prema plavim visinama i sklonost metaforičkome i simboličkom prikazivanju života i spoznaja o njemu. Njegovo djelo "Galeb Jnathan Livingston" mnogi uspoređuju s djelom "Mali princ". Mjesto radnje : nebo i zemlja Vrijeme radnje : suvremenska radnja Tema : Galeb Jonathan želi naučiti savršeno letjeti Osnovna misao: Često se dogodi da zajednica ne želi ili ne može razumjeti više ciljeve pojedinaca i stoga taj pojedinac bude isključen iz zajednice. Lica : Galebovi Jonathan Livingston, Fletcher Lynd, Sullivan, Gang Sadržaj priče: Galeb Jonathan Livingston nije bio kao ostali galebovi. Bio je buntovnik i nije mario za ostale galebove. I dok dok su ga roditelji molili da bude kao ostali galebovi i da se brine kako doći do hrane, on je samo želio postati letački virtouz. Bio je mršav, no letenje je volio više od hrane. Ni manje nesreće koje je imao u zraku nisu ga pokolebale. Napornim vježbanjem uspio je postići brzinu od 396 km/h. To je bio rekord jata i Jonathan je očekivao pohvale od Starješine. Međutim, Starješina ga je ukorio i protjerao iz jata. No, Jonathan je bio uvjeren da slijedi viši cilj života. Bio je protjeran na daleke hridi, ali on je odletio mnogo dalje. Boljelo ga je što njegova braća nisu htjeli ni čuti ni vidjeti što je naučio. A onda, jedne noći Jonathanu se približe dva druga galeba sjajna poput zvijezda. I oni su bez imalo muke izvodili sve akrobacije koje im je Jonathan zadao. Kad je vidio da je našao ravne sebi, Jonathan ih je upitao tko su. Odgovorili su mu da su njegova braća i da ga vode kući, pravoj kući. Jonathan je bio spreman, tada su tri galeba nestala u tamnom nebu. Jonathan je sve lakše izvodio svoje akrobacije, tijelo mu je postalo blistavo, oči sjajne. Otkrio je da može letjeti brzinom od 500 km/h. Iznenada dva galeba su nestala. Jonathan je sletio na obalu gdje ga je dočekalo desetak drugih galebova. Ubrzo je saznao da je došao u zajednicu u kojoj je svima stalo da svoju tehniku letenja dovedu do savršenstva. Dobio je instruktora galeba Sullivana. Jedne većeri saznao je od starješine Ganga da nebo nije ni u kojem vremenu , ni na kojem mjestu, nebo je savršeno i može biti bilo

kad i bilo gdje. Naučio je i da se snagom misli može stići gdje god se želi. Jonathan je naporno vježbao tu vještinu i tako je sa Gangom došao na neki čudni planet. Još je samo trebao naučiti kontrolirati novostečenu vještinu. No, jedne večeri Gang je nestao, umro je. Jonathan he sve više razmišljao o Zemlji. Sullivan ga je nagovarao da ostane, no Jonathan je ipak otišao. Na nebo se mogao vratiti u svakom trenutku jer je svladao vrijeme i prostor. Na Zemlju je otišao zato jer je želio naučiti letjeti ostale galebove koji su protjerani kao što je bio i on zbog letenja. Prvi mu je učenik bio galeb Fletcher Lynd, mladi i neobuzdani galeb koji je težio letačkom savršenstvu. A Jonathan Jonathan je u to vrijeme bio najljepši i najsavršeniji galeb na svijetu. Uskoro je dobio još šest učenika i sa njima i sa Fletcherom želio se pokazati svom starom jatu. Isprva je opet bio odbacivan, no malo-pomalo na tisuće galebova okupljalo se oko njega i željelo postati kao on. Jednog dana Fletcheru se dogodila nesreća. Pri velikoj brzini udario je u stijenu i ništa mu nije bilo. Jonathan je tada vidio da je Fletcher ovladao snagom misli i prepustio mu podučavanje jata, a sam je otišao među druga jata . Fletcher je shvatio da ne postoje granice, da je sve moguće. Tada je počeo njegov lov za Jonathanom, za utjelovljenjem savršenstva i njegova utrka sa znanjem. U toj utrci nije mogao pobjediti jer znanje nema granica. 10.10.2007. u 21:27 • 44 Komentara • Print • #

Đ.Sudeta - Mor

O piscu: Đuro Sudeta bio je hrvatski pjesnik duhovne zakupljenosti i tužnog raspoloželja. Bio je seosko dijete, a rođen u selu kraj Bjelovara gdje je proveo djetinstvo, pa su motivi tog ambijenta ispunili njegovu intimnu liriku. Najčešće je pisao pjesme i prozu u fantastičnom smjeru od kojih je Mor najpoznatije djelo. Objavio je više zbirka pjesama kao npr. Osamljenim stazama, Kućice u dolu i Sutoni. Već prema njihovim naslovima možemo zaključiti ključne motive i raspoloženja. Umro je vrlo mlad zbog oboljenja od tuberkuloze 1927. u Koprivnici. Sudeta je nagovijestio snažan pjesnički talent koji je usprkos njegovog kratkog života ostavio trag u hrvatskoj književnosti. Zapažanja o djelu: Ova fantstična pripovijetka je jedino značajno Sudetino djelo tj. uspjela se probiti i ostavila je trag u našoj književnosti. Ima elemenata stvrnosti, realističnih likova i preplitanja ljubavi i smrti čime je nestvarnost naglašenija. Pisac opisuje čarolije šume, noći, oblaka, livada, mjeseca i ostalo. Opis je vrlo bogat i detaljan, a najviše se opisuje priroda i njezina bogatstva te likovi. Također se isprepliču različiti osjećji, osjećaji sreće, nesigurnosti, mržnje, ljubomore i osvete što možemo primjetiti tijekom cijele radnje u pripovijetci. Nesigurnost se posebno vidi kada Mor gubi osjećaj između realnosti i fantastike. Na svijetu ima različitih osoba i vrlo je teško naći dobru i poštenu osobu kojoj možemo vjerovati i koja nam je spremna pomoći u svakoj situaciji. Nesmijemo se odmah opustiti jer ta osoba

smo vreba za novcem kao što je to Arno. Radnja se odvija na vlastelinskom imanju nedaleko Alpa (šume, livade) i u vlastelinovom dvoru. Nažalost se nigdje ne navodi gdje se to imanje nalazi, no ja to zamišljam kao neki posjed u Njemačkoj ili Austriji sa starim dvorcem, gdje ima mnogo šume, brežuljaka i nigdje nema kuća. Nema nikakvih stranih izraza ili nejasnih riječi pa je stoga ova pripovijetka razumljiva i namjenjena mlađem uzrastu. Priroda se opisuje vrlo detaljno, sva zapažanja se bilježe, svaki krik ptice što čitatelju daje poseban ugođaj, pogotovo u kišne dane proljeća kada se javlja želja za tako divnim krajolikom. Također se osim prirode opisuje pejzaž i izgled i ponašanje likova te karakteristike vezne za život tog doba. Kraj je jako tužan i završava smrću Morovog oca i bijegom Mora. Najviše mi je žao Morovog oca jer je prvo izgubio svoju ženu, onda se morao brinuti za Mora i na kraju je dobio otkaz s mjesta gdje je cijeli život radio. Vlastelin je ipak trebao nadzirti dvor je inače nebi došlo da izgubi kontrolu nad svojim dvrom pa je to ujedno i njegova greška. Stilske karakteristike djela: Ovo je fantastična pripovijetka koja govori o načinu života na vlastelinovom dvoru i njegovim zaposlenima. Napisan je u pripovijedačkom obliku i to u trećem licu jednine, a isto tako ima dijaloga između likova kojeg ima skoro na svakoj strani. Taj dijalog najviše se vodi između Mora i oca ili Mora i vlastelinova kćeri Šu. Citiranje: Kao citat iz ove pripovijetke izdvojio bih tekst od strane 94. do 100. gdje Mor iskazuje mržnju i želju za osvetom, a vlastelin izbacuje Arna i novog upravitelja. Vlastelinu je vrlo žao no sad je već prekasno jer se Mor nije više pojavljivao u selu od očeve smrti. Tu vlada tuga i jad, a inače je situacija vrlo teška. Od tuda možemo izvući pouku da prvo nego nešto napravimo trebamo promisliti da li je to u redu ili nije jer je kasnije prekasno. Opis: Mor je bio vedar i mlad muškarac, koji je često razgovarao sa sobom i biljkama oko njega. Imao je smeđu kosu i lijepe oči pa je u mraku izgledao vrlo zastrašujuće. Bio je poslušan i uvijek je pomagao svom ocu pri teškim radovima na vlastelinovom posjedu. Također je radio za vlastelina kao i njegov otac koji je bio uprvitelj na imanju. Mor je bio zaljubljen u vlastelinovu kćer Šu, ali je ona imala drugogkoji se zvao Arno. Otac je bio dosta star, i znao je da više neće dugo živjeti, no on se usprkos tome brinuo za Mora najbolje što je mogao jer nije imao majku. Morova majka umrla je dok je još bio dijete, a vlastelin je iznimno dozvolio da je pokopaju u njegovoj šumi. Tako je on odrasao bez majke te mu nedostaje ta ljubav i pažnja koju mu otac nije mogao dati. Nakon smrti oca nema više snage da to pretrpi i prihvati i on se osvećuje te preko noći ubija sve pse u selu. Vlastelinova kćer zvala se Šu i bila kao iz sna. Imala je zlatnu kosu, plave oči te je bila vrlo zgodna i privlačna. Voljela je Mora, ali je njen otac stalno govorio da uzme Arna. Bila je sramežljiva i razmažena i nitko joj nije bio ravan ljepoti i

znanju. Često je šetala livadama i šumama i razmišljala o svemu i svačemu što joj je plo na pamet. Vrlo se za sve interesirala, bila je vrlo znatiželjna i otac je je vrlo volio. Sve je bilo prekrasno dok se jednog dana nije razbolila. Svi su mislili da će umrijeti no to se na sreću nije dogodilo. Kasnije je otputovala u lijepu romantičnu zemlju, daleko, daleko i nitko nije znao kada će se vratiti. Arno je bio Šuin dragi, no on ju nije previše volio jer je htio novac kako bi odplatio dugove s kartanja. Bio je vrlo podmukao i izbjegavao je Mora koji je primjetio da nešto nije u redu. Uspio je preuzeti kontrolu nad dvorom, ali na vrlo kratko vrijeme dok je Šu bila vrlo bolesna i otac je stalno bio uz nju. Pohlepa i prijevara se nikad ne isplate pa je njega i njegovog prijatelja na kraju stigla sudbina tj. ono što zaslužuje, a to je da su protjerani i osramočeni. Kratki sadržaj: Na jednom posjedu živjeli vlastelin i njegova mlada kćer. Bio je vrlo bogat i posjedovao je mnogo zemlje i šuma. Upravitelj je bio otac Mora koji živio zajedno s Morom u drvenoj kućici na kraju šume. Mor je imao smeđu kosu i lijepe oči pa je u mraku izgledao vrlo zastrašujuće. Bio je poslušan i uvijek je pomagao svom ocu pri teškim radovima. Otac je bio dosta star, i znao je da više neće dugo živjeti. Vlastelinova kćer zvala se Šu. Mor ju je jako volio, ali je ona nažalost imala drugog koji se zvao Arno. Bio je samo u interesu novaca, i želio je prodati vlastelinovu šumu i ostalo zemljište kako bi odplatio dugove koje je na kartanju napravio svom ocu i ostalim prijateljima. To vlastelin i njegova kćer Šu nisu znali. Arno je bio ljubomoran na Mora pa ga nije baš volio. S vremenom ga više nije mogao podnositi pa je dao otkaz njegovom ocu koji je od rane mladosti bio upravitelj na vlastelinovu imanju. Vlastelin nije ni znao što se događa, jer se njegova kćer jako razbolila pa nije vodio brigu o poslu. Kad je Mor saznao novosti od oca nije mogao vjerovati. Nakon dva dana otac mu je umro od velike žalosti i jada, a Mor ga je pokopao u šumi kraj jegove žene. Novi upravitelj kojeg je Arno pozvao bio je njegov prijatelj koji je igrao s njim karte. Od tog momenta Mor se nije više pojavljivao, a u selu su se počeli događivati čudne stvari. Svi psi bili su preko noći rastrgani na vratu tako da su iskrvarili. Na prvi trenutak su pomišljali na je vukodlak ili neko drugo čudovište. Svi su se uplašili, a kasnije je Arno pomislio da bi to mogao biti Mor. I tako je bilo, Mor je to učinio iz osvete prema Arnu i novom upravitelju. Kad je vlastelin saznao tko je zapravo novi upravitelj i šta ima s Arnom odmah ih je izbacio iz dvora , no sad je sve bilo gotovo. Mor se nije pojavljivao i nitko ga kasnije nije vidio. Ova knjiga ima vrlo tragičan kraj, kojemu je kriv čovjek koji ima uvidu samo novac. Posebno mi se sviđa opis odnosa vlastelina i njegovih podanika, kojim se želi reći da čovijek koji ima novaca uvijek nađe prijatelja samo kakvog ! Glavni likovi su Mor, njegov otac, Šu, vlastelin, Arno i upravitelj, što je dobro da ih nema previše kako nebi došlo do zabune. Vrlo mi se sviđa i zbog opisa prirode tog krajolika. Izgled korica mi se vrlo dopao jer nas uvodi na temu i potiče nas na razmišljanje, no ja bih još umetnuo nekoliko ilustracija kako bi to još ljepše izgledalo.

10.10.2007. u 21:24 • 25 Komentara • Print • #

E.Hemingway - Starac i more
1.BILJEŠKA O PISCU Ernest Hemingway je poznati američki pripovjedač ovog stoljeća. Živio je od 1898. do 1961. godine. Završio je srednju školu i postao novinskim dopisnikom u Europi. Kao dobrovoljac sudjelovao je u I. svj. ratu. Pisao je mnoge novele i romane, a posebno se istakao romanom o I. svj. ratu “Zbogom oružje”, romanom o španjolskome građanskom ratu “Za kim zvono zvoni” i kratkim romanom “Starac i more”. Za posljednji roman dobio je Nobelovu nagradu za književnost. Njegova druga poznatija djela su romani “I sunce se ponovo rađa”, “Imati i nemati”, “Smrt popodne”, “Preko rijeke i u šumu” itd. 2.TEMA ove pripovjetke je život ribara Santiaga i njegova pustolovina na moru. 3.IDEJA : Možemo reći da je kroz borbu starca s ribom, koja predstavlja silu prirode, zapravo prenesena ideja o čovjekovoj mudrosti koja može nadvladati i najjačeg neprijatelja. 4.KRATAK SADRŽAJ

UVOD I POČETAK: U prvom dijelu upoznajemo starca Santiaga, njegove prijatelje, a također i malog dječaka kojeg Santiago osobito voli. Upoznajemo način starčevog života, njegove probleme i u tom dijelu najviše saznajemo o sociološkim i psihološkim osobinama glavnog lika. Otkrivamo i druge pojedinosti vezane uz odnose među ljudima, tj. starca i ostalih mještana.

ZAPLET: U zapletu se počinje razvijati radnja i atmosfera postaje sve napetija. Starac i dječak se pripremaju za isplovljavanje. Namjeravaju i nadaju se nešto uhvatiti. Starac dugo, dugo plovi dok napokon ne naiđe na ribu, mnogo veću nego što je i pomislio. Već na početku je svjestan da će imati puno muke i posla da je savlada.

VRHUNAC:

Starac, čamac i riba danima plove prostranstvom oceana no ni starac ni riba se ne predaju. U dugotrajnoj borbi s ribom, Santiago zadobije teške rane. No, on se ne predaje i ne gubi nadu, jer se osjeća dovoljno jak i mudar da pobijedi. Nakon što savlada ribu, vraća se polako ploveći ka obali i razmišljajući kako borba nije završila i kako će ga sada početi napadati more. I doista, tek tada počinje prava borba za opstanak : borba za ribu, ali i za vlastiti život. Starac se bori svom svojom snagom protiv riba koje ih napadaju, otkidaju komade s njegovog ulova i na kraju se vraća kući dotučen, a na neki način i poražen. RASPLET: Suprotno njegovom osjećaju velikog gubitka, po povratku svi ga poštuju i hvale. No, to Santiagu nije dovoljno, njegova pobjeda nije potpuna, on se ipak osjeća poraženim. 5.PSIHOLOŠKA KARAKTERIZACIJA STARCA SANTIAGA

Starca možemo opisati kao hrabrog i ustrajnog čovjeka koji se bori za sebe, za svoj opstanak, žestoko se boreći protiv svog neprijatelja, ali istovremeno ga poštujući kao protivnika. Riba je za njega neprijatelj, ali ipak joj se divi, zadivljen je njenom jačinom i veličinom, uzbuđen je i doživljava to kao izazov prirode. Ima veliku vjeru u sebe i hrabro ide u borbu s jačim. Starac je primjer čovjekove snage, vjere, upornosti i samopouzdanja. “>>Bori se<<, reče on. >>Borit ću se dok ne umrem.<< Ali, sada u noći bez tračka svjetlosti, u prisustvu vjetra i ravnomjernog kloparanja jedra učini mu se da je već možda i mrtav. On sklopi ruke i osjeti svoje dlanove. Nisu pripadali lešu, mogao je da osjeti bol života kad bi ih samo otvorio i stisnuo. On nasloni leđa na dasku, siguran da nije mrtav. Leđa su mu to potvrdila.”, citat, str. 89. “Ribu nisi ubio samo zbog toga da bi uživao i da bi je prodao na pijaci, pomisli on. Ubio si je iz ponosa i zbog toga što si ribar. Volio si je živu, a voliš je i mrtvu. Ako je voliš, nije li grijeh ubiti je. Ili je onda još veći?”, citat, str.82 “Već se čitav sat smrkavalo starcu pred očima, a znoj mu je pekao oči i opekotinu iznad očiju na čelu. Nije se plašio svjetlaca koji su mu igrali pred očima. To je bilo razumljivo zbog napornog izvlačenja konopca. Ali dvaput je osjetio vrtoglavicu i nesvjesticu – a to ga je zabrinjavalo.”,citat, str.69 SOCIOLOŠKA KARAKTERIZACIJA STARCA SANTIAGA

Santiago potječe iz siromašne obitelji i sam je siromašan što vidimo iz njegovog izgleda i unutrašnjosti njegove kuće. “Starac je bio tanak i suv, s dubokim brazdama na potiljku. Na jagodicama je

imao zagasite mrlje kožnog tumora koji izaziva odsjaj sunca sa površine tropskog mora. Mrlje su mu pokrivale dobar dio lica a na rukama su mu se otkrivali duboko urezani ožiljci od neprekidnog izvlačenja konopaca sa teškim ribama. Ali, nijedan od onih ožiljaka ne bješe svjež. Oni su bili isto toliko stari kao i erozije u kakvoj pustinji bez riba. Na njemu je sve, osim očiju, izgledalo staro, a oči su mu bile boje mora i sijale vedro i nepobjedivo.”, citat, str. 13 “Koliba je bila sagrađena od žilave kore pupoljka kralevskih palmi, zvane >>guano<<, i u njoj se nalazio krevet, sto, stolice kao i ognjište na zemljanom podu gdje se moglo kuvati na drvenom uglju. Na mrkom zidu od presovanog, isprepletenog lišća žilavog guana visila je slika svetog Isusovog srca u boji kao i slika Gospe od Kobre.”, citat, str. 18 No, znao je kako opstati i to ga je održalo na životu. Starac je duhovno bogat, u snovima doživljava lavove kao simbol snage i hrabrosti. Voli i poštuje druge ljude, posebno mu je drag dječak Manolin, a može se reći da su i drugi ljudi njega voljeli. Jako je vezan za dječaka Manolina, želi ga poučavati ribarenju i drugim životnim stvarima, želi mu uvijek biti prijatelj. “Dječaku je bilo žao kad bi vidio starca kako se svakog dana vraća svojim malim čamcem praznih ruku. I on je silazio svakodnevno da mu pomogne da iznese užad namotanu u klupčad i kuke za ribe ili harpune, kao i jedro omotano oko jarbola. Jedro bijaše zakrpljeno džakovima od brašna, i savijeno u balu, pa je izgledalo kao zastava poslije beskrajnih poraza.”, citat, str. 13 “Dječak vidje da starac diše i onda ugleda starčeve ruke i poče plakati. Otišao je sasvim tiho da mu donese malo kafe, i plakao je silazeći.”, citat, str.94 6.NAJZANIMLJIVIJE U ROMANU

U ovome romanu najzanimljiviji je središnji dio koji opisuje borbu između starca i ribe. Taj dio nosi simboliku čitave pripovjetke, jer nam predočava težinu i bespoštednost borbe čovjeka za opstanak. Zato u tom dijelu dolazi do izražaja starčeve osobine kao što su : 1.Hrabrost “Starac je vidio mnogo velikih riba. Imao je prilike da vidi mnoge teške i preko pet stotina kilograma i ulovio je dvije takve grdosije u toku cijelog svog života. Ali, nikada sasvim sam. Sada, sam i daleko od kopna privezan je za najveću ribu koju je ikada vidio, veću od svih koju je ikada čuo, a lijeva ruka mu je bila još uvijek zgrčena kao kandže u orla.”, citat, str. 52 2.Poštovanje prema protivniku

“>>Ipak ću je ubiti<<, reče on. >>U svoj njenoj veličini i slavi.<< Mada to nije pošteno, mislio je, ali pokazaću joj šta sve jedan čovjek može učiniti i izdržati.”, citat, str. 54 3.Suosjećanje zbog ubijanja

“>>Riba je takođe moj prijatelj<<, reče glasno. >>Takvu ribu nisam nikada vidio niti čuo o njoj. Ali, moram je ubiti. Drago mi je što nas niko ne prisiljava da ubijamo zvijezde.”, citat, str.60 “Tada mu bi žao velike ribe koja nema šta da jede, no odlučnost da je ubije, ni za časak ne popusti usprkos tome što ju je žalio. Koliko će ona ljudi nahraniti. Pa, ipak, jesu li svi oni dostojni da je pojedu. Ne, svakako da nisu. Nema nijednog dostojnog da je pojede, kada čovjek pomisli na njen podvig i na njeno dostojanstvo.”, citat, str.61 “Ubit ćeš me, ribo, pomislio je starac. Ali imaš i prava na to Nikad nisam vidio veće, ljepše, mirnije i plemenitije stvorenje od tebe, brate. Dođi i ubij me. Svejedno mi je ko će koga ubiti.”, citat, str. 73 4.Izdržljivost, ustrojnost

“Već se čitav sat smrkavalo starcu pred očima, a znoj mu je pekao oči i opekotinu iznad očiju na čelu. Nije se plašio svjetlaca koji su mu igrali pred očima. To je bilo razumljivo zbog napornog izvlačenja konopca. Ali dvaput je osjetio vrtoglavicu i nesvjesticu – a to ga je zabrinjavalo.”,citat, str.69 5.Pobožnost “>>Nisam pobožan<<, reče on. Ali, izgovorit ću deset >>Očenaša<< i >>Bogorodice djevo<< samo da uhvatim ribu, a ako bude moja, otići ću na poklonjenje Kobreanskoj djevici.”, citat, str.53 7.METAFORIČNOSTMetaforičnost ove pripovjetke sadržana je u osnovnoj ideji. Ribe i more su s jedne strane i simboli su snage, a s druge strane je samac ribar sa svojom vjerom, ustrojnošću i mudrošću. Santiago ulazi u borbu iznad svojih mogućnosti bez izgleda da pobijedi ribu koju još nikada do tada nije vidio. No, tu je bila presudna njegova odvažnost i vjera u sebe i Boga da to može uspjeti. Njegova ustrajnost održala ga je i na životu. Simboličnost je u prikazu borbe čovjeka i prirode. Riba je bila fizički jaka, ali čovjek je imao svu duhovnu snagu i mudrost. No, izgleda da u borbi s prirodom, čovjek nikad nije potpuni pobjednik, on na neki način i dobiva i gubi. 8.MIŠLJENJE (DOJAM O DJELU) Ova pripovjetka E. Hemingway–a je uzbudljivo djelo o teškom životu ribara, o

pobjedama i porazima s kojima se čovjek susreće u životu. Također je uvjerljivo prenesena radnja, simbolika i detalji koji doprinose upečatljivosti priče. Okosnica je čovjekova hrabrost i ustrojnost i zato ovu priču treba svakako pročitati i pamtiti. “>>Ali čovjek nije stvoren za poraze<<, reče on. >>Čovjek može biti uništen, ali ne i pobijeđen.<<”, citat,str. 80 10.10.2007. u 21:21 • 12 Komentara • Print • #

S.Kolar - Breza

1.BILJEŠKA O PISCU Slavko Kolar je suvremeni hrvatski pisac i dramatik. Rođen je 1891. u Garešnici, a umro 1963. u Zagrebu. Po zanimanju je bio agronom pa je službovao u raznim krajevima Hrvatske. Sudjelovao je u II. svjetskom ratu, nakon kojeg se povukao u mirovinu. Najvažnija prozna djela su mu Nasmijane pripovijesti, Ili jesmo – ili nismo, Mi smo za pravicu, Svoga tijela gospodar, Glavno da je kapa naglavi i druga. Kroz svoje likove pprikazuje socijalne i ekonomske odnose na selu, a probleme oslikava s blagom dozom humora. Pisao je također drame i filmske scenarije 2.MJESTO VRIJEME 3.KRATAK Uvod i RADNJE RADNJE početak : Zagorsko selo : Nepoznato SADRŽAJ :

U prvom dijelu priče upoznajemo Janicu i njenog muža te ostale stanovnike sela, saznajemo da je Janica rodila dijete. Marko Labudan je zaokupljen svime, samo ne svojom ženom. Također saznajemo podosta o svakodnevici njihovog života. Zaplet :

Kata i Mika Labudan, Janičini svekrva i svekar, tjeraju Janicu na rad neposredno nakon poroda. Uz teške poslove, njeno krhko zdravlje vremenom se sve više pogoršava dok na kraju nije više mogla iz kreveta. Nažalost, i dijete je umrlo. Marka se to nije odviše ticalo, jer je bio zaokupljen sastavljanjem nekakve patentne klopke. Želio je zadiviti svog šefa, gospodina nadšumara.

Vrhunac

:

Cijelo je selo shvatilo kako Janici nema pomoći i pribojavali su se onog najgoreg. Iako su je sažaljevali, njena tragedija je većini bila samo teret. Marko i dalje nije obraćao mnogo pozornosti na nju. Na kraju je sirota Janica umrla. Rasplet :

Janicu su pokopali, a već nakon 8 dana Marko je otišao na svadbu sina Tome Žugečića. Tamo se posvađao i potukao sa suseljanima te je uvrijeđen otišao svojoj kući. Tik pred svojim domom ugledao je Janičin lik. Zapravo, on je onako mamuran ugledao brezu koja ga je neodoljivo podsjećala na pokojnu ženu. U prvi mah ju je htio posjeći, ali mu savjest nije dopustila da na taj način iskali svoj bijes. Njegova pokojna Janica tek je tada potakla Marka na razmišljanje o tome što je učinio i izgubio. 4.TEMA ove pripovjetke je život i običaji jedne seoske sredine prikazan kroz život obitelji Labudan 5.IDEJA ILI PORUKA : Ova nam priča govori o ljudskim slabostima, o zaostalosti jedne seoske sredine, o praznovjerju. Pripovjetkom je pisac želio ukazati na nepravde prema čovjeku, na odnose među ljudima koji vladaju u jednoj takvoj primitivnoj sredini. 6.SOCIOLOŠKA KARAKTERIZACIJA SELA :

Cijela se radnja odvija u jednom zagorskom selu. Od glavnih likova, tu je obitelj Žugečić koja živi bogato i raskošno, donekle izolirano od ostalog sela. Tu je i obitelj Labudan, koja bi se prema svojim sociološkim karakteristikama mogla poistovijetiti s ostatkom sela. Naime, oni su siromašni i žive u oskudici. Rade i prehranjuju se onim što stvore dok za bogate Žugečiće uvijek radi netko drugi. Time nam pisac ukazuje na razlike među seljanima koje su na neki način i dovele do različitih odnosa među ljudima i različitog shvaćanja pravih vrijednosti u životu. Janica je potpuno drugačija od ostalih u obitelji. Ona je nježna, fina i krhka poput breze, ona se ne uklapa u grubu sredinu u kojoj živi. “Spava i Jaga, žena drugog Mikinog sina koji je u vojsci. Nju stara Kata ne goni, jer ona tobože kućevne poslove obavlja, a u stvari njih dvije složno drže protiv Janice.” “I nju je svekrva prije gnjavila, ali otkako je došla Janica, složile se njih dvije protiv Janice i postale prisne prijateljice.”, citat,str.161 “Studeno je u sobi, mada su sinoć dobro naložili onu veliku peć na kojoj se suše bezbrojni, komplicirano musavi obojci i teški opanci.”,citat,str.161 “U sobi je tmurno i nekako kiselo. Možda od onog napoja uz peć ili od krompira i drača što se na peći kuha za svinje. Dva okanca, mutna i malena (toliko da glava nešto jačeg kalibra ne može kroz njih), propuštaju malo svjetla.”,citat,str.167 “Po zemljanom neravnom podu koprca se dvoje musave djece Janičine jetrve Jage.”,citat,str.167

7.PSIHOLOŠKA LABUDANA

I

SOCIOLOŠKA

KARAKTERIZACIJA

MARKA

Marko Labudan je čovjek za kojeg bi se moglo reći da je bezdušan, ograničen i misli samo na sebe i vlastitu korist. Njegova se bezdušnost pokazuje u površnom i nezainteresiranom odnosu prema njegovoj ženi koja ga je istinski voljela. On se njome oženio samo da bi podigao svoj ugled kod onih koji su Janicu doživljavali kao izuzetnu osobu. “Neki šumar, to jest sam gospodin nadšumar, Markov šef i bog bogova, kad je vidio Janicu još kao djevojku, sav se oduševio. - To je cura! –Rekao je on. – Vidiš li kako je tanana, pa visoka, pa fina, kao breza! Upravo kao breza! Gotovo bih rekao; otmjena pojava!…”,citat,str.161 “Bio je Marko čovjek služben, pa tako je valjda došlo te je izabrao baš Janicu za ženu. Da ugodi g.nadšumaru i da se pogizda pred drugom gospodom!”,citat,str.162 Njegova primitivnost i ograničenost u razmišljanju prikazana je kroz njegovo ulizivanje i nametanje bogatijima u selu i onima koji uživaju ugled u toj seoskoj sredini. Međutim, puno toga je uvjetovano njegovim odgojem, načinom života u kojem živi i time što je zapravo nemoćan i nesposoban da tu nešto promijeni. Tek ga smrt njegove Janice na kraju podsjeti koje su to istinske vrijednosti koje čovjek ima u životu. “Lijepo ti je biti bolestan dva – tri dana, onako ko od šale, ali ležati četiri – pet tjedana na tvrdom krevetu, u neprestanoj i nepodnošljivoj žari, tako da se čovjeku pamet muti, kad utroba hoće od grčeva i boli da se iskida i izgori, e to je muka velika, jad golem! Pogotovu kad Marko kao da svega toga ne vidi.”,citat,str.162 “Njegov sin Marko stajao je u suši, duboko zamišljen, mučeći se sastavljanjem nove klopke za hvatanje tvoraca. Bio je to “patent”, kojim je mislio iznenaditi gospodina nadšumara, a možda steći i mnogo para. Marko nije pačao u domaće poslove, pa se tako nije izjavio niti da dovezu daske za lijes niti protiv toga.Njemu je bilo svejedno.”,citat,str.163 Breza ostaje kao vječna uspomena na njegovu Janicu koju nije dovoljno cijenio i koja će ga navesti da se pokaje. 8.NAJZANIMLJIVIJE U ROMANU

Meni je najzanimljiviji dio pripovijetke prizor kad se Marko suočava s vizijom svoje Janice na povratku sa svadbe kod Žugečićevih. “Najednom, kad je bio već pri izlazu iz šume, pa da udari na svoje Labudan – brdo, on zastade. Zaustavio se, ne od svoje volje, već preneražen, zgranut razrogačio oči, zaustavio dah. Na pedeset koraka, prema samom kraju šume, stajala je sva u neko zlatno, prozirno, drhtavo tkanje odjevena njegova žena. Njegova pokojna Janica. Ona ista koju je pred osam dana sahranio.”,citat,str.179

“Na obronku stajala je breza. Visoka, tanka i prava. Na njoj još nekoliko listića, žutih,crvenkastih, uvelih, zlatilo se na onom jutarnjem jesenskom suncu. Oko nje i iza nje stajala je šuma. Velike i snažne bukbe, čvornasti i grubi grabovi. Hlad i tišina.”,citat,str.180 U ovom citatu breza ponajviše opisuje Janicu, s malo listova ljubavi i pažnje koja joj je pružana, visoka, vitka i krhka, okružena velikim i snažnim bukvama, velikim i snažnim ženama iz sela. Zbog toga je Marka ova breza toliko podsjećala na Janicu. To je trenutak kada se Marko Labudan, ne samo suočava s uspomenom na Janicu, već i sa svojim vlastitim osobinama. Suočen je sa činjenicom da je do tada mislio da se može ponašati kako mu se prohtije i da može sve popraviti kad god želi. Sama činjenica da je bio pobijeđen duhom svoje Janice probudila je u njemu savjest i pokazala mu sve njegove slabosti. On se povlači posramljen i utučen. “Zaustavio se Marko pred brezom i pljunuo u dlavove. Posjeći će je da ga više ne sjeća sramote, da ga više ne plaši… Omjeri je krvavim okom, a ona stoji visoka, vitka i prava. Bezazleno mu se učini to fino, nježno drvo s bijelom, tankom, skoro svilenom korom. Tako je bila mila ta breza, tako fina i lijepa. Kao neka svetica … Nije li to ipak njegova pokojnica, Janica? Zadrhta mu ruka i nemoćno se spusti. Okrenu se naglo Marko, ispane iz šume, pa udari kući.”,citat,str.181 “Marko je upravo dovršio svoju patentnu klopku i digao glavu kad je ugledao gdje se s njegove kućne strehe podigla bijela golubica. Podigla se i otprhnula naglo i nestala u mutnom jesenjskom nebu. Kako u čitavu selu nitko nije imao bijelih golubova, Marko se odmah dosjetio što se dogodilo. Znao je on da je to bila dušica njegove Janice.”,citat,str.170 8.DOJAM Ovo je jedna tragična priča. Ona duboko uranja u ponore ljudskih slabosti, ona pokazuje svu tragediju kako čovjek može poniziti sebe i druge. Ona istovremeno upozorava da je čovjek nemoćan ispraviti svoje pogreške ako dozvoli da mu vrijeme izmakne iz njegove kontrole. U ovom našem svijetu jedinstven primjer za to bio je život i smrt princeze Diane. Pripovjetka “Breza” me pomalo podsjetila na tu suvremenu tragediju. Dok je živjela, Diana je trpjela svakakva poniženja, nerazumijevanja i ogovaranja. Obitelj u koju je došla izolirala ju je zbog toga što je bila drugačija od njih, a to oni, opterećeni vlastitim ograničenjima, nisu mogli prihvatiti. Tek je njena smrt podsjetila čitav svijet, ali i njenu obitelj, na njenu istinsku vrijednost. Tako nas i ova pripovijetka “Breza” podsjeća na vječne istine o čovjeku i time dokazuje koliko je ova tema prisutna u svakom vremenu i svakoj sredini. 10.10.2007. u 21:17 • 46 Komentara • Print • #

D.Šimunović - Alkar

. Porodica Vinčić. Htjela je kraj toj tjeskobi što je muči i tugi što joj srce davi. Njezin odnos sa Salkom je bio iskren. U Rašici je vidjela pravog muškarca i junačinu i očekivala je da će Rašica i Salko to rješiti. Predavao je po selima Dalmatinske zagore. Tema: Ljubav harambaše Rašice i sina Salka prema Marti. godine. Iako siromašna svidjela se mnogim mladićima. Najpoznatija djela su mu: Mrkodol. romane. Gare. Pisao je pripovijesti. Juriša. . jer ona voli Rašicu i nije spremna lagati i varati. iako su mnogi tvrdili da je Stana vještica. pa je odlučno postupila i nije požalila. Ilija. no zbog svoje ljubavi i nesigurnosti bila je jako nesretna. . Čim bi pomislila da ju obojica ljube. 10. Prenaglo je reagirala otjeravši ga iz kuće. Lijepa joj glava ovita crnom kosom a lice tamnorumenkasto s garavim obrvama i usnicama crvenim kao skrlet. Iva. prema tradiciji i junaštvu. feljtone. Rašica.2007. najljepša u tom kraju. Marta na rubi iznemoglosti i patnje donosi odluku da se neće udati za Salka nego za Rašicu. Znala je da on nju silno ljubi i nije ga htjela povrijediti. smutila bi joj se duša i samo bi plakala. simbolističke seoske novele u hrvatskoj noveli. Lokalizacija: Radnja se zbiva u Sinjskom polju. a na kraju je patio i Salko. no kasnije je shvatila da ona njega ljubi samo kao lijepa dječaka i druga iz djetinjstva. Umro je u Zagrebu 1933. Alkar. Salko -sporedni: Stana. no ciljevi koje je htio ostvariti u životu potaknuli su ga na daljnju borbu. u vrijeme kada su Cetinjani istjerali Turke iz svog kraja. Tvorac je moderne. čovjeka punog časti i ponosa i kojeg treba da se boji. koju je voljela svim srcem i ništa nije skrivala od nje. mještani sela Karakterizacija lika: Marta Marta je mlada i lijepa djevojka. Ona je zavoljela Rašicu.10. u 21:14 • 33 Komentara • Print • # . Likovi:glavni: Marta.Bilješke o piscu: Dinko Šimunović rođen je u Kninu 1873. Odjednom se u njoj bude osjećaji odlučnosti i ona odabire svoj životni put. -fizički opisi i socijalni status:' Bila je zor-cura ta Marta. jer je znala da bi udajom za Salka počinila još veći grijeh. Velike tamne oči. Tuđinac. Osječajna je i nije nikoga htjela povrijediti. ali i patnju koju ju i ona proživljavala. Mnogi pate. U tim trenucima zaboravila je na Salkove osjećaje. Njezinu tugu i bol razujela je njezina majka. Sa Krke i sa Cetine. točno u selu Begluk. no vjerojatno je shvatila da i ona ima pravo sretnoga života do kojeg je teško doći. Vukelja. godine. ' Marta je imala 20 godina i uskoro se trebala udavati.

Ulazeći s jednakom stvaralačkom znatiželjom u prosjačku kolibu. On je utemeljitelj hrvatske umjetničke proze. Mikica prijatelji -dogovor za -opis bijednog Lukinog -Luka -Luka i Mato -Mato -Luka kao prosjak vrlo -nitko za to nije Luka želi Maru za Dogovor s 50-198. godine. godine.A.Prosjak Luka BILJEŠKA O PISCU : August Šenoa rođen je 1838. umjetničkim i društvenim rodom obilježio je svoje vrijeme i utemeljio modernu hrvatsku književnost. -Mara i Andro se prvi put sastaju -razgovor -problemi sa šljivom -Mikica nagovara Andrinog oca Matu da ne prihvati Maru za nevjestu -Andro razgovara s ocem -Andro i Mikica razgovaraju -Mikica i Ciganin -Martin treba novac -izabiranje nove vlasti -Martin se prisjeća pokojne žene .šenoa . Šenoa u djelu «Prosjak Luka» svojim neobičnim darom zapažanja i vještim perom oslikava društvene slojeve svog vremena. i Zagrebu njihovi piju posao života prosi razgovaraju umire bogat znao ženu Mikicom str -selo Jelenje u -u gostionici prosjak Luka. Umro je 1881. Jedan od najblistavijih umova druge polovice 19. DNEVNIK 16-50 ČITANJA : str. st.

njih će se dvoje rastati. koju je nazivao bakom. Luka je. Od rođenja pa do svoje smrti živio je kao siroče. Bila je oličenje ljepote i dobrote. Često ga je tukla i rijetko kad nahranila.-Andro -požar -Mato -Luka -Mikica -Luka -Luka spašava kod moli prosi smišlja odlazi se baca iz u za oca Martina oprost Maru plan Jelenja Savu LIKOVI I KARAKTERISTIKE LIKOVA KROZ POSTUPKE LUKA je bio siromašan čovjek . Nije bio pohlepan za novcem. Ljudi su mu dali prezime Nepoznania. Na kraju je poginuo bacivši se u Savu. Iako je imao nešto novca živio je kao prosjak jer nije zelio život s ljudima kao ni stari Mato. Ljudi su se prema njemu ponašali "nehumano". Iako je imala puno ponuda za udaju. Od trenutka kada ga je odbila. Svi su se čudili kad je on otišao na sud. To dijete Luka je smatrao vezom između Andra i Mare i ako ubije to dijete. jer obično šalje pisara. Njezino srce pripadalo je Andriji. Tada se vjenčala i rodila sina. Srednje je visine. Uvijek se klonio varoške kuće. Rekao je Mikici da će mu dati 100 forinti ako mu nađe zenu i to ne bilo koju nego Maru. Jedino je imao jednu ženu . Bio je živ čovjek. poštena i vrijedna djevojka. to nije učinio. Najsretnija je bila kad su se njezin otac Martin i Andrijin otac Mato pomirili. Ona je bila zla prema njemu. MARA LONEARIA je bila bosonoga djevojka zasukanih rukava koju je Luka jako volio. Njima je bilo važno je li čovjek bogat ili siromašan. povukao se i pola godine živio sam. Prodavala je mlijeko i povrće u gradu. čekala je svog izabranika da se vrati iz vojske. Međutim. Za njega su govorili da je bogat seljak. ali ona to nije znala. Vrativši se u selo saznao je da Andro i Mara imaju dijete. Svatko mu je bio dužan. Sreća ga je cijelo vrijeme zaobilazila. bio vrlo mudar. Prvu suhu koru koju je dobio u petoj godini bacili su mu pod noge kao da je pas. . Starog Matu smatrao je ocem. po mišljenju Mikice. Rodio se kao zagrebačko dijete. Bila je veoma dobra. Prve riječi koje razumije iz ljudskih usta su kletve na njega.

I umrla je. godine u Novome Vinodolu. Slavoniji. on je pio i tukao je dan za danom. Tri godine Luka je glumio slijepca.MATO je bio prosjak kojeg je Luka gledao kao oca kojeg nikad nije imao. Žena mu je bila lijepa. Nije želio zivot s ljudima. a Luka oca. a opisuje radost i veselje u obitelji Pavlekovia i obitelji Lonearia. Ne sviđa mi se zato jer ima više tuge nego radosti.Smrt Smail-Age Čengića ŽIVOTOPIS: Ivan Mažuranić rodio se 1814.10. prvi “ban pučanin”. On se kasnije pokajao.Mažuranić . Posljednje godine života proveo je u miru baveći se matematikom i astronomijom. SUD O DJELU : Ovo djelo mi se sviđa i ne sviđa. no to nije moglo vratiti njegovu ženu. u almanahu “Iskra”. Umro je 1890. godine u Zagrebu. Mažuranićevo životno djelo “Smrt Smail-age Čengića” objavljeno je 1846. u 21:10 • 26 Komentara • Print • # I. posjedovao je samo malu kolibicu. godine Ivan Mažuranić postao je hrvatski ban. Zagrebu dok Matu nije uhvatio opaki kašalj. predugo je i ima puno likova. i 15. a Mato njegovog jadnog oca. No. došao je neki gospodin i zaveo je. Luka je ostao vani. pjevanje Gundulićeva epa “Osman”. Mato je imao sina. MENI NAJRAŽI ODLOMAK nalazi se na 145. Išli su po Međimurju. a Mato je otišao u spilju i zaspao. Sišavši s banske stolice ne bavi se više politikom. u rupi u koju se jedva uđe. Mažuranić je nadopunio izgubljeno 14. da zamislimo prošlost i sviđa mi se jer jako zanimljivo. komadić zemlje i kravicu. Mažuranić ja autor malog broja djela. Nakon nekoliko sati se probudio i objasnio Luki gdje se nalaze novci i papir. završava tragedijom glavnog lika. Stanovao je u staroj hrastovoj šumi. Dok je imao ženu bio je pošten seljak. On i Luka našli su se jedni u drugome. ali po umjetničkoj vrijednosti jedan je od najznačajnijih hrvatskih književnika.2007. gdje je završio njemačku pučku školu. str . Kada je ona priznala svoj grijeh. 1873. I onda je mirno umro. 10. KNJIŽEVNI VRSTA ROD: proza DJELA: ep . Sviđa mi se zato jer se u ovoj knjizi između toliko tuge našla i radost. Sviđa mi se zato jer pisac oslikava društvene slojeve svoga vremena da vidimo kako je to nekad bilo.

KARAKTERIZACIJA LIKOVA:glavni: Smail-aga . RADNJE: Hercegovina stoljeće ANALIZA JEZIKA I STILA: epiteti: lijepo. 10. Godine 1582.. planinskog. Međutim.Shakespeare . William se ženi s osam godina starijom Ann Hathaway.Romeo & Julia O piscu: William Shakespeare rodio se 1564. da bi ih zatražio i iz njih izvukao što veči harač. ljući. njima je važnija njihova sloboda od svog zlata na svijetu. Durak. iako umiru u strašnim mukama. Vjeruju u pravdu i Boga.10. u engleskom gradiću Stratfordu na rijeci Avon u imućnoj obitelji. Otac mu je bio trgovac i ugledan građanin. SMAIL-AGA: Smail-aga je silni turski ratnik. Svoje zarobljenike muči nečuvenim mukama. i znaju da na kraju svako nasilje mora prestati. gorski.MJESTO VRIJEME RADNJE: 16. .. Međutim.. Ubrzo im se rađa kći Susan.2007. mora biti skršeno. al nepisnu Crnogorčad mlada'' ''Sunce zađe. koji je veoma krvoločan i uživa ubijajući nevine i bespomoćne ljude.sporedni: Smail-agine sluge. Bogatstvo za njih ne predstavlja ništa značajno. Novak. on je u duši kukavica koja svoje vlastite slabosti prikriva mučenjem drugih ljudi. malenoga personifikacija: ''zadrhtaše ta vješala tanka'' kontrast: ''zadrhtaše ta vješala tanka. obitelj je zappala u materijalne poteškoće i osiromašila. oko 1577. Umiru bez straha. niti se smije'' usporedba: ko' tajni glas duhova metafora: Studen kamen prima život'' ponavljanje: Čije 'e ovo . hladnoj. ni tko zbori. a mjesec izađe'' arhaizmi: dželate. ne ispuštajući ni jednog jauka. CRNOGORCI: Crnogorci su ljudi koji se zadovoljavaju malim stvarima. u 21:05 • 3 Komentara • Print • # W. pa je bio čak i biran za gradonačelnika. Crnogorci. sviloruna. a dvije godine kasnije blizanci Hamnet i Judit. arslan onomatopeja: ''Krcnu kolac njekoliko puta Zviznu pala njekoliko puta'' '' Ni tko šapće. Ni tko pjeva.. gladna.

Shakespeare je pisao vrlo mnogo. Sadržaj: U moćnim i uglednim obiteljima Capuleti i Montecchi zametnulo se žestoko neprijateljstvo koje se prenosilo s generacije na generaciju. Stari Montecchi i njegova supruga sretni su što u tučnjavi nije sudjelovao njihov sin Romeo. Macbet ( tragedije). Finacijski neovisan. Mletački trgovac. koja postaje sve masovnija i u koju se na kraju uključuju čak i sami glavari navedenih veronskih obitelji. . ali nesretno. Ukroćena goropadnica ( komedije ). Zabrinuti roditelji pokušavaju saznati od Benvolija. komedije. Benvolijo uskoro otkriva da je Romeo zaljubljen. Da bi ga oraspoložio. No Romeovo ponašanje u posljednje vrijeme je čudno: noću luta šumom. no ne skriva svoje zadovoljstvo Parisovom ponudom. Za to vrijeme u domu Cappuletijevih uzbuđenje raste. Benvolio predlaže da navečer tajno pohode bal koji priređuju Cappuletijevi. Jedne tople srpanjske nedjelje gradom šeću Samson i Grgur Capuletijeve sluge u potrazi za kavgom.Shakespeareu se zameće svaki trag do 1592. Iako ima čudan predosjećaj da će se dogoditi zlo. koji je došao isprositi Cappuletijevu kći Giuliettu. od kojih su najznačajniji njegovi ljubavni Soneti. jer lijepa Rozalina ne mari za njega. a preko dana zatvara se u svoju zamračenu sobu. Još neiskusna u ljubavi. Otelo. smjerno obećava ocu da će se nastojati svidjeti Parisu kada ga bude upoznala na plesu. San Ivanjske noći. DJELA: Shakespeareove drame ( njih 37 ) dijele se na kraljevske drame ili historije. Potkraj života vraća se u rodni Straford. Kralj Lear. Idealna prilika ukaže se kada sretnu sluge iz suparničke obitelji Montecchi. Trinaestogodišnja Giulietta prekrasna je djevojka puna života. Borbu uspijeva prekinuti tek dolazak kneza Scale. Dolazi do tučnjave i borbe mačevima. tragedije i romantične igre. Ne samo zbog bala koji se treba održati već i zbog dolaska mladog grofa Parisa. što je tome uzrok. Najpoznatije su: Hamlet. Romeo i Giulietta. Romeo prihvaća prijateljev prijedlog. a njegove drame su često izvođenje te stječe ugled najboljega engleskoga pisca komedija i tragedija. gdje umire 1616. Shakespeare je pisao i pjesme. Stari Cappuleti izjavljuje da je Giulietta još premlada za udaju. Shakespeare postaje suvlasnikom poznatog kazališta ˛ The Globe˛. izbjegava društvo. uvjeravajući ga da će ondje među veronskim ljepoticama pronaći lijek svojoj bolesti. Romeova rođaka i najboljega prijatelja. koji upozorava obje obitelji da će ih drastično kazniti budu li se neredi ponovili. kada saznajemo da je u Londonu i da se bavi glumom i pisanjem drama. bolno uzdiše.

a još više patnjom svoje miljenice Giuliette. No Giulietta se odbija udati za Parisa. Ispunjen osjećajem krivnje i nabujale mržnje zbog stradalog prijatelja. Svi su iznenađeni Romeovim ponašanjem. Pred grobnicom nalazi žalosnog Parisa. Fra Lovro. ali ne i zatomiti njegovu želju za osvetom. no Romeo ne prihvaća borbu. Dvoje zaljubljenih zaklinju se na vječnu ljubav i odlučuju se vjenčati. Romeo pobjeđuje svoga suparnika. što naljuti starog Cappuletija. Romeov sluga Baltazar prvi stiže do njega i priopći mu da je Giulietta mrtva. ztaiće svoje prijatelje Mercuzija i Benvolija u svađi sa Tebaldom. Stoga odlučuje da je najbolje odmah sve pripremiti za Giuliettino vjenčanje s grofom Parisom. Giulietta odlazi fra Lovri koji smišlja opasan plan: Giulietta treba popiti tajanstveni napitak koji će na 42 sata zaustaviti njezino disanje pa će svi pomisliti da je mrtva. moći će se oboje vratiti u Veronu. Izvan sebe od boli. Ali sudbina stavlja novu prepreku. Bila je to ljubav na prvi pogled. Vatreni Mercuzio prihvaća Tebaldov izazov. Problemi nastaju kada Tebaldo. Tebaldo probode Mercuzija. vidi njezino beživotno tijelo i u kući Cappuletijevih zavlada duboka tuga. koji se netom tajno vjenčao s Giulietom. Romeo. a kada fra Lovro objavi da su vjenčani. Ne nalazeći od nikoga razumijevanje i pomoći. Tebaldo naziva Romea huljom i izaziva ga na dvoboj. koji se sklonio u Mantovu. skrhanom bolom. franjevački redovnik. Romeo će je odvesti sa sobom. Nakon bala. Giulietti. Giulietta s uzbuđenjem iščekuje svoju prvu bračnu noć kad stiže dadilja s lošim vijestima: njezin rođak Tebaldo je mrtav. koji je došao osvetiti se. koji ga ne želi . kada je dadilja došla u Giuliettinu sobu kako bi je pripremila za vjenčanje. U borbi na život i smrt. dadilja otkriva da se Romeo sakrio u ćeliji kod fra Lovre. pristaje ih tajno vjenčati. Romeo se nađe u vrtu ispod Giuliettina prozora. Romeo kupuje otrov i juri u Veronu. Romeo mora u progonstvo. nećak gospođe Cappuleti. Giulietta ispija napitak. Ipak. Kroz to vrijeme fratar će poslati glasnika po Romea. Potom će se Romeo i Lovro sakriti u grobnicu i pričekati dok se Giulietta ne probudi.No te noći Giulietta susreće Romjea i u hipu Paris i Rozalinda bivaju zaboravljeni. no pismonoša ne uspijeva stići do Mantove. a knez je potjerao Romea iz grada. Stari ga Cappuleti uspijeva nekako smiriti. nadajući se da bi njihovo vjenčanje moglo prekinuti krvave sukobe između njihovih obitelji. Stari Cappuleti strašno je pogođen Tebaldovom smrti. Idućeg jutra. Fra Lovro šalje Romeu poruku. Prije negoli ih Romeo uspijeva rastaviti. Izjavljuje da Cappuletijeve voli jednako kao svoju obitelj. prepozna maskiranog Romea i hoće se odmah s njim obračunati. zabrinut je zbog njihove nagle i strasne ljubavi. Zbog Tebaldovog ubojstva. Romeo nasrće na Tebalda.

što mu Romeo i obeća. osjećaji su mu najvažniji i ne obazire se na realan svijet koji ga okružuje. Vrijeme radnje: Vrijeme radnje je početak 16. Mercuzio. 10. Romeo. Likovi:Likovi ove tragedije su: Romeo Montecchi. Kada otkrije da je Romeo mrtav. Romeo Montecchi: pametan je i simpatičan mladić pun plemenitih vrlina. No to i nije prava ljubav. Tema djela: Tema ove tragedije je velika ljubav Romea i Giuliette. Kada ugleda svoju voljenu Giuliettu. čije su obitelji u svađi. Romeo je pomalo sanjar. Na početku Romeo je zaljubljn u lijepu Rozalinu koja ne mari za njega. Radnja se odvija tokom pet dana. Nju će otkriti tek kada upozna Giuliettu. ta zaluđenost i nedostatak zdravog razuma tjeraju ga da počini ubojstvo . Giulietta Cappuleti. Tebaldo. Fra Lovro požurio je u grobnicu kako bi bio ondje kada se Giulietta probudi. ispija otrov i umire. Benvolio. Tragična smrt Romea i Giuliette ujedinila je njihove obitelji i prekinula dugogodišnju mržnju. Kada upozna Giuliettu potpuno je zaluđen njome.prpoustiti do tijela voljene. Uskoro napitak prestaje djelovati i Giulietta se budi. Mjesto Mjesto radnje je talijanski grad radnje: Verona. gospodin i gospođa Cappuleti. ne želi izaći iz grobnice.RAZRED LEKTIRA . gospodin i gospođa Montecchi. Kada je stgao našao je Parisa i Romea mrtve.10. u 21:04 • 31 Komentara • Print • # VII. fra Lovro. misleći da je mrtva. Posljednja Parisova želja bila je da bude pokopan uz Giuliettu.2007. Dolazi do borbe u kojoj Romeo ubija Parisa. Uzima Romeov bodež i ubija se. Giuliettina dadilja i sluge. st.

Bez svoje crvene ruže ne bi mogao živjeti. također malih. u Afriku. .pisca. Mjesto radnje: Radnja se odvija u svemiru na malim planetama i na Zemlji u Africi. Pisac je imao kvar na motoru aviona. zauzeti svojim poslom i nisu imali vremena ni za što drugo. Princ jednoga dana odluči otputovati. Zaljeva ju svaki dan i s njom razgovara. pustinji Sahari. Tamo vlada duhovna pustinja. LICA:Mali Princ je glavni lik u ovoj pripovjetci. Mali Princ mu je pričao o svojoj planeti i crvenoj ruži. planeta na kojemu su živjeli raznoliki ljudi. Svi oni čudni stanovnici malih planeta su osobe modernog čovjeka. Pisac je pisao ovo djelo u prvom licu. Princ je shvatio da je povrijedio crvenu ružu i odlučio se vratiti na svoju planetu. Noćni let. Mali Princ i pisac su se upoznavali. Pričao je o tome kako je susreo veoma čudne ljude. Ratni pilot. Antonie de Saint Exupéry je bio vojni pilot i sudjelovao je u II svjetskom ratu u kojem je i poginuo. besciljnost i beskorisnost njihova rada.de Saint Exupery . On je bio jako usamljen na planeti. Nikada ju ne bi mogao ostaviti da se sama bori za život sa četiri trna. napisao je neveliko ali značajno djelo – Mali Princ. silna uobraženost i samoživost. On je osamljen. Sadržaj: Mali Princ je živio na svojem malom planetu pod imenom B-612. Tvrđava.Mali Princ Pisac: Antonie de Saint Exupéry (1910 – 1944) francuski pisac. Princa kod tih likova zapanjuje besmislenost. Vodio je brigu o njoj.10. Pisac ga je tražio da ne odlazi. sa crvenom ružom. Pisac nam u ovoj pripovijetki dočarava stvaran svijet i želi da ljudi budu što sličniji Malom Princu. Prolazio je kraj mnogih. te potpuno odsustvo ljubavi i razumijevanja prema poslovima što ih obavljaju. Svi oni su bili veoma čudni. Osim što je bio pisac. Zemlja ljudi. prijateljstvo i ljubav vrijednosti bez kojih čovjek ne može živjeti. Na kraju je stigao na Zemlju. Ima osjećaja i ljubavi prema svakome. Ona mu je bila jedino društvo. Mali Princ je spoznao da su rad. Napisao je i romane Pošta za jug. Njoj povjeruje svoje probleme.2007. no Mali Princ je čvrsto odlučio i vratio se na svoju planetu. Hodao je pustinjom i naišao na osamljenog čovjeka . u 20:59 • 1 Komentara • Print • # A. Ovdje prevladavaju osjećaji.10. Crvena ruža je za njega bila sve.

groblje. Više puta je bio zastupnik u Hrvatskom saboru. o ponašanju prema drugima.Dojam: Ova pripovijetka me potiče na razmišljanje o ljudima i o samom sebi. Šabarićeva kuća. u prvom redu ribare. u 20:54 • 8 Komentara • Print • # E. stupovi. godine u Zagrebu. Martinova kuća. Ostala djela su romani i pripovijetke: Neobični ljudi. Sadrišće. a umro je 13. Nadam se da su druge knjige slične ovoj. povukao se iz službe i posvetio književnom i političkom radu. crkva. Stipina kuća. siječnja 1850. Pripovijetka me se jako dojmila jer opisuje ljude.Začuđeni svatovi Bilješke o piscu:Eugen Kumičić rođen je 11. Pobijeljeni grobovi te drame Sestre.10. svibnja 1904. Studirao je filozofiju u Beču. Prvu skupinu sačinjavaju istarsko-primorski romani (Jelkin bosiljak. Tema: Sukobi između bogatih stranaca koji moralno i materijalno upropašćuju selo i siromašne istarske ribare koji se bore za svoje poštenje i opstanak. Začuđeni svatovi i drugi) u kojima na romantičan način opisuje istarske ljude. dok je Istra bila pod talijanskom radnje: vlašću. 10. Trećoj skupini pripadaju povijesni romani (Urota Zrinsko-Frankopanska i Kraljica Lepa). Bogati stranci uzimali su sve siromašnim seljacima i . Osnovna misao:Djelo govori o otimanju hrvatske obale i tlačenju hrvatskog puka u prošlosti. Njegovi romani dijele su u tri skupine. kakvi zbilja jesu. Sirota. Gospođa Sabina i drugi). carska cesta. pomorce i seljake. Godine 1883. Preko mora. Mjesto radnje: Lučica. Drugoj skupini pripadaju gradski romani u kojima je pokušao kritički prikazati zagrebačko građansko društvo (Olga i Lina. načelnikova kuća.Kumičić . Primorci. Vrijeme Prošlost. u Brseču.2007. Teodora. Salettijev posjed. Obiteljska tajna i Petar Zrinski.

Njegova kći Marija njegovala je Matu. želeći pobjeći od samoga sebe.Antonio ubija Marina Salettija i sam umire Kratki sadržaj: Lučica je bio miran primorski gradić sve dok se nije desio brodolom u Sadrišću. a ona je pristala. Antonio ga ubija nožem i bježi. sam u nju pada. a na kraju oni kobno završavaju shvaćajući da nitko ne može dugo držati hrvate u šaci. Svakoj sili dođe kraj. Prepričana epizoda: Dok je trajao tajni sastanak Elvire i Marka Antonio je čuvao stražu. Alfredo idući kući nailazi na Antonija i napada ga. a kasnije saznaje da su zapravo bili braća. Antonio prenosi njihova pisma. Kompozicija djela: Uvod Brodolom kod Lučice. Odnijeli su ga u kuću ribara Šabarića. Marijin brat Marko tajno se sastaje s Elvirom. Tko pod drugim jamu kopa. gdje i umire znajući da je ubio svoga brata i oca. Mato se oporavio i zaljubio u Mariju.Alfredo Saletti i Mato Bartolić se zaljubljuju u Mariju Vrhunac Antonio ubija Alfreda Rasplet Mato i Marija se vjenčaju Završetak . Njezin otac Marino ne zna za tu vezu. Mato nije znao da je bogatašev sin Alfredo Saletti također zaljubljen u Mariju i da je stalno salijeće i napastuje. Nakon što je Antonio osramotio Alfreda i spasio Mariju. U strahu odlazi kod prijatelja Jose i njegovog oca Martina te im . Antonio ubija Alfreda u samoobrani. skriva kod groblja. dok je tako nosio pismo Elviri nalazi ga njezin otac. Nakon Marijinog i Matinog vjenčanja Antonio se. Jednom. i Antonio ubija i njega u samoobrani. Alfredo naručuje njegovo ubojstvo. Tada je udarcem u glavu ozlijeđen Mato. Problematika koja se obrađuje u djelu: Odnos tuđinaca koji su na vlasti i domaćeg stanovništva koje je potlačeno.ribarima. Alfredovom sestrom. Zaplet . Nakon nekog vremena zaprosio ju je.

Duboke i crne obrve krasile su joj lice. sve to bijaše tako milo. snježna put i sjajna kosa. Imala je male. Marino Saletti ga napada i Antonio ubija i njega.kaže što se dogodilo. Bio je veoma izdržljiv: "Ljuta je zima. Antonio kasnije ubija Alfreda u samoobrani. Cijela Lučica je za njega mislila da je nahod. Najviše je volio Mariju i Marka. Bila je snježne puti. Marku je pomagao prenoseći njegova pisma Elviri. Povučen je i čudan. Njezina glatko počešljana kosa podavaše čednu i nježnu dražest smrknutom joj čelu. Bio je siromašni ribar: "Odijelo Antonijevo je poderano. Od njih saznaje da mu je Alfredo Saletti brat po ocu. Bilo bi dana da ništa ne kaže ili da ode i ne vrati se nekoliko dana. no on kao da je ne osjeća. "… bijaše Marija najdivnija tačka. Analiza likova: Antonio Marola Mladić niska stasa." . gipko i slikovito tijelo. Imao je jake ruke i široka prsa. Na njega je pazila obitelj Šabarić primivši ga kao člana obitelji. a majka Marica Kozulić. zdravo i puno života i tako dražesno. Alfredo ga je zbog toga mrzio." Vrlo je požrtovan. Njezino rascvjetano. gdjegdje krpa na krpi". Marija ŠabarićMlada djevojka vitkog i punog tijela. Mariju je više puta spasio od napasnika Alfreda Salettija. Skrivajući se na groblju umro je od hladnoće. bljesak sreće na prekrasnom joj licu. za njih bi skočio i u pakao. jer mu jedna nogavica od hlača tija do koljena zavrnuta. bujne joj grudi i sav onaj nježni sklad čarobnih uda. bjeloputne i oble noge. Kasnije se saznaje da mu je otac Marino Saletti.

do 1881. Kad su prošle Marijine nevolje sa Alfredom. Otac je pretukao majku na smrt te je on sam poslije poginuo u ratu. Sutradan ju je savjetovao župnik. Tako je Branka odlučila udati se za grofa i postala groficom. te su je htjeli što prije svrgnuti. godine naziva se Šenoinim dobom jer ga je Šenoa obilježio značajnom djelatnosti u hrvatskoj kulturi. umišljenoga gospodina koji je poznavao poglavare u gradu. Sadržaj:Branka je još kao dijete doživjela tragične događaje. August Šenoa je pisao poeziju. novinarstvo. Ali je Herminin otac čuvši to odmah poglavarima objasnio kako je Branka djevojka koja ima talenta te je ona dobila posao u Jalševu. lijepa i pametna djevojka. Branka je odbila gospodina Marića. Između grofa i Branke se stvarala ljubav. Seljačka buna. koji ju je zaprosio. kritiku. Antonio bi za Mariju skočio u pakao. Objavio je novinarske tekstove i pjesme u “Pozoru” i “Naše gore list”. župnik. godine. Njezina baka ju je odgojila. Studirao je u Zagrebu. Alfredo je također bio zaljubljen u Mariju. Čuvaj se senjske ruke. i umro 1881. prozu. Ovaj roman govori o teškom životu jedne zagrebačke djevojke koja . ona je pazila na njega.2007. Na putu do nje uvijek bi mu se ispriječio Antonio što je jednoga dana završilo Alfredovom pogibijom. dramu.Branka Pisac:August Šenoa rođen je u Zagrebu 1838.Dok je Mato ležao ranjen. Branka. da slijedi srce. Marić se je zbog toga svim silama trudio da Branka nigdje ne pronađe posao. Beču i Pragu. Branka joj je govorila o tome kako želi postati učiteljicom. Ali ipak su ju podržavali dobri ljudi. imala je puno neprijatelja koji su se protivili mladim ilircima. 10. Ona je bila tvrdoglava. ona se udala za Matu Bartolića. u 20:47 • 4 Komentara • Print • # A. Ona nije odgovorila. Kasnije se on zaljubio u nju. načelnica i grof Belizar. Brankina najbolja prijateljica je bila Hermina kojoj govori svoje probleme. Branka je “probudila Jalševo iz zimskog sna”. osjećajna. U početku joj je bilo teško. Doba od 1865.10. Tako je grof Belizar na njegovoj zabavi u gradu zaprosio Branku.Šenoa . Njezinu molbu nisu nigdje prihvatili. Prijan Lovro i Prosjak Luka. dobar starac. načelnika. Njegova poznata djela su Zlatarevo zlato. Objavio je feljtone pod nazivom Zagrebulje i komediju Ljubica.

Sretno djetinjstvo proveo je u Podravskom seocetu Kuzmincu. Tamo je zapoceo svoje skolovanje.Prosenjak . Tako je dobila posao u Jalševu. govori kako smo svi mi dužni domovini za njezin napredak. Mjesto radnje:Radnja se odvija u Zagrebu. Ona se ne obazire na njih i napreduje.10. pjesnicke i dramske priloge objavljuju u dnevnom I periodicnom tisku.gdje je diplomirao romanistiku na Filozofskom fakultetu. Prozne. središtu hrvatske kulture. godine primio nagrade «Ivana Brli? Mažurani?» I «Grigor vitez ».Parizu I Zagrebu . Tema: Zivot Divljeg Konja i problemi s kojima se susrece u životu. U međuvremenu se i stvara ljubav između nje i grofa Belizara.2007. godine u Koprivnici. .RAZRED LEKTIRE 10. u 20:36 • 2 Komentara • Print • # B. Radovi su mu uvršteni u zbornike. ?lan je DHK. antologije i skolske udzbenike. a nastavio ga zatim u Koprivnici . Sura?uje u ?asopisima za djecu.10. Zapažen književni uspjeh zabilježio je romanom «Divlji konj» za koji je 1989.. te u Jalševu. objavio je zbirku pjesama I kratkih proza za djecu pod nazivom « A ». u 20:42 • 5 Komentara • Print • # VI. Radio je kao novinar u Narodnom sveucilištu u Velikoj Gorici . Tako i Branka uvijek ima nade i svojim znanjem doprinosi narodu. Vrijeme radnje:Sve se zbiva za vrijeme Hrvatskog narodnog preporoda (ilirskog pokreta).Divlji konj Biljeske o piscu: Bozidar Prosenjak roden je 1948. Naučila je djecu osnove za život.te pokrenuo i uredivao biblioteku « Albatros « u velikogorickom Centru za kulturu . na radiju i televiziji.Od godine 1984. Godine 1980. Dojam: Ovaj roman budi u meni osjećaje prema domovini. 10. djeluje kao slobodni stvaralac. gorskom selu koje je kulturno siromašno. Ona je htjela postati učiteljicom.2007. kada se počinje buditi Hrvatska. Na kraju ona ipak pristaje postati groficom.želi nešto učiniti za domovinu. Tamo joj je bilo teško jer su joj se neki ljudi protivili.

"Pokunjio sam se od sramote. . Ceza. pokunjen. krvav. Fabularni tijek i dijelovi kompozicije:Uvod: Zdrijebe Divlji konj zivi u stadu. Vulkan. Podzemlje. "Sav zapjenjen. Vrijeme treba uvijek biti nepovjerljiv. ". Gospodar. "Bio sam razdragan. ponosan. . "Silno sam se rasuzio zbog oca. kasnije dresiran. posramljen. prasnjav. ". ". "Volja mi je postala cvrsta kao da je od kamena. zarobljen u rudniku. "Misici su mi postali kvrdi kao kamen. cvrsti misici. iskren. ali odlazi na gospodarevo imanje. Kasnije se zaljubi u Zvijezdu. zapjenjen.Ideja: Ne Mjesto Divljina. krvav. borac. Sarac. d) eticka karakterizacija: tuzan. Upozanaje svog oca koji uskoro pogine u borbi s vukovima. spontan. " b) psiholoska karakterizacija: cvrsta volja. Analiza Divlji gl. Vihor. prasnjav. ". likova: Konj: a) vanjski opis: Blistava dlaka. iskren. ". ja jesam borac. "Dlaka mi je blistala. ali ona dobije zdrijebe sa Sarcem. "Osjecao sam se ponosnim i bogatim. radnje: kod gospodara. Hipodrom. Zaplet: Divlji konj uskoro postaje predvodnik stada. " Sporedni likovi: Zvijezda. spontan" c) socioloska karakterizacija: slobodan konj. razdragan. Tamo se zaljubi u Neru. . Bijelac.". "Da. radnje: Neodredeno. Nera.

Poceli su vjezbati plesati i osvojili su mnoga prva mjesta. Divlji konj je doživio duboku starost i. a gospodar je došao po njih i sve ih odveo na imanje gdje je Divljeg konja cekala Zvijezda s njihovim zdrijebetom.Tomaš .2007. 01. 1987. a Filozofski fakultet u Zagrebu. Likovi: Dragutin Vincetić glavni je lik romana.Dobar dan. Objavio je nekoliko romana i zbirki pripovjedaka za odrasle. 10. Rasplet: Na imanju ga do?eka Nera s njihovim zdrijebetom. a dio radnje odvija se u Stipanovcu i Osijeku. Odveli su ga u podzemne rudnike da vuce rude. Gimnaziju je završio u Našicama. konjokradice ga uhvate i on zavrsi u rudniku. Divlji konj umire. umro. te omladinski roman " Građani u prvom koljenu ". a napisan je na osnovu istoimene. godine u Novoj Bukovici kod Slatine. 1947. Jednog dana su konji uspjeli pobjeci iz rudnika. Živi i radi u Osijeku. Nakon nekog vremena se ipak vratila. Sreo je Neru i sve joj oprostio. Na imanju su vjezbali plesati i osvajali su prva mjesta. Ona je zbog toga pobjegla. godine. Tamo srece Neru i sve joj oprosti. Sadrzaj vrhunca i raspleta: Divlji Konji još uvijek nije vjerovao gospodaru pa je pobjegao. On je mislio da je zdrijebe tude i priznao je Zvijezdi da je podzemlju bio zaljubljen u Neru. a to su nastavili i njihovi potomci. Uskoro uspije pobjeci. konacno. godine dobio je republjčku nagradu " Grigor Vitez ". " Dobar dan tata " drugi je Tomašev roman namijenjen djeci. Nakon nekog vremena se ipak vratila.10. nagrađene radio igre za djecu. Uhvatile su ga konjokradice. u 20:32 • 28 Komentara • Print • # S. On je mislio da je zdrijebe tude i priznao je Zvijezdi da je podzemlju bio zaljubljen u Neru. Njegov prvi roman za djecu " Moljac i noćni čuvar " napisan je 1982.Vrhunac: Divlji konj bjezi s imanja.tata Pisac: Stjepan Tomaš rođen je 2. Rano saznaje istinu o . Ona je zbog toga pobjegla. Zavrsetak: To su nastavili i njihovi potomci. Vrijeme radnje: Školski ljetni praznici Mjesto radnje: Izmišljeni gradić Medarevac u blizini Osijeka.

No ubrzo stiže prvo veliko razčarenje. Kad Dragutin sazna istinu odnosi među njima se mijenjaju. pa možemo reći da je prerano odrastao. U tim je trenucima bio prilično grub. Otac ne želi zbog njega dovesti u pitanje odnose u svojoj obitelji i razočarani dječak odluči prikloniti se majci. no predstavlja ga kao sina svoje sestre.2007. Svojoj pomajci Elviri isprva taji posjete ocu no kasnije ih priznaje. Nekoliko godina kasnije kad ga je počeo posječivati djed to jest majčin otac Draguti je konačno otkrio tajnu svog porijekla.svom porijeklu. to jest povratka Dragutina. Pomajka Elvira dugo pokušava kriti Dragutinu njegovo porijeklo i to sve zbog straha da ga ne izgubi. a ona ga dočekuje raširenih ruku. Nakon velike svađe s pomajkom Elvirom dječak odlazi u Split i sastaje se spravom majkom. Na kraju se ipak bude pravi osječaji prema pomajci Elviri i on joj se vraća. Pomno promišlja sve svoje odluke. Takav stav dovodi do za nju sretnog završetka. ali samo zbog promjene dječakovog odnosa prema pomajci. Razočarani dječak vraća se pomajci Elviri. 10. Dopisuje se s majkom koja živi u Njemačkoj i ona ga poziva da provedu ljeto zajedno u Splitu. Pouka: U nastojanju da ostvarimo životnu sreću i zadovoljstvo valja uvijek odabrati put ljubavi iskrenosti i poštenja. Kratak sadržaj: Već sa desetak godina Dragutin saznaje istinu o njegovom porijeklu. Pati za roditeljima i nikako ne može dokučiti zašto su ga ostavili. Od tada njegov se odnos prema pomajci Elviri počinje mijenjati. Silno je želio upoznati roditelje. Jedini lijepi trenutci bili su susreti sa prijateljem Pajom i djevojčicom Belindom u koju je Dragutin bio zaljubljen. puna ljubavi i razumijevanja. Rastužilo me kad je Dragutin odgurnuo pomajku Elviru i otišao u Split. a i sam je toga bio svjestan. Zaoštreni odnos sa pomajkom Elvirom sve se više produbljuje. Ona ga upoznaje sa svojim prijateljem.10. Iako duboko povrijeđena. ona kao prava majka sve oprašta i nastavlja graditi odnose međusobnog povjerenja i razumijevanja. u 20:26 • 2 Komentara • Print • # . Tema: Problem usvojenog djeteta koji se za rana suočava sa tom spoznajom injegovo nastojanje da sazna svoje porijeklo. Razveselio sam se kad se je Dragutin vratio pomajci Elviri.

Srednju školu završio je u Delnicama. Kratak sadržaj: Pohlepan splitski nadbiskup Rajneri nastoji nizom spletki prisvojiti za splitsku crkvu zemlju u selu Srinjinama podno Mosora. Krase je odanost. a poznatije su mu: "Dijete s brkovima priča". posebno odan ideji borbe protiv Mlečana. ljubav i razumijevanje. Radio je kao korektor. U borbi za očuvanje svoje zemlje razljučeni Kačići predvođeni knezom Nikolam ubiše gramzivog nadbiskupa. Već kao dječak bio je srčan. okolica Splita Likovi: Malduh Kačić glavni lik romana ujedno je i povijesna ličnost. pravedan. a uređivao je časopise "Paradoks" i "Kerempuh".A. odlučan i ustrajan u borbi za slobodu i očuvanje svog ognjišta. Bojeći se odmazde močnijeg neprijatelja Kačići skloniše u Split malog Malduha od kojeg je knez Nikola puno . Za razliku od oca i brata Dominika ne podnosi ubijanje. protiv jačih neprijatelja. Zbog izvanrednog pamčenja bio je živa pomorska karta i u tri je godine upoznao obje obale Jadrana. i 1226. novinar i urednik. za očuvanje svoje djedovine i slobode. te izmeđe 1180.1938. Pouka: Treba biti hrabar. Vrijeme Mjesto radnje: Razdoblje radnje: Split. Poznat je i kao autor radijskih i filmskih scenarija. neustrašiv i mudar vođa. strastven i odlučan. 1221. no ova je pripadala omiškom plemenu Kačića. U romanu pisac je opisuje kao Malduhovu ženu. Omiša. godine postao je omiški knez. "Otimam". a studirao je na filozofskom fakultetu u Zagrebu. Priredio je Antologiju hrvatskog humora u šest knjiga. i godine. a za povijesni roman "Omiški gusari" dobio je 1981. Ima veliku duhovnu i fizičku snagu. Dobra je majka i odana žena. "Kako uspjeti u životu". "Zapovijedni način".Majetić . Piše i romane. Uz pomoć carskog namjesnika Rugerija ishodio je pravo na navedenu zemlju. Tema: Borba plemena Kačića. te se ističe kao srčan. godine Nagradu "Grigor Vitez".Omiški gusari Pisac: Alojz Majetić rođen je u Rijeci 30. Marija Pulsnikova nije povijesna ličnost.08. podvale i surovost. Objavio je više zbirki pjesama.

Pokazao je pritom odlučnost pravog muškarca. U napadu Omišana na galiju oslobođen je Malduh. Oženili su se i ona mu rodi sina Osora. a otac i Jurislava odvedoše Mariju u samostan. Marija je odmah pristala. a zarobljen Dominik. u 20:21 • 33 Komentara • Print • # . te otme Dominika kako bi napravili zamjenu zarobljenika. Knez Nikola odluči spasiti Malduha. zarobili bacili tamnicu. Marijin otac Petar. Njeni otac Petar i brat Dominik bili su probizantinci i veliki neprijatelji Kačića.2007. Mladić se vraća kući. godine nisu potpisali mir s papom. Malduha su uhvatili i bacili u tamnicu. Malduh se ubrzo zagledao i zaljubio u plemkinju Mariju Plusnik.očekivao. a Malduhu se gubi svaki trag. brat Dominik i pohlepni nadbiskupov sluga Mačica odlaze u Ravenu po opljačkano blago koje je tamo skrio pokojni nadbiskup. Nakon šest godina traganja Malduh je konačno našao voljenu Mariju. Rastužilo Uzbudilo me me kad kad su su kažnjenicima Malduha odsijecali i ruke u ili noge. Održao je obečanje i između Dominika i Malduha razvilo se čak i neko pritajeno prijateljstvo. U gradu. Razveselilo me kad je Malduh našao Mariju. no te je riječi čula Jurislava. očeva sestra koja je nakon majčine smrti brinula o Mariji. pa gradi flotu i uspješno se bori protiv Mlečana. U zamjenu za slobodu Dominik otkrije mjesto gdj se nalazi Marija. Odrastao Malduh uzaludno traži Mariju i u toj potrazi dolazi blizu Venecije gdje biva uhvaćen i bačen na galiju kao veslač.10. U gužvi u luci Malduh je izrazio Mariji želju da je jednog dana uzme za ženu. Malduh mu poklanja život. no ovaj za uzvrat mora potopiti onoliko brodova koliko ih je potopio brod na kojem je služio. Omiška flota zadaje teške udarce neprijatelju sve dok 1226. 10. Ne uspijeva u svojoj nakani. U jednoj od borbi ponovo biva zarobljen Dominik. Na galiji je i Dominik poznat kao posebno okrutan gonič veslača. U međuvremenu Marija sazna da je Jurislava očeva ljubavnica a ne sestra i ova joj pomogne doći do voljenog Malduha prije razmjene. Kaznena bizantska ekspedicija bila je potučena do nogu i doživjela je veliku sramotu. Malduh je ponovo na moru i planira stvoriti savez gradova koji će se onda lakše oduprijeti Veneciji.

Jednog dan došlo im je pismo da su tateka odvezli u bolnicu i da je Persida kupila njihovu kuću na dražbi Oni su se vratili u Zagreb . Dječje knjige: Neobična ulica.B. a nije mi se svidjelo kada su Kačkičini roditelji i brat umrli. radnje: Kuća. . malo je tužan jer stalno netko umire. Mjesto Vrijeme Glavni likovi: Kačkica. a onda je preminula To je jako pogodilo njezinu obitelj Tetek je počeo piti Kačkica i Milka bile su jako tužne Pali su u krizu i nisu imali što jesti . Persida. koja joj je jako pomogla.Tatek je počeo nakit i druge vrijedne stvari mijenjati za novac Tako su živjeli neko vrijeme . bolnica zima mamica Sporedni likovi: Borek. Pepica. Milka.Kada je bila gotova školska godina Kačkica i Milka otišli su u Zagorje U Zagorju su bili dva mjeseca .Nekoliko dan bila je u bolnici. Neke male važnosti. Zagorje.Nakon nekoliko mjeseci Borek umire.Matković . a Kačkica nije bila zadovljna sa njom Milka se vratila Svi žive sretno Majka se razboljela i odveli su je u bolnicu . u Zagrebu.Oni su si našli novi dom u podrumu jedne kuće Tatek je preminuo Dojam o djelu:Ovaj roman mi se jako svidio. itd. Kratki sadržaj: Dolazak Milke Rađenje prvoga sina Boreka . Zagrebačka priča.Zagrebačka priča Bilješke o piscu:Blanka Dovjak Matković rođena je 1920. a za to okrivljuju Milku . ulica. Priče iz Dubrave. Najviše mi se svidjelo kada je u Kačkičin život došla Milka. učiteljica. pradjed.Kada su htjeli ući u kuću vidjeli su da brave na vratima nisu iste Sve njihove stvari Persida je izbacila na ulicu . godine. Berti. Umrla je u Zagrebu 1993.Stigla je nova pomoćnica. tatek. radnje: Ljeto.D.

ali šjor Zvane je umirio diva. U njegovim književnim djelima najznačajnije mjesto zauzima poezija.a gimnaziju je završio u Splitu.Zadru . Bio je vruć ljetni dan.Eseji i članci .Govori i članci i Čitajući Kranjčevića.Oni su .Istarski bolovi .god. Od epskih spjevova najpoznatiji su : Živana . Niz godina je bio i upravitelj omladinskih domova u Crikvenici i Zagrebu.stare istarske balade . Providur se je uplašio .Nazor .Veli Jože Bilješke o piscu : Vladimir Nazor je jedan od naših najznačajnijih pisaca.10.Legende o drugu Titu.zlatokrila i Medvjed Brundo .Veli Jože .2007. u Pastirama na otoku Braču.Deseterci . dnevnici . Div je ponio providura u grad gdje su ulice vrvjele naoružanim ljudima . Studirao je prirodne nauke u Grazu i Zagrebu.Napisao je i veći niz pripovijedaka i priča :Krvava košulja .Pazinu . u 20:14 • 66 Komentara • Print • # V.Dedek Kajbumšar… Nazor se je bavio i problemima književne teorije i drugim pitanjima .Pjesme partizanske .Gospa od snijega .eseji .Pjesme o bratu gavran i seki siromaštini . Objavio je oko dvadeset zbirki poezija :Slavonske legende . Vladimir Nazor je umro u Zagrebu 1949.članci .gdje je rastao lijepi cer.iz močvare i nad usjevima .Šarko .te je objavio nekoliko knjiga sa toga područja : Na vrhu jezika i pera .Priče iz djetinjstva. SADRŽAJ: Bilo je to davno dok su providur Barbaianka .pripovijetke .Lirika . Magarac je poskočio .jer je ugledao stog sijena uz doščaru .Knjigu pjesama .šjor Zvane i kapetan motovunske šume išli po Istri i označavali vapnom cerove koje će obraditi i prevesti u Mletke.Pjesme u šikari . Pokraj mrtvog magarca stajao je kmet Jože i mrko gledao u providura.Nove priče .Istarski gradovi .nečije snažne ruke pograbile su magarca i bacile ga u krošnju cera.Mrtvo more . Kao profesor službovao je u srednjim školama u Splitu .Istarske priče . Nazor rođen je 1876. Kada je počeo označavati cer .Kastru i Sušaku.god. Poslije umirovljenja neko je vrijeme živio na svojem rodnom otoku Braču.Hrvatski kraljevi .romani .Utva . Barbabianka je rekao da će ga ovaj cer grijati ove zime u Kopru. Mrtvo ostrvo . Na svom rodnom otoku proveo je djetinjstvo . Napisao je gotovo čitavu biblioteku knjiga u kojoj su zastupljeni mnogi radovi književnosti :pjesme .putopisi .10. Priče sa otoka i sa planine .Nove pjesme . a onda se je opet vratio u Zagreb i nastavio svoj raznovrsni književni rad. Providur je jahao na magarcu.govori … V.

Kada su je počeli obrađivati vidjeli su da je nečija veća i bolja . Tako su nastale velike svađe između njih. On se je sprijateljio sa divovima. Sakupila se je velika vojska i dva viteza .ali vjetar utihnu i iz trupa broda pojave se vesla.pa je onda nastala svađa među njima. Providur je rekao da će Jože za Uskrs otići u Kopar .a do tada će ga hraniti kao i do sada.zveketi lanaca . Odlučili su razgovarati sa divovima. Providur je sa ostalim vijećnicima rješavao što će sa Jožom.a iz otvora pojavi se velika glava.ali ih oni pometaše cerovima. On je Joži ispričao sve o životu na galiji i rekao je Joži da će i on postati rob. Plovili su na jedra .a uz njih građani . Iz utrobe broda čulo se je zviždanje bičeva . pa su svi zajedno krenuli u gore između Pazina i Motovuna. Došao je Uskrs . Civetta više nije htio biti njihov glavar . Jože je izašao na kopno toga jutra. Budući da nisu mogli osvojiti Psoglavćevo brdo . Motovunjani su vječali. Žetva je bila bogata. Jedne noći Jože je uhvatio nekoliko građana kako traže zlato. Kada su se vratili u gradove . Dugo su razgovarali . Kada su se divovi posvađali i htjeli ubiti Jožu .a potom i pjesma.pa im je rekao da se sami brinu za sebe.Jože je bio zadovoljan svojim životom. Plemići i glavari iz grada sastaše se da vijećaju što učiniti sa kmetovima.prstenjem i lancima. Oni su pristali da rade sa Jožom. Bez kmetova opustješe polja .vinogradi i vrtovi.on je zapalio grad i pobjegao Ciretti. Divove su nagradili zlatnim dukatima . Građani se vratiše u svoje gradove .a valovi odnesu brod na pučinu. U početku su bili zadovoljni što imaju svoj komadić zemlje . On im je rekao da će ga dobiti . Nastanili su se na brdu gdje su nekada živjeli psoglavci. Išao je Istrom i sakupljao divove kmetove. ali većina je bila za to da on ode. građani su kopali noću po svim stranama brda . Plemići su bili za to da ih se ubije . Govorili su da je sve to zlato nekada pripadalo njihovim pradjedovima. Iz Kopra je Jože otplovio s providurom u Mletke. Ljudi su ih se bojali i svašta su govorili o njima. Civetta podijeli zemlju među divovima .te krenuše prema Psoglavčevu brdu. U blizini obale Joža skoči u vodu .a oni se zakunu na knjigu ugovora da će poštivati tuđe.a građani da ih se privoli i da im se obrađivati zemlja. Div podigne poklopac na palubi . Počela je velika oluja i valovi su nosili brod prema obali. On ga je sakrio. Vitezovi sa vojskom krenuše na divove . Ciretta je krenuo na razgovor sa divovima. Radnici su morali sve nositi u grad divovima.odlučili da više neće hraniti Jožu.ali ništa nisu našli.ali da ga moraju zaraditi.ali divovi se nisu pristali vratiti jer su željeli biti sami svoji gospodari.građani i plemići su tražili dio zlata. Jože se čudio tko to maše motkama. Kmetovi : Marko i Liberat htjeli su . Proto i još neki tražili su da Jože ostane u Motovunu jer im mnogo vrijedi.a na Štriginoj glavi ostalo je samo kamerlengo Ciretta. Oni su ga izabrali za svoga glavara i obećali su da će ga slušati. Taj čovjek zvao se je Ilija i bio je jedan od galiota.psovke .

strli su mi dušu mladu. Pozvaše Ciretta. Kompozicija: Uvod-upoznavanje Zaplet-sukob Jože i s Motovunjana.vjerni . divovi . nemoj je prodati! .pokorni… Moj dojam:Djelo je vrlo ugodno za čitati. najviše u Motovunu i njegovoj okolici. more sinje! Opis likova : Veli Jože : star 300-tinjak godina . ter pozdravte moju majku! More.. puno mašte. a on ih još više prestraši rekavši im da moraju zakopati Liberta i krenuti nekamo drugdje . pokoran . očuvanje Pouka:Ako si slobodan očuvaj tu slobodu. Velim susret galeote Jožom Ilije Vrhunac-rezultat pogubnog djelovanja lugovog Civette. Ilija . ali i Jožin bjieg slobode. Divovi su se odlučili vratiti svojim prijašnjim gospodarima .ali on putem nestade.građani .dobričina .šjor Zvane .ništa nije tražio za rad … Divovi :podložni . doba mletačke vladavine nad Istrom. Marka je istukao . Prošlost.jer tu će ih dostići velika kazna.dobar .a Ciretta povede Jožu u Motovun .ali im Joža nije dao. kamerlango Ciretta . oj beli tići.marljiv .a Libreta ubio motikom. nesloga i svađa među divovima Rasplet-povratak Tema:Sloboda divova i u ropstvi. Poletite k jugu.providur Barbarijanka .. u nekim djelovima tužno.kapetan motovunske šume… Odlomak koji mi se najviše svidio: Noge su mi polomili. Brižan san ti na ten svete!-Galebi. Likovi : Jože.obrađivati svoju zemlju u docu . Mjesto i vrijeme radnje:Radnja se odvija u Istri.

njegovo najbolje djelo. Bio je glavni predstavnik engleskog larpurlartizma (umjetnost radi umjetnosti). uz "Sliku Doriana Graya". požrtvovnosti i osjećajnosti prema ljudskoj bijedi i siromaštvu. studenoga 1900. u svojoj 47. kao i o bezobzirnosti ljudi prema drugima i njihovim patnjama.Nazor? (U Grazu (1876 i (1949 Jože? god. Oscar Wilde iznenada je umro 30.Koje Gdje Kada Što godine je je je je rođen V. kojoj se vraća pred kraj života. godini. Tema: Bajka o ljubavi. Analiza likova: .10. u 20:09 • 253 Komentara • Print • # O.Wilde . Vrsta Bajka Vrijeme Jesen i prijelaz iz jeseni u djela: radnje: zimu. Pouka:Treba biti obziran prema drugima. roman "Slika Doriana Graya" i drame "Saloma" (na francuskom jeziku) i "Idealan suprug". primjećivati tuđu nesreću i pomagati ljudima čineći dobra djela. U najranijem razdoblju života pisao je poeziju. Po izlazu iz zatvora napisao je svoju najbolju pjesmu "Baladu o tamnici u Readingu".) Zagrebu) god) (div) studirao umro Nazor? Veli bio Gdje je živio Veli Jože? (u Istri) 10. Pokopan je u Parizu.sretni kraljević Bilješke o piscu:Oscar Wilde rođen je 1854.2007.Nazor? V. Najpoznatija su mu djela: algorične bajke "Sretni kraljević" i "Mladi kralj". a školovanje je završio u Oxfordu. godine u Dublinu. godine od upale mozga. V.

i cijeli je život proživio u sreći i blagostanju. ljubav i odanost prijatelju te izuzetna hrabrost i odlučnost u pomaganju siromašnima i uz najveću žrtvu. Sutradan gradonačelnik naredi da se kip kraljevića skine sa stupa i . Bio je sretan što je pomogao onima kojima je pomoć bila najpotrebnija. a na dršci njegova mača stajao je veliki crveni rubin. Kraljević za to nije mario. Pao je prvi snijeg i lastavić osjeti da će umrijeti. Poljubi kraljevića i lastavić pade mrtav. ali i svoju tugu otkako je kao kip spoznao svu bijedu i siromaštvo građana. oči su mu bila dva plava safira. Njegova najsnažnija osobina je požrtvovnost i ljubav prema prijateljima. Krase ga požrtvovnost. Mali lastavić doletje jedne noći do grada i odluči se odmoriti od naporna leta između nogu kraljevića. Za života kraljević je bio gotovo potpuno odvojen od svijeta izvan dvora. Tijelo mu je bilo prekriveno listićima suhog zlata. no kraljević je vrlo nesretan. Kraljević nije bez osjećaja za druge i želi vidjeti patnju i siromaštvo građana. Vidjevši ga tako slijepa lastavić odluči ostati uz kraljevića. a potom jedan pa drugi safir i kraljević je oslijepio. Nakon smrti njegov su kip postavili tako da kraljević sada može vidjeti svu bijedu i siromaštvo grada. Kratki sadržaj: Na visokom stupu u gradu stajao je kip Sretnog kraljevića. priču o sreći i obilju. Tada ga kraljević zamoli da skine sa njega listić po listić zlata i odnese ih sirotinji. Iako je bilo već prilično hladno lastavić odluči ostati i pomoći. Svi mu se dive i uživaju u njegovoj ljepoti. Letio je po cijelom gradu i pričao kraljeviću o siromaštvu građana. Najprije je skinuo rubin sa mača.Sretni kraljevićKip koji stoji na visokom stupu. Kraljević ispriča lastaviću svoju životnu priču. Kraljević zamoli lastavića da mu pomogne u njegovoj nakani da pomogne siromašne. LastavićMala ptica koja je upoznavši kraljevića odlučila ostati uz njega i činiti dobra djela. Svi su mu se divili.

prosinca 1881. Mjesto radnje: ispod Susjedgrada citat: “Pod vrletnim Susjedgradom živio vam starac mlinar. Roditelji su željeli da se sin oženi i dovede snahu koja će im pomagati. urednik. ali plodan život. ali ga nije mogla spriječiti.Povjestice Bilješke o piscu: AUGUST ŠENOA. feljtonist. Zaplet: sin je rekao majci da je zaljubljen u Janu. studenog 1838.2007. Olovno srce kraljevića nije se rastalilo i baciše ga na smetlište. a oni su na istom mjestu ostali do danas. godine. On su priželjkivali da se sin oženi. Izrekla je kletvu i pretvorila svatove u kamen. Završetak: na tom mjestu stoje i danas. u 19:55 • 132 Komentara • Print • # A. Rodoljublje i čovječnost dva su osnovna osjećaja kojima je prožet njegov cjelokupni književnički rad. Rasplet: svi svatovi su se okamenili na mjestu.” Vrijeme citat: “Projurilo radnje: prije mnogo ljeta preko mnogo lijepog Božjeg godina svijeta” . a kraljević će ga zauvijek slaviti. pripovjedač. Majka je bila protiv vjenčanja. godini života. Sin je rekao majci da je zaljubljen u lijepu. Nazivali su ga pjesnikom Zagreba jer je u svojim djelima često pisao o svom rodnom gradu. Vrhunac: na dan vjenčanja majka je izrekla kletvu kojom je svatove pretvorila u kamen. središnja ličnost hrvatske književnosti 19. ali siromašnu Janu. pjesnik.Šenoa . a u njemu je 13. Majka je bila protiv vjenčanja. rodio se 14. Palo je tik do mrtvog lastavića pa Bog reče anđelu da će ptica zauvijek pjevati u njegovom Rajskom vrtu.10. Kompozicija: Uvod: ispod Susjedgrada je živio mlinar sa ženom i sinom. 10. ali joj mlinar nije dozvolio da ga spriječi. završio kratak. KAMENI SVATOVI narodna priča Fabula: ispod Susjedgrada je živio mlinar sa ženom i sinom. stoljeća. U njegovim djelima vidljiva je ljubav prema domovini i svom narodu. godine u Zagrebu. u 43. Na dan vjenčenja ostala je kod kuće spremajući ručak za goste.pretali u talionici u novi kip.

Strofa: ima deset strofa. udaljen od civilizacije uspjeva održati u sukobu s nesklonom prirodom.rime nema samo u nekoliko stihova. svatovi. Sporedni likovi: sin. a ostale puno duže. Pod utjecajem toga. . Ističe se i njegova kronika o epidemiji kuge "Dnevnik kugine godine". Neke su riječi skraćene radi dobivanja jednakog broja slogova u stihovima. Rima: ima svih vrsta rime parne. bijesna. usporedbe. koji se. Nakon toga ljudi govore da je luda. postaje jako gnjevna. neslaganje. kamen.2007. mornara iz Yorka" zasnovan na stvarnom događaju.utemeljitelj modernoga romana. ironije… 10. unakrsne i obgrljene. Živio je od 1660. Njegov prvi i najpoznatiji roman je "Život i čudne neviđene pustolovine Robinsona Crusoea. baca kletvu na svatove. Pažnju publike pobudio je svojim pustolovnim romanima. Defoe .mlinarica je stara žena.g.g do 1731. mlinar. epiteta. Koristio se pripovijedanjem u prvome licu i jednostavnim svakodnevnim govorom. a kao romanopisac pojavio se u kasnijim godinama života. svatovi… Jezik i stil: pjesma je napisana na hrvatskom književnom jeziku.10. Jana. Ideja: Čovjek treba živjeti život kako sam odluči. kletva. Motivi: ljubav. ljuta. Kad se on zaljubi u siromašnu djevojku.Robinson Crusoe Ime pisca: Daniel Defoe O piscu: Daniel Defoe. u 19:47 • 130 Komentara • Print • # D. vjenčanje… Stih: poluvezan. prvih nekoliko su kratke (osmerostih). ali gotovo vezan . Karakterizacija glavnog lika: MAJKA (MLINARICA) . ali želi da se sin oženi. Od ostalih Defoeovih djela poznat je njegov roman o kradljivici "Zgode i nezgode glasovite Moll Flanders".Tema: vjenčanje bogatog mladića i siromašne djevojke protiv majčine volje. Drugi ne mogu donositi odluke o tuđem životu. engleski pripovjedač. Drugi i treći dio tog romana manje su uzbudljivi. eufenizama. Ima metafore. vrijedna. To je priča o brodolomcu.

Sunce je bilo tako jako da je meso bilo polupečeno. Kada je izašao van vidio je da drvo pred njegovom pećinom gori. Na vrhu jednog brežuljka bila je pećina. Htio je kada odraste da bude mornar i da putuje svijetom. Uhvatio je jednu kozu i ponio ju kući. i za svaki je dan na stablu urezao crtu.roditelji. ali da bi ih mogao uloviti bio mu je potreban luk i strijele. ali mu nije bilo ukusno pa je odlučio da meso stavi na vrući pjesak. Mjesto radnje: Pusti otok Likovi: Robinson Cruso. Prešli su na njihov brod i zauzeli ga. Nakon duge plovidbe u daljini su ugledali crnu točku. Prvo je pokušao naći skrovište. Svaki dan je na obali gledao brodove i mornare kako iskrcavaju robu. Šetajući gradom sreo je jednog mornara koji mu je ponudio da će ga besplatno prevesti nazad k ocu. Ujutro kada se bura smirila stigli su u London. Robinson je pristao ali bojao se to reći svojim roditeljima. i da nastavi posao koji je on započeo. Bio je sretan. Ta točka je bila gusarski brod. Htio je znati kada je koji dan pa je napravio kalendar. Neke su mornare ubili.svibanj 1654. Putem je naišla jaka bura. jer kada je vidio vatru to je bilo veliko otkriće. Cijelo vrijeme razmišljao je odakle je ta roba došla. ali dok je robu prodavao uvijek je mislio odakle je ona došla i kakav je i koliki put prešla. Pala je noć i Robinson je odlućio spavati. Jednog dana otac mu je rekao da želi da postane trgovac. Na putu ih je zahvatilo nevrjeme. Ukrcao se i otplovio u nepoznato. Robinson je odlučio da se smjesti u nju.Od lišća je napravio odjeću.g.divljaci. kapu i vreću. Robinson se jako uplašio pa je otišao u svoju kabinu. Robinson se tada oprostio od prijatelja.Petko. Sutradan je krenuo u lov. Jedan grom je udario blizu njegove pećine i on se jako uplašio. Strijele je bilo teže napraviti jer ih je trebalo šiljiti. jer će sada moći jesti pečeno meso i grijati se noču. a to je teško išlo kamenim nožem. Prijatelj ga je pozvao da pođe s njim. Robinsona su uzeli u robstvo. Sadržaj: Dječak Robinson živio je s roditeljima u Engleskoj. Jednog dana sreo je prijatelja koji se spremao na put u London. Znao je da je danas nedjelja 26.Četvrtko. Robinson se probudio na pustom otoku. Oko ponoći započela je jaka kiša. ali to nije ništa pomagalo.ljudožderi.Tema: Robinsonov boravak na pustom otoku Osnovna misao: Treba biti snalažljiv da bi se preživjelo Vrijeme radnje: 1632-1637 g. a pio vodu iz izvora blizu njegove pećine. sandale. Digli su jedra i krenuli punom snagom ali gusari su ih ipak stigli. Morao je paziti da se . Pokraj njegove pećine bila su dva stabla. Primjetio je da tamo ima divljih koza. Četvrtog dana želio je promjeniti jelo i pošao je otokom u potrazi za hranom. Mornari su pumpali. Brod je bio pun vode. Brod je potonuo. a neke bacili morskim psima. legao je na slamu i zaspao. Jeo je kukuruz. Sutradan je od savitljivog pruća napravio luk. Ogulio je kožu i počeo jesti sirovo meso. Robinson je to prihvatio.mornari.

Za njim su krenula dva ljudoždera. ali imao je jedan problem. Robinson i Petko su u daljini ugledali brod koji je prilazio otoku. Zadržao se dugo nemisleći na vatru. U jutro se probudio bolestan. sada su Petko i Robinson bili naoružani. lonci su propuštali vodu. On je krenuo po pomoć na drugi otok.Robinson je pomogao divljaku i spasio ga od ljudoždera. samo je u jednom čamcu ostao starac koji se nije mogao micati.vatra ne ugasi. Kada su stigli u Englesku Robinson je otišao kući gdje je našao oca. Bojao se da kada dođe zima neće imati što jesti jer će biti previše hladno. Kada je počeo bušiti rupu u drvetu odjednom su počele letjeti iskre koje su palile vatru. Sutradan je otišao do broda i tamo ugledao psa koji je jedini preživio brodolom. Divljaci su opet došli na otok ali. Sutradan je ispleo mrežu i krenuo u ribolov. Petko se ražalostio. . Sutradan je došao jedan divljak i rekao da je Petkov otac umro. To je bilo novo otkriće kako da vatru dobije kada on to želi. Odlučio ga je isprobati. Petko i Robinson su krenuli na put. Nakon nekog vremena odlučio je Robinson da napravi i čamac. Jednog dana čuo je jaku buku sa obale. Mislio je da je sada kod kuće majka bi mu kuhala čaj i bilo bi mu lijepo. pa sjedne i otisne se dalje od otoka. Struja je bila jaka i nosila ga sve dalje. Petko dotrča čamcu i počne grliti starca jer je to bio njegov otac Četvrtko. Petko i robinson su razgovarali o ljudožderima. ali on mu je odgovorio da je ona umrla. Kada je došla zima Petko je bio začuđen . Lopatom koju je napravio od školjke iskopao je duboku rupu i u nju spremao zimnicu. Na dno lonca je stavio sol tako da voda nije izlazila van. Oko kuće je zasadio drveće pa je imao i dvorište. Ujutro se u daljini vidio brod koji je topovima dozivao pomoć. kada je pogledao uplašio se jer su na otok stigli ljudožderi. pokušao je napraviti i stol i stolice. Od cigli što ih je sušio napravio je peć. Robinson je psa poveo sa sobom i dao mu ime Džek. ali je dvije pustio jer su bile male. Petko i Robinson su sa tog broda uzeli puške. Brod koji je dolazio bio je europski. Bura je bila jaka i brod je počeo tonuti. Divljak se otrgnuo i pobjegao im. Uhvatio je tri ribe. pa je odlučio napraviti podrum u kojem će spremati hranu. Iznenada se zemlja počela tresti. pištolje. a kada se sjetio bilo je kasno jer se vatra ugasila. U daljini je vidio brod koji prilazi otoku. Petko je bio u početku plašljiv Robinson ga je odveo u pećinu i učio ga engleski. Riba što ju je lovio više mu nije bila fina pečena jego ju je kuhao. Jedva je uspio da se izvuče. Pucali su jednom iz topa i svi su pobjegli. Zapalio je jedno drvo i obrađivao ga dok nije izgledalo kao čamac. Robinson se uplašio ali kada je vidio da lava pali drveće bio je sretan jer je na taj način ponovno došao do vatre. Počeo je praviti lonce. Robinson je tužan otišao u krevet. Pošto je bio petak Robinson je divljaka nazvao Petko. Vulkan je proradio i izbacio užarenu lavu. barut i top. Nakon pozdravljanja Robinson ga je upitao gdje mu je majka. Vodili su jednog divljaka.

Eko-Eko O piscu: H. radnje: jaruga. Druži se s blizancima iz susjedstva. Došao je na Zemlju da pomogne ljudima da se riješe otpada. Robinson i Petko nastavili su zajedno živjeti. 10.10. U mirnoj jaruzi jednog podneva. Hitrec . suvremeni hrvatski pisac rođen je u Zagrebu krajem prve polovice dvadesetog stoljeća.2007. On je dobroćudno biće. Najveći uspjeh postigao je Hitrecov roman: Pustinjski pupak. Porazili su ih uz pomoć dobroćudnih . Hitrec.RAZRED OSNOVNE ŠKOLE LEKTIRE 10.10. Eko Eko je možda metar visok. Kad mu je ponestalo energije Vesna mu je pomogla obnoviti je. Vesna. čvrsto tijelo. Vesna. Vesna je zaigrana i vesela djevojčica. Snježnobijelo svjetlucavo odijelo pripijalo mu se uz malo.jer nije prije nikada vidio snijeg i stalno je bio uz peć. Lukavo i radoznalo pomaže Eku Eku. u 19:41 • 2 Komentara • Print • # H. Diplomirao je komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. u 19:43 • 48 Komentara • Print • # V. Na njemu je zarobljena Ekova sestra Eka Eka. Likovi: Eko Vrijeme Mjesto Opis Eko. Pametan je i spretan. planet blizanci… radnje: ljeto Zmaz likova: Eko Eko: On je neobičan čovječuljak s planeta Bon. Sadržaj: U jaruzi na Hrčkovom brdu živi djevojčica Vesna i njezini susjedi. Tamo se susreću s kraljem smeća i gomilom otpadaka. Kralja i vojsku trebalo je porazit da bi mogli oslobodit Ekovu sestru. život remeti pojava neobičnog čovječuljka Eka Eka. U priči se spominje planet Zmaz. Eko je došao s namjerom da očisti Zemlju od otpada. Uvijek se šali na tuđi račun. Eko Vesna i blizanci su se izvrsno sprijateljili. Eko i blizanci krenuli su na planet Zmaz. Vesna: Vesna je djevojčica koja živi s majkom i braćom u jaruzi.2007.

rođen je 1933. slikaru Poklepoviću. Bilješke tijekom čitanja:trinaestogodišnji Ratko Milić. zvan Koko.godine u Sarajevu. zvanom Pokle -Koko uči francuski jezik -Zlatko plaši Koka da se u Parizu otimaju dječaci njihovih godina.bića s planeta Zmaz. prijatelj Marie Clever -Koko bježi za lopovima u crvenom automobilu -Jean i Michel otimaju Koka -Zlatko uzima sliku Mona Lize kako bi je dao u zamjenu za Koka -Jean i Michel otimaju Zlatka i sliku -za sliku Mona Lize Jean i Michel traže 10 milijuna franaka od gospodina Somaisa -Koko i Zlatko. pobjegnu autobusom -Marie Clever i Katsarida Somais prate Koka i Zlatka -bogalj(pisac Kušan) razgovara sa slikarom Poklepovićem -slika Mona Lize nije orginal -Charles i Frederic traže sliku kod gospodina Somaisa .godine se seli u Zagreb.2007. kći poznatog francuskog novinara Marcela Clevera. Nikolas Somais. Kušan . Jean. slijepci pucaju po prolaznicima -Koko sav prestrašen od Zlatkovih priča. Zlatko Brnčić. papagaj Cesar. Koko i duhovi. ljuta je na tatu što je nije poveo sa sobom k režiseru Worsonu koji je u Parizu snimao film o krađi Mona Lize -Nikolas Somais želi svom slijedećem brodu dati ime Mona Liza po čuvenoj slici -Katsarida Somais. Alles Worson. Zemlja je očišćena. Najpoznatija djela su mu:Koko u Parizu. Melita. Maurice. u 19:38 • 12 Komentara • Print • # I.10.1939. književnik i prevoditelj. Marie Clever. Marcel Clever. Oslobodili su Eku i vratili djecu na Zemlju. Katsarida. a Eko se sa sestrom vratio na planet Bon. Charles. Lažeš. 10. Zagonetni dječak i Strašni kauboj. ipak sretno sa Zlatkom dolazi u Pariz -slikar Poklepović. gdje je završio osnovnu i srednju školu i diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti. Frederic. zvani Pokle odvodi ih u svoj čudan stan i pokazuje sliku Mona Lize -Marie Clever. Uzbuna na Zelenom Vrhu. pisac -Koko i njegov prijatelj Zlatko spremaju se u Pariz u goste Zlatkovu ujaku. Zlatkov ujak(Pokle). zajedno sa slikarom. bogalji imaju ugrađene strojnice. Domaća zadaća. svuda vrebaju snajperisti.Koko u Parizu Bilješka o piscu: Ivan Kušan. Michael.

pričao je Koku strašne priče o Parizu. ali kako je slika nestala. U potrazi za slikom Mona Lize svaki od likova odlazi najprije u stan slikara Poklea.Dječaci Jean i Michel željni avanture otmu Koka misleći za njega dobiti otkupninu.Zlatko je donio sliku. ali su i njega oteli.Koko je primjetio neke nepoznate osobe koje bježe preko terase u crvenom automobilu pa ih je pratio.Zajednički prijatelj. kći poznatog novinara i njezin prijatelj Katsarida Somais. a nakon toga u stan gospodina Somaisa. a Marie je iz očevih članaka saznala da je slika nestala.Koko sanja da se nalazi u Parizu sa prijateljem Zlatkom. da je Mona Liza ukradena. želio je razgovarati s Kokom. pa je on trčao beskrajnim stepenicama i probudio se.Katsarida je smatrao da njegov otac želi na svome brodu imati sliku Mona Lize. no ipak se na kraju probudi i dozna da mu je to san.Knjiga je i vrlo smiješna i pomalo napeta. Zlatko. koji je već bio u Parizu.To je u stvari bio san dječaka Koka koji je pod utjecajem Zlatkovih priča bio jako uzbuđen i prestrašen. gdje živi Zlatkov ujak Poklepović. trči beskonačno trči -Koko se probudi jer to je bio san i odluči sanjati što više tako lijepih snova Doživljaj djela: Roman Koko u Parizu mi se sviđa zato što je u njemu opisan san dječaka Koka.-Jean.Slikar Pokle trebao je sliku donijeti na snimanje filma "Slika za milijardu". ali se nažalost izgubio. bivši bogalj. Sadržaj: Na početku romana saznajemo da Koko s prijateljem Zlatkom putuje u Pariz.Koko i Zlatko uspiju pobjeći otmičarima noseći sa sobom sliku. sin bogatog brodovlasnika. slikar kojeg Francuzi zovu Pokle. gdje svatko iznosi svoj razlog zbog čega je htio tu čuvenu sliku.Prvi izlazak u Parizu bio je u brijačnicu. prate Koka i Zlatka. Slikar Koka i Zlatka odvodi u svoj skroman stan. pa ga je zastrašio.Prestrašen Koko ipak s Zlatkom sretno avionom dolazi u Pariz gdje ih dočekuje Zlatkov ujak slikar Poklepović.Prije odlaska u Pariz. gdje im pokazuje čuvenu sliku Mona Lize. on se htio baciti s Eifelovog tornja.Djevojčica Marie Clevere. uhvatila ga je groznica i utonuo je u duboki san"A Koko se pokrije . iako je Koko htio vidjeti poznate znamenitosti grada Pariza.Koko im je rekao da je siromašan i spomenuo je sliku Mona Lize.Jean i Michel traže od Zlatka da im za otkup Koka donese sliku. Michel i gospodin Alles Worson kod gospodina Somaisa -zajednički susret sviju kod gospodina Somaisa i spoznaja da nitko nije "pravi lopov" -Koko odlazi stepenicama do prijatelja i trči.

Vrijeme radnje je ljeto.Duga Bilješke o piscu: DINKO ŠIMUNOVIĆ (Knin. Zlatko. Analiza likova:Koko. snalažljiva.preko glave. 1873. pokušaju saznati gdje je nestala slika Mona LIze. neodlučan."Radnja romana počinje i završava u Zagrebu. Katsarida Somais.10. Vrijeme radnje je oko 1970. papagaj Cesar. Tema djela: Tema djela su dogodovštine dječaka Koka i Zlatka u Parizu. Frederic. Alles Worson. kad je kao glumica bila popularna Monica Vitti i glumac Peter O`Toole. Michel. puno čita. Šimunović . Ideja djela: Slika Mona Lize je glavni razlog zbog kojeg su svi likovi u romanu nastojali poput pustolova i kriminalaca doći do te slike i na lak način se obogatiti. Maurice. pomislivši kako bi možda bilo zgodno da još večeras otputuje na drugu stranu svijeta. željan pustolovina. želi postati biciklistički as i svirati električnu gitaru Književna vrsta:pustolovni roman 10. dobar. Jean. hrabar. kao i ostali likovi u romanu. pametan. 8. 1.2007. plašljiv. Charles. 3. bistar. pisac Kušan -Koko-trinaestogodišnji dječak iz Zagreba. . u 19:34 • 93 Komentara • Print • # D. snalazi se u svakoj situaciji -Marie Clever-hrabra. voli pretjerivati.Svi to čine na vrlo zanimljiv i zabavan način.Ondje svaki dan ima 3000 otmica. voli punjenu papriku i stalno je gladan -Zlatko-kokov najbolji prijatelj. ali to ne želi pokazati. Nikolas Somais.Oni.-1980. Najviše otimaju dečke naših godina. glavni grad Francuske "Ne znaš ti što je Pariz.Zagreb. Marie Clever. pogotovo strance. Marcel Clever. voli da ga smatraju da je hrabar. 9. bojažljiv. pravi se važan pred svojim prijateljima." Mjesto i vrijeme radnje: Mjesto radnje je Pariz. ujak Pokle. . voli špijunske romane i mašta da će postati šrijunka kao Mata Hari -Katsarida Somais-sin bogatog brodovlasnika.

oluja kao znak smrti. . Tako je išla i došla do močvare. ostali ljudi. blijedopute. sažeto. smrt. Motivi: zabrane. . otac Janko. a u romanima ("Porodica Vinčić. Mislila je da ju može prijeći. Rasplet: Srnini roditelji sele u tvrđavu o tuguju. prolazak ispod duge. . . Sava. "Alkar") je opisivao Dalmatinsku zagoru i Cetinsku krajinu. Završetak: bace se s litice. Kompozicija:Uvod: Srna stalno mora biti u kući. Srna je od njih čula da se djevojčica kad prođe ispod duge promijeni u dječaka. udovica Klara. ) zauzima posebno mjesto u novijoj hrvatskoj književnosti kao pisac koji je stvorio našu modernu seosku novelu. "Đerdan". U pripovijetkama ("Mrkodol". Nakon toga su se njeni roditelji preselili u napuštenu tvrđavu i tugovali. "Tuđinac") je zahvaćao i druge teme. Šimunović piše jezgrovito. Jednog je dana išla s roditeljima u vinograd kupiti grožđe. krepko. . Ideja: zabranjivanjem željenih stvari može se postići samo loše. Glavni likovi: Brunhilda Srna. . Zaplet: u vinogradu čuje da se djevojčica pretvori u dječaka kad prođe ispod duge. "Duga". a odozgo klisure zarobile malu varoš Čardake na strmu obronku. Jedne noći su se bacili s visoke litice.1933. " Vrijeme radnje: prošlost Tema: Srnina želja da bude dječak i pokušaj ostvarenja te želje. Sava Sporedni likovi: majka Emilija. Vrhunac: nekon što se pojavi duga. Srna odluči proći ispod nje. Matoš je s pravom primijetio da Šimunovićev realizam djeluje poezijom narodne pjesme. Mjesto radnje: u i oko varoši Čardake citat: "Odozdo rijeka Gilbuša. Tamo je srela Savu i Klaru. ali nije mogla i utopila se. Sava je pričala kako ju je zbog njezinog veza snašla nesreća. . Vrsta književnog djela: pripovijetka Fabula: Srna je živjela u doba kad djevojčice nisu smjele mnogo toga da ostanu vitke. ali se utopi u močvari. želja. Tada se na nebu pojavila duga i Srna je htjela proći ispod nje.

vrijeme koje se samo moglo poželjeti. a sada tako žalosni kapetan Pavlove ulice jako se promijenio. . Umro je 1952. romane i dječje pripovijetke.Junaci Pavlove ulice Bilješka o piscu: Ferenc Molnar je mađarski književnik rođen 1878.Nemeček na grundu susreće Feri ača koji krade njihovu zastavu . hrabrost i . Boka i Nemeček odlaze na otok u botaničkom vrtu gdje ostavljaju papir s porukom "Tu su bili dečki iz Pavlove ulice. " . U knjizi ima mnogo opisa.10. Bilješke tijekom čitanja: pisac opisuje radnu atmosferu u prirodopisnom kabinetu učenika 4.Gereb šalje pismo u kojem otkriva plan crvenih košulja. moli da mu oproste i opet prime u svoje društvo . u 19:29 • 49 Komentara • Print • # F. požrtvovnost. " . " Doživljaj djela: Roman Junaci Pavlove ulice mi se sviđa jer je u njemu opisano veliko prijateljstvo među djecom. Najpoznatiji su mu romani: Čamac bez gospodara.započinje borba za grund "dan bitke bio je divan proljetni dan.2007.Čonakoš šalje pismo Boki u vezi sastanka na grundu .hrabri Nemeček sam odlazi kod crvenokošuljaša. počeo je plakati. Pisao je komedije.Boka saznaje da će se na grundu. onomatopejom.Jezik i stil: pripovijetka je napisana na hrvatskom književnom jeziku: štokavskom narječju i ijekavskom izgovoru. Pisac se koristi i usporedbom. u Budimpešti. metaforom. razreda .borba je opisana kao žestok susret dvije grupe dječaka "a mala truba je odjeknula u znak da tvrđave otpočnu s bombardiranjem. " . 10. njihova borba. Pješčane bombe počele su letjeti.Molnar . " .vrlo lijepo je opisan grund koji je dječacima iz Pavlove ulice značio beskrajnost i slobodu . graditi nova zgrada "čitav svijet okretao se oko Boke.Čonakoš. najčešće osoba i krajolika. kojeg je toliko volio i borio se za njega. Eva i Junaci Pavlove ulice.Nemeček je jako bolestan "taj tako veseli pješak. a velika bol pritiskivala je njegovo srce.dječaci se sastaju na grundu i izaberu Boku za predsjednika . oni ga uhvate i bacaju u vodu "a on iz vode gleda tako tužnim pogledom kao kakva žalosna žabica" . godine u New Yorku. .dječaci Pavlove ulice pripremaju plan za obranu svojeg grunda hrabri mali Nemeček se razbolio .

To je bilo mjesto koje su dječaci jako voljeli i ono im je značilo beskrajnu slobodu igre. Gerebov otac. Dogovorom se mogu postići bolji rezultati. pas Hektor." Vrijeme radnje je mjesec ožujak ("mart") "prozori su bili širom otvoreni tog martovskog dana. odnosno osvojiti mjesto za igru kojeg u velikim gradovima nema. Budimpeštu. svoje slobodno vrijeme provodili su na grundu koji se nalazio u Pavlovoj ulici. Lesik. ali su na kraju pobijedili dječaci Pavlove ulice. nego svađom i borbom. Gereb. Pomogao im je njihov prijatelj. Osim prijatelja. Čonakoš. Barabaš. profesor Rac. Sadržaj: Grupa dječaka. ono za njega znači beskrajnost i slobodu. izgubili su i grund na kojem se je trebala graditi kuća. Nemečekova majka. Nemečekov otac . Najvažniji događaji zbivaju se u Pavlovoj ulici. Grund je bio njihov. Pastori. učenici 4. Ač. Gubitak dobrog prijatelja kao i grunda slomio je mala srca dječice tako da me taj roman na kraju rastužio. Grupe dječaka su se hrabro borile. razreda. Mjesto i vrijeme radnje: Radnja je smještena u glavni grad Mađarske. Kolnai. mali i bolesni Nemeček. Čele. Nemeček. Vajs. Rihter. Borba je bila organizirana kao da se brani svoj dom ili domovina. Analiza likova: Boka. livada. Nažalost. dječaci su izgubili grund i dobrog prijatelja Nemečeka. poljana. s toliko junačke hrabrosti. Izazov su prihvatili dječaci iz Pavlove ulice i počeli se pripremati za borbu.ljubav za komadić zemlje na kojoj su se uvijek igrali i bili zajedno." Mislim da se radnja romana događa krajem prošlog stoljeća kada još nije otkriven lijek protiv upale pluća. Čengej. izgubili su komad zemlje koji su branili s toliko boli. Dječaci te grupe učinili su "einstand" a što znači objavu rata. a izgubljen je i teritorij zbog kojeg su ratovali. Feri. tema djela:Tema djela je borba dvije skupine dječaka koji žele obraniti. Na slikovit način je opisan grund kao i osjećaji koji su ta djeca osjećala prema njemu. ali su nažalost izgubili hrabrog Nemečeka koji je uskoro umro. na grundu "ono je peštanskom djetetu ravnica. Njihova dječja igra bila je kao pravi rat u kojem je bilo i žrtava. Taj grund htjela im je oduzeti grupa dječaka zvanih crvenokošuljaši. Slovak Janko. borbu za svoj grund. Ideja djela: Dječaci Pavlove ulice i crvenokošuljaši trebali su zajedno dijeliti grund.

bio zaslužan za pobjedu. Lagerlof .Nemeček . Tako je išao do vrata svake kuće i . napet. Bio je pravedan.Legenda o Kristu Naslov djela : SVETA NOĆ Na početku priče spisateljica govori o svojoj baki. Govori kako je njoj i djeci pričala puno priča. tankih usta. Književna dječji pustolovni roman vrsta: 10. Baka i djevojčica su željele ići na ponoćku ali nisu mogle jer je jedna bila prestara a druga premlada. pošteno i muški opstati na svom mjestu. hrabar i simpatičan. a kada je čuo da će se na "njegovom" grundu graditi zgrada.krupan crnomanjast dječak. Analiza stila:Stil u kojem je pisan ovaj roman je zanimljiv. . Prijatelji su ga jako voljeli. dobrodušan i sretan što ga prijatelji kao takvog žele u svojoj družini. duboko i teško dišući otvorenih. ako se ne i popne visoko. morao je izvršavati tuđe naredbe i ići u zatvor.10. malih. velika je bol pritiskivala njegovo srce. u 19:23 • 86 Komentara • Print • # S. pravedan i pošten dječak. pun događaja. Od tada više nikad nije čula njezine priče. Borba između dječaka opisana je kao da se vodi pravi rat. mrzio je izdaju.mali. Bio je Božić. Najžalosnije od svega je to što je njena baka umrla." Znao je i plakati za svojim prijateljem Nemečekom. iako jako bolestan. Možda je već vidio stvari koje su skrivene ljudskom pogledu. Bio je vođa crvenokošuljaša.Boka .Feri ač . Boka je ostavljao dojam pametnog dječaka koji je krenuo u život kao čovjek koji će. Bio je "običan vojnik" pa su mu svi mogli naređivati. Likovi su vjerno opisani.hrabar. mršav dječak krhke građe. Poslije 40 godina sjećala se samo jedne priče o Isusovu rođenju. ali teška bolest skrhala je tog malog junaka "u krevetu je ležao kapetan. Te večeri je baka pričala jednu priču. " . Bio je jednom jedan siromašan čovjek koji je molio ljude za pomoć jer će mu se smrznuti djetešce i žena. Ali on nije nikog prepoznao.. Njegova hrabrost i ljubav prema grundu bili su toliki da je. Zbog toga je imenovan kapetanom. mudar. lijep. tako da sami možemo vizualno zaključiti kako je izgledao pojedini lik. Bio je vođa dječaka iz Pavlove ulice. a bio je duboko potresen bolešću i smrću malog Nemečeka. S puno osjećaja je opisana smrt malog Nemečeka. velikih očiju. slušali i poštovali "jednom riječju.2007.

a nema ni zrna žita.Svaki dan je u mlin donosio jako puno vreća brašna u kolicima.Nitko nije znaokakva je to tajna djeda Cornillea. oko spilje. Pastir onda shvati zašto je sve večeras tako radosno. Mlinove koje je para pokretala izluđivali su ga. umro je 1897.punih 60 g. Kada su došli do spilje pastir vidje gdje čovjek živi.Sjetila se da pogleda kroz prozor i vidje da je to samo prazna prostorija. U svojoj 28. a psi nisu lajali. Anđeli dođu na brijeg. 10. Naziv Tajna djeda priče: Cornillea Fabula: Djed Cornille bio je stari mlinar. Siromašan čovjek mu kaže da on to mora sam shvatiti. Čovjek ode.S velikom je ljubavlju hranio mlin. Tada se probudi pastir i baci svoj šiljasti štap na čovjeka.Daudet . u spilju i pođoše pjevati. Baka stane s pričanjem i kaže:»Ono što je pastir vidio možemo i mi». u 19:20 • 15 Komentara • Print • # A. Ode tamo i vidi stado ovaca i tri psa. Tada ga pastir zaustavi i pita zašto je tako milosrdan.Vrata mlina su bila širom otvorena i vidjeli su djeda kako sjedi tužno. Pastir se sjeti da psi nisu lajali na čovjeka.Pisma iz mog mlina Bilješka o piscu: Alphonse Daudet rođen je u Nimesu u južnojFrancuskoj. a pastir ga pođe pratiti.Stalno je govorio da ne idu tamo ida se ti razbojnici koriste parom da izrađuju kruh.svatko ga je odbio. I on mu pozajmi vatru. pa dade vune čovjeku da pokrije djetešce. Taj štap ne pogodi čovjeka nego pade u polje. Čovjek golim rukama uze žar vatre i ništa ga ne oprži.2007. Najednom vidi vatru u daljini. Ovce se nisu preplašile.g u Parizu.Poslije kad je djed izišao njegova unuka je vidjela da ga nema. jer je to istina kao što ja tebe vidim i kao što ti mene vidiš». Bilo mu je žao da se smrzne djetešce. Onda čovjek stane pred pastira i zamoli ga da mu pozajmi malo vatre. . da ovce nisu pobjegle i da ga štap nije pogodio.jedanput kada je išla njegova unuka s dečkom do mlina da dobije blagoslov.Djed je ponosno radio i mljeo žito.U dvadesetoj godini posto je tajnik bogatog plemića i moćnog ministra u vladi cara Napleona III.10.Ušli su punih vreća u mlin. bavio se brašnom.U 2 riječi su se dogovorili da skupe pšenicu i odnesu je.Vratili su se u selo i rekli sve što su vidjeli. godini objavljuje roman «Mališan» ili «Povijest jednog djeteta». Baka položi svoju ruku na djevojčinu glavu i kaže:»Upamti ovo.

radnje: .Ujutro se umorila i vuku je postala sladak zajutrak. Vrsta Alegorična Tema: Bika je uvijek htjela u planine pa makar riskirala priče: priča.Borila se s vukom cijelu noć i onda ujutro postala zajutrak vuku. Tema djela: Djed Cornille više voli kruh koji je rađen od vlastite ruke nego od pare.Tako ih je sve gubio na isti način. radnje: radnje: Opis lika: Djed Cornille je vrlo odlučan čovjek koji više voli obične mlinove od paro-mlinova. život.livada Vrijeme Dan. Mjesto Planina. Vrijeme Ljeto. Mjesto Mlin.Svakoga jutra bi prekinule konopac i odlazile u planine gdje bi ih vuk pojeo. Naziv Koza gospodina priče: Seguina Fabula: Gospodin Seguin nikada nije imao sreće sa svojim kozama.Ima 60 godina.Bika je ujutro otišla u planinu i igrala se.Odjednom je izašao vuk i borio se s Bikom cijelu noć. gospodina radnje: Seguina.No bio je u krivu no onda joj reče da je imao kozu koja je bila jaka i opasna kao jarac.Vrsta Alegorična djela: priča.Zato je kupio mladu kozu jer je mislio da će se priviknuti i ostati.

2007.Neki su mislili da je to čudovište neprirodne snage.Podmornica je jurila .Na moru se pojavila velika riba i prevrnula brod.Imala je muzej u kojoj su se držali zlato.Jednog dana kada su bili na ostrvu i grijali se na vatri.20 000 milja pod morem LICA:profesor Arronax.Kapetan Nemo je dozvolio.bisere i drago kamenje.Savjet i Ned Land su skočili u more.kapetan Nemo MJESTO RADNJE:u dubinama mora VRIJEME RADNJE:19.Podmornica je radila punom parom i sljedećeg dana su se probili.Na palubi je bilo nekolko leševa jer ih je zatekao brodolom.Profesor je zamolio kapetana Nema da ih pusti da odu na ostrvo.Vrata podmornice im je otvorio kapetan Nemo.počne padati kamenje na njih.Sutradan je kapetan Nemo vodio Arronax.Ušli su u čamac i bili naoružani električnim puškama.Ugledali su podmornicu i popeli se na nju.stoljeće TEMA:pustolovine i plovidba podmornicom OSNOVNA MISAO:normalan život na zemlji je privlačnij od svega blaga i zlata pod morem SADRŽAJ:Godinu 1886.ali nisu odustajali nego su čekali novu priliku.Iz dana u dan su išli na ostrvo.ribice i različite morske trave. u 19:15 • 31 Komentara • Print • # J.Arronax.Jednog dana Arronax.Uhvatiše puške i pobjegoše u čamac.Na tom brodu je bio profesor Arronax.Podmornica je plovila prema jugu do južnog pola.No nisu uspijeli jer je podmornica zaronila u morske dubine.pogleda i vidi čamac.Jednog dana Savjet je gledao kroz prozor pa povika:"profesore.Prolazili su mjeseci plovidbe na podmornici.Arronax.Kapetn Nemo im je rekao da tko god dođe na podmornicu mora na njoj ostati do kraja života.Tu su bile razne Školjke.Savjet i Ned Land se dogovore za bijeg.Savjeta i Ned Landa na ronjenje da upoznaju svijet pod morem.Kapetan Nemo se hvalio podmornicom koja se zvala "NAUTILUS".Zaveslaju i odu na podmornicu.Koji god brodovi išli na istraživanj vratili su se bez rezultata.10. svi ljudi po pojavi morskog čuda.dođite!"profesor priđe prozoru.Podmornica je bila vrlo lijepa.Savjet i Ned Land su se čudili ljepoti morskog dna.Verne .Prolazili su dani i tjedni. a druči su mislili sa je to podmornica sa beskrajno jakom pokretnom snagom:Tako je jedan brod krenuo u istraživanje namjerom da se ne vrati dok nešto ne sazna.njegov vječni pratilac Savjet i Kanađanin Ned Land.Savjet.Dok su plovili našli su se u klopci od ledenih stijena.Plovili su ka ostrvu Vanikovo.Ned Land.10.Profesor Arronax je rekao svim mornarima da gledaju u more ne bi li ugledali čudovište.Nakon tjedan dana bili su na ostrvima Australije.Kanađanin.Uto iz šume izađoše divljaci i počnu ih gađati strijelama.Ostrvo je bilo prekriveno divnom šumom.

Puškin .Savjet i Ned ukrcaše se u čamac. Boris Godunov i Belkinove pripovijesti.Pitali su se da li se podmornica izvukla?Svi troje bili su sretni što su živili 10. Ja bih isto htjela imati takvu ribicu koja bi mi ispunjavala sve moje želje. ali nije ništa tražio od ribice. Pohađao je elitnu školu za plemićku djecu. Bilješke tijekom čitanja:-stari ribar i njegova žena -zlatna ribica koja ispunjava želje -pohlepna i zločesta starica koja od ribice traži korito. a njegova žena je prela pređu. želi biti vlastelinka.godini života od posljedica zadobivenih na dvoboju. tražila je novu kuću.Čamac se otkvačio i našao usred vrtloga. a ona će njemu ispuniti njegove želje. Njegova najpoznatija djela su Evgenij Onjegin. Kapetanova kći. Kad je to ribar ispričao svojoj ženi ona ga je grdila i nazvala prostačinom i budalom i tražila da od te ribe traži novo korito. Na kraju je željela biti vladaricom mora i da joj zlatna ribica služi. u 19:12 • 8 Komentara • Print • # A. Jednog dana je starac lovio ribe i uhvatio je zlatnu ribicu koja govori. . Starac ju je pustio u more.U tom trenutku podmornica se našla u vrtologu. Živjela je u dvorcu.Bajka o ribaru i ribici Bilješka o piscu: Aleksandar Sergejevič Puškin rodio se u moskvi 1799.velikom brzinom ka sjeveru.Profesor. Kad je to dobila. imala je sve što je poželjela dok je svoga muža poslala da radi u staji. željela je biti moćna vlastelinka. Ribica se na to razljutila i ništa nije na tu želju odgovorila.S. kuću. ženu i prepuklo korito. Bajke. Starac je lovio ribe. a kada je ribar došao kući.10. Kratak sadržaj: Na obali mora živjeli su starac i starica. svijetla carica i na kraju vladarica mora -žao mi je starog ribara. a ne sviđa mi se njegova pohlepna žena -smatram da je na kraju starica zaslužila da bude opet siromašna u staroj kolibi Doživljaj djela: Ova kratka bajka mi se dosta svidjela jer je u njoj opisana zlatna ribica koja ispunjava želje.godine. našao je opet svoju kolibu.Ujutro kada su se probudili bili su u kolibi . Umro je u 38. Ribica je molila starca da je ne ubije. a zatim i svijetla carica. već je pusti natrag u more. gdje je već pokazao pjesnički dar.2007.Jednog dana Ned reče profesoru :"noćas bježimo!"Došla je noć.

Mjesto i vrijeme radnje: Obala i more. Starac se je bavio ribolovom. Kada se je vratio vidio je veliki dvorac. Riba ga je zamolila da ju pusti i da će joj tada ispuniti želje. Ona mu je to ispunila.dobra ribica koja održava svoje obećanje Dojam : Ova bajka mi se svidjela zato što je starac našao zlatnu ribicu. a zlatna ribica je živjela u moru. On je otišao i ribica mu je to ispunila. : Ljeto dvori. Tukla je i derala se na sluge. Kada je izvukao treći put u njoj je bila samo jedna riba i to zlatna. Starac se je protivio ali je kasnije otičao. Zamolio je ribicu. Kada je došao do bake htio joj je poljubiti noge ali ona je pozvala . Ribica mu je rekla samo neka se vrati kući. Starac je otišao na more i zamolio ribu. Glavni likovi : Starac – bio je pošten i dobar Baka – okrutna i sebična Zlatna ribica – ribica koja je ispunila sve želje satrcu koje ih je zadala baka. Baka ga je izgrdila i poslala sa zatraži kuću. a pred sobom je vidio još veči i raskošniji dvorac. Tada je došao starac i baka mu je naredila da želi biti carica. lude Sadržaj : Živjeli su starac i baka u staruj kolibi od gline. Starac ju je pustio. ali ne i zadnju Sporedni likovi : Sluge. a starica je prela. Analiza likova:Stari ribar dobar i pošten starac Starica zla. Zatim je baka kazala da želi biti bogata vlastelinka. pohlepna i nikad zadovoljna Zlatna ribica . Tako je prošlo nekoliko nedjelja. Jednoga dana starac je bacio mrežu u more i izvukao punu mulja. Nakon nekog vremena se vratio. Ribar i njegova žena stanovali su u kolibi na obali mora. On je pred kolibom našao novo korito. a nije mi se svidjelo što je baka bila tako okrutna i sebićna Vrijeme Mjesto radnje radnje : More. tako nekolio puta. U njemu je bila baka. Tema: zlatna Ideja djela:Čovjek ne smije biti ribica pohlepan. On ga je izgrdila i poslala da zamoli da mu da novo korito. Vratio se kući i to rekao starici.

hr Video news portal Nove TV Blog. Vido da nema više dvorca nego open ona stara koliba. Starac je dugo čekao odgovor. u 18:59 • 48 Komentara • Print • # Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom ImenovanjeDijeli pod istim uvjetima.10.hr Zadovoljna.2007. ..hr Blog servis Forum. 2007 P U S Č P S N 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 Listopad 2007 (30) Dnevnik. Starac je otišao i zamoloi rabicu. Zatim se je vrato.hr Gol. Poučnost o djelu : Nikada ne smijemo biti oholi i sebični kao baka 10.Od 1.hr Monitor. razreda Dnevnik..hr DomaTV.hr Komentari da/ne? Opis bloga Linkovi Sve lektire potrebne za OSNOVNU ŠKOLU. Ona ga je slušala i zatim zaronila.8.hr NovaTV. listopad. Baki je već postalo dosadno i rekla je starcu neka zaželi od ribice daona bude carica mora i da zlatna ribica pliva oko nje i da joj ispunjava želje koje se njoj prohtije. .hr Malo o autoru ovog BLOGA.stražare da ga odnesu.

J. kafene oči 178 visok.Livingstone Sudeta-Mor Hemingway-Star.Ime:Pero Prezime:M.RAZRED Exupery-Mali princ Kumičić-Zač.Cajke Sadržaj: 8.1993.g Mjesto rođenja:Split Horoskop:Bik Kratki opis:Plavo-smeđa kosa. Škola:Bol Datum rođenja:29.Č. Shakespeare-R.A. Crusoe 5.. svatovi Šenoa-Branka 6.Rap.RAZRED Prosenjak-D.04. i Julia 7..63kg ZAUZET-s najlipšon ženskon u Hrvatskoj Moj MSN Bol-Hool_St@hotmai.RAZRED Bach-G.com Slušan:Tehno.s Razred:8.RAZRED Hitrec-Eko-Eko . i more Kolar-Breza Šimunović-Alkar Šenoa-Prosjak Luka Mažuranić-Smrt S. priča Nazor-Veli Jože Wilde-Sretni kraljević Šenoa-Povjestice Defoe-R. konj Tomaš-Dobar dan Tata Majetić-Omiški gusari Matković-Zg.

Kušan-Koko u Parizu Šimunović-Duga Molnar-Junaci P. ul. Lagerlof-Leg. o Kristu Daudet-Pisma iz m.m. Verne-20 000 m.pod m. Puškin-Bajka o rib. i rib.
Blog.hrPrijavi seNakon prijave pratite svoje najdraže blogere i kreirajte vlastite liste blogera!Naslovnica

lektire

Prosjak Luka - August Šenoa
Bilješke o piscu: A. Šenoa je rođen 1838. g. u Zagrebu. Osnovnu školu pohodio je u Zagrebu, daljnje školovanje nastavio je u Pečuhu, a pravne nauke završio je u Pragu. Godine 1868. izabran je za gradskog bilježnika. U isto vrijeme radi u zagrebačkom kazalištu kao umjetnički direktor, a od 1870. kao dramaturg. Kazalište je napustio 1873. kad je imenovan gradskim senatorom. Od 1874 pa sve do smrti, 1881. g., uređivao je “Vijenac”. Šenoa je bio jedan od najobrazovanijih Hrvata svog vremena. Znao je mnoge europske jezike pa je i mnogo prevodio. Poznate su njegove povjestice: “Kugina kuća” i “Propast Venecije”, romani: “Zlatarevo zlato”, “Čuvaj se senjske ruke”, “Seljačka buna” te pripovijesti: “Prosjak Luka”, “Branka”, “Barun Ivica”, “Mladi gospodin” i “Turopoljski top”.

Tema: život prosjaka Luke i njegova upornost da postane običan seljački čovjek.

Glavna misao: “Važnije biti siromašan i sretan čovjek, nego nečovječna varalica.”

Mjesto radnje: Hrvatska

Vrijeme radnje: XIX. stoljeće

Likovi: Luka, Mara, Mato, Martin, Mikica

Sadržaj: Uz obalu Save nalazilo se malo, prljavo selo Jelenje. Stanovnici su bili lijeni, nepošteni, voljeli se ići u krčmu, osim rijetkih ljudi koji su pošteno radili. Kroz to selo često je prolazio Luka. On je bio prosjak, a da bi stekao novac varao je i bavio se nutnim poslovima. Luka se zaljubio u bogatu i poštenu Maru. Poželo je biti pošten. Mara je voljela

drugoga, svog susjeda Andru, ali su njihovi očevi bili u svađi. Luka je obećao pisaru Mikici 100 forinti ako Mara bude njegova. Stoga je Mikica nagovarao Andrinog oca da ne dozvoli da se Andro oženi Marom. Te je godine Marinog oca zadesila nesreća. Netko mu je ubio krave i spalio spremište za sijeno. Postali su veoma siromašni. Vidjevši njihovu nevolju Andrin otac je shvatio kako je bio nepošten prema Martinu, Marinom ocu, i prvom susjedu. Oni su se pomirili te su se Mara i Andro zaručili. Luka je skupio mnogo novca i želio je dati Martinu u zamijenu za Maru. Želio je živjeti kao običan čovjek. Saznavši da je Mara zaručena veoma se razočarao. Znao je da bi ga jedino ona vratila na pravi put, da bi jedino ona od njega učinila čovjeka. Kad su se Mara i Andro vjenčali i dobili dijete, Luka je bio zavidan. Htio se osvetiti, ali ga je pekla savijest. Kod njega je prevladao razum i otišao se ispovijedati. U krčmi je sreo Mikicu. On mu je nudio prijateljstvo, ali ga je Luka odbio. Znao je da je Mikica varalica i da želi samo novac, jer je takav i on bio. Luka je shvatio da je važnije biti siromašan i sretan čovjek, nego nečovječna varalica. Luka je otišao do rijeke Save i skočio u vodu gdje je umro. Oni koji se ga poznavali brzo su ga zaboravili. Nakon godinu dana Mara i njen otac morali su na sud. Luka im je ostavio 800 forinti i svečeniku je ostavio poruku za njih. Želio je da prime novac i da se svake godine pomole za njega.

Objavio lektire u 30. prosinac 2004 21:06:00 | 54 komentara

Proza - Antun Gustav Matoš
1. Bilješka o piscu:

MATOŠ, Antun Gustav (Tovarnik, 13.06. 1873 - Zagreb, 17. 03. 1914), književnik. Učiteljsko dijete, odgojen u Zagrebu, Matoš u šestom razredu napušta gimnaziju i odlazi u Beč na vojnu veterinarsku školu, koju nije svršio. Ne podnosi vojnu disciplinu, 1894 godine dezertira iz vojske, koju je služio u Petrovaradinu. 1898 godine odlazi u Ženevu, u kojoj ostaje godinu i pol dana, zatim seli u Pariz, gdje ostaje pet godina, vrača se kući. Kad je amnestiran seli se u Zagreb, gdje živi do kraja života. Kniževnik profesionalac, od nužde novinar, Matoš nije imao stalnog zaposljenja. Živići teško Matoš se razvijao u intelektualnom i moralnom pogledu. U osnovi lirski raspoložen, on je cijeli život nosio masku cinka, borbenog paskvaliste uvijek spremnog da na protivnika saspe slapove riječi. Matoš se ogledao u više književnih rodova: piše feljtone, pripovjetke, crtice, eseje, putopise, književne, muzične, likovne i kazališne kritike, pjesme, a okušao se i u dramskom radu Kompozicijski solidno postavljene, njegove su pripovjetke pune lirizma i duhovitih obrata, ali boluju od nedostatka realnih doživljaja. Punu mjeru svoga talenta dao je Matoš u književnoj kritici i polemici. S razvijenim ukusom i velikom književnom spremom, pišući redovito glatko i duhovito, on je, ocjenjujući pojedino djelo ili cjelokupni rad nekoga pisca, gotovo uvijek, majstorski uočio bitne karakteristike umjetničkog opusa. Često ćudljiv, cjeneći katkada kalambur više od misaono staložene ocjene, on je ipak u većini svojih sudova tačan i njegova se mišljenja često javljaju u književnim udžbenicima kao definitivna ocjena hrvatskih pisaca. On je bio najuspješniji i najsustavniji ambasador hrvatske kulturne suradnje. Matoš stvara pokretan, živ, prodoran jezik, poslušan instrument da izrazi i najkompliciranija duhovna stanja suvremenog čovjeka. Matoš je naš veliki književnik u punom značenju riječi.

2. Matoševo prozno stvaralaštvo:

Matoševe novele i crtice sabrane su u knjigama:

Iverje (Moć savjesti, Kip domovine leta 188*, Miš, Nezahvalnost, Pereci, friški pereci, Čestitka); Novo iverje (Nekad bilo - sad se spominjalo, U čudnim gostima, Camao, Božična priča, Samotna noć); Umorne priče (O tebi i o meni, Moć štampe, Ugasnulo svijetlo, Bura u tišini, Duševni čovjek, Lijepa Jelena, On, Poštenje, Jesenska idila, Prijatelj, Ministarsko tijesto, Vrhovac, Osveta ogledala, Ubio, Cvijet sa raskršča, Sjena). Matoševa proza može se uglavnom podjeliti u dva osnovna kruga i to: Prvo, krug novela o domaćem kajkavskom kraju, zagrebačko zagorskoj sredini, i drugo, krug novela bizarnog sadržaja, novele o čudacima, neobičnim tipovima i nevjerojatnim malograđanskim zgodama; o građanskim inteligentima i tragičnim scenama i sudbinama. Prvi krug je nastao još u živoj matici prve faze našeg realizma, dvojen je pravaškim i patriotskim stilom, emocionalnim ritmom i sentimentalnostima, odvija se prirodno, pun koloristične i pučke sredine. Drugi krug ponajviše je nastao u polemičkim borbama, na putu i lutanju - a takva je gotovo sva knjiga Umorne priće - otvara put psihološkoj prozi, otkriva tematiku psiholoških složenosti. U noveli Osveta ogledala kako je Matoš prikazao čudnog bizarnog pojedinca koji je bio “vudren na svoju stranu”, koji je sve mrzio:

“Taj demokrat, pripovjednik sveopćeg bratimstva i usrečitelj je dakle neobično mrzio. Od prokletih predmeta pak ga najviše puzrujivala laž ogledala... Jer zrcalo je hladno i mlako kao skeptik. Jer previše laska srečnicima. Jer nije dano utopijsko i idealno. Jer je sasvim nekorisno kao kristal dokonog soneta. Jer je sjajno i uglađeno kao laž diplomatskog egoizma. Jer ima grasnost vode bez dna. Napokon jer je privlačno kao magnet grijeha. Mami samotnu ljepoticu...”

(OSVETA OGLEDALA)

Matoševe novele i proza, koje su vezane za domaće tlo i u kojima se slika uglavnom kajkavski kraj (pejzaž domovine) i prizori iz provincije, ističu se svojom neposrednošču i izvornošču. Iako su često

bačene na papir u brzini i u prvom zamahu, iako su im likovi izrazitiji tek u nekim prizorima, značajna su pojava u našoj književnosti, navještaju jednu novu stilsku proznu mogučnost. I dok s jedne strane pomalo dopunjuju krug tema prvih modernista, u isti mah su i težnja za novom tematikom i jednim drugim, intenzivnijim proznim izrazom. 3. Pejzaž u Matoševom proznom stvaralaštvu:

U Matoševom proznom stvaralaštvu pejzaž se često javlja kao samostalna literarna tema, a on istovremeno asocira na nešto drugo, neku drugu temu koja se razvija i dodiruje kroz čitavo dijelo. Matoš isto tako humanizira pejzaž, oživljuje ga i u njega smješta ljude, povezuje krajeve s ljudima (pripovjetka Ljudi su krajevi, krajevi su ljudi). Sinestezija, kojom su prozimana sva Matoševa djela, bitan je dio u slikanju pejzaža, života i svijeta, ljudi uopće. Iskončana Matoševa osjetljivost za boju, zvuk i miris učinilo je njegove prozne pejzažne slike izrazitijima, dubljima, svjetlijima. npr: “San se hvata zelenih brda, i bujnih vinograda po kojima ruji rumeno grožđe kao plamen, bijelo gori kao ćilibar, a modro se crni kao tisuć stisnutih brganica ispod jesenjeg lišća koje se napilo krvi sunčane... Sunce zalazi, šumovita brda tonu u smaragdni san, zamiru zvuci daleke muzike, a riječni val šušteći kao svrha koke kneginje, ruže oko vesla ritmove neke slatke i biserne pjesmice. Sa purpurne se vode stade pušiti mliječna para, a u tihoj i zelenoj dubini stade ručati draguljno trunje, padajući sa neba vedroga, večernjega, zvjezdanoga. ...mrvi se crnim mrvicama u ljubičasti trag zašlog sunca, iščezava u ljubičastom poljupcu kojim slavi veseli i bijeli dan sumornu, baršunastu noć!” (SAMOTNA NOĆ)

4. Zaključak:

Pod utjecajem francuskih simbolista, Matoš je nastojao u našem jeziku ostvariti glazbenu sugestivnost, pa je zbog toga brižno birao riječi i usklađivao sonornost vokala i konsonanta. Matoševa je sklonost sentimentalizmu dokazana nizom pijesama, ali njegovo tragično osjećanje života ne iscrpljuje se melankolijom nego prelazi i u karakteristični bunt. Matoš je začetnik moderne dijalektalne lirike i fraze, a neki njegovi stihovi postali su političko geslo čitavih generacija:

“I dok je srca, bit će i Kroacije!”

(PRI SVETOM KRAJU)

“Već je zorja, a nemrem spati Po hiži me hinca mušlih črni raj, Ko kotiček već kriči za vrati Hajči Smiljček, hajček picej moj!”

(HRASTOVAČKI NOKTURNO)

Objavio lektire u 30. prosinac 2004 21:05:00 | 3 komentara

Putovanje Childa Harolda - GEORGE GORDON BYRON

1. TEZA

BILJEŠKA O PISCU:

BYRON, George Gordon (22. 1. 1788. Missolonghi, Grcka, 19. 4. 1824.), engleski knjizevnik. Potomak Normana, sin “ mahnitog Jacka “ i ekscentricne majke, Byron je bio u prilicnoj mjeri nasljedno opterecen. Neko je vrijeme, koa lord, sudjelovao u radu Gornjeg doma istakao se govornickom vjestinom. Njegova primamljiva vanstina i zanimljiva licnost ucinila ga je ljubimcem zena. Nakon razvoda, indiniran klevetickom hajkom, napusta zauvijek Englesku. Putuje cijelom Europom i Bliskim istokom. Neukrotiv je buntovnik: uplece se u zavjeru talijanskih karbonara; protjeran iz Italije odlazi u Grcku, gdje moralno i materijalno pomaze njezin oslobodilacki pokret i umire u taboru ustanika.

Byron jedan je od najistaknutijih engleskih knjizevnika. Glavna su mu djela: Putovanje Childa Harolda, Don Juan, The Giaour, The two Foscari, Cain, Heaven and Earth, itd. Osobito je poznata i poema The prisoner of Chillon.

Byron je u poeziju uveo nekoliko glavnih motiva revolucionarnog romantizma: idealizira primitivne domoroce, junaci su mu strastveni borci i razocarani individualisti koji mrze suvremeno drustvo. Byronovim djelima dominira slobodarska misao i protest protiv zla u zivotu. Svojim buntovnim stavom, titanizmom, satirckim duhom i melankonijom Byron je izvrsio snazan utjecaj na ostale romanticare te pored Shakespearea najvise utjecao na knjizevnost XIX. stoljeca.

2. TEZA

STIL PISCA:

U Byronovim djelima romanticki zivotni nazor predstavlja se u svom definitivnom obliku. Byronovi

junaci osjecaju potpun nesklad izmedu sebe i svojih moralnih nacela, drustvenim konvencijama i upravo to osjecanje nesklada i raskola uzrok je radanja osjecaja promasenosti, usamljenosti, suvisnosti...

Uzore za svoje junake Byron je trazio u svom vlastitom zivotu, tako da se njegov zivot doima kao zivot najizrazitijeg romanticnog junaka. Njegovi junaci su individualisti s burnim unutarnjim zivotom koji u sebi nosi crte demonskog.

3. TEZA

ANALIZA DIJELA:

Byron u svom velikom i znacajnom djelu Putovanje Childa Haralda opisuje covjeka koji nije nasao svoje mjesto pod suncem, covjeka koga je sredina odbacila i nije mu namjenila neku drustvenu ulogu. Njega odbacuju oni koji su mu bili najmiliji i zbog toga primoran je otici iz domovine koju je toliko volio. Njegova jedina utjeha je borba s prirodom, s olujama i valovima. Dok mornar zali za domovinom, zenom i djecom koji ostaju sada sami, on ne zali za nicim, samo zali sto je postao bezosjecan, bez zelja i

nekog odredenog cilja, ustvari on zali sto ne zali za nicim.

Odlomak iz Putovanja Childa Haralda

...Zasicen svime, izgubljivsi san o sreci On je prestao da se s drugima vida U ocima su mu katkad sjale suze Al´ ponosni Childe im nije davao slobodu

Oduzet tugom on je lutao usamlen I odlucio da svoj rodni kraj Napusti krecuci na dalek put

Pokoren samo svojim teznjama Nije se mogao umiriti sa vladajucim zlom Pun ponosa, Tudim mislenjima nije vjerovao.

I shvatio je, gledajuci prezirnu janilu, Da moze, napustivsi svijet, zivjeti u sebi samemu...

Upravo iz ovih stihova vidimo kakav je bio Child, covjek koji se nije mogao umiriti s vladajucim zlomom. Vidimo da je to covjek koji prezire drustvo, ovaj svijet, covjek koji je zasicen svime, koji je izgubio san o sreci.

4. TEZA

POZDRAV DOMOVINI:

...Zbogom! Zbogom! - Rodni zali Vec s´ otimljim oku mom vjetar huce, ricu vali, a galebi grakcu k tom. Ono sunce gdje zapada, Tamo je i nama poc! Teb´ I njemu zbogom sada, Domovino - laku noc!...

Ovaj dio govori nam kako Childe ostavlja svoju domovinu. Tu je kraj njegova zivota u domovini, a ujedno pocetak lutalackog zivota, pocetak potrage za novom, nezamagljenom i autenticnom istinom.

Objavio lektire u 30. prosinac 2004 21:04:00 | 7 komentara

Planine - Petar Zoranic
BILJEŠKA O PISCU ZORANIC,PETAR(1508.-?),hrvatski renesansni književnik. Zoranic je roden 1508.godine u Zadru, ali njegova obitelj Tetacic potjece in Nina, kamo se doselila iz Like .O njgovu se životu vrlo malo zna. Bio je pravnik,notar i sudski ispitivac javnih spisa.Ne zna se kada je i kako umro.Ime mu se posljednji put spominje 1543.(iako je po jednom novijem podatku neki Petar

Tješi svoje sunarodnjake i govori o budocoj propasti Turaka. a ne na hrvatskom. što pišu na kome drugom jeziku. a glavnu svoju književnu djelatnost razvija na latinskom jeziku.Zoraniceve Planine. On je pošao korak dalje od Marulica: jer dok Marulic pjeva nešto i u hrvatskom. Opisuje prilicno realisticki nesrece. ipak je u djelu u mnogocemu data naša stvarnost. da podigne duh u borbi protiv vukova (Turaka). koje su nastale g.godine. ANALIZA DJELA Planine Petra Zoranica su pastirsko . prema hrvatskoj domovini i prema hrvatskom narodu. Zoranic kori svoje sunarodnjake. a narocito obzirom na razvoj našeg književnog jezika. ki znam. a sastoji se od novela epistularne književnosti (pismo posvete).” Rijecju bašcina oznacuje domovinu.1536. Zoranic je vec bio mrtav. koje su snašle naš narod turskom provalom. Zoranic stvara prvi od svih naših pisaca našu pripovjedalacku prozu i prvi od svih ostalih pisaca opisuje naše kopno. da dobar bašcinac i Hrvat poštovan jest.kada je tiskan roman Planine. petrarkisticke lirike (ljubavne pjesme). Usprkos toga. Pisan je narodnim hrvatskim jezikom. u njoj je hrvatska svjest vrlo jaka. a bašcinac mu je jednako rodoljub. Citavo je njegovo djelo protkano velikom ljubavlju prema hrvatskom narodu. da u svom djelu. Djelo je napisano s izrazitom svrhom. kad su Turci duboko zašli u naše krajeve poslije Bitke na Mohacu i prve opsjede Beca.Djelo je s kraja na kraj rodoljubivo.. bukolicke lirike (pastirske pjesme) i politicke pjesme (prepjev .alegorijski roman pisan u prozi i stihu. Sve je to djelovalo na pjesnika. Stoosa nastale u 19. iako je na njima ocit trag nekolikih stranih pisaca.).a 1569.Djelo posvecuje ninskom kanoniku Mati de Mateisu. idu u red naših najboljih književnih djela iz starije dobi. nastoji pobuditi kod svojih sunarodnjaka ljubav prema rodnom kraju.Zoranic živio u Bihacu 1547. koje je po vanjskom obliku pastirski roman u prozi i u stihovima.godinu dana dakle prije propasti Klisa. pa u posveti kaže: “Hrvatom i vašoj milosti.godine. Tužba vile Hrvatice podsjeca nas na pjesmu Kip domovine P. u vrijeme. što je Zoranic pod velikim uplivom tadašnje pastirske književnosti te svoje pastire ugladio ucinivši od njih nekakve trubadurske pjevace. Do nas je doprlo njegovo glavno djelo Planine. vjeku. i uteškoj borbi pjesnik odbacuje izlišene ljubavne brbljarije te upozoravana važnost cudorednosti u narodnoj borbi. Dalje i s oblikovne strane.

Okosnicu fabule cini pjesnikovo fiktivno (izmišljeno) sedmodnevno putovanje hrvatskim planinama. Ovidija. Kasnije Zoranic susrece vilu Svist koja ga uputi vili Dinari. . pomaže im i zabavlja se. Zoran krece u planine no nakon nekog vremena put mu preprijeci sedmoglava neman. okrene drugacijoj. Boccaccia. a tiskano u Veneciji 1569. Djelo je napisano 1536. svaki dio njihove zemlje opisani. Roman se sastoji od 24 poglavlja. koje poduzima kako bi zaboravio svoju nesretnu ljubav. “ Planine” nastaju za vrijeme Bitke na Mohacu pa ti dogadaji utjecu na Zoranica i on opisivanjem Hrvatske nastoji pobuditi ljubav prema rodnom kraju. pastir Zoran(Zoranic). duhovnoj ljubavi. Zorana spašava vila Milost i vodi do Vražjih vrata (kanjon Velike Paklenice) i do otvora iz kojeg izlazi Burin bijes. ali i domace književne tradicije (zacinjavci Marko Marulic). To je njegov alegorijski put u samocu i pustinju da se oslobodi ljubavne boli koja ga drži vec 7 godina. Fabulu cini pjesnikovo fiktivno sedmodnevno putovanje hrvatskim planinama. Dantea. Nastao je izmedu dva razdoblja. Nailazi na pastire koji cuvaju svoje stado od vukova. Petrarce. te da se u zrenju Istine. Protagonist je roman. vila Milost ga prenese preko mora i ostavi u Primorju. g. Vergilija. FABULA Putovanje zapoconje s vilom Zoricom (Napeja) u koju bijaše zaljubljen mladic Žiljbil. Drugog. ka po obicaju hrvackom gizdavo dali pocteno narešena biše”. Vila mu prica o Burinom životu i objašnjava mu rodbinske veze u Paklu. a on je u grbu Zoranica. kako bi pronašao biljku koja ce ga izlijeciti ljubavne boli. domovini i hrvatskom narodu. a ujedno i pripovjedac. pa i nacina pisanja srednjeg vijeka i renesanse.“ Molitve suprotiva Turkom “). razgovara. svaka rijeka i vrelo.g. pretvoren od bogova u cvijet ljiljan (žilj=ljiljan).(domovinu). koja ga je ukorila što tako beskorisno luta: “Nisi li veckrat ctil i ctiš sfaki dan razlike pisce ki deželje sfoje razlikim i narešenim govorenjem ca vec mogu hvale?” Ovime Zoranic želi reci da su kod stranih naroda (Grka) svaka gora i vrhunac. treceg i cetvrtog dana Zoran je u društvu pastira. iako oni o tome moraju i lagati dok su hrvatski krajolici i predjeli uglavnom neopisani i neopjevani. U njoj govori kako je susreo “vilu jednu. Petog dana Zoran krece na istok prema Dinari. na kraju puta i na završetku djela. Nakon što je napustio Zoricu. Ona mu predloži da pode u planine. No ondje vukovi predstavljaju Turke i Zoranic ovime poziva Hrvate na borbu protiv Turaka. Medutim temeljna ideja djela je domoljubna: pjesnik želi opjevati i proslaviti svoju bašcinu . s uvodnom posvetom ninskom kanoniku Mateju Matijevicu. te s njima pjeva.. U romanu se osjeca znatan utjecaj Zoranicevih književnih uzora: Jacoba Sannazara (autora pastirskog romana Arcadia).

Ondje se našao u perivoju koji je sav bio okružen šimširom. retoriku i logiku) Ispod drveta sjedile su mnoge vile. No isprijecila mu se oveca rijeka i pošto je nije mogao preskociti. Tada ga vila Krka napušta i vila Milost ga nosi na kraj Zatona i odlazi u Nin. a napola napisano i novo djelo . ali ipak lijepih. Poklonivši se nad njegovim grobom Zoran ima viziju: otvorilo se nebo i pred njim se pojavi Istina u društvu sa sv. a unutar tog kruga bilo je sedam redova drveca. Uputivši se niz goru susrece vilu Krku. gramatiku. skoro zapadne u ocaj. jeronimom i biskupom Divnicem. a plodovi su rumene i mirisne jabuke.Dinara pomaže Zoranu u njegovoj ljubavnoj nevolji. s mnogo jabuka davno ubranih. takoder s mnogo jabuka i Kaldejku(Kaldeja-južni dio Mezopotamije. pronja (lastavica) i petelin (pupavac) su Filomena. lišca zeleno .zlatnog. a stalno su joj pristizale nove. geografiju. PERIVOJ OD SLAVE Perivoj od Slave je Zoraniceva vizija u snu u kojoj on alegorijski prikazuje siromaštvo hrvatskog književnog stvaralaštva.Vile predstavljaju pojedini jezik. Zoran hoda po širokom polju. U zoru šestog dana Zoran se oprašta od vile Dinare i krece kuci. stariju. Zatim primjeti vilu Grkinju. ciji grob kite pastiri. Prolazi kraj groba plemenite Jelene (njegove majke) te groba Jurija Divnica biskupa ninskog.Na jednoj od njih pisalo je “Petar Zoranic” te “Ljubveni lov” i “Vilenica”-njegova dotadašnja djela. svaka sa pregrštom jabuka u krilu. Došavši do sredine perivoja naišao je na jedno krupno drvo. Jabuke predstavljaju književna djela.Tada Zoran ugleda mladu vilu Hrvaticu s par jabucica. muziku. Fontana predstavlja znanost podijeljenu na 7 slobodnih umijeca (aritmetiku. a pjesnik “ protrizniv se rici. Dinarinu kcer. Zoran prvo ugleda ponosnu vilu Latinku koja je imala mnogo velikih i malih jabuka. najstariju. Prokna i Terej. Zoran im obecaje da ce se ostaviti svjetovnih taština i pjevanja o zemaljskoj ljubavi te od sada slijediti put Božje ljubavi. naukom i vidinjem pokripljen sedmi dan u bašcini pocinu ”. a kolicina jabuka broj književnih djela. Usnuvši petog dana. Slavic (slavuj). tj. ali se odjenom stvorila vila Milost. kako hrvatski pisci. Iz te fontane izljevala se voda koja je granajuci se zaljevala cijeli perivoj. u tolikom broju da ih nije mogao prebrojiti.“Planine”. Ploveci njenom ladom razgleda Knin. Skradin i Šibenik. Pod drvetom bijaše fontana napravljena od žutog i zelenog dragog kamenja koju je držalo 7 djevojaka od cistog zlata. ne pišu hrvatskim jezikom. sva u punom cvatu ili sa zrelim plodovima. Gubi stazu i dolazi do brzog potoka i te nailazi na neobicno lijep perivoj da je zemaljski raj. Kasnije on zaspiva i sanja “ Perivoj od Slave “. Vila se tuži Zoranu na broj svojih jabuka. iako ih ima sposobnih. Ispod drveca bilo je mnogo cvijeca i grmlja. Takoder je cuo i mnoge ptice. Babilona). koja ga “stavi” na drugu stranu. astronomiju. ali mu se i zahvaljuje jer je zbog njega ne . Uto vizije nestane. njihovu kvalitetu i ljepotu.

Zoranica iznosi jasni stav : “U prvi red naših renesansnih pjesnika. Ovime Zoranic pokušava potaci hrvatske pisce na pisanje materinjim jezikom. mladi zatvorenik iz Smirne Vrsta: roman . Jer moramo reci da se Zoranic nikad slijepo ne povodi za svojim uzorom koji. pišuci prozu. KRITIKE O Zoranicevom jeziku i recenici oprecne su kritike. Zoranic je.” O vrednovanju Zoranicevog djela u odnosu na njegov uzor. prosinac 2004 21:03:00 | 4 komentara Prokleta avlija .” Objavio lektire u 30. Tada dolazi vila Slava i Zoran se budi. a ne latinskim. U proznom tekstu Zoraniceva recenica.Židov iz Smirne. presaden u sredinu sasvim razlicitu od one gdje je nikao. kaže : “Sam ponajprije pjesnik. njegov jezik teškim. zvoni cisto i autenticno.” Marin Franicevic u knjizi “Pjesnici i stoljeca” u eseju o poetici P. Likovi: fra Petar iz Bosne. i onda kada je naivna. ali i lirske proze. a mnogi lirski i drugi raznovrsni elementi složeni su s osjecajem za muzikalnost i izražajnost pripovjedacke. kriticar Josip Torbarina u clanku “Planine i ostale Arkadije” daje slijedecu ocjenu : “ Zoraniceve su Planine jedna od najslobodnijih i najorginalnijih i najmanje ropskih imitacija Sannazzarova djela.bogati. zatvorenik Ćamil-efendija .smatraju potpuno neplodnom. Tako Josip Voncina u tekstu “ u susret Planinama”. nju gradio na svojim pjesnickim iskustvima. ako se o imitaciji uopce može govoriti. a ne pisaca jer u proznom dijelu Planina ima više poezije nego u stihovima. osjeca podredenost latinskoj i talijanskoj sintaksi. Nikica Kolumbic u clanku “Najrodoljubivije djelo hrvatske renesanse” navodi : “U prozi se uz nerazumljive poetske opise. Zoranic ide po svojoj prozi. upravitelj Latifaga zvan Karađos. Rekao sam pjesnika. biva prožet novim duhom. Zato je njegov stil u prvom redu slojevit i težak.Ivo Andrić Mjesto i vrijeme radnje: carigradski zatvor Prokleta avlija. a stoga su i u pretežnim proznim partijama njegovog djela stilski postupci izrazito stihotvoracki.” No susrece se i ocjena da mu je stih okretniji od proze. u njegovoj prozi stihotvorac nadvladava prozaika. tj. kako je tada pisala vecina pisaca. zatvorenik Haim . pogotovo danas. što uz brojne arhaizme cini.

ali bilo je nemoguće uspostaviti red. Kao dijete Latifaga je volio knjigu i muziku. a da ga nitko nije ni saslušao. Bio je zatvoren u zatvor znan kao Deposito ili Prokleta avlija kako je zove narod. Staza kojom je išla pogrebna povorka na pogrebu fra Petra. pa i najmirniji. ni po noći nije mirno. Tako je Latifaga postao policajac. Sam položaj Proklete avlije bio je čudan jer se moglo vidjeti samo nebo. Otac mu je bio nastavnik u vojnoj školi. Pismonoša je pobjegao. uvijek se punila i praznila. Najviše je pričao o carigradskom zatvoru gdje je bio zatvoren ni kriv ni dužan. Kada je zapuhao sjeverni vjetar. a po noći odlaze u ćelije . Zatvorenici pjevaju. čak i fizički. Tamo je policija uhvatila neko pismo o progonu vjernika i svećenika iz Albanije koje je bilo upućeno austrijskom internunciju u Carigrad.Citat: Sadržaj: Zima je. postajali su razdraženi i ljuti. Tada je upravitelj policije predložio Latifaginom ocu da Latifaga postane policajac. zamijenik upravitelja Proklete avlije te konačno i upravitelj. a sada ga više nema. To je većinom raznovrstan alat. Od dječaka koji su sa “štanda” ukrali smokvu do višestrukih ubojica. U hvatanju prijestupnika pomogla mu je njegova prošlost jer je poznavao njihova okupljališta. bez trave i s dva-tri kržljava stabla. Zbog nekih poslova crkva je fra Tadiju Ostojića i fra Petra poslala u Carigrad. Avlija se sastoji iz petnaest jedokatnica koje povezane s visokim zidom zatvaraju nepravilno. nekad se nebo naoblačilo. Nekoliko su ga puta i uhvatili. Najviše se ljudi okuplja oko malog čovječuljka Zaima koji je uvijek pričao o ženama i svojim mnogobrojnim vjenčanjima.petnaest do trideset u jednu. U toj bjelini postoji samo jedna staza. Ta Avlija uvijek je bila puna. Još prije tri dana on je ležao na tom krevetu. počeo je puhati južni vjetar donoseći zadah truleži i smrad iz pristaništa. Ali. svašta dovikuju i svađaju se te često dolaze i novi. a uvijek ga je izbavljao otac. Po danu svi izlaze iz ćelija i stvaraju male skupove gdje pričaju o raznim stvarima. a drugi su odmahivali rukom i odlazili čim bi on počeo pričati. mladi fra Rastislav… Popisuje se imovina fra Petra. Tada je ludilo bilo zarazno i svi. Upravitelj tog zatvora bio je Latifaga zvan Karađoz (groteskna ličnost turskog kazališta sjenki). a grad koji je bio blizu nije se mogao vidjeti.bijela. Dva mjeseca bio je pod istragom. ali odjednom se promjenio. Čuvari su pokušavali izbjegavati sukobe jer su i oni bili razdraženi. Po danu zatvorenici se šetaju po dvorištu. “prolaznici” koji su upućeni po kazni kao prognanici iz zapadnih pokrajina te iz Avlije odlaze kući ili u zatvor u Africi ili Maloj Aziji. Latifagin otac je na to pristao. Neki su ga slušali. Obično je bilo lijepo vrijeme. Najviše nedostaje mladom fra Rastislavu kojemu je često pričao događaje iz svog života. Latifaga je imao kuću iznad Avlije i mnogim je putovima mogao doći od kuće do Avlije i obrnuto tako da nitko nije znao gdje će se pojaviti. a pošto u Carigradu nije bilo drugih svećenika iz tih krajeva uhitili su fra Petra. sunce grane svi su ponovo izašli na dvorište zaboravljajući svađe i prepirke. golo dvorište. Tu dolaze i tzv. Ali. Prevladava samo jedna boja . Napustio je školu i počeo se družiti s raznim varalicama i kockarima. Nitko nikad nije znao kako će se . Tu je bilo sitnih i krupnih prijestupnika. U sobi fra Petra nalaze se fra Mijo Josić.

Poslije toga Ćamil je dvije godine proveo na studiju. umrla joj je kćerka. ali nisu mogli ništa napraviti pa je Ćamil odveden u zatvor. Imali su jedno dijete. Kada se sljedeći dan probudio prvo što je vidio bila je knjiga i nije mogao vjerovati. Odjednom Ćamil počne pričati povijest Džem. Grk je umro. Ta su dva brata došla u sukob kada im je 1481. Kada su uhitili Ćamila mnogi su se pobunili. Razgovor je počeo sam od sebe. Mladić se zvao Ćamil. Česte su bile i pritužbe na Karađoza. Lice novopridošlog mladića bilo je bijelo. ali postepeno bol se smanjivala kad se dogodilo nešto neočekivano. Često su razgovarali. g. Mornari su lijes htjeli baciti u more jer donosi nesreću. na bojnom polju poginuo otac. a onda su po njega došli neki stražari. Otac mu je bio Turčin. Svakoga je dana žena odlazila na grob. Bio je Židov iz Smirne.sultana(onaj s kojim se poistovjetio). a drugi čovjek zle sreće i pogrešnog prvog koraka. ali ona se na opće iznenađenje udala za nekog Turčina. ali majka nije dala. Već drugi dan čovjek kojeg je poslao kadija izradio je kod više vlasti da se Ćamil izdvoji i da mu se da posebna soba što je i učinjeno. a mladić je ostao sam s velikim imetkom i bez bliže rodbine. Otišla je u Atenu da bar tamo spasi naslijeđe. Tako je priča došla i do udovice koja je tada htjela da se baci u more i trebalo joj je nekoliko godina da preboli i ovo. ali ona se branila. Njegovi su rođaci htjeli prevariti mladu udovicu i sve joj oteti. Jedne je zime umro i Tahir-paša. a drugi je dan majci koja ga je pokopala. djevojčicu. Oko očiju je imao tamne kolute. Kada je djevojčica imala osam godina. To je bio mršav. Majka mu se u sedamnaestoj udala za bogatog Grka. Žena prvog oficira saznala je tajnu o djevojčici i ispričala je najboljoj prijateljici. Majka je umrla sljedeće godine. Tahir-pašu. Haim. ali ovoga je morao prihvatiti. Fra Petar ga je pitao o njemu. ali njeni roditelji nisu dopustili da se uda za Turčina pa su je odveli i udali za nekog Grka. To je bila pričao o dva brata. Fra Petar je zaključio da su to bogati ljudi koji su vjerojatno bili žrtve pobune u njihovoj zemlji. a kćerka je umrla u petoj godini od neke nepoznate bolesti. blijedo. Mnogi Grci su prosili lijepu udovicu. Lijes s djevojčicom bačen je u more. ali nije vidio Ćamila. a otac ga je u tom podržavao. i snjim imala sina i kćerku. Tada je prvi oficir dao napraviti još jedan lijes u koji je stavljen neki teret. a majka Grkinja. Poslije nekoliko dana dobili su gosta. Oboje su osjetili da se njihovo prijateljstvo povećalo. Jedan je bio mudriji i jači. Da bi se zaštitio od tučnjava fra Petar je izabrao jedan zabačen kut i tu se sklonio. Tada su počele glasine da su Ćamilu udarile knjige u glavu i da se poistovjetio s nekim mladim princem. Idućih je dana fra Petar hodao dvorištem. Kada se vraćala nazad. To se pročulo i Ćamila je uhitio valija izmirskog vilajeta jer je dobio pismo kao i svi drugi valije da paze na ljude koji blate sultanovo ime. Sin koji se zvao Ćamil sve se više predavao knjizi i nauci. Najgori su bili prvi dani u Prokletoj avliji. Džem je na svom dvoru . Sin je bio snažan. Stariji brat Bajazit (34 godine) koji je bio guverner Amasije i mlađi Džem guverner Karamanije polagali su pravo na prijestolje. a Haim je počeo pričati. ali svi su znali da samo on može upravljati Avlijom. Ćalim je bio čovjek mješane krvi. a onda se jednog dana kraj njega stvorio Ćamil.ponašati i uvijek je iz ljudi mogao doznati one podatke koje želi. Ona je voljela i njega. Karađoz nije volio političke zatvorenike. tanak čovjek. Jednog je dana ugledao jednu Grkinju i odmah se zaljubio. a kasnije je mnogo i putovao i čitao knjige. Tu su bila i dva građanina iz Bugrske koji su ga primili bez riječi. Fra Petar je saznao da Haim zna neke stvari o Ćamilu. Bez riječi su se oprostili. a prazno je mjesto brzo bilo popunjeno. One su se tada posvađale i da bi se osvetila prijateljica je tajnu ispričala drugima.

Objavio lektire u 30. Oko Džema stvorile su se razne spletke.. da je došlo do svađe i obračuna. Sabr ana dje la 1 . Oboje su imali dokaze za svoje pravo na prijestolje. Tr i dr ame . N je go va dje la su: Pr oz e . Španjolski kralj prodire u Italiju i zauzima Rim.. N i br a}a ni ro |aci. no ve le . a d’Aubusson je postao kardinal.. Z a vr ije me r ata inte r nir an je u lo go r Fe rr o mo nte u Italij i. go dine . Po slije r ata radi u ministar stv u pr o svje te .. Z agre b 19 77 ..g. a onda je pušten i otišao je u Bosnu. ali kada je došao nisu ga pustili na slobodu nego držan zatočen u tvrdim gradovima. Diplo mir ao je na filo z o fsko m fakulte t u u Zagr e bu. Po d balko nima.Ranko Marinković 1. O d 19 51 . O ko bo ` je . Nisu se mogli dogovoriti i na kraju su se sukobili.. Kasnije je fra Petar često razmišljao o Ćamilu. Pustinja . O sno vnu {ko lu po laz io je u r o dno m mje stu. Papa je to učinio.g. Zagr e b. Zagr e b 1 99 3 . Zagr e b.Z agr e b 19 82 .Z agr e b 1 98 0 .g. G imnaz iju je z avr {io u Splitu i Zagr e bu. 2. Z agre b 19 81 .1 1 .. a naknadno u zavo du Hr vatske te kao dir e kto r HN K u Z agre bu. Džem je na to pristao..g. ali Ćamil to nije ni primjećivao. R edo vito je ~ lan HAZ U.g. no ve le . prosinac 2004 21:02:00 | 1 komentara NOVELE . e se ji.. Dok je Ćamil to pričao fra Petar ga često nije mogao slušati i pratiti. Z agre b 1 94 9 . Zagr e b 19 86 .. ali Džem se brzo razbolio i umro.-7 . Odveli su ga u Akru gdje je živio osam mjeseci.g. ali ponovo je izgubio.g. Bajazit je bio hladnokrvan i hrabar. Nakon osam godina Džem je dan papi.TEZA “Mrtve du{e”. N e ver mo r e .g.. no ve le . . Jednog se dana Ćamil nije pojavio.g. Ne zna se da li je Ćamil mrtav ili samo premješten u drugi zatvor.-4 . Papa mu je morao dati Džema. r o man. Džem je izgubio i pobjegao u Egipat i ponovo organizirao napad.g. znanstvenika i glazbenika.stvorio krug pjesnika. a papa mu je ponudio mjesto kardinala. R o |e n je na o to ku Visu 2 2 . 1 98 8 .g.g. Z agre b 19 51 . Jednom dok je tako razmišljao netko mu je u ruku stavio poruku da će za dva dana biti oslobođen. B eo gr ad 1 96 5 . G este i gr imase . r o man.. 19 48 . Sabr ana dje la 1 . Bajazit je d’Aubussonu dao novce da Džem ostane u zatočeništvu. bio je dobar plivač i lovac.. Tada umire papa i dolazi novi. dr ama. Primio je ga je Pierre d’Aubusson i dočekao s carskim počastima te predložio da ode u Francusku. g.19 1 3 . e se ji. Njegovo je tijelo poslano Bajazitu koji ga je pokopao s kraljevskim počastima. Ne ve se le o ~ i klauna . To se i dogodilo. Haim je fra Petru rekao da su kod Ćamila došli neki činovnici. Tada je pobjegao na otok Rod gdje je bilo sjedište nekog katoličkog reda i gdje je zatražio utočište. Z agre ba~ ka kupka.TEZA O PISCU. zatim su ga pre bacili u B ar i i na kr aju u sinajski z bje g “ El Shatt” . Zagr e b 1 94 9 . radi kao pr o fe sor na Z agre ba~ ko j Akade miji z a kaz ali{nu umje tno st.

. Na otok je doplovio biskup. Jedan od njh je pisac i dugo jo{ slu{a kako se psi na ulci kolju oko kostiju {to su ostale nakon ve~era{nje gozbe i kako zlosutno tule u no} i laju na mjesec. Glava mu slu`i kao neka lopta u vodi. Postavlja si pitanje da li ima ne{to ratni~kog u njemu.. De{avaju se ~udni doga|aji pri ~udnim okolnostima. 3. Boji se spavati u njegovoj blizini. npr. mrtve du{e. fratri}. Lica→pisac i gazdarca Vrijeme→no} Prostor→u sobi Tema→paralelom stvarnosti i ma{te. Kad se vratio ustanovio je da je prevaren. `andari i narod . On ju zamoli da uzme veliki no` pod isprikom da ga treba bolje osvjetlati. Kad se probudo pri svjetlu opazio je no` zaboden u knjigu. Djeca su ih ga|ali kamen~i}ima. Na kraju banketa na{li su se i prosjaci da malo maste brk. U zraku se ~uje lupet bubnja. Sad legnimo mrtve du{e”. Gazdarica prolazi kraj sobe i jo{ sva snena budi ga. Misli su mu bludne. No`em si je odrezao glavu i pona{a se kao da je i dalje du{a u tijelu. Zaklju~io je da je to ipak morao biti on. a posebno biskupa na taj na~in {to ni`e haljinu pred ljudima i pokazuje biskupu stra`njicu . U mjestu je velika crkvena sve~anost. ^esto se ispovjedao nebu. Sve}enstvo je sjelo za banket. Pisac se nalazi negdje kraj vode. Biskup je odr`ao “Molidbu za magare}i rod”. Dok je ispovjedao `ene do`ivljavao ih je kao bludnice. Biskup i fratri} spavaju. Pred zoru mnogi su se vratili ku}ama. Toninka.Nema mjere tako da ju `andari trebaju odvest u `andarisku stanicu. Taj no` je donio gazdari~in pokojni mu` pomorac iz Carigrada. Pisac sam sebi od umora ka`e: ”Mrtve.½½½½ drasti~no poja~ava sliku apsurda ljudskog polo`aja. Lica→biskup. Zaklju~uje da je slabo za{ti}en od samog sebe. U masi netko se potukao. U dubokom razmi{ljanju do~ekao je jutro na prozoru sobe. U selu `ivi Toninka koja vu~e za nos sve}enstvo. “ni kazaljki nema na satu”. `ivota i literature. Kad je fratri} do{ao prevaril su ga da je banket na drugom mjestu. @eli ga se rije{iti pa razmi{lja da li da ga zaklju~a u ormar ili da ga baci kroz prozor. Ona se gubi i na kraju nestaje. skupilo se mnogo vjernika. Nave~er je usljedio bal. Neobi~na je simbolika u kojoj je vrijeme stalo. On izjavljuj da voli oblake a ne `ene. Luda Tonka istrgala se i pobjegla tako da je jo{ mogla nastaviti sa svojim {alama.TEZA “Samotni `ivot tvoj”. Prisjetio se da je to gazdari~ina uspomena.Pisac je glavno lice.

nau~nik Lojze i `ena Frida Vrijeme→zadnji dan `ivota klesara Prostor→soba i radiona Tema→Klesar nastavlja `ivot kroz svog an|ela od mramora. Njegov pomo}nik Lojze do{ao je po klju~ radione i ispri~ao mu je neobi~an san. Klesarski majstor je na samrti. ve} od njega tra`i uslugu tj.TEZA “An|eo”. Na an|elovoj knjizi vidio je krasnim pisanim slovima Albert Knez. U klesarskoj radioni bio je nedovr{en spomenik an|ela koji u ruci dr`i otvorenu knjigu. Klesar je objasnio nau~niku da je taj spomenik za njega. Skupio je snagu i spustio se do radione iako je bio mrak. Lica→klesar Albert Knez. Idila patrijahalnog `ivota. TEZA “Prah” Oto~anin Tonko Jankin primio je pismo kojeg mu je donijela stara Lucija.umro u zagradi bez datuma. U luci ga je do~ekala Ana jo{ uvijek za njega vrlo privla~na lijepa. ladanjske (seoske) samo}e i dokolice raspoznata je u ovoj noveli kao gruba proza. ^udne su mu se misli vrzmale ({uljale) po glavi.Vrijeme→predve~erje i no} Prostor→oto~no mjesto Tema→Ironija koja prati izlizane crkvene formule “Mir s tobom!”. pomo}. U ku}i su ga lijepo primili i sve te . Sada `ive u Splitu. 5. Stari klesar je upisao datum njegovog posljedneg dana `ivota. Laskalo mu je {to ga Ana nije zaboravila. 4. ^ovjeka prepu{ta vlastitom ljudskom nespokojstvu. klesar majstor umjetnik ro|en odre|enog datuma . Vratila mu se uspomena na Anu koju je jo{ uvijek volio. ali nedosti`na. Ona ga je ostavila jer se zaljubila i udala za jednog geometra. Smetalo ga je nau~nikovo neprestano nabijanje pa je zamolio suprugu da ode do nau~nika i da prestane s radom. Odbacio je oru|e i predao se svom an|elu. kao tragi~na farsa. @eli krstiti sina ali tako da njezin mu` ni{ta ne zan za to. koja personificira jednu vjeru ~iju neozbiljnost shva}a ve} i bogoslu`na |a~ka {kola “I sa zrnom soli!”. Poslije pro~itanog pisme se razljuti ali kasnije su mu se vratile drage uspomene i trenuci zajedni~ke ljubavi i odmah se odlu~io da prvim jutarnjim brodom otplovi za Split.

2.. 3. Lucija. godine na Visu. Zami{lja kako bi bilo dobro zamjeniti kip bogorodice s `ivom opaticom koja bi povremeno pomakla o~i i tako uvjerila ljude u postojanje Boga. Kad se na{ao sam u sobi poku{ao si je oduzeti `ivot tako {to se je objesio na konop~i} na prozor. Najistaknutiji je suvremeni hrvatski novelista. Don Jere zamoli predstojnicu obli`njeg samostaana da mu po{alje jednu opaticu. Dotr~ali su do njega. a on im je rekao: “Vi ste mislili da sam ja nesretan. drama “Glorija”. a don Zane ulazi. U ku}i su ~uli njegov pad. i jednog jutra sti`e Magdalena. a ne svetom stvari. zloban. Prije nje toga jutra u biskupiju dolazi i ~ovjek po imenu Rikardo Kozlovi} alias Floki Fleche. a to bi ljudi mogli primjetiti. ali ipak bar neki smisao. Tome odvodi Magdalenu u crkvu. a don Zane mu ka`e da se Magdalena zaljubila u . Najpoznatija njegova djela su: zbirka novela “Ruke”. ali ga don Jere otjera iz biskupije. koje izgleda kao da je `ivo. Kozlovi} odlazi da uredi kip. te na kraju ispada da je Kozlovi} Magdalenin otac.. ali ga don Zane odvla~i i tra`i od njega da {to prije predstavi kip Biskupu koji je za nj jako zainteresiran. On pri~a sve}enicima o svom kipu Isusa na raspelu u koji je ugradio mehanizam koji pokre}e Isusovao tijelo.. Magdalena se gleda u ogledalu i divi se samoj sebi..slika Scena predstavlja sakristiju. rasipa u prah koji treba prikriti izgovor bijedne {ale. i da }u se najmanje. Objavio lektire u 30. Don Jere i don Zane se sva|aju. prosinac 2004 21:02:00 | 0 komentara Glorija . dramski autor i esejist. Nakon toga Magdalena sti`e u biskupiju i don Jere joj povjerava zadatak.Ranko Marinković Osnovni podaci o autoru: Ranko Marinkovi} je ro|en 1913. a ne `eli to priznati. Ona mu pri~a kako se zaredila i pri~a o svome ocu i njegovu cirkusu. a sve zato {to joj ne mo`e otvoreno pristupiti.slika Radnja se nastavlja odvijati u crkvi gdje Magdalena sjedi glume}i Madonu. Apsurd je u tome {to su tim konop~i}em tj.. ironijom i tragi~nim shva}anjem svijeta. objesiti zbog toga? Dobro sam se s vama na{alio? He?”. romanopisac. gra|anskom ili malogra|anskom svijetu. uzicom bila vezana njegova pisma koja mu je Ana ovom prilikom vratila staviv{i ih ispod njegovog jastuka.. @eli da ga sve}enici prika`u narodu. Teme i likovi njegovih djela pripadaju mediteransko-oto~kom ili gradskom.slika U maloj `upi u Dalmaciji sve}enici poku{avaju razbiti monotoniju malog mjesta i jedan od najmla|ih. Ana. jer smatra takvo djelo oskrvnu}em prirodne ljepote.okolnosti su ga skrhale. Njezin otac dolazi u crkvu i prepozna ju. roman “Kiklop”. Ostali sve}enici se ba{ i ne sla`u s tom idejom ali ipak pristaju. Najosnovnije crte fabule: 1. Ukorava ju i zbog njenog pona{anja. sitan. Djela su mu pro`eta crnim humorom. ~ekanja i osvete. neka iluzija `iivota. Don Jere koji ve} du`e vrijeme gaji ljubav prema njoj. don Jere smi{lja na~in na koji bi u~vrstio vjeru naroda. geometar i sin Vrijeme→poslije drugog svjetskog rata Prostor→Dalmatinski otok i Split Tema→Sav smisao strasti. Liuca→Tonko Jankin. ulazi i kori ju jer je raspustila vi{e kose nego prije.

Kozlovi} nato provaljuje u sakristiju i ona odlazi s njim. Toni moli Kozlovi}a da zaustavi to~ku jer je Glorija rastresena. To je bilo za tvoju ~ast i slavu. da orkestar svira fortissimo. a na kraju joj priznaje da je “obolio na `ivcima” i da je ovdje na lje~enju. zbog njegovih grijeha. ali ju je sada izgubio. Pri~a mu kako je prije sedam godina skoro poginula. Kozlovi} krene prema vratima. Tad dolazi i `ena koja je molila za svoga sina. kasno popodne poslije ve~ernjice. a ~etri klauna iznose Gloriju. a ulazi Kozlovi}.slika Radnja se zbiva u cirkusu. Toma za to vrijeme `eli zatvoriti crkvu pa tjera Kozlovi}a van. U sobu ulazi don Jere. Don Jere okrivljuje Magdalenu zato {to je `eni dala la`nu nadu. i kako njoj. Ka`e joj da }e tra`iti od njenog oca da ju ne pusti da izvede to~ku. a don Jere pri|e oltaru i u molitvi se ispri~a gospi: “ Gospo. On joj govori kako je biskup umro. Tada ulazi Tomo nose}i novo raspelo. kako je sve izgubila i kako je ustvari jako zla. a Magdalena pla~e. Svi ljudi su ve} iza{li iz crkve osim Kozlovi}a i `ene koja moli za svoga sina. U zavr{nom dijelu to~ke netko pokuca na vrata.” Uto u|e don Zane i ni{ta ne rekav{i prijekorno pogleda don Jerea. a ona kao da ne{to predosje}a tra`i od Tonija da prenese poruku maestru.njega. 4. Don Jere sjedi u fotelji. a ona sada `eli samo vidjeti svoga oca. Odlaze odslu`iti ve~ernjicu. kao najgora ni{tarija. {to zato {to mu ne vjeruje. Kozlovi} gleda u Gloriju. ali Kozlovi} ni njega ne poslu{a. a klauni izlaze. jednim od klauna. On joj prigovara da se Toni stalno smuca oko nje. sagrije{io sam te{ko. Dolazi don Jere i uvjerava Kozlovi}a da to nije Glorija nego kip. Glorija opet nastupa. a ona svijesna svoga zadatka ignorira oca. a on joj priznaje da nije `elio da joj se vrati ljubav za “onim” `ivotom. kako je don Zane dobio Biskupiju. oprosti. a ja sam stajala mirno kao kip! Gledala sam kako mi se starac mu~i. 6. ali Kozlovi} se neda. Ponavljaju jo{ jednom neke datalje o to~ki i on odlazi. U garderobi pri~a sa Tonijem. kao artistica. ali uto u sobu ulazi Kozlovi}. Dolaze ~etri klauna i zabavljaju je. Orkestar zasvira posmrtnu kora~nicu. te je do{ao kada je vidio plakat. Toma obja{njava da joj je sin umro. Ona ga je primjetila jer je ~ula glas:” Pazi! Pazi!” Toni ju razuvjerava. Glorija pada i umire. a ona ga samo umiri. Zatim joj ka`e kako je uni{tio kip. a ja sjedim tamo podlo. Oprosti. Ona mu na to priznaje da ga voli. On ju kori zato {to je proplakala pred ocem. On ne `eli poslu{ati don Jeru.slika Radnja se odvija u Katedrali. @ena ju moli da joj spasi sina. On tvrdi da je to Glorija. Toni izlazi. jer se trapez malo prije njene to~ke otrgnuo. Uto Glorija zajeca. ali on ipak ne `eli potpuno priznati da i on nju voli. Glorija otjera don Jeru u gledali{te i krene izvesti to~ku. kako vas na koljenima moli za jednu moju rije~. Don Jere ostaje sam i zapla~e. a ona se pravda:” Ro|eni se otac previjao preda mnom. Kozlovi} ni ne pla~e za njom. Don Jereu obja{njava da ga je biskup kupio od Kozlovi}a. Don Jere jo{ dugo ostaje sam i u napadu bijesa razbije raspelo. a otac ju moli da ga prihvati. Likovi: sestra Magdalena (Glorija Fleche) . ve} joj samo gladi lice i popravlja joj kosu. prijeti propast. a zastor se spu{ta svr{avaju}i tragediju. {to zato {to je pohlepan za slavom. a Toma ga uvjerava da je to samo kip. ali zastane i ka`e kako je to nekad bila njegova k}i.slika Scena prikazuje sakristiju katedrale. bez i jedne suze u oku!” Ona ga pita za{to joj nije dopustio da vidi oca. 5. Ka`e mu kako vi{e ne mo`e moliti.

C. jer nema onu unutra{nju snagu koju posjeduje Glorija.~etri klauna Karakterizacija likova: Glorija je `ena sa dva `ivota. Mjesto i Vrijeme u djelu: Radnja se odvija negdje u Dalmaciji. Iako se na po~etku ~ini da Kozlovi} bezgrani~ni voli svoju k}i. ali se don Jere ne usu|uje otvoreno priznati da je voli. izgledu. prihva}a taj samostanski. John Ronald Reuel (1892-1973). Tema djela: Neostvariva ljubav izme|u sve}enika i redovnice. Bimbo. Lewis. strogo vjerski `ivot. jer su njegove radnje dobro promi{ljene i razra|ene. Glorije odnosno sukob vjerskog `ivota i svijetovnog `ivota. bio je profesor engleskog jezika na oksfordskom sveučilištu. R. Simboli~nost: Cirkus u ovoj drami ne postoji slu~ajno. Don Zane je stariji ~ovjek. Sukobi: Glavni sukob je ljubav izme|u don Jere i Magdalene i vjera koja takve veze zabranjuje.J. Na njihovim redovnim sastancima Tolkienov zamišljeni svijet i njegova hinjena prošlost (feigned history kako je naziva sam Tolkien) dobili su svoj prvotni oblik. ubrzo nakon drugog svjetskog rata. Njezina ljubav je ~ista i iskrena.Prstenova družina BILJEŠKA O PISCU: Tolkien. On se boji priznati tako ne{to. Tolkien Gospodar prstenova dio prvi .. ali ipak se on i don Jere vje~ito sva|aju oko ovog ili onog. R. Drugi sukob je izme|u Magdalene i Jagode tj. Bepp i Kock. . Kao stručnjak za rane forme engleskog od 1945-1959. vje~ito pronalazi pogre{ke u njenom pona{anju. bili poznati kao grupa The Inklinkgs. ve} zato da bi se crkvena “~uda” mogla prikazati kao cirkusarije. Charles Williams) koji su zajedno. U razdoblju prije drugog svjetskog rata bio je blizak prijatelj poznatih pisaca fantastike (Owen Barfield. Svoju `elju da ga napusti uspje{no potiskuje sve dok se svojim ~istim srcem ne zaljubi u don Jerea. ideje i djela u radu. Objavio lektire u 30. izmjenjujući međusobno mišljenja. S. ali nije kako sama ka`e “bludnica”. Umjesto da joj ka`e da je voli on je stalno kori. koji je zbog svog `ivotnog iskustva obi~no u pravu. Engleski pisac rođen u Južnoj Africi. Ideja djela: Dokaz da ljudska dijela nisu uvjek dobra. iako su u~injena s plemenitim ciljem.Rikardo Kozlovi} (Floki Fleche) Biskup don Jere don Zane Toma majka Toni. Ona unato~ poznavanju vanjskog svijeta i odbojnosti samostana. a njegova silna `elja za Glorijom postoji ve}inom zato {to bez nje cirkus propada. prosinac 2004 21:02:00 | 3 komentara Gospodar prstenova . iz zadnje slike proizlazi da je ta ljubav ljubomora.. On cijeloj radnji daje stanovit balast.

nesumnjivo. 1954. Sve četiri knjige doživjele su još jednu reviziju 1968. Gimli. Simarillion. ali je 1951. V. Gandalf i Pippin krenuli uništiti Prsten Vladar (kletva Isildurova). ) nastala je kao bajka koju je Tolkien napisao za svoju djecu i imala je trenutačan uspjeh kod publike i kod kritike. Tolkien ostavio ne samo na svoje mnogobrojne čitatelje i na druge pisce u posljednjih pedeset godina. i Return of the King. Merry. 1955). Strider(Aragorn) je odlučio da svima stave povez na oči uključujući i Legolasa. Christopher Tolkien nastavio je s radom na sređivanju očevih zapisa i do danas je objavio deset knjiga pod zajedničkim naslovom Povijest Međuzemlja. Knjigu je iz Tolkienovih mnogobrojnih nedovršenih radova i zabilješki uredio njegov sin Christopher Tolkien zajedno s Guyom Guvrielom Kayom. a najveći broj ilustracija napravio je za Hobita. U knjizi ima više pjesama i stranica . 1937. DNEVNIK ČITANJA: Knjiga mi se jako svidjela jer je nastavak na “Hobita”. g. Merry. priča o Međuzemlju objavljena u ove četiri knjige bila je samo dio materijala koji je Tolkien napisao. Aragorn. istog autora: Tolkiena. svrstava ga. g. Utjecaj koji je J. ili u obliku pjesama kao Adventures of Tom Bombandil and Other Verses from the Red Book (1962). E. Legolas. a najzanimljiviji događaj mi je bio kada su iz Rivendella krenuli Frodo. Legolas se nije lako s time pomirio jer je ipak on bio vilenjak.Prva knjiga o Međuzemlju. Sam. među velikane svjetske književnosti dvadesetog stoljeća. No kao i kod većine obimnih i razrađenih opusa u književnosti. Tolkien je tokom svog života s dosta uspjeha ilustrirao neke svoje radove. Najuzbudljiviji događaj mi je bio kada su Frodo. Osim ovih pet knjiga Tolkien je objavio i nekoliko kratkih radova u obliku pripovijedaka kao Farmer Gils of Ham (1949) i Smith of Wooton Major (1967). Sam i Pippin nabasali na Crne Jahače. III. Ilustracije koje je sam nacrtao i kolorirao za ovu knjigu su pod brojevima I. doživjela bitne izmjene kako bi se tekst uskladio sa skorim objavljivanjem prvog dijela trilogije Gospodar prstenova (Fellowship of the Ring. zbirka mitova i epova vilinskoga naroda. Hobit (Hobbit. R. koju je Tolkien počeo pisati još prije Prvog svjetskog rata s namjerom da stvori originalnu englesku mitologiju. R. Boromir. Najsmješniji događaj mi je bio kada se Gimli posvađao sa Legolasem i drugim vilenjacima iz šume Lothlorien jer je on jedini morao nositi povez preko očiju. Nakon njegove smrti objavljen je 1977. II. g. Riddett. g. Two Towers. Aragorn. IV. 1954. Knjiga ima puno zanimljivih i smiješnih događaja. dok je ostale kolorirao H.

ali je po dogovoru sa Gandalfom morao ostaviti prsten Frodu. TEMA: Uništenje Prstena vladara. Gandalf mu je rekao da ga se može uništiti jedino u vatri u kojoj je sakovan. Gandalf je jedini znao da se on poslužio Prstenom. Noć pred putovanje Frodo je čuo kako Čiča Gamgee razgovara sa nekom osobom. ali i više zanimljivijih događaja. Pippin i Sam naišli su na . ali na njegovo čuđenje prstenu ništa nije bilo. Frodo. Frodo je rekao da će krenuti na to putovanje na svoj pedeseti rođendan. Knjiga ima tri djela (Prstenova družina. Frodo je ušao u sobu čim je Bilbo otišao. MJESTO RADNJE: Međuzemlje VRIJEME RADNJE: Sva četiri godišnja doba FABULA: . Bilbo je odjednom nestao. Dvije kule i Povratak kralja). Taj Prsten je imao čarobnu moč: tko god ga je nataknuo postao je nevidljiv. a izdana je u Zagrebu 1997 godine. Gandalf je priredio nezaboravni vatromet. Stvorio se u svojoj sobi. gdje ga je čekao Gandalf.nego kod “Hobit”-a. Bilbo je namjeravao krenuti na svoje zadnje putovanje. Bacio ga je u vatru na što se Frodo zgrozio. Trojica hobita su krenula usprkos tome na svoj put u Bucklebury. Sutradan se moralo krenuti na put. točno koliko su Bilbo i Frodo imali zajedno godina. Kod knjige mi se jedino ne sviđa što se vatra u kojoj bi se trebao uništiti prsten piše velikim slovom i još kod nekih imenica. Gandalf je objasnio Frodu kakvu moč ima taj prsten i da ga se pothitno mora uništiti. Frodo je na svoj pedeseti rođendan prodao Vrećasti vijenac Sackville-Bagginsovima. ali mu je Gandalf zaprijetio.KNJIGA PRVA Na Bilbov i Frodov zajednički rođendan došlo je 144 ljudi. Bilbo se tomu odupirao. Na tom putu su im se dogodile nevolje. Za suputnike je odabrao Sama i Pippina. Na tu su proslavu bili pozvani čak i Sackville-Bagginsovi. a Gandalfa još nije bilo. U knjizi je nekoliko autorovih ilustracija. te ga je ipak ostavio.

Frodo ga je pitao u svezi Crnih Jahača. Frodo je odjednom počeo vikati na sav glas: U pomoć! . Jednom prilikom su zaspali ispod Vrbovog starca. Pomislili su da su to možda Jahači. Ubrzo su došli u svratište Kod razigranog ponija. U slijedećih nekoliko dana naišli su na skupinu vilenjaka kojoj je vođa bio Gildor. ako im Gandalf već nije rekao. iako mu je Gandalf rekao da to ne radi ni u najvećoj opasnosti. Pjesmu su morali upotrijebiti samo jednom. dok mu je tijelo bilo u Vrbovom starcu. nego je odlučio krenuti jako opasnim putem . Odmah zatim Merry je počeo vikati da zgase vatru. Krenuli su Zelenim . Te večeri su ih napali Jahači. a usput im je ponio nešto za prigristi. djevojku o kojoj je pjesma govorila. Kada je Frodo pogledao košaru osmjehuo se jer je osjetio je miris gljiva. Froda Bagginsa. Na pola puta su začuli topot konja. što su i učinili. Maggot im je ispričao da je kod njega bio čudan svat. Frodo nije htio ići Cestom jer bi se izložili velikoj opasnosti od Jahača. U Tomovoj kući ostali su svega par dana. Uto dođe i Tom Bombadil. Kod Merrya su ostali jako malo. ali kako im se taj glas približavao Frodo je čuo pjesmu kako zapravo ide. Farmer ih je napustio i ostavio Frodu košaru. Brzo su se sakrili pokraj puta. Vrbov starac je gospodario šumom. Rekao im je da su mu se psi. Hobiti su zajedno sa Tomom otišli u njegovu kuću i upoznali Goldberry. Sam mu je nadjenuo ime Bill. Na tom putu im svašta dogodilo – od dobrog do lošeg. Na tom putovanje im se i Merry pridružio. ali im je on rekao da im ništa neće reči o njima. na smrt preplašili. Sam se dosjetio da bi mogli zapaliti drveče. Tom ih je čas prije odlaska naučio pjesmu koju moraju pjevati ako zapadnu u bilokakvu nevolju. Jahač je njuškao oko sebe.putem kroz Staru šumu. Panđža. Ubrzo su došli i u Bucklebury. a družini je laknulo. odmah su slijedeći dan krenuli na put. Pjesma se činila besmislenom. ali je to zapravo bio Merry.Crnog Jahača. Tog dana družina je razgovarala da li je to isti Jahač koji je bio u Vrećastom vijencu. Frodo se digao da bi se otišao umiti u potoku. jedino su Merryeve noge ostale vani. Tamo se Frodo predstavljao pod imenom Podgorski i upoznao Stridera koji je znao za njihov put. Jahač je odjahao Cestom. Usput su kupili izgladnjelog ponija od Billa Papratovine. ali kad su se vratili do mjesta gdje su spavali Merrya i Pipina više nije bilo. Frodo se sjetio. Na večer je farmer Maggot odvezao kolima Froda. Odlučili su da ne idu više po Cesti jer je preopasno. Sutradan su krenuli rano ujutro na put sa Striderom. Sam ga je izvukao iz vode. da je kod njega krao gljive. na posjed starog Maggota. Froda je iznenada obuzela želja da natakne Prsten na prst. ali nitko nije bio ozlijeđen. visoka osoba u crnom sa crnim konjem i da je tražila njega. i to kod Grobnog humlja. koji im se u međuvremenu pridružio. Ubrzo je zastao jer je netko počeo pjevati. Derač i Vučina. čovjek koji je pjevao tu pjesmu i spasi Merrya i Pippina od Vrbovog starca. ali je bučnuo u vodu. Svima je laknulo. Sama i Peregrina do skele. dok je još živio u Brandy Hallu.

Ubrzo su ugledali i nekoliko spodoba koje su krenule na njih. što je i učinio. Ujutro su krenuli na jug. vidio je da je ležao uz vatru koja je još jače gorjela. poput strijele ubola u lijevo rame. udaljio se i pozvao Sama. ali je Strider našao blijedozelen dragulj zvan beril. Trećeg dana odlaska iz Breeja izaši su iz šume Chetwood. te se i sam bacio na pod. što je Strider i potvrdio. Nalik je na munju koja skače s vrha na vrh brda. prije tri dana. Na zapadnoj strani Vjetrovrha našli su uvalu. Nisu ugledali neprijatelja. Nakon kračeg putovanja Cestom. Predaleko je da bi se moglo razabrati. Svi su se bojali najgoreg. a one njega isto. Sutradan su nastavili putovanje. Frodo nije mogao hodati. Muhe su ih počele peckati. Na tom mjestu su ostavili Sama. a Frodo isuče mač i usklikne: O Elbereth! Gilthoniel! Istodobno zada neprijatelju jak udarac. pa su ga posjeli na ponija. Kad je Strider čuo što mu Frodo ima reči. Strider je mislio da stoje umjesto G3 i da znače da je Gandalf bio na tom mjestu trećeg listopada.putem. Frodo je mogao gledati Prstenove utvare kakve zapravo jesu. Na vrhu su našli na kamen koji je bio ravniji od ostalih i činilo se da je izmakao vatri. Isprva im je dobro naprdovalo putovanje po Muhovodnoj mlaki. Na njemu su ugledali rune. Mač se slomio pod njim i Frodo zadnjim snagama skine Prsten s prsta i čvrsto ga stisne u ruci. približavali su se Muhovodnoj mlaki. a to je značilo da ponovo moraju Cestom. Sam je Frodu ispričao što se dogodilo. Došli su do rijeke Mitheithel. Strider je zaključio da je na tom mjestu došlo do bitke i da je tu bilo ono svjetlo koje su vidjeli na istoku prije tri dana. Kad se Frodo osvjestio. vilin- . dok su ustali krenuli dalje. skrenuli su sa puta i sišli u zaklon. Petog dana putovanja su ugledali Vjetrovrh. Prije nego što je prošao prvi dan marša. Pippina i ponije. Merry je nešto ugledao i obavijestio Stridera o tome. a to je značilo da moraju ići Cestom. Odjednom su krenule na njega. U daljini se nazirala još jedna rijeka u kamenitoj dolini napol obavijenoj izmaglicom. Noć se prolomi od prodorna krika. Frodo je na istočnom nebu ugledao neko svjetlo i upitao Stridera što je to. Na kraju petog dana tlo se počelo uzdizati. a na njoj je bio Posljednji most preko kojeg prelazi Cesta. Družina je otišla u šumu i naložila vatru. a Frodo osjeti da ga je neka oštrica. Strider se ubrzo predomislio i krenuo Cestom. prema Vjetrovrhu. Frodo je dobio odgovor koji je glasio: Ne znam. Froda je odjednom obuzela želja da natakne Prsten. ali što su više odmicali kretanje im je postajalo sporije i nepouzdanije. Uto je došao i Strider. Frodovi bolovi su se pojačali. a ni Merry nije bio blesav. a Strider se bacio na zemlju i povukao Froda za sobom. Kada su došli na vrh naišli su na širok prsten od prastarog kamenog zida. Ispričao mu je sve što mu je imao reči i rekao da će učiniti sve što može da pomogne Frodu.

Frodo upita strop na sav glas gdje je i koliko je sati. Froda je pogodilo koplje. Gandalf i patuljci. Ubrzo su došli u šumu Lothlorien. U njima su pronašli knjigu u koju su Balin. Nečiji mu glas odgovori da je u Elrondovoj kući i da je deset sati prije podne. ali su im gospodar Celeborn i gospodarica Galadriel dali čamce i zalihe za put. . a Jahači počnu vikati Frodu. Poginuo je u borbi protiv propasti Durinove . Gandalf mu kaže da je sva družina zdrava i čitava. Popodne sunastavili putem kojim su vjerojatno išli Bilbo. Družina je krenula u prosincu na put. U knjizi su naišli na puno čudnih zapisa. uključujući i Legolasa. Boromir.kamen. To su bili hobiti.Balrogom. To je bio Gandalfov glas. Gandalf. vidio je da ima pancirnu košulju od mithrila i da ga zato koplje nije proburazilo. Tamo je Boromir pokušao oduzeti Prsten Frodu. Jedan od tri koja su bila sakrivena od Saurona. je pokazala Frodu i Samu svoje zrcalo u kojem su mogli vidjeti što će se sve događati. koji su se svađali kako će ih spremit za jelo. Dunadan(Aragorn ili Strider). Galadriel. Glorfindel posjedne Froda na konja i dovikne konju nešto na vilinjeziku i konj pojuri brže od neprijateljevih. Došli su do gospodara i gospodarice Lothloriena koji su ih jako dobro ugostili. u Elrondovoj kući. Nisu ponijeli puno prtljage na put. Zbog toga je Frodo . Kada je Dunadan pregledavao Froda. Ubrzo su naišli na Jahače. Odjednom su ih napali orci i trolovi. Produžili su stazom i naišli na tri velika okamenjena trola. Prsten! Prsten! Iznenada rijeka podivlja. a neprijatelji i njihovi konji se utope. Morali su odabrati tko će sve ići na put. Gimli(sin Gloinov) i Legolas. Sutradan se Frodo rano probudio. Samo se Gandalf nije živ izvukao iz rudnika Morije. ali mu ništa nije bilo zato jer je nosio pancirnu košulju od mithrila. Ori i Nori zapisivali događaje. To im je ulilo nadu. Prešli su preko mosta. Samo je Frodu pokazala Prsten. Naišli su na trolovsku jazbinu te oprezno krenuli dalje. vidio je da leži u krevetu. Uspješno su ga potjerali. Konj zastane pred vodom. koju mu je darovao Thorin. Utaborili su se kod Kresokama. jer se Gimli protivio da jedini ima povez na očima. Jednom zgodom nisu mogli proći vrh Caradhras te su morali ići rudnicima Morije. To su bili oni trolovi na koje su nabasali patuljci i Bilbo. gospodarica Lothloriena. ali je prije toga putovanja Bilbo darovao Frodu vilenjački bodež i košulju od mithrila. Ubrzo su naišli na Glorfindela koji boravi u Elrondovoj kući. Pippin je ubrzo našao stazu kojom su nastavili put. Družina je opet morala krenuti na put. Prvog dana putovanja čamcima opazili su Goluma.KNJIGA DRUGA Kad se Frodo probudio. Vilenjaci su svima morali staviti povez na oči.

Aragorn. Legolas. RASPLET: Frodo i Sam bježe od ostatka družine.zajedno sa Samom uzeo jedan čamac. Pippin. ” “… dlake na tabanima izrastu prirodni među FIZIČKA . otprilike upola niski. Gimli. Elrond. Boromir. LIKOVI: Frodo. Merry. Gandalf. DIJELOVI FABULE: UVOD: Frodo. Hobiti kose. i naše visine. Celeborn. Sam i Jahači OPIS LIKOVA: LIK CITAT SOCIOLOŠ ETIČKO KA PSIHO LOŠKA Hobit “… mali ljudi. ZAPLET: Tri hobita nalijeću na Crne Jahače. manji su i od kovrčave povjerljivi bradatih patuljaka. jer nije htio žrtvovati prijatelje. VRHUNAC: Gandalfova smrt u rudnicima Morije. a da nikom nije rekao. hobiti pouzdani. nemaju brade. Sam i Pippin kreću na put. Galadriel.

” str. 286 visok 1 – citati uzeti iz knjige Hobit potplati i gusta topla smeđa dlaka kakva im raste i na glavi (kovrčava) …”1 str. mir plemenita lica. ” Gand “… stari lutajući opsjenar visok. star Gimli “… jedan mlađi patuljak: njegovnizak. 286 lica. crne kose i sivih očiju. na blijedu i ozbiljnu licu. i dva oštra siva oka . dugi smeđi prsti Arag “To vam je jedan od onih visok. crne kose i sivih lijepa i soja pohlepan očiju. kraljevskog odan. ponosita i stroga plemenita pogleda. mlad ” str. 35 sijede kose i brade. razbaruše 189 ne glave. kose. ponosita i stroga pogleda. ” str. 286 Legol “… strani vilenjak odjeven u duge vilenjak odan as zeleno i smeđe. dva oštra siva oka na blijedu i ozbiljnu licu Boro “… visok čovjek lijepa i visok. prijatelj Legolas…” str. 7-8 . jak. kraljevskog odan orn lutalica – mi ih zovemo tamne soja prijatelj graničari. patuljak ratoboran sin Gimli. čarobnjak požrtvovan alf Gandalf…” str.nožnim prstima. ” “… on zabaci kose kukuljicu i otkrije razbarušenu prošarane glavu tamne kose prošarane sjedinama sjedinama.

Mjesto radnje: u i oko varoši Čardake citat: "Odozdo rijeka Gilbuša. . Zaplet: u vinogradu čuje da se djevojčica pretvori u dječaka kad prođe ispod duge. Završetak: bace se s litice. blijedopute. Mislila je da ju može prijeći. Tako je išla i došla do močvare. . a odozgo klisure zarobile malu varoš Čardake na strmu obronku. Kompozicija: Uvod: Srna stalno mora biti u kući. Jedne noći su se bacili s visoke litice. ali nije mogla i utopila se. Jednog je dana išla s roditeljima u vinograd kupiti grožđe. . ali se utopi u močvari. Vrsta književnog djela: pripovijetka Fabula: Srna je živjela u doba kad djevojčice nisu smjele mnogo toga da ostanu vitke. " Vrijeme radnje: prošlost Tema: Srnina želja da bude dječak i pokušaj ostvarenja te želje. Ideja: zabranjivanjem željenih stvari može se postići samo loše. Srna odluči proći ispod nje. Vrhunac: nekon što se pojavi duga.POUKA: Šimunovićev realizam djeluje poezijom narodne pjesme. Tamo je srela Savu i Klaru. Tada se na nebu pojavila duga i Srna je htjela proći ispod nje. Nakon toga su se njeni roditelji preselili u napuštenu tvrđavu i tugovali. Srna je od njih čula da se djevojčica kad prođe ispod duge promijeni u dječaka. Sava je pričala kako ju je zbog njezinog veza snašla nesreća. Rasplet: Srnini roditelji sele u tvrđavu o tuguju.

no letenje je volio više od hrane. metaforom. Ni manje nesreće koje je imao u zraku nisu ga pokolebale. . smrt. U knjizi ima mnogo opisa.Srna. Lica : Galebovi Jonathan Livingston. . . želja. Sullivan. prosinac 2004 20:59:00 | 13 komentara Galeb Jonathan Livingston . Pisac se koristi i usporedbom. Bio je buntovnik i nije mario za ostale galebove. Jezik i stil: pripovijetka je napisana na hrvatskom književnom jeziku: štokavskom narječju i ijekavskom izgovoru. Starješina ga je .Richard Bach Ime pisca : Richard Bach Bilješka o piscu: Richard Bach je suvremeni američki pisac. udovica Klara. Objavio lektire u 30. Fletcher Lynd. Sava. ostali ljudi. Mjesto radnje : nebo i zemlja Vrijeme radnje : suvremenska radnja Tema : Galeb Jonathan želi naučiti savršeno letjeti Osnovna misao: Često se dogodi da zajednica ne želi ili ne može razumjeti više ciljeve pojedinaca i stoga taj pojedinac bude isključen iz zajednice. Napornim vježbanjem uspio je postići brzinu od 396 km/h. Sava Sporedni likovi: majka Emilija. Njegovo djelo "Galeb Jnathan Livingston" mnogi uspoređuju s djelom "Mali princ".Motivi: zabrane. a pozornost čitatelja privukao je modernom bajkom "Galeb Jonathan Livingston". U njoj je došlo do izražaja autorove ljubavi prema plavim visinama i sklonost metaforičkome i simboličkom prikazivanju života i spoznaja o njemu. To je bio rekord jata i Jonathan je očekivao pohvale od Starješine. Gang Sadržaj priče: Galeb Jonathan Livingston nije bio kao ostali galebovi. Bio je mršav. prolazak ispod duge. I dok dok su ga roditelji molili da bude kao ostali galebovi i da se brine kako doći do hrane. on je samo želio postati letački virtouz. . . . najčešće osoba i krajolika. Bio je vojni pilot. onomatopejom. Glavni likovi: Brunhilda . Međutim. otac Janko. oluja kao znak smrti.

Sullivan ga je nagovarao da ostane.Ivana Brlić Mažuranić Bilješke o piscu: Autorica ove sad već potpuno priznate klasične knjige. Pri velikoj brzini udario je u stijenu i ništa mu nije bilo. Još je samo trebao naučiti kontrolirati novostečenu vještinu. Jonathan je naporno vježbao tu vještinu i tako je sa Gangom došao na neki čudni planet. za utjelovljenjem savršenstva i njegova utrka sa znanjem. Prvi mu je učenik bio galeb Fletcher Lynd. Objavio lektire u 30. jedne noći Jonathanu se približe dva druga galeba sjajna poput zvijezda. Uskoro je dobio još šest učenika i sa njima i sa Fletcherom želio se pokazati svom starom jatu. no Jonathan je ipak otišao. Na Zemlju je otišao zato jer je želio naučiti letjeti ostale galebove koji su protjerani kao što je bio i on zbog letenja. no malo-pomalo na tisuće galebova okupljalo se oko njega i željelo postati kao on. Ivana Brlić Mažuranić unuka je pjesnika "Smrt Smail-age Čengića" Ivan Mažuranić. Jonathan je tada vidio da je Fletcher ovladao snagom misli i prepustio mu podučavanje jata. da je sve moguće. prosinac 2004 20:59:00 | 2 komentara Regoč . U toj utrci nije mogao pobjediti jer znanje nema granica. Škole je učila privatno. ali on je odletio mnogo dalje. Jonathan ih je upitao tko su. Ubrzo je saznao da je došao u zajednicu u kojoj je svima stalo da svoju tehniku letenja dovedu do savršenstva. Otkrio je da može letjeti brzinom od 500 km/h. gje je provela jedan dio svog djetinstva. Jonathan je bio uvjeren da slijedi viši cilj života. te . nebo je savršeno i može biti bilo kad i bilo gdje. a sam je otišao među druga jata . Dobio je instruktora galeba Sullivana. Odgovorili su mu da su njegova braća i da ga vode kući. mladi i neobuzdani galeb koji je težio letačkom savršenstvu. Jonathan je sletio na obalu gdje ga je dočekalo desetak drugih galebova. posvećujući osobito brigu izućavanja jezika. Na nebo se mogao vratiti u svakom trenutku jer je svladao vrijeme i prostor. No. pravoj kući. A onda. Jonathan je bio spreman. tijelo mu je postalo blistavo. Rođena je u Ogulinu. tada su tri galeba nestala u tamnom nebu. Jednog dana Fletcheru se dogodila nesreća. Otac joj je također poznati pisac -Vladimir Mažuranić. Boljelo ga je što njegova braća nisu htjeli ni čuti ni vidjeti što je naučio.ukorio i protjerao iz jata. Fletcher je shvatio da ne postoje granice. jedne večeri Gang je nestao. I oni su bez imalo muke izvodili sve akrobacije koje im je Jonathan zadao. Isprva je opet bio odbacivan. ni na kojem mjestu. Jonathan je sve lakše izvodio svoje akrobacije. Jonathan he sve više razmišljao o Zemlji. Tada je počeo njegov lov za Jonathanom. Jedne većeri saznao je od starješine Ganga da nebo nije ni u kojem vremenu . A Jonathan Jonathan je u to vrijeme bio najljepši i najsavršeniji galeb na svijetu. Bio je protjeran na daleke hridi. umro je. oči sjajne. Kad je vidio da je našao ravne sebi. Iznenada dva galeba su nestala. No. a ostali dio u Zagrebu u djedovoj kući. Naučio je i da se snagom misli može stići gdje god se želi.

odvjetnika i političara u slavonskom brodu. ogromnog diva koji je cijeli svoj život proveo brojeći srušene zidine grada Legena. da nemaju kako živjeti . No brza i jaka rijeka Zlovoda potapa oba sela. koji mu ispriča nesretnu priču o oba sela. Regoč i Kosjenka nailaze na mnoge probleme koje uspješno rješavaju te tako dolaze do svog cilja. Kosjenka i Regoč odlaze tražiti dva sela koja su se Kosjenki učinila prelijepim dok je jurila na svom hirovitom konju.1938. Izašavši na svjetlo dana kosjenka upoznnaje male pastire s kojima se vrlo brzo sprijatelji. Naime. ruski i engleski. Lica: Kosjenka .. a kasnije još njemački. "Zgode Šeegrta Hlapića" (1913).09. "Priče iz davnine" (1916). šuma. "Slike" (zbirka pjesama 1912). U 18 godini udaje se za Vatroslava Brlića. Tužni pastiri priopćavaju Kosjenki koja ih je u međuvremenu jako zavoljela. Objavila je sljedeća djela: "Valjani i nevaljani" (1902). a Regoč Ljilju najpametnijeg i najljepšeg dječaka u oba kotara. Nakon nekoliko pokušaja Regoč ipak zaustavlja vodu.div Liljo . te tako izazove val veselja koji brzo splasne jer je cijelo selo odnosno sela bila pod vodom bez žive duše. "Škola i praznici"(1905). Pošto tamo vječno pada snijeg odnosno nikada nema ljeta..je već u najmlađim godinama govorila i pisala francuski. Umrla je u Tagrebu 21.najljepši dječak iz oba kotara Tema: Susret Kosjenke s Regočom te svađa između dva sela Sadržaj: Radnja započinje na livadi s konjima na kojima jašu prekrasne vile. a pastiri se spašavaju tako što ih Regoč prenosi na uzvisinu do koje još nije dolazila voda. Kopajući ispod zemlje (jer je Kosjenka željela vidjeti što je ispod nje).vila Regoč . Najmlađa među njima Kosjenka dobila je najbržeg konja koji je odvoji od ostalih vila i odvede preko širokih ravnica. Svi bi tako gledali kako Zlovoda ruši sve što se pred njom nađe da se Kosjenka ne dosjeti i poviče Regoču da rupu kroz koju je prolazila voda začepi svojim tijelom. stanovnici i jednog idrugog sela bili su u stalnoj zavadi pa su se starješine Ljiljinog sela uputile prema rijeci Zlovodi u namjeri da otklone nasip i tako potope susjedno selo. sve do grada Legena gdje Kosjenka upoznaje Regoča.

Rodio se 1487. Vrati se nakon godinu dana i našao sve u neredu. pa tako krene on nazad u svoj hladni Legen. Otad pastiri žive u sreći i veselju. godine. Paskoje Tema: Trodnevni lov Sadržaj: Prvi dan Nikola i Paskoje otkrivaju nam veliku radost opisivajući svoj Tvrdalj. u istaknutoj plemičkoj obitelji. ribe i ribarski pribor. Obišavši cijelo mjesto . A što je bilo s Regočom? On se naime uplašio kad je vidio naborana lica djeda i bake te je pomislio da su oni proživjeli strašne muke. razgovor i pjevanje za vrijeme veslanja i odmora i ostale djelove puta. a 1539. a ionako ga se je zaželio. gdje je stekao prvo humanističko obrazovanje. Petar je proživio kugu na Hvaru. znanje latinskog jezika i filozofije. prosinac 2004 20:59:00 | 2 komentara Ribanje i ribarsko prigovaranje . većere i počinka. sagradivši samo jedno selo. Školovao se u splitu. Hektorović je doživio dugu starost i umro u Starom gradu 1572.jer nitko od odraslih nije preživio. Nasljednjik bogata očeva imanja na Hvaru i Visu. Tada Ljiljo naredu Regoču da probuši rupu u zemlji koja proguta svu vodu i ponovo se pokažu krovovi sela. godine i provalu turaka na otok. jela i vrijeme objeda. godine u starom gradu na Hvaru. a na njihovo najveće iznenađenje na jednom prozoru ugledaju lica djeda i bake. načine ribanja. Objavio lektire u 30. a da i znaju sve je onako pod vodom. a usred sela kula u kojoj je živjela preljepa Kosjenka. ne znaju obrađivati zemlju. pred kojima je bježao u indiju.Petar Hektorović Bilješke o piscu: Pripadao je hrvatskom uskom krugu hrvatskih pisaca XVI stoljeća. Lica: Nikola.

Drugi dan završava s pjevanjem i pripjevanjem pitanja i odgovora. Grič je imao dvije znamenitosti. pa su svi muškarci išli pomagati pri gašenju. Taj požar nije sam izbio već su ga kanonik Šimun i njegov rođak Tomica podmetnuli kako bi za vrijeme zvonjave kanonik mogao ljubiti Mandušu. Među njezinim brojnim romanima ističu se Grička vještica. Kraljica Hrvata. a to je bila Manduša i krasopisac Iglica.i dočekavvšivečeru i počinak s kojim završava prvi dan. Manduša je bila mlada djevojka. najprije Paskojevim pa Nikolinim.Marija Jurić Marija Jurić Zagorka rođena je 1873. zlatne kose. ali i socijalnih i pustolovnih romana kojima je stekla veliku naklonost široke čitateljsk e publike. Sljedećeg dana na Griču je izbio požar. Nije se znalo tko je zapravo on ali se sljedećeg dana o njemu pričalo. pretežno povijesnih. u kojem je provela djetinstvo. Objavio lektire u 30. u Zagrebu. a borila se za žensku ravnopravnost. Nekoliko trena kasnije Gričom je prohujao antikrst. lozom. no kad su se vratili sa svijetiljkom nije ga više bilo. Iste te večeri ptičar Boltek zaprosio je Mandušu na što je ona željno čekala. Bila je istaknuta hrvatska novinarka i spisateljica. opet u središtu pažnje bili Tvrdanj i to u punoj ljepoti. kamenim stupovima. Kao novinarka razobličavala je režim Khuena Hedervaryja. Treći dan Početkom trećeg dana u epizodi s galijom koju će sresti na svom putu. Čekala je svog zaručnika ptičara Bolteka koji ju je trebao zaprositi. prosinac 2004 20:58:00 | 0 komentara Kći Lotršćaka . pa zajedničkim u dva glasa. Republikanci i drugo. i drugim ljepotama što ga krase. čime se nesumljivo opterećuje pjev. čemppresima. a umrla 1957. plavih očiju te dobre duše. Drugi dan Već na početku drugog dana plovidba je ispunjena bugaranjem. Kći Lotršćaka. Svaki put je zvonila no ta zvonjava imala je ritam pa su građani to posebno voljeli. sa svojim zidovima. Gordana. Kako je krasopisac Iglica slučajno naišao spasio je Mandušu. Nadimak Zagorka uzela je iz ljubavi prema Hrvatskom zagorju. . u selu Negovcu pokraj Vrbovca .

Divljan je na “crnom otoku” sreo Martu te je naišao na svježe zazidani zid. Divljan se čudio što ga je spasila nepoznata djevojka. te su Mandušu ogovarali i dobacivali riječi. a za oca se ništa nezna. vrata. Bradenburg je želio uzeti Turopoljcima njihove plemićke povelje te je zbog toga došlo do bitke u kojoj su Turopoljci pobijedili. Manduša je dva puta pobijegla od Divljana. Kako bi se Divljan odužio vratio je Poglediću kćer koji je bio zarobio Brandenburg. Brzo ga je razbio i unutra našao Mandušu koja je izgledala kao kostur jer nije imala dva mjeseca ni mrvicu kruha. htijeli su ga smaknuti. Znao je da je u većoj opasnosti nego kod Brandenburga. Divljan ga je upitao dali se sijeća kako je obesčastio njegovu majku te mu rekao da će ga on kao njegov sin golim rukama zadaviti. Manduša. na što su ljudi dobacivali da je antikrstica. a je time Manduša spasila život antikrstu. a majka Marta je kasnije proglašena ludom. Mandušini pravi roditelji bili su turopoljski plemići.Mandušu su nazvali kći Lotršćaka. grada i dvorca. Prevladavaju osijećaji između Divljana i Manduše te ima puno opisa okoline. Nedugo kasnije Divljan je saznao da je Šimun odveo Mandušu. a on i Manduša opet su se našli u toplom zagrljaju. dok su ostali sporedni. Marta je na to poludila. ugodno su se smjestili su se u Pogledićevom dvorcu. Ljudi su ga proglašavali junakom. no budući da je žena bila trudna bojao da će sve ostaviti dijetetu pa je izmislio da se dijete rodilo izobličeno. Antikrstovo ime bilo je Divljan. Imao je kosu boje noći. U međuvremenu je Šimun ponovo podmetnuo požar . U ovoj knjizi glavne likove čine Divljan. Svi su se ispričali za događaje . samo je ovaj puta Divljan brzo dotrčao pa su se našli samo njih dvoje. Odmah su ih vijenčali. U zadnji čas Manduša je dotrčala i rekla da ga uzima za muža. no njemu je ona zapela za srce pa ju je išao tražiti. On je dobio Mandušu te ju je odveo na “crni otok” . Bio je vrlo visok. Zid su ponovo zazidali te su se kasnije vratili na Grič. . a Šimuna su prokleli te ga izbacili iz Griča. Pošto je antikrst demolirao Plemenšćakovu gostionicu. U nama još samo žive kao legenda. Šimun. Manduša ga je odbila te ju je Šimun zatvorio u kulu i zazidao ulaz tj. a oči smeđe kao drvo. Otac je bio vrlo bogat turopoljac. To je i učinio. mlad i zgodan čovjek. Šimun je dijete podmetnuo pod zvono znajući da će ga Plemenšćak uzati. jer se doznalo za događaj u tornju. Manduša je pala u ruke Brandenburga na čijoj se strani nalazio i kanonik Šimun te je tražio Divljanovu glavu zauzvrat. Njezin otac obećao je Šimunu dvorac na Jablanovcu. Kad su se našli. jer ona u stvarnosti nije bila Plemenšćakova kćer već ju je netko kao dijete ostavio ispod Lotršćaka. Boltek je raskinuo zaruku s njom. Radnja se pretežno vrši na Griču i jednim dijelom u Turopolju. te joj je zauzvrat ostavio njezinu nevinost.

Boljelo ga je što njegova braća nisu htjeli ni čuti ni vidjeti što je naučio. Napornim vježbanjem uspio je postići brzinu od 396 km/h. nebo je .Richard Bach Ime pisca : Richard Bach Bilješka o piscu: Richard Bach je suvremeni američki pisac. Fletcher Lynd. Međutim. Bio je protjeran na daleke hridi. no letenje je volio više od hrane. Dobio je instruktora galeba Sullivana. Ni manje nesreće koje je imao u zraku nisu ga pokolebale. a pozornost čitatelja privukao je modernom bajkom "Galeb Jonathan Livingston". Starješina ga je ukorio i protjerao iz jata. Jonathan ih je upitao tko su. A onda. prosinac 2004 20:57:00 | 0 komentara Galeb Jonathan Livingston . Lica : Galebovi Jonathan Livingston. Mjesto radnje : nebo i zemlja Vrijeme radnje : suvremenska radnja Tema : Galeb Jonathan želi naučiti savršeno letjeti Osnovna misao: Često se dogodi da zajednica ne želi ili ne može razumjeti više ciljeve pojedinaca i stoga taj pojedinac bude isključen iz zajednice. Bio je mršav. Iznenada dva galeba su nestala. Sullivan. U njoj je došlo do izražaja autorove ljubavi prema plavim visinama i sklonost metaforičkome i simboličkom prikazivanju života i spoznaja o njemu. Ubrzo je saznao da je došao u zajednicu u kojoj je svima stalo da svoju tehniku letenja dovedu do savršenstva. Jonathan je bio uvjeren da slijedi viši cilj života. pravoj kući. Jonathan je sletio na obalu gdje ga je dočekalo desetak drugih galebova. To je legenda koja spada među najpoznatije i najljepše legende u Hrvatskoj. Njegovo djelo "Galeb Jnathan Livingston" mnogi uspoređuju s djelom "Mali princ". Bio je buntovnik i nije mario za ostale galebove. Jonathan je bio spreman. Objavio lektire u 30. ali on je odletio mnogo dalje. Bio je vojni pilot.Knjiga mi se sviđa jer nema dosadnih dijelova i jer govori o prošlim zbivanjima. Jonathan je sve lakše izvodio svoje akrobacije. jedne noći Jonathanu se približe dva druga galeba sjajna poput zvijezda. Jedne većeri saznao je od starješine Ganga da nebo nije ni u kojem vremenu . To je bio rekord jata i Jonathan je očekivao pohvale od Starješine. I oni su bez imalo muke izvodili sve akrobacije koje im je Jonathan zadao. Otkrio je da može letjeti brzinom od 500 km/h. on je samo želio postati letački virtouz. oči sjajne. No. tada su tri galeba nestala u tamnom nebu. Gang Sadržaj priče: Galeb Jonathan Livingston nije bio kao ostali galebovi. tijelo mu je postalo blistavo. Odgovorili su mu da su njegova braća i da ga vode kući. ni na kojem mjestu. Kad je vidio da je našao ravne sebi. I dok dok su ga roditelji molili da bude kao ostali galebovi i da se brine kako doći do hrane.

Na Zemlju je otišao zato jer je želio naučiti letjeti ostale galebove koji su protjerani kao što je bio i on zbog letenja. Uskoro je dobio još šest učenika i sa njima i sa Fletcherom želio se pokazati svom starom jatu. a bavio se i akrobacijama športskim avionima.Richard Bach Richard Bach. no malo-pomalo na tisuće galebova okupljalo se oko njega i željelo postati kao on. Sullivan ga je nagovarao da ostane. umro je. jedne večeri Gang je nestao. Tako je kod galebova počeo radni dan. Jednog dana Fletcheru se dogodila nesreća.Bio je vrlo mlad i znatiželjan. Milju od obale bili su ribarski čamci koji su bacali loše mamce galebovima. U njegovom životu i književnom djelu Richarda Bacha ima mnogo sličnosti s francuskim pilotom i književnikom Antoineom SaintExuperyjem i njegovim djelom Mali princ. Jonathan he sve više razmišljao o Zemlji. Za njega je letenje bila umjetnost koju je želio temeljno . suvremeni američki pisac rođen je u SAD. no Jonathan je ipak otišao. Po zanimanju je bio vojni pilot. U toj utrci nije mogao pobjediti jer znanje nema granica. Jonathan je tada vidio da je Fletcher ovladao snagom misli i prepustio mu podučavanje jata. mladi i neobuzdani galeb koji je težio letačkom savršenstvu. daleko od obale. u kojoj je došla do izraza autorova ljubav prema plavim visinama . Naučio je i da se snagom misli može stići gdje god se želi. Pozornost čitatelja privukao je modernom bajkom Galeb Jonathan Livingston. potpuno sam vježbao je galeb Jonathan Livingston. Prvi mu je učenik bio galeb Fletcher Lynd. Pri velikoj brzini udario je u stijenu i ništa mu nije bilo. a sam je otišao među druga jata . Tragovi toga djela prepoznaju se i u Galebu Jonathana Livingstona. da je sve moguće. Fletcher je shvatio da ne postoje granice. Objavio lektire u 30. za utjelovljenjem savršenstva i njegova utrka sa znanjem. Na nebo se mogao vratiti u svakom trenutku jer je svladao vrijeme i prostor. No. Tada je počeo njegov lov za Jonathanom. More je bilo kao ulje i nije bilo ni daška vjetra. prosinac 2004 20:57:00 | 0 komentara Galeb Jonathan Livingston . A Jonathan Jonathan je u to vrijeme bio najljepši i najsavršeniji galeb na svijetu. Isprva je opet bio odbacivan. a imao je tako sjajno perije da se iz daljine činilo zlatno. Na pučini. Jonathan je naporno vježbao tu vještinu i tako je sa Gangom došao na neki čudni planet.savršeno i može biti bilo kad i bilo gdje. Još je samo trebao naučiti kontrolirati novostečenu vještinu. Bilo je to jednog mladog i sunčanog jutra.

Knjiga nije baš od najboljih. Preveo je i tragediju “Hekuba”. Kad je odrasao jato ga je odbacilo. Lowellu. Nakon dugog leta došao je skupine galeba koji su se također posvetili letenju. Fletcher se nasmiješi. Tako je počela njegova utrka za znanjem. što mi se posebno sviđa. Imao je vruću želju da nauči letjeti. stoljeća razvio živu i plodnu kazališnu djelatnost. Nakon dugog vremena Jonathan se uzdigne u zrak i napusti učenike kličuči:”Nema granica”. isprobavao niske letove i sve moguće akrobacije. Objavio lektire u 30. ali mu nije išlo. Ova knjiga govori o ljepoti visina. Ima puno opisa. pa bi se moglo nešto izbaciti. Razumljivo je stoga da su Držićevi komadi osim u Vijećnici i na prostoru ispred Kneževa dvora prikazivali i u salonima gospodskih kuća u gradu i okolici. znatiželjnih i odbačenih galeba da su osnovali školu. talijanskog pjesnika Lodovica Dolce.Uvijek je ekspepimentirao.Marin Držić 1. da nema granica. Garzarija. Jonathan je raširio krila i odletio u nepoznato. Glavni lik je galeb Jonathan Livingston. U njoj su pretežno učitelji bili prvi galebovi koji su učili kod Jonathana. Starješina ga je dugo vremena podučavao i tako je nakon nekoliko godina napustio svoje prijatelje. U knjizi ponekad prevladavaju dosadni i nepotrebni odlomci.savladati. Kad je došao do druge obale naišao je na mlade galebe koji su došli da nauče letiti. Učenici su smatrali Jonathana kao sina Velikog Galeba. prosinac 2004 20:57:00 | 3 komentara DUNDO MAROJE . . misleći na Jonathanove riječi. Uvijek im je tumačio da nema ograničenja tj. Snabdijevao je amaterske družine (Pomet-družina.Svo znanje koje je imao Jonathan prenio je Fletcheru.a govori se o galebu Fletcheru. TEZA : BILJEŠKA O PISCU Marin Držić (1508-1567) je u Dubrovniku sredinom 16. Tamo je bio dobar učenik. Njarnjasi.brz i jak. U nepunih deset godina (1548-1557) napisao je dvanaest djela za pozornicu. od kojih su se neka izgubila (naprimjer komedija “Pomet”). moru i na početku u ribarskom selu. a neka su sačuvana samo djelomično. Jonathan ih je počeo podučavati. jer su bili suprotnog mišljenja. Bio je mlad. Henry i ostali. Sve je više bilo mladih. mora tj. Družina od Bizara) scenskim djelima i sudjelujući i sam u organiziranju predstava postao je središnja ličnost dubrovačkog kazališnoga života. Radnja se odvija na obalama. a jato nikad nije tako kaznilo kao njega. o njihovom kontrastu. Najviše mu se sviđao galeb Fletcher Lynd. Svoje drame Držić je pisao za prikazivanje u određenim prigodama. i sve je davao od sebe da ostvari svoj san. ali je inače dobra. ali se može pročitat.

Za vrijeme boravka u Italiji (1539-1545) Držić je pored ostalog upoznao i dostignuća pastirsko-mitološke drame.. odmah je sa svojom slugom . te je posebno dobro osjetio kakve sve scenske mogućnosti pruža ona grana pastirske igre koja svoj zaplet i svoj smijeh zasniva prvenstveno na susretu između rafiniranog pastira. Podatke našao: U knjizi “Izabrana djela” od Marina Držića. te je iz Jakina otišao u Rim. Njegova djela: Komedija od Pometa. Zagreb. Oni su u renesansnoj dramaturgiji bili zacrtani i prihvaćeni. Na taj je način novčano pohlepan otac. Skup. 2. Ali Maro nije poslušao oca. mislio da će mu se sin Maro obogatiti. a ne u Firencu. Ubrzo tamo Maro potroši sav novac.. TEZA : KRATAK SADRŽAJ Dundo Maroje. Tripče od Utolče. 1972. pa potom iz Jakina u Firencu te mu je još rekao ako mu dobro krene neka ode na Sofiu.Kad se spremao da piše scene za svoju publiku Držić nije morao izmišljati okvire svojih drama. izdavačko poduzeće. Pjerin. Kad je Maroje to doznao. Arkulin. ”Mladost”. a te su drame bile posebno razvijene u gradu Sieni gdje je on i boravio. Dundo Maroje. dao je svom sinu Maru pet tisuća dukata da ode iz Dubrovnika u Jakin.

Njihov prijatelj Dživolin ih je o svemu obavijestio. njena baba i njen brat Dživo. što je on ubrzo zatim i učinio (kasnije ih je dao ocu da ih stavi u jednu kutiju). Novce je potrošio na djevojku Lauru. . pravio se da ga ne poznaje (zbog toga da mu ne skine nasljedstvo). Kad se u Dugrovniku doznalo šta Maro radi u Rimu došla je i njegova vjerenica Pera. Dotle je sin Maro živio kao bogataš. Dotle je Laura doznala za dolazak Marova oca (čula je razgovor Bokčila i Popive). Uskoro su se otac i sin sreli. Potom dolazi do svađe između Mare i Laure jer Maro nije htio priznati za Peru. njemca) da laže. Potom se svi vraćaju u Dubrovnik. Kad je Maro doznao za dolazak oca. Maro je najgore “prošao” jer je izgubio Lauru i Peru (a i njegov sluga Popiva dugoželjenu Petrunjelu). raspravili i razjasnili. Zatim ga je njegov sluga Popiva savjetovao da uzme Lauri tri tisuće dukata.Bokčilom otišao u Rim da ga nađe. Na kraju su ipak Ugo Tudeško i Laura postali vjerenici. te je krivio Pometa(slugu od Uge Tudeška. Isto je zadesilo i (njegovog slugu) Pometa i (njezinu slugu) Petrunjelu. U potrazi su mu pomagali neki dubrovčani.

. da se sabere i razabere. a kako ga je i ove godine vjetar ovamo donio. U prvom pjesnik pozdravlja vlastelu. Prikazat će im opet svoju vještinu. Sjeća ih. kako je pred tri godine učinio svojim dijelom čudesa. jer sljedi onu prvu komediju od Pometa. Dundo Maroje je veoma škrt i voli novac. u kojima se pjesnička mašta napinje i natječe kako će intrigom prikazanih osoba bolje zamrsiti čin. TEZA : USPOREDBA DUNDA MAROJA I MARKA U ovom djelu u največem su kontrastu sin i otac. ne pazeći da zgode budu udešene. 4. ljude i žene. Po mom mišljenju ovo je djelo prikazuje likove koji su u kontrastu jer nije dobro biti kao Dundo Maroje veliki škrtac. a ni kao Maro veliki rasipnik. Mislim da nam je tu poruku htio prenijeti i sam pisac okarakterizirajući ova dva lika i njihove postupke da i sami shvatimo da treba voljeti i čuvati novac do neke mjere. Tu se u jedan dan križaju zgode i nezgode nemogučim. jer će u njoj biti ista lica. staro i mlado. samo neka se čuvaju zlih jezika.3. a njegov sin Maro za kojega novac i nema neku veliku vrijednost. brojem. TEZA : ANALIZA DJELA Ova komedija ima dva prologa.” Dundo Maroje sastavljen je na način Plautinsko-talijanskih komedija šesnaestoga stoljeća. Usporedimo li ga sa komedijama koje su nastale u to doba. a stara. on daleko nadmašuje ostale svojom zapletenošču i svojom originalnišču. puk. da čovjeku treba mnogo razmišljanja. U drugom prologu govori pjesnik:”Ova će komedija biti nova i stara. nova.

Sukob starosti i mladosti (sukob generacija) : Staru generaciju bi u ovom djelu predstavljao Dundo Maroje a mlađu Maro. a dok je sloj obespravljenih tj. Mislim da Držić zauzima negativan stav prema prvom sloju tj prema građansko . intelektualno bezizražajan. duhovit i snalažljiv. 2.5. sloj sluga.patricijskom sloju. TEZA : KONTRASTI U ovom djelu možemo nači neke kontraste kao što su : 1.patricijskog sloja i sloja obespravljenih : Građansko . .patricijski sloj je bjesan.Građansko . bistar.

Glavni lik (majstor) i njegovo duševno stanje opisani su u detalje. u kuću bolesnog majstora Alberta Kneza koji umire. U djelu prevladavaju monolozi i razmišljanja. g. rođen je 1913. te mislim da je tako Marin Držić želio stvoriti idealan lik. jedan od najznačajnijih suvremenih hrvatskih književnika. u njegovoj se glavi rađaju sve mračnije misli. nije pre teško za shvatiti. Svoj književni rad počinje vrlo rano. U godinama odmah iza drugog svjetskog rata uvrštava se u red naših istaknutih književnih stvaralaca pišući pripovijetke. KRATAK SADRŽAJ: Majstor je prije nego što ga je shrvala bolest isklesao velikog anđela za svoj grob i želi ga dovršiti. Boji se da Lojz ne dovrši anđela. . počinje sumljati da mu žena voli Lojza. Anđeo je simbol životnog stvaralaštva pojedinca koje on čuva i želi ga dovršiti da ono postane trajna vrijednost i simbol njegove muke. te njegova druga žena Frida. jer je napisano takvim jezikom da ga mogu svi razumjeti tj. već moramo biti negdje između ova dva lika. Objavio lektire u 30. Kao dramatičar predstavlja se 1939. Njegova nada sve više tone u more mračnih misli.6. ljudi koji su veliki rasipnici te oni koji su veoma škrti. godine na otoku Visu. Nakon toga dovršava skulpturu svoga anđela i umire. čiji se svijet ruši. Filozofski fakultet završio je u Zagrebu. skupivši zadnje snage i potvrđuje svoju sumnju. praizvedbom drame “Albatros” na sceni Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. objavljivanjem poezije u časopisima. Jedne noći ustaje. BILJEŠKA O PISCU: Ranko Marinković. a radnja je zanimljiva. TEZA : ZAKLJUČAK Ovo djelo mi se veoma sviđalo.RANKO MARINKOVIĆ Pripovjetka “Anđeo” opisuje posljednje dane bolesnog majstora kojega razdiru sumnja i strah. prosinac 2004 20:56:00 | 0 komentara ANĐEO . S njim žive i njegov šegrt Lojz. Osjeća se usamljenim. počinje o njemu razmišljati kao o čovjeku koji mu priželjkuje smrt. Kako majstor sve više oboljeva. u godinama uoči drugoga svjetskog rata. napuštenim. MJESTO RADNJE: Radnja dijela je smještena u Zagreb. Mislim da nam je pisac ovom dramom želio prenijeti poruku da ne smijemo biti ni rasipni kao Maro pa ni škrti kao Dundo Maroje.

1939. “Ruke”. 1964.. 1959. radio i televizijske adaptacije i izvođenja. pripovijetke. na radiju I televiziji . “Proze”.. pripovijest.imao je puno prijatelja Neru . mrzi Podzemlje .Šarca. kazališne kritike i eseji.. djeluje kao slobodni stvaralac . štiti prijatelje .Surađuje u časopisima za djecu . “Geste i grimase”. na Hipodromu Vrijeme radnje : nepoznato ??? LIKOVI: Divli konj : hrabar . filmske. “Karneval i druge pripovijetke”. Nera : susrela je Divljeg konja kod Gospodara . Prozne . “Nevesele oči klauna”. Sivku ... 1986. romane. drama. a pripovijetke i romani doživjeli su mnoge kazališne. vjerna prijateljica Divljeg konja. Ponovno je srela Divljeg konja u podzemlju .te pokrenuoi uređivao biblioteku « Albatros « u velikogoričkom Centru za kulturu . prosinac 2004 20:56:00 | 0 komentara Divlji konj . roman. pjesničke I dramske priloge objavljuju u dnevnom I periodičnom tisku.Tamo je započeo svoje školovanje .. pripovijetke. imao je svoju kolibu Zvijezdu I svoju kćer Cezu . kad je bio malen mrzio je I Zakon . roman. 1949.gdje je diplomirao romanistiku na Filozofskom fakultetu. “Glorija”. objavio je zbirku pjesama I kratkih proza za djecu pod nazivom « A »Zapažen književni uspjeh zabilježio je romanom «Divlji konj» za koji je 1989. eseje i kritike. godine primio nagrade «Ivana Brlić Mažuranić» I «Grigor vitez » Fabula: Uvod : Život divljeg konja u divljini kad je bio ždrijebe Zaplet : Kod Gospodara I bijeg od njega(Divljeg konja) Život u Podzemlju I njegovo maltretiranje Vrhunac : Utrka divljih konja kod Gospodara I na Hipodromu Rasplet : Divlji konj je uginuo prirodnom smrću Mjesta radnje : U divljini . 1966. “Zajdenička kupka”. 1953. pripovijetke. pripovijetke. 1951. Njegova su djela do danas doživjela brojna izdanja u zemlji i inozemstvu. “Pod balkonima”. “Oko božje”. ali poslije ga je shvatio ..Radovi su mu uvršteni u zbornike . godine u Koprivnici.. bio je uporan kad je tražio Zvijezdu. drame.. 1949..Božidar Prosenjak Bilješke o piscu : Božidar Prosenjak rođen je 1948. “Kiklop”. zbirka eseja. u Podzemlju . “Poniženje Sokrata”. drama.Član je DHK . 1977. “Ni braća ni rođaci”. kod gospodara . 1955. vodvilj. poslije . roman.Radio je kao novinar u Narodnom sveučilištu u Velikoj Gorici . 1953. Objavio lektire u 30.Od godine 1984. 1982. “Pustinja”. Sretno djetinjstvo proveo je uPodravskom seocetu Kuzmincu . 1980.a nastavio ga zatim u Koprivnici . hrabar kao Divlji konj . “Never more”.antologije I školske udžbenike. 1993.... malo je strah bilo kad je bila u Podzemlju .Godine 1980. poginula je kad je ušla kroz vrata iz kojih konji više ne izlaze ( ubijena je ) Šarac : Isto jedan od vjernih prijatelalja Divljeg konja . 1948.Parizu I Zagrebu . drama..novele. “Politeia ili inspektorove spletke”.. drame se i danas izvode na domaćim i brojnim svjetskim pozornicama. pripovijest.. Popis Marinkovićevih djela prema godinama prvih izdanja: “Albatros”.

Nakon toga Magdalena sti`e u biskupiju i don Jere joj povjerava zadatak. rodila je sina . Teme i likovi njegovih djela pripadaju mediteransko-oto~kom ili gradskom. jako se brine o Cezi . On pri~a sve}enicima o svom kipu Isusa na raspelu u koji je ugradio mehanizam koji pokre}e Isusovao tijelo. don Jere smi{lja na~in na koji bi u~vrstio vjeru naroda. hrabra . Kozlovi} odlazi da uredi kip. @eli da ga sve}enici prika`u narodu. ali ga don Jere otjera iz biskupije. Don Jere koji ve} du`e vrijeme gaji ljubav prema njoj. ironijom i tragi~nim shva}anjem svijeta. dramski autor i esejist.Vulkana . Snažna kobila . Magdalena se gleda u ogledalu i divi se samoj sebi. ali ga don Zane odvla~i i tra`i od njega da {to prije predstavi kip Biskupu koji je za nj jako zainteresiran. rodila je kobilu Divljem konju Cezu . kad se vratio Divlji konj Iz Podzemlja pobjegla . Garov : pas koji je čuvao konje kod Gospodara . Djela su mu pro`eta crnim humorom. na kraju se ispostavilo da je Ženka koja je rodila nekoliko mladih .slika Scena predstavlja sakristiju. roman “Kiklop”. prosinac 2004 20:56:00 | 0 komentara Glorija . Najpoznatija njegova djela su: zbirka novela “Ruke”.mu je Sivka rodila sina . i jednog jutra sti`e Magdalena. . gra|anskom ili malogra|anskom svijetu. Zami{lja kako bi bilo dobro zamjeniti kip bogorodice s `ivom opaticom koja bi povremeno pomakla o~i i tako uvjerila ljude u postojanje Boga.slika Radnja se nastavlja odvijati u crkvi gdje Magdalena sjedi glume}i Madonu... a ne svetom stvari. 3. Objavio lektire u 30. Don Jere zamoli predstojnicu obli`njeg samostaana da mu po{alje jednu opaticu.Ranko Marinković Osnovni podaci o autoru: Ranko Marinkovi} je ro|en 1913.On nije bio u Podzemlju I nije vidio užasu Podzemlju .slika U maloj `upi u Dalmaciji sve}enici poku{avaju razbiti monotoniju malog mjesta i jedan od najmla|ih. Njezin otac dolazi u crkvu i prepozna ju. godine na Visu. jer smatra takvo djelo oskrvnu}em prirodne ljepote. romanopisac. Zvijezda : Bila je vjerna kobila Divlje konja . Ostali sve}enici se ba{ i ne sla`u s tom idejom ali ipak pristaju. koje izgleda kao da je `ivo. 2. a ne `eli to priznati. Najistaknutiji je suvremeni hrvatski novelista.ona isto nije bila u Podzemlju. Ona mu pri~a kako se zaredila i pri~a o svome ocu i njegovu cirkusu. drama “Glorija”. Prije nje toga jutra u biskupiju dolazi i ~ovjek po imenu Rikardo Kozlovi} alias Floki Fleche. te na kraju ispada da je Kozlovi} Magdalenin otac. Najosnovnije crte fabule: 1. Sivka : Vjerna prijateljica Divljeg konja .

te je do{ao kada je vidio plakat. a ja sam stajala mirno kao kip! Gledala sam kako mi se starac mu~i. U zavr{nom dijelu to~ke netko pokuca na vrata. a don Zane mu ka`e da se Magdalena zaljubila u njega. 5. zbog njegovih grijeha. Toma obja{njava da joj je sin umro. Ona mu na to priznaje da ga voli. Ukorava ju i zbog njenog pona{anja. a Magdalena pla~e. prijeti propast. ali zastane i ka`e kako je to nekad bila njegova k}i. Dolazi don Jere i uvjerava Kozlovi}a da to nije Glorija nego kip. kao najgora ni{tarija. {to zato {to je pohlepan za slavom. On joj govori kako je biskup umro. Don Jere sjedi u fotelji. kako vas na koljenima moli za jednu moju rije~. a Toma ga uvjerava da je to samo kip. Dolaze ~etri klauna i zabavljaju je. kasno popodne poslije ve~ernjice. da orkestar svira fortissimo.ulazi i kori ju jer je raspustila vi{e kose nego prije. Tad dolazi i `ena koja je molila za svoga sina. ali ju je sada izgubio. jer se trapez malo prije njene to~ke otrgnuo.Don Jere i don Zane se sva|aju. U garderobi pri~a sa Tonijem. i kako njoj. a ona ga samo umiri.slika Radnja se odvija u Katedrali. jednim od klauna. a don Zane ulazi. a ja sjedim tamo podlo. Zatim joj ka`e kako je uni{tio kip. ali uto u sobu ulazi Kozlovi}. Tome odvodi Magdalenu u crkvu. Don Jereu obja{njava da ga je biskup kupio od Kozlovi}a. a ulazi Kozlovi}. On joj prigovara da se Toni stalno smuca oko nje. bez i jedne suze u oku!” Ona ga pita za{to joj nije dopustio da vidi oca. Don Jere jo{ dugo ostaje sam i u napadu bijesa razbije raspelo. kao artistica. a don Jere pri|e oltaru i u molitvi se ispri~a gospi: “ Gospo. a ona svijesna svoga zadatka ignorira oca. Kozlovi} gleda u Gloriju. 6. On ne `eli poslu{ati don Jeru. Kozlovi} krene prema vratima.slika Radnja se zbiva u cirkusu. U sobu ulazi don Jere. Don Jere okrivljuje Magdalenu zato {to je `eni dala la`nu nadu. Ka`e mu kako vi{e ne mo`e moliti. sagrije{io sam te{ko. a to bi ljudi mogli primjetiti. Ka`e joj da }e tra`iti od njenog oca da ju ne pusti da izvede to~ku. On tvrdi da je to Glorija. a na kraju joj priznaje da je “obolio na `ivcima” i da je ovdje na lje~enju. a ona se pravda:” Ro|eni se otac previjao preda mnom. {to zato {to mu ne vjeruje. Oprosti.” Uto u|e don Zane i ni{ta ne rekav{i prijekorno pogleda don Jerea. Glorija otjera don Jeru u gledali{te i krene izvesti to~ku. a on joj priznaje da nije `elio da joj se vrati ljubav za “onim” `ivotom. On ju kori zato {to je proplakala pred ocem. Uto Glorija zajeca. 4. @ena ju moli da joj spasi sina. a klauni izlaze. ali Kozlovi} se neda.slika Scena prikazuje sakristiju katedrale. Svi ljudi su ve} iza{li iz crkve osim Kozlovi}a i `ene koja moli za svoga sina. Ponavljaju jo{ jednom neke datalje o to~ki i on odlazi. a otac ju moli da ga prihvati. kako je don Zane dobio Biskupiju. Toni izlazi. a sve zato {to joj ne mo`e otvoreno pristupiti. Ona ga je primjetila jer je ~ula glas:” Pazi! Pazi!” Toni ju razuvjerava. kako je sve izgubila i kako je ustvari jako zla. To je bilo za tvoju ~ast i slavu. Odlaze odslu`iti ve~ernjicu. Toni moli Kozlovi}a da zaustavi to~ku jer je Glorija . a ona kao da ne{to predosje}a tra`i od Tonija da prenese poruku maestru. oprosti. Glorija opet nastupa. Toma za to vrijeme `eli zatvoriti crkvu pa tjera Kozlovi}a van. Kozlovi} nato provaljuje u sakristiju i ona odlazi s njim. ali on ipak ne `eli potpuno priznati da i on nju voli. Pri~a mu kako je prije sedam godina skoro poginula. a ona sada `eli samo vidjeti svoga oca. Tada ulazi Tomo nose}i novo raspelo.

Tema djela: Neostvariva ljubav izme|u sve}enika i redovnice. koji je zbog svog `ivotnog iskustva obi~no u pravu. Glorija pada i umire. Mjesto i Vrijeme u djelu: Radnja se odvija negdje u Dalmaciji. Bepp i Kock.. Iako se na po~etku ~ini da Kozlovi} bezgrani~ni voli svoju k}i. Kozlovi} ni ne pla~e za njom. ali nije kako sama ka`e “bludnica”. Ona unato~ poznavanju vanjskog svijeta i odbojnosti samostana. ali se don Jere ne usu|uje otvoreno priznati da je voli. prihva}a taj samostanski. izgledu.. jer su njegove radnje dobro promi{ljene i razra|ene. Don Jere ostaje sam i zapla~e. Don Zane je stariji ~ovjek. Likovi: sestra Magdalena (Glorija Fleche) Rikardo Kozlovi} (Floki Fleche) Biskup don Jere don Zane Toma majka Toni. ubrzo nakon drugog svjetskog rata. Svoju `elju da ga napusti uspje{no potiskuje sve dok se svojim ~istim srcem ne zaljubi u don Jerea. a ~etri klauna iznose Gloriju. Umjesto da joj ka`e da je voli on je stalno kori. strogo vjerski `ivot. iz zadnje slike proizlazi da je ta ljubav ljubomora. a zastor se spu{ta svr{avaju}i tragediju. . ali ipak se on i don Jere vje~ito sva|aju oko ovog ili onog. Bimbo. Orkestar zasvira posmrtnu kora~nicu. ve} joj samo gladi lice i popravlja joj kosu.rastresena.~etri klauna Karakterizacija likova: Glorija je `ena sa dva `ivota. vje~ito pronalazi pogre{ke u njenom pona{anju. a njegova silna `elja za Glorijom postoji ve}inom zato {to bez nje cirkus propada. On cijeloj radnji daje stanovit balast. On se boji priznati tako ne{to. ali Kozlovi} ni njega ne poslu{a. Njezina ljubav je ~ista i iskrena. jer nema onu unutra{nju snagu koju posjeduje Glorija.

a naknadno u zavo du Hr vatske te kao dir e kto r HN K u Z agre bu. iako su u~injena s plemenitim ciljem.g. no ve le . go dine . Ne ve se le o ~ i klauna .g. radi kao pr o fe sor na Z agre ba~ ko j Akade miji z a kaz ali{nu umje tno st. ve} zato da bi se crkvena “~uda” mogla prikazati kao cirkusarije. G este i gr imase . Sabr ana dje la 1 . r o man. prosinac 2004 20:55:00 | 0 komentara Novele .g. Z a vr ije me r ata inte r nir an je u lo go r Fe rr o mo nte u Italij i. Zagr e b 19 86 .g...g... Zagr e b 1 94 9 .Ideja djela: Dokaz da ljudska dijela nisu uvjek dobra.. Drugi sukob je izme|u Magdalene i Jagode tj. e se ji. dr ama. r o man. Z agre b 19 77 . Z agre b 19 81 . Tr i dr ame . Objavio lektire u 30. R edo vito je ~ lan HAZ U.RankoMarinković 1. Pustinja . .19 1 3 . Po d balko nima.TEZA O PISCU. Z agre b 1 94 9 . O sno vnu {ko lu po laz io je u r o dno m mje stu. G imnaz iju je z avr {io u Splitu i Zagr e bu. Simboli~nost: Cirkus u ovoj drami ne postoji slu~ajno.-4 ..Z agr e b 1 98 0 . Sabr ana dje la 1 .TEZA “Mrtve du{e”. N e ver mo r e . N i br a}a ni ro |aci.1 1 . O d 19 51 .g..g. O ko bo ` je .g. e se ji.g. Zagr e b. zatim su ga pre bacili u B ar i i na kr aju u sinajski z bje g “ El Shatt” . no ve le . Diplo mir ao je na filo z o fsko m fakulte t u u Zagr e bu. 1 98 8 . R o |e n je na o to ku Visu 2 2 .g. Zagr e b 1 99 3 . Z agre ba~ ka kupka.. N je go va dje la su: Pr oz e .. Sukobi: Glavni sukob je ljubav izme|u don Jere i Magdalene i vjera koja takve veze zabranjuje. Po slije r ata radi u ministar stv u pr o svje te .. 19 48 . no ve le .-7 . 2. g. B eo gr ad 1 96 5 . Zagr e b.Z agr e b 19 82 .... Glorije odnosno sukob vjerskog `ivota i svijetovnog `ivota.g. Z agre b 19 51 .g.

Gazdarica prolazi kraj sobe i jo{ sva snena budi ga. Pisac sam sebi od umora ka`e: ”Mrtve. `ivota i literature. skupilo se mnogo vjernika. Prisjetio se da je to gazdari~ina uspomena. Kad se probudo pri svjetlu opazio je no` zaboden u knjigu.. Toninka. U mjestu je velika crkvena sve~anost. Na otok je doplovio biskup. U dubokom razmi{ljanju do~ekao je jutro na prozoru sobe. mrtve du{e.½½½½ drasti~no poja~ava sliku apsurda ljudskog polo`aja. De{avaju se ~udni doga|aji pri ~udnim okolnostima. Pisac se nalazi negdje kraj vode. Glava mu slu`i kao neka lopta u vodi. fratri}. npr. Dok je ispovjedao `ene do`ivljavao ih je kao bludnice. Postavlja si pitanje da li ima ne{to ratni~kog u njemu. Zaklju~io je da je to ipak morao biti on. `andari i narod Vrijeme→predve~erje i no} Prostor→oto~no mjesto . Nave~er je usljedio bal. Na kraju banketa na{li su se i prosjaci da malo maste brk. U masi netko se potukao. Zaklju~uje da je slabo za{ti}en od samog sebe. Biskup i fratri} spavaju. On izjavljuj da voli oblake a ne `ene. @eli ga se rije{iti pa razmi{lja da li da ga zaklju~a u ormar ili da ga baci kroz prozor. Pred zoru mnogi su se vratili ku}ama. Ona se gubi i na kraju nestaje. On ju zamoli da uzme veliki no` pod isprikom da ga treba bolje osvjetlati. Kad je fratri} do{ao prevaril su ga da je banket na drugom mjestu. Biskup je odr`ao “Molidbu za magare}i rod”. No`em si je odrezao glavu i pona{a se kao da je i dalje du{a u tijelu. Sve}enstvo je sjelo za banket. Sad legnimo mrtve du{e”.. Jedan od njh je pisac i dugo jo{ slu{a kako se psi na ulci kolju oko kostiju {to su ostale nakon ve~era{nje gozbe i kako zlosutno tule u no} i laju na mjesec. Taj no` je donio gazdari~in pokojni mu` pomorac iz Carigrada. U zraku se ~uje lupet bubnja. Boji se spavati u njegovoj blizini. Neobi~na je simbolika u kojoj je vrijeme stalo. Kad se vratio ustanovio je da je prevaren. Djeca su ih ga|ali kamen~i}ima.Nema mjere tako da ju `andari trebaju odvest u `andarisku stanicu.Pisac je glavno lice. ^esto se ispovjedao nebu. Luda Tonka istrgala se i pobjegla tako da je jo{ mogla nastaviti sa svojim {alama. a posebno biskupa na taj na~in {to ni`e haljinu pred ljudima i pokazuje biskupu stra`njicu .TEZA “Samotni `ivot tvoj”. Lica→biskup. 3. Lica→pisac i gazdarca Vrijeme→no} Prostor→u sobi Tema→paralelom stvarnosti i ma{te. Misli su mu bludne. “ni kazaljki nema na satu”. U selu `ivi Toninka koja vu~e za nos sve}enstvo.

kao tragi~na farsa. Odbacio je oru|e i predao se svom an|elu. Apsurd je u tome {to su tim konop~i}em tj. ^udne su mu se misli vrzmale ({uljale) po glavi. Lica→klesar Albert Knez. ladanjske (seoske) samo}e i dokolice raspoznata je u ovoj noveli kao gruba proza. U luci ga je do~ekala Ana jo{ uvijek za njega vrlo privla~na lijepa. Ona ga je ostavila jer se zaljubila i udala za jednog geometra. ^ovjeka prepu{ta vlastitom ljudskom nespokojstvu. Stari klesar je upisao datum njegovog posljedneg dana `ivota.TEZA “An|eo”. ve} od njega tra`i uslugu tj. Kad se na{ao sam u sobi poku{ao si je oduzeti `ivot tako {to se je objesio na konop~i} na prozor. koja personificira jednu vjeru ~iju neozbiljnost shva}a ve} i bogoslu`na |a~ka {kola “I sa zrnom soli!”. Na an|elovoj knjizi vidio je krasnim pisanim slovima Albert Knez. Smetalo ga je nau~nikovo neprestano nabijanje pa je zamolio suprugu da ode do nau~nika i da prestane s radom. 5. Skupio je snagu i spustio se do radione iako je bio mrak. pomo}. Njegov pomo}nik Lojze do{ao je po klju~ radione i ispri~ao mu je neobi~an san. klesar majstor umjetnik ro|en odre|enog datuma . ali nedosti`na. TEZA “Prah” Oto~anin Tonko Jankin primio je pismo kojeg mu je donijela stara Lucija. Poslije pro~itanog pisme se razljuti ali kasnije su mu se vratile drage uspomene i trenuci zajedni~ke ljubavi i odmah se odlu~io da prvim jutarnjim brodom otplovi za Split. Vratila mu se uspomena na Anu koju je jo{ uvijek volio. Laskalo mu je {to ga Ana nije zaboravila. Sada `ive u Splitu. Idila patrijahalnog `ivota. Klesarski majstor je na samrti. @eli krstiti sina ali tako da njezin mu` ni{ta ne zan za to. Klesar je objasnio nau~niku da je taj spomenik za njega. U klesarskoj radioni bio je nedovr{en spomenik an|ela koji u ruci dr`i otvorenu knjigu. U ku}i su ga lijepo primili i sve te okolnosti su ga skrhale.umro u zagradi bez datuma. uzicom bila vezana . nau~nik Lojze i `ena Frida Vrijeme→zadnji dan `ivota klesara Prostor→soba i radiona Tema→Klesar nastavlja `ivot kroz svog an|ela od mramora.Tema→Ironija koja prati izlizane crkvene formule “Mir s tobom!”. 4.

pošao s Wiliamom Dampierom. Taj je predmet odgovarao općim osjećajima i predstavljao možda najživlji dio ljudskog zanimanja što ga literatura uopće može pružiti. Lucija.Daniel Defoe Bilješka o piscu: Iako je Daniel Defoe napisao vrlo mnogo djela. ali po svom unutarnjem osjećaju. Moll Flanders. Ana. Tu je povijest prvi objavio Roger u svom djelu Krstarenje oko svijeta. Povijest Kuge i Roxanu. Dotr~ali su do njega. Zna se da je napisao preko dvjesta svezaka. sitan. Defoe je našao materijal za Robinsona u čudnim doživljajima nekog škotskog mornara. ali ipak bar neki smisao.. Međutim. . zna se da je tek s Robinsonom postao slavan i poznat u cijelome svijetu. a sin se bavio različitim poslovima. rasipa u prah koji treba prikriti izgovor bijedne {ale. glasovitim moreplovcem. Njegova su književna djela tako brojna da bi ih bilo teško skupiti u jednom izdanju.. Objavio lektire u 30. jedan od najmarljivijih književnika što su ikada živjeli. O djelu: Zapanjujuća uvjerljivost većim dijelom izmišljenih zgoda Robinsona Crusoea. prosinac 2004 20:55:00 | 0 komentara ROBINSON CRUSOE . Alexandra Selkira. Ostao je tamo četiri godine i četiri mjeseca. Tema: borba čovjeka s prirodom i opstanak. počela s Robinsonom. i da }u se najmanje. Očito je to putovanje uskoro postalo glavna tema razgovora. na put u Južno more.njegova pisma koja mu je Ana ovom prilikom vratila staviv{i ih ispod njegovog jastuka. Defoe je bio. neka iluzija `iivota. Liuca→Tonko Jankin. zloban. ~ekanja i osvete. dok ga nije konačno izbavio jedan od brodova kraljevske mornarice. U ku}i su ~uli njegov pad. trista milja zapadno od Valparaisa. Otac mu je bio mesar. Vrijeme radnje: kroz godine.. a on im je rekao: “Vi ste mislili da sam ja nesretan. objesiti zbog toga? Dobro sam se s vama na{alio? He?”. Kao što je poznato. Defoe je napisao ne samo poučnu pripovijest o nevoljama koje mogu zadesiti krhko ljudsko stvorenje nego i simboličnu dramu o mučnim i strpljivim naporima s pomoću kojih je ostvarena civilizacija. Mjesto radnje: nenaseljen otok. koji je 1704. geometar i sin Vrijeme→poslije drugog svjetskog rata Prostor→Dalmatinski otok i Split Tema→Sav smisao strasti. najviše se proslavio onom značajnom serijom romana koja je 1719. Zbog svađe s kapetanom zatražio je da ga iskrcaju na samotni otok Juan Fernandez. uz bezbroj članaka o svim mogućim predmetima. dala je cijelom nizu generacija vrlo jasnu sliku o borbi čovjeka s prirodom. zapravo.. Nenamjerno. a uključuje Kapetana Singletona (Captain Singleton). Rodio se u Londonu 1659. koje je izašlo 1712.

Likovi: Robinson Crusoe Petko kapetan Španjolac Petkov otac Opis glavnog lika: Snalažljivost: “Ta bezizlaznost probudi moju snalažljivost.” Vanjski opis (opis njegova lica): “Što se tiče moga lica. strpljivost. Prvim hicem što sam ga opalio među njih ubio sam kozu kraj koje je stajalo jare i sisalo je. pa mi je bila duga oko . nisam znao koje su za jelo. Bradu sam jednom pustio da raste.” Muka. sa svojim oruđem i pilama. ono doista nije bilo toliko pocrnjelo koliko bi se očekivalo kod čovjeka koji uopće ne pazi na nj. a kad sam ih ubio. Imali smo na brodu nekoliko doknadnih jarbola. dva ili tri drvena balvana i jedan ili dva gornja jarbola. od istog drveta u pola dana izrezali šest.” Ne sviđa mi se njegov postupak s životinjama na otoku: “ … ali sam vidio mnoštvo ptica. a dva bi tesara. a koje nisu. Vraćajući se ubio sam nekakvu veliku pticu što sam je vidio kako sjedi na drvetu pokraj velike šume. marljivost neke su od stvari što ih je morao prihvatiti:“ Trebalo mi je puna četrdeset i dva dana da napravim dasku za dugačku policu što mi je trebala u spilji. samo nisam znao kakvih. rad.

dosta sam je kratko podrezivao. a zubi su mu bili pravilni i bijeli poput bjelokosti.” .” Opis Petka (vrlo slikovit): “Bio je to pristao. ali je u isto vrijeme u izrazu njegova lica bila neka mekoća i blagost Europljanina. Film ima i dosta neugodnih prizora što uništava čar cijele priče. napuštenima i bespomoćnima. ravnih. ali vrlo zagasita. no ipak mislim da je to u redu jer za temeljito opisivanje u filmu trebali bi sati i sati.četvrt metra. Lice mu je bilo okruglo i puno. nos malen. Nije bio prekrupan. a to je uzastopno ponavljanje npr. a oči su mu sijevale živahnošću i oštrinom. a ipak ne onako ružno žuta i odbojno tamna kao kod Brazilijanca … nego nekako jasna. lijep momak. dok je u knjizi vrlo temeljito opisano. Izraz lica mu je bio vrlo dobroćudan. Međutim kako sam imao dovoljno škara i britava. ali ne plosnat kao u crnca.” Kolebljivost prema divljacima: “Pitao sam se također koliko su se ti ljudi ogriješili o mene. savršeno građen. i nije bila kovrčasta kao vuna.” Najviše me se dojmila ova rečenica: “Katkad bih sam sebe pitao zašto sudbina tako temeljito uništava svoja stvorenja i čini ih tako strašno nesretnima. “… kao što sam već rekao. pogotovu kad bi se nasmiješio. dugačkih nogu. lijepa usta i tanke usne. Kosu je imao crnu i dugačku. u njemu nije bilo ništa divlje i neprijazno. Čelo mu je bilo visoko i široko. a dlake na gornjoj usnici dotjerao sam tako da sam imao velike muslimanske brkove. a po mome mišljenju oko dvadeset i šest godina star. ali je bio visok i skladan. tako potpuno bijednima da bi jedva bilo razumno biti zahvalan za takv život. U njemu se sve događa iznimno brzo.” Usporedba filma i knjige: Film je uvelike skraćena verzija knjige. Boja njegove kože nije bila sasvim crna. i kakvo pravo imam ja da se uplićem u svađu o onoj krvi što je oni prolijevaju među sobom. U njemu kao da je bilo nešto muževno. sivkastosmeđa. imam samo jednu zamjerku. Knjiga mi je bila mnogo zanimljivija i uživao sam u čitanju.

Hrvatski leksikografski zavo. Studirao je filozofiju. Iste godine objavljuje i knjigu pjesama u prozi Nemiri. osdijek slavenske književnosti i povijesti u Zagrebu. godine svoju prvu pripovjedačku knjigu Put Alije Derzeleza. Levstika … Godine 1918.Potresla me je tragičnost te misli. Objavljuje knjigu lirske proze Ex Ponto. M. a od pripovjedaka Nove pripovjetka. a 1920. 1892. Zagreb. Gospođica. Mladost mu nije bila ni laka ni bezbrižna. godine u časopisu Bosanska vila. Aleksandra. a poslije rata objavljuje romane Na Drini ćuprija. Vuku. pripovjedač. Priča o vezirovom slonu. Rano je ostao bez roditelja. i uz dosta teškoća i prepreka. Beču. objavljuje kao maturant 1911. gdje je završio i osnovnu školu. Gimnaziju je pohađao u Sarajev.Ivo Andrić Bilješka o piscu: Istaknuti romanopisac. pjesnik i esejist.stihove. Ivo Andrić rođen je 9. godine dodjeljena mu je Nobelova nagrada za književnost. godine u siromašnoj obrtničkoj porodici u Travniku. Priča o kmetu Simanu . Prokleta avlija. Podaci iz: Enciklopedija leksikografskog zavoda.10. Kao srednjoškolac i student Andrić sudjeluje u naprednoj djelatnosti revolucionara omladine -Mlada Bosna. godine i doktorirao sa disertacijom: O duhovnom životu Bosne pod Turcima. esej o Njegošu.1961. Andrić je stekao universitetsko obrazovanje. gdje je 1923. 1963. najvišu književnu nagradu u zemlji. Među njegove najpoznatije tekstove ove vrste ubrajaju se:esej o Goji. V. Razgovor s Gojom. Za vrijeme drugog svjetskog rata živi povućeno u okupiranom Beogradu. a nešto kasnije i svoje prevode O. gdje je i maturirao. Kočiću … Godine 1956. Prve književne radove. prosinac 2004 20:53:00 | 7 komentara PRIPOVIJETKE . Objavio lektire u 30. ne dovoljavajući nikakvo preštampavanje i objavljivanje svojih djela.koja se bori za nacionalno oslobođenje. Krakovu i Gracu. 26. sa mnogo napora. 10. Župančića. Djetinstvo je proveo u Višegradu. Između dva svjetska rata objavljuje tri knjige. Travnička kronika. Lica … Od rane mladosti bavi se bublicistikom i esejistikom. Dobio je povelju za životno djelo.

uobučajenim životom. žena otišla kod rodbine. Nastala se teška vremena i nesigurna za bosanski narod. ___________________________________________________ U dijelu je dat primjer sukoba kmeta Simana Vaskovića i age Ibraga Kološa. . a time slabi i čitavo tursko carstvo. ali ondašnje “visoko društvo” nije dozvoljavalo da običan kmet traži pravdu jer je nikada nije ni imao. Simanu su umrla dijeca. Kmetovi su mislili da će austrijska vlast donijeti nove uvjete života međutim za kmeta nije bilo nokakove promjene. Bosanski narod digao se na ustanak protiv Turaka u malome gradiću Nevesinju. Siman je tražio svoje pravo. a on se odao pijanstvu. Smirenje je nalazio u alkoholu. među pijance i propalice.vrijeme : krajem 19. naprotiv. Siman se nije imao na koga osloniti. kmetovi su povjerovali da je došao kraj iskorištavanja. Razlikovao se od drugih aga. Siman je tako iz dana u dan provodio vrijeme na raznim suđenjima. Kada je u Bosni Austrijska okupacija zamijenila Tursku. ___________________________________________________ Siman Vasković: kmet koji je živio svojim mirnim. stoljeća . jer da je još malo pričekao uz njega bi bilo još mnogo bosanskih kmetova kojima se kasnije poćela buditi savijest. Austrijska vojska jača i postaje najveća politička i vojna sila u tom dijelu Evrope. Nije bio loš čovjek. Tvrdoglavo se pridrćžavao svoga stava i tako je upropastio svoj život. a pratile su ga same teškoće. Mislio je da je s promjenom vlasti donešena i promjena o daćama kmetova. Austrija je okupirala Bosnu i Hercegovinu. misleći da je u pravu. u mnogome je popuštao Simanu. Siman se prerano digao u borbu za pravdu.. Kao ni jedan aga Ibraga je sam dolazio po . a age su ostali age.mjesto : kraj oko Sarajeva Godine 1876. Ali Siman se grdno prevario. Promijenilo se samo ime države i vlasti. __________________________________________________ U dijelu Ive Andrića prikazuje se vjekovna borba između kmetova i turskih feudalaca. a sve ostalo. kmet je i dalje ostao kmet. vlast je još uvijek bila na strani age. naročito društveni položaj kmeta nije se ni u čemu poboljšao. Ibraga Kološ: Turski feudalac. Tu je poražena Turska vojska. Godine 1878. Kad su austrijanci okupirali Bosnu kmet Siman suprotstavio se agi i nije više htio da mu daje trećinu uroda. Usporedo s tim. a zapao je u najlošije društvo.

Stojan je sa svojim drugom pružao veliki otpor i Turci ni nakon desetak dana nisu uspjeli uhvatiti hajduke. koju je Stojan iskoristio i tu je noć pobjegao. Ali čiča Miloje. a pogotovo ne živ. kojeg je ovaj jako volio.mjesto: na granici Bosne i Srbije Turci su odlučili da potpuno očiste planine i oslobode putove u tom kraju. nije to učinio već je savjetovao sinovca da se ne preda Turcima.vrijeme: početak 19. Jedan od Turaka se dosjetio kako bi mogli izmamiti Stojana . Stojanov stria čiča Miloje trebao je na nagovor Turaka pozvati Stojana na predaju. Od Simana je stvorio propalicu. što su trebali dovesti Stojanova strica. Tako se čičina glava. hajduka. . ni kriva ni dužna našla na Beogradskom bedemu. Kao i mnogih drugih vojnika. Varka se sastojala u tome. Veletovci . aga ga je tužio sudu i dobio ono što je tražio. Bila je oluja. Jedan od njih je bio Stojan Veletovac iz malog sela Veletovci nedaleko od granice. Turci su se morali vratiti u Užice i umjesto Stojanove glave poslali su čiča Milojevu glavu i glavu Stojanova prijatelja u Beograd. pošto su ubili Stojanovog prijatelja. Stolječa . Otpor su im davala dva hajduka koja su već pet godina bili klica bune na tom području. Turci su opkolili tu dvojicu. Ali kada mu se Siman suprostavio i nije mu htio davati daće. veliku hrabrost i borbenost hajduka.urod. Tako su i učinili. koja se nalazila u kuli. koja je pripadali porodici Crnojevića. ___________________________________________________ Ideja: Ova kratka Andrićeva pripovjetka prikazuje nam junaštvo. Turcoi ubiše čiču Miloja. iako u smrtnoj opasnosti.

zaključcima. Andrić to opisivanje prikazuje na početku pripovjetke kako bi u daljnem pisanju još više obradio njihove postupke i to na takav način da izazove čitaočevo razmišljanje i zaključke. te osjećaj o njegovom vječnom i neizbježnom padanju u siromaštvo i smrt. mišljenjima. doživljajima.William Shakespeare 1. prosinac 2004 20:53:00 | 0 komentara ROMEO I JULIJA . o njegovom nestajanju da se suprostavi strastima i bolu. njene ljude i pejzaže kao i posebnu atmosferu njenih sela i gradova. Ssavršeno jasan. tvrdoglavosti i o patnjama naroda. piše o samovolji. Objavio lektire u 30. KRATAK SADRŽAJ UVOD: . U njegovim pripovjetkama dolazi do izražaja društvena problematika koja je savršeno iskazana u stilu i ljepoti njegovih rečenica. Na poseban način opisuje likove u svojim odlukama. s plastičnim opisima i uzbudljivom radnom Ivo Andrić je stvorio poseban stil kojem nema premca u našoj književnosti. Kroz njegove pripovjetke prodire osjećaj o praznini ljudskog života.Analiza djela Andrić u svojima lektirama najčešće piše o događajima u našim krajima u vremenskom razmaku od dolaska Turaka pa do danas. Zaključak U svojim pripovjetkama Ivo Andrić slika život Bosne.

Želeći osvetiti smrt svog dobrog prijatelja. RASPLET: . jer uskoro dolazi knez. Zatim mora pobjeći. POČETAK: Glava obitelji Capuletti organizira zabavu. bez ograničenja koje nameće mržnja između njihovih obitelji. ubija Mercuzia. Preneražen prizorom. Romeo ubija Tibalda.Već u uvodu možemo shvatiti kako su dvije ugledne obitelji : Montecchi i Capuletti u svađi. ali njegovi osjećaji prema Juliji priječe ga u tome i on se skriva kod franjevca Lorenza. Tibaldo. Romeovog prijatelja. a Romeova ljubav prema Rosalini navede ga da dođe na zabavu. Naslućujemo da je Romeo zaljubljen u Rosalinu. Između njih se rodi ljubav. Capulettijev sinovac. čista i iskrena. djevojku iz roda Capulettija. ZAPLET : Na zabavi Romeo susreće Juliju. Tako na glavnom veronskom trgu izbija svađa koja završava upozorenjem kneza Escala. Romeo tek tada shvaća pravi smisao života. knez osuđuje Romea na progonstvo u Mantovu.Romeo i Julija se tajno vjenčaju VRHUNAC : U jednoj svađi.

Djeva ta Na crnom plaštu mrkle noći sja Ko alem kam na uhu crne žene – I nije vrijedan svijet krasote njene. Sad vidim da je to mi prva ljubav . Zbog vječne ljubavi na koju se zavjetovala udajom za Romea. Nad mrtvim tijelima njihove djece oni se mire jer shvaćaju da je uzrok tome nerazumna mržnja koja je nametnula granice istinskoj i čistoj ljubavi i time donijela svima golemu nesreću. Nerazumnu mržnju pobjeđuje njegova beskrajna ljubav i odanost Juliji. ja ću je potražit I uz nju blagu divlju ćud ću razblažit. a šalje poruku Romeu da je ona zapravo živa. Fratar Lorenzo. ispije otrov i umire. mladog i bogatog plemića. glasnik ne dospijeva na vrijeme reći Romeu istinu.Otac i majka žele Juliju udati za Parisa. želeći spriječiti tragediju. “Zublja sama Nek od nje uči sjati. On je na neki način žrtva sukoba dviju veronskih obitelji. 2. Nažalost. Uz druge djeve kao snježna. uglednog. On odlazi u grobnicu Capulettija i misleći da mu život bez Julije više nema smisla. ona radije izabere smrt nego udaju za Parisa. KRAJ: Nakon tragedije u grobnicu dolaze ostali članovi obiju obitelji. Kad ples se svrši. daje Juliji napitak koji bi je trebao uspavati. Neposredno nakon toga Julija se budi i vidjevši da joj se muž ubio zbog tuge uzima bodež i oduzima sebi život. SOCIOLOŠKA I PSIHOLOŠKA KARAKTERIZACIJA GLAVNIH LIKOVA Romeo je mladić iz ugledne i bogate veronske obitelji Montecchi. čista Golubica u jatu vrana blista. jer su i Rosalina i Julija iz obitelji Capuletti.

A zvijezde tu u glavi njezinoj.”.”. 83 Julija potječe iz ugledne obitelji Capuletti. Nikad mu ne ponestaje motiva. a ne reći da je poduzetan i hrabar mladić. citat. Ej. ne možemo. prekasno te ja upoznah bijedna I nemila je srca mog sudbina Da mora ljubit mrskog dušmanina!”. no ljubav je za nju odviše sveta da bi joj bilo što mogla biti zapreka. Shvaća kako se zaljubila u neprijatelja. citat. Bez Julije život mu je poput pustinje pa zbog toga nepromišljeno oduzme sebi život i izaziva veliku tragediju. Za Romea.Jer ne vidjeh još cvijetak tako ubav. da su njene oči tamo gore. “Iz ljute mržnje niče ljubav medna! Ah. 78 Spremna je odreći se svega. str. pa čak i roditelja i svog imena da ostane s Romeom. str. a susret s Romeom označit će njen život. “Dvije ponajljepše zvijezde na nebu U nekom poslu sad odilaze I mole oči njene neka sjaju Na njinoj stazi dok se ne vrate. citat.74 Romeo shvaća da je sreo sudbinu te je spreman učiniti sve. Od sjaja njenih obraza bi zvijezde Potamnjele ko svijeća od sunca. sve dok postoji veza s Julijom. osim što je smrtno zaljubljen u Juliju. str. A njezine bi oči na nebu Obasjale sav svemir takvim sjajem Te ptice bi ko obdan zapjevale. . Pun je vedrine i mladenačkog zanosa.

ROMEO(za se). Baš tako bi Romeo. svu milinu svoju divnu Sačuvao i bez tog imena. 4. str. To je ljubav koja probija hladne zidine dvaju svjetova. TEMA Sjajna. 84 3. citat. slatko bi Mirisalo i s drugim imenom. pa ću ja Poreći da se zovem Capuletti. duboka i veličanstvena ljubav dvoje mladih koja je kao da kroz cijelu priču strmoglavo ide ka propasti i zloj kobi.Tek tvoje ime moj je dušmanin Jer ti si ti i bez tog imena. neiscrpna. Prisegni da me ljubiš. ljubav koja istovremeno spaja i razdvaja. Drugo ime Na sebe uzmi – ime nije ništa! Što nazivljemo ružom. I mjesto njega uzmi mene svu!”. Romeo moj. odbaci svoje ime Jer ono nije dio bića tvog. IDEJA . o Romeo! Zašto si Romeo? O zataji oca svog. Da slušam još il da odgovorim? JULIJA. čudesna. Odbaci ime to – il ako ne ćeš.“Romeo. da i nije Romeo. “Montecchi” nije niti ruka niti nnga Niti lice niti trup ni drugo ništa Što pripada muškarcu.

108 6. Što zavidan je. a izražena je u prvim razgovorima između Romea i Julije. U romanu o Romeu i Juliji ovo je na prvi pogled tragedija koja se nepotrebno desi. A Julija je sunce.Ljubav je temelj na kojem se gradi život.82 2)”A bujna glazba tvog jezika Nek objavi svu sreću naših duša Što daje nam je ovaj susret mili. str. citat. Ona je sama po sebi besmislena. – Sunašce. Zato nemoj njemu Da služiš više kad je zavidan. 1) “ROMEO. A služiš njemu. Livreja mu je vestalska zelena I bijela. METAFORIČNOST Metaforičnost u ovom romanu uočava se u monolozima glavnih likova. 5. NAJZANIMLJIVIJE U ROMANU . ali nažalost i polaže kao žrtva besmislenim ljudskim slabostima. smućen već i blijed Od bijesa što si ljepše ti od njega.”.Tko nije nikad osjetio rana I brazgotini taj se podsmijeva – Al tiho! Kakva svjetlost prodire Kroz onaj prozor tamo? To je istok. Ne kaže se uzaludno da ljubav pobjeđuje mržnju. Izađi sada i udavi mjesec. str. citat. ali je na neki način bila nužna da se nadvladaju ljudske slabosti. To je konac ogromne i bogate ljubavi i početak najveće tragedije koja može zadesiti roditelje. kakvu tek budale nose – Odbaci je –“.

takva divlja naslada imade I divlji kraj – u slavlju svome gine.107 “LORENZO. E. te borba u kojoj Tibaldo i Mercuzio pogibaju. Baš ko barut.”. savršena i jedinstvena. U tome je sva ironija ovog djela. mislio sam da je to priča o kojoj se već sve zna. kad se s vatrom združi. dogodi u svega nekoliko dana. ljubav.Najzanimljiviji dijelovi u romanu su prvi susret između Romea i Julije. – “. Susret Romea i Julije zanimljiv je jer označava bit ovog romana. Treba spomenuti da je zapravo uzrok tragedije prije svega mržnja između dviju obitelji. Ne – pasti može tko bez glave juri. shvatio sam da je ona i sada posebna. stranicu po stranicu. izuzetna. “LORENZO. Možda bi u nekim drugačijim okolnostima tijek ovih događaja krenuo prema sretnijem kraju. Zatim sam je počeo čitati i tako. Jer naglost ko i tromost kasni k cilju. citat. snažna. tim više što u vremenu u kojem živimo previše mržnje ima u svijetu oko nas. plamteća ljubav koja se. str. ali istovremeno razlog je i ljubav. zato je ovaj dio značajan.DOJAM O KNJIZI Kad sam dobio knjigu. Ova će . više od smrti i od samog života. Ona je više od obične ljubavi. U njemu poginu nevini mladi ljudi i taj dio označava početak ove čitave tragedije i sudbonosnih događaja. citat.95 8. Ono što tu knjigu čini posebnom je da od početka naslućujemo nesretan kraj i ta se slutnja osjeća i u najsretnijim trenucima u priči. Njihova je ljubav kao svjetlo u beskraju mraka i mržnje. I najslađi se med nam gadit stane Kad okus mu je najugodniji Jer jedući uništavamo tek – Pa zato budi umjeren u milju. prema priči. Borba između Tibalda i Mercuzija također je jedan zanimljivi dio. str. gotovo nerazumna. U isti tren se s njom i raspline.

Njegov sin Antun Lucić poslije Hanibalove smrti objavljuje njegova djela pod nazivom “SKLADANJA IZVRSNIH PISAM RAZLICIH”. Ona će uvijek buditi mladost i uzbuđenje u čovjekovom srcu. ali tradicija o tom živi još i danas te se u Veroni na jednom vrlo romantičnom mjestu strancima pokazuje neki stari sarkofag.Hanibal Lucić 1. prosinac 2004 20:53:00 | 0 komentara ROBINJA . str. Stoga je ironično da se oženio pučankom i sve svoje imanje ostavio vanbračnom sinu Antunu.priča uvijek ponovno oživljavati u svim generacijama koje osjećau ljubav. Školovao se u Italiji.”. neće se valjda nikad pouzdano utvrditi. TEZA : BILJEŠKA O PISCU Hanibal Lucić (1495 .35 Objavio lektire u 30. Pjesma “U pohvalu grada Dubrovnika” 3. Drama “Robinja”.1553) hrvatski pjesnik iz jedne od najpoznatijih i najbogatijih tadašnjih vlastelinskih porodica. U njegovom se književnom radu osjeća utjecaj humanizma i Petrarke a pogotovo talijanskog pjesnika Pietra. . te se nakon tog školovanja vraća u Hrvatsku te živi na Hvaru. Trubadurska pjesma “Jur nijedna na svit vila” 2. naša prva drama svjetovnog sadržaja. Njegova najpoznatija djela su: 1. citat. uvijek je u skladu sa svojim plemenskim rodom. “Da li je tragedija Romeo i Julija doista istinit događaj ili nije. Ako Romeo i Julija možda nisu živjeli u Veroni. pa tako kaže da je puk “mnoštvo koje razuma nema”. živjet će vječno u ovoj tragediji. za koji tvrde da je bio lijes Julije Capulettijeve. On nije mnogo poštovao puk tj.

2. izdavačko poduzeće “Matica Hrvatska”. Derenčin prilazi kao kupac i pita je odakle je. TEZA : KRATAK SADRŽAJ PRVI PRIZOR Derenčin govori svojim slugama kako je sretan što je našao svoju dragu koju su Turci oteli te da ih je sreća nanijela u Dubrovnik. 1968.Podatke našao : U knjizi “Hanibal Lucić i Petar Hektorović”. Obećava slugama veći dio blaga koje je obećao ugarski kralj onome ko pronađe robinju jer mu nije stalo do blaga. Ona mu je . Zagreb. Zatim nalaže momcima da uz svaku cijenu otkupe robinju. Nakon što mu je ona ispričala svoju povijest. Na to mu je ona ispričala svoju povijest. on joj je rekao da će je otkupiti i vratiti kući ako je spremna udati se za Derenčina. DRUGI PRIZOR Gusari dovode robinju koja se tuži na zlu sudbinu. kad je Turci dovedu na trg da je prodaju jer bi htio s njom govoriti dok još nije slobodna.

3. TREČI PRIZOR Služavka Pera se žuri da pozove goste na vjenčanje. Sada joj Derenčin reče ko je on ali da je samo preobučen te ju je oslobodio. dodijelio joj dvorkinje te ju poslao da se odmori. Nakon toga se oni vjenčaju. TEZA : ANALIZA DJELA . U međuvremenu je pričala drugim slugama kako živi robinja u svratištu te kako je sretna sa Derenčinom.odgovorila da se sa time slaže jer da ga je ona oduvijek voljela ali mu to nije priznala jer joj on nije prišao pravim putem.

“. hvala. slobodu. Dubrovnika gospoda ostala. Njegovo štovanje plemstva i starih porodica dolazi također do izražaja. . On poštuje starije ljude te njegovo stanovništvo. bogatstvo i mudru upravu Republike koja graniči s Turcima. vremena i radnje. Za to bud velika tebi. . U njoj je provedeno jedinstvo mjesta. U Dubrovnik koji viru štuje našu I mirno pokoji s Turci na mejašu. te se nada da će Dubrovnik ostati slobodan. ali međutim on se i boji močnih Turaka. TEZA : ZAKLJUČAK Ovo djelo iskazuje veliko rodoljublje Hanibala Lucića prema Dubrovniku te je on ponosan da je Dubrovnik slobodan.” 4. . . . . I vam. kneže. ali živi u miru. . . “. Ono slavi dubrovačko gostoprimstvo. . Čitavo djelo je dokaz autorove ljubavi prema Dubrovniku.Hanibal Lucić je napisao “Robinju” prema jednoj narodnoj pjesmi. .” Osjeća se i potajni Lucićev strah od Turaka. .

ravnatelj je Leksikografskog zavoda u Zagrebu. a nakon toga upisao se na kadetsku školu u Pečuhu. Austriju. do 1927. Njemačku. Poljsku i Francusku neprekidno je živio u Zagrebu.-1926.). esejist. Pjesme I.). Kratko je u zatvoru. Dvije godine je zatim na vojnoj akademiji u Budimpešti (1911.. Balade Petrice Kerempuha. dramatičar. Nije moguće razgraničiti precizno njegova stvaralačka razdoblja. Njegov književni razvoj prošao je više mijena. a onda se počinje baviti književnim radom. do 1940.-1981..MIROSLAV KRLEŽA 1. Pjesnik je. U književnosti se javlja 1914..) u Rijeci gdje mu je supruga bila učiteljica. slijedi ekspresionistička (1918.).). Knjiga pjesama.. Prvi svoj književni časopis “PLamen” tiskao je 1919. 2. “Književnu republiku” objavljivao je i uređivao od 1923. pokretač i urednik časopisa. pa u Zagreb. gdje je do konca I.. Bio je mobiliziran 1915. Od 1950. Nakon boravka u vojnoj bolnici bio je upućen na bojišnicu u Galiciju. Pučku školu završio je u Zagrebu (Kaptol). BILJEŠKA O PISCU Miroslav Krleža (1893.Objavio lektire u 30. ali se brzo vraća u Budimprštu. te enciklopedist. Simfonije. romanopisac. Jedan je od urednika časopisa “Republika” (1945. Knjiga lirike.-1932. Pjesme u tmini. “Pečat” od 1939. te realistička (1926. Tri simfonije. s iznimno opsežnim i raznovrsnim književnim opusom. memoarist. Rođen je u Zagrebu u obitelji gradskoga redarstvenoga nadstražara.. stoljeća. kritičar. STVARALAŠTVO: Pjesništvo: Pan. Uhićen je zbog sumnje da je austrijski špijun i protjeran je u Zemun gdje ga prihvača austrijska pogranična policija.-1918. Proza: . Napušta je i odlazi preko Francuske i Soluna u Skopje pokušavajući se prključiti srpskoj vojsci. svjetskog rata obavljao svoje vojne dužnosti. novelist. Zanima ga psihološka. središnja je osobnost hrvatske književnosti 20. a zatim ponajviše socialna tematika.-1913. Četiri razreda gimnazije završio je u Zagrebu.).). II. Pjesme III. prosinac 2004 20:52:00 | 0 komentara POVRATAK FILIPA LATINOVICZA . putopisac. Izvan Zagreba je proboravio godinu dana (od ljeta 1920. “danas” izdaje 1934.(drama Legenda). Osim višemjesečnih putovanja u Rusiju. do ljeta 1921. Prva je romantično-simbolička (1914. Lirika. ali vojnu obvezu obavlja u Zagrebu.

odlučio sam na tu gomilu Pandžićevih gluposti dodati još poneke podatke za koje smatram da su bitni za Krležino stvaralaštvo(Nadam se da će te mi uvažiti. Gospoda Glembajevi. Njegov je život pod ustaškim režimom bio stalno u opasnosti. Leda. Saloma. no nakon potpisivanja Deklaracije o jeziku 1963. Taj ga je događaj prisilio na pasiviziranje.) . bio je izbačen iz CK-a. on se nije pokušao priključiti srpskoj vojsci zbog ljubavi prema Srbiji kao što bi se dalo naslutiti iz Pandžićeva teksta.. tražili su od Krleže da pristupi ustaškom pokretu na što on nije pristajao. 3. Na rubu pameti. Krleža ipak orelazi u KPJ. Krleža nije htio postati niti članom KPJ što će mu izazvati goleme probleme nakon II. među njima prvenstveno ministar provjete Mile Budak. Povratak Filipa Latinovicza. Novele. ( Nemajući volju tražiti druge bilješke o piscu Miroslavu Krleži. Tijekom II. razred gimnazije” Izdavačko poduzeće:Profil International d. Hrvatski bog Mars. već joj se pokušao pridružiti kao borac protiv Trojnog pakta u čijem je sastavu bila i njegova voljena Hrvatska. Život mu spašava predsjednik Jugoslavije Josip Broz Tito koji ga stavlja pod svoj protektorat. Vučjak. Golgota. Banket u blitvi. Zagreb. 1996. svjetskog rata Ustaše. Po završetku rata jugoslavenski ministar prosvjete pokušao ga je osuditi na smrt. Artej. Drame: Legenda. Zastave. Hrvatska rapsodija. Vražiji otok. U agoniji.o.o. ako negdje pogrešim). Jednom ga je spasio čak i Pavelićev liječnik koji ga je sakrijo u samostan. Michelangelo Buonarotti. Nakon što je proglašen austrijskim špijunom život mu spašava crnogorski činovnik čije ime nažalost ne znam. svjetskog rata.Tri kavalira gospođice Melanije. Nakon što je Krleža napustio Peštu. U logoru. U tom je razdoblju Krleža surađivao sa lijevičarskim književnikom Cesarcem koji je kasnije streljan. Podatke pronašao u knjizi: “Knjiženvost IV udžbenik za IV.

.

Krleža .POVRATAK FILIPA LATINOVICZA Naslov romana POVRATAK FILIPA LATINOVICZA i prvih nekoliko rečenica upućuje nas na osnovni problem ovog romana. Filip. a znao je još uvijek kako sve dolazi:” str. da u potrazi za izguibljenim djetinstvim pokuša naći “pozitivnu podlogu”. u svoj blatni panonski zakutak. se nakon dvadeset i tri godine vraća u prostore svoga djetinstva i rane mladosti. “ Svitalo je kada je Filip stigao na kaptolski kolodvor. neko čvrsto uporište na temelju kojega da učvrsti svoju ljudsku i umjetničku egzistenciju. Dvadeset i tri godine nije ga zapravo bilo u svom zakutku. predstavnik modernog beskućništva i odisejskog lutalice.

Upravo je taj simultanitet temeljna slikareva opsesija: Slika se stvara i predstavlja odjednom. Sve se u njemu raspada na “sastavne djelove”. pa je njegova doživljajnost određena karakterom njegovog vidnog kuta. prljavog prozora one davne listopadske noći s engleskim kojima. to je u njemu rastao proces koji se negdje otkinuo na svoje svrhe. Senzibilnost Filipova prvenstveno je izražena likovno.prustovski ispovjeda Filipovu prošlost i tako od te retrospekcije nastaje ovo Krležino remek-djelo. i sada se već dulje vremena sve samo od sebe kreće u smjeru rastvaranja.str. Kod Filipa zapravo se radi o “paklenom simultanizmu” događaja. jer ovdje je riječ o neoimpresionističkom slikaru..odnosno nastojanju da se obuhvati prostorna i vremenska istovremenost događaja. Pisac često razbija kronološki tok događaja koji je i ovako već subjektivan čime on pridobiva na dinamičnosti teksta što zahtjeva i pažljivije čitanje. on se počinje gubiti u mutnim slikama svoje ličnosti. Sve te filipove opsesije.. To kontemplativno uništavanje svega što mu dolazi pod ruku ili pred . “Život počeo se u Filipu topiti na sastasvne dijelove: u njemo je neprekidno rastvorno.” 20. Drama jedne provincijonalne trafikantkinje! Gavran koji govori francuski! Bankonote na stoljnjaku i ona antipatična stara baba s crnom perikom! Kakva je ono bila drama? Kakav je ono bio tajanstveni osjet u onoj mračnoj palači? Gdje je ono sve danas i kamo se ono sve rasplinulo kao magla? Stojeći uz taj prljavi prozor. analitičko raspadanje svega počelo da raste sve nemirnije. a ne postupno. unutarnji nemiri dostižu kulminaciju u trenutku kad on posumnja u svoje umjetničke vrednote. “ A sve je počelo kod ovog sivog.

umoran. gleda u kavanu jedan čovjek. naziva samoga sebe “sobom”..str. i trzaji. a postaje sve teže i sve zamornije. a gadi mu se pušenje. u prvome planu.” 143. koji pije mlako mlijeko i razmišlja o identitetu “vlastitog ja”.oko pretvara se polagano u ideju što je satala da ga progoni iz dana u dan sve intenzivnije: pred njegovom vlastitom predodžbo o vlastitom subjektivnom životu počeo je da nestaje svaki. prosijed. Doista. izgledalo je tako kao da kroz naše ruke kulja tuđi život u toplim opipima./ Čudno! Sjedi takav jedan neodređeni “netko” u jednom ogledalu. a sve te plohe starih igračaka.. odmah ispred sivog i mutnog stakla...” 36. ispijan. osječa kako mu je mučno./ i sve je tako . pa i najmanji smisao. kako ga steže srce. te pukotine pod jezikom na rubovima starih čaša.. neispavan. uzrujan.str “ Razmišljajući o sebi i osvome trajanju. /.. svi ti dršci napuklog porcelana.. to su samo nekakve vanjske. i pisama. i klečanja. blijed. najpovršnije oznake! Konvencionalne. izvan svake sumnje pouzdanom garancijom da on to doista mjeri “sebe”? Po licu? Pa to se lice potpuno izmjenilo! Po kretnjama? Te njegove kretnje danas to su kretnje sasvim drugog čovjeka! /. s dubokim podočnjacima i gorućom cigaretom na usni. o svojim počecima i međama svoje ličnosti. i to već prilično dugo traje. sjećanje na stare krivnje i mučenje nad tuđim bezizlaznostima.. Taj čovjek sumnja u identitet svog “vlastitog ja”. Njegov vlastiti život negdje se otkinuo od svoje podloge i stao pretvarati u fantom koji nema nikakva razloga da postoji. sve će to biti ništa drugo nego odgovaranje na stara i davno pročitana pisma. plitke građanske mjere! Po čemu bi on mogao uvjeriti “sebe” s nekim izvjesnom./ A tu. puši./ /.boli glava. “ Ime i prezime. ustreperen. nosi to svoje mutno i sasvim nejasno “ja” u sebi godinama. Taj čovjek sumnja u identitet svoje vlastite egzistencije /. stanje oko izvjesnog imena i prezimena. Filip se gubio u mutnim slikama te nikako nije mogao da se snađe.

pa čak i osvjedočenja da je slikati potrebno i moguće.. dok čovjek koji se prežderao da mu se od sitosti diže utroba . tako neodređeno. racionalizmom i čvrstom logikom sudova atomizirao i pretvorio u bezvrijedan pepeo Filipov idealizam i subjektivizam.. gotovo deplasirana! U stadu živeći već prilično dugo. i da sve Filipove tjelesne i duševne snage atomizira u prašinu i potpuno bezvrijedan pepeo”. on je dermatolog i oringolog. sigurno je majmunska vrsta. tvrdite u vašoj diplomskoj radnji na stranici 7. Istina je da Kyriales ponekad govori demonski. Vi profesorice Benjak. str. gladne. lažljiva. a za liječnika se znade da treba biti objektivan. No ne slažem se sa Vašom tvrdnjom da je on “DIABOLIČKI LIK” jer on u toj kostanjevačkoj drami po sve slabiće i zbunjene dekadente odigrao presudnu ulogu i kako Vi kažete “uzmorao je da razara sve Filipove zamisli. ali u svim tim njegovim tvrdnjama postoji pomalo karikirana istina: “Čovjek je životinja u svojoj pojedinačnoj osamljenosti savršeno tužna. a koliko je majmun bliži posrednom i logićnom životu čovjeka? /. ali se njega zato ne smije smatrati demonskom ličnošću. naprosto “isjeckao” Grk Kyriales čime sa ja i slažem. majmunska zvijer! Najsmiješnjija među životinjskim vrstama. razuman i racionalan.pogodbeno. čovjek je čovjeku čovjek. divlje.” . okrutniji namie od svake druge zvijeri. moglo bi se reći. oblizuje se zadovoljno. da Filipove sumnje i zanose. tako čudno trepetljivo: biti subjekt i osjećati identitet svoga subjekta!” 40. zlobna. već je on svojim objektivizmom. Kyriales ipak ponekad pretjeruje u svojim zaključcima i poredbama što mu možda i daje negativne atribute. Kyriales nije “diabolički lik” kako ga Vi nazivate. sebi slične životinje.još uvijek ždere i../ Ta zvijer je proždrljivija od hijene jer hijena prežderana strvinom pokraj smrdljivog mesa može da zaspi. da mrvi njegove istine i zanose. Bestidna. promatrajući oko sebe druge. pa prije svega on je obrazovana osoba. u prirodi. glupa.41. odnosno liječnik.

/ Tko je od tih tipova u toj paklenoj knjizi moj otac ?” 215.216.. i jastuci. kobna izolacija od svake stvarnosti sve sami detalji oko njega .. Objašnjava Kantove Kategorije vremena i prostora te na kraju bavi se i logikom. tko mi je zapravo otac! Čitavog sam se svog djetinstva grizao nad tim pitanjem. i njena svilena bluza. nerješeno pitanje tko mu je otac: “ -Evo. moja mladost ostala je razorena zbog te tajne.-pitanje je koje se nameće već prilikom čitanja prvih stranica romana.. ja sam navršio četrdesetu godinu./ -Na. Pojavom Kyrialesa roman postaje i filozofski jer Grk spominje filozofe poput Kanta. TKO JE FILIP LATINOVICZ ?. /.. a na kraju ove povijesti jednog slikara. dalje Kyriales objašnjava aperioritete. “Oči su joj bile otvorene. ozvolite pogledajte te svoje divne slike.str. on priča o oblicima spoznaje. posterioritete.. blatan. str. točnije logikom sudova. ugledamo njega koji je krvav. razderan. gledajte te svoje slike. te činilo se kao da gleda”. i onda moralizirajte! Tko su ta lica. Pri samom određivanju Filipa. Platona te objašnjava njihova učenja. mokar kao utopljenik utrčao u Bobočkinu sobu gdje je sve bilo krvavo: i posteljina. a još ni dan današnji ne znam. odnosno pro dogovaranju na prethodno postavljeno pitanje potrebno je naznačiti odrednice Filipova stanja: 1. odakle su došla ta lica? /.

u svemu.str.str. 5.str.” 217. u rukama. njegov karakter. u tjemenu. nego i on sam. travnja 1997. morbidne ideje o ženstvu ( str. cvrkut vrabaca. nakon ispitivanja iz hrvatskog ) “ Slikati zvukove i mirise je nemoguće. ) slikati zvukove i mirise ( dodano 18. nesnalaženje u zbivanjima biti subjekt i osjećati identitet svoga subjekta ( str. Svi samo detalji i neki neizrecivo težak. a slike su nezamišljive u svojoj savršenoj realizaciji bez zvukova i bez mirisa!” 46.“Sve sami detalji oko njega: razmočena kifla.” 28. u mislima. sve što je bilo važno u njemu i u njegovom životu. rano jutro i umor u člancima prstiju. . neshvatljiv umor.) trajne ozlijede od prvih gnjiloća “ Čitavo njegovo djetinstvo. i ne samo djetinstvo. stara vještica što diže prašinu. sve je ostalo ozlijeđeno od prvih gnjiloća u kojima je nestajao.

jednolikost života. Čudno je zašto on slika toliko pokvarenih žena. Žena u romanu zauzima posebno mjesto. kronično bolesna. seljačka narodna masa. U njihovoj obradi .. U literaturi žene ili majke predstavljaju svetinje. spremna da izdahnu. kada progovara njegova otrovana krv. Glembajevsku klan farovsku sredinu upoznajemo preko neoimpresionističkog slikara Filipa Latinovicza. karaktera. propadanje u blatu. u kulminaciji užasa. njeno jadno stanje. Zaostalost. degenerirana. tragični svaki na svoj način. moto je romana. do krvavog završetka. od tihog monologa. ništavilo. U toj panpskoj baruštini postoje dva distantna svijeta. postepeno.” str. što roman započinje retrospektivno. Želio ga je produbiti. ne dopušta mu da učini svoj fatalni potez. Ono što je Leone doživio u rasponu jedne noći. U Filipu pokrenuto je nekoliko mučnih slojeva svijesti i podsvijesti. a gospoda u svojim trulim kurjama./ on prisluškuje razgovorima uličnim već godinama i još nijednom ni jednog prolaznika nije čuo gdje bi govorio o slikarstvu. Filip doživljava korak po korak. u sve snažnijem rastu. U gradaciji. Način na koji joj Krleža prilazi veoma je rijdak i izuzetan. snažne orkestracije uspomena. Krleža kao da nije bio zadovoljan onim što je rekao Leonom Glembajem. Pisac kao da ruši njihov mit. Čemu bi ovim ljudima bile potrebne slike? /. sve teže. realnost hrvatske provincije. nestaju u sumraku i slikarstvo im je potpuno suvišno. u trenutku njegovog kobnog akta. kao spas. “Povratak Filipa Latinovicza” predstavlja uski nastavak. osnovni je problem ovog romana. prolaze ulicama gradske gomile.. od njihove gospode doktora. gažena i pljačkana “po svetom zakonu dragog Boga”. jednog doba na zalasku. što pisac pronalazi požar psiholoških kompleksa. Pisac kao da muči svog junaka. jedva gmižu. Zdrava. bezlično trajanje. Leone je prikazan u zadnjem stadiju. Fili još je tragičniji lik. prikazati sve njegove momente postojanja.gradskoj gomili slikarstvo je potpuno suvišno “ Eto. propadanje jedne epohe. već karakteristićnosti momenta u kojemu je djelo nastalo. sa kerempuhovskim mentalitetom. produbljenje glembajevsko-klanfarovskog života.

Antigona. On je znao da se Lucija zaljubila u Alfreda. Eteoklo se udru`io s Kreontom-svojim stricem i prognao Polinika iz Tebe. Oboje su nastojali uz sebe pridobiti Edipa. Elektra. ali on je bacio prokletstvo na obojicu. odbacili i one sada životare na ulici. ali su ih ljudi izigrali. Najpoznatije Sofoklove drame su: Ajant. ali ih je život izopačio i kao takve propadaju Roman Posljednji Stipančići mi se posebno dopao. sa sumnjivom prošlošću.te je njima i drugim svojim djelima unaprijedio Gr~ko kazali{te i dramu uop}e. Nedugo nakon toga Eteoklo i Polinik su se posva|ali oko vlasti. Kada je saznao da je ubio oca i o`enio svoju majku. jer je mario samo za Juru. Kreont je po~asno pokopao Eteokla. Tebanci su pobjedili. Drugi tip žene predstavljaju nesretne.postoje razlike u stupnju pokvarenosti. ^itavog je `ivota bio istaknuta li~nost i u ratu i u miru. a Polinika je ostavio nepokopanog ispred zidina Tebe. kao da joj nije Objavio lektire u 30. Kr. cijenjeni pjesnik. Polinik se udru`io s Argejcima i napao Tebu. prosinac 2004 20:51:00 | 0 komentara Antigona . Najviše mi se dopala Valpurga jer je ona brinula i o Juri i o Luciji. u bijednoj krčmi prodajući svoja tijela. U svom je dugom `ivotu imao prilike da vidi uspon i pad atenske demokracije... pr. Edip je ubrzo umro i Antigona je do{la u Tebu i odlu~ila sahraniti brata. zato {to je izdao svoj grad. Kada su je doveli Kreontu ona je hrabro priznala i rekla mu da nije po~inila zlo~in nego . Manje mi se dopao Ante Stipančić. Antigona je krenula s njim. Poku{ala je nagovoriti Ismenu da joj pomogne. Postoji u njima nešto osjećajno.g. kralj Tebe. a ispod maske krije se ppokvarenost i grabežljivost. Edip se oslijepio i napustio Tebu. Napisao je 123 drame. Ante je u njega ulagao sve napore. Ovim “damama” pisac prilazi s najviše mržnje. ni Luciji već ih je iskorištavao. prijatelj Perikla i ljubimac cijele Atene. iako je to Kreont zabranio. ali se Ismena toliko bojala Kreonta da joj se nije usudila pomo}i. Oko tijela su stajali stra`ari. pr. ali su Bogovi odlu~ili pomo}i Antigoni. Stra`ari nisu ni{ta vidjeli i Antigona je pokopala brata. Jedino tjelo i tjelesno čini ih ženama. Bio je vojskovo|a i diplomat. Najosnovnije crte fabule: Edip. nego o sebi. a on je promjenio ime i prezime i nije htio pomoći ni Valpurgi. Kr. znao je da će Lucija trpjeti i nije joj pomogao. prevarene djevojke. Ona je više brinula o Luciji kad je bila bolesna. je imao dvije k}eri i dva sina. a voljela je i Antea. a umro je 406. Najmanje mi se dopao Jura.Sofoklo Osnovni podaci o autoru: Sofoklo je ro|en 495. zato jer je iznevjerio oca. Antigonu i Ismenu i Eteokla i Polinika.g. te su podigli oluju. To su lažne dame. koje su mogle i nešto postati. zbog puno likova i puno događaja. Ali tek {to ga je pokopala oluja je prestala i stra`ari su je uhvatili. ali su Eteoklo i Polinik poginuli. Kralj Edip. s najviše gađenja.

poziva i na Antigoninog zaru~nika Hamona-Kreontovog sina. Antigona ne `eli `rtvovati i Ismenu pa joj protuslovi. te }e to izazvati jo{ smrti u njegovoj obitelji. te ju zazida u kraljevsku grobnicu. `ele}i joj pomo}i. Neizmjerno voli Antigonu i to dokazuje time {to umire kraj nje u grobnici svoje obitelji. Ne slu{a mi{ljenje drugih ljudi. Hrabro se odupire Kreontu i ne pokorava mu se. Kreont se na te rije~i jo{ vi{e naljutio te je odlu~io osuditi Antigonu i njenu sestru. Njegova majka Euridika po~ini samoubojstvo od `alosti za njim. ali ne uspije. Njezina sestra Ismena nije tako hrabra. Kreontov sin Hemon je pravedan i odlu~an. a ovaj mu odvra}a da ne}e ni umrijeti sama. Usprkos tome mora se priznati da on dr`i svoju rije~ i ~ini ono {to je rekao. Hamon upozorava Kreonta da se puk ne sla`e s njim. Kreont se ipak odlu~i pokopati Polinika i osloboditi Antigonu. ali ne}e ni `ivjeti u svijetu `ivih. Kreont je tiranin. te po~ini samoubojstvo. a to bi se u drugim prilikama i uvjetima . Ka`e Hamonu da mu Antigona ne}e biti `ena. Nakon {to odvedu Antigonu prorok Tirezij dolazi Kreontu i ka`e mu da mora pokopati Polinika i pustiti Antigonu jer }e ina~e prekr{iti Bo`je zakone. ali kada do|e osloboditi Antigonu na|e ju obje{enu. Likovi: Antigona i Ismena -Edipove k}eri Kreont-njihov ujak Euridika-Kreontova `ena Heman-Kreontov sin Tiresija-Prorok Stra`ari. koji je ipak bio napada~ na njen rodni grad Tebu. ali joj je ipak odana i `eli umrijeti s njom. jer je mislio da joj je Ismena pomogla. ve} ~ini samo ono {to on misli da je ispravno. a Ismena se. a Hemona kako ju oplakuje. Kreont odlu~uje da Antigona ne}e umrijeti. Ni u jednom trenutku se ne koleba i ne kaje se zbog toga {to je sahranila svoga brata Polinika. ali Kreont se ne obazire na to. te dr`i svoju rije~. glasnici.pobo`no djelo. te ako se po svjetskim zakonima pobo`nost ka`njava ona se ne boji smrti ve} ~ezne za njom. a Kreont ostavljen sam po~ne se kajati i moliti Bogove da mu podare smrt. Ismena se toliko bojala Kreonta da je priznala nepo~injeno djelo. zbor Karakterizacija likova: Antigona je odlu~na i hrabra `ena koja ne odustaje od svojeg nauma ni pod prijetnjom smrti. Priredi sve~an pogreb Poliniku. Kada ga Hemon vidi poku{a ga ubiti.

Studirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.1902 u Slavonskoj Požegi. i to dokazuje na kraju drame pjevaju}i tu`aljku u kojoj sebe okrivljuje za smrt svoje `ene i svoga sina. godine u Zagrebu.12. teče jedan slap.maoglo nazvati i vrlinom. Sukobi: U Antigoni u sukob dolaze Kreont i Antigona zbog zahtjeva dr`ave i zahtjeva porodice. Pisao je lirske pjesme i pjesme u prozi. Voćka poslije kiše i Pjesme. a budu}i da su Bogovi svemo}ni. Napisao je zbirke pjesama: Lirika. Osvjetljeni put. Slap. Dobriša Cesarić je jedan od najvećih naših pjesnika. Kako se Kreont ogrije{io i o Bo`je zakone postoji i sukob izme|u Bogova i Kreonta. tu gubitnik mora biti Kreont. a kako ni Kreont ni Antigona ne odstupaju tragedija je neminovna. Izabrani stihovi. SLAP Teče i teče. a umro 18. Goli časovi. Objavio lektire u 30.1980. prosinac 2004 20:50:00 | 0 komentara PJESME . Spasena svjetla. Proljeće koje nije moje. Mjesto i vrijeme u djelu: Atena oko petog stolje}a prije Krista.1. . U du{i je ipak samo ~ovjek. Knjiga prepjeva.Dobriša Cesarić O PISCU: Književnik Dobriša Cesarić rodio se 10. Izabrane pjesme. Ideja: Treba po{tovati one zakone koji ne ugro`avaju ljudski moral i koji podsti~u ljudsko dostojanstvo.

snažna.slap predstavlja život. DOJAM O PJESMI: Lirika Dobriše Cesarić je jednostavna.Što u njem žnači moja mala kap? Gle. Iz nje sja vječita svjetlost i nada u ljudsku dobrotu. STILSKA I STRUKTURALNA ANALIZA: Pjesnik se služi akustičkom slikom i ritmom riječi “Teče i teče. Pjesnički izraz je bogato izražajan i prirodan. Motiv slapa i kapi u pjesmi imaju preneseno značenje . Taj san u slapda bi mogo sjati. postavi pitanje što u njem znači pojedini čovjek i pokuša na njega odgovoriti. jedna duga u vodi se stvara. duboko misona i ljudski topla. čovječanstvo. čista i jasna. biejdu i nepravdu. S malo riječi pjesnik oživljuje slike iz prirode i grada ili izražava najdublja osjećanja. zajednicu. a Cesarićevi dožljivaji prirode su čisti i snažni. a kap pojedinca. Zaokupljen je pitanjem smisla života. jedna duga u vodi se stvara. tako i pojedinci doprinose svojim djelima boljem i ljepšem životu. I sja i dršće u hiljadu šara. vezom čovjeka i prirode. . Pjesnik ima osjećaja za socijalne teme. Cesarićeva je poezija duboko osjećajna i humana. I moja kaplja pomaže ga tkati. I sja i dršće u hiljadu šara” kazuje nam da kao što kapi u slapu zajedno stvaraju igru svjetla i boja. govori čovjeku i o čovjeku. Vizualna slika “Gle. teče jedan slap” da izreče misao kako život traje i traje (ponavljanje glagola “teče”). SADRŽAJNA ANALIZA: Pjesnik je uzeo motiv slapa da dočara trajanje života.

iako pjeva o jeseni i zimi.Pjesnik postavlja pitanje “Što u njem znači moja mala kap?” . smirenja i jesenskog . O TIHO GOVORI MI JESEN Tiho.” Svaki pojedinac daje neki svoj doprinos zajednici.Što znači jedan čovjek? Epitet uz imenicu kap (“moja mala kap”) kazuje da jedan čovjek sam za sebe ne znači puno. spušta se tama. Bez puno pjesničkih ukrasa. STILSKA I STRUKTURALNA ANALIZA: . Al zima srcu govori još tiše. I kada snježi.zimskog ugođaja. I daje odgovor “Taj san u slapu da bi mogo sjati I moja kaplja ga pomaže tkati. Rima pjesme je parna. ljepotu i misaonost pjesme. o tiho govori mi jesen: Šuštanjem lišća i šapatom kiše.zimski ugođaj. jednostavnih riječi pjesnik postiže skald. pjesnik postiže pravi jesensko . ali ne i tužna. s pjesmom od samo pet stihova. Pjesma se sastoji od 3 kitice. U pahuljama tišina je sama. TIHO. pomalo sjetna. Pomoću običnih. SADRŽAJNA ANALIZA: Ovo je pjesma tišine. Kitice imaju po 2 strofe sa 1o slogova. DOJAM O PJESMI: Pjesma je nježna i osjećajna.

Već kao mladić vodio je zbor mladića na atenskim proslavama zbog pobjede kod Salomine godine 480. Prijevod: dr Bratoljub Klaić Bilješka o piscu: Sofoklo ( 496 .Sofoklo Izdavač: “Grech”.najvljuje kako to jesen “govori”. Samo se pahuljice bijele i donose s neba mir i tišinu. – 427.406 prije Krista ) starogrčki je tragik. prosinac 2004 20:50:00 | 2 komentara Kralj Edip . .” Prvi stih se ne rimuje s ostalima . ali je kasnije osuđivao samovoljne i nasilne akte oligarhijske vlasti koja je ubijala i zatvarala demokrate. zatim sve utihne. Dvaput je bio strateg. Objavio lektire u 30. Pjesnik osluškuje te zvukove i dočarava nam ih korištenjem onomatopeje.Jesen ima svoje zvukove “šuštanje lišća” i “šapat kiše”. Umro je u poznoj dobi od 90 godina. Ostali stihovi imaju parnu rimu. a spušta se tama. Poslije završena školovanja stupio je u javni život i obavljao različite visoke državne dužnosti. s Nikijom. U pahuljama tišina je sama. “Hrvatska kazališna knjižnica”. Rodio se na Kolonu. i 428. Zagreb. i to godine 441. a kao potomak imućne obitelji stekao je dobro gimničko ( tjelesne vještine ) i glazbeno obrazovanje. prije Krista. zajedno s Periklom. Najjednostavnijim riječima pjesnik postiže vizualnu i akustičnu sliku zime “I kada snježi. 1993. Poslije katastrofalnoga sicilskoga poraza atenske mornarice bio je godine 413. jedan od desetorice odbornika koji su pripremali nacrt oligarhijskoga ustava. smiruje se i spušta se tama.

te “Filoktet”. koje iznosi lirsku i misaonu stranu samoga autora. koju smatraju najstarijom. Obrada djela: “Kralj Edip” je najpoznatija i najviše slavljena grčka tragedija. jasan. Treća novina bilo je sastavljanje trilogija. ali je smanjio djelovanje zbora i njegov utjecaj na radnju. kao Eshil i Euripid. Jezik mu je jednostavniji. u kojima je svaka tragedija činila zasebnu cjelinu. Napustio je svijet grčke mitologije da bi tema njegovih tragedija postao čovjek . Već za života stekao je veliku popularnost. ali je bio i reformator tragedije. a uz fragmente. Sofoklo je produžio Eshilovu tradiciju. čije osobine pojačava sukobljavanjem kontrastnih likova. MJESTO RADNJE je Teba. sačuvan je i velik dio njegove satirske igre “Sljednici”. čitak i lijep. Sofoklo je majstor dramaturgije i izvrsno vodi radnju. te nije morala biti sadržajem ni u kakvoj vezi s druge dvije tragedije. Ostale su sačuvane Sofoklove tragedije “Ajant”. a u svojim tragedijama s pozornošću prikazuje karakter likova.obradu drevnoga mita o tragičnoj ličnosti kralja Edipa . djelovao je na mnoge europske dramske pisce. ali se Sofoklo usredotočuje na Edipovu sudbinu. “Edip na Kolonu” i “Antigona”.Sofoklo se uz javne dužnosti istodobno bavio i književnim radom. Radnju više ne pokreće božanstvo.njegovo djelovanje i njegove strasti. Sofoklo je uveo trećega glumca. “Trahinjanke” i “Elektra”. u stihovima koji vode tragičnom klimaksu. Poznato je da je na dramskim natjecanjima osamnaest. Ponajbolje su one koje čine trilogiju . a FABULU čini Edipova tragedija – otkriće grijeha koje je počinio u neznanju. U njegovim tragedijama zbor nastupa kao posebno tijelo. od kojih je do danas sačuvano samo sedam. broj osoba u zboru povećao s 12 na 15. Svojim djelima. Tema tragedije je iz mita o Edipu. a nakon smrti je proglašen herojem. . nego slobodna ljudska volja.“ Kralj Edip”. Napisao je stotinjak tragedija. a po nekim izvorima čak dvadeset i četiri puta odnio prvu nagradu.

U užasnom trenutku. U razgovoru s Jokastom. supruge pokojnoga kralja Laja. ali zatim Edipu otkriva da je ubojica upravo on. izriče istinu – dijete koje je predao glasniku jest sin kralja Laja i Jokaste. Glasnik mu tada otkriva da nije Polibov sin. i ruga mu se zbog sljepoće. Jokasta.Edip je bio kralj Tebe. u kojoj se pojavila kuga. Edip shvaća istinu – proročanstvo se ispunilo. i da ga je Polib. jer proročanstvo je jasno – ubojica je još u Tebi. Oprašta se od svoje djece. Edip Kreonta optužuje za zavjeru. Užasnut takvom optužbom. posinio. za koju drži da je nemoguća. Tiresija isprva ne želi odgovoriti. još u novorođenačkoj dobi. ali se sjeća da mu ga je predao pastir. to se nije moglo ispuniti. ali pod prijetnjom mukama. a putnik ga je udario bičem. njegova žena i majka. u grozi zbog saznanja se vješa. kako se to proročanstvo ne bi moglo ispuniti. Edip se sjeća da ga je na tom istom mjestu. a Edip iglom s plašta iskopa vlastite oči. kao i malenu pratnju. pa ga je Edip ubio. koji treba razriješiti dvojbu je li ubijeni starac bio Laj. Proročanstvo traži od Tebanaca da iz grada prognaju ubojicu svojega bivšega kralja Laja. bez djece. a ostaje živ tek jedan pastir. Dolazi glasnik iz Korinta i donosi vijest da je od starosti umro kralj Polib. koji je izvan Tebe – tada je tvrdio da ih je napala razbojnička četa. koji je nakon Lajeve smrti. Na njegovu zapovijed Kreont. Sin . i o Apolonovom proročanstvu. Edip. a Edip je na putu bio sam. Edip se pak sjeća Apolonovoga proročanstva da će ubiti svojega oca i oženiti majku. iako su od ubojstva protekle duge godine. Edip tjera Tiresiju. jer je Laj dao pogubiti njihovoga jedinog sina. brat Edipove žene Jokaste. misleći da ga Kreont tako želi svrgnuti s vlasti. Edip razmišlja o davnom proročanstvu. već da ga je on – glasnik. i tako Tebu spasio od opasnosti. došao u Tebu. i da Edip treba preuzeti prijestolje. Edip saznaje za proročanstvo da će Laj poginuti iz ruke svojega sina. Edip. a Tiresija mu navješćuje da će oslijepiti upravo on. napala pratnja jednoga putnika tjerajući ga da se skloni s ceste. donio u Polibov dom. Sjećajući se toga događaja. kaže Jokasta. Edip shvaća da bi to mogao biti kralj. Na to dolazi pastir. Čekajući pastira. ali. koji isprva ne želi odgovarati na kraljeva pitanja. Kao kralj. Glasnik ne zna njegovo porijeklo. postao je kralj nakon što je riješio zagonetku Sfinge. dovodi slijepoga vrača Tiresiju. i kaže da ne može u Korint dok mu je majka živa. svjestan da zbog . Edip mu govori o razlozima svojega odlaska iz Korinta. na putu od Korinta prema Tebi. Čuvši od Jokaste na kojem je raskrižju ubijen Laj. Edip odlazi. posebice dvije kćeri – Antigone i Izmene. pokušava otkriti tko je ubojica.nasljednik kralja Poliba u Korintu. ali je jedini preživjeli svjedok događaja – pastir.

kaže proročanstvo. još uvijek u Tebi. koji mu govori o kugi koja vlada Tebom i traži njegovu pomoć. već ti – uz pomoć božju. ja ću. Edip je odlučan: “Ja ponovo pokrenut čitav taj ću spor. podsjeća na njegova ranija djela: “Ti u naš dođe grad i oslobodi nas od Sfinge.” .” Edip podsjeća svećenika da je već djelovao i da se Kreont treba svaki trenutak vratiti iz Delfa s tumačenjem zašto su Tebu zahvatile takve strahote.” Saznavši od Kreonta da treba naći ubojicu pokojnoga kralja Laja. neka zadnji budem skot ne učinim li sve.sramote njegova čina nikada neće pronaći muževe. Glavni i naslovni LIK jest EDIP. a i tebi čast. I poslije o tome više nije bio zbor nit mi smo išta dalje tebi rekli još. za to znade svak uredio si dobro našeg žića tok. pomoći gradu tom i bogu milosnom. što skrećete nam skrb na kralja Laja smrt. slijepi Edip odlazi u izgnanstvo. Svećenik. kao što je red. što naloži mi bog. opterećen grijehom i sramotom. koji je na početku tragedije na vrhuncu svoje moći – slavljeni kralj Tebe. I vidjet ćete. što nam danak nametnula krut. koji je. Slomljen. i njezin osloboditelj od opake Sfinge. Edip se pred svećenikom i pred pukom kune: “A kada stigne. jer dostojno je Feba.

” Edip je vrlo odlučan da pronađe ubojicu. ne vidi ti svijest. kojim grezneš. koji je Tebi nanio toliko strahote. ponajveće od umijeća svih u ovome životu. Slijede oštre Tiresijine riječi da je sam Edip zločinac: “Ti ne znaš. što je borbe pun. ko razbojnik se šulja da mi spremi pad. kao začetnika Lajeva ubojstva.Edip izdaje naređenje da se jave svi koji nešto znaju o smrti kralja Laja i proklinje ubojicu. ne na moj zahtjev.” . a ja zatajim li ga sam nek vlastite me moje kletve stigne pest. i traži njegovo ime od slijepoga proroka Tiresije. sad eto Kreont vjerni. Zatim izriče zakletvu: “I k tome molim višnje: nađe li se taj u domu mom. od davnine drug. Na Tiresijino odbijanje. da u grijehu krvi skvrniš rod. već je dobih kao dar.” Za Tiresijine riječi Edip optužuje Kreonta. i kala. smatrajući da mu Kreont želi oteti vlast: “O vlasti. kolika li nenavist na te vreba svud! Zbog vlasti ove koju meni dade grad. Edip je toliko bijesan da optužuje samoga proroka.

podsjećajući da je Sfingu nadmudrio “bez ikakvih ptica”. Nit vidiš s kime živiš. tad moram se poslužit naglom obranom. niti vidiš grijeh. Sad vidiš još. što ih krije Had. a ja doživjet pad. al’ skoro snaći će te mrak. a djece svoje brat. gdje oriti se neće jauk tvoj i krik kad spoznaš. u kome si. Pa slobodno ti stoga: grdi me i psuj i Kreonta uz mene.” Sukob između Edipa i Kreonta smiruje Jokasta. obrazlaže da ne . i tvrdi da su mu proročanstva nejasna. I ne znaš da imade jošte zala tih: da bit ćeš otac svoj. a ako mirno gledam razorni mu rad. I proklet će te majka. a koje se nije ispunilo. a Kreonta optužuje za izdaju. nit znadeš kom si stvoru sin. premda imaš vid. što ko ti će mrijet. i iz tog će te grada dvostruk izgnat bič. da si – prošav mučan put i dug u neprijaznu luku u svoj stigo brak. proklet otac tvoj. I dušman svom si rodu tu na zemlji toj i onima pod zemljom. i Edipu primjerom proročanstva da će Laja ubiti sin.Edip se ruga Tiresiji zbog sljepoće. no ja ti kažem – ti si. on svršit čin će svoj. Ali čitav svijet još ne vidje stvorenja. I nema luke te i nema brijega tog.” Edip tjera Tiresiju. Doživljava jasne i optužujuće Tiresijine riječi: “ … Ti reče da sam slijep. Čak se ne osvrće na upozorenje zborovođe da nije dobro suditi naglo: “No ako neko naglo meni sprema slom.

tu glasnik bješe neki. a on se s kola svali. Pa ako starac taj imade nešto s onim. da l’ ikog više mrzi bog?” Edip se ipak nada da to nije istina. pade nauznak. Uzvratih njemu jače.treba uvijek vjerovati proročanstvima. tad ja ne ubih.” Edip grozničavo želi saznati istinu. a njegovo stanje najbolje opisuje Jokasta u molitvi u hramu: . od razbojničke čete da je pao Laj. njezina priča unosi crv sumnje u Edipa – Laj je poginuo na raskrižju u gori. tad bijednog li mene! Je li itko još nesretniji. Pa ako reče isti razbojnika broj ko ti. jer sam bio sam. a i starac s njim. kada bjeh kraj kola njegovih po glavi mene shvati bičem dvostrukim. i htjedoh putem dalje poć. Nato s puta mog kočijaš sta me tjerat. a i neki muž u karucama. što se zvao Laj. No. upravo na mjestu gdje je Edip ubio jednoga starca: “Kad već sam bio onoj raskrsnici bliz. podigavši štap. I druge pobih sve. što ih vuko konja spreg baš kako ti mi reče. Raspalih se i lupih kočijaša tog u gnjevu svom. No starac. uzdajući se u riječi pastira da je Laja napala razbojnička četa: “Ti kaza da je pastir donio vam glas. a jedan nije isto što i više njih.

to joj kaže ženski ponos njen. Edip želi saznati tko je taj pastir. nije se obistinilo. jer mu je majka još živa. il’ ptica krik. u svjetli kad se krile vis. tad sam smrti kriv. a sad čujem vijest. Ne potegnuh mač. a proroštva su zla također tamo s njim. Rasudit ne zna već i prema starom izvest izvod neki nov.” Edip se ipak boji vratiti u Korint i preuzeti prijestolje. kako bi otkrio svoje porijeklo. Bez mene to se zbilo. jao! Ženo ima l’ smisla još sa povjerenjem slušat što nam kaže Feb. pastir. Tek ako starac svenu od čeznuća svog za sinom u tuđini. još je moguće ostvariti. već hoću da mu prodrem do u samu srž. Edipov otac Polib umro je prirodnom smrću – proročanstvo da će Edip ubiti svojega oca. no najvećih grozota rado sluša glas. da ga pokrije Had. Edip i sam počinje sumnjati u točnost proročanstava: “O jao. I sada Polib kralj u grobu leži svom. izgleda. Glasniku ga je dao kao novorođenče sputanih nožica. Ne poteče li od njih onaj strašni glas. i dio proročanstva – da će se oženiti svojom majkom. da od starosti umrije. A za nju.“Jer Edipu sve više smućuje se duh od briga premnogih. i otkriva mu da mu Polib nije uopće bio rod. sramotu znači što sam možda rodom prost. . iako ga Jokasta moli da to ne čini: “Pa što! A mene nije mog podrijetla sram.” Tračak nade u neispunjena proročanstva donosi glasnik iz Korinta. Glasnik ga pokušava osloboditi straha. da ja ću ubit oca.

” Edipu. pa čak pastiru prijeti mučenjem. sad je jasno. ali i Lajeva ubojstva. slijepom i shrvanom. što jednako se mijenja ko i usud moj: od nahočeta bijednog ja se stvorih kralj. pa obrukat se neću niti ovaj put. Edip inzistira da mu otkrije istinu.No ja sam čedo Sreće. a Edip ga moli da ga pošalje u progonstvo: . sada svjetli šalješ trak. Promjenjivi pak Mjesec bratac mi je drag. Pastir priznaje – Edip je Lajev i Jokastin sin. a proročanstvo se ispunilo u svoj svojoj strahoti: “O jao. kad ne vidjeh svoj udes. svoj ću saznat rod. zločin svrših crn. Zatim Edip kralj .grozota bješe gledat krvav njegov čin iz halje zlatnu sponku trže joj i njom u zjene svoje sta za bodom bosti bod. Od krivog ja se rodih. što me prati svud. sam sebi iskopao oči: “ …. o sunce sjajno.” Od glasnika saznajemo da se ispunilo i Tiresijino proročanstvo – Edip je u očaju. sućut izražava Kreont. našavši Jokastu mrtvu.” Kad se pojavi pastir – ključni svjedok i predaje djeteta. ne vidjeh svoj grijeh. Posljednji mi put. grešni sklopih brak i ubivši kog ne smjeh. I govoraše tako: na što meni vid. Uz majku svoju Sreću i uz brata tog predomislit se neću.

jer od njeg pade kralj nam Laj.” Ostali su likovi sporedni i u funkciji Edipa. i daje im posljednji savjet: “Poživite pošteno. a i svoj čuvam mir. koji su već odrasli mladići. vrijeđanje i optužbe Tiresija napokon Edipu u lice kaže da je sam zločinac. bilo to gdje god. Ja znam. kao središnjega lika radnje. već brine za kćeri. gdje roditelji preran spremiše mi grob. tamo želim mrijet od onih.” Edip ne brine za sinove. Šutim kao grob. nek teče njezin tok. . što mi nekad pripraviše smrt. Strancem taj je zvan. ali Edip u to ne vjeruje. i tjera Tiresiju. i hoće li se ikada naći mladić koji će ih. U gori želim živjet. prorokom. No nek se vrši kob. a skloniji od mene nek vam bude bog. prihvatiti za ženu.” Na navaljivanje. da bolest mene nikad neće strt. Pita se kakav li će biti njihov život.“Dopusti mi da odem na Kiteron svoj. Antigonu i Izmenu. Tiresija izriče svoje proročanstvo: “Stog znaj: čeljade koje tražiš dugo već i proklinješ. s takvom obitelji. Moli Kreonta da mu kćerima bude skrbnik. koji Edipu u početku ne želi odgovoriti na pitanje o Lajevom ubojici: “Ne želim tebi zla. Prvi je njegov sukob s TIRESIJOM. stog uzalud me pitaš. već tad se spasoh ja za neki gori cilj. izmeđ vas ovdje živi.

oprt o štap. “O.” Edipovim opružbama zgranut je i KREONT. tad nek mi dođe smrt…. a majci sin i muž. da želim postat kralj. no miran imat san ko ja što spim.” Kreont se pokazuje kao mudar savjetnik. ni na zlo staro zlom da novim uzvraćam. jer je i ovako zapravo ima: “U prvom redu. Pa stog bih bio glup. ako u svom srcu tako misli on. Kreont mu izražava sućut: “O Edipe.a rođen je Tebanac. što ga tište sad. kad s kraljevskom je tvojom moja ista vlast. Taj će čovjek – slijep. I svatko tako misli tko je razuman. No saznanju tom veselit on se neće. ne dođoh da se narugam. da riječju ili činom ja mu nanijeh zlo u nevoljama ovim. a nedavno još zdravlja i bogatstva pun – ko prosjak. dok ocu bit će krvnik i u braku drug.” Kreont se pojavljuje pred Edipom kad je on već slijep i shrvan sudbinom. I djeci on će svojoj sve u isti mah i otac bit i brat. i na Edipove optužbe odgovara da uopće ne žudi za vlašću. a tvojom ista mi je moć. u tuđinu poć. da li stvora takvog znaš kom draže bit je kralj. (Slugama) . brat njegove žene Jokaste.

od kog se gnuša zemlja. dan i sveti dažd. da sućut s nekim dijeli samo bliski rod.” Kreont prihvaća kao skrbnik Edipove kćeri. od sitnog jada velik ne pravite jad!” Jokasta. Kao primjer navodi davno proročanstvo Laju: “Prorekoše za Laja – ne doduše Feb. JOKASTA se među likovima pojavljuje kad pokušava razriješiti sukob između Edipa i Kreonta. Edipu govori da ne treba u njih uvijek vjerovati. zar vas nije stid da raspravljate tu svoj vlastit. što hrani sve na svijetu. svatko zna: od razbojnika Laj na raskršću u gori kraj doživje svoj. već neki mu pomoćnik – da ga čeka smrt od vlastitoga sina njegovog i mog. a i ti u svoj dom. ako nije stid od ljudi. . jer od davnine u nas običaj je svet. Djeluje razumnim riječima i upozorava ih: “O nesretnici bijedni. dok djetetu već treći od rođenja dan na nožicama zglavke otac sape sam i dade da u guštik njega nosi rob. A ono. nek vas sunca barem plaši trak. lični spor. što tu ste stali. a tu je začetak i druge tragedije – Antigone.A vas. Ti u dvor pođi sad. saznavši za Tiresijino proročanstvo. Nije poso lijep da ostavljate tako nezakriven jad. Odvedite ga odmah tu u njegov dvor. u kojoj se brižni Kreont pretvara u tiranina. a onamo nam strada narod i sav grad.

sve čupajući putem kose pram po pram. što kažem ti. gdje joj bračni stoji log. . a niti Laj pade od ruke sina svog. naišao na njezin tragičan kraj: “On riknu. poletje tamo. u kojme dvostruk rodi jad: od muža – muža svog i od svog ploda plod. Kad k logu stiže. s kog pade kralj. iako Apolonov tako reče vrač. i da je Edip zapravo njezin sin. a glasnik iz Korinta Edipu otkriva da mu Polib nije otac. i poveden valjda slutnjom zlom. Glasnik iz dvora prenosi njezin očaj: “Kad razjarena otud u svoj dođe trijem. Jokasta preklinje Edipa da ne traži svoje pravo porijeklo: “O jao si ga tebi! Zadnja to je riječ.” Polako se otkriva priča – Edip je ubio starca na mjestu gdje je poginuo Laj. da ona novi sklopi brak i vlastitome sinu bijedan rađa rod. naricat u sav glas nad krevetom. lupi vrata za sobom i vikat stade Laju ime pokojnom i proklinjati onaj davni porod svoj. za kojega je mislila da je mrtav.” Glasnik nadalje priča kako je Edip. Tad stade ridat tu.” Jokasta je saznala da se proročanstvo ispunilo. a zatim slijedi vječni muk. odnosno majku.pa tako ne izvrši proroštva se riječ: Nit ikad ocu bit će ubojicom sin. tražeći s mačem svoju ženu.

No postoje zakoni božanski. koliko li si ništavan sve dokle god je čovjek živ. Ulekoše se tek. Jer dokle god.poteče.” Važnu ulogu u “Kralju Edipu” ima zbor. nebeski. i stog su vječno mladi. da riječima i djelima čuvarom vjernim budem čistoći svetoj. već dočeka te jadan pad. grunu vrata krila dvostrukog.” U riječima zbora sabrana je sva tragedija Edipa – od njegova uspona do pada. a ne porodi smrtnik njih. o Edipe. Koliko dug je sreće vijek? Toliko da se ponadaš. koji komentira radnju i iznosi stajališta autora. i stog su vječno budni. Tako zbor podsjeća na nebeske zakone. U njima velik živi bog. razmatrat mogu primjer tvoj. koji je određen sudbinom: “O jao ljudski rode moj. a on im sruši stup i provali i vidje i mi skupa s njim: da užetom se gospa skonča pletenim. U eteru se rodiše i otac im je Olimp sam. ni jednog ne ću čovjeka na zemlji smatrat blaženim.” . koje Sofoklo i u “Antigoni” stavlja iznad ljudskih pravila: “O da mi sudba dosudi.

pa je živopisan opis tragedije koju je kuga donijela Tebi: “A kako i sam vidiš. čijom sudbinom ravnaju božanske odluke. Zato je uvijek primjenjiva poruka. “neustavljive strijele”. pojavljuju se stalni pridjevi . cijeli nam je grad već uzrman i zalud čitav mu je trud da ispliva i svlada krvav ovaj val. a zbog ritma stiha česte su inverzije rečenice. Sofoklo vješto riječima slika prizore. jalov nose plod i stoka se ne koti. posebice u replikama s jednim. ili čak pola stiha. Edip nije mogao izbjeći svoju sudbinu – bježao je iz Korinta da ne postane oceubojica. pojavljuju se u nastupima zbora. Božanstvo smrti sije kugu među nas a od nje Kadmov dom je bezljudan i pust a lelekom i cvilom crn se puni Had. a naš ljudski soj ne rodivši se mre u krilu majčinom. slični Homeru. Kao i kod drugih grčkih autora. kroz usta zbora: . jezik je arhaičan. Doživljaj djela u cjelini: U tragediji “Kralj Edip”. koju Sofoklo izriče na kraju tragedije. Smisao tragedije je u kontrastu – slavljeni kralj Edip u kratkom vremenu postaje najbijedniji čovjek na svijetu.” Dijalozi su puni ritma. pa je to ipak postao nadomak Tebe. Oranice nam puste. Sofoklo je stvorio klasičan primjer tragedije pojedinca. Opisi grčke mitologije. “časni starac”.Sofoklov “Kralj Edip” jednostavan je i jasan u STILU i JEZIKU. Iako je o jeziku originala teško suditi na osnovi prijevoda.“lakokrile ptice”.

Fabula ima uvod ( opis stanja siromašne obitelji). Na početku čitatelj ne zna tko je ubojica. a u pravom trenutku pojavljuje se i jedini svjedok – pastir. O . Edip ga traži. te nema veselja nego sve ima ambijent groblja. ” Tragediju se također može doživjeti kao svojevrsni dva tisućljeća stari “krimić”. no u sobi ima stol oko kojeg su poslagani stolci. otac se prao. Atmosfera je vrlo napeta jer Vanin otac mora krasti te neželi da ga uhvate. jer vlada jad. Vojnici kradu sve što mogu. dokle bez nedaća ne završi vijek. Posebno su mi se svidjele rečenice: “ Majka je prisvjetljavala. a zatim se polako otkrivaju tragovi starih proročanstava. jer u prostoru nema mnogo stvari. dokle ne dočeka zemskoga života posljednji dan.Ivan Aralica Priča Školjka vrlo je osjećajna i materijalna što znači da pisac piše o siromaštvu i osjećajima koji tada čeznjivo dolaze do izražaja. u svima vlada strah. U tim trenucima vrlo je teško suočiti se sa životom kao što se događa u priči. sve je tiho. početak radnje( otac dolazi kući iz sela i donosi ukradene predmete).“ Zato nijednog smrtnika blaženim ne smatram. Zato je Sofoklova drama i danas zanimljiva i šteta je što se na hrvatskim kazališnim pozornicama pojavljuje rijetko Objavio lektire u 30. Glasnik donosi obavijest o Edipovom pravom porijeklu. crni zavežalj ležao na stolu. Opis okoline je vrlo prazan. Sofoklo s ograničenim brojem likova stvara uzbudljivu priču razrješenja godinama staroga ubojstva. vrhunac (strah i opisivanje događaja u selu. tuga i strah. prosinac 2004 20:50:00 | 40 komentara Školjka . ubijanja nedužnih ljudi ) i rasplet ( dolazak vojnika i ubijanje Vaninog oca) .

opisuje ljepotu školjke. Pisac opisuje školjku uz mnogo ukrasnih pridjeva.39). Kraj . Čim bi začuo cokule da udaraju o kamenje ispod vrata. ”Plava. Otac je sjedio na panju i brisao znoj sa čela. “ Sakupljala sam vunu po proplancima. preko prekupaca nabavljeno brašno … ” (str. nije se usudio pomaknuti kads je vidio vojnika sa povezanom glavom ”. “ Nađe se u dvorištu onoga časa kad su vojnici nahrupili na vrata. nov. razrezati svedeni dio u širinu struka.odvojit ćemo platno od žica. U ovoj rečenici vidimo da se Vana i majka dobro slažu te da iz svake dobivene stvari mogu napraviti nešto korisno za njihov život.njemu je Vana u polusnu natucala:suharici maslinovih grana ubrani u zabranjenim maslinicima.33). sjedao bi na bilo što ondje gdje je zatečen “(str. U toj rečenici otac se suočuje sa svojom sudbinom i zna što ga čeka. velik kao balahin. uvijek će se nešto drugo otkriti”. obrubiti krajeve i suknja je za nošenje “.39) Ovdje Vana svojom željom da dobije kaput dokazuje da joj ništa nije teško te se muči da nađe i najmanji komadić vune i tome se jako veseli. ostaše na grmlju … Navečer sam majci donijela šaku grube i zaprljane vune … “ (str. “ Na odlasku teta pokloni Vani kišobran. U toj rečenici osjeća se napetost i brzina koju otac želi što brže odstraniti jer zna da radi krivična djela i time se pravi lopovom. Nije bilo mnogo potrebe da se majka i kćerka dogovaraju : Od kišobrana se dade načiniti lijepa i obilata suknja . opkolili je strgali joj školjku sa đempera i među sobom je ponijeli prema ranjeniku koji se dovlačio. ukradeni krumpiri. kao i u ovoj rečenici: “Otac je bio u smrtnome strahu. crvena i žuta boja ovojaju poprijeko nareze lukova koji se lepezasto izvijaju iz unutra poudvračenog koljenašca … koliko god se položaja izmjeni.

Govori i podsijeća nas kako je nekim ljudima u životu pogotovo u ratu. Indijanac”. Objavio lektire u 30. a uzrok tomu je bila preljepa školjka. izdano prvi put 1961. Glavni lik čini Vana. 9.je vrlo senzibilan te završava s rečenicom : “ Zapazivši da čovjek hramlje. ranjenik reče nešto svojim drugovima … Začudo ni pod tim paklenastim osvjetljenjem više nije mogla u mraku pronaći svoju školjku “. prosinac 2004 20:49:00 | 2 komentara Sadako hoće živjeti . Prvi je uspijeh postigao knjigom o nogometu “ Die Spanzenelf”. a prvu afirmaciju stekao je romanom “ Pablo. Školjka ima glavnu ulogu jer mami Vanu svojom ljepotom. godine u Beču kao sin radnika. Otkriva slikarski talent i izrađuje kopije starih majstora. te mi se zato sviđa. Radnja se odvija u malom selu kraj granice. Najpoznatije dijelo mu je “ Sadako hoće živjeti”. 1906.Karl Bruckner Bilješka o piscu: Karl Bruckner rođen je 1. Vrsta djela: Roman . a sporedni njen otac i majka. a događa se za vrijeme rata. Rastao je u radničkoj četvrti Otakringer. Vojnici su ubili Vanu i njenog oca . ne mora se mnogo razmišljati kao kod nekih drugih pisaca. Objavljuje svoju prvu knjigu za omladinu “ Dijamant Tobije Amberqera” o sudbini austrijskih iseljenika u Brazilu. a rečenice su lako razumljive. Nema mnogo opisa. Vrlo je zgodno napisana i isto bih ju tako napisao. tiskara. Knjiga Školjka od Ivana Aralice vrlo mi se svidjela jer je vrlo jednostavno napisana. godine. Tada piše prvu pjesmu. čija su djela objavljena u najudaljenijim krajevima svijeta. S 93 prijevoda svojih djela na 22 jezika. postao je jednim od najpoznatijih omladinskih pisaca njemačkog književnog izraza.

Postalo je nepodnosivo vruće. znatiželjna. Jecala je. glad. osjećala se kao zatvorena u kavezu. Tu dušu mora uzeti k sebi sasvim nježno. nestrpljiva: “ Šigeo i Sadako stali su u red tek pred jedan sat. ali od straha pred starijim ljudima nije se usudila potužiti na to” Jedna od tisuće nevinih žrtava oboljela od gama – zračenja. pa i žeđa. preživljavanje u teškoj ratnoj situaciji.” Željela je živjeti kao što i pluća žele disati: “ Sadako Sasaki htjela je dovršiti devet stotina devedestog ždrala od papira. bila je i Sadako.” Šigeo: Dobar. da bi je vratila stvoritelju. Ovo dijete nema starha pred njim. Mala je u dječjem nemiru tapkala nogama na mjestu. izgrebeno. Okružena tolikim nepoznatim ljudima. svjetskog rata. tuga. glad ju je morila. Vidjela je samo odijela i noge i – kad bi pogledala prema gore – glave velikih ljudi. pametan i osjećajan dječak koji je toliko volio svoju sestricu Sadako. Tijelo joj je bilo krvavo. protiv koje nema lijeka. puna strahopoštovanja.Mjesto i vrijeme radnje: Hirošima za vrijeme II. da se nije želio suočiti s činjenicom da je ona zaražena: “ Zašto nije mene ubilo?” . Ali živjela. postala je ranjiva: “ Haljinica joj se pretvorila u krpe. Vrijeme je nije gonilo. Sadako: Četverogodišnja djevojčica. Nakon pada atomske bombe. Smrt nije dopustila djevojci da ostvari tu skromnu želju. neimaština. kada je bačena atomska bomba Tema: Želja za normalnim životom (bezbrižnim životom). umor. Još jednom je uzmakla.

U toj sekundi bombardirali su smrtonosne neutronske i gama – zrake eksplozivno mjesto u krugu od jednog i po kilometra. gladovati i boriti se da bi preživjeli. prosinac 2004 20:48:00 | 0 komentara . osjetila sam nešto vruće. Bila si sa mnom u parku Hijiyama. U toj sekundi izgorjelo je 86100 ljudi. Pritisak zraka te odbacio. U toj jednoj sekundi srušilo se osim toga 3750 zgrada. Sjećam se točno – ja sam bio u vodi. znao joj je odvući misli od nečega što bi tražila. Ionako umalo da te nisu ubile otrgnute grane.” “ To nije moguće. Hirošima za pada bombe: “ I ta vatrena kugla obasjala je zrakama od nekoliko milijuna stupnjeva vrućine grad Hirošima.” “ Ne. poručuje nam kako su ozbiljne i tragične posljedice i koliko je japanski narod propatio zbog bolesti i godinama nakon događaja koji je trajao – samo nekoliko sekundi.“ Postavljaš glupa pitanja. U toj sekundi je 7200 ljudi pretrpjelo teške ozljede. Puhnulo je u meni. U toj sekundi je 6820 kuća bilo pretvoreno u prah. Šigeo. Iz ovog možemo naučiti lekciju i nastojati da se tih PAR SEKUNDI nikad više ne ponovi. Pokušaj je uspio.” “ I opržilo me. Nadam se da su ljudi spoznali što su u stanju učiniti i da se takvo što nikad više neće dogoditi.” “ O ne. s ti si ležala na obali. bila si samo izgrebena.” Dojmovi i kritike: Pisac nam ovom pričom želi poručiti kako je teško živjeti u vrijeme rata. Ležala si među samim otkinutim komadima drva. U najtežim situacijama. a što joj on nije bio u mogućnosti ispuniti. U toj jednoj sekundi je slika i prilika Božja izvršila prvi pokušaj da uz pomoć nauke uništi samu sebe.” Bio je to desetogodišnji dječak koji se brine i ima strpljenja sa sestricom Sadako. Nisi mogla ništa osjetiti jer si spavala pod jednim drvetom. Objavio lektire u 30. jer bi moglo biti kobno za čovječanstvo. Sadako! Imala si tada upravo veliku sreću. a ruševine su počele gorjeti. a isisavanjem zrakopraznog prostora ti su se dijelići prašine uzvitlali nekoliko kilometara u visinu.

čvrste šake i pametnu glavu) susret sa crnim čovjekom i spavanje ispod mosta 3. majstor Mrkonja. pas Bundaš. dan putovanja: požar u selu u kući Rđavog Grge Hlapić je pronašao svoje čizme i sve ukradene stvari Grgina majka daje Hlapiću rubac sa srebrnim novcem za svojega Grgu Gita je pokazala Hlapiću brazgotinu na prstu nalik na križ . Najvažniji događaji s putovanja: 1. kamenari.Čudnovate zgode šegrta Hlapića . majstorica. okolica i jedan veliki grad Glavni lik: šegrt Hlapić Ostali (sporedni) likovi: Gita.Šegrt Hlapć pomogao je starom mjekaru raznositi mlijeko Dostigao ga je pas Bundaš pomogao je malom Marku pronaći guske 2. dan putovanja: susret sa kamenarima (Hlapić ima jake čizme. Rđavi Grga. pastiri. dan putovanja: Hlapić je ostao bez svojih čizmica susret sa Gitom Hlapić je pomogao seljenima u sjenokoši. Miško. težaci.Ivana Brlić Mažuranić Vrijeme radnje: prije mnogo godina Mjesto radnje: selo. Marko. crni čovjek. dan putovanja: . prodavač košara. prosjakinja Janja. a Gita je izvela predstavu za umorne sjenokoše 4.

dan putovanja: Hlapić popravlja opanke Miškovoj braći i prosjakinji Janji dolazak u veliki grad na sajam Gita prodaje siromahove košare pomažu vlasniku vrtuljka ostali su spavati na sajmu pod vedrim nebom 7. Gita i Bundaš vratili se sretno kući saznajemo da je Gita Marica (kčer od majstora i majstorice) Hlapić je naslijedio magarca i kola Odnos majstora prema Hlapiću: . dan putovanja: susret sa pastirom Miškom. pomaže im siromah sa sajma sreću se sa majstorom Mrkonjom i vesele se susretu odlaze do Markove kuće da ispričaju namjere crnog čovjeka doznaju da je crni čovjek nastradao 8. majstor Mrkonja. Završetak: Hlapić. noć Hlapićeva putovanja: noć najvećih čuda za Hlapića Gita prepoznaje svog konja Sokola saznaju za strašnu namjeru crnog čovjeka i odluče pomoći putuju po noći do Markove kuće. pečenje kukuruza i krumpira na vatri crni čovjek i Grga padaju sa kolima blizu Hlapića Hlapić Grgi daje rubac sa srebrnim novcem od majke Hlapić i Gita spavaju kod Miška 6.5.

prosinac 2004 20:48:00 | 0 komentara Seljačka buna i Prijan Lovro . koje utječu kako na Hrvatsku tako i na njega. bio je vrlo nepošten prema njemu i okrivljavao ga za stvari koje Hlapić nije uradio. Kasnije se mastor promijenio i zavolio Hlapića kao svojeg sina. Rđavi Grga – kad mu je Hlapić dao rubac sa srebrnim novcem Grga je shvatio da mora otići od crnog čovjeka i promijeniti se. a majka. Otac mu je bio dvorski slastičar. na političkom planu se zbivaju mnoge promjene. Zagreb. Koji su likovi u knjizi postali dobri: Majstor Mrkonja – kad su ga zlikovci zarobili u dubokoj šumi dva dana i dvije noći razmišljao je o svom životu i shvatio da je krivo postupao sa Hlapićem. Gimnaziju je pohađao u Pragu i . 1974 Ponešto o piscu: Auguse Šenoa je rođen 1838. Objavio lektire u 30. tjerao ga je da punu radi. godine u Zagrebu. mađarica. gdje u burnim godinama ilirskog preporoda provodi djetinjstvo.August Šenoa Izdavač: Mladost.Majstor je u početku bio vrlo strog prema Hlapiću. U doba njegova odrastanja. Odnos majstorice prema Hlapiću: Majstorica je uvijek pomagala Hlapiću i veoma ga je voljela. čeh.

do 1881.madžarski kraljevski sudac . jer draga čeka svog junaka da se vrati iz rata. .susedgradskog imanja -čvrsta i ponosna žena -pomalo naivna -vjeruje kako ju Andrija Batur neće zakinuti Andrija Bator .povjesni događaj. Seljačka buna. te su te scene sve u svenu dinamične izanimljive. No je simbol potlačene hrvatske i njenog naroda. Masovne scene su toliko realne da se čitaoc može uklopiti u djelo. Prijan Lovro. Primjerice borbe su opisane s toliko detalja da se možemo poistovjetiti s nekim od boraca. Zlatarovo zlato. a u trenutku predaje. Patnje naroda Šenoa naglašava čestim biblijskim motivima. koji se odrekao sebe za druge. vraća u boj. Čuvaj se senjske ruke.ne preže ni pred čim Palffy . Mladi gospodin… Umro je mlad 1881.a Đuro se. Diogenes. godini piše svoje prvo djelo dopis U zlatnom Pragu. godine u Zagrebu. To samo pokazuje kako je osobna patnja. Naravno kako bi se potkrijepio opći ton knjige. U 22. To je idealni model ljubavi. Doba od 1871. Tome pridonose mnogi akustični efekti. Likovi: Ursula . S obzirom na to da je već tada bio poznat kao panslavist. Unutar velike i neumoljive povjesti Šenoa nalazi mjesta i za ljubavnu priču.Batorov poslanik -preprepredeniji od gazde Ovo je povjesni roman iz razloga što opisuje Seljačku bunu . nije se mogao dalje školovati. godine naziva se šenoinim dobom.prepreden do kraja . nesretan što je ostavio mnogo nezapočetih i nezavršenih djela.vlasnica polovice stubičko .Zagrebu. Prosjek Luka. Jana je silovana. Opisuje ljubav Jane i Đure Magdića. Šenoa je uspio izdvojiti Gupca kao individuu. Kameni svatovi. Premda se radi o romanu u kojem su posebno izražene masovne scene. kad ju vidi takvu. Njegova najveća djela su. pretočena u patnju naroda. Kontrasti u djelu se zasnivaju na razlikama između plemstva i seljaštva. Gubac postaje simbol velikog čovjeka.

Šenoa je fabulu gradio na psiho-socialnim kontrastima.Roman ipak završava u oportunističkom tonu. a on se ubije.svjetovno. duhovno . te ga zbog toga optužuju za pohlepnika. bogatstvo . Uloga piščeva lika u pripovjesti je vrlo značajna jer je. Lovro je mladić čije neprilike potiču iz životnih činjenica. Še4noa kritizira situaciju u kojoj se hrvatski jezik zapostavlja u korist njemačkog. a sporedni su grad . plemenitaška djevojka ne prihvaća njegovu ljubav jer je seljak. godine. On nema sredstava za školovanje. mora primati kojekakve službe jer je siromah. autror mogao sudjelovati u građi te pripovjetke. Prijan Lovro Prijan Lovro je kraća pripovjest. Glavni kontrast je želja . U ono doba vladalo je uvjerenje da je život u Hrvatskoj malen i stisnut. moć. na taj način. u formi nešto duže novele. Likovi su stvarni i proizlaze iz Šenoina života. seoske sredine uzdigne do ravnopravnog građana.selo. koji predviđa svjetliju budućnost. francuskog i talijanskog. Mjesto i vrijeme radnje: Radnja se zbiva u hrvatskom Zagorju oko 1573.siromaštvo.mogućnost. Tema ovog djela je težnja čovjeka da se iz primitivne. u nevolji se želi oženiti bogatom djevojkom. te da nema događaja koji bi pobudili razvoj hrvatske književnosti. . Naime pouzdano se zna da je Lovro postojao i bio Šenoin prijatelj u Pragu.

vo|a i zakonodavac starih @idova. pro{iruje ga dubljom dru{tvenom i op}e~ovje~anskom tematikom. U radniku je Kranj~evi} pronalazio jamstvo bolje budu}nosti ~ovje~anstva. Autor:Tvrtko ^ubeli} 2.pravdi. pisao je o svemu. Kranj~evi} je kao osoba vrlo po{tivao pravdu i rad i stoga nije ~udno {to je mnogo pisao o radni{tvu i pravdi. ure|ivao je u Sarajevu ~asopis Nada(1895-1903). potpuno nov i impresivan poetski na~in.ljubavi i patnji u njegovim pjesmama nailazimo na slike iz biblije kao {to je pjesma. nego u pjesmama iznosi potresno ono {to ti{ti i mu~i njegovo vrijeme.Silvije Strahimir Kranjčević 1. Izveo je narod iz Egipatskog ropstva i doveo ga u obe}anu zemlju Hanaan. Zagreb 1972. pjesnik {irih. On je najizrazitiji hrvatski nacionalni pjesnik. Sura|ivao je s glavnim knji`evnim ~asopisima. U svojim pjesmama pjesnik je naj~e{}e iznosio osje}aje patnje uz koju se gotovo uvijek javljala magi~na `elja ljubavi. Tematika Kranj~evi}eve poezije veoma je op{irna. prosinac 2004 20:47:00 | 0 komentara Poezija . Poezija Silvije Strahimir Kranj~evi} svoj umjetni~i svijet otvara nacionalnim temama iz pro{losti i iz neposrednog zbivanja. Me|utim u tu zemlju nije u{ao. Osim {to je pisao o radni{tvu. . Kranj~evi} je jedan od rijetkih na{ih pjesnika koji je duboko osjetio osnovne probleme svoga naroda i suvremena dru{tvena kretanja te je o njima pjevao neposredno i spontano u svojim pjesmama kao o svojim osobnim pitanjima. zaokru`uje ga filozofijskim i kozmi~kim problemima svoga doba. I-IV (1993-1934) Podatke prona{ao u : “Knji`evni leksikon”. Djela: Bugarkinje (1885) Izabrane pjesme(1898) Trzaji (1902) Pjesme (1908) Pjesni~ka proza (1912) Sabrana djela: Djela. revolucionarnih perspektiva i tuma~ nekih osnovnih ~ovjekovih preokupacija.Objavio lektire u 30. bogatijim jezikom i svestranijim pjesni~kim izrazom. ali bez romanti~kog patosa i programatskog pozerstva. Bilješka o piscu: Silvije Strahimir Kranj~evi} najsna`niji je hrvatski pjesnik do prvoga svjetskoga rata. on ne tima~i teoretski svoj umjetni~ki credo. Napustio je studij teologije i sve}eni~ko zvanje te je radio kao nastavnik i ravnatelj srednje trgova~ke {kole u Bosni. Kranj}evi} je preuzeo mitive I likove iz Biblije Mojsije u kojoj pjesnik prikazuje Mojsijevu propast zbog nepromi{ljenosti.a pored pjesama pi{e manje informativne i kriti~ke ~lanke. ali uvijek na svoj osobni. On ne izdaje program. Mojsije je bio biblijski prorok.

prezren. . te Kranj~evi} pjesnik kozmi~kog polo`aja ~ovjeka.” Kranj~evi}ev pesimizam najvi{e se isti}e u njegovim posljednjim dvijema zbirkama “Trzaji” i “Pjesme”.. strasno prokljinje i sebe i svijet. To katkad cvili srce. I sad sa Kremlja ba{ u rusku gleda no}.. a to dokazuje i reakcije crkvenih kriti~ara na neka njegova djela. zatim Kranj~evi} buntovnik. crna .1906. On zasno je cvije}e I zapunio grud. I bez obzira na razvoj i napredovanje jedno je u Kranj~evi}u ostalo isto. A preko njega strujne Kadikad ~udan {um. On . “Ni mislit mi se ne}e. nade. tmurna. Pesimizam je za Kranj~evi}a vrlo bitan jer je ba{ zahvaljuju}i svom pesimizmu ostvario najbolja djela i u svezi toga jednom je rekao : “ Ja odvajam pesimizam ~ovjeka koji osje}aju}i se uvre|enim.” Kranj~evi} sigurno nije spadao u one pasivne ljude. nekud ~udno. Sve pepeo gledam svud..~udno. nigdje to~ke svijetla.) Jedna od najboljih Kranj~evi}evih pjesama zasigurno je pjesma “Misao svijeta” koju je pjesnik napisao 1896... a to je stav prema bijednima: “Te on je ustao sa trula le`i{ta. U svojim pjesmama iznosio je svoja razmi{ljanja koja su ~esto bila sumorna. O. Razvitak Kranj~evi}eve poezije mo`e se razviti u nekoliko stupnjeva i razdoblja. A ruga mu se um..~udno. U pjesmi Misao svijeta pjesnik iznosi motiv ~oje~anstva. rop~e uzaludno. Prvo se javlja Kranj~evi} rodoljubni pjesnik. taj oblik pesimizma odvajam od beznadne pot~injenosti mu~enjima duha i tijela.Kranj~evi} kao pjesnik poznat je bio po svom pesimizmu o kojem su govorili mnogi.” (Vizija. koja su toliko obilna u na{em svijetu i koja treba uni{titi. neuspjelim tra`enjima harmonije u svijetu i samome sebi..

beskrjnim prostranstvom. siroma{an sloj dru{tva. Recite mi gdje je ona tajna zvijezda variona?” Pjesnik nastavlja pjesmu pozivaju}i se na Staru Gr~ku i Rim. “ U drugom djelu pjesme Kranj~evi} spominje radni~ku klasu. ona je ustvari misao svijeta. samo srce za njom klepti.” Zvijezda predstavlja savr{enstvo.. “Ima vje~na zvijezda zlatna . a i njegova nada da }e proletarijat pobijediti: .. ili la`e ovo doba. U po~etku pjesme Kranj~evi} spominje zvijezdu koja negdje trepti i koju samo srce sluti. predstavlja ostvarenja svih `elja. Starim gvo`|em i jo{ nekim izmetninom. Ne vidje je smrtno oko.~ovje~anstva u usporedbi sa svemirom. U nastavku pjesme pjesnik poziva se na povijesne epohe koriste}i se simbolima koji odre|uju svaku epohu. Upravo u tom drugom djelu dolazi do izra`aja pjesnikov odnos prema radni{tvu i radu. besmrtnost. sveta vodo od Kedeona. Srece samo zvijezdu sluti . jalovinom. “Sveta ba{to Getsemantska.ideja je vje~na. Na kraju prvog djela pjesme Kranj~evi} izri~e misao kojom iskazuje zasljepljenost ~ovje~anstva: “Il su la`ni ideali.za oblacima negdje trepti. uzimaju}u kao simbol Getsematsku ba{tu gdje je po~ela Kristova muka i potok Kedeon gdje je po bibliji Krist provodio posljednje trenutke prije uhi~enja. sama. Kre}e od Krista. a ako simbole uzima Akropolu i Kapitol da bi zavr{io sa franciskom revolucijom ~ije je simbol giljotina. lojom. “Smrdilo im ~elo uljem. smolom. Adamovo te`i pleme k njoj krvlju i suzama.

pusti! Pa su krili onu zvijezdu {to je ljudsko srce sluti. ljubav koja ga boli i koju sakriva u srcu: “Ja domovinu imam. ledni.tanaem! A oblaci to su bili osni. Sa zemljice vjkovi ih isparili mu~ni. ljep{eg dana. I brda joj i dol. Pjesnik ovom pjesmomIskazuje svoju ljubav prema domovini. te{ki. Obla~ine s neba zgna ko hartiju tan .“Nasmija se ~udni junak i sva zemlja porumenje Takva rumen tele se vidi kad se smje{i zora rana.. uzalud svijet prosim. moj je dom!” .. Di`e desnu junak dobar. najvio motive koje je kasnije vje{to unio u pjesmu “Moj Dom”. vi zvijezde udivljene. poput Utjehe i Pla}e pravde. gusti. preko neba noktom manu. I. Ve} je prije pjesnik u nekom svojim pjesmama. tek u srcu je nosim.” Misao svijeta (1896) Krajn~evi} radnike po{tuje i vjeruje da }e oni promjeniti svijet i upravo ovom pjesmom sam daje doprinos za bolje sutra. Najzna~ajnija Kranj~evi}eva rodoljubna pjesma je zasigurno pjesma “Moj Dom” koja se ujedno smatra jedna od najboljih Kranj~evi}evih pjesama uop}e. Gdje raj da ovaj prostrem. To moj je.gutam svoju bol!” On je nosi u svom srcu i ponosan je na nju: “O gledajte ju divnu. Pa nvijesta milim stidom osvit novog.

Mihanovi} pro{lost svoje domovine slavi stihovima: ”Oj juna~ka zemljo mila Stare slave djedovino.” Za razliku od Mihanovi}a Kranj~evi} hrvatsku povijest prikazuje ovako: “I kralje iznijeh njene i velike joj bane. Najpoznatija pjesma tog razdoblja je “Hrvatska domovina” Antuna Mihanovi}a.Prije Kranj~evi}a pisane su tako|er rodoljubne pjesme.|ulistane I morske vile dah” Daljnim uspore|ivanjem Mihanovi}eve Hrvatske domovine i Kranj~evi}eva Doma pronalazimo razlike u opisivanju krajolika. “I jedro gdje joj bojno nad {umnu strmi pjenu U pola mora {ir!” “Sve. Svih pradjedova prah. Objavio lektire u 30. naro~ito u kni`evnosti ilirizma. vedro ~elo” Kranj~evi} opisuje jedro koje nad {umom strmi pjenu i cvjetno kopno i veliko more koje mu posve}uje grud.” Svi ovi stihovi dokazuju Kranj~evi}evu ljubav prema domovini i snagu stihova i snagu stihova kroz koje je on tu svoju ljubav izrekao. kuda si planina Vedro nebo. kuda si nam ravna Mila. Nepoga`ene gore i {aren . prosinac 2004 20:45:00 | 0 komentara . cvjetno kopno ovo i veliko joj more Posve}uje mi grud. planine i nebo : “Mila. Dok Mihanovi} slavi hrvatske ravnice.

Umišljeni bolesnik.Razbolio se za vrijeme izvedbe svoje komedijeUmišljeni bolesnik. Škrtac.a pravo je studirao u Orleansu. Kaćiperke. Grenobleu.To kazalište djeluje uglavnom u Lyonu.Njegova kazališna družina 1658 g. kad je imao 36 g.Nakon njegove smrti pravnicima je trebalo tjedan dana . Škola za žene.Škrtac .U Pariz se vraća . Ljubavna srdžba.Naslijedio je od oca dobar dio tog bogastva. ima deset članova i dolazi u Pariz. pravim imenom Jean-Baptiste Poquelin. Građanin-plemić.Moliere Moliere. Don Juan. rođen je u Parizu. Djela su mu:Lakomislenik. Mizantrop. ali je svojim radom uvećao bogastvo. u imučnoj trgovačkoj obitelji.U kraljevskoj palači družina ostaje sve do Molierove smrti.Završio je gimnaziju kod isusovaca u Clermontu. Rouenu. Avignonu. da popišu njegovo bogastvo. . Učene žene. 1643 g utemeljuje s obitelji Bejart “Illustre Theatre”.Pod zaštitom kraljevske obitelji brzo je stjecala veliku slavu.

Podatke izvadio iz Književnost 2-Kekez.Tadašnje društvo vladalo se po određenim pravilima.Ta pravila vladaju i u Molierevu Škrtcu te su uz razum .Ta pravila određivala su sve.Glavna karakteristika tog razdoblja je čovjekova težnja za upotrebom razuma i susprezanja osjećaja.”da se ne smijemo ni skim vezati bez prestanka onih koji . Pandžić Klasicizam i Moliere Klasicizam je razdoblje od sredine 17 do kraja 18 st. jedan od načina postizanja zapleta u duhu onoga vremena.od odnosa u društvu do odnosa u obitelji. kao npr.

pokraj njih možete izabratti koju vam drago bolest. kao uzvišenom dramskom formom. Glumci su u Molierevo doba bili nepoštivana grupa ljudi . o njegovoj biti. mjesta i radnje.Mnoga takva shvaćanja dovest će do rušenja tadašnjeg načina života .Ali Moliere njeguje komediju. Moral ili razum? Tko po vašem mišljenju čini veće zlo: onaj tko treba novac i zato uzima zajam ili onaj koji krade novac a ne zna što da s njim započne? Cjelo to razdoblje je prožeto filozofijom. Tadašnje doba je u svom duhu njegovalo tragediju. jer nisu zaneseni nikakvom ludom strašću”. ljudske mane te pojedine profesije(npr.Što susrećemo u Molierovim komedijama.Potpomognuta racionalnošću ona razmišlja o svjetu.Pravila se odnose na jedinstvo vremena.su nam dali život” i “mnogo bolje vide što je za nas dobro .”Zar se se liječnici u što razumiju?Ne bojte se. oni će joj pronaći razlog i kazati vam zašto se oboljeli”). nasljeđenom još iz Antike (u kojoj su imali svoj uzor). U svojim djelima Moliere poštuje pravilo o triju jedinstva koje je zadao Aristotel prije 2500 g. isključivana od strane crkve jer kvari maldež.Filozofija postaje jedna od najpopularnijih znanosti. te svojom komikom dovodi svoje likove u smješne situacije u kojima kritzira društvo. pa zbog toga se Moliere okomio u svoji djelima na lječnike jer su oni u ono vrijeme vrlo cijenjen stalež.

Harpagonovo lihvarenje itd. kori djecu da se previše raskošno oblače(a jedva da nađu neku pristojnu odjeću). kad se dva lika svađaju zbog različite stvari a oboje misle da govore o jednoj stvari. Ta filozovska razmatranja. egzistencija čije postojanje stoji na dugogodišnjoj tradiciji. tj. budući da je upitanju njihov bolji život . dovest će do promjena u tadašnjem društvu i umjetnosti. je ona u kojoj Valere moli Elisinu ruku a Harpagon ga optužuje da mu je ukrao zlato (novac=Elise).Mnoge mu komične situacije služe da bi naglasio neku bitnu karakteristiku nekog lika. što je pokazato nizom primjera (Harpagon pregledava sve na izlazu iz kuće. te će ih proglasiti nemoralnim i uništiti njihov tadašnji svjet. Čast i moral postaju jedna nedjeljiva cjelina . taj moral. bolje bi bilo reći racionalna odluka .Ta moralna odluka. njegova bit i esencija. mnogo liberalnijeg.Jedna od poznatijih scena u kojoj se upotrebljava ta tehnika . ta čast i taj razum .i pojave novog. Moliere se u svojim djelima često koristi metodom quiproquo. kao u ovom slučaju Harpagonovu škrtost.samo težnja da se razumom dokući smisao života. . ali što je čast ? . Komika Molierova uvijek zanimljiva i originalna komika (koja je uvijek komična) gledaocu živo dočarava moralne osobine likova i piščevu misao. su samo sredstva da se dokući smisao našeg života. samo drugi naziv za strogost crkve i hladnu proračunatost ljudskog mozga.Ljudi će početi razmišljati o uzaludnosti nekih egistencija.

Kako bilo da bilo . koji je od svih smrtnika najtvrđi i najnedarežljiviji. njegova ljubav i jedina religija koju priznaje. za njega je način života a škrtost njegovo biće u cjelosti. smrtnik.A riječ dati tako mu je mrska da nikad ne kaže: Objavio lektire u 30. da bi što više zaradio .Njegova je škrtost epska i proteže se kroz stoljeća od Plauta preko Držića i Moliera pa sve do današnjih dana.Namjerava do kraja vječnosti gomilati novac u svojoj škrinjici i terorizirati sve oko sebe svojom škrtošću. ona pokreće sve likove u njihovim kretanjima i razmišljanjima koja dovode gledatelja do smjeha a istovremeno ga potiču da razmišlja i da si postavi pitanje.Harpagon ili ti škrtac Gdje?U Parizu. Harpagon je tu i kani ostati gdje je.Ta je škrtost centralna tema Moliereve drame. dobronamjernosti i prijateljstva na jeziku koliko ti srce želi. sam da je nasvjetu njegov je najslađi san. prosinac 2004 20:45:00 | 3 komentara . jesam li ja takav? Za njega je novac . Svako je za njega sumnjiv.Nema te usluge koja bi dirnula njegovu zahvalnost tako da razveže kesu. poštovanja. Ništa nije tako suho i jalovo ko njegovo zahvaljivanje i njegova ljubaznost.Pohvala.Zašto?Sam bog zna. ali novaca ni pomirisati.Iskrištavanje tuđeg jada . Gospodin je Harpagon čovjek koji je od svih ljudi najmanje čovjek.

svekar Mika i svekrva Kata. No. L U međuvremenu joj je umrlo dijete. “Kriza”. ali sve iz ljubavi prema Marko .Ili nismo” (1933) i “Mi smo za pravicu” (1936). Vrijedi spomenuti da su u tim knjigama i antologijske Kolarove pripovjetke i to: “Svoga tijela gospodar”. pokraj Garešnice. a djetinjstvom je vezan za taj kraj kao i zavičaj svoje majke (Moslavina). ali i na sretne trenutke pune ljubavi koje je proveo s njom. okji s njom nije ni riječi progovorio otkad se razboljela.. U tom trenutku njezine zjenice su se proširile i ona je izdahnula. silno se rastužila. ženu Marka Labudana. Slavko Kolar rodio se 1891. Marko je bio pozvan na svadbu kod Žugečića u susjedno selo. L. Mikina je kuća bilapuna ljudi Koji su oblilazili Janicu. već se za nju moglo reći da je gospodarska kći. Mika. kad je Janica vidjela da Marko ne želi doći. U liku breze vidio je Janicu i jako se uplašio. Mjesto radnje: Zaostalo selo u Hrvatskom zagorju Vrijeme radnje: Prva polovica XX stoljeća Tema: Težak život i smrt mlade žene Janice Osnovna misao: Ako je netko koga volimo neizlječivo bolestan. Lica: Janica. počevši od Mike i Kate. U kući su je svi tjerali na posao. A ona je samo željela vidjeti Marka.Breza . potjerali su na pašu. . Na pola puta predomislio se i vratio kući. Nije bila kao ostale snaše. na svadbi Marko se napio i bio otjeran iz svatova. a Janica se u cik zore morala ustajati. Kata. a sve je to počelo kad se udala za Marka. Marka. Tako je jednog jutra stari Mika krenuo u obilazak sela u potrazi za lječnikom. Marko. Otkad se Janica razboljela. Sutradan je želio posjeći drvo. Sutradan je uprilićen skroman pokop. U kući je nastala panika jer je Janica umrla bez svijeće.Slavko Kolar Ime pisca: Slavko Kolar Bilješka o piscu: U ličnosti Slavka Kolara nova i suvremena hrvatska književnost dobila je prvog autentičnog i izvornog humorista. Slavko Kolar je umro 1963. No sve su mlade žene većinom dolazile zbog Marka.g. Poštedio je brezu koja ga je kasnije uvije podsjećivala na sramotan odnos prema Janici za vrijeme njezine bolesti . “Mi smo za pravicu” i dr. Postajala je sve blijeđa i svakim danom sve bolesnija dok jednog jutra dva mjeseca nakon poroda. Osam dana nakon sprovoda . u Zagrebu. Teško je ona to podnosila. nije pala u nesvijest. Jaga Sadržaj priče: Nekoliko dana poslije poroda Janicu. K Marko je bio općinski lugar i samim time uvažena osoba. a Janici sus e dodvoravale lažnom ljubaznošću. do šogorice Jage. Na putu je imao priviđenje. U želji za osvetom krenuo je kući po pušku. Padala je tužna jesen i rominjala kiša. u Palešniku. Počeo je razmišljati o organizaciji Janičinog pokopa jer je znao da joj nema spasa. C. Najpoznatija književna djela su mu dvije antologijske knjigepripovjedaka “Ili jesmo . treba mu posvetiti malo više pažnje kako poslije ne bi osijećali krivicu ako nam voljena osoba umre. no nije imao hrabrosti. “Breza”.

a njega odluči oženiti za neku bogatu udovicu. Ili će mu Harpagon dati Marijanu ili će ostati bez škrinjice. Harpagon pristade samo zbog novca i prepusti mu Marianu. kojemu je bilo samo do novca odluči se oženiti za Marianu koju voli njegov sin Cleante. Objavio lektire u 30.g. škrti čovjek..Cleantova sluga Mjesto radnje: Pariz Sadržaj: Harpagon..Slavko Kolar Ime pisca: Slavko Kolar Bilješka o piscu: U ličnosti Slavka Kolara nova i suvremena hrvatska književnost dobila je prvog autentičnog i izvornog humorista. Djela: "Kaćiperke".. prosinac 2004 20:44:00 | 0 komentara Škrtac .Objavio lektire u 30.B. Cleante se usprotivi ocu i neda mu Marianu.Cleanteov i Elersin otac Ariselne . ali stari škrtac neće popustiti. Prvo studira u Orleonsu. "Umišljeni bolesnik". "Škola za žene".Volereov i Marianin otac La Fleshe .g. kao sin dvorskog tapetara. "Škrtac".Poquelin rođen je 1622. Tada Cleante uz pomoć svojega sluge La Fleche krade očevu škrinjicu sa novcima i tada ga ucijeni. prosinac 2004 20:43:00 | 0 komentara Breza . .Moliere (Jean Baptiste Poquelin) Bilješke o piscu: J.g. a službuje i kao odvjetnik 1642. Lica: Harpagon . Umire 1673.

a djetinjstvom je vezan za taj kraj kao i zavičaj svoje majke (Moslavina). prosinac 2004 20:43:00 | 0 komentara . u Zagrebu.g. nije pala u nesvijest. počevši od Mike i Kate. No. u Palešniku. Postajala je sve blijeđa i svakim danom sve bolesnija dok jednog jutra dva mjeseca nakon poroda. na svadbi Marko se napio i bio otjeran iz svatova. ali sve iz ljubavi prema Marko . silno se rastužila. Na putu je imao priviđenje. Najpoznatija književna djela su mu dvije antologijske knjigepripovjedaka “Ili jesmo . a sve je to počelo kad se udala za Marka. U liku breze vidio je Janicu i jako se uplašio. Marka. Vrijedi spomenuti da su u tim knjigama i antologijske Kolarove pripovjetke i to: “Svoga tijela gospodar”. Sutradan je želio posjeći drvo. pokraj Garešnice. “Kriza”.Slavko Kolar rodio se 1891. a Janici sus e dodvoravale lažnom ljubaznošću. Mikina je kuća bilapuna ljudi Koji su oblilazili Janicu. U kući su je svi tjerali na posao. No sve su mlade žene većinom dolazile zbog Marka.  U želji za osvetom krenuo je kući . Nije bila kao ostale snaše. Objavio lektire u 30.  Marko je bio općinski lugar i samim time uvažena osoba. Marko je bio pozvan na svadbu kod Žugečića u susjedno selo. kad je Janica vidjela da Marko ne želi doći. Na pola puta predomislio se i vratio kući. ali i na sretne trenutke pune ljubavi koje je proveo s njom. po pušku. Poštedio je brezu koja ga je kasnije uvije podsjećivala na sramotan odnos prema Janici za vrijeme njezine bolesti . . Mika. Slavko Kolar je umro 1963. Osam dana nakon sprovoda .. U kući je nastala panika jer je Janica umrla bez svijeće. Padala je tužna jesen i rominjala kiša. do šogorice Jage. Teško je ona to podnosila. Tako je jednog jutra stari Mika krenuo u obilazak sela u potrazi za lječnikom. Počeo je razmišljati o organizaciji Janičinog pokopa jer je znao da joj nema spasa. već se za nju moglo reći da je gospodarska kći. A ona je samo željela vidjeti Marka. svekar Mika i svekrva Kata. “Mi smo za pravicu” i dr. Marko.Ili nismo” (1933) i “Mi smo za pravicu” (1936).  U međuvremenu joj je umrlo dijete. no nije imao hrabrosti. Jaga Sadržaj priče: Nekoliko dana poslije poroda Janicu. treba mu posvetiti malo više pažnje kako poslije ne bi osijećali krivicu ako nam voljena osoba umre. potjerali su na pašu. Kata. a Janica se u cik zore morala ustajati. okji s njom nije ni riječi progovorio otkad se razboljela. “Breza”. U tom trenutku njezine zjenice su se proširile i ona je izdahnula. Otkad se Janica razboljela. Sutradan je uprilićen skroman pokop. ženu Marka Labudana. Mjesto radnje: Zaostalo selo u Hrvatskom zagorju Vrijeme radnje: Prva polovica XX stoljeća Tema: Težak život i smrt mlade žene Janice Osnovna misao: Ako je netko koga volimo neizlječivo bolestan. Lica: Janica.

U 22. godine u Zagrebu. Seljačka buna.madžarski kraljevski sudac . čeh. Šenoa je uspio izdvojiti Gupca kao individuu.prepreden do kraja . Diogenes. godine u Zagrebu. Likovi: Ursula . godine naziva se šenoinim dobom. Gimnaziju je pohađao u Pragu i Zagrebu.Seljačka buna . gdje u burnim godinama ilirskog preporoda provodi djetinjstvo. Patnje naroda Šenoa naglašava čestim biblijskim motivima. Prosjek Luka. Premda se radi o romanu u kojem su posebno izražene masovne scene. S obzirom na to da je već tada bio poznat kao panslavist. mađarica. U doba njegova odrastanja.August Šenoa Ponešto o piscu: Auguse Šenoa je rođen 1838. godini piše svoje prvo djelo dopis U zlatnom Pragu. Mladi gospodin… Umro je mlad 1881. koje utječu kako na Hrvatsku tako i na njega. Kameni svatovi. Otac mu je bio dvorski slastičar. Zlatarovo zlato. na političkom planu se zbivaju mnoge promjene.Batorov poslanik -preprepredeniji od gazde Ovo je povjesni roman iz razloga što opisuje Seljačku bunu .povjesni događaj. Njegova najveća djela su.vlasnica polovice stubičko . do 1881.ne preže ni pred čim Palffy . Prijan Lovro. nije se mogao dalje školovati. nesretan što je ostavio mnogo nezapočetih i nezavršenih djela.susedgradskog imanja -čvrsta i ponosna žena -pomalo naivna -vjeruje kako ju Andrija Batur neće zakinuti Andrija Bator . No je simbol potlačene hrvatske i njenog naroda. a majka. . Čuvaj se senjske ruke. Doba od 1871.

Gubac postaje simbol velikog čovjeka. pretočena u patnju naroda. Unutar velike i neumoljive povjesti Šenoa nalazi mjesta i za ljubavnu priču. Roman ipak završava u oportunističkom tonu. vraća u boj. .Kontrasti u djelu se zasnivaju na razlikama između plemstva i seljaštva. a u trenutku predaje. To samo pokazuje kako je osobna patnja. Tome pridonose mnogi akustični efekti. koji predviđa svjetliju budućnost. Masovne scene su toliko realne da se čitaoc može uklopiti u djelo. Jana je silovana. godine. koji se odrekao sebe za druge. To je idealni model ljubavi. Naravno kako bi se potkrijepio opći ton knjige. kad ju vidi takvu.a Đuro se. Opisuje ljubav Jane i Đure Magdića. Primjerice borbe su opisane s toliko detalja da se možemo poistovjetiti s nekim od boraca. te su te scene sve u svenu dinamične izanimljive. jer draga čeka svog junaka da se vrati iz rata. Mjesto i vrijeme radnje: Radnja se zbiva u hrvatskom Zagorju oko 1573.

Uloga piščeva lika u pripovjesti je vrlo značajna jer je. U ono doba vladalo je uvjerenje da je život u Hrvatskoj malen i stisnut. a on se ubije. Še4noa kritizira situaciju u kojoj se hrvatski jezik zapostavlja u korist njemačkog. bogatstvo . te da nema događaja koji bi pobudili razvoj hrvatske književnosti.svjetovno.Prijan Lovro Prijan Lovro je kraća pripovjest. plemenitaška djevojka ne prihvaća njegovu ljubav jer je seljak.selo. a sporedni su grad . mora primati kojekakve službe jer je siromah. u formi nešto duže novele.mogućnost. seoske sredine uzdigne do ravnopravnog građana. francuskog i talijanskog. u nevolji se želi oženiti bogatom djevojkom. Lovro je mladić čije neprilike potiču iz životnih činjenica. Naime pouzdano se zna da je Lovro postojao i bio Šenoin prijatelj u Pragu. te ga zbog toga optužuju za pohlepnika. prosinac 2004 20:43:00 | 0 komentara . na taj način. Likovi su stvarni i proizlaze iz Šenoina života. Glavni kontrast je želja .siromaštvo. moć. duhovno . Objavio lektire u 30. Tema ovog djela je težnja čovjeka da se iz primitivne. On nema sredstava za školovanje. autror mogao sudjelovati u građi te pripovjetke. Šenoa je fabulu gradio na psiho-socialnim kontrastima.

MJESTO RADNJE : Zagorsko selo VRIJEME RADNJE : Nepoznato 3.KRATAK SADRŽAJ Uvod i početak : U prvom dijelu priče upoznajemo Janicu i njenog muža te ostale stanovnike sela. Zagreb 1966 1. saznajemo da je Janica rodila dijete. Marko i dalje nije obraćao mnogo pozornosti na nju. Želio je zadiviti svog šefa. Također saznajemo podosta o svakodnevici njihovog života. Pisao je također drame i filmske scenarije 2. Na kraju je sirota Janica umrla. Zaplet : Kata i Mika Labudan. a umro 1963.BILJEŠKA O PISCU Slavko Kolar je suvremeni hrvatski pisac i dramatik.BREZA . Mi smo za pravicu. Ili jesmo – ili nismo. Nažalost. gospodina nadšumara. a probleme oslikava s blagom dozom humora. Uz teške poslove.Znanje. Rođen je 1891. U prvi mah ju je htio posjeći. u Zagrebu. Janičini svekrva i svekar. jer je bio zaokupljen sastavljanjem nekakve patentne klopke. Vrhunac : Cijelo je selo shvatilo kako Janici nema pomoći i pribojavali su se onog najgoreg. njena tragedija je većini bila samo teret. Kroz svoje likove pprikazuje socijalne i ekonomske odnose na selu. u Garešnici. Iako su je sažaljevali. Rasplet : Janicu su pokopali. tjeraju Janicu na rad neposredno nakon poroda. Glavno da je kapa naglavi i druga. Svoga tijela gospodar. on je onako mamuran ugledao brezu koja ga je neodoljivo podsjećala na pokojnu ženu. Zapravo. Sudjelovao je u II. Tamo se posvađao i potukao sa suseljanima te je uvrijeđen otišao svojoj kući. ali mu savjest nije dopustila da na taj način iskali svoj bijes. svjetskom ratu. Njegova . Najvažnija prozna djela su mu Nasmijane pripovijesti.Slavko Kolar Kolar – Pripovijetke Satire Humoreske Drama”. Po zanimanju je bio agronom pa je službovao u raznim krajevima Hrvatske. Marko Labudan je zaokupljen svime. njeno krhko zdravlje vremenom se sve više pogoršava dok na kraju nije više mogla iz kreveta. a već nakon 8 dana Marko je otišao na svadbu sina Tome Žugečića. Marka se to nije odviše ticalo. nakon kojeg se povukao u mirovinu. samo ne svojom ženom. Tik pred svojim domom ugledao je Janičin lik. i dijete je umrlo.

161 “U sobi je tmurno i nekako kiselo. Rade i prehranjuju se onim što stvore dok za bogate Žugečiće uvijek radi netko drugi.PSIHOLOŠKA I SOCIOLOŠKA KARAKTERIZACIJA MARKA LABUDANA Marko Labudan je čovjek za kojeg bi se moglo reći da je bezdušan. načinom života u kojem živi i time što je zapravo nemoćan i nesposoban da tu nešto promijeni. pa fina.162 Njegova primitivnost i ograničenost u razmišljanju prikazana je kroz njegovo ulizivanje i nametanje bogatijima u selu i onima koji uživaju ugled u toj seoskoj sredini.”. Tu je i obitelj Labudan. to jest sam gospodin nadšumar. na odnose među ljudima koji vladaju u jednoj takvoj primitivnoj sredini. citat. Možda od onog napoja uz peć ili od krompira i drača što se na peći kuha za svinje.SOCIOLOŠKA KARAKTERIZACIJA SELA : Cijela se radnja odvija u jednom zagorskom selu. sav se oduševio.167 7.citat.citat. fina i krhka poput breze. koja bi se prema svojim sociološkim karakteristikama mogla poistovijetiti s ostatkom sela. donekle izolirano od ostalog sela. Time nam pisac ukazuje na razlike među seljanima koje su na neki način i dovele do različitih odnosa među ljudima i različitog shvaćanja pravih vrijednosti u životu. Međutim.”.str.161 “Bio je Marko čovjek služben. o zaostalosti jedne seoske sredine.citat. Janica je potpuno drugačija od ostalih u obitelji. Njegova se bezdušnost pokazuje u površnom i nezainteresiranom odnosu prema njegovoj ženi koja ga je istinski voljela. Da ugodi g. pa tako je valjda došlo te je izabrao baš Janicu za ženu. Nju stara Kata ne goni. puno toga je uvjetovano njegovim odgojem.”. Ona je nježna.167 “Po zemljanom neravnom podu koprca se dvoje musave djece Janičine jetrve Jage. 6.nadšumaru i da se pogizda pred drugom gospodom!”. 4.citat.pokojna Janica tek je tada potakla Marka na razmišljanje o tome što je učinio i izgubio. mutna i malena (toliko da glava nešto jačeg kalibra ne može kroz njih).str. . otmjena pojava!…”. On se njome oženio samo da bi podigao svoj ugled kod onih koji su Janicu doživljavali kao izuzetnu osobu. ograničen i misli samo na sebe i vlastitu korist.To je cura! –Rekao je on. o praznovjerju. kao breza! Upravo kao breza! Gotovo bih rekao.str. Od glavnih likova.citat. komplicirano musavi obojci i teški opanci. jer ona tobože kućevne poslove obavlja. oni su siromašni i žive u oskudici. a u stvari njih dvije složno drže protiv Janice. propuštaju malo svjetla. tu je obitelj Žugečić koja živi bogato i raskošno.IDEJA ILI PORUKA : Ova nam priča govori o ljudskim slabostima.161 “Studeno je u sobi. Dva okanca. kad je vidio Janicu još kao djevojku.”.TEMA ove pripovjetke je život i običaji jedne seoske sredine prikazan kroz život obitelji Labudan 5.” “I nju je svekrva prije gnjavila. ali otkako je došla Janica. ona se ne uklapa u grubu sredinu u kojoj živi. složile se njih dvije protiv Janice i postale prisne prijateljice. – Vidiš li kako je tanana. Naime.str. Markov šef i bog bogova.str. pa visoka. žena drugog Mikinog sina koji je u vojsci. “Neki šumar. “Spava i Jaga. Pripovjetkom je pisac želio ukazati na nepravde prema čovjeku. mada su sinoć dobro naložili onu veliku peć na kojoj se suše bezbrojni.str. Tek ga .

Okrenu se naglo Marko.crvenkastih. kojim je mislio iznenaditi gospodina nadšumara. Njegova pokojna Janica. pa se tako nije izjavio niti da dovezu daske za lijes niti protiv toga. “Lijepo ti je biti bolestan dva – tri dana. tanka i prava. Na pedeset koraka.str. Kao neka svetica … Nije li to ipak njegova pokojnica. Visoka. Janica? Zadrhta mu ruka i nemoćno se spusti.str. ali ležati četiri – pet tjedana na tvrdom krevetu. Bezazleno mu se učini to fino. da ga više ne plaši… Omjeri je krvavim okom. Bio je to “patent”. ne samo suočava s uspomenom na Janicu. onako ko od šale. velikim i snažnim ženama iz sela.smrt njegove Janice na kraju podsjeti koje su to istinske vrijednosti koje čovjek ima u životu. već i sa svojim vlastitim osobinama. stajala je sva u neko zlatno.”. u neprestanoj i nepodnošljivoj žari.”. Zaustavio se. Hlad i tišina. e to je muka velika. kad je bio već pri izlazu iz šume. ispane iz šume. jad golem! Pogotovu kad Marko kao da svega toga ne vidi. visoka.180 U ovom citatu breza ponajviše opisuje Janicu. On se povlači posramljen i utučen. 8.citat. Podigla se i otprhnula naglo i nestala u mutnom jesenjskom nebu. duboko zamišljen. tankom. Velike i snažne bukbe.str. zaustavio dah. Sama činjenica da je bio pobijeđen duhom svoje Janice probudila je u njemu savjest i pokazala mu sve njegove slabosti.181 “Marko je upravo dovršio svoju patentnu klopku i digao glavu kad je ugledao gdje se s njegove kućne strehe podigla bijela golubica. tako fina i lijepa. kad utroba hoće od grčeva i boli da se iskida i izgori. Posjeći će je da ga više ne sjeća sramote. prema samom kraju šume. Tako je bila mila ta breza.163 Breza ostaje kao vječna uspomena na njegovu Janicu koju nije dovoljno cijenio i koja će ga navesti da se pokaje. Marko nije pačao u domaće poslove. vitka i prava. .citat.citat. zgranut razrogačio oči. prozirno. Ona ista koju je pred osam dana sahranio.NAJZANIMLJIVIJE U ROMANU Meni je najzanimljiviji dio pripovijetke prizor kad se Marko suočava s vizijom svoje Janice na povratku sa svadbe kod Žugečićevih. već preneražen. Zbog toga je Marka ova breza toliko podsjećala na Janicu.179 “Na obronku stajala je breza.citat. a možda steći i mnogo para. Suočen je sa činjenicom da je do tada mislio da se može ponašati kako mu se prohtije i da može sve popraviti kad god želi.162 “Njegov sin Marko stajao je u suši.”. okružena velikim i snažnim bukvama. “Zaustavio se Marko pred brezom i pljunuo u dlavove. Na njoj još nekoliko listića.”. tako da se čovjeku pamet muti.”. Oko nje i iza nje stajala je šuma. To je trenutak kada se Marko Labudan. zlatilo se na onom jutarnjem jesenskom suncu. žutih. uvelih. čvornasti i grubi grabovi. pa udari kući.str. a ona stoji visoka. mučeći se sastavljanjem nove klopke za hvatanje tvoraca.citat. vitka i krhka. “Najednom. pa da udari na svoje Labudan – brdo. drhtavo tkanje odjevena njegova žena. ne od svoje volje.str. nježno drvo s bijelom. on zastade.Njemu je bilo svejedno. skoro svilenom korom. s malo listova ljubavi i pažnje koja joj je pružana.

Iste godine vjenča se sa Slavom pl. Tek je njena smrt podsjetila čitav svijet. bio je prisiljen baviti se žurnalistikom.citat. godine postaje gradski bilježnik. Ona duboko uranja u ponore ljudskih slabosti.August Šenoa 1. god. te se vraća u Zagreb i radi u redakciji "Pozor". god. Njegov prvi roman Zlatarovo zlato izlazi 1871. ali i njenu obitelj. Ne položivši na vrijeme odre|ene ispite.. na njenu istinsku vrijednost. god. Ona istovremeno upozorava da je čovjek nemoćan ispraviti svoje pogreške ako dozvoli da mu vrijeme izmakne iz njegove kontrole. Diana je trpjela svakakva poniženja. Marko se odmah dosjetio što se dogodilo.DOJAM Ovo je jedna tragična priča. Vraća se u Zagreb i maturira 1857. a to oni. 1868. god. godine do smrti ure|uje . godine postao je gradski senator i napušta kazalište. August Šenoa je rođen 14. nisu mogli prihvatiti. godine u Zagrbu. gdje završava prvi razred gimnazije 1850.Kako u čitavu selu nitko nije imao bijelih golubova. Ištvanić. god.god. godine. Obitelj u koju je došla izolirala ju je zbog toga što je bila drugačija od njih. U ovom našem svijetu jedinstven primjer za to bio je život i smrt princeze Diane. prosinac 2004 20:42:00 | 1 komentara Seljačka buna . Objavio lektire u 30.”. Dok je živjela. nastavlja pravni studj u Pragu. Poslje smrti majke 1848. Postaje ravnatelj hrvatskoga zemaljskog kazališta 1870. Znao je on da je to bila dušica njegove Janice. U roditeljsom domu u ponjemšenoj obitelji Češkoga podrijekla stekao je ljubav prema umjetnosti: Otac mu je rado polazio koncerte i kazalište. pa upisuje Pravoslovnu akademiju. u gornjogradskoj gimnaziji. opterećeni vlastitim ograničenjima. svršivši u Zagrebu osmi razred odlazi u Pečuh k ro|acima. 1873. Tako nas i ova pripovijetka “Breza” podsjeća na vječne istine o čovjeku i time dokazuje koliko je ova tema prisutna u svakom vremenu i svakoj sredini. studenoga 1838. Od 1874.str. Od početka listopada 1859. Tu ostaje do 1865.170 8. nerazumijevanja i ogovaranja. Pripovjetka “Breza” me pomalo podsjetila na tu suvremenu tragediju. ona pokazuje svu tragediju kako čovjek može poniziti sebe i druge.Bilješka o piscu. a mati je voljela književost.

"Mladi gospodin". prosinca 1881. Drugi sin Marko samo je ljenčario. Slavko Kolar rodio se 1891. pa i slavni Rok Ćuk. ne ona blaga proljetna kiša.g. “Mi smo za pravicu” i dr. Janici je bilo onda sve gore i gore.hrvatski književni časopis "Vijenac". Janici nije bilo baš najslađe. a njegova žena Jaga ništa ne poriče za njim. Dok je Janica pasla krave počela je padati kiša. godine. Jaga je govorila to ti je žena. Jedne hladne noći Janici je pozlilo. a djetinjstvom je vezan za taj kraj kao i zavičaj svoje majke (Moslavina). Najpoznatija književna djela su mu dvije antologijske knjigepripovjedaka “Ili jesmo . Oni su imali dva sina. treba mu posvetiti malo više pažnje kako poslije ne bi osijećali krivicu ako nam voljena osoba umre. "Prijan Lovro". Janica je te noći rodila sićušnu djevojčicu kao pile. Izlazeći iz sobe. u Zagrebu. izgledala je prehlađena. "Kanarinčeva ljubovca". ali tko da viječno ratuje s tom babom. Prvi je u vojsci. "Vječni @id"i "Zagrebulje". Dolazile stare babe iz sela pa složno rekoše –“prehladila joj se krv. Objavio lektire u 30. Vrijedi spomenuti da su u tim knjigama i antologijske Kolarove pripovjetke i to: “Svoga tijela gospodar”. u Palešniku. “Breza”. Ležeći bolestan diktirao je "Kletvu" i rekao je "Nedajte mi umrjeti imam još toliko toga napisati". Spremio se stari Mika Na put na Bikovski vrh. Jaga Sadržaj priče: Pokraj jedne šume na Labanbrdu pokraj sela binkovca živio je stari Mika Labudin. Lica: Janica. prosinac 2004 20:42:00 | 0 komentara BREZA . Kata. Umrlo joj i u to vrijeme dijete. no ta djevojčica bila je glasna kao jare. Mjesto radnje: Zaostalo selo u Hrvatskom zagorju Vrijeme radnje: Prva polovica XX stoljeća Tema: Težak život i smrt mlade žene Janice Osnovna misao: Ako je netko koga volimo neizlječivo bolestan. pokraj Garešnice. šef kuće broj 27.a njegova žena Janica bila je jako bolesna. Marko. Stari Mika govorio je da joj nema spasa pa se Kata sa njim složila. Umro je 13.Ili nismo” (1933) i “Mi smo za pravicu” (1936). “Kriza”. Kad je došla u kuću bila je sva mokra i blijeda.Slavko Kolar Bilješka o piscu: U ličnosti Slavka Kolara nova i suvremena hrvatska književnost dobila je prvog autentičnog i izvornog humorista. Mika.no Marka to uopće nije diralo. već ona jesenska hladna. Počela je buncati i fantazirati o nekakvim anđelima. "Zlatarovo zlato". pa opet o svom mužu. Slavko Kolar je umro 1963. Oslabila je toliko da ni glave nije mogla podići pa ni žlice u ruci držati. Mika Labudin imao je zlu ženu Katu. Janica se vraćala kući. "Prosjak Luka". on je kritički priškiljio na bolesnicu Janicu.ali Janici nije bilo suđeno da ozdravi. a onda je Kata potjera na pašu. "Dijogenes".cvijeću.muzici..”Dolazila je i baba Roža Ježovitka iz Grđijanke.desetak dana hodala po kući.o tamburašima. Odležala je Janica par dana u krevetu. Najpoznatija djela su mu: "Seljačka buna". Oni su govorili i prigovarali kako god su najbolje mogli. a .

Na putu je imao priviđenje. Mikina je kuća bila puna ljudi koji su oblilazili Janicu. no nije imao hrabrosti. A ona je samo željela vidjeti Marka.Osam dana nakon sprovoda. Kad je Janica vidjela da Marko ne želi doći. Vidio je da joj mora pomoći makar ga ona ne želi. što sam ja ?” Marko je vidio da ga žena više ne želi i pošao spuštenom glavom u drugu sobu. Vrsta pjesme: Umjetnički ep Vrsta stiha: Slobodni . Janica ga je htjela vidjeti. Cijelu je noć razmišljao. Marko je bio pozvan na svadbu kod Žugečića u susjedno selo. Bilo je već kasno u noć. a ja.Ivan Mažuranić Bilješka o piscu : Ivan Mažuranić se rodio 1814 god. a 1873. a Janici su dodvoravale lažnom ljubaznošću. on s njom nije ni riječi progovorio otkad se razboljela. Također je dopunio "Osmana" Ivana Gundulića XIV. Janica ga pogledala i kaže:” Ti si sad otmjeni gospodin. Najznačajnije Mažuranićevo djelo je "Smrt Smailage Čengića".g izabran je za hrvatskog bana. Sutradan je uprilićen skroman pokop. No sve su mlade žene većinom dolazile zbog Marka. Ivan Mažuranić je napisao spjev "Nenadović Rado". Umro je 1890. Marko je zavirio u sobu gdje je Janica spavala.Marko je bio općinski lugar i samim time uvažena osoba. pa važno i zamišljeno zakimao glavom. i XV pjevanjem. To je Janicu jako povrijedilo makar je ona buncala i fantazirala. U liku breze vidio je Janicu i jako se uplašio. neće tebe čuvati i gledati kako umireš”!. Bio je prvi hrvatski ban pučanin i upravljao je hrvatskom 7 godina. Bio je istaknuti hrvatski političar. ljubavnu pjesmu "Javor i tamnjanika" i programsku pjesmu "Vjekovi Ilirije". na svadbi Marko se napio i bio otjeran iz svatova.. ali i na sretne trenutke pune ljubavi koje je proveo s njom. Poštedio je brezu koja ga je kasnije uvije podsjećivala na sramotan odnos prema Janici za vrijeme njezine bolesti . Objavio lektire u 30. silno se rastužila.g. Poslije 2 mjeseca došao Marko kući. No. Jednog dana Marko je krenuo na put u Ameriku. u Novom Vinodolskom. Ono predstavlja najviši domet Mažuranićevog pjesničkog stvaranja i ujedno jedno od najboljih djela naše književnosti. ali onda Kata reče:”Otišao je on u Ameriku.onda skeptički i obilno pljucnuo. prosinac 2004 20:41:00 | 1 komentara Smrt Smail-age Čengijića . U tom trenutku njezine zjenice su se proširile i ona je izdahnula. Otkad se Janica razboljela. U kući je nastala panika jer je Janica umrla bez svijeće. Sutradan je želio posjeći drvo. U želji za osvetom krenuo je kući po pušku.. no Janica je još bila budna.

Gledajuči tjela ubijenih Smail-aga se divio svojoj moći.planinskog) personifikacija (zadrhtaše ta vješala tanka) kontrast ( zadrhtaše ta vješala tanka.Mjesto radnje: Hercegovina Vrijeme radnje: XVI. Durak. aginog vojnika. Smail-aga Čengić. arslan) onomatopeja ( Krcnu kolac njekoliko puta Zviznu pala njekoliko puta ) NOĆNIK . Budući dfa je bio krvoločan ubijanje nevinih i bespomoćnih bilo mu je zabavno. Saruk Ritam : umjereno polagani Sadržaj pjesme : AGOVANJE Silni turski ratnik. Starac Durak molio ga je da ih poštedi. Mujo. Nakon što je ubio mladiće starcu je odredio smrt vješanjem. Stil: epiteti (lijepo. Hasan. ali istodobno ga je mučilo to što su mladići pred njim poginuli bez straha. Bank. Jašar.gladna. Mer. Crnogoraca. Tako je jednog dana odlučio da ubije skupinu mladiča. al nepisnu Crnogorčad mlada) arhaizmi (dželate. što je aga odbio.hladnoj. To bi učinjeno naočigled Durakova sina Novice. imao je puno robova. Novica. stoljeće Tema: Krvnički život Smail-age Čengića Lica: Smail-aga Čengić.

ali hrabra ) usporedba (Već ko' tajni glas duhova ) metafora ( Studen kamen prima život ) onomatopeja ( Ni tko šapće.Vidjevši kakva mu je sudbina zadesila oca i vidjevši pravu aginu narav. aga je došao u neugodnu situaciju. Zatečeni turci nisu pružili jak otpor. svom je vojniku slučajno izbio oko. tamna. a mjesec izađe ) ČETA U Cetinju se skupila mala četa onih kojima je bilo dosta aginih zlodjela. One ljude koji nisu mogli platiti porez odvodio bi ih kao zarobljenike. Sa svojim podanicima utaborio se na Gackom polju. za vrijeme jedne igre. Jednog dana. Hajduk je Mirko puškom ubio zlog Smail-agu Čengića. Budući da je zbog toga aga bio ljut odlučio se opustiti uz večeru. malenoga) kontrast ( Sunce zađe. brze ) kontrast (Malena je. Novica se odlučio pridružiti svojim dotadašnjim neprijateljima u borbi protiv Smail-age vođen željom da osveti oca Stil: epiteti (ljući. . gorski. što je izazvalo podsmjehivanja među narodom. Na putu ih je stari svećenik blagoslovio i upozorio da je njihov pohod velika i sveta stvar jer brane svoju rodnu grudi i svoj narod. Ni tko pjeva. sviloruna. Iznenada hrabra četa je napala Turke. Naime. noćna. ni tko zbori. porez. Stil: epiteti (mala. Odlučili su da se sukobe s agom . niti se smije ) HARAČ U međuvremenu zli aga odlučio je kupiti od naroda harač tj.

debela. Sačuvano je samo . gataj ) ponavljanje ( Čije 'e ovo .Sofoklo Blješke o piscu: Čitavog svog života Sofoklo je i u ratu i u miru bio istaknuta ličnost javnog života. ali i sam je poginuo od ruke turčina Hasana. Svu njegovu sjajnu opremu uzeo je plahi Turčin koji je nije vrijedan i oprema više ne blista na njemu kao što je blistala na velikom ratniku. ljuta.. gospodaru ! Ne vidjesmo davno hljeba !) usporedba ( Riknu aga ko' bik ljuti ) metafora ( Ljuta glada i nevolje ljute ) KOB Zli Smail-aga Čengić dočekao je svoju sudbinu. Smailagi Čengiću. prosinac 2004 20:41:00 | 5 komentara Antigona .tako je Novica dočekao osvetu. bio je vojskovođa i diplomat.. ljubimac cijele Atene. ali zlom čovjeku. Godinama je nanosio zlo drugima. Poslije smrti proslavljen je kao heroj. žalosno. cjenjeni pjesnik. tužno) personifikacija ( Čija 'e ovo ponosita čalna ? ) arhaizmi ( izba. ) Objavio lektire u 30. nevesela) gradacija ( Hljeba. Stil: epiteti (lijepo. hljeba. Stil: epiteti (zlatno. a sada je zlo došlo njemu. žuti.

Lica: Antigona . po svaku cijenu želi ostvariti svoj cilj. III čin Dolazi stražar vodeći Antigonu kao krivca. No Antigona prepuna sržbe i ljuta zbog Izmene koja odbija njen prijedlog jer se boji vlasti. a Kreon vidno uzbuđen zapita Antigonu zašto je to učinila iako je znala za zapovjed te posla jednog od svojih ljudi da dovedu Izmenu te da i nju osude na smrt. Većinu tih tragedija i danas izvode pozorišta širom svijeta. Antigona započinje priču o slavi i ponosu koje je osjetila pokapajući svog brata.njihov otac. II čin Kreont sada kao novi kralj zaklinje se svome narodu da će mu biti vjeran te da ga neće nikada iznevjeriti. U to dolazi .njegov sin Tema: Sukob zakona i individualnog svaćanja života Mjesto radnje: Teba Sadržaj: I čin Antigona moli svoju sestru Izmenu da zajdno pokopaju svoga brata Polinika koji bijaše zbog napada na grad i svog brata osuđen da se ne smije pokopati ni oplakivati. Ljutit Kreont okrivljuje stražara da je primio mito i zapovjeda da nađe pravog krivca ili će inače umrijeti strašnom smrću.kćer Edipova Kreont . Ispričavši Kreontu kako je otkrio Antigonu stražar odlazi.kćer Edipova Izmena . kralj Lebanonski Hemon .sedam njegovih tragedija. ali u to stiže stražar koji jako uznemiren priopćava vijest da je Antigonin brat odnosno Poliniko ipak zakopan.

Kreon uvrijeđen okrivljuje svog sina da je rob jedne žene te obećava da će Antigonu ubiti pred njegovim očima. ali u najvećoj tajnosti. Kreont odlari i sam želeći svoju smrt proklinje svoj život i svoju sudbinu. Ne ubivši svog oca Hemon ubija sebe te zajedno s Antigonom odlazi u smrt. Zajedno s umrlim sinom Kreont dolazi na dvor gdje mu priopćavaju da se Euridika ubila.Izmena koja želi zajedno s Antigonom biti osuđena na smrt. Naime. vrač koji priopćava da bogovi nisu primili njegovu žrtvu zbbog Kreontova naloga da se Antigonin brat ne smije pokopati i da će zbbog toga nna njegovu obitelj doći strašna nesreća. kada je Kreon zakopao Polinika. ali je Antigona odgovara od tog nauma. a kraj nje je stajao Hemon. pošao je osloboditi Antigonu. ali i ponosna zbog svog čina govori o svijim roditeljima i braći kojima će se uskoro pridružiti. objesila. osuđujući ljudsku nepravdu. VI čin Do Kreonta dolazi Tiresija. Tada glasnik ispriča kako se Hemon ubio. no Hemon iznenađen očevim ponašanjem odlazi pun sržbe u nadi da će nekako osloboditi Antigonu. Zbog toga moli Kreonta da oslobodi Antigonu kao zaručnicu svog sina. V čin Antigona odlazi u smrt poput božice. Želeći Hemena odgovoriti on nemilog čina Kreont biva napadnut od svog sina. Kreont govori starcu da laže i neće poništiti nalog i zbog toga ovaj na njega šalje kletvu. Naime ona će biti živa zazidana u kulu svog doma. tj. Došavši do kule ugleda Antigonu koja se ubila. U to dolazi Euridika te čuvši vijest odlazi ne izgovaravši niti jednu riječ. No on to odbija. IV čin Kreontu dolazi njegov sin Hemon priopćavajući ocu da se bjegov narod ne slaže s njegovom odlukom te ga moli daa oslobodi Antigonu. Kreont izgovara Antigoninu osudu. . VII čin Glasnik izgovara tušnu vijest o smrti Hemanovoj. Sav uplašen Kreont ipak popušta te u dogovoru sa svojim zborovođom obećava da će osloboditi Antigonu i pokopati njenog brata.

Bužimski je rođen 1948. godine u Zagrebu. godine BILJEŠKA O PISCU: Dubravko Jelačić .Bužimski IZDAVAČ: Znanje. Poštar zvoni samo jedanput).Karakterizacija likova: Antigona Žena poput Antigone okarakterizirala je XX. Poznati je naš pripovjedač i dramski pisac (Gospodar sjena. Piše romane za mladež koji izlaze u biblioteci HIT-JUNIOR. KOMPOZICIJA: Uvod: Dabo otkriva Martinov talent. Jaka. Zračila je i unutrašnjom i vanjskom ljepotom. stoljeće. DOJAM O PROČITANOME DJELU: Žao mi je što je sve Martin morao proživjeti samo zato što je sportski nadaren. Drago mi je da je na kraju uspio. Lobi i Gobi. prosinac 2004 20:40:00 | 3 komentara SPORTSKI ŽIVOT LETEĆEG MARTINA . Pokazao je i ljudsku veličinu jer je oprostio svojim neprijateljima. 1990.Dubravko Jelačić . . Vrhunac: Martin pristaje nastupiti na Svjetskom atletskom kupu. Objavio lektire u 30. Završetak: Martin je tako lebdeći iznad stadiona oprostio Dabi. samouvjerena i ponosna zbog svog čina učinila se poput nedodirljive božice. Zaplet: DCFK želi da Martin nastupi na Svjetskom atletskom kupu. Ona je ostala kod svog nauma i ostvarila ga. Rasplet: Martin iz trećeg pokušaja uspijeva preskočiti letvicu i odletiti visoko iznad stadiona.

Nagovara direktora Martinove škole da utječe na profesore kako bi Martin dobio jedinice iz njihovih predmeta. Veronika se više ne može viđati s Martinom i odlazi s majkom u Beč. Pričini mu se da je ugledao Falstaffa. koja svira violinu. Djedovo lice mu je dalo ta snagu i lakoću u tijelu.". Nije padao. Martinovoj djevoci Veronici. Tako lebdeći visoko iznad stadiona mahnuo je gledateljima. opijen prirodom. Dok je trčao prema letvici. U urotu protiv Martina uključuju se Lobo i Gobo. dobiva golemu snagu i skače uvis i udalj. Gobo. padao mu je preko čela. Često odlazi u šumu gdje. Ispod njega ležao je stadion. PREPRIČANA EPIZODA: Martinu je ostao još jedan pokušaj da preskoči letvicu. Mahnuo im je. Dabo čini sve da ga prisili na nastup. OPIS GLAVNOG LIKA: Martin je visok. ali zato završava na policiji. Gobo mu daje obećanje da djed neće u zatvor ako nastup bude uspješan. Dabo iz Državnog centra za fizičku kulturu nagovara Martina da nastupi na Svjetskom atletskom kupu. Jedino mu preostaje da prizna poraz i nastupi na Svjetskom atletskom kupu. Martin nije siguran da može nastupiti pred tolikom publikom i odbija. pun sreće. obarajući svjetske rekorde. Lobi i Gobi oprostio i sad ih već i zaboravio. Martin se snažno vinuo i letvica je ostala duboko ispod njegovih nogu. pokrivala vrat i jedan smeđi pramen. ugleda svoga djeda. Lobo upozorava Veronikinu majku da pripazi s kim joj se kćerka druži jer bi mogla ostati bez stipendije. Tako. Prva dva skoka su neuspješna. Martin želi saznati kako mravi vide svijet. Ima papagaja . generalni direktor DCFK-a. kao sjena. Djed mu se osvećuje. dugonog i dugoruk. pun sreće jer je Dabi. skrivljuje smrt Martinovog papagaja Falstaffa. Ostaje još samo jedan pokušaj. Martin se s tugom oprašta od djevojke. Skočio je snažno kao da je izbačen snažnim oprugama. sav sretan počeo se dizati u visinu. pruža se prilika da dobije stipendiju u Beču. Tisuće glava su gledale za njim. "Kosa mu je bila dugačka. Tako Martin ostaje bez najdražih zbog ljudi iz DCFK-a.SAŽETO PREPRIČAVANJE: Martin živi s djedom u jednoj kućici.

čak mu ubijaju papagaja." Prezire Dabu. opijen prirodom. Zaljubio se u Veroniku. Martin dobiva jedinicu iz matematike. Bio je kuhar trideset i pet godina. brižan i snažan. Martin ima petnaest godina.Falstaffa. "Osjećao je kako čežnja za njom sasvim ispunjava njegovo tijelo". Ljudi iz Državnog centra za fizičku kulturu odlučili su ga pritisnuti lošim ocjenama. Dabo je obećao dvojici mladića novac ako pretuku Martina. "…gotovo povučen dječak…". "Točno iznad letvice sjalo je djedovo lice poput blistave zvijezde. ali čvrst. dokumentacije i zemljopisa. dobiva najednom snagu kakvu inače ne posjeduje. čudnim spletom okolnosti. prošao je kroz sito i rešeto. On je bio poražen. Ljudi iz DCFK-a žele nauditi Martinu. Prva dva skoka su bila neuspješna. a kasnije nije htio surađivati. sretan je jer mu Veronika uzvaraća ljubav. Poletio je kao izbačen snažnim oprugama. Otada je brigu za njega preuzeo djed. kemije. On se vine u zrak u želji da ga što prije dohvati. when the saints go marchin'in. Lobu i Gobu. s rukama koje su bile pošarane ispupčenim plavim žilama i svijetlih očiju koje su odudarale od izborana i potamnjela lica. Najmilije mu je štivo Kiplingova Knjiga o džungli. OPIS SPOREDNOG LIKA: Martinov djed je "Srednjeg rasta. Voli fućkati melodiju Oh. "Nije se libio da joj prizna kako odlazi u šumu gdje. Najmilija mu je knjiga Cyrano de Bergerac. od toga dvadeset na trgovačkom brodu. On je šumski rekorder. Martin je dobar đak i mnogi ga profesori vole. Ostao mu je još jedan pokušaj. Prema Dabi osjeća netrpeljivost. a on se i dalje lagano dizao u visinu…Duboko dolje ispod njega ležao je stadion…" Martin je oprostio ljudima iz Državnog centra za fizičku kulturu. Sve to zahvaljujući moćnoj ustanovi s kojom najprije nije mogao. "Osjećao je silno povjerenje prema njoj…". Martinov djed je prebio Gobu i završio na policiji. Školska godina mu zavisi od uspjeha u Kupu. kako bi nastupio na Svjetskom atletskom kupu. "Onda se oprostio od mora i sve do mirovine kuhao u kuhinji najvećeg i najskupljeg hotela…". "Za tako kratko vrijeme. Sasvim se posvetio Martinu. Naime. Obećali su mu da njegov djed neće u zatvor ako nastup bude uspješan. Letvica je sad bila duboko ispod njega. Ne želi javno nastupati. jer joj o tome ovisi stipendija." Martin skače samo za vlastito zadovoljstvo. Roditelji su mu poginuli u prometnoj nesreći. Na voli ljude iz DCFK-a . Martin skače dva i pol metra uvis i devet metara udalj." Život ga nije štedio. Ipak je odlučio nastupiti na Svjetskom atletskom kupu. Osvećuje se Dabi i Lobi zato što ne ostavljaju njegovog . Lobo savjetuje Veronikinoj majci da pripazi s kim se njena kćerka druži. Letvica je ostala nisko ispod njegovih nogu…On nije padao. Martin je ostao bez najdražih.

PROBLEMATIKA: Ljudi iz DCFK-a su zbog vlastitih interesa tjerali Martina da nastupi na Svjetskom atletskom kupu i zbog toga mu skoro uništili život. tramvajska stanica. OSNOVNA MISAO: Sport nije samo ono lijepo što vidimo kad nastupaju vrhunski sportaši. Veronikina kuća. dječji park. knjižara. slastičarnica. koristoljublje i ucjena lovaca na sportske talente. robna kuća. Oni maltretiraju talentiranu djecu kako bi iz njihovog uspjeha izvukli korist za sebe. nepoštenje. škola. VRIJEME RADNJE: suvremeno doba TEMA: Sport i zbivanja oko njega (nepoštenje. Lobin stan. hotel Palača. prosinac 2004 20:40:00 | 1 komentara . park kraj škole. stadion. Iza njega se često krije prljava igra. policijska stanica. prljava igra). Državni centar za fizičku kulturu. sportski hotel i dr. Objavio lektire u 30. restoran.unuka na miru. Prebio je Gobu i završio na policiji. Martinova kuća. željeznička stanica. "Djed je propisno naplatio smrt Falstaffa…" MJESTO RADNJE: šuma.

studenoga 1905. Osnovnu je školu polazio u Podvinju. Objavio lektire u 30. Prve je četiri godine pješačio od Rastušja do Slavonskog Broda. Kiklop (roman). 4. Poniženje Sokrata. suradnik NOP. prosinac 2004 20:39:00 | 1 komentara Srebrne svirale . susjednom selu. pješačeći svakoga dana po nekoliko kilometara. Eseji i kritike: Geste i grimase.Ranko Marinković Bilješka o piscu: MARINKOVIĆ. Jugoslavenski lekskografski zavod. u siromašnoj i brojnoj obitelji. na kojemu je kasnije i diplomirao. Te je rane đačke dane poremetio Prvi svjetski rat koji je odmah odvukao oca na bojišnicu.Ruke . Proza: Proze. Ruke. a 1928. Osim proze piše drame. Gimnaziju je polazio u Slavonskom Brodu. Ranko (Vis. u trinaestoj . kao desetogodišnji dječak. Za okupacije onterniran u Italiji. Podaci iz: Hrvatski leksikografski zavod.Dragutin Tadijanović Bilješka o piscu: Dragutin Tadijanović rođen je u Rastušju. Tadijanović je počeo pisati pjesme vrlo rano: u trećem razredu gimnazije. U proljeće 1953. svaki dan oko petnaest kilometara. Svršio Filozofski fakultet u Zagrebu. Javio se u Krležinu Pečatu dotjeranom prozom (Balonijeri pod balkonom: Sunčana je Dalmacija). doživio je Tadijanović prvi susret s gradom. Zagreb. Glorija. U tim godinama. . književne i kazališne kritike. Zatim je godinu dana stanovao u brodskom samostanu. književnik. Drame:Albatros. prešao je na Filozofski fakultet.). 1913. a jednu godinu kod nekog građevinskog poduzetnika kao podučavatelj njegovih sinova i kćeri. Poslije oslobođenja direktor narodnog kazališta i profesor na Akademiji za kazališnu umjetnost u Zagrebu. Sveučilišni je studij započeo 1925. izabran je za redovitog člana Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. na Gospodarsko– šumarskom fakultetu u Zagrebu. 1966. kod Slavonskog Broda.

živog klasika i prvaka hrvatskog pjesništva. i kada u stihovima na svoj način poetski ispisuje kronologiju svog života na putovima izvan zavičaja. a kad bi večer raširila crna krila” bogata epitetima – zrelih. a sačuvao je samo one koje je napisao potkraj 1920. bijelih stih je slobodan.” personifikacija – “. javlja se iz dubokoga punoga doživljaja. i kada se pjesnik vraća u rano djetinjstvo i dane mladosti zarobljen bojama zavičajnih krajolika i melodijom svoje Slavonije. O njegovoj poeziji: Poezija Dragutina Tadijanovića. neuzbrane. dojmljive u svojoj sažetosti. Njegove su pjesme osebujna ugođaja.. polagan Pustoš - lirska pjesma . Uspomene - - lirska pjesma koja nam govori o ljubavi metaforičkog je značenja tema pjesme – pjesnikovo sjećanje na svoju ljubav metafore – “Jesenas sam ostavio Sedam zrelih jabuka Da uvenu na granama. Neuzbrane.. slobodna stiha. i dalje. tužna je ugođaja ritam spor. deveterac.godini svog života.

. tamnim metafore . ni ptice.” kratka.... . oštre im kose zaspale preko ramena” nostalgična je ugođaja. četverostih ili katrena. tek s jednim. stih je slobodan.- - misaona (kontemplativna) pjesma tema – usamljenost pomalo turobna ugođaja preneseno značenje pjesnikove osamljenosti i tuge “Nigdje nikog nema: Ni čovjeka. u svojoj sažetosti duboke poruke vrlo dojmljiva u svojoj kratkoći. ali snažna pjesma bogata epitetima – sivim. snažna u svojoj jednostavnosti metafora – “prolazim kroz tišinu” pjesma je sastavljena od tri kitice: dva dvostiha i kitice od jednog stiha slobodna stiha bez rime Vraćanje u noć - sretna ugođaja tema .sjećanje na slike iz djetinjstva: povratak kosaca u predvečerje kratka. nema rime . oštre. dva.“noseći miris.. pusto mi je srce i žalosno lice.

u prvoj pjesničkoj slici pjesnik nam govori svoje osjećaje prema jednoj djevojci .u trećoj pjesničkoj slici pjesnik opisuje anđela pjesmu sam doživio kao neostvarljivu ljubav bogata epitetima – iznenada. sitno pjesma ima dva dvostiha i jednu katrenu . nestašno. veselo.Kada prolaziš iznenada - - lirska pjesma tema – ljubav jednoga mladog para (pjesnika i djevojke) sastavljena je od tri pjesničke slike: . brzo.u drugoj pjesničkoj slici pjesnik susreće anđela koji korača i smiješi mu se (preneseno značenje) .

1854. do 1878. Upoznaju se kada se lastavić. godine. studenoga 1900. a zatim i na jednom od najboljih koledža. Pokopan je u Parizu.Vlastiti dojmovi – Mislim da se Tadijanović potrudio približiti elementarnom i izvornom lirskom izrazu. godine od upale mozga. neotkrivene izražajne mogućnosti. u svojoj 47. Mali kralj i druge pripovijesti. Idealan muž. a istodobno i moderan pjesnik koji pronalazi nove. godine. Po tome je najviše svoj. pomaganje siromašnima. a sretni kraljević odvezen je u talionicu). 9. Njegova su najpoznatija djela: alegorične bajke Sretni kraljević. Objavio lektire u 30. Uspješno se školovao i stekao vrlo široku naobrazbu. sklanjajući se od kiše. roman Slika Doriana Graya. U najranijem i najkasnijem razdoblju života pisao je poeziju. prosinac 2004 20:39:00 | 1 komentara Sretni Kraljević . do 1874. Tada počinje njihovo prijateljstvo i dobra djela koja su učinili za ljude kojima je to bilo potrebno. Oscar Wilde iznenadno je umro 30. Najpoznatija pjesma: Balada o tamnici u Readingu. a govori nam o prijateljstvu sretnoga kraljevića i lastavića. sakrije kod kraljevića. napustivši sve obveze u stihu: težište je stavio isključivo na pjesnički ritam u poetskom rasporedu riječi i građi rečenice. najprije u Dublinu od 1871. u Oxfordu od 1874.Oscar Wilde Bilješka o piscu: OSCAR WILDE Oscar Wilde rođen je 16. Od dramskih djela najistaknutija su: Saloma. Jedan je od . godine u Dublinu. radost davanja Vrsta djela: alegorična priča O djelu: Pisano je vrlo neobično. Tema: dobrota. godini. Pozitivnom djelovanju kraljevića i lastavića suprotstavlja se okrutan i tužan kraj (lastavić ugiba.

već pomalo i žalosno jer trska nije mogla putovati s lastavićem. Naime. Morao ju je ostaviti i zaželio joj svu sreću s nekim drugim. Na kraju priče sretni kraljević ostao je posve gol jer je sve svoje dragulje i sve svoje zlatne pločice darovao najsiromašnijima. No svoj život nastavljaju u Božjem vrtu. a sretni kraljević gubi sve ono što je imao. oči su mu bile dva sjajna safira. Kada je kraljević upoznao malog lastavića stekao je pravog prijatelja i počeo izvršavati svoja velika dobra djela. ali i vrlo ravnodušan. Ali nije sve bilo tako divno. Na kraju priče lastavić ugiba od hladnoće. Upoznao ju je u rano proljeće. lastavić pjevaše. Na svome putu prema Egiptu sklanja se od kiše ispod kipa sretnog kraljevića. i bio sav očaran njezinim vitkim stasom i prevelikom ljepotom. Likovi: lastavić sretni kraljević Opisi glavnih likova SRETNI KRALJEVIĆ – Sav je bio pozlaćen tankim listićima suhoga zlata. lastavić je sve ono zlato i dragulje nosio na svojim malim krilima onima kojima je to bilo najpotrebnije. Glavni su mi likovi osobito dragi ponajprije zato što su pošteni. a velik crveni rubin sjao je na dršku njegova mača. on je i u duši bio lijep. LASTAVIĆ – Na početku priče zaljubio se u prelijepu trsku. Vlastiti dojmovi: Priča mi se svidjela zato što je poučna i što nas upućuje da činimo što više dobrih djela. a sretni kraljević u zlatnome gradu zauvijek će se slaviti. Zajedno počinju činiti dobra djela. Svi su mu se divili i mnogi su govorili da je lijep. kada je letio nad rijekom loveći jednog žutog leptira.najdojmljivijih trenutaka onaj kada u peći izgori sve osim kraljevićeva srca. s kojim se odmah sprijateljuje. plemeniti i što su napravili mnogo .

tuđica . simbolu koji ni vatra nije mogla uništiti. Objavio lektire u 30.Rat ne shvaća kao strahotu. prosinac 2004 20:38:00 | 7 komentara Ulica Predaka .dobrih djela onima kojima je to najviše bilo potrebno. Jezik i stil: Ovaj roman ima autobiografske elemente.Pisan je u trečem licu. .Nakon nekog vremena pridružuje im se tetica za koju govore da je luda. Tajana je centralna svijest romana. Jezik blizak govornom. Roditelji joj se svađaju i ne brinu za nju. ali samo površno.Brata je dobila kada je završio rat.Tada je razrezala svog pravog medvjedića koji je uz nju bio cijeli život i za kojeg je mislila da ponoći potajno oživljava. nema kompromirane fabule . Ona saznaje mnogo stvari iz svijeta odraslih. Roman ima oznake suvremene proze . šlanga. uz unošenje dijalektizma . u školi nema prijatelja. Dirljiva pripovijest koja nas uči da je ljepota i dobrota u davanju.Pripovjedać "ulazi" u svijet lika. Mislim da je Wilde posebnu pozornost posvetio kraljevićevu neuništivom i plemenitom srcu. zg.Tajanina svijestprikazana je unutrašnjim monologom. Nakon završetka rata upoznala je i svog pravog oca. Pročitavši priču bio sam vrlo tužan. Tajana je jako povučena .Iskazi likova i Tajanina razmišljanja vezana uz purgerski Zagreb 30-ih godina.Sunčana Škrinjarić Sadržaj: Tajana je djevojčica koja živi u gradu s mamom i drugim ocem.

Kada su Turci udarili na Hvar. misao: Odrastanje je bolan proces koji je nekima lijep . Njegovo najpoznatije djelo je “Ribanje i ribarsko prigovaranje”. TEZA : BILJEŠKA O PISCU Petar Hektorović (1487 . Umro je 1572 godine kada su Turci ponovo udarili. kad su odbijali zahtjeve puka. prosinac 2004 20:37:00 | 10 komentara RIBANJE I RIBARSKO PRIGOVARANJE . Split O.Petar Hektorović 1. rođen je u Starigradu.rata M. kada bi se napad ponovio. G. utvrdu blizu svoje palače pomoću čega su se spasili on i svi oni koji su se u nju sakrili. . Da sačuva sebe i građane. radnje: Zagreb . a Petar se jedva spasio preplovivši u Italiju na ribarskom čamcu. radnja: prije i za vrijeme svj.Tema: Djetinjstvo djevojčice Tajane u Zagrebu prije i za vrijeme drugog sv. najviše je stradao Starigrad. Otac mu se zvao Marin te je bio na čelu plemstva. lik: Tajana Objavio lektire u 30.a nekima ne. rata V. sagradio je Tvrdalj.1572).

a pred kraj su ulovili mnogo riba i jednog velikog zubaca. Pošto im je u leđa puhao vjetar. nisu morali veslati te su na putu pričali narodne pitalice.Podatke našao : U knjizi “Hanibal Lucić i Petar Hektorović”. Na početku nisu puno lovili. Krenuo je sa dva ribara. izdavaćko poduzeće “Matica Hrvatska”. Dva su ribara ispjevali Hektoroviću jednu narodnu počasnicu. Tada su se uputili prema obali da bi skuhali ručak. 1968. Zagreb. 2. . Na obali su skuhali ručak te su pogostili i druge kmetove. TEZA : KRATAK SADR@AJ PRVI DAN Hektorović piše prijatelju Brtučeviću da je odlućio provesti tri dana na moru radi odmora. a sa sobom su uzeli i sav ribarski pribor. Paskom i Nikolom. Na kraju su kmetovi upitali Hektorovića kako nastaju rijeke te im je on to objasnio.

TREČI DAN . Navečer su se još zabavljali narodnim pitalicama. Nakon dalnjeg ribarenja i veslanja.DRUGI DAN Dok su drugo jutro brodarili Pasko je zapjevao narodnu pjesmu “Kraljević Marko i brat mu Andrijaš“.”.. Hektorović je hvalio starog pjesnika i grad Split. a za njim Nikola pjesmu “Kada mi se Radoslave . Predvečer su otišli do Nečujma gdje je neko vrijeme `ivio Marulić.. nakon ručka zapjevali su kmetovi u dva glasa “I kliče divojka”. koje je Hektorović zapisao.

Nakon toga zahvali kmetovima te krene kući te za`eli da još do`ivi takve dane. TEZA : ANALIZA DJELA Ribanje i ribarsko prigovaranje je najpoznatije djelo Petra Hektorovića. Brtučeviću. “Ribanje i ribarsko prigovaranje” je epski spjev kojeg je Petar Hektorović posvetio svom prijatelju. Hektorović je sjedeći uz obalu razmišljao kako postoji mnogo siromašnih ljudi. Hektorović je spomenuo mnogo vrsta riba. .Poslije šetnje Nečujmom i spominjanjem slavnih ljudi. 3. “.. tiskano je prvi put u Veneciji 1568 godine. .. ali koji u sebi imaju veliko bogatstvo uma. Ovo djelo spada u putopis tj. U razgovoru su spomenuli Hektorovičevu kulu Tvrdalj. peti. Na moru su susreli nekog Hektorovičevog znanca s društvom. Nakon što su se rastali. treti. nastavili su ribolov. hrvatskom vlastelinu J. Nikad jih brojaše: drugi. ribari nastave veslati te pričaju stare priče koje Hektorović zapisuje. Put je vrlo vjerno prikazan realističkim postupkom. zubaca veloga. . Koga istezaše. to je trodnevni izlet morem. Predvečer su ušli u jednu uvalu u kojoj su nakon večere nastavili pjevati i pričati priče.“ .

. odnos pjesnika patricija i ribara (pjesnik ne pravi razliku u stale`ima več uči od ribara..“ 2. “Majka mu je lipo ime dala”.. Tere sta dva konjica mnogo lipo razdilila.. moj divni grade. U djelu su zapisane i dvije bugaščice: 1. poslovica. Ugledavši grad Split pjesnik se sjeti velikog M.. I razdiliv se opet se sazivala. Lipo ti sta drugovala i lipo se dragovala. . “O kraljeviću Marku i bratu mu Andrijašu” što je ujedno i prva zapisana narodna pjesma. Već mi nigda zarobiše tri junačke dobre konje dva siromaha. Razgovor među njima je iskren. te čitav niz narodnih mudrosti.. ^esto mi se Radoslav na Siverin obziraše Tere to mi ovako belu gradu besijaše: Ovo mi te ostavljam. te se divi njihovom znanju). pitalica.Pjesnik nalazi odmor u dodiru s prirodom te u epu iskazuje do`ivljaj ljepote. Lipo plinke dilila i lipo se razdilila.. te cijeni poštenje i bistroću ribara (naziva ih bračom). “Dva mi sta siromaha dugo vrime drugovala.“ U “Ribanje i ribarsko prigovaranje” zapisane su i lirske pjesme i balade ”I kloče djevojka”. U djelu je prisutna “humanistička nota “ tj. “O Radovanu Siverincu” “Kada mi se Radoslave vojevoda odiljaše Od svojega grada divnoga Siverina. beli grade Siverine. Marulića te mu je spjevao stihove u njegovu slavu. .

Napustio je studij teologije i svećeničko zvanje te je radio kao nastavnik i ravnatelj srednje trgovačke škole u Bosni. potpuno nov i impresivan poetski način. U svojim pjesmama pjesnik je najčešće iznosio osjećaje patnje uz koju se gotovo uvijek .a pored pjesama piše manje informativne i kritičke članke. Djela: Bugarkinje (1885) Izabrane pjesme(1898) Trzaji (1902) Pjesme (1908) Pjesnička proza (1912) Sabrana djela: Djela. Bilješka o piscu: Silvije Strahimir Kranjčević najsnažniji je hrvatski pjesnik do prvoga svjetskoga rata. nego u pjesmama iznosi potresno ono što tišti i muči njegovo vrijeme. Tematika Kranjčevićeve poezije veoma je opširna. Zagreb 1972. on ne timači teoretski svoj umjetnički credo. Surađivao je s glavnim književnim časopisima. ali uvijek na svoj osobni.Objavio lektire u 30. Poezija Silvije Strahimir Kranjčević svoj umjetniči svijet otvara nacionalnim temama iz prošlosti i iz neposrednog zbivanja. ali bez romantičkog patosa i programatskog pozerstva.Silvije Strahimir Kranjčević 1. bogatijim jezikom i svestranijim pjesničkim izrazom. uređivao je u Sarajevu časopis Nada(1895-1903). pjesnik širih. prosinac 2004 20:37:00 | 0 komentara Poezija . Autor:Tvrtko Čubelić 2. I-IV (1993-1934) Podatke pronašao u : “Književni leksikon”. revolucionarnih perspektiva i tumač nekih osnovnih čovjekovih preokupacija. zaokružuje ga filozofijskim i kozmičkim problemima svoga doba. On je najizrazitiji hrvatski nacionalni pjesnik. proširuje ga dubljom društvenom i općečovječanskom tematikom. On ne izdaje program. Kranjčević je jedan od rijetkih naših pjesnika koji je duboko osjetio osnovne probleme svoga naroda i suvremena društvena kretanja te je o njima pjevao neposredno i spontano u svojim pjesmama kao o svojim osobnim pitanjima. pisao je o svemu.

. neuspjelim traženjima harmonije u svijetu i samome sebi. I sad sa Kremlja baš u rusku gleda noć. crna .” .. U radniku je Kranjčević pronalazio jamstvo bolje budućnosti čovječanstva.čudno. Izveo je narod iz Egipatskog ropstva i doveo ga u obećanu zemlju Hanaan. On . Sve pepeo gledam svud.pravdi.. taj oblik pesimizma odvajam od beznadne potčinjenosti mučenjima duha i tijela. Kranjčević kao pjesnik poznat je bio po svom pesimizmu o kojem su govorili mnogi. O. nigdje točke svijetla. te Kranjčević pjesnik kozmičkog položaja čovjeka. I bez obzira na razvoj i napredovanje jedno je u Kranjčeviću ostalo isto. a to dokazuje i reakcije crkvenih kritičara na neka njegova djela. A preko njega strujne Kadikad čudan šum. nekud čudno. U svojim pjesmama iznosio je svoja razmišljanja koja su često bila sumorna. Pesimizam je za Kranjčevića vrlo bitan jer je baš zahvaljujući svom pesimizmu ostvario najbolja djela i u svezi toga jednom je rekao : “ Ja odvajam pesimizam čovjeka koji osjećajući se uvređenim. Kranjčević je kao osoba vrlo poštivao pravdu i rad i stoga nije čudno što je mnogo pisao o radništvu i pravdi. ropče uzaludno. Prvo se javlja Kranjčević rodoljubni pjesnik. A ruga mu se um. Kranjćević je preuzeo mitive I likove iz Biblije Mojsije u kojoj pjesnik prikazuje Mojsijevu propast zbog nepromišljenosti. “Ni mislit mi se neće..” Kranjčevićev pesimizam najviše se istiće u njegovim posljednjim dvijema zbirkama “Trzaji” i “Pjesme”. Razvitak Kranjčevićeve poezije može se razviti u nekoliko stupnjeva i razdoblja. On zasno je cvijeće I zapunio grud. vođa i zakonodavac starih Židova. a to je stav prema bijednima: “Te on je ustao sa trula ležišta.čudno. strasno prokljinje i sebe i svijet.prezren. tmurna.. koja su toliko obilna u našem svijetu i koja treba uništiti. Međutim u tu zemlju nije ušao. Mojsije je bio biblijski prorok.. nade.javljala magična želja ljubavi.” Kranjčević sigurno nije spadao u one pasivne ljude. To katkad cvili srce.ljubavi i patnji u njegovim pjesmama nailazimo na slike iz biblije kao što je pjesma. zatim Kranjčević buntovnik. Osim što je pisao o radništvu..

a ako simbole uzima Akropolu i Kapitol da bi završio sa franciskom revolucijom čije je simbol giljotina. predstavlja ostvarenja svih želja.(Vizija. Kreće od Krista. besmrtnost. “Ima vječna zvijezda zlatna . samo srce za njom klepti.1906. U pjesmi Misao svijeta pjesnik iznosi motiv čoječanstva. Na kraju prvog djela pjesme Kranjčević izriče misao kojom iskazuje zasljepljenost čovječanstva: . U nastavku pjesme pjesnik poziva se na povijesne epohe koristeći se simbolima koji određuju svaku epohu. “Sveta bašto Getsemantska. U početku pjesme Kranjčević spominje zvijezdu koja negdje trepti i koju samo srce sluti.ideja je vječna. ona je ustvari misao svijeta. sveta vodo od Kedeona. uzimajuću kao simbol Getsematsku baštu gdje je počela Kristova muka i potok Kedeon gdje je po bibliji Krist provodio posljednje trenutke prije uhičenja.” Zvijezda predstavlja savršenstvo. Adamovo teži pleme k njoj krvlju i suzama. čovječanstva u usporedbi sa svemirom. beskrjnim prostranstvom. Recite mi gdje je ona tajna zvijezda variona?” Pjesnik nastavlja pjesmu pozivajući se na Staru Grčku i Rim. Srece samo zvijezdu sluti . Ne vidje je smrtno oko. sama.) Jedna od najboljih Kranjčevićevih pjesama zasigurno je pjesma “Misao svijeta” koju je pjesnik napisao 1896.za oblacima negdje trepti.

Najznačajnija Kranjčevićeva rodoljubna pjesma je zasigurno pjesma “Moj Dom” koja se ujedno smatra jedna od najboljih Kranjčevićevih pjesama uopće. preko neba noktom manu.. Upravo u tom drugom djelu dolazi do izražaja pjesnikov odnos prema radništvu i radu. siromašan sloj društva. Sa zemljice vjkovi ih isparili mučni. poput Utjehe i Plaće pravde.“Il su lažni ideali. lojom. ljubav koja ga boli i koju sakriva u srcu: . ledni. Pa nvijesta milim stidom osvit novog. Starim gvožđem i još nekim izmetninom. jalovinom. Oblačine s neba zgna ko hartiju tan . Pjesnik ovom pjesmomIskazuje svoju ljubav prema domovini.” Misao svijeta (1896) Krajnčević radnike poštuje i vjeruje da će oni promjeniti svijet i upravo ovom pjesmom sam daje doprinos za bolje sutra. ili laže ovo doba. smolom. Već je prije pjesnik u nekom svojim pjesmama. Diže desnu junak dobar.tanaem! A oblaci to su bili osni. pusti! Pa su krili onu zvijezdu što je ljudsko srce sluti. ljepšeg dana. gusti. “Smrdilo im čelo uljem. teški. a i njegova nada da će proletarijat pobijediti: “Nasmija se čudni junak i sva zemlja porumenje Takva rumen tele se vidi kad se smješi zora rana. najvio motive koje je kasnije vješto unio u pjesmu “Moj Dom”. “ U drugom djelu pjesme Kranjčević spominje radničku klasu..

Nepogažene gore i šaren . I. Gdje raj da ovaj prostrem.“Ja domovinu imam. uzalud svijet prosim. I brda joj i dol. Najpoznatija pjesma tog razdoblja je “Hrvatska domovina” Antuna Mihanovića. tek u srcu je nosim. naročito u kniževnosti ilirizma. vi zvijezde udivljene. moj je dom!” Prije Kranjčevića pisane su također rodoljubne pjesme.” Za razliku od Mihanovića Kranjčević hrvatsku povijest prikazuje ovako: “I kralje iznijeh njene i velike joj bane..đulistane I morske vile dah” ..gutam svoju bol!” On je nosi u svom srcu i ponosan je na nju: “O gledajte ju divnu. To moj je. Svih pradjedova prah. Mihanović prošlost svoje domovine slavi stihovima: ”Oj junačka zemljo mila Stare slave djedovino.

kuda si nam ravna Mila. vedro čelo” Kranjčević opisuje jedro koje nad šumom strmi pjenu i cvjetno kopno i veliko more koje mu posvećuje grud. ljubav. “I jedro gdje joj bojno nad šumnu strmi pjenu U pola mora šir!” “Sve. toplinu i brine se o njemu Likovi: Dragutin. planine i nebo : “Mila.Daljnim uspoređivanjem Mihanovićeve Hrvatske domovine i Kranjčevićeva Doma pronalazimo razlike u opisivanju krajolika. baka.mama. tata . kuda si planina Vedro nebo. tata Sadržaj: .Stjepan Tomaš Ime pisca: Stjepan Tomaš Tema: otkrivanje pravih roditelja Osnovna misao: majka je ona koja djetetu pruža dom. djed. prosinac 2004 20:36:00 | 0 komentara Dobar dan. Dok Mihanović slavi hrvatske ravnice. Elvira.” Svi ovi stihovi dokazuju Kranjčevićevu ljubav prema domovini i snagu stihova i snagu stihova kroz koje je on tu svoju ljubav izrekao. cvjetno kopno ovo i veliko joj more Posvećuje mi grud. Objavio lektire u 30.

Djed mu je rekao da živi u Stipanovcu i da mu tata živi u Osijeku. Pružila mu se prilika da posjeti tatu jer je Elvira otišla u Mađarsku. KRATAK SADRŽAJ U ovom modernom romanu. Objavio lektire u 30. Kada je odšao . Dragutin je obrzo vidio sliku svoje majke. Predstavio se kao njegov djed. napisala i objavila "Tajni dnevnik Adriana Molea" i "Novi jadi Adriana Molea". Kada su stigli Dragutin se jako iznenadio. kao i osobama s kojima se prepliće njegov . prosinac 2004 20:35:00 | 4 komentara TAJNI DNEVNIK ADRIANA MOLEA . Pokraj njega zaustavi se automobil u kojem je bio njegov djed.Dragutina su rano ostavili roditelji pa ga je usvojila Elvira. a mama u Njemačkoj. jer je ugledao novi bicikl. No kada se jednom vratio kući iz škole Elvira mu je priznala da mu ona nije prava mama. zahvaljujući izvanrednom prijemu kod čitatelja. godine objavila prvo djelo. Pričao je s tatinim prijateljima i doznao da je njegov tata vlasnik bifea “Papagaj”. Ušao je u očev bife i tamo proveo punih deset minuta. Došao je u tatin bife. Sve su saznali dok su razgovarali. Nakon što je 1982 . Tražio je gazdu. djeda nije bilo. pod naslovom "Adrian". Dragutin se vratio Elviri i sretno je živio. uskoro je. te kroz njegova razmišljanja saznajemo o svim problemima koji ga muče. Baka mu je dala pismo koje je pisala njegova majka. On ga je pozvao na piće.SUE TOWNSEND 1. trinaestogodišnjeg Adriana Molea. Sljedeći dan u nogometnom klubu prišao mu je neki stranac. Puno su pričali. a onda je čuo da je otac otišao u Zagreb. 2. a baka se iznenadila i stala plakati. Prvi put je vidio oca. Dragutin je dugo smatrao da mu je Elvira paraca majka. Dragutin tada krene na autobus. nego da ga je ona usvojila. BILJEŠKA O PISCU Sue Towsend je suvremena engleska spisateljica čiji su romani za omladinu prevedeni na mnoge svjetske jezike. Dragutin se sjetio da je Stipanovac blizu pa je odlučio posjetiti djeda. Jednoga dana Dragutin je otputovao u Osijek. a neki su postali predloškom za radio i scenska djela. Dragutin je primjetio da ga vozi u Stipanovac. Pisalo je da ga mama želi vidjeti u Splitu u motelu Marijan. upoznajemo glavni lik.

a kasnije čak i očeva ljubavnica s djetetom i starac Bert.. ali zapravo dobra kao osoba. ANALIZA LIKOVA Adrian je dječak u pubertetu. njegove nedoumice. gotovo sve situacije uspijeva sam riješiti. s njima živi pas. Znamo da ga muče bubuljice i prištevi. kako kaže njegov liječnik.. pokušava ih vidjeti sa svim vrlinama i manama. isključuje se iz svijeta odraslih kad je to potrebno za njegov vlastiti mir. mašta o svojoj budućnosti. njegovi sukobi s okolinom. s roditeljima. On zapravo voli svoje roditelje. Adrian polako odrasta. Čak je i ambiciozan. Roman je zapravo njegov vlastiti dnevnik u kojem se nižu njegove misli i zbivanja koja ga zaokupljaju. ne sukobljava se s njima otvoreno. . pažljiv je i osjećajan (bira poklone za svoje drage. svjesna svog izgleda i svog utjecaja na dječake. Zaljubljen je u Pandoru i ljubav mu pomaže u svakodnevnim "nevoljama". zgodna djevojčica. sklonog alkoholu i samosažaljavanju. čak se na neko vijeme i rastaju. Posjetit će me nakon sata iz viole. Prilično samosvjesna i odlučna. uz nju uspijeva održavati ravnotežu u svom životu : " Nazvao sam Pandoru.život. Sadržaj knjige nije vezana radnja. O njegovom izgledu znamo malo. ne previše poduzetnog. Unatoč svim tim problemima. ne živi u oskudici. Roditelji su mu u stalnoj svađi. školskim drugovima oprašta neke njihove propuste. od siječnja jedne godine do travnja iduće. voli ga i razumije. str 217) -2- Pandora je Adrianova vršnjakinja. možda je pomalo "bucmast". kako je opisan. Od ostalih likova mogu spomenuti Adrianovog oca. Više znamo o njegovim životnim prilikama i neprilikama. niz njegovih "jada". On je zapravo jedno dobro dijete koje na neobično duhovit način pliva u "olujnom pubertetskom moru". Ljubav mi je još jedini spas da totalno ne poludim. njegova traganja za stotinama odgovora. od dana do dana. "kose boje sirupa". piše pjesme). Ima plemenitu narav (brine o starcu Bertu Baxteru). Ona puno pomaže Adrianu. trudi se biti što bolji u školi. Njene su obiteljske prilike puno bolje od njegovih. daje mu podršku. to je niz sličica iz njegovog života."(citat. povremeno se baka pojavljuje u kući. 3.

DOJAM O KNJIZI Ugledavši ovu knjgu. i dalje se kljuka vitaminom C. neke susjede i druge. Ono što tu knjigu čini još zanimljivijom jest da u tom romanu mogu prepoznati i neke svoje probleme. Susrećemo i neke sporedne likove : starca Berta Baxtera. Adrianove kolege. možda i malo nemarna prema Adrianu. Barrya i Nigela. Kad sam pročitao knjigu. Operiran je. Velika mudrost!" "Otišao sam u posjet psu. 4. Polako ulazeći u svijet Sue Townsend i Adriana Molea. Jedan je od gusara držao u zamahnutoj ruci bodež. Veterinar mi je pokazao plastičnu vrečici punu svakakvih jezivih stvarčica. mogao sam samo reći : "Bravo. taj je sigurno zadao psu gadne muke. Bogojavljenje je nešto u vezi s tri mudraca. Pas je zatvoren u drvarnicu. Knjiga govori o mom vršnjaku koji proživljava doba sazrijevanja i u tom razdoblju pronalazi bezbroj razloga za nezadovoljstvo. shvatio sam kako je ovo djelo veoma zanimljivo i interesantno. Pas sad izgleda puno bolje. Bio je tu komad ugljena. Ima dobre prijatelje i to je očito jedna od najvažnijih stvari u životu. pa figurice gusara s modela broda. pomislio sam si : "Još mi je samo ovo trebalo!". baku Mole. ali se ponovo vrati i nastoji održati obitelj. Adriane!" Na kraju bih izdvojio neke humoristične odlomke : "Našao sam u riječniku riječ koja potpuno odgovara mome starom simulant.Tu je i Adrianova mama. odlazi od kuće kroz neko vrijeme. pa malo božićno drvce s torte. Za dva dana moći će se vratiti kući. ali je poučno i pomalo iznenađujuće da to uspijeva nadvladati svojim prirođenim smislom za humor. I tako je bilo sve dok nisam počeo čitati. nažalost!" . očito nezadovoljna s onim što joj pruža brak i muž. školske profesore i ravnatelja. Još je u krevetu.

U 11 sati i 25 minuta premazao sam i posljednji zvončić. Otac joj je također poznati pisac -Vladimir Maľuranić. prosinac 2004 20:35:00 | 2 komentara Regoč Ivana Brlić Mažuranić Biljeąke o piscu: Autorica ove sad već potpuno priznate klasične knjige. Čim sam se vratio kući iz kluba "Uradi sam". Kroz crnu boju neprestano se probija lakrdijaš Noddy. Bojim se da ću morati po cijeli dan sjediti u javnoj praonici rublja da se ne smrznem . više ne vide! Stari je maloprije došao da me potjera u krevet. a tu i tamo probijaju Pinokijeve prugaste hlače i njegov crveni nos.-3- "Stara traži posao! Još ću završiti na ulici kao besprizorni ili tako nešto. ali Noddy se ne da!. hvala Bogu. Premazao sam zidove dva puta crnom bojom. I što ću jesti cijeli dan? Morat ću jesti pomfrit i slatkiše sve dok ne upropastim tek i dok mi ne popadaju zubi.. Rođena je u . Treći premaz. ali ja mislim da to iz njega govori jer zato što su u njegovoj sobi na zidovima same ružice. 2 sata u noći. ali mora da je loše kvalitete jer posvuda ima pruga. Premazao sam večeras crnim flomasterom 69 zvončića na kapi. ali se on prokleti zvončići i dalje vide!.. da je to pravi nadrealistički košmar.. Rekao je da ga moja soba podsjeća na jednu sliku Salvadora Dalija. Ivana Brlić Maľuranić unuka je pjesnika "Smrt Smail-age Čengića" Ivan Maľuranić.. Malo je bolje.. Ostalo ih je još 124." Objavio lektire u 30. ali još proviruje Noddyjeva kapa dvorske budale. Zvončići se. Boja se osušila.. Ostatkom crne boje i finom četkicom premazao sam Noddyjevu kapu. prihvatio sam se posla..." "Kupio sam dvije kantice vinilske crne boje i gustu četku... Sad znam kako se Rembrandt osjećao nakon što je oslikao Sikstinsku kapelu u Veneciji.

Izaąavąi na svjetlo dana kosjenka upoznnaje male pastire s kojima se vrlo brzo sprijatelji.Ogulinu. Kosjenka i Regoč odlaze traľiti dva sela koja su se Kosjenki učinila prelijepim dok je jurila na svom hirovitom konju. te tako izazove val veselja koji brzo splasne jer je cijelo selo odnosno sela bila pod vodom bez ľive duąe. koji mu ispriča nesretnu priču o oba sela. ©kole je učila privatno. Tada Ljiljo naredu Regoču da probuąi rupu u zemlji koja proguta svu vodu i ponovo se pokaľu krovovi sela. a usred sela kula u kojoj je ľivjela preljepa Kosjenka. posvećujući osobito brigu izućavanja jezika.09. Umrla je u Tagrebu 21. Kopajući ispod zemlje (jer je Kosjenka ľeljela vidjeti ąto je ispod nje). "©kola i praznici"(1905). a ostali dio u Zagrebu u djedovoj kući.vila Regoč . gje je provela jedan dio svog djetinstva. Poąto tamo vječno pada snijeg odnosno nikada nema ljeta. Nakon nekoliko pokuąaja Regoč ipak zaustavlja vodu. a na njihovo najveće iznenađenje na jednom prozoru ugledaju lica djeda i bake. odvjetnika i političara u slavonskom brodu. U 18 godini udaje se za Vatroslava Brlića.. No brza i jaka rijeka Zlovoda potapa oba sela. .najljepąi dječak iz oba kotara Tema: Susret Kosjenke s Regočom te svađa između dva sela Sadrľaj: Radnja započinje na livadi s konjima na kojima jaąu prekrasne vile.div Liljo . ogromnog diva koji je cijeli svoj ľivot proveo brojeći sruąene zidine grada Legena.1938. "Zgode ©eegrta Hlapića" (1913). Najmlađa među njima Kosjenka dobila je najbrľeg konja koji je odvoji od ostalih vila i odvede preko ąirokih ravnica. a kasnije joą njemački. Naime. sagradivąi samo jedno selo. Regoč i Kosjenka nailaze na mnoge probleme koje uspjeąno rjeąavaju te tako dolaze do svog cilja. Otad pastiri ľive u sreći i veselju. stanovnici i jednog idrugog sela bili su u stalnoj zavadi pa su se starjeąine Ljiljinog sela uputile prema rijeci Zlovodi u namjeri da otklone nasip i tako potope susjedno selo. ąuma. te je već u najmlađim godinama govorila i pisala francuski. "Priče iz davnine" (1916). ne znaju obrađivati zemlju. ruski i engleski. a Regoč Ljilju najpametnijeg i najljepąeg dječaka u oba kotara. Lica: Kosjenka . a da i znaju sve je onako pod vodom. Tuľni pastiri priopćavaju Kosjenki koja ih je u međuvremenu jako zavoljela. da nemaju kako ľivjeti jer nitko od odraslih nije preľivio. a pastiri se spaąavaju tako ąto ih Regoč prenosi na uzvisinu do koje joą nije dolazila voda. "Slike" (zbirka pjesama 1912). Svi bi tako gledali kako Zlovoda ruąi sve ąto se pred njom nađe da se Kosjenka ne dosjeti i poviče Regoču da rupu kroz koju je prolazila voda začepi svojim tijelom. sve do grada Legena gdje Kosjenka upoznaje Regoča. Objavila je sljedeća djela: "Valjani i nevaljani" (1902)..

Bilješka o piscu: MATOŠ. koju je služio u Petrovaradinu. 1914). majstorski uočio bitne karakteristike umjetničkog opusa. on je ipak u većini svojih sudova tačan i njegova se mišljenja često javljaju u književnim udžbenicima kao definitivna ocjena hrvatskih pisaca. Objavio lektire u 30. pripovjetke. . eseje. 1894 godine dezertira iz vojske. On je bio najuspješniji i najsustavniji ambasador hrvatske kulturne suradnje. on je cijeli život nosio masku cinka. U osnovi lirski raspoložen. 17. Kniževnik profesionalac. Učiteljsko dijete. Matoš nije imao stalnog zaposljenja. cjeneći katkada kalambur više od misaono staložene ocjene.Zagreb. pišući redovito glatko i duhovito. gdje živi do kraja života. Matoš se ogledao u više književnih rodova: piše feljtone. vrača se kući. 1898 godine odlazi u Ženevu. likovne i kazališne kritike. Matoš stvara pokretan. muzične.A ąto je bilo s Regočom? On se naime uplaąio kad je vidio naborana lica djeda i bake te je pomislio da su oni proľivjeli straąne muke. Ne podnosi vojnu disciplinu. 03. crtice. gotovo uvijek. Punu mjeru svoga talenta dao je Matoš u književnoj kritici i polemici. odgojen u Zagrebu. od nužde novinar. Antun Gustav (Tovarnik. S razvijenim ukusom i velikom književnom spremom. prodoran jezik. Matoš je naš veliki književnik u punom značenju riječi. Živići teško Matoš se razvijao u intelektualnom i moralnom pogledu.Antun Gustav Matoš 1. putopise. on je. ali boluju od nedostatka realnih doživljaja. njegove su pripovjetke pune lirizma i duhovitih obrata. a ionako ga se je zaľelio. književnik. poslušan instrument da izrazi i najkompliciranija duhovna stanja suvremenog čovjeka. Kad je amnestiran seli se u Zagreb. pa tako krene on nazad u svoj hladni Legen. gdje ostaje pet godina. u kojoj ostaje godinu i pol dana. koju nije svršio. živ. zatim seli u Pariz. književne. ocjenjujući pojedino djelo ili cjelokupni rad nekoga pisca. prosinac 2004 20:34:00 | 19 komentara Proza .06. a okušao se i u dramskom radu Kompozicijski solidno postavljene. 1873 . Matoš u šestom razredu napušta gimnaziju i odlazi u Beč na vojnu veterinarsku školu. pjesme. Često ćudljiv. 13. borbenog paskvaliste uvijek spremnog da na protivnika saspe slapove riječi.

Umorne priče (O tebi i o meni. Bura u tišini. Duševni čovjek.otvara put psihološkoj prozi. Matoševa proza može se uglavnom podjeliti u dva osnovna kruga i to: Prvo. Jer nije dano utopijsko i idealno. novele o čudacima. na putu i lutanju .. pripovjednik sveopćeg bratimstva i usrečitelj je dakle neobično mrzio. Camao. emocionalnim ritmom i sentimentalnostima. Drugi krug ponajviše je nastao u polemičkim borbama. U noveliOsveta ogledala kako je Matoš prikazao čudnog bizarnog pojedinca koji je bio “vudren na svoju stranu”. Osveta ogledala. On. dvojen je pravaškim i patriotskim stilom. Novo iverje (Nekad bilo . krug novela bizarnog sadržaja. Prvi krug je nastao još u živoj matici prve faze našeg realizma. Nezahvalnost. Sjena). otkriva tematiku psiholoških složenosti. Moć štampe. Poštenje. Samotna noć). Prijatelj. Miš. krug novela o domaćem kajkavskom kraju. Jer previše laska srečnicima.sad se spominjalo.2. Matoševo prozno stvaralaštvo: Matoševe novele i crtice sabrane su u knjigama: Iverje (Moć savjesti. Vrhovac. koji je sve mrzio: “Taj demokrat. pun koloristične i pučke sredine. i drugo. zagrebačko . Ugasnulo svijetlo. Ministarsko tijesto. odvija se prirodno. Cvijet sa raskršča. Ubio. U čudnim gostima. Jer je sasvim nekorisno kao . Jesenska idila. Pereci. Lijepa Jelena. Kip domovine leta 188*. o građanskim inteligentima i tragičnim scenama i sudbinama.. friški pereci. Od prokletih predmeta pak ga najviše puzrujivala laž ogledala. Božična priča.zagorskoj sredini. Jer zrcalo je hladno i mlako kao skeptik. neobičnim tipovima i nevjerojatnim malograđanskim zgodama. Čestitka).a takva je gotovo sva knjiga Umorne priće .

kojom su prozimana sva Matoševa djela. Napokon jer je privlačno kao magnet grijeha. dubljima. Pejzaž u Matoševom proznom stvaralaštvu: U Matoševom proznom stvaralaštvu pejzaž se često javlja kao samostalna literarna tema. zvuk i miris učinilo je njegove prozne pejzažne slike izrazitijima. npr: “San se hvata zelenih brda. Sinestezija. navještaju jednu novu stilsku proznu mogučnost. intenzivnijim proznim izrazom. u isti mah su i težnja za novom tematikom i jednim drugim. 3. bitan je dio u slikanju pejzaža. značajna su pojava u našoj književnosti. neku drugu temu koja se razvija i dodiruje kroz čitavo dijelo. ističu se svojom neposrednošču i izvornošču. i bujnih vinograda po kojima ruji . krajevi su ljudi). Jer je sjajno i uglađeno kao laž diplomatskog egoizma. Iako su često bačene na papir u brzini i u prvom zamahu. oživljuje ga i u njega smješta ljude. Jer ima grasnost vode bez dna. koje su vezane za domaće tlo i u kojima se slika uglavnom kajkavski kraj (pejzaž domovine) i prizori iz provincije. svjetlijima... Iskončana Matoševa osjetljivost za boju.kristal dokonog soneta. ljudi uopće. iako su im likovi izrazitiji tek u nekim prizorima. I dok s jedne strane pomalo dopunjuju krug tema prvih modernista. Mami samotnu ljepoticu. života i svijeta. Matoš isto tako humanizira pejzaž. a on istovremeno asocira na nešto drugo.” (OSVETA OGLEDALA) Matoševe novele i proza. povezuje krajeve s ljudima (pripovjetka Ljudi su krajevi.

.. Matoš je nastojao u našem jeziku ostvariti glazbenu sugestivnost. Sunce zalazi. ruže oko vesla ritmove neke slatke i biserne pjesmice. Matoš je začetnik moderne dijalektalne lirike i fraze. bijelo gori kao ćilibar. baršunastu noć!” (SAMOTNA NOĆ) 4.. Matoševa je sklonost sentimentalizmu dokazana nizom pijesama. zvjezdanoga. a modro se crni kao tisuć stisnutih brganica ispod jesenjeg lišća koje se napilo krvi sunčane. zamiru zvuci daleke muzike. . iščezava u ljubičastom poljupcu kojim slavi veseli i bijeli dan sumornu. a u tihoj i zelenoj dubini stade ručati draguljno trunje..mrvi se crnim mrvicama u ljubičasti trag zašlog sunca. padajući sa neba vedroga. ali njegovo tragično osjećanje života ne iscrpljuje se melankolijom nego prelazi i u karakteristični bunt. a neki njegovi stihovi postali su političko geslo čitavih generacija: “I dok je srca. večernjega. Sa purpurne se vode stade pušiti mliječna para. a riječni val šušteći kao svrha koke kneginje. bit će i Kroacije!” (PRI SVETOM KRAJU) . Zaključak: Pod utjecajem francuskih simbolista. pa je zbog toga brižno birao riječi i usklađivao sonornost vokala i konsonanta.rumeno grožđe kao plamen. šumovita brda tonu u smaragdni san.

Stanko (Jakob Frass. posebno utilitarizam i diletantizam patetičnih tamburaša i budničara. prosinac 2004 20:34:00 | 0 komentara ÐULABIJE . U kritici se bori za evropski kriterij i protiv diletantizma. 20.Zagreb. a nemrem spati Po hiži me hinca mušlih črni raj. prevodilac) Vraz je jedan od najistaknutijih iliraca i prvi hrvatski profesionalni književnik. Najvredniji dio njegova rada jest ljubavna lirika.5. lak i nepatvoren izraz. Njegova lirika inspirirana je romantičnom erotikom u stilu i u modi njegova doba. Kao pjesnik Đulabija i niza soneta Sonak i istina. književnik. 1842. on unosi u hrvatku liriku svjež. TEZA BILJEŠKA O PISCU: VRAZ.STANKO VRAZ 1. Cerovec.1851. a za književno je stvaranje tražio da se oslanja na tekovine narodne i slavenske književnosti. 30. s Vukotinovićem i Rakovcem izdaje kritički časopis " Kolo ". Po svojoj raznovrsnoj djelatnosti (pjesnik. U satirama i epigramima ismijava nedostatke društvenog i književnog života. . kritičar. nasuprot deklamacijama i retorici. posvećenom imaginariom ljubavnim idealima. putopisac. Ko kotiček već kriči za vrati Hajči Smiljček.“Već je zorja.). što je prevladavalo u pjesmama većine iliraca. hajček picej moj!” (HRASTOVAČKI NOKTURNO) Objavio lektire u 30.1810.6.

pjevanju posvećene domovini. U tom izdanju izašla su prva dva dijela tog ciklusa.2. ti moj nepokoju! Kupi me u srće i dušicu svoju Jer smrtna j´ grehota gdje brat bolan čeka. A sestrica neće . pjevanje 35. da ih zatim izda u zasebnoj knjizi 1840. godine. I. i II. kojoj su posvećene. poslije smrti Ljubice Cantilli. Vraz je napisao jos treći i četvrti dio tog ciklusa pjesama koje su nasuprot I. Ljubice nemila. TEZA ANALIZA DIJELA: Đulabije su cilkus ljubavnih pjesama koje je Vraz poćeo objavljivati u Danici 1837. godine. a kasnije.

Đulabijesadržavaju doživljene djelove. III. kasnije nostalgični i potišteni. Vraz iznosi ljubav prema Ljubici.da prinose lijeka. a poslije smrti bol i sućut. 38. Ljubice. Nakon njene udaje nostalgija i potištenost. pjevanje .. Vlada vedro i optimističko raspoloženje. Njegovi osobni osjećaji koji se odnose na ljubav prema ženi i domovini su vedri. U pjesmi. a što u konačnoj varjanti donosi do osjećanja sveljudskog. ali im je jezgra izrazito romantička. povezani su sa pejzažom. Sreća bez pokoja mijenja brzu nogu. Ljubi. Ljubi me. (ljubav prema Ljubici).. Što će donijet sutra znano j´ samo Bogu Ćar je Đulabija u njihovoj gotovo naivnoj jednostavnosti i neposrednosti. jos jednom izražava koliko ju je volio. U pojedinim pjesnicama Vraz je neki obićni doživljaj znao tako umjetnički zaokružiti da se svaka od njih doima kao potpuna umjetnost. djevo mila! Dok su nam jos vita od mladosti krila. Đulabije su tipićan izraz romantičarskog mišljenja i nazora sto se naroćito oćituje u povezivanju tih dvaju elemenata.

Al´ od cvijeta sreće nij´ već nijednog lista Samcat po nijh sećem s tugom bez broja ko po groblju djece Slava mati moja Đulabije su u hrvatskoj književnosti i njenoj povijesti proglašene ljubavnim romanom u stihovima. No one su u čitavom njihovom ugođaju. Đulabije su u cjelosti zbirka ljubavnih pjesma. 3. TEZA STIL PISCA: U težnji da nađe što adekvatniji izraz za svoje pjesničke vizije Vraz je pronalazio različite forme: od klasičnih soneta do romance i balade. Krasan si moj kraju sva su mjesta ista. a ne u kompoziciji. povezanih.69. Počevsi pisati pjesme Ljubici. Po svom sadržaju i po pjesnikovu osjećanju Đulabije su isto toliko slovenske koliko i hrvatske. i slabih stihova. doduše ima. pa je i na taj naćin obogatio našu književnost onoga vremena. bilo je naročito mnogo borbe s . kako će ih završiti. Srodnosti izmedu Đulabija i razlićitih romana iz vremena romantike. U njima je uporebljen krakovjek. što ga je Vraz iskoristio već u slovenskim stihovima. To je oćita zabluda. no nikakav roman. te gazele. Vraz nije ni mogao znati. Bilo je u tom traženju i lutanja.

e.jezikom. osobnih momenata koji variraju od vedrih stihova do sumornih motiva i atmosfera. Iz te smjese nastane lik po vanjskom izgledu jednak bogovima ali bez du{e. TEZA: Bilje{ka o piscu Kao za ve}inu anti~kih pisaca nemamo mnogo biografskih podataka. što nije nikakvo ćudo kad je Vraz slovenac. U Sicilskom gradu Geli Eshil je umro 456. TEZA: Sadr`aj "Nebo i zemlja bijahu stvoreni" tim rije~ima Eshil zapo~inje svoje djelo. Ta je grupica imala znatnu ulogu u Ateni u prvim desetlje}ima. kako ga neki nazivaju "otac tragedije". god. Zemlja je vrvila `ivotinjama ali nije postojao jedan duh koji bi vladao zemljom u svoju korist. Bo`ica Atena mu je pomogla u tome {to je tom liku udahnula duh ( bo`anski dah ). Bio je. Bio je svjedok svrgnu}a tiramide u Ateni. prosinac 2004 20:34:00 | 0 komentara Eshil: Okovani Prometej 1. Uzroci tih nesporazuma nisu poznati. Objavio lektire u 30. uspostavljanja demokratskog ure|enja i uspje{ne borbe protiv intervencije aristokratskih dr`ava. prije n. Iz njegovih pjesama vidi se da je bio prista{a demokratske dr`ave. Zbog tih nesporazuma morao je provesti posljedne godine `ivota na siciliji izvan domovine. kod Salamine i Plateje. nakvasi je vodom i stane ju mjesiti. iako je pripadao konzervativnoj grupaciji u samoj demokraciji. Za takvo stvorenje mudri Prometej sin Japetov uzme ilova~u. u Eleusini. Rodio se 525. No usprkos svim tim slabostima Vraz je u svoju poeziju unio mnogo iskrenih. prije n. Engels ga je opisao kao jasno izra`enog tendencioznog pjesnika. Eshilove politi~ke simpatije o~ituju se u njegovim djelima. 2. Potjecao je iz zemljoposjedni~kog roda. Tako su . god. Da bi stvorio du{u uzme iz `ivotinja sva dobra i zla svojstva i zatvori ih u grudi ~ovjeka. Nastali su golemi nesporazumi i sva|e izme|u Eshila i naroda. Znao je i prije odlaziti tamo i prikzivati svoje drame.e. Eshil je sudjelovao u borbi protiv perzjanaca i to na bitki na Maratonu.

. ukratko sve korisno.. Sama Atena iz zavisti prema Prometeju ogrne djevojku sa bjelom svjetlucavom haljinom a glavu joj ovjen~a svje`im cvje}em i zlatnom vrpcom. Za uzvrat Zeus je ljudima uskratio posljedni dar za savr{en `ivot tj. Hermo joj podjeli dar govora a Afrodita svaku dra`esnost i milinu. Zeus je tako stvorio to ljupko zlo i dao mu ime Pandora. On sa svojom lukavlju{}u `eli prevariti bogove. Kako bi ispunio Zeusovu volju Heraklo mu namjesti zamjenika Kentaura Hirona koji je bio spreman umrijeti premda je bio besmrtan. lje~iti se. ~uti. Naredio je Hefestu bogu vatre i umjetnosti da napravi varljivi lik lijepe djevojke. Kako nebi optu`ivali da je Zeus oslabio Prometj je morao nositi `eljezni prsten s ukovanim komadi}em kavka{ke stjene. U loncu je bila samo jedna dobra stvar. Nezasitan Zeus mu po{alje jo{ i orla koji bi mu svaki dan kljuvao jetru. ploviti morem. hraniti se. slu{ati ali nisu mogli vidjeti niti ~uti. Za uzvrat Zeus je stvorio novo zlo. Hefest je morao Prometeja lancima prikovati na stjenu Kavkaza pred strahovitim ponorom. slobodno i bez ikakve nevolje. nego ga poklopi prije njezinog izlaska. On je pokorio svog oca Krona i Titane ( stari bogovski rod ). @ivjeli su pod zemljom u mra~nim pe}inama. Prometej je uzalud opomenuo jadnog Epimeteja da se ~uva bilo kakvog bo`jeg dara. uptrebljavati `ivotinje. Sve {to su radili bilo je bez smi{ljene osnove. Zeus se odlu~i za ve}i kup i odgrne ga. Pandora je sa sobom nosila lonac pun nevolja i ulaskom u ku}u ga otvori. U Mekoni organizirali su susret bogova i smrtnika. a u drugom ve}em kupu bijahu kosti i salo. Hermo odvede Pandoru na Zemlju i uputi je prema Epimeteju. Pojedena jetra bi svaki dan na novo izrasla. Tada ih je Prometej po~eo podu~avati kako }e vidjeti. mi{i}i. Pomo}u u`arene tinjaju}e tre{}ice na zemlji je stvorio prvi plamen od kojeg su ljudi dobili ogromnu korist.. Epimetej je ugostio Pandoru. Tamo su se utvrdila prava i du`nosti ljudi. . odapnuo strijelu i skinuo orla sa Prometejevih koljena. Stra{no se razljuti na Prometeja kad je pred sobom na{ao samo salo i kosti. Prometej je zastupao ljudski narod kako ga bogovi nebi previ{e iskori{tavali. Na nebu je sa svojom obitelji vladao Zeus. Pisac groznice i razne druge bes~ujne ali vrlo mu~ne nevolje opisuje kao ~ete bez dara govora. utroba. No Japetov sin je i za to na{ao rje{enje. Nakon nekoliko tisu}a stolje}a nai{ao je tamo Heraklo u potrazi za zlatnim jabukama. Do tada su ljudi na zemlji `ivjeli mirno. vatru. U manjem kupu bija{e svo meso. Ukratko uputio ih je u sve `ivotne potrebe. Sve krivice za taj ~in Zeus je predao Hefestu i njegovim slugama. mozak.. Jadan Prometej nije smio zaspati niti kleknuti nego smo mukotrpno bezograni~eno stajati. Hefest je tu naredbu izvr{io. Prometej mu je predlo`io da izabere koji od dva kupa `eli. Zeus je rekao da te patnje trebaju trajati sve dok jedan zemljanin ne daruje svoj `ivot smrti i tako preuzme krivicu na sebe.. Zatim mu je skinuo okove i poveo oslobo|enog Prometeje sa sobom. Pandora nije dala nadi da iza|e iz lonca. Prometej je ubio tog bika i od njega je stvorio dva kupa. Zeus je reko da je ta podjela nepravedna. Bogovi su imali izabrati {to `ele od jednog bika. ^ak i smrt koja je nekad sporo dolazila ubrzala je svoje korake. Tako je na Zemlju do{lo zlo. ^im je to ugledao napnuo je luk. Tako je Zeus mogao govoriti daj je jo{ Prometej prikovan na Kavkaz. a to je bila nada. Prometej je bio tog Titanskog roda..nastali ljudi koji su mogli gledati. Bogovi su po~eli od ljudi tra`iti da ih ~aste uz uzvrat njihove za{tite.

Josip Kozarac je umro 1906.g. "Oprava". "Proletarci" i "Među svjetlom i tminom". Pisao je romane među kojima je najpoznatiji "Mrtvi kapitali" u kojemu otkriva nedostatke u društvenom životu. u Koprivnici. Tema: Piščeva ljubav prema. TEZA: Mi{ljenje o djelu Slavonska šuma" Kozarac je dao prekrasne slike šumskog života. šumi. "Biser Kata". U posljednjem periodu života i rada pisao je pripovjetke u kojim je pokušavao rješavati neke psihološke probleme suvremenog čovjeka kao što su "Mira Kodolićeva". Osim pripovjetki među kojima se ističu "Tena".3. biljnog i životinjskog. Slavoniji i njenim ljudima i običajima Osnovna misao: Treba čuvati šumu Vrijeme radnje: Davno Mjesto radnje: Slavonska šuma . loše gospodarenje zemljom i pogrešan odgoj i obrazovanje intelektualaca.

Nisu mogli ni jedno ni drugo zato što je brijest bio jako visok. Bartol nije znao zbog čega je paprikaš crn . svojim žirom hranila svinje. sve je u pokretu. svojim drvetom dizala kuće i ograde. a društvo ohrabreno da i dalje jede bartolova jela. U šumi su samo kos i drozd. tvrdo glatko lišće zašapće. radi se procijena šuma. Ptice pjevice su u svojim gnjezdima. Kada su su došli u kolibu vidjeli su da im je Bartol pripremio paprikaš. Dok su jedni rušili drugi su puškama pazili na orla. Kada dođe ljeto. Bartol ode u kuhinju i otkrije da je paprikaš crn zbog toga što je zdjele pokrio hrastovinom iz koje je curio tanin crn kao tinta. u šumi sve postaježivlje i raznolikije. Ljudima nije ništa drugo preostalo nego da sruše brijest. U proljeće kad se sve oživljuje u šumi je najpustije. po šikarama i i livadama oko sela. Neki lovci gaze po vodi. posadio voćnjake i šljivike. a šuma puna komaraca. lugar Sadržaj: Slavonska šuma je šuma s divnim i visokim stablima. Vračajući se sa teškoga posla očekivali su da će im Bartol pripremiti dobar ručak. Osim bogatih trgovaca tu su i Turopoljci koji prolaze . sagradio je kuće. a i život u njoj. jer ona mu je pašom odgajala volove. Na jednom visokom brijestu sagradio je orao gnijezdo. O Ilinju love se divlj patke. Procijena je težak posao. a neki imaju pse koji im donose. Kada mu zbraniše i zatvoriše šumu. čvorci su uginuli. jedan radnik i kolibar Bartol prenoćili su u kolibi koja je ostala iza šumskih radnika koji su preko zime ovdije radili. a nije imao grana po kojima bi se popeli. Kud god čovijek ide tamo i oni.Likovi: Josip Kozarac. svako drvo i svaki glas. On pozna svaku pticu. Kako je orao bio ranjen svoj je plijen ispustio i srušio se u šumu. Šumski trgovci obilaze dijelove šume koje su preko ljeta procijenili i obilježavaju stabla koja će preko zime doći na prodaju. Kada su pojeli. on postade siromah. zatim zašuti i zašumi. ali je bio toliko ukusan. Gnijezdo je bilo dobro naslagano tako da ga zrno nije moglo probiti. Kad su ljudi pogledali orlov plijen. Sa godišnjim dobima šuma se mijenja. kada su ga ljudi opazili. Pokraj šume. Kada vjetrić zapuhne. Šuma je oduvijek bila njegovo nepresušivo blago. Sredinom rujna nastaje važno razdoblje za slavonsku šumu. On je u njoj kao u svojoj kući. ali crn kao tinta. Tu se dižu veliki hrastovi sa sivkastom korom i brazdama koje teku duž cijeloga dvadeset metara visokog debla sa snažnom širokom krošnjom koja ih je okrenula kao stasite junake. Bio je ukusan. staje i štagljeve. začudili su se jer je to bio jastreb. Slavonac voli svoju hrastovu šumu. kada dođe ljeto. I tako je spašeno Bartolovo kuharsko umiječe. Priroda buja. tjerajući patke i pucaju. Vuk. Usput se ulovi i koja štuka i šaran. Odjednom ugledaju orla kako se vraća u gnijezdoi pandžama nosi plijen. lisica i kuna davali su mu skupo krzno. od jakoga udarca kada je brijest pao. a zec i srna hranu. Bartol. Dva lugara. a oni gladni tako da su ga jeli i za večeru. kada je brijest bio skoro srušen na njega su doletjela dva čvorka koja su ušla u orlovo gnijezdo. dogovorili su se da će mlade orlove popovaditi ili ubiti zato što im je orao ubijao domaće životinje. Jedan je čovijek pucao u orla.

što je sve vidjela i doživjela. Za djecu je je objavio zbirke pjesama: “Vesele zamke”(1955). “Povjerenje životu”(1985).Grigor Vitez Ponešto o piscu: Grigor Vitez rođen je 1911. i slikovnice. Objavio je zbirke pjesama .šumom i procijenjuju urod žira koji je zbog sječe šume i njegove upotrebljivanosti na sve većoj cijeni. “Dva pijetla”. “Doživljaj svjetskog putnika” i “Čudna škola”.pejzažna Stil: personifikacija (“Sunce toči”) . a u studenome je šuma mirna. odnosno prirodu koja nam uzvraća svojom ljepotom Vrsta stiha: Vezani Vrsta pjesme: Lirska . U listopadu poćinje lov na srne.“Medvjed kao pudar”. “San boraca u zoru” (1955). prosinac 2004 23:29:00 | 4 komentara Gdje priče rastu . “Gdje priče rastu”(1965). Tko bi nabrojio što je sve šuma u tih dvjesto godina dala. i poezije “Kao lišće i trava”(1960). u Slavoniji. Tulipani dižu čaše Tema: Radost tulipana Osnovna misao: Treba čuvati cvijeće. “Tko će s nama u šumicu”. studenog 1966. a sahranjen je u svom rodnom selu. “Pjesme” (1950). U to doba sije se žir. Koliko se je stare šume posjeklo. Što se sve u njoj događalo i što će se dogoditi. To je ta njena tajna. “Naoružane ruže” (1955). I dok se uz pijesmu sadi mlado drveće na drugom kraju žalosno otpada žuto lišće. I tako je u isto vrijeme na jednom mjestu smrt. “Kad bi drveće hodalo”(1959). u Kosovcu. Na to sijanje izađe čitavo selo. toliko nove treba zasaditi. Grigor Vitez je umro 23. Neke od pjesama Grigora Viteza prevedene su i objavljene na petnaestak jezika izvan naše zemlje. Objavio lektire u 29. a na drugom život. “Prepelica”(1956). “Životinje spavaju”. njen čaroban mir. “Igra se nastavlja”(1967).g. godine u Zagrebu. “Hvatajte lopova”(1964). Osim pjesama Grigor Vitez je pisao priče i članke za novine i časopise. “Sto vukova”(1957). “Maksimir”. a tamo još dalje udara sjekira i ruši se što je dvije stotine godina raslo.

olovko Tema: Želja učenika da ne moras sam pisati zadaču i učiti Osnovna misao: Ne teba biti lijen Vrsta stiha: Slobodan Vrsta pjesme: Lirska .misaona Stil: poredba (“zmaj je avion”) Olovko.misaona Stil: personifikacija (“Knjižice. knjižice. Nauči se !”) Lovačka priča .pejzažna Stil: personifikacija (“a što si nam donjela? proljeće na repu“) Zmaj Tema: Putovanje avionom Osnovna misao: Ne treba se bojati leta avionom Vrsta stiha: Slobodan Vrsta pjesme: Lirska .Lastavica Tema: Povratak lastavica s juga Osnovna misao: Kada dođu lastavice počinje proljeće Vrsta stiha: Slobodan Vrsta pjesme: Lirska .

uskoro je. godine objavila prvo djelo. Nakon što je 1982 . s roditeljima. možda je pomalo "bucmast".Tema: Priča lovca o lovu na jelena Osnovna misao: Treba biti mudar i snalažljiv Vrsta stiha: Slobodni Lirska . trinaestogodišnjeg Adriana Molea. upoznajemo glavni lik. 2. kao i osobama s kojima se prepliće njegov život.SUE TOWNSEND 1. prosinac 2004 23:28:00 | 0 komentara TAJNI DNEVNIK ADRIANA MOLEA . napisala i objavila "Tajni dnevnik Adriana Molea" i "Novi jadi Adriana Molea". . kako kaže njegov liječnik. ANALIZA LIKOVA Adrian je dječak u pubertetu. Znamo da ga muče bubuljice i prištevi. Sadržaj knjige nije vezana radnja. 3. niz njegovih "jada". pod naslovom "Adrian".misaona Objavio lektire u 29. a neki su postali predloškom za radio i scenska djela. BILJEŠKA O PISCU Sue Towsend je suvremena engleska spisateljica čiji su romani za omladinu prevedeni na mnoge svjetske jezike. zahvaljujući izvanrednom prijemu kod čitatelja. od dana do dana. njegova traganja za stotinama odgovora. KRATAK SADRŽAJ U ovom modernom romanu. Roman je zapravo njegov vlastiti dnevnik u kojem se nižu njegove misli i zbivanja koja ga zaokupljaju. O njegovom izgledu znamo malo. od siječnja jedne godine do travnja iduće. njegovi sukobi s okolinom. te kroz njegova razmišljanja saznajemo o svim problemima koji ga muče. to je niz sličica iz njegovog života. njegove nedoumice.

daje mu podršku. On zapravo voli svoje roditelje. povremeno se baka pojavljuje u kući. trudi se biti što bolji u školi. pokušava ih vidjeti sa svim vrlinama i manama. školske profesore i ravnatelja. Tu je i Adrianova mama. sklonog alkoholu i samosažaljavanju. shvatio sam kako je ovo djelo veoma zanimljivo i interesantno. ne živi u oskudici. kako je opisan. gotovo sve situacije uspijeva sam riješiti. I tako je bilo sve dok nisam počeo čitati. Ima plemenitu narav (brine o starcu Bertu Baxteru).. ali se ponovo vrati i nastoji održati obitelj. Čak je i ambiciozan. svjesna svog izgleda i svog utjecaja na dječake. 4. DOJAM O KNJIZI Ugledavši ovu knjgu. Ljubav mi je još jedini spas da totalno ne poludim. a kasnije čak i očeva ljubavnica s djetetom i starac Bert. "kose boje sirupa". ne previše poduzetnog. baku Mole. ali zapravo dobra kao osoba. Adrianove kolege. ne sukobljava se s njima otvoreno. Ono što tu knjigu čini još zanimljivijom jest da u tom romanu mogu prepoznati i neke svoje probleme.Više znamo o njegovim životnim prilikama i neprilikama. možda i malo nemarna prema Adrianu. očito nezadovoljna s onim što joj pruža brak i muž. Posjetit će me nakon sata iz viole. On je zapravo jedno dobro dijete koje na neobično duhovit način pliva u "olujnom pubertetskom moru". pomislio sam si : "Još mi je samo ovo trebalo!". str 217) -2- Pandora je Adrianova vršnjakinja. Barrya i Nigela. školskim drugovima oprašta neke njihove propuste. Polako ulazeći u svijet Sue Townsend i Adriana Molea. Roditelji su mu u stalnoj svađi. Susrećemo i neke sporedne likove : starca Berta Baxtera. mašta o svojoj budućnosti. zgodna djevojčica. voli ga i razumije. čak se na neko vijeme i rastaju. Njene su obiteljske prilike puno bolje od njegovih. piše pjesme). Adrian polako odrasta."(citat. pažljiv je i osjećajan (bira poklone za svoje drage. neke susjede i druge. uz nju uspijeva održavati ravnotežu u svom životu : " Nazvao sam Pandoru. s njima živi pas. odlazi od kuće kroz neko vrijeme.. Zaljubljen je u Pandoru i ljubav mu pomaže u svakodnevnim "nevoljama". Prilično samosvjesna i odlučna. isključuje se iz svijeta odraslih kad je to potrebno za njegov vlastiti mir. Unatoč svim tim problemima. Ona puno pomaže Adrianu. Od ostalih likova mogu spomenuti Adrianovog oca. Knjiga .

Jedan je od gusara držao u zamahnutoj ruci bodež. prihvatio sam se posla.. Premazao sam zidove dva puta crnom bojom. . Bio je tu komad ugljena. Kad sam pročitao knjigu. Za dva dana moći će se vratiti kući. Kroz crnu boju neprestano se probija lakrdijaš Noddy. nažalost!" -3- "Stara traži posao! Još ću završiti na ulici kao besprizorni ili tako nešto." "Kupio sam dvije kantice vinilske crne boje i gustu četku. I što ću jesti cijeli dan? Morat ću jesti pomfrit i slatkiše sve dok ne upropastim tek i dok mi ne popadaju zubi. pa malo božićno drvce s torte. ali je poučno i pomalo iznenađujuće da to uspijeva nadvladati svojim prirođenim smislom za humor.govori o mom vršnjaku koji proživljava doba sazrijevanja i u tom razdoblju pronalazi bezbroj razloga za nezadovoljstvo. ali Noddy se ne da!. Još je u krevetu. Pas sad izgleda puno bolje. Bogojavljenje je nešto u vezi s tri mudraca. Veterinar mi je pokazao plastičnu vrečici punu svakakvih jezivih stvarčica. Pas je zatvoren u drvarnicu. Ima dobre prijatelje i to je očito jedna od najvažnijih stvari u životu. i dalje se kljuka vitaminom C. Velika mudrost!" "Otišao sam u posjet psu.. pa figurice gusara s modela broda. mogao sam samo reći : "Bravo. Čim sam se vratio kući iz kluba "Uradi sam". Adriane!" Na kraju bih izdvojio neke humoristične odlomke : "Našao sam u riječniku riječ koja potpuno odgovara mome starom simulant. Operiran je.. taj je sigurno zadao psu gadne muke.. Bojim se da ću morati po cijeli dan sjediti u javnoj praonici rublja da se ne smrznem .

Tema: život slavonske žene Vrijeme radnje: 19.Treći premaz. Leon Jungman .. više ne vide! Stari je maloprije došao da me potjera u krevet. u Beču je diplomirao poljodjeljstvo i šumarstvo. hvala Bogu.. Pučku školu i gimnaziju završio je u vinkovcima.. ali se on prokleti zvončići i dalje vide!. a tu i tamo probijaju Pinokijeve prugaste hlače i njegov crveni nos." Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:28:00 | 0 komentara Tena . Sad znam kako se Rembrandt osjećao nakon što je oslikao Sikstinsku kapelu u Veneciji.. ali ja mislim da to iz njega govori jer zato što su u njegovoj sobi na zidovima same ružice. Najpoznatija djela su mu : "Priče djeda Nike". Jerko Pavletia . Ivka . Sva su mu djela tematski vezana za Slavoniju. Joza Matijević . "Slavonska šuma". " Biser-Kata". Ostatkom crne boje i finom četkicom premazao sam Noddyjevu kapu. 2 sata u noći. ali još proviruje Noddyjeva kapa dvorske budale.Josip Kozarac O piscu: Hrvatski pripovjedač. Beranek . "Tena". ali mora da je loše kvalitete jer posvuda ima pruga. i druge. Zvončići se.. Boja se osušila. Đorđe . da je to pravi nadrealistički košmar. Rođen je 1858 u Vinkovcima. romanopisac. Maruška . Ostalo ih je još 124. Malo je bolje. stoljeće Mjesto radnje: Slavonija Vrsta: Pripovjetka Likovi: Tena (Terezija) . U 11 sati i 25 minuta premazao sam i posljednji zvončić.. Rekao je da ga moja soba podsjeća na jednu sliku Salvadora Dalija. Umro je 1906 godine. Premazao sam večeras crnim flomasterom 69 zvončića na kapi.

Tena nije voljela Leona. ali on je samo gledao Tenu. Leon je organizirao primanja u svojoj velikoj i prostranoj kući. s nakanom da će Tena doći. Tenu to nije zanimalo jer joj je ostalo puno haljina i novaca od Leona. Tada je Leom pričao sa Teninim ocem Jerkom da pošalje Tenu na primanje. Našla je Jozu Matijevića . Nakon Boranekovog odlaska Tena je nosila crninu i povukala se u sebe. Prišavši Teni obasuo ju je prostranim sobama i oni svježim mirisima. pa se ona žalila Teni i molila ju za zaštitu. Leon je dobio premještaj. Leon je i dalje organizirao primanja. Jozo bi znao često vikati na Ivanku. Ivanka je rodila i nakon poroda se . Došle su sve seoske cure. ali bila je kod njega zato da osjeti čari luksuznog života. a u njoj je bio mladi vodnik Beranek. Jerko je uspio nagovoriti Tenu da ode na primanje i sam ju je otpratio do Leonove kuće. U među vremenu Ivanka je ostala trudna. Jozo je imao ženu Ivanku. Usto su ciganka i Maruška napravile prijevaru i uvjerili Đorđa da je Maruška trudna. Sav novac koji je Đorđe zaradio odlazio je Teni. Nakon izvjesnog vremena Tena je prešla Leona sa Đorđom. Osvojila ga je na jednom plesu. U to doba kraj njezinog sela bila je Češka vojska. a jedna ciganka je donjela Maruški veo koji je zaražen vodenim kozicama. Na primanju sve su se cure nabacivale Leonu. Leon je znao da ga Tena ne voli. U 16 godini života umire joj majka i ona ostaje sama s ocem Jerkom. zvao se Leon Jungman. Tenu se je dojmio sav taj raskoš i bila je očarana s njime. Tena je od bolesti dobila plihove po licu i više nije ličila na staru Tenu. Pošto je Tena bila s Leonom. a kuću i zemljište je dano na dražbu zbog neplaćenog poreza. Tena se doselila kod Joze i preuzela vlast u kući. on je redovito tukao svoju ženu Marušku i maltretirao je. Nakon što je potrošila taj novac morala je smislit način kako ae živjeti. S vremenom Ivanka je postala prijateljica s Tenom. on je uzdržavao i njezina oca. ali Tena nije. Kod Đorđa je bila još teža situacija. ali na nju nije previše mario za to što je imao Tenu. Tena se zaljubila u njega i prvi put u životu osjetila ljubav. no došla je zapovjed i Beranek je mora krenuti u Bosnu. Maruška je dala veo Teni i Tena se razboljela. a na njima je svirao cigan Đorđe. A usto je bila i s Đorđom. Cijelo selo je ogovaralo Tenu i došao je glas do Leona. a Tena je ostala bez luksuznog života. a nakon Leonovog odlaska on je zapio sav novac. Iako je bio cigan on se Teni sviđao. Tako je živjela s dvojicom ljubavnika.Sadržaj: Tena je mlada Slavonska djevojka i polako postaje jedna od najljepših cura u selu. Nedugo zatim u selo je došao bogataš iz jedne Pariške tvrtke. Kada je opazio Tenu odmah mu se svidjela. ali Tena je i dalje bila povučena.

Đorđe Cigan koji svira gusle. guste. Tena ga koristi kao izvor novčanih prihoda. a kada je Jozo vidio Tenu onakvu nije mu više stalo do nje. zapravo moglo bi se reći da je prkosila selu i stvarala zavist među drugim seoskim curama. Nije imala nimalo srama što ju selo ogovara. On se radovao ponovnom susretu sa Tenom iako je strepio dali će ga tena primiti pošto je u ratu ostao bez desne ruke. Leon Bogati čovjek koji dolazi u Slavoniju da bi zaradio novaca a usput da ne bude sam spetlja se sa Tenom. Bio je mlad ljepuškast. Jozo Želio se oženiti sa Tenom još dok je bila cura. S vremenom. Njihov susret nije bio sretno sjedinjenje nakon drugog vremena. sitnih vatrenih očiju. crnomanjastobjelkaste puti. maltretira. odnosno nakon svoje prve ljubavi počela je shvaćati koliko je ljepota bitna za ugodan život jedne seoske cure. a plavih brkova. tuče ju. postala je starija. Tada se pojavio Đorđev navodni sin i on više nije htjeo uzdržavati Tenu. ali ga onda nije htjela. tamne kose . sada ga koristi samo kao sredstvo pomoću kojeg se uzdržava. Na kraju je imala sreće što joj se vratila prva ljubav kod koje je pronašla svoju sreću. Grub prema ženi. Karakterizacija likova: Tena U mladosti Tena je bila cura koja nije potpuno bila svjesna svoje ljepote. ponižava. Uvjek je gledala na svoje dobro bez obzira kako to utječe na druge. Beranek Mladi vodnik u Češkoj vojsci koji se istinski zaljubljuje u Tenu i na kraju rata se vraća Teni i s njom provodi ostatak svog života.proljepšala . Grub je prema ženi . Kada je Beranek vidio da je na prodaju Tenina kuća i zemljište za vrlo malo novac odmah je dao polog. Nakon završetka rata Češki vojnici su se vratiili u selo da bi otkupili zemlju i tu se nastanili. Beranek je ostao na imanju sa Tenom da iznova podigne zapuštena polja i pruži mlađem pokoljenju ljepši život. Nakon Što se oporavila Tena više nije bila ona stara .

P. te je uvelike djelovao na kasnije generacije pisaca.” .a po zanimanju liječnik. Pomoću varke pridobija muža. kako u Rusiji tako i van Rusije. Poznatija djela su mu: Tri sestre. bolestan. Rođen je u trgovačkoj obitelji.Ivanka Pokorna žena. Čehov (1860-1904) ruski je pripovjedač i dramatičar. simptomatično za pisce tog doba. nije oženjena. jedina je pomagala Teni dok je imala vodene kozice. Morala je podnositi drugu ženu u kući i biti podložna njoj. Galeb. Potajno se nada koko bi u Moskvi mogla naći muža i onda bi. izbjegavao je politiku. nezadovoljna životom koji vodi a ne vidi izlaz. bila sretnija. bilo bi to bolje.Anton Pavlović Čehov Bilješka o piscu: A. Čehov je među ostalim i tvorac antiteatralnog kazališta i psihološke drame. Objavio lektire u 29. ali nakon poroda se proljepšala. Čovjek u futroli… Likovi: Olga je najstarija sestra. barem tako misli. ali je istupio iz Akademije zbog nepriznavanja Maksima Gorkog. Bio je. Nakon gimnazije u rodnom gradu se upisuje na medicinu u Moskvi. Surađivao je s velikom opernim redateljima. cijeli dan bi sjedila u kući. Bila je sitna. Voljela bih muža. te se kao student počinje baviti pisanjem. siromašan. Najbolja njegova djela su novele i pripovjesti. Maruška Žena kojoj je bilo dosta što je druga žena. “Ako bi se udala. putovao je na Sahalin. Vrlo plemenita žena. prosinac 2004 23:27:00 | 8 komentara Tri sestre . Ujak Vanja.

Zasniva se uglavnom na samim likovima i njihovoj tragičnosti koja samo kazuje kako promjene nema unatoč vječitom optimistu i njegovoj priči o svjetloj budućnosti. mrzi svoj život. a da nije promislila. Traži životnu sreću. Kako ima dominantnu ženu. Rano se udala. i smatra kako joj rad djelomično zamjenjuje ljubav. Natalija je poprilično težak lik. mirna i glatk bez većih preokreta. velikih ambicija. . i masli o svemu na loš način. on se povlači. Forma i stil: Ovo djelo je drama ods četrri čina. a uza sve to tu je još i unutarnji sukob. no ona je uz to i lik koji se najviše mjenja. lik malograđanke koju nitko ne prihvaća. Irina je najmlađa od sestara. te se kasnije ipak koliko asimilira u društvo. čeka princa na bjelom konju.Maša je vječno nezadovoljni melankolik. postaje papučar i pušta svoje ambicije da padnu u blato. Svoje nezadovoljstvo neće nikad riješiti jer su joj ciljevi nerealno visoki. koji stalno teži nemogućem. s malim šansama za ostvarenje. Andrej je sin. i prtpostavlja da bi ga sigurno našla u moskvi.

a pisao je mnogo i neumorno u želji da svojiim književnim radom poradi na političkom . “Branka” i dr. kulturnom i prosvjetnom podizanju naroda. st. Iz Praga je prešao u Beč gdije je uređivao časopis “Glasonoša”. Godine1871 štampao je svoj prvi veliki historijski roman iz prošlosti Zagreba. zatim je bio gradski bilježnik Zagreba i umjetnički ravnatelj zagrebačkog kazališta 1870 bio je dramaturg kazališta a 1873.” . U svojim članicama “Naše književnosti” rekao je Šenoa na jednom mjestu ovo :”Zašto pišemo? Da si ovaj ili onaj čitalac ne znajući šta da pametno radi prikrati vrijeme ? u tom slučaju ne bi novele više vrijedile od one brojanice. dobro i plemenito. negdje u 19. 1866. da mane prošlosti popravimo. Građu za svoja mnogobrojna književna djela crpio je Šenoa iz hrvatske prošlosti i sadašnjosti . koje Turčin od duga časa broji. XII. a pravne je nauke završio u Pragu i Zagrebu.AUGUST ŠENOA Bilješka o piscu: August Šenoa rođen je u Zagrebu 14. jer ga je zatekla prerana smrt. Objavio lektire u 29. da budemo u njem smisao za sve što je lijepo. Osnovnu je školu polazio u Zagrebu.Vrijeme i mjesto radnje: Radnja se odvija u malom Ruskom gradiću u provinciji. vratio se u Zagreb i ušo u redakciju “Pozora”(kasnije “Obzora”). zatim tri historijska romana: “Čuvaj se senjske ruke”. g. IX. postao je gradski senator. Umro je 13. “Mladi Gospodin” “Ilijina oporuka” “Vladimir”. 1881 u četrdesettrećoj godini života. “Zlatarevo zlato” zatim je napisao veći broj pripovjesti “Prijan Lovro”. 1838. “Seljačka buna”i “Diogenes” roman iz suvremenog života “Prosjak Luka”dok povijesni roman “Kletva”koji je izlazio u “Narodnim novinama ” 1880/1881 nije završen. Mi hoćemo da dignemo narod da ga osvijestimo. gimnaziju u Pečuhu i Zagrebu . prosinac 2004 23:26:00 | 0 komentara PRIjAN LOVRO .

To prikazuje kroz razgovor njega i crne udovice koja je iskazala svoje misli o Hrvatskoj književnosti i koja govori kako jednoj ženskoj osobi čija ćud je strasna. koja. vječne promjene željna. Šenoa u ovoj pripovijetci kritizira ondašnje društvo . nikad ne miruje? Vazd jedno te isto. mjeseca. Dvoje mladih se zavoli . k tome malo sunca. al im se nameću kojekakve kojekakve vrlo obične prepone kojih vrlo običnim načinom uklone . suza— i pripovijestje svršena” Ona kaže da rijetko kojem piscu uđe u galavu da se ta junakinja li junak otrovaju probodu mačem i umru : “Samo katkad uđe kojem piscuu glavu . fantazija bujna . misao živa i brza kao ptica. ondašnje pisce . “Ženska ćud je strasna. suza i pripovijest je završena. te . hvala budi bogu . 5-6 ) Bilješka o djelu : Djelo je posve realistično . svoji. A kakvu hranu davaju naši novelisti toj nestašnoj ptici koja leprša od mjesta do mjesta. pa budu .Podatke pronašla u A:Šenoa “Seljačka buna” (str. fantazija bujna . mjeseca cvijeća . misao živa nije dovoljno dvoje mladih koje se zavoli onda malo prepreka koje jednostavno prijeđu . K tomu malo sunca.

brčići slabi .junak ili junakinja moraju se otrovati . probosti. blijedo . nos fin . lice osuho.nego da je dovojlno okrenuti se oko sebe da bi se našlo junaka tj. Bio čovjek srednjeg stasa. u srijedi široko. tolike sukoba da će dušu silno potresti . vječna monotonija.”(str. reć bi uglasto.al neobični sjaj . 12) “Govorio je sprvine polagano. Glava neobično velika naličila posve kuglji. rodi tolike borbe. žmirkave. al i apodiktički . pače umrijeti od suhe bolesti ! Vječna idila . kratko poput epigrama . usne tanke. prepličući govor franceskim dosjetkami. može se ga naći u svakodnevnom životu. kosa crna i glatka. mogu li naši pisci stvoriti velikog junaka: “Jesu li pisci kadri naslikati u malenu okviru velika divske slike . al i vrlo žacave. koščast . toli živada našim piscima ne treba nego prepisati je pa su napisali najljepši roman. može li u naših okolnosti postati kakav zanimljiv junak romanu ?” Nato joj Šenoa odgovara da junaka ne treba stvarati . duga. Rekao joj je i to da upravo zato što smo mali narod koji je imao tolike borbe upravo mi možemo napisati najljepše romane :”Upravo okvir naše malešnosti koja sapinje često smjelu dušu i žarko srce. tamne .” Nato se ona pita jesu li pisci kadri u malen okvir naslikati velike divske slike . pravilno u dvoje razdjeljena . svečano. zdola posve šiljasto .” Opis likova : Opis prijan Lovre: “Po naglasku sudeći bijaše pohrvaćeni Slovenac. stisnute . visoko. Bio je pod silu miran . i povijest ljudskog srca u nas toli razlika.a oči male . širokih plećiju. čelo mu bilo široko.

Dosjetljivost i oštroumlje mililo se Malvini – tako bijaše joj ime—nad sve ino. Po prvom razgovoru razabrah da je Lovro vanredno darovit čovjek . o Berangeru i o koječemu. umjela crtati . Nije dakle ni čudo da se mladi svetac i crnooka. pa je francesku knjigu i dobro poznavala. o glazbi . Kad bi zapodjela živahna prepirka o kakvoj neznatnoj stvarci– a tog a je bilo zaonda dosta – šutio Lovro marmorkom te bi samo potkraj govora ironičkom izrekom izvrnuo cijelu raspravu na šalu. plavka mnogo međ sobom čavrljali o cvijeću . Mladica biješe živa. Nešto me odbijalo od njega ”(str. vrlo živa. I Lovro biješe tom jeziku vrlo vješt. udarati u glasovir i više toga. Umjela ona više jezika. Osobito rado govorila je franceski. Kraj svih tih vrlina ne bijaše mi Lovrin prvipojav prijazan. vanreda pametna. veoma mnogo znade. bujna i vesela. 13) Opis Malvine: “ U vlastelina bila ljepušna jedinica . 18) Opis Minke kakvu je vidio Lovro : . crnooka i zlatokosa . da mnogo.” (str. a pametna. o suncu .njegova oka odavao je da je čovjek strastven.

da joj je mjesečina padala na sjajnu kosu i iskrami se preljevala u tamnih očih. al ubrzo zapita me smiješeći se :— Šta ste zamukli ? — Al Minkin posmjeh ne bijaše smiješak anđela od šesnaest godina. pod očima si vidio nagrešpanu kožicu . tanka. “ (str. nego je dovoljno da prelistamo našu povijest i dobili smo junake koje ne treba da opisujemo onakvi kakvi nisu nego istinit izgled istinite osobine. Tim djelom Šenoa daje kritiku svog vremena koje je i danas prisutno. Iza širokih rukava tamne svilene haljine virile bijele drobne ruke a nad čelom treptila zvijezda od brušene ocjeli. blijeđana lica.“Na prvi mah smetoh se ponešto . 47) Istiniti opis Malvine: Mjesečina pokaza mi cijelo joj lice. mišljah u prvi mah. Od nosnica prema kraju usnica pružile se dvije crte. Minka prepa se mog pogleda i okom joj sinu iskrica demonske ljutine. Moje mišljenje o djelu : Meni se djelo svidjelo pogotovo zato jer takeve stvari još su i danas aktualne . Ljepa je. Ne . Zadrhtah. . Isto tako sviđa mi se to kako je pisac dokazao da naši pisci nisu bezvrijedni . da l’ prizrela djevojka. usnice bijahu vehle. To ne bijahu cvatući obrazi mladosti. Nisam znao da l’ je mlada . cijelo lice bijaše osuho. Bijaše visoka. to nije rascvala ružica— to je usidjelica koja doziva u pomoć mjesečinu da joj pozčati uvehlo lice. On potiče Hrvate da počnu čitati vlastito bogatstvo i da se ne trebaju sramiti onog što jesu i glumiti ono što nisu čitajući izričito strane literature. uvehlo. tamne kose u uvojke spletene i tamnih žarkih očiju. krasna profila . gipka . Uprla bje glavuo ruku. biti ugledan u društvu i imati moć. i da mi ne moramo izmišljati junake i uvrštavati ih u nepostojeće vrijeme i mjesto . svjedočice zrelijih ljeta. Ako je osoba iz slabo stojeće obitelji onda je jako mala vjerojatnost da će doć na položaj o kojem mašta tj.

njegovog prijaltelja Lovre. Lovro je sin iz slabo imućne Slovenske obitelji.Sadržaj: U pripovijesti prijan Lovro opisao je Šenoa tragičan udes mladog učitelja. .

I on je imao na umu da se oženi tom djevojkom sve dok mu Šenoa nije otvorio oči i rekao da je to stara usidjelica koja neće donjeti miraz udajom jer njen otac ima još šestero djecena koje treba podjeliti svoje bogatstvo. a nije bio samo interes. Lovro je počeo učiti za svećenika . I tako Lovro otiđe u Split i tamo upzna tu djevojku po imenu Anđelika u koju se on i zaljubio. Neko vrijeme otac mu je slao novac ali je nakon toga zapao u velike dugove i nije mogao potpomagati Lovri. Nakon završenih svih ispita Lovro je čekao samo da mu dodjele mjesto na jednoj od hrvatskih gimnazija. Nakon ntog saznanja Lovro je odustao od nje. ali on se zaljubio i shvatio da kao svećenik neć moći nikad imati voljenu osobu pokraj sebe i on je odustao od svećeničkih studija. jer je njegova majka samo željela da ga vidi u odori svećenika. Neko je vrijeme on tako učio njegova sina . bogata djevojka koja će izbaviti njegove roditelje iz dugova.ali njemu je bilo neugodno da je on na teret tuđoj obitelji i on je odlučio da okuša sreću tako da se upiše u orijentalnu akademiju. Nakon toga Lovro odluči pisati molbu u ministarstvo da postane učitelj . Kada je njegov otac pročitao to pismo on je odlučio da će Lovri pomoći i da će mu dati sav novac samo da ostvari svoje želje i da otiđe u Beč. Kad je odlučio odustati od svećeničkog reda pozvao ga je predsjednik k sebi da uči njegova sina i Lovro pristane. kroz razgovor je doznao da je ona bogata a to je upravo njemu trebalo. U međuvremenu njen je . a pošto je Lovro bio od malih nogu jako inteligentan i željan znanja roditelj su odlučili da on bude svećenik. ali nije bilo uspjeha jer je bilo jako puno kandidata i Lovro nije uspio. Anđelika se zaljubila u njega i odlučili su tu vezu okruniti brakom. i on mu savjetova neka ide u Split jer da on pozna jednu mladu djevojku koja živi sa stricem a bogata je. Lovro je u Pragu upoznao djevojku po imenu Minka . Nako završenog trećeg tečaja sveučilišta Lovro odluči otići u Zlatni Prag. i jedan od đaka mu je savjetovao da ide u Hrvatsku raditi kao učitelj i Lovro to prihvat. on je savjetovao Lovri nakon što je čuo njegovu priču da traži bogatu djevojku da se oženi. Grof mu je pomagao da dospije u orijentalnu akademiju putem veza. novac.Roditelji su željeli da im se bar jedno djete digne na imućan položaj. Taj je događaj jako povrijedio njegovu obitelj. ali i tu je bio razočaran nisu ga primili. I dok su jednog dana Lovro i Šenoa bili u jednoj kavani priđe im jedan debeli čovjek kojega su trebali podučiti .

Jedra na kraju svijeta. Mjesto radnje: Galebov otok i more Vrijeme radnje: Ljeto (u prošlosti) Poruka djela: Ako ti samo jedna uspomena ostane od neke voljene osobe. stari Nikola. I sad nakon tog pročitanog djela postavljam si pitanje jeli bolje biti glup i bogat ili pametan i siromašan!? Objavio lektire u 29. u Ljubljani.. inteligentnog. nemoj dopustiti da se još više uništi od starosti. Ante. Više Seliškarovih knjiga prevedeno je na hrvatski jezik. a Družina Sinjega galeba objavljena je u više izdanja. a umro 1970. Mazge. prosinac 2004 23:26:00 | 1 komentara Družina Sinjega galeba . Nasukani brod.. nego je cuvaj od propasti. Rudi. I tako završava životna priča mladog.4.1900. .Tone Seliškar Bilješke o piscu: Slovenski pisac Tone Seliškar rodio se 1.g. učenog čovjeka koji je imao znanja za velike uspjehe ali nije imao ono najvažnije novac. Objavio je knjige pjesama:Trobovlje. Lorenza. Drugovi. Tema: djecja družina koja se bavi poslom za odrasle Glavni likovi: Ivo i družina Sporedni likovi: Ivini roditelji. Tršcanska cesta. Kad je Lovro to doznao on se ubio u stanu u kojem je živio tako da si je britvom prerezao grkljan. mještani. Mileva.stric doznao da je Lovro potekao iz siromašne obitelji i zabranio Anđeliki vjenčanje s Lovrom. Pjesme ocekivanja i mnogo proznih djela: Družina Sinjega galeba.

Otac mu je protjeran s otoka. ali kasnije je sunce sve jace pržilo tako da je raditi bilo zaista teško. da izgleda kao nov.kada se vracao nazad tlak zraka ga je odbacio i on je lupio o jedan kamen. Djecaci su sve uredili. a majka mu je zbog tuge umrla. koji nije imao ni oca ni majku. Karakterizacija likova: . samo još treba ofarbati krmu. Ivi se pridružuju djecaci iz sela. sretno se popeo i postavio dijamant. Na kamenolomu se morao napraviti doista velik posao.Živio je sam u jednoj staroj napuštenoj kuci. Medutim. Poslovoda je iz džepa izvadio stotisucicu i rekao: "Tko ode gore i postavi dijamant dobije ovu stotisucicu!" Svi su šutili dok se nije javio Ive. Prvi sat bilo je lagano. Starac Nikola ga zajedno sa Ivom sahranjuje. Ivi je odlucio da Sinjeg galeba uredi. otišli su kupiti je i potpuno uredili "Galeba". Pere i Frane. da mu jedina uspomena od oca ne "potone u zaborav". Mijo. Kasnije su Ivo i družina uzeli jedrenjak i s njime otišli na more. jedne zore. Jednoga dana otac se jako bolestan vraca kuci i kod kuce umire. Razbio je celo. kada se Ivo probudio. Doživljaj djela: Ovo djelo mi se svidjelo jer je djecaku za uspomenu od oca ostao samo taj jedrenjak. Pošto je farba bila jako skupa oni odluce da nekako zarade novac da bi to nekako kupili. Petar. Mještani su odlucili uzeti "Galeba" jer su htjeli naplatiti barem jedan mali dio onoga što im je Ivin otac ucinio. Kada su zaradili za farbu. nije vidio svog "Galeba" na šalu. Jedino što je Ivi za uspomenu od oca bio je jedrenjak koji se zvao "Sinji galeb". Djecaci odlaze na kamenolom. nego je sakupio družinu djecaka i s njima ga obnovio. Otišao je gore. Jure. Oni odlucuju zajednicki urediti brod. a on ga nije htio ostaviti da trune.Kratak sadržaj: Bio jedan djecak Ivo. alimu je bol jako brzo prošla. Medutim. Opasnost je prijetila od jedne velike kamene gromade. Tamao su radili jako dobro. Trebalo se popeti na vrh te velike stjene koja se svaki cas mogla srušiti.

Nije imao nikoga da su uza nj privine i tako se na sve priucio. On ne priznaje granice.RICHARD BACH 1. Jonathanov slobodni duh je bio poput znaka ostalim galebovima da bi trebali poći za njim. pa i onima koji mu nanose zlo. d) Stari Nikola: Petrov i Milevin otac. b) djecaci: dobri i pomažu Ivi u obnovi jedrenjaka. jer ga se bojala.a) Ive: bio je uistinu mrk djecak. Ne poznaje majcina zagrljaja ni ocevih brižnih. nije se bojao. Zaboravio je sve one nježne rijeci što ih majke govore djeci. Međutim. a nisu iskoristili.KAKO SI DOŽIVIO LIK JONATHANA U OVOJ BAJCI ? Doživio sam ga kao simbol slobode duha. cim je vidjela Ivu odmah se smrkla. sa svom djecom je mila i dobra. Tek tada su shvatili što su imali u sebi. sam se mucio i kada je urlala bura. tijela i uma koju bi svatko trebao imati. ali. milih pogleda. Jonathan uvijek dijeli s drugima. Otvorio im je oči i oni su tek tada shvatili što je i sam Jonathan predstavljao: slobodu. kasnije se oslobodila toga straha. voli Ivu i pomaže mu u najtežim trenutcima. otkriva smisao života i ne zadovoljava se s običnim.U ČEMU JONATHAN NALAZI SMISAO ŽIVOTA ? "Koliko je život sada bogatiji! To je smisao života. prosinac 2004 23:25:00 | 1 komentara GALEB JONATHAN LIVINGSTONE . c) Mileva: Smedokosa. crne kose. Spreman je oprostiti i pomoći drugima. rumenih i vjecno nasmijanih obraza. prije. uvijek želi podučiti druge i svima želi dobro. . a ne ono sumorno vucaranje do ribarskih brodica i natrag! Možemo se uzdići iz neznanja. zdravih. Galebovi su bili zatočeni na malom prostoru i nisu se dali razuvjeriti da im treba sloboda. pravdu i ono za čim bi svaki galeb trebao težiti. Sam je rastao. Objavio lektire u 29. 2.

JEDNA PRIPROSTA SREDINA TEŠKO MOŽE RAZUMJETI VIŠE IDEJE I CILJEVE. Tada su konačno prihvatili i svi su iz jata pošli za njim.uzvikne. Možemo biti slobodni!Možemo naučiti letjeti!".Neodgovornost? Braćo!. 3.ŠTO MISLIŠ O ZAKONIMA JATA? . naučiti ih novome i da otkrivaju nova prostranstva . Želio je dokazati da galebovi nisu samo stvoreni za traženje hrane. to trebaju prenositi "s koljena na koljeno" narednim generacijama.39 Primjer za to je odluka jata da ga izopće. jer im u tom slučaju ne bi trebala krila. Jato je stajalo nepomično. za čim bi trebao težiti neprekidno. TJ. Oni trebaju iskoristiti taj prirodni dar za dostizanje novih ciljeva. Kasnije .". zapravo beskorisno ponavljanje istog dok im je vrijeme izmicalo.da učimo. a sad imamo razloga da živimo. Ja mislim da su to postupci nekoga koji ne poznaje sebe. dopustite mi da vam pokažem što sam naučio. ostali su galebovi spoznali koliko su bili ograničeni i bezumni te da je ono što su radili.37 Jonathan je želio svakom galebu objasniti smisao života. pametna i savršena bića.Tko je odgovorniji od galeba koji pronađe i slijedi viši cilj života? Tisuću godina mučimo se da dođemo do ribljih glava. da otkrivamo i da postanemo slobodni! Dajte mi priliku. 4. a oni ga zapravo nisu shvatili.. kao ukopano. do savršenstva i dalje.. koji ne vidi svoju dušu i ono za što je stvoren.str.citat. pa ga stoga nisu ni prihvatili.. IZNESI SVOJE MIŠLJENJE O TOMU ".citat. Kad to nauče .možemo postati umješna. PRONAĐI PRIMJER ZA TO U KNJIZI I PROKOMENTIRAJ.str. kada se Jonathan vratio.

"Po Čjangovim riječima.Galeb koji se divi prognaniku krši zakon jata. Uvijek kad su to pokušali . na neki način je ograničeno.OBJASNI PRENESENO ZNAČENJE I ULOGU JONATHANA I JATA Ova knjiga je zapravo pisana u prenesenom značenju. Sve me te osobine privlače jer se one ne mogu lako steći ili naučiti.87 "Jedini je pravi zakon onaj što vodi do slobode -odgovori mu Jonathan". Snaga misli i duha. stvar je u tome da se oslobodiš osjećaja da si sputan ograničenim tijelom kojem je raspon krila metar i pet . onima kojima je potrebna pomoć i ne treba svakome pronalaziti zamjerke. plemenitost. jer je to težnja k savršenstvu. kad su htjeli i druge potaknuti. nepresušnu želju za znanjem. jer sve što je na Zemlji.str. podsjećao ih je na zakone. -"Ne osvrćite se na njih. Starješina. kad su i sami shvatili što je Jonathan uspio. "Tek nakon sat vremena odjeknuše riječi Starješine. Te osobine imaju samo rijetki pojedinci. Uloga Jonathana je da shvatimo našu stvarnu prirodu i iskoristimo je potpuno. puna je simbolike koja bi se trebala odnositi na sve nas.Mislim da su zakoni jata prepreke.str.citat.Nitko se nije smio pobuniti makar su sami željeli postići nešto više. Trebamo i drugima pomagati. stvoreni su da sve galebove sprečavaju u njihovom razvoju. uvidjeli su sve besmislice i odbacili zakone.". nagon za avanturama. Ono što bi trebala takva osoba jest ohrabrivati i poticati ostale u svojoj okolini na put kojim treba ići.Takav pojedinac ne zna za zemaljske granice. tj. mi trebamo prijeći sve prepreke i zakone da postanemo slobodni i savršeniji. Mi predstavljamo Jonathana. Galeb koji razgovara s prognanikom i sam će biti prognan. 6.94 5. pravi zarobljenik svog ograničenog uma .KOJE JONATHANOVE OSOBINE OPAŽAŠ (PRIVLAČE LI TE I ZAŠTO)? Jonathan prije svega ima snažan duh i smisao za istraživanjem. No . kad nečem stvarno težiš može nadvladati mnoge prepreke. hrabrost i ustrajnost.citat. misleći da će ih sve zadržati.

str. Bit života je da očuvamo ono lijepo i da to razvijamo.". to je istina! Ja jesam savršeni galeb. može se stalno razvijati i može puno postići. . Uništavanjem ili sprečavanjem prirodnog. Prirodu treba proučavati.79 Osnovna misao je to da čovjek. Stvar je u tom da znaš da je tvoja prava pririoda.centimetara i da su ti mogućnosti točno određene.citat. str. STR.OSNOVNA MISAO VEZANA JE UZ SMISAO ŽIVOTA. sve do savršenstva. u bilo kojem smislu.govorio im je Jonathan kad bi se pred večer spustili na obalu.65 "Time što su te protjerali naudili su sami sebi i jednoga će dana i sami vidjeti ono što ti sada vidiš. 8. Taj smisao govori kako ne treba odustati od pokušaja iako postoje neke zapreke do cilja.".64 "Pa. treba je oplemenjivati. Moramo odbaciti sve što nas ograničava. UZ ČOVJEKOVU SREĆU. istovremeno svagdje u vremenu i prostoru. do Fletchera Lynda i njegovog daljnjeg prenošenja . citat.TOČKA 8.73 7. bez obzira kakav se rodi. Galebovima i Jonathanu ta bit života je letjenje.". simbol Velikoga Galeba. str. Primjer za to je priroda. Oprosti im i pomozi da im se otvore oči. . savršena kao i neispisan broj.Pravilno letenje korak je bliže mogućnosti da izrazimo svoju pravu prirodu. čovjek ostaje usamljen uništavajući time i samog sebe. u suštini. bez ograničenja.str.Osjeti svu silinu sreće. neograničen simbol slobode.96) Tema ove knjige je galeb Jonathan Livingston i njegov život. samo treba na vrijeme spoznati smisao života.". Od njegovog izopćenja iz jata galebova.O KOJOJ TEMI KNJIGA GOVORI?(ČITANKA.citat. OBJASNI! ".citat. preko znanja koje dobiva od Čjanga i Sullivana.Svak je od nas.

No. Knjiga govori o njegovim pothvatima.IZDVOJI NAJLJEPŠE REČENICE! Ova knjiga ima jako puno lijepih rečenica jer zapravo čitava knjiga govori o slobodi čovjekovog duha i misli. idući ti je život jednak sadašnjem. No.str. evo nekih : "Sve što je nekoć želio jatu. Jonathan je otkrio da su dosada.citat. 9.STR. To ne znači letjeti tisući kilometara na sat ni milijun. Ne naučiš li ništa. ista ograničenja i iste poteškoće koje treba nadvladati.IZRAŽAVANJE I STVARANJE.citat.str.". 10. U njoj Iteo i starac Pirana nastoje otkriti novi svijet Waitapu i njegova čudesa. pomaganju ostalim prognanicima. vrijedi jednako pravilo za sve nas : biramo svoj idući svijet prema onom što smo naučili u ovom.41. sad je činio sam za se. To je slično kao i s Jonathanom. strah i gnjev glavni razlozi zbog kojih galebovi žive kratko. "Sada.Jonathanove ideje. poživio je zaista dugo i lijepo. jer je i on bio znatiželjan i žudio za znanjem i novim svjetovima. Obojici je smisao života ne stati na granicama koje su odredili drugi ili njihove tradicije. Ne žele živjeti u okolini koju su nametnuli oni koji žele imati svu vlast u svojim rukama. hrabri dječak ipak kreće u najveću pustolovinu svoga života prema otocima Wa i Tapu.56 "Dodirnut ćeš nebo.".citat. naravno. nego ići dalje u potrazi za novim.NAVEDI BAREM JEDAN KNJIŽEVNI TEKST KOJI IZRAŽAVA ŽELJU SLIČNU JONATHANOVOJ! (ČITANKA. putu prema savršenstvu. Nebo je savršenstvo.96.54 "Nebo nije ni mjesto ni vrijeme. ni letjeti brzinom . naučio je letjeti i nije mu bilo žao cijene koju je platio. neotkrivenim. putovanjima drugim svjetovima i na kraju prenošenju znanja na slijedeću generaciju galebova. a budući da se svega toga oslobodio.". pri tome nailazi na suprotstavljanje Vrača i čitavog plemena koje čitav život živi po zakonima. Jonathane. otkrivanju nebeskih prostranstava. Ipak. str. kad dosegneš savršenu brzinu. TOČKA 1 Ova knjiga i lik Jonathana prenose slične ciljeve i misli kao i bajka "Waitapu".

Ocev odgovor na sinovo pismo pobudio je u meni upravo ono suprotno od onoga sto sam napisao gore(procitati odgovor na pismo str. citat.". citat.citat.a kamoli ne na nekog osjecajnog poput mene.". Knjiga je jako poučna i zapravo je pisana u prenesenom značenju. najmoćnije. Mislim da bi tako trebalo shvatiti i doživjeti ovu knjigu.str.citat. Pisac je uspio prenijeti poruke kroz život jednog galeba.57 "Moramo početi od vremena.". prosinac 2004 23:25:00 | 0 komentara U glib . ono dobro u svakom galebu i pomoći im da i sami to vide u sebi. na obalu nekog drugog vremena. Jonathan Livingston bi trebao biti svatko od nas.72 "Treba učiti da se spozna istinski galeb. ako želiš .To je ljubav o kojoj sam ti govorio. Tek nakon toga bit ćeš spreman da naučiš ono najteže. već ničim neograničen. Objavio lektire u 29. Jer.Pisac je odlicno u svom djelu”U glib” prikazao razliku izmedu siromasnih I bogatih na primjeru bogatijeg I manje talentiranog te siromasnijeg I puno vise talentiranog ucenika . i shavti s uvježbanom lakoćom da nije samo kost i perje.100 11. svaki je broj ograničen. str.67 "Tim riječima se Jonathan oprosti i prenese u mislima među veliko jato galebova.svjetlosti.kako se onda ne bi dogadale I prije 100 godina. Ona nam kazuje da bi svi mu trebali probuditi tog galeba slobode u nama.cuvaj prvo sam sebe .i vježbati let u prošlost i budućnost. savršen simbol slobode i leta.".pa se tek onda brini za druge! . ali i najzgodnije.str.Tada ćeš moći uzletjeti i spoznati smisao dobrote i ljubavi. Savršena brzina. dijete moje. o galebu Jonathanu koji se ističe među drugim galebovima.Vjenceslav Novak Moje osobno(subjektivno) misljenje o djelu “U glib”: Djelo moze emotivno djelovati na svakoga. znači biti ondje. a savršenstvo nema granica.To je sve nepravda koju treba ispraviti.Ja osobno ne volim takvu vrstu nepravde I to je razlog zasto je ovo djelo emotivno djelovalo na mene.Bogatiji “uzima” stipendiju siromasnijem.IZRAZI SVOJE MIŠLJENJE O KNJIZI Ova bajka govori o cilju i smislu života. str.obrati mu se Čjang . svaka stranica ove knjige je uzbudljiva i nova.Takve stvari se dogadaju I dan-danas.61 pogotovo zadnju recenicu) .

te siromaha Jakova koji se bori za zivot I dobijanje stipendije mu je sve Zaplet: Jakovov dolazak I upoznavanje sa svojim mozda buducim cimerom(sve je ovisilo o stipendiji) odlazak u dekanat da Stranica 1 vidi je li dobio stipendiju Vrhunac:saznanje da nije.piscev komentar.pise pismo ocu da nece prihvatiti stipendiju. 1 odjeljak I zadnji)(njegovi osjecaji52 str.2.vanj.siromasni student Pavlicevic…I sablje I cilindre(str 14) Tema djela :odnos siromasnih I bogatih Vrsta djela: socijalna pripovijetka Vrijeme kada je dijelo napravljeno: krajem 19 st. odlazak u neki oliznji kafic.45. Izgled naracija(pripovjeda .odgovor oca na pismo jedan od zakljucaka na djelo Karakteristike likova: Artur(stranice 31. Mjesto:Zagreb Fabula: Uvod: upoznajem lik Artura bogatasa koji dobija stipendiju I potporu .1.Izvadak iz predgovora: …U noveli “U glib” kriticar je Hrvat.) Vanjski izgled..Pavliceviceva “jezikova” juha Rasplet :Artura grize savjest te obecava da ce pokusati nesto napraviti.razgovor Jakov(stranice 33.odlasak kuci I dolazak Artura kod njega.) nje).

u svojim opisima nije samo opisivao zavicaj vec I raznolikost hrv.bio najmladi ali I najplodniji pisac.Roden u Senju.ucenika. Pripovjedace svoga doba.Sirinom podrucja koje je u svojim spisima obuhvatio nadvisuje sve hrv. sirotinje.Prvi hrv.izgleda.Jerko Pavlicevic(stranice 37. Opis stana u kojem je stanovao Jerko(38-39str.Podgorje.No on je otisao I mnogo dalje.Sa 23 godine napravio svoje prvo djelo pripovijest “Maca”.hrv.4) Opis vanj.a tu skolu nijesi ucio” Jezik I stil: djelo obituje dijalozima .izganika I beskucnika Cjeloukupni Novakov knjizevni rad-bez obzira na podrucja Iz kojih je uzeta grada pojedinih pripovijesti-ima izrazito socijalno znacenje.prosjaka. Gradanstvo I malogradanstvo.U svojim je romanima I pripovjestima zahvatio 4 posrucja: grad Senj u svojoj proslosti I u svome vremenu.) Ideja djela: “Kako smije bogat covjek uzeti ono sto je namijenjeno siromahu” “Pazi Zivot je prava skola. Proletarij.personifikacijama.hrv. Zivota.a njegov posljednji roman je bio “Tito Dorcic”. . Prpiovjedac koji je u knjiz.eptitima malo manje od prije navedenih kontrastima (navedeno je dnevniku citanja) Zivotopis pisca: Vjencelav Novak(1859-1905) Pisao realizam. Pitanja. U svojim je djelima “ulazio” u svijet radn. Djelima sutavno iznosio pojave socijalizma u Hrvatskoj I pokusao ukazati na goruca drust.

“Die Verwandlung”. “Briefe an Milena”. 1968.-3. Italiju. “In der Strafkolonie”.Objavio lektire u 29. . 3. Podrijetlom iz imu}ne obitelji pra{kog Jevreja.FRANZ KAFKA Bilje{ka o piscu: Franz Kafka (Prag. prosinac 2004 23:24:00 | 0 komentara PROCES . Podatke prona{ao u djelu:”Enciklopedia leksikografskog zavoda”. Umro od tuberkuloze grla. Djela: “Betrachtung”.). Zagreb. Francusku i [vicarsku.6. Leksikografski zavod. “Tagebuecher”. “Beim Bau der Chinesischen Mauer”. “Gesammelte Werke”. “Ein Landarzt”.1883. “Ein Hungerkuenstler”. “Gesammelte Schriften”.1924. “Amerika”. Radi lije~enja putovao je u Njema~ku. “Der Prozess”. Radio je kao ~inovnik osiguravaju}eg dru{tva. austrijski knji`evnik. “Das Schloss”.8.

bilje{ke i tako dalje. Tvoj Franz Kafka. pisma. u komodi. od koji ih zatra`i u moje ime. ili je bilo kamo odneseno pa ti na| e{ ). . rukopise. kod ku}e i u uredu.” Na sre}u Max Brod nije ispunio posljednju Kafkinu `elju i njegovom zaslugom sa~uvala su se sva Kafkina djela koja se smatraju remek djelima moderne knji`evnosti. u prmaru za knjige. tu|a i moja. neka se sve odreda spali nepro~itano. dnevnike. {to se mo`e zaklju~iti iz ~injenice da je za `ivota objavljivao samo manji broj djela s kojima je on bio koliko-toliko zadovoljan. u pisa}em stolu. Pisma koja ti ne budu htjeli date neka ih bar po{teno spale. te da je nakon njegove smrti prona|eno pismo naslovljeno Maxu Brodu koje je glasilo: “Dragi Maxe. a isto tako i svi moji spisi ili zapisi koji se na|u kod tebe ili kod drugih. moja posljednja `elja: sve {to ostavljam za sobom ( dakle.PROCES I PREOBRA@AJ Franz Kafka bio je samokriti~an pisac i strog prema samome sebi.

U njoj je kanio izlo`iti svoj kratki `ivotopis i uz svaki malo va`niji doga|aj navesti razloge zbog kojih je tako postupio. ne bojte se ni{ta.. a isto }e se tako osje}ati milijoni ljudi zatvoreni u koncentracionim logorima. ali se jo{ uvijek poku{ava braniti: “Proces mu vi{e nije izlazio iz glave. po~inje tako razmi{ljati. ja }u vam osobno pomo}i.” . Upravo atmosfera koja vlada u takvim prilikama naziva se kafkijanska. je optu`en. {to se najbolje o~ituje u Procesu. koji i onako nije besprijekoran. po njegovom shva}anju pokuditi ili pohvaliti. treba li ovaj ili onaj njegov postupak. To je sablasna atmosfera pani~nog straha. tek tada. Nesumljivo bi bilo olje da sam sastavi takav spis nego da obranu prepusti odvjetniku.Kafka u svojim djelima razvija Kafkijansku atmosferu. ne osje}a se kriv i nema pojima zbog ~ega je optu`en. “Priznajte prvom prilikom sve. i koje razloge mo`e navesti za taj doga|aj. ali {to se pomo}i ti~e. Pa ~ak ni tada bez tu|e pomo}i. K.” Sam K. ljudi se svode na poslu{ne automate samo kako bi sa~uvali `ivu glavu. Vi{e puta je ve} pomislio da ne bi bilo lo{e dasam sastavi svoju obranu i preda je sudu. Tek }ete se tada mo}i izvu}i.

. kona~nu odluku. Kao kad svijetlo sijevne. ^itaju}i Kafku.) Dignu ruku i ra{iri prste. sagne se odjednom daleko napolje.” Na`alost. tako se naglo rastvori{e ondje krila jednog prozora. a jo{ dolje ispru`i ruke. “Pogled mu pade na najvi{i kat ku}e pokraj kamenoloma. . ali sve je gotovo. proizvod bolne ma{te oslikao se kasnije u drugom svjetskom ratu. Ali K-ov grkljan pado{e ruke jednog od one gospodi. naru~ito proces ~esto ~itaoca iznena|uju neobi~ni doga|aji pa se ~esti ima dojamkao da se sanja. ali su istovremeno uvjerljivi i vjerodostojni.I bez obzira na te povremene poku{aje da se izvu}e i nade u spas na kojima se ipak pomiri sa svime. O~ima {to sve su gorile K.. Doga|aji se ni`u kao u snu i ~esto se ~ne nevjerovatnim. pred samim njegovim licem. sve {to je moglo djelovati na Kafkine suvremenike. a jedan ~ovjek slaba{an i kanokan na toj daljini i visini. a drugi im zari no` duboko u srce i dvaput ga okrenu. Tko je to? Prijatelj? Neki dobar ~ovjek? Netko tko ga `ali? Netko tko mu ho}e pomo}i? Ima li jo{ utoka na koje su zaboravili? Dakako da ima (. jo{ vidje kako gospoda. priljubljanih obraza. jo{ jedan gr~.

Vratite se u svoju sobu i ~ekajte! Postupak je ve} u toku i sve }ete doznati na vrijeme. To je poseban svijet u kojem djluju posebni zakoni. budu}i da raspleta u njegovim djelima obi~no nema. Kafka je pisac koji sam sebi nije pridjeljivao neki osobi zna~aj. Zanimljivost Kafkinih djela je u tome {to se ona mogu interpretirati na bezbroj na~ina. `ena koju je on ljubio. Upravo se Kafka time bavio i pisao o tome. baci knjigu na stoli} i ustade.” Kafka. ~vrsta i neumoljiva. nemo}i ~ovjeka da komunicira sa svojom okolinom. pomirenja sa sudbinom. poput logike zdravog razuma. Dotaknuo se otu|enja u svim svojim djelima. U Preobra`aju je Gregor Samza na neki na~in otu|en jer pretvoriv{i se u kukca on za svoje bli`e prestaje biti `ivo bi}e. osu|en zbog ne~ega ~ega ni sam nije svjestan. za Kafku je rekla:” On stoji me|u ljudima i u ~udu ih gleda. u nemogu}nosti da se brani ~ak i bez da zna tko ga je optu`io pro`ivio je godinu muka i gre{aka da bi na kraju osudu do`ivio kao neku vrstu spasa.-Ne smijete oti}i jer ste uhap{eni. a nisu dana ni obja{njenja pa se djela ponekad ~itaju i dva puta kako bi se shvatila.-Ali za{to?-pripita-Mi nismo mjerodavni da vam to saop}imo. Zato je izlo`en svemu od ~ega smo mi za{ti}eni.re~e onaj pokraj prozora. geniji koji nikada nije sam skrivao svoju veli~inu.. Pa i u procesu Josef K. je otu|en. Objavio lektire u 29. prorok koji je u svojim djelima predvi|ao {to }e nekoliko godina ksnije potresti ~ovje~anstvo. ali uzalud. ali ne mo`e se re}i da je misti~no i proizvoljno. To je svijet u kojemu vlaa logika.” Ta ~udnovata smjesa sna i jave je ustvari Kafkina vizija svijeta.“Stanite!. prosinac 2004 23:24:00 | 0 komentara .a nako {to umire svi se pona{aju ravnodu{no kao da nikada nije ni postojao. Njego pesimizam stalno ga je pratio u `ivotu i u djelima.a naru~ito nije vjerovao u svoj kji`evni geniji. On je gol me|u obu~enima. Ja prekora~ujem svoja ovla{tenja kad vam ovako prijatelju govorim. on opisuje ~ovjeka koji nilazi samo na nerazumjevanje okoline.-Tako se nekako i meni ~ini. problema izgubljenosti ~ovjeka u suvremenoj civilizaciji. sve je izvrnuto naopako. fenmen koji je prisutan u suvremenoj civilizaciji. a nadvi{e i cjenio i kojoj je uputio mno{tvo pisma koja se danas ubrajaju u jedna od najljep{ih ljubavnih pisama. Nikad se nije sklonio ni u kakvo uto~i{te. Kafka je na neki na~i vizionar. Milna. Otu|enje ili alijenacija. da je prilagodi svojim potrebama i `ivotnim uvjetima koje je sam stvorio.Re~e K.

zbivanja. ).Ujak Vanja . njegove se drame uzimaju kao iprimjer tzv. Započeo je knjiženi rad kritikama humoreskama. lirske drame. on stvara raspoloženje oko likova. ruski novelist i dramatičar. nego je sav u stvaranju scenskih raspoloženja i onoga neuhvatljivog ugođaja u kojima se likovi očituju kao živi i neposredni ljudi. na svoj način lakoničan. I u drame Čehov ne unosi veće dramske zaplete. u kojima se oni potpuno očituju. Anton Pavlović ( 1860. Zbog toga je uvijek sažet.Antun Pavlovič Čehov Bilješka o piscu Čehov. jer Čehov nastoji izazvati dojam.-1904. U tome je Čehov velik majstor i s potpunim opravdanjem nazvan je osnivačem ruske impresionitičke drame.a obilno se sliži pejzažima i lirskim digresijama. ili uopće nije težište na njima. Čehov ne donosi u svojim novelma događaje. po zanimanju liječnik. Fabule su vrlo jednostavne. . atmosferu. nastavlja novelama u kojima obrađuje izgubljene i otuđene likove. a niti velike izrazite ličnosti koje nastupaju u društvu glasno i bučno. ugođaje.

osuđeni ne umrijeti nego na umiranje. Jelena. pa još Telegin kao propali spahija te liječnik i osebnjak Astrov.Ujak Vanja Na kazališnome oglasu naslov drame i posebno dodatak Scene iz života na selu. upućuje nas na neku idiličnu ili realističku priču iz života sela. a kamo li izmjene. te profesorova kćerka Sonja iz prvoga braka. ne mogu se pomaknuti iz buke gdje su se nasukali i sada trunu kao olupine dok se ne raspadnu. Rusko selo samo je okvir zbivanja. Ista drama mogla se odigrati u provinciji bilo kojeg drugog gradića. Astrov. Naši su junaci svijesni da su prokockali smisao svoga života i da nemaju izlaza da sa poprave.. bilo koje zemlje ili kontinenta. Ne mogu pobjeći od sebe ni iz sebe. ta zabitist karaktera u uskom prostoru različitih interesa može dovesti samo do sukoba.pa Marija Sonjina baka i onda Vojnicki Sonjin ujak. ne živjeti nego vegetirati. ali pisac samo marginalno prikazuje rusko selo. Pisac nas je zavarao. istina jako utjeće na protagoniste. U toj nepovoljnoj rodbinskoj i krvnoj strukturi likova u zabiti imanja sudaraju se antijunaci koji oplakuju svaki na svoj način svoj propali i izgubljeni život. Vojnicki. Radnja se odvija u zabiti ruskih prostranstava u selu na imanju Serebrjakova. Sredina ih je skrhala kao individue i preobrazila u prosjećnost u kojoj ... primitivizmom i zaostalošći ruskoga sela i sredine. Porodični odnosi na plakatu daju naslutiti zamršenost koja može dovesti do dramatičnosti. Telegin pripadaju ruskoj inteligenciji koja živi na zabačenom imanju okružena provincijalizmom. Jer tada su zajedno na imanju profesor u penziji Serebrjakov i njegova mlada žena Jelena od 27 godina. Sonja. Serebrjakov. Na unutrašnjoj dramatičnosti anti junaka otkrivamo zamorni i promašeni život glavnih likova. Čehov nam je satkao lirsko-psihološku dramu koja se temelji na oslikavanju morbidne atmosfere jedne porodice. Naši su slabići samo drhtaji.

Vojnicki spoznaje da profesor nije bio nikakav veliki literarni stručnjak kojemu se trebalo diviti kao božanstvu i da je on Vojnicki utukao svoj život za jednu običnu ništicu. a tvoje smo članke znali napamet. nema fabuliranja.) . kada prave invebturu svoga života shvaćaju da su ga prokockali u zabiti. umjetnički virtuozno i spada u antologijske klasike. Bježeći od malograđanštine na kraju se utapaju u njoj. Ti si upropastio moj život. Kada se tih šest nesretnika nađu zajedno svjesni svojih promašenih života i kada pokušaju pronaći krivca za svoje stanje. Vojnicki je dekadent koji u 47. Upoznajemo nemire i osjećaje junaka a vanjsko kretanje i zbivanje sporadična su. Redatelj mora biti samo oprezan da u kazališnoj izvedbi nečim ne pokvari vrijednost književnog djela. pa iz dijaloga ne upoznajemo sve njihove osobine. Čehov nam razotkriva njihove psihloške drhtaje. oko pedesetak i više. ------------------------------------------------“Vojnicki: Ti si za nas bio više biće. besciljno. a najtragičnija je spoznaja da će i ostatak života provesti besmisleno.se kreću. Čehov ne opravdava niti otkrivljenje razvoj ili razmišljanje svojih junaka. a sve to ukomponirano u lirskom ruhu. ubitačno dosadno čekajući smrt kao jedinu moguću promjenu. ugođaj trule atmosfere. da ga nisu iživjeli. Ivan Petrović. Nema retorike.” ( str. Drama nosi naslov Ujak Vanja.Ali sad mi je puklo pred očima! Ja sve vidim! Ti pišeš o umjetnosti. nema dramskih zapleta i efekata umjesto zbivanja u drami imamo raspoloženje..) “Vojnicki: . da su ga utrošili uzalud.. 45. Pisac ne ocjenjuje postupke likova. Ulazi u njihovu psihu i neutralno je razotkriva. pa bi glavni lik trebao biti Vojniciki.. Skučenost i ograničenost vanjskih zbivanja dramski je opravdano zbivanjem u jednom danu i noću na verandi i u sobi imanja Serebrjakova. 45. dosadno.. Dramsko književno djelo Ujak Vanja slojevito je. a ništa ne razumiješ u umjetnost! Svi tvoji radovi koje sam ja volio ne vrijede ni prebijene pare! Ti si nas obmanjivao!” (str. godini spoznaje uzaludnost svoga života. Dvadesetipet godina radio je na imanju profesora Serebrjakova da bi se ovaj mogao u gradu baviti naučnim radom. U podmaklim godinama.

------------------------------------------------“Astrov: Kakav nov život! Naš je položaj. Nikada neće biti voljena. i moj i tvoj. Sonja je realni lik. Vojnicki je zaljubljen u prelijepu mladu Jelenu ali mu ona ne odvraća ljubav. ostaje mi još trinaest godina.) ------------------------------------------------Vojnicki je nesretan on se ne može pomirita sam sa sobom.. promašio je profesora.) ------------------------------------------------Sonja je nesretna žena. bezizlazan.52. recimo do šezdesete. primorana da prihvati svoju nesretnu sudbinu.Početi nov život. ------------------------------------------------“Vojnicki: .. ------------------------------------------------“Vojnicki:.. on je potpuno nepoznat.) ------------------------------------------------Vojnicki bi želio nemoguće.od čega da počnem?” (str.. ako budem živio. odlučno. kako da počnem.. novi život. Sonja je neiživljena i nikada neće ni živjeti. Meni je četardesetisedam godina.) ------------------------------------------------Iako nemoćan i izgubljen u svojim mislima Vojnicki jednom progovara muški. ------------------------------------------------“Vojnicki: Prvo.51.) ------------------------------------------------Astrov odgovor izgorio je Vojnickove želje u hip. 52. Tragedija je Vojnickog kao i Sonje kada shvate da će još živjeti a da ne znaju zašto i za koga i da im je budućnost besmislena. zaljubljena u liječnika Astrova koji je ne voli.23. Kada profesor želi prodati imanje a njega i Sonju izbaciti na ulicu kao stari kufer. pomirite me sa samim sobom!” (str.. Sonja sa svojim ujakom Vojnickim vodi imanje. ćime ću ih ispuniti? ” (str. svojim stanjem. 25. bez okolišanja.“Sad je on u penziji i sada se vidi cijela bilanca njegova života: poslije njega neće ostati nijedne stranice iz njegovih djela..Reci mi. Ona puno radi. Njegov je čin završio očajno i sramotno. Predstavlja tip žene koja je bez prava na pobune..nula ! Mjehur od sapunice!” ( str. Ona je žrtvovana i . Vojnicki reagira elementarno ljudski i pokušava u efektu pištoljem ubiti profesora.on je . Mnogo! Kako ću proživjeti tih trinaest godina? Što ću da radim.” (str.

14. mlada žena staroga profesora u žabokrečinu ljudskih duša unijela je nemir.. Naporno radi. a naročito u Vojnickom. Za razliku od Vojnickog gotovo ravnodušno i bez borbe pomirio se sa besmislom svoga života. ujko. pokorno ćemo umrijeti i tamo.. Probudila je mrtvilo u Astrovu . ) ------------------------------------------------Tragedija je Astrova što je on gotovo prestao postojati kao čovjek. Sonja je smirenje. s osmjehom. Kod Ostrovskog u jednom komadu postoji čovjek s velikim brkovima i malim sposobnostima.. da smo plakali. radovati ćemo se i na sve sadašnje naše patnje pogledati ćemo ganuto..i odmoriti ćemo se. ali ti nas moraš razumjeti tata.. ------------------------------------------------“Sonja: . onda ćemo. Treba biti milostiv!” (str. bez porodice. reći ćemo da smo patili. Možda je uzrok tome što je i Čehov bio liječnik..To sam ja.. 47. ne volim ljude.. da nam je bilo teško i bog će se sažaliti na nas. lijep.. mili ujko. 28. ------------------------------------------------“Astrov:. ona ima . Tko je patio na ovome svijetu.) ------------------------------------------------Jelena Andrijevna. Određenu simpatiju Čehov poklanja Astrovu iako stidljivo.) ------------------------------------------------Kada spoznaje da joj je sudbina okrutno zaprčaćena očekujemo njen jauk.) ------------------------------------------------Astrov je liječnik u zabiti i primitivnosti ruskih sela.” (str. Jelena postaje žena fatum. Sonja pronalazi bizarno kršćansko otkupljenje i spas. Astrov više ne vjeruje ni u svoje sposobnosti pa za sebe kaže: ------------------------------------------------“Astrov: .” (str.svoju žrtvu prima mirno. svi me gledaju sa željenjem: nesrećna žena.59. Sonjinim dijalogom točno završava drama: ------------------------------------------------“Sonja: . Naprotiv. na onom svijetu.” ( str.Nismo mi jeli kruh zabadava! Ja ne govorim što treba reći. divan. jer ne vjeruje više u ljude i nema više osjećaje.. ------------------------------------------------“Jelena Andrejevna: I mrzi me da živim i dosadno mi je! Svi napadaju mog muža.svijetli. Jelena je nesretna žena koju svoju najveću nesreću prima sa manje emocija donekle racionalno.. vidjeti drugi život. Odavno već nikog ne volim. ne može voljeti.. a kad nam dođe naš sudnji čas. nema krika ni pobune kod nje. ne govorim ono što treba. Astrov je osebnjak. a do tog kraja mora se strpljivo raditi.. Ja za sebe više ništa ne očekujem.

mlađima. ali nema logike.) ------------------------------------------------Jelena mrzi muža. gadno je da me gledate.20. Đavo da je nosi! Otkako sam ostario.o. ------------------------------------------------“Vojnicki: Zato što je ta vjernost neprirodna i izvještačena od početka do kraja. 20. Optužuje ga i mrze njegova žena i Vojnicki.17. Nihilizam se bolesno uvukao u njih i spremni su na tiho propadanje.to je nemoralno. vjerovatno. Čitav je život bio sebičan. ali ga Vojnicki bolno secira. a sada život ostavlja drugima.staroga muža! To je saučeše pram meni .. a nimalo ne razumije umjetnost. ------------------------------------------------“Jelena Andrejevna: Ćuti! Ti si me ubio!” (str.11. Prokleta. U njoj je mnogo retorike.” (str. “Vojnicki: Čovjek punih dvadesetipet godina predaje i piše o umjetnosti. Sonja svoga oca voli i žrtvovanje za njega prihvaća kao nešto prirodno. U biti je umišljena veličina koja u zimi svoga života očekuje od svih još malo pažnje. odvratna starost. gadim se samom sebi.) ------------------------------------------------Ono što ubija profesora i čini ga nesretnim je starost. Iznevjereti starog muža kojega ne možeš podnijeti..” (str. .10. ali zna da mora živjeti sa njime.) ------------------------------------------------- Stari profesor uzrok je uništenja mnogih života.) ------------------------------------------------Jeleninoj vjernosti filozofski i lirski razmišlja Vojnicki. kako ga dobro razumijem” (str. A i svima vama.” (str. Vojnicki koji je na tren reagirao ljudski i pobunio se pretvara se ponovo u bezličnu sjenu spreman da sa Sonjom propati ostatak života. ------------------------------------------------“Serebrjakov: . Profesor je star i bolestan i ljubomoran je na mladost.) ------------------------------------------------Likovi drame su slabići i malenkonični tragičari. Profesor ne govori o svome radu.

Pristati svjesno na predaju, na vegetiranje, pomiriti se sa činjenicom da si živ zakopan u zaostalosti riskog sela i da ćeš tu lagano umirati, čini likove drame drastično tragičnim. Oni nemaju moć ni umrijeti brzo. U takvoj atmosferi života Čehov ponire duše svojih junaka i prikazuje ih kroz dramski dijalog. On ih slika, prikazuje, ali ih ne objašnjava ili optužuje. Kroz dijaloge je oslikana atmosfera i nema poruke ili poruke pisca. Prikazano je stanje duša u određenom prostoru i vremenu iz kojega nisu mogli pobjeći.

Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:24:00 | 0 komentara

Evgenije Onjegin - Aleksandar Sergejevič Puškin
Ukratko o piscu: Aleksandar Sergejevič Puškin je rođen 1799. Godine u bogatoj obitelji. Svojim djelom Oda slobodi zamjerio se sudu, te je prognan u južnu rusiju, te tamo piše svog Zarobljenika Kavkaza. Pomilovan je 1826. Godine, te se vraća u Moskvu i St. Petersburg. Umro je u dvoboju 1837. godine. Puškin se smatra osnivačem moderne ruske književnoisti. Njegova veća djela su: Evgenij Onjegin, Kapetanova kći, Oda slobodi, Zarobljenik Kazkaza, Brončani konjanik, Ruslan i Ludmila…

Ponešto o likovima: Evgenije Onjegin je tipični lik suvišnog čovjeka, a tome pripomaže i njegova sveopća nezainteresiranost, možda čak ljenost. Lenski je romantičar, poeta, zanesenjak, sušta suprotnost Evgeniju, kada voli voli strasno, i ne suspreže svoje osjećaje. Tatjana je seoska djevojka odgojena na romanima Richardsona i Rousseauu, posjeduje neposrednost, nesumljivo stečen u provinciji, među pukom, sa dadiljom.

Kratak sadržaj: Radnja započenje pričati o mladom plemiću Evgeniju Onjeginu, “suvišnom čovjeku”, koji je dovoljno bogat da se ne angažira ni na

kojem planu. Takav život mu ubrzo dosadi. Uto nasljeđuje neko imanje, te mora otićiu u unutrašnjost zemlje na neko vrijeme. Tamo se upozna sa Lenskim, romantičarom, koji je zaljubljen u Olgu. Olga pak ima sestru Tatjanu, mirnu povučenu, koja samo čita knjige. Ona se zaljubljuje u Evgenija, te mu piše pismo u kojem izjavkljuje ljubav, no Onjegin ju odbija. Uskoro na proslavi Tatjanina imendana, Onjegin iz prkosa koketira s olgom. Lenskog to uvrijedi, te traži satisfakciju. Onjegin ga ubija u dvoboju, te odlazi na duggo putovanje od više godina. Jednog dana na nekoj zabavi u Petersburgu sreše Tatjanu, te joj piše strastveno pismo. Ona pak kao žena generala, oglušuje se na njegove izjave, te on odlazi na daljnja putovanja.

Vrijeme radnje: Radnja se odvija oko 19.stoljeća.

Mjesto radnnje: Radnja se odvija u Rusiji.

Napomena:

Puškon je na onjeginu radio osam godina. Isprva zamišljen kao oponašanje Byronova komičnog epa Don Juan, an epic satire, pa prema tome kao romantična knnjiževna vrsta. Tek kasnije djelo zauzima mjesto uz ruske realističke romane, gdje je čest lik suvišnog čovjeka.
Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:23:00 | 0 komentara

UKROĆENA GOROPADNICA - WILLIAM SHAKESPEARE
1. Bilješka o piscu

Wiliam Shakespeare bio je pjesnik i dramatičar, rođen 1564. godine u Stratford-on-Avonu u Engleskoj. Mnogi tvrde da je najv eći dramski stvaratelj svih vremena. Oko 1585. odlazi u London, gdje djeluje kao glumac, redatelj i kazališni pisac. Napisao je 36 drama koje djelimo na: 1. tragedije Hamlet, Julije Ceza, Otelo, Antonije i Kleopatra, Koriolan, Kralj Leart, Machetb; 2. komedije Ukroćena goropadnica, San Ivanjske n oći, Na Tri kralja, Mjera za mjeru, Mnog o vike ni za što; 3. romance Romeo i Julija, Zimska priča i Oluja; 4. povijesne drame Kralj John, Richard II., Henrik IV., Henrik V., Henrik VI., Richard II. i Henrik VIII . A 1609. izišli su njegovi Soneti, zbirka od 154 pjesme. Shakespeare je svoje dramske tekstove tvorio podacima iz u smene književnosti, iz starije pisane književnosti, iz povijesti, iz s voje suvremenosti, ali i iz svakidašnjeg pripovijedanja. Sve to sa mo znači da svi podaci potječu iz ljudskoga ponašanja, neovisno o tome gdje i kada čovjek živi. Najčešče upotrebljava teme smrti, zla, ubojstva, ljubavi i od nose među ljudima (muž - žena, otc - sin, sestra - brat, suprug supruga).

2. Bilješka o djelu

Radnja Ukroćene goropadnice je uzeta iz neke starije komed ije koja je u ono doba bila vrlo popularna. U njoj vidimo pravog Shakespearea, velikog i neusporedivog poznavaoca ljudske duše. Njegovi su likovi puni jake psihologije i pokazuju veliko poznavanj e ženske ćudi. U komediji postoje dvije radnje: - kroćenje goropadne Katarine - prosidba Bjanke. A povezane su time što se Bjanka ne može da uda prije svoje sestre, koja je goropadna i koja se ne želi udati samo kako bi omogučila slobodno prošenje Bijanke. Radnje se zbivaju u Pisi u Shakespeareovo doba. To je sasvim realistična komedija bez fantastike u kojoj ne glume nikakvi vitezovi ni velikaši, nego ljudi iz svakodnevnog živ ota.

3. Uloga prologa

Prije same komedije nalazi se kratki prolog (induction), koji služi kao uvod, ali ne utjeće i na samu radnju. Zapravo tu nala zimo pozornicu na pozornicu, jer se u određenom trenutku u prol ogu pojavljuju glumci koji će glumiti komediju Ukroćena goropadic a. U prologu doznajemo da je neki lord, vraćajuči se iz lova, naišao na kotlokrpu, gdje na zemlji spava. Željan šale naredi slu gama da ga donesu u dvor i obuču u sjajne haljine. Kad se ov aj probudi, sluge ga uvjere, da je ugledan gospodin, koji je mnogo godina bio bole stan. Tada u dvor dolaze glumci, koji prikazuju pred tim preodjevenim kotlokrpom komediju " Ukroćena goropadica. Ta zamisao, o pozornici na pozornici, nije Shakespereova. O na ima korjen u jednoj priči iz " Tisuću i jedne noći ", no ona u ovoj komediji nije do kraja izrađena. Mi ne znamo što se desi lo kotlokrpi nakon što su glumci odglumili komediju. Neki šekspiro logi misle da je Shakespir napisao i završetak prologa, ali se on o u prepisivanju izgubilo.

4. Petruccio

Njega ne vode nikakvi idealniji motivi, nego neka težnja za pustolovinama, te želja da se nagleda svijeta i bogato oženi. On prihvača Katarinino kroćenje samo iz pasije i za zabavu, a ne (b arem iz početka) iz ljubavi. Ipak nam je on simpatičan. Valjda zbog svoje srčanosti, neustrašivosti i potpunog uvjerenja, da će u krotiti "ženskoga zmaja", kao i duhovitost, i zbog svoga vanrednoga humora i duhovitosti. Ispod maskom žestoke i tvrde ćudi, krije se veseljak i doba r čovjek. On te svoje postupke pred Katarinom samo glumi, kako bi joj pokazao da s njime nema šale i kako sve treba da bude po njegovoj volji. No prema samoj Katarini nije nikad žestok, neg o postupa prema njoj sa nekom vedrom galanterijom i hinjenom bezazlenošću te ne če da shvati nijednu njezinu oštru i pogrdu r iječ, nego u svemu vidi samo tobožnju blagost i dobrotu.

5. Katarina

Za nju govore da je "divlja mačka", "gadni vrag", i "pakleni đavol". Vidi se i razlog tom mišljenju, jer se ona u početku pon aša kao razmažena, tvrdoglava i prkosna mlada djevojka. A zapravo kad malo dublje pogledamo, ona je jaka i samo stalna, sa lošim odgojem i tvrdoglavošću zbog ranog gubitka maj ke. Ona je znala da žena mora biti prema mužu odana i vjerna, ali joj se to činilo smješnim, jer su svi muškarci oko nje bili sl abići (Baptista, Hortenzijo), a drugih nije poznavala. Petruccio je u njoj ubio "goropadicu", a pobudio one iskre d obrote i plemenitosti, koje su već otprije tinjale u njenom srcu, ali dotle nije bilo nikoga, tko bi ih umio razgrnuti i raspiriti. Petruccio i Katarina ne govore nigdje o svojoj uzajamnoj lju bavi, ali se osjeća, da za vrijeme borbe u njima rađa i učvrščuj e. To što je oni ne će da priznaju, to je kod Petruccija taktika, a u Katarine prkos.

6. Ostali likovi

BIANCA je mala himbenica i koketa, koja iza svoje nježnosti i bezazlenos ti krije želju za gospodovanjem, što vidimo jasno u posljednjem prizoru. LUCENZIJO je običan zaljubljeni mladić, bez dubljih psiholoških crta, ali vatre n i simpatičan. Zaljubljuje se na prvi pogled (kao Romeo) i tako je očaran, da sve vidi u najljepšoj slici. HORTENSIO nije takav idealist, nego više tašt i ograničen. On je kavalir, ali slabić. Kad vidi, da ne može dobiti Bjanku, prihvati se svoje "ud ovice", pošto je naučio u Petruccija, kako valja krotiti goropadnu ženu-ali to njemu nije pošlo za rukom. GREMIJA - nasamaren zadovoljava se sa gozbom TRANIO je napola sluga, a napola pouzdanik svoga gospodara, dosta obra zovan i duhovit. GREMIO i BIONDELLO sluge i komedijaši, samo je Gremio duhovitiji, živahniji i brbljiviji. VINCENZIO miran i prijazan gospodin, ali ga Tranijeve i Biondellove šale nalj ute.

"UDOVICA" tvrdoglava i neposlušna žena, na Hortenstijevu žalost jer on nije Petruccio.

7. Zaključak

Ukroćena goropadnica je jedno od ranijih djela, nastalo oko 1595 godine. To se vidi po gradnji komedije, metrici, mnogim la tinskim i talijanskim riječima i po karakterizaciji lica koja je sna žna i konsekventna, ali nije tako oštra i duboka kao u kasnijim djelima. U ovom se djelu saznaje da je Shakespeare vjerojatno bio u tadašnjoj Italiji. On zna kakva je bila tadašnja Pisa (na glasu s vrlih građana), da je njihov običaj da mladencima otac stavlja ruke pred svjedocima te precizno nabrajanje dragocijenih predme ta u Petrucciovoj kući (koji su bili tipični u Taljana u to doba. U Shakespeareovo doba, uspjeh jedne glumačke grupe ovisio je isključivo o kvaliteti djela i njegovoj lakoj izvedivosti na pozor nici. A ovo je jedno od onih djela koje se najviše prikazivalo, prikazuje se i prikazivat će se na pozornici, jer je prikladno za nju.

Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:23:00 | 0 komentara

Preobražaj - Silvije Strahimir Krančević

Bilješka o piscu:
KAFKA, Franz (Prag, 3. 7. 1883 - Beč 3. 6. 1924), austrijski književnik. Podrijetlom iz imučne obitelji praškog Jevreja. Radi liječenja putovao u Njemačku, Italiju, Francusku, Švicarsku. Umro od tuberkuloze grla. Kafka je odredio da se njegova književna ostavština nakon smrti spali, ali ju je njegov prijatelj M. Brod ipak objavio. Neprestano pod pritiskom i u tjeskobi, poslušan sin autorativnog oca, bolesnik i osamljenik, Kafka već u svojim prvijencima otkriva motive i ideje koje će ga mučiti cijeloga života. Neki se početnčki fragmenti ili prvobitne pripovijesti javljaju kasnije kao dijelovi romana ili kao nove, prerađene cjeline pokazujući tematski i misaoni kontinuitet. Kafka obogačuje ekspresionizam svojevrsnom zagonetnom simbolikom i aforističkim izrazom. Kafkin svijet nije više onaj klasičnog realističkog romana; likovi su podvrgnuti metodi redukcije sve dok od njih ne ostane golo bezumlje. Njegov čovjek je usamljen i uplašen, dio mehanizma čiji mu je sastav nepoznat, a sustav nedohvatljiv. Kafkin pesimizam, koji prelazi u potpunu nemoć pred višim silama i u nihilizam, često prati crni humor, s elementima makabra i dvostruke perspektive. Osnova njegovog stila je jasan, aforističan izraz, dotjerane realističke pojedinosti i elementi vizija i fantastika. U krajnoj crti njegova metaforička proza ostavlja dojam složene alegorije, za koju nema određenog racionalnog ključa, i svijet koji ona sadržava gubi se u beskonačnoj perspektivi alogičnosti, pa se autorove parabole otkrivaju kao zagonetka bez konačne odgonetke.

Podaci

iz: Enciklopedija leksikografskog zavoda, Hrvatski leksikografski zavod, Zagreb, 1967

Odnosi među likovima:
OTAC: Odnos oca prma svom sinu Gregoru je grub, on njega mrzi i ne smatra ga sinom . Takav odnos proizlazi iz Kafkina odnosa prema svom ocu. Otac Gregora tuče i ne pušta ga da uopće izađe iz kuće, ne pušta ga čak ni iz sobe. Tako je bio grub da ga je gađao jabukama i jednom ga je pogodio u leđa, a poslije umire zbog toga.

MAJKA: Majka voli sina Gregora, ali ga se srami i stoga ga ne želi vidjeti. Ipak se na kraju dovoljno sabrala da bi išla k njemu. Tako je i on bio sretan, jer njemu je bilo dovoljno da čuje njihov glas da bi se razveselio.

GRETA: Greta je jedina u obitelji koja stvarno voli Grogora, ona se brine za njega, hrani ga i pomaže mu kad god može. Grogor je isto volio nju i stoga mu je bilo žao što joj nije rekao o namjerama da ju upiše u konzervatoriji, budući da je tako lijepo svirala. No i ona ga počinje zanemarivati, diže ruke s njega.

Tematika:
Kafka u ovom djelu prikazuje otuđenost Gregora. On je čovjek, ali je sasvim drukčiji, različit i stoga ga nitko ne voli, cijela obitelj ga mrzi i hoće ga se riješiti tako da bi ih što manje osramotio. Jedino se sestra brine za njega. Unatoč svemu Gregor je usamljen jer osim sestre on nema nikoga, cijeli njegov svijet je mala soba iz koje nesmije izaći. Jako se bojao oca koji ga je mrzio i htio je učiniti bilo šta da bi ga se riješio. To se i dogodilo, on je bio krivac za njegovu smrt kad ga je pogodio jabukom u leđa. Mama ga je također voljela, ali upravo zbog toga ga njie željela vidjeti jer nije podnijela sve to.

Zaljučak:
Kafkin je svijet apstraktan i anormalan. Za njega sve što je normalno je anormalno. Okolni likovi u Kafkinim romanima smatraju junake funkcionare u obliku šahovskih figura. Međutim te figure žive u svojim nepojmljivim zakonitostima i umjesto da im koriste pripremaju im neodgodivi mat. Svijet u kome je Kafka vođen i u kome je on živio jest onaj Staroga zavjeta. On je taj svijet napustio, ali ga se nije riješio, transponirao ga je u svoje vrijeme, zapravo ga je učinio bezvremenskim. Posebna značajka svijeta Starog zavjeta jest apsolutni suverenitet božiji. On je slobodan na strašan besprigovoran način.

Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:22:00 | 0 komentara

ULICA PREDAKA - Sunčana Škrinjarić
1.BILJEŠKA O PISCU

Sunčana Škrinjarić je jedna od najznačajnijih hrvatskih književnica rođena 1931. g. u Zagrebu. U brojnim njenim djelima (Ljeto u modrom kaputu, Kaktus-bajke, Svaštara, Ulica predaka, Pisac i princeza, Slikar u šumi), namijenjenima djeci i odraslima, do izražaja dolazi njena mašta, njeni osjećaji prema vremenu djetinjstva i ljubav prema prirodi. Njene priče, uvijek zanimljive i maštovite, često su služile kao scenarističke podloge za filmove i televizijske serije.

2.MJESTO I VRIJEME RADNJE

Mjesto radnje: Zagreb

Vrijeme radnje: Predratno i ratno doba 2. svjetskog rata

3.KRATAK SADRŽAJ

UVOD I POČETAK :

U prvom dijelu knjige upoznajemo Tajanu i svijet u kojem živi. Upoznajemo njezinu majku, “novoga tatu”, teticu i ostale likova iz njenog života, vidimo njezine probleme, ljubavi, svakodnevicu u školi i kod kuće. Otkrivaju se i druge pojedinosti, pa tako upoznajemo njene učitelje i vršnjake, odnose drugih ljudi prema njoj i obratno.

Polako saznajemo njene tajne, strahove, želje i sve po čemu se razlikuje od ostalih.

ZAPLET :

U zapletu uočavamo njenu oštroumnost, radoznalost i otuđenost od drugih. Knjiga počinje govoriti o Tajaninim mislima i maštanjim, njenim lutanjima u svijetu odraslih, putovanjima po zavičaju i lutanjima po prirodi. Počinje II. svjetski rat, a Tajana sve više duševno sazrijeva i zanima se za život drugih. Odlazi na more, gdje upoznaje mnoge nove ljude, sreće novu ljubav i doživljava bombardiranje Splita.

VRHUNAC :

U najuzbudljivijem i najboljem dijelu knjige se Tajana vraća kući, njezin poočim odlazi u vojsku, stanje u njenom domu i kući se pogoršava. Događaju se česte uzbune, Tajana se upisuje u gimnaziju, a ljude počinju ocjenjivati po pripadnosti, prema Židovima se odnose na poseban i drugačiji način, pa tako nestaju i neki njezini učitelji i rođaci. Stječe prijatelje i upoznaje nove ljude, sve se naglo mijenja u tim teškim ratnim okolnostima. Tajana, naime, nije previše time opterećena, većinu vremena provodi sa svojom teticom ,koju su na neki način odbacili, Tajanini roditelji se neprestano svađaju.

RASPLET :

Tajana dobiva malog brata. voljela je i medvjeda.. uši malene.PSIHOLOŠKA KARAKTERIZACIJA TAJANE Tajana je na neki način posebna djevojčica i mislim da je to razlog njenog ponašanja kao da je u “svom svijetu”. Mala ga povlači za uši. pogotovo kako se odnose prema onima koji su njoj zanimljivi i zabavni. (”.. ona je mogla zapaziti i uočiti više od ostalih. Tajana se u bogatstvu osjećala zarobljenom i njeno unutarnje bogatstvo nije postojalo. dosta tog nabrajanja. moli ga da oživi u velikoj kući u kojoj je sve mrtvo. 4. ne ljude koji su bili bogati već one koji su imali bogatstvo u srcu. jer su tamošnja djeca bila sretnija. Tajana je voljela neke ljude. osjeća se odbačenom. Ostali ljudi i događaji izvan toga svijeta je nisu uopće zanimali. mio. Zato je ona voljela biti na selu. Zato je ona voljela teticu iako su svi govorili da joj je ona loše društvo. pravi otac joj se vraća nakon 12 godina i cijela obitelj sve počinje ispočetka. roditelji su se pomirili. no niti ona ne shvaća druge. ispunjenija.”) .Kroz rasplet knjige pratimo prestanak rata.”On je dlakav. Na samome kraju knjige. Tome je djelomično koristila njena maštovitost i oštroumnost. i on je bio simbol topline u tom ledenom vremenu. jedina sreća u tom bezdušnom djetinjstvu i zbog toga joj je prirastao srcu. od svega bogatstva postojao je samo medvjed. Tajana nije željela živjeti u bogatstvu. Ipak. SOCIOLOŠKA KARAKTERIZACIJA TAJANE Tajana potječe iz jedne bogate obitelji gdje ima sva materijalna dobra i gdje joj ništa ne bi trebalo nedostajati.. meke.oh. jer je u siromaštvu njena duša slobodnija. U njezinom svijetu razumije je samo njezin medvjedić i nitko je ne poznaje kao on.” Izvan toga svijeta nitko je ne shvaća.. njuška mu je okrugla. Taj medvjedić joj je bio jedini oslonac. Nije bila zaokupljena razmišljanjima običnih ljudi i na kraju. jer i on je bio više od oslonca.

Ona je tražila utjehu u medvjedu kao simbolu topline i nečega što je sasvim njeno. jer govori o djetinjstvu koje je malo tko proživio. njezin otac. nije bila potpune sreće jer joj je nedostajala obitelj.9). Njezin otac je predstavljao na neki način taj kamen. predstavlja tugu u hladnom djetinjstvu. Razbijanje tog sklada dovelo je do problema u Tajaninom djetinjstvu.”. kao npr.IDEJA ILI PORUKA . a ono je zapravo bez ljubavi. Cijeli je Tajanin život simboličan. citat. škrtosti. Zanimljiv je cijeli roman. podrške.5. okrnjeno srce koje nitko ne vidi niti pokušava vidjeti. METAFORIČNOST. II. Zveket stakla i majčin glas. kao simbol bezdušnosti. ne razumije dobrotu i ne prihvaća iskrenost. Ona nikada u tih 12 godina nije vidjela svog oca. To nije djetinjstvo koje bi netko očekivao da bude lijepo i bezbrižno. Svi bi pomislili da je u bogatoj obitelji djetinjstvo najljepše. predstavlja prošlost koja ne može biti obnovljena. str. Zanimljiva je i metaforičnost romana. (”Zvuk kamena bačenog s ulice u sobu . jer svaki predmet u ovome romanu ima svoje preneseno značenje. bez bliskosti. svjetski rat i djetinjstvo djevojčice Tajane 7.TEMA Tema : Ratno doba.NAJZANIMLJIVIJE U ROMANU. već grubo i okrutno. oholosti i nečeg mrtvog. promukao i odbojan : To je bio tvoj otac. 6. nečeg što je razrušilo cijelu obitelj i njen sklad.

da se oslobodimo od duhovne ograničenosti i da nikome ne poželimo tako nešto kroz što je prošla Tajana 8.Ideja ili poruka knjige jest da sačuvamo iskrenost djetinjstva. kao platonska ljubav.33 “…samo su hitlerovci imali veze s Hitlerom. nezadovoljstava.IZDVOJI NAJZANIMLJIVIJE KOMENTARE KOJI SE ODNOSE NA : a) Politiku “…inače društvo joj je bilo strašno dosadno. to možemo samo nagađati i čekati da nam autorica dade naslutiti odgovore na takva pitanja. bez sigurnosti. bilo je očigledno da taj čovjek postaje važniji i da to ima veze s ratom…”. kao mačekovac i frankovac…”.33 . To je djetinjstvo koje si ne mogu uopće zamisliti. Pitao sam se : “Da li će se Tajana vratiti životu i odraslima nakon onoga što je život njoj dao? Da li će Tajana ipak uspijeti nadvladati to zatočeništvo svog duha? Hoće li uspijeti izvući najbolje u budućnosti i tako pokazati drugima što je ona željela?” No.citat. 9. str. bez ljubavi.IZDVOJI PROBLEME KOJI SU TE NAJVIŠE ZAOKUPLJALI DOK SI ČITAO ROMAN Misli koje su mi se vrtile po glavi cijelo vrijeme dok sam čitao knjigu. citat. jest kako sve to opisuje jedno djetinjstvo puno sukoba. Politika je bila još jedna nerazumljiva riječ. sami odrasli ljudi koji su pričali viceve i govorili o politici. str.

citat. Hitler se motao vrlo blizu. traži se svjedodžba o arijevskom porijeklu. kao uzgred. citat. a to je bilo nekako službeno. važno je i tko ti je bila baka i djed.”. str. str. kiše poljubaca. 75 b) Kulturu “Tajana je lutala gradom i upoznavala razne ljude. a to je bilo i točno.”. razgovarala je s prosjacima i djecom koju je njena mama smatrala ciganskom. mama je rekla da se ne zna ponašati.“Ali rat je bio svuda oko njih. sigurnosti da dolaziš u dom gdje te čekaju. Tajani se činilo da je nikada u životu nitko nije poljubio. to je novi Napoleon . pa su se opet i smirili.14 . ali nekako svjetlije i manje bolne.57 “…taj Hitler neće mirovati. str.citat. ali bezbrižna i unjihovim kućercima bilo je veselo. očevi su držali djecu na koljenima. odrasli su stalno govorili o politici…”. citat. citat. pa čak i šukundjed…”. djeca su bila bosa. zahvalnost je ljigava stvar. str. nije bilo iznenadnog maženja. vikali su i praskali. ona je uvijek mrzovoljno šutjela. majke su često puta u prolazu. zapravo nitko nije morao ništa donijeti. milovale i ljubile svoje dječake i djevojčice. teško onome tko je Židov. odgovarala sa da ili ne .”.47 c) Odnose među ljudima “…uvijek je govorila ono što misli i zato su je smatrali zaostalom. ne bi se dovoljno zahvaljivala na darovima. nije htjela biti kao tetica. kao hladna i mrtva riba.str.36 “Tajanina predstava bila je uvijek kratka. osim za Božić i za Uskrs. izbijale su svađe.

a novi tata bi za stolom govorio. to je značilo da je ona Židov…”. milovale i ljubile svoje dječake i djevojčice. izbijale su svađe. što si bolji to ti manje vjeruju. svijet mora biti divno uređen. citat. neki robovi će ga obrađivati kao u starom vijeku.”. sigurnosti da dolaziš u dom gdje te čekaju. ona je Židovka.74 “…Edita Goldberger ulazi u njihovu kuću. osim za Božić i za Uskrs. a mi ćemo u njemu uživati. na svijetu moraju živjeti samo visoki. jednostavno bacit ćemo suvišne ljude u smeće. majke su često puta u prolazu. poučnim pričama. očevi su držali djecu na koljenima. zar ne shvaćaš.str.str.”. a poslije ni to neće biti potrebno. razgovarala je s prosjacima i djecom koju je njena mama smatrala ciganskom.citat. vikali su i praskali.36 d) Odnose prema Židovima “…Edita Goldberger dolazila je samo u sumrak. ali bezbrižna i unjihovim kućercima bilo je veselo. kakve su to ludosti. bit će rata.citat. str. djeca su bila bosa.str.“Dobrota se prezirala. nije bilo iznenadnog maženja. uvijek su zli ljudi dobro prolazili osim u nježnim. pa su se opet i smirili. ali nekako svjetlije i manje bolne. nju treba izbjegavati. Tajani se činilo da je nikada u životu nitko nije poljubio. ona je mamina prijateljica i nikakav Hitler se ne može u to miješati.”. mora se čuvati čistoća rase.str.”.14 “Tajana je lutala gradom i upoznavala razne ljude. a to je bilo nekako službeno.citat. kao uzgred. morala je nositi sprijeda i straga veliku žutu zvijezdu. kiše poljubaca.76 “…samo se sirota Edita Goldberger bojala i nije htjela doći. nastupaju strašna vremena. lijepi i plavi ljudi.78 .citat. a onda nam je svima odzvonilo.

”. a i ona je bila preveč škrta. samo je grosmama bila dobra. uvijek je bio prisutan utjecaj Austrije i Njemačke pa se to odrazilo i na jezik stanovnika ovog dijela Hrvatske.“…o tome kako je nestala Edita Goldberger. I pokojni tata je bil šuft. nosila je žutu traku i židovsku zvijezdu. uglavnom u žargonu.citat. a Tajana je jednom vidjela kako ljudi za njom pljuju i kunu. . “…Tvojoj mamici je uvijek išlo kak po žnorici.MIŠLJENJE O KNJIZI Ovo je vrlo osjećajno ispričana priča o jednom djetinjstvu i teškoj svakodnevici u predratnom i ratnom razdoblju. Iako se radnja odvija u Zagrebu. nikada po danu. Time nam je priča postala bliža srcu i sigurno neće biti zaboravljena. moraš se šmajhlati…” (citat str. Autorica je uspješno prenijela radnju i djetinjstvo jedne djevojčice koja raste i sazrijeva u jednom preteškom vremenu.str. drago moje dete. gdje se radnja priče odvija. dolazila je uvijek u sumrak.88 10. Ona je dolazila mami u posjete. 103). ljudi u svakodnevnom govoru koriste i neke izraze iz njemačkog jezika. a meni nije niš štimalo i samo su me nacukavali sim i tam. no to ti je tak.JEZIK ? ZAŠTO GERMANIZAM ? Jezik koji se koristi je svakodnevni. Također su vjerno preneseni Tajanini pogledi na život i njeni stavovi prema problemima s kojima se susreće. 11. Na ovom tlu.

Laura odlazi na selo i diže kuću kraj Ivičine. oženio se. romane… Smatra se najistaknutijim predstavnikom hrvatskog realizma. Spase samo kovčeg. te je njen integritet sačuvan. ali eksplicitno mu je zabranjen svaki komentar. u Celinama kraj Sutle. koji shvaća okolinu. Nakon toga dolazi faza mladog štićenika. a Žoržovom nepažnjom izbija požar.Pisao je još od ranih dana i to liriku i epiku. Zbog toga mora napustiti grad i Lauru.Ante Kovačić Bilješka o piscu: Ante Kovačić je rođen 1854. Bio je bistar seoski dječak i to ga je dovelo u Zagreb u kuću Mecene. Ivica tu upoznaje život kada dolazi Laura. živio u oskudici. Na kraju je uhvaćena. Oni raskidaju. U početku je zbunjeni dječarac koji ne shvaća sve što se događa oko njega.Objavio lektire u 29.g. siromaštvo i seoski mentalitet. te nakraju završio u Vrapču. Ipak on voli selo i svog oca i majku. gdje mu rođak (kumordinator Žorž) službuje. ubija Ferkonju i bježi. dok ga zagrebački kaninik nije stipendirao do studija prava. nedaleko od Marije Gorice. potpali registraturu i izgori. U gradu se Mecena razboli i Laura mu mjest lijek daje otrov. nalzi se i spis Ivice Kičmanovića. koji s vremenom odrasta patnika. nakon toga je mladić . Likovi: Ivica je u početku naivni mladić. članke. Ivica se zaljubljuje i jednom ga Mecna zatekne u Laurinoj sobi. koji. Prisiljen je na skromnost. Odlazi u grad. u kojoj želi s njim živjeti. Fabula: U registraturi. pipovjetke. siromaštvo ga je primoralo da ostane na selu. Odlazak u grad ga mjenja. Na svadbi otima Anicu i ubija ju u šumi. Iako darovit učenik. a zaljubljujew se u Anicu. U djetinjstvu je bio sretan. Ivica se opija. s brojnom obitelji. kojine pristaje. Njegov lik kao i ostali prolazi kroz promjene. rad. Svoje dane provodi u književnosti i borbi za egzistenciju. i realističkim mozaikom. smatra se njegovim najvećim djelom. sadrži i tajnu Laurine prošlosti. On se želi odškolovati do kraja.čovjeka iz Laurinog djetinjstva. među ostalim. a kasnije ga je život učio na sve gore i gore stvar. Putovao je po hrvatskoj. a Laura i Miho nestaju iz sela i natanjuju se u dvorcu u koji Miha dovodi Ferkonju . a od oca saznaje da ga Laura vara s Mihom. prosinac 2004 23:21:00 | 0 komentara U registraturi . poziva Ivicu. Prisilno odrasta u rezigniranog čovjeka. među hrpama sličnih spisa. rastegnutog na više strana koji ne pronalazi svoj unutrašnji mir. Laura osniva hajdučku skupinu. O djelu: U registraturi je svojevrsna biografija pisca.

bez vidljivog cilja na obzoru.uhvaćen u koštac s dvije žene. Ipak to nije baš toliko čudno ako se uzme u obzir da je i on jedan glumac.isto kao i Ivica. i pokazuje čovjekovu želju da se pretvara da je ono što nije. Likovi lažu. Mecena je lažni dobročinitelj. da bi na kraju završio kao neretni alkoholičar.To po meni daje jaku uvjerljivost i snagu djelu. . Ona je jako emocionalno ili jako mrzi ili jako mrzi. dok je on u stvari samo Mecenin rob. Iza njegove površinske kreposti. npr Učenje govora. te stoga mislim kako ovo djelo laži govori jednu veliku istinu. On je oličenje nesklada između želje i stvarnosti. nade su lažne. Njegov prividni sjaj zasljepljuje seljake.st. Ne toliko velik kao Laura. fabula je izražena pomoću hrpe laži. Laura je ključni faktor Ivičina života. pretvaraju se. Njezin životni put pun je razočaranja i ona na kraju ostaje nezadovoljna . Takvi sukobi su od nje učinili nladhno neemocionalno biće. Laura je lik pun suprotnosti i unutrašnjeg nesklada.Njena privlačnost ga u isto vrijeme i privlači i odbija isto tako kao što i on nju privlači i odbija. Njegova stvarna uloga je da se ulaguje Meceni. Mjesto i vrijeme radnje: Radnja se zbiva u Hrvatskoj u 19. Među ostalim ona je i glumica i to takva koja glumi iz osobne koristi. Kumordinator Žorž je lažni lik. ali sasvim dostatan da zavara okolinu. skrivena je razbludnost i hedonizam. njegova prva ljubava i famme fatal. a to se vidi u svakodnevnim prilikama. Malo o djelu: O ovom djelu naturalizam je izražen u svoj svojoj grubosti i jednostavnosti. U stvari je priglup i dvoličan čovjek. a cijelo djelo je naizgled lažno i dvolično. Njegov dobar glas počiva na neobjašnjivoj činjenici da ljudi imaju visoko mišljenje o njemu (bar oni koji ga ne poznaju). Laž je prisutna svuda. koje na kraju završi hajdučeći uokolo.

. Dvije godine je zatim na vojnoj akademiji u Budimpešti (1911.).-1981. Uhićen je zbog sumnje da je austrijski špijun i protjeran je u Zemun gdje ga prihvača austrijska pogranična policija.-1932. Prva je romantično-simbolička (1914. gdje je do konca I. “Pečat” od 1939. a onda se počinje baviti književnim radom. Bio je mobiliziran 1915. romanopisac. Nakon boravka u vojnoj bolnici bio je upućen na bojišnicu u Galiciju..). Četiri razreda gimnazije završio je u Zagrebu.(drama Legenda). “danas” izdaje 1934. BILJEŠKA O PISCU Miroslav Krleža (1893. Jedan je od urednika časopisa “Republika” (1945.) u Rijeci gdje mu je supruga bila učiteljica. Njegov književni razvoj prošao je više mijena. Osim višemjesečnih putovanja u Rusiju.). s iznimno opsežnim i raznovrsnim književnim opusom. pokretač i urednik časopisa. te enciklopedist. središnja je osobnost hrvatske književnosti 20. slijedi ekspresionistička (1918.1926. Pjesnik je. memoarist. dramatičar. Rođen je u Zagrebu u obitelji gradskoga redarstvenoga nadstražara.).. Izvan Zagreba je proboravio godinu dana (od ljeta 1920. svjetskog rata obavljao svoje vojne dužnosti.-1913. ali se brzo vraća u Budimprštu. putopisac.-1918. Poljsku i Francusku neprekidno je živio u Zagrebu.). Pučku školu završio je u Zagrebu (Kaptol). Njemačku. pa u Zagreb. U književnosti se javlja 1914. Napušta je i odlazi preko Francuske i Soluna u Skopje pokušavajući se prključiti srpskoj vojsci. Kratko je u zatvoru.s Your Ad Here Objavio lektire u 29. “Književnu republiku” objavljivao je i uređivao od 1923. do 1927. do ljeta 1921. novelist.. Prvi svoj književni časopis “PLamen” tiskao je 1919. stoljeća. a nakon toga upisao se na kadetsku školu u Pečuhu. te realistička (1926. a zatim . Zanima ga psihološka. Austriju. prosinac 2004 23:20:00 | 0 komentara MIROSLAV KRLEŽA . ali vojnu obvezu obavlja u Zagrebu. kritičar.).POVRATAK FILIPA LATINOVICZAGLEMBAJEVI 1. do 1940. esejist.

Nakon što je proglašen austrijskim špijunom život mu spašava crnogorski činovnik čije ime nažalost ne znam. ( Nemajući volju tražiti druge bilješke o piscu Miroslavu Krleži.. Banket u blitvi. ako negdje pogrešim). među njima prvenstveno ministar provjete Mile Budak. Hrvatski bog Mars. Michelangelo Buonarotti. Golgota. Njegov je život pod ustaškim režimom bio stalno u opasnosti. Drame: Legenda. razred gimnazije” Izdavačko poduzeće:Profil International d.. Pjesme u tmini. Zastave. Knjiga pjesama. odlučio sam na tu gomilu Pandžićevih gluposti dodati još poneke podatke za koje smatram da su bitni za Krležino stvaralaštvo(Nadam se da će te mi uvažiti. Nakon što je Krleža napustio Peštu.o. Tijekom II. U tom je razdoblju Krleža surađivao sa lijevičarskim književnikom Cesarcem koji je kasnije streljan. Pjesme III. 3. Vražiji otok. II. Knjiga lirike. već joj se pokušao pridružiti kao borac protiv Trojnog pakta u čijem je sastavu bila i njegova voljena Hrvatska. .ponajviše socialna tematika. 2. U logoru. tražili su od Krleže da pristupi ustaškom pokretu na što on nije pristajao. Taj ga je događaj prisilio na pasiviziranje. Od 1950. ravnatelj je Leksikografskog zavoda u Zagrebu. Gospoda Glembajevi. U agoniji. STVARALAŠTVO: 1. Pjesništvo: Pan. Vučjak. Povratak Filipa Latinovicza. on se nije pokušao priključiti srpskoj vojsci zbog ljubavi prema Srbiji kao što bi se dalo naslutiti iz Pandžićeva teksta. Lirika. Artej. Nije moguće razgraničiti precizno njegova stvaralačka razdoblja. Hrvatska rapsodija. Proza: Tri kavalira gospođice Melanije.. Tri simfonije. Zagreb. Saloma. svjetskog rata Ustaše. Pjesme I. Novele. Balade Petrice Kerempuha. Simfonije. Leda. Jednom ga je spasio čak i Pavelićev liječnik koji ga je sakrijo u samostan. 1996. Na rubu pameti. Podatke pronašao u knjizi: “Knjiženvost IV udžbenik za IV.o.

) . Po završetku rata jugoslavenski ministar prosvjete pokušao ga je osuditi na smrt. svjetskog rata. Krleža ipak orelazi u KPJ. no nakon potpisivanja Deklaracije o jeziku 1963.Krleža nije htio postati niti članom KPJ što će mu izazvati goleme probleme nakon II. bio je izbačen iz CK-a. Život mu spašava predsjednik Jugoslavije Josip Broz Tito koji ga stavlja pod svoj protektorat.

.POVRATAK FILIPA LATINOVICZA Naslov romana POVRATAK FILIPA LATINOVICZA i prvih nekoliko rečenica upućuje nas na osnovni problem ovog romana.

se nakon dvadeset i tri godine vraća u prostore svoga djetinstva i rane mladosti. da u potrazi za izguibljenim djetinstvim pokuša naći “pozitivnu podlogu”. Dvadeset i tri godine nije ga zapravo bilo u svom zakutku.. “ A sve je počelo kod ovog sivog. . Krleža prustovski ispovjeda Filipovu prošlost i tako od te retrospekcije nastaje ovo Krležino remek-djelo. Drama jedne provincijonalne trafikantkinje! Gavran koji govori francuski! Bankonote na stoljnjaku i ona antipatična stara baba s crnom perikom! Kakva je ono bila drama? Kakav je ono bio tajanstveni osjet u onoj mračnoj palači? Gdje je ono sve danas i kamo se ono sve rasplinulo kao magla? Stojeći uz taj prljavi prozor.“ Svitalo je kada je Filip stigao na kaptolski kolodvor. Filip. predstavnik modernog beskućništva i odisejskog lutalice.. prljavog prozora one davne listopadske noći s engleskim kojima.str.” 20. a znao je još uvijek kako sve dolazi:” 9. neko čvrsto uporište na temelju kojega da učvrsti svoju ljudsku i umjetničku egzistenciju. str. u svoj blatni panonski zakutak.

o svojim počecima i međama svoje ličnosti. Pisac često razbija kronološki tok događaja koji je i ovako već subjektivan čime on pridobiva na dinamičnosti teksta što zahtjeva i pažljivije čitanje. to je u njemu rastao proces koji se negdje otkinuo na svoje svrhe. a postaje sve teže i sve zamornije. Sve te filipove opsesije.Senzibilnost Filipova prvenstveno je izražena likovno. Kod Filipa zapravo se radi o “paklenom simultanizmu” događaja. on se počinje gubiti u mutnim slikama svoje ličnosti. i sada se već dulje vremena sve samo od sebe kreće u smjeru rastvaranja. pa je njegova doživljajnost određena karakterom njegovog vidnog kuta. Upravo je taj simultanitet temeljna slikareva opsesija: Slika se stvara i predstavlja odjednom. i to već prilično dugo traje. unutarnji nemiri dostižu kulminaciju u trenutku kad on posumnja u svoje umjetničke vrednote. analitičko raspadanje svega počelo da raste sve nemirnije. Filip se gubio u mutnim slikama te nikako nije mogao da se snađe. a sve te plohe starih igračaka. Sve se u njemu raspada na “sastavne djelove”. svi ti dršci napuklog . “Život počeo se u Filipu topiti na sastasvne dijelove: u njemo je neprekidno rastvorno. izgledalo je tako kao da kroz naše ruke kulja tuđi život u toplim opipima.” 36. jer ovdje je riječ o neoimpresionističkom slikaru. Doista. pa i najmanji smisao.str “ Razmišljajući o sebi i osvome trajanju. a ne postupno.odnosno nastojanju da se obuhvati prostorna i vremenska istovremenost događaja. Njegov vlastiti život negdje se otkinuo od svoje podloge i stao pretvarati u fantom koji nema nikakva razloga da postoji. To kontemplativno uništavanje svega što mu dolazi pod ruku ili pred oko pretvara se polagano u ideju što je satala da ga progoni iz dana u dan sve intenzivnije: pred njegovom vlastitom predodžbo o vlastitom subjektivnom životu počeo je da nestaje svaki.

/. tako čudno trepetljivo: biti subjekt i osjećati identitet svoga subjekta!” 40..” 143. te pukotine pod jezikom na rubovima starih čaša./ /../ Čudno! Sjedi takav jedan neodređeni “netko” u jednom ogledalu. umoran. Taj čovjek sumnja u identitet svoje vlastite egzistencije /.porcelana.boli glava. blijed./ A tu. Taj čovjek sumnja u identitet svog “vlastitog ja”. osječa kako mu je mučno. puši. prosijed. “ Ime i prezime.. nosi to svoje mutno i sasvim nejasno “ja” u sebi godinama. neispavan.. sjećanje na stare krivnje i mučenje nad tuđim bezizlaznostima. i klečanja. i pisama.. koji pije mlako mlijeko i razmišlja o identitetu “vlastitog ja”. i trzaji. plitke građanske mjere! Po čemu bi on mogao uvjeriti “sebe” s nekim izvjesnom.. gleda u kavanu jedan čovjek.str.41. stanje oko izvjesnog imena i prezimena. izvan svake sumnje pouzdanom garancijom da on to doista mjeri “sebe”? Po licu? Pa to se lice potpuno izmjenilo! Po kretnjama? Te njegove kretnje danas to su kretnje sasvim drugog čovjeka! /.. s dubokim podočnjacima i gorućom cigaretom na usni. odmah ispred sivog i mutnog stakla. ustreperen. naziva samoga sebe “sobom”.. str. tako neodređeno. kako ga steže srce. sve će to biti ništa drugo nego odgovaranje na stara i davno pročitana pisma. to su samo nekakve vanjske. najpovršnije oznake! Konvencionalne. a gadi mu se pušenje. . u prvome planu. ispijan. uzrujan./ i sve je tako pogodbeno..

on je dermatolog i oringolog.. pa čak i osvjedočenja da je slikati potrebno i moguće. sigurno je majmunska vrsta. moglo bi se reći. Kyriales nije “diabolički lik” kako ga Vi nazivate. gladne. i da sve Filipove tjelesne i duševne snage atomizira u prašinu i potpuno bezvrijedan pepeo”. dok čovjek koji se prežderao da mu se od sitosti diže utroba . Bestidna. lažljiva. odnosno liječnik.” 160. sebi slične životinje. promatrajući oko sebe druge./ Ta zvijer je proždrljivija od hijene jer hijena prežderana strvinom pokraj smrdljivog mesa može da zaspi. a koliko je majmun bliži posrednom i logićnom životu čovjeka? /. . Kyriales ipak ponekad pretjeruje u svojim zaključcima i poredbama što mu možda i daje negativne atribute. glupa. divlje. ali u svim tim njegovim tvrdnjama postoji pomalo karikirana istina: “Čovjek je životinja u svojoj pojedinačnoj osamljenosti savršeno tužna. okrutniji namie od svake druge zvijeri. No ne slažem se sa Vašom tvrdnjom da je on “DIABOLIČKI LIK” jer on u toj kostanjevačkoj drami po sve slabiće i zbunjene dekadente odigrao presudnu ulogu i kako Vi kažete “uzmorao je da razara sve Filipove zamisli.još uvijek ždere i. a za liječnika se znade da treba biti objektivan. racionalizmom i čvrstom logikom sudova atomizirao i pretvorio u bezvrijedan pepeo Filipov idealizam i subjektivizam.Vi profesorice Benjak. već je on svojim objektivizmom. pa prije svega on je obrazovana osoba. da Filipove sumnje i zanose. u prirodi. Istina je da Kyriales ponekad govori demonski. ali se njega zato ne smije smatrati demonskom ličnošću. zlobna. naprosto “isjeckao” Grk Kyriales čime sa ja i slažem.. str. da mrvi njegove istine i zanose. razuman i racionalan. majmunska zvijer! Najsmiješnjija među životinjskim vrstama. tvrdite u vašoj diplomskoj radnji na stranici 7. gotovo deplasirana! U stadu živeći već prilično dugo. oblizuje se zadovoljno. čovjek je čovjeku čovjek.

..216. moja mladost ostala je razorena zbog te tajne. rano jutro i umor u člancima prstiju. “Oči su joj bile otvorene. TKO JE FILIP LATINOVICZ ?. i njena svilena bluza.. a na kraju ove povijesti jednog slikara.. odnosno pro dogovaranju na prethodno postavljeno pitanje potrebno je naznačiti odrednice Filipova stanja: 1. posterioritete. te činilo se kao da gleda”. i jastuci. Pri samom određivanju Filipa. gledajte te svoje slike. a još ni dan današnji ne znam.. Objašnjava Kantove Kategorije vremena i prostora te na kraju bavi se i logikom. i onda moralizirajte! Tko su ta lica. stara vještica što diže prašinu. ozvolite pogledajte te svoje divne slike. kobna izolacija od svake stvarnosti 3./ -Na. sve sami detalji oko njega “Sve sami detalji oko njega: razmočena kifla.Pojavom Kyrialesa roman postaje i filozofski jer Grk spominje filozofe poput Kanta./ Tko je od tih tipova u toj paklenoj knjizi moj otac ?” 215. blatan. u . str. 2. dalje Kyriales objašnjava aperioritete. ugledamo njega koji je krvav. /. ja sam navršio četrdesetu godinu. razderan. on priča o oblicima spoznaje. nerješeno pitanje tko mu je otac: “ -Evo. točnije logikom sudova. tko mi je zapravo otac! Čitavog sam se svog djetinstva grizao nad tim pitanjem. mokar kao utopljenik utrčao u Bobočkinu sobu gdje je sve bilo krvavo: i posteljina.-pitanje je koje se nameće već prilikom čitanja prvih stranica romana. odakle su došla ta lica? /. cvrkut vrabaca. Platona te objašnjava njihova učenja.

nego i on sam. u svemu. nesnalaženje u zbivanjima 5. . njegov karakter. 5.str. u rukama. ) 8. 4. a slike su nezamišljive u svojoj savršenoj realizaciji bez zvukova i bez mirisa!” 46.” 217.str. morbidne ideje o ženstvu ( str.str. u mislima.tjemenu. trajne ozlijede od prvih gnjiloća “ Čitavo njegovo djetinstvo. sve što je bilo važno u njemu i u njegovom životu.” 28. sve je ostalo ozlijeđeno od prvih gnjiloća u kojima je nestajao. 7. biti subjekt i osjećati identitet svoga subjekta ( str. Svi samo detalji i neki neizrecivo težak. slikati zvukove i mirise ( dodano 18. i ne samo djetinstvo.) 6. neshvatljiv umor. travnja 1997. nakon ispitivanja iz hrvatskog ) “ Slikati zvukove i mirise je nemoguće.

. U toj panpskoj baruštini postoje dva distantna svijeta. jedva gmižu. u trenutku njegovog kobnog akta.9. osnovni je problem ovog romana. U Filipu pokrenuto je nekoliko mučnih slojeva svijesti i podsvijesti.” 33. sa kerempuhovskim mentalitetom. produbljenje glembajevsko-klanfarovskog života. realnost hrvatske provincije. njeno jadno stanje. “Povratak Filipa Latinovicza” predstavlja uski nastavak. propadanje jedne epohe. prolaze ulicama gradske gomile.. bezlično trajanje. od njihove gospode doktora. kada progovara njegova otrovana krv. prikazati sve njegove momente postojanja. Čemu bi ovim ljudima bile potrebne slike? /. jednolikost života. str. nestaju u sumraku i slikarstvo im je potpuno suvišno. kronično bolesna. što pisac pronalazi požar psiholoških kompleksa. jednog doba na zalasku. Pisac kao da muči svog junaka. Leone je prikazan u zadnjem stadiju. spremna da izdahnu. Glembajevsku klan farovsku sredinu upoznajemo preko neoimpresionističkog slikara Filipa Latinovicza. a gospoda u svojim trulim kurjama. Krleža kao da nije bio zadovoljan onim što je rekao Leonom Glembajem. degenerirana. što roman započinje retrospektivno. Zaostalost. već karakteristićnosti momenta u kojemu je djelo nastalo. gažena i pljačkana “po svetom zakonu dragog Boga”. ništavilo./ on prisluškuje razgovorima uličnim već godinama i još nijednom ni jednog prolaznika nije čuo gdje bi govorio o slikarstvu. gradskoj gomili slikarstvo je potpuno suvišno “ Eto. Želio ga je produbiti. propadanje u blatu.. u kulminaciji užasa. Zdrava. Fili još je tragičniji lik. tragični svaki na svoj način. seljačka narodna masa. moto je romana.

ne dopušta mu da učini svoj fatalni potez. filozofa i naučnika. od tihog monologa.g. Filip se kretao u moralno pokvarenom društvu. Čudno je zašto on slika toliko pokvarenih žena. pokazala su Filozofska pisma.postepeno. u bijednoj krčmi prodajući svoja tijela. te se je morao skloniti u Englesku. koja je objavio najprije na engleskom.VOLTAIRE BILJEŠKE O PISCU: Volteiere je rođen 1694. Jedino tjelo i tjelesno čini ih ženama. prosinac 2004 23:20:00 | 0 komentara Candide . da je izdavač francuskog izdanja odmah uhapšen i strpan u Bastilju. kao spas. To su lažne dame. Šta je to za njega značilo. U njihovoj obradi postoje razlike u stupnju pokvarenosti. sa sumnjivom prošlošću. a zatim na francuskom 1734. On je u ovom djelu dao takvu sliku francuskog apsolutnog feudalizma. odbacili i one sada životare na ulici. ali ih je život izopačio i kao takve propadaju Svaki karakter predstavlja temu za sebe. života morao je biti u tamnici 11 mjeseci u Bastilji zbog jednog epigrama. imalo je presudan značaj za njegov daljnji život i misaoni razvoj. Pisac kao da ruši njihov mit. dobrim naravima i uvaženjem vlasti. . a pokazuje i neosporan književni talent. koje su mogle i nešto postati. pa već u prvom koraku dolazi u sukob s režimom i u 23. u sve snažnijem rastu. Filip doživljava korak po korak. Način na koji joj Krleža prilazi veoma je rijdak i izuzetan. Ono što je Leone doživio u rasponu jedne noći. koji je izvrgao ruglu samog regenta. karaktera. u porodici siromašnog plemića u Parizu.g. To sklanjanje u Englesku. s najviše gađenja..g. slušao je prazne salonske razgovore. Ali taj svoj talent slobodoumlje. Objavio lektire u 29. a djelo je napisao uspoređujući francusku sa engleskom književnošću. našao je mnogo onoga za čime je uzaludno težio u Francuskoj.. Postoji u njima nešto osjećajno. Književnošću se počinje baviti jako rano. do krvavog završetka. prevarene djevojke. Žena u romanu zauzima posebno mjesto. sve teže. Drugi tip žene predstavljaju nesretne. a knjiga javno spaljena pred pariškim parlamentom kao drvo koje stoji u suprotnosti s religijom. Sam Volter izbjegao je hapšenje napustivši Pariz. U literaturi žene ili majke predstavljaju svetinje. osjećao se kao čovjek koji se našao na slobodi nakon tamnice: u političkom životu . Svoja prva književna djela Volteire je ustvari počeo pisati u Bastilji te po izlasku iz zatvora ubrzo dolazi u novi sukob s vlastima. U gradaciji. te se posvetio ozbiljnom studiranju filozofije i nauke. ali su ih ljudi izigrali. a ispod maske krije se ppokvarenost i grabežljivost. pa i one iz salonskog života mogle bi biti lik za novi roman. Ovim “damama” pisac prilazi s najviše mržnje. U Londonu. snažne orkestracije uspomena. Našao se u krugovima najistaknutijih književnika. književnosti i u filozofiji.

razjasniti stvari. nagradio ga je raznim nagradama i počastima. Ne samo da ga je duboko potresla njena smrt. Unatoč tim silnim progonima i kaznama. osloboditi put nepotrebnih stega i braniti pravo čovjeka na vlastito mišljenje O CANDIDU: Candid je napisan prije otprilike 2 stoljeća. kao i uzbuđenim cenzorima. kao da je samo čeko ovaj trenutak. I upravo u to doba bio je napisao Candida. U Fernej se počelo hodočastiti. sa dodacima koji su nađeni u doktorovom džepu kad je umro u Minhenu ljeta gospodnjeg 1579.g.g. morao je da napusti Francusku. ponovno se vratio u svoj rodni Pariz. Ali ona ubrzo umire. jer ga je čitav Pariz dočekao na nogama. Ali u to čitatelji nisu vjerolvali. skrasio se u dvorcu Fernej. i 1743. koji mu je nanio mnogo zla. Čim se Voltiere usudio da kritikuje kraljeve postupke. koju je htio osnovati. Taj dvorac je kupio za stare dane. jer nekoliko mjeseci kasnije umro je na obali Sene. Na naslovnoj strani prvog izdanja. ostalo je samo da nagađaju pravog pisca i to prvima da ga još više cijene.Utočište i zaštitu dala mu je njegova prijateljica madam di Šatle. Nakon objave Candida.g. dakle kao francuski prijevod jednog njemačkog djela. Fridrih II. Oduševljenim čitateljima. i u njemu je bio proveo cio ostatak svoga života. što mu je i pribavilo prijem u Francusku akademiju (pošto je dvaput 1734.g. Ali to prijateljstvo nije moglo dugo trajati. To je bio pravi trijumf. a znalo se zašto je pisac morao kriti svoje ime. na granici između Švicarske i Francuske. Ali to je bio i kraj. bogatog književničkog stvaranja. *Njegov protuslovan životni put u odrednicama: prosvjetliti ljude. koje se pojavilo u Ženevi u siječnju 1759. Lutao je po Švicarskoj i raznim gradovima i dvorcima unutrašnje Francuske. Volteire se ponovno našao u bespuću. zato što nije smio ići u Pariz. doktora Ralfa. Ponudio je Voltieru da dođe u Potsdam i kad se ovaj odazvao pozivu. učinivši svoj dom književnom prijestolnicom Europe. ali ni cenzori Luja XV. da još više budu privrženi njegovom kritičkom i . bio je predstavljen francuskim čitaocima kao prijevod s njemačkog od g.. Pruski kralj – filozof. *Za sobom je ostavio ogromno književno djelo. bio odbijen). Tek kad je umro Luj XV. koji je već ranije činio sve da pridobije Voltiera da živi na njegovom dvoru. a Volteir nije imao nikakvih prigovora da igra ulogu nekrunisanog monarhaknjiževnosti nove filozofske religije. Na njenom imanju on je proveo punih 10. već ga je ponovno bacila u nezavisnost. Kandid. i kad je nešto popustio apsolutizam u Francuskoj. jer ga je zbog nekih šala omrzila kraljeva milosnica (madam Pompadur). I svojim sadržajem i svojim stilom Kandid je otkrivao svoje francusko. a ne kao djelo francuskog pisca. prosvjetiteljsko podrijetlo. kralj je pokazao svoje pravo “prosvećeno” vladarsko lice. Volteir neprekida niti na trenutak svoj književni rad.g. Poslije kratkotrajne blagonaklonosti dvora. prekoputa kraljevskog dvorca na Tiljerijama..

bio je dovoljno razborit i dovoljno oprezan da se ne otkriva. Ali na žalost koji su izrazili tjeralicu za autorom Kandida (čim je izašao). kojima je bilo povjereno da budno paze na svako novo književno – filozofsko djelo. *Kalvinistička. osim spaliti ih. Kasnije su se te sumnje obnovile. a svakako više i karakterističnije od svega i pisma dvojice najviših funkcionera tadašnjeg režima. svojim isticanjem pred narodom.” Takvi pozivi na uzbunu nisu mogli ostati bez posljedica. ⇒ Kandid je jedan od najljepših plodova njegovog stvaralačkog duha. progoneći ih na sve strane i na sve moguće načine. bacajući ih u tamnice. Tek tada su ga prepoznali i počeli vikati: znam taj stil. O utisku koji je Kandid izazvao kod svojih prvih čitatelja. a drugima da mu se osvete za sva poniženja koja im je naneo bez ikakve milosti i za slobodu koju je sebi izvoljevao da govori istine koje su prijanjale samo za srce ogromne većine naroda.. Filozofi su stekli. Pošto se nije znalo tko je pisac romana Bezazleni. ništa se nije moglo učiniti. govoreći kao tužilac pred parlamentom: “Pojavila se nečastiva i osiona sekta koja svoje lažno učenje uljepšava imenom filozofije.. Sergije. bio je pokrenuo pravu hajku protiv protiv svega što je slobodno i kritički mislilo. što je samo doprinijelo popularitetu i izvan Francuske.. Režim Luja XV. Kancelar Luja XV. gdje je za svoga Kandida upotrijebio naziv g. govore razna svjedočanstva. jednakosti i slobode za neznanjem. Broj njihovih pristaša raste. međutim. koji je suvremeno izrugivao ruglu "sve svetinje” na koje se oslanjao stari režim. pravednosti. veliki ugled svepravičnosti i neustrašivih boraca za trijumf znanja. te tvrdi da Kandid upoće nije njegovo djelo.. Tako je i sam Volter izmislio tijekom svog života gotovo 200 različitih imena. to je njihov borbeni poklič koji se razleže s jedne strane svijeta na drugu. poštenja. Ralf. te je tako Volterov Kandid doživio čast da najprije bude spaljen u Švicarskoj. po kome se često i cijela epoha književnosti u Francuskoj nazivala i epohom volterijanstva.. to je on!. spaljujući javno ljihove knjige. republikanska cenzura Švicarske uspjela preduhitriti katoličku kraljevsku cenzuru Luja XV.revolucionarnom duhu. Sloboda misli. nepravednošću. ni prvima ni drugima.. lagan i dugovit stil. nepoštivanjem. . Zbog toga ih je dotrajali stari režim nemilosrdno progonio. što su razlozi zašto su se u to vrijeme sva djela francuskih pisaca pojavljivala sa lažnim imenima. Države se ljuljaje na svojim vjekovnim temeljima. nije obećavao ništa dobro slobodnim misliocima. Prvo se sumnjalo u Voltera. Pravi pisac. zato što je djelo bilo puno raznih elemenata.

Fenelona. zagovara ili ismijava određene filozofske zamisli. Taj tip filozofije održao se u Francuskoj i do današnjih dana. ljubav za sve što je ovozemaljsko. kao i bogatom stvaralačkom djelatnošću. onda svakako treba načiniti izuzetak kada je riječ o Volteirovoj satiri. U tome se koristio metafizičkim sistemima Dekarta. U osnovi svoga stvaralaštva Volteir je sjedinio i galsku duhovitost. On se predano trudio da pozna i sve ono što je najznačajnije u nauci.ko i prašina. A tu su i Engleski utjecaji. A što su ljudi . za upoznavanje stvarnosti i djelatnosti. koja se često iscrpljivala u malim i efektivnim romanima.ko i pustara. kakav je imao on. U njima prevladava autorov postupak da kroz priču provjerava. što lako im je kupiti igračke!" "A što je život . počevši od Ben Đonsona i Šekspira do Svifta. Volteir je osobito jak u satiri. Taj književni rod Volteir je pretvorio u satiru naravi. Stoga se Volteirovi tekstovi pobliže određuju kao filozofski romani ili filozofske pripovijesti." Molba "Izvedi narod moj. a glavna karakteristika tog stila je to da ličnosti koriste samo personifikaciju izvjesna obilježja i pojmove da bi se vidjelo koliko one u sebi nose istinitosti i razuma. Jako je karakteristično njegovo shvaćanje da svaki metafizički sistem stvari ustvari jedan metafizički roman. a i španjolske književnosti (Cervantes i Grasiana). Zato što je vrlo malo pisaca imalo talent za satiru. Spinonce i Galilea. Taj talenat je obogatio svestranim književnim i filozofskim obrazovanjem.JEZIK I STIL: O jeziku i književnim rodovima Didro je stalno govorio da je Volteir uvijekdrugi po redu. o gospode. Ustvari Volteir je odlučno bio protiv filozofskih sistema. Malbranša. U njima je riječ o nekoliko filozofskih ideja koje su pojednostavljeno prikazane u obliku svakidašnjih životnih uputa. a činilo mu se da je najprirodnije da se filozofija izlaže u književnim elementima. Volteirovi pripovijedni tekstovi u prozi okupljeni su pod nazivom Romani i Pripovijesti. Svoje druge utjecaje Volter je našao i kod Rabilea. za realistički smisao. Izvedi ga iz ropstva zlopatna .

). što je rezultat njegovog boravka kao učitelja u kamenjaru kopnene Dalmacije. ali pas nije htio jesti dok mu Mara nije dala hranu na tanjuru. čelom pružeći!" Nezahvalnost "To je dokle zemlja Hanaan?! I zato si nas vukao pustarom. Vrsta djela: psihološka novela Mjesto radnje: seoska kuća u dalmatinkoj Zagori Vrijeme radnje: rana jesenska večer Fabularni tijek: Jedne večeri u kuću seljačke obitelji dolazi pas.ko na uzici Od lanaca iz zemlje misirske?!" Objavio lektire u 29. Jednostavno se pojavio na vratima kuće i ušao. majka Mara i . Osim toga napisao je novele Brigada i Nagao vjetar. pas je prišao ocu Franji i stavio mu šapu na koljeno. u kojima slika našeg čovjeka u njegovim najtežim i najsvjetlijim trenutcima (Divota prašine). romane Ponižene ulice. U izvrsno komponiranim novelama daje sugestivnu sliku zaostalog sela šibenske Zagore. Već privm knjigama novela (Na kamenju.I ne daj da ti stvar na oblik tvoj U prahu leži. Bijeli kamen i Mrtvi zvuci. Kompozicija djela: Uvod: U dosadno blagdansko veče obitelj (otac Frane. Uskoro su se pojvaili susjedi i počeli znatiželjno i s poštovanjem promatrati psa.Vjekoslav Kaleb Vjekoslav Kaleb (Tijesno na Murteru. Da još nam za nju valja strmoglav Niz ovo gadno brdo smrti. Frane mu je bacio na pod hrane. Dok su oni pričali i nagađali odakle je pas i zašto je tu. prosinac 2004 23:16:00 | 0 komentara G O S T . 1905 . Slobodi da nas vodiš silovno Po svojoj volji . ispitivati njegove domaćine i svrhu dolaska psa. Poslije završetka NOB-e u kojoj je i sam učestvovao. Izvan stvari) uvrstio se u red naših najboljih prozaika. Da padnemo na hladna ognjišta! I tko je tebi pravo podao. piše romane i kraće proze iz borbe i okupacije. on je otspavao i otišao. Dok su večerali. osebujnim stilom i jezikom. Domaćini su se jako začudili.

slaboumna. te je zbog toga po{ao u vojni~ke {kole. Seljani: sviju je strah psa. a oči mu su odvajaju. prosinac 2004 23:16:00 | 3 komentara POEZIJA . Ne samo izgledom nego i ponašanjem već je na samom početku jasno da nije riječ o lutalici nego o gospodskom psu pedigriranog porijekla.Petar Preradović 1 TEZA : BILJE[KA O PISCU Petar Preradovi}.slaboumna kči. Objavio lektire u 29. te se ona prema njemu odnosi kao prema uvaženom gostu. On je tih i svojim držanjem i suzdržanim ponašanjem ostavlja dojam nekog gospodina. Ima pametne oči koji su fascinirale seljane. Epilog: Odlaskom psa. . osjećaju da je on kulturniji. Analiza likova Pas: Jedini zanimljivi i karakteran lik ove novele je pas. mirna i sama kao dvije svijeće na oltaru. čije se ime čak i ne spominje) se sprema na počinak. pametna oka. tankih smeđih ušiju obješenih i priljubljenih uz obraze kao baršunaste krpe. Gleda ljude napeto. bio je potomak siroma{ne kraji{ni~ke obitelji. ali pristojno i očekuje znak dobre volje. mimo njih je prošla životna prilika o kojoj su u sivilu svoje svakodnevnice snivali. Ovelik lovčarski pas prepeličar. tek se u mužu probudila lagana nada kako jedan neznatan i čudan događaj može u život unjeti željenu promjenu. duge sive dlake. No on nije bio zadovoljan svojom vojni~kom slu`bom. Nekako je tih. iako je kao oficir bio sposoban. pred kojim su se svi povukli i napravili put." Mara: seljačka žena u kojoj je pas probudio veliko poštovanje. jer su one bile jedine {kole koje je mogao zavr{iti na tro{ak dr`ave. ali tišinu i ispražnjenost prekida nenajavljeni gost . te se tako njegova majka (udovica) nije morala brinuti za njegovo uzdr`avanje. U kratkom vremenu koje je kod njih proveo ništa se bitnog nije desilo. Zaplet: Njegovo prisustvo kod ukućana izaziva strah i poštovanje kao odraz njihovog neznanja i neukosti.pas. Zbog tog osjećaja ga jako poštuju. "S vratiju su gladala dva blaga. svečan i bojom se slaže s mrakom. Kći: ona je raščupane kose.. civiliziraniji i nekako u svemu bolji. ali ga ni ne žele u svome selu..

za ~ijega je `ivota prvi put napisan cjeloviti prikaz (u Glasono{i 1865. te sa ~e{kog na njema~ki. godine). morao je slu`iti stalno izvan domovine. ponekad je i preva|ao evropska djela. godine pa do 1852. Njegova prva `ena bila je talijanka. Prvi je put Petar {tampao svoje stihove u 26. Njegove su pjesme u doba Austro-Ugarske. Umro je nakon duge bolesti u 54. te sa hrvatskog na njema~ki (Osmana te neka njegova djela). i to u sredini koju nije poznao. sa kojom je vlast `eljela posti}i najva`nije odgojne svrhe. od Vraza i Preradovi~a". koji su u vrijeme prvih pothvata i uspjeha ilirizma jo{ bili u {kolama. Po{to je bio Slaven. naprema naprimjer Ma`urani~a i Vraza koji su nastojali {to prije prodrijeti u javnost. On je svojim pjesmama zasjenio ostale pisce pa tako Ma`urani~a i Vraza. godini `ivota. te su se njegova djela cjenila kao umjetnine prvoga reda. godine 2 TEZA : PRERADOVI^EVA DJELA ZA [KOLSTVO . a druga njemica. Pojavio se u knji`evnosti s mladom grupom iliraca. Podatke na{ao: U knjizi "Djela hrvatskih pisaca". Osim njema~kog jezika. a osim toga znao je i sve slavenske jezike. Zagreb. sa~injavale najzna~ajniji dio hrvatskih ~itanka za srednje {kole. Po{to se bavio europskom knji`evno{~u. jer su one bile najprikladnija gra|a. izdava~ko poduze}e. On je bio jako obrazovana osoba za ono vrijeme u kojemu je `ivio. Samo je kratko kao kapetan `ivio u Zagrebu od 1849.@ivot mu nije bio uop}e lagan. te je on zbog toga bio veoma suzdr`ljiv. 1954. godine. godini `ivota. On je bio prvi hrvatski pjesnik. Tokom svoga `ivota imao je gospodarske i tjelesne brige. Me|utim on je u knji`evnost u{ao kao zreli ~ovjek. vrlo je dobro poznavao francuski i talijanski jezik. "Zora".

^im `elnja cilja se dovreba Opet iz njeg sto mu `elja klije !" • O prolaznosti i promjenjivosti svega na zemlji: "Stalna na tom svijetu samo mijena jest !" Preradovi~eve je pjesme. To je zbog toga {to su njegove pjesme za vrijeme Austro-Ugarske sa~injavale najzna~ajniji dio hrvatskih ~itanka za srednje {kole. ve} ono je nastajalo sa zadanim i to~no ucrtanim temama. Pozdravlja te vjeran sinak tvoj!" • O karakteristici ~ovjeka: "Ljudskom srcu uvjek ne{to treba. {kolski sustav vje{to iskori{tavao. On je neke od svojih stihova namjerno stvarao za potrebe u~enja kao naprimjer: • O slobodi stvaranja: "Ne razumije pjesma zapovjedi. Zadovolnjo nikad posve nije. U njima se govorilo o svim vrlinama ~ovje~anstva te o te`njama za napretkom. Zdravo majko. domovina mila. te su one za u~enike bili stihovi na vrhuncu pjesni{tva. smisao umjetnosti te slobodu umjetni~kog stvaranja. Me|utim njegovo stvaranje za {kolovanje nije dolazilo iz njegovog srca. zdravo bila. svomu glasu sljedi !" • O ljubavi prema domovini: "Zdravo da si. Osim toga na njegovim su stihovima nastavnici knji`evnosti obja{njavali razne pojmove iz `ivota i umjetnosti: domoljublje. Slobodna je. zdravo. . jer je u vojisci suprotne dr`ave stekao najve~i ~in.Preradovi~evi su stihovi bili jako va`ni u vrijeme dok je on bio `iv te neko vrijeme i nakon njegove smrti. zna~enje jezika. a osim toga ljudi mu nisu vjerovali jer nisu vjerovali u njegovu iskrenost. religjoznost.

Kada je u Zadru zapo~eo izlaziti list Zora dalmatinska(1844). godine izdao je u Zagrebu svoju prvu knjigu pjesama "Prvenci". U pjesmama "Rodu o jeziku" i "Jezik roda moga" nisu samo domoljubne pjesme.3 TEZA : PRERADOVI^EVO KNJI@EVNO STVARALA[TVO Preradovi~ je svoju vojnu slu`bu do`ivljavao kao poslom za kruh. Me|utim moramo spomenuti da se Preradovi} knji`evno{~u bavio samo usput. Posebno se isticao sa svojim njema~kim stihovima. isti~e se ve} u vojni~koj {koli. te je svojim radom ubrzo zasjenio sve pjesnike ilirizma. Tek kada je u Milanu upoznao Ivana Kukuljevi}a.. godine drugu pod imenom "Nove pjesme". 1846. Osim toga sura|ivao je i sa drugim ~asopisima kao {to su Vjenac te Na{e gore list. i slutio je {to bi se sve moglo re}i. a u njoj je on bio smatran kao sposoban i vrijedan oficir. kada se on u stilu pisanja isti~e pred svojim drugovima. Preradovi} je postao njegov stalni suradnik. Njegovu sposobnost za pisanje. ve} su u njima izra`ene i goleme mogu}nosti na{ih rje}i i na{eg jezika: . Po{to je Preradovi} dobro napredovao u knji`evnosti. zapo~eo je pratiti knji`evno stvaranje iliraca i vra}ati se svom narodu. U svojim je stihovima na po~etku prikazivao izuzetne li~nosti. a nakon toga 1851. pa tako Ma`urani~a i Vraza. optere}ene tajnom ili zlo~inom. pisanih u duhu romantike i naro~ito pod utjecajem Byrona. On je osje}ao snagu i ljepotu hrvatskog jezika. ali je on ipak bio nezadovoljan {to nije mogao napustiti vojnu slu`bu. i to onda kada je bio slobodan.

"Kao vje~no more sinje U kretu si gipkom lakom. na{e pro{losti. Preradovi} je ipak jedan od na{ih prvih pjesnika. rode." Preradovi} je bio vrlo kriti~an prema sebi. A spazi{ li u struji te rijeke I iskricu. ro|enom sinu. Podaje se dahu svakom. Spomeni se." 4. koji zlatne u tvom plovu strijeke Neka ~ine sa tvojijeh plova. ni kao ~ovjek. {to ti je darovak. On je postao vo|a onima. Iako on nije bio kao Njego{. i sjaji kroz vijeke Svijetlom umu tvojijeh sinova. koji su osjetili na{u narodnu te`nju. stolje}a. On se nije smatrao velikanom. . da iz srca sinu Tvomu pravom. ni kao pjesnik. U svojoj pjesmi pod imenom "Pustinjak" najotvorenije je iznio svoje mi{ljenje o vlastitom polo`aju i zna~enje u hrvatskoj knji`evnosti: "@ivi. TEZA : ZAKLJU^AK Ako Preradovi~ i ne spada u pjesni~ke velikane 19. on se po svojoj veli~ini. po plemenitosti. Pre{eren ili Ma`urani}. I mre{ka se i propinje. ipak me|u onima koji su izgra|ivali hrvatsku knji`evnost i hrvatski narod. kao {to su tvrdili njegovi obo`avatelji. na{e vrline i nedostatke.

1994. prosinac 2004 23:16:00 | 0 komentara ČIČA GORIOT . Zagreb. Knjiga "Knji`evnost 2". 1954. izdava~ko poduze}e "Zora". izdava~ko poduze}e "[kolska knjiga". godine Objavio lektire u 29.Literatura : 1.HONORÈ de BALZAC Bilješka o djelu: . Zagreb. Knjiga "Djela hrvatskih pisaca" od Vraza i Preradovi}a. godine 2.

Svako neka odluči sam na čijoj je strani i za koga bi se borio… Opis likova : Eugène Rastignac: “Eugène de Rastignac. Prva fabula vezana je uz nesretnu sudbinu bivšeg tvorničara rezanaca . od kojih svaka ima po 500 000 fr. opis okoliša. Balzac najprije daje detaljan opis same sredine u kojima se njegovi likovi kreću. koji se odrekao svega samo da bi bogato udao svoje dvije kćeri. njegovo porjeklo… U Čiči Goriotu nailazimo na tri fabule.« Balzac je razvio paralelno dvije fabule. te sebi pripremaju lijepu budućnost već sada proračunavajući buduće kretanje društva. kuće. I u opisu likova Balzac najprije polazi od vanjskog opisa koje veže s psihološkim osobinama. tako se zvao . koji od najranije dobi shvaćaju nade što ih roditelji u njih polažu. onda karakter pojedinog lika. jedna je bjedan pansion gđe Vauquer a druga je u bogatim i elegantnim salonima pariških četvrti. umire kao pas. I treća fabula se vrti oko bivšeg robijaša Vaturina koji uvjerivši se u pokvarenost ljudskog društva odlučuje uzeti pravdu u svoje ruke ne posustajući ni pred ubojstvom ako je potrebno za postizanje ciljeva.” . Druga fabula je priča o mladom provincijskom plemiću Eugène de Rastignacu.»Čestit čovjek – građanski pansion – 600 franaka rente – lišio se svega u korist svojih kćeri. njegovo matrijalno stanje. Međutim one nakon što su postigle uspjeh počinju se stidjeti vlastitog oca i pošto su mu izvukle i poslijednji novčić puštaju ga da umre u bjedi i samoći kao napušten pas. rente. U tako komplicirano razrađenom romanu teško je raspoznati koji je od njih glavni lik. koji je došao u Pariz pun ideala i očaran pariškom gospodom odlučuje da napusti svoje ideale i da se suoči sa životom kakvim ga on želi. opis unutarnjih prostorija i onda postepeno razvija atmosferu u kojoj se pojavljuju i sami likovi.kako bi bili prvi koji će ga dokraja iskoristiti.bio je jedan od onih mladića koji se iz nevolje privikavaju na rad. opis vanjskog izgleda zgrade.

34) “Eugène de Rastignac imao je posve južnjačko lica. iznošen prsluk. hlače u skladu s ostalim i zakrplljene čizme. neuglednu crnu. ponašanje i uobičajeno držanje odavali su sina plemenite obitelji gdije su prvim odgojem bile obuhvaćene samo tradicije dobrog ukusa. 41) od šezdeset i devet (st . bijelu put.” (str. 38) Opis čiče Goriota: “Čiča Goriot. Njegov način izražavanja. Obično je nosio stari kaput.(st r. Ako se i štedio na odjeći. izblijedjelu. svejedno je pokatkad mogao izaći i kao otmjen mladić. starac otprilike godina------------------------------------------“ r. ako je u obične dane i nastojao pohabiti odjela sašivena prošle godine. nemarno svezanu studensku kravatu. plave oči. crnu kosu.

34) . bilo stalo. nevjšto dobrodušno lice. nagovještali nake duševne osobine od kojih je udovica. bio je tako pomno dotjeran. Mora da je bio čvrsto građena životinja kadra da svoj duh izoštri u osjećaju. njegovi su mesnati. boji zaliske. Premda je djelovao malčice neotesano . kao i dugi istaknuti nos. na pet mu se mjesta spuštala na nisko čelo i lijepo ukrašavala lice.” (str. pušio ga kao čovjek siguran u to da će mu kutija za duhan uvijek biti puna makube.“Uostalom. tako je obilato trošio duhan. a koje je potvrđivalo njegovo mjesečasto i bezazleno. u drugom čovjek od svojih četrdesetak godina koji je nosio crnu vlasulju.” (str. koju mu je vlasuljar Politehničke škole svako jutro dolazio naprašiti. počešljana na razdjeljak. čini se. 43) Opis Vaturina: “-----------------------------. Kosa. izdavao se za bivšeg trgovca. a zvao se gospodin Vaturin. nabrekli nožni listovi.

kojom kao da je uživao izrugivati se zakonima. optuživati ga da je samo sebi nedosljedno. Premda je svoju prividnu dobroćudnost. Pisac pomno opisuje penzion okoliš prostorije u penzionu itd. dok nitko nije mogao proniknuti ni u njegove mislini u njegove poslove.” (st r. Na početku svi . često bi dopuštao da iz njega izbije strahovita dubina njegova značenja. stalnu ljubaznost i veselost postavio kao nekakvu prepreku između sebe i svih ostalih.“Znao je ili je ponešto nagađao o poslovima onih koji su ga okruživali. nastanio se i on u penzion.40) Sadržaj: Djelo počinje opisom penziona gđe. morala izazvati pretpostavku da je taj čovjek kivan na društveni poredak i da je u dubini njegova života brižljivo zakopana neka tajna. Vauquer. šibati visoko društvo. Često je kakva doskočica. U Pariz je došao mladić iz plemićke obitelji koji želi studirati pravo. U penzionu se nalaze još i bivši proizvođač rezanaca čiča Goriot te bivši trgovac Vaturin. dostojna Juvenala.

Vturin je pronašao i žrtvu koja bi to mogal biti. Kad je Rastignac to ispripovjeda svojoj rođakinji kako se gđa. de Restaud ponijela prema njemu. trebao je to biti brat gđice. Nakon tog daznalo se u penzionu da je Vaturin odbjegli trobijaš i prijavili su ga. a nikad nije rekao ništa protiv njih iako su ga »pokrale«. Međutim Rastignac nije htio niti čuti za to. i od tada su vrata za Rastignaca zatvorena kod gđe. one su mu poslale i zaželile mu sreću.Grofica Anastasie je imala svog ljubavnika Maxa koji je dolazio kod nje. U međuvremenu pojavio se tu i Vaturin koji savjetuje Rastignaca kako uspjeti da svog cilja. iako su ga obje kćerke odbacile on je živio samo za njihovu sreću. sve dok nije bio pred smrt ond ga je došla vidjeti. a on je bio presretan. Victorine. Vturin se nije slagao s Rasignacovim načinom na koji on pristupa tom svijetu jer je rekao da je svijet pokvaren i ako ti njega ne uništiš da će on tebe. Gorio je cijelo vrijeme mislio na njh kako se zabavljaju. Mladi Rastignac platio je i pogreb jedinom prijatelju koji nije nikad . Od tog dana Rastignac je mnogo vremena provodio kod nje razgovarajući o njenom ocu. de Restaud. Rastignac je tražio novac i od majke i od sestara da mu posude da uspije u tom visokom društvu. ona odluči da će ga upznati sa drugom Goriotovom kćerkom groficao Delphine de Nucingen.na srebrnini koju je imao u ormaru.su se divili čiči Goriotu na njegovoj odjeći . tako da je Vaturin zauvijek nestao iz penziona. On doznaje da u Parizu ima rođakinju po imenu Beausèant i od nje traži pomoć da mu ona pokaže put do uspjeha u bogatom društvu. Čiča Goriot ima i dvije kćeri koje je uspio udati u bogato društvo. ali nakon nekog vremena on se preselio iz skuplje sobe u onu jeftiniju. i na njih je potrošio i zadnji novčić. ona ga je očarala na prvi pogled. kako je sretan zato jer su i one. On ga upoznaje sa jednom od kćeri čiče Goriota. Kad je umro čiča Goriot na pogreb su došle samo prazne kočije njihovih kćeri sa slugama unutra jer one nisu mogle. Mladi Rastignac napušta svoje ideale i okreće se Parizu i njegovom otmjenom društvu. A kad je dolazio doma odmah je odlazio reći čiči Goriotu šta je rekla za njega . Jednom prilikom dok je bio kod nje iz jedne prostorije izađe Čiča Goriot i Rastignac je upitao šta ona ima s Goriotom. on mu savjetuje da ako treba ubiti neka ubije samo da ostvari svoj cilj. Iako je Rastignac bio dobar s Delfine on nikad nije dolazila vidjeti oca. Jedne se večeri u talijanskoj operi upoznao sa Delphine. Anastasie. jer su došle rano ujutro sa plesa i morale su spavati.

isto tako ako imaš moć i novac dobar i . S druge strane dolazi teška borba mladog studenta koji nema neko bogatstvo da uspije u društvu gdije je glavna sreća novac. i vidio da je Vaturin imao pravo da protiv takvog svijeta ne možeš ići »pješice« i okrene se prema veličanstvenom Parizu i reče: »Sad je na nama dvoma red!« Moje mišljenje o djelu: Djelo je po meni fantastično jer se u njmu isprepleću ljubav koja nije uzvraćena i želja za uspjehom koja je tako blizu a tako daleko. Dali su se one osjećale kao psi na uzicama od prevelike ljubavi ili je tu pitanje odgoja. nego bi bilo puno lakše imao bi onu “otskočnu dasku “koja omgućava uspjeh. Ako ti previše poklanjaju ljubavi i pažnje da ćeš se osjećati kao u kavezu i da ćeš pobjeći. Ali ono šta je sigurno točno to je ono da je i danas takvo stanje u svjetu. Teško je razdvojiti ono što je bitno u djelu. Da je on iz jedne obitelji koja ima novaca za njemu priuštiti toliko da se on zabavlja i troši koliko želi sigurno se nebi spominjala borba za uspijeh. previše popuštanja i udovoljavanja njihovim hirovima? Na to je pitanje teško dati odgovor.protiv nikog rekao ništa loše. U čemu je Goriot pogriješio da je za uzvrat umjesto ljubavi kćerka dobio to da se one njega srame.

u Parizu. nego i njegova prva remek – djela. u Toursu a umro 18. Napisao je stotinjak romanai pripovijedaka. no zanimljivo je da su ne samo prvi romani iz tog ciklusa. Trebao je postati bilježnik ili odvjetnik.ugodan život ti je zajamčen . a ako ne onda se moraš boriti za postić makar pola od onog o čemu sanjaš. “L’ illustre gaudissart” Podatke pronašla u : Hnorè de Balzac “Čiča Goriot” Objavio lektire u 29. 1799. VII. “Le scenèsdela vie privèe”. “Etudes des moeurs”. rodio se 20. prosinac 2004 23:15:00 | 0 komentara . od kojih su neka postala tipovima. S “Ljudskom komedijom “kojoj se prvi dio pojavio u francuskoj književnosti. V. Bilješka o piscu: Honorè de Balzac jedan od najvećih predstavnioka realističkog romana u svjetskoj književnosti. 1850. izašli iz štampe u vrijeme kad je romantizam bio u punom jeku. “Le curè de Tours”. ali se za rana dao na književni rad. ocrtao sva društvene slojevesvog doba i stvorio preko dvije tisuće lica. Njegova djela: “Les choauans”.

Žena se ljutila na njega. glava obitelji. Evica je krvarila i bila je pri kraju života. Plakala je i rekla mu da je prebio Evicu na mrtvo ime. On nije bio svjestan da ju je pretukao. a žena i djeca ostaju sama i gladna. Sve izgleda nekako mračno u toj zimi i mračnom podrumu. Ali. Jedino Evica nije uspjela uteći pa je nju pretukao. Tako je jednom otac u pijanom stanju pretukao svoju kćer koja je sutradan preminula. to je potrošio na alkohol u krčmi. Na kraju otac pretuče Evicu i ona premine. Ujutro kada se probudio vidio je žalosnu ženu. nisu imala što za jesti jer je otac potrošio novac na piće. Mjesto radnje Radnja se odvija u mračnom podrumu i na hladnim ulicama grada. Dojam Pripovijetka u meni ostavlja tužan dojam. zvao se Mika i bio je drvosječa. Žena je uvijek to gledala velikom boli u srcu. Razmišljao je o svome životu i svome lošem činu što ga je učinio. Kući se vraća pijan i jedva da je ostavio koji novčić za obitelj. Htio je tući dječake. Djeca su bila gladna. Uvijek kada je nešto zaradio. Tako je Mika jedne večeri stigavši kući legao na krevet i svađao se sa ženom. Mika je otišao na posao da nešto zaradi za Evicu. Mika se jako rastužio i kajao u sebi. . Nakon što je obavio posao uputio se kući. Ova mala pripovijetka govori o siromašnoj obitelji koja je “jedva vezala kraj s krajem”. Često se je znao napiti. Lica Mika je otac i glava obitelji. Često je znao pretući jedno od svojih djeteta. Kući se vraćao pijan i uvijek se svađao sa ženom. Otac. On je vidio kakav on zbilja je te se kajao za svoj grijeh. on je ipak imao i dobrih strana. Otac uvijek pije. Žena ga je tješila i govorila mu da je to Božja volja. Na kraju tek shvaća kako mu je piće škodilo te što je sve loše učinio svojoj ženi i djeci. Otišao je do njezinog kreveta i kajao se nad njom.Iz velegradskog podzemlja . Otac je bio pijanac i mnogo novaca je potrošio na piće. On je po zanimanju drvosječa. ali su oni utekli. Žena ga je opazila i došla do njega. ali je ipak sjeo na klupu nedaleko od kuće. te mu priopćila da je Evica preminula.Vjenceslav Novak Sadržaj U jednom mračnom podrumu živjela je siromašna obitelj. bio je osjećajan samo što je uvijek skrivao svoje osjećaje.

gdje boravi glad. dok je Jakov seljački sin siromah. Analiza glavnih likova: Arturov otac: on je dobrostojeći načelnik. te tako odgaja svog sina. On je gnjevan kritičar društva. Arturovim dolaskom Jakovu započinje zaplet koji postepeno vodi do vrhunca kroz Pavličevićevu optužbu lažnog morala malograđanstva. da se slobodno dignem opet k njima. tjera da tako postupa. To nije moralno. dok nije i on posve iščezao u zaglušnoj buci života.. . odnosno.. tome se protivi glas moje savijesti . a koje je rezultat Pavličevićeva govora počinje rasplet. koje propagira humanost i ljubav prema bližnjemu. Artur je jedinac imućnog trgovca i gradonačalnika. ali i simbol siromašnog studenta koji se kroz život probijao sam doživaljavajući pri tom uvrede i poniženja. Moja duša hrli za idealima.Objavio lektire u 29." Očevo negativno pismo čini epilog ove novele. otereti me.. tko bi trebao potporu za svagdanji hljeb. jer ja sam sačuvao vjeru u njega.. traži "cimera" kako bi djelili troškove stanovanja." U Arturovoj odluci da napiše ocu pismo kojim ga moli da se odrekne stipendije. on je pohlepan i škrt. ali su oprečnih ekonomskih mogućnosti. a oni je nemaju: rječima hvale. "Oče! Ja živim vrlo udobno na račun nekoga." Kompozicija djela: U uvodnom djelu upoznajemo dva glavna lika koji dolaze iz istog kraja u Zagreb na studij. gdje sve plače i suzama potištenih prosvjeduje u ime nauke Isusove protiv nasilja. prosinac 2004 23:15:00 | 0 komentara IZ VELEGRADSKOG PODZEMLJA ... za njega ne postoje granice i pravila.VJENCESLAV NOVAK očiju sve više u daljinu odakle bi još katkad jeknuo njegov slabi glas. bezosječajan je i bezobziran. a djelima hule nauku njegovu . Početak radnje je oglas kojim Jerko Pavličević. Izmolio je za Artura stipendiju koja je namjenjena sirotinji... a u stvari je sebično i proračunato "Ja dižem svoj glas protiv nepravici ovdje u vlažnoj sobi.

gospodine." Artur Kranjčić: za razliku od oca on nije negativan lik. gdje nalazi smještaj u maloj. grijeh koji vapije k nebu za osvetom".. Kad je Artur ocu u pismu napisao strašni grijeh što ga je počinio prema Jakovu. Ne mogavši to podnjeti. otac mu je napisao: "U buduće. a njegov mladi duh opirao joj se gonjen šibama teških rječi kojima ga je bičevao polunagi čovjek mršava lica i suha tjela na kom su bila izbočena rebra. lijepo odgojen. Međutim. u život treba gledati drugačijim očima. Život je prava škola. Ti si mlad. molba mu je bila vraćena. Jednom zasvagda: s takvim psinama da mi ne dolaziš! Međutim. To je. Napokon je napisao ocu pirmo.. sad bilo tko namjenio bio za školovanje sirotinji. pisao je svom ocu: " Pisat ću ocu rekao je sebi da se odričem stipendije. Izuzetno je tolerantan. Kako smije bogat čovjek uzeti ono što je namjenjeno siromahu?" . te ima silnu želju za višom naobrazbom. ne zna ništa o boli i nepravdama... a gladuje zato jer je vaš otac oteo kruh što ga je narod.. te uviđa nepravdu koju je njegov otac nanio Jakovu izmolivši stipendiju.. jeftinoj sobici koju djeli s Jerkom Pavličevićem. to iz onih koji su te smeli govori zavist.. On je dobar i pošten. stipendija me guši Još nikad nije stupio svojom voljom pred oca u ovako zamršenoj stvari: što će na to on? Stala ga je savladati slaboća.. zemlja." Jakov Kosović: On je siromašni seljački sin iz najrđavijeg kraja u Lici. neiskusan je te takav dolazi u Zagreb na školovanje.. pa uživaju potpore za svoje nauke. jer je potpora već udjeljena Arturu Kranjčiću. (za tvoje umirenje) znaj da ima sinova iz većih kuća nego što je naša.. stoga šalje molbu za stipendiju koja bi mu omogućila školovanje u Zagrebu.. silno zanesen.. ali više gladan nego sit. Nadajući se da je došlo do neke pogreške pri dodjeli potpore.. dobrotvor neki. "Kroz gimnaziju se provlačio uvijek lijepim uspijehom. njemu... i nikako ne shvaća i miri se s nepravdom koja mu je učinjena. dakle. da me više ne uznemirujuš ovako! To su tlapnje. a tu još nijesi učio. Po prvi put je prepušten sam sebi. Jakov dolazi u Zagreb.."Ovaj vaš drug gladuje. On je mlad.

Radovi su mu uvršteni u zbornike . Godine 1980. Od godine 1984. Sretno djetinjstvo proveo je u Podravskom seocetu Kuzmincu .gdje je diplomirao romanistiku na Filozofskom fakultetu.Božidar Prosenjak Bilješke o piscu : Božidar Prosenjak rođen je 1948. prosinac 2004 23:11:00 | 0 komentara Divlji konj . objavio je zbirku pjesama I kratkih proza za djecu pod nazivom « A » Zapažen književni uspjeh zabilježio je romanom «Divlji konj» za koji je 1989.. godine u Koprivnici. Radio je kao novinar u Narodnom sveučilištu u Velikoj Gorici .antologije I školske udžbenike.Član je DHK . na radiju I televiziji . pjesničke I dramske priloge objavljuju u dnevnom I periodičnom tisku. Prozne . Fabula: Uvod : Život divljeg konja u divljini kad je bio ždrijebe Zaplet : Kod Gospodara I bijeg od njega(Divljeg konja) Život u Podzemlju I njegovo maltretiranje Vrhunac : Utrka divljih konja kod Gospodara I na Hipodromu . godine primio nagrade «Ivana Brlić Mažuranić» I «Grigor vitez ». djeluje kao slobodni stvaralac .a nastavio ga zatim u Koprivnici .Surađuje u časopisima za djecu .te pokrenuo i uređivao biblioteku « Albatros « u velikogoričkom Centru za kulturu .Tamo je započeo svoje školovanje .Objavio lektire u 29.Parizu I Zagrebu .

1974. Bilje{ka o piscu . Snažna kobila . hrabar kao Divlji konj . Nera : susrela je Divljeg konja kod Gospodara . Ponovno je srela Divljeg konja u podzemlju . Garov : pas koji je čuvao konje kod Gospodara . na kraju se ispostavilo da je Objavio lektire u 29. bio je uporan kad je tražio Zvijezdu. Sivku . kad se vratio Divlji konj Iz Podzemlja pobjegla . malo je strah bilo kad je bila u Podzemlju . vjerna prijateljica Divljeg konja.ona isto nije bila u Podzemlju. imao je svoju kolibu Zvijezdu I svoju kćer Cezu .Šarca. 1. prosinac 2004 23:09:00 | 0 komentara Nana Emile Zola Izdava~ko poduze}e : “Mladost” Zagreb. jako se brine o Cezi .Vulkana . mrzi Podzemlje . poginula je kad je ušla kroz vrata iz kojih konji više ne izlaze ( ubijena je ) Šarac : Isto jedan od vjernih prijatelalja Divljeg konja . na Hipodromu Vrijeme radnje : nepoznato ??? LIKOVI: Divli konj : hrabar . rodila je kobilu Divljem konju Cezu .imao je puno prijatelja Neru . Sivka : Vjerna prijateljica Divljeg konja . u Podzemlju . kad je bio malen mrzio je I Zakon .Rasplet : Divlji konj je uginuo prirodnom smrću Mjesta radnje : U divljini .On nije bio u Podzemlju I nije vidio užasu Podzemlju . rodila je sina . ali poslije ga je shvatio . štiti prijatelje . hrabra . poslije mu je Sivka rodila sina . Zvijezda : Bila je vjerna kobila Divlje konja . kod gospodara .

@ivot je pojedinca uvjetovan naslje|em i sredinom. U triologiji Zola se bavi vi{e dru{tveno-politi~kim problemima. Godine 1868. ^ovjeka treba prou~avati s biolo{ko-fiziolo{koga i socialnoga stanovi{ta opa`anjem i eksperimentom. nasilni~kih nagona. Ali u osnovi svega le`i Zolna strasna . Eksperimentalnu metodu iz prirodnih nauka i medicine Zola prenosi prenosi u stvarala~ki knji`evni postupak. U tetralogiji Zola otvara ne{to svijetlije perspektive u pogledima na ljudko dru{tvo i njegovu budu}nost. po ugledu na La comedie humanie H. zavr{en je plan ciklusa romana pod naslovom Prirodna i dru{tvena povijest jedne obitelji pod Drugim carstvom. U skladu s teorijskim postavkama naturalizma Zola donosi u svojim djelima obilnu gra| u i obilje podataka iz vanjskog svijeta s nagla{enom te`njom da bude {to objektivnije i prirodonau~nije. francuski romanopisac. obra}aju}i se poraznom kritikom na crkvenu organizaciju. i on je dao vi{e svoju li~nu sliku zami{ljenog svijeta. nego objektivnu. li~na priroda. zan~ajni teoreti~ar naturalizma i dru{tveni borac. . Zato }e Zola otkriti svijet proroka.potpunije i grublje nego itko prije njego u svjetskoj knji`evnosti. Zola prikazuje razli~ite sredine u kojima se kre}u ~lanovi obitelji Rougon-Macquart.Emile Zola (1840-1902). bolesti i dru{tvene depresije. Do knij`evnog uspjeha pro`ivio je te`ak `ivot. pogubnih i tiranskih strasti. prirodnim zakonima strukturiranu stvarnost. ali pod te{kim i sumornim pritiskom naslje|a. s temom o mr`nji i dubokim nesporazumima izme|u mu{karca i `ene. rade}e izme|u ostalog i kao novinar. de Balzaca. i u njima teba otkriti mehanizam op}ih zakona. bioli{kih i animalnih strana u ~ovjekovu bi}u . Prvi ve}i uspjeh posti`e romanom Theresea Raquin. U nizu romana.

Podatke prona{ao u knjizi:Tvrtko ^ubeli} : “Teorija knji`evnosti”. “Nana” odli~an je naturlisti~ki roman.. jake mi{i}e pod svilenom ko`om. Fina linija.. muhom boje sunca. sa dugom plavom kosom rasutom po ple}ima. ple{u}i i prelijevaju}i se kao drago kamenje. Zagreb 1972.” Zola Nanu prikazuje kao predivnu prenosnicu klice smrti. jedva ustalasanih ramena i kukova klizila joj od koleta do stopala” Roman izgleda kao niz slika iz `ivota kurtizane Nane i tek pomalo se nazire optu`ba nemoralom tada{njeg dru{tva. poluotvorena usta. Pone{to o djelu “Nana”. ona je pokazivala svoje jake kukovw. Savijena i zategnutih udova. muhom koja uzima smrt sa stvarima du` ceste.. svoje tvrde dojeke kao u kakve amazonke.. njeno lice o`areno zaljubljenim osmjehom. u bijeloj tunici boginje. 2. koji uz Germinal zasigurno ~ini najbolje djelo Zolina knji`evna rada. Tokom cijelog romana pisac se najvi{e bavi Naninim likom. “Nana. i pozadi opu{tena kosa pokrivala je le|a kao u lavice. Temeljnu ideju roman pisac daje u samom romanu uspore|uju}i Nanu sa muhom. “. vrlo razvijena za svojih osamnaest godina. samo {to stane. isti}i}i njenu ljepotu i njenu snagu koju suprotstavlja njenoj otrovnosti. vrlo visoka. Zola Nanu ne opisuje kao neku . u koje ulazi kroz prozor. truje ljude po pala~ama. koja dolazi sa smeti{ta.” --------------------------------------------------------------------------------- “On je vidio njene poluzatvorene o~i. pa zuje}i.

On je ostao iznena|en. i uvijek ne}u. unaprijed je prora~unavala metode koko bi ne{to izvukla iz svojih ljubavnika i mo`da je jedan koji je najlo{ije pro{ao bio ba{ grof Muffat kojemu je Nana oduzela razum. Pomo}u Naninih razli~itih ljubavnih pokreta pisac ju je prikazao kao fotografski snimak stvarnosti {to je i temelj naturalizma. ali je istovremeno propadala dok se nije utopila u nemoralnoj prljav{tini. E pa lijepo! A ako ja ne}u?. Kad bih mi ponudio cio Pariz. Steinera i Muffata. ve} je u cijelom romanu ~ini privla~nom opravdavaju}i njene postupke. Zatim re}e uz o~ajan pokret: . Nana je svoje ljubavnike .Ali to je nemogu}e! Ti si sama rekla da to ne zavisi od mene. Sanjaju}i o sre}i ona trpi sve Fontanove udarce i tu je Zola prikazuje kao slabu i podlo`nu `enu koja je prepi{taju}i se u potpunosti svojim instinktima i osje}ajima morala do`ivjeti pad. Odav{i se ponovo prostituciji da zaradi za `ivot dala se izbaciti iz vlastita stana.. odnosno mo`da ipak poslovnim pothvatima ona je tra`ila korist.” Iza Naninog ponosa ipak se krije lukavstvo. bogati ljudi zami{ljaju da mogu sve dobiti za svoj novac.. pojavom Fontana javlja se u njoj neki novi osje}aj koji je do tada zanemarivala.. podnosila samo zato {to joj je trebao njihov novac. “ Ti uzima{ . . Ona je grabila zlato ne razmi{ljaju}i o posljedicama. Bez obzira na njenu destruktivnu stranu li~nosti ona je bila jaka osoba. U svim svojim ljubavnim. uspjela je od svojih ljubavnika dobiti ono {to je `eljela.prihvati ona odlu~no . Nana bila je kurtizana koja je uz svu nemoralnost ipak imala neki svoj ponos. povode}i se samo svojim instinktima. Nije meni stalo ddo tvojih problema.pokvarenu djevojku.. njoj pot~inio svaki detalj svog pripovijedanja. Nana se zaljubljuje i upravo ta njena ljubav prema Fontanu dovodi je do propasti.. Zola je u promatranju destruktivnog pona{anja svoje glavne junakinje. Ona se preko svojih ljubavnika izdigla visoko. opet bi rekla da ne}u..ti }e{ udesiti da mi je do uloge. “To je smije{no.

kao fotografija.” Od onako lijepe `ene ostala je samo hrpa smrdljivog gnoja. Sva njena ljepota stopila se u tu bolest i Nana je nestala ostaviv{i samo mali trag . one su ve} li~ile na neku plijesan zemlje.”. a re~enicom :” Venera se raspala . Gnojane bubuljice ra{irile su se po cijelom licu. drugo udubilo se kao crna pokvarena rupa. I na ovu u`as i gtotesnu masku ni{tavila kosa lijepa kosa. ba~ena tu na jastuke. Ta nemoj da bude{ toliko naivan. re~eno je sve. Bordenaveu je potreban novac.” Nana nikada nije skrivala svoj prezir i mr`nju prema bogatim osobama i takozvanim po{tenim `enama koje su bile po{tene samo izvana. prelijevaju}i se kao zlato.kosu. On je neprestano prati. Nana je bila ustvari jedna priglupa djevojka koja je raspoklanjala ~itavo bogatstvo . daleko od o~iju javnosti. Zola Nanu u odnosu s ostalim mu{karcima.. skvrgnute sa sivim izgledom blata.na ovoj bezli~oj ko`i gdje se crte vi{e nisu poznavale.. Velika crvenkasta krasta pru`ala se od jednog obraza i prelazila preko usta iskvariv{i ih u grozan sijeh. svaki pokret. . ali uvijek isti~u}i Naninu ljepotu. Venera se raspadala. Pa lijepo ti } e{ mu ga pozajmiti jer ga ima{ toliko da ga mo`e{ kroz prozore bacati. umrla je u jednoj hotelskoj sobi od boginja dok je svugdje odjekivalo: U Berlin! U Berlin! U rat! Spremao se rat koji je upleten u igru ljudske strasti. slijedi portretiraju}i svaki njen dio. jedna do druge. Zola je pristupio pokretima s takvom vjerodostojno{~u. opisuju{i svaki najmanji detalj. a nije imala {to jesti. hrpe smrdljivog mesa. Iz nosa je jo{ curio gnoj.Ona ga prekide skvr{iv{i ramenima: Ti }e{ sada i}i dolje i re}i Boreknoveu da tra`im tu ulogu. Sa svim svojim slabostima i gre{kama predstavljala je vid jedne francuske povijesne epohe. gomila gnoja i krvi. ^ak prilikom Nanine smrti Zola je upotrebio svu svoju opisiva~ku umje{nost i opisao joj lice puno gnoja. ali su se kako Nana ka`e skrive~ki provodile. “To je bila jedna masa. Lijevo oko se potpuno izgubilo u klju~anju gnojiva . sadr`av{i svoj plemeni sjaj sunca klizala je.

Zola kao pisac naturalizma smatra da u svom radu treba primjeniti postupke znanstvenika. Stvarala~ki rad odre|en je s tri momenta: sredinom, rasom, trenutkom. On je to primjenio u “Nani”. Nana je bila destruktivna li~nist koja je ~esto gre{ila, a sredina u kojoj je `ivjela i vrijemo koje je bilo te{ko natjeralo ju je da bude to {to je bila. Zolin cilj bio je uzdi}i roman u sfere nauke. On je na `ivim tijelima vr{io analiti~ki rad koji kirurzi vr{e na le{evima. Smatra da likovi moraju biti fotografski snimak stvarnosti. ristupanje djelu s nau~ne strane i isticanje krajnje objektivnosti oduzimalo je piscu subjektivan odnos prema svijetu o kojem govori. Zola je bio pisac masa, opisivao je sve dru{tvene slojeve tako da je ~esto bio napadan. Roman “Nana” jedan je od onih romana u kojima je prikazan `ivotni put glavnog junaka, njegovi padovi, usponi i razo~aranja te podlost jednog dru{tva i vremena. Prolaznost, smrt od kojih se svi pla{e prikazana je ovdje an najgori mogu}i na~in, {to i jeste osnova naturalizma. Nana ,nekada{nja ljepotica, pretvorila se u rugobu. U njenom posljednjem opisu prikazana je stravi~no, gadljivo, a uostalom to i jest cilj svega, nestanak. Najve}i dio radnje romana odvija se u potpunoj tmini i mraku, u zagu{ljivim i prljavim prostorima sa odvratnim i gadljivim ljudima.
Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:08:00 | 0 komentara

Veli Jože - Vladimir Nazor
Ime pisca: Vladimir Nazor Tema: doživljaji diva Velog Jože Osnovna misao: pohlepa nam može biti samo na štetu, a ne na korist Likovi: Veli Jože, Ilija, Libert, Jurić, ovčar Ivan, Civetta itd. Sadržaj: U gradu Montovnu živo je jedan kmet koji je bio velik kao div. Bio je veoma snažan, ali je služio i pokoravao se gospodi, a pomogao je i radnicima. Orao je po polju, vukao najveće terete, tj. radio je najteže poslove. Taj div zvao se Jože. Jože je zanosno obavljao svoje dužnosti dok nije došao providur i odveo ga brodom u Mletke. Na moru ih je uvatila bura i lađa se potopila, ali Jože se spasio. U toj lađi bio je zatvoren Galeat Ilia. On je bio div sa puno ruku, ali bez nogu. Također je bio i rob. Prije smrti rekao je Joži da ne dopusti nikom da mu gospodari, nego da bude slobodan čovjek. Pošto je Joži bilo jako žao Ilije, odlućio je poslušati savijet. Nakon nekoliko dana Jože i kmetovi su pobjegli od svojih gospodara na neko brdo. Tamo su jako lijepo živjeli. Jednom prilikom dok su kopali iskopali su gomilu zlata. Njihovi su im gospodari došli pomagat za zlatnike. Gospodari su radili svakojake poslove za svoje bivše sluge, a kući su se vraćali bogati. Došlo je vrijeme dijeljenja posjeda. Zbog svoje pohlepe, divovi su se posvađali. Jože je bio najžalosniji, jer nije dobio sve

ono što je zaslužio. Osvetio se ostalim divovima tako što je spalio kolibu žita. Divovi su bili ljuti pa su progonili Jožu. Joža je našao svoj zaklon kod Civette. Civetta je postao vođa kmetova pa je on razdijelio posjede. Joži je dao najbolju zemlju. Joža je ubio dva diva. Divovi su bili žalosni i nisu znali šta da rade. Pitali su Civettu za savjet. On im je rekao da ih je to Bog kaznio što su bili nepravedni prema Joži. I Jože se vraćao svojim Montovljanima, ali prije ulaska u grad sjetio se Ilijinih riječi pa je odlučio da više ne bude kmet nego slobodan čovjek. Napustio je Civettu i Mautovena i više se nikad nije vratio.

Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:08:00 | 123 komentara

Voda - Vladimir Nazor
Ime pisca: Vladimir Nazor Ponešto o piscu: Vladimir Nazor rodio se 1876.g. u Postirama na otoku Braču, a umro u Zagrebu 1949.g. Ubraja se među najplodnije hrvatske pisce. Pisao je lirske i epske pjesme , pripovjetke, romane, putopise, i dnevnike. U prvim pjesničkim zbirkama sa zanosom pjeva o prirodi, zemlji i čovjeku radujući se ljepotama i vedrinama života, te vjerujući u moć i snagu slavenskog čovjeka. Cijelog života je vjerovao u pobjedu dobra nad zlim, a to životno uvjerenje potvrđuje djelima koja su nastala u antifašističkom ratu. To su “Pjesme partizanke” i dnevnik “S partizanima”. Poznata su mu djela “Medvjed Brundo”(epski spjev), “Pastir Loda” (roman), “Veli Jože”(pripovjetke), te zbirke lirike ; “Slovenske legende” i “Hrvatski Kraljevci”. Nazor je pisao i za djecu - pjesme, priče, igrokaze. Među pričama se ističu posebno “Bijeli jelen”, “Dupin”, “Min-ČanLin”, a igrokazi su mu “Crvenkapa”, “Pepeljuga” i “Pionir Grujo”. Tema: Preživljavanje suše Glavna misao: uvijek dijelimo s drugima jer će nam se to vratiti Likovi: Vlado, Košće, kapetan, Vladin otac, Vladina majka Mjesto radnje: Velo selo Vrijeme radnje: nekad davno Sadržaj: Više od tri mjeseca nije padala kiša. Ljudi se boje za svoje vinograde i maslenike. Sve je bilo pusto, jedino na obali su ljudi dočekivali lađu koja im je trebala dovesti vodu. Tih dana je otac bio veoma zabrinut zbog Vladinog školovanja. U selu su zbog žeđi umrle dvije mazge. Tog istog dana su došle vijesti s kopna da lađa s vodom dolazi sutra u luku. Ljudi su iščekivali vodu , i žene su nosile prazna vedra na glavi. Odjednom se začu zvižduk broda koji je prevozio vodu. Ljudi su pili vodu i napajali svoje životinje. Od kapetana su tražili vodu da bi napunili svoje bunare. Kapetan je spojio cijevi iz lađeprema bunarima. U lađi je bila pump koja je dizala vodu. Kada su cijevi bile postavljene izgledale su kao dvije mrtve zmijurine. Svi seljaci su bili nestrpljivi čekajući da voda poteće cijevima. Nakon nekog vremena voda je potekla, a one dvije cijevi kao da su oživjele. Kada je Košće vidio vodu

nožem je probio cijevi i počeo piti. Nije ga smetalo što su ga žene tukle i ogovarale. Kasnije neka žena uzme Košći nož iz ruke i učini isto što i on. Žene su britvicama, iglama za pletenje i vretenima bušile cijevi i pile vodu. Većina vode gubila se u zemlji. Uskoro je voda opet prestala teći i one dvije cijevi su izgledale kao mrtve zmije. U isto vrijeme na drugoj strani otoka spremalo se nevrijeme. Svi su potrčali da tamo dočekaju kišu. Kada je kiša pala svi su bili sretni, a bunari su se napunili vodom , vinogradi i maslenici ponovno su bili zeleni i sve je opet bilo u redu. Kada je Vlado ugledao oca odlučio je da neće otići u grad na školovanje nego da će ostati u selu i pomagati mu na zemlji, ali Vladin otac je rekao da mora otići u grad na školovanje da ne bi bio siromah i bjedan. Ocu je bilo žao što mu sin živi tim teškim životom kroz koji je i sam prošao, zato je nagovorio sina da ode u grad na školovanje kako bi mu život bio lakši i bolji od onoga koji bi imao, ako bi ostao s njim na selu. Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:07:00 | 0 komentara

Mizantrop - Jean-Baptiste poyelin
Bilješke o piscu: Jean-Baptiste poyelin - umjetnički: Moliere. Rođen je 1622 godine, kao sin dvorskog tapetara. Kao sin situirane građanske obitelji polazi gimnaziju kod isusovaca u Parizu, a pravo studira u Orleansu. Nakon kratkog odvjetničkog posla osniva sa suradnicima kazališnu družinu pod nazivom "Znamenito kazalište" nakon koje piše i izvodi velika djela. A od djela najpoznatija su: Smušenjak (izveden 1655), Kačiperka (1659), Škda za žene, Tartuff, Umišljeni bolesnik, Mizantrop, Škrtac, Don Juan i mnoga druga. Lica: Alcelse - štovatelj Celimenin Philinte - prijatelj Alcesteov Oronte - štovatelj Celimenin Celimena - Alsesteova ljubav Elijanta - kuzina Celimenina Arsunoja - prijateljica Celimenina Acaste i Clitandre - markizi Basque - Celimenin sluga Du Bios - Alcesteov sluga Mjesto radnje: Pariz, Celimenina kuća Vrijeme radnje: XVII stoljeće

Sadržaj: Prvi čin U prvom činu dolazi do svađe između Alcestea i Philintea zbog prijateljstva, jer jedan smatra da se prijateljstvo sklapa sa svim dobrim ljudima dok Alceste smatra da se prijateljstvo mora sklapati korak po korak i da njegovi prijatelji mogu biti samo odabranni ljudi. U to dolazi Oronte koji štuje Alcestea i koji mu nudi prijateljstvo, a ujedno želi da Alceste čuje njgove pjesme i da o njima da svoj sud, na što Alceste pristaje. Nakon pročitanih pjesmi mrzovoljni Alceste govori da te pjesme nisu za ništa i da se Oronte ostavi pjesništva. Na to Oronte odlazi uvrijeđen. Drugi čin Drugi čin započinje Alcestoim prigovaranjem Celimeni zbog toga što ona ima mnogo udvarača. Nakon toga ona mu odgovara da za za to ona nije kriva i nakon toga izbija svađa pa tako Alcelse govori da se Celimena mora odlučiti između njega i markiza (njezinih udvarača). U to dolaze Acaste i Uitandre te je ispituju o ponašanju članova visokog društva. Na to Alceste prigovara jer smatra da nije lijepo izrugavati tuđe osobine. Po Alcesa dolazi stražar no on ne zna zbog čega. Treći čin Dogovor dva markiza da će se jedan drugome maknuti sa puta ako kome od njih Celimena uzvrati ljubav. Dolazi Arsinoja, Celimenina prijateljica koja joj predbacuje što ima toliko udvarača i govori joj što ljudi misle o njoj, ali zapravo je ljubomorna na Celimenu zbog njezine ljepote i mladosti. Na to joj Celimena vraća malim "savjetom" da ne stavlja nos gdje mu nije mjesto. Četvrti čin Alceste sav ogorčen dolazi kod Celimene gdje susreće Philintea i Elijantu koji su govorili o ljubavi i otkrili da se oni zapravo vole. Dok Alceste nosi pismo kao dokaz Celimenine nnevjernosti, Celimena mu otvoreno priznaje da ga voli i govori mu da gi mu zapravo priznala svoju ljubav da je to pismo istina. U to dolazi Alcesteov sluga koji mu govori da moraju bježati jer će inače Alceste završiti u zatvoru, zbbog vrijeđanja pjesnika. Peti čin Alcaste priopćavaPhilinteu da kani otići iz njihova društva, no prije toga želi iskušati Celimeninu ljubav. U Celemeninu domu susreću Alceste i Oronte te traže od Celimene da se odluči između njih dvojice.Uto stižu dva markiza i donose Celimenino pismo u kojem izruguje svakog od svojih udvarača. To donekle odbija Alcastea no on još uvjek voli Celemenu i želi da mu ona postane žena. No ona kaže na se boji braka i da će u braku s Alcasteom biti osamljena. Duboko uvrijeđen Alcaste odlazi i govori da više nikada ne želi čuti za Celimenu. Djelo poput ovog procijenjuje iskrenost ljudskih osjećaja. U današnjem svijetu gdje se sve zasniva na laži, korupciji i zarađivanju može se vjerovatisamo onima iz čilih usta govori iskrenost. Možda nam nekad nije lijepo za naše male nepodopštine ili mane no na istini čovjek izgrađuje svoj život. Ono, čemu se

smijemo u ovom djelu, nije Alcesov značaj i njegova vrlina, nego možda jedino njegova pogreška, što nije uvidio, da društveni život zahtjeva od svakog čovjeka izvjesnu dozu kompromisa, vrlina možda pa i treba bezuvjetno da se štuje, ali zahtjevati je kod svih ljudi i to kod svih ljudi u najvećem mogućem stupnju, stvar je nemogućnosti. To dovodi do rata sa čitavim ljudskim rodom, ili do povlačenja iz društva i do usamljenosti, za koju se odlučio i Alceste.
Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:07:00 | 0 komentara

Pjesme - Vladimir Vidrić
Bilje{ka o piscu Vidri}, Vladimir ( 1875.-1909. ), po zanimanju advokatski pravnik. Malo je pisao ( jedina zbirka Pjesme, 1907. ), ali je vrlo zna~ajan i izrazit pjesnik. Po vanjskom okviru svojih motiva pjevao je najvi{e o pro{losti: ni`u se slike iz anti~kog `ivota Egip}ana, @idova, Grka, Rimljana, i iz {panjolske pro{losti, prisutna je srednjovjekovna tematika, a mnogobrojne su slike pejza`a. Ali tu se kriju obilje`ja Vidri}eva stava: na taj na~in sna`nije pjeva o problemima svog doba i svoje generacije. Jednostavnim izra`ajnim sredstvima i nagla{enim slikarskim elementima izrazio je svoja napredna uvjerenja, te{ki problem hrvateke emigracije, klasne napetosti u dru{tvu. Najsna`nije se dojmlju u njegovoj poeziji slike prirode i pekza`a, ugo|aji `ivotne radosti, dionizijski zanosi za ljeotu, vino, u`itak. Vidri}eva poezija ima svoju dubinu i kvalitete po kojima je odmah dobila svoje priznanje. Pjesme Vladimir Vidri} se sa svojom zbirkom pjesama Pjesme predstavlja kao pjesnik s izuzetnim osje}ajem za boju. Neka pritajna bol i ~e`nja za idealnim do`ivljajem ljepote osnovna je karakteristika ovog na{eg vrhunskog pjesnika U Vidri}evim pjesmama dolazi do izra`aja nov , moderan senzibilitet, a element subjektivnog name}e se na prvo mjesto, zamjeniv}i tako dotada{nje lirsko stvarala{tvo koje je bilo programatske prirode, obilno zasi}eno folklornim elementima i uglavnom svedeno na dvije, tri teme od kojih je najzna~ajnija bila rodoljubljle. Slobodan stih, simbolika, vanjski svijet slu`e Vidri}u kao okvir za izra`avanje subjektivnih stanja i osj}enja Vidri} je u svojim pjesmama obsjednut pesimizmom, nostalgijom, ~unnos}u i svim formama ljubavi, otkriva muzikalnu vrijednost rije~i, usavr{ava stih, osvje`ava metaforiku. Tematiku Vidri}eve poezije ~ine aktualni prblemi njegova vremena, a zanimljivo je da bilo koji problem iznio, uvijek njime izra`ava svoju li~nost. ^esta tema pjesama jesu robovi, obespravljeni ljudi li{eni slobode i ljudskog ponosa. “ Ogromna, crna. Na svijetloj provi Vrzu se sapeti ljude i `ene I lamaju ruke i nijemo pla~u

A kose im lete raspletene. Sti{tu prsti i gr~e ruke, Okovane pru`aju k nebosklonu, Sa tala se di`u i ka`u i ka`u, Gdje sunce tone na stranu onu. “ ( Roblje ) Vidri} je tako|er pjevao o ljudskim odnosima. “Da, svetac je halje skupio, I poao je uza stube, I nije se ni osvrnuo Na jecaj zemaljske ljube. Al se an|el ganuo i rekao: -“Pre~asni, stani, I koji su mnogo ljubili, I oni su Bogu zvani” “ ( Gonzaga ) U pjesmi “Mrtvac” javlja se Vidri} pesimist, svjestan nemo}i nemo}i ~ovjeka prema zakonima prirode. “ Ubila ga ruka silna, Vje~no jaka, vje~no `iva, [to `ivote rasipava I `ivote utrunjava.” ( Mrtvac ) Zbog spoznaje eda je ~ovjek nemo}an, u njegovim pjesmama stalno je prisutna bol, bol koju pjesnik sakriva u svojim pjesmama, ali bol koja se ipak osje}a. Vidri}eva poezija primarno je poezija bola, bilo da je to bol roba koji pati za svojom domovinom dok hladi bezbri`nu gospodaricu, “A kad bi se na{la dobra du{a, Da i roba pita i saslu{a, Taj bi rekao:” Od tuge pogibam, Moje srce leti k libijskim kolibam” ” ( Pomona ) ili da je to bola koja no~as zbli`avapatricija i roba u pjesmi “ Ex Pannonia”. “A kad se on sagnu k robu I nemo}no po~e da gleda “Idimo!” {anu mi ona, I trznu i - posta blijeda. A mene, da pravo ka`em, Kosnu se suza njina: “ Idimo, rekoh, a njemu Podajte kr~ag niva.” “ ( Ex Pannonia ) Vidri}evo glavno izra`ajno sredstvo je slika. Imao je istan~an osje}aj za boje. Vidri} je u svojim pjesmama oslikavao predivan pejza`. “A svita{e jutro. rosa je pala,

Pa se u krupnih kapljah blista. Sja jutarnja zvijezda. Dr{}e i trepeti Jasika {irokog lista” ( Jutro ) “Zvijezde se roje visoko I dasi }e sad da krenu, U zrku se kupa mjesec I sipa svijetli i sjenu. A krasna se `ena budi I grud joj otajno di{e I svilne vje|e obara I no} je i - biva ti{e. “ ( Notturno ) Najzna~ajnija i najzanimljivija pjesnikova ostvarenja zasigurno jesu Pejza` I i Pejza` II, u kojima je on prikazao stvaran `ivot. U Pejza`u I sve vrvi od `ivota. “ U travi se `ute cvjetovi I zuje zla}ane p~ele Za sjenatim onim stablima Krupni se oblaci bijele.” ( Pejza` I ) Dok pjesnik U Pejza`u I upotrebljava glagole kako bi {to vjernije opisao krajolik u Pejsa`u II upotrebljava glagole kako bi prikazao radnju. “Nebeski putnik mjesec Lako je odskakivao Nad svijetlim obla~nim rubom I opet u nebu plivao.

I kad sam otvorio prozor...” ( Pejza` II ) Vidri}ev stil, a i stih u kojem je ispjevao svoje pjesme, bili su u to vrijeme novi. Budu}i da je svoje pjesme deklamirao morao ih je {to vi{e skratiti, svesti jezi~ni izra`aj na najmanju mogu}u mjeru. Vizualnost bila je jedna od najve}ih pjesnikovih vrlina, stoga nije ni ~udno da mu je slika bila glavno izra`ajno sredstvo. U nekim svojim pjesmama Vidri} daje samo impresionisti~ke sli~ice. “ Plahe su sjene do{le iz tame I plesat stale u zelenoj travi. Bile su dvije plavojke Nymphe S bijelimi vjenci na glavi... “ ( Jutro ) “ I vjen~av se li{}em vinjage bujne Buku podi`u divlju. Kucaju srca. S ljpkog se gaja

Bijele nimpfe ozivlju.” ( Pompejanska sli~ica ) U drugim pak pjesmama Vidri} pravi do`ivljaj potis}e u pozadinu i u prvi plan dovodi slike koje poput zrcala reflektiraju taj doga|aj. “ U omrkom parku jablani Bunar okru`uju bijeli, Gdje smo ja i gospoja Kao saneni sjeli, Dok tavni - {ume i tuguju Gordi i neveseli. ( Kipovi ) “Ja vidim grijeh. Gle! gola, divlja hrid I oblak tavan, vihrom raskidan, A s hridi zublja. Krvav joj je `ar I pada u no} i u ocean. ( Grijeh ) Posljednji na~in pjesnikova slikovna izra`avanja, koji je vjerovatno i njabolji je taj u kojemu sama misao obuhva}a sliku, slikovna i misaona komponenta zdru`eni su u jedno. “ S kamena po crnoj zemlji Val se dima povijava. Ukraj `rtve utrnute Oboreni starac spava” ( Mrtvac ) Vidri} se pred kraj svoga `ivota razbolio i zavr{io je u ludnici {to je ostavilo mnoge tragove u njegovu daljnjem stvarala{tvu. U njegovim pjesmama po~inju se javljati demoni i sablasti, a doga|aji bivahu zahva}eni povr{no bez neka opipljiva sadr`aja. Pjesnik je za vrijeme svoje bolesti naslu}ivao smrt i prikazivao u svojim posljednjim pjesmama. Adieu

O moja je le|a lagano Krcnula mandolina I moj se kaput raskrio. Purpurna pomr~ina moje je vje|e prekrila Os sunca, vjetra i vina.

A moja se ruka ganula Koja pjesmice sklada, Svijetlu je suza utrla

[to mi sa zjena pada. -Tako silazim, gospojo, Stubama tvojega grada. Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:06:00 | 4 komentara

Dečko, dama,kralj, špijun - John le Carre
Bilješka o piscu: John le Carre rođen je 1931.g. Njegov treći roman "Špijun koji je došao sa hladnoće" lansirao ga je među najbolje pisce špijunskih romana. I budućim romanima potvrdio je tu zasluženu titulu. Roman "Krojač Paname" postigao mu je svjetsku slavu i preveden je na šezdesteak jezika! Napisao je sveukupno 11 djela: "Naša igra", "Noćni menadžer", "Tajni hodočasnik", "Ruska kuća", "Savršeni špijun", "Mala bubnjarka", "Smiley-evi ljudi", "Počasni đak", "Ratni dalekozor", "Špijun koji je došao sa hladnoće" i "Dečko, dama, kralj, špijun". Nemam podatka o njegovoj smrti. U jednom intervjuu izjavio je da mu laska što njegova djela shvaćaju tako ozbiljno, ali svi su likovi i operacije izmišljene.

Žanr: Špijunski roman

Tema: Umirovljeni djelatnik engleske špijunske službe pokušava razotkriti "krticu" duboko ukopanu u sam vrh te važne organizacije.

Mjesto radnje: London, Engleska: "Mrzio je City. velik, tmuran, zaglušan grad sa previše golubova.", "...hitao je sitnim koracima uz pocrnjele arkade Victoria Station", "Požurio je do Martindaleovog kluba na polovici King's Roada.", "...jedan od onih poniznih stanovnika Londona...".

Vrijeme radnje: Doba hladnog rata: To možemo to zaključiti po mnogobrojnim špijunskim operacijama: "..i sve ostale neugodne fraze koje su u najboljim danima hladnoratovske kulture gotovo pretvorile Školu u...", "Upuštajući se u čitanje Smiley je iznova proživljavao glavne bitke tog dugog i okrutnog rata.", "Morali smo zbog sigurnosti naše mornarice izviditi te ruske podmornice!".

Motivi: -privrženost prema Kontroli: "Sam sam ispratio Kontrolu u nekakvom užasnom krematoriju u East Endu, prošlog Badnjaka, i osim mene nije bilo nikoga. Svećenik je imao govornu manu.", "Smiley se sjećao kako je Kontrola mršavio, kako su mu se obrazi rumenjeli i kako su mu oni koji ga nisu dobro poznavali čestitali na dobrom izgledu. Samo je Smiley primijetio kapljice znoja što su mu tih kobnih dana pratile granicu rasta kose.", "Shvatio je samo: vrati se u Cirkus i dovrši posao."

-znatiželja: "Tko je taj misteriozni pukovnik Viktorov, ta krtica koja se tako duboko i neprimjetno uvukla u sam vrh Circusa i tko je to stajao iza Connieina otpusta. Tko štiti krticu i da li je Poljakov krtićin kurir?" Opis likova:

Smiley- a) vanjski opis: "Štaviše on je lako mogao biti konačni oblik kojeg je Bill Roach bio prototip. Nizak,debeljuškast, i u najboljem slučaju srednjh godina, bio je po izgledu jedan od onih poniznih stanovnika Londona koji nikad neće baštiniti Zemlju. Noge su mu bile kratke, hod sve prije nego žustar, a odjeća skupa, loše skrojena i skroz-naskroz mokra. Njegov kaput koji je pomalo podsjećao na udovištvo, bio je izrađen od onog crnog, rijetko tkanog materijala koji kao da je posebno izrađen kao da je posebno namijenjen upijanju vlage. Rukavi su bili predugi ili ruke prekratke jer bi mu rukavi- kao Roachu kad bi obukao kabanicusakrivali prste. Iz taštine nije nosio šešir, ispravno vjerujući da ga čini smiješnim. "Kao podstavljuno zvono što se stavlja na kuhano jaje da se ne ohladi.", primijetila je njegova prekrasna žena prije no što ga je

posljednji put ostavila. Stoga se kiša nakupljala u krupnim, neobrisivim kapima na debelim staklima njegovih naočala. Korak mu je bio pomalo nesiguran dok je mokar koračao..." "Sjedio je, naslonivši se,savijenih kratkih nogu, glave pognute naprijed, sklopivši debeljuškaste ruke na trbuhu kojim ga je mojka priroda obilno nagradila. Iza debelih leća nazirale su se oči opuštenih kapaka. Tu i tamo protrljao bi stakla svilenom podstavom kravate, i to bi bio jedini znak njegove uznemirenosti,a kad bi to učinio pogled bi mu opet postao kiseo i bespomoćan, neugodan svakome tko bi ga u tom trenutku pogledao." "-Pretpostvljam da uviđate kako užasno izgledate!...zrcalo mu je pokazalo zakrvavljene oči i jasne tragove zamora na bucmastim očima." "U svakom slučaju prestar sam za ovakve automobile..." "...podigavši ovratnik do povelikih podbradaka."

- b) unutarnji opis: -marljiv: "Radio je jučer do kasno navečer, sve dok nije završio neki izvještaj o odnašanju smeće. kad je uvidio da mu je nestalo kave i da zato više ne može nastaviti, otišao je u dućan i stao u red...", "Smiley se ponovno baci na ćitanje suhoparnih podataka u prašnjavim mapama. Navikao je puno raditi i svoje obaveze marljivo i savjesno izvršiti. To se naučio još u Oxfordu,a posebno koristio za vrijeme svog dugog rada u Cirkusu." -nesiguran: " Nije nosio šešir, ispravno vjerujući da ga čini smiješnim, primijetila je njegova prekrasna žena prije no što ga je posljednji put ostavila.. stoga se kiša nakupljala u krupnim, neobrisivim kapima na debelim staklima njegovih naočala. Korak mu je bio pomalo nesiguran dok je mokar koračao..." "Nesigurno se meškoljio u prevelikom kaputu dok je Peter jurio seoskim cestama po Smileyu prevelikom brzinom." "Otkako ga je Ann napustila, otičla je i čistačica: samo je dakle Ann imala ključ. Hrastova vrata imala su dvije brave,"banham" sa zasunom i "chubb pipiekey" te dvije treščice. Počeo ih je ponovno stavljati, možda zato da ga ona ne iznenadi!" -ponizan i slab: "Bio je po izgledu jedan od onih poniznih stanovnika Londona koji nikad neće baštiniti Zemlju." "Pravo pravcato pomanjkanje snage volje. Zovu to uglađenošću, iako to nije ništa drugo doli slabost. Slabost- nesposobnost življenja bez tuđe pomoći, neovisno institucijama i emocionalnim vezama koje su

nadživljele svoju svrhu. To jest moja žena, to jest Cirkus, to jest življenje u Londonu. Taksi su mu bezobrazno otele dvije djevojke cereći se zajedno ispod jednog kišobrana." -pun starih navika: "Već iz dugogodišnje navike Smiley je vršio smotru automobila...činio je to i kao dio vježbe memorije, ali i zbog straha koji zauvijek prati jednog profesionalca.", " Navikao je puno raditi i svoje obaveze marljivo i savjesno izvršiti. To se naučio još u Oxfordu,a posebno koristio za vrijeme svog dugog rada u Cirkusu."

Važnije pripovjetke su mu: “Podgorske pripovjetke”.god. u Zagrebu. Zamišljeno gledajući. Nisam mogla shvatiti hijerarhijsku ljestvicu Cirkusa tko je glavni. “Iz velegradskog podzemlja” i dr. Slovak je par puta pao potrbuške i nije se mogao dići pa je trebao pomoć stražara da bi otišao kući. prosinac 2004 23:06:00 | 0 komentara Iz velegradskog podzemlja . umetaka i naizgled nepovezanih likova. “Pavao segata” i “Tito Dorčić”.Opis jezika: Djelo je pisano književnim jezikom bez ikakvih stilskih sredstava ili neobičnosti Mišljenje o djelu: Pročitala sam knjigu prije roka lektire jer me zaintrigirao naslov i sam žanr teksta. Službovao je kao profesof muzike na učiteljskoj školi u Zagrebu. “Zapreke”. nepovezanih radnji. “Dva svijeta”. Gimnaziju je pohađao u Senju i Gospiću. Romani su mu : “Pod Nehajem”m “Poslijednji Stipančić”. četiri. Mika i Jankić su ispilili i nacijepali jednom čovjeku drva i dobili za to 5 kruna. Mika se sjetio onog što je doživio zbog pijanstva. Lucija. Zamislila sam se nad time i otkrila uzročnika. pa zatim. U učiteljsku školu je išao u Uagrebu. Čitala sam knjiga od kraja prema početku. Vjenceslav Novak umro je 1905. A djelomičan uzrok tome je i pisanje u trećem licu. Napokon nešto što se lako i tečno čita! Međutim već u prvim poglavljima izgubila sam se u gomili imena. Evica Sadržaj: Padao je snijeg i bilo je hladno. Tema: Težina života u siromašnoj obitelji Osnovna misao: Neke loše navike mogu nam promjeniti život Likovi: Mika. Tako ne pojašnjavaju pojmove ni ljude. “U Glib”. Gledao je Mika jednog pijanog Slovaka. siromašnih otoka i intelektualaca koje opisuje s dubokim suosječanjem. Jankić. “Majstor Adam”. a neki je čovjek sjedio nepomično na klupi na Iličkom trgu. Ipak. uporno sam se pokušavala koncentrirati na rečenice i pohvatati konce. u Senju. Odmah su otišli u gostionicu i popili dvije litre. Vjenceslav Novak je jedan od prvih pisaca u Hrvatskoj književnosti koji je u svojim djelima počeo slikati probleme društvenih nepravdi i nevolja koje su pogađle mali svijet seljačke sirotinje . Likovi jako malo "razmišljaju naglas". Kasnije je nastavio muzičke studije u Pragu. Napisao je sedam romana i oko stotinu pripovjedaka. Tada je Mika pomislio da bi mogli . tri. Tek nakon polovice odlistanih stranica počela sam nazirati tok radnje i povezivati događaje sa prethodnih stranica. a tko kome odgovoran. Objavio lektire u 29.g.Vjenceslav Novak Ponešto o piscu: Vjenceslav Novak rođen je 1859.

Kada se smračilo. Godine 1930. Objavio lektire u 29.Federico Garcia Lorca Bilješka o piscu F. španjolski pjesnik i dramatičar.1936.Lorca.G. a on onako pijan uhvatio Evicu i pretuče je. a on padne na krevet i zaspe. ali ni to nije bilo dovoljno pa su pili i pili… U razgovoru uz piće Mika je hvalio svoju djevojčicu Evicu. G. Vrativši se kući nije više bilo isto. Kako je zamislio tako je i bilo. U tom periodu sav se posvećuje pisanju za kazalište: Don Cristobaldovo malo kazalište (1928). U spomen svog prijatelja piše tužaljku Hanto per Ignacio Sanchez Mejias(1935). Žena istrgne Evicu iz ruku pijanog muža. Ljubav don Perimplina i Belise u ujakovu vrtu. direktor je kazališne grupe “Barroco” koja obilazi sve španjolske pokrajine igrajući djela klasičnog teatra (Lope de Vega. Evici je iz usta neprestano curila krv i nije mogla jesti i piti. prosinac 2004 23:05:00 | 4 komentara Knjiga pjesama . žena mu je rekla da je pretukao Evicu.. umro 19. Na poziv stražara krčma se ispraznila. Calderon. No kada su ispili još pola litre. u kojoj se nalazi čuvena oda Waltu Whitmanu. Cerevantes). jedan je od najvećih španjolskih lirika uopće. Godine 1928. godine i patriotskim komadomMariana Pineda. U toj je zbirci dao sintezu španjolskih lirskih inspiracija (duh pučke poezije. Godine 1921. uhapsili su ga i streljali pripadnici Francove civilne garde. Sutradan je Mika otišao na posao i nije se želio vratiti kući i čuti što je Evici rekao liječnik. U augustu 1936. i blistavu raskoš kojim se Gomgoneava jezika). ujedno pokazuje interes za muziku. Mika je stajao nepomično. slikarstvo i kazališnu umjetnost. Hodao je ulicama i susreo svoga sina koji mu je rekao da je Evici vrlo loše. ali Jankić je još želio piti. Ujutro kada se probudio. Mika bez ženinog saznanja ode u Evičinu sobu. Renome stječe zbirkom Cauciones 1927. Žena ga je pozivala u kuću uvjeravajući ga da nije on kriv jer je bio pijan.8. Andaluzija. Žena ga je psovala. Mika je putem razmišljao što će li mu žena reći. Studirao književnost i pravo. Od 1931.poći kući . izlazi njegova najbolja knjiga stihovaRomancero gitano (Ciganski romancero). te joj darovao kutiju sa slatkišima. žena je krenula tražiti Miku.1899 u Fuenteroquenosu. održava niz predavanja u SAD-u. Vidjela ga je kako šeće te je otišla do njega i tužno mu izjavila : “Preminula je”.6. Nije bilo djevojčice Evice i tek je tada shvatio da pijanstvo nije bilo toga vrijedno. Dali će ga psovati ?! Skupio je hrabrosti i ušao u kuću. Mika je sijeo pokraj nje i počeo joj tepati. Na povratku iste godine piše knjiguPjesnik u New Yorku. kojim se nekada napajao Lope da Vega. izveden je u Madridu njegov dramski prvjenac Leptirove čarolije. U španjolskoj poeziji svoga vremena . Čudesna obućarka (1930). u Granadi.L. Iste godine objavljuje Libro de poemas. a Mika i Jankić su pošli kući.. rodio se 15.

Daleka i sama. Smrt na me vreba onamo s kruništa kule Cordobe.on je unio novi. duga li cesta! Jao. velika luna. Kobila crna. U nas je mnogo prevođen i igran. Podaci iz Enciklopedija leksikografskog zavoda. moderniji izraz i dah istinskog lirizma. Ako i znam pute. 1967 Analiza dijela Konjikova pjesma Cordoba. crvena luna. smrt me čeka prije . I u ravni i na vjetru. Hrvatski leksikografski zavod. Znatan je njegov utjecaj na naše mlado pjesničko pokoljenje. kobila crna. Andaluzijski slavuj skladno je spojio modernizam s tradicijom. nikad neću stići u Cordobu. Zagreb. Jao. vrli moj konjiću! Jao. masline u bisagama.

. “Cordoba. velika luna. Jao.kobila crna...”. Konjikova pjesma razvija temu nedostižnosti..PONAVLJA “Kobila crna. Daleka i sama.IZMJENJENE SLIKE “Smrt na me vreba onamo s kruništa kula Cordobe. . . Ta se slutnja smrti kasnije preobražava u strah.GRADIRANO .”. Daleka i sama. Temeljni je motiv konjikova slutnja smrti. smrti. samoće. crvena luna”. Razvija je tako da ponavlja i izmjenjuje neke slike. smrt me čeka prije nego stignem u Cordobu!”-STRAH Lorca stvara sažete i jednostavne pjesničke slike koje ponavlja...nego stignem u Cordobu! Cordoba. ”Smrt na me vreba onamo s kruništa kule Cordobe” -SLUTNJA SMRTI “Jao. smrt me čeka prije nego stignem u Cordobu. izmjenjuje i gradira...

Takvim postupcima u komponiranju pjesme nam bolje prikazuje konjanikove osjećaje. Mama. na jastuku me svom izvezi. Pjesnikove emocije najjače progovaraju u četvrtoj strofi. To da! Ovog časa. pošto je kao i s početka pjesme ostala “Daleka i sama”. Mama. bit će ti hladno. Ponavlja je na kraju pjesme kako bi dokazao kako je Cordoba za konjanika bila nedostižna. sine! . Sine. Daleka i sama”. a emocionalni naboj ostvaruje jadikovanjem.Svijet pjesme otvara ovom pjesničkom slikom: “Cordoba. Najprije se kod konjanika pojavljuje slutnja smrti koja se postepeno pretvara u strah. hoću biti od srebra. emocije. bit će ti jako hladno. Pjesnik pojedine slike izmjenjuje. Benasta pjesma Mama. hoću biti od vode. Sine. Gradirajući pojedine slike prikazuje nam da se konjanik sve više boji.

snažnije). za kraj naranača i pustih neplodnih brda. trebamo se truditi da postanemo što bolji (brže. strasno prijateljstvo sa smrću. Konačna i čista. Lorca je u pjesmi “Portret Silvija Franconettija”. Portret Silvija Franconettija Njegov krik bijaše strahotan. Normalno. Sada njegova melodija Sniva s odjecima. I biješe stvaralac i vrtlar bje. Stvaralac sjenica tišina. ali u svim varijantama sačuvao je bitnu karakteristiku: izraz neizmjerne tuge i patnje. iz svoje zbirke pjesama “Conte jondo” ocrtao pjevača andaluziskog i dao poetsku karakteristiku ciganskog conte jonda. više. Conte jondo ima neobično bogatstvo forma. ali svojim trudom i na taj način doći do pozitivnih promjena. prijateljstvo. Ne treba zahtjevati da budemo netko ili nešto drugo nego prihvatiti onakve kakvi jesmo jer uvijek postoji netko tko nas prihvaća baš takve.Iako se po naslovu ne bi reklo. . ova pjesma ima svoje značenje i nije tako “benasta”. starci kažu da se kosa ježila i da se živa rastvarala u zrcalima. S posljednjim odjecima. Srebro i voda su dragocijene stvari za život ljudi. vezanost za zemlje. bogatstvo. Prelazio iz tona u ton a da ih ne razbija. međutim kada bi se sin pretvorio u srebro ili vodu nikad ga ljubav ne bi tako grijala kao majčinska.

političkog bila.Lorca o teatru. kao što teatar. Sve to završava Lucijinom nesrećon i bolesti. ako nije mrtav. te nakraju njenom smrću.” Objavio lektire u 29. drame svoga naroda te ne vidi istinske boje njegova krajolika i njegova duha. kaže Lorca. intimna tragedija Lucije.. Kompozicija: Kopozicija: pisac počinje sa sadašnjošću.. već igralištem ili mjestom gdje se vrši ona ritualna stvar što se zove ubijanje vremena. U sjajnom i dubokom “Razgovoru o teatru”. “Narod”. Dalje se nastavlja opisivanjem života Stipinovića te velike očinske ljubavi prema Jurju. “koji ne pomaže rast svoga tatra. bolest i nesreća Lucije te briga Valpugre Zaplet: vračanje u prošlost od krštenja Jurja sve do ulaska Lucijine nesreće i bolesti (siže) . nema prava da se zove teatar. on na tatar postavlja maksimalne zahtjeve.. Ti privatni događaji popračeni su političkom pozadinom o početku buđenja nacionalne svjesti u Hrvata i o počecima ilirskog pokreta. Lorca je izložio svoje gledanje na teatar i njegovu društvenu funkciju. problem patrijahalnog odgoja. koji ne osjeća socijalnog bila. povjesno politički trenutak Senja. održanom u Madridu 1935. prosinac 2004 23:04:00 | 0 komentara Posljedni Stipančići . Fabula: Sve počinje krštenjem malog Jurja.Vjenceslav Novak Tema: propast jedne hravatske patricijske obitelji za vrijeme ilirskog pokreta. te o trgovini i gospodarstvu Senja. blizu je smrti. s njegovim smijelom i suzama. smatra ga “najjačim i najkorisnijim oružjem u podizanju zemlje i barometrom što pokazuje njezinu veličinu i pad”. sina Valpurge i Ante Stipančića.

Na krau svog jadnog života koji je svršio na ruševinama zbog nepravde koju je nanio svojoj ženi i kćeri. doba ilirskog preporoda i buđenja nacionalne svjesti Hrvata Karakterizacija likova: Ante Stipančić: Njegove je karakteristike najbolje opisao njegov sin Juraj u pismu koje je pisao svom prijatelju: .. Bio je Austrijanac. Otac i mati bili su mu zapravo krčmar i krčmarica. Vrijeme radnje: XIX. Mjesto radnje: Senj. Kod kuće je bio strah ukučana. a samo zato jer je smatrao da ga je Juraj iznevjerio. čini mi se. Očinska ljubav.. Od njih je kao jedinac primio uzgojem svoju taštinu koja mu je ostala neotklonjiva volja na svakom koraku života. Ali držao se svejedno plemićem. Usprkos svemu tome ipak ja imala hrabrosti da se suprostavi ocu kojeg nije mogla iskreno voljeti jer je on za nju . Ideja: Socijalni položaj ljudi u određenom povjesnom razdoblju. Bio je ipak nesiguran na svakom svom koraku i nigdje nije uspijevao. Da se Stipančićev san ostvari preko Jurja što naravno nije uspjelo. Zbog prestrogog odgoja nije znala za okrutnost i nepoštenje vanjskog svijeta jer je između ostalog stalno boravila u kući. ja kriv ako ga ne bi lako našao i među našim ilirima. st. za svoj staleš i u ovo doba vrlo bogati ljudi. Zato je ipak držao sebe čovjekom učenim. Lucija Stipančić: Za njenu sudbinu kriv je njen otac i samo to patrijahalno društvo. ali nije išlo. Taljan i Mađar u isti čas. tj. Morao je naravno zaboraviti što su mu otac i mati zaista bili i gledati u davninu da potraži plemički list svojih pradjedova. Umro je onako kako je živio.Završetak: pisac nastavlja tamo gdje je stao. česa nije mogao naći. a neprestano je tonuo. a mali su ga ljudi na ulicama pozdravljali dubokim poklonima na koje nije nikada pozdravom odvraćao. Lebdio je tako neprestance i bio naravno svojim položajima nezadovoljan.jer vlastitog nije imao.’’ Osim toga. Htio je biti i izvan kuće ono što je bio u kući: prvi autoritet u svemu i svačemu. a od svega ništa. Htio je pošto-poto plivati na površini. A nije išlo zato što je u isti čas trožio uporište na raznim stranama . Okružen svojom ženom i kćeri koje su ga jedine donekle voljele i o njemu se brinule.moj tatica nije bio. Odupiranje Mađarima. koji je u biti zatvoren i izoliran od svjeta. rekao sam ti: znao je od svačesa nešto. a svoju kćerku i ženu je zanemarivao. Ustvari je želio da Jurja napravi ono što on nije uspio. Francuz. od najčistijih karaktera. Da je poživio. Kako je učio. smrt posljednjih stipančića: Lucije i Valpurge. brinuo se previše za sina. Nije bio ni političar.

Kada je pisao pismo svom prijatelju moglo se vidjeti da je želio imati i majku i sestru. Kada je vidjela koliko Lucija pati zbog Alberta otišla je do Martina da se dogovori da joj on napiše pismo (jer je znala da je zaljubljen u Luciju). pa čak i svoj život za sreću svoje kćeri. Valpurga Stipančić: Tipičan prikaz tadašnje žene. . pa kada je izmamio novac kod majke promjenio je ime u mađarsko i više se nije javljao. Nakon dugo godina i zbivanja te nakon očeve smrti više ga nije ništa vezivalo za njegovu domovinu. Tada je završila patnja njenog srca.. Sada ljubav ipak nije bila dovoljna. Svoj tužni život završila je smrznuta u hladnoj noći tražeći milostinju. Mislim da je za njegovo ponašanje nakon odlaska iz kuće bio kriv upravo njegov otac.izoliranosti’’ od svijeta je u nevinost i istinitost Albertovih namjera te ga je voljela samo onako kako se može voljeti pravom. Bila je jako osječajna i krhka. Majčinu i sestrinu ljubav nikada nije ni osjetio jer mu to otac nije dozvoljavao. iako je znala da joj možda Lucija ne bi mogla nikada oprostiti kad bi saznala za njezinu tajnu. Kada nije bilo Stipančića ispunjavala je želje Lucii jer je bila takva osoba koja nije mogla nikog odbiti. Uvijek mu je bila poslušna i radila je sve što se od nje tražilo iako se to kadkad i kosilo njenom mišljenju ili želji. Iako je Lucija umrla zbog tuberkuloze. ali je tada već bilo kasno. U ranoj se dobi udala za Stipančića i pošto je on bio iz više porodice smatrala ga je savršenim. ali jednostavno sa svojom sudbinom nije mogla živjeti. a još k tome i sin pa je upravo k njemu Ante Stipančić njemu posvetio cijeli svoj život. Nadživjela je Luciju dvije godine i jako je za njom patila. a najviše ju je boljelo što je izgubila sina kojeg ubiti nije nikada niti imala. Nakon Stipančićeve smrti mnogo je patila. Kada je pronašla spise koji su u biti prikazivali u potpunosti njegov karakter i osobine (negativne) nije odustala od svog uvjerenja da je Stipančić ipak najbolji čavjek Nakon rođenja Jurja i Lucije pokazala je pravu majčinsku ljubav prema svojoj djeci koju je iskreno voljela iako joj Stipančić nije dao skoro ni pristup k njenom sinu jer je vjerovao da bi ga tako razmazila i odgojila kao žensko. koji se u potpunosti promjenio. istinitom ljubavlju. Ona jednostavno nije mogla shvatiti Alberta i žalila je za svojom mladosti i nevinosti koju je izgubila zbog svoje naivnosti i neznanja. smatrala je da tako mora biti i ništa mu nije zamjerila te ga je istom ljubavlju voljela iako je kasnije saznala da je čak i svoje hrvatsko ime promjenio u mađarsko. misiju koja ga je čekala. Zavoljela je Martina. prvom. njeno duševno stanje puno je pridonjelo ranijoj smrti. Zbog toga kasnije nije osječao ništa prema njima i uopče za njih nije mario.Jedva je dočekala sinov dolazak. Pa čak i kad je prijetio svojim samoubojstvom. znao je da će mu otac slati novac. ali se zbog siromaštva morala povući u malenu kućicu zajedno s Lucijom. pa se prepustio lagodnom životu. Kada je Juraj otišao. Upravo zbog te . Sve bi učinila za svoju djecu.bio potpuni stranac kojeg bi vidjela samo ponekad. Sve je željela dati. Ja Jurju ne okrivljujem jer smatram da je njegovoj duši jako puno utjecaja dao i odgoj njegova oca. a to je ujedno i razlog njene smrti na kraju romana. a kad je bio prisutan znala je da se mora ozbiljno (njoj mrsko) ponašati. Kada je bio još malen dovodio bi mu učitelje kako bi skupio što više znanja za tvz. Na njenom liku se temelji slučaj posrnule djevojke. ali da se potpiše sa Albert. Juraj Stipančić: Bio je prvo dijete.

Šenoa je prvi hrvatski pisac koji je književnu pozornost usmjerio na društvene slojeve . jedan razred gimnazije u Peèuhu. dramaturg. državni èinovnik i radio kao ureðivaè èasopisa “Vijenca”.feudalce. slovaèka Maðarica. Studirao je u Zagrebu. romane. Radnja je užasno dosadna. August Šenoa je prvi u obitelji poèeo pisati hrvatski svoje prezime Schönoa. doslovce je stvorio i odgojio hrvatsku èitateljsku publiku.AUGUST ŠENOA 1. tako prošlo . prosinac 2004 23:04:00 | 0 komentara kakO došlo. a majka. novele. a ostalih sedam u Zagrebu. gradski senator. u kojemu je roðen i gdje je živio do smrti. Bio je umjetnièki ravnatelj kazališta. Puèku je školu završio u Zagrebu. ali i iz suvremenih društvenih zbivanja. veliki gradski bilježnik. Zahvaljujuæi zanimljivosti tema. . Iako je uvijek bio meðu najboljim uèenicima nije završio studije. Oženio se Slavom Ištvaniæ i imao sina Milana. privlaènosti sadržaja i likova te živom pripovjedaèkom jeziku. Objavio lektire u 29. Ovu knjigu bih preporučio svim neprijateljima. Teme svojih djela uzimao je najèešæe iz hrvatske prošlosti.Opći dojam: ovo je jedna od najdosadnijih ako ne i najdosadnija knjiga koju sam ja ikada pročitao. nije se slagao. Više djela posvetio je Zagrebu. Beèu i Pragu. radio je razne poslove. graðane. mu je umrla kad je imao osam godina. zapleti ofucano orginalni i rasplet onakav kakav sam i očekivao. Kako bi se riješio siromaštva i osigurao dobar život svojoj obitelji. seljake. njemaèkim kraljevskim slastièarom. pripovijetke. povjestice. godine u Zagrebu. Pisao je lirske i epske pjesme. kritike i feljtone (Zagrebuljke). Bilješka o piscu August Šenoa je roðen 1838. S ocem.

g.) i “Kletva” (1882.g. “Prosjak Luka” (1879. Od kraja ilirizma poèela je ponovna germanizacija.). kada završava ilirizam.g. Neka Šenoina djela: a) Romani: “Zlatarovo zlato” (1871. do Šenoine smrti 1881. “Fratarska oporuka”. “Branka”.g. godine. “Diogenes” (1878. te se ponovno postavlja pitanje nacionalne opstojnosti. “Mladi gospodin”. Protorealizam .g.).). Uveden jeBachov apsolutizam (1850.Šenoino doba Razdoblje hrvatske književnosti od 1849.).). objavljena je Listopadska diploma koja vraæa u Hrvatsku parlamentarni život i nacionalno-politièku aktivnost. tako prošlo” (1876.) b) Pripovijesti: “Prijan Lovro” (1873.g.g.g. pomagao ljudima na ulici dobio je upalu pluæa od èega je i umro.g. “Turopoljski top”. . “Kako došlo. 1860. a osloboðeni sljaci su potpuno osiromašeni.g. “Propast Venecije”.. “Kameni svatovi”. Ukidaju se feudalno-kmetski odnosi èime plemiæi ostaju bez posjeda.g.)… c) Povjestice: “Smrt Petra Svaèiæa”. “Grobovi Hrvata”… d) Kritika i esejistika: “Naša književnost” i “Zašto pišemo” 2. naziva se protorealizam iliŠenoino doba. “Èuvaj se senjske ruke” (1876. “Seljaèka buna” (1878. “Karanfil s pjesnikova groba”.) kojim hrvatska gubi sva ustavna prava koja je do tada imala.g. “Barun Ivica”. “Kugina kuæa”.Kad je nakon potresa u Zagrebu 1881..

Hrvatska i Slavonija. A za razvoj dramske književnosti i hrvatskog kazališta zaslužni su Dimitrij Demetrev i Josip Freudenreich. Adolf Veber Tkalèeviæ.U Hrvatskoj poèinju djelovati politièke stranke. Leksikografski savez. Na njegov poticaj osniva se Hrvatska Akademija Znanosti i Umjetnosti. Luka Botiæ. Erdelj. Hrvatska je ostala bez književnog èasopisa. 3. Godina 1868. Njen je voða Ante Starèeviæ. prema kojoj kraljevine Ugarska. Tek 1852. èine istu državu. U kulturnom životu posebnu je ulogu imao Ðakoveæki biskup Josip Juraj Strossmayer. koji zastupa radikalno hrvatstvo. a novi književni naraštaj objavljuje u Nevenu. Raèki i dr. sklopljena je Ugarsko-hrvatska nagodba. suprostavlja se ilirstvu. Osim Augusta Šenoe istièu se i: Mirko Bogoviæ. Mirko Bogoviæ. Dalmacija. U Dalmaciji se vodi borba protiv talijanskih autonomaša i hrvatskih domoljuba. Kukuljeviæ. Narodnu stranku osnivaju nekadašnji ilirci Strossmayer. a Dalmacija i Istra pripale su austrijskom dijelu monarhije. U tom razdoblju Ilirci se povlaèe iz književnog života. a u Istri zapoèinje nacionalni preporod što ga predvodi biskup Juraj Dobrila. Josip Eugen Tomiæ. Janko Jurkoviæ. Ante Starèeviæ i Franjo Markoviæ. jugoslavenstvu i srpstvu. pripovjedaè. pokreæe èasopis Neven. Mažuraniæ. Što se tièe književnog života. pjesnik i dramatièar. priznaje narod Hrvatske i Slavonije kao poseban politièki narod. Sadržaj . koji okuplja hrvatske sveæenike koji šire hrvatsku nacionalnu svijest. Stranku prava traži teritorjalnu cjelovitost i potpuni suverenitet hrvatske države. Sveuèilište i Kazalište. Nagodba iz 1868.

A danas stoji napušteni mlin ispucanih zidova. al ga je trpio. Vraæao se sa sajma u Zagrebu gdje je prodao èetrdeset svinja. pravedne i nepravedne. popi malo rakije i prenoæi. Martinu je trebala bilježnikova pomoæ protiv seljaka. I dalje je Martin kupio nešto zemlje i sagradio staju. Gospoda iz sela dodjelila mu komad zemlje da se prehrani kako bolje zna. povræa i drvenih žlica. Oko mlina voæke su posjeèene. Išèupao je korjenje i posadio krumpira. Jedne veèeri ispred Martinova mlina pojavio se èovjek tražeæi da ga primi unutra kako bi se sklonio od jake bure. Martin je iskopao Kranjèeve kosti i bacio ih u Savu. Mlin se nalazio sat hodanja udaljen od Zagreba. prestao prodavati žlice i mreže. èovjek rutave . luk. razlupanih vratiju. a Ugrinoviæ. davao mu badava jelai pila i uzajmljivao mu novaca na zadužnice. Zakopao ga je u svojoj kuæi i o njemu se više nije znalo ništa. Martin ga konopcem uguši i uzme sav novac. a vrt izrastao travom i koprivama. pokraj nekog potoka izmeðu stabala trešnja i šljiva. Martin mu dopusti da uðe. Kako bi mogao poèeti graditi novi. uèvrstio tlo pod potokom. Živio je jedeæi kruh. a njegova su se dva kotaèa vrtila danonoæno. Ljudi su mu se divili misleæi da je sve to zaradio mukotrpnim radom. Nakon tog vremena poèeo je polagano popravljati svoju dašæaru. Martin je podigao dašèaru. Bio je èist i bijel. kupio nove kotaèe. No èim je ovaj utonuo u dubok san. te se oblaèio èisto. baèvica i slame. Martin je toga èovjeka gledao kao psa svoga pred mlinom.Šenoa zapoèinje prièu o Martinovom mlinu usporeðujuæi ga kakav je nekada bio s onim što je od njega danas ostalo. zvan Martin. lonaca. Martinu je èesto trebalo bilježnikove pomoæi. sir i jaja što su mu davali seljaci kojima bi samljeo žito i prodavanjem krumpira. sa svojom mršavom kobilom i kolima na kojima je bilo pokrivaèa. Prije trideset godina na tom je podruèju došao mršavi siromah. a tu je dužnost obavljao bilježnik Ugrinoviæ: “Ugrinoviæ zalazio èesto u Martinovu kuæu da pije i jede i da se dogovori o poslovih. Sagradio Martin pokraj mlina i malen duæan i krèmu. ogradio male vrt. Bio je to seljak Kranjc. izgorjela krova i bez kotaèa kojih su odnjeli pastiri da se ugriju. kupio kravu i svinju. išèistio potok i napravio nekakav mlin. zidani mlin. Dvije godine Martin nije trošio novac i živio siromašno kao i prije. proti seljakom.

ah toli debelo. Martin je zapalio krov mlina. a zemljište je prodano sinovima onih seljaka od kojih je Martin krao. Ljudi po selu nijesu bili od njega sigurni. A kad je tek Janko lupio od prokšije batinom majku po glavi ili oca po leðih. Djeèak bijaše svojeglav. a Martin je plaæao toli debelo. Kad je i taj dan došao. Zbog silnih je dugova sud prijetio da æe prodati Martinov mlin.” (str. To je dobro došlo Martinu. dali su mu da radi u trgovini. ubila ga rakija: . lijepa mladiæa. a Martin je bivao sve bogatiji. ako potpišu kod bilježnika Ugrinoviæa. svaki èas podavio Janko èiju kokoš ili ustrijelio iz male puške èijega psa. te od njih dobivao novaca i posao na cesti.440) Na savjet bilježnika Ugrinoviæa. Mlin je izgorio. Nakon što su Janka protjerali iz škole. Martin se oženi bogatom udovicom koju su zvali Grgurinkom. vina. No kako su prolazile godine tako je raso i Janko i trošio Martinovo bogatstvo. a Janko je trošio silno.Gle. Martin se smijao. Davao je u zajam ljudima žita. No vidjevši da je to ozbiljno. Nakon nekoliko godina rodila mu ona sina Janka: “Da. Svaki èas letio od Jankove ruke kamen u èiju glavu i èiji prozor. Seljaci su morali besplatno raditi na cesti za Martina kako bi mu vratili dugove. rakije i novaca. Prolazile su godine. ah. Dok je malen bio. jer ga je i onako Martin dobro plaèao. 444) Martin je polagano potrošio sav novac te se morao zadužiti kako bi platio Jankove dugove. Sprijateljio se sa Njemcima i prijavljivao seljake koji su uzgajali duhan ili palili šljivovicu. Slijedeæeg jutra ispred mlina našli su seljaci odrpana i bosa.443) Kad su došli Njemci na vlast seljaci su postali vlasnici zemlje na kojoj su živjeli. al ponajviše u zlu. Bio je to Janko. Putovao je od grada do grada sa mladom djevojkom koju je upoznao: “Ona se toli slatko smijala. razmažen. gle! To æe biti junak!” (str. da mu je znoj išao na èelo.duše i maloga poštenja. dosta tup. No Janko se raðe kartao i sladio lulom duhana. i ne daj bože da je tko dirnuo u Janka ili ga muèio knjigom ili molitvom. toli slatko. Imao je vlastitog uèitelja koj ga nije muèio uèenjem. ej.” (str. a kad nebi uspjevali vratiti dug Martin bi im oduzeo posjede. viknuo da je za to kriv Kranjec i bacio se kroz prozor. hranili ga samo gospodski. kako se roditelji smijali vièuæ: . toli silno. bogati Martin imao je sinka Janka. mrtva èovjeka. robovao mlinaru u dobru i zlu. ah.

vazda gledao pred sebe u zemlju. 436) UGRINOVIÆ . na sud radi baštine. što je tražio. izraditi drvene žlice i samljeti kukuruz. Zato ljudi govorili o èovjeku nesretnu: . èudan svat. “Martin bijaše mrk. govorio kratko. drukèije pokupio robu pa otišao.” (str. Bio se uputio iz Zagreba u obližnje mjesto.E. Lica MARTIN Plavokosi èovjek. u visokih èizmah. ali ga je njegova prevelika popustljivost prema sinu uništila. baš kao Martinov mlin! . Bio je zle duše i tvrda srca. sivih oèiju i šiljastih zubiju.Kako došlo tako prošlo! (str. prazan.“Tako stajaše mlin pust. Martin ga je primio u svoju dašæaru i ubio ga dok je spavao: “Cestom nije bilo vidjeti žive duše do jednog jedincatog èovjeka seljaka Kranjca pod malim klobukom.” (str. kad ga je sprijeèila jaka bura. a za robu nije bilo š njim nikad pogaðanja. ali i graditi si bogatstvo na raèun drugih. koji je jurio i jurio boreæi se s burom. KRANJAC Seljak koji je na sajmu u Zagrebu vrlo dobro prodao svojih èetrdeset svinja. 445) 4. ni da je komu rekao “zbogom”. nikad se nije smijao. to je valjalo platiti. malo. Znao je plesti mreže. 436) Mudro je iskoristio ukradeni novac.

Istjeraše ga iz škole. Martin je platio. èovjek crne kuštrave kose. Zašto ne bi? Jadno dijete! Kad se muèi. Janko nosio se fino kao gospodèiæ. I to je dobro.” (str.” (str. 440) Obavljao je i prljave poslove za piæe i hranu: “Martinu je èesto trebalo bilježnikove pomoæi. “Dok je malen bio. Djeèak bijaše svojeglav. crvena nosa. jer Latini i Grci ne znaju za šalu. al kad je došlo na latinsku i grèku. pravedne i nepravedne. Od malena su ga navikli na lak i bogat život. jer mu je otac davao novac: “Al Janko šupalj kao i prije. èastio prijatelje. razmažen.440) JANKO Martinov sin. hranili ga samo gospodski. odjeven zelenim omazanim kaputom. Janko se kartao. 443) Nije mario uèiti i raditi. 444) Putovao je po gradovima sa djevojkom i trošio na Martinov raèun. Njegova je prevelika rastrošnost dovela Martina do smrti. Pa šta? Martin je platio. robovao mlinaru u dobru i zlu. Martin je platio. kad si dobar. dosta tup. a Ugrinoviæ. Janku omilila fina šljivovica.Martinov bilježnik: “Najviše je seljakom Martina hvalio bilježnik Ugrinoviæ. al ponajviše u zlu. “ (str. proti seljakom. i ne daj bože da je tko dirnuo u Janka ili ga muèio knjigom ili molitvom. šampanjsko vino. Dadoše ga u trgovinu. . èovjek rutave duše i maloga poštenja.” (str. Janko se vukao od škole do škole. ostadoše Jankova kola u blatu. neka mu je i malo zabave. to jest. i oèev zlatni kolomaz ne bijaše od pomoæi.

5. Zakljuèak .

Živio je s ribarima. Usprkos ocevih i majcinih molba i neminovnih šiba izostajao je poradi ribarije iz škole. kojoj bi bacio udicu. da mu je znoj išao na èelo." "A more je i život u njemu privlacilo Tita kao carobnom snagom k sebi. kako se roditelji smijali vièuæ: .Pripovijetka stvorena kao jednostavna prièa o siromahu koji je stvorio svoje bogatstvo na raèun drugih ljudi. kao da je clan njihove družbe. i sve da bude po njemaèku. Nestalo robote. ah. da prosvjeduju protiv toga. Objavio lektire u 29.” (str. što je kod diobe ubijene ribe zapadao i jednak dio i Tita. toli silno. lijepo sanjali. a ova zemlja kao da nije naša. I sama rodna kuca bila je za nj sporedna stvar . gledaju nas kao sluge.” (str. jer šta æe nijemština èovjeku koga je bog stvorio Hrvatom? Zašto èovjeku kratiti materinje mlijeko. svoje obièaje? Ali su bila vremena ponekle dobra. ah. Bože moji! Kad pomislim kako smo godine 1848.tukao ostima uz oca ribu pod malom svijecom tako vješto. zbog kojeg su morali zadužiti svoje posjede. 444) “A kad je tek Janko lupio od prokšije batinom majku po glavi ili oca po leðih. Preziru nas. kad nije lovio udicom ili vršom." "Ali škola je ostala vazda crna strana njegova života. gle! To æe biti junak!” (str. 441) “Nu mene duša boli kad gledam što Švabe od nas rade. Tada je vec . Takva .Vjenceslav Novak Citati LJUBAV I RADOST PREMA MORU: "Ni grožnja ni obecanja nisu mogla da odvrate malog Tita od mora i ribarije.tek more i morska obala njegovo rodeno tlo. ali obogaèenom opisima tadašnjih vremena i navika ljudi: “Iza nekoliko godina doðe njemaèka vlada u našu zemlju.443) i dok opisuje kako su seljaci hvalili Martina što im je posuðivao novac. odnijela bi svojom pojavom strah od ljutih šiba. 442) Šenoa je privukao èitateljsku pažnju stavljanjem oštrih ironija u tekstu: “Ona se toli slatko smijala. ej. motati u kolut izvuceno uže i privesti od jednog kraja k drugomu ribarsku barku. grde nas. ah toli debelo. te ribari veslaci nijesu nikada ni pomislili. Sve hoæe oni prekrojiti na svoju. svoj jezik.u devetoj svojoj godini .Gle. pomogao im je izvlaciti mrežu. njegova misao. a Janko je trošio silno. prosinac 2004 23:03:00 | 0 komentara Tito Dorcic . a sada?” (str. Bila su to zla vremena. seljaci postali svoji na svojem. njegovo cuvstvo. Jedna ribica. toli slatko. a Martin je plaæao toli debelo.

koji su umjeli voditi ribu pod svijecom. Ono je bilo moje pravo tlo. što su cekali svoj stalni konac od njegove ruke... drugi su se zgražali gledajuci me s obale.. kao da je ona došla tu iz Ijubavi prama meni.. Pa zašto su me išcupali i prenijeli s rodnog tla na tude? Da mi bude bolje! Stare lude! Bez poznavanja i bez razumijevanja života oni su se drznuli da sude. da je ispod kamena pomolila ribica glavu! Dobacio bih joj sav zanesen udicu. što joj uzimama život. ali s primjesom strasti zapovjedao Tito. da se nade jednom onako samostalan bez icijega nadzora na mjestu svjecara. nijesam smio ni mogao prosvjedovati proti njihovu naumu. da ne budu krvnici svoga djeteta. nepravda drugoga. Pod svakim onim kameckom utisnut je barem koji hip moga života. u koje bijaše pustio duboko svoje korjenje moj život.. Sloboda volje... koja je znacila vrhunac svega .. kad je osjetim u svojoj vlasti. A on se cutio velik. da upije iz njega u sebe snagu i radost... Kako bi se pred njegovom fantazijom bujno redale slike pod plamtecom luci . da taj ostatak satrtog života darujem moru. cuvstva i volje. kada sam na mahnitim krilima bure upravljao sam jedarcem i kormilom i poput poluboga jurio svojom barkom preko bijesnih valova. Kako bi muduša rasla kao nabreknuta od osjecaja vlasti..Naprijed.. a ja sam cutio buru i valove u njihovoj pokornoj službi. A one dvije stare lude gledaju me kano dvije okamine.. gdje ce meni biti bolje! Kojim su pravom odlucivale onake neznalice mojim životom? Kojim su mi pravom oteli radosti života i.... samo da ja mogu proživjeti onaj neiskazani pocut. nego sam cutio. kad bih vidio.. lude. moje fantazije.. koje je meni darivalo radost i slast života. jak i samostalan na tom mjestu. da sam tudu školama.. a pri tome nijesam uživao. kojim se našao na tom mjestu. i ako sam cutio. što bi se rodio u meni. ravan ocu i izabranim ribarima. povukla bi sa sobom svu njegovu misao. ako prem mu se je nenadano ispunila smjela želja. ali nijesu odustajali." KAKO TITO LOVI RIBU: ".odrešito je.. ukratko: moga života... fantaziju i cuvstvo k morskom dnu.. ono cuvstvo jakosti.. da je tu Ijudima i ribi zapovjednik i gospodar! Zato se sav kao nadahnut našao na mjestu oboljelog ribara.. A vidjeli su to i oni.. lude!.. . gdje sam proživljavao dneve srece. ne pljuskaj veslom . upija se sada u moju misao želja.. Kolik raskošni pocut. davao je njegovom djetinjem licu cisto muževni izražaj. Kako se slatko i zanosno zamišljao u tu želju. ili bulje u me i nikako da shvate još ni danas. samo im teku suze iz ociju... u koje su oni mene silom turali.jedna ribica kao da je mogla ucarati njegovu pamet.. natrag. Osveta nije izostala: evo me kukavnoga ostatka života.. a mrcvare me me glupim pitanjima.." .. koliki su pocinili grieh.." IDEJA ROMANA: ". ropstvo volje drugoga.. razmišljanja. Ozbiljnost i uzbudenje duše.. Ah. gdje je pred njegovim ocima vrvjelo još toliko života. a iz one bistrine mora. . sva duša ronila mu je s pogledoma uz ribu pod morem . slobode i moci. kojom su htjeli da podignu radost moga života! Onda sam bio sretan. a onda je morao zakipjeti gorkim prosvjedom proti veslacu.. Njihovo roditeljsko pravo. kako su smjeli da me unesrece? Ja sam bio dijete.. koji se još jednom usudio izustiti sumnju: Može li on ovako nejak da bude svjecarom? . slobodno izvršivanje volje jednoga. A moje pravo? A moja sloboda volje? Pravo jednoga... moga razuma. . Lude.

Objavio lektire u 29.Zagrebu i Pragu. Školovao se u rodnom gradu. On je ipak otišao u Zagreb gdje je živio u sobici sa Jerkom Pavličevićem. siromašnoj Podgori i u velikim gradovima . čije je plastične likove dao u pripovjetkama Iz velegradskog podzemlja i U glib. dok nije i on posve iščezao u zaglušnoj buci života. pa je otišao do svog prijatelja iz gimnazije Jakova Kosovića. ali je ona dodjeljena Arturu. za kojeg je mislio da je došao tu na studij. a obrađivao je i temu sukoba umjetnika s malograđanskom sredinom.život i bijeda radnika i beskućnika. siromašnim pravnikom IV godine. a polunagi čovjek gubio se ispred njegovih očiju sve više u daljinu odakle bi još katkad jeknuo njegov slabi glas.. došao je u Zagreb jer je dobio stipendiju za fakultet. sin imućna oca. Poznat je kao predstavnik hrvatske književnosti u doba realizma. Gospiću i Zagrebu... Vrsta djela: socijalna pripovjetka Mjesto radnje: Zagreb Vrijeme radnje: početak jeseni Sažetak: Artur Kranjčić.. Privukli su ga i socijalni motivi .Vjenceslav Novak Vjenceslav Novak je rođen 1859 godine u Senju... Podnio je molbu za stipendiju. Tijekom dvadeset i pet godina djelovanja postao je jednim od najplodnijih hrvatskih književnika. Artur je uočio nanjetu nepravdu. U književnost je ušao rano. moralnu stranu seoskoga života (Podgorske pripovijesti). opisao je život u malim primorskim gradićima. Čim je Artur došao u njihovu sobicu i predstavio se. pripovjetkama i romanima. te pisao ocu da se odriče stipendije. prosinac 2004 23:03:00 | 0 komentara U G L I B . temperamentni Jerko koji je u međuvremenu saznao sve o slučaju te nesretne stipendije. U svojim djelima. odmah se grubim i oštrim riječima okomio na Artura koji je. zaplakao. a umro u četrdeset i šestoj godini (1905 godine) od tuberkuloze. No u očevom odgovoru stajalo je nešto posve neočekivano: otac je napisao da su to gluposti i da mu s takvim pismom više ne dolazi. Opisao je propadanje senjskih patricija (roman Podljednji Stipančići). "I Artur je pošao u život." Kompozicija djela: . ne izdržavši pritisak. Jakov je bio vrlo talentiran i siromašan seljački sin. Ubrzo je osjetio čežnju za domom.

U uvodnom djelu upoznajemo dva glavna lika koji dolaze iz istog kraja u Zagreb na studij. a gladuje zato jer je vaš otac oteo kruh što ga je narod. a koje je rezultat Pavličevićeva govora počinje rasplet. "Oče! Ja živim vrlo udobno na račun nekoga.. grijeh koji vapije k nebu za osvetom".. dakle...." Očevo negativno pismo čini epilog ove novele. a djelima hule nauku njegovu . "Ovaj vaš drug gladuje. otereti me. odnosno. On je gnjevan kritičar društva. a u stvari je sebično i proračunato "Ja dižem svoj glas protiv nepravici ovdje u vlažnoj sobi. koje propagira humanost i ljubav prema bližnjemu. ali su oprečnih ekonomskih mogućnosti. gdje boravi glad. sad bilo tko namjenio bio za školovanje sirotinji. njemu. To nije moralno. zemlja. Analiza glavnih likova: Arturov otac: on je dobrostojeći načelnik. on je pohlepan i škrt. tko bi trebao potporu za svagdanji hljeb. Arturovim dolaskom Jakovu započinje zaplet koji postepeno vodi do vrhunca kroz Pavličevićevu optužbu lažnog morala malograđanstva. a oni je nemaju: rječima hvale. Početak radnje je oglas kojim Jerko Pavličević. bezosječajan je i bezobziran. Artur je jedinac imućnog trgovca i gradonačalnika.. Izmolio je za Artura stipendiju koja je namjenjena sirotinji. gospodine.. u život treba gledati drugačijim očima. tome se protivi glas moje savijesti ." U Arturovoj odluci da napiše ocu pismo kojim ga moli da se odrekne stipendije. dobrotvor neki. gdje sve plače i suzama potištenih prosvjeduje u ime nauke Isusove protiv nasilja. tjera da tako postupa. Jednom zasvagda: s takvim psinama da . Kad je Artur ocu u pismu napisao strašni grijeh što ga je počinio prema Jakovu. jer ja sam sačuvao vjeru u njega. traži "cimera" kako bi djelili troškove stanovanja.. ali i simbol siromašnog studenta koji se kroz život probijao sam doživaljavajući pri tom uvrede i poniženja. te tako odgaja svog sina. da se slobodno dignem opet k njima. za njega ne postoje granice i pravila. To je. dok je Jakov seljački sin siromah. da me više ne uznemirujuš ovako! To su tlapnje.. otac mu je napisao: "U buduće. Moja duša hrli za idealima..

odgajatelj. "Kroz gimnaziju se provlačio uvijek lijepim uspijehom. pisao je svom ocu: " Pisat ću ocu rekao je sebi da se odričem stipendije. te uviđa nepravdu koju je njegov otac nanio Jakovu izmolivši stipendiju. a tu još nijesi učio. S Pu{kinom sura|uje u revijiSovremenik 1836. stoga šalje molbu za stipendiju koja bi mu omogućila školovanje u Zagrebu. Ti si mlad. (za tvoje umirenje) znaj da ima sinova iz većih kuća nego što je naša. Kako smije bogat čovjek uzeti ono što je namjenjeno siromahu?" Objavio lektire u 29.. a njegov mladi duh opirao joj se gonjen šibama teških rječi kojima ga je bičevao polunagi čovjek mršava lica i suha tjela na kom su bila izbočena rebra. Te godine izvodi se njegova .." Jakov Kosović: On je siromašni seljački sin iz najrđavijeg kraja u Lici. prosinac 2004 23:02:00 | 0 komentara Kabanica Nikolaj Vasiljevi~ Gogolj Ruski knji`evnik ukrajinskog podrijetla (Soro~incy.. predava~ povijesti na Sveu~ili{tu.. i nikako ne shvaća i miri se s nepravdom koja mu je učinjena. Jakov dolazi u Zagreb. ali više gladan nego sit.. neiskusan je te takav dolazi u Zagreb na školovanje. stipendija me guši Još nikad nije stupio svojom voljom pred oca u ovako zamršenoj stvari: što će na to on? Stala ga je savladati slaboća. Po prvi put je prepušten sam sebi. On je dobar i pošten. Izuzetno je tolerantan. lijepo odgojen.. pa uživaju potpore za svoje nauke. jeftinoj sobici koju djeli s Jerkom Pavličevićem.. te ima silnu želju za višom naobrazbom. On je mlad. Život je prava škola.mi ne dolaziš! Međutim.. gdje nalazi smještaj u maloj. to iz onih koji su te smeli govori zavist... Ne mogavši to podnjeti. Nadajući se da je došlo do neke pogreške pri dodjeli potpore. Poltava). ne zna ništa o boli i nepravdama. silno zanesen." Artur Kranjčić: za razliku od oca on nije negativan lik. Napokon je napisao ocu pirmo.. molba mu je bila vraćena. Međutim. jer je potpora već udjeljena Arturu Kranjčiću.. U Petrogradu radi kao ~inovnik.

Svibanjska no}. Vij. Za~arano mjesto. obilazi Jeruzalem. pripovjetke Starovremenske spahije. povijesni roman Taras Buljba.). Mirgorod. Stra{na osveta.. Kabanica.dramaRevizor. Petrogradske pri~e. Putuje po Italiji. Dnevnik jednog lu|aka. Njema~koj i Francuskoj. Objavio zbirku pripovjesti iz ukrajinskog `ivota na Ve~eri na imanju kraj Dikanjke (Soro~inski sajam. Nevski prospekt. Pri~a o tome kako su se posva|ali Ivan Ivanovi~ i Ivan Nikiforovi~. roman novelu Portret. Posljednje godine `ivota provodi u Moskvi rade}i na drugom dijelu Mrtve du{e. romaMrtve du{e. komediju @enidba. O njegovu kontroverznom stavu prema politi~kim i kulturnim zbivanjima svjedo~e tekstovi Odabrana mjesta iz prepiske s prijateljima i Autorska ispovijed. Nos. dramu Revizor.. .

Akaki Akakijevi} je ~inovnik. To~nije prepisiva~ dokumenata. Stil pisanja je fantasti~no groteskan. monotonog ~inovnika i njegovih naizgled banalnih problema. Jedna skromnija kabanica ko{ta 180 rubalja. Opisuje ga kao malog ~ovjeka. 3. Kabanica predstavlja novi tip proze. On pirkazuje zapravo veliku va`nost tih nama banalnih probelema. Specifi~nost te knji`evne forme je iskazvanje obi~nih gotovo jadnih ljudi za razliku heroja iz romantizma. Bjedan je jer radi za 400 rubalja godi{nje. Sam fizi~ki izgled junaka daje opis karaktera. Cijelu pri~u pripovjeda gotovo pu~ki.2. Gogolj ovim djelom opisuje jednog jadnog. Fabula Pripovjetku mo`emo podjeliti na pet djelova: .O Kabanici Dostojevski je izjavio da svi pisci potje~u iz kabanice. Svog junaka dovodi do smrti zbog kra|e kabanice. Gogolj svojim djelom najavljuje modernu knji`evnost.

Uvodni dio gdje pisac opisuje kr{}enje i imenovanje Akakija Akakijevi}a.

Zaplet gdje pisac opisuje ponizni i monoton `ivot jednog bjednog ~inovnika.

Vrhunac radnje traje jedan dan. Ujutro ~inovnik dobija svoju novu kabancu, a nave~er mu biva ukradena.

Rasplet se sastoji od dugih slu`benih postupaka, koje Akakijevi} mudro izbjegava. No nisu mu vratili ono {to je tra`io. Prije ga je sna{la smrt.

Kraj se sastoji od osvete. I nepisane poruke da pravda donekle i pobje|uje.

4. Kratak sadr`aj

Pisac nas ve} na uvodnom djelu upoznaje sa nesre}om koja prati Akakija Akakijevi}a. Pri kr{}enju nije bilo drugih imena nego onog od svog oca. Akaki je radio kao ~inovnik. On je imao zadatak da prepisuje slu`bene tekstove. Toliko se trudio u svom poslu da nije primjetio okolinu koja ga je zadirkivala. On se brinuo naizgled o bezna~ajnim problemima kao uspravnost i linearnost slova. Ipak je jedan od njegovih vi{ih ~inova to donekle i cjenio. Akaki je imao toliko nesre}e da hodaju}i ulicom bi mu ~esto neko sme}e palo na glavu s balkona. Tako da je na njegovom {e{iru bilo i otpadaka od banane i sl. @ivot mu je bio monoton, ali njemu je odgovarao. Suprostavio se i ponudi pove}anja ~ina. Jednog dana je primjetio da mu je kabanica dosta uni{tena i da bi tako mogao oboljeti. I{ao je do kroja~a Petrovi~a i zamolio da mu zakrpa kabanicu. Nakon svakakvih nadmudrivanja Petrovi~ mu je odlu~io sa{iti kabanicu za samo osamnaest rubalja. Akaki nakon mnogo {krtarenja i malo sre}e je sakupio novac potreban za kabanicu (platio ju je mnogo manje nego {to joj je bila prava po~etna cjena). Na poslu je bio slavljen. Odr`ana je i ~ajanka u njegovu ~ast. To je bio zacjelo preokret u njegovom `ivotu. Na povratku ku}i do~ekala ga je najte`a kazna, ukradena mu je najva`nija stvar koju je posjedovao kabanic. Pisac prikazuje razne podhvate koje je Akaki poku{ao da se prona|e njegova kabanica. Posebno isti~e drskost jedne visoke li~nosti. Akaki je umro od bolesti u pedesetoj godini `ivota. Ali se osve}ivao vlasti kra|om kabanica. Pred kraj pri~e biva ukradena i kabanica te visoke li~nosti ba{ pri jednoj od njegovih vedrijih raspolo`enja. Na kraju se pisac osve}uje i posljednjoj osobi za svoju krivicu, jednom stra`aru.

5. O Akakiju

Akaki Akakijevi} je prikazan kao najbezna~ajnija li~nost na svijetu. Njegova osbna vrijednost na po~etku pri~e jednaka je jednom dana{njem fotokopirnom stroju. Jedini pravi preokret u `ivotu prikazan je pomo}u jedne kabanice. Pomo}u te kabanice pisac dokazuje da i Akaki mo`e pokazati zube i snala`ljivost kad je to potrebno. Prikazuje ga kao inteligentnu i hrabru osobu koja nije `eljela izkazati i iskoristiti svoje vrline. Akaki je toliko du{evno jak da se vra}a na zemlju i osve}uje za nepravdu koju je pro`ivio.

6. Moje mi{ljenje o djelu

Gogolj je jedno na prvi pogled dosadno djelo napravio zaista zanimljivim. Pgotovo mi se dopao Akaki sa svim preokretima u njgovom `ivotu. Drago mi je {to sam pro~itao ovu knjigu.
Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:01:00 | 1 komentara

Voda - Vladimir Nazor
Ime pisca: Vladimir Nazor Ponešto o piscu: Vladimir Nazor rodio se 1876.g. u Postirama na otoku Braču, a umro u Zagrebu 1949.g. Ubraja se među najplodnije hrvatske pisce. Pisao je lirske i epske pjesme , pripovjetke, romane, putopise, i dnevnike. U prvim pjesničkim zbirkama sa zanosom pjeva o prirodi, zemlji i čovjeku radujući se ljepotama i vedrinama života, te vjerujući u moć i snagu slavenskog čovjeka. Cijelog života je vjerovao u pobjedu dobra nad zlim, a to životno uvjerenje potvrđuje djelima koja su nastala u antifašističkom ratu. To su “Pjesme partizanke” i dnevnik “S partizanima”. Poznata su mu djela “Medvjed Brundo”(epski spjev), “Pastir Loda” (roman), “Veli Jože”(pripovjetke), te zbirke lirike ; “Slovenske legende” i “Hrvatski Kraljevci”. Nazor je pisao i za djecu - pjesme, priče, igrokaze. Među pričama se ističu posebno “Bijeli jelen”, “Dupin”, “Min-ČanLin”, a igrokazi su mu “Crvenkapa”, “Pepeljuga” i “Pionir Grujo”. Tema: Preživljavanje suše Glavna misao: uvijek dijelimo s drugima jer će nam se to vratiti Likovi: Vlado, Košće, kapetan, Vladin otac, Vladina majka Mjesto radnje: Velo selo Vrijeme radnje: nekad davno Sadržaj: Više od tri mjeseca nije padala kiša. Ljudi se boje za svoje vinograde i maslenike. Sve je bilo pusto, jedino na obali su ljudi dočekivali lađu koja im je trebala dovesti vodu. Tih dana je otac bio veoma zabrinut zbog Vladinog školovanja. U selu su zbog žeđi umrle dvije mazge. Tog istog dana su došle vijesti s kopna da lađa s vodom dolazi sutra u luku. Ljudi su iščekivali vodu , i žene su nosile prazna vedra na glavi. Odjednom se začu zvižduk broda koji je prevozio vodu. Ljudi su pili vodu i napajali svoje životinje. Od kapetana su tražili vodu da bi napunili svoje bunare. Kapetan je spojio cijevi iz lađeprema bunarima. U lađi je bila pump koja je dizala vodu. Kada su cijevi bile postavljene izgledale su kao dvije mrtve zmijurine. Svi seljaci su bili nestrpljivi čekajući da voda poteće cijevima. Nakon nekog vremena voda je potekla, a one dvije cijevi kao da su oživjele. Kada je Košće vidio vodu nožem je probio cijevi i počeo piti. Nije ga smetalo što su ga žene tukle i ogovarale. Kasnije neka žena uzme Košći nož iz ruke i učini isto što i on. Žene su britvicama, iglama za pletenje i vretenima bušile cijevi i pile vodu. Većina vode gubila se u zemlji. Uskoro je voda opet prestala teći i one dvije cijevi su izgledale kao mrtve zmije. U isto vrijeme na drugoj strani otoka spremalo se nevrijeme. Svi su potrčali da tamo dočekaju kišu. Kada je kiša pala svi su bili sretni, a bunari su se napunili vodom , vinogradi i maslenici ponovno su bili zeleni i sve je opet bilo u redu. Kada je Vlado ugledao oca odlučio je da neće otići u grad na školovanje nego da će ostati u selu i pomagati mu na zemlji, ali Vladin otac je rekao da mora otići u grad na školovanje da ne bi bio siromah i bjedan. Ocu je bilo žao što mu sin živi tim teškim životom kroz koji je i sam prošao, zato je nagovorio sina da ode u grad na školovanje kako bi mu život bio lakši i bolji od onoga koji bi imao, ako bi ostao s njim na selu.

Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:01:00 | 5 komentara

Cvijet sa raskršća - A. G. Matoš
Bilješke o piscu: G. Matoš rođen je 13. 6. 1873. u Tovarniku, a umro je 17. 3. 1914. u Zagrebu. Pisao je pripovijetke, crtice, feljtone, eseje, putopise, književne, muzičke, likovne i kazališne prikaze, pjesme, a okušao se i u dramskom radu. Kompozicijski solidno postavljene, njegove pripovijetke su pune ilirizma i duhovitih obrata, ali boluju od nedostatka realnih doživljaja. Nov u pjesničkoj frazi, Matoš je unio u hrvatsku poeziju dah zapadnoeuropskog simbolizma s kraja 19. st. Tema djela: ljubav između Solusa i Izabele Vrsta djela: Novela Citat za glavni lik: «Kosa se raskošljala u rumenozlatnim pramovima niz nježni, snježni, goluždravi vrat, tresući se u dugačkim, teškim zavojcima na pupoljastim, mladim i slabačkim grudima.»

Citat opisuje Izabelu kako je vidi Solus dok se polagano budio.

Citat za eksterijer: !Jezero šumi srebrnu himnu, iz tamnih šuma bruje crni koralji. Nebo šušti zastavom od modre svile. Iz dubine grmlja, gajeva i gore skaču razigrane djevojke, šibajući uzduh znojnom, bahantskom kosom. Kao nabujala bujica struje u bučnoj, krvavoj orgijskoj pjeni niz glasnu goru i kotlinu, a u njoj graja. Bleka stoke, duduk gajda kroz pastirski dim, kroz satirsko, vinsko jecanje od požude, kroz jareće drhtavo, požudno blejanje.»

Citat opisuje neki krajolik kako ga u snu vidi Solus.

Citat za glavni događaj: «I debeli gospodin otrgne sa mene i brutalno povede bijedno djevojče.

- Pardon, gospodine! Zahvalite gospođici ako ne razumjeh smisao vaših kleveta!- reknem muklo, gotov na sve. Gospođica je nabasala slučajno, pošto spavah, i ja je nagovarah da se vrati u kuću. No gospodin učini kao da me ne ču, i pođe, vukući te se morah braniti toljagom.»

Citat opisuje trenutak kada Izabelin otac vodi Izabelu podalje Solusa.

Karakterizacija likova: Solus- samotnjak, brižan, hrabar, slobodan Izabela- slijepa, nježna, znatiželjna

Kratak sadržaj: Novela govori o čovjeku koji sebe naziva Solus i koji sam putuje svijetom jer ne voli gradove. Uz to on ne voli biti slobodan. Jednog dan zaustavio se u jednom francuskom gradiću gdje nakon što se okrijepio, zaspi na jednom lovačkom puteljku nedaleko od novog ljetnikovca. Dok se budio osjeti da nije sam. Ugledao je pored sebe prekrasnu djevojku, ali ubrzo shvati da je ona slijepa. A ona je toga dana prvi puta otišla sama s svojim psa od kuće dok nitko nije pazio na nju. Djevojci se Sulus odmah svidio i nagovarala ga je da zajedno pođu u njezin dvor. Kad on to otkloni, ona poželi sa Solusom lutati svijetom. I baš dok ju je uvjeravao da ni to nije dobro za nju, pojavi se djevojčin otac i grubo prekine njihov razgovor, odvevši djevojku kući.
Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:01:00 | 0 komentara

Veli Jože - Vladimir Nazor
Ime pisca: Vladimir Nazor Tema: doživljaji diva Velog Jože Osnovna misao: pohlepa nam može biti samo na štetu, a ne na korist Likovi: Veli Jože, Ilija, Libert, Jurić, ovčar Ivan, Civetta itd. Sadržaj: U gradu Montovnu živo je jedan kmet koji je bio velik kao div. Bio je veoma snažan, ali je služio i pokoravao se gospodi, a pomogao je i radnicima. Orao je po polju, vukao najveće terete, tj. radio je najteže poslove. Taj div zvao se Jože. Jože je zanosno obavljao svoje dužnosti dok nije došao providur i odveo ga brodom u

Mletke. Na moru ih je uvatila bura i lađa se potopila, ali Jože se spasio. U toj lađi bio je zatvoren Galeat Ilia. On je bio div sa puno ruku, ali bez nogu. Također je bio i rob. Prije smrti rekao je Joži da ne dopusti nikom da mu gospodari, nego da bude slobodan čovjek. Pošto je Joži bilo jako žao Ilije, odlućio je poslušati savijet. Nakon nekoliko dana Jože i kmetovi su pobjegli od svojih gospodara na neko brdo. Tamo su jako lijepo živjeli. Jednom prilikom dok su kopali iskopali su gomilu zlata. Njihovi su im gospodari došli pomagat za zlatnike. Gospodari su radili svakojake poslove za svoje bivše sluge, a kući su se vraćali bogati. Došlo je vrijeme dijeljenja posjeda. Zbog svoje pohlepe, divovi su se posvađali. Jože je bio najžalosniji, jer nije dobio sve ono što je zaslužio. Osvetio se ostalim divovima tako što je spalio kolibu žita. Divovi su bili ljuti pa su progonili Jožu. Joža je našao svoj zaklon kod Civette. Civetta je postao vođa kmetova pa je on razdijelio posjede. Joži je dao najbolju zemlju. Joža je ubio dva diva. Divovi su bili žalosni i nisu znali šta da rade. Pitali su Civettu za savjet. On im je rekao da ih je to Bog kaznio što su bili nepravedni prema Joži. I Jože se vraćao svojim Montovljanima, ali prije ulaska u grad sjetio se Ilijinih riječi pa je odlučio da više ne bude kmet nego slobodan čovjek. Napustio je Civettu i Mautovena i više se nikad nije vratio.

Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:01:00 | 4 komentara

Ilijada - Homer
Likovi: Ahil, Agamnemon, svećenik Hris, Briseida, Hektor, Apolon, Hera, Kalhant, Nestor, Zeus, Patrokolo, Tetida Sadržaj: I pjevanje Nakon devet godina ratovanja između Ahejaca (Grka) i Trojanaca odluka o pobjedniku nikako ne pada. Razorivši jedan grad u borbi protiv trojanskih saveznika Ahil je u ropstvo poveo i kćerku Apolonova svećenika Hrisa, Briseidu. Ona je pripala kralju Agamemnonu. Njezin otac donio je otkupninu ne bi li mu Agamnemon vratio kćer. Nakon pogrdnog odbijanja svećenik Hris zamoli njegovog zaštitnika boga Apolona da kazni Ahejce. Apolon usliša Hrisovu molitvu, te pošalje svoje nevidljive strijele. Tko god je bio pogođen umro bi od kuge. Devet dana padale su strijele po Ahejcima. Zbog tog napada boga Apolona biva sazvana Narodna skupština na kojoj Agamnemon sazna uzrok Apolonove ljutnje, te u zamjenu za svećenikovu kćer on traži Ahilovu robinju Briseidu, čim je vrlo rasrdio Ahila koji više ne želi pomagati ahejskoj vojsci. Nakon što mu

biva oduzeta Briseida Ahil tužno zaziva majku Tetidu i moli je za pomoć. Kako bi mu pomogla, Tetida odlazi na Olimp te se tuži Zeusu zbog svog sina Ahila. Zeus odluči kazniti Ahejce neuspjehom u njihovom boju protiv Trojanaca, no na tu Zeusovu odluku božica Hera, Zeusova žena strašno se uzbuni, no Zeus ne posustaje od svoje odluke. XVI pjevanje Nakon što izgubiše sve junake Ahejci su se našli u veoma teškoj situaciji i bili su pred porazom, te Patrokolo moli Ahileja da mu pomogne ili da ga pusti da vojska predvođena njim napadne Trojance. Ahilej ga pusti davši mu svoje oružje u pridruživši mu Mirmidonce, no preporuči mu da se odmah odagnavši Trojance od lađa vrati da se ne bi bogovi naljutili. Vidjevši Patrokola u Ahilejevom oružju s Mirmidoncima Trojanci su pobježali misleći da je to Ahilej. Patrokolo je junački s vojskom udario na Trojance te ubije vojvodu Sarpendona, te pokuša osvojiti i Troju. Došavši pred zidine grada pokušao je da se popne na gradske zidine i tri puta biva odbijen od Apolona. Četvrti puta Apolon ga oštro upozori te se Patrokolo povuče od straha prema Apolonovom gnjevu. Apolon nagovori Hektora da krene u napad. U borbi između Patrokola i Hektora Apolon udari Patrokola u leđa te ga onesvijesti. Patrokola je prvi ranio Euforo kopljem u leđa. Patrokolo teško ranjen jedva se dovuče do svoje čete, te pade na pod i Hektor ga ubi. Karakterizacija likova: Ahil Sin kralja Peleja i morske božice Tetide, ahejski junak, hrabar, neustrašiv, uvijek spreman na borbu. Agamnemon Vrhovni komandant ahejske vojske pod Trojom, lakom, nesmotren, voli naređivati. Patrokolo Hrabar, borben vjeran, prijatelj i suborac. Hektor Hrabar, najveći trojanski junak, glavna trojanska snaga.
Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:00:00 | 1 komentara

Voćka poslije kiše - Dorbiša Cesarić
Osnovni podaci o autoru: Dobriša Cesarić rođen je 10.1.1902 u Slavonskoj Požegi. U trećoj godini se obitelji seli u Osijek, gdje se i školovao. Poslije male mature se ponovo sa obitelji seli u Zagreb, gdje završava realnu gimnaziju, i Filozofski fakultet. Najviše je pisao lirsku poeziju i balade, a poznatija djela su mu: Lirika, Spasena svijetla, Osvijetljen put, Slap, Voćka poslije kiše. Dobrića Cesarić je umro u Zagrebu 1980. godine.

Voćka poslije kiše Gle malu voćku poslije kiše: Puna je kapi pa ih njiše. I bliješti suncem obasjana, Čudesna raskoš njenih grana.

Al nek se sunce malko skrije, Nestane sve te čarolije. Ona je opet kao prvo, Obično, jadno, malo drvo.

Ovo je kratka lirska pejzažna pjesma. Rima je parna. Od SIS se pojavljuje simbol što je u stvari samo jedna vrsta metafore, a ustvari se odnosi na druga dva stiha prve strofe. Tema pjesme je ponovno rađanje, bilo voćke bilo nekog drugog živog bića. Motiv je ustvari baš voćka koju je pjesnik ugledao poslije kiše.

Slap Teče i teče, teče jedan slap; Što u njem znači moja mala kap?

Gle, jedna duga u vodi se stvara, O sja i dršće u hiljadu šara.

Taj san u slapu da bi mogo sjati, I moja kaplja pomaže ga tkati.

Ovo je kratka lirska pjesma. Rima je parna. Od SIS se pojavljuje preneseno značenje (Teče i teče, teče jedan slap--pjesnik uspoređuje slap sa cjelim narodom, civilizacijom;

Što u njem znači moja mala kap--pjesnik uspoređuje jednu kap slapa sa svojom prividnom ništavišću u društvu; Gle, jedna duga u vodi se stvara--Duga simbolizira sva lijepa i dobra postignuća u životu).Ma koliko se čovjeku činilo da je nevažan u društvu ,koje nikad ne miruje, bez njega se puno toga dobroga ipak ne bi moglo dogoditi. Motiv pjesme je slap koji stalno i nezaustavljivo teče.

U spomen Sergeju Jesenjinu Između ljudi što pjevaju život I grabe užitke iz noći i vina, Ima ih koji padajuć rastu, Padajuć rastu kao lavina.

Njihova duša gasne i gasne, Da sto puta jače u pjesmama sine, A njihov put je čist i bijel Kao snježni put lavine.

Ovo je kratka lirska pjesma. Rima je abcb. Od SIS se pojavljuje poredba (Padajući rastu kao lavina; A njihov put je čist i bijel Kao sniježni put lavine). Tema pjesme je život pjesnika Sergeja Jesenjina koji je u potpunosti žrtvovao svoj život i svoje zdravlje, zato što je to bio njegov način dolaženja do inspiracije. Motiv je S. Jesenjin.

Shelley Kadikad, u kasni sat, Tajanstven dar mi bude dat, I slušam šumne razgovore Sa vjetrom što ih vodi more.

Na vrućem čelu u taj mah Osjetim cijelog svijeta dah. Trepere zvijezde u visini,

I njihov sjas me sretnim čini.

Prolazi noć. Ja lutam sam. O, kom da ovaj zanos dam? Ja živim njime, u njem bdim. Da plačem? Pišem? Što ću s njim?

Ovo je kratka lirska pjesma. rima je parna. od SIS se pojavljuje metafora (Tajanstven dar mi bude dat--pjesnik dobiva inspiraciju; I slušam šumne razgovore Sa vjetrom što ih vodi more.---Pjesnik čuje neke čudne šumove koji ga podsjećaju na razgovor likova u nekoj njegovoj pjesmi; O, kome da ovaj zanos dam?--pjesnik nezna u koju bi pjesmu pretočio inspiraciju). Tema ove pjesme je inspiracija koja je piscu došla u kasne noćne sate. Motiv pjesme je inspiracija.

Predjesenji dan Već nema sunce starog žara, Al dan je nasmješen i vedar. Bez Posla i ne vičuć više Posljednji prođe sladoledar.

Tumara bijeli čovjek ljeta Po gradu, nevesela lica. Kadikad padne žuti list Pred kotač njegovih kolica.

To javlja jesen, da je tu, I zemlja čeka prvu kišu, A kestenjari-ti uglariPrašinu ljeta s peći brišu.

Ovo je kratka lirska pjesma. Rima je abcb. od SIS se pojavljuje personifikacija (Al dan je nasmiješen i vedar; To javlja jesen, da je tu). Tema pjesme je preobrazbe iz ljeta u jesen i zimu. Motiv su ljudi koji se spremaju za zimu npr. Sladoledar prestaje raditi, a kestenjar počinje.

Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:00:00 | 1 komentara

Voda - Vladimir Nazor
Ponešto o piscu: Vladimir Nazor rodio se 1876.g. u Postirama na otoku Braču, a umro u Zagrebu 1949.g. Ubraja se među najplodnije hrvatske pisce. Pisao je lirske i epske pjesme , pripovjetke, romane, putopise, i dnevnike. U prvim pjesničkim zbirkama sa zanosom pjeva o prirodi, zemlji i čovjeku radujući se ljepotama i vedrinama života, te vjerujući u moć i snagu slavenskog čovjeka. Cijelog života je vjerovao u pobjedu dobra nad zlim, a to životno uvjerenje potvrđuje djelima koja su nastala u antifašističkom ratu. To su “Pjesme partizanke” i dnevnik “S partizanima”. Poznata su mu djela “Medvjed Brundo”(epski spjev), “Pastir Loda” (roman), “Veli Jože” (pripovjetke), te zbirke lirike ; “Slovenske legende” i “Hrvatski Kraljevci”. Nazor je pisao i za djecu - pjesme, priče, igrokaze. Među pričama se ističu posebno “Bijeli jelen”, “Dupin”, “Min-Čan-Lin”, a igrokazi su mu “Crvenkapa”, “Pepeljuga” i “Pionir Grujo”. Tema: Preživljavanje suše Glavna misao: uvijek dijelimo s drugima jer će nam se to vratiti Likovi: Vlado, Košće, kapetan, Vladin otac, Vladina majka Mjesto radnje: Velo selo Vrijeme radnje: nekad davno Sadržaj: Više od tri mjeseca nije padala kiša. Ljudi se boje za svoje vinograde i maslenike. Sve je bilo pusto, jedino na obali su ljudi dočekivali lađu koja im je trebala dovesti vodu. Tih dana je otac bio veoma zabrinut zbog Vladinog školovanja. U selu su zbog žeđi umrle

Svi seljaci su bili nestrpljivi čekajući da voda poteće cijevima. Allan iz Richmonda. a one dvije cijevi kao da su oživjele. Tog istog dana su došle vijesti s kopna da lađa s vodom dolazi sutra u luku. Kada su cijevi bile postavljene izgledale su kao dvije mrtve zmijurine. iglama za pletenje i vretenima bušile cijevi i pile vodu. Arhur . Jedna od njih je bila iMaska crvene smrti. i 1831. Kada je Vlado ugledao oca odlučio je da neće otići u grad na školovanje nego da će ostati u selu i pomagati mu na zemlji. Kada je Košće vidio vodu nožem je probio cijevi i počeo piti. Objavio lektire u 29. i gosp. smatra se ocem modernog detektivske priče. vinogradi i maslenici ponovno su bili zeleni i sve je opet bilo u redu. Posvajaju ga g. a bunari su se napunili vodom . Zbog svojih Ubojica u Rue Morgue.Edgar Allan Poe Ponešto o piscu: Edgar Allan Poe je rođen 1809. Nakon što je između 1827. Ljudi su pili vodu i napajali svoje životinje. Poe se bavio kritikom. prosinac 2004 22:59:00 | 192 komentara Crni mačak . Većina vode gubila se u zemlji. Uskoro je voda opet prestala teći i one dvije cijevi su izgledale kao mrtve zmije. Nakon nekog vremena voda je potekla. Kada je kiša pala svi su bili sretni. uredništvom. Kasnije neka žena uzme Košći nož iz ruke i učini isto što i on. ali Vladin otac je rekao da mora otići u grad na školovanje da ne bi bio siromah i bjedan. Svi su potrčali da tamo dočekaju kišu. Pohađao jeUniversiy of Virginia. i. zato je nagovorio sina da ode u grad na školovanje kako bi mu život bio lakši i bolji od onoga koji bi imao. Ljudi su iščekivali vodu . Odjednom se začu zvižduk broda koji je prevozio vodu. ali ih nije dovršio. godine objavio tri sveska pjesama. Kapetan je spojio cijevi iz lađeprema bunarima. Njegova druga velika djela su: Zvona.dvije mazge. i pisanjem kratkih priča za magazine. Žene su britvicama. i žene su nosile prazna vedra na glavi. U lađi je bila pump koja je dizala vodu. Ocu je bilo žao što mu sin živi tim teškim životom kroz koji je i sam prošao. West Point. godine u Bostonu. ako bi ostao s njim na selu. U isto vrijeme na drugoj strani otoka spremalo se nevrijeme. Annabel Lee. Nije ga smetalo što su ga žene tukle i ogovarale. Od kapetana su tražili vodu da bi napunili svoje bunare.

Tako redom. . godine od posljedica alkoholizma. On je čovjek pomajo nestalne psihe. Te noći bukne mu vatra u kući i jedva se sa ženom spasi. Poolicajci sruše zid. koji je od rane mladosti privržen životinjama. a iznutra se javi cviljenje. a onda čovjek zapazi mrlju na mačkovim prsima. Priče groteske i arabeske. Mjesto radnje: Radnja se odvija negdje u Americi. u Poetskom principu. čovjek digne sjekiru na mačka. Poe je bio inteligentan i duhovit kritičar. Čovjek se jedne noći vrati pijan i iskopa mačku oko. Presele se u trušnu staru zgradu. on digne sjekiru na ženu. Kratak sadržaj: Priča se o čovjeku. mazio… Kasnije se oženio sličnim takvom osobom. Tako žive neko vrijeme. koji je nedavno sagradio. ne mogavši više gledati životinju. objesi je na drvo. ali čovjek lupi o zid. čovjek dovodi kući crnog mačka iz neke krčme. Držli su mnogo ljubimaca. te Gavran i druge pjesme. koja ima oblik vješala. Nakon toga mačak nestaje. Ne mogu reći da ga krivim. Jednog dana. On se malo po malo utapa u svojem vlastitom sve nebuloznijem shvaćanju i razmišljanju.m na zgarištu pojavi se slika velikog mačka. vjerojatno utjecaj alkoholizma. te nađu ženu i mačka. niti da ga opravdavam. koji je često teorizirao književnost. a na zidu iznad njegovog kreveta. Poe je umro 1849. Dolazi policija i ne otkriva nikakvog traga. na primjer. žena ga zaustavi. čovjek koji je naglo postao siromašan i razdražljiv. ubije ju i zazida ju u podrumu. a. radi besparice. među kojim i crnog mačka Plutona. i on konačno mirno spava. te ih je uvijek držao u kući.Gordon Pim. Ukratko o likovima… ili možda o liku… koji nije imenovan.

Studenog 1694. odnosno Potsdam na poziv pruskog kralja Friedricha II. ali je studij ubrzo napustio i posvetio se književnoj karijeri. povjesničar i filozof. Lockea i shaftesburyja. među kojima su Swift i Pope. nije pretjerano reći: to . S vremenom su se Voltaireovi odnosi s carem pogoršali. Godine 1726 odlazi u Englesku. gdje je imenovan dvorskim pjesnikom i historikom Luja XV. no nakon svađe s vitezom Rohanom. Kada se djelo pojavilo u Francuskoj (1734). i Henrijadu. potom studirao pravo. Rijetko je koji prosvjetitelj s tolikom izrazitošću i uspjehom u sebi sjedinio sve osnovne tendencije 18 stoljeća. gdje ostaje zatočen godinu dana. da bi izbjegao uhićenje.Vrijeme radnje: Radnja se odvija u 19. u obitelji siromašnog plemića. zatvoren je 1717 u tvrđavu Bastilju. gdje će ostati tri godine. Nakon kraćeg lutanja odlazi u Berlin. Uz to Voltaire sklapa prijateljstva sa najznamenitijim engleskim književnicima. prvim imenom Francois-Marie-Arouet. jedan od rijetkih epova 18 stoljeća. iskazuje se kao talentirani pisac epigrama i duhovit satiričar. koje je svojim slugama naredio da ga javno izbatinaju.VOLTAIRE Francuski književnik. ali zbog šale na račun kraljeve ljubavnice markize de Pompadour. i stoga ono s punim pravom nosi njegovo ime. Godine 1744 vraća se Voltaire u Pariz. što ga je radi osobne sigurnosti kupio na švicarsko-francuskoj granici. najznačajniji književnik iz razdoblja prosvjetiteljstva. U Parizu. koja će mu donijeti veliku popularnost. Pohađao je isusovačku gimnaziju. te ako je jednom riječju pokuša izraziti. Voltaire se konačno smirio na imanju Ferney. bez opasnosti da budeuhićen. Rečeno je "da je Voltaire napustio Francusku kao pjesnik. upoznao novu literaturu. stoljeću. U razdoblju od 1717 do 1726 slavljen je kao prvi francuski pjesnik. Objavio lektire u 29. rođen je 21. pa ga nakon trogodišnjeg boravka napušta. Voltaire. mogao je slobodno govoriti. a vratio se kao filozof". duhovite i obrazovane markize de Chatelet. Rezultat toga neposrednog dodira s Engleskom predstavljaju njegova Filozofska pisma ili engleska pisma. mora ponovno napustiti Pariz. gdje ubrzo umire. Zbog uvrede regenta Filipa Orleanskog. Voltaire opet dospijeva u Bastilju. Deset godina provedenih u Cireyu predstavlja najsretnije i najplodnije razdoblje njegova života. što je prosvjetiteljstvo. Ne manje značajno bilo je njegovo upoznavanje političkogsustava parlamentarne monarhije te filozofskih djela Newtona. Voltaire. Godine 1778 vraća se trijumfalno u Pariz. U zatvoru je napisao tragediju Edip. Tu provodi ostatak života u vrlo živoj aktivnosti. pariški parlament ga je proglasio "skandaloznim" i javno spalio. Ušavši u pariške mondene krugove. odlazi u Cirey na imanje svoje prijateljice. prosinac 2004 22:59:00 | 1 komentara Candide . "U Voltaireovu liku susrećemo pravoga vođu i organizatora prosvjetiteljskog pokreta. Boravak u Londonu predstavlja prekretnicu u njegovu životu: naučio je novi jezik.

On je pjesnik i romansijer. dok će mu sva druga djela spavati vječnim snom na policama biblioteka. teška. To je uvijek bio najlakši način. sve je to rečeno." Što ima zajedničko tako raznovrsnim Voltaireovim djelima? Prije svega ton. prirodoslovac i historičar. barem po izgledu. jedne doktrine. za svoju političku i duhovnu slobodu. U tim djelima vi nećete naći ni jedne jedine osobe koju autor smatra sasvim ozbiljnom." "Ono što Voltaireovim pripovjetkama daje jedinstveni sjajan karakter." "Oni koji se nisu usuđivali napasti Voltairea zbog njegove teologije. nego splet raznih vrlina. njihov tempo je tako brz da nitko nema . Njegova pripovjedanja su samee katastrofe. ili heroji mašte. a najviše protiv strašnog fanatizma. U povijesti europske kulture teško je naći pojavu toliko osebujnu i proturječnu. izvučeni iz nekog paravana od laka. ili iza nekog kineskog zastora. spaljivati. i ništa nije lakše nego približiti odlomak jedne knjige odlomku druge.no svagda uporna i beskompromisna borba protiv svih mogućih predrasuda i praznovjerja. a da ni autor. optuživali su ga za plagijat. Sigurno nije ni zamišljao da će ljudi sa zadovoljstvom čitati njegove male pripovjetke. površan. da se omalovaži jedan veeliki pisac. Ogroman utjecaj. nije izmišljanje subjekta. satirik i esejist. ostat će zauvijek svijetao primjer borbe europskoga čovjeka protiv svih reakcionarnih snaga. teolog i filozof. utjecajnu i borbenu i nadasve humanu. ali ih duh uvijek natkriljuje. Možete ih mučiti. da će ući u povijest kao veliki pisac tragedija. koje je autor prikazao. "Ferneyski patrijarh" doista u svoje doba predstavlja "savjest čovječanstva" i njegova mukotrpna. što ga je vršio na suvremenike." "Kad mu je bilo 18 godina. a za kulturni i moralni progres. epigramatik i dramski pisac. a u četrdesetoj je godini vjerovao da će ući u povijest kao epski pjesnik. brz i. svakojakih sumnjičenja. nesnošljivosti i terora. koji se još i danas osjećaju u kulturnoj svijesti europskoga čovjeka i neprimjetno su prisutni na svim područjima duhovnoga stvaralaštva što Voltaire nesumnjivo zahvaljuje svojoj besprimjernoj univerzalnosti. Sve su one ili utjelovljenje jedne ideje.je Voltaire sam. ni čitalac ne osjete pravog uzbuđenja. da je sve rečeno. rečeno je čak i to . protiv socijalne nepravde i ugnjetavanja. kad mu je bilo trideset kao veliki povjesničar. a prvenstveno kritičar. koji je kod Voltairea uvijek podrugljiv. prividno proturječnih. ostavio je tragove. Voltaire je vjerovao.

u kojima hvali vjersku i političku toleranciju i engleski način života. one misle samo na to kako će obljubiti nekog mladog. ni u misi Requiem. neskladna. to jest.vremena da se ražalosti. naivčine i filozofe. francuska ih je javnost oduševljeno . kako su podmitljive i bojažljive. Ono što zapravo čini jedinstvo ovih pripovjedaka je Voltaireova filozofija. prema tome. suce. a ništa produbio: "je li optimist? Je li pesimist? Vjeruje li u slobodnu volju ili u sudbinu? Vjeruje u besmrtnost duše? Vjeruje li u boga? Niječe li svaku metafiziku i je li donekle agnostik. Faguet prigovara Voltaireu. Najbolja vladavina je ona u kojoj se čovjek mora pokoravati samo zakonima. Što se žena tiče. ili. inkvizitore. novčara. Tko ograničava svoje želje. je li ipak metafizik?… Tko će mi odlučno odgovoriti sa da ili ne na ma koje od ovih pitanja…" VOLTAIREOVI AFORIZMI: Sve nevolje dolaze na krilima. samo da izliječe nekog novog ljubavnika. one će se podati i nekom starom inkvizitoru ili nekom vojniku. Za nju su rekli. Voltaire uživa da prikaže svećenike. nije lli to samo do izvjesne mjere. ANEGDOTA O VOLTAIREU: Kada su 1734 godine tiskana Voltaireova Filozofska pisma. lijepog i dobro građenog muškarca. a odlaze vukući noge. sve ispitao. da je sve pregledao. uvijek je veoma bogat. one su prevrtljive i odrezale bi nos svome mužu. Ljude hvalimo kad ih smatramo oholima. Židove. prema njegovu mišljenju. koga gorko oplakuju. ali baš prestissimo ili allegretto najmiliji su Voltaireovi oblici. On ima nekoliko izabranih neprijatelja. koji se pojavljuju u svakom romanu nanovo prerušeni. koje zove muftijama. da je "kaos jasnih ideja". ako se tako mogu obogatiti ili spasiti svoj život. on ih malo cijeni. i da je . koje naziva magima. Prestissimo na bi bio na svom mjestu ni u posmrtnom maršu. a molimo kad ih smatramo slabima. ali.

ili kao Leibnitz. to će biti umireniji i lakše će prihvatiti istine koje iznenađuju. On je i roman. Na optužbe Voltaire jednostavno odgovara da on tu djetinjariju nije napisao. koji . Mjesec dana kasnije gradsko vijeće ga zabranjuje. zašto je autor pribjego toj čudnovatoj i uvjetnoj filozofiji? Zato. jer opisuje izmišljene događaje. Uostalom on ne teži toj vjerojatnosti i rado naglašuje karakter intelektualne igre koji mu je svojstven. Pisci stvarajući takva djela. FILOZOFSKI ROMAN: Filozofski roman je teška književna vrsta. da će čitalac uzeti te fikcije za stvanost. koji je pisao: "Ako vječno biće nije ništa bolje stvorilo. ne misle ni jednog trenutka. Knjiga postaje vrlo popularna (40 izdanja za Voltaireova života). u kojem vlada čista ludost. kada se ideje razvijaju brže od ustanova i običaja. Što ih više peku. pokušavaju da pobjegnu u apsurdnost i da se učine nepovredivim čineći se nevjerojatnim. ali službeno je mišljenje djelo smatralo heretičkim. da bi s više slobode izrazio ideje. koje bi se u jednom eseju pokazale kao prevratničke i vrijeđale ili ozlojedile čitaoce. "Candide" je nastao u isto vrijeme iz Voltaireova iskustva i iz ogorčenja. jer u njemu pisac hoće da izloži ili napadne izvjesne ideje. to je zato. Ali ne može biti ni tako ozbiljan kao esej. zato što je hibridan. Naprotov čini im se poželjnim da se filozofski roman pokaže kao neko fantastičko pripovjedanje. a Voltaire je morao napustiti Pariz. gonjeni potrebom da kažu što misle. ali smetani strogošću policija. On je esej ili pamflet. više se prodaju. kao Rousseau.primila. CANDIDE ILI OPTIMIZAM filozofski roman francuskog književnika Voltaira. što ništa bolje nije moglo stvorit". Voltaire je prokomentirao: "Moje su knjige kao kesteni. cenzura ili inkvizicija. Pa onda. Zato će filozofski roman i filozofska priča cvjetati u vrijeme. Gledajući kako mu spaljuju knjige na lomači. knjiga je spaljena. Tada književnici. Što se čitalac više osjeti prenesen u neki svijet. ni teko vjerojatan kao roman. Voltaire je svoj roman objavio 1759 godine u Ženevi. ali i napadana. no ubrzo se primjerci romana pojavljuju u Parizu i drugim europskim gradovima. koje su u njemu pobudili izvjesni filozofi.

a neebo grmi. inkviziciju. Candide živi "u najboljem od svih mogućih svjetova". tada bi nam njihove nesretne sudbine bile užasne. ljudska glupost i dr.. a pogotovo bi bio neumjesan šaljivi ton koji se provlači kroz cijelu knjigu. Sve je loše. Francusku. koji je Voltaireova posljednja riječ. i provesti svijetom jednog Panglossova naivnog učenika. napisao 1759. koji će upoznati armije. nasilje. Tursku. jer kad bismo Voltaireove likove prihvatili kao "realne" ljude. Voltaire će staviti tu misao u usta Panglossa. Englesku. uočavamo da Voltaire nije previše pozornosti posvetio ni čvršćoj povezanosti fabule ni produbljenijoj karakterizaciji likova. ali korisnu. kraljevi se tuku. krađe. mudrost nepotpunu. ako već ne živi u najboljem od svih mogućih svjetova. To nije nikakav nedostatak i ne treba čuditi. paragvajske jezuite. po kojoj je svijet u kojem živimo baš onakav kakav je morao i mogao biti. Osim metafizičkog optimizma. Voltaire je svoje remek-djelo Candida. u jednoj zemlji u kojoj literaturaa ima socijalnu ulogu. ali se sve može popraviti. Bilo bi pogrešno zaključiti da je Voltaire propovijedao pesimizam. već Voltaire svom junaku "podaruje" toliko patnje i bola da fraza kako je ovo "najbolji od svih mogućih svjetova" zvuči jednostavno groteskno. treba osloboditi teorija i posvetiti koncentriranom radu kako bi taj svijet unaprijedio. mladog Candida. da u Francuskoj pisci nisu nikad mlađi. u zrelim godinama oduzima prevelik dio njihovih snaga. i svuda ustanoviti da je čovjek veoma zla životinja. kao što će kasnije biti Goetheova. na udaru Voltaireove kritike našli su se i rat." (A. Maurois) Promotrimo li strukturu Candida. u svojoj šezdeset petoj godini. od jurnjave za položajima. U romanu se Leibnizova teorija ne osporava direktno. neobičnim paradoksima te povrh svega ironičnim ponavljanjem kako. . On drži da se čovjek. ubojstva. unatoč svim nevoljama u kojima se nalazi.je tvrdio. što će reći. Paul Morand je iz toga zaključio. Voltaireov roman je jetka satira na račun ideje njemačkog filozofa Leibinza. da je sve najbolje u najboljem od mogućih svjetova. ograničimo svoju djelatnost i pokušajmo izvršiti svoj zadatak što najbolje možemo. a ne smiješne. nikad toliko slobodni od svakog pritiska kao poslije šezdeset godine. filozofa optimista. silovanje. vjerska netolerancija. Time je Voltaire najavio moderna čovjeka i mudrost inžinjera. Oni su oslobođeni od mlaadenačkih tjeskoba. a crkve razdiru. Šaljivost ugođaja Voltaire postiže različitim sredstvima: povezivanjem nespojivih ideja i pojava. To bi mogao biti smisao Candidovih riječi upućenih Panglossu kako svaatko treba uzgajati svoj vrt. uporabom filozofskih pojmova u neadekvatnom kontekst (jedan od likova seksualni odnos naziva vježbom iz eksperimentalne fizike). to jest da je on najbolji od svih mogućih svjetova. zemlja se trese. svijet je lud i okrutan. Zaključak naučen građanski. Međutim će posljednja riječ knjige biti: "Treba obrađivati svoj vrt". koja im.

to je naša nada. nevin. i mali je Candide slušao njegova predavanja sa dobrobušnošću svoje dobi i svoga karaktera. svježa. BARUNICA & OBITELJ: Gospodin barun bio je jedan od najmoćnijih plemića Vestfalije. što je bbolje nego se ljutiti. jer je njegov zamak imao prozore i vrata. koja je težila oko tri stotine i pedeset funta. i što ostavlja nešto hrabrosti za budući rad. kome je priroda bila dala najblaža navike. BILJEŠKE UZ ČITANJE: POGLAVLJE PRVO: CANDIDE. Pisci našeg vremena otkrili su." Već se u ovoj pjesmi vidi nacrt doktrine progresa i filozofije. Gospođa barunica. BARUN. zato su ga. to je iluzija. U francuskom dolazi u značenjau naivan. debela. Rasuđivao je prilično zdravo i vrlo jednostavno. da je sin sestre gospodina baruna i nekog dobrog i poštenog vlastelina iz susjedstva. Dočekivala je goste s dostojanstvom.tronckha. konjušari su bili vodiči pasa. bješe rumena. Sve je dobro danas. a seoski kapelan vrhovni ispovjednik. Svi su ga zvali monseigneur i smijali se. za koga se ta djevojka nije nikada htjela udati. U zamku gospodina baruna Thunder . Duša mu se na licu ogledala. ostatak njegova genealoškog stabla uništio je zub vremena. i zvali Candide. koje ju je činilo još uglednijom. koja je imala sedamnaest godina. što se o tome može reći. živio je jedan mali dječak. Čak je i njegova velika dvorana bila ukrašena jednim velikim sagom. da je svijet besmislen.ten . bila je zbog toga vrlo poštovana. PANGLOSS: Odgajatelj Pangloss bio je kućni prorok. Od svih pasa iz svojih dvorišta po potrebi je sastavljao svoj lovački čopor. kad je nešto propovijedao. Stare su kućne sluge naslućivale. mislim. rekao je on to duhovito. Pangloss je poučavao . jer je mogao nabrojiti samo sedamdeset i jedno koljeno. Barunov sin u svenu je izgledao dostojan svoga oca. ali je Voltaire u Candidu napisao sve. od latinski candidus što znači čist. poželjna. u Vestfaliji."Jednog dana sve će biti dobro. koju će Voltaire razraditi u Candidu. Njezina kći Cunegonda.

zamak gospodina baruna najljepši od svih zamaka. I VJEŽBALI GA ZA RAT: Tjerali su ga. -Dokazano je. zato gospodin ima vrlo lijep zamak. da izvadi iz puške šipku. Gospodin barun Thunder . POGLAVLJE DRUGO: AFORIZAM: Ljudi su stvoreni samo zato. da je opet uvuće. a kako su svinje stvorene. nalijevo. najuri Candida iz zamka snažnim udarcem noge u stražnjicu. da budu pojedene. videći taj uzrok i tu posljedicu. POGLAVLJE ŠESTO: . tako da je dobio samo dvadeset udaraca. oni. da nema poslijedice bez uzroka i da je u ovom. da nose naočari. Kamenje je stvoreno. Divno je dokazivao. da su nosevi stvoreni. i mi imamo obuću.ten . treba reči.teologo . da je sve najbolje. sve je nužno za najbolju svrhu. koji tvrde da je sve dobro. BUGARI SU GA OTELI. koljena zadrhtaše. i udarili su mu trideset batina pušćanom šipkom. a gospođa barunuca najbolja od svih mogućih barunica. da stupa ubrzanim korakom. i. a drugovi su ga gledali kao neko čudo. mi jedemo svinjetinu čitave godine. da gađa. Prema tome. njihova se usta sretoše. ruke zabludiše. da se kleše i da se od njega prave zamci. mladić bezazleno poljubi djevojci ruku s mnogo žara.metafiziko . prekosutradan dobio je samo deset.tkonckh prođe pored paravana. Noge su očito stvorene. da budu obuvene. i mi imami naočari. najboljem od svih mogućih svijetova. da se okreće nadesno. LUBAV CANDIDA I CUNEGONDE: Ona ga bezazleno uhvati za ruku. da nišani.da stvari ne mogu biti drugačije.kosmolonigologiju. Upozoravam. osjećaja i naročitog milja.govoraše on . oči zažariše. Sutradan vježbao je malo bolje. najveći barun pokrajine mora najbolje stanovati. jer pošto je sve stvoreno za neku svrhu. govore gluposti. da pomažu jedni drugima.

Kralj Lear. Bio je glumac.sin pokojnog i sinovac sadašnjeg kralja Klaudije .Hamletov prijatelj Getrurda . Ukroćena gospodarica. gospođice Cunegondo.NAROD ŽIVI U STRAHU OD INKVIZICIJE: Poslije zemljotresa. mudraci tezemlje nisu bili našli uspješnijeg sredstva. CANDIDE SUMNJA DA JE OVO NAJBOLJI SVIJET: Ako je ovo najbolji od mogućih svijetova.Danska kraljica. zar je trebalo da vam raspore trbuh? Objavio lektire u 29.Polonijeva kći Vrijeme radnje: XV stoljeće Mjesto radnje: Danska Sadržaj: Danski kralj nenadano umire. zar sam morao vidjeti. vrijeme opće prihvaćene središnje vlasti nakon burnih godina građanskih ratova u 15. Najpoznatije komedije: Mletački trgovac.. Najpoznatije povjesne drame: Richard III. a nasljeđuje ga njegov brat Klaudije koji se ukoro . zar ste se morali utopiti u toj luci? O. vi. Ali. već da pripreme narodu jedan lijep autodafe. dragi Panglosse. Henrik IV. najbolji među ljudima. pisac. najveći među filozofima. stoljeću.V. to mi se dogodilo kod Bugara. Hamletova majka Ofelija . kakvi su tek ostali? Hajde. Najpoznatije tragedije: Otello. redatelj. Romeo i Julija. da spriječe potpuno uništenje.William Shakespare Bilješke o piscu: Živio je u jednom od najvitalnijih djelova engleske povjesti.kraljev komornik i glavni državni tajnik Horacije .Dannski kralj Polonije . kako su vas objesili. biseru među djevojkama. još nekaka da su me samo išibali. Lica: Hamlet . a od stihova najpoznatiji su: Soneti i romantična igra Oluja. prosinac 2004 22:58:00 | 0 komentara Hamlet . Bilo je to doba engleske kraljice Elizabete I. koji je porušio tri četvrtine Lisabona. a da ne znam zašto! O. dragi moj anabaptiste.

Objavio lektire u 29. pa živi mnogo godina u izolaciji. Bilješka o piscu: PROUST. ali i ludost. 1913 objavljuje Du chote de chez Swann. Za vrujeme dvoboja Hamlet i Leart u metežu mjenjaju mačeve te obojica bivaju ranjeba otrovnom oštricom.10.ženi s udovicom pokojnog kralja. France piše mu predgovor za knjiguLes Plaisir et Les Jours (1896). ljubav. U ovom djelu Hamlet se iskazao kao čovjek u kojem je okupljena borba za pravdu. francuski književnik. vraća u dansku i sprema se na dvoboj. ali i zbog Hamletove sudbine. pa se pretvara da je lud kako bi na taj način saznao istinu. Ofelija poludi od boli za ocem.Njezin brat Leart hitno se vraća izPariza i doznavši da je Hamlet ubio njegovog oca. Hamlet želi potvrdu za te riječi duha. visokoga društva. U ovom djelu može se puno naučiti o životu. Ta. velikodušnost. 1871. Kraljevski savjetnik polonije uvjren je da je Hamlet poludio zato što njegova kći Ofelija odbija Hamletovo udvaranje. 7. Vrijeme koje . a umirući Leart otkriva spletku nakon čega ovaj. U tišini radi na svojemu opusu. želi mu se osvetiti. javlja se duh oca i otkriva mu da ga je Klaudije zapravo otrovao i da nije umro prirodnom smrću. mudrost. Sin pokojnog kralja Hamlet. povezuje ih bogata imaginacija njihova autora.MARCEL PROUST 1. . Kralj ne može izdržati očitu aluziju na njegov zločin i pekida predstavu. 1922.18. hrabrost. Lukavi kralj osjeća da mu od Hamleta prijeti opasnost te ga šalje brodom u Englesku uz tajni nalog da ga tamo smaknu. prosinac 2004 22:58:00 | 0 komentara Combray . Suradnik je Figaroa. Hamletu to služi kao dokaz da su riječi duha bile istinite. umire. Slabo zdravlje primorava ga da se povuče. A. i sva njegova ostala dijela pokazuju zajedničku atmosferu.). I kraljica koja je popila otrovno vino. ljudskim osječajima i tragediji. a imaju i jednog zajedničkog junaka: Vrijeme. ubija Kralja. Marcel (Pariz. razboritost. Poteječe iz građanske sredine i već u mladosti pokazuje interes za mondeni život tzv. kada je bio na brodu otkrio zavjeru protiv sebe. još prije nego je počeo djelovati smrtonosni otrov. koje je Kralj namjenio Hamletu. Kralj i Leart se dogovaraju kako će na prijevaru ubiti Hamleta. Njegov autobiografski roman Jean Santeuil(1952) objavljen posmrtno. Hamlet na dvoru upriličuje predstavu koja sadržajem nalikuje na umorstvo njegova oca.Nakon prekinute predstave Hamlet posjećuje majku i misleći da kralj prisluškuje iza zavjese ubija polonijakoji se tamo sakrio. pokretač časopisa Le Banquet (1892). 9. Hamlet se.

1969. Snagom imaginacije. sjedeljke. lirik građanskoga komfora. igre. analitičar. Hrvatski leksikografski zavod. tvorac izvanrednih metafora u čijem se traženju osjeća tipično francuska vibracija. za minucioznost. vrijeme kao opsesija i bol zbog prolaznosti. Zagreb. vrijeme kao uzrok nestalnosti. Proustovvječiti mladić. mijenja svijet oko nas. za analizu najtananijih osjećanja obogatio je suvremenu francusku literaturu. Proustov osjećaj za stil. Proust fautovski tuguje za trenutkom što prolazi. il decuvre. Podaci iz: Enciklopedija leksikografskog zavoda. artist. pariške salone. . tako je nastao njegov opsežni ciklus A la recherche du temps perdu. On je kreator mitološkog djetinstva. a neki njegovi opisi pejzaža postaju duhovni zavičaj mnogih miljuna čitalaca. fiksira sunčane predjele jednoga djetinstva. rastanke i snove. tragatelja za izgubljenim vremenom. mnoga lica u prolazu. za vrijeme. susrete. Nastojanje da se vrijeme zadobije. neukrotiva sila koja nas podvrgava svome toku. ruši. Proust je obogatio svoju spiritualnu realnost. Svojim djelom Proust je ostavio dubok trag ne samo u francuskoj već i u današnjoj europskoj književnosti.obara. da odabrana razdoblja potraju. da se izbriše granica između onoga što jest i onoga što je bilo inspiriraju Prousta. pokazao primjerom da umjetnik ne izmišlja nego otkriva: L’ artite n’ invente pas.

jednog normadijskog dvorca i jednog luksuznog ljetovališta na normandijskoj obali. koji ne obuhvaća ništa drugo osim svoje bogate četvrti u Parizu. njihova budućnost ne ovisi o njihovu htijenju već o stjecaju okolnosti.2. šarma. Društvo romana U traganju za izgubljenim vremenomkreče se u zatvorenom krugu. najsebičniji. a s drugim dolaze u dodir samo onda kada su im ti drugi osobno potrebni. visokog društva daje nam Proust na posljednjih dvadesetak stranicaVojvotkinje de Guermantes. Članovi tog društva lišeni su svake aktivne volje i zato nesposobni da vrše bilo koju radnju koja bi ih vodila do nekog cilja izvan njih samih. Ta lica ništa neće i zato ništa ne rade. najprofinjeniji predstavnik kulture svoga doba. vojvotkinjama i groficama iz njegove najbliže okoline. A za stvaranje njezina lika Proust se poslužio princezama. jedinstven primjerak stila. površnosti i nehumanosti istoga društva. jer Proust je svoja lica transponirao prema licima društva u kojem je živio. vojvoda de Guermantes. finese. najglupiji i načistiji predstavnik europskog plemstva i vojvotkinja Oriane. Razgovor vode tri protagonista U traganju za izgubljenim vremenom: Swann. Društvo: Riječ društvo nekako čudno zvuči kad se govori o svijetu koji nam je Proust naslikao. Najsavršenije osvijetljenje društva. To je društvo sastavljeno od samih grupa pojedinaca. alter ego samog pisca. Ni jedno od njih ne pokazuje neki napredak ili neki razvoj. . koji se kreću u uskom krugu svojih osobnih interesa. ni jedno od njih ne vrši nikakve vanjske radnje tako da na kraju osjećamo potpunu dekadenciju Proustova društva.

svu retoriku. njegov se život odvijao izvan praktičkog vremena koje su ljudi ustanovili da organiziraju rad koji od njih zahtijeva socijalni život. da bih izrazio svoje duboke i autentične impresije i poštovao prirodni tok moje misli”. Proust nastoji posjedovati vrijeme u čistom stanju.Proustovo djelo isto tako nije ni tendeciozno ni moralno. Proust. On je u potpunosti raspolagao svojim vremenom i služio se njime samo za vlastita istraživanja. njegova se karakteristika nalazi u samoj mehanici ljudskog zbivanja. To je društvo koje se raspada bez obzira na bilo koji ljudski moral. ako kod Prousta nema vanjske radnje. stvarajući najprije ambijent koji obavija osjetila određenim svjetlom i tonom. osjećati se suvremenikom stoljeća i tako izbjeći smrt . nastojao sam odbaciti sve ono što diktira čisti razum. On nije poznavao sata. što bi ujedno značilo da nema života. Slikar prostora i vremena: U jednom pismu Proust kaže: “Što se tiče stila. Proust se služi bojama kao impresionistički slikar. uljepšavanje i gotovo sve homotične i tražene slike. osim što je slikar prostora. te na taj način pruža uvjete za postanak čistih impresija. ne smijemo zaključiti da kod njega nema dinamike. 3. No. jer njegovo djelo daje dojam veoma bogatog vrenja. u unutrašnjosti mehanizma sakrivenog ispod površine bića i stvari. on je i slikar vremena. Ono ne proučava vanjsku radnju već unutarnje činjenice.

. tj izvan vremena. Umrijeti znači ne imati više uspomena. 4. dok markizu de Forstelleu monokl daje melankoličnu osječajnost u kojoj žene otkrivaju velike mogučnosti ljubavnih patnji. Kod Prousta. sadašnjost i budućnost. Tako se npr. cvijeće. gradovi. drveće i pejzaži žive. staklo monokla generala de Fraubervilla pretvara u jednu monstruoznu ranu. Ali Proust nije prvi uveo te skokove u prošlost da bi dao slici više reljefa. jer nam otkriva proces postajanja sadašnjosti. stranici ovog romana. naprotiv. To je isto kao izbjeći sva tri i naći se izvan njih. a monokl mondenog romansijera izražava njegov jedini organ psihološkog prodiranja i nemilosrdne unutarnje analize. i 159. znači živjeti u istio vrijeme u jednom. s tom razlikom da je u isto vrijeme poetičnija i slikovitija. kao što živa lica. znači pustiti vrijeme da pobjegne. ne živjeti ni u jednom potpuno. drugom i trećem. Prošla se stoljeća pomiču i približavaju nama stvarajući sadašnjost. Te stranice poznate su zbog karakternih crta koje pojedinim licima daju njihovi monokli. No tada su te usporedbe bile većinom paralele bez osjetnih dodirnih točaka. prošlost je isto tako živa kao i sadašnjost. autorov stvaralački duh ulijeva život u neživi svijet u kojem stvari postaju individualne i ponašaju se ka živa bića.koja nije drugo nego fenomen memorije. jedan od bitno proustovskih postupka. Taj susret prošlosti i sadašnjosti jedna je od karakteristika njegova slikanja izvan svijeta. Prošlost je služila kao muzej uzoraka koji su piscu stajali na raspolaganju. i prema tome. sobe. Proustove dinamične slike i njegovo opisivanje predmeta vidimo na 158. Posjedovati vrijeme znači posjedovati prošlost. Dinamične slike Unutrašnjo neprekidno gibanje oživljuje dekor i prirodu: predmeti. Posjedovati sve to.

kardinal Matej Lang. Bio je veliki poznavatelj europske književnosti. Mjesto radnje: Hrvatska. kancelar Salkaj. godine u Senju. predstavljala je za njega princip mladosti: “(Mladost) je stanje prije potpunog ukrućenja i zato u društvu mladih djevojaka osjećamo ono isto koje osjećamo pred oblicima. Beskrajana i nemirna površina. biskup Jožefić .Taj odejevni individualizam izražava naša različita duševna stanja. ban Ivan Zapolja.kneza Krste Frankopana. Njemačka Vrijeme radnje: XVI. kraljica Marija. ta vječna promjena. Glavna misao: Ljubav prema rodu. za domovinu vriejdi i umrijeti ikovi: Knez Krsto Frankopan. More. naš vlastiti izraz. Svoje prve uspjehe postigao je pišući drame: “Prijelom” i “Svjećica”. stoljeće Tema: Život i smrt velikog hrvatskog domoljuba i vojskovođe. Tako odjeća prestaje biti samo tkanina i suvišni ukras i postaje sasvim sastavni dio nas samih. nadvojvoda Ferdinand. koji se poigravaju s nestalnim oprečnostima i što nas podječa na neprekidno ponovno stvaranje primarnih elemenata prorode. U svojim posljednjim goinama života napisao je vrlo zapažen roman “Vuci”. prosinac 2004 22:58:00 | 1 komentara VUCI . Evanjelist. U slikama prirode Marcel Proust najviše pažnje posvečuje cvijeću. Marino Lamudo. knez Burgio. a umro 1931. koju su ljudi ukrasili brodovima. Bernardo Ričan i dr.. Venecija. Ugarska. grofica Apolonija.g. u Zagrebu. i domu nema granica. ta nepregledna snaga. crte našeg karaktera kao i karakter epohe u kojoj živimo. to vječno gibanje. Objavio lektire u 29. To je prvi hrvatski roman koji govori o bujnoj hrvatskoj prošlosti. ban Petar Bersilavić. Zuan Antonio Donaldo. koje vidimo kad smo na moru”. drveću i moru. Jakob Rainer. kralj Ljudevit II. knez Bernardin Frankopan. grofica Katarina. Kao jedna od najvažnijih i najizrazitijih ličnosti hrvatske moderne napisao je novelu “Veliki grad” . knez Ivan Karlović. . našlo je u Proustu svog velikog pjesnika. koji se pred nama bez prestanka mijenjaju.Milutin Cihlar Nehajev Bilješka o piscu: Milutin Cihlar Nehajev rodio se 1880.

Krsto je dobio obavjest da je cesar Maksimilijan umro. kardinal Matej Lang. da obiđe svoje čete koje su se borile protiv Mlečana. a Frankopani su očekivali od Venecije da im pomogne vratiti grad Senj. Frankopan je zatvoren s još dva sužnija. Torresella zapravo i nije bio zatvor. Krsto je još bio zarobljen . Na čelu turske vojske bio je sultan Selim I. na sve ga je načine pokušao izbaviti iz zatvora . Zato se 1517. plemenita grofica uputilau Veneciju. Otac Krste Frankopana . Krsto je pobjegao . kao i drugi djelovi neosvojene Hrvatske od strane Turaka. Tri mjeseca po dolasku u Milano. Za večerom je saznao da je jedan od cesarovih vojskovođa hrvatski knez Krsto Frankopan. Njemačka je ratovala s Venecijom. Apolonija zbog bolesti nije mogla poći s njim. Zuan Antonijo Dandalo.Sadržaj priče: Šesnaesto stoljeće bilo je vrijeme burnih povijesnih zbivanja na tlu Europe. Za to vrijeme grofica Apolonija nije znala što da učini za muža . Odbijala je izaći ako ne puste Krstu. Bernardinov pomoćnik Evanjelist i sam Dandolo . Zbog svih tih događaja. Bez pravog vojskovođe. koji su bili velika prijetnja kršćanstvu. Zatvoren je u Venecijanskom zatvoru Torreselli. a Maksimilijan ga nije htio izvuči. njemačkog cara. To mu je poslije potanko opisala njegova sestra i Frankopanova žena. ali bezuspješno. u Ljubljanu ej 1514. a Rainer i Ričan su.. Mletačko viječe desetorice na čelu sa starim Marinom Saudom je to odbilom ali je pristalo premjestiti Krstu u francuski zatvor u Milanu. Krsti su zatvoreničke dane nastojali olakšati i hercegovački ban Ivan Košača. a za čuvara mu je dodjeljen njegov rođak.g.ali nije se ni potrudio izbaviti Krstu iz zatvora. Tri dana prije u Ljubljanu je došao cesarov doglavnik. zatražio je oslobađanje Krste . Franjo I. Francuska i njen kralj Franjo I. Tamo se poklonila duždu. zarobljen i odvezen u Veneciju. a zatim se pridružila Krsti u tamnici. Franjo Ferdinand I. U Oriveniku se sastao s fratrom Jožefićem i svojim ljudima.g. kojega su Turci otjerali s ognjišta. Još dok je bio u Veneciji sklopljeno je primirje . Polako je došla i godina 1516. Ugarska i Hrvatska bile su na strani Njemačke i Karla V. koji je bio u posjedu Frankopana. trebao doći cesar Maksimilijan. Kad je došao cesar. bili pušteni na uvjetnu slobodu. Nekoliko dana poslije za Krstom je stigao lijes s Apolonijinim posmrtnim . Za to je vrijeme knez Frankopan došao u Veneciju. cesar nije imao vojnih uspjeha. želio je Hrvatsko-ugarsku državu pripojiti Austriji i Hasburgovcima. uz jemčevinu. Venecija je željela savez s Frankopanima zbog opasnosti od Turaka . otvoreno su poktirali s Turcima. Saznavši za te događaje. Čim je došao u Milano. grofica Apolonija. Stari i lukavi Bernardin čak je i razmišljao o savezu s Venecijom da bi oslobodio sina. zbog Jadrana i pograničnog dijela između te dvije države. Jakobom Rainerom i Bernardom Ričanom. Austrijski nadvojvoda. Bernandin. grofica je od njega zatražila pomoć.

Kancelar Salkaj. Tamo je susreo Stjepana Brodarića. kad je došao u Budim. Na saboru su bili svi plemići osim Ivana Tahija. pasti i Europa. knez Bernardin i knez Ivan Mrsinjski. . ali u Senju su vladali protivnici Frankopoana. Na kraju sabora odlučeno je da Ivan Karlović ostane hrvatski ban dok to želi. Ondije je podnio izvještaj o obrani od Turaka. Burgijeva zadaća bila je pomiriti hrvatske knezove i ujediniti ih u borbi protiv Turaka. U Budimu se živjelo jako rastrošno. Dandolo je u Veneciji presretan govorio Ivanu Kosači o blistavoj bitci kod Jajca. knez Ivan Karlović. jer je i njemu. Zbog toga je Ivan Tahi tražio od ugarskog kralja Ljudevita II. koji su sada imali novog sultana. Godine 1524. zapalila grad Bribir. No. i na njegov zahtjev je otišao s njim u Budim . Pod pritiskom knezova Stjepana Vrbecija i Ivana Zapolje. nakon što je saznao da je Jajce pod opsadom. U teškom položaju i opasnosti od Turaka. Njihov sastanak prekinula je vijest da je grupica Turaka. da ga imenuje hrvatskim banom. imenovao je Krstu Frankopana hrvatskim banom. Sulejmana II. Ugarska je Krsti obećala Senj ako oslobodi Jajce. problemima koje ima Hrvatska i o stanju kršćanstva u Hrvatskoj. ako padne Hrvatska. Krsto Frankopan poslao je Jožefića da izvidi stanje u Budimu. Zadovoljan Krsto je pošao u Hrvatsku. “Veličanstvenog”. Nakon što je oslobođen prestao je tražiti pomoć ugarske u borbi protiv Turaka i okrenuo se Veneciji. Mjesec dana kasnije. koji je umro. Papa je obećao da će slati vojnike i novce u Hrvatsku.. već Klement. Krsto je boravio u Rimu.ostacima.  To je bila velika sramota za Ugarsku. kod pape Hadrijana VI. Nekoliko dana poslije. ban Petar Berislavić poginuo je u turskoj zasjedi. Jednog dana na Trsatu su se sastali ban Petar Berislavić. Sastanku je prisustvovao i papin izaslanik barun Burgio. Za pomirbu se zalagao i ban Ivan Karlović. Ljut Krsto je fizički napao ugarskog kancelara i zbog toga je bio zatvoren. a kralj Ludevit II. Svima je postalo jasno da je ban Krsto Frankopan najveći vojskovođa svoga vremena. koje je sazvao ban Ivan Karlović. te je Jožefić postao biskup bez biskupije. prošavši straže kod Modruša. u Križevcima je održan sabor slavonskih i hrvatskih plemića. postolarski sin odbio mu je dati zasluženu nagradu ž. več je otišao u Senj.g. Papa više nije bio Hadrijan VI. a Ivan Karlović je na to pristao. 1524. Ivan Kožulić. kao i razumnom dijelu Europe postajalo jasno da će. Senja i Otočca. Izgubio je svoj poslijednji grad Oštrovicu. knez Krbavski. koji je došao iz Budima. Ban je bio u teškoj situaciji. pa i Njemcima. Knez Frankopan je sa šest tisuća vojnika oslobodio Jajce . U međuvremenu fratar Jožefić je postao senjski biskup. Krsto nije zbog toga otišao u Budim. bio je krajnje nesposoban.

pala pod vlast Habsburške Monarhije i izgubila svog velikog junaka. Nakon Ljudovitove smrti u Hrvatskoj sus e stvorile dvije stranke. Ivan Banić. Knez Krsto pokopan je. ostavljen od svih. “strašnog” kneza Krstu Frankopana. a kraljica marija pobjegla je nadvojvodi Ferdinandu. Objavio lektire u 29.Stoga je otišao u Augsburg . Jedna je bila njemačka u kojoj su bili Ivan Karlović. ali nije preživio.William Faulkner O PISCU: . u boju. Krsto se u Velikoj oženio za Katarinu. Junački se borio. Kratko su bili zajedno. Nakon toga Krsto je otišao u Zagreb i tamo poćeo okupljati vojsku. onako kao je to želio. Na sastanku se raspravljalo o vojnoj pomoći njemačke Hrvatskoj. Sada je Hrvatsko-ugarska država bila bez vlasti. Prošle su dvije godine. nakon te bitke. na sastanak s austrijskim nadvojvodom Ferdinandom. Na putu je saznao da je Hrvatsko-ugarska vojska katastrofalno uništena na Mohačkom polju. Kad ju je skupio. Topovska kugla pogodila ga je u trbuh i jedan od najvećih vojskovođa koje je Hrvatska imala. Bitka je započela jednog jutra. I s druge strane. Kralj Ludevit utopio se u rijeci. poginuo je. Krsto Frankopan. Knezu Bernardinu se pomutio um. U međuvremenu. Petar Zrinski i mnogi drugi. potučen je i Ivan Zapolja. Ferdinanove čete čekale su ga kod Varaždina. željeli su češkog kralja Ivana za Hrvatsko-ugarskog kralja. okupljao vojsku od sto tisuća ljudi kod Beograda. Krsto je imao vojsku sastavljenu od seljaka i kmetova. hrvatske i frankopanske vojske. bratom ugarske kraljice Marije. Na taj način. Hrvatska je nekad moćna kraljevina. Ivan tahi i drugi knezovi i gospoda. u koju je bio zaljubljen. svedena na “ostatke ostataka”. Morao je s Katarinom pobjeći iz Modruša i otići u Grobnik. knez Krsto Frankopan. poveo je vojsku prema Sisku. a Krsto je bio na čelu svoje. jer se znalo da je Sulejman II. Krstin prijatelj. osim od Katarine u blizini Koprivnice. prosinac 2004 22:57:00 | 0 komentara BUKA I BIJES . koji su htijeli nadvojvodu Ferdinanda za kralja ugarske. Krsto je morao poći u bitku. Ferdinand se okrenuo Budimu i Hrvatska je pala pod vlast Hasburgovaca. Postalo je jasno da će između te dvije stranke doći do sukoba.

g. američki pripovjedač I romansijer. “Idi. koja upražnjavaju njeni . mnogo više pažnje posvećuje se svijesti ili podsvijesti. “Uljez u prašinu”. slika. koji je nešto drukčiji od prethodnih I budućeh. te titranje uspomena. “Dok ležah umirući”. g. te “Smrtna trka”. da bi se najbolje otkrilo psihičko stanje jednog ili više karaktera. U romanu moderne književnosti. što je za mnoge čitaoce bilo nerazumnoi teško za shvatiti. Mnogo više pažnje se posvećuje psihičkom stanju čovjeka. ali to nikako ne umanjuje književnu vrijednost modernog romana. razmišljanju I osjećanjima. “Rekvijem za redovnicu”. kao I trilogija “Seoce”. U književnosti se javio s pjesmama pod nazivom “Mramorni faun” (1924. dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1950. ). Prihvatajući za književnu orijentaciju praćenje “toka svijesti” ili ljudska stanja podsvijesti. -1962. Pored romana. odražava sve raspetosti Juga. KARAKTERISTIKE “NOVOG” ROMANA: Karakteristike “novih” romana ili “moderne” književnosti izlaze iz klasićnih okvira književnosti 18-og stoljeća. “Svijetlost u augustu”. prouzrokovane odvojenošću ljudi aparthejdom. “Vojnikova plaća”. OSOBINE FOKNEROVOG STVARALAŠTVA: Svi Foknerovi romani sadrže. ). On nastoji da književno izrazi tamu ljudske podsvijesti. mjesto gdje se odigrava većina njegovih romana.Wiljem Fokner (1897. “Komarci”. što se u suštini mnogo razlikuje od klasične književnosti. nepovezane konce I nerazriješene ljudske odnose. “Absalome. “Sartoris”. do kraja. kao I u njegovoj prošlosti. Absalome”. “Grad” I “Palača”. neostvarenih težnji. Mojsije”. Najbolji romani su: “Krik I bijes”. Fokner je napisao I nekoliko novela I pripovjesti: “Svi piloti mrtvi”. U modernoj književnosti radnja kao I da ne postoji. fokner pažljivo posmatra čovjeka I nastoji da otkrije najbitnije u njemu u trenutku radnje. Fokner je u svakoj knjizi stvarao jedan poseban imaginarni svijet. “Gospodske kuće”. misli I osjećanja izvan racionalnog plana ljudske svijesti. “Utočište”. Gradić Jefferson. što predstavlja pokušaj izražavanja psihičkih procesa I pojava.

Društveni položaj ličnosti u Foknerovim romanima je krajnje iznijansiran. oslobođenog ne samo većine bivših čvrstih tačaka. I zato što upotrebljava stilske postupke koji slijede svoje komplicirane zakone. ali I istrajanog trpljenja. prikazuje priču sa četiri različite prspektive raspadanja jedne južnjačke porodice. Quentina I Jasona. složenog mozaičnog portreta modernog čovjeka. a crnaca kao najamnih radnika. Roman “Krik I bijes”. u kome iracionalnos pobjeđuje logiku. savladavanja naizgled nesavladivih prepreka. jer I jedna I druga rasa sadrže u sebi nizove slojeva ili potklasa. te -pričanje I prepričavanje jedne određene priče sa redoslijedom događaja koji vodi kroz 30. povijesti Compsonovih. Tu podjeljenost. emocionano I fizičko rasulo svijeta na prekretnici. “Krik I bijes” jeste modernistički roman. Američki Jug I gradić Jefferson. Kod foknera postoji čitav niz maglovitosti I dvosmislenosti. Stoljeća. njegovih otuđenja. nije posebno potimističan. “Krik I bijes” čine dvije stvari: -poigravanje sa sviješću Benjija. Roman je ustvari metaforična slika cijelog svijeta na kraju treće decenije 20. moralno. padova. jer nije tehnički proziran. ispričan je u četiri dijela: Bakitina smrt Caddyna veza sa Daltonom Amesom Njezina udaja za Herberta Heada Rođenje vanbraćnog djeteta Poništenje braka Quentinovo samoubistvo Smrt oca Bijeg Quentin sa Jasonovim novcem . koje imaju posebne međusobne odnose. kojima se treba prilagoditi. nego simboličko sredstvo u izražavanju sopstvenog viđenja svijeta. bez obzira na dvosmislenost završnog dijela. Roman “Krik I bijes”. TOK DOGAĐAJA: Roman “krik I bijes”. za Foknera nisu neke realističke slike. g. Roman je slika intelektualno. kakav je historijski I bio na Jugu. nego I sposobnosti za ljubav.stanovnici I bijeli I crni. ne treba shvatiti kruto ili doslovno. vrlo daleko od onog uobičajenog shematiziranog viđenja svih bijelaca kao bogatih plantažera.

Svi oni su odrasli bez ljubavi. S obzirom na nesposobnost majke da se brine za svoju djecu. Quentin je druga izgubljena žena u romanu. Dalje se susrećemo sa srednjim bratom Jasonom. koji je nakon saznanja da dijete nije njegovo izbacuje iz kuće. Ni jedna od ovih ličnosti u romanu nema izgrađen kompletan I samostalan karakter. gluhonijemi idiot.- Jasonov uzaludni pokušaj da je pronađe KARAKTERIZACIJA LIKOVA: Svi likovi u ovom romanu žive u jednom vrlo teškom vremenu. koji je u ovoj knjizi foknerova najružnija ličnost. Najmlađi sin. koji takođe. ali drži samo do forme. nesposobne da pruži svojoj djeci ljubav. zbogsvojih kompleksa koji proizilaze iz vremena u kojem je I ona odrasla. u kojoj se različiti vremenski planovi miješaju I poklapaju. Tu je takođe još I Dilsey. I svaka od njih ima svoje nedostatke. Ona je takođe I jedina Foknerova ličnost u ovom romanu koja nema problema sa vremenom. ljudske topline. zbog čega se ubrzo udaje za za muškarca. pažnje I razumijevanja. prosinac 2004 22:57:00 | 0 komentara Pjesme . On ima kodeks časti. koje je praćeno jednim unutrašnjim rasulom. Benji. tu ulogu preuzima Dilsey.Vladimir Vidrić Bilješka o piscu . junakinja romana I jedini vezni element obitelji Compson. On nije svjestan vremena kao toka. I koja je već samim svojim rođenjem bila osuđena na propast. još kao tinejđer ostaje trudna. Zatim. I koja želi biti dama. . neurotičan I romantičan. nezdrave senzualnosti. g. vrednoće I vještine. ustvari on želi da se domogne položaja u banci. koja takođe ponavlja greške svoje majke. čovjeka koji je predstavljen kao ženomrzac. I želi bar malo neke ljubavi od nje. nego ga doživljava kao cjelinu. star je 33. Međutim. Uprkos sve njene brige. Opisan je kao čovjek koji voli samo sebe. Quentin. neuspjevši da ostvari svoju ambiciju. Dilsey je svjesna da je raspad obitelji neizbježan. Objavio lektire u 29. ali ga svodi na pitanje sestrinog djevičanstva. predstavljena kao jedini pozitivni Foknerov lik. Počevši od majke. Topla I divna Caddy. on se sveti I sestri I njezinoj kćerki. Ali. ali sa duhovnim uzrastom trogodišnjeg djeteta. čitavo vrijeme pati zbog ponašanja svoje sestre. koji odlazi na Hardvard da bi udovoljio želji svoje majke.

užitak. Grka. Vidrićeva poezija ima svoju dubinu i kvalitete po kojima je odmah dobila svoje priznanje. Vladimir ( 1875.-1909. tri teme od kojih je najznačajnija bila rodoljubljle. Židova. ). po zanimanju advokatski pravnik. simbolika. 1907.Vidrić. Malo je pisao ( jedina zbirka Pjesme. i iz španjolske prošlosti. klasne napetosti u društvu. vino. Slobodan stih. Neka pritajna bol i čežnja za idealnim doživljajem ljepote osnovna je karakteristika ovog našeg vrhunskog pjesnika U Vidrićevim pjesmama dolazi do izražaja nov . uvijek njime izražava svoju ličnost. zamjenivći tako dotadašnje lirsko stvaralaštvo koje je bilo programatske prirode. a mnogobrojne su slike pejzaža. obilno zasićeno folklornim elementima i uglavnom svedeno na dvije. vanjski svijet služe Vidriću kao okvir za izražavanje subjektivnih stanja i osjćenja Vidrić je u svojim pjesmama obsjednut pesimizmom. ugođaji životne radosti. osvježava metaforiku. usavršava stih. nostalgijom. Po vanjskom okviru svojih motiva pjevao je najviše o prošlosti: nižu se slike iz antičkog života Egipćana. Najsnažnije se dojmlju u njegovoj poeziji slike prirode i pekzaža. teški problem hrvateke emigracije. Jednostavnim izražajnim sredstvima i naglašenim slikarskim elementima izrazio je svoja napredna uvjerenja. otkriva muzikalnu vrijednost riječi. Ali tu se kriju obilježja Vidrićeva stava: na taj način snažnije pjeva o problemima svog doba i svoje generacije. ). ali je vrlo značajan i izrazit pjesnik. moderan senzibilitet. Tematiku Vidrićeve poezije čine aktualni prblemi njegova vremena. . prisutna je srednjovjekovna tematika. Pjesme Vladimir Vidrić se sa svojom zbirkom pjesama Pjesme predstavlja kao pjesnik s izuzetnim osjećajem za boju. čunnosću i svim formama ljubavi. a element subjektivnog nameće se na prvo mjesto. Rimljana. dionizijski zanosi za ljeotu. a zanimljivo je da bilo koji problem iznio.

“ ( Roblje ) ------------------------------------------------Vidrić je također pjevao o ljudskim odnosima. Na svijetloj provi Vrzu se sapeti ljude i žene I lamaju ruke i nijemo plaču A kose im lete raspletene. . vječno živa. u njegovim pjesmama stalno je prisutna bol. ali bol koja se ipak osjeća. svetac je halje skupio. stani. ------------------------------------------------“Da. bol koju pjesnik sakriva u svojim pjesmama. ------------------------------------------------------------------------------------ “ Ogromna. I nije se ni osvrnuo Na jecaj zemaljske ljube. Što živote rasipava I živote utrunjava. Al se anđel ganuo i rekao: -“Prečasni. Gdje sunce tone na stranu onu. Sa tala se dižu i kažu i kažu. svjestan nemoći nemoći čovjeka prema zakonima prirode. I oni su Bogu zvani” “ ( Gonzaga ) ------------------------------------------------U pjesmi “Mrtvac” javlja se Vidrić pesimist. Vječno jaka. ------------------------------------------------“ Ubila ga ruka silna.Česta tema pjesama jesu robovi.” ( Mrtvac ) ------------------------------------------------Zbog spoznaje eda je čovjek nemoćan. crna. Okovane pružaju k nebosklonu. I poao je uza stube. I koji su mnogo ljubili. Stištu prsti i grče ruke. obespravljeni ljudi lišeni slobode i ljudskog ponosa.

a njemu Podajte krčag niva. rosa je pala.Vidrićeva poezija primarno je poezija bola. “ ( Notturno ) ------------------------------------------------Najznačajnija i najzanimljivija pjesnikova ostvarenja zasigurno jesu Pejzaž I i Pejzaž II. da pravo kažem. Da i roba pita i sasluša. Sja jutarnja zvijezda. U zrku se kupa mjesec I sipa svijetli i sjenu. A krasna se žena budi I grud joj otajno diše I svilne vjeđe obara I noć je i . Imao je istančan osjećaj za boje. I trznu i .posta blijeda.biva tiše. ------------------------------------------------“A kad bi se našla dobra duša. A mene. Dršće i trepeti Jasika širokog lista” ( Jutro ) -------------------------------------------------“Zvijezde se roje visoko I dasi će sad da krenu. Pa se u krupnih kapljah blista. Vidrić je u svojim pjesmama oslikavao predivan pejzaž. bilo da je to bol roba koji pati za svojom domovinom dok hladi bezbrižnu gospodaricu.” “ ( Ex Pannonia ) ------------------------------------------------Vidrićevo glavno izražajno sredstvo je slika. Taj bi rekao:” Od tuge pogibam. Moje srce leti k libijskim kolibam” ” ( Pomona ) ------------------------------------------------ili da je to bola koja nočas zbližavapatricija i roba u pjesmi “ Ex Pannonia”. rekoh. . Kosnu se suza njina: “ Idimo. ------------------------------------------------“A kad se on sagnu k robu I nemoćno poče da gleda “Idimo!” šanu mi ona. u kojima je on prikazao stvaran život. ------------------------------------------------“A svitaše jutro.

------------------------------------------------“ U travi se žute cvjetovi I zuje zlaćane pčele Za sjenatim onim stablima Krupni se oblaci bijele. svesti jezični izražaj na najmanju moguću mjeru.” ( Pejzaž I ) ------------------------------------------------Dok pjesnik U Pejzažu I upotrebljava glagole kako bi što vjernije opisao krajolik u Pejsažu II upotrebljava glagole kako bi prikazao radnju. I kad sam otvorio prozor. Kucaju srca. stoga nije ni čudno da mu je slika bila glavno izražajno sredstvo.. Vizualnost bila je jedna od najvećih pjesnikovih vrlina.U Pejzažu I sve vrvi od života.” ( Pejzaž II ) ------------------------------------------------Vidrićev stil..” ( Pompejanska sličica ) ------------------------------------------------- . Bile su dvije plavojke Nymphe S bijelimi vjenci na glavi. U nekim svojim pjesmama Vidrić daje samo impresionističke sličice. ------------------------------------------------“ Plahe su sjene došle iz tame I plesat stale u zelenoj travi. bili su u to vrijeme novi. S ljpkog se gaja Bijele nimpfe ozivlju... “ ( Jutro ) ------------------------------------------------“ I vjenčav se lišćem vinjage bujne Buku podižu divlju. a i stih u kojem je ispjevao svoje pjesme. Budući da je svoje pjesme deklamirao morao ih je što više skratiti. ------------------------------------------------- “Nebeski putnik mjesec Lako je odskakivao Nad svijetlim oblačnim rubom I opet u nebu plivao.

Ukraj žrtve utrnute Oboreni starac spava” ( Mrtvac ) ------------------------------------------------Vidrić se pred kraj svoga života razbolio i završio je u ludnici što je ostavilo mnoge tragove u njegovu daljnjem stvaralaštvu. Purpurna pomrčina moje je vjeđe prekrila Os sunca. ------------------------------------------------“ U omrkom parku jablani Bunar okružuju bijeli. Pjesnik je za vrijeme svoje bolesti naslućivao smrt i prikazivao u svojim posljednjim pjesmama. Dok tavni . divlja hrid I oblak tavan. A s hridi zublja. ( Kipovi ) ------------------------------------------------“Ja vidim grijeh. Gle! gola. Gdje smo ja i gospoja Kao saneni sjeli. ------------------------------------------------Adieu O moja je leđa lagano Krcnula mandolina I moj se kaput raskrio. . Krvav joj je žar I pada u noć i u ocean. slikovna i misaona komponenta združeni su u jedno. vihrom raskidan. U njegovim pjesmama počinju se javljati demoni i sablasti.šume i tuguju Gordi i neveseli. ( Grijeh ) ------------------------------------------------Posljednji način pjesnikova slikovna izražavanja. koji je vjerovatno i njabolji je taj u kojemu sama misao obuhvaća sliku. vjetra i vina.U drugim pak pjesmama Vidrić pravi doživljaj potisće u pozadinu i u prvi plan dovodi slike koje poput zrcala reflektiraju taj događaj. ------------------------------------------------“ S kamena po crnoj zemlji Val se dima povijava. a događaji bivahu zahvaćeni površno bez neka opipljiva sadržaja.

prosinac 2004 22:57:00 | 0 komentara UKROĆENA GOROPADNICA . odlazi u London. Henrik V. Henrik VI. r ođen 1564. Antonije i Kleopatra. Machetb. Richard II.. Svijetlu je suza utrla Što mi sa zjena pada. komedije .. i Henrik VIII. -Tako silazim.Kralj John. Koriolan. Zimska priča i Oluja. Otelo. Napisao je 36 drama koje djelimo na: 1... Mnogo vike ni za što.A moja se ruka ganula Koja pjesmice sklada. ( Adieu ) Objavio lektire u 29.WILLIAM SHAKESPEARE 1.Hamlet. Mjera za mjeru. romance . Oko 1585. 3. Kralj Leart. Stubama tvojega grada. Julije Ceza. San Ivanjske noći. godine u Stratford-on-Avonu u Engleskoj.Romeo i Julija.Ukroćena goropadnica. redatelj i kazališni pisac. Richard II. Henrik IV. . 4. tragedije . Mnogi tvrde da je najveći dramski stvaratelj svih vrem ena. gdje djeluje kao glu mac. gospojo. povijesne drame . Bilješka o piscu Wiliam Shakespeare bio je pjesnik i dramatičar. 2. Na Tri kralja.

U komediji postoje dvije radnje: . Radnje se zbivaju u Pisi u Shakespeareovo doba. 2. izišli su njegovi Soneti. Njegovi su likovi puni ja ke psihologije i pokazuju veliko poznavanje ženske ćud i. iz svoje suvremenosti. iz starije pisane književno sti. To je sasvim realistična komedija bez fantastike u kojoj ne glume nikakvi vitezovi ni velikaši. Sve to samo znači da svi podaci p otječu iz ljudskoga ponašanja. nego ljudi iz svakodnevnog života. lju bavi i odnose među ljudima (muž žena. . U njoj vidimo pravog Shakespearea.A 1609. zbirka od 154 pjesme.brat. suprug . Najčešče upotrebljava teme smrti. ali i iz svakidaš njeg pripovijedanja. neovisno o tome gdje i k ada čovjek živi. sestra .supruga). koja je goropadna i koja se ne želi uda ti samo kako bi omogučila slobodno prošenje Bijanke. A povezane su time što se Bjanka ne može da uda pri je svoje sestre. ubojstva. Bilješka o djelu Radnja Ukroćene goropadnice je uzeta iz neke star ije komedije koja je u ono doba bila vrlo popularna. otc sin. velikog i neusporedi vog poznavaoca ljudske duše. zla.prosidba Bjanke. Shakespeare je svoje dramske tekstove tvorio poda cima iz usmene književnosti. iz povijesti.kroćenje goropadne Katarine .

Tada u dvor dolaze glumci. Neki šekspirologi misle da j e Shakespir napisao i završetak prologa. da je ugledan gospodin. Uloga prologa Prije same komedije nalazi se kratki prolog (induct ion). ali se ono u p repisivanju izgubilo. o pozornici na pozornici. Mi ne znamo što se desilo kotlokrpi nakon što su glumci odglumili komediju. Ta zamisao. U prologu doznajemo da je neki lord. 4. naišao na kotlokrpu. vraćajuči se iz lova. Ona ima korjen u jednoj priči iz " Tisuću i je dne noći ".3. koji služi kao uvod. Kad se ovaj probudi. jer se u određenom trenutku u prologu pojavljuju glumci koji će glumiti komediju Ukroćena goropadica. ali ne utjeće i na samu radnj u. koji prikazuju pred tim preodjevenim kotlokrpom komediju " Ukroćena goropadica. sluge ga uvjere. gdje na zemlji spava. Petruccio . koji je mnogo godi na bio bolestan. nije Shakesp ereova. no ona u ovoj komediji nije do kraja izrađ ena. Želj an šale naredi slugama da ga donesu u dvor i obuču u sjajne haljine. Zapravo tu nalazimo pozornicu na pozornicu.

jer s e ona u početku ponaša kao razmažena. No prema samoj Katarini nije nikad žestok. a ne (barem iz početka) iz ljubav i. Vidi se i razlog tom mišljenju. Ona je znala da žena mora biti p rema mužu odana i vjerna. Ipak nam je on simpatičan. da će ukrotiti "ženskoga zmaja". nego postupa prema njoj sa nekom vedrom galanterijom i hinjenom bezazlenošću te ne če da shvati nijednu njezinu oštru i pogrdu riječ. ne go u svemu vidi samo tobožnju blagost i dobrotu. tvrdoglava i pr kosna mlada djevojka. i zbog svoga vanrednoga humora i duhovitosti. krije se veselj ak i dobar čovjek. Katarina Za nju govore da je "divlja mačka".Njega ne vode nikakvi idealniji motivi. 5. Ispod maskom žestoke i tvrde ćudi. i "pakleni đavol". ona je jak a i samostalna. ali joj se to činilo smješni . sa lošim odgojem i tvrdoglavošću zbog ranog gubitka majke. kao i duhovitost. nego neka težnja za pustolovinama. "gadni vrag". kako bi joj pokazao da s njime nema šale i kako sve treba da bude po njegovoj volji. neustrašivosti i potpunog uvjerenja . A zapravo kad malo dublje pogledamo. On te svoje postupke pred Katarinom samo glu mi. On prihvača Katarinino kroćenje samo i z pasije i za zabavu. Valjda zbog svoje srčanosti. te želja da se nagleda svijeta i bogato oženi.

a u Katarine prkos. Kad vidi. što vidimo j asno u posljednjem prizoru. On je ka valir. jer su svi muškarci oko nje bili slabići (Baptista. bez dubljih psiholoških crt a. Petruccio je u njoj ubio "goropadicu". p rihvati se svoje "udovice". a pobudio o ne iskre dobrote i plemenitosti.nasamaren zadovoljava se sa gozbom . ali slabić. H ortenzijo). a drugih nije poznavala. tko bi ih umio razgrnuti i raspiriti. Petruccio i Katarina ne govore nigdje o svojoj uza jamnoj ljubavi. ali se osjeća. da ne može dobiti Bjanku. HORTENSIO nije takav idealist. ali vatren i simpatičan. koja iza svoje nježnosti i bezazlenosti krije želju za gospodovanjem. t o je kod Petruccija taktika. To što je oni ne će da priznaju. pošto je naučio u Petruccija. da za vrijeme borbe u nji ma rađa i učvrščuje. kako valja krotiti goropadnu ženu-ali to njemu nije poš lo za rukom. LUCENZIJO je običan zaljubljeni mladić. Zaljubljuje se na prvi pogled (kao Romeo) i tako je očaran. nego više tašt i ograničen. koje su već otprije tinj ale u njenom srcu. Ostali likovi BIANCA je mala himbenica i koketa. GREMIJA . da sve vidi u najljepšoj slici. 6.m. ali dotle nije bilo nikoga.

U ovom se djelu saznaje da je Shakespeare vjeroja tno bio u tadašnjoj Italiji. samo je Gremio duhovitiji. mnogim latinskim i talijanskim riječima i po karakterizaciji lica koja je snažna i konsekventna. metrici. Zaključak Ukroćena goropadnica je jedno od ranijih djela. A ovo je jedno od onih djela koje se najviše . d osta obrazovan i duhovit. U Shakespeareovo doba.TRANIO je napola sluga. na Hortenstijevu žalost jer on nije Petruccio. na stalo oko 1595 godine. GREMIO i BIONDELLO sluge i komedijaši. To se vidi po gradnji komedije. VINCENZIO miran i prijazan gospodin. On zna kakva je bila tadašnj a Pisa (na glasu s vrlih građana).tvrdoglava i neposlušna žena. uspjeh jedne glumačke gr upe ovisio je isključivo o kvaliteti djela i njegovoj lak oj izvedivosti na pozornici. da je njihov običaj d a mladencima otac stavlja ruke pred svjedocima te prec izno nabrajanje dragocijenih predmeta u Petrucciovoj k ući (koji su bili tipični u Taljana u to doba. "UDOVICA" . a napola pouzdanik svoga gospodara. ali ga Tranijeve i Biondellov e šale naljute. živahniji i brbljiviji. ali ni je tako oštra i duboka kao u kasnijim djelima. 7.

izišli su njegovi Soneti. kriju u sebi niz suznačenja. gdje djeluje kao glumac. jer je prikladno za nju. godine u Stratford-on-Avonu u Engleskoj. 2. Bilješka o piscu Wiliam Shakespeare bio je pjesnik i dramatičar. Na Tri kralja. Henrik IV. a bio je i majstor stvaranja mnogoznačnosti pjesničkog jezika.) najbol ja tragedija u povijesti svjetske književnosti. ali i iz svakidašnjeg pripovijedanja. i Henrik VIII.. Koriolan. 3.Romeo i Julija..Kralj John. iz starije pisane književnosti. Tako Shakspeareove riječi. San Ivanjske noći. redatelj i kazališni pisac.. romance . No to nije samo djelo povijesti. Henrik VI. Kralj Leart.-1601. A 1609. Mnogo vike ni za što. povijesne drame . komedije . Mjera za mjeru. Richard II. Henrik V. Zimska priča i Oluja. Otelo. kraseči ih pučkim pjesmama. zbirka od 154 pjesme. Julije Ceza. Čini od njih vrhunska djela. osim št o sadrže osnovno značenje.Hamlet. iz povijesti.Ukroćena goropadnica. Napisao je 36 drama koje djelimo na: 1. 2. Antonije i Kl eopatra. Mnogi tvrde da je najveći dramski stvaratelj s vih vremena. iz svoje suvremenosti. Machetb. Shakespeare je svoje dramske tekstove tvorio podacima iz usmene knjiž evnosti. prikazuje se i prikazivat će se na pozornici.. prosinac 2004 22:56:00 | 0 komentara HAMLET . Ni fabule Shakespeareovih djelova nisu njegove. On ih preuzima od drugih pisca i preoblikuje ih. Objavio lektire u 29.prikazivalo. tragedije . izrekama tadašnjeg vremena. Suvremenost tragedije svijedoče moderna djela s temom o Hamletu pren esenom u današnje doba (u nas je najpoznatije takvo djelo drama Ive Brešan . odlazi u London. 4. rođen 1564. Oko 1585. Bilješka o djelu Mnogi tvrde da je Shakespeareova tragedija Hamlet (1600. Richard II.WILLIAM SHAKESPEARE 1.

Hamletu. kao i večine Shakespearovih djela.a "Hamlet u selu Mrduša Donja". ubiti Hamlet a. javlja se duh n jegova oca i otkriva mu da ga je Klaudije otrovao. za tu strašnu optužbu. No Hamlet nije toliko cijenjen. Sinu pokojnog kralja. To je i uči nio. nastala u ra zličitim vremenima i shvačanjima ljudi. Nakon prekinute predstave. vrača se u Dansku i prihvaća dvoboj s Laertom. prekida predstavu i time daje Hamletu dokaz na Duhove riječi. a nasljeđuje ga njegov brat Klaudije. Hamlet U Hamletovom ponašanju postoje najraznovrsnija tumačenja. 4. Hamlet. Jedno od tumačenja odnosi se na edip . Njegvu ludost. Bojeći se. Zato je mo rao stvoriti djelo prikladno i školovanom plemstvu i običnom puku. nakon čega ovaj ubija kralja. Hamlet organizira p redstavu. U dvoboju. je poznata jer ju je Shakespeare uzimao iz drugih djela iz svojih suvremenika ili ranijih pisc a. Hamlet i Laert mjenjaju mačeve i obojca bivaju ranjeni otrovo m. 3. Fabula ove tragedije. te adaptacija od Slobodanke Aleksić "Hamlet u podrumu"). saznavši za urotu. Hamlet se pretvara lud. po fabuli. te umire. čime traži osvetu. a Hamletovo ludilo i dosjetke zabavljale su običan puk. koji s e ženi udovicom pokojnog kralja. Laert otkriva Hamletu spletku s kraljem. Želeć p otvrdu. Kad Klaudije vidi aluzij u na njegov zločin. Ofelija se ubija. Kraljica ispije čašu s otrovom. kralj i kraljica. Fabula Danski kralj iznenada umira. Klaudije šalje Hamleta na brod u Englesku s namjerom da ga t amo ube. Izabrani su stihov zadovoljili školovane plemiće. mačevanje ukus šire publi ke. koja radnjom sliči na umorstvo njegova oca. Pogotovo se to odnosi na Hamleta. a Laert traži osvetu za o ca i sestru. ubija Polonija koji se sakrivao iza zavjes a. Hamlet posječuje majku i misleći da ga Klaudije prisluškuje. Shakespeare je stvorio djelo za sve ukuse i sva vremena. tumače Ofelijinim odbijanjem Hamletova udvaranja. Kralj i Laert odluče. koliko po karakterizaciji samih l ica. U njegovo su doba svakakvi ljudi gledali pretstave i pridonosili njenom uspjehu. namjenjenu Hamletu. na prijevaru s otrovanim mačem. Saznavši za očevu smrt.

Likovi se u svojim odnosima nadopunjuju: Hamletovo poštenje nasuprot Klaudijevoj podlosti. odnosi se na njegovu neodlučnost. Razlika između dviju faza. Hamlet postavlja pitanje biti ili ne biti?. koje dovodi do gore situacije. "Biti ili ne bit" U Hamletu se ne javlja toliko sukob sa svijetom. koliko sa samim sobo m. 5. ljubomora sina prema ocu kao suparnika u ljubavi prema m ajci. No najrasprostranije tumačenje. Mora u kojojoj pris ustvuje sve ono najgore od ljudskih strasti: podlost. nego običan čovjek. On razmišlja kada treba da djeluje (kao nakon povratka u Dansku. nastala u drugoj fazi. otkriva pokvarenost u svijetu (ratovi i pokvarenost u kraljevskim obiteljima). odlaže i usporava samo izvršenje. 6. nakon kome dija i povijesnih drama iz prve faze i prije ostalih slavnih tragedija iz treće fa ze. nego što mu je oca u bio taj stric. Hamletovo pretjerano razmišljanje i odlaganje nasuprot Laertovu b rzom djelovanju. živjeti ili umrijeti?. Sam lik Hamleta otkriva se u svojoj raznolikosti tek u odnosu prema dr ugim likovima. prevare i izdaj e. On si postavlja taj problem i nijedan vanjski događaj nemože mu više šk oditi koliko on sam sebi može. Hamletova intelektualnost nasuprot malo pametni h ljudi kraljeve okoline.ski kompleks. Zakljućak Hamlet je jedna od ranijih komedija. Njegov je problem što postoji na ovome svijet u. sebičnost. Za Hamleta ne postoji osjećaj djelovanja u pravo vrijeme. tj. Zb og svoje neodlučnosti i boježljivosti da ne povrijedi majku. Hamlet je zapravo lik noćne more koja se ostvaruje. Samim time što Hamlet nij e nikakav div ili heroj. U Hamletu Izgleda kao da se i sam Shakespeare že . On nam uz po moć Hamletovih monologa. Hamletova pretjerana osjetljivost nasuprot Horacijevu preciznošću. Hamleta više boli to što se majka udala za stric. čini ga bližem i modernijim. Hamlet iz more izlazi sav rastrgan i nemoćan dase opire. U Hamletu otkrivamo Shakespeareovu borb protiv svijeta. su tragični junaci. a djeluje kada to nije potrebno (kad ubija Polonija). ubiti ili oprosti ti?. na groblju). Hamlet je paraliziran od prevelikog razmišljanja. o Hamletovom ponašanju. Hamlet zapravo strada od borbe sa samim sobom.

prosinac 2004 22:55:00 | 0 komentara Budi Svoj . Miąljenje o djelu: Djelo je zanimljivo jer prevladava humor.Carlo Goldoni Biljeąke o piscu: Carlo Goldini rodio se u Mlecima 1707. prosinac 2004 22:55:00 | 0 komentara Gostioničarka Mirandolina . Matkiz od Forlipopolia. on se u nju zaljubi i smatra je izvanrednom ľenom. Mirandolina ga ľeli poniziti i pokoriti te mu otkrije slabost. . glavni junak dominira nad okolišem i zaokuplja sav interes. recenzija i kritika te nekoliko knjiga (Dobriša Cesarić. diplomirao je pravo na sveučiliątu u Padovi. Objavio lektire u 29. Dragi naš Šenoa. To je jedna od rijetkih drama u kojima. 1731. Mirandolina je snalaľljiva ľena i uz pomoć svojih sposobnosti uspjeva pokoriti muąkarca koji nikad nije volio ľene.Vinko Brešić Priređivač Vinko Brešić je rođen 1952. dok u četvrtoj fazi izgleda da se on pomirijo sa svijeto m. Umro je u oskudici početkom veljače 1793.časopisi Milana Marjanovića. 1990. Likovi: Vitez od Ripafratte. autor književnopovijesnih studija i eseja. grof od Allaflorite.g. tijekom čitavih pet čina. markiz od Forlipopolia. te na kraju on postaje strastveni zaljubljenik u njih. Ortencija Mjesto radnje: Firenca (Mirandolinina gostionica) Sadrľaj: U Firenci u gostionici Mirandoline koja osvaja srca mnogih koji u njenu gostionicu svrate odsjela su tri stranca.li suprostaviti svijetu. Na kraju kad ga izmuči i ponizi udaje se za drugoga. članaka. u imučnnoj obitelji lječnika Giulija rodom iz Modene i Mlečanke Margarite Sadoni. godine.g. Ona se sluľi pretvaranjem te mu udovoljava na sve načine i kad stekne njegovo povjerenje. Napisao je preko dvjesto komedija. 1984. profesor je hrvatske književnosti na zagrebačkome filozofskom fakultetu. Mirandolina. Objavio lektire u 29. grof od Allaflorite koji su u nju zaljubljeni te treći vitez od Ripafratte koji nije naklonjen ľenama.g.

). Vrlo jako dolazi do izražaja nezadovoljstvo i mržnja te su svi osjećaji u negativnom pravcu. domovinu i jezik. državi prijeti i vanjska opasnost od neprijatelja.) i suvremenoga pjesništva o Zagrebu (Zabreg.William Shakespeare Bilješke: William Shakespeare živio je u jednom od najvitalnijih razdoblja engleske povijesti.). Smatra se da je Hamlet već postojao prije te je Shakespeare samo poboljšao. 1994. Kralj Lear i Kleopatra. odnosno smrću glavnih likova. pjesnici su bili nositelji hrvatskog narodnog preporoda. Hamlet. zadnja faza saszoji se od smirenih djela gdje se pisac pomiruje sa svijetom. Njihovi tekstovi nadahnjuju hrvatski narod da se bore za svoju nacionalnost. aktivni dio jednoga znatno širega i dugotrajnijeg procesa nazvanoga hrvatskim narodnim preporodom.Osim što se radi o spletkama u kraljevskom dvoru. Zapažanja o djelu: Ova drama spada u jedno od Shakespearovih remek djela koja su se proslavila oko cijelog svijeta. ilirski je pokret bio samo središnji. Napisao je mnogo vrhunskih djela koja su se proslavila cijelim svijetom a to su Romeo i Julija. 1993. 1996. Uz više izdanja djela hrvatskih pisaca sastavio je također antologiju hrvatskoga putopisa (Hrvatski putopisi. Objavio lektire u 29. prosinac 2004 22:55:00 | 0 komentara Hamlet . Ta djela pisana su u nekoliko faza. Pisac opisuje staru Dansku uglednu. Novija hrvatska književnost. Ti pisci. a kraj tj. Macbeth. Autobiographies by Croatian Writers.Ta drama je možda doživila najraznovrsnija tumačenja ostlih kritičara. U to vrijeme engleski jezik postiže zrelost i bogatstvo koje daje odlične uvijete za stvaranje književnih djela. Radnja se odvija u Danskoj u kraljevskom dvorcu. Sadržaj Ova zbirka pjesama govori o hrvatskom narodnom preporodu. Devetnaesto je stoljeće jedno od bremenitijih u hrvatskoj povijesti. Središnje mjesto pripada razdoblju tridesetih i četrdesetih godina poznatome pod imenomilirski pokret. Shakespeare rođen uz gradiću Stratfordu. Priređivač Vinko Brešić je od mnogobrojnih pjesnika XIX. kao dvadeset jednogodišnji mladić kreće u London gdje je surđivao s dramatičarima te je ubrzo počeo sam surađivati.1992. . kraljevsku obitelj u kojoj vlada tjeskobna atmosfera. 1996. stoljeća izabrao one tekstove koji najviše nadahnjuju i bude nadu. Ispunjavaju ga mnogi značajni događaji koji su bili presudni za nacionalni opstanak i mnogi značajni ljudi koji su u njima sudjelovali. Otelo. Da se radi o drami to vidimo po načinu pisanja te po završetku koji u drami uvijek završava tragično. nadopunio Hamlet.

očajnosti i ljubomore koja dovela od kraja postojanja. pitanje života ili smrti u svom životu. Na mene je ova drama ostavila trag u savijesti. pisana je u dijalogu i sastoji se od pet glavnih čina. Ja bih tog duha definirao kao neku energiju. Hamletova majka vrlo se lako pomirila sa smrću svog muža što nam govori da ta ljubav nije mogla biti velika. U borbi Hamlet i Laert iskazuju svu mržnju i dolazi do borbe za život ili smrt. što se posebno vidi na Hamletu. Također kod svakog novog prizora je kratko opisano mjesto radnje i ponašanje osoba.energije da mu odgonetnuo tajnu koju je poveo u grob. postaje nesiguran i zna da otac nije mogao odjednom umrijeti. Jako je osjećajan i sentimentalan što se posebno vidi u njegovom ponašanju. Tema: Tema ove drame je propast kraljevske obitelji zbog međusobne mržnje. očajnost i nadu koja se posebno vidi kod Hamleta. koje nas kratko uvodi u događajnu situaciju. Ima posuđenih riječi iz latinskog. Ostale osobe u dvoru to shvaćaju kao da je Hamlet poludio te da ne želi prihvatiti stvarnost. ona propada. no pošto su oštrice otrovane oni umiru. Vrlo je nesretan i postavlja si pitanje “biti ili ne biti” . Opis: Hamlet je bio dobro odgajan i ugledan muškarac koji je trebao naslijediti svog oca. a time i nesigurnosti u državi. te se njegov otac pojavio u obliku duha tj. ljubav života. savijest koja je mučila Hamleta. jer sve na ovom svijetu kao novac nemože nas usrećiti ako nas stalno “grize” savijest. Opis je vrlo detaljan što znači da je i najmanja sitnica zapažena. od 40. (četvrti čin ). Inače odnosi su vrlo primitivni. Stilske karakteristike djela: Ovo je povijesna drama koja nam govori o tragičnom životu danske obitelji. . Ideja: Ideja ove drame bi bio temeljit i ne uvijek lak životni prikaz jedne ugledne kraljevske danske obitelji. a postupci se svi svode na staru uzreku “Oko za oko. doba renesanse mnogo izgubilo kontrolu nad dvorom.Čitajući knjigu možemo primjetiti da je uništen život te obitelji jer se međusobno sukobljavaju. zub za zub”. Citiranje: Kao citat bih izdvojio tekst od strane 37. osjećamo ljubav koja nema granica te bi sve učinila za njega. Ipak prema Hamletu je vrlo vezana. od 150. gdje se Hamletu javlja duh mrtvog oca te mu ispovijeda istinu. stranice gdje se vidi sva ta mržnja. Svodi se na osjećajnost. a nejasni izrazi su objašnjeni ili prevedeni pa su na krajevima stranica otisnuti mali riječnici. gotovo nikako nije mogao pomiriti s tim događajem i pojavom očevog duha on se zaklinje da će se osvetiti. izdaje. Kraljica Gertruda. Drama je prevedena s engleskog jezika. Isto tako vrlo mi se dopao peti čin i to od 141. Sigurno je bolje biti pošten s čistom savijesti nego da sve imamo te da nas savijest muči cijeli život. a zajedno i kraljica s kraljem kojeg je probo Hamlet. pokvarenost i zlo u obitelji. no očevom smrti on gubi nadu. Vrlo se teško. Shakespeare nam je htio objasniti da nije tako završila samo jedna obitelj već ih je u tom vremenu. Tada prestaje postojanje kraljevske obitelji. Glavni krivac tomu je Klaudije koji je to uzrokovao zbog političkog i društvenog okvira.

Objavio lektire u 29. Glumci su prikazivali dramu u kojoj je kralj bio prevaren i otrovan. Nitko mu nije vjerovao i svi su govorili da nemože podnijeti smrt oca. duh oca otkrio mu je da ga je Klaudije otrovao. Zbog sigurnosti kralj ga šalje u Englesku. i nema nikakvu odgovornost prema drugima. Iza pisanih riječi nalazi se više značenja kod kojih se treba malo zadržati jer se inače gubi stvarna smisao te Shakespearove drame. bezosjećajana i tvrdoglava osoba koja si je zabila cilj u glavu i uporno ga želi dostići. no to joj je bila najveća greška u životu koju je morala platiti smrću. Njih dvoje mogli su međusobno diskutirati probleme. Sljedećeg puta Hamlet je također bio na straži. nečega tužnog. Kao čovijek je uvijek brinuo o drugome brigu te nije imao svoje mišljenje i mogao se lako nagovvoriti. Oni započnu mačevanje. Opraštaju se od života i zaajedno umiru. Uvijek je bio uz Hamleta i spreman saslušati ga te ga nikada nije ostavio u “štihu” te se pokazao kao njegov brat. koji su zajedno odrasli. Ima mnogo radnje i nema opisnih odlomaka te mi se zato sviđa i svakako bih ju dalje preporučio za čitanje. Mišljenje: Ova drama vrlo mi se svidjela. Polonijevu kćer i svi su se nadali svadbi.Možemo pretpostaviti da je bila prisiljena da se uda Klaudija. ali su oštrice bile namazane otrovom što oni nisu znali. danki kralj vrlo je hladana. Ubojica je i to je platio svojom smrću te je od Hamleta pronađen i uklonjen kao izdajnik kraljevskog dvora. Kad su došli glumci koji su trebali zabaviti goste neočekivano se pojavio Hamlet. Horacije je Hamletov najbolji prijatelj. Kratki sadržaj: Jedne večeri na straži dogodilo se nešto neobično. ne samo za lektiru već i za opće obrzovanje. Na kraju svi odlaze i iznose mrtva tijela te se čuje pucanje topova u čast mrtvih. Marcelu i Bernandu se ukazao duh bivšeg danskog kralja. a to je Hamlet iskoristio i riječima napao kralja. jer na čitatelje ostavlja osjećaj tragedije. Tada se začuje buka koja je bila posvećena Fortinbrasu jer se vratio kao pobijednik iz Poljske. ma kakvi oni bili. Hamlet je bio zaljubljen u Ofeliju. ali se on nenadano vraća. a kralj predlaže danaest borbi. pa možemo reći da za njega vrijedi uzreka “prošao bi kroz vatru da dostigne cilj”. ali Hamlet nije mogao podnijeti bol i očaj pa se nije pojavio. Hamlet nije mogao vjerovati te se zakleo da će se osvetiti. a Hamlet je nato probo Klaudija koji im je priznao da su oštriče otrovane. Zbog nje dolazi do sukoba između Laerta i Hamleta.Ne obazire se na ništa te on nema nikakvih osjećaja. pa je kraljica popila vrč i umrla. a Horacije i Osric gledaju mrtve. Klaudije. a iza zavjese se nalazio Polonije kojeg je Hamlet zabunom ubio. Da ju je Klaudije uistinu volio priječio bi ju da popije otrovani vrč no njemu to nije bilo bitno. ali po svojim sposobnostima on to nikako nemože postići ili biti. no u međuvremenu se Ofelija utopila. U to vrijeme kralj i kraljica su slavili svoj novi brak. Vrlo su bili začuđeni i odlučili da samo Hamletu priopče taj događaj. Horaciju. Kada je kralj predložio da nazdrave oni nisu pristali. Jednim slučajem majka je pozvala Hamleta na razgovor. Možda on želi biti kralj. prosinac 2004 22:54:00 | 9 komentara .

privukao je na se pozornost šireg čitateljstva. napisao je pjesmu Pjesnikova smrt . Pjesnikova smrt izazvala je duboku žalost u naprednom djelu ruske javnosti ali komentar na »na najvišem mjestu «glasio je :«Tako mu i treba !« Podatke pronašla u M. Jurij Petrovič vraio se na svoje imanje i samo je od vremana do vremena posjećivao sina . Tek kad je. J. potresen viješću o Puškinovoj pogiblji. listopada 1814.održan je dvoboj u podnožju planine Mašuk. Mališan je volio i oca i baku . Ti su se boravci. Njegova baka nije se od samog početka slagala sa zetom. LJERMONTOV Bilješka o piscu : Mihail Jurčević Ljermontov rodio see 2. a pogotovo treći kad mu je bilo jedanaest godina . umrla mu je majka. Uvijeti su bili vrlo strogi – mala udaljenost i pištolj velikog kalibra . stvorio u te četiri godine – mnoštvo potpuno zrelih umjetničkih djela . 161. pa i dvora. Srpnja 1841. Oboje su svojatali malog Mihaela . Puškinova smrt nije bila prekretnica samo u Ljermontovu životu nego i u njegovu stvaranju. Ljermontov »Junak našeg doba« (str. koji je bio stupio u rusku službu . st. a njihov razdor utjecao je na njega tako da se za rana povukao u sebe . od kojih su neka ugrađena u temelje ruske književnosti 19. s pištoljem podignutim uvis.) . Na dan 15. Ljermontov je stajao nasmiješen. Ta je činjenica pridonijela da je dječak prerano sazrio. ali je pobjedu izvojevala baka i zadržala dječaka kod sebe . u Moskvi . Kad mu je bilo tri godine. st osnovao došljak iz Škotske . U preostale četiri godine.FATALIST .-167. Divlja ljepota kavkaskog gorja ostavila je neizbrisiv trag u njegovoj psihi i nadahnula ga na mnoga kasnja knijževna djela. on je napisao svoje najbolje djelo i jedini roman Junak našeg doba. snažno dojmili taknoćutog dječaka. kad ga je protivnik pogodio ravno u srce. J. od 1837. Budući da je bio slabašan i boježljiv baka ga je tri puta vodila u toplice na Kavkaz. Otac mu je bio iz stare ali osiromašene plemičke obitelji. a nakon kćerine smrti nastao je između njih dvoje otvoren sukob. koju je u 17. do 1841.M. Teško je shvatiti koliko je taj mladić koji je za sve to vrijeme vrlo burno živio i mnogo putovao .

da li je to očito na njegovom licu. Može li se sudbina mjenjati . to je prikazao kao okladu između Pečorina i poručnika Vulića. pitanja koja ćemo odnijeti u grob ne riješena. ako je zbilja sve preodređeno.Bilješka o djelu : U svim djelima koje sam da sada čitala ima neka pitanja na koja ni mi nikad nećemo moći odgovoriti. I. Pisac je u jednom djelu djela otvorio pitanje da li čovjek može predvidjeti sudbinu nekog drugu. šta je volio u mladosti … Pitanje koje je Ljermontov postavio u djelu Fatalist nećemo moći nikad odgovoriti: »…. razum ? Zašto moramo odgovarati za svoje postupke ?« (str. tj. zašto nam je onda dana volja. Pisac je u ovom djelu upotrijebio jednu vrlo posebnu metodu kako dokazati dali je čovjeku određena sudbilna ili samo slučajnost . ili je svakome od nas naprijed određen kobni trenutak … Tko hoće da proba ? . Ovo djelo govori o tome dali netko vjeruje da mu je sudbina već određena. 151) Jeli naša sudbina već određena ili je to samo slučajnost? » Vi tražite dokaze – predlažem vam da na sebi iskušamo može li čovjek po svojoj voli raspolagati svojim životom . ili je to sve puka slučajnost ono što nam se dogodi. jer pisac piše u prvome licu i piše samo o svojim unutarnjim osobinama . može li netko izbjeći on što mu je suđeno!? U ovom djelu mi možemo samo pročitati opis poručnika Vulića.

ali . učinilo mi se da vidim pečat smrti na njegovu blijedom licu. šteta je tog čovjeka …. instinkt me nije prevario – dobro sam zapazio na njegovu izmjenjenu licu pečat skore smrti.Da. 158) Može li čovjek izbjeći sudbinu ? ».-------------------------------------------------------------------------------------------------------Hajde da se kladimo – rekoh u šali . i nehotice sam bio prorekao nevoljniku njegovu sudbinu . Koji ga je vrag tjerao da noću razgovara s pijancem ! Uostalom . ali on odčeka moj ispitljivi pogled mirno i netrmice i osmjehne se blijedim usnama . 153.unatoč njegovoj hladnokrvnosti . -Kako? -Tvrdim da sudbine nema – rekoh istresući na stol dvadeset zlatnika . -------------------------------------------------------------------------------------------------------Imao je pravo ! – Ja sam jedini shvatio zagonetno značenje tih riječi jer su se mene ticale .« (str.« (str.valjda mu je tako suđeno!…« (str. 160) . sve što sam imao u džepu.) Može li netko predvidjeti nečiju smrt? »zagledah mu se u oči.

crna kosa. Uto jedan . koji ne može imati iste misli i strasti kao oni koji mu je usudosudio za drugove. ali ga nitko nije vidio.” (str. crne prodorne oči. Navečer su uvijek igrali karte .) Sadržaj: Djelo počinje kako pjesnik govori o tome kako mu se samo jednom dogodilo da dva tjedna provede u kozačkom naselju. prevelik ali pravilan nos – njegova nacionalna značajka.Opis pručnika Vulića: “Vanjština poručnika Vulića potpuno je odgovarala njegovu značenju. Visok rast i tamna put . gotovo nikad nije pio vina. Neki su govorili da postoji popis u kojem piše čas naše smrti . nikom nije povjeravao svoje osobne i obiteljske tajne . nikad se nije udvarao mladim kokinjama…. govorio je malo ali oštro . tužan i hladan osmijeh što mu je vječito lebdio na usnama. Bio je hrabar . jednu večer kad im je to dosadilo počeli su razgovarati o tome dali netko vjeruje u sudbinu ili ne. 152. sve to kao da mu se uskladilo samo da mu može dati pečat posebna stvora.

Radi dokaza da u pištolju ima metaka opalio je jedan hitac u zrak ali tada je pištolj opalio. Pečorin je živio u jednom malom stančiću.i uzeo ga.William Shakespeare 1.Pečorin je rekao kozačkom kapetanu neka zabavi kozaka . Objavio lektire u 29. Nakon tog događaja kozak se zatvorio u jednu kuću na kraju sela. Zaspao je pred zoru . Nakon završene oklade svi su se vratili svojim kućam . a da će on ući u kuću. Pečorin je ušo kroz prozor u kuću i uspio uhvatiti kozaka. Ubio ga je jedan pijani kozak sa sabljom. Kakd je pitao tko želi to isprobati na vlastitoj koži . a Pečorin je predložio okladu. KRATAK SADRŽAJ .a poručnik je tvrdio da neće uskoro umrijeti. poručnik ubijen.ali ga je u četiri sata ujutro probudilo neko lupanje na prozoru. Tada je oficir ustao od stola i krenu u drugu sobu gdije je stajao obješen jedan pištolj. Javili su mu da je Vulić . BILJEŠKA O PISCU 2. prosinac 2004 22:54:00 | 0 komentara ROMEO I JULIJA .nitko nije imao hrabrosti . ali u tom trenutku u pištolju nije bilo metaka. i to iznijeo . Poručnik je uzeo pištolj i uperio ga sebi u glavu i opalio.srpski poručnik ustane od stola i predložio da dokaže kako je sudbina u pitanju a ne samo slučajnost. Pečorin je tvrdio da na poručnikovu licu vidi pečat skore smrti . Kad su svi vidjeli namjere poručnika pale su još neke oklade.

Romeovog prijatelja. jer uskoro dolazi knez. čista i iskrena.Romeo i Julija se tajno vjenčaju VRHUNAC : U jednoj svađi. RASPLET: . POČETAK: Glava obitelji Capuletti organizira zabavu. ubija Mercuzia. ZAPLET : Na zabavi Romeo susreće Juliju. bez ograničenja koje nameće mržnja između njihovih obitelji.UVOD: Već u uvodu možemo shvatiti kako su dvije ugledne obitelji : Montecchi i Capuletti u svađi. Zatim mora pobjeći. a Romeova ljubav prema Rosalini navede ga da dođe na zabavu. djevojku iz roda Capulettija. Želeći osvetiti smrt svog dobrog prijatelja. Capulettijev sinovac. ali njegovi osjećaji prema Juliji priječe ga u tome i on se skriva kod franjevca Lorenza. Romeo ubija Tibalda. Tibaldo. Naslućujemo da je Romeo zaljubljen u Rosalinu. Tako na glavnom veronskom trgu izbija svađa koja završava upozorenjem kneza Escala. Preneražen prizorom. knez osuđuje Romea na progonstvo u Mantovu. Romeo tek tada shvaća pravi smisao života. Između njih se rodi ljubav.

Djeva ta Na crnom plaštu mrkle noći sja Ko alem kam na uhu crne žene – I nije vrijedan svijet krasote njene. KRAJ: Nakon tragedije u grobnicu dolaze ostali članovi obiju obitelji. ispije otrov i umire. uglednog. jer su i Rosalina i Julija iz obitelji Capuletti.74 . Uz druge djeve kao snježna. Neposredno nakon toga Julija se budi i vidjevši da joj se muž ubio zbog tuge uzima bodež i oduzima sebi život.Otac i majka žele Juliju udati za Parisa. ja ću je potražit I uz nju blagu divlju ćud ću razblažit. citat.”. a šalje poruku Romeu da je ona zapravo živa. Fratar Lorenzo. On je na neki način žrtva sukoba dviju veronskih obitelji. Nad mrtvim tijelima njihove djece oni se mire jer shvaćaju da je uzrok tome nerazumna mržnja koja je nametnula granice istinskoj i čistoj ljubavi i time donijela svima golemu nesreću. čista Golubica u jatu vrana blista. “Zublja sama Nek od nje uči sjati. Kad ples se svrši. želeći spriječiti tragediju. daje Juliji napitak koji bi je trebao uspavati. glasnik ne dospijeva na vrijeme reći Romeu istinu. Nažalost. SOCIOLOŠKA I PSIHOLOŠKA KARAKTERIZACIJA GLAVNIH LIKOVA Romeo je mladić iz ugledne i bogate veronske obitelji Montecchi. ona radije izabere smrt nego udaju za Parisa. On odlazi u grobnicu Capulettija i misleći da mu život bez Julije više nema smisla. mladog i bogatog plemića. Nerazumnu mržnju pobjeđuje njegova beskrajna ljubav i odanost Juliji. Zbog vječne ljubavi na koju se zavjetovala udajom za Romea. Sad vidim da je to mi prva ljubav Jer ne vidjeh još cvijetak tako ubav. 3. str.

osim što je smrtno zaljubljen u Juliju. da su njene oči tamo gore. Nikad mu ne ponestaje motiva. Od sjaja njenih obraza bi zvijezde Potamnjele ko svijeća od sunca. Pun je vedrine i mladenačkog zanosa. ne možemo. no ljubav je za nju odviše sveta da bi joj bilo što mogla biti zapreka. str.Romeo shvaća da je sreo sudbinu te je spreman učiniti sve. A zvijezde tu u glavi njezinoj. a ne reći da je poduzetan i hrabar mladić. “Iz ljute mržnje niče ljubav medna! Ah. citat. “Romeo. Za Romea. str. sve dok postoji veza s Julijom. Bez Julije život mu je poput pustinje pa zbog toga nepromišljeno oduzme sebi život i izaziva veliku tragediju. Ej.”. 83 Julija potječe iz ugledne obitelji Capuletti. o Romeo! Zašto si Romeo? O zataji oca svog. pa čak i roditelja i svog imena da ostane s Romeom. . citat. prekasno te ja upoznah bijedna I nemila je srca mog sudbina Da mora ljubit mrskog dušmanina!”. “Dvije ponajljepše zvijezde na nebu U nekom poslu sad odilaze I mole oči njene neka sjaju Na njinoj stazi dok se ne vrate. Shvaća kako se zaljubila u neprijatelja. A njezine bi oči na nebu Obasjale sav svemir takvim sjajem Te ptice bi ko obdan zapjevale. 78 Spremna je odreći se svega. a susret s Romeom označit će njen život.

Baš tako bi Romeo. slatko bi Mirisalo i s drugim imenom.Tek tvoje ime moj je dušmanin Jer ti si ti i bez tog imena. duboka i veličanstvena ljubav dvoje mladih koja je kao da kroz cijelu priču strmoglavo ide ka propasti i zloj kobi. To je ljubav koja probija hladne zidine dvaju svjetova. da i nije Romeo. odbaci svoje ime Jer ono nije dio bića tvog. I mjesto njega uzmi mene svu!”. pa ću ja Poreći da se zovem Capuletti. Ne kaže se uzaludno da ljubav pobjeđuje mržnju. Da slušam još il da odgovorim? JULIJA.Odbaci ime to – il ako ne ćeš. ali nažalost i polaže kao žrtva besmislenim ljudskim slabostima. Romeo moj. To je konac ogromne i bogate ljubavi i početak najveće tragedije koja može zadesiti roditelje. citat. ljubav koja istovremeno spaja i razdvaja. neiscrpna. 5. U romanu o Romeu i Juliji ovo je na prvi pogled tragedija koja se nepotrebno desi. 6. METAFORIČNOST . Prisegni da me ljubiš. svu milinu svoju divnu Sačuvao i bez tog imena. 84 4. TEMA Sjajna. čudesna. Drugo ime Na sebe uzmi – ime nije ništa! Što nazivljemo ružom. IDEJA Ljubav je temelj na kojem se gradi život. str. Ona je sama po sebi besmislena. “Montecchi” nije niti ruka niti nnga Niti lice niti trup ni drugo ništa Što pripada muškarcu. ali je na neki način bila nužna da se nadvladaju ljudske slabosti. ROMEO(za se).

str. A služiš njemu. Susret Romea i Julije zanimljiv je jer označava bit ovog romana. Ona je više od obične ljubavi. izuzetna. kakvu tek budale nose – Odbaci je –“. snažna. U njemu poginu nevini mladi ljudi i taj dio označava početak ove čitave tragedije i sudbonosnih događaja. 1) “ROMEO. smućen već i blijed Od bijesa što si ljepše ti od njega. savršena i jedinstvena. Livreja mu je vestalska zelena I bijela. ljubav. te borba u kojoj Tibaldo i Mercuzio pogibaju.Tko nije nikad osjetio rana I brazgotini taj se podsmijeva – Al tiho! Kakva svjetlost prodire Kroz onaj prozor tamo? To je istok. dogodi u svega nekoliko dana. ali istovremeno razlog je i ljubav.”. citat. Što zavidan je. Njihova je ljubav kao svjetlo u beskraju mraka i mržnje. prema priči. Izađi sada i udavi mjesec.82 2)”A bujna glazba tvog jezika Nek objavi svu sreću naših duša Što daje nam je ovaj susret mili. zato je ovaj dio značajan. citat. Zato nemoj njemu Da služiš više kad je zavidan. a izražena je u prvim razgovorima između Romea i Julije. Borba između Tibalda i Mercuzija također je jedan zanimljivi dio. . više od smrti i od samog života. plamteća ljubav koja se.108 1. A Julija je sunce. str. NAJZANIMLJIVIJE U ROMANU Najzanimljiviji dijelovi u romanu su prvi susret između Romea i Julije. Treba spomenuti da je zapravo uzrok tragedije prije svega mržnja između dviju obitelji.Metaforičnost u ovom romanu uočava se u monolozima glavnih likova. Možda bi u nekim drugačijim okolnostima tijek ovih događaja krenuo prema sretnijem kraju. gotovo nerazumna. – Sunašce.

Ne – pasti može tko bez glave juri. tim više što u vremenu u kojem živimo previše mržnje ima u svijetu oko nas. citat. Ova će priča uvijek ponovno oživljavati u svim generacijama koje osjećau ljubav. U tome je sva ironija ovog djela. str. stranicu po stranicu. U isti tren se s njom i raspline.DOJAM O KNJIZI Kad sam dobio knjigu. za koji tvrde da je bio lijes Julije Capulettijeve. neće se valjda nikad pouzdano utvrditi.107 “LORENZO.”. citat. citat. takva divlja naslada imade I divlji kraj – u slavlju svome gine. Baš ko barut. I najslađi se med nam gadit stane Kad okus mu je najugodniji Jer jedući uništavamo tek – Pa zato budi umjeren u milju. Jer naglost ko i tromost kasni k cilju. živjet će vječno u ovoj tragediji. “Da li je tragedija Romeo i Julija doista istinit događaj ili nije. mislio sam da je to priča o kojoj se već sve zna. str. shvatio sam da je ona i sada posebna.”. E. Zatim sam je počeo čitati i tako.95 8. str.35 Objavio lektire u 29. Ono što tu knjigu čini posebnom je da od početka naslućujemo nesretan kraj i ta se slutnja osjeća i u najsretnijim trenucima u priči.“LORENZO. kad se s vatrom združi. prosinac 2004 22:54:00 | 0 komentara KOKO U PARIZU . – “. Ona će uvijek buditi mladost i uzbuđenje u čovjekovom srcu. ali tradicija o tom živi još i danas te se u Veroni na jednom vrlo romantičnom mjestu strancima pokazuje neki stari sarkofag. Ako Romeo i Julija možda nisu živjeli u Veroni.Ivan Kušan Naziv djela: " KOKO U PARIZU " .

"Uzbuna na Zelenom Vrhu". Mnoge svoje knjige sam je ilustrirao. "Toranj" i "Trenutak unaprijed". Napisao je niz TV . Rođen je 1933. Vrijeme radnje: Sedamdesetih godina prošlog stoljeća. a ni kupati se. Najpoznatija djela za djecu i omladinu su mu: "Koko u Parizu". Želi da mu se prijatelji dive kao hrabrom i domišljatom dječaku. Piše romane i novele za djecu i odrasle. a u njegovom opisivanju jako pretjeruje. Poznat je i po prevođenju sa engleskog. jer je zadivljen njegovim svekolikim znanjem.Pisac: Ivan Kušan. književnik i prevodioc. Bio je i nosioc hrvatske kandidature za Andersenovu nagradu. godine u Sarajevu. najveću svjetsku nagradu za dječju književnost. Dobro pozna Pariz. dok se radnja odvija u Parizu. a od jela jako voli punjenu papriku. te drame. Zlatlo je Kokov prijatelj. "Domaća zadaća". Likovi: Koko. Koko ne voli učiti. francuskog i ruskog jezika. Zlatko je bistar i domišljat dječak i nadasve veliki prijatelj. . "Koko i duhovi". "Zidom zazidani". gdje se i školovao. pravog imena Ratko Milić. Mjesto radnje: Početak i završetak radnje odvija se u Zagrebu. Često se češka lijevom rukom iznad desnog uha.scenarije. a od djela za odrasle značajnije su mu knjige: "Razapet između". kritike.scenarija prema vlastitim djelima i dobitnik je gotovo svih književnih nagrada za dječju i omladinsku književnost. godine živi u Zagrebu. filmske i TV . Koko mu slijepo vjeruje. "Zagonetni dječak". akademski slikar. ne bježi ni od najgorih sitiuacija. a ne da ga drže kukavicom i slabićem. a od 1939. Načitan je i pun znanja. Iako nije osobito hrabar. trinaestogodišnjak iz Zagreba. "Ljubav ili smrt". U njegovj glavi rodio se san iz kojeg proizlazi čitava radnja.

zapravo agenti osiguravajućeg društva Frederic i Charles. a Koko se budi iz sna. Marcecel . reditelj Worson i brodovlasnik Somais predstavnici su imučnijeg sloja Pariza. Kratak sadržaj: Koko se veseli putu u Pariz iako ga je Zlatko pomalo prestrašio svojim pričama o tom gradu. nespretni brijači. Zlatkov ujak. Vodi ih u svoj skroman stan i pokazuje im sliku Mona Lisu. Koko i Zlatko zbunjeno gledaju u sliku. . slikar Poklepović zvani Pokle.pojavljuje se kad je najpotrebnije i na kraju se ispostavlja da je to sam Kušan. Pouka: Prijateljstvo i odanost prijatelju u najtežim situacijama. Negativci Jean i Michel koji se žele proslaviti nekim "velikim" djelom i njihovo očevi. kći uglednog novinara i sin bogatog brodovlasnika. Tema: Kriminalističko-pustolovna. Osim njih tu su još Merie i Katsarida. zamršena priča o nestanku najpoznatije slike na svijetu i njen pronalazak uz niz smiješnih i opasnih dogodovština. koju je naslikao slavni talijanski slikar Leonardo da Vinci. pa čak i po cijenu vlastitog života. pomalo umišljeni novinar. Oko otmice slavne slike ispreplelo se mnoštvo uzbudljivih događaja i Koko na kraju biva otet. Zlatko spašava Koka i ispostavlja se da slika uopće nije ukradena. pa čak i agenti osiguravajućeg društva koji su se prerušili u brijače. Otac od Merie . Nasmijalo me kad je u početku priče Zlatko pričao Koku o Parizu.Koko i Zlatko glavni su likovi priče. Na aerodromu ih dočekuje slikar Poklepović. Bogalj sa drvenom nogom tajanstvena je ličnost u romanu. Zlatkov ujak. Poštenje i otpor prema svakoj vrsti kriminala. a slikar Poklepović ispriča im priču o filmskom redatelju Allesu Worsonu i njegovom filmu koji se snima u Parizu i svojoj ulozi u čitavom poslu. Oteli su ga sinovi lažnih brijača Michel i Jean. No o svom filmu Worson je dao intervju čuvenom pariškom reporteru Marcel Cleveru i na taj način mnogi su se zainteresirali za čuvenu sliku.

Ta zamisao. 5. sa lo šim odgojem i tvrdoglavošću zbog ranog gubitka majke.Ukroćena goropadica. Ipak nam je on simpatičan. n u raja mili oga. kako bi joj pokaza o da s njime nema šale i kako sve treba da bude po njegovoj volji. Ispod maskom žestoke i tvrde ćudi. o pozornici na pozornici. On prihvača Katarinino kroće nje samo iz pasije i za zabavu. neustrašivosti i potpunog uvjerenja. On te svoje postupke pred Katarinom samo glumi. Ona je znala da žena mora biti prema mužu odana i vjerna. . nije Shakespereova. i "pakleni đavol". Vidi se i razlog tom mišljenju. A zapravo kad malo dublje pogledamo. jer se ona u početku ponaša kao razmažena. Valjda zbog svoje srčanosti. i zbog svoga vanrednoga humora i duhovitosti. "gadni vrag". Neki šekspirologi misle da je Shakespir napisao i završetak prol ali se ono u prepisivanju izgubilo. Mi ne znamo što se desilo kotlokrpi nakon što su glumci odglu komediju. ona je jaka i samostalna. no ona u ovoj komediji nije do k izrađena. Ona ima korje jednoj priči iz " Tisuću i jedne noći ". Katarina Za nju govore da je "divlja mačka". krije se veseljak i dobar čovjek. Petruccio je u njoj ubio "goropadicu". jer su s vi muškarci oko nje bili slabići (Baptista. ali joj se to činilo smješnim. Hortenzijo). koje su već otprije tinjale u njenom srcu. a ne (barem iz početka) iz ljubavi. Petruccio Njega ne vode nikakvi idealniji motivi. kao i duhovitost. ali dotle nije bilo nikoga. te želja da se nagleda svijeta i bogato oženi. a drugih nije poznavala. nego postupa prema njoj sa nekom vedr om galanterijom i hinjenom bezazlenošću te ne če da shvati nijednu njezinu o štru i pogrdu riječ. No pre ma samoj Katarini nije nikad žestok. tvrd oglava i prkosna mlada djevojka. nego neka težnja za pustolovinam a. 4. nego u svemu vidi samo tobožnju blagost i dobrotu. a pobudio one iskre dobrote i ple menitosti. tko bi ih umio razgrnuti i raspiriti. da će ukrotiti "žensk oga zmaja".

da je nj ihov običaj da mladencima otac stavlja ruke pred svjedocima te precizno nabr . da za vrijeme borbe u njima rađa i učvrščuje. metrici. ali nije tako oštr a i duboka kao u kasnijim djelima. pošto je naučio u Petruccija. On je kavalir. Ostali likovi BIANCA je mala himbenica i koketa. ali se osjeća.Petruccio i Katarina ne govore nigdje o svojoj uzajamnoj ljubavi. 7. ali vatren i simpatiča n. GREMIO i BIONDELLO sluge i komedijaši. a napola pouzdanik svoga gospodara. Zaljubljuje se na prvi pogled (kao Romeo) i tako je očaran. bez dubljih psiholoških crta. živahniji i brbljiviji. ali ga Tranijeve i Biondellove šale naljute. On zna kakva je bila tadašnja Pisa (na glasu s vrlih građana). ali slabić. LUCENZIJO je običan zaljubljeni mladić. HORTENSIO nije takav idealist. nastalo oko 1595 godine . VINCENZIO miran i prijazan gospodin.nasamaren zadovoljava se sa gozbom TRANIO je napola sluga. Zaključak Ukroćena goropadnica je jedno od ranijih djela. "UDOVICA" tvrdoglava i neposlušna žena. mnogim latinskim i talijanskim riječ ima i po karakterizaciji lica koja je snažna i konsekventna. Kad vi di. dosta obrazovan i duho vit. da sve vidi u najljepšoj slici. nego više tašt i ograničen. prihvati se svoje "udovice". U ovom se djelu saznaje da je Shakespeare vjerojatno bio u tadašnjoj I taliji. samo je Gremio duhovitiji. kako valja krotiti goropadnu ženu-ali to njemu nije pošlo za rukom. To se vidi po gradnji komedije. na Hortenstijevu žalost jer on nije Petruccio. to je kod Petruccija taktika. To što je oni ne će d a priznaju. GREMIJA . da ne može dobiti Bjanku. 6. koja iza svoje nježnosti i bezazlenosti krije želju za gospodovanjem. što vidimo jasno u posljednjem prizoru. a u Katarine prkos.

prosinac 2004 22:50:00 | 33 komentara TROJICA U TRNJU . Obitelj u koju je došla izolirala ju je zbog toga što je bila drugačija od njih. Objavio lektire u 29. "Vukovarske razglednice". Jedan je od najpoznatijih hrvatskih pisaca kriminalističkih romana. prikazuje se i prikazivat će se na pozornici. Ona duboko uranja u ponore ljudskih slabosti. Ona istovremeno upozorava da je čovjek nemoćan ispraviti svoje pogreške ako dozvoli da mu vrijeme izmakne iz njegove kontrole. nerazumijevanja i ogovaranja. a istaknuti je pisac romana za djecu i mladež. Objavio lektire u 29. ali i njenu obitelj. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje i danas radi kao sveučilišni profesor. U ovom našem svijetu jedinstven primjer za to bio je život i smrt princeze Diane. nisu mogli prihvatiti. ona pokazuje svu tragediju kako čovjek može poniziti sebe i druge. uspjeh jedne glumačke grupe ovisio je isključiv o o kvaliteti djela i njegovoj lakoj izvedivosti na pozornici. Tek je njena smrt podsjetila čitav svijet. Pripovjetka “Breza” me pomalo podsjetila na tu suvremenu tragediju. Piše romane. Dok je živjela.William Shakespeare Ovo je jedna tragična priča. godine. U Shakespeareovo doba. opterećeni vlastitim ograničenjima. "Koraljna vrata" i "Pokora". Značajna su mu djela: "Plava ruža". jer je prikladno za nju. Tako nas i ova pripovijetka “Breza” podsjeća na vječne istine o čovjeku i time dokazuje koliko je ova tema prisutna u svakom vremenu i svakoj sredini. Diana je trpjela svakakva poniženja. eseje i scenarije. prosinac 2004 22:52:00 | 0 komentara Hamlet . A ovo je jedno od onih djela koje se najviše prikazivalo.Pavao Pavličić Naziv djela: "TROJICA U TRNJU" Pisac: Pavao Pavličić rođen je u Vukovaru 1946. "Dunav".ajanje dragocijenih predmeta u Petrucciovoj kući (koji su bili tipični u Taljana u to doba. "Zeleni tigar". "Trojica u Trnju". . na njenu istinsku vrijednost. "Umjetni orao". a to oni.

Dobar je prijatelj i inteligentan. Mjesto radnje: Zagrebačko naselje Trnje . Dobar je prijatelj i slijedi Bracu u svim akcijama iako se boji. Naselje Dugave u izgradnji. Prilično je brbljiv.Vrijeme radnje: Ljetni praznici u vrijeme izgradnje naselja Dugave. Oca nerado spominje. Zločin se za ispunjenje ciljeva ne isplati. humanost i zajednički rad uvijek dovode do pozitivnih rezultata. hrabar. Pouka: Prijateljstvo i odanost prijateljima. Braco živi u istoj zgradi u kojoj i Hrvoje. Hrvoje je plemenit. Po svojim osobinama pravi je vođa. Poštenje. Najvišr voli djevojčicu Bibu i gospodina Solarića. Likovi: Hrvoje živi u novoizgrađenoj kući u Dugavama. jer se rastavio od mame. Žgoljav je i slabašan i stalno radi sklekove kako bi ojačao. Tema: Pustolovno-kriminalistička priča sa naglašenom humanosti i poštenjem. pa često dovodi sebe i prijatelje u neugodne i smiješne situacije. Tut je najmanj od trojice dječaka. Zahvaljujući njegovoj oštroumnosti i upornosti započelo je traganje za pljačkašem banke. . snalažljiv i uporan. a rado odlazi u Trnje gdje je prije živio i gdje ima puno prijatelja.

a u isto vrijeme opljačkana je i banka u Trnju. Svi su ga uzaludno tražili. Pljačkaši su ih vezali i zakucali vrata barake izvana. nahraniti bakinog psa i mačka. Dječaci su primijetili čovjeka kojeg je opisao Hrvoje i počinje potjera.Braco i Tut žive u nezanimljivom zagrebačkom naselju Dugavama. Vani je već bila ploicija u zasjedi. Po cijele se dane igraju pucajući iz pištolja na napuštenom gradilištu. a iz nje je izašao neznanac koji im je jučer umaknuo. Dječaci su se uputili na policiju i sve su ispričali policijskom inspektoru.WILLIAM SHAKESPEARE 1. Konačno su na bakinoj kući u Trnju ugledali znak koji je Hrvoje uvijek crtao. Dok je pričao svoju priču na vratima barake pojavio se susjed Cvik i tetovirani. Braco i Tut dali su se u potragu za Hrvojem. Rastužilo me: Kad je striček Solarić morao u bolnicu. Nasmijalo me: Kad je Tut trčkarao i radio čučnjeve.Kratak sadržaj: Hrvoje. Bilješka o piscu . Dovela ju je Biba po Hrvojevoj uputi. jer je baka otišla u toplice. prosinac 2004 22:50:00 | 69 komentara UKROĆENA GOROPADNICA . Objavio lektire u 29. naselje u kojem je nekad stanovao. Sutradan su se uputili u napuštenu baraku. No više se nije vratio. Ugledali su poruku i postalo im je jasno zašto se Hrvoje krije. Dječaci su odmah znali da im Hrvoje želi nešto poručiti. Slavlju nije bilo kraja. U tom trenutku pojavio se Hrvoje. na nisu daleko stigli. Uzbudilo me: Kad su lopovi upali u baraku u kojoj su bila djeca. Hrvoje je morao otići u Trnje. Vratili su se natrag u baraku i pronašli torbu punu novčanica. Neznanac im je uspio umaknuti i oni se vratiše kući. Svi su im u tome pomagali i uspjeli su mu ući u trag. Našli su ključ bakine kuće i ušli unutra.

To je sasvim realistična komedija bez fantastike u kojoj ne glume nikak vi vitezovi ni velikaši. Koriolan.. neovisno o tome gdje i kada čovjek živi. ali i iz svakidašnjeg pripovijedanja. 2. Najčešče upotrebljava teme smrti. Antonije i Kleopatra.Ukroćena goropadnica.Kralj John.supruga). rođen 1564. Henrik IV. zbirka od 154 pjesme. Kralj Lea rt. Zimska priča i Oluja. sestra . A 1609. Richard II. godine u Stratford-on-Avonu u Engleskoj. Oko 1585. Sve to samo znači da svi podaci potječu iz lju dskoga ponašanja. povijesne drame .sin. koja j e goropadna i koja se ne želi udati samo kako bi omogučila slobodno prošen je Bijanke.kroćenje goropadne Katarine . Mjera za mjeru.Wiliam Shakespeare bio je pjesnik i dramatičar. 3. Henrik VI. iz povijesti. Richard I I. Na Tri kralja. izišli su njegovi Soneti. otc . San Ivanjske noći. Napisao je 36 drama koje djelimo na: 1.brat.. ubojstva. Henrik V. Bilješka o djelu Radnja Ukroćene goropadnice je uzeta iz neke starije komedije koja je u ono doba bila vrlo popularna. Otelo. Njegovi su likovi puni jake psihologije i pokazuju veliko poznavanje ženske ćudi. Radnje se zbivaju u Pisi u Shakespeareovo doba. velikog i neusporedivog poznavaoca ljudske duše. iz svoje suvremenosti. redatelj i kazališni pisac.Hamlet. ljubavi i odnose među lj udima (muž .Romeo i Julija.prosidba Bjanke. 4.. nego ljudi iz svakodnevnog života. suprug . iz starije pisane književnosti. . romance . U komediji postoje dvije radnje: . 2. Mnogi tvrde da je najveći dramski stvaratelj s vih vremena. Machetb. Mnogo vike ni za što. i Henrik VIII. A povezane su time što se Bjanka ne može da uda prije svoje sestre. Julije Ceza.. Shakespeare je svoje dramske tekstove tvorio podacima iz usmene knjiž evnosti.žena. odlazi u London. komedije . U njoj vidimo pravog Shakespearea. gdje djeluje kao glumac. tragedije . zla.

nego neka težnja za pustolovinam a. no ona u ovoj komediji nije do k raja izrađena. Ona ima korje n u jednoj priči iz " Tisuću i jedne noći ". koji služi kao uv od. Neki šekspirologi misle da je Shakespir napisao i završetak prol oga. Uloga prologa Prije same komedije nalazi se kratki prolog (induction). nego postupa prema njoj sa nekom vedr om galanterijom i hinjenom bezazlenošću te ne če da shvati nijednu njezinu o štru i pogrdu riječ. o pozornici na pozornici. nego u svemu vidi samo tobožnju blagost i dobrotu. te želja da se nagleda svijeta i bogato oženi. Zapravo tu nalazimo pozornicu na pozorni cu. koji je mnogo godina bio bolestan. Mi ne znamo što se desilo kotlokrpi nakon što su glumci odglu mili komediju. neustrašivosti i potpunog uvjerenja. ali ne utjeće i na samu radnju. vraćajuči se iz lova. 5. kako bi joj pokaza o da s njime nema šale i kako sve treba da bude po njegovoj volji. kao i duhovitost. krije se veseljak i dobar čovjek. jer se u određenom trenutku u prologu pojavljuju glumci koji će glumiti k omediju Ukroćena goropadica. On te svoje postupke pred Katarinom samo glumi. nije Shakespereova. Valjda zbog svoje srčanosti. Kad se ovaj probudi. 4. ali se ono u prepisivanju izgubilo. da će ukrotiti "žensk oga zmaja". Ispod maskom žestoke i tvrde ćudi. Katarina . naišao na ko tlokrpu. a ne (barem iz početka) iz ljubavi. Tada u dvor dolaze glumci. On prihvača Katarinino kroće nje samo iz pasije i za zabavu. Željan šale naredi slugama da ga donesu u dv or i obuču u sjajne haljine. sluge ga uvjere. U prologu doznajemo da je neki lord. Petruccio Njega ne vode nikakvi idealniji motivi. da je ugledan gospodin. koji prikazuju pred tim preodjevenim kotlokrpom komediju " Ukroćena goropadica. Ipak nam je on simpatičan.3. i zbog svoga vanrednoga humora i duhovitosti. gdje na zemlji spava. Ta zamisao. No pre ma samoj Katarini nije nikad žestok.

6. a pobudio one iskre dobrote i ple menitosti. A zapravo kad malo dublje pogledamo. ali joj se to činilo smješnim. a u Katarine prkos. da ne može dobiti Bjanku. Vidi se i razlog tom mišljenju. to je kod Petruccija taktika. i "pakleni đavol". dosta obrazovan i duho vit. GREMIJA . a napola pouzdanik svoga gospodara. na Hortenstijevu žalost jer on nije Petruccio. nego više tašt i ograničen. živahniji i brbljiviji. "gadni vrag". da sve vidi u najljepšoj slici. HORTENSIO nije takav idealist. jer se ona u početku ponaša kao razmažena. koje su već otprije tinjale u njenom srcu. ali se osjeća. GREMIO i BIONDELLO sluge i komedijaši. Hortenzijo). tko bi ih umio razgrnuti i raspiriti. pošto je naučio u Petruccija. LUCENZIJO je običan zaljubljeni mladić. kako valja krotiti goropadnu ženu-ali to njemu nije pošlo za rukom. ali slabić. samo je Gremio duhovitiji. jer su s vi muškarci oko nje bili slabići (Baptista.nasamaren zadovoljava se sa gozbom TRANIO je napola sluga.Za nju govore da je "divlja mačka". "UDOVICA" tvrdoglava i neposlušna žena. što vidimo jasno u posljednjem prizoru. . da za vrijeme borbe u njima rađa i učvrščuje. ali vatren i simpatiča n. prihvati se svoje "udovice". Zaljubljuje se na prvi pogled (kao Romeo) i tako je očaran. a drugih nije poznavala. Kad vi di. To što je oni ne će d a priznaju. On je kavalir. bez dubljih psiholoških crta. ali ga Tranijeve i Biondellove šale naljute. koja iza svoje nježnosti i bezazlenosti krije želju za gospodovanjem. sa lo šim odgojem i tvrdoglavošću zbog ranog gubitka majke. Petruccio i Katarina ne govore nigdje o svojoj uzajamnoj ljubavi. Ona je znala da žena mora biti prema mužu odana i vjerna. Ostali likovi BIANCA je mala himbenica i koketa. ona je jaka i samostalna. ali dotle nije bilo nikoga. tvrd oglava i prkosna mlada djevojka. Petruccio je u njoj ubio "goropadicu". VINCENZIO miran i prijazan gospodin.

Drugoj skupini pripadaju gradski romani u kojima je pokušao kritički prikazati zagrebačko građansko društvo (Olga i Lina. Obiteljska tajna i Petar Zrinski. To se vidi po gradnji komedije. U ovom se djelu saznaje da je Shakespeare vjerojatno bio u tadašnjoj I taliji. Prvu skupinu sačinjavaju istarsko-primorski romani (Jelkin bosiljak. U Shakespeareovo doba. pomorce i seljake. godine u Zagrebu. u prvom redu ribare. povukao se iz službe i posvetio književnom i političkom radu. prosinac 2004 22:50:00 | 1 komentara ZAČUĐENI SVATOVI . Iz njega se može mnogo toga naučiti o poštenju i borbi za život dostojan čovjeka. u Brseču.EUGEN KUMIČIĆ BILJEŠKE O PISCU: Eugen Kumičić rođen je 11. uspjeh jedne glumačke grupe ovisio je isključiv o o kvaliteti djela i njegovoj lakoj izvedivosti na pozornici. Više puta je bio zastupnik u Hrvatskom saboru. a umro je 13. svibnja 1904.. mnogim latinskim i talijanskim riječ ima i po karakterizaciji lica koja je snažna i konsekventna. siječnja 1850. Objavio lektire u 29. Sirota. Godine 1883. Ostala djela su romani i pripovijetke: Neobični ljudi. Začuđeni svatovi i drugi) u kojima na romantičan način opisuje istarske ljude. Pobijeljeni grobovi te drame Sestre. On zna kakva je bila tadašnja Pisa (na glasu s vrlih građana). Primorci. prikazuje se i prikazivat će se na pozornici. Studirao je filozofiju u Beču. jer je prikladno za nju. nastalo oko 1595 godine . Preko mora. Trećoj skupini pripadaju povijesni romani (Urota Zrinsko-Frankopanska i Kraljica Lepa). ali nije tako oštr a i duboka kao u kasnijim djelima. metrici. Zaključak Ukroćena goropadnica je jedno od ranijih djela. Gospođa Sabina i drugi). Njegovi romani dijele su u tri skupine.7. da je nj ihov običaj da mladencima otac stavlja ruke pred svjedocima te precizno nabr ajanje dragocijenih predmeta u Petrucciovoj kući (koji su bili tipični u Taljana u to doba. DOJAM O DJELU: Djelo je zanimljivo. . Teodora. A ovo je jedno od onih djela koje se najviše prikazivalo.

Njegova kći Marija njegovala je Matu. Alfredo idući kući nailazi na Antonija i napada ga. Jednom. OPIS GLAVNOG LIKA: . Njezin otac Marino ne zna za tu vezu. Antonio ga ubija nožem i bježi. Od njih saznaje da nije nahod već da mu je Alfredo Saletti brat po ocu. Nakon što je Antonio osramotio Alfreda i spasio Mariju. skriva kod groblja. Antonio ubija Alfreda u samoobrani. Antonio je čuvao stražu. Alfredovom sestrom. Nakon nekog vremena zaprosio je Mariju. nalazi ga njezin otac i Antonio ubija i njega u samoobrani. Tad je udarcem u glavu ozlijeđen Mato. želeći pobjeći od samoga sebe. gdje i umire znajući da je ubio svoga brata i oca. PREPRIČANA EPIZODA: Dok je trajao tajni sastanak Elvire i Marka.KOMPOZICIJA: Uvod: Brodolom kod Lučice Zaplet: Alfredo Saletti i Mato Bartolić se zaljubljuju u Mariju Vrhunac: Antonio ubija Alfreda Rasplet: Mato i Marija se vjenčaju Završetak: Antonio ubija Marina Salettija i sam umire SAŽETO PREPRIČAVANJE: Lučica je bio miran primorski gradić sve dok se nije desio brodolom u Sadrišću. Alfredo naručuje njegovo ubojstvo. a ona je pristala. a kasnije saznaje da su zapravo bili braća. Marijin brat Marko tajno se sastaje s Elvirom. dok je tako nosio pismo Elviri. Odnijeli su ga u kuću ribara Šabarića. Mato se oporavio i zaljubio u Mariju. Antonio prenosi njihova pisma. U strahu odlazi kod prijatelja Jose i njegovog oca Martina i povjeri im što se dogodilo. Mato nije znao da je bogatašev sin Alfredo Salleti također zaljubljen u Mariju i da je stalno salijeće i napastuje. Nakon Marijinog i Matinog vjenčanja Antonio se.

Duboke i crne obrve krasile su joj lice. Stipina kuća. Marku je pomagao prenoseći njegova pisma Elviri. ona se udala za Matu Bartolića. sve to bijaše tako milo. Bila je snježne puti. Sadrišće. bujne joj grudi i sav onaj nježni sklad čarobnih uda. Njezina vrana i glatko počešljana kosa podavaše čednu i nježnu dražest smrknutom joj čelu. blijesak sreće na prekrasnom joj licu. Alfredo je također bio zaljubljen u Mariju. Kasnije se saznaje da mu je otac Marino Salleti. snježna put i sjajna kosa. Njezino rascvjetano. Skrivajući se na groblju umro je od hladnoće. Marino Salleti ga napada i Antonio ubija i njega. gipko i slikovito tijelo.Antonio Marola je mladić oniska stasa. a majka Marica Kozulić. Bio je siromašni ribar "Odijelo Antonijevo je poderano. tako zdravo i tako puno života i tako dražesno. Martinova kuća VRIJEME RADNJE: Prošlost dok je Istra bila pod talijanskom vlašću. Antonio kasnije ubija Alfreda u samoobrani. carska cesta. načelnikova kuća. Kasnije se on zaljubio u Mariju. Imao je jake ruke i široka prsa. Najviše je volio Mariju i Marka. bjeloputne i oble noge. Stupovi." Dok je Mato ležao ranjen. za njih bi skočio i u pakao. jer mu jedna nogavica od hlača tija do koljena zavrnuta. MJESTO RADNJE: Lučica . Šabarićeva kuća. Imala je male. Na putu do nje uvijek bi mu se ispriječio Antonio što je jednoga dana završilo Alfredovom pogibijom Antonio bi za Mariju skočio u pakao. groblje. Cijela Lučica je za njega mislila da je nahod." Bio je veoma izdržljiv "Ljuta je zima. Na njega je pazila obitelj Šabarić primivši ga kao člana obitelji. . ona je pazila na nj." Vrlo je požrtovan. Salletijev posjed. no on kao da je ne osjeća. Povučen je i čudan. OPIS SPOREDNOG LIKA: Marija Šabarić je mlada djevojka vitkog i punog tijela. Bilo bi dana da ništa ne kaže ili da ode i ne vrati se nekoliko dana. Alfredo ga je zbog toga mrzio. Kad su prošle Marijine nevolje a Alfredom.crkva. Mariju je više puta spasio od napasnika Alfreda Salletija. gdjegdje krpa na krpi. "… bijaše Marija najdivnija tačka.

OSNOVNA MISAO: Djelo govori o otimanju hrvatske obale i tlačenju hrvatskog puka u prošlosti. Brankina najbolja prijateljica je bila Hermina kojoj govori . novinarstvo. Objavio je novinarske tekstove i pjesme u “Pozoru” i “Naše gore list”. Objavio je feljtone pod nazivom Zagrebulje i komediju Ljubica. godine naziva se Šenoinim dobom jer ga je Šenoa obilježio značajnom djelatnosti u hrvatskoj kulturi. godine. Njezina baka ju je odgojila. Tko pod drugim jamu kopa. PROBLEMATIKA: Odnos tuđinaca koji su na vlasti i domaćeg stanovništva koje je potlačeno i njihovi stalni sukobi. Doba od 1865. Čuvaj se senjske ruke. Beču i Pragu. lijepa i pametna djevojka.TEMA: Sukobi između bogatih stranaca koji moralno i materijalno upropašćuju selo i siromašne istarske ribare koji se bore za svoje poštenje i opstanak. Sadržaj Branka je još kao dijete doživjela tragične događaje. prosinac 2004 22:48:00 | 0 komentara Branka . Ona je bila tvrdoglava. osjećajna.August Šenoa Pisac August Šenoa rođen je u Zagrebu 1838. Branka. Prijan Lovro i Prosjak Luka. Seljačka buna. dramu. Na kraju oni kobno završavaju shvaćajući da nitko ne može dugo držati Hrvate u šaci. Studirao je u Zagrebu. do 1881. Svakoj sili dođe kraj. Bogati stranci uzimali su sve siromašnim seljacima i ribarima. Njegova poznata djela su Zlatarevo zlato. sam u nju pada. Otac je pretukao majku na smrt te je on sam poslije poginuo u ratu. prozu. August Šenoa je pisao poeziju. Objavio lektire u 29. kritiku. i umro 1881.

Ovaj roman govori o teškom životu jedne zagrebačke djevojke koja želi nešto učiniti za domovinu. Marić se je zbog toga svim silama trudio da Branka nigdje ne pronađe posao. Tako je dobila posao u Jalševu. Mjesto radnje Radnja se odvija u Zagrebu. umišljenoga gospodina koji je poznavao poglavare u gradu. Ali ipak su ju podržavali dobri ljudi. Ali je Herminin otac čuvši to odmah poglavarima objasnio kako je Branka djevojka koja ima talenta te je ona dobila posao u Jalševu. U međuvremenu se i stvara ljubav između nje i grofa Belizara. Ona se ne obazire na njih i napreduje. Sutradan ju je savjetovao župnik. Objavio lektire u 29. Tako je grof Belizar na njegovoj zabavi u gradu zaprosio Branku. Ona je htjela postati učiteljicom. Naučila je djecu osnove za život. govori kako smo svi mi dužni domovini za njezin napredak. prosinac 2004 22:48:00 | 0 komentara . Na kraju ona ipak pristaje postati groficom. imala je puno neprijatelja koji su se protivili mladim ilircima. te su je htjeli što prije svrgnuti. kada se počinje buditi Hrvatska. Tako i Branka uvijek ima nade i svojim znanjem doprinosi narodu. Između grofa i Branke se stvarala ljubav. načelnika. Dojam Ovaj roman budi u meni osjećaje prema domovini.svoje probleme. dobar starac. gorskom selu koje je kulturno siromašno. Branka je odbila gospodina Marića. Vrijeme radnje Sve se zbiva za vrijeme Hrvatskog narodnog preporoda (ilirskog pokreta). Branka je “probudila Jalševo iz zimskog sna”. župnik. Ona nije odgovorila. Njezinu molbu nisu nigdje prihvatili. da slijedi srce. U početku joj je bilo teško. Branka joj je govorila o tome kako želi postati učiteljicom. načelnica i grof Belizar. koji ju je zaprosio. Tamo joj je bilo teško jer su joj se neki ljudi protivili. središtu hrvatske kulture. Tako je Branka odlučila udati se za grofa i postala groficom. te u Jalševu.

Krene prema vrhu. Prvi Krug U prvom krugu .Dante Alighieri Ponešto o piscu: Dante Aliaghieri rođen je 1265. U ovom krugu Dante razgovara s Franceskom i Paolom. u Ravenni. Njihove duše se ne muče i jedina muka im je neispunjiva želja da vide Boga.Limbu nalaze se duše nekrštenih. lav i vučica.. a umro je između 13. ali vrhunac svog stvaralaštva je za sigurno postigao “Božanstvenom Komedijom”. ali mu put zapriječe gepard. U svakom krugu nalaze se duše griješnika. ali dođe Vergilije i povede ga za sobom. Najosnovnije crte fabule: Dante se na polovici života nađe u šumi. kojima vitla paklena oluja. u Firenzi. rasčetvoruje. Ovidije. Vergilije mu objasni da ga je poslala Beatrice. lik iz Danteovog romana Vita nuova.. Treći krug U trećem krugu muče se duše proždrljivaca. rujna 1321. Drugi krug U drugom krugu nalaze se duše ljubavnika. On krene natrag. i 14. Čuva ga Minos. šiba kiša i snijeg dok ih Kerber. Četvrti krug . Već kao mlad pjesnik istakao se u novom “slatkom stilu” (dolce stil nouvo). Vergilije vodi Dantea kroz pakao i čistilište u raj. Dugo luta šumom i izađe iz nje. ljubavnicima iz Ravenne. Pakao je Dante opisao kao devet krugova. Od drugih njegovih djela ističu se “Novi život” i “De vulgari eloquentia”. mitski čuvar Hada. polijegale po blatu. Njihove muke su da ih. a on ujedno i razvrstava teže griješnike. Tu se nalaze djeca i antičke ličnosti koje su se rodile prije stvaranja kršćanstva. te dođe do nekog brijega. a raspoređeni su po težini grijeha što su grijesi teži to su krugovi niži i uži. Homer.Božanstvena komedija . Vergilije.

sadržavaju deset rovova. Osmi krug Metabolge ili zle jaruge. njegovog učitelja i uglednog književnika. U prvom pojasu se nalaze nasilnici na bližnjega. U devetom rovu su sijači nesloge. U petom krugu su podmitljivci i varalice. U četvrtom krugu se nalaze vračevi i lažni proroci. te mu on proriče da će biti prognan iz Firence. u drugom laskavci (zaronjeni u ljudsku nečist. a ljeni se dave pri dnu. a čuvaju ih vrazi. U drugom pojasu nalaze se samoubojice. koje vrag ranjava . U trećem krugu se na užarenom pijesku nalaze nasilnici protiv Boga. protivnika prirode. a čuvaju ih kentauri. te rasipnike. zagnjureni u vrelu smolu. Ovdje Dante sreće Brunetta Latinija. kako se još zove osmi krug pakla. Čuva ih Flegija. koji ih dok su uronjeni u Flagetont. moraju sjediti. koji mu opisuje svoje zadnje putovanje. U sedmom rovu su lupeži koji trče progonjeni od otrovnih zmija. protiv prirode. a među njima Dante sreće Odiseja. U trećem rovi su simonisti . Šesti krug To je krug krivovjeraca koji su zakopani u vatrenim grobovima. gađaju strelicama.U Četvrtom krugu su duše raspinika i škrtaca. moraju trčati i protiv rada. naglavce zabodeni u šuplju stijenu.ljudi koji su prodavali ili kupovali crkvene časti. a čuva ih Pluton. Sedmi krug Sedmi krug je podjeljen na tri pojasa. leže nepokretni nauzak. U osmom krugu se himbeni savjetnici. prisiljeni da hodaju pod debelim pozlaćenim kabanicama. Tamo Dante sreće Papu Nikolu III. rijeku od vruće krvi. glave okrenute naopaku. koji su zagnjureni pri vrhu. Oni prsima guraju teške terete. Ovdje Dante priča s Farinatom i Cavalcantiem. U šestom krugu su licemjeri. koji hodaju unatrag. U prvom rovu su zavodnici žena (njih bičuju đavoli). koji su pretvorene u otrovno granje. Peti krug Peti krug je krug duša srditih i žestokih. koji gonjeni Harpijama trče kroz šume samoubojica.

Ima tri glave. Tolomeja . Deveti krug U deveti krug Dantea i Vergilija prenese div Antej. Antenori . a u desetom rovu su krivotvoritelji.zona izdajica svojih dobročinitelja. čistilište i raj. tj. a ispod svake po par ogromnih krila kojima stvara hladan vjetar.zona izdajica gostiju.simbol mudrosti i razuma Beatrice . kažnjeni strašnim bolestima.simbol božanske milosti i objave mračna šuma .zona izdajica domovine ili stranke. Taj krug je podjeljen na četri zone. a “Pakao” ima jedno uvodno poglavlje tako da je ukupno sto pjevanja. . U središtu Kocita. od kojih se prvi rimuje s trećim.simbol grešnog čovjeka Vergilije . Svako dio se sastoji od 33 pjevanja. Kain . kroz pakao. Brut i Kasije. Tema djela: Tema je Danteova vizija trodnevnog putovanja kroz zagrobni život. gdje se po Danteovoj viziji nalazi čistilište u obliku brda. a drugi s prvim iz sljedeće strofe.zona izdajica rođaka.mačem. Vergilije se s Danteom uspinje uz Luciferove noge do južnog pola i stiže do južnog pola. koji je do pola zaronjen u led. Simbolike: Dante .simbol grešnog života Struktura: Božanstvena komedija se sastoji od tri dijela koji simboliziraju sveto Trojstvo. Guidecca . U ustima su mu Juda. nalazi se gorostasni Lucifer. Strofe su sastavljene od po tri jedanesterca. ujedno i središtu zemlje.

on ga moli da razgovara s njim. već krivnja njegove okoline. Njegovi protivnici su u stvari pravi krivci koji bi trebali trpjeti u paklu. Njegovi grijesi se ne mogu opravdati ničim osim pohlepom. napravio je veliko i hrabro junačko djelo. a njena duša je bez ikakve sumnje čišća od mnogih koje stižu u raj. Njegovo djelo nije bilo opravdano i zato je zaslužio da ode u pakao.Karakterizacija likova: Francesca je griješnica iz poravednih razloga. Odisej je još jedan griješnik. Općenito je on lukavštinom uništio Troju. Farinata je plemenit. Njegovo samoubojstvo nije u stvari njegova krivnja. Pierre delle Vigne (trnovito stablo) je još jedan od ljudi koji nisu zaslužili pakao. Papa Nikola III je. koji je bio u stanju ubiti rođaka. ali ako se cijela stvar pogleda iz ugla Grka. Vrlo je naporno za čitanje. jer . za razliku od prošla tri griješnika. Njezina želja da moli s Paolom za Dantea samo dokazuje njenui dobrotu i nepripadnost paklu. Farinata je u neku ruku proglašen krivovjercem iz zlobe. čija djela ovise o kutu gledanja. koji se našao na krivom mjestu u krivo vrijeme. U suštini je on dobar čovjek. Alberigo del Manfredi je okrutan čovjek. samo zbog osvete. osoba koja je u potpunosti zaslužila pakao. U njemu se vide tragovi prethodnika i ljudi ondašnjeg vremena. Mišljenje o djelu: Djelo je tajanstveno i mistično. i iako je protiv Dantea po političkom uvjerenju.

O njegovoj karakterizaciji možemo ponajviše saznati u prvom dijelu ove novele. stvaralačka životinja. glavni lik ne slaže se dobro s društvom i prezire ljude u njemu.zbirke poznatog ruskog realistaF. nezahvalno biće. pored toga što je pakostan. U ovoj se noveli spominje nekoliko likova: glavni lik. Novela “ Zapisi iz podzemlja” u sebi sadrži mnoge ideje o čovjeku. Sama ideja prolaska kroz čovjeku nedostupna mjesta je vrlo uzbudljiva. čiju veliku učestalost možemo vidjeti i u samom glavnom liku. lakosmisleno biće. Objavio lektire u 29.Kako se prava radnja javlja tek u drugom dijelu ove novele. gdje odmah na samom početku možemo uočiti pakosnost. pakosno biće. Ova se novela sastoji od dva dijela. Dostojevski “ Zapisi iz podzemlja” samo je jedna novela iz zbirke pod nazivom “Zapisi iz mrtvog doma” .Dostojevskog. od cijelog svijeta. a jedna od zanimljivosti vezana upravo za radnju je da je radnja izmišljena kao i sami zapisi.nedolično biće te biće koje u svemu ima cilj i teži ka ostvarenju tog cilja. Ferfičkin. čovjek je negriješeno biće. glavni lik ove novele bolje nam predočava samog sebe a ujedno preko sebe izriče pravu istinu o čovjeku. Osim svih ovih osobina jedna se osobina posebno ističe a to je samostalnost. posebnu pažnju mogli bismo dati upravo glavnom liku jer on sa svim svojim osobinama predstavlja ljude tadašnjeg vremena. gdje bi prvi dio mogli nazvati filozofskom raspravom o čovjeku. Ipak.zahtjeva iznimnu koncentraciju i visok nivo opće kulture. U njegovoj filozofiji možemo kao glavnu ličnost .mogli bismo reći da radnja teče kronološki. M. No. koja se uočavala i u njegovom poslu. on je dosta i radoznao a možemo reći i da voli sanjariti. a drugi dio dokaz za sve ono što je rečeno u prvom dijelu. Prema svemu ovome možemo zaključiti i da zapravo podzemlje za glavnog lika možda i predstavlja ovaj bijedan i nesretan život. fantazirati a ponajviše filozofirati.M. Liza. Usprkos toj velikoj želji. Individua tj. biva odbačen i postaje željan osvete za neuspjehom. a ponajviše izolaciju od društva. njegovom životu te o individui i njezinom ponašanju i uklapanju u društvu. Naime.F. Prema njegovim riječima. Sve mu u životu propada a nesreća mu je uvijek za petama. no ipak želi ući u društvo i osjetiti tu posebnu atmosferu. Simonov i Zverkov. prosinac 2004 22:47:00 | 3 komentara ZAPISI IZ MRTVOG DOMA . Usprkos svemu tome nisam siguran da bi ovo djelo mogao proglasiti interesantnim. njegov sluga -Apolon. ali kompliciran stil je ipak učinio svoje i učinio ovo djelo nedostupno većini čitatelja.

nedovoljna upornost dovela je do toga da je uvijek bio odbačen. već je sve to promatrao sa svog stajališta. Bio je jedan od onih ljudi koji nije podnosio glavnog lika. najvažniji mu je bio novac te iz pojedinih njegovih situacija vidimo kako je bio uistinu velik podlac. da sebi učine život boljim. šutljivu i zbunjenu djevojku. ne misleći na posljedice. kojeg je on silno želio popraviti. život. Tokom cijele novele činio se nervoznim. Gotovo sve možemo reći i za preostala dva neprijatelja glavnog lika-Trudoljubova i Zverkova. možemo zaključiti da on u biti i nije shvatio svijet. zlo i egoizam se u toj djevojci nije mogao uočiti već je imala sve dobre osobine.uočiti čovjeka i njegove probleme u društvu. on je zadovoljan svojim načinom života. No. često su omaložavali glavnog lika. Sve te probleme možemo pronaći i u glavnom liku.koji ga nije prihvaćao i niti to nije ni pokušavao. budućnosti i ljubavi. a to je nezadovoljstvo čovjeka s onim što ima. Osim glavnog lika.To je bila djevojka Liza.Na samom kraju novele možemo uočiti da nikoga ne voli. pakost. no ono što je najgore. u radnji novele sudjeluju i ostali likovi s kojima se naš glavni lik i nije baš previše slagao. Pakosni. dok drugu stranu svijeta nikad nije uspio vidjeti ni shvatiti. bila je osoba s kojom se moglo smireno i bez diskusija popričati i izmjeniti mišljenja o životu. budio je sve negativne osobine u očima glavnog junaka. Jedan od tih likova je i lik Ferfičkina.Prema riječima glavnog lika. a sudeći po svemu ovome. Glavnu je riječ u njegovom životu vodila povučenost od društva. Ipak. nesigurnim.no ima nešto što odskače od svega. nikoga ne poštuje. i za kojeg je tvrdio da je glup i velika kukavica. Veoma podao i drzak razmetljivac koji je hinio najosjetljiviju ambicioznost. izgledom veoma lijepa i dobra u duši i srcu. Ipak. No. kojima je jedini cilj u životu bio novac. jer čovjeku uvijek treba nešto više. U početku je upoznajemo kao povučenu. bio je to čovjek kojeg je glavni lik ponajviše mrzio. Za razliku od drugih likova. gotovo zao čovjek koji je s zadovoljstvom zadirkivao druge i ismijavao ih. Neke od ovih osobina mogu se uočiti i u današnjem svijetu. zli likovi. sa svoje strane. jer je totalno izoliran od društva i velika je individua. izbezumljenim. kojom bi samo gledali da sebi ugode.Sve je to uzrok njegovog bijednog života. Kao i svima. u današnjem čovjeku. Svi oni isticali su se jednom velikom negativnom osobinom-iskorištavanjem. neodlučnim a pomalo i strašljivim. Bila je veoma draga glavnom liku koji ju je volio no ta je ljubav brzo nestala zbog nespremnosti lika na takav način života. . ne voli ni samog sebe. za razliku od drugih ljudi koji su nezadovoljni onime što imaju. u cijelom društvu bila je i osoba koja je u glavnom liku pobudila posebne osjećaje.koji je sve to trpio i čak im se u jednom trenutku htio i ispričati.

” ili pak “ Ta čovjek je glup.kao npr.Već nam je poznato da su stil i jezik Dostojevskog veoma jednostavni. Neprivlačan sam čovjek.. ali neću je prekrižiti. bez ikakva posla. pa bih nakon četrdeset godina došao k vama da se raspitam do čega ste došli. Odakle si? Iz Rige.Pakostan sam čovjek. Njemica? Ruskinja. strpao bih ja vas na četrdeset godina u podzemlje.”.Osim ovih rečenica .namjerno je neću prekrižiti!). a sada.Naime. Jesi li već dugo ovdje? Gdje? U kući.ali se Zverkov.”. na sve samo nasmijao i to tako da zapravo i nisam sasvim pobijedio – smijeh je ostao na njegovoj strani..Stanite! Dopustite da predahnem. kad sam i sam uvidio da sam se želio samo napraviti odurno važan.”Specifičnost ove novele je i početak... Uostalom. fenomenalno glup.koji je doduše bio glup ali veseo i drzak. gdje se također uočavaju jednostavne i humoristične rečenice:” Bolestan sam čovjek. Kao primjer jednostavne i kratke rečenice možemo navesti jedan od brojnih dijaloga iz novele: ”Ti si odavde? Nisam..Sam jednostavan stil govori nam kako rečenice nisu toliko bogate stilskim sredstvima.misleći da će ispasti veoma duhovito. Znate šta.a i cijela je novela napisana tako da autor direktno razgovara s čitateljem i daje mu poneke savjete. a sve se to izražava rečenicama poput ovih:”. koji je u funkciji humorističnosti i originalnosti rečenica . gdje se autor često koristi jednostavnim i jasnim rečenicama koje nisu toliko bogate stilskim sredstvima.”Tada sam pobijedio.. ali je tako nezahvalan da nema nezahvalnijeg stvorenja od njega. no u noveli .nemam pojma o svojoj bolesti i ne znam pouzdano što me boli.”.pitate me. Dostojevski se obraćao čitatelju putem zagrada “ (Slaba dosjetka. uopće i nije glup. Mislim da me boli jetra.”Pa zašto ste onda sve ovo pisali?. Napisao sam je. “ Često se u rečenicama pa i među rečenicama javlja kontrast.

Alojz Majetić Naziv djela: "Omiški gusari" Pisac: Alojz Majetić rođen je u Rijeci 30.. da nas u tom i tom trenutku priroda nipošto u tim i tim okolnostima neće ništa pitati.no. Čovjek nije nikada sretan onime što ima. tijesnoj i niskoj sobi.. krpama i kojekakvim odijevnim starudijama . običnim mjestima (gostionica.”čija je funkcija opisivanje i predočavanje socijalnog statusa likova.pa makar i za retortom. pa ako stvarno težimo za tablicom i kalendarom.dužni smo sebi ponavljati.” Realističnost stila također ne možemo izostaviti. Radio je kao . Čovjek nije savršeno biće. i ova novela ima nekoliko ideja: 1.bilo je posve tamno.možemo pronaći i poneku metaforu: ”Bilo je tiho. pretrpanoj golemim ormarom za odijela i krcatoj kartonskim kutijama. I kao i svako dijelo.no. Svaki je čovjek kukavica. malena sobica).i. neumorno.što se može. da je treba prihvatiti takvom kakva jest. 3. Ti se problemi očituju na posebnim realističkim likovima – likovima iz svakodnevnog života koji se kreću na svakodnevnim.U noveli možemo uočiti i opis interijera:” U uskoj. prosinac 2004 22:47:00 | 0 komentara Omiški gusari . Realističnost je izražena već putem same socijalne teme koja sa sobom nosi razne probleme.dok u jednom dijelu novele možemo uočiti i pozitivizam:”Pa i uopće . 2. Objavio lektire u 29.1938. pahuljao je snijeg padajući gotovo okomito i prostirajući jastuk po pločniku i pustoj ulici. a ta je realističnost i specifična za razdoblje u kojem je nastalo ovo djelo. Društvo čini čovjeka čovjekom. a ne onako kao što fantaziramo. treba prihvatiti i retortu!” Jezik u ovoj noveli je razumljiv no ima i pokojih francuskih izraza”a l’homme de la nature et de la verite”.08. a studirao je na filozofskom fakultetu u Zagrebu. Srednju školu završio je u Delnicama. 4.

te okolica Splita i Omiša. "Zapovijedni način". "Kako uspjeti u životu". Za razliku od oca i brata Dominika ne podnosi ubijanje. za očuvanje svoje djedovine i slobode. strastven i odlučan. pravedan. Krase je odanost. Zbog izvanrednog pamčenja bio je živa pomorska karta i u tri je godine upoznao obje obale Jadrana. a za povijesni roman "Omiški gusari" dobio je 1981. Likovi: Malduh Kačić glavni lik romana ujedno je i povijesna ličnost. novinar i urednik. odlučan i ustrajan u borbi za slobodu i očuvanje svog ognjišta. Pouka: Treba biti hrabar. "Otimam". Objavio je više zbirki pjesama. Vrijeme radnje: Razdoblje izmeđe 1180. neustrašiv i mudar vođa. godine postao je omiški knez. te se ističe kao srčan. Tema: Borba plemena Kačića. a poznatije su mu: "Dijete s brkovima priča". 1221. Poznat je i kao autor radijskih i filmskih scenarija. posebno odan ideji borbe protiv Mlečana. Mjesto radnje: Split. ljubav i razumijevanje. . Već kao dječak bio je srčan. U romanu pisac je opisuje kao Malduhovu ženu. Dobra je majka i odana žena. Marija Pulsnikova nije povijesna ličnost. godine. a uređivao je časopise "Paradoks" i "Kerempuh". protiv jačih neprijatelja. Ima veliku duhovnu i fizičku snagu. godine Nagradu "Grigor Vitez". Priredio je Antologiju hrvatskog humora u šest knjiga. Piše i romane. i 1226.korektor. podvale i surovost.

Mladić se vraća kući. Održao je obečanje i između Dominika i Malduha razvilo se čak i neko pritajeno prijateljstvo. Na galiji je i Dominik poznat kao posebno okrutan gonič veslača. no ova je pripadala omiškom plemenu Kačića. a otac i Jurislava odvedoše Mariju u samostan. Malduh se ubrzo zagledao i zaljubio u plemkinju Mariju Plusnik. Pokazao je pritom odlučnost pravog muškarca. Bojeći se odmazde močnijeg neprijatelja Kačići skloniše u Split malog Malduha od kojeg je knez Nikola puno očekivao. U napadu Omišana na galiju oslobođen je Malduh. Uz pomoć carskog namjesnika Rugerija ishodio je pravo na navedenu zemlju. U borbi za očuvanje svoje zemlje razljučeni Kačići predvođeni knezom Nikolam ubiše gramzivog nadbiskupa. Ne uspijeva u svojoj nakani. te otme Dominika kako bi napravili zamjenu zarobljenika. . Odrastao Malduh uzaludno traži Mariju i u toj potrazi dolazi blizu Venecije gdje biva uhvaćen i bačen na galiju kao veslač. U zamjenu za slobodu Dominik otkrije mjesto gdj se nalazi Marija. a zarobljen Dominik. Nakon šest godina traganja Malduh je konačno našao voljenu Mariju. U međuvremenu Marija sazna da je Jurislava očeva ljubavnica a ne sestra i ova joj pomogne doći do voljenog Malduha prije razmjene. Malduh mu poklanja život.Kratak sadržaj: Pohlepan splitski nadbiskup Rajneri nastoji nizom spletki prisvojiti za splitsku crkvu zemlju u selu Srinjinama podno Mosora. no te je riječi čula Jurislava. U gužvi u luci Malduh je izrazio Mariji želju da je jednog dana uzme za ženu. U gradu. no ovaj za uzvrat mora potopiti onoliko brodova koliko ih je potopio brod na kojem je služio. Marijin otac Petar. Oženili su se i ona mu rodi sina Osora. Knez Nikola odluči spasiti Malduha. U jednoj od borbi ponovo biva zarobljen Dominik. Njeni otac Petar i brat Dominik bili su probizantinci i veliki neprijatelji Kačića. očeva sestra koja je nakon majčine smrti brinula o Mariji. Kaznena bizantska ekspedicija bila je potučena do nogu i doživjela je veliku sramotu. Malduh je ponovo na moru i planira stvoriti savez gradova koji će se onda lakše oduprijeti Veneciji. Marija je odmah pristala. brat Dominik i pohlepni nadbiskupov sluga Mačica odlaze u Ravenu po opljačkano blago koje je tamo skrio pokojni nadbiskup. pa gradi flotu i uspješno se bori protiv Mlečana. Malduha su uhvatili i bacili u tamnicu.

Zastave. dugacke i složene recenice koje mi je teško razumijeti .Miroslav Krleža Izdavac: “Vijesnik”. Ostala najveća djela su mu Na rubu pameti. u Zagrebu. koju je bijegom napustio. Uzbudilo me kad su Malduha zarobili i bacili u tamnicu. “ Književna republika”). prosinac 2004 22:47:00 | 41 komentara Bitka kod Bistrice Lesne . “Danas”. godine. Zagreb – 1990 Bilješka o piscu: Miroslav Krleža rodio se 1893. Između prvog i drugog svjetskog rata pokretao je i uređivao razne časopise ( “Plamen”. Umro je krajem 1981. Objavio lektire u 29. a Malduhu se gubi svaki trag. a zatim poznatu vojnu akademiju Ludoviceum u Budimpešti. Razveselilo me kad je Malduh našao Mariju. Rastužilo me kad su kažnjenicima odsijecali ruke ili noge. Povratak Filipa Latinovicza . godine nisu potpisali mir s papom. Krleža je kao novelist bio vezan za prvi svjetski rat i malograđanski rat.Omiška flota zadaje teške udarce neprijatelju sve dok 1226. Bilješke tijekom citanja: -na pocetku novele primjecujem težak nacin pisanja. Polazio je kadetsku školu u Pečuhu. Deset krvavih godina i drugo. Leda. gdje je završio pučku školu i nižu gimnaziju. Zbirka pripovijedaka Hrvatski bog mars snažna je slika ratnog bezumlja i tragičnih sudbina ljudi. U agoniji. U logoru. Gospoda Glembajevi. Osim ratne novelistike značajan je i ciklus Krležinih drama s ratnom tematikom Vučijak.

ostao je bez žene te sam sa svoje dvoje djece. jedan od domobrana. Pred odlazak u rat traži pomoc od vlade u vezi s djecom koju nema kome ostaviti. ali pre realan i zahtjeva citatelja boljeg želuca. Pisac opisuje jad i bijedu koju mi je teško razumijeti. . 30. kao i mngi seljaci tog doba nalazi nerazumijevanje i odlazi potišten. Nastavlja opisom teškog života u to doba te opisom sudbina šestorice domobrana. Kratak sadržaj: Pisac djelo zapocinja posvetom. – str. Teško je razumjeti ga. a radnja otužna i skromna. Posvecuje ga šestorici palih domobrana i njihovom deseniku.-opis nacina zivota rastuzuje me -osjecam suosjecanje s “junacima” -u pismima pred kraj novele vidim neku ironiju. no. “Divizijski mrtvozornik Palcic…” “…pozdrav od Ljubice Jankic. Najlijepši ulomak: Str. ” Tema djela: Knjiga Bitka kod Bistrice Lesne opisuje hrabrost i jad slavnih junaka koji su poginuli u toj bitci. kratko je. rat je iz perspektive vojnika uvijek tragican. 29. Ideja djela: Bez obzira na poraz ili pobjedu. vrlo su komicna -osjecam veliko nezadovoljstvo i razocarenje jer nitko nije preživio Doživljaj djela: Djelo mi se nije narocito svidjelo. Vid Trdak. Hrabrost se kadkada i ne isplati. opis je rijecit i bogat.

mržnju. Piše za radio i televiziju. " Čudnovata istina ". a u njima se ocrtava sav jad i siromaštvo zagorskih seljanki. Mjesto radnje: Selo u Zagorju i Bistrica Lesna. " Kazalište lutaka " i druge. kao i scenarije za crtane filmove. Do sada je za djecu i omladinu objavio pet knjiga: " Prvi sudar ". Svi domobrani pogibaju u teškim mukama doživljavajuci grozote koje ni jedan covijek nebi trebao doživjeti. djetinjstvo proveo u Čepinu. Napisao je i nekoliko kazališnih igrokaza : " Uskočka kapa ".Zlatko Krilić BILJEŠKE O PISCU : Zlatko Krilić rodio se u Osjeku 1955 godine. Nakon teška ranjavanja ponovo ga šalju na bojište oduzimajuci mu šest tjedana odmora.Loborec Štef bijaše ponižen od kraljevske vlasti koja ga nije željela ni saslušati. prosinac 2004 22:46:00 | 0 komentara Zagonetno pismo . " Jaje ". i " Živi pjesak ". za vrijeme vladavine Franje Josipa Prvog kada je bijednim hrvats kim selima i naseljima vladalo feudalno društvo. Još jedan od poginulih domobrana doživljava nepravdu. " Veliki zavodnik ". suze i krv. Novela završava opisom bitke kod Bistrice Lesne. To je najtragicniji dio u kojem se mješaju blato. Vrijeme radnje: Bilo je to davne 914. " Bajka o divu ". U trenucima borbe domobrani neprestalno misle o ucinjenoj nepravdi. Zabranjena vrata ". " Gozba u ponoć ". Takav odnos u seljaku budi gnijev. Matija Križ je tragokomican lik o kojemu se sve saznaje iz dva pisma koja su njegova jedina ostavština. ali i veliku nemoc opiranju vladi. " Početak plovidbe ". a danas živi u Zagrebu. VRSTA : Dječiji roman . Objavio lektire u 29.

Anđelak i profesor iz matematike.MJESTO RADNJE : Zagreb . Lili.dječakkoji poslije provale postaje poznati.djevojčica zaljubljena u Kištru. Marina . a djevojčice su mu slale ljubavne poruke. bradati. Dobra je. igralište. on je pozvao policiju i pokazao se prijateljem. Na isti . Ubrzo je došla i prava policija. djevojčica za koju su svi rekli da je najzgodnija cura u školi. KRATAK SADRŽAJ : Jednog jutra su Kištri na vrata pozvonila dva čovjeka koji su se predstavili kao policajci iz specjalne policije. Kištra je od susjede pozvao mamu i sve joj ispričao. Ispitivali su Kištru i pomoću foto . Zraka.kuća.robota pokušali ući u trag lopovima. Ima dugu kosu i svako se jutro muči s jednim čvoričem kojeg ne može rasčešljati.. Kištra je bio zaljubljen u Marinu. brkati. škola i policijska stanica VRIJEME RADNJE : Sadnjašnjost . Nisu to bili nikakvi policajci već lopovi. Silos. iskrena i hrabra. Nakon provale Kištra je postao jako popularan. OPIS LIKOVA : Kištra . Lili. Marina je bila ljubomorna i posvađala se sa Kištrom. djevojčica iz škole koja je bila zaljubljena u njega. Kištra je Marini ispričao sve o provali i o zagonetnom pismu koje je dobio prije provale. Marina.proljeće TEMA : Život djece zaposlenih roditelja OSNOVNA MISAO : Nepoznatima se ne otvaraju vrata LIKOVI : Kištra. Kad su lopovi napali Marinu. Dječaci su se divili njegovoj hrabrosti. itd.. Prokopali su cijeli stan i odnjeli sve vrijedne stvari. zaintresirala se za Kištru.

a u domovinu se vraća 1938. Poštar Luna. Roman je prvi put objavljen 1961.1906.Karl Bruckner Naziv djela: " Sadako hoće živjeti " Pisac: Karl Bruckner rođen je 09. Poljubila ga je. a radio je i kao tehničar. Marina ga je gledala u oči a onda obori pogled na njegove usne. " ( 121 str.01. Glave su im bile sve bliže i bliže. Objavio lektire u 29. U njemu opisuje sudbinu austrijskih iseljenika u Braszilu. ) Ova priča mi se sviđala zato jer priča kako djeca hvataju lopove. a poslije tri romana za odrasle piše svoju prvu knjigu za mladež " Dijamant Tobije Ambergera ". godine u Beču kao sin tiskara. Marina je odmah shvatila da se radi o provali. prodavač novina i čuvar garaža. Kad je spustio slušalicu shvatio je da Marina nije lagala i odmah pozvao policiju. Pozornost čitatelja zaokupio je romanom o nogometu. Telefonom je odmah pozvala Kištru. Pripremao se za trgovački zanat. NAJLJEPŠI DIO : " Polako. godine i s njim postiže svjetsku slavu. godine i odmah biva unovačen u njemačku vojsku. Više je puta nagrađivan kao najbolji pisac za mladež. U trenutku kad su lopovi odnosili iz Marinina stana. Odlazi u Brazil. Nakon rata piše crtice za novine. prosinac 2004 22:46:00 | 0 komentara Sadako hoće živjeti . On je još bio ljut na Marinu i nije joj povjerovao. a najpoznatije mu je djelo " Sadako hoće živjeti ". . a Kištra i Marina otišli su zajedno. vrlo polako mu se primicivala. Uhvatili su lopove. Kištra je s policajcima već bio pred kućom. a može mu se odati priznanje za 93 prijevoda njegovih djela na 22 jezika. uručio je Marini preporučeno pismo.način kao kod Kištre lopovi su pokušali opljačkati Marinin stan. Otkriva slikarsku nadarenost i piše svoju prvu pjesmu. koji je radio s lopovima.

Mjesto radnje: Hirošima i američka vojna baza na Tinianu u zapadnom Tihom oceanu. Odan je obitelji i ne može se pomiriti sa činjenicom da Sadako mora umrijeti. godine. Uporna je. Pošten je i odgojen u skladu sa starim japanskim tradicijama. osječajan i odan dječak. poštena.08. bitku za život. kako bi svi zajedno mogli živjeti u slozi i ljubavi. hrabra i odana obitelji. pametan. Puno vremena posvećuje čuvanju svoje sestrice. Nekim je čudom preživjela i u poratnim godinama velikog siromaštva stoički podnosi.Vrijeme radnje: Razdoblje od kolovoza 1945. Započinje svoju posljednju bitku. skupa sa svojom obitelji. veliku glad. čuvajući ovu našu prelijepu Zemlju za generacije koje dolaze. Veliko htijenje i upornost budili su njoj nadu u ozdravljenje. . godine pa do proljeća 1955. u život koji je toliko voljela.1945. Pouka: Među ljudima različitih nacija treba graditi prijateljstvo. Desetak godina od pada atomske bombe Sadako počinje osjećati posljedice radijacije. Iako malena sa starijim bratom satima skuplja metalne predmete iz gradskih ruševina. godine. Dobar je. ali Sadako će vječno živjeti u nama koji smo pročitali ovu knjigu. Tema: Nuklearni udar na Hirošimu i posljedice koje je on izazvao. Likovi: Sadako je mala četverogodišnja djevojčica koja je doživjela strahotu i užas nuklearnog udara na Hirošimu 06. Opaka je bolest ipak na kraju pobjedila. Pomaže joj u izradi zlatnih ždralova bodreći nju a i sebe u njenim najtežim trenucima. suradnju i dobre odnose. Šigeo je stariji brat svoje male sestrice Sadako. neimaštinu i beznađe. živjet će kao opomena čovječanstvu da nikad više ne ponovi istu grešku.

Krenulo je dobro i otac uspijeva sagraditi pristojnu kuću. prijeratni brijač. "Enola Gay" se sa smrtonosnim teretom približavala Hirošimi. a njene ruke uzdignute prema nebu drže zlatnog ždrala. Muškarci su na frontu. Obolila je od posljedica radijacije i započinje svoju posljednju bitku. Iako biva pokraden nije pokleknuo. Vratiti će se kasnije sam i donijti će kući toliko potrebne namirnice. Iznemogla i iscrpljena bolešću sklopila je svoje umorne oči posljednji put. godine. U najvećoj tajnosti vrše se pripreme za prvu uporabu atomske bombe. U spomen na nju u Vrtu mira u Hirošimi stoji spomenik s njenim likom izliven iz bronce. Za razliku od drugih japanskih gradova koji se svakodnevno bombardiraju Hirošimu samo nadliječu izviđački avioni i na njih se više niko ne osvrće.Kratak sadržaj: Sredina je srpnja 1945. pa odluči poći kući. nesposobni za vojsku i žene rade u tvornicama za potrebe vojske. užasne su posljedice ostale kao vječna opomena ljudskom rodu. Na mjestu gdje je bila njihova kuća. Red je bio dugačak i dječak je znao da mala sestrica ne može dugo stajati u redu. Sadako je bila umorna od hodanja i Šigeo odluči zastati u parku kako bi se djevojčica odmorila. već je dugo u vojsci i niko ne zna gdje se nalazi. Djeca po cijele dane skupljaju metalne predmete po ulicama. poginulo je preko 80 000 ljudi. Rat je završen. a otac nastoji nešto zaraditi da može kupiti daske za novu kuću. Otac. U nekoliko sekundi zbrisan je čitav jedan grad. Japan je pred porazom i sva su dopisivanja sa vojnicima zabranjena. Cilj je Hirošima. a Šigeo skoči u obližnje jezerce. Četverogodišnja Sadako luta ulicama zajedno s bratom Šigeom. Cilj je ostvaren. U tom trenutku nije ni slutio kakav ga pakao čeka samo dvadesetak minuta kasnije. Zahvaljujući brončanom zmaju kojeg je pronašla Sadako otac namjerava kupiti brijački alat i započeti svoj stari zanat. Bez puno materijala skromna kućica pružala je tek minimalnu zaštitu od kiše i hladnoće. Tog kobnog jutra Šigeo je stao u red za hranu. U isto vrijeme u američkoj bazi na Tinianu odvijaju se pripreme za ubrzani završetak rata bez invazije na Japan. Hirošima je pust grad. . Izrađuje papirnate ždralove i vjeruje u ozdravljenje izradi li ih tisuću. I dok je hodao ulicama prema kući. bitku za život. Iznad njenog kreveta ostalo je visjeti 990 zlatnih ždralova. I tada se dogodi užas kakav ljudski rod još nije vidio. otac kojeg su otpustili iz vojske sklepao je mali kućerak. Upoznaje predratnog proizvođača zmajeva i oni zajedno započinju posao. S njim je bila i njegova sestrica Sadako. Sadako je legla pod vrbu i odmah zaspi. Sadako pada u nesvijest poslije biciklističke utrke u kojoj je učestvovala. a nemoćni starci i djeca lutaju ulicama tražeći komadiće hrane. dok im majka radi u Brodogradilištu Micubiši. Nekim čudom obitelj Sasaki čitava je na okupu. Deset je godina prošlo od završetka rata.

prosinac 2004 22:45:00 | 0 komentara Zlatarevo zlato . poslušna i vrlo inteligentna. stoljeća. Najprije je nijemi mladić koji guta svoju bol i gradsko "spadalo". a poslije Pavlov brat i pomagač. skromna. odgajao svoju kćer. Dok je jednog dana razbješnjeli narod palio kuću Franje . Radnja romana se zbiva u Zagrebuu drugoj polovici XVI. Magda je prodavala paprenjake i svijeće na Trgu sv Marka. o stradanjima malih ljudi koje niko ništa nije pitao kad se udaralo u bubnjeve rata. a nerijetko su se pritom i enormno obogatili. a na drugoj strani romantičan i nježan mladić. zaljubljen "do ušiju". brižan i zaštitan otac. pobožna. malo brbljava. kao hrvatski kapetan. koji su svu tu strahotu kasnije promatrali iz sigurnosti svojih domova.Mišljenje o djelu: Tužna pripovjetka koja nam govori o strahotama rata. Magda. ali poštena starica koja je zlataru Krupiću pomogla odgojiti Doru. jedinicu Doru. U gradu Zagrebu živio je zlatar Krupić koji je nakon smrti svoje voljene supruge. sama Dora. gospodar Medvedgrada. po čemu su je i nazvali paprenjarka. Objavio lektire u 29. Od dobrih likova tu su još : Petar Krupić . živ i vjetrovit junak. ratni huškači. Ništa me nije nasmijalo Rastužilo me kad je Sadako umrla. Najveći zagrebački neprijatelj je bio Stjepko Gregorijanac. uz pomoć starice tj. sin najljučeg neprijatelja Zagrebčana. kćeri gričkog zlatara PetraKrupića.August Šenoa Tema Zlatareva zlata je povijesni sukob medvedgradskog velmože Stjepka Gregorijanca i grada Zagreba. Jedan od najvažnijih i meni najdražih likova je Jerko. zlatar i Dorin otac. Stradanja milijuna ljudi prouzročili su bezočni političari. Također je i Pavao razdvojen u dvije situacije. U središtu tog sukoba nalazi se ljubav Gregorijančeva sina Pavla i Dore. njegove kume Magde.

tj. oholog i pohlepnog varalice. Umro je u okruženju. a također smrti Dore. a Jerko je otišao u samostan i zaredio se. a opet joj je spasio život. brbljavog. Shrvan što mu je zbog urote sin Pavao otišao. i " Živi pjesak ".Zlatko Krilić BILJEŠKE O PISCU : Zlatko Krilić rodio se u Osjeku 1955 godine. Nika i Jerka. ona je poslala svoje vojnike da otruju Doru. Do sada je za djecu i omladinu objavio pet knjiga: " Prvi sudar ". Objavio lektire u 29. VRSTA : Dječiji roman MJESTO RADNJE : Zagreb . U poćetku svih tih nesreća Pavao je stekao saveznika i u njemu otkrio svoga brata Jerka. " Jaje ". Pavao ju ovaj put nij usopio spasiti. sin Stjepka Gregorijanca spasio i zavolio. " Kazalište lutaka " i druge. prosinac 2004 22:44:00 | 0 komentara Zagonetno pismo . " Gozba u ponoć ". jedna iskrica velikog plamena pala je među konje koji su se zatim razbježali. Viđao ju je više puta. Sve političke spletke i sva građanska ogovaranja doveli su do ranjavanja Magde i krupića. a danas živi u Zagrebu. Uz pomoć Grge Čokolina. Udovica Klara je htijela Pavla za sebe. kao i scenarije za crtane filmove.Filipovića koji je izdao svoje hrvatstvo i otišao u Turke . ipak sa sva tri svoja sina Pavla. " Početak plovidbe ". škola i policijska stanica VRIJEME RADNJE : . igralište. " Čudnovata istina ". djetinjstvo proveo u Čepinu. Piše za radio i televiziju. Stjepan Gregorijanac je sklopio mir s Zagrebom. Rekavši da će jednog dana nestati ime Gregorijančevo imao je pravo jer su Pavao i Niko poginuli u bitci protiv Turaka. " Bajka o divu ". Zabranjena vrata ". Pred podivljalim konjima se slučajno zatekla Dora koju je Pavao .kuća. " Veliki zavodnik ". gradskog brijača. Napisao je i nekoliko kazališnih igrokaza : " Uskočka kapa ". Ljubomorna udovica je ostvarila svoj cilj. Saznavši da mu se sin viđa s građankom Stjepko je skovao urotu.

Ima dugu kosu i svako se jutro muči s jednim čvoričem kojeg ne može rasčešljati. Nakon provale Kištra je postao jako popularan. Ubrzo je došla i prava policija. Dječaci su se divili njegovoj hrabrosti. On je još bio ljut na Marinu i nije joj povjerovao. koji je radio s lopovima.robota pokušali ući u trag lopovima. zaintresirala se za Kištru. Lili. Kad je spustio slušalicu shvatio je da Marina nije lagala i odmah pozvao policiju. Silos. Na isti način kao kod Kištre lopovi su pokušali opljačkati Marinin stan. itd. Kad su lopovi napali Marinu. Anđelak i profesor iz matematike.proljeće TEMA : Život djece zaposlenih roditelja OSNOVNA MISAO : Nepoznatima se ne otvaraju vrata LIKOVI : Kištra. Marina. uručio je Marini preporučeno pismo. Kištra je bio zaljubljen u Marinu. Prokopali su cijeli stan i odnjeli sve vrijedne stvari. Kištra je od susjede pozvao mamu i sve joj ispričao. Lili. bradati.. djevojčica za koju su svi rekli da je najzgodnija cura u školi. Poštar Luna. a djevojčice su mu slale ljubavne poruke. Kištra je s . Ispitivali su Kištru i pomoću foto . brkati. U trenutku kad su lopovi odnosili iz Marinina stana. djevojčica iz škole koja je bila zaljubljena u njega.djevojčica zaljubljena u Kištru.dječakkoji poslije provale postaje poznati. OPIS LIKOVA : Kištra . Marina je bila ljubomorna i posvađala se sa Kištrom..Sadnjašnjost . Marina . Marina je odmah shvatila da se radi o provali. KRATAK SADRŽAJ : Jednog jutra su Kištri na vrata pozvonila dva čovjeka koji su se predstavili kao policajci iz specjalne policije. Dobra je. Telefonom je odmah pozvala Kištru. Kištra je Marini ispričao sve o provali i o zagonetnom pismu koje je dobio prije provale. Nisu to bili nikakvi policajci već lopovi. on je pozvao policiju i pokazao se prijateljem. iskrena i hrabra. Zraka.

cijela se obitelj seli u Ferraru. ) Ova priča mi se sviđala zato jer priča kako djeca hvataju lopove. godine. godine i tada završava lagano razdoblje Ariostova zivota jer je otada primoran skrbiti za majku i brojnu bracu. Postaje osobnim tajnikom kardinala Ippolita d. provincije u Apeninima. uzivajuci zaštitu vladarske kuce. Objavio lektire u 29.godine od tuberkuloze. Poljubila ga je. Dvije godine kasnije potajno se. godine bio je guverner Garfagnane. cija se umjetnicka vrijednost ne moze mjeriti s njegovim najvecim djelom. Sljedeci oca. do 1514. vojvode od Ferrare. . Godine 1503. gdje je Ariosto. godine.Este. stekao klasicnu naobrazbu zajedno s vladarskim sinovima. usporedivan po plastici svojih slika i zivotnoj djelotvornosti. Uhvatili su lopove. sa slikarima kao što su Giorgione i Tizian. Ariosto je pisao i pjesme.Este. a zanemarujuci studij prava koji je upisao na nagovor oca.Este u cijoj je sluzbi ostao do 1517. a konacni oblik dobilo . Pored svog najveceg djela Bijesni Orlando. koji je bio u sluzbi vojvoda d.policajcima već bio pred kućom. vjencao svojom dugogodišnjom ljubavi Alessandrom Benucci. da ne povrijedi osjecaje vanbracnog sina Virginija. u mladosti na latinskom jeziku po uzoru na rimske pjesnike. Ludovico Ariosto umro je u Ferrari 1533. Bio je najveci pjesnik talijanske renesanse. do 1525. a kasnije uglavnom petrarkisticki intoniranu poeziju na talijanskom jeziku. Otac mu je umro 1500. dakako u stihu. rodio se u Reggio Emiliji. a Kištra i Marina otišli su zajedno. vrlo polako mu se primicivala.Ludovico ariosto BIBLIOGRAFIJA PISCA: Ludovico (Lodovico) Ariosto rodio se 1474. Djelo je objavljeno 1516. " ( 121 str. Romanticni ep Bijesni Orlando ( Orlando Furioso ) Ariosto je pisao od 1504. Marina ga je gledala u oči a onda obori pogled na njegove usne. godine. Glave su im bile sve bliže i bliže.godine. NAJLJEPŠI DIO : " Polako. prosinac 2004 22:43:00 | 0 komentara Bijesni Orlando . zanimajuci se prije svega za pjesništvo. U razdoblju od 1522. Napiso je i pet komedija. Te je godine stupio u sluzbu Alfonsa d.

pa je i tema i konstrukcija fabule Bijesnog Orlanda zamišljena kao nastavak Zaljubljenog Orlanda. Orlando i Rinaldo su veliki suparnici u borbi za Angelicu. Na celu kršcanske vojske koja brani Pariz je franacki kralj Karlo Veliki. ODREDENJE TEME: Sama fabula Ariostova epa nadovezuje se na viteški spjev Zaljubljeni Orlando (Orlando Innamorato ) darovitog Ariostova prethodnika Mattea Marie Boiarda. uspijeva . Ona je pila vodu ljubavi. a ona se nastavlja od mjesta gdje je Boiardo stao. a on vodu omraze. Radnja nije locirana na samo jednom podrucju vec se premješta iz okolice Pariza i bojnog polja. Temu je vrlo teško odrediti. povrijedena. koju je Orlando doveo s Istoka. a Rinaldo vodu ljubavi. Saraceni pod vodstvom africkog kralja Agramantea i spanjolskog kralja Marsilia u nastojanjima da osvoje Francusku opsjedaju Pariz. stalno uzmice. Jedna tema koja sve te situacije i likove medusobno povezuje je u prvom planu zaljubljenost Orlanda i Rinalda u Angelicu te Orlandovo ludilo u nastupu bijesa i ljubomore. Iako rodaci. odlucio je zadrzati Angelicu kao nagradu onom ratniku koji ubije više poganski Saracena. franacke ratnice Bradamante prema saracenskom vitezu i junaku Ruggieru. Angelica je.U drugom planu nalazi se ljubav Rinaldove sestre. koja mu. LOKALIZACIJA TEKSTA:Radnja se odvija u vrijeme imaginarne opsade Pariza. Naime. preko Gibraltara u Afriku. smatrajuci da ce Angelica kao nagrada dodatno stimulirati njegove vojnike. a kasnije i na sam Mjesec. Nije navedeno vrijeme borbi. Angelica. Ariosto je ziveci u dodiru s vladarskom obitelji d. godine. stoljecu. Kroz djelo se ispreplice mnoštvo dogadaja i situacija. Spjev ima 46 pjesama u strofama od 8 stihova. Njegova dva najsjajnija paladina (viteza) su Orlando i njegov rodak Rinaldo. FABULA:Podloga za razvitak fabule je imaginarna opsada Pariza oko koje Ariosto velicanstveno zapleo klupko dogadaja i zbivanja. ali zbog spominjanja Karla Velikog kao povijesno poznate osobe moze se zakljuciti da se radnja odvija u VIII. Angelica je prije voljela Rinalda. Oni su obojica. Medutim. kao i mnogi drugi vitezovi.Angelica u bijegu od zaljubljenog Rinalda. puna mrznje. a i mnoštvo drugih. zaljubljeni u kcerku velikog kitajskog kana Angelicu. kasnije pila vodu omraze.je u trecem izdanju 1532. kao i takoder zaljubljenom Orlandu. ali nesreca je bila u tome što su oboje pili vodu iz magicnog izvora. stvarnih (Karlo Veliki) i izmišljenih (Medoro) likova. obozavaju Angelicu. Karlo Veliki pokušava iskoristiti situaciju. odbijajuci sve najslavnije vitezove na celu s Orlandom. te borbe za Pariz i cijeli niz sporednih tema.Este došao u doticaj s Boiardovim djelom (koji je svoj ep spjevao po nalogu vladarske obitelji). Videci kako njegovi najbolji vitezovi. Tada zaljubljeni Rinaldo pocinje traziti Angelicu.

Orlando je izgubio razum. Obojica su pocinili zlodjela iz osobne osvete. ucinio mnoga junaštva. koji ga je ujedno i preobratio na kršcanstvo. saracenskog pastira Medora. Orlando je na rubu propasti izjedan ljubomorom. U svom traganju ponovno dolazi do magicnog izvora i popivši vodu izlijeci se od ljubavi. Bradamante je silno zaljubljena u Ruggiera. osim velikih zlodjela i ubijanja neduznih seljaka u cijim je licima vidi Medora. njih dvoje se vjencaju. Za to vrijeme borbe za Pariz su sve zešce. Angelica. Time Ariosto zeli pokazati snagu i .pobjeci i od tog trenutka pocinju brojne pustolovine za Orlanda i Rinalda. Kasnije. zapleta i raspleta. Obdaren je neranjivošcu i tu Ariosto uvodi motiv Ahileja.Javlja se motiv cudesne kiše. U tom trenutku. ali od boli za izgubljenim prijateljem. ali Karlo Veliki mu nalozi da ode u Englesku i potrazi pomoc. Astolfo na krilatom konju odleti na Mjesec i tamo pronade Orlandov razum zatvoren u boci. U pozadini tih dogadaja. Videci da Angelica nije u Parizu zeli ju nastaviti traziti. Bradamanti je bilo prorokovano da ce ona i Ruggiero postati rodonacelnici i utemeljitelji obitelji d. prepliva Gibraltar i dospije u Afriku. Ariosto pokazuje da su svi dogadaji plod njegove iluzije i poigravanja likovima i situacijama.Este. cije je rane njegovala. ratnici i Rinaldovoj sestri. koji krecu u potragu za njom. Saracenski kralj Agramante podmece pozar u Parizu. Nakon brojnih peripetija. dozivljava mnoge cudesne i fantasticne pustolovine. koja uspijeva ugasiti pozar. Paralelno s tom radnjom pratimo ljubavnu pricu o Bradamanti. koji je poput Orlanda poludio. Bradamante i Ruggiero svojom zenidbom ispunjavaju prorocanstvo. u bjesomucnoj potrazi potican velikom ljubavlju. Zbog svoje fanaticne ljubavi. Rinaldo. pojavljuje se plemeniti engleski vitez Astolfo. Tako se rješavaju Rinaldove ljubavne brige i on je opet spreman pridruziti se ostalim vitezovima u velikim bitkama. te saracenskom vitezu Ruggieru. U svom ludovanju dozivio je mnoge pustolovine. ponovno se vraca Rinaldo i pomaze Karlu Velikom da nadjaca pogane i sprijeci osvajanje grada. Videci to Orlando pomahnita. simbolicnim urezivanjem svojih imena u koru drveta. ali ga je na nekom otoku spasio kršcanski isposnik. Prvo juri za Angelicom u Španjolsku. Spletom okolnosti Ruggiero dozivljava brodolom. Nakon tri mjeseca ludovanja. nailazi na ranjenog mladica. Orlando je ipak. cijom pojavom Ariosto dovodi do vrhunca svoju maštu i fantastiku. Vratimo se sada na Orlanda. drevnog grckog junaka. Angelica se zaljubi u Medora. izbezumljen od ljubomore. Kada situacija izgleda bezizlazna i kada bi logicki bilo da Saraceni nadjacaju vojsku Karla Velikog. u svom bijegu pred zaljubljenim vitezovima. a ni on nije hladnokrvan. U svojim lutanjima on naide na drvo u kojemu su bila urezana imena Angelice i Medora. koji je odlutao na Mjesec.

a on je ocekivao uzvracenu ljubav. koji kasnije pogiba. u kojem je Mjesec motiv velike udaljenosti kao što je Orlando daleko od razumnog covjeka. ali umjetnicki neprocjenjivom Arostovu djelu. što smanjuje Orlandovo samopouzdanje. Sve ih je prikazao vrlo plasticno i slikovito. gustoj. Orlando sebi prilagodava dogadaje. kruta. strašan. Orlandov ponos je povrijeden. Prikazan je kao covjek ogromne snage i energije. tamnoj . On. narugala. Angelica mu se. moze vratiti u borbu. Natjeraju u bijeg Agramantea. suncani. zuti. Orlando shvaca da nije bio u pravu i da ne moze kontrolirati tude osjecaje. zeleni. Astolfo prenosi borbu u Afriku. radosno. Orlando i Rinaldo više ne luduju za Angelicom jer je ona s Medorom pobjegla na Istok. lagan. ali ona ga konstantno odbija. Ali kada ugleda urezana imena Angelice i Medora to slomi njega i cijelu njegovu psihu." Epiteti: ognjevito. Neka od stilskih izrazajnih sredstava su: Aliteracija: "Agrican za to kralj je Tartarije" Poredba: "Zeljezne gdje da košulje i ploce Izdrze udar ko po nakovnjima ? " Personifikacija: "Tamo gdje šljem mu u val se uvali. Tako bismo sazeto mogli prikazati zbivanja u ovom konstrukcijski vrlo slozenom. Taj dogadaj je srušio cijelu njegovu osobu. Orlando je veliki i slavni vitez. Stih je pretezno dvanaesterac. Ep se završava velikom bitkom za Pariz. sjajni i ponosit vitez. iz njegove perspektive. Naime. te potpuno gospodari svojim zivotom. golo. Ona završava pobjedom kršcanske vojske Karla Velikog. koja je izgradena na casti i uspjehu. ponosan je. Tu se javlja Astolfo i ukazuje mu na njegove pogreške (ubijanje neduznih ljudi). U tom golemom djelu koje sadrzi preko pedeset tisuca stihova nailazimo na obilje stilskih figura i slikovitih motiva. Prvi put u zivotu zeli nešto što ne moze dobiti. Niz vlazne prude silaziti stane. No tada se pojavljuje Angelica. Sada se Orlando. hrabar. crveni. Angelici je manje vrijedan od priprostog pastira. ANALIZA GLAVNOG LIKA: Ariosto se koristi cijelom galerijom likova. a nadasve mudar. JEZIK I STIL: Ariostov ep napisan je u strofama od osam stihova (oktave). Polako mu se vraca razum i prestaje tako tragicno prihvacati dogadaje koji su prethodili njegovu ludilu. osloboden ljubavnih okova. no glavni lik Orlando potpuno je psihološki rašclanjen. a Orlando ga prati i pridruzuje mu se u borbi.velicinu Orlandova ludila. Orlando se zaljubi u nju. veliki.

Izbaci vrtlog nad valove mnoge." taktilne: "S krme ih. ganute dobrotom.Angelica simbolizira Orlandovu neostvarenu zelju te postaje uzrok njegovog bijesa i patnji ZAKLJUCAK: Ne mogu reci da sam uzivao citajuciBijesnog Orlanda. koji se nakon toga preobratio na kršcanstvo . Zaziva pomoc carstva nebeskoga" Glavni motivi: ." Kontrast: "One ih svojim plaštima odjenu. tu se glave bore. No. Ipolite.Anafora: "Rad tebe smrt je svakoj bojnoj slavi. Orland krenu Niz ravna polja il kroz šume luta. s pramca il s boka udara Nestalna vjetra sila promjenljiva. I stazu probi. S pleca ih skinu. Djelo je vrlo teško za citanje pa sam na trenutke pomišljao da je Ariosto mogao umjesto epa napisati viteški roman." auditivne: "Tu mnogi place. Zbog mnogih opkoracenja. Rad tebe hrabrost i krepost ostavi" Polisindeton: "Glave. prebacivanja i specificne konstrukcije recenica." Pjesnicke slike: olfaktivne: "Miris iz kose lijepe.brodolom kao motiv zivotne prekretnice za Ruggiera. bit ce pred godinu dana: Naše se zemlje dobri glas pokaza. Plivaju neki. u nekim mi je trenucima postajao potpuno dosadan i nerazumljiv. kada pobi mnoge" Metafora: "O. Iz brade momka il iz ruha djevice." "Viteške igre moj otac zakaza U Baion. i ruke i noge. Rad tebe cast za vojnika nesta. tu mnogi jauce. njegovane. Provire ruke ili gole noge." vizualne: "Zauvijek netko potone u more. uzore svjetlilo" U strofama ima mnogo opkoracenja i prebacivanja: "Pitajuc cesto za nju. loze plemenite Erkola grano.motiv urezanih imena Angelice i Medora koji se time zele narugati Orlandu . tada Ariostovo djelo ne bi imalo ovako veliku umjetnicku . i plecke.motiv Mjeseca kao metafora opsega Orlandova ludila .

Mladić. uvjeren da je veličina Evrope prošlost. U stihovima najbolje dolazi do izrazaja Ariostovo umijece prikazivanja dogadaja. Jer može se sa sigurnošću reći da je Dostojevski prvi veliki pisac suvremenog svijeta. – stvara politički konzervativac. kombinacije razlicitih situacija i povezivanja likova. ali prije svega. po problemima. . Pored velikog broja romana i pripovijedaka. Zločin i kazna.Fjodor Mihajlovič Dostojevski BILJEŠKE O PISCU: Fjodor Mihajlovič Dostojevski (1821—1881). članke. uspijeva prikazati kao normalnu pojavu.vrijednost. Bjesovi. da budućnost pripada Rusiji i pravoslavlju. a prikaz utapljanja i nemoci ljudi u odnosu na prirodu jednom je rjecju genijalan. Na vrhunski nacin Ariosto i najvece fantazije (Astolfov odlazak na Mjesec). sin vojnog liječnika. prosinac 2004 22:42:00 | 0 komentara Zločin i kazna . polemike. Djela koja slijede – Zapisi iz mrtvog doma. po završetku jedne privatne škole u Moskvi 1837. U to vrijeme Dostojevski postaje član kluba Petraševskoga. Posebno me se dojmilo cetrdeset i prvo pjevanje u kojem je opisan Ruggierov brodolom. u kom se potajno kupljaju mladi revolucionari. gdje ga mnogo više zanima književnost nego učenje. razvija golemu književnu aktivnost uređuući i izdajući sa svojim bratom Mihajlom najprije časopis Vrijeme. uhapšeni i osuđeni na smrt nalazi se i on. Tada mi je postalo jasno zašto se Bijesni Orlando smatra vrhunskim knjizevnim ostvarenjem. a onda Epoha. pojavilo njegovo prvo djelo -. Iz progonstva se u Petrograd vratio drugi Dostojevski. Kad se 1846. njegovu posljednju djelu. Među onima koji su 1848.roman Bijedni ljudi – Bjelinski ga pozdravlja kao novog Gogolja. Posebno mjesto u tom stvaranju pripada romanu Braća Karamazovi. Dostojevski piše osvrte. Braća Karamazovi itd. Nekoliko minuta prije vješanja stiže carevo pomilovanje kojim se kazna smrću mijenja u pet godina prisilnog rada i daljnje četiri godine izgona u Sibir. To su bili presudni događaji. U međuvremenu putuje na Zapad i vraća se razočaran. po otkrićima čovjeku našeg vremena. stupa u Vojnu inžinjerijsku školu. Objavio lektire u 29. Pjevanje je krcato pjesnickim slikama. Ističe se u čitanju zabranjenih djela i žestokim revolucionarnim uvjerenjem. Do kraja života on radi tjeran materijalnim nedaćama. svojim izuzetnim genijem koji je nadvladao sve slabosti njegovih uvjerenja i ostavio čovječanstvu djela jedinstvena po snazi. Idiot. u kome je u najzrelijem obliku postavio sve svoje najznačajnije probleme.

Raskoljnikov ne može prihvatiti sestrinu žrtvu. gramzive i podle stare lihvarice.Dostojevski: Zločin i kazna SADRŽAJ Glavni junak romana je siromašan student prava Rodion Raskoljnikov . koji traži siromašnu djevojku da bi mu bila pokorna i zahvalna. Raskoljnikova zatičemo u početku romana u rascjepu između jednostavnosti rješenja koje je smislio i gnušanja nad mogućnošću da se ta ideja uopće rodila u njegovoj glavi. Majčino pismo puno je nemočne pomirenosti sa životom: sestra Dunja da bi se spasila sramne i ponižavajuće guvernantske službe kod razvratnika obećala je ruku bogatom Lužinu. strpljivo podnosila teror Svidrigajlova. susreću Sonju. Sklop životnih okolnosti naprosto gura Raskoljnikova u zločin: dobiva majčino pismo.M. ali ona im pruža najveće nade. uključujući i njenu sestru Lizavetu koju Aljuna muči i iskorištava. Teško opterećen time u krčmi susreće Marmeladova. ubija je zajedno sa sestrom. rješava brutalno. doznaje da će lihvarica biti sama oko sedam sati. čijim bi se novcem moglo usrećiti barem sto ljudi i čijim bi nestankom bili zadovoljni mnogi. Raskoljnikov gotovo podsvjesno donosi odluku. Ostat će moralno čista uz sva zla koja je zadese u životu. propalog alkoholičara koji utapa tugu pićem kupljenim novcem koji zarađuje starija kći Sonja prostituirajući se. prisustvo Lizavete. čija sudbina pokazuje pogubnost djelovanja bijede na ljudski rod. razgovara u krčmi s Marmeladovim. pomno i hladno ostvaruje svoj plan. Mati se nada da će tako pomoći sinu materijalno. Pronađeno je više rješenja i pitanja:najekstremnije nude Sonja i . Kao da je upravljan nečim izvan svijesti. jer je sestra vezana obvezom vraćanja za Rodionovo školovanje posuđenog novca. Nepredviđenu okolnost. pada u san ispunjen košmarima. Opljačkan novac skriva pod kamen ne brojeći ga. Počinje mučna psihološka drama: borba sa savješću koju vodi Raskoljnikov i borba s istražiteljem Poefirijem Petrovičem koji oko Raskoljnikova steže “psihološki obruč”. Raskoljnikov upoznaje obitelj Marmeladovih. Raskoljnikov pomno razrađuje i provjerava plan iako jedan dio njega ne vjeruje u izvršenje plana.F. Vraća se u stan i pada u groznicu. Najveći je stradalnik Sonja. Raskoljnikova progoni ideja o izvršenju “više pravde” koju će ostvariti ubojstvom Aljone Ivanove.

Nakon dugog bolovanja vraća se u život proćišćen i vedar.njegove psihičke dileme te na kraju njegova zaslužena kazna.Svidrigajlov.st. upada Nikolaj i priznaje da je ubojsvo počinio u trenutku pomračene svijesti. Pod Sonjinim utjecajem potresen samoubojstvom Svidrigajlova koji sav svoj novac ostavlja kao dobročinstvo djeci Marmeladova. okajavši tako svoj razvratni život Rodion prijavivši se policiji doživljava pročišćenje. U trenutku kada ga Petrovič gotovo natjera da prizna. MJESTO RADNJE Rusija VRIJEME RADNJE 19. Sedam preostalih godina u Sibiru čine se kratke kao tren uz utjehu nađenu u evanđelju i Sonjinoj ljubavi. kajanje i oprost zaslužen patnjom i žrtvom. Završetak romana nas izvještava o sudbinama likova. IDEJA DJELA Dobro uvijek pobjeđuje zlo.za svaki počinjeni zločin mora se snositi primjerena kazna.tj. Raskoljnikov se dvoumi i odlazi na mjesto zločina razmišlja o rješenju. Dunja se iz ljubavi udaje za bratova prilatelja Razumihina. nagovještava i priznaje ubojstvo.(radnja se događa u svega 9 dana) KARAKTERIZACIJA LIKOVA . TEMA Raskoljnjikov i njegov zločin. Osjeća neumitnost pobjede dobra nad zlom. pun nade. Raskoljnikov se razboli. Sonja prati Raskoljnikova u Sibir. On predlaže bijeg i amoralnost: Sonja priznanje. Umire im majka.

U njemu se stalno bore dva karaktera.Miješao je na primjer jedan događaj s drugim.sve do konačne katastrofe.razmišlja i ispovijeda se.odabrani ljudi kojima je dopušteno da zbog općeg dobra čine zločine njega na kraju satire savjest.Sjećajući se toga vremena kasnije.koje kad bi zaboravio u svom položaju.zaprijetila bi mu potpuna.on terorizira. Iako se zanosi idejom da postoje tvz.ali on je ujedno i usamljenik što se muči etičkim i moralnim pitanjima.koje iziskuju da budu odmah objašnjene.vidimo da je on čovjek u raskolu između svoje humane biti i surovosti traženja koju pred njega postavlja životna stvarnost..on popušta u sukobu sa “psihološkim obručem” oko sebe i priznaje ubojstvo.Raskoljnikov...nagađao je da mu se gdjekada mračila svijest i da je tako potrajalo.Svoju unutrašnju borbu potkuruje mišlju kako bi jedan život mogao od bijede spasiti tisuće života.pobunjenik protiv društva.koja ga je zaokupljala kao protivnost pređašnjem strahu.pa se dapače prevračalo i u panični strah..Raskoljnjikov je. Nakon ubojstva hvataju ga strah i jeza.Već u samom njegovom imenu..neminovna propast.neobični.Ima razvijenu intelektualnu svijest.tešku samoću. Njegovi činovi nisu motivirani samo njegovim shvaćanjem etike.ljubavi i mržnje. još kako bi se volio osloboditi i umaći nekim brigama. neke vazdanje činjenice.nakon dugog razmaka..sati. Citat koji potvrđuje Raskoljnjikovu unutrašnju borbu: “Za Raskoljnjikova nastadoše neobični dani:kao da je odjednom pala pred njim magla i zatočila ga u bezizlaznu.pa se njegovi unutrašnji monolozi pretvaraju u unutrašnje dijaloge koji čitaoca stalno tjeraju na razmišljanje.Gnjevan je i prezire sadašnji poredak u Rusiji te se tu pretvara u pravog pobunjenog plebejca spremnog na sve.On je cijelo vrijeme razapet između pobune i smirenja.Gdjekada ga je zaokupljalo bolesno i mučno uzbuđenje.Uopće za tih posljednjih dana kao da je i sam nastojao da izbjegne jasnom i potpunom poimanju svoga stanja.dakle.nalične na ono bolesno.” Citat u kojem je vidljiv Raskoljnjikov unutarnji monolog: .tištale su ga osobito.apatije.socijalnim zlom koje navodi čovjeka na zločin.izgubljen je i uplašen.a drugi opet smatrao posljedicim kakvog događaja koji je postojao samo u njegovoj mašti.inteligentan i obrazovan čovjek koji suosjeća sa siromasima i spreman im je pomoći.Rodion Raskoljnjikov On je mlad.pa i na zločin kao što je ubojstvo.Ali se se sjećao također da je bivalo časova.Povučen je u sebe.već i bijedom što ga okružuje.pa možda i dana punih apatije.uz neke prekide.ravnodušno stanje u gdjekojih ljudi na samrti.

da će mu sve govoriti o evanđelju i narivavati mu knjige.Njena je to knjiga..Uzme ga makinalno.sve to ja vidim i znam o čemu ti namjeravaš mnogo govoriti sa mnom.Ali on je izvršio ubojstvo i da bi sebi dokazao da nije običan čovjek koji poštuje moralne zakone koje su drugi stvorili. smješkajući se i slaveći unaprijed svoje odluke-Ne mama.a utjehu i mir nalazi u Sonji i u evanđelju.Dosad je nije ni rasklapao.veli.da svojem životu opovrgna grižnju savjesti i da podmuklim sredstvima(ubojstvom)postigne dobar cilj bez imalo predrasuda prema svojoj unutrašnjoj ravnoteži i svom vrlom životu..mora ga platiti velikim budućom podvigom.Dunja.” No zašto je Raskoljnjikov ubio staru lihvarku?Očigledno da bi svoju porodicu spasio bijede.njene težnje bar.poslen čovjek PetarPetrovič.Ali na preveliko čudo njegovo nije ni jedanput progovorila o tom.Na početku robije mislio je da će ga Sonja mučiti religijom..”I Sonja je cio taj dan bila uzrujana.Sedam godina.i neka gospodin Lužin ide do đavola! -Jer je očevidna stvar-mrmljao je u sebi..I još se ispričavaju što nisu pitale za savjet.ne. Progonstvo u Sibir za Raskoljnjikova znači novi život. “Pod uzglavljem mu je ležalo evanđelje.takav poslen čovjek da se ni ženiti ne može drugačije nego na diližansi ili čak u vlaku”Ne..” .nećete vi mene prevariti.samo sedam godina!Na početku svoje sreće tih se sedam godina čini njima pogdjekada kao da je to sedam dana..Dunječka.nego da ga mora skupo platiti.I ne zna on da mu se novi život ne poklanja..surovog čovjeka.Nije je rasklopio ni sada.može li se ili ne može!Divna li mi izgovora:”Takav je.Ali tako je sretna bila.“Tog braka neće biti dok ja živim.tako neočekivano sretna da se gotovo uplašila svoje sreće.nije mu ni jedanput ponudila evanđelje.nego su bez mene riješile stvar!Koješta!Misle one da sada više ne mogu raskinuti..a na noć opet oboljela.On ga je sam zaiskao od nje kratko vrijeme prije svoje bolesti i ona mu je šuteći donijela knjigu.da vidimo.ali jedna mu misao sine glavom:”Zar mogu njena uvjerenja sad ne biti i mojim uvjerenjima?Njena čuvstva.već sposoban da sam stvori vlastiti zakon ida snosi ogroman teret odgovornosti.ona ista iz koje mu je čitala o uskrsnuću Lazarevu.poštedio svoju sestru koja je da bi mu pomogla u školovanju bila spremna da se uda za jednog bogatog.Počinio je on ovo ubojstvo i stoga što je jedna od omiljenih ideja Dostojevskog bila da širenje materijalističkih ideja može uništiti moralne vrijednosti mladih i napraviti ubojicu čak i od sasvim dobrog mladića koga bi nesretni stjecaj okolnosti lako mogao gurnuti u zločin.

zato ga i slijedi u Sibir.mislio je da će stresti sa sebe bar jedan dio svojih muka.Njen je karakter apologija ljubavi i patnje u ime drugih ljudi. Nije htio da je ogorči.” Nasuprot razumnom i buntovnom Raskoljnjikovu Sonja je smirena i osjećajna.čita Bibliju(evanđelje) i vjeruje u Boga.osjetio je i spoznao da je kudikamo nesretniji nego što je bio prije.” Iz svojeg prvotnog nesretnog i jadnog života na kraju doživljava sreću s Raskoljnjikovim.studenta koji je izgradio cijelu teoriju da bi ubio staru lihvaricu..želi da on podijeli teret i patnju s njom.jest.zajedno ćemo i križ nositi! -Daj!-reče Raskoljnjikov.bolje. JEZIK I STIL Roman o zločinu Rodiona Raskoljnjikova.Vrši zločin na sebi da bi prehranila mačehinu djecu i pijanog oca. -Neću sada Sonja.kao da su nakon bure izbačeni sami samcati na pustu obalu.Raskoljnjikov gleda Sonju i osjeća kolika je njena ljubav prema njemu.gdje se cijelo srce njeno obratilo k njemu. -Jest.Doći ćeš k meni. “Sjede jedno do drugoga.čudno je i užasno bilo to čuvstvo!Idući k Sonji osjećao je da mu je u njoj sva njegova nada i sve spasenje.Voli Raskoljnjikova i ona je ta u kojoj on vidi spasenje. -Kad počne tvoja patnja..pati u sebi.a zatim je bio natjeran imperativom svojih psihičkih doživljaja i vještim djelovanjem sudskog istražitelja da to ubistvo prizna i podnese tešku kaznu.Ta zajedno ćemo patiti.Mirna je.onda ćeš ga objesiti.bez sumnje je najcjelovitiji .a sada.Njena je ljubav spram Raskoljnjikova toliko velika da mu želi pomoći u njegovoj patnji.bolje-prihvati Sonja zanosno. “.tužni i utučeni..ja ću ti ga objesiti.pomolit ćemo se i krenut ćemo.i začudo mu odjednom bude teško i bolno što ima nekoga da ga ovako ljubi.Jest.Bolje će biti kasnije-dometne da je umiri.Sonja Marmeladova Ona je prostitutka čista srca.Ali odmah trgne opet ruku koju je bio pružio za križem.

(Raskoljnjikov zločin)i vrlo kratko “trajanje romana”(samo devet dana).Upravo ona daje romanu i ono unutrašnje jedinstvo zbivanja i karaktera.Uprvo ta fabula omogućila je Dostojevskom da uz Raskoljnjikova naniže i cijeli niz socijalno i ideološki značajnih karaktera.posebni društveni i ideološki problem.a ujedno doživljava preporod u smislu piščevih ideoloških ideja.nego i europskog romana XIX.U ovom djelu kao da se ukrštava. jedan od najjačih argumenata za izvršenje zločina no na takvim se karakteristikama Dostojevski nigdje dulje ne zadržava.moralno-etičkim i intelektualnim aspektima. petrogradskih potkrovlja.zatim u Raskoljnjikovljevu borbu sa svojom savješću poslije ubojstva i dvoboj s istražiteljem Petrovičem.roman s najskladnijom strukturom i ravnotežom pojedinih njegovih elemenata. kriminalna fabula poslužila je Dostojevskom da s pomoću stvorene napetosti privuče i zadrži čitaoca.služeći se vrlo često .roman Fjodora Mihajloviča Dostojevskog.a ujedno i račva problematika ne samo ruskog.njihovi su portreti samo skice koje nekada ostaju u trajnom sjećanju čitaočevu zahvaljujući elementima groteske koju pisac često upotrebljuje.dakle.već naprotiv da mu naturi mnoge probleme uključujući ovamo i filozofske.koji ujedno razvija psihološko oblikovanje karaktera sve do prodiranja u psihopatološke pojave.svaki za sebe.a nagovještaju se i mnogi postupci suvremenog romana.da odvuče čitaoca od temeljne problematike društva i čovjeka u njemu.st.”Detektivska” tj.a na kraju i u Raskoljnjikovljev unutrašnji svijet kad on pod Sonjinim izravnim utjecajem prima konačno svoju kaznu.najvećom dinamikom i najpotpunijom sadržajnošću.Čitaoc je ovom koncetracijom fabule prisiljen da ulazi najprije u unutrašnju Raskoljnjikovljevu borbu pred ubojstvo u njezinim raznolikim psihološkim.a ujedno sadržava u sebi i značajne elemente socijalno-analitičkog postupka koji je toliko značajan za europski..na primjer.znače.stvorio u prvom redu atmosferu krčmi.Kriminalna fabula ne služi tu.To je njegov prvi problematsko-filozofski roman izgrađen na osnovi kriminalne fabule.upravo ona koncentrira čitaočevu pažnju na određeni čin.a ujedno daje unutrašnju dinamiku i snagu koja privlači čitaoca prema vrlo širokoj problematici.ali ne samo na golom zbivanju.uličnih prizora i policijskih kancelarija.pa čak da mu naturi i njihova rješenja u smislu piščevih religioznih ideala.Međutim fabula nije funkcionalna samo u tom najužem smislu.već i na problematici kojom je pisac htio da ga zarazi.Porodica Marmeladovih i njihova bijeda su. U Zločinu i kazni Dostojevski je podređujući opisnost dinamičnosti fabule.koji uza svoj strogo funkcionalni smještaj.a posebno za ruski realizam.ali svaki od njih u romanu ipak živi sa svojim problemima-i sa svojim ideološkim stavom.kao u suvremenom kriminalnom romanu.

Uz sve navedeno roman obiluje mudrim mislima i porukama koje su pretežno Raskoljnjikove.Budite sunce i svi će vas ugledati. Ispred sofe je stajao mali stol.Sunce treba prije svaga da bude sunce. a sad sva u krpama. u uglu obojen sto.te izrečene u njegovim razmišljanjima.gotovo rembrantovskim postupkom kontrastiranja svjetla i mraka.sve drugo možeš steći talentom.ovog romana.”Ljuta guja povrijeđenog samoljublja svu noć mu je pila srce”.”) Upravo je po svom naglašenom urbanizmu. glomazna sofa. sa jastukom pod glavom. Samo ako si plemenit. pod koje je podmetao sve rublje što je imao – i prljavo i čisto – da bi mu uzglavlje bilo više.ja ću ga kupiti kod Zimmermanna.koji se također ispoljio i u dinamici.-koja je ujedno i metafora .to ja ne mogu kupiti!”)Također se u djelu mogu naći umjetničke pjesničke slike(npr. I namješta je bio u skladu sa stanom: tri ne baš ispravne stare stolice.Radi se samo o jednom:treba se samo usuditi! Ne radi se o vremenu nego o vama samom. prašnjavim i odlijepljenim tapetama vrlo je bijedno izgledala i bila je tako niska da je u njoj svaki malo viši čovjek osjećao zebnju i sve mu se činilo da će glavom udariti u tavanicu. Stalnoj unutrašnjoj borbi i sukobu sa”psihološkim obručem”oko njegaRaskoljnjikova-odgovara i stilski postupak unutrašnjeg monologa(citat:prije naveden). bez deke i pokrivajući se starim.Dostojevski vjesnik novih putova velikog dijela ruske i europske proze.to je i plemenito.(npr. koja služi Raskoljnjikovu kao postelja.( opis Raskoljnjikove sobe:“To je zapravo bila krletka pet-šest koraka u dužinu. ne svlačeći se.Zamišljen isključivo kao monolog ubojice u prvom licu(IchForm)ovaj je roman izrastao u djelo u kojem pripovjedač pripovjeda o Raskoljnjikovljevoj sudbini.-Šešir-što npr.”Što god je korisno čovječanstvu.bilo da izriče svoja mišljenja i polemizira sa svojim protivnicima ili suglašava sa srodnicima. i.Ja razumijem samo jednu riječ:korisno! Vlast zadobiva samo onaj koji se usudi da se sagne i da ju uzme. najzad.kao i česti dijalozi kojima obiluje ovaj roman. nekad presvučena cicom.ali što se pod šeširom čuva i šeširom pokriva. iznošenim studentskim kaputom.opisivanja tamnih uličica kojih tama dolazi još više do izražaja kad je djelomično osvjetlimo difuznim svjetlom plinskih svjetiljki.znanjem razboritošću genijalnošću.znači šešir?Šešir je tričarija. već samo po tome koliko je na njima bilo prašine. moglo se vidjeti da ih već odavno nije dotakla ničija ruka.uzastopnom i kontrastnom redanju prizora. Često je on na njoj spavao onako kako bi došao. na kome se nalazilo nekoliko teka i knjiga.gotovo ga ne ispuštajući iz vida i vrlo često prepuštajući ga da bude bilo to u unutrašnjim monolozima nasamo s čitaocem. Sa svojim požutjelim.

slobodu i istinu. "Život na Mississippiju" . kormilar na brodu. pa čak i kopač zlata. u saveznoj državi Missouri. Objavio lektire u 29. jednakost.On je začetnik jednog razvoja u umjetničkoj prozi koji misaono previranje i borbu mišljenja čini svojom središnjom temom.“I cio taj rajski dan mojeg života i cijelo to veče ja sam i sam proveo u poletnim sanjarijama. Školu je napustio već u dvanaestoj godini i od tad se bavio raznoraznim poslovima.tko nije pročitao njegove romane. a djetinjstvo je proveo u gradiću Hannibal u dolini rijeke Missouri.Mark Twain Pisac: Mark Twain rodio se u mjestu Floridi.oni su književnost koja to iskustvo može prenijeti čitaocima jedino i isključivo na onaj način kakav pripada samo umjetničkoj književnosti. humanost. prosinac 2004 22:42:00 | 1 komentara KRALJEVIĆ I PROSJAK . izdavač i poduzetnik. U svojim djelima promiče pravdu. Najpoznatija su mu djela: "Doživljaji Toma Sawyera". Na kraju se počeo baviti pisanjem.”) I za kraj:Romani Dostojevskog i pored sve svoje “filozofičnosti” nisu filozofija. siromašne četvrti i kraljevska palača . "Pustolovine Huckleberry Finna".Zbog toga se struktura suvremene književnosti naprosto ne može razumjeti bez Dostojevskog. Iako nije imao književno obrazovanje smatra ga se ocem američke književnosti. Bio je radnik u tiskari. U početku je pisao novinske članke sa jasno izraženom humorističnom i satiričkom notom. "Kraljević i prosjak". novinar..teško da može shvatiti ono”o čemu se radi”u suvremenoj prozi i o čemu to zapravo njen velik dio govori. Vrijeme radnje: Druga četvrtina šesnaestog stoljeća Mjesto radnje: London..

Rastužilo me kad je stražar ispred dvora grubo odgurnuo Toma. Srce mu je dobro i plemenito. a svojom upornošću postiže cilj. Prosjak je siromašan dječak iz sirotinjske četvrti Londona. dječaci odluče nakratko zamijeniti uloge. Hrabar je i pun želje za pustolovinom. a borba za opstanak i preživljavanje još teži za kraljevića. a Tom je čeznuo za životom u obilju. Nasmijalo me kad je kraljević s Hugom trebao opljačkati prolaznika. Kako su bili jako slični. Ne podnosi nepravdu. Snalažljiv je i spretan. Dvorski život bio je težak za Toma.Likovi: Kraljević je bistar i nadaren dječak. netrpeljivost i nepravdu. Tema: Doživljaji kraljevića i prosjaka u zamijenjenim ulogama. raskoš. Teško glumi ono što nije iako ga to zabavlja. a dušu i srce izjeda mu grižnja savjesti. Kraljević je bio željan pustolovina i dječačke igre. Pouka: Dobrota. Kratak sadržaj: Siromašan dječak Tom upoznaje kraljevića Edvarda. a kad je nepravedan stidi se sam sebe. plemenitost i pravednost pobjeđuju bogatstvo. a Tom ostaje živjeti s njim kao njegov štičenik. prosinac 2004 22:41:00 | 2 komentara Bijeg . Objavio lektire u 29. Promijenili su odijela i Tom ostade na dvoru. Uz veliku i nesebičnu pomoć prijatelja Hendona kraljević se vraća na dvor . a kraljević se uputi ulicama i predgrađima Londona.Milutin Cihlar Nehajev Stvaralački portret pisca i životopis: . Sa lakoćom uči jezike i uglađenog je ponašanja.

Nehajev pripada čelnicima hrvatske moderne. Godine 1926.Milutin Cihlar Nehajev rođen je 1880. Bio je gimnazijski profesor u Zadru. U Zagrebu radi kao novinar i književnik. osobito svojim esejističko-kritičkim tekstovima i romanom Bijeg. Retrospekcija događaja glavnog lika iz dana školovanja. svestrano obrazovan intelektualac (poznavatelj likovne i glazbene umjetnosti. Gimnaziju je pohađao u Kraljevici i Zagrebu. On je svestrani stvaralac: novelist. odričući se čovještva). a posebno nacionalna i socijalna motivacija. došao je u Kraljevicu i oženio se Ludmilom Polić iz ugledne kraljevičke obitelji. poznavatelj prirodnih znanosti). Tema: Bijeg od svakodnevnog života i odluka o smrti. publicist. bez silnih događaja sa mladenačkim dobom jakih kriza koje su udarile biljeg njegovom kasnijem naziranju na svijet. Umro je u Zagrebu 7. dva romana. pokušajem zatvaranja interesnog kruga na bitne probleme čovjeka. romanopisac. prevoditelj. književnik i kazališni kritičar. Rađanje sumnje da je književnost vrlo malo vrijedna prema vrijednosti života. Opis unutrašnjeg života glavnog lika koji je bio bujan i raznolik. drame. u doseljeničkoj češkoj obitelji. Izabran je za predsjednika Društva hrva tskih književnika. Zanimao se i za hrvatsku političku prošlost. Problematika koja se obrađuje: Opis prilika i života ljudi koji se oblikuju u neposrednom odnosu prema društvenim zbivanjima. Opis Nietzsche sa svojom anarhističkom mišlju o ubijanju samoga sebe (nadčovjek sam sebe žrtvuje. . godine u Senju. pri čemu se pisac poslužio modernom tehnikom pisanja. godine. To je jedan od prvih romana u Hrvatskoj književnosti u kojemu dolazi do značajne defabularizacije. gdje je stekao doktorat znanosti. U trideset godina književnog rada stvorio je pozamašan broj djela (novela. a studij kemije završio u Beču. Njegov otac kao učitelj. dramatičar. travnja 1931. Pri tome sve drugo ostaje u drugom planu. kritike i veliki broj članaka).

Netko za sve životne probleme pronalazi svoje gotove formule. realistički. godine. te praznim razgovorima o idealima i neizvjesnoj budućnosti. Psihološka razmatranja i priželjkivanje kraja života i smrti.Opis nastupa inferiornosti prema životu koja se dade izvrsno složiti u «apsolutno istinite» ideje. jer on opija. socijalni sa mnogo ustaljenog oblika i nove književne forme – defabulativni roman. trza iz ružne sadašnjosti. te Homerova djela. sa vječno istim brigama i nikakvim nadama. omamljuje i savladava sve. kojim se lik predstavlja u prvome licu i služi se pismom i dnevnikom u oblikovanju romana. Prevladava moderna pripovjedačka tehnika (autoanaliza). . Struktura djela: Roman kao pripovjedačko sredstvo. Smiješna istina o potiskivanim frazama o materijalnosti duševnih funkcija. Književna vrsta: Roman. Sjećanje na posljedica duševne klonulosti. nemoći živaca nakon jedne krize. no jedino je istina da se život ne da strpati u formule. Veoma su mu se dojmila djela Tolstoja čiju je formu pisanja i on koristio. psihološki. Pribjegavanje alkoholu kao jedinome rješenju iz nastale situacije. dosadnog. koji su se isprepletali sa dojmovima sadašnjeg osamljenog. Inspiracija iz sličnog djela: U svojim djelima se osjeća utjecaj Turgenjeva i njegovo opisivanje filozofije utučenih ljudi u malograđanskom životu. Mjesto i vrijeme radnje: U Trstu krajem siječnja 1909. Roman našeg vijeka. besmislenog njegovog života i beznadni položaj u kojem je sada. Nadahnjivale su ga pjesme Nordsee od Heina u hrvatskom prijevodu. Napola rezignirani čovjek prisjeća se svoje ljubavi i zbivanja.

Teta Klara je ukazivala da će od Đure postati veličina i da se od majčine strane sva obitelj sastojala od duševno silno razvijenih ljudi. da aktivnošću ispuni život. pa nije imao dovoljno snage. Ne predstavlja prosječnu ličnost. Njegov lik odražava raspoloženje jednog dijela mlade generacije koja se. mnogostruko obrazovana i puna snova. nervoznog. zamišljen je kao izraz tragičnih nemira modernog čovjeka. Bartol Andrijašević je Đurin otac i pomorski kapetan koji je plovio godinama po morima i na kraju je dobio službu lučkog kapetana u Kraljevici. ali je sasvim suvereno istupala u društvu i svojim otvorenim načinom općenja začarala svoju okolinu. Zora Marakova bila je kći doseljenog Čeha. Rekla je da će od dječaka biti ili nešto ili ništa. Odijevala se sa mnogo ukusa i uvijek bila . tjeskobnog i umornog. Stasita i koštunjava djevojka s licem opaljenim od sunca i zvonkim smijehom. Kroz njegov lik se izražava tragični nemir modernog čovjeka. On u svojoj duši nosi klicu sloma svojom jako razvijenom prevlašću misli i konstantne autoanalize. Toma njegov stric (bivši trgovac drvima iz Like) koji je bio bez obitelji i zavolio je Đuru kao svoje dijete i pomagao mu u školovanju koliko je mogao. koji su više ili manje pustolovno završili život. ravnatelja tvornice u D. već je naginjala skepsi i depresiji. nije mogla potpuno snaći u konkretnim društvenim prilikama. koji je ovu baštinu primio u nasljeđe. već je samo tragičan finale uslijedio nešto brže.Likovi: Đuro Andrijašević je mladi daroviti intelektualac koji studira u Beču da postane doktor. Nije bila baš lijepa. Propast talentiranog čovjeka nije izazvan uskim prilikama provincijskog mjestanca u kojem živi. ni bioloških uvjeta.

nego veći dio svog vremena provodi u krčmi. nego što se na prvi pogled moglo zaključiti. Jagan novi znanac. Bila je visoka. nizak. završila gimnaziju. bio je nabit. dosta ćelavu glavu karakterističnom. što je bila prostija. Po ulici se vukao tromo. Toliko se naputovao u svom životu da je imao neku odvratnost protiv svakog . Tošo njegov najbolji prijatelj. svirala glasovir. Tu je bilo njegovo carstvo. kao da se stidi svog odrpanog odijela. Vera Hrabarova je djevojka i dobre obitelji koju su preporučali Đuri. kratko podrezane kose i plav. vodene oči i podbuhli obrazi govorili su da se ne bavi puno ozbiljnim poslovima. koji ga je uvijek razumio u teškoćama. a u društvu znala besprijekorno voditi konverzaciju. koji piše pismo prijatelju Toši i u tom oproštajnom pismu sažima temeljne odrednice njegova života i koji se u sudaru sa životnom zbiljom slama. Kratka bilješka o djelu: Roman o mladom darovitom intelektualcu Đuri Andrijaševiću. pospano. A u krčmi. Bio je uman čovjek. debeo. predaje se piću i završava samoubojstvom. Bijele. Jeo je vrlo malo i to najprostija jela. pod uvjetom da se taj slaže s njegovim običajima kada se nazdravljalo. pa se tako prisjećao prohujalih godina i zbivanja. a odijevao se više nego siromašno. Bio je kruta pijanica i navikao na neuredan život. Sadržaj: Mladi daroviti intelektualac Đuro Andrijašević je iz mjesta studiranja putovao kući. darovita. suha djevojka sa zlatnom kosom i mirnim zelenim očima. Sa pregršt duhovitih paradoksa znao je braniti svoje mišljenje oštrom poraznom dijalektikom. jače ga je dojmila. oštar brk činili su crvenu.spremna na svaki pothvat ako je s tim bilo spojeno nešto novo i osobito. gotovo plašljivo. Za prijatelja dao bi sve. naučila govoriti tri strana jezika.

Putujući dalje bio je svjestan da ne radi lijepo što putuje u Slavoniju k prijatelju. Uistinu je da će oni pomisliti da on bježi od njih. U Beču se govorilo da je svaki đak doktor za gazdaricu i kelnere. a svi su mislili da će iza njega ostati imetak. što mu je ona u pismu prigovorila. Prisjetio se kako su ga posljednji puta ispraćali Hrabarovi na put u Beč. Ona ljubav priznaje majci. ne brinući se ni na što i ne odgovarajući na materina pisma. gdje je dosta nespretno obavljao službene formalnosti. Andriješević je sve svoje misli izražavao riječima. Hvata ga strah da će u onom drugom svijetu naći nešto nepoznato i novo na što se neće moći priviknuti. Njemu se pričinjalo da u svakom odlaženju ima nešto užasno i tajnovito. To je možda još iz djetinjstva. o beskućništvu i vječnom nespokoju.putovanja. Kada je otac umro. kao da iza njega ostaje komad života koji nikada neće moći dostići. tako je i sada misli gotovo glasno završio razgovor sa samim sobom. gdje su sigurno računali da će kao doktor doći i službeno zaprositi Veru. njega je svaka minuta tako uzrujavala. koji je na kratko dolazio kući i uvijek neprestano odlazio. On je mislio dalje nastaviti nauke i prijaviti profesorski ispit. sam sebi je govorio da treba svršiti studiranje za doktora i vratiti se u svoj rodni kraj. Dok je čekao da vlak krene. Prisjetio se da je u trećoj godini sveučilišta upoznao Veru i zaljubio se. no gospođa Nina Hrabarova nije još dugo vremena mogla da razumije Andrijaševićevo ponašanje. Čim je sin dorastao do pučke škole dao mu je ispisivati liste o svjetionicima i barkama. da nije umro taj nevoljeni stric Toma i ostavio zaduženu kuću. U dnu duše je znao da to nije rješenje. Ako bi se uzeli morao bi imati zaposlenje i nekakvu plaću i da li bi im ona bila . dobiva dozvolu dopisivanja. mati se preselila u Rijeku gdje je iznajmljivala sobe đacima. kada je svoga oca slabo viđao. Uzalud je tu zadnju misao pokušavao otjerati. a kada zbilja dobije doktorat svi ga promaknu u profesora. da sa Verom samo odgađa stvar i da o tome ovisi njena sreća. Nakon dvadeset i pet godina potucanja po morima kapetan Bartol Andrijašević je dobio službu lučkog kapetana u Kraljevici. Đuro je odgovorio i mučio se da joj objasni to svoje nesretno raspoloženje. Svaki puta kada bi trebao dalje putovati upravo je bio bolesno nervozan zbog dolaska u neku nesigurnu i strašnu neizmjernost. Prisjećao se mirnih dana i đačkih običaja kada se kretao između mjesta stanovanja. jer je tako zahtijevala služba pomorskog kapetana. da je bio prema svojoj zaručnici Veri upravo nepristojno hladan. Predočio si je kao rješenje da mu Hrabarovi vrate obavezu i udaju Veru za nekoga drugoga. a osobito stara će imati pravo. Bilo mu je lijepo studirati u Beču i kada bi zapao u tromost. Bojao se da još nije spreman za taj trenutak. inače pred ljudima sve mora ostati tajno. ali ni sam nije mogao da nađe pravih riječi. sveučilišnih zgrada i kavane. jer bi ga stara zapitala za zaruke. a ne ide u Zagreb. Dalje je u pismu nanizao nekoliko isprika koje je Vera rado primila.

Mladići ubrzo postadoše vjerni drugovi na izletima i zabavama. jer profesorske plaće su male.dovoljna za život. Prisjetio se kako su profesori u gimnaziji potvrdili da takvog talenta kakav je on nije bilo za njihovog vremena u školi. gdje su mogli nesmetano usisavati sav čar naglo rođene ljubavi. Napisao joj je pismo proklinjući je i u isti mah strašno i samilosno žaleći. Đuro je pratio Zoru do usamljenih morskih rtova. Njegov pojam o ženi kretao se između dva kontrasta. Još jače se raširilo to uvjerenje kada su u omladinskim listovima počeli izlaziti neki Đurini književni pokušaji i pokazivao se kao sigurna buduća veličina. vrijedna ljubavi. Instinktivno je osjećao da mu se ona ne uklapa niti u jedan njegov razred koji si je on stvorio u svojoj fantaziji. Tamo je upoznao gospođicu Zoru Marakovu i njenog brata Marka. no ona je i dalje bila jako nepovjerljiva. UVijencu je izašao njegov prvi veći rad i svi su se čudili formalnoj savršenosti koju je imao taj početnik. Đuro je iz početka osjećao neku antipatiju prema njoj i nije mu se sviđalo što ona tako muškarački govori i radi. Zorina iskrenost razbila je brzo nepouzdanje i plahost i sve su se više družili. požrtvovna i brižna. Osjećao se slabo da razmišlja o tome kako je postupio prema njoj i pokušao se izjadati u pjesmi u kojoj je htio opisati svoju slabost i tako je prvi puta osjetio da nema vjere u pisanu riječ. Đuro je Zori čitao pjesme i druga književna djela i nakon raspredanja sve se svršilo u ljubavi. koji je preko ljeta iznajmljivao sobe kupališnim gostima. Jedno je bila umilna djevojčica. Bilo bi najbolje sve prepustiti vremenu. Osjećao se vezanim za tu djevojku i nije znao kako da popravi što je skrivio pismom. Mislio je da se njena ljubav pretvorila u prezir. da ga ona drži . Prvi puta rodila se u njemu sumnja da je književnost vrlo malo vrijedna prema vrijednosti života. a drugo kao majka. Čekao je danima neće li od Zore doći nekakav odgovor i tako se njihov roman nije nikako mogao završiti. poslanim u omaglici prvog razočaranja. Nije bila baš lijepa. U velegradu se Andrijašević preobrazio u drugog čovjeka i nakon prve navale boli radi jadnog završetka ove druge ljubavi dođe pokajanje. Odijevala se sa mnogo ukusa i uvijek bila spremna na svaki pothvat ako je s tim bilo spojeno nešto novo i osobito. ali je sasvim suvereno istupala u društvu i svojim otvorenim načinom općenja začarala svoju okolinu. Nakon par dana su otišli Zora i njen brat i Đuro je osjetio grižnju savjesti na tu ljubav i propatio je do trenutka kada je trebao krenuti u Beč da se upiše na sveučilište. Njihovim izletima se pridružila gospođica Zora i poslije par susreta Đuro je osjetio da njena blizina na njega djeluje neobično. Opčinila ga je želja za slavom i prvi književnički uspjesi dali su njegovom mišljenju novi pravac. Kao san bijaše ta ljubav. kada bi se ticalo samo njega. Praznike nakon sjajno položene mature proveo je u Kraljevici u kući strica Tome. Sve je to lijepo rekao svojoj budućoj punici.

neplaćeni računi. koji je uzmakao kada je došao čas ozbiljnih obaveza. veliku ljubav i da se ne može izbrisati prošlost koja ga čini bezvrijednim pred Verinim zahtjevima. Osjećao se i sam star. da svoj nemir utopi u alkoholu. Ružna su bila ta vremena i došle su materijalne brige. ja sam spremna. Ipak je otišao kući i majka i stric Toma su očekivali da će im objasniti u što je protratio dvije godine boravka u Beču. Nevidljiva veza između njih dvoje sve se više stezala i Đurino uspavano srce stalo se buditi. propao. kretao se u najgorim đačkim društvima i došao na glas pokvarenog čovjeka. Nije se javljao kući bojeći se da su i do njih doprli glasovi o njegovom životu. bolje rečeno u kuću njegove žene. Upisao se u glazbenu školu na nagovor gazdarice kod koje je stanovao. kucati sve jače i hrliti njoj u susret. da ne bi oni vidjeli kako je duboko i zauvijek propao. Đuro je poslušao savjet i treću godinu studija upisao u Zagrebu. Izmučivši živce. Bio je uveden u kuću višeg činovnika Hrabara. nesposoban za bilo kakvu odluku. koji mu je postao daleka uspomena.kukavicom. kako je ovo sve ludost i zločin što radi. misleći da više nije vrijedan života. Opisao je svoju ljubav prema njoj i svoj strah radi te ljubavi. » Tako je Đuro otputovao prijatelju Toši i u prilikama odmora pisao dnevnik događanja. Novi osjećaj ga je odveo dalje od očajanja zbog prijeloma sa Zorom. udovice majora R. Vera je bila lijepa pristala djevojka i njen izgled je pristajao uz sliku djevičanstva i netaknutosti koju bijaše zamislio. Postepeno se oslobodio jadi i povjerio se prijatelju što ga je mučilo. Napisao je pismo drugu Toši iz gimnazije da ga ovaj pod bilo kojim izgovorom pozove u goste. Otišao je kod prijatelja Toše i nakon nekog vremena se okanio svojih loših navika. Počeo je objavljivati u novinama kritike i novele. Sve snažnije je primjećivao da mu se Verina duša približava. izmoždeni čovječe usuđuješ kao zločinac ulaziti u njen svijet! Tko ti daje pravo da djevici mutiš spokojnost duše?» Napisao je i objavio pjesmu u čijim stihovima je ispričao cijelu svoju ispovijest i plašio se pri pomisli da će Vera razumjeti njegovu pjesmu. te da je njegov život sagrađena na ogromnom razočaranju. Izbjegavao je susret sa poznatim ljudima. ranjen u duši i tijelu. Slučajno je u novinama pročitao o imenovanjima i . dugovi. slabićem. Otišao je u svoj stan da je više ne vidi i napisao joj pismo. Kod prvih susreta nije mogao da prodre u Verinu dušu. Povukao se u sobu i par dana si je ponavljao isu frazu: «Što se ti pokvareni. On mu je rekao da je proživio normalno razočaranje u prvoj ljubavi i da je loše što je zapustio svoj književnički rad. Uloga očajnika postala mu je drugom naravi i stane se opijati iz noći u noć. izgubio je interes za nauku i stane tražiti načine da sam sebe ponizi još gore. Ipak je Đuro uvjeravao sebe da je odviše star i grešan za tu novu. Stiglo je pismo na brzinu napisano: «Ako vjerujete u me da mogu biti tješiteljica Vaših boli.

No gospođa Hrabar zna da Đuro treba položiti profesorski ispit. Došlo je pismo kojim Đuru pozivaju Hrabarovi da dođe. Tošo je učitelj sa stalnom plaćom i živi u obiteljskom životu sa Ankom. Sjetio se kako je bio očajan nakon događaja sa Zorom i bio mu je jasan Nietzsche sa svojom anarhističkom mišlju o ubijanju samoga sebe (nadčovjek sam sebe žrtvuje. udatu za muža koji joj može dati bar ono na što je kod kuće naučena. No razmišljali su ako i završi studije treba se zaposliti. a Vera će biti u dvadeset osmoj i nema više čekanja za njenu udaju. a kod Shopenhauera ga je smetao njegov smisao za umjetnost. doimale su se kod nje kao prava oluja. Tošo mu je rekao kako ga otac želi nagovoriti da se oženi za Diklićevu kćer. u društvu duhoviti. jer je gledao sve crno i nemilo. No on se zaljubio u njegovu Anku. No imala je Vera i drugih prosaca. Da li je zadržala uspomenu na našu ljubav. Đurine pjesme. Nije završio studij. Mati je htjela svoju kćer vidjeti kao sretnu mladu gospođu. Kod Vere riječ «ljubav» joj nije dolazila na um. njeno poznanstvo s Đurom. s vremenom stara djevojka sa praznim domom. . ako se ima hrabrosti.premještajima da je Zora Marak. a on nema nikakvih obaveza. Svi su muškarci živjeli u atmosferi odmjerene etiketnosti. Gospođa Nina je odlučila da ne popusti i svoju kćer oslobodi od upliva Andrijaševića. a za prijavu nema novaca. umnikom i književnikom. a to sigurno jest jer se nije udala i mora da ju to muči. dobivalo je za nju posebnu aureolu. Majka se sjetila kako se obećala đaku iz škole. Tako je saznao gdje je završila Zora kao učiteljica. kako je proživjela te godine. govorili o kazalištu. Teško je pomislio. odričući se čovještva). pripovijedao je o imetku od kojega nema ništa. literaturi. no sve je više vidjela kako se udaljava od te budućnosti. učiteljica više pučke škole premještena na višu djevojačku školu u V. Kako malo treba da se ostvari ta sreća. a kako je bila puna reminiscencija iz literarne povijesti o prijateljstvu duhovitih žena i genijalnih muževa. Tako će proteći godine. muzikalni. odgajajući djecu. Može reći da ga nije briga i onda će draga kćerka ostati neopskrbljena i biti velika žalost roditeljima pod stare dane. Andrijašević nije bio čovjek iz toga svijeta. koja nije ocu u računici. ali se ništa više ne da popraviti. Ružno je misliti na to. jasne i bolne ispovijesti ljubavi. Smislili su da razvrgnu zaruke i da ju udaju za nekoga drugoga. Da li ga je zaboravila i smirila se. koji su svi bili besprijekorno odjeveni. Nina je zadovoljno gledala kako njena kćerka pomalo dobiva navike gospođice koja više nije mlada. Svoje osjećaje tumačila je kao simpatiju. nije mnogo govorio i ozbiljnije od ostalih je shvaćao svoje riječi. klonila društva. jer bi se onda dva susjedna imanja složila u jednu cjelinu. u koji je bio upisan već četiri semestra i pošao na filozofiju samo da brže završi. Premda gospođa mama nije znala da je Đuro upravo Veri za volju napustio pravni fakultet.

Teško je vjerovati u vrijednosti onoga što sam stvaraš. Čežnja za Verom morila ga je jače nego ikada. Gledao je oženjene drugove. uviđao da ne može sada. očaj. . U školi je mnogo ljepše nego je očekivao. jer je u školi bivalo sve dosadnije. Ljudi se osjećaju mladi sve dokle ih ne uhvati u svoje kolo malograđanski život. srdžba. lakovjernost. tj. nisu potrebne fantazije ni osjećaji. nego da ona vijest pročita iz novina. Mladi ljudi zaljube se i ožene. Vera je polako za njega postajala nedohvatljivo biće. pa je posudio od matere još novaca. njihovu bijedu. ali su užasno prazni i jednaki. Uviđao je da će do tada proći više vremena nego je mislio.Andrijašević je stigao u kuću Hrabarovih gdje mu je gospođa govorila da je njena kćer za udaju a on nema osiguranu egzistenciju i dok ne završi ne smije se dopisivati s Verom. a kasnije je imao vremena da se bavi u laboratoriju. pretvara te u drugog čovjeka. Ljudi oko njega nisu zli niti odvratni. dođu brige i oskudijevanja i gotov glad. lagodan život u njenoj obitelji. jer on opija. Preporučili su mu da ne predaje u razredima previše pametno. Sav rad proteklih godina mu je bio besmislen. Stigao mu je odgovor na molbenicu. Pomisao da će Vera biti njegova svakim danom se sve više udaljavala od njega. Sve je više osjećao težinu obaveze što ju je preuzeo na sebe obećavši da joj se neće približiti dotle dok ne položi ispite. navike ljudi koji imaju dosta da si . njihove navike. Njemu ne odolijeva ništa. te da ga tjeraju zbog njegove nesigurne budućnosti. Nije javiti Veri. nego da treba raditi samo toliko da ga ne mogu otjerati s posla. otkada je morao napustiti svoj slobodni razgovor sa djecom i držati se suhe šablone zadavanja i ispitivanje lekcija. Sa užitkom alkohola raste i ironija. Prvih dana je rješavao statistike i popise. Ali ono je bila posljedica duševne klonulosti. a neće ni kasnije moći držati se na površini sa plaćom koju dobiva. da je namješten za suplanta u Senj. Spopao ga bijes na samoga sebe. te se uputi u svoje novo boravište. Pomislio je da što prije negdje pobjegne i preda se alkoholu kao jedinome rješenju iz nastale situacije. Svako dan donosio mu je nova razočaranja. otopio je i piljio u dim od cigarete. imaju jednake navike i sjetio se kada je i on živio tako mrtvo. nemoći živaca nakon jedne krize. trgne iz ružne sadašnjosti. Bio je previše fino odjeven prema ostalim kolegama i u malom gradu ljudi slabo paze na toaletu. bez osjećaja i monotono. a radiš za druge. Svi gledaju jedan na drugoga. Bilo mu je jako neugodno i postalo jasno da je u njihovoj kući suvišan. gledajući sebe kao uboga prosjaka koji je bio lud i nadao se milosti od dobrih ljudi. da bježi iz zla u još gorje. ima mnogo dosadnih i suvišnih stvari koje su spojene sa pedagoškim dužnostima (filozof sa šibom!). Svi ovi ljudi sasvim su normalni i nisu niti nezadovoljni. I kako sada da se oženi. Od plaće koju dobije nije se moglo živjeti. omamljuje i savladava sve. sulude snove. Materijalne brige su ga tištale svaki dan sve jače.

Đuro nije otputovao ni sutradan ni prekosutra. » Jednoga dana je stigao brzojav od Vere. Odlazila je sve više u crkvu i udaljavala se od svijeta. Napisao je pismo prijatelju Toši da ode u Zagreb i da preda pismo Veri. jer je on sad konačno stao na svoje noge. Bio je kod Hrabarovih i saznao da je Vera gotova učiteljica. te je svaki dan slabije shvaćala potrebe života. Bila su dva dana takve uzrujanosti. za čeka će je opatice hraniti do smrti. Stiglo mu je pismo od matere u kojem ga obavještava. da se nije mogao ničim rastresti. To je nju sigurno boljelo i zato je tražila utjehu u crkvi. List je poslao. postao sasvim apatičan. ali se tog trenutka kod njega pojavila spoznaja vlastite bijede i nemoći. niti više računati na ičiju pomoć. Andrijašević se u svojim osjećajima približavao njenoj boli i utapao se u tu bol. besmislenog njegovog života i beznadni položaj u kojem je sada. Đaci su u . Roditelji su zbog bolesti otišli u Štajersku na oporavak. ali svi su također u teškoj situaciji sa već založenim mjenicama. dosadnog. Đuro se na nagovor prihvatio posla da bude redatelj diletantskog društva i priređivali su đačke zabave. Pokušao je kod ravnatelja. Da bi nekako suzbio tjeskobu koji puta je šetao sa dvjema učiteljicama Darinkom i Minkom. ne može tražiti gostoprimstvo kod matere. te ga nije dalje ni slušao i gotovo je pobjegao iz sobe. Pozajmljivao je novac od majke koja je sve teže shvaćala njegove potrebe. zajedno s Verom. Počeo je prekoravati sebe za taj događaj. ponižavanja i muka. «Ako je kuća poklonjena. da misli da je on završio nauke i da mu više ne treba slati novaca. Molio ga je da ide odmah. te je pisao riječi ljubavi koje mu se nisu tako često izmicale ispod pera i napokon ju molio da se strpi. jer ima svoje zaposlenje i prima plaću. ali je pazio da ne ističe bijedu. Tražio je kod svojih kolega novaca na posudbu. Treći dan je Đuro nakon uzaludnog trčanja. koji se službeno držao i izjavio da «nema naslova» za predujam. a poslije smrti čitati vječnu misu za spas njene duše. Opisivao je svoj život. Pomislio je da ga se poželjela vidjeti. ali ga treći dan neotvorenog dobije natrag. Napola rezignirani čovjek prisjećao se njihove ljubavi. Zato je odlučila Tominu kuću sa nešto gotovine pokloniti opatičkom samostanu. gotovo očaj. jer je slabo obilazio mater osim kada je trebao novaca. jer je gospođa Hrabarova prepoznala rukopis i odmah ga vratila natrag. da mu se činilo da to neće moći izdržati i da će poludjeti.priušte luksuza. jer je bolestan od nemira i očekivanja. Noći nije mogao spavati i napiše Veri pismo. Napala ga je takva tjeskoba. Baš je fatalno sve to. Slabost. naglasio je da preko ferija mora učiti za ispit. Dobio je pismo od Toše koji ga obavještava da je pismo lutalo jer on nije bio u Zdencima nego kod oca koji se pomirio sa Ankom jer je rodila dečka. koji su se prepletali sa dojmovima sadašnjeg osamljenog. zahvati mu čitavu dušu. te je uzaludno tražio izlaz. koja ga poziva da dođe.

makar i male akcije. a fabuli je trebao kopirati događaj. U zagrebačkim dnevnicima iziđe poziv đačke grupe da se upišu u zadrugu radi popularizacije kulture i sa imenima priređivača. Najviše ga je zadovoljavalo što je bio u središtu neke. Dobio je od ravnatelja dopis da nije udovoljio propisima glede profesorskog ispita i da ga rješavaju službe namjesnog učitelja. što je ona morala pretrpjeti radi njega. Komedija se pretvorila u žalosnu sliku malograđanskog života i bez završetka. Na Veru je rijetko mislio. prije nego je pošla za drugoga. te odluči da se svemu tome izruga. a on od života ne može pobjeći. valjda ju je bura odnijela u dubine mora. Na ponovljeni nagovor je napisao novi komad Revolucija u Ždrenju koja se prikazivala u Zagrebu. Ne isplati se. da se trgne iz mrtvila.njemu vidjeli poštovana pisca i čovjeka «od imena». ali kada je pročitao nepovoljne kritike . Misao da nešto radi. Stiglo je pismo od Verina oca u kojem ga obavještava da nije ispunio obaveze za njegovu kćer i da mu vraća njegova pisma natrag i da to isto on učini sa Verinim pismima i da prekine sa svim uspomenama. Đuro je zapao u još veću depresiju govoreći: «Ljubiti ne vrijedi. a žena ti sjedne na vrat. » Kod kuće su ga mučili vjerovnici. . U prvom činu je išlo lako sa navalom ruganja. jako se razočarao i upravo radi Vere bilo mu je strašno. Iz toga nastane čitava bura negodovanja protivne stranke koji hoće rušiti temelje naše prošlosti. Žalio je za izgubljenim životom i opijanje mu je postalo fizičkom potrebom. koja ga je uvjeravala o vlastitoj vrijednosti i popunjavala prazninu u duši. Vera se udala. Napisao je komediju Rat u Ždrenju a osobe na pozornici su se redale same od sebe. Ipak je predstava imala negativnog odjeka sve do biskupa. Središte borbe je bilo između žaba i miševa. a u trećem činu mu je pofalilo ironije. Na povjerenje mu nitko ništa nije davao. ali leša mu nigdje nisu našli. izbaciš. Tošo je došao u Novi da pokopa prijatelja. Napisao je oproštajno pismo Toši u kojem ga obavještava da je sasvim propao. Postao je propalica. dolazila je sve rjeđe i sve više se opijajući. Gazdarici je bio dužan i tražila ga je svaki dan. hodao je sa potrganim cipelama i izderanim hlačama. kušaš ga i ako ti se ne sviđa. Tako je komedija ostala u ladici nedovršena. Mislio je da će ga vidjeti i Vera. dobio otkaz i da mu u krčmi iz milosti daju piti. Afera he Đuru zaboljela i rasrdila. sadašnjosti i budućnosti. Vino je bolje od žene.

Giza je ban. Posljednji zvižduk. Bimbo. i objašnjavao djecacima kako se puca lopta. Radnja Radnja se odvija u vrijeme kraja školske godine. “Književnost 3”. Truli. samo što Rolo stalno muca. njegov otac i majka te njegove sestre Ivka i Branka. pristupio trgovac Špoljaric. prosinac 2004 22:41:00 | 0 komentara Zvižduk s Bukovca . U Zagrebu prije podne. Kanta i Rolo su djecaci s Bukovca. Gizovu obitelj cine Giza. Dojam Knjiga je zanimljiva jer opisuje djetinjstvo jedne grupe djecaka. Tako im je. debeo covjek koji je imao trgovinu. Sadržaj Knjiga Zvižduk s Bukovca govori o nemirnom djetinjstvu provedenom na tom zagrebackom brijegu. Djecaci su se uvijek sastajali kod križanja Gornjeg Bukovca. Zadnja pošta Zagreb. Otac i majka su se cesto svadali. Bimbo je nizak i debeo. Dragutin Rosandić. Djecaci su imali još mnoge okršaje s trgovcem. trgovac promašio loptu pao na pod. jednom kada su igrali nogomet. godine u Zagrebu. Dugi je visok i mršav djecak. Zagreb.Podaci izvađeni iz: Pet stoljeća hrvatske književnosti. Truli nije bio dobar u sportovima. To je bila osveta djecaka za kradu novca u trgovini kada je on povecao racun za svoj džep. poslije drugog svjetskog rata u zagrebackoj cetvrti Bukovcu. g. Pozdravi doma. o. Matica Hrvatska «Zora» Zagreb. pa tako i zviždati te je i on sam jednoga dana odvratio umjetnickim zviždukom zvižduku koji se zacuo iz školskog dvorišta.Zvonimir Milcec Pisac Zvonimir Milcec roden je 1938. 1998. Dosad je objavio knjige: Piti ili ne piti. Zagreb – 1964. Dugi. ali je umjetnik u zviždanju. o. Po zanimanju je novinar. Rolo nizak i mršav djecak kao i Kanta. Prica o novinama i Zagreb je Zagreb. Svi oni pohadaju peti razred. godina Grafička oprema Majstorska radionica Krste Hegedušića. Profil International d. . uzeo je zalet i u trenutku kada je zamahnuo nogom netko je kamencicem pogodio loptu. ali je jednom svadu prekinuo trgovac koji se došao žaliti da je Giza ukrao bombone iz njegovog ducana. Giza je imao starog razrednika Vjekoslava Dešcaka. Rekao je kako ce im pokazati kako se puca lopta. godina. Objavio lektire u 29. prosinac 2004 22:40:00 | 0 komentara . koji ih je u svemu mudro poucavao i rekao je kako sve treba znati. 1964. Objavio lektire u 29. Otac je ispravno zakljucio i rekao mu neka ide drugdje tražiti krivca jer Giza ne krade. Giza.

poslije drugog svjetskog rata u zagrebačkoj četvrti Bukovcu. Pozdravi doma. Bimbo. . godine u Zagrebu.Zvonimir Milčec Pisac Zvonimir Milčec rođen je 1938. Radnja Radnja se odvija u vrijeme kraja školske godine. Posljednji zvižduk. Zadnja pošta Zagreb. Dječaci su imali još mnoge okršaje s trgovcem. trgovac promašio loptu pao na pod. i objašnjavao dječacima kako se puca lopta. To je bila osveta dječaka za krađu novca u trgovini kada je on povećao račun za svoj džep. Tako im je. Truli. U Zagrebu prije podne. ali je jednom svađu prekinuo trgovac koji se došao žaliti da je Giza ukrao bombone iz njegovog dućana. njegov otac i majka te njegove sestre Ivka i Branka. Svi oni pohađaju peti razred. Priča o novinama i Zagreb je Zagreb. uzeo je zalet i u trenutku kada je zamahnuo nogom netko je kamenčićem pogodio loptu. Giza. jednom kada su igrali nogomet. Otac je ispravno zaključio i rekao mu neka ide drugdje tražiti krivca jer Giza ne krade. Dojam Knjiga je zanimljiva jer opisuje djetinjstvo jedne grupe dječaka. Dugi. Otac i majka su se često svađali. ali je umjetnik u zviždanju. Giza je ban. samo što Rolo stalno muca. Dosad je objavio knjige: Piti ili ne piti. koji ih je u svemu mudro poučavao i rekao je kako sve treba znati. Po zanimanju je novinar. debeo čovjek koji je imao trgovinu. Gizovu obitelj čine Giza. Dugi je visok i mršav dječak. Rekao je kako će im pokazati kako se puca lopta. Truli nije bio dobar u sportovima. Rolo nizak i mršav dječak kao i Kanta. Dječaci su se uvijek sastajali kod križanja Gornjeg Bukovca. Kanta i Rolo su dječaci s Bukovca. Giza je imao starog razrednika Vjekoslava Deščaka. pristupio trgovac Špoljarić. Bimbo je nizak i debeo. Sadržaj Knjiga Zvižduk s Bukovca govori o nemirnom djetinjstvu provedenom na tom zagrebačkom brijegu. pa tako i zviždati te je i on sam jednoga dana odvratio umjetničkim zviždukom zvižduku koji se začuo iz školskog dvorišta.Zvižduk s Bukovca .

Giza. Dugi je visok i mršav dječak. Dugi. Gizovu obitelj čine Giza. Giza je ban. Otac je ispravno zaključio i rekao mu neka ide drugdje tražiti krivca jer Giza ne krade. koji ih je u svemu mudro poučavao i rekao je kako sve treba znati. Truli nije bio dobar u sportovima. ali je jednom svađu prekinuo trgovac koji se došao žaliti da je Giza ukrao bombone iz njegovog dućana. Dojam Knjiga je zanimljiva jer opisuje djetinjstvo jedne grupe dječaka. pristupio trgovac Špoljarić. i objašnjavao dječacima kako se puca lopta. Dječaci su imali još mnoge okršaje s trgovcem. Pozdravi doma. Rekao je kako će im pokazati kako se puca lopta. To je bila osveta dječaka za krađu novca u trgovini kada je on povećao račun za svoj džep. Otac i majka su se često svađali. Posljednji zvižduk. Bimbo je nizak i debeo. Bimbo. uzeo je zalet i u trenutku kada je zamahnuo nogom netko je kamenčićem pogodio loptu. Dječaci su se uvijek sastajali kod križanja Gornjeg Bukovca. Rolo nizak i mršav dječak kao i Kanta. Truli. Po zanimanju je novinar. Tako im je. jednom kada su igrali nogomet. Svi oni pohađaju peti razred. Zadnja pošta Zagreb. debeo čovjek koji je imao trgovinu. Sadržaj Knjiga Zvižduk s Bukovca govori o nemirnom djetinjstvu provedenom na tom zagrebačkom brijegu. Kanta i Rolo su dječaci s Bukovca. U Zagrebu prije podne. godine u Zagrebu. . poslije drugog svjetskog rata u zagrebačkoj četvrti Bukovcu. Giza je imao starog razrednika Vjekoslava Deščaka. trgovac promašio loptu pao na pod. samo što Rolo stalno muca. prosinac 2004 22:38:00 | 0 komentara Zvižduk s Bukovca . Dosad je objavio knjige: Piti ili ne piti. njegov otac i majka te njegove sestre Ivka i Branka. pa tako i zviždati te je i on sam jednoga dana odvratio umjetničkim zviždukom zvižduku koji se začuo iz školskog dvorišta.Objavio lektire u 29. ali je umjetnik u zviždanju. Radnja Radnja se odvija u vrijeme kraja školske godine.Zvonimir Milčec Pisac Zvonimir Milčec rođen je 1938. Priča o novinama i Zagreb je Zagreb.

Petrunjela. što mu na kraju i uspijeva. važna je u Marinovu životu. godine živi u Dubrovniku. što je imalo bitnog odraza na Marinov životni put. pastorala "Tirena" te "Venera i Adon". Držićevi književni protivnici optužili su ga da je plagirao svog suvremenika Mavra Vetranovića. U tim godinama nastala su sva njegova poznata djela. Pomet Trpeza. ne svršivši studij prava. Laura. Držić umire 1567. Popiva. prikazana je. Ugo Tudeški Pomet Trpeza (sluga koji želi pametno iskoristiti fortunu kako bi namjestio Lauru Ugu Tudeškom. Najzanimljiviji podatak o Držićevom boravku u Sieni odnosi se na njegovo bavljenje kazalištem. Držić je u Sieni proveo nekoliko godina. on je kriv za sve zavrzlame u djelu) Sadržaj: I čin Dundo Maroje traži svoga sina kojeg je poslao u Firenzu da izuči zanat za trgovca. Bokčilo. Godine 1548. u kojoj odbacuje sve objede protiv Marina. To je razdoblje njegovog plodnog književnog stvaralaštva. Obitelj Držić. Kada je njegov otac otišao da ga potraži sa . u Dubrovniku. Godina 1538. godine u Veneciji. Iste godine napisao je pastoralu "Tirena". koja je prikazana iduće godine pred Kneževim dvorom. Likovi: Dundo Maroje. U to vrijeme Siena je bila živo renesansno središte. dobio je potporu od 30 dukata kako bi otišao na nauke u toskanski grad Sienu. tiskana je u Mlecima jedina za Držićeva života objavljena knjiga "Pjesni Marina Držića ujedno stavljene s mnozim druzim lijepim stvarmi". Te godine je izabran za orguljaša u dubrovačkoj katedrali i. koja je u prethodnoj generaciji dala poznatoga petrarkističkog pjesnika Džoru Držića. u obitelji trgovca pučanina. Iste godine bila je premijera najpoznatije Držićeve komedije "Dundo Maroje". Njegov sin Maro je sa 5000 dukata umjesto da ide u Firenzu otišao u Rim i tu se prepustio lagodnom životu. Maro Marojev. Dživo. Perina baka. pri čemu mu je pomogao sam Vetranović pjesmom "Pjesanca Marinu Držiću ipomoć". prosinac 2004 22:35:00 | 0 komentara Dundo Maroje .Marin Držić Bilješke o piscu: Marin Držić. do 1562. nije imala sreće u trgovačkim poslovima pa je gospodarski propala. Pera. nadimkom vidra. Držić e žestoko branio od optužbi zavidnika. Držić od 1548. što je još važnije. u kojoj je uz ljubavnu liriku uvrštena i farsa "Novela od Stanca". danas izgubljena. Godine 1550. komedija "Pomet" u izvedbi Pomet-družine. grad duge sveučilišne tradicije u koji su dolazili studenti iz cijele Europe. rodio se godine 1508.Objavio lektire u 29.

samo da bude njegova žena. pred kućom ga dočeka gospodin Sadi koji je tražio da mu Marin plati svotu od 200 dukata koju mu je bio dužan zbog ogrlice koju je poklonio Lauri. njemačkim plemićem. Kada je to Popiva čuo odmah ga je uveo gospođi Lauri da ga dobro nahrani. . III čin Kada se Marin vratio. Marin je najprije odugovlačio. Popiva govori Lauri o tome kako je Marin u teškom stanju i kako nema novaca. te traži da se pomire. te moli Petrunjelu da kaže Lauri da će joj dati dukata koliko joj drago. Došli su pred jednu gostionu. U gradu su došla tri prijatelja koji također traže Marina. Marinova zaručnica Pera. Uto dođe kapetan i Dunda Maroja odvede u tamnicu. Tripčetu koji ih je poveo u neku gostionu a začudili su se kada su čuli da u Rimu postoji neki gospodin Marin koji živi veoma raskošno. Kada su došli u jednu četvrt. Laurina služavka razgovarala sa Pometom. Pošto su se poznavali još iz Dubrovnika. a nakon lutanja gradom sreo je Pometa. a onda je vidio da ne može izbjeći plaćanje. a pošto je Laura počela zvati Petrunjelu da uđe u kuću. Nakon što su Dunda Maroja odveli u zatvor. Maro je sa Laurom stajao na balkonu. susrela je Petrunjelu i kaže da su Marin i ona zaručeni već 3 godine. Petrunjela mu obeća da će utjecati na njenu gospodaricu. Nakon toga iz gostione izlazi Dundo Maroje i sukobljava se sa sinom. ali mu se činilo veoma skupo te je Dundo Maroje rekao: "Gdi gospoda i sinjori alodžaju tu ja siromah ne alodžavam tu sinjor Marin alodžava. Prvom prilikom će to Petrunjela prenijeti gospodarici. a Laura mu odgovara neka Marin dođe k njoj i ona će mu pomoći. Također joj je rekao da je Marin ostao bez novaca i da bi za Lauru bilo bolje da gleda za gospodinom Tudeškom. Tada se upute do druge gostione koja je bila veoma blizu. Marin se je pravio da ga ne poznaje. Dundo Maroje je odmah znao da se radi o njegovom sinu. II čin Petrunjela. To je oca rasrdilo. Najprije ga je pitao gdje su 5000 dukata. Kada je našao Popivu ovaj ga savjetuje da ode k Lauri i da je zamoli da mu posudi 3000 dukata. On joj je rekao kako je Marinu došao otac i kako će ga ubrzo odvesti sa sobom u iz Rima natrag u Dubrovnik.sobom je poveo svoga slugu Bokčila koji nije mislio na ništa drugo nego na jelo i piće. Ugo ponovno dolazi kod Laure. Kada ga Tripče sve to čuje on se posvadi s Ugom. te je on potegao nož da ulovi sina. Ona se je preobukla u momka i zajedno s još jednim momkom tražila ga već tri dana. Osim Marinova oca tražila ga je i njegova zaručnica Pera koju je ostavio u Dubrovniku. da kupi robu. Upravo u to doba očekivala je Marina. Kada je Marin došao obavijesti svog slugu kako će ostati na ručku sa Laurom. Tripčeta reče da ovdje stanuje ljubavnica gospodina Marina. Bokčilo je ostao sam. on se okrenuo i prepoznao svoje prijatelje. Marinovoj ljubavnici obećavao sve samo da mu pokloni malo pažnje ali ona to nije htjela. U to doba Ugo je sinjori Lauri. te plati dug.". Bokčilo ispovijedi nezgodu koja ga zadesi. Nakon što su stigli u Rim sreli su jednog Kotoranina. te da će ga dovesti onamo. Jedan od njih je prepoznao Petrunjelu. Marin se razbjesni. Kada mu je Laura rekla da je Popiva sa Bokčilom otišao po Dunda Maroja. Na to Pomet savjetuje Bokčila da pokuca na Laurina vrata i da kaže da je Dundo Maroje sinu donio tovar vrijedne robe. Pošto nije imao baš mnogo novaca.

Službovao je kao profesor u Splitu. Dundo Maroje se u ovoj situaciji pokazao lukavijim rekavši da treba pohraniti zlato koje je sa sobom donio. Poslije je bio na mjestu ravnatelja Drame u . Nakon nekog vremena dolazi Popiva donoseći poklon Lauri od Marina. Pomet se s Laurina balkona ruga Marinu i Popivi. sve je sretnije završilo povratkom svih u Dubrovnik. Kada se Petrunjela vratila Lauri. kupio je robu kojom bi se ocu dokazao kao trgovac. te ga se odriče. a poslao ga je otac te djevojke da ju pronađe jer ju je izgubio. s ogrlicom oko vrata dolazi Lauri i u zamjenu za 3000 izgubljenih dukata ponudi Uga Tudeškog. Marin se skromno odjene te pođe ocu u susret. Pošto je Marin nabavio novca od Laure. No ipak. da ju je Marin prevario i da mu je bez veze dala 3000 dukata. Novac ne treba trošiti bez nekakve veze jer to ima smisla samo neko vrijeme dok novca ima. a kasnije je radio kao dramaturg i režiser u Hamburgu i Beču. rekla joj je da je Marinu u Rimu došla zaručnica. Pera je razočarana. Pera i Dživo. On odjeven poput plemića. pretvarajući se uzornim građanom i poštenim trgovcem. V čin U petom činu se očituje potpuna pobjeda Pometa koji zna upravljati fortunom. Bokčilo. Tako je na prevaru uspio nadmudriti Marina i preoteo mu robu. na kraju. koji bjesne. no kad ga ponestane život se gotovo pretvara u noćnu moru iz koje se teško izlazi. U grad dolazi neki čovjek i traži djevojku po imenu Mandalijena. dok se sinjora Laura vratila u Kotor. Dundo Maroje se jako razljutio zbog svog sina. Ona primi poklon i naredi Popivi da joj hitno dovede Marina. Srednju školu je završio u Splitu. studij slavistike i romanistike u Beču i Zagrebu. djelo još govori o potrazi oca za gotovo izgubljenim sinom koji uzevši ocu novce živi lagodan život zabavljajući se poput svojih vršnjaka.IV čin Dundo Maroje saznaje da je Bokčilo dosta novca potrošio na hranu i to ga ljuti jer je on veoma škrt. Baba. no još i dalje voli Mara. Kad su se susreli Maro kaže ocu da ga je napao netko njemu sličan. prosinac 2004 20:51:00 | 7 komentara Bez trećega .Milan Begović Stvaralački portret pisca i životopis: Milan Begović rođen je 1876. Nakon sve zavrzlame napokon su se na okupu našli Dundo Maroje. Objavio lektire u 29. On je iz Kotora. godine u Vrlici.

od kojih je najpoznatiji Giga Barićeva i njezinih sedam prosaca. Umro je 1948. novelist i romanopisac. On je dramski pisac. Ljubomora je kao i ljubav. Za ljubomoru između dvoje ljudi ne treba da postoji onaj treći. Begović je dramski pisac i bavi se ljubavnim i bračnim temama. Radio je kao profesor književnosti u Glumačkoj školi. koji je dramatiziran pod naslovom Bez trećega. koja nije posljedica jednog fakta nego jedne dispozicije. godine u Zagrebu. od kojih je najpoznatija Dva bijela hljeba. tko bi mogao biti onaj treći. tu ne treba trećega.Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. Pisao je i novele. . dvoje je dosta. Zbirkom pjesama predstavio se kao pjesnik erotskih motiva i hedonističkog shvaćanja života. kao objašnjenje pojma ljubavi Intimne uspomene Dramaturška funkcija sjećanja Dramaturška funkcija šutnje Psihološka razmatranja Struktura djela: Dramsko djelo sa psihološkim razmatranjima na ljubomoru. Oslikava se galerija likova iz dana prije prvog svjetskog rata. Tema: Psihološka razmatranja na ljubomoru. nego mogućnost – a to postoji uvijek u mislima onoga koji strepi za nekoga koga voli – da bi mogao stupiti u akciju bilo tko. za vrijeme rata. Begović je romanopisac i ostavio je nekoliko romana. Dobar je poznavalac teorije drame i svoja je dramska djela oblikovao izgrađenom dramskom tehnikom. Problematika koja se obrađuje: Opis prilika i života ljudi koji se oblikuju u neposrednom odnosu prema društvenim i političkim zbivanjima. te poratnog razdoblja Obrađuje se stanje Markove bolesne ljubomore koji se bavi mišlju da ga je žena iznevjerila dok je on izbivao od kuće Pokušaj realizacije jedne tipične društvene drame – ljubomora na mogućnost nevjere Scenski oživljava poistovjećivanje lika Gige sa likom Laure ( Bez trećega – u agoniji) Sadrži mnoga objašnjenja.

dok je u Begovićevoj drami čak i dramski intenzitet postignut artističkim putem kao što je psihološko nijansiranje dosta nategnuto i djelomično podložno čisto erotskim elementima. već se nižu događaji koji pospješuju dramatsku radnju. ekstatičkom stanju. djeluje kao konstrukcija u kojoj nije ostvarena idealna harmonija između pojedinih rješenja i dramaturške cjeline. Begovićev smisao za humor koji nije pršav i glasan već dobrodušan. Dok je Krleža sav u jednom povišenom. Giga po svojim reakcijama podsjeća na Lauru i daje zavisnost o Krležinoj Agoniji. Njegova naklonost prema humoru je izražena u komediografskim tekstovima. istančan i raznolik. Pisani jezik lagano teče i ima svoj osebujni ritam i ponekad se dobiva utisak da u tom jeziku postoji nešto iracionalno i neuhvatljivo. Inspiracija iz sličnog djela: U svojim djelima lutao je bez prave orijentacije i kontinuiteta kao i mnogi drugi hrvatski dramatičari njegovog doba. Vrijeme radnje: krajem veljače 1926. . Književna vrsta: Drama. Kod Begovića nema pravih i direktnih konflikata. U djelu Gospođa Walewska se osjeća utjecaj Ive Vojnovića. godina. On se može predočiti pomoću paralele s Krležom i njegovim shvaćanjem dramskog. pa je ta povezanost izražena u dramaturškim finesama u samoj zamisli i razradi drame. zaokupljen unutrašnjim lomovima pojedinca koji se dramaturški transformiraju u direktne sukobe s okolinom i društvom. katkada u uslovnoj povezanosti o piščevom imaginacijom. Mogućnost nevjere je kao teza prikazana kroz uzrok ljubomore s time što je akcentiran prethodnim upoznavanjem Gige i njenog života. Dok je u Krležinoj Agoniji postignuta maksimalna povezanost i uslovnost lica i prilika u kojima oni žive. koji je vidljiv i u nekim drugim dramama koje su izrasle na kozmopolitskim ili čak pseudokozmopolitskom shvaćanju. koji u drami predstavlja samo pretpostavljanu ali ne i stvarno poznatu ekspoziciju. Tu se primjećuje da progovara pravi umjetnik koji osjeća i estetski vrednuje riječ. ali je ipak uspio iskazati jedan svoj lični odnos prema dramskom.Drama unatoč minucioznoj obradi pojedinih prizora i senzibilnoj razradi lika Gige.

Begovićeva pažnja je koncentrirana na dosta namještenih detalja i zapleta. Bio je nekoliko godina u zarobljeništvu u Sovjetskoj Rusiji. Likovi: Marko Barić bio je nekoliko godina u zarobljeništvu u Sovjetskoj Rusiji i nakon lutanja vraća se kući. On živi i kida se u toj zasnovanoj ljubomori na indicijama koje pothranjuje svojom bolesnom fantazijom. . koja po pojedinim svojim reakcijama podsjeća na Lauru. Ušao je u salon. Marko je u suštini ljubomoran na mogućnost da ga je njegova žena iznevjerila dok je on izbivao od kuće. gdje sada stoji. U njenom liku se afirmira specifičnost kompozicije koja nije realizirana naročito sretno i uvjerljivo. kao da ne vjeruje sam sebi da je tu. Bio je to Marko Barić. u Kuševićevoj ulici u Gornjem gradu. Kratka bilješka o djelu: Gigin suprug Marko uvojačen je i zarobljen. u jednoj prostoriji male barokne jednokatnice sa visokim parterom i mansardom. koja nema direktnog povoda. dugih kosa u svojoj ruskoj bluzi daje dojam ruskog čovjeka. U suštini one je zapravo ljubomoran pri pomisli da ga je za to vrijeme izbivanja Giga iznevjerila. visok. Sjedne u fotelju i reče: «Harašo!» Pod svjetlom lustera jasno se vidi njegovo naborano lice s velikom brazgotinom na čelu. Njegova ga supruga vjerno čeka. On živi i kida se od ljubomore zasnovane na indicijama koje pohranjuje svojom bolesnom fantazijom. na Markovu ljubomoru. ogledao se. Giga Barićeva njegova žena. u jednoj jedinoj noći. a u svakoj ruci držao je kovčeg. Obrastao bradom. Ponašanje Gige po svojim reakcijama podsjeća na Lauru. muškarac u kabanici i šeširom na glavi. Sadržaj: I Čin Na vratima kuće Gige Barićeve stajao je krupan.Mjesto radnje: Radnja se događa u Zagrebu. ali Markov povratak izaziva veliki sukob koji proizlazi iz ljubomorne sumnje.

ja sam Marko! A vi gospođo. kao da ga ne prepoznaje: «Jesi li to ti Marko?» prepoznavši ga poleti k njemu raširenih ruku. » «Ti kada dođeš!» . Ali ne treba bogzna kakove pameti da se odgonetne taj tvoj nedužni razgovor. znam. u drugi došao!» «Ni sa kim ja nisam ništa imala. Marko će: «Ja se ne šalim. govorila mu je koliko je patila. da sam ja tu i da slušam kako se razgovarate. sva u jedan glas!» Nije ga mogla razuvjeriti. njušim do vraga! Sva mi čula to potvrđuju. kako živi i koliko je ona još njegova. To je moja i tvoja bračna soba. a dvije čiste postelje čekaju tamo kad dođe netko da može leći uza nj.Dolazo Giga. ali samo da mi je bilo: «z n a t i» Iz ruskog logora ga je samo vukla želja da dozna: «što radi. Spočitnuo joj je što je odrezala kosu. otključa ih i reče: «Pogledaj. Jest potpuno si druga. čujem. što si sve podnio?» «U paklu!» . Povede ga do vrata. osam godina svako jutro se pokrivaju. I dala si razumjeti. » I tako započne svađa. » I svađa se nastavlja! Goga je bila zapanjena njegovom brutalnosti. nego što on sada misli. » Htjela ga je poljubiti. tko ste vi. Divno! . opet ga je počela mučiti ljubomora: «Sve ostale patnje mogu se izdržati i sve bih mogao još jednom doživjeti i pregurati. i nije mi do šale. iznenađena i radosna. ne zadugo. I ja sam prošao svoju školu. ali sada nisi više ona. U meni si uvijek bio živ i sve sam ih odbila. divno!» Giga: «I ti dakle misliš da je konte moj ljubavnik?» Marko: «Pa vidim. A on reče hladno: «Jest. ali se on nije dao: «Misliš da sam idiot! Misliš da ne opažam što se sve događa od našeg posljednjeg poljupca i ovog današnjeg? A kakva su to usta danas? Tako ljube sve kokote od Amura do Volge i od Volge do Save. Da bi ublažila tu napetost upita: «Pa kaži mi gdje si bio. » II Čin Marko je nakon večere i pića izgledao zadovoljan. Kada ga je ugledala ostane zapanjena. «Lukava si. Vrlo lukava. » . Imala je i svjedoke i dokaza kako je sve to drugačije.odgovori Giga i ona dobije odgovor: «Ja ili tko drugi svejedno! U jednom sam paklu bio. ako smijem pitati?» «Kakove su to šale?» . Osam godina svake večeri otkrivaju se obje postelje. te zbog telefonskog poziva dra. a ja spavam na divanu. Spremne ako se ti vratiš. Mike.odgovori on – «lijepo je tebi bilo ovdje! Čak luksuz da spavaš na širokom divanu.pita Giga. No.

kakovu sam te nekad izgubio. Da se jedan mrtvac prošeta po asfaltu. Bilo je već dva sata iza ponoći. ni nada. pored mene. nakon sveopće dugogodišnje potrage. da će pokušati zaboraviti. nisam ni sada. čitaj ta vatrena pisma!» Nije ih htio čitati jer on nije policijski činovnik i ne njuška po tuđim papirima. Iznenada opazi veliku kovertu i veliki složeni komad papira. kao da zatvara jednu grobnicu. Ispravi se i podigne zapečaćenu kovertu. Vrijeme kada se mrtvi što se skitaju po svijetu vraćaju na svoj konak. Marko je bio sretan: «Sve je prošlo.i izađe i polako zatvori vrata za sobom. Tada je počeo rastvarati onaj veliki papir. ali ga nije zakopala. nije bilo više ni traga onoj njegovoj sumnjičavosti. Laku noć!» . široka stvarnost.i on počne prevrtati po pismima. a on ju je ipak još mučio pitanjima.«Isto kao i ja!» . nego njemu da prizna nešto što je on sam sebi iskonstruirao: «Znaš li što govoriš? Gdje su ti dokazi? Svagdje gdje god pogledaš!» . nego samo tvoja!» No on se samo protegne i reče: «Sad će jedan sat. koji je samo za žive rezerviran. Za nju je uvijek bio živ: «Marko ničija nisam. bojala se da ponovo ne započne sa svojim uvredama. onda mi dođe da poludim od veselja!» I on počne da je miluje i nastavlja: «Imati te pod svojim rukama i osjećati da si tu. zasvira i zapjeva rusku . III Čin Giga ne leži. iako se ona protivila i tako sazna Marko da je to «Uvjerenje kojim je on Marko Barić proglašen mrtvim. ni ikada prije. onakva. Iz ormarića je izvadila snop pisama: «čitaj ih. ni san. nego skupljena sjedi na divanu koji je pretvoren u krevet. Giga je već bila premorena i iznervirana. dala mu je do znanja da bi lakše odgovarala pred zakonom za bilo kakav zločin. nije ga gotovo ni slušala dok je govorio. No. To je Marko htio da čuje i kod večere je on njoj obećao da se neće više vraćati na ono što je nekada bilo.reče mu ona. Odjednom začuje kako je Marko zove glasom punim srdačnosti. Znaš. uistinu dođe čovjeku da rastvori prozore i da se razviče od sreće!» . Bilo je to pismo od njezinog oca. moći reći i biti uvjeren da govoriš nešto što je uistinu tako. nego stvarnost.zgrabi harmoniku. Bila je tužna. Razočarana. Vanredan je to osjećaj!» Priznala je da ga je dala proglasiti mrtvim. » Bio je zaprepašten: «Taj akt ne smijem izgubiti. To je moja putovnica za ovaj svijet. iznenađen što je adresirana na njega. nekakav preokret. Ona primijeti da se u vrijeme dok je bio u drugoj sobi u njemu nešto promijenilo. Brzo ugasi lampu i ispruži se kao da spava.

Ona se naglo digne s njegovih koljena. bez riječi. No ona nije htjela.vikao je Marko – «uistinu si kolosalna glumica! To je tvoja taktika! Zašto bi se onda baš meni otimala?» «Jer mi se gadiš!» . bilo ih je više! Zacijelo si pogodio da je i onaj advokat Mika moj ljubavnik. Giga je nekoliko trenutaka stajala. ne bojim se ja toga. Kako se on njoj približavao.odgovori Giga – «hoću da me imaš dulje nego jedan dan». Trebao joj je vjerovati. dragi» . to joj Marko s frivolnim akcentom prošapne nekoliko riječi. » Njegovo frivolno i obijesno držanje otkada je izašao iz sobe bilo je odraz njegovih misli. Ubila sam svoga muža!» . Marko: «Kako to govoriš? Kao da je već netko imao to pravo?» Giga: «Oh da. uvrijeđena i pođe prema divanu tiho plačući. te zapleše na ruski način. ali on nije znao da ću ja tebi vrijediti tek kada budeš imao u ruci nekakav dokaz. «Da.pjesmu. Sretan sam!» «Samo budi sretan. jer je to bilo u pismu njezinoga oca – njemu. I on ju pozove da pođe s njim. što me je izliječilo.reče Marko – «On mi piše nešto što mi je potpuno otvorilo oči. a ne tražiti dokaze: «Zašto tražite od nas da budemo ono što vi niste?» «Tvoj otac je tako precizno istaknuo sve momente tvojega života i tako jasno prikazao tvoj karakter. a onda dođe do telefona i nazove : Dr. Gledala ga je zabezeknuta od te njegove razdraganosti i najzad reče: «Harašo!» A on i dalje pleše. Ja te hoću i imati ću te!» međutim plane revolver i on se sruši udarivši se u fotelju. dok mu ja ne dam» . što mu ona nije mogla reći. Ali nisam. A liječnik? Još kao djevojčica bila sam luda za njim i kakove me je perverzitete naučio. ja imam pravo ne te!» «Pravo? Tko ima pravo na me? Nitko nema pravo na me. » «Lažeš! Lažeš!» . Mika. da sam ja onakva kakovu si me ostavio. Ona se otimala: «Ja se ne dam!» Izleti iz sobe sva usplahirena i bez daha: «Još se ne dam! Živa se ne dam!» Marko stane pred nju i onako bijesan reče: «Sad te ne puštam! Ja sam ti muž. on joj zakrči put podigne ju u naručje i ponese u spavaću sobu. što je njen otac mogao njemu napisati. da se ne može sumnjati u ono što je napisao» . Sad vidim sve! I znam sve! I nisam više ljubomoran!» Kako njoj nije bilo jasno. I on veli isto» . Iznenada skoči k njoj kličući: «Imam te! Moja si! Mislit ćeš da sam lud. ona je odmicala i hitro dohvati revolver te ga uperi u njega: «Ne približuj mi se! « «Ah što. pjeva i poskakujući.bila je Giga iskreno brutalna.reče Giga.govorio joj je Marko. «Kao da si čitala ono pismo što mi ga je pisao tvoj otac. Marko je bio iznenađen.

godina Grafička oprema Majstorska radionica Krste Hegedušića. o. Zagreb – 1964. prije Krista). st. njihove poruke sadrže realnu filozofiju čovjeka bogata životnim iskustvom.u čemu je naš najveći broj nasljedovatelja . Većina njegovih basni donosi slike iz životinjskog svijeta . 1964.ali mnogima su protagonisti i biljke. a posebnu im draž daje fini humor kojim su protkane. predmeti. Pod njegovim imenom došlo je do nas oko 400 basni. rodom iz Frigije u Maloj Aziji. prosinac 2004 20:51:00 | 4 komentara Basne -Ezop Ezop (Aisopos. Matica Hrvatska «Zora» Zagreb. vjerovatno robovskog podrijetla. ljudi pa čak i bogovi. grčki basnopisac. Zagreb. Dođe gladan cvrčak i stade od njih tražiti hrane. Dragutin Rosandić. 6. 1998. pojmovi. Profil International d. . “Književnost 3”.Podaci izvađeni iz: Pet stoljeća hrvatske književnosti. Ezop je stvorio basnu kao književnu vrstu. o. Objavio lektire u 29. od kojih su mnoge vjerovatno dodali kasniji priređivači. ali je ujedno svjestan da u životu i prirodi vlada pravo jačeg i pametnijeg. Ezopove basne pisane su u prozi jednostavnim i jasnim stilom. davši joj oblik dramski komponirane pričice s ponajčešće tragičnim završetkom i s poučnom poentom. Koristeći se vješto starim temama i spajajući ih s oštrim promatranjem ljudi i prirode. koja je često dodana na koncu i u obliku posebne poruke. Život je prikazan realistički vjerno sa svim nepravdama i bespravljima što u njemu vladaju i po tome Ezopove basne nose u sebi elemente za ono doba napredne društvene kritike. koji cijeni i ističe moralne vrline. CVRČAK I MRAVI U zimsko su doba mravi sušili žito koje je bilo od vlage nabreklo. g. Mravi mu tada rekoše: "Zašto ljeti nisi skupljao hranu?" On im reče: "Nisam imao vremena . godina.

za svoj marljiv rad tijekom lijeta. onda je cvrčak tipičan predstavnik boemskog umjetnika. onda zimi pleši.jer sam krasno pijevao. mrava i cvrčka. Na jednoj strani su materijalna dobra. Kao njihova protuteža stoje umjetnička nadahnuća bez kojeg također nema života. u ovoj basni možemo prepoznati i jedan karakterističan ljudski način života. a govori o posljedici marljivosti i nerada. jer u ovoj basni nema pozitivnih i negativnih likova. " Nasmijavši se. smatrao je i nadao se da će ostali radoholičari ipak biti milosrdni prema njemu. svi postupaju ispravno. Mravi su. koje se brinu za svoju budućnost. No. On je svojom pijesmom uveseljavao život. bio je na svoj način kreativan i nije se brinuo za budućnost. bez kojih nema gospodraskog prosperiteta i budućnosti niti za pojedinca niti za društvo u cijelini. makar bi cvrčak mogao za sretan kraj dobiti zrno. jer tada pri nadlosaku zime. a za uzvrat odsvirati mravima nešto iz svog bogatog ljetnog repertuara. s tom razlikom da je intenzitet i potreba za takvim duhovnim doživljajima kod svakog različit. a jadni cvrčak nije dobio ni zrno. društvo bi savršeno funkcioniralo. Na određeni način shvaćam i mrave. odnosno neizvjesne budućnosti kada za određene stvari može biti i preksano. Idelno bi bilo kada bi ove dvije potrebe imali međusobnu ravnotežu. Ako uzmemo da mravi predstaljaju one radišne i marljive ljude. " Ova basna je jedna od najpoznatijih Ezopovih basni. za budućnost svoje obitelji i društva u cjelini. zaokupljen samo i isključivo svojim umjetničkim radom i snovima. i naše životne svakodnevnice. jer tako na neki način nadoknađuju divne dane provedene u beskrajnim kolonama koje se prostiru gdje god se nađe nešto jestivo. ali sada onog duhovnog što svako od nas nosi negdje duboko u sebi. Poruka basne: Radi danas da imaš sutra TRSKA I MASLINA . oni mu rekoše: "Ako si u ljetno doba svirao. Povlačeći paralelu između prirode. bili nagređeni obilatom zimnicom. pokazalo se da oni koji su radili i previše cijene svoj dobitak zarađen mukotrpnim radom.

Trska se i maslina prepirahu o istrajnosti. ZID I ČAVAO Zid. lako se spasi. bez previše mogućnosti vlastitog izbora savijaju se usporedno s nadređenim i nastoje biti što bliži onome koji je veći. Zid nije ništa skrivio čavlu. dok maslina. bude iskorijenjena i skršena od sile vjetra. jer im se opirala. koja se tresla i savijala vjetrovima. mirnom držanju i snazi. vjetar je dečko koji ih želi prozreti i uvjeriti se u stvarnu postojanost i ljepotu.pokorni. " Čavao mu tada kaže: "Nisam ja za to kriv. a tvrdoglavi i samosvjesni filozofi čvrstog karaktera s razvikanim činjenicama koje bi im mogle donijeti velike nedaće. koji je čavao silom kidao. što joj je dar prirode. . čvrsta u korijenu kao i u stavovima. jači. Kad nakon kratka vremena nastane žestok vjetar.maslina pak biva iskorijenjena samo jer je korijen zakopala preduboko u zemlju. samo za inat čvrsto stoje pri svojim zamislima i tako stradaju. fleksibilna i podatna plesala je s vjetrom i prilagodila se njegovim vratolomnim hujanjima. ostala je malo zatečena. . oduprijeti se naletima vjetra. no ovaj ga opet kida. pa ni njena "smrt" nije baš pravedena. Tako se maslina osramoti jer se ludo ponosila vlastitom snagom. koji je na vlasti. Trska i malsina predstavljaju dvije djevojke koje nemaju pametnijeg posla nego ocjenjivati tuđu i precjenjivati vlastitu ljepotu. Premda je maslina grdila trsku da je slaba i da je lako svaki vjetar previja ona ne pisne ni riječi. samo jer je bila isuviše tvrdoglava i ponosna. nego onaj koji me otraga žestoko udara. iako ništa zlo nisam učinio. uspijela je iako tanka i slabašna. poslušni ljudi. s time se moramo složiti. počne vikati: "Što me trgaš. čavao . ali iako krasna ne smije biti uobražena i toliko samosvjesna. Trska je ovaj put imala više sreće. trska. sloboda čovjekova razmišljanja i postupaka je ograničena. Ali trska nije nimalo samouvjerena kao maslina i ne zna se zauzeti za sebe . a maslina. Trska je pokorno koristila mogućnost savitljivosti. Maslina je lijepa. Isto je kao i kod ljudi . " Baš kao i u stvarnom životu.

Draži mu je život. dođe čavka gola na Zeusovu presudu. . i jedan osjećaj koji se stvara samo kad čovjek umre sretan. Prije toga skupljali su se sve one na rijekama i jezerima i odbacivale loše perje. bez obzira na stotinu drveća na njegovim leđima. ali lukav odgovor sve je spasio. Budući da je smrt odmah pristupila i pitala ga razlog zašto je zove. Jedna sova to prozre i oduzme čavci svoje. jer život vrijedi više od preteškog bremena na plećima. starac reče: "Da to breme podigneš i naprtiš mi ga. a Hermes je tumačio njegovu odluku. Sve se to odvija po nekom planu . skupi kao svoj ukras ono što je drugima poispadalo. i nadatiti se da će ta bol i prestati. ponekad smo čak i u pravo. No to postaje naša surova svakodnevnica. On se toga sjetio malo prekasno. sa saznanjem da je život poživio u potpunosti. a bolje čistile. Budući da čavka nije imala od prirode nikakve ljepote.uvijek je tu netko drugi da ga hladnim postupkom. no čovjek ga ipak pribija . a stane nagovarati i ostale da tako učine. bez obzira na blisko suočavanje sa smrti.ni kriv ni dužan biva udaran. umoran skine drva i stane dozivati smrt. nego prazno ležati u blatnoj raci u zatvorenom crnom lijesu i tražiti dušu koja izgubljeno luta nebeskim prostranstvima tražeći mir. spusti na zemlju. a mi se štitimo izvjesnom dozom imunosti prema stradavanjima bez razloga i značaja.nitko nije slobodan i sretan. STARAC I SMRT Starac jednom nasiječe u planini drva i podigne ih na pleća. bez ikakva razloga. pa makar i bol. nitko nije podređen sam sebi .možda i on to radi predvođen nekim? Često moramo povrijediti nekoga ili okriviti ga samo da bi spasili vlastitu kožu i osvjetlili obraz. Da sam ja Smrt. Lišena perja sviju. odmah bi mu rekla da se s takvim stvarima nije za šaliti. spokoj. ČAVKA I SOVA Bilo je natjecanje u ljepoti i sve su ptice dolazile Zeusu da se podvrgnu izboru. Jer bolje je osjećati. Kad je već natovaren prevalio dug put. " Ovaj kolebljiv starac vjerno opisuje ličnost pravog neodgovornog prevrtljivca.

Zato da bi bile lijepe! One bi i dušu prodale za ljepotu i uopće im nije stalo do načina koje koriste da bi preko noći postale princeze iz bajke. kad su vidjele da je sve to ustvari njihovo "smeće" krenule su prema njoj. Objavio lektire u 29. . No sestre. odlaze na plastične operacije. Grozno je kititi se tuđim perjem. A osim svega. pa je sova nagovorila druge ptice da joj iščupaju perje. One zapostavljaju sve drugo. prosinac 2004 20:50:00 | 2 komentara Basne .Jean de la Fontaine La Fontaine (1621-1695) francuski pjesnik i basnopisac. Mudra sova koje je ponekad i previše duboko razmišljala malo je postala ljubomorna na snalažljivost ružne prijateljice koja je bar pred svjetlim Zeusom željela dokazati da i ona može biti lijepa. . . Okušao se u raznim pjesničkim vrstama. predivnu haljinu koja je na Pepeljuzi izgledala prekrasno. ostavile je opet u razderanoj ružičastoj svili i . i od nekoliko komada suvišne svile i od par perlica strgane ogrlice. ali ljudi katkad nemaju drugog izbora! Jer zašto se ružne djevojke mažu bezbrojnim kremama. . . . oholih sestara. jer bili su to također nedostaci koje se druge ptice odbacile. ni dobre vile koja bi se smilovala nad njom.Sirota čavka! Mnogi ljudi bi učinili isto što i ona. čavka se nije kitila tuđim perjem u najužem smislu riječi. no kao rođeni pripovjedač daje najbolja . miševi su joj uspijeli donijeti odbačene stvari njezinih bogatih. uzele svaka svoje. svojim trudom. Povucimo paralelu i uzmimo na primjer Pepeljugu. Štoviše. samo bi malo pazili s čijim se perjem kite. prašnjavu siroticu u prnjama. napravili su. Kad je trebala nabaviti haljinu za bal. misleći kako je ljepota nešto najvažnije na svijetu. mršave uz pomoć čajeva . . . No čavka nema princa. ljubomorne. Ima samo Ezopa koji je njezin postupak protumačio sa posve drugog stajališta. ako je pred Zeusa došla gola znači da su joj ptice počupale i njeno vlastito perje. zanemarujući moguće posljedice i duhovne vrijednosti.

Al gdje jesi. i da se životu treba veseliti. Život je težak. prema vlastitim riječima. Smrt će boli sve odnijeti. da sve one njegove teške godine još uvijek nije spreman predati Smrti. a posebnu im vrijednost daje izvanredno uspijela karaterizacija likova ljudi i životinja. da bi rađe gledao i radovao se svojoj obitelji nego zauvijek otići od njih. ali nisu sve umrle. Napisao je ukupno 240 basna. Fedra. ali se ne zadovoljava didaktičkim okvirima i utilitarnim karakterom dotadanje basne. ali u trenutku kada se nađe licem u lice s njom. već razvija fabulu. a ako on umre nebo bi se možda . On zaziva Smrt misleći da će ga ona riješiti svih njegovih problema. starac se ipak predomišlja i odabire da je težak život bolji od nikakvog. Moral njegovih basna. on shvati da je život previše dragocijen. kao i lirski opisi prirode.ostvarenja u četiri knjige stihovanih Priča i dvanaest knjiga Basna. več izvire iz samog teksta. poželi da dođe kraj njegovim teškim mukama. proširuje opise i produbljuje karakterizaciju likova te. vječitoj besparici i bijednom životu. Međutim suočen s njom. pisnih s puno topline za mladog čovjeka i s oštrom osudom vladajuće klase često i nije dan u vidu posebne poruke. komparirane su često kao male komedije sa svim elementima dramskog zapleta. Nesalo je i sreće i ljubavi. jadan starac suočen s njegovom surovošću. ŽIVOTINJE OBOLJELE OD KUGE Had je prazan i nebo šalje kugu onim životinjama koje su griješile da se on ispuni. SMRT I DRVOSJEČA Pripovjedač nam govori o nesretnom drvosječi. njegovom teškom i turobnom životu. ponekad i gotovo slobodnim stihovima. Iako vele da je Božji dar. Starcu je dosta svega. u kojem prikazuje svoje bogato životno iskustvo i zastupa načelo zdravog razuma i praktične životne filozofije. u svojim basnama daje "komediju u sto raznih činova" i široku sliku ljudskog života i francuskog društva. Basne su pisane u metrički vrlo razlnolikim. u kojima obrađuje motive preuzete većim dijelom od Ezopa. kojima je stekao trajnu slavu. tu i budi! Bolje trpjet no umrjeti: tako mudri zbore ljudi. Lav saziva vijeće i moli najvećeg zločinca da da svoj život da bi ostali mogli preživjeti. čak i oni najjači su podlegli kugi i postali slabašni. Pilpaja i drugih basnopisaca. on zaziva smrt i ona dolazi. Kuga je došla i sve su životinje oboljele.

Na to se javlja lisica i govori da nije zločin pojesti životinju ako si gladan. reče lija. jesti hoće To da grijeh je? Ne. Javili su se i druge životinje. ta stoka. i svi su ga optužili da ne smije jesti tuđu travu "i osta magarac bez kože". lisica sinonim lukavosti. te će on ako je potrebno sebe žrtvovati. koji kaže da je popasao malo fine trave koju nije smio.Umro je u 49 godini života.Odgojen je u duhu katoličke obnove . Kralju. ali i njihovi zločini bili su mali i ne toliko značajni. koji je po prirodi glup i nesnalažljiv biva žrtveni jarac za sve zločine učinjene u njihovoj zajednici. ali neka svatko preispita svoju savjest.Pokopan je u franjevačkoj crkvi u Dubrovniku. . jer ako najveći zločinac ne strada Bog se neće umiriti. Gospodaru.Dubravka Bilješka o piscu Rođen je u Dubrovniku u plemičkoj obitelji. Svatko od njih. Na kraju se javlja magarac. . Nažalost magarac. prosinac 2004 20:49:00 | 0 komentara Ivan Gundulić . a što se tiče pastira.smirilo. tigar sinonim moći a nasuprot njih magarac koji je sinonim gluposti. to je Za njih milosti znak tvoje. Na pozornici života stoje lav sinonim mudrosti. predsjednik skupa . U rodnom gradu se školovao i poslije obavljao više državnih dužnosti. Javlja se jedan zločinac.lav. A kad ti se ovce. oni i tako životinjama nose veliko zlo i misle da nad njima imaju nekakvu vlast. te je u tom smislu živio i pisao u svojim djelima. i govori da je on veliki proždrljivac i da je pojeo čak jednog pastira. svi smo mi to već znali Da tvoj obzir znak je srca ti finoće. Lav moli da se prema tom zločincu bude blag. bez obzira na to što je njegov "grijeh" bezazlen. zahvaljujući jednoj od svojih sposobnosti a bez obzira na veličinu zločina uspijeva se odbraniti i zazvati pravednost u svoju korist nalazeći pritom dovoljno opravdanja i suvislih argumenata za svoje zločine. Objavio lektire u 29. ne. . jer su i ostali mnogo griješili.

život se.Djelo je hvalospjev dubrovačkoj slobodi i oštra kritika dubrovačkog građanstva. duša i čas ovuda ne ide za platom. zapravo melodrama . Dubravka. duša i čas. Osman. Djela su mu: Arijadna. Pjesni pokorne kralja Davida. Profil International Zagreb.Književno je stvaranje započeo u mladosti . Podaci izvađeni iz:Književnost 2. Armida.Sastoji se od tri čina.Radnja je prilično jednostavna: Na dan nezavisnosti izaberu se naljepši pastir i najljepša pastirica . Prozepina ugrabljena. koja se trebala udati za Miljenka (plemstvo) ali ružni i bogati Grđan je odlučio . te se oni međusobno ožene.Bog Ler dolazi na zemlju i sređuje situaciju.pravda i mjera svemu je zlato u nas. da će imati Dubravku .Ove godine je izabrana Dubravka . što oštro kritizira Gundulić: “Razlog. te je odlučio potplatiti suce . Kaptol 25 O djelu Dubravka je pastirska igra. Suze sina razmetnoga. jer su uvedeni glazbeni elementi.” Djelo završava s deux ex machina. pišući ljubavne pjesme i prerađujući talijanske mitološke drame. Dubrovnik u Gundulićevo doba .Sačuvano ih je četiri. Dijana. ni mjere u suda pritežu pod zlatom. prodava na nj vjera.

Židovi. Sredozemljem je sve opasnije ploviti zbog gusara .Protiv građanstva .Ali pomoću drugih metafora Gundulić opisuje stanje stvari: “Primorja naša sva u ništa sila zbi” .Kako su u Dubrovniku vladali plemići .Plemkinje se zbog strogih. manufakturom i drugim unosnim poslovima . relativno mladi sloj društva. građanstvo je težilo da postane plemstvo i da ima udjela u vlasti. javljaju se nove pomorske sile. sve se je više bogatilo i težilo prema vlasti. jer se javljaju se novi konkurenti: Francuzi.” Ovom metaforom Gundulić opisuje svitanje novoga dana. konzervativnih normi nisu mogle udavati za građane . ma koliko da je iznosilo njihovo bogastvo. oštro je istupio Gunduliuć blateći ih i iznoseći svoja mišljenja uDubravci i Osmanu. Dubrovnik slabi . Svjetski se trgovački putovi pomiču sa Sredozemlja na Atlanski ocean. Mlečani … koji sve više i više istiskuju Dubrovnik sa svjetske scene. a zbog čestih ratova sa Turcima opasnom je postala i trgovina kopnom. Građanstvo .17 st. Metafore U duhu baroka djelo obiluje kićenim metaforama kao što je ova: “Livade su uzeli odjeću zelenu. da obuku dan bijeli i zoru rumenu. te se bavilo trgovinom. koje nije imalo nikakvih ograničenja . koje je svojim novcem kupovalo plemičke titule . zbog gubitka monopola nad trgovinom između Istoka i Zapada.

pljačkaju i osvajaju. ovo djelo je alegorija na stanje u Dubrovniku . draga ti si srcu momu. i u zavjet vješam vrše na zeleno dubje tvoje. ali i hvalospjev Dubrovniku i njegovoj slobodi: “ O Dubravo. Tim raspinam mreže moje. Gundulić govori o našem okupiranom i porobljenom primorju i Mlečanima . slavna svima u uresu slobodnomu.” Osim toga Gundulić govori o nepriličnom odnosu između plemkinje i građana: . lijepa ti si mojijem očima. po kom blazi vjetri prše.te: “Po njih svijeh srdita zvijer trči i rži. koji kao zvijer samo hrle.Kao što znamo . U veseloj ovoj sjeni od čestitih tvojih grana provesti je milo meni dio najdraži mojijeh dana. i grabi i hita i u noktijeh sve drži” tim dvjema metaforama . oni su jedan od uzroka opadanja dubrovačke moći. Dubrovnik Kao što znamo .

Kad je ipak . prosinac 2004 20:48:00 | 0 komentara BARAKA PET BE 5b .baraka je smješten negdje gore. svi napeto iščekivaju prekid puškaranja. Padaju oklade među ostalim “stanovnicima” barake hoće li ili neće doživjeti jutro. Ipak doživljava jutro i inspekciju grofa Axelrode-a koji obilazi ranjenike.. o slatka slobodo.“Ni muž i žena ugađa. tj. uresu jedini od ove Dubrave.Miroslav Krleža Sadržaj: Opisiva se život u jednoj baraci koja zbrinjava ranjenika. iako je to strogo zabranjeno. svi ljudski životi ne mogu biti plata tvojoj čistoj ljepoti!” Objavio lektire u 29. oko granice s Rusijom ). svjetskom ratu. Na mjesto broj 8 u baraku dolazi ranjenik Vidović za kojeg je prognoza smrt u rkou od jednog dana. uzroče istini od naše sve slave. logor . sva srebra. Te noći. imanja i doba” Zaključak “O lijepa. Vidović je i dalje živ. sva zlata. kad su oba razlika plemena. da se puškaranje od njih udalji. Nijemci i Mađari provode grupno pijančevanje u baraci. dar u kom sva blaga višnji nam bog je do. Front je probijen (radi se o II. o draga.

a tada se Vidović diže iz postelje i zove doktora da pomogne njegovu susjedu. prosinac 2004 20:48:00 | 4 komentara Hans Christian Andersen . C. Objavio lektire u 29. a prožete su profinjenim osjećajem pjesnika za neiscrpive ljepote svijeta. "Agneta i vilenjak". Kasnije mnogo putuje po Europi i Americi. melodrama. moraju obići oko barake jedan krug: ranjeni. T. koji su ga i prouzrokovali često ostaju u foteljama. "Nove bajke". Broj devet. objavio je svoju prvu pripovijest.Bajke i priče H. bez udova. kad je sa 14 godina došao u Kobenhavn. bilo da su uzete iz vilinskog svijeta. napola mrtvi. koji je boravio do Vidovića. Godine 1827. baš svi. Svi. "Pjesnikov bazar. dok se oni glavni. pučke predaje. sin siromašnog postolara koji je proveo djetinstvo u bijedi. "Maurka". "Sabrane bajke i priče". Odlikuju se humanošću. "Fanazije i skice".fronta odbačena dalje odbarake grof priređiva mimohod u čast pobjede. a zatim 1829. bilo da pripovijedaju o jednostavnim ljudima i stvarima svakidašnjice. medicinsko osoblje. zapravo su slike života s njegovim dobrim i lošim stranama. "Samo guslač". umire. . kako u njemu plaćaju samo mali ljudi svoj danak u krvi. "O. "Slikovnica bez slika". Njegova ostala dijela su: "Melodije srca". ". ali i on tada umre. "Improvizator". prostodušnošću i mudrošću. "Dvanaest mjeseci". "Vinjete". i putopis "Pješice od Kanala Holmen do istočne točke Amagu". Izbjegavao je školu. Svoj pravi izraz našao je tek u bajkama kojima je stekao svjetsku slavu i priznanje. pa niz lirskih pjesama. Andersen (1805-1875) je danski književnik. romana itd. prepušten sam sebi i svojoj mašti. Ključevi: Krleža želi pokazati besmislenost rata. Bajke. pa je s redovitom obukom počeo kasno. "Mulat".

platio je varalicama velike novce i živio u iščekivanju novog ruha. Podanici kao podanici."Ahasver". "Dvije baronese". Polakomivši se za novim ruhom car je naručio da mu se istka to neodoljivo lijepo ruho. . nije niti samom sebi priznao da ne vidi ruho. "U Švedskoj". "a komornici i dalje nošahu skute kojih nije bilo". jer bi time pokazao kako nije za svoju službu ili kako je veoma glup. Saznavši za tu neobičnu carevu strast u grad su pristigli varalice koji su tvrdili da mogu istkati najljepše ruho na svijetu. "Biti ili ne biti". te je sav svoj novac trošio samo na to da se lijepo obuče. "Posijet Portugalu". "Nitko nije htio priznati da ništa ne vidi. . živio vam car poznat po tome što je nadasve volio lijepo. i ponosan na njegovu ljepotu izašao pred svoje podanike i građane. dok je sve ostale carske dužnosti u velikoj mjeri zanemarivao. videvši da od tog ruha nema ništa. CAREVO NOVO RUHO Vrsta dijela: bajka Vrijeme radnje: kao u svim bajkama. novo ruho: sav je novac tratio samo na to da se što bolje odjene i nakiti. " Jedino je dječak sa svojom iskrenošću i nevinošću viknu kako car nema ništa na sebi od čega je car protrnuo ali ipak odluči da ostane u povorci do kraja. . ali tako neobično ruho da ga mogu vidjeti samo oni koji su nadasve sposobni i pametni. a bojeći se za svoj položaj i carsku milost nisu se usuđivali glasno izreći svoja saznanja da ruho ustvari ne postoji. "Sretni Peer" i "Bajki i priča". bojeći se da ne ispadne glup i nesposoban. obukao ga. novo ruho. "Bajka mog života". "U Španjolskoj". Analiza likova: ". Tako je i car. prije mnogo godina Mjesto radnje: u velikom gradu Fabularni tijek: U jednom je gradu živio car poznat po tome što je najviše volio lijepo.

Varalice su lukavi. oni igraju na tu kartu. s čime zadržavaju svoj položaj savjetnika u carskim dvorima i dokazuju svoju pamet i mudrost. koje jedino ima hrabrost na glas reći istinu o carevom ruhu. koji su znali i uspijeli iskoristiti ljudsku slabost u svoju korist. dokazujući pri tom da ljudskoj gluposti nema kraja. Okružen je licemjernim podanicima. Objavio lektire u 29. koji oni mogu razumjeti.jedino mu bijaše do toga da pokaže svoje novo ruho. Svjesni da je čovjeku potrebna potvrda njegove mudrosti i pameti.Nije mario ni za vojnike. jer se jedino na tom polju osjeća dovoljno sposoban. tako su o tome caru uvijek govorili: "Car je u rušnici!" Car je samodopadni vladar kojemu nije bilo stalo do vođenja svoje zemlje. Odlikuje se svim epskim elementima.Quijote od Manche Bilješka o piscu . ni za kazalište. pisana je u prozi. koji bojeći se za svoj položaj i status. Imao je posebno ruho za svaki sat u danu. ima fabulu i možemo je svrstati u sveobuhvatnu podjelu književnih rodova. Nasuprot svih licemjernih i častohlepnih likova stoji dijete sa svojom dječjom iskrenošću i nevinošću. Analiza stila pisanja i jezika djela: Ova bajka je namijenjena maloj djeci te je zbog toga pisana jednostavnim stilom i jezikom. ni da se izveze u štenju po šumi . Svoju nesposobnost nadoknađuje gomilanjem odjeće. pokvareni i vrlo sposbni glumci i pntomimičari. podržavaju tezu o "lijepom" ruhu. pa kako se inače kaže o kralju da se nalazi u vjećnici. Pri tom je bio isuviše ponosan na dužnost koju je obnašao te niti u izvanrednim okolnostima nije htio priznati samom sebi da je u biti nesiguran i nesposoban vladar. već su mu njegove privilegije koristile samo za zadovoljavanje svojih strasti za lijepom odjećom. prosinac 2004 20:47:00 | 0 komentara Miguel de Cervantes Saavedra .

radio je kao službenik.a u njoj je proživio vrlo burne godine.U vrijeme njegova rođenja obitelj mu je već bila osiromašena.pa je ponovno bio vojnik. 1996.Miguel de Cervantes Saavedra(1547-1616) je najistaknutiji španjolski pripovjedač i jedan on najvećih romanopisca svjetske književnosti.U bitki kod Lepanta izgubio je ruku.Nakon povratka u domovinu . Zagreb Kekez - Profil international. a književni ga rad nije mogao izvući iz siromaštva.Cervantes je pisao drame i komedije. Pandžić. . U vojsku je stupio kao vrlo mlad čovjek.Umro je u Madridu.Rodio se u gradiću Alcala de Henares.Pet godina proveo je u Alžiru kao zarobljenik maurskih gusara. Podaci izvađeni: Književnost 2. Bistri vitez don Quijote od Manche.Školovao se u Madridu i Servilli. Djela:La Galatea. novele i romane.

Cervantesovo karakteriziranje don Quijotea i Sancho Panze .

obečavši mu pritom namjesništvo nad kakvim otokom ili kraljevstvo koje bude pridobio. hirovitom sinu. suhonjav. svoj trbuh i svoj džep. da udesi po onomu što je čitao u svojim knjigama.Iako je Sancho realan čovjek nije osobito inteligentan.Djelo se većinom zasniva na sukobu dva svijeta. koje nikomu drugom na pamet ne padaju “. natrpanom svakakvim mislima.” Dijalog između don Quijotea i Sancha Panze . mrzovoljnom.Don Quijotea Cervantes karakterizira kao: “suhoparnom. jer on je ljudski napunio želudac. pa je cijelu noć prespavao. nego je premišljao o svojoj vladarici Dulcineji.”Cijele te noći nije don Quijote spavao. no nije ga napunio vodom od cikorije. kako su vitezovi bez sna provodili mnoge noći po šumama i pustinjama zabavljeni mislima na odabranice svoga srca.Dok don Quijote na tim putovanjima bude živio u svojim fantazijama. velik ranoranilac i ljubitelj lova” dok je naš Sancho imao “golemu trbušinu a nizak rast i tanke noge”. “bez mnogo soli u glavi”.Tako je don Quijote čista suprotnost od Sancha.Ali nije tako proveo noć Sancho Panza. te se dade nagoviriti on strane našeg viteza da pođe s njim. Sancho će naprotiv misliti najprije na sebe.Cervantes nas već u proslovu upoznaje sa karakterom svog lika.Tako je naš vitez “pedesetih i bio snažna rasta. mršav u licu.

da .Taj sukob svijetova Cervantes majstorski prikazuje kroz različite dogodovštine čiji su sudionici don Quijote i Sancho Panza. neću ja mnogo pazti na te zakone”.Taj način gledanja na svijet Cervantes sukobljava sa fiktivnim pogledom na svijet od strane don Quijota.Don Quijote na kraju svake svoje pustolovine biva poražen. da priskakuje udovicama u pomoć. u tim rječima vidimo da Sancho prestavlja tipičnog renesansnog čovjeka koji neće pustiti da ga netko premlati zbog viteških zakona.Djelo se zasniva na sukobu dva svjeta. Snacho upozorava da će se on toga pridržavati sve dok se sam ne nađe u opasnosti. Don Quijote poražen ili pobijeđen? Pitanje u naslovu postavljaju si svi čitatelji ovog romana. te glavom bez obzira srlja u njih ne mareći na Sanchova upozorenja( “ne mareći što mu Sancho Panza dovikuje i kazuje da su ono na što on navaljuje uistinu vjetrenjače a nisu gorostasi”). “ako uzmoram braniti sebe.Dok Don Quijote podučava Sancha viteškom kodeksu. a to se vidi u dijalozima između don Quijotea i Sancho Panze.Naš bistri vitez zamišlja pustolovine na svakom koraku. pretučen i ponižen.Ali on upornu nastavlja dalje “da osvećuje krivice.

od imena don Quijotea.On u svojoj ludosti ide protiv onog što su postali ideali renesansnog čovjeka. donkihoterija) koji potječe. besmislen pohvat. ali je pobjednik nad samim sobom.Don Quijote je “doduše pobijeđen od tuđe ruke. ideale i maštanja.Znači smiješan. kako mi je on govorio. Zaključak Što je ljepo u njemu Don Quijote prestavlja dio svakog od nas . gledaj čuda.Time don Quijote zadobija simpatije ljudi koje sreće na svojim putovanjima i koji mu pomažu u njegovim svetim ciljevima da bi se malo zabavili.U stvari don Quijote donosi ono malo mašte što nedostaje svjetu koji pomalo opada zarobljen u svojoj realnosti. najveća pobijeda što se može poželjeti”. Donkihotizam U čestoj je porabi pojam donkihotizam(donkihotstvo. i to onaj dio koji vjeruje u njegove priče. glavnog lika Cervantesovog romana.Kad on . nesuvremen. a to je.zakriljuje djevice”.

U službi Republike više puta je bio njezin poklisar. prosinac 2004 20:47:00 | 0 komentara Decameron 2 Bilješka o piscu Giovanni Boccaccio 1313-1375. poželio bih da nikada i ne ozdravi don Quijote.”Teseida”.otac ga je poslao u Napulj da postane trgovac. Djela koja je napisao: “Rime”. Njegovo je najznačajnije djelo “Dekameron” (1348-1353). Vraća se u Firenzu .”Elegija gospe po njoj ženama zaljubljenim ispričana”.U Napulju je napisao nekoliko djela koja su istinska novost u talijanskoj književnosti. jer ako on ozdravi.nestane nestaće dio svih nas.Nije prihvatio očevu želju da studira pravo.”Danteov život” i “Dekameron”.”Epistole”.smatra se utemeljiteljem novele. a svaka od tih dosjetaka da prevrati i samu melankoniju u radost. nestade nam njegovih dosetaka.”Filostrato”.Rođen je u Parizu kao rezultat ljubavi francuske plemkinje i firentinskog trgovca.” Objavio lektire u 29.Talijanski predrenesansni književnik.Nakon povratka iz Pariza .nakon petnaest godina provedenih u Napulju. pa i dosjetaka perjanika njegova Sancha Panze.On to nije želio. .Od rane mladosti usmjerio se na književnost.”Kad ne bi bio grijeh protiv ljubavi prema bližnjem.

Emilia.Neifile.... “.naišla smrtonosna kuga”.Profil international..Dioneo i Filostrato(sva trojica kao da simboliziraju različite aspekte piščeve osobnosti).KekezPandžić.Zagreb.teza “Dekameron” Naslov djela “Dekameron”(“Il Decamerone”) značiknjiga deset dana.Dogovoriše se da otiđu zajedno na jedno udaljeno imanje gdje će provoditi dane .Lauretta i Fiammetta.Pampinea. Kaptol 25 I. podijeljeno na 10 dana.. Elissa. koja ima 100 zaokruženih novela. Boccaccio zamišlja da su se u crkvi Santa Maria Novella našla trojica mladića i sedmoro djevojaka:Panfilo.pjesnikova reakcija na taj događaj je pohvala vitalnoj mladosti..Filomena.Boccaccio započinje pripovijedanjem o kugi koja je zavladala u Firenzi 1348 g.kad je u divni grad Firenzu.od spasonosnog utjelovljenja sina božjeg bijaše proteklo tisuću tri stotine četrdeset i osam godina.Podaci izvađeni iz “Književnost 2”-užbenik za II.razred gimnazije.

Svakog dana su izabrali kralja ili kraljicu koja će odrediti temu tog dana. da svakodnevno. svaki od njih ispriča jednu novelu.Tako u 10 dana je ispričano 100 novela i time..po srednjovjekovnoj poetici.pjesmi. III.zabavi i gozbi...a veliča inteligenciju ljudi koji se po njemu ne razlikuju po staležu i imovini već po sposobnostima “A mi koji se rodismo i rađamo jednaki samo se po vrlinama razlikujemo.Da bi im brže prošlo vrijeme..”.ne nedostaje ljubavi i požrtvovanja .ali prevladava tjelesna ljubav koja je prikazna s određenom dozom humora u najrazličitijim aspektima.teza Erotika u Boccacciovim pričama Ideal slobodne ljubavi koju Boccaccio veliča i opisuje u najrazličitijim situacijama je odraz pišćeva života i shvaćanja . dostignut je savršeni broj sto.”..teza Boccacciova shvaćanja U svjetu kojega je stvorio Boccaccio .u smijehu. dogovorili su se.da dokažem kakvo je i koliko licemjerje redovnika. II.Pisac kritizira lažnu moralnost klera i to jasno navodi “..

”. koliko je ona bila mjeseci okrutna prema njemu.koju su mu odredili u paklu.On je nekada bio plemić i bio se zaljubio u tu djevojku.Ljubav je po Boccacciu raj premda on možda ne postoji “Ti si Puccia potaknuo na pokajanje pomoću koga smo nas dvoje ušli u raj..Te ju on mora goniti toliko godina.Ona mu nije uzvratila ljubav i uživala je u njegovim mukama te se on ubio.seljaštva i klera. Vitez mu objašnjava . . Ta strast zahvaća pripadnike različitih staleža plemstva..tog vremena.. nedugo poslje i ona umire.Boccaccio to jasno navodi u svojim djelima “..su sve miline ovoga svijeta ništavne prema milini koja ženu obuzme u muškarčevu zagrljaju.teza Osma priča petog dana Nastagio degli Onesti neuspjeli ljubavnik u blizni mjesta Chiassi udaljenog 3 milje od Ravene je ugledao konjanika obučenog u crno kako goni golu djevojku sa dvoje pasa.Boccaccio pogotovo kritizira lažnu moralnost klera koji se okorišćuje vjerom da bi zadovoljilo svoje putene potrebe i olako zaboravlja na datu zakletvu “Neka bog nađe drugu ili druge što će ovaj zavjet održavati.te se nauživa onih milina zbog kojih je prije obično proklinjala sve druge žene.” i rade ono zbog čega su kritizirali druge ljude “..” IV.građanstva.”..da je to kazna .

Time joj je dao oblik priča koje će strašiti ljude u 19 i početkom 20 st.Tadašnji čovjek proučava sve aspekte života i ljudskog tijela i veliča sve ljudsko. V.Giovanni Boccaccio 1. u koje spada i Boccaccio.u kojemu feudalni sustav prepušta mjesto građanstvu .Okolicu tih ljudi su sačinjavali isto tako sposobni ljudi.prema kojoj žena i njezin ljubavnik su kažnjeni zbog putenog grijeha . Objavio lektire u 29.su živjeli veliki pisci.država . koji ju je volio. TEZA : BILJE[KA O PISCU . koji su širili ideje svoga doba.Tadašnji čovjek nalazi izvor i vjeru u samome sebi .Građu za tu novelu Boccaccio uzima iz vrlo raširene srednjovjekovne legende . što je bila odbojna prema čovjeku.teza Italija na kraju srednjeg vijeka Italija je na kraju srednjeg vijeka bila podjeljena na niz gradova . strašnim mučenjem u prizoru paklenog lova.te se vse više okreće od crkve i njezinog učenja i ustaljenih moralnih pravila.Međutim pisac je izokrenuo njezinu pouku .kaznivši ženu zato.U takvom okružju .Vladari tih gradova bijahu sposobni ljudi (prvenstveno condotireri )koji su se uzdigli zahvaljujući svojim sposobnostima. prosinac 2004 20:46:00 | 4 komentara DEKAMERON .

. dok kuga vlada u Firenci. {to zna~i knjiga deset dana. U zbirci od sto novela.bio je talijanski pripovijeda~ i romanopisac. Na sli~an na~in kao Petrarchin Canzionijere u lirici. prou~avatelj Dantea (napisao @ivot Danteov i komentar Bo`anstvene komedije). potvrdio nove renesansne poglede na ljudski `ivot. Legendarnu gra|u o postanku Fiesola i Firence obradio u oktavama u spjevu Ninfale fiesolando (1344-1346). Svojim djelom Boccaccio je otvorio nova tematska podru~ja iz li~nog i intimnog `ivota.Giovanni Boccaccio (1313-1375). Najzna~ajnije je djelo Dekameron (1348-1353). a noveli postavio njene klasi~ne izra`ajne okvire tako da }e stil njegove novele stolje}ima biti i ostati uzor talijanske umjetni~ke proze. sedam djevojaka i tri mladi}a provode vrijeme u prirodi pri~aju}i naizmjenice deset novela u deset dana. Autobiografsku gra|u obradio je u proznom romanu Elegija gospe Fiammette (1343). vrlo poznatu u srednjem vijeku. U romanu u prozi Filocolo (1338) obradio je ljubavno-pustolovnu temu o ustrajnoj ljubavi. Uromanima u stihovima (u oktavama) Filostrato (1338) i Teseida (1339/40) obra| uje teme iz gr~kih bajki.

NOVELA PRVA LIKOVI: Nuto (vrtlar) Masetto Nadstojnik Glavna ~asna sestra Opatice . 2. 1962.Podatke na{ao: U knjizi Decameron Giovannia Boccaccia. TEZA : ANALIZA DJELA TRE]I DAN.god. Beograd. izdava~ko poduze}e “Re~ i Misao”.

da je ono {to mu{karac mo`e pru`iti `eni mnogo ljep{e od najljep{ih zadovoljstava na svijetu. Nakon {to su to radile vi{e dana.pa je progovorio glavnoj ~asnoj sestri. Priznao joj je istinu o opaticama i molio je da ona to sredi. . da se pravi da je nijem. pored njega su pri~ale dvije opatice kako su ~ule. Odr`avao je vrt. i da sada nije naglo progovorio. Tamo ga je do~ekao mudri Masetto. Dok se jednog dana pravio na livadi da drijema. Nakon vi{e dana. [etaju}i se vrtom jednog dana glavna ~asna sestra primijeti Masetta napola gola. Kada je Masetto ostario. Ona se dogovorila sa drugim opaticam o tome kada }e ga koja imati. Kada je umro nadstojnik. Odnese ga u dvor i zadr`i ga tamo par dana. uzeo je sjekiru i uputio se prema samostanu. Tako je Masetto morao zadovoljavati svih deset opatica. Malo je razmislio i do{ao do zaklju~ka.” FABULA: U nekom je kraju postojao samostan. obavio je nekoliko poslova. Masetto nije mogao vi{e izdr`ati sve to. i ~uv{i ~ime se i kako Nuto. pa im se i one pridru`e. jer ga ina~e mo`da ne bi htjeli uzeti da radi za njih. a i sada je jedan. Nadstojnik se uvjerio da on vrlo dobro obavlja svoj posao. U njemu je radio vrtlar po imenu Nuto.MJESTO DOGA\ANJA: ”U ovom na{em kraju bio je. izravnao je ra~une i vratio se u svoj rodni kraj Lamporecchio. Ispri~ao joj je da ta bolest nije njemu uro|ena. dogovorio se sa glavnom ~asnom sestrom da ga zadr`e. vratio se u rodni kraj Lamporecchio veoma bogat.. pa i ona odlu~i to isprobati. po{to je mlad. te odlu~e to isprobati s njim. ali kako su ga zadirkivale opatice i po{to nije bio zadovoljan pla}om. opaze ih tako druge opatice.. njega su stavili na njegovo mjesto. Kad je do{ao tamo.

.” FABULA: Nedaleko crkve San-Brankacija `ivio je Puccio di Rinieri. i ono {to mu~i njega i njegovu `enu.TRE]I DAN. Bio je vrlo pobo`an. Don Felice je rije{io problem tako {to je Pucciu izmislio na~in kako da postane svetac. On i njegova `ena su se zavoljeli. Imao je mladu i vrlo lijepu `enu pod imenom Isabetta. i nije mogao pono u`ivati s `enom. Puccio di Rinieri je to povjerovao i dok je molio na terasi.. ali toj njihovoj ljubavi je bio prepreka Puccio. koji nije ~esto izlazio iz svoje ku}e. Jednog je dana u taj kraj do{ao redovnik imenom Don Felice. Don Felice je u`ivao sa njegovom `enom u njegovoj sobi. Odmah je otkrio `elje Puccia. Rekao mu je da mora svaki dan postiti i svake no}i moliti na terasi o~ena{e i zdravomarije. Puccio je bio vrlo pobo`an. NOVELA ^ETVRTA LIKOVI: Puccio di Rinieri Isabetta (Pucciova `ena) Don Felice MJESTO DOGA\ANJA: ”Blizini San-Brankacija `ivio je jedan..

NOVELA PRVA LIKOVI: Salernski knez Tancredi Vojskovo|a Capove Ghismonda (K}i kneza Tancreda) Guiscardo MJESTO DOGA\ANJA: “Tancredo. bio je. Takav .. on ipak odlu~i da je uda. za vojskovo|u Capova. Kada je ona ve} bila u godinama kada se druge djevojke udaju. i zato ju nije htio udati. Volio ju je vi{e nego {to su drugi roditelji volili svoju djecu. Me|utim ona nije voljela Capova.. knez od Salerna.^ETVRTI DAN. imao je k}erku jedinicu imenom Ghismonda. ve} se zaljubila za Guiscarda koji je bio iz ni`eg stale`a.” FABULA: Salerinski knez Tancredi.

Po~eli su se tajno vi|ati. Zadnje rje~i koje je Ghismonda izgovorila bile su. NOVELA [ESTA LIKOVI: Plemi} Negro da Ponte Cararo Andreuola (k}i plemi}a Negra) Gabriotto Slu{kinja . Jednog je dana Tancredi tra`io k}erku. Jedan dan do{ao je u njenu sobu i zaspao. da `eli da ih pokopaju zajedno da bude stalno s njim. pa kada su oboje oti{li. ona je rekla da treba oboje kazniti. Obi~avao ju je posje}ivati u sobi. neprimjetno se i{uljao iz sobe. Zaspao je na sakrivenom mjestu. dugo je vrijeme plakala nad njim. Dala je naslutiti Guiscardu da ga voli. ^im je to ~uo knez Tancredi. ^ETVRTI DAN. nije ni{ta rekao. Kada je ona vidjela to srce. Izvadio mu srce i na tanjuru ga je poslao svojoj k}erki. a kasnije je ulila u tu krv otrov i sve skupa popila. [utio je i ~ekao. dotr~ao je u njenu sobu. Kada je to vidio Tancredi. Drugo jutro naredio je svojim slugama da zarobe Guiscarda. Kad je saop}io k}erki da je zarobio Guiscarda. Ona ga nije vidjela i po~ela se zabavljati sa Guiscardom. To je njen otac kasnije i u~inio.brak njen otac nebi nikad dopustio. i odtad su ga u najve}oj tajini dr`ali zarobljenog u jednoj prostoriji dvora. u kojoj je ona le`ala sa srcem Guiscarda naslonjenim na njeno srce. Drugo je jutro knez Tancredi zagu{io Guiscarda.

Andreuola se zaljubila u susjeda pod imenom Gabriotto.” gradu Breschi `ivio je FABULA: Plemi} Negro da Ponte Cararo imao je vi{e djece me|u kojima i k}erku Andreuolu. Nakon {to je ispri~ala istinu. otac se uvjerio da je nevina. Slu{kinja joj je pomagala odnijeti tijelo do njegove ku}e. Slu{kinja joj je pomogla pri tome da Gabriotto dozna o tome kako ga ona voli. koji je pripadao ni`em stale`u od njenog. te da se oni vi|aju i u`ivaju skupa. i da iz njega iza|e ne{to crno. Andreuola je sanjala da u`iva s njim. Malo kasnije umro je u njenim rukama. Gabriotta su zakopali sa svim po~astima a kasnije su Andreuola i slu{kinja oti{le su u samostan i `ivjele jo{ dugo o~i{~ene od grijeha. Putem su ih uhitili ~uvari i odnijeli pred sud. i da ga ona gubi. pa ju je poku{ao smiriti. nije htio vjerovati. . pa ju je poveo ku}i...MJESTO DOGA\ANJA: “U nekada jedan. Kada mu je ona to ispri~ala.

Catarina je po~ela plakati.. Ricardo je do{ao te no}i na terasu. Ona je rekla roditeljima da joj je u sobi vru}e spavati. Pozvao je `enu da se i ona uvjeri u njihovu ljubav. jer se . Ricardo je rekao neka no} prespava na terasi.. Nakon {to ih je vi{e puta posijetio Ricardo Manardi. Kad se njen otac pred jutro probudio. Kad su se probudili. Bila je najljep{a djevojka u tom kraju. pa da uz njihovo dopu{tenje namjerava spavati na terasi. Cijelu no} bili su zajedno. Po{to je njen otac pazio na nju.” FABULA: Mesar Lucio da Valbona imao je k}erku Catarinu. priznao joj je svoju ljubav. NOVELA ^ETVRTA LIKOVI: Lucio da Valbona (mesar) \akomina (`ena mesara Lucia) Catarina (k}i mesara Lucia) Ricardo Manardi MJESTO DOGA\ANJA: “Nedavno je u Romaniji `ivio jedan.PETI DAN. a pred jutro su zaspali. pa da }e on na}i na~in da do|e kod nje. bio je problem kako da se sastanu. vidio ih je na terasi kako skupa le`e.

. bogat i otmjen plemi} zaljubio se u djevojku plemi}ke obitelji Traversi.bojala oca i njegove osvete.. NOVELA OSMA LIKOVI: Nesta|o degli Onesti Paola Traversi MJESTO DOGA\ANJA: “U Raveni. Iznenadila se je kad je dobila dopu{tenje za njihovo vjen~anje. PETI DAN. bilo. prastarom gradu Romanjie. Htio ju .” FABULA: Nesta|o degli Onesti.

Uskoro su se nakon toga vjen~ali. NOVELA SEDMA LIKOVI: Madona Filipa Rinaldo de Puljezi Lazarina de Gvacaljotrija MJESTO DOGA\ANJA: “U gradu Pratu postojao je nekad. `enu mo`e dati na sud i da ona mo`e biti obje{ena. Jednog je dana on poslan na molbu roditelja u Kjeso. da bi ga od straha mo`da zavoljela. Kad su . Vidjev{i takvu scenu.je osvojiti rasipaju}i svoje bogatstvo nad njom. Rinaldo de Puljezi je tako prona{ao u preljubu svoju `enu sa Lazarinom. pozvao je nju i svoju rodbinu na ru~ak. Vratio se u Ravenu. Pomislio je kad bi Poala vidjela takvu scenu. Priveo ju je pred sud da joj oni sude.. u Pratu je postojao zakon koji je govorio da ako je mu` na|e u preljubu. i strahuju}i za sebe zavoli Nesta|a. gdje je ugledao scenu kako vitez tjera mladu djevojku. Paola je pomislila da je njoj namjenjena.. [ESTI DAN.” FABULA: U ono vrijeme. me|utim ona ga nije htjela.

dok je on radio. NOVELA DRUGA LIKOVI: Peronela Mu` Peronele \anelo Striniario MJESTO DOGA\ANJA: “Prije kratkog vremena se u Napulju. ali da `eli upitati mu`a. za vrijeme dok nije potrebna svome mu`u. Kasno se vra~ao doma. on je svako jutro i{ao rano raditi ili tra`iti posao. Sud je rekao da ona ima pravo. Za to vrijeme. @ena je rekla sudu da ne vidi razloga zbog }ega bi doma stajala neiskori{tena. koji bi dolazio kod nje ~im bi joj mu` oti{ao na posao. ona je potvrdno odgovorila. mo`e zadovoljavati i druge mu{karce.je upitali da li priznaje preljub.” FABULA: Peronela se o`enila siromahom. SEDMI DAN.. Tako . pa su izmjenili zakon tako. da bilo koja `ena koja zadovolji svog mu`a. Peronela se zabavljala s \anelom Striniarom.. On je na to pitanje odgovorio potvrdno. Po{to nisu imali novaca. da li mu je ona uvijek udovoljavala `elje kada je on to htio.

Kada Peronela primjeti da se mu` ve} vratio sa posla. te oti|e kod bureta da zavr{i posao. potjera svog kupca. re~e \anelu da se brzo sakrije u jedno veliko bure koje su imali u ku}i. jer mu je on davao dvije forinte manje nego onaj drugi. {to je Peronelin mu` i u~inio. Dok je on ~istio to bure. Kad je on zavr{io posao. DEVETI DAN. On je doveo kupca za veliko bure koji }e mu dat pet srebrnih forinta. Peronela ka`e mu`u da ne}e imati {ta jesti ako se misli tako rano vra}ati s posla. Rekla mu je da je iona isto na{la kupca koji }e joj isto dati sedam srebrnih forinta te da je taj kupac u{ao u bure da pregleda da li je cijelo.je bilo vi{e dana. \anelo je platio bure i odnio ga ku}i. sve dok se jednog jutra ne vrati ku}i. \anelo je rekao da je bure cijelo i da }e ga kupiti ako mu ga o~isti. NOVELA DRUGA LIKOVI: Izabeta Mladi} Glavna ~asna sestra Opatice Sve~enik . Kada je to ~uo njen mu`. Peronela i \anelo su se zabavljali.

Priznala mu je svoju ljubav. Izabetu su otjerale iz sobe da joj sude. Kada je kasnije Izabeta primjetila {to je na glavi glavne ~asne sestre.. te je ona bila prisiljena da dopusti svim opaticama da vode ljubav kad god `ele. kazala je neka si prvo sve`e maramu pa neka onda razgovara s njom.” FABULA: Izabeta je bila opatica u samostanu. Kad su do{li pred Izabetinu sobu. U `urbi to nije primjetila niti jedna opatica.MJESTO DOGA\ANJA: “U Lombardiji se nalazio jedan po. Tada se Izabeta vratila svom ljubavniku i nastavili su i dalje nesmetano se vi|ati. brzo se obukla i u `urbi umjesto marame na glavu je stavila sve}enikove ga}e. DESETI DAN. i zatekli Izabetu i mladi}a kako se zabavljaju. provalili su. Strahuju}i da je ne na|u da spava sa sve}enikom. otr~ale su do sobe glavne ~asne sestre. Tada su i opatice primjetile {to se nalazi na glavi glavne ~asne sestre. Kada su to druge opatice vidjele. pa su oni ~esto zabavljali. Zaljubila u mladi}a koji je dolazio u taj samostan.. NOVELA ^ETVRTA LIKOVI: Meser Gentile de Karizendi Nikola Ka~animik .

Zapitao je da li bi bilo pravedno kada bi neki ~ovjek bacio svog bolesnog slugu na ulicu. Kad je do{la on se udalji. uputio se u najve}oj tajnosti sa slugom do njenog groba. U me| uvremenu je rodila sin~i}a. Do{av{i tamo u|e u grobnicu i poljubi je vi{e puta. a drugi su gosti ispitivali Katalinu o tome ko je.” Bologni. Ona njemu nije uzvra}ala ljubav i nije ga voljela. Kad je ona ozdravila zamolila je \entila da joj dopusti da se vrati svojoj rodbini.Katalina MJESTO DOGA\ANJA: “U lombardijskom gradu. Kada se \entile vratio s puta i vidje kako je ozdravila. da bi vidjela svoju rodbinu. Ona je na to pristala. Tada Gentile naredi slugama da uvedu Katalinu {to i u~ine. Kada je \entile doznao da je ona umrla. Zaljubio se u jednu plemkinju Katalinu. Morala je po~ekati da se on vrati s puta. Ona oti|e na svoj posjed gdje se razbolila.. to ona nije odgovarala. Kasnije je \entile predao Nikoli svoju `enu i dijete. On je rekao da po{to svi misle da je ona mrtva da }e pozvati neke plemi}e na gozbu kod sebe te tako i njenog mu`a i da }e je pred svima njemu uru~iti kao poklon.. Primjetio je da u njenim grudima ima jo{ malo `ivota. a drugi bi ga izlje~io da ga taj drugi zadr`i za sebe. TEZA : O DEKAMERONU . a kasnije odlu~i da joj mo`e dotaknuti grudi. Na to su se svi dogovorili a Nikola je izrekao u ime svih da je to pravedno. napravi gozbu i pozove plemi}e na ru~ak. Doktori nisu mogli na}i znakove `ivota. 3. Kasnije su ga za to svi hvalili. pa je odnese u svoju ku}u gdje mu je njegova majka pomogla da je ozdrave. divnom FABULA: U Bologni je `ivio mladi ~ovjek imenom \entile de Karizendi. pa su je zakopali.

stolje}u bio preveden na francuski. a pošto mu idealno dobro nije uvijek bilo pristupačno. @ene su bile varljive. (komentar iz dijela).). Izgleda da je u to vrijeme bilo dosta vanbra~ne dijece. pa su mnoge pjesme bile cenzurirane zbog raznoraznih nemoralnosti. Napravile su }ak i zakon koji im dopu{ta da se dru`e s drugim mu{karcima. prevelike slobode pisanja i mnogih nepoćudnih stihova.Dekameron nije proizvod jednog bludnog i ustreptalog `ivota kakav je bio Boccacciov. za vrijeme kuge. I ponajbolji dokaz da mi nad glavom visi svoje vrstan baksuz je taj što se čak i moja majka (…) okreće protiv mene. ~ak mo`da vi{e nego danas. Dekameron je ve} u 14. Dekameron je produkt pona{anja gra|ana tog vremena. kao ni platili novcem. već u naslovu sadržava cijelu bit Baudelairove poetike: izvuci ljepotu iz rugobe života i nesreće ljudskog postojanja. ono što mi se duguje. i kukavičluk (…) i svemu tome unatoč tvrdim da Pariz nikada nije bio pravedan prema meni – da mi nikada nisu uzvratili štovanjem. a drugi mladi}i hrabri i nepromi{ljeni. te pored svih grozota. On tu svoju neobičnost tijekom vremena i sam počinje shvaćati. Neki mu{karci su bili naivni i glupi. te osije}a pravi trenutak. ve} plod profinjene umjetni~ke analize i tihog izra`avanja genijalnosti koja `ivi u prostoru i vremenu. pa piše: (XII. Njegova najpoznatija zbirka pjesama – "Cvjetovi zla". "Štiocu" . otkriti vječno u prolaznoj. Nastav{i u najgorem vremenu tj. poslužilo je i zlo. otrcanoj svakodnevici. a onda i na engleski jezik." Baudelaire je svakako težio idealnom. zra~i sna`nom `ivotnom voljom i optimizmom.

). Oblik. prosinac 2004 20:44:00 | 0 komentara CRNI MAČAK .EDGAR ALLAN POE 1. Medutim sva njegova nastojanja da se spasi su sasječena u samom korijenu i sav njegov trud samo je prazno tapkanje u mjestu. razapet izmedu poroka i duhovnog uzdizanja. danas su nezaobilazne u školskim lektirama jer modernom Baudelairovom svijetu 19. stoljeća danas se suprodstavlja moderni svijet 20. u sve mračnije ponore no pri tom se ne predaje i očajnički traži tračak svjetla i izlaz iz tih krugova agonije. Medutim Božja zamisao ovdje skreće sasvim (ne)očekivanim tokom i "Jedna Ideja. izruguje u trenutcima svoje duhovne slabosti i nastoji pobjeci od njenih stereotipa i granica. Baudelaire je danas vjerojatno shvaćeniji nego ikad prije i njegove nekad cenzurirane pjesme. Stoljeća koji je opakiji i pokvareniji i zato ljudi današnjice Baudelairovu "svjetsku bol grijeha" shvaćaju puno iskrenije i danas u njemu nalaze inspiraciju snažniju nego ikad prije. Uzaludnost njegovih pokušaja posljedica su ljudske pokvarenosti u modernom svijetu i njegovo mračno potonuće zaustavlja se u kristalnoj klopki leda koja je zapravo ekvivalent Danteovom zadnjem ledenom krugu pakla (čitaj. te on svoju žalost pretače na papir. često ju. 29. str. Objavio lektire u 29. Protagonist u idućim stihovima je pali andeo. koji zapravo simbolizira modernog kršćanina koji se nepažnjom ili pak zaveden žudnjom za nakaznim zatekao u golemom košmaru zemaljske stvarnosti. Biće krenu iz modrine i pade u olovnosiv i blatan Stiks gdje nikad s Neba ne progleda oko" . Uz svjetski poznate pjesme "Albatros" i "Suglasja" najviše pozornosti plijeni pjesma "Neizlječivo". TEZA BILJEŠKA O PISCU: . često popušta pred slabostima grijeha i to ga snažno frustrira.Žestoka borba dobra i zla izražena je u većini njegovih pjesama i on sam. On pada sve dublje. kroz razne pjesme. "Uništenje" On kršcansku vjeru tumači na svoj način i kako priznaje nerijetko prema njoj osjeća otpor. Ona počinje s pjesnikovim videnjem stvaranja čovjeka i svijeta.

itd. Osnovno obrazovanje stekao u koledzu u Londonu. izgubio je u djetinstvu. . koje je samo sebi svrhom. napetosti. U takvim se prilikama Poeu rodila misao da je poezijaritmocko stvaranje ljepote. 19.POE. americki knjizevnik. sto je realizirao u lirskim ostvarenjima i pripovijestima. 1809 . drzi predavanja. 1849). povremeno zapada u teska depresivna stanja te trazi spasa u alkoholu i narkoticima. medutim. 10. siromasne putujuce glumce. Poe je po izuzetnom intenzitetu svojih patnja bio kadar da od izbalaniziranih kantelina romanticke skole satka jedan novi carobni svijet snova i da mu poda stravicnu realnost tragedije. U Poeovim djelima. 1. U Europi. pjesme i pripovjetke. originalnost i elementarna snaga Poevova stvaralackog duha priznate su ubrzo nakog njegove smrti. nije se u SAD-u jos formirao ukus koji bi znao ocijeniti njegove vrednoste. 1827. godine objavljuje prvu zbirku Tamerlane and Other Pcems. Po povratku u domovinu laca se knjizevno . Roditelje. Uvijek vise gladan nego sit. Odrastao je na Jugu. eseje. pored razigranosti maste ima i hladne cerebralne proracunatosti. u kuci trgovca Johna Allana. U Poevo vrijeme.Baltimore 7. Edgar Allan (Boston. kritike. koje su cesto gradene na efektima groze.publicistickog posla: pise recenzije.

U stanjima pijanstva. Izgorila mu je kuca. on zlostavlja i svoju zenu i svog mezimca. kostura. Goticka se knjizevnost koristila interesom romanticara za srednji vijek. Od tada se njegove nevolje gomilaju. 3.2. TEZA STIL PISCA: Mnoge teme i gotovo sav dekor Poeovih prica proizlaze iz konvencija koje su postajale u romanticnoj knjizevnosti njegova vremena. sablasti i grobova. . Strah i jeza. a uza sve to jos ga podjaruje prisutnost nekoga jednookog crnog macka posve slicnoga njegovom ljubimcu koji ga neprestano prati kao ziva uspomena na pocinjeno zlodjelo. Djelo Crni macak sastavljeno je od niza kratkih prica za koje je sam Poe rekao da njegove price prikazuju “ smjesno dovedeno do grotesnog. folklorom i egzotickim ugodajima: otuda motivi rusevina. razdrazen grizodusjem hladnokrvno i okrutno objesi. kojeg jednog dana. starih kula i dvoraca. uzas i smrt i ludilo prevladavaju u svim kratkim pricama. stravu natopljenu u uzas. junak ove pripovjesti propada i fizicki i psihicki. TEZA FABULA: Postajuci sve vise rob alkohola. podzemnih hodnika i tamnica. narocito u njenoj “ gotickoj “ struji. crnog macka. demona i vampira. duhovitost pretjeranu do burleske i posebnost preobrazenu neobicnost i mistiku ”.

1913 objavljuje Du chote de chez Swann. da odabrana razdoblja potraju. U tišini radi na svojemu opusu. Zato je Poe jednom prilikom rekao: “ Ako se moja djela i temelje na strave.18. Njegov autobiografski roman Jean Santeuil (1952) objavljen posmrtno.). Ta. tvrdim da strava potjece iz moje duse. tako je nastao njegov opsežni ciklus A la recherche du temps perdu. pokretač časopisa Le Banquet (1892). neukrotiva sila koja nas podvrgava svome toku. povezuje ih bogata imaginacija njihova autora. vrijeme kao opsesija i bol zbog prolaznosti. mijenja svijet oko nas. Vrijeme koje obara. da se izbriše granica između onoga što jest i onoga što je bilo inspiriraju Prousta. iz njegovog nebicno nesretnog zivota i njegove bolecive prirode. Slabo zdravlje primorava ga da se povuče. 7. Bilješka o piscu: PROUST. vrijeme kao uzrok nestalnosti. France piše mu predgovor za knjigu Les Plaisir et Les Jours (1896). 9. . . Objavio lektire u 29. Suradnik jeFigaroa. A. prosinac 2004 20:44:00 | 0 komentara Combray MARCEL PROUST 1.10. Marcel (Pariz. tragatelja za izgubljenim vremenom. Nastojanje da se vrijeme zadobije.Poeve su teme uglavnom potekle iz njegova osobna iskustva. 1922. pa živi mnogo godina u izolaciji. 1871. francuski književnik. Poteječe iz građanske sredine i već u mladosti pokazuje interes za mondeni život tzv. da sam tu stravu crpio iz njenih zakonitih izvora i uvijek je vodio samo do njena zakonita ishoda “. ruši. a imaju i jednog zajedničkog junaka: Vrijeme. visokoga društva. i sva njegova ostala dijela pokazuju zajedničku atmosferu.

Najsavršenije osvijetljenje društva. artist. Proustov osjećaj za stil. On je kreator mitološkog djetinstva. tvorac izvanrednih metafora u čijem se traženju osjeća tipično francuska vibracija. Proust je obogatio svoju spiritualnu realnost. il decuvre. susrete. za analizu najtananijih osjećanja obogatio je suvremenu francusku literaturu. 2. Razgovor vode tri protagonista U traganju za izgubljenim vremenom: Swann. pokazao primjerom da umjetnik ne izmišlja nego otkriva: L’ artite n’ invente pas. Hrvatski leksikografski zavod. najsebičniji. najprofinjeniji predstavnik kulture svoga doba. rastanke i snove. za vrijeme. koji se kreću u uskom krugu svojih osobnih interesa. Društvo: Riječ društvo nekako čudno zvuči kad se govori o svijetu koji nam je Proust naslikao. sjedeljke. 1969. Proustov vječiti mladić. Podaci iz: Enciklopedija leksikografskog zavoda. za minucioznost. pariške salone. lirik građanskoga komfora. igre. Snagom imaginacije. mnoga lica u prolazu. a s drugim dolaze u dodir samo onda kada su im ti drugi osobno potrebni. To je društvo sastavljeno od samih grupa pojedinaca. vojvoda de Guermantes. najglupiji i načistiji predstavnik europskog plemstva i . Zagreb. alter ego samog pisca. visokog društva daje nam Proust na posljednjih dvadesetak stranica Vojvotkinje de Guermantes. analitičar. a neki njegovi opisi pejzaža postaju duhovni zavičaj mnogih miljuna čitalaca.Proust fautovski tuguje za trenutkom što prolazi. fiksira sunčane predjele jednoga djetinstva. Svojim djelom Proust je ostavio dubok trag ne samo u francuskoj već i u današnjoj europskoj književnosti.

A za stvaranje njezina lika Proust se poslužio princezama. ne smijemo zaključiti da kod njega nema dinamike. nastojao sam odbaciti sve ono što diktira čisti razum. u unutrašnjosti mehanizma sakrivenog ispod površine bića i stvari. ni jedno od njih ne vrši nikakve vanjske radnje tako da na kraju osjećamo potpunu dekadenciju Proustova društva. njegova se karakteristika nalazi u samoj mehanici ljudskog zbivanja. Društvo romana U traganju za izgubljenim vremenom kreče se u zatvorenom krugu.vojvotkinja Oriane. Ni jedno od njih ne pokazuje neki napredak ili neki razvoj. Članovi tog društva lišeni su svake aktivne volje i zato nesposobni da vrše bilo koju radnju koja bi ih vodila do nekog cilja izvan njih samih. površnosti i nehumanosti istoga društva. finese. Ono ne proučava vanjsku radnju već unutarnje činjenice. To je društvo koje se raspada bez obzira na bilo koji ljudski moral. uljepšavanje i gotovo . jednog normadijskog dvorca i jednog luksuznog ljetovališta na normandijskoj obali. što bi ujedno značilo da nema života. jer Proust je svoja lica transponirao prema licima društva u kojem je živio. Ta lica ništa neće i zato ništa ne rade. koji ne obuhvaća ništa drugo osim svoje bogate četvrti u Parizu. No. svu retoriku. Slikar prostora i vremena: U jednom pismu Proust kaže: “Što se tiče stila. Proustovo djelo isto tako nije ni tendeciozno ni moralno. 3. jer njegovo djelo daje dojam veoma bogatog vrenja. jedinstven primjerak stila. šarma. ako kod Prousta nema vanjske radnje. njihova budućnost ne ovisi o njihovu htijenju već o stjecaju okolnosti. vojvotkinjama i groficama iz njegove najbliže okoline.

sadašnjost i budućnost. To je isto kao izbjeći sva tri i naći se izvan njih. s tom razlikom da je u isto vrijeme poetičnija i slikovitija. Prošlost je služila kao muzej uzoraka koji su piscu stajali na raspolaganju. jedan od bitno proustovskih postupka. . Taj susret prošlosti i sadašnjosti jedna je od karakteristika njegova slikanja izvan svijeta. stvarajući najprije ambijent koji obavija osjetila određenim svjetlom i tonom. te na taj način pruža uvjete za postanak čistih impresija. Prošla se stoljeća pomiču i približavaju nama stvarajući sadašnjost. Posjedovati sve to. znači pustiti vrijeme da pobjegne. drugom i trećem. Proust se služi bojama kao impresionistički slikar.sve homotične i tražene slike. prošlost je isto tako živa kao i sadašnjost. On je u potpunosti raspolagao svojim vremenom i služio se njime samo za vlastita istraživanja. njegov se život odvijao izvan praktičkog vremena koje su ljudi ustanovili da organiziraju rad koji od njih zahtijeva socijalni život. naprotiv. Proust. Umrijeti znači ne imati više uspomena. jer nam otkriva proces postajanja sadašnjosti. Kod Prousta. On nije poznavao sata. No tada su te usporedbe bile većinom paralele bez osjetnih dodirnih točaka. znači živjeti u istio vrijeme u jednom. osim što je slikar prostora. Ali Proust nije prvi uveo te skokove u prošlost da bi dao slici više reljefa. tj izvan vremena. Posjedovati vrijeme znači posjedovati prošlost. Proust nastoji posjedovati vrijeme u čistom stanju. osjećati se suvremenikom stoljeća i tako izbjeći smrt koja nije drugo nego fenomen memorije. da bih izrazio svoje duboke i autentične impresije i poštovao prirodni tok moje misli”. on je i slikar vremena. i prema tome. ne živjeti ni u jednom potpuno.

gradovi. U slikama prirode Marcel Proust najviše pažnje posvečuje cvijeću. ta vječna promjena. autorov stvaralački duh ulijeva život u neživi svijet u kojem stvari postaju individualne i ponašaju se ka živa bića. Te stranice poznate su zbog karakternih crta koje pojedinim licima daju njihovi monokli. Dinamične slike Unutrašnjo neprekidno gibanje oživljuje dekor i prirodu: predmeti. drveće i pejzaži žive. sobe. koju su ljudi ukrasili brodovima. crte našeg karaktera kao i karakter epohe u kojoj živimo. naš vlastiti izraz. staklo monokla generala de Fraubervilla pretvara u jednu monstruoznu ranu. našlo je u Proustu svog velikog pjesnika. to vječno gibanje. dok markizu de Forstelleu monokl daje melankoličnu osječajnost u kojoj žene otkrivaju velike mogučnosti ljubavnih patnji. kao što živa lica. a monokl mondenog romansijera izražava njegov jedini organ psihološkog prodiranja i nemilosrdne unutarnje analize.4. Proustove dinamične slike i njegovo opisivanje predmeta vidimo na 158. Tako se npr. drveću i moru. Beskrajana i nemirna površina. ta nepregledna snaga. Tako odjeća prestaje biti samo tkanina i suvišni ukras i postaje sasvim sastavni dio nas samih. stranici ovog romana. cvijeće. More. i 159. predstavljala je za njega princip mladosti: “(Mladost) je stanje prije potpunog ukrućenja i zato u društvu . Taj odejevni individualizam izražava naša različita duševna stanja.

Rodrigo je zaljubljen u Himenu.Drama ima 5 cinova.don Gomezova kci LEONORA.grof Gormaz. koji se poigravaju s nestalnim oprečnostima i što nas podječa na neprekidno ponovno stvaranje primarnih elemenata prorode.Posto je star don Diego se ne moze odbraniti te poziva u pomoc svoga sina Rodriga.Don Diego salje Rodriga u boj protiv Maura da bi ga bar na kratko udaljio s dvora.kastilska infantkinja DON DIEGO.don Rodrigov otac DON GOMEZ. koje vidimo kad smo na moru”.Kralj ga hvali te ga stavlja pod svoje okrilje.kastiljska infantkinja.kci grofa Gormaza.Kralj na kraju kaze da je sramota s Himenina imena sprana te da se ona Rodrigo mogu vjencati.On sa svojom vojskom unistava Maure i slavno se vraca na dvor.Himenina odgojiteljica PAZ. ali mu je cast vaznija i od ljubavi i zbog casti i uvrede nanesene ocu ubija grofa Gormaza.infantkinjina odgojiteljica ELVIRA. koji se pred nama bez prestanka mijenjaju.koji je zaljubljen u Himenu. U njega je zaljubljena i dona Uraka. Objavio lektire u 29. Kraj Likovi u drami su:DON FERNANDO.sina don Diega. prosinac 2004 20:43:00 | 0 komentara Cid . te grof don Diega udari.Mladici se susreucu u dvoristu dvora i Rodrigo pobijedi don Sancha.Himeni se odmah ponudi don Sancho kao covjek koji ce stati pred Rodriga da obrani njenu cast i Himena prihvaca don Sanchovu ponudu.a ona ce pobjedniku biti zena.zaljubljen u Himenu DON ARIJA.Rodrigo je postavljen za vodju u tom boju. Kralj je primoran prihvatiti te daje Himeni pravo da izabere covjeka koji ce braniti njenu cast.Nakon toga Himena kod kastilskog kralja Fernanda trazi kaznu za Rodriga iako je zaljubljena u njega.kastilski plemic HIMENA.Don Diego i grof se posvadjaju.infantkinjin Radnja drame Cid odvija se u Sevilji.Himena i dalje uporna u svojoj zelji da osveti oca iziskuje od kralja da pusti Rodriga u dvoboj.Himenin dragi DON SANCHO.ludo je zaljubljena u don Rodriga.kastilski plemic DON ALONSO.Himenin otac DON RODRIGO.Rijec Cid na Maurskom .Pierre Corneille Sadrzaj: Himena.prvi kastilski kralj DONA URAKA.Himeni kazu da je Rodrigo mrtav te ona padne u nesvijest i time dokaze da je zaljubljena u Rodriga.mladih djevojaka osjećamo ono isto koje osjećamo pred oblicima.Naslov originala je Le Cid.

gdje moralno i materijalno pomaze njezin oslobodilacki pokret i umire u taboru ustanika.Nakon prvih kazalisnih uspjeha. sudjelovao u radu Gornjeg doma istakao se govornickom vjestinom. 1788.Udovica.Francuski dramski pisac. Don Juan. George Gordon (22. 1824. TEZA BILJEŠKA O PISCU: BYRON. Byron je bio u prilicnoj mjeri nasljedno opterecen. Time njegov stavralacki kazalisni rad biva jos djelotvornijim. 4.Cid.u kojem slavi domoljublje i primjenjuje Decartesovu filozofiju: duznost. The Giaour.Pompejeva smrt.kao odvjetnicki sin ucio pravo i zivio od odvjetnicke sluzbe u Rouenu.Od djela najvaznije mu je Cid (1636). Glavna su mu djela: Putovanje Childa Harolda.Polijekt. engleski knjizevnik. protjeran iz Italije odlazi u Grcku. Grcka. Neko je vrijeme..kardinal Richelieu izdvojio je njega i jos cetvoricu dramaticara s nakanom da ih materijalno i moralno podupre u stvaralackim nastojanjima. Njegova primamljiva vanstina i zanimljiva licnost ucinila ga je ljubimcem zena. Byron jedan je od najistaknutijih engleskih knjizevnika.GEORGE GORDON BYRON 1.volja i razum odredjuju postupak likova. Putuje cijelom Europom i Bliskim istokom. The two . sin “ mahnitog Jacka “ i ekscentricne majke. Potomak Normana. indiniran klevetickom hajkom. . prosinac 2004 20:43:00 | 0 komentara PUTOVANJE CHILDA HARALDA .prema Corneilleu znaci gospodar. napusta zauvijek Englesku.).godine gdje ce I umrijeti docekavsi starost. 1.Cinna. Neukrotiv je buntovnik: uplece se u zavjeru talijanskih karbonara. zaboravljen i jadan. Objavio lektire u 29.Djela su mu:Melita. koa lord. Nakon razvoda. 19.Odgojen kod isusovaca. O piscu: Pierre Corneille rodjen je u Rouenu 1606.Missolonghi.

Foscari. Svojim buntovnim stavom. usamljenosti. titanizmom. suvisnosti. Byronovi junaci osjecaju potpun nesklad izmedu sebe i svojih moralnih nacela. itd. Njegovi junaci su individualisti s burnim unutarnjim zivotom koji u sebi nosi crte demonskog. Uzore za svoje junake Byron je trazio u svom vlastitom zivotu. Byronovim djelima dominira slobodarska misao i protest protiv zla u zivotu. Cain. TEZA STIL PISCA: U Byronovim djelima romanticki zivotni nazor predstavlja se u svom definitivnom obliku. 2. satirckim duhom i melankonijom Byron je izvrsio snazan utjecaj na ostale romanticare te pored Shakespearea najvise utjecao na knjizevnost XIX. Heaven and Earth.. tako da se njegov zivot doima kao zivot najizrazitijeg romanticnog junaka. junaci su mu strastveni borci i razocarani individualisti koji mrze suvremeno drustvo. Byron je u poeziju uveo nekoliko glavnih motiva revolucionarnog romantizma: idealizira primitivne domoroce. .. drustvenim konvencijama i upravo to osjecanje nesklada i raskola uzrok je radanja osjecaja promasenosti. stoljeca. Osobito je poznata i poemaThe prisoner of Chillon.

zenom i djecom koji ostaju sada sami. s olujama i valovima. TEZA ANALIZA DIJELA: Byron u svom velikom i znacajnom djelu Putovanje Childa Haralda opisuje covjeka koji nije nasao svoje mjesto pod suncem. Dok mornar zali za domovinom. on ne zali za nicim..Zasicen svime. bez zelja i nekog odredenog cilja.. Njegova jedina utjeha je borba s prirodom. ustvari on zali sto ne zali za nicim. Njega odbacuju oni koji su mu bili najmiliji i zbog toga primoran je otici iz domovine koju je toliko volio.3. samo zali sto je postao bezosjecan. izgubljivsi san o sreci On je prestao da se s drugima vida U ocima su mu katkad sjale suze Al´ ponosni Childe im nije davao slobodu Oduzet tugom on je lutao usamlen I odlucio da svoj rodni kraj Napusti krecuci na dalek put . covjeka koga je sredina odbacila i nije mu namjenila neku drustvenu ulogu. Odlomak iz Putovanja Childa Haralda .

. covjek koji je zasicen svime. 4. Tudim mislenjima nije vjerovao. Da moze.laku noc!.Rodni zali Vec s´ otimljim oku mom vjetar huce. napustivsi svijet.Zbogom! Zbogom! . Vidimo da je to covjek koji prezire drustvo. gledajuci prezirnu janilu. Upravo iz ovih stihova vidimo kakav je bio Child. Ono sunce gdje zapada. koji je izgubio san o sreci.. Domovino .Pokoren samo svojim teznjama Nije se mogao umiriti sa vladajucim zlom Pun ponosa... Tamo je i nama poc! Teb´ I njemu zbogom sada. I shvatio je.. TEZA POZDRAV DOMOVINI: . covjek koji se nije mogao umiriti s vladajucim zlomom. ovaj svijet.. zivjeti u sebi samemu. a galebi grakcu k tom. . ricu vali.

zlato i tamjan Roman Mirisi. nepokretna. i to oduljom pripovijetkom (ili kraćim romanom) Izgubljeni zavučaj. zlato i tamjan . a završio u Sušaku. Čovjeka u izokrenutoj stvarnosti ironizira roman Izvanbrodski dnevnik (1977. O romanu Mirisi. na koju upućuje i referenca u naslovu. pocetak potrage za novom. rezignirani humanist. vlada njime i određuje njegovu egzistenciju. -1958. koja zarobljuje pojedinca. ). Književni ugled ponajviše je stekao romanom Mirisi. On joj je priskočio u pomoć. od bezbožništva i dogmatizma. Među pokretačima je Krugova. Rođen je u Splitu. zlato i tamjan (1968. Pučku školu završava u Rabu. Urednik je u izdavačkim poduzećima. U glavnom liku sabijeno je iskustvo cijele generacije koja je prihvatila utopijski projekt. zlato i tamjan jedno je od najboljih proznih djela suvremene hrvatske književnosti. a osnovni osjećaj u znaku je sartreovske metafore mučnine i gađenja prema svijetu. pokušala srušiti tradiciju i povijest i zatim doživjela bolno otrežnjenje i deziluziju. Ugrožena osoba umire nadugačko. ) naslovom i sadržajno asocira na onodobnu egzistencijalnu književnost u Hrvata. a ujedno pocetak lutalackog zivota. Slobodan Novak (o romanu): Čovjek se zatekao kraj osobe koja je pala u krevet.Ovaj dio govori nam kako Childe ostavlja svoju domovinu. Novakov moralistički roman pisan je tonom razorne ironije i sarkazma. bespomoćna. doslovnoga i alegorijskoga. U ono vrijeme bila je to česta tema u hrvatskoj književnosti. prosinac 2004 20:42:00 | 0 komentara Mirisi. U klasičnu gimnaziju išao je u Splitu. dramatičar i pjesnik. odlazi studirati na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Tu je kraj njegova zivota u domovini.Slobodan Novak Bilješke o piscu: Suvremeni je hrvatski pripovjedač. U središtu je radnje intelektualac. Dvije-tri godine živjet će u Splitu (1955. Objavio lektire u 29. Godine 1950. Složena simbolika romana. gotovo ritualan način čisti se od naivne vjere i ideologijske zatucanosti. a nakon toga je uglavnom u Zagrebu. nezamagljenom i autenticnom istinom. ). ). sama i nezbrinuta. 1955. Nastavlja kao prozni pisac. koji ispašta grijehe i zablude prošlosti i na simboličan. Kratki roman (ili odulja pripovijest) Tvrdi grad (1961. umjesto da se . gradi se na stalnom miješanju sakralnoga i profanoga. tiskao je svoju prvu knjigu pjesama Glasnice u oluji. No pravi "junak" djela je zapravo Ideologija. Nakon demobilizacije iz partizana 1945.

crtao je parcele za katastarske izvode .uputio se uskim ulicama do svoga starog prijatelja s kojim je običavao kartati . a dobro vidi i čuje . a iz druge sobe kreči Madona .i .e i godine .sada.pripovjedač.pripovjedač.drugo jutro došla je Erminija .eru i otišla se kupati.eva žena) njeguje Madonu . a on je rekao da je sve u redu .Madona je rekla da ima sto godina.tada je zavikala Madona i prekinula ga u njegovom snu .do njih je došao Doktor koji dolazi svakih 18 dana i čudi se kako Madona ima puno godina.em . Kćeri i Sinu o tome kako se i zašto brinu za Madonu .Madona je pitala za Dragu i rekla da se treba sakriti kad se vrati i iznenaditi i prevariti .ati Dragoj da ne ostane kod kuće .kad je došla u kuću Erminija se ponovo upoznavala s Madonom koja je zaboravljiva .Draga (pripovjedač.je izašao van . će on morati brinuti o Madoni .e Madona umrijeti dok on bude sam .Erminija mu putem priča da zna da ć.poslije je Erminija otišla. a Erminija se nije složila s tim i Madona se poč. a pripovjedač.njegova žena se raspitivala za Madonu. a Madona je zahrkala škljocajući kao plinomjer .ela derati i vikati kako su joj sve uzeli pa sad hoć.brzo čisti.pripovjedač.odlazi po vode kod susjede Erminije .sjedi u sobi.mora ostati sa Madonom .aj koji je skuhao . kako je isprva izgledalo. Je li normalnije otići i napustiti je ili ostati i žrtvovati se? Fabula: .u ponoćje brod otplovio i otplovila je Draga .Draga ga šalje po vode jer se želi okupati .Draga će putovati na kopno.pripovjedač.Erminija je ostala na večeri sa Dragom i pripovjedač. a pripovjedač.razmišljao je i o tome kako ć.on joj nije vjerovao i ona je rekla da o tome ništa neć.je ustao i izašao na terasu prema moru.razmišljao je kako za iduće dane treba napraviti opsežan plan . a zatim je otišao kuć.prijatelj je imao posla.Erminija je krenula s njim natrag jer ju je Draga zvala da je vidi . 18 dana.e prič. Draga je dala Madoni več.još je rekao da mu žena putuje na 18 dana i da će biti sam s Madonom.e njegova Draga morati objašnjavati sve svojoj majci.otišao je do nje i donio joj č.njegovo tijelo je tražilo svoje jer je žena bila stalno umorna i bila je Madonin rob . Čovjek stražari kraj nje jer mu ništa drugo ne preostaje.se sjetio kako su prošlog ljeta Šveđanke dolazile u njegovu sobu .

isto rublje iz samostana. ali otvorenih očiju dao joj je novac da kupi hranu u gradu tada se javila Madona i tražila Dragu pripovjedač.je poslije toga izašao van u šetnju ispovijedio se moru (70.e mu biti teško s njom zato što je to rekao pripovjedač. -40. lijenost znao je da ć.otišao tamo i pričao joj o Hanibalu Lucić.ela derati i gušiti se samo da bi dobila limunade rekao joj je da će za večeru imati blitvu i ona je tiho pjevušila "od straže jutarnje sve do noć.je rekao Erminiji da ode do Madone. ) kad se vratio rekao je Madoni da je bio u općini .(Dragi) je pazio na Madonu otkrio je da su se poboljšali odnosi između njega i Madone i razmišljao je o tome (63. -71. ali su ipak zajedno prič.i Madona našli u Madoninoj sobi i pjevali su jednu staru brojalicu pripovjedač.se žali kako mu je teško i kako bi volio da ima slobodnog vremena da može čitati i šetati po parku Erminija ga ne može zamijeniti jer je uprskala stvar i prestrašila Madonu jedini odmor za pripovjedač. a Madoni je rekao da je umro Dragin otac i da je zato Draga otišla samo da Madona više ne bi pitala za Dragu rekao joj je to. str. ali je bio mršav i zato su svi krivili komunizam pripovjedač.ju je nazvao malom djevicom pripovjedač.a je kad Madona sama sa sobom razgovara (38.e skuhati čaj i da Madona spava . pripovjedač.ali donio je Tunina pijetla. -65.i" do več.i Tunina su se napili zvala ga je Madona i Tununa ga je na to upozorio. pa je pripovjedač. grijeh.(Dragi) je invalid otišao je do Madone iako ga ona nije pozvala i dao joj da popije č.ašu hladne kamilice Madona se poslije toga poč.u ona nije znala zašto ga je zvala. pripovjedač. ) zajedno su se sve troje: Erminija. ali mu je kad je izlazio iz sobe rekla da pozdravi Lucića Erminija je švrljala u vrtu i išla za pijetlom kojeg je donio Tunina pripovjedač.u da ć. ali je rekao i da je ona spavala dok je Draga odlazila u tome je pogriješio jer ona ne priznaje da ikad spava .u kao i prijašnjih Badnjaka ostavili su Madonu i pripovjedačje još neko vrijeme pričao s Tuninom u kuhinji došla je jedna djevojčica i donijela č.ere tri dana se Madona na njega ljutila na badnjak je došao stari Tunina u posjet Madona ga se nije sjećala.- rekla je pripovjedač.za nju je to zlo. ) pripovjedač.se prisjetio nekadašnjeg Badnjaka vidio je da Tunina još uvijek nosi istu odjeć.

.i sutradan spreman Icita je otišla. njegovi prijatelji da im č.i k njoj jer joj se zač. ali na kraju je otišao pošto se godina bliži kraju.a kako se sjeća pripovjedač. tko više vrijedi (120. umro Madona nije umirala većje plakala tada je Erminija otišla jer ju je pripovjedač.a se saznaje u povratku u prošlost) drugo jutro odveo ga je Stric u crkvu prošao je cijelu ceremoniju i ostao je živ.a kao dječaka. -83.zanimljiv opis) razmišljanje o bolesnim i zdravim ljudima (119.kad je uoč.eva sestra Icita došla Stricu Madona prič.- došli su im u posjetu gospodin i gospođa.pripovjedač. pripovjedačje izvršio dužnosti i obveze prema susjedima i prijateljima sredio je da samostanke opatice opet šalju malu djevicu k njima.a i slatkiša iz samostana Madona i pripovjedačsu tako sjedili i gostili se retrospektivno se vraća u prošlost pripovjedač. a Stric je poč.a kako je išao na opć-inu rodila se zla misao u glavi pripovjedača: o tome kako će jednog dana reći Madoni da opet ima sve posjede i da je opet bogata i veselje će je ubiti smislio je kako će to učiniti .poslao kuć.se pitao kako je nakon svih tih blagdana opet tu gdje je drugi dan pripovjedač. on je želio da ona dođe . ) to popodne donijela je opet mala djevica voć. -120.radi i dolazi poštar i donosi č.epio joj nosi (118.napit ć. nekog u romanu Teta i Štramacera su rekle da dijete.eo č.i Madona je opet tražila da joj pripovjedačisprič.estitku donio je pismo od Drage iz Zagreba i penziju poštar je brzo otišao jer je Madona zvala i pripovjedačje morao otić. ) vidio je da se Madona raspada i po Erminiji je pozvao Doktora Doktor mu je rekao da treba svaki da prati Madonu Doktor je želio vidjeti tavan i zanimalo ga je staro bakreno posuđe Doktor nije želio brzo otići jer je našao zanimljivih stvari.estitaju Božićbrzo su otišli i Madoni je postalo lošije jer joj je Erminija rekla da je papa Pio 11. a pravi anđeli su umirali povratak u sadašnjost . anđela koji je išao na pričest to je Icita došla priopćiti Stricu Stric je rekao da će pripovjedač.e se i sve joj reći (81. ) podjela ljudi.i Sveta tri kralja Strič.doć. anđeo.itati jedan roman i nesvjesno rekao da će ga ubiti. -119.epio nos otvorio je prozor u njenoj sobi i odč. a i Stric se toga bojao samo to nije pokazivao (povezanost Madone i pripovjedač. možda neće preživjeti i toga su se bojale.

emu su se dogovarali isprič.no došla prič.ula da netko lupa na tavanu. ali je pripovejdač.e razmisliti Draga se vrać.ih je zvao "Olga i Lina" .e Madoni svaki dan prati leđa i masirati je zatim je pripovjedač.žena prije nego što je otišla rekao joj je da bi prvo trebala biti malo žena.- došla je Erminija i pripovjedačju je htio zaklati nožem zbog izdaje .ao Erminiji . ali je uvidio da je već. mislio je da će to Erminija učiniti.i i ugledao malu djevicu u njegovom vrtu pitao ju je zašto je došla. došla je Erminija i htjela ga zamijeniti da on može otić. ljubiti i htio je spavati s njom. ali ona nije htjela nakon što je to pripovjedač.zbog toga što ga je pred Doktorom prikazala kao ubojicu Erminija je rekla da je ne ubije je ć.a za 6 dana taman kad je pomislio da bi mogao otići na kartanje kod prijatelja.su odglumili pred Madonom da se strop srušio od starosti Doktor je htio kupiti starine na tavanu i pokušavao se dogovoriti s pripovjedačem.ao s Madonom mala djevica je konač. koji je imao krčmu tamo je susreo pijanca Franju Daska zvanog Decilitar i dao mu novaca da si kupi pić.ao je s njom i mislio je da je derište.i malo van on se nije dao tako lako jer je trebalo Madoni leđa oprati.prič. ali ona nije htjela reći otkrio je da se zove Lucija i počeo ju je dirati. ali nije mogao otišao je po vode na Erminijin zdenac i Erminija se našla tamo znala je što je on radio i nazvala ga sramotnikom poslije je došao Doktor i pitao ga zašto je sve o č. u nekom stanju nirvane tek kad joj je rekao da će bakreno i srebrno staro posuđe prodati.rekao da ć. a pripovjedač. Doktor i pripovjedač. ona je živnula pripovjedač. otišao je izvan kuće otišao je kod prijatelja na kartanje (prijatelja Line i njegove žene Olge) pripovjedač.misli da je Madona zapravo svjesna svega i da prikriva svoju amneziju (169-170) Madona se tada izderala da je sve što je rekao laž i da ne želi da joj odnose bakreno posuđe i tjera ga van pripovjedač. bila je već.učinio. a onda neka se zaredi Doktor je došao po bakreno posuđe i srebrno sveto posuđe Madona je č.je tada otišao do Taribe.joj je rekao da je to samo štakor kad je propao strop pod Doktorom.e vratio se kuć.Nova godina drugi dan je rekao Madoni da su joj oni iz općine sve vratili.po Zolinom romanu kad se vratio kući. kako mu se činilo dok je bio pod utjecajem rakije. rekao je to samo da bi mu prošao dan Madona je taj dan bila mirna i zamišljena.

svi su se okupili u Madoninoj sobi i ona je rekla da izgledaju kao dva anđela (234.ekivao je Dragu i odlazio k moru u vrijeme dolaska broda treć.- pripovjedač.i jer nisu imali novaca za dovoz proveo je noć. ali neće za tri dana dolazi Draga odluč. a ona mu je odbrusila da ne trpi uvredu od njegovih šala i da mu svaki put ne vjeruje sljedeća dva dana oč.sa svojom ženom (trećom ženom.icu i nešto je buncala ujutro su se probudili. -1966. pričala pripovjedaču o svom boravku u Zagrebu i kako se sve promijenilo tada je došla i Erminija i divila se Draginom donjem rublju Draga i Dragi morali su otić. svećenik. ) uzeli su cijev od 100 metara i ponijeli je kuć. Draga je vidjela rupu na stropu u Madoninoj sobi. ) Vrijeme radnje: 1965.io je Madoni priznati da je sve što je rekao bila šala.je rekao Dragoj da dok Madona živi i njihov život ima smisla.u sveć.enik otišao. kako bi Madona rekla) Madona je imala vruć.enik je uzeo tamjan i posuo po žeravici u kadionici na pragu vrata napisao je "19G + M + B66" kad je sveć.a žena Draga je.pokloni koje donose tri kralja: Gašpar. Melkior i Baltazar . pošto se naspavala. Mjesto radnje: na otoku u sjevernom Jadranu Mirisi. a kad ona umre njihov život ć. da on opet zatvori vrata i sam se brine za Madonu Doktor misli da će ga pripovjedačucjenjivati.se branio govoreći da on nema što skrivati i rekao je da je najbolje da sve zaborave.i dan je došla Draga i pitala ga kako je Madona rekao joj je da je ostala sama kod kuće i da zna da je izašao Draga je na te riječ.e postati besmislen (220.i Madona ju nije prepoznala te ju je ponovno upoznala i dobro prihvatila misleći da je prpovjedačeva treć. zlato i tamjan . došao ime je blagoslivljati kuć.i po cijev za kanalizaciju Draga je putem zaplakala i pripovjedačje znao da mu nije sve rekla što je radila u Zagrebu pripovjedač.i požurila kuć. a pripovjedačje rekao da je išao čistiti prašinu na stropu i da je to tako palo don Vikica.

Dragi (pripovjedač). onoga što hoću s njom. poštar. Jer ona je nešto što pred svojom prošlošću smijem prezirati. svjesna svega. kritična. ima 45 godina kao i Draga. Opire se potiho i kao slučajno. i počet ću možda Madonu kao voljeti.susjeda. Proučava me i opire se.Likovi: Madona Markantunova. svjesna svega što se u meni odigrava. a kad umre nestat će i taj smisao. a ja se samo zavaravam ponesen svojom prividnom superiornošću. nego je ismijavam kao nerazumno dijete.stari prijatelj. ) Život za pripovjedača ima smisla dok Madona živi. Glavni junak razmišlja o mnogim stvarima. Tariba . kao tromu životinjicu. U jednom trenutku misli da je Madona svjesna svega i da prikriva amneziju. Jer se ona bori zamaskirana amnezijom. meni će biti lakše podnositi ovo progonstvo. Tunina . pokušala srušiti tradiciju i povijest i zatim doživjela bolno otrežnjenje i deziluziju". pa ne uvažavam njen razum. sad smo svoje degenerirano potomstvo! Otkako si i ti uvidjela da nisi moj trabant. i što joj je vještija mimikrija. snagom. Možda mi zato tako ništa ne uspijeva! Možda sam zato tako smiješan. pokretnošću. to se ona čini nedužnijom i potrebnijom moje pomoći i utjehe. Hoće li ona tako ubuduće ostati prisutna. Doktor. Lino i Olga prijatelji. od bezbožništva i dogmatizma. (to govori svojoj Dragoj kada idu po cijev za kanalizaciju) Citat: "Mi smo bili svoji veliki preci. gotovo ritualan način čisti se od naivne vjere i ideologijske zatucanosti. neuračinljivošću i odsutnošću.krčmar i drugi Karakterizacija glavnog lika Pripovjedač (Dragi) je profesor. sebe. U glavnom liku sabijeno je iskustvo cijele generacije koja je prihvatila utopijski projekt. Erminija . koji ispašta grijehe i zablude prošlosti i na simboličan. " (169. Citat: "I je li to moguće da je Madona toliko pri svijesti? Zar ono jednostanično biće tamo oduvijek tako rasuđuje. -170. On je "intelektualac. . Draga. rezignirani humanist.

upravo ja dokaz njezina postojanja. I možda sam. Kad ona nestane. (Ivo Frangeš. Citat: "Da nije sasvim tako. ako ne kroz mene? Ja svakodnevno priznajem njeno postojanje: pokrećem je. ) Roman izričaja Roman Mirisi. Novak nam ne bi ni jedanput pokazao lice glavnog junaka. ) Pripovjedač je taj o kome ovisi Madona i njen život. postaje sve očitije da je to zapravo bolna ispovijed jedne velike krize i grcaj jedne duboke tuge. Zagreb. " (86. površnu oku. što smijem mrziti. zlato i tamjan (1968. Jer. zar ne? Neka traje. "pravljen". ). . ona je vrlo dobar objekt da se u njemu utjelovi mnogo toga što je čovjeka trovalo. montiran. mogao ukazati kao artificijelan. da smo nešto srušili što je padom prijetilo. jer u odgovaranju je prava bit ove čudesne. a kad se pozornije čita. čak i naša nepromišljenost i bahatost i čak nehotimična zlodjela!" (220. naši pothvati u vjeri i u žrtvi i u radu. dotle ću osjećati neposredno da smo nešto učinili. što je trebalo zbrisati. Uspravljam njene izvrnute misli i tako oživljujem i osmišljavam. društvenih i moralnih problema. ja donekle znam. ) Novakov bi se roman. Kroz moje postupke potvrđuju se njezine želje. podesna je za prezir. esejističkoj) obradi stanovitog broja aktualnih. vidim. . On je ujedno i taj kojeg Madona iskorištava što je pisac vrlo slikovito prikazao. ubojite ironije. Onda što?! Ona neka živi madona. 1987. Ja sam domodar jednome nametniku. To je priča o osobi koja razmišlja nad . on već sve zna. osjećat ću samo bezbroj stvari kojima se protivim i kojima se odupire sva moja duša. ostvaruju njene riječi. (. naprotiv. pogodna je da bi se oprvadali podvizi naše junačke mladosti. iako je pomalo i naše djelo. taj nesumnjivo kapitalni rad u opusu Slobodana Novaka. krpelj i mješinac usuti s vremenom u moju dušu svoje ljigave ličinke. utoliko što u njemu autor inzistira na pojmovnoj (izričajnoj. postojat ću samo dok me bude htjela piti. ) Glavni lik je ujedno "snimatelj" Da se služio filmskim jezikom. i ja ću od te trakavice presušiti u svojim najboljim sokovima. . Podređena Novakovoj snažnoj potrebi izričitog formuliranja stavova.što smijem osuđivati i odbaciti. On neprestano kruži oko "okrivljenoga" i njegova čina. ali će taj infuzorij. Bit ću đubre. a ipak postavlja pitanja. jer junak je ujedno i "snimatelj". Povijest hrvatske književnosti. . da smo u nešto uložili svoju mladost. predodžbeno-čilna struktura fabule služi kao okvir iliti kostur čitavom nizu upečatljivih filozofijsko-spoznajnih eskapada. Dok ona živi. taj fitoparazit saplest će moje žilje i krv moju svojim neraskidivim izdancima. razorne. ona je prava nakaza i bez nas. Ona je zaista nakaza. od ove ću se gljive rastočen rasuti. zar ona inače postoji. idejnih. čujem je. možemo odrediti kao roman izričaja. Zato je moram voljeti. I bit će istina. da se njome bavim! Neka vegetira ta prošlost kad je tako bezopasna i bijedna nspram zala što smo ih sami stvorili. hranim je.

ali i o društvu i vremenu kojemu je svjedokom. 9. Smatra se da je prva poslanica napisana od godine 51. . 4. Poslanica Rimljanima Prva poslanica Korin}anima Druga poslanica Korin}anima Poslanica Gala~anima Poslanica Efa`anima Poslanica Filipljanima Poslanica Kolo{anima Prva poslanica Solunjanima Druga poslanica Solunjanima Prva poslanica Timoteju Druga poslanica Timoteju Poslanica Titu Poslanicu Filemonu Poslanica Hebrejima Poslanice su najstariji popisi kanonskih spisa ili knjiga koje je Crkva od po~etka smatrala nadahnutim i mjerodavnim za svoju vjeru. 12. Iz njih doznajemo temeljne to~ke Pavlove propovjedi kojoj je u sredi{tu Krist raspeti i proslavljeni. 6. prosinac 2004 20:41:00 | 0 komentara Biblija 2 POSLANICE APOSTOLA PAVLA 1. Novak je ovdje nadmoćnom zrelišću dao idejni zbir jedne epohe. Zagreb. zaustavljena u vremenu i prostoru. 3. Poslanice su sastavni dio Pavlova misionarenja. Redosljed poslanica koji je utemeljen od davnine ne temelji se na vremenu postanka. u jednoj seansi intenzivnog produbljivanja smisla života. ) Objavio lektire u 29.vlastitom sudbinom. (Igor Mandić. Pripovjedač. 7. 13. ovdje polaže račune samome sebi. Pet stoljeća hrvatske kjiževnosti. 10. "zvala se prva poslanica Solunjanima". 14. Uzdižući svoju gorčinu i ironičnost do značenja koja pripadaju čitavoj jednoj generaciji. 8. zatočenik vlastite svijesti. 5. Slobodan Novak. 11. o svome životnom putu. 2. dakle poopćavajući svoju spoznaju u razmjerima koji nadilaze puku privatnu osujećenost. Pogovor. 1981.

povjest. To svoje dugotrajno iskustvo Pavao izla`e u poslanici Rimljanima. Apostol Pavao naumio je {iriti svoje misionarenje na zapad sve do [panjolske. misterij kr{tenja kao pokristovljenja.POSLANICA RIMLJANIMA Poslanica Rimljanima je najopse`niji i teolo{ko najbogatiji Pavlov spis. Od svog obra}enja. naravna spoznaja Boga. bo`ja vjernist i Izraelova nevjernost i du`nosti Kristovih vjernika. To osvjedo~enje bilo je pokreta~ misionarskog rada. jer je ovo slika Bo`ja za spasenje svakomu vjerniku. kroz 20-ak godina svoga misionarskog rada. smisao i nesmisao `idovskog Zakona. spasenje po Kristu. smisao ~ovjeka. jer se u njemu o~ituje pravednost Bo`ja. bit spasenja. Uvod Pozdrav . ~ovje~anstva i svemira. ~ovje~anstvo bez Krista. Smatra da Rimljane treba upoznati s Evan|eljem te im upu}uje neku vrst pisma gdje iznosi svoje glavne stavove propovjedanja. svetost Kr{}ana. Pavoao je sve vi{e produljivao svoju klju~nu spoznaju o jedinstvenoj ulozi Isusa Krista Sina Bo`jega za spasenje ~ovje~anstva. iz vjere u vjeru. Sve se te teme slijeva