L e kt ir e za o sn o vn u škol u

Srijeda, 10.10.2007.

R.Bach - Galeb Jonathan Livingstone
Ime pisca : Richard Bach Bilješka o piscu: Richard Bach je suvremeni američki pisac. Bio je vojni pilot, a pozornost čitatelja privukao je modernom bajkom "Galeb Jonathan Livingston". U njoj je došlo do izražaja autorove ljubavi prema plavim visinama i sklonost metaforičkome i simboličkom prikazivanju života i spoznaja o njemu. Njegovo djelo "Galeb Jnathan Livingston" mnogi uspoređuju s djelom "Mali princ". Mjesto radnje : nebo i zemlja Vrijeme radnje : suvremenska radnja Tema : Galeb Jonathan želi naučiti savršeno letjeti Osnovna misao: Često se dogodi da zajednica ne želi ili ne može razumjeti više ciljeve pojedinaca i stoga taj pojedinac bude isključen iz zajednice. Lica : Galebovi Jonathan Livingston, Fletcher Lynd, Sullivan, Gang Sadržaj priče: Galeb Jonathan Livingston nije bio kao ostali galebovi. Bio je buntovnik i nije mario za ostale galebove. I dok dok su ga roditelji molili da bude kao ostali galebovi i da se brine kako doći do hrane, on je samo želio postati letački virtouz. Bio je mršav, no letenje je volio više od hrane. Ni manje nesreće koje je imao u zraku nisu ga pokolebale. Napornim vježbanjem uspio je postići brzinu od 396 km/h. To je bio rekord jata i Jonathan je očekivao pohvale od Starješine. Međutim, Starješina ga je ukorio i protjerao iz jata. No, Jonathan je bio uvjeren da slijedi viši cilj života. Bio je protjeran na daleke hridi, ali on je odletio mnogo dalje. Boljelo ga je što njegova braća nisu htjeli ni čuti ni vidjeti što je naučio. A onda, jedne noći Jonathanu se približe dva druga galeba sjajna poput zvijezda. I oni su bez imalo muke izvodili sve akrobacije koje im je Jonathan zadao. Kad je vidio da je našao ravne sebi, Jonathan ih je upitao tko su. Odgovorili su mu da su njegova braća i da ga vode kući, pravoj kući. Jonathan je bio spreman, tada su tri galeba nestala u tamnom nebu. Jonathan je sve lakše izvodio svoje akrobacije, tijelo mu je postalo blistavo, oči sjajne. Otkrio je da može letjeti brzinom od 500 km/h. Iznenada dva galeba su nestala. Jonathan je sletio na obalu gdje ga je dočekalo desetak drugih galebova. Ubrzo je saznao da je došao u zajednicu u kojoj je svima stalo da svoju tehniku letenja dovedu do savršenstva. Dobio je instruktora galeba Sullivana. Jedne većeri saznao je od starješine Ganga da nebo nije ni u kojem vremenu , ni na kojem mjestu, nebo je savršeno i može biti bilo

kad i bilo gdje. Naučio je i da se snagom misli može stići gdje god se želi. Jonathan je naporno vježbao tu vještinu i tako je sa Gangom došao na neki čudni planet. Još je samo trebao naučiti kontrolirati novostečenu vještinu. No, jedne večeri Gang je nestao, umro je. Jonathan he sve više razmišljao o Zemlji. Sullivan ga je nagovarao da ostane, no Jonathan je ipak otišao. Na nebo se mogao vratiti u svakom trenutku jer je svladao vrijeme i prostor. Na Zemlju je otišao zato jer je želio naučiti letjeti ostale galebove koji su protjerani kao što je bio i on zbog letenja. Prvi mu je učenik bio galeb Fletcher Lynd, mladi i neobuzdani galeb koji je težio letačkom savršenstvu. A Jonathan Jonathan je u to vrijeme bio najljepši i najsavršeniji galeb na svijetu. Uskoro je dobio još šest učenika i sa njima i sa Fletcherom želio se pokazati svom starom jatu. Isprva je opet bio odbacivan, no malo-pomalo na tisuće galebova okupljalo se oko njega i željelo postati kao on. Jednog dana Fletcheru se dogodila nesreća. Pri velikoj brzini udario je u stijenu i ništa mu nije bilo. Jonathan je tada vidio da je Fletcher ovladao snagom misli i prepustio mu podučavanje jata, a sam je otišao među druga jata . Fletcher je shvatio da ne postoje granice, da je sve moguće. Tada je počeo njegov lov za Jonathanom, za utjelovljenjem savršenstva i njegova utrka sa znanjem. U toj utrci nije mogao pobjediti jer znanje nema granica. 10.10.2007. u 21:27 • 44 Komentara • Print • #

Đ.Sudeta - Mor

O piscu: Đuro Sudeta bio je hrvatski pjesnik duhovne zakupljenosti i tužnog raspoloželja. Bio je seosko dijete, a rođen u selu kraj Bjelovara gdje je proveo djetinstvo, pa su motivi tog ambijenta ispunili njegovu intimnu liriku. Najčešće je pisao pjesme i prozu u fantastičnom smjeru od kojih je Mor najpoznatije djelo. Objavio je više zbirka pjesama kao npr. Osamljenim stazama, Kućice u dolu i Sutoni. Već prema njihovim naslovima možemo zaključiti ključne motive i raspoloženja. Umro je vrlo mlad zbog oboljenja od tuberkuloze 1927. u Koprivnici. Sudeta je nagovijestio snažan pjesnički talent koji je usprkos njegovog kratkog života ostavio trag u hrvatskoj književnosti. Zapažanja o djelu: Ova fantstična pripovijetka je jedino značajno Sudetino djelo tj. uspjela se probiti i ostavila je trag u našoj književnosti. Ima elemenata stvrnosti, realističnih likova i preplitanja ljubavi i smrti čime je nestvarnost naglašenija. Pisac opisuje čarolije šume, noći, oblaka, livada, mjeseca i ostalo. Opis je vrlo bogat i detaljan, a najviše se opisuje priroda i njezina bogatstva te likovi. Također se isprepliču različiti osjećji, osjećaji sreće, nesigurnosti, mržnje, ljubomore i osvete što možemo primjetiti tijekom cijele radnje u pripovijetci. Nesigurnost se posebno vidi kada Mor gubi osjećaj između realnosti i fantastike. Na svijetu ima različitih osoba i vrlo je teško naći dobru i poštenu osobu kojoj možemo vjerovati i koja nam je spremna pomoći u svakoj situaciji. Nesmijemo se odmah opustiti jer ta osoba

smo vreba za novcem kao što je to Arno. Radnja se odvija na vlastelinskom imanju nedaleko Alpa (šume, livade) i u vlastelinovom dvoru. Nažalost se nigdje ne navodi gdje se to imanje nalazi, no ja to zamišljam kao neki posjed u Njemačkoj ili Austriji sa starim dvorcem, gdje ima mnogo šume, brežuljaka i nigdje nema kuća. Nema nikakvih stranih izraza ili nejasnih riječi pa je stoga ova pripovijetka razumljiva i namjenjena mlađem uzrastu. Priroda se opisuje vrlo detaljno, sva zapažanja se bilježe, svaki krik ptice što čitatelju daje poseban ugođaj, pogotovo u kišne dane proljeća kada se javlja želja za tako divnim krajolikom. Također se osim prirode opisuje pejzaž i izgled i ponašanje likova te karakteristike vezne za život tog doba. Kraj je jako tužan i završava smrću Morovog oca i bijegom Mora. Najviše mi je žao Morovog oca jer je prvo izgubio svoju ženu, onda se morao brinuti za Mora i na kraju je dobio otkaz s mjesta gdje je cijeli život radio. Vlastelin je ipak trebao nadzirti dvor je inače nebi došlo da izgubi kontrolu nad svojim dvrom pa je to ujedno i njegova greška. Stilske karakteristike djela: Ovo je fantastična pripovijetka koja govori o načinu života na vlastelinovom dvoru i njegovim zaposlenima. Napisan je u pripovijedačkom obliku i to u trećem licu jednine, a isto tako ima dijaloga između likova kojeg ima skoro na svakoj strani. Taj dijalog najviše se vodi između Mora i oca ili Mora i vlastelinova kćeri Šu. Citiranje: Kao citat iz ove pripovijetke izdvojio bih tekst od strane 94. do 100. gdje Mor iskazuje mržnju i želju za osvetom, a vlastelin izbacuje Arna i novog upravitelja. Vlastelinu je vrlo žao no sad je već prekasno jer se Mor nije više pojavljivao u selu od očeve smrti. Tu vlada tuga i jad, a inače je situacija vrlo teška. Od tuda možemo izvući pouku da prvo nego nešto napravimo trebamo promisliti da li je to u redu ili nije jer je kasnije prekasno. Opis: Mor je bio vedar i mlad muškarac, koji je često razgovarao sa sobom i biljkama oko njega. Imao je smeđu kosu i lijepe oči pa je u mraku izgledao vrlo zastrašujuće. Bio je poslušan i uvijek je pomagao svom ocu pri teškim radovima na vlastelinovom posjedu. Također je radio za vlastelina kao i njegov otac koji je bio uprvitelj na imanju. Mor je bio zaljubljen u vlastelinovu kćer Šu, ali je ona imala drugogkoji se zvao Arno. Otac je bio dosta star, i znao je da više neće dugo živjeti, no on se usprkos tome brinuo za Mora najbolje što je mogao jer nije imao majku. Morova majka umrla je dok je još bio dijete, a vlastelin je iznimno dozvolio da je pokopaju u njegovoj šumi. Tako je on odrasao bez majke te mu nedostaje ta ljubav i pažnja koju mu otac nije mogao dati. Nakon smrti oca nema više snage da to pretrpi i prihvati i on se osvećuje te preko noći ubija sve pse u selu. Vlastelinova kćer zvala se Šu i bila kao iz sna. Imala je zlatnu kosu, plave oči te je bila vrlo zgodna i privlačna. Voljela je Mora, ali je njen otac stalno govorio da uzme Arna. Bila je sramežljiva i razmažena i nitko joj nije bio ravan ljepoti i

znanju. Često je šetala livadama i šumama i razmišljala o svemu i svačemu što joj je plo na pamet. Vrlo se za sve interesirala, bila je vrlo znatiželjna i otac je je vrlo volio. Sve je bilo prekrasno dok se jednog dana nije razbolila. Svi su mislili da će umrijeti no to se na sreću nije dogodilo. Kasnije je otputovala u lijepu romantičnu zemlju, daleko, daleko i nitko nije znao kada će se vratiti. Arno je bio Šuin dragi, no on ju nije previše volio jer je htio novac kako bi odplatio dugove s kartanja. Bio je vrlo podmukao i izbjegavao je Mora koji je primjetio da nešto nije u redu. Uspio je preuzeti kontrolu nad dvorom, ali na vrlo kratko vrijeme dok je Šu bila vrlo bolesna i otac je stalno bio uz nju. Pohlepa i prijevara se nikad ne isplate pa je njega i njegovog prijatelja na kraju stigla sudbina tj. ono što zaslužuje, a to je da su protjerani i osramočeni. Kratki sadržaj: Na jednom posjedu živjeli vlastelin i njegova mlada kćer. Bio je vrlo bogat i posjedovao je mnogo zemlje i šuma. Upravitelj je bio otac Mora koji živio zajedno s Morom u drvenoj kućici na kraju šume. Mor je imao smeđu kosu i lijepe oči pa je u mraku izgledao vrlo zastrašujuće. Bio je poslušan i uvijek je pomagao svom ocu pri teškim radovima. Otac je bio dosta star, i znao je da više neće dugo živjeti. Vlastelinova kćer zvala se Šu. Mor ju je jako volio, ali je ona nažalost imala drugog koji se zvao Arno. Bio je samo u interesu novaca, i želio je prodati vlastelinovu šumu i ostalo zemljište kako bi odplatio dugove koje je na kartanju napravio svom ocu i ostalim prijateljima. To vlastelin i njegova kćer Šu nisu znali. Arno je bio ljubomoran na Mora pa ga nije baš volio. S vremenom ga više nije mogao podnositi pa je dao otkaz njegovom ocu koji je od rane mladosti bio upravitelj na vlastelinovu imanju. Vlastelin nije ni znao što se događa, jer se njegova kćer jako razbolila pa nije vodio brigu o poslu. Kad je Mor saznao novosti od oca nije mogao vjerovati. Nakon dva dana otac mu je umro od velike žalosti i jada, a Mor ga je pokopao u šumi kraj jegove žene. Novi upravitelj kojeg je Arno pozvao bio je njegov prijatelj koji je igrao s njim karte. Od tog momenta Mor se nije više pojavljivao, a u selu su se počeli događivati čudne stvari. Svi psi bili su preko noći rastrgani na vratu tako da su iskrvarili. Na prvi trenutak su pomišljali na je vukodlak ili neko drugo čudovište. Svi su se uplašili, a kasnije je Arno pomislio da bi to mogao biti Mor. I tako je bilo, Mor je to učinio iz osvete prema Arnu i novom upravitelju. Kad je vlastelin saznao tko je zapravo novi upravitelj i šta ima s Arnom odmah ih je izbacio iz dvora , no sad je sve bilo gotovo. Mor se nije pojavljivao i nitko ga kasnije nije vidio. Ova knjiga ima vrlo tragičan kraj, kojemu je kriv čovjek koji ima uvidu samo novac. Posebno mi se sviđa opis odnosa vlastelina i njegovih podanika, kojim se želi reći da čovijek koji ima novaca uvijek nađe prijatelja samo kakvog ! Glavni likovi su Mor, njegov otac, Šu, vlastelin, Arno i upravitelj, što je dobro da ih nema previše kako nebi došlo do zabune. Vrlo mi se sviđa i zbog opisa prirode tog krajolika. Izgled korica mi se vrlo dopao jer nas uvodi na temu i potiče nas na razmišljanje, no ja bih još umetnuo nekoliko ilustracija kako bi to još ljepše izgledalo.

10.10.2007. u 21:24 • 25 Komentara • Print • #

E.Hemingway - Starac i more
1.BILJEŠKA O PISCU Ernest Hemingway je poznati američki pripovjedač ovog stoljeća. Živio je od 1898. do 1961. godine. Završio je srednju školu i postao novinskim dopisnikom u Europi. Kao dobrovoljac sudjelovao je u I. svj. ratu. Pisao je mnoge novele i romane, a posebno se istakao romanom o I. svj. ratu “Zbogom oružje”, romanom o španjolskome građanskom ratu “Za kim zvono zvoni” i kratkim romanom “Starac i more”. Za posljednji roman dobio je Nobelovu nagradu za književnost. Njegova druga poznatija djela su romani “I sunce se ponovo rađa”, “Imati i nemati”, “Smrt popodne”, “Preko rijeke i u šumu” itd. 2.TEMA ove pripovjetke je život ribara Santiaga i njegova pustolovina na moru. 3.IDEJA : Možemo reći da je kroz borbu starca s ribom, koja predstavlja silu prirode, zapravo prenesena ideja o čovjekovoj mudrosti koja može nadvladati i najjačeg neprijatelja. 4.KRATAK SADRŽAJ

UVOD I POČETAK: U prvom dijelu upoznajemo starca Santiaga, njegove prijatelje, a također i malog dječaka kojeg Santiago osobito voli. Upoznajemo način starčevog života, njegove probleme i u tom dijelu najviše saznajemo o sociološkim i psihološkim osobinama glavnog lika. Otkrivamo i druge pojedinosti vezane uz odnose među ljudima, tj. starca i ostalih mještana.

ZAPLET: U zapletu se počinje razvijati radnja i atmosfera postaje sve napetija. Starac i dječak se pripremaju za isplovljavanje. Namjeravaju i nadaju se nešto uhvatiti. Starac dugo, dugo plovi dok napokon ne naiđe na ribu, mnogo veću nego što je i pomislio. Već na početku je svjestan da će imati puno muke i posla da je savlada.

VRHUNAC:

Starac, čamac i riba danima plove prostranstvom oceana no ni starac ni riba se ne predaju. U dugotrajnoj borbi s ribom, Santiago zadobije teške rane. No, on se ne predaje i ne gubi nadu, jer se osjeća dovoljno jak i mudar da pobijedi. Nakon što savlada ribu, vraća se polako ploveći ka obali i razmišljajući kako borba nije završila i kako će ga sada početi napadati more. I doista, tek tada počinje prava borba za opstanak : borba za ribu, ali i za vlastiti život. Starac se bori svom svojom snagom protiv riba koje ih napadaju, otkidaju komade s njegovog ulova i na kraju se vraća kući dotučen, a na neki način i poražen. RASPLET: Suprotno njegovom osjećaju velikog gubitka, po povratku svi ga poštuju i hvale. No, to Santiagu nije dovoljno, njegova pobjeda nije potpuna, on se ipak osjeća poraženim. 5.PSIHOLOŠKA KARAKTERIZACIJA STARCA SANTIAGA

Starca možemo opisati kao hrabrog i ustrajnog čovjeka koji se bori za sebe, za svoj opstanak, žestoko se boreći protiv svog neprijatelja, ali istovremeno ga poštujući kao protivnika. Riba je za njega neprijatelj, ali ipak joj se divi, zadivljen je njenom jačinom i veličinom, uzbuđen je i doživljava to kao izazov prirode. Ima veliku vjeru u sebe i hrabro ide u borbu s jačim. Starac je primjer čovjekove snage, vjere, upornosti i samopouzdanja. “>>Bori se<<, reče on. >>Borit ću se dok ne umrem.<< Ali, sada u noći bez tračka svjetlosti, u prisustvu vjetra i ravnomjernog kloparanja jedra učini mu se da je već možda i mrtav. On sklopi ruke i osjeti svoje dlanove. Nisu pripadali lešu, mogao je da osjeti bol života kad bi ih samo otvorio i stisnuo. On nasloni leđa na dasku, siguran da nije mrtav. Leđa su mu to potvrdila.”, citat, str. 89. “Ribu nisi ubio samo zbog toga da bi uživao i da bi je prodao na pijaci, pomisli on. Ubio si je iz ponosa i zbog toga što si ribar. Volio si je živu, a voliš je i mrtvu. Ako je voliš, nije li grijeh ubiti je. Ili je onda još veći?”, citat, str.82 “Već se čitav sat smrkavalo starcu pred očima, a znoj mu je pekao oči i opekotinu iznad očiju na čelu. Nije se plašio svjetlaca koji su mu igrali pred očima. To je bilo razumljivo zbog napornog izvlačenja konopca. Ali dvaput je osjetio vrtoglavicu i nesvjesticu – a to ga je zabrinjavalo.”,citat, str.69 SOCIOLOŠKA KARAKTERIZACIJA STARCA SANTIAGA

Santiago potječe iz siromašne obitelji i sam je siromašan što vidimo iz njegovog izgleda i unutrašnjosti njegove kuće. “Starac je bio tanak i suv, s dubokim brazdama na potiljku. Na jagodicama je

imao zagasite mrlje kožnog tumora koji izaziva odsjaj sunca sa površine tropskog mora. Mrlje su mu pokrivale dobar dio lica a na rukama su mu se otkrivali duboko urezani ožiljci od neprekidnog izvlačenja konopaca sa teškim ribama. Ali, nijedan od onih ožiljaka ne bješe svjež. Oni su bili isto toliko stari kao i erozije u kakvoj pustinji bez riba. Na njemu je sve, osim očiju, izgledalo staro, a oči su mu bile boje mora i sijale vedro i nepobjedivo.”, citat, str. 13 “Koliba je bila sagrađena od žilave kore pupoljka kralevskih palmi, zvane >>guano<<, i u njoj se nalazio krevet, sto, stolice kao i ognjište na zemljanom podu gdje se moglo kuvati na drvenom uglju. Na mrkom zidu od presovanog, isprepletenog lišća žilavog guana visila je slika svetog Isusovog srca u boji kao i slika Gospe od Kobre.”, citat, str. 18 No, znao je kako opstati i to ga je održalo na životu. Starac je duhovno bogat, u snovima doživljava lavove kao simbol snage i hrabrosti. Voli i poštuje druge ljude, posebno mu je drag dječak Manolin, a može se reći da su i drugi ljudi njega voljeli. Jako je vezan za dječaka Manolina, želi ga poučavati ribarenju i drugim životnim stvarima, želi mu uvijek biti prijatelj. “Dječaku je bilo žao kad bi vidio starca kako se svakog dana vraća svojim malim čamcem praznih ruku. I on je silazio svakodnevno da mu pomogne da iznese užad namotanu u klupčad i kuke za ribe ili harpune, kao i jedro omotano oko jarbola. Jedro bijaše zakrpljeno džakovima od brašna, i savijeno u balu, pa je izgledalo kao zastava poslije beskrajnih poraza.”, citat, str. 13 “Dječak vidje da starac diše i onda ugleda starčeve ruke i poče plakati. Otišao je sasvim tiho da mu donese malo kafe, i plakao je silazeći.”, citat, str.94 6.NAJZANIMLJIVIJE U ROMANU

U ovome romanu najzanimljiviji je središnji dio koji opisuje borbu između starca i ribe. Taj dio nosi simboliku čitave pripovjetke, jer nam predočava težinu i bespoštednost borbe čovjeka za opstanak. Zato u tom dijelu dolazi do izražaja starčeve osobine kao što su : 1.Hrabrost “Starac je vidio mnogo velikih riba. Imao je prilike da vidi mnoge teške i preko pet stotina kilograma i ulovio je dvije takve grdosije u toku cijelog svog života. Ali, nikada sasvim sam. Sada, sam i daleko od kopna privezan je za najveću ribu koju je ikada vidio, veću od svih koju je ikada čuo, a lijeva ruka mu je bila još uvijek zgrčena kao kandže u orla.”, citat, str. 52 2.Poštovanje prema protivniku

“>>Ipak ću je ubiti<<, reče on. >>U svoj njenoj veličini i slavi.<< Mada to nije pošteno, mislio je, ali pokazaću joj šta sve jedan čovjek može učiniti i izdržati.”, citat, str. 54 3.Suosjećanje zbog ubijanja

“>>Riba je takođe moj prijatelj<<, reče glasno. >>Takvu ribu nisam nikada vidio niti čuo o njoj. Ali, moram je ubiti. Drago mi je što nas niko ne prisiljava da ubijamo zvijezde.”, citat, str.60 “Tada mu bi žao velike ribe koja nema šta da jede, no odlučnost da je ubije, ni za časak ne popusti usprkos tome što ju je žalio. Koliko će ona ljudi nahraniti. Pa, ipak, jesu li svi oni dostojni da je pojedu. Ne, svakako da nisu. Nema nijednog dostojnog da je pojede, kada čovjek pomisli na njen podvig i na njeno dostojanstvo.”, citat, str.61 “Ubit ćeš me, ribo, pomislio je starac. Ali imaš i prava na to Nikad nisam vidio veće, ljepše, mirnije i plemenitije stvorenje od tebe, brate. Dođi i ubij me. Svejedno mi je ko će koga ubiti.”, citat, str. 73 4.Izdržljivost, ustrojnost

“Već se čitav sat smrkavalo starcu pred očima, a znoj mu je pekao oči i opekotinu iznad očiju na čelu. Nije se plašio svjetlaca koji su mu igrali pred očima. To je bilo razumljivo zbog napornog izvlačenja konopca. Ali dvaput je osjetio vrtoglavicu i nesvjesticu – a to ga je zabrinjavalo.”,citat, str.69 5.Pobožnost “>>Nisam pobožan<<, reče on. Ali, izgovorit ću deset >>Očenaša<< i >>Bogorodice djevo<< samo da uhvatim ribu, a ako bude moja, otići ću na poklonjenje Kobreanskoj djevici.”, citat, str.53 7.METAFORIČNOSTMetaforičnost ove pripovjetke sadržana je u osnovnoj ideji. Ribe i more su s jedne strane i simboli su snage, a s druge strane je samac ribar sa svojom vjerom, ustrojnošću i mudrošću. Santiago ulazi u borbu iznad svojih mogućnosti bez izgleda da pobijedi ribu koju još nikada do tada nije vidio. No, tu je bila presudna njegova odvažnost i vjera u sebe i Boga da to može uspjeti. Njegova ustrajnost održala ga je i na životu. Simboličnost je u prikazu borbe čovjeka i prirode. Riba je bila fizički jaka, ali čovjek je imao svu duhovnu snagu i mudrost. No, izgleda da u borbi s prirodom, čovjek nikad nije potpuni pobjednik, on na neki način i dobiva i gubi. 8.MIŠLJENJE (DOJAM O DJELU) Ova pripovjetka E. Hemingway–a je uzbudljivo djelo o teškom životu ribara, o

pobjedama i porazima s kojima se čovjek susreće u životu. Također je uvjerljivo prenesena radnja, simbolika i detalji koji doprinose upečatljivosti priče. Okosnica je čovjekova hrabrost i ustrojnost i zato ovu priču treba svakako pročitati i pamtiti. “>>Ali čovjek nije stvoren za poraze<<, reče on. >>Čovjek može biti uništen, ali ne i pobijeđen.<<”, citat,str. 80 10.10.2007. u 21:21 • 12 Komentara • Print • #

S.Kolar - Breza

1.BILJEŠKA O PISCU Slavko Kolar je suvremeni hrvatski pisac i dramatik. Rođen je 1891. u Garešnici, a umro 1963. u Zagrebu. Po zanimanju je bio agronom pa je službovao u raznim krajevima Hrvatske. Sudjelovao je u II. svjetskom ratu, nakon kojeg se povukao u mirovinu. Najvažnija prozna djela su mu Nasmijane pripovijesti, Ili jesmo – ili nismo, Mi smo za pravicu, Svoga tijela gospodar, Glavno da je kapa naglavi i druga. Kroz svoje likove pprikazuje socijalne i ekonomske odnose na selu, a probleme oslikava s blagom dozom humora. Pisao je također drame i filmske scenarije 2.MJESTO VRIJEME 3.KRATAK Uvod i RADNJE RADNJE početak : Zagorsko selo : Nepoznato SADRŽAJ :

U prvom dijelu priče upoznajemo Janicu i njenog muža te ostale stanovnike sela, saznajemo da je Janica rodila dijete. Marko Labudan je zaokupljen svime, samo ne svojom ženom. Također saznajemo podosta o svakodnevici njihovog života. Zaplet :

Kata i Mika Labudan, Janičini svekrva i svekar, tjeraju Janicu na rad neposredno nakon poroda. Uz teške poslove, njeno krhko zdravlje vremenom se sve više pogoršava dok na kraju nije više mogla iz kreveta. Nažalost, i dijete je umrlo. Marka se to nije odviše ticalo, jer je bio zaokupljen sastavljanjem nekakve patentne klopke. Želio je zadiviti svog šefa, gospodina nadšumara.

Vrhunac

:

Cijelo je selo shvatilo kako Janici nema pomoći i pribojavali su se onog najgoreg. Iako su je sažaljevali, njena tragedija je većini bila samo teret. Marko i dalje nije obraćao mnogo pozornosti na nju. Na kraju je sirota Janica umrla. Rasplet :

Janicu su pokopali, a već nakon 8 dana Marko je otišao na svadbu sina Tome Žugečića. Tamo se posvađao i potukao sa suseljanima te je uvrijeđen otišao svojoj kući. Tik pred svojim domom ugledao je Janičin lik. Zapravo, on je onako mamuran ugledao brezu koja ga je neodoljivo podsjećala na pokojnu ženu. U prvi mah ju je htio posjeći, ali mu savjest nije dopustila da na taj način iskali svoj bijes. Njegova pokojna Janica tek je tada potakla Marka na razmišljanje o tome što je učinio i izgubio. 4.TEMA ove pripovjetke je život i običaji jedne seoske sredine prikazan kroz život obitelji Labudan 5.IDEJA ILI PORUKA : Ova nam priča govori o ljudskim slabostima, o zaostalosti jedne seoske sredine, o praznovjerju. Pripovjetkom je pisac želio ukazati na nepravde prema čovjeku, na odnose među ljudima koji vladaju u jednoj takvoj primitivnoj sredini. 6.SOCIOLOŠKA KARAKTERIZACIJA SELA :

Cijela se radnja odvija u jednom zagorskom selu. Od glavnih likova, tu je obitelj Žugečić koja živi bogato i raskošno, donekle izolirano od ostalog sela. Tu je i obitelj Labudan, koja bi se prema svojim sociološkim karakteristikama mogla poistovijetiti s ostatkom sela. Naime, oni su siromašni i žive u oskudici. Rade i prehranjuju se onim što stvore dok za bogate Žugečiće uvijek radi netko drugi. Time nam pisac ukazuje na razlike među seljanima koje su na neki način i dovele do različitih odnosa među ljudima i različitog shvaćanja pravih vrijednosti u životu. Janica je potpuno drugačija od ostalih u obitelji. Ona je nježna, fina i krhka poput breze, ona se ne uklapa u grubu sredinu u kojoj živi. “Spava i Jaga, žena drugog Mikinog sina koji je u vojsci. Nju stara Kata ne goni, jer ona tobože kućevne poslove obavlja, a u stvari njih dvije složno drže protiv Janice.” “I nju je svekrva prije gnjavila, ali otkako je došla Janica, složile se njih dvije protiv Janice i postale prisne prijateljice.”, citat,str.161 “Studeno je u sobi, mada su sinoć dobro naložili onu veliku peć na kojoj se suše bezbrojni, komplicirano musavi obojci i teški opanci.”,citat,str.161 “U sobi je tmurno i nekako kiselo. Možda od onog napoja uz peć ili od krompira i drača što se na peći kuha za svinje. Dva okanca, mutna i malena (toliko da glava nešto jačeg kalibra ne može kroz njih), propuštaju malo svjetla.”,citat,str.167 “Po zemljanom neravnom podu koprca se dvoje musave djece Janičine jetrve Jage.”,citat,str.167

7.PSIHOLOŠKA LABUDANA

I

SOCIOLOŠKA

KARAKTERIZACIJA

MARKA

Marko Labudan je čovjek za kojeg bi se moglo reći da je bezdušan, ograničen i misli samo na sebe i vlastitu korist. Njegova se bezdušnost pokazuje u površnom i nezainteresiranom odnosu prema njegovoj ženi koja ga je istinski voljela. On se njome oženio samo da bi podigao svoj ugled kod onih koji su Janicu doživljavali kao izuzetnu osobu. “Neki šumar, to jest sam gospodin nadšumar, Markov šef i bog bogova, kad je vidio Janicu još kao djevojku, sav se oduševio. - To je cura! –Rekao je on. – Vidiš li kako je tanana, pa visoka, pa fina, kao breza! Upravo kao breza! Gotovo bih rekao; otmjena pojava!…”,citat,str.161 “Bio je Marko čovjek služben, pa tako je valjda došlo te je izabrao baš Janicu za ženu. Da ugodi g.nadšumaru i da se pogizda pred drugom gospodom!”,citat,str.162 Njegova primitivnost i ograničenost u razmišljanju prikazana je kroz njegovo ulizivanje i nametanje bogatijima u selu i onima koji uživaju ugled u toj seoskoj sredini. Međutim, puno toga je uvjetovano njegovim odgojem, načinom života u kojem živi i time što je zapravo nemoćan i nesposoban da tu nešto promijeni. Tek ga smrt njegove Janice na kraju podsjeti koje su to istinske vrijednosti koje čovjek ima u životu. “Lijepo ti je biti bolestan dva – tri dana, onako ko od šale, ali ležati četiri – pet tjedana na tvrdom krevetu, u neprestanoj i nepodnošljivoj žari, tako da se čovjeku pamet muti, kad utroba hoće od grčeva i boli da se iskida i izgori, e to je muka velika, jad golem! Pogotovu kad Marko kao da svega toga ne vidi.”,citat,str.162 “Njegov sin Marko stajao je u suši, duboko zamišljen, mučeći se sastavljanjem nove klopke za hvatanje tvoraca. Bio je to “patent”, kojim je mislio iznenaditi gospodina nadšumara, a možda steći i mnogo para. Marko nije pačao u domaće poslove, pa se tako nije izjavio niti da dovezu daske za lijes niti protiv toga.Njemu je bilo svejedno.”,citat,str.163 Breza ostaje kao vječna uspomena na njegovu Janicu koju nije dovoljno cijenio i koja će ga navesti da se pokaje. 8.NAJZANIMLJIVIJE U ROMANU

Meni je najzanimljiviji dio pripovijetke prizor kad se Marko suočava s vizijom svoje Janice na povratku sa svadbe kod Žugečićevih. “Najednom, kad je bio već pri izlazu iz šume, pa da udari na svoje Labudan – brdo, on zastade. Zaustavio se, ne od svoje volje, već preneražen, zgranut razrogačio oči, zaustavio dah. Na pedeset koraka, prema samom kraju šume, stajala je sva u neko zlatno, prozirno, drhtavo tkanje odjevena njegova žena. Njegova pokojna Janica. Ona ista koju je pred osam dana sahranio.”,citat,str.179

“Na obronku stajala je breza. Visoka, tanka i prava. Na njoj još nekoliko listića, žutih,crvenkastih, uvelih, zlatilo se na onom jutarnjem jesenskom suncu. Oko nje i iza nje stajala je šuma. Velike i snažne bukbe, čvornasti i grubi grabovi. Hlad i tišina.”,citat,str.180 U ovom citatu breza ponajviše opisuje Janicu, s malo listova ljubavi i pažnje koja joj je pružana, visoka, vitka i krhka, okružena velikim i snažnim bukvama, velikim i snažnim ženama iz sela. Zbog toga je Marka ova breza toliko podsjećala na Janicu. To je trenutak kada se Marko Labudan, ne samo suočava s uspomenom na Janicu, već i sa svojim vlastitim osobinama. Suočen je sa činjenicom da je do tada mislio da se može ponašati kako mu se prohtije i da može sve popraviti kad god želi. Sama činjenica da je bio pobijeđen duhom svoje Janice probudila je u njemu savjest i pokazala mu sve njegove slabosti. On se povlači posramljen i utučen. “Zaustavio se Marko pred brezom i pljunuo u dlavove. Posjeći će je da ga više ne sjeća sramote, da ga više ne plaši… Omjeri je krvavim okom, a ona stoji visoka, vitka i prava. Bezazleno mu se učini to fino, nježno drvo s bijelom, tankom, skoro svilenom korom. Tako je bila mila ta breza, tako fina i lijepa. Kao neka svetica … Nije li to ipak njegova pokojnica, Janica? Zadrhta mu ruka i nemoćno se spusti. Okrenu se naglo Marko, ispane iz šume, pa udari kući.”,citat,str.181 “Marko je upravo dovršio svoju patentnu klopku i digao glavu kad je ugledao gdje se s njegove kućne strehe podigla bijela golubica. Podigla se i otprhnula naglo i nestala u mutnom jesenjskom nebu. Kako u čitavu selu nitko nije imao bijelih golubova, Marko se odmah dosjetio što se dogodilo. Znao je on da je to bila dušica njegove Janice.”,citat,str.170 8.DOJAM Ovo je jedna tragična priča. Ona duboko uranja u ponore ljudskih slabosti, ona pokazuje svu tragediju kako čovjek može poniziti sebe i druge. Ona istovremeno upozorava da je čovjek nemoćan ispraviti svoje pogreške ako dozvoli da mu vrijeme izmakne iz njegove kontrole. U ovom našem svijetu jedinstven primjer za to bio je život i smrt princeze Diane. Pripovjetka “Breza” me pomalo podsjetila na tu suvremenu tragediju. Dok je živjela, Diana je trpjela svakakva poniženja, nerazumijevanja i ogovaranja. Obitelj u koju je došla izolirala ju je zbog toga što je bila drugačija od njih, a to oni, opterećeni vlastitim ograničenjima, nisu mogli prihvatiti. Tek je njena smrt podsjetila čitav svijet, ali i njenu obitelj, na njenu istinsku vrijednost. Tako nas i ova pripovijetka “Breza” podsjeća na vječne istine o čovjeku i time dokazuje koliko je ova tema prisutna u svakom vremenu i svakoj sredini. 10.10.2007. u 21:17 • 46 Komentara • Print • #

D.Šimunović - Alkar

Vukelja. Tuđinac. Njezin odnos sa Salkom je bio iskren.10.2007. jer ona voli Rašicu i nije spremna lagati i varati. godine. Znala je da on nju silno ljubi i nije ga htjela povrijediti. Lokalizacija: Radnja se zbiva u Sinjskom polju. Iako siromašna svidjela se mnogim mladićima. Rašica. . U Rašici je vidjela pravog muškarca i junačinu i očekivala je da će Rašica i Salko to rješiti. Čim bi pomislila da ju obojica ljube. Lijepa joj glava ovita crnom kosom a lice tamnorumenkasto s garavim obrvama i usnicama crvenim kao skrlet. Likovi:glavni: Marta. Marta na rubi iznemoglosti i patnje donosi odluku da se neće udati za Salka nego za Rašicu. smutila bi joj se duša i samo bi plakala. Htjela je kraj toj tjeskobi što je muči i tugi što joj srce davi. Predavao je po selima Dalmatinske zagore. U tim trenucima zaboravila je na Salkove osjećaje. Najpoznatija djela su mu: Mrkodol. . . Pisao je pripovijesti. mještani sela Karakterizacija lika: Marta Marta je mlada i lijepa djevojka. Odjednom se u njoj bude osjećaji odlučnosti i ona odabire svoj životni put. pa je odlučno postupila i nije požalila. najljepša u tom kraju. no ciljevi koje je htio ostvariti u životu potaknuli su ga na daljnju borbu. Mnogi pate. feljtone. no zbog svoje ljubavi i nesigurnosti bila je jako nesretna. Tvorac je moderne. godine. Salko -sporedni: Stana. Ilija. romane. Juriša. Porodica Vinčić. Alkar. Njezinu tugu i bol razujela je njezina majka.Bilješke o piscu: Dinko Šimunović rođen je u Kninu 1873. jer je znala da bi udajom za Salka počinila još veći grijeh. a na kraju je patio i Salko. koju je voljela svim srcem i ništa nije skrivala od nje. no kasnije je shvatila da ona njega ljubi samo kao lijepa dječaka i druga iz djetinjstva. -fizički opisi i socijalni status:' Bila je zor-cura ta Marta. Prenaglo je reagirala otjeravši ga iz kuće. iako su mnogi tvrdili da je Stana vještica. ' Marta je imala 20 godina i uskoro se trebala udavati. točno u selu Begluk. simbolističke seoske novele u hrvatskoj noveli. Velike tamne oči. prema tradiciji i junaštvu. Sa Krke i sa Cetine. u vrijeme kada su Cetinjani istjerali Turke iz svog kraja. Iva. Osječajna je i nije nikoga htjela povrijediti. čovjeka punog časti i ponosa i kojeg treba da se boji. u 21:14 • 33 Komentara • Print • # . 10. Umro je u Zagrebu 1933. Ona je zavoljela Rašicu. Gare. Tema: Ljubav harambaše Rašice i sina Salka prema Marti. no vjerojatno je shvatila da i ona ima pravo sretnoga života do kojeg je teško doći. ali i patnju koju ju i ona proživljavala.

st.Prosjak Luka BILJEŠKA O PISCU : August Šenoa rođen je 1838. Jedan od najblistavijih umova druge polovice 19. Umro je 1881. i Zagrebu njihovi piju posao života prosi razgovaraju umire bogat znao ženu Mikicom str -selo Jelenje u -u gostionici prosjak Luka. Ulazeći s jednakom stvaralačkom znatiželjom u prosjačku kolibu. Šenoa u djelu «Prosjak Luka» svojim neobičnim darom zapažanja i vještim perom oslikava društvene slojeve svog vremena. godine.A. umjetničkim i društvenim rodom obilježio je svoje vrijeme i utemeljio modernu hrvatsku književnost.šenoa . DNEVNIK 16-50 ČITANJA : str. Mikica prijatelji -dogovor za -opis bijednog Lukinog -Luka -Luka i Mato -Mato -Luka kao prosjak vrlo -nitko za to nije Luka želi Maru za Dogovor s 50-198. -Mara i Andro se prvi put sastaju -razgovor -problemi sa šljivom -Mikica nagovara Andrinog oca Matu da ne prihvati Maru za nevjestu -Andro razgovara s ocem -Andro i Mikica razgovaraju -Mikica i Ciganin -Martin treba novac -izabiranje nove vlasti -Martin se prisjeća pokojne žene . godine. On je utemeljitelj hrvatske umjetničke proze.

-Andro -požar -Mato -Luka -Mikica -Luka -Luka spašava kod moli prosi smišlja odlazi se baca iz u za oca Martina oprost Maru plan Jelenja Savu LIKOVI I KARAKTERISTIKE LIKOVA KROZ POSTUPKE LUKA je bio siromašan čovjek . Ljudi su se prema njemu ponašali "nehumano". poštena i vrijedna djevojka. Prve riječi koje razumije iz ljudskih usta su kletve na njega. Luka je. koju je nazivao bakom. Ona je bila zla prema njemu. Sreća ga je cijelo vrijeme zaobilazila. Rekao je Mikici da će mu dati 100 forinti ako mu nađe zenu i to ne bilo koju nego Maru. Svi su se čudili kad je on otišao na sud. Bio je živ čovjek. MARA LONEARIA je bila bosonoga djevojka zasukanih rukava koju je Luka jako volio. Međutim. bio vrlo mudar. to nije učinio. ali ona to nije znala. Ljudi su mu dali prezime Nepoznania. čekala je svog izabranika da se vrati iz vojske. Na kraju je poginuo bacivši se u Savu. jer obično šalje pisara. Bila je veoma dobra. Za njega su govorili da je bogat seljak. Srednje je visine. Bila je oličenje ljepote i dobrote. Često ga je tukla i rijetko kad nahranila. Starog Matu smatrao je ocem. po mišljenju Mikice. Njima je bilo važno je li čovjek bogat ili siromašan. Najsretnija je bila kad su se njezin otac Martin i Andrijin otac Mato pomirili. Nije bio pohlepan za novcem. Iako je imao nešto novca živio je kao prosjak jer nije zelio život s ljudima kao ni stari Mato. Od trenutka kada ga je odbila. Iako je imala puno ponuda za udaju. Vrativši se u selo saznao je da Andro i Mara imaju dijete. Prodavala je mlijeko i povrće u gradu. povukao se i pola godine živio sam. Prvu suhu koru koju je dobio u petoj godini bacili su mu pod noge kao da je pas. Svatko mu je bio dužan. To dijete Luka je smatrao vezom između Andra i Mare i ako ubije to dijete. Od rođenja pa do svoje smrti živio je kao siroče. Uvijek se klonio varoške kuće. Jedino je imao jednu ženu . njih će se dvoje rastati. Njezino srce pripadalo je Andriji. Rodio se kao zagrebačko dijete. Tada se vjenčala i rodila sina. .

Mato je imao sina. Dok je imao ženu bio je pošten seljak. posjedovao je samo malu kolibicu. komadić zemlje i kravicu. Umro je 1890.2007.Mažuranić . Posljednje godine života proveo je u miru baveći se matematikom i astronomijom. u almanahu “Iskra”. u rupi u koju se jedva uđe. Kada je ona priznala svoj grijeh. Zagrebu dok Matu nije uhvatio opaki kašalj.MATO je bio prosjak kojeg je Luka gledao kao oca kojeg nikad nije imao. u 21:10 • 26 Komentara • Print • # I. a Mato njegovog jadnog oca. predugo je i ima puno likova. no to nije moglo vratiti njegovu ženu. KNJIŽEVNI VRSTA ROD: proza DJELA: ep . a opisuje radost i veselje u obitelji Pavlekovia i obitelji Lonearia. Luka je ostao vani. 10. Mažuranić ja autor malog broja djela. str . Tri godine Luka je glumio slijepca. a Mato je otišao u spilju i zaspao. prvi “ban pučanin”. godine u Novome Vinodolu. On i Luka našli su se jedni u drugome. godine Ivan Mažuranić postao je hrvatski ban. On se kasnije pokajao. I umrla je. godine u Zagrebu. Sišavši s banske stolice ne bavi se više politikom. Žena mu je bila lijepa. No. Mažuranićevo životno djelo “Smrt Smail-age Čengića” objavljeno je 1846. on je pio i tukao je dan za danom. Išli su po Međimurju. pjevanje Gundulićeva epa “Osman”.10. SUD O DJELU : Ovo djelo mi se sviđa i ne sviđa. Sviđa mi se zato jer se u ovoj knjizi između toliko tuge našla i radost. Nakon nekoliko sati se probudio i objasnio Luki gdje se nalaze novci i papir. ali po umjetničkoj vrijednosti jedan je od najznačajnijih hrvatskih književnika. Mažuranić je nadopunio izgubljeno 14. završava tragedijom glavnog lika. a Luka oca. 1873. da zamislimo prošlost i sviđa mi se jer jako zanimljivo. i 15. Sviđa mi se zato jer pisac oslikava društvene slojeve svoga vremena da vidimo kako je to nekad bilo. došao je neki gospodin i zaveo je. Stanovao je u staroj hrastovoj šumi. Ne sviđa mi se zato jer ima više tuge nego radosti. gdje je završio njemačku pučku školu. Slavoniji. Nije želio zivot s ljudima. MENI NAJRAŽI ODLOMAK nalazi se na 145. I onda je mirno umro.Smrt Smail-Age Čengića ŽIVOTOPIS: Ivan Mažuranić rodio se 1814.

malenoga personifikacija: ''zadrhtaše ta vješala tanka'' kontrast: ''zadrhtaše ta vješala tanka..Shakespeare . Bogatstvo za njih ne predstavlja ništa značajno.2007.Romeo & Julia O piscu: William Shakespeare rodio se 1564. on je u duši kukavica koja svoje vlastite slabosti prikriva mučenjem drugih ljudi. Međutim. oko 1577.MJESTO VRIJEME RADNJE: 16. mora biti skršeno. Umiru bez straha. njima je važnija njihova sloboda od svog zlata na svijetu. u engleskom gradiću Stratfordu na rijeci Avon u imućnoj obitelji. Crnogorci. KARAKTERIZACIJA LIKOVA:glavni: Smail-aga . ne ispuštajući ni jednog jauka. i znaju da na kraju svako nasilje mora prestati. niti se smije'' usporedba: ko' tajni glas duhova metafora: Studen kamen prima život'' ponavljanje: Čije 'e ovo . CRNOGORCI: Crnogorci su ljudi koji se zadovoljavaju malim stvarima. da bi ih zatražio i iz njih izvukao što veči harač. . a dvije godine kasnije blizanci Hamnet i Judit. al nepisnu Crnogorčad mlada'' ''Sunce zađe. Ni tko pjeva. pa je bio čak i biran za gradonačelnika. RADNJE: Hercegovina stoljeće ANALIZA JEZIKA I STILA: epiteti: lijepo. planinskog... Međutim. Godine 1582.10. Durak. William se ženi s osam godina starijom Ann Hathaway. Vjeruju u pravdu i Boga.. ljući. gorski. hladnoj. iako umiru u strašnim mukama. 10. ni tko zbori. Svoje zarobljenike muči nečuvenim mukama. obitelj je zappala u materijalne poteškoće i osiromašila. Ubrzo im se rađa kći Susan. u 21:05 • 3 Komentara • Print • # W. gladna. sviloruna. Otac mu je bio trgovac i ugledan građanin. a mjesec izađe'' arhaizmi: dželate. Novak. SMAIL-AGA: Smail-aga je silni turski ratnik. koji je veoma krvoločan i uživa ubijajući nevine i bespomoćne ljude. arslan onomatopeja: ''Krcnu kolac njekoliko puta Zviznu pala njekoliko puta'' '' Ni tko šapće.sporedni: Smail-agine sluge.

Mletački trgovac. Dolazi do tučnjave i borbe mačevima. Shakespeare postaje suvlasnikom poznatog kazališta ˛ The Globe˛. Ukroćena goropadnica ( komedije ). kada saznajemo da je u Londonu i da se bavi glumom i pisanjem drama. a preko dana zatvara se u svoju zamračenu sobu. gdje umire 1616. uvjeravajući ga da će ondje među veronskim ljepoticama pronaći lijek svojoj bolesti. Idealna prilika ukaže se kada sretnu sluge iz suparničke obitelji Montecchi. Borbu uspijeva prekinuti tek dolazak kneza Scale. no ne skriva svoje zadovoljstvo Parisovom ponudom. a njegove drame su često izvođenje te stječe ugled najboljega engleskoga pisca komedija i tragedija. Otelo. Jedne tople srpanjske nedjelje gradom šeću Samson i Grgur Capuletijeve sluge u potrazi za kavgom. Benvolijo uskoro otkriva da je Romeo zaljubljen. Macbet ( tragedije). Romeo i Giulietta. Za to vrijeme u domu Cappuletijevih uzbuđenje raste. što je tome uzrok. Stari Montecchi i njegova supruga sretni su što u tučnjavi nije sudjelovao njihov sin Romeo. Ne samo zbog bala koji se treba održati već i zbog dolaska mladog grofa Parisa. Da bi ga oraspoložio. Trinaestogodišnja Giulietta prekrasna je djevojka puna života. bolno uzdiše. Kralj Lear. Još neiskusna u ljubavi. komedije. Zabrinuti roditelji pokušavaju saznati od Benvolija. Iako ima čudan predosjećaj da će se dogoditi zlo. Romeova rođaka i najboljega prijatelja. Benvolio predlaže da navečer tajno pohode bal koji priređuju Cappuletijevi. Finacijski neovisan. DJELA: Shakespeareove drame ( njih 37 ) dijele se na kraljevske drame ili historije. tragedije i romantične igre. od kojih su najznačajniji njegovi ljubavni Soneti. koji upozorava obje obitelji da će ih drastično kazniti budu li se neredi ponovili. izbjegava društvo. Sadržaj: U moćnim i uglednim obiteljima Capuleti i Montecchi zametnulo se žestoko neprijateljstvo koje se prenosilo s generacije na generaciju. Potkraj života vraća se u rodni Straford. koja postaje sve masovnija i u koju se na kraju uključuju čak i sami glavari navedenih veronskih obitelji. Romeo prihvaća prijateljev prijedlog. Najpoznatije su: Hamlet. Shakespeare je pisao vrlo mnogo. ali nesretno. koji je došao isprositi Cappuletijevu kći Giuliettu. Shakespeare je pisao i pjesme. . No Romeovo ponašanje u posljednje vrijeme je čudno: noću luta šumom. Stari Cappuleti izjavljuje da je Giulietta još premlada za udaju. jer lijepa Rozalina ne mari za njega.Shakespeareu se zameće svaki trag do 1592. San Ivanjske noći. smjerno obećava ocu da će se nastojati svidjeti Parisu kada ga bude upoznala na plesu.

Tebaldo naziva Romea huljom i izaziva ga na dvoboj. Pred grobnicom nalazi žalosnog Parisa. Prije negoli ih Romeo uspijeva rastaviti. Dvoje zaljubljenih zaklinju se na vječnu ljubav i odlučuju se vjenčati. Giulietta odlazi fra Lovri koji smišlja opasan plan: Giulietta treba popiti tajanstveni napitak koji će na 42 sata zaustaviti njezino disanje pa će svi pomisliti da je mrtva. Vatreni Mercuzio prihvaća Tebaldov izazov. koji se netom tajno vjenčao s Giulietom. dadilja otkriva da se Romeo sakrio u ćeliji kod fra Lovre. kada je dadilja došla u Giuliettinu sobu kako bi je pripremila za vjenčanje. a kada fra Lovro objavi da su vjenčani. franjevački redovnik. Romeo će je odvesti sa sobom. što naljuti starog Cappuletija. ztaiće svoje prijatelje Mercuzija i Benvolija u svađi sa Tebaldom. Giulietta s uzbuđenjem iščekuje svoju prvu bračnu noć kad stiže dadilja s lošim vijestima: njezin rođak Tebaldo je mrtav. a knez je potjerao Romea iz grada. Romeo nasrće na Tebalda. No Giulietta se odbija udati za Parisa. Problemi nastaju kada Tebaldo. Romeov sluga Baltazar prvi stiže do njega i priopći mu da je Giulietta mrtva. zabrinut je zbog njihove nagle i strasne ljubavi. Romeo mora u progonstvo. Zbog Tebaldovog ubojstva. Potom će se Romeo i Lovro sakriti u grobnicu i pričekati dok se Giulietta ne probudi. moći će se oboje vratiti u Veronu. Romeo kupuje otrov i juri u Veronu. Stoga odlučuje da je najbolje odmah sve pripremiti za Giuliettino vjenčanje s grofom Parisom. Romeo pobjeđuje svoga suparnika. a još više patnjom svoje miljenice Giuliette. Izvan sebe od boli. nadajući se da bi njihovo vjenčanje moglo prekinuti krvave sukobe između njihovih obitelji. koji se sklonio u Mantovu. Giulietti. Nakon bala. Tebaldo probode Mercuzija. Fra Lovro šalje Romeu poruku. skrhanom bolom. Romeo se nađe u vrtu ispod Giuliettina prozora. Stari ga Cappuleti uspijeva nekako smiriti. no pismonoša ne uspijeva stići do Mantove. Fra Lovro. Izjavljuje da Cappuletijeve voli jednako kao svoju obitelj. U borbi na život i smrt. prepozna maskiranog Romea i hoće se odmah s njim obračunati. Bila je to ljubav na prvi pogled. ali ne i zatomiti njegovu želju za osvetom. Ispunjen osjećajem krivnje i nabujale mržnje zbog stradalog prijatelja. koji je došao osvetiti se. no Romeo ne prihvaća borbu. Giulietta ispija napitak. Romeo. Ne nalazeći od nikoga razumijevanje i pomoći. nećak gospođe Cappuleti. Kroz to vrijeme fratar će poslati glasnika po Romea. Idućeg jutra. vidi njezino beživotno tijelo i u kući Cappuletijevih zavlada duboka tuga.No te noći Giulietta susreće Romjea i u hipu Paris i Rozalinda bivaju zaboravljeni. Svi su iznenađeni Romeovim ponašanjem. Ipak. Stari Cappuleti strašno je pogođen Tebaldovom smrti. Ali sudbina stavlja novu prepreku. koji ga ne želi . pristaje ih tajno vjenčati.

Uskoro napitak prestaje djelovati i Giulietta se budi. Likovi:Likovi ove tragedije su: Romeo Montecchi. Kada je stgao našao je Parisa i Romea mrtve. Kada otkrije da je Romeo mrtav. Romeo Montecchi: pametan je i simpatičan mladić pun plemenitih vrlina. ispija otrov i umire. Tema djela: Tema ove tragedije je velika ljubav Romea i Giuliette. Mjesto Mjesto radnje je talijanski grad radnje: Verona. Kada upozna Giuliettu potpuno je zaluđen njome. No to i nije prava ljubav. Romeo je pomalo sanjar. osjećaji su mu najvažniji i ne obazire se na realan svijet koji ga okružuje. Dolazi do borbe u kojoj Romeo ubija Parisa. Benvolio. Giulietta Cappuleti. 10. misleći da je mrtva.RAZRED LEKTIRA . Vrijeme radnje: Vrijeme radnje je početak 16.prpoustiti do tijela voljene.10. čije su obitelji u svađi. Uzima Romeov bodež i ubija se. ta zaluđenost i nedostatak zdravog razuma tjeraju ga da počini ubojstvo . Tragična smrt Romea i Giuliette ujedinila je njihove obitelji i prekinula dugogodišnju mržnju. st. Mercuzio. gospodin i gospođa Cappuleti.2007. Nju će otkriti tek kada upozna Giuliettu. Giuliettina dadilja i sluge. fra Lovro. gospodin i gospođa Montecchi. Tebaldo. Fra Lovro požurio je u grobnicu kako bi bio ondje kada se Giulietta probudi. Romeo. u 21:04 • 31 Komentara • Print • # VII. Na početku Romeo je zaljubljn u lijepu Rozalinu koja ne mari za njega. Kada ugleda svoju voljenu Giuliettu. ne želi izaći iz grobnice. Posljednja Parisova želja bila je da bude pokopan uz Giuliettu. Radnja se odvija tokom pet dana. što mu Romeo i obeća.

Pisac je pisao ovo djelo u prvom licu. Ima osjećaja i ljubavi prema svakome. Na kraju je stigao na Zemlju. te potpuno odsustvo ljubavi i razumijevanja prema poslovima što ih obavljaju. također malih. Noćni let. Crvena ruža je za njega bila sve.Mali Princ Pisac: Antonie de Saint Exupéry (1910 – 1944) francuski pisac. Mali Princ mu je pričao o svojoj planeti i crvenoj ruži. Ona mu je bila jedino društvo. On je bio jako usamljen na planeti.pisca. Svi oni čudni stanovnici malih planeta su osobe modernog čovjeka. Pisac nam u ovoj pripovijetki dočarava stvaran svijet i želi da ljudi budu što sličniji Malom Princu. Ratni pilot. Prolazio je kraj mnogih. Nikada ju ne bi mogao ostaviti da se sama bori za život sa četiri trna. prijateljstvo i ljubav vrijednosti bez kojih čovjek ne može živjeti. zauzeti svojim poslom i nisu imali vremena ni za što drugo. Pisac je imao kvar na motoru aviona. pustinji Sahari. Zemlja ljudi. Antonie de Saint Exupéry je bio vojni pilot i sudjelovao je u II svjetskom ratu u kojem je i poginuo. Ovdje prevladavaju osjećaji. Osim što je bio pisac. napisao je neveliko ali značajno djelo – Mali Princ. Mali Princ i pisac su se upoznavali. sa crvenom ružom. Vodio je brigu o njoj. Princ je shvatio da je povrijedio crvenu ružu i odlučio se vratiti na svoju planetu. Tamo vlada duhovna pustinja. Sadržaj: Mali Princ je živio na svojem malom planetu pod imenom B-612. Napisao je i romane Pošta za jug. Mjesto radnje: Radnja se odvija u svemiru na malim planetama i na Zemlji u Africi. LICA:Mali Princ je glavni lik u ovoj pripovjetci. Pisac ga je tražio da ne odlazi. besciljnost i beskorisnost njihova rada. Pričao je o tome kako je susreo veoma čudne ljude.2007. u Afriku. planeta na kojemu su živjeli raznoliki ljudi. Zaljeva ju svaki dan i s njom razgovara. Njoj povjeruje svoje probleme. Princ jednoga dana odluči otputovati. Tvrđava. .10.de Saint Exupery . On je osamljen. Svi oni su bili veoma čudni. no Mali Princ je čvrsto odlučio i vratio se na svoju planetu. Bez svoje crvene ruže ne bi mogao živjeti. silna uobraženost i samoživost. Hodao je pustinjom i naišao na osamljenog čovjeka .10. Mali Princ je spoznao da su rad. Princa kod tih likova zapanjuje besmislenost. u 20:59 • 1 Komentara • Print • # A.

Njegovi romani dijele su u tri skupine.2007. carska cesta. u 20:54 • 8 Komentara • Print • # E. Pripovijetka me se jako dojmila jer opisuje ljude. načelnikova kuća. a umro je 13. Salettijev posjed. Martinova kuća. Drugoj skupini pripadaju gradski romani u kojima je pokušao kritički prikazati zagrebačko građansko društvo (Olga i Lina. Vrijeme Prošlost. Mjesto radnje: Lučica. Stipina kuća. Ostala djela su romani i pripovijetke: Neobični ljudi. Nadam se da su druge knjige slične ovoj. siječnja 1850.Dojam: Ova pripovijetka me potiče na razmišljanje o ljudima i o samom sebi. u Brseču. groblje. Osnovna misao:Djelo govori o otimanju hrvatske obale i tlačenju hrvatskog puka u prošlosti. Više puta je bio zastupnik u Hrvatskom saboru. Godine 1883. Sadrišće. o ponašanju prema drugima.Začuđeni svatovi Bilješke o piscu:Eugen Kumičić rođen je 11. Tema: Sukobi između bogatih stranaca koji moralno i materijalno upropašćuju selo i siromašne istarske ribare koji se bore za svoje poštenje i opstanak. pomorce i seljake. Trećoj skupini pripadaju povijesni romani (Urota Zrinsko-Frankopanska i Kraljica Lepa). Prvu skupinu sačinjavaju istarsko-primorski romani (Jelkin bosiljak. Šabarićeva kuća. Gospođa Sabina i drugi).10. dok je Istra bila pod talijanskom radnje: vlašću. Primorci. Studirao je filozofiju u Beču. kakvi zbilja jesu. stupovi. u prvom redu ribare. Preko mora. Začuđeni svatovi i drugi) u kojima na romantičan način opisuje istarske ljude. Sirota. Pobijeljeni grobovi te drame Sestre. 10. Obiteljska tajna i Petar Zrinski. Teodora. povukao se iz službe i posvetio književnom i političkom radu. svibnja 1904. crkva.Kumičić . godine u Zagrebu. Bogati stranci uzimali su sve siromašnim seljacima i .

Tada je udarcem u glavu ozlijeđen Mato. Njezin otac Marino ne zna za tu vezu. sam u nju pada. Nakon nekog vremena zaprosio ju je. Prepričana epizoda: Dok je trajao tajni sastanak Elvire i Marka Antonio je čuvao stražu. Tko pod drugim jamu kopa. Alfredo naručuje njegovo ubojstvo. Antonio ga ubija nožem i bježi. Antonio ubija Alfreda u samoobrani. Njegova kći Marija njegovala je Matu. Mato se oporavio i zaljubio u Mariju. Svakoj sili dođe kraj. skriva kod groblja.ribarima. a na kraju oni kobno završavaju shvaćajući da nitko ne može dugo držati hrvate u šaci. Antonio prenosi njihova pisma. Jednom. U strahu odlazi kod prijatelja Jose i njegovog oca Martina te im .Alfredo Saletti i Mato Bartolić se zaljubljuju u Mariju Vrhunac Antonio ubija Alfreda Rasplet Mato i Marija se vjenčaju Završetak . gdje i umire znajući da je ubio svoga brata i oca. a ona je pristala. Alfredo idući kući nailazi na Antonija i napada ga. Marijin brat Marko tajno se sastaje s Elvirom.Antonio ubija Marina Salettija i sam umire Kratki sadržaj: Lučica je bio miran primorski gradić sve dok se nije desio brodolom u Sadrišću. želeći pobjeći od samoga sebe. Nakon što je Antonio osramotio Alfreda i spasio Mariju. i Antonio ubija i njega u samoobrani. dok je tako nosio pismo Elviri nalazi ga njezin otac. Kompozicija djela: Uvod Brodolom kod Lučice. Nakon Marijinog i Matinog vjenčanja Antonio se. Alfredovom sestrom. Problematika koja se obrađuje u djelu: Odnos tuđinaca koji su na vlasti i domaćeg stanovništva koje je potlačeno. Zaplet . a kasnije saznaje da su zapravo bili braća. Mato nije znao da je bogatašev sin Alfredo Saletti također zaljubljen u Mariju i da je stalno salijeće i napastuje. Odnijeli su ga u kuću ribara Šabarića.

Na njega je pazila obitelj Šabarić primivši ga kao člana obitelji.kaže što se dogodilo. Od njih saznaje da mu je Alfredo Saletti brat po ocu. Imao je jake ruke i široka prsa. Duboke i crne obrve krasile su joj lice. Marku je pomagao prenoseći njegova pisma Elviri. Marino Saletti ga napada i Antonio ubija i njega. Najviše je volio Mariju i Marka. "… bijaše Marija najdivnija tačka. Analiza likova: Antonio Marola Mladić niska stasa. Skrivajući se na groblju umro je od hladnoće. Povučen je i čudan." . Mariju je više puta spasio od napasnika Alfreda Salettija. za njih bi skočio i u pakao. bjeloputne i oble noge. no on kao da je ne osjeća. bujne joj grudi i sav onaj nježni sklad čarobnih uda. Bio je veoma izdržljiv: "Ljuta je zima. gdjegdje krpa na krpi". Marija ŠabarićMlada djevojka vitkog i punog tijela. Njezino rascvjetano." Vrlo je požrtovan. gipko i slikovito tijelo. zdravo i puno života i tako dražesno. a majka Marica Kozulić. Bio je siromašni ribar: "Odijelo Antonijevo je poderano. Imala je male. Alfredo ga je zbog toga mrzio. snježna put i sjajna kosa. Antonio kasnije ubija Alfreda u samoobrani. Bila je snježne puti. Kasnije se saznaje da mu je otac Marino Saletti. Njezina glatko počešljana kosa podavaše čednu i nježnu dražest smrknutom joj čelu. bljesak sreće na prekrasnom joj licu. Cijela Lučica je za njega mislila da je nahod. Bilo bi dana da ništa ne kaže ili da ode i ne vrati se nekoliko dana. jer mu jedna nogavica od hlača tija do koljena zavrnuta. sve to bijaše tako milo.

Kad su prošle Marijine nevolje sa Alfredom. Ovaj roman govori o teškom životu jedne zagrebačke djevojke koja . Ali ipak su ju podržavali dobri ljudi. Marić se je zbog toga svim silama trudio da Branka nigdje ne pronađe posao. da slijedi srce. u 20:47 • 4 Komentara • Print • # A. Branka joj je govorila o tome kako želi postati učiteljicom. Tako je Branka odlučila udati se za grofa i postala groficom. Branka je odbila gospodina Marića. Ali je Herminin otac čuvši to odmah poglavarima objasnio kako je Branka djevojka koja ima talenta te je ona dobila posao u Jalševu. novinarstvo. imala je puno neprijatelja koji su se protivili mladim ilircima. Antonio bi za Mariju skočio u pakao. osjećajna. Objavio je novinarske tekstove i pjesme u “Pozoru” i “Naše gore list”. Njegova poznata djela su Zlatarevo zlato. načelnika. Branka. 10. Između grofa i Branke se stvarala ljubav. Ona nije odgovorila.Šenoa . godine naziva se Šenoinim dobom jer ga je Šenoa obilježio značajnom djelatnosti u hrvatskoj kulturi. načelnica i grof Belizar.Dok je Mato ležao ranjen. župnik. Beču i Pragu. Doba od 1865. i umro 1881. prozu. kritiku. Njezinu molbu nisu nigdje prihvatili. godine. Branka je “probudila Jalševo iz zimskog sna”. dobar starac. te su je htjeli što prije svrgnuti.2007. ona se udala za Matu Bartolića. Studirao je u Zagrebu.Branka Pisac:August Šenoa rođen je u Zagrebu 1838. Čuvaj se senjske ruke. Objavio je feljtone pod nazivom Zagrebulje i komediju Ljubica. Tako je grof Belizar na njegovoj zabavi u gradu zaprosio Branku. Njezina baka ju je odgojila. Sutradan ju je savjetovao župnik. umišljenoga gospodina koji je poznavao poglavare u gradu. Seljačka buna. Ona je bila tvrdoglava. Brankina najbolja prijateljica je bila Hermina kojoj govori svoje probleme. koji ju je zaprosio. Otac je pretukao majku na smrt te je on sam poslije poginuo u ratu. lijepa i pametna djevojka. Sadržaj:Branka je još kao dijete doživjela tragične događaje. dramu. do 1881. ona je pazila na njega. Na putu do nje uvijek bi mu se ispriječio Antonio što je jednoga dana završilo Alfredovom pogibijom. U početku joj je bilo teško.10. August Šenoa je pisao poeziju. Alfredo je također bio zaljubljen u Mariju. Kasnije se on zaljubio u nju. Prijan Lovro i Prosjak Luka.

na radiju i televiziji. kada se počinje buditi Hrvatska. djeluje kao slobodni stvaralac. godine primio nagrade «Ivana Brli? Mažurani?» I «Grigor vitez ».RAZRED LEKTIRE 10.10.Divlji konj Biljeske o piscu: Bozidar Prosenjak roden je 1948.želi nešto učiniti za domovinu. Zapažen književni uspjeh zabilježio je romanom «Divlji konj» za koji je 1989. Tamo joj je bilo teško jer su joj se neki ljudi protivili. Ona je htjela postati učiteljicom.Prosenjak .2007.10. Ona se ne obazire na njih i napreduje. ?lan je DHK. te u Jalševu. Sura?uje u ?asopisima za djecu. u 20:42 • 5 Komentara • Print • # VI. antologije i skolske udzbenike.Od godine 1984. objavio je zbirku pjesama I kratkih proza za djecu pod nazivom « A ». Radovi su mu uvršteni u zbornike.gdje je diplomirao romanistiku na Filozofskom fakultetu. godine u Koprivnici. U međuvremenu se i stvara ljubav između nje i grofa Belizara. govori kako smo svi mi dužni domovini za njezin napredak. Prozne. Tamo je zapoceo svoje skolovanje.Parizu I Zagrebu . Mjesto radnje:Radnja se odvija u Zagrebu. u 20:36 • 2 Komentara • Print • # B. Na kraju ona ipak pristaje postati groficom.2007. Naučila je djecu osnove za život. 10.te pokrenuo i uredivao biblioteku « Albatros « u velikogorickom Centru za kulturu . gorskom selu koje je kulturno siromašno. . Tako i Branka uvijek ima nade i svojim znanjem doprinosi narodu. Dojam: Ovaj roman budi u meni osjećaje prema domovini. Tema: Zivot Divljeg Konja i problemi s kojima se susrece u životu. središtu hrvatske kulture. Godine 1980.. Sretno djetinjstvo proveo je u Podravskom seocetu Kuzmincu. Vrijeme radnje:Sve se zbiva za vrijeme Hrvatskog narodnog preporoda (ilirskog pokreta). Radio je kao novinar u Narodnom sveucilištu u Velikoj Gorici . Tako je dobila posao u Jalševu. a nastavio ga zatim u Koprivnici . pjesnicke i dramske priloge objavljuju u dnevnom I periodicnom tisku.

"Da. "Dlaka mi je blistala. Sarac. ja jesam borac. Bijelac. " Sporedni likovi: Zvijezda. Tamo se zaljubi u Neru. " b) psiholoska karakterizacija: cvrsta volja. Analiza Divlji gl. radnje: Neodredeno. Gospodar. "Osjecao sam se ponosnim i bogatim. pokunjen. Fabularni tijek i dijelovi kompozicije:Uvod: Zdrijebe Divlji konj zivi u stadu. . spontan. ". ". Kasnije se zaljubi u Zvijezdu. . "Bio sam razdragan. radnje: kod gospodara. Podzemlje. cvrsti misici. "Pokunjio sam se od sramote. "Volja mi je postala cvrsta kao da je od kamena. Hipodrom. "Sav zapjenjen. krvav. ". zapjenjen. likova: Konj: a) vanjski opis: Blistava dlaka. iskren.". posramljen. Upozanaje svog oca koji uskoro pogine u borbi s vukovima. . prasnjav. kasnije dresiran. iskren. krvav.Ideja: Ne Mjesto Divljina. Vrijeme treba uvijek biti nepovjerljiv. spontan" c) socioloska karakterizacija: slobodan konj. Ceza. ponosan. d) eticka karakterizacija: tuzan. zarobljen u rudniku. prasnjav. Zaplet: Divlji konj uskoro postaje predvodnik stada. "Misici su mi postali kvrdi kao kamen. ali odlazi na gospodarevo imanje. razdragan. ". ". ali ona dobije zdrijebe sa Sarcem. Vihor. borac. Vulkan. "Silno sam se rasuzio zbog oca. Nera.

Vrhunac: Divlji konj bjezi s imanja. Divlji konj umire. te omladinski roman " Građani u prvom koljenu ". konjokradice ga uhvate i on zavrsi u rudniku. Rasplet: Na imanju ga do?eka Nera s njihovim zdrijebetom. godine. Objavio je nekoliko romana i zbirki pripovjedaka za odrasle. godine u Novoj Bukovici kod Slatine. " Dobar dan tata " drugi je Tomašev roman namijenjen djeci. 10. a to su nastavili i njihovi potomci. On je mislio da je zdrijebe tude i priznao je Zvijezdi da je podzemlju bio zaljubljen u Neru. Zavrsetak: To su nastavili i njihovi potomci.2007. Ona je zbog toga pobjegla. 1987. a dio radnje odvija se u Stipanovcu i Osijeku. Tamo srece Neru i sve joj oprosti. Sadrzaj vrhunca i raspleta: Divlji Konji još uvijek nije vjerovao gospodaru pa je pobjegao. a Filozofski fakultet u Zagrebu. Poceli su vjezbati plesati i osvojili su mnoga prva mjesta. a napisan je na osnovu istoimene. Uskoro uspije pobjeci. konacno.10. godine dobio je republjčku nagradu " Grigor Vitez ". nagrađene radio igre za djecu. Divlji konj je doživio duboku starost i.tata Pisac: Stjepan Tomaš rođen je 2. Jednog dana su konji uspjeli pobjeci iz rudnika. Uhvatile su ga konjokradice. a gospodar je došao po njih i sve ih odveo na imanje gdje je Divljeg konja cekala Zvijezda s njihovim zdrijebetom. Gimnaziju je završio u Našicama. Živi i radi u Osijeku.Tomaš . Njegov prvi roman za djecu " Moljac i noćni čuvar " napisan je 1982. Likovi: Dragutin Vincetić glavni je lik romana. u 20:32 • 28 Komentara • Print • # S. Sreo je Neru i sve joj oprostio. Vrijeme radnje: Školski ljetni praznici Mjesto radnje: Izmišljeni gradić Medarevac u blizini Osijeka. Ona je zbog toga pobjegla. Odveli su ga u podzemne rudnike da vuce rude. Rano saznaje istinu o . On je mislio da je zdrijebe tude i priznao je Zvijezdi da je podzemlju bio zaljubljen u Neru.Dobar dan. umro. 1947. Na imanju su vjezbali plesati i osvajali su prva mjesta. Nakon nekog vremena se ipak vratila. Nakon nekog vremena se ipak vratila. 01.

Jedini lijepi trenutci bili su susreti sa prijateljem Pajom i djevojčicom Belindom u koju je Dragutin bio zaljubljen. No ubrzo stiže prvo veliko razčarenje. ali samo zbog promjene dječakovog odnosa prema pomajci. 10. Kratak sadržaj: Već sa desetak godina Dragutin saznaje istinu o njegovom porijeklu. Nekoliko godina kasnije kad ga je počeo posječivati djed to jest majčin otac Draguti je konačno otkrio tajnu svog porijekla. Pomajka Elvira dugo pokušava kriti Dragutinu njegovo porijeklo i to sve zbog straha da ga ne izgubi. Razveselio sam se kad se je Dragutin vratio pomajci Elviri. ona kao prava majka sve oprašta i nastavlja graditi odnose međusobnog povjerenja i razumijevanja. Rastužilo me kad je Dragutin odgurnuo pomajku Elviru i otišao u Split. Pomno promišlja sve svoje odluke. Nakon velike svađe s pomajkom Elvirom dječak odlazi u Split i sastaje se spravom majkom.10. Pouka: U nastojanju da ostvarimo životnu sreću i zadovoljstvo valja uvijek odabrati put ljubavi iskrenosti i poštenja. u 20:26 • 2 Komentara • Print • # . Svojoj pomajci Elviri isprva taji posjete ocu no kasnije ih priznaje.svom porijeklu. a i sam je toga bio svjestan. Na kraju se ipak bude pravi osječaji prema pomajci Elviri i on joj se vraća. Iako duboko povrijeđena. Tema: Problem usvojenog djeteta koji se za rana suočava sa tom spoznajom injegovo nastojanje da sazna svoje porijeklo. to jest povratka Dragutina. pa možemo reći da je prerano odrastao. a ona ga dočekuje raširenih ruku. U tim je trenucima bio prilično grub. Takav stav dovodi do za nju sretnog završetka. no predstavlja ga kao sina svoje sestre. Pati za roditeljima i nikako ne može dokučiti zašto su ga ostavili. Silno je želio upoznati roditelje. Zaoštreni odnos sa pomajkom Elvirom sve se više produbljuje. Dopisuje se s majkom koja živi u Njemačkoj i ona ga poziva da provedu ljeto zajedno u Splitu. puna ljubavi i razumijevanja. Od tada njegov se odnos prema pomajci Elviri počinje mijenjati. Kad Dragutin sazna istinu odnosi među njima se mijenjaju. Otac ne želi zbog njega dovesti u pitanje odnose u svojoj obitelji i razočarani dječak odluči prikloniti se majci. Ona ga upoznaje sa svojim prijateljem. Razočarani dječak vraća se pomajci Elviri.2007.

strastven i odlučan. Zbog izvanrednog pamčenja bio je živa pomorska karta i u tri je godine upoznao obje obale Jadrana. 1221. te izmeđe 1180. okolica Splita Likovi: Malduh Kačić glavni lik romana ujedno je i povijesna ličnost. Radio je kao korektor. Tema: Borba plemena Kačića. novinar i urednik. "Kako uspjeti u životu".1938. Za razliku od oca i brata Dominika ne podnosi ubijanje. posebno odan ideji borbe protiv Mlečana. pravedan. Ima veliku duhovnu i fizičku snagu. podvale i surovost. a poznatije su mu: "Dijete s brkovima priča". U romanu pisac je opisuje kao Malduhovu ženu. Pouka: Treba biti hrabar. Kratak sadržaj: Pohlepan splitski nadbiskup Rajneri nastoji nizom spletki prisvojiti za splitsku crkvu zemlju u selu Srinjinama podno Mosora. ljubav i razumijevanje. godine postao je omiški knez. za očuvanje svoje djedovine i slobode. Poznat je i kao autor radijskih i filmskih scenarija. Omiša. odlučan i ustrajan u borbi za slobodu i očuvanje svog ognjišta. Priredio je Antologiju hrvatskog humora u šest knjiga. "Otimam". Piše i romane. protiv jačih neprijatelja. Uz pomoć carskog namjesnika Rugerija ishodio je pravo na navedenu zemlju. "Zapovijedni način". i 1226. Bojeći se odmazde močnijeg neprijatelja Kačići skloniše u Split malog Malduha od kojeg je knez Nikola puno . Srednju školu završio je u Delnicama. Dobra je majka i odana žena.A. no ova je pripadala omiškom plemenu Kačića. Objavio je više zbirki pjesama. te se ističe kao srčan.08. Vrijeme Mjesto radnje: Razdoblje radnje: Split. Marija Pulsnikova nije povijesna ličnost. Krase je odanost. i godine. U borbi za očuvanje svoje zemlje razljučeni Kačići predvođeni knezom Nikolam ubiše gramzivog nadbiskupa. godine Nagradu "Grigor Vitez".Omiški gusari Pisac: Alojz Majetić rođen je u Rijeci 30.Majetić . neustrašiv i mudar vođa. Već kao dječak bio je srčan. a uređivao je časopise "Paradoks" i "Kerempuh". a za povijesni roman "Omiški gusari" dobio je 1981. a studirao je na filozofskom fakultetu u Zagrebu.

U gradu. Malduh mu poklanja život. 10. Malduh je ponovo na moru i planira stvoriti savez gradova koji će se onda lakše oduprijeti Veneciji. Njeni otac Petar i brat Dominik bili su probizantinci i veliki neprijatelji Kačića. godine nisu potpisali mir s papom. Pokazao je pritom odlučnost pravog muškarca. Malduha su uhvatili i bacili u tamnicu. U gužvi u luci Malduh je izrazio Mariji želju da je jednog dana uzme za ženu. Na galiji je i Dominik poznat kao posebno okrutan gonič veslača. a Malduhu se gubi svaki trag. U napadu Omišana na galiju oslobođen je Malduh. U jednoj od borbi ponovo biva zarobljen Dominik. u 20:21 • 33 Komentara • Print • # . a zarobljen Dominik. Marija je odmah pristala. očeva sestra koja je nakon majčine smrti brinula o Mariji. Oženili su se i ona mu rodi sina Osora. Ne uspijeva u svojoj nakani. Nakon šest godina traganja Malduh je konačno našao voljenu Mariju. Razveselilo me kad je Malduh našao Mariju. a otac i Jurislava odvedoše Mariju u samostan. U zamjenu za slobodu Dominik otkrije mjesto gdj se nalazi Marija. Održao je obečanje i između Dominika i Malduha razvilo se čak i neko pritajeno prijateljstvo. Mladić se vraća kući. Marijin otac Petar. Odrastao Malduh uzaludno traži Mariju i u toj potrazi dolazi blizu Venecije gdje biva uhvaćen i bačen na galiju kao veslač.2007. Knez Nikola odluči spasiti Malduha.10. Malduh se ubrzo zagledao i zaljubio u plemkinju Mariju Plusnik. zarobili bacili tamnicu. pa gradi flotu i uspješno se bori protiv Mlečana. no te je riječi čula Jurislava.očekivao. Kaznena bizantska ekspedicija bila je potučena do nogu i doživjela je veliku sramotu. Omiška flota zadaje teške udarce neprijatelju sve dok 1226. brat Dominik i pohlepni nadbiskupov sluga Mačica odlaze u Ravenu po opljačkano blago koje je tamo skrio pokojni nadbiskup. no ovaj za uzvrat mora potopiti onoliko brodova koliko ih je potopio brod na kojem je služio. Rastužilo Uzbudilo me me kad kad su su kažnjenicima Malduha odsijecali i ruke u ili noge. te otme Dominika kako bi napravili zamjenu zarobljenika. U međuvremenu Marija sazna da je Jurislava očeva ljubavnica a ne sestra i ova joj pomogne doći do voljenog Malduha prije razmjene.

Zagorje. Berti. a onda je preminula To je jako pogodilo njezinu obitelj Tetek je počeo piti Kačkica i Milka bile su jako tužne Pali su u krizu i nisu imali što jesti .Tatek je počeo nakit i druge vrijedne stvari mijenjati za novac Tako su živjeli neko vrijeme . Najviše mi se svidjelo kada je u Kačkičin život došla Milka.Kada su htjeli ući u kuću vidjeli su da brave na vratima nisu iste Sve njihove stvari Persida je izbacila na ulicu .Nakon nekoliko mjeseci Borek umire. malo je tužan jer stalno netko umire.Stigla je nova pomoćnica. itd. Mjesto Vrijeme Glavni likovi: Kačkica. Priče iz Dubrave. Umrla je u Zagrebu 1993. pradjed.Oni su si našli novi dom u podrumu jedne kuće Tatek je preminuo Dojam o djelu:Ovaj roman mi se jako svidio.Nekoliko dan bila je u bolnici. . Milka. a za to okrivljuju Milku .Zagrebačka priča Bilješke o piscu:Blanka Dovjak Matković rođena je 1920. radnje: Kuća.B.Kada je bila gotova školska godina Kačkica i Milka otišli su u Zagorje U Zagorju su bili dva mjeseca . tatek. Pepica. Zagrebačka priča.Jednog dan došlo im je pismo da su tateka odvezli u bolnicu i da je Persida kupila njihovu kuću na dražbi Oni su se vratili u Zagreb . a nije mi se svidjelo kada su Kačkičini roditelji i brat umrli.Matković . u Zagrebu. Dječje knjige: Neobična ulica. koja joj je jako pomogla. Persida. Kratki sadržaj: Dolazak Milke Rađenje prvoga sina Boreka .D. radnje: Ljeto. ulica. godine. učiteljica. Neke male važnosti. a Kačkica nije bila zadovljna sa njom Milka se vratila Svi žive sretno Majka se razboljela i odveli su je u bolnicu . bolnica zima mamica Sporedni likovi: Borek.

Pjesme u šikari . Kada je počeo označavati cer .Utva . Studirao je prirodne nauke u Grazu i Zagrebu.Mrtvo more . Poslije umirovljenja neko je vrijeme živio na svojem rodnom otoku Braču. a onda se je opet vratio u Zagreb i nastavio svoj raznovrsni književni rad. Bio je vruć ljetni dan.eseji .zlatokrila i Medvjed Brundo .Istarske priče .nečije snažne ruke pograbile su magarca i bacile ga u krošnju cera.Pazinu . Pokraj mrtvog magarca stajao je kmet Jože i mrko gledao u providura.stare istarske balade . Nazor rođen je 1876.pripovijetke .Dedek Kajbumšar… Nazor se je bavio i problemima književne teorije i drugim pitanjima .putopisi .10. Kao profesor službovao je u srednjim školama u Splitu .romani .Priče iz djetinjstva. Providur se je uplašio .ali šjor Zvane je umirio diva.Nove pjesme .a gimnaziju je završio u Splitu. dnevnici .Eseji i članci .Veli Jože .god.Istarski gradovi .Kastru i Sušaku.iz močvare i nad usjevima . Priče sa otoka i sa planine .Veli Jože Bilješke o piscu : Vladimir Nazor je jedan od naših najznačajnijih pisaca.Gospa od snijega . u 20:14 • 66 Komentara • Print • # V.Deseterci .šjor Zvane i kapetan motovunske šume išli po Istri i označavali vapnom cerove koje će obraditi i prevesti u Mletke. Magarac je poskočio .Lirika . Od epskih spjevova najpoznatiji su : Živana .Govori i članci i Čitajući Kranjčevića.Nazor . U njegovim književnim djelima najznačajnije mjesto zauzima poezija.10.Hrvatski kraljevi .Legende o drugu Titu.govori … V.jer je ugledao stog sijena uz doščaru .Pjesme o bratu gavran i seki siromaštini .Nove priče .Napisao je i veći niz pripovijedaka i priča :Krvava košulja . Na svom rodnom otoku proveo je djetinjstvo . u Pastirama na otoku Braču.Šarko .Zadru . Mrtvo ostrvo .te je objavio nekoliko knjiga sa toga područja : Na vrhu jezika i pera .gdje je rastao lijepi cer. Objavio je oko dvadeset zbirki poezija :Slavonske legende . Niz godina je bio i upravitelj omladinskih domova u Crikvenici i Zagrebu.god.Oni su . Div je ponio providura u grad gdje su ulice vrvjele naoružanim ljudima .članci . Napisao je gotovo čitavu biblioteku knjiga u kojoj su zastupljeni mnogi radovi književnosti :pjesme .2007. Providur je jahao na magarcu. Barbabianka je rekao da će ga ovaj cer grijati ove zime u Kopru.Pjesme partizanske . SADRŽAJ: Bilo je to davno dok su providur Barbaianka .Istarski bolovi .Knjigu pjesama . Vladimir Nazor je umro u Zagrebu 1949.

zveketi lanaca . Oni su pristali da rade sa Jožom. U blizini obale Joža skoči u vodu .a valovi odnesu brod na pučinu. Plemići i glavari iz grada sastaše se da vijećaju što učiniti sa kmetovima. ali većina je bila za to da on ode. Iz utrobe broda čulo se je zviždanje bičeva . Sakupila se je velika vojska i dva viteza .građani i plemići su tražili dio zlata. Civetta više nije htio biti njihov glavar . Bez kmetova opustješe polja . Taj čovjek zvao se je Ilija i bio je jedan od galiota. Civetta podijeli zemlju među divovima . Počela je velika oluja i valovi su nosili brod prema obali. Motovunjani su vječali. Divove su nagradili zlatnim dukatima .te krenuše prema Psoglavčevu brdu. Div podigne poklopac na palubi . Građani se vratiše u svoje gradove .a uz njih građani . Jedne noći Jože je uhvatio nekoliko građana kako traže zlato. Išao je Istrom i sakupljao divove kmetove.odlučili da više neće hraniti Jožu. Došao je Uskrs . Ljudi su ih se bojali i svašta su govorili o njima.a na Štriginoj glavi ostalo je samo kamerlengo Ciretta.Kada su je počeli obrađivati vidjeli su da je nečija veća i bolja .pa je onda nastala svađa među njima.vinogradi i vrtovi. Proto i još neki tražili su da Jože ostane u Motovunu jer im mnogo vrijedi. On se je sprijateljio sa divovima. pa su svi zajedno krenuli u gore između Pazina i Motovuna.psovke .ali ništa nisu našli. Ciretta je krenuo na razgovor sa divovima.Jože je bio zadovoljan svojim životom.pa im je rekao da se sami brinu za sebe. Govorili su da je sve to zlato nekada pripadalo njihovim pradjedovima.a potom i pjesma. U početku su bili zadovoljni što imaju svoj komadić zemlje . Plovili su na jedra . Jože je izašao na kopno toga jutra. Odlučili su razgovarati sa divovima. Kada su se vratili u gradove . On je Joži ispričao sve o životu na galiji i rekao je Joži da će i on postati rob. Vitezovi sa vojskom krenuše na divove . On im je rekao da će ga dobiti . građani su kopali noću po svim stranama brda . Žetva je bila bogata. Tako su nastale velike svađe između njih. Kmetovi : Marko i Liberat htjeli su . On ga je sakrio. Dugo su razgovarali .a do tada će ga hraniti kao i do sada.ali vjetar utihnu i iz trupa broda pojave se vesla.prstenjem i lancima.ali da ga moraju zaraditi. Plemići su bili za to da ih se ubije . Kada su se divovi posvađali i htjeli ubiti Jožu .ali divovi se nisu pristali vratiti jer su željeli biti sami svoji gospodari.on je zapalio grad i pobjegao Ciretti. Iz Kopra je Jože otplovio s providurom u Mletke.a iz otvora pojavi se velika glava.a oni se zakunu na knjigu ugovora da će poštivati tuđe. Budući da nisu mogli osvojiti Psoglavćevo brdo . Nastanili su se na brdu gdje su nekada živjeli psoglavci. Jože se čudio tko to maše motkama. Providur je sa ostalim vijećnicima rješavao što će sa Jožom. Providur je rekao da će Jože za Uskrs otići u Kopar .ali ih oni pometaše cerovima. Oni su ga izabrali za svoga glavara i obećali su da će ga slušati.a građani da ih se privoli i da im se obrađivati zemlja. Radnici su morali sve nositi u grad divovima.

pokoran .a Ciretta povede Jožu u Motovun .jer tu će ih dostići velika kazna. Marka je istukao .ali on putem nestade. doba mletačke vladavine nad Istrom.dobričina .pokorni… Moj dojam:Djelo je vrlo ugodno za čitati. a on ih još više prestraši rekavši im da moraju zakopati Liberta i krenuti nekamo drugdje . puno mašte. oj beli tići.obrađivati svoju zemlju u docu .kapetan motovunske šume… Odlomak koji mi se najviše svidio: Noge su mi polomili. Ilija . Prošlost. Brižan san ti na ten svete!-Galebi. ter pozdravte moju majku! More. Kompozicija: Uvod-upoznavanje Zaplet-sukob Jože i s Motovunjana. Divovi su se odlučili vratiti svojim prijašnjim gospodarima .ništa nije tražio za rad … Divovi :podložni . more sinje! Opis likova : Veli Jože : star 300-tinjak godina . Poletite k jugu.dobar . u nekim djelovima tužno.ali im Joža nije dao. očuvanje Pouka:Ako si slobodan očuvaj tu slobodu. strli su mi dušu mladu. kamerlango Ciretta ..marljiv .šjor Zvane . nesloga i svađa među divovima Rasplet-povratak Tema:Sloboda divova i u ropstvi. ali i Jožin bjieg slobode. Mjesto i vrijeme radnje:Radnja se odvija u Istri. najviše u Motovunu i njegovoj okolici.građani ..a Libreta ubio motikom. Pozvaše Ciretta. Velim susret galeote Jožom Ilije Vrhunac-rezultat pogubnog djelovanja lugovog Civette. divovi . Likovi : Jože.providur Barbarijanka .vjerni . nemoj je prodati! .

Tema: Bajka o ljubavi. kao i o bezobzirnosti ljudi prema drugima i njihovim patnjama. V. njegovo najbolje djelo.Nazor? (U Grazu (1876 i (1949 Jože? god. Vrsta Bajka Vrijeme Jesen i prijelaz iz jeseni u djela: radnje: zimu. a školovanje je završio u Oxfordu.Koje Gdje Kada Što godine je je je je rođen V. Po izlazu iz zatvora napisao je svoju najbolju pjesmu "Baladu o tamnici u Readingu".2007. U najranijem razdoblju života pisao je poeziju. u 20:09 • 253 Komentara • Print • # O. Oscar Wilde iznenada je umro 30. Pouka:Treba biti obziran prema drugima. Pokopan je u Parizu. požrtvovnosti i osjećajnosti prema ljudskoj bijedi i siromaštvu. godine od upale mozga.) Zagrebu) god) (div) studirao umro Nazor? Veli bio Gdje je živio Veli Jože? (u Istri) 10. u svojoj 47. Bio je glavni predstavnik engleskog larpurlartizma (umjetnost radi umjetnosti).sretni kraljević Bilješke o piscu:Oscar Wilde rođen je 1854. uz "Sliku Doriana Graya". godini. Analiza likova: .10. kojoj se vraća pred kraj života.Nazor? V. primjećivati tuđu nesreću i pomagati ljudima čineći dobra djela.Wilde . godine u Dublinu. studenoga 1900. Najpoznatija su mu djela: algorične bajke "Sretni kraljević" i "Mladi kralj". roman "Slika Doriana Graya" i drame "Saloma" (na francuskom jeziku) i "Idealan suprug".

priču o sreći i obilju. Bio je sretan što je pomogao onima kojima je pomoć bila najpotrebnija. Kraljević nije bez osjećaja za druge i želi vidjeti patnju i siromaštvo građana. Svi mu se dive i uživaju u njegovoj ljepoti. a potom jedan pa drugi safir i kraljević je oslijepio. Nakon smrti njegov su kip postavili tako da kraljević sada može vidjeti svu bijedu i siromaštvo grada. Vidjevši ga tako slijepa lastavić odluči ostati uz kraljevića. Kratki sadržaj: Na visokom stupu u gradu stajao je kip Sretnog kraljevića. ali i svoju tugu otkako je kao kip spoznao svu bijedu i siromaštvo građana. Kraljević ispriča lastaviću svoju životnu priču. Njegova najsnažnija osobina je požrtvovnost i ljubav prema prijateljima. Za života kraljević je bio gotovo potpuno odvojen od svijeta izvan dvora. Mali lastavić doletje jedne noći do grada i odluči se odmoriti od naporna leta između nogu kraljevića. Pao je prvi snijeg i lastavić osjeti da će umrijeti. Tijelo mu je bilo prekriveno listićima suhog zlata. a na dršci njegova mača stajao je veliki crveni rubin. Kraljević zamoli lastavića da mu pomogne u njegovoj nakani da pomogne siromašne. Iako je bilo već prilično hladno lastavić odluči ostati i pomoći. ljubav i odanost prijatelju te izuzetna hrabrost i odlučnost u pomaganju siromašnima i uz najveću žrtvu.Sretni kraljevićKip koji stoji na visokom stupu. oči su mu bila dva plava safira. Krase ga požrtvovnost. Kraljević za to nije mario. Tada ga kraljević zamoli da skine sa njega listić po listić zlata i odnese ih sirotinji. Sutradan gradonačelnik naredi da se kip kraljevića skine sa stupa i . Svi su mu se divili. no kraljević je vrlo nesretan. Najprije je skinuo rubin sa mača. i cijeli je život proživio u sreći i blagostanju. Letio je po cijelom gradu i pričao kraljeviću o siromaštvu građana. LastavićMala ptica koja je upoznavši kraljevića odlučila ostati uz njega i činiti dobra djela. Poljubi kraljevića i lastavić pade mrtav.

urednik. godine. Na dan vjenčenja ostala je kod kuće spremajući ručak za goste. završio kratak. Roditelji su željeli da se sin oženi i dovede snahu koja će im pomagati. Vrhunac: na dan vjenčanja majka je izrekla kletvu kojom je svatove pretvorila u kamen. studenog 1838. Olovno srce kraljevića nije se rastalilo i baciše ga na smetlište. ali joj mlinar nije dozvolio da ga spriječi. pripovjedač. prosinca 1881. godine u Zagrebu.pretali u talionici u novi kip.Povjestice Bilješke o piscu: AUGUST ŠENOA. feljtonist. Zaplet: sin je rekao majci da je zaljubljen u Janu. ali siromašnu Janu.10. Sin je rekao majci da je zaljubljen u lijepu. Majka je bila protiv vjenčanja. pjesnik.2007. stoljeća. a oni su na istom mjestu ostali do danas. KAMENI SVATOVI narodna priča Fabula: ispod Susjedgrada je živio mlinar sa ženom i sinom. Nazivali su ga pjesnikom Zagreba jer je u svojim djelima često pisao o svom rodnom gradu.” Vrijeme citat: “Projurilo radnje: prije mnogo ljeta preko mnogo lijepog Božjeg godina svijeta” . Palo je tik do mrtvog lastavića pa Bog reče anđelu da će ptica zauvijek pjevati u njegovom Rajskom vrtu. Rasplet: svi svatovi su se okamenili na mjestu. a u njemu je 13. 10. U njegovim djelima vidljiva je ljubav prema domovini i svom narodu. rodio se 14. središnja ličnost hrvatske književnosti 19. Majka je bila protiv vjenčanja. u 43. Završetak: na tom mjestu stoje i danas. Mjesto radnje: ispod Susjedgrada citat: “Pod vrletnim Susjedgradom živio vam starac mlinar. Rodoljublje i čovječnost dva su osnovna osjećaja kojima je prožet njegov cjelokupni književnički rad. On su priželjkivali da se sin oženi. godini života. Kompozicija: Uvod: ispod Susjedgrada je živio mlinar sa ženom i sinom. Izrekla je kletvu i pretvorila svatove u kamen. ali plodan život.Šenoa . ali ga nije mogla spriječiti. a kraljević će ga zauvijek slaviti. u 19:55 • 132 Komentara • Print • # A.

neslaganje. eufenizama. Sporedni likovi: sin. Koristio se pripovijedanjem u prvome licu i jednostavnim svakodnevnim govorom. Od ostalih Defoeovih djela poznat je njegov roman o kradljivici "Zgode i nezgode glasovite Moll Flanders". udaljen od civilizacije uspjeva održati u sukobu s nesklonom prirodom. ali želi da se sin oženi. mornara iz Yorka" zasnovan na stvarnom događaju. Strofa: ima deset strofa. usporedbe. mlinar.Tema: vjenčanje bogatog mladića i siromašne djevojke protiv majčine volje. prvih nekoliko su kratke (osmerostih). Motivi: ljubav. postaje jako gnjevna. kamen.rime nema samo u nekoliko stihova.2007. Jana. Karakterizacija glavnog lika: MAJKA (MLINARICA) . To je priča o brodolomcu. Drugi i treći dio tog romana manje su uzbudljivi. kletva. Ima metafore. Ideja: Čovjek treba živjeti život kako sam odluči. Ističe se i njegova kronika o epidemiji kuge "Dnevnik kugine godine". unakrsne i obgrljene.Robinson Crusoe Ime pisca: Daniel Defoe O piscu: Daniel Defoe. Pod utjecajem toga. Živio je od 1660. Defoe .g do 1731. Kad se on zaljubi u siromašnu djevojku. ljuta.mlinarica je stara žena. epiteta. a ostale puno duže. ironije… 10.10. a kao romanopisac pojavio se u kasnijim godinama života. u 19:47 • 130 Komentara • Print • # D. Pažnju publike pobudio je svojim pustolovnim romanima. svatovi… Jezik i stil: pjesma je napisana na hrvatskom književnom jeziku. engleski pripovjedač. baca kletvu na svatove. Drugi ne mogu donositi odluke o tuđem životu. bijesna. ali gotovo vezan .g. Njegov prvi i najpoznatiji roman je "Život i čudne neviđene pustolovine Robinsona Crusoea. Nakon toga ljudi govore da je luda. vjenčanje… Stih: poluvezan. Rima: ima svih vrsta rime parne. svatovi. koji se.utemeljitelj modernoga romana. . Neke su riječi skraćene radi dobivanja jednakog broja slogova u stihovima. vrijedna.

Znao je da je danas nedjelja 26. a neke bacili morskim psima. sandale. ali da bi ih mogao uloviti bio mu je potreban luk i strijele. Prijatelj ga je pozvao da pođe s njim. Nakon duge plovidbe u daljini su ugledali crnu točku. Digli su jedra i krenuli punom snagom ali gusari su ih ipak stigli. Mjesto radnje: Pusti otok Likovi: Robinson Cruso. Brod je potonuo. Ujutro kada se bura smirila stigli su u London. jer će sada moći jesti pečeno meso i grijati se noču. Putem je naišla jaka bura. Robinson se probudio na pustom otoku. Strijele je bilo teže napraviti jer ih je trebalo šiljiti. Robinson je odlučio da se smjesti u nju. Jednog dana sreo je prijatelja koji se spremao na put u London. Htio je znati kada je koji dan pa je napravio kalendar. Mornari su pumpali.divljaci. Jednog dana otac mu je rekao da želi da postane trgovac. Robinson je pristao ali bojao se to reći svojim roditeljima. Svaki dan je na obali gledao brodove i mornare kako iskrcavaju robu. Ta točka je bila gusarski brod. Morao je paziti da se .Četvrtko.Tema: Robinsonov boravak na pustom otoku Osnovna misao: Treba biti snalažljiv da bi se preživjelo Vrijeme radnje: 1632-1637 g. Bio je sretan. Četvrtog dana želio je promjeniti jelo i pošao je otokom u potrazi za hranom. Robinsona su uzeli u robstvo. Sunce je bilo tako jako da je meso bilo polupečeno.g.svibanj 1654. Prešli su na njihov brod i zauzeli ga. ali dok je robu prodavao uvijek je mislio odakle je ona došla i kakav je i koliki put prešla. Sadržaj: Dječak Robinson živio je s roditeljima u Engleskoj.ljudožderi. Kada je izašao van vidio je da drvo pred njegovom pećinom gori. Htio je kada odraste da bude mornar i da putuje svijetom. Pokraj njegove pećine bila su dva stabla. i za svaki je dan na stablu urezao crtu. Jeo je kukuruz. ali mu nije bilo ukusno pa je odlučio da meso stavi na vrući pjesak. Jedan grom je udario blizu njegove pećine i on se jako uplašio.mornari. Oko ponoći započela je jaka kiša. Ukrcao se i otplovio u nepoznato. Na vrhu jednog brežuljka bila je pećina. kapu i vreću.Od lišća je napravio odjeću. legao je na slamu i zaspao. ali to nije ništa pomagalo. Uhvatio je jednu kozu i ponio ju kući. Prvo je pokušao naći skrovište. Neke su mornare ubili. Pala je noć i Robinson je odlućio spavati. Sutradan je krenuo u lov. Robinson se jako uplašio pa je otišao u svoju kabinu.Petko. Robinson je to prihvatio. a pio vodu iz izvora blizu njegove pećine. i da nastavi posao koji je on započeo. Ogulio je kožu i počeo jesti sirovo meso. Na putu ih je zahvatilo nevrjeme. Šetajući gradom sreo je jednog mornara koji mu je ponudio da će ga besplatno prevesti nazad k ocu. jer kada je vidio vatru to je bilo veliko otkriće. Primjetio je da tamo ima divljih koza. Cijelo vrijeme razmišljao je odakle je ta roba došla. Robinson se tada oprostio od prijatelja. a to je teško išlo kamenim nožem. Brod je bio pun vode.roditelji. Sutradan je od savitljivog pruća napravio luk.

Počeo je praviti lonce. Divljak se otrgnuo i pobjegao im. Petko i Robinson su krenuli na put.vatra ne ugasi. ali on mu je odgovorio da je ona umrla. Kada je počeo bušiti rupu u drvetu odjednom su počele letjeti iskre koje su palile vatru. Bojao se da kada dođe zima neće imati što jesti jer će biti previše hladno. Lopatom koju je napravio od školjke iskopao je duboku rupu i u nju spremao zimnicu. Petko i Robinson su sa tog broda uzeli puške. On je krenuo po pomoć na drugi otok.Robinson je pomogao divljaku i spasio ga od ljudoždera. Iznenada se zemlja počela tresti. Jedva je uspio da se izvuče. Oko kuće je zasadio drveće pa je imao i dvorište. Zapalio je jedno drvo i obrađivao ga dok nije izgledalo kao čamac. Vodili su jednog divljaka. lonci su propuštali vodu. Sutradan je otišao do broda i tamo ugledao psa koji je jedini preživio brodolom. Bura je bila jaka i brod je počeo tonuti. Pošto je bio petak Robinson je divljaka nazvao Petko. ali imao je jedan problem. Petko i robinson su razgovarali o ljudožderima. Jednog dana čuo je jaku buku sa obale. Mislio je da je sada kod kuće majka bi mu kuhala čaj i bilo bi mu lijepo. U daljini je vidio brod koji prilazi otoku. Petko se ražalostio. pokušao je napraviti i stol i stolice. pa je odlučio napraviti podrum u kojem će spremati hranu. . Pucali su jednom iz topa i svi su pobjegli. U jutro se probudio bolestan. pištolje. pa sjedne i otisne se dalje od otoka. Brod koji je dolazio bio je europski. Sutradan je ispleo mrežu i krenuo u ribolov. Odlučio ga je isprobati. Struja je bila jaka i nosila ga sve dalje. ali je dvije pustio jer su bile male. barut i top. sada su Petko i Robinson bili naoružani. Ujutro se u daljini vidio brod koji je topovima dozivao pomoć. Kada su stigli u Englesku Robinson je otišao kući gdje je našao oca. Riba što ju je lovio više mu nije bila fina pečena jego ju je kuhao. Nakon pozdravljanja Robinson ga je upitao gdje mu je majka. Robinson je psa poveo sa sobom i dao mu ime Džek. Robinson je tužan otišao u krevet. Divljaci su opet došli na otok ali. Vulkan je proradio i izbacio užarenu lavu. Sutradan je došao jedan divljak i rekao da je Petkov otac umro. Zadržao se dugo nemisleći na vatru. Petko je bio u početku plašljiv Robinson ga je odveo u pećinu i učio ga engleski. Za njim su krenula dva ljudoždera. samo je u jednom čamcu ostao starac koji se nije mogao micati. Robinson i Petko su u daljini ugledali brod koji je prilazio otoku. a kada se sjetio bilo je kasno jer se vatra ugasila. Na dno lonca je stavio sol tako da voda nije izlazila van. Uhvatio je tri ribe. Nakon nekog vremena odlučio je Robinson da napravi i čamac. kada je pogledao uplašio se jer su na otok stigli ljudožderi. Od cigli što ih je sušio napravio je peć. To je bilo novo otkriće kako da vatru dobije kada on to želi. Kada je došla zima Petko je bio začuđen . Petko dotrča čamcu i počne grliti starca jer je to bio njegov otac Četvrtko. Robinson se uplašio ali kada je vidio da lava pali drveće bio je sretan jer je na taj način ponovno došao do vatre.

Došao je na Zemlju da pomogne ljudima da se riješe otpada.2007. Robinson i Petko nastavili su zajedno živjeti. Pametan je i spretan. Vesna je zaigrana i vesela djevojčica. U priči se spominje planet Zmaz. U mirnoj jaruzi jednog podneva. Hitrec. Tamo se susreću s kraljem smeća i gomilom otpadaka. radnje: jaruga. Eko je došao s namjerom da očisti Zemlju od otpada. u 19:41 • 2 Komentara • Print • # H. Likovi: Eko Vrijeme Mjesto Opis Eko. Diplomirao je komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Porazili su ih uz pomoć dobroćudnih . On je dobroćudno biće. Eko Eko je možda metar visok. Kralja i vojsku trebalo je porazit da bi mogli oslobodit Ekovu sestru. Najveći uspjeh postigao je Hitrecov roman: Pustinjski pupak. Kad mu je ponestalo energije Vesna mu je pomogla obnoviti je. Vesna: Vesna je djevojčica koja živi s majkom i braćom u jaruzi. 10. Eko i blizanci krenuli su na planet Zmaz. suvremeni hrvatski pisac rođen je u Zagrebu krajem prve polovice dvadesetog stoljeća. Uvijek se šali na tuđi račun. Na njemu je zarobljena Ekova sestra Eka Eka. u 19:43 • 48 Komentara • Print • # V. Sadržaj: U jaruzi na Hrčkovom brdu živi djevojčica Vesna i njezini susjedi.jer nije prije nikada vidio snijeg i stalno je bio uz peć. Lukavo i radoznalo pomaže Eku Eku.RAZRED OSNOVNE ŠKOLE LEKTIRE 10. čvrsto tijelo. Snježnobijelo svjetlucavo odijelo pripijalo mu se uz malo. Vesna.2007. Druži se s blizancima iz susjedstva. planet blizanci… radnje: ljeto Zmaz likova: Eko Eko: On je neobičan čovječuljak s planeta Bon. Vesna. Hitrec . život remeti pojava neobičnog čovječuljka Eka Eka.Eko-Eko O piscu: H.10.10. Eko Vesna i blizanci su se izvrsno sprijateljili.

u 19:38 • 12 Komentara • Print • # I. rođen je 1933. pobjegnu autobusom -Marie Clever i Katsarida Somais prate Koka i Zlatka -bogalj(pisac Kušan) razgovara sa slikarom Poklepovićem -slika Mona Lize nije orginal -Charles i Frederic traže sliku kod gospodina Somaisa . zajedno sa slikarom. Lažeš. a Eko se sa sestrom vratio na planet Bon. Bilješke tijekom čitanja:trinaestogodišnji Ratko Milić. Koko i duhovi. Zlatkov ujak(Pokle). papagaj Cesar. kći poznatog francuskog novinara Marcela Clevera.bića s planeta Zmaz. Melita. Najpoznatija djela su mu:Koko u Parizu.10. Nikolas Somais. Zlatko Brnčić. slijepci pucaju po prolaznicima -Koko sav prestrašen od Zlatkovih priča. gdje je završio osnovnu i srednju školu i diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti. Domaća zadaća. zvanom Pokle -Koko uči francuski jezik -Zlatko plaši Koka da se u Parizu otimaju dječaci njihovih godina. Michael. ljuta je na tatu što je nije poveo sa sobom k režiseru Worsonu koji je u Parizu snimao film o krađi Mona Lize -Nikolas Somais želi svom slijedećem brodu dati ime Mona Liza po čuvenoj slici -Katsarida Somais. pisac -Koko i njegov prijatelj Zlatko spremaju se u Pariz u goste Zlatkovu ujaku.godine u Sarajevu. zvan Koko. Marie Clever. Zemlja je očišćena. Zagonetni dječak i Strašni kauboj. Maurice.1939. bogalji imaju ugrađene strojnice.godine se seli u Zagreb. slikaru Poklepoviću. Charles. ipak sretno sa Zlatkom dolazi u Pariz -slikar Poklepović. Alles Worson. Kušan .2007. Katsarida. Jean. zvani Pokle odvodi ih u svoj čudan stan i pokazuje sliku Mona Lize -Marie Clever.Koko u Parizu Bilješka o piscu: Ivan Kušan. Frederic. Oslobodili su Eku i vratili djecu na Zemlju. svuda vrebaju snajperisti. 10. književnik i prevoditelj. Marcel Clever. prijatelj Marie Clever -Koko bježi za lopovima u crvenom automobilu -Jean i Michel otimaju Koka -Zlatko uzima sliku Mona Lize kako bi je dao u zamjenu za Koka -Jean i Michel otimaju Zlatka i sliku -za sliku Mona Lize Jean i Michel traže 10 milijuna franaka od gospodina Somaisa -Koko i Zlatko. Uzbuna na Zelenom Vrhu.

Slikar Pokle trebao je sliku donijeti na snimanje filma "Slika za milijardu".Jean i Michel traže od Zlatka da im za otkup Koka donese sliku. gdje svatko iznosi svoj razlog zbog čega je htio tu čuvenu sliku.Koko sanja da se nalazi u Parizu sa prijateljem Zlatkom. koji je već bio u Parizu. pa ga je zastrašio. ali su i njega oteli. gdje živi Zlatkov ujak Poklepović.Koko je primjetio neke nepoznate osobe koje bježe preko terase u crvenom automobilu pa ih je pratio. Zlatko.Zajednički prijatelj. bivši bogalj.Katsarida je smatrao da njegov otac želi na svome brodu imati sliku Mona Lize. ali se nažalost izgubio. ali kako je slika nestala. Michel i gospodin Alles Worson kod gospodina Somaisa -zajednički susret sviju kod gospodina Somaisa i spoznaja da nitko nije "pravi lopov" -Koko odlazi stepenicama do prijatelja i trči.-Jean. pa je on trčao beskrajnim stepenicama i probudio se. prate Koka i Zlatka. kći poznatog novinara i njezin prijatelj Katsarida Somais.Prestrašen Koko ipak s Zlatkom sretno avionom dolazi u Pariz gdje ih dočekuje Zlatkov ujak slikar Poklepović. Slikar Koka i Zlatka odvodi u svoj skroman stan. da je Mona Liza ukradena.To je u stvari bio san dječaka Koka koji je pod utjecajem Zlatkovih priča bio jako uzbuđen i prestrašen. uhvatila ga je groznica i utonuo je u duboki san"A Koko se pokrije .Zlatko je donio sliku. trči beskonačno trči -Koko se probudi jer to je bio san i odluči sanjati što više tako lijepih snova Doživljaj djela: Roman Koko u Parizu mi se sviđa zato što je u njemu opisan san dječaka Koka.Knjiga je i vrlo smiješna i pomalo napeta.Prvi izlazak u Parizu bio je u brijačnicu. slikar kojeg Francuzi zovu Pokle. on se htio baciti s Eifelovog tornja. Sadržaj: Na početku romana saznajemo da Koko s prijateljem Zlatkom putuje u Pariz. a Marie je iz očevih članaka saznala da je slika nestala.Prije odlaska u Pariz.Djevojčica Marie Clevere. U potrazi za slikom Mona Lize svaki od likova odlazi najprije u stan slikara Poklea. gdje im pokazuje čuvenu sliku Mona Lize. želio je razgovarati s Kokom. iako je Koko htio vidjeti poznate znamenitosti grada Pariza.Koko im je rekao da je siromašan i spomenuo je sliku Mona Lize. no ipak se na kraju probudi i dozna da mu je to san.Dječaci Jean i Michel željni avanture otmu Koka misleći za njega dobiti otkupninu.Koko i Zlatko uspiju pobjeći otmičarima noseći sa sobom sliku. sin bogatog brodovlasnika. a nakon toga u stan gospodina Somaisa. pričao je Koku strašne priče o Parizu.

Michel. plašljiv. bistar. Tema djela: Tema djela su dogodovštine dječaka Koka i Zlatka u Parizu. pravi se važan pred svojim prijateljima. pisac Kušan -Koko-trinaestogodišnji dječak iz Zagreba.-1980. želi postati biciklistički as i svirati električnu gitaru Književna vrsta:pustolovni roman 10.2007. Zlatko. bojažljiv. snalažljiva. 1873. ."Radnja romana počinje i završava u Zagrebu. Katsarida Somais. 3." Mjesto i vrijeme radnje: Mjesto radnje je Pariz. dobar. . papagaj Cesar. voli punjenu papriku i stalno je gladan -Zlatko-kokov najbolji prijatelj. Marcel Clever. 1.Svi to čine na vrlo zanimljiv i zabavan način. Maurice. pokušaju saznati gdje je nestala slika Mona LIze. pogotovo strance. voli da ga smatraju da je hrabar. Ideja djela: Slika Mona Lize je glavni razlog zbog kojeg su svi likovi u romanu nastojali poput pustolova i kriminalaca doći do te slike i na lak način se obogatiti. Nikolas Somais.Ondje svaki dan ima 3000 otmica. Najviše otimaju dečke naših godina.Zagreb. Charles. glavni grad Francuske "Ne znaš ti što je Pariz. Vrijeme radnje je oko 1970. Analiza likova:Koko. 8. hrabar.Oni. ujak Pokle. Vrijeme radnje je ljeto. 9. Marie Clever. kao i ostali likovi u romanu. pametan. pomislivši kako bi možda bilo zgodno da još večeras otputuje na drugu stranu svijeta. Alles Worson. ali to ne želi pokazati. voli špijunske romane i mašta da će postati šrijunka kao Mata Hari -Katsarida Somais-sin bogatog brodovlasnika. voli pretjerivati.Duga Bilješke o piscu: DINKO ŠIMUNOVIĆ (Knin. neodlučan.preko glave. Jean. kad je kao glumica bila popularna Monica Vitti i glumac Peter O`Toole. snalazi se u svakoj situaciji -Marie Clever-hrabra.10. u 19:34 • 93 Komentara • Print • # D. Šimunović . željan pustolovina. Frederic. puno čita.

ali nije mogla i utopila se. . želja. ostali ljudi. Motivi: zabrane. Završetak: bace se s litice. oluja kao znak smrti. "Alkar") je opisivao Dalmatinsku zagoru i Cetinsku krajinu. Srna odluči proći ispod nje. a odozgo klisure zarobile malu varoš Čardake na strmu obronku. Mjesto radnje: u i oko varoši Čardake citat: "Odozdo rijeka Gilbuša. . . sažeto. ali se utopi u močvari.1933. Jedne noći su se bacili s visoke litice. Tako je išla i došla do močvare. ) zauzima posebno mjesto u novijoj hrvatskoj književnosti kao pisac koji je stvorio našu modernu seosku novelu. Sava Sporedni likovi: majka Emilija. a u romanima ("Porodica Vinčić. . Tamo je srela Savu i Klaru. Vrhunac: nekon što se pojavi duga. prolazak ispod duge. "Đerdan". Glavni likovi: Brunhilda Srna. Nakon toga su se njeni roditelji preselili u napuštenu tvrđavu i tugovali. . krepko. Zaplet: u vinogradu čuje da se djevojčica pretvori u dječaka kad prođe ispod duge. Rasplet: Srnini roditelji sele u tvrđavu o tuguju. Matoš je s pravom primijetio da Šimunovićev realizam djeluje poezijom narodne pjesme. Tada se na nebu pojavila duga i Srna je htjela proći ispod nje. " Vrijeme radnje: prošlost Tema: Srnina želja da bude dječak i pokušaj ostvarenja te želje. "Duga". Srna je od njih čula da se djevojčica kad prođe ispod duge promijeni u dječaka. udovica Klara. . Sava. smrt. Jednog je dana išla s roditeljima u vinograd kupiti grožđe. . Mislila je da ju može prijeći. U pripovijetkama ("Mrkodol". Ideja: zabranjivanjem željenih stvari može se postići samo loše. Sava je pričala kako ju je zbog njezinog veza snašla nesreća. "Tuđinac") je zahvaćao i druge teme. otac Janko. Vrsta književnog djela: pripovijetka Fabula: Srna je živjela u doba kad djevojčice nisu smjele mnogo toga da ostanu vitke. Šimunović piše jezgrovito. Kompozicija:Uvod: Srna stalno mora biti u kući. blijedopute.

dječaci se sastaju na grundu i izaberu Boku za predsjednika . " Doživljaj djela: Roman Junaci Pavlove ulice mi se sviđa jer je u njemu opisano veliko prijateljstvo među djecom.Molnar . romane i dječje pripovijetke. .10. požrtvovnost. onomatopejom. a sada tako žalosni kapetan Pavlove ulice jako se promijenio.Čonakoš šalje pismo Boki u vezi sastanka na grundu . Eva i Junaci Pavlove ulice. Umro je 1952.Nemeček na grundu susreće Feri ača koji krade njihovu zastavu . godine u New Yorku.Nemeček je jako bolestan "taj tako veseli pješak. razreda . njihova borba.Boka saznaje da će se na grundu. počeo je plakati. Pisac se koristi i usporedbom.Jezik i stil: pripovijetka je napisana na hrvatskom književnom jeziku: štokavskom narječju i ijekavskom izgovoru. metaforom.hrabri Nemeček sam odlazi kod crvenokošuljaša. U knjizi ima mnogo opisa.započinje borba za grund "dan bitke bio je divan proljetni dan.Gereb šalje pismo u kojem otkriva plan crvenih košulja.Čonakoš. Pješčane bombe počele su letjeti. u 19:29 • 49 Komentara • Print • # F.Junaci Pavlove ulice Bilješka o piscu: Ferenc Molnar je mađarski književnik rođen 1878. " . " . moli da mu oproste i opet prime u svoje društvo . graditi nova zgrada "čitav svijet okretao se oko Boke. oni ga uhvate i bacaju u vodu "a on iz vode gleda tako tužnim pogledom kao kakva žalosna žabica" . Bilješke tijekom čitanja: pisac opisuje radnu atmosferu u prirodopisnom kabinetu učenika 4.dječaci Pavlove ulice pripremaju plan za obranu svojeg grunda hrabri mali Nemeček se razbolio . Najpoznatiji su mu romani: Čamac bez gospodara. u Budimpešti. . a velika bol pritiskivala je njegovo srce.borba je opisana kao žestok susret dvije grupe dječaka "a mala truba je odjeknula u znak da tvrđave otpočnu s bombardiranjem. kojeg je toliko volio i borio se za njega. hrabrost i . najčešće osoba i krajolika. 10. Boka i Nemeček odlaze na otok u botaničkom vrtu gdje ostavljaju papir s porukom "Tu su bili dečki iz Pavlove ulice. " . " .vrlo lijepo je opisan grund koji je dječacima iz Pavlove ulice značio beskrajnost i slobodu .2007. vrijeme koje se samo moglo poželjeti. Pisao je komedije.

Kolnai. izgubili su i grund na kojem se je trebala graditi kuća. Nemečekov otac . razreda. nego svađom i borbom. Nemeček. odnosno osvojiti mjesto za igru kojeg u velikim gradovima nema. Njihova dječja igra bila je kao pravi rat u kojem je bilo i žrtava. Barabaš. izgubili su komad zemlje koji su branili s toliko boli. dječaci su izgubili grund i dobrog prijatelja Nemečeka. Pastori. na grundu "ono je peštanskom djetetu ravnica. a izgubljen je i teritorij zbog kojeg su ratovali. borbu za svoj grund. ali su na kraju pobijedili dječaci Pavlove ulice. tema djela:Tema djela je borba dvije skupine dječaka koji žele obraniti. Feri. livada. Slovak Janko. Dječaci te grupe učinili su "einstand" a što znači objavu rata." Vrijeme radnje je mjesec ožujak ("mart") "prozori su bili širom otvoreni tog martovskog dana. Analiza likova: Boka. Najvažniji događaji zbivaju se u Pavlovoj ulici. Ač. To je bilo mjesto koje su dječaci jako voljeli i ono im je značilo beskrajnu slobodu igre." Mislim da se radnja romana događa krajem prošlog stoljeća kada još nije otkriven lijek protiv upale pluća. Dogovorom se mogu postići bolji rezultati. učenici 4. Mjesto i vrijeme radnje: Radnja je smještena u glavni grad Mađarske. Lesik. Čele. Čengej. Izazov su prihvatili dječaci iz Pavlove ulice i počeli se pripremati za borbu. ono za njega znači beskrajnost i slobodu. Taj grund htjela im je oduzeti grupa dječaka zvanih crvenokošuljaši. Grund je bio njihov. Borba je bila organizirana kao da se brani svoj dom ili domovina. Nažalost. s toliko junačke hrabrosti. Budimpeštu. Pomogao im je njihov prijatelj. pas Hektor. Vajs. poljana. Rihter. Čonakoš. svoje slobodno vrijeme provodili su na grundu koji se nalazio u Pavlovoj ulici. Nemečekova majka. profesor Rac. Na slikovit način je opisan grund kao i osjećaji koji su ta djeca osjećala prema njemu. Gubitak dobrog prijatelja kao i grunda slomio je mala srca dječice tako da me taj roman na kraju rastužio. Gereb. Gerebov otac. mali i bolesni Nemeček. Ideja djela: Dječaci Pavlove ulice i crvenokošuljaši trebali su zajedno dijeliti grund. Sadržaj: Grupa dječaka. Grupe dječaka su se hrabro borile. Osim prijatelja.ljubav za komadić zemlje na kojoj su se uvijek igrali i bili zajedno. ali su nažalost izgubili hrabrog Nemečeka koji je uskoro umro.

Boka je ostavljao dojam pametnog dječaka koji je krenuo u život kao čovjek koji će. ali teška bolest skrhala je tog malog junaka "u krevetu je ležao kapetan. u 19:23 • 86 Komentara • Print • # S. dobrodušan i sretan što ga prijatelji kao takvog žele u svojoj družini. mrzio je izdaju. Njegova hrabrost i ljubav prema grundu bili su toliki da je.Boka . Lagerlof . Te večeri je baka pričala jednu priču. duboko i teško dišući otvorenih. Bio je vođa dječaka iz Pavlove ulice.Nemeček . tankih usta. Ali on nije nikog prepoznao. velika je bol pritiskivala njegovo srce. Najžalosnije od svega je to što je njena baka umrla.Legenda o Kristu Naslov djela : SVETA NOĆ Na početku priče spisateljica govori o svojoj baki.2007. bio zaslužan za pobjedu. napet. ako se ne i popne visoko. Govori kako je njoj i djeci pričala puno priča. Bio je jednom jedan siromašan čovjek koji je molio ljude za pomoć jer će mu se smrznuti djetešce i žena. Možda je već vidio stvari koje su skrivene ljudskom pogledu. pošteno i muški opstati na svom mjestu. Zbog toga je imenovan kapetanom. Bio je Božić. " ." Znao je i plakati za svojim prijateljem Nemečekom. mršav dječak krhke građe. iako jako bolestan. malih. a bio je duboko potresen bolešću i smrću malog Nemečeka.hrabar. lijep. Prijatelji su ga jako voljeli.Feri ač . . Od tada više nikad nije čula njezine priče. Bio je vođa crvenokošuljaša..mali. slušali i poštovali "jednom riječju. S puno osjećaja je opisana smrt malog Nemečeka. morao je izvršavati tuđe naredbe i ići u zatvor. Baka i djevojčica su željele ići na ponoćku ali nisu mogle jer je jedna bila prestara a druga premlada. a kada je čuo da će se na "njegovom" grundu graditi zgrada. Književna dječji pustolovni roman vrsta: 10.10. Borba između dječaka opisana je kao da se vodi pravi rat. Bio je pravedan. Analiza stila:Stil u kojem je pisan ovaj roman je zanimljiv. Tako je išao do vrata svake kuće i . Likovi su vjerno opisani. mudar. hrabar i simpatičan.krupan crnomanjast dječak. tako da sami možemo vizualno zaključiti kako je izgledao pojedini lik. Bio je "običan vojnik" pa su mu svi mogli naređivati. Poslije 40 godina sjećala se samo jedne priče o Isusovu rođenju. velikih očiju. pravedan i pošten dječak. pun događaja.

Ovce se nisu preplašile.a nema ni zrna žita. bavio se brašnom. oko spilje. umro je 1897.U 2 riječi su se dogovorili da skupe pšenicu i odnesu je. Pastir se sjeti da psi nisu lajali na čovjeka. Pastir onda shvati zašto je sve večeras tako radosno. Baka stane s pričanjem i kaže:»Ono što je pastir vidio možemo i mi». pa dade vune čovjeku da pokrije djetešce. Čovjek golim rukama uze žar vatre i ništa ga ne oprži.g u Parizu.10.svatko ga je odbio.2007.jedanput kada je išla njegova unuka s dečkom do mlina da dobije blagoslov. Baka položi svoju ruku na djevojčinu glavu i kaže:»Upamti ovo. a pastir ga pođe pratiti. 10. Najednom vidi vatru u daljini. Mlinove koje je para pokretala izluđivali su ga. u spilju i pođoše pjevati.Ušli su punih vreća u mlin.Svaki dan je u mlin donosio jako puno vreća brašna u kolicima. Tada se probudi pastir i baci svoj šiljasti štap na čovjeka. Čovjek ode. Bilo mu je žao da se smrzne djetešce. Naziv Tajna djeda priče: Cornillea Fabula: Djed Cornille bio je stari mlinar. Siromašan čovjek mu kaže da on to mora sam shvatiti.punih 60 g.Vratili su se u selo i rekli sve što su vidjeli.Vrata mlina su bila širom otvorena i vidjeli su djeda kako sjedi tužno.Pisma iz mog mlina Bilješka o piscu: Alphonse Daudet rođen je u Nimesu u južnojFrancuskoj. u 19:20 • 15 Komentara • Print • # A. godini objavljuje roman «Mališan» ili «Povijest jednog djeteta». a psi nisu lajali. Tada ga pastir zaustavi i pita zašto je tako milosrdan.U dvadesetoj godini posto je tajnik bogatog plemića i moćnog ministra u vladi cara Napleona III.Djed je ponosno radio i mljeo žito.Daudet . I on mu pozajmi vatru. Kada su došli do spilje pastir vidje gdje čovjek živi.Sjetila se da pogleda kroz prozor i vidje da je to samo prazna prostorija. Taj štap ne pogodi čovjeka nego pade u polje. U svojoj 28. jer je to istina kao što ja tebe vidim i kao što ti mene vidiš». da ovce nisu pobjegle i da ga štap nije pogodio. Ode tamo i vidi stado ovaca i tri psa. .Nitko nije znaokakva je to tajna djeda Cornillea.Poslije kad je djed izišao njegova unuka je vidjela da ga nema. Anđeli dođu na brijeg.S velikom je ljubavlju hranio mlin.Stalno je govorio da ne idu tamo ida se ti razbojnici koriste parom da izrađuju kruh. Onda čovjek stane pred pastira i zamoli ga da mu pozajmi malo vatre.

Ima 60 godina. Tema djela: Djed Cornille više voli kruh koji je rađen od vlastite ruke nego od pare.Odjednom je izašao vuk i borio se s Bikom cijelu noć.Bika je ujutro otišla u planinu i igrala se. radnje: .Borila se s vukom cijelu noć i onda ujutro postala zajutrak vuku.Zato je kupio mladu kozu jer je mislio da će se priviknuti i ostati.Vrsta Alegorična djela: priča. Mjesto Planina. život.Tako ih je sve gubio na isti način. gospodina radnje: Seguina. Vrsta Alegorična Tema: Bika je uvijek htjela u planine pa makar riskirala priče: priča.No bio je u krivu no onda joj reče da je imao kozu koja je bila jaka i opasna kao jarac. Mjesto Mlin. Vrijeme Ljeto. Naziv Koza gospodina priče: Seguina Fabula: Gospodin Seguin nikada nije imao sreće sa svojim kozama.Svakoga jutra bi prekinule konopac i odlazile u planine gdje bi ih vuk pojeo. radnje: radnje: Opis lika: Djed Cornille je vrlo odlučan čovjek koji više voli obične mlinove od paro-mlinova.livada Vrijeme Dan.Ujutro se umorila i vuku je postala sladak zajutrak.

Imala je muzej u kojoj su se držali zlato. a druči su mislili sa je to podmornica sa beskrajno jakom pokretnom snagom:Tako je jedan brod krenuo u istraživanje namjerom da se ne vrati dok nešto ne sazna.Arronax.njegov vječni pratilac Savjet i Kanađanin Ned Land.Verne .Zaveslaju i odu na podmornicu.Dok su plovili našli su se u klopci od ledenih stijena.bisere i drago kamenje.Podmornica je plovila prema jugu do južnog pola.Savjet.Jednog dana Arronax.10.Na moru se pojavila velika riba i prevrnula brod.Kanađanin.dođite!"profesor priđe prozoru.Tu su bile razne Školjke.Ugledali su podmornicu i popeli se na nju.Profesor Arronax je rekao svim mornarima da gledaju u more ne bi li ugledali čudovište.Plovili su ka ostrvu Vanikovo. svi ljudi po pojavi morskog čuda.10.Savjeta i Ned Landa na ronjenje da upoznaju svijet pod morem.Ostrvo je bilo prekriveno divnom šumom.Ned Land.Kapetan Nemo se hvalio podmornicom koja se zvala "NAUTILUS".20 000 milja pod morem LICA:profesor Arronax.Savjet i Ned Land su se čudili ljepoti morskog dna.Sutradan je kapetan Nemo vodio Arronax.ali nisu odustajali nego su čekali novu priliku.Na tom brodu je bio profesor Arronax.Na palubi je bilo nekolko leševa jer ih je zatekao brodolom.kapetan Nemo MJESTO RADNJE:u dubinama mora VRIJEME RADNJE:19.Iz dana u dan su išli na ostrvo.Nakon tjedan dana bili su na ostrvima Australije.No nisu uspijeli jer je podmornica zaronila u morske dubine.Ušli su u čamac i bili naoružani električnim puškama.Podmornica je bila vrlo lijepa.Arronax.Prolazili su mjeseci plovidbe na podmornici.Uhvatiše puške i pobjegoše u čamac.Profesor je zamolio kapetana Nema da ih pusti da odu na ostrvo.Prolazili su dani i tjedni.Podmornica je radila punom parom i sljedećeg dana su se probili.stoljeće TEMA:pustolovine i plovidba podmornicom OSNOVNA MISAO:normalan život na zemlji je privlačnij od svega blaga i zlata pod morem SADRŽAJ:Godinu 1886.počne padati kamenje na njih.pogleda i vidi čamac.Uto iz šume izađoše divljaci i počnu ih gađati strijelama.Kapetan Nemo je dozvolio.2007.Neki su mislili da je to čudovište neprirodne snage.Jednog dana kada su bili na ostrvu i grijali se na vatri.Savjet i Ned Land se dogovore za bijeg.Koji god brodovi išli na istraživanj vratili su se bez rezultata.Vrata podmornice im je otvorio kapetan Nemo.Podmornica je jurila .Savjet i Ned Land su skočili u more.Kapetn Nemo im je rekao da tko god dođe na podmornicu mora na njoj ostati do kraja života. u 19:15 • 31 Komentara • Print • # J.Jednog dana Savjet je gledao kroz prozor pa povika:"profesore.ribice i različite morske trave.

imala je sve što je poželjela dok je svoga muža poslala da radi u staji.10.velikom brzinom ka sjeveru. Ja bih isto htjela imati takvu ribicu koja bi mi ispunjavala sve moje želje. a ona će njemu ispuniti njegove želje.Savjet i Ned ukrcaše se u čamac. Živjela je u dvorcu. željela je biti moćna vlastelinka. tražila je novu kuću. a ne sviđa mi se njegova pohlepna žena -smatram da je na kraju starica zaslužila da bude opet siromašna u staroj kolibi Doživljaj djela: Ova kratka bajka mi se dosta svidjela jer je u njoj opisana zlatna ribica koja ispunjava želje.U tom trenutku podmornica se našla u vrtologu. Starac ju je pustio u more. Na kraju je željela biti vladaricom mora i da joj zlatna ribica služi. a zatim i svijetla carica.Pitali su se da li se podmornica izvukla?Svi troje bili su sretni što su živili 10.2007. Kapetanova kći.Puškin . ali nije ništa tražio od ribice. Starac je lovio ribe. želi biti vlastelinka. kuću. Pohađao je elitnu školu za plemićku djecu. u 19:12 • 8 Komentara • Print • # A.S.Jednog dana Ned reče profesoru :"noćas bježimo!"Došla je noć. Kad je to dobila. Jednog dana je starac lovio ribe i uhvatio je zlatnu ribicu koja govori.Čamac se otkvačio i našao usred vrtloga. našao je opet svoju kolibu.Profesor. Kratak sadržaj: Na obali mora živjeli su starac i starica. Boris Godunov i Belkinove pripovijesti.godini života od posljedica zadobivenih na dvoboju.Ujutro kada su se probudili bili su u kolibi . a njegova žena je prela pređu.Bajka o ribaru i ribici Bilješka o piscu: Aleksandar Sergejevič Puškin rodio se u moskvi 1799. gdje je već pokazao pjesnički dar. a kada je ribar došao kući. ženu i prepuklo korito. Umro je u 38. Ribica je molila starca da je ne ubije. Njegova najpoznatija djela su Evgenij Onjegin. Bilješke tijekom čitanja:-stari ribar i njegova žena -zlatna ribica koja ispunjava želje -pohlepna i zločesta starica koja od ribice traži korito. već je pusti natrag u more. Kad je to ribar ispričao svojoj ženi ona ga je grdila i nazvala prostačinom i budalom i tražila da od te ribe traži novo korito.godine. . Bajke. svijetla carica i na kraju vladarica mora -žao mi je starog ribara. Ribica se na to razljutila i ništa nije na tu želju odgovorila.

pohlepna i nikad zadovoljna Zlatna ribica . Kada je izvukao treći put u njoj je bila samo jedna riba i to zlatna. Starac ju je pustio. On je otišao i ribica mu je to ispunila. Ribar i njegova žena stanovali su u kolibi na obali mora. a pred sobom je vidio još veči i raskošniji dvorac. Starac je otišao na more i zamolio ribu. Jednoga dana starac je bacio mrežu u more i izvukao punu mulja. Analiza likova:Stari ribar dobar i pošten starac Starica zla. Starac se je bavio ribolovom. a zlatna ribica je živjela u moru. Kada je došao do bake htio joj je poljubiti noge ali ona je pozvala . Glavni likovi : Starac – bio je pošten i dobar Baka – okrutna i sebična Zlatna ribica – ribica koja je ispunila sve želje satrcu koje ih je zadala baka. Tema: zlatna Ideja djela:Čovjek ne smije biti ribica pohlepan.dobra ribica koja održava svoje obećanje Dojam : Ova bajka mi se svidjela zato što je starac našao zlatnu ribicu. On je pred kolibom našao novo korito. Vratio se kući i to rekao starici. a starica je prela. Zatim je baka kazala da želi biti bogata vlastelinka. Starac se je protivio ali je kasnije otičao. Tukla je i derala se na sluge. On ga je izgrdila i poslala da zamoli da mu da novo korito. Zamolio je ribicu. Ona mu je to ispunila.Mjesto i vrijeme radnje: Obala i more. Ribica mu je rekla samo neka se vrati kući. Kada se je vratio vidio je veliki dvorac. Baka ga je izgrdila i poslala sa zatraži kuću. Nakon nekog vremena se vratio. Tada je došao starac i baka mu je naredila da želi biti carica. lude Sadržaj : Živjeli su starac i baka u staruj kolibi od gline. Riba ga je zamolila da ju pusti i da će joj tada ispuniti želje. : Ljeto dvori. a nije mi se svidjelo što je baka bila tako okrutna i sebićna Vrijeme Mjesto radnje radnje : More. Tako je prošlo nekoliko nedjelja. tako nekolio puta. U njemu je bila baka. ali ne i zadnju Sporedni likovi : Sluge.

Starac je dugo čekao odgovor. Baki je već postalo dosadno i rekla je starcu neka zaželi od ribice daona bude carica mora i da zlatna ribica pliva oko nje i da joj ispunjava želje koje se njoj prohtije. u 18:59 • 48 Komentara • Print • # Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom ImenovanjeDijeli pod istim uvjetima.2007.Od 1. Ona ga je slušala i zatim zaronila.10. . 2007 P U S Č P S N 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 Listopad 2007 (30) Dnevnik. Vido da nema više dvorca nego open ona stara koliba.stražare da ga odnesu.hr Blog servis Forum.hr NovaTV.hr Video news portal Nove TV Blog. razreda Dnevnik.hr DomaTV.. . listopad.hr Gol. Poučnost o djelu : Nikada ne smijemo biti oholi i sebični kao baka 10.hr Malo o autoru ovog BLOGA. Zatim se je vrato.hr Komentari da/ne? Opis bloga Linkovi Sve lektire potrebne za OSNOVNU ŠKOLU..hr Zadovoljna.8. Starac je otišao i zamoloi rabicu.hr Monitor.

Ime:Pero Prezime:M. priča Nazor-Veli Jože Wilde-Sretni kraljević Šenoa-Povjestice Defoe-R..1993.com Slušan:Tehno.RAZRED Hitrec-Eko-Eko . Škola:Bol Datum rođenja:29.63kg ZAUZET-s najlipšon ženskon u Hrvatskoj Moj MSN Bol-Hool_St@hotmai. kafene oči 178 visok. konj Tomaš-Dobar dan Tata Majetić-Omiški gusari Matković-Zg.A.Č.Rap. i more Kolar-Breza Šimunović-Alkar Šenoa-Prosjak Luka Mažuranić-Smrt S.Cajke Sadržaj: 8. Crusoe 5.J..g Mjesto rođenja:Split Horoskop:Bik Kratki opis:Plavo-smeđa kosa.Livingstone Sudeta-Mor Hemingway-Star.RAZRED Exupery-Mali princ Kumičić-Zač.RAZRED Bach-G. i Julia 7.s Razred:8.04.RAZRED Prosenjak-D. Shakespeare-R. svatovi Šenoa-Branka 6.

Kušan-Koko u Parizu Šimunović-Duga Molnar-Junaci P. ul. Lagerlof-Leg. o Kristu Daudet-Pisma iz m.m. Verne-20 000 m.pod m. Puškin-Bajka o rib. i rib.
Blog.hrPrijavi seNakon prijave pratite svoje najdraže blogere i kreirajte vlastite liste blogera!Naslovnica

lektire

Prosjak Luka - August Šenoa
Bilješke o piscu: A. Šenoa je rođen 1838. g. u Zagrebu. Osnovnu školu pohodio je u Zagrebu, daljnje školovanje nastavio je u Pečuhu, a pravne nauke završio je u Pragu. Godine 1868. izabran je za gradskog bilježnika. U isto vrijeme radi u zagrebačkom kazalištu kao umjetnički direktor, a od 1870. kao dramaturg. Kazalište je napustio 1873. kad je imenovan gradskim senatorom. Od 1874 pa sve do smrti, 1881. g., uređivao je “Vijenac”. Šenoa je bio jedan od najobrazovanijih Hrvata svog vremena. Znao je mnoge europske jezike pa je i mnogo prevodio. Poznate su njegove povjestice: “Kugina kuća” i “Propast Venecije”, romani: “Zlatarevo zlato”, “Čuvaj se senjske ruke”, “Seljačka buna” te pripovijesti: “Prosjak Luka”, “Branka”, “Barun Ivica”, “Mladi gospodin” i “Turopoljski top”.

Tema: život prosjaka Luke i njegova upornost da postane običan seljački čovjek.

Glavna misao: “Važnije biti siromašan i sretan čovjek, nego nečovječna varalica.”

Mjesto radnje: Hrvatska

Vrijeme radnje: XIX. stoljeće

Likovi: Luka, Mara, Mato, Martin, Mikica

Sadržaj: Uz obalu Save nalazilo se malo, prljavo selo Jelenje. Stanovnici su bili lijeni, nepošteni, voljeli se ići u krčmu, osim rijetkih ljudi koji su pošteno radili. Kroz to selo često je prolazio Luka. On je bio prosjak, a da bi stekao novac varao je i bavio se nutnim poslovima. Luka se zaljubio u bogatu i poštenu Maru. Poželo je biti pošten. Mara je voljela

drugoga, svog susjeda Andru, ali su njihovi očevi bili u svađi. Luka je obećao pisaru Mikici 100 forinti ako Mara bude njegova. Stoga je Mikica nagovarao Andrinog oca da ne dozvoli da se Andro oženi Marom. Te je godine Marinog oca zadesila nesreća. Netko mu je ubio krave i spalio spremište za sijeno. Postali su veoma siromašni. Vidjevši njihovu nevolju Andrin otac je shvatio kako je bio nepošten prema Martinu, Marinom ocu, i prvom susjedu. Oni su se pomirili te su se Mara i Andro zaručili. Luka je skupio mnogo novca i želio je dati Martinu u zamijenu za Maru. Želio je živjeti kao običan čovjek. Saznavši da je Mara zaručena veoma se razočarao. Znao je da bi ga jedino ona vratila na pravi put, da bi jedino ona od njega učinila čovjeka. Kad su se Mara i Andro vjenčali i dobili dijete, Luka je bio zavidan. Htio se osvetiti, ali ga je pekla savijest. Kod njega je prevladao razum i otišao se ispovijedati. U krčmi je sreo Mikicu. On mu je nudio prijateljstvo, ali ga je Luka odbio. Znao je da je Mikica varalica i da želi samo novac, jer je takav i on bio. Luka je shvatio da je važnije biti siromašan i sretan čovjek, nego nečovječna varalica. Luka je otišao do rijeke Save i skočio u vodu gdje je umro. Oni koji se ga poznavali brzo su ga zaboravili. Nakon godinu dana Mara i njen otac morali su na sud. Luka im je ostavio 800 forinti i svečeniku je ostavio poruku za njih. Želio je da prime novac i da se svake godine pomole za njega.

Objavio lektire u 30. prosinac 2004 21:06:00 | 54 komentara

Proza - Antun Gustav Matoš
1. Bilješka o piscu:

MATOŠ, Antun Gustav (Tovarnik, 13.06. 1873 - Zagreb, 17. 03. 1914), književnik. Učiteljsko dijete, odgojen u Zagrebu, Matoš u šestom razredu napušta gimnaziju i odlazi u Beč na vojnu veterinarsku školu, koju nije svršio. Ne podnosi vojnu disciplinu, 1894 godine dezertira iz vojske, koju je služio u Petrovaradinu. 1898 godine odlazi u Ženevu, u kojoj ostaje godinu i pol dana, zatim seli u Pariz, gdje ostaje pet godina, vrača se kući. Kad je amnestiran seli se u Zagreb, gdje živi do kraja života. Kniževnik profesionalac, od nužde novinar, Matoš nije imao stalnog zaposljenja. Živići teško Matoš se razvijao u intelektualnom i moralnom pogledu. U osnovi lirski raspoložen, on je cijeli život nosio masku cinka, borbenog paskvaliste uvijek spremnog da na protivnika saspe slapove riječi. Matoš se ogledao u više književnih rodova: piše feljtone, pripovjetke, crtice, eseje, putopise, književne, muzične, likovne i kazališne kritike, pjesme, a okušao se i u dramskom radu Kompozicijski solidno postavljene, njegove su pripovjetke pune lirizma i duhovitih obrata, ali boluju od nedostatka realnih doživljaja. Punu mjeru svoga talenta dao je Matoš u književnoj kritici i polemici. S razvijenim ukusom i velikom književnom spremom, pišući redovito glatko i duhovito, on je, ocjenjujući pojedino djelo ili cjelokupni rad nekoga pisca, gotovo uvijek, majstorski uočio bitne karakteristike umjetničkog opusa. Često ćudljiv, cjeneći katkada kalambur više od misaono staložene ocjene, on je ipak u većini svojih sudova tačan i njegova se mišljenja često javljaju u književnim udžbenicima kao definitivna ocjena hrvatskih pisaca. On je bio najuspješniji i najsustavniji ambasador hrvatske kulturne suradnje. Matoš stvara pokretan, živ, prodoran jezik, poslušan instrument da izrazi i najkompliciranija duhovna stanja suvremenog čovjeka. Matoš je naš veliki književnik u punom značenju riječi.

2. Matoševo prozno stvaralaštvo:

Matoševe novele i crtice sabrane su u knjigama:

Iverje (Moć savjesti, Kip domovine leta 188*, Miš, Nezahvalnost, Pereci, friški pereci, Čestitka); Novo iverje (Nekad bilo - sad se spominjalo, U čudnim gostima, Camao, Božična priča, Samotna noć); Umorne priče (O tebi i o meni, Moć štampe, Ugasnulo svijetlo, Bura u tišini, Duševni čovjek, Lijepa Jelena, On, Poštenje, Jesenska idila, Prijatelj, Ministarsko tijesto, Vrhovac, Osveta ogledala, Ubio, Cvijet sa raskršča, Sjena). Matoševa proza može se uglavnom podjeliti u dva osnovna kruga i to: Prvo, krug novela o domaćem kajkavskom kraju, zagrebačko zagorskoj sredini, i drugo, krug novela bizarnog sadržaja, novele o čudacima, neobičnim tipovima i nevjerojatnim malograđanskim zgodama; o građanskim inteligentima i tragičnim scenama i sudbinama. Prvi krug je nastao još u živoj matici prve faze našeg realizma, dvojen je pravaškim i patriotskim stilom, emocionalnim ritmom i sentimentalnostima, odvija se prirodno, pun koloristične i pučke sredine. Drugi krug ponajviše je nastao u polemičkim borbama, na putu i lutanju - a takva je gotovo sva knjiga Umorne priće - otvara put psihološkoj prozi, otkriva tematiku psiholoških složenosti. U noveli Osveta ogledala kako je Matoš prikazao čudnog bizarnog pojedinca koji je bio “vudren na svoju stranu”, koji je sve mrzio:

“Taj demokrat, pripovjednik sveopćeg bratimstva i usrečitelj je dakle neobično mrzio. Od prokletih predmeta pak ga najviše puzrujivala laž ogledala... Jer zrcalo je hladno i mlako kao skeptik. Jer previše laska srečnicima. Jer nije dano utopijsko i idealno. Jer je sasvim nekorisno kao kristal dokonog soneta. Jer je sjajno i uglađeno kao laž diplomatskog egoizma. Jer ima grasnost vode bez dna. Napokon jer je privlačno kao magnet grijeha. Mami samotnu ljepoticu...”

(OSVETA OGLEDALA)

Matoševe novele i proza, koje su vezane za domaće tlo i u kojima se slika uglavnom kajkavski kraj (pejzaž domovine) i prizori iz provincije, ističu se svojom neposrednošču i izvornošču. Iako su često

bačene na papir u brzini i u prvom zamahu, iako su im likovi izrazitiji tek u nekim prizorima, značajna su pojava u našoj književnosti, navještaju jednu novu stilsku proznu mogučnost. I dok s jedne strane pomalo dopunjuju krug tema prvih modernista, u isti mah su i težnja za novom tematikom i jednim drugim, intenzivnijim proznim izrazom. 3. Pejzaž u Matoševom proznom stvaralaštvu:

U Matoševom proznom stvaralaštvu pejzaž se često javlja kao samostalna literarna tema, a on istovremeno asocira na nešto drugo, neku drugu temu koja se razvija i dodiruje kroz čitavo dijelo. Matoš isto tako humanizira pejzaž, oživljuje ga i u njega smješta ljude, povezuje krajeve s ljudima (pripovjetka Ljudi su krajevi, krajevi su ljudi). Sinestezija, kojom su prozimana sva Matoševa djela, bitan je dio u slikanju pejzaža, života i svijeta, ljudi uopće. Iskončana Matoševa osjetljivost za boju, zvuk i miris učinilo je njegove prozne pejzažne slike izrazitijima, dubljima, svjetlijima. npr: “San se hvata zelenih brda, i bujnih vinograda po kojima ruji rumeno grožđe kao plamen, bijelo gori kao ćilibar, a modro se crni kao tisuć stisnutih brganica ispod jesenjeg lišća koje se napilo krvi sunčane... Sunce zalazi, šumovita brda tonu u smaragdni san, zamiru zvuci daleke muzike, a riječni val šušteći kao svrha koke kneginje, ruže oko vesla ritmove neke slatke i biserne pjesmice. Sa purpurne se vode stade pušiti mliječna para, a u tihoj i zelenoj dubini stade ručati draguljno trunje, padajući sa neba vedroga, večernjega, zvjezdanoga. ...mrvi se crnim mrvicama u ljubičasti trag zašlog sunca, iščezava u ljubičastom poljupcu kojim slavi veseli i bijeli dan sumornu, baršunastu noć!” (SAMOTNA NOĆ)

4. Zaključak:

Pod utjecajem francuskih simbolista, Matoš je nastojao u našem jeziku ostvariti glazbenu sugestivnost, pa je zbog toga brižno birao riječi i usklađivao sonornost vokala i konsonanta. Matoševa je sklonost sentimentalizmu dokazana nizom pijesama, ali njegovo tragično osjećanje života ne iscrpljuje se melankolijom nego prelazi i u karakteristični bunt. Matoš je začetnik moderne dijalektalne lirike i fraze, a neki njegovi stihovi postali su političko geslo čitavih generacija:

“I dok je srca, bit će i Kroacije!”

(PRI SVETOM KRAJU)

“Već je zorja, a nemrem spati Po hiži me hinca mušlih črni raj, Ko kotiček već kriči za vrati Hajči Smiljček, hajček picej moj!”

(HRASTOVAČKI NOKTURNO)

Objavio lektire u 30. prosinac 2004 21:05:00 | 3 komentara

Putovanje Childa Harolda - GEORGE GORDON BYRON

1. TEZA

BILJEŠKA O PISCU:

BYRON, George Gordon (22. 1. 1788. Missolonghi, Grcka, 19. 4. 1824.), engleski knjizevnik. Potomak Normana, sin “ mahnitog Jacka “ i ekscentricne majke, Byron je bio u prilicnoj mjeri nasljedno opterecen. Neko je vrijeme, koa lord, sudjelovao u radu Gornjeg doma istakao se govornickom vjestinom. Njegova primamljiva vanstina i zanimljiva licnost ucinila ga je ljubimcem zena. Nakon razvoda, indiniran klevetickom hajkom, napusta zauvijek Englesku. Putuje cijelom Europom i Bliskim istokom. Neukrotiv je buntovnik: uplece se u zavjeru talijanskih karbonara; protjeran iz Italije odlazi u Grcku, gdje moralno i materijalno pomaze njezin oslobodilacki pokret i umire u taboru ustanika.

Byron jedan je od najistaknutijih engleskih knjizevnika. Glavna su mu djela: Putovanje Childa Harolda, Don Juan, The Giaour, The two Foscari, Cain, Heaven and Earth, itd. Osobito je poznata i poema The prisoner of Chillon.

Byron je u poeziju uveo nekoliko glavnih motiva revolucionarnog romantizma: idealizira primitivne domoroce, junaci su mu strastveni borci i razocarani individualisti koji mrze suvremeno drustvo. Byronovim djelima dominira slobodarska misao i protest protiv zla u zivotu. Svojim buntovnim stavom, titanizmom, satirckim duhom i melankonijom Byron je izvrsio snazan utjecaj na ostale romanticare te pored Shakespearea najvise utjecao na knjizevnost XIX. stoljeca.

2. TEZA

STIL PISCA:

U Byronovim djelima romanticki zivotni nazor predstavlja se u svom definitivnom obliku. Byronovi

junaci osjecaju potpun nesklad izmedu sebe i svojih moralnih nacela, drustvenim konvencijama i upravo to osjecanje nesklada i raskola uzrok je radanja osjecaja promasenosti, usamljenosti, suvisnosti...

Uzore za svoje junake Byron je trazio u svom vlastitom zivotu, tako da se njegov zivot doima kao zivot najizrazitijeg romanticnog junaka. Njegovi junaci su individualisti s burnim unutarnjim zivotom koji u sebi nosi crte demonskog.

3. TEZA

ANALIZA DIJELA:

Byron u svom velikom i znacajnom djelu Putovanje Childa Haralda opisuje covjeka koji nije nasao svoje mjesto pod suncem, covjeka koga je sredina odbacila i nije mu namjenila neku drustvenu ulogu. Njega odbacuju oni koji su mu bili najmiliji i zbog toga primoran je otici iz domovine koju je toliko volio. Njegova jedina utjeha je borba s prirodom, s olujama i valovima. Dok mornar zali za domovinom, zenom i djecom koji ostaju sada sami, on ne zali za nicim, samo zali sto je postao bezosjecan, bez zelja i

nekog odredenog cilja, ustvari on zali sto ne zali za nicim.

Odlomak iz Putovanja Childa Haralda

...Zasicen svime, izgubljivsi san o sreci On je prestao da se s drugima vida U ocima su mu katkad sjale suze Al´ ponosni Childe im nije davao slobodu

Oduzet tugom on je lutao usamlen I odlucio da svoj rodni kraj Napusti krecuci na dalek put

Pokoren samo svojim teznjama Nije se mogao umiriti sa vladajucim zlom Pun ponosa, Tudim mislenjima nije vjerovao.

I shvatio je, gledajuci prezirnu janilu, Da moze, napustivsi svijet, zivjeti u sebi samemu...

Upravo iz ovih stihova vidimo kakav je bio Child, covjek koji se nije mogao umiriti s vladajucim zlomom. Vidimo da je to covjek koji prezire drustvo, ovaj svijet, covjek koji je zasicen svime, koji je izgubio san o sreci.

4. TEZA

POZDRAV DOMOVINI:

...Zbogom! Zbogom! - Rodni zali Vec s´ otimljim oku mom vjetar huce, ricu vali, a galebi grakcu k tom. Ono sunce gdje zapada, Tamo je i nama poc! Teb´ I njemu zbogom sada, Domovino - laku noc!...

Ovaj dio govori nam kako Childe ostavlja svoju domovinu. Tu je kraj njegova zivota u domovini, a ujedno pocetak lutalackog zivota, pocetak potrage za novom, nezamagljenom i autenticnom istinom.

Objavio lektire u 30. prosinac 2004 21:04:00 | 7 komentara

Planine - Petar Zoranic
BILJEŠKA O PISCU ZORANIC,PETAR(1508.-?),hrvatski renesansni književnik. Zoranic je roden 1508.godine u Zadru, ali njegova obitelj Tetacic potjece in Nina, kamo se doselila iz Like .O njgovu se životu vrlo malo zna. Bio je pravnik,notar i sudski ispitivac javnih spisa.Ne zna se kada je i kako umro.Ime mu se posljednji put spominje 1543.(iako je po jednom novijem podatku neki Petar

Dalje i s oblikovne strane. Zoranic je vec bio mrtav.a 1569. vjeku. koje su nastale g. iako je na njima ocit trag nekolikih stranih pisaca. pa u posveti kaže: “Hrvatom i vašoj milosti. Zoranic kori svoje sunarodnjake. nastoji pobuditi kod svojih sunarodnjaka ljubav prema rodnom kraju.godinu dana dakle prije propasti Klisa. ki znam. što je Zoranic pod velikim uplivom tadašnje pastirske književnosti te svoje pastire ugladio ucinivši od njih nekakve trubadurske pjevace. a sastoji se od novela epistularne književnosti (pismo posvete). idu u red naših najboljih književnih djela iz starije dobi. a glavnu svoju književnu djelatnost razvija na latinskom jeziku.Djelo je s kraja na kraj rodoljubivo.). koje su snašle naš narod turskom provalom.Djelo posvecuje ninskom kanoniku Mati de Mateisu.. Sve je to djelovalo na pjesnika.” Rijecju bašcina oznacuje domovinu. što pišu na kome drugom jeziku. Opisuje prilicno realisticki nesrece. u njoj je hrvatska svjest vrlo jaka.Zoranic živio u Bihacu 1547. bukolicke lirike (pastirske pjesme) i politicke pjesme (prepjev . petrarkisticke lirike (ljubavne pjesme). da u svom djelu. Stoosa nastale u 19. kad su Turci duboko zašli u naše krajeve poslije Bitke na Mohacu i prve opsjede Beca. ipak je u djelu u mnogocemu data naša stvarnost. Pisan je narodnim hrvatskim jezikom.alegorijski roman pisan u prozi i stihu. a bašcinac mu je jednako rodoljub. Zoranic stvara prvi od svih naših pisaca našu pripovjedalacku prozu i prvi od svih ostalih pisaca opisuje naše kopno. On je pošao korak dalje od Marulica: jer dok Marulic pjeva nešto i u hrvatskom. a narocito obzirom na razvoj našeg književnog jezika. Tješi svoje sunarodnjake i govori o budocoj propasti Turaka. Djelo je napisano s izrazitom svrhom. prema hrvatskoj domovini i prema hrvatskom narodu. Citavo je njegovo djelo protkano velikom ljubavlju prema hrvatskom narodu. koje je po vanjskom obliku pastirski roman u prozi i u stihovima.godine. ANALIZA DJELA Planine Petra Zoranica su pastirsko .kada je tiskan roman Planine.1536. da podigne duh u borbi protiv vukova (Turaka).godine. Do nas je doprlo njegovo glavno djelo Planine. i uteškoj borbi pjesnik odbacuje izlišene ljubavne brbljarije te upozoravana važnost cudorednosti u narodnoj borbi. Usprkos toga. Tužba vile Hrvatice podsjeca nas na pjesmu Kip domovine P. da dobar bašcinac i Hrvat poštovan jest. a ne na hrvatskom. u vrijeme.Zoraniceve Planine.

Zoran krece u planine no nakon nekog vremena put mu preprijeci sedmoglava neman. s uvodnom posvetom ninskom kanoniku Mateju Matijevicu. No ondje vukovi predstavljaju Turke i Zoranic ovime poziva Hrvate na borbu protiv Turaka. pomaže im i zabavlja se. Kasnije Zoranic susrece vilu Svist koja ga uputi vili Dinari. Zorana spašava vila Milost i vodi do Vražjih vrata (kanjon Velike Paklenice) i do otvora iz kojeg izlazi Burin bijes. Djelo je napisano 1536. Nastao je izmedu dva razdoblja. treceg i cetvrtog dana Zoran je u društvu pastira. svaka rijeka i vrelo. pretvoren od bogova u cvijet ljiljan (žilj=ljiljan). “ Planine” nastaju za vrijeme Bitke na Mohacu pa ti dogadaji utjecu na Zoranica i on opisivanjem Hrvatske nastoji pobuditi ljubav prema rodnom kraju. Drugog. ka po obicaju hrvackom gizdavo dali pocteno narešena biše”. koja ga je ukorila što tako beskorisno luta: “Nisi li veckrat ctil i ctiš sfaki dan razlike pisce ki deželje sfoje razlikim i narešenim govorenjem ca vec mogu hvale?” Ovime Zoranic želi reci da su kod stranih naroda (Grka) svaka gora i vrhunac. Fabulu cini pjesnikovo fiktivno sedmodnevno putovanje hrvatskim planinama. Petog dana Zoran krece na istok prema Dinari. razgovara. te da se u zrenju Istine. Okosnicu fabule cini pjesnikovo fiktivno (izmišljeno) sedmodnevno putovanje hrvatskim planinama. Nakon što je napustio Zoricu. Vila mu prica o Burinom životu i objašnjava mu rodbinske veze u Paklu. g. Ona mu predloži da pode u planine. a tiskano u Veneciji 1569. te s njima pjeva. a on je u grbu Zoranica. vila Milost ga prenese preko mora i ostavi u Primorju.. . ali i domace književne tradicije (zacinjavci Marko Marulic). Roman se sastoji od 24 poglavlja. Medutim temeljna ideja djela je domoljubna: pjesnik želi opjevati i proslaviti svoju bašcinu . domovini i hrvatskom narodu. Ovidija. Protagonist je roman. To je njegov alegorijski put u samocu i pustinju da se oslobodi ljubavne boli koja ga drži vec 7 godina. duhovnoj ljubavi. FABULA Putovanje zapoconje s vilom Zoricom (Napeja) u koju bijaše zaljubljen mladic Žiljbil. Boccaccia. U njoj govori kako je susreo “vilu jednu. koje poduzima kako bi zaboravio svoju nesretnu ljubav. pastir Zoran(Zoranic). Petrarce. Vergilija. okrene drugacijoj. Dantea. kako bi pronašao biljku koja ce ga izlijeciti ljubavne boli. a ujedno i pripovjedac.(domovinu). iako oni o tome moraju i lagati dok su hrvatski krajolici i predjeli uglavnom neopisani i neopjevani. Nailazi na pastire koji cuvaju svoje stado od vukova.“ Molitve suprotiva Turkom “). na kraju puta i na završetku djela. U romanu se osjeca znatan utjecaj Zoranicevih književnih uzora: Jacoba Sannazara (autora pastirskog romana Arcadia).g. pa i nacina pisanja srednjeg vijeka i renesanse. svaki dio njihove zemlje opisani.

Došavši do sredine perivoja naišao je na jedno krupno drvo. Zoran im obecaje da ce se ostaviti svjetovnih taština i pjevanja o zemaljskoj ljubavi te od sada slijediti put Božje ljubavi. a kolicina jabuka broj književnih djela. naukom i vidinjem pokripljen sedmi dan u bašcini pocinu ”. Usnuvši petog dana.Vile predstavljaju pojedini jezik. Skradin i Šibenik. Poklonivši se nad njegovim grobom Zoran ima viziju: otvorilo se nebo i pred njim se pojavi Istina u društvu sa sv. U zoru šestog dana Zoran se oprašta od vile Dinare i krece kuci. Prolazi kraj groba plemenite Jelene (njegove majke) te groba Jurija Divnica biskupa ninskog. retoriku i logiku) Ispod drveta sjedile su mnoge vile.Na jednoj od njih pisalo je “Petar Zoranic” te “Ljubveni lov” i “Vilenica”-njegova dotadašnja djela. lišca zeleno . ne pišu hrvatskim jezikom. Pod drvetom bijaše fontana napravljena od žutog i zelenog dragog kamenja koju je držalo 7 djevojaka od cistog zlata. a unutar tog kruga bilo je sedam redova drveca. Takoder je cuo i mnoge ptice. skoro zapadne u ocaj. geografiju. Slavic (slavuj). a plodovi su rumene i mirisne jabuke. Uputivši se niz goru susrece vilu Krku. njihovu kvalitetu i ljepotu. gramatiku. Tada ga vila Krka napušta i vila Milost ga nosi na kraj Zatona i odlazi u Nin. Ispod drveca bilo je mnogo cvijeca i grmlja.Tada Zoran ugleda mladu vilu Hrvaticu s par jabucica. Ondje se našao u perivoju koji je sav bio okružen šimširom. Kasnije on zaspiva i sanja “ Perivoj od Slave “. ciji grob kite pastiri. Gubi stazu i dolazi do brzog potoka i te nailazi na neobicno lijep perivoj da je zemaljski raj. jeronimom i biskupom Divnicem.zlatnog.“Planine”. u tolikom broju da ih nije mogao prebrojiti. Babilona). Ploveci njenom ladom razgleda Knin. tj. Fontana predstavlja znanost podijeljenu na 7 slobodnih umijeca (aritmetiku. Zoran prvo ugleda ponosnu vilu Latinku koja je imala mnogo velikih i malih jabuka. koja ga “stavi” na drugu stranu. PERIVOJ OD SLAVE Perivoj od Slave je Zoraniceva vizija u snu u kojoj on alegorijski prikazuje siromaštvo hrvatskog književnog stvaralaštva. Dinarinu kcer. sva u punom cvatu ili sa zrelim plodovima. ali ipak lijepih. a pjesnik “ protrizniv se rici. a napola napisano i novo djelo . ali mu se i zahvaljuje jer je zbog njega ne . pronja (lastavica) i petelin (pupavac) su Filomena. muziku. astronomiju. Prokna i Terej. Iz te fontane izljevala se voda koja je granajuci se zaljevala cijeli perivoj. svaka sa pregrštom jabuka u krilu. Uto vizije nestane. takoder s mnogo jabuka i Kaldejku(Kaldeja-južni dio Mezopotamije. stariju.Dinara pomaže Zoranu u njegovoj ljubavnoj nevolji. iako ih ima sposobnih. kako hrvatski pisci. s mnogo jabuka davno ubranih. Vila se tuži Zoranu na broj svojih jabuka. No isprijecila mu se oveca rijeka i pošto je nije mogao preskociti. Zoran hoda po širokom polju. najstariju. Zatim primjeti vilu Grkinju. ali se odjenom stvorila vila Milost. Jabuke predstavljaju književna djela. a stalno su joj pristizale nove.

pišuci prozu. biva prožet novim duhom.Zoranica iznosi jasni stav : “U prvi red naših renesansnih pjesnika. prosinac 2004 21:03:00 | 4 komentara Prokleta avlija . Nikica Kolumbic u clanku “Najrodoljubivije djelo hrvatske renesanse” navodi : “U prozi se uz nerazumljive poetske opise. a mnogi lirski i drugi raznovrsni elementi složeni su s osjecajem za muzikalnost i izražajnost pripovjedacke. KRITIKE O Zoranicevom jeziku i recenici oprecne su kritike.smatraju potpuno neplodnom. i onda kada je naivna. Tada dolazi vila Slava i Zoran se budi. osjeca podredenost latinskoj i talijanskoj sintaksi. zatvorenik Haim . nju gradio na svojim pjesnickim iskustvima. a ne latinskim. U proznom tekstu Zoraniceva recenica. pogotovo danas.Ivo Andrić Mjesto i vrijeme radnje: carigradski zatvor Prokleta avlija.bogati. Jer moramo reci da se Zoranic nikad slijepo ne povodi za svojim uzorom koji. presaden u sredinu sasvim razlicitu od one gdje je nikao. kriticar Josip Torbarina u clanku “Planine i ostale Arkadije” daje slijedecu ocjenu : “ Zoraniceve su Planine jedna od najslobodnijih i najorginalnijih i najmanje ropskih imitacija Sannazzarova djela. što uz brojne arhaizme cini. a ne pisaca jer u proznom dijelu Planina ima više poezije nego u stihovima. Zoranic ide po svojoj prozi. mladi zatvorenik iz Smirne Vrsta: roman . Ovime Zoranic pokušava potaci hrvatske pisce na pisanje materinjim jezikom.” Marin Franicevic u knjizi “Pjesnici i stoljeca” u eseju o poetici P. kako je tada pisala vecina pisaca. Zoranic je. u njegovoj prozi stihotvorac nadvladava prozaika. njegov jezik teškim. ako se o imitaciji uopce može govoriti. ali i lirske proze. Zato je njegov stil u prvom redu slojevit i težak. zatvorenik Ćamil-efendija . a stoga su i u pretežnim proznim partijama njegovog djela stilski postupci izrazito stihotvoracki.” Objavio lektire u 30. upravitelj Latifaga zvan Karađos.Židov iz Smirne. tj. kaže : “Sam ponajprije pjesnik. Likovi: fra Petar iz Bosne.” O vrednovanju Zoranicevog djela u odnosu na njegov uzor.” No susrece se i ocjena da mu je stih okretniji od proze. Tako Josip Voncina u tekstu “ u susret Planinama”. Rekao sam pjesnika. zvoni cisto i autenticno.

Ali. ni po noći nije mirno. Najviše se ljudi okuplja oko malog čovječuljka Zaima koji je uvijek pričao o ženama i svojim mnogobrojnim vjenčanjima. Najviše nedostaje mladom fra Rastislavu kojemu je često pričao događaje iz svog života. Latifaga je imao kuću iznad Avlije i mnogim je putovima mogao doći od kuće do Avlije i obrnuto tako da nitko nije znao gdje će se pojaviti.bijela. Čuvari su pokušavali izbjegavati sukobe jer su i oni bili razdraženi. nekad se nebo naoblačilo. “prolaznici” koji su upućeni po kazni kao prognanici iz zapadnih pokrajina te iz Avlije odlaze kući ili u zatvor u Africi ili Maloj Aziji. Tada je ludilo bilo zarazno i svi. golo dvorište. U sobi fra Petra nalaze se fra Mijo Josić. Napustio je školu i počeo se družiti s raznim varalicama i kockarima. Nitko nikad nije znao kako će se . zamijenik upravitelja Proklete avlije te konačno i upravitelj. a drugi su odmahivali rukom i odlazili čim bi on počeo pričati. Ali. postajali su razdraženi i ljuti. Avlija se sastoji iz petnaest jedokatnica koje povezane s visokim zidom zatvaraju nepravilno. a sada ga više nema. Kada je zapuhao sjeverni vjetar. Prevladava samo jedna boja . Najviše je pričao o carigradskom zatvoru gdje je bio zatvoren ni kriv ni dužan. Upravitelj tog zatvora bio je Latifaga zvan Karađoz (groteskna ličnost turskog kazališta sjenki). a po noći odlaze u ćelije . Još prije tri dana on je ležao na tom krevetu. a uvijek ga je izbavljao otac.petnaest do trideset u jednu. Tu je bilo sitnih i krupnih prijestupnika. Latifagin otac je na to pristao. ali bilo je nemoguće uspostaviti red. a da ga nitko nije ni saslušao. Pismonoša je pobjegao. Dva mjeseca bio je pod istragom. Zbog nekih poslova crkva je fra Tadiju Ostojića i fra Petra poslala u Carigrad. Nekoliko su ga puta i uhvatili. Obično je bilo lijepo vrijeme. počeo je puhati južni vjetar donoseći zadah truleži i smrad iz pristaništa. Sam položaj Proklete avlije bio je čudan jer se moglo vidjeti samo nebo. mladi fra Rastislav… Popisuje se imovina fra Petra. Tu dolaze i tzv. Od dječaka koji su sa “štanda” ukrali smokvu do višestrukih ubojica. Tamo je policija uhvatila neko pismo o progonu vjernika i svećenika iz Albanije koje je bilo upućeno austrijskom internunciju u Carigrad. Staza kojom je išla pogrebna povorka na pogrebu fra Petra. uvijek se punila i praznila. U toj bjelini postoji samo jedna staza. Zatvorenici pjevaju. bez trave i s dva-tri kržljava stabla. Tako je Latifaga postao policajac. pa i najmirniji. U hvatanju prijestupnika pomogla mu je njegova prošlost jer je poznavao njihova okupljališta. čak i fizički. ali odjednom se promjenio. a pošto u Carigradu nije bilo drugih svećenika iz tih krajeva uhitili su fra Petra. svašta dovikuju i svađaju se te često dolaze i novi. Po danu zatvorenici se šetaju po dvorištu. Bio je zatvoren u zatvor znan kao Deposito ili Prokleta avlija kako je zove narod. Otac mu je bio nastavnik u vojnoj školi. a grad koji je bio blizu nije se mogao vidjeti. Po danu svi izlaze iz ćelija i stvaraju male skupove gdje pričaju o raznim stvarima. Kao dijete Latifaga je volio knjigu i muziku. Neki su ga slušali. To je većinom raznovrstan alat. Ta Avlija uvijek je bila puna. sunce grane svi su ponovo izašli na dvorište zaboravljajući svađe i prepirke. Tada je upravitelj policije predložio Latifaginom ocu da Latifaga postane policajac.Citat: Sadržaj: Zima je.

Stariji brat Bajazit (34 godine) koji je bio guverner Amasije i mlađi Džem guverner Karamanije polagali su pravo na prijestolje. a kasnije je mnogo i putovao i čitao knjige. Česte su bile i pritužbe na Karađoza. Da bi se zaštitio od tučnjava fra Petar je izabrao jedan zabačen kut i tu se sklonio. ali svi su znali da samo on može upravljati Avlijom. blijedo. a otac ga je u tom podržavao. Tada su počele glasine da su Ćamilu udarile knjige u glavu i da se poistovjetio s nekim mladim princem. Fra Petar je saznao da Haim zna neke stvari o Ćamilu. ali ona se na opće iznenađenje udala za nekog Turčina. Kada se vraćala nazad. i snjim imala sina i kćerku. djevojčicu. Kada je djevojčica imala osam godina. Često su razgovarali. Već drugi dan čovjek kojeg je poslao kadija izradio je kod više vlasti da se Ćamil izdvoji i da mu se da posebna soba što je i učinjeno. a kćerka je umrla u petoj godini od neke nepoznate bolesti. To se pročulo i Ćamila je uhitio valija izmirskog vilajeta jer je dobio pismo kao i svi drugi valije da paze na ljude koji blate sultanovo ime. One su se tada posvađale i da bi se osvetila prijateljica je tajnu ispričala drugima. Jedan je bio mudriji i jači. ali postepeno bol se smanjivala kad se dogodilo nešto neočekivano. Idućih je dana fra Petar hodao dvorištem. a drugi je dan majci koja ga je pokopala. Majka je umrla sljedeće godine. ali ovoga je morao prihvatiti. na bojnom polju poginuo otac. ali njeni roditelji nisu dopustili da se uda za Turčina pa su je odveli i udali za nekog Grka. Oboje su osjetili da se njihovo prijateljstvo povećalo. Bez riječi su se oprostili. Otac mu je bio Turčin. Najgori su bili prvi dani u Prokletoj avliji. a prazno je mjesto brzo bilo popunjeno. a onda su po njega došli neki stražari. a onda se jednog dana kraj njega stvorio Ćamil. Tako je priča došla i do udovice koja je tada htjela da se baci u more i trebalo joj je nekoliko godina da preboli i ovo. a mladić je ostao sam s velikim imetkom i bez bliže rodbine. Jedne je zime umro i Tahir-paša. umrla joj je kćerka. a Haim je počeo pričati. Svakoga je dana žena odlazila na grob. ali nije vidio Ćamila. Odjednom Ćamil počne pričati povijest Džem. Mnogi Grci su prosili lijepu udovicu. Fra Petar je zaključio da su to bogati ljudi koji su vjerojatno bili žrtve pobune u njihovoj zemlji. Grk je umro. Njegovi su rođaci htjeli prevariti mladu udovicu i sve joj oteti. Poslije toga Ćamil je dvije godine proveo na studiju. Lijes s djevojčicom bačen je u more. Oko očiju je imao tamne kolute. Imali su jedno dijete.sultana(onaj s kojim se poistovjetio). Poslije nekoliko dana dobili su gosta. Džem je na svom dvoru . Kada se sljedeći dan probudio prvo što je vidio bila je knjiga i nije mogao vjerovati. Tu su bila i dva građanina iz Bugrske koji su ga primili bez riječi. To je bio mršav. a majka Grkinja. ali ona se branila. Mladić se zvao Ćamil. Žena prvog oficira saznala je tajnu o djevojčici i ispričala je najboljoj prijateljici. Lice novopridošlog mladića bilo je bijelo. Bio je Židov iz Smirne. Otišla je u Atenu da bar tamo spasi naslijeđe. Ćalim je bio čovjek mješane krvi. Ta su dva brata došla u sukob kada im je 1481. tanak čovjek.ponašati i uvijek je iz ljudi mogao doznati one podatke koje želi. Fra Petar ga je pitao o njemu. a drugi čovjek zle sreće i pogrešnog prvog koraka. ali nisu mogli ništa napraviti pa je Ćamil odveden u zatvor. Sin je bio snažan. Tada je prvi oficir dao napraviti još jedan lijes u koji je stavljen neki teret. Razgovor je počeo sam od sebe. Jednog je dana ugledao jednu Grkinju i odmah se zaljubio. Mornari su lijes htjeli baciti u more jer donosi nesreću. g. Kada su uhitili Ćamila mnogi su se pobunili. Karađoz nije volio političke zatvorenike. Majka mu se u sedamnaestoj udala za bogatog Grka. ali majka nije dala. Sin koji se zvao Ćamil sve se više predavao knjizi i nauci. Haim. Tahir-pašu. To je bila pričao o dva brata. Ona je voljela i njega.

Z agre b 19 51 .. Njegovo je tijelo poslano Bajazitu koji ga je pokopao s kraljevskim počastima. go dine . znanstvenika i glazbenika.. no ve le .TEZA “Mrtve du{e”.Ranko Marinković 1. a d’Aubusson je postao kardinal. Ne zna se da li je Ćamil mrtav ili samo premješten u drugi zatvor. g. Nisu se mogli dogovoriti i na kraju su se sukobili. Primio je ga je Pierre d’Aubusson i dočekao s carskim počastima te predložio da ode u Francusku. a naknadno u zavo du Hr vatske te kao dir e kto r HN K u Z agre bu. O ko bo ` je . 2. Oko Džema stvorile su se razne spletke. Dok je Ćamil to pričao fra Petar ga često nije mogao slušati i pratiti..g. a papa mu je ponudio mjesto kardinala.. Z agre ba~ ka kupka. N je go va dje la su: Pr oz e ..g. no ve le . Oboje su imali dokaze za svoje pravo na prijestolje. Kasnije je fra Petar često razmišljao o Ćamilu..19 1 3 .. Po d balko nima. prosinac 2004 21:02:00 | 1 komentara NOVELE . bio je dobar plivač i lovac..g. Zagr e b 19 86 . Zagr e b 1 94 9 .TEZA O PISCU. Zagr e b.g. Tada je pobjegao na otok Rod gdje je bilo sjedište nekog katoličkog reda i gdje je zatražio utočište. Pustinja . radi kao pr o fe sor na Z agre ba~ ko j Akade miji z a kaz ali{nu umje tno st. Bajazit je bio hladnokrvan i hrabar.. Z a vr ije me r ata inte r nir an je u lo go r Fe rr o mo nte u Italij i.-7 . Haim je fra Petru rekao da su kod Ćamila došli neki činovnici. Papa mu je morao dati Džema.g.Z agr e b 1 98 0 ..g. ali kada je došao nisu ga pustili na slobodu nego držan zatočen u tvrdim gradovima. Nakon osam godina Džem je dan papi.g.stvorio krug pjesnika. R o |e n je na o to ku Visu 2 2 . Bajazit je d’Aubussonu dao novce da Džem ostane u zatočeništvu.-4 . B eo gr ad 1 96 5 . Španjolski kralj prodire u Italiju i zauzima Rim. Papa je to učinio. a onda je pušten i otišao je u Bosnu. Tada umire papa i dolazi novi. ali Ćamil to nije ni primjećivao. ali ponovo je izgubio. Džem je izgubio i pobjegao u Egipat i ponovo organizirao napad. r o man. To se i dogodilo. 19 48 .g. G este i gr imase . Sabr ana dje la 1 . Z agre b 1 94 9 .. R edo vito je ~ lan HAZ U.g.. 1 98 8 .g. Z agre b 19 81 . . dr ama. Po slije r ata radi u ministar stv u pr o svje te . Tr i dr ame . Sabr ana dje la 1 . zatim su ga pre bacili u B ar i i na kr aju u sinajski z bje g “ El Shatt” . N e ver mo r e . Zagr e b 1 99 3 . r o man. Zagr e b. ali Džem se brzo razbolio i umro. G imnaz iju je z avr {io u Splitu i Zagr e bu. Ne ve se le o ~ i klauna . N i br a}a ni ro |aci. Odveli su ga u Akru gdje je živio osam mjeseci.Z agr e b 19 82 . Objavio lektire u 30. e se ji. Jednog se dana Ćamil nije pojavio. Džem je na to pristao. no ve le . da je došlo do svađe i obračuna. O d 19 51 . e se ji.g. Jednom dok je tako razmišljao netko mu je u ruku stavio poruku da će za dva dana biti oslobođen.1 1 . Diplo mir ao je na filo z o fsko m fakulte t u u Zagr e bu.g. Z agre b 19 77 . O sno vnu {ko lu po laz io je u r o dno m mje stu..

No`em si je odrezao glavu i pona{a se kao da je i dalje du{a u tijelu. `ivota i literature.. U zraku se ~uje lupet bubnja. fratri}. Gazdarica prolazi kraj sobe i jo{ sva snena budi ga. Boji se spavati u njegovoj blizini. Toninka. ^esto se ispovjedao nebu. npr. Lica→pisac i gazdarca Vrijeme→no} Prostor→u sobi Tema→paralelom stvarnosti i ma{te. Prisjetio se da je to gazdari~ina uspomena. Jedan od njh je pisac i dugo jo{ slu{a kako se psi na ulci kolju oko kostiju {to su ostale nakon ve~era{nje gozbe i kako zlosutno tule u no} i laju na mjesec. 3. Na kraju banketa na{li su se i prosjaci da malo maste brk. Ona se gubi i na kraju nestaje. Biskup i fratri} spavaju.½½½½ drasti~no poja~ava sliku apsurda ljudskog polo`aja. Postavlja si pitanje da li ima ne{to ratni~kog u njemu. Sad legnimo mrtve du{e”. `andari i narod . Taj no` je donio gazdari~in pokojni mu` pomorac iz Carigrada. skupilo se mnogo vjernika. @eli ga se rije{iti pa razmi{lja da li da ga zaklju~a u ormar ili da ga baci kroz prozor.TEZA “Samotni `ivot tvoj”.Nema mjere tako da ju `andari trebaju odvest u `andarisku stanicu. Luda Tonka istrgala se i pobjegla tako da je jo{ mogla nastaviti sa svojim {alama. Pisac se nalazi negdje kraj vode. Pred zoru mnogi su se vratili ku}ama. Na otok je doplovio biskup. Nave~er je usljedio bal. Pisac sam sebi od umora ka`e: ”Mrtve. Glava mu slu`i kao neka lopta u vodi. a posebno biskupa na taj na~in {to ni`e haljinu pred ljudima i pokazuje biskupu stra`njicu . U dubokom razmi{ljanju do~ekao je jutro na prozoru sobe.Pisac je glavno lice. Neobi~na je simbolika u kojoj je vrijeme stalo. Misli su mu bludne. Biskup je odr`ao “Molidbu za magare}i rod”. Dok je ispovjedao `ene do`ivljavao ih je kao bludnice. Zaklju~uje da je slabo za{ti}en od samog sebe. Djeca su ih ga|ali kamen~i}ima. Kad se probudo pri svjetlu opazio je no` zaboden u knjigu. Zaklju~io je da je to ipak morao biti on. U mjestu je velika crkvena sve~anost. Kad se vratio ustanovio je da je prevaren. Sve}enstvo je sjelo za banket. Lica→biskup. U selu `ivi Toninka koja vu~e za nos sve}enstvo. On ju zamoli da uzme veliki no` pod isprikom da ga treba bolje osvjetlati. Kad je fratri} do{ao prevaril su ga da je banket na drugom mjestu. U masi netko se potukao.. “ni kazaljki nema na satu”. On izjavljuj da voli oblake a ne `ene. De{avaju se ~udni doga|aji pri ~udnim okolnostima. mrtve du{e.

nau~nik Lojze i `ena Frida Vrijeme→zadnji dan `ivota klesara Prostor→soba i radiona Tema→Klesar nastavlja `ivot kroz svog an|ela od mramora. koja personificira jednu vjeru ~iju neozbiljnost shva}a ve} i bogoslu`na |a~ka {kola “I sa zrnom soli!”. Stari klesar je upisao datum njegovog posljedneg dana `ivota. 5. klesar majstor umjetnik ro|en odre|enog datuma . Laskalo mu je {to ga Ana nije zaboravila. Klesar je objasnio nau~niku da je taj spomenik za njega. TEZA “Prah” Oto~anin Tonko Jankin primio je pismo kojeg mu je donijela stara Lucija. Sada `ive u Splitu. 4. @eli krstiti sina ali tako da njezin mu` ni{ta ne zan za to. U luci ga je do~ekala Ana jo{ uvijek za njega vrlo privla~na lijepa. ladanjske (seoske) samo}e i dokolice raspoznata je u ovoj noveli kao gruba proza.umro u zagradi bez datuma.TEZA “An|eo”. pomo}. Njegov pomo}nik Lojze do{ao je po klju~ radione i ispri~ao mu je neobi~an san. U klesarskoj radioni bio je nedovr{en spomenik an|ela koji u ruci dr`i otvorenu knjigu. ^ovjeka prepu{ta vlastitom ljudskom nespokojstvu. ve} od njega tra`i uslugu tj. ali nedosti`na. ^udne su mu se misli vrzmale ({uljale) po glavi. Na an|elovoj knjizi vidio je krasnim pisanim slovima Albert Knez. Poslije pro~itanog pisme se razljuti ali kasnije su mu se vratile drage uspomene i trenuci zajedni~ke ljubavi i odmah se odlu~io da prvim jutarnjim brodom otplovi za Split. Odbacio je oru|e i predao se svom an|elu. Skupio je snagu i spustio se do radione iako je bio mrak. Idila patrijahalnog `ivota. kao tragi~na farsa. Ona ga je ostavila jer se zaljubila i udala za jednog geometra. Lica→klesar Albert Knez. Smetalo ga je nau~nikovo neprestano nabijanje pa je zamolio suprugu da ode do nau~nika i da prestane s radom. Klesarski majstor je na samrti. U ku}i su ga lijepo primili i sve te . Vratila mu se uspomena na Anu koju je jo{ uvijek volio.Vrijeme→predve~erje i no} Prostor→oto~no mjesto Tema→Ironija koja prati izlizane crkvene formule “Mir s tobom!”.

Tome odvodi Magdalenu u crkvu. sitan. Prije nje toga jutra u biskupiju dolazi i ~ovjek po imenu Rikardo Kozlovi} alias Floki Fleche. neka iluzija `iivota. uzicom bila vezana njegova pisma koja mu je Ana ovom prilikom vratila staviv{i ih ispod njegovog jastuka. i da }u se najmanje. ironijom i tragi~nim shva}anjem svijeta. Ostali sve}enici se ba{ i ne sla`u s tom idejom ali ipak pristaju. geometar i sin Vrijeme→poslije drugog svjetskog rata Prostor→Dalmatinski otok i Split Tema→Sav smisao strasti. ali ipak bar neki smisao. ali ga don Jere otjera iz biskupije. On pri~a sve}enicima o svom kipu Isusa na raspelu u koji je ugradio mehanizam koji pokre}e Isusovao tijelo. Lucija.. a don Zane ulazi. drama “Glorija”. Djela su mu pro`eta crnim humorom. Liuca→Tonko Jankin. Dotr~ali su do njega. Objavio lektire u 30. a don Zane mu ka`e da se Magdalena zaljubila u . Don Jere koji ve} du`e vrijeme gaji ljubav prema njoj. Najpoznatija njegova djela su: zbirka novela “Ruke”. Kad se na{ao sam u sobi poku{ao si je oduzeti `ivot tako {to se je objesio na konop~i} na prozor.. a ne `eli to priznati.slika Radnja se nastavlja odvijati u crkvi gdje Magdalena sjedi glume}i Madonu. Don Jere i don Zane se sva|aju. a ne svetom stvari. prosinac 2004 21:02:00 | 0 komentara Glorija . Ana. Ukorava ju i zbog njenog pona{anja. a to bi ljudi mogli primjetiti.slika Scena predstavlja sakristiju. Zami{lja kako bi bilo dobro zamjeniti kip bogorodice s `ivom opaticom koja bi povremeno pomakla o~i i tako uvjerila ljude u postojanje Boga. roman “Kiklop”. rasipa u prah koji treba prikriti izgovor bijedne {ale. U ku}i su ~uli njegov pad. Apsurd je u tome {to su tim konop~i}em tj.okolnosti su ga skrhale. Najistaknutiji je suvremeni hrvatski novelista. i jednog jutra sti`e Magdalena. romanopisac. Njezin otac dolazi u crkvu i prepozna ju. Don Jere zamoli predstojnicu obli`njeg samostaana da mu po{alje jednu opaticu. gra|anskom ili malogra|anskom svijetu. 2..Ranko Marinković Osnovni podaci o autoru: Ranko Marinkovi} je ro|en 1913. Nakon toga Magdalena sti`e u biskupiju i don Jere joj povjerava zadatak. Magdalena se gleda u ogledalu i divi se samoj sebi. Najosnovnije crte fabule: 1.. Ona mu pri~a kako se zaredila i pri~a o svome ocu i njegovu cirkusu. ulazi i kori ju jer je raspustila vi{e kose nego prije. don Jere smi{lja na~in na koji bi u~vrstio vjeru naroda. Teme i likovi njegovih djela pripadaju mediteransko-oto~kom ili gradskom.. Kozlovi} odlazi da uredi kip. zloban. ali ga don Zane odvla~i i tra`i od njega da {to prije predstavi kip Biskupu koji je za nj jako zainteresiran. objesiti zbog toga? Dobro sam se s vama na{alio? He?”.slika U maloj `upi u Dalmaciji sve}enici poku{avaju razbiti monotoniju malog mjesta i jedan od najmla|ih. ~ekanja i osvete. a sve zato {to joj ne mo`e otvoreno pristupiti. koje izgleda kao da je `ivo. 3. a on im je rekao: “Vi ste mislili da sam ja nesretan. dramski autor i esejist. jer smatra takvo djelo oskrvnu}em prirodne ljepote.. te na kraju ispada da je Kozlovi} Magdalenin otac. @eli da ga sve}enici prika`u narodu. godine na Visu.

prijeti propast. ali uto u sobu ulazi Kozlovi}. a ona kao da ne{to predosje}a tra`i od Tonija da prenese poruku maestru. U garderobi pri~a sa Tonijem. te je do{ao kada je vidio plakat. Toma obja{njava da joj je sin umro. a ja sam stajala mirno kao kip! Gledala sam kako mi se starac mu~i.slika Radnja se zbiva u cirkusu. a ona ga samo umiri. 4. Tad dolazi i `ena koja je molila za svoga sina. Likovi: sestra Magdalena (Glorija Fleche) . a klauni izlaze. Pri~a mu kako je prije sedam godina skoro poginula. a otac ju moli da ga prihvati. To je bilo za tvoju ~ast i slavu. On ne `eli poslu{ati don Jeru. Don Jere jo{ dugo ostaje sam i u napadu bijesa razbije raspelo. jednim od klauna.slika Scena prikazuje sakristiju katedrale. Don Jere sjedi u fotelji. sagrije{io sam te{ko. Oprosti. U zavr{nom dijelu to~ke netko pokuca na vrata. {to zato {to mu ne vjeruje. a zastor se spu{ta svr{avaju}i tragediju. i kako njoj. Uto Glorija zajeca. a ona svijesna svoga zadatka ignorira oca. zbog njegovih grijeha. Dolaze ~etri klauna i zabavljaju je. a ona se pravda:” Ro|eni se otac previjao preda mnom. ve} joj samo gladi lice i popravlja joj kosu. Ponavljaju jo{ jednom neke datalje o to~ki i on odlazi. a ~etri klauna iznose Gloriju. On ju kori zato {to je proplakala pred ocem. ali Kozlovi} ni njega ne poslu{a. kako je sve izgubila i kako je ustvari jako zla. a ja sjedim tamo podlo. Odlaze odslu`iti ve~ernjicu. Zatim joj ka`e kako je uni{tio kip. kako je don Zane dobio Biskupiju.slika Radnja se odvija u Katedrali. Don Jereu obja{njava da ga je biskup kupio od Kozlovi}a. kasno popodne poslije ve~ernjice. ali zastane i ka`e kako je to nekad bila njegova k}i. {to zato {to je pohlepan za slavom. Ona mu na to priznaje da ga voli. a Magdalena pla~e. bez i jedne suze u oku!” Ona ga pita za{to joj nije dopustio da vidi oca. a don Jere pri|e oltaru i u molitvi se ispri~a gospi: “ Gospo. Svi ljudi su ve} iza{li iz crkve osim Kozlovi}a i `ene koja moli za svoga sina. Kozlovi} nato provaljuje u sakristiju i ona odlazi s njim. a ona sada `eli samo vidjeti svoga oca. Tada ulazi Tomo nose}i novo raspelo. On tvrdi da je to Glorija. Glorija opet nastupa. da orkestar svira fortissimo. Toni izlazi.njega. Toma za to vrijeme `eli zatvoriti crkvu pa tjera Kozlovi}a van. a Toma ga uvjerava da je to samo kip. 6. Ona ga je primjetila jer je ~ula glas:” Pazi! Pazi!” Toni ju razuvjerava. a na kraju joj priznaje da je “obolio na `ivcima” i da je ovdje na lje~enju. Ka`e mu kako vi{e ne mo`e moliti. U sobu ulazi don Jere. oprosti. Orkestar zasvira posmrtnu kora~nicu. @ena ju moli da joj spasi sina. 5. jer se trapez malo prije njene to~ke otrgnuo. On joj prigovara da se Toni stalno smuca oko nje.” Uto u|e don Zane i ni{ta ne rekav{i prijekorno pogleda don Jerea. ali on ipak ne `eli potpuno priznati da i on nju voli. a ulazi Kozlovi}. kako vas na koljenima moli za jednu moju rije~. a on joj priznaje da nije `elio da joj se vrati ljubav za “onim” `ivotom. Dolazi don Jere i uvjerava Kozlovi}a da to nije Glorija nego kip. Don Jere okrivljuje Magdalenu zato {to je `eni dala la`nu nadu. Ka`e joj da }e tra`iti od njenog oca da ju ne pusti da izvede to~ku. Glorija pada i umire. kao najgora ni{tarija. Toni moli Kozlovi}a da zaustavi to~ku jer je Glorija rastresena. Kozlovi} gleda u Gloriju. Don Jere ostaje sam i zapla~e. kao artistica. Kozlovi} krene prema vratima. ali Kozlovi} se neda. Glorija otjera don Jeru u gledali{te i krene izvesti to~ku. Kozlovi} ni ne pla~e za njom. On joj govori kako je biskup umro. ali ju je sada izgubio.

R. Objavio lektire u 30. ali se don Jere ne usu|uje otvoreno priznati da je voli. jer su njegove radnje dobro promi{ljene i razra|ene. vje~ito pronalazi pogre{ke u njenom pona{anju. ideje i djela u radu. iako su u~injena s plemenitim ciljem. Charles Williams) koji su zajedno. Ona unato~ poznavanju vanjskog svijeta i odbojnosti samostana. strogo vjerski `ivot. Njezina ljubav je ~ista i iskrena. On se boji priznati tako ne{to. S. Tolkien Gospodar prstenova dio prvi . Simboli~nost: Cirkus u ovoj drami ne postoji slu~ajno. Svoju `elju da ga napusti uspje{no potiskuje sve dok se svojim ~istim srcem ne zaljubi u don Jerea. Ideja djela: Dokaz da ljudska dijela nisu uvjek dobra.. On cijeloj radnji daje stanovit balast. izgledu. ubrzo nakon drugog svjetskog rata. bili poznati kao grupa The Inklinkgs.. iz zadnje slike proizlazi da je ta ljubav ljubomora. John Ronald Reuel (1892-1973). prihva}a taj samostanski. Na njihovim redovnim sastancima Tolkienov zamišljeni svijet i njegova hinjena prošlost (feigned history kako je naziva sam Tolkien) dobili su svoj prvotni oblik. izmjenjujući međusobno mišljenja.Rikardo Kozlovi} (Floki Fleche) Biskup don Jere don Zane Toma majka Toni. ve} zato da bi se crkvena “~uda” mogla prikazati kao cirkusarije. Engleski pisac rođen u Južnoj Africi. Umjesto da joj ka`e da je voli on je stalno kori. ali ipak se on i don Jere vje~ito sva|aju oko ovog ili onog. C. Iako se na po~etku ~ini da Kozlovi} bezgrani~ni voli svoju k}i. prosinac 2004 21:02:00 | 3 komentara Gospodar prstenova . Bimbo.J.Prstenova družina BILJEŠKA O PISCU: Tolkien. ali nije kako sama ka`e “bludnica”. Don Zane je stariji ~ovjek. Mjesto i Vrijeme u djelu: Radnja se odvija negdje u Dalmaciji. Sukobi: Glavni sukob je ljubav izme|u don Jere i Magdalene i vjera koja takve veze zabranjuje. Tema djela: Neostvariva ljubav izme|u sve}enika i redovnice. Drugi sukob je izme|u Magdalene i Jagode tj. Glorije odnosno sukob vjerskog `ivota i svijetovnog `ivota. R. a njegova silna `elja za Glorijom postoji ve}inom zato {to bez nje cirkus propada. . koji je zbog svog `ivotnog iskustva obi~no u pravu. U razdoblju prije drugog svjetskog rata bio je blizak prijatelj poznatih pisaca fantastike (Owen Barfield. Bepp i Kock. bio je profesor engleskog jezika na oksfordskom sveučilištu. Kao stručnjak za rane forme engleskog od 1945-1959. jer nema onu unutra{nju snagu koju posjeduje Glorija. Lewis.~etri klauna Karakterizacija likova: Glorija je `ena sa dva `ivota.

Sam i Pippin nabasali na Crne Jahače. a najveći broj ilustracija napravio je za Hobita. priča o Međuzemlju objavljena u ove četiri knjige bila je samo dio materijala koji je Tolkien napisao. Utjecaj koji je J. Ilustracije koje je sam nacrtao i kolorirao za ovu knjigu su pod brojevima I. Knjigu je iz Tolkienovih mnogobrojnih nedovršenih radova i zabilješki uredio njegov sin Christopher Tolkien zajedno s Guyom Guvrielom Kayom. doživjela bitne izmjene kako bi se tekst uskladio sa skorim objavljivanjem prvog dijela trilogije Gospodar prstenova (Fellowship of the Ring. Boromir. g. R. svrstava ga. istog autora: Tolkiena. 1954. Strider(Aragorn) je odlučio da svima stave povez na oči uključujući i Legolasa. g. No kao i kod većine obimnih i razrađenih opusa u književnosti. Najsmješniji događaj mi je bio kada se Gimli posvađao sa Legolasem i drugim vilenjacima iz šume Lothlorien jer je on jedini morao nositi povez preko očiju. Tolkien ostavio ne samo na svoje mnogobrojne čitatelje i na druge pisce u posljednjih pedeset godina. Legolas. E. 1955). Osim ovih pet knjiga Tolkien je objavio i nekoliko kratkih radova u obliku pripovijedaka kao Farmer Gils of Ham (1949) i Smith of Wooton Major (1967). Gimli. među velikane svjetske književnosti dvadesetog stoljeća. U knjizi ima više pjesama i stranica . Christopher Tolkien nastavio je s radom na sređivanju očevih zapisa i do danas je objavio deset knjiga pod zajedničkim naslovom Povijest Međuzemlja. i Return of the King. III. Hobit (Hobbit. Merry. Sam. ili u obliku pjesama kao Adventures of Tom Bombandil and Other Verses from the Red Book (1962). V. g. 1954. Riddett. Merry. Two Towers. 1937. Simarillion. Sve četiri knjige doživjele su još jednu reviziju 1968. Najuzbudljiviji događaj mi je bio kada su Frodo. g. Knjiga ima puno zanimljivih i smiješnih događaja. Tolkien je tokom svog života s dosta uspjeha ilustrirao neke svoje radove. dok je ostale kolorirao H. IV. ) nastala je kao bajka koju je Tolkien napisao za svoju djecu i imala je trenutačan uspjeh kod publike i kod kritike. II. koju je Tolkien počeo pisati još prije Prvog svjetskog rata s namjerom da stvori originalnu englesku mitologiju. Legolas se nije lako s time pomirio jer je ipak on bio vilenjak. nesumnjivo. Aragorn. R. Nakon njegove smrti objavljen je 1977. zbirka mitova i epova vilinskoga naroda. Gandalf i Pippin krenuli uništiti Prsten Vladar (kletva Isildurova). a najzanimljiviji događaj mi je bio kada su iz Rivendella krenuli Frodo. DNEVNIK ČITANJA: Knjiga mi se jako svidjela jer je nastavak na “Hobita”. ali je 1951. Aragorn.Prva knjiga o Međuzemlju.

Gandalf je priredio nezaboravni vatromet. Frodo. ali je po dogovoru sa Gandalfom morao ostaviti prsten Frodu. Bilbo se tomu odupirao. Frodo je rekao da će krenuti na to putovanje na svoj pedeseti rođendan.nego kod “Hobit”-a. Za suputnike je odabrao Sama i Pippina. Pippin i Sam naišli su na . ali na njegovo čuđenje prstenu ništa nije bilo. Dvije kule i Povratak kralja). Bilbo je namjeravao krenuti na svoje zadnje putovanje. Stvorio se u svojoj sobi. Frodo je ušao u sobu čim je Bilbo otišao. Gandalf je jedini znao da se on poslužio Prstenom. MJESTO RADNJE: Međuzemlje VRIJEME RADNJE: Sva četiri godišnja doba FABULA: . Gandalf je objasnio Frodu kakvu moč ima taj prsten i da ga se pothitno mora uništiti. Bacio ga je u vatru na što se Frodo zgrozio. ali i više zanimljivijih događaja. Frodo je na svoj pedeseti rođendan prodao Vrećasti vijenac Sackville-Bagginsovima. Bilbo je odjednom nestao. te ga je ipak ostavio. Gandalf mu je rekao da ga se može uništiti jedino u vatri u kojoj je sakovan. Taj Prsten je imao čarobnu moč: tko god ga je nataknuo postao je nevidljiv. Na tu su proslavu bili pozvani čak i Sackville-Bagginsovi. Knjiga ima tri djela (Prstenova družina. točno koliko su Bilbo i Frodo imali zajedno godina. Na tom putu su im se dogodile nevolje.KNJIGA PRVA Na Bilbov i Frodov zajednički rođendan došlo je 144 ljudi. ali mu je Gandalf zaprijetio. Sutradan se moralo krenuti na put. a izdana je u Zagrebu 1997 godine. U knjizi je nekoliko autorovih ilustracija. gdje ga je čekao Gandalf. a Gandalfa još nije bilo. Noć pred putovanje Frodo je čuo kako Čiča Gamgee razgovara sa nekom osobom. Kod knjige mi se jedino ne sviđa što se vatra u kojoj bi se trebao uništiti prsten piše velikim slovom i još kod nekih imenica. TEMA: Uništenje Prstena vladara. Trojica hobita su krenula usprkos tome na svoj put u Bucklebury.

putem kroz Staru šumu. na smrt preplašili. Odmah zatim Merry je počeo vikati da zgase vatru. dok je još živio u Brandy Hallu. dok mu je tijelo bilo u Vrbovom starcu. Na tom putu im svašta dogodilo – od dobrog do lošeg. ali je bučnuo u vodu. odmah su slijedeći dan krenuli na put. Uto dođe i Tom Bombadil. Usput su kupili izgladnjelog ponija od Billa Papratovine. Pjesma se činila besmislenom.Crnog Jahača. nego je odlučio krenuti jako opasnim putem . Ubrzo su došli u svratište Kod razigranog ponija. Te večeri su ih napali Jahači. Odlučili su da ne idu više po Cesti jer je preopasno. U Tomovoj kući ostali su svega par dana. Pomislili su da su to možda Jahači. Sama i Peregrina do skele. Tamo se Frodo predstavljao pod imenom Podgorski i upoznao Stridera koji je znao za njihov put. Farmer ih je napustio i ostavio Frodu košaru. Krenuli su Zelenim . Frodo je odjednom počeo vikati na sav glas: U pomoć! . Svima je laknulo. Sam se dosjetio da bi mogli zapaliti drveče. Froda Bagginsa. Kod Merrya su ostali jako malo. Na tom putovanje im se i Merry pridružio. Froda je iznenada obuzela želja da natakne Prsten na prst. Vrbov starac je gospodario šumom. Frodo se sjetio. U slijedećih nekoliko dana naišli su na skupinu vilenjaka kojoj je vođa bio Gildor. ako im Gandalf već nije rekao. Tog dana družina je razgovarala da li je to isti Jahač koji je bio u Vrećastom vijencu. Na pola puta su začuli topot konja. da je kod njega krao gljive. i to kod Grobnog humlja. Brzo su se sakrili pokraj puta. Ubrzo su došli i u Bucklebury. Jahač je njuškao oko sebe. visoka osoba u crnom sa crnim konjem i da je tražila njega. Ubrzo je zastao jer je netko počeo pjevati. a družini je laknulo. ali je to zapravo bio Merry. ali nitko nije bio ozlijeđen. jedino su Merryeve noge ostale vani. Frodo se digao da bi se otišao umiti u potoku. Hobiti su zajedno sa Tomom otišli u njegovu kuću i upoznali Goldberry. ali kad su se vratili do mjesta gdje su spavali Merrya i Pipina više nije bilo. Rekao im je da su mu se psi. iako mu je Gandalf rekao da to ne radi ni u najvećoj opasnosti. Kada je Frodo pogledao košaru osmjehuo se jer je osjetio je miris gljiva. Sam ga je izvukao iz vode. ali im je on rekao da im ništa neće reči o njima. djevojku o kojoj je pjesma govorila. Na večer je farmer Maggot odvezao kolima Froda. Jahač je odjahao Cestom. Frodo nije htio ići Cestom jer bi se izložili velikoj opasnosti od Jahača. koji im se u međuvremenu pridružio. Maggot im je ispričao da je kod njega bio čudan svat. Frodo ga je pitao u svezi Crnih Jahača. Panđža. Tom ih je čas prije odlaska naučio pjesmu koju moraju pjevati ako zapadnu u bilokakvu nevolju. na posjed starog Maggota. Jednom prilikom su zaspali ispod Vrbovog starca. a usput im je ponio nešto za prigristi. Sutradan su krenuli rano ujutro na put sa Striderom. čovjek koji je pjevao tu pjesmu i spasi Merrya i Pippina od Vrbovog starca. Pjesmu su morali upotrijebiti samo jednom. ali kako im se taj glas približavao Frodo je čuo pjesmu kako zapravo ide. Derač i Vučina. što su i učinili. Sam mu je nadjenuo ime Bill.

pa su ga posjeli na ponija. Na vrhu su našli na kamen koji je bio ravniji od ostalih i činilo se da je izmakao vatri. a to je značilo da ponovo moraju Cestom. što je Strider i potvrdio. vilin- . Frodo je na istočnom nebu ugledao neko svjetlo i upitao Stridera što je to. a Frodo isuče mač i usklikne: O Elbereth! Gilthoniel! Istodobno zada neprijatelju jak udarac. Muhe su ih počele peckati.putem. a one njega isto. a Frodo osjeti da ga je neka oštrica. Petog dana putovanja su ugledali Vjetrovrh. dok su ustali krenuli dalje. Nisu ugledali neprijatelja. skrenuli su sa puta i sišli u zaklon. Strider je mislio da stoje umjesto G3 i da znače da je Gandalf bio na tom mjestu trećeg listopada. Na tom mjestu su ostavili Sama. Na njemu su ugledali rune. a Strider se bacio na zemlju i povukao Froda za sobom. Frodo je dobio odgovor koji je glasio: Ne znam. ali je Strider našao blijedozelen dragulj zvan beril. Na kraju petog dana tlo se počelo uzdizati. Trećeg dana odlaska iz Breeja izaši su iz šume Chetwood. Uto je došao i Strider. Frodo nije mogao hodati. ali što su više odmicali kretanje im je postajalo sporije i nepouzdanije. približavali su se Muhovodnoj mlaki. Strider je zaključio da je na tom mjestu došlo do bitke i da je tu bilo ono svjetlo koje su vidjeli na istoku prije tri dana. Na zapadnoj strani Vjetrovrha našli su uvalu. Predaleko je da bi se moglo razabrati. Sutradan su nastavili putovanje. Družina je otišla u šumu i naložila vatru. Ubrzo su ugledali i nekoliko spodoba koje su krenule na njih. Strider se ubrzo predomislio i krenuo Cestom. Došli su do rijeke Mitheithel. Sam je Frodu ispričao što se dogodilo. Isprva im je dobro naprdovalo putovanje po Muhovodnoj mlaki. Svi su se bojali najgoreg. te se i sam bacio na pod. a ni Merry nije bio blesav. a na njoj je bio Posljednji most preko kojeg prelazi Cesta. Ujutro su krenuli na jug. Frodovi bolovi su se pojačali. Prije nego što je prošao prvi dan marša. Kad se Frodo osvjestio. što je i učinio. Frodo je mogao gledati Prstenove utvare kakve zapravo jesu. Noć se prolomi od prodorna krika. Kad je Strider čuo što mu Frodo ima reči. prije tri dana. U daljini se nazirala još jedna rijeka u kamenitoj dolini napol obavijenoj izmaglicom. Nakon kračeg putovanja Cestom. Pippina i ponije. a to je značilo da moraju ići Cestom. udaljio se i pozvao Sama. Ispričao mu je sve što mu je imao reči i rekao da će učiniti sve što može da pomogne Frodu. poput strijele ubola u lijevo rame. prema Vjetrovrhu. vidio je da je ležao uz vatru koja je još jače gorjela. Mač se slomio pod njim i Frodo zadnjim snagama skine Prsten s prsta i čvrsto ga stisne u ruci. Kada su došli na vrh naišli su na širok prsten od prastarog kamenog zida. Merry je nešto ugledao i obavijestio Stridera o tome. Froda je odjednom obuzela želja da natakne Prsten. Nalik je na munju koja skače s vrha na vrh brda. Odjednom su krenule na njega.

kamen. Gimli(sin Gloinov) i Legolas. koji su se svađali kako će ih spremit za jelo. Galadriel. koju mu je darovao Thorin.KNJIGA DRUGA Kad se Frodo probudio. Samo se Gandalf nije živ izvukao iz rudnika Morije. a Jahači počnu vikati Frodu. Došli su do gospodara i gospodarice Lothloriena koji su ih jako dobro ugostili. U njima su pronašli knjigu u koju su Balin. Glorfindel posjedne Froda na konja i dovikne konju nešto na vilinjeziku i konj pojuri brže od neprijateljevih. Ori i Nori zapisivali događaje. Družina je opet morala krenuti na put. Ubrzo su došli u šumu Lothlorien. Ubrzo su naišli na Glorfindela koji boravi u Elrondovoj kući. Prešli su preko mosta. je pokazala Frodu i Samu svoje zrcalo u kojem su mogli vidjeti što će se sve događati. Gandalf. ali su im gospodar Celeborn i gospodarica Galadriel dali čamce i zalihe za put. Nisu ponijeli puno prtljage na put.Balrogom. vidio je da ima pancirnu košulju od mithrila i da ga zato koplje nije proburazilo. Prsten! Prsten! Iznenada rijeka podivlja. a neprijatelji i njihovi konji se utope. To je bio Gandalfov glas. Nečiji mu glas odgovori da je u Elrondovoj kući i da je deset sati prije podne. Jedan od tri koja su bila sakrivena od Saurona. Konj zastane pred vodom. Utaborili su se kod Kresokama. Popodne sunastavili putem kojim su vjerojatno išli Bilbo. Jednom zgodom nisu mogli proći vrh Caradhras te su morali ići rudnicima Morije. Frodo upita strop na sav glas gdje je i koliko je sati. Družina je krenula u prosincu na put. Kada je Dunadan pregledavao Froda. Produžili su stazom i naišli na tri velika okamenjena trola. uključujući i Legolasa. To su bili hobiti. Uspješno su ga potjerali. Ubrzo su naišli na Jahače. Boromir. ali je prije toga putovanja Bilbo darovao Frodu vilenjački bodež i košulju od mithrila. Poginuo je u borbi protiv propasti Durinove . Dunadan(Aragorn ili Strider). Vilenjaci su svima morali staviti povez na oči. Morali su odabrati tko će sve ići na put. Gandalf i patuljci. Naišli su na trolovsku jazbinu te oprezno krenuli dalje. Gandalf mu kaže da je sva družina zdrava i čitava. Samo je Frodu pokazala Prsten. To su bili oni trolovi na koje su nabasali patuljci i Bilbo. Odjednom su ih napali orci i trolovi. U knjizi su naišli na puno čudnih zapisa. u Elrondovoj kući. Pippin je ubrzo našao stazu kojom su nastavili put. jer se Gimli protivio da jedini ima povez na očima. Sutradan se Frodo rano probudio. ali mu ništa nije bilo zato jer je nosio pancirnu košulju od mithrila. gospodarica Lothloriena. Tamo je Boromir pokušao oduzeti Prsten Frodu. Froda je pogodilo koplje. vidio je da leži u krevetu. To im je ulilo nadu. Zbog toga je Frodo . Prvog dana putovanja čamcima opazili su Goluma. .

VRHUNAC: Gandalfova smrt u rudnicima Morije. Pippin. a da nikom nije rekao. manji su i od kovrčave povjerljivi bradatih patuljaka. Gimli. Gandalf. Sam i Pippin kreću na put. ZAPLET: Tri hobita nalijeću na Crne Jahače. nemaju brade. Galadriel. Legolas. LIKOVI: Frodo. otprilike upola niski. Celeborn. Hobiti kose. Aragorn. Elrond. Sam i Jahači OPIS LIKOVA: LIK CITAT SOCIOLOŠ ETIČKO KA PSIHO LOŠKA Hobit “… mali ljudi. hobiti pouzdani. RASPLET: Frodo i Sam bježe od ostatka družine. ” “… dlake na tabanima izrastu prirodni među FIZIČKA . Merry. i naše visine. Boromir.zajedno sa Samom uzeo jedan čamac. jer nije htio žrtvovati prijatelje. DIJELOVI FABULE: UVOD: Frodo.

nožnim prstima. ” str. ponosita i stroga plemenita pogleda. kraljevskog odan. i dva oštra siva oka . kose. 286 lica. kraljevskog odan orn lutalica – mi ih zovemo tamne soja prijatelj graničari. crne kose i sivih očiju. 35 sijede kose i brade. razbaruše 189 ne glave. crne kose i sivih lijepa i soja pohlepan očiju. jak. na blijedu i ozbiljnu licu. ponosita i stroga pogleda. ” str. dva oštra siva oka na blijedu i ozbiljnu licu Boro “… visok čovjek lijepa i visok. 7-8 . dugi smeđi prsti Arag “To vam je jedan od onih visok. prijatelj Legolas…” str. mir plemenita lica. patuljak ratoboran sin Gimli. ” Gand “… stari lutajući opsjenar visok. star Gimli “… jedan mlađi patuljak: njegovnizak. čarobnjak požrtvovan alf Gandalf…” str. ” “… on zabaci kose kukuljicu i otkrije razbarušenu prošarane glavu tamne kose prošarane sjedinama sjedinama. mlad ” str. 286 Legol “… strani vilenjak odjeven u duge vilenjak odan as zeleno i smeđe. 286 visok 1 – citati uzeti iz knjige Hobit potplati i gusta topla smeđa dlaka kakva im raste i na glavi (kovrčava) …”1 str.

Sava je pričala kako ju je zbog njezinog veza snašla nesreća. Zaplet: u vinogradu čuje da se djevojčica pretvori u dječaka kad prođe ispod duge. Rasplet: Srnini roditelji sele u tvrđavu o tuguju. . Ideja: zabranjivanjem željenih stvari može se postići samo loše. blijedopute. Vrhunac: nekon što se pojavi duga. ali nije mogla i utopila se. Jednog je dana išla s roditeljima u vinograd kupiti grožđe. " Vrijeme radnje: prošlost Tema: Srnina želja da bude dječak i pokušaj ostvarenja te želje. a odozgo klisure zarobile malu varoš Čardake na strmu obronku. Vrsta književnog djela: pripovijetka Fabula: Srna je živjela u doba kad djevojčice nisu smjele mnogo toga da ostanu vitke. Tada se na nebu pojavila duga i Srna je htjela proći ispod nje. Mjesto radnje: u i oko varoši Čardake citat: "Odozdo rijeka Gilbuša. ali se utopi u močvari. Tamo je srela Savu i Klaru.POUKA: Šimunovićev realizam djeluje poezijom narodne pjesme. Završetak: bace se s litice. Nakon toga su se njeni roditelji preselili u napuštenu tvrđavu i tugovali. Jedne noći su se bacili s visoke litice. Mislila je da ju može prijeći. . Kompozicija: Uvod: Srna stalno mora biti u kući. Srna odluči proći ispod nje. Srna je od njih čula da se djevojčica kad prođe ispod duge promijeni u dječaka. . Tako je išla i došla do močvare.

. U knjizi ima mnogo opisa. Njegovo djelo "Galeb Jnathan Livingston" mnogi uspoređuju s djelom "Mali princ". Međutim. onomatopejom. on je samo želio postati letački virtouz. a pozornost čitatelja privukao je modernom bajkom "Galeb Jonathan Livingston". Starješina ga je . Napornim vježbanjem uspio je postići brzinu od 396 km/h. prosinac 2004 20:59:00 | 13 komentara Galeb Jonathan Livingston . Bio je vojni pilot. udovica Klara. . Glavni likovi: Brunhilda . prolazak ispod duge. želja. I dok dok su ga roditelji molili da bude kao ostali galebovi i da se brine kako doći do hrane.Richard Bach Ime pisca : Richard Bach Bilješka o piscu: Richard Bach je suvremeni američki pisac. najčešće osoba i krajolika. Mjesto radnje : nebo i zemlja Vrijeme radnje : suvremenska radnja Tema : Galeb Jonathan želi naučiti savršeno letjeti Osnovna misao: Često se dogodi da zajednica ne želi ili ne može razumjeti više ciljeve pojedinaca i stoga taj pojedinac bude isključen iz zajednice. . Fletcher Lynd.Srna. Bio je buntovnik i nije mario za ostale galebove. Pisac se koristi i usporedbom. smrt. Bio je mršav. metaforom. Gang Sadržaj priče: Galeb Jonathan Livingston nije bio kao ostali galebovi. . To je bio rekord jata i Jonathan je očekivao pohvale od Starješine. ostali ljudi.Motivi: zabrane. Jezik i stil: pripovijetka je napisana na hrvatskom književnom jeziku: štokavskom narječju i ijekavskom izgovoru. . . Lica : Galebovi Jonathan Livingston. Sava. Sava Sporedni likovi: majka Emilija. Objavio lektire u 30. Ni manje nesreće koje je imao u zraku nisu ga pokolebale. U njoj je došlo do izražaja autorove ljubavi prema plavim visinama i sklonost metaforičkome i simboličkom prikazivanju života i spoznaja o njemu. oluja kao znak smrti. Sullivan. no letenje je volio više od hrane. otac Janko.

Fletcher je shvatio da ne postoje granice. Još je samo trebao naučiti kontrolirati novostečenu vještinu. U toj utrci nije mogao pobjediti jer znanje nema granica. Sullivan ga je nagovarao da ostane. Kad je vidio da je našao ravne sebi. za utjelovljenjem savršenstva i njegova utrka sa znanjem. Naučio je i da se snagom misli može stići gdje god se želi. A onda. pravoj kući. gje je provela jedan dio svog djetinstva. tada su tri galeba nestala u tamnom nebu. Jonathan je sve lakše izvodio svoje akrobacije. mladi i neobuzdani galeb koji je težio letačkom savršenstvu. no Jonathan je ipak otišao. ni na kojem mjestu. Jonathan je sletio na obalu gdje ga je dočekalo desetak drugih galebova. Prvi mu je učenik bio galeb Fletcher Lynd. prosinac 2004 20:59:00 | 2 komentara Regoč . Uskoro je dobio još šest učenika i sa njima i sa Fletcherom želio se pokazati svom starom jatu. posvećujući osobito brigu izućavanja jezika. Na Zemlju je otišao zato jer je želio naučiti letjeti ostale galebove koji su protjerani kao što je bio i on zbog letenja. Dobio je instruktora galeba Sullivana. Jedne većeri saznao je od starješine Ganga da nebo nije ni u kojem vremenu . Pri velikoj brzini udario je u stijenu i ništa mu nije bilo. jedne noći Jonathanu se približe dva druga galeba sjajna poput zvijezda. umro je. Škole je učila privatno. Otkrio je da može letjeti brzinom od 500 km/h. a ostali dio u Zagrebu u djedovoj kući. a sam je otišao među druga jata . Jonathan je naporno vježbao tu vještinu i tako je sa Gangom došao na neki čudni planet. Boljelo ga je što njegova braća nisu htjeli ni čuti ni vidjeti što je naučio.ukorio i protjerao iz jata. Rođena je u Ogulinu. Otac joj je također poznati pisac -Vladimir Mažuranić.Ivana Brlić Mažuranić Bilješke o piscu: Autorica ove sad već potpuno priznate klasične knjige. nebo je savršeno i može biti bilo kad i bilo gdje. Iznenada dva galeba su nestala. te . Objavio lektire u 30. no malo-pomalo na tisuće galebova okupljalo se oko njega i željelo postati kao on. tijelo mu je postalo blistavo. No. A Jonathan Jonathan je u to vrijeme bio najljepši i najsavršeniji galeb na svijetu. Bio je protjeran na daleke hridi. Jednog dana Fletcheru se dogodila nesreća. Ubrzo je saznao da je došao u zajednicu u kojoj je svima stalo da svoju tehniku letenja dovedu do savršenstva. Na nebo se mogao vratiti u svakom trenutku jer je svladao vrijeme i prostor. Ivana Brlić Mažuranić unuka je pjesnika "Smrt Smail-age Čengića" Ivan Mažuranić. Odgovorili su mu da su njegova braća i da ga vode kući. Jonathan je bio spreman. da je sve moguće. Jonathan he sve više razmišljao o Zemlji. Jonathan je bio uvjeren da slijedi viši cilj života. ali on je odletio mnogo dalje. Jonathan ih je upitao tko su. No. I oni su bez imalo muke izvodili sve akrobacije koje im je Jonathan zadao. oči sjajne. Isprva je opet bio odbacivan. jedne večeri Gang je nestao. Jonathan je tada vidio da je Fletcher ovladao snagom misli i prepustio mu podučavanje jata. Tada je počeo njegov lov za Jonathanom.

Kosjenka i Regoč odlaze tražiti dva sela koja su se Kosjenki učinila prelijepim dok je jurila na svom hirovitom konju. a kasnije još njemački. "Škola i praznici"(1905). "Zgode Šeegrta Hlapića" (1913). a Regoč Ljilju najpametnijeg i najljepšeg dječaka u oba kotara. Regoč i Kosjenka nailaze na mnoge probleme koje uspješno rješavaju te tako dolaze do svog cilja. koji mu ispriča nesretnu priču o oba sela. "Slike" (zbirka pjesama 1912). ogromnog diva koji je cijeli svoj život proveo brojeći srušene zidine grada Legena. sve do grada Legena gdje Kosjenka upoznaje Regoča. te tako izazove val veselja koji brzo splasne jer je cijelo selo odnosno sela bila pod vodom bez žive duše.. Objavila je sljedeća djela: "Valjani i nevaljani" (1902). odvjetnika i političara u slavonskom brodu. ruski i engleski. Kopajući ispod zemlje (jer je Kosjenka željela vidjeti što je ispod nje). Tužni pastiri priopćavaju Kosjenki koja ih je u međuvremenu jako zavoljela. Lica: Kosjenka .div Liljo . Svi bi tako gledali kako Zlovoda ruši sve što se pred njom nađe da se Kosjenka ne dosjeti i poviče Regoču da rupu kroz koju je prolazila voda začepi svojim tijelom.09. Umrla je u Tagrebu 21.vila Regoč . Najmlađa među njima Kosjenka dobila je najbržeg konja koji je odvoji od ostalih vila i odvede preko širokih ravnica. šuma. a pastiri se spašavaju tako što ih Regoč prenosi na uzvisinu do koje još nije dolazila voda. Pošto tamo vječno pada snijeg odnosno nikada nema ljeta.. Izašavši na svjetlo dana kosjenka upoznnaje male pastire s kojima se vrlo brzo sprijatelji.je već u najmlađim godinama govorila i pisala francuski. da nemaju kako živjeti . Nakon nekoliko pokušaja Regoč ipak zaustavlja vodu. Naime.1938.najljepši dječak iz oba kotara Tema: Susret Kosjenke s Regočom te svađa između dva sela Sadržaj: Radnja započinje na livadi s konjima na kojima jašu prekrasne vile. No brza i jaka rijeka Zlovoda potapa oba sela. "Priče iz davnine" (1916). stanovnici i jednog idrugog sela bili su u stalnoj zavadi pa su se starješine Ljiljinog sela uputile prema rijeci Zlovodi u namjeri da otklone nasip i tako potope susjedno selo. U 18 godini udaje se za Vatroslava Brlića.

A što je bilo s Regočom? On se naime uplašio kad je vidio naborana lica djeda i bake te je pomislio da su oni proživjeli strašne muke. načine ribanja. godine i provalu turaka na otok. razgovor i pjevanje za vrijeme veslanja i odmora i ostale djelove puta. a na njihovo najveće iznenađenje na jednom prozoru ugledaju lica djeda i bake. a da i znaju sve je onako pod vodom. pa tako krene on nazad u svoj hladni Legen. Tada Ljiljo naredu Regoču da probuši rupu u zemlji koja proguta svu vodu i ponovo se pokažu krovovi sela. prosinac 2004 20:59:00 | 2 komentara Ribanje i ribarsko prigovaranje . znanje latinskog jezika i filozofije. Rodio se 1487. ribe i ribarski pribor. ne znaju obrađivati zemlju. a ionako ga se je zaželio. Obišavši cijelo mjesto . a 1539. Vrati se nakon godinu dana i našao sve u neredu. Nasljednjik bogata očeva imanja na Hvaru i Visu.jer nitko od odraslih nije preživio. godine u starom gradu na Hvaru. Petar je proživio kugu na Hvaru. Objavio lektire u 30. a usred sela kula u kojoj je živjela preljepa Kosjenka. pred kojima je bježao u indiju. većere i počinka. godine. Lica: Nikola. Školovao se u splitu. jela i vrijeme objeda. Paskoje Tema: Trodnevni lov Sadržaj: Prvi dan Nikola i Paskoje otkrivaju nam veliku radost opisivajući svoj Tvrdalj. Otad pastiri žive u sreći i veselju. Hektorović je doživio dugu starost i umro u Starom gradu 1572.Petar Hektorović Bilješke o piscu: Pripadao je hrvatskom uskom krugu hrvatskih pisaca XVI stoljeća. u istaknutoj plemičkoj obitelji. sagradivši samo jedno selo. gdje je stekao prvo humanističko obrazovanje.

Nije se znalo tko je zapravo on ali se sljedećeg dana o njemu pričalo. Republikanci i drugo. u Zagrebu. Kraljica Hrvata. Među njezinim brojnim romanima ističu se Grička vještica. Treći dan Početkom trećeg dana u epizodi s galijom koju će sresti na svom putu. sa svojim zidovima. Kako je krasopisac Iglica slučajno naišao spasio je Mandušu. Kao novinarka razobličavala je režim Khuena Hedervaryja. Bila je istaknuta hrvatska novinarka i spisateljica. a to je bila Manduša i krasopisac Iglica. najprije Paskojevim pa Nikolinim. Drugi dan Već na početku drugog dana plovidba je ispunjena bugaranjem. Grič je imao dvije znamenitosti. i drugim ljepotama što ga krase. pa zajedničkim u dva glasa. Nekoliko trena kasnije Gričom je prohujao antikrst. a borila se za žensku ravnopravnost. u selu Negovcu pokraj Vrbovca . no kad su se vratili sa svijetiljkom nije ga više bilo. u kojem je provela djetinstvo. plavih očiju te dobre duše. pa su svi muškarci išli pomagati pri gašenju.i dočekavvšivečeru i počinak s kojim završava prvi dan. lozom. kamenim stupovima. . opet u središtu pažnje bili Tvrdanj i to u punoj ljepoti. Taj požar nije sam izbio već su ga kanonik Šimun i njegov rođak Tomica podmetnuli kako bi za vrijeme zvonjave kanonik mogao ljubiti Mandušu. Iste te večeri ptičar Boltek zaprosio je Mandušu na što je ona željno čekala. ali i socijalnih i pustolovnih romana kojima je stekla veliku naklonost široke čitateljsk e publike. Sljedećeg dana na Griču je izbio požar. čemppresima. pretežno povijesnih. Drugi dan završava s pjevanjem i pripjevanjem pitanja i odgovora. Gordana. Svaki put je zvonila no ta zvonjava imala je ritam pa su građani to posebno voljeli. Manduša je bila mlada djevojka. Kći Lotršćaka. čime se nesumljivo opterećuje pjev. Čekala je svog zaručnika ptičara Bolteka koji ju je trebao zaprositi. prosinac 2004 20:58:00 | 0 komentara Kći Lotršćaka . a umrla 1957. Objavio lektire u 30. Nadimak Zagorka uzela je iz ljubavi prema Hrvatskom zagorju.Marija Jurić Marija Jurić Zagorka rođena je 1873. zlatne kose.

Bio je vrlo visok. Šimun. a za oca se ništa nezna. U nama još samo žive kao legenda. ugodno su se smjestili su se u Pogledićevom dvorcu. Mandušini pravi roditelji bili su turopoljski plemići. Njezin otac obećao je Šimunu dvorac na Jablanovcu. Zid su ponovo zazidali te su se kasnije vratili na Grič. grada i dvorca. jer se doznalo za događaj u tornju. a oči smeđe kao drvo. dok su ostali sporedni. htijeli su ga smaknuti. Pošto je antikrst demolirao Plemenšćakovu gostionicu. na što su ljudi dobacivali da je antikrstica. U zadnji čas Manduša je dotrčala i rekla da ga uzima za muža. Bradenburg je želio uzeti Turopoljcima njihove plemićke povelje te je zbog toga došlo do bitke u kojoj su Turopoljci pobijedili. Boltek je raskinuo zaruku s njom. a on i Manduša opet su se našli u toplom zagrljaju. Manduša. Šimun je dijete podmetnuo pod zvono znajući da će ga Plemenšćak uzati. Kako bi se Divljan odužio vratio je Poglediću kćer koji je bio zarobio Brandenburg. Divljan se čudio što ga je spasila nepoznata djevojka. Manduša je dva puta pobijegla od Divljana. Radnja se pretežno vrši na Griču i jednim dijelom u Turopolju. Antikrstovo ime bilo je Divljan. te su Mandušu ogovarali i dobacivali riječi. Brzo ga je razbio i unutra našao Mandušu koja je izgledala kao kostur jer nije imala dva mjeseca ni mrvicu kruha. a majka Marta je kasnije proglašena ludom. vrata. Svi su se ispričali za događaje . U međuvremenu je Šimun ponovo podmetnuo požar . te joj je zauzvrat ostavio njezinu nevinost. Odmah su ih vijenčali. Manduša ga je odbila te ju je Šimun zatvorio u kulu i zazidao ulaz tj. no njemu je ona zapela za srce pa ju je išao tražiti. Manduša je pala u ruke Brandenburga na čijoj se strani nalazio i kanonik Šimun te je tražio Divljanovu glavu zauzvrat. Ljudi su ga proglašavali junakom. jer ona u stvarnosti nije bila Plemenšćakova kćer već ju je netko kao dijete ostavio ispod Lotršćaka. U ovoj knjizi glavne likove čine Divljan. Imao je kosu boje noći.Mandušu su nazvali kći Lotršćaka. Divljan je na “crnom otoku” sreo Martu te je naišao na svježe zazidani zid. a Šimuna su prokleli te ga izbacili iz Griča. To je i učinio. Znao je da je u većoj opasnosti nego kod Brandenburga. samo je ovaj puta Divljan brzo dotrčao pa su se našli samo njih dvoje. Kad su se našli. Otac je bio vrlo bogat turopoljac. Marta je na to poludila. . mlad i zgodan čovjek. On je dobio Mandušu te ju je odveo na “crni otok” . Divljan ga je upitao dali se sijeća kako je obesčastio njegovu majku te mu rekao da će ga on kao njegov sin golim rukama zadaviti. Nedugo kasnije Divljan je saznao da je Šimun odveo Mandušu. a je time Manduša spasila život antikrstu. no budući da je žena bila trudna bojao da će sve ostaviti dijetetu pa je izmislio da se dijete rodilo izobličeno. Prevladavaju osijećaji između Divljana i Manduše te ima puno opisa okoline.

Dobio je instruktora galeba Sullivana. tijelo mu je postalo blistavo. Bio je mršav. I dok dok su ga roditelji molili da bude kao ostali galebovi i da se brine kako doći do hrane. Jonathan je bio uvjeren da slijedi viši cilj života. Otkrio je da može letjeti brzinom od 500 km/h. Mjesto radnje : nebo i zemlja Vrijeme radnje : suvremenska radnja Tema : Galeb Jonathan želi naučiti savršeno letjeti Osnovna misao: Često se dogodi da zajednica ne želi ili ne može razumjeti više ciljeve pojedinaca i stoga taj pojedinac bude isključen iz zajednice. Starješina ga je ukorio i protjerao iz jata. A onda. Ni manje nesreće koje je imao u zraku nisu ga pokolebale. Njegovo djelo "Galeb Jnathan Livingston" mnogi uspoređuju s djelom "Mali princ". Sullivan. Bio je protjeran na daleke hridi. Gang Sadržaj priče: Galeb Jonathan Livingston nije bio kao ostali galebovi. No. I oni su bez imalo muke izvodili sve akrobacije koje im je Jonathan zadao. ni na kojem mjestu. Bio je vojni pilot. Ubrzo je saznao da je došao u zajednicu u kojoj je svima stalo da svoju tehniku letenja dovedu do savršenstva. Međutim. Jonathan je sletio na obalu gdje ga je dočekalo desetak drugih galebova. To je legenda koja spada među najpoznatije i najljepše legende u Hrvatskoj. Jonathan je bio spreman. ali on je odletio mnogo dalje. U njoj je došlo do izražaja autorove ljubavi prema plavim visinama i sklonost metaforičkome i simboličkom prikazivanju života i spoznaja o njemu. pravoj kući. Lica : Galebovi Jonathan Livingston. on je samo želio postati letački virtouz. oči sjajne.Richard Bach Ime pisca : Richard Bach Bilješka o piscu: Richard Bach je suvremeni američki pisac.Knjiga mi se sviđa jer nema dosadnih dijelova i jer govori o prošlim zbivanjima. Jedne većeri saznao je od starješine Ganga da nebo nije ni u kojem vremenu . no letenje je volio više od hrane. Boljelo ga je što njegova braća nisu htjeli ni čuti ni vidjeti što je naučio. tada su tri galeba nestala u tamnom nebu. a pozornost čitatelja privukao je modernom bajkom "Galeb Jonathan Livingston". Jonathan je sve lakše izvodio svoje akrobacije. Iznenada dva galeba su nestala. To je bio rekord jata i Jonathan je očekivao pohvale od Starješine. Napornim vježbanjem uspio je postići brzinu od 396 km/h. jedne noći Jonathanu se približe dva druga galeba sjajna poput zvijezda. Fletcher Lynd. nebo je . Jonathan ih je upitao tko su. Bio je buntovnik i nije mario za ostale galebove. Kad je vidio da je našao ravne sebi. Odgovorili su mu da su njegova braća i da ga vode kući. prosinac 2004 20:57:00 | 0 komentara Galeb Jonathan Livingston . Objavio lektire u 30.

More je bilo kao ulje i nije bilo ni daška vjetra. potpuno sam vježbao je galeb Jonathan Livingston. Na Zemlju je otišao zato jer je želio naučiti letjeti ostale galebove koji su protjerani kao što je bio i on zbog letenja. Fletcher je shvatio da ne postoje granice. Na pučini. no malo-pomalo na tisuće galebova okupljalo se oko njega i željelo postati kao on. Isprva je opet bio odbacivan. Objavio lektire u 30. Milju od obale bili su ribarski čamci koji su bacali loše mamce galebovima. Jednog dana Fletcheru se dogodila nesreća. Još je samo trebao naučiti kontrolirati novostečenu vještinu. daleko od obale. a sam je otišao među druga jata . umro je. Po zanimanju je bio vojni pilot. Prvi mu je učenik bio galeb Fletcher Lynd. Tragovi toga djela prepoznaju se i u Galebu Jonathana Livingstona. Tada je počeo njegov lov za Jonathanom. U njegovom životu i književnom djelu Richarda Bacha ima mnogo sličnosti s francuskim pilotom i književnikom Antoineom SaintExuperyjem i njegovim djelom Mali princ. a imao je tako sjajno perije da se iz daljine činilo zlatno. A Jonathan Jonathan je u to vrijeme bio najljepši i najsavršeniji galeb na svijetu. u kojoj je došla do izraza autorova ljubav prema plavim visinama . Pozornost čitatelja privukao je modernom bajkom Galeb Jonathan Livingston. Jonathan he sve više razmišljao o Zemlji.Bio je vrlo mlad i znatiželjan. Pri velikoj brzini udario je u stijenu i ništa mu nije bilo. Na nebo se mogao vratiti u svakom trenutku jer je svladao vrijeme i prostor. mladi i neobuzdani galeb koji je težio letačkom savršenstvu. Naučio je i da se snagom misli može stići gdje god se želi. jedne večeri Gang je nestao. no Jonathan je ipak otišao. suvremeni američki pisac rođen je u SAD. a bavio se i akrobacijama športskim avionima. za utjelovljenjem savršenstva i njegova utrka sa znanjem.Richard Bach Richard Bach. da je sve moguće. Jonathan je naporno vježbao tu vještinu i tako je sa Gangom došao na neki čudni planet. Uskoro je dobio još šest učenika i sa njima i sa Fletcherom želio se pokazati svom starom jatu.savršeno i može biti bilo kad i bilo gdje. Jonathan je tada vidio da je Fletcher ovladao snagom misli i prepustio mu podučavanje jata. No. Bilo je to jednog mladog i sunčanog jutra. prosinac 2004 20:57:00 | 0 komentara Galeb Jonathan Livingston . Tako je kod galebova počeo radni dan. Za njega je letenje bila umjetnost koju je želio temeljno . U toj utrci nije mogao pobjediti jer znanje nema granica. Sullivan ga je nagovarao da ostane.

Sve je više bilo mladih.Uvijek je ekspepimentirao. a neka su sačuvana samo djelomično. znatiželjnih i odbačenih galeba da su osnovali školu.savladati. Knjiga nije baš od najboljih. Nakon dugog leta došao je skupine galeba koji su se također posvetili letenju. Jonathan je raširio krila i odletio u nepoznato. da nema granica. Lowellu. U knjizi ponekad prevladavaju dosadni i nepotrebni odlomci. prosinac 2004 20:57:00 | 3 komentara DUNDO MAROJE . od kojih su se neka izgubila (naprimjer komedija “Pomet”). Njarnjasi. Jonathan ih je počeo podučavati. TEZA : BILJEŠKA O PISCU Marin Držić (1508-1567) je u Dubrovniku sredinom 16. ali se može pročitat. Garzarija. Snabdijevao je amaterske družine (Pomet-družina. Imao je vruću želju da nauči letjeti. U njoj su pretežno učitelji bili prvi galebovi koji su učili kod Jonathana. Razumljivo je stoga da su Držićevi komadi osim u Vijećnici i na prostoru ispred Kneževa dvora prikazivali i u salonima gospodskih kuća u gradu i okolici.Marin Držić 1. Uvijek im je tumačio da nema ograničenja tj. Ima puno opisa. isprobavao niske letove i sve moguće akrobacije. stoljeća razvio živu i plodnu kazališnu djelatnost. Družina od Bizara) scenskim djelima i sudjelujući i sam u organiziranju predstava postao je središnja ličnost dubrovačkog kazališnoga života. Nakon dugog vremena Jonathan se uzdigne u zrak i napusti učenike kličuči:”Nema granica”.brz i jak. Kad je odrasao jato ga je odbacilo. Objavio lektire u 30. što mi se posebno sviđa. misleći na Jonathanove riječi. i sve je davao od sebe da ostvari svoj san. Glavni lik je galeb Jonathan Livingston. ali je inače dobra. a jato nikad nije tako kaznilo kao njega. U nepunih deset godina (1548-1557) napisao je dvanaest djela za pozornicu.a govori se o galebu Fletcheru. Svoje drame Držić je pisao za prikazivanje u određenim prigodama. . jer su bili suprotnog mišljenja. Kad je došao do druge obale naišao je na mlade galebe koji su došli da nauče letiti.Svo znanje koje je imao Jonathan prenio je Fletcheru. ali mu nije išlo. Tamo je bio dobar učenik. pa bi se moglo nešto izbaciti. Radnja se odvija na obalama. talijanskog pjesnika Lodovica Dolce. Henry i ostali. o njihovom kontrastu. mora tj. Tako je počela njegova utrka za znanjem. Preveo je i tragediju “Hekuba”. Fletcher se nasmiješi. Učenici su smatrali Jonathana kao sina Velikog Galeba. Ova knjiga govori o ljepoti visina. moru i na početku u ribarskom selu. Starješina ga je dugo vremena podučavao i tako je nakon nekoliko godina napustio svoje prijatelje. Najviše mu se sviđao galeb Fletcher Lynd. Bio je mlad.

Dundo Maroje. Skup. TEZA : KRATAK SADRŽAJ Dundo Maroje. Zagreb. Ali Maro nije poslušao oca. izdavačko poduzeće. Arkulin. Tripče od Utolče.. mislio da će mu se sin Maro obogatiti.. Kad je Maroje to doznao. a ne u Firencu. odmah je sa svojom slugom . Njegova djela: Komedija od Pometa.Kad se spremao da piše scene za svoju publiku Držić nije morao izmišljati okvire svojih drama. 2. ”Mladost”. Na taj je način novčano pohlepan otac. 1972. Podatke našao: U knjizi “Izabrana djela” od Marina Držića. a te su drame bile posebno razvijene u gradu Sieni gdje je on i boravio. Pjerin. dao je svom sinu Maru pet tisuća dukata da ode iz Dubrovnika u Jakin. Za vrijeme boravka u Italiji (1539-1545) Držić je pored ostalog upoznao i dostignuća pastirsko-mitološke drame. te je posebno dobro osjetio kakve sve scenske mogućnosti pruža ona grana pastirske igre koja svoj zaplet i svoj smijeh zasniva prvenstveno na susretu između rafiniranog pastira. Oni su u renesansnoj dramaturgiji bili zacrtani i prihvaćeni. te je iz Jakina otišao u Rim. pa potom iz Jakina u Firencu te mu je još rekao ako mu dobro krene neka ode na Sofiu. Ubrzo tamo Maro potroši sav novac.

Zatim ga je njegov sluga Popiva savjetovao da uzme Lauri tri tisuće dukata. njemca) da laže. pravio se da ga ne poznaje (zbog toga da mu ne skine nasljedstvo). Dotle je sin Maro živio kao bogataš. Uskoro su se otac i sin sreli. Novce je potrošio na djevojku Lauru. što je on ubrzo zatim i učinio (kasnije ih je dao ocu da ih stavi u jednu kutiju). Maro je najgore “prošao” jer je izgubio Lauru i Peru (a i njegov sluga Popiva dugoželjenu Petrunjelu). raspravili i razjasnili. te je krivio Pometa(slugu od Uge Tudeška.Bokčilom otišao u Rim da ga nađe. Na kraju su ipak Ugo Tudeško i Laura postali vjerenici. Kad je Maro doznao za dolazak oca. Kad se u Dugrovniku doznalo šta Maro radi u Rimu došla je i njegova vjerenica Pera. Dotle je Laura doznala za dolazak Marova oca (čula je razgovor Bokčila i Popive). Isto je zadesilo i (njegovog slugu) Pometa i (njezinu slugu) Petrunjelu. njena baba i njen brat Dživo. U potrazi su mu pomagali neki dubrovčani. Njihov prijatelj Dživolin ih je o svemu obavijestio. . Potom dolazi do svađe između Mare i Laure jer Maro nije htio priznati za Peru. Potom se svi vraćaju u Dubrovnik.

U prvom pjesnik pozdravlja vlastelu. TEZA : USPOREDBA DUNDA MAROJA I MARKA U ovom djelu u največem su kontrastu sin i otac. samo neka se čuvaju zlih jezika. Mislim da nam je tu poruku htio prenijeti i sam pisac okarakterizirajući ova dva lika i njihove postupke da i sami shvatimo da treba voljeti i čuvati novac do neke mjere. Sjeća ih. a njegov sin Maro za kojega novac i nema neku veliku vrijednost. . Usporedimo li ga sa komedijama koje su nastale u to doba. puk. kako je pred tri godine učinio svojim dijelom čudesa. da čovjeku treba mnogo razmišljanja. ne pazeći da zgode budu udešene.” Dundo Maroje sastavljen je na način Plautinsko-talijanskih komedija šesnaestoga stoljeća. jer sljedi onu prvu komediju od Pometa. 4. Dundo Maroje je veoma škrt i voli novac. U drugom prologu govori pjesnik:”Ova će komedija biti nova i stara. Po mom mišljenju ovo je djelo prikazuje likove koji su u kontrastu jer nije dobro biti kao Dundo Maroje veliki škrtac. da se sabere i razabere. TEZA : ANALIZA DJELA Ova komedija ima dva prologa. brojem. nova. a stara. u kojima se pjesnička mašta napinje i natječe kako će intrigom prikazanih osoba bolje zamrsiti čin. jer će u njoj biti ista lica. staro i mlado.3. a kako ga je i ove godine vjetar ovamo donio. Tu se u jedan dan križaju zgode i nezgode nemogučim. a ni kao Maro veliki rasipnik. on daleko nadmašuje ostale svojom zapletenošču i svojom originalnišču. ljude i žene. Prikazat će im opet svoju vještinu.

Mislim da Držić zauzima negativan stav prema prvom sloju tj prema građansko . 2. TEZA : KONTRASTI U ovom djelu možemo nači neke kontraste kao što su : 1.patricijskom sloju. sloj sluga. duhovit i snalažljiv.patricijski sloj je bjesan.Građansko .Sukob starosti i mladosti (sukob generacija) : Staru generaciju bi u ovom djelu predstavljao Dundo Maroje a mlađu Maro. bistar.patricijskog sloja i sloja obespravljenih : Građansko . intelektualno bezizražajan. .5. a dok je sloj obespravljenih tj.

u kuću bolesnog majstora Alberta Kneza koji umire. godine na otoku Visu. .6. napuštenim. ljudi koji su veliki rasipnici te oni koji su veoma škrti. S njim žive i njegov šegrt Lojz. u njegovoj se glavi rađaju sve mračnije misli. Jedne noći ustaje. Kao dramatičar predstavlja se 1939. čiji se svijet ruši. Objavio lektire u 30. Svoj književni rad počinje vrlo rano. u godinama uoči drugoga svjetskog rata. U djelu prevladavaju monolozi i razmišljanja. Mislim da nam je pisac ovom dramom želio prenijeti poruku da ne smijemo biti ni rasipni kao Maro pa ni škrti kao Dundo Maroje. skupivši zadnje snage i potvrđuje svoju sumnju. g. a radnja je zanimljiva. te mislim da je tako Marin Držić želio stvoriti idealan lik. jer je napisano takvim jezikom da ga mogu svi razumjeti tj. Filozofski fakultet završio je u Zagrebu. počinje o njemu razmišljati kao o čovjeku koji mu priželjkuje smrt. BILJEŠKA O PISCU: Ranko Marinković. Kako majstor sve više oboljeva. Glavni lik (majstor) i njegovo duševno stanje opisani su u detalje. U godinama odmah iza drugog svjetskog rata uvrštava se u red naših istaknutih književnih stvaralaca pišući pripovijetke. TEZA : ZAKLJUČAK Ovo djelo mi se veoma sviđalo. MJESTO RADNJE: Radnja dijela je smještena u Zagreb. te njegova druga žena Frida. počinje sumljati da mu žena voli Lojza. Nakon toga dovršava skulpturu svoga anđela i umire. Anđeo je simbol životnog stvaralaštva pojedinca koje on čuva i želi ga dovršiti da ono postane trajna vrijednost i simbol njegove muke. Njegova nada sve više tone u more mračnih misli. rođen je 1913.RANKO MARINKOVIĆ Pripovjetka “Anđeo” opisuje posljednje dane bolesnog majstora kojega razdiru sumnja i strah. prosinac 2004 20:56:00 | 0 komentara ANĐEO . Boji se da Lojz ne dovrši anđela. KRATAK SADRŽAJ: Majstor je prije nego što ga je shrvala bolest isklesao velikog anđela za svoj grob i želi ga dovršiti. praizvedbom drame “Albatros” na sceni Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. nije pre teško za shvatiti. jedan od najznačajnijih suvremenih hrvatskih književnika. Osjeća se usamljenim. objavljivanjem poezije u časopisima. već moramo biti negdje između ova dva lika.

“Geste i grimase”. godine u Koprivnici. objavio je zbirku pjesama I kratkih proza za djecu pod nazivom « A »Zapažen književni uspjeh zabilježio je romanom «Divlji konj» za koji je 1989.Godine 1980. malo je strah bilo kad je bila u Podzemlju . Sretno djetinjstvo proveo je uPodravskom seocetu Kuzmincu . drame se i danas izvode na domaćim i brojnim svjetskim pozornicama. Nera : susrela je Divljeg konja kod Gospodara . kazališne kritike i eseji. “Politeia ili inspektorove spletke”. “Pod balkonima”. 1966. hrabar kao Divlji konj .. roman. “Never more”. prosinac 2004 20:56:00 | 0 komentara Divlji konj . “Zajdenička kupka”. roman.Božidar Prosenjak Bilješke o piscu : Božidar Prosenjak rođen je 1948. kod gospodara . godine primio nagrade «Ivana Brlić Mažuranić» I «Grigor vitez » Fabula: Uvod : Život divljeg konja u divljini kad je bio ždrijebe Zaplet : Kod Gospodara I bijeg od njega(Divljeg konja) Život u Podzemlju I njegovo maltretiranje Vrhunac : Utrka divljih konja kod Gospodara I na Hipodromu Rasplet : Divlji konj je uginuo prirodnom smrću Mjesta radnje : U divljini . 1980. vjerna prijateljica Divljeg konja.. roman.Od godine 1984. Ponovno je srela Divljeg konja u podzemlju . “Proze”..Tamo je započeo svoje školovanje .. pripovijetke.. Popis Marinkovićevih djela prema godinama prvih izdanja: “Albatros”. a pripovijetke i romani doživjeli su mnoge kazališne. drame. “Glorija”. “Karneval i druge pripovijetke”. radio i televizijske adaptacije i izvođenja. “Poniženje Sokrata”. u Podzemlju .imao je puno prijatelja Neru .Radio je kao novinar u Narodnom sveučilištu u Velikoj Gorici . poginula je kad je ušla kroz vrata iz kojih konji više ne izlaze ( ubijena je ) Šarac : Isto jedan od vjernih prijatelalja Divljeg konja . zbirka eseja.Radovi su mu uvršteni u zbornike . na Hipodromu Vrijeme radnje : nepoznato ??? LIKOVI: Divli konj : hrabar .Parizu I Zagrebu . 1951.. 1986. drama. pripovijetke.. pripovijetke.a nastavio ga zatim u Koprivnici . 1949. “Kiklop”.. na radiju I televiziji . Prozne . 1939. 1953. 1964. pripovijetke. romane. “Oko božje”. 1955.. ali poslije ga je shvatio . Sivku .antologije I školske udžbenike.. imao je svoju kolibu Zvijezdu I svoju kćer Cezu . 1959. štiti prijatelje . pripovijest. 1949. Objavio lektire u 30. 1993. 1977.. “Ni braća ni rođaci”. vodvilj. bio je uporan kad je tražio Zvijezdu. eseje i kritike. pripovijest. drama.Surađuje u časopisima za djecu .te pokrenuoi uređivao biblioteku « Albatros « u velikogoričkom Centru za kulturu . djeluje kao slobodni stvaralac . 1953. “Nevesele oči klauna”.gdje je diplomirao romanistiku na Filozofskom fakultetu. 1982. 1948. “Pustinja”..Šarca.. “Ruke”. pjesničke I dramske priloge objavljuju u dnevnom I periodičnom tisku. Njegova su djela do danas doživjela brojna izdanja u zemlji i inozemstvu.. mrzi Podzemlje .Član je DHK .. kad je bio malen mrzio je I Zakon . drama. poslije . filmske..novele.

jer smatra takvo djelo oskrvnu}em prirodne ljepote.. Najpoznatija njegova djela su: zbirka novela “Ruke”. Zami{lja kako bi bilo dobro zamjeniti kip bogorodice s `ivom opaticom koja bi povremeno pomakla o~i i tako uvjerila ljude u postojanje Boga. gra|anskom ili malogra|anskom svijetu. Zvijezda : Bila je vjerna kobila Divlje konja .slika Radnja se nastavlja odvijati u crkvi gdje Magdalena sjedi glume}i Madonu. ironijom i tragi~nim shva}anjem svijeta. Teme i likovi njegovih djela pripadaju mediteransko-oto~kom ili gradskom.slika U maloj `upi u Dalmaciji sve}enici poku{avaju razbiti monotoniju malog mjesta i jedan od najmla|ih. Prije nje toga jutra u biskupiju dolazi i ~ovjek po imenu Rikardo Kozlovi} alias Floki Fleche. dramski autor i esejist. prosinac 2004 20:56:00 | 0 komentara Glorija . a ne svetom stvari. a ne `eli to priznati.. rodila je kobilu Divljem konju Cezu . hrabra . On pri~a sve}enicima o svom kipu Isusa na raspelu u koji je ugradio mehanizam koji pokre}e Isusovao tijelo. Najistaknutiji je suvremeni hrvatski novelista. godine na Visu. Sivka : Vjerna prijateljica Divljeg konja . Nakon toga Magdalena sti`e u biskupiju i don Jere joj povjerava zadatak. @eli da ga sve}enici prika`u narodu. .Ranko Marinković Osnovni podaci o autoru: Ranko Marinkovi} je ro|en 1913. na kraju se ispostavilo da je Ženka koja je rodila nekoliko mladih . Don Jere zamoli predstojnicu obli`njeg samostaana da mu po{alje jednu opaticu. romanopisac. Njezin otac dolazi u crkvu i prepozna ju. Objavio lektire u 30. Garov : pas koji je čuvao konje kod Gospodara . Magdalena se gleda u ogledalu i divi se samoj sebi. Ostali sve}enici se ba{ i ne sla`u s tom idejom ali ipak pristaju. te na kraju ispada da je Kozlovi} Magdalenin otac.On nije bio u Podzemlju I nije vidio užasu Podzemlju . Kozlovi} odlazi da uredi kip. jako se brine o Cezi . Ona mu pri~a kako se zaredila i pri~a o svome ocu i njegovu cirkusu.mu je Sivka rodila sina . roman “Kiklop”. Snažna kobila . Don Jere koji ve} du`e vrijeme gaji ljubav prema njoj. rodila je sina . don Jere smi{lja na~in na koji bi u~vrstio vjeru naroda.slika Scena predstavlja sakristiju.ona isto nije bila u Podzemlju. 2. ali ga don Jere otjera iz biskupije. Najosnovnije crte fabule: 1. 3. ali ga don Zane odvla~i i tra`i od njega da {to prije predstavi kip Biskupu koji je za nj jako zainteresiran. Djela su mu pro`eta crnim humorom. kad se vratio Divlji konj Iz Podzemlja pobjegla . drama “Glorija”.Vulkana . koje izgleda kao da je `ivo. i jednog jutra sti`e Magdalena.

ali on ipak ne `eli potpuno priznati da i on nju voli. On ne `eli poslu{ati don Jeru. a ona kao da ne{to predosje}a tra`i od Tonija da prenese poruku maestru. a Toma ga uvjerava da je to samo kip.” Uto u|e don Zane i ni{ta ne rekav{i prijekorno pogleda don Jerea. U zavr{nom dijelu to~ke netko pokuca na vrata. ali ju je sada izgubio. U sobu ulazi don Jere. On ju kori zato {to je proplakala pred ocem. Tad dolazi i `ena koja je molila za svoga sina. a ulazi Kozlovi}. @ena ju moli da joj spasi sina. To je bilo za tvoju ~ast i slavu. kako je don Zane dobio Biskupiju.slika Radnja se zbiva u cirkusu. kasno popodne poslije ve~ernjice. Ponavljaju jo{ jednom neke datalje o to~ki i on odlazi. 4. a sve zato {to joj ne mo`e otvoreno pristupiti. a to bi ljudi mogli primjetiti. Don Jereu obja{njava da ga je biskup kupio od Kozlovi}a. {to zato {to mu ne vjeruje. 5. ali zastane i ka`e kako je to nekad bila njegova k}i. Toni izlazi. bez i jedne suze u oku!” Ona ga pita za{to joj nije dopustio da vidi oca. Dolazi don Jere i uvjerava Kozlovi}a da to nije Glorija nego kip. Oprosti. Ona ga je primjetila jer je ~ula glas:” Pazi! Pazi!” Toni ju razuvjerava. ali Kozlovi} se neda. a Magdalena pla~e. jer se trapez malo prije njene to~ke otrgnuo. Toma za to vrijeme `eli zatvoriti crkvu pa tjera Kozlovi}a van. Pri~a mu kako je prije sedam godina skoro poginula.slika Radnja se odvija u Katedrali. Tada ulazi Tomo nose}i novo raspelo. On joj govori kako je biskup umro. {to zato {to je pohlepan za slavom. kao najgora ni{tarija. Don Jere jo{ dugo ostaje sam i u napadu bijesa razbije raspelo. On tvrdi da je to Glorija. sagrije{io sam te{ko. Svi ljudi su ve} iza{li iz crkve osim Kozlovi}a i `ene koja moli za svoga sina. a ona se pravda:” Ro|eni se otac previjao preda mnom. Kozlovi} nato provaljuje u sakristiju i ona odlazi s njim. kako vas na koljenima moli za jednu moju rije~. Toni moli Kozlovi}a da zaustavi to~ku jer je Glorija . kao artistica. i kako njoj. Dolaze ~etri klauna i zabavljaju je. Zatim joj ka`e kako je uni{tio kip. jednim od klauna.slika Scena prikazuje sakristiju katedrale.Don Jere i don Zane se sva|aju. a otac ju moli da ga prihvati. Don Jere sjedi u fotelji. Glorija otjera don Jeru u gledali{te i krene izvesti to~ku. zbog njegovih grijeha. a don Jere pri|e oltaru i u molitvi se ispri~a gospi: “ Gospo. Odlaze odslu`iti ve~ernjicu. U garderobi pri~a sa Tonijem. ali uto u sobu ulazi Kozlovi}. a ona sada `eli samo vidjeti svoga oca. Kozlovi} krene prema vratima. a ja sam stajala mirno kao kip! Gledala sam kako mi se starac mu~i. a ja sjedim tamo podlo. Ukorava ju i zbog njenog pona{anja. a na kraju joj priznaje da je “obolio na `ivcima” i da je ovdje na lje~enju.ulazi i kori ju jer je raspustila vi{e kose nego prije. a don Zane ulazi. Ona mu na to priznaje da ga voli. a ona svijesna svoga zadatka ignorira oca. oprosti. 6. a on joj priznaje da nije `elio da joj se vrati ljubav za “onim” `ivotom. prijeti propast. Uto Glorija zajeca. Kozlovi} gleda u Gloriju. a don Zane mu ka`e da se Magdalena zaljubila u njega. kako je sve izgubila i kako je ustvari jako zla. Glorija opet nastupa. da orkestar svira fortissimo. Toma obja{njava da joj je sin umro. te je do{ao kada je vidio plakat. a ona ga samo umiri. Ka`e joj da }e tra`iti od njenog oca da ju ne pusti da izvede to~ku. a klauni izlaze. On joj prigovara da se Toni stalno smuca oko nje. Don Jere okrivljuje Magdalenu zato {to je `eni dala la`nu nadu. Tome odvodi Magdalenu u crkvu. Ka`e mu kako vi{e ne mo`e moliti.

Umjesto da joj ka`e da je voli on je stalno kori. Bimbo. a zastor se spu{ta svr{avaju}i tragediju. Kozlovi} ni ne pla~e za njom. ubrzo nakon drugog svjetskog rata. iz zadnje slike proizlazi da je ta ljubav ljubomora. ali nije kako sama ka`e “bludnica”. Tema djela: Neostvariva ljubav izme|u sve}enika i redovnice. a ~etri klauna iznose Gloriju. Njezina ljubav je ~ista i iskrena. izgledu. Orkestar zasvira posmrtnu kora~nicu. On cijeloj radnji daje stanovit balast. koji je zbog svog `ivotnog iskustva obi~no u pravu. jer su njegove radnje dobro promi{ljene i razra|ene. ali Kozlovi} ni njega ne poslu{a. ali ipak se on i don Jere vje~ito sva|aju oko ovog ili onog. jer nema onu unutra{nju snagu koju posjeduje Glorija. vje~ito pronalazi pogre{ke u njenom pona{anju.. a njegova silna `elja za Glorijom postoji ve}inom zato {to bez nje cirkus propada. Mjesto i Vrijeme u djelu: Radnja se odvija negdje u Dalmaciji. Glorija pada i umire. ve} joj samo gladi lice i popravlja joj kosu. Don Zane je stariji ~ovjek. Don Jere ostaje sam i zapla~e. Iako se na po~etku ~ini da Kozlovi} bezgrani~ni voli svoju k}i.. . On se boji priznati tako ne{to. Likovi: sestra Magdalena (Glorija Fleche) Rikardo Kozlovi} (Floki Fleche) Biskup don Jere don Zane Toma majka Toni. Ona unato~ poznavanju vanjskog svijeta i odbojnosti samostana. prihva}a taj samostanski.~etri klauna Karakterizacija likova: Glorija je `ena sa dva `ivota.rastresena. ali se don Jere ne usu|uje otvoreno priznati da je voli. Svoju `elju da ga napusti uspje{no potiskuje sve dok se svojim ~istim srcem ne zaljubi u don Jerea. Bepp i Kock. strogo vjerski `ivot.

r o man...g. Objavio lektire u 30. . Tr i dr ame .. Z agre b 19 81 . Z a vr ije me r ata inte r nir an je u lo go r Fe rr o mo nte u Italij i. radi kao pr o fe sor na Z agre ba~ ko j Akade miji z a kaz ali{nu umje tno st.g. Zagr e b 1 94 9 .g. Ne ve se le o ~ i klauna .g. iako su u~injena s plemenitim ciljem. e se ji. r o man.1 1 . Po slije r ata radi u ministar stv u pr o svje te .g. N je go va dje la su: Pr oz e . no ve le .g. Sabr ana dje la 1 .. O ko bo ` je .TEZA “Mrtve du{e”. Simboli~nost: Cirkus u ovoj drami ne postoji slu~ajno.. Zagr e b 19 86 . dr ama. go dine . Po d balko nima. G este i gr imase . Pustinja . B eo gr ad 1 96 5 .RankoMarinković 1. ve} zato da bi se crkvena “~uda” mogla prikazati kao cirkusarije.g. Zagr e b 1 99 3 . 2.. Z agre b 19 51 . Drugi sukob je izme|u Magdalene i Jagode tj.g.g. Sukobi: Glavni sukob je ljubav izme|u don Jere i Magdalene i vjera koja takve veze zabranjuje. no ve le .. N i br a}a ni ro |aci. Z agre ba~ ka kupka.-4 . e se ji.. 1 98 8 ..TEZA O PISCU.. Z agre b 19 77 . R o |e n je na o to ku Visu 2 2 .g. R edo vito je ~ lan HAZ U.Z agr e b 19 82 . Sabr ana dje la 1 . a naknadno u zavo du Hr vatske te kao dir e kto r HN K u Z agre bu.g. Glorije odnosno sukob vjerskog `ivota i svijetovnog `ivota. prosinac 2004 20:55:00 | 0 komentara Novele . N e ver mo r e .-7 .g.Ideja djela: Dokaz da ljudska dijela nisu uvjek dobra.Z agr e b 1 98 0 . Diplo mir ao je na filo z o fsko m fakulte t u u Zagr e bu.. zatim su ga pre bacili u B ar i i na kr aju u sinajski z bje g “ El Shatt” . 19 48 . Zagr e b. O d 19 51 . no ve le .. g.. Zagr e b. Z agre b 1 94 9 .19 1 3 . G imnaz iju je z avr {io u Splitu i Zagr e bu. O sno vnu {ko lu po laz io je u r o dno m mje stu.

TEZA “Samotni `ivot tvoj”. Luda Tonka istrgala se i pobjegla tako da je jo{ mogla nastaviti sa svojim {alama. npr. mrtve du{e. De{avaju se ~udni doga|aji pri ~udnim okolnostima. fratri}. Djeca su ih ga|ali kamen~i}ima. skupilo se mnogo vjernika. Ona se gubi i na kraju nestaje. U mjestu je velika crkvena sve~anost. Toninka. On ju zamoli da uzme veliki no` pod isprikom da ga treba bolje osvjetlati. Prisjetio se da je to gazdari~ina uspomena. Neobi~na je simbolika u kojoj je vrijeme stalo. Biskup je odr`ao “Molidbu za magare}i rod”.Nema mjere tako da ju `andari trebaju odvest u `andarisku stanicu. Jedan od njh je pisac i dugo jo{ slu{a kako se psi na ulci kolju oko kostiju {to su ostale nakon ve~era{nje gozbe i kako zlosutno tule u no} i laju na mjesec. Na otok je doplovio biskup. Glava mu slu`i kao neka lopta u vodi. Nave~er je usljedio bal. U zraku se ~uje lupet bubnja. a posebno biskupa na taj na~in {to ni`e haljinu pred ljudima i pokazuje biskupu stra`njicu . `andari i narod Vrijeme→predve~erje i no} Prostor→oto~no mjesto . @eli ga se rije{iti pa razmi{lja da li da ga zaklju~a u ormar ili da ga baci kroz prozor. Kad se probudo pri svjetlu opazio je no` zaboden u knjigu. U dubokom razmi{ljanju do~ekao je jutro na prozoru sobe. `ivota i literature.Pisac je glavno lice. Postavlja si pitanje da li ima ne{to ratni~kog u njemu. Biskup i fratri} spavaju. U masi netko se potukao. Lica→pisac i gazdarca Vrijeme→no} Prostor→u sobi Tema→paralelom stvarnosti i ma{te. ^esto se ispovjedao nebu. Lica→biskup. “ni kazaljki nema na satu”. U selu `ivi Toninka koja vu~e za nos sve}enstvo. Kad je fratri} do{ao prevaril su ga da je banket na drugom mjestu. Boji se spavati u njegovoj blizini. Zaklju~io je da je to ipak morao biti on. Na kraju banketa na{li su se i prosjaci da malo maste brk.½½½½ drasti~no poja~ava sliku apsurda ljudskog polo`aja. On izjavljuj da voli oblake a ne `ene. Misli su mu bludne. Sad legnimo mrtve du{e”. Zaklju~uje da je slabo za{ti}en od samog sebe. Taj no` je donio gazdari~in pokojni mu` pomorac iz Carigrada. Sve}enstvo je sjelo za banket. 3. No`em si je odrezao glavu i pona{a se kao da je i dalje du{a u tijelu. Pisac se nalazi negdje kraj vode. Kad se vratio ustanovio je da je prevaren. Gazdarica prolazi kraj sobe i jo{ sva snena budi ga.. Pred zoru mnogi su se vratili ku}ama. Dok je ispovjedao `ene do`ivljavao ih je kao bludnice.. Pisac sam sebi od umora ka`e: ”Mrtve.

Sada `ive u Splitu. ve} od njega tra`i uslugu tj. ^udne su mu se misli vrzmale ({uljale) po glavi. ^ovjeka prepu{ta vlastitom ljudskom nespokojstvu. U klesarskoj radioni bio je nedovr{en spomenik an|ela koji u ruci dr`i otvorenu knjigu. koja personificira jednu vjeru ~iju neozbiljnost shva}a ve} i bogoslu`na |a~ka {kola “I sa zrnom soli!”. Klesar je objasnio nau~niku da je taj spomenik za njega. Laskalo mu je {to ga Ana nije zaboravila. Apsurd je u tome {to su tim konop~i}em tj. Stari klesar je upisao datum njegovog posljedneg dana `ivota. klesar majstor umjetnik ro|en odre|enog datuma . Skupio je snagu i spustio se do radione iako je bio mrak.TEZA “An|eo”. Ona ga je ostavila jer se zaljubila i udala za jednog geometra.umro u zagradi bez datuma. Na an|elovoj knjizi vidio je krasnim pisanim slovima Albert Knez. Poslije pro~itanog pisme se razljuti ali kasnije su mu se vratile drage uspomene i trenuci zajedni~ke ljubavi i odmah se odlu~io da prvim jutarnjim brodom otplovi za Split. ladanjske (seoske) samo}e i dokolice raspoznata je u ovoj noveli kao gruba proza. 5. uzicom bila vezana . Klesarski majstor je na samrti. Njegov pomo}nik Lojze do{ao je po klju~ radione i ispri~ao mu je neobi~an san.Tema→Ironija koja prati izlizane crkvene formule “Mir s tobom!”. Vratila mu se uspomena na Anu koju je jo{ uvijek volio. Idila patrijahalnog `ivota. @eli krstiti sina ali tako da njezin mu` ni{ta ne zan za to. pomo}. Kad se na{ao sam u sobi poku{ao si je oduzeti `ivot tako {to se je objesio na konop~i} na prozor. Smetalo ga je nau~nikovo neprestano nabijanje pa je zamolio suprugu da ode do nau~nika i da prestane s radom. Lica→klesar Albert Knez. Odbacio je oru|e i predao se svom an|elu. ali nedosti`na. U luci ga je do~ekala Ana jo{ uvijek za njega vrlo privla~na lijepa. nau~nik Lojze i `ena Frida Vrijeme→zadnji dan `ivota klesara Prostor→soba i radiona Tema→Klesar nastavlja `ivot kroz svog an|ela od mramora. TEZA “Prah” Oto~anin Tonko Jankin primio je pismo kojeg mu je donijela stara Lucija. U ku}i su ga lijepo primili i sve te okolnosti su ga skrhale. kao tragi~na farsa. 4.

pošao s Wiliamom Dampierom. geometar i sin Vrijeme→poslije drugog svjetskog rata Prostor→Dalmatinski otok i Split Tema→Sav smisao strasti. uz bezbroj članaka o svim mogućim predmetima. najviše se proslavio onom značajnom serijom romana koja je 1719. Tema: borba čovjeka s prirodom i opstanak. Objavio lektire u 30. Zna se da je napisao preko dvjesta svezaka. zloban. ali ipak bar neki smisao. Taj je predmet odgovarao općim osjećajima i predstavljao možda najživlji dio ljudskog zanimanja što ga literatura uopće može pružiti.. Defoe je napisao ne samo poučnu pripovijest o nevoljama koje mogu zadesiti krhko ljudsko stvorenje nego i simboličnu dramu o mučnim i strpljivim naporima s pomoću kojih je ostvarena civilizacija. Nenamjerno. Tu je povijest prvi objavio Roger u svom djelu Krstarenje oko svijeta. Otac mu je bio mesar. O djelu: Zapanjujuća uvjerljivost većim dijelom izmišljenih zgoda Robinsona Crusoea. neka iluzija `iivota. na put u Južno more. Alexandra Selkira. dala je cijelom nizu generacija vrlo jasnu sliku o borbi čovjeka s prirodom.njegova pisma koja mu je Ana ovom prilikom vratila staviv{i ih ispod njegovog jastuka. a on im je rekao: “Vi ste mislili da sam ja nesretan. zna se da je tek s Robinsonom postao slavan i poznat u cijelome svijetu. Rodio se u Londonu 1659. Međutim. prosinac 2004 20:55:00 | 0 komentara ROBINSON CRUSOE . Dotr~ali su do njega. Mjesto radnje: nenaseljen otok. . zapravo. Defoe je bio. Ostao je tamo četiri godine i četiri mjeseca. Zbog svađe s kapetanom zatražio je da ga iskrcaju na samotni otok Juan Fernandez. Liuca→Tonko Jankin. Ana. Povijest Kuge i Roxanu. Moll Flanders..Daniel Defoe Bilješka o piscu: Iako je Daniel Defoe napisao vrlo mnogo djela. koje je izašlo 1712. ali po svom unutarnjem osjećaju. Vrijeme radnje: kroz godine. i da }u se najmanje.. počela s Robinsonom. Kao što je poznato. dok ga nije konačno izbavio jedan od brodova kraljevske mornarice. sitan. koji je 1704. Defoe je našao materijal za Robinsona u čudnim doživljajima nekog škotskog mornara. trista milja zapadno od Valparaisa. Očito je to putovanje uskoro postalo glavna tema razgovora.. rasipa u prah koji treba prikriti izgovor bijedne {ale. ~ekanja i osvete. glasovitim moreplovcem. Lucija. jedan od najmarljivijih književnika što su ikada živjeli. Njegova su književna djela tako brojna da bi ih bilo teško skupiti u jednom izdanju. a sin se bavio različitim poslovima. objesiti zbog toga? Dobro sam se s vama na{alio? He?”. U ku}i su ~uli njegov pad. a uključuje Kapetana Singletona (Captain Singleton).

a kad sam ih ubio. pa mi je bila duga oko . Bradu sam jednom pustio da raste. rad. sa svojim oruđem i pilama.Likovi: Robinson Crusoe Petko kapetan Španjolac Petkov otac Opis glavnog lika: Snalažljivost: “Ta bezizlaznost probudi moju snalažljivost. Vraćajući se ubio sam nekakvu veliku pticu što sam je vidio kako sjedi na drvetu pokraj velike šume.” Vanjski opis (opis njegova lica): “Što se tiče moga lica.” Ne sviđa mi se njegov postupak s životinjama na otoku: “ … ali sam vidio mnoštvo ptica. samo nisam znao kakvih. a koje nisu. ono doista nije bilo toliko pocrnjelo koliko bi se očekivalo kod čovjeka koji uopće ne pazi na nj. Prvim hicem što sam ga opalio među njih ubio sam kozu kraj koje je stajalo jare i sisalo je. strpljivost.” Muka. a dva bi tesara. dva ili tri drvena balvana i jedan ili dva gornja jarbola. nisam znao koje su za jelo. Imali smo na brodu nekoliko doknadnih jarbola. marljivost neke su od stvari što ih je morao prihvatiti:“ Trebalo mi je puna četrdeset i dva dana da napravim dasku za dugačku policu što mi je trebala u spilji. od istog drveta u pola dana izrezali šest.

ali ne plosnat kao u crnca. Čelo mu je bilo visoko i široko. i nije bila kovrčasta kao vuna. “… kao što sam već rekao. no ipak mislim da je to u redu jer za temeljito opisivanje u filmu trebali bi sati i sati. pogotovu kad bi se nasmiješio. a to je uzastopno ponavljanje npr. U njemu se sve događa iznimno brzo.” Usporedba filma i knjige: Film je uvelike skraćena verzija knjige.četvrt metra. Lice mu je bilo okruglo i puno. u njemu nije bilo ništa divlje i neprijazno. imam samo jednu zamjerku.” . a po mome mišljenju oko dvadeset i šest godina star. dugačkih nogu.” Opis Petka (vrlo slikovit): “Bio je to pristao.” Najviše me se dojmila ova rečenica: “Katkad bih sam sebe pitao zašto sudbina tako temeljito uništava svoja stvorenja i čini ih tako strašno nesretnima. ali je bio visok i skladan. savršeno građen. dok je u knjizi vrlo temeljito opisano. lijep momak. Nije bio prekrupan.” Kolebljivost prema divljacima: “Pitao sam se također koliko su se ti ljudi ogriješili o mene. ali vrlo zagasita. Film ima i dosta neugodnih prizora što uništava čar cijele priče. Izraz lica mu je bio vrlo dobroćudan. nos malen. a oči su mu sijevale živahnošću i oštrinom. dosta sam je kratko podrezivao. tako potpuno bijednima da bi jedva bilo razumno biti zahvalan za takv život. Boja njegove kože nije bila sasvim crna. a dlake na gornjoj usnici dotjerao sam tako da sam imao velike muslimanske brkove. a zubi su mu bili pravilni i bijeli poput bjelokosti. i kakvo pravo imam ja da se uplićem u svađu o onoj krvi što je oni prolijevaju među sobom. Knjiga mi je bila mnogo zanimljivija i uživao sam u čitanju. Kosu je imao crnu i dugačku. ali je u isto vrijeme u izrazu njegova lica bila neka mekoća i blagost Europljanina. sivkastosmeđa. lijepa usta i tanke usne. U njemu kao da je bilo nešto muževno. napuštenima i bespomoćnima. Međutim kako sam imao dovoljno škara i britava. a ipak ne onako ružno žuta i odbojno tamna kao kod Brazilijanca … nego nekako jasna. ravnih.

Za vrijeme drugog svjetskog rata živi povućeno u okupiranom Beogradu. Priča o kmetu Simanu . Levstika … Godine 1918. Prve književne radove. Objavio lektire u 30. Kao srednjoškolac i student Andrić sudjeluje u naprednoj djelatnosti revolucionara omladine -Mlada Bosna. Podaci iz: Enciklopedija leksikografskog zavoda. Razgovor s Gojom. a nešto kasnije i svoje prevode O. Krakovu i Gracu. Kočiću … Godine 1956.Ivo Andrić Bilješka o piscu: Istaknuti romanopisac. godine u siromašnoj obrtničkoj porodici u Travniku. godine svoju prvu pripovjedačku knjigu Put Alije Derzeleza. Župančića. 10. gdje je i maturirao. godine dodjeljena mu je Nobelova nagrada za književnost. Mladost mu nije bila ni laka ni bezbrižna. Prokleta avlija. Zagreb. a poslije rata objavljuje romane Na Drini ćuprija. a 1920. Između dva svjetska rata objavljuje tri knjige. Rano je ostao bez roditelja.stihove. prosinac 2004 20:53:00 | 7 komentara PRIPOVIJETKE . Andrić je stekao universitetsko obrazovanje. objavljuje kao maturant 1911. Beču. Lica … Od rane mladosti bavi se bublicistikom i esejistikom. ne dovoljavajući nikakvo preštampavanje i objavljivanje svojih djela. pripovjedač.1961. 1892. esej o Njegošu. Aleksandra. pjesnik i esejist. i uz dosta teškoća i prepreka.Potresla me je tragičnost te misli. osdijek slavenske književnosti i povijesti u Zagrebu.10. Gimnaziju je pohađao u Sarajev. V. Dobio je povelju za životno djelo. Djetinstvo je proveo u Višegradu. M. 1963. Hrvatski leksikografski zavo. Priča o vezirovom slonu. a od pripovjedaka Nove pripovjetka. Iste godine objavljuje i knjigu pjesama u prozi Nemiri. Studirao je filozofiju. najvišu književnu nagradu u zemlji. Travnička kronika. godine i doktorirao sa disertacijom: O duhovnom životu Bosne pod Turcima. sa mnogo napora. Gospođica. gdje je 1923.koja se bori za nacionalno oslobođenje. gdje je završio i osnovnu školu. 26. Objavljuje knjigu lirske proze Ex Ponto. godine u časopisu Bosanska vila. Ivo Andrić rođen je 9. Među njegove najpoznatije tekstove ove vrste ubrajaju se:esej o Goji. Vuku.

Simanu su umrla dijeca.mjesto : kraj oko Sarajeva Godine 1876. __________________________________________________ U dijelu Ive Andrića prikazuje se vjekovna borba između kmetova i turskih feudalaca. vlast je još uvijek bila na strani age. Godine 1878.vrijeme : krajem 19. ___________________________________________________ Siman Vasković: kmet koji je živio svojim mirnim. Ali Siman se grdno prevario.. Promijenilo se samo ime države i vlasti. Kad su austrijanci okupirali Bosnu kmet Siman suprotstavio se agi i nije više htio da mu daje trećinu uroda. Siman se prerano digao u borbu za pravdu. žena otišla kod rodbine. kmetovi su povjerovali da je došao kraj iskorištavanja. . stoljeća . ___________________________________________________ U dijelu je dat primjer sukoba kmeta Simana Vaskovića i age Ibraga Kološa. a pratile su ga same teškoće. Siman se nije imao na koga osloniti. jer da je još malo pričekao uz njega bi bilo još mnogo bosanskih kmetova kojima se kasnije poćela buditi savijest. a age su ostali age. a sve ostalo. među pijance i propalice. naprotiv. Usporedo s tim. Razlikovao se od drugih aga. Kada je u Bosni Austrijska okupacija zamijenila Tursku. a on se odao pijanstvu. Tvrdoglavo se pridrćžavao svoga stava i tako je upropastio svoj život. Bosanski narod digao se na ustanak protiv Turaka u malome gradiću Nevesinju. Tu je poražena Turska vojska. Mislio je da je s promjenom vlasti donešena i promjena o daćama kmetova. u mnogome je popuštao Simanu. Nastala se teška vremena i nesigurna za bosanski narod. Austrija je okupirala Bosnu i Hercegovinu. Siman je tako iz dana u dan provodio vrijeme na raznim suđenjima. Ibraga Kološ: Turski feudalac. Kao ni jedan aga Ibraga je sam dolazio po . Nije bio loš čovjek. ali ondašnje “visoko društvo” nije dozvoljavalo da običan kmet traži pravdu jer je nikada nije ni imao. kmet je i dalje ostao kmet. misleći da je u pravu. Austrijska vojska jača i postaje najveća politička i vojna sila u tom dijelu Evrope. a zapao je u najlošije društvo. Kmetovi su mislili da će austrijska vlast donijeti nove uvjete života međutim za kmeta nije bilo nokakove promjene. uobučajenim životom. naročito društveni položaj kmeta nije se ni u čemu poboljšao. Siman je tražio svoje pravo. a time slabi i čitavo tursko carstvo. Smirenje je nalazio u alkoholu.

pošto su ubili Stojanovog prijatelja. Otpor su im davala dva hajduka koja su već pet godina bili klica bune na tom području. Stolječa . Ali čiča Miloje.mjesto: na granici Bosne i Srbije Turci su odlučili da potpuno očiste planine i oslobode putove u tom kraju. hajduka. Turci su se morali vratiti u Užice i umjesto Stojanove glave poslali su čiča Milojevu glavu i glavu Stojanova prijatelja u Beograd. ni kriva ni dužna našla na Beogradskom bedemu. Stojan je sa svojim drugom pružao veliki otpor i Turci ni nakon desetak dana nisu uspjeli uhvatiti hajduke. nije to učinio već je savjetovao sinovca da se ne preda Turcima. koja se nalazila u kuli. Od Simana je stvorio propalicu. Ali kada mu se Siman suprostavio i nije mu htio davati daće. koju je Stojan iskoristio i tu je noć pobjegao. ___________________________________________________ Ideja: Ova kratka Andrićeva pripovjetka prikazuje nam junaštvo. Turci su opkolili tu dvojicu. aga ga je tužio sudu i dobio ono što je tražio.vrijeme: početak 19. . Jedan od Turaka se dosjetio kako bi mogli izmamiti Stojana . Varka se sastojala u tome. a pogotovo ne živ. Tako su i učinili. što su trebali dovesti Stojanova strica. veliku hrabrost i borbenost hajduka.urod. koja je pripadali porodici Crnojevića. Stojanov stria čiča Miloje trebao je na nagovor Turaka pozvati Stojana na predaju. Turcoi ubiše čiču Miloja. iako u smrtnoj opasnosti. Tako se čičina glava. Veletovci . Kao i mnogih drugih vojnika. Bila je oluja. Jedan od njih je bio Stojan Veletovac iz malog sela Veletovci nedaleko od granice. kojeg je ovaj jako volio.

U njegovim pripovjetkama dolazi do izražaja društvena problematika koja je savršeno iskazana u stilu i ljepoti njegovih rečenica. te osjećaj o njegovom vječnom i neizbježnom padanju u siromaštvo i smrt. Andrić to opisivanje prikazuje na početku pripovjetke kako bi u daljnem pisanju još više obradio njihove postupke i to na takav način da izazove čitaočevo razmišljanje i zaključke.Analiza djela Andrić u svojima lektirama najčešće piše o događajima u našim krajima u vremenskom razmaku od dolaska Turaka pa do danas. s plastičnim opisima i uzbudljivom radnom Ivo Andrić je stvorio poseban stil kojem nema premca u našoj književnosti. Ssavršeno jasan. o njegovom nestajanju da se suprostavi strastima i bolu. prosinac 2004 20:53:00 | 0 komentara ROMEO I JULIJA . zaključcima. KRATAK SADRŽAJ UVOD: . doživljajima. mišljenjima. Kroz njegove pripovjetke prodire osjećaj o praznini ljudskog života.William Shakespeare 1. tvrdoglavosti i o patnjama naroda. Zaključak U svojim pripovjetkama Ivo Andrić slika život Bosne. njene ljude i pejzaže kao i posebnu atmosferu njenih sela i gradova. piše o samovolji. Na poseban način opisuje likove u svojim odlukama. Objavio lektire u 30.

Romeo ubija Tibalda. Romeo tek tada shvaća pravi smisao života. POČETAK: Glava obitelji Capuletti organizira zabavu. Preneražen prizorom.Romeo i Julija se tajno vjenčaju VRHUNAC : U jednoj svađi. ali njegovi osjećaji prema Juliji priječe ga u tome i on se skriva kod franjevca Lorenza. ZAPLET : Na zabavi Romeo susreće Juliju. knez osuđuje Romea na progonstvo u Mantovu. Želeći osvetiti smrt svog dobrog prijatelja. Capulettijev sinovac. djevojku iz roda Capulettija. ubija Mercuzia. a Romeova ljubav prema Rosalini navede ga da dođe na zabavu. Tibaldo. Između njih se rodi ljubav.Već u uvodu možemo shvatiti kako su dvije ugledne obitelji : Montecchi i Capuletti u svađi. jer uskoro dolazi knez. Tako na glavnom veronskom trgu izbija svađa koja završava upozorenjem kneza Escala. Naslućujemo da je Romeo zaljubljen u Rosalinu. čista i iskrena. Romeovog prijatelja. Zatim mora pobjeći. RASPLET: . bez ograničenja koje nameće mržnja između njihovih obitelji.

mladog i bogatog plemića. 2. Nerazumnu mržnju pobjeđuje njegova beskrajna ljubav i odanost Juliji. ona radije izabere smrt nego udaju za Parisa. Zbog vječne ljubavi na koju se zavjetovala udajom za Romea. Nažalost. KRAJ: Nakon tragedije u grobnicu dolaze ostali članovi obiju obitelji. ja ću je potražit I uz nju blagu divlju ćud ću razblažit. “Zublja sama Nek od nje uči sjati. želeći spriječiti tragediju. glasnik ne dospijeva na vrijeme reći Romeu istinu. Uz druge djeve kao snježna. On je na neki način žrtva sukoba dviju veronskih obitelji. Fratar Lorenzo. Nad mrtvim tijelima njihove djece oni se mire jer shvaćaju da je uzrok tome nerazumna mržnja koja je nametnula granice istinskoj i čistoj ljubavi i time donijela svima golemu nesreću. a šalje poruku Romeu da je ona zapravo živa. daje Juliji napitak koji bi je trebao uspavati. On odlazi u grobnicu Capulettija i misleći da mu život bez Julije više nema smisla. Djeva ta Na crnom plaštu mrkle noći sja Ko alem kam na uhu crne žene – I nije vrijedan svijet krasote njene. ispije otrov i umire. čista Golubica u jatu vrana blista. SOCIOLOŠKA I PSIHOLOŠKA KARAKTERIZACIJA GLAVNIH LIKOVA Romeo je mladić iz ugledne i bogate veronske obitelji Montecchi. Sad vidim da je to mi prva ljubav . jer su i Rosalina i Julija iz obitelji Capuletti. Neposredno nakon toga Julija se budi i vidjevši da joj se muž ubio zbog tuge uzima bodež i oduzima sebi život. uglednog.Otac i majka žele Juliju udati za Parisa. Kad ples se svrši.

sve dok postoji veza s Julijom. A njezine bi oči na nebu Obasjale sav svemir takvim sjajem Te ptice bi ko obdan zapjevale.”. Bez Julije život mu je poput pustinje pa zbog toga nepromišljeno oduzme sebi život i izaziva veliku tragediju. citat. no ljubav je za nju odviše sveta da bi joj bilo što mogla biti zapreka. Shvaća kako se zaljubila u neprijatelja. prekasno te ja upoznah bijedna I nemila je srca mog sudbina Da mora ljubit mrskog dušmanina!”. Za Romea. da su njene oči tamo gore.Jer ne vidjeh još cvijetak tako ubav.74 Romeo shvaća da je sreo sudbinu te je spreman učiniti sve. str. . 78 Spremna je odreći se svega. Nikad mu ne ponestaje motiva. citat. Pun je vedrine i mladenačkog zanosa. citat. 83 Julija potječe iz ugledne obitelji Capuletti. Ej. osim što je smrtno zaljubljen u Juliju. a ne reći da je poduzetan i hrabar mladić. A zvijezde tu u glavi njezinoj. str. pa čak i roditelja i svog imena da ostane s Romeom. str. ne možemo. a susret s Romeom označit će njen život.”. “Dvije ponajljepše zvijezde na nebu U nekom poslu sad odilaze I mole oči njene neka sjaju Na njinoj stazi dok se ne vrate. “Iz ljute mržnje niče ljubav medna! Ah. Od sjaja njenih obraza bi zvijezde Potamnjele ko svijeća od sunca.

svu milinu svoju divnu Sačuvao i bez tog imena. “Montecchi” nije niti ruka niti nnga Niti lice niti trup ni drugo ništa Što pripada muškarcu.“Romeo. o Romeo! Zašto si Romeo? O zataji oca svog. Baš tako bi Romeo. ROMEO(za se). str. duboka i veličanstvena ljubav dvoje mladih koja je kao da kroz cijelu priču strmoglavo ide ka propasti i zloj kobi.Tek tvoje ime moj je dušmanin Jer ti si ti i bez tog imena. citat. neiscrpna. odbaci svoje ime Jer ono nije dio bića tvog. Da slušam još il da odgovorim? JULIJA. ljubav koja istovremeno spaja i razdvaja. 84 3. Romeo moj. IDEJA . Prisegni da me ljubiš. slatko bi Mirisalo i s drugim imenom. To je ljubav koja probija hladne zidine dvaju svjetova. čudesna. pa ću ja Poreći da se zovem Capuletti. I mjesto njega uzmi mene svu!”. TEMA Sjajna. Drugo ime Na sebe uzmi – ime nije ništa! Što nazivljemo ružom. Odbaci ime to – il ako ne ćeš. 4. da i nije Romeo.

– Sunašce. smućen već i blijed Od bijesa što si ljepše ti od njega. Što zavidan je. ali je na neki način bila nužna da se nadvladaju ljudske slabosti. NAJZANIMLJIVIJE U ROMANU . Izađi sada i udavi mjesec. citat.Ljubav je temelj na kojem se gradi život. str. 5. METAFORIČNOST Metaforičnost u ovom romanu uočava se u monolozima glavnih likova. str. U romanu o Romeu i Juliji ovo je na prvi pogled tragedija koja se nepotrebno desi. Ona je sama po sebi besmislena.82 2)”A bujna glazba tvog jezika Nek objavi svu sreću naših duša Što daje nam je ovaj susret mili. A Julija je sunce. Ne kaže se uzaludno da ljubav pobjeđuje mržnju.108 6. a izražena je u prvim razgovorima između Romea i Julije. A služiš njemu. citat. 1) “ROMEO. ali nažalost i polaže kao žrtva besmislenim ljudskim slabostima. kakvu tek budale nose – Odbaci je –“.Tko nije nikad osjetio rana I brazgotini taj se podsmijeva – Al tiho! Kakva svjetlost prodire Kroz onaj prozor tamo? To je istok. Zato nemoj njemu Da služiš više kad je zavidan. Livreja mu je vestalska zelena I bijela.”. To je konac ogromne i bogate ljubavi i početak najveće tragedije koja može zadesiti roditelje.

plamteća ljubav koja se. I najslađi se med nam gadit stane Kad okus mu je najugodniji Jer jedući uništavamo tek – Pa zato budi umjeren u milju. U isti tren se s njom i raspline. takva divlja naslada imade I divlji kraj – u slavlju svome gine. Susret Romea i Julije zanimljiv je jer označava bit ovog romana. kad se s vatrom združi.107 “LORENZO. Jer naglost ko i tromost kasni k cilju. te borba u kojoj Tibaldo i Mercuzio pogibaju. više od smrti i od samog života. Ona je više od obične ljubavi. ljubav. Možda bi u nekim drugačijim okolnostima tijek ovih događaja krenuo prema sretnijem kraju. – “. str. zato je ovaj dio značajan. U njemu poginu nevini mladi ljudi i taj dio označava početak ove čitave tragedije i sudbonosnih događaja. Ne – pasti može tko bez glave juri. Njihova je ljubav kao svjetlo u beskraju mraka i mržnje. izuzetna. U tome je sva ironija ovog djela. Zatim sam je počeo čitati i tako. citat. Baš ko barut.DOJAM O KNJIZI Kad sam dobio knjigu. prema priči. stranicu po stranicu. citat. dogodi u svega nekoliko dana. Treba spomenuti da je zapravo uzrok tragedije prije svega mržnja između dviju obitelji. Borba između Tibalda i Mercuzija također je jedan zanimljivi dio.Najzanimljiviji dijelovi u romanu su prvi susret između Romea i Julije. mislio sam da je to priča o kojoj se već sve zna. E. ali istovremeno razlog je i ljubav. Ova će . tim više što u vremenu u kojem živimo previše mržnje ima u svijetu oko nas. gotovo nerazumna. “LORENZO. Ono što tu knjigu čini posebnom je da od početka naslućujemo nesretan kraj i ta se slutnja osjeća i u najsretnijim trenucima u priči. savršena i jedinstvena.95 8.”. str. snažna. shvatio sam da je ona i sada posebna.

uvijek je u skladu sa svojim plemenskim rodom. TEZA : BILJEŠKA O PISCU Hanibal Lucić (1495 .1553) hrvatski pjesnik iz jedne od najpoznatijih i najbogatijih tadašnjih vlastelinskih porodica. citat. živjet će vječno u ovoj tragediji. On nije mnogo poštovao puk tj.Hanibal Lucić 1.”. prosinac 2004 20:53:00 | 0 komentara ROBINJA .priča uvijek ponovno oživljavati u svim generacijama koje osjećau ljubav. Njegov sin Antun Lucić poslije Hanibalove smrti objavljuje njegova djela pod nazivom “SKLADANJA IZVRSNIH PISAM RAZLICIH”. Ako Romeo i Julija možda nisu živjeli u Veroni. str. U njegovom se književnom radu osjeća utjecaj humanizma i Petrarke a pogotovo talijanskog pjesnika Pietra. Školovao se u Italiji. za koji tvrde da je bio lijes Julije Capulettijeve. ali tradicija o tom živi još i danas te se u Veroni na jednom vrlo romantičnom mjestu strancima pokazuje neki stari sarkofag. Stoga je ironično da se oženio pučankom i sve svoje imanje ostavio vanbračnom sinu Antunu. Pjesma “U pohvalu grada Dubrovnika” 3. te se nakon tog školovanja vraća u Hrvatsku te živi na Hvaru.35 Objavio lektire u 30. Drama “Robinja”. Trubadurska pjesma “Jur nijedna na svit vila” 2. . neće se valjda nikad pouzdano utvrditi. Njegova najpoznatija djela su: 1. “Da li je tragedija Romeo i Julija doista istinit događaj ili nije. Ona će uvijek buditi mladost i uzbuđenje u čovjekovom srcu. pa tako kaže da je puk “mnoštvo koje razuma nema”. naša prva drama svjetovnog sadržaja.

TEZA : KRATAK SADRŽAJ PRVI PRIZOR Derenčin govori svojim slugama kako je sretan što je našao svoju dragu koju su Turci oteli te da ih je sreća nanijela u Dubrovnik. on joj je rekao da će je otkupiti i vratiti kući ako je spremna udati se za Derenčina.Podatke našao : U knjizi “Hanibal Lucić i Petar Hektorović”. Zatim nalaže momcima da uz svaku cijenu otkupe robinju. Na to mu je ona ispričala svoju povijest. 1968. Obećava slugama veći dio blaga koje je obećao ugarski kralj onome ko pronađe robinju jer mu nije stalo do blaga. DRUGI PRIZOR Gusari dovode robinju koja se tuži na zlu sudbinu. Ona mu je . Nakon što mu je ona ispričala svoju povijest. Derenčin prilazi kao kupac i pita je odakle je. kad je Turci dovedu na trg da je prodaju jer bi htio s njom govoriti dok još nije slobodna. Zagreb. 2. izdavačko poduzeće “Matica Hrvatska”.

odgovorila da se sa time slaže jer da ga je ona oduvijek voljela ali mu to nije priznala jer joj on nije prišao pravim putem. dodijelio joj dvorkinje te ju poslao da se odmori. TREČI PRIZOR Služavka Pera se žuri da pozove goste na vjenčanje. 3. TEZA : ANALIZA DJELA . Sada joj Derenčin reče ko je on ali da je samo preobučen te ju je oslobodio. Nakon toga se oni vjenčaju. U međuvremenu je pričala drugim slugama kako živi robinja u svratištu te kako je sretna sa Derenčinom.

Čitavo djelo je dokaz autorove ljubavi prema Dubrovniku. hvala. . TEZA : ZAKLJUČAK Ovo djelo iskazuje veliko rodoljublje Hanibala Lucića prema Dubrovniku te je on ponosan da je Dubrovnik slobodan. slobodu. . te se nada da će Dubrovnik ostati slobodan. Za to bud velika tebi. On poštuje starije ljude te njegovo stanovništvo. bogatstvo i mudru upravu Republike koja graniči s Turcima. Dubrovnika gospoda ostala. vremena i radnje.” Osjeća se i potajni Lucićev strah od Turaka. “. . ali živi u miru. . “.Hanibal Lucić je napisao “Robinju” prema jednoj narodnoj pjesmi. U njoj je provedeno jedinstvo mjesta. U Dubrovnik koji viru štuje našu I mirno pokoji s Turci na mejašu. . Njegovo štovanje plemstva i starih porodica dolazi također do izražaja. . kneže. .” 4. . . . I vam. ali međutim on se i boji močnih Turaka. Ono slavi dubrovačko gostoprimstvo. .

. svjetskog rata obavljao svoje vojne dužnosti.-1932. prosinac 2004 20:52:00 | 0 komentara POVRATAK FILIPA LATINOVICZA . Uhićen je zbog sumnje da je austrijski špijun i protjeran je u Zemun gdje ga prihvača austrijska pogranična policija. Osim višemjesečnih putovanja u Rusiju. pa u Zagreb. Nije moguće razgraničiti precizno njegova stvaralačka razdoblja. slijedi ekspresionistička (1918. stoljeća. Napušta je i odlazi preko Francuske i Soluna u Skopje pokušavajući se prključiti srpskoj vojsci.). “Književnu republiku” objavljivao je i uređivao od 1923. kritičar. Jedan je od urednika časopisa “Republika” (1945.-1913. Bio je mobiliziran 1915. II. Dvije godine je zatim na vojnoj akademiji u Budimpešti (1911. Pjesme I. Od 1950. Njegov književni razvoj prošao je više mijena. ali vojnu obvezu obavlja u Zagrebu. do ljeta 1921. novelist. Tri simfonije. 2. Izvan Zagreba je proboravio godinu dana (od ljeta 1920. Proza: . Pjesnik je. putopisac. BILJEŠKA O PISCU Miroslav Krleža (1893... gdje je do konca I.). Austriju.Objavio lektire u 30. Simfonije.)..MIROSLAV KRLEŽA 1.). esejist. Balade Petrice Kerempuha. a zatim ponajviše socialna tematika. Nakon boravka u vojnoj bolnici bio je upućen na bojišnicu u Galiciju. do 1927. memoarist. Pjesme III. ravnatelj je Leksikografskog zavoda u Zagrebu.). te realistička (1926.-1918. “danas” izdaje 1934. Četiri razreda gimnazije završio je u Zagrebu. a onda se počinje baviti književnim radom. dramatičar. Kratko je u zatvoru. U književnosti se javlja 1914. s iznimno opsežnim i raznovrsnim književnim opusom. pokretač i urednik časopisa.) u Rijeci gdje mu je supruga bila učiteljica.(drama Legenda). Pjesme u tmini.-1981. Knjiga lirike.. Zanima ga psihološka. Knjiga pjesama. a nakon toga upisao se na kadetsku školu u Pečuhu. Njemačku. “Pečat” od 1939. Rođen je u Zagrebu u obitelji gradskoga redarstvenoga nadstražara. te enciklopedist. Prva je romantično-simbolička (1914. romanopisac. Prvi svoj književni časopis “PLamen” tiskao je 1919. STVARALAŠTVO: Pjesništvo: Pan.. Poljsku i Francusku neprekidno je živio u Zagrebu.). ali se brzo vraća u Budimprštu. Lirika.-1926. Pučku školu završio je u Zagrebu (Kaptol). do 1940. središnja je osobnost hrvatske književnosti 20.

Vražiji otok. bio je izbačen iz CK-a. U logoru. Nakon što je Krleža napustio Peštu. Hrvatska rapsodija. Podatke pronašao u knjizi: “Knjiženvost IV udžbenik za IV. 1996. Vučjak. tražili su od Krleže da pristupi ustaškom pokretu na što on nije pristajao. Novele. odlučio sam na tu gomilu Pandžićevih gluposti dodati još poneke podatke za koje smatram da su bitni za Krležino stvaralaštvo(Nadam se da će te mi uvažiti. Po završetku rata jugoslavenski ministar prosvjete pokušao ga je osuditi na smrt. on se nije pokušao priključiti srpskoj vojsci zbog ljubavi prema Srbiji kao što bi se dalo naslutiti iz Pandžićeva teksta. Njegov je život pod ustaškim režimom bio stalno u opasnosti. ako negdje pogrešim). Život mu spašava predsjednik Jugoslavije Josip Broz Tito koji ga stavlja pod svoj protektorat. no nakon potpisivanja Deklaracije o jeziku 1963.Tri kavalira gospođice Melanije. razred gimnazije” Izdavačko poduzeće:Profil International d. Krleža ipak orelazi u KPJ. već joj se pokušao pridružiti kao borac protiv Trojnog pakta u čijem je sastavu bila i njegova voljena Hrvatska. Taj ga je događaj prisilio na pasiviziranje. Zagreb. Nakon što je proglašen austrijskim špijunom život mu spašava crnogorski činovnik čije ime nažalost ne znam. U tom je razdoblju Krleža surađivao sa lijevičarskim književnikom Cesarcem koji je kasnije streljan.o. Na rubu pameti. Golgota. među njima prvenstveno ministar provjete Mile Budak. Artej. Jednom ga je spasio čak i Pavelićev liječnik koji ga je sakrijo u samostan. Drame: Legenda. Gospoda Glembajevi. U agoniji. Hrvatski bog Mars. Banket u blitvi. Saloma. Michelangelo Buonarotti. svjetskog rata. Tijekom II. Povratak Filipa Latinovicza. Krleža nije htio postati niti članom KPJ što će mu izazvati goleme probleme nakon II. Leda..) . ( Nemajući volju tražiti druge bilješke o piscu Miroslavu Krleži. svjetskog rata Ustaše. Zastave. 3.o.

.

da u potrazi za izguibljenim djetinstvim pokuša naći “pozitivnu podlogu”. Krleža . u svoj blatni panonski zakutak. “ Svitalo je kada je Filip stigao na kaptolski kolodvor.POVRATAK FILIPA LATINOVICZA Naslov romana POVRATAK FILIPA LATINOVICZA i prvih nekoliko rečenica upućuje nas na osnovni problem ovog romana. predstavnik modernog beskućništva i odisejskog lutalice. neko čvrsto uporište na temelju kojega da učvrsti svoju ljudsku i umjetničku egzistenciju. a znao je još uvijek kako sve dolazi:” str. Filip. se nakon dvadeset i tri godine vraća u prostore svoga djetinstva i rane mladosti. Dvadeset i tri godine nije ga zapravo bilo u svom zakutku.

jer ovdje je riječ o neoimpresionističkom slikaru.odnosno nastojanju da se obuhvati prostorna i vremenska istovremenost događaja. “Život počeo se u Filipu topiti na sastasvne dijelove: u njemo je neprekidno rastvorno. Kod Filipa zapravo se radi o “paklenom simultanizmu” događaja. on se počinje gubiti u mutnim slikama svoje ličnosti. Senzibilnost Filipova prvenstveno je izražena likovno. Sve se u njemu raspada na “sastavne djelove”.. to je u njemu rastao proces koji se negdje otkinuo na svoje svrhe. a ne postupno. Sve te filipove opsesije. prljavog prozora one davne listopadske noći s engleskim kojima. “ A sve je počelo kod ovog sivog.. Pisac često razbija kronološki tok događaja koji je i ovako već subjektivan čime on pridobiva na dinamičnosti teksta što zahtjeva i pažljivije čitanje. unutarnji nemiri dostižu kulminaciju u trenutku kad on posumnja u svoje umjetničke vrednote. Upravo je taj simultanitet temeljna slikareva opsesija: Slika se stvara i predstavlja odjednom. Drama jedne provincijonalne trafikantkinje! Gavran koji govori francuski! Bankonote na stoljnjaku i ona antipatična stara baba s crnom perikom! Kakva je ono bila drama? Kakav je ono bio tajanstveni osjet u onoj mračnoj palači? Gdje je ono sve danas i kamo se ono sve rasplinulo kao magla? Stojeći uz taj prljavi prozor.str.” 20. i sada se već dulje vremena sve samo od sebe kreće u smjeru rastvaranja.prustovski ispovjeda Filipovu prošlost i tako od te retrospekcije nastaje ovo Krležino remek-djelo. pa je njegova doživljajnost određena karakterom njegovog vidnog kuta. analitičko raspadanje svega počelo da raste sve nemirnije. To kontemplativno uništavanje svega što mu dolazi pod ruku ili pred .

. Filip se gubio u mutnim slikama te nikako nije mogao da se snađe. osječa kako mu je mučno. a sve te plohe starih igračaka.. najpovršnije oznake! Konvencionalne. gleda u kavanu jedan čovjek.” 143.. umoran. puši.. nosi to svoje mutno i sasvim nejasno “ja” u sebi godinama...boli glava./ /./ Čudno! Sjedi takav jedan neodređeni “netko” u jednom ogledalu. Taj čovjek sumnja u identitet svoje vlastite egzistencije /. Doista. neispavan. o svojim počecima i međama svoje ličnosti. kako ga steže srce. Taj čovjek sumnja u identitet svog “vlastitog ja”. izgledalo je tako kao da kroz naše ruke kulja tuđi život u toplim opipima. ispijan. odmah ispred sivog i mutnog stakla.oko pretvara se polagano u ideju što je satala da ga progoni iz dana u dan sve intenzivnije: pred njegovom vlastitom predodžbo o vlastitom subjektivnom životu počeo je da nestaje svaki./ A tu. i klečanja. a gadi mu se pušenje. i pisama. prosijed. sjećanje na stare krivnje i mučenje nad tuđim bezizlaznostima. svi ti dršci napuklog porcelana. izvan svake sumnje pouzdanom garancijom da on to doista mjeri “sebe”? Po licu? Pa to se lice potpuno izmjenilo! Po kretnjama? Te njegove kretnje danas to su kretnje sasvim drugog čovjeka! /. Njegov vlastiti život negdje se otkinuo od svoje podloge i stao pretvarati u fantom koji nema nikakva razloga da postoji. s dubokim podočnjacima i gorućom cigaretom na usni./ i sve je tako .” 36. to su samo nekakve vanjske. plitke građanske mjere! Po čemu bi on mogao uvjeriti “sebe” s nekim izvjesnom.. koji pije mlako mlijeko i razmišlja o identitetu “vlastitog ja”. u prvome planu. stanje oko izvjesnog imena i prezimena. “ Ime i prezime. blijed.str.str “ Razmišljajući o sebi i osvome trajanju. a postaje sve teže i sve zamornije. pa i najmanji smisao. uzrujan. naziva samoga sebe “sobom”. te pukotine pod jezikom na rubovima starih čaša.. ustreperen. sve će to biti ništa drugo nego odgovaranje na stara i davno pročitana pisma. i trzaji. /. i to već prilično dugo traje.

Kyriales ipak ponekad pretjeruje u svojim zaključcima i poredbama što mu možda i daje negativne atribute. str.. pa prije svega on je obrazovana osoba. moglo bi se reći. lažljiva. i da sve Filipove tjelesne i duševne snage atomizira u prašinu i potpuno bezvrijedan pepeo”. promatrajući oko sebe druge.pogodbeno. a koliko je majmun bliži posrednom i logićnom životu čovjeka? /. majmunska zvijer! Najsmiješnjija među životinjskim vrstama.” . zlobna. tako čudno trepetljivo: biti subjekt i osjećati identitet svoga subjekta!” 40. čovjek je čovjeku čovjek. Kyriales nije “diabolički lik” kako ga Vi nazivate. okrutniji namie od svake druge zvijeri. Istina je da Kyriales ponekad govori demonski. on je dermatolog i oringolog. da Filipove sumnje i zanose. divlje. glupa. racionalizmom i čvrstom logikom sudova atomizirao i pretvorio u bezvrijedan pepeo Filipov idealizam i subjektivizam. naprosto “isjeckao” Grk Kyriales čime sa ja i slažem. da mrvi njegove istine i zanose. Vi profesorice Benjak... ali se njega zato ne smije smatrati demonskom ličnošću. gladne. oblizuje se zadovoljno. sigurno je majmunska vrsta. razuman i racionalan. već je on svojim objektivizmom. ali u svim tim njegovim tvrdnjama postoji pomalo karikirana istina: “Čovjek je životinja u svojoj pojedinačnoj osamljenosti savršeno tužna. No ne slažem se sa Vašom tvrdnjom da je on “DIABOLIČKI LIK” jer on u toj kostanjevačkoj drami po sve slabiće i zbunjene dekadente odigrao presudnu ulogu i kako Vi kažete “uzmorao je da razara sve Filipove zamisli.još uvijek ždere i. tvrdite u vašoj diplomskoj radnji na stranici 7. u prirodi. sebi slične životinje. gotovo deplasirana! U stadu živeći već prilično dugo. dok čovjek koji se prežderao da mu se od sitosti diže utroba . Bestidna. odnosno liječnik.41./ Ta zvijer je proždrljivija od hijene jer hijena prežderana strvinom pokraj smrdljivog mesa može da zaspi. tako neodređeno. pa čak i osvjedočenja da je slikati potrebno i moguće. a za liječnika se znade da treba biti objektivan.

TKO JE FILIP LATINOVICZ ?. odakle su došla ta lica? /. razderan. /. blatan. ja sam navršio četrdesetu godinu. a na kraju ove povijesti jednog slikara. točnije logikom sudova. nerješeno pitanje tko mu je otac: “ -Evo. gledajte te svoje slike. str. Pri samom određivanju Filipa.. moja mladost ostala je razorena zbog te tajne.str./ Tko je od tih tipova u toj paklenoj knjizi moj otac ?” 215. i jastuci.. a još ni dan današnji ne znam. mokar kao utopljenik utrčao u Bobočkinu sobu gdje je sve bilo krvavo: i posteljina... Objašnjava Kantove Kategorije vremena i prostora te na kraju bavi se i logikom. Platona te objašnjava njihova učenja. odnosno pro dogovaranju na prethodno postavljeno pitanje potrebno je naznačiti odrednice Filipova stanja: 1. kobna izolacija od svake stvarnosti sve sami detalji oko njega .-pitanje je koje se nameće već prilikom čitanja prvih stranica romana. posterioritete. ugledamo njega koji je krvav../ -Na. “Oči su joj bile otvorene. te činilo se kao da gleda”. on priča o oblicima spoznaje. tko mi je zapravo otac! Čitavog sam se svog djetinstva grizao nad tim pitanjem. ozvolite pogledajte te svoje divne slike.216. Pojavom Kyrialesa roman postaje i filozofski jer Grk spominje filozofe poput Kanta. i njena svilena bluza. i onda moralizirajte! Tko su ta lica. dalje Kyriales objašnjava aperioritete.

travnja 1997.“Sve sami detalji oko njega: razmočena kifla. neshvatljiv umor.” 217. . nesnalaženje u zbivanjima biti subjekt i osjećati identitet svoga subjekta ( str. rano jutro i umor u člancima prstiju. u mislima. ) slikati zvukove i mirise ( dodano 18. u svemu. Svi samo detalji i neki neizrecivo težak. njegov karakter. cvrkut vrabaca. stara vještica što diže prašinu. nego i on sam. 5. nakon ispitivanja iz hrvatskog ) “ Slikati zvukove i mirise je nemoguće.str.) trajne ozlijede od prvih gnjiloća “ Čitavo njegovo djetinstvo. morbidne ideje o ženstvu ( str.” 28. sve je ostalo ozlijeđeno od prvih gnjiloća u kojima je nestajao. a slike su nezamišljive u svojoj savršenoj realizaciji bez zvukova i bez mirisa!” 46. u tjemenu. u rukama.str. i ne samo djetinstvo.str. sve što je bilo važno u njemu i u njegovom životu.

Krleža kao da nije bio zadovoljan onim što je rekao Leonom Glembajem. Filip doživljava korak po korak. gažena i pljačkana “po svetom zakonu dragog Boga”. a gospoda u svojim trulim kurjama.” str. moto je romana. Želio ga je produbiti. sve teže. sa kerempuhovskim mentalitetom. u kulminaciji užasa. Glembajevsku klan farovsku sredinu upoznajemo preko neoimpresionističkog slikara Filipa Latinovicza. od tihog monologa. ne dopušta mu da učini svoj fatalni potez.gradskoj gomili slikarstvo je potpuno suvišno “ Eto. spremna da izdahnu. produbljenje glembajevsko-klanfarovskog života. kao spas. propadanje jedne epohe. već karakteristićnosti momenta u kojemu je djelo nastalo. seljačka narodna masa. kada progovara njegova otrovana krv. Način na koji joj Krleža prilazi veoma je rijdak i izuzetan. jedva gmižu. U toj panpskoj baruštini postoje dva distantna svijeta. U Filipu pokrenuto je nekoliko mučnih slojeva svijesti i podsvijesti. prolaze ulicama gradske gomile. Zaostalost. što roman započinje retrospektivno. “Povratak Filipa Latinovicza” predstavlja uski nastavak. U gradaciji. što pisac pronalazi požar psiholoških kompleksa. realnost hrvatske provincije.. Pisac kao da ruši njihov mit. snažne orkestracije uspomena./ on prisluškuje razgovorima uličnim već godinama i još nijednom ni jednog prolaznika nije čuo gdje bi govorio o slikarstvu. Čemu bi ovim ljudima bile potrebne slike? /. u trenutku njegovog kobnog akta. nestaju u sumraku i slikarstvo im je potpuno suvišno. do krvavog završetka. jednog doba na zalasku. bezlično trajanje. karaktera. Leone je prikazan u zadnjem stadiju. U literaturi žene ili majke predstavljaju svetinje. njeno jadno stanje. Fili još je tragičniji lik. tragični svaki na svoj način. Žena u romanu zauzima posebno mjesto. Pisac kao da muči svog junaka. jednolikost života. degenerirana. prikazati sve njegove momente postojanja. osnovni je problem ovog romana. Zdrava. Ono što je Leone doživio u rasponu jedne noći. ništavilo. postepeno. od njihove gospode doktora. kronično bolesna. u sve snažnijem rastu. propadanje u blatu. Čudno je zašto on slika toliko pokvarenih žena. U njihovoj obradi ..

Drugi tip žene predstavljaju nesretne. a Polinika je ostavio nepokopanog ispred zidina Tebe. zato {to je izdao svoj grad. Kreont je po~asno pokopao Eteokla. Antigona. nego o sebi. a voljela je i Antea. Kr.g. odbacili i one sada životare na ulici. Antigonu i Ismenu i Eteokla i Polinika.g. Stra`ari nisu ni{ta vidjeli i Antigona je pokopala brata. Ali tek {to ga je pokopala oluja je prestala i stra`ari su je uhvatili. Najosnovnije crte fabule: Edip. Kralj Edip. Oko tijela su stajali stra`ari.. Nedugo nakon toga Eteoklo i Polinik su se posva|ali oko vlasti. ali su Eteoklo i Polinik poginuli. Tebanci su pobjedili. Ovim “damama” pisac prilazi s najviše mržnje.postoje razlike u stupnju pokvarenosti. iako je to Kreont zabranio. jer je mario samo za Juru. kao da joj nije Objavio lektire u 30. Poku{ala je nagovoriti Ismenu da joj pomogne. Napisao je 123 drame. prijatelj Perikla i ljubimac cijele Atene. cijenjeni pjesnik. ali su ih ljudi izigrali. Ante je u njega ulagao sve napore. ni Luciji već ih je iskorištavao. ali ih je život izopačio i kao takve propadaju Roman Posljednji Stipančići mi se posebno dopao. Edip je ubrzo umro i Antigona je do{la u Tebu i odlu~ila sahraniti brata. Oboje su nastojali uz sebe pridobiti Edipa. prevarene djevojke. Eteoklo se udru`io s Kreontom-svojim stricem i prognao Polinika iz Tebe. Jedino tjelo i tjelesno čini ih ženama. prosinac 2004 20:51:00 | 0 komentara Antigona . Bio je vojskovo|a i diplomat. te su podigli oluju. U svom je dugom `ivotu imao prilike da vidi uspon i pad atenske demokracije.Sofoklo Osnovni podaci o autoru: Sofoklo je ro|en 495. a umro je 406. Ona je više brinula o Luciji kad je bila bolesna. zbog puno likova i puno događaja. Manje mi se dopao Ante Stipančić. Najviše mi se dopala Valpurga jer je ona brinula i o Juri i o Luciji.te je njima i drugim svojim djelima unaprijedio Gr~ko kazali{te i dramu uop}e. u bijednoj krčmi prodajući svoja tijela. pr. Kada je saznao da je ubio oca i o`enio svoju majku. ali su Bogovi odlu~ili pomo}i Antigoni.. koje su mogle i nešto postati. ali on je bacio prokletstvo na obojicu. ^itavog je `ivota bio istaknuta li~nost i u ratu i u miru. Antigona je krenula s njim. ali se Ismena toliko bojala Kreonta da joj se nije usudila pomo}i. Najmanje mi se dopao Jura. Elektra. sa sumnjivom prošlošću. Postoji u njima nešto osjećajno. je imao dvije k}eri i dva sina. a ispod maske krije se ppokvarenost i grabežljivost. Polinik se udru`io s Argejcima i napao Tebu. Kr. Kada su je doveli Kreontu ona je hrabro priznala i rekla mu da nije po~inila zlo~in nego . kralj Tebe. To su lažne dame. pr. a on je promjenio ime i prezime i nije htio pomoći ni Valpurgi. znao je da će Lucija trpjeti i nije joj pomogao. s najviše gađenja. zato jer je iznevjerio oca. On je znao da se Lucija zaljubila u Alfreda. Edip se oslijepio i napustio Tebu. Najpoznatije Sofoklove drame su: Ajant.

Nakon {to odvedu Antigonu prorok Tirezij dolazi Kreontu i ka`e mu da mora pokopati Polinika i pustiti Antigonu jer }e ina~e prekr{iti Bo`je zakone. Kreont odlu~uje da Antigona ne}e umrijeti. glasnici. Kreontov sin Hemon je pravedan i odlu~an. ve} ~ini samo ono {to on misli da je ispravno. a to bi se u drugim prilikama i uvjetima . Njezina sestra Ismena nije tako hrabra. Kreont je tiranin. Ne slu{a mi{ljenje drugih ljudi. Neizmjerno voli Antigonu i to dokazuje time {to umire kraj nje u grobnici svoje obitelji. koji je ipak bio napada~ na njen rodni grad Tebu. Priredi sve~an pogreb Poliniku. a Hemona kako ju oplakuje. te ju zazida u kraljevsku grobnicu. Kreont se ipak odlu~i pokopati Polinika i osloboditi Antigonu. Ni u jednom trenutku se ne koleba i ne kaje se zbog toga {to je sahranila svoga brata Polinika. Njegova majka Euridika po~ini samoubojstvo od `alosti za njim. `ele}i joj pomo}i. Usprkos tome mora se priznati da on dr`i svoju rije~ i ~ini ono {to je rekao. te ako se po svjetskim zakonima pobo`nost ka`njava ona se ne boji smrti ve} ~ezne za njom.pobo`no djelo. Ka`e Hamonu da mu Antigona ne}e biti `ena. ali joj je ipak odana i `eli umrijeti s njom. Hrabro se odupire Kreontu i ne pokorava mu se. ali ne uspije. a Ismena se. jer je mislio da joj je Ismena pomogla. ali kada do|e osloboditi Antigonu na|e ju obje{enu. Kreont se na te rije~i jo{ vi{e naljutio te je odlu~io osuditi Antigonu i njenu sestru. Likovi: Antigona i Ismena -Edipove k}eri Kreont-njihov ujak Euridika-Kreontova `ena Heman-Kreontov sin Tiresija-Prorok Stra`ari. Antigona ne `eli `rtvovati i Ismenu pa joj protuslovi. a Kreont ostavljen sam po~ne se kajati i moliti Bogove da mu podare smrt. te }e to izazvati jo{ smrti u njegovoj obitelji. te po~ini samoubojstvo. Kada ga Hemon vidi poku{a ga ubiti. Hamon upozorava Kreonta da se puk ne sla`e s njim. poziva i na Antigoninog zaru~nika Hamona-Kreontovog sina. ali ne}e ni `ivjeti u svijetu `ivih. Ismena se toliko bojala Kreonta da je priznala nepo~injeno djelo. te dr`i svoju rije~. zbor Karakterizacija likova: Antigona je odlu~na i hrabra `ena koja ne odustaje od svojeg nauma ni pod prijetnjom smrti. ali Kreont se ne obazire na to. a ovaj mu odvra}a da ne}e ni umrijeti sama.

tu gubitnik mora biti Kreont. Osvjetljeni put. Izabrane pjesme. Dobriša Cesarić je jedan od najvećih naših pjesnika. Studirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Spasena svjetla. Sukobi: U Antigoni u sukob dolaze Kreont i Antigona zbog zahtjeva dr`ave i zahtjeva porodice. Slap.1. .Dobriša Cesarić O PISCU: Književnik Dobriša Cesarić rodio se 10. Izabrani stihovi. Knjiga prepjeva.maoglo nazvati i vrlinom.1902 u Slavonskoj Požegi. Goli časovi. Ideja: Treba po{tovati one zakone koji ne ugro`avaju ljudski moral i koji podsti~u ljudsko dostojanstvo. prosinac 2004 20:50:00 | 0 komentara PJESME . Proljeće koje nije moje.12. teče jedan slap. godine u Zagrebu. U du{i je ipak samo ~ovjek. a budu}i da su Bogovi svemo}ni. a kako ni Kreont ni Antigona ne odstupaju tragedija je neminovna. i to dokazuje na kraju drame pjevaju}i tu`aljku u kojoj sebe okrivljuje za smrt svoje `ene i svoga sina.1980. Napisao je zbirke pjesama: Lirika. Voćka poslije kiše i Pjesme. a umro 18. Pisao je lirske pjesme i pjesme u prozi. Objavio lektire u 30. SLAP Teče i teče. Mjesto i vrijeme u djelu: Atena oko petog stolje}a prije Krista. Kako se Kreont ogrije{io i o Bo`je zakone postoji i sukob izme|u Bogova i Kreonta.

I sja i dršće u hiljadu šara” kazuje nam da kao što kapi u slapu zajedno stvaraju igru svjetla i boja.Što u njem žnači moja mala kap? Gle. STILSKA I STRUKTURALNA ANALIZA: Pjesnik se služi akustičkom slikom i ritmom riječi “Teče i teče. snažna. Pjesnik ima osjećaja za socijalne teme. Zaokupljen je pitanjem smisla života. a Cesarićevi dožljivaji prirode su čisti i snažni. Pjesnički izraz je bogato izražajan i prirodan. postavi pitanje što u njem znači pojedini čovjek i pokuša na njega odgovoriti. SADRŽAJNA ANALIZA: Pjesnik je uzeo motiv slapa da dočara trajanje života. Taj san u slapda bi mogo sjati. vezom čovjeka i prirode. čovječanstvo. govori čovjeku i o čovjeku. I sja i dršće u hiljadu šara. jedna duga u vodi se stvara. a kap pojedinca. teče jedan slap” da izreče misao kako život traje i traje (ponavljanje glagola “teče”). . zajednicu. Iz nje sja vječita svjetlost i nada u ljudsku dobrotu. Vizualna slika “Gle. Cesarićeva je poezija duboko osjećajna i humana. I moja kaplja pomaže ga tkati. S malo riječi pjesnik oživljuje slike iz prirode i grada ili izražava najdublja osjećanja.slap predstavlja život. jedna duga u vodi se stvara. tako i pojedinci doprinose svojim djelima boljem i ljepšem životu. DOJAM O PJESMI: Lirika Dobriše Cesarić je jednostavna. biejdu i nepravdu. duboko misona i ljudski topla. Motiv slapa i kapi u pjesmi imaju preneseno značenje . čista i jasna.

Što znači jedan čovjek? Epitet uz imenicu kap (“moja mala kap”) kazuje da jedan čovjek sam za sebe ne znači puno. U pahuljama tišina je sama. s pjesmom od samo pet stihova. Pomoću običnih. iako pjeva o jeseni i zimi. SADRŽAJNA ANALIZA: Ovo je pjesma tišine. Rima pjesme je parna. TIHO. DOJAM O PJESMI: Pjesma je nježna i osjećajna. Pjesma se sastoji od 3 kitice. Al zima srcu govori još tiše. Bez puno pjesničkih ukrasa. o tiho govori mi jesen: Šuštanjem lišća i šapatom kiše.zimskog ugođaja. smirenja i jesenskog . I daje odgovor “Taj san u slapu da bi mogo sjati I moja kaplja ga pomaže tkati.” Svaki pojedinac daje neki svoj doprinos zajednici. jednostavnih riječi pjesnik postiže skald. pjesnik postiže pravi jesensko . O TIHO GOVORI MI JESEN Tiho. Kitice imaju po 2 strofe sa 1o slogova. I kada snježi. pomalo sjetna. ljepotu i misaonost pjesme.Pjesnik postavlja pitanje “Što u njem znači moja mala kap?” . ali ne i tužna. spušta se tama.zimski ugođaj. STILSKA I STRUKTURALNA ANALIZA: .

Samo se pahuljice bijele i donose s neba mir i tišinu.” Prvi stih se ne rimuje s ostalima . Ostali stihovi imaju parnu rimu.najvljuje kako to jesen “govori”. zatim sve utihne. Zagreb. jedan od desetorice odbornika koji su pripremali nacrt oligarhijskoga ustava. “Hrvatska kazališna knjižnica”. s Nikijom. zajedno s Periklom. Najjednostavnijim riječima pjesnik postiže vizualnu i akustičnu sliku zime “I kada snježi. smiruje se i spušta se tama. Već kao mladić vodio je zbor mladića na atenskim proslavama zbog pobjede kod Salomine godine 480. Umro je u poznoj dobi od 90 godina. i to godine 441. prije Krista. a spušta se tama.406 prije Krista ) starogrčki je tragik. Objavio lektire u 30. Poslije završena školovanja stupio je u javni život i obavljao različite visoke državne dužnosti. ali je kasnije osuđivao samovoljne i nasilne akte oligarhijske vlasti koja je ubijala i zatvarala demokrate. prosinac 2004 20:50:00 | 2 komentara Kralj Edip . a kao potomak imućne obitelji stekao je dobro gimničko ( tjelesne vještine ) i glazbeno obrazovanje. Poslije katastrofalnoga sicilskoga poraza atenske mornarice bio je godine 413.Sofoklo Izdavač: “Grech”. – 427. . Rodio se na Kolonu.Jesen ima svoje zvukove “šuštanje lišća” i “šapat kiše”. Prijevod: dr Bratoljub Klaić Bilješka o piscu: Sofoklo ( 496 . i 428. Dvaput je bio strateg. Pjesnik osluškuje te zvukove i dočarava nam ih korištenjem onomatopeje. 1993. U pahuljama tišina je sama.

ali je bio i reformator tragedije. Već za života stekao je veliku popularnost. U njegovim tragedijama zbor nastupa kao posebno tijelo. Napustio je svijet grčke mitologije da bi tema njegovih tragedija postao čovjek . a u svojim tragedijama s pozornošću prikazuje karakter likova. Sofoklo je uveo trećega glumca. “Trahinjanke” i “Elektra”. Jezik mu je jednostavniji. MJESTO RADNJE je Teba.“ Kralj Edip”. a nakon smrti je proglašen herojem. Sofoklo je produžio Eshilovu tradiciju. broj osoba u zboru povećao s 12 na 15. Radnju više ne pokreće božanstvo. Napisao je stotinjak tragedija. čije osobine pojačava sukobljavanjem kontrastnih likova. ali se Sofoklo usredotočuje na Edipovu sudbinu. jasan. Tema tragedije je iz mita o Edipu. Ostale su sačuvane Sofoklove tragedije “Ajant”. “Edip na Kolonu” i “Antigona”. Obrada djela: “Kralj Edip” je najpoznatija i najviše slavljena grčka tragedija. Sofoklo je majstor dramaturgije i izvrsno vodi radnju. sačuvan je i velik dio njegove satirske igre “Sljednici”.Sofoklo se uz javne dužnosti istodobno bavio i književnim radom. . kao Eshil i Euripid. koju smatraju najstarijom. nego slobodna ljudska volja. čitak i lijep. u kojima je svaka tragedija činila zasebnu cjelinu. a FABULU čini Edipova tragedija – otkriće grijeha koje je počinio u neznanju. Treća novina bilo je sastavljanje trilogija. a uz fragmente. koje iznosi lirsku i misaonu stranu samoga autora. ali je smanjio djelovanje zbora i njegov utjecaj na radnju. Poznato je da je na dramskim natjecanjima osamnaest. te nije morala biti sadržajem ni u kakvoj vezi s druge dvije tragedije. a po nekim izvorima čak dvadeset i četiri puta odnio prvu nagradu. u stihovima koji vode tragičnom klimaksu. Ponajbolje su one koje čine trilogiju . Svojim djelima. djelovao je na mnoge europske dramske pisce. od kojih je do danas sačuvano samo sedam. te “Filoktet”.njegovo djelovanje i njegove strasti.obradu drevnoga mita o tragičnoj ličnosti kralja Edipa .

a Tiresija mu navješćuje da će oslijepiti upravo on. za koju drži da je nemoguća. njegova žena i majka. već da ga je on – glasnik. supruge pokojnoga kralja Laja. ali se sjeća da mu ga je predao pastir. i o Apolonovom proročanstvu. misleći da ga Kreont tako želi svrgnuti s vlasti. napala pratnja jednoga putnika tjerajući ga da se skloni s ceste. a Edip iglom s plašta iskopa vlastite oči. i kaže da ne može u Korint dok mu je majka živa. Edip. i tako Tebu spasio od opasnosti. Edip saznaje za proročanstvo da će Laj poginuti iz ruke svojega sina. Edip razmišlja o davnom proročanstvu. Tiresija isprva ne želi odgovoriti. kao i malenu pratnju. Na to dolazi pastir. Sin . posinio. na putu od Korinta prema Tebi. koji je nakon Lajeve smrti. postao je kralj nakon što je riješio zagonetku Sfinge. Proročanstvo traži od Tebanaca da iz grada prognaju ubojicu svojega bivšega kralja Laja. Edip odlazi. Glasnik ne zna njegovo porijeklo. svjestan da zbog . Edip mu govori o razlozima svojega odlaska iz Korinta. bez djece. u grozi zbog saznanja se vješa. Edip se sjeća da ga je na tom istom mjestu. Edip shvaća istinu – proročanstvo se ispunilo. Edip. Edip tjera Tiresiju. kako se to proročanstvo ne bi moglo ispuniti. posebice dvije kćeri – Antigone i Izmene. U užasnom trenutku. koji isprva ne želi odgovarati na kraljeva pitanja. ali je jedini preživjeli svjedok događaja – pastir. Dolazi glasnik iz Korinta i donosi vijest da je od starosti umro kralj Polib. u kojoj se pojavila kuga. Oprašta se od svoje djece. i ruga mu se zbog sljepoće. Glasnik mu tada otkriva da nije Polibov sin. izriče istinu – dijete koje je predao glasniku jest sin kralja Laja i Jokaste. ali. ali zatim Edipu otkriva da je ubojica upravo on. i da Edip treba preuzeti prijestolje. Užasnut takvom optužbom. a Edip je na putu bio sam. došao u Tebu. donio u Polibov dom. dovodi slijepoga vrača Tiresiju. Edip shvaća da bi to mogao biti kralj. ali pod prijetnjom mukama. Kao kralj. brat Edipove žene Jokaste. iako su od ubojstva protekle duge godine. Sjećajući se toga događaja. to se nije moglo ispuniti. Edip Kreonta optužuje za zavjeru. U razgovoru s Jokastom. još u novorođenačkoj dobi. Jokasta. Na njegovu zapovijed Kreont. jer proročanstvo je jasno – ubojica je još u Tebi. Čuvši od Jokaste na kojem je raskrižju ubijen Laj. pokušava otkriti tko je ubojica. pa ga je Edip ubio. Edip se pak sjeća Apolonovoga proročanstva da će ubiti svojega oca i oženiti majku.Edip je bio kralj Tebe. i da ga je Polib.nasljednik kralja Poliba u Korintu. a ostaje živ tek jedan pastir. a putnik ga je udario bičem. koji treba razriješiti dvojbu je li ubijeni starac bio Laj. jer je Laj dao pogubiti njihovoga jedinog sina. kaže Jokasta. Čekajući pastira. koji je izvan Tebe – tada je tvrdio da ih je napala razbojnička četa.

a i tebi čast. koji mu govori o kugi koja vlada Tebom i traži njegovu pomoć. kaže proročanstvo. slijepi Edip odlazi u izgnanstvo.sramote njegova čina nikada neće pronaći muževe. koji je. pomoći gradu tom i bogu milosnom. što naloži mi bog. I vidjet ćete. kao što je red. Svećenik. koji je na početku tragedije na vrhuncu svoje moći – slavljeni kralj Tebe. već ti – uz pomoć božju.” Saznavši od Kreonta da treba naći ubojicu pokojnoga kralja Laja.” Edip podsjeća svećenika da je već djelovao i da se Kreont treba svaki trenutak vratiti iz Delfa s tumačenjem zašto su Tebu zahvatile takve strahote. opterećen grijehom i sramotom. Slomljen. i njezin osloboditelj od opake Sfinge.” . Glavni i naslovni LIK jest EDIP. neka zadnji budem skot ne učinim li sve. za to znade svak uredio si dobro našeg žića tok. još uvijek u Tebi. podsjeća na njegova ranija djela: “Ti u naš dođe grad i oslobodi nas od Sfinge. što skrećete nam skrb na kralja Laja smrt. što nam danak nametnula krut. Edip je odlučan: “Ja ponovo pokrenut čitav taj ću spor. ja ću. Edip se pred svećenikom i pred pukom kune: “A kada stigne. jer dostojno je Feba. I poslije o tome više nije bio zbor nit mi smo išta dalje tebi rekli još.

” Edip je vrlo odlučan da pronađe ubojicu. koji je Tebi nanio toliko strahote.Edip izdaje naređenje da se jave svi koji nešto znaju o smrti kralja Laja i proklinje ubojicu. već je dobih kao dar. ne vidi ti svijest. ne na moj zahtjev.” Za Tiresijine riječi Edip optužuje Kreonta. Slijede oštre Tiresijine riječi da je sam Edip zločinac: “Ti ne znaš. a ja zatajim li ga sam nek vlastite me moje kletve stigne pest. kao začetnika Lajeva ubojstva. kolika li nenavist na te vreba svud! Zbog vlasti ove koju meni dade grad. sad eto Kreont vjerni. ko razbojnik se šulja da mi spremi pad. kojim grezneš. Zatim izriče zakletvu: “I k tome molim višnje: nađe li se taj u domu mom. Edip je toliko bijesan da optužuje samoga proroka. da u grijehu krvi skvrniš rod. ponajveće od umijeća svih u ovome životu. od davnine drug. smatrajući da mu Kreont želi oteti vlast: “O vlasti. i traži njegovo ime od slijepoga proroka Tiresije. Na Tiresijino odbijanje.” . što je borbe pun. i kala.

da si – prošav mučan put i dug u neprijaznu luku u svoj stigo brak. a ja doživjet pad.” Sukob između Edipa i Kreonta smiruje Jokasta. Pa slobodno ti stoga: grdi me i psuj i Kreonta uz mene. proklet otac tvoj. al’ skoro snaći će te mrak. u kome si. a koje se nije ispunilo. gdje oriti se neće jauk tvoj i krik kad spoznaš. i iz tog će te grada dvostruk izgnat bič. I ne znaš da imade jošte zala tih: da bit ćeš otac svoj. Ali čitav svijet još ne vidje stvorenja. i tvrdi da su mu proročanstva nejasna. on svršit čin će svoj. Nit vidiš s kime živiš.Edip se ruga Tiresiji zbog sljepoće. I proklet će te majka. obrazlaže da ne .” Edip tjera Tiresiju. Sad vidiš još. Čak se ne osvrće na upozorenje zborovođe da nije dobro suditi naglo: “No ako neko naglo meni sprema slom. I nema luke te i nema brijega tog. tad moram se poslužit naglom obranom. premda imaš vid. a djece svoje brat. Doživljava jasne i optužujuće Tiresijine riječi: “ … Ti reče da sam slijep. a Kreonta optužuje za izdaju. što ko ti će mrijet. nit znadeš kom si stvoru sin. niti vidiš grijeh. a ako mirno gledam razorni mu rad. i Edipu primjerom proročanstva da će Laja ubiti sin. što ih krije Had. no ja ti kažem – ti si. podsjećajući da je Sfingu nadmudrio “bez ikakvih ptica”. I dušman svom si rodu tu na zemlji toj i onima pod zemljom.

da l’ ikog više mrzi bog?” Edip se ipak nada da to nije istina. tad ja ne ubih. tad bijednog li mene! Je li itko još nesretniji.treba uvijek vjerovati proročanstvima. njezina priča unosi crv sumnje u Edipa – Laj je poginuo na raskrižju u gori. jer sam bio sam. Pa ako reče isti razbojnika broj ko ti. Nato s puta mog kočijaš sta me tjerat. što se zvao Laj. i htjedoh putem dalje poć. Pa ako starac taj imade nešto s onim. pade nauznak. uzdajući se u riječi pastira da je Laja napala razbojnička četa: “Ti kaza da je pastir donio vam glas. a jedan nije isto što i više njih. No starac. a i starac s njim. podigavši štap. upravo na mjestu gdje je Edip ubio jednoga starca: “Kad već sam bio onoj raskrsnici bliz. kada bjeh kraj kola njegovih po glavi mene shvati bičem dvostrukim. što ih vuko konja spreg baš kako ti mi reče. od razbojničke čete da je pao Laj. Raspalih se i lupih kočijaša tog u gnjevu svom. Uzvratih njemu jače. a i neki muž u karucama. a njegovo stanje najbolje opisuje Jokasta u molitvi u hramu: . a on se s kola svali.” Edip grozničavo želi saznati istinu. No. tu glasnik bješe neki. I druge pobih sve.

Bez mene to se zbilo. kako bi otkrio svoje porijeklo. jao! Ženo ima l’ smisla još sa povjerenjem slušat što nam kaže Feb. da ja ću ubit oca. A za nju. Glasniku ga je dao kao novorođenče sputanih nožica.” Tračak nade u neispunjena proročanstva donosi glasnik iz Korinta.” Edip se ipak boji vratiti u Korint i preuzeti prijestolje. jer mu je majka još živa. još je moguće ostvariti. Tek ako starac svenu od čeznuća svog za sinom u tuđini. nije se obistinilo. il’ ptica krik. Ne potegnuh mač. tad sam smrti kriv. Rasudit ne zna već i prema starom izvest izvod neki nov. iako ga Jokasta moli da to ne čini: “Pa što! A mene nije mog podrijetla sram. u svjetli kad se krile vis. Edipov otac Polib umro je prirodnom smrću – proročanstvo da će Edip ubiti svojega oca. Glasnik ga pokušava osloboditi straha. da od starosti umrije. da ga pokrije Had. a proroštva su zla također tamo s njim. a sad čujem vijest. to joj kaže ženski ponos njen. pastir.“Jer Edipu sve više smućuje se duh od briga premnogih. Edip i sam počinje sumnjati u točnost proročanstava: “O jao. Ne poteče li od njih onaj strašni glas. no najvećih grozota rado sluša glas. I sada Polib kralj u grobu leži svom. već hoću da mu prodrem do u samu srž. i otkriva mu da mu Polib nije uopće bio rod. i dio proročanstva – da će se oženiti svojom majkom. Edip želi saznati tko je taj pastir. . izgleda. sramotu znači što sam možda rodom prost.

slijepom i shrvanom.grozota bješe gledat krvav njegov čin iz halje zlatnu sponku trže joj i njom u zjene svoje sta za bodom bosti bod. pa obrukat se neću niti ovaj put. Od krivog ja se rodih. što jednako se mijenja ko i usud moj: od nahočeta bijednog ja se stvorih kralj.” Od glasnika saznajemo da se ispunilo i Tiresijino proročanstvo – Edip je u očaju. I govoraše tako: na što meni vid. ali i Lajeva ubojstva. pa čak pastiru prijeti mučenjem. svoj ću saznat rod. a Edip ga moli da ga pošalje u progonstvo: . Pastir priznaje – Edip je Lajev i Jokastin sin. sam sebi iskopao oči: “ …. Posljednji mi put. Uz majku svoju Sreću i uz brata tog predomislit se neću. kad ne vidjeh svoj udes. sad je jasno. Promjenjivi pak Mjesec bratac mi je drag.No ja sam čedo Sreće. sada svjetli šalješ trak. Edip inzistira da mu otkrije istinu.” Kad se pojavi pastir – ključni svjedok i predaje djeteta.” Edipu. grešni sklopih brak i ubivši kog ne smjeh. ne vidjeh svoj grijeh. Zatim Edip kralj . zločin svrših crn. što me prati svud. a proročanstvo se ispunilo u svoj svojoj strahoti: “O jao. našavši Jokastu mrtvu. o sunce sjajno. sućut izražava Kreont.

kao središnjega lika radnje. i daje im posljednji savjet: “Poživite pošteno.” Na navaljivanje. i tjera Tiresiju. već brine za kćeri. Antigonu i Izmenu. a i svoj čuvam mir. što mi nekad pripraviše smrt. Ja znam. Tiresija izriče svoje proročanstvo: “Stog znaj: čeljade koje tražiš dugo već i proklinješ. da bolest mene nikad neće strt. s takvom obitelji. izmeđ vas ovdje živi. već tad se spasoh ja za neki gori cilj. Moli Kreonta da mu kćerima bude skrbnik. i hoće li se ikada naći mladić koji će ih. U gori želim živjet. nek teče njezin tok. prihvatiti za ženu. jer od njeg pade kralj nam Laj.” Ostali su likovi sporedni i u funkciji Edipa. Pita se kakav li će biti njihov život. gdje roditelji preran spremiše mi grob. vrijeđanje i optužbe Tiresija napokon Edipu u lice kaže da je sam zločinac. Prvi je njegov sukob s TIRESIJOM. No nek se vrši kob.“Dopusti mi da odem na Kiteron svoj. . koji su već odrasli mladići. koji Edipu u početku ne želi odgovoriti na pitanje o Lajevom ubojici: “Ne želim tebi zla. ali Edip u to ne vjeruje. bilo to gdje god. prorokom.” Edip ne brine za sinove. Strancem taj je zvan. tamo želim mrijet od onih. stog uzalud me pitaš. a skloniji od mene nek vam bude bog. Šutim kao grob.

No saznanju tom veselit on se neće. kad s kraljevskom je tvojom moja ista vlast. i na Edipove optužbe odgovara da uopće ne žudi za vlašću. da želim postat kralj. I djeci on će svojoj sve u isti mah i otac bit i brat.a rođen je Tebanac. brat njegove žene Jokaste. ni na zlo staro zlom da novim uzvraćam. ne dođoh da se narugam.” Kreont se pokazuje kao mudar savjetnik. Kreont mu izražava sućut: “O Edipe.” Edipovim opružbama zgranut je i KREONT.” Kreont se pojavljuje pred Edipom kad je on već slijep i shrvan sudbinom. I svatko tako misli tko je razuman. a tvojom ista mi je moć. oprt o štap. Taj će čovjek – slijep. u tuđinu poć. Pa stog bih bio glup. tad nek mi dođe smrt…. a majci sin i muž. da riječju ili činom ja mu nanijeh zlo u nevoljama ovim. a nedavno još zdravlja i bogatstva pun – ko prosjak. da li stvora takvog znaš kom draže bit je kralj. “O. dok ocu bit će krvnik i u braku drug. (Slugama) . jer je i ovako zapravo ima: “U prvom redu. što ga tište sad. ako u svom srcu tako misli on. no miran imat san ko ja što spim.

A ono. svatko zna: od razbojnika Laj na raskršću u gori kraj doživje svoj.” Kreont prihvaća kao skrbnik Edipove kćeri. Edipu govori da ne treba u njih uvijek vjerovati. JOKASTA se među likovima pojavljuje kad pokušava razriješiti sukob između Edipa i Kreonta. zar vas nije stid da raspravljate tu svoj vlastit. što hrani sve na svijetu.A vas. u kojoj se brižni Kreont pretvara u tiranina. Nije poso lijep da ostavljate tako nezakriven jad. jer od davnine u nas običaj je svet. nek vas sunca barem plaši trak. Djeluje razumnim riječima i upozorava ih: “O nesretnici bijedni. dok djetetu već treći od rođenja dan na nožicama zglavke otac sape sam i dade da u guštik njega nosi rob. lični spor. a i ti u svoj dom. dan i sveti dažd. što tu ste stali. a onamo nam strada narod i sav grad. od sitnog jada velik ne pravite jad!” Jokasta. Ti u dvor pođi sad. . Odvedite ga odmah tu u njegov dvor. ako nije stid od ljudi. Kao primjer navodi davno proročanstvo Laju: “Prorekoše za Laja – ne doduše Feb. od kog se gnuša zemlja. saznavši za Tiresijino proročanstvo. da sućut s nekim dijeli samo bliski rod. a tu je začetak i druge tragedije – Antigone. već neki mu pomoćnik – da ga čeka smrt od vlastitoga sina njegovog i mog.

naišao na njezin tragičan kraj: “On riknu. odnosno majku. iako Apolonov tako reče vrač. i poveden valjda slutnjom zlom.” Glasnik nadalje priča kako je Edip. a niti Laj pade od ruke sina svog. Kad k logu stiže. s kog pade kralj. sve čupajući putem kose pram po pram. Jokasta preklinje Edipa da ne traži svoje pravo porijeklo: “O jao si ga tebi! Zadnja to je riječ. lupi vrata za sobom i vikat stade Laju ime pokojnom i proklinjati onaj davni porod svoj. tražeći s mačem svoju ženu. poletje tamo.pa tako ne izvrši proroštva se riječ: Nit ikad ocu bit će ubojicom sin. Tad stade ridat tu. i da je Edip zapravo njezin sin.” Jokasta je saznala da se proročanstvo ispunilo.” Polako se otkriva priča – Edip je ubio starca na mjestu gdje je poginuo Laj. . za kojega je mislila da je mrtav. Glasnik iz dvora prenosi njezin očaj: “Kad razjarena otud u svoj dođe trijem. što kažem ti. gdje joj bračni stoji log. u kojme dvostruk rodi jad: od muža – muža svog i od svog ploda plod. naricat u sav glas nad krevetom. a zatim slijedi vječni muk. a glasnik iz Korinta Edipu otkriva da mu Polib nije otac. da ona novi sklopi brak i vlastitome sinu bijedan rađa rod.

koji komentira radnju i iznosi stajališta autora.poteče. nebeski. i stog su vječno mladi.” Važnu ulogu u “Kralju Edipu” ima zbor. koji je određen sudbinom: “O jao ljudski rode moj. koliko li si ništavan sve dokle god je čovjek živ. o Edipe. Koliko dug je sreće vijek? Toliko da se ponadaš. a on im sruši stup i provali i vidje i mi skupa s njim: da užetom se gospa skonča pletenim. koje Sofoklo i u “Antigoni” stavlja iznad ljudskih pravila: “O da mi sudba dosudi.” . Ulekoše se tek. Tako zbor podsjeća na nebeske zakone. razmatrat mogu primjer tvoj.” U riječima zbora sabrana je sva tragedija Edipa – od njegova uspona do pada. ni jednog ne ću čovjeka na zemlji smatrat blaženim. No postoje zakoni božanski. U eteru se rodiše i otac im je Olimp sam. i stog su vječno budni. da riječima i djelima čuvarom vjernim budem čistoći svetoj. Jer dokle god. a ne porodi smrtnik njih. grunu vrata krila dvostrukog. U njima velik živi bog. već dočeka te jadan pad.

kroz usta zbora: . “neustavljive strijele”. Edip nije mogao izbjeći svoju sudbinu – bježao je iz Korinta da ne postane oceubojica. pa je to ipak postao nadomak Tebe. Opisi grčke mitologije. Sofoklo vješto riječima slika prizore. pojavljuju se stalni pridjevi . čijom sudbinom ravnaju božanske odluke.Sofoklov “Kralj Edip” jednostavan je i jasan u STILU i JEZIKU. a naš ljudski soj ne rodivši se mre u krilu majčinom. Doživljaj djela u cjelini: U tragediji “Kralj Edip”. pa je živopisan opis tragedije koju je kuga donijela Tebi: “A kako i sam vidiš. Oranice nam puste.” Dijalozi su puni ritma. koju Sofoklo izriče na kraju tragedije. cijeli nam je grad već uzrman i zalud čitav mu je trud da ispliva i svlada krvav ovaj val. slični Homeru. posebice u replikama s jednim. Sofoklo je stvorio klasičan primjer tragedije pojedinca. ili čak pola stiha. Smisao tragedije je u kontrastu – slavljeni kralj Edip u kratkom vremenu postaje najbijedniji čovjek na svijetu. a zbog ritma stiha česte su inverzije rečenice. Božanstvo smrti sije kugu među nas a od nje Kadmov dom je bezljudan i pust a lelekom i cvilom crn se puni Had. jezik je arhaičan. Kao i kod drugih grčkih autora. Zato je uvijek primjenjiva poruka. Iako je o jeziku originala teško suditi na osnovi prijevoda. “časni starac”. pojavljuju se u nastupima zbora. jalov nose plod i stoka se ne koti.“lakokrile ptice”.

početak radnje( otac dolazi kući iz sela i donosi ukradene predmete). prosinac 2004 20:50:00 | 40 komentara Školjka . no u sobi ima stol oko kojeg su poslagani stolci. O . ” Tragediju se također može doživjeti kao svojevrsni dva tisućljeća stari “krimić”. Glasnik donosi obavijest o Edipovom pravom porijeklu. u svima vlada strah. otac se prao. dokle ne dočeka zemskoga života posljednji dan. Edip ga traži.“ Zato nijednog smrtnika blaženim ne smatram. U tim trenucima vrlo je teško suočiti se sa životom kao što se događa u priči. a u pravom trenutku pojavljuje se i jedini svjedok – pastir. sve je tiho. Fabula ima uvod ( opis stanja siromašne obitelji). te nema veselja nego sve ima ambijent groblja. ubijanja nedužnih ljudi ) i rasplet ( dolazak vojnika i ubijanje Vaninog oca) . Atmosfera je vrlo napeta jer Vanin otac mora krasti te neželi da ga uhvate. crni zavežalj ležao na stolu. dokle bez nedaća ne završi vijek.Ivan Aralica Priča Školjka vrlo je osjećajna i materijalna što znači da pisac piše o siromaštvu i osjećajima koji tada čeznjivo dolaze do izražaja. jer vlada jad. a zatim se polako otkrivaju tragovi starih proročanstava. Opis okoline je vrlo prazan. Na početku čitatelj ne zna tko je ubojica. Posebno su mi se svidjele rečenice: “ Majka je prisvjetljavala. Zato je Sofoklova drama i danas zanimljiva i šteta je što se na hrvatskim kazališnim pozornicama pojavljuje rijetko Objavio lektire u 30. Vojnici kradu sve što mogu. jer u prostoru nema mnogo stvari. vrhunac (strah i opisivanje događaja u selu. Sofoklo s ograničenim brojem likova stvara uzbudljivu priču razrješenja godinama staroga ubojstva. tuga i strah.

”Plava.33). sjedao bi na bilo što ondje gdje je zatečen “(str. opisuje ljepotu školjke. Pisac opisuje školjku uz mnogo ukrasnih pridjeva. nije se usudio pomaknuti kads je vidio vojnika sa povezanom glavom ”.39) Ovdje Vana svojom željom da dobije kaput dokazuje da joj ništa nije teško te se muči da nađe i najmanji komadić vune i tome se jako veseli. Čim bi začuo cokule da udaraju o kamenje ispod vrata. “ Sakupljala sam vunu po proplancima. U toj rečenici otac se suočuje sa svojom sudbinom i zna što ga čeka. velik kao balahin. ukradeni krumpiri.odvojit ćemo platno od žica. uvijek će se nešto drugo otkriti”. crvena i žuta boja ovojaju poprijeko nareze lukova koji se lepezasto izvijaju iz unutra poudvračenog koljenašca … koliko god se položaja izmjeni. obrubiti krajeve i suknja je za nošenje “. “ Nađe se u dvorištu onoga časa kad su vojnici nahrupili na vrata. U toj rečenici osjeća se napetost i brzina koju otac želi što brže odstraniti jer zna da radi krivična djela i time se pravi lopovom. Otac je sjedio na panju i brisao znoj sa čela. Nije bilo mnogo potrebe da se majka i kćerka dogovaraju : Od kišobrana se dade načiniti lijepa i obilata suknja .39). razrezati svedeni dio u širinu struka. Kraj . U ovoj rečenici vidimo da se Vana i majka dobro slažu te da iz svake dobivene stvari mogu napraviti nešto korisno za njihov život. kao i u ovoj rečenici: “Otac je bio u smrtnome strahu. nov. “ Na odlasku teta pokloni Vani kišobran. opkolili je strgali joj školjku sa đempera i među sobom je ponijeli prema ranjeniku koji se dovlačio.njemu je Vana u polusnu natucala:suharici maslinovih grana ubrani u zabranjenim maslinicima. preko prekupaca nabavljeno brašno … ” (str. ostaše na grmlju … Navečer sam majci donijela šaku grube i zaprljane vune … “ (str.

Rastao je u radničkoj četvrti Otakringer. Govori i podsijeća nas kako je nekim ljudima u životu pogotovo u ratu. godine. Vrsta djela: Roman . ne mora se mnogo razmišljati kao kod nekih drugih pisaca. te mi se zato sviđa. a prvu afirmaciju stekao je romanom “ Pablo. a uzrok tomu je bila preljepa školjka. 9. S 93 prijevoda svojih djela na 22 jezika. Tada piše prvu pjesmu. godine u Beču kao sin radnika. čija su djela objavljena u najudaljenijim krajevima svijeta. Knjiga Školjka od Ivana Aralice vrlo mi se svidjela jer je vrlo jednostavno napisana. Vojnici su ubili Vanu i njenog oca . Otkriva slikarski talent i izrađuje kopije starih majstora. ranjenik reče nešto svojim drugovima … Začudo ni pod tim paklenastim osvjetljenjem više nije mogla u mraku pronaći svoju školjku “. tiskara.Karl Bruckner Bilješka o piscu: Karl Bruckner rođen je 1. prosinac 2004 20:49:00 | 2 komentara Sadako hoće živjeti . Indijanac”. a događa se za vrijeme rata. Objavljuje svoju prvu knjigu za omladinu “ Dijamant Tobije Amberqera” o sudbini austrijskih iseljenika u Brazilu. postao je jednim od najpoznatijih omladinskih pisaca njemačkog književnog izraza. Radnja se odvija u malom selu kraj granice. Najpoznatije dijelo mu je “ Sadako hoće živjeti”. a rečenice su lako razumljive. Vrlo je zgodno napisana i isto bih ju tako napisao. 1906. Školjka ima glavnu ulogu jer mami Vanu svojom ljepotom. izdano prvi put 1961.je vrlo senzibilan te završava s rečenicom : “ Zapazivši da čovjek hramlje. Prvi je uspijeh postigao knjigom o nogometu “ Die Spanzenelf”. Glavni lik čini Vana. Objavio lektire u 30. Nema mnogo opisa. a sporedni njen otac i majka.

Ali živjela. Još jednom je uzmakla. tuga. Postalo je nepodnosivo vruće.” Šigeo: Dobar. ali od straha pred starijim ljudima nije se usudila potužiti na to” Jedna od tisuće nevinih žrtava oboljela od gama – zračenja. Smrt nije dopustila djevojci da ostvari tu skromnu želju. svjetskog rata. Vrijeme je nije gonilo. puna strahopoštovanja. znatiželjna. Sadako: Četverogodišnja djevojčica. postala je ranjiva: “ Haljinica joj se pretvorila u krpe. glad ju je morila. Okružena tolikim nepoznatim ljudima. preživljavanje u teškoj ratnoj situaciji. umor.Mjesto i vrijeme radnje: Hirošima za vrijeme II. Nakon pada atomske bombe. kada je bačena atomska bomba Tema: Želja za normalnim životom (bezbrižnim životom). Tijelo joj je bilo krvavo. pametan i osjećajan dječak koji je toliko volio svoju sestricu Sadako. Tu dušu mora uzeti k sebi sasvim nježno. nestrpljiva: “ Šigeo i Sadako stali su u red tek pred jedan sat. Jecala je. osjećala se kao zatvorena u kavezu. izgrebeno. neimaština. da se nije želio suočiti s činjenicom da je ona zaražena: “ Zašto nije mene ubilo?” . bila je i Sadako. Ovo dijete nema starha pred njim. Vidjela je samo odijela i noge i – kad bi pogledala prema gore – glave velikih ljudi. da bi je vratila stvoritelju. Mala je u dječjem nemiru tapkala nogama na mjestu. glad. pa i žeđa. protiv koje nema lijeka.” Željela je živjeti kao što i pluća žele disati: “ Sadako Sasaki htjela je dovršiti devet stotina devedestog ždrala od papira.

a ruševine su počele gorjeti. znao joj je odvući misli od nečega što bi tražila. U toj sekundi je 7200 ljudi pretrpjelo teške ozljede. U toj sekundi izgorjelo je 86100 ljudi. Nadam se da su ljudi spoznali što su u stanju učiniti i da se takvo što nikad više neće dogoditi. poručuje nam kako su ozbiljne i tragične posljedice i koliko je japanski narod propatio zbog bolesti i godinama nakon događaja koji je trajao – samo nekoliko sekundi. jer bi moglo biti kobno za čovječanstvo.” Bio je to desetogodišnji dječak koji se brine i ima strpljenja sa sestricom Sadako. U toj sekundi je 6820 kuća bilo pretvoreno u prah. Hirošima za pada bombe: “ I ta vatrena kugla obasjala je zrakama od nekoliko milijuna stupnjeva vrućine grad Hirošima. Sadako! Imala si tada upravo veliku sreću. U toj sekundi bombardirali su smrtonosne neutronske i gama – zrake eksplozivno mjesto u krugu od jednog i po kilometra. a isisavanjem zrakopraznog prostora ti su se dijelići prašine uzvitlali nekoliko kilometara u visinu. bila si samo izgrebena.“ Postavljaš glupa pitanja. U najtežim situacijama.” “ O ne. Bila si sa mnom u parku Hijiyama. Ionako umalo da te nisu ubile otrgnute grane. Sjećam se točno – ja sam bio u vodi. s ti si ležala na obali. a što joj on nije bio u mogućnosti ispuniti.” Dojmovi i kritike: Pisac nam ovom pričom želi poručiti kako je teško živjeti u vrijeme rata. U toj jednoj sekundi je slika i prilika Božja izvršila prvi pokušaj da uz pomoć nauke uništi samu sebe. gladovati i boriti se da bi preživjeli. Šigeo. U toj jednoj sekundi srušilo se osim toga 3750 zgrada. Iz ovog možemo naučiti lekciju i nastojati da se tih PAR SEKUNDI nikad više ne ponovi.” “ I opržilo me. osjetila sam nešto vruće. Pritisak zraka te odbacio. Objavio lektire u 30.” “ Ne. Ležala si među samim otkinutim komadima drva. prosinac 2004 20:48:00 | 0 komentara .” “ To nije moguće. Nisi mogla ništa osjetiti jer si spavala pod jednim drvetom. Pokušaj je uspio. Puhnulo je u meni.

majstor Mrkonja. a Gita je izvela predstavu za umorne sjenokoše 4. dan putovanja: .Ivana Brlić Mažuranić Vrijeme radnje: prije mnogo godina Mjesto radnje: selo. pas Bundaš. prodavač košara. pastiri. težaci. čvrste šake i pametnu glavu) susret sa crnim čovjekom i spavanje ispod mosta 3. Rđavi Grga.Šegrt Hlapć pomogao je starom mjekaru raznositi mlijeko Dostigao ga je pas Bundaš pomogao je malom Marku pronaći guske 2. prosjakinja Janja.Čudnovate zgode šegrta Hlapića . dan putovanja: požar u selu u kući Rđavog Grge Hlapić je pronašao svoje čizme i sve ukradene stvari Grgina majka daje Hlapiću rubac sa srebrnim novcem za svojega Grgu Gita je pokazala Hlapiću brazgotinu na prstu nalik na križ . majstorica. crni čovjek. Najvažniji događaji s putovanja: 1. Marko. dan putovanja: Hlapić je ostao bez svojih čizmica susret sa Gitom Hlapić je pomogao seljenima u sjenokoši. dan putovanja: susret sa kamenarima (Hlapić ima jake čizme. okolica i jedan veliki grad Glavni lik: šegrt Hlapić Ostali (sporedni) likovi: Gita. Miško. kamenari.

pomaže im siromah sa sajma sreću se sa majstorom Mrkonjom i vesele se susretu odlaze do Markove kuće da ispričaju namjere crnog čovjeka doznaju da je crni čovjek nastradao 8. pečenje kukuruza i krumpira na vatri crni čovjek i Grga padaju sa kolima blizu Hlapića Hlapić Grgi daje rubac sa srebrnim novcem od majke Hlapić i Gita spavaju kod Miška 6. dan putovanja: susret sa pastirom Miškom. Gita i Bundaš vratili se sretno kući saznajemo da je Gita Marica (kčer od majstora i majstorice) Hlapić je naslijedio magarca i kola Odnos majstora prema Hlapiću: . Završetak: Hlapić. noć Hlapićeva putovanja: noć najvećih čuda za Hlapića Gita prepoznaje svog konja Sokola saznaju za strašnu namjeru crnog čovjeka i odluče pomoći putuju po noći do Markove kuće. dan putovanja: Hlapić popravlja opanke Miškovoj braći i prosjakinji Janji dolazak u veliki grad na sajam Gita prodaje siromahove košare pomažu vlasniku vrtuljka ostali su spavati na sajmu pod vedrim nebom 7. majstor Mrkonja.5.

Odnos majstorice prema Hlapiću: Majstorica je uvijek pomagala Hlapiću i veoma ga je voljela. Zagreb. bio je vrlo nepošten prema njemu i okrivljavao ga za stvari koje Hlapić nije uradio. tjerao ga je da punu radi. 1974 Ponešto o piscu: Auguse Šenoa je rođen 1838.August Šenoa Izdavač: Mladost. Rđavi Grga – kad mu je Hlapić dao rubac sa srebrnim novcem Grga je shvatio da mora otići od crnog čovjeka i promijeniti se. mađarica. Kasnije se mastor promijenio i zavolio Hlapića kao svojeg sina. Gimnaziju je pohađao u Pragu i . prosinac 2004 20:48:00 | 0 komentara Seljačka buna i Prijan Lovro . godine u Zagrebu. koje utječu kako na Hrvatsku tako i na njega. Otac mu je bio dvorski slastičar. na političkom planu se zbivaju mnoge promjene. Koji su likovi u knjizi postali dobri: Majstor Mrkonja – kad su ga zlikovci zarobili u dubokoj šumi dva dana i dvije noći razmišljao je o svom životu i shvatio da je krivo postupao sa Hlapićem. čeh. gdje u burnim godinama ilirskog preporoda provodi djetinjstvo.Majstor je u početku bio vrlo strog prema Hlapiću. Objavio lektire u 30. U doba njegova odrastanja. a majka.

a u trenutku predaje. . kad ju vidi takvu. Likovi: Ursula .vlasnica polovice stubičko . Masovne scene su toliko realne da se čitaoc može uklopiti u djelo.povjesni događaj.Zagrebu. Naravno kako bi se potkrijepio opći ton knjige. godine u Zagrebu. Patnje naroda Šenoa naglašava čestim biblijskim motivima. Jana je silovana. Gubac postaje simbol velikog čovjeka. Doba od 1871. Unutar velike i neumoljive povjesti Šenoa nalazi mjesta i za ljubavnu priču. Seljačka buna. Zlatarovo zlato.madžarski kraljevski sudac . vraća u boj.susedgradskog imanja -čvrsta i ponosna žena -pomalo naivna -vjeruje kako ju Andrija Batur neće zakinuti Andrija Bator . godine naziva se šenoinim dobom. jer draga čeka svog junaka da se vrati iz rata. koji se odrekao sebe za druge. Tome pridonose mnogi akustični efekti. nije se mogao dalje školovati. do 1881. To samo pokazuje kako je osobna patnja. Premda se radi o romanu u kojem su posebno izražene masovne scene. Kameni svatovi. te su te scene sve u svenu dinamične izanimljive. nesretan što je ostavio mnogo nezapočetih i nezavršenih djela.prepreden do kraja .ne preže ni pred čim Palffy . Kontrasti u djelu se zasnivaju na razlikama između plemstva i seljaštva. Šenoa je uspio izdvojiti Gupca kao individuu. To je idealni model ljubavi. godini piše svoje prvo djelo dopis U zlatnom Pragu.a Đuro se. Mladi gospodin… Umro je mlad 1881. pretočena u patnju naroda. Prosjek Luka.Batorov poslanik -preprepredeniji od gazde Ovo je povjesni roman iz razloga što opisuje Seljačku bunu . No je simbol potlačene hrvatske i njenog naroda. Primjerice borbe su opisane s toliko detalja da se možemo poistovjetiti s nekim od boraca. S obzirom na to da je već tada bio poznat kao panslavist. Čuvaj se senjske ruke. Opisuje ljubav Jane i Đure Magdića. U 22. Njegova najveća djela su. Prijan Lovro. Diogenes.

duhovno .Roman ipak završava u oportunističkom tonu.mogućnost.svjetovno. a sporedni su grad . Še4noa kritizira situaciju u kojoj se hrvatski jezik zapostavlja u korist njemačkog. . autror mogao sudjelovati u građi te pripovjetke. te ga zbog toga optužuju za pohlepnika. Mjesto i vrijeme radnje: Radnja se zbiva u hrvatskom Zagorju oko 1573. a on se ubije. Lovro je mladić čije neprilike potiču iz životnih činjenica. moć. On nema sredstava za školovanje. u nevolji se želi oženiti bogatom djevojkom. Prijan Lovro Prijan Lovro je kraća pripovjest. U ono doba vladalo je uvjerenje da je život u Hrvatskoj malen i stisnut. plemenitaška djevojka ne prihvaća njegovu ljubav jer je seljak. koji predviđa svjetliju budućnost. Šenoa je fabulu gradio na psiho-socialnim kontrastima.siromaštvo. Likovi su stvarni i proizlaze iz Šenoina života. mora primati kojekakve službe jer je siromah. te da nema događaja koji bi pobudili razvoj hrvatske književnosti. Naime pouzdano se zna da je Lovro postojao i bio Šenoin prijatelj u Pragu. u formi nešto duže novele. godine. Glavni kontrast je želja . Tema ovog djela je težnja čovjeka da se iz primitivne.selo. na taj način. seoske sredine uzdigne do ravnopravnog građana. Uloga piščeva lika u pripovjesti je vrlo značajna jer je. bogatstvo . francuskog i talijanskog.

on ne tima~i teoretski svoj umjetni~ki credo. nego u pjesmama iznosi potresno ono {to ti{ti i mu~i njegovo vrijeme. ure|ivao je u Sarajevu ~asopis Nada(1895-1903). Bilješka o piscu: Silvije Strahimir Kranj~evi} najsna`niji je hrvatski pjesnik do prvoga svjetskoga rata. zaokru`uje ga filozofijskim i kozmi~kim problemima svoga doba.a pored pjesama pi{e manje informativne i kriti~ke ~lanke. pro{iruje ga dubljom dru{tvenom i op}e~ovje~anskom tematikom. Izveo je narod iz Egipatskog ropstva i doveo ga u obe}anu zemlju Hanaan. Poezija Silvije Strahimir Kranj~evi} svoj umjetni~i svijet otvara nacionalnim temama iz pro{losti i iz neposrednog zbivanja. Djela: Bugarkinje (1885) Izabrane pjesme(1898) Trzaji (1902) Pjesme (1908) Pjesni~ka proza (1912) Sabrana djela: Djela.pravdi. Kranj~evi} je kao osoba vrlo po{tivao pravdu i rad i stoga nije ~udno {to je mnogo pisao o radni{tvu i pravdi. bogatijim jezikom i svestranijim pjesni~kim izrazom. Tematika Kranj~evi}eve poezije veoma je op{irna. I-IV (1993-1934) Podatke prona{ao u : “Knji`evni leksikon”. ali uvijek na svoj osobni.Objavio lektire u 30. ali bez romanti~kog patosa i programatskog pozerstva.ljubavi i patnji u njegovim pjesmama nailazimo na slike iz biblije kao {to je pjesma. potpuno nov i impresivan poetski na~in. prosinac 2004 20:47:00 | 0 komentara Poezija . Sura|ivao je s glavnim knji`evnim ~asopisima. On ne izdaje program. pjesnik {irih. Napustio je studij teologije i sve}eni~ko zvanje te je radio kao nastavnik i ravnatelj srednje trgova~ke {kole u Bosni.Silvije Strahimir Kranjčević 1. vo|a i zakonodavac starih @idova. U radniku je Kranj~evi} pronalazio jamstvo bolje budu}nosti ~ovje~anstva. pisao je o svemu. On je najizrazitiji hrvatski nacionalni pjesnik. Autor:Tvrtko ^ubeli} 2. Mojsije je bio biblijski prorok. Kranj~evi} je jedan od rijetkih na{ih pjesnika koji je duboko osjetio osnovne probleme svoga naroda i suvremena dru{tvena kretanja te je o njima pjevao neposredno i spontano u svojim pjesmama kao o svojim osobnim pitanjima. revolucionarnih perspektiva i tuma~ nekih osnovnih ~ovjekovih preokupacija. . Me|utim u tu zemlju nije u{ao. U svojim pjesmama pjesnik je naj~e{}e iznosio osje}aje patnje uz koju se gotovo uvijek javljala magi~na `elja ljubavi. Zagreb 1972. Osim {to je pisao o radni{tvu. Kranj}evi} je preuzeo mitive I likove iz Biblije Mojsije u kojoj pjesnik prikazuje Mojsijevu propast zbog nepromi{ljenosti.

crna . A ruga mu se um.” Kranj~evi}ev pesimizam najvi{e se isti}e u njegovim posljednjim dvijema zbirkama “Trzaji” i “Pjesme”. tmurna. nigdje to~ke svijetla. rop~e uzaludno. nade. To katkad cvili srce. U pjesmi Misao svijeta pjesnik iznosi motiv ~oje~anstva..1906. strasno prokljinje i sebe i svijet. a to je stav prema bijednima: “Te on je ustao sa trula le`i{ta. a to dokazuje i reakcije crkvenih kriti~ara na neka njegova djela. Razvitak Kranj~evi}eve poezije mo`e se razviti u nekoliko stupnjeva i razdoblja. On .” (Vizija.prezren. I sad sa Kremlja ba{ u rusku gleda no}.~udno. U svojim pjesmama iznosio je svoja razmi{ljanja koja su ~esto bila sumorna.. A preko njega strujne Kadikad ~udan {um.. te Kranj~evi} pjesnik kozmi~kog polo`aja ~ovjeka. “Ni mislit mi se ne}e.) Jedna od najboljih Kranj~evi}evih pjesama zasigurno je pjesma “Misao svijeta” koju je pjesnik napisao 1896. taj oblik pesimizma odvajam od beznadne pot~injenosti mu~enjima duha i tijela..Kranj~evi} kao pjesnik poznat je bio po svom pesimizmu o kojem su govorili mnogi. neuspjelim tra`enjima harmonije u svijetu i samome sebi. koja su toliko obilna u na{em svijetu i koja treba uni{titi. On zasno je cvije}e I zapunio grud.. Pesimizam je za Kranj~evi}a vrlo bitan jer je ba{ zahvaljuju}i svom pesimizmu ostvario najbolja djela i u svezi toga jednom je rekao : “ Ja odvajam pesimizam ~ovjeka koji osje}aju}i se uvre|enim.” Kranj~evi} sigurno nije spadao u one pasivne ljude. Sve pepeo gledam svud. nekud ~udno. O.. I bez obzira na razvoj i napredovanje jedno je u Kranj~evi}u ostalo isto. zatim Kranj~evi} buntovnik.. Prvo se javlja Kranj~evi} rodoljubni pjesnik. .~udno.

ona je ustvari misao svijeta. Recite mi gdje je ona tajna zvijezda variona?” Pjesnik nastavlja pjesmu pozivaju}i se na Staru Gr~ku i Rim. beskrjnim prostranstvom. besmrtnost. Srece samo zvijezdu sluti . Upravo u tom drugom djelu dolazi do izra`aja pjesnikov odnos prema radni{tvu i radu. a ako simbole uzima Akropolu i Kapitol da bi zavr{io sa franciskom revolucijom ~ije je simbol giljotina. sama. a i njegova nada da }e proletarijat pobijediti: . Adamovo te`i pleme k njoj krvlju i suzama. “Smrdilo im ~elo uljem. Na kraju prvog djela pjesme Kranj~evi} izri~e misao kojom iskazuje zasljepljenost ~ovje~anstva: “Il su la`ni ideali. U nastavku pjesme pjesnik poziva se na povijesne epohe koriste}i se simbolima koji odre|uju svaku epohu. “Sveta ba{to Getsemantska.. Kre}e od Krista.~ovje~anstva u usporedbi sa svemirom. U po~etku pjesme Kranj~evi} spominje zvijezdu koja negdje trepti i koju samo srce sluti. siroma{an sloj dru{tva. predstavlja ostvarenja svih `elja. sveta vodo od Kedeona. samo srce za njom klepti. lojom.” Zvijezda predstavlja savr{enstvo. Starim gvo`|em i jo{ nekim izmetninom. Ne vidje je smrtno oko.ideja je vje~na.. smolom. “ U drugom djelu pjesme Kranj~evi} spominje radni~ku klasu. jalovinom. “Ima vje~na zvijezda zlatna .za oblacima negdje trepti. ili la`e ovo doba. uzimaju}u kao simbol Getsematsku ba{tu gdje je po~ela Kristova muka i potok Kedeon gdje je po bibliji Krist provodio posljednje trenutke prije uhi~enja.

Ve} je prije pjesnik u nekom svojim pjesmama. I brda joj i dol. Pa nvijesta milim stidom osvit novog. moj je dom!” . ljep{eg dana. Gdje raj da ovaj prostrem. I.. uzalud svijet prosim. gusti.. te{ki. Di`e desnu junak dobar. To moj je. vi zvijezde udivljene.gutam svoju bol!” On je nosi u svom srcu i ponosan je na nju: “O gledajte ju divnu. poput Utjehe i Pla}e pravde. Najzna~ajnija Kranj~evi}eva rodoljubna pjesma je zasigurno pjesma “Moj Dom” koja se ujedno smatra jedna od najboljih Kranj~evi}evih pjesama uop}e. Sa zemljice vjkovi ih isparili mu~ni. tek u srcu je nosim. Pjesnik ovom pjesmomIskazuje svoju ljubav prema domovini. ledni. preko neba noktom manu. ljubav koja ga boli i koju sakriva u srcu: “Ja domovinu imam. pusti! Pa su krili onu zvijezdu {to je ljudsko srce sluti.tanaem! A oblaci to su bili osni. najvio motive koje je kasnije vje{to unio u pjesmu “Moj Dom”.” Misao svijeta (1896) Krajn~evi} radnike po{tuje i vjeruje da }e oni promjeniti svijet i upravo ovom pjesmom sam daje doprinos za bolje sutra. Obla~ine s neba zgna ko hartiju tan .“Nasmija se ~udni junak i sva zemlja porumenje Takva rumen tele se vidi kad se smje{i zora rana.

” Svi ovi stihovi dokazuju Kranj~evi}evu ljubav prema domovini i snagu stihova i snagu stihova kroz koje je on tu svoju ljubav izrekao. Objavio lektire u 30. naro~ito u kni`evnosti ilirizma. kuda si planina Vedro nebo. vedro ~elo” Kranj~evi} opisuje jedro koje nad {umom strmi pjenu i cvjetno kopno i veliko more koje mu posve}uje grud. Nepoga`ene gore i {aren .|ulistane I morske vile dah” Daljnim uspore|ivanjem Mihanovi}eve Hrvatske domovine i Kranj~evi}eva Doma pronalazimo razlike u opisivanju krajolika. “I jedro gdje joj bojno nad {umnu strmi pjenu U pola mora {ir!” “Sve.” Za razliku od Mihanovi}a Kranj~evi} hrvatsku povijest prikazuje ovako: “I kralje iznijeh njene i velike joj bane. prosinac 2004 20:45:00 | 0 komentara . Mihanovi} pro{lost svoje domovine slavi stihovima: ”Oj juna~ka zemljo mila Stare slave djedovino.Prije Kranj~evi}a pisane su tako|er rodoljubne pjesme. Svih pradjedova prah. cvjetno kopno ovo i veliko joj more Posve}uje mi grud. kuda si nam ravna Mila. Dok Mihanovi} slavi hrvatske ravnice. planine i nebo : “Mila. Najpoznatija pjesma tog razdoblja je “Hrvatska domovina” Antuna Mihanovi}a.

Moliere Moliere.Pod zaštitom kraljevske obitelji brzo je stjecala veliku slavu. Djela su mu:Lakomislenik. Grenobleu. Škrtac.U kraljevskoj palači družina ostaje sve do Molierove smrti. ima deset članova i dolazi u Pariz.Nakon njegove smrti pravnicima je trebalo tjedan dana .U Pariz se vraća . Kaćiperke. pravim imenom Jean-Baptiste Poquelin.Završio je gimnaziju kod isusovaca u Clermontu. Škola za žene. Ljubavna srdžba.To kazalište djeluje uglavnom u Lyonu.a pravo je studirao u Orleansu. rođen je u Parizu. kad je imao 36 g.Naslijedio je od oca dobar dio tog bogastva.Škrtac .Njegova kazališna družina 1658 g. Don Juan. Rouenu. Građanin-plemić. 1643 g utemeljuje s obitelji Bejart “Illustre Theatre”. da popišu njegovo bogastvo. Mizantrop. ali je svojim radom uvećao bogastvo. Učene žene. .Razbolio se za vrijeme izvedbe svoje komedijeUmišljeni bolesnik. Umišljeni bolesnik. u imučnoj trgovačkoj obitelji. Avignonu.

Glavna karakteristika tog razdoblja je čovjekova težnja za upotrebom razuma i susprezanja osjećaja.Podatke izvadio iz Književnost 2-Kekez. jedan od načina postizanja zapleta u duhu onoga vremena.od odnosa u društvu do odnosa u obitelji. Pandžić Klasicizam i Moliere Klasicizam je razdoblje od sredine 17 do kraja 18 st.”da se ne smijemo ni skim vezati bez prestanka onih koji .Tadašnje društvo vladalo se po određenim pravilima. kao npr.Ta pravila određivala su sve.Ta pravila vladaju i u Molierevu Škrtcu te su uz razum .

mjesta i radnje. kao uzvišenom dramskom formom. Tadašnje doba je u svom duhu njegovalo tragediju. ljudske mane te pojedine profesije(npr.Ali Moliere njeguje komediju. U svojim djelima Moliere poštuje pravilo o triju jedinstva koje je zadao Aristotel prije 2500 g. oni će joj pronaći razlog i kazati vam zašto se oboljeli”). o njegovoj biti. jer nisu zaneseni nikakvom ludom strašću”. te svojom komikom dovodi svoje likove u smješne situacije u kojima kritzira društvo. pokraj njih možete izabratti koju vam drago bolest.Što susrećemo u Molierovim komedijama. nasljeđenom još iz Antike (u kojoj su imali svoj uzor).Filozofija postaje jedna od najpopularnijih znanosti.Mnoga takva shvaćanja dovest će do rušenja tadašnjeg načina života . Moral ili razum? Tko po vašem mišljenju čini veće zlo: onaj tko treba novac i zato uzima zajam ili onaj koji krade novac a ne zna što da s njim započne? Cjelo to razdoblje je prožeto filozofijom.Potpomognuta racionalnošću ona razmišlja o svjetu. isključivana od strane crkve jer kvari maldež. pa zbog toga se Moliere okomio u svoji djelima na lječnike jer su oni u ono vrijeme vrlo cijenjen stalež.su nam dali život” i “mnogo bolje vide što je za nas dobro .Pravila se odnose na jedinstvo vremena. Glumci su u Molierevo doba bili nepoštivana grupa ljudi .”Zar se se liječnici u što razumiju?Ne bojte se.

je ona u kojoj Valere moli Elisinu ruku a Harpagon ga optužuje da mu je ukrao zlato (novac=Elise). dovest će do promjena u tadašnjem društvu i umjetnosti. kad se dva lika svađaju zbog različite stvari a oboje misle da govore o jednoj stvari. Harpagonovo lihvarenje itd. te će ih proglasiti nemoralnim i uništiti njihov tadašnji svjet. budući da je upitanju njihov bolji život . su samo sredstva da se dokući smisao našeg života. mnogo liberalnijeg.Mnoge mu komične situacije služe da bi naglasio neku bitnu karakteristiku nekog lika. Moliere se u svojim djelima često koristi metodom quiproquo.i pojave novog. Komika Molierova uvijek zanimljiva i originalna komika (koja je uvijek komična) gledaocu živo dočarava moralne osobine likova i piščevu misao.samo težnja da se razumom dokući smisao života. bolje bi bilo reći racionalna odluka . samo drugi naziv za strogost crkve i hladnu proračunatost ljudskog mozga. . Čast i moral postaju jedna nedjeljiva cjelina . njegova bit i esencija.Jedna od poznatijih scena u kojoj se upotrebljava ta tehnika . kao u ovom slučaju Harpagonovu škrtost. kori djecu da se previše raskošno oblače(a jedva da nađu neku pristojnu odjeću). ta čast i taj razum . Ta filozovska razmatranja.Ljudi će početi razmišljati o uzaludnosti nekih egistencija. ali što je čast ? .Ta moralna odluka. što je pokazato nizom primjera (Harpagon pregledava sve na izlazu iz kuće. taj moral. tj. egzistencija čije postojanje stoji na dugogodišnjoj tradiciji.

Pohvala.Kako bilo da bilo . sam da je nasvjetu njegov je najslađi san. ali novaca ni pomirisati. smrtnik.Harpagon ili ti škrtac Gdje?U Parizu.Namjerava do kraja vječnosti gomilati novac u svojoj škrinjici i terorizirati sve oko sebe svojom škrtošću.Zašto?Sam bog zna. Harpagon je tu i kani ostati gdje je. za njega je način života a škrtost njegovo biće u cjelosti.A riječ dati tako mu je mrska da nikad ne kaže: Objavio lektire u 30. jesam li ja takav? Za njega je novac . dobronamjernosti i prijateljstva na jeziku koliko ti srce želi.Nema te usluge koja bi dirnula njegovu zahvalnost tako da razveže kesu. Ništa nije tako suho i jalovo ko njegovo zahvaljivanje i njegova ljubaznost. koji je od svih smrtnika najtvrđi i najnedarežljiviji.Iskrištavanje tuđeg jada . prosinac 2004 20:45:00 | 3 komentara . da bi što više zaradio . poštovanja. njegova ljubav i jedina religija koju priznaje.Njegova je škrtost epska i proteže se kroz stoljeća od Plauta preko Držića i Moliera pa sve do današnjih dana.Ta je škrtost centralna tema Moliereve drame. ona pokreće sve likove u njihovim kretanjima i razmišljanjima koja dovode gledatelja do smjeha a istovremeno ga potiču da razmišlja i da si postavi pitanje. Gospodin je Harpagon čovjek koji je od svih ljudi najmanje čovjek. Svako je za njega sumnjiv.

u Palešniku. “Mi smo za pravicu” i dr. svekar Mika i svekrva Kata. Teško je ona to podnosila. U tom trenutku njezine zjenice su se proširile i ona je izdahnula. U želji za osvetom krenuo je kući po pušku. Poštedio je brezu koja ga je kasnije uvije podsjećivala na sramotan odnos prema Janici za vrijeme njezine bolesti .Ili nismo” (1933) i “Mi smo za pravicu” (1936). No sve su mlade žene većinom dolazile zbog Marka. pokraj Garešnice. a Janici sus e dodvoravale lažnom ljubaznošću. ženu Marka Labudana. Sutradan je želio posjeći drvo. Postajala je sve blijeđa i svakim danom sve bolesnija dok jednog jutra dva mjeseca nakon poroda. Kata. potjerali su na pašu. Padala je tužna jesen i rominjala kiša. Marka. L. Mika. a djetinjstvom je vezan za taj kraj kao i zavičaj svoje majke (Moslavina). na svadbi Marko se napio i bio otjeran iz svatova. treba mu posvetiti malo više pažnje kako poslije ne bi osijećali krivicu ako nam voljena osoba umre. do šogorice Jage. Slavko Kolar je umro 1963. Lica: Janica. Mikina je kuća bilapuna ljudi Koji su oblilazili Janicu. U liku breze vidio je Janicu i jako se uplašio. Osam dana nakon sprovoda . A ona je samo željela vidjeti Marka. Marko je bio pozvan na svadbu kod Žugečića u susjedno selo. u Zagrebu. kad je Janica vidjela da Marko ne želi doći. Slavko Kolar rodio se 1891. Najpoznatija književna djela su mu dvije antologijske knjigepripovjedaka “Ili jesmo .g. Vrijedi spomenuti da su u tim knjigama i antologijske Kolarove pripovjetke i to: “Svoga tijela gospodar”. Počeo je razmišljati o organizaciji Janičinog pokopa jer je znao da joj nema spasa. Marko. U kući je nastala panika jer je Janica umrla bez svijeće. No. već se za nju moglo reći da je gospodarska kći. no nije imao hrabrosti. U kući su je svi tjerali na posao. a Janica se u cik zore morala ustajati. Na pola puta predomislio se i vratio kući. . Sutradan je uprilićen skroman pokop. nije pala u nesvijest.Slavko Kolar Ime pisca: Slavko Kolar Bilješka o piscu: U ličnosti Slavka Kolara nova i suvremena hrvatska književnost dobila je prvog autentičnog i izvornog humorista. a sve je to počelo kad se udala za Marka. C.Breza .. L U međuvremenu joj je umrlo dijete. Na putu je imao priviđenje. okji s njom nije ni riječi progovorio otkad se razboljela. ali i na sretne trenutke pune ljubavi koje je proveo s njom. Mjesto radnje: Zaostalo selo u Hrvatskom zagorju Vrijeme radnje: Prva polovica XX stoljeća Tema: Težak život i smrt mlade žene Janice Osnovna misao: Ako je netko koga volimo neizlječivo bolestan. silno se rastužila. počevši od Mike i Kate. K Marko je bio općinski lugar i samim time uvažena osoba. “Kriza”. Tako je jednog jutra stari Mika krenuo u obilazak sela u potrazi za lječnikom. ali sve iz ljubavi prema Marko . Nije bila kao ostale snaše. Otkad se Janica razboljela. Jaga Sadržaj priče: Nekoliko dana poslije poroda Janicu. “Breza”.

Cleante se usprotivi ocu i neda mu Marianu. Ili će mu Harpagon dati Marijanu ili će ostati bez škrinjice. prosinac 2004 20:43:00 | 0 komentara Breza .Poquelin rođen je 1622.g. "Škola za žene".Volereov i Marianin otac La Fleshe . kojemu je bilo samo do novca odluči se oženiti za Marianu koju voli njegov sin Cleante. Djela: "Kaćiperke". Objavio lektire u 30.Cleanteov i Elersin otac Ariselne . "Škrtac". Prvo studira u Orleonsu.Objavio lektire u 30. škrti čovjek. Harpagon pristade samo zbog novca i prepusti mu Marianu.g..g. a službuje i kao odvjetnik 1642. Lica: Harpagon . a njega odluči oženiti za neku bogatu udovicu. "Umišljeni bolesnik". Umire 1673.Cleantova sluga Mjesto radnje: Pariz Sadržaj: Harpagon. Tada Cleante uz pomoć svojega sluge La Fleche krade očevu škrinjicu sa novcima i tada ga ucijeni. kao sin dvorskog tapetara.Moliere (Jean Baptiste Poquelin) Bilješke o piscu: J.Slavko Kolar Ime pisca: Slavko Kolar Bilješka o piscu: U ličnosti Slavka Kolara nova i suvremena hrvatska književnost dobila je prvog autentičnog i izvornog humorista.. prosinac 2004 20:44:00 | 0 komentara Škrtac . ali stari škrtac neće popustiti.B. ..

potjerali su na pašu. Mjesto radnje: Zaostalo selo u Hrvatskom zagorju Vrijeme radnje: Prva polovica XX stoljeća Tema: Težak život i smrt mlade žene Janice Osnovna misao: Ako je netko koga volimo neizlječivo bolestan. U kući je nastala panika jer je Janica umrla bez svijeće. Vrijedi spomenuti da su u tim knjigama i antologijske Kolarove pripovjetke i to: “Svoga tijela gospodar”. U tom trenutku njezine zjenice su se proširile i ona je izdahnula. Slavko Kolar je umro 1963.g. Marka.  U želji za osvetom krenuo je kući . nije pala u nesvijest. na svadbi Marko se napio i bio otjeran iz svatova. no nije imao hrabrosti. a Janici sus e dodvoravale lažnom ljubaznošću. “Kriza”. No sve su mlade žene većinom dolazile zbog Marka. okji s njom nije ni riječi progovorio otkad se razboljela. Najpoznatija književna djela su mu dvije antologijske knjigepripovjedaka “Ili jesmo .Slavko Kolar rodio se 1891.. Kata. svekar Mika i svekrva Kata.  U međuvremenu joj je umrlo dijete.Ili nismo” (1933) i “Mi smo za pravicu” (1936). “Breza”. u Palešniku. Počeo je razmišljati o organizaciji Janičinog pokopa jer je znao da joj nema spasa. Otkad se Janica razboljela. “Mi smo za pravicu” i dr. treba mu posvetiti malo više pažnje kako poslije ne bi osijećali krivicu ako nam voljena osoba umre. Nije bila kao ostale snaše. po pušku. silno se rastužila. Marko. No. Poštedio je brezu koja ga je kasnije uvije podsjećivala na sramotan odnos prema Janici za vrijeme njezine bolesti . u Zagrebu. a djetinjstvom je vezan za taj kraj kao i zavičaj svoje majke (Moslavina). kad je Janica vidjela da Marko ne želi doći. a Janica se u cik zore morala ustajati. prosinac 2004 20:43:00 | 0 komentara . U kući su je svi tjerali na posao. Marko je bio pozvan na svadbu kod Žugečića u susjedno selo. . počevši od Mike i Kate. Mikina je kuća bilapuna ljudi Koji su oblilazili Janicu. ali i na sretne trenutke pune ljubavi koje je proveo s njom. već se za nju moglo reći da je gospodarska kći.  Marko je bio općinski lugar i samim time uvažena osoba. Sutradan je želio posjeći drvo. Jaga Sadržaj priče: Nekoliko dana poslije poroda Janicu. ženu Marka Labudana. Postajala je sve blijeđa i svakim danom sve bolesnija dok jednog jutra dva mjeseca nakon poroda. ali sve iz ljubavi prema Marko . U liku breze vidio je Janicu i jako se uplašio. Osam dana nakon sprovoda . Teško je ona to podnosila. Objavio lektire u 30. Padala je tužna jesen i rominjala kiša. Na putu je imao priviđenje. do šogorice Jage. a sve je to počelo kad se udala za Marka. Sutradan je uprilićen skroman pokop. Tako je jednog jutra stari Mika krenuo u obilazak sela u potrazi za lječnikom. pokraj Garešnice. Na pola puta predomislio se i vratio kući. A ona je samo željela vidjeti Marka. Mika. Lica: Janica.

Patnje naroda Šenoa naglašava čestim biblijskim motivima. Premda se radi o romanu u kojem su posebno izražene masovne scene.vlasnica polovice stubičko . godine u Zagrebu.madžarski kraljevski sudac .prepreden do kraja .August Šenoa Ponešto o piscu: Auguse Šenoa je rođen 1838. Seljačka buna. U 22. Gimnaziju je pohađao u Pragu i Zagrebu. gdje u burnim godinama ilirskog preporoda provodi djetinjstvo. a majka. Likovi: Ursula . No je simbol potlačene hrvatske i njenog naroda. godini piše svoje prvo djelo dopis U zlatnom Pragu. Šenoa je uspio izdvojiti Gupca kao individuu. koje utječu kako na Hrvatsku tako i na njega. Doba od 1871. Prijan Lovro. Kameni svatovi. S obzirom na to da je već tada bio poznat kao panslavist.povjesni događaj. nesretan što je ostavio mnogo nezapočetih i nezavršenih djela. Mladi gospodin… Umro je mlad 1881. Čuvaj se senjske ruke. U doba njegova odrastanja. godine naziva se šenoinim dobom. Otac mu je bio dvorski slastičar.susedgradskog imanja -čvrsta i ponosna žena -pomalo naivna -vjeruje kako ju Andrija Batur neće zakinuti Andrija Bator . Zlatarovo zlato. do 1881.Seljačka buna .Batorov poslanik -preprepredeniji od gazde Ovo je povjesni roman iz razloga što opisuje Seljačku bunu . mađarica. .ne preže ni pred čim Palffy . čeh. Prosjek Luka. nije se mogao dalje školovati. na političkom planu se zbivaju mnoge promjene. Njegova najveća djela su. Diogenes. godine u Zagrebu.

koji predviđa svjetliju budućnost. te su te scene sve u svenu dinamične izanimljive.Kontrasti u djelu se zasnivaju na razlikama između plemstva i seljaštva. Jana je silovana. koji se odrekao sebe za druge. To samo pokazuje kako je osobna patnja. Mjesto i vrijeme radnje: Radnja se zbiva u hrvatskom Zagorju oko 1573.a Đuro se. Opisuje ljubav Jane i Đure Magdića. . vraća u boj. Gubac postaje simbol velikog čovjeka. godine. Primjerice borbe su opisane s toliko detalja da se možemo poistovjetiti s nekim od boraca. kad ju vidi takvu. Unutar velike i neumoljive povjesti Šenoa nalazi mjesta i za ljubavnu priču. Naravno kako bi se potkrijepio opći ton knjige. a u trenutku predaje. jer draga čeka svog junaka da se vrati iz rata. Tome pridonose mnogi akustični efekti. To je idealni model ljubavi. Masovne scene su toliko realne da se čitaoc može uklopiti u djelo. pretočena u patnju naroda. Roman ipak završava u oportunističkom tonu.

Naime pouzdano se zna da je Lovro postojao i bio Šenoin prijatelj u Pragu. U ono doba vladalo je uvjerenje da je život u Hrvatskoj malen i stisnut. Še4noa kritizira situaciju u kojoj se hrvatski jezik zapostavlja u korist njemačkog. te da nema događaja koji bi pobudili razvoj hrvatske književnosti.Prijan Lovro Prijan Lovro je kraća pripovjest. mora primati kojekakve službe jer je siromah. bogatstvo . prosinac 2004 20:43:00 | 0 komentara . a sporedni su grad .mogućnost. plemenitaška djevojka ne prihvaća njegovu ljubav jer je seljak. Objavio lektire u 30. autror mogao sudjelovati u građi te pripovjetke. Lovro je mladić čije neprilike potiču iz životnih činjenica. na taj način.svjetovno. Glavni kontrast je želja . u nevolji se želi oženiti bogatom djevojkom. u formi nešto duže novele. moć. a on se ubije. Šenoa je fabulu gradio na psiho-socialnim kontrastima.siromaštvo. Uloga piščeva lika u pripovjesti je vrlo značajna jer je. te ga zbog toga optužuju za pohlepnika. seoske sredine uzdigne do ravnopravnog građana. Likovi su stvarni i proizlaze iz Šenoina života.selo. On nema sredstava za školovanje. duhovno . francuskog i talijanskog. Tema ovog djela je težnja čovjeka da se iz primitivne.

a probleme oslikava s blagom dozom humora. Uz teške poslove. u Zagrebu. Zapravo. Ili jesmo – ili nismo. Glavno da je kapa naglavi i druga. Njegova . Na kraju je sirota Janica umrla. saznajemo da je Janica rodila dijete.Znanje. Tik pred svojim domom ugledao je Janičin lik. gospodina nadšumara. Kroz svoje likove pprikazuje socijalne i ekonomske odnose na selu. nakon kojeg se povukao u mirovinu. Zagreb 1966 1. Vrhunac : Cijelo je selo shvatilo kako Janici nema pomoći i pribojavali su se onog najgoreg. Nažalost. a umro 1963. Po zanimanju je bio agronom pa je službovao u raznim krajevima Hrvatske. njena tragedija je većini bila samo teret.MJESTO RADNJE : Zagorsko selo VRIJEME RADNJE : Nepoznato 3. Marka se to nije odviše ticalo. svjetskom ratu. Mi smo za pravicu.KRATAK SADRŽAJ Uvod i početak : U prvom dijelu priče upoznajemo Janicu i njenog muža te ostale stanovnike sela. njeno krhko zdravlje vremenom se sve više pogoršava dok na kraju nije više mogla iz kreveta. a već nakon 8 dana Marko je otišao na svadbu sina Tome Žugečića.Slavko Kolar Kolar – Pripovijetke Satire Humoreske Drama”. ali mu savjest nije dopustila da na taj način iskali svoj bijes. u Garešnici.BILJEŠKA O PISCU Slavko Kolar je suvremeni hrvatski pisac i dramatik. Također saznajemo podosta o svakodnevici njihovog života. tjeraju Janicu na rad neposredno nakon poroda. jer je bio zaokupljen sastavljanjem nekakve patentne klopke. Zaplet : Kata i Mika Labudan. Svoga tijela gospodar.BREZA . Najvažnija prozna djela su mu Nasmijane pripovijesti. U prvi mah ju je htio posjeći. Pisao je također drame i filmske scenarije 2. Sudjelovao je u II. i dijete je umrlo. Tamo se posvađao i potukao sa suseljanima te je uvrijeđen otišao svojoj kući. Janičini svekrva i svekar. Želio je zadiviti svog šefa. Marko Labudan je zaokupljen svime. Iako su je sažaljevali. Rođen je 1891. samo ne svojom ženom. Marko i dalje nije obraćao mnogo pozornosti na nju. Rasplet : Janicu su pokopali. on je onako mamuran ugledao brezu koja ga je neodoljivo podsjećala na pokojnu ženu.

citat.str.”. Markov šef i bog bogova. jer ona tobože kućevne poslove obavlja.161 “Bio je Marko čovjek služben. On se njome oženio samo da bi podigao svoj ugled kod onih koji su Janicu doživljavali kao izuzetnu osobu. puno toga je uvjetovano njegovim odgojem. pa visoka. mutna i malena (toliko da glava nešto jačeg kalibra ne može kroz njih). oni su siromašni i žive u oskudici. kao breza! Upravo kao breza! Gotovo bih rekao. Tek ga .str.citat.str.str. koja bi se prema svojim sociološkim karakteristikama mogla poistovijetiti s ostatkom sela.” “I nju je svekrva prije gnjavila. propuštaju malo svjetla. pa tako je valjda došlo te je izabrao baš Janicu za ženu.”. to jest sam gospodin nadšumar. složile se njih dvije protiv Janice i postale prisne prijateljice. Međutim. “Spava i Jaga. pa fina. a u stvari njih dvije složno drže protiv Janice. otmjena pojava!…”. 6. komplicirano musavi obojci i teški opanci.str. žena drugog Mikinog sina koji je u vojsci.citat. Možda od onog napoja uz peć ili od krompira i drača što se na peći kuha za svinje.PSIHOLOŠKA I SOCIOLOŠKA KARAKTERIZACIJA MARKA LABUDANA Marko Labudan je čovjek za kojeg bi se moglo reći da je bezdušan. Tu je i obitelj Labudan. o praznovjerju. Od glavnih likova. načinom života u kojem živi i time što je zapravo nemoćan i nesposoban da tu nešto promijeni. – Vidiš li kako je tanana. o zaostalosti jedne seoske sredine. Pripovjetkom je pisac želio ukazati na nepravde prema čovjeku. Rade i prehranjuju se onim što stvore dok za bogate Žugečiće uvijek radi netko drugi. donekle izolirano od ostalog sela.SOCIOLOŠKA KARAKTERIZACIJA SELA : Cijela se radnja odvija u jednom zagorskom selu.167 7.”. “Neki šumar. kad je vidio Janicu još kao djevojku. na odnose među ljudima koji vladaju u jednoj takvoj primitivnoj sredini. Time nam pisac ukazuje na razlike među seljanima koje su na neki način i dovele do različitih odnosa među ljudima i različitog shvaćanja pravih vrijednosti u životu. Nju stara Kata ne goni. Njegova se bezdušnost pokazuje u površnom i nezainteresiranom odnosu prema njegovoj ženi koja ga je istinski voljela. fina i krhka poput breze.161 “Studeno je u sobi.nadšumaru i da se pogizda pred drugom gospodom!”.167 “Po zemljanom neravnom podu koprca se dvoje musave djece Janičine jetrve Jage. citat. sav se oduševio.citat. ograničen i misli samo na sebe i vlastitu korist.TEMA ove pripovjetke je život i običaji jedne seoske sredine prikazan kroz život obitelji Labudan 5.To je cura! –Rekao je on. Ona je nježna. ona se ne uklapa u grubu sredinu u kojoj živi.”. mada su sinoć dobro naložili onu veliku peć na kojoj se suše bezbrojni. .161 “U sobi je tmurno i nekako kiselo. Dva okanca. Da ugodi g.citat. 4. Janica je potpuno drugačija od ostalih u obitelji.pokojna Janica tek je tada potakla Marka na razmišljanje o tome što je učinio i izgubio.162 Njegova primitivnost i ograničenost u razmišljanju prikazana je kroz njegovo ulizivanje i nametanje bogatijima u selu i onima koji uživaju ugled u toj seoskoj sredini. ali otkako je došla Janica. tu je obitelj Žugečić koja živi bogato i raskošno. Naime.str.IDEJA ILI PORUKA : Ova nam priča govori o ljudskim slabostima.

uvelih. onako ko od šale.citat. Suočen je sa činjenicom da je do tada mislio da se može ponašati kako mu se prohtije i da može sve popraviti kad god želi. Njegova pokojna Janica. On se povlači posramljen i utučen. zlatilo se na onom jutarnjem jesenskom suncu.NAJZANIMLJIVIJE U ROMANU Meni je najzanimljiviji dio pripovijetke prizor kad se Marko suočava s vizijom svoje Janice na povratku sa svadbe kod Žugečićevih. visoka. Na njoj još nekoliko listića. Velike i snažne bukbe. tankom. pa se tako nije izjavio niti da dovezu daske za lijes niti protiv toga. To je trenutak kada se Marko Labudan. a možda steći i mnogo para. prema samom kraju šume. Na pedeset koraka. Oko nje i iza nje stajala je šuma. Marko nije pačao u domaće poslove.”. Tako je bila mila ta breza.citat. “Najednom. kojim je mislio iznenaditi gospodina nadšumara. s malo listova ljubavi i pažnje koja joj je pružana. već i sa svojim vlastitim osobinama.179 “Na obronku stajala je breza. . ne od svoje volje.180 U ovom citatu breza ponajviše opisuje Janicu. skoro svilenom korom.str.citat. Zbog toga je Marka ova breza toliko podsjećala na Janicu. 8.”. pa da udari na svoje Labudan – brdo. zgranut razrogačio oči. Bezazleno mu se učini to fino. kad utroba hoće od grčeva i boli da se iskida i izgori. Ona ista koju je pred osam dana sahranio. e to je muka velika. duboko zamišljen. u neprestanoj i nepodnošljivoj žari.Njemu je bilo svejedno. jad golem! Pogotovu kad Marko kao da svega toga ne vidi.”. da ga više ne plaši… Omjeri je krvavim okom.str. Posjeći će je da ga više ne sjeća sramote.str. tako fina i lijepa. Hlad i tišina. Janica? Zadrhta mu ruka i nemoćno se spusti. zaustavio dah. vitka i prava. mučeći se sastavljanjem nove klopke za hvatanje tvoraca.162 “Njegov sin Marko stajao je u suši. vitka i krhka.str.163 Breza ostaje kao vječna uspomena na njegovu Janicu koju nije dovoljno cijenio i koja će ga navesti da se pokaje. Zaustavio se. on zastade. tako da se čovjeku pamet muti. ali ležati četiri – pet tjedana na tvrdom krevetu. okružena velikim i snažnim bukvama. kad je bio već pri izlazu iz šume.181 “Marko je upravo dovršio svoju patentnu klopku i digao glavu kad je ugledao gdje se s njegove kućne strehe podigla bijela golubica.str.smrt njegove Janice na kraju podsjeti koje su to istinske vrijednosti koje čovjek ima u životu.”. drhtavo tkanje odjevena njegova žena. pa udari kući. već preneražen. velikim i snažnim ženama iz sela. Sama činjenica da je bio pobijeđen duhom svoje Janice probudila je u njemu savjest i pokazala mu sve njegove slabosti. a ona stoji visoka.citat. Visoka.”. žutih. “Lijepo ti je biti bolestan dva – tri dana. Bio je to “patent”. nježno drvo s bijelom. tanka i prava. prozirno. čvornasti i grubi grabovi.citat. ispane iz šume. stajala je sva u neko zlatno. “Zaustavio se Marko pred brezom i pljunuo u dlavove. Kao neka svetica … Nije li to ipak njegova pokojnica.crvenkastih. Podigla se i otprhnula naglo i nestala u mutnom jesenjskom nebu. ne samo suočava s uspomenom na Janicu. Okrenu se naglo Marko.

svršivši u Zagrebu osmi razred odlazi u Pečuh k ro|acima. u gornjogradskoj gimnaziji. Tek je njena smrt podsjetila čitav svijet. nastavlja pravni studj u Pragu. Ona istovremeno upozorava da je čovjek nemoćan ispraviti svoje pogreške ako dozvoli da mu vrijeme izmakne iz njegove kontrole. a to oni. ali i njenu obitelj. Vraća se u Zagreb i maturira 1857. Znao je on da je to bila dušica njegove Janice. U roditeljsom domu u ponjemšenoj obitelji Češkoga podrijekla stekao je ljubav prema umjetnosti: Otac mu je rado polazio koncerte i kazalište. Ona duboko uranja u ponore ljudskih slabosti. nisu mogli prihvatiti. godine do smrti ure|uje .citat. godine postaje gradski bilježnik. Njegov prvi roman Zlatarovo zlato izlazi 1871.August Šenoa 1.Kako u čitavu selu nitko nije imao bijelih golubova.Bilješka o piscu. U ovom našem svijetu jedinstven primjer za to bio je život i smrt princeze Diane. Objavio lektire u 30. Iste godine vjenča se sa Slavom pl. god. god. Pripovjetka “Breza” me pomalo podsjetila na tu suvremenu tragediju.170 8. studenoga 1838. na njenu istinsku vrijednost.DOJAM Ovo je jedna tragična priča. 1873. god. opterećeni vlastitim ograničenjima. August Šenoa je rođen 14. nerazumijevanja i ogovaranja. prosinac 2004 20:42:00 | 1 komentara Seljačka buna . god. gdje završava prvi razred gimnazije 1850. Marko se odmah dosjetio što se dogodilo. Tu ostaje do 1865.. 1868. godine postao je gradski senator i napušta kazalište. ona pokazuje svu tragediju kako čovjek može poniziti sebe i druge. godine u Zagrbu. Obitelj u koju je došla izolirala ju je zbog toga što je bila drugačija od njih. a mati je voljela književost. Diana je trpjela svakakva poniženja. Od početka listopada 1859. god.str. Tako nas i ova pripovijetka “Breza” podsjeća na vječne istine o čovjeku i time dokazuje koliko je ova tema prisutna u svakom vremenu i svakoj sredini. bio je prisiljen baviti se žurnalistikom.”. pa upisuje Pravoslovnu akademiju. Ištvanić. Ne položivši na vrijeme odre|ene ispite. Poslje smrti majke 1848. Od 1874. godine. te se vraća u Zagreb i radi u redakciji "Pozor". Dok je živjela.god. Postaje ravnatelj hrvatskoga zemaljskog kazališta 1870.

"Dijogenes". Spremio se stari Mika Na put na Bikovski vrh. Prvi je u vojsci. već ona jesenska hladna. Janica se vraćala kući. Odležala je Janica par dana u krevetu. treba mu posvetiti malo više pažnje kako poslije ne bi osijećali krivicu ako nam voljena osoba umre. Jedne hladne noći Janici je pozlilo.desetak dana hodala po kući. Slavko Kolar rodio se 1891.g. a djetinjstvom je vezan za taj kraj kao i zavičaj svoje majke (Moslavina). u Zagrebu. Dok je Janica pasla krave počela je padati kiša. Objavio lektire u 30. "Kanarinčeva ljubovca". Umro je 13. “Mi smo za pravicu” i dr. izgledala je prehlađena. Mjesto radnje: Zaostalo selo u Hrvatskom zagorju Vrijeme radnje: Prva polovica XX stoljeća Tema: Težak život i smrt mlade žene Janice Osnovna misao: Ako je netko koga volimo neizlječivo bolestan.muzici. Janici je bilo onda sve gore i gore. Mika Labudin imao je zlu ženu Katu. Najpoznatija književna djela su mu dvije antologijske knjigepripovjedaka “Ili jesmo . prosinca 1881.Slavko Kolar Bilješka o piscu: U ličnosti Slavka Kolara nova i suvremena hrvatska književnost dobila je prvog autentičnog i izvornog humorista. Izlazeći iz sobe. Drugi sin Marko samo je ljenčario. "Prosjak Luka". ne ona blaga proljetna kiša. prosinac 2004 20:42:00 | 0 komentara BREZA .o tamburašima. on je kritički priškiljio na bolesnicu Janicu. "Vječni @id"i "Zagrebulje".Ili nismo” (1933) i “Mi smo za pravicu” (1936). Janici nije bilo baš najslađe. Oni su imali dva sina. Kata. "Mladi gospodin". Marko. Janica je te noći rodila sićušnu djevojčicu kao pile. Stari Mika govorio je da joj nema spasa pa se Kata sa njim složila. Oni su govorili i prigovarali kako god su najbolje mogli. “Kriza”. Najpoznatija djela su mu: "Seljačka buna". Lica: Janica.ali Janici nije bilo suđeno da ozdravi. šef kuće broj 27. no ta djevojčica bila je glasna kao jare. "Zlatarovo zlato". Kad je došla u kuću bila je sva mokra i blijeda. Mika.a njegova žena Janica bila je jako bolesna. pa opet o svom mužu.”Dolazila je i baba Roža Ježovitka iz Grđijanke. "Prijan Lovro". a onda je Kata potjera na pašu. pokraj Garešnice. u Palešniku. “Breza”. pa i slavni Rok Ćuk.hrvatski književni časopis "Vijenac". Vrijedi spomenuti da su u tim knjigama i antologijske Kolarove pripovjetke i to: “Svoga tijela gospodar”. a njegova žena Jaga ništa ne poriče za njim. godine.no Marka to uopće nije diralo. Jaga Sadržaj priče: Pokraj jedne šume na Labanbrdu pokraj sela binkovca živio je stari Mika Labudin. ali tko da viječno ratuje s tom babom. Jaga je govorila to ti je žena. Oslabila je toliko da ni glave nije mogla podići pa ni žlice u ruci držati. Umrlo joj i u to vrijeme dijete. Počela je buncati i fantazirati o nekakvim anđelima. a . Ležeći bolestan diktirao je "Kletvu" i rekao je "Nedajte mi umrjeti imam još toliko toga napisati".cvijeću.. Slavko Kolar je umro 1963. Dolazile stare babe iz sela pa složno rekoše –“prehladila joj se krv.

Bio je istaknuti hrvatski političar. a ja. Kad je Janica vidjela da Marko ne želi doći. neće tebe čuvati i gledati kako umireš”!. ali i na sretne trenutke pune ljubavi koje je proveo s njom. U tom trenutku njezine zjenice su se proširile i ona je izdahnula. Sutradan je uprilićen skroman pokop. Marko je bio pozvan na svadbu kod Žugečića u susjedno selo. Bio je prvi hrvatski ban pučanin i upravljao je hrvatskom 7 godina. Janica ga pogledala i kaže:” Ti si sad otmjeni gospodin. Bilo je već kasno u noć. i XV pjevanjem.g izabran je za hrvatskog bana. Najznačajnije Mažuranićevo djelo je "Smrt Smailage Čengića". Mikina je kuća bila puna ljudi koji su oblilazili Janicu. a 1873. što sam ja ?” Marko je vidio da ga žena više ne želi i pošao spuštenom glavom u drugu sobu. U kući je nastala panika jer je Janica umrla bez svijeće.Marko je bio općinski lugar i samim time uvažena osoba. Jednog dana Marko je krenuo na put u Ameriku. a Janici su dodvoravale lažnom ljubaznošću. ljubavnu pjesmu "Javor i tamnjanika" i programsku pjesmu "Vjekovi Ilirije".g.onda skeptički i obilno pljucnuo. pa važno i zamišljeno zakimao glavom. ali onda Kata reče:”Otišao je on u Ameriku. silno se rastužila. Ono predstavlja najviši domet Mažuranićevog pjesničkog stvaranja i ujedno jedno od najboljih djela naše književnosti.Ivan Mažuranić Bilješka o piscu : Ivan Mažuranić se rodio 1814 god. Poslije 2 mjeseca došao Marko kući. To je Janicu jako povrijedilo makar je ona buncala i fantazirala. Objavio lektire u 30. U želji za osvetom krenuo je kući po pušku. Vidio je da joj mora pomoći makar ga ona ne želi. prosinac 2004 20:41:00 | 1 komentara Smrt Smail-age Čengijića . u Novom Vinodolskom. na svadbi Marko se napio i bio otjeran iz svatova. Otkad se Janica razboljela. No. Cijelu je noć razmišljao.. A ona je samo željela vidjeti Marka. U liku breze vidio je Janicu i jako se uplašio. Janica ga je htjela vidjeti. Marko je zavirio u sobu gdje je Janica spavala. Poštedio je brezu koja ga je kasnije uvije podsjećivala na sramotan odnos prema Janici za vrijeme njezine bolesti . Sutradan je želio posjeći drvo. Na putu je imao priviđenje. on s njom nije ni riječi progovorio otkad se razboljela. Vrsta pjesme: Umjetnički ep Vrsta stiha: Slobodni . No sve su mlade žene većinom dolazile zbog Marka. Ivan Mažuranić je napisao spjev "Nenadović Rado". no nije imao hrabrosti.Osam dana nakon sprovoda. no Janica je još bila budna.. Umro je 1890. Također je dopunio "Osmana" Ivana Gundulića XIV.

Hasan. Jašar. arslan) onomatopeja ( Krcnu kolac njekoliko puta Zviznu pala njekoliko puta ) NOĆNIK .planinskog) personifikacija (zadrhtaše ta vješala tanka) kontrast ( zadrhtaše ta vješala tanka. Bank. To bi učinjeno naočigled Durakova sina Novice. stoljeće Tema: Krvnički život Smail-age Čengića Lica: Smail-aga Čengić. aginog vojnika. Saruk Ritam : umjereno polagani Sadržaj pjesme : AGOVANJE Silni turski ratnik. Smail-aga Čengić.Mjesto radnje: Hercegovina Vrijeme radnje: XVI. Nakon što je ubio mladiće starcu je odredio smrt vješanjem. Starac Durak molio ga je da ih poštedi. što je aga odbio. ali istodobno ga je mučilo to što su mladići pred njim poginuli bez straha. imao je puno robova. Budući dfa je bio krvoločan ubijanje nevinih i bespomoćnih bilo mu je zabavno.gladna. al nepisnu Crnogorčad mlada) arhaizmi (dželate.hladnoj. Gledajuči tjela ubijenih Smail-aga se divio svojoj moći. Mer. Tako je jednog dana odlučio da ubije skupinu mladiča. Novica. Crnogoraca. Stil: epiteti (lijepo. Mujo. Durak.

Ni tko pjeva. Hajduk je Mirko puškom ubio zlog Smail-agu Čengića. Odlučili su da se sukobe s agom . malenoga) kontrast ( Sunce zađe. noćna. Zatečeni turci nisu pružili jak otpor. Naime. Novica se odlučio pridružiti svojim dotadašnjim neprijateljima u borbi protiv Smail-age vođen željom da osveti oca Stil: epiteti (ljući. Sa svojim podanicima utaborio se na Gackom polju. gorski. niti se smije ) HARAČ U međuvremenu zli aga odlučio je kupiti od naroda harač tj. što je izazvalo podsmjehivanja među narodom. Iznenada hrabra četa je napala Turke. za vrijeme jedne igre. svom je vojniku slučajno izbio oko. . aga je došao u neugodnu situaciju. tamna. a mjesec izađe ) ČETA U Cetinju se skupila mala četa onih kojima je bilo dosta aginih zlodjela. Budući da je zbog toga aga bio ljut odlučio se opustiti uz večeru. One ljude koji nisu mogli platiti porez odvodio bi ih kao zarobljenike. sviloruna.Vidjevši kakva mu je sudbina zadesila oca i vidjevši pravu aginu narav. porez. Stil: epiteti (mala. Na putu ih je stari svećenik blagoslovio i upozorio da je njihov pohod velika i sveta stvar jer brane svoju rodnu grudi i svoj narod. brze ) kontrast (Malena je. ni tko zbori. Jednog dana. ali hrabra ) usporedba (Već ko' tajni glas duhova ) metafora ( Studen kamen prima život ) onomatopeja ( Ni tko šapće.

.tako je Novica dočekao osvetu. hljeba. gataj ) ponavljanje ( Čije 'e ovo . Svu njegovu sjajnu opremu uzeo je plahi Turčin koji je nije vrijedan i oprema više ne blista na njemu kao što je blistala na velikom ratniku.Sofoklo Blješke o piscu: Čitavog svog života Sofoklo je i u ratu i u miru bio istaknuta ličnost javnog života.. nevesela) gradacija ( Hljeba. ) Objavio lektire u 30. žuti. Stil: epiteti (lijepo. a sada je zlo došlo njemu. žalosno. bio je vojskovođa i diplomat. Stil: epiteti (zlatno. ljubimac cijele Atene. debela. cjenjeni pjesnik. gospodaru ! Ne vidjesmo davno hljeba !) usporedba ( Riknu aga ko' bik ljuti ) metafora ( Ljuta glada i nevolje ljute ) KOB Zli Smail-aga Čengić dočekao je svoju sudbinu. Godinama je nanosio zlo drugima. Sačuvano je samo . ali i sam je poginuo od ruke turčina Hasana. ali zlom čovjeku. Poslije smrti proslavljen je kao heroj. ljuta. prosinac 2004 20:41:00 | 5 komentara Antigona . Smailagi Čengiću. tužno) personifikacija ( Čija 'e ovo ponosita čalna ? ) arhaizmi ( izba.

kralj Lebanonski Hemon . Ispričavši Kreontu kako je otkrio Antigonu stražar odlazi. Antigona započinje priču o slavi i ponosu koje je osjetila pokapajući svog brata. ali u to stiže stražar koji jako uznemiren priopćava vijest da je Antigonin brat odnosno Poliniko ipak zakopan. Ljutit Kreont okrivljuje stražara da je primio mito i zapovjeda da nađe pravog krivca ili će inače umrijeti strašnom smrću. Lica: Antigona . III čin Dolazi stražar vodeći Antigonu kao krivca. po svaku cijenu želi ostvariti svoj cilj. U to dolazi . Većinu tih tragedija i danas izvode pozorišta širom svijeta.kćer Edipova Izmena . a Kreon vidno uzbuđen zapita Antigonu zašto je to učinila iako je znala za zapovjed te posla jednog od svojih ljudi da dovedu Izmenu te da i nju osude na smrt.njegov sin Tema: Sukob zakona i individualnog svaćanja života Mjesto radnje: Teba Sadržaj: I čin Antigona moli svoju sestru Izmenu da zajdno pokopaju svoga brata Polinika koji bijaše zbog napada na grad i svog brata osuđen da se ne smije pokopati ni oplakivati.kćer Edipova Kreont . No Antigona prepuna sržbe i ljuta zbog Izmene koja odbija njen prijedlog jer se boji vlasti. II čin Kreont sada kao novi kralj zaklinje se svome narodu da će mu biti vjeran te da ga neće nikada iznevjeriti.sedam njegovih tragedija.njihov otac.

Kreon uvrijeđen okrivljuje svog sina da je rob jedne žene te obećava da će Antigonu ubiti pred njegovim očima. osuđujući ljudsku nepravdu. Došavši do kule ugleda Antigonu koja se ubila. ali i ponosna zbog svog čina govori o svijim roditeljima i braći kojima će se uskoro pridružiti. ali je Antigona odgovara od tog nauma.Izmena koja želi zajedno s Antigonom biti osuđena na smrt. Ne ubivši svog oca Hemon ubija sebe te zajedno s Antigonom odlazi u smrt. Naime. No on to odbija. Kreont odlari i sam želeći svoju smrt proklinje svoj život i svoju sudbinu. vrač koji priopćava da bogovi nisu primili njegovu žrtvu zbbog Kreontova naloga da se Antigonin brat ne smije pokopati i da će zbbog toga nna njegovu obitelj doći strašna nesreća. ali u najvećoj tajnosti. Zajedno s umrlim sinom Kreont dolazi na dvor gdje mu priopćavaju da se Euridika ubila. IV čin Kreontu dolazi njegov sin Hemon priopćavajući ocu da se bjegov narod ne slaže s njegovom odlukom te ga moli daa oslobodi Antigonu. Tada glasnik ispriča kako se Hemon ubio. Kreont govori starcu da laže i neće poništiti nalog i zbog toga ovaj na njega šalje kletvu. Sav uplašen Kreont ipak popušta te u dogovoru sa svojim zborovođom obećava da će osloboditi Antigonu i pokopati njenog brata. . a kraj nje je stajao Hemon. U to dolazi Euridika te čuvši vijest odlazi ne izgovaravši niti jednu riječ. pošao je osloboditi Antigonu. no Hemon iznenađen očevim ponašanjem odlazi pun sržbe u nadi da će nekako osloboditi Antigonu. tj. objesila. V čin Antigona odlazi u smrt poput božice. kada je Kreon zakopao Polinika. VI čin Do Kreonta dolazi Tiresija. Zbog toga moli Kreonta da oslobodi Antigonu kao zaručnicu svog sina. Želeći Hemena odgovoriti on nemilog čina Kreont biva napadnut od svog sina. VII čin Glasnik izgovara tušnu vijest o smrti Hemanovoj. Naime ona će biti živa zazidana u kulu svog doma. Kreont izgovara Antigoninu osudu.

Poznati je naš pripovjedač i dramski pisac (Gospodar sjena. DOJAM O PROČITANOME DJELU: Žao mi je što je sve Martin morao proživjeti samo zato što je sportski nadaren. Poštar zvoni samo jedanput). Pokazao je i ljudsku veličinu jer je oprostio svojim neprijateljima.Bužimski IZDAVAČ: Znanje. Vrhunac: Martin pristaje nastupiti na Svjetskom atletskom kupu. 1990.Dubravko Jelačić . . samouvjerena i ponosna zbog svog čina učinila se poput nedodirljive božice. Zaplet: DCFK želi da Martin nastupi na Svjetskom atletskom kupu. godine u Zagrebu. prosinac 2004 20:40:00 | 3 komentara SPORTSKI ŽIVOT LETEĆEG MARTINA . Završetak: Martin je tako lebdeći iznad stadiona oprostio Dabi. Zračila je i unutrašnjom i vanjskom ljepotom.Karakterizacija likova: Antigona Žena poput Antigone okarakterizirala je XX. Lobi i Gobi. Drago mi je da je na kraju uspio. Piše romane za mladež koji izlaze u biblioteci HIT-JUNIOR. Rasplet: Martin iz trećeg pokušaja uspijeva preskočiti letvicu i odletiti visoko iznad stadiona.Bužimski je rođen 1948. Jaka. Ona je ostala kod svog nauma i ostvarila ga. Objavio lektire u 30. godine BILJEŠKA O PISCU: Dubravko Jelačić . stoljeće. KOMPOZICIJA: Uvod: Dabo otkriva Martinov talent.

pruža se prilika da dobije stipendiju u Beču. Djedovo lice mu je dalo ta snagu i lakoću u tijelu. Nije padao. Martin se snažno vinuo i letvica je ostala duboko ispod njegovih nogu. dugonog i dugoruk. Jedino mu preostaje da prizna poraz i nastupi na Svjetskom atletskom kupu. Martinovoj djevoci Veronici. Lobo upozorava Veronikinu majku da pripazi s kim joj se kćerka druži jer bi mogla ostati bez stipendije. padao mu je preko čela. ali zato završava na policiji. Tako lebdeći visoko iznad stadiona mahnuo je gledateljima. Dok je trčao prema letvici. Gobo. Skočio je snažno kao da je izbačen snažnim oprugama. koja svira violinu. Ispod njega ležao je stadion. pun sreće jer je Dabi. Tisuće glava su gledale za njim. Prva dva skoka su neuspješna. pokrivala vrat i jedan smeđi pramen. OPIS GLAVNOG LIKA: Martin je visok. Pričini mu se da je ugledao Falstaffa. Ima papagaja . Ostaje još samo jedan pokušaj. U urotu protiv Martina uključuju se Lobo i Gobo. Martin nije siguran da može nastupiti pred tolikom publikom i odbija. Često odlazi u šumu gdje. Martin se s tugom oprašta od djevojke. Dabo iz Državnog centra za fizičku kulturu nagovara Martina da nastupi na Svjetskom atletskom kupu. Lobi i Gobi oprostio i sad ih već i zaboravio. PREPRIČANA EPIZODA: Martinu je ostao još jedan pokušaj da preskoči letvicu. Djed mu se osvećuje.". Mahnuo im je. Veronika se više ne može viđati s Martinom i odlazi s majkom u Beč. Tako Martin ostaje bez najdražih zbog ljudi iz DCFK-a. sav sretan počeo se dizati u visinu. Gobo mu daje obećanje da djed neće u zatvor ako nastup bude uspješan. obarajući svjetske rekorde. Dabo čini sve da ga prisili na nastup. pun sreće. "Kosa mu je bila dugačka. opijen prirodom. Martin želi saznati kako mravi vide svijet.SAŽETO PREPRIČAVANJE: Martin živi s djedom u jednoj kućici. Tako. skrivljuje smrt Martinovog papagaja Falstaffa. dobiva golemu snagu i skače uvis i udalj. ugleda svoga djeda. kao sjena. Nagovara direktora Martinove škole da utječe na profesore kako bi Martin dobio jedinice iz njihovih predmeta. generalni direktor DCFK-a.

s rukama koje su bile pošarane ispupčenim plavim žilama i svijetlih očiju koje su odudarale od izborana i potamnjela lica. when the saints go marchin'in. dobiva najednom snagu kakvu inače ne posjeduje. Martin ima petnaest godina. OPIS SPOREDNOG LIKA: Martinov djed je "Srednjeg rasta. Obećali su mu da njegov djed neće u zatvor ako nastup bude uspješan." Život ga nije štedio. čudnim spletom okolnosti. Osvećuje se Dabi i Lobi zato što ne ostavljaju njegovog . ali čvrst. Ne želi javno nastupati. dokumentacije i zemljopisa. On se vine u zrak u želji da ga što prije dohvati. Dabo je obećao dvojici mladića novac ako pretuku Martina. Najmilija mu je knjiga Cyrano de Bergerac. Otada je brigu za njega preuzeo djed. opijen prirodom. Poletio je kao izbačen snažnim oprugama. sretan je jer mu Veronika uzvaraća ljubav. čak mu ubijaju papagaja. kemije. Zaljubio se u Veroniku. Ljudi iz DCFK-a žele nauditi Martinu. Martin je dobar đak i mnogi ga profesori vole. Lobu i Gobu. od toga dvadeset na trgovačkom brodu. Martin skače dva i pol metra uvis i devet metara udalj. Roditelji su mu poginuli u prometnoj nesreći. Školska godina mu zavisi od uspjeha u Kupu." Prezire Dabu. "Osjećao je silno povjerenje prema njoj…". "Točno iznad letvice sjalo je djedovo lice poput blistave zvijezde. kako bi nastupio na Svjetskom atletskom kupu. a on se i dalje lagano dizao u visinu…Duboko dolje ispod njega ležao je stadion…" Martin je oprostio ljudima iz Državnog centra za fizičku kulturu.Falstaffa. Martin dobiva jedinicu iz matematike. jer joj o tome ovisi stipendija. "Nije se libio da joj prizna kako odlazi u šumu gdje. Martinov djed je prebio Gobu i završio na policiji. Najmilije mu je štivo Kiplingova Knjiga o džungli. "Onda se oprostio od mora i sve do mirovine kuhao u kuhinji najvećeg i najskupljeg hotela…". "Osjećao je kako čežnja za njom sasvim ispunjava njegovo tijelo"." Martin skače samo za vlastito zadovoljstvo. "Za tako kratko vrijeme. On je bio poražen. Bio je kuhar trideset i pet godina. Ipak je odlučio nastupiti na Svjetskom atletskom kupu. On je šumski rekorder. Letvica je sad bila duboko ispod njega. Na voli ljude iz DCFK-a . Sve to zahvaljujući moćnoj ustanovi s kojom najprije nije mogao. Voli fućkati melodiju Oh. Ljudi iz Državnog centra za fizičku kulturu odlučili su ga pritisnuti lošim ocjenama. prošao je kroz sito i rešeto. Naime. Lobo savjetuje Veronikinoj majci da pripazi s kim se njena kćerka druži. Prva dva skoka su bila neuspješna. brižan i snažan. "…gotovo povučen dječak…". Letvica je ostala nisko ispod njegovih nogu…On nije padao. Martin je ostao bez najdražih. Ostao mu je još jedan pokušaj. Sasvim se posvetio Martinu. Prema Dabi osjeća netrpeljivost. a kasnije nije htio surađivati.

sportski hotel i dr.unuka na miru. Martinova kuća. Iza njega se često krije prljava igra. policijska stanica. park kraj škole. restoran. nepoštenje. robna kuća. Lobin stan. Državni centar za fizičku kulturu. škola. koristoljublje i ucjena lovaca na sportske talente. VRIJEME RADNJE: suvremeno doba TEMA: Sport i zbivanja oko njega (nepoštenje. Veronikina kuća. tramvajska stanica. prosinac 2004 20:40:00 | 1 komentara . slastičarnica. knjižara. hotel Palača. OSNOVNA MISAO: Sport nije samo ono lijepo što vidimo kad nastupaju vrhunski sportaši. prljava igra). Objavio lektire u 30. željeznička stanica. "Djed je propisno naplatio smrt Falstaffa…" MJESTO RADNJE: šuma. Prebio je Gobu i završio na policiji. stadion. PROBLEMATIKA: Ljudi iz DCFK-a su zbog vlastitih interesa tjerali Martina da nastupi na Svjetskom atletskom kupu i zbog toga mu skoro uništili život. Oni maltretiraju talentiranu djecu kako bi iz njihovog uspjeha izvukli korist za sebe. dječji park.

književnik. kod Slavonskog Broda. suradnik NOP. Gimnaziju je polazio u Slavonskom Brodu. Prve je četiri godine pješačio od Rastušja do Slavonskog Broda. U tim godinama. Za okupacije onterniran u Italiji. prosinac 2004 20:39:00 | 1 komentara Srebrne svirale . na kojemu je kasnije i diplomirao. a 1928.Dragutin Tadijanović Bilješka o piscu: Dragutin Tadijanović rođen je u Rastušju.). U proljeće 1953. studenoga 1905. 1966. Osnovnu je školu polazio u Podvinju. Ruke.Ranko Marinković Bilješka o piscu: MARINKOVIĆ. izabran je za redovitog člana Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. književne i kazališne kritike. Zagreb. Kiklop (roman). u trinaestoj . na Gospodarsko– šumarskom fakultetu u Zagrebu.Ruke . Te je rane đačke dane poremetio Prvi svjetski rat koji je odmah odvukao oca na bojišnicu. doživio je Tadijanović prvi susret s gradom. Osim proze piše drame. Objavio lektire u 30. Jugoslavenski lekskografski zavod. Tadijanović je počeo pisati pjesme vrlo rano: u trećem razredu gimnazije. svaki dan oko petnaest kilometara. Zatim je godinu dana stanovao u brodskom samostanu. susjednom selu. 4. Sveučilišni je studij započeo 1925. u siromašnoj i brojnoj obitelji. 1913. . Poslije oslobođenja direktor narodnog kazališta i profesor na Akademiji za kazališnu umjetnost u Zagrebu. Glorija. Drame:Albatros. Svršio Filozofski fakultet u Zagrebu. prešao je na Filozofski fakultet. Javio se u Krležinu Pečatu dotjeranom prozom (Balonijeri pod balkonom: Sunčana je Dalmacija). Proza: Proze. a jednu godinu kod nekog građevinskog poduzetnika kao podučavatelj njegovih sinova i kćeri. kao desetogodišnji dječak. pješačeći svakoga dana po nekoliko kilometara. Poniženje Sokrata. Eseji i kritike: Geste i grimase. Podaci iz: Hrvatski leksikografski zavod. Ranko (Vis.

i dalje.godini svog života.. slobodna stiha. deveterac. javlja se iz dubokoga punoga doživljaja.. Uspomene - - lirska pjesma koja nam govori o ljubavi metaforičkog je značenja tema pjesme – pjesnikovo sjećanje na svoju ljubav metafore – “Jesenas sam ostavio Sedam zrelih jabuka Da uvenu na granama. a kad bi večer raširila crna krila” bogata epitetima – zrelih. bijelih stih je slobodan. Njegove su pjesme osebujna ugođaja. živog klasika i prvaka hrvatskog pjesništva. Neuzbrane. tužna je ugođaja ritam spor. i kada u stihovima na svoj način poetski ispisuje kronologiju svog života na putovima izvan zavičaja. a sačuvao je samo one koje je napisao potkraj 1920. polagan Pustoš - lirska pjesma . O njegovoj poeziji: Poezija Dragutina Tadijanovića.” personifikacija – “. dojmljive u svojoj sažetosti. i kada se pjesnik vraća u rano djetinjstvo i dane mladosti zarobljen bojama zavičajnih krajolika i melodijom svoje Slavonije. neuzbrane.

tamnim metafore .“noseći miris. u svojoj sažetosti duboke poruke vrlo dojmljiva u svojoj kratkoći. ali snažna pjesma bogata epitetima – sivim.. oštre. oštre im kose zaspale preko ramena” nostalgična je ugođaja.sjećanje na slike iz djetinjstva: povratak kosaca u predvečerje kratka. . nema rime . dva. pusto mi je srce i žalosno lice. ni ptice... stih je slobodan. četverostih ili katrena.- - misaona (kontemplativna) pjesma tema – usamljenost pomalo turobna ugođaja preneseno značenje pjesnikove osamljenosti i tuge “Nigdje nikog nema: Ni čovjeka.. snažna u svojoj jednostavnosti metafora – “prolazim kroz tišinu” pjesma je sastavljena od tri kitice: dva dvostiha i kitice od jednog stiha slobodna stiha bez rime Vraćanje u noć - sretna ugođaja tema .” kratka.. tek s jednim.

sitno pjesma ima dva dvostiha i jednu katrenu . nestašno.u prvoj pjesničkoj slici pjesnik nam govori svoje osjećaje prema jednoj djevojci .u drugoj pjesničkoj slici pjesnik susreće anđela koji korača i smiješi mu se (preneseno značenje) . brzo.Kada prolaziš iznenada - - lirska pjesma tema – ljubav jednoga mladog para (pjesnika i djevojke) sastavljena je od tri pjesničke slike: . veselo.u trećoj pjesničkoj slici pjesnik opisuje anđela pjesmu sam doživio kao neostvarljivu ljubav bogata epitetima – iznenada.

Mali kralj i druge pripovijesti. godini. u Oxfordu od 1874. a istodobno i moderan pjesnik koji pronalazi nove. prosinac 2004 20:39:00 | 1 komentara Sretni Kraljević . Tema: dobrota. godine. godine od upale mozga. radost davanja Vrsta djela: alegorična priča O djelu: Pisano je vrlo neobično. Pozitivnom djelovanju kraljevića i lastavića suprotstavlja se okrutan i tužan kraj (lastavić ugiba. najprije u Dublinu od 1871. Jedan je od . a zatim i na jednom od najboljih koledža. Upoznaju se kada se lastavić. Od dramskih djela najistaknutija su: Saloma. do 1874.Oscar Wilde Bilješka o piscu: OSCAR WILDE Oscar Wilde rođen je 16. Po tome je najviše svoj. pomaganje siromašnima. Idealan muž. Objavio lektire u 30. roman Slika Doriana Graya. godine u Dublinu. Tada počinje njihovo prijateljstvo i dobra djela koja su učinili za ljude kojima je to bilo potrebno. U najranijem i najkasnijem razdoblju života pisao je poeziju. napustivši sve obveze u stihu: težište je stavio isključivo na pjesnički ritam u poetskom rasporedu riječi i građi rečenice. Najpoznatija pjesma: Balada o tamnici u Readingu. Oscar Wilde iznenadno je umro 30. 1854. sklanjajući se od kiše. godine. Uspješno se školovao i stekao vrlo široku naobrazbu. neotkrivene izražajne mogućnosti. Njegova su najpoznatija djela: alegorične bajke Sretni kraljević. u svojoj 47. Pokopan je u Parizu. studenoga 1900. 9. do 1878. sakrije kod kraljevića. a govori nam o prijateljstvu sretnoga kraljevića i lastavića.Vlastiti dojmovi – Mislim da se Tadijanović potrudio približiti elementarnom i izvornom lirskom izrazu. a sretni kraljević odvezen je u talionicu).

Upoznao ju je u rano proljeće. Svi su mu se divili i mnogi su govorili da je lijep. Zajedno počinju činiti dobra djela. plemeniti i što su napravili mnogo . No svoj život nastavljaju u Božjem vrtu. Naime. Glavni su mi likovi osobito dragi ponajprije zato što su pošteni. oči su mu bile dva sjajna safira. LASTAVIĆ – Na početku priče zaljubio se u prelijepu trsku. Vlastiti dojmovi: Priča mi se svidjela zato što je poučna i što nas upućuje da činimo što više dobrih djela. Kada je kraljević upoznao malog lastavića stekao je pravog prijatelja i počeo izvršavati svoja velika dobra djela. s kojim se odmah sprijateljuje. već pomalo i žalosno jer trska nije mogla putovati s lastavićem. a velik crveni rubin sjao je na dršku njegova mača. Morao ju je ostaviti i zaželio joj svu sreću s nekim drugim. kada je letio nad rijekom loveći jednog žutog leptira. Na kraju priče lastavić ugiba od hladnoće. Likovi: lastavić sretni kraljević Opisi glavnih likova SRETNI KRALJEVIĆ – Sav je bio pozlaćen tankim listićima suhoga zlata. lastavić je sve ono zlato i dragulje nosio na svojim malim krilima onima kojima je to bilo najpotrebnije.najdojmljivijih trenutaka onaj kada u peći izgori sve osim kraljevićeva srca. i bio sav očaran njezinim vitkim stasom i prevelikom ljepotom. a sretni kraljević u zlatnome gradu zauvijek će se slaviti. Na svome putu prema Egiptu sklanja se od kiše ispod kipa sretnog kraljevića. a sretni kraljević gubi sve ono što je imao. Na kraju priče sretni kraljević ostao je posve gol jer je sve svoje dragulje i sve svoje zlatne pločice darovao najsiromašnijima. Ali nije sve bilo tako divno. lastavić pjevaše. on je i u duši bio lijep. ali i vrlo ravnodušan.

Nakon nekog vremena pridružuje im se tetica za koju govore da je luda. simbolu koji ni vatra nije mogla uništiti. uz unošenje dijalektizma . Nakon završetka rata upoznala je i svog pravog oca. Jezik blizak govornom.Pisan je u trečem licu. prosinac 2004 20:38:00 | 7 komentara Ulica Predaka . Mislim da je Wilde posebnu pozornost posvetio kraljevićevu neuništivom i plemenitom srcu. Jezik i stil: Ovaj roman ima autobiografske elemente. Tajana je jako povučena . Ona saznaje mnogo stvari iz svijeta odraslih. Roditelji joj se svađaju i ne brinu za nju. šlanga. Pročitavši priču bio sam vrlo tužan. tuđica . ali samo površno.Sunčana Škrinjarić Sadržaj: Tajana je djevojčica koja živi u gradu s mamom i drugim ocem.Tada je razrezala svog pravog medvjedića koji je uz nju bio cijeli život i za kojeg je mislila da ponoći potajno oživljava.Iskazi likova i Tajanina razmišljanja vezana uz purgerski Zagreb 30-ih godina.Rat ne shvaća kao strahotu. u školi nema prijatelja. Roman ima oznake suvremene proze . zg.Tajanina svijestprikazana je unutrašnjim monologom. Objavio lektire u 30.dobrih djela onima kojima je to najviše bilo potrebno.Brata je dobila kada je završio rat.Pripovjedać "ulazi" u svijet lika. Tajana je centralna svijest romana. . nema kompromirane fabule . Dirljiva pripovijest koja nas uči da je ljepota i dobrota u davanju.

G.a nekima ne.1572). Njegovo najpoznatije djelo je “Ribanje i ribarsko prigovaranje”. radnja: prije i za vrijeme svj. rođen je u Starigradu. lik: Tajana Objavio lektire u 30. utvrdu blizu svoje palače pomoću čega su se spasili on i svi oni koji su se u nju sakrili. Otac mu se zvao Marin te je bio na čelu plemstva. rata V.Petar Hektorović 1. Da sačuva sebe i građane. prosinac 2004 20:37:00 | 10 komentara RIBANJE I RIBARSKO PRIGOVARANJE . Umro je 1572 godine kada su Turci ponovo udarili. najviše je stradao Starigrad.rata M.Tema: Djetinjstvo djevojčice Tajane u Zagrebu prije i za vrijeme drugog sv. Kada su Turci udarili na Hvar. TEZA : BILJEŠKA O PISCU Petar Hektorović (1487 . kada bi se napad ponovio. radnje: Zagreb . a Petar se jedva spasio preplovivši u Italiju na ribarskom čamcu. misao: Odrastanje je bolan proces koji je nekima lijep . Split O. sagradio je Tvrdalj. . kad su odbijali zahtjeve puka.

TEZA : KRATAK SADR@AJ PRVI DAN Hektorović piše prijatelju Brtučeviću da je odlućio provesti tri dana na moru radi odmora. 2. 1968. . a pred kraj su ulovili mnogo riba i jednog velikog zubaca. Na kraju su kmetovi upitali Hektorovića kako nastaju rijeke te im je on to objasnio.Podatke našao : U knjizi “Hanibal Lucić i Petar Hektorović”. izdavaćko poduzeće “Matica Hrvatska”. Na početku nisu puno lovili. a sa sobom su uzeli i sav ribarski pribor. Paskom i Nikolom. Krenuo je sa dva ribara. Zagreb. nisu morali veslati te su na putu pričali narodne pitalice. Na obali su skuhali ručak te su pogostili i druge kmetove. Tada su se uputili prema obali da bi skuhali ručak. Pošto im je u leđa puhao vjetar. Dva su ribara ispjevali Hektoroviću jednu narodnu počasnicu.

a za njim Nikola pjesmu “Kada mi se Radoslave .”. Nakon dalnjeg ribarenja i veslanja. Navečer su se još zabavljali narodnim pitalicama. nakon ručka zapjevali su kmetovi u dva glasa “I kliče divojka”.. koje je Hektorović zapisao. Predvečer su otišli do Nečujma gdje je neko vrijeme `ivio Marulić.DRUGI DAN Dok su drugo jutro brodarili Pasko je zapjevao narodnu pjesmu “Kraljević Marko i brat mu Andrijaš“. Hektorović je hvalio starog pjesnika i grad Split. TREČI DAN ..

zubaca veloga. Koga istezaše.. Ovo djelo spada u putopis tj. Nakon što su se rastali. treti. “. Hektorović je spomenuo mnogo vrsta riba. ribari nastave veslati te pričaju stare priče koje Hektorović zapisuje.Poslije šetnje Nečujmom i spominjanjem slavnih ljudi. 3. to je trodnevni izlet morem. . . Hektorović je sjedeći uz obalu razmišljao kako postoji mnogo siromašnih ljudi. hrvatskom vlastelinu J. . Na moru su susreli nekog Hektorovičevog znanca s društvom. U razgovoru su spomenuli Hektorovičevu kulu Tvrdalj. “Ribanje i ribarsko prigovaranje” je epski spjev kojeg je Petar Hektorović posvetio svom prijatelju. Brtučeviću.“ . TEZA : ANALIZA DJELA Ribanje i ribarsko prigovaranje je najpoznatije djelo Petra Hektorovića. Predvečer su ušli u jednu uvalu u kojoj su nakon večere nastavili pjevati i pričati priče. ali koji u sebi imaju veliko bogatstvo uma. tiskano je prvi put u Veneciji 1568 godine. peti. Nakon toga zahvali kmetovima te krene kući te za`eli da još do`ivi takve dane. Put je vrlo vjerno prikazan realističkim postupkom. Nikad jih brojaše: drugi. nastavili su ribolov..

Lipo plinke dilila i lipo se razdilila. U djelu su zapisane i dvije bugaščice: 1. “Dva mi sta siromaha dugo vrime drugovala. “O Radovanu Siverincu” “Kada mi se Radoslave vojevoda odiljaše Od svojega grada divnoga Siverina... “Majka mu je lipo ime dala”.Pjesnik nalazi odmor u dodiru s prirodom te u epu iskazuje do`ivljaj ljepote.. . I razdiliv se opet se sazivala. te cijeni poštenje i bistroću ribara (naziva ih bračom). Razgovor među njima je iskren.“ U “Ribanje i ribarsko prigovaranje” zapisane su i lirske pjesme i balade ”I kloče djevojka”. moj divni grade. poslovica. U djelu je prisutna “humanistička nota “ tj. te se divi njihovom znanju). pitalica. . beli grade Siverine. “O kraljeviću Marku i bratu mu Andrijašu” što je ujedno i prva zapisana narodna pjesma. Lipo ti sta drugovala i lipo se dragovala. odnos pjesnika patricija i ribara (pjesnik ne pravi razliku u stale`ima več uči od ribara. Marulića te mu je spjevao stihove u njegovu slavu.. ^esto mi se Radoslav na Siverin obziraše Tere to mi ovako belu gradu besijaše: Ovo mi te ostavljam. Tere sta dva konjica mnogo lipo razdilila. te čitav niz narodnih mudrosti.“ 2. Već mi nigda zarobiše tri junačke dobre konje dva siromaha. Ugledavši grad Split pjesnik se sjeti velikog M. ...

ali uvijek na svoj osobni. Tematika Kranjčevićeve poezije veoma je opširna. prosinac 2004 20:37:00 | 0 komentara Poezija .Silvije Strahimir Kranjčević 1. bogatijim jezikom i svestranijim pjesničkim izrazom. On ne izdaje program. Surađivao je s glavnim književnim časopisima. Autor:Tvrtko Čubelić 2. pjesnik širih. Bilješka o piscu: Silvije Strahimir Kranjčević najsnažniji je hrvatski pjesnik do prvoga svjetskoga rata. revolucionarnih perspektiva i tumač nekih osnovnih čovjekovih preokupacija. pisao je o svemu. Zagreb 1972. uređivao je u Sarajevu časopis Nada(1895-1903). potpuno nov i impresivan poetski način. Napustio je studij teologije i svećeničko zvanje te je radio kao nastavnik i ravnatelj srednje trgovačke škole u Bosni. proširuje ga dubljom društvenom i općečovječanskom tematikom.Objavio lektire u 30. Kranjčević je jedan od rijetkih naših pjesnika koji je duboko osjetio osnovne probleme svoga naroda i suvremena društvena kretanja te je o njima pjevao neposredno i spontano u svojim pjesmama kao o svojim osobnim pitanjima. on ne timači teoretski svoj umjetnički credo. Djela: Bugarkinje (1885) Izabrane pjesme(1898) Trzaji (1902) Pjesme (1908) Pjesnička proza (1912) Sabrana djela: Djela. U svojim pjesmama pjesnik je najčešće iznosio osjećaje patnje uz koju se gotovo uvijek . On je najizrazitiji hrvatski nacionalni pjesnik. I-IV (1993-1934) Podatke pronašao u : “Književni leksikon”. Poezija Silvije Strahimir Kranjčević svoj umjetniči svijet otvara nacionalnim temama iz prošlosti i iz neposrednog zbivanja. nego u pjesmama iznosi potresno ono što tišti i muči njegovo vrijeme. zaokružuje ga filozofijskim i kozmičkim problemima svoga doba.a pored pjesama piše manje informativne i kritičke članke. ali bez romantičkog patosa i programatskog pozerstva.

ljubavi i patnji u njegovim pjesmama nailazimo na slike iz biblije kao što je pjesma. I bez obzira na razvoj i napredovanje jedno je u Kranjčeviću ostalo isto. Međutim u tu zemlju nije ušao.” Kranjčevićev pesimizam najviše se istiće u njegovim posljednjim dvijema zbirkama “Trzaji” i “Pjesme”. Kranjćević je preuzeo mitive I likove iz Biblije Mojsije u kojoj pjesnik prikazuje Mojsijevu propast zbog nepromišljenosti.čudno.. O. Mojsije je bio biblijski prorok.. koja su toliko obilna u našem svijetu i koja treba uništiti. Izveo je narod iz Egipatskog ropstva i doveo ga u obećanu zemlju Hanaan. nigdje točke svijetla. Sve pepeo gledam svud. tmurna.pravdi. On . taj oblik pesimizma odvajam od beznadne potčinjenosti mučenjima duha i tijela.čudno. “Ni mislit mi se neće... vođa i zakonodavac starih Židova. I sad sa Kremlja baš u rusku gleda noć. nade... Kranjčević kao pjesnik poznat je bio po svom pesimizmu o kojem su govorili mnogi. Kranjčević je kao osoba vrlo poštivao pravdu i rad i stoga nije čudno što je mnogo pisao o radništvu i pravdi.” Kranjčević sigurno nije spadao u one pasivne ljude.javljala magična želja ljubavi. A ruga mu se um. crna . To katkad cvili srce. a to dokazuje i reakcije crkvenih kritičara na neka njegova djela. A preko njega strujne Kadikad čudan šum.” . Pesimizam je za Kranjčevića vrlo bitan jer je baš zahvaljujući svom pesimizmu ostvario najbolja djela i u svezi toga jednom je rekao : “ Ja odvajam pesimizam čovjeka koji osjećajući se uvređenim. On zasno je cvijeće I zapunio grud. neuspjelim traženjima harmonije u svijetu i samome sebi. zatim Kranjčević buntovnik. a to je stav prema bijednima: “Te on je ustao sa trula ležišta. Osim što je pisao o radništvu. U radniku je Kranjčević pronalazio jamstvo bolje budućnosti čovječanstva.. Prvo se javlja Kranjčević rodoljubni pjesnik.prezren. Razvitak Kranjčevićeve poezije može se razviti u nekoliko stupnjeva i razdoblja. U svojim pjesmama iznosio je svoja razmišljanja koja su često bila sumorna. strasno prokljinje i sebe i svijet. ropče uzaludno. nekud čudno. te Kranjčević pjesnik kozmičkog položaja čovjeka.

) Jedna od najboljih Kranjčevićevih pjesama zasigurno je pjesma “Misao svijeta” koju je pjesnik napisao 1896. ona je ustvari misao svijeta. U početku pjesme Kranjčević spominje zvijezdu koja negdje trepti i koju samo srce sluti. Adamovo teži pleme k njoj krvlju i suzama. Recite mi gdje je ona tajna zvijezda variona?” Pjesnik nastavlja pjesmu pozivajući se na Staru Grčku i Rim. beskrjnim prostranstvom. sama. “Sveta bašto Getsemantska. čovječanstva u usporedbi sa svemirom.1906. predstavlja ostvarenja svih želja. Kreće od Krista. a ako simbole uzima Akropolu i Kapitol da bi završio sa franciskom revolucijom čije je simbol giljotina. U nastavku pjesme pjesnik poziva se na povijesne epohe koristeći se simbolima koji određuju svaku epohu. Ne vidje je smrtno oko. Srece samo zvijezdu sluti .” Zvijezda predstavlja savršenstvo.za oblacima negdje trepti. sveta vodo od Kedeona. “Ima vječna zvijezda zlatna .ideja je vječna. samo srce za njom klepti. U pjesmi Misao svijeta pjesnik iznosi motiv čoječanstva. uzimajuću kao simbol Getsematsku baštu gdje je počela Kristova muka i potok Kedeon gdje je po bibliji Krist provodio posljednje trenutke prije uhičenja. besmrtnost. Na kraju prvog djela pjesme Kranjčević izriče misao kojom iskazuje zasljepljenost čovječanstva: .(Vizija.

jalovinom. Sa zemljice vjkovi ih isparili mučni. poput Utjehe i Plaće pravde. teški. “Smrdilo im čelo uljem. Diže desnu junak dobar. Pa nvijesta milim stidom osvit novog.. a i njegova nada da će proletarijat pobijediti: “Nasmija se čudni junak i sva zemlja porumenje Takva rumen tele se vidi kad se smješi zora rana. preko neba noktom manu.” Misao svijeta (1896) Krajnčević radnike poštuje i vjeruje da će oni promjeniti svijet i upravo ovom pjesmom sam daje doprinos za bolje sutra. lojom. Starim gvožđem i još nekim izmetninom.. ljepšeg dana. siromašan sloj društva. “ U drugom djelu pjesme Kranjčević spominje radničku klasu. Pjesnik ovom pjesmomIskazuje svoju ljubav prema domovini. smolom. pusti! Pa su krili onu zvijezdu što je ljudsko srce sluti. najvio motive koje je kasnije vješto unio u pjesmu “Moj Dom”. Već je prije pjesnik u nekom svojim pjesmama. Oblačine s neba zgna ko hartiju tan . Najznačajnija Kranjčevićeva rodoljubna pjesma je zasigurno pjesma “Moj Dom” koja se ujedno smatra jedna od najboljih Kranjčevićevih pjesama uopće. ljubav koja ga boli i koju sakriva u srcu: . ledni. ili laže ovo doba. Upravo u tom drugom djelu dolazi do izražaja pjesnikov odnos prema radništvu i radu.“Il su lažni ideali.tanaem! A oblaci to su bili osni. gusti.

I brda joj i dol. I. tek u srcu je nosim. uzalud svijet prosim. moj je dom!” Prije Kranjčevića pisane su također rodoljubne pjesme. To moj je.. Nepogažene gore i šaren .. Najpoznatija pjesma tog razdoblja je “Hrvatska domovina” Antuna Mihanovića.đulistane I morske vile dah” . naročito u kniževnosti ilirizma.gutam svoju bol!” On je nosi u svom srcu i ponosan je na nju: “O gledajte ju divnu. Svih pradjedova prah. vi zvijezde udivljene.” Za razliku od Mihanovića Kranjčević hrvatsku povijest prikazuje ovako: “I kralje iznijeh njene i velike joj bane. Gdje raj da ovaj prostrem. Mihanović prošlost svoje domovine slavi stihovima: ”Oj junačka zemljo mila Stare slave djedovino.“Ja domovinu imam.

“I jedro gdje joj bojno nad šumnu strmi pjenu U pola mora šir!” “Sve. cvjetno kopno ovo i veliko joj more Posvećuje mi grud. kuda si planina Vedro nebo. Dok Mihanović slavi hrvatske ravnice. ljubav. djed. Objavio lektire u 30.Stjepan Tomaš Ime pisca: Stjepan Tomaš Tema: otkrivanje pravih roditelja Osnovna misao: majka je ona koja djetetu pruža dom. baka. vedro čelo” Kranjčević opisuje jedro koje nad šumom strmi pjenu i cvjetno kopno i veliko more koje mu posvećuje grud. tata Sadržaj: .mama. prosinac 2004 20:36:00 | 0 komentara Dobar dan.” Svi ovi stihovi dokazuju Kranjčevićevu ljubav prema domovini i snagu stihova i snagu stihova kroz koje je on tu svoju ljubav izrekao. Elvira. tata .Daljnim uspoređivanjem Mihanovićeve Hrvatske domovine i Kranjčevićeva Doma pronalazimo razlike u opisivanju krajolika. toplinu i brine se o njemu Likovi: Dragutin. kuda si nam ravna Mila. planine i nebo : “Mila.

BILJEŠKA O PISCU Sue Towsend je suvremena engleska spisateljica čiji su romani za omladinu prevedeni na mnoge svjetske jezike. napisala i objavila "Tajni dnevnik Adriana Molea" i "Novi jadi Adriana Molea". Puno su pričali. nego da ga je ona usvojila. Sljedeći dan u nogometnom klubu prišao mu je neki stranac. zahvaljujući izvanrednom prijemu kod čitatelja. djeda nije bilo. On ga je pozvao na piće. Prvi put je vidio oca. Ušao je u očev bife i tamo proveo punih deset minuta.SUE TOWNSEND 1. prosinac 2004 20:35:00 | 4 komentara TAJNI DNEVNIK ADRIANA MOLEA . Pričao je s tatinim prijateljima i doznao da je njegov tata vlasnik bifea “Papagaj”. Tražio je gazdu. Sve su saznali dok su razgovarali. a mama u Njemačkoj. Došao je u tatin bife. Dragutin je primjetio da ga vozi u Stipanovac. Dragutin je dugo smatrao da mu je Elvira paraca majka. jer je ugledao novi bicikl. trinaestogodišnjeg Adriana Molea. a neki su postali predloškom za radio i scenska djela. Pisalo je da ga mama želi vidjeti u Splitu u motelu Marijan. Nakon što je 1982 . pod naslovom "Adrian". godine objavila prvo djelo. Pružila mu se prilika da posjeti tatu jer je Elvira otišla u Mađarsku. Djed mu je rekao da živi u Stipanovcu i da mu tata živi u Osijeku. a baka se iznenadila i stala plakati. Baka mu je dala pismo koje je pisala njegova majka. Dragutin je obrzo vidio sliku svoje majke. kao i osobama s kojima se prepliće njegov .Dragutina su rano ostavili roditelji pa ga je usvojila Elvira. uskoro je. Kada su stigli Dragutin se jako iznenadio. Dragutin tada krene na autobus. Kada je odšao . a onda je čuo da je otac otišao u Zagreb. KRATAK SADRŽAJ U ovom modernom romanu. Objavio lektire u 30. Dragutin se vratio Elviri i sretno je živio. Predstavio se kao njegov djed. 2. Dragutin se sjetio da je Stipanovac blizu pa je odlučio posjetiti djeda. Pokraj njega zaustavi se automobil u kojem je bio njegov djed. upoznajemo glavni lik. te kroz njegova razmišljanja saznajemo o svim problemima koji ga muče. No kada se jednom vratio kući iz škole Elvira mu je priznala da mu ona nije prava mama. Jednoga dana Dragutin je otputovao u Osijek.

. voli ga i razumije. njegove nedoumice.život. Ljubav mi je još jedini spas da totalno ne poludim. Prilično samosvjesna i odlučna. Sadržaj knjige nije vezana radnja. ali zapravo dobra kao osoba. Od ostalih likova mogu spomenuti Adrianovog oca. to je niz sličica iz njegovog života. možda je pomalo "bucmast". s njima živi pas. Adrian polako odrasta. uz nju uspijeva održavati ravnotežu u svom životu : " Nazvao sam Pandoru. s roditeljima. od dana do dana. ANALIZA LIKOVA Adrian je dječak u pubertetu. 3. Roditelji su mu u stalnoj svađi. zgodna djevojčica. piše pjesme). ne sukobljava se s njima otvoreno. ne živi u oskudici. On zapravo voli svoje roditelje. Posjetit će me nakon sata iz viole. a kasnije čak i očeva ljubavnica s djetetom i starac Bert. niz njegovih "jada". Unatoč svim tim problemima. Ima plemenitu narav (brine o starcu Bertu Baxteru). gotovo sve situacije uspijeva sam riješiti. Znamo da ga muče bubuljice i prištevi. Više znamo o njegovim životnim prilikama i neprilikama. daje mu podršku. pokušava ih vidjeti sa svim vrlinama i manama. On je zapravo jedno dobro dijete koje na neobično duhovit način pliva u "olujnom pubertetskom moru". Ona puno pomaže Adrianu. "kose boje sirupa". isključuje se iz svijeta odraslih kad je to potrebno za njegov vlastiti mir.. . od siječnja jedne godine do travnja iduće. njegovi sukobi s okolinom. sklonog alkoholu i samosažaljavanju. ne previše poduzetnog. str 217) -2- Pandora je Adrianova vršnjakinja. trudi se biti što bolji u školi."(citat. školskim drugovima oprašta neke njihove propuste. Zaljubljen je u Pandoru i ljubav mu pomaže u svakodnevnim "nevoljama". kako je opisan. Njene su obiteljske prilike puno bolje od njegovih. Čak je i ambiciozan. pažljiv je i osjećajan (bira poklone za svoje drage. čak se na neko vijeme i rastaju. povremeno se baka pojavljuje u kući. svjesna svog izgleda i svog utjecaja na dječake. mašta o svojoj budućnosti. kako kaže njegov liječnik. Roman je zapravo njegov vlastiti dnevnik u kojem se nižu njegove misli i zbivanja koja ga zaokupljaju. njegova traganja za stotinama odgovora. O njegovom izgledu znamo malo.

Za dva dana moći će se vratiti kući. baku Mole. možda i malo nemarna prema Adrianu. Knjiga govori o mom vršnjaku koji proživljava doba sazrijevanja i u tom razdoblju pronalazi bezbroj razloga za nezadovoljstvo. Operiran je. Kad sam pročitao knjigu. Pas je zatvoren u drvarnicu. neke susjede i druge. Jedan je od gusara držao u zamahnutoj ruci bodež. Barrya i Nigela. Bogojavljenje je nešto u vezi s tri mudraca. ali se ponovo vrati i nastoji održati obitelj. očito nezadovoljna s onim što joj pruža brak i muž. Ono što tu knjigu čini još zanimljivijom jest da u tom romanu mogu prepoznati i neke svoje probleme. pa figurice gusara s modela broda. nažalost!" . DOJAM O KNJIZI Ugledavši ovu knjgu. I tako je bilo sve dok nisam počeo čitati. Velika mudrost!" "Otišao sam u posjet psu. 4. mogao sam samo reći : "Bravo. Bio je tu komad ugljena. Veterinar mi je pokazao plastičnu vrečici punu svakakvih jezivih stvarčica. taj je sigurno zadao psu gadne muke. odlazi od kuće kroz neko vrijeme. Susrećemo i neke sporedne likove : starca Berta Baxtera. Ima dobre prijatelje i to je očito jedna od najvažnijih stvari u životu. Još je u krevetu. pomislio sam si : "Još mi je samo ovo trebalo!". školske profesore i ravnatelja. shvatio sam kako je ovo djelo veoma zanimljivo i interesantno. Adrianove kolege. pa malo božićno drvce s torte.Tu je i Adrianova mama. Pas sad izgleda puno bolje. Polako ulazeći u svijet Sue Townsend i Adriana Molea. Adriane!" Na kraju bih izdvojio neke humoristične odlomke : "Našao sam u riječniku riječ koja potpuno odgovara mome starom simulant. ali je poučno i pomalo iznenađujuće da to uspijeva nadvladati svojim prirođenim smislom za humor. i dalje se kljuka vitaminom C.

Ivana Brlić Maľuranić unuka je pjesnika "Smrt Smail-age Čengića" Ivan Maľuranić. Bojim se da ću morati po cijeli dan sjediti u javnoj praonici rublja da se ne smrznem . ali još proviruje Noddyjeva kapa dvorske budale. Boja se osušila.. Premazao sam zidove dva puta crnom bojom. Rođena je u .. ali ja mislim da to iz njega govori jer zato što su u njegovoj sobi na zidovima same ružice.." "Kupio sam dvije kantice vinilske crne boje i gustu četku... 2 sata u noći. U 11 sati i 25 minuta premazao sam i posljednji zvončić. I što ću jesti cijeli dan? Morat ću jesti pomfrit i slatkiše sve dok ne upropastim tek i dok mi ne popadaju zubi. Čim sam se vratio kući iz kluba "Uradi sam". ali Noddy se ne da!. Kroz crnu boju neprestano se probija lakrdijaš Noddy. da je to pravi nadrealistički košmar. ali se on prokleti zvončići i dalje vide!. prosinac 2004 20:35:00 | 2 komentara Regoč Ivana Brlić Mažuranić Biljeąke o piscu: Autorica ove sad već potpuno priznate klasične knjige. Zvončići se. prihvatio sam se posla. Sad znam kako se Rembrandt osjećao nakon što je oslikao Sikstinsku kapelu u Veneciji. više ne vide! Stari je maloprije došao da me potjera u krevet.. Ostalo ih je još 124. Otac joj je također poznati pisac -Vladimir Maľuranić.. Rekao je da ga moja soba podsjeća na jednu sliku Salvadora Dalija. Treći premaz..-3- "Stara traži posao! Još ću završiti na ulici kao besprizorni ili tako nešto. Ostatkom crne boje i finom četkicom premazao sam Noddyjevu kapu. hvala Bogu. ali mora da je loše kvalitete jer posvuda ima pruga. Malo je bolje. Premazao sam večeras crnim flomasterom 69 zvončića na kapi... a tu i tamo probijaju Pinokijeve prugaste hlače i njegov crveni nos." Objavio lektire u 30.

div Liljo . koji mu ispriča nesretnu priču o oba sela. te je već u najmlađim godinama govorila i pisala francuski. No brza i jaka rijeka Zlovoda potapa oba sela. Svi bi tako gledali kako Zlovoda ruąi sve ąto se pred njom nađe da se Kosjenka ne dosjeti i poviče Regoču da rupu kroz koju je prolazila voda začepi svojim tijelom. Umrla je u Tagrebu 21. Tada Ljiljo naredu Regoču da probuąi rupu u zemlji koja proguta svu vodu i ponovo se pokaľu krovovi sela.vila Regoč . stanovnici i jednog idrugog sela bili su u stalnoj zavadi pa su se starjeąine Ljiljinog sela uputile prema rijeci Zlovodi u namjeri da otklone nasip i tako potope susjedno selo. Lica: Kosjenka . Najmlađa među njima Kosjenka dobila je najbrľeg konja koji je odvoji od ostalih vila i odvede preko ąirokih ravnica. ne znaju obrađivati zemlju.. sagradivąi samo jedno selo. Kopajući ispod zemlje (jer je Kosjenka ľeljela vidjeti ąto je ispod nje). ogromnog diva koji je cijeli svoj ľivot proveo brojeći sruąene zidine grada Legena. . a pastiri se spaąavaju tako ąto ih Regoč prenosi na uzvisinu do koje joą nije dolazila voda. Regoč i Kosjenka nailaze na mnoge probleme koje uspjeąno rjeąavaju te tako dolaze do svog cilja. "Slike" (zbirka pjesama 1912). Naime. "Priče iz davnine" (1916). "Zgode ©eegrta Hlapića" (1913). a na njihovo najveće iznenađenje na jednom prozoru ugledaju lica djeda i bake. ąuma. posvećujući osobito brigu izućavanja jezika.09. odvjetnika i političara u slavonskom brodu. sve do grada Legena gdje Kosjenka upoznaje Regoča. Tuľni pastiri priopćavaju Kosjenki koja ih je u međuvremenu jako zavoljela. Objavila je sljedeća djela: "Valjani i nevaljani" (1902). gje je provela jedan dio svog djetinstva.najljepąi dječak iz oba kotara Tema: Susret Kosjenke s Regočom te svađa između dva sela Sadrľaj: Radnja započinje na livadi s konjima na kojima jaąu prekrasne vile. Otad pastiri ľive u sreći i veselju. ©kole je učila privatno. a ostali dio u Zagrebu u djedovoj kući. Nakon nekoliko pokuąaja Regoč ipak zaustavlja vodu. da nemaju kako ľivjeti jer nitko od odraslih nije preľivio. Poąto tamo vječno pada snijeg odnosno nikada nema ljeta. ruski i engleski. a kasnije joą njemački. "©kola i praznici"(1905).Ogulinu.1938.. a Regoč Ljilju najpametnijeg i najljepąeg dječaka u oba kotara. Kosjenka i Regoč odlaze traľiti dva sela koja su se Kosjenki učinila prelijepim dok je jurila na svom hirovitom konju. U 18 godini udaje se za Vatroslava Brlića. Izaąavąi na svjetlo dana kosjenka upoznnaje male pastire s kojima se vrlo brzo sprijatelji. a usred sela kula u kojoj je ľivjela preljepa Kosjenka. a da i znaju sve je onako pod vodom. te tako izazove val veselja koji brzo splasne jer je cijelo selo odnosno sela bila pod vodom bez ľive duąe.

pišući redovito glatko i duhovito. putopise. on je ipak u većini svojih sudova tačan i njegova se mišljenja često javljaju u književnim udžbenicima kao definitivna ocjena hrvatskih pisaca. Bilješka o piscu: MATOŠ. cjeneći katkada kalambur više od misaono staložene ocjene. Kniževnik profesionalac. 1873 . ocjenjujući pojedino djelo ili cjelokupni rad nekoga pisca. pripovjetke. prosinac 2004 20:34:00 | 19 komentara Proza . a okušao se i u dramskom radu Kompozicijski solidno postavljene. 1894 godine dezertira iz vojske. Matoš u šestom razredu napušta gimnaziju i odlazi u Beč na vojnu veterinarsku školu. Punu mjeru svoga talenta dao je Matoš u književnoj kritici i polemici. Matoš stvara pokretan. njegove su pripovjetke pune lirizma i duhovitih obrata. likovne i kazališne kritike. on je. Antun Gustav (Tovarnik. pa tako krene on nazad u svoj hladni Legen. Matoš je naš veliki književnik u punom značenju riječi.Antun Gustav Matoš 1. zatim seli u Pariz. a ionako ga se je zaľelio. od nužde novinar. On je bio najuspješniji i najsustavniji ambasador hrvatske kulturne suradnje.A ąto je bilo s Regočom? On se naime uplaąio kad je vidio naborana lica djeda i bake te je pomislio da su oni proľivjeli straąne muke. eseje. ali boluju od nedostatka realnih doživljaja. gotovo uvijek. prodoran jezik. vrača se kući. 1898 godine odlazi u Ženevu. 13. Objavio lektire u 30. majstorski uočio bitne karakteristike umjetničkog opusa. 03. Učiteljsko dijete.Zagreb. Matoš se ogledao u više književnih rodova: piše feljtone. živ. u kojoj ostaje godinu i pol dana. koju je služio u Petrovaradinu. muzične. književnik. U osnovi lirski raspoložen. Često ćudljiv. poslušan instrument da izrazi i najkompliciranija duhovna stanja suvremenog čovjeka. crtice. Kad je amnestiran seli se u Zagreb. koju nije svršio. 1914). 17. . gdje ostaje pet godina. odgojen u Zagrebu. on je cijeli život nosio masku cinka. Ne podnosi vojnu disciplinu. Živići teško Matoš se razvijao u intelektualnom i moralnom pogledu. gdje živi do kraja života. S razvijenim ukusom i velikom književnom spremom.06. borbenog paskvaliste uvijek spremnog da na protivnika saspe slapove riječi. Matoš nije imao stalnog zaposljenja. književne. pjesme.

zagrebačko . Ministarsko tijesto. pripovjednik sveopćeg bratimstva i usrečitelj je dakle neobično mrzio. otkriva tematiku psiholoških složenosti. Novo iverje (Nekad bilo . Kip domovine leta 188*. Ugasnulo svijetlo. Bura u tišini. pun koloristične i pučke sredine. Miš.. Matoševo prozno stvaralaštvo: Matoševe novele i crtice sabrane su u knjigama: Iverje (Moć savjesti.zagorskoj sredini. krug novela o domaćem kajkavskom kraju. Sjena). U noveliOsveta ogledala kako je Matoš prikazao čudnog bizarnog pojedinca koji je bio “vudren na svoju stranu”. U čudnim gostima. Jesenska idila. Prvi krug je nastao još u živoj matici prve faze našeg realizma. neobičnim tipovima i nevjerojatnim malograđanskim zgodama. koji je sve mrzio: “Taj demokrat. Jer je sasvim nekorisno kao . Drugi krug ponajviše je nastao u polemičkim borbama.. odvija se prirodno. On. Lijepa Jelena. Poštenje. friški pereci. Matoševa proza može se uglavnom podjeliti u dva osnovna kruga i to: Prvo. Jer previše laska srečnicima. Od prokletih predmeta pak ga najviše puzrujivala laž ogledala. na putu i lutanju . Samotna noć). o građanskim inteligentima i tragičnim scenama i sudbinama. Osveta ogledala. Pereci. Nezahvalnost. Moć štampe. Jer nije dano utopijsko i idealno. Jer zrcalo je hladno i mlako kao skeptik. i drugo. Čestitka).a takva je gotovo sva knjiga Umorne priće . Ubio. Cvijet sa raskršča. dvojen je pravaškim i patriotskim stilom.sad se spominjalo. emocionalnim ritmom i sentimentalnostima. Božična priča. novele o čudacima. Prijatelj. Duševni čovjek. Vrhovac.otvara put psihološkoj prozi.2. krug novela bizarnog sadržaja. Camao. Umorne priče (O tebi i o meni.

” (OSVETA OGLEDALA) Matoševe novele i proza. npr: “San se hvata zelenih brda. intenzivnijim proznim izrazom. iako su im likovi izrazitiji tek u nekim prizorima. I dok s jedne strane pomalo dopunjuju krug tema prvih modernista. kojom su prozimana sva Matoševa djela. zvuk i miris učinilo je njegove prozne pejzažne slike izrazitijima. neku drugu temu koja se razvija i dodiruje kroz čitavo dijelo. Mami samotnu ljepoticu. povezuje krajeve s ljudima (pripovjetka Ljudi su krajevi. Pejzaž u Matoševom proznom stvaralaštvu: U Matoševom proznom stvaralaštvu pejzaž se često javlja kao samostalna literarna tema. i bujnih vinograda po kojima ruji . oživljuje ga i u njega smješta ljude.kristal dokonog soneta.. a on istovremeno asocira na nešto drugo. krajevi su ljudi). u isti mah su i težnja za novom tematikom i jednim drugim. Iako su često bačene na papir u brzini i u prvom zamahu. Jer je sjajno i uglađeno kao laž diplomatskog egoizma. ističu se svojom neposrednošču i izvornošču. ljudi uopće. Jer ima grasnost vode bez dna. Napokon jer je privlačno kao magnet grijeha. Sinestezija. koje su vezane za domaće tlo i u kojima se slika uglavnom kajkavski kraj (pejzaž domovine) i prizori iz provincije. 3. navještaju jednu novu stilsku proznu mogučnost. dubljima.. Matoš isto tako humanizira pejzaž. bitan je dio u slikanju pejzaža. značajna su pojava u našoj književnosti. života i svijeta. svjetlijima. Iskončana Matoševa osjetljivost za boju.

šumovita brda tonu u smaragdni san. ali njegovo tragično osjećanje života ne iscrpljuje se melankolijom nego prelazi i u karakteristični bunt.mrvi se crnim mrvicama u ljubičasti trag zašlog sunca. bijelo gori kao ćilibar.rumeno grožđe kao plamen. a modro se crni kao tisuć stisnutih brganica ispod jesenjeg lišća koje se napilo krvi sunčane... Zaključak: Pod utjecajem francuskih simbolista. večernjega. .. iščezava u ljubičastom poljupcu kojim slavi veseli i bijeli dan sumornu. pa je zbog toga brižno birao riječi i usklađivao sonornost vokala i konsonanta. a u tihoj i zelenoj dubini stade ručati draguljno trunje. bit će i Kroacije!” (PRI SVETOM KRAJU) . padajući sa neba vedroga.. a neki njegovi stihovi postali su političko geslo čitavih generacija: “I dok je srca. zamiru zvuci daleke muzike. Sunce zalazi. Matoš je nastojao u našem jeziku ostvariti glazbenu sugestivnost. baršunastu noć!” (SAMOTNA NOĆ) 4. Matoševa je sklonost sentimentalizmu dokazana nizom pijesama. Matoš je začetnik moderne dijalektalne lirike i fraze. ruže oko vesla ritmove neke slatke i biserne pjesmice. Sa purpurne se vode stade pušiti mliječna para. zvjezdanoga. a riječni val šušteći kao svrha koke kneginje.

20. Cerovec. 1842. 30. Najvredniji dio njegova rada jest ljubavna lirika. Stanko (Jakob Frass.Zagreb. a nemrem spati Po hiži me hinca mušlih črni raj. putopisac.). Njegova lirika inspirirana je romantičnom erotikom u stilu i u modi njegova doba. kritičar. lak i nepatvoren izraz. nasuprot deklamacijama i retorici. Po svojoj raznovrsnoj djelatnosti (pjesnik.5. prevodilac) Vraz je jedan od najistaknutijih iliraca i prvi hrvatski profesionalni književnik. on unosi u hrvatku liriku svjež.1810. . Kao pjesnik Đulabija i niza soneta Sonak i istina. posebno utilitarizam i diletantizam patetičnih tamburaša i budničara. TEZA BILJEŠKA O PISCU: VRAZ. U kritici se bori za evropski kriterij i protiv diletantizma. a za književno je stvaranje tražio da se oslanja na tekovine narodne i slavenske književnosti. prosinac 2004 20:34:00 | 0 komentara ÐULABIJE . Ko kotiček već kriči za vrati Hajči Smiljček. što je prevladavalo u pjesmama većine iliraca.“Već je zorja. književnik. hajček picej moj!” (HRASTOVAČKI NOKTURNO) Objavio lektire u 30. U satirama i epigramima ismijava nedostatke društvenog i književnog života.STANKO VRAZ 1. s Vukotinovićem i Rakovcem izdaje kritički časopis " Kolo ". posvećenom imaginariom ljubavnim idealima.1851.6.

I. godine. pjevanje 35. Vraz je napisao jos treći i četvrti dio tog ciklusa pjesama koje su nasuprot I. A sestrica neće . kojoj su posvećene. da ih zatim izda u zasebnoj knjizi 1840. a kasnije. U tom izdanju izašla su prva dva dijela tog ciklusa. TEZA ANALIZA DIJELA: Đulabije su cilkus ljubavnih pjesama koje je Vraz poćeo objavljivati u Danici 1837. godine. i II. pjevanju posvećene domovini. ti moj nepokoju! Kupi me u srće i dušicu svoju Jer smrtna j´ grehota gdje brat bolan čeka. Ljubice nemila. poslije smrti Ljubice Cantilli.2.

(ljubav prema Ljubici). Vlada vedro i optimističko raspoloženje. Vraz iznosi ljubav prema Ljubici. djevo mila! Dok su nam jos vita od mladosti krila. Što će donijet sutra znano j´ samo Bogu Ćar je Đulabija u njihovoj gotovo naivnoj jednostavnosti i neposrednosti. Njegovi osobni osjećaji koji se odnose na ljubav prema ženi i domovini su vedri. Ljubi. U pojedinim pjesnicama Vraz je neki obićni doživljaj znao tako umjetnički zaokružiti da se svaka od njih doima kao potpuna umjetnost. a poslije smrti bol i sućut. kasnije nostalgični i potišteni. Nakon njene udaje nostalgija i potištenost. Đulabije su tipićan izraz romantičarskog mišljenja i nazora sto se naroćito oćituje u povezivanju tih dvaju elemenata. Ljubice.da prinose lijeka. povezani su sa pejzažom. a što u konačnoj varjanti donosi do osjećanja sveljudskog. III.. Ljubi me.. 38. Sreća bez pokoja mijenja brzu nogu. U pjesmi. Đulabijesadržavaju doživljene djelove. ali im je jezgra izrazito romantička. pjevanje . jos jednom izražava koliko ju je volio.

Bilo je u tom traženju i lutanja. Počevsi pisati pjesme Ljubici.69. Krasan si moj kraju sva su mjesta ista. što ga je Vraz iskoristio već u slovenskim stihovima. i slabih stihova. 3. te gazele. kako će ih završiti. povezanih. a ne u kompoziciji. U njima je uporebljen krakovjek. no nikakav roman. pa je i na taj naćin obogatio našu književnost onoga vremena. No one su u čitavom njihovom ugođaju. bilo je naročito mnogo borbe s . Srodnosti izmedu Đulabija i razlićitih romana iz vremena romantike. TEZA STIL PISCA: U težnji da nađe što adekvatniji izraz za svoje pjesničke vizije Vraz je pronalazio različite forme: od klasičnih soneta do romance i balade. To je oćita zabluda. Al´ od cvijeta sreće nij´ već nijednog lista Samcat po nijh sećem s tugom bez broja ko po groblju djece Slava mati moja Đulabije su u hrvatskoj književnosti i njenoj povijesti proglašene ljubavnim romanom u stihovima. doduše ima. Đulabije su u cjelosti zbirka ljubavnih pjesma. Vraz nije ni mogao znati. Po svom sadržaju i po pjesnikovu osjećanju Đulabije su isto toliko slovenske koliko i hrvatske.

e. No usprkos svim tim slabostima Vraz je u svoju poeziju unio mnogo iskrenih.jezikom. Zemlja je vrvila `ivotinjama ali nije postojao jedan duh koji bi vladao zemljom u svoju korist. kako ga neki nazivaju "otac tragedije". Engels ga je opisao kao jasno izra`enog tendencioznog pjesnika. 2. što nije nikakvo ćudo kad je Vraz slovenac. Potjecao je iz zemljoposjedni~kog roda. prije n.e. prije n. Bio je svjedok svrgnu}a tiramide u Ateni. TEZA: Bilje{ka o piscu Kao za ve}inu anti~kih pisaca nemamo mnogo biografskih podataka. kod Salamine i Plateje. Ta je grupica imala znatnu ulogu u Ateni u prvim desetlje}ima. TEZA: Sadr`aj "Nebo i zemlja bijahu stvoreni" tim rije~ima Eshil zapo~inje svoje djelo. Eshil je sudjelovao u borbi protiv perzjanaca i to na bitki na Maratonu. uspostavljanja demokratskog ure|enja i uspje{ne borbe protiv intervencije aristokratskih dr`ava. Rodio se 525. Bio je. Da bi stvorio du{u uzme iz `ivotinja sva dobra i zla svojstva i zatvori ih u grudi ~ovjeka. Za takvo stvorenje mudri Prometej sin Japetov uzme ilova~u. u Eleusini. Zbog tih nesporazuma morao je provesti posljedne godine `ivota na siciliji izvan domovine. Iz te smjese nastane lik po vanjskom izgledu jednak bogovima ali bez du{e. Uzroci tih nesporazuma nisu poznati. Nastali su golemi nesporazumi i sva|e izme|u Eshila i naroda. Objavio lektire u 30. iako je pripadao konzervativnoj grupaciji u samoj demokraciji. god. Eshilove politi~ke simpatije o~ituju se u njegovim djelima. god. Znao je i prije odlaziti tamo i prikzivati svoje drame. Bo`ica Atena mu je pomogla u tome {to je tom liku udahnula duh ( bo`anski dah ). Tako su . osobnih momenata koji variraju od vedrih stihova do sumornih motiva i atmosfera. Iz njegovih pjesama vidi se da je bio prista{a demokratske dr`ave. nakvasi je vodom i stane ju mjesiti. U Sicilskom gradu Geli Eshil je umro 456. prosinac 2004 20:34:00 | 0 komentara Eshil: Okovani Prometej 1.

. Pandora nije dala nadi da iza|e iz lonca. Stra{no se razljuti na Prometeja kad je pred sobom na{ao samo salo i kosti. Tada ih je Prometej po~eo podu~avati kako }e vidjeti. Za uzvrat Zeus je ljudima uskratio posljedni dar za savr{en `ivot tj. Nakon nekoliko tisu}a stolje}a nai{ao je tamo Heraklo u potrazi za zlatnim jabukama. Hermo odvede Pandoru na Zemlju i uputi je prema Epimeteju. Pisac groznice i razne druge bes~ujne ali vrlo mu~ne nevolje opisuje kao ~ete bez dara govora. On sa svojom lukavlju{}u `eli prevariti bogove. Pojedena jetra bi svaki dan na novo izrasla. Prometej je zastupao ljudski narod kako ga bogovi nebi previ{e iskori{tavali. ploviti morem. nego ga poklopi prije njezinog izlaska. a u drugom ve}em kupu bijahu kosti i salo. mi{i}i. Za uzvrat Zeus je stvorio novo zlo. Hefest je tu naredbu izvr{io. Tako je na Zemlju do{lo zlo. Ukratko uputio ih je u sve `ivotne potrebe. Zeus je reko da je ta podjela nepravedna.. Sama Atena iz zavisti prema Prometeju ogrne djevojku sa bjelom svjetlucavom haljinom a glavu joj ovjen~a svje`im cvje}em i zlatnom vrpcom. Kako nebi optu`ivali da je Zeus oslabio Prometj je morao nositi `eljezni prsten s ukovanim komadi}em kavka{ke stjene. Sve krivice za taj ~in Zeus je predao Hefestu i njegovim slugama.. U loncu je bila samo jedna dobra stvar. mozak. slu{ati ali nisu mogli vidjeti niti ~uti. a to je bila nada. ~uti. ^ak i smrt koja je nekad sporo dolazila ubrzala je svoje korake. Hefest je morao Prometeja lancima prikovati na stjenu Kavkaza pred strahovitim ponorom. No Japetov sin je i za to na{ao rje{enje. ^im je to ugledao napnuo je luk. lje~iti se. Zeus je tako stvorio to ljupko zlo i dao mu ime Pandora. . Prometej je uzalud opomenuo jadnog Epimeteja da se ~uva bilo kakvog bo`jeg dara. vatru. Tako je Zeus mogao govoriti daj je jo{ Prometej prikovan na Kavkaz. Prometej mu je predlo`io da izabere koji od dva kupa `eli. @ivjeli su pod zemljom u mra~nim pe}inama. Prometej je bio tog Titanskog roda. Nezasitan Zeus mu po{alje jo{ i orla koji bi mu svaki dan kljuvao jetru.. Tamo su se utvrdila prava i du`nosti ljudi. U manjem kupu bija{e svo meso. Zeus se odlu~i za ve}i kup i odgrne ga. Pomo}u u`arene tinjaju}e tre{}ice na zemlji je stvorio prvi plamen od kojeg su ljudi dobili ogromnu korist. slobodno i bez ikakve nevolje. ukratko sve korisno. Do tada su ljudi na zemlji `ivjeli mirno. U Mekoni organizirali su susret bogova i smrtnika. On je pokorio svog oca Krona i Titane ( stari bogovski rod ).. Bogovi su imali izabrati {to `ele od jednog bika. Kako bi ispunio Zeusovu volju Heraklo mu namjesti zamjenika Kentaura Hirona koji je bio spreman umrijeti premda je bio besmrtan. Na nebu je sa svojom obitelji vladao Zeus. Hermo joj podjeli dar govora a Afrodita svaku dra`esnost i milinu. Zatim mu je skinuo okove i poveo oslobo|enog Prometeje sa sobom. Jadan Prometej nije smio zaspati niti kleknuti nego smo mukotrpno bezograni~eno stajati. Prometej je ubio tog bika i od njega je stvorio dva kupa. uptrebljavati `ivotinje. Naredio je Hefestu bogu vatre i umjetnosti da napravi varljivi lik lijepe djevojke. odapnuo strijelu i skinuo orla sa Prometejevih koljena. Zeus je rekao da te patnje trebaju trajati sve dok jedan zemljanin ne daruje svoj `ivot smrti i tako preuzme krivicu na sebe. hraniti se.. utroba. Sve {to su radili bilo je bez smi{ljene osnove. Pandora je sa sobom nosila lonac pun nevolja i ulaskom u ku}u ga otvori. Epimetej je ugostio Pandoru.nastali ljudi koji su mogli gledati. Bogovi su po~eli od ljudi tra`iti da ih ~aste uz uzvrat njihove za{tite.

loše gospodarenje zemljom i pogrešan odgoj i obrazovanje intelektualaca.3. Osim pripovjetki među kojima se ističu "Tena".g. "Proletarci" i "Među svjetlom i tminom". u Koprivnici. Tema: Piščeva ljubav prema. Pisao je romane među kojima je najpoznatiji "Mrtvi kapitali" u kojemu otkriva nedostatke u društvenom životu. šumi. TEZA: Mi{ljenje o djelu Slavonska šuma" Kozarac je dao prekrasne slike šumskog života. "Biser Kata". Slavoniji i njenim ljudima i običajima Osnovna misao: Treba čuvati šumu Vrijeme radnje: Davno Mjesto radnje: Slavonska šuma . Josip Kozarac je umro 1906. biljnog i životinjskog. U posljednjem periodu života i rada pisao je pripovjetke u kojim je pokušavao rješavati neke psihološke probleme suvremenog čovjeka kao što su "Mira Kodolićeva". "Oprava".

a oni gladni tako da su ga jeli i za večeru. svako drvo i svaki glas. Ptice pjevice su u svojim gnjezdima. ali crn kao tinta.Likovi: Josip Kozarac. lugar Sadržaj: Slavonska šuma je šuma s divnim i visokim stablima. Priroda buja. Slavonac voli svoju hrastovu šumu. a zec i srna hranu. po šikarama i i livadama oko sela. Sa godišnjim dobima šuma se mijenja. tjerajući patke i pucaju. Sredinom rujna nastaje važno razdoblje za slavonsku šumu. jer ona mu je pašom odgajala volove. sve je u pokretu. Bartol nije znao zbog čega je paprikaš crn . dogovorili su se da će mlade orlove popovaditi ili ubiti zato što im je orao ubijao domaće životinje. Kada vjetrić zapuhne. svojim drvetom dizala kuće i ograde. U šumi su samo kos i drozd. Kada su pojeli. a neki imaju pse koji im donose. Tu se dižu veliki hrastovi sa sivkastom korom i brazdama koje teku duž cijeloga dvadeset metara visokog debla sa snažnom širokom krošnjom koja ih je okrenula kao stasite junake. staje i štagljeve. Dva lugara. Jedan je čovijek pucao u orla. začudili su se jer je to bio jastreb. Vuk. ali je bio toliko ukusan. On pozna svaku pticu. Nisu mogli ni jedno ni drugo zato što je brijest bio jako visok. Kada mu zbraniše i zatvoriše šumu. Osim bogatih trgovaca tu su i Turopoljci koji prolaze . Kako je orao bio ranjen svoj je plijen ispustio i srušio se u šumu. Kada su su došli u kolibu vidjeli su da im je Bartol pripremio paprikaš. on postade siromah. Kud god čovijek ide tamo i oni. lisica i kuna davali su mu skupo krzno. kada je brijest bio skoro srušen na njega su doletjela dva čvorka koja su ušla u orlovo gnijezdo. svojim žirom hranila svinje. kada su ga ljudi opazili. Šuma je oduvijek bila njegovo nepresušivo blago. Šumski trgovci obilaze dijelove šume koje su preko ljeta procijenili i obilježavaju stabla koja će preko zime doći na prodaju. posadio voćnjake i šljivike. Gnijezdo je bilo dobro naslagano tako da ga zrno nije moglo probiti. radi se procijena šuma. O Ilinju love se divlj patke. I tako je spašeno Bartolovo kuharsko umiječe. Bio je ukusan. Kad su ljudi pogledali orlov plijen. Vračajući se sa teškoga posla očekivali su da će im Bartol pripremiti dobar ručak. a šuma puna komaraca. čvorci su uginuli. tvrdo glatko lišće zašapće. kada dođe ljeto. Kada dođe ljeto. zatim zašuti i zašumi. a nije imao grana po kojima bi se popeli. u šumi sve postaježivlje i raznolikije. Procijena je težak posao. sagradio je kuće. On je u njoj kao u svojoj kući. jedan radnik i kolibar Bartol prenoćili su u kolibi koja je ostala iza šumskih radnika koji su preko zime ovdije radili. Ljudima nije ništa drugo preostalo nego da sruše brijest. Usput se ulovi i koja štuka i šaran. Bartol. a i život u njoj. Dok su jedni rušili drugi su puškama pazili na orla. Bartol ode u kuhinju i otkrije da je paprikaš crn zbog toga što je zdjele pokrio hrastovinom iz koje je curio tanin crn kao tinta. Odjednom ugledaju orla kako se vraća u gnijezdoi pandžama nosi plijen. od jakoga udarca kada je brijest pao. Na jednom visokom brijestu sagradio je orao gnijezdo. Pokraj šume. U proljeće kad se sve oživljuje u šumi je najpustije. a društvo ohrabreno da i dalje jede bartolova jela. Neki lovci gaze po vodi.

“Igra se nastavlja”(1967). Objavio lektire u 29. “Hvatajte lopova”(1964). Osim pjesama Grigor Vitez je pisao priče i članke za novine i časopise. Tko bi nabrojio što je sve šuma u tih dvjesto godina dala. I tako je u isto vrijeme na jednom mjestu smrt.“Medvjed kao pudar”. “Naoružane ruže” (1955). “Maksimir”. njen čaroban mir. “Gdje priče rastu”(1965). a sahranjen je u svom rodnom selu. “Sto vukova”(1957). Neke od pjesama Grigora Viteza prevedene su i objavljene na petnaestak jezika izvan naše zemlje.pejzažna Stil: personifikacija (“Sunce toči”) . U listopadu poćinje lov na srne. Što se sve u njoj događalo i što će se dogoditi. a na drugom život. u Kosovcu. Koliko se je stare šume posjeklo. godine u Zagrebu. “Doživljaj svjetskog putnika” i “Čudna škola”. “Tko će s nama u šumicu”. odnosno prirodu koja nam uzvraća svojom ljepotom Vrsta stiha: Vezani Vrsta pjesme: Lirska . “Dva pijetla”. U to doba sije se žir.g. i slikovnice. i poezije “Kao lišće i trava”(1960). a u studenome je šuma mirna. što je sve vidjela i doživjela. Grigor Vitez je umro 23.šumom i procijenjuju urod žira koji je zbog sječe šume i njegove upotrebljivanosti na sve većoj cijeni. toliko nove treba zasaditi. studenog 1966. a tamo još dalje udara sjekira i ruši se što je dvije stotine godina raslo.Grigor Vitez Ponešto o piscu: Grigor Vitez rođen je 1911. “San boraca u zoru” (1955). u Slavoniji. Tulipani dižu čaše Tema: Radost tulipana Osnovna misao: Treba čuvati cvijeće. prosinac 2004 23:29:00 | 4 komentara Gdje priče rastu . “Prepelica”(1956). “Kad bi drveće hodalo”(1959). To je ta njena tajna. “Pjesme” (1950). Objavio je zbirke pjesama . Na to sijanje izađe čitavo selo. “Životinje spavaju”. Za djecu je je objavio zbirke pjesama: “Vesele zamke”(1955). I dok se uz pijesmu sadi mlado drveće na drugom kraju žalosno otpada žuto lišće. “Povjerenje životu”(1985).

Lastavica Tema: Povratak lastavica s juga Osnovna misao: Kada dođu lastavice počinje proljeće Vrsta stiha: Slobodan Vrsta pjesme: Lirska .olovko Tema: Želja učenika da ne moras sam pisati zadaču i učiti Osnovna misao: Ne teba biti lijen Vrsta stiha: Slobodan Vrsta pjesme: Lirska . knjižice. Nauči se !”) Lovačka priča .misaona Stil: poredba (“zmaj je avion”) Olovko.misaona Stil: personifikacija (“Knjižice.pejzažna Stil: personifikacija (“a što si nam donjela? proljeće na repu“) Zmaj Tema: Putovanje avionom Osnovna misao: Ne treba se bojati leta avionom Vrsta stiha: Slobodan Vrsta pjesme: Lirska .

Roman je zapravo njegov vlastiti dnevnik u kojem se nižu njegove misli i zbivanja koja ga zaokupljaju. to je niz sličica iz njegovog života. pod naslovom "Adrian". s roditeljima. njegove nedoumice. zahvaljujući izvanrednom prijemu kod čitatelja.misaona Objavio lektire u 29. 3. možda je pomalo "bucmast".SUE TOWNSEND 1. prosinac 2004 23:28:00 | 0 komentara TAJNI DNEVNIK ADRIANA MOLEA . trinaestogodišnjeg Adriana Molea. od dana do dana. ANALIZA LIKOVA Adrian je dječak u pubertetu. godine objavila prvo djelo. njegova traganja za stotinama odgovora. uskoro je. . Znamo da ga muče bubuljice i prištevi. kako kaže njegov liječnik. O njegovom izgledu znamo malo. napisala i objavila "Tajni dnevnik Adriana Molea" i "Novi jadi Adriana Molea". KRATAK SADRŽAJ U ovom modernom romanu. kao i osobama s kojima se prepliće njegov život. niz njegovih "jada". upoznajemo glavni lik.Tema: Priča lovca o lovu na jelena Osnovna misao: Treba biti mudar i snalažljiv Vrsta stiha: Slobodni Lirska . te kroz njegova razmišljanja saznajemo o svim problemima koji ga muče. od siječnja jedne godine do travnja iduće. 2. a neki su postali predloškom za radio i scenska djela. Sadržaj knjige nije vezana radnja. BILJEŠKA O PISCU Sue Towsend je suvremena engleska spisateljica čiji su romani za omladinu prevedeni na mnoge svjetske jezike. njegovi sukobi s okolinom. Nakon što je 1982 .

Barrya i Nigela. Adrianove kolege. Od ostalih likova mogu spomenuti Adrianovog oca.Više znamo o njegovim životnim prilikama i neprilikama. Susrećemo i neke sporedne likove : starca Berta Baxtera. pokušava ih vidjeti sa svim vrlinama i manama. DOJAM O KNJIZI Ugledavši ovu knjgu. ne previše poduzetnog. mašta o svojoj budućnosti. piše pjesme). Tu je i Adrianova mama. s njima živi pas. Prilično samosvjesna i odlučna. shvatio sam kako je ovo djelo veoma zanimljivo i interesantno. Ona puno pomaže Adrianu. gotovo sve situacije uspijeva sam riješiti. baku Mole. voli ga i razumije. On zapravo voli svoje roditelje."(citat. Čak je i ambiciozan. pažljiv je i osjećajan (bira poklone za svoje drage. Unatoč svim tim problemima. Posjetit će me nakon sata iz viole. a kasnije čak i očeva ljubavnica s djetetom i starac Bert. daje mu podršku. trudi se biti što bolji u školi. Polako ulazeći u svijet Sue Townsend i Adriana Molea. kako je opisan. "kose boje sirupa". Zaljubljen je u Pandoru i ljubav mu pomaže u svakodnevnim "nevoljama". neke susjede i druge. svjesna svog izgleda i svog utjecaja na dječake. Njene su obiteljske prilike puno bolje od njegovih. povremeno se baka pojavljuje u kući. Adrian polako odrasta. školske profesore i ravnatelja. očito nezadovoljna s onim što joj pruža brak i muž. str 217) -2- Pandora je Adrianova vršnjakinja. isključuje se iz svijeta odraslih kad je to potrebno za njegov vlastiti mir. ali se ponovo vrati i nastoji održati obitelj.. ali zapravo dobra kao osoba. možda i malo nemarna prema Adrianu. pomislio sam si : "Još mi je samo ovo trebalo!". ne sukobljava se s njima otvoreno. Ima plemenitu narav (brine o starcu Bertu Baxteru). ne živi u oskudici. Ljubav mi je još jedini spas da totalno ne poludim. Knjiga . čak se na neko vijeme i rastaju. On je zapravo jedno dobro dijete koje na neobično duhovit način pliva u "olujnom pubertetskom moru". odlazi od kuće kroz neko vrijeme.. 4. Roditelji su mu u stalnoj svađi. školskim drugovima oprašta neke njihove propuste. zgodna djevojčica. sklonog alkoholu i samosažaljavanju. I tako je bilo sve dok nisam počeo čitati. uz nju uspijeva održavati ravnotežu u svom životu : " Nazvao sam Pandoru. Ono što tu knjigu čini još zanimljivijom jest da u tom romanu mogu prepoznati i neke svoje probleme.

. Premazao sam zidove dva puta crnom bojom. Veterinar mi je pokazao plastičnu vrečici punu svakakvih jezivih stvarčica. i dalje se kljuka vitaminom C. pa figurice gusara s modela broda.. pa malo božićno drvce s torte. Za dva dana moći će se vratiti kući. Pas sad izgleda puno bolje. ali Noddy se ne da!. taj je sigurno zadao psu gadne muke. Pas je zatvoren u drvarnicu.. nažalost!" -3- "Stara traži posao! Još ću završiti na ulici kao besprizorni ili tako nešto.. Kad sam pročitao knjigu. Bio je tu komad ugljena. Velika mudrost!" "Otišao sam u posjet psu. mogao sam samo reći : "Bravo. Čim sam se vratio kući iz kluba "Uradi sam". Jedan je od gusara držao u zamahnutoj ruci bodež.govori o mom vršnjaku koji proživljava doba sazrijevanja i u tom razdoblju pronalazi bezbroj razloga za nezadovoljstvo. Kroz crnu boju neprestano se probija lakrdijaš Noddy. Operiran je. I što ću jesti cijeli dan? Morat ću jesti pomfrit i slatkiše sve dok ne upropastim tek i dok mi ne popadaju zubi. . Bogojavljenje je nešto u vezi s tri mudraca." "Kupio sam dvije kantice vinilske crne boje i gustu četku. Bojim se da ću morati po cijeli dan sjediti u javnoj praonici rublja da se ne smrznem . Još je u krevetu. ali je poučno i pomalo iznenađujuće da to uspijeva nadvladati svojim prirođenim smislom za humor. prihvatio sam se posla. Adriane!" Na kraju bih izdvojio neke humoristične odlomke : "Našao sam u riječniku riječ koja potpuno odgovara mome starom simulant. Ima dobre prijatelje i to je očito jedna od najvažnijih stvari u životu.

Rekao je da ga moja soba podsjeća na jednu sliku Salvadora Dalija. ali se on prokleti zvončići i dalje vide!. "Slavonska šuma". Beranek ... prosinac 2004 23:28:00 | 0 komentara Tena . stoljeće Mjesto radnje: Slavonija Vrsta: Pripovjetka Likovi: Tena (Terezija) . Boja se osušila. "Tena". Ostalo ih je još 124. romanopisac. hvala Bogu. Ostatkom crne boje i finom četkicom premazao sam Noddyjevu kapu. Premazao sam večeras crnim flomasterom 69 zvončića na kapi. ali mora da je loše kvalitete jer posvuda ima pruga. a tu i tamo probijaju Pinokijeve prugaste hlače i njegov crveni nos. Zvončići se.. Sad znam kako se Rembrandt osjećao nakon što je oslikao Sikstinsku kapelu u Veneciji. Đorđe . Maruška . ali još proviruje Noddyjeva kapa dvorske budale. i druge. Malo je bolje. Tema: život slavonske žene Vrijeme radnje: 19. Jerko Pavletia . Joza Matijević . Ivka ." Objavio lektire u 29.Josip Kozarac O piscu: Hrvatski pripovjedač. U 11 sati i 25 minuta premazao sam i posljednji zvončić. Leon Jungman . " Biser-Kata". Sva su mu djela tematski vezana za Slavoniju.Treći premaz. Rođen je 1858 u Vinkovcima. da je to pravi nadrealistički košmar... ali ja mislim da to iz njega govori jer zato što su u njegovoj sobi na zidovima same ružice. u Beču je diplomirao poljodjeljstvo i šumarstvo. Umro je 1906 godine. Najpoznatija djela su mu : "Priče djeda Nike".. Pučku školu i gimnaziju završio je u vinkovcima. 2 sata u noći. više ne vide! Stari je maloprije došao da me potjera u krevet.

A usto je bila i s Đorđom. Osvojila ga je na jednom plesu. Tena se zaljubila u njega i prvi put u životu osjetila ljubav. Iako je bio cigan on se Teni sviđao. Nakon izvjesnog vremena Tena je prešla Leona sa Đorđom. Pošto je Tena bila s Leonom. Na primanju sve su se cure nabacivale Leonu. Jerko je uspio nagovoriti Tenu da ode na primanje i sam ju je otpratio do Leonove kuće. Tena nije voljela Leona. Leon je znao da ga Tena ne voli. a jedna ciganka je donjela Maruški veo koji je zaražen vodenim kozicama. a kuću i zemljište je dano na dražbu zbog neplaćenog poreza.Sadržaj: Tena je mlada Slavonska djevojka i polako postaje jedna od najljepših cura u selu. a na njima je svirao cigan Đorđe. on je uzdržavao i njezina oca. Maruška je dala veo Teni i Tena se razboljela. a Tena je ostala bez luksuznog života. Nakon što je potrošila taj novac morala je smislit način kako ae živjeti. Kada je opazio Tenu odmah mu se svidjela. Našla je Jozu Matijevića . U 16 godini života umire joj majka i ona ostaje sama s ocem Jerkom. Leon je organizirao primanja u svojoj velikoj i prostranoj kući. Cijelo selo je ogovaralo Tenu i došao je glas do Leona. Tada je Leom pričao sa Teninim ocem Jerkom da pošalje Tenu na primanje. ali Tena nije. Leon je i dalje organizirao primanja. Jozo je imao ženu Ivanku. Nakon Boranekovog odlaska Tena je nosila crninu i povukala se u sebe. Tenu to nije zanimalo jer joj je ostalo puno haljina i novaca od Leona. a nakon Leonovog odlaska on je zapio sav novac. s nakanom da će Tena doći. U među vremenu Ivanka je ostala trudna. Došle su sve seoske cure. ali na nju nije previše mario za to što je imao Tenu. pa se ona žalila Teni i molila ju za zaštitu. ali on je samo gledao Tenu. Tena se doselila kod Joze i preuzela vlast u kući. ali bila je kod njega zato da osjeti čari luksuznog života. Sav novac koji je Đorđe zaradio odlazio je Teni. zvao se Leon Jungman. U to doba kraj njezinog sela bila je Češka vojska. Tako je živjela s dvojicom ljubavnika. S vremenom Ivanka je postala prijateljica s Tenom. Usto su ciganka i Maruška napravile prijevaru i uvjerili Đorđa da je Maruška trudna. Tenu se je dojmio sav taj raskoš i bila je očarana s njime. Jozo bi znao često vikati na Ivanku. Tena je od bolesti dobila plihove po licu i više nije ličila na staru Tenu. ali Tena je i dalje bila povučena. Kod Đorđa je bila još teža situacija. on je redovito tukao svoju ženu Marušku i maltretirao je. Nedugo zatim u selo je došao bogataš iz jedne Pariške tvrtke. Prišavši Teni obasuo ju je prostranim sobama i oni svježim mirisima. Ivanka je rodila i nakon poroda se . Leon je dobio premještaj. a u njoj je bio mladi vodnik Beranek. no došla je zapovjed i Beranek je mora krenuti u Bosnu.

sitnih vatrenih očiju. ali ga onda nije htjela. Bio je mlad ljepuškast. Tada se pojavio Đorđev navodni sin i on više nije htjeo uzdržavati Tenu. guste. Beranek je ostao na imanju sa Tenom da iznova podigne zapuštena polja i pruži mlađem pokoljenju ljepši život. Leon Bogati čovjek koji dolazi u Slavoniju da bi zaradio novaca a usput da ne bude sam spetlja se sa Tenom.proljepšala . Nije imala nimalo srama što ju selo ogovara. sada ga koristi samo kao sredstvo pomoću kojeg se uzdržava. a plavih brkova. Tena ga koristi kao izvor novčanih prihoda. Na kraju je imala sreće što joj se vratila prva ljubav kod koje je pronašla svoju sreću. tamne kose . Beranek Mladi vodnik u Češkoj vojsci koji se istinski zaljubljuje u Tenu i na kraju rata se vraća Teni i s njom provodi ostatak svog života. crnomanjastobjelkaste puti. Nakon završetka rata Češki vojnici su se vratiili u selo da bi otkupili zemlju i tu se nastanili. tuče ju. Grub prema ženi. Đorđe Cigan koji svira gusle. maltretira. Nakon Što se oporavila Tena više nije bila ona stara . Karakterizacija likova: Tena U mladosti Tena je bila cura koja nije potpuno bila svjesna svoje ljepote. Uvjek je gledala na svoje dobro bez obzira kako to utječe na druge. Njihov susret nije bio sretno sjedinjenje nakon drugog vremena. Jozo Želio se oženiti sa Tenom još dok je bila cura. Grub je prema ženi . a kada je Jozo vidio Tenu onakvu nije mu više stalo do nje. On se radovao ponovnom susretu sa Tenom iako je strepio dali će ga tena primiti pošto je u ratu ostao bez desne ruke. odnosno nakon svoje prve ljubavi počela je shvaćati koliko je ljepota bitna za ugodan život jedne seoske cure. ponižava. postala je starija. Kada je Beranek vidio da je na prodaju Tenina kuća i zemljište za vrlo malo novac odmah je dao polog. S vremenom. zapravo moglo bi se reći da je prkosila selu i stvarala zavist među drugim seoskim curama.

bila sretnija. cijeli dan bi sjedila u kući. ali nakon poroda se proljepšala. simptomatično za pisce tog doba.Ivanka Pokorna žena. Objavio lektire u 29.Anton Pavlović Čehov Bilješka o piscu: A. nezadovoljna životom koji vodi a ne vidi izlaz. Bio je. Vrlo plemenita žena. prosinac 2004 23:27:00 | 8 komentara Tri sestre . barem tako misli. Nakon gimnazije u rodnom gradu se upisuje na medicinu u Moskvi. “Ako bi se udala. Pomoću varke pridobija muža. putovao je na Sahalin. Čovjek u futroli… Likovi: Olga je najstarija sestra. Čehov je među ostalim i tvorac antiteatralnog kazališta i psihološke drame. ali je istupio iz Akademije zbog nepriznavanja Maksima Gorkog. te se kao student počinje baviti pisanjem. Potajno se nada koko bi u Moskvi mogla naći muža i onda bi. kako u Rusiji tako i van Rusije. siromašan. Morala je podnositi drugu ženu u kući i biti podložna njoj.a po zanimanju liječnik. Surađivao je s velikom opernim redateljima. P. Galeb. Rođen je u trgovačkoj obitelji. Bila je sitna. te je uvelike djelovao na kasnije generacije pisaca. Voljela bih muža. bilo bi to bolje. Poznatija djela su mu: Tri sestre. Najbolja njegova djela su novele i pripovjesti. Maruška Žena kojoj je bilo dosta što je druga žena. izbjegavao je politiku. jedina je pomagala Teni dok je imala vodene kozice. bolestan. Čehov (1860-1904) ruski je pripovjedač i dramatičar. Ujak Vanja.” . nije oženjena.

postaje papučar i pušta svoje ambicije da padnu u blato. i masli o svemu na loš način. Irina je najmlađa od sestara. Svoje nezadovoljstvo neće nikad riješiti jer su joj ciljevi nerealno visoki. a uza sve to tu je još i unutarnji sukob. i prtpostavlja da bi ga sigurno našla u moskvi. mirna i glatk bez većih preokreta. mrzi svoj život. velikih ambicija. Kako ima dominantnu ženu. čeka princa na bjelom konju. Forma i stil: Ovo djelo je drama ods četrri čina. on se povlači. Rano se udala.Maša je vječno nezadovoljni melankolik. lik malograđanke koju nitko ne prihvaća. koji stalno teži nemogućem. Andrej je sin. no ona je uz to i lik koji se najviše mjenja. i smatra kako joj rad djelomično zamjenjuje ljubav. . te se kasnije ipak koliko asimilira u društvo. Natalija je poprilično težak lik. Traži životnu sreću. Zasniva se uglavnom na samim likovima i njihovoj tragičnosti koja samo kazuje kako promjene nema unatoč vječitom optimistu i njegovoj priči o svjetloj budućnosti. s malim šansama za ostvarenje. a da nije promislila.

st. “Seljačka buna”i “Diogenes” roman iz suvremenog života “Prosjak Luka”dok povijesni roman “Kletva”koji je izlazio u “Narodnim novinama ” 1880/1881 nije završen. dobro i plemenito. da mane prošlosti popravimo.” . Iz Praga je prešao u Beč gdije je uređivao časopis “Glasonoša”. a pravne je nauke završio u Pragu i Zagrebu. Godine1871 štampao je svoj prvi veliki historijski roman iz prošlosti Zagreba. Mi hoćemo da dignemo narod da ga osvijestimo. postao je gradski senator. jer ga je zatekla prerana smrt. koje Turčin od duga časa broji. g. “Zlatarevo zlato” zatim je napisao veći broj pripovjesti “Prijan Lovro”. U svojim članicama “Naše književnosti” rekao je Šenoa na jednom mjestu ovo :”Zašto pišemo? Da si ovaj ili onaj čitalac ne znajući šta da pametno radi prikrati vrijeme ? u tom slučaju ne bi novele više vrijedile od one brojanice. 1881 u četrdesettrećoj godini života. IX.AUGUST ŠENOA Bilješka o piscu: August Šenoa rođen je u Zagrebu 14. negdje u 19. kulturnom i prosvjetnom podizanju naroda. Umro je 13. zatim tri historijska romana: “Čuvaj se senjske ruke”. “Branka” i dr.Vrijeme i mjesto radnje: Radnja se odvija u malom Ruskom gradiću u provinciji. 1866. a pisao je mnogo i neumorno u želji da svojiim književnim radom poradi na političkom . Građu za svoja mnogobrojna književna djela crpio je Šenoa iz hrvatske prošlosti i sadašnjosti . vratio se u Zagreb i ušo u redakciju “Pozora”(kasnije “Obzora”). Objavio lektire u 29. 1838. “Mladi Gospodin” “Ilijina oporuka” “Vladimir”. XII. da budemo u njem smisao za sve što je lijepo. zatim je bio gradski bilježnik Zagreba i umjetnički ravnatelj zagrebačkog kazališta 1870 bio je dramaturg kazališta a 1873. prosinac 2004 23:26:00 | 0 komentara PRIjAN LOVRO . Osnovnu je školu polazio u Zagrebu. gimnaziju u Pečuhu i Zagrebu .

te . koja. fantazija bujna .Podatke pronašla u A:Šenoa “Seljačka buna” (str. fantazija bujna . nikad ne miruje? Vazd jedno te isto. svoji. K tomu malo sunca. al im se nameću kojekakve kojekakve vrlo obične prepone kojih vrlo običnim načinom uklone . pa budu . misao živa nije dovoljno dvoje mladih koje se zavoli onda malo prepreka koje jednostavno prijeđu . “Ženska ćud je strasna. Dvoje mladih se zavoli . vječne promjene željna. suza i pripovijest je završena. mjeseca. Šenoa u ovoj pripovijetci kritizira ondašnje društvo . To prikazuje kroz razgovor njega i crne udovice koja je iskazala svoje misli o Hrvatskoj književnosti i koja govori kako jednoj ženskoj osobi čija ćud je strasna. 5-6 ) Bilješka o djelu : Djelo je posve realistično . hvala budi bogu . misao živa i brza kao ptica. k tome malo sunca. mjeseca cvijeća . A kakvu hranu davaju naši novelisti toj nestašnoj ptici koja leprša od mjesta do mjesta. ondašnje pisce . suza— i pripovijestje svršena” Ona kaže da rijetko kojem piscu uđe u galavu da se ta junakinja li junak otrovaju probodu mačem i umru : “Samo katkad uđe kojem piscuu glavu .

duga. žmirkave. i povijest ljudskog srca u nas toli razlika. usne tanke. lice osuho. kratko poput epigrama . svečano. tamne . tolike sukoba da će dušu silno potresti . Rekao joj je i to da upravo zato što smo mali narod koji je imao tolike borbe upravo mi možemo napisati najljepše romane :”Upravo okvir naše malešnosti koja sapinje često smjelu dušu i žarko srce. toli živada našim piscima ne treba nego prepisati je pa su napisali najljepši roman. brčići slabi .”(str. koščast . može se ga naći u svakodnevnom životu. zdola posve šiljasto . stisnute .nego da je dovojlno okrenuti se oko sebe da bi se našlo junaka tj. čelo mu bilo široko. može li u naših okolnosti postati kakav zanimljiv junak romanu ?” Nato joj Šenoa odgovara da junaka ne treba stvarati . reć bi uglasto. nos fin .” Opis likova : Opis prijan Lovre: “Po naglasku sudeći bijaše pohrvaćeni Slovenac. al i vrlo žacave. blijedo .a oči male . pače umrijeti od suhe bolesti ! Vječna idila . kosa crna i glatka. vječna monotonija. probosti. Glava neobično velika naličila posve kuglji. Bio je pod silu miran . pravilno u dvoje razdjeljena . Bio čovjek srednjeg stasa. mogu li naši pisci stvoriti velikog junaka: “Jesu li pisci kadri naslikati u malenu okviru velika divske slike .” Nato se ona pita jesu li pisci kadri u malen okvir naslikati velike divske slike . prepličući govor franceskim dosjetkami. širokih plećiju. visoko. 12) “Govorio je sprvine polagano. u srijedi široko.junak ili junakinja moraju se otrovati . rodi tolike borbe. al i apodiktički .al neobični sjaj .

plavka mnogo međ sobom čavrljali o cvijeću . o glazbi . udarati u glasovir i više toga. bujna i vesela. Kraj svih tih vrlina ne bijaše mi Lovrin prvipojav prijazan. 13) Opis Malvine: “ U vlastelina bila ljepušna jedinica . vrlo živa. veoma mnogo znade. o suncu . Nešto me odbijalo od njega ”(str. da mnogo. umjela crtati . Osobito rado govorila je franceski. I Lovro biješe tom jeziku vrlo vješt. Nije dakle ni čudo da se mladi svetac i crnooka.njegova oka odavao je da je čovjek strastven. 18) Opis Minke kakvu je vidio Lovro : . Mladica biješe živa. pa je francesku knjigu i dobro poznavala. o Berangeru i o koječemu. a pametna. Dosjetljivost i oštroumlje mililo se Malvini – tako bijaše joj ime—nad sve ino. vanreda pametna.” (str. Kad bi zapodjela živahna prepirka o kakvoj neznatnoj stvarci– a tog a je bilo zaonda dosta – šutio Lovro marmorkom te bi samo potkraj govora ironičkom izrekom izvrnuo cijelu raspravu na šalu. Umjela ona više jezika. crnooka i zlatokosa . Po prvom razgovoru razabrah da je Lovro vanredno darovit čovjek .

biti ugledan u društvu i imati moć. Minka prepa se mog pogleda i okom joj sinu iskrica demonske ljutine. Moje mišljenje o djelu : Meni se djelo svidjelo pogotovo zato jer takeve stvari još su i danas aktualne . da joj je mjesečina padala na sjajnu kosu i iskrami se preljevala u tamnih očih. tanka. mišljah u prvi mah. On potiče Hrvate da počnu čitati vlastito bogatstvo i da se ne trebaju sramiti onog što jesu i glumiti ono što nisu čitajući izričito strane literature. 47) Istiniti opis Malvine: Mjesečina pokaza mi cijelo joj lice. Iza širokih rukava tamne svilene haljine virile bijele drobne ruke a nad čelom treptila zvijezda od brušene ocjeli. Uprla bje glavuo ruku. Ljepa je. Zadrhtah. Od nosnica prema kraju usnica pružile se dvije crte. Ako je osoba iz slabo stojeće obitelji onda je jako mala vjerojatnost da će doć na položaj o kojem mašta tj. gipka . Ne . to nije rascvala ružica— to je usidjelica koja doziva u pomoć mjesečinu da joj pozčati uvehlo lice. To ne bijahu cvatući obrazi mladosti. Nisam znao da l’ je mlada .“Na prvi mah smetoh se ponešto . da l’ prizrela djevojka. blijeđana lica. nego je dovoljno da prelistamo našu povijest i dobili smo junake koje ne treba da opisujemo onakvi kakvi nisu nego istinit izgled istinite osobine. al ubrzo zapita me smiješeći se :— Šta ste zamukli ? — Al Minkin posmjeh ne bijaše smiješak anđela od šesnaest godina. cijelo lice bijaše osuho. uvehlo. “ (str. Bijaše visoka. Tim djelom Šenoa daje kritiku svog vremena koje je i danas prisutno. pod očima si vidio nagrešpanu kožicu . Isto tako sviđa mi se to kako je pisac dokazao da naši pisci nisu bezvrijedni . . svjedočice zrelijih ljeta. tamne kose u uvojke spletene i tamnih žarkih očiju. krasna profila . i da mi ne moramo izmišljati junake i uvrštavati ih u nepostojeće vrijeme i mjesto . usnice bijahu vehle.

Sadržaj: U pripovijesti prijan Lovro opisao je Šenoa tragičan udes mladog učitelja. Lovro je sin iz slabo imućne Slovenske obitelji. . njegovog prijaltelja Lovre.

Anđelika se zaljubila u njega i odlučili su tu vezu okruniti brakom. Nako završenog trećeg tečaja sveučilišta Lovro odluči otići u Zlatni Prag. Nakon toga Lovro odluči pisati molbu u ministarstvo da postane učitelj . Lovro je u Pragu upoznao djevojku po imenu Minka . i jedan od đaka mu je savjetovao da ide u Hrvatsku raditi kao učitelj i Lovro to prihvat. ali nije bilo uspjeha jer je bilo jako puno kandidata i Lovro nije uspio. Kad je odlučio odustati od svećeničkog reda pozvao ga je predsjednik k sebi da uči njegova sina i Lovro pristane. on je savjetovao Lovri nakon što je čuo njegovu priču da traži bogatu djevojku da se oženi. ali on se zaljubio i shvatio da kao svećenik neć moći nikad imati voljenu osobu pokraj sebe i on je odustao od svećeničkih studija. i on mu savjetova neka ide u Split jer da on pozna jednu mladu djevojku koja živi sa stricem a bogata je. bogata djevojka koja će izbaviti njegove roditelje iz dugova. I on je imao na umu da se oženi tom djevojkom sve dok mu Šenoa nije otvorio oči i rekao da je to stara usidjelica koja neće donjeti miraz udajom jer njen otac ima još šestero djecena koje treba podjeliti svoje bogatstvo.Roditelji su željeli da im se bar jedno djete digne na imućan položaj. Lovro je počeo učiti za svećenika . novac. a nije bio samo interes. a pošto je Lovro bio od malih nogu jako inteligentan i željan znanja roditelj su odlučili da on bude svećenik. Neko je vrijeme on tako učio njegova sina . U međuvremenu njen je .ali njemu je bilo neugodno da je on na teret tuđoj obitelji i on je odlučio da okuša sreću tako da se upiše u orijentalnu akademiju. kroz razgovor je doznao da je ona bogata a to je upravo njemu trebalo. Nakon završenih svih ispita Lovro je čekao samo da mu dodjele mjesto na jednoj od hrvatskih gimnazija. ali i tu je bio razočaran nisu ga primili. I tako Lovro otiđe u Split i tamo upzna tu djevojku po imenu Anđelika u koju se on i zaljubio. Grof mu je pomagao da dospije u orijentalnu akademiju putem veza. jer je njegova majka samo željela da ga vidi u odori svećenika. I dok su jednog dana Lovro i Šenoa bili u jednoj kavani priđe im jedan debeli čovjek kojega su trebali podučiti . Neko vrijeme otac mu je slao novac ali je nakon toga zapao u velike dugove i nije mogao potpomagati Lovri. Kada je njegov otac pročitao to pismo on je odlučio da će Lovri pomoći i da će mu dati sav novac samo da ostvari svoje želje i da otiđe u Beč. Taj je događaj jako povrijedio njegovu obitelj. Nakon ntog saznanja Lovro je odustao od nje.

. I sad nakon tog pročitanog djela postavljam si pitanje jeli bolje biti glup i bogat ili pametan i siromašan!? Objavio lektire u 29. Rudi. Mileva. Tršcanska cesta. Objavio je knjige pjesama:Trobovlje.. a umro 1970. Pjesme ocekivanja i mnogo proznih djela: Družina Sinjega galeba. Tema: djecja družina koja se bavi poslom za odrasle Glavni likovi: Ivo i družina Sporedni likovi: Ivini roditelji. Ante.stric doznao da je Lovro potekao iz siromašne obitelji i zabranio Anđeliki vjenčanje s Lovrom. prosinac 2004 23:26:00 | 1 komentara Družina Sinjega galeba . a Družina Sinjega galeba objavljena je u više izdanja. inteligentnog.g. mještani. I tako završava životna priča mladog. Više Seliškarovih knjiga prevedeno je na hrvatski jezik.4. .Tone Seliškar Bilješke o piscu: Slovenski pisac Tone Seliškar rodio se 1. Lorenza. Kad je Lovro to doznao on se ubio u stanu u kojem je živio tako da si je britvom prerezao grkljan. Mazge. nego je cuvaj od propasti. nemoj dopustiti da se još više uništi od starosti. Jedra na kraju svijeta. učenog čovjeka koji je imao znanja za velike uspjehe ali nije imao ono najvažnije novac. u Ljubljani. stari Nikola.1900. Mjesto radnje: Galebov otok i more Vrijeme radnje: Ljeto (u prošlosti) Poruka djela: Ako ti samo jedna uspomena ostane od neke voljene osobe. Nasukani brod. Drugovi.

Pere i Frane. samo još treba ofarbati krmu.Kratak sadržaj: Bio jedan djecak Ivo. Na kamenolomu se morao napraviti doista velik posao. da mu jedina uspomena od oca ne "potone u zaborav". da izgleda kao nov. Razbio je celo. Starac Nikola ga zajedno sa Ivom sahranjuje. Petar. Poslovoda je iz džepa izvadio stotisucicu i rekao: "Tko ode gore i postavi dijamant dobije ovu stotisucicu!" Svi su šutili dok se nije javio Ive. koji nije imao ni oca ni majku.Živio je sam u jednoj staroj napuštenoj kuci. Pošto je farba bila jako skupa oni odluce da nekako zarade novac da bi to nekako kupili. otišli su kupiti je i potpuno uredili "Galeba". sretno se popeo i postavio dijamant. nije vidio svog "Galeba" na šalu. Kasnije su Ivo i družina uzeli jedrenjak i s njime otišli na more. jedne zore. Djecaci su sve uredili. Jedino što je Ivi za uspomenu od oca bio je jedrenjak koji se zvao "Sinji galeb". Mijo. Otišao je gore. alimu je bol jako brzo prošla. Djecaci odlaze na kamenolom. Mještani su odlucili uzeti "Galeba" jer su htjeli naplatiti barem jedan mali dio onoga što im je Ivin otac ucinio. nego je sakupio družinu djecaka i s njima ga obnovio. Opasnost je prijetila od jedne velike kamene gromade. kada se Ivo probudio. ali kasnije je sunce sve jace pržilo tako da je raditi bilo zaista teško. Karakterizacija likova: . Trebalo se popeti na vrh te velike stjene koja se svaki cas mogla srušiti. Oni odlucuju zajednicki urediti brod. Jure. a on ga nije htio ostaviti da trune. a majka mu je zbog tuge umrla. Kada su zaradili za farbu.kada se vracao nazad tlak zraka ga je odbacio i on je lupio o jedan kamen. Medutim. Jednoga dana otac se jako bolestan vraca kuci i kod kuce umire. Ivi je odlucio da Sinjeg galeba uredi.Otac mu je protjeran s otoka. Ivi se pridružuju djecaci iz sela. Medutim. Prvi sat bilo je lagano. Tamao su radili jako dobro. Doživljaj djela: Ovo djelo mi se svidjelo jer je djecaku za uspomenu od oca ostao samo taj jedrenjak.

prije. sa svom djecom je mila i dobra. crne kose. kasnije se oslobodila toga straha. otkriva smisao života i ne zadovoljava se s običnim. voli Ivu i pomaže mu u najtežim trenutcima. cim je vidjela Ivu odmah se smrkla. sam se mucio i kada je urlala bura. milih pogleda. Spreman je oprostiti i pomoći drugima. Tek tada su shvatili što su imali u sebi. Jonathanov slobodni duh je bio poput znaka ostalim galebovima da bi trebali poći za njim. prosinac 2004 23:25:00 | 1 komentara GALEB JONATHAN LIVINGSTONE . Otvorio im je oči i oni su tek tada shvatili što je i sam Jonathan predstavljao: slobodu. Jonathan uvijek dijeli s drugima.a) Ive: bio je uistinu mrk djecak. pa i onima koji mu nanose zlo. Sam je rastao. 2. Objavio lektire u 29. Međutim. On ne priznaje granice. c) Mileva: Smedokosa. Ne poznaje majcina zagrljaja ni ocevih brižnih. nije se bojao. tijela i uma koju bi svatko trebao imati. Nije imao nikoga da su uza nj privine i tako se na sve priucio. rumenih i vjecno nasmijanih obraza. jer ga se bojala. a ne ono sumorno vucaranje do ribarskih brodica i natrag! Možemo se uzdići iz neznanja.KAKO SI DOŽIVIO LIK JONATHANA U OVOJ BAJCI ? Doživio sam ga kao simbol slobode duha. . a nisu iskoristili. Zaboravio je sve one nježne rijeci što ih majke govore djeci.RICHARD BACH 1.U ČEMU JONATHAN NALAZI SMISAO ŽIVOTA ? "Koliko je život sada bogatiji! To je smisao života. d) Stari Nikola: Petrov i Milevin otac. ali. uvijek želi podučiti druge i svima želi dobro. Galebovi su bili zatočeni na malom prostoru i nisu se dali razuvjeriti da im treba sloboda. b) djecaci: dobri i pomažu Ivi u obnovi jedrenjaka. zdravih. pravdu i ono za čim bi svaki galeb trebao težiti.

a sad imamo razloga da živimo.". dopustite mi da vam pokažem što sam naučio. naučiti ih novome i da otkrivaju nova prostranstva . Tada su konačno prihvatili i svi su iz jata pošli za njim.Tko je odgovorniji od galeba koji pronađe i slijedi viši cilj života? Tisuću godina mučimo se da dođemo do ribljih glava.Neodgovornost? Braćo!. Kasnije .str. da otkrivamo i da postanemo slobodni! Dajte mi priliku. Želio je dokazati da galebovi nisu samo stvoreni za traženje hrane. Možemo biti slobodni!Možemo naučiti letjeti!".. a oni ga zapravo nisu shvatili.ŠTO MISLIŠ O ZAKONIMA JATA? .. Kad to nauče . ostali su galebovi spoznali koliko su bili ograničeni i bezumni te da je ono što su radili. to trebaju prenositi "s koljena na koljeno" narednim generacijama. kao ukopano. Jato je stajalo nepomično. PRONAĐI PRIMJER ZA TO U KNJIZI I PROKOMENTIRAJ. zapravo beskorisno ponavljanje istog dok im je vrijeme izmicalo. 4.citat.39 Primjer za to je odluka jata da ga izopće. TJ. kada se Jonathan vratio.možemo postati umješna.str. Oni trebaju iskoristiti taj prirodni dar za dostizanje novih ciljeva. jer im u tom slučaju ne bi trebala krila.. Ja mislim da su to postupci nekoga koji ne poznaje sebe. pametna i savršena bića. za čim bi trebao težiti neprekidno.37 Jonathan je želio svakom galebu objasniti smisao života.da učimo. pa ga stoga nisu ni prihvatili. do savršenstva i dalje. IZNESI SVOJE MIŠLJENJE O TOMU ".JEDNA PRIPROSTA SREDINA TEŠKO MOŽE RAZUMJETI VIŠE IDEJE I CILJEVE.citat. koji ne vidi svoju dušu i ono za što je stvoren. 3.uzvikne.

Mi predstavljamo Jonathana. No . "Tek nakon sat vremena odjeknuše riječi Starješine. jer je to težnja k savršenstvu. nepresušnu želju za znanjem. Te osobine imaju samo rijetki pojedinci.KOJE JONATHANOVE OSOBINE OPAŽAŠ (PRIVLAČE LI TE I ZAŠTO)? Jonathan prije svega ima snažan duh i smisao za istraživanjem. nagon za avanturama.str. podsjećao ih je na zakone. Galeb koji razgovara s prognanikom i sam će biti prognan. uvidjeli su sve besmislice i odbacili zakone. kad su i sami shvatili što je Jonathan uspio. plemenitost.str. Uloga Jonathana je da shvatimo našu stvarnu prirodu i iskoristimo je potpuno. kad su htjeli i druge potaknuti.citat. stvar je u tome da se oslobodiš osjećaja da si sputan ograničenim tijelom kojem je raspon krila metar i pet . kad nečem stvarno težiš može nadvladati mnoge prepreke. na neki način je ograničeno.Mislim da su zakoni jata prepreke. pravi zarobljenik svog ograničenog uma . -"Ne osvrćite se na njih.OBJASNI PRENESENO ZNAČENJE I ULOGU JONATHANA I JATA Ova knjiga je zapravo pisana u prenesenom značenju.Takav pojedinac ne zna za zemaljske granice. misleći da će ih sve zadržati.". "Po Čjangovim riječima. Uvijek kad su to pokušali . Trebamo i drugima pomagati.94 5. tj. Ono što bi trebala takva osoba jest ohrabrivati i poticati ostale u svojoj okolini na put kojim treba ići.87 "Jedini je pravi zakon onaj što vodi do slobode -odgovori mu Jonathan". Sve me te osobine privlače jer se one ne mogu lako steći ili naučiti. onima kojima je potrebna pomoć i ne treba svakome pronalaziti zamjerke. stvoreni su da sve galebove sprečavaju u njihovom razvoju. 6. jer sve što je na Zemlji. mi trebamo prijeći sve prepreke i zakone da postanemo slobodni i savršeniji.citat.Nitko se nije smio pobuniti makar su sami željeli postići nešto više. puna je simbolike koja bi se trebala odnositi na sve nas. Snaga misli i duha. Starješina. hrabrost i ustrajnost.Galeb koji se divi prognaniku krši zakon jata.

Osjeti svu silinu sreće.Svak je od nas. u bilo kojem smislu. 8. Od njegovog izopćenja iz jata galebova. Taj smisao govori kako ne treba odustati od pokušaja iako postoje neke zapreke do cilja.TOČKA 8.96) Tema ove knjige je galeb Jonathan Livingston i njegov život.citat. neograničen simbol slobode. Primjer za to je priroda.Pravilno letenje korak je bliže mogućnosti da izrazimo svoju pravu prirodu. STR. Stvar je u tom da znaš da je tvoja prava pririoda. bez obzira kakav se rodi. sve do savršenstva. istovremeno svagdje u vremenu i prostoru. UZ ČOVJEKOVU SREĆU. Bit života je da očuvamo ono lijepo i da to razvijamo.O KOJOJ TEMI KNJIGA GOVORI?(ČITANKA. treba je oplemenjivati.".citat.73 7.79 Osnovna misao je to da čovjek. Oprosti im i pomozi da im se otvore oči. . može se stalno razvijati i može puno postići. simbol Velikoga Galeba. OBJASNI! ". Prirodu treba proučavati. Uništavanjem ili sprečavanjem prirodnog. samo treba na vrijeme spoznati smisao života.65 "Time što su te protjerali naudili su sami sebi i jednoga će dana i sami vidjeti ono što ti sada vidiš. to je istina! Ja jesam savršeni galeb.citat. savršena kao i neispisan broj. . str. str. čovjek ostaje usamljen uništavajući time i samog sebe. Galebovima i Jonathanu ta bit života je letjenje. citat.64 "Pa. preko znanja koje dobiva od Čjanga i Sullivana.".centimetara i da su ti mogućnosti točno određene. str. do Fletchera Lynda i njegovog daljnjeg prenošenja .OSNOVNA MISAO VEZANA JE UZ SMISAO ŽIVOTA.str. u suštini.". bez ograničenja.govorio im je Jonathan kad bi se pred večer spustili na obalu.". Moramo odbaciti sve što nas ograničava.

Knjiga govori o njegovim pothvatima. To je slično kao i s Jonathanom. ista ograničenja i iste poteškoće koje treba nadvladati. Jonathan je otkrio da su dosada. pomaganju ostalim prognanicima. naučio je letjeti i nije mu bilo žao cijene koju je platio. pri tome nailazi na suprotstavljanje Vrača i čitavog plemena koje čitav život živi po zakonima. naravno. Obojici je smisao života ne stati na granicama koje su odredili drugi ili njihove tradicije. ni letjeti brzinom . str.IZDVOJI NAJLJEPŠE REČENICE! Ova knjiga ima jako puno lijepih rečenica jer zapravo čitava knjiga govori o slobodi čovjekovog duha i misli.IZRAŽAVANJE I STVARANJE. No. idući ti je život jednak sadašnjem.".NAVEDI BAREM JEDAN KNJIŽEVNI TEKST KOJI IZRAŽAVA ŽELJU SLIČNU JONATHANOVOJ! (ČITANKA. kad dosegneš savršenu brzinu. sad je činio sam za se. putu prema savršenstvu.citat. "Sada.41. Nebo je savršenstvo. otkrivanju nebeskih prostranstava. Ipak. poživio je zaista dugo i lijepo.str. jer je i on bio znatiželjan i žudio za znanjem i novim svjetovima. 10.str.citat. To ne znači letjeti tisući kilometara na sat ni milijun.".". Jonathane.Jonathanove ideje. No. strah i gnjev glavni razlozi zbog kojih galebovi žive kratko.STR. 9. vrijedi jednako pravilo za sve nas : biramo svoj idući svijet prema onom što smo naučili u ovom.54 "Nebo nije ni mjesto ni vrijeme. evo nekih : "Sve što je nekoć želio jatu. hrabri dječak ipak kreće u najveću pustolovinu svoga života prema otocima Wa i Tapu. TOČKA 1 Ova knjiga i lik Jonathana prenose slične ciljeve i misli kao i bajka "Waitapu".96. neotkrivenim.56 "Dodirnut ćeš nebo.citat. nego ići dalje u potrazi za novim. Ne žele živjeti u okolini koju su nametnuli oni koji žele imati svu vlast u svojim rukama. Ne naučiš li ništa. U njoj Iteo i starac Pirana nastoje otkriti novi svijet Waitapu i njegova čudesa. putovanjima drugim svjetovima i na kraju prenošenju znanja na slijedeću generaciju galebova. a budući da se svega toga oslobodio.

57 "Moramo početi od vremena. znači biti ondje. Objavio lektire u 29.cuvaj prvo sam sebe .obrati mu se Čjang .". ako želiš . prosinac 2004 23:25:00 | 0 komentara U glib . citat.72 "Treba učiti da se spozna istinski galeb. Tek nakon toga bit ćeš spreman da naučiš ono najteže. Savršena brzina.".str.Vjenceslav Novak Moje osobno(subjektivno) misljenje o djelu “U glib”: Djelo moze emotivno djelovati na svakoga. na obalu nekog drugog vremena.kako se onda ne bi dogadale I prije 100 godina.".citat. Knjiga je jako poučna i zapravo je pisana u prenesenom značenju. svaka stranica ove knjige je uzbudljiva i nova. str. ono dobro u svakom galebu i pomoći im da i sami to vide u sebi.svjetlosti.100 11. citat.To je ljubav o kojoj sam ti govorio.a kamoli ne na nekog osjecajnog poput mene.Pisac je odlicno u svom djelu”U glib” prikazao razliku izmedu siromasnih I bogatih na primjeru bogatijeg I manje talentiranog te siromasnijeg I puno vise talentiranog ucenika .Ja osobno ne volim takvu vrstu nepravde I to je razlog zasto je ovo djelo emotivno djelovalo na mene.Bogatiji “uzima” stipendiju siromasnijem. Jonathan Livingston bi trebao biti svatko od nas.Takve stvari se dogadaju I dan-danas.pa se tek onda brini za druge! . Ona nam kazuje da bi svi mu trebali probuditi tog galeba slobode u nama.IZRAZI SVOJE MIŠLJENJE O KNJIZI Ova bajka govori o cilju i smislu života.citat. svaki je broj ograničen. str.str. o galebu Jonathanu koji se ističe među drugim galebovima.Tada ćeš moći uzletjeti i spoznati smisao dobrote i ljubavi. već ničim neograničen.i vježbati let u prošlost i budućnost. savršen simbol slobode i leta. a savršenstvo nema granica.Ocev odgovor na sinovo pismo pobudio je u meni upravo ono suprotno od onoga sto sam napisao gore(procitati odgovor na pismo str.". Jer.67 "Tim riječima se Jonathan oprosti i prenese u mislima među veliko jato galebova. dijete moje. ali i najzgodnije. i shavti s uvježbanom lakoćom da nije samo kost i perje. Mislim da bi tako trebalo shvatiti i doživjeti ovu knjigu. najmoćnije.61 pogotovo zadnju recenicu) . Pisac je uspio prenijeti poruke kroz život jednog galeba.To je sve nepravda koju treba ispraviti.

razgovor Jakov(stranice 33.odlasak kuci I dolazak Artura kod njega. Mjesto:Zagreb Fabula: Uvod: upoznajem lik Artura bogatasa koji dobija stipendiju I potporu . 1 odjeljak I zadnji)(njegovi osjecaji52 str.2.pise pismo ocu da nece prihvatiti stipendiju. Izgled naracija(pripovjeda .odgovor oca na pismo jedan od zakljucaka na djelo Karakteristike likova: Artur(stranice 31.te siromaha Jakova koji se bori za zivot I dobijanje stipendije mu je sve Zaplet: Jakovov dolazak I upoznavanje sa svojim mozda buducim cimerom(sve je ovisilo o stipendiji) odlazak u dekanat da Stranica 1 vidi je li dobio stipendiju Vrhunac:saznanje da nije..siromasni student Pavlicevic…I sablje I cilindre(str 14) Tema djela :odnos siromasnih I bogatih Vrsta djela: socijalna pripovijetka Vrijeme kada je dijelo napravljeno: krajem 19 st.Pavliceviceva “jezikova” juha Rasplet :Artura grize savjest te obecava da ce pokusati nesto napraviti.Izvadak iz predgovora: …U noveli “U glib” kriticar je Hrvat. odlazak u neki oliznji kafic.) nje).1.) Vanjski izgled.vanj.45.piscev komentar.

Jerko Pavlicevic(stranice 37. Pripovjedace svoga doba.personifikacijama.izganika I beskucnika Cjeloukupni Novakov knjizevni rad-bez obzira na podrucja Iz kojih je uzeta grada pojedinih pripovijesti-ima izrazito socijalno znacenje. Zivota.a njegov posljednji roman je bio “Tito Dorcic”.4) Opis vanj. u svojim opisima nije samo opisivao zavicaj vec I raznolikost hrv.No on je otisao I mnogo dalje. Opis stana u kojem je stanovao Jerko(38-39str.Roden u Senju. Proletarij. sirotinje.eptitima malo manje od prije navedenih kontrastima (navedeno je dnevniku citanja) Zivotopis pisca: Vjencelav Novak(1859-1905) Pisao realizam.a tu skolu nijesi ucio” Jezik I stil: djelo obituje dijalozima .prosjaka.hrv.) Ideja djela: “Kako smije bogat covjek uzeti ono sto je namijenjeno siromahu” “Pazi Zivot je prava skola.Podgorje. . U svojim je djelima “ulazio” u svijet radn. Prpiovjedac koji je u knjiz.ucenika.hrv.Prvi hrv. Gradanstvo I malogradanstvo.Sirinom podrucja koje je u svojim spisima obuhvatio nadvisuje sve hrv.U svojim je romanima I pripovjestima zahvatio 4 posrucja: grad Senj u svojoj proslosti I u svome vremenu. Pitanja.bio najmladi ali I najplodniji pisac. Djelima sutavno iznosio pojave socijalizma u Hrvatskoj I pokusao ukazati na goruca drust.Sa 23 godine napravio svoje prvo djelo pripovijest “Maca”.izgleda.

Umro od tuberkuloze grla. Francusku i [vicarsku. “Gesammelte Werke”. “Gesammelte Schriften”. Podrijetlom iz imu}ne obitelji pra{kog Jevreja. “Tagebuecher”.-3. Italiju. 1968. Leksikografski zavod.8.1924.1883. Radio je kao ~inovnik osiguravaju}eg dru{tva. “Briefe an Milena”.FRANZ KAFKA Bilje{ka o piscu: Franz Kafka (Prag. Djela: “Betrachtung”. “Beim Bau der Chinesischen Mauer”. “In der Strafkolonie”. “Das Schloss”. Zagreb. .). Podatke prona{ao u djelu:”Enciklopedia leksikografskog zavoda”. austrijski knji`evnik. “Ein Landarzt”.6. “Die Verwandlung”. “Der Prozess”. “Amerika”. prosinac 2004 23:24:00 | 0 komentara PROCES . Radi lije~enja putovao je u Njema~ku.Objavio lektire u 29. 3. “Ein Hungerkuenstler”.

u pisa}em stolu. . u prmaru za knjige. Tvoj Franz Kafka. ili je bilo kamo odneseno pa ti na| e{ ). te da je nakon njegove smrti prona|eno pismo naslovljeno Maxu Brodu koje je glasilo: “Dragi Maxe. dnevnike. bilje{ke i tako dalje. Pisma koja ti ne budu htjeli date neka ih bar po{teno spale.PROCES I PREOBRA@AJ Franz Kafka bio je samokriti~an pisac i strog prema samome sebi. tu|a i moja. u komodi. od koji ih zatra`i u moje ime. rukopise. moja posljednja `elja: sve {to ostavljam za sobom ( dakle. neka se sve odreda spali nepro~itano. a isto tako i svi moji spisi ili zapisi koji se na|u kod tebe ili kod drugih. kod ku}e i u uredu.” Na sre}u Max Brod nije ispunio posljednju Kafkinu `elju i njegovom zaslugom sa~uvala su se sva Kafkina djela koja se smatraju remek djelima moderne knji`evnosti. {to se mo`e zaklju~iti iz ~injenice da je za `ivota objavljivao samo manji broj djela s kojima je on bio koliko-toliko zadovoljan. pisma.

Kafka u svojim djelima razvija Kafkijansku atmosferu. ali se jo{ uvijek poku{ava braniti: “Proces mu vi{e nije izlazio iz glave. ne osje}a se kriv i nema pojima zbog ~ega je optu`en. Pa ~ak ni tada bez tu|e pomo}i. To je sablasna atmosfera pani~nog straha. Upravo atmosfera koja vlada u takvim prilikama naziva se kafkijanska. {to se najbolje o~ituje u Procesu. U njoj je kanio izlo`iti svoj kratki `ivotopis i uz svaki malo va`niji doga|aj navesti razloge zbog kojih je tako postupio. ali {to se pomo}i ti~e. treba li ovaj ili onaj njegov postupak. i koje razloge mo`e navesti za taj doga|aj. Nesumljivo bi bilo olje da sam sastavi takav spis nego da obranu prepusti odvjetniku. po~inje tako razmi{ljati.” Sam K. Vi{e puta je ve} pomislio da ne bi bilo lo{e dasam sastavi svoju obranu i preda je sudu. je optu`en. tek tada. po njegovom shva}anju pokuditi ili pohvaliti. “Priznajte prvom prilikom sve. K. koji i onako nije besprijekoran.. ljudi se svode na poslu{ne automate samo kako bi sa~uvali `ivu glavu. a isto }e se tako osje}ati milijoni ljudi zatvoreni u koncentracionim logorima. Tek }ete se tada mo}i izvu}i.” . ja }u vam osobno pomo}i. ne bojte se ni{ta.

) Dignu ruku i ra{iri prste. sve {to je moglo djelovati na Kafkine suvremenike. “Pogled mu pade na najvi{i kat ku}e pokraj kamenoloma.. O~ima {to sve su gorile K.” Na`alost. Tko je to? Prijatelj? Neki dobar ~ovjek? Netko tko ga `ali? Netko tko mu ho}e pomo}i? Ima li jo{ utoka na koje su zaboravili? Dakako da ima (. jo{ jedan gr~. ali su istovremeno uvjerljivi i vjerodostojni. kona~nu odluku. a drugi im zari no` duboko u srce i dvaput ga okrenu. Kao kad svijetlo sijevne. Ali K-ov grkljan pado{e ruke jednog od one gospodi. priljubljanih obraza.. Doga|aji se ni`u kao u snu i ~esto se ~ne nevjerovatnim. a jo{ dolje ispru`i ruke. pred samim njegovim licem. jo{ vidje kako gospoda. a jedan ~ovjek slaba{an i kanokan na toj daljini i visini. ali sve je gotovo. tako se naglo rastvori{e ondje krila jednog prozora. naru~ito proces ~esto ~itaoca iznena|uju neobi~ni doga|aji pa se ~esti ima dojamkao da se sanja. sagne se odjednom daleko napolje. ^itaju}i Kafku. proizvod bolne ma{te oslikao se kasnije u drugom svjetskom ratu. .I bez obzira na te povremene poku{aje da se izvu}e i nade u spas na kojima se ipak pomiri sa svime.

je otu|en.re~e onaj pokraj prozora. Kafka je pisac koji sam sebi nije pridjeljivao neki osobi zna~aj. Pa i u procesu Josef K. U Preobra`aju je Gregor Samza na neki na~in otu|en jer pretvoriv{i se u kukca on za svoje bli`e prestaje biti `ivo bi}e. u nemogu}nosti da se brani ~ak i bez da zna tko ga je optu`io pro`ivio je godinu muka i gre{aka da bi na kraju osudu do`ivio kao neku vrstu spasa. nemo}i ~ovjeka da komunicira sa svojom okolinom.” Ta ~udnovata smjesa sna i jave je ustvari Kafkina vizija svijeta. Njego pesimizam stalno ga je pratio u `ivotu i u djelima.-Ne smijete oti}i jer ste uhap{eni. Milna. Upravo se Kafka time bavio i pisao o tome. Objavio lektire u 29. za Kafku je rekla:” On stoji me|u ljudima i u ~udu ih gleda. budu}i da raspleta u njegovim djelima obi~no nema. poput logike zdravog razuma. ~vrsta i neumoljiva. Dotaknuo se otu|enja u svim svojim djelima. Ja prekora~ujem svoja ovla{tenja kad vam ovako prijatelju govorim. da je prilagodi svojim potrebama i `ivotnim uvjetima koje je sam stvorio. Nikad se nije sklonio ni u kakvo uto~i{te. pomirenja sa sudbinom. Zanimljivost Kafkinih djela je u tome {to se ona mogu interpretirati na bezbroj na~ina. Kafka je na neki na~i vizionar.. geniji koji nikada nije sam skrivao svoju veli~inu.-Tako se nekako i meni ~ini. sve je izvrnuto naopako.a naru~ito nije vjerovao u svoj kji`evni geniji. problema izgubljenosti ~ovjeka u suvremenoj civilizaciji. To je svijet u kojemu vlaa logika. On je gol me|u obu~enima. ali ne mo`e se re}i da je misti~no i proizvoljno. ali uzalud. osu|en zbog ne~ega ~ega ni sam nije svjestan. on opisuje ~ovjeka koji nilazi samo na nerazumjevanje okoline. Vratite se u svoju sobu i ~ekajte! Postupak je ve} u toku i sve }ete doznati na vrijeme.a nako {to umire svi se pona{aju ravnodu{no kao da nikada nije ni postojao. Otu|enje ili alijenacija.” Kafka. a nadvi{e i cjenio i kojoj je uputio mno{tvo pisma koja se danas ubrajaju u jedna od najljep{ih ljubavnih pisama. `ena koju je on ljubio. a nisu dana ni obja{njenja pa se djela ponekad ~itaju i dva puta kako bi se shvatila.“Stanite!. To je poseban svijet u kojem djluju posebni zakoni.Re~e K.-Ali za{to?-pripita-Mi nismo mjerodavni da vam to saop}imo. Zato je izlo`en svemu od ~ega smo mi za{ti}eni. prosinac 2004 23:24:00 | 0 komentara . baci knjigu na stoli} i ustade. prorok koji je u svojim djelima predvi|ao {to }e nekoliko godina ksnije potresti ~ovje~anstvo. fenmen koji je prisutan u suvremenoj civilizaciji.

Fabule su vrlo jednostavne.Antun Pavlovič Čehov Bilješka o piscu Čehov. zbivanja. Čehov ne donosi u svojim novelma događaje. jer Čehov nastoji izazvati dojam. lirske drame. ruski novelist i dramatičar. . atmosferu. po zanimanju liječnik. U tome je Čehov velik majstor i s potpunim opravdanjem nazvan je osnivačem ruske impresionitičke drame. a niti velike izrazite ličnosti koje nastupaju u društvu glasno i bučno. ili uopće nije težište na njima. nastavlja novelama u kojima obrađuje izgubljene i otuđene likove. Anton Pavlović ( 1860. u kojima se oni potpuno očituju. njegove se drame uzimaju kao iprimjer tzv.a obilno se sliži pejzažima i lirskim digresijama. ugođaje. Započeo je knjiženi rad kritikama humoreskama.-1904. Zbog toga je uvijek sažet. ). I u drame Čehov ne unosi veće dramske zaplete. on stvara raspoloženje oko likova. nego je sav u stvaranju scenskih raspoloženja i onoga neuhvatljivog ugođaja u kojima se likovi očituju kao živi i neposredni ljudi.Ujak Vanja . na svoj način lakoničan.

primitivizmom i zaostalošći ruskoga sela i sredine.. U toj nepovoljnoj rodbinskoj i krvnoj strukturi likova u zabiti imanja sudaraju se antijunaci koji oplakuju svaki na svoj način svoj propali i izgubljeni život. Čehov nam je satkao lirsko-psihološku dramu koja se temelji na oslikavanju morbidne atmosfere jedne porodice. Sonja. Naši su junaci svijesni da su prokockali smisao svoga života i da nemaju izlaza da sa poprave. Astrov. Radnja se odvija u zabiti ruskih prostranstava u selu na imanju Serebrjakova. istina jako utjeće na protagoniste. Jer tada su zajedno na imanju profesor u penziji Serebrjakov i njegova mlada žena Jelena od 27 godina. Porodični odnosi na plakatu daju naslutiti zamršenost koja može dovesti do dramatičnosti. ne živjeti nego vegetirati. Vojnicki.. te profesorova kćerka Sonja iz prvoga braka..pa Marija Sonjina baka i onda Vojnicki Sonjin ujak. Ista drama mogla se odigrati u provinciji bilo kojeg drugog gradića. Na unutrašnjoj dramatičnosti anti junaka otkrivamo zamorni i promašeni život glavnih likova. Telegin pripadaju ruskoj inteligenciji koja živi na zabačenom imanju okružena provincijalizmom. ne mogu se pomaknuti iz buke gdje su se nasukali i sada trunu kao olupine dok se ne raspadnu. Jelena. upućuje nas na neku idiličnu ili realističku priču iz života sela. pa još Telegin kao propali spahija te liječnik i osebnjak Astrov. ali pisac samo marginalno prikazuje rusko selo. bilo koje zemlje ili kontinenta.Ujak Vanja Na kazališnome oglasu naslov drame i posebno dodatak Scene iz života na selu. Pisac nas je zavarao. a kamo li izmjene. Sredina ih je skrhala kao individue i preobrazila u prosjećnost u kojoj . osuđeni ne umrijeti nego na umiranje. ta zabitist karaktera u uskom prostoru različitih interesa može dovesti samo do sukoba. Serebrjakov. Ne mogu pobjeći od sebe ni iz sebe. Naši su slabići samo drhtaji. Rusko selo samo je okvir zbivanja.

se kreću. pa bi glavni lik trebao biti Vojniciki. ubitačno dosadno čekajući smrt kao jedinu moguću promjenu. Čehov ne opravdava niti otkrivljenje razvoj ili razmišljanje svojih junaka.) “Vojnicki: . Dvadesetipet godina radio je na imanju profesora Serebrjakova da bi se ovaj mogao u gradu baviti naučnim radom. 45. Redatelj mora biti samo oprezan da u kazališnoj izvedbi nečim ne pokvari vrijednost književnog djela. Bježeći od malograđanštine na kraju se utapaju u njoj. Kada se tih šest nesretnika nađu zajedno svjesni svojih promašenih života i kada pokušaju pronaći krivca za svoje stanje. a ništa ne razumiješ u umjetnost! Svi tvoji radovi koje sam ja volio ne vrijede ni prebijene pare! Ti si nas obmanjivao!” (str.. besciljno. Upoznajemo nemire i osjećaje junaka a vanjsko kretanje i zbivanje sporadična su.) . Vojnicki je dekadent koji u 47. a tvoje smo članke znali napamet. U podmaklim godinama.. godini spoznaje uzaludnost svoga života. ------------------------------------------------“Vojnicki: Ti si za nas bio više biće. da ga nisu iživjeli. Dramsko književno djelo Ujak Vanja slojevito je. Ivan Petrović. Pisac ne ocjenjuje postupke likova. kada prave invebturu svoga života shvaćaju da su ga prokockali u zabiti. a sve to ukomponirano u lirskom ruhu. ugođaj trule atmosfere.. Nema retorike.Ali sad mi je puklo pred očima! Ja sve vidim! Ti pišeš o umjetnosti. Drama nosi naslov Ujak Vanja.” ( str. nema fabuliranja. 45. Ti si upropastio moj život. dosadno. da su ga utrošili uzalud. pa iz dijaloga ne upoznajemo sve njihove osobine. nema dramskih zapleta i efekata umjesto zbivanja u drami imamo raspoloženje. Čehov nam razotkriva njihove psihloške drhtaje.. oko pedesetak i više. Ulazi u njihovu psihu i neutralno je razotkriva. Vojnicki spoznaje da profesor nije bio nikakav veliki literarni stručnjak kojemu se trebalo diviti kao božanstvu i da je on Vojnicki utukao svoj život za jednu običnu ništicu. Skučenost i ograničenost vanjskih zbivanja dramski je opravdano zbivanjem u jednom danu i noću na verandi i u sobi imanja Serebrjakova. umjetnički virtuozno i spada u antologijske klasike. a najtragičnija je spoznaja da će i ostatak života provesti besmisleno.

svojim stanjem. Ona puno radi.. 52.) ------------------------------------------------Sonja je nesretna žena.) ------------------------------------------------Astrov odgovor izgorio je Vojnickove želje u hip. ------------------------------------------------“Vojnicki:. Vojnicki je zaljubljen u prelijepu mladu Jelenu ali mu ona ne odvraća ljubav.. i moj i tvoj.od čega da počnem?” (str. ćime ću ih ispuniti? ” (str.. Tragedija je Vojnickog kao i Sonje kada shvate da će još živjeti a da ne znaju zašto i za koga i da im je budućnost besmislena. Mnogo! Kako ću proživjeti tih trinaest godina? Što ću da radim.52. novi život. bez okolišanja. zaljubljena u liječnika Astrova koji je ne voli. ako budem živio. Kada profesor želi prodati imanje a njega i Sonju izbaciti na ulicu kao stari kufer.) ------------------------------------------------Vojnicki bi želio nemoguće.nula ! Mjehur od sapunice!” ( str.51.. Predstavlja tip žene koja je bez prava na pobune.Reci mi..) ------------------------------------------------Iako nemoćan i izgubljen u svojim mislima Vojnicki jednom progovara muški. ostaje mi još trinaest godina.. ------------------------------------------------“Vojnicki: Prvo. Sonja je neiživljena i nikada neće ni živjeti.23. kako da počnem.” (str. Meni je četardesetisedam godina.“Sad je on u penziji i sada se vidi cijela bilanca njegova života: poslije njega neće ostati nijedne stranice iz njegovih djela. 25.) ------------------------------------------------Vojnicki je nesretan on se ne može pomirita sam sa sobom. ------------------------------------------------“Astrov: Kakav nov život! Naš je položaj. bezizlazan. recimo do šezdesete. Sonja sa svojim ujakom Vojnickim vodi imanje.. Ona je žrtvovana i .Početi nov život. Vojnicki reagira elementarno ljudski i pokušava u efektu pištoljem ubiti profesora. Njegov je čin završio očajno i sramotno. on je potpuno nepoznat. Nikada neće biti voljena. promašio je profesora. primorana da prihvati svoju nesretnu sudbinu.. Sonja je realni lik.on je . ------------------------------------------------“Vojnicki: . pomirite me sa samim sobom!” (str. odlučno.

Sonja je smirenje. da nam je bilo teško i bog će se sažaliti na nas.i odmoriti ćemo se. Ja za sebe više ništa ne očekujem. jer ne vjeruje više u ljude i nema više osjećaje. da smo plakali. svi me gledaju sa željenjem: nesrećna žena. a do tog kraja mora se strpljivo raditi.svijetli. ujko. 14. Tko je patio na ovome svijetu.. reći ćemo da smo patili. mlada žena staroga profesora u žabokrečinu ljudskih duša unijela je nemir. a kad nam dođe naš sudnji čas. s osmjehom. onda ćemo.59.To sam ja. divan. na onom svijetu. Jelena postaje žena fatum. lijep.. ------------------------------------------------“Jelena Andrejevna: I mrzi me da živim i dosadno mi je! Svi napadaju mog muža. Odavno već nikog ne volim. Naporno radi.. Treba biti milostiv!” (str. Sonjinim dijalogom točno završava drama: ------------------------------------------------“Sonja: . mili ujko. Određenu simpatiju Čehov poklanja Astrovu iako stidljivo. ne govorim ono što treba.. 28.. pokorno ćemo umrijeti i tamo..) ------------------------------------------------Astrov je liječnik u zabiti i primitivnosti ruskih sela.” (str. Možda je uzrok tome što je i Čehov bio liječnik. ne može voljeti. vidjeti drugi život.) ------------------------------------------------Kada spoznaje da joj je sudbina okrutno zaprčaćena očekujemo njen jauk. ------------------------------------------------“Astrov:. Jelena je nesretna žena koju svoju najveću nesreću prima sa manje emocija donekle racionalno.. Za razliku od Vojnickog gotovo ravnodušno i bez borbe pomirio se sa besmislom svoga života. Sonja pronalazi bizarno kršćansko otkupljenje i spas.) ------------------------------------------------Jelena Andrijevna. Naprotiv. nema krika ni pobune kod nje..” ( str..” (str.Nismo mi jeli kruh zabadava! Ja ne govorim što treba reći. a naročito u Vojnickom. Astrov je osebnjak.. ali ti nas moraš razumjeti tata. Astrov više ne vjeruje ni u svoje sposobnosti pa za sebe kaže: ------------------------------------------------“Astrov: .svoju žrtvu prima mirno.. ona ima . ------------------------------------------------“Sonja: . 47.. Kod Ostrovskog u jednom komadu postoji čovjek s velikim brkovima i malim sposobnostima. ne volim ljude. bez porodice.. ) ------------------------------------------------Tragedija je Astrova što je on gotovo prestao postojati kao čovjek. radovati ćemo se i na sve sadašnje naše patnje pogledati ćemo ganuto. Probudila je mrtvilo u Astrovu .

U biti je umišljena veličina koja u zimi svoga života očekuje od svih još malo pažnje. “Vojnicki: Čovjek punih dvadesetipet godina predaje i piše o umjetnosti.o. Profesor ne govori o svome radu.17. gadno je da me gledate.10. U njoj je mnogo retorike. Sonja svoga oca voli i žrtvovanje za njega prihvaća kao nešto prirodno. Iznevjereti starog muža kojega ne možeš podnijeti. Nihilizam se bolesno uvukao u njih i spremni su na tiho propadanje. 20. Vojnicki koji je na tren reagirao ljudski i pobunio se pretvara se ponovo u bezličnu sjenu spreman da sa Sonjom propati ostatak života. mlađima.) ------------------------------------------------- Stari profesor uzrok je uništenja mnogih života. ------------------------------------------------“Jelena Andrejevna: Ćuti! Ti si me ubio!” (str. vjerovatno.) ------------------------------------------------Ono što ubija profesora i čini ga nesretnim je starost. gadim se samom sebi.11. ali zna da mora živjeti sa njime.” (str.to je nemoralno. ali nema logike. odvratna starost. Prokleta. Đavo da je nosi! Otkako sam ostario. Čitav je život bio sebičan. Profesor je star i bolestan i ljubomoran je na mladost.) ------------------------------------------------Jelena mrzi muža. kako ga dobro razumijem” (str.. .. A i svima vama. ------------------------------------------------“Serebrjakov: .” (str.) ------------------------------------------------Likovi drame su slabići i malenkonični tragičari. ------------------------------------------------“Vojnicki: Zato što je ta vjernost neprirodna i izvještačena od početka do kraja.) ------------------------------------------------Jeleninoj vjernosti filozofski i lirski razmišlja Vojnicki.staroga muža! To je saučeše pram meni .20. a nimalo ne razumije umjetnost. ali ga Vojnicki bolno secira. a sada život ostavlja drugima.” (str. Optužuje ga i mrze njegova žena i Vojnicki.

Pristati svjesno na predaju, na vegetiranje, pomiriti se sa činjenicom da si živ zakopan u zaostalosti riskog sela i da ćeš tu lagano umirati, čini likove drame drastično tragičnim. Oni nemaju moć ni umrijeti brzo. U takvoj atmosferi života Čehov ponire duše svojih junaka i prikazuje ih kroz dramski dijalog. On ih slika, prikazuje, ali ih ne objašnjava ili optužuje. Kroz dijaloge je oslikana atmosfera i nema poruke ili poruke pisca. Prikazano je stanje duša u određenom prostoru i vremenu iz kojega nisu mogli pobjeći.

Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:24:00 | 0 komentara

Evgenije Onjegin - Aleksandar Sergejevič Puškin
Ukratko o piscu: Aleksandar Sergejevič Puškin je rođen 1799. Godine u bogatoj obitelji. Svojim djelom Oda slobodi zamjerio se sudu, te je prognan u južnu rusiju, te tamo piše svog Zarobljenika Kavkaza. Pomilovan je 1826. Godine, te se vraća u Moskvu i St. Petersburg. Umro je u dvoboju 1837. godine. Puškin se smatra osnivačem moderne ruske književnoisti. Njegova veća djela su: Evgenij Onjegin, Kapetanova kći, Oda slobodi, Zarobljenik Kazkaza, Brončani konjanik, Ruslan i Ludmila…

Ponešto o likovima: Evgenije Onjegin je tipični lik suvišnog čovjeka, a tome pripomaže i njegova sveopća nezainteresiranost, možda čak ljenost. Lenski je romantičar, poeta, zanesenjak, sušta suprotnost Evgeniju, kada voli voli strasno, i ne suspreže svoje osjećaje. Tatjana je seoska djevojka odgojena na romanima Richardsona i Rousseauu, posjeduje neposrednost, nesumljivo stečen u provinciji, među pukom, sa dadiljom.

Kratak sadržaj: Radnja započenje pričati o mladom plemiću Evgeniju Onjeginu, “suvišnom čovjeku”, koji je dovoljno bogat da se ne angažira ni na

kojem planu. Takav život mu ubrzo dosadi. Uto nasljeđuje neko imanje, te mora otićiu u unutrašnjost zemlje na neko vrijeme. Tamo se upozna sa Lenskim, romantičarom, koji je zaljubljen u Olgu. Olga pak ima sestru Tatjanu, mirnu povučenu, koja samo čita knjige. Ona se zaljubljuje u Evgenija, te mu piše pismo u kojem izjavkljuje ljubav, no Onjegin ju odbija. Uskoro na proslavi Tatjanina imendana, Onjegin iz prkosa koketira s olgom. Lenskog to uvrijedi, te traži satisfakciju. Onjegin ga ubija u dvoboju, te odlazi na duggo putovanje od više godina. Jednog dana na nekoj zabavi u Petersburgu sreše Tatjanu, te joj piše strastveno pismo. Ona pak kao žena generala, oglušuje se na njegove izjave, te on odlazi na daljnja putovanja.

Vrijeme radnje: Radnja se odvija oko 19.stoljeća.

Mjesto radnnje: Radnja se odvija u Rusiji.

Napomena:

Puškon je na onjeginu radio osam godina. Isprva zamišljen kao oponašanje Byronova komičnog epa Don Juan, an epic satire, pa prema tome kao romantična knnjiževna vrsta. Tek kasnije djelo zauzima mjesto uz ruske realističke romane, gdje je čest lik suvišnog čovjeka.
Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:23:00 | 0 komentara

UKROĆENA GOROPADNICA - WILLIAM SHAKESPEARE
1. Bilješka o piscu

Wiliam Shakespeare bio je pjesnik i dramatičar, rođen 1564. godine u Stratford-on-Avonu u Engleskoj. Mnogi tvrde da je najv eći dramski stvaratelj svih vremena. Oko 1585. odlazi u London, gdje djeluje kao glumac, redatelj i kazališni pisac. Napisao je 36 drama koje djelimo na: 1. tragedije Hamlet, Julije Ceza, Otelo, Antonije i Kleopatra, Koriolan, Kralj Leart, Machetb; 2. komedije Ukroćena goropadnica, San Ivanjske n oći, Na Tri kralja, Mjera za mjeru, Mnog o vike ni za što; 3. romance Romeo i Julija, Zimska priča i Oluja; 4. povijesne drame Kralj John, Richard II., Henrik IV., Henrik V., Henrik VI., Richard II. i Henrik VIII . A 1609. izišli su njegovi Soneti, zbirka od 154 pjesme. Shakespeare je svoje dramske tekstove tvorio podacima iz u smene književnosti, iz starije pisane književnosti, iz povijesti, iz s voje suvremenosti, ali i iz svakidašnjeg pripovijedanja. Sve to sa mo znači da svi podaci potječu iz ljudskoga ponašanja, neovisno o tome gdje i kada čovjek živi. Najčešče upotrebljava teme smrti, zla, ubojstva, ljubavi i od nose među ljudima (muž - žena, otc - sin, sestra - brat, suprug supruga).

2. Bilješka o djelu

Radnja Ukroćene goropadnice je uzeta iz neke starije komed ije koja je u ono doba bila vrlo popularna. U njoj vidimo pravog Shakespearea, velikog i neusporedivog poznavaoca ljudske duše. Njegovi su likovi puni jake psihologije i pokazuju veliko poznavanj e ženske ćudi. U komediji postoje dvije radnje: - kroćenje goropadne Katarine - prosidba Bjanke. A povezane su time što se Bjanka ne može da uda prije svoje sestre, koja je goropadna i koja se ne želi udati samo kako bi omogučila slobodno prošenje Bijanke. Radnje se zbivaju u Pisi u Shakespeareovo doba. To je sasvim realistična komedija bez fantastike u kojoj ne glume nikakvi vitezovi ni velikaši, nego ljudi iz svakodnevnog živ ota.

3. Uloga prologa

Prije same komedije nalazi se kratki prolog (induction), koji služi kao uvod, ali ne utjeće i na samu radnju. Zapravo tu nala zimo pozornicu na pozornicu, jer se u određenom trenutku u prol ogu pojavljuju glumci koji će glumiti komediju Ukroćena goropadic a. U prologu doznajemo da je neki lord, vraćajuči se iz lova, naišao na kotlokrpu, gdje na zemlji spava. Željan šale naredi slu gama da ga donesu u dvor i obuču u sjajne haljine. Kad se ov aj probudi, sluge ga uvjere, da je ugledan gospodin, koji je mnogo godina bio bole stan. Tada u dvor dolaze glumci, koji prikazuju pred tim preodjevenim kotlokrpom komediju " Ukroćena goropadica. Ta zamisao, o pozornici na pozornici, nije Shakespereova. O na ima korjen u jednoj priči iz " Tisuću i jedne noći ", no ona u ovoj komediji nije do kraja izrađena. Mi ne znamo što se desi lo kotlokrpi nakon što su glumci odglumili komediju. Neki šekspiro logi misle da je Shakespir napisao i završetak prologa, ali se on o u prepisivanju izgubilo.

4. Petruccio

Njega ne vode nikakvi idealniji motivi, nego neka težnja za pustolovinama, te želja da se nagleda svijeta i bogato oženi. On prihvača Katarinino kroćenje samo iz pasije i za zabavu, a ne (b arem iz početka) iz ljubavi. Ipak nam je on simpatičan. Valjda zbog svoje srčanosti, neustrašivosti i potpunog uvjerenja, da će u krotiti "ženskoga zmaja", kao i duhovitost, i zbog svoga vanrednoga humora i duhovitosti. Ispod maskom žestoke i tvrde ćudi, krije se veseljak i doba r čovjek. On te svoje postupke pred Katarinom samo glumi, kako bi joj pokazao da s njime nema šale i kako sve treba da bude po njegovoj volji. No prema samoj Katarini nije nikad žestok, neg o postupa prema njoj sa nekom vedrom galanterijom i hinjenom bezazlenošću te ne če da shvati nijednu njezinu oštru i pogrdu r iječ, nego u svemu vidi samo tobožnju blagost i dobrotu.

5. Katarina

Za nju govore da je "divlja mačka", "gadni vrag", i "pakleni đavol". Vidi se i razlog tom mišljenju, jer se ona u početku pon aša kao razmažena, tvrdoglava i prkosna mlada djevojka. A zapravo kad malo dublje pogledamo, ona je jaka i samo stalna, sa lošim odgojem i tvrdoglavošću zbog ranog gubitka maj ke. Ona je znala da žena mora biti prema mužu odana i vjerna, ali joj se to činilo smješnim, jer su svi muškarci oko nje bili sl abići (Baptista, Hortenzijo), a drugih nije poznavala. Petruccio je u njoj ubio "goropadicu", a pobudio one iskre d obrote i plemenitosti, koje su već otprije tinjale u njenom srcu, ali dotle nije bilo nikoga, tko bi ih umio razgrnuti i raspiriti. Petruccio i Katarina ne govore nigdje o svojoj uzajamnoj lju bavi, ali se osjeća, da za vrijeme borbe u njima rađa i učvrščuj e. To što je oni ne će da priznaju, to je kod Petruccija taktika, a u Katarine prkos.

6. Ostali likovi

BIANCA je mala himbenica i koketa, koja iza svoje nježnosti i bezazlenos ti krije želju za gospodovanjem, što vidimo jasno u posljednjem prizoru. LUCENZIJO je običan zaljubljeni mladić, bez dubljih psiholoških crta, ali vatre n i simpatičan. Zaljubljuje se na prvi pogled (kao Romeo) i tako je očaran, da sve vidi u najljepšoj slici. HORTENSIO nije takav idealist, nego više tašt i ograničen. On je kavalir, ali slabić. Kad vidi, da ne može dobiti Bjanku, prihvati se svoje "ud ovice", pošto je naučio u Petruccija, kako valja krotiti goropadnu ženu-ali to njemu nije pošlo za rukom. GREMIJA - nasamaren zadovoljava se sa gozbom TRANIO je napola sluga, a napola pouzdanik svoga gospodara, dosta obra zovan i duhovit. GREMIO i BIONDELLO sluge i komedijaši, samo je Gremio duhovitiji, živahniji i brbljiviji. VINCENZIO miran i prijazan gospodin, ali ga Tranijeve i Biondellove šale nalj ute.

"UDOVICA" tvrdoglava i neposlušna žena, na Hortenstijevu žalost jer on nije Petruccio.

7. Zaključak

Ukroćena goropadnica je jedno od ranijih djela, nastalo oko 1595 godine. To se vidi po gradnji komedije, metrici, mnogim la tinskim i talijanskim riječima i po karakterizaciji lica koja je sna žna i konsekventna, ali nije tako oštra i duboka kao u kasnijim djelima. U ovom se djelu saznaje da je Shakespeare vjerojatno bio u tadašnjoj Italiji. On zna kakva je bila tadašnja Pisa (na glasu s vrlih građana), da je njihov običaj da mladencima otac stavlja ruke pred svjedocima te precizno nabrajanje dragocijenih predme ta u Petrucciovoj kući (koji su bili tipični u Taljana u to doba. U Shakespeareovo doba, uspjeh jedne glumačke grupe ovisio je isključivo o kvaliteti djela i njegovoj lakoj izvedivosti na pozor nici. A ovo je jedno od onih djela koje se najviše prikazivalo, prikazuje se i prikazivat će se na pozornici, jer je prikladno za nju.

Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:23:00 | 0 komentara

Preobražaj - Silvije Strahimir Krančević

Bilješka o piscu:
KAFKA, Franz (Prag, 3. 7. 1883 - Beč 3. 6. 1924), austrijski književnik. Podrijetlom iz imučne obitelji praškog Jevreja. Radi liječenja putovao u Njemačku, Italiju, Francusku, Švicarsku. Umro od tuberkuloze grla. Kafka je odredio da se njegova književna ostavština nakon smrti spali, ali ju je njegov prijatelj M. Brod ipak objavio. Neprestano pod pritiskom i u tjeskobi, poslušan sin autorativnog oca, bolesnik i osamljenik, Kafka već u svojim prvijencima otkriva motive i ideje koje će ga mučiti cijeloga života. Neki se početnčki fragmenti ili prvobitne pripovijesti javljaju kasnije kao dijelovi romana ili kao nove, prerađene cjeline pokazujući tematski i misaoni kontinuitet. Kafka obogačuje ekspresionizam svojevrsnom zagonetnom simbolikom i aforističkim izrazom. Kafkin svijet nije više onaj klasičnog realističkog romana; likovi su podvrgnuti metodi redukcije sve dok od njih ne ostane golo bezumlje. Njegov čovjek je usamljen i uplašen, dio mehanizma čiji mu je sastav nepoznat, a sustav nedohvatljiv. Kafkin pesimizam, koji prelazi u potpunu nemoć pred višim silama i u nihilizam, često prati crni humor, s elementima makabra i dvostruke perspektive. Osnova njegovog stila je jasan, aforističan izraz, dotjerane realističke pojedinosti i elementi vizija i fantastika. U krajnoj crti njegova metaforička proza ostavlja dojam složene alegorije, za koju nema određenog racionalnog ključa, i svijet koji ona sadržava gubi se u beskonačnoj perspektivi alogičnosti, pa se autorove parabole otkrivaju kao zagonetka bez konačne odgonetke.

Podaci

iz: Enciklopedija leksikografskog zavoda, Hrvatski leksikografski zavod, Zagreb, 1967

Odnosi među likovima:
OTAC: Odnos oca prma svom sinu Gregoru je grub, on njega mrzi i ne smatra ga sinom . Takav odnos proizlazi iz Kafkina odnosa prema svom ocu. Otac Gregora tuče i ne pušta ga da uopće izađe iz kuće, ne pušta ga čak ni iz sobe. Tako je bio grub da ga je gađao jabukama i jednom ga je pogodio u leđa, a poslije umire zbog toga.

MAJKA: Majka voli sina Gregora, ali ga se srami i stoga ga ne želi vidjeti. Ipak se na kraju dovoljno sabrala da bi išla k njemu. Tako je i on bio sretan, jer njemu je bilo dovoljno da čuje njihov glas da bi se razveselio.

GRETA: Greta je jedina u obitelji koja stvarno voli Grogora, ona se brine za njega, hrani ga i pomaže mu kad god može. Grogor je isto volio nju i stoga mu je bilo žao što joj nije rekao o namjerama da ju upiše u konzervatoriji, budući da je tako lijepo svirala. No i ona ga počinje zanemarivati, diže ruke s njega.

Tematika:
Kafka u ovom djelu prikazuje otuđenost Gregora. On je čovjek, ali je sasvim drukčiji, različit i stoga ga nitko ne voli, cijela obitelj ga mrzi i hoće ga se riješiti tako da bi ih što manje osramotio. Jedino se sestra brine za njega. Unatoč svemu Gregor je usamljen jer osim sestre on nema nikoga, cijeli njegov svijet je mala soba iz koje nesmije izaći. Jako se bojao oca koji ga je mrzio i htio je učiniti bilo šta da bi ga se riješio. To se i dogodilo, on je bio krivac za njegovu smrt kad ga je pogodio jabukom u leđa. Mama ga je također voljela, ali upravo zbog toga ga njie željela vidjeti jer nije podnijela sve to.

Zaljučak:
Kafkin je svijet apstraktan i anormalan. Za njega sve što je normalno je anormalno. Okolni likovi u Kafkinim romanima smatraju junake funkcionare u obliku šahovskih figura. Međutim te figure žive u svojim nepojmljivim zakonitostima i umjesto da im koriste pripremaju im neodgodivi mat. Svijet u kome je Kafka vođen i u kome je on živio jest onaj Staroga zavjeta. On je taj svijet napustio, ali ga se nije riješio, transponirao ga je u svoje vrijeme, zapravo ga je učinio bezvremenskim. Posebna značajka svijeta Starog zavjeta jest apsolutni suverenitet božiji. On je slobodan na strašan besprigovoran način.

Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:22:00 | 0 komentara

ULICA PREDAKA - Sunčana Škrinjarić
1.BILJEŠKA O PISCU

Sunčana Škrinjarić je jedna od najznačajnijih hrvatskih književnica rođena 1931. g. u Zagrebu. U brojnim njenim djelima (Ljeto u modrom kaputu, Kaktus-bajke, Svaštara, Ulica predaka, Pisac i princeza, Slikar u šumi), namijenjenima djeci i odraslima, do izražaja dolazi njena mašta, njeni osjećaji prema vremenu djetinjstva i ljubav prema prirodi. Njene priče, uvijek zanimljive i maštovite, često su služile kao scenarističke podloge za filmove i televizijske serije.

2.MJESTO I VRIJEME RADNJE

Mjesto radnje: Zagreb

Vrijeme radnje: Predratno i ratno doba 2. svjetskog rata

3.KRATAK SADRŽAJ

UVOD I POČETAK :

U prvom dijelu knjige upoznajemo Tajanu i svijet u kojem živi. Upoznajemo njezinu majku, “novoga tatu”, teticu i ostale likova iz njenog života, vidimo njezine probleme, ljubavi, svakodnevicu u školi i kod kuće. Otkrivaju se i druge pojedinosti, pa tako upoznajemo njene učitelje i vršnjake, odnose drugih ljudi prema njoj i obratno.

Polako saznajemo njene tajne, strahove, želje i sve po čemu se razlikuje od ostalih.

ZAPLET :

U zapletu uočavamo njenu oštroumnost, radoznalost i otuđenost od drugih. Knjiga počinje govoriti o Tajaninim mislima i maštanjim, njenim lutanjima u svijetu odraslih, putovanjima po zavičaju i lutanjima po prirodi. Počinje II. svjetski rat, a Tajana sve više duševno sazrijeva i zanima se za život drugih. Odlazi na more, gdje upoznaje mnoge nove ljude, sreće novu ljubav i doživljava bombardiranje Splita.

VRHUNAC :

U najuzbudljivijem i najboljem dijelu knjige se Tajana vraća kući, njezin poočim odlazi u vojsku, stanje u njenom domu i kući se pogoršava. Događaju se česte uzbune, Tajana se upisuje u gimnaziju, a ljude počinju ocjenjivati po pripadnosti, prema Židovima se odnose na poseban i drugačiji način, pa tako nestaju i neki njezini učitelji i rođaci. Stječe prijatelje i upoznaje nove ljude, sve se naglo mijenja u tim teškim ratnim okolnostima. Tajana, naime, nije previše time opterećena, većinu vremena provodi sa svojom teticom ,koju su na neki način odbacili, Tajanini roditelji se neprestano svađaju.

RASPLET :

Mala ga povlači za uši. Ostali ljudi i događaji izvan toga svijeta je nisu uopće zanimali. ispunjenija. jer i on je bio više od oslonca. od svega bogatstva postojao je samo medvjed. Tajana je voljela neke ljude. ona je mogla zapaziti i uočiti više od ostalih. U njezinom svijetu razumije je samo njezin medvjedić i nitko je ne poznaje kao on. jer su tamošnja djeca bila sretnija. Tajana nije željela živjeti u bogatstvu. ne ljude koji su bili bogati već one koji su imali bogatstvo u srcu.. Tajana dobiva malog brata. njuška mu je okrugla. (”.. osjeća se odbačenom.” Izvan toga svijeta nitko je ne shvaća. roditelji su se pomirili. meke. mio. SOCIOLOŠKA KARAKTERIZACIJA TAJANE Tajana potječe iz jedne bogate obitelji gdje ima sva materijalna dobra i gdje joj ništa ne bi trebalo nedostajati. Tome je djelomično koristila njena maštovitost i oštroumnost. Nije bila zaokupljena razmišljanjima običnih ljudi i na kraju. Zato je ona voljela teticu iako su svi govorili da joj je ona loše društvo. Ipak. Taj medvjedić joj je bio jedini oslonac. Na samome kraju knjige. dosta tog nabrajanja.oh. jer je u siromaštvu njena duša slobodnija. jedina sreća u tom bezdušnom djetinjstvu i zbog toga joj je prirastao srcu.Kroz rasplet knjige pratimo prestanak rata.. pogotovo kako se odnose prema onima koji su njoj zanimljivi i zabavni.. moli ga da oživi u velikoj kući u kojoj je sve mrtvo. voljela je i medvjeda. Tajana se u bogatstvu osjećala zarobljenom i njeno unutarnje bogatstvo nije postojalo. i on je bio simbol topline u tom ledenom vremenu. pravi otac joj se vraća nakon 12 godina i cijela obitelj sve počinje ispočetka. uši malene. no niti ona ne shvaća druge. Zato je ona voljela biti na selu.”On je dlakav. 4.PSIHOLOŠKA KARAKTERIZACIJA TAJANE Tajana je na neki način posebna djevojčica i mislim da je to razlog njenog ponašanja kao da je u “svom svijetu”.”) .

jer svaki predmet u ovome romanu ima svoje preneseno značenje.5. Zanimljiva je i metaforičnost romana. To nije djetinjstvo koje bi netko očekivao da bude lijepo i bezbrižno.9). kao simbol bezdušnosti. a ono je zapravo bez ljubavi. nije bila potpune sreće jer joj je nedostajala obitelj. jer govori o djetinjstvu koje je malo tko proživio. predstavlja tugu u hladnom djetinjstvu. Zveket stakla i majčin glas. podrške. str.TEMA Tema : Ratno doba. Ona nikada u tih 12 godina nije vidjela svog oca. Cijeli je Tajanin život simboličan. (”Zvuk kamena bačenog s ulice u sobu . Svi bi pomislili da je u bogatoj obitelji djetinjstvo najljepše.NAJZANIMLJIVIJE U ROMANU. škrtosti. Zanimljiv je cijeli roman. kao npr. ne razumije dobrotu i ne prihvaća iskrenost. predstavlja prošlost koja ne može biti obnovljena. citat. bez bliskosti. promukao i odbojan : To je bio tvoj otac. METAFORIČNOST. 6. već grubo i okrutno. svjetski rat i djetinjstvo djevojčice Tajane 7. okrnjeno srce koje nitko ne vidi niti pokušava vidjeti. oholosti i nečeg mrtvog. nečeg što je razrušilo cijelu obitelj i njen sklad. njezin otac. Razbijanje tog sklada dovelo je do problema u Tajaninom djetinjstvu.IDEJA ILI PORUKA . Njezin otac je predstavljao na neki način taj kamen.”. II. Ona je tražila utjehu u medvjedu kao simbolu topline i nečega što je sasvim njeno.

sami odrasli ljudi koji su pričali viceve i govorili o politici.citat. kao platonska ljubav.33 “…samo su hitlerovci imali veze s Hitlerom. kao mačekovac i frankovac…”.Ideja ili poruka knjige jest da sačuvamo iskrenost djetinjstva.IZDVOJI PROBLEME KOJI SU TE NAJVIŠE ZAOKUPLJALI DOK SI ČITAO ROMAN Misli koje su mi se vrtile po glavi cijelo vrijeme dok sam čitao knjigu. da se oslobodimo od duhovne ograničenosti i da nikome ne poželimo tako nešto kroz što je prošla Tajana 8. Pitao sam se : “Da li će se Tajana vratiti životu i odraslima nakon onoga što je život njoj dao? Da li će Tajana ipak uspijeti nadvladati to zatočeništvo svog duha? Hoće li uspijeti izvući najbolje u budućnosti i tako pokazati drugima što je ona željela?” No. to možemo samo nagađati i čekati da nam autorica dade naslutiti odgovore na takva pitanja. bez sigurnosti. 9. Politika je bila još jedna nerazumljiva riječ. To je djetinjstvo koje si ne mogu uopće zamisliti. nezadovoljstava.IZDVOJI NAJZANIMLJIVIJE KOMENTARE KOJI SE ODNOSE NA : a) Politiku “…inače društvo joj je bilo strašno dosadno.33 . bez ljubavi. jest kako sve to opisuje jedno djetinjstvo puno sukoba. bilo je očigledno da taj čovjek postaje važniji i da to ima veze s ratom…”. str. str. citat.

osim za Božić i za Uskrs. str. ali bezbrižna i unjihovim kućercima bilo je veselo.citat. nije bilo iznenadnog maženja.citat. a to je bilo i točno. mama je rekla da se ne zna ponašati. traži se svjedodžba o arijevskom porijeklu. pa su se opet i smirili.14 . Hitler se motao vrlo blizu. teško onome tko je Židov. odgovarala sa da ili ne . str. ali nekako svjetlije i manje bolne.36 “Tajanina predstava bila je uvijek kratka. str. kiše poljubaca. ne bi se dovoljno zahvaljivala na darovima.str. očevi su držali djecu na koljenima. kao uzgred. zapravo nitko nije morao ništa donijeti. citat. milovale i ljubile svoje dječake i djevojčice. djeca su bila bosa. kao hladna i mrtva riba. citat.57 “…taj Hitler neće mirovati. nije htjela biti kao tetica. pa čak i šukundjed…”. izbijale su svađe. Tajani se činilo da je nikada u životu nitko nije poljubio. a to je bilo nekako službeno. vikali su i praskali. to je novi Napoleon . citat. 75 b) Kulturu “Tajana je lutala gradom i upoznavala razne ljude. važno je i tko ti je bila baka i djed. zahvalnost je ljigava stvar.“Ali rat je bio svuda oko njih.”. ona je uvijek mrzovoljno šutjela.”. odrasli su stalno govorili o politici…”. majke su često puta u prolazu.”.47 c) Odnose među ljudima “…uvijek je govorila ono što misli i zato su je smatrali zaostalom. sigurnosti da dolaziš u dom gdje te čekaju. razgovarala je s prosjacima i djecom koju je njena mama smatrala ciganskom. str.

str. djeca su bila bosa. izbijale su svađe. uvijek su zli ljudi dobro prolazili osim u nježnim. svijet mora biti divno uređen. nije bilo iznenadnog maženja. na svijetu moraju živjeti samo visoki.“Dobrota se prezirala. sigurnosti da dolaziš u dom gdje te čekaju. nastupaju strašna vremena.citat. kao uzgred. ali bezbrižna i unjihovim kućercima bilo je veselo. Tajani se činilo da je nikada u životu nitko nije poljubio. vikali su i praskali. kiše poljubaca. majke su često puta u prolazu.”.citat. a mi ćemo u njemu uživati.36 d) Odnose prema Židovima “…Edita Goldberger dolazila je samo u sumrak.str. to je značilo da je ona Židov…”.74 “…Edita Goldberger ulazi u njihovu kuću.14 “Tajana je lutala gradom i upoznavala razne ljude.str. jednostavno bacit ćemo suvišne ljude u smeće. a novi tata bi za stolom govorio. ali nekako svjetlije i manje bolne. milovale i ljubile svoje dječake i djevojčice. a onda nam je svima odzvonilo. pa su se opet i smirili. ona je mamina prijateljica i nikakav Hitler se ne može u to miješati. neki robovi će ga obrađivati kao u starom vijeku.str.citat. razgovarala je s prosjacima i djecom koju je njena mama smatrala ciganskom. mora se čuvati čistoća rase. nju treba izbjegavati. zar ne shvaćaš.”. ona je Židovka. što si bolji to ti manje vjeruju.76 “…samo se sirota Edita Goldberger bojala i nije htjela doći. poučnim pričama. a poslije ni to neće biti potrebno.”.”. očevi su držali djecu na koljenima. osim za Božić i za Uskrs. morala je nositi sprijeda i straga veliku žutu zvijezdu.78 . lijepi i plavi ljudi.citat. bit će rata.str. citat. kakve su to ludosti. a to je bilo nekako službeno.

moraš se šmajhlati…” (citat str. a meni nije niš štimalo i samo su me nacukavali sim i tam. Na ovom tlu. nosila je žutu traku i židovsku zvijezdu.”. uglavnom u žargonu. 103).str. Ona je dolazila mami u posjete. drago moje dete. Autorica je uspješno prenijela radnju i djetinjstvo jedne djevojčice koja raste i sazrijeva u jednom preteškom vremenu. Iako se radnja odvija u Zagrebu.citat. a i ona je bila preveč škrta. I pokojni tata je bil šuft.“…o tome kako je nestala Edita Goldberger. a Tajana je jednom vidjela kako ljudi za njom pljuju i kunu.JEZIK ? ZAŠTO GERMANIZAM ? Jezik koji se koristi je svakodnevni. dolazila je uvijek u sumrak. uvijek je bio prisutan utjecaj Austrije i Njemačke pa se to odrazilo i na jezik stanovnika ovog dijela Hrvatske. no to ti je tak. Time nam je priča postala bliža srcu i sigurno neće biti zaboravljena. “…Tvojoj mamici je uvijek išlo kak po žnorici.MIŠLJENJE O KNJIZI Ovo je vrlo osjećajno ispričana priča o jednom djetinjstvu i teškoj svakodnevici u predratnom i ratnom razdoblju. ljudi u svakodnevnom govoru koriste i neke izraze iz njemačkog jezika. . Također su vjerno preneseni Tajanini pogledi na život i njeni stavovi prema problemima s kojima se susreće. nikada po danu. gdje se radnja priče odvija.88 10. samo je grosmama bila dobra. 11.

Odlazak u grad ga mjenja. nedaleko od Marije Gorice. U gradu se Mecena razboli i Laura mu mjest lijek daje otrov. među hrpama sličnih spisa. rad. pipovjetke. među ostalim. U početku je zbunjeni dječarac koji ne shvaća sve što se događa oko njega. Ivica tu upoznaje život kada dolazi Laura.Ante Kovačić Bilješka o piscu: Ante Kovačić je rođen 1854. a Žoržovom nepažnjom izbija požar. Fabula: U registraturi. Oni raskidaju. Ivica se opija. U djetinjstvu je bio sretan.Pisao je još od ranih dana i to liriku i epiku. s brojnom obitelji. Ivica se zaljubljuje i jednom ga Mecna zatekne u Laurinoj sobi. koji s vremenom odrasta patnika. sadrži i tajnu Laurine prošlosti. prosinac 2004 23:21:00 | 0 komentara U registraturi . Ipak on voli selo i svog oca i majku. O djelu: U registraturi je svojevrsna biografija pisca. oženio se. potpali registraturu i izgori. a Laura i Miho nestaju iz sela i natanjuju se u dvorcu u koji Miha dovodi Ferkonju . Iako darovit učenik. živio u oskudici. te nakraju završio u Vrapču. koji. a od oca saznaje da ga Laura vara s Mihom. Na kraju je uhvaćena. ali eksplicitno mu je zabranjen svaki komentar. u kojoj želi s njim živjeti. Na svadbi otima Anicu i ubija ju u šumi. siromaštvo i seoski mentalitet.čovjeka iz Laurinog djetinjstva. Bio je bistar seoski dječak i to ga je dovelo u Zagreb u kuću Mecene. Likovi: Ivica je u početku naivni mladić. On se želi odškolovati do kraja. Odlazi u grad. nakon toga je mladić . Zbog toga mora napustiti grad i Lauru. Spase samo kovčeg. dok ga zagrebački kaninik nije stipendirao do studija prava. smatra se njegovim najvećim djelom. koji shvaća okolinu. Prisiljen je na skromnost. Svoje dane provodi u književnosti i borbi za egzistenciju. Laura osniva hajdučku skupinu. poziva Ivicu. Prisilno odrasta u rezigniranog čovjeka. i realističkim mozaikom. Laura odlazi na selo i diže kuću kraj Ivičine. siromaštvo ga je primoralo da ostane na selu. rastegnutog na više strana koji ne pronalazi svoj unutrašnji mir. te je njen integritet sačuvan. a zaljubljujew se u Anicu. Putovao je po hrvatskoj. u Celinama kraj Sutle. Njegov lik kao i ostali prolazi kroz promjene. ubija Ferkonju i bježi. kojine pristaje.g. romane… Smatra se najistaknutijim predstavnikom hrvatskog realizma. nalzi se i spis Ivice Kičmanovića. članke. a kasnije ga je život učio na sve gore i gore stvar. gdje mu rođak (kumordinator Žorž) službuje. Nakon toga dolazi faza mladog štićenika.Objavio lektire u 29.

nade su lažne.uhvaćen u koštac s dvije žene. npr Učenje govora.Njena privlačnost ga u isto vrijeme i privlači i odbija isto tako kao što i on nju privlači i odbija. U stvari je priglup i dvoličan čovjek. i pokazuje čovjekovu želju da se pretvara da je ono što nije. Ona je jako emocionalno ili jako mrzi ili jako mrzi. Laura je lik pun suprotnosti i unutrašnjeg nesklada. a cijelo djelo je naizgled lažno i dvolično. ali sasvim dostatan da zavara okolinu. Njegov prividni sjaj zasljepljuje seljake. Mecena je lažni dobročinitelj. bez vidljivog cilja na obzoru. Ipak to nije baš toliko čudno ako se uzme u obzir da je i on jedan glumac. Laura je ključni faktor Ivičina života.To po meni daje jaku uvjerljivost i snagu djelu. Njegov dobar glas počiva na neobjašnjivoj činjenici da ljudi imaju visoko mišljenje o njemu (bar oni koji ga ne poznaju). skrivena je razbludnost i hedonizam. Iza njegove površinske kreposti. Njezin životni put pun je razočaranja i ona na kraju ostaje nezadovoljna .isto kao i Ivica. Kumordinator Žorž je lažni lik. Likovi lažu. koje na kraju završi hajdučeći uokolo. Takvi sukobi su od nje učinili nladhno neemocionalno biće. On je oličenje nesklada između želje i stvarnosti. Laž je prisutna svuda. . pretvaraju se. da bi na kraju završio kao neretni alkoholičar. Mjesto i vrijeme radnje: Radnja se zbiva u Hrvatskoj u 19. Malo o djelu: O ovom djelu naturalizam je izražen u svoj svojoj grubosti i jednostavnosti. te stoga mislim kako ovo djelo laži govori jednu veliku istinu. dok je on u stvari samo Mecenin rob. fabula je izražena pomoću hrpe laži. njegova prva ljubava i famme fatal. Među ostalim ona je i glumica i to takva koja glumi iz osobne koristi. Ne toliko velik kao Laura. Njegova stvarna uloga je da se ulaguje Meceni.st. a to se vidi u svakodnevnim prilikama.

svjetskog rata obavljao svoje vojne dužnosti. pa u Zagreb. a onda se počinje baviti književnim radom. Prva je romantično-simbolička (1914. Bio je mobiliziran 1915.. memoarist. Uhićen je zbog sumnje da je austrijski špijun i protjeran je u Zemun gdje ga prihvača austrijska pogranična policija. Zanima ga psihološka. Prvi svoj književni časopis “PLamen” tiskao je 1919.). stoljeća. a nakon toga upisao se na kadetsku školu u Pečuhu. esejist. Osim višemjesečnih putovanja u Rusiju. BILJEŠKA O PISCU Miroslav Krleža (1893. Dvije godine je zatim na vojnoj akademiji u Budimpešti (1911.). prosinac 2004 23:20:00 | 0 komentara MIROSLAV KRLEŽA .-1913.).. Četiri razreda gimnazije završio je u Zagrebu. “danas” izdaje 1934. te realistička (1926.-1918. kritičar. Nakon boravka u vojnoj bolnici bio je upućen na bojišnicu u Galiciju. romanopisac. slijedi ekspresionistička (1918.) u Rijeci gdje mu je supruga bila učiteljica. pokretač i urednik časopisa. Izvan Zagreba je proboravio godinu dana (od ljeta 1920.POVRATAK FILIPA LATINOVICZAGLEMBAJEVI 1. te enciklopedist.).s Your Ad Here Objavio lektire u 29. gdje je do konca I. ali vojnu obvezu obavlja u Zagrebu. Jedan je od urednika časopisa “Republika” (1945.. dramatičar.). putopisac. “Književnu republiku” objavljivao je i uređivao od 1923. Njemačku. središnja je osobnost hrvatske književnosti 20..). “Pečat” od 1939. Pučku školu završio je u Zagrebu (Kaptol). ali se brzo vraća u Budimprštu. Napušta je i odlazi preko Francuske i Soluna u Skopje pokušavajući se prključiti srpskoj vojsci.-1932. do ljeta 1921.(drama Legenda). Poljsku i Francusku neprekidno je živio u Zagrebu.-1981. Kratko je u zatvoru. a zatim . novelist.1926. Pjesnik je. Austriju. do 1927. U književnosti se javlja 1914. Njegov književni razvoj prošao je više mijena. s iznimno opsežnim i raznovrsnim književnim opusom. do 1940. Rođen je u Zagrebu u obitelji gradskoga redarstvenoga nadstražara.

Simfonije. Zastave. U logoru. Njegov je život pod ustaškim režimom bio stalno u opasnosti. Drame: Legenda. 1996. Artej. već joj se pokušao pridružiti kao borac protiv Trojnog pakta u čijem je sastavu bila i njegova voljena Hrvatska. 2. STVARALAŠTVO: 1. Nije moguće razgraničiti precizno njegova stvaralačka razdoblja. Pjesme u tmini. Lirika. Vražiji otok. Podatke pronašao u knjizi: “Knjiženvost IV udžbenik za IV.o. Leda.o. . Nakon što je proglašen austrijskim špijunom život mu spašava crnogorski činovnik čije ime nažalost ne znam. Novele. on se nije pokušao priključiti srpskoj vojsci zbog ljubavi prema Srbiji kao što bi se dalo naslutiti iz Pandžićeva teksta. Golgota. Taj ga je događaj prisilio na pasiviziranje. Na rubu pameti. ako negdje pogrešim). U tom je razdoblju Krleža surađivao sa lijevičarskim književnikom Cesarcem koji je kasnije streljan.. Hrvatska rapsodija. Povratak Filipa Latinovicza. II. Vučjak. Pjesništvo: Pan. Michelangelo Buonarotti. tražili su od Krleže da pristupi ustaškom pokretu na što on nije pristajao. Pjesme III. Balade Petrice Kerempuha. Gospoda Glembajevi.ponajviše socialna tematika. Banket u blitvi. odlučio sam na tu gomilu Pandžićevih gluposti dodati još poneke podatke za koje smatram da su bitni za Krležino stvaralaštvo(Nadam se da će te mi uvažiti. Tijekom II. ( Nemajući volju tražiti druge bilješke o piscu Miroslavu Krleži. među njima prvenstveno ministar provjete Mile Budak. Jednom ga je spasio čak i Pavelićev liječnik koji ga je sakrijo u samostan. 3.. U agoniji.. Knjiga lirike. Tri simfonije. ravnatelj je Leksikografskog zavoda u Zagrebu. Knjiga pjesama. razred gimnazije” Izdavačko poduzeće:Profil International d. Saloma. Od 1950. Hrvatski bog Mars. Nakon što je Krleža napustio Peštu. Zagreb. svjetskog rata Ustaše. Pjesme I. Proza: Tri kavalira gospođice Melanije.

no nakon potpisivanja Deklaracije o jeziku 1963. svjetskog rata. Po završetku rata jugoslavenski ministar prosvjete pokušao ga je osuditi na smrt. Život mu spašava predsjednik Jugoslavije Josip Broz Tito koji ga stavlja pod svoj protektorat.Krleža nije htio postati niti članom KPJ što će mu izazvati goleme probleme nakon II. bio je izbačen iz CK-a. Krleža ipak orelazi u KPJ.) .

.POVRATAK FILIPA LATINOVICZA Naslov romana POVRATAK FILIPA LATINOVICZA i prvih nekoliko rečenica upućuje nas na osnovni problem ovog romana.

“ Svitalo je kada je Filip stigao na kaptolski kolodvor. “ A sve je počelo kod ovog sivog..” 20. a znao je još uvijek kako sve dolazi:” 9. Krleža prustovski ispovjeda Filipovu prošlost i tako od te retrospekcije nastaje ovo Krležino remek-djelo. . prljavog prozora one davne listopadske noći s engleskim kojima. se nakon dvadeset i tri godine vraća u prostore svoga djetinstva i rane mladosti. u svoj blatni panonski zakutak. str. neko čvrsto uporište na temelju kojega da učvrsti svoju ljudsku i umjetničku egzistenciju. da u potrazi za izguibljenim djetinstvim pokuša naći “pozitivnu podlogu”. Filip. predstavnik modernog beskućništva i odisejskog lutalice. Drama jedne provincijonalne trafikantkinje! Gavran koji govori francuski! Bankonote na stoljnjaku i ona antipatična stara baba s crnom perikom! Kakva je ono bila drama? Kakav je ono bio tajanstveni osjet u onoj mračnoj palači? Gdje je ono sve danas i kamo se ono sve rasplinulo kao magla? Stojeći uz taj prljavi prozor..str. Dvadeset i tri godine nije ga zapravo bilo u svom zakutku.

i sada se već dulje vremena sve samo od sebe kreće u smjeru rastvaranja. Filip se gubio u mutnim slikama te nikako nije mogao da se snađe. a ne postupno. o svojim počecima i međama svoje ličnosti. on se počinje gubiti u mutnim slikama svoje ličnosti. svi ti dršci napuklog . pa je njegova doživljajnost određena karakterom njegovog vidnog kuta.str “ Razmišljajući o sebi i osvome trajanju. to je u njemu rastao proces koji se negdje otkinuo na svoje svrhe. unutarnji nemiri dostižu kulminaciju u trenutku kad on posumnja u svoje umjetničke vrednote. pa i najmanji smisao. Kod Filipa zapravo se radi o “paklenom simultanizmu” događaja. izgledalo je tako kao da kroz naše ruke kulja tuđi život u toplim opipima. “Život počeo se u Filipu topiti na sastasvne dijelove: u njemo je neprekidno rastvorno. Sve se u njemu raspada na “sastavne djelove”. a postaje sve teže i sve zamornije. Doista. Pisac često razbija kronološki tok događaja koji je i ovako već subjektivan čime on pridobiva na dinamičnosti teksta što zahtjeva i pažljivije čitanje. a sve te plohe starih igračaka. Sve te filipove opsesije.odnosno nastojanju da se obuhvati prostorna i vremenska istovremenost događaja. To kontemplativno uništavanje svega što mu dolazi pod ruku ili pred oko pretvara se polagano u ideju što je satala da ga progoni iz dana u dan sve intenzivnije: pred njegovom vlastitom predodžbo o vlastitom subjektivnom životu počeo je da nestaje svaki. analitičko raspadanje svega počelo da raste sve nemirnije.” 36.Senzibilnost Filipova prvenstveno je izražena likovno. Upravo je taj simultanitet temeljna slikareva opsesija: Slika se stvara i predstavlja odjednom. i to već prilično dugo traje. jer ovdje je riječ o neoimpresionističkom slikaru. Njegov vlastiti život negdje se otkinuo od svoje podloge i stao pretvarati u fantom koji nema nikakva razloga da postoji.

sjećanje na stare krivnje i mučenje nad tuđim bezizlaznostima. /..boli glava. tako čudno trepetljivo: biti subjekt i osjećati identitet svoga subjekta!” 40. tako neodređeno./ /. uzrujan. odmah ispred sivog i mutnog stakla. i trzaji. kako ga steže srce... prosijed. izvan svake sumnje pouzdanom garancijom da on to doista mjeri “sebe”? Po licu? Pa to se lice potpuno izmjenilo! Po kretnjama? Te njegove kretnje danas to su kretnje sasvim drugog čovjeka! /. ispijan.” 143.. osječa kako mu je mučno..41.. naziva samoga sebe “sobom”.porcelana. .str. umoran. gleda u kavanu jedan čovjek. a gadi mu se pušenje. koji pije mlako mlijeko i razmišlja o identitetu “vlastitog ja”. stanje oko izvjesnog imena i prezimena. najpovršnije oznake! Konvencionalne. nosi to svoje mutno i sasvim nejasno “ja” u sebi godinama. i klečanja. str./ i sve je tako pogodbeno. blijed. puši. neispavan. ustreperen.. “ Ime i prezime.. sve će to biti ništa drugo nego odgovaranje na stara i davno pročitana pisma.. u prvome planu. s dubokim podočnjacima i gorućom cigaretom na usni. Taj čovjek sumnja u identitet svog “vlastitog ja”. i pisama./ Čudno! Sjedi takav jedan neodređeni “netko” u jednom ogledalu./ A tu. te pukotine pod jezikom na rubovima starih čaša. plitke građanske mjere! Po čemu bi on mogao uvjeriti “sebe” s nekim izvjesnom. to su samo nekakve vanjske. Taj čovjek sumnja u identitet svoje vlastite egzistencije /.

a koliko je majmun bliži posrednom i logićnom životu čovjeka? /. lažljiva. da Filipove sumnje i zanose.. i da sve Filipove tjelesne i duševne snage atomizira u prašinu i potpuno bezvrijedan pepeo”. u prirodi. glupa. Bestidna. tvrdite u vašoj diplomskoj radnji na stranici 7. sigurno je majmunska vrsta. on je dermatolog i oringolog. oblizuje se zadovoljno.Vi profesorice Benjak. već je on svojim objektivizmom. Kyriales nije “diabolički lik” kako ga Vi nazivate. da mrvi njegove istine i zanose. odnosno liječnik. ali se njega zato ne smije smatrati demonskom ličnošću. promatrajući oko sebe druge. razuman i racionalan. majmunska zvijer! Najsmiješnjija među životinjskim vrstama. pa čak i osvjedočenja da je slikati potrebno i moguće. čovjek je čovjeku čovjek. . a za liječnika se znade da treba biti objektivan. gotovo deplasirana! U stadu živeći već prilično dugo. divlje. ali u svim tim njegovim tvrdnjama postoji pomalo karikirana istina: “Čovjek je životinja u svojoj pojedinačnoj osamljenosti savršeno tužna. No ne slažem se sa Vašom tvrdnjom da je on “DIABOLIČKI LIK” jer on u toj kostanjevačkoj drami po sve slabiće i zbunjene dekadente odigrao presudnu ulogu i kako Vi kažete “uzmorao je da razara sve Filipove zamisli. okrutniji namie od svake druge zvijeri.” 160. str. zlobna.. racionalizmom i čvrstom logikom sudova atomizirao i pretvorio u bezvrijedan pepeo Filipov idealizam i subjektivizam. pa prije svega on je obrazovana osoba. Kyriales ipak ponekad pretjeruje u svojim zaključcima i poredbama što mu možda i daje negativne atribute.još uvijek ždere i. dok čovjek koji se prežderao da mu se od sitosti diže utroba . naprosto “isjeckao” Grk Kyriales čime sa ja i slažem. Istina je da Kyriales ponekad govori demonski. gladne. sebi slične životinje. moglo bi se reći./ Ta zvijer je proždrljivija od hijene jer hijena prežderana strvinom pokraj smrdljivog mesa može da zaspi.

u . ozvolite pogledajte te svoje divne slike. razderan. rano jutro i umor u člancima prstiju.. ugledamo njega koji je krvav.Pojavom Kyrialesa roman postaje i filozofski jer Grk spominje filozofe poput Kanta. a još ni dan današnji ne znam. tko mi je zapravo otac! Čitavog sam se svog djetinstva grizao nad tim pitanjem. točnije logikom sudova.. TKO JE FILIP LATINOVICZ ?. /. i njena svilena bluza. mokar kao utopljenik utrčao u Bobočkinu sobu gdje je sve bilo krvavo: i posteljina.. on priča o oblicima spoznaje. sve sami detalji oko njega “Sve sami detalji oko njega: razmočena kifla. i onda moralizirajte! Tko su ta lica.216. i jastuci./ Tko je od tih tipova u toj paklenoj knjizi moj otac ?” 215. a na kraju ove povijesti jednog slikara.. gledajte te svoje slike. Objašnjava Kantove Kategorije vremena i prostora te na kraju bavi se i logikom. odakle su došla ta lica? /. moja mladost ostala je razorena zbog te tajne./ -Na.-pitanje je koje se nameće već prilikom čitanja prvih stranica romana. Platona te objašnjava njihova učenja. stara vještica što diže prašinu. Pri samom određivanju Filipa. posterioritete.. dalje Kyriales objašnjava aperioritete. cvrkut vrabaca. str. nerješeno pitanje tko mu je otac: “ -Evo. ja sam navršio četrdesetu godinu. 2. kobna izolacija od svake stvarnosti 3. blatan. odnosno pro dogovaranju na prethodno postavljeno pitanje potrebno je naznačiti odrednice Filipova stanja: 1. “Oči su joj bile otvorene. te činilo se kao da gleda”.

neshvatljiv umor.str. . 5. travnja 1997. nego i on sam. slikati zvukove i mirise ( dodano 18. njegov karakter. i ne samo djetinstvo. a slike su nezamišljive u svojoj savršenoj realizaciji bez zvukova i bez mirisa!” 46. sve što je bilo važno u njemu i u njegovom životu.” 28. biti subjekt i osjećati identitet svoga subjekta ( str. ) 8. 7. sve je ostalo ozlijeđeno od prvih gnjiloća u kojima je nestajao. nakon ispitivanja iz hrvatskog ) “ Slikati zvukove i mirise je nemoguće.” 217. u mislima.) 6. Svi samo detalji i neki neizrecivo težak. 4. nesnalaženje u zbivanjima 5. u rukama.str. morbidne ideje o ženstvu ( str.tjemenu. trajne ozlijede od prvih gnjiloća “ Čitavo njegovo djetinstvo.str. u svemu.

Zaostalost./ on prisluškuje razgovorima uličnim već godinama i još nijednom ni jednog prolaznika nije čuo gdje bi govorio o slikarstvu. Čemu bi ovim ljudima bile potrebne slike? /. produbljenje glembajevsko-klanfarovskog života. u kulminaciji užasa. propadanje u blatu. realnost hrvatske provincije. nestaju u sumraku i slikarstvo im je potpuno suvišno. osnovni je problem ovog romana.. seljačka narodna masa. kada progovara njegova otrovana krv. bezlično trajanje. spremna da izdahnu.” 33. jednolikost života. Zdrava. sa kerempuhovskim mentalitetom. prikazati sve njegove momente postojanja. što pisac pronalazi požar psiholoških kompleksa. njeno jadno stanje. jednog doba na zalasku. jedva gmižu. propadanje jedne epohe. tragični svaki na svoj način. . Glembajevsku klan farovsku sredinu upoznajemo preko neoimpresionističkog slikara Filipa Latinovicza. Krleža kao da nije bio zadovoljan onim što je rekao Leonom Glembajem.. od njihove gospode doktora. Pisac kao da muči svog junaka. str. a gospoda u svojim trulim kurjama. “Povratak Filipa Latinovicza” predstavlja uski nastavak. već karakteristićnosti momenta u kojemu je djelo nastalo. prolaze ulicama gradske gomile. u trenutku njegovog kobnog akta. Želio ga je produbiti. U Filipu pokrenuto je nekoliko mučnih slojeva svijesti i podsvijesti. Leone je prikazan u zadnjem stadiju. degenerirana. Fili još je tragičniji lik. ništavilo. gažena i pljačkana “po svetom zakonu dragog Boga”. što roman započinje retrospektivno. moto je romana. U toj panpskoj baruštini postoje dva distantna svijeta.9. kronično bolesna. gradskoj gomili slikarstvo je potpuno suvišno “ Eto.

Žena u romanu zauzima posebno mjesto. U njihovoj obradi postoje razlike u stupnju pokvarenosti.. te se posvetio ozbiljnom studiranju filozofije i nauke.VOLTAIRE BILJEŠKE O PISCU: Volteiere je rođen 1694. Drugi tip žene predstavljaju nesretne. Postoji u njima nešto osjećajno. ali su ih ljudi izigrali. karaktera.g. od tihog monologa. s najviše gađenja. . snažne orkestracije uspomena. pokazala su Filozofska pisma.postepeno. sve teže. kao spas. Sam Volter izbjegao je hapšenje napustivši Pariz. Jedino tjelo i tjelesno čini ih ženama. Književnošću se počinje baviti jako rano. odbacili i one sada životare na ulici. Pisac kao da ruši njihov mit. našao je mnogo onoga za čime je uzaludno težio u Francuskoj.g. ali ih je život izopačio i kao takve propadaju Svaki karakter predstavlja temu za sebe. prevarene djevojke. koja je objavio najprije na engleskom. prosinac 2004 23:20:00 | 0 komentara Candide . U literaturi žene ili majke predstavljaju svetinje. filozofa i naučnika. a knjiga javno spaljena pred pariškim parlamentom kao drvo koje stoji u suprotnosti s religijom. a djelo je napisao uspoređujući francusku sa engleskom književnošću. Objavio lektire u 29. Ovim “damama” pisac prilazi s najviše mržnje. imalo je presudan značaj za njegov daljnji život i misaoni razvoj. ne dopušta mu da učini svoj fatalni potez. Našao se u krugovima najistaknutijih književnika. Ono što je Leone doživio u rasponu jedne noći. u bijednoj krčmi prodajući svoja tijela. do krvavog završetka.. u sve snažnijem rastu. koji je izvrgao ruglu samog regenta. U Londonu. pa već u prvom koraku dolazi u sukob s režimom i u 23. te se je morao skloniti u Englesku. Čudno je zašto on slika toliko pokvarenih žena.g. u porodici siromašnog plemića u Parizu. sa sumnjivom prošlošću. pa i one iz salonskog života mogle bi biti lik za novi roman. a ispod maske krije se ppokvarenost i grabežljivost. Šta je to za njega značilo. osjećao se kao čovjek koji se našao na slobodi nakon tamnice: u političkom životu . slušao je prazne salonske razgovore. Način na koji joj Krleža prilazi veoma je rijdak i izuzetan. To su lažne dame. a pokazuje i neosporan književni talent. koje su mogle i nešto postati. Filip se kretao u moralno pokvarenom društvu. Svoja prva književna djela Volteire je ustvari počeo pisati u Bastilji te po izlasku iz zatvora ubrzo dolazi u novi sukob s vlastima. To sklanjanje u Englesku. On je u ovom djelu dao takvu sliku francuskog apsolutnog feudalizma. U gradaciji. dobrim naravima i uvaženjem vlasti. života morao je biti u tamnici 11 mjeseci u Bastilji zbog jednog epigrama. da je izdavač francuskog izdanja odmah uhapšen i strpan u Bastilju. književnosti i u filozofiji. Ali taj svoj talent slobodoumlje. Filip doživljava korak po korak. a zatim na francuskom 1734.

Volteire se ponovno našao u bespuću. doktora Ralfa. I svojim sadržajem i svojim stilom Kandid je otkrivao svoje francusko. osloboditi put nepotrebnih stega i braniti pravo čovjeka na vlastito mišljenje O CANDIDU: Candid je napisan prije otprilike 2 stoljeća. a znalo se zašto je pisac morao kriti svoje ime. ponovno se vratio u svoj rodni Pariz. U Fernej se počelo hodočastiti. To je bio pravi trijumf. koji mu je nanio mnogo zla. Poslije kratkotrajne blagonaklonosti dvora. ostalo je samo da nagađaju pravog pisca i to prvima da ga još više cijene. kao i uzbuđenim cenzorima. kralj je pokazao svoje pravo “prosvećeno” vladarsko lice. koje se pojavilo u Ženevi u siječnju 1759. Ali ona ubrzo umire. zato što nije smio ići u Pariz. Pruski kralj – filozof. kao da je samo čeko ovaj trenutak. učinivši svoj dom književnom prijestolnicom Europe. nagradio ga je raznim nagradama i počastima. prekoputa kraljevskog dvorca na Tiljerijama. Čim se Voltiere usudio da kritikuje kraljeve postupke. Kandid. Tek kad je umro Luj XV. Oduševljenim čitateljima. Ali u to čitatelji nisu vjerolvali. bio je predstavljen francuskim čitaocima kao prijevod s njemačkog od g. prosvjetiteljsko podrijetlo. *Njegov protuslovan životni put u odrednicama: prosvjetliti ljude. koji je već ranije činio sve da pridobije Voltiera da živi na njegovom dvoru. Nakon objave Candida. bogatog književničkog stvaranja. Fridrih II. Ponudio je Voltieru da dođe u Potsdam i kad se ovaj odazvao pozivu. *Za sobom je ostavio ogromno književno djelo. Na naslovnoj strani prvog izdanja.g.g. Ne samo da ga je duboko potresla njena smrt. i kad je nešto popustio apsolutizam u Francuskoj. Taj dvorac je kupio za stare dane. i 1743.g. Ali to prijateljstvo nije moglo dugo trajati. a ne kao djelo francuskog pisca. a Volteir nije imao nikakvih prigovora da igra ulogu nekrunisanog monarhaknjiževnosti nove filozofske religije..Utočište i zaštitu dala mu je njegova prijateljica madam di Šatle.g.. na granici između Švicarske i Francuske.g. I upravo u to doba bio je napisao Candida. jer ga je čitav Pariz dočekao na nogama. Volteir neprekida niti na trenutak svoj književni rad. već ga je ponovno bacila u nezavisnost. Na njenom imanju on je proveo punih 10. dakle kao francuski prijevod jednog njemačkog djela. ali ni cenzori Luja XV. Lutao je po Švicarskoj i raznim gradovima i dvorcima unutrašnje Francuske. i u njemu je bio proveo cio ostatak svoga života. Unatoč tim silnim progonima i kaznama. jer ga je zbog nekih šala omrzila kraljeva milosnica (madam Pompadur). da još više budu privrženi njegovom kritičkom i . skrasio se u dvorcu Fernej. Ali to je bio i kraj. koju je htio osnovati. jer nekoliko mjeseci kasnije umro je na obali Sene. bio odbijen). što mu je i pribavilo prijem u Francusku akademiju (pošto je dvaput 1734. sa dodacima koji su nađeni u doktorovom džepu kad je umro u Minhenu ljeta gospodnjeg 1579. morao je da napusti Francusku. razjasniti stvari.

. svojim isticanjem pred narodom. poštenja. Broj njihovih pristaša raste. bacajući ih u tamnice. govore razna svjedočanstva. a drugima da mu se osvete za sva poniženja koja im je naneo bez ikakve milosti i za slobodu koju je sebi izvoljevao da govori istine koje su prijanjale samo za srce ogromne većine naroda. lagan i dugovit stil. što su razlozi zašto su se u to vrijeme sva djela francuskih pisaca pojavljivala sa lažnim imenima. međutim. Filozofi su stekli. Kasnije su se te sumnje obnovile. Pravi pisac. govoreći kao tužilac pred parlamentom: “Pojavila se nečastiva i osiona sekta koja svoje lažno učenje uljepšava imenom filozofije. po kome se često i cijela epoha književnosti u Francuskoj nazivala i epohom volterijanstva. pravednosti. . bio je pokrenuo pravu hajku protiv protiv svega što je slobodno i kritički mislilo..revolucionarnom duhu. O utisku koji je Kandid izazvao kod svojih prvih čitatelja. ni prvima ni drugima. ništa se nije moglo učiniti. Tek tada su ga prepoznali i počeli vikati: znam taj stil. osim spaliti ih. *Kalvinistička. ⇒ Kandid je jedan od najljepših plodova njegovog stvaralačkog duha. Sloboda misli. kojima je bilo povjereno da budno paze na svako novo književno – filozofsko djelo. progoneći ih na sve strane i na sve moguće načine. Režim Luja XV. veliki ugled svepravičnosti i neustrašivih boraca za trijumf znanja. Kancelar Luja XV. a svakako više i karakterističnije od svega i pisma dvojice najviših funkcionera tadašnjeg režima.. nepravednošću. Države se ljuljaje na svojim vjekovnim temeljima.. republikanska cenzura Švicarske uspjela preduhitriti katoličku kraljevsku cenzuru Luja XV. što je samo doprinijelo popularitetu i izvan Francuske. jednakosti i slobode za neznanjem. to je njihov borbeni poklič koji se razleže s jedne strane svijeta na drugu. nije obećavao ništa dobro slobodnim misliocima. zato što je djelo bilo puno raznih elemenata. Ali na žalost koji su izrazili tjeralicu za autorom Kandida (čim je izašao).. te tvrdi da Kandid upoće nije njegovo djelo. te je tako Volterov Kandid doživio čast da najprije bude spaljen u Švicarskoj.. nepoštivanjem. Pošto se nije znalo tko je pisac romana Bezazleni. bio je dovoljno razborit i dovoljno oprezan da se ne otkriva. to je on!. Prvo se sumnjalo u Voltera. spaljujući javno ljihove knjige. Sergije. Ralf.” Takvi pozivi na uzbunu nisu mogli ostati bez posljedica. Tako je i sam Volter izmislio tijekom svog života gotovo 200 različitih imena. Zbog toga ih je dotrajali stari režim nemilosrdno progonio. gdje je za svoga Kandida upotrijebio naziv g. koji je suvremeno izrugivao ruglu "sve svetinje” na koje se oslanjao stari režim.

Malbranša. za upoznavanje stvarnosti i djelatnosti. On se predano trudio da pozna i sve ono što je najznačajnije u nauci. Ustvari Volteir je odlučno bio protiv filozofskih sistema. onda svakako treba načiniti izuzetak kada je riječ o Volteirovoj satiri. Stoga se Volteirovi tekstovi pobliže određuju kao filozofski romani ili filozofske pripovijesti. A tu su i Engleski utjecaji.ko i prašina. U osnovi svoga stvaralaštva Volteir je sjedinio i galsku duhovitost. A što su ljudi . o gospode. U tome se koristio metafizičkim sistemima Dekarta. Taj tip filozofije održao se u Francuskoj i do današnjih dana. kakav je imao on. Fenelona. zagovara ili ismijava određene filozofske zamisli. U njima prevladava autorov postupak da kroz priču provjerava. koja se često iscrpljivala u malim i efektivnim romanima. Izvedi ga iz ropstva zlopatna . Svoje druge utjecaje Volter je našao i kod Rabilea. Volteir je osobito jak u satiri. Taj književni rod Volteir je pretvorio u satiru naravi. kao i bogatom stvaralačkom djelatnošću." Molba "Izvedi narod moj. za realistički smisao. ljubav za sve što je ovozemaljsko. U njima je riječ o nekoliko filozofskih ideja koje su pojednostavljeno prikazane u obliku svakidašnjih životnih uputa. Zato što je vrlo malo pisaca imalo talent za satiru.JEZIK I STIL: O jeziku i književnim rodovima Didro je stalno govorio da je Volteir uvijekdrugi po redu. Spinonce i Galilea. a činilo mu se da je najprirodnije da se filozofija izlaže u književnim elementima.ko i pustara. počevši od Ben Đonsona i Šekspira do Svifta. što lako im je kupiti igračke!" "A što je život . Jako je karakteristično njegovo shvaćanje da svaki metafizički sistem stvari ustvari jedan metafizički roman. a i španjolske književnosti (Cervantes i Grasiana). Taj talenat je obogatio svestranim književnim i filozofskim obrazovanjem. a glavna karakteristika tog stila je to da ličnosti koriste samo personifikaciju izvjesna obilježja i pojmove da bi se vidjelo koliko one u sebi nose istinitosti i razuma. Volteirovi pripovijedni tekstovi u prozi okupljeni su pod nazivom Romani i Pripovijesti.

piše romane i kraće proze iz borbe i okupacije.ko na uzici Od lanaca iz zemlje misirske?!" Objavio lektire u 29. on je otspavao i otišao. Bijeli kamen i Mrtvi zvuci. Poslije završetka NOB-e u kojoj je i sam učestvovao. Uskoro su se pojvaili susjedi i počeli znatiželjno i s poštovanjem promatrati psa.). Već privm knjigama novela (Na kamenju.Vjekoslav Kaleb Vjekoslav Kaleb (Tijesno na Murteru. prosinac 2004 23:16:00 | 0 komentara G O S T . Dok su večerali. Domaćini su se jako začudili. Frane mu je bacio na pod hrane. što je rezultat njegovog boravka kao učitelja u kamenjaru kopnene Dalmacije. Vrsta djela: psihološka novela Mjesto radnje: seoska kuća u dalmatinkoj Zagori Vrijeme radnje: rana jesenska večer Fabularni tijek: Jedne večeri u kuću seljačke obitelji dolazi pas. u kojima slika našeg čovjeka u njegovim najtežim i najsvjetlijim trenutcima (Divota prašine). Dok su oni pričali i nagađali odakle je pas i zašto je tu. čelom pružeći!" Nezahvalnost "To je dokle zemlja Hanaan?! I zato si nas vukao pustarom. Jednostavno se pojavio na vratima kuće i ušao. Da još nam za nju valja strmoglav Niz ovo gadno brdo smrti. pas je prišao ocu Franji i stavio mu šapu na koljeno. romane Ponižene ulice. 1905 . majka Mara i .I ne daj da ti stvar na oblik tvoj U prahu leži. Kompozicija djela: Uvod: U dosadno blagdansko veče obitelj (otac Frane. Izvan stvari) uvrstio se u red naših najboljih prozaika. osebujnim stilom i jezikom. Slobodi da nas vodiš silovno Po svojoj volji . Osim toga napisao je novele Brigada i Nagao vjetar. Da padnemo na hladna ognjišta! I tko je tebi pravo podao. ispitivati njegove domaćine i svrhu dolaska psa. U izvrsno komponiranim novelama daje sugestivnu sliku zaostalog sela šibenske Zagore. ali pas nije htio jesti dok mu Mara nije dala hranu na tanjuru.

duge sive dlake. te je zbog toga po{ao u vojni~ke {kole." Mara: seljačka žena u kojoj je pas probudio veliko poštovanje. Nekako je tih. svečan i bojom se slaže s mrakom. civiliziraniji i nekako u svemu bolji. Zaplet: Njegovo prisustvo kod ukućana izaziva strah i poštovanje kao odraz njihovog neznanja i neukosti. Objavio lektire u 29. U kratkom vremenu koje je kod njih proveo ništa se bitnog nije desilo. te se tako njegova majka (udovica) nije morala brinuti za njegovo uzdr`avanje. ali pristojno i očekuje znak dobre volje. Zbog tog osjećaja ga jako poštuju. pred kojim su se svi povukli i napravili put. čije se ime čak i ne spominje) se sprema na počinak. ali tišinu i ispražnjenost prekida nenajavljeni gost .pas. mirna i sama kao dvije svijeće na oltaru. pametna oka. Epilog: Odlaskom psa. tek se u mužu probudila lagana nada kako jedan neznatan i čudan događaj može u život unjeti željenu promjenu. ali ga ni ne žele u svome selu. On je tih i svojim držanjem i suzdržanim ponašanjem ostavlja dojam nekog gospodina. tankih smeđih ušiju obješenih i priljubljenih uz obraze kao baršunaste krpe. . jer su one bile jedine {kole koje je mogao zavr{iti na tro{ak dr`ave. mimo njih je prošla životna prilika o kojoj su u sivilu svoje svakodnevnice snivali. slaboumna.slaboumna kči. No on nije bio zadovoljan svojom vojni~kom slu`bom. Ovelik lovčarski pas prepeličar. Seljani: sviju je strah psa. bio je potomak siroma{ne kraji{ni~ke obitelji.Petar Preradović 1 TEZA : BILJE[KA O PISCU Petar Preradovi}. "S vratiju su gladala dva blaga.. Analiza likova Pas: Jedini zanimljivi i karakteran lik ove novele je pas. Ima pametne oči koji su fascinirale seljane. Kći: ona je raščupane kose. iako je kao oficir bio sposoban. prosinac 2004 23:16:00 | 3 komentara POEZIJA . te se ona prema njemu odnosi kao prema uvaženom gostu. osjećaju da je on kulturniji. Ne samo izgledom nego i ponašanjem već je na samom početku jasno da nije riječ o lutalici nego o gospodskom psu pedigriranog porijekla. a oči mu su odvajaju. Gleda ljude napeto..

Zagreb. On je svojim pjesmama zasjenio ostale pisce pa tako Ma`urani~a i Vraza. Po{to se bavio europskom knji`evno{~u. Prvi je put Petar {tampao svoje stihove u 26. On je bio prvi hrvatski pjesnik. a osim toga znao je i sve slavenske jezike. te su se njegova djela cjenila kao umjetnine prvoga reda. sa~injavale najzna~ajniji dio hrvatskih ~itanka za srednje {kole. ponekad je i preva|ao evropska djela.@ivot mu nije bio uop}e lagan. godini `ivota. morao je slu`iti stalno izvan domovine. 1954. Tokom svoga `ivota imao je gospodarske i tjelesne brige. od Vraza i Preradovi~a". i to u sredini koju nije poznao. godini `ivota. Njegove su pjesme u doba Austro-Ugarske. Me|utim on je u knji`evnost u{ao kao zreli ~ovjek. izdava~ko poduze}e. Osim njema~kog jezika. godine. jer su one bile najprikladnija gra|a. a druga njemica. te sa ~e{kog na njema~ki. Samo je kratko kao kapetan `ivio u Zagrebu od 1849. Podatke na{ao: U knjizi "Djela hrvatskih pisaca". te sa hrvatskog na njema~ki (Osmana te neka njegova djela). Pojavio se u knji`evnosti s mladom grupom iliraca. godine 2 TEZA : PRERADOVI^EVA DJELA ZA [KOLSTVO . vrlo je dobro poznavao francuski i talijanski jezik. godine pa do 1852. Njegova prva `ena bila je talijanka. sa kojom je vlast `eljela posti}i najva`nije odgojne svrhe. On je bio jako obrazovana osoba za ono vrijeme u kojemu je `ivio. te je on zbog toga bio veoma suzdr`ljiv. naprema naprimjer Ma`urani~a i Vraza koji su nastojali {to prije prodrijeti u javnost. Umro je nakon duge bolesti u 54. za ~ijega je `ivota prvi put napisan cjeloviti prikaz (u Glasono{i 1865. Po{to je bio Slaven. "Zora". godine). koji su u vrijeme prvih pothvata i uspjeha ilirizma jo{ bili u {kolama.

^im `elnja cilja se dovreba Opet iz njeg sto mu `elja klije !" • O prolaznosti i promjenjivosti svega na zemlji: "Stalna na tom svijetu samo mijena jest !" Preradovi~eve je pjesme. svomu glasu sljedi !" • O ljubavi prema domovini: "Zdravo da si. domovina mila. Zdravo majko. Osim toga na njegovim su stihovima nastavnici knji`evnosti obja{njavali razne pojmove iz `ivota i umjetnosti: domoljublje. smisao umjetnosti te slobodu umjetni~kog stvaranja. . te su one za u~enike bili stihovi na vrhuncu pjesni{tva. zdravo. Slobodna je. ve} ono je nastajalo sa zadanim i to~no ucrtanim temama. zna~enje jezika. religjoznost. Me|utim njegovo stvaranje za {kolovanje nije dolazilo iz njegovog srca. zdravo bila. jer je u vojisci suprotne dr`ave stekao najve~i ~in. a osim toga ljudi mu nisu vjerovali jer nisu vjerovali u njegovu iskrenost. U njima se govorilo o svim vrlinama ~ovje~anstva te o te`njama za napretkom. {kolski sustav vje{to iskori{tavao. Zadovolnjo nikad posve nije.Preradovi~evi su stihovi bili jako va`ni u vrijeme dok je on bio `iv te neko vrijeme i nakon njegove smrti. On je neke od svojih stihova namjerno stvarao za potrebe u~enja kao naprimjer: • O slobodi stvaranja: "Ne razumije pjesma zapovjedi. To je zbog toga {to su njegove pjesme za vrijeme Austro-Ugarske sa~injavale najzna~ajniji dio hrvatskih ~itanka za srednje {kole. Pozdravlja te vjeran sinak tvoj!" • O karakteristici ~ovjeka: "Ljudskom srcu uvjek ne{to treba.

Posebno se isticao sa svojim njema~kim stihovima. kada se on u stilu pisanja isti~e pred svojim drugovima. U svojim je stihovima na po~etku prikazivao izuzetne li~nosti. pisanih u duhu romantike i naro~ito pod utjecajem Byrona. i to onda kada je bio slobodan. Me|utim moramo spomenuti da se Preradovi} knji`evno{~u bavio samo usput. 1846. godine drugu pod imenom "Nove pjesme".3 TEZA : PRERADOVI^EVO KNJI@EVNO STVARALA[TVO Preradovi~ je svoju vojnu slu`bu do`ivljavao kao poslom za kruh. a nakon toga 1851. On je osje}ao snagu i ljepotu hrvatskog jezika. te je svojim radom ubrzo zasjenio sve pjesnike ilirizma. optere}ene tajnom ili zlo~inom. ali je on ipak bio nezadovoljan {to nije mogao napustiti vojnu slu`bu. i slutio je {to bi se sve moglo re}i. godine izdao je u Zagrebu svoju prvu knjigu pjesama "Prvenci". Njegovu sposobnost za pisanje. isti~e se ve} u vojni~koj {koli. Po{to je Preradovi} dobro napredovao u knji`evnosti. Osim toga sura|ivao je i sa drugim ~asopisima kao {to su Vjenac te Na{e gore list. Preradovi} je postao njegov stalni suradnik. pa tako Ma`urani~a i Vraza. Kada je u Zadru zapo~eo izlaziti list Zora dalmatinska(1844).. zapo~eo je pratiti knji`evno stvaranje iliraca i vra}ati se svom narodu. a u njoj je on bio smatran kao sposoban i vrijedan oficir. Tek kada je u Milanu upoznao Ivana Kukuljevi}a. U pjesmama "Rodu o jeziku" i "Jezik roda moga" nisu samo domoljubne pjesme. ve} su u njima izra`ene i goleme mogu}nosti na{ih rje}i i na{eg jezika: .

rode. na{e vrline i nedostatke. A spazi{ li u struji te rijeke I iskricu." Preradovi} je bio vrlo kriti~an prema sebi. U svojoj pjesmi pod imenom "Pustinjak" najotvorenije je iznio svoje mi{ljenje o vlastitom polo`aju i zna~enje u hrvatskoj knji`evnosti: "@ivi. koji zlatne u tvom plovu strijeke Neka ~ine sa tvojijeh plova. Pre{eren ili Ma`urani}. {to ti je darovak. . Preradovi} je ipak jedan od na{ih prvih pjesnika. i sjaji kroz vijeke Svijetlom umu tvojijeh sinova. ipak me|u onima koji su izgra|ivali hrvatsku knji`evnost i hrvatski narod. kao {to su tvrdili njegovi obo`avatelji. on se po svojoj veli~ini." 4. da iz srca sinu Tvomu pravom. stolje}a. Podaje se dahu svakom."Kao vje~no more sinje U kretu si gipkom lakom. ni kao ~ovjek. Spomeni se. On je postao vo|a onima. On se nije smatrao velikanom. TEZA : ZAKLJU^AK Ako Preradovi~ i ne spada u pjesni~ke velikane 19. koji su osjetili na{u narodnu te`nju. Iako on nije bio kao Njego{. ni kao pjesnik. ro|enom sinu. po plemenitosti. na{e pro{losti. I mre{ka se i propinje.

Knjiga "Djela hrvatskih pisaca" od Vraza i Preradovi}a. godine Objavio lektire u 29.Literatura : 1. godine 2. Zagreb. prosinac 2004 23:16:00 | 0 komentara ČIČA GORIOT . izdava~ko poduze}e "[kolska knjiga".HONORÈ de BALZAC Bilješka o djelu: . 1954. izdava~ko poduze}e "Zora". 1994. Zagreb. Knjiga "Knji`evnost 2".

od kojih svaka ima po 500 000 fr. Balzac najprije daje detaljan opis same sredine u kojima se njegovi likovi kreću. Druga fabula je priča o mladom provincijskom plemiću Eugène de Rastignacu. opis vanjskog izgleda zgrade. Prva fabula vezana je uz nesretnu sudbinu bivšeg tvorničara rezanaca . I u opisu likova Balzac najprije polazi od vanjskog opisa koje veže s psihološkim osobinama. U tako komplicirano razrađenom romanu teško je raspoznati koji je od njih glavni lik. umire kao pas.»Čestit čovjek – građanski pansion – 600 franaka rente – lišio se svega u korist svojih kćeri. kuće. I treća fabula se vrti oko bivšeg robijaša Vaturina koji uvjerivši se u pokvarenost ljudskog društva odlučuje uzeti pravdu u svoje ruke ne posustajući ni pred ubojstvom ako je potrebno za postizanje ciljeva. jedna je bjedan pansion gđe Vauquer a druga je u bogatim i elegantnim salonima pariških četvrti. njegovo matrijalno stanje. Međutim one nakon što su postigle uspjeh počinju se stidjeti vlastitog oca i pošto su mu izvukle i poslijednji novčić puštaju ga da umre u bjedi i samoći kao napušten pas.kako bi bili prvi koji će ga dokraja iskoristiti. koji se odrekao svega samo da bi bogato udao svoje dvije kćeri. tako se zvao . njegovo porjeklo… U Čiči Goriotu nailazimo na tri fabule.« Balzac je razvio paralelno dvije fabule. Svako neka odluči sam na čijoj je strani i za koga bi se borio… Opis likova : Eugène Rastignac: “Eugène de Rastignac.bio je jedan od onih mladića koji se iz nevolje privikavaju na rad. koji je došao u Pariz pun ideala i očaran pariškom gospodom odlučuje da napusti svoje ideale i da se suoči sa životom kakvim ga on želi. rente. opis okoliša. onda karakter pojedinog lika. opis unutarnjih prostorija i onda postepeno razvija atmosferu u kojoj se pojavljuju i sami likovi. koji od najranije dobi shvaćaju nade što ih roditelji u njih polažu.” . te sebi pripremaju lijepu budućnost već sada proračunavajući buduće kretanje društva.

ponašanje i uobičajeno držanje odavali su sina plemenite obitelji gdije su prvim odgojem bile obuhvaćene samo tradicije dobrog ukusa. ako je u obične dane i nastojao pohabiti odjela sašivena prošle godine.(st r. 41) od šezdeset i devet (st . crnu kosu. hlače u skladu s ostalim i zakrplljene čizme. bijelu put. Obično je nosio stari kaput.” (str. neuglednu crnu. iznošen prsluk. 34) “Eugène de Rastignac imao je posve južnjačko lica. plave oči. Njegov način izražavanja. izblijedjelu. svejedno je pokatkad mogao izaći i kao otmjen mladić. 38) Opis čiče Goriota: “Čiča Goriot. Ako se i štedio na odjeći. nemarno svezanu studensku kravatu. starac otprilike godina------------------------------------------“ r.

njegovi su mesnati. u drugom čovjek od svojih četrdesetak godina koji je nosio crnu vlasulju. 34) . bilo stalo. počešljana na razdjeljak. tako je obilato trošio duhan. Mora da je bio čvrsto građena životinja kadra da svoj duh izoštri u osjećaju.” (str. kao i dugi istaknuti nos. a koje je potvrđivalo njegovo mjesečasto i bezazleno. Premda je djelovao malčice neotesano . koju mu je vlasuljar Politehničke škole svako jutro dolazio naprašiti. nabrekli nožni listovi. na pet mu se mjesta spuštala na nisko čelo i lijepo ukrašavala lice. bio je tako pomno dotjeran. izdavao se za bivšeg trgovca. nevjšto dobrodušno lice. nagovještali nake duševne osobine od kojih je udovica. čini se. pušio ga kao čovjek siguran u to da će mu kutija za duhan uvijek biti puna makube. boji zaliske. a zvao se gospodin Vaturin.” (str.“Uostalom. 43) Opis Vaturina: “-----------------------------. Kosa.

” (st r. kojom kao da je uživao izrugivati se zakonima. dostojna Juvenala.“Znao je ili je ponešto nagađao o poslovima onih koji su ga okruživali. stalnu ljubaznost i veselost postavio kao nekakvu prepreku između sebe i svih ostalih. šibati visoko društvo. U Pariz je došao mladić iz plemićke obitelji koji želi studirati pravo. dok nitko nije mogao proniknuti ni u njegove mislini u njegove poslove. nastanio se i on u penzion. optuživati ga da je samo sebi nedosljedno. Vauquer. često bi dopuštao da iz njega izbije strahovita dubina njegova značenja. morala izazvati pretpostavku da je taj čovjek kivan na društveni poredak i da je u dubini njegova života brižljivo zakopana neka tajna. Često je kakva doskočica. U penzionu se nalaze još i bivši proizvođač rezanaca čiča Goriot te bivši trgovac Vaturin.40) Sadržaj: Djelo počinje opisom penziona gđe. Na početku svi . Pisac pomno opisuje penzion okoliš prostorije u penzionu itd. Premda je svoju prividnu dobroćudnost.

sve dok nije bio pred smrt ond ga je došla vidjeti. on mu savjetuje da ako treba ubiti neka ubije samo da ostvari svoj cilj. i na njih je potrošio i zadnji novčić. Jednom prilikom dok je bio kod nje iz jedne prostorije izađe Čiča Goriot i Rastignac je upitao šta ona ima s Goriotom. Vturin se nije slagao s Rasignacovim načinom na koji on pristupa tom svijetu jer je rekao da je svijet pokvaren i ako ti njega ne uništiš da će on tebe. iako su ga obje kćerke odbacile on je živio samo za njihovu sreću. Od tog dana Rastignac je mnogo vremena provodio kod nje razgovarajući o njenom ocu. ali nakon nekog vremena on se preselio iz skuplje sobe u onu jeftiniju. Kad je umro čiča Goriot na pogreb su došle samo prazne kočije njihovih kćeri sa slugama unutra jer one nisu mogle. de Restaud. Gorio je cijelo vrijeme mislio na njh kako se zabavljaju. Čiča Goriot ima i dvije kćeri koje je uspio udati u bogato društvo. Međutim Rastignac nije htio niti čuti za to. A kad je dolazio doma odmah je odlazio reći čiči Goriotu šta je rekla za njega . one su mu poslale i zaželile mu sreću. jer su došle rano ujutro sa plesa i morale su spavati.Grofica Anastasie je imala svog ljubavnika Maxa koji je dolazio kod nje. Nakon tog daznalo se u penzionu da je Vaturin odbjegli trobijaš i prijavili su ga. On ga upoznaje sa jednom od kćeri čiče Goriota. trebao je to biti brat gđice. Vturin je pronašao i žrtvu koja bi to mogal biti. a nikad nije rekao ništa protiv njih iako su ga »pokrale«. Mladi Rastignac napušta svoje ideale i okreće se Parizu i njegovom otmjenom društvu. Kad je Rastignac to ispripovjeda svojoj rođakinji kako se gđa. Victorine. tako da je Vaturin zauvijek nestao iz penziona. kako je sretan zato jer su i one. Rastignac je tražio novac i od majke i od sestara da mu posude da uspije u tom visokom društvu.su se divili čiči Goriotu na njegovoj odjeći . Anastasie. de Restaud ponijela prema njemu. U međuvremenu pojavio se tu i Vaturin koji savjetuje Rastignaca kako uspjeti da svog cilja. Mladi Rastignac platio je i pogreb jedinom prijatelju koji nije nikad . On doznaje da u Parizu ima rođakinju po imenu Beausèant i od nje traži pomoć da mu ona pokaže put do uspjeha u bogatom društvu.na srebrnini koju je imao u ormaru. ona ga je očarala na prvi pogled. Jedne se večeri u talijanskoj operi upoznao sa Delphine. ona odluči da će ga upznati sa drugom Goriotovom kćerkom groficao Delphine de Nucingen. i od tada su vrata za Rastignaca zatvorena kod gđe. Iako je Rastignac bio dobar s Delfine on nikad nije dolazila vidjeti oca. a on je bio presretan.

Ali ono šta je sigurno točno to je ono da je i danas takvo stanje u svjetu. Teško je razdvojiti ono što je bitno u djelu.protiv nikog rekao ništa loše. U čemu je Goriot pogriješio da je za uzvrat umjesto ljubavi kćerka dobio to da se one njega srame. Ako ti previše poklanjaju ljubavi i pažnje da ćeš se osjećati kao u kavezu i da ćeš pobjeći. i vidio da je Vaturin imao pravo da protiv takvog svijeta ne možeš ići »pješice« i okrene se prema veličanstvenom Parizu i reče: »Sad je na nama dvoma red!« Moje mišljenje o djelu: Djelo je po meni fantastično jer se u njmu isprepleću ljubav koja nije uzvraćena i želja za uspjehom koja je tako blizu a tako daleko. Da je on iz jedne obitelji koja ima novaca za njemu priuštiti toliko da se on zabavlja i troši koliko želi sigurno se nebi spominjala borba za uspijeh. previše popuštanja i udovoljavanja njihovim hirovima? Na to je pitanje teško dati odgovor. Dali su se one osjećale kao psi na uzicama od prevelike ljubavi ili je tu pitanje odgoja. nego bi bilo puno lakše imao bi onu “otskočnu dasku “koja omgućava uspjeh. S druge strane dolazi teška borba mladog studenta koji nema neko bogatstvo da uspije u društvu gdije je glavna sreća novac. isto tako ako imaš moć i novac dobar i .

S “Ljudskom komedijom “kojoj se prvi dio pojavio u francuskoj književnosti. no zanimljivo je da su ne samo prvi romani iz tog ciklusa. izašli iz štampe u vrijeme kad je romantizam bio u punom jeku. Bilješka o piscu: Honorè de Balzac jedan od najvećih predstavnioka realističkog romana u svjetskoj književnosti. VII.ugodan život ti je zajamčen . nego i njegova prva remek – djela. 1799. “Le scenèsdela vie privèe”. Njegova djela: “Les choauans”. ali se za rana dao na književni rad. “L’ illustre gaudissart” Podatke pronašla u : Hnorè de Balzac “Čiča Goriot” Objavio lektire u 29. “Le curè de Tours”. “Etudes des moeurs”. a ako ne onda se moraš boriti za postić makar pola od onog o čemu sanjaš. rodio se 20. prosinac 2004 23:15:00 | 0 komentara . od kojih su neka postala tipovima. ocrtao sva društvene slojevesvog doba i stvorio preko dvije tisuće lica. u Toursu a umro 18. V. Trebao je postati bilježnik ili odvjetnik. 1850. u Parizu. Napisao je stotinjak romanai pripovijedaka.

Otac uvijek pije. Dojam Pripovijetka u meni ostavlja tužan dojam. on je ipak imao i dobrih strana. nisu imala što za jesti jer je otac potrošio novac na piće. Tako je jednom otac u pijanom stanju pretukao svoju kćer koja je sutradan preminula. Evica je krvarila i bila je pri kraju života. Često je znao pretući jedno od svojih djeteta. ali su oni utekli. On nije bio svjestan da ju je pretukao. Uvijek kada je nešto zaradio. Otišao je do njezinog kreveta i kajao se nad njom.Vjenceslav Novak Sadržaj U jednom mračnom podrumu živjela je siromašna obitelj. Mjesto radnje Radnja se odvija u mračnom podrumu i na hladnim ulicama grada. Tako je Mika jedne večeri stigavši kući legao na krevet i svađao se sa ženom. a žena i djeca ostaju sama i gladna. zvao se Mika i bio je drvosječa. Kući se vraća pijan i jedva da je ostavio koji novčić za obitelj. to je potrošio na alkohol u krčmi. Sve izgleda nekako mračno u toj zimi i mračnom podrumu. Htio je tući dječake. Žena je uvijek to gledala velikom boli u srcu. ali je ipak sjeo na klupu nedaleko od kuće. Mika se jako rastužio i kajao u sebi. Jedino Evica nije uspjela uteći pa je nju pretukao. te mu priopćila da je Evica preminula. Na kraju otac pretuče Evicu i ona premine.Iz velegradskog podzemlja . Lica Mika je otac i glava obitelji. Nakon što je obavio posao uputio se kući. Mika je otišao na posao da nešto zaradi za Evicu. Žena ga je opazila i došla do njega. Plakala je i rekla mu da je prebio Evicu na mrtvo ime. On je vidio kakav on zbilja je te se kajao za svoj grijeh. Na kraju tek shvaća kako mu je piće škodilo te što je sve loše učinio svojoj ženi i djeci. . Često se je znao napiti. Ali. On je po zanimanju drvosječa. Ujutro kada se probudio vidio je žalosnu ženu. Žena ga je tješila i govorila mu da je to Božja volja. bio je osjećajan samo što je uvijek skrivao svoje osjećaje. glava obitelji. Kući se vraćao pijan i uvijek se svađao sa ženom. Žena se ljutila na njega. Djeca su bila gladna. Razmišljao je o svome životu i svome lošem činu što ga je učinio. Otac. Ova mala pripovijetka govori o siromašnoj obitelji koja je “jedva vezala kraj s krajem”. Otac je bio pijanac i mnogo novaca je potrošio na piće.

Izmolio je za Artura stipendiju koja je namjenjena sirotinji. prosinac 2004 23:15:00 | 0 komentara IZ VELEGRADSKOG PODZEMLJA . a oni je nemaju: rječima hvale. za njega ne postoje granice i pravila.. dok nije i on posve iščezao u zaglušnoj buci života. ali i simbol siromašnog studenta koji se kroz život probijao sam doživaljavajući pri tom uvrede i poniženja.VJENCESLAV NOVAK očiju sve više u daljinu odakle bi još katkad jeknuo njegov slabi glas. odnosno. te tako odgaja svog sina.. On je gnjevan kritičar društva." Kompozicija djela: U uvodnom djelu upoznajemo dva glavna lika koji dolaze iz istog kraja u Zagreb na studij.. dok je Jakov seljački sin siromah. Analiza glavnih likova: Arturov otac: on je dobrostojeći načelnik. Početak radnje je oglas kojim Jerko Pavličević. otereti me. ali su oprečnih ekonomskih mogućnosti. a u stvari je sebično i proračunato "Ja dižem svoj glas protiv nepravici ovdje u vlažnoj sobi..Objavio lektire u 29." U Arturovoj odluci da napiše ocu pismo kojim ga moli da se odrekne stipendije.. on je pohlepan i škrt." Očevo negativno pismo čini epilog ove novele. Arturovim dolaskom Jakovu započinje zaplet koji postepeno vodi do vrhunca kroz Pavličevićevu optužbu lažnog morala malograđanstva. tko bi trebao potporu za svagdanji hljeb.. tjera da tako postupa. . a djelima hule nauku njegovu . koje propagira humanost i ljubav prema bližnjemu.. gdje sve plače i suzama potištenih prosvjeduje u ime nauke Isusove protiv nasilja. da se slobodno dignem opet k njima. gdje boravi glad.. Artur je jedinac imućnog trgovca i gradonačalnika. "Oče! Ja živim vrlo udobno na račun nekoga. bezosječajan je i bezobziran. To nije moralno. Moja duša hrli za idealima. tome se protivi glas moje savijesti . a koje je rezultat Pavličevićeva govora počinje rasplet. jer ja sam sačuvao vjeru u njega. traži "cimera" kako bi djelili troškove stanovanja.

dobrotvor neki. To je." Jakov Kosović: On je siromašni seljački sin iz najrđavijeg kraja u Lici... te uviđa nepravdu koju je njegov otac nanio Jakovu izmolivši stipendiju. stoga šalje molbu za stipendiju koja bi mu omogućila školovanje u Zagrebu. jeftinoj sobici koju djeli s Jerkom Pavličevićem. Kad je Artur ocu u pismu napisao strašni grijeh što ga je počinio prema Jakovu. zemlja. sad bilo tko namjenio bio za školovanje sirotinji. Život je prava škola. a njegov mladi duh opirao joj se gonjen šibama teških rječi kojima ga je bičevao polunagi čovjek mršava lica i suha tjela na kom su bila izbočena rebra. pa uživaju potpore za svoje nauke. Ti si mlad. dakle. Jednom zasvagda: s takvim psinama da mi ne dolaziš! Međutim. i nikako ne shvaća i miri se s nepravdom koja mu je učinjena. (za tvoje umirenje) znaj da ima sinova iz većih kuća nego što je naša.. ali više gladan nego sit. silno zanesen. Jakov dolazi u Zagreb... da me više ne uznemirujuš ovako! To su tlapnje.. stipendija me guši Još nikad nije stupio svojom voljom pred oca u ovako zamršenoj stvari: što će na to on? Stala ga je savladati slaboća. lijepo odgojen. Nadajući se da je došlo do neke pogreške pri dodjeli potpore. Po prvi put je prepušten sam sebi.. grijeh koji vapije k nebu za osvetom". te ima silnu želju za višom naobrazbom.. Ne mogavši to podnjeti.. jer je potpora već udjeljena Arturu Kranjčiću. pisao je svom ocu: " Pisat ću ocu rekao je sebi da se odričem stipendije. molba mu je bila vraćena.. gospodine. a gladuje zato jer je vaš otac oteo kruh što ga je narod. On je dobar i pošten. to iz onih koji su te smeli govori zavist. njemu.... Napokon je napisao ocu pirmo.. ne zna ništa o boli i nepravdama. Izuzetno je tolerantan.. otac mu je napisao: "U buduće. On je mlad."Ovaj vaš drug gladuje. Međutim." Artur Kranjčić: za razliku od oca on nije negativan lik. a tu još nijesi učio.. "Kroz gimnaziju se provlačio uvijek lijepim uspijehom. u život treba gledati drugačijim očima. gdje nalazi smještaj u maloj. Kako smije bogat čovjek uzeti ono što je namjenjeno siromahu?" . neiskusan je te takav dolazi u Zagreb na školovanje.

godine primio nagrade «Ivana Brlić Mažuranić» I «Grigor vitez ». Sretno djetinjstvo proveo je u Podravskom seocetu Kuzmincu . pjesničke I dramske priloge objavljuju u dnevnom I periodičnom tisku. Fabula: Uvod : Život divljeg konja u divljini kad je bio ždrijebe Zaplet : Kod Gospodara I bijeg od njega(Divljeg konja) Život u Podzemlju I njegovo maltretiranje Vrhunac : Utrka divljih konja kod Gospodara I na Hipodromu .Tamo je započeo svoje školovanje .Radovi su mu uvršteni u zbornike .Božidar Prosenjak Bilješke o piscu : Božidar Prosenjak rođen je 1948. djeluje kao slobodni stvaralac .te pokrenuo i uređivao biblioteku « Albatros « u velikogoričkom Centru za kulturu . godine u Koprivnici.Objavio lektire u 29. Od godine 1984.a nastavio ga zatim u Koprivnici .Parizu I Zagrebu .Član je DHK .gdje je diplomirao romanistiku na Filozofskom fakultetu. Radio je kao novinar u Narodnom sveučilištu u Velikoj Gorici . na radiju I televiziji .. Godine 1980.Surađuje u časopisima za djecu .antologije I školske udžbenike. Prozne . objavio je zbirku pjesama I kratkih proza za djecu pod nazivom « A » Zapažen književni uspjeh zabilježio je romanom «Divlji konj» za koji je 1989. prosinac 2004 23:11:00 | 0 komentara Divlji konj .

kad je bio malen mrzio je I Zakon . hrabar kao Divlji konj . 1. Nera : susrela je Divljeg konja kod Gospodara . na Hipodromu Vrijeme radnje : nepoznato ??? LIKOVI: Divli konj : hrabar . Sivka : Vjerna prijateljica Divljeg konja . kod gospodara . malo je strah bilo kad je bila u Podzemlju . ali poslije ga je shvatio . Sivku . kad se vratio Divlji konj Iz Podzemlja pobjegla .On nije bio u Podzemlju I nije vidio užasu Podzemlju .Vulkana . poginula je kad je ušla kroz vrata iz kojih konji više ne izlaze ( ubijena je ) Šarac : Isto jedan od vjernih prijatelalja Divljeg konja . rodila je sina . hrabra . štiti prijatelje .Šarca. na kraju se ispostavilo da je Objavio lektire u 29. Ponovno je srela Divljeg konja u podzemlju . vjerna prijateljica Divljeg konja.imao je puno prijatelja Neru .ona isto nije bila u Podzemlju. mrzi Podzemlje . jako se brine o Cezi .Rasplet : Divlji konj je uginuo prirodnom smrću Mjesta radnje : U divljini . prosinac 2004 23:09:00 | 0 komentara Nana Emile Zola Izdava~ko poduze}e : “Mladost” Zagreb. imao je svoju kolibu Zvijezdu I svoju kćer Cezu . rodila je kobilu Divljem konju Cezu . Bilje{ka o piscu . u Podzemlju . 1974. Snažna kobila . poslije mu je Sivka rodila sina . Zvijezda : Bila je vjerna kobila Divlje konja . Garov : pas koji je čuvao konje kod Gospodara . bio je uporan kad je tražio Zvijezdu.

po ugledu na La comedie humanie H. U tetralogiji Zola otvara ne{to svijetlije perspektive u pogledima na ljudko dru{tvo i njegovu budu}nost. prirodnim zakonima strukturiranu stvarnost. Ali u osnovi svega le`i Zolna strasna . pogubnih i tiranskih strasti. bioli{kih i animalnih strana u ~ovjekovu bi}u .potpunije i grublje nego itko prije njego u svjetskoj knji`evnosti. bolesti i dru{tvene depresije. Godine 1868. Prvi ve}i uspjeh posti`e romanom Theresea Raquin. U nizu romana. s temom o mr`nji i dubokim nesporazumima izme|u mu{karca i `ene. ali pod te{kim i sumornim pritiskom naslje|a. ^ovjeka treba prou~avati s biolo{ko-fiziolo{koga i socialnoga stanovi{ta opa`anjem i eksperimentom. rade}e izme|u ostalog i kao novinar. Do knij`evnog uspjeha pro`ivio je te`ak `ivot. Eksperimentalnu metodu iz prirodnih nauka i medicine Zola prenosi prenosi u stvarala~ki knji`evni postupak. i on je dao vi{e svoju li~nu sliku zami{ljenog svijeta. i u njima teba otkriti mehanizam op}ih zakona. zan~ajni teoreti~ar naturalizma i dru{tveni borac. . li~na priroda. nego objektivnu. U skladu s teorijskim postavkama naturalizma Zola donosi u svojim djelima obilnu gra| u i obilje podataka iz vanjskog svijeta s nagla{enom te`njom da bude {to objektivnije i prirodonau~nije. nasilni~kih nagona. de Balzaca. Zato }e Zola otkriti svijet proroka.Emile Zola (1840-1902). @ivot je pojedinca uvjetovan naslje|em i sredinom. U triologiji Zola se bavi vi{e dru{tveno-politi~kim problemima. Zola prikazuje razli~ite sredine u kojima se kre}u ~lanovi obitelji Rougon-Macquart. francuski romanopisac. zavr{en je plan ciklusa romana pod naslovom Prirodna i dru{tvena povijest jedne obitelji pod Drugim carstvom. obra}aju}i se poraznom kritikom na crkvenu organizaciju.

“.Podatke prona{ao u knjizi:Tvrtko ^ubeli} : “Teorija knji`evnosti”. muhom boje sunca. koja dolazi sa smeti{ta. Savijena i zategnutih udova. truje ljude po pala~ama. isti}i}i njenu ljepotu i njenu snagu koju suprotstavlja njenoj otrovnosti. pa zuje}i. Zagreb 1972. ple{u}i i prelijevaju}i se kao drago kamenje.. jake mi{i}e pod svilenom ko`om. samo {to stane. vrlo visoka.” --------------------------------------------------------------------------------- “On je vidio njene poluzatvorene o~i. poluotvorena usta. jedva ustalasanih ramena i kukova klizila joj od koleta do stopala” Roman izgleda kao niz slika iz `ivota kurtizane Nane i tek pomalo se nazire optu`ba nemoralom tada{njeg dru{tva. muhom koja uzima smrt sa stvarima du` ceste. vrlo razvijena za svojih osamnaest godina. koji uz Germinal zasigurno ~ini najbolje djelo Zolina knji`evna rada. Tokom cijelog romana pisac se najvi{e bavi Naninim likom. svoje tvrde dojeke kao u kakve amazonke. Temeljnu ideju roman pisac daje u samom romanu uspore|uju}i Nanu sa muhom.. njeno lice o`areno zaljubljenim osmjehom. u bijeloj tunici boginje.” Zola Nanu prikazuje kao predivnu prenosnicu klice smrti. 2.. u koje ulazi kroz prozor. Pone{to o djelu “Nana”. “Nana” odli~an je naturlisti~ki roman. Fina linija. sa dugom plavom kosom rasutom po ple}ima. “Nana. Zola Nanu ne opisuje kao neku .. ona je pokazivala svoje jake kukovw. i pozadi opu{tena kosa pokrivala je le|a kao u lavice.

” Iza Naninog ponosa ipak se krije lukavstvo. njoj pot~inio svaki detalj svog pripovijedanja. ve} je u cijelom romanu ~ini privla~nom opravdavaju}i njene postupke. i uvijek ne}u.. opet bi rekla da ne}u. Nana je svoje ljubavnike . E pa lijepo! A ako ja ne}u?. odnosno mo`da ipak poslovnim pothvatima ona je tra`ila korist. Kad bih mi ponudio cio Pariz. Odav{i se ponovo prostituciji da zaradi za `ivot dala se izbaciti iz vlastita stana. ali je istovremeno propadala dok se nije utopila u nemoralnoj prljav{tini. Ona je grabila zlato ne razmi{ljaju}i o posljedicama.. Steinera i Muffata. Pomo}u Naninih razli~itih ljubavnih pokreta pisac ju je prikazao kao fotografski snimak stvarnosti {to je i temelj naturalizma. bogati ljudi zami{ljaju da mogu sve dobiti za svoj novac.. unaprijed je prora~unavala metode koko bi ne{to izvukla iz svojih ljubavnika i mo`da je jedan koji je najlo{ije pro{ao bio ba{ grof Muffat kojemu je Nana oduzela razum. Sanjaju}i o sre}i ona trpi sve Fontanove udarce i tu je Zola prikazuje kao slabu i podlo`nu `enu koja je prepi{taju}i se u potpunosti svojim instinktima i osje}ajima morala do`ivjeti pad. U svim svojim ljubavnim.Ali to je nemogu}e! Ti si sama rekla da to ne zavisi od mene. Bez obzira na njenu destruktivnu stranu li~nosti ona je bila jaka osoba. “ Ti uzima{ . . povode}i se samo svojim instinktima.pokvarenu djevojku.. Zatim re}e uz o~ajan pokret: . podnosila samo zato {to joj je trebao njihov novac. Ona se preko svojih ljubavnika izdigla visoko... pojavom Fontana javlja se u njoj neki novi osje}aj koji je do tada zanemarivala. Nana se zaljubljuje i upravo ta njena ljubav prema Fontanu dovodi je do propasti. Zola je u promatranju destruktivnog pona{anja svoje glavne junakinje. Nana bila je kurtizana koja je uz svu nemoralnost ipak imala neki svoj ponos.ti }e{ udesiti da mi je do uloge.prihvati ona odlu~no . On je ostao iznena|en. Nije meni stalo ddo tvojih problema. uspjela je od svojih ljubavnika dobiti ono {to je `eljela. “To je smije{no.

. “To je bila jedna masa. one su ve} li~ile na neku plijesan zemlje. Nana je bila ustvari jedna priglupa djevojka koja je raspoklanjala ~itavo bogatstvo ..”. svaki pokret. Ta nemoj da bude{ toliko naivan. drugo udubilo se kao crna pokvarena rupa. Sva njena ljepota stopila se u tu bolest i Nana je nestala ostaviv{i samo mali trag . re~eno je sve. On je neprestano prati. a nije imala {to jesti. Velika crvenkasta krasta pru`ala se od jednog obraza i prelazila preko usta iskvariv{i ih u grozan sijeh.” Nana nikada nije skrivala svoj prezir i mr`nju prema bogatim osobama i takozvanim po{tenim `enama koje su bile po{tene samo izvana.. opisuju{i svaki najmanji detalj. Zola je pristupio pokretima s takvom vjerodostojno{~u. ali uvijek isti~u}i Naninu ljepotu. ali su se kako Nana ka`e skrive~ki provodile. daleko od o~iju javnosti. Zola Nanu u odnosu s ostalim mu{karcima. kao fotografija. ^ak prilikom Nanine smrti Zola je upotrebio svu svoju opisiva~ku umje{nost i opisao joj lice puno gnoja. I na ovu u`as i gtotesnu masku ni{tavila kosa lijepa kosa.Ona ga prekide skvr{iv{i ramenima: Ti }e{ sada i}i dolje i re}i Boreknoveu da tra`im tu ulogu. sadr`av{i svoj plemeni sjaj sunca klizala je. Lijevo oko se potpuno izgubilo u klju~anju gnojiva . Iz nosa je jo{ curio gnoj.na ovoj bezli~oj ko`i gdje se crte vi{e nisu poznavale. a re~enicom :” Venera se raspala . Sa svim svojim slabostima i gre{kama predstavljala je vid jedne francuske povijesne epohe. Pa lijepo ti } e{ mu ga pozajmiti jer ga ima{ toliko da ga mo`e{ kroz prozore bacati.kosu. slijedi portretiraju}i svaki njen dio. Bordenaveu je potreban novac. Gnojane bubuljice ra{irile su se po cijelom licu. hrpe smrdljivog mesa.” Od onako lijepe `ene ostala je samo hrpa smrdljivog gnoja. ba~ena tu na jastuke. umrla je u jednoj hotelskoj sobi od boginja dok je svugdje odjekivalo: U Berlin! U Berlin! U rat! Spremao se rat koji je upleten u igru ljudske strasti. jedna do druge. prelijevaju}i se kao zlato. gomila gnoja i krvi. Venera se raspadala. skvrgnute sa sivim izgledom blata.

Zola kao pisac naturalizma smatra da u svom radu treba primjeniti postupke znanstvenika. Stvarala~ki rad odre|en je s tri momenta: sredinom, rasom, trenutkom. On je to primjenio u “Nani”. Nana je bila destruktivna li~nist koja je ~esto gre{ila, a sredina u kojoj je `ivjela i vrijemo koje je bilo te{ko natjeralo ju je da bude to {to je bila. Zolin cilj bio je uzdi}i roman u sfere nauke. On je na `ivim tijelima vr{io analiti~ki rad koji kirurzi vr{e na le{evima. Smatra da likovi moraju biti fotografski snimak stvarnosti. ristupanje djelu s nau~ne strane i isticanje krajnje objektivnosti oduzimalo je piscu subjektivan odnos prema svijetu o kojem govori. Zola je bio pisac masa, opisivao je sve dru{tvene slojeve tako da je ~esto bio napadan. Roman “Nana” jedan je od onih romana u kojima je prikazan `ivotni put glavnog junaka, njegovi padovi, usponi i razo~aranja te podlost jednog dru{tva i vremena. Prolaznost, smrt od kojih se svi pla{e prikazana je ovdje an najgori mogu}i na~in, {to i jeste osnova naturalizma. Nana ,nekada{nja ljepotica, pretvorila se u rugobu. U njenom posljednjem opisu prikazana je stravi~no, gadljivo, a uostalom to i jest cilj svega, nestanak. Najve}i dio radnje romana odvija se u potpunoj tmini i mraku, u zagu{ljivim i prljavim prostorima sa odvratnim i gadljivim ljudima.
Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:08:00 | 0 komentara

Veli Jože - Vladimir Nazor
Ime pisca: Vladimir Nazor Tema: doživljaji diva Velog Jože Osnovna misao: pohlepa nam može biti samo na štetu, a ne na korist Likovi: Veli Jože, Ilija, Libert, Jurić, ovčar Ivan, Civetta itd. Sadržaj: U gradu Montovnu živo je jedan kmet koji je bio velik kao div. Bio je veoma snažan, ali je služio i pokoravao se gospodi, a pomogao je i radnicima. Orao je po polju, vukao najveće terete, tj. radio je najteže poslove. Taj div zvao se Jože. Jože je zanosno obavljao svoje dužnosti dok nije došao providur i odveo ga brodom u Mletke. Na moru ih je uvatila bura i lađa se potopila, ali Jože se spasio. U toj lađi bio je zatvoren Galeat Ilia. On je bio div sa puno ruku, ali bez nogu. Također je bio i rob. Prije smrti rekao je Joži da ne dopusti nikom da mu gospodari, nego da bude slobodan čovjek. Pošto je Joži bilo jako žao Ilije, odlućio je poslušati savijet. Nakon nekoliko dana Jože i kmetovi su pobjegli od svojih gospodara na neko brdo. Tamo su jako lijepo živjeli. Jednom prilikom dok su kopali iskopali su gomilu zlata. Njihovi su im gospodari došli pomagat za zlatnike. Gospodari su radili svakojake poslove za svoje bivše sluge, a kući su se vraćali bogati. Došlo je vrijeme dijeljenja posjeda. Zbog svoje pohlepe, divovi su se posvađali. Jože je bio najžalosniji, jer nije dobio sve

ono što je zaslužio. Osvetio se ostalim divovima tako što je spalio kolibu žita. Divovi su bili ljuti pa su progonili Jožu. Joža je našao svoj zaklon kod Civette. Civetta je postao vođa kmetova pa je on razdijelio posjede. Joži je dao najbolju zemlju. Joža je ubio dva diva. Divovi su bili žalosni i nisu znali šta da rade. Pitali su Civettu za savjet. On im je rekao da ih je to Bog kaznio što su bili nepravedni prema Joži. I Jože se vraćao svojim Montovljanima, ali prije ulaska u grad sjetio se Ilijinih riječi pa je odlučio da više ne bude kmet nego slobodan čovjek. Napustio je Civettu i Mautovena i više se nikad nije vratio.

Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:08:00 | 123 komentara

Voda - Vladimir Nazor
Ime pisca: Vladimir Nazor Ponešto o piscu: Vladimir Nazor rodio se 1876.g. u Postirama na otoku Braču, a umro u Zagrebu 1949.g. Ubraja se među najplodnije hrvatske pisce. Pisao je lirske i epske pjesme , pripovjetke, romane, putopise, i dnevnike. U prvim pjesničkim zbirkama sa zanosom pjeva o prirodi, zemlji i čovjeku radujući se ljepotama i vedrinama života, te vjerujući u moć i snagu slavenskog čovjeka. Cijelog života je vjerovao u pobjedu dobra nad zlim, a to životno uvjerenje potvrđuje djelima koja su nastala u antifašističkom ratu. To su “Pjesme partizanke” i dnevnik “S partizanima”. Poznata su mu djela “Medvjed Brundo”(epski spjev), “Pastir Loda” (roman), “Veli Jože”(pripovjetke), te zbirke lirike ; “Slovenske legende” i “Hrvatski Kraljevci”. Nazor je pisao i za djecu - pjesme, priče, igrokaze. Među pričama se ističu posebno “Bijeli jelen”, “Dupin”, “Min-ČanLin”, a igrokazi su mu “Crvenkapa”, “Pepeljuga” i “Pionir Grujo”. Tema: Preživljavanje suše Glavna misao: uvijek dijelimo s drugima jer će nam se to vratiti Likovi: Vlado, Košće, kapetan, Vladin otac, Vladina majka Mjesto radnje: Velo selo Vrijeme radnje: nekad davno Sadržaj: Više od tri mjeseca nije padala kiša. Ljudi se boje za svoje vinograde i maslenike. Sve je bilo pusto, jedino na obali su ljudi dočekivali lađu koja im je trebala dovesti vodu. Tih dana je otac bio veoma zabrinut zbog Vladinog školovanja. U selu su zbog žeđi umrle dvije mazge. Tog istog dana su došle vijesti s kopna da lađa s vodom dolazi sutra u luku. Ljudi su iščekivali vodu , i žene su nosile prazna vedra na glavi. Odjednom se začu zvižduk broda koji je prevozio vodu. Ljudi su pili vodu i napajali svoje životinje. Od kapetana su tražili vodu da bi napunili svoje bunare. Kapetan je spojio cijevi iz lađeprema bunarima. U lađi je bila pump koja je dizala vodu. Kada su cijevi bile postavljene izgledale su kao dvije mrtve zmijurine. Svi seljaci su bili nestrpljivi čekajući da voda poteće cijevima. Nakon nekog vremena voda je potekla, a one dvije cijevi kao da su oživjele. Kada je Košće vidio vodu

nožem je probio cijevi i počeo piti. Nije ga smetalo što su ga žene tukle i ogovarale. Kasnije neka žena uzme Košći nož iz ruke i učini isto što i on. Žene su britvicama, iglama za pletenje i vretenima bušile cijevi i pile vodu. Većina vode gubila se u zemlji. Uskoro je voda opet prestala teći i one dvije cijevi su izgledale kao mrtve zmije. U isto vrijeme na drugoj strani otoka spremalo se nevrijeme. Svi su potrčali da tamo dočekaju kišu. Kada je kiša pala svi su bili sretni, a bunari su se napunili vodom , vinogradi i maslenici ponovno su bili zeleni i sve je opet bilo u redu. Kada je Vlado ugledao oca odlučio je da neće otići u grad na školovanje nego da će ostati u selu i pomagati mu na zemlji, ali Vladin otac je rekao da mora otići u grad na školovanje da ne bi bio siromah i bjedan. Ocu je bilo žao što mu sin živi tim teškim životom kroz koji je i sam prošao, zato je nagovorio sina da ode u grad na školovanje kako bi mu život bio lakši i bolji od onoga koji bi imao, ako bi ostao s njim na selu. Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:07:00 | 0 komentara

Mizantrop - Jean-Baptiste poyelin
Bilješke o piscu: Jean-Baptiste poyelin - umjetnički: Moliere. Rođen je 1622 godine, kao sin dvorskog tapetara. Kao sin situirane građanske obitelji polazi gimnaziju kod isusovaca u Parizu, a pravo studira u Orleansu. Nakon kratkog odvjetničkog posla osniva sa suradnicima kazališnu družinu pod nazivom "Znamenito kazalište" nakon koje piše i izvodi velika djela. A od djela najpoznatija su: Smušenjak (izveden 1655), Kačiperka (1659), Škda za žene, Tartuff, Umišljeni bolesnik, Mizantrop, Škrtac, Don Juan i mnoga druga. Lica: Alcelse - štovatelj Celimenin Philinte - prijatelj Alcesteov Oronte - štovatelj Celimenin Celimena - Alsesteova ljubav Elijanta - kuzina Celimenina Arsunoja - prijateljica Celimenina Acaste i Clitandre - markizi Basque - Celimenin sluga Du Bios - Alcesteov sluga Mjesto radnje: Pariz, Celimenina kuća Vrijeme radnje: XVII stoljeće

Sadržaj: Prvi čin U prvom činu dolazi do svađe između Alcestea i Philintea zbog prijateljstva, jer jedan smatra da se prijateljstvo sklapa sa svim dobrim ljudima dok Alceste smatra da se prijateljstvo mora sklapati korak po korak i da njegovi prijatelji mogu biti samo odabranni ljudi. U to dolazi Oronte koji štuje Alcestea i koji mu nudi prijateljstvo, a ujedno želi da Alceste čuje njgove pjesme i da o njima da svoj sud, na što Alceste pristaje. Nakon pročitanih pjesmi mrzovoljni Alceste govori da te pjesme nisu za ništa i da se Oronte ostavi pjesništva. Na to Oronte odlazi uvrijeđen. Drugi čin Drugi čin započinje Alcestoim prigovaranjem Celimeni zbog toga što ona ima mnogo udvarača. Nakon toga ona mu odgovara da za za to ona nije kriva i nakon toga izbija svađa pa tako Alcelse govori da se Celimena mora odlučiti između njega i markiza (njezinih udvarača). U to dolaze Acaste i Uitandre te je ispituju o ponašanju članova visokog društva. Na to Alceste prigovara jer smatra da nije lijepo izrugavati tuđe osobine. Po Alcesa dolazi stražar no on ne zna zbog čega. Treći čin Dogovor dva markiza da će se jedan drugome maknuti sa puta ako kome od njih Celimena uzvrati ljubav. Dolazi Arsinoja, Celimenina prijateljica koja joj predbacuje što ima toliko udvarača i govori joj što ljudi misle o njoj, ali zapravo je ljubomorna na Celimenu zbog njezine ljepote i mladosti. Na to joj Celimena vraća malim "savjetom" da ne stavlja nos gdje mu nije mjesto. Četvrti čin Alceste sav ogorčen dolazi kod Celimene gdje susreće Philintea i Elijantu koji su govorili o ljubavi i otkrili da se oni zapravo vole. Dok Alceste nosi pismo kao dokaz Celimenine nnevjernosti, Celimena mu otvoreno priznaje da ga voli i govori mu da gi mu zapravo priznala svoju ljubav da je to pismo istina. U to dolazi Alcesteov sluga koji mu govori da moraju bježati jer će inače Alceste završiti u zatvoru, zbbog vrijeđanja pjesnika. Peti čin Alcaste priopćavaPhilinteu da kani otići iz njihova društva, no prije toga želi iskušati Celimeninu ljubav. U Celemeninu domu susreću Alceste i Oronte te traže od Celimene da se odluči između njih dvojice.Uto stižu dva markiza i donose Celimenino pismo u kojem izruguje svakog od svojih udvarača. To donekle odbija Alcastea no on još uvjek voli Celemenu i želi da mu ona postane žena. No ona kaže na se boji braka i da će u braku s Alcasteom biti osamljena. Duboko uvrijeđen Alcaste odlazi i govori da više nikada ne želi čuti za Celimenu. Djelo poput ovog procijenjuje iskrenost ljudskih osjećaja. U današnjem svijetu gdje se sve zasniva na laži, korupciji i zarađivanju može se vjerovatisamo onima iz čilih usta govori iskrenost. Možda nam nekad nije lijepo za naše male nepodopštine ili mane no na istini čovjek izgrađuje svoj život. Ono, čemu se

smijemo u ovom djelu, nije Alcesov značaj i njegova vrlina, nego možda jedino njegova pogreška, što nije uvidio, da društveni život zahtjeva od svakog čovjeka izvjesnu dozu kompromisa, vrlina možda pa i treba bezuvjetno da se štuje, ali zahtjevati je kod svih ljudi i to kod svih ljudi u najvećem mogućem stupnju, stvar je nemogućnosti. To dovodi do rata sa čitavim ljudskim rodom, ili do povlačenja iz društva i do usamljenosti, za koju se odlučio i Alceste.
Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:07:00 | 0 komentara

Pjesme - Vladimir Vidrić
Bilje{ka o piscu Vidri}, Vladimir ( 1875.-1909. ), po zanimanju advokatski pravnik. Malo je pisao ( jedina zbirka Pjesme, 1907. ), ali je vrlo zna~ajan i izrazit pjesnik. Po vanjskom okviru svojih motiva pjevao je najvi{e o pro{losti: ni`u se slike iz anti~kog `ivota Egip}ana, @idova, Grka, Rimljana, i iz {panjolske pro{losti, prisutna je srednjovjekovna tematika, a mnogobrojne su slike pejza`a. Ali tu se kriju obilje`ja Vidri}eva stava: na taj na~in sna`nije pjeva o problemima svog doba i svoje generacije. Jednostavnim izra`ajnim sredstvima i nagla{enim slikarskim elementima izrazio je svoja napredna uvjerenja, te{ki problem hrvateke emigracije, klasne napetosti u dru{tvu. Najsna`nije se dojmlju u njegovoj poeziji slike prirode i pekza`a, ugo|aji `ivotne radosti, dionizijski zanosi za ljeotu, vino, u`itak. Vidri}eva poezija ima svoju dubinu i kvalitete po kojima je odmah dobila svoje priznanje. Pjesme Vladimir Vidri} se sa svojom zbirkom pjesama Pjesme predstavlja kao pjesnik s izuzetnim osje}ajem za boju. Neka pritajna bol i ~e`nja za idealnim do`ivljajem ljepote osnovna je karakteristika ovog na{eg vrhunskog pjesnika U Vidri}evim pjesmama dolazi do izra`aja nov , moderan senzibilitet, a element subjektivnog name}e se na prvo mjesto, zamjeniv}i tako dotada{nje lirsko stvarala{tvo koje je bilo programatske prirode, obilno zasi}eno folklornim elementima i uglavnom svedeno na dvije, tri teme od kojih je najzna~ajnija bila rodoljubljle. Slobodan stih, simbolika, vanjski svijet slu`e Vidri}u kao okvir za izra`avanje subjektivnih stanja i osj}enja Vidri} je u svojim pjesmama obsjednut pesimizmom, nostalgijom, ~unnos}u i svim formama ljubavi, otkriva muzikalnu vrijednost rije~i, usavr{ava stih, osvje`ava metaforiku. Tematiku Vidri}eve poezije ~ine aktualni prblemi njegova vremena, a zanimljivo je da bilo koji problem iznio, uvijek njime izra`ava svoju li~nost. ^esta tema pjesama jesu robovi, obespravljeni ljudi li{eni slobode i ljudskog ponosa. “ Ogromna, crna. Na svijetloj provi Vrzu se sapeti ljude i `ene I lamaju ruke i nijemo pla~u

A kose im lete raspletene. Sti{tu prsti i gr~e ruke, Okovane pru`aju k nebosklonu, Sa tala se di`u i ka`u i ka`u, Gdje sunce tone na stranu onu. “ ( Roblje ) Vidri} je tako|er pjevao o ljudskim odnosima. “Da, svetac je halje skupio, I poao je uza stube, I nije se ni osvrnuo Na jecaj zemaljske ljube. Al se an|el ganuo i rekao: -“Pre~asni, stani, I koji su mnogo ljubili, I oni su Bogu zvani” “ ( Gonzaga ) U pjesmi “Mrtvac” javlja se Vidri} pesimist, svjestan nemo}i nemo}i ~ovjeka prema zakonima prirode. “ Ubila ga ruka silna, Vje~no jaka, vje~no `iva, [to `ivote rasipava I `ivote utrunjava.” ( Mrtvac ) Zbog spoznaje eda je ~ovjek nemo}an, u njegovim pjesmama stalno je prisutna bol, bol koju pjesnik sakriva u svojim pjesmama, ali bol koja se ipak osje}a. Vidri}eva poezija primarno je poezija bola, bilo da je to bol roba koji pati za svojom domovinom dok hladi bezbri`nu gospodaricu, “A kad bi se na{la dobra du{a, Da i roba pita i saslu{a, Taj bi rekao:” Od tuge pogibam, Moje srce leti k libijskim kolibam” ” ( Pomona ) ili da je to bola koja no~as zbli`avapatricija i roba u pjesmi “ Ex Pannonia”. “A kad se on sagnu k robu I nemo}no po~e da gleda “Idimo!” {anu mi ona, I trznu i - posta blijeda. A mene, da pravo ka`em, Kosnu se suza njina: “ Idimo, rekoh, a njemu Podajte kr~ag niva.” “ ( Ex Pannonia ) Vidri}evo glavno izra`ajno sredstvo je slika. Imao je istan~an osje}aj za boje. Vidri} je u svojim pjesmama oslikavao predivan pejza`. “A svita{e jutro. rosa je pala,

Pa se u krupnih kapljah blista. Sja jutarnja zvijezda. Dr{}e i trepeti Jasika {irokog lista” ( Jutro ) “Zvijezde se roje visoko I dasi }e sad da krenu, U zrku se kupa mjesec I sipa svijetli i sjenu. A krasna se `ena budi I grud joj otajno di{e I svilne vje|e obara I no} je i - biva ti{e. “ ( Notturno ) Najzna~ajnija i najzanimljivija pjesnikova ostvarenja zasigurno jesu Pejza` I i Pejza` II, u kojima je on prikazao stvaran `ivot. U Pejza`u I sve vrvi od `ivota. “ U travi se `ute cvjetovi I zuje zla}ane p~ele Za sjenatim onim stablima Krupni se oblaci bijele.” ( Pejza` I ) Dok pjesnik U Pejza`u I upotrebljava glagole kako bi {to vjernije opisao krajolik u Pejsa`u II upotrebljava glagole kako bi prikazao radnju. “Nebeski putnik mjesec Lako je odskakivao Nad svijetlim obla~nim rubom I opet u nebu plivao.

I kad sam otvorio prozor...” ( Pejza` II ) Vidri}ev stil, a i stih u kojem je ispjevao svoje pjesme, bili su u to vrijeme novi. Budu}i da je svoje pjesme deklamirao morao ih je {to vi{e skratiti, svesti jezi~ni izra`aj na najmanju mogu}u mjeru. Vizualnost bila je jedna od najve}ih pjesnikovih vrlina, stoga nije ni ~udno da mu je slika bila glavno izra`ajno sredstvo. U nekim svojim pjesmama Vidri} daje samo impresionisti~ke sli~ice. “ Plahe su sjene do{le iz tame I plesat stale u zelenoj travi. Bile su dvije plavojke Nymphe S bijelimi vjenci na glavi... “ ( Jutro ) “ I vjen~av se li{}em vinjage bujne Buku podi`u divlju. Kucaju srca. S ljpkog se gaja

Bijele nimpfe ozivlju.” ( Pompejanska sli~ica ) U drugim pak pjesmama Vidri} pravi do`ivljaj potis}e u pozadinu i u prvi plan dovodi slike koje poput zrcala reflektiraju taj doga|aj. “ U omrkom parku jablani Bunar okru`uju bijeli, Gdje smo ja i gospoja Kao saneni sjeli, Dok tavni - {ume i tuguju Gordi i neveseli. ( Kipovi ) “Ja vidim grijeh. Gle! gola, divlja hrid I oblak tavan, vihrom raskidan, A s hridi zublja. Krvav joj je `ar I pada u no} i u ocean. ( Grijeh ) Posljednji na~in pjesnikova slikovna izra`avanja, koji je vjerovatno i njabolji je taj u kojemu sama misao obuhva}a sliku, slikovna i misaona komponenta zdru`eni su u jedno. “ S kamena po crnoj zemlji Val se dima povijava. Ukraj `rtve utrnute Oboreni starac spava” ( Mrtvac ) Vidri} se pred kraj svoga `ivota razbolio i zavr{io je u ludnici {to je ostavilo mnoge tragove u njegovu daljnjem stvarala{tvu. U njegovim pjesmama po~inju se javljati demoni i sablasti, a doga|aji bivahu zahva}eni povr{no bez neka opipljiva sadr`aja. Pjesnik je za vrijeme svoje bolesti naslu}ivao smrt i prikazivao u svojim posljednjim pjesmama. Adieu

O moja je le|a lagano Krcnula mandolina I moj se kaput raskrio. Purpurna pomr~ina moje je vje|e prekrila Os sunca, vjetra i vina.

A moja se ruka ganula Koja pjesmice sklada, Svijetlu je suza utrla

[to mi sa zjena pada. -Tako silazim, gospojo, Stubama tvojega grada. Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:06:00 | 4 komentara

Dečko, dama,kralj, špijun - John le Carre
Bilješka o piscu: John le Carre rođen je 1931.g. Njegov treći roman "Špijun koji je došao sa hladnoće" lansirao ga je među najbolje pisce špijunskih romana. I budućim romanima potvrdio je tu zasluženu titulu. Roman "Krojač Paname" postigao mu je svjetsku slavu i preveden je na šezdesteak jezika! Napisao je sveukupno 11 djela: "Naša igra", "Noćni menadžer", "Tajni hodočasnik", "Ruska kuća", "Savršeni špijun", "Mala bubnjarka", "Smiley-evi ljudi", "Počasni đak", "Ratni dalekozor", "Špijun koji je došao sa hladnoće" i "Dečko, dama, kralj, špijun". Nemam podatka o njegovoj smrti. U jednom intervjuu izjavio je da mu laska što njegova djela shvaćaju tako ozbiljno, ali svi su likovi i operacije izmišljene.

Žanr: Špijunski roman

Tema: Umirovljeni djelatnik engleske špijunske službe pokušava razotkriti "krticu" duboko ukopanu u sam vrh te važne organizacije.

Mjesto radnje: London, Engleska: "Mrzio je City. velik, tmuran, zaglušan grad sa previše golubova.", "...hitao je sitnim koracima uz pocrnjele arkade Victoria Station", "Požurio je do Martindaleovog kluba na polovici King's Roada.", "...jedan od onih poniznih stanovnika Londona...".

Vrijeme radnje: Doba hladnog rata: To možemo to zaključiti po mnogobrojnim špijunskim operacijama: "..i sve ostale neugodne fraze koje su u najboljim danima hladnoratovske kulture gotovo pretvorile Školu u...", "Upuštajući se u čitanje Smiley je iznova proživljavao glavne bitke tog dugog i okrutnog rata.", "Morali smo zbog sigurnosti naše mornarice izviditi te ruske podmornice!".

Motivi: -privrženost prema Kontroli: "Sam sam ispratio Kontrolu u nekakvom užasnom krematoriju u East Endu, prošlog Badnjaka, i osim mene nije bilo nikoga. Svećenik je imao govornu manu.", "Smiley se sjećao kako je Kontrola mršavio, kako su mu se obrazi rumenjeli i kako su mu oni koji ga nisu dobro poznavali čestitali na dobrom izgledu. Samo je Smiley primijetio kapljice znoja što su mu tih kobnih dana pratile granicu rasta kose.", "Shvatio je samo: vrati se u Cirkus i dovrši posao."

-znatiželja: "Tko je taj misteriozni pukovnik Viktorov, ta krtica koja se tako duboko i neprimjetno uvukla u sam vrh Circusa i tko je to stajao iza Connieina otpusta. Tko štiti krticu i da li je Poljakov krtićin kurir?" Opis likova:

Smiley- a) vanjski opis: "Štaviše on je lako mogao biti konačni oblik kojeg je Bill Roach bio prototip. Nizak,debeljuškast, i u najboljem slučaju srednjh godina, bio je po izgledu jedan od onih poniznih stanovnika Londona koji nikad neće baštiniti Zemlju. Noge su mu bile kratke, hod sve prije nego žustar, a odjeća skupa, loše skrojena i skroz-naskroz mokra. Njegov kaput koji je pomalo podsjećao na udovištvo, bio je izrađen od onog crnog, rijetko tkanog materijala koji kao da je posebno izrađen kao da je posebno namijenjen upijanju vlage. Rukavi su bili predugi ili ruke prekratke jer bi mu rukavi- kao Roachu kad bi obukao kabanicusakrivali prste. Iz taštine nije nosio šešir, ispravno vjerujući da ga čini smiješnim. "Kao podstavljuno zvono što se stavlja na kuhano jaje da se ne ohladi.", primijetila je njegova prekrasna žena prije no što ga je

posljednji put ostavila. Stoga se kiša nakupljala u krupnim, neobrisivim kapima na debelim staklima njegovih naočala. Korak mu je bio pomalo nesiguran dok je mokar koračao..." "Sjedio je, naslonivši se,savijenih kratkih nogu, glave pognute naprijed, sklopivši debeljuškaste ruke na trbuhu kojim ga je mojka priroda obilno nagradila. Iza debelih leća nazirale su se oči opuštenih kapaka. Tu i tamo protrljao bi stakla svilenom podstavom kravate, i to bi bio jedini znak njegove uznemirenosti,a kad bi to učinio pogled bi mu opet postao kiseo i bespomoćan, neugodan svakome tko bi ga u tom trenutku pogledao." "-Pretpostvljam da uviđate kako užasno izgledate!...zrcalo mu je pokazalo zakrvavljene oči i jasne tragove zamora na bucmastim očima." "U svakom slučaju prestar sam za ovakve automobile..." "...podigavši ovratnik do povelikih podbradaka."

- b) unutarnji opis: -marljiv: "Radio je jučer do kasno navečer, sve dok nije završio neki izvještaj o odnašanju smeće. kad je uvidio da mu je nestalo kave i da zato više ne može nastaviti, otišao je u dućan i stao u red...", "Smiley se ponovno baci na ćitanje suhoparnih podataka u prašnjavim mapama. Navikao je puno raditi i svoje obaveze marljivo i savjesno izvršiti. To se naučio još u Oxfordu,a posebno koristio za vrijeme svog dugog rada u Cirkusu." -nesiguran: " Nije nosio šešir, ispravno vjerujući da ga čini smiješnim, primijetila je njegova prekrasna žena prije no što ga je posljednji put ostavila.. stoga se kiša nakupljala u krupnim, neobrisivim kapima na debelim staklima njegovih naočala. Korak mu je bio pomalo nesiguran dok je mokar koračao..." "Nesigurno se meškoljio u prevelikom kaputu dok je Peter jurio seoskim cestama po Smileyu prevelikom brzinom." "Otkako ga je Ann napustila, otičla je i čistačica: samo je dakle Ann imala ključ. Hrastova vrata imala su dvije brave,"banham" sa zasunom i "chubb pipiekey" te dvije treščice. Počeo ih je ponovno stavljati, možda zato da ga ona ne iznenadi!" -ponizan i slab: "Bio je po izgledu jedan od onih poniznih stanovnika Londona koji nikad neće baštiniti Zemlju." "Pravo pravcato pomanjkanje snage volje. Zovu to uglađenošću, iako to nije ništa drugo doli slabost. Slabost- nesposobnost življenja bez tuđe pomoći, neovisno institucijama i emocionalnim vezama koje su

nadživljele svoju svrhu. To jest moja žena, to jest Cirkus, to jest življenje u Londonu. Taksi su mu bezobrazno otele dvije djevojke cereći se zajedno ispod jednog kišobrana." -pun starih navika: "Već iz dugogodišnje navike Smiley je vršio smotru automobila...činio je to i kao dio vježbe memorije, ali i zbog straha koji zauvijek prati jednog profesionalca.", " Navikao je puno raditi i svoje obaveze marljivo i savjesno izvršiti. To se naučio još u Oxfordu,a posebno koristio za vrijeme svog dugog rada u Cirkusu."

Tako ne pojašnjavaju pojmove ni ljude. Napisao je sedam romana i oko stotinu pripovjedaka. Ipak. “Zapreke”. a neki je čovjek sjedio nepomično na klupi na Iličkom trgu. prosinac 2004 23:06:00 | 0 komentara Iz velegradskog podzemlja . “Dva svijeta”. Vjenceslav Novak je jedan od prvih pisaca u Hrvatskoj književnosti koji je u svojim djelima počeo slikati probleme društvenih nepravdi i nevolja koje su pogađle mali svijet seljačke sirotinje .god. Gledao je Mika jednog pijanog Slovaka. četiri.g. Kasnije je nastavio muzičke studije u Pragu. “Pavao segata” i “Tito Dorčić”. Tada je Mika pomislio da bi mogli . Odmah su otišli u gostionicu i popili dvije litre. “Iz velegradskog podzemlja” i dr. Gimnaziju je pohađao u Senju i Gospiću. Čitala sam knjiga od kraja prema početku. uporno sam se pokušavala koncentrirati na rečenice i pohvatati konce. siromašnih otoka i intelektualaca koje opisuje s dubokim suosječanjem. Zamislila sam se nad time i otkrila uzročnika. pa zatim.Opis jezika: Djelo je pisano književnim jezikom bez ikakvih stilskih sredstava ili neobičnosti Mišljenje o djelu: Pročitala sam knjigu prije roka lektire jer me zaintrigirao naslov i sam žanr teksta. Lucija. tri. u Senju. Likovi jako malo "razmišljaju naglas". Evica Sadržaj: Padao je snijeg i bilo je hladno. Tema: Težina života u siromašnoj obitelji Osnovna misao: Neke loše navike mogu nam promjeniti život Likovi: Mika. Nisam mogla shvatiti hijerarhijsku ljestvicu Cirkusa tko je glavni. Službovao je kao profesof muzike na učiteljskoj školi u Zagrebu. a tko kome odgovoran. Romani su mu : “Pod Nehajem”m “Poslijednji Stipančić”. “Majstor Adam”. Tek nakon polovice odlistanih stranica počela sam nazirati tok radnje i povezivati događaje sa prethodnih stranica. Slovak je par puta pao potrbuške i nije se mogao dići pa je trebao pomoć stražara da bi otišao kući. Važnije pripovjetke su mu: “Podgorske pripovjetke”. Zamišljeno gledajući. u Zagrebu. Napokon nešto što se lako i tečno čita! Međutim već u prvim poglavljima izgubila sam se u gomili imena. A djelomičan uzrok tome je i pisanje u trećem licu. Jankić. U učiteljsku školu je išao u Uagrebu. Objavio lektire u 29. umetaka i naizgled nepovezanih likova. Mika i Jankić su ispilili i nacijepali jednom čovjeku drva i dobili za to 5 kruna. nepovezanih radnji. “U Glib”. Mika se sjetio onog što je doživio zbog pijanstva. Vjenceslav Novak umro je 1905.Vjenceslav Novak Ponešto o piscu: Vjenceslav Novak rođen je 1859.

Godine 1930.. španjolski pjesnik i dramatičar. Na povratku iste godine piše knjiguPjesnik u New Yorku. ali ni to nije bilo dovoljno pa su pili i pili… U razgovoru uz piće Mika je hvalio svoju djevojčicu Evicu. ujedno pokazuje interes za muziku. Kada se smračilo. a on padne na krevet i zaspe. U tom periodu sav se posvećuje pisanju za kazalište: Don Cristobaldovo malo kazalište (1928). U toj je zbirci dao sintezu španjolskih lirskih inspiracija (duh pučke poezije. u Granadi. Kako je zamislio tako je i bilo. izlazi njegova najbolja knjiga stihovaRomancero gitano (Ciganski romancero). U augustu 1936.G. Sutradan je Mika otišao na posao i nije se želio vratiti kući i čuti što je Evici rekao liječnik. G. Iste godine objavljuje Libro de poemas. jedan je od najvećih španjolskih lirika uopće. Godine 1921. Ljubav don Perimplina i Belise u ujakovu vrtu.8. Vrativši se kući nije više bilo isto. rodio se 15. Andaluzija. Objavio lektire u 29. Dali će ga psovati ?! Skupio je hrabrosti i ušao u kuću. te joj darovao kutiju sa slatkišima. a Mika i Jankić su pošli kući. Cerevantes). Od 1931.Federico Garcia Lorca Bilješka o piscu F. Mika je putem razmišljao što će li mu žena reći. održava niz predavanja u SAD-u. i blistavu raskoš kojim se Gomgoneava jezika).1936.L. uhapsili su ga i streljali pripadnici Francove civilne garde.1899 u Fuenteroquenosu. ali Jankić je još želio piti. Čudesna obućarka (1930). Žena istrgne Evicu iz ruku pijanog muža. izveden je u Madridu njegov dramski prvjenac Leptirove čarolije. Žena ga je pozivala u kuću uvjeravajući ga da nije on kriv jer je bio pijan. Hodao je ulicama i susreo svoga sina koji mu je rekao da je Evici vrlo loše. Mika je stajao nepomično. žena je krenula tražiti Miku. prosinac 2004 23:05:00 | 4 komentara Knjiga pjesama . umro 19. U španjolskoj poeziji svoga vremena . Renome stječe zbirkom Cauciones 1927. U spomen svog prijatelja piše tužaljku Hanto per Ignacio Sanchez Mejias(1935). Calderon. Žena ga je psovala. kojim se nekada napajao Lope da Vega. slikarstvo i kazališnu umjetnost. Godine 1928. Mika bez ženinog saznanja ode u Evičinu sobu. Vidjela ga je kako šeće te je otišla do njega i tužno mu izjavila : “Preminula je”.6. Ujutro kada se probudio. u kojoj se nalazi čuvena oda Waltu Whitmanu. Na poziv stražara krčma se ispraznila.poći kući . Studirao književnost i pravo. Mika je sijeo pokraj nje i počeo joj tepati.. Nije bilo djevojčice Evice i tek je tada shvatio da pijanstvo nije bilo toga vrijedno. a on onako pijan uhvatio Evicu i pretuče je. No kada su ispili još pola litre. žena mu je rekla da je pretukao Evicu. Evici je iz usta neprestano curila krv i nije mogla jesti i piti. direktor je kazališne grupe “Barroco” koja obilazi sve španjolske pokrajine igrajući djela klasičnog teatra (Lope de Vega. godine i patriotskim komadomMariana Pineda.Lorca.

vrli moj konjiću! Jao. kobila crna. duga li cesta! Jao. Zagreb. nikad neću stići u Cordobu. velika luna.on je unio novi. Hrvatski leksikografski zavod. crvena luna. Smrt na me vreba onamo s kruništa kule Cordobe. Znatan je njegov utjecaj na naše mlado pjesničko pokoljenje. Kobila crna. Ako i znam pute. masline u bisagama. I u ravni i na vjetru. 1967 Analiza dijela Konjikova pjesma Cordoba. Daleka i sama. Podaci iz Enciklopedija leksikografskog zavoda. Andaluzijski slavuj skladno je spojio modernizam s tradicijom. smrt me čeka prije . Jao. moderniji izraz i dah istinskog lirizma. U nas je mnogo prevođen i igran.

Temeljni je motiv konjikova slutnja smrti.nego stignem u Cordobu! Cordoba... “Cordoba. ”Smrt na me vreba onamo s kruništa kule Cordobe” -SLUTNJA SMRTI “Jao.. Daleka i sama. smrti..kobila crna.. samoće. . izmjenjuje i gradira. Jao. Ta se slutnja smrti kasnije preobražava u strah. Daleka i sama. Razvija je tako da ponavlja i izmjenjuje neke slike.PONAVLJA “Kobila crna. velika luna. crvena luna”..IZMJENJENE SLIKE “Smrt na me vreba onamo s kruništa kula Cordobe..”.GRADIRANO . Konjikova pjesma razvija temu nedostižnosti. smrt me čeka prije nego stignem u Cordobu!”-STRAH Lorca stvara sažete i jednostavne pjesničke slike koje ponavlja. smrt me čeka prije nego stignem u Cordobu. ..”.

To da! Ovog časa. bit će ti hladno. a emocionalni naboj ostvaruje jadikovanjem.Svijet pjesme otvara ovom pjesničkom slikom: “Cordoba. Mama. Daleka i sama”. Benasta pjesma Mama. Sine. hoću biti od vode. Takvim postupcima u komponiranju pjesme nam bolje prikazuje konjanikove osjećaje. Gradirajući pojedine slike prikazuje nam da se konjanik sve više boji. Sine. Pjesnik pojedine slike izmjenjuje. emocije. Mama. Pjesnikove emocije najjače progovaraju u četvrtoj strofi. bit će ti jako hladno. hoću biti od srebra. sine! . Ponavlja je na kraju pjesme kako bi dokazao kako je Cordoba za konjanika bila nedostižna. na jastuku me svom izvezi. pošto je kao i s početka pjesme ostala “Daleka i sama”. Najprije se kod konjanika pojavljuje slutnja smrti koja se postepeno pretvara u strah.

strasno prijateljstvo sa smrću. Stvaralac sjenica tišina. ali u svim varijantama sačuvao je bitnu karakteristiku: izraz neizmjerne tuge i patnje. Srebro i voda su dragocijene stvari za život ljudi. snažnije). ali svojim trudom i na taj način doći do pozitivnih promjena. međutim kada bi se sin pretvorio u srebro ili vodu nikad ga ljubav ne bi tako grijala kao majčinska. ova pjesma ima svoje značenje i nije tako “benasta”.Iako se po naslovu ne bi reklo. Conte jondo ima neobično bogatstvo forma. trebamo se truditi da postanemo što bolji (brže. I biješe stvaralac i vrtlar bje. starci kažu da se kosa ježila i da se živa rastvarala u zrcalima. prijateljstvo. Lorca je u pjesmi “Portret Silvija Franconettija”. Normalno. Sada njegova melodija Sniva s odjecima. vezanost za zemlje. Konačna i čista. . iz svoje zbirke pjesama “Conte jondo” ocrtao pjevača andaluziskog i dao poetsku karakteristiku ciganskog conte jonda. Ne treba zahtjevati da budemo netko ili nešto drugo nego prihvatiti onakve kakvi jesmo jer uvijek postoji netko tko nas prihvaća baš takve. Portret Silvija Franconettija Njegov krik bijaše strahotan. za kraj naranača i pustih neplodnih brda. S posljednjim odjecima. više. Prelazio iz tona u ton a da ih ne razbija. bogatstvo.

U sjajnom i dubokom “Razgovoru o teatru”.. prosinac 2004 23:04:00 | 0 komentara Posljedni Stipančići . sina Valpurge i Ante Stipančića. Fabula: Sve počinje krštenjem malog Jurja.. blizu je smrti. kaže Lorca. političkog bila. te o trgovini i gospodarstvu Senja. problem patrijahalnog odgoja. on na tatar postavlja maksimalne zahtjeve.Lorca o teatru. koji ne osjeća socijalnog bila. Sve to završava Lucijinom nesrećon i bolesti. Lorca je izložio svoje gledanje na teatar i njegovu društvenu funkciju. povjesno politički trenutak Senja. održanom u Madridu 1935. “koji ne pomaže rast svoga tatra. već igralištem ili mjestom gdje se vrši ona ritualna stvar što se zove ubijanje vremena. drame svoga naroda te ne vidi istinske boje njegova krajolika i njegova duha. bolest i nesreća Lucije te briga Valpugre Zaplet: vračanje u prošlost od krštenja Jurja sve do ulaska Lucijine nesreće i bolesti (siže) . s njegovim smijelom i suzama. nema prava da se zove teatar.Vjenceslav Novak Tema: propast jedne hravatske patricijske obitelji za vrijeme ilirskog pokreta. smatra ga “najjačim i najkorisnijim oružjem u podizanju zemlje i barometrom što pokazuje njezinu veličinu i pad”. Dalje se nastavlja opisivanjem života Stipinovića te velike očinske ljubavi prema Jurju. intimna tragedija Lucije. te nakraju njenom smrću. Ti privatni događaji popračeni su političkom pozadinom o početku buđenja nacionalne svjesti u Hrvata i o počecima ilirskog pokreta. ako nije mrtav. kao što teatar. “Narod”.. Kompozicija: Kopozicija: pisac počinje sa sadašnjošću.” Objavio lektire u 29.

Taljan i Mađar u isti čas. Očinska ljubav.jer vlastitog nije imao. Usprkos svemu tome ipak ja imala hrabrosti da se suprostavi ocu kojeg nije mogla iskreno voljeti jer je on za nju . Francuz..moj tatica nije bio. Htio je biti i izvan kuće ono što je bio u kući: prvi autoritet u svemu i svačemu. Umro je onako kako je živio. Bio je ipak nesiguran na svakom svom koraku i nigdje nije uspijevao. a neprestano je tonuo.. tj. Vrijeme radnje: XIX. st. Da je poživio. a samo zato jer je smatrao da ga je Juraj iznevjerio. Lebdio je tako neprestance i bio naravno svojim položajima nezadovoljan. Htio je pošto-poto plivati na površini. koji je u biti zatvoren i izoliran od svjeta. a mali su ga ljudi na ulicama pozdravljali dubokim poklonima na koje nije nikada pozdravom odvraćao. Na krau svog jadnog života koji je svršio na ruševinama zbog nepravde koju je nanio svojoj ženi i kćeri. za svoj staleš i u ovo doba vrlo bogati ljudi. Kod kuće je bio strah ukučana. doba ilirskog preporoda i buđenja nacionalne svjesti Hrvata Karakterizacija likova: Ante Stipančić: Njegove je karakteristike najbolje opisao njegov sin Juraj u pismu koje je pisao svom prijatelju: . čini mi se. ja kriv ako ga ne bi lako našao i među našim ilirima. Ustvari je želio da Jurja napravi ono što on nije uspio. od najčistijih karaktera. smrt posljednjih stipančića: Lucije i Valpurge. Ali držao se svejedno plemićem.’’ Osim toga. Zbog prestrogog odgoja nije znala za okrutnost i nepoštenje vanjskog svijeta jer je između ostalog stalno boravila u kući. a od svega ništa. Ideja: Socijalni položaj ljudi u određenom povjesnom razdoblju. brinuo se previše za sina. a svoju kćerku i ženu je zanemarivao. Bio je Austrijanac. Da se Stipančićev san ostvari preko Jurja što naravno nije uspjelo. Lucija Stipančić: Za njenu sudbinu kriv je njen otac i samo to patrijahalno društvo. Kako je učio.Završetak: pisac nastavlja tamo gdje je stao. Morao je naravno zaboraviti što su mu otac i mati zaista bili i gledati u davninu da potraži plemički list svojih pradjedova. rekao sam ti: znao je od svačesa nešto. Mjesto radnje: Senj. Okružen svojom ženom i kćeri koje su ga jedine donekle voljele i o njemu se brinule. Nije bio ni političar. Od njih je kao jedinac primio uzgojem svoju taštinu koja mu je ostala neotklonjiva volja na svakom koraku života. Odupiranje Mađarima. A nije išlo zato što je u isti čas trožio uporište na raznim stranama . česa nije mogao naći. Otac i mati bili su mu zapravo krčmar i krčmarica. Zato je ipak držao sebe čovjekom učenim. ali nije išlo.

Ja Jurju ne okrivljujem jer smatram da je njegovoj duši jako puno utjecaja dao i odgoj njegova oca. Ona jednostavno nije mogla shvatiti Alberta i žalila je za svojom mladosti i nevinosti koju je izgubila zbog svoje naivnosti i neznanja. Kada je vidjela koliko Lucija pati zbog Alberta otišla je do Martina da se dogovori da joj on napiše pismo (jer je znala da je zaljubljen u Luciju). njeno duševno stanje puno je pridonjelo ranijoj smrti. Kada nije bilo Stipančića ispunjavala je želje Lucii jer je bila takva osoba koja nije mogla nikog odbiti. Zavoljela je Martina. Sve je željela dati. koji se u potpunosti promjenio.izoliranosti’’ od svijeta je u nevinost i istinitost Albertovih namjera te ga je voljela samo onako kako se može voljeti pravom. Pa čak i kad je prijetio svojim samoubojstvom. misiju koja ga je čekala. Svoj tužni život završila je smrznuta u hladnoj noći tražeći milostinju.bio potpuni stranac kojeg bi vidjela samo ponekad. ali je tada već bilo kasno. Bila je jako osječajna i krhka. Iako je Lucija umrla zbog tuberkuloze. istinitom ljubavlju. a još k tome i sin pa je upravo k njemu Ante Stipančić njemu posvetio cijeli svoj život. a to je ujedno i razlog njene smrti na kraju romana. Na njenom liku se temelji slučaj posrnule djevojke. a kad je bio prisutan znala je da se mora ozbiljno (njoj mrsko) ponašati. ali se zbog siromaštva morala povući u malenu kućicu zajedno s Lucijom. Zbog toga kasnije nije osječao ništa prema njima i uopče za njih nije mario. ali jednostavno sa svojom sudbinom nije mogla živjeti. pa kada je izmamio novac kod majke promjenio je ime u mađarsko i više se nije javljao. smatrala je da tako mora biti i ništa mu nije zamjerila te ga je istom ljubavlju voljela iako je kasnije saznala da je čak i svoje hrvatsko ime promjenio u mađarsko. Nadživjela je Luciju dvije godine i jako je za njom patila.Jedva je dočekala sinov dolazak. pa se prepustio lagodnom životu. iako je znala da joj možda Lucija ne bi mogla nikada oprostiti kad bi saznala za njezinu tajnu. prvom. Kada je pronašla spise koji su u biti prikazivali u potpunosti njegov karakter i osobine (negativne) nije odustala od svog uvjerenja da je Stipančić ipak najbolji čavjek Nakon rođenja Jurja i Lucije pokazala je pravu majčinsku ljubav prema svojoj djeci koju je iskreno voljela iako joj Stipančić nije dao skoro ni pristup k njenom sinu jer je vjerovao da bi ga tako razmazila i odgojila kao žensko. Kada je Juraj otišao. a najviše ju je boljelo što je izgubila sina kojeg ubiti nije nikada niti imala. Valpurga Stipančić: Tipičan prikaz tadašnje žene. Sada ljubav ipak nije bila dovoljna. . pa čak i svoj život za sreću svoje kćeri. znao je da će mu otac slati novac. Kada je bio još malen dovodio bi mu učitelje kako bi skupio što više znanja za tvz. Nakon Stipančićeve smrti mnogo je patila.. Uvijek mu je bila poslušna i radila je sve što se od nje tražilo iako se to kadkad i kosilo njenom mišljenju ili želji. Nakon dugo godina i zbivanja te nakon očeve smrti više ga nije ništa vezivalo za njegovu domovinu. Upravo zbog te . Sve bi učinila za svoju djecu. Juraj Stipančić: Bio je prvo dijete. Mislim da je za njegovo ponašanje nakon odlaska iz kuće bio kriv upravo njegov otac. Majčinu i sestrinu ljubav nikada nije ni osjetio jer mu to otac nije dozvoljavao. U ranoj se dobi udala za Stipančića i pošto je on bio iz više porodice smatrala ga je savršenim. Tada je završila patnja njenog srca. Kada je pisao pismo svom prijatelju moglo se vidjeti da je želio imati i majku i sestru. ali da se potpiše sa Albert.

feudalce. novele. gradski senator. kritike i feljtone (Zagrebuljke). dramaturg. romane. Beèu i Pragu. ali i iz suvremenih društvenih zbivanja. Zahvaljujuæi zanimljivosti tema. njemaèkim kraljevskim slastièarom. seljake.AUGUST ŠENOA 1. jedan razred gimnazije u Peèuhu. Kako bi se riješio siromaštva i osigurao dobar život svojoj obitelji. radio je razne poslove. nije se slagao. a ostalih sedam u Zagrebu.Opći dojam: ovo je jedna od najdosadnijih ako ne i najdosadnija knjiga koju sam ja ikada pročitao. Studirao je u Zagrebu. Bilješka o piscu August Šenoa je roðen 1838. . Oženio se Slavom Ištvaniæ i imao sina Milana. a majka. tako prošlo . Šenoa je prvi hrvatski pisac koji je književnu pozornost usmjerio na društvene slojeve . Pisao je lirske i epske pjesme. zapleti ofucano orginalni i rasplet onakav kakav sam i očekivao. u kojemu je roðen i gdje je živio do smrti. doslovce je stvorio i odgojio hrvatsku èitateljsku publiku. Puèku je školu završio u Zagrebu. Iako je uvijek bio meðu najboljim uèenicima nije završio studije. Teme svojih djela uzimao je najèešæe iz hrvatske prošlosti. graðane. povjestice. August Šenoa je prvi u obitelji poèeo pisati hrvatski svoje prezime Schönoa. pripovijetke. veliki gradski bilježnik. prosinac 2004 23:04:00 | 0 komentara kakO došlo. Radnja je užasno dosadna. S ocem. državni èinovnik i radio kao ureðivaè èasopisa “Vijenca”. slovaèka Maðarica. Objavio lektire u 29. godine u Zagrebu. Bio je umjetnièki ravnatelj kazališta. Više djela posvetio je Zagrebu. mu je umrla kad je imao osam godina. privlaènosti sadržaja i likova te živom pripovjedaèkom jeziku. Ovu knjigu bih preporučio svim neprijateljima.

“Kugina kuæa”. “Prosjak Luka” (1879. Ukidaju se feudalno-kmetski odnosi èime plemiæi ostaju bez posjeda. pomagao ljudima na ulici dobio je upalu pluæa od èega je i umro. te se ponovno postavlja pitanje nacionalne opstojnosti. a osloboðeni sljaci su potpuno osiromašeni. godine.g. “Kako došlo. naziva se protorealizam iliŠenoino doba.) i “Kletva” (1882.g. “Diogenes” (1878.g.g.). “Seljaèka buna” (1878. 1860.g. “Fratarska oporuka”. objavljena je Listopadska diploma koja vraæa u Hrvatsku parlamentarni život i nacionalno-politièku aktivnost.Šenoino doba Razdoblje hrvatske književnosti od 1849.g.).Kad je nakon potresa u Zagrebu 1881. Protorealizam .g. “Mladi gospodin”.g.). “Barun Ivica”. do Šenoine smrti 1881. “Èuvaj se senjske ruke” (1876.)… c) Povjestice: “Smrt Petra Svaèiæa”. kada završava ilirizam. “Propast Venecije”.g.g.) kojim hrvatska gubi sva ustavna prava koja je do tada imala.g. Neka Šenoina djela: a) Romani: “Zlatarovo zlato” (1871.g. “Karanfil s pjesnikova groba”. “Kameni svatovi”. “Branka”..). tako prošlo” (1876. Uveden jeBachov apsolutizam (1850. . “Turopoljski top”. “Grobovi Hrvata”… d) Kritika i esejistika: “Naša književnost” i “Zašto pišemo” 2. Od kraja ilirizma poèela je ponovna germanizacija.).) b) Pripovijesti: “Prijan Lovro” (1873..

U Hrvatskoj poèinju djelovati politièke stranke. suprostavlja se ilirstvu. Dalmacija. Luka Botiæ. Tek 1852. a novi književni naraštaj objavljuje u Nevenu. pokreæe èasopis Neven. a Dalmacija i Istra pripale su austrijskom dijelu monarhije. Osim Augusta Šenoe istièu se i: Mirko Bogoviæ. Stranku prava traži teritorjalnu cjelovitost i potpuni suverenitet hrvatske države. jugoslavenstvu i srpstvu. Mirko Bogoviæ. prema kojoj kraljevine Ugarska. Adolf Veber Tkalèeviæ. Erdelj. Na njegov poticaj osniva se Hrvatska Akademija Znanosti i Umjetnosti. U tom razdoblju Ilirci se povlaèe iz književnog života. Josip Eugen Tomiæ. Kukuljeviæ. Sveuèilište i Kazalište. sklopljena je Ugarsko-hrvatska nagodba. Hrvatska je ostala bez književnog èasopisa. èine istu državu. pripovjedaè. koji zastupa radikalno hrvatstvo. Njen je voða Ante Starèeviæ. U Dalmaciji se vodi borba protiv talijanskih autonomaša i hrvatskih domoljuba. Godina 1868. a u Istri zapoèinje nacionalni preporod što ga predvodi biskup Juraj Dobrila. Nagodba iz 1868. Sadržaj . Hrvatska i Slavonija. Mažuraniæ. Janko Jurkoviæ. Leksikografski savez. Ante Starèeviæ i Franjo Markoviæ. A za razvoj dramske književnosti i hrvatskog kazališta zaslužni su Dimitrij Demetrev i Josip Freudenreich. Raèki i dr. priznaje narod Hrvatske i Slavonije kao poseban politièki narod. pjesnik i dramatièar. Narodnu stranku osnivaju nekadašnji ilirci Strossmayer. U kulturnom životu posebnu je ulogu imao Ðakoveæki biskup Josip Juraj Strossmayer. koji okuplja hrvatske sveæenike koji šire hrvatsku nacionalnu svijest. 3. Što se tièe književnog života.

te se oblaèio èisto. Martin je podigao dašèaru. kupio nove kotaèe. Martin je iskopao Kranjèeve kosti i bacio ih u Savu. Gospoda iz sela dodjelila mu komad zemlje da se prehrani kako bolje zna. zidani mlin. pokraj nekog potoka izmeðu stabala trešnja i šljiva. lonaca. Ljudi su mu se divili misleæi da je sve to zaradio mukotrpnim radom. razlupanih vratiju. Martinu je èesto trebalo bilježnikove pomoæi. kupio kravu i svinju. zvan Martin. A danas stoji napušteni mlin ispucanih zidova. a tu je dužnost obavljao bilježnik Ugrinoviæ: “Ugrinoviæ zalazio èesto u Martinovu kuæu da pije i jede i da se dogovori o poslovih. Vraæao se sa sajma u Zagrebu gdje je prodao èetrdeset svinja. išèistio potok i napravio nekakav mlin. Martin ga konopcem uguši i uzme sav novac. Zakopao ga je u svojoj kuæi i o njemu se više nije znalo ništa. popi malo rakije i prenoæi. Išèupao je korjenje i posadio krumpira. Martin mu dopusti da uðe.Šenoa zapoèinje prièu o Martinovom mlinu usporeðujuæi ga kakav je nekada bio s onim što je od njega danas ostalo. prestao prodavati žlice i mreže. a Ugrinoviæ. uèvrstio tlo pod potokom. izgorjela krova i bez kotaèa kojih su odnjeli pastiri da se ugriju. Sagradio Martin pokraj mlina i malen duæan i krèmu. Nakon tog vremena poèeo je polagano popravljati svoju dašæaru. Bio je èist i bijel. davao mu badava jelai pila i uzajmljivao mu novaca na zadužnice. èovjek rutave . baèvica i slame. povræa i drvenih žlica. proti seljakom. Bio je to seljak Kranjc. Jedne veèeri ispred Martinova mlina pojavio se èovjek tražeæi da ga primi unutra kako bi se sklonio od jake bure. al ga je trpio. sir i jaja što su mu davali seljaci kojima bi samljeo žito i prodavanjem krumpira. ogradio male vrt. Prije trideset godina na tom je podruèju došao mršavi siromah. a njegova su se dva kotaèa vrtila danonoæno. Živio je jedeæi kruh. Kako bi mogao poèeti graditi novi. Dvije godine Martin nije trošio novac i živio siromašno kao i prije. sa svojom mršavom kobilom i kolima na kojima je bilo pokrivaèa. Mlin se nalazio sat hodanja udaljen od Zagreba. Oko mlina voæke su posjeèene. a vrt izrastao travom i koprivama. luk. Martin je toga èovjeka gledao kao psa svoga pred mlinom. pravedne i nepravedne. Martinu je trebala bilježnikova pomoæ protiv seljaka. I dalje je Martin kupio nešto zemlje i sagradio staju. No èim je ovaj utonuo u dubok san.

Zbog silnih je dugova sud prijetio da æe prodati Martinov mlin. Martin se smijao. mrtva èovjeka. te od njih dobivao novaca i posao na cesti. Nakon nekoliko godina rodila mu ona sina Janka: “Da.440) Na savjet bilježnika Ugrinoviæa. No Janko se raðe kartao i sladio lulom duhana. Davao je u zajam ljudima žita. Nakon što su Janka protjerali iz škole. ako potpišu kod bilježnika Ugrinoviæa. ah toli debelo. Bio je to Janko. Martin se oženi bogatom udovicom koju su zvali Grgurinkom.” (str. viknuo da je za to kriv Kranjec i bacio se kroz prozor. da mu je znoj išao na èelo. 444) Martin je polagano potrošio sav novac te se morao zadužiti kako bi platio Jankove dugove. Mlin je izgorio. bogati Martin imao je sinka Janka. toli silno. a Martin je plaæao toli debelo. No kako su prolazile godine tako je raso i Janko i trošio Martinovo bogatstvo. lijepa mladiæa. a Martin je bivao sve bogatiji. Putovao je od grada do grada sa mladom djevojkom koju je upoznao: “Ona se toli slatko smijala.Gle. Imao je vlastitog uèitelja koj ga nije muèio uèenjem. hranili ga samo gospodski. Svaki èas letio od Jankove ruke kamen u èiju glavu i èiji prozor. Ljudi po selu nijesu bili od njega sigurni. a zemljište je prodano sinovima onih seljaka od kojih je Martin krao. dosta tup. ah. Kad je i taj dan došao. Martin je zapalio krov mlina. Slijedeæeg jutra ispred mlina našli su seljaci odrpana i bosa.duše i maloga poštenja. jer ga je i onako Martin dobro plaèao. ah. No vidjevši da je to ozbiljno. i ne daj bože da je tko dirnuo u Janka ili ga muèio knjigom ili molitvom. Seljaci su morali besplatno raditi na cesti za Martina kako bi mu vratili dugove. ej. al ponajviše u zlu. robovao mlinaru u dobru i zlu. a kad nebi uspjevali vratiti dug Martin bi im oduzeo posjede.” (str. Sprijateljio se sa Njemcima i prijavljivao seljake koji su uzgajali duhan ili palili šljivovicu. svaki èas podavio Janko èiju kokoš ili ustrijelio iz male puške èijega psa. kako se roditelji smijali vièuæ: . Dok je malen bio. vina. ubila ga rakija: . gle! To æe biti junak!” (str. razmažen. To je dobro došlo Martinu. a Janko je trošio silno. toli slatko.443) Kad su došli Njemci na vlast seljaci su postali vlasnici zemlje na kojoj su živjeli. Djeèak bijaše svojeglav. Prolazile su godine. A kad je tek Janko lupio od prokšije batinom majku po glavi ili oca po leðih. dali su mu da radi u trgovini. rakije i novaca.

Bio je zle duše i tvrda srca. 445) 4.” (str. ali ga je njegova prevelika popustljivost prema sinu uništila. Bio se uputio iz Zagreba u obližnje mjesto. sivih oèiju i šiljastih zubiju. ali i graditi si bogatstvo na raèun drugih. drukèije pokupio robu pa otišao. u visokih èizmah. nikad se nije smijao. baš kao Martinov mlin! .” (str.E.“Tako stajaše mlin pust. Zato ljudi govorili o èovjeku nesretnu: . kad ga je sprijeèila jaka bura. izraditi drvene žlice i samljeti kukuruz. vazda gledao pred sebe u zemlju. Lica MARTIN Plavokosi èovjek. Martin ga je primio u svoju dašæaru i ubio ga dok je spavao: “Cestom nije bilo vidjeti žive duše do jednog jedincatog èovjeka seljaka Kranjca pod malim klobukom. prazan. 436) UGRINOVIÆ . koji je jurio i jurio boreæi se s burom. na sud radi baštine. to je valjalo platiti. govorio kratko. što je tražio. a za robu nije bilo š njim nikad pogaðanja. 436) Mudro je iskoristio ukradeni novac. ni da je komu rekao “zbogom”. “Martin bijaše mrk. èudan svat.Kako došlo tako prošlo! (str. malo. KRANJAC Seljak koji je na sajmu u Zagrebu vrlo dobro prodao svojih èetrdeset svinja. Znao je plesti mreže.

Janko se kartao.Martinov bilježnik: “Najviše je seljakom Martina hvalio bilježnik Ugrinoviæ. hranili ga samo gospodski. Pa šta? Martin je platio. crvena nosa. šampanjsko vino.” (str.” (str. 440) Obavljao je i prljave poslove za piæe i hranu: “Martinu je èesto trebalo bilježnikove pomoæi. “ (str. a Ugrinoviæ. I to je dobro. 444) Putovao je po gradovima sa djevojkom i trošio na Martinov raèun. al ponajviše u zlu. Martin je platio. robovao mlinaru u dobru i zlu. proti seljakom. al kad je došlo na latinsku i grèku. odjeven zelenim omazanim kaputom. to jest. jer Latini i Grci ne znaju za šalu. Janko se vukao od škole do škole. Od malena su ga navikli na lak i bogat život. pravedne i nepravedne. “Dok je malen bio. ostadoše Jankova kola u blatu. Dadoše ga u trgovinu. . Djeèak bijaše svojeglav.” (str. Istjeraše ga iz škole. Janko nosio se fino kao gospodèiæ. kad si dobar. i oèev zlatni kolomaz ne bijaše od pomoæi.440) JANKO Martinov sin. i ne daj bože da je tko dirnuo u Janka ili ga muèio knjigom ili molitvom. Janku omilila fina šljivovica. dosta tup. èastio prijatelje. razmažen. 443) Nije mario uèiti i raditi. jer mu je otac davao novac: “Al Janko šupalj kao i prije. neka mu je i malo zabave. Zašto ne bi? Jadno dijete! Kad se muèi. èovjek rutave duše i maloga poštenja. èovjek crne kuštrave kose. Njegova je prevelika rastrošnost dovela Martina do smrti. Martin je platio.

Zakljuèak .5.

Pripovijetka stvorena kao jednostavna prièa o siromahu koji je stvorio svoje bogatstvo na raèun drugih ljudi.tek more i morska obala njegovo rodeno tlo. kako se roditelji smijali vièuæ: . Nestalo robote. što je kod diobe ubijene ribe zapadao i jednak dio i Tita. Živio je s ribarima. a ova zemlja kao da nije naša. Usprkos ocevih i majcinih molba i neminovnih šiba izostajao je poradi ribarije iz škole." "Ali škola je ostala vazda crna strana njegova života. 442) Šenoa je privukao èitateljsku pažnju stavljanjem oštrih ironija u tekstu: “Ona se toli slatko smijala.” (str. ah. svoje obièaje? Ali su bila vremena ponekle dobra. ej. kad nije lovio udicom ili vršom. lijepo sanjali.tukao ostima uz oca ribu pod malom svijecom tako vješto. Sve hoæe oni prekrojiti na svoju. prosinac 2004 23:03:00 | 0 komentara Tito Dorcic . odnijela bi svojom pojavom strah od ljutih šiba. Takva . a Martin je plaæao toli debelo.u devetoj svojoj godini . i sve da bude po njemaèku. svoj jezik. seljaci postali svoji na svojem. a Janko je trošio silno. toli slatko. 444) “A kad je tek Janko lupio od prokšije batinom majku po glavi ili oca po leðih. pomogao im je izvlaciti mrežu. Bože moji! Kad pomislim kako smo godine 1848." "A more je i život u njemu privlacilo Tita kao carobnom snagom k sebi. gledaju nas kao sluge.Gle.443) i dok opisuje kako su seljaci hvalili Martina što im je posuðivao novac. zbog kojeg su morali zadužiti svoje posjede. gle! To æe biti junak!” (str. a sada?” (str. njegovo cuvstvo. jer šta æe nijemština èovjeku koga je bog stvorio Hrvatom? Zašto èovjeku kratiti materinje mlijeko. Preziru nas. da prosvjeduju protiv toga. ali obogaèenom opisima tadašnjih vremena i navika ljudi: “Iza nekoliko godina doðe njemaèka vlada u našu zemlju. toli silno. Objavio lektire u 29. motati u kolut izvuceno uže i privesti od jednog kraja k drugomu ribarsku barku. ah.Vjenceslav Novak Citati LJUBAV I RADOST PREMA MORU: "Ni grožnja ni obecanja nisu mogla da odvrate malog Tita od mora i ribarije. grde nas. kao da je clan njihove družbe. njegova misao. Tada je vec . ah toli debelo. Jedna ribica. Bila su to zla vremena. I sama rodna kuca bila je za nj sporedna stvar .” (str. 441) “Nu mene duša boli kad gledam što Švabe od nas rade. kojoj bi bacio udicu. da mu je znoj išao na èelo. te ribari veslaci nijesu nikada ni pomislili.

jak i samostalan na tom mjestu.Naprijed. natrag.. slobode i moci. što su cekali svoj stalni konac od njegove ruke.. koja je znacila vrhunac svega .. kojim se našao na tom mjestu. ravan ocu i izabranim ribarima. da sam tudu školama. Ono je bilo moje pravo tlo. nijesam smio ni mogao prosvjedovati proti njihovu naumu... da ne budu krvnici svoga djeteta. kad bih vidio... . a mrcvare me me glupim pitanjima.jedna ribica kao da je mogla ucarati njegovu pamet.. A on se cutio velik. Kako se slatko i zanosno zamišljao u tu želju. razmišljanja. samo im teku suze iz ociju. da se nade jednom onako samostalan bez icijega nadzora na mjestu svjecara. A one dvije stare lude gledaju me kano dvije okamine. što bi se rodio u meni. kao da je ona došla tu iz Ijubavi prama meni... samo da ja mogu proživjeti onaj neiskazani pocut. cuvstva i volje. kada sam na mahnitim krilima bure upravljao sam jedarcem i kormilom i poput poluboga jurio svojom barkom preko bijesnih valova. povukla bi sa sobom svu njegovu misao. A vidjeli su to i oni. da je tu Ijudima i ribi zapovjednik i gospodar! Zato se sav kao nadahnut našao na mjestu oboljelog ribara. fantaziju i cuvstvo k morskom dnu. . gdje je pred njegovim ocima vrvjelo još toliko života.. Pa zašto su me išcupali i prenijeli s rodnog tla na tude? Da mi bude bolje! Stare lude! Bez poznavanja i bez razumijevanja života oni su se drznuli da sude.... Ozbiljnost i uzbudenje duše.. slobodno izvršivanje volje jednoga. Njihovo roditeljsko pravo. moje fantazije." IDEJA ROMANA: ". ali s primjesom strasti zapovjedao Tito. kako su smjeli da me unesrece? Ja sam bio dijete. A moje pravo? A moja sloboda volje? Pravo jednoga." KAKO TITO LOVI RIBU: ". ako prem mu se je nenadano ispunila smjela želja. ali nijesu odustajali.. da taj ostatak satrtog života darujem moru. a onda je morao zakipjeti gorkim prosvjedom proti veslacu. ili bulje u me i nikako da shvate još ni danas... koje je meni darivalo radost i slast života.. moga razuma. a iz one bistrine mora... nego sam cutio. i ako sam cutio.. ukratko: moga života. lude.. Osveta nije izostala: evo me kukavnoga ostatka života. koji su umjeli voditi ribu pod svijecom. Kako bi se pred njegovom fantazijom bujno redale slike pod plamtecom luci . Lude.... da upije iz njega u sebe snagu i radost. koji se još jednom usudio izustiti sumnju: Može li on ovako nejak da bude svjecarom? . gdje sam proživljavao dneve srece. u koje bijaše pustio duboko svoje korjenje moj život... što joj uzimama život... ono cuvstvo jakosti. da je ispod kamena pomolila ribica glavu! Dobacio bih joj sav zanesen udicu. .. u koje su oni mene silom turali.. Sloboda volje. Ah. ne pljuskaj veslom . sva duša ronila mu je s pogledoma uz ribu pod morem .. kad je osjetim u svojoj vlasti. davao je njegovom djetinjem licu cisto muževni izražaj. gdje ce meni biti bolje! Kojim su pravom odlucivale onake neznalice mojim životom? Kojim su mi pravom oteli radosti života i.. nepravda drugoga. a pri tome nijesam uživao.... Pod svakim onim kameckom utisnut je barem koji hip moga života. upija se sada u moju misao želja. Kolik raskošni pocut... koliki su pocinili grieh.odrešito je. lude!.. ropstvo volje drugoga. drugi su se zgražali gledajuci me s obale. kojom su htjeli da podignu radost moga života! Onda sam bio sretan. a ja sam cutio buru i valove u njihovoj pokornoj službi. Kako bi muduša rasla kao nabreknuta od osjecaja vlasti.." .

ne izdržavši pritisak. U svojim djelima. On je ipak otišao u Zagreb gdje je živio u sobici sa Jerkom Pavličevićem.Zagrebu i Pragu. prosinac 2004 23:03:00 | 0 komentara U G L I B . moralnu stranu seoskoga života (Podgorske pripovijesti).. a umro u četrdeset i šestoj godini (1905 godine) od tuberkuloze. Privukli su ga i socijalni motivi . Jakov je bio vrlo talentiran i siromašan seljački sin. siromašnim pravnikom IV godine. zaplakao. a obrađivao je i temu sukoba umjetnika s malograđanskom sredinom.." Kompozicija djela: . siromašnoj Podgori i u velikim gradovima . Podnio je molbu za stipendiju. pripovjetkama i romanima.. "I Artur je pošao u život. Školovao se u rodnom gradu. Tijekom dvadeset i pet godina djelovanja postao je jednim od najplodnijih hrvatskih književnika. sin imućna oca. a polunagi čovjek gubio se ispred njegovih očiju sve više u daljinu odakle bi još katkad jeknuo njegov slabi glas. ali je ona dodjeljena Arturu. odmah se grubim i oštrim riječima okomio na Artura koji je. Artur je uočio nanjetu nepravdu. opisao je život u malim primorskim gradićima. čije je plastične likove dao u pripovjetkama Iz velegradskog podzemlja i U glib. Ubrzo je osjetio čežnju za domom. Gospiću i Zagrebu.Objavio lektire u 29. za kojeg je mislio da je došao tu na studij. dok nije i on posve iščezao u zaglušnoj buci života. Opisao je propadanje senjskih patricija (roman Podljednji Stipančići). U književnost je ušao rano. temperamentni Jerko koji je u međuvremenu saznao sve o slučaju te nesretne stipendije. došao je u Zagreb jer je dobio stipendiju za fakultet. Vrsta djela: socijalna pripovjetka Mjesto radnje: Zagreb Vrijeme radnje: početak jeseni Sažetak: Artur Kranjčić. Poznat je kao predstavnik hrvatske književnosti u doba realizma.. Čim je Artur došao u njihovu sobicu i predstavio se. te pisao ocu da se odriče stipendije.život i bijeda radnika i beskućnika. pa je otišao do svog prijatelja iz gimnazije Jakova Kosovića. No u očevom odgovoru stajalo je nešto posve neočekivano: otac je napisao da su to gluposti i da mu s takvim pismom više ne dolazi..Vjenceslav Novak Vjenceslav Novak je rođen 1859 godine u Senju..

. On je gnjevan kritičar društva. gospodine. Moja duša hrli za idealima. sad bilo tko namjenio bio za školovanje sirotinji. on je pohlepan i škrt.. traži "cimera" kako bi djelili troškove stanovanja.U uvodnom djelu upoznajemo dva glavna lika koji dolaze iz istog kraja u Zagreb na studij. ali i simbol siromašnog studenta koji se kroz život probijao sam doživaljavajući pri tom uvrede i poniženja. tjera da tako postupa. njemu... Analiza glavnih likova: Arturov otac: on je dobrostojeći načelnik. Artur je jedinac imućnog trgovca i gradonačalnika.. zemlja. dobrotvor neki. odnosno. dakle. a gladuje zato jer je vaš otac oteo kruh što ga je narod. gdje sve plače i suzama potištenih prosvjeduje u ime nauke Isusove protiv nasilja. tome se protivi glas moje savijesti . a oni je nemaju: rječima hvale. To nije moralno. koje propagira humanost i ljubav prema bližnjemu. To je.. bezosječajan je i bezobziran. otac mu je napisao: "U buduće. a djelima hule nauku njegovu . a koje je rezultat Pavličevićeva govora počinje rasplet.. Početak radnje je oglas kojim Jerko Pavličević. jer ja sam sačuvao vjeru u njega. "Ovaj vaš drug gladuje. Izmolio je za Artura stipendiju koja je namjenjena sirotinji." U Arturovoj odluci da napiše ocu pismo kojim ga moli da se odrekne stipendije. "Oče! Ja živim vrlo udobno na račun nekoga. te tako odgaja svog sina." Očevo negativno pismo čini epilog ove novele. otereti me. u život treba gledati drugačijim očima. Arturovim dolaskom Jakovu započinje zaplet koji postepeno vodi do vrhunca kroz Pavličevićevu optužbu lažnog morala malograđanstva... da me više ne uznemirujuš ovako! To su tlapnje. dok je Jakov seljački sin siromah. Kad je Artur ocu u pismu napisao strašni grijeh što ga je počinio prema Jakovu.. tko bi trebao potporu za svagdanji hljeb. da se slobodno dignem opet k njima. Jednom zasvagda: s takvim psinama da . a u stvari je sebično i proračunato "Ja dižem svoj glas protiv nepravici ovdje u vlažnoj sobi. gdje boravi glad. ali su oprečnih ekonomskih mogućnosti. za njega ne postoje granice i pravila. grijeh koji vapije k nebu za osvetom".

Poltava). pisao je svom ocu: " Pisat ću ocu rekao je sebi da se odričem stipendije. te uviđa nepravdu koju je njegov otac nanio Jakovu izmolivši stipendiju.. Kako smije bogat čovjek uzeti ono što je namjenjeno siromahu?" Objavio lektire u 29.mi ne dolaziš! Međutim. On je mlad. Napokon je napisao ocu pirmo. Nadajući se da je došlo do neke pogreške pri dodjeli potpore. a njegov mladi duh opirao joj se gonjen šibama teških rječi kojima ga je bičevao polunagi čovjek mršava lica i suha tjela na kom su bila izbočena rebra. On je dobar i pošten.. Izuzetno je tolerantan. silno zanesen. Te godine izvodi se njegova . odgajatelj. a tu još nijesi učio. to iz onih koji su te smeli govori zavist. Život je prava škola. jeftinoj sobici koju djeli s Jerkom Pavličevićem. (za tvoje umirenje) znaj da ima sinova iz većih kuća nego što je naša." Jakov Kosović: On je siromašni seljački sin iz najrđavijeg kraja u Lici.. lijepo odgojen. molba mu je bila vraćena. stipendija me guši Još nikad nije stupio svojom voljom pred oca u ovako zamršenoj stvari: što će na to on? Stala ga je savladati slaboća... predava~ povijesti na Sveu~ili{tu.. jer je potpora već udjeljena Arturu Kranjčiću. prosinac 2004 23:02:00 | 0 komentara Kabanica Nikolaj Vasiljevi~ Gogolj Ruski knji`evnik ukrajinskog podrijetla (Soro~incy." Artur Kranjčić: za razliku od oca on nije negativan lik.. Ne mogavši to podnjeti... Jakov dolazi u Zagreb. S Pu{kinom sura|uje u revijiSovremenik 1836. Međutim. Ti si mlad.. neiskusan je te takav dolazi u Zagreb na školovanje. Po prvi put je prepušten sam sebi.. i nikako ne shvaća i miri se s nepravdom koja mu je učinjena. te ima silnu želju za višom naobrazbom. gdje nalazi smještaj u maloj.. U Petrogradu radi kao ~inovnik. "Kroz gimnaziju se provlačio uvijek lijepim uspijehom. ali više gladan nego sit. stoga šalje molbu za stipendiju koja bi mu omogućila školovanje u Zagrebu. pa uživaju potpore za svoje nauke. ne zna ništa o boli i nepravdama.

Svibanjska no}. Posljednje godine `ivota provodi u Moskvi rade}i na drugom dijelu Mrtve du{e. komediju @enidba. O njegovu kontroverznom stavu prema politi~kim i kulturnim zbivanjima svjedo~e tekstovi Odabrana mjesta iz prepiske s prijateljima i Autorska ispovijed.. roman novelu Portret. obilazi Jeruzalem. Njema~koj i Francuskoj. pripovjetke Starovremenske spahije. Stra{na osveta. Mirgorod.). Objavio zbirku pripovjesti iz ukrajinskog `ivota na Ve~eri na imanju kraj Dikanjke (Soro~inski sajam. Kabanica. Petrogradske pri~e. dramu Revizor.. Nevski prospekt. Vij. . Dnevnik jednog lu|aka.dramaRevizor. Nos. povijesni roman Taras Buljba. Pri~a o tome kako su se posva|ali Ivan Ivanovi~ i Ivan Nikiforovi~. romaMrtve du{e. Putuje po Italiji. Za~arano mjesto.

Sam fizi~ki izgled junaka daje opis karaktera. Cijelu pri~u pripovjeda gotovo pu~ki. Opisuje ga kao malog ~ovjeka. Bjedan je jer radi za 400 rubalja godi{nje. Fabula Pripovjetku mo`emo podjeliti na pet djelova: . 3. Jedna skromnija kabanica ko{ta 180 rubalja. Gogolj ovim djelom opisuje jednog jadnog. monotonog ~inovnika i njegovih naizgled banalnih problema. Stil pisanja je fantasti~no groteskan. Svog junaka dovodi do smrti zbog kra|e kabanice. Akaki Akakijevi} je ~inovnik. Kabanica predstavlja novi tip proze. Gogolj svojim djelom najavljuje modernu knji`evnost. Specifi~nost te knji`evne forme je iskazvanje obi~nih gotovo jadnih ljudi za razliku heroja iz romantizma.2.O Kabanici Dostojevski je izjavio da svi pisci potje~u iz kabanice. To~nije prepisiva~ dokumenata. On pirkazuje zapravo veliku va`nost tih nama banalnih probelema.

Uvodni dio gdje pisac opisuje kr{}enje i imenovanje Akakija Akakijevi}a.

Zaplet gdje pisac opisuje ponizni i monoton `ivot jednog bjednog ~inovnika.

Vrhunac radnje traje jedan dan. Ujutro ~inovnik dobija svoju novu kabancu, a nave~er mu biva ukradena.

Rasplet se sastoji od dugih slu`benih postupaka, koje Akakijevi} mudro izbjegava. No nisu mu vratili ono {to je tra`io. Prije ga je sna{la smrt.

Kraj se sastoji od osvete. I nepisane poruke da pravda donekle i pobje|uje.

4. Kratak sadr`aj

Pisac nas ve} na uvodnom djelu upoznaje sa nesre}om koja prati Akakija Akakijevi}a. Pri kr{}enju nije bilo drugih imena nego onog od svog oca. Akaki je radio kao ~inovnik. On je imao zadatak da prepisuje slu`bene tekstove. Toliko se trudio u svom poslu da nije primjetio okolinu koja ga je zadirkivala. On se brinuo naizgled o bezna~ajnim problemima kao uspravnost i linearnost slova. Ipak je jedan od njegovih vi{ih ~inova to donekle i cjenio. Akaki je imao toliko nesre}e da hodaju}i ulicom bi mu ~esto neko sme}e palo na glavu s balkona. Tako da je na njegovom {e{iru bilo i otpadaka od banane i sl. @ivot mu je bio monoton, ali njemu je odgovarao. Suprostavio se i ponudi pove}anja ~ina. Jednog dana je primjetio da mu je kabanica dosta uni{tena i da bi tako mogao oboljeti. I{ao je do kroja~a Petrovi~a i zamolio da mu zakrpa kabanicu. Nakon svakakvih nadmudrivanja Petrovi~ mu je odlu~io sa{iti kabanicu za samo osamnaest rubalja. Akaki nakon mnogo {krtarenja i malo sre}e je sakupio novac potreban za kabanicu (platio ju je mnogo manje nego {to joj je bila prava po~etna cjena). Na poslu je bio slavljen. Odr`ana je i ~ajanka u njegovu ~ast. To je bio zacjelo preokret u njegovom `ivotu. Na povratku ku}i do~ekala ga je najte`a kazna, ukradena mu je najva`nija stvar koju je posjedovao kabanic. Pisac prikazuje razne podhvate koje je Akaki poku{ao da se prona|e njegova kabanica. Posebno isti~e drskost jedne visoke li~nosti. Akaki je umro od bolesti u pedesetoj godini `ivota. Ali se osve}ivao vlasti kra|om kabanica. Pred kraj pri~e biva ukradena i kabanica te visoke li~nosti ba{ pri jednoj od njegovih vedrijih raspolo`enja. Na kraju se pisac osve}uje i posljednjoj osobi za svoju krivicu, jednom stra`aru.

5. O Akakiju

Akaki Akakijevi} je prikazan kao najbezna~ajnija li~nost na svijetu. Njegova osbna vrijednost na po~etku pri~e jednaka je jednom dana{njem fotokopirnom stroju. Jedini pravi preokret u `ivotu prikazan je pomo}u jedne kabanice. Pomo}u te kabanice pisac dokazuje da i Akaki mo`e pokazati zube i snala`ljivost kad je to potrebno. Prikazuje ga kao inteligentnu i hrabru osobu koja nije `eljela izkazati i iskoristiti svoje vrline. Akaki je toliko du{evno jak da se vra}a na zemlju i osve}uje za nepravdu koju je pro`ivio.

6. Moje mi{ljenje o djelu

Gogolj je jedno na prvi pogled dosadno djelo napravio zaista zanimljivim. Pgotovo mi se dopao Akaki sa svim preokretima u njgovom `ivotu. Drago mi je {to sam pro~itao ovu knjigu.
Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:01:00 | 1 komentara

Voda - Vladimir Nazor
Ime pisca: Vladimir Nazor Ponešto o piscu: Vladimir Nazor rodio se 1876.g. u Postirama na otoku Braču, a umro u Zagrebu 1949.g. Ubraja se među najplodnije hrvatske pisce. Pisao je lirske i epske pjesme , pripovjetke, romane, putopise, i dnevnike. U prvim pjesničkim zbirkama sa zanosom pjeva o prirodi, zemlji i čovjeku radujući se ljepotama i vedrinama života, te vjerujući u moć i snagu slavenskog čovjeka. Cijelog života je vjerovao u pobjedu dobra nad zlim, a to životno uvjerenje potvrđuje djelima koja su nastala u antifašističkom ratu. To su “Pjesme partizanke” i dnevnik “S partizanima”. Poznata su mu djela “Medvjed Brundo”(epski spjev), “Pastir Loda” (roman), “Veli Jože”(pripovjetke), te zbirke lirike ; “Slovenske legende” i “Hrvatski Kraljevci”. Nazor je pisao i za djecu - pjesme, priče, igrokaze. Među pričama se ističu posebno “Bijeli jelen”, “Dupin”, “Min-ČanLin”, a igrokazi su mu “Crvenkapa”, “Pepeljuga” i “Pionir Grujo”. Tema: Preživljavanje suše Glavna misao: uvijek dijelimo s drugima jer će nam se to vratiti Likovi: Vlado, Košće, kapetan, Vladin otac, Vladina majka Mjesto radnje: Velo selo Vrijeme radnje: nekad davno Sadržaj: Više od tri mjeseca nije padala kiša. Ljudi se boje za svoje vinograde i maslenike. Sve je bilo pusto, jedino na obali su ljudi dočekivali lađu koja im je trebala dovesti vodu. Tih dana je otac bio veoma zabrinut zbog Vladinog školovanja. U selu su zbog žeđi umrle dvije mazge. Tog istog dana su došle vijesti s kopna da lađa s vodom dolazi sutra u luku. Ljudi su iščekivali vodu , i žene su nosile prazna vedra na glavi. Odjednom se začu zvižduk broda koji je prevozio vodu. Ljudi su pili vodu i napajali svoje životinje. Od kapetana su tražili vodu da bi napunili svoje bunare. Kapetan je spojio cijevi iz lađeprema bunarima. U lađi je bila pump koja je dizala vodu. Kada su cijevi bile postavljene izgledale su kao dvije mrtve zmijurine. Svi seljaci su bili nestrpljivi čekajući da voda poteće cijevima. Nakon nekog vremena voda je potekla, a one dvije cijevi kao da su oživjele. Kada je Košće vidio vodu nožem je probio cijevi i počeo piti. Nije ga smetalo što su ga žene tukle i ogovarale. Kasnije neka žena uzme Košći nož iz ruke i učini isto što i on. Žene su britvicama, iglama za pletenje i vretenima bušile cijevi i pile vodu. Većina vode gubila se u zemlji. Uskoro je voda opet prestala teći i one dvije cijevi su izgledale kao mrtve zmije. U isto vrijeme na drugoj strani otoka spremalo se nevrijeme. Svi su potrčali da tamo dočekaju kišu. Kada je kiša pala svi su bili sretni, a bunari su se napunili vodom , vinogradi i maslenici ponovno su bili zeleni i sve je opet bilo u redu. Kada je Vlado ugledao oca odlučio je da neće otići u grad na školovanje nego da će ostati u selu i pomagati mu na zemlji, ali Vladin otac je rekao da mora otići u grad na školovanje da ne bi bio siromah i bjedan. Ocu je bilo žao što mu sin živi tim teškim životom kroz koji je i sam prošao, zato je nagovorio sina da ode u grad na školovanje kako bi mu život bio lakši i bolji od onoga koji bi imao, ako bi ostao s njim na selu.

Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:01:00 | 5 komentara

Cvijet sa raskršća - A. G. Matoš
Bilješke o piscu: G. Matoš rođen je 13. 6. 1873. u Tovarniku, a umro je 17. 3. 1914. u Zagrebu. Pisao je pripovijetke, crtice, feljtone, eseje, putopise, književne, muzičke, likovne i kazališne prikaze, pjesme, a okušao se i u dramskom radu. Kompozicijski solidno postavljene, njegove pripovijetke su pune ilirizma i duhovitih obrata, ali boluju od nedostatka realnih doživljaja. Nov u pjesničkoj frazi, Matoš je unio u hrvatsku poeziju dah zapadnoeuropskog simbolizma s kraja 19. st. Tema djela: ljubav između Solusa i Izabele Vrsta djela: Novela Citat za glavni lik: «Kosa se raskošljala u rumenozlatnim pramovima niz nježni, snježni, goluždravi vrat, tresući se u dugačkim, teškim zavojcima na pupoljastim, mladim i slabačkim grudima.»

Citat opisuje Izabelu kako je vidi Solus dok se polagano budio.

Citat za eksterijer: !Jezero šumi srebrnu himnu, iz tamnih šuma bruje crni koralji. Nebo šušti zastavom od modre svile. Iz dubine grmlja, gajeva i gore skaču razigrane djevojke, šibajući uzduh znojnom, bahantskom kosom. Kao nabujala bujica struje u bučnoj, krvavoj orgijskoj pjeni niz glasnu goru i kotlinu, a u njoj graja. Bleka stoke, duduk gajda kroz pastirski dim, kroz satirsko, vinsko jecanje od požude, kroz jareće drhtavo, požudno blejanje.»

Citat opisuje neki krajolik kako ga u snu vidi Solus.

Citat za glavni događaj: «I debeli gospodin otrgne sa mene i brutalno povede bijedno djevojče.

- Pardon, gospodine! Zahvalite gospođici ako ne razumjeh smisao vaših kleveta!- reknem muklo, gotov na sve. Gospođica je nabasala slučajno, pošto spavah, i ja je nagovarah da se vrati u kuću. No gospodin učini kao da me ne ču, i pođe, vukući te se morah braniti toljagom.»

Citat opisuje trenutak kada Izabelin otac vodi Izabelu podalje Solusa.

Karakterizacija likova: Solus- samotnjak, brižan, hrabar, slobodan Izabela- slijepa, nježna, znatiželjna

Kratak sadržaj: Novela govori o čovjeku koji sebe naziva Solus i koji sam putuje svijetom jer ne voli gradove. Uz to on ne voli biti slobodan. Jednog dan zaustavio se u jednom francuskom gradiću gdje nakon što se okrijepio, zaspi na jednom lovačkom puteljku nedaleko od novog ljetnikovca. Dok se budio osjeti da nije sam. Ugledao je pored sebe prekrasnu djevojku, ali ubrzo shvati da je ona slijepa. A ona je toga dana prvi puta otišla sama s svojim psa od kuće dok nitko nije pazio na nju. Djevojci se Sulus odmah svidio i nagovarala ga je da zajedno pođu u njezin dvor. Kad on to otkloni, ona poželi sa Solusom lutati svijetom. I baš dok ju je uvjeravao da ni to nije dobro za nju, pojavi se djevojčin otac i grubo prekine njihov razgovor, odvevši djevojku kući.
Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:01:00 | 0 komentara

Veli Jože - Vladimir Nazor
Ime pisca: Vladimir Nazor Tema: doživljaji diva Velog Jože Osnovna misao: pohlepa nam može biti samo na štetu, a ne na korist Likovi: Veli Jože, Ilija, Libert, Jurić, ovčar Ivan, Civetta itd. Sadržaj: U gradu Montovnu živo je jedan kmet koji je bio velik kao div. Bio je veoma snažan, ali je služio i pokoravao se gospodi, a pomogao je i radnicima. Orao je po polju, vukao najveće terete, tj. radio je najteže poslove. Taj div zvao se Jože. Jože je zanosno obavljao svoje dužnosti dok nije došao providur i odveo ga brodom u

Mletke. Na moru ih je uvatila bura i lađa se potopila, ali Jože se spasio. U toj lađi bio je zatvoren Galeat Ilia. On je bio div sa puno ruku, ali bez nogu. Također je bio i rob. Prije smrti rekao je Joži da ne dopusti nikom da mu gospodari, nego da bude slobodan čovjek. Pošto je Joži bilo jako žao Ilije, odlućio je poslušati savijet. Nakon nekoliko dana Jože i kmetovi su pobjegli od svojih gospodara na neko brdo. Tamo su jako lijepo živjeli. Jednom prilikom dok su kopali iskopali su gomilu zlata. Njihovi su im gospodari došli pomagat za zlatnike. Gospodari su radili svakojake poslove za svoje bivše sluge, a kući su se vraćali bogati. Došlo je vrijeme dijeljenja posjeda. Zbog svoje pohlepe, divovi su se posvađali. Jože je bio najžalosniji, jer nije dobio sve ono što je zaslužio. Osvetio se ostalim divovima tako što je spalio kolibu žita. Divovi su bili ljuti pa su progonili Jožu. Joža je našao svoj zaklon kod Civette. Civetta je postao vođa kmetova pa je on razdijelio posjede. Joži je dao najbolju zemlju. Joža je ubio dva diva. Divovi su bili žalosni i nisu znali šta da rade. Pitali su Civettu za savjet. On im je rekao da ih je to Bog kaznio što su bili nepravedni prema Joži. I Jože se vraćao svojim Montovljanima, ali prije ulaska u grad sjetio se Ilijinih riječi pa je odlučio da više ne bude kmet nego slobodan čovjek. Napustio je Civettu i Mautovena i više se nikad nije vratio.

Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:01:00 | 4 komentara

Ilijada - Homer
Likovi: Ahil, Agamnemon, svećenik Hris, Briseida, Hektor, Apolon, Hera, Kalhant, Nestor, Zeus, Patrokolo, Tetida Sadržaj: I pjevanje Nakon devet godina ratovanja između Ahejaca (Grka) i Trojanaca odluka o pobjedniku nikako ne pada. Razorivši jedan grad u borbi protiv trojanskih saveznika Ahil je u ropstvo poveo i kćerku Apolonova svećenika Hrisa, Briseidu. Ona je pripala kralju Agamemnonu. Njezin otac donio je otkupninu ne bi li mu Agamnemon vratio kćer. Nakon pogrdnog odbijanja svećenik Hris zamoli njegovog zaštitnika boga Apolona da kazni Ahejce. Apolon usliša Hrisovu molitvu, te pošalje svoje nevidljive strijele. Tko god je bio pogođen umro bi od kuge. Devet dana padale su strijele po Ahejcima. Zbog tog napada boga Apolona biva sazvana Narodna skupština na kojoj Agamnemon sazna uzrok Apolonove ljutnje, te u zamjenu za svećenikovu kćer on traži Ahilovu robinju Briseidu, čim je vrlo rasrdio Ahila koji više ne želi pomagati ahejskoj vojsci. Nakon što mu

biva oduzeta Briseida Ahil tužno zaziva majku Tetidu i moli je za pomoć. Kako bi mu pomogla, Tetida odlazi na Olimp te se tuži Zeusu zbog svog sina Ahila. Zeus odluči kazniti Ahejce neuspjehom u njihovom boju protiv Trojanaca, no na tu Zeusovu odluku božica Hera, Zeusova žena strašno se uzbuni, no Zeus ne posustaje od svoje odluke. XVI pjevanje Nakon što izgubiše sve junake Ahejci su se našli u veoma teškoj situaciji i bili su pred porazom, te Patrokolo moli Ahileja da mu pomogne ili da ga pusti da vojska predvođena njim napadne Trojance. Ahilej ga pusti davši mu svoje oružje u pridruživši mu Mirmidonce, no preporuči mu da se odmah odagnavši Trojance od lađa vrati da se ne bi bogovi naljutili. Vidjevši Patrokola u Ahilejevom oružju s Mirmidoncima Trojanci su pobježali misleći da je to Ahilej. Patrokolo je junački s vojskom udario na Trojance te ubije vojvodu Sarpendona, te pokuša osvojiti i Troju. Došavši pred zidine grada pokušao je da se popne na gradske zidine i tri puta biva odbijen od Apolona. Četvrti puta Apolon ga oštro upozori te se Patrokolo povuče od straha prema Apolonovom gnjevu. Apolon nagovori Hektora da krene u napad. U borbi između Patrokola i Hektora Apolon udari Patrokola u leđa te ga onesvijesti. Patrokola je prvi ranio Euforo kopljem u leđa. Patrokolo teško ranjen jedva se dovuče do svoje čete, te pade na pod i Hektor ga ubi. Karakterizacija likova: Ahil Sin kralja Peleja i morske božice Tetide, ahejski junak, hrabar, neustrašiv, uvijek spreman na borbu. Agamnemon Vrhovni komandant ahejske vojske pod Trojom, lakom, nesmotren, voli naređivati. Patrokolo Hrabar, borben vjeran, prijatelj i suborac. Hektor Hrabar, najveći trojanski junak, glavna trojanska snaga.
Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:00:00 | 1 komentara

Voćka poslije kiše - Dorbiša Cesarić
Osnovni podaci o autoru: Dobriša Cesarić rođen je 10.1.1902 u Slavonskoj Požegi. U trećoj godini se obitelji seli u Osijek, gdje se i školovao. Poslije male mature se ponovo sa obitelji seli u Zagreb, gdje završava realnu gimnaziju, i Filozofski fakultet. Najviše je pisao lirsku poeziju i balade, a poznatija djela su mu: Lirika, Spasena svijetla, Osvijetljen put, Slap, Voćka poslije kiše. Dobrića Cesarić je umro u Zagrebu 1980. godine.

Voćka poslije kiše Gle malu voćku poslije kiše: Puna je kapi pa ih njiše. I bliješti suncem obasjana, Čudesna raskoš njenih grana.

Al nek se sunce malko skrije, Nestane sve te čarolije. Ona je opet kao prvo, Obično, jadno, malo drvo.

Ovo je kratka lirska pejzažna pjesma. Rima je parna. Od SIS se pojavljuje simbol što je u stvari samo jedna vrsta metafore, a ustvari se odnosi na druga dva stiha prve strofe. Tema pjesme je ponovno rađanje, bilo voćke bilo nekog drugog živog bića. Motiv je ustvari baš voćka koju je pjesnik ugledao poslije kiše.

Slap Teče i teče, teče jedan slap; Što u njem znači moja mala kap?

Gle, jedna duga u vodi se stvara, O sja i dršće u hiljadu šara.

Taj san u slapu da bi mogo sjati, I moja kaplja pomaže ga tkati.

Ovo je kratka lirska pjesma. Rima je parna. Od SIS se pojavljuje preneseno značenje (Teče i teče, teče jedan slap--pjesnik uspoređuje slap sa cjelim narodom, civilizacijom;

Što u njem znači moja mala kap--pjesnik uspoređuje jednu kap slapa sa svojom prividnom ništavišću u društvu; Gle, jedna duga u vodi se stvara--Duga simbolizira sva lijepa i dobra postignuća u životu).Ma koliko se čovjeku činilo da je nevažan u društvu ,koje nikad ne miruje, bez njega se puno toga dobroga ipak ne bi moglo dogoditi. Motiv pjesme je slap koji stalno i nezaustavljivo teče.

U spomen Sergeju Jesenjinu Između ljudi što pjevaju život I grabe užitke iz noći i vina, Ima ih koji padajuć rastu, Padajuć rastu kao lavina.

Njihova duša gasne i gasne, Da sto puta jače u pjesmama sine, A njihov put je čist i bijel Kao snježni put lavine.

Ovo je kratka lirska pjesma. Rima je abcb. Od SIS se pojavljuje poredba (Padajući rastu kao lavina; A njihov put je čist i bijel Kao sniježni put lavine). Tema pjesme je život pjesnika Sergeja Jesenjina koji je u potpunosti žrtvovao svoj život i svoje zdravlje, zato što je to bio njegov način dolaženja do inspiracije. Motiv je S. Jesenjin.

Shelley Kadikad, u kasni sat, Tajanstven dar mi bude dat, I slušam šumne razgovore Sa vjetrom što ih vodi more.

Na vrućem čelu u taj mah Osjetim cijelog svijeta dah. Trepere zvijezde u visini,

I njihov sjas me sretnim čini.

Prolazi noć. Ja lutam sam. O, kom da ovaj zanos dam? Ja živim njime, u njem bdim. Da plačem? Pišem? Što ću s njim?

Ovo je kratka lirska pjesma. rima je parna. od SIS se pojavljuje metafora (Tajanstven dar mi bude dat--pjesnik dobiva inspiraciju; I slušam šumne razgovore Sa vjetrom što ih vodi more.---Pjesnik čuje neke čudne šumove koji ga podsjećaju na razgovor likova u nekoj njegovoj pjesmi; O, kome da ovaj zanos dam?--pjesnik nezna u koju bi pjesmu pretočio inspiraciju). Tema ove pjesme je inspiracija koja je piscu došla u kasne noćne sate. Motiv pjesme je inspiracija.

Predjesenji dan Već nema sunce starog žara, Al dan je nasmješen i vedar. Bez Posla i ne vičuć više Posljednji prođe sladoledar.

Tumara bijeli čovjek ljeta Po gradu, nevesela lica. Kadikad padne žuti list Pred kotač njegovih kolica.

To javlja jesen, da je tu, I zemlja čeka prvu kišu, A kestenjari-ti uglariPrašinu ljeta s peći brišu.

Ovo je kratka lirska pjesma. Rima je abcb. od SIS se pojavljuje personifikacija (Al dan je nasmiješen i vedar; To javlja jesen, da je tu). Tema pjesme je preobrazbe iz ljeta u jesen i zimu. Motiv su ljudi koji se spremaju za zimu npr. Sladoledar prestaje raditi, a kestenjar počinje.

Objavio lektire u 29. prosinac 2004 23:00:00 | 1 komentara

Voda - Vladimir Nazor
Ponešto o piscu: Vladimir Nazor rodio se 1876.g. u Postirama na otoku Braču, a umro u Zagrebu 1949.g. Ubraja se među najplodnije hrvatske pisce. Pisao je lirske i epske pjesme , pripovjetke, romane, putopise, i dnevnike. U prvim pjesničkim zbirkama sa zanosom pjeva o prirodi, zemlji i čovjeku radujući se ljepotama i vedrinama života, te vjerujući u moć i snagu slavenskog čovjeka. Cijelog života je vjerovao u pobjedu dobra nad zlim, a to životno uvjerenje potvrđuje djelima koja su nastala u antifašističkom ratu. To su “Pjesme partizanke” i dnevnik “S partizanima”. Poznata su mu djela “Medvjed Brundo”(epski spjev), “Pastir Loda” (roman), “Veli Jože” (pripovjetke), te zbirke lirike ; “Slovenske legende” i “Hrvatski Kraljevci”. Nazor je pisao i za djecu - pjesme, priče, igrokaze. Među pričama se ističu posebno “Bijeli jelen”, “Dupin”, “Min-Čan-Lin”, a igrokazi su mu “Crvenkapa”, “Pepeljuga” i “Pionir Grujo”. Tema: Preživljavanje suše Glavna misao: uvijek dijelimo s drugima jer će nam se to vratiti Likovi: Vlado, Košće, kapetan, Vladin otac, Vladina majka Mjesto radnje: Velo selo Vrijeme radnje: nekad davno Sadržaj: Više od tri mjeseca nije padala kiša. Ljudi se boje za svoje vinograde i maslenike. Sve je bilo pusto, jedino na obali su ljudi dočekivali lađu koja im je trebala dovesti vodu. Tih dana je otac bio veoma zabrinut zbog Vladinog školovanja. U selu su zbog žeđi umrle

Poe se bavio kritikom. Svi su potrčali da tamo dočekaju kišu. Zbog svojih Ubojica u Rue Morgue. smatra se ocem modernog detektivske priče. a bunari su se napunili vodom . Većina vode gubila se u zemlji. Ljudi su pili vodu i napajali svoje životinje. Tog istog dana su došle vijesti s kopna da lađa s vodom dolazi sutra u luku.Edgar Allan Poe Ponešto o piscu: Edgar Allan Poe je rođen 1809. prosinac 2004 22:59:00 | 192 komentara Crni mačak . Kada su cijevi bile postavljene izgledale su kao dvije mrtve zmijurine. Žene su britvicama. vinogradi i maslenici ponovno su bili zeleni i sve je opet bilo u redu. Od kapetana su tražili vodu da bi napunili svoje bunare. Svi seljaci su bili nestrpljivi čekajući da voda poteće cijevima. Odjednom se začu zvižduk broda koji je prevozio vodu. godine objavio tri sveska pjesama. Njegova druga velika djela su: Zvona. Posvajaju ga g. Kasnije neka žena uzme Košći nož iz ruke i učini isto što i on. ali Vladin otac je rekao da mora otići u grad na školovanje da ne bi bio siromah i bjedan. i 1831. Arhur . ako bi ostao s njim na selu. Kapetan je spojio cijevi iz lađeprema bunarima. Ljudi su iščekivali vodu . Nakon nekog vremena voda je potekla. godine u Bostonu. Ocu je bilo žao što mu sin živi tim teškim životom kroz koji je i sam prošao. Jedna od njih je bila iMaska crvene smrti. Kada je kiša pala svi su bili sretni. Objavio lektire u 29.dvije mazge. i pisanjem kratkih priča za magazine. iglama za pletenje i vretenima bušile cijevi i pile vodu. ali ih nije dovršio. Nije ga smetalo što su ga žene tukle i ogovarale. West Point. U lađi je bila pump koja je dizala vodu. Annabel Lee. Nakon što je između 1827. Uskoro je voda opet prestala teći i one dvije cijevi su izgledale kao mrtve zmije. i žene su nosile prazna vedra na glavi. i gosp. a one dvije cijevi kao da su oživjele. Allan iz Richmonda. i. Pohađao jeUniversiy of Virginia. zato je nagovorio sina da ode u grad na školovanje kako bi mu život bio lakši i bolji od onoga koji bi imao. Kada je Vlado ugledao oca odlučio je da neće otići u grad na školovanje nego da će ostati u selu i pomagati mu na zemlji. uredništvom. U isto vrijeme na drugoj strani otoka spremalo se nevrijeme. Kada je Košće vidio vodu nožem je probio cijevi i počeo piti.

On je čovjek pomajo nestalne psihe. koji je od rane mladosti privržen životinjama. Nakon toga mačak nestaje. Držli su mnogo ljubimaca. vjerojatno utjecaj alkoholizma. te nađu ženu i mačka. objesi je na drvo. te ih je uvijek držao u kući. Ne mogu reći da ga krivim. na primjer.m na zgarištu pojavi se slika velikog mačka. Mjesto radnje: Radnja se odvija negdje u Americi. ne mogavši više gledati životinju. te Gavran i druge pjesme. koja ima oblik vješala. čovjek dovodi kući crnog mačka iz neke krčme. niti da ga opravdavam. Tako žive neko vrijeme.Gordon Pim. Poe je bio inteligentan i duhovit kritičar. Dolazi policija i ne otkriva nikakvog traga. Presele se u trušnu staru zgradu. mazio… Kasnije se oženio sličnim takvom osobom. Tako redom. Čovjek se jedne noći vrati pijan i iskopa mačku oko. a onda čovjek zapazi mrlju na mačkovim prsima. u Poetskom principu. on digne sjekiru na ženu. Poolicajci sruše zid. On se malo po malo utapa u svojem vlastitom sve nebuloznijem shvaćanju i razmišljanju. koji je često teorizirao književnost. Kratak sadržaj: Priča se o čovjeku. Jednog dana. Ukratko o likovima… ili možda o liku… koji nije imenovan. a. radi besparice. žena ga zaustavi. godine od posljedica alkoholizma. Poe je umro 1849. Priče groteske i arabeske. i on konačno mirno spava. čovjek digne sjekiru na mačka. Te noći bukne mu vatra u kući i jedva se sa ženom spasi. čovjek koji je naglo postao siromašan i razdražljiv. ali čovjek lupi o zid. a iznutra se javi cviljenje. među kojim i crnog mačka Plutona. . a na zidu iznad njegovog kreveta. ubije ju i zazida ju u podrumu. koji je nedavno sagradio.

Studenog 1694. koja će mu donijeti veliku popularnost. odlazi u Cirey na imanje svoje prijateljice. Godine 1744 vraća se Voltaire u Pariz. upoznao novu literaturu. a vratio se kao filozof". što je prosvjetiteljstvo. Deset godina provedenih u Cireyu predstavlja najsretnije i najplodnije razdoblje njegova života. ali zbog šale na račun kraljeve ljubavnice markize de Pompadour. U razdoblju od 1717 do 1726 slavljen je kao prvi francuski pjesnik. nije pretjerano reći: to . jedan od rijetkih epova 18 stoljeća. Zbog uvrede regenta Filipa Orleanskog. Uz to Voltaire sklapa prijateljstva sa najznamenitijim engleskim književnicima. Ušavši u pariške mondene krugove. Kada se djelo pojavilo u Francuskoj (1734).Vrijeme radnje: Radnja se odvija u 19. U Parizu. među kojima su Swift i Pope. Voltaire. Ne manje značajno bilo je njegovo upoznavanje političkogsustava parlamentarne monarhije te filozofskih djela Newtona. gdje ostaje zatočen godinu dana. pa ga nakon trogodišnjeg boravka napušta. pariški parlament ga je proglasio "skandaloznim" i javno spalio. no nakon svađe s vitezom Rohanom. koje je svojim slugama naredio da ga javno izbatinaju. Godine 1726 odlazi u Englesku. što ga je radi osobne sigurnosti kupio na švicarsko-francuskoj granici. Godine 1778 vraća se trijumfalno u Pariz. ali je studij ubrzo napustio i posvetio se književnoj karijeri. Nakon kraćeg lutanja odlazi u Berlin. gdje ubrzo umire. gdje će ostati tri godine. zatvoren je 1717 u tvrđavu Bastilju. Rečeno je "da je Voltaire napustio Francusku kao pjesnik. stoljeću. Lockea i shaftesburyja. odnosno Potsdam na poziv pruskog kralja Friedricha II. "U Voltaireovu liku susrećemo pravoga vođu i organizatora prosvjetiteljskog pokreta.VOLTAIRE Francuski književnik. i stoga ono s punim pravom nosi njegovo ime. Rijetko je koji prosvjetitelj s tolikom izrazitošću i uspjehom u sebi sjedinio sve osnovne tendencije 18 stoljeća. bez opasnosti da budeuhićen. Boravak u Londonu predstavlja prekretnicu u njegovu životu: naučio je novi jezik. Objavio lektire u 29. i Henrijadu. najznačajniji književnik iz razdoblja prosvjetiteljstva. u obitelji siromašnog plemića. Voltaire opet dospijeva u Bastilju. S vremenom su se Voltaireovi odnosi s carem pogoršali. rođen je 21. povjesničar i filozof. Tu provodi ostatak života u vrlo živoj aktivnosti. U zatvoru je napisao tragediju Edip. iskazuje se kao talentirani pisac epigrama i duhovit satiričar. Pohađao je isusovačku gimnaziju. te ako je jednom riječju pokuša izraziti. da bi izbjegao uhićenje. potom studirao pravo. Rezultat toga neposrednog dodira s Engleskom predstavljaju njegova Filozofska pisma ili engleska pisma. mora ponovno napustiti Pariz. Voltaire. duhovite i obrazovane markize de Chatelet. gdje je imenovan dvorskim pjesnikom i historikom Luja XV. Voltaire se konačno smirio na imanju Ferney. prvim imenom Francois-Marie-Arouet. prosinac 2004 22:59:00 | 1 komentara Candide . mogao je slobodno govoriti.

da je sve rečeno. rečeno je čak i to . površan. svakojakih sumnjičenja. a za kulturni i moralni progres. nesnošljivosti i terora. protiv socijalne nepravde i ugnjetavanja. ni čitalac ne osjete pravog uzbuđenja. ili iza nekog kineskog zastora. barem po izgledu. epigramatik i dramski pisac. ili heroji mašte. spaljivati. i ništa nije lakše nego približiti odlomak jedne knjige odlomku druge. satirik i esejist.je Voltaire sam.no svagda uporna i beskompromisna borba protiv svih mogućih predrasuda i praznovjerja. a da ni autor. jedne doktrine. On je pjesnik i romansijer. teška. koji je kod Voltairea uvijek podrugljiv. a najviše protiv strašnog fanatizma. da će ući u povijest kao veliki pisac tragedija. što ga je vršio na suvremenike. sve je to rečeno. ostavio je tragove. nego splet raznih vrlina. Možete ih mučiti. kad mu je bilo trideset kao veliki povjesničar. za svoju političku i duhovnu slobodu. "Ferneyski patrijarh" doista u svoje doba predstavlja "savjest čovječanstva" i njegova mukotrpna. prirodoslovac i historičar. Voltaire je vjerovao. Sve su one ili utjelovljenje jedne ideje. Ogroman utjecaj. To je uvijek bio najlakši način. optuživali su ga za plagijat. nije izmišljanje subjekta. Sigurno nije ni zamišljao da će ljudi sa zadovoljstvom čitati njegove male pripovjetke. Njegova pripovjedanja su samee katastrofe. U povijesti europske kulture teško je naći pojavu toliko osebujnu i proturječnu. koje je autor prikazao. a u četrdesetoj je godini vjerovao da će ući u povijest kao epski pjesnik." "Ono što Voltaireovim pripovjetkama daje jedinstveni sjajan karakter. teolog i filozof." "Oni koji se nisu usuđivali napasti Voltairea zbog njegove teologije. prividno proturječnih. da se omalovaži jedan veeliki pisac. a prvenstveno kritičar. ali ih duh uvijek natkriljuje. utjecajnu i borbenu i nadasve humanu. izvučeni iz nekog paravana od laka." Što ima zajedničko tako raznovrsnim Voltaireovim djelima? Prije svega ton. dok će mu sva druga djela spavati vječnim snom na policama biblioteka. njihov tempo je tako brz da nitko nema . brz i. U tim djelima vi nećete naći ni jedne jedine osobe koju autor smatra sasvim ozbiljnom." "Kad mu je bilo 18 godina. koji se još i danas osjećaju u kulturnoj svijesti europskoga čovjeka i neprimjetno su prisutni na svim područjima duhovnoga stvaralaštva što Voltaire nesumnjivo zahvaljuje svojoj besprimjernoj univerzalnosti. ostat će zauvijek svijetao primjer borbe europskoga čovjeka protiv svih reakcionarnih snaga.

prema tome. ali. ako se tako mogu obogatiti ili spasiti svoj život. prema njegovu mišljenju. Najbolja vladavina je ona u kojoj se čovjek mora pokoravati samo zakonima. one su prevrtljive i odrezale bi nos svome mužu. a odlaze vukući noge. ili. inkvizitore. Voltaire uživa da prikaže svećenike. Što se žena tiče. Za nju su rekli. Tko ograničava svoje želje. ni u misi Requiem. koje zove muftijama. sve ispitao. Faguet prigovara Voltaireu. suce. one misle samo na to kako će obljubiti nekog mladog. je li ipak metafizik?… Tko će mi odlučno odgovoriti sa da ili ne na ma koje od ovih pitanja…" VOLTAIREOVI AFORIZMI: Sve nevolje dolaze na krilima. i da je . a ništa produbio: "je li optimist? Je li pesimist? Vjeruje li u slobodnu volju ili u sudbinu? Vjeruje u besmrtnost duše? Vjeruje li u boga? Niječe li svaku metafiziku i je li donekle agnostik. a molimo kad ih smatramo slabima. ali baš prestissimo ili allegretto najmiliji su Voltaireovi oblici. francuska ih je javnost oduševljeno . novčara. koga gorko oplakuju. kako su podmitljive i bojažljive. to jest. On ima nekoliko izabranih neprijatelja. Prestissimo na bi bio na svom mjestu ni u posmrtnom maršu. Židove. on ih malo cijeni. koje naziva magima. lijepog i dobro građenog muškarca. ANEGDOTA O VOLTAIREU: Kada su 1734 godine tiskana Voltaireova Filozofska pisma. da je "kaos jasnih ideja". Ono što zapravo čini jedinstvo ovih pripovjedaka je Voltaireova filozofija. nije lli to samo do izvjesne mjere. neskladna.vremena da se ražalosti. naivčine i filozofe. samo da izliječe nekog novog ljubavnika. uvijek je veoma bogat. u kojima hvali vjersku i političku toleranciju i engleski način života. koji se pojavljuju u svakom romanu nanovo prerušeni. one će se podati i nekom starom inkvizitoru ili nekom vojniku. da je sve pregledao. Ljude hvalimo kad ih smatramo oholima.

ni teko vjerojatan kao roman. ali i napadana. da bi s više slobode izrazio ideje. ili kao Leibnitz. koji je pisao: "Ako vječno biće nije ništa bolje stvorilo. Mjesec dana kasnije gradsko vijeće ga zabranjuje. to će biti umireniji i lakše će prihvatiti istine koje iznenađuju. zato što je hibridan. kada se ideje razvijaju brže od ustanova i običaja. ali službeno je mišljenje djelo smatralo heretičkim. CANDIDE ILI OPTIMIZAM filozofski roman francuskog književnika Voltaira. Tada književnici. "Candide" je nastao u isto vrijeme iz Voltaireova iskustva i iz ogorčenja. to je zato. FILOZOFSKI ROMAN: Filozofski roman je teška književna vrsta. Pa onda. da će čitalac uzeti te fikcije za stvanost. Naprotov čini im se poželjnim da se filozofski roman pokaže kao neko fantastičko pripovjedanje. Gledajući kako mu spaljuju knjige na lomači. jer opisuje izmišljene događaje. koji . Knjiga postaje vrlo popularna (40 izdanja za Voltaireova života). Zato će filozofski roman i filozofska priča cvjetati u vrijeme. Uostalom on ne teži toj vjerojatnosti i rado naglašuje karakter intelektualne igre koji mu je svojstven. no ubrzo se primjerci romana pojavljuju u Parizu i drugim europskim gradovima. u kojem vlada čista ludost. zašto je autor pribjego toj čudnovatoj i uvjetnoj filozofiji? Zato. ne misle ni jednog trenutka. Pisci stvarajući takva djela. cenzura ili inkvizicija. Što ih više peku. koje su u njemu pobudili izvjesni filozofi. Voltaire je prokomentirao: "Moje su knjige kao kesteni. Voltaire je svoj roman objavio 1759 godine u Ženevi. On je i roman. On je esej ili pamflet. ali smetani strogošću policija. a Voltaire je morao napustiti Pariz. jer u njemu pisac hoće da izloži ili napadne izvjesne ideje.primila. Na optužbe Voltaire jednostavno odgovara da on tu djetinjariju nije napisao. Što se čitalac više osjeti prenesen u neki svijet. kao Rousseau. Ali ne može biti ni tako ozbiljan kao esej. knjiga je spaljena. više se prodaju. koje bi se u jednom eseju pokazale kao prevratničke i vrijeđale ili ozlojedile čitaoce. pokušavaju da pobjegnu u apsurdnost i da se učine nepovredivim čineći se nevjerojatnim. što ništa bolje nije moglo stvorit". gonjeni potrebom da kažu što misle.

Time je Voltaire najavio moderna čovjeka i mudrost inžinjera. i svuda ustanoviti da je čovjek veoma zla životinja. Zaključak naučen građanski. uočavamo da Voltaire nije previše pozornosti posvetio ni čvršćoj povezanosti fabule ni produbljenijoj karakterizaciji likova. što će reći. a crkve razdiru." (A. a pogotovo bi bio neumjesan šaljivi ton koji se provlači kroz cijelu knjigu. zemlja se trese. ako već ne živi u najboljem od svih mogućih svjetova. da u Francuskoj pisci nisu nikad mlađi.je tvrdio. paragvajske jezuite. na udaru Voltaireove kritike našli su se i rat. po kojoj je svijet u kojem živimo baš onakav kakav je morao i mogao biti. jer kad bismo Voltaireove likove prihvatili kao "realne" ljude. ljudska glupost i dr. već Voltaire svom junaku "podaruje" toliko patnje i bola da fraza kako je ovo "najbolji od svih mogućih svjetova" zvuči jednostavno groteskno. tada bi nam njihove nesretne sudbine bile užasne. Voltaire je svoje remek-djelo Candida. koja im. u svojoj šezdeset petoj godini. ali se sve može popraviti. napisao 1759. i provesti svijetom jednog Panglossova naivnog učenika. mudrost nepotpunu. a neebo grmi. vjerska netolerancija. u jednoj zemlji u kojoj literaturaa ima socijalnu ulogu. koji će upoznati armije. a ne smiješne. mladog Candida. inkviziciju. svijet je lud i okrutan. To bi mogao biti smisao Candidovih riječi upućenih Panglossu kako svaatko treba uzgajati svoj vrt. Voltaire će staviti tu misao u usta Panglossa. Međutim će posljednja riječ knjige biti: "Treba obrađivati svoj vrt". Candide živi "u najboljem od svih mogućih svjetova". kao što će kasnije biti Goetheova. Sve je loše. U romanu se Leibnizova teorija ne osporava direktno. to jest da je on najbolji od svih mogućih svjetova. Paul Morand je iz toga zaključio. koji je Voltaireova posljednja riječ. . u zrelim godinama oduzima prevelik dio njihovih snaga. Francusku. Oni su oslobođeni od mlaadenačkih tjeskoba.. od jurnjave za položajima. kraljevi se tuku. Osim metafizičkog optimizma. unatoč svim nevoljama u kojima se nalazi. Tursku. To nije nikakav nedostatak i ne treba čuditi. Englesku. ali korisnu. Maurois) Promotrimo li strukturu Candida. nasilje. da je sve najbolje u najboljem od mogućih svjetova. treba osloboditi teorija i posvetiti koncentriranom radu kako bi taj svijet unaprijedio. ograničimo svoju djelatnost i pokušajmo izvršiti svoj zadatak što najbolje možemo. filozofa optimista. Bilo bi pogrešno zaključiti da je Voltaire propovijedao pesimizam. krađe. Voltaireov roman je jetka satira na račun ideje njemačkog filozofa Leibinza. ubojstva. silovanje. On drži da se čovjek. nikad toliko slobodni od svakog pritiska kao poslije šezdeset godine. neobičnim paradoksima te povrh svega ironičnim ponavljanjem kako. uporabom filozofskih pojmova u neadekvatnom kontekst (jedan od likova seksualni odnos naziva vježbom iz eksperimentalne fizike). Šaljivost ugođaja Voltaire postiže različitim sredstvima: povezivanjem nespojivih ideja i pojava.

tronckha. kad je nešto propovijedao." Već se u ovoj pjesmi vidi nacrt doktrine progresa i filozofije. Čak je i njegova velika dvorana bila ukrašena jednim velikim sagom. U francuskom dolazi u značenjau naivan. mislim. Gospođa barunica. a seoski kapelan vrhovni ispovjednik. Dočekivala je goste s dostojanstvom. živio je jedan mali dječak. Pisci našeg vremena otkrili su. i zvali Candide. koje ju je činilo još uglednijom. BARUNICA & OBITELJ: Gospodin barun bio je jedan od najmoćnijih plemića Vestfalije. bješe rumena. bila je zbog toga vrlo poštovana. svježa. za koga se ta djevojka nije nikada htjela udati. Sve je dobro danas.ten . Duša mu se na licu ogledala. i mali je Candide slušao njegova predavanja sa dobrobušnošću svoje dobi i svoga karaktera. BILJEŠKE UZ ČITANJE: POGLAVLJE PRVO: CANDIDE. U zamku gospodina baruna Thunder . Rasuđivao je prilično zdravo i vrlo jednostavno. Barunov sin u svenu je izgledao dostojan svoga oca. jer je njegov zamak imao prozore i vrata. Pangloss je poučavao . debela. Od svih pasa iz svojih dvorišta po potrebi je sastavljao svoj lovački čopor. Stare su kućne sluge naslućivale. rekao je on to duhovito. jer je mogao nabrojiti samo sedamdeset i jedno koljeno. to je iluzija. to je naša nada. koja je imala sedamnaest godina. u Vestfaliji. i što ostavlja nešto hrabrosti za budući rad. poželjna. zato su ga."Jednog dana sve će biti dobro. ostatak njegova genealoškog stabla uništio je zub vremena. PANGLOSS: Odgajatelj Pangloss bio je kućni prorok. Svi su ga zvali monseigneur i smijali se. BARUN. ali je Voltaire u Candidu napisao sve. koja je težila oko tri stotine i pedeset funta. konjušari su bili vodiči pasa. kome je priroda bila dala najblaža navike. da je svijet besmislen. koju će Voltaire razraditi u Candidu. što je bbolje nego se ljutiti. Njezina kći Cunegonda. što se o tome može reći. da je sin sestre gospodina baruna i nekog dobrog i poštenog vlastelina iz susjedstva. od latinski candidus što znači čist. nevin.

oči zažariše. zato gospodin ima vrlo lijep zamak. da nišani. jer pošto je sve stvoreno za neku svrhu.metafiziko . da gađa. i.govoraše on . koji tvrde da je sve dobro. i mi imami naočari. najboljem od svih mogućih svijetova. Divno je dokazivao. a gospođa barunuca najbolja od svih mogućih barunica. da nema poslijedice bez uzroka i da je u ovom. Prema tome. da je opet uvuće. da nose naočari.tkonckh prođe pored paravana. da budu pojedene. treba reči.teologo . Sutradan vježbao je malo bolje. nalijevo. koljena zadrhtaše. I VJEŽBALI GA ZA RAT: Tjerali su ga. osjećaja i naročitog milja. prekosutradan dobio je samo deset. mi jedemo svinjetinu čitave godine. da se kleše i da se od njega prave zamci. da pomažu jedni drugima. Noge su očito stvorene. Kamenje je stvoreno. da stupa ubrzanim korakom. i udarili su mu trideset batina pušćanom šipkom. najuri Candida iz zamka snažnim udarcem noge u stražnjicu. BUGARI SU GA OTELI. POGLAVLJE DRUGO: AFORIZAM: Ljudi su stvoreni samo zato. najveći barun pokrajine mora najbolje stanovati. da je sve najbolje. i mi imamo obuću. da izvadi iz puške šipku. sve je nužno za najbolju svrhu. ruke zabludiše. tako da je dobio samo dvadeset udaraca. a kako su svinje stvorene. a drugovi su ga gledali kao neko čudo. Upozoravam. videći taj uzrok i tu posljedicu. mladić bezazleno poljubi djevojci ruku s mnogo žara. da budu obuvene. njihova se usta sretoše. zamak gospodina baruna najljepši od svih zamaka. da se okreće nadesno. LUBAV CANDIDA I CUNEGONDE: Ona ga bezazleno uhvati za ruku. govore gluposti.kosmolonigologiju.ten . da su nosevi stvoreni. oni. Gospodin barun Thunder . POGLAVLJE ŠESTO: . -Dokazano je.da stvari ne mogu biti drugačije.

to mi se dogodilo kod Bugara. najbolji među ljudima. Lica: Hamlet . Kralj Lear. vi.NAROD ŽIVI U STRAHU OD INKVIZICIJE: Poslije zemljotresa. koji je porušio tri četvrtine Lisabona. Najpoznatije povjesne drame: Richard III. Ali. CANDIDE SUMNJA DA JE OVO NAJBOLJI SVIJET: Ako je ovo najbolji od mogućih svijetova.William Shakespare Bilješke o piscu: Živio je u jednom od najvitalnijih djelova engleske povjesti. redatelj. Hamletova majka Ofelija .Dannski kralj Polonije . a da ne znam zašto! O. pisac. Bio je glumac. Najpoznatije komedije: Mletački trgovac. dragi moj anabaptiste. još nekaka da su me samo išibali. prosinac 2004 22:58:00 | 0 komentara Hamlet .Polonijeva kći Vrijeme radnje: XV stoljeće Mjesto radnje: Danska Sadržaj: Danski kralj nenadano umire. Najpoznatije tragedije: Otello. vrijeme opće prihvaćene središnje vlasti nakon burnih godina građanskih ratova u 15. već da pripreme narodu jedan lijep autodafe.sin pokojnog i sinovac sadašnjeg kralja Klaudije . Bilo je to doba engleske kraljice Elizabete I. zar sam morao vidjeti. stoljeću. Ukroćena gospodarica. zar ste se morali utopiti u toj luci? O. Romeo i Julija.. biseru među djevojkama. da spriječe potpuno uništenje. najveći među filozofima. dragi Panglosse. Henrik IV. mudraci tezemlje nisu bili našli uspješnijeg sredstva. kakvi su tek ostali? Hajde. a od stihova najpoznatiji su: Soneti i romantična igra Oluja.V.Hamletov prijatelj Getrurda .kraljev komornik i glavni državni tajnik Horacije . kako su vas objesili. a nasljeđuje ga njegov brat Klaudije koji se ukoro . zar je trebalo da vam raspore trbuh? Objavio lektire u 29. gospođice Cunegondo.Danska kraljica.

Hamlet se. prosinac 2004 22:58:00 | 0 komentara Combray . ali i ludost. Lukavi kralj osjeća da mu od Hamleta prijeti opasnost te ga šalje brodom u Englesku uz tajni nalog da ga tamo smaknu. Kralj ne može izdržati očitu aluziju na njegov zločin i pekida predstavu. pokretač časopisa Le Banquet (1892). Slabo zdravlje primorava ga da se povuče. U ovom djelu može se puno naučiti o životu. Za vrujeme dvoboja Hamlet i Leart u metežu mjenjaju mačeve te obojica bivaju ranjeba otrovnom oštricom. Poteječe iz građanske sredine i već u mladosti pokazuje interes za mondeni život tzv. Marcel (Pariz. ubija Kralja. Bilješka o piscu: PROUST. i sva njegova ostala dijela pokazuju zajedničku atmosferu. Vrijeme koje .Njezin brat Leart hitno se vraća izPariza i doznavši da je Hamlet ubio njegovog oca. 9. želi mu se osvetiti. U tišini radi na svojemu opusu. umire. Hamletu to služi kao dokaz da su riječi duha bile istinite. ljudskim osječajima i tragediji. a umirući Leart otkriva spletku nakon čega ovaj. Hamlet želi potvrdu za te riječi duha. Ofelija poludi od boli za ocem. . velikodušnost. razboritost. kada je bio na brodu otkrio zavjeru protiv sebe. a imaju i jednog zajedničkog junaka: Vrijeme. 1913 objavljuje Du chote de chez Swann. Objavio lektire u 29. francuski književnik. Kralj i Leart se dogovaraju kako će na prijevaru ubiti Hamleta. 1871. javlja se duh oca i otkriva mu da ga je Klaudije zapravo otrovao i da nije umro prirodnom smrću. Njegov autobiografski roman Jean Santeuil(1952) objavljen posmrtno.10.MARCEL PROUST 1.). 7. U ovom djelu Hamlet se iskazao kao čovjek u kojem je okupljena borba za pravdu.18. hrabrost. koje je Kralj namjenio Hamletu. Suradnik je Figaroa. France piše mu predgovor za knjiguLes Plaisir et Les Jours (1896). vraća u dansku i sprema se na dvoboj. Kraljevski savjetnik polonije uvjren je da je Hamlet poludio zato što njegova kći Ofelija odbija Hamletovo udvaranje. povezuje ih bogata imaginacija njihova autora. Ta. Hamlet na dvoru upriličuje predstavu koja sadržajem nalikuje na umorstvo njegova oca. visokoga društva.ženi s udovicom pokojnog kralja. još prije nego je počeo djelovati smrtonosni otrov. ali i zbog Hamletove sudbine. 1922. A. ljubav. pa živi mnogo godina u izolaciji.Nakon prekinute predstave Hamlet posjećuje majku i misleći da kralj prisluškuje iza zavjese ubija polonijakoji se tamo sakrio. Sin pokojnog kralja Hamlet. pa se pretvara da je lud kako bi na taj način saznao istinu. mudrost. I kraljica koja je popila otrovno vino.

obara. sjedeljke. vrijeme kao opsesija i bol zbog prolaznosti. neukrotiva sila koja nas podvrgava svome toku. Svojim djelom Proust je ostavio dubok trag ne samo u francuskoj već i u današnjoj europskoj književnosti. 1969. lirik građanskoga komfora. mijenja svijet oko nas. susrete. za vrijeme. fiksira sunčane predjele jednoga djetinstva. analitičar. pokazao primjerom da umjetnik ne izmišlja nego otkriva: L’ artite n’ invente pas. tragatelja za izgubljenim vremenom. Nastojanje da se vrijeme zadobije. za minucioznost. da se izbriše granica između onoga što jest i onoga što je bilo inspiriraju Prousta. artist. da odabrana razdoblja potraju. . rastanke i snove. Proust fautovski tuguje za trenutkom što prolazi. Proustov osjećaj za stil. vrijeme kao uzrok nestalnosti. pariške salone. Hrvatski leksikografski zavod. za analizu najtananijih osjećanja obogatio je suvremenu francusku literaturu. il decuvre. a neki njegovi opisi pejzaža postaju duhovni zavičaj mnogih miljuna čitalaca. Proust je obogatio svoju spiritualnu realnost. igre. Proustovvječiti mladić. tvorac izvanrednih metafora u čijem se traženju osjeća tipično francuska vibracija. ruši. On je kreator mitološkog djetinstva. mnoga lica u prolazu. Podaci iz: Enciklopedija leksikografskog zavoda. Zagreb. tako je nastao njegov opsežni ciklus A la recherche du temps perdu. Snagom imaginacije.

vojvoda de Guermantes. koji se kreću u uskom krugu svojih osobnih interesa. koji ne obuhvaća ništa drugo osim svoje bogate četvrti u Parizu. najsebičniji. a s drugim dolaze u dodir samo onda kada su im ti drugi osobno potrebni. visokog društva daje nam Proust na posljednjih dvadesetak stranicaVojvotkinje de Guermantes. najglupiji i načistiji predstavnik europskog plemstva i vojvotkinja Oriane. jedinstven primjerak stila. ni jedno od njih ne vrši nikakve vanjske radnje tako da na kraju osjećamo potpunu dekadenciju Proustova društva. jer Proust je svoja lica transponirao prema licima društva u kojem je živio. Ni jedno od njih ne pokazuje neki napredak ili neki razvoj. To je društvo sastavljeno od samih grupa pojedinaca. Razgovor vode tri protagonista U traganju za izgubljenim vremenom: Swann. najprofinjeniji predstavnik kulture svoga doba. Ta lica ništa neće i zato ništa ne rade. alter ego samog pisca. Najsavršenije osvijetljenje društva. Članovi tog društva lišeni su svake aktivne volje i zato nesposobni da vrše bilo koju radnju koja bi ih vodila do nekog cilja izvan njih samih. . Društvo: Riječ društvo nekako čudno zvuči kad se govori o svijetu koji nam je Proust naslikao. Društvo romana U traganju za izgubljenim vremenomkreče se u zatvorenom krugu. vojvotkinjama i groficama iz njegove najbliže okoline. finese. A za stvaranje njezina lika Proust se poslužio princezama. jednog normadijskog dvorca i jednog luksuznog ljetovališta na normandijskoj obali. njihova budućnost ne ovisi o njihovu htijenju već o stjecaju okolnosti. površnosti i nehumanosti istoga društva.2. šarma.

stvarajući najprije ambijent koji obavija osjetila određenim svjetlom i tonom. svu retoriku. u unutrašnjosti mehanizma sakrivenog ispod površine bića i stvari. osjećati se suvremenikom stoljeća i tako izbjeći smrt . To je društvo koje se raspada bez obzira na bilo koji ljudski moral. Proust se služi bojama kao impresionistički slikar. on je i slikar vremena. On je u potpunosti raspolagao svojim vremenom i služio se njime samo za vlastita istraživanja.Proustovo djelo isto tako nije ni tendeciozno ni moralno. te na taj način pruža uvjete za postanak čistih impresija. njegov se život odvijao izvan praktičkog vremena koje su ljudi ustanovili da organiziraju rad koji od njih zahtijeva socijalni život. No. ako kod Prousta nema vanjske radnje. Proust nastoji posjedovati vrijeme u čistom stanju. Ono ne proučava vanjsku radnju već unutarnje činjenice. Slikar prostora i vremena: U jednom pismu Proust kaže: “Što se tiče stila. ne smijemo zaključiti da kod njega nema dinamike. Proust. njegova se karakteristika nalazi u samoj mehanici ljudskog zbivanja. nastojao sam odbaciti sve ono što diktira čisti razum. što bi ujedno značilo da nema života. osim što je slikar prostora. uljepšavanje i gotovo sve homotične i tražene slike. 3. da bih izrazio svoje duboke i autentične impresije i poštovao prirodni tok moje misli”. On nije poznavao sata. jer njegovo djelo daje dojam veoma bogatog vrenja.

drugom i trećem. Kod Prousta. Ali Proust nije prvi uveo te skokove u prošlost da bi dao slici više reljefa. sadašnjost i budućnost. a monokl mondenog romansijera izražava njegov jedini organ psihološkog prodiranja i nemilosrdne unutarnje analize.koja nije drugo nego fenomen memorije. Dinamične slike Unutrašnjo neprekidno gibanje oživljuje dekor i prirodu: predmeti. znači živjeti u istio vrijeme u jednom. Posjedovati sve to. dok markizu de Forstelleu monokl daje melankoličnu osječajnost u kojoj žene otkrivaju velike mogučnosti ljubavnih patnji. Tako se npr. znači pustiti vrijeme da pobjegne. Prošlost je služila kao muzej uzoraka koji su piscu stajali na raspolaganju. 4. To je isto kao izbjeći sva tri i naći se izvan njih. staklo monokla generala de Fraubervilla pretvara u jednu monstruoznu ranu. Umrijeti znači ne imati više uspomena. Taj susret prošlosti i sadašnjosti jedna je od karakteristika njegova slikanja izvan svijeta. Prošla se stoljeća pomiču i približavaju nama stvarajući sadašnjost. autorov stvaralački duh ulijeva život u neživi svijet u kojem stvari postaju individualne i ponašaju se ka živa bića. jedan od bitno proustovskih postupka. i 159. . s tom razlikom da je u isto vrijeme poetičnija i slikovitija. ne živjeti ni u jednom potpuno. Te stranice poznate su zbog karakternih crta koje pojedinim licima daju njihovi monokli. gradovi. No tada su te usporedbe bile većinom paralele bez osjetnih dodirnih točaka. Proustove dinamične slike i njegovo opisivanje predmeta vidimo na 158. naprotiv. tj izvan vremena. cvijeće. kao što živa lica. stranici ovog romana. i prema tome. sobe. prošlost je isto tako živa kao i sadašnjost. Posjedovati vrijeme znači posjedovati prošlost. jer nam otkriva proces postajanja sadašnjosti. drveće i pejzaži žive.

koju su ljudi ukrasili brodovima. kralj Ljudevit II. Venecija. Beskrajana i nemirna površina. u Zagrebu. ban Petar Bersilavić. Bio je veliki poznavatelj europske književnosti. Kao jedna od najvažnijih i najizrazitijih ličnosti hrvatske moderne napisao je novelu “Veliki grad” . crte našeg karaktera kao i karakter epohe u kojoj živimo. Ugarska. našlo je u Proustu svog velikog pjesnika. biskup Jožefić . koji se poigravaju s nestalnim oprečnostima i što nas podječa na neprekidno ponovno stvaranje primarnih elemenata prorode. godine u Senju. i domu nema granica. knez Bernardin Frankopan. grofica Apolonija. More.Taj odejevni individualizam izražava naša različita duševna stanja. nadvojvoda Ferdinand. U svojim posljednjim goinama života napisao je vrlo zapažen roman “Vuci”. drveću i moru. naš vlastiti izraz. To je prvi hrvatski roman koji govori o bujnoj hrvatskoj prošlosti. stoljeće Tema: Život i smrt velikog hrvatskog domoljuba i vojskovođe. U slikama prirode Marcel Proust najviše pažnje posvečuje cvijeću. Mjesto radnje: Hrvatska. . kardinal Matej Lang. Zuan Antonio Donaldo. kraljica Marija. kancelar Salkaj. Marino Lamudo. Evanjelist. Jakob Rainer. Glavna misao: Ljubav prema rodu. koji se pred nama bez prestanka mijenjaju. Svoje prve uspjehe postigao je pišući drame: “Prijelom” i “Svjećica”. knez Burgio.. grofica Katarina. ta nepregledna snaga. Objavio lektire u 29. ta vječna promjena. predstavljala je za njega princip mladosti: “(Mladost) je stanje prije potpunog ukrućenja i zato u društvu mladih djevojaka osjećamo ono isto koje osjećamo pred oblicima.g. a umro 1931. za domovinu vriejdi i umrijeti ikovi: Knez Krsto Frankopan. ban Ivan Zapolja. prosinac 2004 22:58:00 | 1 komentara VUCI . Njemačka Vrijeme radnje: XVI. knez Ivan Karlović. Tako odjeća prestaje biti samo tkanina i suvišni ukras i postaje sasvim sastavni dio nas samih.Milutin Cihlar Nehajev Bilješka o piscu: Milutin Cihlar Nehajev rodio se 1880. Bernardo Ričan i dr. to vječno gibanje.kneza Krste Frankopana. koje vidimo kad smo na moru”.

grofica Apolonija. Franjo Ferdinand I. trebao doći cesar Maksimilijan. Za to vrijeme grofica Apolonija nije znala što da učini za muža . Franjo I. plemenita grofica uputilau Veneciju. Mletačko viječe desetorice na čelu sa starim Marinom Saudom je to odbilom ali je pristalo premjestiti Krstu u francuski zatvor u Milanu. Tri mjeseca po dolasku u Milano. Apolonija zbog bolesti nije mogla poći s njim. Tri dana prije u Ljubljanu je došao cesarov doglavnik. kao i drugi djelovi neosvojene Hrvatske od strane Turaka. Saznavši za te događaje. u Ljubljanu ej 1514. na sve ga je načine pokušao izbaviti iz zatvora .ali nije se ni potrudio izbaviti Krstu iz zatvora. da obiđe svoje čete koje su se borile protiv Mlečana. njemačkog cara. bili pušteni na uvjetnu slobodu. zarobljen i odvezen u Veneciju. Otac Krste Frankopana . Na čelu turske vojske bio je sultan Selim I. Zato se 1517. Zatvoren je u Venecijanskom zatvoru Torreselli. Krsto je dobio obavjest da je cesar Maksimilijan umro. Zbog svih tih događaja. Krsto je još bio zarobljen . Nekoliko dana poslije za Krstom je stigao lijes s Apolonijinim posmrtnim . zbog Jadrana i pograničnog dijela između te dvije države. Francuska i njen kralj Franjo I. grofica je od njega zatražila pomoć. Frankopan je zatvoren s još dva sužnija. Krsto je pobjegao . želio je Hrvatsko-ugarsku državu pripojiti Austriji i Hasburgovcima. Jakobom Rainerom i Bernardom Ričanom. a Rainer i Ričan su. a Maksimilijan ga nije htio izvuči. Zuan Antonijo Dandalo. Čim je došao u Milano. Za to je vrijeme knez Frankopan došao u Veneciju. Polako je došla i godina 1516. Krsti su zatvoreničke dane nastojali olakšati i hercegovački ban Ivan Košača. koji je bio u posjedu Frankopana. Bernandin. a zatim se pridružila Krsti u tamnici. a za čuvara mu je dodjeljen njegov rođak. zatražio je oslobađanje Krste . To mu je poslije potanko opisala njegova sestra i Frankopanova žena. Venecija je željela savez s Frankopanima zbog opasnosti od Turaka . Bez pravog vojskovođe. Ugarska i Hrvatska bile su na strani Njemačke i Karla V. kojega su Turci otjerali s ognjišta. Tamo se poklonila duždu.g. koji su bili velika prijetnja kršćanstvu. uz jemčevinu.Sadržaj priče: Šesnaesto stoljeće bilo je vrijeme burnih povijesnih zbivanja na tlu Europe. U Oriveniku se sastao s fratrom Jožefićem i svojim ljudima. Za večerom je saznao da je jedan od cesarovih vojskovođa hrvatski knez Krsto Frankopan.. kardinal Matej Lang. cesar nije imao vojnih uspjeha. Još dok je bio u Veneciji sklopljeno je primirje . Torresella zapravo i nije bio zatvor. a Frankopani su očekivali od Venecije da im pomogne vratiti grad Senj. otvoreno su poktirali s Turcima. Odbijala je izaći ako ne puste Krstu.g. Njemačka je ratovala s Venecijom. Kad je došao cesar. Austrijski nadvojvoda. Bernardinov pomoćnik Evanjelist i sam Dandolo . Stari i lukavi Bernardin čak je i razmišljao o savezu s Venecijom da bi oslobodio sina. ali bezuspješno.

No. a Ivan Karlović je na to pristao. . Knez Frankopan je sa šest tisuća vojnika oslobodio Jajce . U Budimu se živjelo jako rastrošno. knez Krbavski. da ga imenuje hrvatskim banom. Mjesec dana kasnije. ako padne Hrvatska. več je otišao u Senj. Dandolo je u Veneciji presretan govorio Ivanu Kosači o blistavoj bitci kod Jajca. Sastanku je prisustvovao i papin izaslanik barun Burgio. kod pape Hadrijana VI. Kancelar Salkaj. jer je i njemu. Sulejmana II. Krsto je boravio u Rimu. ali u Senju su vladali protivnici Frankopoana. Godine 1524. koji je umro.g. Za pomirbu se zalagao i ban Ivan Karlović. već Klement. pasti i Europa. knez Bernardin i knez Ivan Mrsinjski. Burgijeva zadaća bila je pomiriti hrvatske knezove i ujediniti ih u borbi protiv Turaka. Na saboru su bili svi plemići osim Ivana Tahija. Tamo je susreo Stjepana Brodarića. Senja i Otočca. Nekoliko dana poslije. prošavši straže kod Modruša. Ivan Kožulić. bio je krajnje nesposoban. a kralj Ludevit II. Papa više nije bio Hadrijan VI. Papa je obećao da će slati vojnike i novce u Hrvatsku. kad je došao u Budim. Pod pritiskom knezova Stjepana Vrbecija i Ivana Zapolje. Ondije je podnio izvještaj o obrani od Turaka. postolarski sin odbio mu je dati zasluženu nagradu ž. Zadovoljan Krsto je pošao u Hrvatsku. u Križevcima je održan sabor slavonskih i hrvatskih plemića. Zbog toga je Ivan Tahi tražio od ugarskog kralja Ljudevita II. “Veličanstvenog”. U međuvremenu fratar Jožefić je postao senjski biskup. koji je došao iz Budima. Krsto Frankopan poslao je Jožefića da izvidi stanje u Budimu. Jednog dana na Trsatu su se sastali ban Petar Berislavić. koji su sada imali novog sultana. Nakon što je oslobođen prestao je tražiti pomoć ugarske u borbi protiv Turaka i okrenuo se Veneciji.  To je bila velika sramota za Ugarsku. Krsto nije zbog toga otišao u Budim. 1524. Izgubio je svoj poslijednji grad Oštrovicu. koje je sazvao ban Ivan Karlović. ban Petar Berislavić poginuo je u turskoj zasjedi. Ban je bio u teškoj situaciji. i na njegov zahtjev je otišao s njim u Budim . Svima je postalo jasno da je ban Krsto Frankopan najveći vojskovođa svoga vremena.. knez Ivan Karlović. pa i Njemcima. nakon što je saznao da je Jajce pod opsadom. Na kraju sabora odlučeno je da Ivan Karlović ostane hrvatski ban dok to želi. U teškom položaju i opasnosti od Turaka. problemima koje ima Hrvatska i o stanju kršćanstva u Hrvatskoj. te je Jožefić postao biskup bez biskupije. imenovao je Krstu Frankopana hrvatskim banom.ostacima. Ugarska je Krsti obećala Senj ako oslobodi Jajce. Ljut Krsto je fizički napao ugarskog kancelara i zbog toga je bio zatvoren. kao i razumnom dijelu Europe postajalo jasno da će. zapalila grad Bribir. Njihov sastanak prekinula je vijest da je grupica Turaka.

Knez Krsto pokopan je. ali nije preživio. Jedna je bila njemačka u kojoj su bili Ivan Karlović. u boju. Krsto Frankopan. Ferdinanove čete čekale su ga kod Varaždina. onako kao je to želio. hrvatske i frankopanske vojske. Na sastanku se raspravljalo o vojnoj pomoći njemačke Hrvatskoj. ostavljen od svih. knez Krsto Frankopan. Nakon Ljudovitove smrti u Hrvatskoj sus e stvorile dvije stranke. jer se znalo da je Sulejman II. Postalo je jasno da će između te dvije stranke doći do sukoba. Ivan Banić. koji su htijeli nadvojvodu Ferdinanda za kralja ugarske. svedena na “ostatke ostataka”. potučen je i Ivan Zapolja. Junački se borio. Petar Zrinski i mnogi drugi.William Faulkner O PISCU: . Na putu je saznao da je Hrvatsko-ugarska vojska katastrofalno uništena na Mohačkom polju. “strašnog” kneza Krstu Frankopana. poveo je vojsku prema Sisku. a Krsto je bio na čelu svoje. na sastanak s austrijskim nadvojvodom Ferdinandom. nakon te bitke. Nakon toga Krsto je otišao u Zagreb i tamo poćeo okupljati vojsku.Stoga je otišao u Augsburg . Hrvatska je nekad moćna kraljevina. osim od Katarine u blizini Koprivnice. prosinac 2004 22:57:00 | 0 komentara BUKA I BIJES . Ivan tahi i drugi knezovi i gospoda. Topovska kugla pogodila ga je u trbuh i jedan od najvećih vojskovođa koje je Hrvatska imala. Krsto se u Velikoj oženio za Katarinu. Ferdinand se okrenuo Budimu i Hrvatska je pala pod vlast Hasburgovaca. pala pod vlast Habsburške Monarhije i izgubila svog velikog junaka. Morao je s Katarinom pobjeći iz Modruša i otići u Grobnik. željeli su češkog kralja Ivana za Hrvatsko-ugarskog kralja. Bitka je započela jednog jutra. Krstin prijatelj. poginuo je. Krsto je morao poći u bitku. Krsto je imao vojsku sastavljenu od seljaka i kmetova. okupljao vojsku od sto tisuća ljudi kod Beograda. I s druge strane. Knezu Bernardinu se pomutio um. Na taj način. bratom ugarske kraljice Marije. a kraljica marija pobjegla je nadvojvodi Ferdinandu. Kad ju je skupio. U međuvremenu. Objavio lektire u 29. Sada je Hrvatsko-ugarska država bila bez vlasti. Kratko su bili zajedno. Prošle su dvije godine. Kralj Ludevit utopio se u rijeci. u koju je bio zaljubljen.

nepovezane konce I nerazriješene ljudske odnose. koji je nešto drukčiji od prethodnih I budućeh. On nastoji da književno izrazi tamu ljudske podsvijesti. Mojsije”. “Rekvijem za redovnicu”. što predstavlja pokušaj izražavanja psihičkih procesa I pojava. Fokner je napisao I nekoliko novela I pripovjesti: “Svi piloti mrtvi”. dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1950. ). kao I trilogija “Seoce”. mjesto gdje se odigrava većina njegovih romana. U romanu moderne književnosti. “Vojnikova plaća”. OSOBINE FOKNEROVOG STVARALAŠTVA: Svi Foknerovi romani sadrže. do kraja. “Uljez u prašinu”. Prihvatajući za književnu orijentaciju praćenje “toka svijesti” ili ljudska stanja podsvijesti. g. te titranje uspomena. ). Fokner je u svakoj knjizi stvarao jedan poseban imaginarni svijet. Gradić Jefferson. da bi se najbolje otkrilo psihičko stanje jednog ili više karaktera. U modernoj književnosti radnja kao I da ne postoji. mnogo više pažnje posvećuje se svijesti ili podsvijesti. “Utočište”.Wiljem Fokner (1897. Mnogo više pažnje se posvećuje psihičkom stanju čovjeka. neostvarenih težnji. Najbolji romani su: “Krik I bijes”. “Svijetlost u augustu”. “Komarci”. “Sartoris”. U književnosti se javio s pjesmama pod nazivom “Mramorni faun” (1924. razmišljanju I osjećanjima. američki pripovjedač I romansijer. “Grad” I “Palača”. “Idi. što je za mnoge čitaoce bilo nerazumnoi teško za shvatiti. misli I osjećanja izvan racionalnog plana ljudske svijesti. ali to nikako ne umanjuje književnu vrijednost modernog romana. te “Smrtna trka”. Absalome”. KARAKTERISTIKE “NOVOG” ROMANA: Karakteristike “novih” romana ili “moderne” književnosti izlaze iz klasićnih okvira književnosti 18-og stoljeća. slika. fokner pažljivo posmatra čovjeka I nastoji da otkrije najbitnije u njemu u trenutku radnje. prouzrokovane odvojenošću ljudi aparthejdom. koja upražnjavaju njeni . -1962. odražava sve raspetosti Juga. što se u suštini mnogo razlikuje od klasične književnosti. Pored romana. “Dok ležah umirući”. “Gospodske kuće”. “Absalome. kao I u njegovoj prošlosti. g.

složenog mozaičnog portreta modernog čovjeka. kakav je historijski I bio na Jugu. ne treba shvatiti kruto ili doslovno. Kod foknera postoji čitav niz maglovitosti I dvosmislenosti. koje imaju posebne međusobne odnose. oslobođenog ne samo većine bivših čvrstih tačaka. prikazuje priču sa četiri različite prspektive raspadanja jedne južnjačke porodice. njegovih otuđenja. u kome iracionalnos pobjeđuje logiku. za Foknera nisu neke realističke slike. Roman je ustvari metaforična slika cijelog svijeta na kraju treće decenije 20. Američki Jug I gradić Jefferson. TOK DOGAĐAJA: Roman “krik I bijes”. nego I sposobnosti za ljubav. Roman “Krik I bijes”. bez obzira na dvosmislenost završnog dijela. padova. I zato što upotrebljava stilske postupke koji slijede svoje komplicirane zakone. Stoljeća. nego simboličko sredstvo u izražavanju sopstvenog viđenja svijeta. Društveni položaj ličnosti u Foknerovim romanima je krajnje iznijansiran. g. “Krik I bijes” čine dvije stvari: -poigravanje sa sviješću Benjija. kojima se treba prilagoditi. nije posebno potimističan. Quentina I Jasona. povijesti Compsonovih. ali I istrajanog trpljenja.stanovnici I bijeli I crni. jer nije tehnički proziran. a crnaca kao najamnih radnika. “Krik I bijes” jeste modernistički roman. emocionano I fizičko rasulo svijeta na prekretnici. Roman “Krik I bijes”. jer I jedna I druga rasa sadrže u sebi nizove slojeva ili potklasa. moralno. ispričan je u četiri dijela: Bakitina smrt Caddyna veza sa Daltonom Amesom Njezina udaja za Herberta Heada Rođenje vanbraćnog djeteta Poništenje braka Quentinovo samoubistvo Smrt oca Bijeg Quentin sa Jasonovim novcem . te -pričanje I prepričavanje jedne određene priče sa redoslijedom događaja koji vodi kroz 30. vrlo daleko od onog uobičajenog shematiziranog viđenja svih bijelaca kao bogatih plantažera. Tu podjeljenost. Roman je slika intelektualno. savladavanja naizgled nesavladivih prepreka.

koje je praćeno jednim unutrašnjim rasulom. Dalje se susrećemo sa srednjim bratom Jasonom. g. Počevši od majke. tu ulogu preuzima Dilsey. . I želi bar malo neke ljubavi od nje. čitavo vrijeme pati zbog ponašanja svoje sestre. ustvari on želi da se domogne položaja u banci. junakinja romana I jedini vezni element obitelji Compson. predstavljena kao jedini pozitivni Foknerov lik. Tu je takođe još I Dilsey. Ona je takođe I jedina Foknerova ličnost u ovom romanu koja nema problema sa vremenom. još kao tinejđer ostaje trudna. Objavio lektire u 29. vrednoće I vještine. On nije svjestan vremena kao toka. nesposobne da pruži svojoj djeci ljubav. On ima kodeks časti. koji je nakon saznanja da dijete nije njegovo izbacuje iz kuće. čovjeka koji je predstavljen kao ženomrzac. ali ga svodi na pitanje sestrinog djevičanstva. Ali. koji odlazi na Hardvard da bi udovoljio želji svoje majke. I koja želi biti dama. koji takođe. gluhonijemi idiot. u kojoj se različiti vremenski planovi miješaju I poklapaju. on se sveti I sestri I njezinoj kćerki.Vladimir Vidrić Bilješka o piscu . koja takođe ponavlja greške svoje majke. zbogsvojih kompleksa koji proizilaze iz vremena u kojem je I ona odrasla. ali sa duhovnim uzrastom trogodišnjeg djeteta. pažnje I razumijevanja. nego ga doživljava kao cjelinu. Međutim. Svi oni su odrasli bez ljubavi. Opisan je kao čovjek koji voli samo sebe. Najmlađi sin. Zatim.- Jasonov uzaludni pokušaj da je pronađe KARAKTERIZACIJA LIKOVA: Svi likovi u ovom romanu žive u jednom vrlo teškom vremenu. ali drži samo do forme. Quentin. koji je u ovoj knjizi foknerova najružnija ličnost. prosinac 2004 22:57:00 | 0 komentara Pjesme . I svaka od njih ima svoje nedostatke. Benji. Topla I divna Caddy. S obzirom na nesposobnost majke da se brine za svoju djecu. Ni jedna od ovih ličnosti u romanu nema izgrađen kompletan I samostalan karakter. neuspjevši da ostvari svoju ambiciju. Quentin je druga izgubljena žena u romanu. I koja je već samim svojim rođenjem bila osuđena na propast. star je 33. nezdrave senzualnosti. zbog čega se ubrzo udaje za za muškarca. ljudske topline. Dilsey je svjesna da je raspad obitelji neizbježan. Uprkos sve njene brige. neurotičan I romantičan.

Vladimir ( 1875. uvijek njime izražava svoju ličnost. Židova. Slobodan stih. Tematiku Vidrićeve poezije čine aktualni prblemi njegova vremena. i iz španjolske prošlosti. Malo je pisao ( jedina zbirka Pjesme. . Jednostavnim izražajnim sredstvima i naglašenim slikarskim elementima izrazio je svoja napredna uvjerenja. klasne napetosti u društvu. usavršava stih. užitak. zamjenivći tako dotadašnje lirsko stvaralaštvo koje je bilo programatske prirode. ). a element subjektivnog nameće se na prvo mjesto. moderan senzibilitet.Vidrić. nostalgijom. ).-1909. Rimljana. Vidrićeva poezija ima svoju dubinu i kvalitete po kojima je odmah dobila svoje priznanje. po zanimanju advokatski pravnik. simbolika. dionizijski zanosi za ljeotu. osvježava metaforiku. teški problem hrvateke emigracije. ugođaji životne radosti. vanjski svijet služe Vidriću kao okvir za izražavanje subjektivnih stanja i osjćenja Vidrić je u svojim pjesmama obsjednut pesimizmom. vino. a zanimljivo je da bilo koji problem iznio. otkriva muzikalnu vrijednost riječi. obilno zasićeno folklornim elementima i uglavnom svedeno na dvije. prisutna je srednjovjekovna tematika. Pjesme Vladimir Vidrić se sa svojom zbirkom pjesama Pjesme predstavlja kao pjesnik s izuzetnim osjećajem za boju. tri teme od kojih je najznačajnija bila rodoljubljle. Grka. a mnogobrojne su slike pejzaža. Najsnažnije se dojmlju u njegovoj poeziji slike prirode i pekzaža. Neka pritajna bol i čežnja za idealnim doživljajem ljepote osnovna je karakteristika ovog našeg vrhunskog pjesnika U Vidrićevim pjesmama dolazi do izražaja nov . 1907. ali je vrlo značajan i izrazit pjesnik. Ali tu se kriju obilježja Vidrićeva stava: na taj način snažnije pjeva o problemima svog doba i svoje generacije. Po vanjskom okviru svojih motiva pjevao je najviše o prošlosti: nižu se slike iz antičkog života Egipćana. čunnosću i svim formama ljubavi.

” ( Mrtvac ) ------------------------------------------------Zbog spoznaje eda je čovjek nemoćan. stani. vječno živa. I poao je uza stube. Sa tala se dižu i kažu i kažu. Okovane pružaju k nebosklonu. I koji su mnogo ljubili. Al se anđel ganuo i rekao: -“Prečasni. ali bol koja se ipak osjeća. “ ( Roblje ) ------------------------------------------------Vidrić je također pjevao o ljudskim odnosima. Na svijetloj provi Vrzu se sapeti ljude i žene I lamaju ruke i nijemo plaču A kose im lete raspletene.Česta tema pjesama jesu robovi. Stištu prsti i grče ruke. ------------------------------------------------“Da. Što živote rasipava I živote utrunjava. . ------------------------------------------------------------------------------------ “ Ogromna. crna. I oni su Bogu zvani” “ ( Gonzaga ) ------------------------------------------------U pjesmi “Mrtvac” javlja se Vidrić pesimist. Gdje sunce tone na stranu onu. Vječno jaka. I nije se ni osvrnuo Na jecaj zemaljske ljube. svetac je halje skupio. obespravljeni ljudi lišeni slobode i ljudskog ponosa. bol koju pjesnik sakriva u svojim pjesmama. u njegovim pjesmama stalno je prisutna bol. svjestan nemoći nemoći čovjeka prema zakonima prirode. ------------------------------------------------“ Ubila ga ruka silna.

------------------------------------------------“A kad bi se našla dobra duša. Da i roba pita i sasluša.posta blijeda. Sja jutarnja zvijezda. ------------------------------------------------“A svitaše jutro. a njemu Podajte krčag niva. Imao je istančan osjećaj za boje. A mene. Kosnu se suza njina: “ Idimo. .Vidrićeva poezija primarno je poezija bola. bilo da je to bol roba koji pati za svojom domovinom dok hladi bezbrižnu gospodaricu. I trznu i . Pa se u krupnih kapljah blista. rosa je pala. rekoh. “ ( Notturno ) ------------------------------------------------Najznačajnija i najzanimljivija pjesnikova ostvarenja zasigurno jesu Pejzaž I i Pejzaž II. Dršće i trepeti Jasika širokog lista” ( Jutro ) -------------------------------------------------“Zvijezde se roje visoko I dasi će sad da krenu. Taj bi rekao:” Od tuge pogibam. U zrku se kupa mjesec I sipa svijetli i sjenu. A krasna se žena budi I grud joj otajno diše I svilne vjeđe obara I noć je i . u kojima je on prikazao stvaran život. da pravo kažem.” “ ( Ex Pannonia ) ------------------------------------------------Vidrićevo glavno izražajno sredstvo je slika. Vidrić je u svojim pjesmama oslikavao predivan pejzaž. Moje srce leti k libijskim kolibam” ” ( Pomona ) ------------------------------------------------ili da je to bola koja nočas zbližavapatricija i roba u pjesmi “ Ex Pannonia”. ------------------------------------------------“A kad se on sagnu k robu I nemoćno poče da gleda “Idimo!” šanu mi ona.biva tiše.

a i stih u kojem je ispjevao svoje pjesme. svesti jezični izražaj na najmanju moguću mjeru.U Pejzažu I sve vrvi od života. ------------------------------------------------- “Nebeski putnik mjesec Lako je odskakivao Nad svijetlim oblačnim rubom I opet u nebu plivao.” ( Pompejanska sličica ) ------------------------------------------------- . Bile su dvije plavojke Nymphe S bijelimi vjenci na glavi.. Vizualnost bila je jedna od najvećih pjesnikovih vrlina. ------------------------------------------------“ U travi se žute cvjetovi I zuje zlaćane pčele Za sjenatim onim stablima Krupni se oblaci bijele.” ( Pejzaž I ) ------------------------------------------------Dok pjesnik U Pejzažu I upotrebljava glagole kako bi što vjernije opisao krajolik u Pejsažu II upotrebljava glagole kako bi prikazao radnju. “ ( Jutro ) ------------------------------------------------“ I vjenčav se lišćem vinjage bujne Buku podižu divlju. I kad sam otvorio prozor..” ( Pejzaž II ) ------------------------------------------------Vidrićev stil. Kucaju srca. U nekim svojim pjesmama Vidrić daje samo impresionističke sličice. ------------------------------------------------“ Plahe su sjene došle iz tame I plesat stale u zelenoj travi.. stoga nije ni čudno da mu je slika bila glavno izražajno sredstvo. Budući da je svoje pjesme deklamirao morao ih je što više skratiti.. S ljpkog se gaja Bijele nimpfe ozivlju. bili su u to vrijeme novi.

U drugim pak pjesmama Vidrić pravi doživljaj potisće u pozadinu i u prvi plan dovodi slike koje poput zrcala reflektiraju taj događaj. Pjesnik je za vrijeme svoje bolesti naslućivao smrt i prikazivao u svojim posljednjim pjesmama. Purpurna pomrčina moje je vjeđe prekrila Os sunca. divlja hrid I oblak tavan. ( Grijeh ) ------------------------------------------------Posljednji način pjesnikova slikovna izražavanja. ------------------------------------------------“ S kamena po crnoj zemlji Val se dima povijava. U njegovim pjesmama počinju se javljati demoni i sablasti. Krvav joj je žar I pada u noć i u ocean. ------------------------------------------------Adieu O moja je leđa lagano Krcnula mandolina I moj se kaput raskrio. Gle! gola. slikovna i misaona komponenta združeni su u jedno. A s hridi zublja. koji je vjerovatno i njabolji je taj u kojemu sama misao obuhvaća sliku. ------------------------------------------------“ U omrkom parku jablani Bunar okružuju bijeli. Gdje smo ja i gospoja Kao saneni sjeli. vjetra i vina. vihrom raskidan. Ukraj žrtve utrnute Oboreni starac spava” ( Mrtvac ) ------------------------------------------------Vidrić se pred kraj svoga života razbolio i završio je u ludnici što je ostavilo mnoge tragove u njegovu daljnjem stvaralaštvu. Dok tavni . . a događaji bivahu zahvaćeni površno bez neka opipljiva sadržaja. ( Kipovi ) ------------------------------------------------“Ja vidim grijeh.šume i tuguju Gordi i neveseli.

Stubama tvojega grada. r ođen 1564. gdje djeluje kao glu mac. Oko 1585. ( Adieu ) Objavio lektire u 29. 3. tragedije . komedije . Zimska priča i Oluja. Richard II. Koriolan. odlazi u London. povijesne drame . Svijetlu je suza utrla Što mi sa zjena pada.Ukroćena goropadnica. San Ivanjske noći.. redatelj i kazališni pisac.. romance . Mnogi tvrde da je najveći dramski stvaratelj svih vrem ena.. Otelo. Na Tri kralja. Bilješka o piscu Wiliam Shakespeare bio je pjesnik i dramatičar. gospojo. 2. Machetb.Kralj John.Romeo i Julija. Henrik VI. Richard II. i Henrik VIII. Henrik IV. Kralj Leart. Napisao je 36 drama koje djelimo na: 1. Mjera za mjeru. Julije Ceza.A moja se ruka ganula Koja pjesmice sklada. 4. -Tako silazim.Hamlet. Henrik V. . godine u Stratford-on-Avonu u Engleskoj. prosinac 2004 22:57:00 | 0 komentara UKROĆENA GOROPADNICA .. Antonije i Kleopatra.WILLIAM SHAKESPEARE 1. Mnogo vike ni za što.

ubojstva. Najčešče upotrebljava teme smrti. iz starije pisane književno sti. koja je goropadna i koja se ne želi uda ti samo kako bi omogučila slobodno prošenje Bijanke. 2. Bilješka o djelu Radnja Ukroćene goropadnice je uzeta iz neke star ije komedije koja je u ono doba bila vrlo popularna. A povezane su time što se Bjanka ne može da uda pri je svoje sestre. Radnje se zbivaju u Pisi u Shakespeareovo doba. izišli su njegovi Soneti.supruga). otc sin. Njegovi su likovi puni ja ke psihologije i pokazuju veliko poznavanje ženske ćud i. zbirka od 154 pjesme. U komediji postoje dvije radnje: . zla. ali i iz svakidaš njeg pripovijedanja. iz svoje suvremenosti.A 1609.kroćenje goropadne Katarine . U njoj vidimo pravog Shakespearea. neovisno o tome gdje i k ada čovjek živi. Shakespeare je svoje dramske tekstove tvorio poda cima iz usmene književnosti. Sve to samo znači da svi podaci p otječu iz ljudskoga ponašanja. To je sasvim realistična komedija bez fantastike u kojoj ne glume nikakvi vitezovi ni velikaši. .prosidba Bjanke. sestra . nego ljudi iz svakodnevnog života. iz povijesti.brat. lju bavi i odnose među ljudima (muž žena. velikog i neusporedi vog poznavaoca ljudske duše. suprug .

gdje na zemlji spava. koji prikazuju pred tim preodjevenim kotlokrpom komediju " Ukroćena goropadica. da je ugledan gospodin. U prologu doznajemo da je neki lord. koji služi kao uvod. o pozornici na pozornici. Mi ne znamo što se desilo kotlokrpi nakon što su glumci odglumili komediju. jer se u određenom trenutku u prologu pojavljuju glumci koji će glumiti komediju Ukroćena goropadica. Zapravo tu nalazimo pozornicu na pozornicu. Neki šekspirologi misle da j e Shakespir napisao i završetak prologa. Ona ima korjen u jednoj priči iz " Tisuću i je dne noći ". Tada u dvor dolaze glumci. Kad se ovaj probudi. Petruccio . no ona u ovoj komediji nije do kraja izrađ ena.3. Uloga prologa Prije same komedije nalazi se kratki prolog (induct ion). naišao na kotlokrpu. koji je mnogo godi na bio bolestan. Želj an šale naredi slugama da ga donesu u dvor i obuču u sjajne haljine. sluge ga uvjere. vraćajuči se iz lova. nije Shakesp ereova. ali se ono u p repisivanju izgubilo. Ta zamisao. 4. ali ne utjeće i na samu radnj u.

Katarina Za nju govore da je "divlja mačka". Ipak nam je on simpatičan. da će ukrotiti "ženskoga zmaja". ona je jak a i samostalna. kao i duhovitost.Njega ne vode nikakvi idealniji motivi. Ispod maskom žestoke i tvrde ćudi. a ne (barem iz početka) iz ljubav i. tvrdoglava i pr kosna mlada djevojka. 5. Ona je znala da žena mora biti p rema mužu odana i vjerna. A zapravo kad malo dublje pogledamo. ali joj se to činilo smješni . nego neka težnja za pustolovinama. ne go u svemu vidi samo tobožnju blagost i dobrotu. jer s e ona u početku ponaša kao razmažena. krije se veselj ak i dobar čovjek. No prema samoj Katarini nije nikad žestok. kako bi joj pokazao da s njime nema šale i kako sve treba da bude po njegovoj volji. i "pakleni đavol". neustrašivosti i potpunog uvjerenja . sa lošim odgojem i tvrdoglavošću zbog ranog gubitka majke. te želja da se nagleda svijeta i bogato oženi. "gadni vrag". Vidi se i razlog tom mišljenju. On prihvača Katarinino kroćenje samo i z pasije i za zabavu. On te svoje postupke pred Katarinom samo glu mi. nego postupa prema njoj sa nekom vedrom galanterijom i hinjenom bezazlenošću te ne če da shvati nijednu njezinu oštru i pogrdu riječ. Valjda zbog svoje srčanosti. i zbog svoga vanrednoga humora i duhovitosti.

LUCENZIJO je običan zaljubljeni mladić. a pobudio o ne iskre dobrote i plemenitosti. ali vatren i simpatičan. pošto je naučio u Petruccija. Ostali likovi BIANCA je mala himbenica i koketa. Kad vidi. H ortenzijo). koje su već otprije tinj ale u njenom srcu. Zaljubljuje se na prvi pogled (kao Romeo) i tako je očaran. HORTENSIO nije takav idealist. Petruccio je u njoj ubio "goropadicu". GREMIJA . To što je oni ne će da priznaju. nego više tašt i ograničen. Petruccio i Katarina ne govore nigdje o svojoj uza jamnoj ljubavi. tko bi ih umio razgrnuti i raspiriti.nasamaren zadovoljava se sa gozbom . 6. da sve vidi u najljepšoj slici. ali slabić. p rihvati se svoje "udovice". jer su svi muškarci oko nje bili slabići (Baptista. da ne može dobiti Bjanku. a u Katarine prkos. bez dubljih psiholoških crt a. ali se osjeća. a drugih nije poznavala. On je ka valir. što vidimo j asno u posljednjem prizoru. ali dotle nije bilo nikoga. kako valja krotiti goropadnu ženu-ali to njemu nije poš lo za rukom.m. t o je kod Petruccija taktika. koja iza svoje nježnosti i bezazlenosti krije želju za gospodovanjem. da za vrijeme borbe u nji ma rađa i učvrščuje.

metrici. d osta obrazovan i duhovit. ali ni je tako oštra i duboka kao u kasnijim djelima. a napola pouzdanik svoga gospodara. da je njihov običaj d a mladencima otac stavlja ruke pred svjedocima te prec izno nabrajanje dragocijenih predmeta u Petrucciovoj k ući (koji su bili tipični u Taljana u to doba. A ovo je jedno od onih djela koje se najviše .tvrdoglava i neposlušna žena. uspjeh jedne glumačke gr upe ovisio je isključivo o kvaliteti djela i njegovoj lak oj izvedivosti na pozornici. VINCENZIO miran i prijazan gospodin. "UDOVICA" . To se vidi po gradnji komedije. živahniji i brbljiviji. GREMIO i BIONDELLO sluge i komedijaši. mnogim latinskim i talijanskim riječima i po karakterizaciji lica koja je snažna i konsekventna. na Hortenstijevu žalost jer on nije Petruccio. ali ga Tranijeve i Biondellov e šale naljute. On zna kakva je bila tadašnj a Pisa (na glasu s vrlih građana). samo je Gremio duhovitiji.TRANIO je napola sluga. U Shakespeareovo doba. 7. U ovom se djelu saznaje da je Shakespeare vjeroja tno bio u tadašnjoj Italiji. na stalo oko 1595 godine. Zaključak Ukroćena goropadnica je jedno od ranijih djela.

Henrik VI.. Bilješka o piscu Wiliam Shakespeare bio je pjesnik i dramatičar. osim št o sadrže osnovno značenje.Ukroćena goropadnica.. Čini od njih vrhunska djela. Suvremenost tragedije svijedoče moderna djela s temom o Hamletu pren esenom u današnje doba (u nas je najpoznatije takvo djelo drama Ive Brešan . iz povijesti. Na Tri kralja. 2.) najbol ja tragedija u povijesti svjetske književnosti.Romeo i Julija. Zimska priča i Oluja. prikazuje se i prikazivat će se na pozornici. povijesne drame . i Henrik VIII. Richard II. Objavio lektire u 29. Machetb.prikazivalo. Shakespeare je svoje dramske tekstove tvorio podacima iz usmene knjiž evnosti. 3. godine u Stratford-on-Avonu u Engleskoj.Kralj John. On ih preuzima od drugih pisca i preoblikuje ih. A 1609. Mjera za mjeru. 4. prosinac 2004 22:56:00 | 0 komentara HAMLET . Ni fabule Shakespeareovih djelova nisu njegove. komedije . Otelo. Mnogi tvrde da je najveći dramski stvaratelj s vih vremena. Koriolan. izišli su njegovi Soneti. jer je prikladno za nju. Napisao je 36 drama koje djelimo na: 1.Hamlet.. Kralj Leart. San Ivanjske noći. iz svoje suvremenosti. Richard II. Henrik V. Antonije i Kl eopatra. odlazi u London. romance . Oko 1585. kriju u sebi niz suznačenja. 2. Henrik IV. izrekama tadašnjeg vremena. zbirka od 154 pjesme. rođen 1564. Bilješka o djelu Mnogi tvrde da je Shakespeareova tragedija Hamlet (1600. gdje djeluje kao glumac. Tako Shakspeareove riječi. kraseči ih pučkim pjesmama. iz starije pisane književnosti. No to nije samo djelo povijesti. redatelj i kazališni pisac. tragedije . Mnogo vike ni za što.WILLIAM SHAKESPEARE 1. ali i iz svakidašnjeg pripovijedanja. a bio je i majstor stvaranja mnogoznačnosti pjesničkog jezika. Julije Ceza..-1601.

Kralj i Laert odluče. a nasljeđuje ga njegov brat Klaudije. No Hamlet nije toliko cijenjen. Hamlet U Hamletovom ponašanju postoje najraznovrsnija tumačenja.a "Hamlet u selu Mrduša Donja". Kraljica ispije čašu s otrovom. na prijevaru s otrovanim mačem. saznavši za urotu. nakon čega ovaj ubija kralja. Shakespeare je stvorio djelo za sve ukuse i sva vremena. koliko po karakterizaciji samih l ica. ubija Polonija koji se sakrivao iza zavjes a. Jedno od tumačenja odnosi se na edip . kao i večine Shakespearovih djela. te adaptacija od Slobodanke Aleksić "Hamlet u podrumu"). Želeć p otvrdu. Izabrani su stihov zadovoljili školovane plemiće. nastala u ra zličitim vremenima i shvačanjima ljudi. Hamlet organizira p redstavu. Kad Klaudije vidi aluzij u na njegov zločin. je poznata jer ju je Shakespeare uzimao iz drugih djela iz svojih suvremenika ili ranijih pisc a. Pogotovo se to odnosi na Hamleta. Hamletu. a Hamletovo ludilo i dosjetke zabavljale su običan puk. čime traži osvetu. a Laert traži osvetu za o ca i sestru. Saznavši za očevu smrt. Klaudije šalje Hamleta na brod u Englesku s namjerom da ga t amo ube. za tu strašnu optužbu. Fabula Danski kralj iznenada umira. U dvoboju. U njegovo su doba svakakvi ljudi gledali pretstave i pridonosili njenom uspjehu. te umire. 4. Laert otkriva Hamletu spletku s kraljem. prekida predstavu i time daje Hamletu dokaz na Duhove riječi. Sinu pokojnog kralja. kralj i kraljica. tumače Ofelijinim odbijanjem Hamletova udvaranja. vrača se u Dansku i prihvaća dvoboj s Laertom. Hamlet se pretvara lud. Fabula ove tragedije. Ofelija se ubija. Hamlet i Laert mjenjaju mačeve i obojca bivaju ranjeni otrovo m. Njegvu ludost. Zato je mo rao stvoriti djelo prikladno i školovanom plemstvu i običnom puku. javlja se duh n jegova oca i otkriva mu da ga je Klaudije otrovao. koja radnjom sliči na umorstvo njegova oca. po fabuli. Hamlet. ubiti Hamlet a. Bojeći se. namjenjenu Hamletu. koji s e ženi udovicom pokojnog kralja. Nakon prekinute predstave. mačevanje ukus šire publi ke. Hamlet posječuje majku i misleći da ga Klaudije prisluškuje. To je i uči nio. 3.

Zakljućak Hamlet je jedna od ranijih komedija. nego običan čovjek. Mora u kojojoj pris ustvuje sve ono najgore od ljudskih strasti: podlost.ski kompleks. Hamletova intelektualnost nasuprot malo pametni h ljudi kraljeve okoline. Likovi se u svojim odnosima nadopunjuju: Hamletovo poštenje nasuprot Klaudijevoj podlosti. živjeti ili umrijeti?. ubiti ili oprosti ti?. koje dovodi do gore situacije. Razlika između dviju faza. nastala u drugoj fazi. 5. Hamletova pretjerana osjetljivost nasuprot Horacijevu preciznošću. odlaže i usporava samo izvršenje. sebičnost. Hamletovo pretjerano razmišljanje i odlaganje nasuprot Laertovu b rzom djelovanju. U Hamletu otkrivamo Shakespeareovu borb protiv svijeta. tj. Za Hamleta ne postoji osjećaj djelovanja u pravo vrijeme. On si postavlja taj problem i nijedan vanjski događaj nemože mu više šk oditi koliko on sam sebi može. čini ga bližem i modernijim. o Hamletovom ponašanju. na groblju). Hamlet iz more izlazi sav rastrgan i nemoćan dase opire. koliko sa samim sobo m. otkriva pokvarenost u svijetu (ratovi i pokvarenost u kraljevskim obiteljima). nego što mu je oca u bio taj stric. Hamlet postavlja pitanje biti ili ne biti?. ljubomora sina prema ocu kao suparnika u ljubavi prema m ajci. Njegov je problem što postoji na ovome svijet u. On nam uz po moć Hamletovih monologa. nakon kome dija i povijesnih drama iz prve faze i prije ostalih slavnih tragedija iz treće fa ze. prevare i izdaj e. Samim time što Hamlet nij e nikakav div ili heroj. 6. Zb og svoje neodlučnosti i boježljivosti da ne povrijedi majku. su tragični junaci. odnosi se na njegovu neodlučnost. a djeluje kada to nije potrebno (kad ubija Polonija). Sam lik Hamleta otkriva se u svojoj raznolikosti tek u odnosu prema dr ugim likovima. "Biti ili ne bit" U Hamletu se ne javlja toliko sukob sa svijetom. Hamlet je zapravo lik noćne more koja se ostvaruje. On razmišlja kada treba da djeluje (kao nakon povratka u Dansku. Hamleta više boli to što se majka udala za stric. Hamlet je paraliziran od prevelikog razmišljanja. No najrasprostranije tumačenje. U Hamletu Izgleda kao da se i sam Shakespeare že . Hamlet zapravo strada od borbe sa samim sobom.

prosinac 2004 22:55:00 | 0 komentara Budi Svoj .Vinko Brešić Priređivač Vinko Brešić je rođen 1952. Umro je u oskudici početkom veljače 1793. Mirandolina. Objavio lektire u 29.Carlo Goldoni Biljeąke o piscu: Carlo Goldini rodio se u Mlecima 1707. u imučnnoj obitelji lječnika Giulija rodom iz Modene i Mlečanke Margarite Sadoni. To je jedna od rijetkih drama u kojima. 1731. 1990. diplomirao je pravo na sveučiliątu u Padovi. Napisao je preko dvjesto komedija. članaka. Dragi naš Šenoa. autor književnopovijesnih studija i eseja. te na kraju on postaje strastveni zaljubljenik u njih. on se u nju zaljubi i smatra je izvanrednom ľenom.časopisi Milana Marjanovića. grof od Allaflorite koji su u nju zaljubljeni te treći vitez od Ripafratte koji nije naklonjen ľenama.g. godine. markiz od Forlipopolia. tijekom čitavih pet čina.g. profesor je hrvatske književnosti na zagrebačkome filozofskom fakultetu. glavni junak dominira nad okolišem i zaokuplja sav interes.li suprostaviti svijetu. prosinac 2004 22:55:00 | 0 komentara Gostioničarka Mirandolina . Objavio lektire u 29. dok u četvrtoj fazi izgleda da se on pomirijo sa svijeto m. Miąljenje o djelu: Djelo je zanimljivo jer prevladava humor. grof od Allaflorite. 1984.g. Matkiz od Forlipopolia. Ortencija Mjesto radnje: Firenca (Mirandolinina gostionica) Sadrľaj: U Firenci u gostionici Mirandoline koja osvaja srca mnogih koji u njenu gostionicu svrate odsjela su tri stranca. Ona se sluľi pretvaranjem te mu udovoljava na sve načine i kad stekne njegovo povjerenje. Na kraju kad ga izmuči i ponizi udaje se za drugoga. Mirandolina je snalaľljiva ľena i uz pomoć svojih sposobnosti uspjeva pokoriti muąkarca koji nikad nije volio ľene. Mirandolina ga ľeli poniziti i pokoriti te mu otkrije slabost. . recenzija i kritika te nekoliko knjiga (Dobriša Cesarić. Likovi: Vitez od Ripafratte.

Smatra se da je Hamlet već postojao prije te je Shakespeare samo poboljšao. zadnja faza saszoji se od smirenih djela gdje se pisac pomiruje sa svijetom. Sadržaj Ova zbirka pjesama govori o hrvatskom narodnom preporodu. Kralj Lear i Kleopatra.Osim što se radi o spletkama u kraljevskom dvoru. Njihovi tekstovi nadahnjuju hrvatski narod da se bore za svoju nacionalnost. aktivni dio jednoga znatno širega i dugotrajnijeg procesa nazvanoga hrvatskim narodnim preporodom.William Shakespeare Bilješke: William Shakespeare živio je u jednom od najvitalnijih razdoblja engleske povijesti. Autobiographies by Croatian Writers.Ta drama je možda doživila najraznovrsnija tumačenja ostlih kritičara. Uz više izdanja djela hrvatskih pisaca sastavio je također antologiju hrvatskoga putopisa (Hrvatski putopisi. 1994. 1996. 1993. a kraj tj. stoljeća izabrao one tekstove koji najviše nadahnjuju i bude nadu. Novija hrvatska književnost. Pisac opisuje staru Dansku uglednu. kao dvadeset jednogodišnji mladić kreće u London gdje je surđivao s dramatičarima te je ubrzo počeo sam surađivati. Zapažanja o djelu: Ova drama spada u jedno od Shakespearovih remek djela koja su se proslavila oko cijelog svijeta. odnosno smrću glavnih likova. Radnja se odvija u Danskoj u kraljevskom dvorcu.) i suvremenoga pjesništva o Zagrebu (Zabreg. Središnje mjesto pripada razdoblju tridesetih i četrdesetih godina poznatome pod imenomilirski pokret. Priređivač Vinko Brešić je od mnogobrojnih pjesnika XIX.1992.). pjesnici su bili nositelji hrvatskog narodnog preporoda. Ispunjavaju ga mnogi značajni događaji koji su bili presudni za nacionalni opstanak i mnogi značajni ljudi koji su u njima sudjelovali. Shakespeare rođen uz gradiću Stratfordu. prosinac 2004 22:55:00 | 0 komentara Hamlet . Devetnaesto je stoljeće jedno od bremenitijih u hrvatskoj povijesti. . Ti pisci. Ta djela pisana su u nekoliko faza. Macbeth. Otelo. Hamlet. Objavio lektire u 29. U to vrijeme engleski jezik postiže zrelost i bogatstvo koje daje odlične uvijete za stvaranje književnih djela. domovinu i jezik. ilirski je pokret bio samo središnji. Vrlo jako dolazi do izražaja nezadovoljstvo i mržnja te su svi osjećaji u negativnom pravcu. Da se radi o drami to vidimo po načinu pisanja te po završetku koji u drami uvijek završava tragično. državi prijeti i vanjska opasnost od neprijatelja. 1996. kraljevsku obitelj u kojoj vlada tjeskobna atmosfera.). nadopunio Hamlet. Napisao je mnogo vrhunskih djela koja su se proslavila cijelim svijetom a to su Romeo i Julija.

Vrlo se teško. pisana je u dijalogu i sastoji se od pet glavnih čina. no očevom smrti on gubi nadu.energije da mu odgonetnuo tajnu koju je poveo u grob. pitanje života ili smrti u svom životu. a postupci se svi svode na staru uzreku “Oko za oko. (četvrti čin ). zub za zub”. Citiranje: Kao citat bih izdvojio tekst od strane 37. pokvarenost i zlo u obitelji.Čitajući knjigu možemo primjetiti da je uništen život te obitelji jer se međusobno sukobljavaju. Ja bih tog duha definirao kao neku energiju. a zajedno i kraljica s kraljem kojeg je probo Hamlet. Kraljica Gertruda. Inače odnosi su vrlo primitivni. savijest koja je mučila Hamleta. očajnost i nadu koja se posebno vidi kod Hamleta. gdje se Hamletu javlja duh mrtvog oca te mu ispovijeda istinu. postaje nesiguran i zna da otac nije mogao odjednom umrijeti. jer sve na ovom svijetu kao novac nemože nas usrećiti ako nas stalno “grize” savijest. . Na mene je ova drama ostavila trag u savijesti. od 40. Glavni krivac tomu je Klaudije koji je to uzrokovao zbog političkog i društvenog okvira. U borbi Hamlet i Laert iskazuju svu mržnju i dolazi do borbe za život ili smrt. Sigurno je bolje biti pošten s čistom savijesti nego da sve imamo te da nas savijest muči cijeli život. Isto tako vrlo mi se dopao peti čin i to od 141. Ima posuđenih riječi iz latinskog. stranice gdje se vidi sva ta mržnja. Svodi se na osjećajnost. Tada prestaje postojanje kraljevske obitelji. Opis: Hamlet je bio dobro odgajan i ugledan muškarac koji je trebao naslijediti svog oca. izdaje. ona propada. Tema: Tema ove drame je propast kraljevske obitelji zbog međusobne mržnje. što se posebno vidi na Hamletu. ljubav života. Hamletova majka vrlo se lako pomirila sa smrću svog muža što nam govori da ta ljubav nije mogla biti velika. a time i nesigurnosti u državi. Ostale osobe u dvoru to shvaćaju kao da je Hamlet poludio te da ne želi prihvatiti stvarnost. Shakespeare nam je htio objasniti da nije tako završila samo jedna obitelj već ih je u tom vremenu. no pošto su oštrice otrovane oni umiru. Stilske karakteristike djela: Ovo je povijesna drama koja nam govori o tragičnom životu danske obitelji. Također kod svakog novog prizora je kratko opisano mjesto radnje i ponašanje osoba. očajnosti i ljubomore koja dovela od kraja postojanja. doba renesanse mnogo izgubilo kontrolu nad dvorom. gotovo nikako nije mogao pomiriti s tim događajem i pojavom očevog duha on se zaklinje da će se osvetiti. Jako je osjećajan i sentimentalan što se posebno vidi u njegovom ponašanju. Ideja: Ideja ove drame bi bio temeljit i ne uvijek lak životni prikaz jedne ugledne kraljevske danske obitelji. Opis je vrlo detaljan što znači da je i najmanja sitnica zapažena. koje nas kratko uvodi u događajnu situaciju. te se njegov otac pojavio u obliku duha tj. od 150. osjećamo ljubav koja nema granica te bi sve učinila za njega. Ipak prema Hamletu je vrlo vezana. Drama je prevedena s engleskog jezika. Vrlo je nesretan i postavlja si pitanje “biti ili ne biti” . a nejasni izrazi su objašnjeni ili prevedeni pa su na krajevima stranica otisnuti mali riječnici.

Zbog sigurnosti kralj ga šalje u Englesku. ma kakvi oni bili. ali se on nenadano vraća. koji su zajedno odrasli. Nitko mu nije vjerovao i svi su govorili da nemože podnijeti smrt oca. Možda on želi biti kralj. Jednim slučajem majka je pozvala Hamleta na razgovor.Možemo pretpostaviti da je bila prisiljena da se uda Klaudija. Sljedećeg puta Hamlet je također bio na straži. prosinac 2004 22:54:00 | 9 komentara . Oni započnu mačevanje. a Hamlet je nato probo Klaudija koji im je priznao da su oštriče otrovane. nečega tužnog. Horacije je Hamletov najbolji prijatelj. pa je kraljica popila vrč i umrla. Ima mnogo radnje i nema opisnih odlomaka te mi se zato sviđa i svakako bih ju dalje preporučio za čitanje. Njih dvoje mogli su međusobno diskutirati probleme. Kao čovijek je uvijek brinuo o drugome brigu te nije imao svoje mišljenje i mogao se lako nagovvoriti.Ne obazire se na ništa te on nema nikakvih osjećaja. a kralj predlaže danaest borbi. Vrlo su bili začuđeni i odlučili da samo Hamletu priopče taj događaj. a Horacije i Osric gledaju mrtve. danki kralj vrlo je hladana. Hamlet nije mogao vjerovati te se zakleo da će se osvetiti. no u međuvremenu se Ofelija utopila. Mišljenje: Ova drama vrlo mi se svidjela. i nema nikakvu odgovornost prema drugima. bezosjećajana i tvrdoglava osoba koja si je zabila cilj u glavu i uporno ga želi dostići. Klaudije. Polonijevu kćer i svi su se nadali svadbi. Uvijek je bio uz Hamleta i spreman saslušati ga te ga nikada nije ostavio u “štihu” te se pokazao kao njegov brat. duh oca otkrio mu je da ga je Klaudije otrovao. Ubojica je i to je platio svojom smrću te je od Hamleta pronađen i uklonjen kao izdajnik kraljevskog dvora. Objavio lektire u 29. ali po svojim sposobnostima on to nikako nemože postići ili biti. Iza pisanih riječi nalazi se više značenja kod kojih se treba malo zadržati jer se inače gubi stvarna smisao te Shakespearove drame. Kratki sadržaj: Jedne večeri na straži dogodilo se nešto neobično. Da ju je Klaudije uistinu volio priječio bi ju da popije otrovani vrč no njemu to nije bilo bitno. Horaciju. Glumci su prikazivali dramu u kojoj je kralj bio prevaren i otrovan. a to je Hamlet iskoristio i riječima napao kralja. Tada se začuje buka koja je bila posvećena Fortinbrasu jer se vratio kao pobijednik iz Poljske. ali Hamlet nije mogao podnijeti bol i očaj pa se nije pojavio. Zbog nje dolazi do sukoba između Laerta i Hamleta. ali su oštrice bile namazane otrovom što oni nisu znali. ne samo za lektiru već i za opće obrzovanje. Kada je kralj predložio da nazdrave oni nisu pristali. pa možemo reći da za njega vrijedi uzreka “prošao bi kroz vatru da dostigne cilj”. a iza zavjese se nalazio Polonije kojeg je Hamlet zabunom ubio. Marcelu i Bernandu se ukazao duh bivšeg danskog kralja. jer na čitatelje ostavlja osjećaj tragedije. Na kraju svi odlaze i iznose mrtva tijela te se čuje pucanje topova u čast mrtvih. U to vrijeme kralj i kraljica su slavili svoj novi brak. Opraštaju se od života i zaajedno umiru. Kad su došli glumci koji su trebali zabaviti goste neočekivano se pojavio Hamlet. no to joj je bila najveća greška u životu koju je morala platiti smrću. Hamlet je bio zaljubljen u Ofeliju.

Na dan 15. Divlja ljepota kavkaskog gorja ostavila je neizbrisiv trag u njegovoj psihi i nadahnula ga na mnoga kasnja knijževna djela. listopada 1814. Kad mu je bilo tri godine. Teško je shvatiti koliko je taj mladić koji je za sve to vrijeme vrlo burno živio i mnogo putovao . 161. Tek kad je. Srpnja 1841. snažno dojmili taknoćutog dječaka. Otac mu je bio iz stare ali osiromašene plemičke obitelji.privukao je na se pozornost šireg čitateljstva. U preostale četiri godine. Uvijeti su bili vrlo strogi – mala udaljenost i pištolj velikog kalibra . Jurij Petrovič vraio se na svoje imanje i samo je od vremana do vremena posjećivao sina . kad ga je protivnik pogodio ravno u srce. Budući da je bio slabašan i boježljiv baka ga je tri puta vodila u toplice na Kavkaz. a pogotovo treći kad mu je bilo jedanaest godina . on je napisao svoje najbolje djelo i jedini roman Junak našeg doba. Pjesnikova smrt izazvala je duboku žalost u naprednom djelu ruske javnosti ali komentar na »na najvišem mjestu «glasio je :«Tako mu i treba !« Podatke pronašla u M. Ljermontov »Junak našeg doba« (str. ali je pobjedu izvojevala baka i zadržala dječaka kod sebe . Mališan je volio i oca i baku . Ljermontov je stajao nasmiješen. a njihov razdor utjecao je na njega tako da se za rana povukao u sebe . J. koji je bio stupio u rusku službu . Njegova baka nije se od samog početka slagala sa zetom.održan je dvoboj u podnožju planine Mašuk. Ta je činjenica pridonijela da je dječak prerano sazrio. s pištoljem podignutim uvis. stvorio u te četiri godine – mnoštvo potpuno zrelih umjetničkih djela . Oboje su svojatali malog Mihaela . J. LJERMONTOV Bilješka o piscu : Mihail Jurčević Ljermontov rodio see 2. Puškinova smrt nije bila prekretnica samo u Ljermontovu životu nego i u njegovu stvaranju. st osnovao došljak iz Škotske . pa i dvora. u Moskvi . a nakon kćerine smrti nastao je između njih dvoje otvoren sukob. st.M. od kojih su neka ugrađena u temelje ruske književnosti 19. koju je u 17.) .-167. napisao je pjesmu Pjesnikova smrt . umrla mu je majka. od 1837.FATALIST . Ti su se boravci. do 1841. potresen viješću o Puškinovoj pogiblji.

razum ? Zašto moramo odgovarati za svoje postupke ?« (str. 151) Jeli naša sudbina već određena ili je to samo slučajnost? » Vi tražite dokaze – predlažem vam da na sebi iskušamo može li čovjek po svojoj voli raspolagati svojim životom . da li je to očito na njegovom licu. tj. može li netko izbjeći on što mu je suđeno!? U ovom djelu mi možemo samo pročitati opis poručnika Vulića. I. Ovo djelo govori o tome dali netko vjeruje da mu je sudbina već određena. ili je svakome od nas naprijed određen kobni trenutak … Tko hoće da proba ? . to je prikazao kao okladu između Pečorina i poručnika Vulića.Bilješka o djelu : U svim djelima koje sam da sada čitala ima neka pitanja na koja ni mi nikad nećemo moći odgovoriti. Može li se sudbina mjenjati . zašto nam je onda dana volja. ili je to sve puka slučajnost ono što nam se dogodi. Pisac je u jednom djelu djela otvorio pitanje da li čovjek može predvidjeti sudbinu nekog drugu. šta je volio u mladosti … Pitanje koje je Ljermontov postavio u djelu Fatalist nećemo moći nikad odgovoriti: »…. Pisac je u ovom djelu upotrijebio jednu vrlo posebnu metodu kako dokazati dali je čovjeku određena sudbilna ili samo slučajnost . ako je zbilja sve preodređeno. jer pisac piše u prvome licu i piše samo o svojim unutarnjim osobinama . pitanja koja ćemo odnijeti u grob ne riješena.

« (str.) Može li netko predvidjeti nečiju smrt? »zagledah mu se u oči. učinilo mi se da vidim pečat smrti na njegovu blijedom licu. ali . -------------------------------------------------------------------------------------------------------Imao je pravo ! – Ja sam jedini shvatio zagonetno značenje tih riječi jer su se mene ticale . šteta je tog čovjeka …. i nehotice sam bio prorekao nevoljniku njegovu sudbinu . ali on odčeka moj ispitljivi pogled mirno i netrmice i osmjehne se blijedim usnama . instinkt me nije prevario – dobro sam zapazio na njegovu izmjenjenu licu pečat skore smrti. 160) .valjda mu je tako suđeno!…« (str. 153. Koji ga je vrag tjerao da noću razgovara s pijancem ! Uostalom .Da.« (str.-------------------------------------------------------------------------------------------------------Hajde da se kladimo – rekoh u šali . 158) Može li čovjek izbjeći sudbinu ? ». -Kako? -Tvrdim da sudbine nema – rekoh istresući na stol dvadeset zlatnika .unatoč njegovoj hladnokrvnosti . sve što sam imao u džepu.

” (str. crna kosa. Uto jedan . 152.Opis pručnika Vulića: “Vanjština poručnika Vulića potpuno je odgovarala njegovu značenju. Bio je hrabar . sve to kao da mu se uskladilo samo da mu može dati pečat posebna stvora. koji ne može imati iste misli i strasti kao oni koji mu je usudosudio za drugove. Visok rast i tamna put . govorio je malo ali oštro . Navečer su uvijek igrali karte . crne prodorne oči.) Sadržaj: Djelo počinje kako pjesnik govori o tome kako mu se samo jednom dogodilo da dva tjedna provede u kozačkom naselju. Neki su govorili da postoji popis u kojem piše čas naše smrti . jednu večer kad im je to dosadilo počeli su razgovarati o tome dali netko vjeruje u sudbinu ili ne. prevelik ali pravilan nos – njegova nacionalna značajka. tužan i hladan osmijeh što mu je vječito lebdio na usnama. nikom nije povjeravao svoje osobne i obiteljske tajne . nikad se nije udvarao mladim kokinjama…. ali ga nitko nije vidio. gotovo nikad nije pio vina.

Radi dokaza da u pištolju ima metaka opalio je jedan hitac u zrak ali tada je pištolj opalio. i to iznijeo . prosinac 2004 22:54:00 | 0 komentara ROMEO I JULIJA . Objavio lektire u 29. Javili su mu da je Vulić . Zaspao je pred zoru . Tada je oficir ustao od stola i krenu u drugu sobu gdije je stajao obješen jedan pištolj. Pečorin je ušo kroz prozor u kuću i uspio uhvatiti kozaka. Kad su svi vidjeli namjere poručnika pale su još neke oklade.William Shakespeare 1. Poručnik je uzeo pištolj i uperio ga sebi u glavu i opalio. BILJEŠKA O PISCU 2. Pečorin je tvrdio da na poručnikovu licu vidi pečat skore smrti .srpski poručnik ustane od stola i predložio da dokaže kako je sudbina u pitanju a ne samo slučajnost. Ubio ga je jedan pijani kozak sa sabljom.nitko nije imao hrabrosti .ali ga je u četiri sata ujutro probudilo neko lupanje na prozoru. KRATAK SADRŽAJ . poručnik ubijen. a da će on ući u kuću. ali u tom trenutku u pištolju nije bilo metaka.Pečorin je rekao kozačkom kapetanu neka zabavi kozaka . Pečorin je živio u jednom malom stančiću. Nakon tog događaja kozak se zatvorio u jednu kuću na kraju sela.a poručnik je tvrdio da neće uskoro umrijeti. Nakon završene oklade svi su se vratili svojim kućam . a Pečorin je predložio okladu.i uzeo ga. Kakd je pitao tko želi to isprobati na vlastitoj koži .

Zatim mora pobjeći. ZAPLET : Na zabavi Romeo susreće Juliju. ali njegovi osjećaji prema Juliji priječe ga u tome i on se skriva kod franjevca Lorenza.UVOD: Već u uvodu možemo shvatiti kako su dvije ugledne obitelji : Montecchi i Capuletti u svađi. Tibaldo. Naslućujemo da je Romeo zaljubljen u Rosalinu. POČETAK: Glava obitelji Capuletti organizira zabavu. Preneražen prizorom. jer uskoro dolazi knez. Romeo ubija Tibalda. Romeo tek tada shvaća pravi smisao života.Romeo i Julija se tajno vjenčaju VRHUNAC : U jednoj svađi. knez osuđuje Romea na progonstvo u Mantovu. Romeovog prijatelja. Capulettijev sinovac. RASPLET: . ubija Mercuzia. Tako na glavnom veronskom trgu izbija svađa koja završava upozorenjem kneza Escala. djevojku iz roda Capulettija. Između njih se rodi ljubav. bez ograničenja koje nameće mržnja između njihovih obitelji. Želeći osvetiti smrt svog dobrog prijatelja. čista i iskrena. a Romeova ljubav prema Rosalini navede ga da dođe na zabavu.

On odlazi u grobnicu Capulettija i misleći da mu život bez Julije više nema smisla. Zbog vječne ljubavi na koju se zavjetovala udajom za Romea. Nad mrtvim tijelima njihove djece oni se mire jer shvaćaju da je uzrok tome nerazumna mržnja koja je nametnula granice istinskoj i čistoj ljubavi i time donijela svima golemu nesreću. str. “Zublja sama Nek od nje uči sjati. uglednog. mladog i bogatog plemića.74 . KRAJ: Nakon tragedije u grobnicu dolaze ostali članovi obiju obitelji. Fratar Lorenzo. Kad ples se svrši.Otac i majka žele Juliju udati za Parisa. SOCIOLOŠKA I PSIHOLOŠKA KARAKTERIZACIJA GLAVNIH LIKOVA Romeo je mladić iz ugledne i bogate veronske obitelji Montecchi. 3. ona radije izabere smrt nego udaju za Parisa. Nerazumnu mržnju pobjeđuje njegova beskrajna ljubav i odanost Juliji. a šalje poruku Romeu da je ona zapravo živa. daje Juliji napitak koji bi je trebao uspavati. On je na neki način žrtva sukoba dviju veronskih obitelji. Nažalost. Djeva ta Na crnom plaštu mrkle noći sja Ko alem kam na uhu crne žene – I nije vrijedan svijet krasote njene. želeći spriječiti tragediju. Neposredno nakon toga Julija se budi i vidjevši da joj se muž ubio zbog tuge uzima bodež i oduzima sebi život. glasnik ne dospijeva na vrijeme reći Romeu istinu. ja ću je potražit I uz nju blagu divlju ćud ću razblažit. ispije otrov i umire. Uz druge djeve kao snježna.”. citat. čista Golubica u jatu vrana blista. jer su i Rosalina i Julija iz obitelji Capuletti. Sad vidim da je to mi prva ljubav Jer ne vidjeh još cvijetak tako ubav.

Za Romea. a ne reći da je poduzetan i hrabar mladić. “Dvije ponajljepše zvijezde na nebu U nekom poslu sad odilaze I mole oči njene neka sjaju Na njinoj stazi dok se ne vrate. o Romeo! Zašto si Romeo? O zataji oca svog. Ej.”. Od sjaja njenih obraza bi zvijezde Potamnjele ko svijeća od sunca. Pun je vedrine i mladenačkog zanosa. a susret s Romeom označit će njen život.Romeo shvaća da je sreo sudbinu te je spreman učiniti sve. ne možemo. citat. no ljubav je za nju odviše sveta da bi joj bilo što mogla biti zapreka. 78 Spremna je odreći se svega. da su njene oči tamo gore. pa čak i roditelja i svog imena da ostane s Romeom. Bez Julije život mu je poput pustinje pa zbog toga nepromišljeno oduzme sebi život i izaziva veliku tragediju. . citat. str. osim što je smrtno zaljubljen u Juliju. 83 Julija potječe iz ugledne obitelji Capuletti. str. Shvaća kako se zaljubila u neprijatelja. Nikad mu ne ponestaje motiva. A njezine bi oči na nebu Obasjale sav svemir takvim sjajem Te ptice bi ko obdan zapjevale. sve dok postoji veza s Julijom. “Iz ljute mržnje niče ljubav medna! Ah. A zvijezde tu u glavi njezinoj. prekasno te ja upoznah bijedna I nemila je srca mog sudbina Da mora ljubit mrskog dušmanina!”. “Romeo.

Ona je sama po sebi besmislena. ali nažalost i polaže kao žrtva besmislenim ljudskim slabostima. Romeo moj. 5. slatko bi Mirisalo i s drugim imenom. ljubav koja istovremeno spaja i razdvaja. str. IDEJA Ljubav je temelj na kojem se gradi život. Da slušam još il da odgovorim? JULIJA. svu milinu svoju divnu Sačuvao i bez tog imena. METAFORIČNOST . TEMA Sjajna. 6. da i nije Romeo. Baš tako bi Romeo. Drugo ime Na sebe uzmi – ime nije ništa! Što nazivljemo ružom. To je ljubav koja probija hladne zidine dvaju svjetova. pa ću ja Poreći da se zovem Capuletti. neiscrpna. duboka i veličanstvena ljubav dvoje mladih koja je kao da kroz cijelu priču strmoglavo ide ka propasti i zloj kobi. Ne kaže se uzaludno da ljubav pobjeđuje mržnju. odbaci svoje ime Jer ono nije dio bića tvog. To je konac ogromne i bogate ljubavi i početak najveće tragedije koja može zadesiti roditelje. I mjesto njega uzmi mene svu!”. ali je na neki način bila nužna da se nadvladaju ljudske slabosti. citat. ROMEO(za se).Tek tvoje ime moj je dušmanin Jer ti si ti i bez tog imena. 84 4. U romanu o Romeu i Juliji ovo je na prvi pogled tragedija koja se nepotrebno desi.Odbaci ime to – il ako ne ćeš. “Montecchi” nije niti ruka niti nnga Niti lice niti trup ni drugo ništa Što pripada muškarcu. čudesna. Prisegni da me ljubiš.

gotovo nerazumna. izuzetna.”. . više od smrti i od samog života. Borba između Tibalda i Mercuzija također je jedan zanimljivi dio. savršena i jedinstvena.Tko nije nikad osjetio rana I brazgotini taj se podsmijeva – Al tiho! Kakva svjetlost prodire Kroz onaj prozor tamo? To je istok. NAJZANIMLJIVIJE U ROMANU Najzanimljiviji dijelovi u romanu su prvi susret između Romea i Julije.108 1. snažna. dogodi u svega nekoliko dana.82 2)”A bujna glazba tvog jezika Nek objavi svu sreću naših duša Što daje nam je ovaj susret mili. ljubav. str. Što zavidan je.Metaforičnost u ovom romanu uočava se u monolozima glavnih likova. zato je ovaj dio značajan. smućen već i blijed Od bijesa što si ljepše ti od njega. – Sunašce. 1) “ROMEO. plamteća ljubav koja se. Zato nemoj njemu Da služiš više kad je zavidan. citat. U njemu poginu nevini mladi ljudi i taj dio označava početak ove čitave tragedije i sudbonosnih događaja. te borba u kojoj Tibaldo i Mercuzio pogibaju. ali istovremeno razlog je i ljubav. Njihova je ljubav kao svjetlo u beskraju mraka i mržnje. Susret Romea i Julije zanimljiv je jer označava bit ovog romana. A služiš njemu. Možda bi u nekim drugačijim okolnostima tijek ovih događaja krenuo prema sretnijem kraju. Ona je više od obične ljubavi. prema priči. a izražena je u prvim razgovorima između Romea i Julije. citat. Livreja mu je vestalska zelena I bijela. Treba spomenuti da je zapravo uzrok tragedije prije svega mržnja između dviju obitelji. str. A Julija je sunce. kakvu tek budale nose – Odbaci je –“. Izađi sada i udavi mjesec.

kad se s vatrom združi. prosinac 2004 22:54:00 | 0 komentara KOKO U PARIZU . Ako Romeo i Julija možda nisu živjeli u Veroni.DOJAM O KNJIZI Kad sam dobio knjigu. Zatim sam je počeo čitati i tako.35 Objavio lektire u 29. neće se valjda nikad pouzdano utvrditi. citat. Ona će uvijek buditi mladost i uzbuđenje u čovjekovom srcu. Jer naglost ko i tromost kasni k cilju.”.95 8. shvatio sam da je ona i sada posebna. za koji tvrde da je bio lijes Julije Capulettijeve. ali tradicija o tom živi još i danas te se u Veroni na jednom vrlo romantičnom mjestu strancima pokazuje neki stari sarkofag.Ivan Kušan Naziv djela: " KOKO U PARIZU " . živjet će vječno u ovoj tragediji. Ova će priča uvijek ponovno oživljavati u svim generacijama koje osjećau ljubav. stranicu po stranicu. str. – “.“LORENZO. mislio sam da je to priča o kojoj se već sve zna. tim više što u vremenu u kojem živimo previše mržnje ima u svijetu oko nas. citat. “Da li je tragedija Romeo i Julija doista istinit događaj ili nije. takva divlja naslada imade I divlji kraj – u slavlju svome gine. citat.107 “LORENZO. Baš ko barut. str. str. Ne – pasti može tko bez glave juri.”. Ono što tu knjigu čini posebnom je da od početka naslućujemo nesretan kraj i ta se slutnja osjeća i u najsretnijim trenucima u priči. E. U isti tren se s njom i raspline. U tome je sva ironija ovog djela. I najslađi se med nam gadit stane Kad okus mu je najugodniji Jer jedući uništavamo tek – Pa zato budi umjeren u milju.

najveću svjetsku nagradu za dječju književnost. književnik i prevodioc. "Zagonetni dječak". . a od djela za odrasle značajnije su mu knjige: "Razapet između". francuskog i ruskog jezika. Zlatlo je Kokov prijatelj. Iako nije osobito hrabar. ne bježi ni od najgorih sitiuacija. Likovi: Koko.scenarija prema vlastitim djelima i dobitnik je gotovo svih književnih nagrada za dječju i omladinsku književnost. gdje se i školovao. "Toranj" i "Trenutak unaprijed". Često se češka lijevom rukom iznad desnog uha. Zlatko je bistar i domišljat dječak i nadasve veliki prijatelj. dok se radnja odvija u Parizu. te drame. Želi da mu se prijatelji dive kao hrabrom i domišljatom dječaku. Bio je i nosioc hrvatske kandidature za Andersenovu nagradu. filmske i TV . Mnoge svoje knjige sam je ilustrirao. Napisao je niz TV . Najpoznatija djela za djecu i omladinu su mu: "Koko u Parizu".Pisac: Ivan Kušan. Piše romane i novele za djecu i odrasle. Načitan je i pun znanja. "Zidom zazidani". U njegovj glavi rodio se san iz kojeg proizlazi čitava radnja. trinaestogodišnjak iz Zagreba. a od 1939. Vrijeme radnje: Sedamdesetih godina prošlog stoljeća.scenarije. "Domaća zadaća". kritike. akademski slikar. Dobro pozna Pariz. pravog imena Ratko Milić. a u njegovom opisivanju jako pretjeruje. Poznat je i po prevođenju sa engleskog. Rođen je 1933. a ne da ga drže kukavicom i slabićem. godine u Sarajevu. Mjesto radnje: Početak i završetak radnje odvija se u Zagrebu. a ni kupati se. "Koko i duhovi". Koko mu slijepo vjeruje. "Ljubav ili smrt". godine živi u Zagrebu. jer je zadivljen njegovim svekolikim znanjem. a od jela jako voli punjenu papriku. Koko ne voli učiti. "Uzbuna na Zelenom Vrhu".

Vodi ih u svoj skroman stan i pokazuje im sliku Mona Lisu. Nasmijalo me kad je u početku priče Zlatko pričao Koku o Parizu. Negativci Jean i Michel koji se žele proslaviti nekim "velikim" djelom i njihovo očevi. pa čak i po cijenu vlastitog života. pomalo umišljeni novinar. nespretni brijači. Na aerodromu ih dočekuje slikar Poklepović. Bogalj sa drvenom nogom tajanstvena je ličnost u romanu. Zlatkov ujak. Osim njih tu su još Merie i Katsarida. Oko otmice slavne slike ispreplelo se mnoštvo uzbudljivih događaja i Koko na kraju biva otet. Oteli su ga sinovi lažnih brijača Michel i Jean. koju je naslikao slavni talijanski slikar Leonardo da Vinci. Poštenje i otpor prema svakoj vrsti kriminala. slikar Poklepović zvani Pokle. zapravo agenti osiguravajućeg društva Frederic i Charles. Otac od Merie . Kratak sadržaj: Koko se veseli putu u Pariz iako ga je Zlatko pomalo prestrašio svojim pričama o tom gradu. No o svom filmu Worson je dao intervju čuvenom pariškom reporteru Marcel Cleveru i na taj način mnogi su se zainteresirali za čuvenu sliku. Marcecel . Tema: Kriminalističko-pustolovna. a slikar Poklepović ispriča im priču o filmskom redatelju Allesu Worsonu i njegovom filmu koji se snima u Parizu i svojoj ulozi u čitavom poslu. kći uglednog novinara i sin bogatog brodovlasnika. Koko i Zlatko zbunjeno gledaju u sliku. Zlatkov ujak. pa čak i agenti osiguravajućeg društva koji su se prerušili u brijače. Pouka: Prijateljstvo i odanost prijatelju u najtežim situacijama. zamršena priča o nestanku najpoznatije slike na svijetu i njen pronalazak uz niz smiješnih i opasnih dogodovština. Zlatko spašava Koka i ispostavlja se da slika uopće nije ukradena.pojavljuje se kad je najpotrebnije i na kraju se ispostavlja da je to sam Kušan. reditelj Worson i brodovlasnik Somais predstavnici su imučnijeg sloja Pariza. . a Koko se budi iz sna.Koko i Zlatko glavni su likovi priče.

sa lo šim odgojem i tvrdoglavošću zbog ranog gubitka majke. krije se veseljak i dobar čovjek. No pre ma samoj Katarini nije nikad žestok. .Ukroćena goropadica. kako bi joj pokaza o da s njime nema šale i kako sve treba da bude po njegovoj volji. koje su već otprije tinjale u njenom srcu. Ona ima korje jednoj priči iz " Tisuću i jedne noći ". o pozornici na pozornici. Mi ne znamo što se desilo kotlokrpi nakon što su glumci odglu komediju. ona je jaka i samostalna. nego u svemu vidi samo tobožnju blagost i dobrotu. jer se ona u početku ponaša kao razmažena. tko bi ih umio razgrnuti i raspiriti. A zapravo kad malo dublje pogledamo. Ta zamisao. i zbog svoga vanrednoga humora i duhovitosti. Ona je znala da žena mora biti prema mužu odana i vjerna. 5. 4. jer su s vi muškarci oko nje bili slabići (Baptista. a drugih nije poznavala. no ona u ovoj komediji nije do k izrađena. "gadni vrag". nego neka težnja za pustolovinam a. ali dotle nije bilo nikoga. On prihvača Katarinino kroće nje samo iz pasije i za zabavu. tvrd oglava i prkosna mlada djevojka. da će ukrotiti "žensk oga zmaja". Ipak nam je on simpatičan. te želja da se nagleda svijeta i bogato oženi. Vidi se i razlog tom mišljenju. a pobudio one iskre dobrote i ple menitosti. nije Shakespereova. Petruccio Njega ne vode nikakvi idealniji motivi. Neki šekspirologi misle da je Shakespir napisao i završetak prol ali se ono u prepisivanju izgubilo. a ne (barem iz početka) iz ljubavi. i "pakleni đavol". Hortenzijo). Katarina Za nju govore da je "divlja mačka". Petruccio je u njoj ubio "goropadicu". neustrašivosti i potpunog uvjerenja. kao i duhovitost. nego postupa prema njoj sa nekom vedr om galanterijom i hinjenom bezazlenošću te ne če da shvati nijednu njezinu o štru i pogrdu riječ. Valjda zbog svoje srčanosti. Ispod maskom žestoke i tvrde ćudi. On te svoje postupke pred Katarinom samo glumi. n u raja mili oga. ali joj se to činilo smješnim.

Zaljubljuje se na prvi pogled (kao Romeo) i tako je očaran. 7. prihvati se svoje "udovice". nastalo oko 1595 godine . To što je oni ne će d a priznaju. na Hortenstijevu žalost jer on nije Petruccio.Petruccio i Katarina ne govore nigdje o svojoj uzajamnoj ljubavi. živahniji i brbljiviji. Kad vi di. dosta obrazovan i duho vit. metrici. To se vidi po gradnji komedije. a u Katarine prkos. On je kavalir. nego više tašt i ograničen. HORTENSIO nije takav idealist. GREMIJA . ali ga Tranijeve i Biondellove šale naljute. mnogim latinskim i talijanskim riječ ima i po karakterizaciji lica koja je snažna i konsekventna. LUCENZIJO je običan zaljubljeni mladić. ali vatren i simpatiča n. Zaključak Ukroćena goropadnica je jedno od ranijih djela. VINCENZIO miran i prijazan gospodin. što vidimo jasno u posljednjem prizoru. da sve vidi u najljepšoj slici. kako valja krotiti goropadnu ženu-ali to njemu nije pošlo za rukom. 6. ali slabić. da za vrijeme borbe u njima rađa i učvrščuje. ali nije tako oštr a i duboka kao u kasnijim djelima.nasamaren zadovoljava se sa gozbom TRANIO je napola sluga. Ostali likovi BIANCA je mala himbenica i koketa. samo je Gremio duhovitiji. U ovom se djelu saznaje da je Shakespeare vjerojatno bio u tadašnjoj I taliji. ali se osjeća. a napola pouzdanik svoga gospodara. pošto je naučio u Petruccija. da ne može dobiti Bjanku. koja iza svoje nježnosti i bezazlenosti krije želju za gospodovanjem. to je kod Petruccija taktika. On zna kakva je bila tadašnja Pisa (na glasu s vrlih građana). "UDOVICA" tvrdoglava i neposlušna žena. bez dubljih psiholoških crta. GREMIO i BIONDELLO sluge i komedijaši. da je nj ihov običaj da mladencima otac stavlja ruke pred svjedocima te precizno nabr .

na njenu istinsku vrijednost. ona pokazuje svu tragediju kako čovjek može poniziti sebe i druge. Značajna su mu djela: "Plava ruža". prosinac 2004 22:52:00 | 0 komentara Hamlet . Ona istovremeno upozorava da je čovjek nemoćan ispraviti svoje pogreške ako dozvoli da mu vrijeme izmakne iz njegove kontrole. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje i danas radi kao sveučilišni profesor. prikazuje se i prikazivat će se na pozornici. opterećeni vlastitim ograničenjima.ajanje dragocijenih predmeta u Petrucciovoj kući (koji su bili tipični u Taljana u to doba. eseje i scenarije. Obitelj u koju je došla izolirala ju je zbog toga što je bila drugačija od njih. . "Koraljna vrata" i "Pokora". nisu mogli prihvatiti.Pavao Pavličić Naziv djela: "TROJICA U TRNJU" Pisac: Pavao Pavličić rođen je u Vukovaru 1946. "Zeleni tigar". Objavio lektire u 29.William Shakespeare Ovo je jedna tragična priča. godine. "Dunav". U ovom našem svijetu jedinstven primjer za to bio je život i smrt princeze Diane. a istaknuti je pisac romana za djecu i mladež. Objavio lektire u 29. a to oni. "Trojica u Trnju". U Shakespeareovo doba. "Vukovarske razglednice". prosinac 2004 22:50:00 | 33 komentara TROJICA U TRNJU . Diana je trpjela svakakva poniženja. jer je prikladno za nju. uspjeh jedne glumačke grupe ovisio je isključiv o o kvaliteti djela i njegovoj lakoj izvedivosti na pozornici. Dok je živjela. Jedan je od najpoznatijih hrvatskih pisaca kriminalističkih romana. Ona duboko uranja u ponore ljudskih slabosti. Tako nas i ova pripovijetka “Breza” podsjeća na vječne istine o čovjeku i time dokazuje koliko je ova tema prisutna u svakom vremenu i svakoj sredini. "Umjetni orao". A ovo je jedno od onih djela koje se najviše prikazivalo. ali i njenu obitelj. Tek je njena smrt podsjetila čitav svijet. Pripovjetka “Breza” me pomalo podsjetila na tu suvremenu tragediju. nerazumijevanja i ogovaranja. Piše romane.

hrabar. Dobar je prijatelj i slijedi Bracu u svim akcijama iako se boji. Zahvaljujući njegovoj oštroumnosti i upornosti započelo je traganje za pljačkašem banke. Poštenje. pa često dovodi sebe i prijatelje u neugodne i smiješne situacije. jer se rastavio od mame. snalažljiv i uporan. Hrvoje je plemenit. Braco živi u istoj zgradi u kojoj i Hrvoje. Najvišr voli djevojčicu Bibu i gospodina Solarića. Likovi: Hrvoje živi u novoizgrađenoj kući u Dugavama. Zločin se za ispunjenje ciljeva ne isplati. Naselje Dugave u izgradnji. Mjesto radnje: Zagrebačko naselje Trnje . humanost i zajednički rad uvijek dovode do pozitivnih rezultata. . Pouka: Prijateljstvo i odanost prijateljima. Prilično je brbljiv. Dobar je prijatelj i inteligentan. Oca nerado spominje. Po svojim osobinama pravi je vođa. Tut je najmanj od trojice dječaka. a rado odlazi u Trnje gdje je prije živio i gdje ima puno prijatelja. Žgoljav je i slabašan i stalno radi sklekove kako bi ojačao. Tema: Pustolovno-kriminalistička priča sa naglašenom humanosti i poštenjem.Vrijeme radnje: Ljetni praznici u vrijeme izgradnje naselja Dugave.

Vratili su se natrag u baraku i pronašli torbu punu novčanica. Dok je pričao svoju priču na vratima barake pojavio se susjed Cvik i tetovirani. Našli su ključ bakine kuće i ušli unutra. Pljačkaši su ih vezali i zakucali vrata barake izvana. Vani je već bila ploicija u zasjedi. a u isto vrijeme opljačkana je i banka u Trnju. Dječaci su primijetili čovjeka kojeg je opisao Hrvoje i počinje potjera. No više se nije vratio. Konačno su na bakinoj kući u Trnju ugledali znak koji je Hrvoje uvijek crtao. naselje u kojem je nekad stanovao. jer je baka otišla u toplice. Bilješka o piscu . Braco i Tut dali su se u potragu za Hrvojem. Nasmijalo me: Kad je Tut trčkarao i radio čučnjeve. Dječaci su odmah znali da im Hrvoje želi nešto poručiti. Rastužilo me: Kad je striček Solarić morao u bolnicu. Slavlju nije bilo kraja.Braco i Tut žive u nezanimljivom zagrebačkom naselju Dugavama. Hrvoje je morao otići u Trnje. U tom trenutku pojavio se Hrvoje. Svi su ga uzaludno tražili.WILLIAM SHAKESPEARE 1. Po cijele se dane igraju pucajući iz pištolja na napuštenom gradilištu. Neznanac im je uspio umaknuti i oni se vratiše kući. na nisu daleko stigli. Sutradan su se uputili u napuštenu baraku. Dovela ju je Biba po Hrvojevoj uputi. Dječaci su se uputili na policiju i sve su ispričali policijskom inspektoru.Kratak sadržaj: Hrvoje. prosinac 2004 22:50:00 | 69 komentara UKROĆENA GOROPADNICA . Uzbudilo me: Kad su lopovi upali u baraku u kojoj su bila djeca. a iz nje je izašao neznanac koji im je jučer umaknuo. nahraniti bakinog psa i mačka. Ugledali su poruku i postalo im je jasno zašto se Hrvoje krije. Svi su im u tome pomagali i uspjeli su mu ući u trag. Objavio lektire u 29.

Mnogi tvrde da je najveći dramski stvaratelj s vih vremena. ljubavi i odnose među lj udima (muž .žena.Wiliam Shakespeare bio je pjesnik i dramatičar. Julije Ceza. San Ivanjske noći. Oko 1585. Napisao je 36 drama koje djelimo na: 1. neovisno o tome gdje i kada čovjek živi. Radnje se zbivaju u Pisi u Shakespeareovo doba. .. U njoj vidimo pravog Shakespearea. povijesne drame . 2. ubojstva. Najčešče upotrebljava teme smrti.brat. romance . velikog i neusporedivog poznavaoca ljudske duše.supruga)... Otelo. nego ljudi iz svakodnevnog života. Mnogo vike ni za što. ali i iz svakidašnjeg pripovijedanja. Machetb. iz starije pisane književnosti. iz svoje suvremenosti. Henrik IV.Ukroćena goropadnica.Hamlet.prosidba Bjanke. i Henrik VIII. 3.Romeo i Julija. Kralj Lea rt. koja j e goropadna i koja se ne želi udati samo kako bi omogučila slobodno prošen je Bijanke. Koriolan.. odlazi u London. zla. komedije . Henrik VI. U komediji postoje dvije radnje: . redatelj i kazališni pisac. sestra .Kralj John. tragedije . A povezane su time što se Bjanka ne može da uda prije svoje sestre. Bilješka o djelu Radnja Ukroćene goropadnice je uzeta iz neke starije komedije koja je u ono doba bila vrlo popularna. gdje djeluje kao glumac. To je sasvim realistična komedija bez fantastike u kojoj ne glume nikak vi vitezovi ni velikaši.kroćenje goropadne Katarine .sin. Richard I I. zbirka od 154 pjesme. Na Tri kralja. 4. Henrik V. otc . iz povijesti. izišli su njegovi Soneti. 2. Mjera za mjeru. Sve to samo znači da svi podaci potječu iz lju dskoga ponašanja. rođen 1564. godine u Stratford-on-Avonu u Engleskoj. Njegovi su likovi puni jake psihologije i pokazuju veliko poznavanje ženske ćudi. Antonije i Kleopatra. A 1609. suprug . Richard II. Shakespeare je svoje dramske tekstove tvorio podacima iz usmene knjiž evnosti. Zimska priča i Oluja.

a ne (barem iz početka) iz ljubavi. koji prikazuju pred tim preodjevenim kotlokrpom komediju " Ukroćena goropadica. da je ugledan gospodin. Neki šekspirologi misle da je Shakespir napisao i završetak prol oga. vraćajuči se iz lova. U prologu doznajemo da je neki lord. Uloga prologa Prije same komedije nalazi se kratki prolog (induction). o pozornici na pozornici. neustrašivosti i potpunog uvjerenja. Mi ne znamo što se desilo kotlokrpi nakon što su glumci odglu mili komediju. On prihvača Katarinino kroće nje samo iz pasije i za zabavu. 4. Tada u dvor dolaze glumci. Ta zamisao. krije se veseljak i dobar čovjek. No pre ma samoj Katarini nije nikad žestok. ali ne utjeće i na samu radnju. nego u svemu vidi samo tobožnju blagost i dobrotu. Katarina . ali se ono u prepisivanju izgubilo. nego postupa prema njoj sa nekom vedr om galanterijom i hinjenom bezazlenošću te ne če da shvati nijednu njezinu o štru i pogrdu riječ. Kad se ovaj probudi. da će ukrotiti "žensk oga zmaja". Petruccio Njega ne vode nikakvi idealniji motivi. Zapravo tu nalazimo pozornicu na pozorni cu. Ona ima korje n u jednoj priči iz " Tisuću i jedne noći ". kao i duhovitost. Ipak nam je on simpatičan. Valjda zbog svoje srčanosti. nego neka težnja za pustolovinam a. koji služi kao uv od. jer se u određenom trenutku u prologu pojavljuju glumci koji će glumiti k omediju Ukroćena goropadica. koji je mnogo godina bio bolestan. kako bi joj pokaza o da s njime nema šale i kako sve treba da bude po njegovoj volji. te želja da se nagleda svijeta i bogato oženi. 5. On te svoje postupke pred Katarinom samo glumi. nije Shakespereova. gdje na zemlji spava. naišao na ko tlokrpu. Željan šale naredi slugama da ga donesu u dv or i obuču u sjajne haljine.3. sluge ga uvjere. no ona u ovoj komediji nije do k raja izrađena. Ispod maskom žestoke i tvrde ćudi. i zbog svoga vanrednoga humora i duhovitosti.

a u Katarine prkos. što vidimo jasno u posljednjem prizoru. da za vrijeme borbe u njima rađa i učvrščuje. koje su već otprije tinjale u njenom srcu. ali vatren i simpatiča n. HORTENSIO nije takav idealist. tvrd oglava i prkosna mlada djevojka. VINCENZIO miran i prijazan gospodin. GREMIO i BIONDELLO sluge i komedijaši. jer se ona u početku ponaša kao razmažena. GREMIJA . ali slabić. "gadni vrag". da ne može dobiti Bjanku. a pobudio one iskre dobrote i ple menitosti. tko bi ih umio razgrnuti i raspiriti.Za nju govore da je "divlja mačka". Ostali likovi BIANCA je mala himbenica i koketa. živahniji i brbljiviji. Ona je znala da žena mora biti prema mužu odana i vjerna. Petruccio i Katarina ne govore nigdje o svojoj uzajamnoj ljubavi. a drugih nije poznavala.nasamaren zadovoljava se sa gozbom TRANIO je napola sluga. To što je oni ne će d a priznaju. koja iza svoje nježnosti i bezazlenosti krije želju za gospodovanjem. 6. samo je Gremio duhovitiji. sa lo šim odgojem i tvrdoglavošću zbog ranog gubitka majke. to je kod Petruccija taktika. da sve vidi u najljepšoj slici. i "pakleni đavol". On je kavalir. kako valja krotiti goropadnu ženu-ali to njemu nije pošlo za rukom. ali joj se to činilo smješnim. Kad vi di. ali ga Tranijeve i Biondellove šale naljute. dosta obrazovan i duho vit. pošto je naučio u Petruccija. ali dotle nije bilo nikoga. prihvati se svoje "udovice". nego više tašt i ograničen. ona je jaka i samostalna. Vidi se i razlog tom mišljenju. Petruccio je u njoj ubio "goropadicu". ali se osjeća. "UDOVICA" tvrdoglava i neposlušna žena. bez dubljih psiholoških crta. Hortenzijo). a napola pouzdanik svoga gospodara. na Hortenstijevu žalost jer on nije Petruccio. jer su s vi muškarci oko nje bili slabići (Baptista. Zaljubljuje se na prvi pogled (kao Romeo) i tako je očaran. A zapravo kad malo dublje pogledamo. . LUCENZIJO je običan zaljubljeni mladić.

Primorci. Trećoj skupini pripadaju povijesni romani (Urota Zrinsko-Frankopanska i Kraljica Lepa). da je nj ihov običaj da mladencima otac stavlja ruke pred svjedocima te precizno nabr ajanje dragocijenih predmeta u Petrucciovoj kući (koji su bili tipični u Taljana u to doba. povukao se iz službe i posvetio književnom i političkom radu.EUGEN KUMIČIĆ BILJEŠKE O PISCU: Eugen Kumičić rođen je 11. Obiteljska tajna i Petar Zrinski. nastalo oko 1595 godine . Gospođa Sabina i drugi). metrici. prosinac 2004 22:50:00 | 1 komentara ZAČUĐENI SVATOVI .. Začuđeni svatovi i drugi) u kojima na romantičan način opisuje istarske ljude. On zna kakva je bila tadašnja Pisa (na glasu s vrlih građana). Iz njega se može mnogo toga naučiti o poštenju i borbi za život dostojan čovjeka. Objavio lektire u 29. Studirao je filozofiju u Beču. DOJAM O DJELU: Djelo je zanimljivo. pomorce i seljake. Više puta je bio zastupnik u Hrvatskom saboru. Drugoj skupini pripadaju gradski romani u kojima je pokušao kritički prikazati zagrebačko građansko društvo (Olga i Lina. A ovo je jedno od onih djela koje se najviše prikazivalo. godine u Zagrebu. Pobijeljeni grobovi te drame Sestre. Godine 1883. Zaključak Ukroćena goropadnica je jedno od ranijih djela. Sirota. . mnogim latinskim i talijanskim riječ ima i po karakterizaciji lica koja je snažna i konsekventna. Preko mora. U Shakespeareovo doba. siječnja 1850. Ostala djela su romani i pripovijetke: Neobični ljudi. u Brseču. ali nije tako oštr a i duboka kao u kasnijim djelima. svibnja 1904.7. u prvom redu ribare. Teodora. uspjeh jedne glumačke grupe ovisio je isključiv o o kvaliteti djela i njegovoj lakoj izvedivosti na pozornici. To se vidi po gradnji komedije. Njegovi romani dijele su u tri skupine. prikazuje se i prikazivat će se na pozornici. a umro je 13. Prvu skupinu sačinjavaju istarsko-primorski romani (Jelkin bosiljak. jer je prikladno za nju. U ovom se djelu saznaje da je Shakespeare vjerojatno bio u tadašnjoj I taliji.

a kasnije saznaje da su zapravo bili braća. Od njih saznaje da nije nahod već da mu je Alfredo Saletti brat po ocu. a ona je pristala. Alfredovom sestrom. PREPRIČANA EPIZODA: Dok je trajao tajni sastanak Elvire i Marka. U strahu odlazi kod prijatelja Jose i njegovog oca Martina i povjeri im što se dogodilo. Antonio je čuvao stražu. Nakon Marijinog i Matinog vjenčanja Antonio se. Alfredo idući kući nailazi na Antonija i napada ga. Odnijeli su ga u kuću ribara Šabarića.KOMPOZICIJA: Uvod: Brodolom kod Lučice Zaplet: Alfredo Saletti i Mato Bartolić se zaljubljuju u Mariju Vrhunac: Antonio ubija Alfreda Rasplet: Mato i Marija se vjenčaju Završetak: Antonio ubija Marina Salettija i sam umire SAŽETO PREPRIČAVANJE: Lučica je bio miran primorski gradić sve dok se nije desio brodolom u Sadrišću. Alfredo naručuje njegovo ubojstvo. Nakon što je Antonio osramotio Alfreda i spasio Mariju. Jednom. gdje i umire znajući da je ubio svoga brata i oca. Nakon nekog vremena zaprosio je Mariju. Mato nije znao da je bogatašev sin Alfredo Salleti također zaljubljen u Mariju i da je stalno salijeće i napastuje. Tad je udarcem u glavu ozlijeđen Mato. želeći pobjeći od samoga sebe. Marijin brat Marko tajno se sastaje s Elvirom. Antonio prenosi njihova pisma. skriva kod groblja. Mato se oporavio i zaljubio u Mariju. nalazi ga njezin otac i Antonio ubija i njega u samoobrani. Njegova kći Marija njegovala je Matu. Njezin otac Marino ne zna za tu vezu. OPIS GLAVNOG LIKA: . dok je tako nosio pismo Elviri. Antonio ubija Alfreda u samoobrani. Antonio ga ubija nožem i bježi.

Bilo bi dana da ništa ne kaže ili da ode i ne vrati se nekoliko dana. "… bijaše Marija najdivnija tačka. gdjegdje krpa na krpi. groblje. ona se udala za Matu Bartolića. carska cesta. OPIS SPOREDNOG LIKA: Marija Šabarić je mlada djevojka vitkog i punog tijela. . Martinova kuća VRIJEME RADNJE: Prošlost dok je Istra bila pod talijanskom vlašću. Mariju je više puta spasio od napasnika Alfreda Salletija. bjeloputne i oble noge. Cijela Lučica je za njega mislila da je nahod. Sadrišće. bujne joj grudi i sav onaj nježni sklad čarobnih uda. sve to bijaše tako milo. Alfredo je također bio zaljubljen u Mariju. Alfredo ga je zbog toga mrzio. Imao je jake ruke i široka prsa. Skrivajući se na groblju umro je od hladnoće. Bio je siromašni ribar "Odijelo Antonijevo je poderano. a majka Marica Kozulić. Stipina kuća. Bila je snježne puti. Duboke i crne obrve krasile su joj lice. Kasnije se saznaje da mu je otac Marino Salleti." Dok je Mato ležao ranjen. Šabarićeva kuća. Na njega je pazila obitelj Šabarić primivši ga kao člana obitelji. blijesak sreće na prekrasnom joj licu.crkva. Imala je male. Na putu do nje uvijek bi mu se ispriječio Antonio što je jednoga dana završilo Alfredovom pogibijom Antonio bi za Mariju skočio u pakao. za njih bi skočio i u pakao. Njezino rascvjetano. Najviše je volio Mariju i Marka. jer mu jedna nogavica od hlača tija do koljena zavrnuta. Kasnije se on zaljubio u Mariju. MJESTO RADNJE: Lučica . Kad su prošle Marijine nevolje a Alfredom." Vrlo je požrtovan. Antonio kasnije ubija Alfreda u samoobrani. ona je pazila na nj. Marku je pomagao prenoseći njegova pisma Elviri. no on kao da je ne osjeća. Marino Salleti ga napada i Antonio ubija i njega. snježna put i sjajna kosa. tako zdravo i tako puno života i tako dražesno. Stupovi. Povučen je i čudan. načelnikova kuća." Bio je veoma izdržljiv "Ljuta je zima.Antonio Marola je mladić oniska stasa. Salletijev posjed. gipko i slikovito tijelo. Njezina vrana i glatko počešljana kosa podavaše čednu i nježnu dražest smrknutom joj čelu.

Doba od 1865. osjećajna. Sadržaj Branka je još kao dijete doživjela tragične događaje. Tko pod drugim jamu kopa. godine naziva se Šenoinim dobom jer ga je Šenoa obilježio značajnom djelatnosti u hrvatskoj kulturi. Studirao je u Zagrebu. godine. Njezina baka ju je odgojila. Prijan Lovro i Prosjak Luka. prozu. Branka. sam u nju pada. Čuvaj se senjske ruke. August Šenoa je pisao poeziju. Objavio je feljtone pod nazivom Zagrebulje i komediju Ljubica.TEMA: Sukobi između bogatih stranaca koji moralno i materijalno upropašćuju selo i siromašne istarske ribare koji se bore za svoje poštenje i opstanak. novinarstvo. Seljačka buna. PROBLEMATIKA: Odnos tuđinaca koji su na vlasti i domaćeg stanovništva koje je potlačeno i njihovi stalni sukobi. Beču i Pragu. Svakoj sili dođe kraj. do 1881. prosinac 2004 22:48:00 | 0 komentara Branka . OSNOVNA MISAO: Djelo govori o otimanju hrvatske obale i tlačenju hrvatskog puka u prošlosti. Ona je bila tvrdoglava. Na kraju oni kobno završavaju shvaćajući da nitko ne može dugo držati Hrvate u šaci. lijepa i pametna djevojka. Otac je pretukao majku na smrt te je on sam poslije poginuo u ratu. Brankina najbolja prijateljica je bila Hermina kojoj govori . Objavio je novinarske tekstove i pjesme u “Pozoru” i “Naše gore list”. i umro 1881. kritiku. Objavio lektire u 29. Bogati stranci uzimali su sve siromašnim seljacima i ribarima.August Šenoa Pisac August Šenoa rođen je u Zagrebu 1838. dramu. Njegova poznata djela su Zlatarevo zlato.

Vrijeme radnje Sve se zbiva za vrijeme Hrvatskog narodnog preporoda (ilirskog pokreta). Ona se ne obazire na njih i napreduje. načelnica i grof Belizar. dobar starac. Mjesto radnje Radnja se odvija u Zagrebu. Ona je htjela postati učiteljicom. Tako je dobila posao u Jalševu. Tako je Branka odlučila udati se za grofa i postala groficom. Sutradan ju je savjetovao župnik. Tako i Branka uvijek ima nade i svojim znanjem doprinosi narodu. te su je htjeli što prije svrgnuti. govori kako smo svi mi dužni domovini za njezin napredak. U međuvremenu se i stvara ljubav između nje i grofa Belizara. Branka je “probudila Jalševo iz zimskog sna”. prosinac 2004 22:48:00 | 0 komentara . gorskom selu koje je kulturno siromašno. koji ju je zaprosio. Objavio lektire u 29. U početku joj je bilo teško.svoje probleme. Marić se je zbog toga svim silama trudio da Branka nigdje ne pronađe posao. Branka joj je govorila o tome kako želi postati učiteljicom. Dojam Ovaj roman budi u meni osjećaje prema domovini. načelnika. Ona nije odgovorila. umišljenoga gospodina koji je poznavao poglavare u gradu. te u Jalševu. Ovaj roman govori o teškom životu jedne zagrebačke djevojke koja želi nešto učiniti za domovinu. župnik. Na kraju ona ipak pristaje postati groficom. Branka je odbila gospodina Marića. Između grofa i Branke se stvarala ljubav. kada se počinje buditi Hrvatska. imala je puno neprijatelja koji su se protivili mladim ilircima. da slijedi srce. Ali ipak su ju podržavali dobri ljudi. Ali je Herminin otac čuvši to odmah poglavarima objasnio kako je Branka djevojka koja ima talenta te je ona dobila posao u Jalševu. Naučila je djecu osnove za život. Njezinu molbu nisu nigdje prihvatili. Tako je grof Belizar na njegovoj zabavi u gradu zaprosio Branku. središtu hrvatske kulture. Tamo joj je bilo teško jer su joj se neki ljudi protivili.

u Firenzi. lav i vučica. ljubavnicima iz Ravenne. Krene prema vrhu.Limbu nalaze se duše nekrštenih. lik iz Danteovog romana Vita nuova. Prvi Krug U prvom krugu . Četvrti krug . Homer. rujna 1321. Od drugih njegovih djela ističu se “Novi život” i “De vulgari eloquentia”. kojima vitla paklena oluja.Božanstvena komedija . Najosnovnije crte fabule: Dante se na polovici života nađe u šumi. u Ravenni. Vergilije mu objasni da ga je poslala Beatrice. Pakao je Dante opisao kao devet krugova. rasčetvoruje. Vergilije vodi Dantea kroz pakao i čistilište u raj. Tu se nalaze djeca i antičke ličnosti koje su se rodile prije stvaranja kršćanstva. ali vrhunac svog stvaralaštva je za sigurno postigao “Božanstvenom Komedijom”.. Ovidije. Treći krug U trećem krugu muče se duše proždrljivaca. Već kao mlad pjesnik istakao se u novom “slatkom stilu” (dolce stil nouvo).Dante Alighieri Ponešto o piscu: Dante Aliaghieri rođen je 1265. mitski čuvar Hada. U svakom krugu nalaze se duše griješnika. Drugi krug U drugom krugu nalaze se duše ljubavnika. te dođe do nekog brijega. U ovom krugu Dante razgovara s Franceskom i Paolom. Dugo luta šumom i izađe iz nje. On krene natrag. a on ujedno i razvrstava teže griješnike. šiba kiša i snijeg dok ih Kerber. ali mu put zapriječe gepard. Njihove muke su da ih. ali dođe Vergilije i povede ga za sobom. i 14. polijegale po blatu. Vergilije. Čuva ga Minos. Njihove duše se ne muče i jedina muka im je neispunjiva želja da vide Boga.. a raspoređeni su po težini grijeha što su grijesi teži to su krugovi niži i uži. a umro je između 13.

U prvom pojasu se nalaze nasilnici na bližnjega. te mu on proriče da će biti prognan iz Firence. U četvrtom krugu se nalaze vračevi i lažni proroci. glave okrenute naopaku. kako se još zove osmi krug pakla. protiv prirode. koje vrag ranjava . Tamo Dante sreće Papu Nikolu III. Peti krug Peti krug je krug duša srditih i žestokih. Šesti krug To je krug krivovjeraca koji su zakopani u vatrenim grobovima. zagnjureni u vrelu smolu. koji mu opisuje svoje zadnje putovanje. njegovog učitelja i uglednog književnika. u drugom laskavci (zaronjeni u ljudsku nečist. U drugom pojasu nalaze se samoubojice. a čuvaju ih vrazi. a među njima Dante sreće Odiseja. U trećem rovi su simonisti .ljudi koji su prodavali ili kupovali crkvene časti. prisiljeni da hodaju pod debelim pozlaćenim kabanicama. Sedmi krug Sedmi krug je podjeljen na tri pojasa. U trećem krugu se na užarenom pijesku nalaze nasilnici protiv Boga. Osmi krug Metabolge ili zle jaruge. koji ih dok su uronjeni u Flagetont. a čuvaju ih kentauri. naglavce zabodeni u šuplju stijenu. koji gonjeni Harpijama trče kroz šume samoubojica. U šestom krugu su licemjeri. gađaju strelicama. Ovdje Dante priča s Farinatom i Cavalcantiem. a čuva ih Pluton. a ljeni se dave pri dnu. moraju trčati i protiv rada. U petom krugu su podmitljivci i varalice. Oni prsima guraju teške terete. koji su zagnjureni pri vrhu. sadržavaju deset rovova. leže nepokretni nauzak. Ovdje Dante sreće Brunetta Latinija. Čuva ih Flegija.U Četvrtom krugu su duše raspinika i škrtaca. U osmom krugu se himbeni savjetnici. te rasipnike. koji hodaju unatrag. U devetom rovu su sijači nesloge. moraju sjediti. koji su pretvorene u otrovno granje. rijeku od vruće krvi. U prvom rovu su zavodnici žena (njih bičuju đavoli). protivnika prirode. U sedmom rovu su lupeži koji trče progonjeni od otrovnih zmija.

zona izdajica rođaka. Ima tri glave.zona izdajica gostiju. Svako dio se sastoji od 33 pjevanja. Deveti krug U deveti krug Dantea i Vergilija prenese div Antej. a “Pakao” ima jedno uvodno poglavlje tako da je ukupno sto pjevanja.simbol mudrosti i razuma Beatrice . nalazi se gorostasni Lucifer. Tolomeja . Kain . Brut i Kasije. od kojih se prvi rimuje s trećim. a u desetom rovu su krivotvoritelji. kažnjeni strašnim bolestima. Strofe su sastavljene od po tri jedanesterca. gdje se po Danteovoj viziji nalazi čistilište u obliku brda. ujedno i središtu zemlje. čistilište i raj.simbol grešnog čovjeka Vergilije . koji je do pola zaronjen u led. U središtu Kocita.zona izdajica svojih dobročinitelja. Simbolike: Dante . a ispod svake po par ogromnih krila kojima stvara hladan vjetar.simbol božanske milosti i objave mračna šuma . Antenori . U ustima su mu Juda.mačem.zona izdajica domovine ili stranke. Guidecca .simbol grešnog života Struktura: Božanstvena komedija se sastoji od tri dijela koji simboliziraju sveto Trojstvo. . kroz pakao. a drugi s prvim iz sljedeće strofe. Taj krug je podjeljen na četri zone. Vergilije se s Danteom uspinje uz Luciferove noge do južnog pola i stiže do južnog pola. Tema djela: Tema je Danteova vizija trodnevnog putovanja kroz zagrobni život. tj.

Njezina želja da moli s Paolom za Dantea samo dokazuje njenui dobrotu i nepripadnost paklu. Farinata je u neku ruku proglašen krivovjercem iz zlobe. Njegovi protivnici su u stvari pravi krivci koji bi trebali trpjeti u paklu. Mišljenje o djelu: Djelo je tajanstveno i mistično. čija djela ovise o kutu gledanja. a njena duša je bez ikakve sumnje čišća od mnogih koje stižu u raj. Općenito je on lukavštinom uništio Troju. ali ako se cijela stvar pogleda iz ugla Grka. Farinata je plemenit. Njegovo samoubojstvo nije u stvari njegova krivnja. Odisej je još jedan griješnik. koji je bio u stanju ubiti rođaka. osoba koja je u potpunosti zaslužila pakao. Njegovo djelo nije bilo opravdano i zato je zaslužio da ode u pakao.Karakterizacija likova: Francesca je griješnica iz poravednih razloga. U njemu se vide tragovi prethodnika i ljudi ondašnjeg vremena. Njegovi grijesi se ne mogu opravdati ničim osim pohlepom. već krivnja njegove okoline. samo zbog osvete. Vrlo je naporno za čitanje. on ga moli da razgovara s njim. za razliku od prošla tri griješnika. Pierre delle Vigne (trnovito stablo) je još jedan od ljudi koji nisu zaslužili pakao. Papa Nikola III je. jer . koji se našao na krivom mjestu u krivo vrijeme. napravio je veliko i hrabro junačko djelo. i iako je protiv Dantea po političkom uvjerenju. Alberigo del Manfredi je okrutan čovjek. U suštini je on dobar čovjek.

O njegovoj karakterizaciji možemo ponajviše saznati u prvom dijelu ove novele. njegov sluga -Apolon. U njegovoj filozofiji možemo kao glavnu ličnost . a ponajviše izolaciju od društva. čovjek je negriješeno biće.zbirke poznatog ruskog realistaF. Usprkos svemu tome nisam siguran da bi ovo djelo mogao proglasiti interesantnim.F. čiju veliku učestalost možemo vidjeti i u samom glavnom liku. Prema svemu ovome možemo zaključiti i da zapravo podzemlje za glavnog lika možda i predstavlja ovaj bijedan i nesretan život. stvaralačka životinja.zahtjeva iznimnu koncentraciju i visok nivo opće kulture. Sama ideja prolaska kroz čovjeku nedostupna mjesta je vrlo uzbudljiva.Kako se prava radnja javlja tek u drugom dijelu ove novele. Usprkos toj velikoj želji. Objavio lektire u 29. Novela “ Zapisi iz podzemlja” u sebi sadrži mnoge ideje o čovjeku. M. Individua tj. pakosno biće. fantazirati a ponajviše filozofirati. pored toga što je pakostan. No. Ova se novela sastoji od dva dijela.M. Dostojevski “ Zapisi iz podzemlja” samo je jedna novela iz zbirke pod nazivom “Zapisi iz mrtvog doma” . Osim svih ovih osobina jedna se osobina posebno ističe a to je samostalnost. Naime. Prema njegovim riječima.Dostojevskog. Simonov i Zverkov. gdje bi prvi dio mogli nazvati filozofskom raspravom o čovjeku. U ovoj se noveli spominje nekoliko likova: glavni lik. Liza. Ipak. no ipak želi ući u društvo i osjetiti tu posebnu atmosferu. a jedna od zanimljivosti vezana upravo za radnju je da je radnja izmišljena kao i sami zapisi. lakosmisleno biće. Ferfičkin. prosinac 2004 22:47:00 | 3 komentara ZAPISI IZ MRTVOG DOMA . gdje odmah na samom početku možemo uočiti pakosnost. posebnu pažnju mogli bismo dati upravo glavnom liku jer on sa svim svojim osobinama predstavlja ljude tadašnjeg vremena. od cijelog svijeta. Sve mu u životu propada a nesreća mu je uvijek za petama. a drugi dio dokaz za sve ono što je rečeno u prvom dijelu. on je dosta i radoznao a možemo reći i da voli sanjariti. biva odbačen i postaje željan osvete za neuspjehom. ali kompliciran stil je ipak učinio svoje i učinio ovo djelo nedostupno većini čitatelja. nezahvalno biće.nedolično biće te biće koje u svemu ima cilj i teži ka ostvarenju tog cilja. glavni lik ne slaže se dobro s društvom i prezire ljude u njemu.mogli bismo reći da radnja teče kronološki. njegovom životu te o individui i njezinom ponašanju i uklapanju u društvu. koja se uočavala i u njegovom poslu. glavni lik ove novele bolje nam predočava samog sebe a ujedno preko sebe izriče pravu istinu o čovjeku.

a sudeći po svemu ovome. zlo i egoizam se u toj djevojci nije mogao uočiti već je imala sve dobre osobine. život. Za razliku od drugih likova. Tokom cijele novele činio se nervoznim. već je sve to promatrao sa svog stajališta. možemo zaključiti da on u biti i nije shvatio svijet. Jedan od tih likova je i lik Ferfičkina. nesigurnim. no ono što je najgore. Ipak.uočiti čovjeka i njegove probleme u društvu. No. Kao i svima. Bila je veoma draga glavnom liku koji ju je volio no ta je ljubav brzo nestala zbog nespremnosti lika na takav način života. U početku je upoznajemo kao povučenu.Na samom kraju novele možemo uočiti da nikoga ne voli. budio je sve negativne osobine u očima glavnog junaka.To je bila djevojka Liza. kojeg je on silno želio popraviti. ne voli ni samog sebe. Glavnu je riječ u njegovom životu vodila povučenost od društva. često su omaložavali glavnog lika. kojima je jedini cilj u životu bio novac. bila je osoba s kojom se moglo smireno i bez diskusija popričati i izmjeniti mišljenja o životu. u radnji novele sudjeluju i ostali likovi s kojima se naš glavni lik i nije baš previše slagao. Pakosni. Bio je jedan od onih ljudi koji nije podnosio glavnog lika.koji je sve to trpio i čak im se u jednom trenutku htio i ispričati. zli likovi. neodlučnim a pomalo i strašljivim.Prema riječima glavnog lika. nikoga ne poštuje. bio je to čovjek kojeg je glavni lik ponajviše mrzio. gotovo zao čovjek koji je s zadovoljstvom zadirkivao druge i ismijavao ih. u cijelom društvu bila je i osoba koja je u glavnom liku pobudila posebne osjećaje. nedovoljna upornost dovela je do toga da je uvijek bio odbačen.koji ga nije prihvaćao i niti to nije ni pokušavao. jer čovjeku uvijek treba nešto više. da sebi učine život boljim. No. Veoma podao i drzak razmetljivac koji je hinio najosjetljiviju ambicioznost. jer je totalno izoliran od društva i velika je individua. ne misleći na posljedice.no ima nešto što odskače od svega. pakost. Osim glavnog lika. šutljivu i zbunjenu djevojku. kojom bi samo gledali da sebi ugode. . Sve te probleme možemo pronaći i u glavnom liku. a to je nezadovoljstvo čovjeka s onim što ima. dok drugu stranu svijeta nikad nije uspio vidjeti ni shvatiti. Svi oni isticali su se jednom velikom negativnom osobinom-iskorištavanjem. Gotovo sve možemo reći i za preostala dva neprijatelja glavnog lika-Trudoljubova i Zverkova.Sve je to uzrok njegovog bijednog života. on je zadovoljan svojim načinom života. za razliku od drugih ljudi koji su nezadovoljni onime što imaju. budućnosti i ljubavi. Neke od ovih osobina mogu se uočiti i u današnjem svijetu. Ipak. i za kojeg je tvrdio da je glup i velika kukavica. u današnjem čovjeku. najvažniji mu je bio novac te iz pojedinih njegovih situacija vidimo kako je bio uistinu velik podlac. izgledom veoma lijepa i dobra u duši i srcu. sa svoje strane. izbezumljenim.

fenomenalno glup..”Pa zašto ste onda sve ovo pisali?. Mislim da me boli jetra.nemam pojma o svojoj bolesti i ne znam pouzdano što me boli. gdje se autor često koristi jednostavnim i jasnim rečenicama koje nisu toliko bogate stilskim sredstvima. Odakle si? Iz Rige. uopće i nije glup. bez ikakva posla. Uostalom.. Jesi li već dugo ovdje? Gdje? U kući. no u noveli . ali je tako nezahvalan da nema nezahvalnijeg stvorenja od njega..”Specifičnost ove novele je i početak. “ Često se u rečenicama pa i među rečenicama javlja kontrast. Napisao sam je. strpao bih ja vas na četrdeset godina u podzemlje.pitate me.”Tada sam pobijedio.namjerno je neću prekrižiti!).Pakostan sam čovjek. kad sam i sam uvidio da sam se želio samo napraviti odurno važan. Dostojevski se obraćao čitatelju putem zagrada “ (Slaba dosjetka. gdje se također uočavaju jednostavne i humoristične rečenice:” Bolestan sam čovjek.”. ali neću je prekrižiti.a i cijela je novela napisana tako da autor direktno razgovara s čitateljem i daje mu poneke savjete. na sve samo nasmijao i to tako da zapravo i nisam sasvim pobijedio – smijeh je ostao na njegovoj strani.. a sve se to izražava rečenicama poput ovih:”.” ili pak “ Ta čovjek je glup.koji je doduše bio glup ali veseo i drzak. Neprivlačan sam čovjek. Kao primjer jednostavne i kratke rečenice možemo navesti jedan od brojnih dijaloga iz novele: ”Ti si odavde? Nisam. koji je u funkciji humorističnosti i originalnosti rečenica .misleći da će ispasti veoma duhovito.Već nam je poznato da su stil i jezik Dostojevskog veoma jednostavni.Naime.kao npr.”. Znate šta..”. a sada.. Njemica? Ruskinja.Osim ovih rečenica .ali se Zverkov.Stanite! Dopustite da predahnem. pa bih nakon četrdeset godina došao k vama da se raspitam do čega ste došli.Sam jednostavan stil govori nam kako rečenice nisu toliko bogate stilskim sredstvima.

i ova novela ima nekoliko ideja: 1.dužni smo sebi ponavljati. 3.no. pa ako stvarno težimo za tablicom i kalendarom. običnim mjestima (gostionica. da je treba prihvatiti takvom kakva jest. pahuljao je snijeg padajući gotovo okomito i prostirajući jastuk po pločniku i pustoj ulici. tijesnoj i niskoj sobi.bilo je posve tamno.što se može. da nas u tom i tom trenutku priroda nipošto u tim i tim okolnostima neće ništa pitati. treba prihvatiti i retortu!” Jezik u ovoj noveli je razumljiv no ima i pokojih francuskih izraza”a l’homme de la nature et de la verite”.U noveli možemo uočiti i opis interijera:” U uskoj. Čovjek nije savršeno biće.. a ne onako kao što fantaziramo.pa makar i za retortom.1938. Svaki je čovjek kukavica. krpama i kojekakvim odijevnim starudijama . pretrpanoj golemim ormarom za odijela i krcatoj kartonskim kutijama.. prosinac 2004 22:47:00 | 0 komentara Omiški gusari . a studirao je na filozofskom fakultetu u Zagrebu. Društvo čini čovjeka čovjekom. Realističnost je izražena već putem same socijalne teme koja sa sobom nosi razne probleme.dok u jednom dijelu novele možemo uočiti i pozitivizam:”Pa i uopće . Čovjek nije nikada sretan onime što ima. Ti se problemi očituju na posebnim realističkim likovima – likovima iz svakodnevnog života koji se kreću na svakodnevnim.” Realističnost stila također ne možemo izostaviti. 2. Objavio lektire u 29. malena sobica). neumorno.i.08.Alojz Majetić Naziv djela: "Omiški gusari" Pisac: Alojz Majetić rođen je u Rijeci 30. 4.”čija je funkcija opisivanje i predočavanje socijalnog statusa likova. a ta je realističnost i specifična za razdoblje u kojem je nastalo ovo djelo.možemo pronaći i poneku metaforu: ”Bilo je tiho. Radio je kao . I kao i svako dijelo. Srednju školu završio je u Delnicama.no.

Likovi: Malduh Kačić glavni lik romana ujedno je i povijesna ličnost. Poznat je i kao autor radijskih i filmskih scenarija. posebno odan ideji borbe protiv Mlečana. te se ističe kao srčan. "Kako uspjeti u životu". neustrašiv i mudar vođa. Već kao dječak bio je srčan. 1221. novinar i urednik. a uređivao je časopise "Paradoks" i "Kerempuh". "Zapovijedni način". i 1226. . podvale i surovost. Dobra je majka i odana žena. Ima veliku duhovnu i fizičku snagu. Za razliku od oca i brata Dominika ne podnosi ubijanje. Priredio je Antologiju hrvatskog humora u šest knjiga. Objavio je više zbirki pjesama. te okolica Splita i Omiša. Tema: Borba plemena Kačića. Pouka: Treba biti hrabar. U romanu pisac je opisuje kao Malduhovu ženu. godine postao je omiški knez. Zbog izvanrednog pamčenja bio je živa pomorska karta i u tri je godine upoznao obje obale Jadrana. Mjesto radnje: Split. Krase je odanost. godine. protiv jačih neprijatelja. "Otimam". godine Nagradu "Grigor Vitez".korektor. strastven i odlučan. a poznatije su mu: "Dijete s brkovima priča". ljubav i razumijevanje. a za povijesni roman "Omiški gusari" dobio je 1981. pravedan. odlučan i ustrajan u borbi za slobodu i očuvanje svog ognjišta. Vrijeme radnje: Razdoblje izmeđe 1180. Piše i romane. Marija Pulsnikova nije povijesna ličnost. za očuvanje svoje djedovine i slobode.

Malduh je ponovo na moru i planira stvoriti savez gradova koji će se onda lakše oduprijeti Veneciji. Odrastao Malduh uzaludno traži Mariju i u toj potrazi dolazi blizu Venecije gdje biva uhvaćen i bačen na galiju kao veslač. Nakon šest godina traganja Malduh je konačno našao voljenu Mariju. pa gradi flotu i uspješno se bori protiv Mlečana. U gužvi u luci Malduh je izrazio Mariji želju da je jednog dana uzme za ženu. Održao je obečanje i između Dominika i Malduha razvilo se čak i neko pritajeno prijateljstvo. no te je riječi čula Jurislava. Pokazao je pritom odlučnost pravog muškarca. očeva sestra koja je nakon majčine smrti brinula o Mariji. no ovaj za uzvrat mora potopiti onoliko brodova koliko ih je potopio brod na kojem je služio. Malduh se ubrzo zagledao i zaljubio u plemkinju Mariju Plusnik. Marijin otac Petar. U međuvremenu Marija sazna da je Jurislava očeva ljubavnica a ne sestra i ova joj pomogne doći do voljenog Malduha prije razmjene. Malduha su uhvatili i bacili u tamnicu. Kaznena bizantska ekspedicija bila je potučena do nogu i doživjela je veliku sramotu. Uz pomoć carskog namjesnika Rugerija ishodio je pravo na navedenu zemlju. brat Dominik i pohlepni nadbiskupov sluga Mačica odlaze u Ravenu po opljačkano blago koje je tamo skrio pokojni nadbiskup. Bojeći se odmazde močnijeg neprijatelja Kačići skloniše u Split malog Malduha od kojeg je knez Nikola puno očekivao. Knez Nikola odluči spasiti Malduha. a zarobljen Dominik. Marija je odmah pristala.Kratak sadržaj: Pohlepan splitski nadbiskup Rajneri nastoji nizom spletki prisvojiti za splitsku crkvu zemlju u selu Srinjinama podno Mosora. . Na galiji je i Dominik poznat kao posebno okrutan gonič veslača. U borbi za očuvanje svoje zemlje razljučeni Kačići predvođeni knezom Nikolam ubiše gramzivog nadbiskupa. Njeni otac Petar i brat Dominik bili su probizantinci i veliki neprijatelji Kačića. U jednoj od borbi ponovo biva zarobljen Dominik. Mladić se vraća kući. Oženili su se i ona mu rodi sina Osora. U zamjenu za slobodu Dominik otkrije mjesto gdj se nalazi Marija. U gradu. Ne uspijeva u svojoj nakani. a otac i Jurislava odvedoše Mariju u samostan. no ova je pripadala omiškom plemenu Kačića. te otme Dominika kako bi napravili zamjenu zarobljenika. Malduh mu poklanja život. U napadu Omišana na galiju oslobođen je Malduh.

Bilješke tijekom citanja: -na pocetku novele primjecujem težak nacin pisanja.Miroslav Krleža Izdavac: “Vijesnik”. Povratak Filipa Latinovicza . koju je bijegom napustio. Gospoda Glembajevi. Osim ratne novelistike značajan je i ciklus Krležinih drama s ratnom tematikom Vučijak. Između prvog i drugog svjetskog rata pokretao je i uređivao razne časopise ( “Plamen”. Umro je krajem 1981. godine. Razveselilo me kad je Malduh našao Mariju. godine nisu potpisali mir s papom. “ Književna republika”). dugacke i složene recenice koje mi je teško razumijeti . gdje je završio pučku školu i nižu gimnaziju. Rastužilo me kad su kažnjenicima odsijecali ruke ili noge. Uzbudilo me kad su Malduha zarobili i bacili u tamnicu. a zatim poznatu vojnu akademiju Ludoviceum u Budimpešti. a Malduhu se gubi svaki trag. Ostala najveća djela su mu Na rubu pameti. U logoru. “Danas”. u Zagrebu. Krleža je kao novelist bio vezan za prvi svjetski rat i malograđanski rat.Omiška flota zadaje teške udarce neprijatelju sve dok 1226. Objavio lektire u 29. Leda. Deset krvavih godina i drugo. Zbirka pripovijedaka Hrvatski bog mars snažna je slika ratnog bezumlja i tragičnih sudbina ljudi. prosinac 2004 22:47:00 | 41 komentara Bitka kod Bistrice Lesne . Zagreb – 1990 Bilješka o piscu: Miroslav Krleža rodio se 1893. Polazio je kadetsku školu u Pečuhu. Zastave. U agoniji.

Pisac opisuje jad i bijedu koju mi je teško razumijeti. opis je rijecit i bogat. jedan od domobrana. ali pre realan i zahtjeva citatelja boljeg želuca. 29. – str. Teško je razumjeti ga. Kratak sadržaj: Pisac djelo zapocinja posvetom. Posvecuje ga šestorici palih domobrana i njihovom deseniku. Pred odlazak u rat traži pomoc od vlade u vezi s djecom koju nema kome ostaviti. “Divizijski mrtvozornik Palcic…” “…pozdrav od Ljubice Jankic.-opis nacina zivota rastuzuje me -osjecam suosjecanje s “junacima” -u pismima pred kraj novele vidim neku ironiju. kratko je. ostao je bez žene te sam sa svoje dvoje djece. kao i mngi seljaci tog doba nalazi nerazumijevanje i odlazi potišten. rat je iz perspektive vojnika uvijek tragican. . Hrabrost se kadkada i ne isplati. vrlo su komicna -osjecam veliko nezadovoljstvo i razocarenje jer nitko nije preživio Doživljaj djela: Djelo mi se nije narocito svidjelo. 30. Najlijepši ulomak: Str. Nastavlja opisom teškog života u to doba te opisom sudbina šestorice domobrana. no. Vid Trdak. a radnja otužna i skromna. Ideja djela: Bez obzira na poraz ili pobjedu. ” Tema djela: Knjiga Bitka kod Bistrice Lesne opisuje hrabrost i jad slavnih junaka koji su poginuli u toj bitci.

" Gozba u ponoć ". i " Živi pjesak ". Svi domobrani pogibaju u teškim mukama doživljavajuci grozote koje ni jedan covijek nebi trebao doživjeti. Napisao je i nekoliko kazališnih igrokaza : " Uskočka kapa ". Mjesto radnje: Selo u Zagorju i Bistrica Lesna. Matija Križ je tragokomican lik o kojemu se sve saznaje iz dva pisma koja su njegova jedina ostavština. za vrijeme vladavine Franje Josipa Prvog kada je bijednim hrvats kim selima i naseljima vladalo feudalno društvo. ali i veliku nemoc opiranju vladi. prosinac 2004 22:46:00 | 0 komentara Zagonetno pismo . Takav odnos u seljaku budi gnijev.Loborec Štef bijaše ponižen od kraljevske vlasti koja ga nije željela ni saslušati. " Jaje ". Do sada je za djecu i omladinu objavio pet knjiga: " Prvi sudar ". Zabranjena vrata ". Nakon teška ranjavanja ponovo ga šalju na bojište oduzimajuci mu šest tjedana odmora. " Čudnovata istina ". U trenucima borbe domobrani neprestalno misle o ucinjenoj nepravdi. djetinjstvo proveo u Čepinu. a u njima se ocrtava sav jad i siromaštvo zagorskih seljanki. Objavio lektire u 29. VRSTA : Dječiji roman . " Početak plovidbe ". Piše za radio i televiziju. a danas živi u Zagrebu.Zlatko Krilić BILJEŠKE O PISCU : Zlatko Krilić rodio se u Osjeku 1955 godine. mržnju. " Bajka o divu ". kao i scenarije za crtane filmove. To je najtragicniji dio u kojem se mješaju blato. " Kazalište lutaka " i druge. Vrijeme radnje: Bilo je to davne 914. " Veliki zavodnik ". Još jedan od poginulih domobrana doživljava nepravdu. suze i krv. Novela završava opisom bitke kod Bistrice Lesne.

robota pokušali ući u trag lopovima. Na isti . Kištra je Marini ispričao sve o provali i o zagonetnom pismu koje je dobio prije provale. Kištra je bio zaljubljen u Marinu. zaintresirala se za Kištru. Nisu to bili nikakvi policajci već lopovi.kuća. itd.. bradati. Nakon provale Kištra je postao jako popularan. Marina je bila ljubomorna i posvađala se sa Kištrom. djevojčica iz škole koja je bila zaljubljena u njega. Lili. Zraka.proljeće TEMA : Život djece zaposlenih roditelja OSNOVNA MISAO : Nepoznatima se ne otvaraju vrata LIKOVI : Kištra. Ima dugu kosu i svako se jutro muči s jednim čvoričem kojeg ne može rasčešljati. Ispitivali su Kištru i pomoću foto .MJESTO RADNJE : Zagreb . KRATAK SADRŽAJ : Jednog jutra su Kištri na vrata pozvonila dva čovjeka koji su se predstavili kao policajci iz specjalne policije.djevojčica zaljubljena u Kištru. on je pozvao policiju i pokazao se prijateljem. Kad su lopovi napali Marinu. iskrena i hrabra. Marina . Kištra je od susjede pozvao mamu i sve joj ispričao. brkati. djevojčica za koju su svi rekli da je najzgodnija cura u školi.dječakkoji poslije provale postaje poznati. Silos. Dječaci su se divili njegovoj hrabrosti. Lili. igralište. škola i policijska stanica VRIJEME RADNJE : Sadnjašnjost . Dobra je. Prokopali su cijeli stan i odnjeli sve vrijedne stvari. Anđelak i profesor iz matematike. OPIS LIKOVA : Kištra . Ubrzo je došla i prava policija. a djevojčice su mu slale ljubavne poruke.. Marina.

Kad je spustio slušalicu shvatio je da Marina nije lagala i odmah pozvao policiju. " ( 121 str. a radio je i kao tehničar. Otkriva slikarsku nadarenost i piše svoju prvu pjesmu.1906. godine i odmah biva unovačen u njemačku vojsku. a u domovinu se vraća 1938. Roman je prvi put objavljen 1961. godine i s njim postiže svjetsku slavu. vrlo polako mu se primicivala. Pripremao se za trgovački zanat. . Pozornost čitatelja zaokupio je romanom o nogometu. U njemu opisuje sudbinu austrijskih iseljenika u Braszilu. Uhvatili su lopove. Kištra je s policajcima već bio pred kućom. a Kištra i Marina otišli su zajedno. a poslije tri romana za odrasle piše svoju prvu knjigu za mladež " Dijamant Tobije Ambergera ". Marina je odmah shvatila da se radi o provali. Više je puta nagrađivan kao najbolji pisac za mladež. Nakon rata piše crtice za novine.Karl Bruckner Naziv djela: " Sadako hoće živjeti " Pisac: Karl Bruckner rođen je 09.način kao kod Kištre lopovi su pokušali opljačkati Marinin stan. uručio je Marini preporučeno pismo. Telefonom je odmah pozvala Kištru. prosinac 2004 22:46:00 | 0 komentara Sadako hoće živjeti . a može mu se odati priznanje za 93 prijevoda njegovih djela na 22 jezika. ) Ova priča mi se sviđala zato jer priča kako djeca hvataju lopove. Objavio lektire u 29. Marina ga je gledala u oči a onda obori pogled na njegove usne. prodavač novina i čuvar garaža. NAJLJEPŠI DIO : " Polako. On je još bio ljut na Marinu i nije joj povjerovao. Glave su im bile sve bliže i bliže. U trenutku kad su lopovi odnosili iz Marinina stana. Poljubila ga je. Odlazi u Brazil.01. koji je radio s lopovima. Poštar Luna. a najpoznatije mu je djelo " Sadako hoće živjeti ". godine u Beču kao sin tiskara.

1945. osječajan i odan dječak. veliku glad. godine. Uporna je. poštena. Odan je obitelji i ne može se pomiriti sa činjenicom da Sadako mora umrijeti. bitku za život. kako bi svi zajedno mogli živjeti u slozi i ljubavi.08. skupa sa svojom obitelji. Dobar je. suradnju i dobre odnose. Nekim je čudom preživjela i u poratnim godinama velikog siromaštva stoički podnosi. u život koji je toliko voljela. Mjesto radnje: Hirošima i američka vojna baza na Tinianu u zapadnom Tihom oceanu. čuvajući ovu našu prelijepu Zemlju za generacije koje dolaze.Vrijeme radnje: Razdoblje od kolovoza 1945. ali Sadako će vječno živjeti u nama koji smo pročitali ovu knjigu. Tema: Nuklearni udar na Hirošimu i posljedice koje je on izazvao. godine. pametan. Veliko htijenje i upornost budili su njoj nadu u ozdravljenje. neimaštinu i beznađe. godine pa do proljeća 1955. Započinje svoju posljednju bitku. Likovi: Sadako je mala četverogodišnja djevojčica koja je doživjela strahotu i užas nuklearnog udara na Hirošimu 06. Desetak godina od pada atomske bombe Sadako počinje osjećati posljedice radijacije. Šigeo je stariji brat svoje male sestrice Sadako. Pošten je i odgojen u skladu sa starim japanskim tradicijama. Pomaže joj u izradi zlatnih ždralova bodreći nju a i sebe u njenim najtežim trenucima. Puno vremena posvećuje čuvanju svoje sestrice. živjet će kao opomena čovječanstvu da nikad više ne ponovi istu grešku. hrabra i odana obitelji. Pouka: Među ljudima različitih nacija treba graditi prijateljstvo. . Iako malena sa starijim bratom satima skuplja metalne predmete iz gradskih ruševina. Opaka je bolest ipak na kraju pobjedila.

Hirošima je pust grad. Rat je završen. Otac. Tog kobnog jutra Šigeo je stao u red za hranu. Japan je pred porazom i sva su dopisivanja sa vojnicima zabranjena. U isto vrijeme u američkoj bazi na Tinianu odvijaju se pripreme za ubrzani završetak rata bez invazije na Japan. a Šigeo skoči u obližnje jezerce. U najvećoj tajnosti vrše se pripreme za prvu uporabu atomske bombe. U tom trenutku nije ni slutio kakav ga pakao čeka samo dvadesetak minuta kasnije. Sadako pada u nesvijest poslije biciklističke utrke u kojoj je učestvovala. Deset je godina prošlo od završetka rata. već je dugo u vojsci i niko ne zna gdje se nalazi. poginulo je preko 80 000 ljudi. pa odluči poći kući. Bez puno materijala skromna kućica pružala je tek minimalnu zaštitu od kiše i hladnoće. prijeratni brijač. Četverogodišnja Sadako luta ulicama zajedno s bratom Šigeom. a otac nastoji nešto zaraditi da može kupiti daske za novu kuću. U spomen na nju u Vrtu mira u Hirošimi stoji spomenik s njenim likom izliven iz bronce. bitku za život. Sadako je legla pod vrbu i odmah zaspi. Upoznaje predratnog proizvođača zmajeva i oni zajedno započinju posao. . "Enola Gay" se sa smrtonosnim teretom približavala Hirošimi. Izrađuje papirnate ždralove i vjeruje u ozdravljenje izradi li ih tisuću. dok im majka radi u Brodogradilištu Micubiši.Kratak sadržaj: Sredina je srpnja 1945. užasne su posljedice ostale kao vječna opomena ljudskom rodu. Iznad njenog kreveta ostalo je visjeti 990 zlatnih ždralova. a nemoćni starci i djeca lutaju ulicama tražeći komadiće hrane. Vratiti će se kasnije sam i donijti će kući toliko potrebne namirnice. Red je bio dugačak i dječak je znao da mala sestrica ne može dugo stajati u redu. S njim je bila i njegova sestrica Sadako. I dok je hodao ulicama prema kući. Obolila je od posljedica radijacije i započinje svoju posljednju bitku. otac kojeg su otpustili iz vojske sklepao je mali kućerak. Cilj je ostvaren. Na mjestu gdje je bila njihova kuća. Sadako je bila umorna od hodanja i Šigeo odluči zastati u parku kako bi se djevojčica odmorila. U nekoliko sekundi zbrisan je čitav jedan grad. Iznemogla i iscrpljena bolešću sklopila je svoje umorne oči posljednji put. a njene ruke uzdignute prema nebu drže zlatnog ždrala. nesposobni za vojsku i žene rade u tvornicama za potrebe vojske. Muškarci su na frontu. Iako biva pokraden nije pokleknuo. Za razliku od drugih japanskih gradova koji se svakodnevno bombardiraju Hirošimu samo nadliječu izviđački avioni i na njih se više niko ne osvrće. godine. Nekim čudom obitelj Sasaki čitava je na okupu. I tada se dogodi užas kakav ljudski rod još nije vidio. Cilj je Hirošima. Krenulo je dobro i otac uspijeva sagraditi pristojnu kuću. Djeca po cijele dane skupljaju metalne predmete po ulicama. Zahvaljujući brončanom zmaju kojeg je pronašla Sadako otac namjerava kupiti brijački alat i započeti svoj stari zanat.

Stradanja milijuna ljudi prouzročili su bezočni političari. o stradanjima malih ljudi koje niko ništa nije pitao kad se udaralo u bubnjeve rata.Mišljenje o djelu: Tužna pripovjetka koja nam govori o strahotama rata. Od dobrih likova tu su još : Petar Krupić . brižan i zaštitan otac. kao hrvatski kapetan. Jedan od najvažnijih i meni najdražih likova je Jerko. Najprije je nijemi mladić koji guta svoju bol i gradsko "spadalo". kćeri gričkog zlatara PetraKrupića. uz pomoć starice tj. Najveći zagrebački neprijatelj je bio Stjepko Gregorijanac. gospodar Medvedgrada. Magda je prodavala paprenjake i svijeće na Trgu sv Marka. a poslije Pavlov brat i pomagač. sama Dora. sin najljučeg neprijatelja Zagrebčana. Magda. ali poštena starica koja je zlataru Krupiću pomogla odgojiti Doru. malo brbljava. Ništa me nije nasmijalo Rastužilo me kad je Sadako umrla. a na drugoj strani romantičan i nježan mladić. jedinicu Doru. stoljeća. Radnja romana se zbiva u Zagrebuu drugoj polovici XVI. skromna. odgajao svoju kćer. ratni huškači. po čemu su je i nazvali paprenjarka. Objavio lektire u 29.August Šenoa Tema Zlatareva zlata je povijesni sukob medvedgradskog velmože Stjepka Gregorijanca i grada Zagreba. zaljubljen "do ušiju". pobožna. U središtu tog sukoba nalazi se ljubav Gregorijančeva sina Pavla i Dore. Također je i Pavao razdvojen u dvije situacije. zlatar i Dorin otac. njegove kume Magde. poslušna i vrlo inteligentna. a nerijetko su se pritom i enormno obogatili. koji su svu tu strahotu kasnije promatrali iz sigurnosti svojih domova. živ i vjetrovit junak. prosinac 2004 22:45:00 | 0 komentara Zlatarevo zlato . U gradu Zagrebu živio je zlatar Krupić koji je nakon smrti svoje voljene supruge. Dok je jednog dana razbješnjeli narod palio kuću Franje .

Shrvan što mu je zbog urote sin Pavao otišao. a danas živi u Zagrebu. Stjepan Gregorijanac je sklopio mir s Zagrebom. Ljubomorna udovica je ostvarila svoj cilj. VRSTA : Dječiji roman MJESTO RADNJE : Zagreb . a opet joj je spasio život. " Čudnovata istina ". Objavio lektire u 29. djetinjstvo proveo u Čepinu. " Jaje ". sin Stjepka Gregorijanca spasio i zavolio. a također smrti Dore. škola i policijska stanica VRIJEME RADNJE : . Uz pomoć Grge Čokolina.Zlatko Krilić BILJEŠKE O PISCU : Zlatko Krilić rodio se u Osjeku 1955 godine. U poćetku svih tih nesreća Pavao je stekao saveznika i u njemu otkrio svoga brata Jerka. gradskog brijača. Zabranjena vrata ". Pred podivljalim konjima se slučajno zatekla Dora koju je Pavao . a Jerko je otišao u samostan i zaredio se. Udovica Klara je htijela Pavla za sebe. " Veliki zavodnik ". Piše za radio i televiziju. Umro je u okruženju. oholog i pohlepnog varalice. Do sada je za djecu i omladinu objavio pet knjiga: " Prvi sudar ". Saznavši da mu se sin viđa s građankom Stjepko je skovao urotu. igralište. ipak sa sva tri svoja sina Pavla. Sve političke spletke i sva građanska ogovaranja doveli su do ranjavanja Magde i krupića. prosinac 2004 22:44:00 | 0 komentara Zagonetno pismo . " Gozba u ponoć ". " Kazalište lutaka " i druge. Nika i Jerka. Rekavši da će jednog dana nestati ime Gregorijančevo imao je pravo jer su Pavao i Niko poginuli u bitci protiv Turaka. " Početak plovidbe ". " Bajka o divu ". Napisao je i nekoliko kazališnih igrokaza : " Uskočka kapa ". Pavao ju ovaj put nij usopio spasiti. jedna iskrica velikog plamena pala je među konje koji su se zatim razbježali. i " Živi pjesak ". brbljavog.Filipovića koji je izdao svoje hrvatstvo i otišao u Turke . ona je poslala svoje vojnike da otruju Doru. tj.kuća. Viđao ju je više puta. kao i scenarije za crtane filmove.

Na isti način kao kod Kištre lopovi su pokušali opljačkati Marinin stan.proljeće TEMA : Život djece zaposlenih roditelja OSNOVNA MISAO : Nepoznatima se ne otvaraju vrata LIKOVI : Kištra. Dječaci su se divili njegovoj hrabrosti. itd. Telefonom je odmah pozvala Kištru. Prokopali su cijeli stan i odnjeli sve vrijedne stvari. On je još bio ljut na Marinu i nije joj povjerovao.dječakkoji poslije provale postaje poznati. Anđelak i profesor iz matematike. iskrena i hrabra. Ispitivali su Kištru i pomoću foto ... bradati. Kištra je od susjede pozvao mamu i sve joj ispričao. djevojčica iz škole koja je bila zaljubljena u njega. a djevojčice su mu slale ljubavne poruke. KRATAK SADRŽAJ : Jednog jutra su Kištri na vrata pozvonila dva čovjeka koji su se predstavili kao policajci iz specjalne policije. djevojčica za koju su svi rekli da je najzgodnija cura u školi. Ubrzo je došla i prava policija. Silos.Sadnjašnjost . Ima dugu kosu i svako se jutro muči s jednim čvoričem kojeg ne može rasčešljati. Nakon provale Kištra je postao jako popularan. OPIS LIKOVA : Kištra . Lili. Marina je bila ljubomorna i posvađala se sa Kištrom. Kad su lopovi napali Marinu. Marina je odmah shvatila da se radi o provali. on je pozvao policiju i pokazao se prijateljem. Kištra je Marini ispričao sve o provali i o zagonetnom pismu koje je dobio prije provale. zaintresirala se za Kištru. Dobra je. Kištra je bio zaljubljen u Marinu. Marina . Nisu to bili nikakvi policajci već lopovi. Lili. U trenutku kad su lopovi odnosili iz Marinina stana. koji je radio s lopovima. Kištra je s . Poštar Luna. Kad je spustio slušalicu shvatio je da Marina nije lagala i odmah pozvao policiju.djevojčica zaljubljena u Kištru. Marina. Zraka. brkati. uručio je Marini preporučeno pismo.robota pokušali ući u trag lopovima.

Otac mu je umro 1500. Glave su im bile sve bliže i bliže.Este u cijoj je sluzbi ostao do 1517. godine. Uhvatili su lopove. a kasnije uglavnom petrarkisticki intoniranu poeziju na talijanskom jeziku. a zanemarujuci studij prava koji je upisao na nagovor oca. zanimajuci se prije svega za pjesništvo. Postaje osobnim tajnikom kardinala Ippolita d.godine. godine. Ariosto je pisao i pjesme. a Kištra i Marina otišli su zajedno. sa slikarima kao što su Giorgione i Tizian. godine i tada završava lagano razdoblje Ariostova zivota jer je otada primoran skrbiti za majku i brojnu bracu. rodio se u Reggio Emiliji. Objavio lektire u 29. NAJLJEPŠI DIO : " Polako. " ( 121 str.Ludovico ariosto BIBLIOGRAFIJA PISCA: Ludovico (Lodovico) Ariosto rodio se 1474. do 1514. vrlo polako mu se primicivala. Romanticni ep Bijesni Orlando ( Orlando Furioso ) Ariosto je pisao od 1504. . da ne povrijedi osjecaje vanbracnog sina Virginija. koji je bio u sluzbi vojvoda d. U razdoblju od 1522. u mladosti na latinskom jeziku po uzoru na rimske pjesnike. do 1525. uzivajuci zaštitu vladarske kuce. a konacni oblik dobilo . Napiso je i pet komedija. Djelo je objavljeno 1516. Pored svog najveceg djela Bijesni Orlando.Este. dakako u stihu.policajcima već bio pred kućom.Este. usporedivan po plastici svojih slika i zivotnoj djelotvornosti. Te je godine stupio u sluzbu Alfonsa d.godine od tuberkuloze. godine. Dvije godine kasnije potajno se. cijela se obitelj seli u Ferraru. Sljedeci oca. Ludovico Ariosto umro je u Ferrari 1533. prosinac 2004 22:43:00 | 0 komentara Bijesni Orlando . Marina ga je gledala u oči a onda obori pogled na njegove usne. Poljubila ga je. vjencao svojom dugogodišnjom ljubavi Alessandrom Benucci. vojvode od Ferrare. Bio je najveci pjesnik talijanske renesanse. Godine 1503. ) Ova priča mi se sviđala zato jer priča kako djeca hvataju lopove. gdje je Ariosto. provincije u Apeninima. stekao klasicnu naobrazbu zajedno s vladarskim sinovima. godine bio je guverner Garfagnane. cija se umjetnicka vrijednost ne moze mjeriti s njegovim najvecim djelom.

Njegova dva najsjajnija paladina (viteza) su Orlando i njegov rodak Rinaldo. Na celu kršcanske vojske koja brani Pariz je franacki kralj Karlo Veliki. Radnja nije locirana na samo jednom podrucju vec se premješta iz okolice Pariza i bojnog polja. Temu je vrlo teško odrediti. Tada zaljubljeni Rinaldo pocinje traziti Angelicu. smatrajuci da ce Angelica kao nagrada dodatno stimulirati njegove vojnike. Oni su obojica. zaljubljeni u kcerku velikog kitajskog kana Angelicu.U drugom planu nalazi se ljubav Rinaldove sestre. FABULA:Podloga za razvitak fabule je imaginarna opsada Pariza oko koje Ariosto velicanstveno zapleo klupko dogadaja i zbivanja. kao i mnogi drugi vitezovi. ODREDENJE TEME: Sama fabula Ariostova epa nadovezuje se na viteški spjev Zaljubljeni Orlando (Orlando Innamorato ) darovitog Ariostova prethodnika Mattea Marie Boiarda. a Rinaldo vodu ljubavi. koju je Orlando doveo s Istoka. obozavaju Angelicu.Este došao u doticaj s Boiardovim djelom (koji je svoj ep spjevao po nalogu vladarske obitelji). pa je i tema i konstrukcija fabule Bijesnog Orlanda zamišljena kao nastavak Zaljubljenog Orlanda. franacke ratnice Bradamante prema saracenskom vitezu i junaku Ruggieru. Angelica je. Videci kako njegovi najbolji vitezovi. preko Gibraltara u Afriku. odbijajuci sve najslavnije vitezove na celu s Orlandom. a on vodu omraze. Ona je pila vodu ljubavi. stoljecu.Angelica u bijegu od zaljubljenog Rinalda. godine. Ariosto je ziveci u dodiru s vladarskom obitelji d. Karlo Veliki pokušava iskoristiti situaciju. a kasnije i na sam Mjesec. Jedna tema koja sve te situacije i likove medusobno povezuje je u prvom planu zaljubljenost Orlanda i Rinalda u Angelicu te Orlandovo ludilo u nastupu bijesa i ljubomore. Medutim. puna mrznje. ali zbog spominjanja Karla Velikog kao povijesno poznate osobe moze se zakljuciti da se radnja odvija u VIII. a i mnoštvo drugih. Angelica je prije voljela Rinalda. Nije navedeno vrijeme borbi. stalno uzmice. koja mu. stvarnih (Karlo Veliki) i izmišljenih (Medoro) likova. Saraceni pod vodstvom africkog kralja Agramantea i spanjolskog kralja Marsilia u nastojanjima da osvoje Francusku opsjedaju Pariz. LOKALIZACIJA TEKSTA:Radnja se odvija u vrijeme imaginarne opsade Pariza. Iako rodaci. Angelica. kasnije pila vodu omraze. Naime. te borbe za Pariz i cijeli niz sporednih tema.je u trecem izdanju 1532. Kroz djelo se ispreplice mnoštvo dogadaja i situacija. odlucio je zadrzati Angelicu kao nagradu onom ratniku koji ubije više poganski Saracena. ali nesreca je bila u tome što su oboje pili vodu iz magicnog izvora. povrijedena. Orlando i Rinaldo su veliki suparnici u borbi za Angelicu. a ona se nastavlja od mjesta gdje je Boiardo stao. Spjev ima 46 pjesama u strofama od 8 stihova. kao i takoder zaljubljenom Orlandu. uspijeva .

Nakon tri mjeseca ludovanja. nailazi na ranjenog mladica. U tom trenutku. Videci da Angelica nije u Parizu zeli ju nastaviti traziti. cijom pojavom Ariosto dovodi do vrhunca svoju maštu i fantastiku. Nakon brojnih peripetija. cije je rane njegovala. koji je odlutao na Mjesec. Tako se rješavaju Rinaldove ljubavne brige i on je opet spreman pridruziti se ostalim vitezovima u velikim bitkama. U svom traganju ponovno dolazi do magicnog izvora i popivši vodu izlijeci se od ljubavi. ali Karlo Veliki mu nalozi da ode u Englesku i potrazi pomoc. dozivljava mnoge cudesne i fantasticne pustolovine. Angelica. u svom bijegu pred zaljubljenim vitezovima. koji ga je ujedno i preobratio na kršcanstvo. ponovno se vraca Rinaldo i pomaze Karlu Velikom da nadjaca pogane i sprijeci osvajanje grada. U pozadini tih dogadaja. Prvo juri za Angelicom u Španjolsku. saracenskog pastira Medora. Kasnije. Za to vrijeme borbe za Pariz su sve zešce. u bjesomucnoj potrazi potican velikom ljubavlju. koja uspijeva ugasiti pozar. osim velikih zlodjela i ubijanja neduznih seljaka u cijim je licima vidi Medora. ali od boli za izgubljenim prijateljem. Vratimo se sada na Orlanda. Obojica su pocinili zlodjela iz osobne osvete.Javlja se motiv cudesne kiše. njih dvoje se vjencaju. ucinio mnoga junaštva. pojavljuje se plemeniti engleski vitez Astolfo. Bradamante i Ruggiero svojom zenidbom ispunjavaju prorocanstvo. prepliva Gibraltar i dospije u Afriku. Orlando je na rubu propasti izjedan ljubomorom.Este. drevnog grckog junaka. Videci to Orlando pomahnita. Bradamanti je bilo prorokovano da ce ona i Ruggiero postati rodonacelnici i utemeljitelji obitelji d. koji je poput Orlanda poludio. Zbog svoje fanaticne ljubavi. zapleta i raspleta. ali ga je na nekom otoku spasio kršcanski isposnik. Angelica se zaljubi u Medora. Bradamante je silno zaljubljena u Ruggiera. Orlando je izgubio razum.pobjeci i od tog trenutka pocinju brojne pustolovine za Orlanda i Rinalda. Obdaren je neranjivošcu i tu Ariosto uvodi motiv Ahileja. ratnici i Rinaldovoj sestri. izbezumljen od ljubomore. Orlando je ipak. U svom ludovanju dozivio je mnoge pustolovine. Spletom okolnosti Ruggiero dozivljava brodolom. Time Ariosto zeli pokazati snagu i . koji krecu u potragu za njom. simbolicnim urezivanjem svojih imena u koru drveta. te saracenskom vitezu Ruggieru. Rinaldo. a ni on nije hladnokrvan. Astolfo na krilatom konju odleti na Mjesec i tamo pronade Orlandov razum zatvoren u boci. Kada situacija izgleda bezizlazna i kada bi logicki bilo da Saraceni nadjacaju vojsku Karla Velikog. U svojim lutanjima on naide na drvo u kojemu su bila urezana imena Angelice i Medora. Paralelno s tom radnjom pratimo ljubavnu pricu o Bradamanti. Ariosto pokazuje da su svi dogadaji plod njegove iluzije i poigravanja likovima i situacijama. Saracenski kralj Agramante podmece pozar u Parizu.

no glavni lik Orlando potpuno je psihološki rašclanjen. u kojem je Mjesec motiv velike udaljenosti kao što je Orlando daleko od razumnog covjeka. Ep se završava velikom bitkom za Pariz. Natjeraju u bijeg Agramantea. ali ona ga konstantno odbija. Orlando se zaljubi u nju. zeleni. ali umjetnicki neprocjenjivom Arostovu djelu." Epiteti: ognjevito. suncani. crveni. Ali kada ugleda urezana imena Angelice i Medora to slomi njega i cijelu njegovu psihu. Niz vlazne prude silaziti stane. iz njegove perspektive. Orlando sebi prilagodava dogadaje. moze vratiti u borbu. Angelici je manje vrijedan od priprostog pastira. Neka od stilskih izrazajnih sredstava su: Aliteracija: "Agrican za to kralj je Tartarije" Poredba: "Zeljezne gdje da košulje i ploce Izdrze udar ko po nakovnjima ? " Personifikacija: "Tamo gdje šljem mu u val se uvali. U tom golemom djelu koje sadrzi preko pedeset tisuca stihova nailazimo na obilje stilskih figura i slikovitih motiva. golo. Ona završava pobjedom kršcanske vojske Karla Velikog. koja je izgradena na casti i uspjehu. ANALIZA GLAVNOG LIKA: Ariosto se koristi cijelom galerijom likova. Orlando shvaca da nije bio u pravu i da ne moze kontrolirati tude osjecaje. Orlando je veliki i slavni vitez. te potpuno gospodari svojim zivotom. hrabar. koji kasnije pogiba. lagan. Prikazan je kao covjek ogromne snage i energije. Stih je pretezno dvanaesterac. gustoj. JEZIK I STIL: Ariostov ep napisan je u strofama od osam stihova (oktave). Sve ih je prikazao vrlo plasticno i slikovito. Tu se javlja Astolfo i ukazuje mu na njegove pogreške (ubijanje neduznih ljudi). Naime. Prvi put u zivotu zeli nešto što ne moze dobiti. ponosan je. radosno. No tada se pojavljuje Angelica. a Orlando ga prati i pridruzuje mu se u borbi. kruta. Tako bismo sazeto mogli prikazati zbivanja u ovom konstrukcijski vrlo slozenom. narugala. Orlando i Rinaldo više ne luduju za Angelicom jer je ona s Medorom pobjegla na Istok. strašan. veliki.velicinu Orlandova ludila. Angelica mu se. a nadasve mudar. što smanjuje Orlandovo samopouzdanje. On. Sada se Orlando. Polako mu se vraca razum i prestaje tako tragicno prihvacati dogadaje koji su prethodili njegovu ludilu. tamnoj . sjajni i ponosit vitez. zuti. Taj dogadaj je srušio cijelu njegovu osobu. a on je ocekivao uzvracenu ljubav. osloboden ljubavnih okova. Astolfo prenosi borbu u Afriku. Orlandov ponos je povrijeden.

Orland krenu Niz ravna polja il kroz šume luta. No. s pramca il s boka udara Nestalna vjetra sila promjenljiva. tada Ariostovo djelo ne bi imalo ovako veliku umjetnicku . koji se nakon toga preobratio na kršcanstvo . I stazu probi.motiv Mjeseca kao metafora opsega Orlandova ludila .Anafora: "Rad tebe smrt je svakoj bojnoj slavi. Rad tebe cast za vojnika nesta. tu mnogi jauce.motiv urezanih imena Angelice i Medora koji se time zele narugati Orlandu ." vizualne: "Zauvijek netko potone u more. njegovane. Plivaju neki. uzore svjetlilo" U strofama ima mnogo opkoracenja i prebacivanja: "Pitajuc cesto za nju. ganute dobrotom. prebacivanja i specificne konstrukcije recenica.brodolom kao motiv zivotne prekretnice za Ruggiera." Pjesnicke slike: olfaktivne: "Miris iz kose lijepe.Angelica simbolizira Orlandovu neostvarenu zelju te postaje uzrok njegovog bijesa i patnji ZAKLJUCAK: Ne mogu reci da sam uzivao citajuciBijesnog Orlanda. Zaziva pomoc carstva nebeskoga" Glavni motivi: . Ipolite. i ruke i noge. tu se glave bore. Zbog mnogih opkoracenja." "Viteške igre moj otac zakaza U Baion. Provire ruke ili gole noge. Djelo je vrlo teško za citanje pa sam na trenutke pomišljao da je Ariosto mogao umjesto epa napisati viteški roman." Kontrast: "One ih svojim plaštima odjenu. i plecke. Izbaci vrtlog nad valove mnoge." taktilne: "S krme ih. u nekim mi je trenucima postajao potpuno dosadan i nerazumljiv. Rad tebe hrabrost i krepost ostavi" Polisindeton: "Glave. loze plemenite Erkola grano. S pleca ih skinu. kada pobi mnoge" Metafora: "O. bit ce pred godinu dana: Naše se zemlje dobri glas pokaza." auditivne: "Tu mnogi place. Iz brade momka il iz ruha djevice.

da budućnost pripada Rusiji i pravoslavlju. u kom se potajno kupljaju mladi revolucionari. uspijeva prikazati kao normalnu pojavu. Među onima koji su 1848.vrijednost. Kad se 1846. članke. Ističe se u čitanju zabranjenih djela i žestokim revolucionarnim uvjerenjem. sin vojnog liječnika. U stihovima najbolje dolazi do izrazaja Ariostovo umijece prikazivanja dogadaja. Posebno mjesto u tom stvaranju pripada romanu Braća Karamazovi. ali prije svega. uhapšeni i osuđeni na smrt nalazi se i on. njegovu posljednju djelu. stupa u Vojnu inžinjerijsku školu. prosinac 2004 22:42:00 | 0 komentara Zločin i kazna . . Mladić. To su bili presudni događaji. Djela koja slijede – Zapisi iz mrtvog doma. razvija golemu književnu aktivnost uređuući i izdajući sa svojim bratom Mihajlom najprije časopis Vrijeme. Objavio lektire u 29. Posebno me se dojmilo cetrdeset i prvo pjevanje u kojem je opisan Ruggierov brodolom. Pjevanje je krcato pjesnickim slikama. – stvara politički konzervativac. Tada mi je postalo jasno zašto se Bijesni Orlando smatra vrhunskim knjizevnim ostvarenjem. Na vrhunski nacin Ariosto i najvece fantazije (Astolfov odlazak na Mjesec). Braća Karamazovi itd.Fjodor Mihajlovič Dostojevski BILJEŠKE O PISCU: Fjodor Mihajlovič Dostojevski (1821—1881). a prikaz utapljanja i nemoci ljudi u odnosu na prirodu jednom je rjecju genijalan. u kome je u najzrelijem obliku postavio sve svoje najznačajnije probleme. Nekoliko minuta prije vješanja stiže carevo pomilovanje kojim se kazna smrću mijenja u pet godina prisilnog rada i daljnje četiri godine izgona u Sibir. po završetku jedne privatne škole u Moskvi 1837. gdje ga mnogo više zanima književnost nego učenje. Dostojevski piše osvrte. kombinacije razlicitih situacija i povezivanja likova. svojim izuzetnim genijem koji je nadvladao sve slabosti njegovih uvjerenja i ostavio čovječanstvu djela jedinstvena po snazi. U međuvremenu putuje na Zapad i vraća se razočaran. po otkrićima čovjeku našeg vremena.roman Bijedni ljudi – Bjelinski ga pozdravlja kao novog Gogolja. Idiot. U to vrijeme Dostojevski postaje član kluba Petraševskoga. a onda Epoha. Zločin i kazna. Bjesovi. po problemima. Jer može se sa sigurnošću reći da je Dostojevski prvi veliki pisac suvremenog svijeta. Do kraja života on radi tjeran materijalnim nedaćama. Iz progonstva se u Petrograd vratio drugi Dostojevski. pojavilo njegovo prvo djelo -. polemike. uvjeren da je veličina Evrope prošlost. Pored velikog broja romana i pripovijedaka.

doznaje da će lihvarica biti sama oko sedam sati.M. pomno i hladno ostvaruje svoj plan. razgovara u krčmi s Marmeladovim. rješava brutalno. gramzive i podle stare lihvarice. Raskoljnikov ne može prihvatiti sestrinu žrtvu. Vraća se u stan i pada u groznicu. prisustvo Lizavete. ali ona im pruža najveće nade. Raskoljnikova progoni ideja o izvršenju “više pravde” koju će ostvariti ubojstvom Aljone Ivanove. strpljivo podnosila teror Svidrigajlova. Mati se nada da će tako pomoći sinu materijalno. Raskoljnikov pomno razrađuje i provjerava plan iako jedan dio njega ne vjeruje u izvršenje plana. Raskoljnikov gotovo podsvjesno donosi odluku. Sklop životnih okolnosti naprosto gura Raskoljnikova u zločin: dobiva majčino pismo.F. čijim bi se novcem moglo usrećiti barem sto ljudi i čijim bi nestankom bili zadovoljni mnogi. Majčino pismo puno je nemočne pomirenosti sa životom: sestra Dunja da bi se spasila sramne i ponižavajuće guvernantske službe kod razvratnika obećala je ruku bogatom Lužinu. susreću Sonju. Raskoljnikov upoznaje obitelj Marmeladovih. jer je sestra vezana obvezom vraćanja za Rodionovo školovanje posuđenog novca. Teško opterećen time u krčmi susreće Marmeladova. Najveći je stradalnik Sonja. ubija je zajedno sa sestrom. uključujući i njenu sestru Lizavetu koju Aljuna muči i iskorištava. koji traži siromašnu djevojku da bi mu bila pokorna i zahvalna.Dostojevski: Zločin i kazna SADRŽAJ Glavni junak romana je siromašan student prava Rodion Raskoljnikov . pada u san ispunjen košmarima. Počinje mučna psihološka drama: borba sa savješću koju vodi Raskoljnikov i borba s istražiteljem Poefirijem Petrovičem koji oko Raskoljnikova steže “psihološki obruč”. Raskoljnikova zatičemo u početku romana u rascjepu između jednostavnosti rješenja koje je smislio i gnušanja nad mogućnošću da se ta ideja uopće rodila u njegovoj glavi. čija sudbina pokazuje pogubnost djelovanja bijede na ljudski rod. Ostat će moralno čista uz sva zla koja je zadese u životu. propalog alkoholičara koji utapa tugu pićem kupljenim novcem koji zarađuje starija kći Sonja prostituirajući se. Nepredviđenu okolnost. Kao da je upravljan nečim izvan svijesti. Pronađeno je više rješenja i pitanja:najekstremnije nude Sonja i . Opljačkan novac skriva pod kamen ne brojeći ga.

Pod Sonjinim utjecajem potresen samoubojstvom Svidrigajlova koji sav svoj novac ostavlja kao dobročinstvo djeci Marmeladova. nagovještava i priznaje ubojstvo. okajavši tako svoj razvratni život Rodion prijavivši se policiji doživljava pročišćenje. upada Nikolaj i priznaje da je ubojsvo počinio u trenutku pomračene svijesti. TEMA Raskoljnjikov i njegov zločin. Raskoljnikov se dvoumi i odlazi na mjesto zločina razmišlja o rješenju. Sonja prati Raskoljnikova u Sibir. Sedam preostalih godina u Sibiru čine se kratke kao tren uz utjehu nađenu u evanđelju i Sonjinoj ljubavi.st. IDEJA DJELA Dobro uvijek pobjeđuje zlo. U trenutku kada ga Petrovič gotovo natjera da prizna. Završetak romana nas izvještava o sudbinama likova.za svaki počinjeni zločin mora se snositi primjerena kazna. Nakon dugog bolovanja vraća se u život proćišćen i vedar.Svidrigajlov. Raskoljnikov se razboli. Osjeća neumitnost pobjede dobra nad zlom.njegove psihičke dileme te na kraju njegova zaslužena kazna.tj. On predlaže bijeg i amoralnost: Sonja priznanje. Dunja se iz ljubavi udaje za bratova prilatelja Razumihina. MJESTO RADNJE Rusija VRIJEME RADNJE 19. pun nade.(radnja se događa u svega 9 dana) KARAKTERIZACIJA LIKOVA . Umire im majka. kajanje i oprost zaslužen patnjom i žrtvom.

nagađao je da mu se gdjekada mračila svijest i da je tako potrajalo.Uopće za tih posljednjih dana kao da je i sam nastojao da izbjegne jasnom i potpunom poimanju svoga stanja. Njegovi činovi nisu motivirani samo njegovim shvaćanjem etike.Ali se se sjećao također da je bivalo časova..Svoju unutrašnju borbu potkuruje mišlju kako bi jedan život mogao od bijede spasiti tisuće života.on popušta u sukobu sa “psihološkim obručem” oko sebe i priznaje ubojstvo.tešku samoću.izgubljen je i uplašen.nalične na ono bolesno.ravnodušno stanje u gdjekojih ljudi na samrti.Gnjevan je i prezire sadašnji poredak u Rusiji te se tu pretvara u pravog pobunjenog plebejca spremnog na sve.inteligentan i obrazovan čovjek koji suosjeća sa siromasima i spreman im je pomoći.sve do konačne katastrofe.Ima razvijenu intelektualnu svijest.razmišlja i ispovijeda se..pa se njegovi unutrašnji monolozi pretvaraju u unutrašnje dijaloge koji čitaoca stalno tjeraju na razmišljanje.vidimo da je on čovjek u raskolu između svoje humane biti i surovosti traženja koju pred njega postavlja životna stvarnost.koja ga je zaokupljala kao protivnost pređašnjem strahu.” Citat u kojem je vidljiv Raskoljnjikov unutarnji monolog: .apatije.Već u samom njegovom imenu.sati.zaprijetila bi mu potpuna.pa možda i dana punih apatije.Gdjekada ga je zaokupljalo bolesno i mučno uzbuđenje.odabrani ljudi kojima je dopušteno da zbog općeg dobra čine zločine njega na kraju satire savjest.neobični.socijalnim zlom koje navodi čovjeka na zločin.on terorizira.Miješao je na primjer jedan događaj s drugim.neminovna propast. još kako bi se volio osloboditi i umaći nekim brigama. Iako se zanosi idejom da postoje tvz.a drugi opet smatrao posljedicim kakvog događaja koji je postojao samo u njegovoj mašti.ali on je ujedno i usamljenik što se muči etičkim i moralnim pitanjima..nakon dugog razmaka..Raskoljnikov.ljubavi i mržnje.koje iziskuju da budu odmah objašnjene..dakle.pa se dapače prevračalo i u panični strah.On je cijelo vrijeme razapet između pobune i smirenja. Citat koji potvrđuje Raskoljnjikovu unutrašnju borbu: “Za Raskoljnjikova nastadoše neobični dani:kao da je odjednom pala pred njim magla i zatočila ga u bezizlaznu.Raskoljnjikov je.Rodion Raskoljnjikov On je mlad.Sjećajući se toga vremena kasnije.Povučen je u sebe.već i bijedom što ga okružuje.pa i na zločin kao što je ubojstvo.pobunjenik protiv društva. Nakon ubojstva hvataju ga strah i jeza. neke vazdanje činjenice.koje kad bi zaboravio u svom položaju.U njemu se stalno bore dva karaktera.uz neke prekide.tištale su ga osobito..

“Tog braka neće biti dok ja živim.već sposoban da sam stvori vlastiti zakon ida snosi ogroman teret odgovornosti.Počinio je on ovo ubojstvo i stoga što je jedna od omiljenih ideja Dostojevskog bila da širenje materijalističkih ideja može uništiti moralne vrijednosti mladih i napraviti ubojicu čak i od sasvim dobrog mladića koga bi nesretni stjecaj okolnosti lako mogao gurnuti u zločin.poštedio svoju sestru koja je da bi mu pomogla u školovanju bila spremna da se uda za jednog bogatog.Ali tako je sretna bila.Ali na preveliko čudo njegovo nije ni jedanput progovorila o tom.ali jedna mu misao sine glavom:”Zar mogu njena uvjerenja sad ne biti i mojim uvjerenjima?Njena čuvstva.da vidimo..Dunja.ona ista iz koje mu je čitala o uskrsnuću Lazarevu.sve to ja vidim i znam o čemu ti namjeravaš mnogo govoriti sa mnom. smješkajući se i slaveći unaprijed svoje odluke-Ne mama.Dunječka..I ne zna on da mu se novi život ne poklanja.Nije je rasklopio ni sada..i neka gospodin Lužin ide do đavola! -Jer je očevidna stvar-mrmljao je u sebi..samo sedam godina!Na početku svoje sreće tih se sedam godina čini njima pogdjekada kao da je to sedam dana.ne.” .nego da ga mora skupo platiti.Na početku robije mislio je da će ga Sonja mučiti religijom.tako neočekivano sretna da se gotovo uplašila svoje sreće.. Progonstvo u Sibir za Raskoljnjikova znači novi život.može li se ili ne može!Divna li mi izgovora:”Takav je.mora ga platiti velikim budućom podvigom.surovog čovjeka..Sedam godina.Uzme ga makinalno.a na noć opet oboljela.veli..a utjehu i mir nalazi u Sonji i u evanđelju.da svojem životu opovrgna grižnju savjesti i da podmuklim sredstvima(ubojstvom)postigne dobar cilj bez imalo predrasuda prema svojoj unutrašnjoj ravnoteži i svom vrlom životu.nećete vi mene prevariti.Njena je to knjiga.nego su bez mene riješile stvar!Koješta!Misle one da sada više ne mogu raskinuti.” No zašto je Raskoljnjikov ubio staru lihvarku?Očigledno da bi svoju porodicu spasio bijede. “Pod uzglavljem mu je ležalo evanđelje.I još se ispričavaju što nisu pitale za savjet.da će mu sve govoriti o evanđelju i narivavati mu knjige.nije mu ni jedanput ponudila evanđelje.”I Sonja je cio taj dan bila uzrujana..Ali on je izvršio ubojstvo i da bi sebi dokazao da nije običan čovjek koji poštuje moralne zakone koje su drugi stvorili.njene težnje bar.poslen čovjek PetarPetrovič.takav poslen čovjek da se ni ženiti ne može drugačije nego na diližansi ili čak u vlaku”Ne.On ga je sam zaiskao od nje kratko vrijeme prije svoje bolesti i ona mu je šuteći donijela knjigu.Dosad je nije ni rasklapao.

Nije htio da je ogorči.Vrši zločin na sebi da bi prehranila mačehinu djecu i pijanog oca.bolje-prihvati Sonja zanosno.Njen je karakter apologija ljubavi i patnje u ime drugih ljudi.Jest. -Kad počne tvoja patnja. -Neću sada Sonja.bolje.Mirna je. “Sjede jedno do drugoga.” Nasuprot razumnom i buntovnom Raskoljnjikovu Sonja je smirena i osjećajna.Raskoljnjikov gleda Sonju i osjeća kolika je njena ljubav prema njemu.a zatim je bio natjeran imperativom svojih psihičkih doživljaja i vještim djelovanjem sudskog istražitelja da to ubistvo prizna i podnese tešku kaznu. “.Doći ćeš k meni.i začudo mu odjednom bude teško i bolno što ima nekoga da ga ovako ljubi.Ali odmah trgne opet ruku koju je bio pružio za križem.osjetio je i spoznao da je kudikamo nesretniji nego što je bio prije.mislio je da će stresti sa sebe bar jedan dio svojih muka.čita Bibliju(evanđelje) i vjeruje u Boga.kao da su nakon bure izbačeni sami samcati na pustu obalu.jest.studenta koji je izgradio cijelu teoriju da bi ubio staru lihvaricu.tužni i utučeni..Sonja Marmeladova Ona je prostitutka čista srca. JEZIK I STIL Roman o zločinu Rodiona Raskoljnjikova.gdje se cijelo srce njeno obratilo k njemu.Ta zajedno ćemo patiti.” Iz svojeg prvotnog nesretnog i jadnog života na kraju doživljava sreću s Raskoljnjikovim.Voli Raskoljnjikova i ona je ta u kojoj on vidi spasenje.a sada.bez sumnje je najcjelovitiji .čudno je i užasno bilo to čuvstvo!Idući k Sonji osjećao je da mu je u njoj sva njegova nada i sve spasenje.Bolje će biti kasnije-dometne da je umiri.zato ga i slijedi u Sibir.pati u sebi.Njena je ljubav spram Raskoljnjikova toliko velika da mu želi pomoći u njegovoj patnji.onda ćeš ga objesiti...pomolit ćemo se i krenut ćemo.ja ću ti ga objesiti. -Jest.zajedno ćemo i križ nositi! -Daj!-reče Raskoljnjikov.želi da on podijeli teret i patnju s njom.

već naprotiv da mu naturi mnoge probleme uključujući ovamo i filozofske. petrogradskih potkrovlja.Čitaoc je ovom koncetracijom fabule prisiljen da ulazi najprije u unutrašnju Raskoljnjikovljevu borbu pred ubojstvo u njezinim raznolikim psihološkim.na primjer.a posebno za ruski realizam.Upravo ona daje romanu i ono unutrašnje jedinstvo zbivanja i karaktera.znače. jedan od najjačih argumenata za izvršenje zločina no na takvim se karakteristikama Dostojevski nigdje dulje ne zadržava.moralno-etičkim i intelektualnim aspektima.roman s najskladnijom strukturom i ravnotežom pojedinih njegovih elemenata.Međutim fabula nije funkcionalna samo u tom najužem smislu.služeći se vrlo često .a na kraju i u Raskoljnjikovljev unutrašnji svijet kad on pod Sonjinim izravnim utjecajem prima konačno svoju kaznu.dakle.upravo ona koncentrira čitaočevu pažnju na određeni čin.pa čak da mu naturi i njihova rješenja u smislu piščevih religioznih ideala.najvećom dinamikom i najpotpunijom sadržajnošću..Porodica Marmeladovih i njihova bijeda su.st. U Zločinu i kazni Dostojevski je podređujući opisnost dinamičnosti fabule.kao u suvremenom kriminalnom romanu.a ujedno i račva problematika ne samo ruskog.roman Fjodora Mihajloviča Dostojevskog.svaki za sebe.a nagovještaju se i mnogi postupci suvremenog romana.da odvuče čitaoca od temeljne problematike društva i čovjeka u njemu.”Detektivska” tj.koji ujedno razvija psihološko oblikovanje karaktera sve do prodiranja u psihopatološke pojave.(Raskoljnjikov zločin)i vrlo kratko “trajanje romana”(samo devet dana).zatim u Raskoljnjikovljevu borbu sa svojom savješću poslije ubojstva i dvoboj s istražiteljem Petrovičem.To je njegov prvi problematsko-filozofski roman izgrađen na osnovi kriminalne fabule.Uprvo ta fabula omogućila je Dostojevskom da uz Raskoljnjikova naniže i cijeli niz socijalno i ideološki značajnih karaktera.posebni društveni i ideološki problem.a ujedno doživljava preporod u smislu piščevih ideoloških ideja.nego i europskog romana XIX.a ujedno daje unutrašnju dinamiku i snagu koja privlači čitaoca prema vrlo širokoj problematici.već i na problematici kojom je pisac htio da ga zarazi.Kriminalna fabula ne služi tu.stvorio u prvom redu atmosferu krčmi. kriminalna fabula poslužila je Dostojevskom da s pomoću stvorene napetosti privuče i zadrži čitaoca.ali ne samo na golom zbivanju.njihovi su portreti samo skice koje nekada ostaju u trajnom sjećanju čitaočevu zahvaljujući elementima groteske koju pisac često upotrebljuje.koji uza svoj strogo funkcionalni smještaj.U ovom djelu kao da se ukrštava.uličnih prizora i policijskih kancelarija.ali svaki od njih u romanu ipak živi sa svojim problemima-i sa svojim ideološkim stavom.a ujedno sadržava u sebi i značajne elemente socijalno-analitičkog postupka koji je toliko značajan za europski.

”Što god je korisno čovječanstvu.gotovo ga ne ispuštajući iz vida i vrlo često prepuštajući ga da bude bilo to u unutrašnjim monolozima nasamo s čitaocem. bez deke i pokrivajući se starim. Sa svojim požutjelim.te izrečene u njegovim razmišljanjima.uzastopnom i kontrastnom redanju prizora. na kome se nalazilo nekoliko teka i knjiga.Ja razumijem samo jednu riječ:korisno! Vlast zadobiva samo onaj koji se usudi da se sagne i da ju uzme. sa jastukom pod glavom. u uglu obojen sto. glomazna sofa.znači šešir?Šešir je tričarija. a sad sva u krpama.-Šešir-što npr. i.koji se također ispoljio i u dinamici.to ja ne mogu kupiti!”)Također se u djelu mogu naći umjetničke pjesničke slike(npr.Dostojevski vjesnik novih putova velikog dijela ruske i europske proze.sve drugo možeš steći talentom. koja služi Raskoljnjikovu kao postelja.bilo da izriče svoja mišljenja i polemizira sa svojim protivnicima ili suglašava sa srodnicima.ovog romana.ali što se pod šeširom čuva i šeširom pokriva.znanjem razboritošću genijalnošću.Zamišljen isključivo kao monolog ubojice u prvom licu(IchForm)ovaj je roman izrastao u djelo u kojem pripovjedač pripovjeda o Raskoljnjikovljevoj sudbini.to je i plemenito.Budite sunce i svi će vas ugledati. pod koje je podmetao sve rublje što je imao – i prljavo i čisto – da bi mu uzglavlje bilo više.-koja je ujedno i metafora . prašnjavim i odlijepljenim tapetama vrlo je bijedno izgledala i bila je tako niska da je u njoj svaki malo viši čovjek osjećao zebnju i sve mu se činilo da će glavom udariti u tavanicu.gotovo rembrantovskim postupkom kontrastiranja svjetla i mraka. Stalnoj unutrašnjoj borbi i sukobu sa”psihološkim obručem”oko njegaRaskoljnjikova-odgovara i stilski postupak unutrašnjeg monologa(citat:prije naveden). I namješta je bio u skladu sa stanom: tri ne baš ispravne stare stolice. najzad. ne svlačeći se.”) Upravo je po svom naglašenom urbanizmu.ja ću ga kupiti kod Zimmermanna.(npr. Ispred sofe je stajao mali stol.Sunce treba prije svaga da bude sunce. Često je on na njoj spavao onako kako bi došao.”Ljuta guja povrijeđenog samoljublja svu noć mu je pila srce”. nekad presvučena cicom. iznošenim studentskim kaputom. Samo ako si plemenit.kao i česti dijalozi kojima obiluje ovaj roman.( opis Raskoljnjikove sobe:“To je zapravo bila krletka pet-šest koraka u dužinu.Radi se samo o jednom:treba se samo usuditi! Ne radi se o vremenu nego o vama samom. već samo po tome koliko je na njima bilo prašine.opisivanja tamnih uličica kojih tama dolazi još više do izražaja kad je djelomično osvjetlimo difuznim svjetlom plinskih svjetiljki.Uz sve navedeno roman obiluje mudrim mislima i porukama koje su pretežno Raskoljnjikove. moglo se vidjeti da ih već odavno nije dotakla ničija ruka.

U svojim djelima promiče pravdu.oni su književnost koja to iskustvo može prenijeti čitaocima jedino i isključivo na onaj način kakav pripada samo umjetničkoj književnosti. pa čak i kopač zlata.teško da može shvatiti ono”o čemu se radi”u suvremenoj prozi i o čemu to zapravo njen velik dio govori. Iako nije imao književno obrazovanje smatra ga se ocem američke književnosti. prosinac 2004 22:42:00 | 1 komentara KRALJEVIĆ I PROSJAK . siromašne četvrti i kraljevska palača . humanost. Na kraju se počeo baviti pisanjem. u saveznoj državi Missouri. Školu je napustio već u dvanaestoj godini i od tad se bavio raznoraznim poslovima.Mark Twain Pisac: Mark Twain rodio se u mjestu Floridi. "Kraljević i prosjak".”) I za kraj:Romani Dostojevskog i pored sve svoje “filozofičnosti” nisu filozofija. jednakost. izdavač i poduzetnik.Zbog toga se struktura suvremene književnosti naprosto ne može razumjeti bez Dostojevskog. Bio je radnik u tiskari. kormilar na brodu.On je začetnik jednog razvoja u umjetničkoj prozi koji misaono previranje i borbu mišljenja čini svojom središnjom temom. a djetinjstvo je proveo u gradiću Hannibal u dolini rijeke Missouri. novinar.“I cio taj rajski dan mojeg života i cijelo to veče ja sam i sam proveo u poletnim sanjarijama. Vrijeme radnje: Druga četvrtina šesnaestog stoljeća Mjesto radnje: London. Najpoznatija su mu djela: "Doživljaji Toma Sawyera".tko nije pročitao njegove romane. U početku je pisao novinske članke sa jasno izraženom humorističnom i satiričkom notom... "Život na Mississippiju" . Objavio lektire u 29. "Pustolovine Huckleberry Finna". slobodu i istinu.

Ne podnosi nepravdu. a svojom upornošću postiže cilj. dječaci odluče nakratko zamijeniti uloge. a dušu i srce izjeda mu grižnja savjesti. Objavio lektire u 29. Hrabar je i pun želje za pustolovinom.Likovi: Kraljević je bistar i nadaren dječak. a Tom ostaje živjeti s njim kao njegov štičenik. a kad je nepravedan stidi se sam sebe. a borba za opstanak i preživljavanje još teži za kraljevića. Pouka: Dobrota. Dvorski život bio je težak za Toma. plemenitost i pravednost pobjeđuju bogatstvo. Srce mu je dobro i plemenito. Sa lakoćom uči jezike i uglađenog je ponašanja. Kratak sadržaj: Siromašan dječak Tom upoznaje kraljevića Edvarda. a kraljević se uputi ulicama i predgrađima Londona. Nasmijalo me kad je kraljević s Hugom trebao opljačkati prolaznika. prosinac 2004 22:41:00 | 2 komentara Bijeg .Milutin Cihlar Nehajev Stvaralački portret pisca i životopis: . Rastužilo me kad je stražar ispred dvora grubo odgurnuo Toma. Kraljević je bio željan pustolovina i dječačke igre. Promijenili su odijela i Tom ostade na dvoru. Kako su bili jako slični. Prosjak je siromašan dječak iz sirotinjske četvrti Londona. Tema: Doživljaji kraljevića i prosjaka u zamijenjenim ulogama. raskoš. Snalažljiv je i spretan. netrpeljivost i nepravdu. a Tom je čeznuo za životom u obilju. Uz veliku i nesebičnu pomoć prijatelja Hendona kraljević se vraća na dvor . Teško glumi ono što nije iako ga to zabavlja.

Retrospekcija događaja glavnog lika iz dana školovanja. dva romana. Godine 1926. odričući se čovještva). osobito svojim esejističko-kritičkim tekstovima i romanom Bijeg. . To je jedan od prvih romana u Hrvatskoj književnosti u kojemu dolazi do značajne defabularizacije. dramatičar. prevoditelj. travnja 1931. romanopisac. Bio je gimnazijski profesor u Zadru. godine u Senju. U trideset godina književnog rada stvorio je pozamašan broj djela (novela. došao je u Kraljevicu i oženio se Ludmilom Polić iz ugledne kraljevičke obitelji. drame. gdje je stekao doktorat znanosti. bez silnih događaja sa mladenačkim dobom jakih kriza koje su udarile biljeg njegovom kasnijem naziranju na svijet. svestrano obrazovan intelektualac (poznavatelj likovne i glazbene umjetnosti. Problematika koja se obrađuje: Opis prilika i života ljudi koji se oblikuju u neposrednom odnosu prema društvenim zbivanjima.Milutin Cihlar Nehajev rođen je 1880. u doseljeničkoj češkoj obitelji. pri čemu se pisac poslužio modernom tehnikom pisanja. poznavatelj prirodnih znanosti). kritike i veliki broj članaka). pokušajem zatvaranja interesnog kruga na bitne probleme čovjeka. Nehajev pripada čelnicima hrvatske moderne. Zanimao se i za hrvatsku političku prošlost. godine. Rađanje sumnje da je književnost vrlo malo vrijedna prema vrijednosti života. Umro je u Zagrebu 7. Izabran je za predsjednika Društva hrva tskih književnika. Tema: Bijeg od svakodnevnog života i odluka o smrti. književnik i kazališni kritičar. Njegov otac kao učitelj. a posebno nacionalna i socijalna motivacija. a studij kemije završio u Beču. Opis unutrašnjeg života glavnog lika koji je bio bujan i raznolik. Gimnaziju je pohađao u Kraljevici i Zagrebu. publicist. On je svestrani stvaralac: novelist. U Zagrebu radi kao novinar i književnik. Pri tome sve drugo ostaje u drugom planu. Opis Nietzsche sa svojom anarhističkom mišlju o ubijanju samoga sebe (nadčovjek sam sebe žrtvuje.

Mjesto i vrijeme radnje: U Trstu krajem siječnja 1909. Roman našeg vijeka. Veoma su mu se dojmila djela Tolstoja čiju je formu pisanja i on koristio. kojim se lik predstavlja u prvome licu i služi se pismom i dnevnikom u oblikovanju romana. jer on opija. Struktura djela: Roman kao pripovjedačko sredstvo. omamljuje i savladava sve. te Homerova djela. godine. Netko za sve životne probleme pronalazi svoje gotove formule. no jedino je istina da se život ne da strpati u formule. Sjećanje na posljedica duševne klonulosti. Književna vrsta: Roman. Inspiracija iz sličnog djela: U svojim djelima se osjeća utjecaj Turgenjeva i njegovo opisivanje filozofije utučenih ljudi u malograđanskom životu. socijalni sa mnogo ustaljenog oblika i nove književne forme – defabulativni roman. Pribjegavanje alkoholu kao jedinome rješenju iz nastale situacije. . koji su se isprepletali sa dojmovima sadašnjeg osamljenog.Opis nastupa inferiornosti prema životu koja se dade izvrsno složiti u «apsolutno istinite» ideje. te praznim razgovorima o idealima i neizvjesnoj budućnosti. Napola rezignirani čovjek prisjeća se svoje ljubavi i zbivanja. psihološki. Psihološka razmatranja i priželjkivanje kraja života i smrti. Nadahnjivale su ga pjesme Nordsee od Heina u hrvatskom prijevodu. sa vječno istim brigama i nikakvim nadama. besmislenog njegovog života i beznadni položaj u kojem je sada. dosadnog. Prevladava moderna pripovjedačka tehnika (autoanaliza). Smiješna istina o potiskivanim frazama o materijalnosti duševnih funkcija. nemoći živaca nakon jedne krize. realistički. trza iz ružne sadašnjosti.

ali je sasvim suvereno istupala u društvu i svojim otvorenim načinom općenja začarala svoju okolinu. Ne predstavlja prosječnu ličnost. Odijevala se sa mnogo ukusa i uvijek bila . Njegov lik odražava raspoloženje jednog dijela mlade generacije koja se. Propast talentiranog čovjeka nije izazvan uskim prilikama provincijskog mjestanca u kojem živi. da aktivnošću ispuni život. zamišljen je kao izraz tragičnih nemira modernog čovjeka. Zora Marakova bila je kći doseljenog Čeha. već je samo tragičan finale uslijedio nešto brže. mnogostruko obrazovana i puna snova. nervoznog. tjeskobnog i umornog. koji su više ili manje pustolovno završili život. Bartol Andrijašević je Đurin otac i pomorski kapetan koji je plovio godinama po morima i na kraju je dobio službu lučkog kapetana u Kraljevici. Nije bila baš lijepa.Likovi: Đuro Andrijašević je mladi daroviti intelektualac koji studira u Beču da postane doktor. Kroz njegov lik se izražava tragični nemir modernog čovjeka. nije mogla potpuno snaći u konkretnim društvenim prilikama. već je naginjala skepsi i depresiji. On u svojoj duši nosi klicu sloma svojom jako razvijenom prevlašću misli i konstantne autoanalize. ravnatelja tvornice u D. ni bioloških uvjeta. koji je ovu baštinu primio u nasljeđe. Toma njegov stric (bivši trgovac drvima iz Like) koji je bio bez obitelji i zavolio je Đuru kao svoje dijete i pomagao mu u školovanju koliko je mogao. Teta Klara je ukazivala da će od Đure postati veličina i da se od majčine strane sva obitelj sastojala od duševno silno razvijenih ljudi. Rekla je da će od dječaka biti ili nešto ili ništa. pa nije imao dovoljno snage. Stasita i koštunjava djevojka s licem opaljenim od sunca i zvonkim smijehom.

Tu je bilo njegovo carstvo. Bio je kruta pijanica i navikao na neuredan život. pospano. oštar brk činili su crvenu. Tošo njegov najbolji prijatelj. pa se tako prisjećao prohujalih godina i zbivanja. a u društvu znala besprijekorno voditi konverzaciju. a odijevao se više nego siromašno. Po ulici se vukao tromo. Za prijatelja dao bi sve. Toliko se naputovao u svom životu da je imao neku odvratnost protiv svakog . nego što se na prvi pogled moglo zaključiti. darovita. kao da se stidi svog odrpanog odijela. nizak. jače ga je dojmila. Jeo je vrlo malo i to najprostija jela. koji piše pismo prijatelju Toši i u tom oproštajnom pismu sažima temeljne odrednice njegova života i koji se u sudaru sa životnom zbiljom slama. bio je nabit. Bijele. vodene oči i podbuhli obrazi govorili su da se ne bavi puno ozbiljnim poslovima. dosta ćelavu glavu karakterističnom. svirala glasovir. gotovo plašljivo. Bila je visoka. naučila govoriti tri strana jezika. A u krčmi. Sadržaj: Mladi daroviti intelektualac Đuro Andrijašević je iz mjesta studiranja putovao kući.spremna na svaki pothvat ako je s tim bilo spojeno nešto novo i osobito. suha djevojka sa zlatnom kosom i mirnim zelenim očima. Kratka bilješka o djelu: Roman o mladom darovitom intelektualcu Đuri Andrijaševiću. što je bila prostija. pod uvjetom da se taj slaže s njegovim običajima kada se nazdravljalo. debeo. Sa pregršt duhovitih paradoksa znao je braniti svoje mišljenje oštrom poraznom dijalektikom. Vera Hrabarova je djevojka i dobre obitelji koju su preporučali Đuri. kratko podrezane kose i plav. predaje se piću i završava samoubojstvom. Bio je uman čovjek. nego veći dio svog vremena provodi u krčmi. završila gimnaziju. koji ga je uvijek razumio u teškoćama. Jagan novi znanac.

Kada je otac umro. sveučilišnih zgrada i kavane. Uzalud je tu zadnju misao pokušavao otjerati. Bojao se da još nije spreman za taj trenutak. a svi su mislili da će iza njega ostati imetak. Ona ljubav priznaje majci.putovanja. Dalje je u pismu nanizao nekoliko isprika koje je Vera rado primila. Andriješević je sve svoje misli izražavao riječima. To je možda još iz djetinjstva. Hvata ga strah da će u onom drugom svijetu naći nešto nepoznato i novo na što se neće moći priviknuti. Prisjetio se kako su ga posljednji puta ispraćali Hrabarovi na put u Beč. kada je svoga oca slabo viđao. Čim je sin dorastao do pučke škole dao mu je ispisivati liste o svjetionicima i barkama. Bilo mu je lijepo studirati u Beču i kada bi zapao u tromost. jer bi ga stara zapitala za zaruke. njega je svaka minuta tako uzrujavala. no gospođa Nina Hrabarova nije još dugo vremena mogla da razumije Andrijaševićevo ponašanje. Predočio si je kao rješenje da mu Hrabarovi vrate obavezu i udaju Veru za nekoga drugoga. ali ni sam nije mogao da nađe pravih riječi. U dnu duše je znao da to nije rješenje. Prisjećao se mirnih dana i đačkih običaja kada se kretao između mjesta stanovanja. gdje je dosta nespretno obavljao službene formalnosti. Dok je čekao da vlak krene. Prisjetio se da je u trećoj godini sveučilišta upoznao Veru i zaljubio se. Njemu se pričinjalo da u svakom odlaženju ima nešto užasno i tajnovito. Uistinu je da će oni pomisliti da on bježi od njih. ne brinući se ni na što i ne odgovarajući na materina pisma. Ako bi se uzeli morao bi imati zaposlenje i nekakvu plaću i da li bi im ona bila . a osobito stara će imati pravo. koji je na kratko dolazio kući i uvijek neprestano odlazio. da je bio prema svojoj zaručnici Veri upravo nepristojno hladan. da nije umro taj nevoljeni stric Toma i ostavio zaduženu kuću. a kada zbilja dobije doktorat svi ga promaknu u profesora. U Beču se govorilo da je svaki đak doktor za gazdaricu i kelnere. o beskućništvu i vječnom nespokoju. a ne ide u Zagreb. Svaki puta kada bi trebao dalje putovati upravo je bio bolesno nervozan zbog dolaska u neku nesigurnu i strašnu neizmjernost. da sa Verom samo odgađa stvar i da o tome ovisi njena sreća. Putujući dalje bio je svjestan da ne radi lijepo što putuje u Slavoniju k prijatelju. gdje su sigurno računali da će kao doktor doći i službeno zaprositi Veru. dobiva dozvolu dopisivanja. što mu je ona u pismu prigovorila. inače pred ljudima sve mora ostati tajno. kao da iza njega ostaje komad života koji nikada neće moći dostići. Nakon dvadeset i pet godina potucanja po morima kapetan Bartol Andrijašević je dobio službu lučkog kapetana u Kraljevici. tako je i sada misli gotovo glasno završio razgovor sa samim sobom. jer je tako zahtijevala služba pomorskog kapetana. Đuro je odgovorio i mučio se da joj objasni to svoje nesretno raspoloženje. sam sebi je govorio da treba svršiti studiranje za doktora i vratiti se u svoj rodni kraj. mati se preselila u Rijeku gdje je iznajmljivala sobe đacima. On je mislio dalje nastaviti nauke i prijaviti profesorski ispit.

Napisao joj je pismo proklinjući je i u isti mah strašno i samilosno žaleći. Kao san bijaše ta ljubav. no ona je i dalje bila jako nepovjerljiva. Nakon par dana su otišli Zora i njen brat i Đuro je osjetio grižnju savjesti na tu ljubav i propatio je do trenutka kada je trebao krenuti u Beč da se upiše na sveučilište. Prisjetio se kako su profesori u gimnaziji potvrdili da takvog talenta kakav je on nije bilo za njihovog vremena u školi. Bilo bi najbolje sve prepustiti vremenu. Zorina iskrenost razbila je brzo nepouzdanje i plahost i sve su se više družili. Mladići ubrzo postadoše vjerni drugovi na izletima i zabavama. Jedno je bila umilna djevojčica. Đuro je iz početka osjećao neku antipatiju prema njoj i nije mu se sviđalo što ona tako muškarački govori i radi. UVijencu je izašao njegov prvi veći rad i svi su se čudili formalnoj savršenosti koju je imao taj početnik. Nije bila baš lijepa. poslanim u omaglici prvog razočaranja. Njihovim izletima se pridružila gospođica Zora i poslije par susreta Đuro je osjetio da njena blizina na njega djeluje neobično. Instinktivno je osjećao da mu se ona ne uklapa niti u jedan njegov razred koji si je on stvorio u svojoj fantaziji. Praznike nakon sjajno položene mature proveo je u Kraljevici u kući strica Tome. požrtvovna i brižna. Osjećao se slabo da razmišlja o tome kako je postupio prema njoj i pokušao se izjadati u pjesmi u kojoj je htio opisati svoju slabost i tako je prvi puta osjetio da nema vjere u pisanu riječ. Đuro je pratio Zoru do usamljenih morskih rtova. koji je preko ljeta iznajmljivao sobe kupališnim gostima. a drugo kao majka. Još jače se raširilo to uvjerenje kada su u omladinskim listovima počeli izlaziti neki Đurini književni pokušaji i pokazivao se kao sigurna buduća veličina.dovoljna za život. Osjećao se vezanim za tu djevojku i nije znao kako da popravi što je skrivio pismom. U velegradu se Andrijašević preobrazio u drugog čovjeka i nakon prve navale boli radi jadnog završetka ove druge ljubavi dođe pokajanje. Opčinila ga je želja za slavom i prvi književnički uspjesi dali su njegovom mišljenju novi pravac. jer profesorske plaće su male. kada bi se ticalo samo njega. Tamo je upoznao gospođicu Zoru Marakovu i njenog brata Marka. Sve je to lijepo rekao svojoj budućoj punici. ali je sasvim suvereno istupala u društvu i svojim otvorenim načinom općenja začarala svoju okolinu. Njegov pojam o ženi kretao se između dva kontrasta. vrijedna ljubavi. Prvi puta rodila se u njemu sumnja da je književnost vrlo malo vrijedna prema vrijednosti života. Đuro je Zori čitao pjesme i druga književna djela i nakon raspredanja sve se svršilo u ljubavi. gdje su mogli nesmetano usisavati sav čar naglo rođene ljubavi. Odijevala se sa mnogo ukusa i uvijek bila spremna na svaki pothvat ako je s tim bilo spojeno nešto novo i osobito. da ga ona drži . Čekao je danima neće li od Zore doći nekakav odgovor i tako se njihov roman nije nikako mogao završiti. Mislio je da se njena ljubav pretvorila u prezir.

Đuro je poslušao savjet i treću godinu studija upisao u Zagrebu. koji je uzmakao kada je došao čas ozbiljnih obaveza. On mu je rekao da je proživio normalno razočaranje u prvoj ljubavi i da je loše što je zapustio svoj književnički rad. Osjećao se i sam star. Izmučivši živce. ja sam spremna. kucati sve jače i hrliti njoj u susret. Ipak je Đuro uvjeravao sebe da je odviše star i grešan za tu novu. Ružna su bila ta vremena i došle su materijalne brige. Nije se javljao kući bojeći se da su i do njih doprli glasovi o njegovom životu. veliku ljubav i da se ne može izbrisati prošlost koja ga čini bezvrijednim pred Verinim zahtjevima. Uloga očajnika postala mu je drugom naravi i stane se opijati iz noći u noć. neplaćeni računi. udovice majora R. Upisao se u glazbenu školu na nagovor gazdarice kod koje je stanovao. misleći da više nije vrijedan života. Povukao se u sobu i par dana si je ponavljao isu frazu: «Što se ti pokvareni. da ne bi oni vidjeli kako je duboko i zauvijek propao. Vera je bila lijepa pristala djevojka i njen izgled je pristajao uz sliku djevičanstva i netaknutosti koju bijaše zamislio. propao. Bio je uveden u kuću višeg činovnika Hrabara. izmoždeni čovječe usuđuješ kao zločinac ulaziti u njen svijet! Tko ti daje pravo da djevici mutiš spokojnost duše?» Napisao je i objavio pjesmu u čijim stihovima je ispričao cijelu svoju ispovijest i plašio se pri pomisli da će Vera razumjeti njegovu pjesmu. Novi osjećaj ga je odveo dalje od očajanja zbog prijeloma sa Zorom. Ipak je otišao kući i majka i stric Toma su očekivali da će im objasniti u što je protratio dvije godine boravka u Beču. izgubio je interes za nauku i stane tražiti načine da sam sebe ponizi još gore. Postepeno se oslobodio jadi i povjerio se prijatelju što ga je mučilo. ranjen u duši i tijelu. Napisao je pismo drugu Toši iz gimnazije da ga ovaj pod bilo kojim izgovorom pozove u goste. Počeo je objavljivati u novinama kritike i novele. Kod prvih susreta nije mogao da prodre u Verinu dušu. bolje rečeno u kuću njegove žene. » Tako je Đuro otputovao prijatelju Toši i u prilikama odmora pisao dnevnik događanja. Nevidljiva veza između njih dvoje sve se više stezala i Đurino uspavano srce stalo se buditi. Stiglo je pismo na brzinu napisano: «Ako vjerujete u me da mogu biti tješiteljica Vaših boli. koji mu je postao daleka uspomena. Otišao je kod prijatelja Toše i nakon nekog vremena se okanio svojih loših navika. nesposoban za bilo kakvu odluku. kako je ovo sve ludost i zločin što radi. Opisao je svoju ljubav prema njoj i svoj strah radi te ljubavi. te da je njegov život sagrađena na ogromnom razočaranju. Izbjegavao je susret sa poznatim ljudima.kukavicom. dugovi. Otišao je u svoj stan da je više ne vidi i napisao joj pismo. slabićem. kretao se u najgorim đačkim društvima i došao na glas pokvarenog čovjeka. da svoj nemir utopi u alkoholu. Sve snažnije je primjećivao da mu se Verina duša približava. Slučajno je u novinama pročitao o imenovanjima i .

No gospođa Hrabar zna da Đuro treba položiti profesorski ispit. koja nije ocu u računici. muzikalni. Da li ga je zaboravila i smirila se. umnikom i književnikom. koji su svi bili besprijekorno odjeveni. Teško je pomislio. nije mnogo govorio i ozbiljnije od ostalih je shvaćao svoje riječi. Nina je zadovoljno gledala kako njena kćerka pomalo dobiva navike gospođice koja više nije mlada. u koji je bio upisan već četiri semestra i pošao na filozofiju samo da brže završi. Da li je zadržala uspomenu na našu ljubav. Smislili su da razvrgnu zaruke i da ju udaju za nekoga drugoga. a Vera će biti u dvadeset osmoj i nema više čekanja za njenu udaju. klonila društva. Tošo mu je rekao kako ga otac želi nagovoriti da se oženi za Diklićevu kćer. a on nema nikakvih obaveza. a kako je bila puna reminiscencija iz literarne povijesti o prijateljstvu duhovitih žena i genijalnih muževa. Ružno je misliti na to. pripovijedao je o imetku od kojega nema ništa. dobivalo je za nju posebnu aureolu. Kod Vere riječ «ljubav» joj nije dolazila na um. kako je proživjela te godine. s vremenom stara djevojka sa praznim domom. no sve je više vidjela kako se udaljava od te budućnosti. literaturi. učiteljica više pučke škole premještena na višu djevojačku školu u V. Tošo je učitelj sa stalnom plaćom i živi u obiteljskom životu sa Ankom. Mati je htjela svoju kćer vidjeti kao sretnu mladu gospođu.premještajima da je Zora Marak. Može reći da ga nije briga i onda će draga kćerka ostati neopskrbljena i biti velika žalost roditeljima pod stare dane. Majka se sjetila kako se obećala đaku iz škole. Tako će proteći godine. ali se ništa više ne da popraviti. njeno poznanstvo s Đurom. Gospođa Nina je odlučila da ne popusti i svoju kćer oslobodi od upliva Andrijaševića. Nije završio studij. No imala je Vera i drugih prosaca. govorili o kazalištu. u društvu duhoviti. ako se ima hrabrosti. Sjetio se kako je bio očajan nakon događaja sa Zorom i bio mu je jasan Nietzsche sa svojom anarhističkom mišlju o ubijanju samoga sebe (nadčovjek sam sebe žrtvuje. a za prijavu nema novaca. Premda gospođa mama nije znala da je Đuro upravo Veri za volju napustio pravni fakultet. No razmišljali su ako i završi studije treba se zaposliti. Kako malo treba da se ostvari ta sreća. No on se zaljubio u njegovu Anku. doimale su se kod nje kao prava oluja. a kod Shopenhauera ga je smetao njegov smisao za umjetnost. . Svoje osjećaje tumačila je kao simpatiju. jer je gledao sve crno i nemilo. a to sigurno jest jer se nije udala i mora da ju to muči. udatu za muža koji joj može dati bar ono na što je kod kuće naučena. odričući se čovještva). Andrijašević nije bio čovjek iz toga svijeta. jasne i bolne ispovijesti ljubavi. Đurine pjesme. jer bi se onda dva susjedna imanja složila u jednu cjelinu. Došlo je pismo kojim Đuru pozivaju Hrabarovi da dođe. odgajajući djecu. Tako je saznao gdje je završila Zora kao učiteljica. Svi su muškarci živjeli u atmosferi odmjerene etiketnosti.

gledajući sebe kao uboga prosjaka koji je bio lud i nadao se milosti od dobrih ljudi. Materijalne brige su ga tištale svaki dan sve jače. Vera je polako za njega postajala nedohvatljivo biće. bez osjećaja i monotono. omamljuje i savladava sve. Gledao je oženjene drugove. otopio je i piljio u dim od cigarete. sulude snove. da je namješten za suplanta u Senj. Nije javiti Veri. jer je u školi bivalo sve dosadnije. Njemu ne odolijeva ništa. Pomisao da će Vera biti njegova svakim danom se sve više udaljavala od njega. Ljudi se osjećaju mladi sve dokle ih ne uhvati u svoje kolo malograđanski život. Sa užitkom alkohola raste i ironija. lakovjernost. Bilo mu je jako neugodno i postalo jasno da je u njihovoj kući suvišan. Bio je previše fino odjeven prema ostalim kolegama i u malom gradu ljudi slabo paze na toaletu. pa je posudio od matere još novaca. imaju jednake navike i sjetio se kada je i on živio tako mrtvo. Svako dan donosio mu je nova razočaranja. nego da ona vijest pročita iz novina. jer on opija. Mladi ljudi zaljube se i ožene. te se uputi u svoje novo boravište. Svi ovi ljudi sasvim su normalni i nisu niti nezadovoljni. Svi gledaju jedan na drugoga. srdžba. ali su užasno prazni i jednaki. navike ljudi koji imaju dosta da si . nisu potrebne fantazije ni osjećaji. Od plaće koju dobije nije se moglo živjeti. da bježi iz zla u još gorje. Teško je vjerovati u vrijednosti onoga što sam stvaraš. Stigao mu je odgovor na molbenicu. Ali ono je bila posljedica duševne klonulosti. dođu brige i oskudijevanja i gotov glad. očaj. te da ga tjeraju zbog njegove nesigurne budućnosti. Pomislio je da što prije negdje pobjegne i preda se alkoholu kao jedinome rješenju iz nastale situacije. Preporučili su mu da ne predaje u razredima previše pametno. Ljudi oko njega nisu zli niti odvratni. a kasnije je imao vremena da se bavi u laboratoriju. nego da treba raditi samo toliko da ga ne mogu otjerati s posla. lagodan život u njenoj obitelji. a neće ni kasnije moći držati se na površini sa plaćom koju dobiva. U školi je mnogo ljepše nego je očekivao. tj. Čežnja za Verom morila ga je jače nego ikada. Prvih dana je rješavao statistike i popise.Andrijašević je stigao u kuću Hrabarovih gdje mu je gospođa govorila da je njena kćer za udaju a on nema osiguranu egzistenciju i dok ne završi ne smije se dopisivati s Verom. pretvara te u drugog čovjeka. I kako sada da se oženi. Spopao ga bijes na samoga sebe. trgne iz ružne sadašnjosti. Uviđao je da će do tada proći više vremena nego je mislio. Sav rad proteklih godina mu je bio besmislen. njihovu bijedu. . otkada je morao napustiti svoj slobodni razgovor sa djecom i držati se suhe šablone zadavanja i ispitivanje lekcija. nemoći živaca nakon jedne krize. njihove navike. ima mnogo dosadnih i suvišnih stvari koje su spojene sa pedagoškim dužnostima (filozof sa šibom!). uviđao da ne može sada. Sve je više osjećao težinu obaveze što ju je preuzeo na sebe obećavši da joj se neće približiti dotle dok ne položi ispite. a radiš za druge.

Da bi nekako suzbio tjeskobu koji puta je šetao sa dvjema učiteljicama Darinkom i Minkom. postao sasvim apatičan. ponižavanja i muka. Napisao je pismo prijatelju Toši da ode u Zagreb i da preda pismo Veri. naglasio je da preko ferija mora učiti za ispit. a poslije smrti čitati vječnu misu za spas njene duše. zajedno s Verom. jer ima svoje zaposlenje i prima plaću. koja ga poziva da dođe. Đuro nije otputovao ni sutradan ni prekosutra. List je poslao. dosadnog. koji su se prepletali sa dojmovima sadašnjeg osamljenog. zahvati mu čitavu dušu. Dobio je pismo od Toše koji ga obavještava da je pismo lutalo jer on nije bio u Zdencima nego kod oca koji se pomirio sa Ankom jer je rodila dečka. da mu se činilo da to neće moći izdržati i da će poludjeti. Molio ga je da ide odmah. Pozajmljivao je novac od majke koja je sve teže shvaćala njegove potrebe. gotovo očaj. jer je slabo obilazio mater osim kada je trebao novaca. koji se službeno držao i izjavio da «nema naslova» za predujam. Bio je kod Hrabarovih i saznao da je Vera gotova učiteljica. Pokušao je kod ravnatelja. Đaci su u . ne može tražiti gostoprimstvo kod matere. Odlazila je sve više u crkvu i udaljavala se od svijeta. Bila su dva dana takve uzrujanosti. Roditelji su zbog bolesti otišli u Štajersku na oporavak.priušte luksuza. te ga nije dalje ni slušao i gotovo je pobjegao iz sobe. te je pisao riječi ljubavi koje mu se nisu tako često izmicale ispod pera i napokon ju molio da se strpi. ali svi su također u teškoj situaciji sa već založenim mjenicama. za čeka će je opatice hraniti do smrti. Napala ga je takva tjeskoba. Đuro se na nagovor prihvatio posla da bude redatelj diletantskog društva i priređivali su đačke zabave. Napola rezignirani čovjek prisjećao se njihove ljubavi. te je svaki dan slabije shvaćala potrebe života. Stiglo mu je pismo od matere u kojem ga obavještava. da misli da je on završio nauke i da mu više ne treba slati novaca. Zato je odlučila Tominu kuću sa nešto gotovine pokloniti opatičkom samostanu. besmislenog njegovog života i beznadni položaj u kojem je sada. Baš je fatalno sve to. Andrijašević se u svojim osjećajima približavao njenoj boli i utapao se u tu bol. jer je gospođa Hrabarova prepoznala rukopis i odmah ga vratila natrag. Treći dan je Đuro nakon uzaludnog trčanja. Tražio je kod svojih kolega novaca na posudbu. Počeo je prekoravati sebe za taj događaj. Slabost. jer je bolestan od nemira i očekivanja. da se nije mogao ničim rastresti. Pomislio je da ga se poželjela vidjeti. ali je pazio da ne ističe bijedu. ali ga treći dan neotvorenog dobije natrag. «Ako je kuća poklonjena. Opisivao je svoj život. jer je on sad konačno stao na svoje noge. ali se tog trenutka kod njega pojavila spoznaja vlastite bijede i nemoći. niti više računati na ičiju pomoć. To je nju sigurno boljelo i zato je tražila utjehu u crkvi. te je uzaludno tražio izlaz. Noći nije mogao spavati i napiše Veri pismo. » Jednoga dana je stigao brzojav od Vere.

a žena ti sjedne na vrat. te odluči da se svemu tome izruga. izbaciš. Mislio je da će ga vidjeti i Vera. a on od života ne može pobjeći. Misao da nešto radi. jako se razočarao i upravo radi Vere bilo mu je strašno. hodao je sa potrganim cipelama i izderanim hlačama. Na povjerenje mu nitko ništa nije davao. Na Veru je rijetko mislio. Vera se udala.njemu vidjeli poštovana pisca i čovjeka «od imena». Iz toga nastane čitava bura negodovanja protivne stranke koji hoće rušiti temelje naše prošlosti. a u trećem činu mu je pofalilo ironije. Napisao je komediju Rat u Ždrenju a osobe na pozornici su se redale same od sebe. Tako je komedija ostala u ladici nedovršena. što je ona morala pretrpjeti radi njega. U prvom činu je išlo lako sa navalom ruganja. Komedija se pretvorila u žalosnu sliku malograđanskog života i bez završetka. ali kada je pročitao nepovoljne kritike . da se trgne iz mrtvila. Đuro je zapao u još veću depresiju govoreći: «Ljubiti ne vrijedi. . Gazdarici je bio dužan i tražila ga je svaki dan. Postao je propalica. Ipak je predstava imala negativnog odjeka sve do biskupa. ali leša mu nigdje nisu našli. Afera he Đuru zaboljela i rasrdila. Ne isplati se. Najviše ga je zadovoljavalo što je bio u središtu neke. dobio otkaz i da mu u krčmi iz milosti daju piti. Tošo je došao u Novi da pokopa prijatelja. dolazila je sve rjeđe i sve više se opijajući. U zagrebačkim dnevnicima iziđe poziv đačke grupe da se upišu u zadrugu radi popularizacije kulture i sa imenima priređivača. Na ponovljeni nagovor je napisao novi komad Revolucija u Ždrenju koja se prikazivala u Zagrebu. kušaš ga i ako ti se ne sviđa. sadašnjosti i budućnosti. makar i male akcije. Žalio je za izgubljenim životom i opijanje mu je postalo fizičkom potrebom. valjda ju je bura odnijela u dubine mora. a fabuli je trebao kopirati događaj. prije nego je pošla za drugoga. » Kod kuće su ga mučili vjerovnici. Središte borbe je bilo između žaba i miševa. Dobio je od ravnatelja dopis da nije udovoljio propisima glede profesorskog ispita i da ga rješavaju službe namjesnog učitelja. Napisao je oproštajno pismo Toši u kojem ga obavještava da je sasvim propao. Vino je bolje od žene. koja ga je uvjeravala o vlastitoj vrijednosti i popunjavala prazninu u duši. Stiglo je pismo od Verina oca u kojem ga obavještava da nije ispunio obaveze za njegovu kćer i da mu vraća njegova pisma natrag i da to isto on učini sa Verinim pismima i da prekine sa svim uspomenama.

To je bila osveta djecaka za kradu novca u trgovini kada je on povecao racun za svoj džep. Dugi. Po zanimanju je novinar. Svi oni pohadaju peti razred. ali je umjetnik u zviždanju. godina Grafička oprema Majstorska radionica Krste Hegedušića. jednom kada su igrali nogomet. Dojam Knjiga je zanimljiva jer opisuje djetinjstvo jedne grupe djecaka. Djecaci su se uvijek sastajali kod križanja Gornjeg Bukovca. debeo covjek koji je imao trgovinu. njegov otac i majka te njegove sestre Ivka i Branka. Profil International d. ali je jednom svadu prekinuo trgovac koji se došao žaliti da je Giza ukrao bombone iz njegovog ducana. pristupio trgovac Špoljaric. Djecaci su imali još mnoge okršaje s trgovcem. Rekao je kako ce im pokazati kako se puca lopta. Truli. Posljednji zvižduk. trgovac promašio loptu pao na pod. g. Matica Hrvatska «Zora» Zagreb. Bimbo. poslije drugog svjetskog rata u zagrebackoj cetvrti Bukovcu. o. Giza je imao starog razrednika Vjekoslava Dešcaka.Podaci izvađeni iz: Pet stoljeća hrvatske književnosti. Truli nije bio dobar u sportovima. godina. uzeo je zalet i u trenutku kada je zamahnuo nogom netko je kamencicem pogodio loptu. 1998. koji ih je u svemu mudro poucavao i rekao je kako sve treba znati. Bimbo je nizak i debeo. Radnja Radnja se odvija u vrijeme kraja školske godine. Gizovu obitelj cine Giza. Dosad je objavio knjige: Piti ili ne piti. prosinac 2004 22:41:00 | 0 komentara Zvižduk s Bukovca . i objašnjavao djecacima kako se puca lopta. . Giza. Objavio lektire u 29. samo što Rolo stalno muca. godine u Zagrebu. Dragutin Rosandić. Rolo nizak i mršav djecak kao i Kanta. U Zagrebu prije podne. Zadnja pošta Zagreb. Otac i majka su se cesto svadali. pa tako i zviždati te je i on sam jednoga dana odvratio umjetnickim zviždukom zvižduku koji se zacuo iz školskog dvorišta. Sadržaj Knjiga Zvižduk s Bukovca govori o nemirnom djetinjstvu provedenom na tom zagrebackom brijegu. Objavio lektire u 29. Zagreb. Prica o novinama i Zagreb je Zagreb. Giza je ban. Kanta i Rolo su djecaci s Bukovca. o. Zagreb – 1964.Zvonimir Milcec Pisac Zvonimir Milcec roden je 1938. prosinac 2004 22:40:00 | 0 komentara . Otac je ispravno zakljucio i rekao mu neka ide drugdje tražiti krivca jer Giza ne krade. Dugi je visok i mršav djecak. Pozdravi doma. “Književnost 3”. 1964. Tako im je.

Svi oni pohađaju peti razred. Tako im je. Po zanimanju je novinar. To je bila osveta dječaka za krađu novca u trgovini kada je on povećao račun za svoj džep. Giza je imao starog razrednika Vjekoslava Deščaka. samo što Rolo stalno muca. Otac i majka su se često svađali. Gizovu obitelj čine Giza. Dojam Knjiga je zanimljiva jer opisuje djetinjstvo jedne grupe dječaka.Zvižduk s Bukovca . jednom kada su igrali nogomet. Kanta i Rolo su dječaci s Bukovca. Giza. uzeo je zalet i u trenutku kada je zamahnuo nogom netko je kamenčićem pogodio loptu. Dugi. U Zagrebu prije podne. i objašnjavao dječacima kako se puca lopta. Dječaci su imali još mnoge okršaje s trgovcem. Pozdravi doma. ali je umjetnik u zviždanju. Giza je ban. Zadnja pošta Zagreb. Dječaci su se uvijek sastajali kod križanja Gornjeg Bukovca. njegov otac i majka te njegove sestre Ivka i Branka. Rekao je kako će im pokazati kako se puca lopta. poslije drugog svjetskog rata u zagrebačkoj četvrti Bukovcu. Truli nije bio dobar u sportovima. Dosad je objavio knjige: Piti ili ne piti. Rolo nizak i mršav dječak kao i Kanta. Radnja Radnja se odvija u vrijeme kraja školske godine. ali je jednom svađu prekinuo trgovac koji se došao žaliti da je Giza ukrao bombone iz njegovog dućana. Sadržaj Knjiga Zvižduk s Bukovca govori o nemirnom djetinjstvu provedenom na tom zagrebačkom brijegu. Bimbo je nizak i debeo. godine u Zagrebu. koji ih je u svemu mudro poučavao i rekao je kako sve treba znati. Truli. trgovac promašio loptu pao na pod. Dugi je visok i mršav dječak. .Zvonimir Milčec Pisac Zvonimir Milčec rođen je 1938. Posljednji zvižduk. Bimbo. pa tako i zviždati te je i on sam jednoga dana odvratio umjetničkim zviždukom zvižduku koji se začuo iz školskog dvorišta. debeo čovjek koji je imao trgovinu. Otac je ispravno zaključio i rekao mu neka ide drugdje tražiti krivca jer Giza ne krade. pristupio trgovac Špoljarić. Priča o novinama i Zagreb je Zagreb.

Truli. Rolo nizak i mršav dječak kao i Kanta. Dosad je objavio knjige: Piti ili ne piti. Tako im je. Posljednji zvižduk. To je bila osveta dječaka za krađu novca u trgovini kada je on povećao račun za svoj džep. uzeo je zalet i u trenutku kada je zamahnuo nogom netko je kamenčićem pogodio loptu. Dojam Knjiga je zanimljiva jer opisuje djetinjstvo jedne grupe dječaka. pristupio trgovac Špoljarić. godine u Zagrebu. njegov otac i majka te njegove sestre Ivka i Branka. Sadržaj Knjiga Zvižduk s Bukovca govori o nemirnom djetinjstvu provedenom na tom zagrebačkom brijegu. Truli nije bio dobar u sportovima. samo što Rolo stalno muca. debeo čovjek koji je imao trgovinu. Gizovu obitelj čine Giza. Dugi. Bimbo. Zadnja pošta Zagreb. Priča o novinama i Zagreb je Zagreb. ali je jednom svađu prekinuo trgovac koji se došao žaliti da je Giza ukrao bombone iz njegovog dućana. Kanta i Rolo su dječaci s Bukovca.Zvonimir Milčec Pisac Zvonimir Milčec rođen je 1938. Giza je ban. Dječaci su se uvijek sastajali kod križanja Gornjeg Bukovca. Dugi je visok i mršav dječak. Giza je imao starog razrednika Vjekoslava Deščaka. trgovac promašio loptu pao na pod. Radnja Radnja se odvija u vrijeme kraja školske godine. prosinac 2004 22:38:00 | 0 komentara Zvižduk s Bukovca . i objašnjavao dječacima kako se puca lopta.Objavio lektire u 29. Svi oni pohađaju peti razred. Po zanimanju je novinar. . koji ih je u svemu mudro poučavao i rekao je kako sve treba znati. U Zagrebu prije podne. Giza. Pozdravi doma. poslije drugog svjetskog rata u zagrebačkoj četvrti Bukovcu. Bimbo je nizak i debeo. Otac je ispravno zaključio i rekao mu neka ide drugdje tražiti krivca jer Giza ne krade. jednom kada su igrali nogomet. ali je umjetnik u zviždanju. Dječaci su imali još mnoge okršaje s trgovcem. pa tako i zviždati te je i on sam jednoga dana odvratio umjetničkim zviždukom zvižduku koji se začuo iz školskog dvorišta. Rekao je kako će im pokazati kako se puca lopta. Otac i majka su se često svađali.

Najzanimljiviji podatak o Držićevom boravku u Sieni odnosi se na njegovo bavljenje kazalištem. Petrunjela. grad duge sveučilišne tradicije u koji su dolazili studenti iz cijele Europe. Maro Marojev. koja je u prethodnoj generaciji dala poznatoga petrarkističkog pjesnika Džoru Držića. pastorala "Tirena" te "Venera i Adon". Njegov sin Maro je sa 5000 dukata umjesto da ide u Firenzu otišao u Rim i tu se prepustio lagodnom životu. Popiva. ne svršivši studij prava. nije imala sreće u trgovačkim poslovima pa je gospodarski propala. koja je prikazana iduće godine pred Kneževim dvorom. Bokčilo. Te godine je izabran za orguljaša u dubrovačkoj katedrali i. što mu na kraju i uspijeva. Godine 1548. Držić od 1548. prosinac 2004 22:35:00 | 0 komentara Dundo Maroje . Obitelj Držić. u Dubrovniku. Držićevi književni protivnici optužili su ga da je plagirao svog suvremenika Mavra Vetranovića. Pera. Dživo. Perina baka. on je kriv za sve zavrzlame u djelu) Sadržaj: I čin Dundo Maroje traži svoga sina kojeg je poslao u Firenzu da izuči zanat za trgovca. U to vrijeme Siena je bila živo renesansno središte. Godina 1538. što je još važnije. Pomet Trpeza. tiskana je u Mlecima jedina za Držićeva života objavljena knjiga "Pjesni Marina Držića ujedno stavljene s mnozim druzim lijepim stvarmi". što je imalo bitnog odraza na Marinov životni put. Ugo Tudeški Pomet Trpeza (sluga koji želi pametno iskoristiti fortunu kako bi namjestio Lauru Ugu Tudeškom. Držić umire 1567. nadimkom vidra. Držić e žestoko branio od optužbi zavidnika. u kojoj odbacuje sve objede protiv Marina. rodio se godine 1508. do 1562. Godine 1550. u kojoj je uz ljubavnu liriku uvrštena i farsa "Novela od Stanca". danas izgubljena. komedija "Pomet" u izvedbi Pomet-družine. Laura. U tim godinama nastala su sva njegova poznata djela. dobio je potporu od 30 dukata kako bi otišao na nauke u toskanski grad Sienu. godine u Veneciji. prikazana je. pri čemu mu je pomogao sam Vetranović pjesmom "Pjesanca Marinu Držiću ipomoć". u obitelji trgovca pučanina. Likovi: Dundo Maroje. Kada je njegov otac otišao da ga potraži sa . godine živi u Dubrovniku. Iste godine bila je premijera najpoznatije Držićeve komedije "Dundo Maroje". To je razdoblje njegovog plodnog književnog stvaralaštva. važna je u Marinovu životu. Držić je u Sieni proveo nekoliko godina.Objavio lektire u 29.Marin Držić Bilješke o piscu: Marin Držić. Iste godine napisao je pastoralu "Tirena".

ali mu se činilo veoma skupo te je Dundo Maroje rekao: "Gdi gospoda i sinjori alodžaju tu ja siromah ne alodžavam tu sinjor Marin alodžava. pred kućom ga dočeka gospodin Sadi koji je tražio da mu Marin plati svotu od 200 dukata koju mu je bio dužan zbog ogrlice koju je poklonio Lauri. Kada je to Popiva čuo odmah ga je uveo gospođi Lauri da ga dobro nahrani. samo da bude njegova žena. Uto dođe kapetan i Dunda Maroja odvede u tamnicu. Maro je sa Laurom stajao na balkonu. susrela je Petrunjelu i kaže da su Marin i ona zaručeni već 3 godine. . Nakon što su stigli u Rim sreli su jednog Kotoranina. Marin se razbjesni. Prvom prilikom će to Petrunjela prenijeti gospodarici. Ona se je preobukla u momka i zajedno s još jednim momkom tražila ga već tri dana. Nakon toga iz gostione izlazi Dundo Maroje i sukobljava se sa sinom. Dundo Maroje je odmah znao da se radi o njegovom sinu. Pošto nije imao baš mnogo novaca. To je oca rasrdilo. Također joj je rekao da je Marin ostao bez novaca i da bi za Lauru bilo bolje da gleda za gospodinom Tudeškom. Kada mu je Laura rekla da je Popiva sa Bokčilom otišao po Dunda Maroja. Tripčetu koji ih je poveo u neku gostionu a začudili su se kada su čuli da u Rimu postoji neki gospodin Marin koji živi veoma raskošno. U to doba Ugo je sinjori Lauri. te je on potegao nož da ulovi sina. a onda je vidio da ne može izbjeći plaćanje. Kada su došli u jednu četvrt. Tada se upute do druge gostione koja je bila veoma blizu. Jedan od njih je prepoznao Petrunjelu. Kada je Marin došao obavijesti svog slugu kako će ostati na ručku sa Laurom. Osim Marinova oca tražila ga je i njegova zaručnica Pera koju je ostavio u Dubrovniku. Marinova zaručnica Pera. Laurina služavka razgovarala sa Pometom. a Laura mu odgovara neka Marin dođe k njoj i ona će mu pomoći. te traži da se pomire. III čin Kada se Marin vratio. on se okrenuo i prepoznao svoje prijatelje. Došli su pred jednu gostionu. Najprije ga je pitao gdje su 5000 dukata. te da će ga dovesti onamo. Popiva govori Lauri o tome kako je Marin u teškom stanju i kako nema novaca. Marin je najprije odugovlačio. Nakon što su Dunda Maroja odveli u zatvor. a nakon lutanja gradom sreo je Pometa.sobom je poveo svoga slugu Bokčila koji nije mislio na ništa drugo nego na jelo i piće.". Marin se je pravio da ga ne poznaje. Kada ga Tripče sve to čuje on se posvadi s Ugom. On joj je rekao kako je Marinu došao otac i kako će ga ubrzo odvesti sa sobom u iz Rima natrag u Dubrovnik. Ugo ponovno dolazi kod Laure. Na to Pomet savjetuje Bokčila da pokuca na Laurina vrata i da kaže da je Dundo Maroje sinu donio tovar vrijedne robe. Kada je našao Popivu ovaj ga savjetuje da ode k Lauri i da je zamoli da mu posudi 3000 dukata. Upravo u to doba očekivala je Marina. Bokčilo je ostao sam. da kupi robu. U gradu su došla tri prijatelja koji također traže Marina. Tripčeta reče da ovdje stanuje ljubavnica gospodina Marina. Petrunjela mu obeća da će utjecati na njenu gospodaricu. te plati dug. Marinovoj ljubavnici obećavao sve samo da mu pokloni malo pažnje ali ona to nije htjela. njemačkim plemićem. a pošto je Laura počela zvati Petrunjelu da uđe u kuću. te moli Petrunjelu da kaže Lauri da će joj dati dukata koliko joj drago. Bokčilo ispovijedi nezgodu koja ga zadesi. Pošto su se poznavali još iz Dubrovnika. II čin Petrunjela.

Objavio lektire u 29. On odjeven poput plemića. Dundo Maroje se jako razljutio zbog svog sina. Službovao je kao profesor u Splitu. djelo još govori o potrazi oca za gotovo izgubljenim sinom koji uzevši ocu novce živi lagodan život zabavljajući se poput svojih vršnjaka. On je iz Kotora. V čin U petom činu se očituje potpuna pobjeda Pometa koji zna upravljati fortunom. prosinac 2004 20:51:00 | 7 komentara Bez trećega . Nakon nekog vremena dolazi Popiva donoseći poklon Lauri od Marina. s ogrlicom oko vrata dolazi Lauri i u zamjenu za 3000 izgubljenih dukata ponudi Uga Tudeškog. no još i dalje voli Mara. Kad su se susreli Maro kaže ocu da ga je napao netko njemu sličan. na kraju. Tako je na prevaru uspio nadmudriti Marina i preoteo mu robu. Srednju školu je završio u Splitu. te ga se odriče. Pošto je Marin nabavio novca od Laure.IV čin Dundo Maroje saznaje da je Bokčilo dosta novca potrošio na hranu i to ga ljuti jer je on veoma škrt. Pomet se s Laurina balkona ruga Marinu i Popivi. Kada se Petrunjela vratila Lauri.Milan Begović Stvaralački portret pisca i životopis: Milan Begović rođen je 1876. studij slavistike i romanistike u Beču i Zagrebu. no kad ga ponestane život se gotovo pretvara u noćnu moru iz koje se teško izlazi. sve je sretnije završilo povratkom svih u Dubrovnik. dok se sinjora Laura vratila u Kotor. Ona primi poklon i naredi Popivi da joj hitno dovede Marina. Pera je razočarana. pretvarajući se uzornim građanom i poštenim trgovcem. kupio je robu kojom bi se ocu dokazao kao trgovac. koji bjesne. Bokčilo. Baba. rekla joj je da je Marinu u Rimu došla zaručnica. a poslao ga je otac te djevojke da ju pronađe jer ju je izgubio. a kasnije je radio kao dramaturg i režiser u Hamburgu i Beču. Nakon sve zavrzlame napokon su se na okupu našli Dundo Maroje. Marin se skromno odjene te pođe ocu u susret. Pera i Dživo. Poslije je bio na mjestu ravnatelja Drame u . Dundo Maroje se u ovoj situaciji pokazao lukavijim rekavši da treba pohraniti zlato koje je sa sobom donio. da ju je Marin prevario i da mu je bez veze dala 3000 dukata. godine u Vrlici. Novac ne treba trošiti bez nekakve veze jer to ima smisla samo neko vrijeme dok novca ima. U grad dolazi neki čovjek i traži djevojku po imenu Mandalijena. No ipak.

Tema: Psihološka razmatranja na ljubomoru. Oslikava se galerija likova iz dana prije prvog svjetskog rata. dvoje je dosta.Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. novelist i romanopisac. . Ljubomora je kao i ljubav. tko bi mogao biti onaj treći. Problematika koja se obrađuje: Opis prilika i života ljudi koji se oblikuju u neposrednom odnosu prema društvenim i političkim zbivanjima. od kojih je najpoznatija Dva bijela hljeba. koji je dramatiziran pod naslovom Bez trećega. Pisao je i novele. te poratnog razdoblja Obrađuje se stanje Markove bolesne ljubomore koji se bavi mišlju da ga je žena iznevjerila dok je on izbivao od kuće Pokušaj realizacije jedne tipične društvene drame – ljubomora na mogućnost nevjere Scenski oživljava poistovjećivanje lika Gige sa likom Laure ( Bez trećega – u agoniji) Sadrži mnoga objašnjenja. Umro je 1948. koja nije posljedica jednog fakta nego jedne dispozicije. Radio je kao profesor književnosti u Glumačkoj školi. od kojih je najpoznatiji Giga Barićeva i njezinih sedam prosaca. On je dramski pisac. kao objašnjenje pojma ljubavi Intimne uspomene Dramaturška funkcija sjećanja Dramaturška funkcija šutnje Psihološka razmatranja Struktura djela: Dramsko djelo sa psihološkim razmatranjima na ljubomoru. Dobar je poznavalac teorije drame i svoja je dramska djela oblikovao izgrađenom dramskom tehnikom. tu ne treba trećega. Begović je romanopisac i ostavio je nekoliko romana. Begović je dramski pisac i bavi se ljubavnim i bračnim temama. za vrijeme rata. nego mogućnost – a to postoji uvijek u mislima onoga koji strepi za nekoga koga voli – da bi mogao stupiti u akciju bilo tko. godine u Zagrebu. Za ljubomoru između dvoje ljudi ne treba da postoji onaj treći. Zbirkom pjesama predstavio se kao pjesnik erotskih motiva i hedonističkog shvaćanja života.

već se nižu događaji koji pospješuju dramatsku radnju. pa je ta povezanost izražena u dramaturškim finesama u samoj zamisli i razradi drame. istančan i raznolik. Begovićev smisao za humor koji nije pršav i glasan već dobrodušan. Inspiracija iz sličnog djela: U svojim djelima lutao je bez prave orijentacije i kontinuiteta kao i mnogi drugi hrvatski dramatičari njegovog doba. U djelu Gospođa Walewska se osjeća utjecaj Ive Vojnovića.Drama unatoč minucioznoj obradi pojedinih prizora i senzibilnoj razradi lika Gige. Dok je u Krležinoj Agoniji postignuta maksimalna povezanost i uslovnost lica i prilika u kojima oni žive. Mogućnost nevjere je kao teza prikazana kroz uzrok ljubomore s time što je akcentiran prethodnim upoznavanjem Gige i njenog života. djeluje kao konstrukcija u kojoj nije ostvarena idealna harmonija između pojedinih rješenja i dramaturške cjeline. koji je vidljiv i u nekim drugim dramama koje su izrasle na kozmopolitskim ili čak pseudokozmopolitskom shvaćanju. Dok je Krleža sav u jednom povišenom. Njegova naklonost prema humoru je izražena u komediografskim tekstovima. Kod Begovića nema pravih i direktnih konflikata. Tu se primjećuje da progovara pravi umjetnik koji osjeća i estetski vrednuje riječ. Vrijeme radnje: krajem veljače 1926. On se može predočiti pomoću paralele s Krležom i njegovim shvaćanjem dramskog. Pisani jezik lagano teče i ima svoj osebujni ritam i ponekad se dobiva utisak da u tom jeziku postoji nešto iracionalno i neuhvatljivo. zaokupljen unutrašnjim lomovima pojedinca koji se dramaturški transformiraju u direktne sukobe s okolinom i društvom. dok je u Begovićevoj drami čak i dramski intenzitet postignut artističkim putem kao što je psihološko nijansiranje dosta nategnuto i djelomično podložno čisto erotskim elementima. katkada u uslovnoj povezanosti o piščevom imaginacijom. godina. Giga po svojim reakcijama podsjeća na Lauru i daje zavisnost o Krležinoj Agoniji. ali je ipak uspio iskazati jedan svoj lični odnos prema dramskom. Književna vrsta: Drama. . koji u drami predstavlja samo pretpostavljanu ali ne i stvarno poznatu ekspoziciju. ekstatičkom stanju.

Sadržaj: I Čin Na vratima kuće Gige Barićeve stajao je krupan. visok. Bio je nekoliko godina u zarobljeništvu u Sovjetskoj Rusiji. Ušao je u salon. u jednoj prostoriji male barokne jednokatnice sa visokim parterom i mansardom. U suštini one je zapravo ljubomoran pri pomisli da ga je za to vrijeme izbivanja Giga iznevjerila. gdje sada stoji. Likovi: Marko Barić bio je nekoliko godina u zarobljeništvu u Sovjetskoj Rusiji i nakon lutanja vraća se kući. Begovićeva pažnja je koncentrirana na dosta namještenih detalja i zapleta. Njegova ga supruga vjerno čeka. Bio je to Marko Barić. muškarac u kabanici i šeširom na glavi. u jednoj jedinoj noći. ali Markov povratak izaziva veliki sukob koji proizlazi iz ljubomorne sumnje. a u svakoj ruci držao je kovčeg. ogledao se. kao da ne vjeruje sam sebi da je tu. Obrastao bradom. On živi i kida se u toj zasnovanoj ljubomori na indicijama koje pothranjuje svojom bolesnom fantazijom. koja nema direktnog povoda. Giga Barićeva njegova žena. Sjedne u fotelju i reče: «Harašo!» Pod svjetlom lustera jasno se vidi njegovo naborano lice s velikom brazgotinom na čelu. Marko je u suštini ljubomoran na mogućnost da ga je njegova žena iznevjerila dok je on izbivao od kuće. U njenom liku se afirmira specifičnost kompozicije koja nije realizirana naročito sretno i uvjerljivo.Mjesto radnje: Radnja se događa u Zagrebu. On živi i kida se od ljubomore zasnovane na indicijama koje pohranjuje svojom bolesnom fantazijom. u Kuševićevoj ulici u Gornjem gradu. na Markovu ljubomoru. dugih kosa u svojoj ruskoj bluzi daje dojam ruskog čovjeka. Ponašanje Gige po svojim reakcijama podsjeća na Lauru. Kratka bilješka o djelu: Gigin suprug Marko uvojačen je i zarobljen. koja po pojedinim svojim reakcijama podsjeća na Lauru. .

tko ste vi. što si sve podnio?» «U paklu!» . ja sam Marko! A vi gospođo. Marko će: «Ja se ne šalim. Da bi ublažila tu napetost upita: «Pa kaži mi gdje si bio. Spremne ako se ti vratiš. ali samo da mi je bilo: «z n a t i» Iz ruskog logora ga je samo vukla želja da dozna: «što radi. Imala je i svjedoke i dokaza kako je sve to drugačije. » II Čin Marko je nakon večere i pića izgledao zadovoljan. ali se on nije dao: «Misliš da sam idiot! Misliš da ne opažam što se sve događa od našeg posljednjeg poljupca i ovog današnjeg? A kakva su to usta danas? Tako ljube sve kokote od Amura do Volge i od Volge do Save. govorila mu je koliko je patila. U meni si uvijek bio živ i sve sam ih odbila. otključa ih i reče: «Pogledaj. divno!» Giga: «I ti dakle misliš da je konte moj ljubavnik?» Marko: «Pa vidim. Kada ga je ugledala ostane zapanjena. ako smijem pitati?» «Kakove su to šale?» . » Htjela ga je poljubiti. «Lukava si. » «Ti kada dođeš!» .odgovori Giga i ona dobije odgovor: «Ja ili tko drugi svejedno! U jednom sam paklu bio. » I svađa se nastavlja! Goga je bila zapanjena njegovom brutalnosti.odgovori on – «lijepo je tebi bilo ovdje! Čak luksuz da spavaš na širokom divanu. čujem.Dolazo Giga. u drugi došao!» «Ni sa kim ja nisam ništa imala. kao da ga ne prepoznaje: «Jesi li to ti Marko?» prepoznavši ga poleti k njemu raširenih ruku. A on reče hladno: «Jest. Ali ne treba bogzna kakove pameti da se odgonetne taj tvoj nedužni razgovor. iznenađena i radosna. Vrlo lukava. Osam godina svake večeri otkrivaju se obje postelje. sva u jedan glas!» Nije ga mogla razuvjeriti. ali sada nisi više ona. I dala si razumjeti. Jest potpuno si druga. Spočitnuo joj je što je odrezala kosu. No. opet ga je počela mučiti ljubomora: «Sve ostale patnje mogu se izdržati i sve bih mogao još jednom doživjeti i pregurati. a dvije čiste postelje čekaju tamo kad dođe netko da može leći uza nj. Mike. njušim do vraga! Sva mi čula to potvrđuju. i nije mi do šale. I ja sam prošao svoju školu. » I tako započne svađa. te zbog telefonskog poziva dra. ne zadugo. Divno! . znam. Povede ga do vrata. a ja spavam na divanu. » . da sam ja tu i da slušam kako se razgovarate. kako živi i koliko je ona još njegova.pita Giga. To je moja i tvoja bračna soba. osam godina svako jutro se pokrivaju. nego što on sada misli.

nisam ni sada. Razočarana. da će pokušati zaboraviti. Marko je bio sretan: «Sve je prošlo. uistinu dođe čovjeku da rastvori prozore i da se razviče od sreće!» . dala mu je do znanja da bi lakše odgovarala pred zakonom za bilo kakav zločin. iznenađen što je adresirana na njega. koji je samo za žive rezerviran. nego samo tvoja!» No on se samo protegne i reče: «Sad će jedan sat. ni ikada prije. nije ga gotovo ni slušala dok je govorio. Iznenada opazi veliku kovertu i veliki složeni komad papira. nakon sveopće dugogodišnje potrage. III Čin Giga ne leži. moći reći i biti uvjeren da govoriš nešto što je uistinu tako. kao da zatvara jednu grobnicu. Bila je tužna. Za nju je uvijek bio živ: «Marko ničija nisam. bojala se da ponovo ne započne sa svojim uvredama. Brzo ugasi lampu i ispruži se kao da spava. Bilo je već dva sata iza ponoći. To je Marko htio da čuje i kod večere je on njoj obećao da se neće više vraćati na ono što je nekada bilo. široka stvarnost. Bilo je to pismo od njezinog oca.reče mu ona. a on ju je ipak još mučio pitanjima. Ispravi se i podigne zapečaćenu kovertu. Vrijeme kada se mrtvi što se skitaju po svijetu vraćaju na svoj konak. čitaj ta vatrena pisma!» Nije ih htio čitati jer on nije policijski činovnik i ne njuška po tuđim papirima. kakovu sam te nekad izgubio. iako se ona protivila i tako sazna Marko da je to «Uvjerenje kojim je on Marko Barić proglašen mrtvim. zasvira i zapjeva rusku . onakva. ali ga nije zakopala. Iz ormarića je izvadila snop pisama: «čitaj ih. Ona primijeti da se u vrijeme dok je bio u drugoj sobi u njemu nešto promijenilo.i izađe i polako zatvori vrata za sobom. nego skupljena sjedi na divanu koji je pretvoren u krevet.i on počne prevrtati po pismima.zgrabi harmoniku. nije bilo više ni traga onoj njegovoj sumnjičavosti.«Isto kao i ja!» . Vanredan je to osjećaj!» Priznala je da ga je dala proglasiti mrtvim. Tada je počeo rastvarati onaj veliki papir. ni nada. Laku noć!» . pored mene. Giga je već bila premorena i iznervirana. Znaš. Da se jedan mrtvac prošeta po asfaltu. nego njemu da prizna nešto što je on sam sebi iskonstruirao: «Znaš li što govoriš? Gdje su ti dokazi? Svagdje gdje god pogledaš!» . onda mi dođe da poludim od veselja!» I on počne da je miluje i nastavlja: «Imati te pod svojim rukama i osjećati da si tu. » Bio je zaprepašten: «Taj akt ne smijem izgubiti. No. Odjednom začuje kako je Marko zove glasom punim srdačnosti. nego stvarnost. ni san. nekakav preokret. To je moja putovnica za ovaj svijet.

A liječnik? Još kao djevojčica bila sam luda za njim i kakove me je perverzitete naučio. Ona se naglo digne s njegovih koljena. ja imam pravo ne te!» «Pravo? Tko ima pravo na me? Nitko nema pravo na me. on joj zakrči put podigne ju u naručje i ponese u spavaću sobu. Sad vidim sve! I znam sve! I nisam više ljubomoran!» Kako njoj nije bilo jasno.bila je Giga iskreno brutalna. I on ju pozove da pođe s njim. pjeva i poskakujući. te zapleše na ruski način. » «Lažeš! Lažeš!» . Gledala ga je zabezeknuta od te njegove razdraganosti i najzad reče: «Harašo!» A on i dalje pleše. «Da. No ona nije htjela. da se ne može sumnjati u ono što je napisao» . to joj Marko s frivolnim akcentom prošapne nekoliko riječi. ne bojim se ja toga. Kako se on njoj približavao. dragi» . Sretan sam!» «Samo budi sretan. Ubila sam svoga muža!» . Ona se otimala: «Ja se ne dam!» Izleti iz sobe sva usplahirena i bez daha: «Još se ne dam! Živa se ne dam!» Marko stane pred nju i onako bijesan reče: «Sad te ne puštam! Ja sam ti muž.pjesmu. što me je izliječilo. što mu ona nije mogla reći. da sam ja onakva kakovu si me ostavio. ona je odmicala i hitro dohvati revolver te ga uperi u njega: «Ne približuj mi se! « «Ah što.reče Marko – «On mi piše nešto što mi je potpuno otvorilo oči. I on veli isto» . Ali nisam. «Kao da si čitala ono pismo što mi ga je pisao tvoj otac. ali on nije znao da ću ja tebi vrijediti tek kada budeš imao u ruci nekakav dokaz. jer je to bilo u pismu njezinoga oca – njemu.odgovori Giga – «hoću da me imaš dulje nego jedan dan». dok mu ja ne dam» . Giga je nekoliko trenutaka stajala.reče Giga. Trebao joj je vjerovati. Marko je bio iznenađen. uvrijeđena i pođe prema divanu tiho plačući. Ja te hoću i imati ću te!» međutim plane revolver i on se sruši udarivši se u fotelju. bez riječi. bilo ih je više! Zacijelo si pogodio da je i onaj advokat Mika moj ljubavnik. Marko: «Kako to govoriš? Kao da je već netko imao to pravo?» Giga: «Oh da. a ne tražiti dokaze: «Zašto tražite od nas da budemo ono što vi niste?» «Tvoj otac je tako precizno istaknuo sve momente tvojega života i tako jasno prikazao tvoj karakter.vikao je Marko – «uistinu si kolosalna glumica! To je tvoja taktika! Zašto bi se onda baš meni otimala?» «Jer mi se gadiš!» . » Njegovo frivolno i obijesno držanje otkada je izašao iz sobe bilo je odraz njegovih misli. a onda dođe do telefona i nazove : Dr.govorio joj je Marko. Mika. Iznenada skoči k njoj kličući: «Imam te! Moja si! Mislit ćeš da sam lud. što je njen otac mogao njemu napisati.

ljudi pa čak i bogovi. vjerovatno robovskog podrijetla. predmeti. Matica Hrvatska «Zora» Zagreb. Većina njegovih basni donosi slike iz životinjskog svijeta . o. grčki basnopisac. prosinac 2004 20:51:00 | 4 komentara Basne -Ezop Ezop (Aisopos. koji cijeni i ističe moralne vrline. Dođe gladan cvrčak i stade od njih tražiti hrane. pojmovi. Objavio lektire u 29. Ezop je stvorio basnu kao književnu vrstu. 6. Mravi mu tada rekoše: "Zašto ljeti nisi skupljao hranu?" On im reče: "Nisam imao vremena . g. Dragutin Rosandić. . njihove poruke sadrže realnu filozofiju čovjeka bogata životnim iskustvom. “Književnost 3”. Zagreb. godina. prije Krista).ali mnogima su protagonisti i biljke. 1998. godina Grafička oprema Majstorska radionica Krste Hegedušića. st. Ezopove basne pisane su u prozi jednostavnim i jasnim stilom. a posebnu im draž daje fini humor kojim su protkane. 1964.Podaci izvađeni iz: Pet stoljeća hrvatske književnosti. Koristeći se vješto starim temama i spajajući ih s oštrim promatranjem ljudi i prirode. CVRČAK I MRAVI U zimsko su doba mravi sušili žito koje je bilo od vlage nabreklo. Zagreb – 1964. Život je prikazan realistički vjerno sa svim nepravdama i bespravljima što u njemu vladaju i po tome Ezopove basne nose u sebi elemente za ono doba napredne društvene kritike. Pod njegovim imenom došlo je do nas oko 400 basni. od kojih su mnoge vjerovatno dodali kasniji priređivači. koja je često dodana na koncu i u obliku posebne poruke. o. ali je ujedno svjestan da u životu i prirodi vlada pravo jačeg i pametnijeg. davši joj oblik dramski komponirane pričice s ponajčešće tragičnim završetkom i s poučnom poentom. Profil International d.u čemu je naš najveći broj nasljedovatelja . rodom iz Frigije u Maloj Aziji.

smatrao je i nadao se da će ostali radoholičari ipak biti milosrdni prema njemu. onda je cvrčak tipičan predstavnik boemskog umjetnika. koje se brinu za svoju budućnost. a jadni cvrčak nije dobio ni zrno. No. zaokupljen samo i isključivo svojim umjetničkim radom i snovima. Na određeni način shvaćam i mrave. odnosno neizvjesne budućnosti kada za određene stvari može biti i preksano. mrava i cvrčka. onda zimi pleši. Na jednoj strani su materijalna dobra. za svoj marljiv rad tijekom lijeta. s tom razlikom da je intenzitet i potreba za takvim duhovnim doživljajima kod svakog različit. a za uzvrat odsvirati mravima nešto iz svog bogatog ljetnog repertuara. za budućnost svoje obitelji i društva u cjelini. On je svojom pijesmom uveseljavao život.jer sam krasno pijevao. društvo bi savršeno funkcioniralo. bez kojih nema gospodraskog prosperiteta i budućnosti niti za pojedinca niti za društvo u cijelini. " Nasmijavši se. Mravi su. jer tada pri nadlosaku zime. bili nagređeni obilatom zimnicom. bio je na svoj način kreativan i nije se brinuo za budućnost. Ako uzmemo da mravi predstaljaju one radišne i marljive ljude. Povlačeći paralelu između prirode. " Ova basna je jedna od najpoznatijih Ezopovih basni. oni mu rekoše: "Ako si u ljetno doba svirao. makar bi cvrčak mogao za sretan kraj dobiti zrno. Kao njihova protuteža stoje umjetnička nadahnuća bez kojeg također nema života. Idelno bi bilo kada bi ove dvije potrebe imali međusobnu ravnotežu. jer u ovoj basni nema pozitivnih i negativnih likova. jer tako na neki način nadoknađuju divne dane provedene u beskrajnim kolonama koje se prostiru gdje god se nađe nešto jestivo. i naše životne svakodnevnice. ali sada onog duhovnog što svako od nas nosi negdje duboko u sebi. u ovoj basni možemo prepoznati i jedan karakterističan ljudski način života. a govori o posljedici marljivosti i nerada. Poruka basne: Radi danas da imaš sutra TRSKA I MASLINA . pokazalo se da oni koji su radili i previše cijene svoj dobitak zarađen mukotrpnim radom. svi postupaju ispravno.

Premda je maslina grdila trsku da je slaba i da je lako svaki vjetar previja ona ne pisne ni riječi. čavao . Ali trska nije nimalo samouvjerena kao maslina i ne zna se zauzeti za sebe . koji je čavao silom kidao. počne vikati: "Što me trgaš. ostala je malo zatečena. Trska i malsina predstavljaju dvije djevojke koje nemaju pametnijeg posla nego ocjenjivati tuđu i precjenjivati vlastitu ljepotu. Trska je pokorno koristila mogućnost savitljivosti. bez previše mogućnosti vlastitog izbora savijaju se usporedno s nadređenim i nastoje biti što bliži onome koji je veći. fleksibilna i podatna plesala je s vjetrom i prilagodila se njegovim vratolomnim hujanjima. a tvrdoglavi i samosvjesni filozofi čvrstog karaktera s razvikanim činjenicama koje bi im mogle donijeti velike nedaće.Trska se i maslina prepirahu o istrajnosti. jači. Isto je kao i kod ljudi . pa ni njena "smrt" nije baš pravedena. čvrsta u korijenu kao i u stavovima. koja se tresla i savijala vjetrovima. koji je na vlasti. . " Čavao mu tada kaže: "Nisam ja za to kriv. Tako se maslina osramoti jer se ludo ponosila vlastitom snagom. ali iako krasna ne smije biti uobražena i toliko samosvjesna. nego onaj koji me otraga žestoko udara. Zid nije ništa skrivio čavlu. s time se moramo složiti. lako se spasi. uspijela je iako tanka i slabašna. bude iskorijenjena i skršena od sile vjetra. poslušni ljudi. iako ništa zlo nisam učinio. što joj je dar prirode. Trska je ovaj put imala više sreće. vjetar je dečko koji ih želi prozreti i uvjeriti se u stvarnu postojanost i ljepotu. " Baš kao i u stvarnom životu. oduprijeti se naletima vjetra. sloboda čovjekova razmišljanja i postupaka je ograničena. samo za inat čvrsto stoje pri svojim zamislima i tako stradaju.maslina pak biva iskorijenjena samo jer je korijen zakopala preduboko u zemlju. Maslina je lijepa. no ovaj ga opet kida. ZID I ČAVAO Zid. dok maslina. . samo jer je bila isuviše tvrdoglava i ponosna. Kad nakon kratka vremena nastane žestok vjetar. trska. jer im se opirala.pokorni. mirnom držanju i snazi. a maslina.

starac reče: "Da to breme podigneš i naprtiš mi ga. spusti na zemlju. pa makar i bol. . jer život vrijedi više od preteškog bremena na plećima.ni kriv ni dužan biva udaran. i nadatiti se da će ta bol i prestati. Da sam ja Smrt. Budući da čavka nije imala od prirode nikakve ljepote. dođe čavka gola na Zeusovu presudu. sa saznanjem da je život poživio u potpunosti. " Ovaj kolebljiv starac vjerno opisuje ličnost pravog neodgovornog prevrtljivca. a Hermes je tumačio njegovu odluku. a bolje čistile. Jer bolje je osjećati. Kad je već natovaren prevalio dug put. bez ikakva razloga. ali lukav odgovor sve je spasio. ponekad smo čak i u pravo. nitko nije podređen sam sebi . odmah bi mu rekla da se s takvim stvarima nije za šaliti. Budući da je smrt odmah pristupila i pitala ga razlog zašto je zove. a stane nagovarati i ostale da tako učine. Prije toga skupljali su se sve one na rijekama i jezerima i odbacivale loše perje.uvijek je tu netko drugi da ga hladnim postupkom. No to postaje naša surova svakodnevnica. bez obzira na blisko suočavanje sa smrti. Sve se to odvija po nekom planu . Jedna sova to prozre i oduzme čavci svoje. bez obzira na stotinu drveća na njegovim leđima. no čovjek ga ipak pribija .možda i on to radi predvođen nekim? Često moramo povrijediti nekoga ili okriviti ga samo da bi spasili vlastitu kožu i osvjetlili obraz. On se toga sjetio malo prekasno. Lišena perja sviju. nego prazno ležati u blatnoj raci u zatvorenom crnom lijesu i tražiti dušu koja izgubljeno luta nebeskim prostranstvima tražeći mir. umoran skine drva i stane dozivati smrt. i jedan osjećaj koji se stvara samo kad čovjek umre sretan. Draži mu je život. STARAC I SMRT Starac jednom nasiječe u planini drva i podigne ih na pleća.nitko nije slobodan i sretan. ČAVKA I SOVA Bilo je natjecanje u ljepoti i sve su ptice dolazile Zeusu da se podvrgnu izboru. a mi se štitimo izvjesnom dozom imunosti prema stradavanjima bez razloga i značaja. skupi kao svoj ukras ono što je drugima poispadalo. spokoj.

čavka se nije kitila tuđim perjem u najužem smislu riječi. . Štoviše. . One zapostavljaju sve drugo. prašnjavu siroticu u prnjama. ali ljudi katkad nemaju drugog izbora! Jer zašto se ružne djevojke mažu bezbrojnim kremama. i od nekoliko komada suvišne svile i od par perlica strgane ogrlice. ostavile je opet u razderanoj ružičastoj svili i . svojim trudom. Objavio lektire u 29. miševi su joj uspijeli donijeti odbačene stvari njezinih bogatih. oholih sestara. . pa je sova nagovorila druge ptice da joj iščupaju perje. Ima samo Ezopa koji je njezin postupak protumačio sa posve drugog stajališta. Povucimo paralelu i uzmimo na primjer Pepeljugu. A osim svega. No čavka nema princa. no kao rođeni pripovjedač daje najbolja .Sirota čavka! Mnogi ljudi bi učinili isto što i ona. Zato da bi bile lijepe! One bi i dušu prodale za ljepotu i uopće im nije stalo do načina koje koriste da bi preko noći postale princeze iz bajke. . misleći kako je ljepota nešto najvažnije na svijetu. napravili su. Grozno je kititi se tuđim perjem. ni dobre vile koja bi se smilovala nad njom. ljubomorne.Jean de la Fontaine La Fontaine (1621-1695) francuski pjesnik i basnopisac. samo bi malo pazili s čijim se perjem kite. kad su vidjele da je sve to ustvari njihovo "smeće" krenule su prema njoj. predivnu haljinu koja je na Pepeljuzi izgledala prekrasno. Mudra sova koje je ponekad i previše duboko razmišljala malo je postala ljubomorna na snalažljivost ružne prijateljice koja je bar pred svjetlim Zeusom željela dokazati da i ona može biti lijepa. . odlaze na plastične operacije. . jer bili su to također nedostaci koje se druge ptice odbacile. Kad je trebala nabaviti haljinu za bal. prosinac 2004 20:50:00 | 2 komentara Basne . No sestre. . zanemarujući moguće posljedice i duhovne vrijednosti. ako je pred Zeusa došla gola znači da su joj ptice počupale i njeno vlastito perje. Okušao se u raznim pjesničkim vrstama. . uzele svaka svoje. mršave uz pomoć čajeva .

SMRT I DRVOSJEČA Pripovjedač nam govori o nesretnom drvosječi. Smrt će boli sve odnijeti. ali u trenutku kada se nađe licem u lice s njom. Život je težak. u svojim basnama daje "komediju u sto raznih činova" i široku sliku ljudskog života i francuskog društva. Nesalo je i sreće i ljubavi. kojima je stekao trajnu slavu. Pilpaja i drugih basnopisaca. Basne su pisane u metrički vrlo razlnolikim. da sve one njegove teške godine još uvijek nije spreman predati Smrti. a posebnu im vrijednost daje izvanredno uspijela karaterizacija likova ljudi i životinja. jadan starac suočen s njegovom surovošću. da bi rađe gledao i radovao se svojoj obitelji nego zauvijek otići od njih. Kuga je došla i sve su životinje oboljele. njegovom teškom i turobnom životu. poželi da dođe kraj njegovim teškim mukama. kao i lirski opisi prirode. ponekad i gotovo slobodnim stihovima. Fedra. starac se ipak predomišlja i odabire da je težak život bolji od nikakvog. čak i oni najjači su podlegli kugi i postali slabašni. ŽIVOTINJE OBOLJELE OD KUGE Had je prazan i nebo šalje kugu onim životinjama koje su griješile da se on ispuni. pisnih s puno topline za mladog čovjeka i s oštrom osudom vladajuće klase često i nije dan u vidu posebne poruke. on shvati da je život previše dragocijen. u kojem prikazuje svoje bogato životno iskustvo i zastupa načelo zdravog razuma i praktične životne filozofije. Starcu je dosta svega. Napisao je ukupno 240 basna. prema vlastitim riječima.ostvarenja u četiri knjige stihovanih Priča i dvanaest knjiga Basna. Iako vele da je Božji dar. i da se životu treba veseliti. vječitoj besparici i bijednom životu. u kojima obrađuje motive preuzete većim dijelom od Ezopa. on zaziva smrt i ona dolazi. ali se ne zadovoljava didaktičkim okvirima i utilitarnim karakterom dotadanje basne. već razvija fabulu. Moral njegovih basna. Međutim suočen s njom. ali nisu sve umrle. tu i budi! Bolje trpjet no umrjeti: tako mudri zbore ljudi. Al gdje jesi. več izvire iz samog teksta. proširuje opise i produbljuje karakterizaciju likova te. On zaziva Smrt misleći da će ga ona riješiti svih njegovih problema. komparirane su često kao male komedije sa svim elementima dramskog zapleta. a ako on umre nebo bi se možda . Lav saziva vijeće i moli najvećeg zločinca da da svoj život da bi ostali mogli preživjeti.

te je u tom smislu živio i pisao u svojim djelima.Umro je u 49 godini života. koji kaže da je popasao malo fine trave koju nije smio. . jer ako najveći zločinac ne strada Bog se neće umiriti. svi smo mi to već znali Da tvoj obzir znak je srca ti finoće. Javili su se i druge životinje. ali neka svatko preispita svoju savjest. Objavio lektire u 29. i govori da je on veliki proždrljivac i da je pojeo čak jednog pastira. i svi su ga optužili da ne smije jesti tuđu travu "i osta magarac bez kože". U rodnom gradu se školovao i poslije obavljao više državnih dužnosti. lisica sinonim lukavosti. Svatko od njih.Odgojen je u duhu katoličke obnove . jer su i ostali mnogo griješili.Pokopan je u franjevačkoj crkvi u Dubrovniku. te će on ako je potrebno sebe žrtvovati. Nažalost magarac. koji je po prirodi glup i nesnalažljiv biva žrtveni jarac za sve zločine učinjene u njihovoj zajednici. jesti hoće To da grijeh je? Ne. a što se tiče pastira. Gospodaru. tigar sinonim moći a nasuprot njih magarac koji je sinonim gluposti. ne. Lav moli da se prema tom zločincu bude blag. zahvaljujući jednoj od svojih sposobnosti a bez obzira na veličinu zločina uspijeva se odbraniti i zazvati pravednost u svoju korist nalazeći pritom dovoljno opravdanja i suvislih argumenata za svoje zločine. Na pozornici života stoje lav sinonim mudrosti. prosinac 2004 20:49:00 | 0 komentara Ivan Gundulić . . predsjednik skupa .Dubravka Bilješka o piscu Rođen je u Dubrovniku u plemičkoj obitelji. Javlja se jedan zločinac. ali i njihovi zločini bili su mali i ne toliko značajni. oni i tako životinjama nose veliko zlo i misle da nad njima imaju nekakvu vlast.smirilo. A kad ti se ovce. . Na kraju se javlja magarac. ta stoka. Kralju. reče lija. Na to se javlja lisica i govori da nije zločin pojesti životinju ako si gladan. to je Za njih milosti znak tvoje.lav. bez obzira na to što je njegov "grijeh" bezazlen.

Profil International Zagreb. te se oni međusobno ožene. Dubrovnik u Gundulićevo doba . duša i čas. Djela su mu: Arijadna.Ove godine je izabrana Dubravka . Pjesni pokorne kralja Davida. ni mjere u suda pritežu pod zlatom. pišući ljubavne pjesme i prerađujući talijanske mitološke drame. koja se trebala udati za Miljenka (plemstvo) ali ružni i bogati Grđan je odlučio .” Djelo završava s deux ex machina. zapravo melodrama . duša i čas ovuda ne ide za platom. život se.Radnja je prilično jednostavna: Na dan nezavisnosti izaberu se naljepši pastir i najljepša pastirica . što oštro kritizira Gundulić: “Razlog.Djelo je hvalospjev dubrovačkoj slobodi i oštra kritika dubrovačkog građanstva. jer su uvedeni glazbeni elementi. Prozepina ugrabljena. da će imati Dubravku . Dijana. Suze sina razmetnoga. Podaci izvađeni iz:Književnost 2. Dubravka.Bog Ler dolazi na zemlju i sređuje situaciju. Armida. prodava na nj vjera.Književno je stvaranje započeo u mladosti .pravda i mjera svemu je zlato u nas. Kaptol 25 O djelu Dubravka je pastirska igra. Osman.Sačuvano ih je četiri. te je odlučio potplatiti suce .Sastoji se od tri čina.

javljaju se nove pomorske sile. oštro je istupio Gunduliuć blateći ih i iznoseći svoja mišljenja uDubravci i Osmanu.Plemkinje se zbog strogih. a zbog čestih ratova sa Turcima opasnom je postala i trgovina kopnom. sve se je više bogatilo i težilo prema vlasti. Građanstvo . građanstvo je težilo da postane plemstvo i da ima udjela u vlasti. Mlečani … koji sve više i više istiskuju Dubrovnik sa svjetske scene. koje nije imalo nikakvih ograničenja .” Ovom metaforom Gundulić opisuje svitanje novoga dana.Kako su u Dubrovniku vladali plemići . manufakturom i drugim unosnim poslovima . koje je svojim novcem kupovalo plemičke titule . Sredozemljem je sve opasnije ploviti zbog gusara . ma koliko da je iznosilo njihovo bogastvo. konzervativnih normi nisu mogle udavati za građane . relativno mladi sloj društva. Svjetski se trgovački putovi pomiču sa Sredozemlja na Atlanski ocean. jer se javljaju se novi konkurenti: Francuzi.Protiv građanstva . te se bavilo trgovinom. Židovi.Ali pomoću drugih metafora Gundulić opisuje stanje stvari: “Primorja naša sva u ništa sila zbi” . Dubrovnik slabi . Metafore U duhu baroka djelo obiluje kićenim metaforama kao što je ova: “Livade su uzeli odjeću zelenu. da obuku dan bijeli i zoru rumenu.17 st. zbog gubitka monopola nad trgovinom između Istoka i Zapada.

slavna svima u uresu slobodnomu. oni su jedan od uzroka opadanja dubrovačke moći. ovo djelo je alegorija na stanje u Dubrovniku . Dubrovnik Kao što znamo . Tim raspinam mreže moje.Kao što znamo . Gundulić govori o našem okupiranom i porobljenom primorju i Mlečanima . pljačkaju i osvajaju. draga ti si srcu momu. ali i hvalospjev Dubrovniku i njegovoj slobodi: “ O Dubravo. i u zavjet vješam vrše na zeleno dubje tvoje. koji kao zvijer samo hrle. po kom blazi vjetri prše. lijepa ti si mojijem očima.” Osim toga Gundulić govori o nepriličnom odnosu između plemkinje i građana: . U veseloj ovoj sjeni od čestitih tvojih grana provesti je milo meni dio najdraži mojijeh dana.te: “Po njih svijeh srdita zvijer trči i rži. i grabi i hita i u noktijeh sve drži” tim dvjema metaforama .

da se puškaranje od njih udalji.“Ni muž i žena ugađa. Nijemci i Mađari provode grupno pijančevanje u baraci. Kad je ipak . iako je to strogo zabranjeno. o slatka slobodo. imanja i doba” Zaključak “O lijepa. uresu jedini od ove Dubrave.. svjetskom ratu. svi ljudski životi ne mogu biti plata tvojoj čistoj ljepoti!” Objavio lektire u 29. dar u kom sva blaga višnji nam bog je do. Front je probijen (radi se o II. svi napeto iščekivaju prekid puškaranja. Te noći. oko granice s Rusijom ). Padaju oklade među ostalim “stanovnicima” barake hoće li ili neće doživjeti jutro. prosinac 2004 20:48:00 | 0 komentara BARAKA PET BE 5b . Na mjesto broj 8 u baraku dolazi ranjenik Vidović za kojeg je prognoza smrt u rkou od jednog dana.Miroslav Krleža Sadržaj: Opisiva se život u jednoj baraci koja zbrinjava ranjenika. sva srebra. tj.baraka je smješten negdje gore. Vidović je i dalje živ. sva zlata. Ipak doživljava jutro i inspekciju grofa Axelrode-a koji obilazi ranjenike. logor . o draga. uzroče istini od naše sve slave. kad su oba razlika plemena.

fronta odbačena dalje odbarake grof priređiva mimohod u čast pobjede. Kasnije mnogo putuje po Europi i Americi. "Sabrane bajke i priče". Ključevi: Krleža želi pokazati besmislenost rata. a prožete su profinjenim osjećajem pjesnika za neiscrpive ljepote svijeta. "Samo guslač". ali i on tada umre. pučke predaje. "Maurka". bilo da pripovijedaju o jednostavnim ljudima i stvarima svakidašnjice. objavio je svoju prvu pripovijest. ". "Pjesnikov bazar. Njegova ostala dijela su: "Melodije srca". Izbjegavao je školu. . Broj devet. Bajke. Odlikuju se humanošću. pa niz lirskih pjesama. Godine 1827. romana itd. "Fanazije i skice". prepušten sam sebi i svojoj mašti. "Slikovnica bez slika". Svoj pravi izraz našao je tek u bajkama kojima je stekao svjetsku slavu i priznanje. kad je sa 14 godina došao u Kobenhavn. T. "Dvanaest mjeseci". sin siromašnog postolara koji je proveo djetinstvo u bijedi. "Mulat". i putopis "Pješice od Kanala Holmen do istočne točke Amagu". Svi. bez udova. "Vinjete". medicinsko osoblje. koji su ga i prouzrokovali često ostaju u foteljama. a zatim 1829. koji je boravio do Vidovića. dok se oni glavni. bilo da su uzete iz vilinskog svijeta. zapravo su slike života s njegovim dobrim i lošim stranama. prosinac 2004 20:48:00 | 4 komentara Hans Christian Andersen . "O. prostodušnošću i mudrošću. "Agneta i vilenjak". napola mrtvi. "Improvizator". melodrama.Bajke i priče H. umire. Objavio lektire u 29. moraju obići oko barake jedan krug: ranjeni. baš svi. pa je s redovitom obukom počeo kasno. "Nove bajke". C. kako u njemu plaćaju samo mali ljudi svoj danak u krvi. a tada se Vidović diže iz postelje i zove doktora da pomogne njegovu susjedu. Andersen (1805-1875) je danski književnik.

"a komornici i dalje nošahu skute kojih nije bilo". novo ruho: sav je novac tratio samo na to da se što bolje odjene i nakiti. te je sav svoj novac trošio samo na to da se lijepo obuče. . Polakomivši se za novim ruhom car je naručio da mu se istka to neodoljivo lijepo ruho. a bojeći se za svoj položaj i carsku milost nisu se usuđivali glasno izreći svoja saznanja da ruho ustvari ne postoji. Tako je i car. "Posijet Portugalu". . dok je sve ostale carske dužnosti u velikoj mjeri zanemarivao. "U Švedskoj". Podanici kao podanici. "Nitko nije htio priznati da ništa ne vidi. Saznavši za tu neobičnu carevu strast u grad su pristigli varalice koji su tvrdili da mogu istkati najljepše ruho na svijetu. novo ruho. nije niti samom sebi priznao da ne vidi ruho. bojeći se da ne ispadne glup i nesposoban. CAREVO NOVO RUHO Vrsta dijela: bajka Vrijeme radnje: kao u svim bajkama. Analiza likova: ". "U Španjolskoj". živio vam car poznat po tome što je nadasve volio lijepo. "Bajka mog života". jer bi time pokazao kako nije za svoju službu ili kako je veoma glup. "Sretni Peer" i "Bajki i priča". i ponosan na njegovu ljepotu izašao pred svoje podanike i građane. "Dvije baronese". platio je varalicama velike novce i živio u iščekivanju novog ruha. "Biti ili ne biti". " Jedino je dječak sa svojom iskrenošću i nevinošću viknu kako car nema ništa na sebi od čega je car protrnuo ali ipak odluči da ostane u povorci do kraja."Ahasver". . prije mnogo godina Mjesto radnje: u velikom gradu Fabularni tijek: U jednom je gradu živio car poznat po tome što je najviše volio lijepo. ali tako neobično ruho da ga mogu vidjeti samo oni koji su nadasve sposobni i pametni. videvši da od tog ruha nema ništa. obukao ga.

dokazujući pri tom da ljudskoj gluposti nema kraja. koji bojeći se za svoj položaj i status. ni da se izveze u štenju po šumi . već su mu njegove privilegije koristile samo za zadovoljavanje svojih strasti za lijepom odjećom. podržavaju tezu o "lijepom" ruhu. Analiza stila pisanja i jezika djela: Ova bajka je namijenjena maloj djeci te je zbog toga pisana jednostavnim stilom i jezikom. Varalice su lukavi. oni igraju na tu kartu. Imao je posebno ruho za svaki sat u danu. Okružen je licemjernim podanicima. jer se jedino na tom polju osjeća dovoljno sposoban. pa kako se inače kaže o kralju da se nalazi u vjećnici. tako su o tome caru uvijek govorili: "Car je u rušnici!" Car je samodopadni vladar kojemu nije bilo stalo do vođenja svoje zemlje. Odlikuje se svim epskim elementima. ni za kazalište. Objavio lektire u 29.jedino mu bijaše do toga da pokaže svoje novo ruho.Nije mario ni za vojnike. koje jedino ima hrabrost na glas reći istinu o carevom ruhu. s čime zadržavaju svoj položaj savjetnika u carskim dvorima i dokazuju svoju pamet i mudrost. prosinac 2004 20:47:00 | 0 komentara Miguel de Cervantes Saavedra . koji su znali i uspijeli iskoristiti ljudsku slabost u svoju korist. pisana je u prozi. Svjesni da je čovjeku potrebna potvrda njegove mudrosti i pameti. ima fabulu i možemo je svrstati u sveobuhvatnu podjelu književnih rodova. Pri tom je bio isuviše ponosan na dužnost koju je obnašao te niti u izvanrednim okolnostima nije htio priznati samom sebi da je u biti nesiguran i nesposoban vladar. pokvareni i vrlo sposbni glumci i pntomimičari. Svoju nesposobnost nadoknađuje gomilanjem odjeće. Nasuprot svih licemjernih i častohlepnih likova stoji dijete sa svojom dječjom iskrenošću i nevinošću. koji oni mogu razumjeti.Quijote od Manche Bilješka o piscu .

Rodio se u gradiću Alcala de Henares.Pet godina proveo je u Alžiru kao zarobljenik maurskih gusara.Miguel de Cervantes Saavedra(1547-1616) je najistaknutiji španjolski pripovjedač i jedan on najvećih romanopisca svjetske književnosti. Bistri vitez don Quijote od Manche. U vojsku je stupio kao vrlo mlad čovjek. novele i romane.U bitki kod Lepanta izgubio je ruku.U vrijeme njegova rođenja obitelj mu je već bila osiromašena. Zagreb Kekez - Profil international.a u njoj je proživio vrlo burne godine. . Podaci izvađeni: Književnost 2.pa je ponovno bio vojnik. a književni ga rad nije mogao izvući iz siromaštva.Umro je u Madridu.Školovao se u Madridu i Servilli. radio je kao službenik.Cervantes je pisao drame i komedije. Pandžić. 1996. Djela:La Galatea.Nakon povratka u domovinu .

Cervantesovo karakteriziranje don Quijotea i Sancho Panze .

mrzovoljnom.Iako je Sancho realan čovjek nije osobito inteligentan.Tako je naš vitez “pedesetih i bio snažna rasta.Ali nije tako proveo noć Sancho Panza. obečavši mu pritom namjesništvo nad kakvim otokom ili kraljevstvo koje bude pridobio.Cervantes nas već u proslovu upoznaje sa karakterom svog lika.” Dijalog između don Quijotea i Sancha Panze . jer on je ljudski napunio želudac.Don Quijotea Cervantes karakterizira kao: “suhoparnom. da udesi po onomu što je čitao u svojim knjigama. natrpanom svakakvim mislima.Djelo se većinom zasniva na sukobu dva svijeta. Sancho će naprotiv misliti najprije na sebe. hirovitom sinu. “bez mnogo soli u glavi”. kako su vitezovi bez sna provodili mnoge noći po šumama i pustinjama zabavljeni mislima na odabranice svoga srca. nego je premišljao o svojoj vladarici Dulcineji. pa je cijelu noć prespavao.Tako je don Quijote čista suprotnost od Sancha. koje nikomu drugom na pamet ne padaju “.”Cijele te noći nije don Quijote spavao. suhonjav.Dok don Quijote na tim putovanjima bude živio u svojim fantazijama. svoj trbuh i svoj džep. te se dade nagoviriti on strane našeg viteza da pođe s njim. velik ranoranilac i ljubitelj lova” dok je naš Sancho imao “golemu trbušinu a nizak rast i tanke noge”. no nije ga napunio vodom od cikorije. mršav u licu.

Don Quijote na kraju svake svoje pustolovine biva poražen. neću ja mnogo pazti na te zakone”. Don Quijote poražen ili pobijeđen? Pitanje u naslovu postavljaju si svi čitatelji ovog romana. a to se vidi u dijalozima između don Quijotea i Sancho Panze.Ali on upornu nastavlja dalje “da osvećuje krivice. “ako uzmoram braniti sebe. te glavom bez obzira srlja u njih ne mareći na Sanchova upozorenja( “ne mareći što mu Sancho Panza dovikuje i kazuje da su ono na što on navaljuje uistinu vjetrenjače a nisu gorostasi”).Taj sukob svijetova Cervantes majstorski prikazuje kroz različite dogodovštine čiji su sudionici don Quijote i Sancho Panza. da .Naš bistri vitez zamišlja pustolovine na svakom koraku. pretučen i ponižen. da priskakuje udovicama u pomoć.Taj način gledanja na svijet Cervantes sukobljava sa fiktivnim pogledom na svijet od strane don Quijota.Djelo se zasniva na sukobu dva svjeta.Dok Don Quijote podučava Sancha viteškom kodeksu. Snacho upozorava da će se on toga pridržavati sve dok se sam ne nađe u opasnosti. u tim rječima vidimo da Sancho prestavlja tipičnog renesansnog čovjeka koji neće pustiti da ga netko premlati zbog viteških zakona.

ideale i maštanja.Znači smiješan. kako mi je on govorio. glavnog lika Cervantesovog romana. najveća pobijeda što se može poželjeti”.Time don Quijote zadobija simpatije ljudi koje sreće na svojim putovanjima i koji mu pomažu u njegovim svetim ciljevima da bi se malo zabavili. donkihoterija) koji potječe.On u svojoj ludosti ide protiv onog što su postali ideali renesansnog čovjeka. Donkihotizam U čestoj je porabi pojam donkihotizam(donkihotstvo. nesuvremen.zakriljuje djevice”. gledaj čuda.U stvari don Quijote donosi ono malo mašte što nedostaje svjetu koji pomalo opada zarobljen u svojoj realnosti. ali je pobjednik nad samim sobom. besmislen pohvat.Kad on .Don Quijote je “doduše pobijeđen od tuđe ruke. od imena don Quijotea. Zaključak Što je ljepo u njemu Don Quijote prestavlja dio svakog od nas . a to je. i to onaj dio koji vjeruje u njegove priče.

”Teseida”.Od rane mladosti usmjerio se na književnost.nakon petnaest godina provedenih u Napulju.”Elegija gospe po njoj ženama zaljubljenim ispričana”. nestade nam njegovih dosetaka. Vraća se u Firenzu .”Danteov život” i “Dekameron”.Rođen je u Parizu kao rezultat ljubavi francuske plemkinje i firentinskog trgovca.U Napulju je napisao nekoliko djela koja su istinska novost u talijanskoj književnosti. pa i dosjetaka perjanika njegova Sancha Panze.nestane nestaće dio svih nas.otac ga je poslao u Napulj da postane trgovac.Nije prihvatio očevu želju da studira pravo. prosinac 2004 20:47:00 | 0 komentara Decameron 2 Bilješka o piscu Giovanni Boccaccio 1313-1375.U službi Republike više puta je bio njezin poklisar. a svaka od tih dosjetaka da prevrati i samu melankoniju u radost. poželio bih da nikada i ne ozdravi don Quijote.”Filostrato”.”Epistole”.”Kad ne bi bio grijeh protiv ljubavi prema bližnjem. Njegovo je najznačajnije djelo “Dekameron” (1348-1353). .Talijanski predrenesansni književnik.Nakon povratka iz Pariza .” Objavio lektire u 29. jer ako on ozdravi. Djela koja je napisao: “Rime”.smatra se utemeljiteljem novele.On to nije želio.

koja ima 100 zaokruženih novela.kad je u divni grad Firenzu. Kaptol 25 I. Elissa..Lauretta i Fiammetta.Zagreb.. “..Profil international..od spasonosnog utjelovljenja sina božjeg bijaše proteklo tisuću tri stotine četrdeset i osam godina.Dioneo i Filostrato(sva trojica kao da simboliziraju različite aspekte piščeve osobnosti).razred gimnazije.Pampinea.Dogovoriše se da otiđu zajedno na jedno udaljeno imanje gdje će provoditi dane .Boccaccio započinje pripovijedanjem o kugi koja je zavladala u Firenzi 1348 g. Boccaccio zamišlja da su se u crkvi Santa Maria Novella našla trojica mladića i sedmoro djevojaka:Panfilo... podijeljeno na 10 dana.Neifile.pjesnikova reakcija na taj događaj je pohvala vitalnoj mladosti.KekezPandžić.naišla smrtonosna kuga”.Podaci izvađeni iz “Književnost 2”-užbenik za II.Emilia.teza “Dekameron” Naslov djela “Dekameron”(“Il Decamerone”) značiknjiga deset dana.Filomena.

da svakodnevno.ali prevladava tjelesna ljubav koja je prikazna s određenom dozom humora u najrazličitijim aspektima.Tako u 10 dana je ispričano 100 novela i time.”.da dokažem kakvo je i koliko licemjerje redovnika.Pisac kritizira lažnu moralnost klera i to jasno navodi “. II.”. dostignut je savršeni broj sto....zabavi i gozbi.a veliča inteligenciju ljudi koji se po njemu ne razlikuju po staležu i imovini već po sposobnostima “A mi koji se rodismo i rađamo jednaki samo se po vrlinama razlikujemo.Da bi im brže prošlo vrijeme..ne nedostaje ljubavi i požrtvovanja .u smijehu. III.teza Erotika u Boccacciovim pričama Ideal slobodne ljubavi koju Boccaccio veliča i opisuje u najrazličitijim situacijama je odraz pišćeva života i shvaćanja ..teza Boccacciova shvaćanja U svjetu kojega je stvorio Boccaccio ..po srednjovjekovnoj poetici. dogovorili su se. svaki od njih ispriča jednu novelu.Svakog dana su izabrali kralja ili kraljicu koja će odrediti temu tog dana.pjesmi.

teza Osma priča petog dana Nastagio degli Onesti neuspjeli ljubavnik u blizni mjesta Chiassi udaljenog 3 milje od Ravene je ugledao konjanika obučenog u crno kako goni golu djevojku sa dvoje pasa. koliko je ona bila mjeseci okrutna prema njemu. Vitez mu objašnjava .. nedugo poslje i ona umire..”.su sve miline ovoga svijeta ništavne prema milini koja ženu obuzme u muškarčevu zagrljaju.Ona mu nije uzvratila ljubav i uživala je u njegovim mukama te se on ubio. .Boccaccio pogotovo kritizira lažnu moralnost klera koji se okorišćuje vjerom da bi zadovoljilo svoje putene potrebe i olako zaboravlja na datu zakletvu “Neka bog nađe drugu ili druge što će ovaj zavjet održavati.On je nekada bio plemić i bio se zaljubio u tu djevojku.” IV..”.te se nauživa onih milina zbog kojih je prije obično proklinjala sve druge žene.Boccaccio to jasno navodi u svojim djelima “.Te ju on mora goniti toliko godina. Ta strast zahvaća pripadnike različitih staleža plemstva..da je to kazna .Ljubav je po Boccacciu raj premda on možda ne postoji “Ti si Puccia potaknuo na pokajanje pomoću koga smo nas dvoje ušli u raj..koju su mu odredili u paklu.tog vremena.” i rade ono zbog čega su kritizirali druge ljude “..građanstva.seljaštva i klera.

Građu za tu novelu Boccaccio uzima iz vrlo raširene srednjovjekovne legende . V.u kojemu feudalni sustav prepušta mjesto građanstvu .kaznivši ženu zato.Tadašnji čovjek nalazi izvor i vjeru u samome sebi .Tadašnji čovjek proučava sve aspekte života i ljudskog tijela i veliča sve ljudsko. Objavio lektire u 29.Giovanni Boccaccio 1.Okolicu tih ljudi su sačinjavali isto tako sposobni ljudi. TEZA : BILJE[KA O PISCU .Time joj je dao oblik priča koje će strašiti ljude u 19 i početkom 20 st.teza Italija na kraju srednjeg vijeka Italija je na kraju srednjeg vijeka bila podjeljena na niz gradova . koji su širili ideje svoga doba. u koje spada i Boccaccio. prosinac 2004 20:46:00 | 4 komentara DEKAMERON .te se vse više okreće od crkve i njezinog učenja i ustaljenih moralnih pravila.U takvom okružju .Međutim pisac je izokrenuo njezinu pouku .Vladari tih gradova bijahu sposobni ljudi (prvenstveno condotireri )koji su se uzdigli zahvaljujući svojim sposobnostima.država .prema kojoj žena i njezin ljubavnik su kažnjeni zbog putenog grijeha . strašnim mučenjem u prizoru paklenog lova. koji ju je volio.su živjeli veliki pisci. što je bila odbojna prema čovjeku.

U romanu u prozi Filocolo (1338) obradio je ljubavno-pustolovnu temu o ustrajnoj ljubavi. Uromanima u stihovima (u oktavama) Filostrato (1338) i Teseida (1339/40) obra| uje teme iz gr~kih bajki. Najzna~ajnije je djelo Dekameron (1348-1353). Autobiografsku gra|u obradio je u proznom romanu Elegija gospe Fiammette (1343). prou~avatelj Dantea (napisao @ivot Danteov i komentar Bo`anstvene komedije). . Svojim djelom Boccaccio je otvorio nova tematska podru~ja iz li~nog i intimnog `ivota. potvrdio nove renesansne poglede na ljudski `ivot. U zbirci od sto novela. dok kuga vlada u Firenci. Na sli~an na~in kao Petrarchin Canzionijere u lirici.Giovanni Boccaccio (1313-1375).bio je talijanski pripovijeda~ i romanopisac. Legendarnu gra|u o postanku Fiesola i Firence obradio u oktavama u spjevu Ninfale fiesolando (1344-1346). {to zna~i knjiga deset dana. vrlo poznatu u srednjem vijeku. sedam djevojaka i tri mladi}a provode vrijeme u prirodi pri~aju}i naizmjenice deset novela u deset dana. a noveli postavio njene klasi~ne izra`ajne okvire tako da }e stil njegove novele stolje}ima biti i ostati uzor talijanske umjetni~ke proze.

1962.god. Beograd.Podatke na{ao: U knjizi Decameron Giovannia Boccaccia. NOVELA PRVA LIKOVI: Nuto (vrtlar) Masetto Nadstojnik Glavna ~asna sestra Opatice . 2. izdava~ko poduze}e “Re~ i Misao”. TEZA : ANALIZA DJELA TRE]I DAN.

obavio je nekoliko poslova. Ona se dogovorila sa drugim opaticam o tome kada }e ga koja imati. ali kako su ga zadirkivale opatice i po{to nije bio zadovoljan pla}om. Odr`avao je vrt. te odlu~e to isprobati s njim. njega su stavili na njegovo mjesto.MJESTO DOGA\ANJA: ”U ovom na{em kraju bio je. Priznao joj je istinu o opaticama i molio je da ona to sredi. Tamo ga je do~ekao mudri Masetto. Nakon vi{e dana. opaze ih tako druge opatice. i ~uv{i ~ime se i kako Nuto. Kada je Masetto ostario. da je ono {to mu{karac mo`e pru`iti `eni mnogo ljep{e od najljep{ih zadovoljstava na svijetu. Nadstojnik se uvjerio da on vrlo dobro obavlja svoj posao. dogovorio se sa glavnom ~asnom sestrom da ga zadr`e. pa im se i one pridru`e.. [etaju}i se vrtom jednog dana glavna ~asna sestra primijeti Masetta napola gola. uzeo je sjekiru i uputio se prema samostanu. Kad je do{ao tamo.pa je progovorio glavnoj ~asnoj sestri. a i sada je jedan. pored njega su pri~ale dvije opatice kako su ~ule. da se pravi da je nijem. pa i ona odlu~i to isprobati. Kada je umro nadstojnik. Tako je Masetto morao zadovoljavati svih deset opatica. vratio se u rodni kraj Lamporecchio veoma bogat. po{to je mlad. . Masetto nije mogao vi{e izdr`ati sve to.. Malo je razmislio i do{ao do zaklju~ka. U njemu je radio vrtlar po imenu Nuto. jer ga ina~e mo`da ne bi htjeli uzeti da radi za njih. Dok se jednog dana pravio na livadi da drijema. i da sada nije naglo progovorio. Ispri~ao joj je da ta bolest nije njemu uro|ena.” FABULA: U nekom je kraju postojao samostan. Nakon {to su to radile vi{e dana. Odnese ga u dvor i zadr`i ga tamo par dana. izravnao je ra~une i vratio se u svoj rodni kraj Lamporecchio.

TRE]I DAN. Don Felice je u`ivao sa njegovom `enom u njegovoj sobi. Rekao mu je da mora svaki dan postiti i svake no}i moliti na terasi o~ena{e i zdravomarije.. i ono {to mu~i njega i njegovu `enu. Bio je vrlo pobo`an. On i njegova `ena su se zavoljeli.. NOVELA ^ETVRTA LIKOVI: Puccio di Rinieri Isabetta (Pucciova `ena) Don Felice MJESTO DOGA\ANJA: ”Blizini San-Brankacija `ivio je jedan. Puccio je bio vrlo pobo`an. Odmah je otkrio `elje Puccia. Don Felice je rije{io problem tako {to je Pucciu izmislio na~in kako da postane svetac. i nije mogao pono u`ivati s `enom. koji nije ~esto izlazio iz svoje ku}e. Puccio di Rinieri je to povjerovao i dok je molio na terasi. Imao je mladu i vrlo lijepu `enu pod imenom Isabetta. Jednog je dana u taj kraj do{ao redovnik imenom Don Felice.” FABULA: Nedaleko crkve San-Brankacija `ivio je Puccio di Rinieri. . ali toj njihovoj ljubavi je bio prepreka Puccio.

.” FABULA: Salerinski knez Tancredi. i zato ju nije htio udati. on ipak odlu~i da je uda. Kada je ona ve} bila u godinama kada se druge djevojke udaju. Takav . imao je k}erku jedinicu imenom Ghismonda. NOVELA PRVA LIKOVI: Salernski knez Tancredi Vojskovo|a Capove Ghismonda (K}i kneza Tancreda) Guiscardo MJESTO DOGA\ANJA: “Tancredo. bio je. knez od Salerna. Me|utim ona nije voljela Capova. Volio ju je vi{e nego {to su drugi roditelji volili svoju djecu..^ETVRTI DAN. za vojskovo|u Capova. ve} se zaljubila za Guiscarda koji je bio iz ni`eg stale`a.

Kada je ona vidjela to srce. dugo je vrijeme plakala nad njim. ona je rekla da treba oboje kazniti. Drugo je jutro knez Tancredi zagu{io Guiscarda. Po~eli su se tajno vi|ati. i odtad su ga u najve}oj tajini dr`ali zarobljenog u jednoj prostoriji dvora. ^im je to ~uo knez Tancredi. a kasnije je ulila u tu krv otrov i sve skupa popila. Dala je naslutiti Guiscardu da ga voli. Kada je to vidio Tancredi. [utio je i ~ekao. ^ETVRTI DAN. u kojoj je ona le`ala sa srcem Guiscarda naslonjenim na njeno srce. Ona ga nije vidjela i po~ela se zabavljati sa Guiscardom. da `eli da ih pokopaju zajedno da bude stalno s njim.brak njen otac nebi nikad dopustio. Drugo jutro naredio je svojim slugama da zarobe Guiscarda. To je njen otac kasnije i u~inio. neprimjetno se i{uljao iz sobe. Jednog je dana Tancredi tra`io k}erku. Jedan dan do{ao je u njenu sobu i zaspao. Obi~avao ju je posje}ivati u sobi. Zaspao je na sakrivenom mjestu. dotr~ao je u njenu sobu. NOVELA [ESTA LIKOVI: Plemi} Negro da Ponte Cararo Andreuola (k}i plemi}a Negra) Gabriotto Slu{kinja . pa kada su oboje oti{li. nije ni{ta rekao. Kad je saop}io k}erki da je zarobio Guiscarda. Zadnje rje~i koje je Ghismonda izgovorila bile su. Izvadio mu srce i na tanjuru ga je poslao svojoj k}erki.

pa ju je poku{ao smiriti. Slu{kinja joj je pomagala odnijeti tijelo do njegove ku}e.. Andreuola je sanjala da u`iva s njim. Slu{kinja joj je pomogla pri tome da Gabriotto dozna o tome kako ga ona voli. Gabriotta su zakopali sa svim po~astima a kasnije su Andreuola i slu{kinja oti{le su u samostan i `ivjele jo{ dugo o~i{~ene od grijeha. i da ga ona gubi. koji je pripadao ni`em stale`u od njenog. Andreuola se zaljubila u susjeda pod imenom Gabriotto. otac se uvjerio da je nevina. Malo kasnije umro je u njenim rukama. Putem su ih uhitili ~uvari i odnijeli pred sud. Kada mu je ona to ispri~ala. pa ju je poveo ku}i. i da iz njega iza|e ne{to crno.” gradu Breschi `ivio je FABULA: Plemi} Negro da Ponte Cararo imao je vi{e djece me|u kojima i k}erku Andreuolu. nije htio vjerovati.. Nakon {to je ispri~ala istinu. te da se oni vi|aju i u`ivaju skupa.MJESTO DOGA\ANJA: “U nekada jedan. .

Catarina je po~ela plakati. a pred jutro su zaspali. jer se .” FABULA: Mesar Lucio da Valbona imao je k}erku Catarinu. Ricardo je do{ao te no}i na terasu. Kad su se probudili. Bila je najljep{a djevojka u tom kraju. bio je problem kako da se sastanu. NOVELA ^ETVRTA LIKOVI: Lucio da Valbona (mesar) \akomina (`ena mesara Lucia) Catarina (k}i mesara Lucia) Ricardo Manardi MJESTO DOGA\ANJA: “Nedavno je u Romaniji `ivio jedan. Ona je rekla roditeljima da joj je u sobi vru}e spavati.. pa da }e on na}i na~in da do|e kod nje. Cijelu no} bili su zajedno. pa da uz njihovo dopu{tenje namjerava spavati na terasi.PETI DAN. vidio ih je na terasi kako skupa le`e. Pozvao je `enu da se i ona uvjeri u njihovu ljubav. Ricardo je rekao neka no} prespava na terasi.. Kad se njen otac pred jutro probudio. Nakon {to ih je vi{e puta posijetio Ricardo Manardi. Po{to je njen otac pazio na nju. priznao joj je svoju ljubav.

prastarom gradu Romanjie. bilo. bogat i otmjen plemi} zaljubio se u djevojku plemi}ke obitelji Traversi.. PETI DAN.” FABULA: Nesta|o degli Onesti..bojala oca i njegove osvete. Htio ju . Iznenadila se je kad je dobila dopu{tenje za njihovo vjen~anje. NOVELA OSMA LIKOVI: Nesta|o degli Onesti Paola Traversi MJESTO DOGA\ANJA: “U Raveni.

Uskoro su se nakon toga vjen~ali. Vratio se u Ravenu.. Pomislio je kad bi Poala vidjela takvu scenu. Kad su . pozvao je nju i svoju rodbinu na ru~ak. me|utim ona ga nije htjela. i strahuju}i za sebe zavoli Nesta|a. `enu mo`e dati na sud i da ona mo`e biti obje{ena. u Pratu je postojao zakon koji je govorio da ako je mu` na|e u preljubu. da bi ga od straha mo`da zavoljela.” FABULA: U ono vrijeme.je osvojiti rasipaju}i svoje bogatstvo nad njom. Priveo ju je pred sud da joj oni sude. [ESTI DAN.. Rinaldo de Puljezi je tako prona{ao u preljubu svoju `enu sa Lazarinom. NOVELA SEDMA LIKOVI: Madona Filipa Rinaldo de Puljezi Lazarina de Gvacaljotrija MJESTO DOGA\ANJA: “U gradu Pratu postojao je nekad. Paola je pomislila da je njoj namjenjena. gdje je ugledao scenu kako vitez tjera mladu djevojku. Vidjev{i takvu scenu. Jednog je dana on poslan na molbu roditelja u Kjeso.

Za to vrijeme. da bilo koja `ena koja zadovolji svog mu`a. mo`e zadovoljavati i druge mu{karce. on je svako jutro i{ao rano raditi ili tra`iti posao. Peronela se zabavljala s \anelom Striniarom. pa su izmjenili zakon tako. NOVELA DRUGA LIKOVI: Peronela Mu` Peronele \anelo Striniario MJESTO DOGA\ANJA: “Prije kratkog vremena se u Napulju.. @ena je rekla sudu da ne vidi razloga zbog }ega bi doma stajala neiskori{tena. ali da `eli upitati mu`a. za vrijeme dok nije potrebna svome mu`u.” FABULA: Peronela se o`enila siromahom. koji bi dolazio kod nje ~im bi joj mu` oti{ao na posao.. On je na to pitanje odgovorio potvrdno. dok je on radio. Tako . Kasno se vra~ao doma. SEDMI DAN. da li mu je ona uvijek udovoljavala `elje kada je on to htio. Sud je rekao da ona ima pravo.je upitali da li priznaje preljub. Po{to nisu imali novaca. ona je potvrdno odgovorila.

Rekla mu je da je iona isto na{la kupca koji }e joj isto dati sedam srebrnih forinta te da je taj kupac u{ao u bure da pregleda da li je cijelo. \anelo je rekao da je bure cijelo i da }e ga kupiti ako mu ga o~isti. Dok je on ~istio to bure. jer mu je on davao dvije forinte manje nego onaj drugi. \anelo je platio bure i odnio ga ku}i. Kada je to ~uo njen mu`. re~e \anelu da se brzo sakrije u jedno veliko bure koje su imali u ku}i. sve dok se jednog jutra ne vrati ku}i. Kad je on zavr{io posao. NOVELA DRUGA LIKOVI: Izabeta Mladi} Glavna ~asna sestra Opatice Sve~enik . Peronela ka`e mu`u da ne}e imati {ta jesti ako se misli tako rano vra}ati s posla. potjera svog kupca. Kada Peronela primjeti da se mu` ve} vratio sa posla. {to je Peronelin mu` i u~inio. DEVETI DAN. Peronela i \anelo su se zabavljali.je bilo vi{e dana. te oti|e kod bureta da zavr{i posao. On je doveo kupca za veliko bure koji }e mu dat pet srebrnih forinta.

brzo se obukla i u `urbi umjesto marame na glavu je stavila sve}enikove ga}e. Zaljubila u mladi}a koji je dolazio u taj samostan.. Kada su to druge opatice vidjele. provalili su. i zatekli Izabetu i mladi}a kako se zabavljaju. Tada su i opatice primjetile {to se nalazi na glavi glavne ~asne sestre. kazala je neka si prvo sve`e maramu pa neka onda razgovara s njom. te je ona bila prisiljena da dopusti svim opaticama da vode ljubav kad god `ele. Kada je kasnije Izabeta primjetila {to je na glavi glavne ~asne sestre.” FABULA: Izabeta je bila opatica u samostanu. Strahuju}i da je ne na|u da spava sa sve}enikom.. Kad su do{li pred Izabetinu sobu. Priznala mu je svoju ljubav. pa su oni ~esto zabavljali. Tada se Izabeta vratila svom ljubavniku i nastavili su i dalje nesmetano se vi|ati. DESETI DAN. NOVELA ^ETVRTA LIKOVI: Meser Gentile de Karizendi Nikola Ka~animik .MJESTO DOGA\ANJA: “U Lombardiji se nalazio jedan po. Izabetu su otjerale iz sobe da joj sude. U `urbi to nije primjetila niti jedna opatica. otr~ale su do sobe glavne ~asne sestre.

Morala je po~ekati da se on vrati s puta. Do{av{i tamo u|e u grobnicu i poljubi je vi{e puta. Ona je na to pristala. Tada Gentile naredi slugama da uvedu Katalinu {to i u~ine. Kasnije je \entile predao Nikoli svoju `enu i dijete. a kasnije odlu~i da joj mo`e dotaknuti grudi. a drugi bi ga izlje~io da ga taj drugi zadr`i za sebe. Kad je ona ozdravila zamolila je \entila da joj dopusti da se vrati svojoj rodbini. da bi vidjela svoju rodbinu. pa je odnese u svoju ku}u gdje mu je njegova majka pomogla da je ozdrave. Ona njemu nije uzvra}ala ljubav i nije ga voljela. uputio se u najve}oj tajnosti sa slugom do njenog groba. Zapitao je da li bi bilo pravedno kada bi neki ~ovjek bacio svog bolesnog slugu na ulicu.. Kada se \entile vratio s puta i vidje kako je ozdravila. Ona oti|e na svoj posjed gdje se razbolila. Kad je do{la on se udalji. On je rekao da po{to svi misle da je ona mrtva da }e pozvati neke plemi}e na gozbu kod sebe te tako i njenog mu`a i da }e je pred svima njemu uru~iti kao poklon. Primjetio je da u njenim grudima ima jo{ malo `ivota. U me| uvremenu je rodila sin~i}a.. pa su je zakopali. Kada je \entile doznao da je ona umrla.Katalina MJESTO DOGA\ANJA: “U lombardijskom gradu. Kasnije su ga za to svi hvalili. TEZA : O DEKAMERONU . Zaljubio se u jednu plemkinju Katalinu. Doktori nisu mogli na}i znakove `ivota. to ona nije odgovarala. 3. a drugi su gosti ispitivali Katalinu o tome ko je. napravi gozbu i pozove plemi}e na ru~ak. Na to su se svi dogovorili a Nikola je izrekao u ime svih da je to pravedno.” Bologni. divnom FABULA: U Bologni je `ivio mladi ~ovjek imenom \entile de Karizendi.

ono što mi se duguje. pa piše: (XII. poslužilo je i zlo. otkriti vječno u prolaznoj. I ponajbolji dokaz da mi nad glavom visi svoje vrstan baksuz je taj što se čak i moja majka (…) okreće protiv mene. za vrijeme kuge. kao ni platili novcem. a drugi mladi}i hrabri i nepromi{ljeni. On tu svoju neobičnost tijekom vremena i sam počinje shvaćati. @ene su bile varljive. i kukavičluk (…) i svemu tome unatoč tvrdim da Pariz nikada nije bio pravedan prema meni – da mi nikada nisu uzvratili štovanjem.Dekameron nije proizvod jednog bludnog i ustreptalog `ivota kakav je bio Boccacciov. Dekameron je produkt pona{anja gra|ana tog vremena. pa su mnoge pjesme bile cenzurirane zbog raznoraznih nemoralnosti. Nastav{i u najgorem vremenu tj. prevelike slobode pisanja i mnogih nepoćudnih stihova. Napravile su }ak i zakon koji im dopu{ta da se dru`e s drugim mu{karcima. zra~i sna`nom `ivotnom voljom i optimizmom. već u naslovu sadržava cijelu bit Baudelairove poetike: izvuci ljepotu iz rugobe života i nesreće ljudskog postojanja. te pored svih grozota. Neki mu{karci su bili naivni i glupi.). stolje}u bio preveden na francuski." Baudelaire je svakako težio idealnom. ~ak mo`da vi{e nego danas. Dekameron je ve} u 14. a pošto mu idealno dobro nije uvijek bilo pristupačno. otrcanoj svakodnevici. ve} plod profinjene umjetni~ke analize i tihog izra`avanja genijalnosti koja `ivi u prostoru i vremenu. a onda i na engleski jezik. (komentar iz dijela). "Štiocu" . Izgleda da je u to vrijeme bilo dosta vanbra~ne dijece. Njegova najpoznatija zbirka pjesama – "Cvjetovi zla". te osije}a pravi trenutak.

Uzaludnost njegovih pokušaja posljedica su ljudske pokvarenosti u modernom svijetu i njegovo mračno potonuće zaustavlja se u kristalnoj klopki leda koja je zapravo ekvivalent Danteovom zadnjem ledenom krugu pakla (čitaj. Stoljeća koji je opakiji i pokvareniji i zato ljudi današnjice Baudelairovu "svjetsku bol grijeha" shvaćaju puno iskrenije i danas u njemu nalaze inspiraciju snažniju nego ikad prije. često ju.EDGAR ALLAN POE 1. 29. Biće krenu iz modrine i pade u olovnosiv i blatan Stiks gdje nikad s Neba ne progleda oko" . razapet izmedu poroka i duhovnog uzdizanja. On pada sve dublje. Uz svjetski poznate pjesme "Albatros" i "Suglasja" najviše pozornosti plijeni pjesma "Neizlječivo". Objavio lektire u 29. često popušta pred slabostima grijeha i to ga snažno frustrira. Medutim Božja zamisao ovdje skreće sasvim (ne)očekivanim tokom i "Jedna Ideja. koji zapravo simbolizira modernog kršćanina koji se nepažnjom ili pak zaveden žudnjom za nakaznim zatekao u golemom košmaru zemaljske stvarnosti. te on svoju žalost pretače na papir. u sve mračnije ponore no pri tom se ne predaje i očajnički traži tračak svjetla i izlaz iz tih krugova agonije.). Oblik. Baudelaire je danas vjerojatno shvaćeniji nego ikad prije i njegove nekad cenzurirane pjesme. prosinac 2004 20:44:00 | 0 komentara CRNI MAČAK . TEZA BILJEŠKA O PISCU: . kroz razne pjesme. "Uništenje" On kršcansku vjeru tumači na svoj način i kako priznaje nerijetko prema njoj osjeća otpor. stoljeća danas se suprodstavlja moderni svijet 20.Žestoka borba dobra i zla izražena je u većini njegovih pjesama i on sam. izruguje u trenutcima svoje duhovne slabosti i nastoji pobjeci od njenih stereotipa i granica. str. Ona počinje s pjesnikovim videnjem stvaranja čovjeka i svijeta. danas su nezaobilazne u školskim lektirama jer modernom Baudelairovom svijetu 19. Medutim sva njegova nastojanja da se spasi su sasječena u samom korijenu i sav njegov trud samo je prazno tapkanje u mjestu. Protagonist u idućim stihovima je pali andeo.

kritike. U Poevo vrijeme. napetosti. 1809 .POE. nije se u SAD-u jos formirao ukus koji bi znao ocijeniti njegove vrednoste. 10.Baltimore 7. Roditelje. itd. 1. Po povratku u domovinu laca se knjizevno . Odrastao je na Jugu. medutim. Uvijek vise gladan nego sit. Osnovno obrazovanje stekao u koledzu u Londonu. u kuci trgovca Johna Allana. sto je realizirao u lirskim ostvarenjima i pripovijestima. povremeno zapada u teska depresivna stanja te trazi spasa u alkoholu i narkoticima. 1849). koje su cesto gradene na efektima groze. pjesme i pripovjetke.publicistickog posla: pise recenzije. siromasne putujuce glumce. drzi predavanja. U Europi. Poe je po izuzetnom intenzitetu svojih patnja bio kadar da od izbalaniziranih kantelina romanticke skole satka jedan novi carobni svijet snova i da mu poda stravicnu realnost tragedije. 1827. godine objavljuje prvu zbirku Tamerlane and Other Pcems. U Poeovim djelima. eseje. americki knjizevnik. koje je samo sebi svrhom. Edgar Allan (Boston. izgubio je u djetinstvu. pored razigranosti maste ima i hladne cerebralne proracunatosti. originalnost i elementarna snaga Poevova stvaralackog duha priznate su ubrzo nakog njegove smrti. . U takvim se prilikama Poeu rodila misao da je poezijaritmocko stvaranje ljepote. 19.

on zlostavlja i svoju zenu i svog mezimca. U stanjima pijanstva. kostura. junak ove pripovjesti propada i fizicki i psihicki. narocito u njenoj “ gotickoj “ struji. kojeg jednog dana. Izgorila mu je kuca. Strah i jeza. a uza sve to jos ga podjaruje prisutnost nekoga jednookog crnog macka posve slicnoga njegovom ljubimcu koji ga neprestano prati kao ziva uspomena na pocinjeno zlodjelo. Djelo Crni macak sastavljeno je od niza kratkih prica za koje je sam Poe rekao da njegove price prikazuju “ smjesno dovedeno do grotesnog. folklorom i egzotickim ugodajima: otuda motivi rusevina. sablasti i grobova. demona i vampira. Goticka se knjizevnost koristila interesom romanticara za srednji vijek. razdrazen grizodusjem hladnokrvno i okrutno objesi. starih kula i dvoraca. podzemnih hodnika i tamnica. crnog macka. . Od tada se njegove nevolje gomilaju. duhovitost pretjeranu do burleske i posebnost preobrazenu neobicnost i mistiku ”. 3. TEZA FABULA: Postajuci sve vise rob alkohola.2. uzas i smrt i ludilo prevladavaju u svim kratkim pricama. TEZA STIL PISCA: Mnoge teme i gotovo sav dekor Poeovih prica proizlaze iz konvencija koje su postajale u romanticnoj knjizevnosti njegova vremena. stravu natopljenu u uzas.

pa živi mnogo godina u izolaciji. 1913 objavljuje Du chote de chez Swann. Slabo zdravlje primorava ga da se povuče. Suradnik jeFigaroa. vrijeme kao opsesija i bol zbog prolaznosti. francuski književnik.10. Vrijeme koje obara. 7. visokoga društva. Bilješka o piscu: PROUST. . ruši. A.18. da sam tu stravu crpio iz njenih zakonitih izvora i uvijek je vodio samo do njena zakonita ishoda “. Zato je Poe jednom prilikom rekao: “ Ako se moja djela i temelje na strave. Nastojanje da se vrijeme zadobije. povezuje ih bogata imaginacija njihova autora. 1922. i sva njegova ostala dijela pokazuju zajedničku atmosferu. iz njegovog nebicno nesretnog zivota i njegove bolecive prirode. France piše mu predgovor za knjigu Les Plaisir et Les Jours (1896). neukrotiva sila koja nas podvrgava svome toku. pokretač časopisa Le Banquet (1892). . tvrdim da strava potjece iz moje duse. mijenja svijet oko nas. prosinac 2004 20:44:00 | 0 komentara Combray MARCEL PROUST 1. a imaju i jednog zajedničkog junaka: Vrijeme. U tišini radi na svojemu opusu. Poteječe iz građanske sredine i već u mladosti pokazuje interes za mondeni život tzv.Poeve su teme uglavnom potekle iz njegova osobna iskustva. da se izbriše granica između onoga što jest i onoga što je bilo inspiriraju Prousta. tragatelja za izgubljenim vremenom. Ta. tako je nastao njegov opsežni ciklus A la recherche du temps perdu. da odabrana razdoblja potraju. 1871. Objavio lektire u 29. Marcel (Pariz.). Njegov autobiografski roman Jean Santeuil (1952) objavljen posmrtno. vrijeme kao uzrok nestalnosti. 9.

a neki njegovi opisi pejzaža postaju duhovni zavičaj mnogih miljuna čitalaca. On je kreator mitološkog djetinstva. lirik građanskoga komfora. 1969. fiksira sunčane predjele jednoga djetinstva. vojvoda de Guermantes. mnoga lica u prolazu. Društvo: Riječ društvo nekako čudno zvuči kad se govori o svijetu koji nam je Proust naslikao. Podaci iz: Enciklopedija leksikografskog zavoda. a s drugim dolaze u dodir samo onda kada su im ti drugi osobno potrebni. za minucioznost. Snagom imaginacije. susrete. Razgovor vode tri protagonista U traganju za izgubljenim vremenom: Swann. Najsavršenije osvijetljenje društva. analitičar. To je društvo sastavljeno od samih grupa pojedinaca. Proust je obogatio svoju spiritualnu realnost.Proust fautovski tuguje za trenutkom što prolazi. rastanke i snove. il decuvre. najprofinjeniji predstavnik kulture svoga doba. Hrvatski leksikografski zavod. najsebičniji. Proustov osjećaj za stil. tvorac izvanrednih metafora u čijem se traženju osjeća tipično francuska vibracija. visokog društva daje nam Proust na posljednjih dvadesetak stranica Vojvotkinje de Guermantes. pokazao primjerom da umjetnik ne izmišlja nego otkriva: L’ artite n’ invente pas. artist. 2. najglupiji i načistiji predstavnik europskog plemstva i . Zagreb. Proustov vječiti mladić. Svojim djelom Proust je ostavio dubok trag ne samo u francuskoj već i u današnjoj europskoj književnosti. koji se kreću u uskom krugu svojih osobnih interesa. igre. za analizu najtananijih osjećanja obogatio je suvremenu francusku literaturu. alter ego samog pisca. za vrijeme. sjedeljke. pariške salone.

vojvotkinjama i groficama iz njegove najbliže okoline. površnosti i nehumanosti istoga društva. finese. Ono ne proučava vanjsku radnju već unutarnje činjenice. njihova budućnost ne ovisi o njihovu htijenju već o stjecaju okolnosti. jedinstven primjerak stila. šarma. jer Proust je svoja lica transponirao prema licima društva u kojem je živio. jer njegovo djelo daje dojam veoma bogatog vrenja. uljepšavanje i gotovo . Ta lica ništa neće i zato ništa ne rade. ne smijemo zaključiti da kod njega nema dinamike. A za stvaranje njezina lika Proust se poslužio princezama. To je društvo koje se raspada bez obzira na bilo koji ljudski moral. jednog normadijskog dvorca i jednog luksuznog ljetovališta na normandijskoj obali. nastojao sam odbaciti sve ono što diktira čisti razum. što bi ujedno značilo da nema života. u unutrašnjosti mehanizma sakrivenog ispod površine bića i stvari. Proustovo djelo isto tako nije ni tendeciozno ni moralno. njegova se karakteristika nalazi u samoj mehanici ljudskog zbivanja. Slikar prostora i vremena: U jednom pismu Proust kaže: “Što se tiče stila. koji ne obuhvaća ništa drugo osim svoje bogate četvrti u Parizu. Društvo romana U traganju za izgubljenim vremenom kreče se u zatvorenom krugu.vojvotkinja Oriane. 3. Članovi tog društva lišeni su svake aktivne volje i zato nesposobni da vrše bilo koju radnju koja bi ih vodila do nekog cilja izvan njih samih. ni jedno od njih ne vrši nikakve vanjske radnje tako da na kraju osjećamo potpunu dekadenciju Proustova društva. Ni jedno od njih ne pokazuje neki napredak ili neki razvoj. No. ako kod Prousta nema vanjske radnje. svu retoriku.

On je u potpunosti raspolagao svojim vremenom i služio se njime samo za vlastita istraživanja. te na taj način pruža uvjete za postanak čistih impresija. njegov se život odvijao izvan praktičkog vremena koje su ljudi ustanovili da organiziraju rad koji od njih zahtijeva socijalni život. Prošla se stoljeća pomiču i približavaju nama stvarajući sadašnjost. To je isto kao izbjeći sva tri i naći se izvan njih. No tada su te usporedbe bile većinom paralele bez osjetnih dodirnih točaka. da bih izrazio svoje duboke i autentične impresije i poštovao prirodni tok moje misli”. znači pustiti vrijeme da pobjegne. Proust se služi bojama kao impresionistički slikar. drugom i trećem. znači živjeti u istio vrijeme u jednom. naprotiv.sve homotične i tražene slike. s tom razlikom da je u isto vrijeme poetičnija i slikovitija. Proust. prošlost je isto tako živa kao i sadašnjost. Posjedovati sve to. Umrijeti znači ne imati više uspomena. ne živjeti ni u jednom potpuno. osjećati se suvremenikom stoljeća i tako izbjeći smrt koja nije drugo nego fenomen memorije. Kod Prousta. Ali Proust nije prvi uveo te skokove u prošlost da bi dao slici više reljefa. osim što je slikar prostora. stvarajući najprije ambijent koji obavija osjetila određenim svjetlom i tonom. jer nam otkriva proces postajanja sadašnjosti. Prošlost je služila kao muzej uzoraka koji su piscu stajali na raspolaganju. Posjedovati vrijeme znači posjedovati prošlost. on je i slikar vremena. tj izvan vremena. sadašnjost i budućnost. i prema tome. jedan od bitno proustovskih postupka. On nije poznavao sata. Taj susret prošlosti i sadašnjosti jedna je od karakteristika njegova slikanja izvan svijeta. Proust nastoji posjedovati vrijeme u čistom stanju. .

Tako odjeća prestaje biti samo tkanina i suvišni ukras i postaje sasvim sastavni dio nas samih. Dinamične slike Unutrašnjo neprekidno gibanje oživljuje dekor i prirodu: predmeti. koju su ljudi ukrasili brodovima. kao što živa lica. autorov stvaralački duh ulijeva život u neživi svijet u kojem stvari postaju individualne i ponašaju se ka živa bića. naš vlastiti izraz. Tako se npr. predstavljala je za njega princip mladosti: “(Mladost) je stanje prije potpunog ukrućenja i zato u društvu . našlo je u Proustu svog velikog pjesnika. to vječno gibanje. drveće i pejzaži žive. gradovi. Proustove dinamične slike i njegovo opisivanje predmeta vidimo na 158. Beskrajana i nemirna površina. drveću i moru. staklo monokla generala de Fraubervilla pretvara u jednu monstruoznu ranu. ta nepregledna snaga. sobe. cvijeće. ta vječna promjena. More. i 159.4. Taj odejevni individualizam izražava naša različita duševna stanja. dok markizu de Forstelleu monokl daje melankoličnu osječajnost u kojoj žene otkrivaju velike mogučnosti ljubavnih patnji. U slikama prirode Marcel Proust najviše pažnje posvečuje cvijeću. crte našeg karaktera kao i karakter epohe u kojoj živimo. a monokl mondenog romansijera izražava njegov jedini organ psihološkog prodiranja i nemilosrdne unutarnje analize. Te stranice poznate su zbog karakternih crta koje pojedinim licima daju njihovi monokli. stranici ovog romana.

Kralj na kraju kaze da je sramota s Himenina imena sprana te da se ona Rodrigo mogu vjencati.Pierre Corneille Sadrzaj: Himena.Rijec Cid na Maurskom .mladih djevojaka osjećamo ono isto koje osjećamo pred oblicima. koji se poigravaju s nestalnim oprečnostima i što nas podječa na neprekidno ponovno stvaranje primarnih elemenata prorode.Himenin dragi DON SANCHO.Himenin otac DON RODRIGO. koje vidimo kad smo na moru”.kci grofa Gormaza.Himeni kazu da je Rodrigo mrtav te ona padne u nesvijest i time dokaze da je zaljubljena u Rodriga. Kralj je primoran prihvatiti te daje Himeni pravo da izabere covjeka koji ce braniti njenu cast.Rodrigo je postavljen za vodju u tom boju.Mladici se susreucu u dvoristu dvora i Rodrigo pobijedi don Sancha.kastiljska infantkinja. te grof don Diega udari.koji je zaljubljen u Himenu.Naslov originala je Le Cid.kastilska infantkinja DON DIEGO.Rodrigo je zaljubljen u Himenu.On sa svojom vojskom unistava Maure i slavno se vraca na dvor. U njega je zaljubljena i dona Uraka.infantkinjin Radnja drame Cid odvija se u Sevilji.don Gomezova kci LEONORA. Kraj Likovi u drami su:DON FERNANDO. Objavio lektire u 29.Kralj ga hvali te ga stavlja pod svoje okrilje. ali mu je cast vaznija i od ljubavi i zbog casti i uvrede nanesene ocu ubija grofa Gormaza. koji se pred nama bez prestanka mijenjaju.ludo je zaljubljena u don Rodriga.sina don Diega.grof Gormaz.Himeni se odmah ponudi don Sancho kao covjek koji ce stati pred Rodriga da obrani njenu cast i Himena prihvaca don Sanchovu ponudu.don Rodrigov otac DON GOMEZ.Don Diego i grof se posvadjaju.Don Diego salje Rodriga u boj protiv Maura da bi ga bar na kratko udaljio s dvora.prvi kastilski kralj DONA URAKA.zaljubljen u Himenu DON ARIJA.Posto je star don Diego se ne moze odbraniti te poziva u pomoc svoga sina Rodriga.Drama ima 5 cinova.kastilski plemic DON ALONSO.kastilski plemic HIMENA.Nakon toga Himena kod kastilskog kralja Fernanda trazi kaznu za Rodriga iako je zaljubljena u njega.a ona ce pobjedniku biti zena.Himena i dalje uporna u svojoj zelji da osveti oca iziskuje od kralja da pusti Rodriga u dvoboj. prosinac 2004 20:43:00 | 0 komentara Cid .infantkinjina odgojiteljica ELVIRA.Himenina odgojiteljica PAZ.

19.godine gdje ce I umrijeti docekavsi starost. Potomak Normana. protjeran iz Italije odlazi u Grcku. koa lord. indiniran klevetickom hajkom. .Francuski dramski pisac. O piscu: Pierre Corneille rodjen je u Rouenu 1606.u kojem slavi domoljublje i primjenjuje Decartesovu filozofiju: duznost. Putuje cijelom Europom i Bliskim istokom. Objavio lektire u 29. Neukrotiv je buntovnik: uplece se u zavjeru talijanskih karbonara.Polijekt. Byron je bio u prilicnoj mjeri nasljedno opterecen.kardinal Richelieu izdvojio je njega i jos cetvoricu dramaticara s nakanom da ih materijalno i moralno podupre u stvaralackim nastojanjima.volja i razum odredjuju postupak likova. TEZA BILJEŠKA O PISCU: BYRON. zaboravljen i jadan. 1824. sudjelovao u radu Gornjeg doma istakao se govornickom vjestinom.kao odvjetnicki sin ucio pravo i zivio od odvjetnicke sluzbe u Rouenu. Time njegov stavralacki kazalisni rad biva jos djelotvornijim. The Giaour.Cinna. 1.Missolonghi.Pompejeva smrt. Nakon razvoda. gdje moralno i materijalno pomaze njezin oslobodilacki pokret i umire u taboru ustanika. 4. The two .Udovica.Cid. Glavna su mu djela: Putovanje Childa Harolda. napusta zauvijek Englesku.Odgojen kod isusovaca.prema Corneilleu znaci gospodar.Od djela najvaznije mu je Cid (1636). Byron jedan je od najistaknutijih engleskih knjizevnika.. Don Juan. sin “ mahnitog Jacka “ i ekscentricne majke.). Neko je vrijeme.Nakon prvih kazalisnih uspjeha.Djela su mu:Melita. engleski knjizevnik.GEORGE GORDON BYRON 1. George Gordon (22. 1788. prosinac 2004 20:43:00 | 0 komentara PUTOVANJE CHILDA HARALDA . Grcka. Njegova primamljiva vanstina i zanimljiva licnost ucinila ga je ljubimcem zena.

Uzore za svoje junake Byron je trazio u svom vlastitom zivotu. titanizmom. itd. Svojim buntovnim stavom. Byron je u poeziju uveo nekoliko glavnih motiva revolucionarnog romantizma: idealizira primitivne domoroce. suvisnosti. usamljenosti.Foscari. stoljeca. tako da se njegov zivot doima kao zivot najizrazitijeg romanticnog junaka. Njegovi junaci su individualisti s burnim unutarnjim zivotom koji u sebi nosi crte demonskog. Heaven and Earth. TEZA STIL PISCA: U Byronovim djelima romanticki zivotni nazor predstavlja se u svom definitivnom obliku. Byronovi junaci osjecaju potpun nesklad izmedu sebe i svojih moralnih nacela.. 2. Cain.. Osobito je poznata i poemaThe prisoner of Chillon. satirckim duhom i melankonijom Byron je izvrsio snazan utjecaj na ostale romanticare te pored Shakespearea najvise utjecao na knjizevnost XIX. Byronovim djelima dominira slobodarska misao i protest protiv zla u zivotu. drustvenim konvencijama i upravo to osjecanje nesklada i raskola uzrok je radanja osjecaja promasenosti. . junaci su mu strastveni borci i razocarani individualisti koji mrze suvremeno drustvo.

Njega odbacuju oni koji su mu bili najmiliji i zbog toga primoran je otici iz domovine koju je toliko volio. bez zelja i nekog odredenog cilja.Zasicen svime. Njegova jedina utjeha je borba s prirodom. TEZA ANALIZA DIJELA: Byron u svom velikom i znacajnom djelu Putovanje Childa Haralda opisuje covjeka koji nije nasao svoje mjesto pod suncem.3. ustvari on zali sto ne zali za nicim. izgubljivsi san o sreci On je prestao da se s drugima vida U ocima su mu katkad sjale suze Al´ ponosni Childe im nije davao slobodu Oduzet tugom on je lutao usamlen I odlucio da svoj rodni kraj Napusti krecuci na dalek put . Dok mornar zali za domovinom. Odlomak iz Putovanja Childa Haralda . s olujama i valovima.. covjeka koga je sredina odbacila i nije mu namjenila neku drustvenu ulogu. samo zali sto je postao bezosjecan. on ne zali za nicim. zenom i djecom koji ostaju sada sami..

gledajuci prezirnu janilu. I shvatio je. Upravo iz ovih stihova vidimo kakav je bio Child... covjek koji se nije mogao umiriti s vladajucim zlomom.. . Tamo je i nama poc! Teb´ I njemu zbogom sada. zivjeti u sebi samemu. Da moze. ricu vali.Pokoren samo svojim teznjama Nije se mogao umiriti sa vladajucim zlom Pun ponosa.Zbogom! Zbogom! . koji je izgubio san o sreci.. Ono sunce gdje zapada. 4. covjek koji je zasicen svime.. a galebi grakcu k tom. Domovino . ovaj svijet. TEZA POZDRAV DOMOVINI: . napustivsi svijet.laku noc!. Vidimo da je to covjek koji prezire drustvo..Rodni zali Vec s´ otimljim oku mom vjetar huce. Tudim mislenjima nije vjerovao.

Urednik je u izdavačkim poduzećima. nepokretna. Tu je kraj njegova zivota u domovini. No pravi "junak" djela je zapravo Ideologija. koji ispašta grijehe i zablude prošlosti i na simboličan. ) naslovom i sadržajno asocira na onodobnu egzistencijalnu književnost u Hrvata. 1955. Nastavlja kao prozni pisac. gradi se na stalnom miješanju sakralnoga i profanoga. zlato i tamjan jedno je od najboljih proznih djela suvremene hrvatske književnosti. ). gotovo ritualan način čisti se od naivne vjere i ideologijske zatucanosti. odlazi studirati na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. zlato i tamjan Roman Mirisi. U glavnom liku sabijeno je iskustvo cijele generacije koja je prihvatila utopijski projekt. umjesto da se . O romanu Mirisi. zlato i tamjan (1968. Dvije-tri godine živjet će u Splitu (1955. U klasičnu gimnaziju išao je u Splitu. koja zarobljuje pojedinca. tiskao je svoju prvu knjigu pjesama Glasnice u oluji. Kratki roman (ili odulja pripovijest) Tvrdi grad (1961. a završio u Sušaku. Rođen je u Splitu. U središtu je radnje intelektualac. Čovjeka u izokrenutoj stvarnosti ironizira roman Izvanbrodski dnevnik (1977. rezignirani humanist. sama i nezbrinuta. Nakon demobilizacije iz partizana 1945. pokušala srušiti tradiciju i povijest i zatim doživjela bolno otrežnjenje i deziluziju. On joj je priskočio u pomoć. doslovnoga i alegorijskoga. bespomoćna. a ujedno pocetak lutalackog zivota. zlato i tamjan . ). Ugrožena osoba umire nadugačko. Novakov moralistički roman pisan je tonom razorne ironije i sarkazma. a osnovni osjećaj u znaku je sartreovske metafore mučnine i gađenja prema svijetu. Objavio lektire u 29. a nakon toga je uglavnom u Zagrebu. i to oduljom pripovijetkom (ili kraćim romanom) Izgubljeni zavučaj. na koju upućuje i referenca u naslovu. Slobodan Novak (o romanu): Čovjek se zatekao kraj osobe koja je pala u krevet. ). dramatičar i pjesnik. pocetak potrage za novom. Godine 1950.Ovaj dio govori nam kako Childe ostavlja svoju domovinu. nezamagljenom i autenticnom istinom. Književni ugled ponajviše je stekao romanom Mirisi. Složena simbolika romana. -1958. od bezbožništva i dogmatizma. vlada njime i određuje njegovu egzistenciju. Pučku školu završava u Rabu. U ono vrijeme bila je to česta tema u hrvatskoj književnosti. Među pokretačima je Krugova. prosinac 2004 20:42:00 | 0 komentara Mirisi.Slobodan Novak Bilješke o piscu: Suvremeni je hrvatski pripovjedač.

Kćeri i Sinu o tome kako se i zašto brinu za Madonu .i . a dobro vidi i čuje . a Madona je zahrkala škljocajući kao plinomjer .e Madona umrijeti dok on bude sam .se sjetio kako su prošlog ljeta Šveđanke dolazile u njegovu sobu . a zatim je otišao kuć.eva žena) njeguje Madonu .njegovo tijelo je tražilo svoje jer je žena bila stalno umorna i bila je Madonin rob . a pripovjedač.odlazi po vode kod susjede Erminije .Draga ga šalje po vode jer se želi okupati .drugo jutro došla je Erminija .pripovjedač.sada. a Erminija se nije složila s tim i Madona se poč. a on je rekao da je sve u redu .e njegova Draga morati objašnjavati sve svojoj majci.mora ostati sa Madonom . Čovjek stražari kraj nje jer mu ništa drugo ne preostaje. 18 dana. a iz druge sobe kreči Madona .Erminija je krenula s njim natrag jer ju je Draga zvala da je vidi .Draga (pripovjedač.Erminija je ostala na večeri sa Dragom i pripovjedač.poslije je Erminija otišla.tada je zavikala Madona i prekinula ga u njegovom snu .uputio se uskim ulicama do svoga starog prijatelja s kojim je običavao kartati .njegova žena se raspitivala za Madonu.je ustao i izašao na terasu prema moru.u ponoćje brod otplovio i otplovila je Draga .pripovjedač.otišao je do nje i donio joj č.ela derati i vikati kako su joj sve uzeli pa sad hoć.Madona je pitala za Dragu i rekla da se treba sakriti kad se vrati i iznenaditi i prevariti . crtao je parcele za katastarske izvode .Erminija mu putem priča da zna da ć.razmišljao je kako za iduće dane treba napraviti opsežan plan .aj koji je skuhao .prijatelj je imao posla.Draga će putovati na kopno.on joj nije vjerovao i ona je rekla da o tome ništa neć. će on morati brinuti o Madoni .e prič.do njih je došao Doktor koji dolazi svakih 18 dana i čudi se kako Madona ima puno godina. Je li normalnije otići i napustiti je ili ostati i žrtvovati se? Fabula: .em .je izašao van .e i godine .još je rekao da mu žena putuje na 18 dana i da će biti sam s Madonom. Draga je dala Madoni več.brzo čisti.sjedi u sobi. a pripovjedač.razmišljao je i o tome kako ć.pripovjedač.eru i otišla se kupati.Madona je rekla da ima sto godina.pripovjedač. kako je isprva izgledalo.kad je došla u kuću Erminija se ponovo upoznavala s Madonom koja je zaboravljiva .ati Dragoj da ne ostane kod kuće .

lijenost znao je da ć.otišao tamo i pričao joj o Hanibalu Lucić.i Madona našli u Madoninoj sobi i pjevali su jednu staru brojalicu pripovjedač. -40.u kao i prijašnjih Badnjaka ostavili su Madonu i pripovjedačje još neko vrijeme pričao s Tuninom u kuhinji došla je jedna djevojčica i donijela č. pa je pripovjedač.(Dragi) je pazio na Madonu otkrio je da su se poboljšali odnosi između njega i Madone i razmišljao je o tome (63.je poslije toga izašao van u šetnju ispovijedio se moru (70. ) zajedno su se sve troje: Erminija.e mu biti teško s njom zato što je to rekao pripovjedač.je rekao Erminiji da ode do Madone.se prisjetio nekadašnjeg Badnjaka vidio je da Tunina još uvijek nosi istu odjeć.i Tunina su se napili zvala ga je Madona i Tununa ga je na to upozorio. str. grijeh. pripovjedač.a je kad Madona sama sa sobom razgovara (38. ) kad se vratio rekao je Madoni da je bio u općini . a Madoni je rekao da je umro Dragin otac i da je zato Draga otišla samo da Madona više ne bi pitala za Dragu rekao joj je to. ) pripovjedač. pripovjedač.e skuhati čaj i da Madona spava .ere tri dana se Madona na njega ljutila na badnjak je došao stari Tunina u posjet Madona ga se nije sjećala.se žali kako mu je teško i kako bi volio da ima slobodnog vremena da može čitati i šetati po parku Erminija ga ne može zamijeniti jer je uprskala stvar i prestrašila Madonu jedini odmor za pripovjedač.i" do več. ali mu je kad je izlazio iz sobe rekla da pozdravi Lucića Erminija je švrljala u vrtu i išla za pijetlom kojeg je donio Tunina pripovjedač. ali otvorenih očiju dao joj je novac da kupi hranu u gradu tada se javila Madona i tražila Dragu pripovjedač.ela derati i gušiti se samo da bi dobila limunade rekao joj je da će za večeru imati blitvu i ona je tiho pjevušila "od straže jutarnje sve do noć.isto rublje iz samostana.ašu hladne kamilice Madona se poslije toga poč. ali je bio mršav i zato su svi krivili komunizam pripovjedač.ju je nazvao malom djevicom pripovjedač.(Dragi) je invalid otišao je do Madone iako ga ona nije pozvala i dao joj da popije č.- rekla je pripovjedač. -71. -65.za nju je to zlo.u ona nije znala zašto ga je zvala. ali su ipak zajedno prič. ali je rekao i da je ona spavala dok je Draga odlazila u tome je pogriješio jer ona ne priznaje da ikad spava .u da ć.ali donio je Tunina pijetla.

e se i sve joj reći (81.a i slatkiša iz samostana Madona i pripovjedačsu tako sjedili i gostili se retrospektivno se vraća u prošlost pripovjedač.poslao kuć. nekog u romanu Teta i Štramacera su rekle da dijete. . anđela koji je išao na pričest to je Icita došla priopćiti Stricu Stric je rekao da će pripovjedač. ) to popodne donijela je opet mala djevica voć. a Stric je poč.se pitao kako je nakon svih tih blagdana opet tu gdje je drugi dan pripovjedač. -83.- došli su im u posjetu gospodin i gospođa.kad je uoč. njegovi prijatelji da im č. ) vidio je da se Madona raspada i po Erminiji je pozvao Doktora Doktor mu je rekao da treba svaki da prati Madonu Doktor je želio vidjeti tavan i zanimalo ga je staro bakreno posuđe Doktor nije želio brzo otići jer je našao zanimljivih stvari. anđeo.i Madona je opet tražila da joj pripovjedačisprič.a kako je išao na opć-inu rodila se zla misao u glavi pripovjedača: o tome kako će jednog dana reći Madoni da opet ima sve posjede i da je opet bogata i veselje će je ubiti smislio je kako će to učiniti .doć. on je želio da ona dođe . pripovjedačje izvršio dužnosti i obveze prema susjedima i prijateljima sredio je da samostanke opatice opet šalju malu djevicu k njima. a pravi anđeli su umirali povratak u sadašnjost .eva sestra Icita došla Stricu Madona prič.i sutradan spreman Icita je otišla.estitaju Božićbrzo su otišli i Madoni je postalo lošije jer joj je Erminija rekla da je papa Pio 11. ali na kraju je otišao pošto se godina bliži kraju.pripovjedač.a kao dječaka. umro Madona nije umirala većje plakala tada je Erminija otišla jer ju je pripovjedač. a i Stric se toga bojao samo to nije pokazivao (povezanost Madone i pripovjedač.a kako se sjeća pripovjedač.i Sveta tri kralja Strič.radi i dolazi poštar i donosi č.epio joj nosi (118. možda neće preživjeti i toga su se bojale.napit ć. -120.epio nos otvorio je prozor u njenoj sobi i odč. ) podjela ljudi.zanimljiv opis) razmišljanje o bolesnim i zdravim ljudima (119.i k njoj jer joj se zač. tko više vrijedi (120.a se saznaje u povratku u prošlost) drugo jutro odveo ga je Stric u crkvu prošao je cijelu ceremoniju i ostao je živ.eo č.itati jedan roman i nesvjesno rekao da će ga ubiti.estitku donio je pismo od Drage iz Zagreba i penziju poštar je brzo otišao jer je Madona zvala i pripovjedačje morao otić. -119.

joj je rekao da je to samo štakor kad je propao strop pod Doktorom. koji je imao krčmu tamo je susreo pijanca Franju Daska zvanog Decilitar i dao mu novaca da si kupi pić. ona je živnula pripovjedač. kako mu se činilo dok je bio pod utjecajem rakije.misli da je Madona zapravo svjesna svega i da prikriva svoju amneziju (169-170) Madona se tada izderala da je sve što je rekao laž i da ne želi da joj odnose bakreno posuđe i tjera ga van pripovjedač.ao je s njom i mislio je da je derište.e Madoni svaki dan prati leđa i masirati je zatim je pripovjedač.ao s Madonom mala djevica je konač. ljubiti i htio je spavati s njom.ula da netko lupa na tavanu. ali ona nije htjela nakon što je to pripovjedač.i i ugledao malu djevicu u njegovom vrtu pitao ju je zašto je došla.- došla je Erminija i pripovjedačju je htio zaklati nožem zbog izdaje . bila je već.i malo van on se nije dao tako lako jer je trebalo Madoni leđa oprati. ali je pripovejdač.zbog toga što ga je pred Doktorom prikazala kao ubojicu Erminija je rekla da je ne ubije je ć. a onda neka se zaredi Doktor je došao po bakreno posuđe i srebrno sveto posuđe Madona je č.a za 6 dana taman kad je pomislio da bi mogao otići na kartanje kod prijatelja. ali je uvidio da je već.e razmisliti Draga se vrać. a pripovjedač.rekao da ć. došla je Erminija i htjela ga zamijeniti da on može otić.ao Erminiji . u nekom stanju nirvane tek kad joj je rekao da će bakreno i srebrno staro posuđe prodati. otišao je izvan kuće otišao je kod prijatelja na kartanje (prijatelja Line i njegove žene Olge) pripovjedač.po Zolinom romanu kad se vratio kući.no došla prič.e vratio se kuć.Nova godina drugi dan je rekao Madoni da su joj oni iz općine sve vratili. mislio je da će to Erminija učiniti. ali ona nije htjela reći otkrio je da se zove Lucija i počeo ju je dirati.prič.žena prije nego što je otišla rekao joj je da bi prvo trebala biti malo žena. Doktor i pripovjedač. ali nije mogao otišao je po vode na Erminijin zdenac i Erminija se našla tamo znala je što je on radio i nazvala ga sramotnikom poslije je došao Doktor i pitao ga zašto je sve o č. rekao je to samo da bi mu prošao dan Madona je taj dan bila mirna i zamišljena.je tada otišao do Taribe.emu su se dogovarali isprič.ih je zvao "Olga i Lina" .učinio.su odglumili pred Madonom da se strop srušio od starosti Doktor je htio kupiti starine na tavanu i pokušavao se dogovoriti s pripovjedačem.

došao ime je blagoslivljati kuć.enik otišao.- pripovjedač. Melkior i Baltazar .io je Madoni priznati da je sve što je rekao bila šala. svećenik. a kad ona umre njihov život ć.je rekao Dragoj da dok Madona živi i njihov život ima smisla. kako bi Madona rekla) Madona je imala vruć. ) uzeli su cijev od 100 metara i ponijeli je kuć. Mjesto radnje: na otoku u sjevernom Jadranu Mirisi.pokloni koje donose tri kralja: Gašpar.se branio govoreći da on nema što skrivati i rekao je da je najbolje da sve zaborave.i jer nisu imali novaca za dovoz proveo je noć. da on opet zatvori vrata i sam se brine za Madonu Doktor misli da će ga pripovjedačucjenjivati.ekivao je Dragu i odlazio k moru u vrijeme dolaska broda treć.sa svojom ženom (trećom ženom. Draga je vidjela rupu na stropu u Madoninoj sobi.icu i nešto je buncala ujutro su se probudili. svi su se okupili u Madoninoj sobi i ona je rekla da izgledaju kao dva anđela (234.u sveć. ali neće za tri dana dolazi Draga odluč. zlato i tamjan . pošto se naspavala. pričala pripovjedaču o svom boravku u Zagrebu i kako se sve promijenilo tada je došla i Erminija i divila se Draginom donjem rublju Draga i Dragi morali su otić.i Madona ju nije prepoznala te ju je ponovno upoznala i dobro prihvatila misleći da je prpovjedačeva treć.i požurila kuć. -1966. a ona mu je odbrusila da ne trpi uvredu od njegovih šala i da mu svaki put ne vjeruje sljedeća dva dana oč.i po cijev za kanalizaciju Draga je putem zaplakala i pripovjedačje znao da mu nije sve rekla što je radila u Zagrebu pripovjedač.e postati besmislen (220. ) Vrijeme radnje: 1965.enik je uzeo tamjan i posuo po žeravici u kadionici na pragu vrata napisao je "19G + M + B66" kad je sveć.i dan je došla Draga i pitala ga kako je Madona rekao joj je da je ostala sama kod kuće i da zna da je izašao Draga je na te riječ.a žena Draga je. a pripovjedačje rekao da je išao čistiti prašinu na stropu i da je to tako palo don Vikica.

pa ne uvažavam njen razum. Glavni junak razmišlja o mnogim stvarima. -170. Lino i Olga prijatelji. snagom. " (169. i počet ću možda Madonu kao voljeti. poštar. U jednom trenutku misli da je Madona svjesna svega i da prikriva amneziju. sebe. Doktor. neuračinljivošću i odsutnošću. meni će biti lakše podnositi ovo progonstvo. kao tromu životinjicu.susjeda. .stari prijatelj. koji ispašta grijehe i zablude prošlosti i na simboličan. to se ona čini nedužnijom i potrebnijom moje pomoći i utjehe. Erminija . Jer se ona bori zamaskirana amnezijom. gotovo ritualan način čisti se od naivne vjere i ideologijske zatucanosti. Citat: "I je li to moguće da je Madona toliko pri svijesti? Zar ono jednostanično biće tamo oduvijek tako rasuđuje. rezignirani humanist. (to govori svojoj Dragoj kada idu po cijev za kanalizaciju) Citat: "Mi smo bili svoji veliki preci. sad smo svoje degenerirano potomstvo! Otkako si i ti uvidjela da nisi moj trabant. Jer ona je nešto što pred svojom prošlošću smijem prezirati. pokušala srušiti tradiciju i povijest i zatim doživjela bolno otrežnjenje i deziluziju". Draga.Likovi: Madona Markantunova. svjesna svega. i što joj je vještija mimikrija.krčmar i drugi Karakterizacija glavnog lika Pripovjedač (Dragi) je profesor. ima 45 godina kao i Draga. a ja se samo zavaravam ponesen svojom prividnom superiornošću. Dragi (pripovjedač). od bezbožništva i dogmatizma. Tunina . Možda mi zato tako ništa ne uspijeva! Možda sam zato tako smiješan. ) Život za pripovjedača ima smisla dok Madona živi. kritična. Hoće li ona tako ubuduće ostati prisutna. Tariba . pokretnošću. On je "intelektualac. a kad umre nestat će i taj smisao. Opire se potiho i kao slučajno. U glavnom liku sabijeno je iskustvo cijele generacije koja je prihvatila utopijski projekt. onoga što hoću s njom. Proučava me i opire se. nego je ismijavam kao nerazumno dijete. svjesna svega što se u meni odigrava.

razorne. on već sve zna. I možda sam.što smijem osuđivati i odbaciti. Ona je zaista nakaza. ja donekle znam. ubojite ironije. On je ujedno i taj kojeg Madona iskorištava što je pisac vrlo slikovito prikazao. da se njome bavim! Neka vegetira ta prošlost kad je tako bezopasna i bijedna nspram zala što smo ih sami stvorili. ). vidim. a ipak postavlja pitanja. Zato je moram voljeti. što smijem mrziti. pogodna je da bi se oprvadali podvizi naše junačke mladosti. 1987. a kad se pozornije čita. Onda što?! Ona neka živi madona. ) Pripovjedač je taj o kome ovisi Madona i njen život. hranim je. ) Novakov bi se roman. što je trebalo zbrisati. ) Roman izričaja Roman Mirisi. jer junak je ujedno i "snimatelj". iako je pomalo i naše djelo. naprotiv. Kad ona nestane. podesna je za prezir. naši pothvati u vjeri i u žrtvi i u radu. On neprestano kruži oko "okrivljenoga" i njegova čina. ona je vrlo dobar objekt da se u njemu utjelovi mnogo toga što je čovjeka trovalo. esejističkoj) obradi stanovitog broja aktualnih. zar ne? Neka traje. jer u odgovaranju je prava bit ove čudesne. zar ona inače postoji. da smo nešto srušili što je padom prijetilo. čak i naša nepromišljenost i bahatost i čak nehotimična zlodjela!" (220. Novak nam ne bi ni jedanput pokazao lice glavnog junaka. postojat ću samo dok me bude htjela piti. (Ivo Frangeš. ona je prava nakaza i bez nas. Ja sam domodar jednome nametniku. krpelj i mješinac usuti s vremenom u moju dušu svoje ljigave ličinke. društvenih i moralnih problema. ostvaruju njene riječi. "pravljen". utoliko što u njemu autor inzistira na pojmovnoj (izričajnoj. . zlato i tamjan (1968. dotle ću osjećati neposredno da smo nešto učinili. Citat: "Da nije sasvim tako. ) Glavni lik je ujedno "snimatelj" Da se služio filmskim jezikom. taj nesumnjivo kapitalni rad u opusu Slobodana Novaka. idejnih. Jer. upravo ja dokaz njezina postojanja. Dok ona živi. taj fitoparazit saplest će moje žilje i krv moju svojim neraskidivim izdancima. I bit će istina. Povijest hrvatske književnosti. osjećat ću samo bezbroj stvari kojima se protivim i kojima se odupire sva moja duša. da smo u nešto uložili svoju mladost. montiran. ali će taj infuzorij. To je priča o osobi koja razmišlja nad . . i ja ću od te trakavice presušiti u svojim najboljim sokovima. Uspravljam njene izvrnute misli i tako oživljujem i osmišljavam. . (. postaje sve očitije da je to zapravo bolna ispovijed jedne velike krize i grcaj jedne duboke tuge. čujem je. . površnu oku. Zagreb. Podređena Novakovoj snažnoj potrebi izričitog formuliranja stavova. predodžbeno-čilna struktura fabule služi kao okvir iliti kostur čitavom nizu upečatljivih filozofijsko-spoznajnih eskapada. ako ne kroz mene? Ja svakodnevno priznajem njeno postojanje: pokrećem je. mogao ukazati kao artificijelan. Kroz moje postupke potvrđuju se njezine želje. možemo odrediti kao roman izričaja. od ove ću se gljive rastočen rasuti. " (86. Bit ću đubre.

Slobodan Novak. u jednoj seansi intenzivnog produbljivanja smisla života. 9. Zagreb. 7. 14. o svome životnom putu. ali i o društvu i vremenu kojemu je svjedokom. zatočenik vlastite svijesti. 6. Uzdižući svoju gorčinu i ironičnost do značenja koja pripadaju čitavoj jednoj generaciji. Poslanice su sastavni dio Pavlova misionarenja. 11. prosinac 2004 20:41:00 | 0 komentara Biblija 2 POSLANICE APOSTOLA PAVLA 1. 4. 1981. zaustavljena u vremenu i prostoru. 5. 3. Pet stoljeća hrvatske kjiževnosti. 12. ovdje polaže račune samome sebi. Smatra se da je prva poslanica napisana od godine 51. Novak je ovdje nadmoćnom zrelišću dao idejni zbir jedne epohe. (Igor Mandić.vlastitom sudbinom. 2. dakle poopćavajući svoju spoznaju u razmjerima koji nadilaze puku privatnu osujećenost. Redosljed poslanica koji je utemeljen od davnine ne temelji se na vremenu postanka. . Pogovor. Pripovjedač. 10. "zvala se prva poslanica Solunjanima". 8. Poslanica Rimljanima Prva poslanica Korin}anima Druga poslanica Korin}anima Poslanica Gala~anima Poslanica Efa`anima Poslanica Filipljanima Poslanica Kolo{anima Prva poslanica Solunjanima Druga poslanica Solunjanima Prva poslanica Timoteju Druga poslanica Timoteju Poslanica Titu Poslanicu Filemonu Poslanica Hebrejima Poslanice su najstariji popisi kanonskih spisa ili knjiga koje je Crkva od po~etka smatrala nadahnutim i mjerodavnim za svoju vjeru. 13. Iz njih doznajemo temeljne to~ke Pavlove propovjedi kojoj je u sredi{tu Krist raspeti i proslavljeni. ) Objavio lektire u 29.

bit spasenja. ropstvo Zakona i sloboda ljubavi. O~ekuje da }e ga u tome potpomo}i rimska crkvena zajednica. To osvjedo~enje bilo je pokreta~ misionarskog rada. Pavoao je sve vi{e produljivao svoju klju~nu spoznaju o jedinstvenoj ulozi Isusa Krista Sina Bo`jega za spasenje ~ovje~anstva. smisao ~ovjeka. spasenje po vjeri. smisao i nesmisao `idovsk