Povijest filozofije - Boris Kalin

FILOZOFIJA: "ljubav spram mudrosti" - Pitagora prvi upotrijebio riječ filozofija - u stalnu upotrebu uveli je Sokrat i Platon - podjela filozofije na: a) teoretsku (ontologija, gnoseologija…) b) praktičnu (etika, filozofija politike, prava, povijesti…) c) poetičnu (estetika, poetika, retorika, filozofija tehnike…) METAFIZIKA I ONTOLOGIJA - metafizika: istražuje ono što je prvo i što je posljednje, meta ta fizika(iza fizike), znanost o onome što je s one strane fizičkog, bitak, bit, zbivanje, kretanje, forma, materija, supstancija, uzrok, svrha… - ontologija ili opća metafizika je učenje o bitku, temeljna je filozofska disciplina, često je se izjednačuje sa filozofijom × specijalne metafizike: teologija, psihologija, kozmologija… × što jest? - što je bitak? - s obzirom na pitanje je li bitak jedan, jedinstven razlikujemo: monizam – sve je u svojoj osnovi jedno (jedno načelo ili supstancija) dualizam – dva su meñusobno nesvodljiva samostalna različita načela svega pluralizam – više načela, osnova ili supstancija svega (Empedoklo: četiri elementa) - prema temeljnom odreñenju bitka razlikujemo: materijalizam – bitak je materijalan, materija je primarna a svijet i mišljenje sekundarni idealizam – bitak i osnova svega je ideja, misao, mišljenje, svijest, volja, duh, bog. objektivni idealizam: bitak je objektivna zbiljnost neovisna od čovjeka (Platon-ideje ili Hegel-apsolutna ideja) subjektivni idealizam: naša svijest je ono primarno a zbilja je idejna tvorba subjekta ili agregat osjeta

SPOZNAJNA TEORIJA ILI GNOSEOLOGIJA - J. Locke u 17. st. utemeljio spoznajnu teoriju ili gnoseologiju kao filozofsku disciplinu - važni su problem predmeta spoznaje i problem istine - s obzirom na izvor spoznaje razlikujemo: × empirizam: iskustvo je izvor sveg našeg znanja, duh je nakon roñenja tabula rasa (J. Locke) × senzualizam: osjetilno iskustvo je jedini i glavni izvor spoznaje × racionalizam: izvor spoznaje je čisto mišljenje, umovanje, osnova spoznaje je um, razum, intelekt(Heraklit, Descartes, Spinoza…) × kriticizam: gnoseološka koncepcija prevladavanja empirističkog odnosno racionalističkog dogmatizma(kritička sinteza racionalizma i empirizma utemeljio I. Kant)

× intuicionizam: izvor spoznaje je intuicija, neposredno gledanje i uvid bez racionalne analize, dedukcije (H. Bergson ; J. Locke i Descartes senzitivna, demonstrativna i intuitivna spoznaja) × iracionalizam: oprečan racionalizmu, izvori spoznaje su iracionalni, nerazumski, ono što je iznad razuma ili protivno razumu a) voluntarizam – pravac koji daje primat volji nad razumom (Augustin i Schopenhauer) b) misticizam – izvor spoznaje je u ekstazi, sjedinjenju s apsolutnim (Plotin) - prema dosegu i vrijednosti spoznaje razlikujemo: × dogmatizam: moguća je sigurna spoznaja istine, svijet i stvari spoznajemo onakvima kakvi su o sebi × skepticizam: nije moguće spoznati objektivnu istinu zato se je mudro suzdržavati od izricanja tvrdnji ETIKA: je filozofija morala a) heteronomna etika – izvor morala je izvan čovjeka(to su sve eudajmonističke etike) b) autonomna etika – izvor morala je u čovjeku samom, on bira normu kojoj će se

perfekcionizam = cilj je usavršavanje . filozofije d) etičko razdoblje helenističko-rimske filozofije e) religiozno razdoblje helenističko-rimske filozofije Srednjovjekovna filozofija: a) problem odnosa vjere i uma b) problem univerzalija Novovjeka filozofija: a) filozofija renesanse b) empirizam i racionalizam c) prosvjetiteljstvo d) klasični njemački idealizam Miletska škola .dijeli se na povijest staroga. danas se smatra temeljnom filozofskom disciplinom Povijest filozofije: . filozofije c) ontološko razdoblje grč.svim tim etikama se suprotstavlja Kantovo shvaćanje o samoodreñenju volje: nužnost djelovanja iz poštovanja prema zakonu ESTETIKA: filozofija lijepog i filozofija umjetnosti ANTROPOLOGIJA: suvremena filozofska disciplina koja nakon Hegela stupa na mjesto opće metafizike. filozofije b) antropološko razdoblje grč.eudajmonizam = cilj je ljudskog djelovanja sreća.hedonizam = užitak je cilj života . srednjega i novoga vijeka Antička filozofija: a) kozmološko razdoblje grč.utilitarizam = svrha je djelovanja korist pojedinca ili zajednice .pokoravati . blaženstvo .

promjena je apsolutna . prapočela matematike su prapočela svih stvari.utemeljitelj: Pitagora .red. izdvajanjem iz njega nastaju toplo i hladno a iz njih konkretne stvari .osnovno pitanje: što je pratemelj svega. sekta: "pitagorejski savez" – disciplina i obredi orfičko-mističko-moralnog nadahnuća.predstavnici: Tales: sve je voda Anaksimen: sve je zrak Anaksimandar: praosnova svega je aperion. osnova prirode.neprekidna promjena. svemir je harmonija i broj . u svim praktičnim djelima i tehničkim umijećima vide prisustvo broja. ona je simbol vječnog kretanja . prauzrok.tvorci su pojma prirode Pitagorejska škola ."broj je bit svega". obveza da intenzivno intelektualno žive . osnovno počelo. vječni i nepromjenjivi.brojevi nisu počela stvari nego su stvari prema njima načinjene Heraklit .polaze od matematike.vatra je praelement.zastupaju monističko i materijalističko gledište .svaka tvar je prožeta životom(hilozoizam) .škola na vrhuncu u 5.. supstancija svega što jest? . brojevi su počelo prirode. početak. glazbe i astronomije .brojevi i brojni odnosi su ono najvažnije. mjere.matematička spoznaja je uzor spoznaje i znanja uopće . ono nepromjenjivo? × što je izvor.brojevima su pripisivali simboličke mističke uloge .pojam kvantiteta . praelement svijeta? × što je pratvar. stoljeću s Filolajem na čelu . nešto beskonačno kvalitativno neodreñeno. element. kretanje je bit svijeta. bitan je količinski odnos .

bitak jest – nebitak nije.prvi razmatra pitanje izvora spoznaje. ograničeno.tvorac je teorije elemenata .svijetom vlada logos. nema kretanja . panteističko gledište(sve je jedno.. suprotnosti se slažu .razlikuje dvije spoznaje: osjetilnu (lažnu) i racionalnu (pravu.ono što jest nije postalo.svijet je harmonija i borba suprotnosti . nema mnoštva raznolikosti. poredak stvari. zrak i zemlja . jedinstveni zakon.4 kvalitativno nepromjenjiva elementa: voda.Zenon: Parmenidov učenik. vječan.bitak jest – nema bivanja . vječno je i potpuno nepokretno) .utemeljitelj: Ksenofan – monoteističko.ima bezbroj vrsta kvalitativno različitih sjemena.Parmenid: suprotna filozofija Heraklitu . razlikuje racionalnu(prava) i osjetilnu(ne zadovoljava) spoznaju . znanje) . misliti znači biti.bit svijeta kao procesa kružni tok izmjene tvari . ureñenje: navodi zakon reda prirodnog dogañanja i zakon reda kao načelo društvenog života ljudi .izrazito racionalistička . mržnja razdvaja) Anaksagora . čestica . odnosno supstancija.svaka stvar ima svoju suprotnost. brani njegove ekstremne stavove.uvodi pojam sila odvojenih od elemenata(ljubav spaja. nije nastalo.nema bitka . misliti = biti . vatra. red.sve je u bivanju Elejska škola . bitak je jedan. Aristotel ga nazvao začetnikom dijalektike Empedoklo .bitno! pojam reda i pojam promjene .

često su izloženi poruzi i ironiji (sofist = mudrijaš) . mirisi. hladno(posljedice djelovanja prvotnih svojstava na naša osjetila) su drugotna svojstva stvari .prvi su pravi prosvjetitelji/poučavatelji Grčke (sofist = znalac) . najznačajniji predstavnik antičkoga atomizma . neuništivi. no i osjetno iskustvo je važno jer je izraz djelovanja i oblika atoma . vječni. usmjereni su praktično-odgojnim pitanjima .poznavanje govorničkog umijeća i vještine dokazivanja postaju potrebom vremena . težinom. stvari se jedna od druge razlikuju po svojstvima atoma. ispreplitanje. odbijanje…) . polihistoričar. nenastali.filozofija = sredstvo . tvrdoćom i pokretom.kasnije dolazi do iskrivljavanja tog umijeća do eristike – isprazna nadmudrivanja koje postaje samo sebi svrhom .razvijaju tehnike uvjeravanja. uz njih postoji neograničen prazni prostor . umijeće dokazivanja i argumentiranja (uvjeti uspjeha u praktičnom životu) .pojam atoma proizašao je iz elejskog problema beskonačne djeljivosti: dijeljenje staje kod nedjeljivih čestica – atoma (atomos = nedjeljiv) . mračna (dobivena opažanjem) i prava(daje ju razum). zvukovi.svojstva koja pripadaju atomima su prvotna svojstva stvari a boje.Demokrit:.. toplo.po Demokritu: dvije vrste spoznaje.Leukip: osnivač atomističkog učenja . nepromjenjivi.dogañanje = gibanje atoma(sudaranje.meñusobno se razlikuju oblikom. njihovu položaju i redoslijedu .svijetom vlada mehanička zakonitost ."ljudima priliči starati se više za dušu nego za tijelo" Sofisti . veličinom.nus-objektivni um(svjetski um) je najfinija i najčišća tvar Atomisti .vide obrazovnu vrijednost znanja.atomi su bitak.

moralna svijest i savjest.poštuje zakon do kraja. nemoguće je znati i činiti zlo . ne nagon nego osjećaj dužnosti. popio je otrov. nema istine koja bi objektivno vrijedila za sve relativizam i skepticizam . potpuno oprečne.pojmovna spoznaja . on je taj po čemu nešto jest ili nije (svjedočanstvo onog vremena) .protivnik sofista: potrebna nam je jasna spoznaja jer onaj koji zna ne griješi .nije pisao nego je diskutirao("knjiga šuti ako je što pitamo").."čovjek je mjera svih stvari".mnogo je putovao: donosi sud o relativnosti etičkih nazora . naučavanje mu znamo od učenika Ksenofonta. Hipija.čovjeka ne odreñuje opažaj nego um.zagovornik je aristokracije = vladavine najboljih (najbolji su oni koji znaju) .traži istinu i vrlinu. provodi dijalektiku "za i protiv" .bit mišljenja je spoznaja općeg .Protagora: o svakoj stvari postoje dvije tvrdnje.smisao čovjekova života je krepost. Gorgije(poriče mogućnost spoznaje). poštivanje zakona. protivnik je demokracijemnoštvo neprijateljaosuda na smrt .predstavnici: Protagora. mišljenje. herojska smrt time je stekao još veću popularnost . istina . samosvladavanje. Platona i Aristotela .čovjek je po prirodi odreñen na ograničenje nagona .mlañi sofisti: nagon je osnova odreñenja čovjeka Sokrat .filozofija ima ulogu odgojiteljice (praktično-etička funkcija) . spoznaja.krepost = znanje: onaj koji zna je dobar.rehabilitirao ih je Hegel: razvili kritičnost usmjerenu protiv dogmatizma starih . Kalikle… .opažaji su izvor spoznaje no oni su subjektivni i nepouzdani (iste stvari se različitim ljudima drukčije čine). Trasimah. usavršavanje ."znam da ništa ne znam" . mjera svega za čovjeka je umni uvid.

pojedince pita o raznim stvarima(ljubavi. tjelesnim zadovoljstvima . stvara definiciju kojom daje točno pojmovno odreñenje(velike zasluge u postavljanju temelja logike) . suočavanje sugovornika sa vlastitim neznanjem. metoda traženja: 1) "negativan" korak je ironija.bespotrebnost je ideal .dobro = užitak. problem politike i socijalne etike ostaju su njegov . zlo = bol.znanje je potrebno ako služi djelovanju Platon .smisao života: u osjetilnim. znanje je teško 2) "pozitivan" korak je majeutika: porodiljska vještina – sugovornik spoznaje istinu i donosi je na svijet .ravnodušnost spram zakona i obaveza civilizacije .jednostavan i oskudan život u skladu s prirodom – kultura je na krivom putu .Sokratov učenik . Diogen) . neugoda .utemeljitelj filozofije politike. dolazi do onog općeg za sve.zadatak: osvješćivanje neznanja. Hegezija) .provodi induktivni postupak.ne smijemo robovati zadovoljstvima Kinička škola: (Anisten.. filozofsku školu .naučavaju hedonizam .trebati malo a i to sužavati .osnovao je "Akademiju". prijateljstvu…).Nietzsche ga smatra presudnom pojavom te kulture no po tome što od njega počinje njena dekadencija Kirenska škola: (Aristip.mudro je prihvatiti manju bol ako ona vodi većem užitku a treba izbjeći ugodu koja vodi neugodi .Sokrat je intelektualist i moralist .

materijalne stvari su odbljesak ideja . uzrok i uzor svega. po njima nešto jest i nije.naučava objektivni idealizam .osnovni interes cijeloga života .u hijerarhiji ideja najviša je ideja dobra. znanje. vodi) . trokuta) predodžba (trokuta) pojava (trokut u opipljivom smislu) sjena (trokuta u npr.eros (ljubav) = filozofska težnja za spoznajom.vrste mnijenja: vjerovanje o konkretnim stvarima. matematika je argument za nauku o idejama .matematika: matematička odreñenja su pojmovna.četiri stupnja stvarnosti: ideja (npr. zrelo i kasno doba . prijelazno.spoznaja je sjećanje (prisjećanje duše na sadržaje koje je znala prije stapanja s tijelom i života u ovom svijetu sjena) . dobrim. ona je izvor bitka i biti(stolar je stolar ako je dobar stolar) .njegova djela su prvi filozofski spisi sačuvani u cjelini(dijalozi u obliku razgovora). najpoznatiji je "Država" . one su bitak i bit. elejaca i pitagorejaca . zrcalu.pojmovi su ideje.vrste umne spoznaje: znanje o idejama i predočavanje matematičke razumske spoznaje . mudrošću.razlikuje ne samo spoznaje nego i predmete tih spoznaja: predmet umovanja je prava zbilja(svijet ideja) a predmet opažanja je prolazna zbilja(svijet pojava) .etape Platonova razvoja: sokratsko.pod utjecajem je Sokratove etike. izvor su. besmrtnim.dijeli zbilju na a) istinsku zbilju ideja i b) vidljivi materijalni svijet pojava(sjene ideja) . . ideje su bitak (učinio je opće pojmove bićima) .misaonom svijetu primjerena je umna spoznaja a pojavama vidljivog svijeta odgovara mnijenje .ideje su vječne i nepromjenjive biti svega. pojavama i nagañanje o sjenama tih stvari . čista.

ona je ideja dobra i istine.filozofa . ostvaruju dobra za sve pripadnike društva × vojnici/čuvari: brane državu od vanjskih i unutarnjih neprijatelja × vladari: upravljaju . vrlina je mudrost. pravedna . tako je i država prava ona u kojoj vodi umni dio × proizvoditelji: požudni dio države.država je država samo ako ostvaruje ideju pravednosti. težnja za ugodom. mana – težnja za vlašću i častoljublje. zanatlije. hrabra. vrlina – razboritost. pravednost znači da svatko radi svoj posao. hrabrost.glavna funkcija države je odgoj grañana . onaj za koji je sposoban i ne ometa druge u njihovim zadacima . voljni i umni dio duše. mana – gramzivost. pojedinac i stalež se gubi pred zajednicom (u korist sreće društva nema pitanja osobne slobode i sreće pojedinca) .država je nastala iz potrebe ljudi za podjelom rada . vrlina hrabrost × vladari: umni dio države.dijalektika = prava metoda spoznaje IDEALNA DRŽAVA . mudrost četiri temeljne vrline Platonove filozofije .tri staleža idealne države: × proizvoditelji: zemljoradnici.pravednost.ideja lijepog: visoko na hijerarhiji ideja. mana – nepravda Savršena država je mudra. zagovara aristokraciju.ideja države = ideja pravednosti. ona se ne odnosi na umjetnički lijepo . umjerenost × vojnici/čuvari: voljni dio države.ideju države gradi na analogiji sa prirodom čovjeka: čovjek ima požudni. umjerena.elementi totalitarnog poretka. umjerenost. vladavinu najboljih (najmudrijih) .lijepim . čovjek je pravi tek kad umni dio vodi druga dva.cilj države je sreća svih grañana i zajednice .

kameni stup. na vrhu stoji oblik svih oblika.sustavno izlaže svoju filozofiju.Platon malo cijeni umjetnost. dogañanje . ma to ga upozorava Aristotel Aristotel . čisti oblik. neprihvaća dvojnost svjetovan svakoj stvari .razlikuje tvar i oblik × tvar: pasivna mogućnost.čovjek je duša i tijelo duša je oblik tijela . hram. postaje zbiljskim tek kad se oblikuje × oblik: je ono bitno.prijelaz iz tvari u oblik je kretanje.zastupa teleološko gledište: svrhovitost vlada svijetom (telos = svrha) . pripada osjetilnoj sferi) .polihistoričar: aktivan u skoro svim područjima ljudskih interesa . oštra kritika Platonovih ideja. rascjep u zbilji je slabost Platonova idealizma. pokretač svega .. klesani kamen.odgojen u prirodoznanstvenom i realističkom duhu.tvorac je logike . odlazi biti učitelj sinu Filipa Makedonskog – Aleksandru . stupnjevitost oblika (npr. "Metafizika" . oponašanje. vječno kretanje i razvoj. amorfan kamen. bit po kojemu nešto jest "stvar je oblikovana tvar" .u "Akademiji" bio 20 godina. obmana je. bog. ona je "treća od istine"(nakon svijeta ideja i svijeta pojava koje su sjene ideja umjetnost je sjena sjene.sistematičar je: daje povijesni pregled i kritiku različitih gledišta o problemu te onda daje svoje mišljenje . ima odgojnu zadaću no svedena je na puko sredstvo.osnovao je svoju školu: peripatetička škola (djeluje kao istraživačko i znanstveno središte) .dvojnost svjetova (pojave i ideje). trg …) a čitav svijet je ta hijerarhija.Platonov učenik i kritičar .postoji hijerarhija. usavršavanje oblika. za njega nema drugog svijeta do ovog. mišljenje mišljenja. stupovlje hrama.

od njega potječe klasična teorija istine: teorija adekvacije ili korespondencije tok izvoñenja istine je deduktivan i obrnut toku istraživanja . tu dohvaćamo pojedinačno a mišljenje se zatim induktivno uzdiže do općeg. biće zajednice te svoju bit može ostvariti tek u političkoj zajednici ili državi(onaj tko je sam sebi dovoljan je ili zvijer ili bog) . ponos. pročišćava. oplemenjuje .prva supstancija je pojedinačna stvar (čovjek. republika) i lošu vladavinu kojoj je cilj korist onih na vlasti (tiranija.odgoj grañana = temeljna funkcija države .spoznaja počinje u opažanju. uzrok kretanja i svrha .čovjek je po prirodi političko biće: zoon politikon. životinja…) a druge supstancije su vrste i rodovi (opće od pojedinačnog) .postojeće je bit koja se u pojavama sama razvija .razlikuje valjanu vladavinu kojoj je cilj opće dobro(kraljevstvo.pjesništvo(opće) je više filozofska i ozbiljnija stvar negoli histografija (pojedinačno) .tragedija ima etičku. umovanje). darežljivost.država treba biti srednje veličine . demokracija) .. izvor su blaženstva za mudraca . aristokracija. odgojnu funkciju. oligarhija. pravednost … to su sve vrline izmeñu krajnosti) 2) dijanoetičke – (znanje. oblik.sretan čovjek je onaj koji je razvio umnu prirodu u praktičnoj djelatnosti i u spoznaji . stol. razboritost.četiri su vrste uzroka: tvar.razlikuje trpni(pasivni) um prima grañu opažaja i djelatni(aktivni) um čista misaona djelatnost ETIKA: čovjek po prirodi teži sreći a ona je u dobru kojem težimo radi njega a ne radi neke druge svrhe . izbjegavanje neumnih krajnosti (hrabrost je vrlina izmeñu plašljivosti i neustrašivosti. do spoznaje općih pojmova o općem je jedino i moguće znanje .vrline: 1) etičke – vrline volje.

bog. bespomoćnosti. no ugoda znači ponajprije odsutnost bola . prijateljstva. živi u skladu s prirodom .razlika u Aristotelu i aristotelizmu (skolastički aristotelizam odnosi se spram njega dogmatski) Stoicizam . pravednosti.bliski su sa kinicima u etici: mudar čovjek prihvaća nužan poredak svijeta i živi prema njemu. pasivnosti.nisu cilj tjelesna uživanja nego zadovoljstva duha koja proizlaze iz ljubavi.razvili su logiku sudova: bitan dio suda je voljni element odluke (prihvaćanje ili odricanje kakva pojmovnog odnosa) . ne robuje željama . sudbina…). spoznaja je moguća jer je ljudski um dio svjetskoga uma(iste je grañe kao logos svijeta pa ga može razumjeti) . Marko Aurelije… . svrha filozofije je etika .sloboda je moguća u području svijesti: proizlazi u prihvaćanju nužnog poretka stvari . bez afekata. Epiktet.vode etiku pomirenja. fatalizma .njihova etika ne teži sreći društva nego pojedinca .fizika je samo osnova filozofije a cilj.filozofija jača čovjekovu samosvijest i pokazuje put sreći .naučava hedonizam. svo dogañanje je odreñeno sveopćom zakonitošću. umjetnosti. čestitosti… . optimistična filozofija .sreća: bezbolan mir i bezbrižnost .utemeljitelj Epikur.Hrizip.imaju heraklitsku sliku svijeta: svime vlada logos(svjetski um. Seneka.. najviše dobro je besmrtno .razvili ideju kozmopolitizma Epikurejska škola .osnivač Zenon .praktična strana filozofije: filozofija kao sredstvo .dobro je ono što ljude čini dobrima i obratno.želi objasniti sve pojave ovoga svijeta i isključiti nepoznate.stoik = onaj koji smireno prihvaća iskušenja života . mistične sile .mudar čovjek je smiren.

iz tog proizlazi: .u spoznajnoj teoriji je senzualist . sljedbenik Sekst Empirik .utemeljitelj Piron (mnogo je putovao). teza i antiteza su uvijek u ravnoteži . mi ne možemo spoznati kakve su stvari o sebi.krivo shvaćen i ozloglašen Skepticizam .relativizam i skepticizam: relativnost doživljaja svijeta.jedno je uzrok i izvor svega . praštanja i milosrña Aurelije Augustin (rano kršćanstvo) . duševni mir(ataraksija) .apsolutni monizam sustav emanacije (isijavanja) . duša i materija .što je nešto dalje od jednog to ono manje jest(put isijavanja) Kršćanstvo i filozofija: .stupnjevi su bitka: um.korijene vuče iz sofizma . nepomućenost.militantan kršćanin .obnavlja Demokritov atomizam uz novost: atomi spontano skreću s puta te se sudaraju i isprepliću.najznačajniji novoplatonist .izlaz iz skepse: samoizvjesnost sumnjam dakle jesam .etika ljubavi. dopušta slobodno djelovanje čovjeka u njegovoj filozofiji nema mjesta za bogove .znanje o relativnosti vodi do suzdržavanja od izricanja bilo kakvog suda. slučaj.suzdržavaju se od suda: deset je takvih načina(tropa) kojima skeptik dolazi do suzdržavanja od suda .bezuzročno dogañanje.. to je prednost a rezultat je ravnodušnost.manihejska nauka – vječna borba dobra i zla .skeptik se konformistički pokorava okolini u kojoj živi ali bez uvjerenja o ljepoti ili dobroti odreñenih stvari Plotin . ideje. nenasilja.

voljom se čovjek opredjeljuje u vjeri i prihvaća istinu objave. zlo je nedostatak dobra . premudar i predobar . smatra ga vrhuncem spoznaje prirode .Bog je uzrok i svrha svega.pojedincu je na putu spasa potrebna milost Božja i pomoć Crkve: Crkvina je dužnost da se brine o sudbini i spasu svakog pojedinca kako bi spriječila njegovu propast u grijehu Srednjovjekovna kršćanska filozofija = skolastika .dobro potječe od Boga. teologije i filozofije Toma Akvinski (srednji vijek) ..filozofija je sredstvo teologije kojim se objašnjavaju i brane dogme (dana istina se potvrñuje a ne istražuje) .esencija obuhvaća i formu i materiju(esencija čovjeka sadrži formu umnosti i materiju "bićevitosti" .prvi u povijesti zastupa voluntarističko gledište: volja je nadreñena razumu. njegova esencija je ujedno i egzistencija.temeljno pitanje je pitanje odnosa vjere i uma. on je čisti akt .teologija je nadreñena filozofiji kao znanost o konačnom bitku stvorenih stvari .razlikuje odnos esencije i egzistencije(razlikovanje materije i forme) .problem filozofije povijesti(pita se o smislu povijesnog dogañanja) .Bog jest po esenciji.um je podreñen vjeri.razvoj mistike .istina uma ne može proturječiti istini objave . neke temeljne dogme ne može dokazati no to je zato jer one prekoračuju moć uma .aristotelizam: neupitan autoritet i dogma Aristotela(Toma Akvinski zove ga Filozof) .egzistencija je različita od svega toga. ona je potencija .filozofija postaje predmet školskog poučavanja a ne istraživanja . svemoćan je.Aristotel je za njega jednostavno Filozof.scolasticus = učitelj . on joj služi braneći i dokazujući istine vjere. nezavisna je od razuma i svijesti . religije i znanosti. ona je akt .

odbacuje sve službene autoritete. inkvizicija ga je mučila i zatim spalila na lomači. opće postoji realno.u sukobu sa kršćanskom okolinom iz koje je potekao. na nama je da na njemu izgradimo zemaljski raj .. ulovili su ga.Bog nije izvan svijeta.Crkva je osudila nominalizam i službeno se opredijelila za realizam(iako u sebi nosi panteističku pretpostavku i zaključak) Giordano Bruno (filozofija renesanse) .svijet je jedan. uzrok je i počelo svega. život u svakoj stvari. uzrok je svega i cilj svih stvari Ekstremni realizam – platonizam i novoplatonizam.beskonačnost – središnja tema . sila koja je u svemu prisutna. savršen i svemoguć.ovaj svijet je jedini kojemu čovjek pripada i koji čovjeku ostaje. što je nešto općenitije to je realnije Umjereni realizam –priznaje općem egzistenciju ali tako da opća bit individualno oblikuje u svakoj pojedinačnoj stvari Ekstremni nominalizam – opće nije ništa realno.mikrokozam je ogledalo makrokozma .materija je stvorena. bježi od njih cijelog života.naučava beskonačnost svemira i mnoštvo svjetova . priroda je Bog u stvarima panteizam . sav je u svijetu. jedini autoritet treba biti razum i slobodno istraživanje .zlatno doba ljudske povijesti leži u budućnosti . do kraja je odbijao povratak Crkvi .protivnik religije i svećenik religije beskonačnosti. opće postoji u umu kao pojam a ne realno odvojeno kao bitak . postoje samo pojedinačne stvari a opće je tek riječ Umjereni nominalizam – konceptualizam. ljepote i božanstvenosti prirode . on je duša svemira. spoznaje sam sebe i stvara svijet. Bog je izvan svijeta. jedinstven . nije vječna.

refleksologiju i psihologiju . odgoja.prava i jedina metoda je indukcija(od pojedinačnog prema općem) .otac novovjeke filozofije .traži nekoliko jednostavnih.cilj znanosti i filozofije je ovladati prirodom. znanja… c) idoli trga – najneugodniji. rezultat su meñusobnog odnosa ljudi(sporazumijevanja. praktična filozofija . čovjek po prirodi griješi (unosi više reda i jednakosti u svijet nego što ga ima.Bacon zahtjeva OBNOVU .naš duh je sputan idolima: a) idoli plemena – zasnovani su u ljudskom rodu.osnivač analitičke geometrije. služi se predrasudama) b) idoli spilje – zablude koje čini pojedinac zbog manjkavosti svoje prirode. knjige i autoritet starih .teži velikoj obnovi . zasluge za optiku.znanje nam daje moć nad prirodom. mehaniku. opskrbiti ljudski život novim pronalascima i dobrima "znanje je moć" .sve nade polaže u indukciju kao jedinu valjanu metodu a odriče svaku vrijednost dedukciji…ipak ta dva procesa se isprepliću i nadopunjuju Rene Descartes (racionalizam) .središnja pitanja su mu odreñenje cilja.Francis Bacon (racionalizam) .osnovno pitanje je pitanje postupka istraživanja . govora) d) idoli teatra – posljedica su filozofskih dogmi i teorija . kritika i prevladavanje stare logike i izgradnja novog organona (oruña) znanosti . osnovnih načela kojih bi se mogao lako pridržavati i tako osigurati spoznaju: × četiri pravila/načela: .pogrešan put pružaju tradicija.za napredak je važan dobro postavljen cilj .

na tome se temelji njegovo racionalističko gledište .izopćen iz židovske komune .odlučio je u sve posumnjati i došao do zaključka da dok sumnja i misli da je sve krivo nužno je da ono jest dok misli: istina je dakle: MISLIM. (cogito mu znači samosvijest. zato je odlučio da uči iz samog sebe .dedukcija = postupak postupna izvoñenja istina iz prvih intuitivnih.u jednostavnim zaključcima dedukcija se svodi na intuitivan uvid a u složenim je potrebna indukcija ili nabrajanje. odriču prirodnog prava i obvezuju na pokornost vlasti. misleću i protežnu tvar . .u prirodnoj borbi za samoodržanje pojedinac ima pravo na sve.a) ništa ne prihvaćamo kao istinito osim onoga što spoznajemo jasno i razgovijetno b) analitičko načelo: teškoću treba rastaviti na jednostavne dijelove c) načelo sinteze: reda i postupnosti od jednostavnog ka složenom d) načelo provjeravanja potpunosti postupka . religiozne knjige treba povijesno shvatiti. očevidnih istina . prva istina je samoizvjesnost svijesti) . još je manje znao. no ljudi se baš iz te potrebe udružuju u zajednice.razlikuje dvije supstancije: duh i tijelo. kritika Biblije .samo razum može odrediti što je istinito . "očistiti duh" od zabluda .Cogito ergo sum.bit religije je u uvjerenju a ne u vjeri u dogme.učio u školi. shvatio da ništa ne zna.jedino čovjek ima dušu Baruch de Spinoza (racionalizam) .Židov u Nizozemskoj .jasnost i razgovijetnost jamče istinu .sljedbenik Descartesa .sav tjelesni svijet se kreće po zakonima mehanike . putovao po svijetu.čovjek je za njega misaono biće. .ruši autoritete tradicije(no to nije skepticizam). kao i Bacon želi sve početi iz početka. ako ona radi protiv njihovih interesa oni je mogu smijeniti . DAKLE JESAM.

isključuje svaku teologiju . diplomacijom.svrha države je sloboda .ljudi spoznaju samo dva takva atributa: protežnost i mišljenje .svijetom vlada prirodna nepromjenjiva zakonitost . one su čista aktivnost.najveća sreća leži u usavršavanu razuma i razumijevanju Boga Gottfried Wilhelm Leibniz (racionalizam) .spoznajni problem: red ideja odgovara redu stvari: dakle spoznaja je moguća . a filozofija je učenje o slobodi . samodjelatnost .monade su središta sila: imaju moć predočavanja (percepcije) i moć požude (uvjetuje prijelaz jedne percepcije drugoj) . dio prirode.supstancija ima beskrajno mnoštvo atributa(beskrajni su). Bog ima sve atribute . ograničene.osnivač Berlinske akademije i njen prvi predsjednik .problem supstancija: svijet se sastoji od beskrajna mnoštva duhovnih atoma: monada. neprekidnu promjenu i vrijeme kao dimenziju te biti .modusi (stanja supstancije) su konačne. izražavaju bit beskrajne prirode ili Boga . preteča je suvremene matematičke (simboličke) logike… . psihologijom. jedna drugom uzrokovane beskonačne stvari.otklanja protežnost kao bit stvari i na njeno mjesto stavlja kretanje. nešto ima atribute. ništa nema atribute. matematikom(utemeljio je višu matematiku neovisno o Newtonu).suprotno Descartesovom dualizmu zaključuje da je supstancija nužno jedna: to je Bog ili priroda nastavlja panteističku sliku svijeta .jedan od posljednjih polihistoričara bavio se pravom.ključni pojam mu je pojam supstancije(stvar koja postoji a za postojanje joj nije potrebna nijedna druga stvar) .svijet je splet pojava koje su meñusobno apsolutno determinirane .čovjek je ono bitno.zagovarao je ideje ujedinjenja Europe i Crkava .čovjek je modus prirode..izlaže svoje glavno djelo "Etiku" geometrijskim načelom .

ne postoje uroñene spoznaje.svaka monada predočuje čitav jedan svijet .mikrokozam je ogledalo makrokozma . Leibniz je racionalist . predočuju jasno . nagon za samoodržanjem uvjetuje nestabilne uvjete za život ljudi homo homini lupus (čovjek je čovjeku vuk).utemeljitelj spoznajne teorije (gnoseologije) kao filozofske discipline . gubi se poduzetnost i radinost . pravo) ..filozofija je racionalna spoznaja (računanje) posljedica iz uzroka i obratno uzroka iz posljedica . u nama je umna duša ili duh. utjecaj meñu njima je moguć jedino posredstvom Boga . zatvorena u sebe.hijerarhija je monada piramida: najniže su "gole" monade koje imaju nejasnu predodžbu svijeta a najviše monade: "duše" imaju samosvijest.država = mnoštvo razumom ujedinjeno u jednu ličnost .razlikuje istine uma i istine iskustva.prema tjelesnim i duhovnim sposobnostima ljudi su približno jednaki. ugovor je neopoziv . borbe meñu ljudima Thomas Hobbes (empirizam) .svaka je monada samostalna. država.nije prvi no prvi se tim bavi kao središnjim pitanjem .prirodno stanje odlikuje nejednakost. ima apsolutnu vlast.spoznaja nužnih i vječnih istina nas razlikuje od životinja. uzdiže nas do spoznaje nas samih i Boga.središte interesa: problemi čovjeka i društva .otac prosvjetiteljstva . čovjek John Locke .predmet filozofije je prirodno tijelo. one su čiste aktivnosti.država je rezultat društvenog ugovora (a ne božanska tvorevina) . sva naša rasuñivanja temelje se na dva načela: načelu proturječnosti i na načelu dovoljnoga razloga . nije moguć utjecaj monada jedne na drugu. naš duh je prvotno tabula rasa-prazan bijeli papir bez . zbog tog je život surov.strah o smrti čini ljude sklonima miru te se oni odriču prirodnog prava društvenim ugovorom(prevladaju dr.

ne smiju si nanositi štetu . i vlasništvo. slaganju/neslaganju dviju ideja.prvotna svojstva: neodvojiva su od tijela neovisno o njegovu stanju i veličini(čvrstoća.država mora potvrditi prirodno stanje: jamčiti život. tjelesne supstance . izvršnu i federativnu . najviša je i najjasnija b) demonstrativna – otkriva slaganje/neslaganje posredovanjem drugih ideja(zaključivanjem. zvukovi.sadržaja sva spoznaja potječe iz iskustva a ono je dvovrsno: a) izvanjsko – osjetilno iskustvo (izvor su predmeti osjeta) b) unutarnje iskustvo – refleksija (izvor su radnje našeg duha) . smatra se spoznajom samo u širem smislu .zagovara podjelu vlasti na zakonodavnu. . narod ima pravo oduzeti vlast vladaru koji ne poštuje prirodno pravo . oblik. protežnost.drugotna svojstva: nisu u predmetima već su sile koje u nama proizvode razne osjete(boje.prirodno stanje odlikuje jednakost meñu ljudima.utemeljitelj je empirizma(izvor spoznaje je iskustvo) i njegov najznačajniji predstavnik .Locke vjeruje da naš um nije sposoban spoznati sve tajne svemira ali je sasvim dovoljan da spoznamo sve što nam treba za sretan i moralan život .narod je trajno suveren . slobodu.svjesno odvraća filozofiju od velikih zadataka za koje smatra da im nije dorasla George Berkley (nominalist) .tri stupnja spoznaje: a) intuitivna – sastoji se u neposrednom opažanju. mirovanje) . pokretljivost. ljudi su jednaki.poriče postojanje materije. mirisi.Locke opravdava pravo na revoluciju. dokazivanjem) c) senzitivna – osjetna.teolog i svećenik . okusi…) ideje tih svojstava dobivamo osjetilima(takve ideje su subjektivne slike) .

predmet spoznaje su ideje(a one su svi naši doživljaje dobivene radnjama duha. maštom…) . bilo tjelesne bilo duhovne supstancije . tvrdi da je razum .radikalno proveo empirizam i doveo ga do skepticizma .empirizam doveo do subjektivnog idealizma .Lockeov sljedbenik i kritičar . doživljavamo vremenski slijed pojava ali ne doživljavamo način niti nužnost slijeda . . postavljanje mogućnosti i granica vlastitog uma kritikom .odriče svaku mogućnost spoznaje.stav mu je agnostički i skeptički: nije moguća objektivno nužna spoznaja . oni su različiti te ne možemo iz uzroka izvesti posljedicu . pouzdaniji su vodiči vjera i navika .. Kanta . one ne postoje izvan duha . predmete ljudskog uma dijeli na odnose ideja i činjenica.vidi krajnje ekstreme u racionalizmu( nekritičnost i dogmatizam.svojim kriticizmom izveo prevrat u povijesti filozofije .kritički postavlja problem vrijednosti spoznaje.asocijacija doživljaja: običaj ili navika da očekujemo onakav slijed stvari kakav smo već doživjeli. ideje spoznajemo intuitivno ili demonstrativno a činjenice ne tako sigurno.vodi u solipsizam(postoji samo Ja sa svojim doživljajima i ništa više) izbjegava ga time što kaže da je Bog izvor osjeta David Hume (empirist.razum nije dorastao da nam bude vodič u životu.kriticizam = kritičko preispitivanje uma samog. pamćenjem.gledište mu je čisto nominalističko . utjecaj na I.uz ideje postoji duh koji ih doživljava.treba se držati iskustva Immanuel Kant (klasični njemački idealizam) .stvari su samo kompleksi osjeta postoje samo ako su opažene! . skepticist) .postoji načelo uzročnosti meñu činjenicama: veza izmeñu činjenica: jedna je uzrok a druga posljedica.utjecao na pozitivizam i pragmatizam.

izgrañuje jedan od najvećih filozofskih sustava .čovjek pripada dvama svjetovima: kao osjetilno biće svijetu prirodne nužde a kao biće slobode umnom svijetu . no sad se objekt vrti oko subjekta(kopernikanski obrat). vršnjaci su mu Napoleon i Beethoven . da subjekt spozna . um. nema stvaralačke aktivnosti i uloge subjekta) te potaknut Humeovim skepticizmom stvara kriticizam .ima smisao za povijesni pristup problemima .objekt daje sadržaj spoznaje(ono što spoznajemo) a subjekt oblik spoznaje( kako to spoznajemo). čovjek dospijeva u središte spoznaje. dužnost je nužnost djelovanja iz poštovanja prema zakonu. samoodreñenje.sloboda je pretpostavka odgovornosti i moralnoga zakona oni su nemogući bez slobode .etička zapovijed Kantove etike: "Radi prema dužnosti iz dužnosti.jedini način spoznaje) i empirizmu(spoznaja je samo empirija. ideja.tvrdi da nije pitanje da li je moguća objektivno vrijedna i nužna spoznaja nego kako je moguća .u spoznaji sudjeluju objekt i subjekt: objekt je do sad imao ulogu nepomičnog središta oko kojeg se vrti subjekt pokušavajući spoznati objekt onakvim kakav on jest neovisno o subjektu.". od objekta subjekt prima utiske prema oblicima vlastite svijesti i oblikuje ih u iskustvo . forma čini umjetnost umjetnošću Georg Wilhem Friedrich Hegel .odlikuje ga enciklopedijska učenost i sistematičnost . čovjek sam sebi donosi zakone kojima je podložan.doživljaj ljepote zasnovan je na bezinteresnom sviñanju oblika umjetničkog djela a ne izlazi iz sadržaja djela. bit i bitak svega .mogućnost i vrijednost spoznaje možemo spoznati tek spoznajući. ne vjeruje u nemogućnost spoznaje stvari kakva je o sebi(nasuprot Kantu) . autonomija volje . on je zakonodavac prirode .spoznaja je moguća tek uz pretpostavku identiteta svijesti i svijeta.pod dojmom Francuske revolucije.ideja je Hegelu bit svijeta. umnost je ono osnovno.

objekt potrebno je da su subjekt i objekt u svojoj biti istovjetni(prirodu i čovjeka prožima ista umna osnova) .panlogizam mišljenje i bitak su istovjetni. prolazna je i dijelom zbiljnost-nužni bitak što u sebi sadržava bit . u prirodi je ideja otuñena. negacija ideje.ideja je ono zbiljsko. um vlada svijetom .dijalektika je druga bitna značajka Hegelovog učenja. treba spoznati objektivni subjekt koji je u stalnom kretanju i povezanosti sa spoznajnim objektom . dvostrukost subjektivnog i objektivnog . otpor. no nije samo metoda nego "duša i pojam sadržaja". egzistencija je djelom pojava.svijet je povijest disonancije a ne hram harmonije .podjela dijalektike na tročlani niz: a) teza (afirmacija) – jednostavno postavljanje pojma b) antiteza (negacija) – stupanj suprotstavljanja tezi.dijalektika je logika ali i ontologija . prepreka.nakon toga sinteza nije završetak nego nova teza za novu antitezu k novoj sintezi: početak novog tročlanog niza . logika = ontologija . izvan sebe.razlikuje pojavu i zbiljnost.težio je tome da uzdigne filozofiju na razinu znanosti.zakonitost po kojoj se odvija spoznavanje je zakonitost zbilje. u duhu se vraća sebi i stiče svijest o sebi kao bitu svega . u prirodi ideja je u konkretnom obliku no . ono što je moguće. objekt prestaje biti beživotna supstancija. stupanj posredovanja koji uključuje prva dva odreñenja i ukida njihove suprotnosti . suprotnost tezi c) sinteza (negacija negacije) – ukidanje negacije.svijet prožima jedinstvena zakonitost .logička je ideja apstraktna i nesvjesna. zakonitost uma je zakonitost zbilje . izradio je sustav filozofije – enciklopediju filozofskih znanosti.ontološki monizam. ona prožima cijeli njegov filozofski sustav. antiteza. svaka je pojedina disciplina karika u lancu cjeline jedinstvenog razvoja filozofije kao kruga krugova LOGIKA: znanost o čistoj ideji FILOZOFIJA PRIRODE: priroda je drugobitak.

dogovorom ljudi da slobodnu volju zaštite od samovolje Moralitet: je negacija. enciklopedičnost i dijalektička metoda . sustav pojedinih umjetnosti . razvoj ideala. osjetilno se u umjetnosti oduhovljava FILOZOFIJA je najviši oblik apsolutnog duha. u duhu ideja je konkretna i svjesna sebe FILOZOFIJA DUHA: čovjek je najviše prirodno biće/djelo prirode no on je i duh. objektivni i apsolutni duh Pravo: odreñen je vanjskim pritiskom. njen je predmet carstvo lijepog ali u umjetnosti. u religiji u obliku predodžbe i čuvstva i u filozofiji u čistim pojmovima ESTETIKA: ideja lijepog ili ideal. antiteza tog pritiska(samoodreñenje slobodne volje Ćudorednost: sinteza prava i moraliteta u kojima pojedinac živi i pokorava im se APSOLUTNI DUH: pojavljuje se u umjetnosti u obliku zora: osjetnoj pojavnosti.ona je filozofija umjetnosti. povijest filozofije kod Hegela je zapravo filozofija filozofije BITNE ZNAČAJKE HEGELOVE FILOZOFIJE: panlogizam.nesvjesna. ne u prirodi. jedinstvenost sustava. stupnjevi duha: subjektivni.

3:/.3..30...83./0243897..03.9. .308.:/0. .. 497.  3.8.

30. 8039.57./4-.74/2. 9.0703 4.1441:4/.44/:09. 3082:8 3. .302/7: /0..09.3.3054870/4..7 3:10/07.0 .247.: ...08.7/95774/3489../.89..4  .97..3: .808543.8.248.0 03 547 054894...0457.48920N::/2...549.9.027.2 /4.0. 0470070 3423...98.3 .4:.893.83 9.304/:00/3.4.: 3.49 5774/3489. .8543..428.89  90448..348:.302  ../.7:430 54 9:05774/3457..3/.70.308.434/. :23085484-.24: 702828: 4.38543.2 9 .97...308.8709. 82.90709008308:589.7.2970-.489.74/097.8.43..57.0.54/0:.3.4082.0 /0098.230/47.. 48093.302 /4.07:0/. :/8:0/3..9.3: 3.3489 909: /7 ./....3.4.7..2448092./..3247.0 943.49 84-4/: .4 8..302..08344/.

:230/47.: .2:0..8543....2 548948..2.  5./4 .242.34574.24425084809.89 4 4.24.3. 303..4 0:02443.84.4308:8.07.:24: 34898543.0 79 5489.70203880/54..04. 0/ 902:0 8943423. /7:. 920 94.3.20N: 303.8994:2..:2 .4/:8458.243.0 /4 .2..4/ : ..2..3 9.89..48:45.030 9..549./. 7.34/0243897.43030548940.5489408.../:. 339 3: 348980/...8. /0.8.4- .9:54. /4 .08914410 79../7.5480/.0/3.3/:.7. 0/.4279. 89.343: 3.2. 04:74 348920N: 303..34/0.3..24 5489.2 0302 2...4-09.9.80/-0379 ..70/34898543.04.2/4./008543.0..3489 8059 3024: . 4/7 08./03..3..0:74.24.78:8..02439:9.0307.42/4 . .3.08:/00 .39 .2.49: 54:/.8....0 /4 .. . 970-. 4/3480/0.39..04.. 942  89.30/4 .824 .07.0-4900830-4/:4.2/4..308:589. 0 -0.7//../3. 570/2098543..3024: 34897.43..574-02.279 4570859.38:.04/48:-09...29.474809..7942 .80/89..2  8.9../:20 025789 8059...../48059..7 0257.30:2..9..04570.. 438:7.2: 3079 3489/42.2..3:0..24.43. 303.2 :90.0895480/. .0/4-... 030 :/0054894/:4/4 .3.98:89.040257. 9903024 024:74.257.48:734  548943.2-:/0.3.300897020:7..89  7.34./. 22.4/.7.8 3302.. :90...80/7 .4/ . .0 570/2090:/84:2.

.2 9.3:9:204.3489:408:-09.434/.2..024: .08. /... 90549..094.9  4./804-09..3:4-..24289. 8543..8.:2093 4/0.3.:8070.54.2.08.8.: 8543./: 3489/: 3489  /: 34890 3: 3489/04. 38543.43089 304.9..0 430.39:  /0.03 24: 3489.07:0: 3024: 34898543.024 0248543.89908.540430094.8543.024 4/4-09.0898.05490.4/4.054/4 .024: .8543.089 4-:0:8:89.09: /4 .0480- 3.: 0348988902.4480934- 08.54 94.:9805702...4 948543.70/3.7..40 24: .0 .3.7//.. 3:2093489:20934 : 0470270/7..7./7 .0 /4850..5702.30 ./.303.0575...089..8:-09572.N.89. :2 :2348904344834.9908543.8:-098543.438:3024: -0 84-4/0  4.09.30/.-03907083428.240257./2.0 02572: 8543.83448:-09: 348.38.0..3059..1472.70/34898543.2.394..43../.N:00/.8:/0::4-098:-094-090/48. 0 ..8:-094-8543.:/039909.4:.0 144188:89.43:  4.2.4:4:30542 34 870/ 9./5702.94-0943.79.9 3489 2.03.4..34.09:5774/303: /0.450/8..4-.280-/4348./0.08.798:-0954: .430 42.024 .7 3..0/33.057095489..8:5749. .0 .000:-98./0.:870/ 908543.79448:-09.34/3.0/..834..4-09.28059.40 84-4/.8... 302.... 7.444080.:94342.0 434 948543.7. 54//42427.54.8.0090#.4 09 ./7 .00 4/:0.... :8543.473489247.8:2:...34 -9-9.4 - 084-4/0:23428.90:57095489.3: 3.09.:  30.244/70N030 .34. 45073.5774/0 4-09/..304.0835789:5574-022.828..3.384-7.

354870/4... 434 94024: 0  574.0 89:5..8:589.3:3.... 30.09.34.093 5774/: 4.0-9-0 .308.34.:/301441:3.90.38:-0940:89..4394.8:8:-094-09:8.30434.083.4.0903. 970-.47:..34898.03.3489 7.344-09. 94:80-8.43.307.0/7:4-9. .4974 .09.0347.44-9894.4394895444804/..342709./.93.33 ..0/7:..4834.7.380-0:/::80.7 09.2. 30.3990:34.439489-0 7.3489 8.89.8390.3:54.9 4-09.8543. 4 .8.90 8:5749348990 ..4897:489 8:-09.089480-.324-0942 .0..: 5774/0/0. :5774//0.08:57493489 3.089/843.  0/3489.8543.4:: :0 57.0.49:N03.0  :/.304/: .38:574989.093 .439489:2...4-9:8.:23. 54/0..8:894...09054..7.004. 30..3990.242094/.43944.22 030-9.  3.0...30542.30.  8.7:4.450/:144183.3.0/389.030 0/389.0/0.493.:-348908903.24-0957089.34 /.:. 144188:89..8543.5897.0.:/.0942 /.04. 5....3.0/042-3489 3: 3-9.:..:054.  89:5. .4: 03./7 ..72430 90 409420/..48390 54 09.34./8. 574 2.300..0:437093424-:34 .34.0540/3.30./..4-0954970-340/.09574 2..172../.345489.14410.439489 43944 243.53.574 2./.34894 894/0   !## 5774/.4/70N03. 8..3..:...3.. 49547 570570.43944...0434-84 :2..28..0/04254. .7..3.3030./7 ..3990. 8390.34308.54.974 .439489-04. 90. .80-89 08./00 .3./408:89.14410  03.0304..-9 /0.3.. .0.-93...343.

003..8.083. 05774/34- 0.0437093. :/::/0.308.80-0   & 4.083.

01441..540/3:2093489 43.244/70N03084-4/30.48093454.909..089144104/00.3 4-09.450/ 3489/.584:934/:... /:.:080::2093489:4-:47.::2093489 30: 5774/ 48093480::20934894/:4.3../045774/034430/:89:530.3990..:1441: 8925424. 7.. 9904/ 8...4 1441.0.2.247..8:-09.             ...280  !$ &%&54.. 03.382579842 /44.540/3.57..09 .4:.034898:89. .5447.40 47..584:93/: !7.4742://..2094/.909030.14410 %  '   5.   03.4054. .44/70N030.:2093489 3030570/209.4/0.:42. 4-...84-4/3:. $%%/0.3489 :70: 4-:570/4/ -0 :....57.54.89. 8.2 0/389.789.40 :/470/34898390..24.945798.34.. 8:89.054/0.

 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful