P. 1
Povijest Filozofije-Boris Kalin, Skripta

Povijest Filozofije-Boris Kalin, Skripta

|Views: 3,338|Likes:
Published by sunčica_lipovača

More info:

Published by: sunčica_lipovača on Oct 29, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOCX, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

11/25/2015

pdf

text

original

Povijest filozofije - Boris Kalin

FILOZOFIJA: "ljubav spram mudrosti" - Pitagora prvi upotrijebio riječ filozofija - u stalnu upotrebu uveli je Sokrat i Platon - podjela filozofije na: a) teoretsku (ontologija, gnoseologija…) b) praktičnu (etika, filozofija politike, prava, povijesti…) c) poetičnu (estetika, poetika, retorika, filozofija tehnike…) METAFIZIKA I ONTOLOGIJA - metafizika: istražuje ono što je prvo i što je posljednje, meta ta fizika(iza fizike), znanost o onome što je s one strane fizičkog, bitak, bit, zbivanje, kretanje, forma, materija, supstancija, uzrok, svrha… - ontologija ili opća metafizika je učenje o bitku, temeljna je filozofska disciplina, često je se izjednačuje sa filozofijom × specijalne metafizike: teologija, psihologija, kozmologija… × što jest? - što je bitak? - s obzirom na pitanje je li bitak jedan, jedinstven razlikujemo: monizam – sve je u svojoj osnovi jedno (jedno načelo ili supstancija) dualizam – dva su meñusobno nesvodljiva samostalna različita načela svega pluralizam – više načela, osnova ili supstancija svega (Empedoklo: četiri elementa) - prema temeljnom odreñenju bitka razlikujemo: materijalizam – bitak je materijalan, materija je primarna a svijet i mišljenje sekundarni idealizam – bitak i osnova svega je ideja, misao, mišljenje, svijest, volja, duh, bog. objektivni idealizam: bitak je objektivna zbiljnost neovisna od čovjeka (Platon-ideje ili Hegel-apsolutna ideja) subjektivni idealizam: naša svijest je ono primarno a zbilja je idejna tvorba subjekta ili agregat osjeta

SPOZNAJNA TEORIJA ILI GNOSEOLOGIJA - J. Locke u 17. st. utemeljio spoznajnu teoriju ili gnoseologiju kao filozofsku disciplinu - važni su problem predmeta spoznaje i problem istine - s obzirom na izvor spoznaje razlikujemo: × empirizam: iskustvo je izvor sveg našeg znanja, duh je nakon roñenja tabula rasa (J. Locke) × senzualizam: osjetilno iskustvo je jedini i glavni izvor spoznaje × racionalizam: izvor spoznaje je čisto mišljenje, umovanje, osnova spoznaje je um, razum, intelekt(Heraklit, Descartes, Spinoza…) × kriticizam: gnoseološka koncepcija prevladavanja empirističkog odnosno racionalističkog dogmatizma(kritička sinteza racionalizma i empirizma utemeljio I. Kant)

× intuicionizam: izvor spoznaje je intuicija, neposredno gledanje i uvid bez racionalne analize, dedukcije (H. Bergson ; J. Locke i Descartes senzitivna, demonstrativna i intuitivna spoznaja) × iracionalizam: oprečan racionalizmu, izvori spoznaje su iracionalni, nerazumski, ono što je iznad razuma ili protivno razumu a) voluntarizam – pravac koji daje primat volji nad razumom (Augustin i Schopenhauer) b) misticizam – izvor spoznaje je u ekstazi, sjedinjenju s apsolutnim (Plotin) - prema dosegu i vrijednosti spoznaje razlikujemo: × dogmatizam: moguća je sigurna spoznaja istine, svijet i stvari spoznajemo onakvima kakvi su o sebi × skepticizam: nije moguće spoznati objektivnu istinu zato se je mudro suzdržavati od izricanja tvrdnji ETIKA: je filozofija morala a) heteronomna etika – izvor morala je izvan čovjeka(to su sve eudajmonističke etike) b) autonomna etika – izvor morala je u čovjeku samom, on bira normu kojoj će se

svim tim etikama se suprotstavlja Kantovo shvaćanje o samoodreñenju volje: nužnost djelovanja iz poštovanja prema zakonu ESTETIKA: filozofija lijepog i filozofija umjetnosti ANTROPOLOGIJA: suvremena filozofska disciplina koja nakon Hegela stupa na mjesto opće metafizike. filozofije d) etičko razdoblje helenističko-rimske filozofije e) religiozno razdoblje helenističko-rimske filozofije Srednjovjekovna filozofija: a) problem odnosa vjere i uma b) problem univerzalija Novovjeka filozofija: a) filozofija renesanse b) empirizam i racionalizam c) prosvjetiteljstvo d) klasični njemački idealizam Miletska škola . srednjega i novoga vijeka Antička filozofija: a) kozmološko razdoblje grč. blaženstvo . filozofije b) antropološko razdoblje grč. danas se smatra temeljnom filozofskom disciplinom Povijest filozofije: .utilitarizam = svrha je djelovanja korist pojedinca ili zajednice .dijeli se na povijest staroga.perfekcionizam = cilj je usavršavanje .eudajmonizam = cilj je ljudskog djelovanja sreća.pokoravati . filozofije c) ontološko razdoblje grč.hedonizam = užitak je cilj života .

praelement svijeta? × što je pratvar. bitan je količinski odnos . obveza da intenzivno intelektualno žive .utemeljitelj: Pitagora . ona je simbol vječnog kretanja .predstavnici: Tales: sve je voda Anaksimen: sve je zrak Anaksimandar: praosnova svega je aperion. osnova prirode.vatra je praelement.osnovno pitanje: što je pratemelj svega. brojevi su počelo prirode. ono nepromjenjivo? × što je izvor.tvorci su pojma prirode Pitagorejska škola . mjere. prapočela matematike su prapočela svih stvari. element."broj je bit svega". vječni i nepromjenjivi. promjena je apsolutna . izdvajanjem iz njega nastaju toplo i hladno a iz njih konkretne stvari .pojam kvantiteta .matematička spoznaja je uzor spoznaje i znanja uopće .škola na vrhuncu u 5.polaze od matematike.svaka tvar je prožeta životom(hilozoizam) . osnovno počelo.brojevima su pripisivali simboličke mističke uloge . stoljeću s Filolajem na čelu . glazbe i astronomije .neprekidna promjena. početak. supstancija svega što jest? . u svim praktičnim djelima i tehničkim umijećima vide prisustvo broja.zastupaju monističko i materijalističko gledište .brojevi i brojni odnosi su ono najvažnije. kretanje je bit svijeta.brojevi nisu počela stvari nego su stvari prema njima načinjene Heraklit .red. prauzrok. nešto beskonačno kvalitativno neodreñeno. svemir je harmonija i broj . sekta: "pitagorejski savez" – disciplina i obredi orfičko-mističko-moralnog nadahnuća..

razlikuje racionalnu(prava) i osjetilnu(ne zadovoljava) spoznaju . nema mnoštva raznolikosti.bitno! pojam reda i pojam promjene . suprotnosti se slažu . vatra.bit svijeta kao procesa kružni tok izmjene tvari . ograničeno. jedinstveni zakon. znanje) . nema kretanja .ono što jest nije postalo.svijetom vlada logos. vječan.uvodi pojam sila odvojenih od elemenata(ljubav spaja.Parmenid: suprotna filozofija Heraklitu . misliti = biti . vječno je i potpuno nepokretno) .nema bitka .utemeljitelj: Ksenofan – monoteističko.bitak jest – nebitak nije.bitak jest – nema bivanja .Zenon: Parmenidov učenik.ima bezbroj vrsta kvalitativno različitih sjemena. red.4 kvalitativno nepromjenjiva elementa: voda.svaka stvar ima svoju suprotnost.izrazito racionalistička . bitak je jedan. brani njegove ekstremne stavove.sve je u bivanju Elejska škola . poredak stvari.svijet je harmonija i borba suprotnosti . ureñenje: navodi zakon reda prirodnog dogañanja i zakon reda kao načelo društvenog života ljudi .prvi razmatra pitanje izvora spoznaje. mržnja razdvaja) Anaksagora . čestica .tvorac je teorije elemenata .razlikuje dvije spoznaje: osjetilnu (lažnu) i racionalnu (pravu. odnosno supstancija.. panteističko gledište(sve je jedno. zrak i zemlja . misliti znači biti. Aristotel ga nazvao začetnikom dijalektike Empedoklo . nije nastalo.

po Demokritu: dvije vrste spoznaje.prvi su pravi prosvjetitelji/poučavatelji Grčke (sofist = znalac) . neuništivi. stvari se jedna od druge razlikuju po svojstvima atoma. umijeće dokazivanja i argumentiranja (uvjeti uspjeha u praktičnom životu) .pojam atoma proizašao je iz elejskog problema beskonačne djeljivosti: dijeljenje staje kod nedjeljivih čestica – atoma (atomos = nedjeljiv) .nus-objektivni um(svjetski um) je najfinija i najčišća tvar Atomisti . tvrdoćom i pokretom. vječni.atomi su bitak. njihovu položaju i redoslijedu . nepromjenjivi.filozofija = sredstvo . polihistoričar.razvijaju tehnike uvjeravanja. veličinom. uz njih postoji neograničen prazni prostor . no i osjetno iskustvo je važno jer je izraz djelovanja i oblika atoma . hladno(posljedice djelovanja prvotnih svojstava na naša osjetila) su drugotna svojstva stvari . mirisi.svojstva koja pripadaju atomima su prvotna svojstva stvari a boje.meñusobno se razlikuju oblikom..svijetom vlada mehanička zakonitost .Leukip: osnivač atomističkog učenja . ispreplitanje."ljudima priliči starati se više za dušu nego za tijelo" Sofisti . težinom. nenastali.često su izloženi poruzi i ironiji (sofist = mudrijaš) .poznavanje govorničkog umijeća i vještine dokazivanja postaju potrebom vremena .vide obrazovnu vrijednost znanja. odbijanje…) . zvukovi. mračna (dobivena opažanjem) i prava(daje ju razum).kasnije dolazi do iskrivljavanja tog umijeća do eristike – isprazna nadmudrivanja koje postaje samo sebi svrhom .Demokrit:. toplo. najznačajniji predstavnik antičkoga atomizma .dogañanje = gibanje atoma(sudaranje. usmjereni su praktično-odgojnim pitanjima .

rehabilitirao ih je Hegel: razvili kritičnost usmjerenu protiv dogmatizma starih ."znam da ništa ne znam" .predstavnici: Protagora. nema istine koja bi objektivno vrijedila za sve relativizam i skepticizam .smisao čovjekova života je krepost. usavršavanje .traži istinu i vrlinu. poštivanje zakona.čovjek je po prirodi odreñen na ograničenje nagona . popio je otrov. herojska smrt time je stekao još veću popularnost . protivnik je demokracijemnoštvo neprijateljaosuda na smrt . naučavanje mu znamo od učenika Ksenofonta. on je taj po čemu nešto jest ili nije (svjedočanstvo onog vremena) .nije pisao nego je diskutirao("knjiga šuti ako je što pitamo")."čovjek je mjera svih stvari". Kalikle… .zagovornik je aristokracije = vladavine najboljih (najbolji su oni koji znaju) . moralna svijest i savjest. Gorgije(poriče mogućnost spoznaje).bit mišljenja je spoznaja općeg .protivnik sofista: potrebna nam je jasna spoznaja jer onaj koji zna ne griješi .čovjeka ne odreñuje opažaj nego um. provodi dijalektiku "za i protiv" . ne nagon nego osjećaj dužnosti. istina . spoznaja.filozofija ima ulogu odgojiteljice (praktično-etička funkcija) .mnogo je putovao: donosi sud o relativnosti etičkih nazora .opažaji su izvor spoznaje no oni su subjektivni i nepouzdani (iste stvari se različitim ljudima drukčije čine). mjera svega za čovjeka je umni uvid.Protagora: o svakoj stvari postoje dvije tvrdnje. Platona i Aristotela .. Hipija. potpuno oprečne.pojmovna spoznaja .poštuje zakon do kraja. samosvladavanje. nemoguće je znati i činiti zlo . mišljenje.mlañi sofisti: nagon je osnova odreñenja čovjeka Sokrat . Trasimah.krepost = znanje: onaj koji zna je dobar.

neugoda .jednostavan i oskudan život u skladu s prirodom – kultura je na krivom putu . Diogen) .Sokrat je intelektualist i moralist . problem politike i socijalne etike ostaju su njegov .ne smijemo robovati zadovoljstvima Kinička škola: (Anisten.. prijateljstvu…).smisao života: u osjetilnim.bespotrebnost je ideal .Sokratov učenik .mudro je prihvatiti manju bol ako ona vodi većem užitku a treba izbjeći ugodu koja vodi neugodi . suočavanje sugovornika sa vlastitim neznanjem.naučavaju hedonizam . znanje je teško 2) "pozitivan" korak je majeutika: porodiljska vještina – sugovornik spoznaje istinu i donosi je na svijet .dobro = užitak.ravnodušnost spram zakona i obaveza civilizacije . pojedince pita o raznim stvarima(ljubavi. Hegezija) . zlo = bol.trebati malo a i to sužavati .zadatak: osvješćivanje neznanja. tjelesnim zadovoljstvima .znanje je potrebno ako služi djelovanju Platon . filozofsku školu .Nietzsche ga smatra presudnom pojavom te kulture no po tome što od njega počinje njena dekadencija Kirenska škola: (Aristip. stvara definiciju kojom daje točno pojmovno odreñenje(velike zasluge u postavljanju temelja logike) . dolazi do onog općeg za sve.utemeljitelj filozofije politike.osnovao je "Akademiju". metoda traženja: 1) "negativan" korak je ironija.provodi induktivni postupak.

matematika: matematička odreñenja su pojmovna. mudrošću. elejaca i pitagorejaca .ideje su vječne i nepromjenjive biti svega. materijalne stvari su odbljesak ideja . matematika je argument za nauku o idejama . znanje. po njima nešto jest i nije. ideje su bitak (učinio je opće pojmove bićima) .spoznaja je sjećanje (prisjećanje duše na sadržaje koje je znala prije stapanja s tijelom i života u ovom svijetu sjena) .etape Platonova razvoja: sokratsko.naučava objektivni idealizam . one su bitak i bit. ona je izvor bitka i biti(stolar je stolar ako je dobar stolar) .pod utjecajem je Sokratove etike.razlikuje ne samo spoznaje nego i predmete tih spoznaja: predmet umovanja je prava zbilja(svijet ideja) a predmet opažanja je prolazna zbilja(svijet pojava) . uzrok i uzor svega.vrste umne spoznaje: znanje o idejama i predočavanje matematičke razumske spoznaje . najpoznatiji je "Država" . prijelazno.pojmovi su ideje. trokuta) predodžba (trokuta) pojava (trokut u opipljivom smislu) sjena (trokuta u npr. čista. izvor su.četiri stupnja stvarnosti: ideja (npr. zrelo i kasno doba .u hijerarhiji ideja najviša je ideja dobra.vrste mnijenja: vjerovanje o konkretnim stvarima. vodi) .misaonom svijetu primjerena je umna spoznaja a pojavama vidljivog svijeta odgovara mnijenje . pojavama i nagañanje o sjenama tih stvari .osnovni interes cijeloga života . zrcalu.dijeli zbilju na a) istinsku zbilju ideja i b) vidljivi materijalni svijet pojava(sjene ideja) .njegova djela su prvi filozofski spisi sačuvani u cjelini(dijalozi u obliku razgovora). .eros (ljubav) = filozofska težnja za spoznajom. dobrim. besmrtnim.

mudrost četiri temeljne vrline Platonove filozofije . pravednost znači da svatko radi svoj posao.elementi totalitarnog poretka. umjerena. pojedinac i stalež se gubi pred zajednicom (u korist sreće društva nema pitanja osobne slobode i sreće pojedinca) .ideju države gradi na analogiji sa prirodom čovjeka: čovjek ima požudni. ona je ideja dobra i istine. hrabrost.ideja države = ideja pravednosti. mana – težnja za vlašću i častoljublje. hrabra.ideja lijepog: visoko na hijerarhiji ideja.pravednost. pravedna . vrlina – razboritost.filozofa . vladavinu najboljih (najmudrijih) . umjerenost × vojnici/čuvari: voljni dio države.cilj države je sreća svih grañana i zajednice . ostvaruju dobra za sve pripadnike društva × vojnici/čuvari: brane državu od vanjskih i unutarnjih neprijatelja × vladari: upravljaju . težnja za ugodom. onaj za koji je sposoban i ne ometa druge u njihovim zadacima . ona se ne odnosi na umjetnički lijepo . mana – gramzivost. zagovara aristokraciju.država je nastala iz potrebe ljudi za podjelom rada . čovjek je pravi tek kad umni dio vodi druga dva. mana – nepravda Savršena država je mudra.država je država samo ako ostvaruje ideju pravednosti.tri staleža idealne države: × proizvoditelji: zemljoradnici. umjerenost. vrlina hrabrost × vladari: umni dio države.dijalektika = prava metoda spoznaje IDEALNA DRŽAVA .lijepim . voljni i umni dio duše. tako je i država prava ona u kojoj vodi umni dio × proizvoditelji: požudni dio države. vrlina je mudrost.glavna funkcija države je odgoj grañana . zanatlije.

u "Akademiji" bio 20 godina.Platon malo cijeni umjetnost. postaje zbiljskim tek kad se oblikuje × oblik: je ono bitno.sustavno izlaže svoju filozofiju. trg …) a čitav svijet je ta hijerarhija.razlikuje tvar i oblik × tvar: pasivna mogućnost.čovjek je duša i tijelo duša je oblik tijela .prijelaz iz tvari u oblik je kretanje. na vrhu stoji oblik svih oblika. za njega nema drugog svijeta do ovog.sistematičar je: daje povijesni pregled i kritiku različitih gledišta o problemu te onda daje svoje mišljenje . bog.Platonov učenik i kritičar .tvorac je logike . obmana je. bit po kojemu nešto jest "stvar je oblikovana tvar" . ona je "treća od istine"(nakon svijeta ideja i svijeta pojava koje su sjene ideja umjetnost je sjena sjene. stupnjevitost oblika (npr.zastupa teleološko gledište: svrhovitost vlada svijetom (telos = svrha) . oštra kritika Platonovih ideja..dvojnost svjetova (pojave i ideje). pripada osjetilnoj sferi) .polihistoričar: aktivan u skoro svim područjima ljudskih interesa . amorfan kamen. ma to ga upozorava Aristotel Aristotel .postoji hijerarhija. klesani kamen. "Metafizika" . oponašanje. vječno kretanje i razvoj.odgojen u prirodoznanstvenom i realističkom duhu. ima odgojnu zadaću no svedena je na puko sredstvo. stupovlje hrama. pokretač svega . odlazi biti učitelj sinu Filipa Makedonskog – Aleksandru . mišljenje mišljenja. neprihvaća dvojnost svjetovan svakoj stvari . usavršavanje oblika. rascjep u zbilji je slabost Platonova idealizma. dogañanje . kameni stup. čisti oblik. hram.osnovao je svoju školu: peripatetička škola (djeluje kao istraživačko i znanstveno središte) .

razboritost.spoznaja počinje u opažanju. izbjegavanje neumnih krajnosti (hrabrost je vrlina izmeñu plašljivosti i neustrašivosti.prva supstancija je pojedinačna stvar (čovjek. oplemenjuje .razlikuje trpni(pasivni) um prima grañu opažaja i djelatni(aktivni) um čista misaona djelatnost ETIKA: čovjek po prirodi teži sreći a ona je u dobru kojem težimo radi njega a ne radi neke druge svrhe .odgoj grañana = temeljna funkcija države . pročišćava.od njega potječe klasična teorija istine: teorija adekvacije ili korespondencije tok izvoñenja istine je deduktivan i obrnut toku istraživanja . biće zajednice te svoju bit može ostvariti tek u političkoj zajednici ili državi(onaj tko je sam sebi dovoljan je ili zvijer ili bog) . izvor su blaženstva za mudraca . ponos. životinja…) a druge supstancije su vrste i rodovi (opće od pojedinačnog) . do spoznaje općih pojmova o općem je jedino i moguće znanje .pjesništvo(opće) je više filozofska i ozbiljnija stvar negoli histografija (pojedinačno) .čovjek je po prirodi političko biće: zoon politikon.država treba biti srednje veličine . umovanje). odgojnu funkciju.vrline: 1) etičke – vrline volje.postojeće je bit koja se u pojavama sama razvija . aristokracija. tu dohvaćamo pojedinačno a mišljenje se zatim induktivno uzdiže do općeg. demokracija) .tragedija ima etičku. pravednost … to su sve vrline izmeñu krajnosti) 2) dijanoetičke – (znanje. stol. darežljivost. uzrok kretanja i svrha . republika) i lošu vladavinu kojoj je cilj korist onih na vlasti (tiranija..sretan čovjek je onaj koji je razvio umnu prirodu u praktičnoj djelatnosti i u spoznaji . oligarhija.četiri su vrste uzroka: tvar.razlikuje valjanu vladavinu kojoj je cilj opće dobro(kraljevstvo. oblik.

želi objasniti sve pojave ovoga svijeta i isključiti nepoznate. svo dogañanje je odreñeno sveopćom zakonitošću.osnivač Zenon . bog.vode etiku pomirenja.Hrizip.razvili ideju kozmopolitizma Epikurejska škola .stoik = onaj koji smireno prihvaća iskušenja života .njihova etika ne teži sreći društva nego pojedinca . ne robuje željama . pravednosti. živi u skladu s prirodom .bliski su sa kinicima u etici: mudar čovjek prihvaća nužan poredak svijeta i živi prema njemu.filozofija jača čovjekovu samosvijest i pokazuje put sreći .praktična strana filozofije: filozofija kao sredstvo . umjetnosti. mistične sile . svrha filozofije je etika . prijateljstva. čestitosti… .utemeljitelj Epikur.razlika u Aristotelu i aristotelizmu (skolastički aristotelizam odnosi se spram njega dogmatski) Stoicizam .imaju heraklitsku sliku svijeta: svime vlada logos(svjetski um.dobro je ono što ljude čini dobrima i obratno. optimistična filozofija .sloboda je moguća u području svijesti: proizlazi u prihvaćanju nužnog poretka stvari . Marko Aurelije… .naučava hedonizam.nisu cilj tjelesna uživanja nego zadovoljstva duha koja proizlaze iz ljubavi. bespomoćnosti.sreća: bezbolan mir i bezbrižnost .mudar čovjek je smiren.fizika je samo osnova filozofije a cilj. fatalizma . Seneka. bez afekata. spoznaja je moguća jer je ljudski um dio svjetskoga uma(iste je grañe kao logos svijeta pa ga može razumjeti) . Epiktet. sudbina…).. pasivnosti.razvili su logiku sudova: bitan dio suda je voljni element odluke (prihvaćanje ili odricanje kakva pojmovnog odnosa) . najviše dobro je besmrtno . no ugoda znači ponajprije odsutnost bola .

izlaz iz skepse: samoizvjesnost sumnjam dakle jesam . duša i materija . iz tog proizlazi: . duševni mir(ataraksija) .skeptik se konformistički pokorava okolini u kojoj živi ali bez uvjerenja o ljepoti ili dobroti odreñenih stvari Plotin .u spoznajnoj teoriji je senzualist .znanje o relativnosti vodi do suzdržavanja od izricanja bilo kakvog suda. dopušta slobodno djelovanje čovjeka u njegovoj filozofiji nema mjesta za bogove .manihejska nauka – vječna borba dobra i zla . nepomućenost.obnavlja Demokritov atomizam uz novost: atomi spontano skreću s puta te se sudaraju i isprepliću. ideje. praštanja i milosrña Aurelije Augustin (rano kršćanstvo) .korijene vuče iz sofizma .apsolutni monizam sustav emanacije (isijavanja) .utemeljitelj Piron (mnogo je putovao).jedno je uzrok i izvor svega .bezuzročno dogañanje.suzdržavaju se od suda: deset je takvih načina(tropa) kojima skeptik dolazi do suzdržavanja od suda . to je prednost a rezultat je ravnodušnost.krivo shvaćen i ozloglašen Skepticizam .stupnjevi su bitka: um.etika ljubavi.najznačajniji novoplatonist .relativizam i skepticizam: relativnost doživljaja svijeta. nenasilja..militantan kršćanin . sljedbenik Sekst Empirik .što je nešto dalje od jednog to ono manje jest(put isijavanja) Kršćanstvo i filozofija: . mi ne možemo spoznati kakve su stvari o sebi. teza i antiteza su uvijek u ravnoteži . slučaj.

esencija obuhvaća i formu i materiju(esencija čovjeka sadrži formu umnosti i materiju "bićevitosti" .Bog je uzrok i svrha svega. neke temeljne dogme ne može dokazati no to je zato jer one prekoračuju moć uma . njegova esencija je ujedno i egzistencija. teologije i filozofije Toma Akvinski (srednji vijek) . nezavisna je od razuma i svijesti . religije i znanosti.razvoj mistike .problem filozofije povijesti(pita se o smislu povijesnog dogañanja) .filozofija je sredstvo teologije kojim se objašnjavaju i brane dogme (dana istina se potvrñuje a ne istražuje) . ona je akt .temeljno pitanje je pitanje odnosa vjere i uma.dobro potječe od Boga..filozofija postaje predmet školskog poučavanja a ne istraživanja .um je podreñen vjeri.egzistencija je različita od svega toga. premudar i predobar .Aristotel je za njega jednostavno Filozof.pojedincu je na putu spasa potrebna milost Božja i pomoć Crkve: Crkvina je dužnost da se brine o sudbini i spasu svakog pojedinca kako bi spriječila njegovu propast u grijehu Srednjovjekovna kršćanska filozofija = skolastika . svemoćan je.istina uma ne može proturječiti istini objave .razlikuje odnos esencije i egzistencije(razlikovanje materije i forme) . voljom se čovjek opredjeljuje u vjeri i prihvaća istinu objave.Bog jest po esenciji. ona je potencija .aristotelizam: neupitan autoritet i dogma Aristotela(Toma Akvinski zove ga Filozof) .prvi u povijesti zastupa voluntarističko gledište: volja je nadreñena razumu. on joj služi braneći i dokazujući istine vjere. zlo je nedostatak dobra . on je čisti akt .teologija je nadreñena filozofiji kao znanost o konačnom bitku stvorenih stvari . smatra ga vrhuncem spoznaje prirode .scolasticus = učitelj .

materija je stvorena. jedinstven . inkvizicija ga je mučila i zatim spalila na lomači. sav je u svijetu. ljepote i božanstvenosti prirode . bježi od njih cijelog života. sila koja je u svemu prisutna. što je nešto općenitije to je realnije Umjereni realizam –priznaje općem egzistenciju ali tako da opća bit individualno oblikuje u svakoj pojedinačnoj stvari Ekstremni nominalizam – opće nije ništa realno. život u svakoj stvari. on je duša svemira.Bog nije izvan svijeta.mikrokozam je ogledalo makrokozma . spoznaje sam sebe i stvara svijet. nije vječna.zlatno doba ljudske povijesti leži u budućnosti . ulovili su ga.beskonačnost – središnja tema .protivnik religije i svećenik religije beskonačnosti.. priroda je Bog u stvarima panteizam .Crkva je osudila nominalizam i službeno se opredijelila za realizam(iako u sebi nosi panteističku pretpostavku i zaključak) Giordano Bruno (filozofija renesanse) .svijet je jedan.naučava beskonačnost svemira i mnoštvo svjetova . jedini autoritet treba biti razum i slobodno istraživanje .odbacuje sve službene autoritete. Bog je izvan svijeta. do kraja je odbijao povratak Crkvi . postoje samo pojedinačne stvari a opće je tek riječ Umjereni nominalizam – konceptualizam.ovaj svijet je jedini kojemu čovjek pripada i koji čovjeku ostaje. uzrok je svega i cilj svih stvari Ekstremni realizam – platonizam i novoplatonizam.u sukobu sa kršćanskom okolinom iz koje je potekao. savršen i svemoguć. opće postoji u umu kao pojam a ne realno odvojeno kao bitak . opće postoji realno. uzrok je i počelo svega. na nama je da na njemu izgradimo zemaljski raj .

kritika i prevladavanje stare logike i izgradnja novog organona (oruña) znanosti . odgoja. knjige i autoritet starih . govora) d) idoli teatra – posljedica su filozofskih dogmi i teorija . čovjek po prirodi griješi (unosi više reda i jednakosti u svijet nego što ga ima.znanje nam daje moć nad prirodom.za napredak je važan dobro postavljen cilj .osnovno pitanje je pitanje postupka istraživanja . rezultat su meñusobnog odnosa ljudi(sporazumijevanja.pogrešan put pružaju tradicija.teži velikoj obnovi .osnivač analitičke geometrije. praktična filozofija . refleksologiju i psihologiju . služi se predrasudama) b) idoli spilje – zablude koje čini pojedinac zbog manjkavosti svoje prirode. mehaniku.Francis Bacon (racionalizam) . opskrbiti ljudski život novim pronalascima i dobrima "znanje je moć" .naš duh je sputan idolima: a) idoli plemena – zasnovani su u ljudskom rodu.otac novovjeke filozofije .cilj znanosti i filozofije je ovladati prirodom. znanja… c) idoli trga – najneugodniji.traži nekoliko jednostavnih.središnja pitanja su mu odreñenje cilja.sve nade polaže u indukciju kao jedinu valjanu metodu a odriče svaku vrijednost dedukciji…ipak ta dva procesa se isprepliću i nadopunjuju Rene Descartes (racionalizam) . zasluge za optiku.prava i jedina metoda je indukcija(od pojedinačnog prema općem) . osnovnih načela kojih bi se mogao lako pridržavati i tako osigurati spoznaju: × četiri pravila/načela: .Bacon zahtjeva OBNOVU .

(cogito mu znači samosvijest. kao i Bacon želi sve početi iz početka.bit religije je u uvjerenju a ne u vjeri u dogme. . odriču prirodnog prava i obvezuju na pokornost vlasti.odlučio je u sve posumnjati i došao do zaključka da dok sumnja i misli da je sve krivo nužno je da ono jest dok misli: istina je dakle: MISLIM. no ljudi se baš iz te potrebe udružuju u zajednice. DAKLE JESAM.čovjek je za njega misaono biće.sljedbenik Descartesa .Cogito ergo sum.razlikuje dvije supstancije: duh i tijelo. očevidnih istina .dedukcija = postupak postupna izvoñenja istina iz prvih intuitivnih.sav tjelesni svijet se kreće po zakonima mehanike . prva istina je samoizvjesnost svijesti) . kritika Biblije . "očistiti duh" od zabluda . ako ona radi protiv njihovih interesa oni je mogu smijeniti .izopćen iz židovske komune . shvatio da ništa ne zna.jedino čovjek ima dušu Baruch de Spinoza (racionalizam) .a) ništa ne prihvaćamo kao istinito osim onoga što spoznajemo jasno i razgovijetno b) analitičko načelo: teškoću treba rastaviti na jednostavne dijelove c) načelo sinteze: reda i postupnosti od jednostavnog ka složenom d) načelo provjeravanja potpunosti postupka . religiozne knjige treba povijesno shvatiti. još je manje znao.ruši autoritete tradicije(no to nije skepticizam). putovao po svijetu. na tome se temelji njegovo racionalističko gledište . .u jednostavnim zaključcima dedukcija se svodi na intuitivan uvid a u složenim je potrebna indukcija ili nabrajanje.u prirodnoj borbi za samoodržanje pojedinac ima pravo na sve.samo razum može odrediti što je istinito .Židov u Nizozemskoj .jasnost i razgovijetnost jamče istinu . misleću i protežnu tvar . zato je odlučio da uči iz samog sebe .učio u školi.

nešto ima atribute.svijet je splet pojava koje su meñusobno apsolutno determinirane . a filozofija je učenje o slobodi . jedna drugom uzrokovane beskonačne stvari.ključni pojam mu je pojam supstancije(stvar koja postoji a za postojanje joj nije potrebna nijedna druga stvar) . ništa nema atribute. one su čista aktivnost.. izražavaju bit beskrajne prirode ili Boga . isključuje svaku teologiju .najveća sreća leži u usavršavanu razuma i razumijevanju Boga Gottfried Wilhelm Leibniz (racionalizam) .izlaže svoje glavno djelo "Etiku" geometrijskim načelom .ljudi spoznaju samo dva takva atributa: protežnost i mišljenje . matematikom(utemeljio je višu matematiku neovisno o Newtonu).monade su središta sila: imaju moć predočavanja (percepcije) i moć požude (uvjetuje prijelaz jedne percepcije drugoj) . preteča je suvremene matematičke (simboličke) logike… .zagovarao je ideje ujedinjenja Europe i Crkava . neprekidnu promjenu i vrijeme kao dimenziju te biti .supstancija ima beskrajno mnoštvo atributa(beskrajni su). samodjelatnost .spoznajni problem: red ideja odgovara redu stvari: dakle spoznaja je moguća . dio prirode. psihologijom.čovjek je ono bitno.svijetom vlada prirodna nepromjenjiva zakonitost . Bog ima sve atribute . ograničene.osnivač Berlinske akademije i njen prvi predsjednik .čovjek je modus prirode.jedan od posljednjih polihistoričara bavio se pravom.suprotno Descartesovom dualizmu zaključuje da je supstancija nužno jedna: to je Bog ili priroda nastavlja panteističku sliku svijeta .svrha države je sloboda .modusi (stanja supstancije) su konačne.problem supstancija: svijet se sastoji od beskrajna mnoštva duhovnih atoma: monada.otklanja protežnost kao bit stvari i na njeno mjesto stavlja kretanje. diplomacijom.

u nama je umna duša ili duh.utemeljitelj spoznajne teorije (gnoseologije) kao filozofske discipline .država = mnoštvo razumom ujedinjeno u jednu ličnost . sva naša rasuñivanja temelje se na dva načela: načelu proturječnosti i na načelu dovoljnoga razloga . one su čiste aktivnosti. Leibniz je racionalist .svaka monada predočuje čitav jedan svijet . nije moguć utjecaj monada jedne na drugu.nije prvi no prvi se tim bavi kao središnjim pitanjem .predmet filozofije je prirodno tijelo. ugovor je neopoziv . ima apsolutnu vlast.. nagon za samoodržanjem uvjetuje nestabilne uvjete za život ljudi homo homini lupus (čovjek je čovjeku vuk). zatvorena u sebe.strah o smrti čini ljude sklonima miru te se oni odriču prirodnog prava društvenim ugovorom(prevladaju dr. gubi se poduzetnost i radinost .prirodno stanje odlikuje nejednakost.razlikuje istine uma i istine iskustva.država je rezultat društvenog ugovora (a ne božanska tvorevina) .središte interesa: problemi čovjeka i društva .otac prosvjetiteljstva .svaka je monada samostalna.mikrokozam je ogledalo makrokozma .filozofija je racionalna spoznaja (računanje) posljedica iz uzroka i obratno uzroka iz posljedica .spoznaja nužnih i vječnih istina nas razlikuje od životinja. uzdiže nas do spoznaje nas samih i Boga. borbe meñu ljudima Thomas Hobbes (empirizam) .prema tjelesnim i duhovnim sposobnostima ljudi su približno jednaki. država.hijerarhija je monada piramida: najniže su "gole" monade koje imaju nejasnu predodžbu svijeta a najviše monade: "duše" imaju samosvijest.ne postoje uroñene spoznaje. pravo) . predočuju jasno . zbog tog je život surov. naš duh je prvotno tabula rasa-prazan bijeli papir bez . utjecaj meñu njima je moguć jedino posredstvom Boga . čovjek John Locke .

zagovara podjelu vlasti na zakonodavnu. mirisi.teolog i svećenik . pokretljivost. slobodu. mirovanje) . tjelesne supstance . ne smiju si nanositi štetu . i vlasništvo.prvotna svojstva: neodvojiva su od tijela neovisno o njegovu stanju i veličini(čvrstoća.drugotna svojstva: nisu u predmetima već su sile koje u nama proizvode razne osjete(boje. smatra se spoznajom samo u širem smislu . narod ima pravo oduzeti vlast vladaru koji ne poštuje prirodno pravo .sadržaja sva spoznaja potječe iz iskustva a ono je dvovrsno: a) izvanjsko – osjetilno iskustvo (izvor su predmeti osjeta) b) unutarnje iskustvo – refleksija (izvor su radnje našeg duha) . dokazivanjem) c) senzitivna – osjetna.utemeljitelj je empirizma(izvor spoznaje je iskustvo) i njegov najznačajniji predstavnik .tri stupnja spoznaje: a) intuitivna – sastoji se u neposrednom opažanju.poriče postojanje materije. ljudi su jednaki. protežnost. oblik.svjesno odvraća filozofiju od velikih zadataka za koje smatra da im nije dorasla George Berkley (nominalist) . najviša je i najjasnija b) demonstrativna – otkriva slaganje/neslaganje posredovanjem drugih ideja(zaključivanjem.Locke opravdava pravo na revoluciju.narod je trajno suveren . zvukovi. okusi…) ideje tih svojstava dobivamo osjetilima(takve ideje su subjektivne slike) .prirodno stanje odlikuje jednakost meñu ljudima.država mora potvrditi prirodno stanje: jamčiti život. .Locke vjeruje da naš um nije sposoban spoznati sve tajne svemira ali je sasvim dovoljan da spoznamo sve što nam treba za sretan i moralan život . izvršnu i federativnu . slaganju/neslaganju dviju ideja.

tvrdi da je razum .Lockeov sljedbenik i kritičar .empirizam doveo do subjektivnog idealizma .postoji načelo uzročnosti meñu činjenicama: veza izmeñu činjenica: jedna je uzrok a druga posljedica.kriticizam = kritičko preispitivanje uma samog. pamćenjem. Kanta . bilo tjelesne bilo duhovne supstancije .kritički postavlja problem vrijednosti spoznaje.vodi u solipsizam(postoji samo Ja sa svojim doživljajima i ništa više) izbjegava ga time što kaže da je Bog izvor osjeta David Hume (empirist. ideje spoznajemo intuitivno ili demonstrativno a činjenice ne tako sigurno. predmete ljudskog uma dijeli na odnose ideja i činjenica.predmet spoznaje su ideje(a one su svi naši doživljaje dobivene radnjama duha. doživljavamo vremenski slijed pojava ali ne doživljavamo način niti nužnost slijeda . postavljanje mogućnosti i granica vlastitog uma kritikom .utjecao na pozitivizam i pragmatizam. pouzdaniji su vodiči vjera i navika .treba se držati iskustva Immanuel Kant (klasični njemački idealizam) .svojim kriticizmom izveo prevrat u povijesti filozofije ..odriče svaku mogućnost spoznaje. oni su različiti te ne možemo iz uzroka izvesti posljedicu .uz ideje postoji duh koji ih doživljava.gledište mu je čisto nominalističko .asocijacija doživljaja: običaj ili navika da očekujemo onakav slijed stvari kakav smo već doživjeli. maštom…) . one ne postoje izvan duha . utjecaj na I.radikalno proveo empirizam i doveo ga do skepticizma .stav mu je agnostički i skeptički: nije moguća objektivno nužna spoznaja . skepticist) . .razum nije dorastao da nam bude vodič u životu.stvari su samo kompleksi osjeta postoje samo ako su opažene! .vidi krajnje ekstreme u racionalizmu( nekritičnost i dogmatizam.

ideja. umnost je ono osnovno.jedini način spoznaje) i empirizmu(spoznaja je samo empirija. nema stvaralačke aktivnosti i uloge subjekta) te potaknut Humeovim skepticizmom stvara kriticizam . bit i bitak svega . no sad se objekt vrti oko subjekta(kopernikanski obrat). forma čini umjetnost umjetnošću Georg Wilhem Friedrich Hegel .spoznaja je moguća tek uz pretpostavku identiteta svijesti i svijeta.mogućnost i vrijednost spoznaje možemo spoznati tek spoznajući.doživljaj ljepote zasnovan je na bezinteresnom sviñanju oblika umjetničkog djela a ne izlazi iz sadržaja djela.odlikuje ga enciklopedijska učenost i sistematičnost . čovjek dospijeva u središte spoznaje. samoodreñenje.čovjek pripada dvama svjetovima: kao osjetilno biće svijetu prirodne nužde a kao biće slobode umnom svijetu . dužnost je nužnost djelovanja iz poštovanja prema zakonu.sloboda je pretpostavka odgovornosti i moralnoga zakona oni su nemogući bez slobode . ne vjeruje u nemogućnost spoznaje stvari kakva je o sebi(nasuprot Kantu) .u spoznaji sudjeluju objekt i subjekt: objekt je do sad imao ulogu nepomičnog središta oko kojeg se vrti subjekt pokušavajući spoznati objekt onakvim kakav on jest neovisno o subjektu. on je zakonodavac prirode .objekt daje sadržaj spoznaje(ono što spoznajemo) a subjekt oblik spoznaje( kako to spoznajemo).". um. čovjek sam sebi donosi zakone kojima je podložan.tvrdi da nije pitanje da li je moguća objektivno vrijedna i nužna spoznaja nego kako je moguća .ideja je Hegelu bit svijeta. od objekta subjekt prima utiske prema oblicima vlastite svijesti i oblikuje ih u iskustvo . autonomija volje . da subjekt spozna .ima smisao za povijesni pristup problemima .izgrañuje jedan od najvećih filozofskih sustava .pod dojmom Francuske revolucije.etička zapovijed Kantove etike: "Radi prema dužnosti iz dužnosti. vršnjaci su mu Napoleon i Beethoven .

u prirodi je ideja otuñena. izvan sebe.objekt potrebno je da su subjekt i objekt u svojoj biti istovjetni(prirodu i čovjeka prožima ista umna osnova) . prepreka.ontološki monizam.nakon toga sinteza nije završetak nego nova teza za novu antitezu k novoj sintezi: početak novog tročlanog niza . ono što je moguće. izradio je sustav filozofije – enciklopediju filozofskih znanosti. ona prožima cijeli njegov filozofski sustav. suprotnost tezi c) sinteza (negacija negacije) – ukidanje negacije. objekt prestaje biti beživotna supstancija. treba spoznati objektivni subjekt koji je u stalnom kretanju i povezanosti sa spoznajnim objektom .zakonitost po kojoj se odvija spoznavanje je zakonitost zbilje. antiteza.dijalektika je druga bitna značajka Hegelovog učenja.panlogizam mišljenje i bitak su istovjetni. dvostrukost subjektivnog i objektivnog .razlikuje pojavu i zbiljnost. um vlada svijetom . otpor.svijet je povijest disonancije a ne hram harmonije .težio je tome da uzdigne filozofiju na razinu znanosti.podjela dijalektike na tročlani niz: a) teza (afirmacija) – jednostavno postavljanje pojma b) antiteza (negacija) – stupanj suprotstavljanja tezi. svaka je pojedina disciplina karika u lancu cjeline jedinstvenog razvoja filozofije kao kruga krugova LOGIKA: znanost o čistoj ideji FILOZOFIJA PRIRODE: priroda je drugobitak. no nije samo metoda nego "duša i pojam sadržaja".dijalektika je logika ali i ontologija .logička je ideja apstraktna i nesvjesna. u duhu se vraća sebi i stiče svijest o sebi kao bitu svega . prolazna je i dijelom zbiljnost-nužni bitak što u sebi sadržava bit . zakonitost uma je zakonitost zbilje .ideja je ono zbiljsko. negacija ideje. logika = ontologija . u prirodi ideja je u konkretnom obliku no . stupanj posredovanja koji uključuje prva dva odreñenja i ukida njihove suprotnosti . egzistencija je djelom pojava.svijet prožima jedinstvena zakonitost .

u duhu ideja je konkretna i svjesna sebe FILOZOFIJA DUHA: čovjek je najviše prirodno biće/djelo prirode no on je i duh. njen je predmet carstvo lijepog ali u umjetnosti. sustav pojedinih umjetnosti . ne u prirodi. stupnjevi duha: subjektivni.ona je filozofija umjetnosti. dogovorom ljudi da slobodnu volju zaštite od samovolje Moralitet: je negacija. osjetilno se u umjetnosti oduhovljava FILOZOFIJA je najviši oblik apsolutnog duha. antiteza tog pritiska(samoodreñenje slobodne volje Ćudorednost: sinteza prava i moraliteta u kojima pojedinac živi i pokorava im se APSOLUTNI DUH: pojavljuje se u umjetnosti u obliku zora: osjetnoj pojavnosti. u religiji u obliku predodžbe i čuvstva i u filozofiji u čistim pojmovima ESTETIKA: ideja lijepog ili ideal.nesvjesna. razvoj ideala. jedinstvenost sustava. enciklopedičnost i dijalektička metoda . povijest filozofije kod Hegela je zapravo filozofija filozofije BITNE ZNAČAJKE HEGELOVE FILOZOFIJE: panlogizam. objektivni i apsolutni duh Pravo: odreñen je vanjskim pritiskom.

30.3.8.. 497.9.  3.:/0.83.3:/.. .. .03../0243897.308..

0457.428./4-.308...98..74/097.434/.3.247.7 3:10/07...4. 8039.302 /4.0.2970-.304/:00/3.57.3..97.2 /4.4:.70.3: ..7/95774/3489.0 /0098. 48093.89.302  . 3082:8 3.7:430 54 9:05774/3457.893.808543. 0470070 3423.3489 909: /7 . .3247.7.38543.0703 4.4 8./.0 943.3.49 5774/3489.09..2448092.308.. :/8:0/3.. :23085484-....57.44/:09.9.24: 702828: 4.489./..: .: 3.8709.54/0:. .230/47.43.7./.8.74/2....3: 3.4082.2 9 .302.8..83 9.30. 9..302/7: /0.90709008308:589..07:0/..49 84-4/: .4.4  . 82.348:.3/.9...89  90448..97.0 .3054870/4.549...248.0 03 547 054894.08344/.../.48920N::/2.08.027..0.8543.1441:4/.3 .

.9.8994:2..549..3:0... 942  89.7942 ..0-4900830-4/:4.34/0243897. 04:74 348920N: 303. 303.8 3302. :90..3.0:74./7. 920 94./.04.07.5489408./3.4-09.48:45.474809.308:589../4 ....42/4 .3489 8059 3024: .7 0257.2-:/0. 339 3: 348980/. 4/3480/0..04.89  7.8. 030 :/0054894/:4/4 .8...80/7 ..48:734  548943... .43.. 570/2098543.3.4279.24425084809..3024: 34897.2 0302 2.98:89.39.7//.34574..2.0 570/2090:/84:2.2. 7.824 .0307.. 438:7.0 /4 .80/89.040257. 89./.43030548940.. .: .0895480/.9:54..2...29.34/0./:20 025789 8059. 22.4/:8458.34..257.0 79 5489.2 :90.030 9..3.:230/47./03..242..8543. 970-.0/3...30:2.3.30/4 .84..4/.20N: 303....5480/. /0.3 9.2:0.70/34898543. . 303.04..0.9.7... 0 -0..4- .279 4570859..08914410 79.2/4. .3.4 0:02443.7.8..04/48:-09.3/:. 9903024 024:74. 0/ 902:0 8943423.39 .04570.243.343: 3.2: 3079 3489/42.9....4308:8....574-02.78:8.4/ : .  5.2  8.2. /7:.24..89 4 4..07.0 /4 .70203880/54..38:..3..49: 54:/.43.2.:24: 34898543.89. 4/7 08.02439:9.2 548948. /4 .24 5489.3.08:/00 .2.../:./008543.80/-0379 . 0/.24./48059..2/4.:2 .0/4-.300897020:7..4/ ...24.

3489:408:-09...244/70N030 .834./7 .0 ././7 .0/.3:9:204..:870/ 908543.79.7 3...7.09. 7.38.0 /4850.09: /4 .N.0.2..89.3:4-.4/4. 38543. 0 .8.2./5702.094..00 4/:0.3059.4 09 .34 -9-9.089.7.09.438:3024: -0 84-4/0  4. :2 :2348904344834..3.0090#...450/8.43.34/3.54.. . 45073../: 3489/: 3489  /: 34890 3: 3489/04.024 0248543.057095489.8543.: 0348988902.0 02572: 8543.:/039909.54 94.0 430..473489247.4:..9  4.4 - 084-4/0:23428..43:  4..90:57095489.:9805702.3.34.40 24: ..8..8543.0 .8:-098543.08./0.4.8.4:4:30542 34 870/ 9.3. 54//42427....1472.43089 304.8:2:.0/33./.024 .05490.024: .8:-09572.07:0: 3024: 34898543.798:-0954: ..430 42.9.444080.30/.0 144188:89..000:-98.024 4/4-09.70/3.8:-094-8543.304.280-/4348.4 948543. :8543..28059.2..:94342. 8543.0835789:5574-022.2 9.0898...24289.8:5749.4-09..89908.4480934- 08.79448:-09..94-0943.4-..8:/0::4-098:-094-090/48. 3:2093489:20934 : 0470270/7.240257.34.089 4-:0:8:89. 90549.54...83448:-09: 348.7//./0..054/4 .5702...08.540430094.40 84-4/.8.09:5774/303: /0.:2093 4/0.024: ..0480- 3.3: 3./804-09..9908543.303.5774/0 4-09/.. /.-03907083428.2.30 .. 302./2.03.434/..70/34898543.0575.9 3489 2.0 434 948543.384-7.08.39:  /0.N:00/.828.:  30.7.394.:8070..03 24: 3489.: 8543.

90 8:5749348990 .5897.3030....38:574989.: 5774/0/0. . 8390. 30.345489...89./7 ..574 2. 54/0. ..0:437093424-:34 .30.0/04254.09.0434-84 :2.8:8:-094-09:8.90.3990..08:57493489 3.0/0.307.4: 03.22 030-9.8:589.09.089/843.4-9:8..04.0942 /.4834..34 /.24-0957089.  89:5..03.72430 90 409420/.53.0.3489 7..43944.8390.8543..0.33 .3...0/389.0/7:4-9.38:-0940:89..34.974 . 144188:89.493.. 970-..47:..7.342709.:.7.54.43944.3.34.439489-0 7..09054. ...242094/..48390 54 09.004.7 09./7 ./.354870/4.324-0942 .3. 574 2..8:894.300.49:N03.089480-.4394. 49547 570570..34898.450/:144183.3.3990:34.8543.34.7..3:54.0304.8.0-9-0 ./8.  8.4-0954970-340/.083.09574 2.304/: .28.. 90./.:054.3..0..439489-04..80-89 08..0 89:5.34../..14410.3./00 ..4394895444804/..439489:2.. 5.44-9894.34894 894/0   !## 5774/.:/. 30.:/301441:3.. .34308.344-09. 434 94024: 0  574..3.30.7:4.:-348908903.4.343.308.0. 30...0347.14410  03..:23.30542.30434.380-0:/::80.3:3. :5774//0.093 5774/: 4. 4 ...4897:489 8:-09.0  :/..172.8543.  0/3489.43.0903.9 4-09.439489 43944 243..  3.0/042-3489 3: 3-9./408:89. .030 0/389.3990.0.2.4/70N03. 94:80-8./.093 ..-9 /0.:.3489 8.93.4974 ..-93.:.0540/3.4:: :0 57..0/7:. 8.

8.083.003.308.083.0437093.. :/::/0.80-0   & 4. 05774/34- 0.

584:934/:.3990.24.54.3.:080::2093489:4-:47. 8..4054. 7.0...   03. $%%/0.789..244/70N03084-4/30.             .09 ..034898:89.280  !$ &%&54.89.48093454.3 4-09.909030.089144104/00..3489 :70: 4-:570/4/ -0 :.450/ 3489/...:1441: 8925424. /:. 9904/ 8.57./045774/034430/:89:530...:2093489 3030570/209.84-4/3:..2 0/389.14410 %  '   5.::2093489 30: 5774/ 48093480::20934894/:4.540/3.054/0.4742://..57. 4-..44/70N030..909. 03..382579842 /44.945798.5447..:42...2.01441.4:.540/3:2093489 43...34.4 1441.40 47.247.. .8:-09. 8:89..4/0.2094/.. .40 :/470/34898390.584:93/: !7.

 .

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->