Psihologija Ucenja i Poucavanja 1. Kolokvij

Psihologija učenja i poučavanja

Doc.dr.sc. Mira Klarin Mr.sc. Slavica Šimić Šašić

Sadržaj kolegija
• • • •
• •

1.kolokvij , 2.kolokvij


• • • • • • • •

Određenje psihologije učenja i poučavanja (predmet istraživanja, definiranje učenja) Asocijativne teorije učenja (klasično i operantno uvjetovanje) Kognitivne teorije učenja (kognitivni pristup usvajanja početnog čitanja i pisanja) Teorije socijalnog učenja (opservacijsko uvjetovanje, učenje po modelu, učenje identifikacijom, učenje učenjem uloga) Pamćenje (razine pamćenja, podjela pamćenja) Pojave koje prate učenje (zakonitosti stjecanja znanja, transfer, interferencija, zaboravljanje) Individualne karakteristike učenika u procesu poučavanje – učenje (spremnost za školu, sposobnosti, ličnost…) Motivacija Samoregulacija (samoregulirano učenje) Djeca sa posebnim potrebama Individualne karakteristike učitelja u procesu poučavanje – učenje (uspješan učitelj) Metode poučavanja (tradicionalno poučavanje, problemska nastava, grupni rad...) Upravljanje razredom i disciplina Procjena učeničkih znanja Racinalna organizacija u učenju (samostalno učenje)

Literatura
Obavezna: • Grgin, T. (1997). Edukacijska psihologija. Naklada Slap, Jastrebarsko. • Grgin, T. (1996). Školska dokimologija. Školska knjiga, Zagreb. • Zarevski, P. (2000). Psihologija pamćenja i učenja. Naklada Slap, Jastrebarsko. • Vizek-Vidović, V., Vlahović-Štetić, V., Rijavec, M., Miljković, D. (2003). Psihologija obrazovanja. IEP-Vern, Zagreb. Dopunska: • Andrilović, V., Čudina-Obradović, M. (1996). Psihologija učenja i nastave. Školska knjiga, Zagreb. • Čudina-Obradović, M., Težak, D. (1995). Mirotvorni razred. Znamen, Zagreb. • Čudina-Obradović, M.(2004): Kad kraljevna piše kraljeviću – psihološki temelji učenja čitanja i pisanja. Korak po korak, Zagreb. • Desforges, C.(ur) (2001). Uspješno učenje i poučavanje. Educa, Zagreb. • Miljević-Riđički, R., Maleš, D., Rijavec, M. (1999). Odgoj za razvoj. Naklada Slap, Jastrebarsko. • Pastuović, N. (1999). Edukologija. Znamen, Zagreb. • Vlahović Štetić, V. i Vizek Vidović, V.(1998). Kladim se da možeš – psihološki aspekti početnog poučavanja matematike. Korak po korak, Zagreb. • Wood, D.(1995):Kako djeca uče i misle. Educa, Zagreb.

i 16. Izvanredni ispitni rok: 26. 2011.42011. studenog 2010. 4. rujna 2011. 2011. Jesenski ispitni rok: 6.Termini kolokvija i ispita Kolokviji: 23. siječnja 2011. Zimski ispitni rok: 2. 2. 2. . i 18.

. Edukacijska psihologija • Bavi se proučavanjem učenja i svega što je s njim u svezi (Grgin.L. Pedagoška psihologija / Školska psihologija.Određenje psihologije učenja i poučavanja • jedna od najstarijih grana psihologije (E. Thorndike. 2003) • Istražuje učenje i poučavanje • Temeljna i primijenjena znanost . 1903: Educational psychology) • Psihologija obrazovanja. 1997) • Istražuje i proučava psihološku stranu procesa odgoja i obrazovanja (Vizek-Vidović i sur.

• pojam širi od obrazovanja i poučavanja • aktivnost koja rezultira stjecanjem određenih znanja. kao socijalizacije i humanizacije čovjeka. • temeljni proces svakog obrazovanja i odgajanja (edukacije). cjeloživotni proces • cilj .prilagodba životnoj okolini.Učenje je…. .

Maturacija i učenje ? • Maturacija i učenje međusobno se isprepliću bez jasnih granica. • Maturacija se odnosi na fizičke i fiziološke promjene koje utječu na funkcije • Učenje se odnosi na usvojene promjene koje utječu na funkcije .

Maturacija ili sazrijevanje omogućava učenje Potrebno je određeno razdoblje rasta i sazrijevanja različitih struktura organizma čija zrelost je neophodna za uspješno obavljanje neke aktivnosti. javit će se novi oblici ponašanja uz minimalne okolinske stimulanse. Kad maturacijom organizam dostigne funkcionalnu zrelost ili gotovost. . Svako prijevremeno poticanje ne daje željene rezultate.

Kriteriji za razlikovanje ponašanja koja su posljedica maturacije i onih koji su posljedica učenja PONAŠANJA KOJA SU POSLJEDICA Maturacije: Učenja: -ponašanja zajednička svim pripadnicima iste vrste -javljaju se iznenada -zakonito slijede jedno za drugim (bez preskakanja) -ponašanja individualna (karakteristična za pojedinca) -očituju se postupno -nema zakonitog slijeda ponašanja jednog za drugim .

potrebe. interesi. usvaja izražavanje emocija. vrijednosti.Značaj učenja • Usvajanje vještina • Znanja u užem smislu • Mijenjanje strukture čovjekovih osobina tj. Ličnosti (stavovi. obogaćuje pojmovni inventar mišljenja… . norme ponašanja…) • Iz dispozicija se oblikuju sposobnosti. sklonosti.

Nenamjerno • događa spontano i intuitivno u dnevnom kontekstu • dijete sudjeluje s veseljem i zanimanjem Školsko • događa u školskom okruženju. udaljeni od konkretnih aktivnosti • odvojeno od konteksta • usmjereno na mehaničkorutinsko stjecanje znanja • lišeno mogućnosti dubljeg razumijevanja • slaba mogućnost primjene stečenog znanja . Zašto? • apstraktni zadaci. doživljava se kao mukotrpno i teško.

odnosno maturacijom (proces biološkog sazrijevanja organizma koji omogućuje zakonite promjene. hodanje.)  ''promjena u ponašanju'' – mora biti vidljiva  ''rezultat vježbe ili iskustva'' – razlikovanje od promjena izazvanih biološkim procesima rasta. govor.BIHEVIORALNA  učenje je relativno ponašanju koja je (bihevioristi) 3 važna elementa: Definicije učenja trajna promjena u posljedica iskustva  ''relativno trajna'' . npr. Odnos maturacije i učenja: primjeri ‘’divlje djece’’) . bolest i sl.razlikovanje naučenih od privremenih promjena u ponašanju (umor.

Definicije učenja KOGNITIVNA • učenje je proces kojim iskustvo ili vježba proizvode promjene u mogućnostima obavljanja određenih aktivnosti (Zarevski.2002) • fenomen skrivenog ili prikrivenog učenja .

Teorije učenja • Bihevioralne teorije učenja / asocijativne teorije: a) teorije dodira (klasično uvjetovanje) b) teorije potkrepljenja (operantno uvjetovanje) • Teorije socijalnog učenja • Kognitivne teorije učenja .

Oblici ili mehanizmi učenja: • Učenje klasičnim uvjetovanjem • Učenje instrumentalnim ili operantnim uvjetovanjem • Učenje po modelu ili učenje opažanjem • Učenje uvidom ili kognitivno učenje .

grom – munja • princip sličnosti – jabuka – kruška. dječak – djevojčica – Skolastički način poduke . žuto – zeleno • princip kontrasta – dan – noć.Rani asocijacionizam • Aristotel (cca 350. g.n.e) zamaćivanje=učenje – asocijativni principi: • princip dodira (u vremenu i prostoru) – stol – stolica.p.

Pavlov .Teorija klasičnog uvjetovanja – I.

Faze uvjetovanja Prije uvjetovanja neuvjetovani podražaj hrana u ustima neuvjetova na reakcija neutralni podražaj slinjenje zvuk nema slinjenja Za vrijeme uvjetovanja neuvjetovani podražaj hrana u ustima Nakon uvjetovanja neutralni podražaj zvuk neuvjetovana uvjetovani reakcija podražaj slinjenje zvuk uvjetovana reakcija slinjenje .

i da se u tom vremenskom slijedu više puta ponovi.• Vrsta učenja u kojoj automatski odgovaramo na podražaje koji prije učenja nisu izazivali takvu reakciju • Prirodno nedjelotvoran podražaj (neutralni) uz uvjet da kratko vrijeme prethodi djelotvornom (neuvjetovanom) podražaju. postaje djelotvoran (uvjetni) i izaziva (uvjetnu) reakciju .

Fenomeni koji se vezuju uz klasično uvjetovanje • Gašenje uvjetovanje reakcije – javlja se ako se UP zadaje više puta bez BP • Spontano javljanje (oporavak) – nakon gašenja UR može doći do spontanog javljanja • Generalizacija – pojava kada podražaji slični UP izazivaju UR • Diferencijacija / diskriminacija – javljanje UR na podražaje točno određenog intenziteta • Uvjetovanje višeg reda – oblikovanje nove UR na osnovi prethodno stečene UR .

Uvjetovanje višeg reda 1. Zvuk zvona (UP) svjetlo (NP) 3. Svjetlo (UP 2) lučenje sline (na zvuk) lučenje sline (UR na svjetlo) . Zvuk zvona (UP 1) lučenje sline (UR) 2.

ali se jednako brzo javlja i gašenje • Što je veći broj uparivanja UP i BP veća je vjerojatnost uspostavljanja UR • Ako se UP zadaje nekoliko puta sam prije BP UR se uspostvalja puno teže (spriječavanje straha od škole) .Činitelji koji utječu na uspostavljanje uvjetovane reakcije • UP mora biti prepoznatljiv i dovoljno jak • Uvjetovanje je najdjelotvornije kada se UP zadaje u kratkom vremenskom roku (1-7 s) prije BP • Ako se UP i BP zadaju zajedno UR se javlja vrlo brzo.

Koristi od klasičnog uvjetovanja
Zašto se prilikom ulaska u autobus uhvatimo za rukohvat? • Stvaranje UR je reakcija prilagođavanja (UP daje vremena za pripremu na podražaj koji slijedi) • Generalizacija i diskriminacija predstavljaju osnovu prilagođenog ponašanja; leže u osnovi stvaranja pojmova, koji su nužni za uspješno korištenje informacija iz okoline • Gašenjem UR učimo zanemariti ponovljene podražaje koji ne donose nove informacije ili korist za organizam (gašenje (UP)≠habituacije (BP)

• Sisanje, hvatanje, treptanje, kihanje… • Emocionalne reakcije (strahovi: strah od zubara, od škole i sl., ljubav, mržnja, seksualna uzbuđenost, gađenje prema nekoj vrsti hrane … • Vrijednosti, stavovi, interesi i navike (kupovina proizvoda čije reklamiranje je pratila ugodna glazba; moralni razvoj…) • Vježba 1: opisati slučaj malog Alberta i malog Petra shemom klasičnog uvjetovanja

Ponašanja naučena klasičnim uvjetovanjem

Mali Albert

Mali Albert • BP (glasan zvuk) • BP (glasan zvuk) + NP (igračka štakora) • UP (igračka štakora) BR (strah) BR (strah) UR (strah) .

Mali Peter .

Mali Peter .protuuvjetovanje • UP (zec) • BP (hrana) UR (strah) BR (ugoda) • BP (hrana) + UP (zec) • UP (zec) BR (ugoda) UR (ugoda) .

– Averzivno uvjetovanje: uspostavljanje nove UR2 koja je suprotna izvornoj UR1.modifikacija ponašanja. 2 vrste: – Sustavna desenzibilizacija: suprotna averzivnom uv.Bihevior terapija .(mali Peter) • Preplavljivanje . prekida nepoželjne a podupire poželjne oblike ponašanja pomoću sustavne primjene principa učenja • Protuuvjetovanje.

Operantno ili instrumentalno uvjetovanje • Klasično uvjetovanje organizam je pasivan • Operantno uvjetovanje organizam je aktivan .

Thorndikeova teorija konekcionizma • Učenje putem pokušaja i pogrešaka. odnosno povećava se vjerojatnost javljanja ponašanja koje dovodi do poželjnih posljedica a smanjuje kada ne dovodi. kažnjeni odgovor zamjenjuje se onim koji je nagrađen ) . podražaj koji se javlja nakon ponašanja utječe na buduće ponašanje • Načela na kojima se temelji učenje: Spremnosti (glad. znatiželja) Učestalosti (ponavljanje) Nedavnosti Efekta (brže usvojimo ono što za nas ima neku vrijednost.

Još neke zakonitosti učenja.. • Vještine svladane u potpunosti trajno se zadržavaju i teže se zaboravljaju • Učenje ovisi o broju ponavljanja. kraće učenje više puta – složene vještine i stjecanje znanja • Za efikasno učenje važni vježba i jasna i brza povratna informacija .. ali i o raspodjeli ponavljanja: jednokratno učenje dulje vrijeme – jednostavne vještine.

Skinner – teorija operatnog uvjetovanja • Operantno uvjetovanje – učenje u kojem se mijenja vjerojatnost pojavljivanja nekog odgovora pod utjecajem posljedica koje proizvodi • Svaka posljedica koja povećava vjerojatnost javljanja ponašanja – potkrepljenje • Posljedica koja smanjuje vjerojatnost javljanja ponašanja .kazna .

Vrste potkrepljivača • • • • • • Pozitivni – pozitivni događaji koji slijede nakon ponašanja (hrana. novac. bol – negativni Sekundarni ili uvjetovani .npr. nagrade. voda. zagrljaj. potkrepljivačke aktivnosti: pristup omiljenim igračkama. prikladna temperatura – pozitivni. ocjene) . zagrljaj.stječu se povezivanjem sa već utvrđenim potkrepljivačima (socijalni: osmjeh. pohvala. simbolički: novac. zabavi ili igrama. socijalno prihvaćanje) Negativni . bolni podražaji Neposredni – slijede odmah nakon ponašanja. pohvala. učinkovitiji su Odgođeni – Primarni – nenaučeni. ocjene. pažnja. pažnja. zadovoljavaju naše osnovne potrebe (hrana.

odgovora) negativno potkrepljenje (povećava vjeroj. odgovora) .Osnovni načini operantnog uvjetovanja vrsta potkrepljivača potkrepljenje zadano uklonjeno pozitivan potkrepljivač negativan potkrepljivač pozitivno potkrepljenje kazna uklanjanjem (povećava vjeroj. odgovora) kazna primjenom (smanjuje vjeroj. odgovora) (smanjuje vjeroj.

Posljedice ponašanja Potkrepljenja povećavaju vjerojatnost ponašanja Kazne smanjuju vjerojatnost ponašanja Zadavanjem neugodnih podražaja / pozitivna Uskraćivanjem ugodnih podražaja /negativna Pozitivna zadavanje ugodnih podražaja Negativna uklanjanje neugodnih podražaja Izgovorena riječ – pažnja roditelja Jastuk preko glave uklanja neugodne zvukove Papirići ispod stola – čišćenje cijele sobe Izljev bijesa u dućanu – nema kupnje igračke .

put kad se javi željeno ponašanje bez obzira na protok vremena npr. i sl. bez obzira na ponašanje organizma (neefikasno) 2) POVREMENI način: potkrepljenje se daje NEPRAVILAN nesistematski (svakih 2. (najefikasnije) . nekad 3. put.Pravila potkrepljivanja • Konstantno potkrepljivanje – brzo uspostavljanje odgovora ali i brzo gašenje • Povremeno potkrepljivanje: Postoje četiri moguća rasporeda povremenog potkrepljivanja: a) vremenski raspored (intervalni) 1) POVREMENI PRAVILAN način: b) frekvencijski raspored (omjerni) npr. svaki 3. nekad 5. 7 pa 4 min) raspoređeno u vremenu potkrepljuju se povremeno. svakih 5 min.

 intenzitet – dobro odmjeriti jačinu kazne. Nagrada ili kazna je subjektivna kategorija i nema jednaku vrijednost za sve pojedince. jer jedino takva potiskuje neko ponašanje na duže vrijeme ili zauvijek. a nove poželjne oblike ponašanja postižemo potkrepljenjem. vrijeme zadavanja – za vrijeme ili neposredno nakon nepoželjnog  dosljednost – svaki put kad se javi nepoželjno ponašanje. osigurava stvaranje veze između ponašanja i kazne.  voditi računa o osobinama pojedinca. Povećavanje intenziteta kazne obično izaziva navikavanje ili uopće nema efekta. a nekad kažnjavati. Različiti pojedinci različito će reagirati na posljedice. izbjegavati isto ponašanje nekad nagrađivati.Efikasna kazna  ponašanja. . Kazna smanjuje nepoželjno ponašanje.

Fizičko kažnjavanje • • • • • dovodi do boli. straha. plača. izljeva bijesa. lupanje glavom može dovesti do izbjegavanja osobe koja kažnjava ili situacije u kojoj se kažnjava šalje poruku da je agresivno prihvatljiv oblik ponašanja kazuje što su djeca krivo napravila a ne što su umjesto toga mogla napraviti zbog kratkotrajnih efekata negativno potkrepljuje roditelje da kazne i sljedeći put . poniženja.

pojava da ljudi ili životinje ne poduzimaju akciju koja bi ih uklonila iz neugodne ili bolne situacije ako počnu vjerovati da ne postoji uzročno-posljedična povezanost između njihova ponašanja i ishoda takvih situacija. sport • Tehnika žetona • Programirana nastava • Naučena bespomoćnost .Vrste i upotreba operantnog uvjetovanja • Oblikovanje – potkrepljenje približno točnih odgovora (mirno sjedenje učenika 5.7.10. .12 i 15 minuta. golub igra tenis) • Ulančavanje – glazba.

vještine. stil rješavanja problema (upornost. agresivnost) orijentacija ponašanja na postignuće uče se nagrađivanjem i odobravanjem. . • klasično i operantno uvjetovanje važniji u odgoju nego obrazovanju. odlučnost). • Navike: urednost. stavove. interese i navike • u obrazovanju brza povratna informacija o točnosti naučenog ima ulogu potkrepljenja i bitna je za njihovo brzo i točno svladavanje. konformizam. vrijednosti.Operantnim uvjetovanjem učimo: • znanja. način dominantnog društvenog ophođenja (društvenost.

. Zarevski).Uvjetovanje u školi • • • • • • • • • sigurna i ugodna okolina više potkrepljivanja. manje kažnjavanja pažljivo izabrati nagradu poticati generalizaciju i diskriminaciju davati jasne povratne informacije oblikovati željena ponašanja davati upute za prikladna ponašanja pripremiti učenike za stresnu situaciju ispitivanje započeti lakšim pitanjima • Zadatak 2. . Učinci roditeljskog i učiteljskog kažnjavanja (Vasta i sur.

Teorija socijalnog učenja kombinacija kognitivnog i bihevioralnog • Veliki dio učenja događa se u interakciji pojedinca i okoline • Učenje opažanjem događa se kada je ponašanje opažača pod utjecajem opažanja ponašanja modela. Bandure • On prihvaća većinu postavki bihevioralnih teorija učenja ali sadrži i elemente kognitivnih teorija: neki procesi učenja pod utjecajem su kognitivnih sposobnosti • Recipročni determinizam ponašanje osoba okolina . • Učenje opažanjem ili socijalno učenje temelji se na radu A.

Učenje opažanjem • Brži i jeftiniji način učenja • Zbog važnosti za preživljavanje pretpostavlja se da je genetski određeno • Oponašanja nema bez potkrepljenja: neposrednog. . supstitucijskog (kada je potkrepljen model .vrsta štedljivog operantnog uvjetovanja ) i samopotkrepljenja • Temelji se i na složenim kognitivnim procesima: osoba je motivirana za učenje promatranog ponašanja jer očekuje da će i sama biti nagrađena za isto ponašanje u jednakim prilikama.

Zadržavanje – zapamćivanje opaženih sadržaja. zanimljivi i popularni. .djelovanje okoline u smislu davanja potkrepljenja ili kazni što određuje vjerojatnost javljanja ponašanja.Bandurin model učenja opažanjem Usmjeravanje pažnje – uočavanje nečeg u okolini. U ovoj fazi usklađuju se ponašanja sa ponašanjem modela. Motivacija . Pažnja se obraća na modele koji su privlačni. uspješni. Reprodukcija – izvođenje zapaženih akcija.

1995): • modeliranje – promatranje živog modela koji nastoji utjecati (modelirati) ponašanje onoga koji promatra (treneri u različitim sportovima) • imitacija – oponašanje modela bez razumijevanja čemu služi ponašanje (‘’bubanje’’) • učenje promatranjem / opservacijsko učenje– oponašanje ponašanja uzimajući u obzir posljedice ponašanja modela (Bobo klaun) (model ne mora znati da je promatran) • simboličko učenje – učenje na osnovi opisa koji daje model .Načini učenja po modelu (prema Zarevskom.

• Zatim se djecu pustilo u sobu s igračkama. • U različitim situacijama model je nagrađen odnosno kažnjen za svoje ponašanje. uključujući i Bobo lutku. • Da li su djeca imitirala ponašanje modela? .Opservacijsko učenje • Djeca su promatrala model kako se agresivno ponaša prema lutki zvanoj Bobo.

Opservacijsko učenje .

Opservacijsko učenje .

.Razlozi za učenje po modelu: • relativno jednostavan i najmanje naporan način učenja • usvajaju se konformistička ponašanja koja društvena okolina podražava • zadovoljava potrebu za identifikacijom s osobama priznatog socijalnog ugleda i položaja.

Učinkovitost modela • opažena sličnost • opažena kompetentnost • osobine ličnosti promatrača .

Učenje po modelu povezano je sa nekoliko činitelja • usmjerenost pažnje na ponašanje modela • bliske osobe su nam najčešće modeli • viši status modela veća vjerojatnost modeliranja • suprotno ponašanje važnih modela izaziva kognitivni nesklad .

odmjeravaju podatke i donose odluke. osim pojmova kao što su asocijacije i potkrepljenja. Proces reakcija • kognitivna mapa – primjer skrivenog ili latentnog učenja • Kog. mišljenje • P→K→R podražaj kognitiv. sheme. Oni vide ljude kao bića koja traže informacije. • Velika potreba za ovakvim oblikom učenja (složeni organizmi duguju preživljavanje i razvoj kognitivnom učenju) jer rezultira općim znanjem koje je primjenjivo na širok raspon različitih situacija • Kognitivni psiholozi.učenje se ne iskazuje u ponašanju . obrasci i obrada informacija. koriste i pojmove kao što su mentalne strukture. Mapa je opća predodžba o prostoru. tj. • Učenje uvidom u situaciju . Inteligentno učenje – prevladavaju viši kognitivni procesi.služi za riješavanje problema • PRIKRIVENO učenje .Kognitivne teorije učenja • Teorije uvjetovanja uglavnom zanemaruju kognitivne procese.

Reakcija određena značenjem situacije. 1. dana nisu dobivali hranu. 10. učenje se ne iskazuje u ponašanju – skriveno učenje . 12.Štakori stvorili kognitivnu mapu. dan 9 grešaka. 1. dan 7 grešaka. 1. dana dobili hranu. zadnji dan 7 grešaka b) Uvijek na cilju nalazili hranu. a ne samim podražajem. dan 9 grešaka. . zadnji dan 2 greške c) 10. dana 2 pogreške . 11.Tolmanova koncepcija učenja – prijelazno shvaćanje od asociacionističkog ka kognitivističkom • organizam uči i bez potkrepljenja • Tri skupine štakora učile labirint u 15 dana a) Nikad na cilju nisu nalazili hranu. dan 10 grešaka.

jer je električni udar mogao uslijediti svakog časa 3. eksperimentalna situacija: podražaji zadavani u slučajnim intervalima = zvuk nije izazvao strah jer nije davao nikakve informacije o pojavi električnih udara.Rescorla (1967) eksperimenti sa psima • 1. UP govori da će se pojaviti BP • • • . eksperimentalna situacija: zvuk ……(pauza)+ električni udar = psi se nisu bojali zvuka već tišine. eksperimentalna situacija: psima zadavan električni udar nakon zvučnog podražaja (BP poslije UP) zvuk + električni udar = psi su pokazali strah čim bi čuli zvuk 2. Zaključak: do učenja dolazi samo ako uvjetni podražaj daje neku informaciju o bezuvjetnom.

. • Gestalt – oblik. podrazumijeva cjelovitost u zamjećivanju • Ljudi primjenjuju različita načela opažanja kako bi organizirali.Gestalt psihologija • Znanstvani pristup proučavanju kognitivnih procesa. posebice percepcije (javlja se u Njemačkoj prije I svj. dali značenje svojim zamjedbama. rata). tj.

Gestaltistička načela percepcije .

Geštaltistički principi: odnos lika i pozadine .

Učenje uvidom .

• • • • .Faze u procesu učenja pomoću uvida u situaciju: • faza preparacije – početna faza svjesnosti da se nalazimo u problemnoj situaciji i činimo bezuspješne pokušaje. Rješenjem se problemna situacija uravnotežuje i uklapa u taj širi kontekst. faza inkubacije – napuštanje bezuspješnih aktivnosti faza iluminacije ili uvida – iznenadno javljanje rješenja (aha-efekt). razumijevanje odnosa među elementima situacije faza verifikacije – provjera pronađenog rješenja Subjekt u učenju se susreće sa neuravnoteženom situacijom koja je dio neke šire situacije ili lika (gestalta).

Učenje uvidom u situaciju • Uključuje procese razgradnje i reorganizacije sadržaja i struktura koje se usvajaju.Utvrđivanja i fiksiranja uporišnih točaka gradiva .Otkrivanja bitnih veza i odnosa u materijalu koji učimo . a rezultira primjenom tako stečenog znanja u vrlo širokom rasponu situacija i velikom otpornošću na zaborav.Grupiranja dijelova sadržaja prema smislu . • Sastoji se od: .Logičkog povezivanja dijelova .

mehaničko učenje besmislenog sadržaja . javlja se odjednom ne mora odmah. pa stoga može biti brže od ostalih oblika učenja (ovisno o brzini uvida – učenje s razumijevanjem. • naučeno se uspješno primjenjuje na širok raspon situacija – veća transferna vrijednost (omogućava razlikovanje bitnog od nebitnog i generalizaciju) • doprinosi razvoju kristalizirane inteligencije . tj.imitacija) • nakon uvida se javlja nagli napredak (broj pogrešaka se drastično smanjuje) – a što je dublja obrada informacije to je veća njezina trajnost.Značajke i prednosti učenja uvidom: • odvija po principu sve ili ništa.

ali objašnjenja doprinose npr.Što se učimo uvidom? • Znanja (intelektualne vještine. navike (uvjetovanjem i oponašanjem. zašto je neko ponašanje poželjno?) . kognitivne strategije) • Psihomotorne vještine (ubrzava usvajanje ali ne bez oponašanja i potkrepljenja) • Vrijednosti. stavovi.

.Primjena gestaltističke teorije učenja u školskoj praksi: • usvajanje sadržaja sa razumijevanjem • organizacija nastave tako da učitelji učenike uvode u probleme svog predmeta i tako pobude intelektualnu aktivnost • učitelj vodi izazvanu aktivnost prema uspješnom rješenju problema • inteligentan način poučavanja i učenja. adekvatan čovjekovim mogućnostima. koji osigurava razumijevanje onoga što se uči.

Razvojna linija učenja . .Kasnije neki mehanizam može biti dominantan. javljaju se u pojedinim faza razvoja i dominiraju.Vrste učenja ne postoje kod čovjeka od početka života. ali se ne isključuju već djeluju sinergično .

ne zahtijevaju novo učenje . Utiskivanje . urođeni sklopovi ponašanja .Emocionalna veza novorođenče – majka (skrbnik) .Fiksni obrasci ponašanja – sekvence reakcija uključene u genetsko naslijeđe.Učenje vrste – nenaučeno ponašanje.Razvojna linija učenja 1.

Lorenz .Utiskivanje .

Odrasli: automatizacija jednostavnih motoričkih radnji . osnovne navike i iskustva .Razvojna linija učenja 2.Najjednostavnija vrsta učenja. Faza uvjetovanih refleksa – klasično uvjetovanje .

Javlja se utjecaj svijesti .Moćno sredstvo za oblikovanje i modifikaciju ponašanja kako kod djece tako i kod odraslih . Operantno ili instrumentalno uvjetovanje .Komunikacijski i instrumentalni plač djeteta .Razvojna linija učenja 3.

Mehanizam pokušaja i pogrešaka .Razvojna linija učenja 4.Smisleno učenje .stjecanje vještina i znanja u užem smislu (npr. slaganje oblika u predloške) u novim situacijama kojima se valja prilagoditi kako kod djece tako i kod odraslih .

imitacija. Mehanizam oponašanja ili imitacije (učenja po modelu) .Karakteristično za predškolsku djecu .Razvojna linija učenja 5.Kod mlađe djece . kod odraslih uključuje složene intelektualne funkcije .

Razvojna linija učenja 6. Mehanizam uvida u situaciju – najsloženiji mehanizam karakterističan za učenje odraslih Kod djece se očituje postupno i postaje sve očitiji što se razvoj približava odrasloj dobi Usvajanje znanja u užem smislu .

Pamćenje i učenje Teorija obrade informacija .

Pamćenje je preduvjet za učenje. zadrţavanja i korištenja informacija. • U najuţoj je vezi sa učenjem. PPUUPP • Na pamćenje gledamo kao na: .sposobnost – mjesto gdje se čuvaju informacije .• Pamćenje – mogućnost usvajanja. a učenjem usvajamo informacije prilikom pamćenja.proces – obrade informacija .

strategije dosjećanja informacija ↓ izlazni odgovori . slušno pohrana podraţaji dodirno… informacija paţnja kratkoročno pamćenje radno pamćenje → upravljački procesi: ponavljanje. šifriranje.Dijagram tijeka pronalaţenje Okolinski senzorno dugoročno pamćenje pamćenje ulazni → vidno. → trajna odlučivanje.

Razine pamćenja ispitivanje • razina traga • razina prepoznav anja • razina reprodukcij e • razina automatiza cije Metode za pamćenja • metoda uštede – brţe učenje ''zaboravljenog'' (Sadrţaj koji smo bar 1 pogledali idući put je lakše naučit) sadrţaja. materijal . • prepoznavanje – usporedba zadanog sadrţaja sa već pohranjenim • dosjećanje – teţe.

na temelju stečenog znanja čovjek stvara nova Stjecanje znanja u didaktici se još zove materijalna strana obrazovanja .DODATAK: S obzirom na kvalitetu razlikujemo više stupnjeva znanja: 1.znanje prepoznavanja.znanje reprodukcije.reprodukcija nekog sadrţaja ali ga se ne shvaća 4.znanje prisjećanja.najniţa kvaliteta.znanje operativnosti/ operativno znanjesadrţaj se zna i primjenjuje kreativno/stvaralačko znanje. čovjek se samo sjeća nekih sadrţaja o objektivnoj stvarnosti (nešto su učili ali se ne sjećaju što) 2.identificira se pripadnost nekog sadrţaja ali ih se ne zna objasniti 3.

Uspješnost pamćenja prema mjestu čestice u nizu koji se uči

• neposredno nakon učenja (uspješnost procesa usvajanja) i odgođeno ispitivanje pamćenja (uspješnost zadrţavanja) – efekt novosti – najbolje se dosjećamo čestica sa kraja niza (KP) - efekt prvenstva – bolje dosjećanje čestica sa početka niza (DP) - Restorffov efekt – čestice u sredini označiti kako bi postale uočljive

Uspješnost pamćenja prema mjestu čestice u nizu koji se uči

Vrste pamćenja:
1. prema vrsti materijala: • simboličko – podaci, termini, informacije, pojmovi, pravila – na njemu se temelji stjecanje znanja u uţem smislu • motoričko – brzo i spretno obavljanje radnji i pokreta koji su prethodno usvojene vjeţbanjem. • (teško ih je razdvojiti učenjem simbola stječu se vještine i obrnuto) • logičko – pamćenje smislenog materijala • mehaničko – pamćenje besmislenog

motivacijom .Vrste pamćenja: 2. prema načinu usvajanja: .namjerno . sklonostima.nenamjerno – slučajno .uzrokovano interesima. ţeljama.

dugoročno . prema vremenu zadrţavanja informacija: .Vrste pamćenja: 3.senzorno .kratkoročno .

Senzorno / osjetilno pamćenje • zadrţavanje informacija kratko (do 2 sek) u osjetilima u nepromijenjenom obliku • ehoičko – omogućuje lokalizaciju zvukova u prostoru • ikoničko – gledanje filma .

• Vjeţba 3. korištenjem mnemotehnika.korisna informacija. moţemo ga povećati grupiranjem (1492 – otkriće Amerike).• Funkcije kratkoročnog pamćenja .informacija dovoljna za reakciju – ubod komarca . aktiviranje informacija iz DP kodiranje – priprema informacije za dugoročnu pohranu.informacija se zadrţava onoliko dugo koliko nam treba – pamćenje broja telefona . tj.: kapacitet kratkotrajnog pamćenja kratkoročno / radno pamćenje (do 15ak sek) . mijenja izvorni oblik (svojstveno svakom pojedincu – igra ''pokvarenog telefona'') .nekorisna informacija – odbacivanje • Kapacitet 5-9 čestica.

Dugoročno pamćenje • Trajno pohranjene informacije. širina – broj elemenata među kojima treba naći odnos) • Ponavljanjem se informacije dugoročno pohrane . • Organiziraju se u skladu s kognitivnim shemama (ono prema čemu imamo jak emocionalni odnos jače utječe na selekciju i distorzije) • Trajnost veća što je veća dubina i širina obrade informacija (dubina – kognitivni napor u razumijevanju odnosa.

Tri najčešće strategije su: • ponavljanje (čestica koje se treba zapamtiti) • organizacija (razvrstavanje čestica u pojmovne kategorije: krava. banana. medvjed. jabuka. konj. pas. medvjed. drvo. Mnemotehnike krava. konj. bicikl. banana. pas.Vjeţba 4. zastava. naranča. . kamion. šešir.

trenutačno ili ''blic'' pamćenje – izuzetno dobro zadrţavanje opaţenih detalja neposredno prije. za vrijeme i nakon iznenađujućeg događaja .Vrste dugoročnog pamćenja a) deklarativno – znanje činjenica: • semantičko – znanje činjenice o svijetu • epizodičko – pamćenje događaja b) nedeklarativno ili proceduralno – znanje o tome kako nešto učiniti (simboličko i motoričko) .

Sluţe zadrţavanju sadrţaja koje bismo najvjerojatnije zaboravili.povezati nepovezano . Zadrţavanja I Korištenja informacija • Mnemotehnike – tehnike za poboljšanje pamćenja.naći dobre znakove za .Pamćenje je MUZIKA • …Mogućnost Usvajanja. a nastoji se: .

2-3 minute za besmisleni sadrţaj). izbor najprikladnije strategije zapamćivanja i poznavanje vlastite ''baze podataka’’ • Reminiscencija – pojava poboljšanja reprodukcije u vremenu koje slijedi nakon usvajanja (2-7 dana za smisleni sadrţaj.• Metamemorija – znanje o vlastitom sustavu pamćenja. za uspješno zadrţavanje sadrţaj bi trebalo ponoviti nakon tog perioda • Perseveracija – pojava da nakon prestanka usvajanja dolazi do spontanog obnavljanja sadrţaja koje traje 10ak sekundi .

kod starijih jači učinci interferencije i slabljenje traga • strategije zapamćivanja: do 10 godine dominira mehaničko ponavljanje . se i dob: • senzorno – s dobi se ne mijenja) • kratkotrajno – kapacitet: dob broj čestica 2.5 2 3 3 4.Pamćenje povećava kapacitet i trajanje (2-6 g. kasnije se javlja strukturiranje informacija korištenjem nadređenog pojma i ključne rečenice. . kod prepoznavanja nema razlike (teški zadaci mlađi odrasli bolji nego djeca i stariji).5 4 7 5 10 6 15 i više 8 • iza 50ih počinje opadanje dosjećanje slabije u djece i starijih.

Smetnje pamćenja • Amnezija (retrogradna i anterogradna) • Hipomnezija • Hipermenizija (idiot – savanti.) . fotografsko pamćenje) • Paramnezije (vjeţba 5.

• Znamo da se nakon potresa mozga ne moţemo sjetiti događaja koji su se zbili neposredno prije i to se naziva retrogradna amnezija.• Općenito smanjena mogućnost pamćenja zove se hipomnezija. a poremećaj koji se očituje u pamćenju svih informacija koje se percipiraju zove se hipermnezija. Kod starijih ljudi mogu se pojavljivati laţna sjećanja ili paramnezije. No znatno veći problem je anterogradna amnezija – . koje nastaju tako što se praznine u sjećanju popunjavaju izmišljenim podacima. Tu se ubraja i fenomen „deja vu“ pri čemu imamo dojam da se odvija ono što smo već doţivjeli.

transfer.Pojave koje prate učenje zakonitosti stjecanja znanja. interferencija. oblici znanja. zaboravljanje .

.Oblici znanja • Tradicionalna analiza: a) znanja u užem smislu – opće znanje b) vještine – psihomotorne strukture omogućuju obavljanje neke radnje.

Zakonitosti stjecanja jednostavnih vještina Zakonitosti stjecanja složenih vještina učinak učinak broj ponavljanja broj ponavljanja .

• kognicijsku – raščlambom se upoznaje strukturu pokreta i radnji koje vještina uključuje • asocijacijsku – uvježbavanje pokreta i radnji • automatizacijska – prelazak vještine u naviku Stjecanje vještine u poučavanju: 3 faze .

a izražavaju se u reprodukciji. zakoni. simbolička građa: činjenice.Znanja u užem smislu-opća znanja • prevladava unutarnja – kognitivna komponenta. informacija i sl. pravila. . načela i modeli intelektualnih operacija • usvajanje i zadržavanje sadržaja u verbalnom. pojmovi. prepoznavanju ili generalizaciji i upotrebi podataka. numeričkom ili grafičkom obliku.

operacijska znanja – • • . zahvaćanje uzročno – posljedičnih odnosa. apstrakciju i generalizaciju: kategorije. simboli i sl. faktografska znanja – činjenično znanje: termini. načela. pravila. sintezu.Grginovi varijeteti znanja • 1. pojmovi. teorije 3. interpolacijska znanja – utvrđivanje sličnosti i razlika. 2. uključuje analizu.

Prethodno stečena znanja mogu • olakšavati i ubrzavati proces stjecanja novih znanja – transfer učenja oteţavati i usporavati proces stjecanja novih znanja – negativni transfer ili interferencija nemati nikakav utjecaj na stjecanje novih znanja • • .

KP) • Namjerno zaboravljanje neugodnih sadrţaja (KP) • Nemogućnost pronalaţenja informacija – zbog slabih znakova za dosjećanje (nedovoljno povezana informacija) (DP) . pozitivan transfer –kada već stečena znanja olakšavaju stjecanje novih znanja (OP.KP) • Intereferencija – retroaktivna – novo potire staro i proaktivna – staro učenje ometa novo – zajedno se nazivaju negativni transfer. • Postupno osipanje tragova pamćenja zbog protoka vremena i dolaska novih informacija (OP.Zaboravljanje – gubitak sjećanja koji se očituje u nemogućnosti obnavljanja sadrţaja koji su prethodnim učenjem bili dio čovjekovog iskustva.

Krivulja zaboravljanja .

Zaboravljanje najveće u prvim satima i danima nakon učenja (krivulja zaboravljanja). glasnog mehaničkog usvajanja a najviši kod učenja besmislenog materijala. • ponavljanje započeti kada je zaboravljanje najjače potreban manji broj ponavljanja. zatim kod perceptivno-motoričkog učenja. • manje udubljena krivulja je ako je gradivo prenaučeno (na • . • najmanji gubitak informacija kod usvajanja gradiva s razumijevanjem (uvid u situaciju).

umor. vrsta kodiranja i medijacije.Subjektivni i objektivni faktori učenja i pamćenja • Fiziološki: zdravlje. mentalna kondicija. spol. količina. dubina obrade građe. . sposobnosti) • Karakteristike građe: vrsta. količina kisika. iskustvo. osobine ličnosti • Objektivni ili fizički: temperatura u prostoriji. poznatost. vlaţnost zraka. smislenost • Psihološki: motiviranost. struktura ţivčanog sustava (dispozicije. aktivnost (količina i vrsta). ţivotna dob. vrsta potkrepljenja.

imate li neke posebne trikove koji vam olakšavaju učenje? Jeste li zadovoljni s vlastitim stilom i rezultatima učenja? .vjeţba Ispišite svoje navike u vezi učenja. Učite li redovito ili samo pred ispite. koliko vremena moţete učiti bez odmora. pamtite li lakše na predavanjima ili rješavajući zadatke. učite li sami ili sa kolegama. ujutro ili navečer.

zapisivati. plan • postavljanje ciljeva: od bliţih ka daljnjim • poticanje motivacije: intrinzična + ekstrinzična • učiti s razumijevanjem.Načela racionalne organizacije učenja:tjedni. aktivno učenje: . mjesečni • planiranje učenja: dnevni.svrhovito slušanje .prepričavanjem gradiva .organizacija i strukturiranje informacija . kapacitet pamćenja je ograničen .znati izdvojiti najbitnije .aktivno ponavljati .besmisleni sadržaj mnemotehnički osmišljavati E=mc2 Einstein miriše cvijeta dva) .

udobna. mijenjanje aktivnosti biti aktivan – zapisivati. Na tom mjestu ne bi trebalo biti ništa zanimljivo što bi ti odvlačilo pozornost. umor samokontrola – vrijeme za brigu stanke. dovoljno velik stol. a ne preudobna sjedalica. pomagala zadovoljene sve fiziološke potrebe – gladan. prozračno. • • • • • • osvijetljeno. kapacitet pamćenja je ograničen upoznaj svoj biološki ritam (večernji ili jutarnji .Racionalna organizacija vanjskih prilika učenja poboljšanje koncentracije dobro • mjesto za učenje – samo za učenje. osigurati literaturu.

zahvaćanje biti i povezanosti. osobe sa lošijim intelektualnim sposobnostima • kombinirana metoda – pregled .Temeljne metode učenja (školskih sadrţaja): • globalna metoda – učenje sadrţaja u cjelini. poznati sadrţaj. nov i teţak sadrţaj. jednostavniji zadaci. izostavljanje činjenica i podataka. kompleksni zadaci. malo vremena. osobe sa boljim intelektualnim sposobnostima • parcijalna metoda – podjela sadrţaja na manje cjeline.

. itd... Ovo je vaţno! .Paţnja • predpažnja – automatska – stanje opće pobuđenosti osjetila • pažnja – svjesna i namjerna aktivnost • usmjeravanje • zadržavanje – zapovjedni izričaji (Pazite!. poloţaja.) – promjena obiljeţja podraţaja (glasa. boja) – neobični/ neočekivani podraţaji – emocionalno obojeni podraţaji predah – za podizanje energije.

umor  količina informacija .UZROCI POTEŠKOĆA ZADRŢAVANJA PAŢNJE Unutarnji faktori  dob  hiperaktivnost Okolinski faktori  ometajući podraţaji u okolini (ţamor u razredu ili buka koja dolazi s ulice)  monotoni glas učitelja  teţina gradiva  teškoće u učenju  opća mentalna (ne)sposobnost  emocionalni problemi  bolest.

Opasnosti prilikom učenja • Strah od počinjanja/Odustajanje/Ignoriranje obaveze • Učenje bez razumijevanja i zaboravljanje • Panika: Učenje na brzinu / kaos / nepovezanost • Gubljenje vremena : a) Površno učenje/iluzija naučenog/ prepoznavati ≠ znati b) Posvećivanje previše vremena jednoj stvari / učenje nepotrebnih sadrţaja • Podloţnost različitim distraktorima • Nalaţenje izgovora i opravdanja .

Razvoj jedne mape za učenje .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful