Povijest filozofije - Boris Kalin

FILOZOFIJA: "ljubav spram mudrosti" - Pitagora prvi upotrijebio riječ filozofija - u stalnu upotrebu uveli je Sokrat i Platon - podjela filozofije na: a) teoretsku (ontologija, gnoseologija…) b) praktičnu (etika, filozofija politike, prava, povijesti…) c) poetičnu (estetika, poetika, retorika, filozofija tehnike…) METAFIZIKA I ONTOLOGIJA - metafizika: istražuje ono što je prvo i što je posljednje, meta ta fizika(iza fizike), znanost o onome što je s one strane fizičkog, bitak, bit, zbivanje, kretanje, forma, materija, supstancija, uzrok, svrha… - ontologija ili opća metafizika je učenje o bitku, temeljna je filozofska disciplina, često je se izjednačuje sa filozofijom × specijalne metafizike: teologija, psihologija, kozmologija… × što jest? - što je bitak? - s obzirom na pitanje je li bitak jedan, jedinstven razlikujemo: monizam – sve je u svojoj osnovi jedno (jedno načelo ili supstancija) dualizam – dva su meñusobno nesvodljiva samostalna različita načela svega pluralizam – više načela, osnova ili supstancija svega (Empedoklo: četiri elementa) - prema temeljnom odreñenju bitka razlikujemo: materijalizam – bitak je materijalan, materija je primarna a svijet i mišljenje sekundarni idealizam – bitak i osnova svega je ideja, misao, mišljenje, svijest, volja, duh, bog. objektivni idealizam: bitak je objektivna zbiljnost neovisna od čovjeka (Platon-ideje ili Hegel-apsolutna ideja) subjektivni idealizam: naša svijest je ono primarno a zbilja je idejna tvorba subjekta ili agregat osjeta

SPOZNAJNA TEORIJA ILI GNOSEOLOGIJA - J. Locke u 17. st. utemeljio spoznajnu teoriju ili gnoseologiju kao filozofsku disciplinu - važni su problem predmeta spoznaje i problem istine - s obzirom na izvor spoznaje razlikujemo: × empirizam: iskustvo je izvor sveg našeg znanja, duh je nakon roñenja tabula rasa (J. Locke) × senzualizam: osjetilno iskustvo je jedini i glavni izvor spoznaje × racionalizam: izvor spoznaje je čisto mišljenje, umovanje, osnova spoznaje je um, razum, intelekt(Heraklit, Descartes, Spinoza…) × kriticizam: gnoseološka koncepcija prevladavanja empirističkog odnosno racionalističkog dogmatizma(kritička sinteza racionalizma i empirizma utemeljio I. Kant)

× intuicionizam: izvor spoznaje je intuicija, neposredno gledanje i uvid bez racionalne analize, dedukcije (H. Bergson ; J. Locke i Descartes senzitivna, demonstrativna i intuitivna spoznaja) × iracionalizam: oprečan racionalizmu, izvori spoznaje su iracionalni, nerazumski, ono što je iznad razuma ili protivno razumu a) voluntarizam – pravac koji daje primat volji nad razumom (Augustin i Schopenhauer) b) misticizam – izvor spoznaje je u ekstazi, sjedinjenju s apsolutnim (Plotin) - prema dosegu i vrijednosti spoznaje razlikujemo: × dogmatizam: moguća je sigurna spoznaja istine, svijet i stvari spoznajemo onakvima kakvi su o sebi × skepticizam: nije moguće spoznati objektivnu istinu zato se je mudro suzdržavati od izricanja tvrdnji ETIKA: je filozofija morala a) heteronomna etika – izvor morala je izvan čovjeka(to su sve eudajmonističke etike) b) autonomna etika – izvor morala je u čovjeku samom, on bira normu kojoj će se

dijeli se na povijest staroga. filozofije c) ontološko razdoblje grč.svim tim etikama se suprotstavlja Kantovo shvaćanje o samoodreñenju volje: nužnost djelovanja iz poštovanja prema zakonu ESTETIKA: filozofija lijepog i filozofija umjetnosti ANTROPOLOGIJA: suvremena filozofska disciplina koja nakon Hegela stupa na mjesto opće metafizike. srednjega i novoga vijeka Antička filozofija: a) kozmološko razdoblje grč.pokoravati . danas se smatra temeljnom filozofskom disciplinom Povijest filozofije: .eudajmonizam = cilj je ljudskog djelovanja sreća.perfekcionizam = cilj je usavršavanje . filozofije b) antropološko razdoblje grč.utilitarizam = svrha je djelovanja korist pojedinca ili zajednice .hedonizam = užitak je cilj života . blaženstvo . filozofije d) etičko razdoblje helenističko-rimske filozofije e) religiozno razdoblje helenističko-rimske filozofije Srednjovjekovna filozofija: a) problem odnosa vjere i uma b) problem univerzalija Novovjeka filozofija: a) filozofija renesanse b) empirizam i racionalizam c) prosvjetiteljstvo d) klasični njemački idealizam Miletska škola .

kretanje je bit svijeta.pojam kvantiteta . u svim praktičnim djelima i tehničkim umijećima vide prisustvo broja.osnovno pitanje: što je pratemelj svega. svemir je harmonija i broj . obveza da intenzivno intelektualno žive . mjere.brojevima su pripisivali simboličke mističke uloge . element.matematička spoznaja je uzor spoznaje i znanja uopće . promjena je apsolutna .zastupaju monističko i materijalističko gledište .brojevi nisu počela stvari nego su stvari prema njima načinjene Heraklit . prapočela matematike su prapočela svih stvari. brojevi su počelo prirode.škola na vrhuncu u 5.red.polaze od matematike. bitan je količinski odnos . stoljeću s Filolajem na čelu .utemeljitelj: Pitagora .vatra je praelement. ona je simbol vječnog kretanja . prauzrok.brojevi i brojni odnosi su ono najvažnije. početak. ono nepromjenjivo? × što je izvor."broj je bit svega".predstavnici: Tales: sve je voda Anaksimen: sve je zrak Anaksimandar: praosnova svega je aperion.tvorci su pojma prirode Pitagorejska škola . glazbe i astronomije . izdvajanjem iz njega nastaju toplo i hladno a iz njih konkretne stvari . vječni i nepromjenjivi. osnovno počelo.neprekidna promjena. sekta: "pitagorejski savez" – disciplina i obredi orfičko-mističko-moralnog nadahnuća. osnova prirode.. praelement svijeta? × što je pratvar. supstancija svega što jest? . nešto beskonačno kvalitativno neodreñeno.svaka tvar je prožeta životom(hilozoizam) .

zrak i zemlja . nema mnoštva raznolikosti. panteističko gledište(sve je jedno. ograničeno..bitno! pojam reda i pojam promjene .prvi razmatra pitanje izvora spoznaje.svaka stvar ima svoju suprotnost. razlikuje racionalnu(prava) i osjetilnu(ne zadovoljava) spoznaju . misliti = biti . vatra.izrazito racionalistička .Parmenid: suprotna filozofija Heraklitu .tvorac je teorije elemenata .sve je u bivanju Elejska škola . bitak je jedan.bit svijeta kao procesa kružni tok izmjene tvari . misliti znači biti. mržnja razdvaja) Anaksagora . nije nastalo.svijetom vlada logos.bitak jest – nebitak nije.utemeljitelj: Ksenofan – monoteističko. brani njegove ekstremne stavove.4 kvalitativno nepromjenjiva elementa: voda. odnosno supstancija. suprotnosti se slažu .ono što jest nije postalo. red.razlikuje dvije spoznaje: osjetilnu (lažnu) i racionalnu (pravu. nema kretanja .Zenon: Parmenidov učenik. poredak stvari. čestica . Aristotel ga nazvao začetnikom dijalektike Empedoklo . vječno je i potpuno nepokretno) . vječan.svijet je harmonija i borba suprotnosti . ureñenje: navodi zakon reda prirodnog dogañanja i zakon reda kao načelo društvenog života ljudi . znanje) .bitak jest – nema bivanja .uvodi pojam sila odvojenih od elemenata(ljubav spaja. jedinstveni zakon.ima bezbroj vrsta kvalitativno različitih sjemena.nema bitka .

često su izloženi poruzi i ironiji (sofist = mudrijaš) .svojstva koja pripadaju atomima su prvotna svojstva stvari a boje. mirisi. nenastali.po Demokritu: dvije vrste spoznaje.. neuništivi. vječni. polihistoričar.Demokrit:. mračna (dobivena opažanjem) i prava(daje ju razum). umijeće dokazivanja i argumentiranja (uvjeti uspjeha u praktičnom životu) . hladno(posljedice djelovanja prvotnih svojstava na naša osjetila) su drugotna svojstva stvari . no i osjetno iskustvo je važno jer je izraz djelovanja i oblika atoma . njihovu položaju i redoslijedu . zvukovi. veličinom.poznavanje govorničkog umijeća i vještine dokazivanja postaju potrebom vremena .kasnije dolazi do iskrivljavanja tog umijeća do eristike – isprazna nadmudrivanja koje postaje samo sebi svrhom .prvi su pravi prosvjetitelji/poučavatelji Grčke (sofist = znalac) . toplo.razvijaju tehnike uvjeravanja.filozofija = sredstvo .Leukip: osnivač atomističkog učenja .pojam atoma proizašao je iz elejskog problema beskonačne djeljivosti: dijeljenje staje kod nedjeljivih čestica – atoma (atomos = nedjeljiv) . najznačajniji predstavnik antičkoga atomizma . nepromjenjivi.meñusobno se razlikuju oblikom."ljudima priliči starati se više za dušu nego za tijelo" Sofisti . težinom. tvrdoćom i pokretom.dogañanje = gibanje atoma(sudaranje.atomi su bitak. ispreplitanje. usmjereni su praktično-odgojnim pitanjima .vide obrazovnu vrijednost znanja. uz njih postoji neograničen prazni prostor . stvari se jedna od druge razlikuju po svojstvima atoma.nus-objektivni um(svjetski um) je najfinija i najčišća tvar Atomisti .svijetom vlada mehanička zakonitost . odbijanje…) .

zagovornik je aristokracije = vladavine najboljih (najbolji su oni koji znaju) . nema istine koja bi objektivno vrijedila za sve relativizam i skepticizam . Platona i Aristotela . mjera svega za čovjeka je umni uvid.bit mišljenja je spoznaja općeg . protivnik je demokracijemnoštvo neprijateljaosuda na smrt .Protagora: o svakoj stvari postoje dvije tvrdnje. naučavanje mu znamo od učenika Ksenofonta.. istina . samosvladavanje.predstavnici: Protagora.rehabilitirao ih je Hegel: razvili kritičnost usmjerenu protiv dogmatizma starih .opažaji su izvor spoznaje no oni su subjektivni i nepouzdani (iste stvari se različitim ljudima drukčije čine).protivnik sofista: potrebna nam je jasna spoznaja jer onaj koji zna ne griješi . provodi dijalektiku "za i protiv" ."znam da ništa ne znam" . nemoguće je znati i činiti zlo .filozofija ima ulogu odgojiteljice (praktično-etička funkcija) . Gorgije(poriče mogućnost spoznaje). spoznaja.čovjek je po prirodi odreñen na ograničenje nagona . mišljenje. moralna svijest i savjest. Hipija. usavršavanje .nije pisao nego je diskutirao("knjiga šuti ako je što pitamo"). herojska smrt time je stekao još veću popularnost . ne nagon nego osjećaj dužnosti. potpuno oprečne. Trasimah. popio je otrov.čovjeka ne odreñuje opažaj nego um.mnogo je putovao: donosi sud o relativnosti etičkih nazora .mlañi sofisti: nagon je osnova odreñenja čovjeka Sokrat . Kalikle… . poštivanje zakona.pojmovna spoznaja .krepost = znanje: onaj koji zna je dobar.smisao čovjekova života je krepost. on je taj po čemu nešto jest ili nije (svjedočanstvo onog vremena) .poštuje zakon do kraja.traži istinu i vrlinu."čovjek je mjera svih stvari".

Sokratov učenik .ravnodušnost spram zakona i obaveza civilizacije . dolazi do onog općeg za sve.ne smijemo robovati zadovoljstvima Kinička škola: (Anisten.bespotrebnost je ideal . suočavanje sugovornika sa vlastitim neznanjem.znanje je potrebno ako služi djelovanju Platon .naučavaju hedonizam . stvara definiciju kojom daje točno pojmovno odreñenje(velike zasluge u postavljanju temelja logike) . prijateljstvu…).smisao života: u osjetilnim. metoda traženja: 1) "negativan" korak je ironija..dobro = užitak. problem politike i socijalne etike ostaju su njegov .trebati malo a i to sužavati . Diogen) . pojedince pita o raznim stvarima(ljubavi.utemeljitelj filozofije politike. neugoda .osnovao je "Akademiju". znanje je teško 2) "pozitivan" korak je majeutika: porodiljska vještina – sugovornik spoznaje istinu i donosi je na svijet .zadatak: osvješćivanje neznanja.provodi induktivni postupak. filozofsku školu . tjelesnim zadovoljstvima .Nietzsche ga smatra presudnom pojavom te kulture no po tome što od njega počinje njena dekadencija Kirenska škola: (Aristip. zlo = bol.Sokrat je intelektualist i moralist .jednostavan i oskudan život u skladu s prirodom – kultura je na krivom putu . Hegezija) .mudro je prihvatiti manju bol ako ona vodi većem užitku a treba izbjeći ugodu koja vodi neugodi .

trokuta) predodžba (trokuta) pojava (trokut u opipljivom smislu) sjena (trokuta u npr.njegova djela su prvi filozofski spisi sačuvani u cjelini(dijalozi u obliku razgovora).osnovni interes cijeloga života . elejaca i pitagorejaca . uzrok i uzor svega. najpoznatiji je "Država" .dijeli zbilju na a) istinsku zbilju ideja i b) vidljivi materijalni svijet pojava(sjene ideja) .pojmovi su ideje.vrste mnijenja: vjerovanje o konkretnim stvarima. mudrošću. izvor su. pojavama i nagañanje o sjenama tih stvari .u hijerarhiji ideja najviša je ideja dobra. prijelazno.ideje su vječne i nepromjenjive biti svega. zrelo i kasno doba . ona je izvor bitka i biti(stolar je stolar ako je dobar stolar) .vrste umne spoznaje: znanje o idejama i predočavanje matematičke razumske spoznaje .razlikuje ne samo spoznaje nego i predmete tih spoznaja: predmet umovanja je prava zbilja(svijet ideja) a predmet opažanja je prolazna zbilja(svijet pojava) . materijalne stvari su odbljesak ideja . zrcalu. po njima nešto jest i nije. znanje.pod utjecajem je Sokratove etike. vodi) .četiri stupnja stvarnosti: ideja (npr. besmrtnim.etape Platonova razvoja: sokratsko. one su bitak i bit. matematika je argument za nauku o idejama .misaonom svijetu primjerena je umna spoznaja a pojavama vidljivog svijeta odgovara mnijenje . .naučava objektivni idealizam . čista. dobrim. ideje su bitak (učinio je opće pojmove bićima) .eros (ljubav) = filozofska težnja za spoznajom.spoznaja je sjećanje (prisjećanje duše na sadržaje koje je znala prije stapanja s tijelom i života u ovom svijetu sjena) .matematika: matematička odreñenja su pojmovna.

tri staleža idealne države: × proizvoditelji: zemljoradnici. voljni i umni dio duše. čovjek je pravi tek kad umni dio vodi druga dva.pravednost. umjerenost × vojnici/čuvari: voljni dio države. vladavinu najboljih (najmudrijih) . ona se ne odnosi na umjetnički lijepo . mana – nepravda Savršena država je mudra. težnja za ugodom. pravednost znači da svatko radi svoj posao. mana – težnja za vlašću i častoljublje. zagovara aristokraciju.država je država samo ako ostvaruje ideju pravednosti. onaj za koji je sposoban i ne ometa druge u njihovim zadacima . umjerenost. zanatlije. pojedinac i stalež se gubi pred zajednicom (u korist sreće društva nema pitanja osobne slobode i sreće pojedinca) . mudrost četiri temeljne vrline Platonove filozofije .elementi totalitarnog poretka. mana – gramzivost.država je nastala iz potrebe ljudi za podjelom rada . ostvaruju dobra za sve pripadnike društva × vojnici/čuvari: brane državu od vanjskih i unutarnjih neprijatelja × vladari: upravljaju . hrabrost.ideja lijepog: visoko na hijerarhiji ideja. vrlina – razboritost.cilj države je sreća svih grañana i zajednice . tako je i država prava ona u kojoj vodi umni dio × proizvoditelji: požudni dio države. vrlina hrabrost × vladari: umni dio države. vrlina je mudrost. pravedna . ona je ideja dobra i istine.glavna funkcija države je odgoj grañana .dijalektika = prava metoda spoznaje IDEALNA DRŽAVA .filozofa . hrabra.lijepim .ideja države = ideja pravednosti.ideju države gradi na analogiji sa prirodom čovjeka: čovjek ima požudni. umjerena.

stupovlje hrama.odgojen u prirodoznanstvenom i realističkom duhu.čovjek je duša i tijelo duša je oblik tijela .zastupa teleološko gledište: svrhovitost vlada svijetom (telos = svrha) . amorfan kamen. kameni stup.Platon malo cijeni umjetnost. na vrhu stoji oblik svih oblika. ima odgojnu zadaću no svedena je na puko sredstvo. usavršavanje oblika. "Metafizika" .tvorac je logike .osnovao je svoju školu: peripatetička škola (djeluje kao istraživačko i znanstveno središte) .razlikuje tvar i oblik × tvar: pasivna mogućnost. za njega nema drugog svijeta do ovog. rascjep u zbilji je slabost Platonova idealizma. klesani kamen. hram. neprihvaća dvojnost svjetovan svakoj stvari .. obmana je.sustavno izlaže svoju filozofiju. bit po kojemu nešto jest "stvar je oblikovana tvar" . trg …) a čitav svijet je ta hijerarhija. mišljenje mišljenja.Platonov učenik i kritičar . postaje zbiljskim tek kad se oblikuje × oblik: je ono bitno. odlazi biti učitelj sinu Filipa Makedonskog – Aleksandru . čisti oblik. ma to ga upozorava Aristotel Aristotel . pokretač svega .u "Akademiji" bio 20 godina. stupnjevitost oblika (npr. bog. vječno kretanje i razvoj. pripada osjetilnoj sferi) .dvojnost svjetova (pojave i ideje).postoji hijerarhija. dogañanje .prijelaz iz tvari u oblik je kretanje. oštra kritika Platonovih ideja. oponašanje.sistematičar je: daje povijesni pregled i kritiku različitih gledišta o problemu te onda daje svoje mišljenje . ona je "treća od istine"(nakon svijeta ideja i svijeta pojava koje su sjene ideja umjetnost je sjena sjene.polihistoričar: aktivan u skoro svim područjima ljudskih interesa .

sretan čovjek je onaj koji je razvio umnu prirodu u praktičnoj djelatnosti i u spoznaji . pročišćava. demokracija) . oblik. ponos. životinja…) a druge supstancije su vrste i rodovi (opće od pojedinačnog) .postojeće je bit koja se u pojavama sama razvija .tragedija ima etičku. izvor su blaženstva za mudraca .čovjek je po prirodi političko biće: zoon politikon. oligarhija.razlikuje trpni(pasivni) um prima grañu opažaja i djelatni(aktivni) um čista misaona djelatnost ETIKA: čovjek po prirodi teži sreći a ona je u dobru kojem težimo radi njega a ne radi neke druge svrhe . biće zajednice te svoju bit može ostvariti tek u političkoj zajednici ili državi(onaj tko je sam sebi dovoljan je ili zvijer ili bog) . pravednost … to su sve vrline izmeñu krajnosti) 2) dijanoetičke – (znanje. do spoznaje općih pojmova o općem je jedino i moguće znanje .razlikuje valjanu vladavinu kojoj je cilj opće dobro(kraljevstvo. umovanje). stol. razboritost.vrline: 1) etičke – vrline volje. uzrok kretanja i svrha . darežljivost.prva supstancija je pojedinačna stvar (čovjek. aristokracija.spoznaja počinje u opažanju. tu dohvaćamo pojedinačno a mišljenje se zatim induktivno uzdiže do općeg. oplemenjuje .četiri su vrste uzroka: tvar. republika) i lošu vladavinu kojoj je cilj korist onih na vlasti (tiranija.. odgojnu funkciju.odgoj grañana = temeljna funkcija države .pjesništvo(opće) je više filozofska i ozbiljnija stvar negoli histografija (pojedinačno) .država treba biti srednje veličine .od njega potječe klasična teorija istine: teorija adekvacije ili korespondencije tok izvoñenja istine je deduktivan i obrnut toku istraživanja . izbjegavanje neumnih krajnosti (hrabrost je vrlina izmeñu plašljivosti i neustrašivosti.

Hrizip.utemeljitelj Epikur. Seneka.osnivač Zenon . umjetnosti. najviše dobro je besmrtno . bespomoćnosti. optimistična filozofija .razvili su logiku sudova: bitan dio suda je voljni element odluke (prihvaćanje ili odricanje kakva pojmovnog odnosa) .vode etiku pomirenja. bez afekata.nisu cilj tjelesna uživanja nego zadovoljstva duha koja proizlaze iz ljubavi.dobro je ono što ljude čini dobrima i obratno. no ugoda znači ponajprije odsutnost bola .njihova etika ne teži sreći društva nego pojedinca . svrha filozofije je etika ..razlika u Aristotelu i aristotelizmu (skolastički aristotelizam odnosi se spram njega dogmatski) Stoicizam . svo dogañanje je odreñeno sveopćom zakonitošću.razvili ideju kozmopolitizma Epikurejska škola . prijateljstva.želi objasniti sve pojave ovoga svijeta i isključiti nepoznate. ne robuje željama .filozofija jača čovjekovu samosvijest i pokazuje put sreći .naučava hedonizam. Marko Aurelije… . Epiktet. spoznaja je moguća jer je ljudski um dio svjetskoga uma(iste je grañe kao logos svijeta pa ga može razumjeti) .sreća: bezbolan mir i bezbrižnost .sloboda je moguća u području svijesti: proizlazi u prihvaćanju nužnog poretka stvari .imaju heraklitsku sliku svijeta: svime vlada logos(svjetski um. čestitosti… .stoik = onaj koji smireno prihvaća iskušenja života . mistične sile . pravednosti. fatalizma . bog.mudar čovjek je smiren.bliski su sa kinicima u etici: mudar čovjek prihvaća nužan poredak svijeta i živi prema njemu. pasivnosti. sudbina…). živi u skladu s prirodom .fizika je samo osnova filozofije a cilj.praktična strana filozofije: filozofija kao sredstvo .

duša i materija .suzdržavaju se od suda: deset je takvih načina(tropa) kojima skeptik dolazi do suzdržavanja od suda . teza i antiteza su uvijek u ravnoteži .jedno je uzrok i izvor svega .utemeljitelj Piron (mnogo je putovao). slučaj. ideje.relativizam i skepticizam: relativnost doživljaja svijeta..izlaz iz skepse: samoizvjesnost sumnjam dakle jesam .etika ljubavi.najznačajniji novoplatonist .manihejska nauka – vječna borba dobra i zla .u spoznajnoj teoriji je senzualist .znanje o relativnosti vodi do suzdržavanja od izricanja bilo kakvog suda.stupnjevi su bitka: um.bezuzročno dogañanje. dopušta slobodno djelovanje čovjeka u njegovoj filozofiji nema mjesta za bogove .krivo shvaćen i ozloglašen Skepticizam . sljedbenik Sekst Empirik . duševni mir(ataraksija) .skeptik se konformistički pokorava okolini u kojoj živi ali bez uvjerenja o ljepoti ili dobroti odreñenih stvari Plotin . nenasilja. iz tog proizlazi: .što je nešto dalje od jednog to ono manje jest(put isijavanja) Kršćanstvo i filozofija: . mi ne možemo spoznati kakve su stvari o sebi. praštanja i milosrña Aurelije Augustin (rano kršćanstvo) .militantan kršćanin .obnavlja Demokritov atomizam uz novost: atomi spontano skreću s puta te se sudaraju i isprepliću. nepomućenost. to je prednost a rezultat je ravnodušnost.apsolutni monizam sustav emanacije (isijavanja) .korijene vuče iz sofizma .

prvi u povijesti zastupa voluntarističko gledište: volja je nadreñena razumu.teologija je nadreñena filozofiji kao znanost o konačnom bitku stvorenih stvari . ona je akt . neke temeljne dogme ne može dokazati no to je zato jer one prekoračuju moć uma . svemoćan je. teologije i filozofije Toma Akvinski (srednji vijek) . ona je potencija .Aristotel je za njega jednostavno Filozof.razvoj mistike .esencija obuhvaća i formu i materiju(esencija čovjeka sadrži formu umnosti i materiju "bićevitosti" .scolasticus = učitelj .Bog je uzrok i svrha svega. on je čisti akt . njegova esencija je ujedno i egzistencija..istina uma ne može proturječiti istini objave .filozofija postaje predmet školskog poučavanja a ne istraživanja . voljom se čovjek opredjeljuje u vjeri i prihvaća istinu objave.razlikuje odnos esencije i egzistencije(razlikovanje materije i forme) . nezavisna je od razuma i svijesti .dobro potječe od Boga. smatra ga vrhuncem spoznaje prirode .aristotelizam: neupitan autoritet i dogma Aristotela(Toma Akvinski zove ga Filozof) . zlo je nedostatak dobra .temeljno pitanje je pitanje odnosa vjere i uma. premudar i predobar .problem filozofije povijesti(pita se o smislu povijesnog dogañanja) .um je podreñen vjeri.egzistencija je različita od svega toga. religije i znanosti.pojedincu je na putu spasa potrebna milost Božja i pomoć Crkve: Crkvina je dužnost da se brine o sudbini i spasu svakog pojedinca kako bi spriječila njegovu propast u grijehu Srednjovjekovna kršćanska filozofija = skolastika .Bog jest po esenciji.filozofija je sredstvo teologije kojim se objašnjavaju i brane dogme (dana istina se potvrñuje a ne istražuje) . on joj služi braneći i dokazujući istine vjere.

mikrokozam je ogledalo makrokozma .ovaj svijet je jedini kojemu čovjek pripada i koji čovjeku ostaje. sila koja je u svemu prisutna.u sukobu sa kršćanskom okolinom iz koje je potekao. što je nešto općenitije to je realnije Umjereni realizam –priznaje općem egzistenciju ali tako da opća bit individualno oblikuje u svakoj pojedinačnoj stvari Ekstremni nominalizam – opće nije ništa realno.svijet je jedan. postoje samo pojedinačne stvari a opće je tek riječ Umjereni nominalizam – konceptualizam. jedini autoritet treba biti razum i slobodno istraživanje .beskonačnost – središnja tema . sav je u svijetu. uzrok je i počelo svega.Crkva je osudila nominalizam i službeno se opredijelila za realizam(iako u sebi nosi panteističku pretpostavku i zaključak) Giordano Bruno (filozofija renesanse) . nije vječna. ljepote i božanstvenosti prirode . na nama je da na njemu izgradimo zemaljski raj .protivnik religije i svećenik religije beskonačnosti. priroda je Bog u stvarima panteizam . opće postoji realno. ulovili su ga.materija je stvorena. opće postoji u umu kao pojam a ne realno odvojeno kao bitak . život u svakoj stvari.Bog nije izvan svijeta.odbacuje sve službene autoritete. bježi od njih cijelog života.zlatno doba ljudske povijesti leži u budućnosti . on je duša svemira. uzrok je svega i cilj svih stvari Ekstremni realizam – platonizam i novoplatonizam. savršen i svemoguć.naučava beskonačnost svemira i mnoštvo svjetova . jedinstven .. spoznaje sam sebe i stvara svijet. inkvizicija ga je mučila i zatim spalila na lomači. do kraja je odbijao povratak Crkvi . Bog je izvan svijeta.

otac novovjeke filozofije . govora) d) idoli teatra – posljedica su filozofskih dogmi i teorija .za napredak je važan dobro postavljen cilj . čovjek po prirodi griješi (unosi više reda i jednakosti u svijet nego što ga ima.Francis Bacon (racionalizam) .središnja pitanja su mu odreñenje cilja. osnovnih načela kojih bi se mogao lako pridržavati i tako osigurati spoznaju: × četiri pravila/načela: .Bacon zahtjeva OBNOVU .prava i jedina metoda je indukcija(od pojedinačnog prema općem) . služi se predrasudama) b) idoli spilje – zablude koje čini pojedinac zbog manjkavosti svoje prirode.sve nade polaže u indukciju kao jedinu valjanu metodu a odriče svaku vrijednost dedukciji…ipak ta dva procesa se isprepliću i nadopunjuju Rene Descartes (racionalizam) . refleksologiju i psihologiju . opskrbiti ljudski život novim pronalascima i dobrima "znanje je moć" . praktična filozofija .pogrešan put pružaju tradicija.osnivač analitičke geometrije. odgoja. zasluge za optiku. znanja… c) idoli trga – najneugodniji. rezultat su meñusobnog odnosa ljudi(sporazumijevanja.cilj znanosti i filozofije je ovladati prirodom. kritika i prevladavanje stare logike i izgradnja novog organona (oruña) znanosti .naš duh je sputan idolima: a) idoli plemena – zasnovani su u ljudskom rodu.osnovno pitanje je pitanje postupka istraživanja . mehaniku.znanje nam daje moć nad prirodom. knjige i autoritet starih .teži velikoj obnovi .traži nekoliko jednostavnih.

očevidnih istina . prva istina je samoizvjesnost svijesti) .jasnost i razgovijetnost jamče istinu . religiozne knjige treba povijesno shvatiti. ako ona radi protiv njihovih interesa oni je mogu smijeniti . misleću i protežnu tvar .a) ništa ne prihvaćamo kao istinito osim onoga što spoznajemo jasno i razgovijetno b) analitičko načelo: teškoću treba rastaviti na jednostavne dijelove c) načelo sinteze: reda i postupnosti od jednostavnog ka složenom d) načelo provjeravanja potpunosti postupka .bit religije je u uvjerenju a ne u vjeri u dogme.dedukcija = postupak postupna izvoñenja istina iz prvih intuitivnih.u jednostavnim zaključcima dedukcija se svodi na intuitivan uvid a u složenim je potrebna indukcija ili nabrajanje. na tome se temelji njegovo racionalističko gledište . još je manje znao.sljedbenik Descartesa .učio u školi. zato je odlučio da uči iz samog sebe .čovjek je za njega misaono biće. .ruši autoritete tradicije(no to nije skepticizam).samo razum može odrediti što je istinito . (cogito mu znači samosvijest.odlučio je u sve posumnjati i došao do zaključka da dok sumnja i misli da je sve krivo nužno je da ono jest dok misli: istina je dakle: MISLIM.jedino čovjek ima dušu Baruch de Spinoza (racionalizam) .u prirodnoj borbi za samoodržanje pojedinac ima pravo na sve. putovao po svijetu.izopćen iz židovske komune .Židov u Nizozemskoj . .sav tjelesni svijet se kreće po zakonima mehanike .Cogito ergo sum. DAKLE JESAM. shvatio da ništa ne zna.razlikuje dvije supstancije: duh i tijelo. no ljudi se baš iz te potrebe udružuju u zajednice. kritika Biblije . kao i Bacon želi sve početi iz početka. "očistiti duh" od zabluda . odriču prirodnog prava i obvezuju na pokornost vlasti.

matematikom(utemeljio je višu matematiku neovisno o Newtonu).izlaže svoje glavno djelo "Etiku" geometrijskim načelom .svrha države je sloboda . a filozofija je učenje o slobodi . one su čista aktivnost.monade su središta sila: imaju moć predočavanja (percepcije) i moć požude (uvjetuje prijelaz jedne percepcije drugoj) . psihologijom.čovjek je modus prirode.supstancija ima beskrajno mnoštvo atributa(beskrajni su). dio prirode..svijetom vlada prirodna nepromjenjiva zakonitost . preteča je suvremene matematičke (simboličke) logike… .problem supstancija: svijet se sastoji od beskrajna mnoštva duhovnih atoma: monada.zagovarao je ideje ujedinjenja Europe i Crkava .jedan od posljednjih polihistoričara bavio se pravom.osnivač Berlinske akademije i njen prvi predsjednik . samodjelatnost . nešto ima atribute.ključni pojam mu je pojam supstancije(stvar koja postoji a za postojanje joj nije potrebna nijedna druga stvar) .čovjek je ono bitno. isključuje svaku teologiju .najveća sreća leži u usavršavanu razuma i razumijevanju Boga Gottfried Wilhelm Leibniz (racionalizam) .otklanja protežnost kao bit stvari i na njeno mjesto stavlja kretanje.ljudi spoznaju samo dva takva atributa: protežnost i mišljenje . Bog ima sve atribute . diplomacijom.svijet je splet pojava koje su meñusobno apsolutno determinirane .spoznajni problem: red ideja odgovara redu stvari: dakle spoznaja je moguća . ništa nema atribute. jedna drugom uzrokovane beskonačne stvari.modusi (stanja supstancije) su konačne. izražavaju bit beskrajne prirode ili Boga . neprekidnu promjenu i vrijeme kao dimenziju te biti .suprotno Descartesovom dualizmu zaključuje da je supstancija nužno jedna: to je Bog ili priroda nastavlja panteističku sliku svijeta . ograničene.

hijerarhija je monada piramida: najniže su "gole" monade koje imaju nejasnu predodžbu svijeta a najviše monade: "duše" imaju samosvijest. zbog tog je život surov. ugovor je neopoziv .prirodno stanje odlikuje nejednakost. država.nije prvi no prvi se tim bavi kao središnjim pitanjem . u nama je umna duša ili duh. čovjek John Locke . utjecaj meñu njima je moguć jedino posredstvom Boga . ima apsolutnu vlast.ne postoje uroñene spoznaje. predočuju jasno ..središte interesa: problemi čovjeka i društva .država je rezultat društvenog ugovora (a ne božanska tvorevina) . pravo) .svaka monada predočuje čitav jedan svijet . uzdiže nas do spoznaje nas samih i Boga. naš duh je prvotno tabula rasa-prazan bijeli papir bez . nije moguć utjecaj monada jedne na drugu.filozofija je racionalna spoznaja (računanje) posljedica iz uzroka i obratno uzroka iz posljedica . borbe meñu ljudima Thomas Hobbes (empirizam) .mikrokozam je ogledalo makrokozma .svaka je monada samostalna. gubi se poduzetnost i radinost . zatvorena u sebe. Leibniz je racionalist .predmet filozofije je prirodno tijelo.strah o smrti čini ljude sklonima miru te se oni odriču prirodnog prava društvenim ugovorom(prevladaju dr. sva naša rasuñivanja temelje se na dva načela: načelu proturječnosti i na načelu dovoljnoga razloga .otac prosvjetiteljstva .prema tjelesnim i duhovnim sposobnostima ljudi su približno jednaki.država = mnoštvo razumom ujedinjeno u jednu ličnost .spoznaja nužnih i vječnih istina nas razlikuje od životinja. nagon za samoodržanjem uvjetuje nestabilne uvjete za život ljudi homo homini lupus (čovjek je čovjeku vuk). one su čiste aktivnosti.razlikuje istine uma i istine iskustva.utemeljitelj spoznajne teorije (gnoseologije) kao filozofske discipline .

država mora potvrditi prirodno stanje: jamčiti život. pokretljivost.utemeljitelj je empirizma(izvor spoznaje je iskustvo) i njegov najznačajniji predstavnik . slobodu.Locke opravdava pravo na revoluciju. . najviša je i najjasnija b) demonstrativna – otkriva slaganje/neslaganje posredovanjem drugih ideja(zaključivanjem. tjelesne supstance .teolog i svećenik . ljudi su jednaki. dokazivanjem) c) senzitivna – osjetna. i vlasništvo. ne smiju si nanositi štetu . okusi…) ideje tih svojstava dobivamo osjetilima(takve ideje su subjektivne slike) .drugotna svojstva: nisu u predmetima već su sile koje u nama proizvode razne osjete(boje. narod ima pravo oduzeti vlast vladaru koji ne poštuje prirodno pravo . izvršnu i federativnu . slaganju/neslaganju dviju ideja.svjesno odvraća filozofiju od velikih zadataka za koje smatra da im nije dorasla George Berkley (nominalist) . protežnost.Locke vjeruje da naš um nije sposoban spoznati sve tajne svemira ali je sasvim dovoljan da spoznamo sve što nam treba za sretan i moralan život . oblik.narod je trajno suveren .tri stupnja spoznaje: a) intuitivna – sastoji se u neposrednom opažanju.sadržaja sva spoznaja potječe iz iskustva a ono je dvovrsno: a) izvanjsko – osjetilno iskustvo (izvor su predmeti osjeta) b) unutarnje iskustvo – refleksija (izvor su radnje našeg duha) . smatra se spoznajom samo u širem smislu .zagovara podjelu vlasti na zakonodavnu. mirovanje) .poriče postojanje materije. zvukovi.prvotna svojstva: neodvojiva su od tijela neovisno o njegovu stanju i veličini(čvrstoća. mirisi.prirodno stanje odlikuje jednakost meñu ljudima.

vidi krajnje ekstreme u racionalizmu( nekritičnost i dogmatizam. pamćenjem. doživljavamo vremenski slijed pojava ali ne doživljavamo način niti nužnost slijeda .predmet spoznaje su ideje(a one su svi naši doživljaje dobivene radnjama duha. skepticist) . bilo tjelesne bilo duhovne supstancije ..svojim kriticizmom izveo prevrat u povijesti filozofije .gledište mu je čisto nominalističko . .stvari su samo kompleksi osjeta postoje samo ako su opažene! .postoji načelo uzročnosti meñu činjenicama: veza izmeñu činjenica: jedna je uzrok a druga posljedica.treba se držati iskustva Immanuel Kant (klasični njemački idealizam) .radikalno proveo empirizam i doveo ga do skepticizma .asocijacija doživljaja: običaj ili navika da očekujemo onakav slijed stvari kakav smo već doživjeli. Kanta . pouzdaniji su vodiči vjera i navika .empirizam doveo do subjektivnog idealizma .uz ideje postoji duh koji ih doživljava. postavljanje mogućnosti i granica vlastitog uma kritikom . maštom…) .odriče svaku mogućnost spoznaje. predmete ljudskog uma dijeli na odnose ideja i činjenica.stav mu je agnostički i skeptički: nije moguća objektivno nužna spoznaja .kritički postavlja problem vrijednosti spoznaje.kriticizam = kritičko preispitivanje uma samog. oni su različiti te ne možemo iz uzroka izvesti posljedicu . one ne postoje izvan duha . ideje spoznajemo intuitivno ili demonstrativno a činjenice ne tako sigurno. utjecaj na I.Lockeov sljedbenik i kritičar . tvrdi da je razum .utjecao na pozitivizam i pragmatizam.razum nije dorastao da nam bude vodič u životu.vodi u solipsizam(postoji samo Ja sa svojim doživljajima i ništa više) izbjegava ga time što kaže da je Bog izvor osjeta David Hume (empirist.

spoznaja je moguća tek uz pretpostavku identiteta svijesti i svijeta. bit i bitak svega .u spoznaji sudjeluju objekt i subjekt: objekt je do sad imao ulogu nepomičnog središta oko kojeg se vrti subjekt pokušavajući spoznati objekt onakvim kakav on jest neovisno o subjektu. forma čini umjetnost umjetnošću Georg Wilhem Friedrich Hegel .sloboda je pretpostavka odgovornosti i moralnoga zakona oni su nemogući bez slobode .odlikuje ga enciklopedijska učenost i sistematičnost . ideja. vršnjaci su mu Napoleon i Beethoven .mogućnost i vrijednost spoznaje možemo spoznati tek spoznajući. um. autonomija volje .ideja je Hegelu bit svijeta.izgrañuje jedan od najvećih filozofskih sustava . umnost je ono osnovno.doživljaj ljepote zasnovan je na bezinteresnom sviñanju oblika umjetničkog djela a ne izlazi iz sadržaja djela.".pod dojmom Francuske revolucije. od objekta subjekt prima utiske prema oblicima vlastite svijesti i oblikuje ih u iskustvo . on je zakonodavac prirode . ne vjeruje u nemogućnost spoznaje stvari kakva je o sebi(nasuprot Kantu) . dužnost je nužnost djelovanja iz poštovanja prema zakonu. čovjek dospijeva u središte spoznaje.jedini način spoznaje) i empirizmu(spoznaja je samo empirija. da subjekt spozna .etička zapovijed Kantove etike: "Radi prema dužnosti iz dužnosti.objekt daje sadržaj spoznaje(ono što spoznajemo) a subjekt oblik spoznaje( kako to spoznajemo). samoodreñenje.ima smisao za povijesni pristup problemima .čovjek pripada dvama svjetovima: kao osjetilno biće svijetu prirodne nužde a kao biće slobode umnom svijetu . čovjek sam sebi donosi zakone kojima je podložan.tvrdi da nije pitanje da li je moguća objektivno vrijedna i nužna spoznaja nego kako je moguća . nema stvaralačke aktivnosti i uloge subjekta) te potaknut Humeovim skepticizmom stvara kriticizam . no sad se objekt vrti oko subjekta(kopernikanski obrat).

objekt prestaje biti beživotna supstancija.razlikuje pojavu i zbiljnost.dijalektika je druga bitna značajka Hegelovog učenja. logika = ontologija . no nije samo metoda nego "duša i pojam sadržaja". um vlada svijetom .svijet prožima jedinstvena zakonitost . otpor. treba spoznati objektivni subjekt koji je u stalnom kretanju i povezanosti sa spoznajnim objektom . u prirodi ideja je u konkretnom obliku no . ona prožima cijeli njegov filozofski sustav.težio je tome da uzdigne filozofiju na razinu znanosti. prolazna je i dijelom zbiljnost-nužni bitak što u sebi sadržava bit . zakonitost uma je zakonitost zbilje . izradio je sustav filozofije – enciklopediju filozofskih znanosti. negacija ideje. dvostrukost subjektivnog i objektivnog . suprotnost tezi c) sinteza (negacija negacije) – ukidanje negacije.ontološki monizam. prepreka.nakon toga sinteza nije završetak nego nova teza za novu antitezu k novoj sintezi: početak novog tročlanog niza . izvan sebe.svijet je povijest disonancije a ne hram harmonije . u prirodi je ideja otuñena. egzistencija je djelom pojava.panlogizam mišljenje i bitak su istovjetni. u duhu se vraća sebi i stiče svijest o sebi kao bitu svega .zakonitost po kojoj se odvija spoznavanje je zakonitost zbilje.logička je ideja apstraktna i nesvjesna.podjela dijalektike na tročlani niz: a) teza (afirmacija) – jednostavno postavljanje pojma b) antiteza (negacija) – stupanj suprotstavljanja tezi. svaka je pojedina disciplina karika u lancu cjeline jedinstvenog razvoja filozofije kao kruga krugova LOGIKA: znanost o čistoj ideji FILOZOFIJA PRIRODE: priroda je drugobitak. ono što je moguće. stupanj posredovanja koji uključuje prva dva odreñenja i ukida njihove suprotnosti .objekt potrebno je da su subjekt i objekt u svojoj biti istovjetni(prirodu i čovjeka prožima ista umna osnova) .ideja je ono zbiljsko.dijalektika je logika ali i ontologija . antiteza.

ne u prirodi.nesvjesna. u duhu ideja je konkretna i svjesna sebe FILOZOFIJA DUHA: čovjek je najviše prirodno biće/djelo prirode no on je i duh. njen je predmet carstvo lijepog ali u umjetnosti. razvoj ideala. enciklopedičnost i dijalektička metoda . stupnjevi duha: subjektivni. u religiji u obliku predodžbe i čuvstva i u filozofiji u čistim pojmovima ESTETIKA: ideja lijepog ili ideal. povijest filozofije kod Hegela je zapravo filozofija filozofije BITNE ZNAČAJKE HEGELOVE FILOZOFIJE: panlogizam. objektivni i apsolutni duh Pravo: odreñen je vanjskim pritiskom. antiteza tog pritiska(samoodreñenje slobodne volje Ćudorednost: sinteza prava i moraliteta u kojima pojedinac živi i pokorava im se APSOLUTNI DUH: pojavljuje se u umjetnosti u obliku zora: osjetnoj pojavnosti. osjetilno se u umjetnosti oduhovljava FILOZOFIJA je najviši oblik apsolutnog duha.ona je filozofija umjetnosti. jedinstvenost sustava. sustav pojedinih umjetnosti . dogovorom ljudi da slobodnu volju zaštite od samovolje Moralitet: je negacija.

...  3. . ./0243897.:/0..8.3.9.03.. 497.3:/.30.308.83.

.4:..57.: 3.57.3 .3.302 /4..893.230/47.3247.89  90448...49 84-4/: .0 943.348:. 0470070 3423.97.70.24: 702828: 4..428.3.2448092.308.3/.0. .549. :/8:0/3.54/0:.027.: .48920N::/2.7...302  .7.9.08.302/7: /0.08344/.3: 3.4..38543.4 8..4082.2 /4.9.8543..74/097.304/:00/3.7/95774/3489.74/2.0703 4. 82.0457. :23085484-.. 3082:8 3.3...43.98./....2 9 .7:430 54 9:05774/3457....09.83 9./.247..8.3: .434/..7 3:10/07.0 /0098.. 8039./4-.8709.308.0... 9... 48093.0 .07:0/.2970-. .248.3489 909: /7 ..489.4.302.30.808543.1441:4/.90709008308:589.49 5774/3489..97./.3054870/4.89./.8.44/:09.0 03 547 054894.4  .

474809.04570./7.2.2..8994:2. :90.34574. /4 .. 942  89.2-:/0./3.:24: 34898543.48:45.20N: 303. 04:74 348920N: 303. 4/7 08.0 570/2090:/84:2.38:.04.9. 303.2..  5.8543. 7.0 /4 .5480/..4/ : .70/34898543../48059.824 .80/89.9:54.5489408.3. 9903024 024:74.0:74. 339 3: 348980/..4/ ./.02439:9.70203880/54.. 22.89  7.48:734  548943.07.549.9. 570/2098543..: .3489 8059 3024: . 438:7.040257. .3:0..43..2.24425084809.24 5489. /7:..2.7.80/-0379 .257.8.4- .84. .2 548948..8.2 :90.43...2  8...3.. 030 :/0054894/:4/4 .2/4.2: 3079 3489/42./:.242.3.3/:.0/4-.43030548940. 0/../.24....7 0257.:230/47.08:/00 .0.30/4 .24. .30:2.0/3.0895480/.0 /4 .04.300897020:7.04/48:-09. 970-.308:589..7//.4 0:02443.....39 .0307. .2 0302 2.0 79 5489.279 4570859..08914410 79. /0.:2 .4/:8458.8 3302....3 9.3.030 9.98:89.....89. 303.4-09.. 4/3480/0..24..3. 0 -0./:20 025789 8059... 0/ 902:0 8943423..34./4 ...34/0243897. 89.29.243.2.7....04..49: 54:/.07..39.4308:8.42/4 .2/4.89 4 4.78:8.4/.8.34/0.3. 920 94.4279.2:0.....343: 3../008543..80/7 .0-4900830-4/:4...9./03..574-02...3.7942 .3024: 34897.

8:-09572.024 0248543.8.240257....09.1472. 7.024: .N. 90549. 38543.057095489.3.0.34..2..0480- 3...0 .5774/0 4-09/.0898.30/.54..0/....94-0943.: 8543.: 0348988902.0 144188:89.540430094..3../0. /.7. 54//42427..89...7 3.-03907083428..4:.304. 8543..:/039909..03.384-7..70/3.09:5774/303: /0.30 .00 4/:0.40 84-4/.0090#.9 3489 2.9  4.4 948543.3.5702.0 430.394.828.7.7..3: 3.07:0: 3024: 34898543.4/4./0.089.4 09 ..0 /4850.834.2.430 42..08.83448:-09: 348.70/34898543.54..03 24: 3489. :2 :2348904344834.0 434 948543.:94342. :8543.0 .:870/ 908543.054/4 .:2093 4/0./5702./: 3489/: 3489  /: 34890 3: 3489/04..4-09. 302.28059..0575.473489247....89908.7//.8:-098543...:8070.0 02572: 8543.8:/0::4-098:-094-090/48.4 - 084-4/0:23428. 3:2093489:20934 : 0470270/7./7 . 0 .40 24: .79.08.90:57095489.43:  4.3059..0/33..05490.4-..024 .09: /4 .303.3:9:204.34. ../2.34/3.9.280-/4348.:  30.024 4/4-09.39:  /0./7 .:9805702.024: .4:4:30542 34 870/ 9.54 94.244/70N030 .4480934- 08. 45073.79448:-09.8543.2.438:3024: -0 84-4/0  4.4.38.24289..798:-0954: ...3:4-./804-09.34 -9-9.8543.434/.8.09.000:-98...9908543.450/8.N:00/.3489:408:-09.8:-094-8543.2 9.08./.43..8.444080.8.094.089 4-:0:8:89./.8:2:.8:5749.2.0835789:5574-022.43089 304.

.0/042-3489 3: 3-9.4: 03.0/389..0942 /.0-9-0 .0.0903.34894 894/0   !## 5774/..30434...43944.0 89:5..304/: .-93.. 30.4834.  3.3489 8..0.4394.8543.. 30.4-9:8.34 /. 90......974 .34. 970-.38:574989.48390 54 09.8543.0.09574 2.49:N03.439489 43944 243.093 5774/: 4.0434-84 :2..3.3:3. .242094/.3.09..8543.3.0/04254.:.14410.09.3990.22 030-9.90.0347..80-89 08.3489 7. .089/843.4974 .307.4.34308. .450/:144183... .: 5774/0/0..0304.343.3.308.  0/3489.4-0954970-340/... 574 2. 54/0.8:589.0/0.3.89.28. 434 94024: 0  574.344-09..54.439489-04..0  :/./408:89. 4 .0540/3.2./8././00 .172.:23.09054.30./..38:-0940:89.004./.3990:34..3990./7 .439489:2. 94:80-8.8:894.24-0957089.342709.:.4:: :0 57.7. .53.  89:5.0/7:4-9.33 .7./.3030.3.089480-.7:4. 30..  8.47:...34.. :5774//0.0/7:.354870/4..493.380-0:/::80./7 .3:54.030 0/389..43.34..4897:489 8:-09.90 8:5749348990 .3.0.083.5897.574 2.:054..300.93.14410  03.093 ..34. 8.4394895444804/..-9 /0.7.8. 8390.439489-0 7.8390.08:57493489 3.:-348908903.:/301441:3..44-9894..:/..345489.0:437093424-:34 .0.324-0942 .30542.43944..7 09.34898.9 4-09. 144188:89.4/70N03. 5..:..72430 90 409420/.30... 49547 570570...04.8:8:-094-09:8.03...

:/::/0.083.003.80-0   & 4.0437093.083..308.8. 05774/34- 0.

540/3:2093489 43.:42..             . 4-.57..054/0.034898:89.2.3489 :70: 4-:570/4/ -0 :..584:934/:.40 :/470/34898390.3 4-09.5447.584:93/: !7.909.89.450/ 3489/.84-4/3:.909030..382579842 /44...::2093489 30: 5774/ 48093480::20934894/:4.089144104/00.:080::2093489:4-:47.244/70N03084-4/30...8:-09..4 1441.4:..34.. 7.2 0/389.3990....945798. 9904/ 8..57.24.:1441: 8925424. /:.44/70N030.4742://. 8:89...:2093489 3030570/209.280  !$ &%&54. .0..54.   03.789.2094/. 8..48093454. $%%/0.4054.540/3../045774/034430/:89:530...40 47. .3.01441.14410 %  '   5.247.4/0. 03.09 ..

 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful