Psihologija učenja i poučavanja

Doc.dr.sc. Mira Klarin Mr.sc. Slavica Šimić Šašić

Sadržaj kolegija
• • • •
• •

1.kolokvij , 2.kolokvij


• • • • • • • •

Određenje psihologije učenja i poučavanja (predmet istraživanja, definiranje učenja) Asocijativne teorije učenja (klasično i operantno uvjetovanje) Kognitivne teorije učenja (kognitivni pristup usvajanja početnog čitanja i pisanja) Teorije socijalnog učenja (opservacijsko uvjetovanje, učenje po modelu, učenje identifikacijom, učenje učenjem uloga) Pamćenje (razine pamćenja, podjela pamćenja) Pojave koje prate učenje (zakonitosti stjecanja znanja, transfer, interferencija, zaboravljanje) Individualne karakteristike učenika u procesu poučavanje – učenje (spremnost za školu, sposobnosti, ličnost…) Motivacija Samoregulacija (samoregulirano učenje) Djeca sa posebnim potrebama Individualne karakteristike učitelja u procesu poučavanje – učenje (uspješan učitelj) Metode poučavanja (tradicionalno poučavanje, problemska nastava, grupni rad...) Upravljanje razredom i disciplina Procjena učeničkih znanja Racinalna organizacija u učenju (samostalno učenje)

Literatura
Obavezna: • Grgin, T. (1997). Edukacijska psihologija. Naklada Slap, Jastrebarsko. • Grgin, T. (1996). Školska dokimologija. Školska knjiga, Zagreb. • Zarevski, P. (2000). Psihologija pamćenja i učenja. Naklada Slap, Jastrebarsko. • Vizek-Vidović, V., Vlahović-Štetić, V., Rijavec, M., Miljković, D. (2003). Psihologija obrazovanja. IEP-Vern, Zagreb. Dopunska: • Andrilović, V., Čudina-Obradović, M. (1996). Psihologija učenja i nastave. Školska knjiga, Zagreb. • Čudina-Obradović, M., Težak, D. (1995). Mirotvorni razred. Znamen, Zagreb. • Čudina-Obradović, M.(2004): Kad kraljevna piše kraljeviću – psihološki temelji učenja čitanja i pisanja. Korak po korak, Zagreb. • Desforges, C.(ur) (2001). Uspješno učenje i poučavanje. Educa, Zagreb. • Miljević-Riđički, R., Maleš, D., Rijavec, M. (1999). Odgoj za razvoj. Naklada Slap, Jastrebarsko. • Pastuović, N. (1999). Edukologija. Znamen, Zagreb. • Vlahović Štetić, V. i Vizek Vidović, V.(1998). Kladim se da možeš – psihološki aspekti početnog poučavanja matematike. Korak po korak, Zagreb. • Wood, D.(1995):Kako djeca uče i misle. Educa, Zagreb.

42011. 2. studenog 2010. 2011. rujna 2011.Termini kolokvija i ispita Kolokviji: 23. siječnja 2011. Zimski ispitni rok: 2. 2. i 18. Jesenski ispitni rok: 6. . 2011. i 16. Izvanredni ispitni rok: 26. 4.

Edukacijska psihologija • Bavi se proučavanjem učenja i svega što je s njim u svezi (Grgin. 1903: Educational psychology) • Psihologija obrazovanja. 1997) • Istražuje i proučava psihološku stranu procesa odgoja i obrazovanja (Vizek-Vidović i sur..L.Određenje psihologije učenja i poučavanja • jedna od najstarijih grana psihologije (E. Pedagoška psihologija / Školska psihologija. Thorndike. 2003) • Istražuje učenje i poučavanje • Temeljna i primijenjena znanost .

prilagodba životnoj okolini. • temeljni proces svakog obrazovanja i odgajanja (edukacije). cjeloživotni proces • cilj . .Učenje je…. kao socijalizacije i humanizacije čovjeka. • pojam širi od obrazovanja i poučavanja • aktivnost koja rezultira stjecanjem određenih znanja.

Maturacija i učenje ? • Maturacija i učenje međusobno se isprepliću bez jasnih granica. • Maturacija se odnosi na fizičke i fiziološke promjene koje utječu na funkcije • Učenje se odnosi na usvojene promjene koje utječu na funkcije .

javit će se novi oblici ponašanja uz minimalne okolinske stimulanse. Kad maturacijom organizam dostigne funkcionalnu zrelost ili gotovost. Svako prijevremeno poticanje ne daje željene rezultate.Maturacija ili sazrijevanje omogućava učenje Potrebno je određeno razdoblje rasta i sazrijevanja različitih struktura organizma čija zrelost je neophodna za uspješno obavljanje neke aktivnosti. .

Kriteriji za razlikovanje ponašanja koja su posljedica maturacije i onih koji su posljedica učenja PONAŠANJA KOJA SU POSLJEDICA Maturacije: Učenja: -ponašanja zajednička svim pripadnicima iste vrste -javljaju se iznenada -zakonito slijede jedno za drugim (bez preskakanja) -ponašanja individualna (karakteristična za pojedinca) -očituju se postupno -nema zakonitog slijeda ponašanja jednog za drugim .

sklonosti. vrijednosti. norme ponašanja…) • Iz dispozicija se oblikuju sposobnosti. Ličnosti (stavovi. usvaja izražavanje emocija. obogaćuje pojmovni inventar mišljenja… .Značaj učenja • Usvajanje vještina • Znanja u užem smislu • Mijenjanje strukture čovjekovih osobina tj. interesi. potrebe.

udaljeni od konkretnih aktivnosti • odvojeno od konteksta • usmjereno na mehaničkorutinsko stjecanje znanja • lišeno mogućnosti dubljeg razumijevanja • slaba mogućnost primjene stečenog znanja . Zašto? • apstraktni zadaci. doživljava se kao mukotrpno i teško.Nenamjerno • događa spontano i intuitivno u dnevnom kontekstu • dijete sudjeluje s veseljem i zanimanjem Školsko • događa u školskom okruženju.

npr.)  ''promjena u ponašanju'' – mora biti vidljiva  ''rezultat vježbe ili iskustva'' – razlikovanje od promjena izazvanih biološkim procesima rasta. odnosno maturacijom (proces biološkog sazrijevanja organizma koji omogućuje zakonite promjene. Odnos maturacije i učenja: primjeri ‘’divlje djece’’) .razlikovanje naučenih od privremenih promjena u ponašanju (umor.BIHEVIORALNA  učenje je relativno ponašanju koja je (bihevioristi) 3 važna elementa: Definicije učenja trajna promjena u posljedica iskustva  ''relativno trajna'' . govor. hodanje. bolest i sl.

Definicije učenja KOGNITIVNA • učenje je proces kojim iskustvo ili vježba proizvode promjene u mogućnostima obavljanja određenih aktivnosti (Zarevski.2002) • fenomen skrivenog ili prikrivenog učenja .

Teorije učenja • Bihevioralne teorije učenja / asocijativne teorije: a) teorije dodira (klasično uvjetovanje) b) teorije potkrepljenja (operantno uvjetovanje) • Teorije socijalnog učenja • Kognitivne teorije učenja .

Oblici ili mehanizmi učenja: • Učenje klasičnim uvjetovanjem • Učenje instrumentalnim ili operantnim uvjetovanjem • Učenje po modelu ili učenje opažanjem • Učenje uvidom ili kognitivno učenje .

e) zamaćivanje=učenje – asocijativni principi: • princip dodira (u vremenu i prostoru) – stol – stolica.Rani asocijacionizam • Aristotel (cca 350. dječak – djevojčica – Skolastički način poduke .n.p. grom – munja • princip sličnosti – jabuka – kruška. žuto – zeleno • princip kontrasta – dan – noć. g.

Teorija klasičnog uvjetovanja – I. Pavlov .

Faze uvjetovanja Prije uvjetovanja neuvjetovani podražaj hrana u ustima neuvjetova na reakcija neutralni podražaj slinjenje zvuk nema slinjenja Za vrijeme uvjetovanja neuvjetovani podražaj hrana u ustima Nakon uvjetovanja neutralni podražaj zvuk neuvjetovana uvjetovani reakcija podražaj slinjenje zvuk uvjetovana reakcija slinjenje .

• Vrsta učenja u kojoj automatski odgovaramo na podražaje koji prije učenja nisu izazivali takvu reakciju • Prirodno nedjelotvoran podražaj (neutralni) uz uvjet da kratko vrijeme prethodi djelotvornom (neuvjetovanom) podražaju. postaje djelotvoran (uvjetni) i izaziva (uvjetnu) reakciju . i da se u tom vremenskom slijedu više puta ponovi.

Fenomeni koji se vezuju uz klasično uvjetovanje • Gašenje uvjetovanje reakcije – javlja se ako se UP zadaje više puta bez BP • Spontano javljanje (oporavak) – nakon gašenja UR može doći do spontanog javljanja • Generalizacija – pojava kada podražaji slični UP izazivaju UR • Diferencijacija / diskriminacija – javljanje UR na podražaje točno određenog intenziteta • Uvjetovanje višeg reda – oblikovanje nove UR na osnovi prethodno stečene UR .

Uvjetovanje višeg reda 1. Zvuk zvona (UP 1) lučenje sline (UR) 2. Svjetlo (UP 2) lučenje sline (na zvuk) lučenje sline (UR na svjetlo) . Zvuk zvona (UP) svjetlo (NP) 3.

Činitelji koji utječu na uspostavljanje uvjetovane reakcije • UP mora biti prepoznatljiv i dovoljno jak • Uvjetovanje je najdjelotvornije kada se UP zadaje u kratkom vremenskom roku (1-7 s) prije BP • Ako se UP i BP zadaju zajedno UR se javlja vrlo brzo. ali se jednako brzo javlja i gašenje • Što je veći broj uparivanja UP i BP veća je vjerojatnost uspostavljanja UR • Ako se UP zadaje nekoliko puta sam prije BP UR se uspostvalja puno teže (spriječavanje straha od škole) .

Koristi od klasičnog uvjetovanja
Zašto se prilikom ulaska u autobus uhvatimo za rukohvat? • Stvaranje UR je reakcija prilagođavanja (UP daje vremena za pripremu na podražaj koji slijedi) • Generalizacija i diskriminacija predstavljaju osnovu prilagođenog ponašanja; leže u osnovi stvaranja pojmova, koji su nužni za uspješno korištenje informacija iz okoline • Gašenjem UR učimo zanemariti ponovljene podražaje koji ne donose nove informacije ili korist za organizam (gašenje (UP)≠habituacije (BP)

• Sisanje, hvatanje, treptanje, kihanje… • Emocionalne reakcije (strahovi: strah od zubara, od škole i sl., ljubav, mržnja, seksualna uzbuđenost, gađenje prema nekoj vrsti hrane … • Vrijednosti, stavovi, interesi i navike (kupovina proizvoda čije reklamiranje je pratila ugodna glazba; moralni razvoj…) • Vježba 1: opisati slučaj malog Alberta i malog Petra shemom klasičnog uvjetovanja

Ponašanja naučena klasičnim uvjetovanjem

Mali Albert

Mali Albert • BP (glasan zvuk) • BP (glasan zvuk) + NP (igračka štakora) • UP (igračka štakora) BR (strah) BR (strah) UR (strah) .

Mali Peter .

protuuvjetovanje • UP (zec) • BP (hrana) UR (strah) BR (ugoda) • BP (hrana) + UP (zec) • UP (zec) BR (ugoda) UR (ugoda) .Mali Peter .

– Averzivno uvjetovanje: uspostavljanje nove UR2 koja je suprotna izvornoj UR1.modifikacija ponašanja. prekida nepoželjne a podupire poželjne oblike ponašanja pomoću sustavne primjene principa učenja • Protuuvjetovanje. 2 vrste: – Sustavna desenzibilizacija: suprotna averzivnom uv.Bihevior terapija .(mali Peter) • Preplavljivanje .

Operantno ili instrumentalno uvjetovanje • Klasično uvjetovanje organizam je pasivan • Operantno uvjetovanje organizam je aktivan .

podražaj koji se javlja nakon ponašanja utječe na buduće ponašanje • Načela na kojima se temelji učenje: Spremnosti (glad. znatiželja) Učestalosti (ponavljanje) Nedavnosti Efekta (brže usvojimo ono što za nas ima neku vrijednost.Thorndikeova teorija konekcionizma • Učenje putem pokušaja i pogrešaka. kažnjeni odgovor zamjenjuje se onim koji je nagrađen ) . odnosno povećava se vjerojatnost javljanja ponašanja koje dovodi do poželjnih posljedica a smanjuje kada ne dovodi.

ali i o raspodjeli ponavljanja: jednokratno učenje dulje vrijeme – jednostavne vještine.. • Vještine svladane u potpunosti trajno se zadržavaju i teže se zaboravljaju • Učenje ovisi o broju ponavljanja.Još neke zakonitosti učenja.. kraće učenje više puta – složene vještine i stjecanje znanja • Za efikasno učenje važni vježba i jasna i brza povratna informacija .

kazna .Skinner – teorija operatnog uvjetovanja • Operantno uvjetovanje – učenje u kojem se mijenja vjerojatnost pojavljivanja nekog odgovora pod utjecajem posljedica koje proizvodi • Svaka posljedica koja povećava vjerojatnost javljanja ponašanja – potkrepljenje • Posljedica koja smanjuje vjerojatnost javljanja ponašanja .

zagrljaj. novac. prikladna temperatura – pozitivni. učinkovitiji su Odgođeni – Primarni – nenaučeni.stječu se povezivanjem sa već utvrđenim potkrepljivačima (socijalni: osmjeh. bolni podražaji Neposredni – slijede odmah nakon ponašanja. voda. ocjene) . bol – negativni Sekundarni ili uvjetovani . zabavi ili igrama. zagrljaj. nagrade. zadovoljavaju naše osnovne potrebe (hrana. ocjene.Vrste potkrepljivača • • • • • • Pozitivni – pozitivni događaji koji slijede nakon ponašanja (hrana. simbolički: novac. pohvala. pažnja. socijalno prihvaćanje) Negativni . pažnja. potkrepljivačke aktivnosti: pristup omiljenim igračkama. pohvala.npr.

odgovora) (smanjuje vjeroj.Osnovni načini operantnog uvjetovanja vrsta potkrepljivača potkrepljenje zadano uklonjeno pozitivan potkrepljivač negativan potkrepljivač pozitivno potkrepljenje kazna uklanjanjem (povećava vjeroj. odgovora) kazna primjenom (smanjuje vjeroj. odgovora) negativno potkrepljenje (povećava vjeroj. odgovora) .

Posljedice ponašanja Potkrepljenja povećavaju vjerojatnost ponašanja Kazne smanjuju vjerojatnost ponašanja Zadavanjem neugodnih podražaja / pozitivna Uskraćivanjem ugodnih podražaja /negativna Pozitivna zadavanje ugodnih podražaja Negativna uklanjanje neugodnih podražaja Izgovorena riječ – pažnja roditelja Jastuk preko glave uklanja neugodne zvukove Papirići ispod stola – čišćenje cijele sobe Izljev bijesa u dućanu – nema kupnje igračke .

nekad 3. nekad 5. (najefikasnije) . i sl. svaki 3.Pravila potkrepljivanja • Konstantno potkrepljivanje – brzo uspostavljanje odgovora ali i brzo gašenje • Povremeno potkrepljivanje: Postoje četiri moguća rasporeda povremenog potkrepljivanja: a) vremenski raspored (intervalni) 1) POVREMENI PRAVILAN način: b) frekvencijski raspored (omjerni) npr. 7 pa 4 min) raspoređeno u vremenu potkrepljuju se povremeno. put kad se javi željeno ponašanje bez obzira na protok vremena npr. bez obzira na ponašanje organizma (neefikasno) 2) POVREMENI način: potkrepljenje se daje NEPRAVILAN nesistematski (svakih 2. put. svakih 5 min.

 intenzitet – dobro odmjeriti jačinu kazne. izbjegavati isto ponašanje nekad nagrađivati. osigurava stvaranje veze između ponašanja i kazne.Efikasna kazna  ponašanja.  voditi računa o osobinama pojedinca. . a nekad kažnjavati. Različiti pojedinci različito će reagirati na posljedice. Kazna smanjuje nepoželjno ponašanje. Nagrada ili kazna je subjektivna kategorija i nema jednaku vrijednost za sve pojedince. vrijeme zadavanja – za vrijeme ili neposredno nakon nepoželjnog  dosljednost – svaki put kad se javi nepoželjno ponašanje. a nove poželjne oblike ponašanja postižemo potkrepljenjem. Povećavanje intenziteta kazne obično izaziva navikavanje ili uopće nema efekta. jer jedino takva potiskuje neko ponašanje na duže vrijeme ili zauvijek.

izljeva bijesa. straha. poniženja. lupanje glavom može dovesti do izbjegavanja osobe koja kažnjava ili situacije u kojoj se kažnjava šalje poruku da je agresivno prihvatljiv oblik ponašanja kazuje što su djeca krivo napravila a ne što su umjesto toga mogla napraviti zbog kratkotrajnih efekata negativno potkrepljuje roditelje da kazne i sljedeći put .Fizičko kažnjavanje • • • • • dovodi do boli. plača.

10.7.12 i 15 minuta.Vrste i upotreba operantnog uvjetovanja • Oblikovanje – potkrepljenje približno točnih odgovora (mirno sjedenje učenika 5. golub igra tenis) • Ulančavanje – glazba. sport • Tehnika žetona • Programirana nastava • Naučena bespomoćnost .pojava da ljudi ili životinje ne poduzimaju akciju koja bi ih uklonila iz neugodne ili bolne situacije ako počnu vjerovati da ne postoji uzročno-posljedična povezanost između njihova ponašanja i ishoda takvih situacija. .

vrijednosti.Operantnim uvjetovanjem učimo: • znanja. interese i navike • u obrazovanju brza povratna informacija o točnosti naučenog ima ulogu potkrepljenja i bitna je za njihovo brzo i točno svladavanje. stavove. agresivnost) orijentacija ponašanja na postignuće uče se nagrađivanjem i odobravanjem. odlučnost). konformizam. • klasično i operantno uvjetovanje važniji u odgoju nego obrazovanju. . vještine. način dominantnog društvenog ophođenja (društvenost. stil rješavanja problema (upornost. • Navike: urednost.

. Zarevski)..Uvjetovanje u školi • • • • • • • • • sigurna i ugodna okolina više potkrepljivanja. manje kažnjavanja pažljivo izabrati nagradu poticati generalizaciju i diskriminaciju davati jasne povratne informacije oblikovati željena ponašanja davati upute za prikladna ponašanja pripremiti učenike za stresnu situaciju ispitivanje započeti lakšim pitanjima • Zadatak 2. Učinci roditeljskog i učiteljskog kažnjavanja (Vasta i sur.

Bandure • On prihvaća većinu postavki bihevioralnih teorija učenja ali sadrži i elemente kognitivnih teorija: neki procesi učenja pod utjecajem su kognitivnih sposobnosti • Recipročni determinizam ponašanje osoba okolina .Teorija socijalnog učenja kombinacija kognitivnog i bihevioralnog • Veliki dio učenja događa se u interakciji pojedinca i okoline • Učenje opažanjem događa se kada je ponašanje opažača pod utjecajem opažanja ponašanja modela. • Učenje opažanjem ili socijalno učenje temelji se na radu A.

vrsta štedljivog operantnog uvjetovanja ) i samopotkrepljenja • Temelji se i na složenim kognitivnim procesima: osoba je motivirana za učenje promatranog ponašanja jer očekuje da će i sama biti nagrađena za isto ponašanje u jednakim prilikama. supstitucijskog (kada je potkrepljen model . .Učenje opažanjem • Brži i jeftiniji način učenja • Zbog važnosti za preživljavanje pretpostavlja se da je genetski određeno • Oponašanja nema bez potkrepljenja: neposrednog.

Pažnja se obraća na modele koji su privlačni. uspješni. U ovoj fazi usklađuju se ponašanja sa ponašanjem modela. zanimljivi i popularni.Bandurin model učenja opažanjem Usmjeravanje pažnje – uočavanje nečeg u okolini. . Zadržavanje – zapamćivanje opaženih sadržaja. Motivacija .djelovanje okoline u smislu davanja potkrepljenja ili kazni što određuje vjerojatnost javljanja ponašanja. Reprodukcija – izvođenje zapaženih akcija.

Načini učenja po modelu (prema Zarevskom. 1995): • modeliranje – promatranje živog modela koji nastoji utjecati (modelirati) ponašanje onoga koji promatra (treneri u različitim sportovima) • imitacija – oponašanje modela bez razumijevanja čemu služi ponašanje (‘’bubanje’’) • učenje promatranjem / opservacijsko učenje– oponašanje ponašanja uzimajući u obzir posljedice ponašanja modela (Bobo klaun) (model ne mora znati da je promatran) • simboličko učenje – učenje na osnovi opisa koji daje model .

• Zatim se djecu pustilo u sobu s igračkama. • U različitim situacijama model je nagrađen odnosno kažnjen za svoje ponašanje. • Da li su djeca imitirala ponašanje modela? . uključujući i Bobo lutku.Opservacijsko učenje • Djeca su promatrala model kako se agresivno ponaša prema lutki zvanoj Bobo.

Opservacijsko učenje .

Opservacijsko učenje .

Razlozi za učenje po modelu: • relativno jednostavan i najmanje naporan način učenja • usvajaju se konformistička ponašanja koja društvena okolina podražava • zadovoljava potrebu za identifikacijom s osobama priznatog socijalnog ugleda i položaja. .

Učinkovitost modela • opažena sličnost • opažena kompetentnost • osobine ličnosti promatrača .

Učenje po modelu povezano je sa nekoliko činitelja • usmjerenost pažnje na ponašanje modela • bliske osobe su nam najčešće modeli • viši status modela veća vjerojatnost modeliranja • suprotno ponašanje važnih modela izaziva kognitivni nesklad .

Oni vide ljude kao bića koja traže informacije. Inteligentno učenje – prevladavaju viši kognitivni procesi. Proces reakcija • kognitivna mapa – primjer skrivenog ili latentnog učenja • Kog. osim pojmova kao što su asocijacije i potkrepljenja. obrasci i obrada informacija. Mapa je opća predodžba o prostoru.Kognitivne teorije učenja • Teorije uvjetovanja uglavnom zanemaruju kognitivne procese. • Učenje uvidom u situaciju . odmjeravaju podatke i donose odluke. tj. sheme.učenje se ne iskazuje u ponašanju .služi za riješavanje problema • PRIKRIVENO učenje . koriste i pojmove kao što su mentalne strukture. mišljenje • P→K→R podražaj kognitiv. • Velika potreba za ovakvim oblikom učenja (složeni organizmi duguju preživljavanje i razvoj kognitivnom učenju) jer rezultira općim znanjem koje je primjenjivo na širok raspon različitih situacija • Kognitivni psiholozi.

Štakori stvorili kognitivnu mapu. učenje se ne iskazuje u ponašanju – skriveno učenje . 1. 11. a ne samim podražajem. dana 2 pogreške . dana nisu dobivali hranu. 10. dan 7 grešaka. . 1. dana dobili hranu.Reakcija određena značenjem situacije. 1. dan 9 grešaka. zadnji dan 7 grešaka b) Uvijek na cilju nalazili hranu.Tolmanova koncepcija učenja – prijelazno shvaćanje od asociacionističkog ka kognitivističkom • organizam uči i bez potkrepljenja • Tri skupine štakora učile labirint u 15 dana a) Nikad na cilju nisu nalazili hranu. zadnji dan 2 greške c) 10. dan 9 grešaka. 12. dan 10 grešaka.

eksperimentalna situacija: zvuk ……(pauza)+ električni udar = psi se nisu bojali zvuka već tišine. jer je električni udar mogao uslijediti svakog časa 3.Rescorla (1967) eksperimenti sa psima • 1. UP govori da će se pojaviti BP • • • . eksperimentalna situacija: psima zadavan električni udar nakon zvučnog podražaja (BP poslije UP) zvuk + električni udar = psi su pokazali strah čim bi čuli zvuk 2. eksperimentalna situacija: podražaji zadavani u slučajnim intervalima = zvuk nije izazvao strah jer nije davao nikakve informacije o pojavi električnih udara. Zaključak: do učenja dolazi samo ako uvjetni podražaj daje neku informaciju o bezuvjetnom.

rata). • Gestalt – oblik. podrazumijeva cjelovitost u zamjećivanju • Ljudi primjenjuju različita načela opažanja kako bi organizirali. tj. .Gestalt psihologija • Znanstvani pristup proučavanju kognitivnih procesa. posebice percepcije (javlja se u Njemačkoj prije I svj. dali značenje svojim zamjedbama.

Gestaltistička načela percepcije .

Geštaltistički principi: odnos lika i pozadine .

Učenje uvidom .

Faze u procesu učenja pomoću uvida u situaciju: • faza preparacije – početna faza svjesnosti da se nalazimo u problemnoj situaciji i činimo bezuspješne pokušaje. Rješenjem se problemna situacija uravnotežuje i uklapa u taj širi kontekst. • • • • . faza inkubacije – napuštanje bezuspješnih aktivnosti faza iluminacije ili uvida – iznenadno javljanje rješenja (aha-efekt). razumijevanje odnosa među elementima situacije faza verifikacije – provjera pronađenog rješenja Subjekt u učenju se susreće sa neuravnoteženom situacijom koja je dio neke šire situacije ili lika (gestalta).

Otkrivanja bitnih veza i odnosa u materijalu koji učimo .Grupiranja dijelova sadržaja prema smislu . a rezultira primjenom tako stečenog znanja u vrlo širokom rasponu situacija i velikom otpornošću na zaborav.Logičkog povezivanja dijelova . • Sastoji se od: .Utvrđivanja i fiksiranja uporišnih točaka gradiva .Učenje uvidom u situaciju • Uključuje procese razgradnje i reorganizacije sadržaja i struktura koje se usvajaju.

tj.imitacija) • nakon uvida se javlja nagli napredak (broj pogrešaka se drastično smanjuje) – a što je dublja obrada informacije to je veća njezina trajnost. • naučeno se uspješno primjenjuje na širok raspon situacija – veća transferna vrijednost (omogućava razlikovanje bitnog od nebitnog i generalizaciju) • doprinosi razvoju kristalizirane inteligencije . pa stoga može biti brže od ostalih oblika učenja (ovisno o brzini uvida – učenje s razumijevanjem. mehaničko učenje besmislenog sadržaja . javlja se odjednom ne mora odmah.Značajke i prednosti učenja uvidom: • odvija po principu sve ili ništa.

navike (uvjetovanjem i oponašanjem. kognitivne strategije) • Psihomotorne vještine (ubrzava usvajanje ali ne bez oponašanja i potkrepljenja) • Vrijednosti. zašto je neko ponašanje poželjno?) .Što se učimo uvidom? • Znanja (intelektualne vještine. ali objašnjenja doprinose npr. stavovi.

adekvatan čovjekovim mogućnostima. koji osigurava razumijevanje onoga što se uči. .Primjena gestaltističke teorije učenja u školskoj praksi: • usvajanje sadržaja sa razumijevanjem • organizacija nastave tako da učitelji učenike uvode u probleme svog predmeta i tako pobude intelektualnu aktivnost • učitelj vodi izazvanu aktivnost prema uspješnom rješenju problema • inteligentan način poučavanja i učenja.

.Razvojna linija učenja .Vrste učenja ne postoje kod čovjeka od početka života.Kasnije neki mehanizam može biti dominantan. javljaju se u pojedinim faza razvoja i dominiraju. ali se ne isključuju već djeluju sinergično .

urođeni sklopovi ponašanja . ne zahtijevaju novo učenje . Utiskivanje .Emocionalna veza novorođenče – majka (skrbnik) .Učenje vrste – nenaučeno ponašanje.Razvojna linija učenja 1.Fiksni obrasci ponašanja – sekvence reakcija uključene u genetsko naslijeđe.

Utiskivanje .Lorenz .

Razvojna linija učenja 2.Najjednostavnija vrsta učenja. osnovne navike i iskustva . Faza uvjetovanih refleksa – klasično uvjetovanje .Odrasli: automatizacija jednostavnih motoričkih radnji .

Razvojna linija učenja 3. Operantno ili instrumentalno uvjetovanje .Moćno sredstvo za oblikovanje i modifikaciju ponašanja kako kod djece tako i kod odraslih .Komunikacijski i instrumentalni plač djeteta .Javlja se utjecaj svijesti .

stjecanje vještina i znanja u užem smislu (npr. Mehanizam pokušaja i pogrešaka . slaganje oblika u predloške) u novim situacijama kojima se valja prilagoditi kako kod djece tako i kod odraslih .Razvojna linija učenja 4.Smisleno učenje .

Razvojna linija učenja 5.Kod mlađe djece . kod odraslih uključuje složene intelektualne funkcije .imitacija. Mehanizam oponašanja ili imitacije (učenja po modelu) .Karakteristično za predškolsku djecu .

Mehanizam uvida u situaciju – najsloženiji mehanizam karakterističan za učenje odraslih Kod djece se očituje postupno i postaje sve očitiji što se razvoj približava odrasloj dobi Usvajanje znanja u užem smislu .Razvojna linija učenja 6.

Pamćenje i učenje Teorija obrade informacija .

sposobnost – mjesto gdje se čuvaju informacije . Pamćenje je preduvjet za učenje.proces – obrade informacija . • U najuţoj je vezi sa učenjem. zadrţavanja i korištenja informacija. PPUUPP • Na pamćenje gledamo kao na: . a učenjem usvajamo informacije prilikom pamćenja.• Pamćenje – mogućnost usvajanja.

slušno pohrana podraţaji dodirno… informacija paţnja kratkoročno pamćenje radno pamćenje → upravljački procesi: ponavljanje.Dijagram tijeka pronalaţenje Okolinski senzorno dugoročno pamćenje pamćenje ulazni → vidno. šifriranje. strategije dosjećanja informacija ↓ izlazni odgovori . → trajna odlučivanje.

Razine pamćenja ispitivanje • razina traga • razina prepoznav anja • razina reprodukcij e • razina automatiza cije Metode za pamćenja • metoda uštede – brţe učenje ''zaboravljenog'' (Sadrţaj koji smo bar 1 pogledali idući put je lakše naučit) sadrţaja. • prepoznavanje – usporedba zadanog sadrţaja sa već pohranjenim • dosjećanje – teţe. materijal .

reprodukcija nekog sadrţaja ali ga se ne shvaća 4.znanje prepoznavanja.znanje reprodukcije.DODATAK: S obzirom na kvalitetu razlikujemo više stupnjeva znanja: 1.najniţa kvaliteta.znanje operativnosti/ operativno znanjesadrţaj se zna i primjenjuje kreativno/stvaralačko znanje.na temelju stečenog znanja čovjek stvara nova Stjecanje znanja u didaktici se još zove materijalna strana obrazovanja .identificira se pripadnost nekog sadrţaja ali ih se ne zna objasniti 3.znanje prisjećanja. čovjek se samo sjeća nekih sadrţaja o objektivnoj stvarnosti (nešto su učili ali se ne sjećaju što) 2.

Uspješnost pamćenja prema mjestu čestice u nizu koji se uči

• neposredno nakon učenja (uspješnost procesa usvajanja) i odgođeno ispitivanje pamćenja (uspješnost zadrţavanja) – efekt novosti – najbolje se dosjećamo čestica sa kraja niza (KP) - efekt prvenstva – bolje dosjećanje čestica sa početka niza (DP) - Restorffov efekt – čestice u sredini označiti kako bi postale uočljive

Uspješnost pamćenja prema mjestu čestice u nizu koji se uči

Vrste pamćenja:
1. prema vrsti materijala: • simboličko – podaci, termini, informacije, pojmovi, pravila – na njemu se temelji stjecanje znanja u uţem smislu • motoričko – brzo i spretno obavljanje radnji i pokreta koji su prethodno usvojene vjeţbanjem. • (teško ih je razdvojiti učenjem simbola stječu se vještine i obrnuto) • logičko – pamćenje smislenog materijala • mehaničko – pamćenje besmislenog

namjerno . sklonostima.uzrokovano interesima. ţeljama.nenamjerno – slučajno . prema načinu usvajanja: . motivacijom .Vrste pamćenja: 2.

kratkoročno . prema vremenu zadrţavanja informacija: .dugoročno .Vrste pamćenja: 3.senzorno .

Senzorno / osjetilno pamćenje • zadrţavanje informacija kratko (do 2 sek) u osjetilima u nepromijenjenom obliku • ehoičko – omogućuje lokalizaciju zvukova u prostoru • ikoničko – gledanje filma .

mijenja izvorni oblik (svojstveno svakom pojedincu – igra ''pokvarenog telefona'') .korisna informacija.informacija se zadrţava onoliko dugo koliko nam treba – pamćenje broja telefona . moţemo ga povećati grupiranjem (1492 – otkriće Amerike).nekorisna informacija – odbacivanje • Kapacitet 5-9 čestica.• Funkcije kratkoročnog pamćenja . korištenjem mnemotehnika. tj. aktiviranje informacija iz DP kodiranje – priprema informacije za dugoročnu pohranu. • Vjeţba 3.: kapacitet kratkotrajnog pamćenja kratkoročno / radno pamćenje (do 15ak sek) .informacija dovoljna za reakciju – ubod komarca .

• Organiziraju se u skladu s kognitivnim shemama (ono prema čemu imamo jak emocionalni odnos jače utječe na selekciju i distorzije) • Trajnost veća što je veća dubina i širina obrade informacija (dubina – kognitivni napor u razumijevanju odnosa.Dugoročno pamćenje • Trajno pohranjene informacije. širina – broj elemenata među kojima treba naći odnos) • Ponavljanjem se informacije dugoročno pohrane .

Vjeţba 4. konj. pas. medvjed. jabuka. . naranča. zastava. kamion. šešir. banana. banana. Mnemotehnike krava. konj. bicikl. pas. drvo. Tri najčešće strategije su: • ponavljanje (čestica koje se treba zapamtiti) • organizacija (razvrstavanje čestica u pojmovne kategorije: krava. medvjed.

Vrste dugoročnog pamćenja a) deklarativno – znanje činjenica: • semantičko – znanje činjenice o svijetu • epizodičko – pamćenje događaja b) nedeklarativno ili proceduralno – znanje o tome kako nešto učiniti (simboličko i motoričko) .trenutačno ili ''blic'' pamćenje – izuzetno dobro zadrţavanje opaţenih detalja neposredno prije. za vrijeme i nakon iznenađujućeg događaja .

Sluţe zadrţavanju sadrţaja koje bismo najvjerojatnije zaboravili.povezati nepovezano .Pamćenje je MUZIKA • …Mogućnost Usvajanja.naći dobre znakove za . Zadrţavanja I Korištenja informacija • Mnemotehnike – tehnike za poboljšanje pamćenja. a nastoji se: .

izbor najprikladnije strategije zapamćivanja i poznavanje vlastite ''baze podataka’’ • Reminiscencija – pojava poboljšanja reprodukcije u vremenu koje slijedi nakon usvajanja (2-7 dana za smisleni sadrţaj.• Metamemorija – znanje o vlastitom sustavu pamćenja. 2-3 minute za besmisleni sadrţaj). za uspješno zadrţavanje sadrţaj bi trebalo ponoviti nakon tog perioda • Perseveracija – pojava da nakon prestanka usvajanja dolazi do spontanog obnavljanja sadrţaja koje traje 10ak sekundi .

kod prepoznavanja nema razlike (teški zadaci mlađi odrasli bolji nego djeca i stariji).5 4 7 5 10 6 15 i više 8 • iza 50ih počinje opadanje dosjećanje slabije u djece i starijih. . se i dob: • senzorno – s dobi se ne mijenja) • kratkotrajno – kapacitet: dob broj čestica 2.5 2 3 3 4. kasnije se javlja strukturiranje informacija korištenjem nadređenog pojma i ključne rečenice. kod starijih jači učinci interferencije i slabljenje traga • strategije zapamćivanja: do 10 godine dominira mehaničko ponavljanje .Pamćenje povećava kapacitet i trajanje (2-6 g.

Smetnje pamćenja • Amnezija (retrogradna i anterogradna) • Hipomnezija • Hipermenizija (idiot – savanti. fotografsko pamćenje) • Paramnezije (vjeţba 5.) .

• Znamo da se nakon potresa mozga ne moţemo sjetiti događaja koji su se zbili neposredno prije i to se naziva retrogradna amnezija.• Općenito smanjena mogućnost pamćenja zove se hipomnezija. Tu se ubraja i fenomen „deja vu“ pri čemu imamo dojam da se odvija ono što smo već doţivjeli. No znatno veći problem je anterogradna amnezija – . a poremećaj koji se očituje u pamćenju svih informacija koje se percipiraju zove se hipermnezija. Kod starijih ljudi mogu se pojavljivati laţna sjećanja ili paramnezije. koje nastaju tako što se praznine u sjećanju popunjavaju izmišljenim podacima.

transfer. zaboravljanje .Pojave koje prate učenje zakonitosti stjecanja znanja. interferencija. oblici znanja.

.Oblici znanja • Tradicionalna analiza: a) znanja u užem smislu – opće znanje b) vještine – psihomotorne strukture omogućuju obavljanje neke radnje.

Zakonitosti stjecanja jednostavnih vještina Zakonitosti stjecanja složenih vještina učinak učinak broj ponavljanja broj ponavljanja .

• kognicijsku – raščlambom se upoznaje strukturu pokreta i radnji koje vještina uključuje • asocijacijsku – uvježbavanje pokreta i radnji • automatizacijska – prelazak vještine u naviku Stjecanje vještine u poučavanju: 3 faze .

simbolička građa: činjenice. načela i modeli intelektualnih operacija • usvajanje i zadržavanje sadržaja u verbalnom. numeričkom ili grafičkom obliku.Znanja u užem smislu-opća znanja • prevladava unutarnja – kognitivna komponenta. pravila. informacija i sl. a izražavaju se u reprodukciji. . zakoni. pojmovi. prepoznavanju ili generalizaciji i upotrebi podataka.

2. teorije 3. faktografska znanja – činjenično znanje: termini. sintezu. pravila. pojmovi.Grginovi varijeteti znanja • 1. simboli i sl. uključuje analizu. načela. zahvaćanje uzročno – posljedičnih odnosa. interpolacijska znanja – utvrđivanje sličnosti i razlika. operacijska znanja – • • . apstrakciju i generalizaciju: kategorije.

Prethodno stečena znanja mogu • olakšavati i ubrzavati proces stjecanja novih znanja – transfer učenja oteţavati i usporavati proces stjecanja novih znanja – negativni transfer ili interferencija nemati nikakav utjecaj na stjecanje novih znanja • • .

Zaboravljanje – gubitak sjećanja koji se očituje u nemogućnosti obnavljanja sadrţaja koji su prethodnim učenjem bili dio čovjekovog iskustva. • Postupno osipanje tragova pamćenja zbog protoka vremena i dolaska novih informacija (OP.KP) • Namjerno zaboravljanje neugodnih sadrţaja (KP) • Nemogućnost pronalaţenja informacija – zbog slabih znakova za dosjećanje (nedovoljno povezana informacija) (DP) . pozitivan transfer –kada već stečena znanja olakšavaju stjecanje novih znanja (OP.KP) • Intereferencija – retroaktivna – novo potire staro i proaktivna – staro učenje ometa novo – zajedno se nazivaju negativni transfer.

Krivulja zaboravljanja .

• manje udubljena krivulja je ako je gradivo prenaučeno (na • .Zaboravljanje najveće u prvim satima i danima nakon učenja (krivulja zaboravljanja). glasnog mehaničkog usvajanja a najviši kod učenja besmislenog materijala. • najmanji gubitak informacija kod usvajanja gradiva s razumijevanjem (uvid u situaciju). zatim kod perceptivno-motoričkog učenja. • ponavljanje započeti kada je zaboravljanje najjače potreban manji broj ponavljanja.

količina kisika. spol. vlaţnost zraka. umor. smislenost • Psihološki: motiviranost. sposobnosti) • Karakteristike građe: vrsta. struktura ţivčanog sustava (dispozicije. dubina obrade građe. ţivotna dob. količina. poznatost. mentalna kondicija. osobine ličnosti • Objektivni ili fizički: temperatura u prostoriji.Subjektivni i objektivni faktori učenja i pamćenja • Fiziološki: zdravlje. . vrsta potkrepljenja. aktivnost (količina i vrsta). iskustvo. vrsta kodiranja i medijacije.

Učite li redovito ili samo pred ispite. pamtite li lakše na predavanjima ili rješavajući zadatke. koliko vremena moţete učiti bez odmora. imate li neke posebne trikove koji vam olakšavaju učenje? Jeste li zadovoljni s vlastitim stilom i rezultatima učenja? .vjeţba Ispišite svoje navike u vezi učenja. ujutro ili navečer. učite li sami ili sa kolegama.

zapisivati.organizacija i strukturiranje informacija . kapacitet pamćenja je ograničen .besmisleni sadržaj mnemotehnički osmišljavati E=mc2 Einstein miriše cvijeta dva) . mjesečni • planiranje učenja: dnevni. plan • postavljanje ciljeva: od bliţih ka daljnjim • poticanje motivacije: intrinzična + ekstrinzična • učiti s razumijevanjem.Načela racionalne organizacije učenja:tjedni.znati izdvojiti najbitnije . aktivno učenje: .svrhovito slušanje .aktivno ponavljati .prepričavanjem gradiva .

umor samokontrola – vrijeme za brigu stanke. dovoljno velik stol. Na tom mjestu ne bi trebalo biti ništa zanimljivo što bi ti odvlačilo pozornost. a ne preudobna sjedalica. pomagala zadovoljene sve fiziološke potrebe – gladan. • • • • • • osvijetljeno. prozračno. kapacitet pamćenja je ograničen upoznaj svoj biološki ritam (večernji ili jutarnji . mijenjanje aktivnosti biti aktivan – zapisivati. udobna. osigurati literaturu.Racionalna organizacija vanjskih prilika učenja poboljšanje koncentracije dobro • mjesto za učenje – samo za učenje.

izostavljanje činjenica i podataka. nov i teţak sadrţaj. poznati sadrţaj. malo vremena. jednostavniji zadaci.Temeljne metode učenja (školskih sadrţaja): • globalna metoda – učenje sadrţaja u cjelini. zahvaćanje biti i povezanosti. osobe sa lošijim intelektualnim sposobnostima • kombinirana metoda – pregled . osobe sa boljim intelektualnim sposobnostima • parcijalna metoda – podjela sadrţaja na manje cjeline. kompleksni zadaci.

boja) – neobični/ neočekivani podraţaji – emocionalno obojeni podraţaji predah – za podizanje energije.) – promjena obiljeţja podraţaja (glasa.Paţnja • predpažnja – automatska – stanje opće pobuđenosti osjetila • pažnja – svjesna i namjerna aktivnost • usmjeravanje • zadržavanje – zapovjedni izričaji (Pazite!. Ovo je vaţno! ... itd. poloţaja. .

umor  količina informacija .UZROCI POTEŠKOĆA ZADRŢAVANJA PAŢNJE Unutarnji faktori  dob  hiperaktivnost Okolinski faktori  ometajući podraţaji u okolini (ţamor u razredu ili buka koja dolazi s ulice)  monotoni glas učitelja  teţina gradiva  teškoće u učenju  opća mentalna (ne)sposobnost  emocionalni problemi  bolest.

Opasnosti prilikom učenja • Strah od počinjanja/Odustajanje/Ignoriranje obaveze • Učenje bez razumijevanja i zaboravljanje • Panika: Učenje na brzinu / kaos / nepovezanost • Gubljenje vremena : a) Površno učenje/iluzija naučenog/ prepoznavati ≠ znati b) Posvećivanje previše vremena jednoj stvari / učenje nepotrebnih sadrţaja • Podloţnost različitim distraktorima • Nalaţenje izgovora i opravdanja .

Razvoj jedne mape za učenje .