Povijest filozofije - Boris Kalin

FILOZOFIJA: "ljubav spram mudrosti" - Pitagora prvi upotrijebio riječ filozofija - u stalnu upotrebu uveli je Sokrat i Platon - podjela filozofije na: a) teoretsku (ontologija, gnoseologija…) b) praktičnu (etika, filozofija politike, prava, povijesti…) c) poetičnu (estetika, poetika, retorika, filozofija tehnike…) METAFIZIKA I ONTOLOGIJA - metafizika: istražuje ono što je prvo i što je posljednje, meta ta fizika(iza fizike), znanost o onome što je s one strane fizičkog, bitak, bit, zbivanje, kretanje, forma, materija, supstancija, uzrok, svrha… - ontologija ili opća metafizika je učenje o bitku, temeljna je filozofska disciplina, često je se izjednačuje sa filozofijom × specijalne metafizike: teologija, psihologija, kozmologija… × što jest? - što je bitak? - s obzirom na pitanje je li bitak jedan, jedinstven razlikujemo: monizam – sve je u svojoj osnovi jedno (jedno načelo ili supstancija) dualizam – dva su meñusobno nesvodljiva samostalna različita načela svega pluralizam – više načela, osnova ili supstancija svega (Empedoklo: četiri elementa) - prema temeljnom odreñenju bitka razlikujemo: materijalizam – bitak je materijalan, materija je primarna a svijet i mišljenje sekundarni idealizam – bitak i osnova svega je ideja, misao, mišljenje, svijest, volja, duh, bog. objektivni idealizam: bitak je objektivna zbiljnost neovisna od čovjeka (Platon-ideje ili Hegel-apsolutna ideja) subjektivni idealizam: naša svijest je ono primarno a zbilja je idejna tvorba subjekta ili agregat osjeta

SPOZNAJNA TEORIJA ILI GNOSEOLOGIJA - J. Locke u 17. st. utemeljio spoznajnu teoriju ili gnoseologiju kao filozofsku disciplinu - važni su problem predmeta spoznaje i problem istine - s obzirom na izvor spoznaje razlikujemo: × empirizam: iskustvo je izvor sveg našeg znanja, duh je nakon roñenja tabula rasa (J. Locke) × senzualizam: osjetilno iskustvo je jedini i glavni izvor spoznaje × racionalizam: izvor spoznaje je čisto mišljenje, umovanje, osnova spoznaje je um, razum, intelekt(Heraklit, Descartes, Spinoza…) × kriticizam: gnoseološka koncepcija prevladavanja empirističkog odnosno racionalističkog dogmatizma(kritička sinteza racionalizma i empirizma utemeljio I. Kant)

× intuicionizam: izvor spoznaje je intuicija, neposredno gledanje i uvid bez racionalne analize, dedukcije (H. Bergson ; J. Locke i Descartes senzitivna, demonstrativna i intuitivna spoznaja) × iracionalizam: oprečan racionalizmu, izvori spoznaje su iracionalni, nerazumski, ono što je iznad razuma ili protivno razumu a) voluntarizam – pravac koji daje primat volji nad razumom (Augustin i Schopenhauer) b) misticizam – izvor spoznaje je u ekstazi, sjedinjenju s apsolutnim (Plotin) - prema dosegu i vrijednosti spoznaje razlikujemo: × dogmatizam: moguća je sigurna spoznaja istine, svijet i stvari spoznajemo onakvima kakvi su o sebi × skepticizam: nije moguće spoznati objektivnu istinu zato se je mudro suzdržavati od izricanja tvrdnji ETIKA: je filozofija morala a) heteronomna etika – izvor morala je izvan čovjeka(to su sve eudajmonističke etike) b) autonomna etika – izvor morala je u čovjeku samom, on bira normu kojoj će se

srednjega i novoga vijeka Antička filozofija: a) kozmološko razdoblje grč.hedonizam = užitak je cilj života .svim tim etikama se suprotstavlja Kantovo shvaćanje o samoodreñenju volje: nužnost djelovanja iz poštovanja prema zakonu ESTETIKA: filozofija lijepog i filozofija umjetnosti ANTROPOLOGIJA: suvremena filozofska disciplina koja nakon Hegela stupa na mjesto opće metafizike. blaženstvo .perfekcionizam = cilj je usavršavanje . filozofije d) etičko razdoblje helenističko-rimske filozofije e) religiozno razdoblje helenističko-rimske filozofije Srednjovjekovna filozofija: a) problem odnosa vjere i uma b) problem univerzalija Novovjeka filozofija: a) filozofija renesanse b) empirizam i racionalizam c) prosvjetiteljstvo d) klasični njemački idealizam Miletska škola . filozofije b) antropološko razdoblje grč. filozofije c) ontološko razdoblje grč.utilitarizam = svrha je djelovanja korist pojedinca ili zajednice .dijeli se na povijest staroga. danas se smatra temeljnom filozofskom disciplinom Povijest filozofije: .eudajmonizam = cilj je ljudskog djelovanja sreća.pokoravati .

svemir je harmonija i broj . kretanje je bit svijeta.polaze od matematike.. promjena je apsolutna .zastupaju monističko i materijalističko gledište .vatra je praelement.brojevi i brojni odnosi su ono najvažnije.tvorci su pojma prirode Pitagorejska škola . bitan je količinski odnos . u svim praktičnim djelima i tehničkim umijećima vide prisustvo broja. osnova prirode. nešto beskonačno kvalitativno neodreñeno. sekta: "pitagorejski savez" – disciplina i obredi orfičko-mističko-moralnog nadahnuća. glazbe i astronomije . vječni i nepromjenjivi. supstancija svega što jest? ."broj je bit svega".svaka tvar je prožeta životom(hilozoizam) . početak. element. mjere. izdvajanjem iz njega nastaju toplo i hladno a iz njih konkretne stvari .predstavnici: Tales: sve je voda Anaksimen: sve je zrak Anaksimandar: praosnova svega je aperion.brojevi nisu počela stvari nego su stvari prema njima načinjene Heraklit .neprekidna promjena.brojevima su pripisivali simboličke mističke uloge . prapočela matematike su prapočela svih stvari. ona je simbol vječnog kretanja . ono nepromjenjivo? × što je izvor.pojam kvantiteta .red.matematička spoznaja je uzor spoznaje i znanja uopće . stoljeću s Filolajem na čelu .škola na vrhuncu u 5. obveza da intenzivno intelektualno žive .osnovno pitanje: što je pratemelj svega. brojevi su počelo prirode. praelement svijeta? × što je pratvar.utemeljitelj: Pitagora . prauzrok. osnovno počelo.

razlikuje racionalnu(prava) i osjetilnu(ne zadovoljava) spoznaju . misliti = biti . zrak i zemlja .tvorac je teorije elemenata .svaka stvar ima svoju suprotnost. brani njegove ekstremne stavove.nema bitka .izrazito racionalistička .bitak jest – nebitak nije.ono što jest nije postalo. čestica .prvi razmatra pitanje izvora spoznaje. red. vječno je i potpuno nepokretno) .4 kvalitativno nepromjenjiva elementa: voda.bitno! pojam reda i pojam promjene .svijet je harmonija i borba suprotnosti . znanje) . nema kretanja .bitak jest – nema bivanja . Aristotel ga nazvao začetnikom dijalektike Empedoklo . panteističko gledište(sve je jedno. nema mnoštva raznolikosti. vatra. jedinstveni zakon.Parmenid: suprotna filozofija Heraklitu . poredak stvari. nije nastalo. misliti znači biti.ima bezbroj vrsta kvalitativno različitih sjemena.bit svijeta kao procesa kružni tok izmjene tvari .utemeljitelj: Ksenofan – monoteističko.sve je u bivanju Elejska škola . ograničeno. mržnja razdvaja) Anaksagora . vječan. suprotnosti se slažu . bitak je jedan. ureñenje: navodi zakon reda prirodnog dogañanja i zakon reda kao načelo društvenog života ljudi .uvodi pojam sila odvojenih od elemenata(ljubav spaja.razlikuje dvije spoznaje: osjetilnu (lažnu) i racionalnu (pravu.Zenon: Parmenidov učenik.svijetom vlada logos.. odnosno supstancija.

mirisi. stvari se jedna od druge razlikuju po svojstvima atoma. polihistoričar. no i osjetno iskustvo je važno jer je izraz djelovanja i oblika atoma .atomi su bitak. najznačajniji predstavnik antičkoga atomizma . umijeće dokazivanja i argumentiranja (uvjeti uspjeha u praktičnom životu) .Demokrit:. nepromjenjivi.dogañanje = gibanje atoma(sudaranje. nenastali. njihovu položaju i redoslijedu .kasnije dolazi do iskrivljavanja tog umijeća do eristike – isprazna nadmudrivanja koje postaje samo sebi svrhom .nus-objektivni um(svjetski um) je najfinija i najčišća tvar Atomisti . tvrdoćom i pokretom. hladno(posljedice djelovanja prvotnih svojstava na naša osjetila) su drugotna svojstva stvari .često su izloženi poruzi i ironiji (sofist = mudrijaš) . vječni. težinom.svijetom vlada mehanička zakonitost . zvukovi. uz njih postoji neograničen prazni prostor .po Demokritu: dvije vrste spoznaje. toplo.svojstva koja pripadaju atomima su prvotna svojstva stvari a boje.meñusobno se razlikuju oblikom. ispreplitanje. usmjereni su praktično-odgojnim pitanjima . mračna (dobivena opažanjem) i prava(daje ju razum). veličinom.Leukip: osnivač atomističkog učenja .prvi su pravi prosvjetitelji/poučavatelji Grčke (sofist = znalac) .vide obrazovnu vrijednost znanja..pojam atoma proizašao je iz elejskog problema beskonačne djeljivosti: dijeljenje staje kod nedjeljivih čestica – atoma (atomos = nedjeljiv) .razvijaju tehnike uvjeravanja. neuništivi.filozofija = sredstvo ."ljudima priliči starati se više za dušu nego za tijelo" Sofisti .poznavanje govorničkog umijeća i vještine dokazivanja postaju potrebom vremena . odbijanje…) .

protivnik je demokracijemnoštvo neprijateljaosuda na smrt .smisao čovjekova života je krepost."znam da ništa ne znam" .mlañi sofisti: nagon je osnova odreñenja čovjeka Sokrat .. nema istine koja bi objektivno vrijedila za sve relativizam i skepticizam .nije pisao nego je diskutirao("knjiga šuti ako je što pitamo"). potpuno oprečne. Platona i Aristotela . Gorgije(poriče mogućnost spoznaje).traži istinu i vrlinu. ne nagon nego osjećaj dužnosti.pojmovna spoznaja .protivnik sofista: potrebna nam je jasna spoznaja jer onaj koji zna ne griješi .filozofija ima ulogu odgojiteljice (praktično-etička funkcija) . mjera svega za čovjeka je umni uvid. provodi dijalektiku "za i protiv" .predstavnici: Protagora.rehabilitirao ih je Hegel: razvili kritičnost usmjerenu protiv dogmatizma starih .mnogo je putovao: donosi sud o relativnosti etičkih nazora .čovjek je po prirodi odreñen na ograničenje nagona .krepost = znanje: onaj koji zna je dobar. poštivanje zakona. nemoguće je znati i činiti zlo . moralna svijest i savjest.zagovornik je aristokracije = vladavine najboljih (najbolji su oni koji znaju) . usavršavanje . mišljenje. Trasimah. istina ."čovjek je mjera svih stvari". popio je otrov.opažaji su izvor spoznaje no oni su subjektivni i nepouzdani (iste stvari se različitim ljudima drukčije čine).Protagora: o svakoj stvari postoje dvije tvrdnje.poštuje zakon do kraja. Kalikle… . naučavanje mu znamo od učenika Ksenofonta.čovjeka ne odreñuje opažaj nego um. on je taj po čemu nešto jest ili nije (svjedočanstvo onog vremena) . herojska smrt time je stekao još veću popularnost .bit mišljenja je spoznaja općeg . Hipija. samosvladavanje. spoznaja.

zadatak: osvješćivanje neznanja. zlo = bol. tjelesnim zadovoljstvima . dolazi do onog općeg za sve.naučavaju hedonizam . metoda traženja: 1) "negativan" korak je ironija. stvara definiciju kojom daje točno pojmovno odreñenje(velike zasluge u postavljanju temelja logike) . Hegezija) . neugoda . filozofsku školu . pojedince pita o raznim stvarima(ljubavi.trebati malo a i to sužavati .provodi induktivni postupak. Diogen) . prijateljstvu…).utemeljitelj filozofije politike.ravnodušnost spram zakona i obaveza civilizacije .znanje je potrebno ako služi djelovanju Platon .jednostavan i oskudan život u skladu s prirodom – kultura je na krivom putu .bespotrebnost je ideal . znanje je teško 2) "pozitivan" korak je majeutika: porodiljska vještina – sugovornik spoznaje istinu i donosi je na svijet .Sokratov učenik .ne smijemo robovati zadovoljstvima Kinička škola: (Anisten.Nietzsche ga smatra presudnom pojavom te kulture no po tome što od njega počinje njena dekadencija Kirenska škola: (Aristip.mudro je prihvatiti manju bol ako ona vodi većem užitku a treba izbjeći ugodu koja vodi neugodi .dobro = užitak.. problem politike i socijalne etike ostaju su njegov .Sokrat je intelektualist i moralist . suočavanje sugovornika sa vlastitim neznanjem.smisao života: u osjetilnim.osnovao je "Akademiju".

ideje su bitak (učinio je opće pojmove bićima) .četiri stupnja stvarnosti: ideja (npr.pod utjecajem je Sokratove etike. . po njima nešto jest i nije.matematika: matematička odreñenja su pojmovna.njegova djela su prvi filozofski spisi sačuvani u cjelini(dijalozi u obliku razgovora). vodi) .ideje su vječne i nepromjenjive biti svega.razlikuje ne samo spoznaje nego i predmete tih spoznaja: predmet umovanja je prava zbilja(svijet ideja) a predmet opažanja je prolazna zbilja(svijet pojava) .u hijerarhiji ideja najviša je ideja dobra. zrcalu. besmrtnim. ona je izvor bitka i biti(stolar je stolar ako je dobar stolar) . pojavama i nagañanje o sjenama tih stvari . izvor su. matematika je argument za nauku o idejama . mudrošću.misaonom svijetu primjerena je umna spoznaja a pojavama vidljivog svijeta odgovara mnijenje . one su bitak i bit. čista.pojmovi su ideje.vrste umne spoznaje: znanje o idejama i predočavanje matematičke razumske spoznaje .naučava objektivni idealizam . zrelo i kasno doba . znanje. uzrok i uzor svega.dijeli zbilju na a) istinsku zbilju ideja i b) vidljivi materijalni svijet pojava(sjene ideja) .eros (ljubav) = filozofska težnja za spoznajom. elejaca i pitagorejaca .spoznaja je sjećanje (prisjećanje duše na sadržaje koje je znala prije stapanja s tijelom i života u ovom svijetu sjena) . materijalne stvari su odbljesak ideja .vrste mnijenja: vjerovanje o konkretnim stvarima.osnovni interes cijeloga života . trokuta) predodžba (trokuta) pojava (trokut u opipljivom smislu) sjena (trokuta u npr. dobrim. najpoznatiji je "Država" .etape Platonova razvoja: sokratsko. prijelazno.

čovjek je pravi tek kad umni dio vodi druga dva. pravedna . vrlina – razboritost. vladavinu najboljih (najmudrijih) .filozofa . pravednost znači da svatko radi svoj posao. ona je ideja dobra i istine.pravednost. mudrost četiri temeljne vrline Platonove filozofije . vrlina hrabrost × vladari: umni dio države. težnja za ugodom. mana – nepravda Savršena država je mudra.cilj države je sreća svih grañana i zajednice .glavna funkcija države je odgoj grañana . umjerena. ona se ne odnosi na umjetnički lijepo .država je nastala iz potrebe ljudi za podjelom rada . mana – gramzivost. mana – težnja za vlašću i častoljublje. umjerenost × vojnici/čuvari: voljni dio države. hrabrost. voljni i umni dio duše.elementi totalitarnog poretka. onaj za koji je sposoban i ne ometa druge u njihovim zadacima . tako je i država prava ona u kojoj vodi umni dio × proizvoditelji: požudni dio države. ostvaruju dobra za sve pripadnike društva × vojnici/čuvari: brane državu od vanjskih i unutarnjih neprijatelja × vladari: upravljaju .tri staleža idealne države: × proizvoditelji: zemljoradnici.dijalektika = prava metoda spoznaje IDEALNA DRŽAVA .ideja lijepog: visoko na hijerarhiji ideja. zagovara aristokraciju. umjerenost. zanatlije.ideja države = ideja pravednosti. pojedinac i stalež se gubi pred zajednicom (u korist sreće društva nema pitanja osobne slobode i sreće pojedinca) . hrabra.ideju države gradi na analogiji sa prirodom čovjeka: čovjek ima požudni. vrlina je mudrost.država je država samo ako ostvaruje ideju pravednosti.lijepim .

za njega nema drugog svijeta do ovog.Platon malo cijeni umjetnost.polihistoričar: aktivan u skoro svim područjima ljudskih interesa . trg …) a čitav svijet je ta hijerarhija. dogañanje . pripada osjetilnoj sferi) ..dvojnost svjetova (pojave i ideje). na vrhu stoji oblik svih oblika.razlikuje tvar i oblik × tvar: pasivna mogućnost.Platonov učenik i kritičar . pokretač svega . mišljenje mišljenja. vječno kretanje i razvoj.tvorac je logike . oštra kritika Platonovih ideja.postoji hijerarhija. neprihvaća dvojnost svjetovan svakoj stvari .u "Akademiji" bio 20 godina.prijelaz iz tvari u oblik je kretanje.sustavno izlaže svoju filozofiju. čisti oblik. bit po kojemu nešto jest "stvar je oblikovana tvar" .sistematičar je: daje povijesni pregled i kritiku različitih gledišta o problemu te onda daje svoje mišljenje . kameni stup. stupovlje hrama. postaje zbiljskim tek kad se oblikuje × oblik: je ono bitno. bog. ona je "treća od istine"(nakon svijeta ideja i svijeta pojava koje su sjene ideja umjetnost je sjena sjene. hram.osnovao je svoju školu: peripatetička škola (djeluje kao istraživačko i znanstveno središte) . amorfan kamen. rascjep u zbilji je slabost Platonova idealizma. klesani kamen. ima odgojnu zadaću no svedena je na puko sredstvo.odgojen u prirodoznanstvenom i realističkom duhu. ma to ga upozorava Aristotel Aristotel . stupnjevitost oblika (npr.čovjek je duša i tijelo duša je oblik tijela .zastupa teleološko gledište: svrhovitost vlada svijetom (telos = svrha) . oponašanje. usavršavanje oblika. odlazi biti učitelj sinu Filipa Makedonskog – Aleksandru . "Metafizika" . obmana je.

uzrok kretanja i svrha . demokracija) .spoznaja počinje u opažanju. stol.razlikuje trpni(pasivni) um prima grañu opažaja i djelatni(aktivni) um čista misaona djelatnost ETIKA: čovjek po prirodi teži sreći a ona je u dobru kojem težimo radi njega a ne radi neke druge svrhe .postojeće je bit koja se u pojavama sama razvija .prva supstancija je pojedinačna stvar (čovjek.razlikuje valjanu vladavinu kojoj je cilj opće dobro(kraljevstvo. biće zajednice te svoju bit može ostvariti tek u političkoj zajednici ili državi(onaj tko je sam sebi dovoljan je ili zvijer ili bog) .pjesništvo(opće) je više filozofska i ozbiljnija stvar negoli histografija (pojedinačno) . oplemenjuje . republika) i lošu vladavinu kojoj je cilj korist onih na vlasti (tiranija. ponos. oblik.sretan čovjek je onaj koji je razvio umnu prirodu u praktičnoj djelatnosti i u spoznaji .država treba biti srednje veličine .od njega potječe klasična teorija istine: teorija adekvacije ili korespondencije tok izvoñenja istine je deduktivan i obrnut toku istraživanja . odgojnu funkciju. izbjegavanje neumnih krajnosti (hrabrost je vrlina izmeñu plašljivosti i neustrašivosti. pravednost … to su sve vrline izmeñu krajnosti) 2) dijanoetičke – (znanje. umovanje). do spoznaje općih pojmova o općem je jedino i moguće znanje . darežljivost.vrline: 1) etičke – vrline volje. životinja…) a druge supstancije su vrste i rodovi (opće od pojedinačnog) .tragedija ima etičku. aristokracija. pročišćava. izvor su blaženstva za mudraca ..čovjek je po prirodi političko biće: zoon politikon. razboritost. oligarhija. tu dohvaćamo pojedinačno a mišljenje se zatim induktivno uzdiže do općeg.odgoj grañana = temeljna funkcija države .četiri su vrste uzroka: tvar.

filozofija jača čovjekovu samosvijest i pokazuje put sreći . čestitosti… .stoik = onaj koji smireno prihvaća iskušenja života . fatalizma .vode etiku pomirenja.nisu cilj tjelesna uživanja nego zadovoljstva duha koja proizlaze iz ljubavi.sloboda je moguća u području svijesti: proizlazi u prihvaćanju nužnog poretka stvari .Hrizip.praktična strana filozofije: filozofija kao sredstvo . pasivnosti.. svo dogañanje je odreñeno sveopćom zakonitošću.fizika je samo osnova filozofije a cilj.razvili ideju kozmopolitizma Epikurejska škola .bliski su sa kinicima u etici: mudar čovjek prihvaća nužan poredak svijeta i živi prema njemu. Epiktet. živi u skladu s prirodom . najviše dobro je besmrtno . pravednosti. bez afekata. umjetnosti.razlika u Aristotelu i aristotelizmu (skolastički aristotelizam odnosi se spram njega dogmatski) Stoicizam .imaju heraklitsku sliku svijeta: svime vlada logos(svjetski um. optimistična filozofija .dobro je ono što ljude čini dobrima i obratno. sudbina…).sreća: bezbolan mir i bezbrižnost . Seneka. ne robuje željama . no ugoda znači ponajprije odsutnost bola . Marko Aurelije… .razvili su logiku sudova: bitan dio suda je voljni element odluke (prihvaćanje ili odricanje kakva pojmovnog odnosa) .njihova etika ne teži sreći društva nego pojedinca . mistične sile . spoznaja je moguća jer je ljudski um dio svjetskoga uma(iste je grañe kao logos svijeta pa ga može razumjeti) .osnivač Zenon .utemeljitelj Epikur.želi objasniti sve pojave ovoga svijeta i isključiti nepoznate. bespomoćnosti. bog. prijateljstva.naučava hedonizam.mudar čovjek je smiren. svrha filozofije je etika .

utemeljitelj Piron (mnogo je putovao).etika ljubavi.što je nešto dalje od jednog to ono manje jest(put isijavanja) Kršćanstvo i filozofija: . to je prednost a rezultat je ravnodušnost.obnavlja Demokritov atomizam uz novost: atomi spontano skreću s puta te se sudaraju i isprepliću.stupnjevi su bitka: um.suzdržavaju se od suda: deset je takvih načina(tropa) kojima skeptik dolazi do suzdržavanja od suda .znanje o relativnosti vodi do suzdržavanja od izricanja bilo kakvog suda. sljedbenik Sekst Empirik .najznačajniji novoplatonist .bezuzročno dogañanje. nenasilja.krivo shvaćen i ozloglašen Skepticizam . nepomućenost. praštanja i milosrña Aurelije Augustin (rano kršćanstvo) . teza i antiteza su uvijek u ravnoteži .skeptik se konformistički pokorava okolini u kojoj živi ali bez uvjerenja o ljepoti ili dobroti odreñenih stvari Plotin .u spoznajnoj teoriji je senzualist .izlaz iz skepse: samoizvjesnost sumnjam dakle jesam .korijene vuče iz sofizma . slučaj. iz tog proizlazi: .militantan kršćanin . ideje..apsolutni monizam sustav emanacije (isijavanja) .relativizam i skepticizam: relativnost doživljaja svijeta. dopušta slobodno djelovanje čovjeka u njegovoj filozofiji nema mjesta za bogove . duša i materija . mi ne možemo spoznati kakve su stvari o sebi.manihejska nauka – vječna borba dobra i zla .jedno je uzrok i izvor svega . duševni mir(ataraksija) .

aristotelizam: neupitan autoritet i dogma Aristotela(Toma Akvinski zove ga Filozof) . on joj služi braneći i dokazujući istine vjere. svemoćan je. ona je potencija .. njegova esencija je ujedno i egzistencija.egzistencija je različita od svega toga.razlikuje odnos esencije i egzistencije(razlikovanje materije i forme) .Bog je uzrok i svrha svega.teologija je nadreñena filozofiji kao znanost o konačnom bitku stvorenih stvari . zlo je nedostatak dobra .filozofija postaje predmet školskog poučavanja a ne istraživanja . on je čisti akt . voljom se čovjek opredjeljuje u vjeri i prihvaća istinu objave.problem filozofije povijesti(pita se o smislu povijesnog dogañanja) .um je podreñen vjeri.razvoj mistike . religije i znanosti.pojedincu je na putu spasa potrebna milost Božja i pomoć Crkve: Crkvina je dužnost da se brine o sudbini i spasu svakog pojedinca kako bi spriječila njegovu propast u grijehu Srednjovjekovna kršćanska filozofija = skolastika .Bog jest po esenciji.scolasticus = učitelj .temeljno pitanje je pitanje odnosa vjere i uma.Aristotel je za njega jednostavno Filozof.istina uma ne može proturječiti istini objave .esencija obuhvaća i formu i materiju(esencija čovjeka sadrži formu umnosti i materiju "bićevitosti" . nezavisna je od razuma i svijesti . ona je akt . smatra ga vrhuncem spoznaje prirode . teologije i filozofije Toma Akvinski (srednji vijek) .dobro potječe od Boga.filozofija je sredstvo teologije kojim se objašnjavaju i brane dogme (dana istina se potvrñuje a ne istražuje) . neke temeljne dogme ne može dokazati no to je zato jer one prekoračuju moć uma .prvi u povijesti zastupa voluntarističko gledište: volja je nadreñena razumu. premudar i predobar .

uzrok je svega i cilj svih stvari Ekstremni realizam – platonizam i novoplatonizam.odbacuje sve službene autoritete. život u svakoj stvari. na nama je da na njemu izgradimo zemaljski raj . ljepote i božanstvenosti prirode . postoje samo pojedinačne stvari a opće je tek riječ Umjereni nominalizam – konceptualizam. do kraja je odbijao povratak Crkvi . nije vječna.protivnik religije i svećenik religije beskonačnosti.zlatno doba ljudske povijesti leži u budućnosti .. priroda je Bog u stvarima panteizam . što je nešto općenitije to je realnije Umjereni realizam –priznaje općem egzistenciju ali tako da opća bit individualno oblikuje u svakoj pojedinačnoj stvari Ekstremni nominalizam – opće nije ništa realno. sila koja je u svemu prisutna.beskonačnost – središnja tema .svijet je jedan. jedini autoritet treba biti razum i slobodno istraživanje . spoznaje sam sebe i stvara svijet. on je duša svemira. uzrok je i počelo svega. jedinstven . Bog je izvan svijeta.mikrokozam je ogledalo makrokozma . savršen i svemoguć.materija je stvorena. opće postoji u umu kao pojam a ne realno odvojeno kao bitak . sav je u svijetu. bježi od njih cijelog života.naučava beskonačnost svemira i mnoštvo svjetova .Crkva je osudila nominalizam i službeno se opredijelila za realizam(iako u sebi nosi panteističku pretpostavku i zaključak) Giordano Bruno (filozofija renesanse) . ulovili su ga. opće postoji realno. inkvizicija ga je mučila i zatim spalila na lomači.Bog nije izvan svijeta.u sukobu sa kršćanskom okolinom iz koje je potekao.ovaj svijet je jedini kojemu čovjek pripada i koji čovjeku ostaje.

otac novovjeke filozofije .znanje nam daje moć nad prirodom. zasluge za optiku.Bacon zahtjeva OBNOVU . praktična filozofija . kritika i prevladavanje stare logike i izgradnja novog organona (oruña) znanosti . osnovnih načela kojih bi se mogao lako pridržavati i tako osigurati spoznaju: × četiri pravila/načela: .cilj znanosti i filozofije je ovladati prirodom.pogrešan put pružaju tradicija. mehaniku.teži velikoj obnovi . služi se predrasudama) b) idoli spilje – zablude koje čini pojedinac zbog manjkavosti svoje prirode. odgoja.naš duh je sputan idolima: a) idoli plemena – zasnovani su u ljudskom rodu.Francis Bacon (racionalizam) .središnja pitanja su mu odreñenje cilja. čovjek po prirodi griješi (unosi više reda i jednakosti u svijet nego što ga ima.traži nekoliko jednostavnih. govora) d) idoli teatra – posljedica su filozofskih dogmi i teorija .prava i jedina metoda je indukcija(od pojedinačnog prema općem) . refleksologiju i psihologiju .osnovno pitanje je pitanje postupka istraživanja . rezultat su meñusobnog odnosa ljudi(sporazumijevanja.za napredak je važan dobro postavljen cilj . znanja… c) idoli trga – najneugodniji. opskrbiti ljudski život novim pronalascima i dobrima "znanje je moć" . knjige i autoritet starih .sve nade polaže u indukciju kao jedinu valjanu metodu a odriče svaku vrijednost dedukciji…ipak ta dva procesa se isprepliću i nadopunjuju Rene Descartes (racionalizam) .osnivač analitičke geometrije.

misleću i protežnu tvar . no ljudi se baš iz te potrebe udružuju u zajednice.ruši autoritete tradicije(no to nije skepticizam).sav tjelesni svijet se kreće po zakonima mehanike . zato je odlučio da uči iz samog sebe .učio u školi.samo razum može odrediti što je istinito . kritika Biblije . shvatio da ništa ne zna.Židov u Nizozemskoj . .sljedbenik Descartesa . . "očistiti duh" od zabluda .jasnost i razgovijetnost jamče istinu .u jednostavnim zaključcima dedukcija se svodi na intuitivan uvid a u složenim je potrebna indukcija ili nabrajanje. ako ona radi protiv njihovih interesa oni je mogu smijeniti . očevidnih istina . na tome se temelji njegovo racionalističko gledište . religiozne knjige treba povijesno shvatiti. odriču prirodnog prava i obvezuju na pokornost vlasti. prva istina je samoizvjesnost svijesti) .razlikuje dvije supstancije: duh i tijelo.u prirodnoj borbi za samoodržanje pojedinac ima pravo na sve. još je manje znao.bit religije je u uvjerenju a ne u vjeri u dogme. kao i Bacon želi sve početi iz početka.jedino čovjek ima dušu Baruch de Spinoza (racionalizam) . putovao po svijetu.čovjek je za njega misaono biće.Cogito ergo sum.a) ništa ne prihvaćamo kao istinito osim onoga što spoznajemo jasno i razgovijetno b) analitičko načelo: teškoću treba rastaviti na jednostavne dijelove c) načelo sinteze: reda i postupnosti od jednostavnog ka složenom d) načelo provjeravanja potpunosti postupka .odlučio je u sve posumnjati i došao do zaključka da dok sumnja i misli da je sve krivo nužno je da ono jest dok misli: istina je dakle: MISLIM. DAKLE JESAM.dedukcija = postupak postupna izvoñenja istina iz prvih intuitivnih.izopćen iz židovske komune . (cogito mu znači samosvijest.

izlaže svoje glavno djelo "Etiku" geometrijskim načelom . izražavaju bit beskrajne prirode ili Boga . matematikom(utemeljio je višu matematiku neovisno o Newtonu). diplomacijom.najveća sreća leži u usavršavanu razuma i razumijevanju Boga Gottfried Wilhelm Leibniz (racionalizam) . preteča je suvremene matematičke (simboličke) logike… . ništa nema atribute.zagovarao je ideje ujedinjenja Europe i Crkava . dio prirode. neprekidnu promjenu i vrijeme kao dimenziju te biti . isključuje svaku teologiju .ključni pojam mu je pojam supstancije(stvar koja postoji a za postojanje joj nije potrebna nijedna druga stvar) .osnivač Berlinske akademije i njen prvi predsjednik . jedna drugom uzrokovane beskonačne stvari.monade su središta sila: imaju moć predočavanja (percepcije) i moć požude (uvjetuje prijelaz jedne percepcije drugoj) .suprotno Descartesovom dualizmu zaključuje da je supstancija nužno jedna: to je Bog ili priroda nastavlja panteističku sliku svijeta .jedan od posljednjih polihistoričara bavio se pravom. nešto ima atribute. a filozofija je učenje o slobodi .čovjek je modus prirode.svijetom vlada prirodna nepromjenjiva zakonitost .svijet je splet pojava koje su meñusobno apsolutno determinirane ..modusi (stanja supstancije) su konačne. psihologijom. one su čista aktivnost.svrha države je sloboda . samodjelatnost .ljudi spoznaju samo dva takva atributa: protežnost i mišljenje .otklanja protežnost kao bit stvari i na njeno mjesto stavlja kretanje.spoznajni problem: red ideja odgovara redu stvari: dakle spoznaja je moguća .problem supstancija: svijet se sastoji od beskrajna mnoštva duhovnih atoma: monada.supstancija ima beskrajno mnoštvo atributa(beskrajni su). ograničene.čovjek je ono bitno. Bog ima sve atribute .

država je rezultat društvenog ugovora (a ne božanska tvorevina) .mikrokozam je ogledalo makrokozma . sva naša rasuñivanja temelje se na dva načela: načelu proturječnosti i na načelu dovoljnoga razloga . gubi se poduzetnost i radinost .spoznaja nužnih i vječnih istina nas razlikuje od životinja. predočuju jasno . nagon za samoodržanjem uvjetuje nestabilne uvjete za život ljudi homo homini lupus (čovjek je čovjeku vuk). utjecaj meñu njima je moguć jedino posredstvom Boga . zatvorena u sebe. ugovor je neopoziv .prema tjelesnim i duhovnim sposobnostima ljudi su približno jednaki.hijerarhija je monada piramida: najniže su "gole" monade koje imaju nejasnu predodžbu svijeta a najviše monade: "duše" imaju samosvijest.utemeljitelj spoznajne teorije (gnoseologije) kao filozofske discipline .filozofija je racionalna spoznaja (računanje) posljedica iz uzroka i obratno uzroka iz posljedica .svaka monada predočuje čitav jedan svijet .središte interesa: problemi čovjeka i društva .prirodno stanje odlikuje nejednakost.otac prosvjetiteljstva . čovjek John Locke . naš duh je prvotno tabula rasa-prazan bijeli papir bez .razlikuje istine uma i istine iskustva. nije moguć utjecaj monada jedne na drugu.nije prvi no prvi se tim bavi kao središnjim pitanjem . pravo) .predmet filozofije je prirodno tijelo. zbog tog je život surov.država = mnoštvo razumom ujedinjeno u jednu ličnost . one su čiste aktivnosti. uzdiže nas do spoznaje nas samih i Boga. Leibniz je racionalist .. ima apsolutnu vlast. u nama je umna duša ili duh.ne postoje uroñene spoznaje. borbe meñu ljudima Thomas Hobbes (empirizam) . država.svaka je monada samostalna.strah o smrti čini ljude sklonima miru te se oni odriču prirodnog prava društvenim ugovorom(prevladaju dr.

zagovara podjelu vlasti na zakonodavnu. mirisi. ne smiju si nanositi štetu . narod ima pravo oduzeti vlast vladaru koji ne poštuje prirodno pravo . izvršnu i federativnu . tjelesne supstance . zvukovi.Locke vjeruje da naš um nije sposoban spoznati sve tajne svemira ali je sasvim dovoljan da spoznamo sve što nam treba za sretan i moralan život . i vlasništvo.prvotna svojstva: neodvojiva su od tijela neovisno o njegovu stanju i veličini(čvrstoća. najviša je i najjasnija b) demonstrativna – otkriva slaganje/neslaganje posredovanjem drugih ideja(zaključivanjem. oblik. dokazivanjem) c) senzitivna – osjetna.tri stupnja spoznaje: a) intuitivna – sastoji se u neposrednom opažanju. ljudi su jednaki. okusi…) ideje tih svojstava dobivamo osjetilima(takve ideje su subjektivne slike) .drugotna svojstva: nisu u predmetima već su sile koje u nama proizvode razne osjete(boje.sadržaja sva spoznaja potječe iz iskustva a ono je dvovrsno: a) izvanjsko – osjetilno iskustvo (izvor su predmeti osjeta) b) unutarnje iskustvo – refleksija (izvor su radnje našeg duha) .država mora potvrditi prirodno stanje: jamčiti život. mirovanje) . smatra se spoznajom samo u širem smislu .svjesno odvraća filozofiju od velikih zadataka za koje smatra da im nije dorasla George Berkley (nominalist) .poriče postojanje materije. protežnost.teolog i svećenik .prirodno stanje odlikuje jednakost meñu ljudima. . pokretljivost. slaganju/neslaganju dviju ideja. slobodu.utemeljitelj je empirizma(izvor spoznaje je iskustvo) i njegov najznačajniji predstavnik .Locke opravdava pravo na revoluciju.narod je trajno suveren .

predmete ljudskog uma dijeli na odnose ideja i činjenica.vidi krajnje ekstreme u racionalizmu( nekritičnost i dogmatizam. bilo tjelesne bilo duhovne supstancije .postoji načelo uzročnosti meñu činjenicama: veza izmeñu činjenica: jedna je uzrok a druga posljedica.razum nije dorastao da nam bude vodič u životu. pouzdaniji su vodiči vjera i navika . maštom…) .. postavljanje mogućnosti i granica vlastitog uma kritikom .gledište mu je čisto nominalističko .treba se držati iskustva Immanuel Kant (klasični njemački idealizam) . Kanta .vodi u solipsizam(postoji samo Ja sa svojim doživljajima i ništa više) izbjegava ga time što kaže da je Bog izvor osjeta David Hume (empirist.Lockeov sljedbenik i kritičar . one ne postoje izvan duha .stvari su samo kompleksi osjeta postoje samo ako su opažene! . oni su različiti te ne možemo iz uzroka izvesti posljedicu . skepticist) .kriticizam = kritičko preispitivanje uma samog.utjecao na pozitivizam i pragmatizam.odriče svaku mogućnost spoznaje.empirizam doveo do subjektivnog idealizma .predmet spoznaje su ideje(a one su svi naši doživljaje dobivene radnjama duha.asocijacija doživljaja: običaj ili navika da očekujemo onakav slijed stvari kakav smo već doživjeli. ideje spoznajemo intuitivno ili demonstrativno a činjenice ne tako sigurno.svojim kriticizmom izveo prevrat u povijesti filozofije . . tvrdi da je razum . pamćenjem. utjecaj na I.radikalno proveo empirizam i doveo ga do skepticizma . doživljavamo vremenski slijed pojava ali ne doživljavamo način niti nužnost slijeda .stav mu je agnostički i skeptički: nije moguća objektivno nužna spoznaja .uz ideje postoji duh koji ih doživljava.kritički postavlja problem vrijednosti spoznaje.

vršnjaci su mu Napoleon i Beethoven . on je zakonodavac prirode .u spoznaji sudjeluju objekt i subjekt: objekt je do sad imao ulogu nepomičnog središta oko kojeg se vrti subjekt pokušavajući spoznati objekt onakvim kakav on jest neovisno o subjektu.jedini način spoznaje) i empirizmu(spoznaja je samo empirija. ne vjeruje u nemogućnost spoznaje stvari kakva je o sebi(nasuprot Kantu) . autonomija volje .spoznaja je moguća tek uz pretpostavku identiteta svijesti i svijeta. um.doživljaj ljepote zasnovan je na bezinteresnom sviñanju oblika umjetničkog djela a ne izlazi iz sadržaja djela. bit i bitak svega .mogućnost i vrijednost spoznaje možemo spoznati tek spoznajući. nema stvaralačke aktivnosti i uloge subjekta) te potaknut Humeovim skepticizmom stvara kriticizam . od objekta subjekt prima utiske prema oblicima vlastite svijesti i oblikuje ih u iskustvo .pod dojmom Francuske revolucije.čovjek pripada dvama svjetovima: kao osjetilno biće svijetu prirodne nužde a kao biće slobode umnom svijetu . čovjek dospijeva u središte spoznaje. umnost je ono osnovno.etička zapovijed Kantove etike: "Radi prema dužnosti iz dužnosti. ideja. no sad se objekt vrti oko subjekta(kopernikanski obrat).tvrdi da nije pitanje da li je moguća objektivno vrijedna i nužna spoznaja nego kako je moguća .sloboda je pretpostavka odgovornosti i moralnoga zakona oni su nemogući bez slobode . da subjekt spozna .odlikuje ga enciklopedijska učenost i sistematičnost .izgrañuje jedan od najvećih filozofskih sustava . čovjek sam sebi donosi zakone kojima je podložan.objekt daje sadržaj spoznaje(ono što spoznajemo) a subjekt oblik spoznaje( kako to spoznajemo).". samoodreñenje. dužnost je nužnost djelovanja iz poštovanja prema zakonu.ima smisao za povijesni pristup problemima .ideja je Hegelu bit svijeta. forma čini umjetnost umjetnošću Georg Wilhem Friedrich Hegel .

zakonitost uma je zakonitost zbilje . svaka je pojedina disciplina karika u lancu cjeline jedinstvenog razvoja filozofije kao kruga krugova LOGIKA: znanost o čistoj ideji FILOZOFIJA PRIRODE: priroda je drugobitak. otpor. izradio je sustav filozofije – enciklopediju filozofskih znanosti. stupanj posredovanja koji uključuje prva dva odreñenja i ukida njihove suprotnosti .nakon toga sinteza nije završetak nego nova teza za novu antitezu k novoj sintezi: početak novog tročlanog niza . no nije samo metoda nego "duša i pojam sadržaja". treba spoznati objektivni subjekt koji je u stalnom kretanju i povezanosti sa spoznajnim objektom . logika = ontologija . suprotnost tezi c) sinteza (negacija negacije) – ukidanje negacije. negacija ideje.težio je tome da uzdigne filozofiju na razinu znanosti. ono što je moguće. izvan sebe. egzistencija je djelom pojava.svijet prožima jedinstvena zakonitost .ideja je ono zbiljsko.dijalektika je druga bitna značajka Hegelovog učenja. ona prožima cijeli njegov filozofski sustav.zakonitost po kojoj se odvija spoznavanje je zakonitost zbilje.razlikuje pojavu i zbiljnost.panlogizam mišljenje i bitak su istovjetni. u prirodi ideja je u konkretnom obliku no .ontološki monizam. objekt prestaje biti beživotna supstancija.svijet je povijest disonancije a ne hram harmonije . u duhu se vraća sebi i stiče svijest o sebi kao bitu svega .logička je ideja apstraktna i nesvjesna. dvostrukost subjektivnog i objektivnog .objekt potrebno je da su subjekt i objekt u svojoj biti istovjetni(prirodu i čovjeka prožima ista umna osnova) .podjela dijalektike na tročlani niz: a) teza (afirmacija) – jednostavno postavljanje pojma b) antiteza (negacija) – stupanj suprotstavljanja tezi. u prirodi je ideja otuñena. um vlada svijetom . antiteza. prepreka.dijalektika je logika ali i ontologija . prolazna je i dijelom zbiljnost-nužni bitak što u sebi sadržava bit .

ne u prirodi. enciklopedičnost i dijalektička metoda . u religiji u obliku predodžbe i čuvstva i u filozofiji u čistim pojmovima ESTETIKA: ideja lijepog ili ideal.ona je filozofija umjetnosti. stupnjevi duha: subjektivni. objektivni i apsolutni duh Pravo: odreñen je vanjskim pritiskom. osjetilno se u umjetnosti oduhovljava FILOZOFIJA je najviši oblik apsolutnog duha. njen je predmet carstvo lijepog ali u umjetnosti. dogovorom ljudi da slobodnu volju zaštite od samovolje Moralitet: je negacija. povijest filozofije kod Hegela je zapravo filozofija filozofije BITNE ZNAČAJKE HEGELOVE FILOZOFIJE: panlogizam.nesvjesna. sustav pojedinih umjetnosti . razvoj ideala. antiteza tog pritiska(samoodreñenje slobodne volje Ćudorednost: sinteza prava i moraliteta u kojima pojedinac živi i pokorava im se APSOLUTNI DUH: pojavljuje se u umjetnosti u obliku zora: osjetnoj pojavnosti. jedinstvenost sustava. u duhu ideja je konkretna i svjesna sebe FILOZOFIJA DUHA: čovjek je najviše prirodno biće/djelo prirode no on je i duh.

3.83.9.8..:/0. .308.30.3:/./0243897... 497..03. .  3..

90709008308:589..302  . ..302..74/2.38543.2 9 .0..97.7.8.027.4./...230/47..0 .57.3: 3...808543..../.8.7:430 54 9:05774/3457.49 84-4/: .07:0/.3./.4.304/:00/3.83 9.08344/./4-.8543.0 03 547 054894.3.308.98. 8039.57.3: .7.48920N::/2..549.2448092./.89.....3489 909: /7 .: 3.3247..302/7: /0.0703 4.3 .70.44/:09.428.97.4082.24: 702828: 4. . 48093.4  . :23085484-.8709.247. 0470070 3423.09..30....74/097.0. 3082:8 3.0457.489.2 /4.08.0 /0098.1441:4/.4 8.7/95774/3489.: . 9.3054870/4...248. :/8:0/3..302 /4.3.49 5774/3489..893.54/0:..9..9.2970-..4:.434/.89  90448.308.0 943. 82.43.7 3:10/07.348:.3/.

8543..0307.89.279 4570859.0:74. 030 :/0054894/:4/4 .20N: 303../03.07.48:734  548943.80/-0379 ..3....43.43030548940..2.07..7.4/ .2.  5..2..08914410 79.4279....04570..04. /7:.2:0..9.242.:24: 34898543.3..4-09.84.02439:9. 339 3: 348980/.2/4.257..4 0:02443.7....3. :90...7//.3024: 34897.. ..2.49: 54:/.24. . 89...30:2.3/:.0-4900830-4/:4.70/34898543.80/7 .040257..2-:/0.89 4 4.3.2 0302 2.0/4-.2: 3079 3489/42.. 0/ 902:0 8943423.7 0257.4/ : .9../:. ..24 5489./3.39 ..549. 438:7.824 . .0 570/2090:/84:2..3.7942 ..42/4 .5489408.0.98:89./4 .80/89.8. 9903024 024:74.2.2. 7. 303.24425084809.70203880/54..5480/.:230/47.48:45..8. 4/7 08./.:2 .2  8.34/0243897.....243. 570/2098543.4/:8458.0 79 5489.43..78:8..89  7./008543.04/48:-09.08:/00 .38:.: .0 /4 .9.4/. 942  89.2 :90..34/0.2/4..3489 8059 3024: .. 970-.4308:8.0 /4 .. /4 ...308:589.04. 4/3480/0..474809./:20 025789 8059.4- .30/4 .3. 0 -0... 920 94..../7./48059.8 3302. 0/..04.34574. 04:74 348920N: 303.0/3./.34..8994:2.24. /0.29.8. 303.39...3:0.2 548948.0895480/..3.9:54.3 9. 22.574-02.24.300897020:7.343: 3.030 9.

:8070.7.4:./0.3489:408:-09.2./0.7.0 /4850.:9805702.. 45073...39:  /0.4 948543.2..05490. 302..54 94.:  30.444080.08./.5774/0 4-09/.09: /4 .0 .54.43.0 430.8. 8543.:/039909.8.: 0348988902.7.-03907083428.8.0/.89./7 .9908543....4 - 084-4/0:23428...4-09. 3:2093489:20934 : 0470270/7. 90549..09.40 24: .3.798:-0954: .024: .34 -9-9.0 .4.394.3059....4:4:30542 34 870/ 9.3.0 02572: 8543...34.3:9:204./804-09.089.79..240257. 7.024: .0.9  4.450/8.30 .4 09 ./2.00 4/:0.N.N:00/.:2093 4/0. 54//42427.438:3024: -0 84-4/0  4.7 3. /.03.34/3..540430094.: 8543.430 42....54.24289.38..83448:-09: 348.024 4/4-09.79448:-09.828.0 144188:89..8:-09572.3: 3...0090#.43:  4.34.8:5749.057095489.0480- 3. .0835789:5574-022.30/.5702.../: 3489/: 3489  /: 34890 3: 3489/04.0898.1472.8:2:./5702..024 0248543.43089 304.7//.4480934- 08.303./.0575.3:4-.2 9.384-7..9 3489 2.089 4-:0:8:89...434/.08.08.2..70/34898543.8:/0::4-098:-094-090/48.9. :8543.09.304.4/4.054/4 .094.473489247.70/3.8543.03 24: 3489..90:57095489.244/70N030 .4-.. :2 :2348904344834.:870/ 908543.8543..024 .8:-094-8543.000:-98./7 .3.09:5774/303: /0.40 84-4/.280-/4348.. 38543.28059.89908..2.834.0/33.8.94-0943.0 434 948543. 0 ..8:-098543.07:0: 3024: 34898543..:94342...

8543..4/70N03...2.  0/3489...4-9:8.7 09.. .  3..0347.89.4-0954970-340/.: 5774/0/0.08:57493489 3.:054.34894 894/0   !## 5774/.4: 03.90. 30.004.4394895444804/.439489:2..8543.09..09./7 ./7 ..90 8:5749348990 .4974 .307.34308. 30.14410  03.304/: .439489-04.53.24-0957089.80-89 08..0.49:N03.3:54. 434 94024: 0  574.093 5774/: 4.3. 5..14410.7:4./408:89..7.09054.:/301441:3.3.3:3.. 90.. 574 2./00 .343.7.324-0942 . 144188:89.0/04254.089/843.0/7:..4897:489 8:-09..... :5774//0.34.:/. .  8.3.3.345489.0942 /..8..:.-9 /0.300.8:8:-094-09:8...09574 2..22 030-9.439489-0 7.342709.344-09.0.5897.3489 8.3990:34.47:.0-9-0 .38:-0940:89. 970-./. 30.0903.33 .0304.4. ...4394./8...34...8543.0/389.30.43944.439489 43944 243..0..0540/3.34.8:589.34 /..3990. 94:80-8.3990. .380-0:/::80./.8390..0434-84 :2.44-9894.30542..030 0/389.493.  89:5.3489 7. 8.:.04..0:437093424-:34 .974 .43..3030.93.03.083.34898..34. .38:574989.0/042-3489 3: 3-9.0/0..28.574 2./.:-348908903.308...43944.242094/.3.72430 90 409420/.30434.3.4:: :0 57..354870/4.0/7:4-9.4834...093 .. 4 .-93.0. 8390.0. 49547 570570.8:894.0  :/./..089480-.3.0 89:5.30.48390 54 09.450/:144183.:.:23. 54/0.9 4-09.7..172.54.

 05774/34- 0.308. :/::/0.8..003.083.0437093.80-0   & 4.083.

4:.3.450/ 3489/.909030.14410 %  '   5..789.540/3.244/70N03084-4/30.   03.584:93/: !7... ..:1441: 8925424.. 8../045774/034430/:89:530.89...24...3990.540/3:2093489 43. 7.247.:080::2093489:4-:47.2 0/389....4054. 8:89..0.909.382579842 /44..089144104/00.3489 :70: 4-:570/4/ -0 :.40 :/470/34898390.40 47.. /:.             .:2093489 3030570/209..01441.34.54. 4-... 03.2094/.5447..584:934/:.09 .57.57.2.48093454.054/0.:42.4/0.8:-09. .. 9904/ 8.280  !$ &%&54..034898:89.84-4/3:.. $%%/0.4 1441.945798.3 4-09.4742://.44/70N030.::2093489 30: 5774/ 48093480::20934894/:4.

 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful