P. 1
Psihologija Ucenja i Poucavanja 1. Kolokvij

Psihologija Ucenja i Poucavanja 1. Kolokvij

|Views: 631|Likes:
Published by matejaTnT

More info:

Published by: matejaTnT on Nov 19, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

02/10/2014

pdf

text

original

Psihologija učenja i poučavanja

Doc.dr.sc. Mira Klarin Mr.sc. Slavica Šimić Šašić

Sadržaj kolegija
• • • •
• •

1.kolokvij , 2.kolokvij


• • • • • • • •

Određenje psihologije učenja i poučavanja (predmet istraživanja, definiranje učenja) Asocijativne teorije učenja (klasično i operantno uvjetovanje) Kognitivne teorije učenja (kognitivni pristup usvajanja početnog čitanja i pisanja) Teorije socijalnog učenja (opservacijsko uvjetovanje, učenje po modelu, učenje identifikacijom, učenje učenjem uloga) Pamćenje (razine pamćenja, podjela pamćenja) Pojave koje prate učenje (zakonitosti stjecanja znanja, transfer, interferencija, zaboravljanje) Individualne karakteristike učenika u procesu poučavanje – učenje (spremnost za školu, sposobnosti, ličnost…) Motivacija Samoregulacija (samoregulirano učenje) Djeca sa posebnim potrebama Individualne karakteristike učitelja u procesu poučavanje – učenje (uspješan učitelj) Metode poučavanja (tradicionalno poučavanje, problemska nastava, grupni rad...) Upravljanje razredom i disciplina Procjena učeničkih znanja Racinalna organizacija u učenju (samostalno učenje)

Literatura
Obavezna: • Grgin, T. (1997). Edukacijska psihologija. Naklada Slap, Jastrebarsko. • Grgin, T. (1996). Školska dokimologija. Školska knjiga, Zagreb. • Zarevski, P. (2000). Psihologija pamćenja i učenja. Naklada Slap, Jastrebarsko. • Vizek-Vidović, V., Vlahović-Štetić, V., Rijavec, M., Miljković, D. (2003). Psihologija obrazovanja. IEP-Vern, Zagreb. Dopunska: • Andrilović, V., Čudina-Obradović, M. (1996). Psihologija učenja i nastave. Školska knjiga, Zagreb. • Čudina-Obradović, M., Težak, D. (1995). Mirotvorni razred. Znamen, Zagreb. • Čudina-Obradović, M.(2004): Kad kraljevna piše kraljeviću – psihološki temelji učenja čitanja i pisanja. Korak po korak, Zagreb. • Desforges, C.(ur) (2001). Uspješno učenje i poučavanje. Educa, Zagreb. • Miljević-Riđički, R., Maleš, D., Rijavec, M. (1999). Odgoj za razvoj. Naklada Slap, Jastrebarsko. • Pastuović, N. (1999). Edukologija. Znamen, Zagreb. • Vlahović Štetić, V. i Vizek Vidović, V.(1998). Kladim se da možeš – psihološki aspekti početnog poučavanja matematike. Korak po korak, Zagreb. • Wood, D.(1995):Kako djeca uče i misle. Educa, Zagreb.

i 16. Izvanredni ispitni rok: 26. 2. rujna 2011. i 18. 4. studenog 2010. 2011. Jesenski ispitni rok: 6.Termini kolokvija i ispita Kolokviji: 23. Zimski ispitni rok: 2. 2. . siječnja 2011. 2011.42011.

1997) • Istražuje i proučava psihološku stranu procesa odgoja i obrazovanja (Vizek-Vidović i sur. Thorndike.L.. Edukacijska psihologija • Bavi se proučavanjem učenja i svega što je s njim u svezi (Grgin. Pedagoška psihologija / Školska psihologija. 1903: Educational psychology) • Psihologija obrazovanja. 2003) • Istražuje učenje i poučavanje • Temeljna i primijenjena znanost .Određenje psihologije učenja i poučavanja • jedna od najstarijih grana psihologije (E.

• pojam širi od obrazovanja i poučavanja • aktivnost koja rezultira stjecanjem određenih znanja.prilagodba životnoj okolini. cjeloživotni proces • cilj . . kao socijalizacije i humanizacije čovjeka. • temeljni proces svakog obrazovanja i odgajanja (edukacije).Učenje je….

Maturacija i učenje ? • Maturacija i učenje međusobno se isprepliću bez jasnih granica. • Maturacija se odnosi na fizičke i fiziološke promjene koje utječu na funkcije • Učenje se odnosi na usvojene promjene koje utječu na funkcije .

Svako prijevremeno poticanje ne daje željene rezultate. javit će se novi oblici ponašanja uz minimalne okolinske stimulanse. Kad maturacijom organizam dostigne funkcionalnu zrelost ili gotovost.Maturacija ili sazrijevanje omogućava učenje Potrebno je određeno razdoblje rasta i sazrijevanja različitih struktura organizma čija zrelost je neophodna za uspješno obavljanje neke aktivnosti. .

Kriteriji za razlikovanje ponašanja koja su posljedica maturacije i onih koji su posljedica učenja PONAŠANJA KOJA SU POSLJEDICA Maturacije: Učenja: -ponašanja zajednička svim pripadnicima iste vrste -javljaju se iznenada -zakonito slijede jedno za drugim (bez preskakanja) -ponašanja individualna (karakteristična za pojedinca) -očituju se postupno -nema zakonitog slijeda ponašanja jednog za drugim .

potrebe. vrijednosti. sklonosti. interesi. obogaćuje pojmovni inventar mišljenja… . norme ponašanja…) • Iz dispozicija se oblikuju sposobnosti. Ličnosti (stavovi.Značaj učenja • Usvajanje vještina • Znanja u užem smislu • Mijenjanje strukture čovjekovih osobina tj. usvaja izražavanje emocija.

Nenamjerno • događa spontano i intuitivno u dnevnom kontekstu • dijete sudjeluje s veseljem i zanimanjem Školsko • događa u školskom okruženju. doživljava se kao mukotrpno i teško. udaljeni od konkretnih aktivnosti • odvojeno od konteksta • usmjereno na mehaničkorutinsko stjecanje znanja • lišeno mogućnosti dubljeg razumijevanja • slaba mogućnost primjene stečenog znanja . Zašto? • apstraktni zadaci.

npr. hodanje.BIHEVIORALNA  učenje je relativno ponašanju koja je (bihevioristi) 3 važna elementa: Definicije učenja trajna promjena u posljedica iskustva  ''relativno trajna'' .razlikovanje naučenih od privremenih promjena u ponašanju (umor. bolest i sl. odnosno maturacijom (proces biološkog sazrijevanja organizma koji omogućuje zakonite promjene. govor.)  ''promjena u ponašanju'' – mora biti vidljiva  ''rezultat vježbe ili iskustva'' – razlikovanje od promjena izazvanih biološkim procesima rasta. Odnos maturacije i učenja: primjeri ‘’divlje djece’’) .

2002) • fenomen skrivenog ili prikrivenog učenja .Definicije učenja KOGNITIVNA • učenje je proces kojim iskustvo ili vježba proizvode promjene u mogućnostima obavljanja određenih aktivnosti (Zarevski.

Teorije učenja • Bihevioralne teorije učenja / asocijativne teorije: a) teorije dodira (klasično uvjetovanje) b) teorije potkrepljenja (operantno uvjetovanje) • Teorije socijalnog učenja • Kognitivne teorije učenja .

Oblici ili mehanizmi učenja: • Učenje klasičnim uvjetovanjem • Učenje instrumentalnim ili operantnim uvjetovanjem • Učenje po modelu ili učenje opažanjem • Učenje uvidom ili kognitivno učenje .

g. žuto – zeleno • princip kontrasta – dan – noć.p.n. dječak – djevojčica – Skolastički način poduke .Rani asocijacionizam • Aristotel (cca 350.e) zamaćivanje=učenje – asocijativni principi: • princip dodira (u vremenu i prostoru) – stol – stolica. grom – munja • princip sličnosti – jabuka – kruška.

Pavlov .Teorija klasičnog uvjetovanja – I.

Faze uvjetovanja Prije uvjetovanja neuvjetovani podražaj hrana u ustima neuvjetova na reakcija neutralni podražaj slinjenje zvuk nema slinjenja Za vrijeme uvjetovanja neuvjetovani podražaj hrana u ustima Nakon uvjetovanja neutralni podražaj zvuk neuvjetovana uvjetovani reakcija podražaj slinjenje zvuk uvjetovana reakcija slinjenje .

i da se u tom vremenskom slijedu više puta ponovi.• Vrsta učenja u kojoj automatski odgovaramo na podražaje koji prije učenja nisu izazivali takvu reakciju • Prirodno nedjelotvoran podražaj (neutralni) uz uvjet da kratko vrijeme prethodi djelotvornom (neuvjetovanom) podražaju. postaje djelotvoran (uvjetni) i izaziva (uvjetnu) reakciju .

Fenomeni koji se vezuju uz klasično uvjetovanje • Gašenje uvjetovanje reakcije – javlja se ako se UP zadaje više puta bez BP • Spontano javljanje (oporavak) – nakon gašenja UR može doći do spontanog javljanja • Generalizacija – pojava kada podražaji slični UP izazivaju UR • Diferencijacija / diskriminacija – javljanje UR na podražaje točno određenog intenziteta • Uvjetovanje višeg reda – oblikovanje nove UR na osnovi prethodno stečene UR .

Uvjetovanje višeg reda 1. Zvuk zvona (UP 1) lučenje sline (UR) 2. Svjetlo (UP 2) lučenje sline (na zvuk) lučenje sline (UR na svjetlo) . Zvuk zvona (UP) svjetlo (NP) 3.

ali se jednako brzo javlja i gašenje • Što je veći broj uparivanja UP i BP veća je vjerojatnost uspostavljanja UR • Ako se UP zadaje nekoliko puta sam prije BP UR se uspostvalja puno teže (spriječavanje straha od škole) .Činitelji koji utječu na uspostavljanje uvjetovane reakcije • UP mora biti prepoznatljiv i dovoljno jak • Uvjetovanje je najdjelotvornije kada se UP zadaje u kratkom vremenskom roku (1-7 s) prije BP • Ako se UP i BP zadaju zajedno UR se javlja vrlo brzo.

Koristi od klasičnog uvjetovanja
Zašto se prilikom ulaska u autobus uhvatimo za rukohvat? • Stvaranje UR je reakcija prilagođavanja (UP daje vremena za pripremu na podražaj koji slijedi) • Generalizacija i diskriminacija predstavljaju osnovu prilagođenog ponašanja; leže u osnovi stvaranja pojmova, koji su nužni za uspješno korištenje informacija iz okoline • Gašenjem UR učimo zanemariti ponovljene podražaje koji ne donose nove informacije ili korist za organizam (gašenje (UP)≠habituacije (BP)

• Sisanje, hvatanje, treptanje, kihanje… • Emocionalne reakcije (strahovi: strah od zubara, od škole i sl., ljubav, mržnja, seksualna uzbuđenost, gađenje prema nekoj vrsti hrane … • Vrijednosti, stavovi, interesi i navike (kupovina proizvoda čije reklamiranje je pratila ugodna glazba; moralni razvoj…) • Vježba 1: opisati slučaj malog Alberta i malog Petra shemom klasičnog uvjetovanja

Ponašanja naučena klasičnim uvjetovanjem

Mali Albert

Mali Albert • BP (glasan zvuk) • BP (glasan zvuk) + NP (igračka štakora) • UP (igračka štakora) BR (strah) BR (strah) UR (strah) .

Mali Peter .

Mali Peter .protuuvjetovanje • UP (zec) • BP (hrana) UR (strah) BR (ugoda) • BP (hrana) + UP (zec) • UP (zec) BR (ugoda) UR (ugoda) .

(mali Peter) • Preplavljivanje .modifikacija ponašanja.Bihevior terapija . – Averzivno uvjetovanje: uspostavljanje nove UR2 koja je suprotna izvornoj UR1. prekida nepoželjne a podupire poželjne oblike ponašanja pomoću sustavne primjene principa učenja • Protuuvjetovanje. 2 vrste: – Sustavna desenzibilizacija: suprotna averzivnom uv.

Operantno ili instrumentalno uvjetovanje • Klasično uvjetovanje organizam je pasivan • Operantno uvjetovanje organizam je aktivan .

kažnjeni odgovor zamjenjuje se onim koji je nagrađen ) .Thorndikeova teorija konekcionizma • Učenje putem pokušaja i pogrešaka. odnosno povećava se vjerojatnost javljanja ponašanja koje dovodi do poželjnih posljedica a smanjuje kada ne dovodi. znatiželja) Učestalosti (ponavljanje) Nedavnosti Efekta (brže usvojimo ono što za nas ima neku vrijednost. podražaj koji se javlja nakon ponašanja utječe na buduće ponašanje • Načela na kojima se temelji učenje: Spremnosti (glad.

.Još neke zakonitosti učenja. kraće učenje više puta – složene vještine i stjecanje znanja • Za efikasno učenje važni vježba i jasna i brza povratna informacija .. • Vještine svladane u potpunosti trajno se zadržavaju i teže se zaboravljaju • Učenje ovisi o broju ponavljanja. ali i o raspodjeli ponavljanja: jednokratno učenje dulje vrijeme – jednostavne vještine.

kazna .Skinner – teorija operatnog uvjetovanja • Operantno uvjetovanje – učenje u kojem se mijenja vjerojatnost pojavljivanja nekog odgovora pod utjecajem posljedica koje proizvodi • Svaka posljedica koja povećava vjerojatnost javljanja ponašanja – potkrepljenje • Posljedica koja smanjuje vjerojatnost javljanja ponašanja .

pohvala. pohvala. zabavi ili igrama.npr. voda. pažnja. novac.stječu se povezivanjem sa već utvrđenim potkrepljivačima (socijalni: osmjeh. ocjene. pažnja.Vrste potkrepljivača • • • • • • Pozitivni – pozitivni događaji koji slijede nakon ponašanja (hrana. simbolički: novac. učinkovitiji su Odgođeni – Primarni – nenaučeni. ocjene) . potkrepljivačke aktivnosti: pristup omiljenim igračkama. nagrade. socijalno prihvaćanje) Negativni . zagrljaj. bol – negativni Sekundarni ili uvjetovani . zagrljaj. bolni podražaji Neposredni – slijede odmah nakon ponašanja. zadovoljavaju naše osnovne potrebe (hrana. prikladna temperatura – pozitivni.

Osnovni načini operantnog uvjetovanja vrsta potkrepljivača potkrepljenje zadano uklonjeno pozitivan potkrepljivač negativan potkrepljivač pozitivno potkrepljenje kazna uklanjanjem (povećava vjeroj. odgovora) kazna primjenom (smanjuje vjeroj. odgovora) (smanjuje vjeroj. odgovora) negativno potkrepljenje (povećava vjeroj. odgovora) .

Posljedice ponašanja Potkrepljenja povećavaju vjerojatnost ponašanja Kazne smanjuju vjerojatnost ponašanja Zadavanjem neugodnih podražaja / pozitivna Uskraćivanjem ugodnih podražaja /negativna Pozitivna zadavanje ugodnih podražaja Negativna uklanjanje neugodnih podražaja Izgovorena riječ – pažnja roditelja Jastuk preko glave uklanja neugodne zvukove Papirići ispod stola – čišćenje cijele sobe Izljev bijesa u dućanu – nema kupnje igračke .

put kad se javi željeno ponašanje bez obzira na protok vremena npr. svaki 3.Pravila potkrepljivanja • Konstantno potkrepljivanje – brzo uspostavljanje odgovora ali i brzo gašenje • Povremeno potkrepljivanje: Postoje četiri moguća rasporeda povremenog potkrepljivanja: a) vremenski raspored (intervalni) 1) POVREMENI PRAVILAN način: b) frekvencijski raspored (omjerni) npr. (najefikasnije) . 7 pa 4 min) raspoređeno u vremenu potkrepljuju se povremeno. i sl. put. nekad 3. svakih 5 min. bez obzira na ponašanje organizma (neefikasno) 2) POVREMENI način: potkrepljenje se daje NEPRAVILAN nesistematski (svakih 2. nekad 5.

.  intenzitet – dobro odmjeriti jačinu kazne. Povećavanje intenziteta kazne obično izaziva navikavanje ili uopće nema efekta. jer jedino takva potiskuje neko ponašanje na duže vrijeme ili zauvijek. izbjegavati isto ponašanje nekad nagrađivati. osigurava stvaranje veze između ponašanja i kazne. Kazna smanjuje nepoželjno ponašanje.Efikasna kazna  ponašanja. a nekad kažnjavati. a nove poželjne oblike ponašanja postižemo potkrepljenjem. Različiti pojedinci različito će reagirati na posljedice.  voditi računa o osobinama pojedinca. vrijeme zadavanja – za vrijeme ili neposredno nakon nepoželjnog  dosljednost – svaki put kad se javi nepoželjno ponašanje. Nagrada ili kazna je subjektivna kategorija i nema jednaku vrijednost za sve pojedince.

lupanje glavom može dovesti do izbjegavanja osobe koja kažnjava ili situacije u kojoj se kažnjava šalje poruku da je agresivno prihvatljiv oblik ponašanja kazuje što su djeca krivo napravila a ne što su umjesto toga mogla napraviti zbog kratkotrajnih efekata negativno potkrepljuje roditelje da kazne i sljedeći put . plača.Fizičko kažnjavanje • • • • • dovodi do boli. izljeva bijesa. poniženja. straha.

12 i 15 minuta.10.Vrste i upotreba operantnog uvjetovanja • Oblikovanje – potkrepljenje približno točnih odgovora (mirno sjedenje učenika 5.7. . golub igra tenis) • Ulančavanje – glazba.pojava da ljudi ili životinje ne poduzimaju akciju koja bi ih uklonila iz neugodne ili bolne situacije ako počnu vjerovati da ne postoji uzročno-posljedična povezanost između njihova ponašanja i ishoda takvih situacija. sport • Tehnika žetona • Programirana nastava • Naučena bespomoćnost .

stavove. • klasično i operantno uvjetovanje važniji u odgoju nego obrazovanju. interese i navike • u obrazovanju brza povratna informacija o točnosti naučenog ima ulogu potkrepljenja i bitna je za njihovo brzo i točno svladavanje. . • Navike: urednost. stil rješavanja problema (upornost. agresivnost) orijentacija ponašanja na postignuće uče se nagrađivanjem i odobravanjem. vještine. odlučnost). način dominantnog društvenog ophođenja (društvenost. konformizam. vrijednosti.Operantnim uvjetovanjem učimo: • znanja.

manje kažnjavanja pažljivo izabrati nagradu poticati generalizaciju i diskriminaciju davati jasne povratne informacije oblikovati željena ponašanja davati upute za prikladna ponašanja pripremiti učenike za stresnu situaciju ispitivanje započeti lakšim pitanjima • Zadatak 2. Zarevski).. Učinci roditeljskog i učiteljskog kažnjavanja (Vasta i sur.Uvjetovanje u školi • • • • • • • • • sigurna i ugodna okolina više potkrepljivanja. .

Teorija socijalnog učenja kombinacija kognitivnog i bihevioralnog • Veliki dio učenja događa se u interakciji pojedinca i okoline • Učenje opažanjem događa se kada je ponašanje opažača pod utjecajem opažanja ponašanja modela. Bandure • On prihvaća većinu postavki bihevioralnih teorija učenja ali sadrži i elemente kognitivnih teorija: neki procesi učenja pod utjecajem su kognitivnih sposobnosti • Recipročni determinizam ponašanje osoba okolina . • Učenje opažanjem ili socijalno učenje temelji se na radu A.

.vrsta štedljivog operantnog uvjetovanja ) i samopotkrepljenja • Temelji se i na složenim kognitivnim procesima: osoba je motivirana za učenje promatranog ponašanja jer očekuje da će i sama biti nagrađena za isto ponašanje u jednakim prilikama. supstitucijskog (kada je potkrepljen model .Učenje opažanjem • Brži i jeftiniji način učenja • Zbog važnosti za preživljavanje pretpostavlja se da je genetski određeno • Oponašanja nema bez potkrepljenja: neposrednog.

djelovanje okoline u smislu davanja potkrepljenja ili kazni što određuje vjerojatnost javljanja ponašanja. Pažnja se obraća na modele koji su privlačni. uspješni. zanimljivi i popularni. Zadržavanje – zapamćivanje opaženih sadržaja. Motivacija . Reprodukcija – izvođenje zapaženih akcija. .Bandurin model učenja opažanjem Usmjeravanje pažnje – uočavanje nečeg u okolini. U ovoj fazi usklađuju se ponašanja sa ponašanjem modela.

Načini učenja po modelu (prema Zarevskom. 1995): • modeliranje – promatranje živog modela koji nastoji utjecati (modelirati) ponašanje onoga koji promatra (treneri u različitim sportovima) • imitacija – oponašanje modela bez razumijevanja čemu služi ponašanje (‘’bubanje’’) • učenje promatranjem / opservacijsko učenje– oponašanje ponašanja uzimajući u obzir posljedice ponašanja modela (Bobo klaun) (model ne mora znati da je promatran) • simboličko učenje – učenje na osnovi opisa koji daje model .

uključujući i Bobo lutku.Opservacijsko učenje • Djeca su promatrala model kako se agresivno ponaša prema lutki zvanoj Bobo. • Zatim se djecu pustilo u sobu s igračkama. • Da li su djeca imitirala ponašanje modela? . • U različitim situacijama model je nagrađen odnosno kažnjen za svoje ponašanje.

Opservacijsko učenje .

Opservacijsko učenje .

.Razlozi za učenje po modelu: • relativno jednostavan i najmanje naporan način učenja • usvajaju se konformistička ponašanja koja društvena okolina podražava • zadovoljava potrebu za identifikacijom s osobama priznatog socijalnog ugleda i položaja.

Učinkovitost modela • opažena sličnost • opažena kompetentnost • osobine ličnosti promatrača .

Učenje po modelu povezano je sa nekoliko činitelja • usmjerenost pažnje na ponašanje modela • bliske osobe su nam najčešće modeli • viši status modela veća vjerojatnost modeliranja • suprotno ponašanje važnih modela izaziva kognitivni nesklad .

Kognitivne teorije učenja • Teorije uvjetovanja uglavnom zanemaruju kognitivne procese. Oni vide ljude kao bića koja traže informacije. sheme.služi za riješavanje problema • PRIKRIVENO učenje . koriste i pojmove kao što su mentalne strukture. mišljenje • P→K→R podražaj kognitiv. • Velika potreba za ovakvim oblikom učenja (složeni organizmi duguju preživljavanje i razvoj kognitivnom učenju) jer rezultira općim znanjem koje je primjenjivo na širok raspon različitih situacija • Kognitivni psiholozi. Proces reakcija • kognitivna mapa – primjer skrivenog ili latentnog učenja • Kog. Mapa je opća predodžba o prostoru.učenje se ne iskazuje u ponašanju . odmjeravaju podatke i donose odluke. osim pojmova kao što su asocijacije i potkrepljenja. tj. • Učenje uvidom u situaciju . Inteligentno učenje – prevladavaju viši kognitivni procesi. obrasci i obrada informacija.

Tolmanova koncepcija učenja – prijelazno shvaćanje od asociacionističkog ka kognitivističkom • organizam uči i bez potkrepljenja • Tri skupine štakora učile labirint u 15 dana a) Nikad na cilju nisu nalazili hranu. zadnji dan 2 greške c) 10. dan 9 grešaka.Štakori stvorili kognitivnu mapu.Reakcija određena značenjem situacije. dan 7 grešaka. . 1. učenje se ne iskazuje u ponašanju – skriveno učenje . 12. 1. dana dobili hranu. dan 9 grešaka. 1. 11. dana nisu dobivali hranu. dan 10 grešaka. zadnji dan 7 grešaka b) Uvijek na cilju nalazili hranu. dana 2 pogreške . 10. a ne samim podražajem.

eksperimentalna situacija: zvuk ……(pauza)+ električni udar = psi se nisu bojali zvuka već tišine. jer je električni udar mogao uslijediti svakog časa 3. UP govori da će se pojaviti BP • • • .Rescorla (1967) eksperimenti sa psima • 1. eksperimentalna situacija: podražaji zadavani u slučajnim intervalima = zvuk nije izazvao strah jer nije davao nikakve informacije o pojavi električnih udara. eksperimentalna situacija: psima zadavan električni udar nakon zvučnog podražaja (BP poslije UP) zvuk + električni udar = psi su pokazali strah čim bi čuli zvuk 2. Zaključak: do učenja dolazi samo ako uvjetni podražaj daje neku informaciju o bezuvjetnom.

Gestalt psihologija • Znanstvani pristup proučavanju kognitivnih procesa. • Gestalt – oblik. dali značenje svojim zamjedbama. tj. podrazumijeva cjelovitost u zamjećivanju • Ljudi primjenjuju različita načela opažanja kako bi organizirali. posebice percepcije (javlja se u Njemačkoj prije I svj. . rata).

Gestaltistička načela percepcije .

Geštaltistički principi: odnos lika i pozadine .

Učenje uvidom .

Rješenjem se problemna situacija uravnotežuje i uklapa u taj širi kontekst.Faze u procesu učenja pomoću uvida u situaciju: • faza preparacije – početna faza svjesnosti da se nalazimo u problemnoj situaciji i činimo bezuspješne pokušaje. • • • • . faza inkubacije – napuštanje bezuspješnih aktivnosti faza iluminacije ili uvida – iznenadno javljanje rješenja (aha-efekt). razumijevanje odnosa među elementima situacije faza verifikacije – provjera pronađenog rješenja Subjekt u učenju se susreće sa neuravnoteženom situacijom koja je dio neke šire situacije ili lika (gestalta).

Učenje uvidom u situaciju • Uključuje procese razgradnje i reorganizacije sadržaja i struktura koje se usvajaju.Grupiranja dijelova sadržaja prema smislu .Logičkog povezivanja dijelova . a rezultira primjenom tako stečenog znanja u vrlo širokom rasponu situacija i velikom otpornošću na zaborav. • Sastoji se od: .Utvrđivanja i fiksiranja uporišnih točaka gradiva .Otkrivanja bitnih veza i odnosa u materijalu koji učimo .

tj. javlja se odjednom ne mora odmah. mehaničko učenje besmislenog sadržaja .imitacija) • nakon uvida se javlja nagli napredak (broj pogrešaka se drastično smanjuje) – a što je dublja obrada informacije to je veća njezina trajnost.Značajke i prednosti učenja uvidom: • odvija po principu sve ili ništa. • naučeno se uspješno primjenjuje na širok raspon situacija – veća transferna vrijednost (omogućava razlikovanje bitnog od nebitnog i generalizaciju) • doprinosi razvoju kristalizirane inteligencije . pa stoga može biti brže od ostalih oblika učenja (ovisno o brzini uvida – učenje s razumijevanjem.

ali objašnjenja doprinose npr.Što se učimo uvidom? • Znanja (intelektualne vještine. kognitivne strategije) • Psihomotorne vještine (ubrzava usvajanje ali ne bez oponašanja i potkrepljenja) • Vrijednosti. zašto je neko ponašanje poželjno?) . navike (uvjetovanjem i oponašanjem. stavovi.

adekvatan čovjekovim mogućnostima.Primjena gestaltističke teorije učenja u školskoj praksi: • usvajanje sadržaja sa razumijevanjem • organizacija nastave tako da učitelji učenike uvode u probleme svog predmeta i tako pobude intelektualnu aktivnost • učitelj vodi izazvanu aktivnost prema uspješnom rješenju problema • inteligentan način poučavanja i učenja. koji osigurava razumijevanje onoga što se uči. .

Vrste učenja ne postoje kod čovjeka od početka života. ali se ne isključuju već djeluju sinergično . . javljaju se u pojedinim faza razvoja i dominiraju.Kasnije neki mehanizam može biti dominantan.Razvojna linija učenja .

Utiskivanje .Emocionalna veza novorođenče – majka (skrbnik) . urođeni sklopovi ponašanja .Fiksni obrasci ponašanja – sekvence reakcija uključene u genetsko naslijeđe.Razvojna linija učenja 1.Učenje vrste – nenaučeno ponašanje. ne zahtijevaju novo učenje .

Utiskivanje .Lorenz .

Faza uvjetovanih refleksa – klasično uvjetovanje .Najjednostavnija vrsta učenja.Razvojna linija učenja 2.Odrasli: automatizacija jednostavnih motoričkih radnji . osnovne navike i iskustva .

Razvojna linija učenja 3. Operantno ili instrumentalno uvjetovanje .Moćno sredstvo za oblikovanje i modifikaciju ponašanja kako kod djece tako i kod odraslih .Komunikacijski i instrumentalni plač djeteta .Javlja se utjecaj svijesti .

slaganje oblika u predloške) u novim situacijama kojima se valja prilagoditi kako kod djece tako i kod odraslih . Mehanizam pokušaja i pogrešaka .stjecanje vještina i znanja u užem smislu (npr.Razvojna linija učenja 4.Smisleno učenje .

Karakteristično za predškolsku djecu .Kod mlađe djece . kod odraslih uključuje složene intelektualne funkcije . Mehanizam oponašanja ili imitacije (učenja po modelu) .Razvojna linija učenja 5.imitacija.

Razvojna linija učenja 6. Mehanizam uvida u situaciju – najsloženiji mehanizam karakterističan za učenje odraslih Kod djece se očituje postupno i postaje sve očitiji što se razvoj približava odrasloj dobi Usvajanje znanja u užem smislu .

Pamćenje i učenje Teorija obrade informacija .

a učenjem usvajamo informacije prilikom pamćenja. zadrţavanja i korištenja informacija.proces – obrade informacija . • U najuţoj je vezi sa učenjem. Pamćenje je preduvjet za učenje. PPUUPP • Na pamćenje gledamo kao na: .• Pamćenje – mogućnost usvajanja.sposobnost – mjesto gdje se čuvaju informacije .

slušno pohrana podraţaji dodirno… informacija paţnja kratkoročno pamćenje radno pamćenje → upravljački procesi: ponavljanje.Dijagram tijeka pronalaţenje Okolinski senzorno dugoročno pamćenje pamćenje ulazni → vidno. šifriranje. → trajna odlučivanje. strategije dosjećanja informacija ↓ izlazni odgovori .

• prepoznavanje – usporedba zadanog sadrţaja sa već pohranjenim • dosjećanje – teţe.Razine pamćenja ispitivanje • razina traga • razina prepoznav anja • razina reprodukcij e • razina automatiza cije Metode za pamćenja • metoda uštede – brţe učenje ''zaboravljenog'' (Sadrţaj koji smo bar 1 pogledali idući put je lakše naučit) sadrţaja. materijal .

znanje prisjećanja. čovjek se samo sjeća nekih sadrţaja o objektivnoj stvarnosti (nešto su učili ali se ne sjećaju što) 2.najniţa kvaliteta.znanje reprodukcije.na temelju stečenog znanja čovjek stvara nova Stjecanje znanja u didaktici se još zove materijalna strana obrazovanja .znanje prepoznavanja.reprodukcija nekog sadrţaja ali ga se ne shvaća 4.identificira se pripadnost nekog sadrţaja ali ih se ne zna objasniti 3.DODATAK: S obzirom na kvalitetu razlikujemo više stupnjeva znanja: 1.znanje operativnosti/ operativno znanjesadrţaj se zna i primjenjuje kreativno/stvaralačko znanje.

Uspješnost pamćenja prema mjestu čestice u nizu koji se uči

• neposredno nakon učenja (uspješnost procesa usvajanja) i odgođeno ispitivanje pamćenja (uspješnost zadrţavanja) – efekt novosti – najbolje se dosjećamo čestica sa kraja niza (KP) - efekt prvenstva – bolje dosjećanje čestica sa početka niza (DP) - Restorffov efekt – čestice u sredini označiti kako bi postale uočljive

Uspješnost pamćenja prema mjestu čestice u nizu koji se uči

Vrste pamćenja:
1. prema vrsti materijala: • simboličko – podaci, termini, informacije, pojmovi, pravila – na njemu se temelji stjecanje znanja u uţem smislu • motoričko – brzo i spretno obavljanje radnji i pokreta koji su prethodno usvojene vjeţbanjem. • (teško ih je razdvojiti učenjem simbola stječu se vještine i obrnuto) • logičko – pamćenje smislenog materijala • mehaničko – pamćenje besmislenog

motivacijom .uzrokovano interesima. prema načinu usvajanja: .Vrste pamćenja: 2.namjerno . ţeljama.nenamjerno – slučajno . sklonostima.

senzorno .dugoročno .kratkoročno . prema vremenu zadrţavanja informacija: .Vrste pamćenja: 3.

Senzorno / osjetilno pamćenje • zadrţavanje informacija kratko (do 2 sek) u osjetilima u nepromijenjenom obliku • ehoičko – omogućuje lokalizaciju zvukova u prostoru • ikoničko – gledanje filma .

informacija dovoljna za reakciju – ubod komarca . tj.korisna informacija.: kapacitet kratkotrajnog pamćenja kratkoročno / radno pamćenje (do 15ak sek) . aktiviranje informacija iz DP kodiranje – priprema informacije za dugoročnu pohranu.nekorisna informacija – odbacivanje • Kapacitet 5-9 čestica.• Funkcije kratkoročnog pamćenja . korištenjem mnemotehnika.informacija se zadrţava onoliko dugo koliko nam treba – pamćenje broja telefona . • Vjeţba 3. moţemo ga povećati grupiranjem (1492 – otkriće Amerike). mijenja izvorni oblik (svojstveno svakom pojedincu – igra ''pokvarenog telefona'') .

širina – broj elemenata među kojima treba naći odnos) • Ponavljanjem se informacije dugoročno pohrane . • Organiziraju se u skladu s kognitivnim shemama (ono prema čemu imamo jak emocionalni odnos jače utječe na selekciju i distorzije) • Trajnost veća što je veća dubina i širina obrade informacija (dubina – kognitivni napor u razumijevanju odnosa.Dugoročno pamćenje • Trajno pohranjene informacije.

drvo. naranča. medvjed. medvjed. Mnemotehnike krava. bicikl. banana. konj. pas. konj. kamion.Vjeţba 4. jabuka. . pas. banana. šešir. Tri najčešće strategije su: • ponavljanje (čestica koje se treba zapamtiti) • organizacija (razvrstavanje čestica u pojmovne kategorije: krava. zastava.

za vrijeme i nakon iznenađujućeg događaja .Vrste dugoročnog pamćenja a) deklarativno – znanje činjenica: • semantičko – znanje činjenice o svijetu • epizodičko – pamćenje događaja b) nedeklarativno ili proceduralno – znanje o tome kako nešto učiniti (simboličko i motoričko) .trenutačno ili ''blic'' pamćenje – izuzetno dobro zadrţavanje opaţenih detalja neposredno prije.

Pamćenje je MUZIKA • …Mogućnost Usvajanja. Zadrţavanja I Korištenja informacija • Mnemotehnike – tehnike za poboljšanje pamćenja. Sluţe zadrţavanju sadrţaja koje bismo najvjerojatnije zaboravili.povezati nepovezano .naći dobre znakove za . a nastoji se: .

• Metamemorija – znanje o vlastitom sustavu pamćenja. 2-3 minute za besmisleni sadrţaj). izbor najprikladnije strategije zapamćivanja i poznavanje vlastite ''baze podataka’’ • Reminiscencija – pojava poboljšanja reprodukcije u vremenu koje slijedi nakon usvajanja (2-7 dana za smisleni sadrţaj. za uspješno zadrţavanje sadrţaj bi trebalo ponoviti nakon tog perioda • Perseveracija – pojava da nakon prestanka usvajanja dolazi do spontanog obnavljanja sadrţaja koje traje 10ak sekundi .

5 2 3 3 4. kod prepoznavanja nema razlike (teški zadaci mlađi odrasli bolji nego djeca i stariji). kod starijih jači učinci interferencije i slabljenje traga • strategije zapamćivanja: do 10 godine dominira mehaničko ponavljanje . . kasnije se javlja strukturiranje informacija korištenjem nadređenog pojma i ključne rečenice.Pamćenje povećava kapacitet i trajanje (2-6 g.5 4 7 5 10 6 15 i više 8 • iza 50ih počinje opadanje dosjećanje slabije u djece i starijih. se i dob: • senzorno – s dobi se ne mijenja) • kratkotrajno – kapacitet: dob broj čestica 2.

Smetnje pamćenja • Amnezija (retrogradna i anterogradna) • Hipomnezija • Hipermenizija (idiot – savanti.) . fotografsko pamćenje) • Paramnezije (vjeţba 5.

Kod starijih ljudi mogu se pojavljivati laţna sjećanja ili paramnezije. koje nastaju tako što se praznine u sjećanju popunjavaju izmišljenim podacima. No znatno veći problem je anterogradna amnezija – . • Znamo da se nakon potresa mozga ne moţemo sjetiti događaja koji su se zbili neposredno prije i to se naziva retrogradna amnezija. Tu se ubraja i fenomen „deja vu“ pri čemu imamo dojam da se odvija ono što smo već doţivjeli. a poremećaj koji se očituje u pamćenju svih informacija koje se percipiraju zove se hipermnezija.• Općenito smanjena mogućnost pamćenja zove se hipomnezija.

interferencija. oblici znanja. zaboravljanje . transfer.Pojave koje prate učenje zakonitosti stjecanja znanja.

Oblici znanja • Tradicionalna analiza: a) znanja u užem smislu – opće znanje b) vještine – psihomotorne strukture omogućuju obavljanje neke radnje. .

Zakonitosti stjecanja jednostavnih vještina Zakonitosti stjecanja složenih vještina učinak učinak broj ponavljanja broj ponavljanja .

• kognicijsku – raščlambom se upoznaje strukturu pokreta i radnji koje vještina uključuje • asocijacijsku – uvježbavanje pokreta i radnji • automatizacijska – prelazak vještine u naviku Stjecanje vještine u poučavanju: 3 faze .

numeričkom ili grafičkom obliku. simbolička građa: činjenice. pojmovi. pravila. zakoni. prepoznavanju ili generalizaciji i upotrebi podataka. informacija i sl.Znanja u užem smislu-opća znanja • prevladava unutarnja – kognitivna komponenta. načela i modeli intelektualnih operacija • usvajanje i zadržavanje sadržaja u verbalnom. . a izražavaju se u reprodukciji.

načela. interpolacijska znanja – utvrđivanje sličnosti i razlika. zahvaćanje uzročno – posljedičnih odnosa. faktografska znanja – činjenično znanje: termini. operacijska znanja – • • . simboli i sl. teorije 3.Grginovi varijeteti znanja • 1. uključuje analizu. apstrakciju i generalizaciju: kategorije. sintezu. pojmovi. 2. pravila.

Prethodno stečena znanja mogu • olakšavati i ubrzavati proces stjecanja novih znanja – transfer učenja oteţavati i usporavati proces stjecanja novih znanja – negativni transfer ili interferencija nemati nikakav utjecaj na stjecanje novih znanja • • .

pozitivan transfer –kada već stečena znanja olakšavaju stjecanje novih znanja (OP.Zaboravljanje – gubitak sjećanja koji se očituje u nemogućnosti obnavljanja sadrţaja koji su prethodnim učenjem bili dio čovjekovog iskustva.KP) • Intereferencija – retroaktivna – novo potire staro i proaktivna – staro učenje ometa novo – zajedno se nazivaju negativni transfer. • Postupno osipanje tragova pamćenja zbog protoka vremena i dolaska novih informacija (OP.KP) • Namjerno zaboravljanje neugodnih sadrţaja (KP) • Nemogućnost pronalaţenja informacija – zbog slabih znakova za dosjećanje (nedovoljno povezana informacija) (DP) .

Krivulja zaboravljanja .

Zaboravljanje najveće u prvim satima i danima nakon učenja (krivulja zaboravljanja). • ponavljanje započeti kada je zaboravljanje najjače potreban manji broj ponavljanja. • najmanji gubitak informacija kod usvajanja gradiva s razumijevanjem (uvid u situaciju). zatim kod perceptivno-motoričkog učenja. glasnog mehaničkog usvajanja a najviši kod učenja besmislenog materijala. • manje udubljena krivulja je ako je gradivo prenaučeno (na • .

količina. aktivnost (količina i vrsta). osobine ličnosti • Objektivni ili fizički: temperatura u prostoriji. vrsta potkrepljenja.Subjektivni i objektivni faktori učenja i pamćenja • Fiziološki: zdravlje. struktura ţivčanog sustava (dispozicije. dubina obrade građe. umor. vrsta kodiranja i medijacije. poznatost. vlaţnost zraka. iskustvo. spol. sposobnosti) • Karakteristike građe: vrsta. . ţivotna dob. mentalna kondicija. smislenost • Psihološki: motiviranost. količina kisika.

pamtite li lakše na predavanjima ili rješavajući zadatke. imate li neke posebne trikove koji vam olakšavaju učenje? Jeste li zadovoljni s vlastitim stilom i rezultatima učenja? . učite li sami ili sa kolegama. koliko vremena moţete učiti bez odmora.vjeţba Ispišite svoje navike u vezi učenja. Učite li redovito ili samo pred ispite. ujutro ili navečer.

prepričavanjem gradiva .aktivno ponavljati . plan • postavljanje ciljeva: od bliţih ka daljnjim • poticanje motivacije: intrinzična + ekstrinzična • učiti s razumijevanjem.organizacija i strukturiranje informacija .svrhovito slušanje . kapacitet pamćenja je ograničen .zapisivati.besmisleni sadržaj mnemotehnički osmišljavati E=mc2 Einstein miriše cvijeta dva) .znati izdvojiti najbitnije .Načela racionalne organizacije učenja:tjedni. mjesečni • planiranje učenja: dnevni. aktivno učenje: .

• • • • • • osvijetljeno. osigurati literaturu. kapacitet pamćenja je ograničen upoznaj svoj biološki ritam (večernji ili jutarnji . a ne preudobna sjedalica. pomagala zadovoljene sve fiziološke potrebe – gladan. udobna. mijenjanje aktivnosti biti aktivan – zapisivati. dovoljno velik stol. umor samokontrola – vrijeme za brigu stanke. prozračno.Racionalna organizacija vanjskih prilika učenja poboljšanje koncentracije dobro • mjesto za učenje – samo za učenje. Na tom mjestu ne bi trebalo biti ništa zanimljivo što bi ti odvlačilo pozornost.

osobe sa lošijim intelektualnim sposobnostima • kombinirana metoda – pregled . izostavljanje činjenica i podataka. zahvaćanje biti i povezanosti. poznati sadrţaj. osobe sa boljim intelektualnim sposobnostima • parcijalna metoda – podjela sadrţaja na manje cjeline. kompleksni zadaci. malo vremena.Temeljne metode učenja (školskih sadrţaja): • globalna metoda – učenje sadrţaja u cjelini. jednostavniji zadaci. nov i teţak sadrţaj.

poloţaja. boja) – neobični/ neočekivani podraţaji – emocionalno obojeni podraţaji predah – za podizanje energije. itd. ..) – promjena obiljeţja podraţaja (glasa.Paţnja • predpažnja – automatska – stanje opće pobuđenosti osjetila • pažnja – svjesna i namjerna aktivnost • usmjeravanje • zadržavanje – zapovjedni izričaji (Pazite!.. Ovo je vaţno! .

umor  količina informacija .UZROCI POTEŠKOĆA ZADRŢAVANJA PAŢNJE Unutarnji faktori  dob  hiperaktivnost Okolinski faktori  ometajući podraţaji u okolini (ţamor u razredu ili buka koja dolazi s ulice)  monotoni glas učitelja  teţina gradiva  teškoće u učenju  opća mentalna (ne)sposobnost  emocionalni problemi  bolest.

Opasnosti prilikom učenja • Strah od počinjanja/Odustajanje/Ignoriranje obaveze • Učenje bez razumijevanja i zaboravljanje • Panika: Učenje na brzinu / kaos / nepovezanost • Gubljenje vremena : a) Površno učenje/iluzija naučenog/ prepoznavati ≠ znati b) Posvećivanje previše vremena jednoj stvari / učenje nepotrebnih sadrţaja • Podloţnost različitim distraktorima • Nalaţenje izgovora i opravdanja .

Razvoj jedne mape za učenje .

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->