Povijest filozofije - Boris Kalin

FILOZOFIJA: "ljubav spram mudrosti" - Pitagora prvi upotrijebio riječ filozofija - u stalnu upotrebu uveli je Sokrat i Platon - podjela filozofije na: a) teoretsku (ontologija, gnoseologija…) b) praktičnu (etika, filozofija politike, prava, povijesti…) c) poetičnu (estetika, poetika, retorika, filozofija tehnike…) METAFIZIKA I ONTOLOGIJA - metafizika: istražuje ono što je prvo i što je posljednje, meta ta fizika(iza fizike), znanost o onome što je s one strane fizičkog, bitak, bit, zbivanje, kretanje, forma, materija, supstancija, uzrok, svrha… - ontologija ili opća metafizika je učenje o bitku, temeljna je filozofska disciplina, često je se izjednačuje sa filozofijom × specijalne metafizike: teologija, psihologija, kozmologija… × što jest? - što je bitak? - s obzirom na pitanje je li bitak jedan, jedinstven razlikujemo: monizam – sve je u svojoj osnovi jedno (jedno načelo ili supstancija) dualizam – dva su meñusobno nesvodljiva samostalna različita načela svega pluralizam – više načela, osnova ili supstancija svega (Empedoklo: četiri elementa) - prema temeljnom odreñenju bitka razlikujemo: materijalizam – bitak je materijalan, materija je primarna a svijet i mišljenje sekundarni idealizam – bitak i osnova svega je ideja, misao, mišljenje, svijest, volja, duh, bog. objektivni idealizam: bitak je objektivna zbiljnost neovisna od čovjeka (Platon-ideje ili Hegel-apsolutna ideja) subjektivni idealizam: naša svijest je ono primarno a zbilja je idejna tvorba subjekta ili agregat osjeta

SPOZNAJNA TEORIJA ILI GNOSEOLOGIJA - J. Locke u 17. st. utemeljio spoznajnu teoriju ili gnoseologiju kao filozofsku disciplinu - važni su problem predmeta spoznaje i problem istine - s obzirom na izvor spoznaje razlikujemo: × empirizam: iskustvo je izvor sveg našeg znanja, duh je nakon roñenja tabula rasa (J. Locke) × senzualizam: osjetilno iskustvo je jedini i glavni izvor spoznaje × racionalizam: izvor spoznaje je čisto mišljenje, umovanje, osnova spoznaje je um, razum, intelekt(Heraklit, Descartes, Spinoza…) × kriticizam: gnoseološka koncepcija prevladavanja empirističkog odnosno racionalističkog dogmatizma(kritička sinteza racionalizma i empirizma utemeljio I. Kant)

× intuicionizam: izvor spoznaje je intuicija, neposredno gledanje i uvid bez racionalne analize, dedukcije (H. Bergson ; J. Locke i Descartes senzitivna, demonstrativna i intuitivna spoznaja) × iracionalizam: oprečan racionalizmu, izvori spoznaje su iracionalni, nerazumski, ono što je iznad razuma ili protivno razumu a) voluntarizam – pravac koji daje primat volji nad razumom (Augustin i Schopenhauer) b) misticizam – izvor spoznaje je u ekstazi, sjedinjenju s apsolutnim (Plotin) - prema dosegu i vrijednosti spoznaje razlikujemo: × dogmatizam: moguća je sigurna spoznaja istine, svijet i stvari spoznajemo onakvima kakvi su o sebi × skepticizam: nije moguće spoznati objektivnu istinu zato se je mudro suzdržavati od izricanja tvrdnji ETIKA: je filozofija morala a) heteronomna etika – izvor morala je izvan čovjeka(to su sve eudajmonističke etike) b) autonomna etika – izvor morala je u čovjeku samom, on bira normu kojoj će se

filozofije c) ontološko razdoblje grč. danas se smatra temeljnom filozofskom disciplinom Povijest filozofije: . blaženstvo .dijeli se na povijest staroga. srednjega i novoga vijeka Antička filozofija: a) kozmološko razdoblje grč. filozofije b) antropološko razdoblje grč.svim tim etikama se suprotstavlja Kantovo shvaćanje o samoodreñenju volje: nužnost djelovanja iz poštovanja prema zakonu ESTETIKA: filozofija lijepog i filozofija umjetnosti ANTROPOLOGIJA: suvremena filozofska disciplina koja nakon Hegela stupa na mjesto opće metafizike.eudajmonizam = cilj je ljudskog djelovanja sreća.perfekcionizam = cilj je usavršavanje .utilitarizam = svrha je djelovanja korist pojedinca ili zajednice . filozofije d) etičko razdoblje helenističko-rimske filozofije e) religiozno razdoblje helenističko-rimske filozofije Srednjovjekovna filozofija: a) problem odnosa vjere i uma b) problem univerzalija Novovjeka filozofija: a) filozofija renesanse b) empirizam i racionalizam c) prosvjetiteljstvo d) klasični njemački idealizam Miletska škola .pokoravati .hedonizam = užitak je cilj života .

prauzrok.pojam kvantiteta ..red. vječni i nepromjenjivi.osnovno pitanje: što je pratemelj svega. ona je simbol vječnog kretanja .brojevima su pripisivali simboličke mističke uloge . prapočela matematike su prapočela svih stvari. izdvajanjem iz njega nastaju toplo i hladno a iz njih konkretne stvari .predstavnici: Tales: sve je voda Anaksimen: sve je zrak Anaksimandar: praosnova svega je aperion. ono nepromjenjivo? × što je izvor. obveza da intenzivno intelektualno žive .vatra je praelement. brojevi su počelo prirode. supstancija svega što jest? . početak.matematička spoznaja je uzor spoznaje i znanja uopće .neprekidna promjena. osnovno počelo. promjena je apsolutna .polaze od matematike. osnova prirode.tvorci su pojma prirode Pitagorejska škola .zastupaju monističko i materijalističko gledište . element. stoljeću s Filolajem na čelu ."broj je bit svega". nešto beskonačno kvalitativno neodreñeno. mjere.utemeljitelj: Pitagora . sekta: "pitagorejski savez" – disciplina i obredi orfičko-mističko-moralnog nadahnuća. svemir je harmonija i broj . bitan je količinski odnos .svaka tvar je prožeta životom(hilozoizam) .škola na vrhuncu u 5.brojevi nisu počela stvari nego su stvari prema njima načinjene Heraklit . glazbe i astronomije . u svim praktičnim djelima i tehničkim umijećima vide prisustvo broja. kretanje je bit svijeta.brojevi i brojni odnosi su ono najvažnije. praelement svijeta? × što je pratvar.

Parmenid: suprotna filozofija Heraklitu . nije nastalo. odnosno supstancija..uvodi pojam sila odvojenih od elemenata(ljubav spaja.bitak jest – nema bivanja .prvi razmatra pitanje izvora spoznaje.Zenon: Parmenidov učenik. nema mnoštva raznolikosti.izrazito racionalistička . zrak i zemlja . misliti = biti . panteističko gledište(sve je jedno.ono što jest nije postalo.utemeljitelj: Ksenofan – monoteističko. misliti znači biti.sve je u bivanju Elejska škola . Aristotel ga nazvao začetnikom dijalektike Empedoklo .bitno! pojam reda i pojam promjene .razlikuje dvije spoznaje: osjetilnu (lažnu) i racionalnu (pravu. mržnja razdvaja) Anaksagora . znanje) . ograničeno.tvorac je teorije elemenata . čestica .ima bezbroj vrsta kvalitativno različitih sjemena. red. nema kretanja .nema bitka . ureñenje: navodi zakon reda prirodnog dogañanja i zakon reda kao načelo društvenog života ljudi .bitak jest – nebitak nije. vatra.svaka stvar ima svoju suprotnost. razlikuje racionalnu(prava) i osjetilnu(ne zadovoljava) spoznaju . poredak stvari. brani njegove ekstremne stavove. bitak je jedan. suprotnosti se slažu .svijet je harmonija i borba suprotnosti .bit svijeta kao procesa kružni tok izmjene tvari .4 kvalitativno nepromjenjiva elementa: voda.svijetom vlada logos. vječno je i potpuno nepokretno) . vječan. jedinstveni zakon.

njihovu položaju i redoslijedu .često su izloženi poruzi i ironiji (sofist = mudrijaš) .nus-objektivni um(svjetski um) je najfinija i najčišća tvar Atomisti . tvrdoćom i pokretom. neuništivi."ljudima priliči starati se više za dušu nego za tijelo" Sofisti . nepromjenjivi. veličinom. vječni. mirisi.dogañanje = gibanje atoma(sudaranje.prvi su pravi prosvjetitelji/poučavatelji Grčke (sofist = znalac) .vide obrazovnu vrijednost znanja.Demokrit:. usmjereni su praktično-odgojnim pitanjima .razvijaju tehnike uvjeravanja. odbijanje…) . stvari se jedna od druge razlikuju po svojstvima atoma.atomi su bitak.po Demokritu: dvije vrste spoznaje.filozofija = sredstvo .pojam atoma proizašao je iz elejskog problema beskonačne djeljivosti: dijeljenje staje kod nedjeljivih čestica – atoma (atomos = nedjeljiv) . težinom. hladno(posljedice djelovanja prvotnih svojstava na naša osjetila) su drugotna svojstva stvari .Leukip: osnivač atomističkog učenja . mračna (dobivena opažanjem) i prava(daje ju razum). zvukovi.kasnije dolazi do iskrivljavanja tog umijeća do eristike – isprazna nadmudrivanja koje postaje samo sebi svrhom . najznačajniji predstavnik antičkoga atomizma ..meñusobno se razlikuju oblikom. ispreplitanje. nenastali. no i osjetno iskustvo je važno jer je izraz djelovanja i oblika atoma . toplo. uz njih postoji neograničen prazni prostor .svojstva koja pripadaju atomima su prvotna svojstva stvari a boje. polihistoričar.svijetom vlada mehanička zakonitost . umijeće dokazivanja i argumentiranja (uvjeti uspjeha u praktičnom životu) .poznavanje govorničkog umijeća i vještine dokazivanja postaju potrebom vremena .

protivnik sofista: potrebna nam je jasna spoznaja jer onaj koji zna ne griješi . naučavanje mu znamo od učenika Ksenofonta. on je taj po čemu nešto jest ili nije (svjedočanstvo onog vremena) . usavršavanje . protivnik je demokracijemnoštvo neprijateljaosuda na smrt . Platona i Aristotela .mlañi sofisti: nagon je osnova odreñenja čovjeka Sokrat . spoznaja. Hipija.smisao čovjekova života je krepost.traži istinu i vrlinu.predstavnici: Protagora. samosvladavanje. nemoguće je znati i činiti zlo . Trasimah. herojska smrt time je stekao još veću popularnost ."čovjek je mjera svih stvari". Kalikle… . popio je otrov. potpuno oprečne.poštuje zakon do kraja.zagovornik je aristokracije = vladavine najboljih (najbolji su oni koji znaju) .Protagora: o svakoj stvari postoje dvije tvrdnje. provodi dijalektiku "za i protiv" . mjera svega za čovjeka je umni uvid.krepost = znanje: onaj koji zna je dobar.čovjek je po prirodi odreñen na ograničenje nagona . ne nagon nego osjećaj dužnosti.bit mišljenja je spoznaja općeg . Gorgije(poriče mogućnost spoznaje).nije pisao nego je diskutirao("knjiga šuti ako je što pitamo")."znam da ništa ne znam" . moralna svijest i savjest. poštivanje zakona..opažaji su izvor spoznaje no oni su subjektivni i nepouzdani (iste stvari se različitim ljudima drukčije čine). mišljenje. nema istine koja bi objektivno vrijedila za sve relativizam i skepticizam .čovjeka ne odreñuje opažaj nego um.rehabilitirao ih je Hegel: razvili kritičnost usmjerenu protiv dogmatizma starih .filozofija ima ulogu odgojiteljice (praktično-etička funkcija) .pojmovna spoznaja . istina .mnogo je putovao: donosi sud o relativnosti etičkih nazora .

ravnodušnost spram zakona i obaveza civilizacije .ne smijemo robovati zadovoljstvima Kinička škola: (Anisten. pojedince pita o raznim stvarima(ljubavi. dolazi do onog općeg za sve. Hegezija) . stvara definiciju kojom daje točno pojmovno odreñenje(velike zasluge u postavljanju temelja logike) . suočavanje sugovornika sa vlastitim neznanjem. filozofsku školu .Sokrat je intelektualist i moralist . neugoda .zadatak: osvješćivanje neznanja.mudro je prihvatiti manju bol ako ona vodi većem užitku a treba izbjeći ugodu koja vodi neugodi . zlo = bol.dobro = užitak.trebati malo a i to sužavati .provodi induktivni postupak.znanje je potrebno ako služi djelovanju Platon . metoda traženja: 1) "negativan" korak je ironija. Diogen) . tjelesnim zadovoljstvima .bespotrebnost je ideal .Sokratov učenik ..smisao života: u osjetilnim.osnovao je "Akademiju".Nietzsche ga smatra presudnom pojavom te kulture no po tome što od njega počinje njena dekadencija Kirenska škola: (Aristip. prijateljstvu…).naučavaju hedonizam .utemeljitelj filozofije politike. znanje je teško 2) "pozitivan" korak je majeutika: porodiljska vještina – sugovornik spoznaje istinu i donosi je na svijet . problem politike i socijalne etike ostaju su njegov .jednostavan i oskudan život u skladu s prirodom – kultura je na krivom putu .

osnovni interes cijeloga života .pojmovi su ideje. znanje. besmrtnim.dijeli zbilju na a) istinsku zbilju ideja i b) vidljivi materijalni svijet pojava(sjene ideja) . mudrošću.etape Platonova razvoja: sokratsko.matematika: matematička odreñenja su pojmovna.četiri stupnja stvarnosti: ideja (npr. . elejaca i pitagorejaca . zrelo i kasno doba .misaonom svijetu primjerena je umna spoznaja a pojavama vidljivog svijeta odgovara mnijenje .vrste umne spoznaje: znanje o idejama i predočavanje matematičke razumske spoznaje .ideje su vječne i nepromjenjive biti svega.vrste mnijenja: vjerovanje o konkretnim stvarima. prijelazno.pod utjecajem je Sokratove etike. ona je izvor bitka i biti(stolar je stolar ako je dobar stolar) . trokuta) predodžba (trokuta) pojava (trokut u opipljivom smislu) sjena (trokuta u npr. izvor su. vodi) . one su bitak i bit.njegova djela su prvi filozofski spisi sačuvani u cjelini(dijalozi u obliku razgovora). matematika je argument za nauku o idejama . najpoznatiji je "Država" . ideje su bitak (učinio je opće pojmove bićima) . pojavama i nagañanje o sjenama tih stvari .spoznaja je sjećanje (prisjećanje duše na sadržaje koje je znala prije stapanja s tijelom i života u ovom svijetu sjena) .eros (ljubav) = filozofska težnja za spoznajom. dobrim.razlikuje ne samo spoznaje nego i predmete tih spoznaja: predmet umovanja je prava zbilja(svijet ideja) a predmet opažanja je prolazna zbilja(svijet pojava) . zrcalu. uzrok i uzor svega.u hijerarhiji ideja najviša je ideja dobra. materijalne stvari su odbljesak ideja . čista. po njima nešto jest i nije.naučava objektivni idealizam .

tako je i država prava ona u kojoj vodi umni dio × proizvoditelji: požudni dio države.ideja države = ideja pravednosti.cilj države je sreća svih grañana i zajednice .glavna funkcija države je odgoj grañana . pravednost znači da svatko radi svoj posao. mana – nepravda Savršena država je mudra. ona se ne odnosi na umjetnički lijepo .elementi totalitarnog poretka. čovjek je pravi tek kad umni dio vodi druga dva. težnja za ugodom. umjerenost.pravednost. hrabrost. zagovara aristokraciju. mana – težnja za vlašću i častoljublje. mudrost četiri temeljne vrline Platonove filozofije . ostvaruju dobra za sve pripadnike društva × vojnici/čuvari: brane državu od vanjskih i unutarnjih neprijatelja × vladari: upravljaju . hrabra.država je nastala iz potrebe ljudi za podjelom rada . vrlina – razboritost.ideju države gradi na analogiji sa prirodom čovjeka: čovjek ima požudni. onaj za koji je sposoban i ne ometa druge u njihovim zadacima . mana – gramzivost. pojedinac i stalež se gubi pred zajednicom (u korist sreće društva nema pitanja osobne slobode i sreće pojedinca) .filozofa . pravedna .dijalektika = prava metoda spoznaje IDEALNA DRŽAVA .lijepim .tri staleža idealne države: × proizvoditelji: zemljoradnici. ona je ideja dobra i istine. vladavinu najboljih (najmudrijih) . zanatlije. umjerenost × vojnici/čuvari: voljni dio države. vrlina je mudrost.država je država samo ako ostvaruje ideju pravednosti. umjerena.ideja lijepog: visoko na hijerarhiji ideja. vrlina hrabrost × vladari: umni dio države. voljni i umni dio duše.

oponašanje. za njega nema drugog svijeta do ovog. obmana je. pokretač svega . oštra kritika Platonovih ideja. stupnjevitost oblika (npr. rascjep u zbilji je slabost Platonova idealizma. ima odgojnu zadaću no svedena je na puko sredstvo. kameni stup. odlazi biti učitelj sinu Filipa Makedonskog – Aleksandru .čovjek je duša i tijelo duša je oblik tijela . usavršavanje oblika.razlikuje tvar i oblik × tvar: pasivna mogućnost.tvorac je logike .sustavno izlaže svoju filozofiju.Platon malo cijeni umjetnost. klesani kamen.postoji hijerarhija. stupovlje hrama. trg …) a čitav svijet je ta hijerarhija.dvojnost svjetova (pojave i ideje).Platonov učenik i kritičar . vječno kretanje i razvoj.osnovao je svoju školu: peripatetička škola (djeluje kao istraživačko i znanstveno središte) . "Metafizika" .sistematičar je: daje povijesni pregled i kritiku različitih gledišta o problemu te onda daje svoje mišljenje .odgojen u prirodoznanstvenom i realističkom duhu.prijelaz iz tvari u oblik je kretanje. ona je "treća od istine"(nakon svijeta ideja i svijeta pojava koje su sjene ideja umjetnost je sjena sjene. hram. mišljenje mišljenja. čisti oblik. na vrhu stoji oblik svih oblika. neprihvaća dvojnost svjetovan svakoj stvari .u "Akademiji" bio 20 godina. postaje zbiljskim tek kad se oblikuje × oblik: je ono bitno. pripada osjetilnoj sferi) . bit po kojemu nešto jest "stvar je oblikovana tvar" . bog.. dogañanje .polihistoričar: aktivan u skoro svim područjima ljudskih interesa . amorfan kamen. ma to ga upozorava Aristotel Aristotel .zastupa teleološko gledište: svrhovitost vlada svijetom (telos = svrha) .

razboritost.pjesništvo(opće) je više filozofska i ozbiljnija stvar negoli histografija (pojedinačno) .vrline: 1) etičke – vrline volje. aristokracija. izvor su blaženstva za mudraca . republika) i lošu vladavinu kojoj je cilj korist onih na vlasti (tiranija.. odgojnu funkciju. tu dohvaćamo pojedinačno a mišljenje se zatim induktivno uzdiže do općeg.od njega potječe klasična teorija istine: teorija adekvacije ili korespondencije tok izvoñenja istine je deduktivan i obrnut toku istraživanja . uzrok kretanja i svrha . oblik. izbjegavanje neumnih krajnosti (hrabrost je vrlina izmeñu plašljivosti i neustrašivosti.postojeće je bit koja se u pojavama sama razvija .spoznaja počinje u opažanju.tragedija ima etičku. darežljivost.razlikuje trpni(pasivni) um prima grañu opažaja i djelatni(aktivni) um čista misaona djelatnost ETIKA: čovjek po prirodi teži sreći a ona je u dobru kojem težimo radi njega a ne radi neke druge svrhe .prva supstancija je pojedinačna stvar (čovjek. do spoznaje općih pojmova o općem je jedino i moguće znanje . demokracija) . biće zajednice te svoju bit može ostvariti tek u političkoj zajednici ili državi(onaj tko je sam sebi dovoljan je ili zvijer ili bog) .sretan čovjek je onaj koji je razvio umnu prirodu u praktičnoj djelatnosti i u spoznaji .odgoj grañana = temeljna funkcija države . životinja…) a druge supstancije su vrste i rodovi (opće od pojedinačnog) .čovjek je po prirodi političko biće: zoon politikon.razlikuje valjanu vladavinu kojoj je cilj opće dobro(kraljevstvo. pročišćava. oligarhija.četiri su vrste uzroka: tvar. ponos. pravednost … to su sve vrline izmeñu krajnosti) 2) dijanoetičke – (znanje. stol. umovanje). oplemenjuje .država treba biti srednje veličine .

Seneka.razvili su logiku sudova: bitan dio suda je voljni element odluke (prihvaćanje ili odricanje kakva pojmovnog odnosa) . no ugoda znači ponajprije odsutnost bola . svo dogañanje je odreñeno sveopćom zakonitošću.sreća: bezbolan mir i bezbrižnost . fatalizma .Hrizip.vode etiku pomirenja. Marko Aurelije… .mudar čovjek je smiren. ne robuje željama . čestitosti… .naučava hedonizam. pasivnosti. bog. živi u skladu s prirodom .želi objasniti sve pojave ovoga svijeta i isključiti nepoznate. Epiktet.fizika je samo osnova filozofije a cilj. bespomoćnosti.sloboda je moguća u području svijesti: proizlazi u prihvaćanju nužnog poretka stvari .utemeljitelj Epikur. bez afekata. svrha filozofije je etika .bliski su sa kinicima u etici: mudar čovjek prihvaća nužan poredak svijeta i živi prema njemu.osnivač Zenon . mistične sile .dobro je ono što ljude čini dobrima i obratno..praktična strana filozofije: filozofija kao sredstvo . umjetnosti.razvili ideju kozmopolitizma Epikurejska škola . sudbina…). pravednosti.njihova etika ne teži sreći društva nego pojedinca . optimistična filozofija . spoznaja je moguća jer je ljudski um dio svjetskoga uma(iste je grañe kao logos svijeta pa ga može razumjeti) .imaju heraklitsku sliku svijeta: svime vlada logos(svjetski um. najviše dobro je besmrtno .stoik = onaj koji smireno prihvaća iskušenja života .filozofija jača čovjekovu samosvijest i pokazuje put sreći .razlika u Aristotelu i aristotelizmu (skolastički aristotelizam odnosi se spram njega dogmatski) Stoicizam . prijateljstva.nisu cilj tjelesna uživanja nego zadovoljstva duha koja proizlaze iz ljubavi.

utemeljitelj Piron (mnogo je putovao).znanje o relativnosti vodi do suzdržavanja od izricanja bilo kakvog suda. mi ne možemo spoznati kakve su stvari o sebi. dopušta slobodno djelovanje čovjeka u njegovoj filozofiji nema mjesta za bogove .skeptik se konformistički pokorava okolini u kojoj živi ali bez uvjerenja o ljepoti ili dobroti odreñenih stvari Plotin . nenasilja. duševni mir(ataraksija) .korijene vuče iz sofizma . sljedbenik Sekst Empirik .u spoznajnoj teoriji je senzualist .suzdržavaju se od suda: deset je takvih načina(tropa) kojima skeptik dolazi do suzdržavanja od suda .etika ljubavi. slučaj. teza i antiteza su uvijek u ravnoteži . praštanja i milosrña Aurelije Augustin (rano kršćanstvo) . to je prednost a rezultat je ravnodušnost.obnavlja Demokritov atomizam uz novost: atomi spontano skreću s puta te se sudaraju i isprepliću.krivo shvaćen i ozloglašen Skepticizam .najznačajniji novoplatonist . nepomućenost. iz tog proizlazi: .jedno je uzrok i izvor svega .manihejska nauka – vječna borba dobra i zla .stupnjevi su bitka: um.bezuzročno dogañanje.apsolutni monizam sustav emanacije (isijavanja) .izlaz iz skepse: samoizvjesnost sumnjam dakle jesam .što je nešto dalje od jednog to ono manje jest(put isijavanja) Kršćanstvo i filozofija: . ideje.relativizam i skepticizam: relativnost doživljaja svijeta..militantan kršćanin . duša i materija .

scolasticus = učitelj .filozofija je sredstvo teologije kojim se objašnjavaju i brane dogme (dana istina se potvrñuje a ne istražuje) .Aristotel je za njega jednostavno Filozof.. on je čisti akt . teologije i filozofije Toma Akvinski (srednji vijek) .um je podreñen vjeri. nezavisna je od razuma i svijesti .egzistencija je različita od svega toga.filozofija postaje predmet školskog poučavanja a ne istraživanja .pojedincu je na putu spasa potrebna milost Božja i pomoć Crkve: Crkvina je dužnost da se brine o sudbini i spasu svakog pojedinca kako bi spriječila njegovu propast u grijehu Srednjovjekovna kršćanska filozofija = skolastika .temeljno pitanje je pitanje odnosa vjere i uma.razlikuje odnos esencije i egzistencije(razlikovanje materije i forme) . neke temeljne dogme ne može dokazati no to je zato jer one prekoračuju moć uma .problem filozofije povijesti(pita se o smislu povijesnog dogañanja) . zlo je nedostatak dobra .esencija obuhvaća i formu i materiju(esencija čovjeka sadrži formu umnosti i materiju "bićevitosti" . voljom se čovjek opredjeljuje u vjeri i prihvaća istinu objave.prvi u povijesti zastupa voluntarističko gledište: volja je nadreñena razumu. ona je akt .dobro potječe od Boga. religije i znanosti. ona je potencija .Bog jest po esenciji. smatra ga vrhuncem spoznaje prirode . njegova esencija je ujedno i egzistencija.istina uma ne može proturječiti istini objave .razvoj mistike .teologija je nadreñena filozofiji kao znanost o konačnom bitku stvorenih stvari . premudar i predobar .Bog je uzrok i svrha svega. svemoćan je.aristotelizam: neupitan autoritet i dogma Aristotela(Toma Akvinski zove ga Filozof) . on joj služi braneći i dokazujući istine vjere.

spoznaje sam sebe i stvara svijet. postoje samo pojedinačne stvari a opće je tek riječ Umjereni nominalizam – konceptualizam. Bog je izvan svijeta.materija je stvorena.zlatno doba ljudske povijesti leži u budućnosti . na nama je da na njemu izgradimo zemaljski raj .ovaj svijet je jedini kojemu čovjek pripada i koji čovjeku ostaje.protivnik religije i svećenik religije beskonačnosti.naučava beskonačnost svemira i mnoštvo svjetova . jedini autoritet treba biti razum i slobodno istraživanje . nije vječna.svijet je jedan.odbacuje sve službene autoritete.. opće postoji u umu kao pojam a ne realno odvojeno kao bitak . što je nešto općenitije to je realnije Umjereni realizam –priznaje općem egzistenciju ali tako da opća bit individualno oblikuje u svakoj pojedinačnoj stvari Ekstremni nominalizam – opće nije ništa realno. do kraja je odbijao povratak Crkvi . ulovili su ga. uzrok je i počelo svega.Crkva je osudila nominalizam i službeno se opredijelila za realizam(iako u sebi nosi panteističku pretpostavku i zaključak) Giordano Bruno (filozofija renesanse) . priroda je Bog u stvarima panteizam .Bog nije izvan svijeta. on je duša svemira.beskonačnost – središnja tema .u sukobu sa kršćanskom okolinom iz koje je potekao. bježi od njih cijelog života. život u svakoj stvari. sila koja je u svemu prisutna. uzrok je svega i cilj svih stvari Ekstremni realizam – platonizam i novoplatonizam.mikrokozam je ogledalo makrokozma . savršen i svemoguć. sav je u svijetu. ljepote i božanstvenosti prirode . opće postoji realno. inkvizicija ga je mučila i zatim spalila na lomači. jedinstven .

naš duh je sputan idolima: a) idoli plemena – zasnovani su u ljudskom rodu.otac novovjeke filozofije . govora) d) idoli teatra – posljedica su filozofskih dogmi i teorija . služi se predrasudama) b) idoli spilje – zablude koje čini pojedinac zbog manjkavosti svoje prirode. praktična filozofija .osnivač analitičke geometrije.znanje nam daje moć nad prirodom.prava i jedina metoda je indukcija(od pojedinačnog prema općem) . zasluge za optiku.teži velikoj obnovi . osnovnih načela kojih bi se mogao lako pridržavati i tako osigurati spoznaju: × četiri pravila/načela: .cilj znanosti i filozofije je ovladati prirodom. rezultat su meñusobnog odnosa ljudi(sporazumijevanja.sve nade polaže u indukciju kao jedinu valjanu metodu a odriče svaku vrijednost dedukciji…ipak ta dva procesa se isprepliću i nadopunjuju Rene Descartes (racionalizam) . mehaniku.osnovno pitanje je pitanje postupka istraživanja . refleksologiju i psihologiju . opskrbiti ljudski život novim pronalascima i dobrima "znanje je moć" .Francis Bacon (racionalizam) .Bacon zahtjeva OBNOVU . znanja… c) idoli trga – najneugodniji. odgoja.središnja pitanja su mu odreñenje cilja.pogrešan put pružaju tradicija. kritika i prevladavanje stare logike i izgradnja novog organona (oruña) znanosti .traži nekoliko jednostavnih. knjige i autoritet starih .za napredak je važan dobro postavljen cilj . čovjek po prirodi griješi (unosi više reda i jednakosti u svijet nego što ga ima.

kao i Bacon želi sve početi iz početka.odlučio je u sve posumnjati i došao do zaključka da dok sumnja i misli da je sve krivo nužno je da ono jest dok misli: istina je dakle: MISLIM.čovjek je za njega misaono biće. očevidnih istina . "očistiti duh" od zabluda .jasnost i razgovijetnost jamče istinu . kritika Biblije .ruši autoritete tradicije(no to nije skepticizam). odriču prirodnog prava i obvezuju na pokornost vlasti. prva istina je samoizvjesnost svijesti) . shvatio da ništa ne zna. zato je odlučio da uči iz samog sebe . putovao po svijetu.u jednostavnim zaključcima dedukcija se svodi na intuitivan uvid a u složenim je potrebna indukcija ili nabrajanje.Cogito ergo sum.u prirodnoj borbi za samoodržanje pojedinac ima pravo na sve. misleću i protežnu tvar .Židov u Nizozemskoj . ako ona radi protiv njihovih interesa oni je mogu smijeniti .razlikuje dvije supstancije: duh i tijelo.dedukcija = postupak postupna izvoñenja istina iz prvih intuitivnih.učio u školi.a) ništa ne prihvaćamo kao istinito osim onoga što spoznajemo jasno i razgovijetno b) analitičko načelo: teškoću treba rastaviti na jednostavne dijelove c) načelo sinteze: reda i postupnosti od jednostavnog ka složenom d) načelo provjeravanja potpunosti postupka .sav tjelesni svijet se kreće po zakonima mehanike . još je manje znao. DAKLE JESAM.izopćen iz židovske komune . na tome se temelji njegovo racionalističko gledište .samo razum može odrediti što je istinito .sljedbenik Descartesa . no ljudi se baš iz te potrebe udružuju u zajednice. .bit religije je u uvjerenju a ne u vjeri u dogme.jedino čovjek ima dušu Baruch de Spinoza (racionalizam) . . religiozne knjige treba povijesno shvatiti. (cogito mu znači samosvijest.

spoznajni problem: red ideja odgovara redu stvari: dakle spoznaja je moguća .svijetom vlada prirodna nepromjenjiva zakonitost .svijet je splet pojava koje su meñusobno apsolutno determinirane .čovjek je modus prirode. diplomacijom. one su čista aktivnost. ništa nema atribute.izlaže svoje glavno djelo "Etiku" geometrijskim načelom . izražavaju bit beskrajne prirode ili Boga .zagovarao je ideje ujedinjenja Europe i Crkava .jedan od posljednjih polihistoričara bavio se pravom. psihologijom. ograničene. preteča je suvremene matematičke (simboličke) logike… .otklanja protežnost kao bit stvari i na njeno mjesto stavlja kretanje. dio prirode.osnivač Berlinske akademije i njen prvi predsjednik .najveća sreća leži u usavršavanu razuma i razumijevanju Boga Gottfried Wilhelm Leibniz (racionalizam) .monade su središta sila: imaju moć predočavanja (percepcije) i moć požude (uvjetuje prijelaz jedne percepcije drugoj) .ljudi spoznaju samo dva takva atributa: protežnost i mišljenje .ključni pojam mu je pojam supstancije(stvar koja postoji a za postojanje joj nije potrebna nijedna druga stvar) . neprekidnu promjenu i vrijeme kao dimenziju te biti . a filozofija je učenje o slobodi . isključuje svaku teologiju . jedna drugom uzrokovane beskonačne stvari.suprotno Descartesovom dualizmu zaključuje da je supstancija nužno jedna: to je Bog ili priroda nastavlja panteističku sliku svijeta .modusi (stanja supstancije) su konačne. samodjelatnost ..supstancija ima beskrajno mnoštvo atributa(beskrajni su).čovjek je ono bitno. Bog ima sve atribute .svrha države je sloboda . nešto ima atribute. matematikom(utemeljio je višu matematiku neovisno o Newtonu).problem supstancija: svijet se sastoji od beskrajna mnoštva duhovnih atoma: monada.

razlikuje istine uma i istine iskustva.predmet filozofije je prirodno tijelo. nagon za samoodržanjem uvjetuje nestabilne uvjete za život ljudi homo homini lupus (čovjek je čovjeku vuk).svaka je monada samostalna. ima apsolutnu vlast. zbog tog je život surov. zatvorena u sebe.strah o smrti čini ljude sklonima miru te se oni odriču prirodnog prava društvenim ugovorom(prevladaju dr.središte interesa: problemi čovjeka i društva . država. utjecaj meñu njima je moguć jedino posredstvom Boga .utemeljitelj spoznajne teorije (gnoseologije) kao filozofske discipline . pravo) . Leibniz je racionalist .prirodno stanje odlikuje nejednakost. naš duh je prvotno tabula rasa-prazan bijeli papir bez . uzdiže nas do spoznaje nas samih i Boga.hijerarhija je monada piramida: najniže su "gole" monade koje imaju nejasnu predodžbu svijeta a najviše monade: "duše" imaju samosvijest.država je rezultat društvenog ugovora (a ne božanska tvorevina) .spoznaja nužnih i vječnih istina nas razlikuje od životinja. gubi se poduzetnost i radinost . borbe meñu ljudima Thomas Hobbes (empirizam) .nije prvi no prvi se tim bavi kao središnjim pitanjem ..otac prosvjetiteljstva . sva naša rasuñivanja temelje se na dva načela: načelu proturječnosti i na načelu dovoljnoga razloga .mikrokozam je ogledalo makrokozma .država = mnoštvo razumom ujedinjeno u jednu ličnost . u nama je umna duša ili duh. nije moguć utjecaj monada jedne na drugu. predočuju jasno . ugovor je neopoziv .svaka monada predočuje čitav jedan svijet . one su čiste aktivnosti.prema tjelesnim i duhovnim sposobnostima ljudi su približno jednaki.ne postoje uroñene spoznaje. čovjek John Locke .filozofija je racionalna spoznaja (računanje) posljedica iz uzroka i obratno uzroka iz posljedica .

slaganju/neslaganju dviju ideja. mirovanje) .poriče postojanje materije. zvukovi.drugotna svojstva: nisu u predmetima već su sile koje u nama proizvode razne osjete(boje. tjelesne supstance .Locke vjeruje da naš um nije sposoban spoznati sve tajne svemira ali je sasvim dovoljan da spoznamo sve što nam treba za sretan i moralan život . dokazivanjem) c) senzitivna – osjetna. najviša je i najjasnija b) demonstrativna – otkriva slaganje/neslaganje posredovanjem drugih ideja(zaključivanjem. pokretljivost. slobodu.teolog i svećenik . izvršnu i federativnu . narod ima pravo oduzeti vlast vladaru koji ne poštuje prirodno pravo . .prvotna svojstva: neodvojiva su od tijela neovisno o njegovu stanju i veličini(čvrstoća.država mora potvrditi prirodno stanje: jamčiti život.zagovara podjelu vlasti na zakonodavnu. mirisi.tri stupnja spoznaje: a) intuitivna – sastoji se u neposrednom opažanju.Locke opravdava pravo na revoluciju.narod je trajno suveren . protežnost. smatra se spoznajom samo u širem smislu . ljudi su jednaki.utemeljitelj je empirizma(izvor spoznaje je iskustvo) i njegov najznačajniji predstavnik . i vlasništvo.prirodno stanje odlikuje jednakost meñu ljudima. ne smiju si nanositi štetu . oblik.sadržaja sva spoznaja potječe iz iskustva a ono je dvovrsno: a) izvanjsko – osjetilno iskustvo (izvor su predmeti osjeta) b) unutarnje iskustvo – refleksija (izvor su radnje našeg duha) .svjesno odvraća filozofiju od velikih zadataka za koje smatra da im nije dorasla George Berkley (nominalist) . okusi…) ideje tih svojstava dobivamo osjetilima(takve ideje su subjektivne slike) .

vodi u solipsizam(postoji samo Ja sa svojim doživljajima i ništa više) izbjegava ga time što kaže da je Bog izvor osjeta David Hume (empirist. .kriticizam = kritičko preispitivanje uma samog. tvrdi da je razum .gledište mu je čisto nominalističko . utjecaj na I.predmet spoznaje su ideje(a one su svi naši doživljaje dobivene radnjama duha. doživljavamo vremenski slijed pojava ali ne doživljavamo način niti nužnost slijeda .utjecao na pozitivizam i pragmatizam. postavljanje mogućnosti i granica vlastitog uma kritikom . one ne postoje izvan duha .uz ideje postoji duh koji ih doživljava.svojim kriticizmom izveo prevrat u povijesti filozofije .Lockeov sljedbenik i kritičar .radikalno proveo empirizam i doveo ga do skepticizma . predmete ljudskog uma dijeli na odnose ideja i činjenica. skepticist) . maštom…) . oni su različiti te ne možemo iz uzroka izvesti posljedicu .empirizam doveo do subjektivnog idealizma .postoji načelo uzročnosti meñu činjenicama: veza izmeñu činjenica: jedna je uzrok a druga posljedica.treba se držati iskustva Immanuel Kant (klasični njemački idealizam) .kritički postavlja problem vrijednosti spoznaje. Kanta . pouzdaniji su vodiči vjera i navika .razum nije dorastao da nam bude vodič u životu. ideje spoznajemo intuitivno ili demonstrativno a činjenice ne tako sigurno.asocijacija doživljaja: običaj ili navika da očekujemo onakav slijed stvari kakav smo već doživjeli.. pamćenjem.stvari su samo kompleksi osjeta postoje samo ako su opažene! .odriče svaku mogućnost spoznaje.vidi krajnje ekstreme u racionalizmu( nekritičnost i dogmatizam.stav mu je agnostički i skeptički: nije moguća objektivno nužna spoznaja . bilo tjelesne bilo duhovne supstancije .

doživljaj ljepote zasnovan je na bezinteresnom sviñanju oblika umjetničkog djela a ne izlazi iz sadržaja djela. forma čini umjetnost umjetnošću Georg Wilhem Friedrich Hegel .ima smisao za povijesni pristup problemima .jedini način spoznaje) i empirizmu(spoznaja je samo empirija.". on je zakonodavac prirode .objekt daje sadržaj spoznaje(ono što spoznajemo) a subjekt oblik spoznaje( kako to spoznajemo). autonomija volje . samoodreñenje.spoznaja je moguća tek uz pretpostavku identiteta svijesti i svijeta. umnost je ono osnovno.sloboda je pretpostavka odgovornosti i moralnoga zakona oni su nemogući bez slobode . čovjek dospijeva u središte spoznaje.pod dojmom Francuske revolucije. dužnost je nužnost djelovanja iz poštovanja prema zakonu. bit i bitak svega . da subjekt spozna .izgrañuje jedan od najvećih filozofskih sustava .etička zapovijed Kantove etike: "Radi prema dužnosti iz dužnosti. od objekta subjekt prima utiske prema oblicima vlastite svijesti i oblikuje ih u iskustvo .ideja je Hegelu bit svijeta. ideja.u spoznaji sudjeluju objekt i subjekt: objekt je do sad imao ulogu nepomičnog središta oko kojeg se vrti subjekt pokušavajući spoznati objekt onakvim kakav on jest neovisno o subjektu. no sad se objekt vrti oko subjekta(kopernikanski obrat). nema stvaralačke aktivnosti i uloge subjekta) te potaknut Humeovim skepticizmom stvara kriticizam .čovjek pripada dvama svjetovima: kao osjetilno biće svijetu prirodne nužde a kao biće slobode umnom svijetu . čovjek sam sebi donosi zakone kojima je podložan.mogućnost i vrijednost spoznaje možemo spoznati tek spoznajući. ne vjeruje u nemogućnost spoznaje stvari kakva je o sebi(nasuprot Kantu) . vršnjaci su mu Napoleon i Beethoven .odlikuje ga enciklopedijska učenost i sistematičnost . um.tvrdi da nije pitanje da li je moguća objektivno vrijedna i nužna spoznaja nego kako je moguća .

dijalektika je druga bitna značajka Hegelovog učenja. treba spoznati objektivni subjekt koji je u stalnom kretanju i povezanosti sa spoznajnim objektom . ona prožima cijeli njegov filozofski sustav. negacija ideje.objekt potrebno je da su subjekt i objekt u svojoj biti istovjetni(prirodu i čovjeka prožima ista umna osnova) . stupanj posredovanja koji uključuje prva dva odreñenja i ukida njihove suprotnosti . u prirodi je ideja otuñena. um vlada svijetom . svaka je pojedina disciplina karika u lancu cjeline jedinstvenog razvoja filozofije kao kruga krugova LOGIKA: znanost o čistoj ideji FILOZOFIJA PRIRODE: priroda je drugobitak. antiteza. prepreka. logika = ontologija . suprotnost tezi c) sinteza (negacija negacije) – ukidanje negacije.razlikuje pojavu i zbiljnost.svijet prožima jedinstvena zakonitost .zakonitost po kojoj se odvija spoznavanje je zakonitost zbilje.ontološki monizam.svijet je povijest disonancije a ne hram harmonije .panlogizam mišljenje i bitak su istovjetni. egzistencija je djelom pojava. u duhu se vraća sebi i stiče svijest o sebi kao bitu svega . otpor.ideja je ono zbiljsko.dijalektika je logika ali i ontologija . izradio je sustav filozofije – enciklopediju filozofskih znanosti. zakonitost uma je zakonitost zbilje . prolazna je i dijelom zbiljnost-nužni bitak što u sebi sadržava bit . objekt prestaje biti beživotna supstancija. no nije samo metoda nego "duša i pojam sadržaja".nakon toga sinteza nije završetak nego nova teza za novu antitezu k novoj sintezi: početak novog tročlanog niza . dvostrukost subjektivnog i objektivnog . ono što je moguće.logička je ideja apstraktna i nesvjesna. izvan sebe.podjela dijalektike na tročlani niz: a) teza (afirmacija) – jednostavno postavljanje pojma b) antiteza (negacija) – stupanj suprotstavljanja tezi.težio je tome da uzdigne filozofiju na razinu znanosti. u prirodi ideja je u konkretnom obliku no .

sustav pojedinih umjetnosti . antiteza tog pritiska(samoodreñenje slobodne volje Ćudorednost: sinteza prava i moraliteta u kojima pojedinac živi i pokorava im se APSOLUTNI DUH: pojavljuje se u umjetnosti u obliku zora: osjetnoj pojavnosti.ona je filozofija umjetnosti. enciklopedičnost i dijalektička metoda . objektivni i apsolutni duh Pravo: odreñen je vanjskim pritiskom.nesvjesna. u duhu ideja je konkretna i svjesna sebe FILOZOFIJA DUHA: čovjek je najviše prirodno biće/djelo prirode no on je i duh. stupnjevi duha: subjektivni. njen je predmet carstvo lijepog ali u umjetnosti. jedinstvenost sustava. u religiji u obliku predodžbe i čuvstva i u filozofiji u čistim pojmovima ESTETIKA: ideja lijepog ili ideal. osjetilno se u umjetnosti oduhovljava FILOZOFIJA je najviši oblik apsolutnog duha. povijest filozofije kod Hegela je zapravo filozofija filozofije BITNE ZNAČAJKE HEGELOVE FILOZOFIJE: panlogizam. dogovorom ljudi da slobodnu volju zaštite od samovolje Moralitet: je negacija. razvoj ideala. ne u prirodi.

3:/..8.3. .03..308..:/0.9. 497. ./0243897..83.  3.30..

.0 /0098.7..0.3.302 /4.0. :23085484-.3/..49 84-4/: .4  .230/47.83 9.3 ..9..74/097../.4.7 3:10/07.302...1441:4/.4:.3489 909: /7 . 48093..8709.3...24: 702828: 4. 82.89  90448.48920N::/2.09.7:430 54 9:05774/3457.: .3.: 3.43.2970-.57.247.4082.3: .549.0 03 547 054894.8543.7.0457. :/8:0/3.893./.08..2 /4.248.98. ...44/:09.0703 4. 3082:8 3.8.0 943..428..2 9 .9..808543..302  ..07:0/.74/2... 0470070 3423.97.08344/.2448092.0 .434/.489.348:.4.54/0:.8.302/7: /0.70.38543./..97.4 8..7/95774/3489.57...304/:00/3..49 5774/3489.90709008308:589.3054870/4.027.89..308../.3: 3. 9. 8039./4-.3247.308.30.. .

030 9.0 570/2090:/84:2...24 5489....8..42/4 .:2 .300897020:7.242..4279. 0/ 902:0 8943423.2:0.89  7.4/:8458.39.04.34/0243897....34.3024: 34897.24.8.24.2/4.43..5480/.. /0..29...2.4/ .49: 54:/.34/0./.3:0.02439:9... .549.0 79 5489. 303.. 970-. .. 570/2098543.2. 22.0-4900830-4/:4.  5.7//.80/-0379 .824 .2 :90.4308:8.0:74. :90..9.2-:/0..70/34898543..0 /4 ...80/89.2  8. 942  89..07.39 .4/ : .3...3.30/4 ..0307. .89.89 4 4. 303. 0/..5489408. 9903024 024:74..4-09../03.0 /4 .3.../3.2./008543.: .2... ...2.3489 8059 3024: .257.7 0257.243.0/4-. 4/3480/0.48:45.24. 7. /4 ..2: 3079 3489/42.8 3302.474809.3./:20 025789 8059.07..9.48:734  548943. 04:74 348920N: 303.08:/00 .38:.. 030 :/0054894/:4/4 ./48059.78:8.3.308:589.04.2/4..30:2.2..80/7 .4- .04/48:-09./7..../4 ..43030548940. /7:.2 0302 2.43.7942 .:230/47.70203880/54... 89./:.0895480/.. 339 3: 348980/.04..7.20N: 303.9.98:89.343: 3..3. 438:7.. 920 94.0. 0 -0./.34574.84.279 4570859.4 0:02443..4/.24425084809....040257.:24: 34898543.3/:.. 4/7 08.8.3.7.04570.3 9.0/3.08914410 79..9:54.574-02.8994:2.8543.2 548948.

8.. 38543...70/34898543...2.024 4/4-09.34/3. ..834.3489:408:-09.30/.05490.280-/4348.8:5749.3.5702.. 7.28059.40 84-4/.0 . 45073.:  30.3.00 4/:0.0 434 948543.38.9  4..7//.09: /4 .0090#./0.0 144188:89.3:4-.0 .4 09 ..24289.2.:8070./5702..0835789:5574-022.07:0: 3024: 34898543..39:  /0.:94342.N:00/.8543.4.4480934- 08.4 - 084-4/0:23428.08. /.094.7 3..:/039909. 0 .024: .244/70N030 .304..798:-0954: .3:9:204.9908543..0/33.54. 54//42427.054/4 .438:3024: -0 84-4/0  4.9 3489 2./7 .8:-094-8543..2 9.79.. :8543.../0.0898.024 0248543.N..30 .8./2.08..70/3. 302./.8:/0::4-098:-094-090/48.430 42.3: 3..089 4-:0:8:89.43.240257.54 94.434/.94-0943.7.828.5774/0 4-09/.0.444080.0480- 3. 3:2093489:20934 : 0470270/7.-03907083428..03 24: 3489./.4-09.057095489../7 .089.34.4 948543.2.. 90549.09.: 8543.9.0 /4850.024 .40 24: .024: .0 430.54.1472.90:57095489..473489247.8.450/8.394.79448:-09..83448:-09: 348...8:-098543....3./: 3489/: 3489  /: 34890 3: 3489/04.0 02572: 8543..8543.8:-09572.384-7.:870/ 908543..4:.03. 8543.540430094.09:5774/303: /0.8.4/4..89908./804-09. :2 :2348904344834.34 -9-9.000:-98..7.4-.: 0348988902.8:2:..7.4:4:30542 34 870/ 9.2.:9805702.0575.43:  4..3059.303.09....89.34.43089 304.0/..08.:2093 4/0.

439489-04..09.3489 7.0903.14410  03.344-09.004. 30.3990:34./.44-9894.43944../.308. 90.3.  0/3489. .-93.0.3.8543. ./...0/04254.0304.974 ..342709.8543.3990..34 /.8:894.7.172..:23./8.34. 144188:89.:.  89:5.3..7:4./7 .324-0942 . ..0/389.48390 54 09.14410.90.3...4-0954970-340/.354870/4.34898.0942 /.28.242094/.33 .8:8:-094-09:8.34894 894/0   !## 5774/.380-0:/::80.09574 2.0....439489:2..04. 574 2.3990.0/7:..30542.49:N03. 4 .  8..3489 8..439489 43944 243../00 .93.3030./.. 5.0:437093424-:34 ...0/0.03..0434-84 :2.8543.343.22 030-9.0/7:4-9..34./7 .34308.7.4: 03.7 09.  3. 30. 30.30... .4/70N03..0.80-89 08. .093 5774/: 4..:.0-9-0 .4897:489 8:-09.2..4-9:8.0540/3.093 . :5774//0./408:89.300..38:574989..304/: ..:.30..3:54.72430 90 409420/.: 5774/0/0.:054.-9 /0.9 4-09.0/042-3489 3: 3-9. 434 94024: 0  574.4:: :0 57. 49547 570570.493.0..09.089480-. 54/0.34.34.8:589..89..53.:/301441:3..24-0957089.3.439489-0 7.:-348908903.0 89:5.307..4394. 94:80-8..4974 .38:-0940:89.5897.08:57493489 3.083..3:3.0  :/.4..30434.7. 970-.:/.43944.089/843. 8390.4834..0347...0.47:.3.4394895444804/..574 2.8390.43.90 8:5749348990 .030 0/389..8..450/:144183.3.54..345489.09054. 8.

003.0437093. 05774/34- 0.80-0   & 4.308.. :/::/0.083.8.083.

57.4054.84-4/3:.450/ 3489/..8:-09.4/0.789.244/70N03084-4/30..:2093489 3030570/209.:42.             .01441.280  !$ &%&54..054/0.3489 :70: 4-:570/4/ -0 :.584:934/:.382579842 /44..   03.3990..57.3 4-09.247.. 8:89.5447. 03.54. 8.40 :/470/34898390./045774/034430/:89:530.44/70N030.909..:1441: 8925424. 4-.48093454..584:93/: !7.034898:89.909030. .:080::2093489:4-:47. 9904/ 8.2 0/389.::2093489 30: 5774/ 48093480::20934894/:4..24...540/3. 7.4 1441.89...34. /:...09 .4742://.0.40 47.14410 %  '   5.540/3:2093489 43.4:.2094/....089144104/00... ..3...2.945798. $%%/0.

 .