Uticaj svjetske krize na ekonomiju BiH

četvrtak, 11 Mart 2010 09:43

Otvorenost tržišta, slobodna trgovina, međunarodni finansijski tokovi, kao i drugi faktori, povezuju međusobno ekonomije u cijelom Svijetu. Dolazak ekonomske krize, koja se prvo pojavila u SAD-u, odakle se proširila na ostatak svijeta, ozbiljno je uzdrmala mnoge zemlje, dovodeći do recesije. Izuzetak nisu ni zemlje regiona, pa tako i BiH. Pojava recesije se naprije odražava na padu ekonomske aktivnost, gubitku radnih mjesta, odnosnu padu zaposlenosti, koja opet dovodi do smanjenja domaćeg proizvoda. Prije svega, potrebno je da pogledamo makroekonomsku poziciju BiH prije izbijanja krize. Nju u dužem periodu karakteriše izraziti deficit na računu tekućih plaćanja, uzrokovan deficitom u vanjskoj trgovini. Ova pojava ukazuje na tri činjenice:

- Potrošnja u BiH je značajno veća od proizvodnje, pri čemu se višak proizvodnje finansira iz inostranih izvora (strana ulaganja, krediti, doznake) - Prevelika potrošnja je povezana sa pregrijanom tražnjom - Visoki rast GDP-a posljednjih godina je u uskoj vezi sa visokom tražnjom koju stvaranju i domaći i strani izvori.

Posljedice svjetske krize po BiH su:

- Nelikvidnost stranih tržišta je dovela do smanjenja priliva sredstava u BiH - Smanjeni priliv sredstava dovodi u pitanje finansiranje deficita tekućeg računa. Kao posljedica dolazi do pritiska na devizne rezerve i smanjenja tekuće potrošnje - Smanjenje potrošnje direktno utiče na proizvodnju, tj. na rast privrede - Slabljenje konkurentnosti ekonomije BiH. Pritisak stranih proizvođaća za plasman na naše tržište i slabljenje izvoznih potencijala - Posljedica nabrojanog jeste usporavanje ili zaustavljanje privredne aktivnosti, što direktno utiče na zaposlenost, životni standard i sl.

1/3

u istom periodu bez zaposlenja ostalo blizu 50. predstavlja povredu Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima u BIH (Sl. kako bi se pomoglo socijalnim kategorijama. kao najvažnije sastavnice GDP-a u BiH. neminovno je dovelo i do smanjenja samog GDP-a.glasnik BiH. ili navođenja izvora. kako na prihodovnu. Pad lične potrošnje je direktno doveo i do smanjenja priliva u budžete od PDV-a. Povećanje broja nezaposlenih je dovelo do dodatnog pritiska na budžete. To nam u ovom slučaju pokazuje da je GDP u BiH. Ovo nam pokazuje da je pod uticajem svjetske krize. povećanje nezaposlenosti od 1% dovodi do smanjenja stvarnog GDP-a od 2% u odnosu na potencijalni. godine. Prema analizama. U sektorima koji čine gotovo polovicu zaposlenih (sektori prerađivačke industrije. koji je potvrđen i u praksi. pa sve do kraja 2009. trgovine na veliko i malo i građevinarstvo) je došlo do najvećih negativnih efekata po zaposlenost.164 ljudi. 11 Mart 2010 09:43 Da bi tačno izmjerili uticaj svjetske krize na pad GDP-a u BiH. U tom istom periodu. Smanjenje prihoda je posljedica smanjenog priliva od PDV-a. smanjen za oko 500 miliona KM. godine. uzrokovane rastom nezaposlenosti. prije svega u prerađivačkoj industriji i metalurgiji. da bi vrhunac dostigla u novembru 2008. što je pad između 3-4% u odnosu na 2008. Prema Okunovom zakonu. da se nezaposlenost povećala za 27. godinu.164 ljudi. Povećanje nezaposlenosti je uticalo na pad lične potrošnje. zaposlenost je u konstantnom padu.ba Napomena: Tekst objavljen na ovoj stranici je vlasništvo autora i Udruženja ekonomista „Academic“. 7/02) 2/3 . Ukoliko želite saznati više o analizama koje radi Udruženje ekonomista "Academic". koji je opet manji zbog smanjenja potrošnje. Moglo bi se reći da je to prelomni trenutak kada se kriza počinje odražavati na BiH. Ako uzmemo u analizu zvanični podatak Agencije za statistiku BiH.Uticaj svjetske krize na ekonomiju BiH četvrtak. To nas upravo dovodi do cifre od 3-4% pada GDP-a. što je u konačnici dovelo do pada GDP-a. Ovaj podatak treba uzeti sa rezervom. Svako neovlašteno kopiranje. BiH je smanjivala nezaposlenost u posljednjih nekoliko godina. Predpostavlja se da je u BiH. Smanjenje potrošnje. potrebno je da prvo da kvantificiramo povećanje nezaposlenosti u BiH. posto veliki dio stanovništva radi na crno. čime je dvostruko izvršen pritisak na budžete. taj je pad mogao iznositi i gotovo milijardu KM. registrovana nezaposlenost se povećala za  27. koji su u prosjeku imali plaću od 791 KM.000.000 ljudi. možete nam se obratiti putem e-maila: info@academic. koliko je prognozirano prema posljednjim projekcijama državnih institucija. Dodatni problem se javio u smanjenju prihoda u budžetima. tako i rashodovnu stranu. Najveći broj zaposlenih je ostao bez posla u sektorima koji se bave izvozom. kao i direktnih poreza. došlo do povećanja nezaposlenosti u BiH. usljed smanjenja potrošnje. može se zaključiti da je u godini dana došlo do pada potrošnje oko 250 miliona KM. Ako bi pak uključili podatak da je rast nezaposlenosti bio 50. onda bi mogli govoriti o padu GDP-a za oko 1 milijardu KM. tako da je pad zaposlenosti mnogo veći. godine od kada zaposlenost počinje da pada. Od novembra 2008. preuzimanje ili emitovanje ovog teksta. bez prethodne dozvole autora.

Uticaj svjetske krize na ekonomiju BiH četvrtak. 11 Mart 2010 09:43 3/3 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful