P. 1
Biljeske - Lektira - PDIK 1

Biljeske - Lektira - PDIK 1

4.14

|Views: 19,598|Likes:
Published by api-3814850

More info:

Published by: api-3814850 on Oct 17, 2008
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

03/18/2014

pdf

text

original

Bilješke: LEKTIRA POVIJEST DRAME I KAZALIŠTA 1

I. i II. semestar

Frana Marija Vranković

1

1. ESHIL: AGAMEMNON (3) 2. ESHIL: HOEFORE (4) 3. ESHIL: EUMENIDE (5) 4. SOFOKLO: ELEKTRA (6) 5. SOFOKLO: KRALJ EDIP (7) 6. SOFOKLO: ANTIGONA (9) 7. EURIPID: MEDEJA (10) 8. EURIPID: ELEKTRA (12) 9. MEANDAR: ŠTIT (13) 10. PLAUT: ŠKRTAC (14) 11. PLAUT: HVALIŠA (16) 12. TERENCIJE: BRAĆA (17) 13. SENEKA: MEDEJA (19) 14. MUKA SVETE MARGARITE (21) 15. DRŽIĆ: SKUP (22) 16. GUNDULIĆ: DUBRAVKA (24) 17. VOJNOVIĆ: SUTON (25) 18. KAMOV: ORGIJE MONAHA (26) 19. KRLEŽA: VUČJAK (27) 20. KRLEŽA: LEDA (28) 21. ŠNAJDER: KAMOV SMRTOPIS (29) 22. SAJKO: ŽENA BOMBA (30) 23. MACHIAVELLI:MANDRAGOLA (31) 24. SHAKESPEARE: MACBETH (32) 25. SHAKESPEARE: OLUJA (33) 26. CALDERON: ŽIVOT JE SAN (34) 27. RACINE: FEDRA (35) 28. MOLIERE: MIZANTROP (36) 29. GOETHE: EGMOND (37) 30. GOGOLJ: REVIZOR (38) 31. IBSEN: DIVLJA PATKA (39) 32. IBSEN: HEDDA GABLER (40) 33. BRECHT: BAAL (41) 34. PIRANDELO: ŠEST OSOBA (42) 35. BRECHT: SVRŠETAK IGRE (43) 36. WEISS: MARAT/SADE (44) 37. MULLER: HAMLETMAŠINA (46) 38. EURIPID: HIPOLIT 39. EURIPID: BAKHE 40. ARISTOFAN: PTICE 41. ARISTOFAN: ŽABE 42. MARINKOVIĆ: PUSTINJA 43. STRINDBERG: DUT U DAMASK

2

ESHIL: ORESTIJA (pr. B. Klaić)
I. AGAMEMNON (Atena, 458.pr.Kr.) Lica: Agamemnon, kralj u Argu, sin Atrejev Klitemnestra, žena mu Egist, sin Tijestov Kasandra, kći trojanskog kralja Prijama Glasnik, Stražar, Zborovođa, Zbor staraca argivskih 1. ČIN: Dvor Atrida na Argu. Na krovu leži stražar i očekuje plamen koji ima javiti da je pokorena Troja. Dosadno mu je. U daljini plane vatra. Siđe s krova i ode u dvor. Dolazi zbor (strofa i anti-). Klitemnestra sprema darove i žrtve na žrtvenicima. Zbor (5 strofa i 5 anti-). Razdanilo se. 2. ČIN: Klitemnestra zvorovođi kaže da su osvojili Troju ('S vrha Ide Hefest posla plamen znak i od njeg s vrha na prh pođe ognjen glas.') Klitemnestra ode u dvor. Zbor (3 strofe i anti-, epoda) 3. ČIN: Zborovođa i glasnik koji potvrdi da je Troja pala. Dolazi Klitemnestra iz dvora i vrati se u dvor. Iz vida vojsci ehejskoj izgubio se Menelaj i njegov s njime brod. Glasnik ode. Zbor (4 strofe + anti-). ('Pravda je svemu početak i kraj.') Na kolima, u kraljevskom sjaju dolazi Agamemnon, s desna mu sjedi Kasandra, kći Prijama, zarobljenica. Ko proročica nosi bijelu haljinu, vunenu traku preko čela, a u ruci lovor štap. S kraljem dolazi naoružana pratnja. 4. ČIN: Zborovođa pozdravlja kralja. Iz dvora izađe Klitemnestra sa sluškinjama koje nose sag. Klitemnestra mu se pohvali svojom odanošću, strpljivošću i oprezom, zbog kojeg je sina Oresta poslala u tuđinu da bi ga zaštitila od moguće pobune mještana. Zatim pozove Agamemnona da trijumfalno, kao kralj, uđu u svoju kuću po grimiznom sagu. Zbor, kao građani, šalju mu znakove upozorenja. Oni izazovu kod Agamemnona sumnju pa nastoji izbjeći bahatost pred bogovima, ali ga žena nagovori. Agamemnon uđe u dvor, a ona za njim. Zbor (2 strofe, anti-). Zatim dođe iz dvora i pozove Kasandru da uđe i da se pridruži zahvali darivanja na kućnom oltaru. Kasandra prvo ne želi ući. Zborovođa joj savjetuje da uđe. Na vratima plače. Ugleda Apolonov kamen i doživi viziju koju prate i građani. Ukaže joj se niz zločina koji, kao neko prokletstvo, sve od Tantala progone mu rod. Vidi gozbu na kojoj Tijest jede meso svoje djece koje mu je iz ljubomore podmetnuo brat Atrej. Vidi krutost kojom je Agamemnon žrtvovao kćer Ifigeniju, kako bi mu bogovi udijelili povoljne vjetrove za plovidbu prema Troji. Kasandra predviđa da će Agamemnon umrijeti u kupelji, umotan u mreže koje će vući Klitemnestra, a s njim će i ona umrijeti. Pronikne da 'otrov ona ljut za kaznu meni lije u napitak moj', pa strgne vrpcu i slomi štap, te ode u dvor. Iz kuće se čuje Agamemnonov krik. Klitemnestra je Agamemnona tri puta probila Egistovim mačem (kojim je bio ubijen i Tijest). Zborovođa i dvanaest staraca navale k vratima. Vidi se kupaonica u kojoj je počinjeno ubojstvo. Klitemnestra se opravdava da je ubila muža da iskupi kćer, te da Agamemnon ne smije biti pokopan uz počasti i da treba biti raskomadan. Obredu ne smije pristupiti Elektra. Razgovara sa zborom. Dolazi Egist s oružanom pratnjom. Egist – Zborovođa. Uz kraljevo mrtvo tijelo otkrije građanima svoju tajnu vezu s Klitemnestrom i 'sjede' na prijestolje. Bijes građana svlada vojskom. Klitemnestra i Egist uđu u dvor. Narod se nada da će doći Egist i rješiti ih Egista. Zbor i pratnja se raziđe.

II. HOEFORE ili ŽRTVA NA GROBU (Atena, 458.pr.Kr.) 3

Lica: Orest, sin Agamemnonov Pilad, njegov prijatelj (nijemi lik, osim u IV. činu) Elektra, kći Agamemnonova Klitemnestra Egist, sin Atrejev Zbor (trojanske robinje), Vratar, Dadilja, Zborovođa 1. ČIN: Agamemnonov sin Orest vratio se s prijateljem Piladom u rodni arg i obišao je humak pod kojim počiva njegov otac. Ne zna kakvu žrtvu prinjeti budući da je prosjak, protjeran iz kuće, a oca mu je ubila majka. Odreže pramen kose, položi ga na humak, te se zakune ocu da će osvetiti njegovu smrt, zauzeti njegovo prijestolje te mu kao kralj prinjeti žrtvu ljevanicu. Upravo u tom trenutku iz palaće stižu robinje koje prinose žrtvu na Agamemnonov grob. Orest se sakrije i prati pogrebnu povorku na čijem je čelu Elektra. 2. ČIN: Elektra traži ropkinje za savijet kako da prinese žrtvu na očev grob. Zborovođa ju savjetuje te kaže da traži osvetu za oca, ona u početku kaže 'Ne dolikuje nama osveta, već plač.' Lije žrtvu ljevanicu i nađe na grobu pramen kose i u njemu prepozna žrtvu koju je poslao Orest. Iz grma izlaze Orest i Pilad. Zbor i dalje zagovara osvetu. Kuju plan protiv majke i Egista. Orestu su u Apolonovu proročištu prorokovali da će naći mir od očevih Ernija i prokletstva roda jedino ako osveti zločin i ubije oba zločinca. Zborovođa Orestu priča o snu koji je usnula Klitemnestra. Sanjala je da je rodila zmaja koji ju je ubio, te se prepala pa je po tom snu naredila da se prinese žrtva Agamemnonu. Završava pjesmom zbora. 3. ČIN: Navečer se Orest i Pilad preodjenu (u putničko ruho) u strance i dođu na dvor s vijesću da je Orest umro u progonstvu.. Vratar im otvara. Zbor komentira. Razgovor dadilje i Zbora. Zborovođa kaže dadilji da Egist dođe bez pratnje, straže. Završava pjesmom zbora. 4. ČIN: Egist govori da je došao razgovarati sa strancem koji mu je donio vijest o Orestovoj smrti. Ode u dvor. Zbor ode. Pozornica prazna. Padne mrak. Utrči sluga i viče da je vladar mrtav. Ulaze Orest i Pilad. Kroz vrata se vidi Egistov leš. Orest dvoumi treba li ubiti majku. Pilad mu kaže da da. On odluči ubiti majku i ne boji se njezine kletve, te s krvavim nožem odlazi do majke koja ga moli da ju poštedi, ali ju on ubija. Zbor kaže da je stigla strašna pravda, ljuta osveta domu Prijama kralja. Otvara se pozadina. Klitemnestra i Egist na odru. 5. ČIN: Orest, Pilad, Zbor. Oresta se pomrači um i zbog majčine kletve, počinju ga progoniti Ernije. Zborovođa mu kaže da po pročišćenje pođe u Apolonov hram. 'Hoće li se ikad smirit tog roda teško prokletstvo?'

III. EUMENIDE (Atena, 458.pr.Kr.) 4

Lica: Pitija, proročica Apolon Atena Orest, sin Agamemnonov Duh Klitemnestre Zbor (Eumenida), Zbor (službenica boginje Atene), Vijećnici, svećenice, narod atenski, Zborovođa Hermo 1. ČIN: Pitija pred Apolonovim hramom u Delfima. Ulazi u hram, izlazi. Govori o groznom prizoru. Unutra je vidjela Oresta kako u unutrašnjosti svetišta spava s krvavim mačem u ruci, a oko njega uspavane Ernije. Misli da je hram onečišćen. Ode. Ne zna da to nije krv ubojstva, nego krv mlade svinje kojom je Apolon očistio Oresta. Pored Oresta pojavi se Apolon. Kaže mu da ga je očistio i uspavao Ernije, ali da ga ne može riješiti njihova proganjanja. Pošalje ga u Atenu da tamo traži od Atene oslobođenje od Ernija. Pošalje Herma da ga prati. Orest krene prema Akropoli. Kad svi odu, iz zemlje se diže Klitemnestrin duh i probudi usnule Ernije, pa nestane u zemlju. Ernije odlaze pronaći Oresta. Javlja se Apolon držeći luk sa strijelom. 2. ČIN: Apolon tjera Ernije. Kaže da je Orestu naredio da ubije oca i da ga je zato uzeo pod svoj štit. Ernije odjure. Orest u Ateni, u Akropoli, u Ateninu hramu, pokraj Atenina kipa moli Atenu za pomoć. Pronalaze ga Ernije. 3. ČIN: Ernije stanu u kolo oko Oresta. Javi se Palada Atena u oklopu s kacigom i štitom. 4. ČIN: Atena se obraća Ernijama koje traže svoje, a potom se obrati Orestu koji traži slobodu. Atena odluči da ne može sama presuditi te osnuje sud od najboljih atenskih građana, pa ode. Zbor Ernija: 'Novi sad će zakon uništit stari red.' 5. ČIN: Suđenje. Božica sjeda na predsjedničko mjesto i obraća se glasniku. Pojavi se Apolon i stane uz Oresta, te kaže da želi za njega svjedočiti. Apolon brani Oresta tvrdeći da je veza otac – sin važnija od veze majka – sin, što dokazuje Ateninim rođenjem iz Zeusa. Orest kaže 'O glavi mi se radi. Život ili smrt.' Atena na strani Oresta, a glasovi sudaca su podijeljeni napola. Orest je odriješen i u znak zahvale prisegne Ateni na vječni savez Arga i Atene. Apolon nestane, a Orest ode. Ateni pak prijete osvete Ernija. Atena Ernijama kaže da nisu poražene jer je bio jednak broj glasova. Umiri njihovu srdžbu ponudivši im da se nastane u Ateni. Tako Atena postade grad u kojem, pod zaštitom Ernija (od sada dobroćudnih Eumenida), vlada pravda, a Orest sa svog roda skine Tantalovo prokletstvo. Dolaze Atenine svećenice i redaju se u povorku. Zbor svećenica pjeva odlazeći, a narod kliče.

SOFOKLO: ELEKTRA (pr. Z. Dukat, Atena 415. pr. Kr.)
Lica: Pedagog 5

Orest, sin Agamemnonov Pilad, njegov prijatelj, ne govori ništa Elektra, kći Agamemnonova Hrisotemida, sestra joj Zbor (Elektrine prijateljice) Klitemnestra, udovica Agamemnonova Egist, kralj i njen drugi muž 1. ČIN: Pred kraljevskim dvorom u Mikeni Orest, Pilad i Pedagog gledaju desno Arg. Čuju Elektrin plač, odlaze lit žrtvu. Elektra ulazi i plače za ocem. Traži od Ernija da osvete smrt njezina oca. Zatim dolazi zbor ('mati ga lukava bezbožno prijevarom uhvati i kletom izda rukom?') Razgovaraju. Zbor ju tješi. Elektra je bez djece, neudata i čeka brata. Ona želi osvetit oca i kune počinitelje, a zbor ju odgovara. 2. ČIN: Zbor se obraća Elektri i kaže da će ju slijedit. Elektra govori loše o majci i Egistu. Zbor želi znati dolazi li Orest, a Elektra kaže da bi trebao iako ga nema. Dolazi Hrisotemida. Majka ju je poslala lit žrtvu na očev grob nakon što je usnula čudan san. Hrisotemida ju kori. Elektra ju kori što joj ne želi pomoći. Hrisotemida joj kaže ako se ne odobrovolji da će ju strpati u kraljevsku grobnicu. Elektra se ne boji. Hrisotemida kaže da ju majka na grob šalje zbog straha. Elektra joj kaže da to ne stavi na grob nego da stavi svoj uvojak kose. Zbor kaže Hrisotemidi da tako postupi. Hrisotemida pristaje, ali ne želi da majka dozna, odlazi. Stajaća pjesma ('Još nikad ti doma tog zločinstvo kobno ne pusti.') Iz dvora izlazi Klitemnestra s robinjom. 3. ČIN: Klitemnestra komentira kako se Elektra šeće sad kad Egista nema. Klitemnestra kaže da je imala pravo ubiti Agamemnona jer joj je ovaj žrtvovao kćer i da se ne kaje. Elektra joj proturječi i tvrdi da je razlog ubojstva preljub, a ne osveta. ('kad takav ljudima zakon daješ, pazi se, da jada sama si ne zadaš') Okrivljava ju za svoj i Orestov bijedan život. Klitemnestra šalje robinju da položi žrtvu, a ona se moli Apolonu. Dolazi pedadog i Klitemnestri kaže da je Orest mrtav. Elektra je očajna, a Klitemnestra želi doznat detalje. I sretna je i tužna. ('Jadno je kad zla kob mojih mom životu jeste spas.') Klitemnestra se ruga Elektri jer joj je propao plan pa s pedagogom ulazi u kuću. Elektra zboru: 'Nek ubi me, radost će mi biti smrt, a život žalost.' Tužaljka. Dolazi Hrisotemida s glasom da je došao Orest. Na grobu je našla tek odrezan uvojak. Elektra joj kaže da je mrtav. Predlaže joj da skupa osvete oca - ubiju Egista. Zbor ju upozorava da bude oprezna. Hrisotemida odbija i na Elektrine izjave da će sama ubit kaže: 'Tko zla se maša, njemu se i zgađa zlo.' Ode. Stajaća pjesma – tješe Elektru. Ulazi Orest s Piladom i dvoje slugu koji nose urnu. 4. ČIN: Orest moli Elektru da ode u dvor javit da Fočani traže Egista i kaže da mu nose Orestovu urnu. Elektra tuguje. Orest prepozna Elektru. Elektra se žali da živi s očevim ubojicama. Orest joj uzme urnu : 'Ta živ groba imati ne može.' Orest joj pokaže očev prsten. Orest joj nalaže da ga ne zove bratom ni pravim imenon. Izlazi pedagog. Odlaze u dvor. Elektra se moli Apolonu. Stajaća pjesma – o osvetnicima. 5. ČIN: Elektra stražari pred vratima. Zbor pjeva o udesu grada. Orest triput probije majku. Nada se da će i Egista ubit. Izlaze Orest i Pilad. Dolazi Egist. Zbor uz Elektru. 6. ČIN: Elektra Egistu kaže da su donjeli dokaz o Orestovoj smrti. Elektra otvara vrata. Od mrtvaca Egist misli da Orest je. Digne pokrov. Ulaze u palaču. Zbor kaže da je Orest proboo i Egista. SOFOKLO: KRALJ EDIP (pr. Z. Dukat, Atena 425. pr. Kr.) Lica: Edip, tebanski kralj Jokasta, Edipova žena 6

Kreont, njezin brat Tiresija, prorok Svećenik, Glasnik korintski, Sluga Lajev, Glasnik u Tebi, Zbor tebanskih glavara, Pratnja kraljeva i kraljičina 1. ČIN: Mnoštvo, sa svećenikom, sjedi na stubama žrtvenika pred dvorom u Tebi. Izlazi Edip. Traži da mu kažu zašto sjede. Svećenik mu kaže da kuga pustoši grad i moli ga za pomoć. On kaže da je već poslao Kreonta u Pit po savijet. Svećenik kaže da Kreont dolazi. Dolazi Kreont glave ovjenčane gustim lovorom. Edip mu kaže da pred svima kaže što dozna ('Jer za ove ovdje me još više tišti briga no za život moj.') Kreont mu kaže da Lajev ubojica mora biti kažnjen. Edip nikad nije upoznao Laja. Kreont mu ispriča kako je na putu u Pit netko ubio Laja i pratnju mu te da je samo jedan sluga pobjegao i taj je rekao da su ga razbojnici ubili. Nisu istražili smrt kralja zbog Sfinge. Edip kaže da se narod skupi. Svećenik šalje mnoštvo. Edip i Kreont odlaze u dvor, a svećenik i narod u grad. Ulazna pjesma zbora – zaziva bogove da još jednom pomognu gradu jer grad gine. 2. ČIN: Edip, zbor. Pita ih znaju li tko je ubio Laja. Proklinje ubojicu. Zabranjuje da ubojicu itko prima i pozdravlja, da za njeg moli ili podnosi žrtvu jer je on prokletstvo za grad. I kaže: 'Nek' jadan jadno skonča život nesretnik! (...) ja ću se ko za oca svog borit'. Zbor kaže da 'nit' ubi niti ubojicu umije pokazat.' Zbor savjetuje da pozove Tiresiju. Edip kaže da je po njeg već pozvao jer ga je tako Kreont savjetovao. Dolazi Tiresija u pratnji dječaka vodiča. Tiresija mu ne želi reći i želi otići. Edip mu naloži da kaže. Tiresija mu kaže: 'Ti si ovoj zemlji zlotvor zlopaki! (...) 'ubilac si koga tražiš ti.' Edip misli da mu je to Kreont podmetnuo. Zbor kaže da treba naći način da se izvrši božji nalog. Tiresija se ljuti što blati njegovu riječ i Kreonta. Edip ga tjera. Tiresija mu kaže da je bio dobar roditeljima mu. Edip se zainteresija, ali mu Tiresija ne kaže tko su. Edipu je bitno spasit grad. Odlazeći Tiresija o ubojici kaže: 'Došljakom strancem zovu ga, a rođeni Tebanac ispast će, al' obradovat se Toj sreći ne će; slijep će, a zdrav očima On bješe – i ko prosjak, bogat nekada, Zaputit, štapom tapkajuć, u tuđi svijet. I djeci svojoj on će se pokazati I brat i otac, ženi pak, što rodi ga, I sin i muž, svom ocu drug u braku, da – I ubojica.' Svi otiđu. Stajaća pjesma – plaši ih što je prorok rekao i pitaju se što će Edip morat napravit da osveti Laja. 3. ČIN: Zbor, Kreont. Kreontu nije drago da ga je Edip optužio da je nagovorio proroka da laže. Zbor potvrđuje, ali kaže da ne zna sve okolnosti. Dolazi Edip. Edip drži da je Kreont nagovorio Tiresiju da laže jer želi vlast. Kreont opovrgava. Zbor upozorava Edipa da bude oprezan i da prebrzo ne sudi. Edip želi da Kreont umre. Svađaju se. Zbor im kaže da prestanu. Dolazi Jokasta. Kreont kaže da ga Edip želi ili prognat ili ubit. Kreont tvrdi da mu ne želi zlo. Jokasta kaže Edipu da vjeruje Kreontu. Zbor mu govori da ju posluša. Edip im kaže da onda žele da on umre ili bude prognan, a zbor se zgrozi. Edip protjera Kreonta. Kreont otiđe. Jokasta želi znati razlog svađe. Edip kaže da Kreont tvrdi da je on Lajev ubojica i da mu je to rekao preko proroka. Jokasta mu kaže da je prorok Laju rekao 'Da njega će od sina stići smrtna kob.' Kad je rodila sina bacili su ga u neprohotnu goru svezanih nogu. Kaže da se proroštvo nije ispunilo jer su Laja ubili lupeži na križanju putova iz Delfa i iz Daulije. Edipa progoni slutnja i počinje sumnjati da je on ubojica. Zanima ga gdje je svjedok. Jokasta kaže da ju je, kad je vidio da Edip vlada, zamolio da ode na selo. Jokasta želi znati što ga muči. Edip joj ispriča da su mu jednom rekli da nije sin svoga oca Korinćanina, ali su mu roditelji to opovrgnuli. Nakon toga je otišao u Delf po odgovor, no Apolon mu je rekao da će obljubit majku i s njom imat djecu, a da će oca ubit i zbog toga je napustio Korint. Na putu je, blizu tropuća sreo je kola koja odgovaraju opisu Lajevih. Vozač i starac su ga tjerali s puta, a Edip se razbjesnio i udario vozača na što ga je starac lupio batinom. Edip mu je vratio istom mjerom, samo smrtonosnom i ubio je ostale. Edip se plaši da je sam sebe prokleo. Zbor se nada da to nije istina. Svjedok je jedini koji može reći je li jedan ili više njih ubilo Laja. Edip joj kaže da pošalje po svjedoka ubojstva. Otiđu u kuću. Stajaća pjesma – 'Propada, gazi se Već proroštvo o Laju I nigdje ne vidiš da Apolona štuju; Propala je vjera u bogove.' 7

4. ČIN: Dolazi Jokasta s robinjama koje nose miomirise i maslinove grančice ovijene bijelom vunom. Moli se Apolonu. Dolazi glasnik iz Korinta. Kaže da će Edip biti izabran za Korintskog kralja i da mu je otac Polib umro. Jokasta šalje ropkinju po Edipa. Dolazi Edip. Jokasta mu kaže s kojim je vijestima došao glasnik. Edip prestaje vjerovati u proroštvo, ali se još boji majke. Glasnik ga zapita zašto, a Edip mu ispripovjedi što mu je Loksija prorokovao. Glasnik mu otkrije da nije Polibov sin, a niti da mu je majka majka, otkrije mu da ga je predao pastir od ljudi Lajevih, svezanih nogu u gležnju, u grudi na Kiteronu, gdje je čuvao ovce, i onda ga je on dao kralju. Edip pita zbor poznaju li tog pastira. Zbor mu kaže da je to onaj isti koji je svjedok ubojstva i da ga Jokasta najbolje zna. Jokasta mu kaže da se na to ne obazire i da o tom ne misli i traži da ju o tom ne pita: 'to ne traži ako što Za život mariš! Dosta je što patim ja.' On misli da se ona boji da je dijete robova. Jokasta ga odgovara od potjere, ali on želi znati istinu. Jokasta mu kaže da je nesretnik i da je to zadnje što će mu ikad reći i ode u kuću. Zbor strahuje od nesreće. Edip želi saznati tko je. Stajaća pjesma. 5. ČIN: Dolazi sluga. Edip pita Korinćanina je li to taj, a ovaj potvrdi. Sluga potvrdi da je bio Lajev rob. Glasnik ga pita čije je bilo dijete koje mu je dao i kaže mu da je Edip to dijete. Sluga kaže da ne zna ništa. Edip mu prijeti. Sluga kaže da je dijete dobio i da je ono bilo Lajevo i da mu ga je Jokasta dala da ga ubije jer se bojala proroštva da će ubiti roditelje. Edip sve shvati: 'rodih se Od koga nisam smio, sklopih grozan brak I ubih koga ubiti se ne smije.' Otiđu u dvor. Stajaća pjesma – 'Tvoj primjer dok imam, tvoj, da, tvoj udes, Jadni Edipe, smrtnika Nijednog sretnim ne smatram.(...)Jao, dijete Lajevo, kamo sreće da te Nikada ne ugledah!' 6. ČIN: Dolazi drugi glasnik s viješću o Jokastinom samoubojstvu. Ušla je u bračnu odaju čupajući si kose, zalupila vrata, sve si odvrtila u glavi, zaplakala i ubila se. Edip je jurio amo tamo tražeći mač i srne na dvokrilna vrata u sobu i nađe obješenu Jokastu. Odriješi ju i ona padne na pod. Edip joj iz haljine istrgne zlatnu iglu i iskopa si njom oči. Dovode Edipa. Zbor se sažali nad njim. Edip oplakuje svoju sudbinu. Dolazi Kreont i naredi slugama da Edipa uvedu u kuću. Edip mu nalaže da ga protjera i zamoli ga da mu se brine o kćerima te se želi s njima oprostiti. Kreont odlazi po Antigonu i Ismenu i dovede ih. Traži od Kreonta da ga protjera, a ovaj kaže da će se posavjetovat s bogovima. Zbor Stanovnici rodne Tebe, gledajte sad Edipa: Zagonetku slavnu znaše, najmoćniji čovjek bje; Nije bilo građanina koji mu ne zavidje; Kakvi vali strašnih jada na njega se survaše! Zato ne ću ja, dok zadnji dan života ne vidim, Smrtnika baš nijednoga sretnim smatrat, dokle god Ne stigne života kraju a ne zadesi ga jad.

SOFOKLO: ANTIGONA (pr. Z. Dukat, Atena 442. pr. Kr.)
Lica: Antigona i Izmena, sestre, Edipove kćeri Kreont, njihov ujak, tebanski kralj Hemon, Kreontov sin, Antigonin zaručnik Tiresija, prorok Euridika, Kreontova žena 8

Stražar, Glasnici, Pratnja, Zbor tebanskih starješina 1. ČIN: Sviće. Iz kraljevskog dvora izlaze Antigona i Izmena. (Njih pratvi Edipovo prokletstvo) U dvoboju su izgubile dva brata, a Kreont Eteokla je po pravdi i zakonu sahranio u zemlju, a zabranio je ukopavanje Polinika uz prijetnju kamenovanjem. Antigona pita Ismenu hoće li s njom pokopati brata, no Ismena se boji Kreontove kazne. Antigona ne će postupiti prema kraljevom, već prema božjem zakonu. Odlaze. Ulazna pjesma – o smrti Polinika i Eteokla, dolazi kralj sazvao je vijeće starješina. 2. ČIN: Došao je Kreont s 2 glasnika. Kreont drži govor starješinama. ('A dušu, srce, pamet svakog čovjeka Upoznati se ne može dok ne vidiš Gdje oko vlasti i zakona trudi se.') Zadužuje starješine da paze da nitko ne prekrši njegovu rijeć. Dolazi stražar s viješću da je mrtvaca netko sahranio i izvršio obred po prodisu, i da ne znaju tko jer nisu ga ni čuli, a nije ni traga ostavio. Kreont misli da je netko bio podmićen da učini taj posao ('No što je novac. On gradove razara, On ljude tjera iz njihovih domova, On krivo uči ljudska srca čestita Da laćaju se raznih djela sramotnih.') i traži da mu se otkrije krivac pa ode. Stražar se boji za se i nada se da će naći krivca. Odlazi. Stajaća pjesma – ne žele nevaljalce u gradu. 3. ČIN: Stražar je doveo Antigonu. Zbor se nada da ona nije krivac. Stražar kaže da je ona krivac. Dolazi Kreont iz dvora. Stražar mu kađe da je zatekao Antigonu na djelu. Otkopali su bili leš kad se vratio i poslije nekoliko sati došla je djevojka i izlije ljevanicu na pokojnika. Antigona prizna i kaže da je postupila prema božjem, vječnom zakonu. Kreont zove po Izmenu jer smatra da je i ona sudjelovala u nedjelu. Antigona: 'Sramota nije štovat brata rođenog. (...) Al' rodih se da dijelim ljubav, mržnju ne.' Kreont: 'Kad ljubit moraš, ljubi ih u podzemlju! A ja dok živ sam, ne će žena vladati.' Dovode Ismenu koja kaže da dijeli krivnju s Antigonom, ali Antigona to opovrgava. Izmena se čudi što će smaknut zaručnicu svoga sina Hemona. Kreont naređuje slugama da ih odvedu. Stajaća pjesma – tko zlo drži za dobro, stigne ga jad. 4. ČIN: Dolazi Hemon, najmlađe dijete Kreontovo. Kreont mu kaže da ne gubi pamet zbog žene. Hemon se zalaže za Antigonu. Kreont ga ne sluša. Hemon kaže da mu ne će uspjeti ubiti Antigonu nit će njega ikad više vidjet i ode. Kreont planira Antigonu zazidati u kraljevsku grobnicu. Odlazi s pratnjom. Stajaća pjesma – zazivanje Erosa. 5. ČIN: Zbor se sažaljuje nad Antigonom. Antigona tuguje. Dolazi Kreont i naredi slugama da ju brže odvedu. Antigona smatra da joj čine nepravdu. Sluge ju odvedu. 6. ČIN: Dolazi, vodi ga dječak, Tiresija s proročanstvom. Kreont mu ne vjeruje. Tiresija odlazi. Zbor upzorava Kreonta da Tiresija ne laže i kaže mu da pusti djevojku. On posluša zbor te ode. Stajaća pjesma – zazivanje bogova. 7. ČIN: Dolazi glasnik s viješću da se je Hemon ubio, a da se Antigona objesila. Dolazi Euridika i glasnik joj prenese vijest pa ode, ode i glasnik. Dođe Kreont s mrtvim sinovim tijelom. Kaje se zbog svojih odluka. Zbor mu kaže da je kasno pravduspoznao. Glasnik dolazi s viješću da se Euridika ubila. Otvore se vrata i vidi se mrtva Euridika. Kreont shvati da je on krivac za te smrti. Glasnik kaže 'dosuđenoj sudbini smrtnik umaknut ne može'. Kreont želi za se smrt i božju kaznu. Zbor mu kaže da bude razborit jer i pod starost se može naučiti biti razborit.

EURIPID: MEDEJA (pr. Z. Dukat, Atena 431. pr. Kr.)
Lica: Medeja, izbjegla kolhidska princeza, kće Helija Jazon, Medejin muž Kreont, korintski kralj Egej, atenski kralj Medejina dadilja, Pedagog, 9

Dvoje djece Medeje i Jazona, Glasnik, Zbor korintskih žena 1. ČIN: Medejin dvor u Korintu. Izlazi dadilja kojoj bi bilo draže da Medeja nikad nije došla u zemlju Jolk. Kaže da je Medeja uvijek ugađala mužu i 'najveća tu sreća uvijek nestaje Kad žena mužu nikad ne omrzne.' Sad ju je u korintskoj zemlji muž ostavio i ljubuje s kraljevom kćeri i oženit će se njome. Zbog te nepravde Medeja pati i vapi za zemljom očinskom, koju je odbacila (odrekla je se je sramotno ubivši brata) da bi otišla s mužem. Djecu svoju gleda s mržnjom. Dadilja se boji da će Medeja ubiti mladoženje i da smišlja neko strašno zlo. Dolaze djeca s pedagogom s trkališta. Pedagog kaže da je čuo da će Kreont iz zemlje istjerati Medeju i djecu joj, ali kaže da nije siguran te da o tome Medeji ne kaže. Dadilja mu kaže da uvede djecu u kuću, ali da ih drži dalje od Medeje. Medeja iznutra proklinje Jazona i djecu. Dadilja se zgraža što su joj djeca kriva i strepi da im se nešto ne dogodi. Dolazi zbor koji suosjeća s Medejinom patnjom. Medeja iznutra vapi za smrću, a zbor kaže da previše ne tuguje jer će joj Zeus pribavit osvetu, te bi im bilo drago da prihvati njihov glas i savijet, jer su joj sklone, te šalju dadilju po nju. Dadilja ode u kuću. 2. ČIN: Izlazi Medeja i govori o lošem statusu žene u društvu i svojoj lošoj situaciji. Želi se osvetiti mužu jer ju je ostavio. Zbor ju razumje i kaže da se ima pravo osvetiti. Ulazi Kreont i kaže joj da ju šalje u progonstvo s djecom jer se boji da mu kćeri ne nanese zlo. Medeja između ostalog kaže da svoju djecu mudar čovjek ne smije učinit prekomjerno učenom jer zavist na se navlače, neki misle da nisu dovoljno pametni, oni koji nešto zanimljivo znaju smetaju gradu jer ih boljim drži puk – ona je sama takve sreće. Kreontu kaže da je se ne boji i moli ga da ju pusti da ostane u zemlji. Kreont joj vjeruje još manje, a ona ga moli da joj dopusti da ostane još jedan dan te Kreont popusti pa ode. Zbor ju žali. Medeja se prijeti da će ga ubit i kćer mu i muža svog. Odluči ih ubit otrovom, no ne zna kud će nakon toga. Zbor kaže da nemio glas ne će više pratiti žene. Dolazi Jason da joj da novaca da s djecom ne oskudjeva. Ona ga psuje i kaže mu što je sve za njega učinila. On kaže da se ženi kraljevom kćeri da više, kao prognanici ne oskudjevaju te joj kaže da će se pobrinut za djecu. Zbor mu kaže da nema pravo napustiti ženu. Nudi joj novac i pomoć, no ona odbija. On ode. Zbor pjeva da nema gore bijede nego dom svoj izgubit. 3. ČIN: Dolazi Egej iz proročišta. Tamo je otišao sa željom da dozna kako da mu nikne potomstvo i sad ide Piteju da mu ga kaže. Ona mu ispriča svoju nevolju i moli ga da ju primi u svoju zemlju te da će mu ona rodit djecu. Kaže da će ju udomit, ali da je iz zemlje ne će vodit jer želi biti nedužan pred strancima. On joj se zakune da je iz svoje zemlje ne će prognat. Ona mu kaže da će brzo doć u njegov grad. Egej odlazi. Medeja kuje pla. Laskat će Jazonu i zamolit ga da djeca ovdje ostanu i onda će varkom kralju pogubit kćer. S darovima djecu njoj će poslat (taman plašt, vijenac zlatni), a nakit će biti otrovan i umrijet će svak tko ga dotakne. Nesretna je jer će tako ubit i djecu. Zbor ju odgovara jer smatra da ne smije ubit djecu. Naloži dadilji da pozove Jazona i dadilja odlaze. Zbor ju od srca moli da ne ubija djecu. 4. ČIN: Dolaze Medeja i Jazon, ona mu laska. Zove djecu da zagrle oca. Po planu ga moli da djeca ostanu u zemlji. On kaže da će pokušat. Ona kaže da će mu zaručnici poslat djecu s darovima (nakit od Helija), daje ga djeci da joj odnesu. Medeja kaže da će ju to smekšat. Djeca i Jazon odlaze. Zbor gubi nadu u spas djece. Dolazi pedagog s djecom i viješću da ona mogu u zemlji ostat jer je kraljevna (plavokosa) primila s veseljem darove. Medeja kuka što mora u progonstvo. Nagovara se da poštedi djecu, ali onda odluči da će ih ubit sama jer i tako moraju umrijet. Ljubi djeci (plavih glavica) ruke. Šalje ih u kuću. Kaže da joj je strast veća nego razum. Pedagog ode s djecom u kuću. Zbor kaže da je najveća nesreća kad imaš djecu i onda umru mlada. 5. ČIN: Dolazi glasnik, Jazonov sluga, s viješću da su otrovani kraljevna i kralj. Ona se raduje, a glasnik se zgraža. Traži detaljan opis događaja. Ona prvo nije htjela djecu, ali se pomamila na nakit i 10

dalje se sve dogodilo kako je Medeja i planirala. Sve joj ispriča i kaže joj da nikad ne će biti sretna pa ode. Medeja odluči ubit djecu pa pobjeć iz zemlje, zgrabi mač i otiđe u kuću. Zbor moli bogove da ju zaustave. Čuje se vika iz kuće. Zbor se pita: 'Da u dom uđem? Od umorstva Spremna sam obranit djecu.' Djeca iznutra pozivaju u pomoć. Zbor tuguje i kaže da je jedino Ina do sad sama svoju djecu utopila. Dolazi Jazon. Došao je da pokuša djeci spasiti život od osvete kraljevske obitelji. Zbor mu kaže da ih je majka ubila. Jazon nalaže slugama da razvale vrata da vidi mrtvu djecu i da se ženi osveti. Ukaže se u zraku Medeja na zmajskim kolima, koja joj je poslao Helije, s mrtvom djecom. Jazon se kaje što ju je uopće iz barbarske zemlje doveo u Heladu. Smatra ju zlotvorom. Prvo je ubila brata, a sad i djecu. Međusobno se okrivljavaju. Jazon traži djecu da ih pokopa. Ona odbija. Želi ih sama pokopat u dalekoj zemlji te da će onda u Atenu kod Egeja. On želi barem dotaknut tijela djece. Ona mu ne da. Medeja nestaje, a Jazon odlazi. Zbor kaže da se ovo sad svršilo tako.

EURIPID: ELEKTRA (pr. Z. Dukat, Atena 431. pr. Kr.)
Lica: Dioskuri Kastor i Polideuko, braća Klitemnestrina Klitemnestra, kraljica, žena Agamemnonova Elektra, kći Agamemnonova Orest, sin Agamemnonov Pilad Seljak Mikenjanin, Elektrin muž Starac, Glasnik, Zbor Argivljanki

11

1. ČIN: Seljačka koliba u okolici Arga. Sviće. Izlazi seljak, Elektrin muž. Govori o sudbini Arga. Kako je on oženio Elektru, ali ju nikada nije dotaknuo jer je nižeg roda od nje. ('Njoj nikad ja - a svjedok mi je Kipranka – Ne osramotih krevet: još je djevica.') Dolazi Elektra s krčagom za vodu na glavi i ide na izvor po vodu. Muž joj kaže da se okani takva posla, no ona kaže da se on brine za polje pa da će se ona za kuću. Odlaze Elektra i seljak, a dolaze Orest i Pilad. Orest kaže Piladu da se došao u ovu zemlju osvetiti očevim ubojicama i da traži sestru za koju je čuo da je udata. Vidi robinju ošišane glave s teretom pa odluči da ju pričekaju. Dolazi Elektra i žali se nad svojom sudbinom. Zbor joj dolazi reć da će za tri dana biti svetkovina u koju djevojke u svečanu ophodu imaju poć. Ona kaže da ne može ići jer je sva prljava i nema lijepe robe. Zbor joj nudi da od njega posudi haljine i nakit. 2. ČIN: Orest i Pilad izlaze iz zaklona. Elektra tjera zbor da ode i ona će sama u kuću jer dolaze stranci. Orest joj zapriječi put. Ona ga se prvo boji. On joj kaže da joj donosi vijesti o bratu da je živ. Ona mu priča o svom životu. Elektra kaže: 'Ta žene muža vole, stranče, djecu ne.' Zbor su joj prijateljice. Orest ju pita da li bi mogla ona s bratom osvetit oca, a ona kaže da bi ('Kad majku ubijem, tad rado umrijet ću.') Dolazi joj muž: 'Ne priliči da žena stoji među mladim ljudima.' Elektra mu kažu da joj oni nose vijesti o Orestu. Seljak ih poziva u kuću. Orest kaže da se ljude ne može suditi po rodu i bogatstvu, već po djelima. Orest i Pilad ulaze u kuću. Elektra pošalje muža po starca koji je spasio Oresta. Odlaze. Zbor pjeva. 3. ČIN: Došao je strarac. Na grobu je vidio odrezani plavi uvojak i uveo ga te joj kaže da je isti ko i njen. Na podu vidi otisak cipela i kaže joj da je isti ko i njen i da je sigurno Orestov. Ona mu ne vjeruje. Izlaze Orest i Pilad. Starac joj kaže da je to pred njom Orest. Ima brazgotinu uz obrvu koju ima i Orest. Elektra i Orest se grle. Starac mu kaže da Egist tu nedaleko sprema svećanost. Tamo će ubit Egista. Elektra kaže starcu da Klitemnestri kaže da je rodila pred deset dana sina te da će tako ova doć k njoj. Elektra ulazi u kuću, a starac Orest i Pilad odlaze. Zbor pjeva, zove Elektru van. 4. ČIN: Elektra ih pita kako napreduje boj. Dolazi glasnik s viješću da je Orest ubio Egista. Elektra se veseli i zbor s njom. 5. ČIN: Dolaze Orest i Pilad, a sluge nose Egistovo tijelo. Orest koleba treba li ubiti majku, no Elektra ga nagovara. Ulazi u kuću. Dolazi Klitemnestra. Svađaju se. Elektra joj kaže da prinese žrtvu djetetu. Klitemnestra ulazi u kuću. Zboj – za zlo se zlo vraća. 6. ČIN: Iz kuće Klitemnestra vapi za život, ubiju ju. Izlaze Orest, Pilad i Elektra, a sluge iznose tijela. Orest i Elektra se kaju što su ubili majku. Zbor kori Elektru. Kastor i Polideuko se pojavljuju lebdeći. Kastor mu kaže da Elektru da Piladu, a da on sam napusti grad i biti suđen u Ateni, al će biti oslobođen. Elektra i Orest se zauvijek opraštaju.

MEANDAR: ŠTIT (pr. ? iz LetG, . pr. Kr.)
Lica: Dav, nekadašnji Kleostratov odgojitelj Smikrin, Kleostratov stric Kuhar, zajedno s pomoćnikom Spinterom Poslužitelj Herestrat, Smikrinov mlađi brat Hereja, Herestratov pastorak Herejin prijatelj, tobožni liječnik, zajedno s tobožnjim pomoćnikom Kleostrat, nećak Smikrinov i Herestratov Sreća, božica 12

Radnja se odvija u Ateni pred kućama Herestrata i Smikrina. 1. ČIN: 1. prizor: Dolazi Dav noseći prebijen štit. Za njim ide povorka likijskih zarobljenika i stoka natovarena plijenom. Dav se nadao da će mu se gospodar živ i zdrav vratiti iz rata, no on je umro i Dav se sad vraća doma noseći Kleostratov štit. Smirkin žurno izlazi iz kuće i zapita Dava kako je poginuo nećak mu. Dav mu kaže da je vojska pustošila sela u oko rijeke Ksant i da je Kleostrat skupio šest stotina zlatnika te da ga je onda poslao na Rod odnijeti novce. Dok ga nije bilo barbari su napali vojsku na prepad. Nije sa sigurnošću prepoznao tijelo gospodara, ali je ležao sa štitom u rukama. Smikrin se pravi da mu nije do Kleostratova bogatstva. Odlaze kućama. 2. prizor: Sreća se obraća publici i prepriča sadržaj. Otkriva da se likovi nalaze u neznanju i zabludi jer je Kleostrat pao u zarobljeništvo te da će začas biti spašen. Mladićeva strica naziva pokvarenjakom koji sve sebi želi prisvojit. U drugoj kući mu živi brat koji je dobar i imućan te ima ženu i kćer. Njemu je nećak povjerio sestru. Sad će je se zli stric probati domoć. Odlazi. 3. prizor: Smikrin izlazi iz kuće, govori o blagu i nad se da će nećakinjino vjenčanje biti odgođeno. Pozove Dava van. 4. prizor: Kaže da će on uzet djevojku za ženu i traži Dava da mu to organizira. Dav ne želi biti uvučen u tu igru. Smikrin odlazi na trg. 5. prizor: Kuhar je ogorčen jer je dobio posao i izgubio ga jer su odustali od svadbe. Dav ga tjera. Poslužitelj traži svoju drahmu, Dav mu da, a ovaj ga vrijeđa. 2. ČIN 1. prizor: Dolaze Smikrin, Herestrat i Hereja. Herestrat se čudi što Smikrin u svojim godinama želi mladu djevojku. Smikrin traži popis dobara. Odlaze kućama. 2. prizor: Hereja tuguje za Kleostratom jer sad ne će moći oženiti se njegovom sestrom. 3. prizor: Herestrat je pao u depresiju jer će Smikrin ženiti mladicu. Dav smišlja plan kojim će lažirati Herestratovu smrt i tako će njegova kći postati veća nasljednica te Smikrin više ne će htjeti Kleostratovu sestru, već Herestratovu kćer. Herestrat prihvati plan. Plan će reći samo curama i Herestratovoj ženi. 3. ČIN: 1. prizor: Smikrin je ljut jer mu je Dav brzo donio popis stvari pa misli da nisu sve stvari na popisu. 2. prizor: Dav Smikrinu kaže da Herestrat umire. 3. prizor: Smirkin sluša razgovor 'liječnika' i Dava o Herestratovoj bolesti. Odavde pa do kraja komedije izmjenjuju se velike kakune i teško oštećeni fragmenti o čijem se sadržaju može samo nagađati. Kraj trećeg i početak četvrtog čina nepovratno su izgubljeni. U 4. ČINu Smirkina obavještavaju o tobožnjoj Herestratovoj smrti. Smikrin namjerava ostvariti svoj naum, ali ga u tome sprječava iznenadan povratak Kleostrata. U 5. ČINu dolazi do dvostrukog vjenčanja, a Smikrin je osramoćen i ismijan.

Tit Makcije PLAUT: ŠKRTAC (pr. K. Rac, Rim ? pr. Kr.)
Lica: Kućni bog (Lar) Euklion (grč. Škrtac), gospodar Fedra, kći njegova Stafila, stara sluškinja, kćerina dadilja Megador, Euklinov susjed Eunomija, njegova sestra Likonid, Eunomijin sin Strobil, sluga u Megadorovoj kući kuhari Antraks i Kongrion Pitodik, sluga 13

Dvije kuće u Ateni, jedna do druge, Euklionova i Megadorova. ARGUMENT (sadržaj) 1: Doznajemo da je Euklion, stari škrtac u kući našao zakopan ćup zlata i da ga je sakrio u rupu pod zid. Likonid se zaljubio u njegovu kćer i učinio ju trudnom, a stari Megador ju želi za sebe te mu je Euklion obeća. Boji se za ćup pa ga odnese u šumu i zakopa. Likonidov sluga ukrade Euklionu ćup, a Likonid namoli strica da mu pusti djevojku. Euklionu vrate ćup a Likonid dobije djevojku. ARGUMENT 2: (akrostih) A sada počnimo: Euklion, stari skupac, nađe U kući ćup zlata, pa ga, s čudom, brižno sakri. L ikonid mladi, u to vrijeme, obljubi mu kćer. U to susjed, starčić Megador, na sestrin podstrek, L akomisleno isprosi tu curu u oca, bez opreme. A Euklion, boreć se za zlato, sakri ćup u gaj. R ob Likonidov ga vidje pritom, pa ćup ukrade I odnese. No Likonid ispravi taj čin i vrati starcu A ćup, veseli Euklion da mu kćer, a s njom i dijete. PROLOG: Kućni bog izlazi iz Euklionove kuće i kaže da mu je Euklionov djed povjerio blago i zakopao ga ispod ognjišta i sinu to nikad nije rekao. Euklionova kćer svaki dan mu, kućnom bogu, iskazuje počast i zato je dao da Euklion nađe blago. Mladić je djevojku obljubio za Cererine slave. Kućni bog upravljat će radnjom. Ode. 1. ČIN: 1. prizor: Euklion tjera Stafilu iz kuće, pa ode u kuću i pritom iskaže svoj strah da mu s zlatu što ne dogodi. 2. prizor: Stafila (sama) se žali da ju zna po deset puta na dan izbacit. 3. prizor: Euklion ju pušta u kuću jer je provjerio zlato i naredi da nikoga ne pušta. Paranoičan je. Stafila ulazi u kuću. 4. prizor: Euklion odlazi jer glavar mjesta puku dijeli novce. Draže mu je da misle da je siromah. Tako mu je blago sigurnije, a i mještani su ljubazniji prema njemu. 2. ČIN: 1. prizor: Eunomija nagovara Megadora da se ženi. On bi ženu koja puno ne troši, Euklionovu kćer. Ona se složi pa ode u kuću, a Medragor traži Eukliona 2. prizor: Euklion se vraća kući, Nije se dijelio novac pa je ljut. Medragor mu se ljubazno obraća, a Euklion misli da zna za njegovo zlato pa ga odlazi provjeriti. Kad se vrati Medragor ga traži kćer. Euklion pristaje jer ju Medragor želi bez miraza. Još danas će slaviti svadbu. Medragor odlazi. 3. prizor: Euklion naredi Stafili da uredi kuću jer će danas biti svadba pa odlazi. 4. prizor: Dolaze kuhari s hranom i komentiraju svadbu. Kucaju Strafili na vrata i ona ih pusti u kuću. 5. prizor: Pitodik krene njuškati što se događa. 6. prizor: Dolazi Euklion i žali se kako mu je sve preskupo. Kupio samo tamjan i cvjetne vjenčiće za boga Lara da mu kćeri dad sretnu udaju. Vidi da mu je dom otvoren. Uspaničari se i potjera kuhare jer misli da su lopovi. 7. prizor: Kuhari odlaze. 3. ČIN: 1. prizor: Kongrion bježi i žali se da ga je starac istukao. 2. prizor: Euklion trči za njim jer misli da je lopov, a ovaj se brani da je došao kao kuhar za svadbu. Kongrion ode. 3. prizor: Euklion misli da mu je Megador poslao kuhare da ga opljačkaju. 4. prizor: Dolazi Megador. Prijatelji su mu rekli da je mudro da bogataš ženi kći siromaha jer je to jeftinije. Euklion misli da je doznao za njegov ćup. Misli da ga Medragor želi napit pa okrast. Medragor odlazi. 5. prizor: Euklion govori ćupu. 14

4. ČIN: 1. prizor: Strobil opisuje dobrog slugu. Gospodar ga je poslao da prati što se događa te da ga izvješćuje. Sakriva se pod oltar. 2. prizor: Iz hrama izlazi Euklion. Sakrio je blago u hram i moli da ga nitko ne nađe pa ode. 3. prizor: Strobil odlazi pretražiti hram ne bi li našao skriveno zlato. Krene. Grakne gavran. 4. prizor: Eukliona uznemiri gavran. Spazi Strobila pa ga udari i traži da mu vrati što je uzeo. Strobil se pravi da ne zna o čemu se radi. Euklion ga pretraži, ništa ne nađe pa ga potjera jer misli da je lopov u hramu te sam ode u hram. 5. prizor: Strobil vjeruje da će starac premjestit zlato pa se sakrije. 6. prizor: Euklion izlazi iz hrama. U gaj će pohraniti zlato. Strobil ga odluči slijediti. Odlaze. 7. prizor: Iz kuće izlaze Eunomija i Likonid. Likonit ju moli da razgovara s Megadorom. Iz Euklidove se kuće čuje kako Fedra rađa. Likonid s majkom odlazi ujaku. 8. prizor: Dolazi Strobil s ćupom, kojeg je iskopao čim je Euklion otišao, veseli se pa ode. 9. prizor: Dotrči izbezumljeni Euklion. Ukradeno mu je zlato. 10. prizor: QUI PRO QUO Ulazi Likodin i vidi bijesnog Eukliona pa prizna djelo. Euklion misli da mu je Likodin ukrao ćup. Likodin Fedru naziva zlatom pa Euklion misli da govori o novcu. Euklion ga optuži da mu je ukrao žaru iz luga Silvanova. Likodin mu kaže da nije on ukrao, ali da, ako sazna, otkrit će mu tko je tat te mu prizna da mu je prije deset mjeseci silovao kćer i da bi ju sada ženio, te da im se maločas rodilo dijete. Euklion je zgrožen, odlazi. 11. prizor: Likonid odluči malo pričekati. 12. prizor: Ulazi Strobil i veseli se ćupu. Strobil mu odluči priznati da je opelješio blago. Likonid traži da mu da zlato kako bi ga mogao vratiti Euklionu. Strobil mu ga ne da. Svršetak se izgubio.

Tit Makcije PLAUT: HVALIŠA (pr. K. Rac, Rim, pr.Kr. 205)
Lica: Pirgopolinik, časnik Filokomazija, njegova suložnica Palestrion, rob Sceledro i Lurcion, sluge Artotrog, nametnik Periplekomen, susjed Karion, kuhar Pleusiklo, Filokomazijin dragi Akroteleucija, bludnica Milfidipa, njezina sluškinja Dječak rob, robovi, pjevač Trg u Efezu, kuće Pirgopolinika i Perplekomena (ispred Dijanin žrtvenik). ARGUMENT 1. Akrostih (MILES GLORIOSUS) 15

ARGUMENT 2. kratat sadržaj 1. ČIN: Pirgopolinik želi da mu sjaji štit. Artotrag mu laska, ali publici kaže da je Pirgopolinik hvalisavac i lažac. Artotrag mu kaže da su sve djevojke u njega zaljubljene. Odlaze isplatiti najamljene vojnike. 2. ČIN: Palestrion publici kaže da će ispričat sadržaj igrokaza. ('Tko ne će slušati, nek ide lijepo van, da mjesto njega sjedne tko će slušati.') Kaže da je Hvališa oteo djevojku njegovog gospodara. Otišao mu je to javit no zgrabili su ga gusari i predali Hvališi i sad mu je rob. Izlazi Periplekomen. Ljut je jer je jedan od vojnika vidio njegovog gosta i Filu da se ljube. Palestrion mu kaže da kaže Fili da nijeka događaj. Smislio je – gospodaru će reći da Fila ima blizanku. Ode. Izlazi Sceledro, kaže da se popeo na krov i vidio Filu kako se s nekim ljubi. Sceledro mu kaže da ude provjerit je li Fila nije doma. Palestrion mu kaže da je doma. Palestrion ulazi u kuću i iziđe s Filom. Fila Palestrionu ispriča da je sanjala sestru blizanku u susjedstvu i da je nju rob krivo krivio. Odlazi. Dolazi iz susjedne kuće slaviti Dijanu. Sceledro ju pita što tu radi. Ona kaže da nije Fila već Sladorka. Palestrion šalje Sceledra u kuću po nož, a ovaj u kući zatekne Filu. 3. ČIN: Razgovor Palestriona, Pleuskla i Periplekomena. Periplekomen nema djece, ali ima brojnu rodbinu koja mu je dobra. Periplekomen ga je dobro ugostio. Palestrion traži Periplekomena da mu nađe poželjnu djevojku i da ju dovede u svoj dom i da se predstavlja kao njegova žena. Dat će svom gospodaru njegov prsten, a ovaj će mu 'ženu' poželjet. A Pleusiklu kaže da Filu zove Sladorka. Lurcion kaže da gospodar hrče. Dolaze bludnica i sluškinja, sve znaju. 4. ČIN: Palestrion donosi Pirgopoliniku prsten i kaže mu da žena starog Periplekomena ljubi njega, a da su po Filu došle sestra i majka. Palestrion mu kaže da joj da sve svoje darove da doma nosi. Palestrion: 'Lukavost je sve.' Savjetuje bludnicu. Pirgopolinik dolazi i kaže mu da je Fili dao i njega. Izlaze dvije i razgovaraju da ih čuju. Pirgopolinik povjeruje da ga voli. Ona prijeti da će se ubit ako ju ne uzme. Filkomazija je spremna za polazak. Oleusiklo joj šalje majčine i sestrine pozdrave. 5. ČIN: Pirgopolinik se boji da će ga Periplekomen ubiti jer mu je dirao ženu. Brani se da je ona njega pozvala. Sluge ga tuku. Obečava mu da mu se neće osvetiti. Puste ga. Sceledro mu kaže da je Fila otišla i da je onaj s povezanim okom njezin ljubavnik. Pirgopolinik shvati da je upao u Palestrionovu klopku. Odlaze doma. Glavni glumac: Plješčite!

TERENCIJE: BRAĆA (pr. D. Novaković, Rim 160. pr. Kr.)
Lica: Micion, starac Demeja, starac Sanion, svodnik Eshin, mladić Bakhida, hetera Parmenon, rob Sir, rob Ktezifont, mladić Sostrata, gospođa Kantara, starica Geta, rob Hegion, starac Dromon, mladi rob 16

Stefanion, mladi rob Pamfila, djevojka Komedija je izvedena na pogrebnim igrama u počasz Luciju Emiliju Paulu. Grčki original je Meandrov. Mj. radnje: Ulica u Ateni. Kuća Micionova i Sostratina. PROLOG: Kažu da se Difilova komedija zove 'Synapothneskontes', a da ju je Plaut obradio pod naslovom 'I u smrti zajedno'. Oni obrađuju mjesto koje je kod Plauta ispušteno, a to je da mladić od svodnika otima heteru. Ne će otkriti sadržaj komada i kažu publici da budu nakloni komadu. 1. ČIN: 1. prizor: Micion izlazi iz kuće. Eshin se noćas nije vratio doma pa je zabrinut. Kaže da mu to nije sin, nego da je bratov. Micion se nije ženio i živio je u gradu. Brat mu je ostao na selu i oženio se i dobio dva sina. Starijeg je Micion posvojio i odgojio da mu ništa ne krije 'Jer onaj koji nauči lagati i varati oca (...), taj će još više i smjelije varati druge.' Demeji se ne sviđa kako mu Micion odgaja sina. 2. prizor: Dolazi Demeja i kaže da je Eshin provalio u tuđu kuću i oteo ženu koja mu se sviđa. Krivi za to Miciona. Kaže da mu drugi sin marljivo radi na selu. Micion kaže da to nije strašan čin. Demeja se ljuti na Miciona pa ode. Micion se pravio da ga ne brine Eshin, a zapravo ga brine njegovo ponašanje. Nadao se da će se oženiti i smiriti. Odlazi. 2. ČIN: 1. prizor: Sanion moli građane za pomoć. Eshin Bakhidi kaže da ode pred Micionovu kuću. Sanion mu kaže da je svodnik, s Eshin kaže da zna. Eshin zapovijeda Parmenonu da udari Saniona kad god mu namigne. Sanion traži nazad djevojku, a Eshin mu prijeti batinama. Traži da otkupi dijevojku. Odlazi u kuću. Sanionu je žao ššto ju hoće otkupiti po kupljenoj cijeni. Izlazi Sir. 2. prizor: Sir ga nagovara na pogodbu. Zna da se Sanionu žuri na Cipar prodati robu. 3. prizor: Dolazi Ktezifont, veseo je zbog djevojke i što mu je brat na sebe preuzeo krivnju. 4. prizor: Izlazi Eshin. Ktezifont mu zahvaljuje, Sir, Eshion i Sanion se upute prema trgu. Ktezifont se boji da mu otac ne sazna. 3. ČIN: 1. prizor: Sostratinoj kćeri počinju trudovi. 2. prizor: Geta dođe i kaže da su posve propali jer se Eshin zaljubio u drugu djevojku te ju javno oteo od svodnika. Sostara šalje Kantaru po babice. 3. prizor: Demeja je uzrujan jer je čuo da je Ktezifont sudjelovao u otmici. Stidi se svoga brata. Sir Demeji kaže da mu je sin na selu te da je korio Eshina što je otkupio heteru. Demeja odluči otići nazad na selo. 4. prizor: Geta moli Hegiona za pomoć. Hegion Demeji kaže da je Eshin obljubio kćer pokojnog Simula i da ju sad ostavlja zbog sviračice. Pamfila rađa. Demeja odlazi razgovarati s bratom. 5. prizor: Hegion odlazi potražiti Miciona na trg. 4. ČIN: 1. prizor: Sir Ktezifontu kaže da mu se otac vratio na selo. Dolazi Demeja. Ktezifont se skriva. 2. prizor: Demeja opazi Sira. Sir mu kaže da se Ktezifont vratio u grad. Demeja želi u kuću po brata. Sir mu kaže da nije doma. Krivo ga uputi. 3. prizor: Micion i hetera odlaze do djevojke ispričati istinu. 4. prizor: Eshin je žalostan jer svi misle da je sviračicu sebi kupio i sad odlazi Sostrati na vrata. 5. prizor: Micion izlazi iz Sostratine kuće i odluči poigrati se s Eshinom te mu kaže da će Hegion ženiti djevojku. Ipak mu kaže, na kraju istinu. Eshin se veseli. 6. prizor: Demeja je sve pretražio i nije našao brata. 7. prizor: Micion izlazi iz kuće. Demeja ga napada. Micion kaže da će Eshin ženiti djevojku, a da heteru ne će prodati. Demeja je zgrožen. 5. ČIN: 17

1. prizor: Demeja napadne Sira. 2. prizor: Dromon Kaže Siru da ga Ktezifont treba. Demeja ulazi u kuću. 3. prizor: Demeja izlazi šokiran iz kuće. Napadne Miciona. Micion ga pokušava oraspoložiti. Ulaze u kuću. 4. prizor: Demeja odluči biti popustljiv i dobre volje. 5. prizor: Sir dolazi po Demeju. 6. prizor: Demeja Geti kaže ako mu zatreba pomoć da će mu rado pomoći. 7. prizor: Demeja je ljubazan prema Eshinu i žuri ga da se ženi. 8. prizor: Demeja nagovara Miciona da oženi Sostratu i da Hegionu da komadić zemlje. Micion, nakon izvjesnog nagovaranja, popušta. 9. prizor: Demeja traži da Sir postane slobodan čovjek. Par mudrih stvari i sve u svemu jedan HAPPY END !

SENEKA: MEDEJA (?)
Dramatis Personae: Medea, nutrix, Creo, Iason, nuntius chorus Corinthiorum Personae mutae: Medeae et Iasonis filii, Creontis comites, Furiae, umbra Absyrti Medeae fratris, armiferi ACTUS PRIMUS: Medeja plače ispred svoj i Iasonovog doma. Očajava zbog nepravde koja joj se dogodila. Čarolijom je pomogla Jasonu da dođe do zlatnog runa te mu rodila dva sina na koja sada nema prava. Chorus Primus. ACTUS SECUNDUS: Scaena I. Medeja i Dadilja ispred kuće. Oplakuje vlastitu sudbinu i Jazonovu izdaju. Doilja ju pokuša umiriti. Medeja, kraljevskog podrijetla se ne može pomiriti s situacijom. Scaena II. Creo cum comitibus, Medea, Nutrix Kreont (korintski kralj)objasni Medeji da želi svoj narod spasiti straha od 18

nje, jer je njezino ime povezano s brojnim zločinima. Sve što je radila, radila je iz ljubavi prema Jasonu. Kreont ima tvrdo srce. Chorus secundus. ACTUS TERTIUS: Scaena I. Nutrix, Medea pro palatio. Ludi i priprema osvetu. Scaena II. Iason, Medea nutrix Podsjeća Jasona na sve što je napravila za njega te ga opominje da su njezini zločini i njegovi. Moli ga da s njom pobjegne, on odbija. Scaena III. Medea, nutrix. Medeja ostvari svoju namjeru. Preko sinova pošalje njegovoj nevjesti otrovanu vjenčanu opravu.Chorus tertius. ACTUS QUARTUS: Scaena I. Nutrix pro palatio, chorus. Zbor se nada da se najgore ne će dogoditi. Scaena II. Ara pro domo, Medea sacrificans, nutrix Glasnik donese vijest da su njevjesta i otac mrtvi, a palača u plamenu. Chorus quartus Chorus Corinthiorum Medeam observans. ACTUS QUINTUS: Scaena I. Nuntius, Chorus, Medea Medeja je u ekstazi. Scaena II. Nutrix, Medea, filii. Ne može dobiti sinove pa jednog probode mačem. Scaena III. Iason, armiferi. Jason s razjarenim korintskim mnoštvom stigne do Medeje, moli ju da barem drugog sina poštedi i neka ubije njega umjesto djeteta. Medeja probode drugog sina. Pozove s neba zmajevu kočiju i ona ju odvede u nebo. Jason proklinje medeju i viče da tamo gdje ide nema nikakvih bogova. Seneka i Euripid = Medeja Euripid predstavlja osamljenu i ostavljenu Medeju, koja plaće iz kuće i moli boga zbog nepravde koja joj je počinjena. Medejinin problem publici iznosi njezina Sadilja. Seneka koristi svoju karakterizaciju Medeje da bi brzo pokretao tragediju. Ona hrabro i bez dvojbi iznosi svoju mržnju prema Jasonu i Kreontu. Od početka se predodredila za osvetu. Senekina Medeja sebe ne doživljava kao 'samo ženu' kojoj će se dogoditi tragedija, već kao živi osvetoljubivi duh koji će kazniti one koji su joj učinili zlo. Euripidova karekterizacija Medeje pokazuje da je ona samo pijun bogova i da takva želi biti. Počini zločin i čeka komplikacije. Senekina karakterizacija Medeje čini ju više sličnu božici. Kontrolira svoju sudbinu i suprotstavlja se bogovima zbog onoga što su učinili. Senekina Medeja ne poštuje i štuje bogove kao Euridipova. Često im osuđuje postupake ili manjka postupaka. Seneka otvara dramu Medejom osobno. Pojavljuje se na početku scene i publika prvo nju vidi. Prva ju rečenica karakterizira do kraja drame: 'O bogovi! Osveta! Dođi mu, molim, pomozi mu ...' Od kad je prvi put prozborila Medejine su misli okrenute osveti i potpuno je svjesna što mora učiniti. Euridip blaže uvodi Medeju. Njezina prva rečenica je izgovorena u off-u 'Ah, ja! Ja bespomoćna i napaćena žena! Da bar mogu umrijeti! Kod Euripida Medeja ne vlada ničim. Cijelu njezinu borbu nam objašnjava njezina Dadilja, a Medeja pita bogove za smrt. U Senekinoj verziji ona je jaka, sposobna žena koja sama publici iznosi svoj problem i ne oslanja se na bogove. Ne vjeruje u njih kad kaže: 'Ili drugdje, u neprisutnosti bogova, molim samoga Kaosa.' Seneka nam predstavlja Medeju koje se treba bojati, kojoj je učinjeno zlo i koja planira slatku osvetu. Zbor je u obje drame bitan za radnju, ali ima drugačije uloge u razvijanju Medejina lika. Euripidov kor je grupa koja suosjeća s Medejom 'Čuli smo glas, glasno podignut, naše jadne kolčianske dame...' Medeji je potrebno to suosjećanje je jadadna, bespomoćna žena čiji je život potpuno uništen i u neredu je. To je naznačeno Euripidovim korom. Senekin kor je ore objective. Čini se da predstavljaju prosječnog građanina koji ne sudjeluje u skandalu koji gleda. Senekinoj Medeji nije potrebno suosjećanje. Ona je jak lik od početka posvećen svojoj osveti. Senekin kor u svom prvom izlasku slavi vjenčanje Jansona i Kreuse. Netom što Medeja kaže da će '...osvetiti ranu ranom', misleći na Jazona, Kreonta i Kreusu zbor se pojavljuje i pri ulasku pjeva: 'Neka bogovi neba i mora prisustvuju i blagoslove brak Jazona, našeg princa. Budite im dobri i dajte im potpunu sreću koju muškarac i žena mogu skupa pronaći.' Medeja je za to vrijeme još na pozornici, a zbor govori o vrlinama Kreuse i Jasona. Kažu: 'jedino junak poput Jasona zavrjeđuje ovakvu nagradu' i oboje ih nazivaju 'posebnim smrtnicima'. Dodatno 19

razbjesne Medeju i ojačaju njezinu odlučnost. Senekin zbor ni na koji način nije prijatelj Medeji kao Euridipov kor. Senekina je Medeja neovisnija od kora, bogova, dadije i nije joj potreban oslonac pružen Euripidovoj Medeji. U Euridipovoj posljednjoj sceni Medeja se pojavljuje pred Jansonom u zmajevoj kočiji s truplima djece pod nogama. Već je prije uvela djecu i ubila ih i spremna je otići s njihovim tijelima. Jansonove molbe ne diraju je i ona ode, govoreći o činjenici da je ubila vlastitu djecu. Čak okrivljuje Jasona za njihovu smrt. Gledajući njihova trupla kaže: 'Sinovi, pohotna želja vašeg oca bila vam je propast.' Senekina Medeja ne dvoji o tome tko je ubio djecu ili zašto su ona mrtva. Štoviše, ubija jedno pred Jasonom. Kaže: 'Žena ti je mrtva i svekar isto? Groznu sam im smrt smislila. I ovaj tvoj sin je također mrtav. Vidiš?' Tad se sprema ubiti drugoga sina i kaže: 'Sva krivnja je tvoja, da. I pogodit ću te tamo gdje osjećaš... Ovdje!' Tad probode drugog sina mačem. Prizna da je sve ubila, a krivnju prebaci na Jazona, bez da ga okrivi za smrti. Nakon toga pozove zmajevu kočiju . Posljednja replika Senekine verzije, nakon što je Medeja otišla na kočiji je Jasonova: 'No ne postoje bogovi. Nema bogova! Ne postoje bogovi.'

Iason: per alta vade spatia sublime aethere, testare nullos esse, qua veheris, deos.

MUKA SVETE MARGARITE (srednja Dalmacija, 1500.)
Lica: sveta Margarita Olimbij sluge narod zmaj Đaval golubica glas Božji anđeli POČINJE MUKA SVETE MARGARITE Sveta Margarita paste ovce i pritom pjeva. Olimbrij zapovjedi slugama da uhvate djevojku, koja mu se sviđa. Sluge uhvate Margaritu i ona se moli Bogu. Sluge dovedu Margaritu gospodaru i kažu mu da ona štuje samo jednoga boga. Ona mu objasni kako vjeruje samo u Isusa Krista. On se razljuti i naredi da ju zatvore u tamnicu. Zatim Olimbij naredi da mu je opet dovedu. Nudi joj pomilovanje ako prihvati njegove bogove i bude mu žena, a ako odbije pogubit će ju bez milosti. Ona ga odbije jer je spremna podnijeti svaku muku za svoju vjeru. On naređuje slugama da ju išibaju pred pukom. Raspnu ju i počnu šibati, a ona gleda u nebo i moli. Sluge ju nagovaraju da se predomisli, no ona ne će. Kaže Olimbriju da se ne će odreći Boga te da joj ne mogu ubiti dušu. Olimbrij se naljuti i naredi 20

da joj klještima kidaju meso. Počnu joj kidati meso, a ona se ponovno moli. Kad vidi kako joj teče krv, ponudi joj još jednu šansu. Ona odbija jer zna da će joj Isus otvoriti vrata raja. Naređuje da ju opet stave u tamnicu. Ona moli boga za milost. Uđe joj zmaj u tamnicu. Prestraši se i počne moliti Boga. Zmaj ju proguta, a ona se u njemu prekriži i zmaj pukne, ona zađe i moli. Izleti golubica. Dođe joj Đaval i kaže joj da se pokvari. Ona ga primi za kosu i baci na pod i kaže mu da je se okani jer je Isusova službenica. Na nebu se ukaže križ i na njega sjedne golubica i glas joj veli da će na nebu biti blažena. Sveta Margarita potjera Đavla. Ombrij naredi slugama da mu dovedu Margaritu. Ombrij ju ponovo nagovara da se preda, a ona odbija. Naređuje da ju svuku i golo tijelo pale bakljama. Ona se ni tada ne pokoleba pa ju stave u kotao vrele vode. Margarita moli Boga da ne umre u kotlu, već da u vodi bude krštena. Dođe golubica i stavi joj krunu na glavu. Margariti se oslobode ruke i ona izađe iz kotla. Olimbrij se naljuti pa naredi: 'Sluge moje, uhitite, ove ljudi svi pobijte, i svu dicu i sve žene, uvridiše mnogo mene. Moje boge već ne štuju, Isukrsta svi veruju. Svim im glave posicite, nikomure ne prostite!' Sluge ubiju narod. Zatim Olimbrij jednom slugi naredi da Margariti odsjeće glavu. Sluga ju moli za oprost i obeća da će slijediti Isusa. Sveta Margarita moli. S neba doleti golubica noseći križ. Svi padnu na zemlju. Golubica ju takne i glas s neba joj kaže da je blažena. Svima kaže da će za njih moliti, a svom krvniku da ju ubije. On ju ne želi ubiti. Ona moli Boga da grijeh ne padne na njezina krvnika. Zatim se namjesti da ju ubije. On ju ubije i potom padne od straha. Anđeli siđu i okruže njezino tijelo, a dušu joj odnesu u kraljevstvo nebesko veselo pjevajući o Božjoj milosti.

Marin DRŽIĆ: SKUP (Dubrovnik, 1555.)
Lica: Satir, u prologu Skup, starac Andrijana, kći mu Variva, godišnjica stara Skupova Gruba, godišnjica mlada Đživova Kamilo Dobre, Kamilova mati Zlati Kum, njezin brat Niko, dundo Kamilov Dživo, prijatelj Dobrin Pjerić, prijatelj Kamilov Munuo, djetić Kamilov Pasimaha (Kotoranin), djetić kod Zlatoga Kuma Drijemalo, djetić kod Zlatoga Kuma PROLOG: Satir (mladenkin brat Stijepo) 1. ČIN: 1. p: Gruba izlazi iz Skupove kuće i veli kako ga je čula u snu da brani zlato i da ju je potjerao iz kuće. Variva joj otkriva da je teško živjeti sa Skupom te da je Skup vjerio kćer za nekog starca koji ju hoće bez prćije, a i da se Andrijana već vjerila za Kamila. Gruba otkriva svoju vragolastu narav. 2. p: Skup zapovijeda Varivi da ne izlazi iz kuće dok njega nema. Gruba pjeva da bi rađe mlada siromašnog nego stara bogatog muža. 3. p: Skup grdi Varivu što je na vratima. Ona kaže 'Tezoro da t' nađem, veliku tugu' Skup se čudi kako toliko toga zna, a ona mu kaže da mu se ukrasti može samo 21

prašina jer joj ne da mesti, ni kuhati. Kaže da je sakrio ključe od ognjišta kao da mu je tezoro u ognjištu. Skup pokazuje svoju ogromnu škrtost i opsjednutost tezorom. Skup naređuje Varivi da ode do Andrijane i da prede. 4. p: Skup se boji da Variva zna da je u njega tezoro. Čuje buku iz kuće, pa se prepadne. To je Variva cijepala drva. Skup joj uzme ključe od ognjišta. Variva ga optužuje da je mešto sakrio u ognjištu. Skup ju počne tuči, Andrijana joj proskoči u pomoć. Nalaže im da odu na treći kat. 5. p: ('Tko ljubi, sumnja') Skupa muči njegovo tezoro.Čuje buku s kata pa se priboji, lupa po vlastitim vratima. 6. p: Variva i Andrijana mu se jave iz kuće. On im nalaže da u kuću ne puste nikoga i ako itko bude došao što posudit da mu kažu da su lopovi sve pokrali. 7. p: ('Zlatu se svijet klanja') Skup komentira kako mu je teško otići od kuće, ali mu je dužnik obećao vratiti dug. Komentira važnost novca u društvu. Tvrdi da je ubog. Komentira današnje prijateljstvo. 8. p: Kamilo zove Grubu. Kamilo pokazuje kako pati za Andrijanom (petrarkističke muke). Gruba se s njim ruga. Traži od njega slatkiš, a on joj da dva omendula. Kaže da će joj sutra donjet više ako pozove Varivu. Gruba ne želi ići do Skupove kuće da ne sretne Skupa. Kamo joj kaže da Skupa nema doma. Gruba kaže da će poći tek kad joj da zahare. Variva izlazi iz kuće. 9. p: Variva Kamu govori o Skupovoj namjeri da Andrijanu da za bogatog starca koji ju hoće bez prčije i da je Andrijana očajna. Kamilo ponavlja kako su se on i Andrijana vjerili. Petrarkizam. 10. p: Dobre zlati Zlatog pa mu kaže da bi se trebao ženit i imati djecu. Zlati joj veli da je kasno došla s tim savjetom jer je star. Dobre ga nagovara i veli mu da je našla jednu s prćijom od vele tisuć dukata. On ne želi nikakvu s prćijom jer bi takva stalno nešto tražila. Dobre ga i dalje nagovara. Zlati želi ubogu djevojku. Dobre ne zna gdje bi takvu našla. Zlati aludira na Skupovu kćer. Veli da mu je draga Skupova kuća, a da je i Andrijana lijepa. Dobre je zadovoljna. Zlati odlazi tražiti Skupa. 2. ČIN 1. p: Munuo komentira kako je teško služiti zaljubljenom gospodaru jer on stalno mijenja naredbe. Tad spazi Grubu, rugaju se jedan drugome zbog imena. Munuo joj daje jabučicu. Gruba pobjegne. 2. p: Sad su dvojica zaljubljenika. Dolazi Kamilo, zove Munua da s njim pođe. Odlaze. 3. p: Dolazi Skup, nije pokupio dug. Misli što mu je sa zlatom. Boji se da ga netko nije našao. 4. p: Dolazi Zlati. Skup naglašava svoje siromaštvo. Zlati kaže da je bogat tko je dobar. Skup sumnja da ovaj zna za zlato, pa veli da je dobar tko je bogat. Zlati odgovori da mu je i takav drag i bogat. Sad Skup zaista misli da ovaj zna za tezoro. Ponavlja zlatikanje, i kaže da se rđa ne druži sa zlatom. Skup se žali da ima kćer, a ne ima joj za prćiju. I dalje misli da ovaj zna za zlato pa želi otići. Zlati ga pita bi li udao kćer. Skup ponavlja da nema prćije. Zlati kaže da će ju uzet bez prćije. Skup začuje zvono i pomisli da ga kradu i ode. Zlati zaključi da kad bogat ubogu dođe s lijepim riječima, ubog misli da ga je došao varat. Skup se vraća i dovrše stvar. Zlati zove Pasimahu. Skup govori da mu ovi tezoro ne će dirati. 5. p: Skup kaže Varivi da je vjerio kćer za Zlatog bez prćije. Variva je zgrožena. Skup kaže da bi se i on ženio da je bogat. Nalaže da se Andrijana uredi i da spreme kuću dok se ne vrati. 6. p: Variva tuguje zbog Andrijane, al se bar nada da će biti obučena i sita. Kaže Kamilu za Andrijanu. Kamilo tuguje, a Munuo ga tješi i predlaže mu da ode doma i učini se bolestan te da će tako nagovorit Dobru i Kuma da mu daju Andru. 7. p: Pasimaha hvali svog bogatog gospodara. Divi se moći novca. Lamentira o svojoj vojsci kuhara. Spazi Grubu pa ju prosi, a ona ga odbija. 3. ČIN: 1. p: Dobre se nada da Skup ne će odbit Zlatog. Prolazi Dživo i veli joj da je pristao. Dobre hvali djevojku da joj ne smeta što je star. Dživo joj veli da se Kamilo vjerio, a da on nije star. Dobre je šokirana. Kaže da joj više ne će u kuću. Dobre govori loše o današnjim nevjestama. Đživo ukazuje na gospodarski prosperitet u odnosu na prošlost. 2. p: Dolazi Gruba te objašnjava Dživu i Dobri da Kamilo mre. Odlaze po doktora. 3. p: Dolazi Pasimaha s vojskom. Drijemalo ima zastavu. Žele osvojiti Skupovu kuću. 4. p: Variva ih pusti. 5. p: Munuo vidi da se spremaju za pir. Dolazi Skup. Mumuo se sakrije. 6. p: Skup se žali na cijene i da se mora pravit siromah. Vidi otvorena vrata od kuće. 7. p: Skup misli da su lopovi pa ih tuće. Munuu nije jasno što se događa. SKup je istjerao vojsku iz kuće. Pasimaha prizna poraz. 8. p: Munuo se sakrit veseli. 9. p: Skup je zadovoljan što mu nisu uspjeli ukrasti tezoro jer mu je ono sve u životu. 10. p: Zlati se hvali kako su ga pohvalili što će

22

se ženit ubogom djevojkom. Skup odlući sakriti tezoro u crkvu. 11. p: Munuo ga prati. Skup se prepao od groba, sakrije pa ode po kljuce. 4. ČIN: 1. p: Munuo je našao tezoro. 2. p: Pjerić sretne dunda Nika i moli ga za pomoć. Niko istiće problem današnje mladeži i obrazovanja. Pjerić mu kaže da Kamilo umire. Niko je ljut što se Kamilo vjerio i da mu ne može pomoći. 3. p: Skup se vraća s kljućevima. Dum Marin mu se žalio na bezparicu. Ide do tezora. 4. p: Zlati traži Pasimahu koji mu kaže da ga Skup potjera. Zlati je ljut i za sve krivi Dobru te odustaje od vjenčanja. 5. p: Skup vapi za tezorom. Zlati mu kaže da se ne će vjenčat. 6. p: Munuo se veseli bogatstvu i prosi Grubu. Ona ga ne će jer je siromah. 7. p: Variva kaže da je Andre očajna. Ne zna što će sa stvarima. 8. p: Dživo raspravlja o ljudima. Prolazi Niko koje mu se sve to ne sviđa. Izgubio je vjeru u podmladak i ne da novce. 9. p: Gruba kaže Dživu da ga Dobre zove da ode do Kamila i da ju je Munuo zaprosio i da je odbila. On joj kaže da tako opet učini. 5. ČIN: 1. p: Kamilo se jada, osamljen je. Sreće Skupa. Qui pro quo. Kamilu to nije jasno. 2. p: Munuo se veseli novom tezoru. Pjerić ga vidi, optuži da je nešto ukrao i vodi ga Kamilu. 3. p: Skup otužuje kćer i Kamila za krađu. Kamilo kaže da su se potajno vjenčali. Skup ludi i misli da su se svi urotili protiv njega. 4. p: Dolazi Dživo. Skup i dalje traži svoje. Pjerić dovlači Munua. Prvo Munuo kaže da Kamilo voli Skupovu kćer i da se vjereni, te da ju Skup hoće dati Zlatom. Tu rukopis prestaje.

Ivan GUNDULIĆ: DUBRAVKA (Dubrovnik, 1628.)
Lica: Radmio, skup pastira, ribar, Miljenko, Ljubmir, Dubravka, skup vila Divljak satir, Gorštak satir, Zagorko, Ljubdrag, Jelenka satirica, Brštanko, Tratorko, Vuk satir, Stojna, Pelinka, pet malih pastjerića, glasnik, skup satira, redovnik 1. ČINjenje: 1. skazanje: Radmio kaže da je ovo dan, posvećen slavi slobode, kad će se zaručiti najljepši pastir i najljepša vila. Skup pastira zaziva Danicu. Ove će godine to biti Miljenko i Dubravka. Odlaze prirediti svetkovinu. 2. skazanje: Ribar je došao u dubravu kako bi se nauživao slobode. Radmio mu kaže da je mudro izabrao, a ribar mu kaže da će mu biti vjeran prijatelj. 3. skazanje: Miljenko traži Dubravku. 4. skazanje: Miljenko uzdiše za Dubravkom i žali se Ljubmiru. Nije siguran voli li ga Dubravka. Ljubmir ga tješi. 5. skazanje: Dubravka i skup vila se uređuju. 6. skazanje: Divljak želi i traga za Dubravkom. 7. skazanje: Sretne Gorštaka. On mu se pohvali da su ga pastiri zvali da im svira na slavlju. Divljak je ljudomoran pa ga izazove da se natječu koji od njih bolje pjeva. Sviraju. Gorštak tvrdi da on bolje svira. Pobjegne. Divljak namjerava jednoj vili, od onih koje se kupaju na jezeru, ukrasti odjeću. 8. skazanje: Zagorko je ostavio imanje i krenuo za svojom vilom. Ljubdrag ga odgovara. 9. skazanje: Ljubdrag se nada da će se Zagorko ipak vratiti. Kaže da su mnogi ostavili imanja zbog vila na ovi dan. 10. skazanje: Satirica Jeljenka traži po Dubravi satira Divljaka koji ju je ostavio zbog vila. 23

2. ČINjenje: 1. skazanje: Brštanko, Ljubmir, Tratorko komentiraju današnje veselje. Odlaze tražiti ostale. 2. skazanje: Vuk satir se veseli što će za veselja sva imanja biti nečuvana pa će se nakrasti. 3. skazanje: Stojna ga je uhvatila kako joj krade ovcu. Potegne ga za bradu. On joj vrati ovcu. Ostane žedan i gladan. 4. skazanje: Gorštak ga nađe gdje plače pa ga tješi. Odlaze u selo na pir. 5. skazanje: Miljenko govori Pelinki koliko voli Dubravku. Pelinka mu obeća da će to prenjeti Dubravki. 6. skazanje: Divljak preodjeven u vilu uvjeren je u svoju neprepoznatljivost, ali mu ispod kose izviruju rogovi. 7. skazanje: Zagorko traži vilu. 8. skazanje: Stojna sa sinom i pastirićima moli Zagorka da se vrati doma. Pastirići također žele ostaviti majku u potrazi za vilama. 9. skazanje: Satirica Jeljenka se preobukla u pastira. 3. ČINjenje: 1. skazanje: Pastiri love Divljaka kako bi ga spriječili da dođe do Dubravke. Jeljenka to vidi. 2. skazanje: Gorštak je vuka poslao po bubanj. 3. skazanje: Ljubdrag vidi nekog tužnog. 4. skazanje: Miljenko je tužan jer misli da se Dubravka morala zaručiti za bogatog i ružnog Grdana. 5. skazanje: Jelenka spasi Divljaka od pastira. On joj obeća vjernost. 6. skazanje: Brštanko i Ljubdrag tuguju zbog Miljenka. Glasnik im kaže da se ženio. 7. skazanje: Satiri i pastiri se vesele. 8. skazanje: Dolaze redovnik, Miljenko i Dubravka. 9. skazanje: Svi plešu kolo u čast vjenčanja i slave slobodu. 'O lijepa, o draga, o slatka slobodo, dar u kom sva blaga višnji nam bog je dô, uzroče istini od naše sve slave,uresu jedini od ove Dubrave, sva srebra, sva zlata, svi ljudcki životi ne mogu bit plata tvôj čistoj ljepoti!'

Ivo VOJNOVIĆ: SUTON (Dubrovnik, 1903.)
Lica: Mara Nikšina Beneša (68.g.), vladika dubrovačka Made (42), Ore (36) i Pavle, njezine kćeri Kata (60), djevojka u Mare Luvo Orsatov Volzo (78), Sabo Šipkov Prokulo (62), vlastela dubrovačka Lujo Lasić (32), kapetan pomorski Vaso (40), trgovac jedna 'Kozica' 1832. godina, Benešina kuća. Suton govori o neslobodi i okretanju prošlosti. JEDINA POJAVA Gospođa Mara je osiromašila. Kata joj ne da da sjedi pred otvorenim prozorom da se ne prehladi. Kati je potreban novac za spenzu. Dolaze joj Made, Ore i Pavle. Ore i Made se odu presvući. Pavle brine njihovo stanje. Mara sjedi u kmici i kaže: 'Suton je za razgovor.' Mara da Mandi pamuk da ga pripremi za dum Andra. Kate kaže Pavli da će se kapetan Lujo doć večeras pozdravit. Došao im je Vaso u posjetu. Vaso Hercegovac kupio je na inkantu palac Marinog nona Tudizića. Došao joj je vratiti novce. Anđa mu je rodila nedavno junaka. Čim ode Mara kaže Kati da prebroji novce. Dolazi Lujo. Pavle ga odbija jer je on sin kmeta, a ona kneževa kćer, iako ga voli. Dolazi gospar Luco sa Sabom. Sabo je dobio okladu pa mu daju nagradu. Lujo se čudi što ovaj gladuje. Lujo zove Pavlu da bježi s njom u život. Ona mu kaže da ne može jer ni kapetan ne napušta svoj brod kad tone. Lujo odlazi, a i ostali. Pavle zove majku. Kaže da je ona kao Marija Orsola, tetka njezinog oca koja je postala časna jer je voljela pučanina. Zgrabi škare i ošiša kosu.

24

PAVLE (grčevitijem, kao suludijem smijehom): Atropos se zvala!... (Prerezala jednim mahom svu kosu.) MARA: Ah!... (Vrisne i svali se u stolac pokrivši rukama lice.) PAVLE (došla do nje iznemogla ali mirna, pa, kao žrtva pred nijemijem božanstvom, klekne predajući majci pram ostriženijeh kosa. Polako, tiho i duboko): Marija-Paola te pita: - Vjeruješ li joj? MARA (rastvorila ruke i pritisnula joj glavu na grudi, a na licu joj je ponos i zadovoljstvo i tuga): Ćerce moja! (Čuje se žamor i smijeh u bližnjoj sobi. Neko zove. Dođi, majko! - One dvije jadnice ostanu zagrljene.)

Zavjesa pada

Janko POLIĆ Kamov: ORGIJE MONAHA
Samostanskih drama prvi dio Lica: Boško Sabljak Mimi Sabljak Majer Vladoje Sabljak Ivo Sabljak otac Sabljak Dragan Stanojević PRVA SCENA U sumraku Majer traži Boška. Donio mu je poruku da ga Adela zove. Mimi smatra sa Adela nije dostojna Boška. Majer je pisao novele. Adela j trudna. Vladoje donosi lampu. On svaki dan od deset do jutra piše studiju na temelju svoje neuspjela konferense. Majera zanima ulazi li i on u tu studiju. Vladoje mu kaže da da, kao kotarski sudac koji piše novele i koji je podlac u javnom životu. Majer požuruje Boška. Boško i Vladoje odlaze. Mimi kaže Vladoju da Boško živi s jednom koja je zanosila. Svi jedni pred drugima skrivaju stvari koje svi znaju. Ivo i Vladoje zapale cigaretu. Dolaze otac i Dragan. Dragan se napije. Dragan se sruši. SCENA DRUGA Pred zoru Otac je otišao zbog Vladoja, Dragan se opio zbog Vladoja. Dođe Boško. Dobio je sina. Utučen je. Svi već znaju da je njegovo, a on je pobjegao. Vladoje mu kaže da joj se vrati. Odlazi. Ivo se vratio. Kaže da je otac ljut na sina. Dragan je spavao s Mimi. Dragan odlazi. Dolazi otac. Sukob Vladoja i oca. Otac se želi domoći Vladojevih spisa. Vladoje kaže ocu da mu je Boško zaveo jednu i postao 25

otac. Kaže mu da je u spisima i to da je Mimi spavala s Draganom i da Vladoje želi počiniti incest s Mimi. Uđe i Boško sav lud. Kaže da je u hodniku ona zadavila. Otac ukrade papire. SCENA TREĆA O ishodu sunca Otac je spalio papire. Dragan kaže da nije htio. Ocu u ruci revolver. Dolazi Majer i kaže da dijete treba negdje zakopati u zemlju. Nije ga ubio Boško nego majka.

Sunce se diže.

Miroslav KRLEŽA: VUČJAK (Zagreb, 1923.)
Lica: Predigra: Polugan, suradnik "Narodne sloge"; Dr. Zlatko Strelec, suradnik "Narodne sloge"; Venger-Ugarković, bivši urednik i osnivač "Narodne sloge"; šef- redaktor "Narodne sloge"; Šipušić, meter; korektor; Krešimir Horvat, apsolvent filozofije, invalid i suradnik "Narodne sloge": Osoblje 1., 2., 3. čin: KREŠIMIR HORVAT, dekretom vlade imenovani namjesni učitelj na mjestu Lazara Margetića na jednorazrednoj pučkoj školi u Vučjaku, MARIJANA MARGETIĆKA, udovica učitelja na jednorazrednoj pučkoj školi u Vučjaku, EVA, Amerikanka. Bivša vlasnica crnačkog bordela u Chicagu, JURAJ KUČIĆ, vojni bjegunac. U civilu kelner peštanskoga hotela, VJEKOSLAV HADROVIĆ, ravnajući učitelj dvorazredne pučke škole u Svetoj Nedjelji, PANTELIJA CRNKOVIĆ, narednik, postajevodnik oružničke postaje u Svetoj Ani, MITAR, žandar kapralskog čina, LUKAČ, predsjednik školskog odbora, GRGA TOMERLIN, lihvar, član školskog odbora, STARAC, drugi član školskog odbora, PEREKOV JURO, foringaš, LAZAR MARGETIĆ, učitelj koji je nestao u Galiciji, MARGETIĆKINA DJECA, EVINA MATI, EVIN OTAC, CURE, BABE, DJEČURLIJA, RULJA SEOSKA Intermeco: NEVJESTA, OTAC, MATI, VENGER-UGARKOVIĆ, ŠEF-REDAKTOR, POLUGAN , POLUGANOVA ŽENA, MARIJANA MARGETIĆKA, ZLATKO STRELEC, KELNER JURO, GRGA TOMERLIN, RULJA CRNACA, ULANSKI OFICIR PREDIGRA: Metež u novinskoj redakciji. U haustoru im je umro čovjek. Horvatu je već dosta novinske redakcije jer je u njoj uvijek sve isto. Želio bi izaći i živjeti. Odluči otići na selo za pučkog učitelja i već je predao papire na ministarstvu. 1. ČIN: U Vučjaku se Marjana brine da će ju novi učitelj izbaciti iz škole. Mještani su se bunili protiv Marjane i optužili ju da je od sobe napravila trafiku. Eva se žali na život na selu i sanja o Americi. Ona je živjela u Americi. Dolazi Horvat, ranjen je. Napali su ga u šumi. Poviju mu ranu. Razgovara s Hadrovićem. Hadrović ga naziva idealistom i romantikom. Horvat kaže Marjani da ju ne će izbaciti na cestu.

26

2. ČIN: Dva mjeseca poslije Horvat se posvađa s Lukačem i Tomerlinom koji su mu naplatili školska drva i ne šalju djecu uškolu. Kažu da ih je Marjana pokrala. Optužuju Horvata da prodaje školska drva. Starac mu kaže da bi sam trebao živjeti u učiteljskom stanu. Horvat neželi izbaciti Marjanu. Starac mu kaže da po selu širi glas da je zatrudnjela s Horvatom i da će s njim u grad. Horvat ih potjera. Marjana mu donosi pismo. Opet mu je otvorila poštu. Horvat ju špota. Marjana prizna da je prodavala stvari i da je trudna, te mu kaže da zna da se sastaje s Evom u vinogradu u klijeti. Kaže mu istinu o Evi. Ulazi seoska cura s viješću da joj se muž vratio, koji je bio u zarobljeništvu. 3. ČIN: Muž Marjani sve oprašta. Horvat utočište nalazi kod Eve. Ona mu otkrije da je Marjana trudna s konobarom. Horvat sanja čudan san. Eva pokazuje Horvatu što je ukrala te ga nagovara da odu u Ameriku. Dolazi Lazar i kaže da si je Marjana prerezala žile. Eva ne vjeruje. Pantelja dolazi uhvatiti Evu koju je Marjana prijavila. Eva uzima pištolj i ubija ga. Potrpa zlato u vreću, zgrabi Horvata i pobjegne. INTERMEZZO: Žena natjerava Polugana da jede. Marjana kaže da će ju prije pokopati nego da će ga žena udati te navali na nevjestu koju brane. Napadaju Horvata.

Miroslav KRLEŽA: LEDA (Zagreb, 1930.)
Lica: VITEZ OLIVER URBAN, ex savjetnik kod KuK A-u poslanstva u S. Petersburgu KLANFAR, veleindustrijalac MELITA, njegova supruga, rođena plemenita Szlougan-Szlouganovechka AUREL, akademski slikar KLARA, njegova supruga FANNY, sluškinja kod Melite prva i druga dama, gospodin 1. ČIN: Salon kod Melite. Urban ljubuje s Melitom. Urban govori o vazi s motivom Lede i labuda. Bobočka je kod sebe uzela malu Ledu. Melitu zanima tko je ta mala. Urban ne zna. Aurel je triput slikao Ledu i jedna slika je kod njega u stanu. Melita mu kaže da je odlučila ostaviti muža i poći za Aurela. Urban ju odgovara. Dolazi Aurel. Melita se ode presvući. Klanfar večeras putuje na sprovod svoje mame. Auriel se zanima za razlog smrti. Govore o akvarelu, te raspravljaju o današnjem slikarstvu. Ulazi Klanfar, ljut je jer mu nije gotova večera. Odlaze Oliver i Aurel. Melita i Klanfar se svađaju. On joj prijeti rastavom. Melita mu kaže da mu je rekla da se za njega udala iz materijalnih razloga i kaže da nema aferu s Urbanom, izlazi. Iziđe i Klanfar. 2. ČIN: Soba kod Aurelovih Urban je na večeri kod Klare i Aurela, piju kavu i spremaju se na ples. Aurel je ushićen nacrtima svoje kuće koju počinje graditi. Karlu iritira Urbanova ironija, kao i njegovi stavovi o umjetnosti. Karla je čjubomorna na Ledu. Aurel dobiva pismo od Melite pa se izvlaći da ima poslovni dogovor i ode. Karla je ljuta. Razgovaraju. Urban joj kaže da stvar među ono dvoje postaje ozbiljna. On joj udvara. Ona popusti. 3. ČIN: Dva sata poslije. Soba kod Aurelovih Razgovaraju o Bobočkinom altu. On je neljubazan prema njoj i ruga joj se. Klara je očajna i plače. Žene nisu samostalne i bez Aurela živjela bi u siromaštvu. Klara misli da je Urban protiv koncerta kojeg misi izvesti. Pred kućom se čuje auto. Klara izađe. Uđe Aurel. Jedu i piju. Aurel je uzrujan jer 27

je Melita od njega očekivala odluku. Klanfaru je rekla da je trudna i sad očekuje da on s njom otputuje. Aurelu to nije ni na kraj pameti. Gledaju Ledinu sliku. U pijanom zanosu kaže da će se oženiti Ledom. Klara to čuje i zalupi mu vrata. Aurel zove Melitu i kaže joj da ne ostavlja Klanfara, ali nje nema. Klara se zaključala u sobu. Aurel se boji da joj se nešto dogodilo. Čuje se galama da se žena otrovala pred apotekom. 4. ČIN: Pred Melitinom kućom Dvije dame razgovaraju o nadolazećem proljeću. Prolazi gospodin. Razgovaraju. Dolaze Melita i Urban. Ona kaže da je lagala Aurelu i da sad zna kakav je. Urban ju uvjerava da ostane s Klanfarom. Nailazi Klara. Želi Meliti ispričati kakvi su Aurel i Oliver, koji je večeras postao njezin intimus. Dolazi Aurel, Klara se sakrije. Aurel kaže kako traži Klaru. Uvjeren je da se otrovala. Kaže da bez nje ne može živjeti. Urban mu kaže da je Klara živa. Aurel ode. Za njim ode i Klara. melita odlazi kući. Urbanu prilazi dama i nudi mu usluge. Oliver: 'Meni je noćas ljubavi dosta! Ali ako hoćete da ispijete sa mnom jedan viski, molim! Razgovarat ćemo o putovanju! O lađama! I ja volim lađe koje dižu sidra!'

Šnajder: KAMOV SMRTOPIS (Zagreb, 1978) freska
Osobe i pojave: Gemma Polić Ante Polić Vladimir Polić Milutin Polić Janko Polić Kamov Kitty Miha Pater Bernard Khuen Hedervary Maestro Protić Colombina Dioniz Nepoznati Kranjčević Matoš, Leonard Farkassy i dr. PRVI DIO (13 prizora) Barcelona, Kolovoz 1910, bolnica 'Santa Cruz'. Na jednom krevetu umire Janko Polić Kamov. Rodna kuća Polićevih na Sušaku. Jankovi roditelji, Gemma i Ante razgovaraju o njegovu studiju. Otac je propao pa dolaze ovrhovoditelji i iznose sve stvari iz kuće. Janko je izbačen iz 4. razreda gimnazije zbog lošeg vladanja. Otac ga šalje u senski 'Ožegovićanium'. Duhovnici ga tamo šibaju, stavljaju u samicu. On ne nalazi Boga. Izbacuju ga. Na livadi sreće boga Dioniza. Vadi bilježnicu i mahnito piše. UZagrebu upoznaje Mihu i Kitty. Pozivaju ga u pivnicu na sastanak. Janko drži govor o reformi. Kitty s njim spava na izletu u Maksimiru. Miha i Janko uhvaćeni su u prosvjedu protiv Hedervaryjeva režima. Janko osuđen na tri, a Miha na više mjeseci. Kad izađe kupi od prosjaka kaput i ruku s kojom moli novce. Kitty se udaje za Leonarda. Janko napravi 'scenu'. Pijanog ga odvode u stan Polićevih gdje je otac na samrti. Janko moli maestra Protića da ga primi u glumačku družinu. Glumi mu Ibsenovog Osvalda. Primaju ga za šaptača. Kući dolazi nakon očeve smrti. Majka mu je u bolnici. Nitko mu ne želi objaviti pjesme. Brat Vladimir ga savjetuje da radi kao trgovački putnik. U lici pokušava prodati singericu. Matoš napada njegovu poeziju. Umire mu majka. DRUGI DIO u bolnici 'Santa Cruz' (8 prizora) dovršeno u svibnju 1977. 28

U predsmrtnim vizijama pojavi mu se Miha koji je umro od sušice. Potom ga posjeti nepoznati, pa glumci, pa žandari. Vidi razna priviđenja. Skupljaju se osobe i pojave iz njegova života i svečano se raspoređuju. Kamov umire. Este hombre se ha muerto 8.1. Plač novorođenoga 8.2. GLAS: Gemma Polić, iz velike daljine Jaaaankooo! Jaaankooo! Mrak.

Ivana SAJKO: ŽENA BOMBA
Monolog u kojem sidjeluju : žena – bomba, bezimeni političar, njegovi tjelohranitelji i ljubavnica, bog i zbor anđela, jedan crv, Mona Lisa Leonarda da Vincija, dvadeset autoričinih prijatelja, njezina majka i ona. 1. Definicija samoubilačkoga napada, te skupine koje ih danas organiziraju. 'Trećinu samoubojica činile su žene.' Autorica upravo doznaje, čitajući obavijest da je kazalište odustalo od prikazivanja njezine drame. Žena je luda. Zamišlja samoubilački napad. Stvorit će ženu samoubojicu.Žena-bomba ogorčena je na političara. Prepričava kako ga je srela u Louvreu. Sebe naziva Mona Lisom. Još 12.36 min dok bomba ne okine. 2. Rasprava o načinu umiranja. Baca u smeće prvu verziju teksta. Šalje prijateljima mail s pitanjem što bi učinili da imaju još 20.36 minuti života. Prepisuje ulomke njihovih pisama. 3. O svećanim mimohodima. Kolona slučajno pregazi psa. U jednom od auta on. Sjeti se sinoćnjeg sna u koji je sanjala u sekvencama. On izlazi iz auta. Ona ga mrzi. 4. Ljuta je na nju jer joj ne odgovara. Žena bomba se oblači. Anđeli žele svrgnuti momoteizam. Mona Lisa se razbija o pločnik. Slike e4ksplozije prenosit će televizija. Primjeri napada i objašnjenja. 5. Žene su često prisiljene biti regrutirane. Nose bombu na trbuhu. Majka se dere na nju. 6. Jutro prije eksplodiranja. Popis žena samoubojica. Nezgodna situacija u kazalištu. O ženi bombi snimit će se film. 29

7. Ne želi odustati. Plaši ju crv. 8. Na stolu ima fotke samoubojice. Prije ekspolzije uspjela je dotaknuti premijera. Strah ju je. Zove crva. Završetak

MACHIAVELLI: MANDRAGOLA (Firenza, 1518.)
Lica: Siro, sluga Callimacco Callimacco, lik čudnoga morals gospodin Nicia, glupi doktor prava Ligurio, mutikaša Fra' Timoteo, pokvareni fratar Sostrata Lucrezia una donna CANZONE: pjevaju nimfe i pastiri – 'Perché la vita è brieve e molte son le pene he vivendo e stentando ognun sostiene (svatko podnosi) '; pjevaju da bi zabavili društvo koje se okupilo u čast Francesca Guicciardinija. PROLOGO: Pozdrav dragoj publici i molba da budu tihi. Kaže im da se radnja odvija u njihovom gradu, Firenzi. S jedne strane je doktorova (koji je čitao filozofa Boezija) kuća, a za onim vratima stanuje Callimaco Guadagno. Priča se zove 'Mandragola'. Daje opis glavnih likova. Dolaze Siro i Callimaco. ATTO 1: 1. p: Callimaco je proveo 20 g u Parizu nakon što su mu umrli roditelji i sad se vratio u rodni grad u kojem je proveo deset sretnih godina. U Parizu je studirao i zabavljao se, te upoznao Cammilloa Calfuccija, Firentinca. Od njega je doznao o ljepoti gospođe Lukrecije udate za gospodina Nicija Calfuccija, te se zbog nje Callimaco odlučio vratiti. Siru nije jasno zašto mu to prije nije rekao. Callimaco mu kaže da želi uz pomoć prevaranta Liguria dobiti ljubavne usluge Lukrecije, koja je udata za nevjerojatno glupog starog pravnika Nicija, koji je jako nesretan jer nakon dugo godina braka nema potomka. 2. p: Ligurio Niciju kaže da ima za njega rješenje. 3. p: Ligurio i Callimaco skuju plan. CANZONE o ljubavi. ATTO 2: 1. p: Ligurio s Sirom dođe Niciji i kaže mu da zna pariškog doktora medicine koji je posebno vješt u liječenju neplodnosti. Siro se vraća u kuću. 2. p: Nicio upozna Callimaca i moli ga za pomoć. Nicio je siguran da on nije neplodan, već žena mu. Obećaju mu pomoći i uđu u kuću. 3. p: Nicia odlazi kući, ali kaže Siru da će se vratiti. 4. p: Solo Siro. 5. p: Dolazi Nicia. Razgovarao je sa ženom. Kaže Siru da kaže Liguriu i doktoru da je došao. 6. p: Callimaco uvjerava Nicia da mu može vjerovati. Callimaco mu kaže da ima napitak od mandragole koji bi rješio njegove probleme jer uvijek funkcionira. Čak ga je koristila francuska kraljica. Jedini je problem što napitak ubija prvog muškarca koji spava sa ženom koja ga je popila. Nicija prvo ne pristaje na to, no nagovore ga da ugrabe nekog slučajnog prolaznika i dovedu ga Lukreciji. CANZONE o doktoru koji je povjerovao. ATTO 3: 1. p: Ligurio i Nicija nagovaraju Sostratu da uz pomoć Fra'Timoteja nagovore Lukreciju. 2. p: Ligurio kaže Niciju da vjeruje da će Lukrecija pristati. Vide fratra kako razgovara sa ženom. 3. p: Žena ima problema s neplodnosti. Odlazi. 4. p: Timoteju, koji je potplaćen, Ligurio i Nicija 30

ispričaju priču. 5. p: Timotej potvrđuje Niciji. 6. p: Odlaze. 7. p: Nicija se nada. 8. p: Razgovaraju 9. p: Timotejev monolog – doznajemo da je potplaćen. 10. p: Sostrata nagovara Lukreciju. 11. p: Fra' Timoteo se pridružuje nagovaranju. Lukrecija pristaje. 11. p: Niciji kažu da je pristala. CANZONE. ATTO 4: 1. p: Callimaco čeka vijest. 2. p: Ligurio mu javi da je Lukrecija pristala. Ligurio mu kaže da se preodjene. I da se Timotej preodjene u Callimaca. 3. p: Callimaco daje Siru bočicu i kaže mu da ode Niciji i kaže mu da je to lijek. 4. p: Callimaco je znao da će Ligurio napraviti dobar plan. 5. p: Ekipa se dogovori da će uhvatiti Callimaca. 6. p: Timotej uhvati Callimaca. 7. p: Odu po Nicija. 8. p: Preodjeveni Nicij ih čeka. 9. p: Odlaze. 10. p: Timotej kaže da je Callimaco već kod Lukrecije. CANZONE o slatkoj noći. ATTO 5: 1. p: Timotej nije noću oka sklopio. 2. p: 3p 4p 5p 6p Callimaco je sve priznao Lukreciji i ona je pristala da se i dalje sastaju. Callimaco postane cijenjeni gost u Nicijevu domu. SHAKESPEARE: MACBETH (pr. Torbarina, London, 1606.) Lica: Duncan, škotski kralj Malcom i Donalbain, njegovi sinovi Macbeth, isprva vojskovođa, zatim škotski kralj Banquo, vojskovođa u kraljevskoj vojsci Macduff, Lennox, Ross, Menteith, Angus, Caithness, škotski plemići Fleance, Banquov sin Siward, grof northumberlandski, vojskovođa engleskih snaga Mladi Siward, njegov sin Seton, Macbethov štitonoša Dječak Macduffov sin, Vojnik, Vratar, Starac, Eng. liječnik, Škot. liječnik, Tri ubojice Lady Macbeth Lady Macduff Dvorska dama, Tri vještice, Hekata, Banquov duh i ostali 1. ČIN: 1 p: Grmi i sijeva. Ulaze 3 vještice. Prije nego sunce zađe sastat će se opet na brijegu kletom i tamo će srest se s Macbethom. Sve tri: 'Ružno je lijepo, a lijepo je ružno' i nestanu u magli. 2 p: Bojno polje. Vojnik javlja Duncanu i Malcomu o Macbethovom i Banquovom uspjehu. Ross javlja da su pobjedili norvežane i da kralj Sweno traži primirje. Duncan odluči Macbethu dati novi naslov. 3 p: Pust proplanak. 3 vještice. Jedna je do sad klala svinje. Druga će radit štetu na brodu Tigar. Čuje se bubanj. Vrte se u kolu i gube u magli. Dolaze Macbetj i Banquo. Macbeth: 'Toliko ružan dan i lijep još ne vidjeh.' Ukažu im se vještice. Jedna ga pozdravi kao budućega kralja i kažu mu da će postat tan od Cawdora. Banquou kažu: 'Rodit ćeš kraljeve, ali sam to ne ćeš biti.' Odu. Oni bi htjeli više saznati. Dolaze Ross i Angus i kažu Macbethu da ga je kralj proglasio tanom. Odlaze do kralja. 4 p: Forres. Soba u kraljevskoj palaći. Duncan se zanima jel' Cawdor pogubljen. Dolaze M, B, R i A. Duncan im se osobno zahvali. Macbeth ga poziva na večeru. 5 p: U Macbethovu dvorcu. Lady Macbeth čita Macbethovo pismo. Glasnik joj javi da Macbeth i s kraljem dolazi na večeru. Lady Macbeth odluči da ubiju Duncana. 6 p: Pred Macbethovim dvorcem. Duncan dolazi. Dočekuje ga Lady Macbeth. Ulaze u dvorac. 7 p: Dvorište u Macbethovu dvorcu. Macbeth dvoji glede Duncanova ubojstva. Prilazi mu lady Macbeth. Ona ga nagovara na ubojstvo. 2. ČIN: 1 p: Dvorište u Macbethovu dvorcu. Mjesec je zašao. Banquo Macbethu da dijamant od kralja za ženu mu. Posalje Banqua. Uzme bodež. Zvono pozove Macbetha. 2 p: Ulazi Lady Macbeth. Iznutra se čuje Macbeth, pa uđe i kaže da je izvršio djelo i zbog tog ubio san. Dvojica su ga vidjela. Lady Macbeth uzina noževe i odlazi pa se vrti jer se čuje kucanje. 3 p: Ulazi pijani vratar. Ulaze Macduff i Lennox. Dolazi Macbeth u noćnoj haljini. Žele ka kralju. Odlaze. Razglase da je kralj ubijen. Macbeth kaže da se kaje što je ubio u gnjevu dva stražara i tako skine svu sumnu sa sebe. Lady 31

Macbeth se onesvjesti. 4 p: Starac i Ross govore o nemilu događaju. Dolazi Macduff. Kaže da su Duncanovi sinovi pobjegli i da to na njih baca sumnju. Macbeth je izabran za kralja i otišao je u Scone da bude krunjen. 3. ČIN: 1 p: Forres. Soba u kraljevskom dvoru. Macbeth je kralj. Pozove Banqua na večeru. Banquo odlazi. Macbethu dolaze ubojice koje je naručio. Ubojice nerado pristaju izvršit ubojstvo Banqua i Fleancea. 2 p: Kraljevska palača. Macbeth kaže: 'Čin loše započet, u zlu ojača više.' Odlaze Lady i Macbeth. 3 p: U šumi ubiju Banqua, a Fleance pobjegne. 4 p: Svećana dvorana. Ubojica kaže Macbethu da je Fleance pobjegao. Pojavi se Banquov duh i sjedne na kraljevo mjesto. Macbeth misli da ludi. Odu spavati. 5. p: Hekata je ljuta na vještice što su rekle Macbethu. Zove ju duh pa ode. Odu i vještice. 6 p: Škotska. Lennox kaže da Škotska muku muči pod rukom prokletom. 4. ČIN: 1 p: Vještice mu kažu da se boji Macduffa i kažu mu 'Ti smijehom prezri ljudsku silu, slušaj mene; I krvav, smjel i drzak budi; porod žene Macbethu škodit neće. (...) Macbetha nitko svladat ne će, dok ne krene sva šuma Bernamska uz dansinejske stijene u susret njemu.' Kažu mu da je Macduff već pobjegao u Englesku. 2 p: Macduffov dvorac. Ubojica dolazi ubiti Lady Macduff i sina joj. 3 p: Vojska se sprema, pod vojskom Macduffa na Macbetha da okonćaju noć koja ne može naći dana. 5. ČIN: 1 p: Soba u dvorcu. Lady Macbeth ne može spavati. Ludi. 2 p: Blizu je engleska vojska na čelu s Malcomom, Siwardom i Macduffom. 3 p: Macbeth okupi vojsku. Uvjeren je da mu se ništa ne može dogoditi. Liječnik mu kažu da je Lady Macbeth loše. 4 p: Malcom kaže vojsci: 'Nek svaki vojnik jednu granu odreže i pred sobom je nosi, naših četa broj da zasjenimo...' 5 p: Steon javlja kralju da je kraljjica mrtva. Glasnik mu javi da se šuma stala kretati. 6 p: Engleska se vojska sprema napast. 7 p: Macbeth ubija mladog Siwarda 8 p: Macbeth stane pred Macduffa. Macduff mu kaže da je rođen carskim rezom. Bore se. Macbeth biva ubijen. 9 p: U dvorcu. Malcom postaje novi kralj.

SHAKESPEARE: OLUJA (pr. Bogdanović, London, 1612.)
Lica: PROSPERO, pravi milanski vojvoda , MIRANDA, kći mu, CALIBAN, primitivni i nakazan rob, ARIEL, zračni duh, glumi CERESA, ALONSO, napuljski kralj, SEBASTIAN, brat mu, FERDINAND, sin napuljskoga kralja, ANTONIO, brat Prosperov, lažni milanski vojvoda, GONZALO, pošteni stari dvorski savjetnik, ADRIAN, dvorjanin, FRANCISCO, dvorjanin, TRINCULO, dvorska luda, STEPHANO, pijani batler, KAPETAN, VOĐA PALUBE, IRIS, JUNO, NYMPHS, REAPERS 1. ČIN: 2 prizora /brod i pred ćelijom/ 2. ČIN: 2 prizora /drugi dio otoka x2/ 3. ČIN: 3 prizora /ćelija, drugi dio otoka x2/ 4. ČIN: 1 prizor /ćelija/ 5. ČIN: 1 prizor /ćelija/ 32

EPILOG

CALDERON: ŽIVOT JE SAN (pr. N. Miličević, Madrid, 1635)
Lica: Bazilije, poljski kralj Sigismund, knez Astolfo, knez moskovski Klotaldo, starac Klarin, lakrdijaš Stela, princeza Rosaura, dama 1. ČIN: Scena 1. Sumrak. Klarin i preodjevena Rosaura, naziru zgradu. Iznutra čuju lance i plač. Odluče poslušat. Scena 2. Sigismund pati jer je cijeli život zatočen. Rosaura i Sigismund dijele žalost i tugu. Scena 3. Klotaldo naredi vojnicima da odvedu Sigismunda u tamnicu. Scena 4. Rosaura Klotaldu preda svoj mač. Klotaldo prepozna svoj mač i misli da mu je to sin. Na muci jer jer ne želi ni ubiti vlastito dijete ni odbiti poslušnost kralju. Odvodi zarobljenike kralju. Scena 5. Astoflo udvara Steli. Scena 6. Bazilije naziva Astofla sinom. Astoflo je došao da bi se oženio sestričnom Stelom. Kralj je odlučio postiti Sigismunda na slobodu da ga procjeni. Scena 7. Klotaldo ispriča kralju svoj položaj. Scena 8.Rosaura kaže Klotaldu žašto je došla u Poljsku. 2. ČIN: Scena 1. Klotaldo je uspavao Sigizmunda. Kralj mu kaže da Sigiju kaže tko je. Scena 2. Klarin Klotaldu kaže da je Rosaura dana Steli i da ćeka osvetu. Scena 3. Prema Sigiju se ophode kao prema kralju. Sigi je otresit. Scena 4. Prilazi mu Astoflo. Sigi ga uvrijedi. Scena 5. Sigiju se svidi Stela. Baca s balkona slugu. Scena 6. Basilij i Sigi si međusobno zamjeraju. Scena 7. Rosaura i Sigi razgovaraju. Scena 8. Klotaldo prisluškuje razgovor Rose i Sigija. Klotaldo se odluči suprotstaviti Sigiju. Rosaura odjuri po pomoć. Scena 9. Astoflo dođe braniti Klotalda. Scena 10. Dolazi Basilije. Zgrožen je. Odlučuje vratiti Sigija u tamnicu. Scena 11. Stela kaže Alonsu da joj se sviđa Sigi. Scena 12. Astoflo Steli kaže da će joj donjet ogrlicu. Stela Rosauri dolazi reći veliku tajnu. Alonsu je oko vrata našla ogrlicu s portretom dame pa će joj ga saddonjeti. Scena 13. Rosaura se boji da će ju otkriti. Scena 14. Astoflo nosi Steli ogrlicu i prepozna Rosauru. Rosaura (Astera) se pravi da gane poznaje. Scena 15. Rosaura Steli kaže da Astoflo ima njezin portret. Stela mu kaže da ga da Rosauri. Scena 16. Stela traži pravi portret. Ljutito odlazi. Scena 17. Sigija su ponovo vezali u lance. Scena 18. Sigiju su rekli da je sve bio san. Scena 19. Monolog Sigija: Što je život? Mahnitanje. Što je život? Puste sanje, prazna sjena što nas ovi. O, malen je dar nam dan, jer sav život – to je san, a san su i sami snovi. 3. ČIN: Scena 1. Monolog Klarina zatvorenog u kulu. Scena 2. Vojnici oslobađaju Klarina jer misle da je Sigi. Scena 3. Ulazi Sigi. Kažu mu da Bazilije želi dati prijestolje Astoflu, a da oni to ne žele. Scena 4. Klotaldo misli da će ga Sigi ubiti, no ovaj se s njim rukuje. Sigi ne zna jel' je sve to stvarnost ili san, ali smatra da je bolje za svaki slučaj činiti dobro. Scena 5. Astoflo misli da nije zaslužio krunu. Scena 6. Stela moli Bazilija da ovo ludilo okonča. Scena 7. Klotaldo im javi što se događa. Odlaze pod kulu. Scena 8. Rosaura moli Klotalda da ju osveti. Scena 9. Sigi susreće Rosauru. Scena 10. Rosaura mu ispriča svoju priču. On odbija ubiti Astolfa. Scena 11. Klarin kaže Rosauri da je bio zarobljen jer je znao ko joj je otac. Scena 12. Kliću kralju. Scena 13. Klarin je 33

ranjen. Bazilije se odluči suprotstaviti sinu. Scena 14. Sigi porazi očeve čete, ali se nakloni zarobljenom kralju i vrtai mu prijestolje. Zatim se oženi Stelom, a Astolfu naredi da ispuni zakletvu i oženi Rosauru. Klotaldo prizna da mu je Rosaura kćer.

RACINE: FEDRA (pr. Tomislav Prpić, Pariz, 1667.)
Lica: Tezej, sin Egeja, atenskoga kralja Fedra, Tezejevba žena, kći Mina i Pasifaje Hipolit, sin Tezeja i Antiope, kraljice Amazonaka Aricija Teramen, odgojitelj Enona, Fedrina dadilja Ismena Panopa Straža 1. ČIN: 1. p: Hipolit je nemiran jer mu se otac Tezej dugo ne vraća s puta pa kaže Teramenu da će poći. Smeta mu očeva žena Fedra. Mrzi ju, a zaljubljen je u mladu Ariciju, očevu zatočenicu i nasljednicu atenskoga prijestolja koja po Terejevoj naredbi ne smije imati potomstvo. Hipolit ide reći Fedri da odlazi 2 p: Enona kaže da joj gospodarica umire od tuge i da ne može spavati. 3 p: Fedra pati i nagovješta svoju smrt. Kaže da je izgubila razum. Enoni prizna da voli Hipolita i da je zato bila zla prema njemu i tražila njegov izgon iz Atene. No, sad kad joj ga je Tezej povjerio na čuvanje ponovo se suočila sa svojim osjećajima. I zato se želi ubiti – da spasi čast. 4. p: Penopa javi Fedri da joj je muž mrtav. To je Hipolit doznao od mornara. 5. p: Enona joj kaže da se više ne mora ubiti jer kako kralja više nema, njezina ljubav nije grešna. Fedri se vrati želja za životom. 2. ČIN: 1. p: Ismena Ariciji kaže da se Hipolit želi od nje oprostiti. Aricija misli da Hipolit mrzi i prezire sve žene, pa se boji. 2. p: Hipolit joj kaže da je u nju zaljubljen i da je slobodna, te joj prepušta atensko prestolje. 3. p: Teramen Hipolitu kaže da Fedra ide k njemu. Aricija ga pozdravi. 4. p: Kaže Teramenu da se vrati i skrati njegov razgovor s Fedrom. 5. p: Fedra mu prizna svoju ljubav. Hipolita to iznenadi i preplaši. Fedra mu se gadi pa odlazi. Ona za njim plače. Uzme mu mač i želi se njim ubit. Enona ju priječi. 6. p: Tereman mu kaže da je Fedra pobijedila i da će njezin sin dobit vlast, a da je čuo i vijest da je Tezej živ i da je u Egiptu. Hipolit kaže da će istražit tu vijest. 3. ČIN: 1. p: Fedra kaže Enoni da ne želi pred posinka. Zgrožena je kako joj je Hipolit hladnokrvno dao mač i nije ju želio spriječiti da se ubije. Želi Hipolitu predat vlast i skrb o svome sinu. 2. p: Fedra se nada da će Enona brzo doći. 3. p: Enona joj nosi vijest da kralj nije mrtav. Fedra je u šoku. Boji se da će Hipolit sve reći Tezeju. 4. p: Fedra kaže Tezeju da nije vrijedna njegove pažnje. 5. p: Hipolit moli oca da ga udalji od Fedre. Tezej želi znati što se događa. 6. p: Hipolit ne želi raskrinkati Fedru, a ni priznat ocu svoju ljubav. 4. ČIN: 1. p: Enona kaže Tezeju da je Hipolit Fedri nametnuo svoju ljubav. 2. p: Tezej je ljut na Hipolita. Hipolit mu kaže istinu, no Tezej mu ne vjeruje i tjera ga. 3. p: Tezej je ljut na sina. 4. p: Tezej Fedri kaže da mu je Hipolit rekao da voli Ariciju. Kaže da je tražio Neptuna da ga kazni. 5. p: Fedra je očajna što Hipolit voli Ariciju. 6. p: Fedra je ljuta ne Enonu što joj to nije rekla i potjera ju. 5. ČIN: 1. p: Hipolit se pozdravlja s Aricijom. 2. p: Tezej ide Ariciji. 3. p: Tezej kaže Ariciji da Hipolit nije iskren. 4. p: Tezeju je sve čudno i odluči još jednom ispitati Enonu. 5. p: Panopa donese Tezeju vijest da se Enona bacila u more i da je Fedra utučena. Tezej shvati da je možda krivo okrivio sina. 6. p: Teramen Tezeju donese vijest o Hipolitovoj smrti. Konji su ga pregazili. Tezej je očajan. 7. p: Tezej izlazi pred Fedru. Ona mu kaže istinu jer je već popila otrov koji je njena majka Medeja 34

donjela sa sobom u Atenu. Tezej bi bio sretan da i on može s njom umrijet. Kaje se zbog preuranjene kletve zbog koje je umro njegov sin. Odluči da će Ariciju od sad smatrat svojom kćerkom.

MOLIERE: MIZANTROP (pr. V. Gerić, Pariz, 1666.)
Lica: Alceste, Celimenin obožavatelj Philinte, Alcesteov prijatelj Oronte, Celimenin obožavatelj Celimena, Alcesteova ljubav Arsinoja, Celimenina prijateljica Acaste, Klitandar, markizi Basque, Celimenin sluga Stražar Du Bois, Alcesteov sluga 1. ČIN: 1. p: Alceste tjera Philintea i vrijeđa ga. Alceste mrzi ljude zbog njihove pokvarenosti, licemjerja i nedostatka volje. Vrijeđa ljude, tj. kaže im u lice što misli i tako je već mnoge uvrijedio i stvorio si neprijatelje. Philinte mu pokušava dokazat da se treba promijeniti, ali Alceste mrzi sve ljude. Alceste je zaljubljen u Celimente. Philinte mu kaže da bi mu bolje bilo s njezinom skromnom sestričnom Eliante, koja je i tako zaljubljena u njega. Alceste to zna, al mu je zaljubljenost zaslijepila razum. 2. p: Oronte javi da su vani Celimena i Eliante. Oronte je napisao sonet. Alcesteu se ne sviđa pa vrijeđa Orontea, ali ne izravno. Odlazi. 3. p: Alceste tjera Philintea, ali ovaj ga slijedi. 2. ČIN: 1. p: Alceste razgovara s Celimenom. Ona mu kaže da ga voli. Alceste ne vidi njezine mane. 2. p: Basque kaže Celimeni da je Alcesre dolje. 3. p: Nije mu drago što je tu Basque. 4. p: Alceste odlazi. 5. p: Elijanta joj javlja da dolaze markizi. Alceste je ljubomoran na Celimenine ljubavnike, te joj kaže da mora ili s njime ili s njima prekinuti. 6. p: Stražar donese Alcesteu sudski poziv zbog sukoba s Oronteom. Odlazi. 3. ČIN: 1. p: Razgovor Acasrea i Klitandra. 2. p: Celimena se čudi što nisu otišli. 3. p: Basque javlja da dolazi Arsinoja. 4. p: Celimena odlazi napisati pismo. 5. p: Razgovaraju Alceste i Arsinoja. Alceste ju traži dokaz o tome kakva je Celimena.
(odavde je zbrčkano)

4. ČIN: 1. p: Philinte prizna Eliani da ju voli, ali ona voli Alcestea. Philinte želi da Alceste bude s njom kad ga ona voli. 2. p: Alceste dolazi utučen. Alcestu je u ruke došlo pismo koje je Celimena napisala jednom od markiza. Izađe na vidjelo da je ona svakom ljubavniku pisala pisma s pohvalama njega i pokudama ostalih udvarača. Alceste je razočaran. Shvača da ga ona nije voljela, a i da je javno ismijan. Razočaran je u ljude te se namjerava povući u osamu. 3. p: Još voli Celimenu pa ju pita hoće li mu se pridružiti, ali ona ne želi iz grada. 4. p: Du Bois mu javlja da moraju smjesta otići. Alceste ju ostavi. 5. ČIN: 1. p: Alceste kaže Philinteu da je donio čvrstu odluku. 2. p: Alceste uhvai Orontea kod Celimene. 3. p: Oboje ju ostave. 4. p: Uz Alcestea ostanu samo prijatelj Philinte i zaljubljena Eliante, koja jedina cijeni njegovo poštenje i otvorenost.

35

GOETHE: EGMONT (1791, pr. Branimir Livadić)
Osobe: Margareta od Parme Grof Efmont Vilim Oranski Vojvoda Alba Ferdinand Machiavell Rikard, tajnik Silva, Gomez, Albini časnici Klarica, Egmontova ljubavnica njena Mati, Brackenburg i dr. Kolovoz 1566. 1. ČIN: *Utakmica u gađanju. *Regentkinjina palača * Građanski dom 2. ČIN: * Trg u Brusselu *Egmontov stan 3. ČIN: *Regentkinjina palača *Klaričin stan 4. ČIN: *Ulica *Eulenburška palača 5. ČIN: *Ulica, *Tamnica (Egmont sam) *Klaričin stan *Tamnica Prisjećaju se svojih pobjeda u St Quentinu i Gravelingenu pod vodstvom grofa Egmonta. Ustanak samo što nije počeo. Stanovnici Barbanta, Hollanda i Frieslanda siti vladavine Filipa II. i sestre mu Margarite Parmske, te žele biti samostalni. Na njezinu bi mjestu radije imali Egmonta. On pokušava umiriti vruću krv mještana i smatra da treba nači mirno rješenje. Grof Oliva mu pošalje pismo u kojem ga upozorava na opasnost te strategije. Vilim Oranski također prigovara Egmontu i misli da bi bilo pametnije oduprijeti se i tako obraniti od Filipove politike. Poruči također da je vojvoda Alba na putu s moćnom vojskom. Egmont je za mir. Zbog činjenice da Alba dolazi sa S, regentica se namjerava povući, jer uz Albu njezina politika neće biti moguća. U rijetkim trenutcima Egmont posjećuje Klaru. (Klarica: Daj da umrem! Svijet od ove sreće nema veće!) To žalosti njezinog obožavatelja Brackenburga. Očajan nabavi bočicu otrova koju će ispiti kad ne bude više mogao od ljubavnih boli. Regentica preda Albi vlast nad trgovačkim gradovima i provincijama Španjolske države. Alba pozove na dvor Orandkog i Egmonta te naredi da ih zatvore. Na sastanak dođe samo Egmont i posvađa se s Albom.Egmont misli da treba sačuvati zdrav razum i mir te da treba osluhnuti glas naroda. Alba smatra da treba kažnjavati svaki otpor naroda. Alba zatvori Egmonta i sina mu Ferdinanda. Egmont u zatvoru pročita optužnicu o veleizdaji. Ferdinand se pokaje pred Egmontom i izrazi mu svoju beskrajnu naklonost, divljenje i ljubav. Egmont je iznenađen i sretan i to mu olakša zadnje sate pred smrt. Klara si, jer Egmontove pristaše ne žele pomoći, oduzme život tajnim Brackenburgovim napitkom.

36

GOGOLJ: REVIZOR (pr. Živojin Boškov, Petrograd, 1836)
Lica: Anton Antonović Skvoznij-Dvuhmanovski, načelnik grada Ana Andrejevna, njegova žena Marija Antonovna, njegova kći Luka Lukič Hlopov, školski nadzornik Njegova žena Amos Fjodorovič Ljapkin-Tjapkin, sudija Artemije Filipovič Zemljanika, staratelj sirotišta Ivan Kuzmič Špekin, poštar Petar Ivanovič Dopčinski i Bopčinski, spahije itd. NAPOMENA GOSPODI GLUMCIMA 1. ČIN *Soba u načelnikovoj kući – 6 pojava - Gradski upravitelj užasnutim glasom ispriča vlastelinima da je dobio pismo kojim ga prijatelj obavještava da će ih uskoro posjetiti revizor iz Petrograda, te da će vjerojatno doći inkognito. Mjestom zavlada strah jer svi varaju. Upravitelj naredi odličnicima da naprave reda u svojim ustanovama: nadzorniku dobrotvornog zavoda da počisti prostorije, sucu da potjera guske iz ureda, a poštaru da pažljivo čita tuđa pisma i odmah javi ako naiđe na nešto zanimljivo. U sobu upadnu Dobčinski i Bobčinski i jave da je u krčmu odsjeo mladi činovnik Hlestakov koji sve vrijeme boravi u svojoj sobi, još nije platio račun i putuje u susjednu guberniju. Vlastelini zaključe da je to revizor. Užasnuti su kad doznaju da je tu već dva tjedna. Upravitelj ode u krčmu, a ostali idu pospremat stvari. 2. ČIN *Mala soba u gostionici. – 10 pojava, pa zavjesa Istodobno Hlestakov i Osip idu gore-dolje po sobici u krčmi. Hlestakov je besposlen činovnik iz Petrograda koji je sav novac potrošio na odjeću, kazalište i kartanje, a sad je bez prebijena novčića i mora ostati u ovom gradu. Krenuo je k ocu, ali ne želi da ga ovaj vidi tako osiromašenog. Krčmar ga naganja zbog novca te mu više ne želi davati hranu. Kad u sobu uđe upravitelj, Hlestakov se prestraši da će ga zatvoriti, pa počne govoriti gluposti, a poglavar je uvjeren da pokušava prikriti svoj pravi identitet. Ponudi mu da dođe stanovati kod njega, što Hlestakov sa zadovoljstvom prihvati. 3. ČIN *Soba iz prvog čina – 11 pojava - Tijekom dana posjete ga svi vlastelini i svaki mu da nešto novaca, a zatim ga povedu u obilazak mjesta. 4. ČIN *Ista soba u načelnikovoj kući – 16 pojava, zvonce, zavjesa Hlestakov se s veseljem preda ugodnu životu. Dobro se zabavlja te napiše pismo prijatelju novinaru u Petrograd o pokvarenosti grada. Osim što ga upravitelj časti, oko njega se vrte njegova žena i kći. Obje mu se sviđaju. Zateknu ga kako kleči pred kćerkom, pa zamoli oca za njezinu ruku. Svi presretni dogovore vjenčanje. Hlestakov moli odgodu od nekoliko dana, kako bi vijest prenio ocu. Potajno se pripremi za bijeg, budući da je skupio dosta novaca, a boji se da će ga raskrinkati. 5. ČIN * Ista soba – 9 pojava + nijema scena, zavijesa Nakon što pobjegne, kod upravitelja dođe poštar te kaže kako Hlestakov nije bio nikakav revizor već varalica, te pročita pismo u kojem od mještana pravi budale i oštroumno otkriva sve njihove greške. Nakon što se svi okupe dođe glasnik s vijesti da je stigao revizor, te da ih čeka u krčmi.

IBSEN: DIVLJA PATKA (1885, pr. Z. Mehmedbašić)
37

Lica: Verle, veletrgovac Gregers, sin mu stari Ekdal Jalmar Ekdal, sin Gina, žena Jalmara Hedvig, kćer im, 14. g. gđa Serbi, kućedomaćica kod Verlea Reling, ljekar Molvik, bivši teolog Greberg, knjigovođa Petersen, sluga V Jensen, najamljeni sluga itd. 1. ČIN (u Verleovoj kući) Gregers Werle se nakon 15. g, koje je kao službenik obiteljske tvrtke proveo na selu, vrati ocu, veletrgovcu Werleu, koji mupriredi prijam. Gregers pozove studentskog prijatelja Hjalmara Ekdala. Hajalmarov je otac bio Werleov prijatelj, ali je zbog afere dospio u zatvor i sada siromašno živi prepisujući dokumente za Werleovu tvrtku. Gregers zakljući da je njegov otac u svemu pomogao Hajalmaru koji živi kao fotograf i oženio je Ginu Hansen, nekadašnju sluškinju kod Werleovih. To pokoleba Gregersa jer se sjeti da mu je majka prije smrti rekla da je stari bio s njom u vezi i da ju je zato potjerala. Gregers mislida je otac Hajalmarovu pomogao da bi prikrio svoj grijeh. Kad dozna da se otac kani ponovno ženiti i da ga je zato pozvao iz sela napusti kuću i smjesti se u sobicu koju Ekdalovi iznajmljuju. 2. ČIN (Atelje J. Ekdala – iznose starog) 3., 4., 5. ČIN (Atelje J. Ekdala) Stari Ekdal je podjetinjio. Divlju patku, simbol sudbine Ekdalovih, obožava 14o godišnja Hajalmarova kći Hedviga. Ona ima nasljednu očnu bolest (koju ima Werle) pa ne smije u školu. Gregers misli da im je život lažan pa razgovara s Hjalmarom. To ovom uništi sreću, ali nije dovoljno odlučan ni napusti ženu ni oprosti joj, pa se napije. Hedviga je nesretna. Odluči žrtvovati patku i poručiti time ocu koliko ga voli. Uzme djedov pištolj, ali na tavanu puca sebi u grudi. Nitko ne vjeruje da će samo godinu dana poslije to njezinom ocu predstavljati građu za deklamaciju, osim Relinga. Reling: Ah, život bi ipak mogao biti lijep kad bi nas pustili na miru ti famozni zanesenjaci, kojinama siromašnim ljudima opsjedaju kuću sa svojim idealnim napretkom.

IBSEN: HEDDA GABLER (1891, pr. S. Freundlich)
Lica: 38

Jorgen Tesman, državni stipendist za povijest civilizacije Hedda, žena mu Gospođica Juliana Tesman, njegova teta Gospođa Elvsted Sudac Brack Ejlert Lovborg Berta, Tesmanova kućna pomoćnica Događa se u Tesmanovoj vili, na zapadnom kraju grada. 1. ČIN: Jurgen Tesman vratio se umoran i zadovoljan sa svoga šestomjesečnoga putovanja. Na putu je našao dosta literature potrebne za stručna istraživanja, koja namjerava voditi kad dobije obećano mjesto profesora povijesti kulture. Njegova mlada žena, Hedda, kći pokojnog generala Gablera, na putovanju se dosađivala, a nije zadovoljna ni prekrasnom vilom u koju su se preselili i zbog koje su se zadužili. Ona se za Tesmana udala stjecajem okolnosti, a zapravo joj se sviđao Tesmanov i njezin prijatelj iz mladosti Ejlert Lovborg, koji se počeo opijati i potom nestao. Prvog daba nakon povratka posjeti ih gospođa Elvstred, Heddina prijateljica iz škole, koja se udala negdje na selu. Došla je kako bi stupila u vezu s Lovborgom, koji je radio kao učitelj muževe djece iz prvoga praka, a sad je u prijestolnici. Napisao je odličnu strčnu knjigu. Hedda joj ponudi prijateljstvo kako bi doznala da je ova napustila muža i u grad došla zbog Lovborga kojeg voli. Ne zna za njegovu vezu s Heddom. 2. ČIN: Posjeti ih sudac Brack, koji je sredio sva pitanja vezana za njihovu vilu, ali kojega više od financja zanima Hedda i rado bi ju imao za amantu. Brack ispriča kako se Lovborg natječe za profesorsko mjesto te da mu uspjeh nove knjige može lako donjeti prednost. Tesman se veseli susretu i pozove Lovborga u posjet, a Hedda pozove gospođu Elvstred. Navečer se Lovborg doista pojavi, ali je Jorgen zaboravio da je pozvao i sudca Bracka na momačko veče, tako da su svi kod Tesmanovih. Lovborg je sa sobom ponio jedini primjerak novoga rukopisa. Hedda Lovborgu kaže kako nitko ne vjeruje da može odoljeti piću. Kaže mu da je gđa. Elvstred najmanje. Tako stekne moć nad Lovborgu, da mu piti i pošalje ga na momačko veče. 3. ČIN: Noću se Lovborg napije i izgubi rukopis. Jutro dočeka u bordelu, a kako misli da su mu ukrali rukopis potuče se i završi u zatvoru. Prije podne navrati kod Hedde, ali mu ona ne kaže da je rukopis pronađen, već mu prvo oduzme svu hrabrost, a zatim mu da pištolj i kaže mu da se njime ubije. 4. ČIN: Gđa. Tesman je u crnini jer joj je umrla sestra. Brack donosi vijest da je Lovborg u bolnici na samrti. Nije si pucao u glavu nego je u bordelu na neobjašnjiv način pogođen u trbuh. Brack je kod Lovborga prepoznao Heddin pištolj i ona je sad u klopci. Hedda shvati da je izgubila slobodu, pa uzme drugi pištolj iz očeve zbirke i njime se ubije.

BRECHT: BAAL (Leipzig, 1923, pr. Slobodan Glumac)
Lica: Baal, Meh, Emilija, Piler, Johanes, Pširer, gosp., gđa. Johana, Ekart ... 39

0. Koral o velikom Baalu 1. Trpezarija (Meh, Emilija, Pširer, Johanes, Piler, Baal i gosti) 2. Baalova mansarda (Baal, Johanes) 3. Krčma (Baal, kočijaši, Ekart, Lujza) 4. Baalova Mansarda a) jutro (Baal, Johana) b) podne (Baal) c) večer (Baal) 5. Majska noć pod drvećem (Baal, Sofija) 6. Kabare 'Kod noćnog oblaka' 7. Zelena polja, plave šljive 8. Seoska krčma. Veče 9. Drveće uveče 10. Koliba 11. Ravnica. Nebo. Veče 12. Drvena mrka prostorija u krčmi. Noć. Vetar 13. Zeleni čestar iza njega rijeka 14. Drum. Vrbe 15. Mladi Leštar 16. Krčma 17. 10o istočne širine od Griniča 18. Drum (cesta). Veče. Vetar. Pljusak 19. Baraka u šumi 20. Zora u šumi Lirski pjesnik Baal pjeva okupljenim društvu 'Koral o velikom Baalu'. Gosti su oduševljeni i dive se njegovom talentu, a pijani Baal im kaže da ih prezire. Ljudi odu zapanjeni sa zabave, a Baal se sukobi s poslugom. Kod kuće ga posjeti prijatelj Johannes koji mu priča o svojoj nevinoj, mladoj ljubavnici. Baal ga upućuje u dražesti tjelesne ljubavi. U krčmi mu Johannes predstavi svoju Johannu. Baal čeka Emiliju, ženu svog nakladnika. Nakon djevojčina dolaska počne vrijeđati obje žene, a kočijaši mu se dive. Mladi glazbenik Ekart ga uvjerava da sve ostavi i pođe s njim. Kod kuće Baal drži monolog i svojoj neobuzdanoj prirodi. Majci se ne sviđa što stalno pije i ne ide na posao. Kad dobije obavijest da je otpušten, obeća majci da će ići u šumu i tamo zaraditi novce. Posjeti ga Johanna. Spava s njom, a zatim ju otjera. Ode među drvosječe. Okupljeni su oko prijatelja kojeg je udario hrast. Baal drži govor, ali nitko ga ne sluša. Baal i Ekart u brvari čekaju proljeće. Dovede kući Sophie Barger. Majka mu prigovara da će propasti. U točionici mu crnac Mjurk ponudi dobro plaćen posao u noćnoj kavani. Postane iznenada slavan. Ne zadrži se. Otpjeva pjesmu i ode s pozornice. Vlasnik pozove policiju da ga zatvori, a Ekartu prepuste Sophie. U ćeliji brani svoju slobodu i vjeruje samo u sebe (razgovor sa svećenikom). Sophie je trudna s Baalom. On i Ekhast se potuku, zatim zagrljeni odu, a nju ostave samu. Dođu u krčmu među prosjake i bolesnike. Baal se ode u rijeku okupati. Na seoskoj cesti osjeti slobodu. Stari, pijani, prlja se. Vrati se kući, Majka mu sretna umre u naručju. Izda zbirku pjesama. Obogati se. U točionici plaća piće društvu. Vidi konobaricu Luise u Ekhartovu zagrljaju pa ga probode. Sav u groznici leži u šumskoj kolibi. Drvosjeće kraj njega igraju tarot i tjeraju ga da umre. Nitko osim Clauda ne želi ostati uz njega. 'Bilo je lijepo.', kaže i ode iz kolibe među zvijezde.

PIRANDELLO: ŠEST OSOBA TRAŽI AUTORA
(1921., pr. Frano Čale) Lica: Osobe komada koji treba sastaviti: Otac, Majka, Pastorka, 40

Sin, Dječak, Djevojčica, ne govore Madame Pace (poslije prizvana) Glumci kazališta: Ravnatelj – redatelj, Prvakinja, Prvak, Druga glumica, Mlađa glumica, Mlađi glumac, ostali glumci i glumice Majstor pozornice, Šaptač, Rekviziter, Nadzornik strojeva, Redateljev tajnik, Vratar, Scenski radnici Dan. Pozornica dramskoga kazališta, bez kulisa i postavljene scene. NAPOMENA. Komad nema činova ni prizora. Predstava se, bez spuštanja zastora, prvi put prekine kad Redatelj-Ravnatelj i vođa Osoba odu uglaviti scenarij a glumci isprazne pozornicu i drugi put, kad greškom Nadzornika strojeva padne zastor. Počinje proba u kazalištu kao i svakog drugog dana. Prvakinja kasni i pravi se superiorna spram drugih glumaca. Već tu nastaje napetost na sceni, koja se povećava ulaskom neidentificiranih šest osoba. Otac, Majka s dvoje djece, Pastorka i Sin silno žele razgovarati s redateljem koji ih se želi riješiti sa svoje probe. Boji se da bi se dječak i djevojčica mogli početi derati i trčati uokolo, i time onemogućiti probu. Međutim, djeca su potpuno mirna. Majka je žalosna i šutljiva. Sin je tih s ponosnim držanjem. Redatelju se svidi lijepa Pastorka, pa popusti i posluša ih. Otac, koji se najviše borio za riječ, objasni mu da moraju naći autora da dovrši njihov komad. Moli Redatelja da to bude on. U početku je Redatelj nezainteresiran, ali kako priča dalje teče, postaje mu sve zanimljivija. Preko pastorkinih satiričnih pogrdnih pjesmama, te preko očevih žalopojki, doznaje njihovu životnu priču. Majka je Očeva žena koju je on potjerao od kuće. Nakon što mu je rodila Sina, potjerao ju je u zagrljaj svoga tajnika s kojim je imala prvo jednu kćer, Pastorku, a zatim i ovo dvoje djece na sceni. Otac se neprestano opravdava. Kaže da se međusobno nisu razumjeli i sl. Majka i djeca su se odselili iz grada, a kad joj je drugi muž umro vratili su se u grad, jer nisu imali kamo. Ocu se nisu javljali. Redatelj pokazuje interes za Pastorkino neprestano omalovažavanje Oca. Ispričaju mu priču do kraja i redatelj je oduševljen. Želi da osobe odigraju svoju predstavu te šaptaču kaže da zapisuje. Osobe su zbunjene jer im nije jasno zašto redatelj želi da umjesto glumaca osobno odigraju predstavu, kao da ne razumje da oni nisu pravi ljudi, nego samo osobe. Osobe popuste. U prvom prizoru nagovoraju gospođu Pace, koja je Majku zaposlila kao švelju, da preuzme Pastorku i prodaje ju svojim strankama. Slijedi grozan prizor u kojem je Majka u zadnji tren zaustavila Oca koji je jednog dana bio Pastorkina mušterija. Nakon toga ih je Otac pozvao k sebi kako bi im pomogao. Sin ponosno odbija. Zbog svog ponosa nije ni želio glumiti u predstavi. To Sinovljevo odbijanje s vremenom sve dovede do ludila. To je najgori problem do dana kada se djevojčica nesretnim slučajem utopila u ribnjaku, a dječak, umjesto da joj pomogne, pred Sinovim se očima ubija pištoljem. U trenutku kada je tijelo mrtvog dječaka palo na kazališne daske, Redatelj shvati da to nisu bili ljudi, već osobe koje uvijek iznova, dan za danom, doista umiru. Prekasno je da nastave s pokusom pa redatelj raspušta ansambl i ljut je jer je izgubio dan. Kaže elektičaru da sve ugasi, al da se ipak vidi otići sa scene. Vide se sjene osoba. Redatelj šmugne. Sve osobe osim pastorke stoje na prednjem dijelu pozornice, ona protrči i smije se. Čuje se njezin smijeh iz foajea. Padne Zastor.

BRECKETT: SVRŠETAK IGRE (Pariz, 1957, pr. Alka Škiljan)
Lica: Hamm Clov Nagg Nell 41

Na lijevoj i gornjoj desnoj strani sivog prostora nalaze se dva prozora prekrivena zastorima. Na prednjoj desnoj strani su vrata. S prednje lijeve strane nalaze se dvije kante za smeće, prekrivene plahtama. U njima spavaju Nagg, Hammov otac i Nell. U naslonjaču na kotačićima, smještenom u srednjem prednjem dijelu, odmara se nepomični Hamm. Glavu je pokrio velikim rupcem ispod kojeg se naziru crne naočale. Slijep je. Clov se može kretati, ali teško sjedi. Kreće se prostorom umjesto Hamma, prema njegovim uputama. Clov pomaže Hammu, dajući mu osvježavajuće napitke i umirujuća sredstva za spavanje. Sunce se više ne vidi, ne čuje se šum mora: Zemlja je opustjela. Vrijeme je uobičajeno. Drugih životinja osim gamadi i štakora nema. Hamm ima samo svog plišanog psića. Osobe iz drame posljednji su primjerci ljudske vrste. Naggu i Nellu čula su već potpuno oslabjela, a zubi poispadali. Kad su budni, razgovaraju o vremenu koje je prethodilo sadašnjosti u kojoj se događa samo to da stvari idu svojim putem, što ponove nekoliko puta. Nagg ispriča priču o nekom Englezu koji je svom krojaču prigovorio da mu za šivaje hlača treba više vremena nego Bogu za stvaranje svijeta, na što mu je krojač uvrijeđeno rekao da pogleda te krasne hlače i taj bijedni svijet. Clov se sve vrijeme sprema otići. Hamm mora po svaku cijenu ispričati sboju priču. Hamm je želio napisati roman. Clov se sprema za odlazak. Hamm se prepadne da će doista otići pa ga pozdravi. I Clov pozdravi Hamma. Clov ode, a zatim se pojavi s panama šeširom, tvid jaknom, kišnim ogrtačem prebačenim preko ruke, kišobranom i kovčegom. Hamm govori o svršetku ... Zatim izvuče rupčić, staru krpu, rastvori ga i njime pokrije lice.

PETER WEISS: Jean Paul MARAT, njegov progon i umorstvo kako ga predstavlja glumačka družina zavoda u Charentonu pod vodstvom gospodina de SADEA (Berlin, 1964., pr. Truda i Ante Stamać)
Lica: Marquise de Sade Jean Paul Marat Simonne Evrad Charlotte Corday Duperret Jacques Roux 42

četiri pjevača (bas, bariton, tenor, sopran) pacijenti Izvikivač pet muzikanata njegovatelji sestre Coulmier Coulmierova žena i kći 1. NASTUP Pozornica koja predstavlja bolničku kupaonicu. Publika ulazi. 2. PROLOG Coulmier najavljuje predstavu u režiji de Sadea u kojoj igraju zadnje Maratove sate koje je proveo u kadi, a Charlotta mu je čuvala stražu. PRVI ČIN 3. NAMJEŠTALJKE Glazba. Marata polažu u kadu. Zauzimaju mjesta. Glazba staje. 4. PREDSTAVLJANJE Izviđač kaže da je Marat u kadi, a nad njim je Simonne, žena mu. Predstavi i druge likove. Charlotteu koja će ubiti Marata i neprestano joj se spava, Duperreta, revolucionara koji stalno pipa Charlotte, ženevskog svećenika Jacquesa Rouxa, Maratova pristašu, četiri pjevača, predsttavnike naroda i zdepastog marquisea de Sadea. 5. POHVALNICA MARATU Pjevaju ju četiri pjevača. Prošle su 4 god. od Revolucije (1789) i sad traže što im je obećano. Predvodi ih Roux. Marata dižu i stavljaju mu vijenac na glavu. On se vraća u kadu. 6. UGUŠEN NEMIR Njegovatelji obuzdaju pacijente 7. PREDSTAVLJA SE CHARLOTTE CORDAY Prijeti se Maratu, odvode ju sestre. 8. JA SAM REVOLUCIJA Marat moli Simone novi povez jer ga svrbi koža. Želi napisati proglas francuskom narodu za 14. 07. Uzvikne 'Ja sam revolucija.' Sestre dovedu Charlotte. 9. PRVI POSJET CHARLOTTE CORDAY Sade joj ne da da ga vidi 10. PJESMA I PANTOMIMA O DOLASKU CHARLOTTE CORDAY U PARIS Kupila je bodež u nožara. Ružan joj je Pariz i uskoro će nekoga ubiti. 11. TRIJUMF SMRTI Pantomima smaknuća svećenika, a Marat objašnjava de Sadeu o žrtvama. 12. RAZGOVOR O ŽIVOTU I SMRTI De Sadeu Marateu govori o svom odnosu prema životu. 'Samo mo svom životu podarujemo nekakvu vrijednost', a prirodu mrzi. Marat kaže da se on ne prepušta, već da napada. 13. MARATOVA LITURGIJA Pacijenti formiraju zbor. Izviđak kaže da su ipak bogobojazni. 14. ŽALOSNA NAGODBA Problem ludosti. 15. NASTAVAK RAZGOVORA IZMEĐU MARATA I SADEA Marata sve svrbi. Marat kaže de Sadeu da perom ne može oborit nijedan poredak. 16. REAKCIJA NARODA Žale se da ništa nisu dobili od revolucije. 17. PRVI RAZGOVOR IZMEĐU CHARLOTTE Duperreta u Cean jer ona mora nešto učiniti 18. SADE FUĆKA NA SVE NACIJE 19. PRVA AGITACIJA JACQUESA ROUXA Nagovara ljude da se bore za svoje pravo. Marat zagovara razdor do temelja. 20. DRUGA AGITACIJA JACQUESA ROUXA Zahtjeva da sve bude dano narodu. 43 CORDAY I DUPERRETA Charlotta šalje

21. BIČEVANJE SADEA Govori o revoluciji, a Charlotte ga bičuje. 22. JADNI MARAT PROGONJEN ZLA GLASA Marat traži pero i tintu. 23. DRUGI RAZGOVOR IZMEĐU CHARLOTTE CORDAY I DUPERRETA Dupperet trči za njom. 24. LAŽI KOJE SU U OPTICAJU Marat o lažima o idealnoj državi. 25. DRUGI POSJET CHARLOTTE CORDAY Simonne ju ne pušta kod Marata. 26. MARATOVE UTVARE Marat je u vručici. Vidi roditelje i učitelja koji govore o njegovoj mladosti, groteskne predstavnike klasa, Voltairea, Lavoisiera, i svi ga osude. DRUGI ČIN 27. NARODNA SKUPŠTINA Pred narodnom skupštinom drži govor u kojem otkriva pokvarenost nekadašnjih revolucionara i poziva narod da izabere novog vođu. Duperret mu se suprotstavlja, a Roux upozorava ljude na neprijatelje naroda. Nastane nered. Čuvari reagiraju. 28. JADNI MARAT U TVOJOJ KADI Marat je umoran, de Sade mu se ruga da vjeruje mnoštvu koje utjehu traži u boci. Marat počne i sam sumnjati. 29. PRIPRAVA ZA TREĆI POSJET Duperret ju nagovara da ostavi bodež. 30. TREĆI POSJET CHARLOTTE CORDAY De Sade ga nagovara da si priušti njezino tijelo 'jer što bi bila revolucija nacije bez jedne sveopće kopulacije. Marat ju primi. Charlotta iz rupca na prsima izvuče bodež, a Marat u ruci drži pero. 31. INTERRUPTUS Četiri pjevača pjevaju o Maratu. 32. UMORSTVO Kad Charlotte probode Marata, glumci se zaustave u živu sliku. 33. EPILOG Charlotta Sadeu preda bodež. Marat pred smrt ispriča de Sadeu što će se poslije dogoditi, a pjevači najave dolazak cara Napoleona. Začuje se koračnica u Napoleonovu čast, koja postaje sve glasnija. Pacijenti se pridruže, a bolničari se okome na njih. De Sade se svima pobjedonosno smije, a očajni direktor da znak da spuste zastor.

Muller: Hamletmašina
1. OBITELJSKE SLIKE Govori o očevu sprovodu. U paru idu ubojica i udovica. Hamlet zaustavlja povorku s truplom i proboo lijes mačem. Majci kaže treba li joj pomoć raširit noge za ujaka. Leži na zemlji i čuje glas. 'Nešto je trulo u vremenu nadanja' Ulazi Horacio. Hamlet mu kaže da je prekasno došao i da za njega nema mjesta u ovoj tragediji. Pita ga želi li igrati Polonija koji želi spavati s kćeri Ophelijom. Kaže da je i on glumac koji glumi Hamleta. Majku pita je li zaboravila text. Kaže da će ju ponovo učinit djevicom da bi kralj imao krvavo vjenčanje. Zaveže joj ruke na leđa i muči ju. Želi pojesti Ophelijino srce. 2. EUROPA ŽENE Ogromna soba. Ophelijino srce je sat. Kaže da se jučer prestala ubijati i da je ona žena s otvorenim žilma kucavicama. Vadi sat koji joj je bio srce iz prsa. Odlazi na ulicu obučena u vlastitu krv. 3. SCHERZO 44

Fakultet mrtvih. Mrtvi filozofi s nadgrobnih spomenika na Hamleta bacaju knjige. Iz lijesa izađu Klaudije i Ofelija. Ona izvodi striptiz. Ophelija ga pita želi li pojesti njezino srce, a on joj kaže da želi biti žena. Odjene njezine haljine i pleše s Horacijem Zbor kaže 'Što ubiješ trebaš i voljeti.' Na njihalju Madonna s rakom dojke i sjaji poput sunca. 4. KUGA U BUDIMU RAT NA GREENLANDU Soba koju je Ophelija uništila. Hamlet govori o zimi, pa odlaže masku. Hamlet-glumac kaže da više nije Hamlet jer da ne glumi. Kaže da nada nije ispunjena. Scenci na pozornicu postavljaju tri televizora i hladnjak. 'Heil COCA COLA, kraljevstvo za ubojstvo'. Rado bi postao stroj, bez bolova, bez misli. Boji se rata. Pokazuje fotografiju autora. Pojave se tri gole žene: Marx, Lenjin i Mao. Glumac opet stavi masku. Oblači oklop i skine glave Marxu, Lenjinu i Mao. Ledeno doba. 5. DIVLJOISKRIVLJENJE / U STRAŠNOJ VOJARNI / TISUCLJEĆE Duboko more. Ophelija u kolicima. Mrtve ribe kraj nje. Govori kao Elektra kako uzima natrag svijet koji je rodila i guši ga među svojim bedrima. 'Ako ćete kroz svoje spavaće sobe ići s mrtvačkim noževima, znat ćete istinu.' Ostane sama na odru, nepokretna, umotana u bijele povoje.

EURIPID: HIPOLIT (pr. E. P. Coleridge, Atena 428. pr. Kr.)
Lica: APHRODITE IPPOLYTUS, bastard son of THESEUS ATTENDANTS OF HIPPOLYTUS CHORUS OF TROEZENIAN WOMEN NURSE OF PHAEDRA PHAEDRA, wife of THESEUS THESEUS MESSENGER Afrodita najavljuje radnju i poručuje da čini zlo onima koji joj se rugaju, a pomaže one koji ju štuju. Tezeju će se osvetiti za njegovo nepoštovanje preko Hipolita. Učinila je da se Fedra zaljubi u njega. Fedra, žena kralja Tezeja, na Afroditinu se želju zaljubi u Hipolita, sina Tezeja i Amazonke Antiope. Hipolit, koji je odan božici lova Artemidi, ne obazire se na božicu ljubavi. Dvorkinja otkrije Hipolitu Fedrinu patnju i naklonost, mladić se preplaši i grubo odbije njezinu ljubav. Fedra se objesi kako bi spasila svoju čast, a Tezeju ostavi pismo u kojem okrivi pastorka da je na nju digao ruku. Ogorčeni Tezej moli Posejdona, koji mu je nekad obećao ispunjenje triju želja, da mu pogubi sina, a prije toga potjera Hipolita iz svog kraljevstva. Tijekom bijega Hipolit postane žrtva podivljale konjske zaprege. 45

Boginja Artemida otkrije Tezeju istinu o Hipolitovoj nedužnosti. Smrtno ranjenog Hipolita dovedu na dvor. Oprosti ocu, a zatim umre. Afrodita je dobila zadovoljštinu. (...) HIPPOLYTUS 'Tis finished, my endurance; I die, father; quickly veil my face with a mantle. THESEUS O glorious Athens, realm of Pallas, what a splendid hero ye have lost! Ah me, ah me! How oft shall I remember thy evil works, P Cypris! CHORUS (singing) On all our citizens hath come this universal sorrow, unforeseen. Now shall the copious tear gush forth, for sad news about great men takes more than usual hold upon the heart. THE END

EURIPID: BAKHE (pr. E. P. Coleridge 405. pr. Kr.)
Lica: Dionysus Cadmus Pentheus Agave Teiresias First Messenger Second Messenger Servant Zbor bakhantica Bog Dioniz stiže iz Azije u Tebu kako bi širio svoj orgijaški kult. Njegove ga tete Agava, Autonija i Ino, sestre Dionizove majke Semele (Kadmove kćeri) ne priznaju za Zeusova sina, nego ga smatraju potomkom običnoga smrtnika. U ekstazi ih Dioniz za kaznu pošalje kao bakhe u brda Kiterona. Pentej, unuk Kadmov i prijestolonasljednik, usprotivi se uvođenju Dionizijeva kulta. Vrač Tiesija i djed Kadmo uvjeravaju ga suprotno, ali Pentej ne popušta. Zatvori Dioniza u štalu, sveže ga i odluči Tebanke poslati kući. Potres oslobodi Dioniza. Bakhantice plešu i lutaju Kiteronom. Penteja o tom obavijesti pastir. Dioniz ga nagovori da se preodjene u bakhanticu i ode s njim na Kiteron i promatra ekstatične bakhe dok izvode obredne plesove. Pentej ode i obuzme ga pijanstvo i ludost. Bijesne Bakhe ga ne prepoznaju nego ga vide kao lava te ga rastrgaju na komade. Pentejeva pijana majka 46

Agava natakne njegovu glavu na Dionizov štap i ponese je kući kao lovački trofej. Iza toga nastupa otrježnjenje i Agava shvati da je na štapu Pentejeva glava. SECOND MESSENGER
...Then were a thousand hands laid on the fir, and from the ground they tore it up, while he from his seat aloft came tumbling to the ground with lamentations long and loud, e'en Pentheus; for well he knew his hour was come. His mother first, a priestess for the nonce, began the bloody deed and fell upon him; whereon he tore the snood from off his hair, that hapless Agave might recognize and spare him, crying as he touched her cheek, "O mother! it is I, thy own son Pentheus, the child thou didst bear in Echion's halls; have pity on me, mother dear! oh! do not for any sin of mine slay thy own son." But she, the while, with foaming mouth and wildly rolling eyes, bereft of reason as she was, heeded him not; for the god possessed her. And she caught his left hand in her grip, and planting her foot upon her victim's trunk she tore the shoulder from its socket, not of her own strength, but the god made it an easy task to her hands; and Ino set to work upon the other side, rending the flesh with Autonoe and all the eager host of Bacchanals; and one united cry arose, the victim's groans while yet he breathed, and their triumphant shouts. One would make an arm her prey, another a foot with the sandal on it; and his ribs were stripped of flesh by their rending nails; and each one with blood-dabbled hands was tossing Pentheus' limbs about. Scattered lies his corpse, part beneath the rugged rocks, and part amid the deep dark woods, no easy task to find; but his poor head hath his mother made her own, and fixing it upon the point of a thyrsus, as it had been a mountain lion's, she bears it through the midst of Cithaeron, having left her sisters with the Maenads at their rites. And she is entering these walls exulting in her hunting fraught with woe, calling on the Bacchic god her fellow-hunter who had helped her to triumph in a chase, where her only prize was tears. But I will get me hence, away from this piteous scene, before Agave reach the palace. To my mind self-restraint and reverence for the things of God point alike the best and wisest course for all mortals who pursue them.

... CHORUS Many are the forms the heavenly will assumes, and many a thing the gods fulfil contrary to all hope; that which was expected is not brought to pass, while for the unlooked-for Heaven finds out a way. E'en such hath been the issue here. (Exeunt OMNES.) ARISTOFAN: PTICE (pr. K. Rac, Atena 414. pr. Kr.) Lica: Euelpid, starac Atenjanin Pisteter, starac Atenjanin Manes i Ksantija – njihove sluge Pupačev sluga Pupavac (kralj Terej) Plamenac, Međanin, drugi pupac, Nesit zbor ptica (24) slavujčica, gavran, ptica svećenik, pjesnik, gatar, Meton, astronom i geometar propovjednik, prodavač zakona, ptica glasnik, ptica stražar, glasnica bogova Irida, ptica poslanik, 47

Ocomrzac, ditirambski pjesnik Kinesija, potkazivač, Prometej, Posidon, Heraklo, barbarski bog Tribal, vlada, svatovi Atenjani Piteter i Eulepid zasitili su se političke napetosti i sudskih procesa te se žele preseliti u zemlju ptica. Čavka i vrana, koje su poveli sa sobom da im pokažu put, dovedu ih do nekog stabla, gdje ih primi ptica pupavac. Izjave da žele ostati u njezinu kraljevstvu. Pupavac sazove skup svih ptica koje odmah žele ubiti posjetitelje, zato jer su ljudi njihovi najgori neprijatelji. Umire se tek nakon što im Piteter iznese svoj nevjerojatan plan. Uvjeren je da bi pticama valjalo vratiti njihova prava koja su im bogovi podmuklo uzeli. Predlaže izgradnju velikog ptičjeg grada u zraku, koji će prepriječiti put božjoj hrani, točnije mirisima žrtvenih darova. Na taj će način izgladnjivati bogove, koji će biti prisiljeni vratiti im oduzeta prava. Ptice su oduševljene, grad je brzo sagrađen i uskoro se oko njega počnu okupljati ljudi. Čuli su, naime, da se tamo živi kao u raju te da svatko dobije krila. Piteter, međutim, potjera sve došljake. Uskoro se pojavi Irida, glasnica bogova, koju prvo zatvore i saslušaju, a zatim sramotno otpuste. Piteter izda naredbu da nijedan bog više ne može proći kroz grad, a ljudi ne smiju slati žrtve paljenice kroz njihov zračni prostor. U zračnom kraljevstvu svaki je državljanin bog kojeg nijedan zakon ne može ograničati. Prometej im dođe u posjet i kaže Piteteru da su bogovi već potpuno iscrpljeni te da će poludjeti od gladi pa su spremni prihvatiti sve uvjete. Savjetuje ga da od Zeusa traži za ženu njegovu kćer Basiliju, simbol vrhovne vlasti. Uskoro se pojave tri boga posrednika koji pristanu na sve uvjete. Odu po Basiliju i tako priznaju svoj poraz, a pticama i ljudima predaju vlast. ARISTOFAN: ŽABE (pr. K. Rac, Atena 405. pr. Kr.) Lica: Xanthias , servant of dionysus Dionysus Heracles A corpse Charon Aeacus A maid servant of persephone Hostess , keeper of cook-shop Plathane , her partner Euripides Aeschylus Pluto Chorus of frogs Chorus of blessed mystics Dioniz i njegov rob Ksantija odu do Herakla, s molbom da im objasni kako se stiže u podzemlje. Dioniz želi među mrtvima potražiti Euripida, zato jer se Atenom, nakon njegove smrti, seću samo slabi dramatičari. Heraklo mu želi pomoći te mu potanko opiše put, da nekoliko dobrih savjeta, a s Ksantijem zamijeni odjeću. Krenu na put pun peripetija. U trenutku kad namjeravaju prijeći mrtvo more, Haron naredi Ksantiji da napusti brod jer, kao rob, mora put oko mora prijeći pješice. Dioniz se upusti u verbalni sukob sa žabama koje ga izluđuju svojim neprekidnim kreketanjeem. Dok Dioniza oduševljeno dočeka zbor ređenika, jadnog Ksantija napadnu dvije krčmarice. Uvjerene su da su uhvatile Herakla, koji je kod njih pojeo mnogo hrane, a zatim, ne plativši, otišao u nepoznatom 48

smjeru. Ksantija na jedvite jade izbjegne teške batine, a zatim dođe u sukob s Eakom, slugom u Plutonovoj palači. I ovaj misli da je Heraklo te se naljuti jer mu je Heraklo ukrao psa Kerbera. Dioniz i Ksantija pretvraju se da su bogovi, a Eak ih pošteno pretuče, uz objašnjenje da im to ne bi smjelo smetati jer bogovi ne osjećaju nikakvu bol. Oboje tvrde da se odlično osjećaju pa ih Eak pusti u palaću. Tamo sretnu Eshila i Euridipa koji su se ozbiljno posvađali. Vrijeđaju se i jedan drugome prigovaraju zbog propusta u pisanju. U verbalnom sukobu pobjedi Eshil. Dioniz ne zna koga da povede pa mu Pluton savjetuje da uzme pobjednika. Dioniz ga povede sa sobom u Atenu. Prije toga Eshil prepusti svoje pobjedničko mjesto Sofoklu. ... Euripides I know the man, I've scanned him through and through, A savage-creating stubborn-pulling fellow, Uncurbed, unfettered, uncontrolled of speech, Unperiphrastic, bombastiloquent. Aeschylus Hah! sayest thou so, child of the garden quean And this to me, thou chattery-babble-collector, Thou pauper-creating rags-and-patches-stitcher? Thou shalt abye it dearly! ... Dionysus He threw two chariots and two corpses in; Five-score Egyptians could not lift that weight. ... Chorus First, as the poet triumphant is passing away to the light, Grant him success on his journey, ye powers that are ruling below. Grant that he find for the city good counsels to guide her aright; So we at last shall be freed from the anguish, the fear, and the woe, Freed from the onsets of war. Let Cleophon now and his band Battle, if battle they must, far away in their own fatherland.

Ranko Marinković: PUSTINJA / Sotija
Lica: Fabije, čuveni glumac Suzana, njegova žena 49

Prof. Anzelmo, psihijatar, Suzanin drugi muž Rene, njihov sin Glumac 'Sganarelle', Fabijev prijatelj Jastreb, Stara prosjakinja, Gospođa Altrimenti-Menti, Glumica, Profesorov asistent, Student, Gospođa, Žena, Majka, Usidjelica, Stidljivi čovjek, Mladić, Dostojanstveni starac, Hedelin D'Aubrignac, kritičar

50

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->