Povijest filozofije - Boris Kalin

FILOZOFIJA: "ljubav spram mudrosti" - Pitagora prvi upotrijebio riječ filozofija - u stalnu upotrebu uveli je Sokrat i Platon - podjela filozofije na: a) teoretsku (ontologija, gnoseologija…) b) praktičnu (etika, filozofija politike, prava, povijesti…) c) poetičnu (estetika, poetika, retorika, filozofija tehnike…) METAFIZIKA I ONTOLOGIJA - metafizika: istražuje ono što je prvo i što je posljednje, meta ta fizika(iza fizike), znanost o onome što je s one strane fizičkog, bitak, bit, zbivanje, kretanje, forma, materija, supstancija, uzrok, svrha… - ontologija ili opća metafizika je učenje o bitku, temeljna je filozofska disciplina, često je se izjednačuje sa filozofijom × specijalne metafizike: teologija, psihologija, kozmologija… × što jest? - što je bitak? - s obzirom na pitanje je li bitak jedan, jedinstven razlikujemo: monizam – sve je u svojoj osnovi jedno (jedno načelo ili supstancija) dualizam – dva su meñusobno nesvodljiva samostalna različita načela svega pluralizam – više načela, osnova ili supstancija svega (Empedoklo: četiri elementa) - prema temeljnom odreñenju bitka razlikujemo: materijalizam – bitak je materijalan, materija je primarna a svijet i mišljenje sekundarni idealizam – bitak i osnova svega je ideja, misao, mišljenje, svijest, volja, duh, bog. objektivni idealizam: bitak je objektivna zbiljnost neovisna od čovjeka (Platon-ideje ili Hegel-apsolutna ideja) subjektivni idealizam: naša svijest je ono primarno a zbilja je idejna tvorba subjekta ili agregat osjeta

SPOZNAJNA TEORIJA ILI GNOSEOLOGIJA - J. Locke u 17. st. utemeljio spoznajnu teoriju ili gnoseologiju kao filozofsku disciplinu - važni su problem predmeta spoznaje i problem istine - s obzirom na izvor spoznaje razlikujemo: × empirizam: iskustvo je izvor sveg našeg znanja, duh je nakon roñenja tabula rasa (J. Locke) × senzualizam: osjetilno iskustvo je jedini i glavni izvor spoznaje × racionalizam: izvor spoznaje je čisto mišljenje, umovanje, osnova spoznaje je um, razum, intelekt(Heraklit, Descartes, Spinoza…) × kriticizam: gnoseološka koncepcija prevladavanja empirističkog odnosno racionalističkog dogmatizma(kritička sinteza racionalizma i empirizma utemeljio I. Kant)

× intuicionizam: izvor spoznaje je intuicija, neposredno gledanje i uvid bez racionalne analize, dedukcije (H. Bergson ; J. Locke i Descartes senzitivna, demonstrativna i intuitivna spoznaja) × iracionalizam: oprečan racionalizmu, izvori spoznaje su iracionalni, nerazumski, ono što je iznad razuma ili protivno razumu a) voluntarizam – pravac koji daje primat volji nad razumom (Augustin i Schopenhauer) b) misticizam – izvor spoznaje je u ekstazi, sjedinjenju s apsolutnim (Plotin) - prema dosegu i vrijednosti spoznaje razlikujemo: × dogmatizam: moguća je sigurna spoznaja istine, svijet i stvari spoznajemo onakvima kakvi su o sebi × skepticizam: nije moguće spoznati objektivnu istinu zato se je mudro suzdržavati od izricanja tvrdnji ETIKA: je filozofija morala a) heteronomna etika – izvor morala je izvan čovjeka(to su sve eudajmonističke etike) b) autonomna etika – izvor morala je u čovjeku samom, on bira normu kojoj će se

filozofije c) ontološko razdoblje grč. srednjega i novoga vijeka Antička filozofija: a) kozmološko razdoblje grč.utilitarizam = svrha je djelovanja korist pojedinca ili zajednice .eudajmonizam = cilj je ljudskog djelovanja sreća. blaženstvo . filozofije b) antropološko razdoblje grč. filozofije d) etičko razdoblje helenističko-rimske filozofije e) religiozno razdoblje helenističko-rimske filozofije Srednjovjekovna filozofija: a) problem odnosa vjere i uma b) problem univerzalija Novovjeka filozofija: a) filozofija renesanse b) empirizam i racionalizam c) prosvjetiteljstvo d) klasični njemački idealizam Miletska škola .hedonizam = užitak je cilj života .perfekcionizam = cilj je usavršavanje .pokoravati .svim tim etikama se suprotstavlja Kantovo shvaćanje o samoodreñenju volje: nužnost djelovanja iz poštovanja prema zakonu ESTETIKA: filozofija lijepog i filozofija umjetnosti ANTROPOLOGIJA: suvremena filozofska disciplina koja nakon Hegela stupa na mjesto opće metafizike.dijeli se na povijest staroga. danas se smatra temeljnom filozofskom disciplinom Povijest filozofije: .

osnovno pitanje: što je pratemelj svega.tvorci su pojma prirode Pitagorejska škola . izdvajanjem iz njega nastaju toplo i hladno a iz njih konkretne stvari . svemir je harmonija i broj . vječni i nepromjenjivi.utemeljitelj: Pitagora .neprekidna promjena. bitan je količinski odnos .svaka tvar je prožeta životom(hilozoizam) .vatra je praelement. osnova prirode."broj je bit svega". element. brojevi su počelo prirode. ona je simbol vječnog kretanja . u svim praktičnim djelima i tehničkim umijećima vide prisustvo broja. mjere. glazbe i astronomije . kretanje je bit svijeta.zastupaju monističko i materijalističko gledište . praelement svijeta? × što je pratvar.matematička spoznaja je uzor spoznaje i znanja uopće . stoljeću s Filolajem na čelu . sekta: "pitagorejski savez" – disciplina i obredi orfičko-mističko-moralnog nadahnuća.predstavnici: Tales: sve je voda Anaksimen: sve je zrak Anaksimandar: praosnova svega je aperion.. ono nepromjenjivo? × što je izvor. nešto beskonačno kvalitativno neodreñeno. prauzrok.brojevi nisu počela stvari nego su stvari prema njima načinjene Heraklit . obveza da intenzivno intelektualno žive .pojam kvantiteta .polaze od matematike. prapočela matematike su prapočela svih stvari. osnovno počelo. supstancija svega što jest? . promjena je apsolutna .škola na vrhuncu u 5.red. početak.brojevi i brojni odnosi su ono najvažnije.brojevima su pripisivali simboličke mističke uloge .

utemeljitelj: Ksenofan – monoteističko.svijetom vlada logos. ograničeno.bitak jest – nebitak nije. nema kretanja . razlikuje racionalnu(prava) i osjetilnu(ne zadovoljava) spoznaju . ureñenje: navodi zakon reda prirodnog dogañanja i zakon reda kao načelo društvenog života ljudi .4 kvalitativno nepromjenjiva elementa: voda. red. suprotnosti se slažu .nema bitka .ima bezbroj vrsta kvalitativno različitih sjemena. znanje) .bitak jest – nema bivanja .izrazito racionalistička . odnosno supstancija.ono što jest nije postalo. čestica .bit svijeta kao procesa kružni tok izmjene tvari . poredak stvari. vatra. Aristotel ga nazvao začetnikom dijalektike Empedoklo . misliti znači biti.. zrak i zemlja .uvodi pojam sila odvojenih od elemenata(ljubav spaja. nema mnoštva raznolikosti.tvorac je teorije elemenata . vječan. brani njegove ekstremne stavove.svijet je harmonija i borba suprotnosti . panteističko gledište(sve je jedno. mržnja razdvaja) Anaksagora . misliti = biti .Zenon: Parmenidov učenik.svaka stvar ima svoju suprotnost. jedinstveni zakon. vječno je i potpuno nepokretno) .Parmenid: suprotna filozofija Heraklitu . bitak je jedan. nije nastalo.prvi razmatra pitanje izvora spoznaje.sve je u bivanju Elejska škola .razlikuje dvije spoznaje: osjetilnu (lažnu) i racionalnu (pravu.bitno! pojam reda i pojam promjene .

dogañanje = gibanje atoma(sudaranje. nepromjenjivi. tvrdoćom i pokretom. mračna (dobivena opažanjem) i prava(daje ju razum). vječni. usmjereni su praktično-odgojnim pitanjima .filozofija = sredstvo . najznačajniji predstavnik antičkoga atomizma .razvijaju tehnike uvjeravanja. mirisi. hladno(posljedice djelovanja prvotnih svojstava na naša osjetila) su drugotna svojstva stvari . stvari se jedna od druge razlikuju po svojstvima atoma. toplo.atomi su bitak. nenastali. veličinom. polihistoričar. zvukovi."ljudima priliči starati se više za dušu nego za tijelo" Sofisti . ispreplitanje. umijeće dokazivanja i argumentiranja (uvjeti uspjeha u praktičnom životu) .kasnije dolazi do iskrivljavanja tog umijeća do eristike – isprazna nadmudrivanja koje postaje samo sebi svrhom .nus-objektivni um(svjetski um) je najfinija i najčišća tvar Atomisti .Leukip: osnivač atomističkog učenja .prvi su pravi prosvjetitelji/poučavatelji Grčke (sofist = znalac) . težinom.Demokrit:. neuništivi.svijetom vlada mehanička zakonitost .pojam atoma proizašao je iz elejskog problema beskonačne djeljivosti: dijeljenje staje kod nedjeljivih čestica – atoma (atomos = nedjeljiv) . njihovu položaju i redoslijedu .svojstva koja pripadaju atomima su prvotna svojstva stvari a boje.poznavanje govorničkog umijeća i vještine dokazivanja postaju potrebom vremena . uz njih postoji neograničen prazni prostor . no i osjetno iskustvo je važno jer je izraz djelovanja i oblika atoma ..po Demokritu: dvije vrste spoznaje.vide obrazovnu vrijednost znanja.često su izloženi poruzi i ironiji (sofist = mudrijaš) .meñusobno se razlikuju oblikom. odbijanje…) .

zagovornik je aristokracije = vladavine najboljih (najbolji su oni koji znaju) .krepost = znanje: onaj koji zna je dobar.čovjeka ne odreñuje opažaj nego um.. usavršavanje . provodi dijalektiku "za i protiv" . mišljenje.protivnik sofista: potrebna nam je jasna spoznaja jer onaj koji zna ne griješi ."znam da ništa ne znam" . mjera svega za čovjeka je umni uvid. poštivanje zakona.pojmovna spoznaja . samosvladavanje.čovjek je po prirodi odreñen na ograničenje nagona .bit mišljenja je spoznaja općeg . on je taj po čemu nešto jest ili nije (svjedočanstvo onog vremena) . protivnik je demokracijemnoštvo neprijateljaosuda na smrt . nema istine koja bi objektivno vrijedila za sve relativizam i skepticizam . potpuno oprečne. Trasimah. Hipija. moralna svijest i savjest. Platona i Aristotela . popio je otrov.predstavnici: Protagora.traži istinu i vrlinu.filozofija ima ulogu odgojiteljice (praktično-etička funkcija) . Kalikle… .opažaji su izvor spoznaje no oni su subjektivni i nepouzdani (iste stvari se različitim ljudima drukčije čine).poštuje zakon do kraja.mnogo je putovao: donosi sud o relativnosti etičkih nazora . herojska smrt time je stekao još veću popularnost ."čovjek je mjera svih stvari". Gorgije(poriče mogućnost spoznaje).mlañi sofisti: nagon je osnova odreñenja čovjeka Sokrat .nije pisao nego je diskutirao("knjiga šuti ako je što pitamo"). spoznaja. naučavanje mu znamo od učenika Ksenofonta.rehabilitirao ih je Hegel: razvili kritičnost usmjerenu protiv dogmatizma starih .smisao čovjekova života je krepost. ne nagon nego osjećaj dužnosti.Protagora: o svakoj stvari postoje dvije tvrdnje. nemoguće je znati i činiti zlo . istina .

suočavanje sugovornika sa vlastitim neznanjem.Sokratov učenik . metoda traženja: 1) "negativan" korak je ironija. neugoda . zlo = bol. pojedince pita o raznim stvarima(ljubavi.trebati malo a i to sužavati . dolazi do onog općeg za sve.Sokrat je intelektualist i moralist .bespotrebnost je ideal .ravnodušnost spram zakona i obaveza civilizacije . stvara definiciju kojom daje točno pojmovno odreñenje(velike zasluge u postavljanju temelja logike) . znanje je teško 2) "pozitivan" korak je majeutika: porodiljska vještina – sugovornik spoznaje istinu i donosi je na svijet . tjelesnim zadovoljstvima .smisao života: u osjetilnim.Nietzsche ga smatra presudnom pojavom te kulture no po tome što od njega počinje njena dekadencija Kirenska škola: (Aristip. prijateljstvu…).provodi induktivni postupak.osnovao je "Akademiju". filozofsku školu ..ne smijemo robovati zadovoljstvima Kinička škola: (Anisten.zadatak: osvješćivanje neznanja.znanje je potrebno ako služi djelovanju Platon .mudro je prihvatiti manju bol ako ona vodi većem užitku a treba izbjeći ugodu koja vodi neugodi . Hegezija) .utemeljitelj filozofije politike.naučavaju hedonizam . Diogen) . problem politike i socijalne etike ostaju su njegov .dobro = užitak.jednostavan i oskudan život u skladu s prirodom – kultura je na krivom putu .

misaonom svijetu primjerena je umna spoznaja a pojavama vidljivog svijeta odgovara mnijenje . prijelazno. uzrok i uzor svega.njegova djela su prvi filozofski spisi sačuvani u cjelini(dijalozi u obliku razgovora).eros (ljubav) = filozofska težnja za spoznajom. ona je izvor bitka i biti(stolar je stolar ako je dobar stolar) . one su bitak i bit.pod utjecajem je Sokratove etike. materijalne stvari su odbljesak ideja .naučava objektivni idealizam . mudrošću. .ideje su vječne i nepromjenjive biti svega. trokuta) predodžba (trokuta) pojava (trokut u opipljivom smislu) sjena (trokuta u npr. ideje su bitak (učinio je opće pojmove bićima) .dijeli zbilju na a) istinsku zbilju ideja i b) vidljivi materijalni svijet pojava(sjene ideja) .spoznaja je sjećanje (prisjećanje duše na sadržaje koje je znala prije stapanja s tijelom i života u ovom svijetu sjena) . pojavama i nagañanje o sjenama tih stvari . matematika je argument za nauku o idejama . zrcalu.matematika: matematička odreñenja su pojmovna.vrste mnijenja: vjerovanje o konkretnim stvarima. izvor su. zrelo i kasno doba . najpoznatiji je "Država" .razlikuje ne samo spoznaje nego i predmete tih spoznaja: predmet umovanja je prava zbilja(svijet ideja) a predmet opažanja je prolazna zbilja(svijet pojava) .pojmovi su ideje. po njima nešto jest i nije.četiri stupnja stvarnosti: ideja (npr. znanje.vrste umne spoznaje: znanje o idejama i predočavanje matematičke razumske spoznaje .u hijerarhiji ideja najviša je ideja dobra.etape Platonova razvoja: sokratsko. besmrtnim. dobrim. vodi) .osnovni interes cijeloga života . elejaca i pitagorejaca . čista.

ideju države gradi na analogiji sa prirodom čovjeka: čovjek ima požudni. hrabrost. umjerenost × vojnici/čuvari: voljni dio države. mana – težnja za vlašću i častoljublje.država je nastala iz potrebe ljudi za podjelom rada . vrlina hrabrost × vladari: umni dio države. ostvaruju dobra za sve pripadnike društva × vojnici/čuvari: brane državu od vanjskih i unutarnjih neprijatelja × vladari: upravljaju .glavna funkcija države je odgoj grañana . težnja za ugodom. mana – gramzivost.dijalektika = prava metoda spoznaje IDEALNA DRŽAVA .ideja lijepog: visoko na hijerarhiji ideja. zanatlije. čovjek je pravi tek kad umni dio vodi druga dva.filozofa .pravednost. pojedinac i stalež se gubi pred zajednicom (u korist sreće društva nema pitanja osobne slobode i sreće pojedinca) . voljni i umni dio duše. umjerena. tako je i država prava ona u kojoj vodi umni dio × proizvoditelji: požudni dio države. pravedna . ona se ne odnosi na umjetnički lijepo . onaj za koji je sposoban i ne ometa druge u njihovim zadacima . pravednost znači da svatko radi svoj posao. mudrost četiri temeljne vrline Platonove filozofije .ideja države = ideja pravednosti. hrabra. vladavinu najboljih (najmudrijih) . umjerenost.lijepim . vrlina – razboritost.elementi totalitarnog poretka.tri staleža idealne države: × proizvoditelji: zemljoradnici. mana – nepravda Savršena država je mudra. zagovara aristokraciju. ona je ideja dobra i istine. vrlina je mudrost.država je država samo ako ostvaruje ideju pravednosti.cilj države je sreća svih grañana i zajednice .

trg …) a čitav svijet je ta hijerarhija. usavršavanje oblika.čovjek je duša i tijelo duša je oblik tijela .dvojnost svjetova (pojave i ideje).osnovao je svoju školu: peripatetička škola (djeluje kao istraživačko i znanstveno središte) . čisti oblik. bit po kojemu nešto jest "stvar je oblikovana tvar" . ima odgojnu zadaću no svedena je na puko sredstvo. ona je "treća od istine"(nakon svijeta ideja i svijeta pojava koje su sjene ideja umjetnost je sjena sjene.u "Akademiji" bio 20 godina.Platonov učenik i kritičar . mišljenje mišljenja.postoji hijerarhija.odgojen u prirodoznanstvenom i realističkom duhu. stupnjevitost oblika (npr. oponašanje.prijelaz iz tvari u oblik je kretanje. hram. pokretač svega .zastupa teleološko gledište: svrhovitost vlada svijetom (telos = svrha) . obmana je. rascjep u zbilji je slabost Platonova idealizma.polihistoričar: aktivan u skoro svim područjima ljudskih interesa . na vrhu stoji oblik svih oblika.tvorac je logike . klesani kamen.sistematičar je: daje povijesni pregled i kritiku različitih gledišta o problemu te onda daje svoje mišljenje . bog. oštra kritika Platonovih ideja. odlazi biti učitelj sinu Filipa Makedonskog – Aleksandru . ma to ga upozorava Aristotel Aristotel .sustavno izlaže svoju filozofiju. neprihvaća dvojnost svjetovan svakoj stvari . amorfan kamen. vječno kretanje i razvoj. pripada osjetilnoj sferi) . kameni stup.Platon malo cijeni umjetnost. dogañanje . postaje zbiljskim tek kad se oblikuje × oblik: je ono bitno.. "Metafizika" . za njega nema drugog svijeta do ovog.razlikuje tvar i oblik × tvar: pasivna mogućnost. stupovlje hrama.

uzrok kretanja i svrha . oligarhija.. oblik. umovanje). izbjegavanje neumnih krajnosti (hrabrost je vrlina izmeñu plašljivosti i neustrašivosti.spoznaja počinje u opažanju. razboritost.prva supstancija je pojedinačna stvar (čovjek. stol. izvor su blaženstva za mudraca .razlikuje trpni(pasivni) um prima grañu opažaja i djelatni(aktivni) um čista misaona djelatnost ETIKA: čovjek po prirodi teži sreći a ona je u dobru kojem težimo radi njega a ne radi neke druge svrhe . ponos.postojeće je bit koja se u pojavama sama razvija . darežljivost. republika) i lošu vladavinu kojoj je cilj korist onih na vlasti (tiranija. demokracija) .četiri su vrste uzroka: tvar. tu dohvaćamo pojedinačno a mišljenje se zatim induktivno uzdiže do općeg. životinja…) a druge supstancije su vrste i rodovi (opće od pojedinačnog) . oplemenjuje .tragedija ima etičku. do spoznaje općih pojmova o općem je jedino i moguće znanje .država treba biti srednje veličine .vrline: 1) etičke – vrline volje.od njega potječe klasična teorija istine: teorija adekvacije ili korespondencije tok izvoñenja istine je deduktivan i obrnut toku istraživanja .čovjek je po prirodi političko biće: zoon politikon. biće zajednice te svoju bit može ostvariti tek u političkoj zajednici ili državi(onaj tko je sam sebi dovoljan je ili zvijer ili bog) .pjesništvo(opće) je više filozofska i ozbiljnija stvar negoli histografija (pojedinačno) . aristokracija. odgojnu funkciju. pravednost … to su sve vrline izmeñu krajnosti) 2) dijanoetičke – (znanje.sretan čovjek je onaj koji je razvio umnu prirodu u praktičnoj djelatnosti i u spoznaji . pročišćava.razlikuje valjanu vladavinu kojoj je cilj opće dobro(kraljevstvo.odgoj grañana = temeljna funkcija države .

živi u skladu s prirodom .osnivač Zenon .razvili su logiku sudova: bitan dio suda je voljni element odluke (prihvaćanje ili odricanje kakva pojmovnog odnosa) .nisu cilj tjelesna uživanja nego zadovoljstva duha koja proizlaze iz ljubavi. Marko Aurelije… .vode etiku pomirenja. bog.razvili ideju kozmopolitizma Epikurejska škola . Seneka.sreća: bezbolan mir i bezbrižnost . optimistična filozofija .njihova etika ne teži sreći društva nego pojedinca . svrha filozofije je etika . mistične sile . ne robuje željama .stoik = onaj koji smireno prihvaća iskušenja života .bliski su sa kinicima u etici: mudar čovjek prihvaća nužan poredak svijeta i živi prema njemu. najviše dobro je besmrtno ..utemeljitelj Epikur.praktična strana filozofije: filozofija kao sredstvo . sudbina…).fizika je samo osnova filozofije a cilj.filozofija jača čovjekovu samosvijest i pokazuje put sreći . Epiktet. prijateljstva. fatalizma . bespomoćnosti. spoznaja je moguća jer je ljudski um dio svjetskoga uma(iste je grañe kao logos svijeta pa ga može razumjeti) .želi objasniti sve pojave ovoga svijeta i isključiti nepoznate. pasivnosti.naučava hedonizam. pravednosti.dobro je ono što ljude čini dobrima i obratno. svo dogañanje je odreñeno sveopćom zakonitošću.mudar čovjek je smiren.razlika u Aristotelu i aristotelizmu (skolastički aristotelizam odnosi se spram njega dogmatski) Stoicizam . umjetnosti.imaju heraklitsku sliku svijeta: svime vlada logos(svjetski um.Hrizip. čestitosti… . no ugoda znači ponajprije odsutnost bola .sloboda je moguća u području svijesti: proizlazi u prihvaćanju nužnog poretka stvari . bez afekata.

ideje. teza i antiteza su uvijek u ravnoteži . dopušta slobodno djelovanje čovjeka u njegovoj filozofiji nema mjesta za bogove . mi ne možemo spoznati kakve su stvari o sebi. iz tog proizlazi: .jedno je uzrok i izvor svega .stupnjevi su bitka: um.etika ljubavi.obnavlja Demokritov atomizam uz novost: atomi spontano skreću s puta te se sudaraju i isprepliću.apsolutni monizam sustav emanacije (isijavanja) .militantan kršćanin .skeptik se konformistički pokorava okolini u kojoj živi ali bez uvjerenja o ljepoti ili dobroti odreñenih stvari Plotin .korijene vuče iz sofizma . praštanja i milosrña Aurelije Augustin (rano kršćanstvo) .manihejska nauka – vječna borba dobra i zla . duševni mir(ataraksija) .bezuzročno dogañanje.znanje o relativnosti vodi do suzdržavanja od izricanja bilo kakvog suda.najznačajniji novoplatonist .utemeljitelj Piron (mnogo je putovao).što je nešto dalje od jednog to ono manje jest(put isijavanja) Kršćanstvo i filozofija: . slučaj. sljedbenik Sekst Empirik .relativizam i skepticizam: relativnost doživljaja svijeta.u spoznajnoj teoriji je senzualist . duša i materija .krivo shvaćen i ozloglašen Skepticizam . nepomućenost. to je prednost a rezultat je ravnodušnost.izlaz iz skepse: samoizvjesnost sumnjam dakle jesam .suzdržavaju se od suda: deset je takvih načina(tropa) kojima skeptik dolazi do suzdržavanja od suda . nenasilja..

on joj služi braneći i dokazujući istine vjere. njegova esencija je ujedno i egzistencija.temeljno pitanje je pitanje odnosa vjere i uma.razvoj mistike .istina uma ne može proturječiti istini objave .Aristotel je za njega jednostavno Filozof.pojedincu je na putu spasa potrebna milost Božja i pomoć Crkve: Crkvina je dužnost da se brine o sudbini i spasu svakog pojedinca kako bi spriječila njegovu propast u grijehu Srednjovjekovna kršćanska filozofija = skolastika .filozofija je sredstvo teologije kojim se objašnjavaju i brane dogme (dana istina se potvrñuje a ne istražuje) ..um je podreñen vjeri.prvi u povijesti zastupa voluntarističko gledište: volja je nadreñena razumu.scolasticus = učitelj .aristotelizam: neupitan autoritet i dogma Aristotela(Toma Akvinski zove ga Filozof) .Bog jest po esenciji. ona je akt . nezavisna je od razuma i svijesti .teologija je nadreñena filozofiji kao znanost o konačnom bitku stvorenih stvari . premudar i predobar . on je čisti akt . ona je potencija . religije i znanosti.esencija obuhvaća i formu i materiju(esencija čovjeka sadrži formu umnosti i materiju "bićevitosti" . neke temeljne dogme ne može dokazati no to je zato jer one prekoračuju moć uma .dobro potječe od Boga. teologije i filozofije Toma Akvinski (srednji vijek) .egzistencija je različita od svega toga.problem filozofije povijesti(pita se o smislu povijesnog dogañanja) .filozofija postaje predmet školskog poučavanja a ne istraživanja . voljom se čovjek opredjeljuje u vjeri i prihvaća istinu objave. svemoćan je.Bog je uzrok i svrha svega.razlikuje odnos esencije i egzistencije(razlikovanje materije i forme) . smatra ga vrhuncem spoznaje prirode . zlo je nedostatak dobra .

beskonačnost – središnja tema .protivnik religije i svećenik religije beskonačnosti..ovaj svijet je jedini kojemu čovjek pripada i koji čovjeku ostaje.Crkva je osudila nominalizam i službeno se opredijelila za realizam(iako u sebi nosi panteističku pretpostavku i zaključak) Giordano Bruno (filozofija renesanse) . uzrok je i počelo svega.zlatno doba ljudske povijesti leži u budućnosti . ljepote i božanstvenosti prirode . bježi od njih cijelog života. savršen i svemoguć. jedini autoritet treba biti razum i slobodno istraživanje .mikrokozam je ogledalo makrokozma . inkvizicija ga je mučila i zatim spalila na lomači. spoznaje sam sebe i stvara svijet. nije vječna. Bog je izvan svijeta.odbacuje sve službene autoritete. život u svakoj stvari.svijet je jedan. postoje samo pojedinačne stvari a opće je tek riječ Umjereni nominalizam – konceptualizam. na nama je da na njemu izgradimo zemaljski raj .Bog nije izvan svijeta. priroda je Bog u stvarima panteizam . što je nešto općenitije to je realnije Umjereni realizam –priznaje općem egzistenciju ali tako da opća bit individualno oblikuje u svakoj pojedinačnoj stvari Ekstremni nominalizam – opće nije ništa realno.u sukobu sa kršćanskom okolinom iz koje je potekao.naučava beskonačnost svemira i mnoštvo svjetova . sav je u svijetu. uzrok je svega i cilj svih stvari Ekstremni realizam – platonizam i novoplatonizam. opće postoji u umu kao pojam a ne realno odvojeno kao bitak . opće postoji realno.materija je stvorena. jedinstven . do kraja je odbijao povratak Crkvi . on je duša svemira. ulovili su ga. sila koja je u svemu prisutna.

rezultat su meñusobnog odnosa ljudi(sporazumijevanja. praktična filozofija . odgoja. refleksologiju i psihologiju . znanja… c) idoli trga – najneugodniji.cilj znanosti i filozofije je ovladati prirodom.znanje nam daje moć nad prirodom. knjige i autoritet starih . mehaniku.Bacon zahtjeva OBNOVU . zasluge za optiku.teži velikoj obnovi .za napredak je važan dobro postavljen cilj . osnovnih načela kojih bi se mogao lako pridržavati i tako osigurati spoznaju: × četiri pravila/načela: . opskrbiti ljudski život novim pronalascima i dobrima "znanje je moć" .pogrešan put pružaju tradicija. govora) d) idoli teatra – posljedica su filozofskih dogmi i teorija .središnja pitanja su mu odreñenje cilja.naš duh je sputan idolima: a) idoli plemena – zasnovani su u ljudskom rodu.prava i jedina metoda je indukcija(od pojedinačnog prema općem) . čovjek po prirodi griješi (unosi više reda i jednakosti u svijet nego što ga ima.osnivač analitičke geometrije.otac novovjeke filozofije . kritika i prevladavanje stare logike i izgradnja novog organona (oruña) znanosti .osnovno pitanje je pitanje postupka istraživanja . služi se predrasudama) b) idoli spilje – zablude koje čini pojedinac zbog manjkavosti svoje prirode.Francis Bacon (racionalizam) .sve nade polaže u indukciju kao jedinu valjanu metodu a odriče svaku vrijednost dedukciji…ipak ta dva procesa se isprepliću i nadopunjuju Rene Descartes (racionalizam) .traži nekoliko jednostavnih.

a) ništa ne prihvaćamo kao istinito osim onoga što spoznajemo jasno i razgovijetno b) analitičko načelo: teškoću treba rastaviti na jednostavne dijelove c) načelo sinteze: reda i postupnosti od jednostavnog ka složenom d) načelo provjeravanja potpunosti postupka .jedino čovjek ima dušu Baruch de Spinoza (racionalizam) . religiozne knjige treba povijesno shvatiti. na tome se temelji njegovo racionalističko gledište . očevidnih istina . no ljudi se baš iz te potrebe udružuju u zajednice.u jednostavnim zaključcima dedukcija se svodi na intuitivan uvid a u složenim je potrebna indukcija ili nabrajanje.Židov u Nizozemskoj .izopćen iz židovske komune . odriču prirodnog prava i obvezuju na pokornost vlasti.Cogito ergo sum. DAKLE JESAM.jasnost i razgovijetnost jamče istinu . prva istina je samoizvjesnost svijesti) .samo razum može odrediti što je istinito . "očistiti duh" od zabluda .razlikuje dvije supstancije: duh i tijelo. zato je odlučio da uči iz samog sebe . shvatio da ništa ne zna. misleću i protežnu tvar . .bit religije je u uvjerenju a ne u vjeri u dogme. još je manje znao.sav tjelesni svijet se kreće po zakonima mehanike .sljedbenik Descartesa .učio u školi. putovao po svijetu. ako ona radi protiv njihovih interesa oni je mogu smijeniti .ruši autoritete tradicije(no to nije skepticizam).u prirodnoj borbi za samoodržanje pojedinac ima pravo na sve. kao i Bacon želi sve početi iz početka.odlučio je u sve posumnjati i došao do zaključka da dok sumnja i misli da je sve krivo nužno je da ono jest dok misli: istina je dakle: MISLIM. (cogito mu znači samosvijest.čovjek je za njega misaono biće. .dedukcija = postupak postupna izvoñenja istina iz prvih intuitivnih. kritika Biblije .

spoznajni problem: red ideja odgovara redu stvari: dakle spoznaja je moguća .problem supstancija: svijet se sastoji od beskrajna mnoštva duhovnih atoma: monada. izražavaju bit beskrajne prirode ili Boga .svijetom vlada prirodna nepromjenjiva zakonitost .izlaže svoje glavno djelo "Etiku" geometrijskim načelom . dio prirode.svrha države je sloboda . psihologijom.supstancija ima beskrajno mnoštvo atributa(beskrajni su).. ništa nema atribute.čovjek je modus prirode.suprotno Descartesovom dualizmu zaključuje da je supstancija nužno jedna: to je Bog ili priroda nastavlja panteističku sliku svijeta .svijet je splet pojava koje su meñusobno apsolutno determinirane . isključuje svaku teologiju . Bog ima sve atribute . samodjelatnost . one su čista aktivnost.ljudi spoznaju samo dva takva atributa: protežnost i mišljenje .najveća sreća leži u usavršavanu razuma i razumijevanju Boga Gottfried Wilhelm Leibniz (racionalizam) . ograničene.jedan od posljednjih polihistoričara bavio se pravom. preteča je suvremene matematičke (simboličke) logike… . neprekidnu promjenu i vrijeme kao dimenziju te biti .modusi (stanja supstancije) su konačne. nešto ima atribute. jedna drugom uzrokovane beskonačne stvari.ključni pojam mu je pojam supstancije(stvar koja postoji a za postojanje joj nije potrebna nijedna druga stvar) . diplomacijom.osnivač Berlinske akademije i njen prvi predsjednik . matematikom(utemeljio je višu matematiku neovisno o Newtonu).monade su središta sila: imaju moć predočavanja (percepcije) i moć požude (uvjetuje prijelaz jedne percepcije drugoj) . a filozofija je učenje o slobodi .otklanja protežnost kao bit stvari i na njeno mjesto stavlja kretanje.zagovarao je ideje ujedinjenja Europe i Crkava .čovjek je ono bitno.

svaka monada predočuje čitav jedan svijet .razlikuje istine uma i istine iskustva.država je rezultat društvenog ugovora (a ne božanska tvorevina) . u nama je umna duša ili duh. Leibniz je racionalist .otac prosvjetiteljstva ..utemeljitelj spoznajne teorije (gnoseologije) kao filozofske discipline . ugovor je neopoziv .mikrokozam je ogledalo makrokozma .nije prvi no prvi se tim bavi kao središnjim pitanjem . gubi se poduzetnost i radinost .središte interesa: problemi čovjeka i društva .predmet filozofije je prirodno tijelo. ima apsolutnu vlast.svaka je monada samostalna. uzdiže nas do spoznaje nas samih i Boga. zbog tog je život surov.prema tjelesnim i duhovnim sposobnostima ljudi su približno jednaki. one su čiste aktivnosti.ne postoje uroñene spoznaje. nagon za samoodržanjem uvjetuje nestabilne uvjete za život ljudi homo homini lupus (čovjek je čovjeku vuk). predočuju jasno .spoznaja nužnih i vječnih istina nas razlikuje od životinja.prirodno stanje odlikuje nejednakost.filozofija je racionalna spoznaja (računanje) posljedica iz uzroka i obratno uzroka iz posljedica . borbe meñu ljudima Thomas Hobbes (empirizam) . sva naša rasuñivanja temelje se na dva načela: načelu proturječnosti i na načelu dovoljnoga razloga .država = mnoštvo razumom ujedinjeno u jednu ličnost . utjecaj meñu njima je moguć jedino posredstvom Boga . čovjek John Locke . pravo) . država. nije moguć utjecaj monada jedne na drugu.hijerarhija je monada piramida: najniže su "gole" monade koje imaju nejasnu predodžbu svijeta a najviše monade: "duše" imaju samosvijest. naš duh je prvotno tabula rasa-prazan bijeli papir bez .strah o smrti čini ljude sklonima miru te se oni odriču prirodnog prava društvenim ugovorom(prevladaju dr. zatvorena u sebe.

zvukovi.teolog i svećenik . mirovanje) . mirisi. protežnost. okusi…) ideje tih svojstava dobivamo osjetilima(takve ideje su subjektivne slike) . smatra se spoznajom samo u širem smislu . najviša je i najjasnija b) demonstrativna – otkriva slaganje/neslaganje posredovanjem drugih ideja(zaključivanjem. narod ima pravo oduzeti vlast vladaru koji ne poštuje prirodno pravo . tjelesne supstance . i vlasništvo.tri stupnja spoznaje: a) intuitivna – sastoji se u neposrednom opažanju.država mora potvrditi prirodno stanje: jamčiti život.zagovara podjelu vlasti na zakonodavnu. ljudi su jednaki.prirodno stanje odlikuje jednakost meñu ljudima.drugotna svojstva: nisu u predmetima već su sile koje u nama proizvode razne osjete(boje.Locke vjeruje da naš um nije sposoban spoznati sve tajne svemira ali je sasvim dovoljan da spoznamo sve što nam treba za sretan i moralan život . ne smiju si nanositi štetu . .poriče postojanje materije. slobodu.narod je trajno suveren . slaganju/neslaganju dviju ideja.utemeljitelj je empirizma(izvor spoznaje je iskustvo) i njegov najznačajniji predstavnik .prvotna svojstva: neodvojiva su od tijela neovisno o njegovu stanju i veličini(čvrstoća. izvršnu i federativnu .svjesno odvraća filozofiju od velikih zadataka za koje smatra da im nije dorasla George Berkley (nominalist) .Locke opravdava pravo na revoluciju. dokazivanjem) c) senzitivna – osjetna. oblik.sadržaja sva spoznaja potječe iz iskustva a ono je dvovrsno: a) izvanjsko – osjetilno iskustvo (izvor su predmeti osjeta) b) unutarnje iskustvo – refleksija (izvor su radnje našeg duha) . pokretljivost.

kriticizam = kritičko preispitivanje uma samog.asocijacija doživljaja: običaj ili navika da očekujemo onakav slijed stvari kakav smo već doživjeli.utjecao na pozitivizam i pragmatizam.kritički postavlja problem vrijednosti spoznaje. Kanta . ideje spoznajemo intuitivno ili demonstrativno a činjenice ne tako sigurno.stav mu je agnostički i skeptički: nije moguća objektivno nužna spoznaja .treba se držati iskustva Immanuel Kant (klasični njemački idealizam) .Lockeov sljedbenik i kritičar .uz ideje postoji duh koji ih doživljava.odriče svaku mogućnost spoznaje. bilo tjelesne bilo duhovne supstancije .razum nije dorastao da nam bude vodič u životu. tvrdi da je razum .vidi krajnje ekstreme u racionalizmu( nekritičnost i dogmatizam.radikalno proveo empirizam i doveo ga do skepticizma . pouzdaniji su vodiči vjera i navika .empirizam doveo do subjektivnog idealizma . utjecaj na I. postavljanje mogućnosti i granica vlastitog uma kritikom .. one ne postoje izvan duha .postoji načelo uzročnosti meñu činjenicama: veza izmeñu činjenica: jedna je uzrok a druga posljedica.vodi u solipsizam(postoji samo Ja sa svojim doživljajima i ništa više) izbjegava ga time što kaže da je Bog izvor osjeta David Hume (empirist.predmet spoznaje su ideje(a one su svi naši doživljaje dobivene radnjama duha.svojim kriticizmom izveo prevrat u povijesti filozofije . doživljavamo vremenski slijed pojava ali ne doživljavamo način niti nužnost slijeda . skepticist) . predmete ljudskog uma dijeli na odnose ideja i činjenica. pamćenjem. maštom…) .stvari su samo kompleksi osjeta postoje samo ako su opažene! . oni su različiti te ne možemo iz uzroka izvesti posljedicu .gledište mu je čisto nominalističko . .

ideja je Hegelu bit svijeta. nema stvaralačke aktivnosti i uloge subjekta) te potaknut Humeovim skepticizmom stvara kriticizam .pod dojmom Francuske revolucije.objekt daje sadržaj spoznaje(ono što spoznajemo) a subjekt oblik spoznaje( kako to spoznajemo). bit i bitak svega .".u spoznaji sudjeluju objekt i subjekt: objekt je do sad imao ulogu nepomičnog središta oko kojeg se vrti subjekt pokušavajući spoznati objekt onakvim kakav on jest neovisno o subjektu. da subjekt spozna . vršnjaci su mu Napoleon i Beethoven . umnost je ono osnovno.odlikuje ga enciklopedijska učenost i sistematičnost . ne vjeruje u nemogućnost spoznaje stvari kakva je o sebi(nasuprot Kantu) . no sad se objekt vrti oko subjekta(kopernikanski obrat).mogućnost i vrijednost spoznaje možemo spoznati tek spoznajući.čovjek pripada dvama svjetovima: kao osjetilno biće svijetu prirodne nužde a kao biće slobode umnom svijetu .ima smisao za povijesni pristup problemima .doživljaj ljepote zasnovan je na bezinteresnom sviñanju oblika umjetničkog djela a ne izlazi iz sadržaja djela. od objekta subjekt prima utiske prema oblicima vlastite svijesti i oblikuje ih u iskustvo . autonomija volje . on je zakonodavac prirode . samoodreñenje.jedini način spoznaje) i empirizmu(spoznaja je samo empirija.tvrdi da nije pitanje da li je moguća objektivno vrijedna i nužna spoznaja nego kako je moguća . ideja. forma čini umjetnost umjetnošću Georg Wilhem Friedrich Hegel . čovjek sam sebi donosi zakone kojima je podložan. dužnost je nužnost djelovanja iz poštovanja prema zakonu. čovjek dospijeva u središte spoznaje. um.izgrañuje jedan od najvećih filozofskih sustava .sloboda je pretpostavka odgovornosti i moralnoga zakona oni su nemogući bez slobode .etička zapovijed Kantove etike: "Radi prema dužnosti iz dužnosti.spoznaja je moguća tek uz pretpostavku identiteta svijesti i svijeta.

zakonitost po kojoj se odvija spoznavanje je zakonitost zbilje. logika = ontologija . ono što je moguće. prepreka.ontološki monizam.podjela dijalektike na tročlani niz: a) teza (afirmacija) – jednostavno postavljanje pojma b) antiteza (negacija) – stupanj suprotstavljanja tezi. otpor.svijet prožima jedinstvena zakonitost . treba spoznati objektivni subjekt koji je u stalnom kretanju i povezanosti sa spoznajnim objektom .dijalektika je druga bitna značajka Hegelovog učenja. negacija ideje. antiteza. u prirodi je ideja otuñena. egzistencija je djelom pojava. um vlada svijetom . izradio je sustav filozofije – enciklopediju filozofskih znanosti. zakonitost uma je zakonitost zbilje . u prirodi ideja je u konkretnom obliku no . u duhu se vraća sebi i stiče svijest o sebi kao bitu svega .svijet je povijest disonancije a ne hram harmonije .panlogizam mišljenje i bitak su istovjetni. dvostrukost subjektivnog i objektivnog .ideja je ono zbiljsko.logička je ideja apstraktna i nesvjesna.dijalektika je logika ali i ontologija .razlikuje pojavu i zbiljnost. objekt prestaje biti beživotna supstancija. ona prožima cijeli njegov filozofski sustav. stupanj posredovanja koji uključuje prva dva odreñenja i ukida njihove suprotnosti . no nije samo metoda nego "duša i pojam sadržaja".težio je tome da uzdigne filozofiju na razinu znanosti. suprotnost tezi c) sinteza (negacija negacije) – ukidanje negacije.nakon toga sinteza nije završetak nego nova teza za novu antitezu k novoj sintezi: početak novog tročlanog niza .objekt potrebno je da su subjekt i objekt u svojoj biti istovjetni(prirodu i čovjeka prožima ista umna osnova) . izvan sebe. prolazna je i dijelom zbiljnost-nužni bitak što u sebi sadržava bit . svaka je pojedina disciplina karika u lancu cjeline jedinstvenog razvoja filozofije kao kruga krugova LOGIKA: znanost o čistoj ideji FILOZOFIJA PRIRODE: priroda je drugobitak.

objektivni i apsolutni duh Pravo: odreñen je vanjskim pritiskom.nesvjesna. enciklopedičnost i dijalektička metoda . povijest filozofije kod Hegela je zapravo filozofija filozofije BITNE ZNAČAJKE HEGELOVE FILOZOFIJE: panlogizam. sustav pojedinih umjetnosti . razvoj ideala. jedinstvenost sustava.ona je filozofija umjetnosti. stupnjevi duha: subjektivni. dogovorom ljudi da slobodnu volju zaštite od samovolje Moralitet: je negacija. njen je predmet carstvo lijepog ali u umjetnosti. u duhu ideja je konkretna i svjesna sebe FILOZOFIJA DUHA: čovjek je najviše prirodno biće/djelo prirode no on je i duh. antiteza tog pritiska(samoodreñenje slobodne volje Ćudorednost: sinteza prava i moraliteta u kojima pojedinac živi i pokorava im se APSOLUTNI DUH: pojavljuje se u umjetnosti u obliku zora: osjetnoj pojavnosti. ne u prirodi. u religiji u obliku predodžbe i čuvstva i u filozofiji u čistim pojmovima ESTETIKA: ideja lijepog ili ideal. osjetilno se u umjetnosti oduhovljava FILOZOFIJA je najviši oblik apsolutnog duha.

/0243897..:/0.03.  3. .30. ..8.83. 497.3:/..9...3.308.

..302  .98.549.0 03 547 054894.0 .2970-.7:430 54 9:05774/3457.: 3...3: 3..7.. :23085484-.9.2 /4.893.4:.74/097. 3082:8 3.2 9 .3/. 9.7/95774/3489.54/0:.348:.3489 909: /7 ...808543. ..9.07:0/. 8039...1441:4/.0 /0098.0.8709.302/7: /0.4.83 9.4  ../.49 84-4/: .90709008308:589.57....027.57. 0470070 3423.89  90448. 82.302. :/8:0/3..304/:00/3.247.09..89.4082.24: 702828: 4. 48093. ..489.0.434/.3 .3054870/4.308.38543.0703 4.7 3:10/07../.8.49 5774/3489.74/2.248.308.3.97.0 943./.08.428.7....8.70..3: ./...30.97...08344/.0457.302 /4.230/47./4-.3247..44/:09.3.3.2448092.48920N::/2.: .4.8543.4 8.43..

343: 3.07.24.0/4-. /7:.9:54./008543.4279. .8543.43.8994:2..34/0.39 ... 303..242.9.9..2/4.43030548940.34574./:.04.04570.2  8.24. 438:7.2.0-4900830-4/:4.7942 .. 0/.2:0.2 0302 2..3.3. 89.7 0257.2.2 :90.34.7.0 /4 ..5480/.574-02.7.. 942  89..5489408.3. .4/ : ...243..78:8... 0/ 902:0 8943423.824 ..308:589.89  7. 7..4- .8. 030 :/0054894/:4/4 .0:74... ...24 5489.2.80/89.34/0243897./3./.030 9..3. 570/2098543.2 548948.0 79 5489. 4/3480/0...89 4 4.040257..0/3..30/4 ....24425084809.48:45. :90./4 .3.:24: 34898543.279 4570859.39...3/:..3:0..70/34898543.474809...9.. 920 94.80/-0379 .49: 54:/.70203880/54..3 9.8./. 0 -0.43./48059.04/48:-09.. 04:74 348920N: 303.4/:8458...2..38:. 303.2.... 970-.:230/47.80/7 ..0895480/.4308:8. 339 3: 348980/.02439:9.3489 8059 3024: .. /4 .2.0.:2 ./:20 025789 8059.20N: 303.4-09..08:/00 .8..29.4/.3024: 34897.2: 3079 3489/42. /0.04. 22.42/4 .98:89. 9903024 024:74....30:2...7//.300897020:7.: .89. 4/7 08..07..48:734  548943.257./03. .549.0307.24.84.04./7.8 3302.0 /4 .3..  5.2/4.4 0:02443.3.0 570/2090:/84:2.2-:/0.4/ .08914410 79...

.09:5774/303: /0.40 24: .38.444080..094..5702..3:9:204.0 .2. 45073.024: .2.: 8543.394.0480- 3.0 434 948543.0.024: ..9  4.024 0248543. 7.0 /4850.8543..09.8./7 .4/4.828.28059..7.024 4/4-09...8:/0::4-098:-094-090/48.0/33.: 0348988902.../7 .0090#..34.434/.3.244/70N030 .450/8.024 .....30 . 0 ../.8:-09572.N:00/.0575..54.4480934- 08.89908.05490.8.3.8:-098543.473489247.34..7.9 3489 2.. /.384-7.5774/0 4-09/.24289.70/34898543.N.3.:/039909.8.43:  4.83448:-09: 348.34/3.054/4 .43089 304...089../5702.0898.2 9.70/3.90:57095489.438:3024: -0 84-4/0  4.79.8:-094-8543.798:-0954: .8. 90549.39:  /0.34 -9-9.303.4-09.00 4/:0..4:4:30542 34 870/ 9.:2093 4/0..:94342.08./: 3489/: 3489  /: 34890 3: 3489/04./804-09. :8543.3059. 302.0 430.94-0943. :2 :2348904344834..9.54.540430094.0 .280-/4348.3489:408:-09.:8070.089 4-:0:8:89..8:5749.-03907083428.4 - 084-4/0:23428.7.1472. 8543.4 948543.240257.7 3.8:2:.08.08.2.:870/ 908543.89.000:-98.430 42..0 02572: 8543.. 54//42427../0. 38543.3: 3.79448:-09.304./2.0835789:5574-022..03..4:..834..03 24: 3489...4 09 .4-.07:0: 3024: 34898543.0 144188:89.30/.7//.40 84-4/..057095489.9908543..09: /4 .54 94.8543. 3:2093489:20934 : 0470270/7.3:4-.:  30..0/.:9805702. .2..09.4.43./../0.

49547 570570.8:589../7 .33 .48390 54 09.8543.3030.90 8:5749348990 .4897:489 8:-09. 8390..0/7:4-9. 434 94024: 0  574.3..3..5897.09574 2.4/70N03. :5774//0.:..083.8:8:-094-09:8.24-0957089.308.0/7:.4-9:8.../8.7 09....30.14410  03.4974 ..  3.8:894.0.3:3.0304.3.53.093 5774/: 4.3.8543. 30.47:.  8.:/301441:3.34 /.43.0434-84 :2.72430 90 409420/..34.-93.2...7.14410.450/:144183... .7.30..3.: 5774/0/0../.93./408:89.3990.0 89:5.. 90.4-0954970-340/.34308.493. 8.49:N03...08:57493489 3.4394.:..307.380-0:/::80..34894 894/0   !## 5774/.304/: .38:574989. 4 .0/042-3489 3: 3-9.43944...172.0/04254.974 .439489 43944 243. 30. .574 2.3:54.0942 /.300../7 .34. 144188:89.089/843.  0/3489. .0..004..:/./.. ..0.-9 /0.22 030-9. 30. 94:80-8.7.:-348908903.90.34.0903.:054.0347..:23.4394895444804/.0/0.0/389.54.3489 7.8390.3...0540/3.8...44-9894..  89:5.343.4: 03.28. 574 2.89..09054.3990.354870/4.344-09.093 ..439489:2. 54/0. ..3.43944.030 0/389./.3489 8.80-89 08..0-9-0 .34..0...04. 970-.0:437093424-:34 ...03.38:-0940:89.439489-0 7./. 5.242094/.34898.09.0  :/.324-0942 .342709..8543.4:: :0 57..:./00 ..4834.439489-04.09.345489.30434.9 4-09.7:4.4.0.089480-.30542.3990:34.

80-0   & 4. 05774/34- 0. :/::/0..003.083.0437093.8.083.308.

909..3489 :70: 4-:570/4/ -0 :.4:..089144104/00.280  !$ &%&54.8:-09. 03.4742://.034898:89. 7.40 47. 4-.:080::2093489:4-:47. .789. 9904/ 8.909030.57../045774/034430/:89:530.::2093489 30: 5774/ 48093480::20934894/:4.054/0.   03.57..247.:2093489 3030570/209.4/0..3.584:93/: !7..89.945798. $%%/0.54.5447...540/3.:1441: 8925424.2094/.24. . /:...584:934/:....540/3:2093489 43.4 1441.:42.34. 8.2 0/389..84-4/3:....09 .01441. 8:89..40 :/470/34898390.14410 %  '   5..48093454...2.3990.             .382579842 /44..0.450/ 3489/.44/70N030..244/70N03084-4/30.4054.3 4-09.

 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful