Decker Elementi Abby Fine

Karl-Heinz Decker
ELEMENTI STROJEVA
2. popravljeno izdanje
T E H N I K A KNJIGA ZAGREB
PREDGOVOR
UZ
PRIJEVOD
Njemaki original ove knjige je u relativno k r a t k o m roku iziao u 7 izdanja. U knjizi su jednostavno i vrlo saeto d a n a potrebna teoretska objanjenja, a obiluje i nizom praktikih p o d a t a k a . To se p o s e b n o odnosi na standarde i p o d a t k e o materijalima. Veliku vrijednost knjige predstavljaju jednostavne i lako razumljive slike. U prijevodu je p o k u a n o uz njemake oznake s t a n d a r d a dati i odgovarajue jugoslavenske, a to je uinjeno i za njemake oznake materijala uz koje su navedene bar priblino odgovarajue jugoslavenske oznake. U njemakom originalu nisu opisani planetarni prijenosnici, tarni prijenos nici, konice, brtve, cijevni vodovi i z a p o r n i organi, pa su zbog p o t r e b a nae nastave i prakse, a uz doputenje a u t o r a i izdavaa, ta poglavlja o b r a e n a k a o poseban d o d a t a k prijevodu. Pri t o m e se nastojalo da se, koliko je to bilo mogue, ne mijenja nain iznoenja gradiva, k a k o d o d a t a k ne bi naruio cjelovitost. Isto t a k o u poglavlju o zupanicima njemakog originala nisu obraene evolventne funkcije koje omoguavaju vrlo jednostavan i toan p r o r a u n debljine zuba na bilo kojem dijelu boka, p r o r a u n r a z m a k a osi V parova, p r o r a u n pogonskog k u t a zahvatne crte, zbroj faktora p o m a k a profila itd. Z a t o su u d o d a t k u , k a o n a d o p u n a poglavlju 9.1.9. V-elnici i V-prijenosnici s ravnim z u b i m a " o b r a e n e EVOLVENTNE FUNKCIJE i P R O R A U N R A Z M A K A OSI E L N I K A U P O T R E B O M E V O L V E N T NIH FUNKCIJA. Prevodioci
IZ PREDGOVORA 7. NJEMAKOM IZDANJU

Velika potranja ove knjige iziskivala je ve u k r a t k o m roku njeno novo izdanje. Pisana je za potrebe nastave na Visokim tehnikim i strunim kola ma. Najvaniji elementi strojeva izneseni su u k r a t k o m ali preglednom obliku, prilagoenom ciljevima nastave na kolama za tehniko obrazovanje. Pri tome je o b r a e n a svaka grupa elemenata strojeva zasebno i time omoguen izbor o b r a d e gradiva neovisno od ostalih elemenata strojeva. Struno podruje Elemenata strojeva" vrlo je opseno i stalno se proiruje novim spoznajama i rezultatima istraivanja. Od toga se mogu u okviru kolovanja inenjera i tehniara obraditi samo bitna podruja o d a b r a n a prema samim ciljevima izobrazbe. Daljnju izgradnju tih saznanja m o r a se prepustiti praksi, rjeavanjem konkretnih p r o b l e m a konstrukcija. Sve oznake u j e d n a d b a m a prilagoene su novim D I N n o r m a m a , a sve mjerne jedinice su u Sl-sustavu, kojeg propisuje zakon. S a m o u iznimnim sluajevima, radi lakeg raunanja, upotrijebljene su veliinske jednadbe. Inae su iskljuivo navedene samo jednadbe u koje se mogu uvrstiti Sl-jedinice i od njih izvedene Sl-jedinice (kg, m, s, N, W, kW, Pa, J, K itd.). G o t o v o ispod svake j e d n a d b e za p r o r a u n nalazi se iscrpna legenda u kojoj su naznaene upotrijebljene mjerne jedinice i njihovo znaenje. Na taj se nain postizava d o b a r pregled i izbjegava zabuna. Tablice su ubaene na odgovarajuim mjestima u n u t a r teksta, t a k o da ih ne treba traiti na kraju. M n o t v o opirnih tablica daje itaocu k o n s t r u k t o r u u praksi sve p o d a t k e p o t r e b n e za p r o r a u n elemenata strojeva. N a r o i t o se pazilo na mogunost utvrivanja odgovarajuih vrijednosti d o p u t e n o g naprezanja, tlaka i optere enja . . . Berlin u rujnu, 1975. Karl-Heinz Decker
SADRAJ
1. Nerastavljivi spojevi 1.1. Zavareni spojevi L l . l . Postupci, materijali, oblici avova, kvaliteta J . l J . Osnovi oblikovanja 1.1.3. Zavareni spojevi pri gradnji kotlova i tlanih posuda 1.1.4. Zavareni spojevi elinih konstrukcija 1.1.5. Zavareni spojevi u strojogradnji 1.2. Zavarivanje pritiskom 1.2.1. Postupci, vrste avova, materijali 1.2.2. Spojevi tokasto zavareni 1.2.3. Bradaviasto zavareni spojevi 1.2.4. Spojevi zavareni eono elektrootpornim iskrenjem 1.3. Lemljeni spojevi 1.3.1. Postupci, lemovi 1.3.2. Osnove oblikovanja 1.3.3. vrstoa 1.4. Lijepljeni spojevi 1.4.1. Ljepila, svojstva, postupci 1.4.2. Osnove oblikovanja 1.4.3. vrstoa 1.5. Zakovini spoj 1.5.1. Zakovice, 1.5.2. Zakovini 1.5.3. Zakovini 1.5.4. Zakovini izrada, spojevi spojevi spojevi broj rezova, prijenos sile u gradnji elinih konstrukcija u konstrukcijama od lakih metala u gradnji strojeva i strojnih postrojenja 13 13 14 19 29 41 45 45 46 49 50 51 51 52 55 56 56 58 59 60 60 62 69 72 75 75 76
1.6. Stezni spojevi 1.6.1. Navueni i preani stezni spojevi, postupci steznog spajanja 1.6.2. Proraun cilindrinih steznih spojeva 2. Rastavljivi spojevi 2.1. Privrsni vijci 2.1.1. Navoji 2.1.2. Materijali, zatita od korozije 2.1.3. Vijci i matice 2.1.4. Podloke osiguranja 2.1.5. Tok sila, zarezno djelovanje, oblikovanje 2.1.6. Sila prednaprezanja, pritezni moment 2.1.7. Dijagram deformacija, diferencijalna sila, najvea i najmanja sila . . . . 2.1.8. vrstoa uzduno optereenih vijaka 2.1.9. Oblikovanje i proraun popreno optereenih vijaka 2.2. Pokretni vijci (vijani pogoni) .' 2.2.1. Navoj, materijali 2.2.2. Sile, trenje, iskoristivost, samokonost 2.2.3. vrstoa :
83 83 84 87 90 92 97 97 99 101 103 103 105 107
8
2.3. Spojevi glavine 2.3.1. Spojevi uzdunim klinom 2.3.2. Spojevi perima (klinovi bez nagiba) 2.3.3. Spojevi s klinastim vratilima 2.3.4. Spojevi sa zupastim vratilima 2.3.5. Spoj s poligonim profilnim vratilima 2.3.6. Konini spojevi ; 2.3.7. Spojevi sa steznim glavinama 2.3.8. Spojevi steznim elementima 2.3.9. Spoj eonim ozubljenjem 2.4. Veze sa zaticima i svornjacima 2.4.1. Zatici 2.4.2. Svornjaci 2.4.3. vrstoa 3. Opruge 3.1. Osnove 3.1.1. Karakteristike, rad opruge, vibracije opruge 3.1.2. Materijali, naprezanje, vrstoa 3.2. Lisnate opruge kao savojne opruge 3.3. Zavojna fleksiona opruga kao opruga za okretanje 3.4. Ravna ipkasta (okrugla) kao torziona opruga 3.5. Tanjuraste opruge kao tlane opruge 3.6. Cilindrine tlane i vlane opruge 3.6. L- Hladno oblikovane tlane opruge od okrugle ice 3.6.2. Tlane opruge od okruglih s i p k i 3.6.3. Vlane opruge od okrugle ice , 3.6.4. Proraun tlanih i vlanih opruga 3.7. Gumene opruge 4. Osovine i vratila 4.1. Funkcija, oblikovanje 4.2. Rukavci 4.2.1. Nosivi rukavci 4.2.2. Potporni rukavac 4.3. vrstoa 4.3.1. Momenti savijanja i uvijanja, momenti inercije i momenti otpora 4.3.2. Priblini proraun na torziju i savijanje 4.3.3. vrstoa oblika 4.4. Deformacije 4.4.1. Deformacije zbog sila savijanja 4.4.2. Deformacije izazvane torzionim silama 4.5. Kritina brzina vrtnje 4.5.1. Fleksiona kritina brzina vrtnje 4.5.2. Torziona kritina brzina vrtnje 5. Leaji 5.1. Trenje, podmazivanje i maziva 5.1.1. Trenje 5.1.2. Podmazivanje i maziva
Sadraj 109 109 112 116 118 120 122 123 124 129 131 131 134 136
140 140 142 145 148 151 152 157 157 159 161 163 166
170 173 173 174 174 174 177 178 . 182 182 184 185 185 187
188 188 189
Sadraj
9 194 194 198 200 204 209 216 217 220 220 224 231 237 239
5.2. Klizni leaji 5.2.1. Hidrodinamika teorija podmazivanja, leaji s viestrukim kliznim povri nama, utori za podmazivanje 5.2.2. Dovod maziva, ureaji za podmazivanje 5.2.3. Materijali za leaje (leajni materijali) i materijal rukavca 5.2.4. Oblikovanje nosivih leaja (radijalnih leaja) 5.2.5. Proraun nosivih leaja (poprenih ili radijalnih) 5.2.6. Oblikovanja upornih (aksijalnih) leaja 5.2.7. Proraun upornih leaja (aksijalnih leaja) 5.3. Valjni 5.3.1. 5.3.2. 5.3.3. 5.3.4. 5.3.5. leaji Konstrukcija i karakteristike Pravila ugradnje, mogunosti optereenja Nosivost i vijek trajanja Granina brzina vrtnje Podmazivanje
6. Brtvenje leaja i vratila 6.1. Brtvenje protiv izlaza masti 6.1.1. Brtve s brusnim djelovanjem 6.1.2. Bezdodirno brtvenje 6.2. Brtve protiv istjecanja ulja 6.2.1. Brtvenje brusnim djelovanjem 6.2.2. Bezdodirno brtvenje 242 242 244 245 245 248
7. Spojke 7.1. Spojke koje se ukljuuju 7.1.1. Krute spojke 7.1.2. Dilatacijske (uzduno pokretljive) spojke 7.1.3. Neelastine kompenzacione spojke 7.1.4. Elastine spojke 7.1.5. Sigurnosne spojke 7.2. Rastavljive spojke 7.2.1. Runo rastavljive spojke 7.2.2. Spojke s daljinskim ukljuivanjem 7.3. Spojka za putanje u rad 8. Remenski i lanani prijenosnici 8.1. Prijenos plosnatim remenom 8.1.1. Nain djelovanja i vrste 8.1.2. Materijal remenja i nain spajanja 8.1.3. Cilindrine remenice 8.1.4. Proraun . 8.1.5. Remenski prijenos sa zateznom remenieom 8.2. Remenski prijenos s klinastim remenom 8.2.1. Nain djelovanja, vrste, izrade 8.2.2. Remenice za klinaste remene 8.2.3. Proraun 8.3. Prijenos sa zupastim remenom 8.3.1. Nain djelovanja i izvedbe 8.3.2. Proraun 265 265 270 272 275 281 283 283 285 288 295 295 297 249 249 249 250 252 256 257 257 259 263
|0 8.4. Lanani prijenos 8.4.1. Primjena i raspored 8.4.2. fyi;ste lanaca i spojnice (spajanje krajeva lanaca) 8.4.3. Lananici 8.4.4. Podmazivanje 8.4.5. Proraun
Sadraj 299 299^ 301 306 310 313
9. Zupani prijenosnici 9.1. Osnove 9.1.1. Vrste i oblici 9.1.2. Zakon ozubljenja 9.1.3. Dodirnica bokova, zahvatna linija (dodirnica profila) 9.1.4. Evolventno ozubljenje 9.1.5. Ozubljenje s ravnim bokovima i unutarnje ozubljenje 9.1.6. Valjanje i klizanje bokova 9.1.7. Nulti elnici i nulti prijenosnici (s ravnim zubima), zranost izmeu zuba 9.1.8. Granini spoj zuba nultih elnika s ravnim zubima 9.1.9. V-elnici i V-prijenosnici s ravnim zubima 9.1.10. Stupanj prekrivanja 9.1.11. Nisko i visoko ozubljenje 9.1.12. Nulti elnici s kosim (helikoidnim) zubima 9.1.13. V-elnici s kosim zubima 9.2. Oblikovanje elnika 9.3. Kvalitet ozubljenja 9.3.1. Odstupanja 9.3.2. Tolerancije 9.4. Trenje, iskoristivost, prijenosi 9.5. Podmazivanje 9.6. Proraun nosivosti elnika 9.6.1. Optereenje zuba 9.6.2. Nosivost korijena 9.6.3. Nosivost bokova 9.6.4. Nosivost u odnosu na zaribavanje i troenje 9.6.5. Zupanici od plastinih masa 9.7. Odnosi sila kod elnika 9.8. Stonici 9.8.1. Nulti stonici s ravnim zubima 9.8.2. Nulti stonici s kosim i zakrivljenim bokovima 9.8.3. V-parovi 9.9. Proraun nosivosti stonika 9.9.1. Optereenje zuba 9.9.2. Nosivost korijena zuba 9.9.3. Nosivost bokova 9.10. Odnosi sila na stonicima 9.10.1. Nulti i V-nulti stonici sa ravnim zubima 9.10.2. Nulti i V-nulti stonici s kosim i zakrivljenim bokovima 9.11. Vijanici 9.11.1. Uvjeti zahvata 9.11.2. Odnosi sila, iskoristivost 9.11.3. Nosivost 9.11.4. V-vijanici, hiperboloidni vijanici 324 324 325 328 328 330 331 332 335 337 343 344 344 347 348 353 353 354 356 358 359 359 360 366 370 371 371 373 373 378 381 381 381 382 382 383 383 384 386 386 388 389 390
Sadraj 9.12. Puni prijenosnici 9.12.1. Vrste, uvjeti zahvata i dimenzije 9.12.2. Odnosi sila, iskoristivost 9.12.3. Oblikovanje pueva i punih kola 9.12.4. Nosivost, izbor maziva
11 391 391 395 397 398 400 402
9.13. Bunost u radu zupanika i mogunost njena smanjivanja Literatura
DODATAK 10. Planetarni prijenosnici 10.1. Karakteristike, upotreba 10.2. Jednostavni planetarni prijenosnici 10.3. Sile, momenti i snage planetarnih prijenosnika s elnicima 10.3.1. Kada gubici nisu uzimani u obzir 10.3.2. Kada se gubici uzimaju u obzir 10.4. Pregled prijenosnih omjera i mogunosti planetarnih prijenosnika 1AI i 2AI 10.5. Planetarni prijenosnici sa stonicima ll.Tarni prijenosnici 11.1. Openito 11.2. Tarni prijenosnici s konstantnim prijenosnim omjerom 421 422 409 409 416 416 418 418 419
11.3. Tarni prijenosnici s mogunostima kontinuirane promjene prijenosnog omjera 424 11.4. Osnove prorauna 11.4.1. Elastino i diferencijalno puzanje, brzine klizanja, sile 11.5. Proraun larnih prijenosnika 11.5.1. Proraun kontaktnih naprezanja 11.5.2. Proraun troenja 11.5.3. Proraun zagrijavanja 1 1.5.4. Iskoristivost 11.6. Materijali za izradu tarenica 12. Konice 12.1. Openito 12.2. Konstruktivne izvedbe konica 12.2.1. Tame konice 12.2.10. eljusne konice s vanjskim eljustima (eljusna konica) 12.2.11. Jednostavne eljusne konice 12.2.11. Dvostruke eljusne konice 12.2.20. Unutarnje eljusne konice 12.2.30. Pojasne konice 12.2.40. Stoaste konice 12.2.2. Vrtlona vodena konica 12.2.3. Vrtlona zrana konica 12.2.4. Indukcione elektrine konice . 442 443 443 444 444 446 450 452 454 454 455 455 425 427 433 433 434 437 438 439
12
13. Brtve 13.1. Uvod 13.2. Statike brtve, dodirno brtvenje strojnih dijelova koji miruju 13.2.1. Nerastavljivo odnosno uvjetno rastavljivo brtvenje 13.2.2. Brtvenje pomou masa za brtvenje 13.2.3. Rastavljivo brtvenje dijelova koji miruju (statiko brtvenje)
Sadraj
456 457 459 460 461 466 468 473 473 475 476 477 477 478
13.3. Dinamike brtve, dodirno brtvenje strojnih dijelova koji se okreu ili se kreu tamo-amo 13.3.1. Brtvenje brtvilom 13.3.2. Brtvenje kliznim prstenom 13.4. Bezdodirne brtve : 13.4.1. Bezdodirne brtve sa zranou 13.4.2. Labirintne brtve 13.4.3. Labirintne brtve sa zranou 13.4.4. Brtvenje pomou tekuine 13.4.5. Membranske brtve 14. Cijevni vodovi i zaporni organi 14.1. Cijevni vodovi 14.1.1. Osnovni pojmovi 14.1.2. Materijal cijevi 14.1.3. Proraun cijevi 14.1.4. Proraun debljine stijenki cijevi 14.1.5. Fazonski cijevni dijelovi 14.1.6. Cijevni spojevi 14.2. Izravnanje deformacija pri zagrijavanju cijevnih vodova 14.3. Cijevne podupore 14.4. Zaporni, sigurnosni i regulacioni organi (armatura) 14.4.1. Zadaci, vrste, zahtjevi 14.4.2. Ventili 14.4.3. Zasuni 14.4.4. Pipci (slavine) 14.4.5. Zaklopke 14.4.6. Principi izgradnje cijevnih sustava 15.1. Evolventne funkcije
480 480 481 484 488 490 491 501 502 504 504 505 509 511 512 514
15.2. Proraun razmaka osi elnika upotrebom evolventnih funkcija 15. Evolventne funkcije Literatura dodatka Kazalo pojmova 523 525
1.1. Zavareni spojevi
&
[3
1.
NERASTAVLJIVI SPOJEVI

1.1.1. Postupci, materijali, oblici avova, kvaliteta
Zavarivanje je postalo j e d n o od najvanijih p o s t u p a k a spajanja, jer uz utedu trokova za modele ili alate, prednost mu je i manji u t r o a k materijala nasuprot lijevanim i kovanim dijelovima. Uz spretno oblikovanje moe zavareni dio, bez gubitka vrstoe i krutosti, biti 50% laki. Zavarene su konstrukcije zbog jednostavnog oblikovanja najee bolje od zakovanih. P r e m a D I N 1910 ( J U S C.T3.001) pod zavarenim spojem razumije se spajanje dijelova p o m o u zavara. Vie pojedinanih dijelova m e u s o b n o povezanih za varivanjem tvore zavaren dio, a vie t a k o zavarenih dijelova zavaren sklop. Za vee strojne dijelove dolazi prvenstveno u obzir zavarivanje taljenjem s lokalno ogranienim t o k o m taljenja, sa d o d a t n i m materijalom ili bez njega. Naini zavarivanja taljenjem za metale jesu: plinsko zavarivanje, otporno zavari vanje, elektroluno zavarivanje, zavarivanje plazmom, zavarivanje elektronskim snopom, zavarivanje svjetlosnim snopom (zavarivanje laserskim zrakama). U nastavku se opisuju zavareni spojevi kod kojih se dijelovi sjedinjuju zavarom dobivenim od nataljena ili utaljena materijala. Najvaniji zavarivi metali: 1. elici do priblino 0,3% ugljika; vie od toga p o s t o t k a s a m o uz stanovite uvjete (tablica 1). Elementi legiranja: silicij, m a n g a n , s u m p o r i fosfor pri zavarivanju djeluju nepovoljno, dok bakar, nikalj, k r o m , molibden ili vanadij ne kode. 2. Neeljezni metali k a o to su bakar, mjed, bronza, cink, aluminij. Pregled razliitih vrsta i oblika avova p r e m a D I N 1912 (JUS C.T3.011) daje tablica 2, a oblike spojeva tablica 3. Primjeri za prikazivanje eonih i kutnih avova i d o d a t n i znakovi prikazani su u D I N 1912 ( J U S C.T3.011), a smjernice za oblike ljebova, za razne debljine lima, mogu se nai u D I N 8551 do 8553 (JUS C.T3.030). P r e m a tablici 4, zavareni spojevi dijele se u tri razreda kvalitete.
I dijelovi od termoplastinih umjetnih masa mogu se meusobno zavarivati. Tu naroito dolaze u obzir tvrdi i mekani polivinil kloridi, PVC. Suprotno zavarivanju metala, kod umjetnih masa dobiva se spoj u tjestastu stanju (vidi DIN 16930 i 16931). Pri tome se mogu potezati avovi kao kod metala. Postupci zavarivanja su slijedei: zavarivanje vruim plinom, zavarivanje grijaim tijelima, zavarivanje toplinskim impulsom, frikciono zavarivanje, dielektrino visokofrekventno zava rivanje. Polivinilkloridi se mogu dobiti pod raznim trgovakim imenima kao Dynal, Igelit, Vinidur, Vestolit, Vinnol, Astralon, Trovidur, Mipolam.
14
Tablica I. Zavarivost najvanijih elika Vcsl elika Opi konslrukcioni elici St 33-2, St 42-2, -. 0461, St -. St -. 34-2, 0261, 46-2, 0481, 34-1, 0260, 42-3, 0462, 37-2, 0361, 46-3, 0482, St 37-1 -. 0360, DIN 17100 Zavarivost (JUS C.BO.50O)
/. Nerastavljivi spojevi
Zbog visokog sadraja P i N prikladni su samo za podreene svrhe kod malih debljina stijenke i mirnog optereenja, prvenstveno kod neumirenog tomasovog elika. Za eline konstrukcije od dijelova > 1 6 do 25 mm debljine potreban je umiren elik. -. 0363 -. 0563 Zavarivost se mora posebno traiti. Predgrijavati, po potrebi arili, a za otklanjanje preostalih napetosti normalizirali. Debljine slijenki po mogunosti < 2 0 m m . Potrebna je vrlo paljiva priprema i naknadna obrada. za poboljanje DIN 17200 (JUS C.89.021) Zavarivost postoji uvijek. Za eline konstrukcije i dijelove > 2 5 do 35 mm debljine grupa kvalitete 2, > 3 5 m m debljine grupa kvalitete 3.
St 37-3, -. 0362 St 52-3, - . 0562. St 50-1, - . 0545
St 33-1, St 42-1, 0460,
~e.
St 50-2, - . 0545, St 60-1, St 60-2, - . 0645, ~ . 0645, C22, -. 1330, 28 Mn 6, - . 3135. elici C 15, Ck 10, - . 1121, - . 1120, - . 1220, 15 Cr 3, 16 M n C r 5 , Ck 15, - . 4320, - . 1221, - . 4120, 20 MnCr 5. 20 MoCr 4, 25 M o C r 4 , -.4321, . 7420, ~ . 7431, 17 C r N i M o 6, 15 CrNi 6, ~. 5420, Beavne St 35, ~ . 1212, St 45.4, ~ . 1213, St 55, ~ . 1402, St 35.8, ~ . 1214, St 35-4, ~ . 1212, St 52, ~ . 3100, St 55.4, ~ . 1402, St 45.8, ~ . 1215, St 45 - . 1213, St 52.4 ~ . 3100, eline C 10, za St 70-2, -. 0745, elici 25 C r M o 4 -t. 4730,
Ck 22, -. 1331,
Prikladni su normalizirani ili mekano areni. Potrebno je predgrijavanje.
cementiranje DIN 17210
(JUS C.B9.020)
U necementiranom stanju dobro su upotrebljivi. Kod legiranih elika potrebno je predgrijavanje.
cijevi
DIN 1629
(JUSC.B5.Q20
023)
Dobra zavarivost.
Kao St 50 (. 0545) i St 60 ( ~ C . 0645). Beavne 15 M o 3, ~ . 7100, cijevi od cijevi vatrootpornili elika DIN 17175, (JUS C.B5.022) preporuuje se oslobaanje preostalih naprezanja arenjem. potrebno predgrijavanje.
> 2 0 mm debljine Dobro upotrebljiv > 1 0 m m debljine > 15 mm debljine Popustiti arenjem Kotlovski limovi DIN 17155 > 10 mm debliine > 6 mm debljine (JUS C.B4.014)
1 3 C r M o 4 4 , 1 0 C r M o 9 10 ~ . 7400, ~ . 7401, H 1, ~ . 1202, H III, ~ . 1206, H IV, H 11, ~ . 1204, 17 M n 4. - . 3133, 19Mn5, 15 M o 3, . 7100,
D o b r o upotrebljiv > 1 0 m m debljine potrebno je predgrijavanje. Potrebno je predgrijavaje i odarivanje napona zbog otklanjanja preostalih napetosti. Potrebno predgrijavanje i poputanje arenjem. Tanki limovi DIN 1623 (JUSC.B4.016) Dobro upotrebljiv sa kvalitetom povrine 03 . 1681, (JUS C.J3.011)
~ . 3105 13 CrMo 44, -. 7400, St 10 . . . St 14 I
. 05.
elini lijev DIN GS-38 . . - 1.0345 GS-70 | I
K a o elik iste vrstoe prema D I N 17100 ( J U S C.B0.500). Mjesto zavarivanja paljivo pripremiti.
1.1.2. Osnovi oblikovanja

Pri oblikovanju zavarenih konstrukcija treba voditi r a u n a o odreenim naelima. Svaki k o n s t r u k t o r trebao bi stoga svoje projekte savjesno i kritiki ispitati da li su zavarivaki pravilno oblikovani. N a r a v n o da je kvaliteta
15
zavarenog spoja ovisna i o kvalifikaciji i spretnosti zavarivaa. Vana pravila oblikovanja su slijedea: 1. Izbjegavati zarezno cljeIovanje\ Lo spoj o s n o v n o g i d o d a t n o g materijala prouzrouje velika zarezna djelovanja (vrna naprezanja) u korijenu, to pri d i n a m i k o m optereenju moe dovesti do l o m a zbog u m o r n o s t i materijala. K o d dinamiki optereenih avova zavaruje se p o s e b n o korijen, ili se to izvodi
7
7 2 7 2 Slika 1. Podjela naprezanja u tupom spoju (rjk zarezno naprezanje) a) V-zavar s loim provarom korijena; b) V-zavar s dobrim provarom korijena; c) V-zavar s proienim i zavarenim korijenom; d) X-zavar
Tablica 2. Vrste i oblici avova prema D I N 1912 (JUS C.T3.011 i 030) (zavarivanje taljenjem) Naziv Sim bol Priprema Izvedba Tupi avovi Zarubljeni av Naziv Sim bol Priprema Izvedba
JI
ZZ5
Dvostruki U-av
I-av '/, V-av V-av v
I
V i\/\
Strmi boni av X-av
LZ^ZZTJ
K-av
K
Y i.
X Y
y 2 Y-av
Y-av
Plitki K-av
Dvostruki X-av
U-uv
X V a
av
J-av
a a a
Dvostruki J-av
Rubni avovi Rubni plosnati Rubni V-av Kutni avovi
16
Tablica 3. Vrste spojeva prema D I N 1912 ( J U S C.T3.011 i 030)
1. Nerastavljivi spojevi
Preklopiti spoj Dijelovi se preklapaju
eoni (tupi) spoj Dijelovi lee u jednoj ravnini
Paralelan
spoj
Kosi
spoj
Dijelovi lee po iroj strani jedan uz drugog T-spoj D v a se dijela spajaju tako da je jedan dio svojim krajem okomito postavljen na povrinu drugoga
Jedan dio naslonjen je koso na drugi
, <0L
Ugaon
spoj
Krajevi dijelova poloeni su jedan prema drugome pod bilo kojim kutom
Krini spoj D v a dijela koji lee u jednoj rav nini naslanjaju se okomito na trei izmeu njih
Viestruk spoj Tri ili vie dijelova spajaju se kra jevima pod bilo kojim kutom
Tablica 4. Razvrstavanje kvalitete zavara za spojeve zavarene taljenjem prema D I N 1912 ( J U S C . T 3 . 0 1 1 i 030) Tekui broj 1 Materijal: Pretpostavka Kv alitetni razred II III
Zavarivost zajamena struna
Priprema : pod nadzorom
Nain
zavarivanja:
bira se prema svojstvima materijala te debljini i naprezanju dijelova zavarenog spoja dodatni materijal prilagoen osnovnom
Materijal
zavara: ispitan, odn. odobren za upotrebu
5 6
Osoblje: Ispitivanje:
atestirani zavarivai za vrijeme rada su pod nadzorom dokaz da je zavar izveden bez greke (npr. rentgensko ispitivanje)
u obliku X-zavara. Nejednolino ili valovito vueni zavari djeluju t a k o e r kao zarezi. O b r a d a nadvienja ili raskivanje smanjuju vrna naprezanja. Na poetku i kraju zavara stvaraju se krateri, koji takoer izazivaju vrna naprezanja. Glodanjem tih krajeva zavara m o g u se ublaiti vrna naprezanja. 2. Izbjegavati skretanje toka sile u zoni zavarivanja1. Za vrstou zavara od presudnog je znaenja tok sila. Skretanja u zoni zavarivanja izazivaju vrna naprezanja (si. 2). K o d mirnog optereenja zarezna djelovanja dodue ne umanjuju vrstou, ali snizuju sposobnost plastinog deformiranja i time stvaraju opasnost od krtog loma. Pri promjenljivom optereenju materijal biva bre razoren, tj. njegova se dinamika izdrljivost snizuje. Slika 3 prikazuje k a k o se u zavarenim avovima m o g u izbjei skretanja t o k a sila. T u p i zavar dinamiki je izdrljiviji nego kutni, budui da u njemu nema skretanja t o k a sila. Od kutnih zavara (si. 4), udubljeni kutni zavar je najvee dinamike izdrljivosti, jer u njemu dolazi do najblaeg skretanja t o k a sila. O p e n i t o se, meutim, daje prednost jeftinijem ravnom k u t n o m zavaru.
U.
Zavareni
spojevi
17
a)
F \
vlak
Slika 2. Podjela naprezanja u zavaru pri skretanju toka sile (a je tok sile) a) u tupom spoju; b) u kutnom spoju
a)
b)
Slika 3. Oblikovanje zavarenih dijelova pri dinamikom optereenju a) nepravilno; b) pravilno
i!
Slika 4. Tok sila u kutnim zavarima a) izboen kutni zavar; b) plosnat kutni zavar; c) udubljen kutni zavar
a)
ft
r
D)
Slika 5. Zavareni avovi optereeni na savijanje a) nepovoljno zbog vlanog napre zanja u korijenu zavara; b) povoljno zbog tlanog naprezanja u korijenu zavara
Izbjegavati vlano naprezanje u korijenu zavara! Korijen zavara osobito je osjet ljiv na vlano naprezanje i treba ga po mogunosti staviti u tlanu zonu (si. 5). Izbjegavati gomilanje zavaral L o k a l n o zagrijavanje kod zavarivanja i hlaenje n a k o n toga, dovode do naprezanja zbog stezanja, koja izazivaju deformacije zavarena dijela. to se vie zavara sastaje u jednoj toki i to su deblji zavari, to jae je izvitoperenje. Stezanje zavara primjeuje se narp^pû., u z d u n o m smjeru, a posljedica su promjene oblika na manje krutim zavarena dijela. P r e m a iskustvu, nastale deformacije rastu ovim re e l e k t r o o t p o r n o zavarivanje, elektroluno zavarivanje, plinsko za1
2 Elementi strojeva
18
K a k o se nagomilavanje vie zavara moe izbjei, predouje si. 6. Poprena rebra treba prikljuiti zavarima 3 do 4 mm debljine. Zavareni avovi ne smiju biti ni deblji ni dulji nego to je p o t r e b n o . Izvitoperene zavarene dijelove treba izravnati zagrijavanjem i kovanjem.
5. Dati prednost poluproizvodima! Zavareni dio postaje jeftiniji a k o se upotrijebe poluproizvodi. Daje se prednost plosnatim i profilnim elicima, cijevima, skoenim ili savijenim ili autogeno rezanim limovima. Ako bi spomenuti dijelovi postali prekomplicirani, uvaruju se i lijevani, kovani, tancani ili vueni dijelovi. 6. Izbjegavati skupe pripremne radovel Radovi o k o krojenja i o b r a d a rezanjem poskupljuju konstrukciju. Z b o g toga treba po mogunosti izbjegavati t o k a r e n a smanjenja promjera, kose ili okrugle rubove limova, profila i si. (si. 7). Savijanjem i pregibanjem r u b o v a sastavnih dijelova m o g u se esto utedjeti zavareni avovi (si. 8). 7. Paziti na pristupanost avoval M o r a postojati odgovarajua pristupanost zavarivakih alata do avova koji se zavaruju.
Slika 8. Zavareno podnoje a) nepravilno zbog mnogih pojedinanih dijelova i mnogih zavarenih avova; b) pravilno
Zavareni
spojevi
19
1.1.3. Zavareni spojevi pri gradnji kotlova i tlanih posuda

Zavareni avovi na kotlovima i tlanim p o s u d a m a moraju biti apsolutno nepropusni i vrlo vrsti, pa stoga iziskuju paljivu izradu. Zavarivanja na stabilnim i brodskim kotlovima doputena su s a m o a k o se dokae da se upotrebljavaju d o b r o zavarivi materijali i da zavari raunski zadovoljavaju propisima. Kotlovi i posude preteno su izraeni od limova i cijevi. Dimenzije pojedinih plateva ovise o irini limova koji se m o g u isporuiti, i postojeim mogunostima proizvodnje. Da bi se sprijeilo gomilanje avova, treba uzdune avove pojedinih plateva zaokrenuti jedan p r e m a d r u g o m e (si. 9). Vei otvori
Slika 10. Pojaanja kotlovskog lima na izrezima za ulazne otvore i nastavke
za nastavke, ulazni otvori i slino pojaavaju se (si. 10). S a m o k o d malih izreza ili k o d predimenzionirane debljine lima, ne moraju se pojaavati izrezi. Slika 11 pokazuje primjere gdje su na stijene kotlova i p o s u d a privareni grebeni, nazuvice, prirubnice i nastavci te prirubni spojevi p r e m a D I N 8558 (Smjernice za zavarene spojeve na p a r n i m kotlovima, p o s u d a m a i cjevovodima) (JUS C.T3.071). U tablici 5 navedeni su propisani elici za stijene i cijevi. Na slici 12 p o k a z a n je parni kotao na dimne plinove, s pojedinostima. K o t a o se sastoji od tri plata i dva ravna dna, ima sustav cijevi i snabdjeven je jednim ulaznim o t v o r o m i r e d o m nastavaka za cijevne prikljuke. K a o zava rene posude standardizirane su: jednostjene grijalice za toplu vodu D I N 4801
2*
20
/.
Nerastavljivi spojevi
Slika 11. Zavareni grebeni, nazuvice, blok-prirubnice, nastavci i prirubni spojevi prema D I N 8558
(JUS M.E0.020), tlane posude ureaja za opskrbu v o d o m D I N 4810, tlane posude za komprimirani zrak do 3 M P a pretlaka D I N 6275, leee posude postrojenja p r e m a D I N 23281. K a k o proizlazi sa slika 9 i 12, debljina t u p o g zavara j e d n a k a je debljini s zavarenih limova. P o t r e b n a debljina limova plata r a u n a se uzimajui u obzir obino najslabiji zavareni av. Unutarnji pretlak p, kojem sli izloeni cilindrina p o s u d a ili kotao, rastee stijene, pa su uzduni i popreni zavari napregnuti
/./. Zavareni spojevi
21
Slika 12. Zavaren parni kotao na dimni plin s odobrenim tlakom (pretlak) 7 bara = 0,7MPa
na vlak. Za p r o r a u n vrijede u Jugoslaviji: Tehniki propisi za izradu i upotrebu p a r n i h i vrelovodnih kotlova, p a r n i h sudova, pregrijaa pare i zagrijaa v o d e " (Slubeni list S F R J 1957/7 i 1972/56), a u S. R. Njemakoj: propisi Radne zajednice za tlane posude (Arbeitsgemeinschaft Druckbehdlter, AD-listovi) i tehniki propisi Njemakog odbora za parne kotlove (tehnika pravila za p a r n e kotlove T R D ) (Deutscher Dampfkesselausschuss).
22
Tablica 5. Doputeni elici za stijenke i cijevi (izvod iz A D - i TRD-listova) Materijal') Tlane posude Limovi od konstrukcionih elika DIN 17100 ( J U S C.B0.500) USt34-l, ~ . 0270, RSt 34-1, ~ . 0260, USt 34-2, ~ . 0271, RSt 34-2. ~ . 0261, RSt 42-2, ~.0461, USt 37-1 ~ . 0370 RSt 37-1 -C. 0360 USt 37-2, ~ . 0371 ' RSt 37-2. St 37-3 ~ . 0361. ~ . 0362. St 42-3, RSt 46-2, ~.0462, ~ . 0481, " ' ~ . 0363 St 52-3 ~ . 0562 ~ . 0563
_
Parni kotlovi
s6-i
120-Dup700
nije doputeno
s 1 2 - / I 2 0 - D p 700
nije doputeno
s 12 r I 2 0 - D u p 2 0 0 0
.? 1 6 - / 1 3 0 - p 0,15
( 300-Dup2000
s40t
130-/70.15
Valjani i kovani elici od konstrukcionih elika D I N 17100 ( J U S C.B0.500) RSt 34. - C. 0260, RSt 37 - . 0360 s 12,5 f 120->/; 5000 -p 1 ili .i 1 2 , 5 l 2 0 0 - > 2 5 0 - / ; 2,5 nije doputeno
St 34-2, St 34-3, St 37-2. St 37-3, ~ . 0261, ~ . 0262, ~ . 0361 ~ C . 0362. ~ C . 0363 RSt 42-2, St 42-3, St 52-3 ~ . 0461, ~ . 0462, ~C. 0562 ~ . 0563 Kotlovski limovi D I N 17155, ( J U S C.B4.0I4)
/300
/ 1 3 0 - p 0 , 1 5 - 0 ^ 2000
bez ogranienja
bez ogranienja
Beavne eline cijevi DIN 1629, ( J U S C.B5.020 i 023) St 35, ~ . 1212 St 35.4, ~ . 1212, St 45, ~ . 1213 St 45.4, ~ . 1213, St 55, ~ . 1402 St 55.4, ~ . 1402, St 52, ~ . 310 St 52.4 ~ . 3100 Beavne cijevi D I N 17175, ( J U S C.B5.022) St 35.8, -.1214, isti isti St 45.8 ~C. 1215 /400
k v a l l t e t a l
/ 3 0 0 - p 6,4-//) 1720 / 130 p 0,15 / 300
/ 400, p 0,32
kvaliteta II kvaliteta III
/450 bez ogranienja
/ 450, p 0,80 bez ogranienja
Zavarene eline cijevi D I N 1626, ( J U S C.B5.025) St 34-2, ~ . 0261, St 37-2, ~ . 0361, St 42-2, ~ . 0461, St 52-3 ~ . 0562 ' 300 bez ogranienja Ogranienja ,s6: >u 250: p 0,15: / 130: Du p 2000: tpM20: Preraunavanje dogovorenih jedinica tlaka: (primjeri): jgmm, > u 2 5 0 mm, p<0,15MPa, /130C D p g 2000 min M Pa. //jgl720C-MPa /300 bez ogranienja / 300 / I30-p0,15
elini lijev DIN 1681, odn. ~ J U S C.J3.0I1 Vatrootporni elini lijev D I N 17245 Znaenje oznaka: s debljina stijenke, D u unutarnji promjer, p pogonski pretlak, / proraunska temperatura 2 )
1 a t = I kp/cm 2 %l b a r = l daN/cm 2 = 0,l M P a = 0,l N/mm 2 ') Dolazi u obzir i sivi lijev D I N 1691, (JUS C.J2.020) i lijevano eljezo s kuglastim grafitom, to ovdje nije navedeno. ) Kod parnih kotlova najmanje 250 C.
/./. Zavareni spojevi
*i
23
Za plinove, p a r u i tekuine uvedena je internacionalna jedinica tlaka 2 2 6 Pa (Pascal). 1 P a = 1 N / m i 1 M P a = 1 N / m m (1 M P a = 1 megapaskal = IO Pa), 2 5 1 bar = 0,1 N / m m = IO Pa. Potrebna najmanja debljina stijenke s za cilindrine plateve tlanih posuda sa D v /D u fS 1,2 p o d unutarnjim p r e t l a k o m i za cijevi sa D v f S 2 0 0 m m i DJDU^ 1,7 p o d unutarnjim ili vanjskim p r e t l a k o m :
S =
2 +
3 =
+ C
+ C
+ C3
(1)
v-p
2 - v + p
s u mm najmanja debljina stijenke Du u mm unutarnji promjer plata Z)v u mm vanjski promjer plata 2 2 p u N/mm najvii doputeni pogonski tlak (1 N/mm = 1 MPa) 2 K u N/mm karakteristina vrijednost vrstoe materijala (tablica 6). Ona je manja od vrijednosti izmeu granice teenja, odn. 0,2% granice razvlaenja i vremenske vrstoe kod 100000 sati, na proraunskoj temperaturi t. Kod materijala bez granice teenja, odn. 0,2% granice razvlaenja, vrijedi vlana vrstoa kao faktor vrstoe materijala, S v koeficijent sigurnosti (tablica 7). koeficijent oslabljenja kao odnos vrstoe zavarenog spoja prema vrs toi lima. Koeficijent oslabljenja iznosi, ve prema kvaliteti zavara i vrsti ava, 0,8 do 1 (obino 0,8). Ako se na plastu nalaze neojaani provrti, onda je v odnos izmeu presjeka oslabljenog i neoslabljenog lima. dodatak s kojim se uzimaju u obzir podmjere debljine stijenke. Kod feritnih elika odstupanje u minus prema standardu, odnosno smanjenje debljine stijene, uvjetovano je nainom izrade, npr. duboko izvlaene Inae je c { = 0 , dodatak za istroenje (dodatak za koroziju) =1 mm. Taj dodatak otpada kod s ^ 3 0 mm, ili kada se elici dovoljno zatite (ali ne galvanskim prevlakama) poolovljavanjem, platiranjem, gumiranjem, prevlakama umjetnih materijala i si. Ako se posude ne mogu iznutra pregledati, treba ugovoriti vei dodatak, dodatak na obzidavanje, koji kod ozidanih tlanih posuda treba predvidjeti za dodatna naprezanja zbog teine zida. Inae je c3 = 0.
Cj u mm
c 2 u mm
c3 u mm
Potrebna minimalna debljina stijenke s cilindrinih bubnjeva, plateva ili sabirnika parnih kotlova p o d unutarnjim p r e t l a k o m (si. 9 i 12) sa X)v/Du 5^1,6: s= 2 v-p +c = 2 v+p
+
(2)
s, Du, D v , p, K, S, v, vidi legendu uz jednadbu (1), c u mm dodatak za koroziju = 1 mm. Kod s ^ 3 0 mm ili nerajuih materijala, moe otpasti.
K o d parnih kotlova iznosi najmanja d o p u t e n a debljina stijenke 3 mm, kod nerajuih elika 2 m m . J e d n a d b a (2) vrijedi i za kotlovske cijevi kod unu tarnjeg pretlaka, a kod vanjskog pretlaka samo do vanjskog promjera 100 mm.
24
/.
Tablica 6. Faktor vrstoe K. (granica teenja zagrijanog materijala, odn. vremenska vrstoa) materijala tlanih posuda i parnih kotlova Faktor vrstoe materijala K 1 ) u N/mm 2 kod "C 200 250 300 350 400 450 500 520
Materijali USt 34-1, (. 0270), USt 37-1, (. 0370) USt 34-2, (. 0271), St 37-3 St 52-3 St 34 St 37 St 34-2, (. 0261), St 37-2, (. 0361), St 42-2, (. 0461), St 52-3 H1 H II H III H IV 17 Mn 4, 19 Mn 5, 15 M o 3, 13 C r M o 4 4 , St 35, (. 1212) St 45, (. 1213), St 55, (. 1402), St 52, (. 3100), RSt 34-1 (. 0260) RSt 37-1 (.0360) RSt 34-2 (. 0261) (. 0363) (. 0563) (.0260) (.0360) St 34-3 (.0262) St 37-3 (.0362) St 42-3 (.0462) (. 0562)
20 180 210 180 210 320 180 210 180 210 (. 0363) 230 {(:. 0563) 320 220 250 270 280 280 320 270 300 240 260 300 360
120 170 190 170 190 260 170 190 170 190 210 300
550
"i
si S u
O <2 ca
65
140 160 230 140 160 140 160 180 250 180 210 230 240 250 270 250 280 190 210
130 150 210
110 120 190
?
rt
n3
- ( -3 7 u U
r\
g
130 150 170 230 170 190 210 220 230 250 230 260 170 190
110 120 140 200 140 160 180 190 210 230 200 240 140 160 120 140 160 170 180 210 180 220 100 120 135 135 160 180 170 210 70 70 70 70 105 105 160 200 30 30 30 30 40 40 95 140
<J
'>
i SS Iz"
O i
(. 1202) (. 1204) (.1206) (. (. (. (. 3133) 3105) 7100) 7400)
31 31 60 96
50
"O > ' CQ m ^7 M
Q& o D
St 35.4 (.1212) St 45.4 (. 1213) St 55.4 (. 1402) St 52.4 (. 3100)
(L)
5 , .
6-
Q D
St 35.8, (C. 1214) St 45.8 (. 1215) 15Mo3, (. 7100) 13 CrMo 44, (. 7400) 1 0 C r M o 9 1 0 , (. 7401) G S 38.5, G S 45.5, G S 52.5, (CL. 0346) (L. 0446) (L. 0546)
240 260 290 300 270 180 220 250 250 250 320 450 600 600 270 220 270 270 230 230 190 160 215 215 160 180 175 210 230
190 210 260 280 250 160 180 200 195 210 265 395 540 540 170 140 190 190 140 155
170 190 240 260 240 140 160 180
140 160 210 240 230 120 140 160 170 195 240 365 495 495
120 140 190 220 220
110 130 180 210 210
70 70 170 200 200
95 140 145
60 96 110
50 67
| 6 2 S
Q U
| S 5
8. 2 ; Z
GS-C25, (CL. 1330) G S - 2 2 M o 4 , (L. 7130) G S - 1 7 C r M o 55, G S - 1 7 C r M o V 5 11, G-XC M o V 12 1, G-X 22 CrMoWV 12 1, X10CrNiTil8 9 (. 4572) X 5 C r N i M o l 8 10 (. 4573) X 10 C r N i M o N b 18 10 (. 4583) X lOCrNiMoTi 18 12 X 5 C r N i M o 17 13 X 5 C r N i M o C u N n 18 18
155 185 225 350 455 455 155 175 175 135
130 175 210 335 420 420 150 170 170 130
65 165 195 315 315 315
33 90 130 195 210 210
25 50 95 120 120
.a a
3 T3 3 <
165 130 185 185 130 150
160 120 180 180 120 140
') Meduvrijednosti se mogu linearno interpolirati.

2
) Kod kotlovskih limova H 1 . . . H IV granica teenja kod 20 "C i debljina do 16 mm pri 10 N/mm 2 lei vie, za debljine iznad ^ 40 . . . 60 mm pn 10 N/mm lei nie, kod 17 Mn 4 . . . 13 CrMo 44 i debljina do 16 mm pri 10 N/mm 2 lei vie ) Za debljine do 16 mm pri 20 X granica teenja lei za 10 N/mm 2 vie, za debljine iznad 40 mm lei za 10 N/mm 2 nie. Kod cijevi sa Z ) v 3 0 mm i sg3 mm pri 20 . . . 120 C granica teenja lei za 10 N/mm 2 nie
} ? . d K w i'P; 1 2 , ^ S t 4 5 - 8 ' - 1 2 1 5 ' 1 5 M 3 ' - 7 1 0 0 1 1 3 C r M o - 7 4 0 0 u z v i e temperature za deblj.ne iznad 40 mm i 10 N/mm faktor vrstoe materijala moe leati nie. Kod Z ) v 3 0 m m i ^3 mm za 10 N/mm 2 faktor vrstoe materijala J lezi nize. K
35
Zavareni spojevi
25
Tablica 7. Koeficijent sigurnosti S za tlane posude i parne kotlove (izvod iz A D - i TRD-listova) Tlane posude') A B C
Faktor vrstoe materijala K prema tablici 6
elini materijali prema tablici 6 (izuzev elini lijev) elini lijev Lijevano eljezo s kuglastim grafitom 2 )
1,5 2 3 ... 6
1,8 2,5
1,1 1,5 1,5 . . . 2,5
Faktor vrstoe K=vrstoa vlak na
Beavne i zavarene posude ist aluminij, bakar i bakarne legure ukljutv valjane i lijevane bronce Sivi lijev Parni kotlovi
3,5
4 2,5 3,5 A
Faktor vrstoe materijala K prema tablici 6
elini materijali prema tablici 6 (izuzev konstrukcione elike D I N 17100, odn. J U S C.B0.500 i elini lijev), stabilni kotlovi i brodski kotlovi za unutranju plovidbu Pomorski brodski kotlovi Konstrukcioni elici D I N 17100, odn. J U S C.B0.500, samo stabilni kotlovi i brodski kotlovi unutranje plovidbe elini lijev
1,5 1,7 1,8 2
A B C
s atestom preuzimanja materijala prema D I N 50049, odsjeak 3 s tvornikom potvrdom za kvalitetu materijala prema D I N 50049, odsjeak 1 i 2 ispitivano tlakom vode pri 20 C uz propisani tlak 1,3 p.
') Za tlane posude gorivih plinova i plinskih smjesa sa cijanom ili cijanovodikom treba uzeti 2 0 % vei koeficijent sigurnosti. ) Tonu vrijednost koeficijenta sigurnosti prema kvaliteti materijala (vidi AD-Merkblatt B0).
Potrebna najmanja debljina stijenke s bombiranih dna (si. 13) sa R ^ D V , r ^ 0 , l Z>v i 5 ^ 2 mm p o d unutarnjim ili vanjskim p r e t l a k o m za tlane posude i parne kotlove:
s=
D v p j8
+ c1 + c2 + c3 + Ct + c5
(3)
s, D v , p, K, S v P C j , c 2 , c3 c4
vidi legendu uz jednadbu (1), koeficijent oslabljenja; za bombirana dna zavarena od vie dijelova (si. 13e) je u = 0,8 do 1, ve prema kvaliteti zavara, inae je v=l, koeficijent prorauna (vidi tablicu 8 i dolje navedene podatke), dodaci na debljinu stijene, vidi legendu uz jednadbu (1). Kod parnih kotlova otpadaju c { i c 3 , dodatak vanjskog tlaka. Kod tlanih posuda c 4 = 2 mm 100 mm 2 /D v , kod parnih kotlova c 4 = 2 mm. Dodatak uzima u obzir odstupanja od teoretskog oblika (splonjavanje, utisnuta mjesta). Kod D v _ 5 0 mm i kod unutarnjeg pretlaka c4 = 0. Konstrukcioni dodatak. Ako je kod tlanih posuda (s c1 c2)/Dv< 0,005, iznosi c 5 = l mm, inae je c 5 = 0 . Kod parnih kotlova je c 5 = 0,2 (6 mm s 0 ), gdje je s 0 debljina stijene bez dodataka. Kod s0>6 mm je c5 = 0 mm, kod morskih brodskih kotlova uvijek je c5 = 1 mm.
c5 u mm
Cilindrina visina r u b a bombiranih d n a m o r a iznositi pri H / D v ^ 0 , 2 naj manje h = 3,5 s. Za H/Dv>0,2 smiju se visine h linearno toliko sniziti da pri H / D v = 0,5 d o u na vrijednost nula. s/D v m o r a biti ^ 0 , 0 0 3 , uz iznimku kod poluokruglih dna. K o d d n a s izrezima u n u t a r kugline kalote sa dA^4 s i k a d a
26
/.
Slika 13. Bombirana dna a) puno dno; b) dno s izrezima; c) dno s vratom; cl) dno s nastavkom; e) zavareno dno
Tablica 8, Proraunski koeficijenti fi za zaobljena dna (prema AD-Merkblatter i T R D ) p za " puno dno Oblik dna HID, 0 Zakrivljenost dna R = Dy D u b o k o zaobljeno dno K = 0,8 >v Polukuglasto dno 0,5 1,0 [i za dno s nepojaanim izrezima pri 2,0 3,0 ( s c , c 4,0 5,0 6,0 7,0
0,20
2,9
2,9
2,9
3,7
4,6
5,5
6,5
7,5
8,5
2,4
0,25
2,0
2,0
2,3
3,2
4,1
5,0
5,9
6,8
7,7
1,8
0,5
1,1
1,2
1,6
2,2
3,0
3,7
4,3
4,9
5,4
1,1
r a z m a k a nije manji od zbroja oba polumjera izreza, treba uvrstiti /? za p u n a dna. U t o m sluaju i k o d punih d n a smije debljina stijenke kugline kalote biti neto manja od debljine stijenke r u b a i m o r a se umjesto sa izraunati sa jS'. To vrijedi i za dovoljno ojaane vee izreze. Plateve i dna izloena vanjskom pritisku treba p r o r a u n a v a t i p r e m a jednad b a m a (1) do (3) sa v = 1. M e u t i m , platevi se moraju jo i raunski kontrolirati s obzirom na mogunost elastinog, odn. plastinog udubljavanja (vidi AD list B3 i B6, T R D 302 i 303).
i<
27
Potrebna najmanja debljina stijene s neusidrenih i centralno usidrenih okruglih ravnih dna i ploa (si. 14):
s^CiD.-d,)
p^ + c2
(4)
s, p, S, K vidi legendu uz jednadbu (1), C proraunski koeficijent prema izvedbama prikazanim na si. 14 U l : C = 0,3 pri r ^ 0 , 0 3 5 D v , ali r = 30mm, r ^ l , 3 s , J; = 3,5s, U 2 : C = 0 , 3 5 p r i s / 3 ^ r = 8 m m , /z = s, U 3 : C = 0,4 pri p {DJ2-r) 1,3 S/K ^ s R = 5 mm, s ^ O J T S j pri Ds>\,2Dlt 0 , 2 s ^ r = 5 mm, U4: C = 0,35 pri s = 3 s p C = 0,45 pri s > 3 s , , U5: C = 0,4 pri s ^ s ^ C = 0,45 pri s > 3 s 1 , U6: C = 0,45 pri s = 3 s , , C=--0,5 pri s > 3 s , , VI: C = 0,4 pri s ^ 3 s l 5 C = 0,45 pri s>3sy V2: C = 0,3 pri s _ 3 s 1 ; C = 0,35 pri s > 3 s t V3, V 4 : C = 0,25 pri r0,035 D v , ali r ^ 3 0 m m , r = l , 3 s , / = 3,5s, z D t u mm proraunski promjer prema si. 14, dl u mm raunski promjer usidrenja. Kod neusidrenih dna ili ploa je dy = 0 , c2 u mm dodatak na istroenje, koji treba posebno utanaiti kod posuda s opasnim, jako korodirajuim sadrajem ili posuda koje se ne mogu pregledati u unutranjosti. Inae je c, = 0.
Slika 14. Ravna dna i ploe U neusidrena; V usidrena; Ul ravno zarubljeno dno, U2 kovano ili preano ravno dno; U3 ravna ploa sa lijebom za rastereenje; U4 dvostrano uvarena ploa; n U5 dvostrano privarena ploa; U6 sjedne strane uvarena 0, u ploa; VI s jedne strane uvarena ploa sa provuenim sidrom; V2 dvostrano uvarena ploa sa sidrenom cijevi; V3 ravno zarubljeno dno provueno sa sidrenom cijevi; V4 zarubljeno ravno dno sa vratom rmiui/îii/iiii.
Vi
1 H
28
Ako se radi o usidrenim ploama ili o cijevnim stijenama (vidi k tome si. 12 i 15), o n d a vrijede, zavisno od rasporeda (oblikovanja), jednadbe koje odstupaju od j e d n a d b e (4) (vidi AD-list B5 i T R D 305 i 306).
Slika 15. Uvarene cijevi (a je cijevna stijena)
K o d uvarenih cijevi p r e m a si. 15 moraju zavareni avovi biti u stanju da p r e u z m u cijelu silu prenesenu na cijev. U sminom presjeku zavara m o r a irina ava iznositi najmanje: 0=
g u mm F u N
0,4^4
(5)
irina zavara, sila koja otpada na cijev = fAR, gdje je AR udio cijevnog polja (okomito rafirana povrina na si. 15). Kod djelomino izbuenih cijevnih polja treba rubni dio polja ukljuiti, tj. do nastavka obruba dna, dv u mm vanjski promjer cijevi, S, K vidi legendu uz jednadbu (1).
K o d uvarenih uzdunih zatega, sidrenih cijevi ili sprenjaka, presjek k u t n o g ava optereenog na smik, treba da bude najmanje 1,25 p u t a vei od potrebnog presjeka svornjaka ili sidrene cijevi: dv-n-g^l,25AA
AA u mm 2 presjek sidra = (c/2 -c/ 2 ) n/4 (u smislu si. 15)
(6)
J e d n a d b a (6) moe se primijeniti i na uvarene cijevne nastavke (vidi si. 11).
29
1.1.4. Zavareni spojevi elinih konstrukcija

U visokogradnji, gradnji dizala i gradnji mostova profilni elici, plosnate ipke, cijevi i limovi spajaju se u nosive konstrukcije, reetkaste konstrukcije ili limene nosae, npr. krovne nosae, eline konstrukcije tvornikih hala, nosae voznih n a p r a v a dizalice i si. Slika 16a pokazuje nosa reetkaste konstrukcije. Njegovi vanjski tapovi zovu se pojasevi (gornji i donji pojas). O n i se ukruuju vertikalnim i dijagonalnim tapovima. U voru se uvijek sastaju vie tapova. Puni nosai izvode se k a o limeni nosai (si. 16b), ili k a o sanduasti nosai (si. 16c). Da se ne bi izboili, na odreenim razmacima uvaruju se ukruenja, koja se k o d sanduastih nosaa zovu poprene pregrade.
Slika 16. Zavarene eline nosive konstrukcije a) nosa reetkaste konstrukcije; b) limeni nosa; c) sanduast nosa a je gornji pojas; b donji pojas; c vertikalan tap; d dijagonalan tap; e vertikalan lim nosaa; / s p o j vertikalnog lima nosaa; g spoj pojaseva; h ukruenje; i stijena; k spoj stijene; / poprena pregrada
a)
b)
c)
30
].
Nerastavljivi spoja i
Za zavarivanje taljenjem smiju se upotrijebiti s a m o elici sa zajamenom sposobnou za takva zavarivanja. To su St 37-1 (. 0361), St 37-2 (. 0361), St 37-3 (.0362 i . 0363), St 52-3 (.0562). Za nosive dijelove ne smiju se upotrebljavati neumireni elici kvalitetne grupe 1. Za zavarene eline kon strukcije s preteno mirnim optereenjem vrijede propisi p r e m a D I N 4100 (JUS. C.T3.081). Za dizalice je, osim toga, mjerodavan D I N 120 (JUS M.D1.050). Taj standard bit e meutim, zamijenjen sa D I N 15018 (sada jo nacrt) (JUS M.Dl.020 do 050). Navedeni standardi sadre, uz ostalo, slijedee: 1. M i n i m a l n a debljina nosivih dijelova od elika iznosi kod male opasnosti od korozije 4 m m , kod dizalica 3 m m , kod vornih limova 4 mm, kod cijevi 2 mm. Za srednje ili vee opasnosti od korozije propisane su vee minimalne debljine. 2. Zavareni sastavni dijelovi moraju biti tako oblikovani da se koliko je mogue postigne nesmetan tok sila. T r e b a izbjegavati nepovoljne prijelaze s jednog presjeka na drugi i vee proreze ili provrte u blizini zavarenih ili navarenih limova. Gomilanje zavarenih avova na pojedina mjesta treba izbjegavati. 3. Teinice tapova trebaju se po mogunosti p o d u d a r a t i s linijama sustava. Stoga je p o t r e b n o teinicu zavarena prikljuka dovesti do pokrivanja s teinicom tapa. P r e m a si. 17 m o r a l o bi se t a d a k o d iste debljine ava izvesti. e,=/2
Slika 17. Zavaren prikljuak ija se teinica poklapa s teinicom tapa
4. Pojasne ploe koje se spajaju izravno s vertikalnim limovima ne trebaju, zbog opasnosti od k r t o g loma, da b u d u deblje od 30 m m , a d o d a t n e pojasne ploe ne deblje od 50 mm. Spojevi pojasnih ploa moraju biti okomiti na smjer sile.
1
Slika 18. Zavaren kutni av
5. K o d konstrukcija na o t v o r e n o m prostoru ili gdje su naroite opasnosti od korozije, treba prekidane zavare izvesti samo k a o zatvorene kutne zavare, zavarujui ih n a o k o l o , prema si. 18.
6. Openito treba bone kutne zavare izvesti j e d n a k o debele, ne deblje nego to to trai p r o r a u n , ukoliko tehnoloki razlozi ne govore protiv. K o d elnih kutnih zavara preporuuje se zbog povoljnijeg skretanja t o k a sila izvedba s nejednakim kracima. P r i t o m e je h/b^l. 7. Ako su zavari smjeteni jedni n a s u p r o t drugima, o n d a m o r a debljina lima izmeu njih biti najmanje 6 mm (si. 20).
2 \
/ S E v^lDuuninimniiHiimimmiiiimiiii
i
6 Slika 20. Zavareni avovi koji lee nasuprot
îniniUIMUlHIIMIMlIlIlHHIIMIIMI
Slika 19. Prijelaz tupog kutnog zavara s nejednakim krakovima na boni kutni zavar s jednakim krakovima
8. Ne smiju se prihvatiti izvedbe k o d kojih zavareni avovi i vijci zajedniki prenose silu, D I N 7990 ( J U S M.B1.068). 9. Z b o g opasnosti nastajanja zona segregacije (zone nejednoline strukture) k o d neumirenih elika i zbog nepovoljnih o d n o s a preostalih napetosti nastalih na prijelaznim polumjerima valjanih profila pri p o s t u p k u valjanja i ohlaivanja, nije d o p u t e n o zavarivanje tih prijelaznih polumjera (vidi si. 23). Od toga su izuzete tjemene i p o d n o n e ploe. U podruju hladnog obliko vanja (npr. savijanja konstrucionih dijelova smije se zavarivati samo a k o o d n o s izmeu polumjera savijanja i debljine lima nije ispod doputenog. Taj o d n o s ovisi i o materijalu. 10. Raunska debljina a eonih zavara j e d n a k a j e debljini dijelova koji se zavaruju, pri emu je u sastavu dijelova razliite debljine mjerodavna manja debljina (si. 21 a). K o d k u t n o g zavara j e d n a k a je visini ucrtanog istokranog t r o k u t a (si. 21b). Debljina kutnih zavara m o r a biti najmanje a = 3 m m ; openito njihova debljina ne treba da bude vea od a = 0,7 t, pri emu je t debljina najtanjeg prikljunog dijela.
a)
Slika 21. Debljina zavara a: a) tupih zavara; b) kutnih zavara
i\
1 r
11. Raunska duljina zavara / j e d n a k a je ukupnoj duljini / zavara. K o d eonih zavara j e d n a k a je irini dijela koji se zavaruje, a k o se pri izvoenju zavara vodi rauna o t o m e da zavar b u d e po itavoj duljini j e d n a k e kvalitete.
32
Na prikljucima s vezicama i profilima p r e m a si. 22 ne smije raunska duljina / pojedinih kutnih zavara biti vea od /= 100a. Nadalje, u prikljucima p r e m a si. 22a ne smije raunska duljina biti manja od l=\5a, a prema si. 22b i c ne manja od J = 10a.
Slika 22. Prikljuci tapova i vezica a) s bonim kutnim zavarima; b) s tupim i bonim kutnim zavarima; c) s kutnim zavarom naokolo; d) s tupim i kutnim zavarima; e) s tupim krunim zavarom;/') s kut nim krunim zavarom
12. Raunska povrina zavara openito j e o d r e e n a sa Z (a /). K o d kutnih zavara zamilja se debljina zavara a z a o k r e n u t a u prikljunu ravninu. Svi zavari spoja m o g u biti obuhvaeni k o d prijenosa uzdune sile F izrazom S (a [),' uz pretpostavku jednoline krutosti prikljune ravnine. K o d poprenih sila F q , kakve se pojavljuju u savojno optereenim dijelovima, obuhvaeni su s a m o prikljuni zavari, koji su na temelju svog poloaja u stanju prenositi poprene sile. Na primjer, kod I, U i slinih presjeka obino su to s a m o zavari poprenih limova duljine / na si. 23. K o d zajednikog djelovanja tupih i kutnih zavara (vidi si. 22d) treba zbrojiti povrine zavara. N a primjer:
33 E {a - l) = 2a -1 = a(b + 2l) = a (/i + l2 + 2b) = 4a-l + s-h = a(d a)n = a ( d + a) 7i uz uz uz uz uz uz si. si, si. si. si. si. 22a 22b 22c 22d 22e 22 f
\ mi p
m
Slika 23. Prikljuak nosaa s kutnim zavarima optereen na savijanje a) valjanog nosaa; b) limenog nosaa
Proraun na vrstou p r o v o d i se k a o da su sami zavareni avovi posebni dijelovi. Povrina presjeka zavarenih avova uzima se k a o o n a koja preuzima optereenje. Ako se ele izbjei mogue zamjene s drugim naprezanjima, treba u simbolu za naprezanja zavarena ava d o d a t i indeks zav, k a o npr.
^zav
ili ^ z a v Ako sila F djeluje o k o m i t o na povrinu zavarena ava, r a u n a se sa: normalnim (vlanim ili tlanim) F E(a-l)
<r u N/mm 2 normalno naprezanje u zavaru (vlano crv odn. tlano crt), F u N sila koja djeluje okomito na povrinu zavarena ava, I{a-l) u mm 2 raunska povrina zavarena ava kako je navedena pod 12.
naprezanjem
(V)
Ako sila F djeluje u samoj povrini zavarena ava (tangencijalno), r a u n a se sa: smicnim naprezanjem tZ{a-l) (8)
T u N/mm 2 smino naprezanje u zavarenom avu, F u N sila koja djeluje u povrini zavarena ava.
3 Elementi strojeva
34
U povrini zavarena spoja optereena samo jednim savojnim m o m e n t o m M (si. 23) bit e u spoju na udaljenosti y normalno naprezanje
a f u N/mm
2
M o"f=7y
(9)
zav
normalno naprezanje (savojno naprezanje) u zavarenu avu na razmaku y od teinice zavarena prikljuka (savojno vlano ili savojno tlano naprezanje), M u Nmm savojni moment, koji optereuje povrinu zavarena ava, 4 / z a v u mm moment inercije povrina zavarenih avova. Kod kutnih zavara treba teinice pojedinanih ploha zavara izraunavati u odnosu na teoretske toke korijena zavara. Zbog malog utjecaja, smiju se, osim toga, zane mariti i momenti inercije onih ploha zavara koje lee paralelno s teinicom zavarena prikljuka. To vrijedi i za ostale male dijelove zavara. Za primjer na si. 23b bilo bi, dakle: 3 2 /zav = 2a / /12 + 2a b y\ + 4a c y\ + 4a t (y 2 +1/2) , y u mm razmak korijena kutnog zavara od teinice zavarena prikljuka. Za pri mjere na si. 23 nastaje najvee normalno naprezanje na razmaku
U presjecima uzdunih zavara (spojni uzduni zavari) nosaa optereenog na savijanje (si. 24) pojavljuju se n o r m a l n a naprezanja koja su j e d n a k a savojnom naprezanju dijela konstrukcije: M = -yJ;
normalno naprezanje
<Tif
<Ti f
(10)
u N/mm 2 normalno naprezanje u presjeku uzdunog zavara (naprezanje na vlak ili tlak), M u Nmm savojni moment u presjeku konstrukcionog dijela, I u mm4 moment inercije itavog presjeka konstrukcionog dijela, ukljuivo i nerafiranih dijelova sa si. 24. Za primjer prema si. 24c je / = s h3/\2 + + 2A0-yl. Pri tome su zanemareni neznatni momenti inercije povr ina A0, razmak korijena kutnog zavara od teinice presjeka.
yumm
Zavareni spojevi
35
Ako su nosai ili tapovi p r e m a si. 24 optereeni samo u z d u n o m silom F (bez savojnog momenta), o n d a je n o r m a l n o naprezanje u presjeku zavarena ava j e d n a k o n o r m a l n o m naprezanju u presjeku konstruktivnog dijela: Normalno naprezanje o "
ffivit
l v l t
=-
(11)
u N/mm 2
F u N A u mm 2
vlana, odn. tlana naprezanja u presjeku zavara u uzdunom smjeru, uzduna sila koja optereuje konstruktivni dio, ukupna povrina presjeka konstruktivnog dijela. Za primjer prema 24cje A = s- h + 2A0.
N o r m a l n a naprezanja p r e m a j e d n a d b a m a (10) i (11) u pravilu ne treba proraunavati, izuzev k o d dizalica za p r o r a u n ekvivalentnog (reduciranog) naprezanja p r e m a jednadbi (14). U u z d u n o m smjeru zavarena ava (spojni uzduni avovi na si. 24) nosaa optereena na savijanje nastaje u prikljunoj ravnini zavarenih avova smino naprezanje zbog toga, to se pojasni limovi ele p o m a k n u t i u u z d u n o m smjeru: Smino naprezanje T . = FQ S I Za (12)
ti u N/mm 2 smino naprezanje nosaa u smjeru uzdunih zavara, Fq u N poprena sila u presjeku konstrukcionog dijela, S u mm 2 statiki moment povrina presjeka pojasnih limova prikljuenih na popreni lim. Na slici 24 su to rafirane plohe. Za te je primjere S = A0-y0, gdje A0 predstavlja prikljuene povrine presjeka, a y0 udaljenost njihovih teita od teinice ukupnog presjeka, I u mm moment inercije itavog presjeka konstrukcionog dijela. Za presjek prema si. 24c je I = s h3/l2 + 2A0 v2, (vidi i legendu uz jednadbu (10)), Za u mm suma debljina svih zavarenih avova pojasnog lima koje treba uzeti u obzir. Za primjer prema si. 24a je Za a, za primjere prema slikama 24b do d uvijek je Za = 2a.
prikljuna ravnina
Slika 25. Mogua normalna i smina naprezanja u kutnom zavaru
Na kutni zavar u prikljunoj ravnini m o g u istodobno djelovati n o r m a l n a i smina naprezanja, koja stoje uvijek o k o m i t o j e d n o p r e m a d r u g o m (si. 25).
3*
36
U t o m se sluaju r a u n a s rezultirajuim naprezanjem, koje se oznauje k a o : ekvivalentno (reducirano) naprezanje ared = V o 2 + T 2 + xf (13)
CTred u N/mm ekvivalentno (reducirano) naprezanje u zavarenu avu, 2 a u N/mm normalno naprezanje u zavarenu avu. Ako a v , i a f djeluju istodobno treba ih, ovisno o smjeru koji imaju prema o, obuhvatiti kao zbroj ili razliku, 2 i q u N/mm smino naprezanje u poprenom presjeku zavarena ava, openito prema jednadbi (8), 2 Tj u N/mm smino naprezanje u uzdunom presjeku zavarena ava, ve prema poloaju ava prema jednadbi (8) ili (12), kao njihova suma ili kao razlika.
2
Ekvivalentno (reducirano) naprezanje a r e d ne treba izraunavati u slijedeim sluajevima: 1. K o d kutnih zavara a k o o s t a n u bez p o p r e n o g naprezanja a i t q ili ako su to boni kutni avovi izmeu pojasnih limova. 2. Ako se savojno optereen prikljuak (si. 23) optereti istodobno savojnim m o m e n t o m M, p o p r e n o m silom F q i u z d u n o m silom F. Nadalje, ako preuzimanje najveeg savojnog m o m e n t a n a s t a n e p r i r u b n i m zavarima (jed n a d b a (9) sa / z a v = 2 a - b - y \ + 4a - c-y\ p r e m a si. 23b), preuzimanje najvee p o p r e n e sile avovima p o p r e n o g lima (jednadba (8) sa Z (a- l)=2a-1), a preuzimanje uzdune sile svim avovima (jednadba (7) sa I{a-l)= = a(2l + 2b + 4c+4t) p r e m a si. 23 b. 3. K o d eonih zavara, 1/z V-avova s k u t n i m zavarom, K-avova poprenog lima s dvostrukim k u t n i m z a v a r o m i K-avova s dvostrukim k u t n i m zavarom. 4. Ako ni n o r m a l n o naprezanje a s a m o za sebe, ni rezultirajue smino naprezanje \Jx\+x\ s a m o za sebe, ne prekorauje 95 N / m m 2 k o d dijelova od St 37 (. 0360) i 120 N / m m 2 k o d dijelova od St 52 ( . 0561). Zatim, k a d a je cJ+Jx{+xf<: 135 N / m m 2 k o d elika St 37 (. 0360) ili k a d a je ^ 170 N / m m 2 k o d elika St 52 (. 0561). P r e m a prijedlogu D I N 15018 (JUS M.D1.020 do 050) treba nosa dizalica r a u n a t i s ekvivalentnim (reduciranim) naprezanjem, uzimajui pri t o m e odgo varajui predznak za a i o x (vlak pozitivno, tlak negativno). Ekvivalentno naprezanje ared =\fa2 + of a - ax + 2 T 2 (14)
<j red u N/mm 2 ekvivalentno normalno naprezanje, a, t u N/mm 2 vidi legendu uz jednadbu (13), eri u N/mm 2 normalno naprezanje u presjeku zavara prema jednadbi (10) ili (11), po potrebi kao zbroj ili razlika tih dviju jednadbi.
Sva naprezanja n a v e d e n a u j e d n a d b a m a od (7) do (14) [izuzev n o r m a l n a naprezanja cr, u j e d n a d b a m a (10) i (11)] moraju se usporediti s doputenim naprezanjima, tablica 9. To vrijedi i za naprezanja koja nastaju u presjecima pojedinih konstrukcionih dijelova. Njihove vrijednosti treba raunati s poznatim j e d n a d b a m a n a u k e o vrstoi. P o t r e b n e vrijednosti d o p u t e n i h naprezanja vidi
37
u tablici 10. Pri zajednikom djelovanju eonih i kutnih zavara u j e d n o m prikljuku mjerodavne su doputene vrijednosti za ekvivalentno (reducirano) naprezanje iz tablice 9. Naprezanja dobivaju t a d a u jednadbi znak a.
Tablica 9. Doputena naprezanja u N/mm 2 za zavarene avove u gradnji elinih konstrukcija Dijelov i od St 52 (( 0560) Optere enje H HZ HZ 180 240 270
Celini
Zavar 1. eoni zavar 2. K-zavar dvostruki kutni (provaren korijen) 3. Plitki K-zavar dvostruki kutni 1 ) 4. Polu V kutni zavar sa zava renim korijenom na suprot noj strani 5. Polu V zavar sa zavarenim korijenom 6. Kutni zavar
nosai DIN 4100 Kvaliteta Naprezanje tlak i savojni tlak
St 37 (( H 160
0351) |
svaka D o k a z a n o da nema pukotina i greaka u korijenu Nije dokazano
Tlak i savojni tlak okomito na smjer ava
160 135
180 150
240 170
270 190
svaka
Tlak i savojni tlak, vlak i savojni vlak, ekvivalentno napre zanje jednadba (13) Smik
135
150
170
190
7. Svi zavari
svaka
135 St 37 (. 0361) H HZ 160 140 113 180 160 127 180 145 127 180
150
170
190 St 52 (. 0561) H 1 HZ 240 210 170 240 195 170 240 270 240 191 270 220 191 270
Kranski nosai D I N 15018 ( J U S M.D1.050)
St 46 (. 0480) HZ H 195 170 138 195 160 138 195 220 195 156 220 180 156 220
8. eoni zavar 9. K-zavar 10. K-zavar 1 1. Kutni zavar 12. eoni zavar 13. K-zavar j 14. Kutni zavar 15. Svi zavari 16. Svi zavari
Naroita kvaliteta Normalna Svaka
Vlak i savojni vlak okomito na smjer ava
Svaka
Tlak i savojni tlak okomito na smjer ava
160 130
Svaka Svaka
Smik Ekvivalentno napre zanje jednadba (14)
113 160
7., 8., 12.
n.
77.
6.
77.
6.
70. 73.
9.
2.
V 3. 9. 10.
73.
') Uvrstiti vrijednost samo za nedokazanu kvalitetu
eline visokogradnje p r e m a D I N 1050 (JUS C.B0.500), a dizalice i kranske staze p r e m a D I N 120, odn. 15018 (JUS MD1.020 do 050) raunaju se za slijedea dva mogua optereenja: Optereenje H k a o zbroj svih glavnih tereta. G l a v n i m teretima pripadaju: stalni tereti, k a o zbroj nepromjenljivih tereta (vlastita teina, ispuna obloga p o d o v a i si.), zatim pokretni teret, k a o promjenljivo p o m i n o optereenje konstrukcije (osobe, ureaji, skladiteni materijal, optereenja od snijega) i slobodne sile inercije.
38
Optereenje HZ r a u n a se k a o zbroj glavnih i dodatnih tereta. D o d a t n i m optereenjima p r i p a d a j u : optereenja od vjetra, sile koenja, vodoravne sile (npr. k o d dizalica) i toplinski utjecaji (pogonski i atmosferski). Za dimenzioniranje dijelova i zavarenih avova mjerodavan je onaj nain optereenja kojim se proraunavaju vei presjeci. Ako je dio, osim vlastitom teinom, optereen s a m o dodatnim optereenjima, o n d a najvei teret vrijedi k a o glavni teret. K a k o iz tablice 9 i 10 proizlazi, doputena naprezanja za optereenje HZ lee vie nego za optereenje H, budui da je malo vjerojatno i s t o d o b n o djelovanje svih uope moguih tereta. Osim provjere naprezanja, m o r a se za eline konstrukcije izvriti provjera sigurnosti u odnosu na stabil nost i statiku trajnost.
Tablica 10. Doputena naprezanja u N/mm 2 za elemente elinih konstrukcija prema D I N 1050 (visokogradnja) J U S C.B0.500 i D I N 15018 (nosai dizalice), odn. J U S M.D1.020 do 050 Materijal 1 ) St 37 1 St 46 (. 0360) | (. 0380) Opter :enje H Tlak i savojni tlak, ako je potreban dokaz na izvijanje i nakretanje prema D I N 4114 HZ H HZ H HZ H
St 33 (. 0000) Naprezanje
St 52 (C.0560)
HZ
110
125
140
160
170
190
210
240
Vlak i savojni vlak ili tlak, ako nije mogue izbjei tlaenje pojasa
125
140
160
180
195
220
240
270
Smik
70
80
90
105
112
127
135
155
) St 33, (~. 000) nije za zavarene nosae niti za nosae dizalica. St 46 (. 0380) naveden je samo kod dizalinih nosaa D I N 15018, ( ~ J U S M.D1.020 d o 050)
Nosai dizala stalno se optereuju i rastereuju, t a k o da njihovo naprezanje ne m o e m o uzeti k a o preteno m i r n o . Z b o g toga treba, osim opisanih opih p r o r a u n a naprezanja, izvriti jo i p r o r a u n a dinamike izdrljivosti (titrajna vrstoa). D o p u t e n a naprezanja ravnaju se o n d a p r e m a pogonskim g r u p a m a dizala (razred optereenja, uestalost najveeg optereenja, vrijeme upotrebe), p r e m a odnosu graninih naprezanja x = cr m i n /cr m a x odn. T i n / T , t. p r e m a o d n o s u postojeeg najmanjeg naprezanja p r e m a najveem u n e k o m od zavarenih prikljuaka (odnos donje naprezanje/gornje naprezanje), te p r e m a opasnosti koju znae zarezi u zavarenim prikljucima (zarezi: W bez zareznog djelovanja, 0 k o d neznatnog, 1 k o d umjerenog, 2 k o d srednjeg, 3 k o d jakog, 4 kod naroito j a k o g zareznog djelovanja). D I N 15018 (JUS M.D1.020 do 050) daje t o m e slijedee objanjenje:
m max
Dok se prvobitno pri novoj obradi postojeeg standarda D I N 120 (JUS M.D1.050) mislilo da e se na temelju mjerenja vibracija nosai dizalica moi izraivati laki nego dosada, radi se od 1960. god. na tome da se pretpostavljana optereenja priblie i prilagode stvarnosti, da bi se na taj nain sjedne strane osigurala ekonominost, a s druge strane u svakom sluaju i potrebna sigurnost. To ne vodi ni do kakve bitne promjene u pogledu teina dizalica, ali se te teine mogu unutar nosaa, bolje nego do sada, prilagoditi optereenjima koja nastaju".
39
eline cijevne konstrukcije (laka gradnja) znaajne su zbog svoje male teine. Da bi se izbjegla visoka lokalna naprezanja, mora se sila uvoditi na to veoj irini oboda cijevi. Kod cijevnih prikljuaka stvarale proirenjem kraja cijevi, prema slici 26c, bolji prijelaz nego to je prikazan na slici 26a i 26b. Ovakav prikljuak moe se izvesti samo na cijevima male debljine stijenke. Bolji su prikljuci prema slici 26d, ali su skuplji. Jeftiniji su sedlasti limovi savijeni u obliku slova U, (si. 26e), koji iroko obuhvataju cijevi. Nepovoljan je zakovanom spoju slian spoj prema slici 26f koji, uz ostalo, iziskuje i porubljivanje i zarezivanje kraja cijevi. Za podreene svrhe koristan je prikljuak prema slici 26 g. Cijev se na kraju stisne, plosnati rub ravno odree i privari. a slika 29 primjer izvedbe glave nosaa okretne dizalice. D I N 4115 (eline lake konstrukcije i eline cijevne konstrukcije), navodi: Konstrukcije se bez daljnjega mogu izvesti kao eline lake konstrukcije samo ako su izloene preteno mirnom optereenju. Cijevni nosai mogu se upotrije biti za dizalice i kranske staze dizalica koje odgovaraju grupi I i II prema DIN 120 (JUS MD1.050). Za ostale izvedbe pomou elinih lakih konstrukcija i elinih cijevnih konstrukcija potrebno je odobrenje.
Slika 27 pokazuje uobiajena cijevna vorita, slika 28 cijevne kutne spojeve,
Slika 26. Zavareni cijevni prikljuci a) bez ukruenja; b) s kutnim rebrima; c) s proirenim krajevima cijevi; d) s prorezanim krajevima cijevi i uloenim limovima; e) sa sedlastim limovima; j) sa zarubljenim i prorezanim krajevima cijevi; g) s plosnato stisnutim krajevima cijevi
Dijelove elinih lakih konstrukcija treba paljivije zatititi protiv korozije nego obine eline konstrukcije. Najmanja debljina nosivih konstrukcionih
40
elemenata je 1,5 mm na otvorenom prostoru i u zgradama koje nisu zatvorene, a kod naroite opasnosti od korozije debljina je najmanje 3 mm. Da bi se postigla besprijekorna izvedba zavarenih avova pri izravnom spajanju cijevi, ne smije njihov meusobni nagib biti manji od 30. Kod izravno zavarenih cijevi promjer manje cijevi ne smije biti manji od 1/4 promjera vee cijevi.
Slika 27. vorovi cijevne konstrukcije a) jednostavan vor; b) sa vornim limom; c) sa vornim limom ovijenim oko cijevi; d) s plosnato stisnutim krajevima cijevi
LfJ
UJ
LP
Slika 28. Cijevni ugaoni spojevi: a) bez ukruenja; b) ukrueni limom; c) s koljenom
Za doputena naprezanja cijevnih dijelova mjerodavan je D I N 1050 (JUS C.B0.500) (tablica 10). Elektroluno zavarivanje doputeno je samo ako je najmanja debljina dijelova koji se spajaju 2 mm. Najmanja debljina a nosivih avova mora biti 2 mm, za ostalo vrijedi D I N 4100 (JUS C.T3.081) [jednadbe (7) do (13)], koji je ujedno mjerodavan i za doputena naprezanja
zavarenih avova (tablica 9).
Ako se cijevi ne spajaju vornim limovima ili drugim sastavnim dijelovima, nego se neposredno zavaruju jedna s drugom, onda povrina zavarena ava, uzeta kao osnova prorauna, ne smije biti vea od najmanje povrine presjeka cijevi. Tome pripadajue doputeno naprezanje zavarena ava ne smije ni u kojem sluaju prekoraiti 0,65 cydop {crdop prema tablici 10).
41
Slika 29. Nosa okretne dizalice: a) glava nosaa; b) prikljuak nosaa na meunosa
1.1.5. Zavareni spojevi u strojogradnji

U strojogradnji se izrauju u zavarenoj izvedbi dijelovi k a o to su npr. remenice, zupanici, kuita prijenosnika, leajni stalci, nogari i konzole, oboja i ormari, vlane i zglobne motke, poluge, naprave i si. U zavarenim avovima naprezanja se u pravilu raunaju k a o i k o d elinih konstrukcija, a da bi se izbjegla opasnost zamjene, tim naprezanjima pridaje se indeks z a v . P r o r a u n se najee odnosi na slijedee sluajeve: F
Vlano ili tlano naprezanje
(7vt=^,^
(15)
c v , u N/mm 2 vlano c v ili tlano a l u zavarenu avu, F u N vlana ili tlana sila okomita na povrinu zavarena ava, I (a /) u mm 2 povrina zavarena ava. Na slici 30 a je I {a l) = a l, na si. 30b je Z{a-l) = a(d + a)-n a u mm debljina zavarena ava / u mm duljina jednog zavarenog ava.
Slika 30. Vlano optereeni zavareni prikljuci: a) s tupim zavarom; b) s kutnim zavarom
42 F I{a-l)
Smino
i u N/mm jPuN
2
naprezanje
(16)
smino naprezanje u zavarenu avu, smina sila u povrini zavarena ava (tangencijalno na povrinu). Na slici 31b je FT/r sa T z a torzioni okretni moment, koji otpada na jedan zavar, 2 E (a l) u mm povrina zavarenog ava. Na si. 31a je L (a l)=a (2/[ +/ 2 ), na si. 31 b je E (a l) = a (d+a) n. I u savojno optereenom zavarenom prikljuku, si. 32 b, u zavarima poprenog rebra djeluju smina naprezanja, koja se izraunavaju sa I (a l) = 2a2 l2.
1
Slika 31. Smino optereeni zavareni prikljuci a) s bonim i tupim kutnim zavarom; b) s krunim kutnim zavarima optereenim okretnim i savojnim momentom
Savojno naprezanje
crf u N/mm 2 M u Nmm
a{ - y
(17)
y u mm
vlano ili tlano naprezanje od savijanja u zavarenu avu, savojni moment na povrini zavarena ava = F L, moment tromosti povrine zavarena ava. Za njegov proraun treba kod kutnih avova uzeti liniju korijena ava pojedinih povrina zavara, kao njihove teinice (vidi pri tome legend u uz jednadbu (9)), udaljenost savojnog naprezanja od teinice povrine zavarena ava
I k-
Hak
Slika 32. Savojno optereeni zavareni avovi (So je teite povrine zavara) a) s tupim zavarom; b) s kutnim zavarom
Djeluju li na n e k o m o p a s n o m presjeku zavara (visoko optereena toka zavara) istodobno vlana ili tlana naprezanja i savojno naprezanje (vlano ili tlano naprezanje od savijanja), treba ih zavisno od njihova smjera sastaviti u rezultirajue n o r m a l n o naprezanje. Ako u n e k o m o p a s n o m presjeku osim
43
n o r m a l n o g naprezanja ili rezultirajueg n o r m a l n o g naprezanja, djeluje jo i okomito smino naprezanje, treba raunati sa ekvivalentnim (reduciranim) naprezanjem
a
<rred=\/ C + 2T
(18)
N/mm reducirano normalno naprezanje u zavarenu avu, 2 ci u N/mm normalno naprezanje u zavarenu avu okomito na smjer ava prema jednadbi (15) ili (17), odnosno njihova suma ili razlika, 2 i u N/mm smino naprezanje u za varu okomito ili uzduno na smjer zavara.
red
u
Na slici 31b prikazani kutni zavari su, osim na smik, optereeni jo i savojnim m o m e n t o m M koji optereuje vratilo na savijanje. Savojno naprezanje u zavarenu avu j e d n a k o je savojnom naprezanju u prikljunom presjeku A 3 vratila, dakle < r f M/0,1 d . P r e m a tome treba izraunati ekvivalentno napre zanje prema jednadbi (18). Slika 33 pokazuje prikljuak k u t n o g zavara optereenog silom F, koja ne prolazi teitem povrine zavara. Sila F eli plosnati tap okrenuti o k o teita povrine zavara So t a k o da uz smino naprezanje t q p r e m a jednadbi (16) (slika 33d) dolaze jo i smina naprezanja t t (torziona naprezanja). Ta torziona naprezanja ne rasporeuju se ravnomjerno po povrini zavara. Pretpostavlja se da su ta naprezanja upravo proporcionalna duini puteva koje bi prevalile poje dine toke tapa na zavarenom avu pri rotacionom gibanju. Smjer tako dobivenih naprezanja odgovarao bi smjeru puteva pojedinih toaka pri rotaciji (si. 33 b). M o e m o zamisliti da smo dobiveno naprezanje rastavili u m e u s o b n o okomite k o m p o n e n t e T x i r y uzduno i popreno na zavar (si. 33c). a)
F
nm
r
J
Slika 33. Torziono optereen spoj zavaren kutnim zavarima (So je teite povrine zavarenog ava)
K o m p o n e n t e r y rasporeuju se po presjeku k a o savojna naprezanja, a kom ponente T x imaju na svim mjestima jednake vrijednosti. Iz geometrijskih odnosa ovog specijalnog sluaja prema slici 33 slijedi: Torziono naprezanje t
t
= Q
FL \ 3 OS
a +
(19a) ^ sin oc
44
Rezultirajue naprezanje iz ( T Y + T Q ) i T x je t a d a najvee smino naprezanje

ry u N/mm 2 rq u N/mm 2 T x u N/mm 2 L,l,a,bumm
x =\l{xy + x q ) + x\
(19b)
torziona komponenta okomito na zavar = rt cos a, smino naprezanje izazvano poprenom silom F prema jedna dbi (16), torziona komponenta du zavara = T, sin a, dimenzije prikljuka zavarena ava.
Tablica 11. Orijentacioni podaci doputenih naprezanja ( N / m m 2 ) u zavarenim avovima u prikljunim presjecima A sastavnih elemenata strojogradnje Zavareni avovi Optereenje jednosmjerno promjenljivo
mirujue Zavar Naprezanje Kvaliteta Tab. 4
naizmjenino promjenljivo
Mat.rijal spo nih dijel ova St 50 St 37 St 50 St 37 St 37 St 50 (. 0361) . 056IH . 0361) .0561) (. 0361) ( . 0561) 160 130 110 100 80 70 140 110 100 90 70 60 90 70 60 120 95 85 140 110 100 220 175 155 140 110 100 180 145 125 110 85 75 110 85 75 150 120 100 190 150 130 110 85 75 70 55 50 95 75 65 60 50 40 60 50 40 75 60 50 90 70 60 130 105 90 80 65 55 100 80 70 70 55 50 70 55 50 90 70 60 120 95 85 55 45 40 35 30 25 45 35 32 30 25 20 30 25 20 40 30 25 50 40 35 65 50 45 40 32 28 50 40 35 35 30 25 35 30 25 45 35 30 55 45 40
Vlak, tlak, savijanje, ekvivalentno naprezanje Tupi zavar sa zavarenim korijenom s druge strane Smik
1 11 III I II III I II III I II III I II III I II III I II III
Vlak, tlak, savijanje, ekvivalentno naprezanje Tupi zavar bez korijena zavarenog s druge strane Smik
Plosnati kutni zavar
svako
Udubljeni kutni zavar
svako
Dvostruki plosnati kutni zavar
svako
Prikljuni presjek A I II III I II III I II III 180 145 125 240 190 170 125 100 85 220 175 155 280 220 190 155 125 110 120 95 85 155 125 110 85 70 60 140 110 100 180 145 125 100 80 70 60 50 40 75 60 50 50 40 35 75 60 50 95 75 65 65 50 45
Vlak, tlak
Na kutnom zavaru
Savijanje ekvivalentno naprezanje
Torzija
1.2.
Zavarivanje
pritiskom
45
K o d prikljuaka zavarenih k u t n i m zavarima treba prikljuni presjek zava rena dijela A (vidi si. 30 do 33) kontrolirati na vrstou. U tablici 11 navedeni su orijentacioni podaci o doputenim naprezanjima u zavarenim avovima i prikljunim presjecima zavarenih dijelova pri m i r n o m i titrajnom optereenju. N e k e ope vaee vrijednosti ne m o g u se dati, budui da je vrstoa zavara i dijelova u spoju naroito ovisna o oblikovanju i o kvaliteti izvedbe zavarivanja. U serijskoj proizvodnji n e o p h o d n a su ispitivanja dinamike izdrljivosti. Slika 34 a prikazuje k a o primjer nepovoljan nain oblikovanja male uznice. O n a iziskuje velike trokove za materijal, i debele zavarene avove, a osim toga se prije samog zavarivanja moraju dijelovi spojiti privrsnim zavarima. Ovi nedostaci izbjegnuti su l a k o m konstrukcijom p r e m a si. 34b.
Slika 34. Zavarena uznica a) nepravilno (nije svrsishodno); b) pravil no (svrsishodno)
1.2. Zavarivanje pritiskom

1.2.1. Postupci, vrste avova, materijali
P r e m a D I N 1910 (JUS C.T3.001) zavarivanje pritiskom je zavarivanje pri kojem se dijelovi koji se zavaruju m e u s o b n o tlae i lokalno zagrijavaju. L o k a l n o ogranieno zagrijavanje, po potrebi do taljenja, omoguuje p o s t u p a k zavarivanja. Najvaniji su slijedei p o s t u p c i : ultrazvuno zavarivanje k o d kojeg se dijelovi zavaruju m e h a n i k i m titrajima u podruju ultrazvuka. Plinsko zavarivanje pritiskom (tablica 12, br. 1 i 2), k o d kojega se dijelovi spajaju pritiskom n a k o n zagrijavanja p l a m e n i k o m na tekui plin i kisik. Elektrootporno zavarivanje pritiskom, k o d kojeg toplina nastaje elektrinom strujom i prijelaznim o t p o r o m na dodirnim mjestima, te omskim o t p o r o m dijelova koji se spajaju. Struja se dovodi e l e k t r o d a m a ili se induktivno prenosi. Dijeli se n a : Tokasto zavarivanje (tablica 12, br 4 i 5), k o d kojeg se struja i sila prenose elektrodama. Povrine pritisnute j e d n a na drugu zavaruju se u obliku toke. Bradaviasto zavarivanje (tablica 12, br. 6), k o d kojeg se struja i sila prenose elektrodama. Dijelovi tlaeni j e d a n na drugog dodiruju se na bradavicama ili bridovima. Izboine bradavice se p o t p u n o ili djelomino po ravnavaju. avno zavarivanje (tablica 12, br. 7) je zavarivanje k o d kojeg se struja i sila prenose elektrodama valjkastog oblika. Povrine m e u s o b n o stlaenih dijelova zavaruju se p o d pritiskom n a k o n dovoljnog zagrijavanja nizom toaka, koje prelaze j e d n a u drugu i stvaraju av. Tupo elektrootporno zavarivanje iskrenjem (tablica 12, br. 1 i 2), kod kojeg struju i silu prenose stezne eljusti. Dijelovi kroz koje tee struja zagrijavaju se kod laganog
46
/.
d o d i r a i pri t o m e se izbacuje dio rastaljena materijala (iskrenje). N a k o n toga se dijelovi zavaruju uz u d a r n o sabijanje. Elektroluno zavarivanje pritiskom, k o d kojeg se toplina stvara elektrikim lukom koji kratkotrajno gori i rastali eone povrine. Dijelovi se nakon toga zavaruju p o d pritiskom.
Tablica 12. Vrste i oblici spojeva zavarenih pritiskom prema D I N 1911, ( ~ J U S C.T3.011) Redni broj Redni broj
Naziv
Simbol
Priprema
Izvedba
Naziv
Simbol
Priprema
Izvedba
Tupi avovi
Zavar s odebljanjem
I
X
Zavar sa srhom
mm mm
Gnjeen zavar
r/Mm
Prijeklopni avovi
1
e
y////////x
1
w i
Jednoredan tokast zavar
Bradaviast zavar
Dvoredan tokast zavar
avni zavar
Vrsta zavara odreuje se poloajem dijelova u spoju, njihovom p r i p r e m o m i p o s t u p k o m zavarivanja (tablica 12). Za zavarivanje pritiskom preteno su prikladni elici St 34-1 (. 0261), St 34-2 (. 0262), St 34-7, St 37-1 (. 0361), St 37-2 (. 0362), St 37-3 (. 0363), St 38-7, St 42-2 (. 0462), St 43-7, St 46-2 (. 0482), St 46-3 (. 0485), St 47-7, St 52-3 (. 0563), St 53-7, k a o i elici u kvaliteti elika za izvlaenje St 2 do St 4, te m e k a n i elici St 10 (. 0145) do St 14. Kvaliteta povrine m o r a iznositi najmanje 0,2 po JUS-u (bez ogorina, a pore i male brazde od valjanja jo su dopustive). Vidi uz ovo D I N 17100 (opi konstrukcioni elici) (JUS C.B0.500), D I N 1623 (tanki limovi) (JUS C.B4.016), D I N 1624 (hladno valjane trake) (JUS C.B3.521 i 522), D I N 2391 i 2393 (precizne eline cijevi) (JUS C.B5.030 i 051), D I N 17172 (eline cijevi) (JUS C.B5.023). Osim toga prikladni su jo i elici za cementiranje, D I N 17210 (JUS C.B9.020), za eono zavarivanje iskrenjem.
1.2.2. Spojevi tokasto zavareni

Tokasto zavarivanje tankih limova ili dijelova slinih limu vrlo je eko n o m i a n p o s t u p a k u tzv. lakoj gradnji i gradnji strojeva i postrojenja. Razmje tajem tokastih zavara m o g u se dobiti zavari koji se p r e m a poloaju toaka zovu redni, lanani i cikcak zavari (si. 35). Smjernice za njihove dimenzije vidi u tablici 13. Za lake eline konstrukcije propisuje D I N 4115: T o k a s t o zavarivanje, d o p u t e n o je za prijenos sile i za m e u s o b n o spajanje, k a d a t o k a m a zavara
1.2. Zavarivanje pritiskom
47
nisu povezana vie od tri dijela. Ukupna debljina spojenih dijelova ne smije biti vea od 15 m m , a k o d spoja dvaju pojedinanih dijelova ne smije debljina jednog dijela biti vea od 5 m m . K o d tri pojedinana dijela ne smije ni jedan od vanjskih dijelova biti deblji od 5 m m . U smjeru sile ne smije biti jedna iza druge manje od 2, ni vie od 5 t o a k a zavara (si. 36).
a)
t)
e3
e3
Slika 35. Tokasto zavareni spojevi: a) jednoredni zavar; b) lanani zavar; c) cikcak zavar
Slika 36. Optereeni, tokasto zavareni spoj lake eline konstrukcije

Tablica 13. Smjernice za tokasto zavarene avove Pojedinana debljina lima s u mm Promjer tokastog zavara d u mm Razmak toaka ej =3 . . . 6d 0,5 . . . 1 4 ... 8 1 . . . 1,5 6 . . . 10 1,5 . . . 2 8 . . . 10 2 ... 3 10 . . . 12 3 ... 5 10 . . . 14
Razmak od ruba e 2 = 2,5 . . : 4,5d u smjeru sile
Razmak od ruba e 3 = 2 . . . 4d okomito na smjer sile
K o d prorauna vrstoe toku zavara zamiljamo k a o svornjak, koji je opte reen na smik (si. 37 a i b). Svaki t a k o zamiljeni svornjak m o r a tada preuzeti odgovarajui dio sile u njenom smjeru. Razlikujemo j e d n o r e z n e i dvorezne spojeve.
Slika 37. Naprezanje na odrez i naprezanje bokova kod tokasto zavarenih spojeva a) odrez jednoreznog spoja; b) odrez dvoreznog spoja; c) naprezanje bokova jednoreznog spoja; d) naprezanje bokova dvoreznog spoja
48 Smino naprezanje T =
i a u N/mm F u N n m 2 A u mm
2
1.
n-m - A
(20)
smino naprezanje u toki zavara, smina sila odreza, broj toaka zavara, broj rezova, 2 povrina presjeka = d n/4.
Zbog toga to se toka zavara moe zamisliti k a o svornjak, propisuje D I N 4115 jo i p r o r a u n na specifini pritisak u provrtu. P o d specifinim pritiskom u p r o v r t u podrazumijeva se srednja vrijednost pritiska u provrtu, odn. svornjak (si. 37c i d), koji se oznauje sa CT,. Naprezanje izazvano specifinim pritiskom u provrtu (21)
'i =
n-d-s
cr, u N/mm 2 specifini pritisak u toki zavara, d u mm promjer toke zavara, s u mm debljina lima (vidi si. 37). Ako je zbroj debljina vanjskih limova manji od debljine srednjeg lima, treba za s uvrstiti vrijednost toga zbroja.
Toke zavara ne smiju se u proraun uzeti vee od d = V 2 5 mm smin (22)
a k o je s m i n debljina najtanjeg dijela. Doputena naprezanja za lake konstrukcije uzimaju se p r e m a tablici 14 (optereenja H i H Z , vidi 1.1.4.). Ta se d o p u t e n a naprezanja mogu uzeti k a o osnova za spojeve u gradnji strojeva i postrojenja, i to kod mirnog optereenja u p u n i m vrijednostima, kod jednosmjerno promjenljivog napreza nja 0,6-strukim vrijednostima a k o d naizmjeninog optereenja 0,3-strukim vrijednostima naina optereenja H. Ako je p a k smina l o m n a vrstoa t M z a v t o a k a zavara p o z n a t a iz pokusa, o n d a je za gradnju strojeva i postrojeTablica 14. Doputena naprezanja ( N / m m 2 ) za tokasto zavarene spojeve od lakih elinih konstrukcija prema D I N 4115 Materijal St 46 (. 0480) Optere enje H HZ
St 37 (. 0360) Naprezanje H A k o je potreban dokaz o izvijanju i naginjanju prema D I N 4114 jednorezno dvorezno A k o izvijanje, naginjanje ili ugibanje nije mogue jednorezno dvorezno ax ax 100 290 400 115 325 450 tr, ax 90 250 350 100 290 400 HZ
St 52 (. 0560) H HZ
110 305 425
120 340 475
135 380 525
155 430 600
125 350 485
140 395 550
155 430 600
175 485 675
1.2.
n a :
Zavarivanje
pritiskom
s a
49
J adop M2av/^M sigurnou protiv loma S M 2 d o 6. K o n t r o l a a1 nije tada p o t r e b n a . esto se spojevi tokastim zavarom izvode i t a k o da je njihova sila loma FM2Ay najmanje toliko velika k a o i sila loma F M o p a s n o g presjeka dijelova u spoju, dakle FMzAv^.FM.
T = = T
1.2.3. Bradaviasto zavareni spojevi

Bradaviasto zavarivanje, n a s u p r o t tokastom, ima tu prednost da su struja zavarivanja i pritisak elektroda na poetku zavarivanja koncentrirani na brada vice tokastim ili linijskim d o d i r o m . Z b o g toga je vrstoa zavarenih mjesta k o d bradaviastog zavarivanja vea nego k o d tokastog. Uobiajenu izvedbu bradavica prikazuje si. 38, a njihove dimenzije tablica 15.
Slika 38. Bradavice za zavarivanje: a) okrugla bradavica; b) prstenasta bradavica; c) uzduna bradavica
V/3////A
Slika 39. Bradavice na dijelovima koji stoje okomito jedan na drugom
Bradavice se ve za vrijeme izrade dijelova ili utisnu ili izrauju kovanjem ili odliju. Ako su to dijelovi s velikom razlikom volumena, bradavice se predviaju na dijelu sa veim volumenom, inae na debljem dijelu. Prstenaste
Tablica 15. Dimenzije bradavica u mm (prema Siemens AG, Erlangen) Debljina lima s Promjer bradavice d Visina bradavice h Razmak bradavica c, 0,5 2 0,5 22 1,0 3 0,75 22 1,5 3,5 0,85 24 2,0 4 1,0 25 2,5 4,5 1,1 27 3,0 5 1,25 28 3,5 5,5 1,4 29 4,0 6 1,5 30 4,5 6,5 1,6 32 5,0 7 1,75 33
4 Elementi strojeva
50
bradavice, p r e m a si. 38 b, pogodne su za tanke limove, jer ih one i ukruuju. M o g u n o s t spajanja dijelova koji stoje o k o m i t o j e d a n na d r u g o m prikazuje slika 39, a spajanje limova s fazoniranim dijelovima slika 40.
Slika 40. Bradavice na fazonskim dijelovima za privarivanje na cijevi
0 proraunu vrstoe gotovo i n e m a p o d a t a k a , pa se zato preporuuje isti p r o r a u n k a o za tokasto zavarene spojeve [jednadbe (20) i (21)] i to sa m = l i A = d2n/4 kod okruglih bradavica, odn. A^d(l0,5 d) kod uzdunih bradavica. D o p u t e n a smina naprezanja treba uzeti kao k o d tokastog zavari vanje (vidi 1.2.2.).
1.2.4. Spojevi zavareni eono elektrootpornim iskrenjem

N a r o i t a prednost eonog elektrootpornog zavarivanja iskrenjem je vrsto a zavarenog spoja, koja iznosi od 90 do 100% vrstoe materijala dijelova u spoju. Upotrebljava se o n d a k a d a taj p o s t u p a k omoguuju velike utede materijala, ili omoguuje jednostavnije i jeftinije oblikovanje, nego dijelova u j e d n o m k o m a d u . Primjere pokazuju slike 41 i 42.
Slika 41. Tupim elektrootpornim zavarivanjem spojena
Slika 42. Tupim elektrootpornim zavarivanjem spojeno koljenasto vratilo
1.3. Lemljeni spojevi
51

1.3.1. Postupci, lemovi
Lemljenje se nekada obavljalo zanatski runo, a d a n a s dobiva sve vie na znaenju. D a n a s se leme elini okviri, hladnjaci m o t o r n i h vozila, karoserije, manji rezervoari, lagane eline konstrukcije, dijelovi strojeva i sprava i si. Lemljenje je spajanje metalnih materijala (osnovnih materijala) p o m o u rastaljena d o d a t n a materijala (lemovi), ija je toka taljenja nia od toke taljenja osnovnog materijala dijelova koji se spajaju. Razlikujemo meko i tvrdo lemljenje. K o d mekog lemljenja tali se lem ispod 450 C, a k o d tvrdog neto iznad 450 C. P r e m a D I N 8505 (Lemljenje metalnih materijala) p o d podrujem taljenja nekog lema podrazumijeva se podruje temperature od poetka taljenja (tem peratura solidusa), do p o t p u n o rastaljena stanja (temperatura liquidusa). P o d radnom temperaturom podrazumijeva se najnia t e m p e r a t u r a povrine izratka na mjestu lemljenja, na kojoj temperaturi se lem moe omreavati, proirivati i vezati na osnovni materijal izratka. R a d n a t e m p e r a t u r a m o r a uvijek biti via od t e m p e r a t u r e solidusa, no ipak smije biti ispod ili iznad t e m p e r a t u r e liquidusa. R a d n a t e m p e r a t u r a izaziva ubrzanje a t o m a . P r e k o granine plohe lem/osnovni materijal odvija se izmjena mjesta a t o m a , a time i difuzija (legiranje). Z b o g toga povrine lemljenja moraju biti po mogunosti glatke (dubina hrapavosti ne preko 20 pm) i d o b r o oiene. Da bi se odstranili jo postojei povrinski tanki slojevi i da bi lem m o g a o d o b r o omreiti povrinu lemljenja, upotrebljavaju se otopine soli (vidi D I N 8511). Upotrebljavaju se i zatitni plinovi, koji spreavaju ili reduciraju mogunost oksidacije povrine lemljenja prije nego to se dostigne r a d n a temperatura. Najvaniji postupci lemljenja (vidi D I N 8505): 1. Plameno lemljenje. Mjesta spajanja ugriju se p l a m e n i k o m ili plinskim napra vama. Prije ili poslije zagrijavanja prisloni se lem na mjesto spoja ili ulae u sastav. Ovaj p o s t u p a k prikladan je za m e k o i tvrdo lemljenje. 2. Lemljenje pomou lemila. Vrue, r u k o m ili strojem voeno lemilo (elektriki ili plinom grijano) ugrije mjesto lemljenja. Lem se prisloni ili se povrine lem ljenja prije toga pokositre. Lem se pri t o m e o t a p a i spaja o b a dijela. Taj p o s t u p a k dolazi u obzir s a m o za m e k o lemljenje. 3. Lemljenje uronjavanjem. Prije lemljenja moraju se odgovarajuim p a s t a m a ili r a s t o p i n a m a obraditi mjesta koja moraju ostati nezalemljena. Dijelovi koji se spajaju urone se tada, u poloaju u kojem moraju biti spojeni lemljenjem, u rastaljeni lem i na taj nain se ugriju. Lem t a d a prodire u mjesta spoja i spaja oba dijela. Taj p o s t u p a k je prikladan za m e k o i tvrdo lemljenje. 4. Lemljenje u pei. Lem se dodaje mjestu spajanja, a dijelovi se ugriju u plinskoj ili elektrinoj prolaznoj ili mufolnoj pei, u kojoj se obavi lemljenje. P o s t u p a k je prikladan za m e k o i tvrdo lemljenje.
52
1.
5. Otporno lemljenje. Mjesto koje se spaja ugrije se, slino k a o k o d elektrootpornog zavarivanja, sabijanjem u klijetima ili na strojevima za elektrootporno lemljenje. P r e t h o d n o se ulae lem. P o s t u p a k je p r i k l a d a n za m e k o i tvrdo lemljenje. P r e m a obliku lemljena mjesta razlikuje se: 1. Lemljenje sa zranou ( r a s p o r o m ) , kod kojeg povrine spajanja imaju malu, po mogunosti j e d n a k o iroku zranost (raspor za lem), koja openito ne prekorauje h 0,25 m m . Lem se kapilarnim djelovanjem usisava u ostav ljenu zranost izmeu dijelova koji se spajaju (si. 43).
\
Slika 43. Kapilarno djelovanje u spoju pri lemljenju
2. Lemljenje sa avom, k o d kojeg povrine to se spajaju imaju razmak vei od h = 0 , 5 m m ili av oblika V ili X. U posljednjem sluaju nastaju avovi k a o k o d zavarivanja, t a k o da se p o n e k a d govori o zavarivakom lemljenju. Za meko lemljenje tekih kovina (npr. eljezni, b a k a r n i , nikaljni materijali) dolaze u obzir olovo-kositreni lemovi (PbSn-lemovi) ili kositar-olovni lemovi (SnPb-lemovi) D I N 1707 (JUS C E I . 0 4 1 ) , a lemovi za lake kovine (aluminij i aluminijske slitine) p r e m a D I N 8512, sastoje se uglavnom od kositra (Sn), cinka (Zn) i kadmija (Cd). Za tvrdo lemljenje tekih kovina dolaze preteno u obzir srebrni lemovi (Ag-lemovi), bakarni lemovi (Cu-lemovi) i mjedeni lemovi (Ms-lemovi) D I N 8513 (JUS C.D2.306), a za lake metale (aluminij i aluminijske legure) aluminij-silicijski lemovi (AlSi i AlSiSn-lemovi) D I N 8512. Najvaniji lemovi i njihovo podruje taljenja navedeni su u tablici 16.
1.3.2. Osnove oblikovanja

Proirenja zranosti r a s p o r a na pojedinim mjestima izmeu dijelova koji se spajaju smanjuju k a p i l a r n o djelovanje, a suenja kode p r o t o k u oksidima obogaene taline. N a r o i t o su kritina suenja koja se nadovezuju na proirenja zranosti raspora. Primjere za pogrenu i pravilnu izradu p o t r e b n e zranosti prikazuje slika 44. Brazde od obrade, koje teku o k o m i t o na t o k lemljenja, spreavaju teenje a k o su dublje od 0,05 do 0,1 h (si. 45 a). Brazde u smjeru teenja djeluju k a o kanali i p o t p o m a u teenje, t a k o da se ee i p o s e b n o izrauju (si. 45 b), a k o se npr. trai t o a n centrian poloaj dijelova koji se spajaju. Slike 46 do 50 pokazuju uobiajene lemljene spojeve: 1. Limovi. eoni spojevi nisu prikladni zbog svoje male povrine lemljenja. Najbolji su prijeklopni spojevi i spojevi s p o d m e t a i m a (si. 46). Zakoenjem preklopljenih sastavnih dijelova u spoju ili p o d m e t a a na mjestu spajanja lemljenjem blae se skree tok sila, a time se poveava vrstoa. Svrsishodna je duljina prijeklopa / = 3 do 4 s .
53
Tablica 16. Standardni lemovi i podruja njihovih taljenja ( 5 = temperatura solidusa, L = temperatura likvidusa) Podruje taljenja 5 C | L C Podruje taljenja S"C 1 L C Podruje Kratica taljenja SC 1 LC
Kratica
Kratica
Mekani lemovi za teke kovine DIN 1707'), ( J U S C E 1 . 0 4 1 ) L-PbSn L-PbSn L-PbSn L-PbSn L-PbSn L-PbSn 8 Sb 12 Sb 20 Sb 20 Sb 3 25 Sb 30 Sb 280 250 186 186 186 186 186 186 186 183 305 295 270 270 260 250 235 225 205 255 L-PbSn 35 (Sb) L-PbSn 40 (Sb) L-Sn 50 Pb (Sb) L-Sn 60 Pb (Sb) L-PbSn 2 L-Sn 50 Pb L-Sn 60 Pb L-Sn 63 Pb L-Sn 70 Pb L-Sn 50 PbCu 183 183 183 183 320 183 183 183 183 183 245 235 215 190 325 215 190 183 192 215 L-Sn 60 L-Sn 60 L-Sn 50 L-Sn 60 L-Sn 63 L-SnAg PbCu PbCu 2 PbAg PbAg PbAg 5 183 183 178 178 178 220 230 305 145 270 190 190 210 180 178 235 240 315 145 280
L-PbSn 35 Sb L-PbSn 40 Sb L-Sn 50 PbSb L-PbSn 30 (Sb)
L-SnSb 5 L-PbAg 3 L-SnPbCd 18 L-CdZnAg 2
Mekani lemovi za teke kovine DIN 1707'), ( J U S C E I . 0 4 1 ) L-SnZn 10 L-SnZn 40 200 200 210 310 L-ZnCd 40 L-CdZn 20 265 265 330 270 L-SnPbZn 180 220
Tvrdi lemovi za teke kovine DIN 8513, ( J U S C.D2.306) L-Ag 12 Cd L-Ag 12 L-Ag L-Ag L-Ag L-Ag L-Ag L-Ag L-Ag 5 15 P 5 P 2 P 67 Cd 50 Cd 45 Cd 620 800 820 650 650 650 635 620 620 595 600 605 825 830 870 800 810 810 720 640 635 630 690 765 L-Ag 83 L-Ag 75 L-Ag L-Ag L-Ag L-Ag L-Ag L-Ag L-Ag L-Ag L-Ag 67 64 60 60 Sn 44 25 20 85 72 780 740 700 690 695 620 675 700 690 960 779 625 830 775 730 720 730 685 735 800 810 970 779 705 L-Ag 27 L-Cu L-SCu L-SnBz6 L-SnBz 12 L-Ms 60 L-SoMs L-Ms 42 L-Ms 54 L-Ms L-CuP 8 680 1083 1083 910 825 890 870 835 880 890 710 830 1083 1083 1040 990 900 890 845 890 920 710
L-Ag 40 Cd L-Ag 30 Cd L-Ag 20 Cd
L-Ag 49
Tvrdi lemovi za aluminijske materijal e D I N 8512 L-AlSi 12 575 590 L-AlSiSn | 520 580
') Lemovi sa Sb sadre antimon. Lemovi sa (Sb) sadre samo malo antimona.
Slika 44. Oblikovanje raspora za lemljenje (a je ica za lemljenje) a) pogreno; b) pravilno
54
car
a)
Slika 45. Raspori za lemljenje u obliku kanala: a) dijelovi spojeni steznim spojem u tri toke; b) dijelovi spojeni narovaenim povrinama
Slika 46. Lemljeni spojevi lima a) prijeklop; b) kos prijeklop; c) zakoen prijeklopni spoj; d) spoj s vezicom; e) spoj sa zailjenom vezicom; f) spoj sa dvije vezice
to.v.vs/w. Slika 47. Lemljeni cijevni spojevi a) stoast eoni spoj; b) spoj kolakom; c) prijeklopni spoj
2. Cijevi. eone spojeve (si. 47 a) najbolje je tvrdo lemiti. Stoasta izrada krajeva poveava povrinu lemljenja. Cijevi debljine stijenke ispod 2 mm i cijevi koje treba m e k o lemiti, spajaju se kolakom (si. 47 b), ili se na jednom kraju proire (si. 47 c). 3. Okrugle ipke. e o n o lemljenje krajeva okruglih sipki (si. 48 a) ne preporuuju se. Bolje je da se krajevi ipke uloe u provrt, koji ostavlja zranost za ulaz
Slika 48. Prilemljene i ulemljene ipke a) nalemljeno elo ipke; b) lemljen obod ipke; c) lemljen obod rukavca; d) ulemljeno u krutu glavinu; e) i j) ulemljeno u elastine glavine
1.3.
Lemljeni spojevi
55
lema (si. 48 b i c). Slike 48 e i f prikazuju k a k o se odgovarajuim obliko vanjem glavine tok sila moe blago skretati. Slika 49 prikazuje ipke spojene lemljenjem s dijelovima od lima; spojevi sa po dva uporita (mjesta lemljenja) su naroito kruti i vrsti. 4. Spremnici. Za lemljenje p o s u d a vrijedi sve to je reeno za limove. Spajanje d n a posude lemljenjem prikazuje slika 50.
Slika 49. Dvostruko uleitenje okruglih sipki a) u polugu savijenu nalik na slovo U; b) u stoast tuljac
vzzzz.
TA
7777771
Slika 50. Lemljenjem spojena dna posuda
1.3.3. vrstoa
Za p r o r a u n e vrstoe ima samo malo polaznih toaka. Openito se mjestu spajanja (lemljeno mjesto) daje j e d n a k a raunska vrijednost vrstoe kakvu imaju i dijelovi koji se spajaju, t a k o da bi djelovanjem j e d n a k e sile lom teoretski m o r a o nastati na o b a mjesta. Lemljeni se spojevi svrsishodno oblikuju, t a k o da su optereeni smino. Za spojeve p r e m a si. 46 m o r a biti:
S-rj
M
= A-T
M L
(23)
S u mm 2 presjek sastavnih dijelova u spoju izloen vlanom naprezanju, 2 crM u N/mm vlana vrstoa materijala dijelova u spoju, A u mm 2 povrine spojene lemom izloene sminom naprezanju, T m , u N/mm 2 smina vrstoa samog lemljenog spoja.
vrstoa (er M L = vlana vrstoa, T m l = smina vrstoa) samog lemljenog spoja (lem u zranosti izmeu dijelova u spoju) iznosi za mekane lemove o k o erML = 20 do 30 N / m m 2 i T m l = 1 5 do 20 N / m m 2 , za tvrde srebrne lemove rj = 300 do 400 N / m m 2 i T m l = 1 5 0 do 280 N / m m 2 , a za tvrde bakrene i mjedene lemove erML = 250 do 350 N / m m 2 i T m l = 1 5 0 do 250 N / m m 2 . K o d aluminijskih tvrdih lemova vrstoa lemljenog spoja postie vrstou dijelova u spoju. Manje vrijednosti vrijede k o d zranosti h ^ 0,25 m m , a vee k o d h = 0,1 mm (meuvrijednosti treba ocijeniti).
M L
56
Dinamika izdrljivost lemljenih spojeva dostie o k o 80% dinamike izdrljivosti dijelova u spoju, a kod zranosti p r e k o 0,2 mm samo o k o 60%. K o d meko lemljenih spojeva dinamika izdrljivost vrlo brzo p a d a i stoga ih 2 ne treba izlagati d i n a m i k o m naprezanju veem od x = F/A = 2 do 3 N / m m . Lemljene posude treba raunati istim j e d n a d b a m a k a o i zavarene (vidi 1.1.3.). Propisi Zajednice proizvoaa tlanih p o s u d a (AD-propisi) odreuju:
Sigurnost na vlak S = 4 uz atest za materijal, 5 = 4,5 uz tvorniki atest. Koejicijent slabljenja mehanikih svojstava lemljenog spoja u odnosu na osnovni materijal iznosi v= do 0,7 kao normalna vrijednost tvrdo lemljenih prijeklopnih avova. Najvea doputena debljina stijenke pri tome je s = 5mm. Nadalje v- do 0,9 kod prijeklopnih tvrdo lemljenih avova, ako irina prijeklopa iznosi najmanje esterostruku debljinu stijenke. Najvia doputena debljina stijenke pri tome je s = 8mm. Zatim v= do 0,8 kod meko lemljenih spojeva s bakarnim podmetaem, ako irina podmetaa na obje strane sastava iznosi najmanje dvanajstorostruku debljinu stijenke. Najvea doputena debljina stijenke je pri tome s = 4 m m , najvei doputeni pogonski pretlak p = 2 bar = 0,2 MPa. Prijeklopno meko lemljeni okrugli avovi mogu se izvesti na bakrenom limu uz najmanje desetorostruku irinu prijeklopa do debljine stijenke s = 6 mm i do umnoka Dt p=250 N/mm. Prijeklopno meko lemljeni uzduni avovi nisu doputeni. Debljina stijenke tvrdo lemljenih tlanih posuda, uz iznimku onih od istog aluminija ili slinih mekanih aluminijskih legura, ne smije biti manja od s = 2mm. Najmanja debljina stijenke tlanih posuda od spomenutih aluminijskih materijala je s = 3 mm.
1.4.
Lijepljeni spojevi
1.4.1. Ljepila, svojstva, postupci

P o d lijepljenjem podrazumijeva se m e u s o b n o spajanje dijelova prianjanjem p o m o u ljepila (vidi, D I N 16921, Ljepila, p r e r a d a ljepila). T r e b a upozoriti da ljepilima za plastine mase s m a t r a m o o n a koja lijepe umjetne materijale, a p o d ljepilima od plastinih masa takva koja su izraena od umjetnih materijala, pa m o g u da lijepe npr. i metale. To su o n d a ljepila za metale. Lijepljeni spojevi imaju, izmeu ostalog, p r e d n o s t da im je p o t r e b n o malo p r o s t o r a i laki su, da se naprezanja na spoju jednolino rasporeuju, da su spojevi nepropusni, o t p o r n i na koroziju i ne mijenjaju svojstva materijala koji se lijepe. K a o n e d o s t a t a k treba navesti manju vrstou n a s u p r o t drugim nainima spajanja (zavarivanje, lemljenje, zakivanje). Lijepe se npr. ojaanja na limenim stijenama, spone avionskih krila i krila ventilatora, okviri m o p e d a , limene p o s u d e i si. Razlikuju se: 1. Lijepljenje obloga. To su lijepljenja obloga od pusta, koe, tkiva, folija i si. na druge dijelove, ploe ili nosae. 2. Lijepljenje u slojevima. To su m e u s o b n a lijepljenja sastavnih dijelova (spajanih dijelova). Ljepila veu dijelove u spoju ljepilom koje se nalazi izmeu povrina nalijeganja. O n a se obino dijele u tri g r u p e : 1. Prionljiva ljepila koja imaju malu koheziju i visoku adheziju, a spojeni dijelovi se bez oteenja m o g u opet odvojiti, k a o npr, naljepna folija Tesajilm (proizvod tvornice Beiersdorf AG, H a m b u r g ) .
1.4. Lijepljeni spojevi
57
2. Kontaktna ljepila sa srednje visokom kohezijom i visokom adhezijom, a spojeni dijelovi se uglavnom ne m o g u odvojiti bez oteenja, primjerice Pattex k a o viskozna otopina, (proizvod tvornice Henkel u. Cie, Diisseldorf). 3. vrsta ljepila s visokom kohezijom i vrlo visokom adhezijom, koja se n a k o n vezivanja pretvaraju u vrstu tvar i stvaraju nerastavljiv spoj. Za gradnju strojeva i ureaja preteno je vano lijepljenje vrstim ljepilom, t a k o da e u nastavku biti rijei samo o njima. vrsta ljepila izraena su od umjetnih smola na bazi fenola, mokraevine, melamina, epoksida, poliestera. Upotrebljavaju se u tekuem stanju, u obliku paste, ili u vrstom stanju (ove posljednje k a o folije). Otvrdnjavaju u h l a d n o m stanju, na sobnoj temperaturi (hladni otvrdivai ili hladna ljepila) ili na 80 do 200 C (topli otvrdivai ili topla ljepila). M n o g a su ljepila ujedno h l a d n a i topla, pa se m o g u po izboru h l a d n o ili toplo otvrdnjavati. U d a n o m sluaju m o r a se, p r e m a vrsti ljepila, vezivanje (otvrdnjavanje) vriti p o m o u pritiska na mjesto spoja. Nadalje t r e b a razlikovati jednokomponentna i dvokomponentna ljepila. K o d d v o k o m p o n e n t n o g ljepila m o r a se prvoj k o m p o n e n t i prije prerade d o d a t i otvriva (druga k o m p o n e n t a ) , koji dovodi do otvrdnjavanja i odreuje vrijeme otvrdnjavanja. J e d n o k o m p o n e n t n o ljepilo otvrdnjava bez dodavanja otvrivaa. Za otvrdnjavanje toplih ljepila, n a s u p r o t hladnim ljepilima, p o t r e b n o je m n o g o vee investiciono ulaganje (suionici, ploe s grijaima, naprave). Nije dodue jo mogue odrei se toplih ljepila, jer o n a postizavaju z n a t n o veu vrstou spoja nego h l a d n a ljepila. S u p r o t n o vrstim ljepilima, koja su o t o p i n e m a k r o m o l e k u l a r n i h tvari (kao to su ljepila pod komercijalnim nazivima Uhu-AIleskleber, Uhu-coll i Uhu-hart, proizvodi tvornice U h u VVerk H. u. M. Fischer, Biihl/Baden) ostala vrsta ljepila otvrdnjavaju jednim ireverzibilnim (nepovratnim) procesom omreavanja. To znai da se u t o k u reakcije stvaraju mnogolane m a k r o m o l e k u l e i odreuje njihov prostorni m e u s o b n i razmjetaj. vrsta ljepila s procesom omreavanja nalaze se na tritu p o d razliitim trgovakim i m e n i m a : Bostik (Boston Blackin, Oberursel/Taunus), Redux, Araldit (Ciba A G , Wehr/Baden), Agomet (Atlas-Ago, Wolfgang bei H a n a u ) , Uhu-plus U h u - W e r k H. u. M. Fischer, Biihl/Baden), Metallon (Henkel u. Cie, Dusseldorf), Lipatol (Sichel-Werke, Hannover-Linden), Desmodur, Desmocoll (Bayer AG, Leverkusen). Od izvanrednog znaenja za izdrljivost lijepljenog spoja je stanje povrine koja se lijepi. Adhezione sile s a m o su o n d a djelotvorne a k o je povrina prianjanja ista, ohrapavljena i o d m a t e n a . Hrapavljenje poveava povrinu prianjanja stvaranjem udubljenja i uzvienja. Povrine metala ohrapavljuju se finim etkanjem, bruenjem mirkom ili pjeskarenjem, a iste se i odmauju trikloretilenom, perkloretilenom ili ugljinim t e t r a k l o r i d o m (izloene djelovanju pare ili uronjene u p a r u ) , te a c e t o n o m ili luinama (uronjeno). Povrine obraivane silikonskim p a s t a m a ili sredstvima vie se ne m o g u lijepiti! Sloj ljepila treba da bude to tanji, teoretski t r e b a o bi biti j e d n a k debljini molekula, jer su adhezione sile u veini sluajeva vee od kohezionih sila. vrstoa spoja o p a d a stoga s p o r a s t o m debljine sloja ljepila. K o d vrstih
58
1.
ljepila s omreavanjem mijenja se s t r u k t u r a ljepila za vrijeme otvrdnjavanja, i zbog skupljanja koje pri t o m nastaje i kree se od 0,5 do 10% volumena ljepila. U debljim slojevima ljepila javljaju se unutarnje napetosti koje jo i dalje snizuju vrstou. vrsta lijepljenja s omreavanjem o t p o r n a su, openito uzevi, p r e m a vodi, o t o p i n a m a i luinama, benzinu, benzolu, alkoholu, eteru i si.
1.4.2. Osnove oblikovanja

O p e n i t o uzevi i ovdje vrijede iste smjernice oblikovanja k a o i za lemljene spojeve p r e m a slikama 46 do 48. Budui da su vlana i smina vrstoa lijepljenog sloja b i t n o ispod o n e k o d metala, p o t r e b n a je razmjerno velika povrina lijepljenja. Najpovoljnijom duljinom lijepljenja p o k a z a l a se duljina l=20 do 25 s (si. 51). Primjer na slici 52a pokazuje uobiajenu izvedbu kuita zranog k o m p r e s o r a livenu u kokili, a slika 52 b pokazuje jeftiniju izvedbu u t l a n o m livu s ulijepljenim d n o m . Na slici 53 p r i k a z a n o je nastajanje lijepljenog n o s a a avionskog krila.
F
Slika 51. Lijepljeni prijeklopni spoj limova {A je povrina raspora, / duljina raspora)
Slika 52. Kuite koljenastog vratila a) od kokilnog lijeva; b) od tlanog lijeva s ulijepljenim dnom
Slika 53. Lijepljenje avionskih nosaa a) prije lijepljenja (a je ukruenje vertikalnih nosaa, b pojasne ploe, c vertikalni nosa, d lijepljene povrine); b) nakon lijepljenja (a je lijepljeno s ljepilom Redux, b nakon lijepljenja savinuti pojasi)
1.4. Lijepljeni spojevi
59
1.4.3. vrstoa
Spojevi sastavljeni od aluminijskih dijelova daju najvee vrstoe. Slijede po redu spojevi elinih, bakrenih i mjedenih dijelova. Najvia vrstoa postizava se slojem ljepila debljine 0,1 do 0,3 mm, a pri debljini sloja ljepila do 1 mm p a d a vrstoa na o k o 60%. vrstoa se smanjuje t o k o m vremena i zbog starenja ljepila, a zaustavlja se negdje k o d 70 do 80% poetne vrstoe. Lijepljene spojeve treba oblikovati t a k o da su po mogunosti izloeni sminom naprezanju. Za primjer p r e m a si. 51 je smino naprezanje
t u N/mm 2 F u N A u mm 2
z=
F ~^
(24)
smino naprezanje u sloju ljepila, smina sila, povrina lijepljena sloja.
K a o doputeno naprezanje uzima se oko 0,3 do 0,5-terostruka l o m n a vrstoa lijepljenog spoja. U tablici 17 navedeni su orijentacioni podaci o sminim i vlanim vrstoama lijepljena spoja, na pogonskim t e m p e r a t u r a m a 0 do 60 C. Na viim pogonskim t e m p e r a t u r a m a p a d a vrstoa spoja, i to k o d hladnih ljepila u veoj mjeri nego k o d toplih. Na temperaturi od najvie 300 C iscrpljena je vrstoa ljepila prikladnih za metale. Slika 54 pokazuje ovisnost smine vrstoe nekih ljepila o pogonskoj temperaturi. P r o r a u n e lijepljenih spojeva treba ocijeniti samo k a o isto pribliavanje, budui da se vrijednosti vrstoa j a k o rasipaju. Preporuljivo je da se za k o n k r e t n e sluajeve obave odgovarajui pokusi.
N/mm2
-100 -80 -60 -Ul) -20
20 U0 60 80 100 120 W 160 180 200 220 2W temperatura *~
Slika 54. vrstoa na smik raznih ljepila s procesom omreavanja u zavisnosti od pogonske temperature a je Araldit I, b Redux 775, c Araldit 123 B, d Agomet E, e Agomet R
60
Tablica 17. Orijentacioni podaci o vrstoi lijepljenog sloja u N/mm 2 (sastavio Institut za nauku o materijalima TU Hannover) vrstoa Vrijednosna grupa a vrstoa na smik T k (mirno optereenje) b c a vrstoa na smik T k (naizmjenino opte reenje) b c a vrstoa na vlak <rK (mirno optereenje) d o priblino podruje, /; gruba procjena za jednorezne spojeve, 40 c gruba procjena za dvorezne spojeve, 70 d gruba procjena. Hladno ljepilo 3 . . . 20 4 8 0,5 . . . 4 1 2 30 . . . 50 Toplo ljepilo 8...5 15 25 2...8 3 6 50 . . . 90
Lijepljeni spojevi n a r o i t o su osjetljivi na Ijutenje, pa se takva naprezanja (si. 55) moraju izbjegavati.
Slika 55. Ljutenje lijepljenog spoja
1.5. Zakovini spoj

1.5.1. Zakovice, izrada, broj rezova, prijenos sile
Zakovine spojeve istiskuju sve vie zavareni spojevi. Buenje rupa i zakivanje iziskuje, openito uzevi, vei utroak rada. Zavareni dijelovi jedno stavnijeg su oblika, laganiji su i nisu oslabljeni r u p a m a . S a m o se jo p o n e k a d uzima zakovini spoj, koji inae vrijedi k a o bezuvjetno siguran naroito u gradnji s lakim metalima. Sirova zakovica (si. 56) sastoji se od struka i sabijanjem oblikovane osnovne glave. P r e d n o s t se daje poluokrugloj glavi, d o k ostali oblici glava dolaze u obzir samo za posebne sluajeve. U gradnji elinih konstrukcija se k a o materijal za zakovice upotrebljava U St 36-1 (. 0245) k o d zakivanih dijelova visoke
a)
b)
c)
d)
Slika 56. Uobiajeni oblici elinih zakovica a) poluokrugla zakovica D I N 123 (standard povuen iz upotrebe) i D I N 124 (JUS M.B3.021 i 023) za gradnju kotlova i elinih konstrukcija; b) uputena zakovica D I N 302 (JUS M.B3.012 i 022) za gradnju kotlova i eli nih konstrukcija; c) poluokrugla zakovica D I N 660 (JUS M.B3.011 i 021) za strojogradnju; d) uputena zakovica D I N 661 (JUSM.B3.012 i 022) za strojogradnju
1.5. Zakovini spojevi
61
vrstoe i R S t 4 4 - 2 (. 0445). Zakovice i dijelovi koji se zakivaju moraju biti od istog osnovnog materijala, jer pri razlici u materijalu postoji opasnost labavljenja i korozije. Za zakovice od obojenih metala dolaze u obzir Cu, M s , Al, A l C u M g i A l M g 5 . eline zakovice do d S mm i sve neeljezne zakovice zakivaju se hladno, a eline deblje od 10 mm toplo. To znai da se zakivaju n a k o n ugrijavanja na svjetlocrven ar od okruglo 1000 C. O s n o v n a glava zakovice p o d u p i r e se pridraem, a zavrna glava zakiva se oblikaem bilo pritiskom na stroju za zakivanje, bilo udarcima zranog ekia (si. 57). Pri strojnom zakivanju utiskivanje je neprekidno te o n o sabija zakovicu po itavoj duljini i ispunjava provrt bolje nego pri zakivanju ekiem.
Slika 58. Izvedba provrta za zakovice
Slika 57. Zakivanje poluokrugle zakovice a) prije zakivanja; b) nakon zakivanja
Toplo zakovane zakovice steu (skupljaju) se, smanjuju u promjeru i duljini i tlae sastavljene dijelove vrsto jedan na drugi, t a k o da stvaraju vrst spoj. Stezanje zakovica izaziva u struku vlana naprezanja. Budui da je naprezanje zbog skupljanja p r o p o r c i o n a l n o duljini zakovice, stezna duljina treba da b u d e 27s <. 4d (si. 58). Za stvaranje besprijekorne zavrne glave duljina sirove zakovice l m o r a za odreenu vrijednost biti vea od stezne duljine 27s. O t o m e daju p o d a t k e odgovarajui standardi o zakovicama. Provrti za zakovice bue se ili se probijaju. Probijani se d o d a t n o bue ili razvrtavaju, budui da stvaranje vrlo finih p r s k o t i n a kod probijanja moe dovesti do loma. U gradnji elinih konstrukcija zabranjeno je probijanje rupa. Rubovi rupe moraju se upustiti (si. 58) da bi se dobio d o b a r prijelaz izmeu struka i glave. Razorimo li nasilno zakovini spoj (si. 59) dijelovi spoja razrezat e svornjak zakovice, ukoliko prije ne d o e do loma u dijelovima spoja. P r e m a broju dobivenih rezova govorimo o j e d n o r e z n o m i viereznom, openito m-reznom, zakovinom spoju.
Slika 59. Nasilno razoreni zakovini spoj: a) jednorezni; b) dvorezni
62
/.
U p r o r a u n i m a vrstoe pretpostavlja se da sve zakovice sudjeluju j e d n a k o na prijenosu sile. Sudjelovanje zakovice u prenoenju sile m o e m o zamisliti k a o da je o k o svake zakovice ovijena traka, pa na svaku zakovicu djeluje otpadajui dio sile fF/2n ( = broj zakovica). Sa slike 60 proizlazi da presjek spoja 11 m o r a preuzeti p u n u vlanu silu F=%f, presjek 22 s a m o 6f, a presjek 3 3 samo 2f. Dijelovi spoja, prvog reda zakovica izloeni su, p r e m a tome, najjaem rastezanju. Djelovanje trenja na nalenim povrinama spoja, koje nastaje skupljanjem toplih zakovica, iskoristit e se za prijenos, ali svakako najmanje u posljednjim redovima. Z a t o se najee ne stavlja vie od tri do etiri reda zakovica (doputeno je pet do est).
Slika 60. Odnosi sila u vierednom zakovinom spoju
1.5.2. Zakovini spojevi u gradnji elinih konstrukcija

U gradnji elinih konstrukcija (visokogradnja, gradnja dizalica i mostogradnja) zakivaju se valjani profili i limovi u limene i reetkaste nosae (usporedi zavarene nosae, slika 16). Za njih vrijede-ova pravila oblikovanja, koja su djelomino utvrena u D I N 1050 ( J U S C.B0.500), odn. 15018 (JUS M.D1.050): 1. Valja upotrebljavati poluokrugle zakovice D I N 124 (JUS M.B3.021), o d n o s n o D I N 660 ( J U S M.B3.011) tablice 18 i 22), zakovice s u p u t e n o m glavom D I N 302 (JUS M.B3.022), o d n o s n o D I N 661 (JUS M.B3.012) samo u iznimnim sluajevima. 2. T r e b a se pridravati propisa o razmaku provrta za zakovice od ruba, i njihove m e u s o b n e udaljenosti p r e m a D I N 1050 (JUS C.B0.500) i 15018 (JUS M.D1.020 do 050), navedenim u tablici 19. K o d r a z m a k a ovisnih isto d o b n o o p r o v r t u ^ i o debljini profila t, mjerodavan je manji razmak. Ako k o d vie od dva reda provrta za zakovice vanjskih redova, s obzirom na razmake provrta, odgovaraju vrijednosti iz tablice 19, o n d a je za unutarnje redove doputen dvostruk razmak.
63
Tablica 18. Dimenzije poluokruglih zakovica u mm za eline konstrukcije prema D I N 124, (JUS M.B3.021) (/t, presjek zakovane zakovice u m m 2 )
T
I d 10 12 14 16 18
20
1S.
A
r Ai 95 133 177 227 283 346 d 22 24 27 30 33 36 0,5 0,6 0,6 0,8 0,8 1
dx promjer zakovane zakovice a . 23 25 28 31 34 37 D 36 4043 48 53 59 k 14 16 17 19 21 23 18,5 20,5 22 24,5 27 30 r 1 1,2 1,2 1,6 1,6 2 415 491 616 755 908 1075
dt 11 13 15 17 19 21
D 16 19 22 25 28 32
k 6,5 7,5 9 10 11,5 13 8 9,5 11 13 14,5 16,5
Tablica 19. Razmaci od ruba i medu zakovicama Razmaci od ruba Najmanji Najmanji razmak od ruba u smjeru sile 2rf, razmak provrta openito M Razmaci provrta
o k o m i t o na smjer sile
l,5d, Najvei razmak provrta
Najvei razmak od ruba
u oba smjera 1 )
Idi >1' 6 ' 4rf, ili 8/
Zakovice koje prenose silu takoer i za optereene limene obloge; spojne zakovice u tlanim profilima i limenim ukruenjima 2 ) Spojne zakovice u vlanim ipkama 2 )
idi ili 15r 6di ili 12/
\2di ili 25/
Kod ipkastih i profiliranih elika moe se na ukrucenom rubu u visokogradnji uzeti 9/ umjesto 6/, a u gradnji dizalica 10/ umjesto 8/
S6t S8t
i9t lOt
') Gornje vrijednosti za visokogradnju, donje za gradnju dizalica. ) Ovi razmaci provrta mjerodavni su i kod zakovica pojaseva limenih nosaa izvan vorova i kod manje optereenih zakovica za prijenos sile.
3. Svaki profil treba privrstiti s najmanje dvije zakovice, izuzev lakih reet kastih konstrukcija, ograda i dijelove elinih konstrukcija (tako je primjerice dio presjeka p r e m a si. 61 prikljuen sa pet zakovica). Profil smije biti privren s najvie 6 zakovica u smjeru sile, a za promjenljiva naprezanja sa najvie 5 zakovica nanizanih u j e d n o m redu. 4. Ako je pri velikim silama u tapu u smjeru sile p o t r e b n o vie od etiri do pet zakovica jedne iza druge, o n d a se dodaju prikljuni profili (si. 61). Njih na j e d a n k r a k treba prikljuiti s pripadajuom silom, a na drugi krak sa 50 % d o d a t k a . 5. Na istom voru treba po mogunosti predvidjeti j e d n a k e promjere zakovica. 6. P r e m a iskustvu vor ni limovi dobivaju srednju debljinu prikljunih krakova profila, ali ne ispod 4 mm. Naprezanja ne smiju nigdje prijei d o p u t e n u mjeru.
64 7.
Teinice tapova treba da se poklapaju sa linijama sila reetkaste kon strukcije (linije sila reetkaste konstrukcije vidi na si. 16 a). Da bi se izbjegli d o d a t n i savojni m o m e n t i moraju se pokrivati i sredinjice zakovica ili teinice prikljuaka zakovica s teinicama tapova. K o d pojedinih kutnih profila, k a o na si. 62, to nije mogue. P r o r a u n savojnog naprezanja ne m o r a se obaviti a k o naprezanje u z d u n o m silom ne prekorauje 0,8 a d o p . N a m j e r n o ekscentrino (izvan sredita) smjetene vlane profile treba prora unati na uzdunu silu F i savojni m o m e n t F l.
56
7prikljuni profil
Slika 61. Prikljuak profila (krak a prikljuen je pripadnom silom, a krak b sa 50% dodatka) a) nepogodno, b) bolje s dodatnim kutnim profilom
Slika 62. Teinica i sredinjica kutnog profila a je teinica profila, n sredinjica zakovica, 0 teite presjeka
8. Stezna duljina zakovinih spojeva (vidi si. 58) m o r a biti Zs^L
- di mm
U tablici 20 navedene su mjere za c i w i najvii doputeni promjer zakovice d 1 za razliite profile. K a o orijentacija za izbor promjera zakovice vrijedi dm-JSO mm t 2 m m . Pri t o m e je t najmanja debljina lima, o d n o s n o k r a k a na prikljunom profilu. Budui da se kod elinih konstrukcija kruti profilni tapovi zakivaju na krute nosae ili na limove, ne moe se oekivati da e tople zakovice toliko stegnuti sastavne dijelove, da prijenos sile bude s a m o trenjem. Stoga se pri p r o r a u n u zanemaruje trenje i r a u n a odrezno naprezanje svornjaka p r e m a si. 63.
65
Naprezanje
T A u N/mm F u N n m 2 Ax u mm
2
na odrez
Ta =
n - m Al
(25)
naprezanje na odrez presjeka zakovice, vlana ili tlana sila tapa, broj zakovica na jednom prikljuku, broj rezova spoja, presjek zakovane zakovice (tablica 18).
Slika 63. Naprezanje na odrez zakovica u gradnji elinih konstrukcija a) zamiljeno djelovanje odreza; b) srednje naprezanje na odrez
Slika 64. Naprezanje bokova zakovice u gradnji elinih konstrukcija a) djelovanje pritiska na bokove; b) raspodjela pritiska na bok provrta; c) raspodjela pritiska na struku
Sila F tapa pritiskuje struk zakovice na bokove provrta, stvarajui t a k o pritisak koji se rasporeuje p r o p o r c i o n a l n o deformaciji provrta (si. 64b). Prevelik pritisak z n a t n o proiruje provrt i gnjeei istiskuje rubove p r e m a gore. U istoj mjeri djeluje i pritisak na struk zakovice (si. 64 c). Pritisak na bokove provrta ne smije zbog toga prekoraiti o d r e e n u d o p u t e n u mjeru. Praktiki r a u n a m o sa srednjim naprezanjem bokova provrta a { (povrina izlo ena pritisku zamiljena je k a o projekcija d l t), to i nazivamo pritisak na bokove provrta. Naprezanje bokova provrta
o1 u N/mm 2 dy u mm r u mm F, n
er,=
F n dx t
(26)
naprezanja bokova provrta, promjer provrta zakovice, (tablica 18.) mjerodavna debljina lima, krakova, odn. prirubnica, vidi legendu uz jednadbu (25).
i
Doputena naprezanja zakovica za eline konstrukcije p r e m a tablici 21 (optereenja H i HZ vidi: 1.1.4, str. 37 i 38). Sila u tapu F napree nadalje presjeke dijelova konstrukcije na vlak ili tlak (si. 65). F F a S
Vlano naprezanje
5 Elementi strojeva
"=7r
(27),
tlano naprezanje
(28)
66
a u N/mm F u N Sn u mm 2 S u mm
2
1. Nerastavljivi spojevi vlano ili tlano naprezanje u presjeku pojedinih sastavnih dijelova konstrukcije, vlana ili tlana sila, korisni presjek sastavnog dijela, pun presjek sastavnog dijela.
a)
b)
Slika 65. Vlani i tlani profili: a) vlani profil; b) tlani profil
Tablica 20. Mjere c, i najvei doputeni promjer provrta rf, u mm prema D I N 997 do 999 za standardne profile L-profil prema D I N 1028 i 1029 (JUSC.B3.101 i 111) Qprofil prema D I N 1026, (JUSC.B3.141) J-profil prema D I N 1025, (JUS C.B3.131) T-profil prema DIN .1024,
at c T
'f
c:
ft
ir, H'i 17 22 25 30 35 35 40 45 50 55 50 50 60 60 60 65 65 w2 h 30 30 40 40 50 50 60 65 80 100 120 140 160 180 200 220 240 260 280 300 320 350 380 400 b 15 33 20 35 25 38 30 42 45 50 55 60 65 70 75 80 85 90 95 100 100 100 102 110 c 9 14,5 11 14,5 12,5 15 12,5 16 17 18 19 21 22,5 23,5 24,5 26,5 28 30 32 34 37 34 33,5 38
Ub
4
IV
U*-i
d\ mu 3,2 3,2 4,3 4,3 6,4 6,4 6,4 8,4 11 11 13 13 17 21
mi
1
2
b 30 40 45 50 60 65 75 80 90 100 120 130 150 160 180 200 250
dl
max
h 80 100 120 140 160 180 200 220 240 260 280 300 320 340 360 380 400 425 450 475 500 550 600
b 42 50 58 66 74 82 90 98 106 113 119 125 131 137 143 149 155 163 170 178 185 200 215
c 10.5 12,5 14 15,5 17,5 19 20,5 22 24 26 27,5 29,5 31 33 35 37 38,5 41 43,5 45,5 48 52,5 57,5
dl
n,ax
ir 22 28 32 34 40 44 48 52 56 60 60 64 70 74 76 82 86 88 94 96 100 110 120
b=h 20 25 30 35 40 45 50 60 70 80 90 100 120 140
'i
8,4 11 13 13 17 21 23 23 25 25 25 25 28 28 28 28 28
80 90 105 115 135 150 200
4,3 8,4 6,4 8,4 8,4 11 8,4 11 13 13 17 17 21 21 23 23 25 25 25 28 28 28 28 28
10 20 11 20 16 20 18 25 25 30 30 35 35 40 40 45 45 50 50 55 58 58 60 60
6,4 6,4 8,4 11 11 13 13 13 17 17 17 21 21 21 23 23 23 25 25 28 28 28 28
15 17 19 21 24 30 34 38 45 50 60 70 80
14 17 19 22 25 30 35 40 45 50 60 70 75

Tablica 21. Doputena naprezanja u N/mm 1 za zakovice elinih konstrukcija Mater jal 1 ) St 33 Naprezanje (. 000) St 37 (. 0360) St 46 (. 0480) St 52 (. 0561) Materijal zakovice
67
HZ
Optereenje HZ H
HZ
HZ
Visokogradnja DIN 1050 ( J U S C.B0.500) Odrez 140 160 140 160 210 Naprezanje bokova provrta 220 250 280 320 420 Vlak 1 ) 48 54 48 54 72 Gradnja dizalica DIN 15018 ( J U S M. D1.020 do 050) Jednorezan odrez 98 112 147 Vierezan odrez 112 128 168 Jednorezno naprezanje bokova provrta Vierezno naprezanje bokova provrta Vlak 1 ) 252 288 378 280 320 420 30 30 45 ') Ako se raunsko vlano naprezanje ne moe konstruktivno izbjei.
2
240
USt 36-1, . 0245 RSt 44-2, . 0445 USt 36-1, . 0245 RSt 44-2, . 0445 USt 36-1, . 0245 RSt 44-2, . 0445
480
81
168
147
168
USt 36-1, . 0245 RSt 44-2, . 0445 USt 36-1, . 0245 RSt 44-2, . 0445 USt 36-1, . 0245 RSt 44-2, . 0445 USt 36-1, . 0245 RSt 44-2, C. 0445 USt 36-1, . 0245 RSt 44-2, . 0445
192
168
192
432
378
432
"\
480
420
480
45
45
45
) St 33, (. 0000) uzet je za St 33-1 i St 33-2, St 37 (. 0361) za St 37-1 (C. 0361) do St 37-3, (C. 0362), St 46 (C. 0480) za St 46-2 (. 0481) i St 46-3 (. 0482), St 52 (. 0561) za St 52-3 (. 0562).
Doputena vlana i tlana naprezanja za dijelove u spoju vidi u tablici 10, str. 38. Tlani tapovi raunaju se, osim toga, prerna D I N 4114 (JUS M.D1.050) omega p o s t u p k o m na izvijanje. Slika 66 pokazuje sastav presjeka zakovanog limenog nosaa, a slika 67 izvedbu j e d n o g vorita. R a z m a k e r u p a e vidi u tablici 19, str. 63.
5'
68
/.
Slika 67. vorite kranskog nosaa u kojem se teinice tapova pokrivaju sa sredinjicama reetkaste konstrukcije
Sile zakovice u prikljuku (si. 68) optereenom savojnim momentom raspo djeljuje se priblino k a o to se raspodjeljuje savojno naprezanje po presjeku. Stoga }QM^F1 e1+F2 e2+ . . . FMAX- e m a x . O d a t l e slijedi d a j e najvea sila koja optereuje uvijek krajnji red zakovica: (29)
zbog savojnog
le2
Fmax u N najvea sila koja optereuje krajnji red zakovica momenta M, M u N mm moment savijanja u teitu S0 grupe zakovica, e u mm simetrina udaljenost grupa zakovica od teita, u m m max najvei razmak zakovica u grupi.
e
Slika 68. Zakovani prikljuak profila optereenog momentom savijanja
69
Na j e d n u zakovicu krajnjeg reda o t p a d a p r e m a t o m e dio F { = FmaJna, a k o je n a broj zakovica u t o m e redu. Ako je, m e u t i m F 3 > FmaJ2 = FmaJna k a o na si. 68, o n d a treba raunati sa F{F3. Svaka grupa zakovica m o r a , osim toga, preuzeti i djelovanje poprene sile, t a k o da je svaka zakovica n a p r e g n u t a udjelom: Fq = F/n
Fq u N F u N n sila po zakovici zbog poprene sile F, odgovarajua poprena sila, broj zakovica u grupi,
(30)
Sile F { i F daju rezultirajuu silu zakovice F n . O n a je za prikljuak 1: prikljuak 2: Fn = F{ + Fq Fn=^/Ff + F2q (31) (32)
Sa Fn treba raunati na odrez i naprezanje bokova provrta [jednadbe (25) i (26) isputajui ri]. O p a s n i presjeci u sastavnim dijelovima konstrukcije i v o r n o m limu (uvijek presjeci prvog reda zakovica gledano iz M) moraju se, osim toga, jo n a k n a d n o p r o r a u n a t i na savojno naprezanje (oslabljenje zbog provrta za zakovice uvaiti!). D o p u t e n a naprezanja za to vidi u tablici 10, str. 38.
1.5.3. Zakovini spojevi u konstrukcijama od lakih metala

Zakivanje konsrukcija od lakih metala pokazalo se povoljnije od zavari vanja, jer hladno zakovane zakovice p o t p u n o ispunjavaju rupe (nema zranosti zbog skupljanja!). Zavarivanje utjee nepovoljno na svojstva lakih metala, t a k o da su zakovani spojevi u n a t o visokim zareznim djelovanjima trajniji od zavarenih spojeva. Z a k o v a n e konstrukcije lakih metala upotrebljavaju se preteno u gradnji vozila, brodova, aviona, dizalica, mostova i u visokogradnji-. Prednosti zakovanih konstrukcija od lakih metala pred elinim konstruk cijama su m a l a teina, priblino j e d n a k a vrstoa i postojanost protiv korozije, 2 a nedostaci su visoka cijena i nii m o d u l elastinosti ( 70 000 N / m m ) . E k o n o m i n a izrada ekstruzijom omoguuje u p o t r e b u posebnih, poluupljih i upljih profila (si. 69). Vidi k t o m e D I N 1748 (JUS C.C3.220) (Ekstrudirani profili od aluminija) i D I N 9711 (Ekstrudirani profili od magnezija).
HCDtf|=rr[_
Slika 69. Primjeri ekstruzijom dobivenih profila od lakih metala
Budui da se hladne zakovice ne skupljaju k a o tople, moraju glave zakovica onemoguavati samo aksijalno pomicanje struka. Dovoljne su stoga male zavrne glave (si. 70). Prednost imaju poluokrugle zakovice D I N 660
70
L Nerastavljivi spojevi
( J U S M.B3.011) zatim uputene zakovice D I N 661 ( J U S M.B3.012) (tablica 24, str. 74), te leaste zakovice D I N 662 ( J U S M.B3.013) i plosnato-okrugle zakovice D I N 674(JUSM.B3.014).
strana gotove glave Slika 70. Razni oblici zavrne glave pri zakivanju zakovica od lakih metala (gotova glava prikazana je kao leasta glava zakovice) a) trapezna glava; b) stoasta glava; c) plosnata glava; cl) poluokrugla glava
Slika 71. Provlana zakovica
i-H
a)
a) plosnato-okrugla zakovica; b) uputena zakovica; c) zakovica pripremljena za prov laenje; ci) provlaenje trna; e) zakovica zatvo rena zatikom
b)
Slika 72. uplja zakovica koja se zakiva iznutra pomou trna (Gebr. Titgemeyer, Osnabrlick) a) s okruglom glavom; b) s uputenom glavom; c) s plosnato-okruglom glavom; ) s plosnatom glavom; e) umetnuta zakovica;f) uvlaenje trna; g) zatvorena zakovica
Slijepe zakovice omoguuju zakivanje dijelova u spoju, koji su pristu pani samo s jedne strane, k a o npr. na poluupljim i upljim profilima (si. 71 do 73). Zakovice s eksplozivom oblikuju se paljenjem eksploziva umetnutog u struk zakovice, koji se pali d o d i r o m glave zakovice posebnim alatom za paljenje. Tlak eksplozije proiruje struk zakovice i stvara uplju zavrnu glavu.
71
Za dimenzioniranje zakovanih spojeva od lakih m e t a l a (si. 74) posluit e ove orijentacione vrijednosti: dl,5 do 2s (s = najmanja debljina lima na prikljuku). R a z m a k p r o v r t a u smjeru sile e , ^ 2 , 5 dx, razmak od ruba
Slika 73. Slijepa zakovica {Kerb-Konus-Gesellschaft, Schnaittenbach/Oberpfalz) a{ poluokrugla, b) uputena, c) plosnato-okrugla, d) zatvaranje (irenje zakovice)
Slika 74. vor nosaa od lakog metala
Tablica 22. Aluminijske legure za zakovice prema D I N 4113 (JUS C.C4.160) Materijal zakovice D I N AlCuMg 1 F 40 (JUS AlCu 5 MgSi) Stanje isporuke hladno vano otvrdnjaZakovice se mogu hladno zakivati do 4 sata nakon ponovljenog izlunog arenja na 500 C + 5 "C i tre nutanog gaenja u stanju dobave Materijal dijelova koje se spaja D I N AlCuMg sa D I N AlCuMg
D I N AlCuMg 0,5 F 28 (JUS AlCu 2 Mg) D I N AlMgSi 1 F 23 (JUS AlSi 1 Mg)
hladno otvrdnjavano hladno otvrdnjavano
D I N AlCuMg sa D I N AlCuMg D I N AlMgSi sa AlMgSi i D I N AlMgSi sa AlMg 3 odn. A l M g M n
u stanju dobave ili kod velikog promjera zakovice nakon_ ponov ljenog izlunog arenja do 540 C i gaenjem u stanju isporuke
DIN A l M g 3 F 2 3 (JUS A l M g 3)
polutvrdo vueno
D I N A l M g 3 sa AlMg 3 odn. D I N A l M g M n
72
Tablica 23. Doputena naprezanja u N/mm 2 prema D I N 4113 za zakivanja lakih metala Materi, al sastavnih cicinenata DIN DIN DIN AlCuMg 2 AlMgSi 1 AlMgSi 1 F44 profil F28 F32
DIN AlCuMg 1 Naprezanje JUSAlCu4MgSi
DIN AlCuMg2 (osim profila F44)
D I N i JUS AlMg 3
D I N i JUS AlMg 3
F 18 F23 D I N AlMgMn D I N A l M g M n 1 23 I- 18
H Vlak, tlak Smik a x 150 90
HZ 170 102
H 160 96
HZ 180 108
H 190 114
HZ 215 128
Opter eenje H HZ 100 60 115 68
H 150 90
HZ 170 102
H 47 28
HZ 53 32
H 82 50
HZ 94 56
Naprezanje bokova <r, provrta
264
300
264
300
264
300
180
203
215
240
84
95
145
160
Naprezanje
D I N AlCuMg 1 F40 J U S AlCu 4 MgSi
Materijal zakovice DIN AlCuMg0,5 D I N AlMgSi 1 F28 F23 J U S AlCuMg J U S AlSi 1 Mg Opter eenje H HZ 95 236 64 160
DIN i JUS AlMg 3 I- 23
H Odrez Naprezanje bokova T provrta ff, 105 264
HZ 120 300
H 84 208
HZ 73 182
H 64 160
HZ 73 182
Za p r o r a u n i izvedbu zakovanih aluminijskih dijelova u visokogradnji i gradnji dizalica mjerodavan je D I N 4113 (JUS C.C4.160). 1. Za zakovice od aluminija valja upotrijebiti materijale navedene u tablici 22, primjerene dijelovima koji se spajaju. T r e b a nastojati da se m e u s o b n o spajaju s a m o dijelovi od j e d n a k a materijala. 2. Ako je konstruktivno ili proizvodno-tehniki o p r a v d a n o , smiju se ugraditi h l a d n o ili t o p l o zakovane eline zakovice (ali treba uzeti u obzir nunu zatitu od korozije!). Preporuuje se podlaganje kadminiziranih elinih ploa p o d glave zakovica zbog poveanja tlane povrine u dijelovima od la kog metala. 3. Naprezanja koja se javljaju treba p r o r a u n a t i p r e m a D I N 1050 (JUS C.B0.500) i D I N 15018 (JUS M.D1.020 do 050) [jednadbe (25) do (32)]. D o p u t e n a naprezanja p r e m a tablici 23. Od dva oznaena naprezanja b o k o v a provrta mjerodavna je uvijek manja vrijednost.
1.5.4. Zakovini spojevi u gradnji strojeva i strojnih postrojenja

U gradnji strojeva i strojnih postrojenja prevladavaju spojevi s hladnim zakovicama ispod d=\0 mm [zakovice s poluokruglim glavama D I N . 660 (JUS M.B3.011), zakovice s uputenim glavama D I N 661 (JUS M.B3.012), p r e m a tablici 24, str. 74]. K a o primjer si. 75 pokazuje prstene polova elektro-
73
magnetske spojke, spojene sa zakovicama s uputenim glavama. esto se dijelovi, poluge ili osovine zakivaju s eone strane (si. 76). Dijelovi od elastinih ili j a k o k r h k i h materijala ne m o g u se spajati sa zakovicama s poluokriaglim ili uputenim glavama zbog potrebe velikih sila pri oblikovanju zavrne glave. Za njih su prikladne zakovice u oblicima prema D I N 7338 (JUS M.B3.040) (si. 77 a) i cjevaste zakovice D I N 7340, (si. 77 b). Za zakivanje dijelova od vrlo osjetljivih materijala k a o to su m e k a n a guma, preani plastini materijali, tvrdi papir i si. moraju se ispod glava zakovica p o d m e t n u t i metalne ploice zbog poveanja povrinskog pritiska (si. 78). uplje zakovice D I N 7339 (kao oblik C, si. 77) imaju deblje stijenke nego cijevne zakovice. O n e slue prvenstveno za uvrenje obloge na konicama i spojkama.
Slika 76. elna zakivanja na okruglim ipkama Slika 75. Zakovani prsteni elektromagnetske spojke: a) gotova glava; b) zavrna glava
a)
Fft? i gffi
Slika 77. Puna, poluuplja i cijevna zakovica za manje sile pri oblikovanju zavrne glave a) prema DIN 7338; b) prema D I N 7340
Slika 78. Cijevnim zakovicama privreni dio od plastinog materijala {a je metalna ploa)
74
/. Nerastavljivi spo/eri
Daljnji spojni elementi su tzv. zatici za zakivanje D I N 7341 (JUS M.C2.201), koji omoguuju zakivanje dviju plosnatih ili uputenih glava (si. 79). U strojo gradnji upotrebljuju se i slijepe zakovice (vidi si. 71 do 73) od elika ili drugih metala. Proraun zakovinih spojeva vri se k a o k o d elinih konstrukcija na odrez i naprezanje b o k o v a provrta [jednadbe (25) i (26)], a popreni presjeci spojeva dijelova u spoju na vlak, tlak i savijanje. Orijentacione vrijednosti za doputena naprezanja vidi u tablici 25.
oblik A oblik B
Slika 79. Zatici za zakivanje D I N 7341 (oblik A za vee sile pri oblikovanju zavrne glave; oblik B za manje sile pri oblikovanju zavrne glave) a) prije zakivanja; b) nakon zakivanja
Tablica 24. Izmjere poluokruglih zakovica u mm D I N 660 (JUS M.B3.011 i 021) i zakovica s uputenom glavom D I N 661 (JUS M.B3.012 i 022) (/4, je presjek zakovane zakovice)
TI
%
. k* Promjer glave
l
Poluokrugla zakovica D I N 660, (JUS M.B3.011) 7 4 *~ d1) D 2 3,5 2,6 4,5 3 5,2 (3,5) 6,2
rs
/T3
-A
Zakovica s uputenom glavom D I N 661. (JUS M.B3.012)
Promjer sirove zakovice
4 7
5 8,8
6 10,5
(7) 12,2
8 14
(9) 15,8
Udaljenost na kojoj se mjeri promjer Visina glave k D I N 660 D I N 661 Polumjer glave Promjer provrta Presjek u mm 2
1 1,2 1
1,5 1,6 1,3 2,4 2,8 6,1
1,5 1,8 1,5 2,8 3,2 8,0
2 2,1 1,8 3,4 3,7 10,7
2 2,4 2 3,8 4,3 14,5
3 3 2,5 4,6 5,3 22,1
3 3,6 3 5,7 6,4 32,2
3 4,2 3,5 6,6 7,4 43,0
4 4,8 4 7,5 8,4 55,4
4 5,4 4,5 8,5 9,5 70,9
R dx A\
1,9 2,2 3,8
') Veliine u zagradama po mogunosti izbjegavati
1.6. Stezni spojevi

Tablica 25. Orijentacione vrijednosti za doputena naprezanja (u N/mm 2 ) zakovanih spojeva u strojarstvu Sastavni elementi it ili G S 1 ) ili L 42 i 160 120 95 225 130 100 320 240 190 G< SI 50 180 140 1.10 250 155 120 360 280 220 60 220 170 130 310 185 145 410 340 260 10 35 25 20 50 28 20 65 45 35 20 65 40 35 90 45 40 130 85 65 30 100 75 50 140 80 55 200 130 100 40 135 100 70
75
Naprezanje
Optereenje 34 mirno jednosmjerno promjenljivo naizmjenino promjenljivo mirno jednosmjerno promjenljivo naizmjenino promjenljivo mirno jednosmjerno promjenljivo naizmjenino promjenljivo 120 85 70 170 95 75 240 170 140 37 140 100 85 195 110 95 280 200 170
Vlak, tlak
Savijanje
<rb
190 110 80 270 170 130
Naprezanje <r, bokova provrta
Zakovice Naprezanje Materijal zakovice St 34 .0260 mirno jednosmjerno promjenljivo naizmjenino promjenljivo 140 100 85 Odrez T A St 44 St 52 .3100 225 170 130 Naprezanje bokova provrta ax St 34 . 0260 280 200 170 St 44 . St 52 .3100 440 340 260 St 34 .0260 70 50 40 Vlak az St 52 .3100 110 85 65
St 44
Optereenje
180 140 110
360 280 220
90 70 55
') Kod tlaka i savojnog tlaka a<2,5 puta vee vrijednosti!
1.6. Stezni spojevi

1.6.1. Navueni i preani stezni spojevi, postupci steznog spajanja
Stezno spajanje dijelova daje izdrljive i protiv vibracija sigurne spojeve, koji m o g u prenijeti velika u d a r n a i promjenljiva optereenja. Stezno se najee spajaju dijelovi koji rotiraju k a o to su tokovi, turbinski rotori, rotori ventilatora i si, sa vratilima i osovinama. Unutarnji dijelovi (vratila) imaju u o d n o s u na vanjske dijelove (glavine), sa kojima se spajaju, prijeklop P (si. 80).
Slika 80. Navueni stezni spoj (P je prijeklop, S1 zranost neophodna pri navlaenju) a) hladan vanjski dio; b) ugrijan vanjski dio; c) unutarnji dio; d) vanjski i unutarnji dio sastavljeni
Navueni stezni spojevi povezuju se stezno t a k o da se vanjski dio skuplja (stezni spoj skupljanjem) ili nutarnji dio rastee (stezni spoj rastezanjem). U prvom sluaju rastegne se vanjski dio grijanjem toliko, da se moe lako navui na unutarnji dio. Pri ohlaivanju skuplja se i naleui pritiskuje
76
/.
snano na unutarnji dio. U uljnoj kupki mogu se postii temperature do + 3 5 0 C . U d r u g o m sluaju pothlauje se unutarnji dio toliko, da se moe ugurati u vanjski. P r i zagrijavanju na sobnu t e m p e r a t u r u rastegne se, nalegne i pritiskuje vanjski dio. Sa suhim ledom (snijeg ugljine kiseline) moe se postii 72 C, s tekuim z r a k o m 190 C. O b i n o se manji dio podvrgava termikom postupku. Ako se jednim jedinim p o s t u p k o m ne moe kompenzirati cjelokupan prijeklop, primjenjuje se paralelno p o s t u p a k stezanja i rastezanja, pri emu se vanjski dio zagrijava, a unutarnji pothlauje.
Slika 81. Prean stezni spoj
Pri steznom spajanju preanjem dijelovi se u h l a d n o m stanju spajaju meha nikom aksijalnom silom (uzduna sila) (si. 81). Unutarnji dio m o r a se skositi na kraju u duini 2 do 5 m m , pod k u t o m 5, zato, da pri utiskivanju ne bi dolo do struganja povrine, ve samo da se izglade hrapavosti. Da bi se pri utiskivanju elinih dijelova sprijeilo eventualno zaribavanje, povrina se podmazuje uljem ili mau. Dijelovi od razliitih materijala mogu se napreavati nasuho.
1.6.2. Proraun cilindrinih steznih spojeva

Stezni spoj m o r a pruati dovoljno jak o t p o r u z d u n o m p o m a k u ili okre tanju stezno spojenih dijelova. Budui da je o t p o r trenja mirovanja vei od o t p o r a trenja klizanja, to e i sila za svladavanje poetnog p o m a k a biti vea od kasnije sile klizanja. Pri naizmjeninom optereenju sila potrebna za svladavanje trenja mirovanja p a d a na vrijednost sile klizanja. Z b o g sigurnosti uzima se da je sila koja se moe prenijeti steznim spojem u svakom sluaju o n a koja proizlazi iz trenja klizanja. U p r o r a u n u steznih spojeva
1.6. Stezni spojevi
11
prema D I N 7190 nisu uzete u obzir centrifugalne sile, ili temperaturna kole banja koja se javljaju u pogonu. Pogonska sila m o r a leati uz dovoljnu sigurnost ispod sile trenja klizanja. Ako se u p o g o n u javljaju znatnije d o d a t n e sile, o n d a i njih treba ukljuiti u proraun. Glavina, k a o vanjski dio, stezno je spojena s osovinom, kao unutarnjim dijelom (si. 8 2 ) . Upreavanjem se na dodirnim povrinama javlja radijalan tlak p, koji izaziva silu trenja p o t r e b n u za prijenos sile.
p
Tlak nalenih povrina

p u N/mm P s l u mm K v , Ku u mm 2 /N DF u mm
2
P = 7^
1-
(^)
tlak nalenih povrina, stezni prijeklop, pomona vrijednost za vanjski, odnosno unutarnji dio, prema si. 84, promjer nalene povrine.
Stezni prijeklop P s t manji je od prijeklopa izmjerenog prije steznog spaja nja. Naime, u toku upreavanja dolazi do uglaavanja nalenih povrina. Vrhovi neravnina utiskuju se pri tome u udubljenja (si. 8 3 ) . Time se gubi dio AP prijeklopa P, pa stezni prijeklop iznosi: stezni prijeklop Psl = P-AP = P-2{Gv + Gu)
(34)
Psl u mm P u mm Gv i Gu u mm
stezni prijeklop, prijeklop (izmjeren), uglaavanje nalijeuih povrina.
P r e m a iskustvu uzima se da uglaavanje iznosi G V ^ 0 , 6 Rlv, sl G U ^ 0 , 6 Rlu, gdje j R i j R oznauju hrapavosti nalijeuih povrina vanjskog i unutarnjeg dijela steznog spoja. H r a p a v o s t u zavisnosti od kvalitete povrinske o b r a d e d a n a je u tablici 2 6 . Pomone veliine K v i X u mjere su istezanja i skupljanja dijelova u steznom spoju. Na si. 84 d a n e su vrijednosti za elik i sivi lijev. Vrijednosti su zavisne od omjera promjera:
t v t u
vanjski dio
(35)
Qu
DJDF
(36)
Z)v je vanjski promjer vanjskog dijela, Du je unutarnji promjer unutarnjeg dijela, D F je promjer nalijeuih povrina.
Slika 83. Uglaavanje nalenih povrina kod preanog steznog spoja
78
Za ostale metale, osim elika i sivog lijeva, preraunavaju se p o m o n e vrijednosti na K c e l i k K&eVJE. Pri t o m e je E m o d u l elastinosti tog metala, za kojeg se K preraunava (tablica 27).
Tablica 26 .Kvalitete povrina prema D I N 140 i 3141 (JUS M.A1.020 i 023) Doputena najvea dubina hrapovosti u j*m red 1 2
Oznaka povrine
Znaenje 4
- J
po volji
Povrina koja jednolinou i glatkoom udovoljava zahtjevima uobiajene tehnologije obrade bez skidanja estica (valjanje, kovanje, izvlaenje, preanje, autogeno rezanje, lijevanje itd.). Povrina jednolinosti i glatkoe postignute paljivom tehnologijom obrade bez skidanja estica (istim kovanjem, glaenjem u ukovnju. istim lijevanjem, istim autogenim rezanjem). Povrine treba obraditi samo ako ovi zahtjevi nisu zadovoljeni.
po volji
160')
100
63
25
Povrine jednolike i glatke kao npr. grubo obraene povrine jednokratnim ili viekratnim skidanjem estica. Brazde (tragovi alata) smiju se osjetiti i biti vidljivi prostim okom. Povrine jednolike i glatke kao npr. povrine fino obraene jedno kratnim ili viekratnim skidanjem estica. Brazde jo mogu biti vidljive prostim okom.
40
25
16
10
W V
1 ' .
16
6,3
2,5 Povrine jednoline i glatke kakve se postiu finom obradom jednokratnim ili viekratnim finim skidanjem estica (najfinija obrada). Brazde vie ne smiju biti vidljive prostim okom.
w
1
w
1
0,4 !
') Dubina hrapavosti moe iznositi do 250 /mi, ako je to dopustivo u posebnim prilikama.
Tablica 27. Modul elastinosti E i koeficijent toplinskog istezanja a raznih materijala (prema D I N 7190) Materijal elik i elini lijev Sivi lijev Kovkasti lijev Tvrdi metali Bakar Crveni lijev Mjed Aluminij i legure Magnezijska legura Umjetna smola D I N 7735 E N/mm 2 200 000 . . . 210 000 75 000 . . . 105 000 90 000 . . . 100 000 540 000 . . . 620 000 125 000 85 000 8Q-QQ0_ . 65 000 . . . 75 000 36 000 . . . 47 000 4 000 . . . 16 000 Grijanje a v l/K 11 1 0 " 6 10- 1 0 " 6 10 1 0 " 6 5,5 1 0 " 6 16- 1 0 " 6 17 1 0 " 6 18 1 0 " 6 23 1 0 " 6 2 6 - IO"6 40 . . . 70 I O " 6 Hlaenje a u l/K -8,5 10"6 - 810"6 - 8 IO" 6 - 1 4 - 10"6 - 1 5 10"6 - 1 6 10"6 - 1 8 10"6 -21 10"6
Otpor trenja klizanja, k o d ijeg bi prekoraenja dolo u steznom spoju optereenom naizmjeninim silama do labavljenja veze, iznosi u obodnom smjeru u uzdunom smjeru u rezultirajuem smjeru FTt = A-p-v FTl=A-p-v FrT = A-p-v (37) (38) (39)
1.6. Stezni spojevi t f n > ,< 2 , p u N/mm 2 A u mm v

F F F u N
79
otpori trenja klizanja, pritisak nalijeuih povrina, povrina nalijeganja =DF-n-lF sa /F kao duina sastava, koef. trenja, prema tablici 28.
Ako je vanjski dio stepenast k a o na slici 85, a k o dakle ima razliite vanjske promjere Dv, treba izraunati o t p o r e trenja klizanja za svaki stepen posebno, i zbrojiti. Pogonske sile Ft, F, ili Ft=y/F* + Ff moraju s n e k o m sigurnou (za odreenu vrijednost faktora sigurnosti) leati nie od o t p o r a trenja klizanja. Sigurnost steznog spoja
( 4 0 )
SH=^ o d n . ^ odn. ^ 1 , 3
Ft u N f i u N Fr u N pogonska obodna sila na nalijeuoj povrini spoja, pogonska uzduna sila na nalijeuoj povrini spoja' rezultanta pogonskih sila F i F,
i.
Cl.
0 OJ 0,2 0,3 44 0,5 0,6 0,7 0,8 Q9 1,0 omjer promjera Qy ,QU Slika 84. Pomone vrijednosti K prema DIN 7190 za elik sa = 200000 N / m m i sivi lijev sa =--100000 N / m m
2 2
Slika 85. Sile u steznom spoju a) u obodnom smjeru; b) u uzdunom smjeru; c) u smjeru rezultante
80
Tablica 28. Faktor prianjanja u /a preani sle/.ni spoj s unutarnjim dijelom od Si 50 - C. 0545 prema D I N 7190 (pri naprezanju s plastinom deformacijom i pri velikom odnosu Q V odn. Q A birali male vrijednosti) St 50 (.0545) uljem suho GG-20 (SL-20) DIN MgAl D I N Ms Materijal za preanje suho
Materijal vanjskog dijela Podmazivanje Popreni stezni dosjed navuen vrue ili pothladen
V
suho
suho
0,055 . . . 0,19
0,065 . . . 0,16
0,07 . . . 0,09
.0,05 . . . 0,06
0,05 . . . 0,14
0,22
Uzduan preani stezni dosjed v
0,05 . . .0,17
0,07 . . .0,12
0,02 . . . 0,06
0,03 . . . 0,07
Pri preanju dolazi do rastezanja vanjskog dijela, a time i do vlanih naprezanja, dok se unutarnji dio pri t o m e suava i u njemu nastaju tlana naprezanja. N a s t a l e deformacije smanjuju se p r e m a vanjskom o b o d u , a napreza nja koja se pri t o m e javljaju proporcionalna su deformacijama p r e m a si. 86. Najvea naprezanja iznose: vlano naprezanje u vanjskom dijelu tlano naprezanje u upljem unutarnjem dijelu u punom unutarnjem dijelu crv = p 1 cru = 2p cru = p
Qv
(41)
(42) (43)
CTv, rju u N/mm 2 najvee vlano odnosno tlano naprezanje u dijelovima steznog spoja, p u N/mm 2 pritisak nalijeuih povrina, Qv, Qu odnosi promjera prema jednadbama (35) i (36). a) b)
Slika 86. Naprezanja u unutarnjem i vanjskom dijelu a) stezni spoj sa upljim vratilom; b) stezni spoj s punim vratilom
Ako materijala T a d a se granicama
bilo koje od navedenih naprezanja prekorai granicu elastinosti cj E nastaje trajna deformacija, koja snizuje mogunosti stezne veze. govori o plastinom naprezanju. Tei se da naprezanja ostanu u elastinosti. T a d a nee biti bojazni da bi o t p o r trenja klizanja
1.6. Stezni spojevi
81
m o g a o popustiti. D I N 7190 daje slijedee objanjenje: U mnogim sluajevima e k o d elastinog naprezanja tolerancije prisnog dosjeda dijelova u steznom spoju biti dovoljne. Ako nije tako, o n d a se moe, k a o to je to za materijal t 50, 0545 bilo p o k u s i m a utvreno, ii daleko p r e k o raunske granice elastinosti. Pri njenom prekoraenju smanjuju se k o d elika poveanjem steznog prijeklopa sile stezne veze, to vie, to su tanji vanjski, odn. unutarnji dijelovi, tj. to su vee njihove vrijednosti Q. Na osnovi pokusa utvreno je da sve do donje vrijednosti Q v = 0 , 7 5 mogu sile stezne veze pasti samo na oko polovinu svoje vrijednosti. Za manje vrijednosti Q p a d sile stezne veze je manji. Za dijelove od elika je fj E 0,65 c t t , gdje je ( 7 T granica teenja. Ako je vanjski dio steznog spoja od siva lijeva, tlano naprezanje smije dosei vrijednost od o k o 0,7 crM, a k o d unutarnjeg dijela od sivog lijeva tlano naprezanje smije postii priblino vlanu vrstou aM. Pokusi sa steznim spojevima pokazali su, nadalje, da se na povrinama nalijeganja steznog spoja pri izmjenino savojnom naprezanju vratila stvara korozija trenja. O n a u poetku dovodi do povienja sile stezne veze, ali n a k o n toga pritisak u spoju postepeno p o p u t a zbog pojave zamaranja. Sila steznog spajanja poveava se do 10 milijuna promjena i o n d a opet pada. Stezni spojevi s valjanom povrinom nalijeganja vratila imali su dvostruko veu silu steznog spajanja nego bruena ili fino t o k a r e n a vratila. Pri izradi smije se prijeklop kretati u n u t a r d o p u t e n i h granica izmeu najmanjeg prijeklopa P m i n i najveeg prijeklopa P m a x ( P m a x - P m i n = tolerancija dosjeda Td). Na osnovi t o g a m o g u se i mjere steznog prijeklopa i naprezanja mijenjati izmeu najveih vrijednosti P s t m a x , p m a x , ( 7 , <r u m a x i najmanjih vrijednosti P s t m i n , p m i n , r j v m i n , r r u m i n . Iz sigurnosnih razloga treba o t p o r trenja klizanja p r o r a u n a t i p r e m a najmanjem prijeklopu P m i n , a vlano i tlano naprezanje p r e m a najveem prijeklopu P m a x . U tablici 29 d a n je izbor dosjeda steznih spojeva. Potrebna
v m a x
temperatura zagrijavanja vanjskog dijela pothladivanja unutarnjeg dijela

tv tu u q j C P M X u mm S u mm
ty=
max
\-t a v Dp +S
K
+S
(44) (45)
P
t
u
= - ^ ^
temperatura zagrijavanja, odn. pothladivanja, najvei prijeklop, zranost potrebna pri toplom navlaenju (vidi sliku 80), koja je obino dovoljna s oko 0,03 do 0,5 mm, ali se bira vea (do S~0,5P m a ) c ), ako to omoguuje najvea doputena temperatura zagrijavanja ili hlaenja, av au u l/K koeficijenti toplinskog rastezanja prema tablici 27, D F u mm promjer spoja, f u C temperatura prostorije.
K o d dosjeda steznih spojeva k o d kojih se vri i stezanje i treba prijeklop P podijeliti na vanjski i unutarnji dio.
ft F.lcmenti strojeva
rastezanje,
82
Tablica 29. Izbor steznih dosjeda prema D I N 7154 i 7155 (JUS M.A1.131 i 130). Tabline vrijednosti u ,<m su najvei priicklopi P Najmanji prijeklopi su tada Pmin = P,,x-T. "
H
6 s5 r5 Tolerancija dosjeda za 6 z6 *x6
u5 vie od 1,6 3 6 10 14 18 24 30 40 50 65 80 100 120 140 160 180 200 225 250 280 315 355 400 450 do 3 6 10 14 18 24 30 40 50 65 80 100 120 140 160 180 200 225 250 280 315 355 400 ft 450 500
t5 h6
7 u 6
t6
s6
r6
Tolerancija dosjeda
U 5 23 28 34 41 41 50
T5
S5 20 24 29 36 36 44 44 54 54 66 72 86
R5 17 20 25 31 31 37 37 45 45 54 56 66 69 81 83 86 97 100 104 117 121 133 139 153 159 12 13 15 19 19 22 22 27 27 32 32 37 '37 43 43 43 49 49 49 55 55 61 61 67 67
ZA 7 39 50 61 75 88
Z7 35 43 51 61 71 86 101 128
X7 29 36 43 51 56 67 77 96 113 141
h6 U 7 25 31 37 44 44 54 61 76 86 106 121 146 166 195
T7
S7 22 27 32 39 39
R7 19 23 28 34 34 41 41 50 50 60 62 73 76 88 90 93 106 109 113 126 130 144 150 166 172
T,
16 20 24 29 29 34 34 41 41 49 49 57 57" 65 65 65 75 75 75 84 84 93 93 103 103
50 59 65
54 64 70 85 94 113 126 147 159 171 195
48 48 59 59 72 78 93 101 ~ 117 125 133 151 159 169 190 202 226 244 272 292
t-
H
DF
8 x8 u8 t8 s8 Tolerancija dosjeda T* 28 36 44 54 54 66 66 78 78 92 92 108 108 126 126 126 144 144 144 162 162 178 178 194 194 zc9
zc8 do 3 6 10 14 18 24 30 40 50 65 80 100 120 140 160 180 200 225 250 280 315 355 400 450 500
zb8
za 8
z8 | h 8
H9 x9 h9 ZA 9 Z9 53 65 78 93 103 125 140 174 198 246 284 345 397 465 515 565 635 690 u 9 Tolerancija dosjeda
vie od 1,6 3 6 10 14 18 24 30 40 50 65 80 100 120 140 160 180 200 225 250 280 315 355 400 450
ZC8 64 87 119 157 177 221 251
ZB 8 54 71 92 117 135 169 193 239 281 346
ZA 8
Z8 42 53
X8 36 46 56 67 72 87 97 119 136 168 192 232 264 311 343 373 422 457 497 556 606 679
U8
T8
S8 29 37 45 55 55 68 68 82 82 99 105 125 133 155 163 171 194 202 212 239 251 279 297 329 349
ZC 9 75 99 133 173 193 240 270 336 387 479
ZB 9 65 83 106 133 151 188 212 262 304 374 434 532
X9"
U9
74 91 104 131 151 187 219 272 320 389
64 77 87 106 121 151 175 218 256 312 364 428 478
81 99 109 133 148 178 198 333 253 273 308 330 356 396 431 479 524 587 637
158 185 197 209 238 252 268 299 321 357 383 427 457
150 170 210 242 300 348 422 487 570 635
106 116 142 159 196 220 265 297 348 380 410 465 500 540 605 655 730 800 895 975
132 161 176 211 231 270 290 310 351 373 399 445 480 530 575 645 695
83
2.
RASTAVLJIVI SPOJEVI
2.1. Privrsni vijci

2.1.1. Navoji
Vijci imaju navoj, iji se profil ovija usponom P o k o cilindrine jezgre promjera d 3 (slika 87). Razvijena p l o h a j e d n o g navoja na srednjem promjeru, tj. promjeru navoja d2, daje trokut s k u t o m u s p o n a a. O d n o s i k l i z a n j a ' i trenja pri u z a j a m n o m djelovanju s m a t i c o m j e d n a k i su k a o kod kosine p o d k u t e m a koja je u okomitoj ravnini n a g n u t a jo za boni kut /?. Uobiajeni navoji privrsnih vijaka imaju profil u obliku trokuta, s k u t o m profila 2/?=60 i u o b i n o m govoru nazivaju se iljasti navoji. Vanjski promjeri d stupnjevani su k o d metrikog navoja u j e d n o m od redova metrikog mjernog sustava.
d
Slika 87. Navoj priteznog vijka a) svornjak vijka i matica; razvijena linija boka jednog navoja; b) metriki profil ISO; c) tolerancijski razredi profila ISO d je vanjski i nazivni promjer, d2 srednji promjer bokova, d3 promjer jezgre, P uspon (korak), H, nosiva dubina navoja, h3 dubina navoja, R polumjer zaobljenja u korijenu navoja, m visina matice, B kut profila
6*
84
2.
Rastavljivi spojevi
S A D i Kanada upotrebljavale su do 1948. tzv. colovski navoj s plosnatim korijenom i kutom profila 2/7 = 60 (USST-navoj), dok su Velika Britanija i skandinavske zemlje dale prednost Whitworthovu navoju sa 2/? = 55 i zaobljenim korijenom navoja, a navoje ispod 1/4" ak sa 2/7 = 47,5 (BA-navoj). SAD, Velika Britanija i Kanada sporazumjele su se 1948. da prijeu na jednoobrazni profil sa 2/3 = 60 i plosnati, lako zaobljeni korijen navoja {Unifed-navoj). Zemlje s anglosaskim sustavom mjera zakljuile su da postepeno prijeu na ISO-navoj u colima sa 2/? = 60 i zaobljenim korijenom navoja, dok su se zemlje s metrikim mjernim sustavom sporazumjele da prihvate metriki navoj sa ISO-projilom. U budunosti tei se za jednoobraznim svjetskim navojem. Metriki ISO-navoj, od 1964, postepeno je uveden u Njemakoj.
Metriki ISO navoj izvodi se p r e m a slici 87 c u slijedeim razredima tolerancija: fino f, za navoje velike tonosti, a k o se trai m a l a zranost (dosjed 5 H/4h navoj matice/navoj vijka), srednje m, za opu u p o t r e b u (dosjed 6H/6g), grubo g, a k o se ne postavljaju nikakvi zahtjevi na tonost (dosjed 7H/8e). Razred tolerancije m, k a o najei, ne m o r a se u n a r u d b a m a p o s e b n o naz naiti. Razlikujemo normalni i fini navoj. Fini navoji imaju, n a s u p r o t normalnim, manju d u b i n u navoja h 3 i t o m e odgovarajui manji uspon P. P o g o d n i su za k r a t k e vijke ili za navoje na tankostjenim cijevima, te za navoje za podeavanje. U tablicama 30 i 31 prikazana su p r e m a D I N 13 (JUS M.B0.009 do 045) tri reda predloena za izbor n o r m a l n o g i finog navoja. Prvenstveno treba birati n o r m a l n i navoj. Osim toga treba uvijek dati prednost redu 1 ispred reda 2, a redu 2 prednost ispred reda 3, k a k o bi se broj alata za izradu i broj mjernih i n s t r u m e n a t a sveo na m i n i m u m . Uobiajeni su desni navoji, koji se priteu okretanjem udesno. Lijevi navoji dolaze u obzir s a m o u iznimnim sluajevima. Spojevi izloeni vremenskim utjecajima, koji se moraju esto rastavljati, k a o to su vijci na a r m a t u r a m a , vagonske spojke i si. izrauju se s robusnim neosjetljivim oblim navojem D I N 405 (JUS M.B0.081) (slika 88). Obli navoj za dijelove od lima do 0,5 mm debljine d a n je s t a n d a r d o m D I N 7273.
Slika 88. Okrugao navoj
Za cijevi sa dimenzijama u colima (npr. plinske i vodovodne cijevi) upotrebljava se jo i danas Whitworthov cijevni navoj D I N 259 (JUS M.B0.050 i 051). Profilom slian je metrikom ISO-navoju. Daljnji Whitworthov cijevni navoj sa stoastim vanjskim i cilindrinim unutarnjim navojem za nepropusne spojeve vidi u D I N 3858 (JUS M.B0.056) i D I N 7273.
2.1.2. Materijali, zatita od korozije

Materijal vijka i matice je uglavnom ilav elik sa raznim svojstvima vrstoe i rastezanja. Kvaliteta elika za vijke oznaava se sa dva broja (tablica 32). Prvi broj oznauje minimalnu vrstou, drugi deseterostruki o d n o s minimalne granice teenja i minimalne lomne vrstoe. elik za matice
2.1. Privrsni vijci
85
oznauje se samo jednim brojem, koji oznauje tzv. naprezanje ispitivanja <r vL . Naprezanje ispitivanja odgovara minimalnoj vlanoj vrstoi vijka, s kojim m o r a m o spariti maticu visine m ^ 0 , 6 d (si. 87), a k o treba ostvariti opteretivost spoja do minimalne lomne vrstoe vijka. Za razrede vrstoa koji odstupaju vrijede j o stare oznake elika za matice, k a k o su iznesene u tablici 32 (najdonji red). Za matice sa m < 0 , 6 d ne vrijede podaci iz tablice 32.
Tablica 30. Izborni red 1 za metrike ISO navoje prema D I N 13, (JUS M.B0.009 do 045) Normalan navoj reda 1 Navoj IVI 3 M 4 M 5 M 6 M 8 M 10 M 12 M 16 M 20 M 24 M 30 M 36 M 42 M48 M 56 M 64 d mm 3 4 5 6 8 10 12 16 20 24 30 36 42 48 56 64 P mm 0,5 0,7 0,8 1,0 1,25 1,5 1,75 2,0 2,5 3,0 3,5 4,0 4,5 5,0 5,5 6,0 d2 mm 2,675 3,545 4,480 5,350 7,188 9,026 10,863 14,701 18,376 22,051 27,727 33,402 39,077 44,752 52,428 60,103
mm 2,387 3,141 4,019 4,773 6,466 8,160 9,853 13,546 16,933 20,319 25,706 31,093 36,479 41,866 49,252 56,639
mm 0,072 0,101 0,115 0,144 0,180 0,217 0,253 0,289 0,361 0,433 0,505 0,577 0,650 0,722 0,794 0,866
d/R 42 40 43 42 44 46 47 55 55 56 59 62 65 66 71 74
mm 4,48 7,75 12,7 17,9 32,8 52,3 76,3 144 225 324 519 759 1045 1377 1906 2520
Fini navoj reda 1 M 8x 1 M 10x0,75 IVI 10 x I M 10 x 1,25 M 12x1 M 1 2 x 1,25 M 1 2 x 1,5 M 16x 1 M 16x1,5 M 20 x 1 IVI 20 x 1,5 M 20x2 M 2 4 x 1,5 M 24x2 M 30 x 1,5 M 30x2 M 3 6 x 1,5 M 36x2 M 36x3 M 42 x 1,5 M 42x2 M 42x3 M 48 x 1,5 M48x2 M 48x3 M 56 x 1,5 M 56 x 2 M 56x4 M 6 4 x 1,5 M 64x2 M 64x4 M 72 x 1,5 M 72x2 M 72x4 M 72x6 8 10 10 10 12 12 12 16 16 20 20 20 24 24 30 30 36 36 36 42 42 42 48 48 48 56 56 56 64 64 64 72 72 72 72 1,0 0,75 1,0 1,25 1,0 1,25 1,5 1,0 1,5 1,0 1,5 2,0 1,5 2,0 1,5 2,0 1,5 2,0 3,0 1,5 2,0 3,0 1,5 2,0 3,0 1,5 2,0 4,0 1,5 2,0 4,0 1,5 2,0 4,0 6,0 7,350 9,513 9,350 9,188 11,350 11,188 11,026 15,350 15,026 19,350 19,026 18,701 23,026 22,701 29,026 28,701 35,026 34,701 34,051 41,026 40,701 40,051 47,026 46,701 46,051 55,026 54,701 53,402 63.026 62,701 61,402 71,026 70,701 69,402 68,103 6,773 9,080 8,773 8,466 10,773 10,466 10,160 14,773 14,160 18,773 18,160 17,546 22,160 21,546 28,160 27,546 34,160 33,546 32,319 40,160 39,546 38,319 46,160 45,546 44,319 54,160 53,546 51,093 62,160 61,546 59,093 70;i60 69,546 67,093 64,639 0,144 0,108 0,144 0,180 0,144 0,180 0,217 0,144 0,217 0,144 0,217 0,289 0,217 0,289 0,217 0,289 0,217 0,289 0,433 0,217 0,289 0,433 0,217 0,289 0,433 0,217 0,289 6,577 0,217 0,289 0,577 0,217 0,289 0,577 0,866 56 92 70 56 83 67 55 III 74 139 92 69 110 83 138 104 166 125 83 193 145 97 221 166 111 258 194 97 295 221 111 330 249 125 83 36,0 64,7 60,5 56,3 91,1 86,1 81,1 171 157 277 259 242 386 365 623 596 917 884 821 1267 1229 1153 1674 1630 1543 2304 2252 2050 3035 2978 2743 3867 3800 3536 3282
86
Tablica 31. Daljnji izborni redovi za mctrijske ISO navoje prema D I N 13, ( J U S M.0.009 do 045) Normalan navoj reda 1 d Oznaka M 3,5 M4,5 M 14 M 18 M 22 M 27 M 33 M 39 M45 M 52 M 60 M 68 mm 3,5 4,5 14 18 22 27 33 39 45 52 60 68 P mm 0,6 0,75 2,0 2,5 2,5 3,0 3,5 4,0 4,5 5,0 5,5 6,0 Red 1 M 80x2 x4 x6 M90x2 x4 x6 M 100x2 x4 x6 M 110x2 x4 x6 M 125x2 x4 x6 M 140x2 x4 x6 M 160 x 3 x6 M 180x3 x6 M 200 x 3 x6 M 220 x 4 x6 M 250 x 4 x6 M 280 x 4 x6 M 14x1 x 1,5 M I8x I x 1,5 x2 M 22x 1 x 1,5 x2 M 2 7 x 1,5 x2 M 33 x 1,5 x2 M 39 x 1,5 x2 x3 M 45 x 1,5 x2 x3 M 52 x 1,5 x2 x3 M 60x1,5 x2 x4 M 68 x 1,5 x2 x4 M76x2 x4 x6 M85x2 x4 x6 Fini navoj Red 2 M95x2 x4 x6 M 105x2 x4 x6 M 115x2 x4 x6 M 120x2 x4 x6 M 130x2 x4 x6 M 150x2 x4 x6 M 170x3 x6 M 190x3 x6 M 210x4 x6
2.
Rastavljivi spojevi
Red 3 M 15x1 M 17x 1 M 25 x 1,5 M 35x1,5 M 4 0 x 1,5 M 5 0 x 1,5 M 55 x 1,5 x2 M 65 x 1,5 x2 M 7 0 x 1,5 x2 M 75 x 1,5 M M M M M x2 135x2 145x2 155x3 165x3 230 x 4 x6
Nonnalan navoj reda 3
M7 M9 M 11
7 9 11
1,0 1,25 1,5
M 270 x 4 x6 M 290 x 4 x6
Za sve navoje prema D I N 13, odn. J U S M.B0.009 do043vrijedi: rf2=</-0,64853 P d3 = d-1,22687 P R = 0,\4434P //, = 0 , 5 4 1 2 7 P
K
M 240 x 4 x6 M 260 x 4 x6 M 300x4 x6
A>~dl d2 + d.
Mjed [prvenstveno Ms 58 i 63 (Cu Zn 40 ~ Pb 3 i Cu Zn 37)] dolazi zbog svoje d o b r e vodljivosti u obzir u elektrotehnici, za vijke i matice. Vijci od lakih metala ( A l C u M g , A l M g S i i dr.) upotrebljavaju se za spajanje dijelova od lakih metala u visokogradnji ili za dijelove od drva i umjetnih masa. Zbog niske granice teenja manje su podesni za d i n a m i k a i u d a r n a naprezanja. Konstrukcije od lakih m e t a l a spajaju se u sve veoj mjeri visokooptereenim vijcima od austenitskog krom-nikalj elika. Vijani spojevi izloeni k o r o z i o n o m djelovanju dobivaju odgovarajuu povrinsku zatitu: nemetalni anorganski premaz, m e t a l n u prevlaku dobivenu uranjanjem u rastaljeni metal, galvansku prevlaku ili oplemenjivanje povrine
Tablica 32. Oznake i svojstva vrstoe u N / m m 2 elika za vijke i matice prema D I N 267, ( J U S M.BI.001 do 021) Oznaka elika za vijke Minimalna vrstoa na vlak trM Minimalna granica teenja Oznaka elika za matice Naprezanje pri ispitivanju <rvL trT 3.6 340 200 4.6 400 240 4 400 4D 4.8 400 320 5.6 500 300 5 5.8 500 400 6.6 600 360 6.8 600 480 6 600 5S 6S 6G 6.9 600 540 8.8 800 640 8 800 8G 10.9 1000 900 10 1000 10 K 12.9 1200 1080 12 1200^ 14.9 1400 1260 14 1400
"1
500 5 D
Djelomino jo vaea oznaka
2.1.
Privrsni vijci
87
difuzionim p o s t u p k o m . Galvanske prevlake i odgovarajue debljine slojeva vidi u D I N 267 list 9. U posebnim sluajevima upotrebljavaju se vijani spojevi od nerajuih austenitskih elika, k a d a su npr. izloeni utjecaju agresivnih plinova ili kiselina. Odgovarajue elike vidi u D I N 267 list 11.
2.1.3. Vijci i matice

Vijci se p r e m a D I N 267 (JUS M.B1.001 i 021) proizvode u kvalitetama fino f, srednje m, srednje grubo mg i grubo g, a matice u m, mg i g. Razlikuju se m e u s o b n o po stanju povrine i po tonosti mjera i oblika vijaka i matica. U strojogradnji prevladava kvaliteta m.
M.B1.117
M.B1134
M.BI.16 4
M.B1.136
M.B1.091
M.BI.210, 220
M.BI221
Slika 89. Izbor standardtiih vijaka s glavom (lijevo: broj DIN-a i kvaliteta izrade; desno: kvaliteta materijala kojemu treba dati prednost; dolje: broj JUS-a). Vijci DIN 960 i 961 (JUS M.B1.060 i 059) imaju fini navoj
Slika 89 pokazuje izbor standardnih vijaka s glavom. Utini vijci p r e m a slici 90 imaju donji uvojni dio s prijelaznim dosjedom i gornji dio s navojem za maticu. Uvojni dio se ne odvija; on sjedi vrsto i o t p o r n o p r e m a vibracijama, uvren u u g r a d b e n o m dijelu. Za uvijanje slui p o s e b a n klju. Zavreci vijaka predvieni za privarivanje D I N 525 imaju zavretak bez navoja, koji se ili zavaruje ili privaruje na sastavne dijelove i t a k o ispunjavaju zadatke utinih vijaka. T r e b a jo s p o m e n u t i svome vijke i navojne zatike sa slike 91. S t a n d a r d n i krajevi vijaka prikazani su na slici 92.
88 za l
za SL za SL
2. Rastavljivi spojevi
m
oo os
T
1
za SL
za
6
Al
oo o
za
Al
za meke metale
OO OQ OO
oo f "j od o
OO 5:
2?
I
OO
.J t3
1 M.B1.260.263 1
-a
=t=
1
I
T
1
O <X1
M.BJ. 261264 S l i k a 9 0 . I z b o r s t a n d a r d n i h u t i n i h v i j a k a i s v o r n j a k a s n a v o j e m (lijevo: b r o j D I N - a i k v a l i t e t a izrade; desno: kvaliteta materijala kojoj treba dati p r e d n o s t ; dolje: broj J U S - a ) . Krajevi za m a t i c e u t i n i h v i j a k a p r e m a D I N 833 i 8 3 6 (ovi s u s t a n d a r d i p o v u e n i i z u p o t r e b e ) i m a j u f i n i n a v o j
55/-*
913-m
r f T
553-/37
RF=PTI H
438-m
9/5-/77
411-tn
ULLO
um
M.B1.280
10.9,12.9 MM 270
\7
W}5.8
109,119
74.5
5.818.8 M.B1.282
10.9,12.9 Vt.9
t.6,5.8 M.B1.291
10.9,12.9 V,.9 M.B1272
k6,5.8 HM 281
S l i k a 9 1 . I z b o r s t a n d HM n290 z a t i k a s n a v o j e m i u t i n i h v i j a k a s c i l i n d r i n i m n a s t a v k o m ( g o r e : b r o j ard ih D I N - a i kvaliteta izrade; dolje: kvaliteta materijala kojoj treba dati prednost, ispod kvalitete: broj JUS-a)
a)
b)
c)
d)
jfc
e)
f)
rf^h
fh 4 ^ A
U J
g)
h)
i)
IL|J
MJ
Slika 92. Z a v r e c i vijaka p r e m a D I N 7 8 ( J U S M.B1.012) a) s t o a s t z a v r e t a k ; b) least z a v r e t a k ; c) c i l i n d r i a n s k r a e n i z a v r e t a k ; d) d o d a t a k za r a s c j e p k u ; e) c i l i n d r i a n z a v r e t a k ; j) c i l i n d r i a n z a o b l j e n z a v r e t a k ; g) z a b u e n z a v r e t a k ; h) iljast z a v r e t a k ; i) s t e p e n a s t z a v r e t a k
Izbor s t a n d a r d n i h matica prikazuje slika 93. Matice za privarivanje (si. 94) D I N 928 i D I N 929 (JUS M.B 1.625) imaju s eone strane etiri, o d n o s n o tri bradavice, kojima se privaruju na limove. S njima se i na t a n k i m limovima postie ista opteretivost k a o i s m a t i c a m a D I N 934 (JUS M.B1.602). Njihova je u p o t r e b a vrlo racionalna, budui da z n a t n o olakavaju m o n t a n e radove, osobito na teko pristupanim mjestima. T r e b a jo spomenuti uloene tuljke p r e m a slici 95, s vanjskim i unutarnjim navojem, koji su na kraju zarezani ili bueni. Pri uvijanju u glatko izbuene rupe, otri bridovi na zarezima ili p r o v r t i m a tuljka urezu se i usidre u stijenu izbuene rupe. Privrsni vijci uvijaju se o n d a u unutarnji navoj tuljka, isto k a o i u n o r m a l n e uvrte s navojem u dijelovima. S takvim ulonim tuljcima izvanredno se vijcima spajaju, vrsto i trajno, dijelovi od lakih metala, sivog
2.1. Privrsni vijci
89
lijeva, umjetnih masa, drva ili vlaknasta materijala. Jednostavnost upotrebe skrauje vrijeme obrade, eventualno uteuje skupe alate i smanjuje kart.
93t-m,mg 936m.mg(od M8) 9-m (d0 MO) i39-m(do nm) 555-g 6915-mg 935-mlMo nm 93b-m.mg.g (od H12)
5,6.8.10.12 M. B1.602 H.B1.604.605 M.B1.604.605 982-m 985-m M.B1.600 917-m M.B1.629
5.6.8.10 M.B1.630 986-m
5.6,8.10 M.B1.631
mi-m.mg
937m(*o trn)
937-m(od hm
5.6 M.B1.634
5.6 M.B1.634 562-m
8M6.8
M.B1.622.623 546-m 547-m
6
H.B1.650 548-m
6
M.B1.655 1804 MM640
II II
N.B1M1
5 H.B1.660
5 M.B1.661
5 UBI.662
5 M.81.710
5 H.B1.711
Slika 93. Izbor standardnih matica (gore: broj DIN-a i kvaliteta izrade; dolje: kvaliteta materijala kojoj treba dati prednost; sa strane: broj JUS-a)
lim
Slika 94. Matica za privarivanje a) etverostrana matica D I N 928; b) esterostrana matica DIN 929 (JUS M.BI.625); c) esterostrana matica u privarenom stanju
Slika 95. Ensat-uloni tuljci (Kerb-Konus GmbH, Schnaitenbach)
a)
DIN 69I5-W JUS M.B1.629 %,JUS H.B2.032
DIN 6917-C 4-5 JUS M.B2.031
DIN 6916-CiS JUS M.B2.030
DIN69K-ID.9 JUS M.B 1.066
Slika 96. Vijani spojevi u elinim konstrukcijama: a) limovi; b) U-nosai.; c) I-nosai
Na slici 96 predoeni su visoko vrsti spojevi za eline konstrukcije, tzv. HV-spojevi. esterostrani vijci i matice dobivaju slijedei vei otvor kljua p r e m a onim u D I N 931 i 934 (JUS M.B1.060 i 602), t a k o da se m o g u vre pritegnuti.
90
2.
Rastavljivi spojevi
Provrte za_ vijke vidi u tablici 33.

Tablica 33. Provrti u mm za vijke [izvod iz DIN 69, (JUS M.BI.004)] Promjer navoja 3 3,5 4 5 6 7 8 10 12 14 Provrt fini 3,2 3,7 4,3 5,3 6,4 7,4 8,4 10,5 13 15 srednji 3,4 3,9 4,5 5,5 6,6 7,6 9 11 14 16 grubi 3,6 4,1 4,8 5,8 7 8 10 12 15 17 Promjer navoja 16 18 20 22 24 27 30 33 36 39
^
Provrt Provrt fini 43 46 50 54 58 62 66 70 74 78 srednji 45 48 52 56 62 66 70 74 78 82 grubi 48 52 56 62 66 70 74 78 82 86
fini 17 19 21 23 25 28 31 34 37 40
srednji 18 20 22 24 26 30 33 36 39 42
grubi 19 21 24 26 28 32 35 38 42 45
Promjer navoja 42 45 48 52 56 60 64 68 72 76
2.1.4. Podloke osiguranja

Da bi se izbjeglo poveanje p o t r e b n o g m o m e n t a pritezanja, a k o je povrina nalijeganja neravna, k a o k o d lijevanih, kovanih ili valjanih dijelova pod glavu ili maticu koja se pritee stavlja se podloka. Podloke se ulau i o n d a k a d a su vijci u dugoljastim provrtima, k a d a su povrine nalijeganja meke od vijaka ili k a d a su dosjedne povrine kose p r e m a osi provrta, k a k o je to k o d U i T profila (vidi si. 96). Slino k a o k o d vijaka i matica, tako i kod p o d l o a k a p r e m a tonosti mjera i oblika, te kvaliteti povrine, razlikujemo dvije izvedbe: srednju (do sada sjajnu) i grubu (do sada sirovu). Podloke su standardizirane: srednje po D I N 125 (JUS M.B2.011) i grube po D I N 126 ( J U S M.B2.012) za estostrane vijke i matice, D I N 433 ( J U S pribl. M.B2.013) za cilindrine i poluokrugle vijke, D I N 1440 ( J U S M.B2.013) (srednje) za svornjake i D I N 1441 (pribl. J U S M.B2.013) (grube) za svornjake, D I N 7349 za vijke u tekim svornim ljuskama, D I N 7989 ( J U S M.B2.015) za esto strane dosjedne vijke, D I N 9021 (JUS M.B2.014) (s n a r o i t o velikim vanjskim promjerom) za specijalne svrhe. Pravilno pritegnuti vijci ne odvijaju se sami od sebe ni prigodom titrajnih ili u d a r n i h pogonskih optereenja, jer je trenje u navoju i na povrini nalijeganja glave dovoljno veliko (samokonost). P r i g o d o m pritezanja tlae se m e u s o b n o bone plohe navoja i sve plohe nalijeganja stegnutih dijelova, t a k o da se p o d tim t l a k o m povrinske hrapavosti poravnaju. K o d prejakog pritezanja moe u itavom spoju doi do plastinih deformacija, koje se nastavljaju za vrijeme p o g o n a (tzv. sjedanje) i vode k poputanju prednaprezanja (naprezanje izazvano pritezanjem vijka) i labavljenja spoja. Pa ako samo prednaprezanje jo i ne izazove plastinu deformaciju, do nje moe dovesti naprezanje pogonske sile koja se superponira s prednaprezanjem. Doklegod je uz utjecaj pogonskih dinamikih sila optereenja ostalo i z v j e j n a ^ e d n a p r e z a n j e , dotle ne olabavljuju vijci ili matice, tj. ne odvru se sami od sebe. Za odvrtavanje treba jo uvijek upotrijebiti m o m e n t da bi se veza rastavila. Do rastavljanja dolazi s a m o a k o se prednaprezanje zbog pojave tzv. sjedanja p o t p u n o izgubi. Osiguranja vijaka oblikom slue p r e m a tome za osiguranje protiv odvijanja,
2.1. Privrsni vijci
91
a osiguranja silom k a o osiguranje protiv labavljenja, jer ta osiguranja svojim aksijalnim oprunim djelovanjem spreavaju poputanje prednaprezanja (sje danjem). Slika 97 pokazuje standardna osiguranja oblikom, slika 98 standardna osiguranja silom. K o d prvih se okretanje spreava samim oblikom dijelova za osiguranje, dok drugi izazivaju aksijalno prednaprezanje navoja. a)
DIN 9i
b)
c)
"IH
DIN 93,
1USH.B2.U2
<DIHiB3) JUSH.B2.U0 Slika 97. Osiguranje vijaka oblikom a) rascjepka; b) sigurnosni lim s vanjskim ispustom; c) sigurnosni lim s unutarnjim ispustom
a) elastini prsteni D I N 127, 128, 7980 (JUS M.B2.110, 113, 111); b) elastini prsteni u izvijenoj i zakrivljenoj izvedbi DIN 137 (JUS M.B2.136); c) zupasta ploa A (vanjsko ozubljenje) D I N 6797 (JUS M.B2.150); d) zupasta ploa J (unutarnje ozubljenje) D I N 6797 (JUS M.B2.150); e) lepezasta ploa A (vanjsko ozubljenje) DIN 6798 (JUS M.B2.I51); f) lepezasta ploa F (unutarnje ozubljenje) DIN 6798 (JUSM.B2.151); g) sigurnosna matica DIN 7967 (JUS M.B2.155); h) samoosiguravajue esterostrane matice D I N 982 i 985 (JUS M.B1.622)
Elastini prsteni, elastine ploe i zupaste ploe stavljaju se ispod glave vijka ili matice. O n e osiguravaju aksijalnim oprunim djelovanjem i povisuju m o m e n t odvrtavanja. O v a m o spadaju i rebrasti tanjurasti osigurai, tzv. Schnorr-osigurai. Elastini prsteni (prstenaste opruge) sa zatitnim obodom vidi u D I N 6913. Matice za osiguranje, D I N 7967 (JUS M.B2.155), izraene od pernog elika, priteu se k a o protumatice. Samoosiguravajue estorostrane matice (Elastic Stop matice) D I N 985 (JUS M.B 1.622) imaju uloak od plastine mase, p o d trgovakim nazivom vulkanfiber, koji pritiskuje elastino na navoj vijaka. U novije vrijeme p o d m e u se elastine ploe od plastike i kombinirane ploe elik-umjetna guma. I tekue umjetne smole u k a p a n e izmeu svornjaka i
92
2.
Rastavljivi spojevi
matice osiguravaju protiv odvijanja n a k o n to o t v r d n u . Nadalje, ima matica sa radijalno u m e t n u t i m plastinim epovima, koji elastino pritiskuju na navoje. Z b o g laganije m o n t a e i demontae vijci se m o g u opremiti i ploama i sigurnosnim elementima, koji su t a k o povezani uz vijak da se ne mogu izgubiti (si. 99).
a)
b)
c)
d)
e)
Slika 99. Vijci s osiguranjem povezanim uz vijak D I N 6900 a) esterostran vijak DIN 933 (JUS M.B1.053) s ploom A D I N 6902; b) esterostran vijak D I N 931 (JUS M.B1.031) s ploom B D I N 6902 i elastinom ploom D I N 6904; c) cilindrian vijak D I N 912 (JUS M.B1.120) s ploom B DIN 6902; d) least vijak D I N 7985 (JUS M.B1.118) s ploom B DIN 6902 i elastinom ploom DIN 6904; e) least uputen vijak D I N 7988 (JU M.B1.144) s lepezastom ploom V DIN 6907
Visokovrsti vijci sa visokom granicom teenja m o g u se odgovarajue visoko prednapregnuti. a k i o n d a k a d a na spoju d o e do sjedanja, ipak jo ostaje dovoljno prednaprezanje. To je razlog da vijcima poev od kvalitete 8.8 openito ne treba osiguranje.
2.1.5. Tok sila, zarezno djelovanje, oblikovanje

K o d pritezanja vijanog spoja dolazi do rastezanja vijka, d o k spojeni dijelovi bivaju stlaeni. Zatvoreni tok sila za prolazni i zatini vijak prikazuje slika 100. P r e m a p r i k a z a n o m smjeru, strelice usmjerene p r e m a gore oznauju vlano, dok strelice sa smjerom p r e m a dolje oznauju tlano naprezanje onih dijelova u kojima se te linije sila nalaze. T l a n a naprezanja vijcima spojenih dijelova ne ograniuju se s a m o na podruje ispod glave vijka, nego se stoasto ire p o d 45 do mjesta sastava dijelova. Budui da se matica aksijalno tlai d o k se vijak rastee, nastaju razlike uspona izmeu unutranjeg i vanjskog navoja, koji prouzrouju progibe poje dinih navoja. Budui da su ti progibi najvei u blizini povrina nalijeganja matice i dijelova u spoju, sila se nee jednoliko razdijeliti, pa nosi obino samo prvih 6 navoja. N a k o n to je u p r v o m navoju dostignuta granica teenja, u njemu se pri poveanju optereenja nee vie poveati naprezanje, sve d o k se postepeno u svim navojima ne postigne granica teenja. Poveanje optereenja vodi, p r e m a tome, k jednolinijoj raspodjeli sila, ali i nepoeljnoj plastinoj deforma ciji navoja. ^ ^ ^ ^
2.1. Privrsni vijci
93
s utinim vijkom
Nejednolina raspodjela sile smanjuje d i n a m i k u izdrljivost vijaka. Matice u obliku manete i vlane matice poboljavaju raspodjelu sile (slika 101), jer su djelomino optereene na vlak, k a k o se to vidi iz t o k a sila.
raspodjela optereenja
c)
'
|S r^ V
d) Slika 101. Deformacija navoja i raspored sila a) navoj nakon pritezanja; b) veza pomou tlane matice; c) veza pomou matice s utorom: d) spoj s vlanom maticom
94
Nasilnim razaranjem nekog spoja preoptereenjem p u k n u t e navoj matice, ili navoj vijka, ili e vijak pui u jezgri (slika 102). Prva dva sluaja mogu nastati s a m o a k o ima p r e m a l o nosivih navoja. Budui da je presjek odreza unu tarnjeg navoja (matice) vei od presjeka odreza vanjskog navoja (vijka), d>d3, lom e nastati najprije u navoju vijka, ukoliko su i vijak i matica od j e d n a k o g materijala. Vijani je spoj izdrjjiviji a k o se pri preoptereenju ne istrgne navoj, nego se lomi jezgra vijka. To iziskuje minimalnu dubinu uvijanja m (u d a n o m sluaju visina matice m), koja je ovisna o finoi navoja d/P. P r e m a iskustvu p o t r e b n a j e :
Slika 102. Nasilno razaranje vijanog spoja; a) navoj matice otkinut; b) navoj vijka otkinut; c) jezgra vijka slomljena
Za matice ili konstrukcione dijelove od lakih metala preporuuje se rn^ld. Visina normalnih estorostranih matica D I N 555 (JUS M.B 1.600) i D I N 934 (JUS M.B1.602) iznosi mm0,8 d. Ako za njih b i r a m o materijal vijka i materijal matice tako da je minimalna vrstoa a M vijka j e d n a k a ispitnom naprezanju avL matice (vidi tablicu 32), o n d a je osigurano da se u sluaju preoptereenja lomi vijak (svornjak) ali ne dolazi do toga da navoj bude istrgnut. Z b o g prevelikog pritezanja vijanog spoja bokovi navoja se tlae toliko, da se navoj zariba. Ako je najmanja dubina uvijanja [jednadba (46)] o d r a n a i a k o su vijak i matica, o d n o s n o dijelovi u spoju, izraeni od materijala razliite vrstoe, ne treba se bojati zaribavanja. Na svornjaku vijka razlikujemo presjek preko kojeg se prenosi naprezanje, As, k a o stvaran presjek i presjek jezgre A.}, k a o najui presjek u snopu silnica (slika 103). Naziv presjek p r e k o kojeg se prenosi naprezanje zapravo i nije posve opravdan, budui da tok silnica ne dosee njegov vanjski rub, pa on zbog toga ostaje bez naprezanja. Na presjek p r e k o kojeg se prenose napre zanja odnose se meutim, l o m n o naprezanje a u i granica teenja a T (vidi tablicu 32). K o d pritezanja se presjek jezgre vijka napree na vlak i torziju. Vlano naprezanje povisuje se o n d a jo i pogonskim uzdunim optereenjem. Urezani navoji su zarezi koji spreavaju rastezanje i poveavaju granicu loma i granicu teenja, ali smanjuju vrstou oblika, o d n o s n o dinamiku izdrljivost. Slika 104
2.1. Privrsni vijci
95
prikazuje smanjenje vrstoe oblika i poveanje granice teenja u zavisnosti od naina izrade, u o d n o s u na glatke elemente bez navoja. Slika 103 prikazuje raspodjelu naprezanja na presjeku jezgre zbog djelovanja zareza.
a) b) c)
Slika 103. Raspored naprezanja u jezgri vijka a) nazivno naprezanje <7K u jezgri; b) stvarni presjek As; c) presjek jezgre Ai 900 z N/mm 800
Slika 104. vrstoa oblika vijka M8 od elika za poboljanje C45 (. 1530) a glatki svornjak bez obrade; b glatki svornjak bez obrade hladno ovren; c jezgra s navojem, hladno ovrena, navoj valjan; d jezgra s navojem hladno ovrena, navoj rezan; e jezgra s navojem hladno ovrena, navoj valjan i aren; ero vrstoa oblika, <T R srednje naprezanje vrstoe oblika: RR.\O amplituda vrstoe
S
oblika
Utjecaj zareza moe se ublaiti: 1. poveanjem polumjera zaobljenja JR u korijenu navoja, 2. izradom vijka i poloajem matice k a k o to pokazuje si. 105, to omoguuje da se ispod prvog nosivog navoja moe izvesti jae zaokruenje svornjaka, 3. izborom materijala matice s velikom granicom rastezanja, to poveava sposobnost deformacije, 4. n a k n a d n i m valjanjem korijena navoja urezanih, ubruenih ili uvaljanih navoja, n a k o n izvrene toplinske obrade (arenje). T i m e se stvaraju vlastiti tlani naponi, koji smanjuju vrna vlana naprezanja od prednaprezanja i od pogonske sile, 5. nitriranjem ili cementiranjem bokova, to t a k o e r stvara vlastite tlane napone.
96
Sve promjene presjeka izazivaju vrna naprezanja, koja rastu s otrinom prijelaza. O n i se javljaju izmeu struka i navoja i eventualno izmeu struka i glave (struk je dio vijka bez navoja, a svornjak dio koji nosi navoj). Vrna naprezanja nisu tako visoka kao u jezgri, ali m o g u postati o p a s n a pri d o d a t n o m naprezanju na savijanje, npr. pri kosom nalijeganju glave. Vrna naprezanja posve nestaju a k o se prijelaz na struk zaobli na a^.d( (slika 106). U d a r n o optereeni vijci izvode se k a o tzv. elastini vijci, koji se od krutih razlikuju po t o m e to im je struk suen na d{0,6 do 0,8 d (slika 106). Elastini vijci djeluju radi vee elastinosti priguno na udar. Nitriranje, cementiranje ili valjanje korijena povisuje granicu teenja struka '////A d o o k o 100%. Vijani spojevi s elasti nim s t r u k o m : vidi D I N 2510 ( J U S M.BI.031 i 265) (vijani svornjaci, matice, ahuraste matice, elastine ljuske).
Slika
105.
Matica koja prelazi preko navoja vijka
crto
a)
i
OD
"Ni
Slika 106. Razni elastini vijci a) oblici; b) primjeri ugradnje prema DIN 2510 (JUS M.B 1.021)
2.1. Privrsni vijci
97
2.1.6. Sila prednaprezanja, pritezni moment

Pritezanjem vijka stvara se u presjeku jezgre naprezanje od pritezanja cr pr . Njegova je veliina u velikoj mjeri ovisna o osjeaju kojim monter pritee vijak pa se dobivena naprezanja rasipaju u irokim granicama (si. 107). Oekivanu silu prednaprezanja (si. 108) treba izraunati iz: sila prednaprezanja
Fp u N A. u mm
2 2
F p = /4j-cr p r
(47)
sila prednaprezanja, presjek jezgre vijka (tablica 30) prednaprezanje (pri paljivom pritezanju, uz osjeaj da se ne pretegne, prema slici 107 obino srednja vrijednost podruja rasipanja).
o-pru N/mm N/mm t50

1
^350 o 300 | 250
| 200 HO
i i
<
jodruje rasipanja
100
////
./SS*
50 5 10 15 ZO 25 30 35 fOmm
promjer navoja d -
Slika 108. Sila predzalezanja F i moment pritezanja T
Slika 107. Naprezanje od predzatezanja u jezgri vijka, uz osjeajno pritezanje
T a n k i vijci pritegnuti paljivo p r e m a osjeaju, vre su stegnuti nego debeli. Z b o g toga za tanke vijke treba upotrijebiti materijale s visokom granicom teenja. Visoko napregnuti vijani spojevi kojima se pridaje posebna vanost priteu se momentnim kljuevima, koji iskapaju pri dosizanju postav ljenog m o m e n t a pritezanja. eljenu silu prednaprezanja (si. 108) m o e m o izraunati priblino: Moment pritezanja
Tpr u Ncm Fp u N P u cm
T ~F
/ I 0,16 P + p
d2 + Dsr\
(48)
d-, u cm Z) u cm
moment pritezanja potrebna sila prednaprezanja, uspon navoja (tablica 30), koeficijent trenja na bokovima navoja i na glavi vijka eline vijke, srednji promjer navoja (tablica 30), srednji promjer povrine glave - 0,5 (D V + DJ
%0,2 za
2.1.7. Dijagram deformacija, diferencijalna sila, najvea i najmanja sila

Ako vijani spoj (slika 109a) pritegnemo silom F P o n d a se svornjak vijka rastegne i p r o d u i za <?s, a dijelovi spoja stlae i skrate za e B (slika 109 b).
7 l'ilcmcnli sliojcva
98
2.
Rastavljivi spojevi
Prednaprezanje spoja prikazuje se grafiki t a k o da linearno nanesemo produenje k a o pozitivnu, a skraenje kao negativnu promjenu oblika (slika 110a). Obje se linije sastaju kod F P kao zajednike sile koje djeluju i na,vijak i na dijelove u spoju. N a s t u p i li pogonsko uzduno optereenje F, koje nastoji da sastavne dijelove odvoji j e d n o g od d r u g o g (slika 109 c), vijak e se produiti za e, d o k e se ranije skraenje dijelova u spoju vratiti za e (slika 110 b). Vijak je t a d a optereen najveom silom F m a x , d o k su dijelovi u spoju, naprotiv, optere eni najmanjom silom F m i n . Njihovu razliku ini p o g o n s k a sila F (slika 110b). T a k o nastali dijagram zove se dijagram deformacija.
Slika 110. Dijagram sila i deformacija u vijanom spoju a) predzatezanje; b) optereen jednosmjerno promjenljivom pogonskom silom, uz veliko produljenje vijka i malo skraenje spojenih dijelova; c) optereen jedno smjerno promjenljivom pogonskom silom, uz malo produljenje vijka i veliko skraenje spojenih dijelova; cl) kod malog predzatezanja i kod velike pogonske sile
P o r a s t o m promjenljivog p o g o n s k o g optereenja F raste sila u vijku od F P n a F m a x , a pri smanjenju pogonske sile vraa s e o d F m a x n a F p . Titrajno naprezanje se u vijanom spoju pojavljuje samo u opsegu diferencijalne sile F d . Pri m a l o m o d n o s u eB/es (slika 110b) bit e sile F m a x i F d relativno male, a pri velikom o d n o s u (slika 110c) velike. Iz toga slijedi da su spojevi krutih dijelova s elastinim vijcima najpovoljniji. Elastini vijci snizuju, u o d n o s u na krute, naprezanje jezgre. Ako vijani spoj samo n e z n a t n o p r e d n a p r e g n e m o , ali ga o p t e r e t i m o s toliko velikom p o g o n s k o m silom da je sila F m j n = 0, o n d a se u pogonu dijelovi u spoju odvajaju j e d a n od drugog pa nastaje labav spoj sa zra nou Ae (slika HOd). Promjenljiva p o g o n s k a sila F izazvat e t a d a neku
2.1. Privrsni vijci
99
vrst u d a r n o g naprezanja, koje vodi k lomu vijka zbog u m o r n o s t i ili do p o t p u n o g gubitka prednaprezanja, a time do odvijanja vijka ili matice. Pred naprezanje m o r a stoga biti toliko visoko da to ne moe nastati, a da i tzv. sjedanje za vrijeme p o g o n a ne kodi spoju. Za projektne proraune moe se uzeti Fp 2 do 3F. Povienje sile iznad sile prednaprezanja je diferencijalna sila Fd F ^ l+eB/es skraenja i
e 6s
(49) produenje (50) '
iz
G r u b i m pribliavanjem moe se izraunati odnos odnosa: eJeos , ^ B/ 3/c0 27s

v u N/mm Is u mm 5 u mm 2 E u N/mm k0
2
1 27 E
modul elastinosti materijala vijka, stegnuta duina dijelova u spoju (si. 109), pojedinane debljine stegnutih dijelova u spoju, modul elastinosti stegnutih dijelova u spoju, 2 faktor oblika 1 kod krutih vijaka, &d fd ( kod elastinih vijaka, gdje je d( smanjeni promjer struka vijka (vidi si. 106).
U vijanom spoju bit e o n d a najvea sila najmanja sila Fmax = Fp + Fd Fmin = Fmax-F (51) (52)
2.1.8. vrstoa uzduno optereenih vijaka

Da bi se izbjegle plastine deformacije, vijak ni na kojem mjestu ne bi trebao biti napregnut p r e k o 0,8 granice teenja. Budui da je granica teenja u dijelu vijka koji nosi navoj via od one u g l a t k o m struku, zbog smanjenja mogunosti teenja, vlana naprezanja r a u n a m o u presjeku koji preuzima naprezanja, a koji je i vei od presjeka jezgre, pa je stoga: vlano naprezanje u presjeku koji prenosi naprezanje:
ffT ( 5 3 )
a=^ < ; 0 , 8
a u N/mm 2 vlano naprezanje u naponskom presjeku, Fmax u N najvea sila u vijku prema jednadbi (51), As u m m 2 presjek preko kojeg se prenosi naprezanje (vidi tablicu 30), <rT u N/mm 2 najmanja granica teenja materijala vijka (vidi tablicu 32).
K o d elastinih vijaka vlano naprezanje u elastinom (suenom) struku ne smije dosei granicu teenja, pa je stoga: vlano naprezanje u elastinom struku cr = F m a x / ^ f ^ 0 , 8 crT (54)
a u N/mm 2 vlano naprezanje u elastinom struku, A r u mm 2 presjek elastinog struka s promjerom d{ (vidi si. 106).
K o d d i n a m i k o g naprezanja, dakle k o d jednosmjerno ili izmjenino p r o mjenljive pogonske sile (slike 110 b i c) bit e a m p l i t u d a naprezanja svedena
7*
100
na presjek jezgre, jer kroz taj presjek tee tok sila. O p e n i t o se naprezanje uzima do o k o 0,7 od amlitude vrstoe oblika, pa je p r e m a t o m e : amplituda
a u N/mm F,uN As u mm
2
naprezanja
aa = 0,5 FJAÔ,! aA0
(55)
rjAo u N/mm 2
amplituda naprezanja u jezgri vijka, diferencijalna sila prema jednadbi (49), presjek jezgre vijka (vidi tablicu 30, str. 85), amplituda vrstoe oblika jezgre vijka prema jednadbi (56) (vidi i sliku 104).
G r u b i m pribliavanjem bit e: amplituda vrstoe

2
oblika
a A O ' ; k | k^ a.
(56)
(7AO u N/mm k2 2 aA u N/mm
amplituda vrstoe oblika jezgre vijka, faktor naina izrade prema tablici 34, faktor oblika matice prema tablici 34, amplituda vrstoe rezanog ili valjanog vijka prema slici I 11 (normalan sluaj).
Tablica 34. Konstrukcioni faktor i faktor matice za vijke (gruba procjena!) Izrada rezano ili valjano 1 tlana matica 1 profil naknadno tlaen 1,2 prekrivena matica 1,05 matica s utorom 1,1 poboljan -valjan 1,3 Al-matica 1,1 profil kaljen 1,4 SL-, Bzmatica 1,15 jezgra naknadno valjana 1,6 vlana matica 1,2
k. Matica
ki
80 100 120 140 160 180 200 finoa navoja d/8Slika 111. Amplituda vrstoe jezgre rezanog ili valjanog vijka (orijentacioni podaci)
20
hQ
60
2.1. Privrsni vijci
101
Statiki optereene krute vijke treba raunati p r e m a jednadbi (53), a statiki optereene* elastine vijke p r e m a jednadbi (54). Dinamiki optereeni kruti vijci raunaju se p r e m a j e d n a d b a m a (53) i (55), a dinamiki optereeni elastini vijci p r e m a j e d n a d b a m a (54) i (55). K o d elinih konstrukcija ne uzima se u obzir sila prednaprezanja, a za vlana naprezanja jezgre uzima se pogonska sila sama i usporeuje s doputenim naprezanjem: vlano naprezanje jezgre as = FIA-} (57)
rjv u N/mm 2 vlano naprezanje jezgre samom pogonskom silom, F u N pogonska uzduna sila u vijku, A- u mm 2 presjek jezgre vijka (vidi tablicu 30).
Doputena vlana naprezanja jezgre samom p o g o n s k o m silom, p r e m a tab lici 35. K o d preteno mirnog' optereenja dovoljno je i u strojarstvu prednapregnute vijke raunati p r e m a jednadbi (57). K a o d o p u t e n o vlano naprezanje jezgre uzima se openito c r v d o p ^ 0,65 cr T . Pri d i n a m i k o m naprezanju moe se za priblini p r o r a u n s j e d n a d b o m (57) uzeti c r v d o p ^ 0,3 c r T .
Tablica' 35. Doputena naprezanja ( N / m n r ) za vijane spojeve u graevnim elinim konstrukcijama prema D I N 1050 (JUS C.B0.500) i u gradnji dizalica prema D I N 15018, (JUS M . D l . 0 2 0 do 050) (prijedlog) Dosjedni vijci DIN 7968 ( J U S M.BI.061) 5.2 2 ) 4.6 1 ) Podruje gradnje Naprezanje optereenje H HZ 112 vlak Dizalice Visokogradnja Dizalice 1 ) Visokogradnja boni tlak Dizalice') a. 280 320 420 480 160 180 odrez x.. 100 140 112 280 110 160 128 320 140 210 168 420 154 240 192 480 100 I 12 70 240 100 126 80 270
+-
Sirovi vijci DIN 7990 ( J U S M.B1.068) 4.6 1 ) 5.2 2 ) optereenje H HZ 112 112 140 | 154 optereenje H HZ
optereenje H HZ 150 150
Visokogradnja
112
70
80
160
180
') Za dijelove od Si 33, odn. . 0000 ili St 37 . 0360

2 J
) Za dijelove od St 46, C. 0480 ili St 52, . 0561
) Samo za vierezne spojeve: kod jednoreznog 5:0.87 od vrijednosti.
2.1.9. Oblikovanje i proraun popreno optereenih vijaka

Za prijenos poprenih sila, na primjer kod dviju polovina spojke, upotreb ljavaju se uglavnom: 1. Dosjedni vijci D I N 609 i 610 (JUS M.B 1.064 i 065), (si. 112a), u elinim konstrukcijama D I N 7968. Struk vijka m o r a nalijegati prileglim dosjedom u provrt, da zbog zranosti ne budu proireni udarima. Z b o g njihovog tonog nalijeganja prikladni su i za prijenos promjenljivih sila. Dosjedni vijci fiksiraju spojene dijelova tono jedan prema drugome.
102
2.
Rastavljivi spojevi
2. Stezne ljuske (tuljci) D I N 7346 (lake) i D I N 1481 (teke), od pernog elika (elika za opruge) (slika 112b). O n e su p r o r e z a n e po duljini i dovoljno je da provrti b u d u s a m o bueni, budui da se elastino naslanjaju na stijene provrta. Njihova elastinost ublauje udare. 3. Elastini tuljci izraeni od elika St 60, . 0645 (si. 112c), moraju, k a o i dosjedni vijci, sjesti u provrt prileglim dosjedom, ali m o g u prenijeti vee sile nego dosjedni vijci. Nisu obuhvaeni s t a n d a r d o m . 4. Prolazni vijci D I N 601, 912 i 931 (JUS M.B 1.050, 120 i 051) (slika 112d), koji se moraju toliko snano pritegnuti da se p o p r e n a sila F prenese trenjem nalenih povrina dijelova u spoju. O n i su najjeftiniji, ali nisu prikladni za u d a r n e , a naroito za izmjenino promjenljive sile. Da se osiguraju poloaji dijelova u spoju, p o g o d n o je d o d a t i zatike.
Slika 112. Popreno optereeni vijani spojevi a) dosjedni vijci; h) stezne ljuske; c) elastini tuljci; cl) prolazni vijci s maticom
Dosjedni vijci, stezne ljuske i elastini tuljci n a p r e g n u t i su k a o zakovice na odrez i naprezanje b o k o v a p r o v r t a i stoga j e : naprezanje na odrez naprezanje bokova provrta
F u N T 3 u N/mm 2 A u mm 2 cr, u N/mm 2 cl u mm s u mm
Ta
= F/A
(58) (59)
F o,- ds
poprena pogonska sila na jednom vijku, naprezanje na odrez, mjerodavni presjek vijka ili drugih elemenata optereenih na odrez, naprezanje bokova provrta, vanjski promjer noseeg dijela vijka ili elementa optereenog na odrez, najmanja nosiva duljina na vijku ili elementu optereenom na odrez.
Doputena naprezanja za visokogradnju i gradnju dizalica vidi u tablici 35. U strojarstvu se moe uzeti T a d o p ~ 0 , 6 a T za m i r n o optereenje s0,4 a T za promjenljivo optereenje, ako je a T granica teenja materijala vijka, o d n o s n o elastinog tuljka. Za naprezanje b o k o v a provrta vrijedi otprilike f j l d o p 0 , 7 5 a M za mirno optereenje, 0 , 6 fj M za jednosmjerno i izmjenino promjenljivo optereenje. Pri t o m e je fj M najmanja vlana vrstoa materijala vijka, elemenata optereenih na odrez ili dijela u spoju. Za stezne ljuske moe se, nezavisno o d vrste optereenja, uzeti T a d o p 3 0 0 N / m m 2 , o- l d o p p a k p r e m a materijalu dijelova u spoju. Svaki vijak stvara o t p o r trenja ^ 0 F P a k o je F P sila prednaprezanja, a ^ 0 koeficijent trenja mirovanja na povrinama nalijeganja dijelova u spoju. Ako spoj treba sam da dri o t p o r o m trenja, o n d a p o g o n s k a sila F ne smije
2.2. Pokretni vijci
103
porasti na veliinu o t p o r a trenja (opasnost od klizanja!). Pretpostavimo da je za metale p.Q&0A2 t a d a za taj primjer vrijedi: sigurnost prianjanja
Fp u N F u N
Sh=li0
Fp/Fzt0,12 FP/F^ 1,3
(60)
sila prednaprezanja vijka [u danom sluaju jednadba (47)], pogonska sila za pojedini vijak.
2.2. Pokretni vijci (vijani pogoni)

2.2.1. Navoj, materijali Vijke p o m o u kojih se okretno gibanje pretvara u uzduno nazivamo vretena. Takvi su primjerice matice vretena na tokarilicama, tlana vretena na preama, ventilska vretena na zapornim o r g a n i m a i si. Jedan primjer pokazuje slika 113.
Slika 113. Vijak za pokretanje u suportu stroja
Budui da otri navoji imaju premale uspone, vijci za pokretanje najee dobivaju trapezni navoj D I N 103 (JUS M.B0.060 do 064) (slika 114a, tablica 36 i si. 115). Plosnati navoji (si. 114b) rade dodue s manje trenja, ali se tee izrauju. Za plosnati navoj nema s t a n d a r d a i jedva se jo upotrebljavaju. Za primanje jednostranih tlanih sila naroito su prikladni pilasti navoji D I N 513 (JUS M.B0.070 do 074) si. 114c, tablica 36 i si. 115). Njihovi bokovi, koji lee gotovo o k o m i t o na smjer pritiska, bolje primaju uzdune sile nego iljati navoji. a) i) c)
Slika 114. Navoj vijka za pokretanje (P korak, /j kut profila, /i3 dubina navoja, Hl nosiva dubina navoja, R polumjer zaobljenja, cl promjer navoja, </, promjer jezgre, cl2 promjer bokova) a) trapezni navoj; b) plosnat navoj; c) pilast navoj
Bre uzduno gibanje matice vretena m o e m o postii vievojnim vrete nima (si. 116), k o d kojih se oko jezgre ovija vie navoja (n navoja) j e d n a uz drugi.
104 Uspon Ph = Pn
(61)
P u mm korak navoja = uspon jednovojnog navoja, ii broj navoja.

Tablica 36. Dimenzije (mm) irupcznog i pilaslog navoja ISO trapezni navoj D I N 103, (JUS M.B0.060 do 064) P 1,5 2 3 4 5 6 7 8 9 10 12 0,9 1,25 1,75 2,25 2,75 3.5 4 4,5 5 5,5 6,5
"i
Pilasti navoj D I N 513 do 515, (JUS M.B0.070 do 074) P

j_
"
P
_.
i i
j .
h,
8 9 10 11 12 13 15 17 19 21 23
Hi
Ri
"\
_
1.74
j
1
//, 1,5 2,25 3 3.75 4,5 5,25 6 6,75 7,5
R 0,25 0,37 0.50 0,62 0,75 ' 0,87 , | 0,99 i 1,12 | 1,24
P 12 14 16 18 20 22 24 26 28
/.,
II, 9 111,5 12 13,5 15 16,5 18 19.5 21
i
|.
0,75 1 1,5 2 2,5 3 3,5 4 4,5 5 6
0.15 , 0.25 0.25 0.25 0.25 0,5 0.5 0,5 0,5 0.5 0,5
14 16 18 2(1 22 24 28 32 36 40 44
i
| | \
7 8 9 10 11 12
14
i i l l l ; ; | 1 i 1
1
2 3 4 5 6 7 8 9 10
! 2,60 i 3,47 i 4,34 i 5,21 1 6,07 6,94 : 7,8i 8,68
i i j i
!
:
10,41 12,15 13.88 15,62 17,33 19,09 20.83 22,56 24,30
i
!
1,49 1.74 ' 1.99 ; 2.24

:
j
!
i6 18 20 22
i
|
2,48 2,73 2.98 3,23 [ 3,48
I i
i
tl2 = tl - 0 , 6 8 2 P,
i
tl^cl -21,,
(/,=
/ - 0 , 5 P, </., = </- 2*1
mm 36 20
24 44
red kojem treba dati prednost
7
....... t
1,5 8 10 12 16 2021, 32 4/? 52 70 90 120 200 300 mm 28 60 80 100 220 promjer navoja ri -
Slika 115. Kombinacija za ISO-trapezni navoj DIN 103 (JUS M.B0.060 do 064) (vri jedit e vjerojatno i za pilast navoj)
Slika 116. Jednovojni ili vievojni navoji a) jednovojni trapezni na voj; b) peterovojni trapezni navoj
2.2. Pokretni vijci
105
D o b r e uvjete klizanja na b o k o v i m a stvaraju matice od bronce [Al-bronca D I N 1714 (JUS C.D2.303 i 104), kositrena bronca D I N 1705 i 1716 (JUS C.D2.102 i 305) te crveni lijev D I N 1705. Vidi tablicu 74 i 75 str. 202 i 203] ili sivi lijev kod kaljenih elinih vretena. 2.2.2. Sile, trenje, iskoristivost, samokonost Na vreteno sa slike 117 a tlai matica optereena pogonskim pritiskom F. Nju treba okretanjem vretena podignuti, tj. treba okretati runo kolo. Matica se dakle, sama ne okree, o n a podie npr. teret koji na nju djeluje silom F.
Slika 117. Podizanje tereta s vijkom za pokretanje a) shema pogona; b) hod vretena; c) sile matice na razvijenu plohu navoja vretena; < ) trenje na potpornom leaj u /
Navoj matice tlai svojim bokovima na bokove navoja vretena. Uz pretpos tavku jednolinog noenja svih bokova, zamiljamo da je u k u p n a sila razdije ljena na pojedine bokove obuhvaena j e d n o m normalnom silom Fn, sa hvatitem u jednoj toki na sredinjici boka. P r e m a tome, ta sila stoji o k o m i t o na bok vretena. Z b o g prikaza odnosa sila, i to djelovanja sile matice na vreteno, iscrtan je na slici 117 b jedan navoj i predoen u razvijenom stanju na slici 117c.
106
2.
Rastavljivi spojevi
N o r m a l n a sila F n stvara o t p o r trenja Fn- l i , gdje je \x koeficijent trenja. Sila F n rastavlja se u n o r m a l n u uzdunu silu F x i radijalnu silu Fr. Sila F, daje sa F n li rezultantu R. Sile F, i R zatvaraju m e u s o b n o kut trenja q ' . Rezultanta R rastavlja se sada na o b o d n u silu F t i aksijalnu pogonsku silu F. Da bi se s vretenom ta sila F mogla savladati, t r e b a vreteno na b o n o m promjeru d 2 okretati o b o d n o m silom F t , tj. sa momentom torzije vretena T Ft r2 (62)
Tu Ncm moment torzije vretena, F, u N obodna sila na srednjem promjeru vretena, r2 u cm srednji polumjer d2/2.
Iz slike
117c proizlaze slijedei geometrijski o d n o s i : a

t a n Q
P t a n a = ( 6 3 ) d2 iz
'
- J l -
cos p
(64)
sa lix0,03 do 0,05 s isto d o r a e n i m i d o b r o p o d m a z a n i m bokovima. j3 = 15 k o d trapeznog navoja i j8 = 3 k o d pilastog navoja. Obodna sila pri dizanju FX=F t a n (a + q ' ) (65)
K o d j e d n o g okreta podigne se teret za u s p o n P h i time se obavlja korisna radnja F P h . Na vretenu je za ovo dizanje p o t r e b n a radnja F t d2- n. O d n o s ovih dviju radnji je
i j .
= (66) Ft-d2-n t a n ( a + Q') Ako na vreteno ne djeluje okretni m o m e n t (runo kolo slobodno), sila F p o k r e n u t e vreteno okretanjem natrag. Budui da je smjer okretanja promije njen, promijenit e se i o t p o r trenja, u s u p r o t a n smjer. Sila F matice djeluje stoga na vreteno sa: obodnom silom sputanja F t = F t a n (a q') (67)
iskoristivost pri dizanju
nh=
F' Ph
t a n a
Korisni rad je sada F t d2- n, a potrebni r a d F P h . Stoga je iskoristivost pri sputanju ns= *
%
F Ph
~~~~ tan a
$&)
Ako je q' ^ a, o n d a je t a n (a q') ^ 0, t a k o da je i ns^ 0. To je samokonost i nijedna, bilo k a k o velika sila F, nije u stanju vreteno okretati natrag. Sputanje je onda, k a o i pri odvijanju privrsnih vijaka, mogue samo okretnim m o m e n tom u suprotnu smjeru. S a m o k o n o s t je esto poeljna k a o osiguranje protiv p o v r a t n o g h o d a vretena. Jo treba uzeti u obzir da se vreteno p o d u p i r e na aksijalni leaj koji dri ravnoteu pogonskoj sili F. P r i okretanju vretena m o r a se svladavati i trenje F p:a, koje nastaje na povrini naslanjanja ojaanja vretena na leaj (slika 117d). P r e m a tome, p o g o n u (runo kolo) treba d o d a t i daljnji m o m e n t okretanja i t o :
2.2. Pokretni vijci
107 TK = F p.a- Rsr (69)
moment trenja leaja

TûNcm F u N p
Rsr u cm
moment trenja leaja, optereenje (pogonska uzduna sila), koeficijent kliznog trenja na povrini naslanjanja ojaanja vretena na leaj, 0,05 za dobro podmazivanje mau, ss 0,005 ako je oslonac uvaljnom leaju, srednji polumjer oslonca, odnosno leaja.
Za podizanje matice optereene silom F treba na r u n o m kolu upotrije biti: pogonski moment okretanja TpT=T+TR = F- t a n (a + fi") r2 + F pia Rsi (70) T i m e se znatno pogorava stupanj koritenja takvog vijanog pogona. Tri dizanju se u j e d n o m okretaju obavlja koristan rad F' Ph, na r u n o m kolu p o t r e b a n je za to pogonski rad F t d 2 n+F /ia Dsr TI. O d n o s ova dva rada vodi nas do u k u p n e iskoristivosti za vijani p o g o n : ukupna iskoristivost w=
71
^t a n ( a + q " ) ^t-D-n tan a Ph
(71)
}
Poloaj vretena (vertikalno, horizontalno ili koso) praktiki uope nije vaan. P o d dizanjem razumije se u naelu uzduno gibanje s u p r o t n o smjeru sile, a p o d sputanjem u z d u n o gibanje u smjeru sile. Umjesto runog kola moe, naravno, biti i koji drugi pogon, k a o m o t o r ili prigon.
2.2.3. vrstoa Presjek jezgre vretena optereen je u z d u n o m p o g o n s k o m silom na vlak ili tlak, a m o m e n t o m okretanja na torziju: Vlano ili tlano naprezanje Torziono naprezanje
2
a = FjA-i izTpJ0,2dl
(72) (73)
a u N/mm vlano odnosno tlano naprezanje u vretenu, z u N/mm 2 torziono naprezanje u vretenu, F u N pogonska uzduna sila, Tpr u Nmm okretni moment, koji optereuje vreteno prema jednadbi (70). Ako je potporni leaj na pogonskoj strani (gore), tada prema jednadbi (62) treba staviti Tpr T, (I) u mm promjer jezgre vretena (tablica 36)
O b a naprezanja sastavljaju se u: ekvivalentno (reducirano) naprezanje

cr r e d =
P r e m a iskustvu se u n o r m a l n o m zanje trapeznog navoja moe uzimati: mjenljivom optereenju, 0 , 1 3 c j m pri s vlanom vrstoom materijala vretena
sluaju za doputeno ekvivalentno napre c r d o D ~ 0 , 2 a M pri jednosmjernom pro izmjenino promjenljivom optereenju, a M (veinom o-M = 500 do 600 N / m m 2 ) .
c2
3x 2
(74)
108
2.
Rastavljivi spojevi
Z b o g malog djelovanja zareza kod pilastog navoja (vee zaobljenje korijena navoja) bit e o- d o p ^0,25 o M pri jednosmjerno promjenljivom optereenju i %0,16 erM pri izmjenino promjenljivom optereenju. Na tlak optereena vretena moraju se kontrolirati jo i na sigurnost protiv izvijanja. Slika 118 pokazuje u principu dva gotovo redovita sluaja izvijanja. Sigurnost protiv izvijanju ovisi o stupnju vitkosti vretena, a za elina vretena vrijedi k ^ 9 0 : 2 7i E (75) 1 Sigurnost protiv izvijanja po Euleru SK^^2,6 do 6 k o kod 2 < 9 0 : Sigurnost protiv izvijanja po
E u N/mm X
2
Tetmajeru
0"n
kk
^1,7 do 4
2
(76)
modul elastinosti materijala vretena za elik % 200000 N/mm , stupanj vitkosti vretena, = %lmaJd3 za nain izvijanja 1, =4/ max /W 3 za nain izvijanja 2, a u N/mm 2 tlano naprezanje prema jednadbi (72), o-o u N/mm 2 idealna tlana vrstoa kod X = 0. Za St 50, (. 0545) do St 60 (. 0645) je ff Q %350 N/mm 2 k u N/mm 2 udio" izvijanja %0,6 N/mm 2 za St. 50 (. 0545) do St 60 (. 0645). Slika 118. Uobiajena izvijanja kod vijanih vretena
M a l e vrijednosti za sigurnost izvi janja uzimaju se u p o v r e m e n o m pogonu, velike u trajnom pogonu. Osim toga treba obaviti izbor traene tonosti r a d a (deformacija za vrijeme pogona). K o d X < 50 o t p a d a k o n t r o l a na Sk. Budui da bokovi navoja vretena i matice kliu j e d a n po drugome, oni se troe. Da bi se troenje dralo u podnoljivim granicama, doputeni je boni tlak navoja po iskustvu / > d o p 2 do 7 N / m m 2 za lijevano eljezne matice, d o k je za b r o n a n e matice p d o p ~ 5 do 15 N / m m 2 (manje vrijednosti u trajnom pogonu, velike vrijednosti u p o v r e m e n o m p o g o n u ili k o d visoko vrijednog materijala matice o t p o r n o g na troenje i k o d kaljenih vretena). Boni tlak PFP m
71
H i
(77)
p u N/mm 2 F u N P u mm m u mm d2 u mm H1 u mm
tlak bokova navoja, pogonska uzduna sila, korak navoja, nosiva visina matice, srednji promjer navoja, nosiva dubina navoja (vidi si. 114).
2.3. Spojevi glavine
109

2.3.1. Spojevi uzdunim klinom
Uzduni klinovi smjeteni su p o d prednaprezanjem u utor vratila i glavine i to je spoj ostvaren silom i oblikom. Klinovima se spajaju i torziono povezuju s vratilom remenice, zupanici, zamanjaci, koljenasta vratila, poluge, glavne spojke i si. U z d u n i su klinovi prikladni za manje i srednje brzine vrtnje (pri veoj brzini vrtnje dolazi do osjetljive neuravnoteenosti). Z b o g toga to su neosjetljivi na oneienja, upotrebljavaju se uglavnom za poljo privredne i graevne strojeve i t r a n s p o r t n e ureaje. Standardni uzduni klinovi imaju nagib 1:100, tj. na duini od 100 mm njihova se visina h smanjuje za 1 mm (slike 119 a i c). Na slici 119 b prikazan je spoj s ulonim klinom, a na slici 119d spoj s utjernim klinom. Navlaenjem glavine ili zabijanjem klina se trbunom s t r a n o m klina pritiskuje d n o utora u vratilu, a h r p t o m d n o u t o r a u glavini (slika 119e). Ovaj radijalni tlak p T omoguuje prijenos torzionog m o m e n t a p o m o u veze silom. Radijalni tlak ne m o r a kod u t o r n i h klinova biti dovoljan za ukupni prijenos sile. Naime, ako torzioni m o m e n t prijee m o m e n t prianjanja, o n d a se i bokovi uzdunog klina ukljue u prijenos torzionog m o m e n t a . Torzioni se m o m e n t o n d a prenosi i b o k o v i m a u vratilu i glavini povrinskim tlakom p.
Slika 119. Spoj uzdunim klinom a) uloni klin; b) spoj s ulonim klinom; c) utjerni klin; cl) spoj s utjernim klinom; e) radijalni tlak klina pr i boni tlak p
Zabijanjem klina rastee se glavina, a stlai se vratilo. Z b o g toga nisu vie centrini j e d n o p r e m a drugome (si. 120a). Na mjestu uklinjenja se vratilo i glavina dodiruju p o s r e d n o preko klina, a na suprotnoj strani dodiruju se neposredno. U t o m sluaju to je dodir u dvije toke. Stavimo li dva klina koji su o d m a k n u t i za 120, dobivamo dodir u tri toke (si. 120b), to je povoljno za promjenljivo i u d a r n o optereenje. Da bi se postigla m a l a ekcentrinost izmeu vratila i glavine, prikladan je prilegli dosjed.
110
2.
Rastavljivi spojevi
Slika 120. Ekscentrino sjedanje glavine i vratila nakon uklinjenja: a) dodir u dvije toke; b) dodir u tri toke
Da bi se smanjilo djelovanje zareza, t r e b a u vratilu i glavini zaobliti bridove korijena utora. Z b o g toga su i sa klina skinuti bridovi. Materijal za klinove je St 50-1K, . 0545.5, a k o d visine klina p r e k o h 25 mm je St 60-2K . 0645,5. Na slici 121 prikazani su spojevi sa s t a n d a r d n i m uzdunim klinovima:
Slika 121. Uzduni klinovi a) uloni klin A D I N 6886 (JUS M.C2.020 i 021); b) utjerni klin B D I N 6886 (JUS M.C2.021); c) klin s nosom D I N 6887 (JUS M.C2.030, 031); ) obao udubljen klin D I N 6881 (JUS M.C2.022); e) obao udubljen klin s nosom D I N 6889 (JUS M.C2.032); J) plosnat klin D I N 6883 (JUS M.C2.021); g) plosnat klin s nosom DIN 6884 (JUS M.C2.031); h) segmentno pero DIN 6888 (JUS M.C2.050)
111
1. Uloni klin D I N 6886 (JUS M.C2.021) koji ima okrugle eone plohe, budui d a j e u t o r u vratilu izraen glodanjem prstastim glodalom (slika 121a). Naziva se klin A. Dimenzije vidi u tablici 37. 2. Utjerni klin D I N 6886 (JUS M.C2.021), s ravnim elima (slika 121 b). Zove se klin B. Dimenzije vidi u tablici 37. 3. Klin s nosom D I N 6887 (JUS M.C2.031) ima nos za zabijanje, koji ujedno slui i za njegovo izvlaenje (si. 121c) 4. Obli udubljeni klin D I N 6881 ( J U S M.C2.022). Njegov je trbuh prilagoen obliku vratila, t a k o da vratilo n e m a u t o r a . Glavina se m o e nakliniti na bilo kojem mjestu vratila (si. 121 d). Obli klinovi prenose torzioni m o m e n t s a m o pritiskom sile. 5. Obli udubljeni klin s nosom D I N 6889 (JUS M.C2.032) (si. 121c). Za njega vrijedi sve to je reeno p o d 3 i 4. 6 Plosnati klin D I N 6883 (JUS M.C2.021) za koji vratilo treba da bude z a r a v n a n o (slika 121 f). I plosnati klinovi prenose preteno p o m o u veze silom, ali oni prenose vei m o m e n t torzije nego obli udubljeni klinovi. 7 Plosnati klin s nosom D I N 6884 ( J U S M.C2.031) (si. 121 g). Za njega vrijedi sve to je reeno pod 3 i 6. 8 Segmen tn i klin d a n u stan- > * ^ a d a r d u D I N 6888 ( J U S M. C2.050) sam se pode ava p r e m a nagibu utora glavine (si. 121 h). I z n i m n o mjesto zauzimaju tangen cijalni klinovi D I N 271 i 268 ( J U S Slika 122. Spoj s M.C2.040 i 041) (si. 122). D v a za 120 tangencijalnim (iznimno za 180) z a o k r e n u t a p a r a kli klinom nova (nagib 1:60 do 1:100) ostvaruju vezu zabijanjem s ela. O b o d n u silu preuzima uvijek samo po j e d a n p a r tangen cijalnih klinova bez obzira na vezu silom izmeu vratila i glavine, t a k o da svaki par klinova nosi samo u j e d n o m smjeru i smanjuje optereenje drugog para.
Tablica 37. Dimenzije (mm) za utjerni klin, uloni klin i klin s nosom prema D I N 6886 i 6887, (JUS M.C2.020, 021 i 031) (vidi si. 121) / c do
'2
vie od
vie od 85 95 110 130 150 170 200 230 260 290 330 380 440
c
do 95 110 130 150 170 200 230 260 290 330 380 440 500 25 x 14 28 x 16 3 2 x 18 36x20 40x22 45x25 50x28 56x32 63x32 70 x 36 80 x 40 90x45 100 x 50 9,0 + 0,2 10,0 + 0,2 11,0 + 0,3 12,0 + 0,3 13,0 + 0,3 15,0 + 0,3 17,0 + 0,3 20,0 + 0,3 20,0 + 0,3 22,0 + 0,3 25,0 + 0,3 28,0 + 0,3 31,0 + 0,3
'2
4,4 + 0,2 5,4+0,2 6,4+0,2 7,1+0,3 8,1+0,3 9,1+0,3 10,1+0,3 11,1+0,3 11,1+0,3 13,1+0,3 14,1+0,3 16,1+0,3 18,1+0,3
10 12 17 22 30 38 44 50 58 65 75
12 17 22 30 38 44 50 58 65 75 85
4x 4 5x 5 6x 6 8x 7 10x 8 12x 8 14x 9 1 6 x 10 18x11 20 x 12 22 x 14
2,5 + 0,1 3,0 + 0,1 3,5+0,1 4,0 + 0,2 5,0 + 0,2 5,0 + 0,2 5,5 + 0,2 6,0 + 0,2 7,0 + 0,2 7,5 + 0,2 9,0 + 0,2
1,2 + 0,1 1,7 + 0,1 2,2 + 0,2 2,4 + 0,2 2,4 + 0,2 2,4 + 0,2 2,9 + 0,2 3,4 + 0,2 3,4 + 0,2 3,9 + 0,2 4,4 + 0,2
112
Z b o g vrstoe klinovi se stavljaju na najdeblja smjesta glavine, ako je p o t r e b n o ispod p a o k a , a u dijeljenim glavinama p o r e d nalenih povrina. Budui da zbog povremenih neodreeno visokih optereenja i izradnih odstu panja nije mogue provesti toan proraun vrstoe, r a u n a se s bonim tlakom p, zanemaruje se prednaprezanje i usporeuje s doputenim iskustvenim vrijednostima. Stoga vrijedi za:
utjerne i ulone klinove ploaste klinove tangencijalne klinove oble udubljene i plosnate klinove
p u N/mm 2 F, u N h u mm Z u mm t i t2 u mm Z u mm t u mm b u mm
nm
F pm F pmy pm
h
0,5-h-lt-i
' '
(78) (79) (80) (81)
F -1 0,1 b-l^-i
boni tlak klina, odn. utora glavine; kod oblih udubljenih i plosnatih klinova radijalni tlak pr (vidi si. 119), obodna sila na vratilu = T/r, gdje je T okretni moment koji se prenosi, ar = d/2 polumjer vratila, visina klina, nosiva duljina, broj klinova na obodu, dubina utora glavine, duljina segmentnih klinova, dubina utora za tangencijalne klinove, irina oblog ili plosnatog klina.
Iskustveni podaci za doputene bone tlakove p r e m a tablici 38.

Tablica 38. Iskustveni podaci o doputenim povrinskim tlakovima (N/mm 2 ) za spojeve s klinom i spojeve s perom pri lakim udarima izmjenino jednostrano glavina od SL SL 100
_ 1
Dijelovi spoja
pri jakim udarima izmjenino jednostrano glavina od SL SL 80 40 35 90 33 43 20 60 20 25
utorni klin, pero tangencijalan klin zaobljen klin
60
_
70 140 33 43
45 80 20 25
50 70
25 35
65 85
40 50
plosnat klin
2.3.2. Spojevi perima (klinovi bez nagiba) Ako se ne moe dopustiti ekscentrinost koja nastaje k o d spoja s uzdunim klinovima izmeu glavine i vratila, k a o npr. u zupanim prijenosnicima, o n d a upotrebljavamo pera bez klinastog nagiba s paralelnim trbunim i hrptenim p l o h a m a . Bokovi pera moraju u u t o r u vrsto prilijegati da ne bi prigodom vrtnje bili deformirani. Izmeu pera i donje plohe u t o r a glavine ostaje obino zranost (si. 123 a i b). Pera prenose samo p o m o u veze oblikom.
113
P e r a na kojima se za vrijeme p o g o n a moraju glavine pomicati, k a o na pr. pomini zupanici, dobivaju lagan boni dosjed i uvruju se u vratilu cilindrinim vijcima D I N 84 ( J U S M.B 1.100 do 105) (si. 123c).
Slika 123. Spojevi s perom: a) remenica s vratilom; b) vodea remenica; c) aksijalno pomian zupanik s vratilom oblik A oblik B oblik C oblik D
L
Ah oblik E oblik F oblik G oblik H
^ ^ 4*
- f H M ^ ~ H H -
oblik J
Slika 124. Oblici pera prema D I N 6885 (JUS M.C2.060 do 062) oblik A s okruglim elom bez vijka; oblik B s ravnim elom bez vijka; oblik C s okruglim elom za pritezni vijak; oblik D s ravnim elom za pritezni vijak; oblik E s okruglim elom za dva pritezna vijka i jedan ili dva vijka za vaenje pera od 1 2 x 8 dalje; oblik F s ravnim elom za dva uvrsna vijka i jedan ili dva vijka za vaenje pera; oblik G s ravnim elom, kosinom i priteznim vijkom; oblik H s ravnim elom, kosinom i dva pritezna vijka; oblik J s ravnim elom, kosinom i steznim tuljcom
8 Elementi strojeva
114
Standardna pera, po D I N 6885 ( J U S M.C2.060 do 062) u obliku A do J prikazana su i sreena na slici 124. Oblici E i F imaju provrte s navojem za vijke za istiskivanje, oblici G i J imaju s trbune strane kosine za alate za vaenje pera. Oblik J osiguran je od pomicanja n a p o n s k i m zatikom. Dimenzije pera vidi u tablici 39. Proraun se vri k a o k o d u t o r n i h klinova na boni tlak p r e m a jednadbi (78), a doputeni boni tlakovi p r e m a tablici 38. U p o g o n u s prekidima m o g u se uzeti 1,5 p u t a vee vrijednosti. K o d veeg broja pera po o b o d u u p u t n o je vrijednosti mnoiti sa 0,8 zato to j e d n a k o optereenje svih pera nije vjerojatno.
Tablica 39. Dimenzije (mm) pera prema D I N 6885 (JUS M.C2.060 do 062)
Za vratilo promjera ti vie od 6 8 10 12 17 22 30 38 44 50 58 65 75 85 95 110 130 150 170 200 230 260 290 330 380 440 ] { do
Visok oblik
Visok oblik za alatne strojeve s prijeklopom 0,5 + 0,1 0,9 + 0,1 1,2 + 0,1 1,7 + 0,1 2,2+0,1 2,4+0,2 2,4 + 0,2 2,4 + 0,2 2,9 + 0,2 3,4 + 0,2 3,4 + 0,2 3,9 + 0,2 4,4+0,2 4,4 + 0,2 5,4 + 0,2 6,4 + 0,2 7,1+0,3 8,1+0,3 9,1 + 0 , 3 10,1+0,3 11,1+0,3 11,1+0,3 13,1+0,3 14,1+0,3 16,1+0,3 18,1+0,3 3 +0,1 3,8 + 0,1 4,4+0,1 5,4 + 0,2 6 +0,2 6 +0,2 6,5 + 0,2 7,5 + 0,2 8 +0,2 8 +0,2 10 + 0 , 2 10 + 0 , 2 11 + 0 , 2 13 + 0 , 2 13,7 + 0,3 14 + 0 , 3 1,1+0,1 1,3 + 0,1 1,7+0,1 1,7 + 0,2 2,1+0,2 2,1+0,2 2,6 + 0,2 2,6 + 0,2 3,1+0,2 4,1+0,2 4,1+0,2 4,1+0,2 5,1+0,2 5,2 + 0,2 6,5 + 0,3 8,2 + 0,3
Vijak za istiskivanje i uvrenje D I N 84
I
2x2 3x3 4+4. 5x5 6x6 8x7 10x8 12x8 14x9 I 6 x 10 18x11 20 x 12 22 x 14 25 x 14 2 8 x 16 32 x 18 36x20 40x22 45x25 50x28 56x32 63x32 70x36 80x40 90x45 100x50
sa zranou 1,2 + 0,1 1,8 + 0,1 2,5 + 0,1 3,0 + 0,1 3,5 + 0,1 4,0 + 0,2 5,0 + 0,2 5,0 + 0,2 5,5+0,2 6,0 + 0,2 7,0 + 0,2 7,5 + 0,2 9,0 + 0,2 9,0+0,2 10,0 + 0,2 11,0 + 0,2 12,0 + 0,3 13,0 + 0,3 15,0+0,3 17,0 + 0,3 20,0 + 0,3 20,0 + 0,3 22,0 + 0,3 25,0 + 0,3 28,0 + 0,3 31,0 + 0,3 1,0 + 0,1 1,4+0,1 1,8 + 0,1 2,3+0,1 2,8 + 0,1 3,3 + 0,2 3,3 + 0,2 3,3 + 0,2 3,8 + 0,2 4,3 + 0,2 4,4 + 0,2 4,9 + 0,2 5,4+0,2 5,4+0,2 6,4 + 0,2 7,4+0,2 8,4+0,3 9,4 + 0,3 10,4+0,3 11,4 + 0,3 12,4+0,3 12,4+0,3 14,4+0,3 15,4+0,3 17,4+0,3 19,5 + 0,3
'i
8 10 12 17 22 30 38 44 50 58 65 75 85 95 110 130 150 170 200 230 260 290 330 380 440 500
M 3x 8 M 3x10 M 4 x 10 M 5 x 10 M 5 x 10 M 6x12 M 6+12 M 6 x 15 M 8x15 M 10x18 M M M M 10x20 12x22 12x25 12x28
M 12x30 M 12x35 M M M M M 12x35 16x40 16x45 20x50 20 x 55
Nizak oblik 5x3 6x4 8x5 10x6 12x6 14x6 16x7 18x7 20x8 22x9 25x9 28+10 32 x 11 36x12 12 17 22 30 38 44 50 58 65 75 85 95 110 130 17 22 30 38 44 50 58 65 75 85 95 110 130 150 1,9 + 0,1 2,5 + 0,1 3,1+0,2 3,7 + 0,2 3,9 + 0.2 4 +0,2 4,7 + 0,2 4,8 + 0,2 5,4+0,2 6 +0,2 6,2 + 0,2 6,9+0,2 7,6 + 0,2 8,3 + 0,2 1,2+0,1 1,6 + 0,1 2 +0,1 2,4+0,1 2,2+0,1 2,1+0,1 2,4+0,1 2,3 + 0,1 2,7 + 0,1 3,1+0,2 2,9 + 0,2 3,2 + 0,2 3,5 + 0,2 3,8 + 0,2 0,8 + 0,1 1,1+0,1 1,4+0,1 1,8 + 0,1 1,6+0,1 1,4 + 0,1 1,7 + 0,1 1,6 + 0,1 2 +0,1 2,4 + 0,1 2,2 + 0,1 2,4+0,1 '2,7 + 0,1 3 +0,1
M M M
3x8 3 x 10 4x10
M 5x10 M 5 x 10 M 6x12 M 6 x 12 M 6x15 M 8x15 M 1 0 x 18 M 10x20 M 12x22
pri vrstom dosjedu; utor u vratilu b P9, u glavini b P9 pri lakom dosjedu: utor u vratilu b J9, u glavini b N 9 .
115
U gradnji alatnih strojeva i m o t o r n i h vozila prevladava jeftino segmentno pero D I N 6888 J U S M.C2.050) (si. 125, tablica 40). Proraun p o m o u j e d n a d b e (79) i tablice 39.
Slika 125. Spojevi segmentnim perom prema DIN 6888 (JUSM.C2.050)

Tablica 40. Dimenzije (mm) segmenlnog pera D I N 6888, (JUS M.C2.050) (si. 125)
Sprega
bxh 1 x 1,4 1,5 x 2,6 2 2 3 3 3 x 2,6 x 3,7 x 3,7 x 5 x 6,5
za promjer vratila | vie odj do 1 vie od
1
1
1
i
II do 8 10 12 12 17 17 17 22 22 22 30 30 30 38 38 38 4 7 7 10 10 13 16 13 16 19 16 19 '22 19 22 28 22 28 32 28 32 45
i I i j
i
i i
A
Red
I
i
1
3,82 6,76 6,76 9,66 9,66 12,65 15,72 12,65 15,72 18,57 15,72 18,57 21,63 18,57 21,63 27,35 21,63 27,35 31,43 27,35 31,43 43,08
B 1 +0,1 2 +0,1 1,8+0,1 2,9+0,1 2,8+0,1 4,1+0,1 5,6+0,1 4,1+0,1 5,6+0,1 6,6+0,1 5,4+0,1 6,4+0,1 7,9+0,2 6 +0,3 7,5 + 0,1 9,5 + 0,2 7,5 + 0,2 9,5 + 0,2 11,5 + 0,2
i 1
! A 0,6 + 0,1 0,8 + 0,1 1 +0,1 1 +0,1
Red
B 0,6 + 0,1 0,8 + 0,1
3 4 6 6 8 8 10 10
4 6 8 8 10 10 12 12
6 8 10 10 12 12 12 17 17 17 22 22 22 30 30 30 38 38 38 38 38 38
1 +0,1 2 +0,1 1,8+0,1 2,9 + 0,1 2,5+0,1 3,8 + 0,1 5,3 + 0,1 3,5 + 0,1 5 +0,1 6 +0,1 4,5 + 0,1 5,5 + 0,1 7 +0,2 5,1 +0,1 6,6 + 0,1 8,6 + 0,2 6,2 + 0,2 8,2 + 0,2 10,2 + 0,2 7,8 + 0,2 9,8 + 0,2 12,8 + 0,2
I j 1 I
1 +0,1 1 +0,1
1,4 + 0,1
1,4 + 0,1 1,4 + 0,1 1,7 + 0,1 1,7 + 0,1 1,7 + 0,1 2,2 + 0,1 2,2 + 0,1 2,2 + 0,1 2,6 + 0,1 2,6 + 0,1 2,6 + 0,1 3 +0,1 3 +0,1 3 +0,1
1,1+0,1
1,1+0,1 1,1+0,1
1,1+0,1
4 x 5 4 x 6,5 4 x 7,5
12 12
17 17
1,1+0,1
1,1+0,1
5 x 6,5 5 x 7,5 5 x 9 6 x 7,5 6 x 9 6 x 11 8 x 9 8 x 11 8 x 13 10 x l l 10 x 13 10 x 16
1,3 + 0,1
1,3 + 0,1 1,3 + 0,1 1,7 + 0,1 1,7 + 0,1 1,7 + 0,1 ' 1,7 + 0,1 1,7 + 0,1 1,7 + 0,1 2,1+0,1 2,1+0,1 2,1+0,1
17 17 22 22
22 22
30 30
30 30
38 38
9,1+0,2 1 U+0,2 14; 1+0,2
1 1 3,4 + 0,2
3,4 + 0,2 3,4+0,2
Sprega 1 vrijedi kada segmentno pero kao dosjedni klin prenosi moment okretanja. Sprega 11 vrijedi kada segmentno pero slui jedino za uvrenje poloaja. Redu A (visok utor glavine) treba dati prednost. Slae se sa D I N 6885, (JUS M.C2.060) visok oblik. Redu I) (nizak mor glavine) slae se sa D I N 6885, (JUS M.C2.062) visok oblik za alatne strojeve.
8'
116
2.3.3. Spojevi s klinastim vratilima
Rastavljivi
spojevi
Klinasta vratila imaju po opsegu parni broj visokih klinova", koje treba shvatiti k a o pera (slika 126). Laka izvedba klinastih vratila obuhvaena je s t a n d a r d o m D I N 5462 (JUS M.C1.420), srednja izvedba D I N 5463, (JUS M.C1.421), a teka izvedba D I N 5464. Klinasta vratila za alatne strojeve D I N 5471 (JUS M.C 1.440) za 4 klina i D I N 5472 (JUS Ivi .Cl.441) za 6 klinova. I m e klinasto vratilo ostalo je iz nekadanje oznake klinovi bez nagiba" za pera. Za razliku od pera, simetrini presjek klinastog vratila onemoguava j e d n o s t r a n o pritezanje glavine. Klinasta vratila su izmjenljiva i vrlo tono centriraju glavine na vratila. Razne visokouinske tehnologije izrade odravaju trokove proizvodnje na srazmjerno niskoj razini. Slika 127 pokazuje kao primjer vratilo prijenosnika tegljaa na kojem su smjeteni pomini zupanici.
Slika 126. Profil klinastog vratila i klinaste glavina
ti
Slika 127. Klinasto vratilo kao vratilo prijenosnika
Centriranje glavine na vratilu izvodi se najee na slijedei nain: 1. Unutranje centriranje (slika 128 a) je najtonije. Dolazi iskljuivo u obzir za alatne strojeve. 2. Bono centriranje (slika 128 b), sa zranou izmeu promjera provrta i vratila. Ovaj nain centriranja tee se izvodi nego unutranje centriranje. Z b o g tonog nalijeganja b o k o v a naroito je prikladan za u d a r n a i izmjenina optereenja.
117
Iz tablice 41 vidljive su dimenzije, a iz tablice 42 dosjedi za spojeve s klinastim vra tilima.
Slika 128. Centriranje klinastih profila a) unutarnje centriranje; b) centriranje bokova
Tablica 41. Dimenzije (mm) profila klinastih vratila i glavina (si. 126) Lagan red D I N 5462, odn. JUS M.C1.420 Oznaka') 6x23x26 6 x 26 x 30 6x28x32 8 x 32 x 36 8 x 36 x 40 8 x 42 x 46 8 x 46 x 50 8x52x58 8 x 56 x 62 8 x 62 x 68 10x72x78 10x82x88 10x92x98 1 0 x 102 x 108 1 0 x 112 x 120 6 7 8 9 10 10 12 12 12 14 16 18 Centriranje Unutarnje centriranje Srednji red D I N 5463, odn. J U S M.C1.421 Oznaka 1 ) 6 x 11 x 14 6 x 1 3 x 16 6 x 16x20 6 x 18x22 6 x 2 1 x 25 6x23x28 6 x 26 x 32 6 x 28 x 34 8 x 32 x 38 8 x 36 x 42 8 x 42 x 48 8 x 46 x 54 8 x 52 x 60 8 x 56 x 65 8 x 62 x 72 10x72x82 10x82x92 1 0 x 9 2 x 102 10 x 102 x 112 1 0 x 112 x 125 3 3,5 4 5 5 6 6 7 6 7 8 9 10 10 12 12 12 14 16 18 Centriranje Teak red D I N 5464 Oznaka 1 ) 10x 16x20 10x 18x23 10x21 x 2 6 10x23x29 10x26x32 10x28x35 10x32x40 10x36x45 10x42x52 10x46x56 16x 16x 16x 16x 20 x 20 x 20 x 20 x 52 x 56 x 62 x 72 x 82 x 92 x 102 x 112 x 60 65 72 82 92 102 115 125 2,5 3 3 4 4 4 5 5 6 7 Centriranje
Unutarnje centriranje
Unutarnje ili bono centriranje
Bono centriranje
Za alatne strojeve, unutarnje centriranje 4 klina D I N 5471, JUS M.C1.440 oznaka 1 ) 11x15x3 13x17x4 16 x 20 x 6 1X x 22 .21 x 2 5 x 8 24 x 28 x 8 28 x 32 x 10 32 x 38 x 10 3 6 x 4 2 x 12 42 x 48 x 12 4 6 x 5 2 x 14 52 x 60 x 14 58 x 6 5 x 1 6 6 2 x 7 0 x 16 6 8 x 7 8 x 16 21 x 2 5 x 5 23x28x6 26 x 32 x 6 28 x 3 4 x 7 3 2 x 38 x 8 36 x 42 x 8 42 x 48 x 10 6 klinova D I N 5472, J U S M.C1.441 oznaka 2 ) 4 6 x 5 2 x 12 5 2 x 6 0 x 14 58 x 65 x 14 6 2 x 7 0 x 16 68 x 78 x 16 7 2 x 8 2 x 16 78x90x16 82 x 88 x 92 x 98 x 105x 115 x 130x 95 x 16 100 x 16 105x20 110 x 20 120x20 130x20 145x24
') O/naka broj klinova x unutarnji promjer f/, x vanjski promjer (/2. ") Oznaka = unutarnji promjer </, x vanjski promjer cl2 x irina klina b.
K l i n o v i " vratila su, k a o i pera, optereeni na boni tlak. Z b o g neizbjeivih izradnih odstupanja nose s a m o 75 do 90 % klinova. Uzevi to u obzir, raunaju se k a o utorni klinovi i pera, pa vrijedi:
118 Boni tlak

p u N/mm k F, u N h u mm /, u mm i
2
2.
Rastavljivi spojevi
P~k-- h- /t i
(82)
boni tlak klinova, odnosno utora glavine, faktor noenja ^ 1,35 kod unutarnjeg centriranja, 1,15 kod bonog centriranja, obodna sila na vratilu = T/r,, gdje je Tokretni moment, koji sc prenosi, a rx = dJ2 polumjer vratila, nosiva visina klina =0,5 (d2 d^), nosiva duina spoja, broj klinova po obodu.
Tablica 42. Dosjedi za klinasta vratila i klinaste glavine prema D I N 5465, (JUS M.C1.410 i 415)
1
Dosjedi za vratilo i glavinu Glavina nekaljena
b Glavina kaljena Glavina kaljena i nekaljena H7 e8 f7 g6 a 11 6 s6 s65) u 66) u 6

P
Glavina kaljena i nekaljena H 11
glavina
za unutarnje i bono centriranje
D9 f9 h8 J75) k76)
F 10 d9 e8 f7
vratilo pomino u glavini unutarnje centriranje 4 ) vratilo vrsto u glavini
h6 J6 J65) k 6*) m 6 e8 f 7 g6
k6 m 6 n 6
vratilo 3 ) h8 vratilo pomino u glavini bono centriranje vratilo vrsto u glavini u6 k6 m 6 n6 J7 k7 n6
a 11
3 ) Deblje tiskanim vrijednostima treba dati prednost. Za vee ili za manje zahtjeve na tonost biraju se ostale vrijednosti. *) Pri unutarnjem centriranju pokazalo se korisnim odabirati irinu klina b u ovisnosti o toleranciji unutarnjeg promjera c/, klinastog vratila. U tablici su pod unutarnje centriranje" u susjednim stupcima navedene tolerancije za irinu klina b koje pripadaju tolerancijama unutarnjeg promjera d, . Primjerice, pri toleranciji f 7 za unutarnji promjer klinastog vratila d, treba za irinu klina b nekaljene glavine birati toleranciju h 8. s ) Za podruje od 1 do 6 mm. 6 ) Za podruje od 6 do 18 mm.
Doputeni boni pritisci p r e m a tablici 38, za pera. P r o r a u n presjeka vratila na savijanje i torziju vidi u 4.3.2. i 4.3.3. 2.3.4. Spojevi sa zupastim vratilima Umjesto klinova m o g u biti i zubi. Uobiajene profile zuba prikazuje slika 129, i to slika 129a trokutasti zupasti profil D I N 5481 ( J U S M.C1.511), s t r o k u t a s t i m z u b i m a (tablica 43), a slika 129 b evolventni zupasti profil D I N 5480 ( J U S M.C1.511) (tablica 44). Velik broj zubi m o e prenijeti i velike u d a r n e sile. Povoljna je i mogunost premjetanja glavina od zuba do zuba, npr. za podeavanje poluga. Ozubljenja se m o g u e k o n o m i n o proizvoditi odvalnim glodanjem. Uobiajeno je centriranje na bokovima. K o d evolventnih profila
119
zuba mogue je i unutarnje i vanjsko centriranje. K a o primjer upotrebe slika 130 pokazuje p n e u m a t s k u lamelnu tarnu spojku kod koje unutarnje lamele a zahvataju u zupasto vratilo, a vanjske lamele b u zupastu glavinu s evolventnim profilom.
Tablica 43. Dimeznije (mm) trokutastog zupastog profila Trokutasti zupasti profil DIN 5481 ( J U S M.C1.511) Oznaka ) 7x8 8 x 10 1 0 x 12 1 2 x 14 I 5 x 17 17x20 21 x 2 4 26x30 30x34 30x40 40x44 45x50 50x55 55x60
1
dt 6,9 8,1 10,1 12 14,9 17,3 20,8 26,5 30,5 36 40 45 50 55
di 8,1 10,1 12 14,2 17,2 20 23,9 30 34 39,9 44 50 54,9 60
ds 7.5 9 11 13 16 18,5 22 28 32 38 42 47,5 52,5 57,5 28 28 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 42
Oznaka 1 ) 60x65 65x70 70x75 75x80 80x85 85x90 90x95 95 x 100 100x 105 1 0 5 x 110 1 1 0 x 115 115 x 120 1 2 0 x 125 60 65 70 75 80 85 90 95 100 105 110 115 120 65 70 75 80 85 90 95 100 105 110 115 120 125 61,5 67,5 72 76,5 82,5 87 91,5 97,5 102 106,5 112,5 117 121,5 41 45 48 51 55 58 61 65 68 71 75 78 81
60"
55
') Primjer oznaavanja: Trokutasto ozubljenje 1 2 x 1 4 D I N 5481 (JUS M.C1.51H
Slika 129. Profili ozubljenja; a) trokutast profil; b) evolventni profil
Slika 130. Lamelna spojka s pneumatskim ukapanjem {Stromag GmbH, Unna/Westf.)
120
P r o r a u n se vri k a o kod klinastog spoja p r e m a : tlaku na
2
bokove
tlak na bokove zubi,
h /t z
(83)
p u N/mm k Ft u N , /; u mm /( u mm z
faktor nosivosti ^ 2 kod trokutastog ozubljenja, ^ 1,35 kod evo! ventnog ozubljenja, obodna sila na vratilu = 77r5 odn. =T/r 0 , gdje je T prenosivi okretni moment, a rs = d5/2 odn. r0 -- </0/2, nosiva visina zuba = 0 . 5 {(h-dx) kod trokutastog profila, = 0 , 5 kod evolventnog profila zuba, nosiva duljina spoja, broj zubi.
zubaca zupastog profila (navedene su samo one koje prvenstveno valja upotrijebiiti)
Tablica 44. Dimenzije (mm) evolventnih
Spojevi zupastih vratila s evolventnim bokovima zuba DIN 5480, ( J U S M.C1.511) ) = 0,8 mm i = 1,25 m m d, 6 7 8 9 10 12 14 15 16 17 18 20 22 25 28 30 32 6 7 8 10 1I 13 16 17 18 20 21 23 26 30 34 36 38 17 18 20 22 25 28 30 32 35 37 38 40 42 45 47 48 50 12 13 14 16 18 21 22 24 26 28 29 30 32 34 36 37 38 35 37 38 40 42 45 47 48 50 55 60 65 70 75 80 16 17 18 18 20 21 22 22 24 26 28 31 34 36 38 55 60 65 70 75 80 85 90 95 100 105 110 120 130 140 150 17 18 20 22 24 25 27 28 30 32 34 35 38 42 45 48 85 90 95 100 105 110 120 130 140 150 160 170 180 190 200 210 220 240 250 260 280 16 16 18 18 20 21 22 24 26 28 30 32 34 36 38 40 42 46 48 50 54 i = 2 mm m = 3 mm m = 5 mm i = 8 mm d, 160 170 180 190 200 210 220 240 250 260 280 300 320 340 360 380 400 420 440 450 460 480 500 18 20 21 22 24 25 26 28 30 31 34 36 38 41 44 46 48 51 54 55 56 58 61
di = nazivni promjer u mm, d0 = z-m d2 = di-2m
m = modul u mm d^d^-O&t
Primjer oznaavanja ozubljenja s rf, = l 2 0 m m i m = 3: Zupasta glavina
1 2 0 x 3 D I N 5480
Doputeni tlakovi na bokove p r e m a tablici 38. P r o r a u n presjeka vratila na savijanje i torziju vidi u 4.3.2. i 4.3.3.
2.3.5. Spoj s poligonim profilnim vratilima

D o k se k o d klinastih i zupastih spojeva vratila prenosivost okretnog m o m e n t a postie preko izboina na vratilu (klinovi, zubi), kod poligonih profila (si. 131) raste prenosivost k o n t i n u i r a n o . Profili se m o g u iznutra i izvana izraivati u kvaliteti dosjeda 6, t a k o da je osigurano t o n o centriranje. Budui da se na povrini ne nalaze nikakve izboine, jedva da m o e doi do zareznih naprezanja. Tablica 45 sadri izmjere profila P3 za nalegli i vrsti dosjed, te izmjere profila PC 4 za klizni i vrsti dosjed, p r e m a p o d a c i m a tvornice
121
F o r t u n a W e r k e , Stuttgart. Slika 132 k a o primjer prikazuje lopatice duhaljke povezane poligonim profilima.
Slika 131. Poligoni profil-, a) P3 za nalegli i vrsti dosjed; b) P C 4 za klizni i vrsti dosjed
Tablica 45. Dimenzije (mm) i dosjedi za poligone profile (prema Forluna-VVerke, Stuttgart Bad Cannstadt) Profil D 13 14 16 18 20 22 25 28 32 36 e 0,45 0,44 0,5 0,56 0,63 0,7 0,8 0,9 1,12 1,25 D, 13,9 14,88 17,0 19,12 21,26 23.4 26,6 29,8 34,24 38,5 Du 12,1 13,12 15,0 16,88 18,74 20,6 23,4 26,2 29,76 33,5 40 45 50 55 65 72 80 90 100 P3 e 1,4 1,6 1,8 2,0 2,45 2,8 3,4 4,0 4,5 Dv 42,8 48,2 53,6 59,0 69,9 77,6 86,8 98,0 109 Du 37,2 41,8 46,4 51,0 60,1 66,4 73.2 82,0 91,0
D
Profil PC 4
e 1,6 2 2 3 3 5 5 5 5
6
Du 14 16 18 20 22 25 28 30 35 40 : 11 13 15 17 18 21 24 25 30 35 52 55 60 65 72 86 96 106
e 6 6 6 6 6 8 8 8
Z)v 45 50 55 60 70 80 90 100
Du 40 43 48 53 60 70 80 90
14,2 17 19 23 24 31 34 35 40 47
klizni provrt vratilo 11 6, H 7 f7, g 6 , J6 i i
Dosjed prilegli H 6, H 7 h 6, k 6
vrsti H 6, H 7 m 6, p 6, s 6
Primjer oznaavanja profila P 3 odn. PC 4 sa Dsr = 50 mm i e= 1,8 mm: Vratilo ili glavina poligonog profila P 3 50 x 1,8 odn. PC 4 50 x 1,8.
Slika 132. Poligonim profilima P3 povezane lopatice duhaljke
Okretnim m o m e n t o m tlae vratilo i glavina j e d n o na d r u g o : najvei povrinski tlak ^' (84)
(k-e-K + Q,\DJ
lt
122
p u N/mm F{ u N k e u mm D s r u mm lj u mm
2
2.
Rastavljivi spojevi
najvei povrinski tlak obodna sila na vratilu = 7'/rsr gdje je 7' prijenosni torzioni moment i rsr = D sr /2 srednji promjer vratila, koeficijent profila =1,5 kod profila P3, =2 kod profila PC4, ekscentrinost profila prema tablici 45. srednji promjer profila prema tablici 45, nosiva duljina profila.
K a o orijentacija za izbor doputenih povrinskih tlakova moe se uzeti p d o p ~ 0 , 8 c T za eline glavine, ^ 0 , 8 crM za sivi lijev. P r o r a u n presjeka vratila na savijanje i torziju vidi u 4.3.2. i 4.3.3.
2.3.6. Konini spojevi Konusi sami od sebe centriraju glavine koje na njima sjede (slika 133). M o g u se spajati bez zranosti ako unutarnji i vanjski k o n u s vrlo tono nalijeu jedan na drugoga. P r e m a D I N 254 konus l:x = D:k oznauje opadanje promjera k o n u s a na duini x za 1 mm (si. 134). Taj o d n o s daje kod krnjeg stoca (D d): / = 1: x. K u t a zove se kut konusa. P o d nagibom konusa razumijeva se nagib 1:2* izvodnice k o n u s a , a a/2 je kut nagiba konusa (stoca).
Slika 133. Konusni spoj
Slika 134. Koninost
K o n i n i zavreci vratila s k o n u s o m 1:10 za privravanje zupanika i spojki obuhvaeni su s t a n d a r d o m D I N 749 i 750 za p o m o n e strojeve D I N 73031, a za p u m p e za podmazivanje sa D I N 746. Za drae alata upotrebljava se metriki konus 1:20 ili Morseov konus 1:19,002 do 1:20,047 ( D I N 228, J U S K.D0.011 i D I N 233) Ako pritegnemo spoj silom F p , na primjer pritezanjem vijanog spoja p r e m a slici 133, o n d a na dodirnim p l o h a m a (plastu stoca) nastaje veza silom, s t l a k o m nalenih povrina p. S t o m vezom p o m o u sile moe se prenijeti
123
okretni m o m e n t . Segmentno pero p r e m a slici 133 slui jedino za osiguranje poloaja glavine u o b o d n o m smjeru. to je manji nagib konusa, to je vei dodirni tlak na nalenim povrinama. Ako u z m e m o u obzir o t p o r trenja na plastu k o n u s a koji se suprotstavlja pritezanju spoja u njegovu uzdunom smjeru, o n d a j e : F tlak nalenih povrina p& -7 ^ (85) 71 Dv L tan
p u N/mm 2 FpuN D F u mm lF u mm q a tlak nalenih povrina konusa, sila prednaprezanja pri osjetljivom pritezanju vijanog spoja prema jednadbi (47), strana 97, srednji promjer nalenih povrina = 0 , 5 (D + d), aksijalna duljina nalenih povrina (nosive povrine), kut trenja x6 kod obraenih nalenih povrina, tj. tanp = /i^0,l,
a , , kut konusa, t a n - = ~ . 2 21
D d
S t l a k o m p na nalenim povrinama spoj se moe raunati k a o preani stezni spoj (vidi 1.6, izrazi (37) do (43), strane 78 do 80). A k o n a m je poznat okretni m o m e n t koji treba prenijeti, m o e m o izraunati o b o d n u silu Fy=T/RF, sa RF=DF/2. Iz o b o d n e sile slijedi p o t r e b a n tlak nalenih povrina p= ' H , gdje je SHm 1,3 sigurnost steznog spoja, a v koeficijent prianjanja v t i D{ l{ steznog spoja (tablica 2 8 ; strana 80). Iz jednadbe (85) moe se izraunati sila prednaprezanja F p vijanog spoja. Samokonost nastaje k a d a je cl^2q ili tan a^2/j, p a se p r e m a t o m e kod poputanja vijanog spoja konini spoj ne bi sam od sebe rastavio i spoj bi ostao vrsto stegnut. Za rastavljanje trebala bi dakle jo j e d n a sila F L suprotna sili prednaprezanja Fp. 2.3.7. Spojevi sa steznim glavinama Za razliku od steznih spojeva, kod stezne glavine se tlak p na povrinama nalijeganja ne postizava prijeklopom, nego stezanjem glavine na vratilo pritezanjem vijka. Slika 135 prikazuje stezne spojeve, od kojih je j e d a n s podijelje n o m , a drugi s razrezanom glavinom. Ti su spojevi prikladni za kontinuirano u z d u n o i p o p r e n o podeavanje glavine. Budui da je veliina tlaka povrina nalijeganja dosta nesigurna, razrezani stezni spojevi upotrebljavaju se samo k o d relativno malih i jednolinih okretnih m o m e n a t a . P r e m a slici 135 j e : tlak nalenih povrina kod dijeljene glavine
p u N/mm 2 Fp u N /' d u mm / u mm tlak nalenih povrina, sila prednaprezanja jednog vijka, broj vijaka, promjer vratila, stegnuta duljina.
1
pm
F -i al
(86)
124
D o d i r n i tlak kod razrezanih glavina (si. 135 b) moe se samo priblino izraunati, jer je elastinost glavine ovisna p o s e b n o o njezinom obliku (kruta izvedba nepovoljna je!). Korijen ureza moe se zamisliti k a o zglob (si. 135c), a stezne eljusti k a o j e d n o k r a k e poluge.
Slika 135. Spoj sa steznom glavinom a) s dijeljenom glavinom; b) sa zarezanom glavinom; c) skica za proraun zarezane stezne glavine
P r e m a t o m e bit e tlak povrina nalijeganja razrezane glavine

p, Fp, i, d, l vidi legendu uz izraz (86), !15 l2, u mm poluge prema slici 135 c.
pm
Fp i l\ a -1 I2
(87)
S t l a k o m povrina nalijeganja m o g u se spojevi p r o r a u n a t i k a o navueni [vidi 1.6, j e d n a d b a (37) do (43), strana 78 do 80], ako stavimo DF=d. Z b o g nesigurnosti p r o r a u n a preporuuje se sigurnost steznog spoja S H ^ 1 , 8 . Da bi se prilikom pritezanja vijka sprijeilo predsavijanje dijelova glavine prije dodira s vratilom, treba za vratilo i glavinu predvidjeti nalegli dosjed. S a m o uz tu pretpostavku vrijede jednadbe (86) i (87). Uobiajeni materijali za glavinu su: elik, elini lijev, temper lijev, lijevano eljezo. T r e b a provjeriti naprezanje na savijanje u o p a s n o m presjeku.
2.3.8. Spojevi steznim elementima

Prstenaste opruge (si. 136) k a o stezni elementi za spajanje bez zranosti vratila i glavine p o m o u veze silom, imaju dva stoasta prstena, koji ulaze j e d a n u drugi, izraena od poboljanog specijalnog elika. Aksijalnim tlakom vijka prsteni
125
se radijalno ire, a povrinski tlak p koji time nastaje izaziva, k a o kod steznog spoja (vidi 1.6.) o t p o r trenja prianjanja, koji prenosi okretni moment. Na taj se nain mogu sigurno protiv okretanja uvrstiti zupanici, zamanjaci, remenice, lananici, koione ploe, grebeni za pokretanje i upravljanje, glavine, spojke i si. (si. 137).
v/////y//,
3 *
L.L-
T
Slika 137. Spojevi prstenastim steznim elementima a) s jednim steznim vijkom; b) sa vie vijaka
Slika 136. Prstenaste opruge kao stezni elementi (Ringspann KG, Bad Homburg)
Za pritezanje spoja moe se, ve p r e m a izboru, predvidjeti jedan ili vie steznih vjjaka (si. 137). Polje tolerancije provrta glavine treba birati H7 do D = 44 mm, preko toga H 8 , polje tolerancije vratila h6 do c/ = 3 8 m m , iznad toga h 8 . U nepritegnutom stanju izmeu provrta i prstena, te izmeu prstena i vratila, postoji zranost, ugradbena zranost. U z d u n a stezna sila F 0 iri vanjski prsten, a suuje unutarnji i uklanja najprije ugradbenu zranost. Tek n a k o n poveanja uzdune sile na F 0 + F p stvara se povrinski tlak p, tj. F p je efektivna zatezna sila.
Slika 138. Raspodjela tlaka na elemente smjetene jedan iza drugoga
Ako jedan stezni element nije dovoljan, mogu se ugraditi vie elemenata jedan iza drugoga, tako da se uzduna sila prenosi na ostale elemente. Na osnovi z a k o n a trenja, od elementa do elementa smanjuju se uzduna zatezna sila a time i povrinski tlak p (slika 138). Ne isplati se stoga ugraivanje vie od tri do etiri elementa]
126
2.
Rastavljivi spojevi
U tablici 46 je, osim dimenzija steznih elemenata, navedeno jo i slijedee: p o t r e b n a uzduna sila F 0 za prevladavanje ugradbene zranosti, korisni dio zatezne sile F w za stvaranje pritiska od 1 N / m m 2 na dodirnim p o v r i n a m a izmeu prvog unutarnjeg prstena i vratila, dio otpora Fh, tj. o t p o r trenja prvog steznog elementa u uzdunom smjeru uz dodirni tlak od 1 N / m m 2 , koji e pri djelovanju uzdune pogonske sile sprijeiti klizanje u u z d u n o m smjeru, dio okretnog momenta Th, tj. okretni m o m e n t trenja prvog steznog elementa uz povrinski tlak od 1 N / m m 2 , koji e pri djelovanju pogonskog okret nog m o m e n t a sprijeiti klizanje u o b o d n o m smjeru. Da bi se na prvom elementu dobio povrinski tlak p p o t r e b n a je za to pritezna sila vijka
F, u N Fw u - = mm N/mm 2 N
F, = F 0 - l - F w ' p
(88)
ukupna sila pritezanja svih steznih vijaka zajedno, neovisno o broju elemenata smjetenih jedan za drugim, korisni dio zatezne sile (tablica 46), poeljni, odnosno potrebni tlak povrina nalijeganja u spoju na prvom elementu.
p u N/mm 2
P r e m a t o m e e za spoj biti: prenosivi okretni moment T k-\-p Fa = k Fh p (89) (90)
aksijalna sila koja se moe prenijeti

T u Nm Fa u N k
najvei okretni moment spoja koji se moe prenijeti, najvea aksijalna sila spoja koju moemo prenijeti, faktor smanjenja prema broju jednog iza drugog ugrae nih elemenata. Za n = l je k=l, za n 2 je = 1,55, za n = 3 je k= 1,86, za n = 4 je k = 2 (n = broj elemenata spoja),
m m 2
Nm 7^ u -^j22 = m N/mm
N
dio okretnog momenta (tablica 46),
Fh u
h
r = mm N/mm 2
dio otpora (tablica 46). v '
S t l a k o m povrina nalijeganja p u spoju t r e b a postupati k a o s navuenim spojem (vidi 1.6, jednadbe (41) do (43), strana 80), tj. treba raunski ispitati da li su n o r m a l n a naprezanja u glavini (vanjski dio) i u vratilu (unutarnji dio) ostala ispod granice elastinosti materijala. M o e m o se, meutim, pribliiti na 0,8 granice teenja. I za vanjski dio preporuuje se raunanje s t l a k o m povrina nalijeganja p unutarnjeg dijela, p r e m d a je na vanjskom dijelu taj tlak neto manji. Proizvoai tvrde da se izraunati okretni m o m e n t T sigurno prenosi i kod.promjenljivog optereenja. P o t r e b n o je meutim ipak predvidjeti stanovitu sigurnost, tj. najvei pogonski okretni m o m e n t povisiti za 10 %.
127
Tablica 46. Tehniki podaci o prstenastim steznim elementima (prema Ringspann KG, Bad Homburg) dxD mm 6x9 7x10 8x11 9 x 12 1 0 x 13 1 2 x 15 13x16 1 4 x 18 1 5 x 19 16x20 17x21 18x22 19x24 20x25 22x26 24x28 25x30 28x32 30x35 32x36 35x40 36x42 38x44 40x45 42x48 45x52 48x55 50x57 55x62 56x64 60x68 63x71 65x73 70x79 71x80 75x84 80x91 85x96 90 x 101 95 x 106 1 0 0 x 114 110 x 1 2 4 120x134 130 x 1 4 8 140x158 150x168 160 x 178 I 7 0 x 191 180x201 190x211 200 x 224 210x234 220 x 244 230 x 257 240 x 267 250x280 260 x 290 270 x 300 280x313 290 x 323 300 x 333 L mm 4,5 4,5 4,5 4,5 4,5 4,5 4,5 6,3 6,3 6,3 6,3 6,3 6,3 6,3 6,3 6,3 6,3 6,3 6,3 6,3 7 7 7 / mm 3,7 3,7 3,7 3,7 3,7 3,7 3,7 5,3 5,3 5,3 5,3 5,3 5,3 5,3 5,3 5,3 5,3 5,3 5,3 5,3 6 6 6 6,6 6,6 8,6 8,6 8,6 8,6 10,4 10,4 10,4 10,4 12,2 12,2 12,2 15 15 15 15 18,7 18,7 18,7 25,3 25,3 25,3 25,3 30 30 30 34,8 34,8 34,8 39,5 39,5 44 44 44 49 49 49
^0
kN
mm2 32,4 37,8 43,0 57,0 63,0 75,0 81,5 126 135 144 153 162 171 180 198 216 225 252 270 288 356 366 387 450 470 660 700 730 800 990 1 060 1 110 1 150 1 450 1 470 1 550 2 2 2 2 3 3 3 5 6 6 6 8 9 9 11 030 160 290 420 170 490 800 580 000 430 860 650 160 660 800
Fh mm2 7,2 8,4 9,6 12,7 14,0 16,7 18,1 28*) 30,0 31,9 34,0 36,0 37,9 40,0 44,0 48,0 50,0 56,0 60,0 64,0 79,0 82,0 86,0 99,5 104 146 156 162 178 220 235 " 248 256 320 326 344 450 480 510 540 700 770 840 1240 1340 1430 1525 1920 2040 2140 2620 2750 2880 3420 3580 4150 4350 4500 5200 5350 5550
m mm2 0,022 0,029 0,038 0,057 0,070 0,10 0,12 0,20 0,22 0,25 0,29 0,32 0,36 0,40 0,48 0,58 0,62 0,78 0,90 1,0 1,4 1,5 1,6 2,0 2,2 3,3 3,7 4,0 4,9 6,1 7,0 7,8 8,3 11,2 11,6 12,9 18,1 20,4 22,9 25,5 35,2 42,5 50,5 80,5 93,5 107 122 163 183 204 262 289 317 394 430 520 565 610 725 775 830
7,6 6,95 6,95 6,45 11,2 10,7 10,1 9,5 9,1 12,6 12,0 9,0 8,3 9,9 7,4 8,5 7,8 10,1 11,6 11,0 13,8 15,6 28,2 24,6 23,5 21,8 29,4 27,4 26,3 25,4 31.0 31,0 34,6 48,0 45,6 43,4 41,2 60,7 66,0 60,2 96,2 89,0 84,5 78,5 117,5 111,2 105,0 134,0 127,0 122,0 165,0 157,5 190,0 182.0 177,0 206,0 222,0 214,0
10 10 10 10 12 12 12 12 14 14 14 17 17 17 17 21
21 2r 28 28 28 28 33 33 33 38 38 38 43 43 48 48 48
53 53 53
12 390 12 980 15 400 16 100 18 700 19 500 20 300 23 300 24 100 24 900
128
Rastavljivi
spojevi
T r e b a li, o b r n u t o , spoj dimenzionirati iz z a d a n o g pogonskog okretnog m o m e n t a , tada se p o t r e b n i tlak povrina nalijeganja p rauna p o m o u j e d n a d b e (89), a iz tlaka p rauna se potrebna zatezna sila vijka F , . Ako se predvidi vie od j e d n o g vijka, treba F, odgovarajue podijeliti, tj. kod /' vijaka za svaki je vijak: sila prednaprezanja F =F,/i (91)
Za to potrebni pritezni m o m e n t dobiva se iz izraza (48), str. 97. Zatezne vijke trebalo bi uvijek pritezati m o m e n t n i m kljuem. Zvjezdasto-prstenaste ploe (slika 139) su ploe blago stoasta oblika, od zakaljena elika za opruge, s kojima se, slino kao kod prstenastih opruga, omoguuje spoj bez zranosti za trajni prijenos okretnog m o m e n t a . Zvjezdaste
Slika 139. Zvjezdasta elastina ploa
Slika 140. Spoj zvjezdastim ploama
Tablica 47. Tehniki podaci za zvjezdaste ploe (prema Ringspann KG, Bad Homburg) d mm 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 20 22 24 25 37 0,9 27 22 0,65 D mm 14 s mm 0,5 d Ncm 4,5 14 24 28 43 61 96 126 162 20) 244 290 340 475 560 650 830 930 1150 1270 N 60 140 190 190 250 310 430 510 590 670 750 830 910 1190 1320 1440 1660 1700 1920 2040 mm 28 30 32 35 38 40 42 45 48 50 55 60 65 70 75 80 85 90 100 120 100 D mm 52
5
mm 1,15
Ncm 1830 220 2570 3140 3500 4000 4500 5300 5800 6450
Fi N 2620 2940 3220 3620 3700 4000 4300 4700 4850 5200 6400 6600 7400 7900 8600 9200 9900 10 600 12 000
18
62
67 80 90 100
8800 9800 12 000 13 800 16 300 18 500 21 000 23 800 30 000
42
129
su ploe izmjenino s vanjskog i unutarnjeg r u b a radijalno urezane, pa su zbog toga naroito elastine. U tablici 47 dane su njihove dimenzije, okretni m o m e n t T P R , koji moe prenijeti svaka ploa, te uzduna stezna sila F, za svaku plou. Ako je F, manji od vrijednosti u tablici, o n d a p a d a T P R u istoj mjeri. Slika 140 pokazuje primjer spoja sa zvjezdastim ploama. Ploe imaju prijeklop p r e m a p r o v r t u glavine i u provrt se ugrauju s prednaprezanjem. Izmeu ploa i vratila ostaje zranost, koja kod zatezanja vijka postepeno nestaje i prelazi u radijalno stezanje. To radijalno stezanje stvara tlak povrina nalijeganja, t a k o da se okretni m o m e n t moe prenijeti p o m o u veze silom. Polje tolerancije provrta m o r a biti H 7 , H 8 , H 9 , F 7 , F8 ili G 7 , a vratila h6 do h9, k6 do k8, f6 do f8, n6, n7, m.6, m.7, j6, j7, g6 ili e6. K a o materijal za vratila treba predviditi St 60 (. 0645) ili St 70 (. 0745). Sigurnost prianjanja
T PR u Ncm a T u Ncm
SH = a T P R / T ^ 1,3
(92)
prenosivi okretni moment po jednoj zvjezdastoj ploi, prema tablici 47, broj zvjezdastih ploa ^ 10, okretni moment koji treba prenijeti pri udarima koji odgovaraju vrnom momentu.
Broj vijaka
i = a-Fx/FP
(93)
a broj zvjezdastih ploa, F: u N uzduna zatezna sila jedne ploe, prema tablici 47, Fp u N sila prednaprezanja jednog vijka po potrebi prema jednadbi (47) strana 97. Ako se pritee momentnim kljuem, moe se staviti crprss0,8 crT koji odgovara materijalu vijka.
2.3.9. Spoj eonim ozubljenjem

Za uzdune spojeve koji prenose okretne m o m e n t e upotrebljava se i eono ozubljenje, p o z n a t o p o d i m e n o m Hirth-ozubljenje, po tvornici koja ga proizvodi. To je r o b u s t n o i izdrljivo ozubljenje za prijenos promjenljivih i udar nih optereenja. Dijelovi u spoju su s eone strane radijalno ozubljeni trokutas tim zubima, koji ulaze j e d a n u drugi. Na taj nain zubi centriraju spojene dijelove jedan p r e m a drugome. Slika 141 a prikazuje stonik povezan eonim
9 lilomcnti slrojcva
130
2.
Rastavljivi spojevi
ozubljenjem s vratilom i pritegnut vijkom. I koljenasta vratila nekad se sastav ljaju od vie eono ozubljenih dijelova. Postoje i eono ozubljene ukljune spojke. Oblik zubi prikazuje slika 141 b, a dimenzije tablica 48. U z d u n a zatezna sila F x (najee vijana zatezna sila) stlai b o k o v e zubi obaju dijelova j e d n e na druge i optereuje presjek podnoja zuba na tlak. O k r e t n i m o m e n t T djeluje sa srednjom o b o d n o m silom Ft, koja povisuje boni tlak u smjeru okreta nja i optereuje presjek korijena zuba na savijanje (si. 142). Tlak i savijanje daju zajedno rezultirajue naprezanje:
(TREZ
2
F, M cr rez = crt + cr f = +
(94)
u N/mm ekvivalentno naprezanje u presjeku korijena zuba, F, u N uzduna zatezna sila,

TI
A u mm
presjek korijena svih zubi - ( D - D ) - r ( D v DJ z gdje je z broj zubi, T Ft = -T je
M u'Nmm
moment
savijanja zubi
K.F^h/2 s obodnom
silom
najvei okretni moment koji se javlja, R sr = 0,25 {Dv + Du) je srednji polumjer ozubljenja, a h = H-(S + 2r) je visina zuba, , W u mnr f2Rsr -n moment otpora savijanja svih zubi ^0,0835z() v >) ( y -2r j .
Slika 142. Naprezanje eonih zubi
Tablica 48. Dimenzije eonog ozubljenja (prema Albert Hirth AG nm do z r mm 0,3 0,6 0,9 0,3 0,6 0,9 0.3 0,6 0,9 S mm 0,4 0,6 0,9 0,4 0,6 0,9 0,4 0,6 0,9 H
Stuttgart-Zuffenhausen) nm do z r m 0,3 0,6 0,9 0,3 0,6 0,9 0.3 0,6 0,9 S mm 0,4 0,6 0,9 0,4 0,6 0,9 0,4 0,6 0,9 H
od 10 11 16 20 22 32 20 32 48
od 25 43 64 50 64 96 50 86 128
109
12
0,2260 D v
12 44'
224
48
0,0566 D v
6 27'
219
24
0,1132 Dv
12 44'
245
72
0,0378 D v
4 19'
117
36
0,075 Dv
8 35'
449
96
0,0283 D v
3 14'
2.4. Veze zaticima i svornjacima
131
Budui da zbog izradnih odstupanja svi zubi ne nose, dakle pojedini su zubi vie optereeni nego to je iznosio proraun, doputena naprezanja uzimaju se odgovarajue nie. K a o priblinu vrijednost m o e se uzeti c r e z d o p ~ 0 3 aT kod jednosmjernog o k r e t n o g m o m e n t a , a 0 , 2 a T k o d okretnih m o m e n a t a promjenljiva smjera, gdje je o T manja vrijednost granice teenja materijala dijelova u spoju. Uobiajeni materijali su C. L . C r N i - i CrMo-elici. O b o d n a sila F t nastoji odvojiti zube spojenih dijelova. Da bi se to sprijeilo, m o r a uzduna sila pritezanja biti Fx>Ft - t a n (fi/2 q ) 0 , 4 Ft. Pri tome je q kut trenja 8 .
2.4. Veze sa zaticima i svornjacima

2.4.1. Zatici Zatici slue za spajanje, uvrenje, potezanje, dranje, centriranje, fiksira nje, osiguranje, zatvaranje i si. strojnih dijelova. Po obliku u osnovi razlikujemo cilindrine zatike (si. 143), konine zatike (si. 144) i zasjene zatike (si. 145). Zabijanjem u provrte strojnih dijelova zatici dobivaju o d r e e n o prednapreza nje. Zasjeni zatici imaju tri upreana zasjeka, ija ispupenja pri zabijanju velikim t l a k o m nalegnu na stijene p r o v r t a i elastino ih proiruju (si. 146). Naponski zatici u obliku ahure (si. 143 e) i spiralni naponski zatici (si. 143 f) od okruglo savijena, o d n . spiralno n a m o t a n a lima od pernog elika Ck 67 J U S . 1735 (<r M 1400 N / m m 2 ) , prilijeu elastino n a stijene p r o d. dhB dh11 d mfi dn>6 ' vrta (vidi 2.1.9, str. 101).
a)
b)
c)
d) 258 7377 ,, '978
3
7 7 7979 7979
^7
6325
Ml
7346
Slika 143. Cilindrini zatici (donje brojke oznauju brojeve DIN-a, a brojke sa strane brojeve JUS-a) a) cilindrian zatik m 6 ; b) cilindrian zatik h 8; c) cilindrian zatik h 11; d) zakaljen cilindrian zatik m 6 ; e) naponski zatik; f) spiralni naponski zatik
4=Slika 144. Konini zatici s ko nusom 1:50 (brojke oznauju brojeve DIN-a)
Cilindrini zatici m6 upotrebljavaju se preteno k a o dosjedni zatici za osiguranje poloaja dvaju sastavljenih dijelova (si. 147 a). U j e d a n od dijelova treba ih ugraditi vrstim dosjedom, a u drugi kliznim, da bi se omoguilo odvajanje. Cilindrini zatici h8 slue k a o zatici za spajanje ili uvrenje
132
2.
Rastavljivi spojevi
(sl. 147 b). U provrt dijelova koji se sastavljaju utisnu se, uz prekomjeru. Zatici m6 i h8 zahtijevaju provrte razvrtane na mjeru. Cilindrini zatici h l l m o g u se upotrijebiti k a o zakovini zatici (vidi i 1.5.4.) ili k a o zglobni zatici s kliznim dosjedom, npr. Dl l / h l 1. Naponski zatici slue za prihvaanje poprenih sila (sl. 112 b) i k a o zatici za osiguranje ili dosjedni zatici (sl. 147c). Z b o g svoje prilagodljivosti potrebni su s a m o bueni provrti.
Slika 145. Zasjeni zatici (brojke oznauju brojeve DIN-a; zatici S6 do S80 su komercijalne izvedbe Kerb-Konus-GmbH, Schnaittenbach) D I N 1471 (JUS M.C2.205) konian zasjeni zatik, D I N 1472 dosjedni zasjeni zatik, D I N 1473 (JUS M.C2.201 do 203) cilindrian zasjeni zatik, D I N 1474 utini zasjeni zatik, D I N 1470 (JUS M.C2.201 do 203) cilindrian zasjeni zatik 56 dosjedan zasjeni zatik s vratom 57 utini zasjeni zatik s vratom a) b) D I N 1475 zasjeni zatik, S9 konian zasjeni zatik s vratom, 5 1 0 zasjeni zatik s dva vrata, 511 dvostruk zasjeni zatik, 5 1 2 dvostruk zasjeni zatik, S24 dosjedan zasjeni zatik, D I N 1469 dosjedan zasjeni zatik s vratom, S80 zasjean zatik Slika 146. Presjek zasjenog zatika: a) prije zabijanja; b) nakon zabijanja
Konini zatici fiksiraju dijelove koje treba spojiti izvanredno d o b r o . Budui da se r u p e moraju razvrtati taj je nain spajanja skup, pa se stoga po mogu nosti izbjegava. Konini zatici nisu p o t p u n o sigurni protiv vibracija i k o d pro mjenljivog optereenja preporuuje se osiguranje. M e u t i m , n a s u p r o t cilindri nim zaticima imaju tu prednost da se m o g u neogranieno spajati i razdvajati. Slika 147 d pokazuje uvrenje stonika. K o n i n i zatici s navojem prikladni su za slijepe uvrte iz kojih se m o g u izvui p o m o u matice za izvlaenje. Zasjeni zatici uteuju skupo razvrtavanje p r o v r t a za cilindrine zatike. Za elastina ispupenja zareza dovoljni su bueni provrti. Ispupenja zareza omoguuju zabijanje i vaenje zatika o k o 25 p u t a i osiguravaju dosjed protiv vibracija. M e u t i m , zarezi izazivaju vrna naprezanja (zarezna djelovanja), zbog kojih zarezni zatici nisu toliko izdrljivi k a o glatki. Zarezni zatici s vratom slue za uvrenje opruga, za navlaenje uskonika ili sigurnosnih ploa ili za izvlaenje iz slijepih rupa. Pri zabijanju svaki se zatik uvodi u provrt onim
133
krajem na kojem zarezi izlaze (sl. 145). Zarezni avli D I N 1476 i 1477 slue za uvrenje natpisa, limova, arnira, obujmica, i sl, na metalne dijelove. Primjeri su na sl. 148.
Slika 147. Upotreba cilindrinih i koninih zatika a) cilindrian zatik m6 kao dosjedan zatik; b) cilindrian zatik h8 kao vezni zatik; c) naponski zatik kao zatik za osiguranje; d) konian zatik kao zatik za uvrenje i vezivanje
Slika 148. Upotreba zasjenih zatika i avala < ) cilindrian zasjeni zatik DIN 1470 kao okrugao klin; b) zasjean zatik s jednim / zasjekom u sredini DIN 1475 za uvrenje vijka; c) dvostruki zasjeni zatici S12 kao osovinice za kotae; d) dosjedni zasjeni zatici s vratom S 6 kao drai za opruge; e) zasjean zatik s jednim zasjekom u sredini i dva vrata S10 kao zglobni zatik u lancu;/) uputen zasjeni avao D I N 1477 kao privrsni zatik; g) poluokrugao zasjeni avao DIN 1476 kao 'uvrsni zatik za natpis ^plou s natpisom)
134
2.
Rastavljivi spojevi
Zatik treba da bude izraen od tvreg materijala nego to su dijelovi u koje se zabija, da se pri zabijanju ne deformira i pri izbijanju ne sabije. Razlikom u tvrdoi izbjegava se i zaribavanje u provrtu. Uobiajeni materijali su: D I N St 50 K, 9 S 20 K, St 60,6.8., C 35,45 S 20 K, Ms 60 P b , A l C u M g P b F 38. S t a n d a r d n e promjere d i duljine / zatika vidi u tablici 49.
Tablica 49. Standardni promjeri d i duljine / zatika i svornjaka u mm d 0,8 1 1,2 1,5 2 2,5 3 4 5 6 8 10 12 14 16 18 20 22 25 28 30 32 35 40 45 50 55 60 65 70 75 80 90 100 2 3 4 5 6 8 9 10 12 14 16 18 20 22 25 28 30 35 40 45 50 55 60 65 70 75 80 85 90 95 / 100 105 110 115 120 125 130 135 140 145 150 160 170 180 190 200 210 220 230 240 250 260 270 280 290 300 310 320
2.4.2. Svornjaci
Svornjacima se dobivaju zglobni spojevi s kliznim dosjedom u strojnim dijelovima. S t a n d a r d n e svornjake sa glavom i bez nje sa r u p a m a za rascjepke i bez njih, prikazuje slika 149, a primjere za spojeve sa svornjacima slika 150. Klizni dosjed iziskuje osiguranje protiv ispadanja. U tu svrhu upotrebljavaju se prvenstveno rascjepke D I N 94, (JUS M.B2.300 i 301), uskonici D I N 471 ( J U S M.C2.401) sigurnosne ploice D I N 6799 i elastini prsteni D I N 7993 i 5417. Za rascjepke t r e b a u svornjaku izbuiti poprene provrte, a za uskonike i sigurnosne ploice utokariti utore.
a) b) c)
d)
rrrfri
e)
f)
1133 1433 1434,1435 1436 1438 1439 Slika 149. Standardni svornjaci (brojke odozdo su brojevi DIN-a, a brojke po strani su brojevi JUS-a) a) bez glave; b) bez glave s rupama za rascjepke; c) s malom glavom; d) s velikom glavom i rupom za rascjepku; e) s navojem; f) uputeni svornjak s nosom
Svornjaci bez glave s obzirom na cijenu imaju prednost. Svornjaci s glavom upotrebljavaju se a k o to trai m o n t a a (pristupanost). Svornjaci koji ne smiju nigdje izvirivati, na primjer svornjaci na klipovima, dobivaju s obiju strana uskonike D I N 472 (slika 151). U tablici 50 dane su dimenzije uskonika. Svornjaci se najee izrauju u podruju tolerancije hl 1, provrti ve p r e m a doputenoj zranosti D 9 , D l l , C l l , B12 ili A l i . S t a n d a r d n e promjere d i duljine / vidi u tablici 49.
Tablica 50. Dimenzije (mm) uskonika D I N 471 (JUS M.C2.401) i 472 (JUS M.C2.400) (nepotpuni izvadak)
DIN472
JUS M.C2.401
rt
m H 13 10,4 11,4 12,5 13,6 14,6 15,7 16,8 17,8 19 20 21 22 23 25,2 26,2 27,2 29,4 31,4 33,7
J U S M.C2.400
D I N 471 J U S M.C2.401 s h 11 0,8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 24 25 26 28 29 30 32 34 35 36 38 40 42 45 48
D I N 471 J U S M . C 2 . 4 0 1 s h 11 50 52 55 56 58 60 62 63 65 68 70 72 75 78 80 82 85 88 90 95 100 105 110 115 120 125 130 135 140 145 m H 13 47 49 52 53 55 57 59 60 62 65 67 69 72 75 76,5 78,5 81.5 84,5 86,5 91,5 96,5 h 13 101 106 111 116 121 126 131 136 141 toler. 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 24 25 26 28 30 32 34 35 36 37 38 40 42 45 47 48
D I N 472 J U S M.C2.400 s h 11
D I N 472 J U S M.C2.400 m H 13 53 55 58 59 61 63 65 66 68 71 73 75 78 81 83,5 85,5 88,5 91,5 93,5 95,5 98,5 101,5 103,5 106 109 112 114 116 119 124 129 toler.
H 13 0,9 7,6 8,6 9,6 10,5 11,5 12,4 13,4 14,3 15,2 16,2 17 18 19 20 21 23,9 24,9 22,9 26,6 27,6 28,6 30,3 32,3 33 34 36 37,5 39,5 42,5 45,5
toler.
toler. 50 52 55 56 58 60 62 63 65 68 70 72 75 78 80 82 85 88 90 92 95 98 100 102 105 108 110 112 115 120 125
h 11
2,15
H 11
2,15
1,1
h 11
1,1
h 12
2,5
2,65
2,5
2,65
H 12
1,2
1,3
1,2
1,3
3,15
H 12 35,7 37 38 39 40 42,5 44,5 47,5 49,5 50,5
3,15
h 12
1,5
1,6
1,5
1,6
4,15
,75
1,85
4,15
H 13
1,75
1,85
136
JUS M.C2.401
Slika 150. Spojevi sa svornjakom a) Svornjak D I N 1433 (JUS M.C3.040) s rascjepkama; b) svornjak D I N 1433 (JUS M.C3.040) sa sigurnosnim ploicama; c) svornjak D I N 1433 (JUS M.C3.040) s uskonicima; ) svornjak D I N 1433 (JUS M.C3.040) s elastinim prstenima od okrugle ili etvrtaste ice; e) svornjak s glavom D I N 1436 (JUS M.C3.021) sa rascjepkom;^) uputen svornjak D I N 1439 (JUS M.C3.030) s uskonikom;#) svornjak s vijanim nastavkom na zavretku D I N 1438 (JUS M.C3.060) i estorostranom maticom
Slika 151. S uskonicima D I N 472 (JUS M.C2.400) osiguran svornjak klipa
2.4.3. vrstoa U p r o r a u n u vrstoe zatinog spoja nailazimo na tekoe, budui da i zatici, a i dijelovi u spoju, dobivaju prednaprezanje pri zabijanju s prekomjerom. Prednaprezanje nije mogue raunski obuhvatiti, jer je osim o toleran cijama izrade, ovisno i o obliku dijelova u spoju. Z b o g toga prednaprezanje ne u z i m a m o u obzir i usporeujemo ostala naprezanja s d o p u t e n i m iskustvenim naprezanjima. 1. Zglobni zatici ili svornjaci (sl. 152). Pogonska sila F optereuje nalene povrine na povrinski tlak, a opasni presjek A zatika na dijelu kliznog dosjeda na savijanje i odrez.
137 Tlakovi F 2a d F
Pu
(95) (96) (97) (98)
b-d 0,5 F 0,5 a 0,1 d 2/4

3
naprezanje na savijanje naprezanje na odrez

2
a{-
Ta
Slika 152. Zglobni zatik ili svornjak
p u N/mm povrinski tlak na zatiku i dijelovima u spoju, 2 <rr u N/mm naprezanje na savijanje u presjeku zatika ili svornjaka, 2 T A u N/mm naprezanje na odrez u presjeku zatika ili svornjaka, F u N pogonska sila, cl u mm promjer zatika ili svornjaka, 2 A- u mm presjek zatika ili svornjaka, a, b u mm irina dijelova u spoju.
2. Strojni zatici optereeni na savijanje (sl. 153). K a k o sila F ne djeluje u sredini povrine nalijeganja zatika, povrinski tlak u provrtu preuzima dio savojnog naprezanja. O p a s n i presjek A optereen je na savijanje.
Tlak
(99) (100)
naprezanje na savijanje
p u N/mm 2 crf u N/mm 2 F u N L, / u mm s u mm cl u mm
0,1 d
povrinski tlak zatika i dijela u spoju, savojno naprezanje u opasnom presjeku A zatika, pogonska sila, krak sile F, duljina nalijeganja zatika, promjer zatika a) b)
Slika 153. Stojni zatik optereen na savijanje a) zatik s ovjeenom vlanom oprugom; b) povrinski tlak na strojni dio; c) naprezanje zatika na savijanje
138
3. Popreni zatici optereeni okretnim momentom (sl. 154). Z b o g o b o d n e sile F, stijene p r o v r t a u vratilu i glavini optereene su na povrinski tlak, a zatik na odrez.
Tlakovi
P U = t t ^
3F
(101) t =
pv=
'
(102) (103)
odrezno naprezanje
/? u N/mm 2 povrinski tlak zatika i dijelova u spoju, T 4 u N/mm 2 odrezno naprezanje u presjeku zatika, Ft u N obodna sila na vratilu = F/i^, gdje je T okretni moment, a Ru DJ2 polumjer vratila, Dv u mm vanjski promjer glavine, Du u mm unutarnji promjer glavine = promjer vratila, d u mm promjer zatika, A u mm 2 povrina presjeka zatika.
Slika 155. Uzduni zatik (okrugao klin) optereen okretnim momentom a) povrinski tlak na vratilo i glavinu; b) odrez zatika
139
Uzduni zatici optereeni okretnim, momentom (sl. 155). Zabijeni zatik vri funkciju u z d u n o g klina. Zbog svog oblika naziva se i okrugao klin. Vratilo i glavina optereeni su na povrinski tlak, a zatik na odrez. Tlak naprezanje n a odrez
2
(104)
T
F = a j ~ ^
(105)
p u N/mm povrinski tlak glavine i vratila, 2 ta u N/mm naprezanje na odrez u uzdunom presjeku zatika, F, u N obodna sila na vratilu = T/R, gdje je T okretni moment, a R polumjer vratila, d u mm promjer zatika, / u mm nosiva duljina zatika.
Tablica 51. Doputena naprezanja (N/mm 2 ) za spojeve sa zatikom i svornjakom (iskustveni podaci!) Optereenje jednosmjerno promjenljivo Strojni dio od St 50 i G S .0361 .0545 L. St 37 72 52 24 100 70 24 ! i 62 42
24
mirno Napre zanje
izmjenino promjenljivo
Dosjed
St 37 St 50 .0361 .0545 98 104 73 30
GS L 83 58 30
GG SL 68 48 40
GG SL. 52 34 32
St 37 St 50 1 . 0361 .0545 36 26 12 50 35 12
GS L. 31 21 12
GG SL. 26 17 16
stezni glatkih zatika sa zareznim zatikom klizni glatkih svornjaka Dosjed stezni glatkih zatika Napre zanje P
69 30
400 83 54 70 45 100 54
500 105 72 87 60 125 72
600
Za tik ili s vornjak od eli ca vrst oe <rM u N/m n 2 800 400 500 400 600 800 500 150 102 125 85 180 102 56 40 48 34 66 40 80 52 68 44 96 52 96 64 80 52 114 64 112 74 92 60 134 74 28 20 24 17 33 20 40 26 34 22 48 26
600 48 32 40 26 57 32
800 56 37 46 30 67 37
128 87 105 72 155 87
sa zareznim zatikom
*B
klizni glatkih svornjaka
140
3.
OPRUGE
3.1. Osnove
3.1.1. Karakteristike, rad opruge, vibracije opruge.
Opruge slue npr. za p o g o n bubnjeva za namatanje, za vraanje ventilnih o p r u g a ili upravljakog poluja, priguenja udara, za ogranienje sile, za mjerenje sile u vagama i sl. Po obliku razlikujemo lisnate opruge, zavojne, tanjuraste, ravne torzione opruge itd., a p r e m a deformaciji vlane, tlane, savojne i torzione opruge
Slika 156. Karakteristike opruga a) progresivna gumene opruge; b) ravna cilindrine zavojne opruge; c) degresivna tanjuraste opruge
Svojstva o p r u g a ocjenjujemo p r e m a njihovoj karakteristici. Karakteristika prikazuje ovisnost p u t a / o sili F opruge. Karakteristike prikazane na slici 156 su: progresivna (rastua zakrivljena), ravna i degresivna (opadajue zakrivljena). O p r u g e koje rade bez trenja (izuzete su gumene opruge) imaju ravnu karakte ristiku. Sila p o t r e b n a za napinjanje (deformaciju) opruge za 1 mm ili okretni m o m e n t za napinjanje (krunu deformaciju) za 1 rad oznauje se k a o specifina sila, krutost, specifini progib ili k o d ravne karakteristike k a o konstanta opruge: specifina sila vlanih, tlanih i savojnih opruga specifina sila torzionih opruga c=T/a c F/f (106) (107)
c u N/mm, N/mm/rad specifina sila opruge, F u N sila opruge, optereenje opruge, / u mm progib opruge uz silu F, T u Nmm okretni moment, a u rad kut uvijanja pod okretnim momentom T.
3.1. Osnove
141
Opruge silu.
sa
zakrivljenom
karakteristikom
imaju
promjenljivu
specifinu
Pri napinjanju opruge obavlja se radnja koju opruga p r i g o d o m otputanja opet vraa, ne uzimajui pri tom u obzir gubitke zbog unutranjih ili vanjskih otpora. Budui da je rad jednak p r o d u k t u sile i puta, o k o m i t o rafirana povrina na slici 156 oznauje n a m rad opruge. K o d ravne karakteristike je: rad kod rad vlanih, tlanih i savojnih opruga F W=f T W=-OL 2 (108a) (108b)
torzionih opruga
W u Nmm F, f, T,
rad opruge, vidi legendu uz jednadbe (106) i (107).
Ako masu gibljivo spojenu s o p r u g o m izloimo t r e n u t a n o m djelovanju sile, o n a e poeti vibrirati vlastitim priguenim titrajima (sl. 157). esto se od vibracionog sustava trai odreena vlastita frekvencija, k a o npr. kod vibracionih sita, njihajuih transportera, vibracionih stolova, vibratora, vagonskih opruga, opruga m o t o r n i h vozila i slino.
~m
vrijeme
b)
m W
o)
m
-A
J
vrijeme
Slika 157. Titrajni sustavi opruga: a) s tlanom oprugom; b) sa savojnom oprugom; c) s torzionom oprugom
Vlastita
frekvencija
vlanih, v V= (109a)
tlanih i savojnih opruga
vlastita frekvencija
v u l / s = Hz c u N/m, Nm/rad m u kg J u kg m2
torzionih opruga
(109b)
vlastita frekvencija titrajnog sustava. specifina sila opruge, masa tijela izloena titranju, moment tromosti mase tijela izloena rotacionom titranju prema osi vrtnje.
142
3. Opruge
3.1.2. Materijali, naprezanje, vrstoa

Uobiajeni materijali za opruge su: kaljivi ugljini elici, k r o m elici, silicijski elici, silicijmangan elici, kromvanadij elici i nerajui elici. K tome dolaze obojeni metali: mjed, fosforna bronca, silicijska bronca, novo srebro, nikelin i drugi.
Tablica 52. Kvaliteta i primjeri upotrebe toplo oblikovanih elika za opruge prema D I N 17221, (JUS C.B0.551) [elici 38 Si 6, 46 Si 7 i 51 Si 7, (. 2130, . 2131 i . 2132) za kaljenje u vodi, a ostali za kaljenje u ulju]
Vrst elika
_ M
240 255
Stanje obrade 1 ) H+A Primjeri N/mm 2 1050 N/mm 2 1200 upotrebe
tvreloa HEn o
%
6 Elastini prsteni i ploe za osiguranje vijaka, tanjuraste opruge, opruge za kultivatore Stoaste opruge, lisnate opruge za vozila na tranicama, tanjuraste opruge Lisnate opruge za vozila na tranicama, naroito one koje su strojno zakaljene Lisnate opruge za vozila do 7 mm debele, zavojne opruge, listovi lisnatih opruga, tanjuraste opruge Lisnate opruge za vozila vie od 7 mm debele, zavojne opruge, tanjuraste op'ruge Lisnate opruge za vozila vie od 7 mm debele, zavojne opruge, tanjuraste opruge, prstenaste opruge Lisnate opruge, zavojne opruge, ravne torzione opruge 2 5 mm promjera Zavojne opruge, prvenstveno optereene udarno, ravne torzione opruge g 4 0 m m promjera, ventilske opruge Posebno visoko optereene opruge za vozila, zavojne opruge, elastini prsteni, tanjuraste opruge, ravne torzione opruge g 40 mm promjera Posebno visoko optereene zavojne opruge i ravne torzione opruge najveih promjera
D I N 38 Si 6 J U S . 2130 Kvalitetni elici za srednja naprezanja
217
D I N 46 Si 7 J U S . 2131 D I N 51 Si 7 J U S . 2132 D I N 55 Si 7 J U S . 2133
230
1100
1300
270
230
1100
1300
290
235
1100
1300
D I N 65 Si 7 J U S . 2331 . 2332 D I N 60 Si Mn 5 JUS . 2330
310
240
1100
1300
310
240
1050
1350
Kvalitetni elici za visoka naprezanje
D I N 66 Si 7 JUS . 2134 D I N 67 SiCr 5 J U S . 4230
> 310
240
1200
1400
> 310
240
1350
1500
D I N 50 CrV 4 JUS . 4830
> 310
235
1200
1350
D I N 58 C r V 4 J U S . 4831
> 310
235
1350
1500
') U = stanje valjanja, G = meko areno, H + A = kaljeno i poputeno (Navedene su samo minimalne tvrdoe i vrstoe).
M e t a l n e opruge optereene su na vlak, savijanje i torziju. Njihova specifina sila ovisna je k o d vlaka i savijanja o modulu elastinosti , a k o d uvijanja o modulu klizanja G (vidi tablicu 58, strana 145). I z v a n r e d n o velika vrstoa materijala za opruge omoguuje odgovarajue visoka naprezanja, t a k o da opruge mogu biti razmjerno malih dimenzija. O p e n i t o m o e m o uzeti slijedea doputena naprezanja: c r d o p = T d o p 0 , 4 d o 0,7 crM pri k o n s t a n t n o j sili, 0 , 3 do 0,4 crM pri jednosmjerno promjenljivoj sili 0 , 2 do 0,25 crM pri naizmjenino promjenljivoj sili. D o p u t e n a naprezanja
3.1. Osnove
143
su meutim ovisna i o obliku opruga, o tonosti poznavanja njihovih meha nikih svojstava i o o p a s n o s t i koju nosi lom opruge. Visoku vrstou dobivaju elici za opruge kaljenjem, a a k o je p o t r e b n o , n a k n a d n i m posebnim postupcima. T a n k e ice pokazuju visoku granicu teenja a k o se samo nisko popuste. Visoke temperature p o p u t a n j a i p o n o v n o gaenje povisuje dinamiku* izdrljivost. Do poveanja dinamike izdrljivosti dolazi i prebruavanjem n a k o n kaljenja, jer prebruavanjem skidamo razugljienu povrinu, koja djeluje zarezno. Samarenjem p o m o u kuglica ovrava se povrinski sloj i poveava d i n a m i k a izdrljivost. Poliranje povrine ublauje zarezno djelovanje. ' K o d visokooptereenih o p r u g a t r e b a vriti ispitivanja dinamike izdrljivosti, ili se treba informirati k o d proizvoaa o mehanikim svojstvima materijala. D i n a m i k a izdrljivost o p r u g a p a d a s p o r a s t o m debljine, k a o i k o d svakog d r u g o g strojnog dijela. U tablicama 52 do 58 navedeni su standardni elici za opruge s vrijednostima vlane vrstoe i u p u t a m a o upotrebi.
Tablica 53. Hladno valjane trake za opruge prema D I N 17222, (JUS C B 3 . 7 2 2 ) za rezanje, tancanje, utiskivanje, savijanje, namatanje sa kaljenjem u ulju Oznaka C53, C60, C67 Primjeri upotrebe Oznaka Mk 101 mnogostrana, zavisno od traenih mehanikih svojstava Primjeri upotrebe Visokooptereene vlane opruge za satne i pogonske mehanizme
N/mm 2 1200 . . . 1450 1200 . . 1600
N/mm 2 1800 . . . 2400 1900 . . . 2400
1630, . 1730, C 75, M 75, . 1832, . 1834, 55 Si 7 65 Si 7, 60 SiMn 5 . 2331, . 2330 Ck 53 ( K C 53) . 1631 Ck 60 ( K C 60) . 1731 Ck 67 ( K C 67) . 1735
1733 M 85 .1835
1930 71 Si 7 C. 2135
. 2133
1600 . . . 2000 1700. . 1200 . . 1300 . . 1400 . . 2200 1450 1550 1650
66 Si 7
. 2134
1800 . . 1900 . . 1700 . . 1900 . .
2300 2400 2300 2400
mnogostrana, zavisna od traenih mehanikih svojstava
67 SiCr 5 . 4230 50 CrV 4 . 4830 58 CrV 4 . 4831
Tablica 54. Okrugla ica za opruge prema D I N 17223, (JUS C.B6.012) Oznaka Kratica Podruje promjera Upotreba vlane opruge, zavojne fleksione opruge i profilirane opruge za niska mirna i rijetko promjenljiva optereenja opruge za mirna i mala promjenljiva optereenja visokooptereene tlane, vlane i zavojne fleksione i profilirane opruge, takoer za promjenljivo optereenje opruge koje rade u podruju vremenske vrstoe ili imaju umjereno trajno dina miko optereenje za sve opruge s visokim trajnim dinami kim optereenjem
A Patentirano vuena ica za opruge od nelegiranog elika B
0,3 . . . 10 mm
0,3 . . . 17 mm 0,07 . . . 17 mm 0,07 . . . 2 mm
c
II Poboljana ica za opruge FD
1 . . . . 14 m m
Poboljana ica za ventilske opruge
VD
1 . . . 7,5 mm
144
3. Opruge
Kvalitetu ice i t r a k e za opruge od nerajueg elika D I N X 1 2 C r N i l 7 7 2 X 7 C r N i A l 17 7 i X5 C r N i M o 18 10 sa c r M = 1 0 5 0 do 2200 N / m m (ve prema debljini ice) vidi u D I N 17224.
Najmanja vlana vrstoa (N/mm 2 ) okrugle ice za opruge D I N 2076. Materijal prema D I N 17223 ( J U S C B 6 012) (izvadak) Vrst ice A 1750 1740 1740 1730 1730 1730 1720 1710 1710 1700 1690 1690 1680 1670 1670 1660 1650 1640 1630 1620 1610 1600 1590 1590 1570 1560 1550 1530 1520 1500 1490 1470 1460 1450 1440 1430 B 2100 2090 2090 2080 2080 2080 2070 2060 2060 2050 2040 2040 2030 2020 2020 2010 2000 1990 1970 1960 1950 1940 1930 1920 1900 1890 1880 1860 1840 1820 1800 1780 1760 1750 .1730 1710
d mm 0,30 0,32 0,34 0,36 0,38 0,40 0,43 0,45 0,48 0,50 0,53 0,56 0,60 0,63 0,65 0,70 0,75 0,80 0,85 0,90 0,95 1,00 1,05 1,10 1*20 1,25 1,30 1,40 1,50 1,60 1,70 1,80 1,90 2,00 2,10 2,25
c
2510 2510 2500 2490 2480 2480 2470 2460 2460 2450 2440 2430 2420 2410 2410 2400 2380 2370 2350 2340 2320 2310 2300 2290 2260 2240 2230 2200 2170 2150 2120 2100 2070 2060 2030 2000
II 2700 2700 2700 2700 2700 2700 2700 2700 2700 2700 2600 2600 2600 2600 2600 2600 2550 2550 2500 2500 2500 2500 2500 2500 2400 2400 2400 2300 2300 2300 2250 2250 2150 2150
FD
VD
d mm 2,4 2,5 2,6 2,8 3,0 3,2 3,4 3,6 3,8 4,0 4,25 4,5 4,75 5,0 5,3 5,6 6,0 6,3 6,5 7,0 7,5 8,0 8,5 9,0 9,5 10,0 10,5 11,0 12,0 12,5 13,0 14,0 15,0 16,0 17,0
Vrst ice A 1410 1400 1390 1370 1350 1340 1320 1300 1290 1280 1270 1250 1230 1210 1190 1170 1150 1140 1130 1110 1090 1070 1040 1020 1010 1000 B 1690 1670 1650 1630 1600 1580 1560 1540 1520 1510 1490 1470 1450 1420 1400 1380 1350 1340 1320 1290 1270 1240 1220 1200 1170 1150 1120 1100 1060 1050 1040 1010 990 980 970
c
1970 1940 1930 1890 1860 1830 1810 1780 1750 1730 1720 1700 1660 1630 1610 1580 1550 1540 1520 1480 1460 1430 1400 1380 1360 1350 1330 1320 1280 1260 1250 1220 1190 1160 1130
FD 1650 1600 1600 1600 1550 1550 1550 1510 1510 1510 1470 1470 1470 1430 1430 1430 1430 1430 1390 1390 1390 1320 1320 1320 1320 1280 1280 1280 1280 1280 1280 1280
VD 1550 1500 1500 1500 1460 1460 1460 1430 1430 1430 1400 1400 1400 1370 1370 1370 1370 1370 1330 1330 1330
1800 1800 1800 1750 1750 1750 1750 1700 1700 1700 1700 1700 1650 1650 1650
1700 1700 1700 1650 1650 1650 1650 1600 1600 1600 1600 1600 1550 1550 1550
Promjer d (mm) okrugle ipke elika za opruge koje se vrue oblikuju prema D I N 2077, materijal prema D I N 17221 do 17225 7 8 9 + 0,2 10 11 12 12,5 + 0,2 13 14 15 160,2 17 18 19 + 0,2 20 21+0,3 22,5 24 25 + 0,3 26 28 0 , 3 30 32+0,4 34 36 38 40 + 0,4 42 45 48 + 0.4 50
O p r u g a se m o r a t a k o dimenzionirati da se postigne traena specifina sila i da se ne prekorai d o p u t e n o naprezanje. U tu svrhu esto je p o t r e b n o i vie p u t a p r o r a u n a v a t i s pretpostavljanjem razliitih dimenzija, da bi se udovo ljilo tim zahtjevima. Bez takvog p o s t u p k a nije mogue optimalno obliko vanje.
3.2. Lisnate kao savojne opruge

Tablica 57. Vatrootporni elici za opruge prema D I N 17225 Granica teenja u N/mm 2 pri Vrst elika N/mm 2 67 SiCr 5 . 4230 50 CrV 4 .4830 45 CrMoV 6 7 30 VVCrV 17 9 65 W M o 4 3 8 X 1 2 C r N i 17 7 hladno valjan hladno vuen 1500 1350 1400 1400 1400 20 1100 1000 1050 1100 1100 100 1100 1000 1050 1100 1100
145
Granica puzanja u N/mm 2 pri 400 400 450
200
300 900 900 850 900 900
500
550
1000 1000 950 1000 1000
700 750 800
500 550 600
320 420 470 300 350 200
1200 1600 Modul elastinosti u N/mm

2
pri 450 500 550
Vrst elika 20 67 SiCr 5 . 4230 50 CrV 4 . 4830 45 CrMoV 6 7 30 VVCrV 17 9 65 VVMo 34 8 X 1 2 C r N i 17 7 210000 210000 210000 210000 210000 180000 100 206000 206000 206000 206000 206000 175000 200 200000 200000 200000 200000 200000 168000 300
400
193000 193000 193000 193000 193000 161000 181000 181500 184000 174000 175000' 179000
171000 175000
170000
Kovanje i toplinsko oblikovanje za opruge, X 1 2 C r N i 17 7 meutim hladno savijati, omatati itd. Ovi se elici upotrebljavaju za ventilne opruge na motorima, opruge za brtvenje i povratne ventilne opruge na lokomotivama, opruge razvodnika pregrijane pare na lokomotivama itd.
Tablica 58. Moduli elastinosti E i moduli klizanja G uobiajenog materijala za opruge Materijal opruge Patentirano vuena ica za opruge od nelegiranih elika i poboljana ica za opruge od nelegiranih elika D I N 17223, (JUS C B 6 . 0 1 2 ) Opruga od toplo oblikovanih elika D I N 17221, (JUS C.B0.551) Opruga od nerajueg elika X 1 2 C r N i 17 7 D I N 17224 Opruge od kositrene bronce CuSn 8 F 95 i mjed CuZn 36 F 70 D I N 17682, ( J U S C . D 2 . 1 0 0 . i 102) Opruge od bakar-berilija CuBe 2 F 90 i CuBe F 85 kao i novo srebro CuNi 18 Zn 20 D I N 17682 Opruge od M s 6 3 D I N 17660, ( J U S C.D2.101) tvrdo vuene E N/mm 2 = 210000 G N/mm 2 = 83000
= 210000 = 194000 = 112000
= 80000 = 73000 = 42000
= 135000
= 50000
94000
= 35000
3.2. Lisnate opruge kao savojne opruge

Jednostavne jednokrake i dvokrake lisnate opruge (sl. 158) uzimaju se npr. kao potisne opruge zasuna, zatega, skakalica ustavljaa, k a o k o n t a k t n e opruge u s k l o p k a m a i slino. Lisnate opruge u sloju (sl. 159) slue prvenstveno za opruenje cestovnih vozila i vozila na tranicama. O n e pretvaraju k r a t k e tvrde udare vozne staze u duge m e k a n e priguene titraje. Lisnata opruga u sloju nastaje od dvokrakih
10 Elementi strojeva
146
3. Opruge
trapeznih listova razliite duine, koji se slau j e d a n na drugi (sl. 160). Listovi opruge izrauju se od valjanog plosnatog elika za opruge D I N 4620 (JUS C.B3.025) ili D I N 1570 ( J U S C.B3.031). Uobiajene oblike presjeka vidi na sl. 161. s t a n d a r d n e zavretke listova o p r u g a za vozila na tranicama D I N 5542, te sedlaste ploe za vjeanje o p r u g a D I N 5543.
Slika 159. Lisnate opruge u sloju a) dra sa' stremenom; b) dra sa svornjakom u sredini, prema D I N 11747 (lisnate opruge za teka kola s gumenim kotaima)
Slika 160. Nastajanje sloja lisnate opruge a) teoretski oblik; b) praktiki oblik
3.2. Lisnate kao savojne opruge Slika 161. Presjeci lisnate opruge a) pravokutnik D I N 1544 (JUS C.B3.530); b) s rebrom u sredini D I N 1570 (JUS C.B3.031); c) Krupp-profil
147
Glavni list, k a o najgornji najdui list, savijen je na krajevima o k o svornjaka leita. Protiv p o p r e n o g p o m a k a osiguran je profilom samog presjeka (sl. 161b i c) ili stremenom (sl. 162). Sveanj listova m o r a se u sredini povezati, da bi se optereenje sigurno prenijelo na sve listove. Nekoliko draa svenja listova pokazuje sl. 163.
Slika 162. Spone za opruge prema D I N 4621
nom u sredini lista
Jednadbe za p r o r a u n : Naprezanje na savijanje Progib a( = F-l/W

f = h
(110)
F-l3 3 E l
< 7 f u N / m m 2 savojno naprezanje u presjeku lista, F u N sila koja djeluje na oprugu, / u mm progib pri optereenju silom F, l u mm krak sile prema opasnom presjeku, W u mm 3 moment otpora lista opruge = b h2/6, I u mm 2 moment inercije lista opruge =b h3/\2, 2 E u N/mm modul elastinosti materijala opruge (tablica 58, str. 145), k. proraunski faktor prema tablici 59.
10*
148
Tablica 59. Proraunski faktori k za lisnate opruge
3. Opruge
bolb
k
0 1,5
0,1 1,4
0,2 1,32
0,3 1,26
0,4 1,2
0,5 1,17
0,6 1,12
0,7 1,08
0,8 1,05
0,9 1,03
1,0 1,0
3.3. Zavojna fleksiona opruga kao opruga za okretanje

Zavojne fleksione opruge su n a m o t a n e u obliku zavojnice, a optereene su na savijanje (sl. 164). Najee se upotrebljavaju za povratni hod poluga. J e d a n kraj opruge m o r a biti ovjeen na poluzi, a drugi kraj na leaj opruge koji miruje. U p o e t n o m poloaju opruga je predoptereena i pritiskuje polugu na graninik (naslon). D I N 2088 (Proraun i konstrukcija zavojnih fleksionih opruga), m e u ostalim kae: Ako je zavojna fleksiona opruga voena na j e d n o m svornjaku (svornjak ili glavina k a o na sl. 164), treba paziti da izmeu opruge i vodilice ostane dovoljno zranosti (da se o p r u g a pri okretanju ne stisne na vodilicu). K a o priblinu vrijednost za promjer t r n a moe se uzeti D t r n = 0,8 do 0,9 D u a za tuljak D t u l j = 1,1 do 1,2 Dv.
U interesu ekonomine proizvodnje treba teiti za to jednostavnijom konstrukcijom krakova, tj. tangencijalno oblikovanim k r a k o v i m a (sl. 165 a). S obzirom na mogunost dovoljno tonog proraunavanja treba teiti za vrstim upijanjem k r a k o v a (sl. 165 b do- d). K a o vrsto upinjanje vrijedi svako upinjanje koje unosi par sila. Najmanji unutarnji polumjer savijanja r na krakovima ne treba da bude manji od promjera ice d (sl. 165 b). T r e b a nastojati da o d n o s n a m a t a n j a b u d e w = DST/d = 4 do 15, u iznimnim sluajevima w = 3. Da bi se izbjegle sile trenja, ne smiju ni k o d ogranienih ugradbenih duljina navoji nalijegati stegnuto j e d a n uz drugi. Ako iz konstrukcio nih razloga treba ispuniti vei ugradbeni prostor, o n d a se to ne ostvaruje p o m o u velikog u s p o n a navoja; bolje je smanjenjem srednjeg promjera D s r i odgovarajuim poveanjem broja navoja i f .
3.3. Zavojne fleksione opruge
149
Zavojne opruge treba uvijek optereivati u smjeru zavojnice opruge, tako da je vanjska strana navoja optereena na vlak. K o d o b r a t n o g , otvarajueg okreta nja, postoji zbog vlastitih naprezanja opruge sklonost poputanju elastinih svojstava ili puzanju.
Slika 165. Izvedba krakova i draa zavojnih fleksijskih opruga prema DIN 2088 a) s tangencijalnim krakovima, bez upinjanja (nepovoljno); b) vrsto upeti krakovi (povoljno); c) mirujui krak vrsto upet, pomian krak nije upet (nepovoljno, bolje obratno); cl) u svornjaku ili trnu vrsto upet krak (povoljno)
. O p r u g e do 12 mm debljine ice namataju se h l a d n o , a preko 12 mm toplo, zbog prevelikih sila za namatanje. Optereenje opruge je m o m e n t o m M = F R koji izaziva savojna napre zanja. Ako oprugu optereujemo u smjeru namatanja ( n o r m a l a n sluaj), treba raunati idealno savojno naprezanje ox = M/W (112)
Ako pak o p r u g u optereujemo suprotno smjeru namatanja, o n d a treba uzeti u obzir povienje naprezanja zbog zakrivljenosti ice i r a u n a se: najvee vlano naprezanje od savijanja
rjj u N/mm 2 M u Nmm W u mm aq u N/mm 2 q
0" q = < " Q\ 7
(H3)
idealno savojno naprezanje u presjeku ice, moment savijanja u presjeku ice = moment opruge F R, moment otpora presjeka ice =n d 3 / 3 2 0 , l cl3, vlano naprezanje od savijanja na unutarnjoj strani presjeka nastalo savijanjem ice, faktor koji obuhvata povienje naprezanja zbog savijanja ice, prema sl. 166.
150
3. Opruge
U naelu, ni u kojem sluaju ne bi trebalo prekoraiti 0,7 vrijednost vlane vrstoe ice; stoga treba uzeti er dop = 0,7 <rM (erM vidi tablice 54 do 56, str. 143 i 144). Za titrajno optereene opruge upotrebljava se prvenstveno paten tirano vuena ica za opruge C, p r e m a tablici 55, str. 144. K o d takvog titrajnog optereenja za praktiki neogranien vijek trajanja, ne smije razlika naprezanja proizala iz hoda opruge <rh = <r max <rmin prekoraiti d o p u t e n u vrijednost naprezanja p r e m a jednadbi (114). P r i t o m e je <r m a x najvee, a amin najmanje naprezanje na savijanje u n u t a r j e d n o g titraja (<r m a x i <rmin uzima se p r e m a jednadbi (112) ili (113), ve p r e m a t o m e u kojem je smjeru opruga optereena). P r e m a dijagramima dinamike izdrljivosti za icu C iznosi: doputeno naprezanje :700 N mm' hoda opruge (114)
'hdop'
0,25 <7.min
Nadalje j e :
Slika 166. Faktor naprezanja q prema DIN 2088 a u rad / u mm
w-- Dsr/d
kut
zakretanja
a=
M-l IE
(115)
kut zakretanja = kut oprunog djelovanja (<x15 oc2, <xn), 1 rad = 57,3, ispruena duljina navoja s oprunim djelovanjem bez krakova [jednad be (116) i (117)], / u mm4 moment inercije presjeka ice = 7 t d 4 / 6 4 0,05 d4, 2 E u N/mm modul elastinosti materijala opruge (tablica 58, str. 145), M u N mm vidi legendu uz jednadbu (113).
Ispruena
duljina
navoja
oprunim
djelovanjem (116) (117) (118)
k o d a + d^DJ4: k o d a+d>DJ4: duljina neoptereene opruge:

D s r u mm if a u mm d u mm
l = DST-n-i{ l=J{DST-k)2+ (a + )2 /KO h (a + d)+d
srednji promjer namota opruge, broj namotaja s oprunim djelovanjem, slobodan razmak izmeu navoja s oprunim djelovanjem, promjer ice (tablica 55, str. 144).
Pri optereenju opruge u smjeru n a m o t a smanjuje joj se unutarnji promjer od Z)u na D u a . U n u t a r n j i primjer Dua m o r a biti vei od promjera svornjaka Ds. Ako o p r u g u optereujemo s u p r o t n o njenom smjeru navoja, o n d a se njen vanjski promjer D v poveava na Dva. Taj promjer m o r a uvijek ostati manji nego unutarnji promjer tuljka Dt.
3.4. Ravne ipkaste opruge
151 odnosno vanjski promjer optereene opruge
Unutarnji,
Gornji plus ili minus znakovi vrijede za >ua, donji za >va.
D a n e j e d n a d b e za p r o r a u n vrijede iskljuivo s a m o za opruge s uvrenim, kruno voenim k r a k o v i m a opruge bez trenja. Ako krakovi nisu d o b r o uvr eni, o p r u g a se m o r a voditi na svornjaku ili u tuljku. U jednadbi (115) zanemaren je i onaj dio k u t a okretanja, koji d o d a t n o nastaje zbog savijanja krakova. K o d zavojnih savojnih opruga s malim brojem navoja i dugim k r a k o v i m a m o r a se uzeti u obzir i savijanje krakova. Za ove vrijedi j e d n a d b a (111) j e d n o k r a k e lisnate opruge sa k\, 7 ^ 0 , 0 5 d 4 i / k a o duljina odgovara jueg k r a k a opruge. D I N 2088, osim k o n t r o l e savojnog naprezanja u navojima s oprunim djelovanjem, predvia i k o n t r o l u naprezanja u savijenim k r a k o v i m a opruge.
3.4. Ravna ipkasta (okrugla) kao torziona opruga

Ravne torzione opruge (sl. 167) upotrebljavaju se k a o priguivai torzionih vibracija (npr. zglobna vratila na m o t o r n i m vozilima), za mjerenje sila prite zanja k o d m o m e n t n i h kljueva, elastinih spojki i slino. O n e djeluju o p r u n o zakretanjem stanjenog struka opruge (vidi 3.3.). R a z n a uvrenja krajeva prikazuje sl. 167. K o d krajeva sa trokutastim ozubljenjem mogue je premjeta nje od zuba do zuba (trokutasto ozubljenje vidi u 2.3.4.).
b)
c)
d)
e)
Slika 167. Ravna torziona opruga s raznim zavrecima za upinjanje a) ekscentar; b) plosnati dio; c) esterokut; d) etverokut; e) trokutast profil
Tablica 60. Orijentacione vrijednosti za doputena torziona naprezanja (N/mm ) opruga od okruglih sipki 50 Cr V 4, (. 4830)
ôp
Povrina
Optereenje 20 30 190 380 290 580
za d mm 40 180 360 260 520
50 140 280 250 500
60 90 180 190 380
bruena
promjenljivo jednosmjerno promjenljivo jednosmjerno
200 400 300 600
tlaena
152
3. Opruge
Z b o g zareznog djelovanja na mjestima uvrenja krajevi opruge su pojaani, a prijelaz na struk paljivo je zaobljen. N a k n a d n o valjanje struka '(samarenje p o m o u kuglica) ili fino bruenje povisuje dinamiku izdrljivost. 2 Materijal je najee 50 CrV 4 (. 4830), sa <jum 1500 N / m m . Standardne promjere ipkastih opruga vidi u tablici 56, str. 144, a doputena naprezanja vidi u tablici 60 str. 151). P r o r a u n p r e m a D I N 2091: Torziono naprezanje kut elastinog uvijanja
2
x=T/Wt a= Tl ItG
2
(120) (121)
x u N/mm torziono naprezanje u presjeku tapa ^ 7 0 0 N/mm , T u N mm okretni moment opruge, 3 3 W t u mm moment otpora presjeka tapa pri uvijanju 0 , 2 d , pc u rad kut elastinog uvijanja (opruenja), / u mm duljina struka opruge, /, u m m 4 moment inercije pri uvijanju 0 , 1 d4, 2 G u N/mm modul klizanja materijala opruge (tablicu 58, str. 145).
3.5. Tanjuraste opruge kao tlane opruge

Tanjuraste opruge su prstenaste ploe stoasta oblika (sl. 168), koje se sloene u stupove najee povezu kroz sredinu svornjakom. Njihova upotreba protee se od steznih elemenata za valjne leajeve, do elastinog opruenja strojeva i temelja. Tanjuraste opruge osobito su prikladne za velike sile i male progibe. a) c)
Slikat 168. Tanjuraste opruge a) pojedinaan tanjur grupe 1 i 2; b) pojedinaan tanjur s plosnatim nalenim povrinama i reduciranom debljinom grupe 3; c) stup tanjura u stalku reznog alata
3.5. Tanjuraste kao tlane
153
P o g o d a n je 5 = 4 do 7, s / D v = 0,03 do 0,06, 0,75 h. Materijal tanjura najee je Ck 67 (. 1735), 67 SiCr 5 (. 4230) ili 5 0 C r V 4 (. 4830). U tab lici 61 navedene su dimenzije mekanih i tvrdih tanjura p r e m a D I N 2093, te sile tanjura F kod progiba f=0,15 h. Tanjuraste opruge dijelimo u tri grupe: Grupa 1: Debljina tanjura s < 1 mm, hladno oblikovano. Grupa 2: Debljina tanjura s ^ l m m i manje od 4 m m hladno oblikovano. Unutarnji i vanjski promjer obraeni su skidanjem estica, a na unutarnjem promjeru bridovi su zaobljeni.
Grupa 3: Debljine tanjura s = 4 do 14 mm, toplo oblikovan, opruga je sa svih strana o b r a e n a odvajanjem estica. Bridovi su na unutarnjem i vanjskom promjeru zaobljeni. Tanjuri imaju nalene povrine i time reduciranu debljinu s'. Pri optereenju se tanjur izvana rastee, a iznutra stee (stlauje), sl. 168 a. Budui da naprezanja na rubu ne slijede p r o p o r c i o n a l n o veliinu progiba, tanjuraste opruge imaju zakrivljene karakteristike (sl. 169). U omjeru F/Fh na sl. 169 F predouje odgovarajuu silu tanjura, a F h silu tanjura phf=h. Sila se uvodi na mjestima 1 i 3 (sl. 168 a). Na mjestima 2 i 3 nastaju najvea naprezanja. P r e m a D I N 2092 jednadbe za pojedini tanjur grupe 1 i 2 glase:
pojedinanih tanjura prema D I N 2092
specifina sila
c=k
, S /
SS
\s /
(126)
154
3. Opruge F u N opruna sila u jednom tanjuru, av a2, a3 u N/mm 2 normalna naprezanja na rubu tanjura na mjestima 1, 2 i 3. Vlana su naprezanja pozitivna, tlana negativna, debljina tanjura, s u mm progib pojedinog tanjura do izravnanja u ravninu, h u mm progib pojedinog tanjura, / u mm faktori prema tablici 62, 2 a, P, y u N/mm odnos promjera, faktor elastinosti prema jednadbi (127). Za elik sa = 210000 2 2 2 /c u N/mm N/mm je k = 923 000 N/mm .
faktor elastinosti
2
4E ~
l - A *
(127)
E u N/mm modul elastinosti materijala opruge (tablica 58, str. 142), p Poissonov broj, materijala opruge = 0,3 za ilave metale.
Za tanjure grupe 3 standardi upuuju na odgovarajuu literaturu.

Tablica 61. Tanjuraste opruge od pernog elika sa = 2 1 0 0 0 0 N/mm 2 prema D I N 2093 Red A tvrde opruge s mm 0,4 0,5 0,7 0,8 0,9 1 1,1 1,25 1,5 1,5 1,75 2 2,25 2,5 3 h mm 0,2 0,25 0,3 0,3 0,35 0,4 0,45 0,5 0,55 0,65 0,7 0,8 0,9 1 1,1 F Red B: meke opruge h mm 0,25 0,3 0,35 0,4 0,45 0,5 0,55 0,65 0,7 0,8 0,9 1 1,15 1,3 1,4 F N 120 210 300 290 420 580 770 730 880 1150 1950 1750 2700 3700 4900 Red A tvrde opruge Red B: meke opruge F N 11500 15500 21000 35 000 32000 49000 46000 87000 87000 140000 130000 195000 180000 255000 h mm 1,6 1,75 2 2,3 2,5 2,8 3,2 3,5 4 4,5 5,1 5,6 6,5 7 F N 4600 7400 6900 11000 14500 13500 18500 31000 28500 41000 39000 79000 72000 120000
mm 8 10 12,5 14 16 18 20 22,5 25 28 31,5 35,5 40 45 50
mm 4,2 5,2 6,2 7,2 8,2 9,2 10,2 11,2 12,2 14,2 16,3 18,3 20,4 22,4 25,4
N
210 340 660 800 1050 1300 1550 1950 3000 2900 4000 5300 6500 7900 12500
A,
mm 56 63 71 80 90 100 112 125 140 160 180 200 225 250 mm 28,5 31 36 41 46 51 57 64 72 82 92 102 112 127 mm 3 3,5 4 5 5 6 6 8 8 10 10 12 12 14
mm 0,3 0,4 0,5 0,5 0,6 0,7 0,8 0,8 0,9 1 1,25 1,25 1,5 1,75 2
h mm 1,3 1,4 1,6 1,7 2 2,2 2,5 2,6 3,2 3,5 4

4 2
mm 2 2,5 2,5 3 3,5 3,5 4 5 5 6 6 8 8 10
'
5 5,6
Tablica 62. Faktori za tanjuraste opruge prema D I N 2092 < 5 1,2 1,4 1,6 1,8 2,0 2,2 2,4 a 0,29 0,45 0,56 0,64 0,70 0,74 0,76
P
1,00 1,07 1,12 1,17 1,22 1,27 1,31
y
1,04 1,13 1,22 1,30 1,38 1,46 1,53
< 5 2,6 2,8 3,0 3,2 3,4 3,6 3,8
a 0,77 0,78 0,79 0,79 0,80 0,80 0,80
P
1,35 1,39 1,43 1,47 1,50 1,54 1,57
y
1,60 1,67 1,74 1,81 1,88 1,94 2,00
< 5 4,0 4,2 4,4 4,6 4,8 5,0
a 0,80 0,80 0,80 0,80 0,79 0,78
P
1,61 1,64 1,67 1.70 1.73 1.76
y 2,07 2,13 2,19 2,25 2,32 2,37
3.5. Tanjuraste kao tlane
155
P r i konstantnom ili rijetko promjenljivom optereenju o p r u g a se smije deformirati (stlaitij do f0,15 h. P r i tome nastaju naprezanja = 2000 do 2400 2 N / m m . Ako se ta granica prekorai, postoji opasnost da opruga sjedne. K o d promjenljivog optereenja mjerodavna su naprezanja o 2 i C3 na donjoj strani tanjura, jer se na tim mjestima javlja p r s k o t i n a zbog umornosti. O v a naprezanja moraju sa stanovitom sigurnou ostati ispod dinamike izdr _ ljivosti tanjura, tj. razlika izmeu gornjeg i donjeg naprezanja ah2 = ^ g 2 d2 o d n o s n o rj h 3 = <7g3 rj d 3 ne smije za praktiki neogranienu izdrljivost preko raiti doputeno naprezanje p r e m a jednadbi (128). P r i t o m e je rjB odn. najvee a a A odn. a 2 najmanje naprezanje koje nastaje [jednadbe (123) odn. (124)] u n u t a r j e d n o g titraja. Osim toga m o r a i gornje naprezanje o-gi odn. r j g 2 ostati ispod granice teenja materijala. P r e m a t o m e e biti: doputeno naprezanje hoda opruge (doputena razlika izmeu gornjeg i donjeg naprezanja) <7 H -a- rj d o s Gô? T / S
ffhdo P ~
(128)
(129)
doputeno gornje naprezanje

trH u N/mm
2
rT u N/mm 2
vrstoa hoda opruge za jednosmjerno promjenljivo naprezanje uz ffd = 0. <7 H = 740 N/mm 2 za opruge grupe 1, = 710 N/mm 2 za opruge grupe 2, = 630 N/mm 2 za opruge grupe 3. faktor opadanja vrstoe hoda opruge za jednosmjerno promjen ljivo naprezanje, a = 0,25 za opruge grupe 1, = 0,33 za opruge grupe 2, = 0,50 za opruge grupe 3. granica teenja materijala opruge. 7 T = 1 3 0 0 N/mm 2 za opruge grupe 1, = 1250 N/mm 2 za opruge grupe 2, = 1200 N/mm 2 za opruge grupe 3. faktor sigurnosti 1,3 do 1,5 u normalnim prilikama.
K o d promjenljivo optereenih tanjurastih o p r u g a preporuuje se ovrivanje povrine npr. samarenjem odn. mlazom elinih kuglica. Na taj nain optereene opruge treba ugraivati s prednaprezanjem koje daje deformaciju
Tablica 63. Sile u stupovima F u i progib / u stupovima tanjurastih opruga Stup prema Sila stupa Pregib stupa F= /
u
Sl. 170a F
Sl. 170b n-F
Sl. 170c n- F
Sl. 170d F
Sl. 170e X(nF) Z{i-f)
i-f
i-f
^ (i-f)
.F=sila tanjura / = progib tanjura /! = broj pojedinanih tanjura sloenih u istom smislu u jedan paket i = b r o j u oba smjera poredanih u stup pojedinanih tanjura ili paketa opruga
156
3. Opruge
/ , = 0 , 1 5 do 0,20 h, k a k o bi se sprijeilo nastajanje prskotina zbog umornosti materijala na mjestu 1 (sl. 168a), izazvanih preostalim vlanim naprezanjima u opruzi.
Slika 170. Slaganje tanjura u stupove a) jednaki tanjuri izmjenino; b) jednaki tanjuri u istom smislu; c) jednaki tanjuri izmjenino u paketima; d) razliite debljine tanjura izmjenino; e) razliite debljine tanjura izmjenino u paketima
Mogunost kombinacije stupca tanjurastih opruga pokazuje slika 170, a sile stupca F u i progibe f u za razne naine sastavljanja daje tablica 63. U stupcima s tanjurima razliite debljine najtanji tanjuri postiu najprije svoj maksimalni progib. Sila F u ne smije stoga spljotiti najtanje tanjure. Ako se to ipak dogodi, t a d a se za t a k o sloene opruge u stupac dobiva lomljena karakteristika, jer tanjuri vie nisu elastini.
Tablica 64. Doputena odstupanja tanjurastih opruga prema D I N 2093 Reducirane debljine tanjura opruga grupe 3 s mm s' mm l0~s+h odn. l0zss' + h mm 4 3,75 5 4,70 6 5,60 10 9,40 12 11,25 14 13,10
7,50
Grupa
.? odn. s' mm 0,3 . 0,5 . 0,7. .0,4 +0,020 -0,030 .0,6 +0,025 -0,035 .0,8 +0,030 -0,040 0,9 + 0 , 0 3 5 -0,045 +0,035 -0,045 1,25 + 0,040 -0,050 1
F kod / w 0,75 h
Zranost izmeu svornjaka za voenje i unutarnjeg promjera >
mm + 0,075 -0,025+ 25% -7,5% 4,2 . . . 14,2
16.3 . . . 18,3
1,1
+ 0,10 -0,05 + 15% -7,5%
20.4 . . . 25,4
1,75 + 0,045 -0,055 2 +0,050 -0,060 2,25 . . . 2 , 5 + 0,055 -0,065 1,5 . 3 . . . 3 , 5 + 0,065 -0,075 . . . 14 +0,20
28,5
+ 0,15 -0,05
31 . . . 64
+ 0,20
+ 5%
72 . . . 127
3.6. Cilindrine tlane i vlane
157
Pri slaganju opruga u stupce dolaze do izraaja odstupanja mjera (tole rancije) pojedinih tanjura, pa se one moraju uzeti u obzir u konstrukciji. To vrijedi i za tolerancije sila opruga. U tablici 64 navedena su doputena odstupanja p r e m a D I N 2093 te p o t r e b n a zranost izmeu svornjaka za voenje i provrta tanjura.
3.6. Cilindrine tlane i vlane opruge

3.6.1. Hladno oblikovane tlane opruge od okrugle ice Najee se javljaju cilindrine tlane opruge od okrugle ice. One se u p o t r e b ljavaju npr, k a o tlane i povratne opruge, ventilske opruge za mjerenje sile, za ogranienje sile i slino. Slika 171 pokazuje izvedbu p r e m a D I N 2095. Do 10 mm promjera ice opruge se oblikuju hladno, izmeu 10 i 17 mm hladno i toplo, ve p r e m a materijalu, tehnologiji izrade i veliini optereenja (hladno ili toplo oblikovanje treba ugovoriti s proizvoaem!). Standardne promjere ice d vidi u tablici 55, str. 144. D I N 2095 navodi: Krajeve opruge koji slue za prenoenje sile na prik ljuna tijela treba tako oblikovati, da se koliko je mogue izbjegnu jedno strana optereenja s eone strane dijela opruge s oprunim djelovanjem. To se openito postie smanjenjem u s p o n a na krajnjem izlaznom navoju ice. Da bi se dobile dovoljne nalene plohe o k o m i t o na os opruge, odbruse se krajevi ice do d/4. Ispod d = 0,5 mm krajnji navoji u pravilu se ne bruse.
Slika 171. Hladno oblikovane tlane opruge a) krajnji navoji prilegnuti i brueni; b) krajnji navoji prilegnuti; c) odstupanja oblika; d) sile i duljine opruga
158
3. Opruge
K o d tlanih opruga, naroito onih koje su izloene estim promjenama optereenja, treba nastojati da zavreci izlaznih navoja lee m e u s o b n o zaokre nuti za 180, te da uvijek ima u k u p n o A\, 5\, 6j itd. navoja. Budui da zavrni krajevi nisu elastini, treba razlikovati ukupan broj navoja i^. od broja navoja s oprunim djelovanjem i f . U p o m e n u t o m D I N 2095 (slika 171)
Jeiuk = if + 2.
Ako svi navoji lee j e d a n na d r u g o m (dodiruju se), o n d a tlana opruga ima stisnutu duljinu bloka L m : kod naslonjenih i bruenih krajnih navoja kod samo naslonjenih krajnih navoja
L B 1 u mm d u mm duljina stisnute opruge bloka, ukupan broj navoja, promjer ice.
Lhl = ixik-d
(130) (131)
LB1=(il]k + \,5)d
U j e d n a d b e (130) i (131) ukljuene su izradne tolerancije + 0 , 5 d. U naelu treba da k o d ispitne sile F n ostane jo minimalan razmak izmeu navoja s oprunim djelovanjem, p r e m a tablici 65. Doputena odstupanja za opruge obuhvataju promjer navoja D s r , duljinu nestlaene opruge L 0 , silu opruge F, odstupanje osi opruge od okomice ex, odstupanje e 2 u paralelnosti eonih p l o h a (sl. 171c) i to u kvalitetama grubo, srednje i fino (tablica 66). Da bi proizvoa m o g a o odrati zadane sile, treba mu ostaviti mjere slobodne za moguu korekturu pri izradi opruge. Za to m o r a biti s l o b o d n o : k o d jedne z a d a n e sile na opruzi i propisane duljine L 0 : i f i j e d n a veliina d li D v odn. D u , k o d dvije z a d a n e sile na o p r u z i : L 0 , i f i d ili D v odn. D u .
Tablica 65. Zbroj 5 a najmanjih razmaka meu navojima prema D I N 2095 x u mm d mm 0,07 do 0,5 preko 0,5 do 1,0 preko 1,0 do 1,6 preko 1,6 do 2,5 preko 2,5 do 4,0 preko 4,0 do 6,3 preko 6,3 do 10 1 mm+xd2i{ 0,005 0,01 0,018 0,022 5a mm 0,5d+xd2i{ 0 , 4 d + x d 2 it 4 do 6 0,50 0,20
1 pri o d n o s u namatanja w = Z ) , preko 8 preko 6 do 12 do 8
preko 12 1,50 1,00
0,75 0,40
1,00 0,60
Q,3d+xd2i! 0,2d+xd it
2
0,05 0,035
0,15 0,10
0,25 0,20
0,40 0,30
mm+xd2 it
0,02
0,04
0,06
0,10
mm+xd2 if
0,015
0,03
0,045
0,06
mm+xd2 i,
0,01
0,02
0,030
0,04
preko 10 do 17
159
P r e d n o s t treba dati s t a n d a r d n i m veliinama p r e m a D I N 2098 (standardom su obuhvaene dimenzije L 0 , L n , fn, C i d ) . 3.6.2. Tlane opruge od okruglih sipki Na sl. 172 prikazane su (uglavnom toplo oblikovane) tlane opruge od okruglih sipki prema D I N 2096. Od 10 do 14 mm promjera ipke d krajevi se bruse iz p u n o g materijala (sl. 172a), a preko te mjere do J = 6 0 m m kuju se i bruse ravno (sl. 172b). O p r u g e se n a k o n toplog oblikovanja poboljavaju.
Tablica 66. Doputena odstupanja za hladno oblikovane tlane opruge prema D I N 2095 i za vlane opruge D I N 2096 Doputena odstupanja od D s r u mm | srednje | pri odnosu namatanja w= DJd preko 8 preko 8 "do 15 0,4 0,5 0,6 0,7 0,9 1,2 2,0 3,0 4,6 4 do 8 0,15 0,2 0,25 0,3 0,35 0,5 0,8 1,2 1,8 do 15 0,2 0,25 0,3 0,35 0,45 0,6 1,0 1,5 2,3 4 do 8 0,1 0,1 0,15 0,15 0,2 0,25 0,4 0,6 0,9
grubo
fino preko 8 do 15 0,1 0,15 0,15 0,2 0,25 + 0,3 + 0,5 0,8 1,2
4 do 8 2,5 do 4 preko 4 do 6,3 preko 6,3 do 10 preko 10 do 16 preko 16 do 25 preko 25 do 40 preko 40 do 63 preko 63 do 100 preko 100 do 160 0,3 + 0,4 0,5 0,6 0,7 1,0 1,5 2,3 3,5
grubo mm do 4 4 do 6,3 6,3 do 10 10 do 16 16 do 25 25 do 40 40 do 63 63 do 100 100 do 160 160 do 250 250 do 400 400 do 630 4 do 12 0,5 0,6 0,7 0,8 1,0 1,3 1,9 2,5 4,0 6,4 10 + 15
Doputeno odstupanje od L u u mm | srednje | pri odnosu namatanja w = Dsr/d preko 12 4 do 12 < preko 12 i' 4 do 12 0,6 0,7 0,8 1,0 1,3 1,8 2,5 3,5 5.5 8,5 13 + 20 0,3 + 0,3 0,4 0,4 0,5 0,7 1,0 1,3 2,0 3,2 5,0 + 7,5 0,3 0,4 0,4 0,5 0,7 0,9 1,3 1,8 2.8 4,3 6,5 + 10 0,15 0,15 0,2 0,2 0,3 0,4 + 0,5 0,7 1,0 1,6 2,5 + 4,0
fino preko 12 + 0,15 0,2 0,2 + 0,3 0,4 0,5 0,7 0,9 1,4 + 2,2 + 3,5 5,0
preko preko preko preko preko preko preko preko preko preko preko
grubo d mm preko 0,5 do 1 preko 1 do 1,6 preko preko preko preko preko 1,6 2,5 4,0 6,3 10 do do do do do 2,5 4,0 6,3 10 17 2 do 4 30 + 24 21 18 + 16 + 14 12 preko 4 do 10 24 20 17 15 13 11 10 grubo 0,08 L Q (4,6)
Doputeno odstupanje od F u % srednje pri broju navoja i. preko 4 preko 10 19 16 14 12 10 9 8 2 do 4 16 + 14 13 12 + 11 10 9 do 10 13 + 12 11 10 9 8 + 7 srednje 0,04 Lo (2,3) 0,03 D v preko 10 11 + 10 9 8 7 + 7 + 6 2 do 4 13 + 10 + 9 8 + 7 + 7 6
fino preko 4 do 10 10 + 9 7 6 6 5 5 preko 10 8 +7 6 5 5 4 4
kvaliteta
fino 0,021 (1,15) 0,015 Dy
0,06 D v
160
3. Opruge
Krajevi opruga koji ostaju neobraeni (sl. 172 c) moraju se prihvatiti posebnim tanjurom (s urezanim u s p o n o m opruge). Za broj navoja vrijedi o n o to je u 3.6.1. reeno za h l a d n o oblikovane tlane opruge, ali je 1^ = ^ + 1,5. Duljina opruge stisnute do dodira navoja (duljina bloka) iznosi:
K o d opruga od valjanih okruglih s i p k i (slike 172 a i b) Lm^{iuk-0,3)d k o d opruga od bruenih okruglih s i p k i (sl. 172 a i b) L
m
(132)
^ - 0 A ) d
(133)
kod opruga s n e o b r a e n i m krajevima (sl. 172c)

^Bl^(*uk+l)d
(134)
L B 1 u mm d u mm
duljina stisnute opruge (bloka) kada navoji lee jedan na drugom, ukupni broj navoja, najvei mogui promjer ipke, tj. ukljuivo plustolerancije (tablica 56, str. 144 i tablica 67).
Zbroj
najmanjih
udaljenosti
medu
navojima (135)
S.d = x d i{
broj navoja s oprunim djelovanjem, faktor u zavisnosti od odnosa namatanja w = DJd. Faktor je pri w= 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 x = 0,09 0,09 0,10 0,11 0,13 0,14 0,16 0,18 0,21 0,23 0,26 0,28
t3h*
Slika 172. Tlane opruge od okruglih sipki a) krajevi opruge prilegnuti i brueni iz punog; b) krajevi opruge prilegnuti, kovani i brueni; c) krajevi opruge neobraeni
Doputena odstupanja za opruge vidi u tablici 67, a za promjere valjanih s i p k i D I N 2077 u tablici 56 na strani 144. Za proizvoaa moraju zbog mogunosti postizavanja zadanih veliina ostati s l o b o d n e : duljina L 0 i d ili i f .

Tablica 67. Doputena odstupanja za tlane opruge od okruglih sipki prema D I N 2096 Bruene ipke il mm 7 . . . 10 + 0,05 Doputena Opruge od valjanih sipki pri ir>8 ir 8 mm mm 0,8 +1 1,2 + 1,5 1,7 2 2,2 2,6 3,1 1,2 + 1,5 + 1,8 2,3 + 2,6 + 3 + 3,3 3,9 4,6 > 10 . 20 + 0,08 odstupanja
i
161
> 2 0 + 0,10 >sr Opruge od bruenih sipki pri
Ov,
Ou,
0,., preko
Dtr mm do
irg8 mm 0,6 0,7 0,8 1 + 1,1 1,3 1,5 + 1,8 2,1
u'> 8 mm 0,8 1 + 1,2 1,5 1,7 + 2 2,2 2,6 3,1
50 63 80 100 125 160 200 250
50 63 80 100 125 160 200 250 300
Sila i 7 pri zadanoj duljini opruge za valjane ipke: +[(1,5 mm + 0,04/ B 1 ) c + 0 , 0 2 . F ] za bruene ipke: +[(1,5 m m + 0 , 0 4 / B 1 ) c + 0 , 0 1 F]
Nestegnuta duljina L 0 pri zadanoj sili opruge: + ( l ,5 m m + 0 , 0 4 / B 1 ) t ' i = 0 , 0 3 L u (odgovara \,T) t', = 0,025 O v (odgovara 1,5)
3.6.3. Vlane opruge od okrugle ice Primjer izvedbe vlane opruge sa savinutim uicama prikazuje slika 173. O p r u g a je n a m o t a n a navoj uz navoj sa predoptereenjem F0. Tek kada se opruga optereti silom F>F0 pojaviti e se zranost izmeu navoja. Do 17 mm promjera ice opruge se u pravilu izrauju od eline ice za opruge, s predop tereenjem u h l a d n o m stanju. P r e k o toga (kod veeg optereenja ve od d= 10 mm) namataju se toplo, a n a k o n n a m a t a n j a poboljaju se. Poboljanjem izvrenim n a k o n n a m a t a n j a opruge gube prednaprezanje. Standardne promjere ice i tapova d vidi u tablicama 55 i 56.
Slika 173. Vlana opruga namatana s predoptereenjem
Razliiti oblici uica p r e m a D I N 2097 prikazani su na slici 174. Uice jedne opruge u istoj su ravnini, ili su za 90 m e u s o b n o zaokrenute. K o d
162
3. Opruge
opruga sa savijenim uicama (sl. 174a do h) je i f = i u k , a s prikljunim tijelima (sl. 174i do m) je f < i u k . Navoji s oprunim djelovanjem poinju n a k o n izlaska iz prikljunih tijela. P u n o j njemakoj uici (sl. 173, sl. 174b) daje se prednost.
a) b) c) d) e) f) g) h) i) k)
Slika 174. Oblici uica vlanih opruga prema DIN 2097 (brojevi oznauju odnos LJDJ a) polovina njemaka uica; b) cijela njemaka uica; c) dvostruka njemaka uica; d) cijela njemaka uica sa strane dignuta; e) njemaka dvostruka uica sa strane dignuta; j) kuglasta uica; g) kukasta uica sa strane dignuta; li) engleska uica; /) kuka uvaljana; k) svornjak s navojem uvaljan; /) ep s navojem uvijen; m) plosnata uica uvijena
Duljina neoptereenog tijela opruge

LK u mm if d u mm
LKm(it + l)d
(136)
duljina neoptereenog tijela opruge (bez uica), broj navoja s oprunim djelovanjem, promjer ice.
Vlane opruge proizvode se t a k o e r u kvalitetama grubo, srednje i fino. D o p u t e n a odstupnja za neoptereenu duljinu L 0 vidi u tablici 68, a za srednji promjer navoja D s r i silu F nepredoptereenih vlanih opruga u tablici 66. Doputena odstupanja za sile predoptereenja F0: g r u b o 3 0 % , srednje 15 %, fino 7 , 5 % . K o d predoptereenih opruga zbrajaju se d o p u t e n a odstupanja
Tablica 68. Doputena odstupanja duljine L 0 neprednapregnutih vlanih opruga prema D I N 2097 Doputeno odstupanje srednje pri odnosu namatanja w = D^,ld preko 8 4 do 8 do 12 0,4 + 0,5 0,6 0,8 + 1,1 + 1,5 + 2,0 0,5 + 0,6 0,7 0,9
grubo mm 4 do 8 do do do do do do do do do 10 16 25 40 63 100 160 250 400 0,6 + 0,8 1,0 preko 8 do 12 0,7 + 1,0
fino preko 8 do 12 0,4
4 do 8 0,3 + 0,4 0,5 + 0,6 + 0,8
preko preko preko preko preko preko preko preko preko
10 16 25 40 63 100 160 250 400
+ 1,3 + 1,6 1,3 + 1,8 + 2,2 2,4 3,0 3,0 + 4,0 + 4,0 + 5,0 + 5,0 + 6,5 2 % od Lo
+ 1,3 1,8 + 2,4 + 2,5 3,0 + 3,0 + 4,0 1 , 5 % od L 0
0,5 0,6 0,8 + 1,1 1,5 1,1 + 2,0 1,5 + 2,0 2,5 + 2,5 + 3,0 1% od Lo
163
za silu F (tablica 66) i sila predoptereenja F 0 (ne procentualne vrijednosti!). D o p u t e n a sila predoptereenja F o ^ 0 , 2 5 Fn. Proizvoau treba za nune korek ture ostaviti s l o b o d n o : kod jedne propisane veliine sile u opruzi, propisane duljine L 0 i propipisanog predoptereenja F0:ii i jedna od veliina d ili D v odn. D u , kod dvije propisane sile u opruzi: i f i jedna od veliina d, D v odn. D u i F0.
3.6.4. Proraun tlanih i vlanih opruga

Presjeci ice ili ipke preteno su optereeni na torziju. P r o r a u n a je utvren u D I N 2089: 8> _ Gd (137) 2 D TI i f
sr
Maksimalno torziono naprezanje Promjer ice
xk
3
(138) /8F
TI
(139) (140) (141) (142) (143)
Opruenje, hod opruge Broj navoja s oprunim djelovanjem
j i{
. 8D.V t{ F Gd' G dA f wi F G-d* f F G dA ,
Sile na opruzi Specifina sila
F c
tj u N/mm 2 idealno torziono naprezanje, kod kojeg nije uzeto u obzir zakrivljenje ice, 2 tk u N/mm torziono naprezanje, kod kojeg je uzeto u obzir i zakrivljenje ice, k faktor prema tablici 69, F u N sila koja optereuje oprugu, G u N/mm 2 modul klizanja (tablica 58, str. 145), d u mm promjer ice odnosno ipke, (tablice 55 i 56, str. 144), D s r u mm srednji promjer navoja, i( broj navoja s oprunim djelovanjem / u mm opruenje, hod opruge, c u N/mm specifina sila opruge.
Tablica 69. Faktori k za vlane i tlane vijane opruge prema D I N 2089
DJd
3 3,2 3,4 3,6 3,8
k
1,55 1,51 1,47 1,44 1,41
DJd
4 4,2 4,4 4,6 4,8
k
1,38 1,36 1,34 1,32 1,31
DJd
5 5,2 5,4 5,6 5,8
k
1,29 1,28 1,27 1,26 1,25
DJd
6 6,5 7 7,5 8
k
1,24 1,22 1,20 1,19 1,17
D/d
8,5 9 9,5 10 11
k
1,16 1,15 1,14 1,13 1,12
DJd
12 13 14 15 16
k
1,11 1,10 1,09 1,09 1,08
DJd
18 20 25 30
k
1,07 1,06 1,05 1,04
11*
164
3. Opruge
Dimenzioniranje mirno ili rijetko promjenljivo optereene tlane i vlane opruge ( d o p u t e n a n a p r e z a n j a ) : 1. Hladno F n na navoja prema oblikovane tlane opruge od okruglih ica (vidi 3.6.1.). Djelovanjem o p r u g u bit e T = 0,5 c r , k o d sile k o d koje dolazi d o dodira optereene opruge Fm bit e T = 0,56 c r . Vlana vrstoa ou tablici 55, str. 144.
i d o p M i d O D M
2. Hladno oblikovane vlane opruge od okrugle ice (vidi 3.6.3.). Djelovanjem Fn n a o p r u g u bit e T = 0,45 c r . K o d o p r u g a n a m a t a n i h s predoptereenjem ovisno je d o p u t e n o prednaprezanje T o d o d n o s a namatanja vv i o d tehnologije izrade:
i d o p M i 0 d o p
N a m a t a n j e n a namatalici: namatanje n a a u t o m a t u :
i Q d o p
0,11 <7 = 0 , 0 6 aM = 0,06 c r = 0,03 <7

=
M
kod W = 4 k o d w = 12 kod w = 4 k o d w = 12
Meuvrijednosti se interpoliraju. Vlana vrstoa c r M p r e m a tablici 55, str. 144. Za opruge n a m a t a n e s pre'doptereenjem valja odgovarajue upotrije biti j e d n a d b e (137) do (143)! T a k o primjerice p r e m a jednadbi (140) izrau n a t o opruenje (kod opruge) ne odgovara stvarnome. Stvarno opruenje opruge iznosi o n d a ff0, a k o je f 0 dio opruenja izgubljen predoptereenjem. 3. Tlane opruge od okruglih profila, veinom toplo oblikovane (vidi 3.6.2.). Djelovanjem sile k o d koje dolazi do dodira stisnute opruge F B 1 iznosi a) za plemenite elike, i b) za kvalitetne elike, p r e m a tablici 52, str. 142, kod d a) b)
T T
i d o p i d o p
= 10 = 830 = 780
20 810 760
30 780 730
40 740 690
50 m m 660 N / m m 2 600 N / m m 2
4. Vlane opruge od okruglih profila, najee t o p l o oblikovane (vidi 3.6.3.). N a m a t a n j e s predoptereenjem nije mogue. Djelovanjem sile F a na 2 o p r u g u iznosi T = 600 N / m m .
i d o p
Dimenzioniranje promjenljivo optereenih tlanih i vlanih opruga za prak tiki neogranienu izdrljivost (doputena naprezanja): U naelu ne smiju se, najprije, prekoraiti d o p u t e n a naprezanja sa kon s t a n t n o m silom optereene opruge. Zatim, m o r a naprezanje h o d a opruge, a t o j e razlika izmeu gornjeg i donjeg torzionog naprezanja 1 ^ = 1 ^ t k d , ostati s dovoljnom sigurnou ispod jednosmjerne vrstoe h o d a ice odn. ipke. U t o m e je i k g najvee, a i k d najmanje naprezanje koje se javlja u t o k u jednog titraja [ o b a izraunata j e d n a d b o m (138)]: Doputena naprezanja hoda opruge, razlika izmeu gornjeg i donjeg torzionog naprezanja
3.6. Cilindrine tlane i vlane i k H u N/mm 2 a i k d 'u N/mm S

2
165
vrstoa hoda ice za opruge odnosno ipke kod i k d = 0. Vidi slijedee podatke, faktor opadanja vrstoe ice odn. ipke. Vidi slijedee podatke. donje torziono naprezanje titraja, koeficijent sigurnosti = 1 , 3 do 1,5 u normalnom sluaju.
1. Hladno oblikovane tlane opruge od okruglih ica (vidi 3.6.1.) Za promjere ice do d=5mm, p r e m a tablici 55, str. 144, vrijedi vrstu ice C 2 nesamareno x k H = 400 N / m m , a 0,23 2 samareno elinim kuglicama x k H = 500 N / m m , a 0 , 2 0 vrstu ice F D 2 nesamareno x k H = 320 N / m m , a 0 , 3 3 2 samareno elinim kuglicama x k H = 420 N / m m , a 0,20 vrstu ice VD nesamareno x k H - 460 N / m m 2 , a 0,27 samareno elinim kuglicama x k H = 580 N / m m 2 , a 0 , 2 3
za
Za ice sa d>5 mm n e m a jo dovoljno vrijednosti dobivenih pokusima. Preporuuje se stoga uzeti x

L
k H ~
t
T
kH(5mm)'
M(5mm)
a k o su o - M ( 5 m m ) i t k H ( 5 m m ) vrijednosti za d = 5, k a k o su u tablici 55, odn. ve naprijed, navedene. F a k t o r opadanja a p r e m a naprijed navedenom. ice vrste A i B manje su prikladne za dinamiko optereenje. 2. Tlane opruge od okruglih sipki, najee toplo oblikovane (vidi 3.6.2.). Za ove jo n e m a dovoljno p o d a t a k a dobivenih ispitivanjem. T r e b a stoga uzeti priblino za opruge od s i p k i bez greaka, t o p l o oblikovano, poboljano 2 x k H = 80 do 120 N / m m , a = 0, opruge od tokarenih i bruenih sipki, k a o i poboljane 2 x k H = 200 do 300 N / m m , a = 0. Za ipke manjeg promjera d=\0 do 14 mm treba uzeti vee, za d = 60 manje vrijednosti, meuvrijednosti interpolirati. Za poveanje dinamike izdrljivosti preporuuje se o b r a d a samarenjem elinim kuglicama. 3. Vlane opruge od okrugle ice i okruglih sipki (3.6.3.). Na vijek trajanja vlanih o p r u g a utjeu oblik uica i prikljunih tijela. Na prijelazima od tijela opruge na uice pojavljuju se d o d a t n a naprezanja, koja m o g u biti z n a t n o vea od onih same opruge. Z b o g toga se ne m o g u navesti vrijednosti dinamike izdrljivosti. D I N 2089, navodi k t o m e : Ako se ne m o g u izbjei vlane opruge s titrajnim optereenjem, tre ba birati h l a d n o oblikovane vlane opruge s uvaljanim ili uvijenim drcima. Ako su ipak iz konstruktivnih razloga potrebne uice ili kuke, t a d a polumjer zakrivljenja na prijelazu m o r a biti to je mogue vei. Postigne li se granica x i d o p , treba raunati s tim da e se sila F 2 n a k o n stanovitog vremena rada
166
3. Opruge
opruge smanjiti, jer sila predoptereenja F 0 poputa. Nisu iskljueni ni lomovi zbog u m o r n o s t i materijala. Za samo tijelo opruge vrijede ista d o p u t e n a naprezanja kao i za tlane opruge. Ne preporuuju se toplo oblikovane vlane opruge. U naroitim slu ajevima treba se posavjetovati s proizvoaem opruga. P r o r a u n cilindrinih tlanih opruga od etverokutnog profila: vidi D I N 2090.
3.7. Gumene opruge

G u m e n e se opruge upotrebljavaju uglavnom za priguenje titraja i udara, npr. k a o opruge za temelje ili opruge uloaka elastinih spojki. Vulkanizirana g u m a izmeu metalnih ploa ili tuljaka moe se opteretiti na smik ili tlak. Slika 175 prikazuje razliite oblike izvedbe, a slika 176 praktike pri mjere. G u m a (kauuk) se ne moe komprimirati. O n a moe promijeniti svoj oblik, ali ne i volumen. K a d a bi gumu zatvorili sa svih strana o n a bi izgubila svoja elastina svojstva. Da se olaka vulkanizirdnje gumene mjeavine, dijelovi moraju biti pribli no j e d n a k e debljine, ali ne suvie debeli. Z b o g zarezne osjetljivosti gume treba izbjegavati otre bridove ili uglove (zaobljenja ili rebra povoljna su). K a o materijal dolazi u obzir prirodna guma, buna-S, perbunan-guma i druge. B u n a i perbunan su sintetike gume (umjetna guma). Dugotrajnim djelovanjem svjetla, topline i kisika g u m a stari i to tako da umjetna g u m a otvrdne, a p r i r o d n a omeka, uz stvaranje napuklina. Vlana naprezanja pospjeuju starenje (vlane opruge izbjegavati!). Sintetika guma je manje od prirodne g u m e osjetljiva na toplinu, ulje i benzin. Izmeu 20 i 70C g u m a smrzava, tj. postaje tvrda i krhka.
Slika 175. Osnovni oblici gumenih opruga a) opruga sa sminim ploama; b) opruga sa sminim tuljcima; c) tlana opruga; d) uvojno-smina opruga; e) uvojno-smina opruga s ploama
3.7. Gumene opruge
167
Tok deformacije-naprezanja gume odreen je p r e m a D I N 53504 (JUS 2 G.S2.127). Primjerice < 7 = 12 N / m m znai da se materijal pri t o m naprezanju rastegne 2 0 0 % . Naprezanje al00 je t a d a j e d n a k o m o d u l u elastinosti, koji z n a t n o ovisi o tvrdoi gume. Tvrdoa se daje u internacionalnim stupnjevima tvrdoe I R H , koji priblino odgovaraju konvencionalnoj Shore-A-tvrdoi ( D I N 53505 ili J U S G.S2.125). Shore-A-tvrdoa oznauje o t p o r kojim se mate rijal opire prodiranju krnjeg stoca sa D = l , 3 m m , d=0,19 mm i oc=35. Na primjer 40 Shore-A znai da je krnji stoac pri zadiranju za 1,27 mm naiao na o t p o r od priblino 4,4 N. Skala tvrdoe ide od 0 do 100. 0 Shore-A izraava najmanju tvrdou (dubina prodiranja 2,54 mm k o d 0,56 N), 100 Shore-A najveu tvrdou (bez prodiranja kod 8,2 N). S praktiki dovoljnom tonou moe se staviti: 50 S h o r e - A 5 0 I R H . Vrste gume koje dolaze u obzir za opruge tvrdoe su 40 do 70 Shore-A 4 0 do 70 I R H . Metalne ploe spreavaju gumene opruge da se pri tlanom optereenju slobodno popreno deformiraju. Z b o g toga karakteristike tlanih o p r u g a ne ovise s a m o o tvrdoi materijala, nego u velikoj mjeri i o oblikovanju. Stoga se m o d u l elastinosti
200
A3
81
32
83
WM9A
MAMA \
Slika 176. Metalastik-opruga (Carl Freuclenbercj, VVeinheim/Bergstr.) A okrugli leaj; B odbojnik; C dvostruk U-leaj; D ultratuljac; E plosnat leaj; F Metacone-leaj; G stoast prirubni tuljac; H Elastik-spojka
168
3. Opruge
E navodi u zavisnosti od tvrdoe i oblika (sl. 177). Oblik se obuhvata fakto r o m oblika k. On je o d n o s povrine preko koje se dovodi sila, i slobodne povrine. Za opruge k a o na sl. 175 c je p r e m a t o m e faktor oblika , d n/4 k=d-n-h
2
4h
(145)
S u p r o t n o metalnim oprugama, gumene opruge imaju zakrivljene karak teristike. Pri m a l i m deformacijama m o e m o uzeti da je karakteristika ravna, tj. sa k o n s t a n t n o m krutou c. Pri promjenljivom optereenju opruga se ovruje, a njezina karakteristika o d s t u p a od statike. O v o odstupanje obuhva a se faktorom ep tj.: krutost opruge
c = =
<P'
c s
tat
(146)
c u N/mm ili Nmm/rad krutost opruge pri promjenljivom optereenju, c u siai N/mm ili Nmm/rad krutost opruge pri mirnom optereenju, prema jednad bi (106) ili (107), str. 140, faktor korekcije kod tvrdoe = 40 50 60 70 Shore-A <P= 1,15 1,3 1,6 2,2 Meuvrijednosti treba interpolirati.
J e d n a d b a (146) vrijedi za gumene opruge optereene na tlak i smik. Statiki m o d u l klizanja G treba uzeti sa slike 177. U tablici 70 iznesene su jednadbe za proraun uobiajenih oblika o p r u g a i doputena naprezanja p r e m a iskustvu. P r o r a u n daje samo pribline vrijednosti. Ako je p o t r e b n o , treba razgovarati s proizvoaima opruga.
75 45 N/mm2 iO 70 65 S0 -tvrdoa 55 50 45 ShoreA iO 35
/ 1
35
^ 25 o V
t/
30
f
V
-
ta o
.Nj
|5 20
X
o 6
0.5
1 faktor oblika k
'.5
Slika 177. Statiki modul elastinosti E u zavisnosti od tvrdoe i od faktora oblika, statiki modul klizanja G u zavisnosti od tvrdoe
3.7. Gumene opruge

Tablica 70. Jednadbe za proraun gumenih opruga i doputena naprezanja Opruga s ploama optereena na smik sl. 175a Opruga sa luljcima optereena na smik sl. 175b Tlana opruga Sl. 175c Vrijedi do 2 0 % sabija nj a Opruga optereena uvijanjem ha smik sl. 175d
169
Opruga s ploama optereena uvijanjem na smik sl. 175e
2 0 % pomaka
40 okreta
2 0 ' okreta
t =
F/A
x = FjA
= F/A Fh AE AnhGV a u N/mm 2 T u Nmm G u N/mm 2 a u rad h u mm s u mm 1 1 R
= 0,65 Ts = 0,65CR*-r4) G
y = T/0
T u N/mm 2 F u N E u N/mm 2 y u rad A u mm2 R, r u mm
/=ln-
d7
d\\,%nhG
smino naprezanje sila opruge modul elastinosti kut smika spojna povrina guma-metal polumjer opruge
tlano naprezanje moment uvijanja opruge modul klizanja kut zakretanja opruge visina opruge debljina opruge
Naprezanje
Vlak
<7dop
Tlak
<7 d 0
Paralelno smino
T
Uvojno smino
T
N/mm 2
N/mm 2
dop
2
dop
2
N/mm mirno optereenje povremeni udar trajno titrajno optereenje posebni sluajevi ogranienog udara 1 ... 2 1 . . . 1,5 0,5 . . . 1 1 ... 2 3...5 2,5 . . . 5 1 . . . 1.5 3 ... 5 1 ... 1... 0,3 . . . 0,5 . . .
N/mm
2 2 0,5 1
2 2 0,3 . . . 1 0,5 . . . 1,5
170
4.
O S O V I N E I VRATILA
4.1. Funkcija, oblikovanje

Osovine (sl. 178 a i b) nose na sebi mirujue ili rotirajue strojne dijelove k a o to su remenice, zupanici, rotori i sl. O n e mogu mirovati, tako da se na njima smjeteni strojni dijelovi okreu, ili da rotiraju zajedno sa strojnim dijelovima privrenim na njima. Osovine su optereene samo na savijanje i ne prenose okretni m o m e n t ! Vratila (sl. 178c i d) na sebi nose strojne dijelove k a o i osovine, ali se ovi djelo vi stalno okreu te uvijek prenose okretni m o m e n t . Vratila su optereena na savijanje i uvijanje. Osovine i vratila s centrinim uzdunim provrtima nazivaju se uplje osovine, o d n o s n o uplja vratila (sl. 178 d). Rukavcima nazivamo o n e dijelove osovina i vratila kojima se oslanjaju na leaje. K r a t k e osovine nazivaju se svornjaci. Za prijenos snage izmeu pokretnih pogonskih i radnih agregata upotreb ljavaju se i savitljiva vratila, D I N 44713, npr. za pogon brojila, mjerila brzine vozila i brzine vrtnje, builica i drugih alata. Sastoje se od vieslojne iane jezgre, koja se vodi u savitljivoj metalnoj cijevi. O p e n i t o se osovine i vratila izrauju od elika St 42 (. 0460) ili St 50 (. 0545), a visokonapregnute od St 60 (. 0645). K o d veih zahtjeva dolaze u obzir i C 35 (. 1430), 40 Mn 4 (. 3130), 3 4 C r 4 (. 4130), 41 Cr 4 (. 4131) i slino, d o k se k o d m o t o r n i h vozila uzima 16 M n C r 5, (. 4320), 20 M n C r 5, (. 4321), 18 C r N i 8, (. 5421) i slino. U p o t r e b a legiranih elika isplati se k o d titrajnih naprezanja (izmjeninog savijanja) s a m o onda, a k o ne postoji djelovanje zareza, jer su elici visokih mehanikih svojstava veoma osjetljivi na takva djelovanja. Za izbor materijala moe biti mjerodavna o t p o r n o s t na koroziju. Ravne osovine i vratila do promjera o k o 150 mm izrauju se obino od okruglog elika tokarenjem, Ijutenjem ili hladnim valjanjem. Deblja ili viestru ko stupnjevana vratila izrauju se kovanjem i skidanjem estica. Rukavci i prijelazi s j e d n o g promjera na drugi se p r e m a zahtjevima fino tokare, bruse, poliraju valjanjem, tiskanjem ili lepanjem. Najoptereeniji se povrinski kale (jezgra m o r a ostati ilava) i najfinije obrauju. Osovine i vratila od legirana elika visoke vrstoe nisu nita krua nego o n a od obinih konstrukcionih elika, jer im je m o d u l elastinosti jednak. uplje osovine i vratila s promjerom provrta od 0,5 d su za o k o 25 % laki nego p u n a vratila, ali m o m e n t o t p o r a iznosi jo uvijek o k o 95 %. Visokoturane osovine i vratila od n = 1 5 0 0 s _ 1 moraju biti kruta, k r u t o uleitena i izbalansirana.
4.1. Funkcija oblikovanje
171
Slika 178. Primjeri za osovine i vratila a) nepokretna puna osovina; b) okretna puna osovina; c) puno vratilo; d) uplje vratilo
172
1
4. Osovine i vratila
Protiv uzdunih pomicanja osiguravaju se osovine i vratila stupnjevanom promjenom promjera (stupnjevanjem), postavnim ili sigurnosnim prstenovima. Naizmjenino naprezanje na savijanje osovina i vratila izaziva pri svim p r o m j e n a m a presjeka, u t o r a i slino stalnu opasnost od loma zbog umornosti (djelovanja zareza!). Vrna naprezanja mogu se smanjiti raznim prikladnim mjerama pri oblikovanju^ Visina vrnih naprezanja za razliito oblikovane prijelaze, utore, vidljiva je na slici 180. Vrna naprezanja stvaraju se i zbog napreanih ili vrue navuenih glavina. Smjer t o k a sila koje prolaze kroz
zatitna cijev jezgro vratila
pogonska sirana
iuuuuuuuuuuuuuaugtj'M ^ânnnnorinnnnnnnnnnnnl innnnnnnnnnnnnnnprirlra
Slika 179. Savitljivo vratilo
osovinu ili vratilo mjerodavan je za vrstou. Iz primjera na slici 180 vidi se k o d kojeg je oblika prijelaza tok skretanja sila najblai i time najmanje smanjuje vrstou oblika. Isto se t a k o moe zarezima za rastereenje (E na slici 180) tok sila blae skrenuti.
Slika 180. Zarezno djelovanje i tok sila u osovinama i vratilima <jf, t t nazivno naprezanje: < 7 k , r k naprezanje izazvano zareznim djelovanjem
Preporuuje se kod naizmjenino na savijanje optereenih osovina i vratila kontrolirati tok sila, jer se najee nalazi mogunost poveanja vrstoe oblika. Prioritetni promjeri za osovine i vratila proizlaze iz s t a n d a r d n i h brojeva D I N 3 ( J U S A.A0.001). S t a n d a r d n e brzine vrtnje pri optereenju za remenice i klinaste remenice vidi u D I N 112, (JUS M.Cl .250), a za alatne strojeve u D I N 804 (JUS M.C1.253).
4.2. Rukavci
173
4.2. Rukavci
4.2.1. Nosivi rukavci _.._^&ukflucL_Mika 181) k o d osovina ili vratila su cilindrina, konina ili kuglasta rotaciona tijela koja se u leajima okreu ili miruju (pokretni ili nepomini rukavac). Nosivi rukavci su optereeni p o p r e n o na os rukavca. Rukavci koji se nalaze na krajevima osovine ili vratila nazivaju se eoni rukavci, a u n u t a r toga unutarnji rukavci. Ojaanja (vjenac) ili stanjenja, slue za preuzimanje malih uzdunih sila k a o aksijalno osiguranje poloaja. Visina vijenca najee iznosi a = 0,1 d, a irina > = 0,1 do 0,15 4. Umjesto vijenca moe se napreati i prstenove ili k o d umjerenih sila postavne prstenove osigurati vijkom ili zatikom (slika 182).
Slika 181. Nosivi rukavci a) cilindrini eoni rukavac; b) cilindrini unutarnji rukavac s ojaanjem; c) cilindrini unutarnji rukavac; d) konini nepokretni rukavac; e) kuglasti pokretni ili nepokretni rukavac
Slika 183. Rukavci ruica a) uvijan s vijanim nastavkom; b) uprean; c) s konusom i vijanim nastavkom
Kuglasti rukavci omoguuju k u t n u pokretljivost osovine, ali zbog nepovoljnog trenja nisu prikladni k a o rotacioni rukavci. esto je iz proizvodno-tehnikih razloga ili zbog vezanja uz materijal korisno da se rukavac izrauje posebno s vijanim n a s t a v k o m ili n a s t a v k o m koji se upreava, npr. rukavac ruice prema slici 183.
174
Standardizirani su: cilindrini krajevi vratila D I N 478 (JUS M.B1.090), konini krajevi vratila D I N 749 (ISO/R 775) i D I N 750 (ISO/R 775), krajevi vratila za mazne p u m p e D I N 746 (ISO/R 775), za zupane pogone D I N 783 (ISO/R 775), za elektrine strojeve D I N 42943 (JUS N.G0.020 i 021), za p o m o n e strojeve D I N 73031 (ISO/R 775), za jednodjelne postavne prstenove D I N 705, a za dvodjelne D I N 708.
4.2^2. Potporni rukavac

Potporni ili uporni rukavci aksijalno su optereeni, te slue k a o p o d u p o r a osovine ili v r a t i l a J Z a male pritiske zadovoljava pun uporni rukavac (sl. 184a). Budui da je brzina klizanja na o b o d u najvea, a u sredini nula, rukavac se nejednako troi i ne ostaje ravan. Teoretski je u centru povrinski pritisak beskonano velik, to moe dovesti do potekoa p r i g o d o m podmazivanja.
Slika 184. Potporni rukavci a) s punom nalenom povrinom; b) s prstenastom nalenom povrinom; c) s prstenastom nalenom povrinom i leastom potpornom ploom; d) kuglasti rukavac
U p o t r e b o m prstenastog potpornog rukavca (sl. 184 b) smanjuje se ovaj nedo statak. Povoljno je da se kaljeni rukavac oslanja na p o t p o r n u plou, kaljenu ili od lijevana eljeza. Leasta u p o r n a ploa (s na sl. 184c) nastavlja se (podeava se) s a m a p r e m a p o t p o r n o j kliznoj plohi. Kuglasti rukavci (sl. 184d) podeavaju se isto t a k o sami k a o rotacioni rukavci. Nisu podesni zbog nepo voljna trenja.
4.3. ^vrstoa
4.3.1. Momenti savijanja i uvijanja, momenti inercije i momenti otpora
. O s o v i n e i vratila treba smatrati nosaima na dva oslonca, s^pojedinanim silama F. Na mjestima leaja javT|aju s e r e a k c i j e ' F A i F B j N a slici i85 oznaeni su 6pslhTprejeci~gfafiki i p o m o u brojeva.[0pasnim "presjecima treba_smatrati syeL presjeke na mjestima promjene promjera, na m j e s t i m a I J i o r a ^ ^ b o J a itd., a kod" ravnih ("glatkih) osovina i Vratila na mjestu najveeg m o m e n t a
4.3.
vrstoa
175
navijanja.) Sile F proizlaze iz sile koja se javlja na zubu, vlane sile remena, terft^"~"riijelova koje nosi i slino. O odreivanju njihove veliine bit e govora kasnije u odgovarajuim poglavljima.
Slika 185. Momenti savijanja u opasnim presjecima osovina i vratila a) primjer s jednom silom; b) primjer sa dvije sile
4.
Slika 186. Moment savijanja M ako sile djeluju u raznim ravninama (osovina.ili vratilo crtano je tako da je ralanjeno u dijelovima izmeu opasnih presjeka) Fx horizontalna sila; Fy vertikalna sila; FA, FB reakcije u osloncima; Mx momenti sila FK; My momenti sila Fy; 1 . . . 4 opasni presjeci
Ako sile F ne djeluju u jednoj ravnini, pojedine sile rastavljaju se u horizontalne i vertikalne "komponente F x i F y t a k o , da se stvore dvije ravnine sila. M o m e n t i savijanja M x i M y u tim m e u s o b n o o k o m i t i m ravninama zbrajaju se geometrijski (sl. 186) na pojedinim presjecima u rezultirajui m o m e n t savijanja M. Radi boljeg pregleda m o m e n t i su crtani u smjeru sila
176
(povrine presjeka), iako stvarno djeluju o k o m i t o na povrine presjeka. Rezultirajui m o m e n t savijanja je o n d a mjerodavan za p r o r a u n vrstoe. Isto t a k o m o g u uzdune sile, npr. aksijalna k o m p o n e n t a sila zupanika s kosim zubima, izazvati u presjecima d o d a t n a vlana ili tlana naprezanja.
odvoenje snage 1 pogon odvoenje sna.ge 2
^ ^ ^ ^ ^ n a
, .
- >j
I v\ 7v
c :
dio vratila bez uvojnog optereenja
Slika 187. Tok okretnih momenata u vratilu
i Budui da vratila prenose uvijek okretni m o m e n t , optereena su i na torziju (uvijanje). O k r e t n i m o m e n t ne prolazi: o b i n o ' i j e ^ D o v o d i se preko, pogonskog strojnog dijela (npr. remenice), a odvodi preko drugih strojnih dijelova (npr. z u p a n i k a ) ' slika 187.
Tablica 71. Momenti W i W{ protiv savijanja i torzije, te momenti inercije / r i U raznih presjeka osovina i vratila i
0
Glatko vratilo Vratilo s utorom O.lrf 3 wO,l3 0,2^
Vratilo s provrtom
Ozubljeno vratilo
Klinasto vratilo
Poligonsko vratilo P3
Poligonsko vratilo PC4
D3
10
dD2
6
*0,1
0 , 1 5 D\
kO,2<P
2 W
0,2D\
0,05rf*
0,05Z) 4
D*
~20
dD3
12~ *0,05Z)
4 r
-l,2 V
s
ss 0,075 4
0,lrf*
0,lrf*
*2I<
*0,1Z)4-2,4Z)8V
=0,14Z) 4
4.3.
vrstoa
177
Za proraunavanje naprezanja na savijanje i torziju potrebni su momenti otpora presjeka W protiv savijanja i Wt protiv torzije. J e d n a d b e za njih su u tablici 71. P o r e d toga dani su i m o m e n t i inercije potrebni pri proraunavanju deformacija.
4.3.2. Priblini proraun na torziju i savijanje

Preporuljivo je da se za torziono optereeni dio vratila najmanji potrebni promjer d odredi unaprijed prema iskustvenim vrijednostima doputenih napre 3 zanja. Iz uvjeta da je t t = T/Wt = itdop, dobiva se za vratila sa Wtzs0,2d potreban
3
T
najmanji promjer
dm]n=
^min
mm
T u Nmm idfl P U N/mm 2
najmanji doputeni promjer vratila u podruju optereenom okret nim momentom, pogonski okretni moment, doputeno torziono naprezanje prema tablici 7 2 .
\ to > dp
2T
(147)
Ako su projektom odreene dimenzije osovine ili vratila, preporuljivo je da se prije nego to se raunski provjeri vrstoa oblika, izvri priblina kontrola na savojnu vrstou p r e m a iskustveno dopustivim naprezanjima (tablica 72). U pojedinim opasnim presjecima iznosi: naprezanje na savijanje
a { u N/mm 2 M u Nmm W u mm 3
M
er f =
(14o)
tlAo^
naprezanje na savijanje u opasnom presjeku, moment savijanja u opasnom presjeku, moment otpora opasnog presjeka (vidi tablicu 71).
2
Tablica 72. Doputena naprezanja na torziju i savijanje u N/mm za osovine i vratila (iskustvene vrijednosti) Vrst osovine ili vratila Nepokretne osovine od elika St 42 . . . 50 (. 0460 . . . . 0545) Okretne osovine od elika St 42 . . . 50 (. 0460 . . . . 0545) Transmisijska vratila od elika St 42 (. 0460) Vratila dizalica od elika St 50 (. 0545) Vratila prijenosnika od elika St 60 (. 0645) ili legiranog elika Vratila runih dizalica sa zupastom letvom od elika St 70 (. 0745) 12 20 40 60
T Idop
a fdop 50 . . . 100 30 . . . 60
. . . .
. 18 .40 . 60 . 80
30 40 60 100
. . 60 . . 60 . . 100 . . 15 -0
Teoretski se svi presjeci m o g u t a k o dimenzionirati da u njima vlada j e d n a k o naprezanje na savijanje. Iz uvjeta za presjek x o-f = M X /T4 7 X = e r f d o p moe se za W d 5 na bilo kojem mjestu x izraunati promjer presjeka: X
3,
promjer osovine ili vratila

12* Bememi strojeva
dx=
V' fdop
01 f
(149)
178
T a k o k o n s t r u i r a n a osovina ili vratilo bila bi paraboloid (okomito rafirani dio na sl. 188). P o t r e b n o je, meutim, dobiti proizvodno i funkcionalno p o g o d a n oblik sastavljen od cilindara i stoaca t a k o da to ne dovodi do podrezivanja paraboloida. P r e t k o v a n i m osovinama i vratilima jednakih napreza nja na savijanje uteuju se materijal i obrada.
Slika 188. Osovina ili vratilo s jednakim naprezanjem na savijanje
4.3.3. vrstoa oblika U o p a s n o m presjeku vratila m o g u n a s t a t i : naprezanje na savijanje
w
A T
Mf
(150)
vlano
ili
tlano
naprezanje
(151) (152)
torziono
naprezanje
<7 f , <7, T, u N/mm 2 M f , T u Nm
W, W, u mm 3 A u mm 2
savojno, vlano, tlano i torziono naprezanje, uzimajui u obzir pogonske udare ili vrijednosti najveih vrnih momenata savijanja ili torzije za odreeni presjek, uzduna sila u odgovarajuem presjeku, moment otpora odgovarajueg presjeka protiv savijanja, odno sno torzije (tablica 71) povrina odgovarajueg presjeka.
Pri i s t o d o b n o m optereenju na savijanje i uvijanje zamiljamo da ona izazivaju s a m o n o r m a l n a naprezanja, nazvana ekvivalentno ili reducirano naprezanje. Time je optereenje vratila svedeno na optereenje na savijanje. P r e m a hipotezi o najveem deformacionom radu pri promjeni oblika iznosi: ekvivalentno naprezanje
u N/mm 'ekv a u N/mm 2
0 & v = \ / c l + (3ao) z t
(153)
ekvivalentno (reducirano) naprezanje, gornje naprezanje promjenljivog optereenja. To je najvee nor malno naprezanje koje nastaje u presjeku, naime:
CT. , = CT R + CT
4.3. vrstoa
2
179
f, u N/mm a0 torziono naprezanje prema (152), odnos koji pokazuje nain naprezanja na savijanje i uvijanje. Treba staviti: 2 3a , 0,48 kod naizmjenino promjenljivog savijanja i nepromjen ljive torzije ( a 0 0 , 4 ) , 1,47 kod naizmjenino promjenljivog savijanja i jedno smjerno promjenljive torzije ( a 0 0 , 7 ) , 3 kod naizmjenino promjenljivog savijanja i naizmje nino promjenljive torzije (<x 0 l).
P o m o u faktora oc0 prilagouje se torziono naprezanje naizmjenino pro mjenljivom naprezanju na savijanje. To znai da se moe p o m o u faktora oc0 preraunati torziono naprezanje x t u odgovarajue jednakovrijedno promjen ljivo torziono naprezanje. Ako je vrst savojnog i uvojnog optereenja j e d n a k a (na primjer obje izmjenino promjenljive ili obje jednosmjerne), o n d a je a n 1. vrstoa oblika a 0 k a o dinamika izdrljivost o d r e e n o g presjeka osovine ili vratila iznosi: vrstoa oblika a0= o~ b
D N p
=
f c <7DN
(154)
g
2 oQ u N/mm 2 c D N u N/mm 2
bp
vrstoa oblika odreenog presjeka, dinamika naizmjenino promjenljiva izdrljivost materijala prema tablici 7 3 , faktor kvalitete povrine prema slici 189, faktor zareznog djelovanja prema (155), odnos naprezanja prema (159),
faktor za granicu vrstoe oblika 2 , 1 kod dijelova s optereenjem na savijanje, 1 , 6 kod dijelova bez optereenja na savijanje.
Faktor zareznog djelovanja

<xkf
jS k f =
(155)
Q* X
koeficijent oblika zareza prema slikama 1 9 0 do 1 9 3 . Osim toga treba uvrtavati: a 3 za zupaste i klinaste profile vratila, 1 , 4 za poligonske profile vratila (odgovarajue oblike vidi u tablici 7 1 ) , radijus ekvivalentnog zareza je karakteristina vrijednost zarezne osjetlji vosti materijala prema tablici 7 3 , reducirani gradijent (pad) naprezanja prema ( 1 5 6 ) do ( 1 5 8 ) kod:
K F
savijanja vlak/tlak torzija

/ u mm-1 d u mm Q u mm
12*
x ~ Vd + Vq X~2/Q X~2/d+l/Q
reducirani gradijent (pad) naprezanja, najvei promjer presjeka, polumjer zaobljenja dna zareza (vidi slike 1 9 0 do 1 9 3 ) .
(156) (157) (158)
Tablica 73. Dinamika vlano-tlana naizmjenino promjenljiva izdrljivost <rDN i radijus p* ekvivalentnog zareza ilavih materijala (elik) 300
2
<rM N / m m ' < T d n N/mm p* mm
350 170 ^ 0,15
400 190 0,12
450 210 0,09
500 230 0,08
600 270 0,06
700 320 0,04
800 360 0,03
900 410 0,025
1000 450 0,02
1100 500 0,02
1200 550 0,015
1300 600 0,01
140 0,2
100 00 400 600 800 1000 1200 1400
lomna vrstoa
ou
N/mm
Slika 189. Faktor utjecaja kvalitete povrine bp u zavisnosti od vlane vrstoe crM elika (kvalitete povrina, vidi u tablici 26, strana 78)
J e d n a d b a (156) vrijedi za dijelove vratila optereene na savijanje, jed n a d b a (157) za dijelove bez savojnog optereenja, j e d n a d b a (158) za dijelove vratila optereene iskljuivo na torziju. Ako je q < 0 , 5 m m , o n d a u j e d n a d b a m a (156) do (158) treba ipak uvrstiti Q = 0,5mm, jer se tok sila ne lomi otro o k o zareza, nego prolazi u luku o k o njega. K o d glatkih dijelova vratila bez utora je q = O O , pa u j e d n a d b e (156) do (158) treba uvrtavati 2/q = 0. K o d utornih osovina ili dijelova vratila (dosjedni klin, klinasta vratila, utori ozubljenih vratila) moe se priblino uzeti da je Q t / 2 ^ b / 2 (t d u b i n a u t o r a o d n o s n o zubca, b = irina utora). I k o d napreanih glavina (sl. 193 a) treba uvrstiti q = 0,5. Odnos naprezanja
<7 s r
a
srlG%
(159)
u N/mm 2 srednje naprezanje titrajnog optereenja. Ono je jednako konstant nom (mirnom) normalnom naprezanju kojem se superponira naizmje nino naprezanje. U normalnom sluaju su to vlana ili tlana naprezanja a. Naelno, u pojedinim presjecima vratila je <rsr = = 0,5 ( C g + f j ) sa crd kao najmanje normalno naprezanje ciklusa pro mjenljivog optereenja (donje naprezanje), <rg u N/mm 2 gornje naprezanje ciklusa promjenljivog optereenja =a+ar
4.3. vrstoa
181 g/l-0,05 0,07 OJ 0J5
0,4 05 OS 0,7 0,8 0,9 1 odnos d/D Slika 190. Koeficijenti oblika a k f kod vratila s razliito oblikovanim prijelazima s veeg na manji promjer 3,0 2JS
0,4 0.5 0,6 0,7 08 0,3
odnos d/D
Slika 191. Koeficijenti oblika ot^,. kod vratila s utorom po obodu"
IV
l2fi
\2fi
_ _
>
1
1 18 1 1,4
Slika 192. Koeficijent oblika o^,. kod vratila s poprenim provrtom
t u
16
0,1
02
0J3 odnos /d
0,4
Q5
A k o su vlana o d n o s n o tlana naprezanja a i naprezanja na. savijanje rj f konstanta, k a o to je to kod osovine koja miruje, o n d a e biti aja = \. A k o ne djeluje vlano ili tlano naprezanje ve samo naizmjenino promjen ljivo naprezanje na savijanje, o n d a je ajag=0 (isto naizmjenino optereenje). U dijelovima vratila koji su optereeni iskljuivo na torziju, stavlja se aja =0 kod naizmjenino promjenljivog x t , aja =0,5 kod jednosmjerno promjenlji vog i t , aja =1 kod nepromjenljivog x t . U ovim sluajevima treba uzeti o " e k v ~ l , 5 T t . Z a ispravno dimenzioniranje mjerodavna j e : Sigurnost Uobiajeno su: protiv SD^2 umornosti kod aja%=0 SD= a0/aekv do 0,25, (160)
S D ^ 1 , 7 kod ( 7 s r / a g > 0 , 2 5 d o 0,75,

S
D =
\ A
kod
<7 g r /<7 g >0,75
do
1.
182
oblik A
oblik B
Slika 193. Koeficijenti oblika oc^ kod vratila a) s napreanom glavinom (za presjek x prema slici 190); b) sa zarezom s otrim bridovima za uskonike; c) s blagim prijelazima; d) s utorima za pero, odnosno utorima za dosjedni klin
4.4. Deformacije
4.4.1. Deformacije zbog sila savijanja
Osovine i vratila izloena su savijanju zbog djelovanja sila F (sl. 194). D u g a i t a n k a vratila m o g u esto biti dovoljno vrsta, "ali"deformacijom m o g u da remete funkcionalnost. T a k o npr. m o g u da d o v e d u d o ^djfuârija "u zahvatu k o d , zupanih prijenosnika ili do zagrijavanja u kliznim leajima zbog r u b n o g pritiska. U kritinim sluajevima t r e b a p r e m a . t o m e . p r o r a u n a t i , progib i kqsX..p^loaj-.jâvca :<i P r e m a iskustvu treba da progib ispod hvatita sile iznosi /<;0,00035 L (manje vrijednosti pri > 2 5 s _ 1 ) , i (vidi sl. 196) t a n /? A ; B ^ 0 , 0 0 1 do 0,002 (manje vrijednosti kod dugih kliznih leaja, a velike kod kratkih kliznih leaja; vidi 5.1.6.). G l a d a k stap dobiva p r e m a slici 195 na mjestu x F l3
p r o g i b ] y =
x3\
(161)
e i r r ,
VÎ+T)
Slika 194. Progib osovine ili vratila i kosi poloaj rukavaca u leajevima
4.4. Deformacije
183
Nadalje proizlazi na mjestu x
i I
kut nagiba: F 2 2 tan /? = ; (l -x ) 2E- J{ (162)
*4
Slika 195. Progib uklijetenog glatkog tapa
K o d x = 0 nestaju lanovi sa x.
-E
Slika 196. Osovina ili vratilo zamiljeno rastavljeno, tako da postaju dvije konzole
K o d viestruko stupnjevanih osovina ili vratila s j e d n o m silom izmeu leaja, prema slici 196, zamiljamo da je osovina ili vratilo uklijeteno u hvatitu sile F i da je k a o konzola savijana reakcijama u osloncima duljina / A i / B . Progib u osloncu
fA u mm FA u N / u mm E u N/mm 2 J{ u m m 4
fA
FJ
l\
/I-/?
3-/|
3VJfl
(163)
(2
progib ispod F A . Progib/ B ispod FB treba proraunati na isti nain, sila oslonca leaja (reakcija), duljina stupnja od FA, modul elastinosti materijala vratila, za elik % 210000 N/mm 2 , moment inercije odgovarajueg presjeka vratila prema tablici 71, strana 176.
Ispod sile F iznosi: progib

/ = / A + (/"B-/A) U L
(164)
Sada treba odrediti pojedine kutove savijanja p \ , j8 2 . . . p o m o u jednadbe (162). Za stranu A na slici 196 je, na primjer:
184
i prema tome: tan a_f\
~/B
(165) (166)
tan jSA = tan (27/?-a)
Sa s t r a n o m 5 treba postupiti na isti nain. Budui da su kutovi savijanja veoma maleni, moe se staviti da je t a n a n a , tan o d n o s n o tan/? A ^27/$ ot (a i $ u radijanima). Konzolno uleitene osovine ili vratila smatraju se, p r e m a slici 197, da su uklijetene u osloncu F B t a k o , da se k a o prije stvaraju dvije konzole.
JL
Slika 197. Progib osovine ili vratila kod konzolnog uleitenja
K o d osovina i vratila koja su optereena sa vie sila, progibi se prorauna vaju pojedinano, za svaku silu Fx, F2,... posebno, te se o n d a izmjeri vrijednost / na mjestu najveeg progiba (dobiva se crtanjem elastine^Jirjije). S k u t o m nagiba treba postupiti u istom smislu. Ako sile djeluju u raznim ravninama, treba pojedine progibe fi,f2,--i kutove nagiba $ 2 , . . . te m o m e n t e savijanja (vidi sl. 186) na odgovara juim mjestima geometrijski zbrajati.
4.4.2. Deformacije izazvane torzionim silama

T o r z i o n i m m o m e n t o m zakreu se m e u s o b n o presjeci vratila. D v a presjeka u r a z m a k u ? glatkog dijela vratila (sl. 198) zakreu se za kut oc= T l/(G /,). K u t zakretanja stupnjevanog vratila (sl. 199) iznosi:
Slika
199. Za proraunavanje kuta uvijanja stupnjevanog vratila
Ts
Tj
4.5.
Kritina brzina vrtnje
185
kut zakretanja
a u rad 2 G u N/mm T u Nmm / u mm 4 /, u m m
oc=27
G 1,
(167)
kut zakretanja, 2 modul klizanja materijala vratila, za elik iznosi* 8 0 0 0 0 N/mm , torzioni moment u odgovarajuem dijelu vratila, dio duljine vratila s konstantnim momentom inercije i torzije, moment inercije protiv zakretanja u odgovarajuem dijelu vratila, prema tablici 71.
D r u g a vratila, n p r ^ t r a n s m i s i o n a , deformiraju se z n a t n o ve pri razmjerno malom torzionomlm^ dovodi zbog elastinosti vratila do nepoeljnih torzionih titraja strojnih dijelova m o n t i r a n i h na vratilu (djelovanje k a o Rod ravnih torzionih opruga, vidi 3.4.). Z a t o se ograniuje kut zakretanja p r e m a iskustvu ha veliinu a/27/=0,25 /m. a k o 1.1 oznaava u k u p n u duljinu dijela vratila koji je torziono optereen.
4.5. Kritina brzina vrtnje

4.5.1. Fleksiona kritina brzina vrtnje
Osovine i vratila, zajedno s m a s a m a koje su na njima smjetene, predstavljaju fleksione elastine opruge. Djelovanjem neke vanjske sile poet e te mase vibri"rati vlastitim priguenim titrajima (vidi sl. 157, str. 141). Prilikomi TOLtadjjeJavljaju se periodini, impulsi centrifugalne sile. Ovi impulsi odgovaraju brzini vrtnje, a nastaju radi toga jer se stvarni poloaj teita ne p o k l a p a s teoretskim. Do toga dolazi zbog neizbjenog odstupanja stvarnih mjera od nazivnih, u granicama doputenih odstupanja. A k o se sada sluajno p o k l o p i pogonska brzina vrtnje: ^ koji tvori osovina ili vratilo sa m a s a m a smjetenim na njima, nastat e rezonancija...Uz nemiran h o d vibrirat e osovina ili vratilo, poveavajui stalno a m p l i t u d u titraja, sve do l o m a . R e z o n a n t u brzinu vrtnje nazivamo fleksionom kritinom brzinom vfinje, n k r i ,. Preciznim balansiranjem i k r u t o m izvedbom m o e se d a n a s raditi i u s a m o m kritinom podruju. O v a m e t o d a je, meutim, upotrebljiva samo u posebnim sluajevima. Ako je fleksiona kritina brzina vrtnje n k r i l manja od
m
Slika 200. Titranje osovine ili vratila zbog premjetanja teita a elastina linija; b amplitude titranja elastine linije; m masa montirana na vratilu; 5 0 teite mase; F f centrifugalna sila; Ff' centrifugalna sila nakon pola okretaja
186
pogonske n, m o r a pri putanju stroja u pogon i zaustavljanju biti podruje kritine brzine vrtnje brzo prijeeno. Dugake i t a n k e osovine i vratila imaju visoku fleksionu kritinu brzinu vrtnje. K a k o iz (109 a), strana 141, proizlazi, frekvencija vlastitih titraja sustava zavisi od krutosti c i od m a s a m koje vibriraju. Sami impulsi i sile koje djeluju Fx, F2,. . . ne utjeu na kritinu brzinu vrtnje! Fleksiona kritina brzina vrtnje nr
i ~
"krit ~ ~
(168)
271 \/ m
2TT
/z^j, u s K
_ 1
c u N/m m u kg g u cm/s 2 fG u cm
fleksiona kritina brzina vrtnje, faktor naina leitenja = 1 za osovine i vratila koja se slobodno okreu u leajima (slika 201a), = 1 , 3 za osovine obostrano uvrene (slika 201 b), = 0,9 za konzolno uleitene osovine ili vratila (slika 201 c), krutost sustava koji vibrira, masa sustava koji vibrira, zemaljsko ubrzanje = 9 8 1 cm/s 2 , najvei progib izazvan teinama masa strojnih dijelova smjetenih na vratilo ili osovinu.
Slika 201. Shematski prikaz razliitih uleitenja osovina i vratila a) okretno u leajevima; b) obostrano uklijeteno; c) konzolno
P r i proraunavanju f G p o m o u jednadbi (163) i (164) [u (164) je to f] smiju k a o sile koje optereuju vratilo ili osovinu biti uzimane u obzir samo teine masa. Ne smiju p r e m a t o m e biti uzimane u obzir vune sile remena, sile koje djeluju na zube zupanika i t d ! Fleksiona kritina brzina vrtnje neovisna je od toga da li su vratilo ili osovina u h o r i z o n t a l n o m , k o s o m ili vertikalnom poloaju! Budui da teina vlastite mase vratila ili osovine nije pri p r o r a u n u uzimana u obzir, izraunata kritina fleksiona brzina vrtnje lei iznad stvarne. Razlika koja se stoga javlja poveava se s poveanjem progiba izazvanog teinama masa. Z a t o se osovine i vratila nastoji dimenzionirati t a k o da izraunata kritina brzina vrtnje n k r i t lei uz dovoljnu sigurnost iznad ili ispod stvarne pogonske brzine vrtnje. Za sustave k o d kojih su na tekom vratilu ili osovini smjeteni laki strojni dijelovi, dobit e m o tonije vrijednosti n k r i t a k o u p r o r a u n u u z m e m o u obzir i vlastitu teinu vratila, o d n o s n o osovine. To emo uiniti t a k o da emo teine parcijalnih dijelova vratila ili osovina nadomjestiti silama s hvatitem u teitu svakog parcijalnog dijela. Ali ni to nije p o t p u n o tono, jer je vlastita teina zapravo k o n t i n u i r a n o optereenje.
4.5. Kritina brzina vrtnje
187
4.5.2. Torziona kritina brzina vrtnje

Vratilo 3_rnasama koje su na njemu smjetene ravna je torziona opruga koja e.poeti-vibrirati priguenim torzionim titrajima a k o ju izloimo kolebanjima okretnog m o m e n t a . Ako kolebanja o k r e t n o g m o m e n t a odgovaraju brzini vrtnje k a o to je. to kod zalomljenih vratila stapnih strojeva, doi e i kod torzionih vibracija do rezonancije,. To e. nastati k a d a p o g o n b u d e j e d n a k a vlastitom titranju sustava. Torziona kritina brzina vrtnje n k r i t j e d n a k a j e p^srjistza^mqgujhpsti l o m a k a o ! f l e k s T o n a . Impulsi okretnih m o m e n a t a ogranieni su ipak na posebne sluajeve. """"" Torziona kritina brzina vrtnje
- 1
n^^K,-
/-
(169)
n,^, u s torziona kritina brzina vrtnje, c u Nm/rad krutost vratila, 2 J u kgm moment tromosti mase vratila, ukljuivo mase dijelova smjetenih na vratilu.
Uzimajui u obzir oznake dane na slici jednadbe:
199, izraunava se krutost iz
r4z7
c
c u Nmm/rad G u N/mm 2 / u mm 7t u mm 4
(170)
krutost vratila, modul klizanja materijala vratila 8 0 0 0 0 N/mm 2 za elik, duljine pojedinih stupnjevanih dijelova vratila, polarni moment inercije pojedinih poprenih presjeka (tablica 71 str. 176).
it
188
5.
LEAJI
5.1. Trenje, podmazivanje i maziva
5.1.1. Trenje
Osovine i vratila imaju oslonce u kliznim ili valjnim leajima. Leaji se p o d m a z u j u da bi gubici trenja, a time i zagrijavanje, bili to manji. P o d trenjem se p r e m a D I N 5281 podrazumjeva o t p o r koji se javlja izmeu povrina nalijeganja dvaju tijela i suprostavlja se m e u s o b n o m gibanju bilo klizanjem, bilo kotrljanjem ili valjanjem (trenje gibanja kinetiko trenje), ili onemoguuje gibanje (trenje mirovanja statiko trenje). Za leaje znaenje ima samo trenje gibanja. K t o m e se r a u n a i startno trenje u poetku gibanja i trenje zaustavljanja na kraju gibanja. U trenje gibanja spadaju slijedee vrste trenja: 1. Trenje klizanja, k a d a povrine nalijeganja klize j e d n a po drugoj (klizni leaj, klizna vodilica k o d alatnih strojeva). 2. Trenje kotrljanja, k a d a se dva elastina tijela (na primjer od elika) kotrljaju j e d n o po d r u g o m . Z b o g elastine doformacije nastaje iz teoretskog tokastog ili linijskog d o d i r a povrinski dodir koji daje klizni udio (valjii koji se s l o b o d n o gibaju izmeu dvije vodilice). 3. Trenje valjanja, k a d a se valjaju dva tijela j e d n o po drugom, pri emu je uee klizanja i kotrljanja o d r e e n o unaprijed z a k o n i m a gibanja (valjni leaji, b o k o v i zupanika).
Slika 202. Vrste trenja a) suho trenje bez sloja koji razdvaja nalene povrine; b) mjeovito trenje; djelomino suho, djelomino tekue trenje; ) tekue trenje (plovno trenje) s meuslojem koji razdvaja 1 pomini dio; 2 mirujui dio; 3 meusloj; 4 gibanje; 5 optereenje
P o z n a t e su nadalje jo slijedee vrste trenja: 1. Trenje vrstih tijela, pri kojem se vrsta tijela d o d i r u j u ' n e p o s r e d n o . Na njiho vim p o v r i n a m a je oksidacioni sloj ili sloj k r u t o g maziva.
5.1. Trenje podmazivanje maziva
189
2. Suho trenje, a k o izmeu dodirnih povrina n e m a oksidacionog sloja, sloja vlage, niti bilo kakvog drugog stranog sloja (slika 202 a). 3. Tekue trenje, a k o se povrine nalijeganja ne dodiruju, a vrhove njihovih povrinskih hrapavosti razdvaja nosivi tekui ili plinoviti meusloj (slika 202c). A k o se p o t r e b a n tlak za noenje stvara s a m o gibanjem tijela, o n d a ga nazivamo hidrodinamikim, a k o pak nastaje p u m p o m s posebnim pogonom, o n d a hidrostatikim. Trenje koje pri t o m e nastaje je trenje zbog viskoziteta (ilavosti) materijala nosivog meusloja. 4. Mjeovito trenje nastaje m e u povrinama nalijeganja a k o postoji djelomino trenje vrstih tijela, a djelomino tekue trenje (slika 202 b). Mjeovito trenje nastaje pri suvie s p o r o m gibanju (kod pokretanja i zaustavljanja), suvie visokom optereenju ili nedovoljnoj koliini tekuine, o d n o s n o plina.
5.1.2. Podmazivanje i maziva

Radi olakanja klizanja povrina nalijeganja, te radi smanjivanja ili ak sprjeavanja troenja, upotrebljavaju se maziva. O n a treba da omree klizna mjesta, da prianjaju uz materijale, da razdvajaju hrapavou izazvane m e u s o b n e neravnosti povrina nalijeganja, da sama imaju nisku unutarnju ilavost, da ne nagrizaju materijale i da ih tite od korozije, a da po mogunosti i hlade, prenose pritisak, brtve i tite maziva mjesta od neistoa i vode. K a o maziva dolaze u obzir: 1. Tekua maziva (ulja). O n a openito udovoljavaju najbolje zahtjevima i esto se s njima moe ostvariti hidrodinamiko podmazivanje. 2. Masti za podmazivanje su plastine tvari kod kojih su metalnim sapunima ili materiji za zguavanje d o d a n a ulja. 3. Mjeavine vrstih maziva s uljima ili mastima. vrsta maziva u p r a h u mijeaju se s uljima ili mastima. Slue k a o tankoslojno mazanje pri poteko a m a uhodavanja. 4. Kruta maziva su k r u t e tvari u p r a h u ili u obliku ljusaka, koje d o b r o prianjaju uz klizne povrine i time im poboljavaju klizna svojstva. Najee se upotrebljavaju u spoju s uljima, mastima, umjetnim m a s a m a , na primjer grafit i molibdendisulfid. 5. Umjetne mase s kliznim sposobnostima. U obzir dolaze: poliamid PA, poliacetal P O M , politetrafluoretilen P T F E i fluoretilen-propilen P F E P , koji se upotreb ljavaju za klizne tranice, leajeve, brtvila kod vratila i zupanike. Osim toga mogu se k r u t a maziva d o d a t i (inkorporirati) umjetnim m a s a m a da bi im se poboljala klizna svojstva, na primjer grafit ili molibdendisulfid za blazinice od umjetnih masa. 6. Suhi tanki mazivi slojevi su vrsta maziva u tankim slojevima (TSF) koja slue k a o trajno mazivo, iskljuujui mogunost zagaivanja d o b a r a koja se prerauju, k a o to su ivene namirnice ili tekstil. 7. Plinovi. P o n e k a d i zrak slui k a o mazivo kliznih leaja k o d malih brzohodnih strojeva.
190
5. Leaji
Najvanija maziva za leaje su ulja. Najee se daje prednost jeftinim mineralnim uljima u o d n o s u na sintetika ulja. S v a k o m gibanju tekuine suprotstavlja se unutarnje trenje. Ako dvije povrine p o d m a z a n e uljem klize j e d n a po drugoj, o n d a se i pojedini uljni slojevi pomiu m e u s o b n o uz trenje. to je trenje vee, to je tzv. ilavost tekuine vea. Ta ilavost tekuine naziva se viskozitet. Sloj tekuine izloen trenju, k a o to je npr. nosivi meusloj (mazivi sloj) k o d hidrodinamikog podmazivanja, moe se zamisliti da je sastavljen od tankih slojeva slino s n o p u m e u s o b n o p o m a k n u t i h igraih k a r a t a (sl. 203). P r i njihovu m e u s o b n o m u z d u n o m pomicanju nastaje izmeu pojedinih slo jeva smino naprezanje T, ija veliina zavisi od vrste tekuine (ilavosti tekuine) i od razlike brzina pojedinih slojeva. to je vei p a d brzine, to je vee smino naprezanje T. K a o mjera za viskozitet mazive tekuine u gibanju oznaava se dinamiki viskozitet n k a o o n o smino naprezanje koje bi nastalo kad izmeu dva sloja r a z m a k n u t a za jedinicu duljine (1 m) postoji razlika u brzini od jedne jedinice brzine (1 m/s). * P r e m a slici 203 m e u s o b n i r a z m a k dviju povrina je Ay, a njihova razlika u brzini Av. P r e m a t o m e imali bismo kod povrina u r a z m a k u 1 (jedna jedinica duljine) p a d brzine v = Av/Ay. Ako pri o v o m e p a d u izmeu pojedinih slojeva djeluje smino naprezanje T i a k o se pretpostavlja da su smino naprezanje i p a d brzine v m e u s o b n o proporcionalni (Nevvtonova tekuina), o n d a bi smino naprezanje za jedinicu brzine iznosilo n = x(v\ p r e m a t o m e je: dinamiki viskozitet n=
Av/Ay
"
/
/
Slika 203. Pomicanje slojeva tekuine kod hidrodinamikog podmazivanja (a su zamiljeni slojevi tekuine koji se meusobno pomiu kao sloaj igraih karata)
Ako se uvrsti T U N / m 2 = Pa (Pascal), Av u m/s i Ay u m, tada proizlazi internacionalna jedinica N/m m/s m
2
za N m
dinamiki
viskozitet
s = Pas (Pascal-sekunda)
kp kp Konvencionalno je do sada vrijedila u tehnici jedinica ^ s. Tada j e l r S = 9,81 Pas. m nr esto se upotrebljavalo i poaz (Poise, P) prema francuskom fiziaru PoiseuiUe. Postoji i odnos 1 P a s = 1 0 P ili 1 P a s = l daP (dekapoaz) ili 1 P a s x IO3 cP (centipoaz). Dakle:
1 Pas = 10 P = 1 0 3 cP
191
Dinamiki viskozitet moe se mjeriti pomou viskozimetra s kuglom, kod kojeg se kugla sputa kroz cijev napunjenu uljem za ispitivanje. Vrijeme sputanja je izravno proporcionalno dinamikom viskozitetu.
Osim dinamikog, postoji i kinematski viskozitet v nekog ulja, p o d kojim se podrazumjeva o d n o s dinamikog viskoziteta n p r e m a gustoi ulja Q. Kinematski
;
viskozitet
3
n v=
e
2
Ako se r a u n a Q U kg/m , a iz 1 N = 1 kg 1 m/s proizlazi za 1 kg = 1 , w N s /m N - s dakle o u = = ^ dobiva se m m internacionalna jedinica N s/m

2 2 2
N-s m
za
2 4 =
kinematski m T
2
viskozitet
N-s /m
Konvencionalno je do sada vrijedila, prema engleskom fiziaru Stokesu, nazvana jedinica 1 S t ( S t o k e s ) = l cm 2 /s. Nadalje je 1 St = 100cSt (centistokes) i tako:
l m 2 / s = 1 0 4 S t = 1 0 6 cSt N-s2 Budui d a j e openita gustoa ulja Q 0,9 k g / d m = 900 kg/m = 900 ^ 4 ,
3 3
moe se pri preraunavanju kinematskog viskoziteta u dinamiki upotrijebiti slijedea skraena veliinska j e d n a d b a : dinamiki viskozitet n = 0,09 P a s = 0,0009 St Pas cSt (171)
Ako, na primjer, neko ulje ima kinematski viskozitet v = 50 cSt, onda je dinamiki visko zitet: n = 0,0009 50 cSt cSt Pas = 0,045 Pas
O v o preraunavanje p o t r e b n o je stoga to je kinematski viskozitet, iako beznaajan za tehniku podmazivanja, gotovo iskljuivo moe nai u podacima proizvoaa ulja. Sva tekua maziva s p o r a s t o m t e m p e r a t u r e postaju rijea, to znai da se njihov viskozitet smanjuje. Z b o g toga se m o r a viskozitet uvijek naznaiti u ovisnosti o temperaturi. T a k o , na primjer v 5 0 = 63 cSt znai da kinematiki viskozitet ulja na t = 5 0 C iznosi v = 63 cSt. Na slici 204 prikazane su promjene viskoziteta n o r m a l n i h ulja u ovisnosti o temperaturi. Viskozitet raste takoer i s t l a k o m ulja, ali se taj p o r a s t jedva oituje do 40 M P a = 40 N / m m 2 . Od vanosti je jo stinite, k a o t e m p e r a t u r a na kojoj se ulje poinje skruivati, plamite k a o t e m p e r a t u r a na kojoj se zapali uljna para, ali ne i s a m o ulje, te postojanost prema starenju, k a o neko o d r e e n o poveanje ostatka uljnog koksa u ulju n a k o n odreenog vremena.
192
5. Leaji
K a o maziva ulja dolaze u obzir: 1. Destilati, koji se dobivaju destilacijom p r o d u k a t a zemnog ulja. O n i su prikladni do 40 C, te se upotrebljavaju k o d jednostavnih prijenosnika, kliznih leaja, zglobova i kliznih putanja. 2. Maziva ulja A D I N 51505 (JUS B.H3.313 i 316) s vrelitem viim od onog koje imaju destilaciona ulja. O n a su kvalitativno ispod destilata, a i jeftinija su. Imaju vrlo d o b r u sposobnost prianjanja i podmazivanja, pa su p o g o d n a za podmazivanje stalno svjeim uljem, te za p r o t o n o podmazivanje do 50 C. 3. Rafinati su ulja ija su svojstva poboljana rafinacijom (ienjem). O n i udovoljavaju naroito visokim zahtjevima sposobnosti podmazivanja, posto j a n o s t i mazivog sloja i postojanosti p r e m a starenju. Standardizirana su k a o maziva ulja C. Upotrebljivost i p r e k o 50 C.
temperatura t -
(prema Niemann-Cameron-Vogelu)
4. Legirana ulja su rafinati ili sintetika ulja kojima su d o d a n i razliiti aditivi, izmeu ostalog dodaci za visoki tlak koji poveavaju o t p o r n o s t na visoki tlak (grafit, cinkov sulfid, molibdendisulfid, fosfor, te spojevi fosfora, s u m p o r a i klora).
193
5. Sintetska ulja su umjetna ulja. Stinite im je nisko, imaju p o g o d a n odnos viskozitet temperatura, naroito povienu postojanost p r e m a starenju, vie plamite nego mineralna ulja. Budui da su veoma skupa, upotrebljavaju se samo t a m o gdje n o r m a l n a maziva zatajuju. I sintetska ulja m o g u se legirati aditivima (vidi p o d 4). Od sintetskih ulja najbolje karakteristike viskozitet t e m p e r a t u r a pokazuju silikonska ulja, te se iroko primjenjuju ( 70 C do + 250C, v 5 o = 25 do 350 cSt). Sposobnost omreavanja je manja. Osobito d o b r o djelovanje pokazuju pri podmazivanju umjetnih masa, k a o to su poliamid i polistirol. Mazive masti su mineralna ulja zgusnuta p o m o u metalnih sapuna. Sapunasta graa (vrsta pjena od sapuna) obavija kapljice ulja, te ih samo u najmanjim koliinama oslobaa za podmazivanje. Za vrijeme gibanja istisne se ulje iz p o r a i podmazuje. P o d saponifikacijom podrazumijeva se openito kemijska reakcija izmeu masnih kiselina i mineralnih soli, preteno kalcijevim, natrijevim ili litijevim hidroksidima. Postoje p r e m a tome masti kalcija, natrija ili litija. Svojstvo masti da se moe nanositi u slojevima i da se lako plastino deformira, o z n a a v a m o k a o konzistenciju, koja se izraava p o m o u penetracije. Na 25 C mjeri se d u b i n a p r o d o r a ispitnog stoca i o n a se izraava u deseti n a m a milimetra. Na primjer, penetracija 310 znai da ispitni stoac prodire u mast za 310 0,1 mm = 31 m m . Odleane masti daju penetraciju mirovanja, a p r e t h o d n o gnjeene daju penetraciju valjanja. Maziva mast je to bolja, to je manja razlika izmeu tih penetracija. Penetracija valjanja tekuih masti, koje su veoma meke, je 355 do 475 (razred konzistencije 1 do 3), tvre masti od 85 do 205 (razred konzistencije 4 do 6). Konzistencija se p o r a s t o m tempera ture smanjuje, ali ne u onoj mjeri k a o viskozitet ulja. Masti u tehnikoj upotrebi su: 1. Mazive masti na bazi kalcijeva sapuna. Udovoljavaju jednostavnim zahtjevi ma podmazivanja od 35 C do + 5 0 C , ne otapaju se u vodi, pa su p o g o d n e za podmazivanje na o t v o r e n o m (graevinski strojevi, kolsko posto lje i jednostavni klizni leaji). N a k n a d n a podmazivanja p o t r e b n a su u kraim vremenskim razmacima. Za valjne leaje p o g o d n e su od 20 C do + 50 C. 2. Mazive masti na bazi natrijeva sapuna. S t r u k t u r a im je vlaknasta, d o b r a sposobnost podmazivanja, ali se otapaju u vodi. T e m p e r a t u r a upotrebe je 30 C do + 1 1 0 C . P o g o d n e su za klizne i valjne leaje, ali pristupom vode se ispiru. 3. Mazive masti na bazi litijeva sapuna. O n e su kratkovlaknaste strukture i ne otapaju se u vodi, njihova t e m p e r a t u r a upotrebe iznosi 30 C do + 1 2 5 C, a kratkotrajno (do 100 sati u k u p n o ) i do + 1 4 0 C. Sadre primjese koje im daju sposobnosti za visoke pritiske. 4. Mazive masti na bazi kompleksne saponifikacije. I m a vie metalnih sapuna (barij/kalcij ili litij/magnezij/stroncij), koji kemijski m e u s o b n o stvaraju komplekse (spojeve). Ne otapaju se u vodi, a njihova t e m p e r a t u r a upotrebe je 25 C do + 1 5 0 C. Za klizne i valjne leaje su neogranieno upotrebljive. Z b o g visoke cijene dolaze u obzir samo t a m o gdje zataje jeftine mazive masti.
194
5. Leaji
5. Blok-masti (briketne masti). To su tvrde masti izraene u obliku kvadra, koje se umeu u k o m o r e kliznih leaja. Njihova penetracija iznosi 20 do 85. T e m p e r a t u r a u p o t r e b e do 160 C Upotrebljavaju se u valjaonicama za leaje valjanih staza, k o d k a l a n d r a (strojevi za valjanje) za p r e r a d u umjetnih masa i gume, u principu kod tekih, s p o r o h o d n i h strojeva s vruim leajnim mjestima. Kruta maziva imaju vlastitu sposobnost podmazivanja. Grafit i molibden disulfid k a o tvari sa slojevitom mreastom s t r u k t u r o m (slojevito postavljeni mali lamelasti djelii) najznaajniji su. Upotrebljavaju se t a m o gdje se ne moe postii hidrodinamiko podmazivanje, to znai k o d malih brzina klizanja, gibanja a m o - t a m o ili u d a r n i h optereenja, to bi probMo inae mazivi sloj. I pri nepovoljnim kombinacijama materijala, k a o to je elik po eliku, korisno je djelovanje krutih maziva, zbog razdvajanja povrina nalijeganja. Klizni slojevi krutog maziva koja vrsto prianjaju ne m o g u se tako lako istisnuti k a o uljni sloj, ak ni na veoma visokim t e m p e r a t u r a m a , na kojima z n a d u zatajiti i sintetska ulja. Svemirski letovi mogli su se svladati samo u p o t r e b o m krutih maziva. Lamelasti djelii krutih maziva mogu se m e u s o b n o lako pomicati. M n o g o brojne lamele ulaze u udubljenja povrinske hrapavosti kliznog materijala i prianjaju uz materijal t a k o da se nalene povrine vie ne dodiruju. N e d o statak je, meutim, u t o m e da se ovim mazivima ne m o g u postii t a k o niski koeficijenti trenja k a o s hidrodinamikim podmazivanjem. Molibdendisulfid M o S 2 moe se upotrebljavati od 1 8 0 C do + 4 5 0 C, a ako n e m a pristupa zraka, ak do 650 C. U trgovinu se isporuuje u obliku p r a h a ili umjeani u masti ili ulja, u obliku paste. Koeficijent trenja u leaju p a d a s poveanjem optereenja izmeu 0,02 i 0,12. Grafit je graen od a t o m a ugljika, a p r e m a M o S 2 bolje vodi toplinu, ali mu nije t a k o velika m o prianjanja, jer djeluju s a m o adhezione sile. Grafitom se ne povisuje sposobnost primanja pritiska masti i ulja k a o sa M o S 2 . Najee se upotrebljava s drugim nosiocima ili mazivima. Grafit se proizvodi u pahuljicama ili u p r a h u i z n a t n o je jeftiniji od M o S 2 . Na 400 C poinje da oksidira, te izgara iznad 550 C u ugljini dioksid. Duktilni metali (jako deformabilni), k a o to su aluminij, kositar, olovo ili b a k a r u p r a h u , te koloidno srebro, mijeaju se s mazivima i sprijeavaju kod mjeovitog trenja troenje kliznih povrina.
5.2. Klizni leaji

5.2.1. Hidrodinamika teorija podmazivanja, leaji s viestrukim kliznim povri nama, utori za podmazivanje
Leaji slue k a o oslonci rukavca osovina i vratila. Razlikuju se nosivi leaji za radijalne sile (poprene sile) i uporni ili potporni leaji za aksijalne sile (uzdune sile). Rukavci rotiraju p o d m a z a n i uljem ili mastima, eventualno krutim mazivima u tuljcima ili blazinicama leaja, izloeni trenju klizanja.
5.2. "Klizni leaji
195
Idealno je hidrodinamiko podmazivanje uljem (vidi 5.1.1. str. 188), jer se t a d a ne troe klizne povrine. Nosivi mazivi uljni sloj moe nastati samo o n d a ako se izmeu povrina nalijeganja naini uljni klin i ako je brzina klizanja dovoljno velika. Plivanje" kliznih povrina moe se usporediti sa skijanjem na vodi. Gibanjem i koso postavljenim skijama p r e m a vodenoj povrine proizvede se dovoljno visok tlak vode, koji moe nositi skijaa. U kliznim leajima taj z a d a t a k preuzima uljni klin. Na slici 205 prikazan je nain nastajanja nosivog uljnog sloja. U stanju mirovanja rukavac lei ekscentrino u blazinici leaja (slika 205 a), stvarajui klinast procjep. P r o s t o r izmeu blazinice i rukavca ispunjen je mazivim uljem, koje za vrijeme gibanja m o r a da stalno dotie. K a d a se rukavac pone
luljak rukavac leaja
Slika 205. Poloaj rukavca kod raznih brzina vrtnje; /i0 je debljina uljnog filma u suenom dijelu klinasta procijepa
okretati trenje vrstih tijela (suho trenje) prelazi najprije u mjeovito trenje (trenje pri pokretanju). Povrina rukavca nosi ulje koje prianja i tlai ga u klinast procjep. Z b o g toga u procjepu raste tlak, koji rukavac premjeta (ekscentrino) u j e d n u stranu. P o r a s t o m brzine vrtnje poveava se i tlak, rukavac se uzdie i poinje plivati na t a k o stvorenom uljnom sloju najmanje debljine h 0 (sl. 205 b). Mjeovito trenje prelazi na taj nain u tekue strenje. Brzina vrtnje pri kojoj se dogaa taj prijelaz naziva se prijelazna brzina vrtnje. Daljim p o r a s t o m brzine vrtnje smanjuje se ekscentricitet (sl. 205c), a kod zamiljene beskonano velike brzine vrtnje rukavac bi ak centrino rotirao u blazinici. Slika 206 prikazuje karakteristiku koeficijenta trenja k a o funkciju brzine vrtnje (Stribeckova krivulja). U podruju 7 vlada mjeovito trenje (pod ruje o s k u d n o g podmazivanja). T o k a npr oznaava prijelaznu brzinu vrtnje. Podruje 2 je podruje hidrodinamikog podmazivanja u kojem je koeficijent tre nja uvjetovan samo viskozitetom mazi va ulja, a poveava se s brzinom vrtnje (porast sminog naprezanja u slojevima
Slika 206. Koeficijent trenja u ovisnosti tekuine). Slika 205 e pokazuje razdio-
o brzini vrtnje pri hidrodinamikom podmazivanju [krivulja po Stribecku)

13*
bu tlaka ulja, koja je j e d n a k a povrinskom tlaku na blazinicu.
196
5. Leaji
Debljina mazivog uljnog sloja h0 (vidi sl. 205) ovisi od optereenja leaja. Poveanjem sile (optereenja) o n a se smanjuje, a k o d suvie velike sile, dakle kod suvie visokog povrinskog tlaka, moe ak probiti mazivi sloj. to je vii povrinski tlak, a brzina klizanja manja, to vei m o r a da bude visko zitet maziva. O b r n u t o , k o d velikih brzina klizanja preporuuje se nisko viskozno mazivo, jer unutarnje trenje u mazivu raste sa ilavou ulja. Isto t a k o se poveavaju zagrijavanje i gubici energije. Sile koje djeluju, na primjer sile zuba z u p a n i k a ili remena, savijaju vratilo (vidi 4.4.1. strana 182), t a k o da se rukavci nagibaju. O v o na krajevima osobito irokih leaja moe prouzroiti visoke rubne tlakove (sl. 207a), ukoliko se blazinice ne m o g u podeavati p r e m a nagibu (sl. 207b). Rubni tlakovi dovode do velikog troenja, do zagrijavanja ili ak do zaribavanja. Kuglasta p o m i n a podloga p r e m a slici 207 b stvara dodue mogunost podeavanja, no p o t r e b n a je velika zranost u leaju, jer je za pomicanje kuglastog zgloba, u kojem treba savladavati veliko startno trenje, p o t r e b n a takoer odreena zranost. To se naroito primjeuje pri kolebanju optereenja, jer tada najue mjesto h 0 uljnog sloja (slika 205b) putuje a m o - t a m o . Vratilo t a d a radi nemirno, ali mogu nastati i vibracije. Da bi uleitenja bila tona, o d n o s n o da bi se sprijeile vibracije, upotrebljavaju se klizni leaji s viestrukim kliznim povrinama. p r e m a slici 208 (na primjer kod veoma preciznih alatnih strojeva). Blazinice s viestrukim kliznim p o v r i n a m a omoguuju toan centrian h o d rukavca vrati la i stvaraju na svim klinastim procijepima nosivi mazivi sloj. Zranost u leaju je veoma malena; o d g o v a r a debljini mazivog sloja h0. Z a t o su klizne povrine oblikovane klinasto.
Slika*^207. Nagib rukavca a) rubni pritisak kod nepokretne (krute) blazinice; b) spreavanje stvaranja rubnog pritiska upotrebom blazinice uloene u kuglast zglob
Ulje za podmazivanje dovodi se kroz provrte u kuitu leaja do u t o r a za podmazivanje ili do k o m o r a za podmazivanje, t a k o da se moe raspodijeliti preko cijele irine leaja (sl. 209). Na eonoj strani leaja otjee ulje n a k o n podmazivanja u sabirnik. O d a n l e se p o n o v o dovodi do leaja p o m o u uljne crpke. Loe smjeteni utori za razvoenje ulja (sl. 209 gore) mogu ak dovesti do prekida uljnog sloja i time z n a t n o pogorati podmazivanje. Nepovoljni su ili ukrteni ili u obliku zavojnice izraeni utori za razvoenje maziva. Utore za razvoenje maziva ne stavljati u tlano podruje!
5.2.
Klizni leaji
197
Na leajima podmazivanim mau, kod kojih se ne moe raunati s tekuim trenjem, preporuljivo je, naprotiv, utore za razvoenje maziva razmjestiti po itavoj kliznoj povrini, k a k o bi bili dovoljno snabdijevani mau.
Slika 208. Klizni leaj s vie kliznih povrina a) leaj s dvostrukom kliznom povrinom i blazinicom kod koje zranost ima oblik limuna; b) leaj s dvostrukom kliznom povrinom i meusobno zaokrenutim klinastim procjepima; c) leaj s trostrukom kliznom povrinom i neokrugla blazinica dobivena tlaenjem; d) leaj s trostrukom kliznom povrinom i utorom za razvoenje maziva; <) leaj s etverostrukom kliznom povrinom i komorom za podmazivanje ?
loe :
Slika 209. Pogrean i ispravan poloaj utora za razvoenje maziva pri tekuem trenju
esto se p i t a m o da li su bolji klizni ili valjni leaji. Svaka vrst leaja ima svoje specifine prednosti i nedostatke. Velika povrina podmazivanja kliznih leaja djeluje priguujui na vibracije i um, tako da klizni leaji openito mirnije rade. Klizni leaji raeni su j e d n o s t a v n o i mogu biti dijeljeni. K o d istog trekueg trenja klizni leaji postiu gotovo neogranienu trajnost i mogu raditi najveim brzinama vrtnje. Openito su jeftiniji od valjnih leaja.
198
5. Leaji
5.2.2. Dovod maziva, ureaji za podmazivanje

P r e m a vrsti leaja i nainu p o g o n a m o r a se p o v r e m e n o ili stalno dovoditi mazivo do kliznih povrina. To se vri p r e k o kanala, utora, k o m o r a i slino. Podmazivanje mastima nisko optereenih, sporednih leaja i zglobova, te za p r a s n u okolinu, j e d n o s t a v n o je i jeftino. Suvina mast ne kaplje s leajnih mjesta, ve izlazi iz leaja k a o vijenac koji titi od oneienja. M a s t se m o r a odgovarajuim ureajima tlaiti do leajnih mjesta. Prekomjerno zagrijavanje leaja dovest e do topljenja cijelokupne masti i do pranjenja spremnika, a time i do zapaljenja leaja.
oblik A oblik B oblik C oblik D
Slika 211. Kuglaste glave za dovoenje maziva DIN 3402 (JUS M.C4.611-614) crveno oznaeno
Slika 210. Staufferrova mazalica Din 3411 (JUS M.C4.600 i 601)
Slika 213. Otvor za podmazivanje uljem podeavanje
staklo
Slika 212. Samopodmazivanje mastima; a) mazalica s oprugom; b) s komorom za mast
staklo za postnatranje
Slika 214. Samopodmazivanje uljem: a) mazalica s fitiljem; b) otkapna mazalica
D o v o d n i kanali zatvaraju se Staufferovim mazalicama D I N 3411 (JUS M.C4.600 6 0 1 ; slika 210) ili kuglastim glavama za podmazivanje D I N 3402,
5.2. Klizni leaji
199
(JUS M.C4.611 614; slika 211). Okretanjem poklopca s navojima ostvaruje se u napunjenoj mazalici p o t r e b a n tlak. Ako svi kanali za dovoenje ma ziva dolaze s jednog sredinjeg mjesta, s tog se mjesta m o g u opskrbiti istodobno sva leajna mjesta. Postoje, osim toga, mazalice s oprugom (mazalice za masti), u kojima je stap optereen o p r u g o m i stalno tlai na zalihu masti, te t a k o opskrbljuje mau mjesta za podmazivanje (sl. 212a). Ako se u tijelu leaja nalazi zaliha masti (sl. 212 b) koja svojom teinom tlai na rukavac i time osigurava stalno podmazivanje, o n d a se to naziva podmazivanje s komorom za mast. Podmazivanje uljem dolazi u obzir za sve b r z o h o d n e leaje s velikim povrinskim pritiscima i viim t e m p e r a t u r a m a . Za p o d r e e n e svrhe, kao to je podmazivanje zglobova, jednostavnih i lako pristupanih sporednih leaja ili poljoprivrednih strojeva, zadovoljava runo podmazivanje. Mazivo se dovodi do otvora za podmazivanje p o m o u kantice za ulje ili brizgalice za ulje. Pri t o m e leaj dobiva s a m o onoliko ulja koliko je p o t r e b n o da ne d o e do zagrija vanja. Da bi se mogla preuzeti dovoljna koliina ulja, m o r a da je otvor za podmazivanje vei nego onaj za podmazivanje m a s t i m a (sl. 213). Z b o g sprjea vanja oneienja otvora za podmazivanje, preporuljivo gaje zatvarati m a z n o m nazuvicom.
Slika 215. Podmazivanje prstenom za podmazivanje a) sa slobodnim prstenom D I N 322; b) sa vrstim prstenom
Automatski ureaji za podmazivanje opskrbljuju leajna mjesta stalno uljem u ogranienoj koliini kapljica (5 do 40 kapi/min). Slika 214 prikazuje mazalicu s fitiljom i otkapnu uljnu mazalicu. D a n a s se daje prednost malim p u m p nim agregatima, koji opskrbljuju m n o g a mjesta za podmazivanje i p r e m a veliini leaja i brzini vrtnje dopremaju 0,1 do 5 c m 3 ulja u minuti. Ulje n a k o n toga otjee u sabirnik. Podmazivanje uranjanjem j e d n o s t a v n o je, sigurno i tedljivo. Dijelovi prijenosnika koji rotiraju (na primjer zupanici) uranjaju se u uljnu kupelj i bacaju ulje na leaje. Z b o g unutarnjeg trenja smiju dijelovi prijenosnika uranjati s a m o m a l o (inae su vei gubitci energije i zagrijavanje). Za vodo ravna vratila p o k a z a l o se k a o p o u z d a n o podmazivanje maznim prstenom (sl. 215). U blazinici ili tuljku leaja nalazi se prorez u kojemu visi slobodno na vratilu tanak mazni prsten D I N 322 (sl. 215 a). Rukavac koji rotira nosi
200
5. Leaji
sa sobom prsten, a prsten na sebi transportira ulje iz k o m o r e za ulje prema gore. Podmazivanje m a z n i m prstenom moe se obavljati i vrstim prstenom (sl. 215 b). Najsigurnije i najekonominije je optono (cirkulacijsko) podmazivanje, koje udovoljava najviim zahtjevima postavljenim na p o g o n s k o vane leaje. Sva mjesta za podmazivanje opskrbljuju se iz jedne uljne p u m p e preko sistema cijevi. Ulje koje otjee filtrira se, u odreenim sluajevima hladi, i sakuplja u zbirnike. Sakupljeno ulje p o n o v o se p u m p a u sistem. Ulje koje cirkulira, istodobno hladi leaje.
5.2.3. Materijali za leaje (leajni materijali) i materijal rukavca

Na materijale za leaje od kojih se izrauju tuljci ili blazinice postavlja se niz zahtjeva kojima moraju udovoljiti. P r e m a D I N 50282 zahtjevi su uglavnom ovi: 1. Prilagodljivost. Leajni materijal treba da se pod optereenjem elastino, a u d a n o m sluaju i plastino, prilagoava p r o m j e n a m a oblika. 2. Tlana vrstoa. Leajni materijal treba da trajno p o d n o s i tlano optere enje. 3. Podnoljivost (konpatibilnost) s materijalom rukavca. 4. Neosjetljivost na zaribavanje. Leajni materijal m o r a imati svojstvo da se na visokim t e m p e r a t u r a m a ne zavaruje s materijalom povrina nalijeganja rukavca. 5. Mala sklonost stvaranju brazda. G r a a strukture treba da je takva da se na kliznim povrinama pod optereenjem i deformacijom ne stvaraju brazde, koje mogu dovesti do brzog habanja. 6. Sposobnost uhodavanja. Leajni materijal treba da se lako prilagoava odstu panjima geometrijskog oblika zbog optereenja, t a k o da se povrine nalije ganja i dalje glaaju, ali ne ohrapavljuju. 7. Otpornost protiv habanja. Leajni materijal treba da bude o t p o r a n protiv promjena povrine klizanja, ukoliko bi zbog mehanikih uzroka dolo do odvajanja malih djelia. 8. Sposobnost klizanja pri nepovoljnom podmazivanju. Materijal m o r a omogui ti da se proces klizanja odri jo neko, ogranieno, vrijeme ukoliko nastupe nepredviene nepovoljne pogonske okolnosti, na primjer prekid dovoda ma ziva. Materija] ne smije tada zaribati. 9. Sposobnost omreavanja mazivom. omreavanje mazivom. 10. Toplinska vodljivost. Materijali nastalu toplinu trenja. Materijal treba da omogui jednoliko odvode
treba da po
mogunosti d o b r o
Za leajne materijale upotrebljavaju se preteno metali. Bijele kovine, k a o to su legure kositra, olova, bizmuta i a n t i m o n a , imaju osobito dobra
5.2.
Klizni leaji
201
svojstva uglaavanja, prilagodljivosti i otpornosti protiv habanja. O n e pokazuju dobre osobine klizanja pri nepovoljnom podmazivanju, ali se tale ve na 300 C. Z a t o su podesne s a m o . za pogonske temperature do 110C. Djelii nastali troenjem d u b o k o se utisnu, tako da postaju nekodljivi. Za visoko optereene leaje, s povrinskim pritiscima koji prelaze vrijed nosti za gore navedene bijele kovine, pogodni su crveni liv, olovne ili aluminijske bronce, te aluminijeve bronce s veim brojem legirajuih elemenata (neke legirane jo s niklom). O n e su p o g o d n e do 200 C, a djelomice i iznad toga. Meutim, spo sobnosti klizanja pri nepovoljnom podmazivanju vie nisu tako dobre. O n e odvode toplinu bolje nego bijele kovine. Djelii nastali troenjem se takoer d u b o k o utisnu. Sivi lijev se zbog postojanja grafitnih lamela p o g o d n i h za podmazivanje upotrebljava kao leajni materijal. Loe se uhodava, jedva ima sposobnost klizanja pri nepovoljnom podmazivanju i osjetljiv je na rubne pritiske. Z a t o dolazi u obzir samo kod malih brzina klizanja, do o k o 1 m/s i malih povrinskih pritisaka. Za male leaje s malim brzinama klizanja, koji p r e m a potrebi treba da rade i bez n a d z o r a (bez n a k n a d n o g podmazivanja), pokazale su se dobrim sinterirane kovine k a o to su sinterirano eljezo ili sinterirane bronce. Nastaju preanjem metalnog p r a h a u kalupe. Z a t o su m e k a n e i porozne. Pore (upljine) mogu primiti znatne koliine mazivog ulja, ali se ne moe oekivati p o t p u n o tekue trenje. Pri maloj brzini klizanja troenje ostaje u podnoljivim grani cama. U novije d o b a umjetne mase k a o klizni materijal sve su znaajnije. Nedo statak im je sklonost puzanju pod optereenjem i velika toplinska razteljivost (oko 10 p u t a vea nego metala!). Poliamidi (poznati k a o nylon) imaju visoku vrstou, d o b r u sposobnost klizanja pri nepovoljnom podmazivanju i sposob nost priguivanja, te su veoma optorni protiv troenja. Nedostatak im je da upijaju vodu (bubre). Poliuretani (trgovaki naziv vulkollan) su po svojim osobinama slini poliamidima, ali znatno manje upijaju vodu. P o g o d n i su za pogonske temperature o d - 2 5 C d o + 8 0 C, k r a t k o t r a j n o i o d - 4 0 J C d o + 1 3 0 C. Poliacetali, osobito polioksimetili, pokazuju p r e m a eliku dobra klizna svojstva. M o g u se lako izraditi na mjeru. Fluorirani ugljikovodici izgledaju k a o vosak, postojani su p r e m a kiselinama, luinama i otapalima. P o d n o s e tempe rature od 270 C do + 2 6 0 C . P o d optereenjem skloni su puzanju i nisu osobito o t p o r n i p r e m a troenju. Od osobite prednosti je njihov mali koeficijent trenja, koji se pri s p o r o m hodu i visokim pritiscima moe smanjiti ak na 0,01, tako da se m o g u upotrebljavati posve bez maziva. Veoma su skupi. Klizne osobine navedenih umjetnih masa m o g u se poboljati punilima k a o to su ugljen, grafit, molibdendisulfid, bronca ili olovo. I smole za lijevanje, k a o to su fenol, epoksid i poliester, p u n e se (mijeaju) grafitom ili molibdendisulfidom. Sve na taj nain punjene umjetne mase upotrebljavaju se kao samopodmazivajui tuljci, klizni dijelovi itd., gdje se zahtijeva isto trajno podmazivanje. Budui da su skupe, treba paziti da debljina stijenke bude to
202
5. Leaji
manja. P r o b l e m a t i n o je to su zbog visokog udjela smole vrste i to im je nosivost visoka, ali je njihova sposobnost podmazivanja manjkava. Uz veliko ue e punila dobivaju visoku sposobnost podmazivanja, ali se brzo troe. Preane umjetne smole s tekstilnim ulocima, k a o slojevito prean materijal, dolaze u obzir a k o se zahtijeva velika vrstoa i elastinost. S inkorporiranim M o S 2 su ak samomazivi. Leajne povrine dobivene nanoenjem maziva i lakova ostavljaju n a k o n suenja grafitni ili M o S 2 sloj. T a k o dobivene klizne povrine dobivaju na vanosti pri s u h o m podmazivanju. Klizni lakovi upotrebljavaju se preteno
Tablica 74. Uobiajene leajne kovine Naziv Kratica 1 ) Osobine i upotreba Leajna kovina na osnovi legure olovo-kositar DIN 1703, J U S C E I . 1 0 0 ______ Leaji eljeznikih vozila i u opem strojarstvu. Olovno alkalina leajna kovina Visoko opteretivi. _L_gPb_ Leajno tvrdo olovo Normalno optereenje u strojogradnji; za uljevke LgPbSbi 2 LgPbSn 5 Pri veim zahtjevima na klizna svojstva i optereenja Bijela kovina LaPbSn 10 10 LgPbSn 6 CD Kadmijumska 6 Pri najveim zahtjevima na klizna svojstva i optereenja LgPbSn 9 C d _ _bijela kovina 9 LgSn"80 ' 80 Pri jakom udarnom optereenju Bijela kovina Lgn 80F 80F Lijevana kositrena bronca i crveni lijev DIN 1705 ( J U S C.D2.304 i 302) G-SnBz 14 Tvrda, otporna prema morskoj vodi, najvee optereenje (G-CuSn 14) do /; = 60 N/mnr G'-SnBz 12 Zilavotvrda, dobra otpornost na habanje, otporna prema Lijevana kositrena G-CuSn 12 morskoj vodi, za visoke brzino vrtnje, kratkotrajno bronca do /; = 25 N/mm 2 ZiiavoTvrda, s vrlo dobrom otpornou na habanje, "G~Zîi"BT2"~ otporna prema morskoj vodi, za najvee optereenje (GZ-CuSn 12) do / ; = 120 N/mm 2 GC-SnBz 12 (GC-CuSn 12) ilavi materijal velikog rastezanja, otporan prema j G-SnBz 10 I (G-CuSn 10) morskoj vodi, otporan prema koroziji Rg 10 Tvrdo, otporno prema morskoj vodi, za najvea opte (G-CuSn 10) reenja do p = 50 N/mm 2 GZ-RG 10 Tvrdo, otporno prema morskoj vodi, za umjereno (GZ-CuSn 10 Zn) Crveni lijev kao GC-RG 10 optereenje i niske klizne brzine lijevana kositrena (GC-CuSn 10 Zn) bronca, s dodacima Rg7 Srednje tvrda dobra sposobnost, u sluaju oteenja drugih legiranih otporna prema morskoj vodi, za najvee optereenje (G-CuSn 7 ZnPb) 2 elemenata do /; = 40 N/mm Srednja tvrda, velika otpornost na habanje, dobra GZ-RG 7 sposobnost prinudnog gibanja, u sluaju oteenja (GZ-CuSn 7 ZnPb) otporna prema morskoj vodi. visokooplcrcliv do GC-Rg 7 /; = 40 N/mm 2 . Za najvee optereenje do /; = 80 N/mm 2 (GC-CuSn 7 ZnPb) Kg 5 Dobra livljivost, otporno prema morskoj vodi (G-CuSn 5 ZnPb) GZ-Rg 5 Srednje tvrdoe, otporno prema morskoj vodi, (GZ-CuSn 5 ZnPb) GC-Rg 5 za umjerena optereenja (GC-CuSn ~ ZnPb)' 5 I *
L. PbSn5 U P b Sn]0_ L.PbS?T6d~ L.PbSnCd L.SnSO Pb L.SnM) P. Cu S n l 4 P. Cu S n l 4
1 0
:
1 o I u
! CO
C N
C. Cu S n l 2 N. Cu S n l 2 P. Cu SnIO P. Cu S n l O Z n 2 i C. C u S n l O Z n 2 N. Cu S n l O Z n 2 P.CuSn7Pb6Zn4
3 ! C.CuSn7Pb6Zn4 N.CuSn7Pb6Zn4 P.CuSn5Pb5Zn5 C.CuSn5Pb5Zri5 N.CuSn5Pb5Zn5

\__
Lijevana aluminijska bronca s dodacima drugih legiranih elemenata, D I N 1714 (JUS C.D2.303) G-NiAlBzF 50 P. CuAI_9_ (G-CuAl 9 Ni Velika vrstoa, otporna prema morskoj vodi i kiselinama Lijevana nikaljG-NiAlBzF 60 otporna prema habanju, uz dobro podmazivanje podnosi -aluminijska bronca P. CuAllO Fe3 2 velika udarna optereenja do p = 2SQ N/mm kao lijevana alumi (G-CuAl 10 Ni) nijska bronca, G Z - N i A l B z F 70 P.CuAU0Fe5Ni5 s dodacima drugih (GZ-CuAl 10 Ni) legiranih elemenata G-NiAlBzF 68 P.CuAlllFe6Ni5 (G-CuAl 11 Ni)
') Kratice u zagradi odgovaraju sistematici kratica prema D I N 1700, GZ oznaava centrifugalni lijev, a GC bezdani lijev.
5.2. Klizni leaji
203
za male brzine klizanja i visoke pritiske. Prikladni su za nanoenje na metale ili umjetne mase. T r e b a istai da ni j e d n o suho podmazivanje ili podmazivanje mau ne moe zamijeniti ili se pribliiti h i d r o d i n a m i k o m podmazivanju uljem. I umjetne mase treba podmazivati uljem ili mastima, da se ne bi brzo istroile. U tablicama 74 i 75 sastavljen je pregled najvanijih materijala za leaje.
\
Tablica 75. Uobiajene leajne kovine i plastine mase Naziv Kratica 1 ) Osobine i upotreba J U S C.D2.305 P. Cu Pb 25 \
Lijevana olovna bronca i lijevana kositreno-olovna bronca, D I N 1716 Lijevana olovna bronca G-PbBz 25 (G-CuBp 25) G-SnPbBz 5 (G-CuPb 5 Sn) Lijevana kositreno-olovna bronca G-SnPbBz 10 (G-CuPb 10 Sn) Preteno za leaje motora s unutarnjim izgaranjem
Srednje tvrda; ilava; dobra klizna svojstva; dobra otpornost na habanje; podnaa niske rubne pritiske Srednje meka; vrlo dobra klizna svojstva; dobra otpornost na habanje; za visoke povrinske pritiske; podnosi rubne pritiske Mekana; naroito dobra klizna svojstva; za visoke povrinske pritiske; podnosi rubne pritiske; dobre osobine prinudnog gibanja ako nastane oteenje Mekana; najbolja klizna svojstva; kod visokih povrinskih pritisaka i malih brzina klizanja; naroito dobre osobine prinudnog gibanja ako nastane oteenje Sivi lijev, D I N 1691
P. Cu Pb 5 SnlO
P. Cu P b l O S n l O
G-SnPbBz 15 (G-CuPbl5Sn)
P. C u P b l 5 S n 8
G-SnPbBz 20 (G-CuPb 20 Sn)
P. Cu Pb20 Sn5
J U S C.J2.020 SL20 SL25
Sivi lijev s lisnatim grafitom
GG-20 GG-25
Za podreene svrhe pri malom optereenju Za umjereno optereenje do pritiske Sinterirane kovine v = l m / s ; osjetljiv na rubne
Sinterirano eljezo, sinterirana bronca, sinterirana kositre na bronca
Nije standardi zirano
Do /7 = 1 0 N / m m z i do v = l m/s, a uz dodatno podmazivanje do v = 3 , 5 m / s . N e p o g o d n o za udarno optereenje i rubne pritiske
Plastine mase Fenolne plastine mase za preanje D I N 7708 Preana umjetna smola sa slojevitim punilom D I N 7335 Poliamid (Nylon) Vulkollan Polioksimetilen Politetrafluoretilen Lijevana smola umjetna | Tip 71 74 77 Hgw 2081, 2082, 2083,2088,2089
Dobra klizna svojstva; v i s o k o o t p o m e protiv habanja; i za podmazivanje v o d o m ; naginju bubrenju; rukavci moraju biti kaljeni; loi vodii topline
PA 6,6 P U R Tip 40 POM PTFE Dobra.klizna i priguna svojstva, te svojstva gibanja; pri oteenju naginju puzanju; niska otpornost protiv habanja; samopodmazivanje sa maznim punilima; bez mazivnih punila rade na suho ako je nisko optereenje i brzina klizanja; loi vodii topline
Fenol, epoksid, poliester
Samopodmazivanje p o m o u maznog punila, a kod malih brzina klizanja mogu se jako opteretiti; loi vodii topline
') Vidi biljeku za tablicu 74
204
5. Leaji
Pri istom tekuem trenju materijali leaja znaajni su samo toliko to maziva treba da d o b r o prijanjaju na njima i da onemoguuju tetne deforma cije. U podruju mjeovitog trenja, koje se javlja i kod hidrodinamikog podmazivanja leaja pri pokretanju i zaustavljanju, leajni materijali su od velikog znaenja. Rukavci su gotovo iskljuivo od elika. Da bi se habanje ograniilo na tuljke, o d n o s n o blazinice, m o r a biti rukavac uvijek oko 3 do 5 p u t a tvri od leajnog materijala. Za tvre klizne materijale potrebni su zato rukavci kaljenih povrina. U tom sluaju biraju se elici za cementiranje ili poboljanje.
5.2.4. Oblikovanje nosivih leaja (radijalnih leaja) Nosivi leaji izrauju se k a o leaji izravno povezani s konstrukcijama stroja, ugradni, stojei ili prirubni leaji. Leaji koji su izravno povezani s konstrukcijama stroja su lijevanjem ili kovanjem d o d a n i ili privareni dio sklopa. U g r a d n i leaji montiraju se k a o posebni strojni dijelovi u strojne konstrukcije, dok se stojei ili prirubni leaji ugrauju kao posebne strojne grupe.
klizno povrina
Slika 216. Leaj oblikovan u samoj konstrukciji a) u lijevanu stijenku upreani tuljak leaja; b) u privareni dio upreani tuljak leaja
Slika 217. Ugradni leaji a) kratki klizni leaj s jednim prstenom od sinterirane kovine ili specijalnog sivog lijeva DIN 733; b) kratki klizni leaj sa dva prstena D I N 734, vanjski prsten od sinteriranog eljeza, a unutarnji prsten od kaljena elika; c) ugraeni dvoprstenasti kratki klizni, leaj
Tuljak leaja uprean u ojaanu stijenku (vezni leaj) prikazuje slika 216. Ugradni leaj s ugradbenim mjerama valjnog leaja pokazuje slika 217. O n i se vrsto upreavaju protiv okretanja u kuite stroja (sl. 217 c). Budui da su vlastite konstrukcije leaja esto skuplje, treba ovim leajima, ukoliko odgovaraju, dati prednost. Jednodjelni stojei leaji D I N 504 (sl. 218 a) i prirubni leaj D I N 502 (sl. 218 b) pogodni su za prigradnju u razliitim poloajima. U njih se moe
5.2. Klizni leaji
205
upreati tuljak leaja p r e m a slici 219. Dimenzije tuljaka u oblicima prema D I N 1850 (ISO 2795; sl. 219) od razliitih materijala vidi u tablici 76.
'
II II
II ' II
11
II 11 1 1
I1 I I
Slika 218. Stojei jednodjelni i prirubni leaji a) jednodjelni leaj D I N 504 sa Staul'ferovim podmazivanjem ili podmazivanjem s komorom za mast (izvedba A s tuljkom, izvedba B bez tuljka); b) prirubni leaj, D I N 502 za Staufferovo podmazivanje (izvedba A sa tuljkom, izvedba B bez tuljka).
11 II
ta
MWWA -lSlika 219. Tuljci za klizne leaje prema D I N 1850, (ISO 2795) izvedbe A, B i C za elik, lijevano eljezo, obojene metale, sinteriranu kovinu i materijale za preanje; izvedba D za sinteriranu kovinu i ugljen; izvedbe E i F za ugljen
Ako se rukavac ne moe uvlaiti s eone strane, leaji se izrauju kao dijeljeni. Dijeljeni leaji sastoje se od tijela k a o donjeg dijela i od poklopca kao gornjeg dijela, koji su opremljeni sa polovinom- blazinice. Da bi mogli prihvatati sile, m o r a kuite leaja biti dimenzionirano snano i k r u t o (ukrueno protiv titraja) i oblikovano t a k o da d o b r o odvodi toplinu (velike povrine!). P r i g o d o m pritezanja vijaka p o k l o p a c leaja se ne smije primjetno izvitoperiti (pogodni su elastini vijci). Z b o g mogunosti m e u s o b n o g fiksiranja poloaja kuita i p o k l o p c a leaja, dobivaju leaji povrine za centriranje (sl. 220). Reguliranje blazinica p r e m a istroenju omoguava se t a k o da se izmeu njihovih spojnih povrina umeu limene folije, koje se mogu izvaditi. Stine povrine dvodjelnih i viedjelnih blazinica ne smiju leati u zoni pritiska (prekid filma za podmazivanje!). Materijal gornjeg i donjeg dijela kuita najee je sivi lijev, rjee elini lijev, ili laki metali. Stojei leaj s poklopcem D I N 505, sa Staufferovim mazalicama ili podmazivanjem s k o m o r o m , moe imati blazinice od sivog lijeva, bronce ili crvenog lijeva.
206
5. Leaji
Lei li rukavac pri gibanju izravno na materijalu kuita leaja (vidi sl. 223 a), tuljku leaja ili blazinici leaja, govori se o leaju od jednoslojnog materijala. Ako je u blazinicu leaja ulijevena na primjer leajna kovina,
Slika 220. Stojei dvodjelni leaj s poklopcem: a) kuite leaja; b) poklopac; c) blazinice leaja
Tablica 76. Preporuljive dimenzije leajnih blazina u mm, D I N 1850, ISO 2795 (slika 219) 10 red I red 2 40 red 1 red 2 Duljina / 48 50 3 40 45 52 56 4 45 9 10 50 58 60 6 50 56 11 12 56 65 14 16 63 75 12 16 18 70 82 85 12 70 14 18 20 80 95 100 14 80 16 20 22 90 105 110 16 90 22 25 100 115 120 18 100 | 20 25 26 110 125 130 20 110 22 26 28 125 140 145 22 120 Preani materijali 25 30 32 140 155 160 25 140 28 34 36 160 80 32 38 40 180 | 200 36 42 45 200 220
10 63
28 160
32 180
36 200
Materijal
elik, sivi lijev, obojeni metali
Sinterirana kovina A, B i C
Ugljen
G o t o v o za ugradnju Oblik Unaprijed obraeno s a . 7 \/samo Vanjski promjer dv i debljina stijenke s pri provrtu dt do 58 mm od 60 mm
A, B , C i E D E Red 1 Red 1, kod jakog habanja red 2 E 6 do F 7 G7 E
A, B i C
D, E i F -
E Red 2
Red 1
prije ISA tolerancijsko polje koje se preporuuje za: "i nakon
ugradnje ugradnje
Utanaiti D 10 do 50 mm
H7
H7
D 11 C 11 preko 50 mm x 8 toplo navueno
d. "2
\ Provrt za ugradnju j tuljka Doputeno srednje odstupanje izmeu d x i rf.
r6
za 10 s 6 upreano
H 6 do H 7
H7
H7 '/.IT10
H7
72
IT 8
72IT8
72 IT 8
5.2. Klizni leaji
207
t a k o da samo blazinica daje krutost, a leajna kovina daje klizne osobine, govori se o leaju od dvoslojnog materijala.
Slika 221. Mogunosti oblikovanja kliznog dijela nosee blazinice a) lijevana klizna blazinica za vratila bez vijenca; b) lijevana klizna blazinica za vratila s vijencem; c) lijevana klizna bla zinica za vratila s visokim vijencem; d) platirana klizna blazinica za vratila bez vijenca; e) platirana klizna blazinica za vratila s vijencem
Slika 222. Leaj iz dvoslojnog materijala s prstenom za podmazivanje
Zbog zagrijavanja rasteu se leajne kovine i p o t p o r n a blazinica. Uslijed razlike rastezanja m o e se leajna kovina odvojiti od svoje podloge. Z a t o se uljevci ukotve ili prileme (sl. 221 a do c). Leajne kovine se ulijevaju (npr. bijela kovina) centrifugiranjem ili se brizgaju (npr. olovne bronce). Osim toga moe se leajnu kovinu platirati (navaljati) u t a n k i m slojevima od 0,5 do 0,8 mm (sl. 221 d i e), pri emu se hladno zavaruje s p o t p o r n o m blazinicom. Jo u tanjim slojevima moe se nanositi elektrolitinim p u t e m . K o d leaja s troslojnim materijalom se na kliznom sloju od leajne kovine (npr. bijele kovine) nalazi jo jedan tanki sigurnosni sloj (npr. od olovne bronce). Slika 222 prikazuje primjer leaja od dvoslojnog materijala, izvedenog k a o prirubni leaji s m a z n i m prstenom.
208
5. Leaji
Tuljci kliznih leaja i blazinice s uljevkom od leajne kovine sa vijencem ili bez njega (ojaenje) standardizirani su sa D I N 7473 do 7477. Vijenac slui za prihvaanje bonog pritiska (kod vrstih leaja). I umjetne mase se upreavaju k a o klizni sloj. Z b o g mogunosti usidrenja p o t p o r n a blazinica dobiva neku vrst unutarnjeg navoja, koji see gotovo do klizne povrine. Na taj nain se izbjegava utjecaj loe toplinske vodljivosti umjetnih masa. Leaji velike irine d o b r o odvode toplinu. S druge strane, kod iroke i krute blazinice, zbog progiba osovine ili vratila, nastaju rubni pritisci. Kuglaste blazinice, p o p u t zglobova s mogunou k u t n o g zakretanja, postavljaju se same p r e m a nagibu rukavca (sl. 223). Takvi leaji nazivaju se, prema njihovom prvom proizvoau, Sellersovi leaji.
dijeljeno prstenasta opruga
dijeljeno
Slika 223. Klizni leaj s blazinicama okretnim u kuglastom zglobu a) Sellersov stojei klizni leaj (dugi klizni leaj) s prstenom za podmazivanje (Pintsch Bainag AG. Uut/.bach);h)Zglobni leaj INA (kratki klizni leaj)(Industrievverk Schaejjler, Herzogenaurach) dijeljeno
Kratki klizni leaji, koji se sve vie upotrebljavaju zbog manjeg r u b n o g tlaka i bolje raspodjele tlaka, m o g u se razmjerno vie opteretiti nego dugi klizni leaji.
matica za podeavanje
Slika 224. Namjestiv konusni klizni leaj
R a d n a vratila u alatnim strojevima, od kojih se zahtijeva toan centrian hod, izrauju se esto k a o konusni klizni leaji (sl. 224), na kojima se moe d o b r o podeavati zranost. Nosivi leaji transmisija na zidovima, stropovima, podovima, nosaima i t o m e slino, montiraju se na stalcima, konzolama, p l o a m a itd. D I N 117, 118, 119,187, 188, 189, 194 i 195.
5.2.
Klizni leaji
209
5.2.5. Proraun nosivih leaja (poprenih ili radijalnih)

Stvarna razlika izmeu promjera provrta i promjera rukavca (sl. 225 a) je apsolutna zranost leaja Z=Dd (172)
Ako se svede na jedinicu promjera rukavca, o n d a je to relativna zranost leaja ^ "~^

=
(173)
Odreivanje leajne zranosti zavisi od povrinskog tlaka, te brzine klizanja, i maziva. Da bi se postigla j e d n a k a nosivost pri raznim brzinama klizanja, m o r a biti zranost leaja Z pri velikim brzinama velika, a pri malim mala. O b r n u t i su odnosi k o d povrinskih tlakova. S poveanjem zranosti leaja m o r a se poveavati i viskozitet ulja. K o d veih zranosti smanjuje se trenje a time i snaga trenja, koja dovodi do zagrijavanja. Prevelike p a k zranosti prouzrouju pojave vibracija i nemirnog h o d a . Leajnim materijali ma s velikim toplinskim rastezanjem p o t r e b n a je vea zranost. Z b o g toga to kruto kuite sprijeava rastezanje p r e m a van, iri se p r e m a unutra, a rukavac se iri samo p r e m a van. Od prvorazrednog znaenja je d u b i n a hrapavosti _Rt dosjednih povrina (vidi tablicu 26, str. 78). K o d h i d r o d i n a m i k o g podmazivanja treba da iznosi: apsolutna debljina uljnog sloja h0 = 5,75 pm
'A
, 0,75
(174)
(vidi i sliku 205, str. 195). A p s o l u t n a zranost leaja treba opet da iznosi Z = 4h0. Iskustvene vrijednosti za relativne zranosti leaja: i//0,001 do 0,002 za leajne metale, i ^ 0,0015 do 0,0025 za sinterirane kovine, t//% 0,003 do 0,0045 za umjetne mase. Za leajne kovine moe se p r e m a iskustvu o d a b r a t i za: v
relativnu zranost leaja
\J/& 0,0008
V m/s
^0,002
(175)
ako je v = d-Ti-n brzina klizanja (v u m/s, d u m, n u s - 1 ) . Klizne dosjede za razne relativne zranosti leaja vidi u tablici 77.
Tablica 77. Srednja relativna zranost leaja V kod razliitih dosjeda Promjer rukavca (epa) mm preko 3 0 . . . 5 0 preko 5 0 . . . 8 0 preko 80 . . . 120 preko 120 . . . 180 preko 180 . . . 250 H7/g6 0,00074 0,00053 0,00041 0,00031 0,00024 H7/f 7 0,00125 0,00092 0,00071 0,00055 0,00045 Dosjedi provrt/vrati o ' H7/e8 0,00205 0,00150 0,00116 0,00091 0,00074 H 7/d 8 0,00280 0,00212 0,00165 0,00131 0,00106 H 7/c8 0,00395 0,00282 0,00220 0,00178 0,00148 H 7/b8 0,00517 0,00359 0,00275 0,00224 0,00204 H 7/a9 0,00897 0,00620 0,00456 0,00394 0,00382
210
5. Leaji
P o d relativnom debljinom uljnog sloja <3 podrazumijeva se o d n o s apsolut ne debljine uljnog sloja h 0 p r e m a apsolutnoj debljini uljnog sloja Z/2, koja bi se dobila pri velikoj brzini vrtnje n, sto znai o d n o s visina klinastog procjepa (vidi sl. 205). Relativna debljina uljnog sloja
K
Z/2
(176)
P r i dimenzioniranju nosivih leaja r a u n a se sa srednjim povrinskim t l a k o m p k a o pritiskom sile F na projekciju povrine nosivog rukavca, o d n o s n o dijela tuljka leaja (sl. 225 b). P r e m a t o m e vrijedi za srednji
p F d b u u u u
povrinski
2
tlak
P-
d-b
(177)
N/mm N mm mm
srednji povrinski tlak leaja, radijalna sila u leaju, promjer rukavca, irina leaja.
projektima povrina
Slika 225. Princip nosivog leaja: a) apsolutna zranost leaja; b) optereena projekciona povrina
Orijentacione vrijednosti za povrinske tlakove vidi u tablici 78. Karakteristina veliina nosivih leaja je konstruktivna karakteristika b/d, koja openito lei izmeu b/d=0,6 do 1,5. Z b o g male opasnosti od rubnih tlakova nastoji se upotrebljavati k r a t k e klizne leaje. A k o m e u t i m b postaje p r e m a l e n o , o n d a istjee mazivo b o n o iz procjepa, a da se ne stvara p o t r e b a n tlak u mazivu. Za radijalno optereene klizne leaje mjerodavna je bezdimenzionalna karakteristika: Sommerfeldov
p u Pa = N/m 2 \j/ n u Pas a> u rad/s
broj
So =
p-yj:
2 co
(178)
srednji povrinski tlak [jednadba (177)]; I N/mm 2 = IO6 Pa, relativna zranost leaja, dinamiki viskozitet ulja, kutna brzina =2- n n, gdje je n u s _ 1 .
5.2.
Klizni leaji
Sommerfeldovim brojem moe se sa slike 226 p r e m a o d n o s u b/d (karakteri stici leaja) odrediti odgovarajua debljina uljnog sloja 5.
'0.05
0,5
karakteristika
\Q
leaja b/d
15
Slika 226. Relativna debljina uljnog sloja u zavisnosti od Sommerfeldova broja So i karakteristike leaja b/d
Prijelazna brzina vrtnje, pri kojoj mjeovito trenje prelazi u tekue trenje, ne treba da iznosi vie od nprxn/3. Na taj nain nastoji se drati podruje mjeovitog trenja, a time i istroenje, to niim. G r a n i c o m se smatra n p r = n/2. Ovdje n oznaava pogonsku brzinu vrtnje. P o k u s i m a je utvreno da tekue trenje poinje s debljinom uljnog sloja od x 3 pm. Ta debljina odreuje dakle prijelaznu brzinu vrtnje. Uvrstimo li za hpr = 5pr Z/2 = 0,003 mm [jednadba (176)], d o b i v a m o sa Z = t/. d (jednad ba (173)] za relativnu debljinu uljnog sloja 5pT = m Za ovu debljinu
uljnog sloja moe se sa slike 226 oitati pripadajui Sommerfeldov broj Sopr. J e d n a d b o m (178) izraunava se t a k o e r : prijelazna kutna brzina p-ijj: n Sopr (179)
OJ pr"
Za copr, p , ip, S o p r vidi legendu uz jednadbu (178).
Prijelazna brzina vrtnje je p r e m a t o m e n =a> J2iz u s _ 1 . U k o l i k o je pokretanje iskljuivo u h l a d n o m stanju, moe se raunati s viskozitetom ulja u hladnom stanju. M e u t i m , za vrijeme pogona, pri tekuem trenju [jednadba
14*
21^
Lea
J>
(178)] uvijek je mjerodavan viskozitet ulja na pogonskoj t e m p e r a t u r i ! Iz jed nadbe (179) moe se odrediti, pri datoj prijelaznoj brzini vrtnje, p o t r e b a n viskozitet ulja. Ako lei <5 p r <0,04 uzima se Sopt k o d <5 = 0,04,
Tablica 78. Vrijednosti za srednji povrinski tlak kod kliznih leaja u strojogradnji Materijal koji se preporuuje za vratilo St 37, St 42, St 50 ( 0362, 0460, 0545) St 60 kaljeno i fino brueno ( 0645) C 15 kaljeno i lepovano ( 1220) St 50, St 60, St 70 ( 0545, 0645, 0745) St 60, C 15 i slino ( 0 6 4 5 , 1220) kaljeno i fino brueno St 50, St 60 ( 0545, 0645) i slino St 60, C 15 ( 0 6 4 5 , 1220) i slino kaljeno i fino brueno St 60 ( 0645) elici za cementiranje i poboljanje
2 /.-vrijednosti u N/min pri brzini klizanja v u m/s | 2...4
Materijal leaja
'odmazivanje ) gl
Sivi lijev GG-15, GG-20 (SL 15, S L 2 0 ) Perlitni lijev GG-20, GG-25 (SL 20, SL 25) honovano
2 . . . 1,2
U U
6 20
...3 3 15 . . . 5
Sinterirano eljezo i bronca
uljem natopljeno
2. . . 1
10
5 ... 3
G-SnBz 14. Rg 5 (P. CuSn 14, P. CuSn 5 Pb 5 Zn 5) i druge
25
20 . . . 8
G - P b B z 2 5 (P. C u P b 2 5 ) G-SnPbBz 20 (P. Cu Pb 20 Sn 5) i druge (kao vieslojni leaj) LgPbSb 12, LgPbSn 5 (L.PbSn 5) LgSn 80 (L.Sn 80 Pb) (kao vieslojni leaj)
25
20 . . . 10
St 50, St 60 i slino ( 0545, 0645) St 50, St 60 i slino (0545, C0645) St 60, C 15 ( . 0 5 4 5 , 1220) i slino, kaljeno i fino brueno St 60 ( 0 6 4 5 ) , C 15 ( 1220) i slino, kaljeno i fino brueno
3 ... 1
T U 30
5 ... 2 25 . . . 10 10
S o M s 68
15
8 ... 5
Vieslojni leaj od umjetne smole (punilo Sn) Teflon, ZSV i slino Jednostavni leaji od preanih umjetnih smola ( D I N 7703) (Novoteks, Reziteks) Preano drvo (Breza, lipa)
St nekaljeno () St kaljeno ()
Voda, ulje U U
p v do 40 (N/mm 2 ) (m/s) p v do 60 (N/mm 2 ) (m/s)
St kaljeno ()
2,5
St 50 ( 0545) St 60 ( 0 6 4 5 ) i sl.
Mast
3,5
Vrijednosti za p vae ukoliko nije drugaije navedeno, za fino obraene povrine leaja i rukavca. ') T: tedljivo podmazivanje kapanjem ili protonim podmazivanjem kroz otvore za kapanje, mazalica s fitiljom, Staufferovim mazaricama (kod podmazivanja mau) i tome slino. U: Obilno podmazivanje kapanjem ili optono podmazivanje pomou maznog prstena, jastuka za mazanje, pumpe i tome slino.
5.2. Klizni leaji
213
Koeficijent tekueg trenja j e : u brzohodnom podruju pri So<l: (180)
~o So>l 3\j/ \fo
podruju
tekog
optereenja
pri
(181)
Iskustvene vrijednosti za koeficijente trenja p r e m a brzini klizanja kod kliznih leaja, uz razliite vrste podmazivanja, te za uobiajena maziva, vidi u tablici 79.
Tablica 79. Iskustvene vrijednosti za koeficijent trenja u kliznim leajima i preporuljivo mazivo Vrste leaja i podmazivanje i Mast Ulje . - _ | =5 u Ulje Ulje Ulje i i i I j| J i N Suho Materijal leaja G G , G-SnBz, G G , G-SnBz, LgPbSb, LgSn Rg Rg S rednja vrijednost od ji Mjeovito trenje 0,05 . . . 0,1 0,02 . . . 0,1
Trenje pri zaletu 0,12 0,14 0,24 0,14 0,17
Tekue trenje
0,003 . . . 0,008 0,002 . . . 0,003 0,003 . . . 0,006 0,002 . . . 0,014
0,01 . . . 0,03
Umjetna smola za preanje Materijal za sinteriranje Vieslojna umjetna smola
Pri brzini klizanja < 0 , 1 m/s: 0,05 . . .0,1 0,2 . . . 6 m/s: 0,1 . . . 0,16 i
t/i oj < j Jd j: -
Uporni leaj mast ulje

J
G G , G-SnBz LgSn LgSn
0,15 0,25 0,25
! 0,03
0,002
Segmentni leaj, ulje v u m/s . . . 0,7 0,4 . . . 2 0,5 . . . 10 10 . . . 30 >30
Preporueno mazivo Kruta maziva, grafit, molibdendisulfid, eventualno klizni lak Mazive masti eventualno s dodacima (aditivima) za visoke pritiske ili molibdendisulfid Motorno ili strojno ulje Turbinsko ili vretensko ulje Vretensko ulje, a u odreenim sluajevima voda ili zrak
Za odravanje tekueg trenja treba ulje koje otjee n a d o k n a d i t i dotjecanjem novoga, to znai da u svakoj jedinici vremena m o r a prostrujiti leajem od reeni volumen maziva. Srednja brzina kojom ulje krui u procjepu leaja iznosi u / 2 (na nepominoj blazinici je brzina nula-, a na rukavcu koji rotira je u ) . Procjep leaja prosjene je debljine Z/2. Ako bi sveukupno mazivo ulje otjecalo prosjenom brzinom, bio bi p o t r e b a n volumenski p r o t o k od u Z - b. Stvarno se od toga samo jedan dio koristi, jer vei dio i dalje rotira s rukavcem. to je manja relativna debljina uljnog spoja <5, to e vie ulja otjecati, jer je ostali dio procjepa odgovarajue vei. Ako uvrstimo za v = d 71 n, a za Z = ij/-d, t a d a e biti p o t r e b a n :
214 volumenski protok ulja

3
5. Leaji
VuV] = k V- \j/ n
2
(182)
. VaVi u dm /s potreban volumenski protok ulja, Fu dm

3
volumen leaja = - d b, relativna zranost leaja, pogonska brzina vrtnje leaja, faktor protoka, kod (5 = 0,05 0,1 0,15 0,2 0,3 kx 0,5 0,45 0,42 0,4 0,35
ih _ 1 n u s k
0,4 0,3
Trenje na kliznoj povrini prouzrouje gubitak snage, koja se pretvara u toplinu: snaga trenja Pti = F-p-v (183)
P t r u Nm/s = W snaga trenja, F u N optereenje, \i koeficijent trenja, kod tekueg trenja prema jednadbi (180), odnos no (181), inae prema tablici 79, v u m/s brzina klizanje =d-%- n.
Razvijena toplina najveim se dijelom odvodi od kuita leaja na okolni zrak, dok manji dio preuzima vratilo, koje ga odvodi dalje. Za odvod topline p o t r e b n a je t e m p e r a t u r n a razlika leaja i okoline At. Sto je razlika vea, to se odvodi vie topline. P o g o n s k a t e m p e r a t u r a u n o r m a l n o m sluaju ne treba da prelazi t = 50 C, a u izuzetnim sluajevima 80 C, ukoliko se upotreb ljavaju odgovarajua maziva postojana na povienim t e m p e r a t u r a m a . Ako je t 0 t e m p e r a t u r a okoline, o n d a je pogonska t e m p e r a t u r a leaja t = t 0 + At. Ako su le ajni tuljak ili blazinica od metala, dobiva se: porast temperature leaja
At u K PR u W V V a u t K-m2 AK u m2
p At=- ct-AK
(184)
poviena temperatura leaja (K = Kelvin), snaga trenja prema (183), W koeficijent prijelaza topline 2 0 pri lakom strujanju zraka J J K-m2 (normalan sluaj), rashladna povrina kuita leaja i vratila. Prema iskustvu je pri rfglOOmm: AKx25 do 35 d b+ 15 d2, kod <i>100mm: AKx20 do 30 d b + 10 d2 (male vrijednosti samo kod kratkih kliznih leaja do b/d = 0,8).
U ovoj j e d n a d b i nije uzeta u obzir toplina koju kod hidrodinamikog podmazivanja odvodi ulje to protjee, jer je o n a relativno mala. Pri veim optereenjima ili b r z i n a m a klizanja, na kojima bi t e m p e r a t u r a leaja mogla poprimiti n e d o p u t e n o visoke vrijednosti, m o r a k r o z leaj strujati vea koliina ulja (rashladno ulje) k a k o bi se snizile temperature. P o n e k a d se hladi i vodom. T a d a je leaj okruen k o m o r o m kroz koju cirkulira rashladna voda. Uzima se k a o p o t r e b a n :
5.2.
Klizni leaji
215
AP VM= c A thl (185)
protok rashladnog sredstva

Vhl u dm 3 /s J APR u W = s
potreban protok rashladnog sredstva, toplina koju treba da odvodi rashladno sredstvo. Najee je to samo onaj dio topline koji se ne odvodi okolnim zrakom. Ako cijelu koliinu topline trenja treba da odvodi samo rashladno sredstvo, onda je A PR = PR; J specifina toplina rashladnog sredstva 1680 , za ulje i Kdnr J 4200 ^ za vodu; K-dm3 temperaturna razlika u rashladnom sredstvu =tiz tu, ako je tiz izlazna temperatura, a tu ulazna temperatura. Prema iskustvu uzima se Athl ss 10 K ali ne vie od 15 K.
c u
r K-dnr
AtM u K
Ako su tuljci leaja raeni od umjetnog materijala, o n d a se toplina z n a t n o loije odvodi. U t o m sluaju m o r a se uzeti u obzir i toplinska vodljivost umjetnog materijala. Jedan dio topline odvodi se od povrine klizanja radijalno k r o z stijenku tuljka leaja n- d-b, drugi radijalno u rukavac, a o n d a aksijalno kroz rukavac i vratilo. A k o p u t prodiranja topline ini tuljak debljine stijenke s i (leajne) irine b (teoretski pojednostavnjena pretpostavka), o n d a se iz toplinske ravnotee (dovod topline = o d v o d u topline) dobija snaga trenja: PR = At I fcB
AB + /c z Xz\
sa /c B 0,5 i /c z 0,02. Ovi koeficijenti uzimaju u obzir iskustvene vrijednosti akumulacije topline. To znai da je t e m p e r a t u r n a razlika At razlika izmeu temperature povrine klizanja i o k o l n o g zraka, doim je razlika izmeu povrine klizanja i vanjske povrine tuljka, o d n o s n o izmeu povrine klizanja dijela vratila koji se nastavlja na rukavac, z n a t n o manja. A B i A z su toplinska vodljivost materijala tuljka i rukavca. Ako uvrstimo za F = p-d-b i time PRp- d-b- p,-v [jednadba (183)], o n d a gornja j e d n a d b a preoblikovana p r e m a At dobiva slijedei oblik: porast temperature leaja At = - , - ~
V
. b
2 6
(186)
7 i ( 0 , 5 - ^ + 0,02 \ s
p u N/m = Pa v u m/s p V V Au u K-m V V XL u K-m 5 u m bum
2
povrinski tlak prema jednadbi (177) (1 N/mm = 10 Pa), brzina klizanje d-n-n, koeficijent trenja (tablica 79), W toplinska vodljivost umjetnog materijala %0,235 Km V V toplinska vodljivost elika 1 9 , K m debljina stijenke tuljka od umjetnog materijala, irina leaja.
216
5. Leaji
Iz jednadbe (186) proizlazi da se At smanjuje smanjivanjem debljine stjenke s i irine leaja b. P r e m a t o m e treba obje vrijednosti drati to manjima. Poraste t e m p e r a t u r e At moe se birati koliko to bez tete doputa umjetni materijal. Pri uvrtavanju iznosa za \x m o r a se uzeti u obzir da koeficijent trenja s poveanjem o b o d n e brzine raste, a smanjuje se s poveanjem optereenja. Osim toga, treba uzeti u obzir koja je vrsta podmazivanja o d a b r a n a (podmazivanje mau ili uljem, o d n o s n o suhim mazivima). Vidi k t o m e tabli cu 79). 5.2.6. Oblikovanja upornih (aksijalnih) leaja
Jednostavni leaj sastoji se od dviju ploa koje klize jedna po drugoj (sl. 227a). H i d r o d i n a m i k o podmazivanje (tekue trenje) ne moe se postii jer n e m a uljnog klina. Leaj moe da radi samo u podruju mjeovitog trenja. Z b o g toga se moe s a m o neznatno opteretiti, a upotrebljava se samo za podreene svrhe. U gradnji alatnih strojeva upotrebljavaju se za male aksijalne sile klizni prstenovi p r e m a D I N 2208 do 2210 (sl. 228), od kojih se dva sparuju u jedan leaj. Jedan je opremljen provrtima za zatike, a drugi ekscentrinim u t o r o m za razvoenje maziva. .
Slika 227. Princip aksijalnih leaja a) jednostavni prstenasti aksijalni leaj; b) hidrostatiki prstenasti aksijalni leaj; c) hidrostatiki prstenasti aksijalni leaj; d) hidrodinamiki prstenasti leaj sa segmen tima nagibnim na svornjacima; e) hidrodinamiki prstenasti leaj sa segmentima nagibnim na kuglama;/) hidrodinamiki prstenasti leaj s nepokretnim segmentima
5.2.
Klizni leaji
217
Hidrostatski leaj (sl. 227 b i c) razlikuje se od obinog samo time to sa p u m p o m stalno tlai ulje meu klizne povrine, a zatim otjee prema van. Ako je konstrukcija ispravna leaj radi pri pokretanju i zaustavljanju s tekuim trenjem. U takvom sluaju troenje praktiki i ne postoji. K o d hidrodinamikog leaja (sl. 227d i e) stvaraju se klinasti procjepi potrebni za stvaranje hidrodinamikog pritiska. To se postie tako da se ravna ploa giba po k r u n o p o r e d a n i m nagibnim segmentima, koji se sami postavljaju u p o t r e b a n kosi ploaj. Klinasti procjep moe se dobiti i iz p u n o g prstena zakoenjem nepokretnih segmenata (sl. 227 f). Hidrodinamiki leaj (sl. 227d i e) prema Michellu naziva se i nagibni segmentni uporni leaj, a p r e m a slici 227 f uporni leaj s vrstim segmentima. Ovaj posljednji je p o g o d a n za srednja optereenja, te se izrauje s klinastim povrinama nagiba 1:200 do 1:500. Segmenti s oblogom od bijele kovine ili plastine mase m o g u se vie opteretiti. Uobiajene mjere su a = 0,38 do 0,42 /, Z. = 0 , 6 do 1,3 /. Gornji glatki u p o r n i prsten izrauje se za male leaje od finog lijeva, a za vee od povrinski kaljena elika. Za turbine izraeni su aksijalni leaji s nagibnim segmentima, za nosivost do 50 000 kN i brzinu klizanja od 60 m/s. Velike brzine zahtijevaju d o b r o hlaenje (cirkulacija zraka, vodeno hlaenje, cirkulacija ulja s meuhlaenjem). Budui da pri malim brzi n a m a zbog mjeovitog trenja postoji opasnost od zaribavanja, p o t r e b n o je brzo pokretanje i zaustavljanje. Dovod ulja treba da je uvijek iznutra, da ne bi dolo do odbacivanja ulja zbog centrifugalne sile, pa da o n o ne dolazi do klizne povrine.
5.2.7. Proraun upornih leaja (aksijalnih leaja)

Za sve aksijalne leaje p r e m a slici 227 j e : srednji povrinski tlak
p u N/mm [' u N A u mm 2
2
p = F/A
(187)
povrinski tlak (uobiajene vrijednosti kao kod nosivih leaja, tab lica 78, str. 212), optereenje leaja, optereena povrina leaja = 2 n rm b prema slikama 227a i b, =2n(rmax + rm-m)b prema slici 227c, =z //. 0,8 2n rm b prema slikama 227d do f, sa z kao brojem segmenata.
Brzina klizanja uzima se u proraunima uvijek srednja brzina klizanja

v u m/s rsr u m n u s~i
v = 2- n - rm - n
(188)
srednja brzina klizanja, srednji promjer leaja. Za leaj na slici 227c je 2r sr = r max + rmm, pogonska brzina vrtnje leaja.
Jednostavni aksijalni leaji p r e m a slici 227 a, koji ne rade s tekuim trenjem, proraunavaju se p r e m a d o p u t e n o m povrinskom tlaku na zagrija vanje. Za to slue jednadbe (183) i (184). T a d a treba staviti za d=2rsr.
218
5. Leaji
K o d hidrostatikih aksijalnih leaja tlak ulja stvara se p o m o u p u m p e , koja m o r a da dobavlja dovoljnu koliinu ulja. Tlak ulja m o r a da bude z n a t n o vei od srednjeg povrinskog tlaka p. Na kliznim povrinama tlak ulja se smanjuje p r e m a mjestu istjecanja. Ovdje se ne javlja prijelazna brzina vrtnje, jer leaj za vrijeme r a d a p u m p e , a i pri mirovanju, pliva", Debljina uljnog sloja h Q moe se o d a b r a t i proizvoljno. Preporuljivo je da se ne uzima manja vrijednost od one p r e m a jednadbi (174) na strani 209. K o d izvedbe p r e m a slici 227 b dobiva se
koeficijent trenja K o d izvedbe p r e m a slici 227c j e : koeficijent trenja

r\ u Pas a> u rad/s p u N/m 2 = Pa h0 u mm rv, ru, r srv , rsnj u mm
^ ^
"
(189)
n-co 2(dv + r D p& - ^ P'K (>"srv + W
(190)
dinamiki viskozitet mazivog ulja, kutna brzina vratila, povrinski tlak prema jednadbi (187) (1 N/mm 2 = 10 6 Pa), odabrana debljina uljnog sloja, polumjeri prema slikama 227b i c.
Za izvedbu p r e m a slici 227b p o t r e b a n je: volumenski protok ulja VuUazz} F h3 6n-bz (191)
Za izvedbu p r e m a slici 227c p o t r e b a n j e : volumenski protok ulja

u dm 3 /s F u N h0 u dm r\ u Pas b u m
Jîj a
r
Fulja -
, ,
F-hl
2 >,
(192)
srv>
srU
potreban volumenski protok ulja, optereenje leaja, odabrana debljina uljnog sloja, dinamiki viskozitet mazivog ulja na pogonskoj temperaturi, irina leaja, srednji polumjeri prema slici 2 2 7 c
Snagu trenja P R , p o r a s t t e m p e r a t u r e leaja At i p r o t o k rashladnog sredstva F h l , treba p r o r a u n a t i p r e m a j e d n a d b a m a (183) do (185) Preporuljivo bi bilo da se za priblino odreivanje AK uzima d=2rsr = rv + ru, a za b = rv ru. K o d hidrodinamikih aksijalnih leaja s vrstim segmentima (sl. 227f), p o d relativnom debljinom uljnog spoja q> podrazumjeva se o d n o s apsolutne debljine uljnog sloja h 0 p r e m a najveoj visini klina H (slika 229): relativna debljina uljnog sloja h0 (p=& H aK-l0 h0 (193)
5.2. Klizni leaji /;0 H aK I0 u u u u mm ili /.im mm ili pm rad mm ili pm
219
apsolutna debljina uljnog sloja, visina klina, kut klina, duljina klina.
Slika 228. Klizni prsten, D I N 2208
0,6 ne 1
y -
Slika 229. vrsti klinasti procijep hidrodinami kog aksijalnog leaja
Slika 230. Koeficijent uljnog sloja K u zavisnosti od relativne debljine uljnog sloja ep i od karakteristike leaja IJb
P r e m a hidrodinamikoj teoriji podmazivanja iznosi apsolutna debljina uljnog sloja I yj v b K 1 (194)
h0 u mm 17 u Pas v u m/s b u m p u N/mm 2 K
apsolutna debljina uljnog sloja, dinamiki viskozitet mazivog ulja na pogonskoj temperaturi, brzina klizanja, prema (188), irina leaja, povrinski tlak, prema (187), koeficijent uljnog sloja kojim se uzima u obzir karakteristika leaja l0/b, prema slici 230.
Nagibni segmenti aksijalnih leaja (sl. 227 d i e) sami se postavljaju u nagib klina p r e m a najveoj vrijednosti koeficijenta K p r e m a sl. 230. Ovaj u podruju <p0,8 ima najpovoljniju relativnu debljinu uljnog sloja. O n a se openito odabire i k o d aksijalnih leaja s vrstim segmentima. K o d lQ/b = 1 lei najvea vrijednost koeficijenta K, a K se smanjuje pri l0/b = 1,3 i 0,7! K o d aksijalnog hidrodinamikog leaja moe se k a o poetak tekueg trenja uzeti debljina uljnog sloja hpT=10 j u m = 1 0 - I O - 3 m m . P r e m a t o m e iz preina ene jednadbe (194) slijedi:
220 prijelazna kutna brzina

copi u rad/s /jpr, Kpr, b n u Pas 2 p u N/mm rsr u m
5. Leaji
^ p r ^ p r ^
(195)
prijelazna kutna brzina, vidi legendu za (194) (/ipr kao h0, Kpr kao K), dinamiki viskozitet mazivog ulja, u datom sluaju u hladnom stanju, povrinski pritisak, prema (187), srednji promjer leaja.
Za izbor prijelazne brzine vrtnje npr=ojpr/2n vrijedi k a o to je reeno u 5.2.5. strana 209, pri emu treba staviti za d=2rf.r. Pri lo/b = 0,l do 1,3 i (p = 0,6 do 1 iznosi / rj v /p-b
koeficijent trenja
n, v, b
ju3
vidi legendu uz jednabu (194),
(196)
p u N/m 2 = P a . povrinski pritisak, prema jednadbi (187) (1 N/mm 2 = 10 6 Pa).
Za odravanje tekueg trenja p o t r e b a n je volumenski protok ulja

Kulja u dm /s z b u dm v u dm/s h0 u dm
3
Vulia = 0,7 z b v h0
(197)
potreban volumenski protok ulja, broj segmenata, irina leaja, brzina klizanja, prema (188), apsolutna debljina uljnog sloja, prema (194).
Za snagu trenja P R , porast temperature leaja At i p r o t o k rashladnog sredstva VM, vrijedi o n o to je reeno za hidrostatike leaje, na strani 218.
5.3. Valjni leaji

5.3.1. Konstrukcija i karakteristike
Valjani leaji su svi kuglini, valjkasti i igliasti leaji. Izmeu elinih prstenova ili ploa gibaju se valjna tjeleca s trenjem kotrljanja, a njihov koefici jent trenja je za 25 do 50 % nii u odnosu na klizne leaje. Valjni leaji se prema t o m e manje zagrijavaju i rade s manjim gubicima energije. Nadalje rade s manjim zranostima, p r e m a t o m e i tonije (vano za elektrine i alatne strojeve). T r e b a im m a l o prostora, nije n u a n nadzor, maziva trebaju malo, a nije im p o t r e b n o nikakvo uhodavanje. Njihova internacionalna standardizacija jami njihovu izmjenljivost. K a o nedostatak valja navest veu osjetljivost na u d a r n a optereenja, te buniji rad u odnosu na klizne leaje. O p e n i t o su skuplji od kliznih leaja, te zahtijevaju da se provrt kuita i rukavci izrauju u uskim grani-
5.3.
Valjni leaji
221
a m a tolerancija. M o n t a a i d e m o n t a a jednodjelnih valjnih leaja je tea nego dijeljenih kliznih leaja. P r e m a smjeru djelovanja sila razlikujemo radijalne leaje, aksijalne leaje i utorne kugline radijalne leaje za radijalno i aksijalno optereenje (sl. 231). K o d radijalnih leaja valjii se gibaju izmeu prstenova, dok kod aksijalnih izmeu dva koluta.
Slika 231. Valjni leaji za razliite smjerove optereenja (prikaz prema SKF-RIV, Schvveinfurt Frankfurt) a) cilindrino-valjkasti leaj za radijalno optereenje; b) aksijalni kuglini leaj za aksijalno optereenje; c) radijalni kuglini leaj za radijalno i aksijalna optereenja
Slika 232. Oblici valjnih tjeleaca a) kugla; b) valjak; c) stoac;c/) bavica; < ) igla ?
Slika 233. Kavezi valjnih leaja a) limeni kavez za kugle; b) masivni kavez za valjie
Valjni leaji sastoje se od prstenova ili ploa, valjnih tjeleaca, koja mogu biti kuglastog, cilindrinog, stoastog ili bavastog oblika (sl. 232), a najee jo nalazimo i kavez. Kavez sprjeava meusobni dodir valjnih tjeleaca (sl. 233). Radijalni leaji imaju unutarnji i vanjski prsten, izmeu kojih se kotrljaju valjna tjeleca. Prstenovi, ploe i valjna tjeleca izraeni su od poseb nog elika legiranog k r o m o m . Valjna tjeleca i valjne staze su kaljene, bruene i polirane. Za kaveze se najee upotrebljava elini lim, rjee mjed (za masivne kaveze), laki metali ili umjetne mase (fenoplast ili poliamidi).
222
5. Leaji
Vanjske dimenzije valjnih leaja standardizirane su p r e m a internacionalnim planovima mjera, a njemaki p r e m a D I N 616 (za sada u pripremi) (JUS M.C3.521). Ovi planovi mjera sadre devet redova promjera: 7 8 9 0 1 2 3 4 5 i deset irina, o d n o s n o redova visina 7 8 9 0 1 2 3 4 5 6 (sl. 234). U svakom redu promjera dodijeljen je j e d n o m p r o v r t u odreeni vanjski promjer. S v a k o m redu promjera dodijeljeno je nekoliko redova irina (kod radijalnih leaja), o d n o s n o redova visina (kod aksijalnih leaja), pri emu u o d n o s u na istu visinu presjeka ima red 7 najmanju, a red 6 najveu irinu. Na primjer, red mjera 13 znai da je leaj dimenzioniran p r e m a redu irina 1 i redu promjera 3.
I
fc. J L
red irine
odnosno
visine
6
red mjera
Slika 234. Red mjera valjnih leaja, koji se sastoje od reda irine, odnosno visine, i reda promjera
P r e m a D I N 623 (za sada u pripremi) (JUS M.C3.506) valjni leaji nose posebne oznake, t a k o da su leaji s istim o z n a k a m a izmjenljivi. Te oznake su: 1. Predznak K (kavez s valjnim tjelecima), L (slobodan leajni prsten), R (leajni prsten k a o unutarnji ili vanjski prsten s valjkastim ili igliastim vijencem). Ovaj znak ne dolazi u obzir za p o t p o r n e leaje, ve samo za dijelove leaja (za n e p o t p u n e leaje).
8-20 B-23 8>23 H-28
Slika 235. Primjeri obiljeavanja valjnih leaja
Bazino obiljeje sastavljeno je od o z n a k a za red leaja i od o z n a k a za provrt leaja u k o d i r a n o m obliku (sl. 235). O z n a k a za red leaja sadri opet tip leaja (vrst leaja, serije) u obliku brojeva ili slova, a red mjera u brojkama. Primjere vidi na slikama 235 i 236. Dopunska oznaka stavlja se kod leaja koji odstupaju od n o r m a l n e izvedbe, te daje p o d a t k e o odstupanjima. D o p u n s k a o z n a k a se sastoji od slova, a u nekim sluajevima i od daljnjih brojeva. T i m e se oznaavaju: unutarnja
5.3.
Valjni leaji
223
konstrukcija, vanjske mjere, vanjski oblik, brtvenje, izvedba kaveza, konstruk cija kaveza, tolerancije, zranost leaja. Primjerice, P5 oznaava razred tole rancija P5 p r e m a D I N 620 (ili J U S M.C3.752-758), C2 radijalnu zranost leaja koja je manja od normalne, Sl pogonske t e m p e r a t u r e do 200 C.
NU NJ NUP NU+HJ NJ+HJ N
Slika 236. Oznake pojedinih izvedaba cilindrinih valjkastih leaja
Isporuive izvedbe, mjere i podaci o nosivosti nalaze se u katalozima proizvoaa. Ovdje nije mogue dati p o d a t k e o svim izvedbama i mjerama. Doputene tolerancije ugradbenih mjera i tonost vrtnje valjnih leaja dane su u D I N 620 (JUS M.C3.752 - 758). Svaki radijalni leaj ima u stanju isporuke odreenu radijalnu zranost izmeu valjnih tjeleaca i valjnih prstena. Pri ugradnji s prijeklopom izmeu vanjskog prstena i provrta u kuitu, te izmeu unutarnjeg prstena i vratila, suava se vanjski prsten, a unutarnji se proiruje. Na taj nain se radijalna zranost smanjuje. O n a se ni u kojem sluaju ne smije smanjiti na nulu. N o r m a l n i leaji t a k o su izraeni da kod uobiajenih dosjeda preostaje jo dovoljna pogonska zranost. A k o pogonski ili temperaturni uvjeti zahtijevaju vrst dosjed, m o r a se odabrati leaj s odgovarajuom veom radijalnom zra nou. A k o se zahtijeva vea tonost voenja, odabiru se leaji s manjom radijalnom zranou. Leaji m o g u dobiti i poveanu tonost vrtnje, npr. za uleitenje precizno rotirajuih radnih vretena alatnih strojeva. Radijalni kuglini leaji i igliasti leaji izrauju se i s bonim zatitnim ili brtvenim ploama (sl. 237 b do e). Prve sprjeavaju oteenje valjnog sustava stranim tijelima, a druge izlaz maziva iz leaja. Time se uteuje brtvenje na drugim mjestima.
I
9/
IM F) 9)
0)
i m a
Slika 237. Izvedbe kuglinih leaja, D I N 625 (IUS M.C3.601) a) normalna izvedba; b) s jednom zatitnom ploom; c) sa dvije zatitne ploe; d) s jednom brtvenom ploom; e) sa dvije brtvene ploe; j) s prstenastim utorom; g) s prstenastim utorom i uskonikom; h) s prstenastim utorom, uskonikom i jednom zatitnom ploom
224
5. Leaji
Z b o g mogunosti jednostavnijeg aksijelnog uvrivanja vanjskih prstena mogu se nabaviti leaji s prstenastim utorima (sl. 237 f do h). K a o posebnu konstrukciju treba spomenuti leaj sa etiri oslonca (sl. 238), koji m o g u prihvatiti sile u etiri toke. Time su ovi leaji veoma stabilni. Njihov unutarnji p r s t e n j e dvodjelan. Na taj se nain moe umetnuti m n o g o kuglica, koje zajedno s visokim naslo nima prstena leaja omoguuju vrlo veliku nosivost.
Slika 238. Leaj sa etiri oslonca i dvodjelnim unutarnjim prstenom, D I N 628 (JUS M.C3.611) (kut pritiska a = 35)
5.3.2. Pravila ugradnje, mogunosti optereenja

Za uvrivanje osovina i vratila u u z d u n o m smjeru predvia se najee vrst leaj. Z b o g tolerancija i toplinskog rastezanja nisu m o g u a dva vrsta leaja, jer bi se valjna tjeleca previe tlaila na bokove valjnih staza (sl. 239 a),
lp.
opruga
Slika 239. Oblikovanje vrstih i slobodnih leaja (F vrsti leaj; L slobodni leaj). a) dva kuglina leaja oblikovana kao vrsti leaji (loe zbog mogunosti zaglavljenja!); b) slobodni leaj s mogunou aksijalnog pomaka u provrtu kuita leaja; c) slobodni leaj s mogunou aksijalnog pomaka na vratilu; d) cilindrino-valjkasti leaj oblikovan kao slobodni leaj; e) igliasti leaj oblikovan kao slobodni leaj; f) dva slobodna leaja s aksijalnom zranou u provrtu kuita; g) dva slobodna leaja optereena oprugama
5.3.
Valjni leaji
225
t a k o da bi za k r a t k o vrijeme dolo do zagrijavanja i oteenja. T r e b a zato predvidjeti mogunost dilatiranja! vrsti leaj moe, osim radijalnih sila, preuzeti i aksijalne sile u j e d n o m , ili u o b a smjera. Slobodni leaji omoguuju aksijalno pomicanje. K o d vrstog leaja uvruju se unutarnji i vanjski prsten, a kod slobodnog samo j e d a n prsten (sl. 239 b i c). K o d cilindrino-valjkastih leaja N i NU i igliastih leaja prsteni su m e u s o b n o aksijalno pokretljivi. Z a t o se, k a o kod slobodnih leaja, privruju oba prstena (sl. 239 d i e). Ako je za osovinu ili vratilo d o p u t e n a m a l a aksijalna zranost, m o g u se ugraditi i dva slobodna leaja. Njihova aksijalna zranost ograniava se p o m o u graninika u kuitu (sl. 239 f). Aksijalna zranost moe se odstraniti i p o m o u elastinih opruga, koje leaje dre stalno p o d malim optereenjem (sl. 239 g).
Slika 240. Primjeri oblikovanja vrstih leaja a) s kuglinim leajem, DIN 625 (JUS M.C3.601); b) sa dva kuglina leaja s kosim dodirom, D I N 628 (JUS M.C3.611); c) s cilindrino-valjkastim leajem, D I N 5412 (JUSM.C3.631); d) sa samoudesivim bavastim leajem, D I N 635 (JUS M.C3.715)
Uvrenje prstenova u oba aksijalna smjera vri se ojaanjem, stupnje vanjem, uskonicima, poklopcima, m a t i c a m a itd. Mogunosti oblikovanja vrstih i slobodnih leaja pokazuju slike 240 i 241. Svorne ljuske s maticom, s utorima i sigurnosni prstenovi, standardizirani su u D I N 5415 (JUS M.C3.530).
Slika 241. Primjeri oblikovanja slobodnih leaja a) s kuglinim leajem, D I N 625 (JUS M.C3.601); b) sa dva kuglina leaja s kosim dodirom, D I N 628 (JUS M.C3.611); c) sa cilindrino-valjkastim leajem, D I N 5412 (JUS M.C3.631); d) sa samoudesivim kuglinim leajem na nateznoj ljusci, D I N 630 (JUS M.C3.541) i 5415 (JUS M.C3.530)
Daljinu mogunost aksijalnog uvrenja unutarnjih prstena pokazuje slika 242, a uvrenje vanjskog prstena slika 243.
226
5. Leaji
Slika 242. Primjeri aksijalnog uvrenja unutarnjib prstena valjnih leaja a) s postavnim prstenom; b) s odstojnim prstenom, sigurnosnim prstenom ili usko nikom; c) s dvostrukom maticom; d) s odstojnom cijevi
Slika 243. Primjeri aksijalnog uvrenja vanjskih prstena valjnih leaja a) slobodni leaj s uskonikom i poklopcem; b) slobodni leaj sa dva poklopca; c) vrsti leaj s uskonikom i poklopcem; d) s uskonikom i dvodjelnim kuitem
Povrine nalijeganja, ojaanja vratila, vijenci, tuljci i slino moraju biti okomiti na os vrtnje! Samopodesivi radijalni kuglini leaji osjetljivi su na aksijalna optereenja i zato se ne smiju upotrebljavati k a o aksijalno visoko optereeni vrsti leaji. Ako se osi obaju p r o v r t a kuita za uleitenje vratila ne poklapaju, t a d a treba ugraditi samopodesive radijalne kugline ili bavaste leaje (sl. 244), koji spreavaju zaglavljivanje.
Slika 244. Uleitenje vratila oblikovanog kao dra noeva blanjalice pomou dvorednog samoudesivog kuglinog leaja, D I N 630 (JUS M.C3.541) (po Kugelfischeru)
Prsteni moraju radijalno vrsto dosjedati uz povrine nalijeganja, k a k o bi se u p o t p u n o s t i mogla iskoristiti nosivost leaja. To se postie vrstim dosjedom koji prstenove podupire, tj. ukruuje ih. P o t r e b n i prijeklop zavisi od visine p o g o n s k o g i u d a r n o g optereenja. Za priblinu procjenu pogonske zranosti moe se uzeti da prijeklop vratila proiruje unutarnji prsten za 7 0 % veliine prijeklopa, a prijeklop vanjskog prstena stee ga za 5 0 % veliine njegova prijeklopa. Ako se o b a prijeklopa odbiju od zranosti kojom se leaj nabavlja,
5.3.
Valjni leaji
227
tada, uzimajui u obzir toplinska rastezanja, m o r a da preostane jo p o t r e b n a pogonska zranost. vrsti dosjed obaju prstena esto nije m o g u zbog montae i demontae. P r e m a smjeru i vrsti vanjskih sila tada treba odluiti kojemu se od prstena smije dati labav dosjed. Za to su mjerodavne slijedee mogunosti optereenja: 1. Obodno optereenje, a k o prsten rotira, a sila (optereenje^ miruje, ili a k o prsten miruje, a rotira sila (optereenje). 2. Tokasto optereenje, a k o prsten i sila (optereenje) (optereenje) sinhrono r o t i r a s prstenom. 3. Njihajue optereenje, a k o se prsten njie, prsten miruje, a njie se sila optereenja. a sila miruju ili ako miruje sila ili
optereenja
K o d o b o d n o g ili njihajueg optereenja n e o p h o d n o je p o t r e b a n vrst dosjed prstena, d o k k o d tokastog optereenja moe imati manje vrst dosjed, jer mu sila ne daje p o v o d za pomicanje. Uobiajene dosjede za vratila i provrte kuita p r e m a D I N 5425 (JUS M . C 3 . 7 5 2 - 7 5 8 ) vidi u tablici 80.
Slika 245. Ugradnja igliastih leaja s vanjskim, i unutarnjim prstenom a) kao slobodni leaj ugraen u vretenu za unutarnje bruenje; b) dva slobodna leaja s eonom ivicom radi bonog voenja u potpornom valjku
Igliasti leaji, u odnosu na kugline i valjkaste leaje, trebaju mali ugradbeni prostor i omoguuju relativno veliku opteretivost. Igliastim leajima uleiuje se ak i klipnjae visokoturanih benzinskih m o t o r a , vratila elektrinih naprava, glavine elektromagnetskih spojki, zupanike u alatnim strojevima, remenice i t o m e slino. U g r a d b e n e primjere pokazuje slika 245. Za bono voenje izrauju se igliasti leaji s r u b o m (sl. 245b). Igliasti leaji izrauju se sa unutarnjim prstenom ili bez njega. U d r u g o m sluaju iglice se gibaju neposredno po kaljenom, bruenom i p o l i r a n o m rukavcu i time im je p o t r e b a n jo manji prostor (sl; 246 a i b). I stijenka provrta kuita moe sluiti k a o ploha po kojoj se mogu kotrljati iglice. U tom sluaju iglice ne dobivaju ni unutarnji ni vanjski prsten (sl. 246c). Igliasti leaji mogu se uglavnom uspore diti sa cilindrino-valjkastim leajima NU i ne m o g u preuzeti aksijalne sile. Razvijene su, meutim, i konstrukcije s dijelovima kuglinih leaja (sl. 246 d) koje mogu preuzeti aksijalne sile. /
228
5. Leaji
s
o
52
o 2
*
._ S
s r ?
> o
o.
c o
6 0
u o o. c
l i l i O 13 3 3
T3 U
C/1
o &
CJ
o
9
d,
Z
o o
e 6-3
5
o c
C. L
S o
I ae'
-C
'S
3
J2 S a.
o
Slika 246. Igliasti leaj bez unutarnjeg prstena i u kombinaciji s aksijalnim kuglinim leajem a) s vanjskim prstenom; b) s ljuskom za igle; c) samo s vijencem za igle; d) igliasti leaj u kombinaciji s aksijalnim kuglinim leajem, ugraen u okretnoj buenoj ahuri
-o
ja
|
Radijalni kuglini leaj Cilindrini i stoasto valjkasti leaj Radijalni samoudesivi valjkasti leaj ISO-tolerancijsko polje j 6 g 6') H61) do 18 Promjer vratila Za sve promjere
preko 18 do 100
preko 100 do 140
preko 140 do 200
preko 140 do 200
Za sve promjere
do
40
preko 40 do 100
preko 100 do 140
J5
do
40
preko do
40 65
preko 65 do 100
preko 100 do 140
preko 140 do 200
k52)3)
m52)3)
m6')
n64)
h 9/TT 5 5 )
h lo/rr 7 5 )
Tolerancijska polja za kuita Optereenje u toki Pretpostavka isto aksijalno optereenje Dovod topline kroz vratilo Srednje optereenje i pogonski uvjeti Proizvoljno optereenje U d a m o optereenje, mogunost potpunog rastereenja Neodreeni smjer optereenja Srednje optf :reenje, pominost v anjskog prst ena poeljno nepotrebno Visoko udarno optereenje Malo Obodno optereenje Srednje i veliko optereenje Teko optereeni leaji, tankostjena kuita
Vanjski prsten je lako pomian
Vanjski prsten u pravilu jo | pomian
ne
Vanjski prsten nepomian
Primjeri
Svi leaji
Cilindar za suenje
Transmisije
Opa strojo gradnja
Leaji kotaii vozila na tranicama dijeljeni nedijeljeni
Elektrini strojevi
Glavni leaj koljenastog vratila
Valjci transportnih traka, uznica i zateznih remenica
Debelostijene glavine Tankostijene i leaji glavine klipnjaa
ISO-tolerancijsko polje ') ) 3 ) 4 ) 5 )

2
H 8 do E8
G7
H8
H7
J77)
J6
K7
M8
N7
P7
Za tono uleitenje predvidjeti kvalitetu 5. Ako se za dvoredne kugline leaje s kosom dodirnom osi upotrebljava tolerancijsko polje s veim gornjim odstupanjem od j 5, potrebni su leaji s veom radijalnom zranou. Za radijalne stoaste leaje moe se u pravilu upotrijebiti k 6 odn. m 6, jer ne treba uzimati u obzir smanjivanje zranosti leaja. Za vozila na tranicama treba uzimati poev od 100 mm promjera rukavca kvalitetu n 6. h 9/IT 5 znai da odstupanja od tonog geometrijskog krunog oblika vratila ne smiju prijei toleranciju kvalitete 5; h l O / I T 7 znai da odstupanje od tonog geometrijskog krunog oblika vratila ne smije prijei toleranciju kvalitete 7. 6 ) Ovo vrijedi za kuita od sivog lijeva i elika. Za kuita od lakih metala treba se u pravilu koristiti tolerancijskim poljima koja daju vrst dosjed. Za tono uleitenje preporuuje se kvaliteta 6. Za kugline leaje s naslonom, iji plat ima gornje odstupanje +1 //m, treba uzeti slijedee vee tolerancijsko polje, npr. H 7 umjesto J 7. 7 ) Ako se za dvoredne kugline leaje s kosom dodirnom osi upotrebljava tolerancijsko polje s donjim odstupanjem manjim od J 7, onda su potrebni leaji s veom radijalnom tolerancijom.
230
5. Leaji
Aksijalni leaji ne omoguuju radijalno voenje! J e d n u plou treba centri rati u kuitu, a d r u g u na rukavcu. Aksijalni kuglini i aksijalni igliasti leaji osjetljivi su na p o m a k osi leaja (sl. 247a). K o d k u t n o g p o m a k a osi p o g o d n e su kuglaste ploice (sl. 247 d) ili samopodesivi aksijalni bavasti leaji (sl. 247 e). Ovi posljednji m o g u primiti i znatnije radijalne sile. P r i naizmjeninom djelova nju upotrebljava se dvosmjerni aksijalni kuglini leaj D I N 715 (JUS M.C3.701 i 705) sa tri ploe.
Slika 247. Ugradnja aksijalnih leaja a) loa ugradnja aksijalnog kuglinog leaja b) ispravna ugradnja aksijalnog kuglinog leaja, D I N 711; c) aksijalni igliasti leaj; d) aksijalni kuglini leaj s kuglastom ploicom, D I N 711; e) aksijalni samopodesivi bavasti leaj
Slika 248. Uleitenje s mogunou podeavanja zranosti a) stoasto-valjkasti leaj; b) kuglini leaj s naslonom
Slika 249. Kuite dvodjelnog stojeeg leaja za valjne leaje sa stoastim provrtom, i natezne ljuske prema D I N 736 i 737 (JUS M.C3.542) (za valjne leaje s cilindrinim provrtom vidi D I N 738 i 739)
5.3. Valjni leaji
231
Stoasti valjkasti leaj i radijalni kuglini leaj s naslonom (slika 248) u prednosti su zbog mogunosti podeavanja aksijalne, a kod a) i radijalne pogonske zranosti. M o g u se rastaviti, te posebno ugraditi unutarnji i vanjski prsten. To je korisno naroito pri serijskoj montai. U prednosti su i k a o leaji koji se m o g u aksijalno i radijalno opteretiti. Upotrebljavaju se za uleitenje k o t a a k o d vozila i vretena alatnih strojeva. Valjni leaji ugrauju se i u jednodjelna i dvodjelna stojea ili prirubna kuita leaja, i to bilo k a o vrsti, bilo k a o slobodni leaji (sl. 249).
5.3.3. Nosivost i vijek trajanja

K a k o sa slike 231, strana 221, proizlazi, leaji moraju p r e m a nainu ugradnje i konstrukciji preuzeti radijalne sile FT, aksijalne sile P a ili obije istodobno. U posljednjem sluaju govori se o kombiniranom optereenju. Prigo d o m proraunavanja pretpostavljamo da je k o m b i n i r a n o optereenje zamije njeno k o d radijalnih leaja ekvivalentnom (jednakovrijednom) radijalnom si lom F, a kod aksijalnih leaja ekvivalentnom aksijalnom silom F. K a d bi ova sila djelovala samostalno, o n d a bi pri d i n a m i k o m optereenju (okretno gibanje) izazivala isti zamor materijala pri statikom optereenju (mirovanje) istu deformaciju, k a o k a d bi radijalno i aksijalno optereenje djelovalo zajedno. To se, n a r a v n o , odnosi samo na leaje koji su na temelju oblika izvedbe ugraeni k a o vrsti, i u stanju su da primaju radijalne i aksijalne sile. P r o r a u n nosivosti za valjne leaje je standardiziran po D I N 622 (za sada u pripremi) ( J U S M.C3.825 860). P r e m a t o m s t a n d a r d u podrazumijeva se da je dinamika nosivost (vijek trajanja) n e k o g leaja onaj broj okretaja ili broj pogonskih sati, koje leaj moe da izdri bez z n a k o v a z a m o r a materijala na prstenovima, p l o a m a ili valjnim tjelecima. Z a m o r materijala poinje s malim p u k o t i n a m a , koje kasnije prelaze u rupiavost. Da bi se m o g a o izraunati vijek trajanja leaja, navedena je za svaki leaj dinamika nosivost C (za radijalne i aksijalne kugline leaje, te igliaste leaje, vidi tablice 81 do 83). D i n a m i k a nosivost je d i n a m i k o ekvivalentno optereenje pri kojem 90 % svih leaja 6 daje n o m i n a l a n vijek trajanja od IO okretaja. Ako je ekvivalentno p o g o n s k o optereenje F manje od dinamike nosivosti C, o n d a je vijek trajanja odgovara jue vei od 10 6 okretaja, n a i m e : L = 10 6 (C/F)x pri x>\. K o d n o r m a l n i h leaja s p o g o n s k o m t e m p e r a t u r o m preko 120 C javlja se promjena strukture koja deformira leaj. Da bi se to sprijeilo, podvrgavaju se t a k o optereeni leaji p o s e b n o m p o s t u p k u stabilizacije. To dovodi do smanjivanja dinamike nosivosti. U t o m sluaju izraunava se dinamika nosivost uvoenjem faktora tvrdoe j H : dinamika nosivost (nominalni vijek trajanja) (198)
232
5. Leaji L u okr. nominalni vijek trajanja, /H faktor tvrdoe na pogonskoj temperaturi t ^150C' 200 C 250 C 300 C /H=l 0,9 0,75 0,6 C u kN dinamika nosivost normalnog leaja (vidi tablice 81 do 83), F u kN dinamiko ekvivalentno optereenje prema jednadbi (199), odnosno slije deim podacima, x eksponent vijeka trajanja =3 za sve kugline leaje (tokast dodir), = 10/3 za sve valjkaste, igliaste, stoaste i bavaste leaje (linijski dodir),
Dinamiko ekvivalentno optereen

F u kN
F = XFr+Y-Fa
(199)
zamiljeno djelovanje pojedinane sile koje izaziva jednako veliko optere enje kao kad djeluju radijalna i aksijalna sila zajedno, Fr u kN radijalno optereenje, F a u kN aksijalno optereenje; kod kuglinih leaja s kosim dodirom ili stoastih leaja treba uvrtavati F a prema slijedeim podacima, X radijalni faktor prema D I N 622 (JUS M.C3.825-860), za kugline leaje D I N 625 (JUS M.C3.601) vidi tablicu 84. Y aksijalni faktor D I N 622 (JUS M.C3.825 860), za kugline leaje D I N (JUS M.C3.601) vidi tablicu 84.
K o d igliastih leaja D I N 617 (ISO 3030 i 3096) i cilindrino-valjkastih leaja D I N 5412 ( J U S M.C3.631) je F = Fr, jer ovi leaji ne m o g u prihvatiti, ili m o g u prihvatiti s a m o n e z n a t n e aksijalne sile. Za aksijalne kugline leaje D I N 711 je F = Fa, jer ovi leaji ne m o g u prihvatiti radijalne sile.
Slika 250. Iznalaenje efektivne aksijalne sile Fa kod dvaju kuglinih leaja s kosim dodirom (ili stoasto-valjkasti leaj, po Kugelfischeru)
Ako se vratilo uleiti u kugline leaje s kosim dodirom ili u stoaste leaje, javljaju se u njima aksijalne reakcije. Zamiljamo p r e m a slici 250 da su p r o d u e n e spojne linije dodirnih t o a k a valjnih tjeleaca (to su one toke preko kojih se vri prijenos sile izmeu valjnih tjeleaca i prstenova) p r o d u e n e do osi vratila. Time se na presjecitu odreuje poloaj radijalnih reakcionih sila FrA i F r B , izazvanih optereenjem vratila. Uvrtavanjem ovih sila u j e d n a d b u (199) m o e se izraunati aksijalna sila F a , a k o je F x p o g o n s k a aksijalna sila vratila, koju m o r a da prihvati j e d a n od dva leaja:
Tablica 81. ttmenzije za kugline leaje D I N 625 (JUS M.C3.601) i nosivost prema D I N 622 (JUS M . C 3 . 8 2 5 - 8 6 0 ) : vidi i sl. 235 na str. 222 Serija leaja 160 d mm D mm B mm C kN Co kN D mm 26 28 32 35 42 47 55 62 68 75 80 90 95 100 110. 115 125 130 140 145 150 160 170 180 200 210 225 240 260 280 290 310 Serija leaja 60 B mm 8 8 9 10 12 12 13 14 15 16 16 18 18 18 20 20 22 22 24 24 24 26 28 28 33 33 35 38 42 46 46 51 C kN 2,9 3,15 4,4 4,65 7,35 7,8 10,0 12,5 13,2 15,6 16,3 22,0 21,6 22,4 30,0 31,0 37,5 39,0 45,5 47,5 47,5 56,0 63,0 65,5 83,0 85,0 96,5 108 132 146 153 166 Co kN 1.56 1,76 2,55 2,85 4,5 5,0 6,7 8,65 9,5 11,8 12,7 17,3 17,6 18,6 25,0 26,5 32,0 34,0 40,0 42,5 42,5 51,0 57,0 61,0 78,0 85,0 96,5 110 137 156 170 190 D mm 30 32 35 40 47 52 62 72 80 85 90 100 110 20 125 130 140 150 160 170 180 190 200 215 230 250 270 290 310 320 340 360 Serija B mm 9 10 11 12 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 28 30 32 34 36 38 40 40 42 45 48 52 52 55 58 Serija leaja 63 Serija leaja 64 C0 kN 3,6 4,3 5,2 6,3 7,65 10,4 14,6 17,6 22,0 30,0 35,5 42,5 48,0 55,0 63,0 72,0 73,5 85,0 91,5 102 122 134 150 170 196 224 255 D mm B mm C kN Co kN ja
= 3 O O. 00 01 02 03 04 05 06 07 08 09 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 24 26 28 30 32 34 36 38 40
kN 4,0 5,4 6,1 7,5 10,0 11,0 15,3 20.0 22,8 25,5 27,5 34,0 37,5 44,0 48,0 52,0 57,0 65,5 72,0 85,0 96,5 104 112 114 122 129 134 143 166 176 186 212
Co kN 2,24 3,0 3,55 4,4 6,3 7,1 10,0 13,7 16,0 18,0 20,0 25,5 28,5 34,5 38,0 41,5 45,5 54,0 61,0 71,0 80,0 91,5 102 102 114 125 132 150 183 200 216 255
D mm 35 37 42 47 52 62 72 80 90 100 110 120 130 140 150 160 170 180 190 200 215 225 240 260 280 300 320
B mm 11 12 13 14 15 17 19 21 23 25 27 29 31 33 35 37 39 41 43 45 47 49 50 55 58 62 65
C kN 6,3 7,65 8,8 10,6 12,5 16,6 22,0 26,0 31,5 41,5 48,0 56,0 64,0 72,0 81,5 83,0 90,0 98,0 106 112 129 137 150 163 180 200 216
10 12 15 17 20 25 30 35 40 45 50 55 60 65 70 75 80 85 90 95 100 105 110 120 130 140 150 160 170 180 190 200
32 35 42 47 55 62 68 75 80 90 95 100 110 115 125 130 140 145 150 160 170 180 200 210 225 240 260 280 290 310
8 8 8 8 9 9 9 10 10 11 11 11 13 13 14 14 16 16 16 18 19 19 22 22 24 25 28 31 31 34
4,05 4,4 5,1 5,6 8,8 9,65 10,4 12,2 12,5 15,3 15,6 16,6 20,4 20,8 25,0 25,0 30,5 31,5 34,5 31,5 45,0 48,0 61,0 55,0 67,0 71,0 93,0 108 116 132
2,24 2,6 3,1 3,75 6,0 7,1 8,0 9,5 10,2 12,5 13,4 15,0 18,3 19,3 23,6 23,6 29,0 31,0 33,5 32.5 43,0 48,0 62,0 60,0 72,0 76,5 98,0 114 127 146
62 72 80 90 100 110 120 130 140 150 160 180 190 200 210 225
17 19 21 23 25 27 29 31 33. 35 37 42 45 48 52 54
18,0 24,0 28,0 33,5 43,0 50,0 60,0 68,0 78,0 85,0 93,0 102 120 127 134 146
11,0 15,6 19,0 23,2 30,5 37.5 44,0 50,0 60,0 67,0 76,5 91,5 110 120 132 146
IO
Tablica 82. Dimenzije aksijalnih kuglinih leaja D I N 711 i nosivost prema D I N 622 ( J U S M . C 3 . 8 2 5 - 8 6 0 ) ; vidi i sl. 235 na str. 223 Serija leaja 511 Oznaka provrta dw mm mm 00 01 02 03 04 05 06 07 08 09 10 11 12 13 14 15 16 17 18 20 22 24 26 28 30 32 34 36 38 40 44 48 52 56 60 64 68 72 10 12 15 17 20 25 30 35 40 45 50 55 60 65 70 75 80 85 90 100 110 120 130 140 150 160 170 180 190 200 220 240 260 280 300 320 340 360 24 26 28 30 35 42 47 52 60 65 70 78 85 90 95 100 105 110 120 135 145 155 170 180 190 200 215 225 240 250 270 300 320 350 380 400 420 440 H mm 9 9 9 9 10 11 11 12 13 14 14 16 17 18 18 19 19 19 22 25 25 25 30 31 31 31 34 34 37 37 37 45 45 53 62 63 64 65 C kN 7,8 8,0 8,3 9,0 11,8 14,3 14.6 15,6 21,2 21,6 22,4 27,0 32,5 32,5 33,5 34,5 35,5 36,0 46,5 67,0 68,0 69,5 81,5 83,0 85,0 88,0 106 106 134 134 137 186 190 250 285 300 305 310 Co kN 11.4 12,5 13,7 16,0 21,6 29,0 32,5 38,0 51,0 56,0 61,0 73,5 91,5 96,5 102 112 116 125 153 216 232 250 285 310 335 355 415 430 530 550 600 800 865 1120 1320 1430 1560 1630 Df mm 26 28 32 35 40 47 52 62 68 73 78 90 95 100 105 110 115 125 135 150 160 170 190 200 215 225 240 250 270 280 300 340 360 380 420 440 460 500 Serija leaja 512 H mm 11 11 12 12 14 15 16 18 19 20 22 25 26 27 27 27 28 31 35 38 38 39 45 46 50 51 55 56 62 62 63 78 79 80 95 95 96 110 C kN 10.0 10,4 12,2 12,7 17,3 21,6 22,4 30,5 34,5 36,5 37,5 55,0 56,0 58,5 60,0 61,0 62,0 75,0 91,5 114 120 120 160 160 176 180 212 216 250 255 260 335 345 355 455 465 475 585 Q kN 14,0 15,3 20,0 22,0 30,5 40,5 45,0 64,0 76,5 85,0 91,5 132 137 156 163 173 180 220 270 325 365 375 490 510 600 620 735 765 915 965 1040 1430 1560 1630 2240 2360 2450 3150 Serija leaja 513 H mm C kN Co kN Serija leaja 514 H mm C kN
mm
mm
52 60 68 78 85 95 105 110 115 125 135 140 150 155 170 190 210 225 240 250 270 280 300 320 340
18 21 24 26 28 31 35 35 36 40 44 44 49 50 55 63 70 75 80 80 87 87 95 105 110
28,0 33,5 43,0 54,0 63,0 73,5 93,0 96,5 100 116 134 137 156 156 186 208 245 260 290 300 345 355 380 450 490
50.0 64,0 86,5 110 134 153 200 216 232 275 315 340 405 405 490 585 720 780 930 1000 1200 1290 1400 1730 1960
60 70 80 90 100 110 120 130 140 150 160 170 180 190 210 230 250 270 280 300
24 28 32 36 39 43 48 51 56 60 65 68 72 77 85 95 102 110 112 120
44,0 57,0 63,0 88,0 102 125 140 166 196 208 228 240 255 310 365 405 450 455 500
180
5.3. Valjni leaji
235 ili a k o je i F x > 0 , 5 f^l v

rB
Za leaj A, a k o je
y
YA
YA
YA
je:
F a = F x + 0,5 Za leaj B jeHiôba sluaja F a = 0
Za leaj B, a k o je
> ^ i
'B
7 ^ 0 , 5 ^ - ^ 5 | je:
^B rA
F=0,5
Za leaj A je u t o m sluaju F a = 0 . Y A je aksijalni faktor za leaj A, Y B za leaj B, k a d a je FJR>e (vidi D I N 622 ili katalog valjnih leaja). Vijek trajanja L\ izraen brojem pogonskih sati dobiva se iz dinamike nosivosti izraene brojem okretaja iz slijedee j e d n a d b e : nominalni vijek trajanja Ly (200)
^ ^ T 6 0
mm
Tablica 83. Dimenzije igliastih leaja D I N 617 (ISO 3030 i 3036) i nosivost prema D I N 622 (JUS M.C3.825-860) i INA-igliasti (vidi sl. 232e i 245) Serija leaja NA 49 Serija leaja NA 69 Serija leaja NA 48
leiaii
Oznaka provrta
d
mm
D
mm
B
mm 13 13 13 13 17 17 17 20 22 22 22 25 25 25 30 30
C kN 7,35 8,15 9,3 9,5 17,3 19,6 20,8 27,0 36,0 38,0 40,5 50,0 52,0
Co kN 5,4 6,3 7,65 8,15 13,7 16,6 18,6 26,5 36,5 39,5 42,5 53,0 57,0 59,0 83,0 86,5 91,5 122 129 134 144 154 210 243 260
D
mm
B
mm
C kN
C0 kN
2 a
O 22 24 26 28 30 32
d
mm
D
mm
B
mm 30 30 35 35 40 40 45 45 50 50 50 60 60 69 80 80 80 80 100
a
110 120 130 140 150 160 170 180 190 200 220 240 260 280 300 320 340 360 380
C kN 73,5 76,5 91,5 95,0 116 120 15o 156 176 180 190 265 280 355 480 490 500 510 830
Co kN 112 122 156 162 196 208 255 270 325 340 375 550 590 650 910 950 990 1020 1510
00 01 02 03 04 05 06 07 08 09 10 11 12 13 14 16 17 18 19 20 22 24 26 28
10 12 15 17 20 25 30 35 40 45 50 55 60 65 70 75 80 85 90 95 100 110 120 130 140
22 24 28 30 37 42 47 55 62 68 72 80 85 90 100 105 110 120 125 130 140 150 165 180 190
dvoredni od 07 24 28 30 37 42 47 55 62 68 72 80 85 90 100 105 110 120 125 130 22 23 23 30 30 30 36 40 40 40 45 45 45 54 54 54 63 63 63 13,3 15,1 16,3 29,5 32,5 36,5 42,0 58,0 60,0 62,0 77,0 81,0 82,0 113 114 119 146 151 153 11,6 14,3 16,1 27,5 31,5 38,0 47,5 64,0 68,0 74,0 93,0 101 104 145 150 160 215 228 234
34
36 38 40 44 48 52 56 60 64 68 72 76
15
53,0 72,0 ,73,5 30 76,5 35 / 95,0 35 98,0 35 100 40 112 40 45 50 50 116 150 175 180
140 150 165 175 190 200 215 225 240 250 270 300 320 350 380 400 420 440 480
236
Lu u h L okretaja -1 n u min
5. Leaji nominalni vijek trajanja leaja (uobiajene vrijednosti vijeka trajanja vidi u tablici 85), vijek trajanja prema (198), pogonska brzina vrtnje leaja.
Ovaj nominalni vijek trajanja L\ je posve r a u n s k a veliina. Vijek trajanja upotrebe leaja moe se z n a t n o razlikovati od s p o m e n u t e raunske veliine. Ako se, naime, za cijelo vrijeme r a d a pojavljuju kolebanja optereenja, tj. da je leaj p o v r e m e n o manje optereen (na primjer kod dizala), o n d a je vijek trajanja upotrebe leaja razmjerno dui. Ako leaj ne radi neprekidno, nego s preki dima, njegov se vijek trajanja upotrebe t a k o e r poveava. Neistoe dospjele u leaj, manjkavosti podmazivanja ili djelovanje korozije zbog kondenziranja vode, m o g u dovesti do prijevremenog troenja i time do poveanja pogonske zranosti. T i m e se poveava umnost leaja, sniuje tonost voenja i smanjuje vijek upotrebe. Statika nosivost je o n o statiko optereenje koje na valjnom tjelecu u d o d i r u s valjnom stazom izaziva na mjestu d o d i r a trajnu deformaciju, koja jo ne smanjuje funkciju leaja. P r a k s a je p o k a z a l a da ova sila k a o statika nosivost C 0 leaja smije biti t a k o velika da deformacija valjnog tijela dostigne veliinu od 1/10000 promjera. Ako se leaj n a k o n statikog optereenja,
Tablica 84. Radijalni faktor X i aksijalni faktor Y prema D I N 622 (JUS M . C 3 . 8 2 5 - 8 6 0 ) za radijalne kugline leaje prema D I N 625 (JUSM.C3.601) FJC0 e Kod FJF,> je Y= 0,014 0,19 2,3 Kod ' 0,028 0,22 1,99 FJFT>e je 0,056 0,26 1,71 X=0,56. 0,084 0,28 1,55 Kod 0,11 0,30 1,45 X=l i 0,17 0,34 1,31 Y = 0. 0,28 0,38 1,15 0,42 0,42 1,04 0,56 0,44 1,00
FJF,ê je
Tablica 85. Uobiajena trajnost valjnih leaja Nazivno trajanje u satima 1000 .. . 2000 2000 . . . 4000 8000 . . . 10000 I O O O O n ^ . 15000 20000 . /N30000 50000 i vie 600 . . . 1200 1 0 0 0 . . . 2000 1500 . 2000 . 2500 5000 Nazivno trajanje u satima 80000 . . . 30000 . . . 6000 . . . 10000 . . . 15000 20000 7 5 0 0 . . . 15000 5 0 0 0 . . . 6000 . . . . . . . . 10000 15000 10000 50000
Pogon
Pogon
Elektrini aparati za domainstvo . . . . Mali ventilatori Mali elektromotori do 4 kW Elektromotori srednje snage Veliki stacionarni elektromotori Elektrini strojevi u opskrbnim pogonima Mali motocikli Jai motocikli, putniki automobili . . Teki putniki automobili, laka teretna vozila Teka teretna vozila, autobusi Osovinski leaji z a : transportna vozila tramvaje putnike vagone teretne vagone lokomotive Prijenosnici motornih amaca Aksijalni leaji brodskih propelera
Leaji brodskih vratila Za brodske prijenosnike Poljoprivredni strojevi Mala dizala Univerzalni prijenosnici Prijenosnici alatnih strojeva Pomoni strojevi u proizvodnji Mali valjaki stanovi Veliki vievaljaki stanovi Pila jarmaa (gater) Oklopni ureaji u rudarstvu Ventilatori za rudarstvo Bubanj za ue izvoznog stroja u rudar stvu Strojevi za papir (postrojenja za suenje) Mlinovi ekiari Pree za brikete
20000 3000 5000 8000
5000 20000 . . . 25000 25000 35000 20000 . . . 4 0 0 0 0 3000 . . . 5000 1 5 0 0 0 . . . 25000
8000. 10000. 4000 . 40000.
40000 . . . 60000 50000 . . . 80000 i vie 20000 . . . 30000 20000 . . 30000
5.3.
Valjni leaji
237
dakle n a k o n optereenja za vrijeme mirovanja, okree m a l o m b r z i n o m vrtnje i a k o u pogledu mirnoe h o d a nisu veliki zahtjevi, mogu se tolerirati i znatno vee plastine deformacije. K o d n a r o i t o velikih zahtjeva na m i r n o u h o d a i tarne karakteristike, plastine deformacije moraju biti manje. Za prosuivanje slui karakteristika
js C0 u kN F 0 U kN
fs = C0/F0
(201)
karakteristika statikog optereenja. Uobiajeno je ji=\,2 do 2,5 za visoke, /s = 0,8 do 1,2 za normalne i /s = 0,5 do 0,8 za male zahtjeve na mirnou hoda i tarne karakteristike, statika nosivost leaja (tablice 81 do 83), statiko ekvivalentno optereenje leaja prema jednadbi (202).
Statiko ekvivalentno optereenje

F0 u kN F r 0 u kN F.,0 u kN X0 Y0
F0 = X0 Fr0 + Y0 Fa0
(202)
zamiljeno djelovanje pojedinane sile koje izaziva jednako veliko optereenje kao kad djeluju radijalna i aksijalna sila zajedno, statiko radijalno optereenje, statiko aksijalno optereenje, radijalni faktor prema DIN 622 (JUS M.C3.825-860), za kugline leaje DIN 625 (JUS M.C3.601) je X o = 0,6, ali uvijek F 0 ^ F r 0 , aksijalni faktor prema DIN 622 (JUS M.C3.825-860), za kugline leaje DIN 625 (JUS M.C3.601) je Yo = 0,5.
K o d igliastih leaja D I N 617 (ISO 3030 i 3096) i cilindrino-valjkastih leaja D I N 5412 (JUS M.C3.631) je F o = Fro> J e r o n i n e mogu prihvatiti ili m o g u prihvatiti samo neznatne aksijalne sile. Za aksijalne kugline leaje D I N 711 je F 0 = Fa0 jer ovi leaji ne m o g u prihvatiti radijalne sile.
5.3.4. Granina brzina vrtnje

to je vea brzina kotrljanja valjnih tjeleaca, to vie rastu gubici zbog trenja i zagrijavanja. Nepoeljni su i utjecaji centrifugalne sile, koja valjna tjeleca tlai p r e m a van. Radi toga je svakom n o r m a l n o m leaju ograniena maksimalna brzina vrtnje. Granina brzina vrtnje ng = ZaZv_N^ K mm
n, u min" 1 Zs 10
(203)
ZK N u min-1 D u mm
granina brzina vrtnje za normalne leaje, faktor kojim se uzima u obzir vrst podmazivanja i veliina leaja: podmazivanje mau: Z s = 3 za D < 3 0 m m , = 1 za D 2:30 mm, podmazivanje uljem: Z s = 3,75 za D < 3 0 m m , = 1,25 za /3^30 mm, faktor kojim se uzima u obzir kombinirano optereenje, prema slici 251, konstanta brzine vrtnje u ovisnosti o vrsti leaja, prema tablici 86, vanjski promjer lea)a (vidi tablice 81 do 83). Za D = 1 0 m m vidi katalog valjnih leaja.
238
5. Leaji
G r a n i n a brzina vrtnje p r e m a jednadbi (203) vrijedi samo za leaje u normalnoj izvedbi a k o je F r ^ 0 , l C k o d radijalnih leaja, i F a ^ 0 , l C kod aksijalnih leaja! Ako leaji moraju raditi sa n>n&, o n d a se upotrebljavaju leaji s povienom tonou vrtnje. Posebni kavezi i poboljanja pri p o d m a zivanju i hlaenju pridonose povienju granine brzine vrtnje. Z b o g toga je p o t r e b n o savjetovanje s proizvoaima valjnih leaja.
cilindrini
valjkasti leaj kuglini leaj s kosom radijalni kuglini leaj dodirnom osi
samoudesivi valjkasti leaj stoasti valjkasti leaj samoudesivi kuglini leaj
10
20 30 UQ 50 60 70 kut optereenja p 0,1 0,B 0,8 1,0

j i
80
i i
90
i_
02
15 2,0 3,0 5,0
tan-Fa/Fr-
Slika 251. Koeficijent Z K za kombinirano optereenje u ovisnosti o odnosu optereenja Fa/Fr (prema Kugelfischeru)
Tablica 86. Konstantna brzina vrtnje N u ovisnosti od vrste valjnih leaja (prema Kugeljhcher-u) Izvedba leaja Radijalni kuglini leaj jednoredni jednoredni s brtvenom ploom dvoredni N min"1 500000 360000 320000 500000 500000 400000 360000 400000 500000 250000 500000 500000 300000 200000 320000 220000 220000 320000 250000 140000 220000 90000 220000 180000
Kuglini leaj s naslonom Kuglini leaj s k o s o m dodirnom osi jednoredni jednoredni, u parovima ugraen dvoredni
'5?
Leaj s 4 dodirne toke Samoudesivi kuglini leaj Samoudesivi kuglini leaj Cilindrini valjkasti leaj Igliasti leaj Stoasti-Valjkasti leaj Bavasti leaj Samoudesivi valjkasti leaj
os
sa irokim unutarnjim prstenom jednoredni dvoredni jednoredni dvoredni
serija 213 serija 222, 223 ostali
Aksijalni leaj
Aksijalni kuglini leaj Aksijalni kuglini leaj s k o s o m dodirnom osi Aksijalni-cilindrini valjkasti leaj Aksijalni-samoudesivi valjkasti leaj (podmazivanje samo uljem) Aksijalni igliasti leaj
5.3. Valjni leaji
239
5.3.5. Podmazivanje
P o t p u n o odvajanje povrina nalijeganja valjnih tjeleaca i valjne staze p o m o u nosivog uljnog sloja, zbog kotrljajueg gibanja valjnih tijela n e m a ni priblino tu vanost k a o k o d kliznih leaja. U veini sluajeva postie se pogonski sigurno podmazivanje s m a s t i m a i uljima proizvoljne konzistencije, o d n o s n o viskoziteta. Podmazivanje mau: Z b o g j e d n o s t a v n o g brtvenja i laganog n a k n a d n o g podmazivanja valjni leaji podmazuju se preteno m a s t i m a . O upotrebljivosti pojedinih vrsta masti p r e m a pogonskoj temperaturi vidi 5.1.2. strana 189. F i r m a Kugelfischer daje slijedei izbor m a s t i : k o d n/n^l i k a d a je / F/C ^ 0 , 1 6 , dolaze u obzir n o r m a l n e masti za valjne leaje p r e m a D I N 51825, k o d n / n g = 0 , 3 do 0,5 if- F/C ^ 0 , 1 6 visokotlane masti (npr. k o m p l e k s n a mast na bazi kalcijeva sapuna), k o d n/ng> 1 masti za b r z o h o d n e leaje (npr. kompleks na mast na bazi barijeva s a p u n a ili p o l i k a r b a m i d n a mast). Ovdje / oznaava faktor optereenja i to fi za proizvoljno optereene kugline leaje, te za preteno radijalno optereene cilindrino-valjkaste leaje (FJFrî), a / = 2 za preteno aksijalno optereene cilindrino-valjkaste leaje {FJFT > 1). Ako trenje u leaju m o r a da b u d e naroito maleno, a k o su p o t r e b n i npr. mali p o m a c i podeavanja, a ovi moraju da uslijede bez trzaja, ili a k o pogonski stroj t r e b a preteno da savlada trenje u leajima, o n d a se bira mekana mast. To vrijedi i o n d a a k o se m o r a naglo krenuti iz h l a d n o g stanja. M e k a n e masti upotrebljavaju se i t a m o gdje se mast m o r a tlaiti k r o z duge kanale do mjesta za podmazivanje. Krue masti, naprotiv, imaju prednost t a m o gdje umnost treba da b u d e to manja. To vrijedi i o n d a a k o mazivo na izlazu vratila treba da stvara vijenac za brtvenje, da bi sprijeio ulaz praine, stranim tijelima i vodi. Ako postoji opasnost da mast zbog svoje teine izlazi iz leaja, k a o npr. k o d vertikalnih vratila, a naroito o n d a k a d a mast o m e k a zbog poviene temperature, t a d a treba o d a b r a t i mast s dobrom prionljivou i za vie tempe rature. Za sada je trend za for-life podmazivanje. To znai j e d n o k r a t n o podmaziva nje za cijeli vijek trajanja leaja. Za to su potrebne masti valjno stabilne i ot p o r n e na starenje. Budui da masti na viim t e m p e r a t u r a m a b r z o stare, valja upotrebljavati one kojih je r a d n a t e m p e r a t u r a z n a t n o iznad oekivane pogon ske temperature. Za to su p o g o d n e mazive masti na bazi litija ili druge specijalne masti. Koliina masti kojom t r e b a puniti leaje preteno se r a v n a p r e m a pogon skoj brzini vrtnje. upljine u s a m o m leaju trebalo bi uvijek napuniti, k a k o bi funkcionalno bitne povrine stalno dobivale mazivo. P r o s t o r u kuitu p o r e d leaja treba da je k o d n / n e < 0 , 2 pun, kod n/nR=Q,2 do 0,8 napunjen do jedne treine, a k o d / g > 0 , 8 t r e b a da ostaje p r a z a n . Pri maloj brzini vrtnje ne odraava se trenje valjanja masti tetno, t a k o da vea koliina masti o m o g u a v a produenje r o k o v a za dodavanje masti. Valjni leaji s o b o s t r a n i m
240
5. Leaji
brtvenim ploama p u n e se mau samo sa 20 do 30%. To je najee dovoljno za cijeli vijek trajanja leaja. Slika 252 pokazuje primjere leaja p o d m a z a n i h mau. P r e m a slici 252 a pored leaja nalazi se debela ploa s provrtima k r o z koje se dovodi mast do valjnih tijela. Pri n a k n a d n o m dodavanju masti sakuplja se stara istisnuta mast u jednoj komori, odakle je treba odstraniti od vremena do vremena. Mau se puni i k o m o r a lijevo od pustenog prstena, k a k o bi se poboljalo brtvenje. Na slici 252b lei debela ploa izmeu dva leaja. K r o z njene provrte mogu se
opskrbiti mau o b a leaja do visine valjnih tjeleaca. M a s t se ne moe nagomila vati zbog djelovanja centrifugalne sile (vidi strelice), jer se o n a transportira p r e m a van. Podmazivanje uljem: Za minimalno podmazivanje, koje uglavnom zado voljava, upotrebljavaju se preteno mali p u m p n i agregati, koji istodobno opskrbljuju m n o g a mjesta i svakom leaju p r e m a veliini i brzini vrtnje dopremaju k r o z provrte o k o 0,1 do 5 c m 3 ulja/min. Za podmazivanje b r z o h o d n i h leaja p o k a z a l o se k a o p o u z d a n o podmazi vanje uljnom maglom. K o m p r i m i r a n i zrak dovodi se p r e k o usisne cijevi, iji je donji kraj uronjen u uljnu kupku. Z r a n a struja die i vue za sobom male kapljice ulja. Z r a k zasien uljem dovodi se p o m o u cijevnih vodova, koji zavr avaju tik kraj valjnih tjeleaca, do leaja. Podmazivanje uljnom maglom ima prednost da zrana struja hladi istodobno leaj, a svojim p r e t l a k o m spreava ula zak praine i stranih tijela. U o b a s p o m e n u t a sluaja ulje se vraa u sabirne rezervoare.
5.3. Valjni leaji
241
Jednostavno i sigurno je podmazivanja uronjavanjem (sl. 253 a). Pri svakom okretaju valjna tjeleca se navlae uljem. Donje valjno tjelece smije biti uronjeno s a m o do polovine u ulje. K o d vie razine ulja dolazilo bi do pjenjenja ulja i povienja temperature. Z b o g toga ulje bre stari. S a m o kod n / n g < 0 , 4 moe se puniti vie ulja. U prijenosnicima za podmazivanje valjnih leaja obino zadovoljava s a m o o n o ulje koje zupanici rasprskavaju. Treba utvrditi da li rasprskavano ulje dolazi stvarno do leaja, na primjer preko posebnih lijebova ili rebara na stijenkama kuita.
a)
b)
Slika 253. Podmazivanje uljem kod valjnih leaja (prema Kugeljischeru) a) podmazivanje uronjavanjem; b) optono podmazivanje
Ako pri srednjoj ili velikoj brzini vrtnje i visoke okolne temperature treba odvoditi toplinu, o n d a se optonim podmazivanjem m o g u dopremiti velike koliine ulja (sl. 253 b). Budui da svaki valjni leaj prua izvjestan o t p o r p r o t o k u ulja, kroz leaj se ne moe protlaiti proizvoljna koliina ulja. Rauna se otprilike da k o d D V
K
30 0,001 0,003
50 0,003 0,07
100 0,01 0,3
200 0,05 1
500 0,3 7
1000 0,5 12
mm dm3/min dm3/min
vhl =
ulja
Ovdje je F u l j a dovoljan volumen p r o t o k a ulja za podmazivanje, a V M m a k s i m a l n o mogui volumen p r o t o k a ulja za hlaenje (kod nesimetrinih leaja neto vie). Najjednostavnije je a k o se ulje na jednoj eonoj strani leaja dovodi p r o v r t o m ili cijevi, a s druge, eone strane, otjee preko kanala ili izravno u sabirni rezervoar.
242
6.
BRTVENJE LEAJA I VRATILA
6.1. Brtvenje protiv izlaza masti

6.1.1. Brtve s brusnim djelovanjem
Brtvila spreavaju izlaz maziva, te prodiranje stranih tijela, neistoe, praine i t o m e slino. Za brtvenje dvodjelnih i viedjelnih, te jednodjelnih leaja do srednjih brzina vrtnje dovoljni su prsteni od pusta D I N 5419 (sl. 254a, tablica 87).
Tablica 87. Dimenzije u mm brtvenih prstena od pusta i utora prema D I N 5419
-*1
/trs
t
L
t
1
30 42 28 40 38
f
32 44 33 45
111
t
dj-dt
42 54 45 57 48 64 50 66 6,5 52 68
1
35 47 5 36 48 38 50
1
40 52
dl
17 27
20 30 4
25 37
26
b 18 28 f 55 d2 b 56 d5 f 110 d2 b 112 ds f 135 134 72 71
21 31 3 58 74 6,5 59 75 5 115 139 10 117 140 8
26 38
27 39
29 41
31 43
36 48 4
37 49
39 51
41 53
43 55
46 58
49 65
51 67 5
53 69
60 76
65 81
70 88
72 90
75 93
78 96 7,5
80 98
82 100
85 103
88 108
90 110 8,5
95 115
100 124 10
105 129
61,5 77
66,5 82
71,5 89
73,5 91
76,5 94
79,5 97 6
81,5 99
83,5 101
86,5 104
89,5 109
92 111 7
97 116
102 125 8
107 130
120 144
125 153
130 158
135 163
140 172
145 177
150 182
155 187
160 192 12
165 197
170 202
175 207
180 212
U
122 145 127 154 132 159 9 137 164 142 173 147 178 152 183 157 188
162 193 10
167 198
172 203
177 208
182 213
6.1.
Brtvenje protiv izlaza masti
243
Prije ugradnje natapaju se vrelim uljem. Trapezasti ljebovi u kuitu deformiraju p r a v o k u t n i presjek prstena i tlae ga p r e m a vratilu. K a k o tlak v r e m e n o m poputa, prsteni se k a o brtvila za ulje m o g u upotrebljavati samo u spoju s drugim elementima brtvenja. Djelovanje im se moe pojaati postavljanjem vie prstenova j e d a n iza drugog (sl. 254b). Jo je bolje brtvenje s brtvenicama (sl. 254c), kod kojih prirubnica dri p o d t l a k o m prstene od pusta. Trenje je k o d ovih svakako vee, pa se preporuuju s a m o za male brzine vrtnje.
Slika 254. Brtvenje pomou prstena od pusta a) s jednim prstenom; b) s prstenima poredanim jedan iza drugog; c) s tri prstena u jednoj brtvenici
Za valjne leaje pokazali su se d o b r i m tzv. Nilos-prsteni (sl. 255). Izrauju se i za vanjsko brtvenje (sl. 255 a) i za unutarnje brtvenje (sl. 255 b). Jedan brid prstena tlai na vanjski, o d n o s n o na unutarnji prsten leaja i u njemu izbrusi brtveni lijeb. Nilos-prsteni su osjetljivi na udare. Ve zbog malih izboina postaju neupotrebljivi. Ugradnja m o r a da b u d e veoma briljiva. P r e d n o s t im je, osim jeftinoe, laka i jednostavna montaa.
Slika 255. Nilos-prsteni za brtvenje valjnih leaja (Ziller & Co, Diisseldorf) a) brtvenje na vanjskom prstenu leaja; b) brtvenje na unutarnjem prstenu leaja
Radijalni brtveni prsteni su za brtvenje masti upotrebljivi s a m o uz odreene uvjete (poblie vidi 6.2.1.).
16*
244 6.1.2. Bezdodirno brtvenje
6. Brtvenje leaja i vratila
Do bezdodirnog brtvenja dolazi zbog nastalog vrtloenja koje spreava izlaz ili zbog zaustavljanja nakupljena maziva u n e k o m rasporu. Jednostavno brtve nje zranou (rasporom) (sl. 256) moe se upotrebljavati samo pri maloj brzini vrtnje i n e z n a t n o m zagrijevanju, jer mast u r a s p o r u m o r a da zadri konzistentnost. Djelotvornije je brtvenje sa ljebovima (sl. 257) u kojima se stvara brtveni masni jastui. Zavojni ljebovi moraju biti prilagoeni smjeru vrtnje (sl. 257b). M a s t treba da se pri okretanju vratila tlai u smjeru leaja. Uobiajene su irine brtvenih r a s p o r a 0,1 do 0,15 m m .
Slika 256. Jednostavno brtvenje rasporom
S l i k a
2 5 1
J e b o v i : a ) koncentrini; b) u obliku zavojnice
Slika 258. Prsten sa centrifu galnim djelovanjem postavljen ispred prstena od pusta
Slika 259. Prsten od pusta i labirintno brtvenje kod dvodjelnog kuita
Slika 260. Jednostavna ploa smjetena iza leaja
Slika 261. Labirintno brtvenje a) aksijalni labirint; b) radyalni labirint kod dvodjelnog kuita; c) aksijalni labirint za osovine uleitene u samoudesive leaje
Slika 262. Brtvenje ljebovima za mast i jednostavnim labirintom
Brtvila s p r s t e n o m od pusta m o g u se poboljati prstenima s centrifugalnim djelovanjem (sl. 258). M a s t koja izlazi biva djelovanjem centrifugalne sile odbaena
6.2. Brtvenje protiv istjecanja ulja
245
tangencijalno, te ne dolazi do prstena od pusta, koji brtvi protiv pristupa neistoe (pogodno i za podmazivanje uljem). Dodatni labirinti kod dvodjelnih kuita leaja (sl. 259) spreavaju izlaz masti i ulaz stranim tjelecima. Jedno stavne ploe (sl. 260) zaustavljaju mast u leaju te sprijeavaju njen izlaz. Najbolje b e z d o d i r n o brtvenje protiv izlaza masti za jednodjelna kuita su aksijalni labirinti, a za dvodjelna kuita radijalni labirinti (sl. 261). U labirintnim k o m o r a m a masti se vrtloe. Protiv pristupa neistoa p r i k l a d n o je brtvenje pomou ljebova za mast i jednostavnim labirintom (sl. 262). Uobiajena irina raspora je 0,5 do 0,75 m m . Sve raspore i labirinte treba prilikom ugradnje napuniti mau. Brtvenje bez dodira radi p o u z d a n o s a m o onda, a k o unutarnji pretlak ne moe da istisne mast i a k o se raspori ili labirinti okreu centrino. Inae labirinti djeluju k a o centrifugalne sisaljke, koje mazivo istiskuju p r e m a van.
6.2. Brtve protiv istjecanja ulja

6.2.1. Brtvenje brusnim djelovanjem Najbolji su se pokazali radijalni brtveni prsteni, koje se moe ugraditi k a o kompletan brtveni element. To su manete na koje radijalno djeluje o p r u g a ili vlastito naprezanje. Z b o g zatite od vanjskih oteenja m o g u dobiti m e t a l n o kuite ( D I N 3760 sa i bez kuita, izmjere vidi u tablici 88). Izbor pokazuje slika 263. Materijal maneta je umjetna guma o t p o r n a protiv ulja rijee od kromove koe.
$ kuitem
Slika 263. Izbor radijalnih brtvenih prstena (Carl Freundenberg, VVeinheim/Bergstr.) a) izvedba B i s otvorenim utorom za oprugu; b) izvedba BI Fg s pokrivenom oprugom; c) izvedba B2 (i izvedba B 2 F g ) ; d) izvedba B3 (i izvedba B3 Fg); e) izvedba B3 L s manetom od kromne koe;^) D I N 6503, s manetom od gume; g) izvedba BI Sl s rubom protiv praine (isto i izvedba BI Fg S l ) ; li) izvedba B2 Sl (i izvedba B2 Fg S l ) ; i) izvedba B3 Sl (i izvedba B3 Fg S l ) ; k) izvedba BA s otvorenim lijebom za opruge; /) izvedba BA Fg s pokrivenim lijebom za opruge; ni) izvedba BM bez prstena za ukruivanje; n) D I N 6504 s gumenom manetom; o) izvedba BA Sl (i izvedba BA Fg S l ) ; p) izvedba TR s jednim brtvenim bridom; q) izvedba TR Duo sa dva brtvena brida; r) izvedba TR Duo sa dva vanjska brtvena brida (izvedbe prema p, q i r samo za podreene svrhe pri sporom hodu) a je prstenasta opruga
246
88. Dimenzije u mm radijalnih prstena za brtvenje prema D I N 3760 (izvadak) Oblik A bez metalnog kuita Oblik B s metalnim kuitem
oblik C metalnim kuitem
n a p u n i na s i ra n i m v e n o g prstena
L s\ 5 1
t
ob ik A 6 7 16 22 16 22 16 8 22 24 9 22 24 26 19 10 22 24 26 22 26 ZZ 24 28 30 24 14 28 30 35 c 24 26 15 7 7 30
'JI
B 7
d,
A 32 22 35 40 47 35 24 37 40 4/ 35 25 40 42 47 52 37 7 7 7
b
oblik B
\ 1 i LJ
d,
ib
dz
A 60
oblik B
d,
d2
110 120 120 nc 120 125 130 130 140 130 140 140 I5U 150
1 CA
A 12 12
oblik B 12 12
C 15 15
7 7
45 9
62 65 72 62 72 65 8
vJO
90 95
10
48
10
8 8 10
100
12
12
15
7 9
50
72 80 68 72 70 72 80 85 70 72 80 85 72 80 75 80 85 90 85 90 85 90 85 90 100 90 100 90 100 95 100 95 100 100 100 110 110 120
105 110
12 12 12 12 12 12 12 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15
12 12 12 12 12 12 12 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20
15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20
52
10
115 120 125
11
26
HZ 47 40
55
10
12
28
47 52 40 42 47 52 62
150 160 160 170 170 170 175 180 190 200 210 220 230 240 250 260 270 280 300 320 340 360 380 400 420 440 460 480 500 520 540
56
10 10
130 135 140 145 150
7 7 9
58
60 7 7
1(\
32 c j j^ ZO 30 35 28 30
45 7 32 47 52 47 50 52 62 47 36 50 52 62 52 38 55 62 52 40 55 62 72 55 42 62 72 8 8 7 7 7 7 7 7
9 62 63
10
160 170 180 190 200 210 220 230 240 250 260 280 300 320 340 360 380 400 420 400 460 480 500
10 10
10 10
12 12
7 7 9
16
35
65
10
10
12
9 68 70 72 75 78 80 85
17
32 35 40 30 32 35 40 30 32
10 10 10 10 10 10 12
10 10 10 10 10 10 12
12 12 12 12 12 12 15
9 9
18
_
_
20
35 40 47
10
6.2. Brtvenje protiv istjecanja ulja
247
Brtveni rub m o r a biti okrenut p r e m a mediju (ulju) koje brtvi. Ako se m o r a brtviti jo i protiv ulaza praine, tada brtveni rub m o r a biti okrenut p r e m a van. Za takve sluajeve bolji su radijalni brtveni prsteni s d o d a t k o m protiv praine. M a n e t e od koe mogu se upotrijebiti do brzina klizanja do 6 m/s, i tempe rature do 4- 80 C, a manete od gume do 28 m/s i t e m p e r a t u r e do + 1 8 0 C. Da bi se sprijeilo brzo troenje brtve p o t r e b n a je najfinija o b r a d a vratila (tablica 89).
Slika 264. Odzrani provrti radi spreavanja stvaranja zranih jastuka
Slika 265. Dvostruka kona maneta
Da ne bi dolo do zagrijavanja i oteenja radijalnih brtvenih prstenova na vratilu, m o r a do njih stalno dopirati ulje. Svrsishodno je da se prije ugradnje urone u toplo ulje. Prsteni za centrifugalno odbacivanje ulja, labirinti i slino ne smiju se nasaivati ispred brtvenog prstena, da se ne sprijei pristup ulju! I zrani jastuci m o g u sprijeiti pristup ulju te prouzroiti rad nasuho. U t o m sluaju p o m a u odzrani utori i provrti (sl. 264). Protiv prskanja manete (sl. 265). vode i pristupa pare najbolje brtve dvostruke kone
T r e b a primijetiti da radijalni brtveni prsteni brtve protiv izlaska masti samo o n d a besprijekorno, a k o na manete neprekidno dolazi niskoviskozna ili jae zagrijana mast. Za to su potrebne posebne konstruktivne mjere, npr. j e d n a k o m o r a za mast izmeu dva radijalna brtvena prstena. Brtvenje postaje zbog toga skuplje.
Tablica 89. Potrebna kvaliteta povrine vratila za radijalne brtvene prstene Obodna brzina vratila m/s <1 1 ... 4 Povrina vratila, k ada je medijum koji treba brtviti pod nadtlakom jednak nuli Svijetlo vueno fino tokareno nizak fino tokareno fino brueno i polirano visok fino brueno i polirano kaljeno, fino brueno, lepano i tvrdo kromirano f
4 . . . 10
fino brueno i polirano kaljeno, fino brueno, lepano i tvrdo kromirano
kaljeno, fino brueno, lepano i tvrdo kromirano
10. . . 2 8
248 6.2.2. Bezdodirno brvenje
Leaji p o d m a z a n i uljem rade obino s vie okretaja nego oni p o d m a z a n i mau. P o m o u lijebova ili prstenova za odbacivanje ulja m o e se rotiranjem zbog relativno velike centrifugalne sile vratiti ulje p r e k o o d v o d n i h kanala u spremnik za ulje (sl. 266).
Slika 266. ljebovi i prsteni za odbacivanje ulja zbog brtvenja protiv izlaza ulja
Bezdodirno se ne moe brtviti a k o u leaju vlada pretlak, ili protiv ulaza stranih tijela. Labirinti brtve sigurno protiv izlaza ulja samo a k o se ispred njih nalazi prsten za odbacivanje ulja. Bez takvog prstena dolo bi postepeno do izbacivanja rijetkog maziva.
249
7.
SPOJKE
7.1. Spojke koje se ukljuuju

7.1.1. Krute spojke
K r u t e ili vrste spojke u z d u n o spajaju dva vratila da bi se prenosio okretni m o m e n t . Krutim spojkama spajaju se najee transmisiona vratila, a rijee vratila pogonskog i r a d n o g stroja. P r e t p o s t a v k a je da se osi vratila vezanih spojkom m e u s o b n o poklapaju. K a k o dijelovi spojke treba da ujedno i centriraju, to bi vratila kojima se osi ne poklapaju bila izloena deforma cijama i prouzroile oteenja leaja. Kolutne spojke D I N 116 (JUS M.C1.510) (sl. 267) za promjere vratila do 160 mm imaju na kraju vratila dva koluta od sivog lijeva a i b povezana perima, a m e u s o b n o su povezani dosjednim vijcima c. O n e se mogu upotreb ljavati kod nejednakih promjera vratila, a odlikuju se malim ugradbenim mje rama. M o n t a a i d e m o n t a a m o g u a je s a m o a k o se vratila o d m a k n u . K o l u t i imaju nastavke za centriranje (sl. 267a) ili a k o su koluti jednaki, dvodjelne ulone ploe za centriranje (sl. 267 b). D e m o n t a o m ploe moe se vratilo izdii. Dosjednim vijcima prenosi se okretni m o m e n t oblikom i silom. Prsteni se veu za krajeve vratila perima ili se toplo navlae. Prirubne spojke su one k o d kojih su krajevi vratila raskovani u obliku prirubnice (sl. 267c). koljkaste spojke vidi u D I N 115.
c
Slika 267. Kolutne spojke a) s nastavcima za centriranje, izvedba A D I N 116 (JUS M.C1.510); b) s dvodjelnom meuploom (ploa za centriranje), izvedba B D I N 116 (JUS M.C1.510); c) s prirubnicama dobivenim raskivanjem krajeva vratila (prirubne spojke) D I N 760(JUS M.C1.510)
7.1.2. Dilatacijske (uzduno pokretljive) spojke

K r u t e spojke ne m o g u kompenzirati uzdune dilatacije vratila. esto su takve dilatacije izazvane pogonskim t e m p e r a t u r a m a kod duljih vratila tako velike, da bi mogle dovesti do prenaprezanja leaja (do savijanja vratila!).
250
7. Spojke
Dilatacione spojke izjednauju dilatacije uzdunim meusobnim pomicanjem njihovih polovica. Osim toga centriraju vratiloaksijalno ^radijalno. tXan4ast&^p^lîzra\i}u. se dvodjelno (sl. 268a) ili troHjxlnp (sl. 268b). Djelovi a i b od lijevanog eljeza imaju s eone strane po tri kande, koje s m a l o m zranou ulaze j e d n a u drugu. Duinska dilatacija odvija se pod djelovanjem okretnog m o m e n t a . Dvodjelne kandaste spojke centriraju o b a kra ja vratila u glavini j e d n e polovine, a trodjelne u p o s e b n o m prstenu za centri ranje c. A k o su promjeri vratila nejednaki, treba deblji kraj smanjiti na promjer tanjeg kraja. O k r e t n i m o m e n t se prenosi p o m o u veze oblikom.
Slika 268. Kandaste spojke: a) dvodjelna; b) trodjelna
7.1.3. Neelastine kompenzacione spojke

esto zbog m o n t a n i h razloga nije mogue ostvariti m e u s o b n o poklapa nje osi vratila, k a o npr. nepoklapanje osi vratila p o g o n s k o g stroja i vratila prijenosnika, ili vratila iji nain p o g o n a zahtijeva odreeni p o m a k . Takva vratila treba m e u s o b n o povezati spojkama koje omoguuju izravnavanje radijalnih, kutnih i aksijalnih p o m a k a .
Slika 269. Spojka s lunim zubima [F. Take KG. Rheine/Westf.) a) jednostavna; b) dvostruka; c) nain djelovanja
Zubne spojke s lunim zubima (sl. 269) imaju vanjsko ozubljenje sa lunim (bombiranim) z u b i m a koji se m o g u zglobno pokretati u unutarnjem ozubljenju (sl. 269 c). Jednostavna z u b n a spojka s lunim z u b i m a (sl. 269 a) moe imati kutni p o m a k do 1 i aksijalni p o m a k od nekoliko milimetara. Dvostruka
7. /. Spojke koje se ukljuuju
251
zubna spojka s lunim zubima (sl. 269 b) omoguuje i radijalni p o m a k do 12 mm ve p r e m a veliini spojke. Izrauju se za promjere vratila do 600 mm. Sve zubne spojke s lunim zubima pune se uljem. U grupu kompenzacionih spojki mogu se ubrojiti i zglobne spojke koje prenose okretni m o m e n t preko vratila koja m e u s o b n o zatvaraju kut, a koji se u toku p o g o n a moe mijenjati. To je p o t r e b n o obino u p o g o n i m a vretena alatnih strojeva, te glodakih i buaih glava. Kardanske spojke ili .spojke s krinim zglobom (sl. 270) izrauju se za promjere vratila do 200 mm i kut nagiba vratila do 15. Sastoje se od dviju glavina, a i b, u obliku viljuke od lijevana eljeza, s krajevima u obliku epova, koji su krino uleiteni u vanjskom prstenu kardanski prsten c. O b a vratila m o g u se postaviti u bilo koji poloaj.
Slika 270. Spojka s krinim zglobom
Gonjeno vratilo okree se nejednoliko i njegova brzina vrtnje varira u toku jednog okreta izmeu:
"max="/cosoc
n u min a u
-1
(204)
nmm = n cos oc
(205)
brzina vrtnje pogonskog vratila, kut nagiba vratila.
Da bi se to izbjeglo, p o t r e b n o je ugraditi meuvratilo sa dva zgloba, koje o n d a s a m o rotira nejednoliko s malim m o m e n t o m tromosti. Meuvratilom mogu p o g o n s k o i gonjeno vratilo zatvarati m e u s o b n o k u t do 30 ili se mogu postaviti na vee radijalne udaljenosti (paralelno, sl. 271). Preduvijet za to je da su o b a k u t a nagiba a j e d n a k a i da o b a zgloba imaju isti poloaj, jer bi se inae nejednolikost udvostruila!
Slika 271. Ugradnja kardanskih zglobova d) izmeu kutno pomaknutih vratila; b) izmeu radijalno pomaknutih vratila a meuvratilo
252
7. Spojke
U k o l i k o se paralelno udaljenost vratila m o r a mijenjati u toku rada, t a d a meuvratilo dobiva teleskopsko voenje (sl. 272). Teleskopsko vratilo sastoji se od poluge s uzdunim u t o r o m a, uloene u tuljku b, u kojem se nalazi p e r o s epom c. To omoguuje z n a t n o uzduno m e u s o b n o pomicanje tuljka i poluge pri djelovanju okretnog m o m e n t a . Klizne dijelove zgloba i teleskopa treba obilno podmazivati. K o d veih okretnih m o m e n a t a teleskopska vodilica se sastoji od klinasta vratila i aksijalno pomine klinaste glavine, k a o tuljka.
Slika 272. Zglobna spojka s teleskopskim vratilom {Ludwig Loewe & Co., Berlin) d) zglobna poluga; b) zglobni tuljak; c) pero s epom; d) spojni dio; e) konini zatik;/) otvor za zrak
Slika 273. Spojka s kuglastim zglobom s dijelovima
Kuglasta zglobna spojka zauzima m a l o prostora, a slui za p o g o n alata koji mijenjaju svoj poloaj i za prijenos malih okretnih m o m e n a t a (sl. 273). Umjesto k a r d a n s k o g prstena je kugla a, koja je sa etiri strane zaravnana. U nju su m e u s o b n o o k o m i t o izbuena dva p r o v r t a u koje ulaze epovi stezaljki b. Stezaljke su osigurane zaticima c u prstenu e, a p r e k o njih se prevlaci tuljak d. Na taj nain spajaju se prsten i stezaljke s kuglom. Kuglasti zglob se t a k o moe nagibati do 40. Da bi se izbjeglo nejednoliko okretanje p o t r e b a n je dvostruki zglob ili meuvratilo. Izvedeni su i sinkroni zglobovi, koji prenose jednoliko okretna gibanja. Njihova konstrukcija je veoma komplicirana.
7.1.4. Elastine spojke

Elastine spojke imaju zadatak da kompenziraju razlike m e u s o b n o g polo aja osi vratila, to moe biti izazvano tolerancijama izrade, netonou montae, sputanjem temelja i sl. Isto t a k o elastine spojke treba da na sebe p r e u z m u kolebanja okretnih m o m e n a t a u t o k u r a d a (npr. k o d p o g o n a klipnih strojeva), te u d a r n a optereenja nastala naglim ubrzanjem r a d a strojeva. Izmeu polovina spojki nalaze se savojno ili torziono elastini vezni elementi
7. 1. Spojke koje se ukljuuju
253
od gume, koe, umjetnih masa, tekstilnih tkanina, elinih opruga i sl. Slika 274 prikazuje shematski po dvije polovice spojki u razliitim m e u s o b n i m polo ajima. U d a r n i m se optereenjem m e u s o b n o zakreu spojeni dijelovi vratila, a vezni elementi preuzimaju na sebe r a d u d a r n o g optereenja.
element
vezni
Slika 274. Kompenzacija razlika meusobnog poloaja vratila pomou spojki a) male razlike poloaja; b) aksijalne razlike poloaja; c) kutne razlike poloaja; d) radijalne razlike poloaja; e) radijalne i kutne razlike poloaja
i M e u spojkama treba razlikovati one koje energiju u d a r a akumuliraju, da bi, n a k o n to se smanji optereenje koje je izazvalo udar, vratile itavu energiju, te na takve, koje jedan dio akumulirane energije pretvaraju u unutarnje trenje veznih elemenata (vidi karakteristike na sl. 275). Spojke koje akumuliraju energiju udarce ublaavaju, a one koje pretvaraju energiju udarce priguuju. Ako se broj vlastitih titraja veznih elemenata poklapa s brojem titraja kolebanja okretnog m o m e n t a , dolazi do pojava rezonancije. Z a t o su povoljniji priguni vezni elementi s progresivnom karakteristikom (sl. 275 d). Priguna sposobnost prosuuje se relativnom prigunou \I/=WD/WF. Ovdje je sa W D oznaen priguni rad u N m , a sa W F deformacioni rad u Nm (sl. 275). Budui da relativna prigunost veznih elemenata sa zakrivljenom karakteristikom nije konstanta, daje se obino k a o srednja vrijednost. Spojke s akumulacijom energije imaju relativno priguenje \f/x,0, a s priguenjem i//<l. ,
kut zakretanja
kut zakretanja
kut zakretanja
kut zakretanja
Slika 275. Karakteristike okretno elastinih spojki a) akumulacione s ravnom karakteristikom; b) akumulacione sa zakrivljenom karak teristikom; c) prigune s ravnom karakteristikom; d) prigune sa zakrivljenom karakteristikom
P o t r e b n u veliinu spojke odreuje se p r e m a iskustvu iz udarnog momenta 7max=(c1 +c2) T (206)
Tmax u Nm udarni moment prema kojem se odabire spojka, cy, c2 faktori udara prema vrsti pogonskog i radnog stroja (tablica 90), T u Nm nazivni okretni moment na spojci izraunat iz nazivne snage i brzine vrtnje.
254
7. Spojke
P o d ublaivanjem udara podrazumijevamo smanjivanje vrnog udarnog djelovanja i produavanja trajanja udara, d o k k o d priguivanja smanjeno vrno u d a r n o djelovanje ne traje t a k o dugo k a o k o d ublaavanja udaraca. Na slici 276 p r i k a z a n o je npr. k a k o se udar okretnog m o m e n t a pogonskog stroja prenosi k o d raznih spojki s pogonskog vratila A na gonjeno vratilo B.
Slika 276. Nain djelovanja raznih spojki: A je pogonska strana; B gonjena strana; a kruta spojka; b spojka s akumulacionim djelovanjem (smanjenje udara); c spojka s prigunim djelovanjem (priguivanje udara)
K a o nedostatak svih elastinih spojki treba spomenuti povratne sile spojnih elemenata, koje nastoje da m e u s o b n o p o m a k n u t e osi vratila dovedu do pokla panja. O v o izaziva d o d a t n o radijalno, a p o n e k a d i aksijalno optereenje vratila. P r i dimenzioniranju vratila i leaja treba ta optereenja uzimati u obzir, jer m o g u biti znatna. Najbolje je da se od proizvoaa trae informacije o vrsti i veliini povratnih sila.
Slika 277. Spojka Malmedie-Bibby
Spojka Malmedie-Bibby (sl. 277) je o n a s elinim oprunim trakama, koja se izrauje za okretne m o m e n t e od 20 do 100000 N m . Zakrivljene povrine nalijeganja oprunih traka a smanjuju s poveanjem optereenja aktivni
7. 1. Spojke koje se ukljuuju
255
krak savijanja, t a k o da spojka ima progresivnu karakteristiku. K u t mogueg zakretanja polovina spojke iznosi do 1,2, kutni p o m a k do 1,3, aksijalni p o m a k 4 do 20 m m , radijalni p o m a k 0,5 do 3 m m , u ovisnosti o veliini spojke. Priguenje u d a r a je neznatno.
Slika 278. Kolutne spojke s gumenim ulocima: a) spojke s gumenim prstenima; b) spojka s gumenim kandama
Vezne elemente spojki s gumenim prstenima (sl. 278 a) ine svorni vijci a i na njima n a t a k n u t i gumeni prsteni b, koji se djelovanjem okretnog m o m e n t a radijalno deformiraju. Spojka ima progresivnu karakteristiku pa djeluje priguno. Z b o g njene velike elastinosti moe se raunati s gotovo ravnomjernom podjelom sile na sve gumene prstene. Sposobnost p o m a k a je n e z n a t n a ; lei ispod one kod spojki koje rade akumulacijom energije u d a r a (znatno ovisi o brzini vrtnje). Izrauju se za o k r e t n e m o m e n t e do 10000 N m . Spojka s gumenim kandama (sl. 278 b) ima vezne elemente oblikovane k a o gumene kande a, koje naizmjence ulaze u u d u b i n e polovine spojke b i c stvarajui t a k o vezu oblikom. Deformacija veznih elemenata je veoma velika (velika progresivnost!). Z b o g jednostavne konstrukcije (samo tri razliita dijela) i njene jednostavne m o n t a e , ta je spojka p o u z d a n strojni element. Izrauje se za okretne m o m e n t e do 400 N m , te ima relativno veliku mogunost aksijalne dilatacije.
Tablica 90. Faktori udara kod spojki za vratila Pogonski strojevi Elektromotori Turbine Klipni strojevi do 4 cilindra do 6 cilindara Radni strojevi Alatni strojevi kare, tance, brusilice rezni strojevi Valjaonice Ventilatori
Ci
Radni strojevi Tekstilni strojevi Pumpe i kompresori rotacioni strojevi klipni strojevi Strojevi za papir Strojevi za mijeanje i mljevenje Strojevi za obradu drva Generatori i pretvarai Transportni strojevi dizalice i vitla transportni bubnjevi kranovi Mesarski i pekarski strojevi Graevinski strojevi
c2 1,6 . . . 2,2 1,5 2,2 . . . 3,2 1,8 . . . 2,8 1,8 . . . 3 2 ... 3 1 . . . 1,3 1,5 2 3 1,3 . . . 1,5 1,5 . . . 2
0,5 0,75 1,5 . . . 2,8 1 . . .2 e2
3 2 1,6... 2 1,5
256
7. Spojke
Spojka Vulkan (sl. 279) ima k a o vezni element a dvodjelni gumeni obru. O b o d i obrua lee na prirubnici unutarnje polovine spojke b, relativno blizu j e d a n drugome, t a k o da se pri djelovanju okretnog m o m e n t a ne stvaraju velike povratne sile.
Slika 279. Spojka-Vulkan (H. Desch KG, Neheim-Hiisten)
Slika 280. Spojka s gumenim stoastim ulocima
Spojka s gumenim stoastim ulocima (sl. 280) slina je spojci Vulkan. Umjesto gumenih o b r u a ima stoast vezni element. Gumeno-elastine spojke izrauju se za okretne m o m e n t e do 30000 N m . Prednost je u mogunosti brze izmjene istroenih veznih elemenata. 7.1.5. Sigurnosne spojke Sigurnosne spojke tite od preoptereeni a, oteenja ili loma ostale dijelove prijenosnika, strojeva i naprava. Preoptereenja m o g u nastati npr. zbog ulaza stranih tijela (kamenja ili metalnih dijelova) u mijealice, mlinove ili drobilice, te zbog drugih smetnji, k a o to su zaribavanje leaja i t o m e slino.
Slika 281. Spojka s prekidnim svornjacima
Slika 282. Flender-lamelna-tarna spojka
Najjednostavnija sigurnosna spojka je s prekidnim svornjacima (sl. 281), k o d ' k o j e se okretni m o m e n t prenosi p o m o u svornjaka a, koji se pri preoptereenju lome (odreu). Svornjaci a uloeni su u kaljene tuljke b i c. Presjek svornjaka t a k o je dimenzioniran da do njegova l o m a dolazi pri prekoraenju doputenog o k r e t n o g m o m e n t a . P u k n u t i svornjaci m o g u se po zaustavljanju brzo zamijeniti. tetno je nedovoljno t o n o poznavanje lomne vrstoe na odrez, t a k o da treba raunati s mogunostima veih odstupanja.
7.2. Rastaljive spojke
257
K o d lamelne tarne spojke (sl. 282) paket lamela a je pod aksijalnim pritiskom opruge. im je odreeni okretni m o m e n t prekoraen, spojka klizi. Lamelna spojka djeluje o k r e t n o elastino, i promjenom pritiska opruge moe se regulirati okretni m o m e n t . Lamelne spojke smiju klizati samo ogranieno vrijeme, jer bi se inae previe zagrijale.
7.2. Rastavljive spojke

7.2.1. Runo rastavljive spojke Rastavljive spojke omoguuju da se j e d n i m p o k r e t o m poluge ostvari spaja nje ili rastavljanje vratila m e u s o b n o ili strojnih dijelova montiranih na vratilu (zupanici, remenice i sl.). Upotrebljavaju se k a d se u prijenosnicima zbog potrebe mijenjanja brzine vrtnje moraju sprezati razni zupanici, ili a k o se s jednim m o t o r o m m o r a pokretati naizmjenino vie agregata. Za ove zadatke na raspolaganju su uglavnom slijedee spojke: kandaste, zupaste, jednolamelne ili vielamelne spojke. K a n ^ a s ^ e j_zupaste spojke rade p o m o u veze oblikom, dok jednolamelne ili vielamelne spojke, rade p o m o u veze silom. To znai da su to tarne spojke, kod kojih j e d n a polovica tlai na drugu, t a k o da se dio spojke koji miruje postepeno pokree i ubrzava do p u n e brzine vrtnje. Spojke vezane oblikom m o g u se u k a p a t i san u ^ pri sinhronoj brzini vrtnje obaju polovina spojke. Spojke koje rade p o m o u veze silom m o g u ^ e ' u k a p a t i i za vrijeme gibanja. Spojke s vie tarnih ploa nazivaju."""se i lamelne spojke.
za klizni
Slika 283. Iskljuna kandasta spojka
Slika 284. Oblici zubi kandastih spojki a) trapezni zubi; b) pilasti zubi; c) zubi sa zakoenim tjemenom; d) zubi koji omoguuju ukljui vanje u svakom poloaju
Rastavljiva kandasta spojka (sl. 283) slina je krutoj sa slike 268, ali je, meutim, polovica a aksijalno pomina po vratilu. Umjesto kandi m o g u biti i zubi raznog oblika. M o g u to biti trapezasti zubi (sl. 284a) za o b a smjera vrtnje, pilasti zubi (sl. 284 b) za jedan smjer vrtnje, zubi s nagibom (sl. 284c) za spreavanje ukapanja za vrijeme pogona, zubi koji se mogu ukapati u svakom poloaju (sl. 284 d).
258
7. Spojke
Ortlinghausova spojka s jednom tamom ploom (sl. 285) ima dvije tarne plohe. Z a t o se naziva i dvopovrinska spojka. Na glavini a nalazi se ukljuni prsten b, koji svojim uzdunim gibanjem djeluje na kutne poluge c smjetene u utorima. Poluge c tlae svojim kraimkrajevima na aksijalno pominu kliznu plou d. Klizna ploa e isto je t a k o o k r e t n o uvrena na glavini. Vanjski prsten f, koji sainjava drugi dio spojke, nosi aksijalno p o k r e t n u plou g obloenu t a r n i m oblogama h. U p r i k a z a n o m primjeru spojka je p o m o u veze silom ukljuena p r e k o ploa d, e i g. Pomicanjem ukljunog prstena udesno oslobaaju se k u t n e poluge i time se m e u s o b n o odvajaju t a r n e ploe.
c a d
Slika 285. Ortlinghausova spojka jednom tarnom ploom
Slika 286. Ortlinghausova tarna spojka sa sinusnim lamelama
Tame obloge za rad nasuho izraene su najee od preanih p a m u n i h ili azbestnih vlakana, povezanih umjetnom smolom, ili su od iste preane umjetne smole. Pri specifinom pritisku od p = 25 do 50 N / c m 2 njihov je koeficijent trenja izmeu ju = 0,3 do 0,4. U m n o a k specifinog pritiska i o b o d n e brzine p - u = 400 do 800 ( N / c m 2 ) (m/s) je d o p u t e n a veliina za opteretivost spojke u zavisnosti od obloge. U Ortlinghausovoj spojci sa sinusnim lamelama (sl. 286) ima m n o t v o t a r n i h ploa (lamela), t a k o da ta spojka moe prenositi veoma relikokr^^ rrientrSinuoidho valovite unutarnje lamele a sjede okretno vrsto, ali aksijalno p o k r e t n o na glavini b. Na isti nain uvrene su ravne lamele c u vanjskom prste nu d. Sinusoidni oblik omoguuje unutarnjim lamelama o p r u n o djelovanje. Na taj nain razdvajaju se lamele pri iskljuenju spojke, i trenje u p r a z n o m h o d u smanjuje se na najmanju mjeru. Kaljene eline lamele treba podmazivati uljem (bilo da su uronjene u ulju, bilo da su podmazivane cirkulaciono kroz provrt u vratilu). Najbolja su ulja s v 5 O = 30 do 40 cSt. Ako spojka treba da radi nasuho, ravne unutarnje lamele oblau se umjetnom masom ili sinteriranom bronzom.
259
Za spojke s runim ukapanjem treba da se sila od ruice prenese na okretni aksijalno pomini dio spojke s u t o r o m i ojaanjem, smjeten na jednoj polovini spojke. Taj prijenos se vri p o m o u kliznih k a m e n a ili kliznih prstena koji zahvaaju u lijeb ukljunog prstena. Budui da pomicanje ukljunog prstena treba dosta veliku aksijalnu silu, valja voditi r a u n a o t o m e da ruica bude d o b r o uleitena i obilno podmazivana. Spojku treba t a k o ugraditi da je ukljuni prsten pri vrtnji spojke rastereen, to jest da se ne nalazi na p o g o n s k o m dijelu, ve na o n o m gonjenom dijelu koji n a k o n iskapanja miruje.
7.2.2. Spojke s daljinskim ukljuivanjem Upravljanje proizvodnim i graevinskim strojevima svih vrsta ne m o e m o u d o b a automacije zamisliti bez spojki s daljinskim ukljuivanjem. P o t r e b n u ru nu silu ukljuivanja zamjenjujemo mehanikim silama koje d o b i v a m o kompri miranim zrakom, tlanim uljem ili elektromagnetom. Na taj nain razvile su se pneumatske, hidraulike i elektromagnetske spojke. Z b o g mogunosti uklju ivanja za vrijeme pogona, prevladavaju lamelne tarne spojke. Osim toga se za specijalne zadatke upotrebljavaju elektromagnetske spojke s eljeznom prai nom i indukcione spojke. Za ukljuivanje u vrijeme mirovanja pogodne su zupaste spojke s eonim ozubljenjem. O n e m o g u prenijeti m n o g o vee okretne m o m e n t e nego tarne spojke iste veliine. K o d svih tarnih spojki postoji razlika izmeu okretnog momenta pri ukapanju T u iprenosivog okretnog momenta T0. Okretni m o m e n t pri ukapanju je m o m e n t kliznog trenja pri relativnom gibanju polovica spojke, odreen koeficijentom trenja klizanja. Prenosivi okretni m o m e n t je m o m e n t trenja prianjanja, koji je odreen koeficijentom trenja prianjanja za vrijeme sinhronog okretanja obiju polovica spojki. Za to je 7^ > 7^. P o t r e b a n prenosivi okretni m o m e n t tarne spojke odreuje se p r e m a jednadbi (206): prenosivi okretni moment
T0 u Nm 6 j , c2 T u Nm
T0 = (c{~\-c2) T
(207)
prenosivi okretni moment spojke, faktori udara prema vrsti pogonskih i radnih strojeva (tablica 90) nazivni okretni moment na spojki izraunat iz nazivne snage i brzine vrtnje.
esto je p o t r e b n o proklizavanjem tarnih povrina spojke ubrzati mase gonjene strane t a k o da bi iz stanja mirovanja dostigle u vremenu t brzinu vrtnje n. Za to je p o t r e b n o da j e : okretni moment ukljuivanja
17*
7^==/^+TR
(208)
260
T u u Nm / J u kgm co u rad/s t u s TR u Nm
2
7. Spojke potreban okretni moment ukljuivanja spojke, faktor porasta koji se ravna prema brzini porasta sile ukapanja (prema vrsti spojke i vremena pokretanja = 1,2 do 2), moment tromosti svih pokretnih dijelova reduciran na vratilo spojke, krajnja kutna brzina =2nn, sa n kao krajnjom brzinom vrtnje izra - 1 enom u s . vrijeme ukljuivanja, moment trenja u leajima, zupanicima i sl. reduciran na vratilo spojke.
Za vrijeme proklizavanja spojke nastaje rad trenja, koji zagrijava spojku. Da bi zagrijavanje ostalo u dopustivim granicama, ne smije broj ukapanja z u jedinici vremena prekoraiti toplinski kapacitet spojke. Toplinski kapacitet, k a o doputenu snagu trenja, daje proizvoa p r e m a nainu ugradnje (otvoreno ili zatvoreno), brzini vrtnje i veliini spojke. U t o k u r a d a spojke j e :
co^
snaga trenja
PR u Nm/h 0) u rad/s J, 7^, TR z u l/h
j~^
TU
P r = ^ t J
-z
{209)
snaga trenja, kutna brzina vratila spojke, vidi objanjenje uz jednadbu (208), broj ukopanja u jednom satu.
U j e d n a d b a m a (208) i (209) pretpostavlja se da se strojevi putaju u rad u p r a z n o m h o d u (neoptereeni). Ako se putanje vri p o d optereenjem, treba uzeti u obzir pogonski okretni m o m e n t (zbrajati).
Slika 287. Hidrauliki upravljana lamelna tarna spojka (Ortlinghaus-JVerke Gmbh, Wermelskirchen/Rhld.)
K o d hidrauline spojke (sl. 287) se pokretanjem upravljakog ventila spaja prostor cilindra b sa tlanim vodom p u m p e za ulje. Klip c stlauje pri tome p a k e t lamela a. Prekapanjem upravljakog ventila prazni se cilindar djelomino povratnim vodom bez pritiska. Tlane opruge vraaju klip u poetni poloaj.
261
Preostalo ulje u cilindru centrifugalnom silom aksijalno pritiskuje klip. Ukoliko taj pritisak prekorai silu u opruzi, spojka se s a m a od sebe u k o p a v a ! Z b o g toga su kod takvih hidraulinih spojki ograniene gornje brzine vrtnje. Upravljanje p o m o u elektrine struje prua naroite prednosti, jer struja je svagdje na raspolaganju, a m o e m o je jednim pritiskom prekidaa ukopati ili iskopati. A u t o m a t s k a upravljanja rade s k o n t a k t o r i m a ili relejima, elektronkama, tranzistorima, fotoelijama, prstastim ili grebenastim kontaktima. Elektromagnetske spojke dijele se na spojke s kliznim kolutima i na spojke bez kliznih koluta. Elektromagnetske lamelne spojke m o g u biti takve da magnet ske silnice prolaze kroz lamele i takve gdje m a g n e t s k e silnice ne prolaze kroz lamele.
Slika 288. Elektromagnetska spojka s jednom tarnom povrinom Slika 289. Elektromagnetska lamelna tarna spojka kod koje magnetske silnice prolaze kroz lamele, izvedba ZF (Siemens AG, Berlin/Munchen) a) magnet; b) kotva; c) lamele; d) klizni kolut; e) dra etkica
Elektromagnetska spojka s jednom tarnom povrinom (sl. 288) odlikuje se svojom jednostavnom i robustnom konstrukcijom. Magnet a jedna je polovina spojke, druga polovina je kotva b. Na magnetima su uvreni klizni koluti c, koji preko ugljenih etkica dovode u svitke istosmjernu struju. Pri prolazu struje magnet privlai kotvu, koja tlai p r e m a tarnoj ploi d, te spaja o b a dijela stvarajui vezu silom. N a k o n prekida struje opruga / vraa kotvu u prvotni poloaj. Za manje snage pokazale su se dobrim lamelne t a r n e spojke, kod kojih magnetske silnice prolaze kroz lamele (sl. 289). P a k e t lamela c lei izmeu magneta a i kotve b, t a k o da magnetske silnice prolaze kroz paket lamela k a k o to pokazuje s toka-crtica iscrtana putanja na slici. Lamele se izrauju od elika koji se moe magnetizirati, a moraju biti podmazivane. Spojka je uska i zauzima dosta malo prostora, ali zbog remanencije elinih tarnih
262
7. Spojke
povrina troi u p r a z n o m h o d u relativno veliku snagu. P o t r e b n e su, nadalje, veoma t a n k e lamele, da se tok magnetskih silnica ne bi skrenuo prije kotve, tj. jo u p a k e t u lamela. T a n k e lamele malog su toplinskog kapaciteta. Te spojke se najee upotrebljavaju u prijenosnicima alatnih strojeva, gdje treba ubrzati s a m o manje mase, a prazni h o d je ogranien, ili se vri uz malu brzinu vrtnje. Z b o g rashladnog ulja se elektrina struja dovodi kliznim k o l u t i m a preko etkica od b r o n a n e ice. Specifina snaga trenja organskih i anorganskih tarnih obloga moe se k o d 2 jednopovrinskih i dvopovrinskih spojki uzeti priblino sa 1 3 0 0 0 N m / c m h. Lamele k o d spojki s p r o t o k o m magnetskih silnica podmazivane uljem imaju 2 2 o k o 2100 N m / c m h, a bez p r o t o k a o k o 4300 N m / c m h. K o d elektromagnet ske zupaste spojke (sl. 290) magnet a je j e d n a polovina spojke, a kotva b druga polovina. Obje polovine imaju eono ozubljenje, koje se ukljuuje privlaenjem kotve. Za ove spojke ne vrijede j e d n a d b e (208) i (209), jer rade p o m o u veze oblikom, pa su p r e m a t o m e krute spojke.
klizni prsten
a
Slika 291. Elektromagnetska reverzibilna magnetska spojka
Za promjenu smjera vrtnje k o d vratila k o n s t r u i r a n e su specijalne spojke u kojima su mase, koje pri promjeni smjera vrtnje treba reverzirati, veoma male. Elektromagnetska reverzibilna spojka (sl. 291) sastoji se od dva elektromagneta, a\ i ai, koji se okreu stalno u s u p r o t n o m smjeru, pokretani zupani k o m ili remenicom. S vanjske strane nalaze se t a r n e ploe b. Na sredini vratila stezno je spojena kotva c, koja nosi tarne obloge d. O b a m a g n e t a uleitena su aksijalno p o m i n o . Ukapanjem m a g n e t a a t privlai se kotva c, a m e u s o b n o se tlae tarne obloge d x i tarne ploe bx. P o m o u veze silom okree se vratilo u smjeru I. N a k o n prekida struje opruge rastavljaju magnet od kotve. P r i ukap anju m a g n e t a a 2 okree se vratilo u smjeru //. P r i svakom preklapanju iz j e d n o g smjera vrtnje u drugi spojka m o r a usporiti rotaciju m a s a vratila i
7.3. Spojke za putanje u rad
263
kotve i svih masa gonjene strane, a tek n a k o n toga ubrzati sve te mase u s u p r o t n o m smjeru. Spojka se preteno upotrebljava za mijenjanje smjera r a d n o g h o d a stola dugih blanjalica. Dovoenjem eljeznog p r a h a u magnetsko polje p r a h se magnetski povezuje u vrstu masu. To svojstvo koristi se za spajanje na taj nain, da se eljezni p r a h dovede m e u magnetske polove pogonskog i gonjenog dijela spojke. Magnetske spojke sa eljeznim prahom m o g u se upotrebljavati i za sporopokretne spojke. Sve elektromagnetske spojke upotrebljavaju istosmjernu struju, koja se naj ee dobiva iz mree izmjenine ili trofazne struje preko selenskih ili silicijskih ispravljaa. Uobiajeni prikljuni n a p o n i za jednopovrsinske i dvopovrinske spojke su 60, 110 ili 220 V, a za lamelne spojke 24 V. O k r e t n i m o m e n t kod tarnih i magnetskih spojki sa eljeznim p r a h o m moe se regulirati promjenom napona.
7.3. Spojka za putanje u rad Visokoturani elektromotori putaju se vrlo teko u r a d p o d optereenjem. K a d bi se m o t o r i gradili t a k o jaki da m o g u svladati velike m o m e n t e potrebne za pokretanje, bilo bi to k o d velikih rotacionih m a s a neekonomino, jer za vrijeme p o g o n a nije p o t r e b n a velika snaga m o t o r a . Z b o g toga se u postrojenje ugrauju spojke za putanje u rad, koje omoguuju da neoptereen m o t o r (najee s kratkospojenim r o t o r o m ) dobije veliku brzinu vrtnje. Tek n a k o n toga prikljuuje se okretni m o m e n t koji postepeno ubrzava mase. Rotaciona energija r o t o r a e l e k t r o m o t o r a p o t p o m a e proces putanja u rad.
Slika 292. Nain djelovanja spojke Pulvis (Schiitz & Co)
K a o spojke za putanje u rad najee se upotrebljavaju jeftine i robustne centrifugalne spojke. One a u t o m a t s k i ukopavaju spojku pri odreenoj brzini vrtnje. E k o n o m i n e su tek k a d je brzina vrtnje p r e k o 70 m i n - 1 , jer se tek o n d a m o g u postii potrebne centrifugalne sile. Djelovanjem centrifugalne sile spajaju se o b a dijela spojke p o m o u veze silom. Spojka Pulvis (sl. 292) punjena je kalibriranim elinim kuglicama. Pogon ska strana ima oblik dvaju krilaca, a gonjena ima zvonast oblik, s rebrima po cijelom unutarnjem obodu. Centrifugalne sile tlae eline kuglice uz zvono.
264
7. Spojke
Ispred krilaca stvaraju se naslage (nanosi) kuglica koje ostvaruju vezu silom. Slino radi spojka Metalluk s elinim kuglicama promjera 5 do 10 mm, ovlaene uljem, i viekrilnim p o g o n s k i m k o l o m .
Slika 293. eljusna centrifugalna spojka (Friedr. Flender & Co., Bocholt)
Pogonski dio a eljusne-centrifugalne spojke (sl. 293) nosi na svornjacima b okretljive eljusti c, koje su tlaene o p r u g a m a d uz glavinu. K a d a brzina vrtnje dostigne o d r e e n u vrijednost, centrifugalna sila eljusti savladava silu u oprugama, pa eljusti tlae svojim tarnim o b l o g a m a e na vanjski prsten / gonjenog dijela spojke. T a k o se pokree spojka p o m o u veze silom. P o m o u spojke s reguliranim putanjem u r a d m o g u se bolje rjeavati specifinosti pogona, n a r o i t o k o d -klipnih strojeva. Njihov okretni m o m e n t regulira se hidrauliki ili elektriki. Turbohidraulina spojka Voith-Sinclair ima na pogonskoj strani r o t o r p u m p e k a o p r i m a r n o kolo, a na gonjenoj strani turbinski r o t o r k a o s e k u n d a r n o kolo. O b a rotora, p u m p e i turbine, zatvorena su u kuitu, koje je povezano s r o t o r o m p u m p e i napunjeno uljem. A k o je brzina vrtnje p u m p e , koja je pogonski dio spojke i turbine, sinhronizirana, djelovanjem centrifugalne sile u p r o s t o r u lopatica p u m p e i turbine stvorit e se prsten od ulja. K a d a zbog optereenja na gonjenoj strani p a d n e brzina vrtnje u o d n o s u na pogonsku stranu, p o d djelovanjem centrifugalne sile struji ulje iz p r o s t o r a lopatica p u m p e u prostor turbinskih lopatica. Djelovanjem centrifugalnih sila daje ulje lopaticama turbine okretni m o m e n t . On se moe regulirati p r o m j e n o m koliine ulja. K a o spojke za putanje u rad dolaze u obzir i elektromagnetske tarne spojke i elektromagnetske spojke sa eljeznim prahom opisane u 7.2.2.
265
8.
REMENSKI I LANANI PRIJENOSNICI
8.1. Prijenos plosnatim remenom

8.1.1. Nain djelovanja i vrste Remenski prijenosi prenose sile i okretna gibanja izmeu vratila, a naroito su prikladni za vee r a z m a k e osi vratila. Z b o g elastinosti remena remenski
Slika 294. Nain djelovanja obuhvatne trake (remena) na koioni kolut a) kod malog obuhvatnog koluta fj; b) kod velikog obuhvatnog kuta
Da bi se pokazali odnosi sila i trenja (sl. 294 a) p r e k o okretljive reme nice a prebaen je remen b, zategnut silama F { i F 2 , (F^>F2), t a k o da remen s normalnim silama F n tlai na remenicu. Osim toga na remenicu tlai sila F B kone papue c. Sila F x tei da okrene remenicu u smjeru strelice, jer remen stvara na remenici silu trenja F R = FlF2. Najvee mogue sile trenja koje se javljaju na remenici djeluju na remen 27 (Fn u) i na konu p a p u u FB- uB. Koeficijenti u i u B su odgovarajui koeficijenti trenja mirovanja (trenje prianjanja). Vrtnji remenice suprotstavlja se o t p o r trenja F R B kone papue. P r e m a veliinama sila trenja mogui su slijedei primjeri: 1. Sila trenja remena F R je manja od I (Fn u), ali vea od sile trenja kone p a p u e FRB F B uB. Remen poinje da okree remenicu, jer sila trenja reme na savladava silu trenja koenja. Na konoj papui trenje mirovanja prelazi u trenje klizanja. 2. Sila trenja remena F R je manja od mogue sile trenja kone papue FB- uB. Remenica se zaustavlja, a remen klizi po remenici a k o je F x F2>E [Fa p),
266
8. Remenski i lanani prijenosnici
ali se zaustavlja i o n d a a k o je F 1 F2<2Z{Fn-p). U p r v o m sluaju trenje mirovanja r e m e n a prelazi u trenje klizanja (remen klizi). P o d 1 navedeni primjer slui za prijenos snage k o d remenskih prijenosa. J e d n a remenica pokree drugu remenicu p o m o u remena, a pri t o m e m o r a da savlada njen okretni moment, koji odgovara gonjenom stroju. O b o d n u silu F gonjene remenice treba izjednaiti sa silom trenja koenja F R B . P o d 2 navedeni primjer moe se izbjei a k o se remen odgovarajue predzategne. Isto t a k o se poveanjem o b u h v a t n o g kuta j8, p r e m a slici 294b, poveava zbroj tlanih sila F n i remen moe povui veu o b o d n u silu. Razlika sila F x i F 2 j e d n a k a je o n d a vunoj sili remena, i time je j e d n a k a o b o d n o j sili F koju treba prenijeti. Sposobnost remenskog prijenosa ravna se p r e m a veliinama zateznih sila F x i F2, koeficijentu trenja u i o b u h v a t n o m k u t u j8. P o m o u vie matematike dolazi se za granini sluaj F x F 2 = Z (Fn - u) do slijedee povezanosti tih veliina, to je p o z n a t o k a o Eytelweinova jednadba: najvea sila u remenu F1 = F2 (210)
Fx, F2 u Nm sile u remenu, e = 2 , 7 1 8 . . . baza prirodnog logaritma, p koeficijent trenja izmeu remena i remenice, /? u rad obuhvatni kut na remenici.
D i o r e m e n a izmeu dvije remenice remenskog prijenosa koji vue naziva se vuni ogranak, a drugi, povratni, slobodni ogranak r e m e n a (vidi sl. 295 a). P o t r e b n o predzatezanje r e m e n a ostvaruju se: 1. Vlastitom teinom remena u v o d o r a v n o m poloaju (sl. 295 a). Z b o g provjesa od vlastite teine pojedini djelii r e m e n a svojom teinom stvaraju k o m p o n e n t e sila u u z d u n o m smjeru remena. Z a t o treba da je remen dovoljno dugaak, a r a z m a k vratila da bude a ^ 5 m . Vuni o g r a n a k treba da se nalazi na donjoj strani, k a k o bi se obuhvatni kut poveao, a ne smanjio. 2. Elastinom manja od zatee pri potrebno deformacijom remena (sl. 295b). Z a t e g n u t a duljina remena je pogonske duljine, to znai da se remen rastee, a time prednavlaenju. Budui da se svaki remen v r e m e n o m trajno rastee, ga je u odreenim vremenskim r a z m a c i m a n a k n a d n o zatezati.
3. Zatezanjem remena pomicanjem pogonskog m o t o r a priteznicama (sl. 295c). 4. Zateznom remenicom (sl. 295 d), koja djelovanjem utega ili opruge tlai na povratni slobodni o g r a n a k remena. 5. Samozateznim ureajima (Sespa). P r i izvedbi p r e m a slici 295e, m o t o r se nalazi na o k r e t n o m postolju. Reaktivnim m o m e n t o m r o t o r a m o t o r a na ku ite, zakree se postolje u smjeru strelice i ostvaruje predzatezanje remena. Promjene optereenja nepovoljno se odrazuju, te m o g u dovesti do nepo eljnih vibracija. K o d izvedbe p r e m a slici 295 f m o t o r je opremljen zupanim prijenosnikom kojeg se moe zakretati. Remenica sainjava s drugim zupa-
267
nikom j e d n u cjelinu i moe se okretati o k o osovine m o t o r a . Remen se zatee zbog reaktivne sile na zubu, jer o n a okree zakretnu polugu s protivno smjeru okretanja remenice.
Slika 295. Princip zatezanja pogonskog remenja a) vlastitom teinom remena; b) navlaenjem remena pod predzatezanjem; c) pomicanjem pogonskog motora pomou priteznica; d) zateznom remenicom; e) pomou momenta izazvanog teinom motora; f) pomou obodne sile zupanog prijenosnika
268
< . Remenski i lanani prijenosnici V
Slika 296 pokazuje tok sila F x i F 2 na r e m e n s k o m prijenosu u toku p o g o n a . Z b o g boljeg pregleda sile su n a c r t a n e zaokrenute za 90. Za vrijeme d o k remen prelazi p r e k o pogonske remenice smanjuje se zatezna sila F 1 na F2, te nastaje rastereenje, a remen se skrauje. O b r n u t o , pri prijelazu remena p r e k o gonjene remenice poveava se zatezna sila od F 2 na F l 5 remen se produljuje. N e p r e k i d n o skraivanje i produljivanje r e m e n a dovodi do malog puzanja remena, elastinog puzanja, koje se oituje k a o razlika o b o d n e brzine obiju remenica. Puzanje iznosi 1 do 2% i moe se najee zanemariti u p r o r a u n i m a . Z b o g puzanja remena povrine remenica moraju biti glatke, k a k o bi habanje r e m e n a ostalo u snoljivim granicama. Ako je sila F koja se prenosi vea od sile o t p o r a trenja F R , o n d a dolazi do klizanja r e m e n a po manjoj remenici.
i-
-J
Slika 296. Tok sila na remenskom prijenosu u toku rada
Slika 297. Djelovanje centrifugalne sile na remen u toku rada a) centrifugalne sile na pojedinim dijelovima remena (/', = re/ullirajua centrifugalna sila); b) cilindrina remenica; c) obla remenica
Z b o g nejednolikih duljina r u b o v a r e m e n a on nastoji da uslijed centrifugalne sile silazi b o n o s remenice (sl. 297 b). Ako obje remenice, ili b a r e m jednu, izradimo zaobljeno (bombirano), centrifugalna sila tjera remen p r e m a najveem promjeru, tj. sredini remenice (sl. 297c).
8.1.
Prijenos plosnatim remenom
269
Za razne sluajeve p o g o n a postoje: Otvoreni remenski prijenos (sl. 298 a). Za njega je najpogodniji vodoravan poloaj, tako da je s donje strane vuni ogranak, a s gornje strane slobodni ogranak, koji svojom teinom stvara provijes i na taj nain poveava obuhvatni kut. U o k o m i t o m poloaju na remen djeluje teina remena gornje remenice k a o sila predzatezanja, a na remenu donje remenice te sile u t o m sluaju nema.
Slika 298. Vrste remenskih prijenosa a) otvoreni prijenos; b) krini prijenos; c) polukrini prijenos; dj prijenos stepenastim remenicama; e) prijenos pogonskom i slobodnom remenicom;/) prijenos zateznom remenicom
2. Krini remenski prijenos (sl. 298 b) upotrebljava se za prijenos snage pri s u p r o t n o m smjeru okretanja vratila. Z b o g krianja remena poveava se obuhvatni kut, a krini remen manje naginje klizanju. Neizbjeno dodirivanje kliznih ploha na mjestima krianja dovodi do tetnog troenja. 3. Polukrini remenski prijenos (sl. 298c) upotrebljava se za prijenos snage kod mimosmjernih vratila. O b u h v a t n i kut je obino vei od 180. M o e se izvoditi samo s cilindrinim remenicama. Uski remeni bolje se prilagouju, jer nejednolikost remena raste s njegovom irinom. 4. Prijenos stepenastim remenicama (sl. 298 d), otvoreni ili krini. Upotrebljava se za prijenos snage s promjenljivom brzinom vrtnje. Poeljno je da su pojedini stepeni zaobljeni (bombirani), k a k o ne bi dolo do ribanja remena na rubovima remenice. 5. Prijenos pomou pogonske i slobodne {jalove) remenice (sl. 298 e), otvoreni ili krini, omoguuje iskljuenje gornjeg stroja pri daljnjem r a d u pogona. Za vrijeme rada remen se p o m o u vilice moe prebaciti od pogonske na slobodnu remenicu i o b r n u t o . U blizini mjesta gdje remen nailazi na remenicu
270
(V. Remenski i lanani prijenosnici
je sila pomicanja vilice najmanja. Obje remenice se najee izrauju zaobljeno (bombirano), a slobodna remenica je s neto manjim promjerom od pogonske, k a k o bi u praznu h o d u remen bio manje zategnut. 6. Remenski prijenos pomou zatezne remenice (sl. 298 f) upotrebljava se pri malom r a z m a k u osi i velikom prijenosnom odnosu, k a d a otvoreni remenski prijenos zbog premalog o b u h v a t a remenica ne bi zadovoljio. Na povratni slobodni ogranak remena stavlja se zatezna remenica, koja zatee remen vlastitom teinom, utezima ili o p r u g a m a , te na taj nain kod obje remenice poveava obuhvatni kut. N a s u p r o t drugim m e t o d a m a , ovdje se moe tono odrediti veliina predzatezanja remena. O n a se ne mijenja i n a k o n trajne deformacije remena, jer zatezna remenica slijedi produljena. D o d a t n o naprezanje na savijanje u s u p r o t n o m smjeru zbog zatezne remenice skrauje trajnost reme na. Zatezna remenica ne smije biti zato manja od male remenice, a osim toga m o r a biti cilindrina, k a k o bi se izbjeglo daljnje savijanje remena. Remenski prijenosi sa zateznim remenicama su skuplji nego obini otvoreni remenski prijenosi.
8.1.2. Materijal remenja i nain spajanja

Najvaniji zahtjevi koji se postavljaju na materijal remenja jesu: dobra adhezija izmeu remena i remenice (velik koeficijent trenja), velika vrstoa na kidanje, velika elastinost s m a l o m trajnom deformacijom, velika dinamika izdrljivost na savijanje, neosjetljivost na atmosferske utjecaje, na ulja, a po mogunosti i na kemikalije. Svi ovi zahtjevi ne m o g u se ostvariti s jednim materijalom.
y
U zadnje vrijeme izrauje se remenje od umjetnih masa i vieslojnog materijala, koji otvaraju iroke mogunosti primjene. Materijali za plosnate remene preteno su: 1. Koa, koja ima koeficijente trenja koji drugi materijali jedva m o g u dosei. Za izradu k o n a t o g remenja upotrebljava se govea poleina (govea koa s hrpta), koja se tavi ili biljnim tavilima ili tavilom kromovih soli. Prvim p o s t u p k o m dobiva se obina, a u drugim kromova koa. Konati remen stavljen biljnim tavilom oznaava se sa (L), a k r o m o v o m soli sa (C). Za manje optereene remenske prijenose upotrebljava se obini koni remen. K r o m n i remen je vri i moe raditi u zraku sa 6 0 % vlage. P r e m a sadraju masti u koi razlikuje se standardna koa (S), gipka koa (G) i vrlo gipka koa ( H G ) . S-koa dolazi u obzir kod manjih brzina remena, kod p o g o n a koji se iskljuuju i kod grubih pogona. G-koa je za normalne i krine prijenose, i prijenose p o m o u koninih remenica. H G - k o a je p r i k l a d n a za sve vrste pogona, a to znai za velike brzine, velike savojne uestalosti, mali razmak vratila, i mali obuhvatni kut, za zatezne remenice i polukrine remenske prijenose.
8.1.
271
Nadalje se razlikuje suho izduljena koa (T) i mokro izduljena koa (N). O v a druga oituje u p o g o n u manju plastinu (trajnu) deformaciju. 2. Tkanine od organskog ili sintetikog materijala. U prvu grupu spadaju pamuk, celulozna vuna, ivotinjske dlake (dlake od deve i koze), konoplja (kudelja), lan, prirodna svila, a u drugu grupu umjetna svila, najlon i perlon. T k a n o remenje ima, n a s u p r o t konatom, jednoliku strukturu, a moe se izraditi u obliku beskonane trake, zbog ega im je mirniji rad. Remeni od t k a n i n a osjetljiviji su na rubove i ve mala oteenja m o g u dovesti do njegova kidanja. Razne debljine remena dobivaju se slaganjem vie slojeva tkanina, koje se veu ivanjem, lijepljenjem p o m o u balate ili gutaperke, ili vulkaniziranjem gumom. Najee se upotrebljava remenje od balate. Balata se dobiva kao mlijeni sok j e d n o g tropskog drveta, koji sasuen daje elastino ljepilo ime se lijepe slojevi sloenih p a m u n i h tkanina. Remeni od balata su dva do tri p u t a vri od konatih remena. Neprikladni su u toplim prostorijama, osjetljivi su na ulje i benzin, a neosjet ljivi na vlagu i prainu. Ako k a u u k slui k a o vezivni materijal, govori se o gumenom remenju (remen guma-tkanina). Ako se navulkanizira t a n a k zatitni sloj bune ili perbunana, mogu postati o t p o r n i protiv ulja i benzina i mogu raditi na temperaturi od 70 do 80 C, a neosjetljivi su protiv vlage i praine. Budui da su specifiki tei nego remenje od koe i balate, stvaraju vee centrifugalne sile pri prijelazu preko remenica. 3. Umjetne mase k a o poliamid, najlon i perlon. Rijetko se upotrebljava remenje samo od jedne jedine umjetne mase. Najee je to j e d n a beskonana najlonska traka, koja je zbog poveanja koeficijenta trenja prevuena umjet n o m g u m o m . T a k o v o remenje je veoma vrsto i radi praktiki bez deforma cija. M o g u se zato postii brzine remena do 100 m/s. V e o m a su savitljivi i neosjetljivi p r e m a mazivima i atmosferskim utjecajima. P r e m a novim postupcima spaja se koa i umjetne mase u vieslojni remen. Takav vieslojni plosnati remen sastoji se od j e d n o g sloja k r o m n e koe, koja je u dodiru s remenicom i ima velik koeficijent trenja, jednog sloja najlona velike vlane vrstoe, te j e d n o g pokrivnog gornjeg sloja od k r o m n e koe ili gumirane tekstilne tkanine. Gornji pokrivni sloj moe, meutim, otpasti. Visokovrijedno vieslojno remenje puta proizvoa da neko odreeno vrijeme radi da bi se rasteglo, pa da u pogonu radi praktiki bez puzanja. Krajevi remena veu se ivanjem, lijepljenjem ili se mehaniki spajaju u beskonanu traku. I a k o je ljepljenje najbolje i najsigurnije, ipak se najvie remenja sastavlja spajalicama, k a k o bi se u sluaju potrebe moglo n a k o n trajne deformacije obaviti skraivanje ili demontaa.
272
iane spajalice (sl. 299 a) su najjednostavnije. Krajevi remena dobivaju iane zavojnice koje se m e u s o b n o tako postave da kroz njih moe proi konati zatik, koji zglobno povezuje krajeve. K a o d o b r e pokazale *su se i spajalice u obliku kuke (sl. 299 b), te kandaste spajalice (sl. 299 c). U principu, spajalice u obliku kuke odgovaraju icanim spajalicama. Umjesto zavojnica utisnute su kuke. K a n d a s t e spajalice stvaraju k r u t u vezu. Postoji jo itav niz spajalica za remenje koje se ovdje nee razmatrati.
Slika 299. Spajanje remena a) iana spajalica; b) Spajalice u obliku kuka; c) Kandasta spajalica
8.1.3. Cilindrine remenice

Remenice se izrauju najee od sivog lijeva, elinog lijeva, lakih metala, od elinih poluproizvoda, k a o zavarena konstrukcija. Glavne mjere (tablica 91) su standardizirane p r e m a D I N 111 (JUS M.C1.231, 241 i 242). Vijenci (sl. 297) se izrauju cilindrini ili zaobljeni (bombirani). K o d zaobljenih remenica m o r a se remen n a k n a d n o prilagoditi (priljubiti) zaobljenju. K o d k o n a t o g remenja se u pravilu za pogonsku remenicu predvia ravna cilindrina, a za gonjenu zaobljena remenica. Pri brzini remena preko 30 m/s uzimaju se obje remenice zaobljene. Za remenje od tekstila i umjetnih masa dovoljne su cilindrine remenice. Remenice se moraju okretati a da se ne zanaaju. Remenice treba uravnoteavati statiki, a pri brzini od preko 25 m/s i dinamiki. Za o b o d n e brzine do 35 m/s zadovoljavaju remenice od sivog lijeva, a iznad toga remenice su od elinog lijeva ili elika. Ako su potrebne zamane mase, upotrebljavaju se remenice s velikom teinom vijenca.
a)
ZZZZZZj
m
1
Slika 300. Remenice s rebrom koje povezuju vijenac i glavinu a) simetrini poloaj glavine; b) nesimetrini poloaj glavine kod konzolnog uleitenja remenice; c) s okruglim otvorima na poprenom rebru; d) zavarena izvedba
Razne remenice prikazane na slikama 300 do 302 mogu, p r e m a ugradnji, biti jednodjelne ili dvodjelne. Manje remenice dobivaju poprena rebra koja
8.1.
273
povezuju vijenac i glavinu (sl. 300), a vee 3 do 8 paoka (sl. 301). Na temelju iskustva se kod prorauna broj paoka zaokruuje na veu vrijednost: (211)
Slika 301. Vee remenice od sivog lijeva: a) jednodjelna; b) dvodjelna
(sl. 301).
Presjek paoka najee je eliptian s o d n o s o m duljina osi aja2 = 2 do 2,5
Opasni presjek p a o k a provjerava se na savijanje. P r e m a iskustvu pretpo stavlja se da z/3 p a o k a nose, a da o b o d n a sila F u stvara m o m e n t savijanja. T a d a je: savojno naprezanje
W-z/3
(212)
<7f u N/mm 2 savojno naprezanje u najopasnijem presjeku paoka, Fu u N vlano naprezanje remena = obodna sila na remenici, y u mm krak od sile Fu do opasnog presjeka, W u mm 3 z moment otpora presjeka paoka za eliptiki presjek
=a\-a2
0,1 a\-a2, broj paoka.
K a o doputeno savojno naprezanje moe se uzeti a f d o p ~ 0,2 <rM, a k o <rM oznaava vlanu vrstou materijala remenice. O b r n u t o se iz j e d n a d b e (212) moe izraunati VKsa c r f d o p a time i a x i a2. Paoci su smjeteni u sredinu irine remenice, osim k o d k o n z o l n o uleitenih remenica, k a k o bi se smanjio m o m e n t savijanja vratila. Iz montanih razloga se remenice promjera p r e k o D = 2m izrauju kao dvodjelne. Nalena povrina polovina dvodjelne remenice, to se dobiva n a k o n lijevanja cijele remenice t a k o da se remenica na t o m mjestu lomi, stavlja se izmeu dvo18 F.lcmenti strojeva
274
<S'. Remenski i lanani prijenosnici
strukih p a o k a (sl. 301b). Polupaoci se izrauju debljine a 3 = 0 , 6 a , . irina povrine koja se n a k o n lijevanja lomi je ^ 5 m r a . Uobiajeni promjer vijka za spajanje je
duljina glavine, debljina glavine. dS^0,2
VLN-w + 7 mm
(213)
LN u mm w u mm
Ako je irina remenice 5 > 0 , 1 D + 2 0 0 m m , o n d a se stavlja dva reda paoka u r a z m a k u od 0,5 do 0,6 B (sl. 302). Uobiajena duljina glavine k o d remenica j e : L N ^ 1 , 2 do 1,5 d. Debljina vijenca cilindrine remenice Debljina vijenca zaobljene remenice fe^0,005 D + 2mm, (214) (215)
k0,003 D + 3 mm,
Tablica 91. Glavne mjere remenice u mm prema D I N 111 (JUS M.C1.231, 241 i 242) irina vijenca B 25
3 2
40
50
63
80
100
125
140
160
180
200
224
250
280
315
355
400
Najvea irina remena b 20 25 32 40 50 71 90 112 125 140 160 180 200 224 250 280 315 355
Visina zaobljenosti h 40 50 63 71 80 90 100 112 125 140 160 180 200 224 250 280 315 355 400 450 500 560 630 710 800 900 1000 1120 1250 1400 1600 1800 2000 0,3 0,3 0,3 0,3 0,3 0,3 0,3 0,3 0,3 0,3 0,3 0,3 0,3 0,3 0,3 0,3 0,3
0,3 0,3 0,3 0,3 0,3 0,3 0,3 0,4 0,4 0,5 0,5 0,6 0,6 0,8 0,8 1 1 1 1 1 1 1
0,3 0,3 0,3 0,3 0,3 0,3 0,3 0,4 0,4 0,5 0,5 0,6 0,6 0,8 0,8
]
0,3 0,3 0,3 0,3 0,3 0,3 0,3 0,4 0,4 0,5 0,5 0,6 0,6 0,8 0,8
0,3 0,3 0,3 0,3 0,4 0,4 0,5 0,5 0,6 0,6 0,8 0,8
0,3 0,3 0,3 0,3 0,4 0,4 0,5 0,5 0,6 0,6 0,8 0,8 1 1 1,2 1,2 1,5 1,5 1,5 1,5 1,5 1,5 1,5 1,5 1,5 2 2 2,5 2,5
0,3 0,3 0,3 0,4 0,4 0,5 0,5 0,6 0,6 0,8 0,8 1 1 1,2 1,2 1,5 1,5 1,5 1,5 1,5 1,5 1,5 1,5 1,5 2 2 2,5 2,5
0,3 0,3 0,3 0,4 0,4 0,5 0,5 0,6 0,6 0,8 0,8 1 1 1,2 1,2 1,5 1,5 2 2 2 2 2 2 2 2,5 2,5 3 3
0,3 0,3 0,3 0,4 0,4 0,5 0,5 0,6 0,6 0,8 0,8 1 1 1,2 1,2 1,5 1,5 2 2 2 2 2 2 2 2,5 2,5 3 3
0,6 0,6 0,8 0,8 1 1 1,2 1,2 1,5' 1,5 2 2 2,5 2,5 2,5 2,5 2,5 3 3 3,5 3,5
0,6 0,6 0,8 0,8 1 1 1,2 1,2 1,5 1,5 2 2 2,5 2,5 2,5 2,5 2,5 3 3 3,5 3,5
0,6 0,6 0,8 0,8 1

1
1,2 1,2 1,5 1,5 2 2 2,5 2,5 3 3 3 3,5 3,5 4 4
0,6 0,6 0,8 0,8 1 1 1,2 1,2 .1,5 1,5 2 2 2,5 2,5 3 3 3 3,5 3,5 4 4
1,2 1,5 1,5 2 2 2,5 2,5 3 3 3,5 4 4 5 5
1,2 1,5 1,5 2 2 2,5 2,5 3 3,5 4 4 5 5 6
(V./. Prijenos plosnatim remenom
275 w = 0,4d+10 do 15 m m . (216)
Debljina
glavine
Slika 302. Dvodjelna remenica sa dva reda paoka
Slika 303. Ureaji na slobodnoj remenici a) dvodjelna slobodna remenica uleitena pomou dvodjelnih kliznih blazina; b) slobodna remenica uleitena pomou kuglinih leaja
Slobodne remenice dobivaju leajne tuljke, uljevke iz bijele kovine, olovne bronce ili valjne leaje (sl. 303).
8.1.4. Proraun Pod prijenosnim omjerom podrazumijeva se o d n o s brzina vrtnje remenica: prijenosni omjer
u n2 u Dt u D2 u min-1 min-1 m m
i-nl/n2^D2/Dl
(217)
brzina vrtnje male remenice, brzina vrtnje velike remenice, promjer male remenice, promjer velike remenice.
Uobiajeni su: i ^ 6 za otvorene prijenose, i ^ 1 5 za prijenose sa zateznom remenicom, i ^ 20 za vieslojno remenje.

18*
276
Okretni m o m e n t male remenice dobiva se iz snage i brzine vrtnje: Okretni moment male remenice
Ti u Nm P u W <y, u rad/s
Tl=P/col
(218)
okretni moment male remenice, snaga koja se prenosi, kutna brzina male remenice 2n ny sa n, u s - 1 .
Brzina remena
u ^ D , n n, =R, co, ~ D 2 n n2 = R2- a>2 (219)
Obuhvatni kut k o d male remenice izraunava se za:

D D
v u m/s , , D2 u m Ki, K2 u m !, n 2 u s _ 1 a>i, co2 u rad/s
brzina remena obodna brzina obaju remenica, promjeri remenica, polumjeri remenica, brzina vrtnje remenica, kutne brzine remenica.
otvoreni prijenos , krizni prijenos

DY, D2 a u m
P 2 ~ \ cos= 2 2a . 0-180 Dx+D2 sin = 2 2a
(220) (221)
vidi legendu za jednadbu (219), razmak osi (vidi sl. 296, str. 268).
Remen j e n a v u n o m ogranku optereen v u n o m silom F t vlanim naprezanjem ox. P r i prijelazu preko remenica remen je savijan i optereen sa crf na savijanje. Pri prrjeazu preko remenica remen se i dalje zatee sa crc zbog centrifugalne sile. Najvee vlano naprezanje u remenu je a o x + a { + oc. O v o naprezanje moe biti najvie toliko koliko iznosi d o p u t e n o naprezanje <7 za materijal r e m e n a (tablica 92) i p r e m a t o m e vrijedi za granini sluaj d a je c r = < 7 d o p . P o d ovom pretpostavkom naprezanje u vunom ogranku iznosi c r l d o p = adop {a(+ ac). Uvrtavanjem odgovarajuih veliina dpbiva se:
dop
Doputeno
naprezanje u
vlanom
ogranku
remena (222)
" . - = ^ - ( ^ . ^ + ^ ^ 0 , 1 N/cm)
tfidop
U
N/cm 2
2
doputeno naprezanje vunog ogranka, doputeno vlano naprezanje za materijal remena prema tablici 92, savojni modul elastinosti materijala remena prema tablici 92, debljina remena, promjer male remenice, gustoa materijala remena prema tablici 92, brzina remena.
crdop u N/cm Ef u N/cm 2 s u cm Dy u cm q u kg/dm 3 v u m/s
Da remen ne bi bio prekomjerno savijan i time se kratio njegov vijek trajanja, p o t r e b n o je da se ne prekorauje odnos s/Dx d a n u tablici 92 za razne materijale remenja. Debljina remena s je veliina koja zalisi od materijala (vidi tablicu 92).
Tablica 92. Tehniki podaci (srednje vrijednosti) plosnatih remena Doputene vrijednosti Vrst remena s mm Standardni Konati remen Gipki S G HGL Veoma gipki HGC Guma-balata-pamuk Tkano remenje Guma-pamuk Balata-pamuk Balata-ue od korda Umjetna svila, impregnirana Celulozna vuna (eljana) Pamuk Devina dlaka Lan-ramija-Reyon i prirodna svila (beskrajno tkano) Nylon, perlon Remenje od umjetnog mate rijala kao vieslojni s vlanim slojem od nvlona, perlona ili poliamida koa Tarni sloj guma 3 . . . 20 3... 8 3...7 3...8 4 i 5 2 . . . 18 2 . . . 10 4 . . . 12 3 . . .6 50 40 40 40 40 50 50 50 50 600 440 400 440 520 420 400 370 400 25 30 30 30 20 40 40 40 30 0,05 0,035 0,033 0,04 0,05 0,04 0,04 0,05 0,05 70 45 70 40 40 70 70 70 70 3750 5500 5300 5800 6800 5000 5000 4200 3500 95000 45000 45000 80000 90000 120000 135000 5000 5000 5000 5000 3000 4000 4000 4000 4000 0,9 1,2 1,25 1,25 1,25 1,0 1,1 1,3 1,1 0,5 0,5 0,5 0,5 0,35 0,8 0,3 0,3 3 . . . 20 3 . . . 20 3 . . . 20
i'
m/s 30 40 50
a 2 N/cm 400 450 550
fo l/s 5 10 25
s/D, 0,033 0,04 0,05
t C 35 35 45
N/cm
N/cm
N/cm
P 3 kg/dm
V(suho)
2500 3000 3500
25000 35000 45000
7000 6000 5000
1,0 0,95 0,9 Jednadba 223
Tekstino remenje
0 , 4 . . . 12 0,4 . . . 5 1 . . .4')
60 65
900 1900 1900
80 80 80 80
0,06 0,04 0,01 0,01
70 75 60 75
> 10000 20000 20000 20000 25000 25000
4000 25000 25000 25000
0,95 1,1 1,15 1,15
0,3 0,15 vidi koa 0,75
80 . . . 100 1 . ..4 )
1
1900
') Debljina vlanog sloja od umjetnog materijala. Na to se dodaje 1,3 mm kod jednostrane obloge, a 2,6 mm kod dvostrane obloge od koe ili gume. K a o proraunski presjek uzima se samo vlani sloj remena.
278
Tablica 93. Faktor optereenja c, za strojeve raznih vrsta, snaga i zaleta Vrst stroja
Male tokarilice, strojevi za okruglo bruenje, glodalice, builice i centrifuge

T flcflTii nnoTini
1 . . . 0,9
Srednje tokarilice, brusilice, glodalice, centrifugalne sisaljke, puhala, transportne trake, rotacioni tiskarski strojevi Grupni pogoni. Velike tokarilice, automatske tokarilice, brusilice za ravno bruenje, glodalice, builice, tance, brzohode pree, strojevi za obradu drveta (osim pile jarmae), krune pile u poljoprivredi i graevinarstvu, tekstilni strojevi (osim tkalakih stanova), holenderi, trgalice, tiskarski strojevi, mijealice, gnjeilice, strojevi za pranje, strojevi za mesnu industriju, hladnjae, vralice, mlinovi za ito i stonu hranu, velike centrifuge
^rpnnii nnonni
0,9 . . . 0,85
0,8
Dubilice, brzohodne blanjalice, male i srednje pree za tlaenje i izvlaenje, mali valjaki stanovi, provlailice, tijetilice, stapni kompresori, stapne sisaljke, tkalaki stanovi za lake tkanine, veliki strojevi za pranje, mijealice i mlinovi za cement, pile jarmae (gater), krune pile u poljoprivredi i graevinarstvu, strojevi u ciglanama, strojevi za usitnjavanje materijala srednje tvrdoe Stapne sisaljke kod naroito tekog pogona (npr. odvodnjavanje gradova), srednje valjake stanove, tkalake stanove za teke tkanine, strojevi za usitnjavanje tvrdog materijala, mlinovi na kugle, mlinovi ekiari, drobilice ili strojevi s trenutnom promjenom okretaja ili podizaja s velikim masama (bez zamanjaka) npr. teke blanjalice ili strojevi za ravno bruenje Strojevi s tekim uravnoteenim masama ili s veoma promjenljivim otporima pri radu, npr. teki valjaki stanovi i slino D o b r o procjenjivo, promjene male Tee procjenjivo ili kratkotrajna optereenja Kratkotrajno optereenje do 5 0 % Dulje preoptereenje do 50%, a krae do 100% Dulja preoptereenja do 100%, a kraa do 150% Zalet Vrlo malo M a l o i kratkotrajno M a l o pri maloj uestalosti ukapanja M a l o pri velikoj uestalosti ukapanja Srednje veliko pri maloj uestalosti ukapanja Srednje veliko pri velikoj uestalosti ukapanja Veliko i kratkotrajno Veliko i dugotrajno Izravno ukapanje 1 . . . 0,9 0,9 0,9 . . . 0,85 0,8 0,7 0,6 Spoj zvijezda-trokut 1 . . . 0,9 1 . . . 0,9 0,9 0,9 . . . 0,8 0,8 0,7 0,6 0,5
0,7
0,6
Teki
pogoni
0,5
Snaga
0,9 0,8 0.7 0,6 0,5 S pokretaem 1 . . . 0,9 l . . . 0,9 1 . . . 0,9 0,9 0,9 0,8 0,7
Ubrzanje masa
Samo ako su poznata vrna optereenja pri zaletu i pogonu i ako je remen prema njima proraunat, tada mogu otpasti gornje vrijednosti za cx. U t o m sluaju se za korekcioni faktor odabire c, = 1 . . . 0,9. Inae za fj treba birati najmanju vrijednost prema vrsti stroja, snazi i nainu zaleta!
Tablica 94. Korekcioni faktori c 2 i c 3 za uvjete okoline i poloaj prijenosnika Uvjeti okoline Suhi zrak, normalne promjene vlage i temperature Velike i brze promjene vlage i temperature Hermetino zatvoreno. Ulje u atmosferi, tako da se vremenom stvara naslaga. Povremeno uljne kapljice. Pranjiv zrak. Opasnost od elektrinog naboja Vrlo jake, spore promjene' vlage i temperature. Stalno mokra prostorija Smjetaj pogona c 3 K o s o pod 45 0,9 okomito-uspravan 0,8 Pogon vodoravan, c ptereeni dio remena gore dolje 0,9 1 polukriarii 0,8 c2 1 0.9 0,8 0,7
279
P o k a z a l o se da koeficijent trenja konog remena, k a o i o n o g koji ima s a m o dodirni koni sloj, nije k o n s t a n t a n ve raste s b r z i n o m remena. To je zbog toga to remen pri veim brzinama ima manje vremena za svoje produljivanje i skraivanje na r e m e n i c a m a i zato manje pue, dakle bolje prianja. Koeficijent trenja za kone remene iznosi
/ v u m/s
v pizz 0,22+f
(223)
faktor prianjanja 0,012 pri radu na unutarnjoj strani koe (normalni sluaj!), = 0 , 0 2 pri radu na vanjskoj strani, brzina remena.
U graninom se sluaju m o e prenijeti vlana sila F = FlF2 (vidi Ako se ovo svede na jedinicu irine remena, dobiva se specifina s vlana sila F^ = F/bxr1 s o2- > gdje b znai irinu remena, a s remena. P o m o u Eytelweinove j e d n a d b e moe se izraunati snaga u graninom sluaju moe prenositi r e m e n o m irine 1 c m : specifina nazivna snaga
PN u W/cm
o'idop
u
sl. 296). nazivna debljinu koja se
P N = F N v crldop s ^ 1 ^ v
(224)
N/cm 2
s u cm p /J u rad v u m/s
korisna snaga koja se u graninom sluaju moe prenositi po cm irine remena, doputeno naprezanje u vunom ogranku prema jednadbi (222), debljina remena, koeficijent trenja prema tablici 92, obuhvatni kut na maloj remenici [jednadba (220), odnosno (221)], brzina remena prema jednadbi (219).
P r e m a ovoj specifinoj nazivnoj snazi ne smije se jo odrediti irinu r e m e n a ; treba uzeti u obzir i mogue preoptereenje, uvjete okoline, te stanje pogona. Stvarno p o t r e b n u irinu remena treba izraunati iz j e d n a d b e : irina remena
b u cm P u kW FN u kVV/cm cx c2 c3
b=
n '
P
c
'
'
(225)
potrebna irina remena, snaga koja se prenosi, specifina nazivna snaga remena prema jednadbi (224), faktor optereenja zavisan od vrste stroja, snage i naina ubrzavanja, prema tablici 93, korekcioni faktor za uvijete okoline prema tablici 94, korekcioni faktor za vrst pogona prema tablici 94 (za pogone sa zateznim remenicama je c 3 = 1).
Unutarnja duljina remena k o d otvorenog prijenosa
D, D7 B 1^ = 6 - + (2it-P) -y + 2a sin ^
1^ = 0 + 2a sin ^
(226) (227)
kriznog prijenosa
280
Lu u mm fi u rad D x u mm D2 u mm a u mm
8. Remenski i lanani prijenosnici nominalna duljina remena (unutarnja duljina remena), obuhvatni kut kod male remenice, promjer male remenice, promjer velike remenice, razmak osi.
Kod polukrinih prijenosa remena, zateznih remenica i slinih prijenosa, treba na odgovarajui nain izraunati duljinu remena. U tablici 95 date su montanom zatezanju. Razmak osi treba tako podeavati da se odrava unutarnja duljina. Kod nedovoljno elastinih remena treba bezuvjetno predvidjeti mogunost nastavljanja razmaka osi a, osobito kod kratkih prijenosa ili beskonanog remenja, npr. pomou priteznica. Mogunost mijenjanja razmaka osi treba da iznosi najmanje + 3 % do 1,5% duljine remena. Mogunost podeavanja razmaka osi moe se zanemariti kod remena od poliestera ili poliamida. Pod savojnom uestalou podrazumijeva se broj prijelaza svakog pojedi nog djelia remena preko remenice u jedinici vremena. To znai da remen iz pravca ulazi na zakrivljenu plohu remenice, a s nje se ponovo savija u pravac:
savojna f^v-Z/L, uestalost standardne unutarnja duljine beskonanog remenja, mjerene pri poetnom
(228)
1 savojna uestalost remena, /s u s v u m/s brzina remena, broj remenica u pogonu, Z L u m unutarnja duljina remena [jednadba (226), odn. (227)].
Slika 304. Nastajanje sile koja optereuje vratilo
Savojna uestalost odreuje trajnost remena. Zbog toga treba nastojati da se ne prekorai doputena uestalost savijanja prema tablici 92. Sile u ograncima Fx i F2 daju rezultirajuu silu osi FA, koju moraju preuzeti vratila (sl. 304). Budui da se zbog najee nedovoljno poznatih sila predzatezanja u remenu ne moe tono izraunati sila osi, uzima se po iskustvu:
Tablica 95. Unutarnje duljine L a u mm za beskrajno plosnato remenje prema D I N 387 ( J U S M.C1.231 i 232) (suho i masno) i ISO-preporuke R 6 3 (masno) 250* 265 280* 300 315* 335 355* 375 400* 425 450* 475 500* 530 560* 600 630* 670 710* 750 800* 850 900* 950 1000* 1060 1120* 1180 1250* 1320 1400* 1500 1600* 1700 1800* 1900 2000* 2120 2240* 2360 2500* 2650 2800* 3000 3150* 3350 3550* 3750 4000* 4250 4500* 4750 5000* 5300 5600* 6000 6300* 6700 7100* 7500 8000* 8500 9000* 9500 10000*
* unutarnje duljine kojima treba davati prednost.
(V.7. Prijenos plosnatim remenom
281
kod predzatezanja remena elastinom deformacijom remena FA?z4F, kod zatezanja remena FA&3F, a kod zatezne remenice FA^2F, ako F P/v oznaa va vunu silu (= o b o d n u silu, sl. 304).
8.1.5. Remenski prijenos sa zateznom remenicom

Prijenos zateznom remenicom u o d n o s u na otvoreni prijenos prua slije dee prednosti: manje predzatezanje, a u t o m a t s k o izjednaivanje duljine remena, vei obuhvatni kut, manja optereenost remena pri maloj snazi i u stanju mirovanja, k a d a se zatezna remenica odigne. Nedostaci: brz z a m o r zbog naizmjeninog savijanja remena, vea savojna uestalost zbog zatezne remenice i zbog esto m a l o g r a z m a k a vratila.
Slika 305. Shema remenskog prijenosa sa zateznom remenicom
Slika 305 pokazuje shematski remenski p o g o n sa zateznom remenicom. I za njegov p r o r a u n vrijedi poglavlje 8.1.4. Promjer zatezne remenice treba da bude to vei, da remen ne bi bio prejako savijan. Z a t o se promjer odabire tako da ne b u d e manji od promjera male remenice. Zatezna' remenica m o r a biti uvijek cilindrina, k a k o bi se izbjeglo savijanje remena po irini. Ako su, meutim, obje remenice cilindrine, moe se zbog p o t r e b n o g voenja remena uiniti iznimka. Zateznu remenicu treba postaviti na slobodni povratni ogranak remena, jer je naprezanje na v u n o m ogranku vee. Osim toga se ne smije zateznu remenicu staviti preblizu remenicama, k a k o bi se remen m o g a o oporaviti od jednog savijanja do savijanja u protivnom smjeru. Uobiajena j e : udaljenost e ^
1
zatezne
3
remenice ili
ai
(229a)
^Dx+D3
(229 b )
282
K o d remenica do D, = 500 mm uzima se e x = 250 do 300 mm, kod dvostru kih i viestrukih remena, kao i za D ^ S O O m m uzima se e ! = 4 0 0 do 500 mm. Uvijek treba da je e2>ex! Duljinu remena treba tako o d a b r a t i da je obuhvatni kut B dovoljno velik (uobiajeno j3180) i da s a m a zatezna remenica dovoljno j a k o zakrene remen (uobiajeno 2 ^ = 1 2 0 ) . K o d velikog k u t a ep ve malo raste zanje remena zahtijeva poveanje utega.
Slika 306. Zatezna remenica optereena oprugom {Heinrich Desch KG, Neheim/ Htisten)
Tlana sila F 3 zatezne remenice m o r a da bude t a k o dimenzionirana da ostvari silu F 2 u s l o b o d n o m o g r a n k u : sila u slobodnom ogranku FNb PN-b
F2 u N sila u slobodnom povratnom ogranku, PN u W/cm specifina nazivna snaga prema jednadbi (224), b u cm irina remena, p, /I vidi legendu jednadbe (224), v u m/s brzina remena prema jednadbi (219).
Tlana sila zatezne remenice
F3 = 2F2 cos <p
(231)
Utege zatezne remenice treba t a k o postaviti, da u svakom p o g o n s k o m poloaju zatezne remenice, a to znai da pri svakoj promjeni poloaja zbog produljenja remena, treba po mogunosti da odri k o n s t a n t n u silu u p o v r a t n o m ogranku F2. Slika 306 prikazuje izvedbu zatezne remenice optereene oprugom.
8.2. Prijenos s klinastim remenom
283
8.2. Remenski prijenos s klinastim remenom

8,2.1. Nain djelovanja, vrste, izrade
Lake izrade remenskih prijenosa s plosnatim remenjem i sa zateznim remenicama potisnute su gotovo p o t p u n o prijenosima klinastim remenjem. U alatnim strojevima i m o t o r n i m vozilima upotrebljavaju se umjesto pijenosa s plosnatim remenjem s a m o prijenosi s klinastim remenjem. Klinasto remenje ima u o d n o s u na plosnato, pri istoj sili kojom remen tlai na remenicu, priblino trostruku sposobnost prijenosa, blago putanje u rad, i praktiki vuku bez puzanja. M o g u raditi s malim o b u h v a t n i m k u t o m , i na taj nain omoguuju velik prijenosni odnos. P o t r e b a n prostor je manji, a i optereenja vratila i leaja su manja. Dalja prednost je u mogunosti da vie klinastih remena radi paralelno. Slika 307 pokazuje djelovanje sila k o d prijenosa klinastim remenom. K u t profila r e m e n a manji od a = 2 0 djelovao bi s a m o k o n o , i takav remen j a k o bi se h a b a o , a i radio bi s loim stupnjem iskoristivosti. K u t o v i profila su zato a 3 6 .
a)
'cfo6.6<><&.<j6bo.b
Slika 307. Djelovanje sila na klinastom remenu
f Slika 308. Presjeci klinastih remena j; a) beskonanog remena (paket-kordremen); b) konanog remena
Klinasti se remen pri prijelazu p r e k o remenice savija, to znai da se s vanjske strane rastee, a s unutarnje sabija, t a k o da se kut profila p r e m a stanju k a d a je remen ispruen smanjuje, to vie, to su manje remenice. Budui da remen m o r a p o t p u n o rialijegati na bokovima, treba odgovarajue prilagoditi utor remenice ( D I N 2217, odn. J U S M.C1.250, 253, 255, 263 i 265, D I N 2211 odn. J U S M.C1.263). Pogreno dimenzioniranje dovodi do smanjivanja snage koja se moe prenijeti ili do brzog troenja remena. Beskonano klinasto remenje je gumeno, s ulocima upletenih tekstilnih niti (uloci upletenih tekstilnih niti ulau se u slojevima j e d a n iznad drugog), koji djeluju k a o vlani elementi u zoni najveeg optereenja (sl. 308 a). U obliku zavojnice izraeni uloci upletanih tekstilnih niti uloeni su u kauuku, a dobiveni profil o m o t a n je t k a n i n o m . Budui da se profili dobivaju vulkaniziranjem u kalupima, upueni smo na n o r m i r a n e profile i duljine. U industriji automobila, a u novije vrijeme i u strojogradnji, zamijenjen je normalni beskonani klinasti remen D I N 2215 (JUS G.E2.053) s uskim beskonanim klinas tim remenom D I N 7753 (JUS G.E2.063) (oba u tablici 96).
284
Uvidjelo se da n o r m a l n i klinasti remen sudjeluje s a m o jednim dijelom svog presjeka u prijenosu snage (rafirani dio na sl. 309), t a k o da je uski klinasti remen m o g a o dobiti s a m o 1/3 povrine presjeka n o r m a l n o g klinastog remena. Z a t o je uski klinasti remen potisnuo n o r m a l n i klinasti remen. Vea sposobnost prenoenja snage dolazi o t u d a to su uloci upletenih tekstilnih niti smjeteni u neutralnoj zoni klinastog remena i zato se pri prijelazu preko male remenice ne razvlae. Z b o g zakrivljenosti o t p a d a p r e m a t o m e n a k n a d n o vlano naprezanje. Da bi se u veoj mjeri izbjeglo vlano naprezanje pri prijelazu p r e k o male remenice, zamijenjena su pojedinano uloena tekstilna vlakna j e d n o m tekstilnom niti izraenom u obliku zavojnice.
Slika 309. Nastajanje uskog klinastog remena
Slika 310. Spajanje konanog klinastog remena
Tablica 96. Dimenzije normalnih i uskih klinastih remena u mm
Beskrajno
normalno
klinasto
remenje
DIN
2215 8
(JUS
G.E2.053) 10
i konano 13 17
normalno 20 12,5
klinasto 25 16
remenje 32 20 ! 40 25 4,5 50 32 4,5 40
Nazivna irina b
max k max H Usko Kratica klinasto

SUoj
1,5
2,5 7,5
2,5 9,5 ope 12,5 strojarstvo SPA 12,5 12,7 11 10 2,8 16,3 14 13 3,5 i 15 za
3,5 18 motorna SPB vozila 19 21,5 27
32
remenje
DIN
7753
(JUS
G.E2.063)za SPZ 9,5
motorna vozila
SPC
Gornja irina remena Aktivna irina remena Visina remena Razmak
b,*
9,7 8,5
18,6 16 15 4
22 19 18 4,8
ha
8 2
') Prilagoeno kutu utora prema D I N 2217 ( J U S M.C1.250, 253, 255, 263 i 265.
2
) Oznaka SPZ, SPA, SPB, S P C su ISO kratice.
285
Normalni konani klinasti remen D I N 2216 (tablica 96) sastoji se od spiralno s m o t a n o g g u m i r a n o g platna (sl. 308 b) koje se vulkanizira u kalupima po duljini. Cio presjek ispunjen je t k a n i n o m koja nosi, zbog ega je manje gibak. Na slici 310 prikazan je uobiajeni nain spajanja k o n a n o g klinastog remena. K o d prijenosnika s k o n t i n u i r a n o m promjenom prijenosnog omjera upo trebljava se iroki nazubljeni klinasti remen (sl. 311) s k u t o m profila a = 30 do 33. Njegova s t r u k t u r a odgovara n o r m a l n o m klinastom remenu s ulokom od upletenih tekstilnih niti. Velika irina p o t r e b n a je za radijalno pomicanje remena, to se ostvaruje aksijalnim pomicanjem dijeljene remenice (vidi sl. 315). iroki nazublje ni klinasti remen n a r o i t o je p o g o d a n za male remenice, jer d o b r o prianja uz stijenke utora. Izrauje se k a o visokouinski iroki klinasti re men, slijedeih dimenzija: b xh = 26,3 x 8, 33,1 x 10, 41,7x 12,6, 5 0 x 15,5, 52,5x 15,9 i 7 3 x 1 7 , 5 mm (isporuuje Heinrich Desch KG. XT
Slika 311. Nazubljeni khnasti remen
XT
, . ' u , v/ Neheim-Husten).
Klinasto remenje moe raditi na pogonskoj temperaturi do priblino 80 C.
8.2.2. Remenice za klinaste remene

Utori za n o r m a l n e klinaste remene standardizirani su u D I N 2217, (JUS M . C 1.250, 253, 255, 263 i 265), a za uske klinaste remene u D I N 2211 (JUS M.C1.263) (tablica 97). Remenice se liju, zavaruju ili se, k a o to je uobi ajeno u automobilskoj industriji i masovnoj proizvodnji, preaju od lima. Razne izvedbe prikazuje slika 312. Za dimenzije glavina i p a o k a vrijedi o n o to je reeno u 8.1.3. strana 272. Za n o r m a l n e sluajeve promjer male remenice
Slika 312. Remenice za klinasto remenje a) s jednim utorom lijevana; b) s jednim utorom lemljena; c) s jednim utorom tokasto zavarena; d) s vie utora lijevana; e) s vie utora lijevana, za konine zavretke vratila; f) s vie utora, tiskana od lima
ne bi smio da b u d e manji od najmanje doputenog promjera. Ako se izuzetno m o r a smanjiti promjer remenice ispod minimalnog, smanjuje se i snaga koja se moe prenositi. Da bi se postigao dug vijek trajanja remena, potrebne su glatke i iste bone povrine u t o r a .
286
8.
Remenski i lanani prijenosnici
Za o b o d n e brzine do 35 m/s zadovoljavaju uobiajeni materijali remenica (sivi lijev). I z n a d toga potrebni su vrlo vrsti materijali (elini lijev, elik). Do o b o d n e brzine od 25 m/s
" " Slika 314. Varijator s klinastim remenom (C. uW. Berger, Marienheide/Rhld.)
Slika 315. Remenice za iroke klinaste remene {Heinrich Desch KG, Neheim-Hiisten) a) kruta remenica; b) pomina remenica
Slika 313 prikazuje dvodjelne pomine klinaste remenice. Okretanjem matice ili vaenjem ulonih ploica poveava se radni promjer. Na taj nain m o g u se
287
klinasti remeni zatezati n a k o n trajne deformacije. Z b o g toga se neto mijenja prijenosni omjer. Prijenosi s vie remena zateu se n a k n a d n o promjenom razmaka vratila, ukoliko to nije pogon sa zateznom remenicom. K a o zatezna remenica slui glatka cilindrina remenica, koja iznutra ili izvana pritie na povratni o g r a n a k remena. Sa zateznom remenicom s unutarnje strane smanjuje se o b u h v a t n i kut, ali se remen ne savija u s u p r o t n o m smjeru i njegova trajnost je time vea. Na slici 314 prikazane su pomine polovine remenica za n o r m a l a n i uski klinasti remen u r a d n o m poloaju. K o d glatkih remenica bez proreza treba uzeti iroke klinaste remene (sl. 315). K a o to je vidljivo, moe se i ovdje mijenjati prijenosni omjer u odreenim granicama k o n t i n u i r a n o . Slika 315 a prikazuje k r u t u remenicu za iroki klinasti remen, slika 315 b pominu (upornu) remenicu za iroki klinasti remen. Polovine remenica m o g u se aksijalno pomicati, a izloene su pritisku opruga. Varijator za k o n t i n u i r a n u promjenu prijenosnog omjera sastoji se od dvije remenice p r e m a slici 315. Variranje brzine vrtnje vri se p r o m j e n o m r a z m a k a osi za vrijeme p o g o n a p o m o u kliznih vodilica m o t o r a (jedna remenica nalazi se na rukavcu motora). Boni pritisak r e m e n a prilagouje se zbog pominih remenica, a u t o m a t s k i zavisno od o k r e t n o g m o m e n t a . Uobiajen je prijenosni omjer 1:3.
Tablica 97. Dimenzije klinastih remenica u mm prema D I N 2211 (JUS M.C1.263) za usko klinasto remenje D I N 7753 (JUS G.E2.063)
Kratica za profil remena Upotrebljivo za remenje prema D I N 2215, D I N 2216, (JUS G.E2.053)
SPZ 9,5
SPA 12,5
SPB
19
SPC
10 8,5 9,7
13 11 12,7 2,8 15 + 0,3 10 + 0,6 14 90 do 118 >118 1
' 17 14 16,3 3,5 19 +0,4
16 18,6 4 22 0,4
22 19 22 4,8 26 + 0,5 171 24 224 do 315 >3I5 + 30'
najmanje
c e
./'
2 12 + 0,3 8 + 0,6 11 63 do 80 >80 1
12,50,8 18 140 do 190 ^190 + 1
14,5 + 0,8 20 180 do 250 >250 r
najmanje
34 za aktivni promjer') " 38"
Doputeno odstupanje za a = 3 4 u 38
]
) U gradnji motornih vozila moe se u izuzetnim sluajevima </k smanjiti za 10% a izuzetkom pri i S l , 2 .
288 8.2.3. Proraun
Slika 316 prikazuje princip prijenosa klinastim r e m e n o m . Proraunavanje prijenosa s uskim klinastim r e m e n o m n o r m i r a n o je p r e m a D I N 7753 (sada u pripremi) ( J U S G.E2.063), a m o e se primijeniti i na n o r m a l n e klinaste remene.
P o d prijenosnim omjerom podrazumjeva se o d n o s brzine vrtnje pogonske remenice p r e m a gonjenoj. Z b o g jednostavnosti oznait e se prijenosni omjer k a o o d n o s brzine vrtnje n 1 manje remenice p r e m a brzini vrtnje n 2 vee reme nice: prijenosni omjer
! u m i n 2 u m i n " 1 dy d2
-1
i = n1/n2~d2/d1
(232)
brzina vrtnje male remenice, brzina vrtnje velike remenice, aktivni promjer male remenice, aktivni promjer velike remenice.
Prijenosni omjer i = 10 posve je mogu. I z n a d toga p o t r e b n e su zatezne remenice. Pogonske brzine vrtnje e l e k t r o m o t o r a su: 700, 950, 1450, 2800 min-1. Brzina remena
v u m/s dx, d2 u m !, n 2 u s " 1
vx,dx- %nl&d2- n- n2
brzina remena, aktivni promjeri remenica, brzine vrtnje remenica.
(233)
Optimalna brzina remena za najpovoljniji prijenos snage je za n o r m a l n e klinaste remene k o d v = 20 m/s, a za uske klinaste remene k o d priblino v = 30 m/s. Ne preporuuje se brzina ispod v 2 m/s i p r e k o v = 30 m/s, o d n o s n o 40 m/s. Uski klinasti remen moe se u izuzetnim sluajevima upotrijebiti za brzine p r e k o v = 60 m/s. Obuhvatni kut manje remenice moe se izraunati za otvoreni remen iz:
QOS
d2, dt u mm e u mm
2 ~^r
{234)
aktivni promjeri remenica, odabrani razmak osi prijenosnika.
289
K u t nagiba vunog i slobodnog o g r a n k a remena (sl. 316) je y=90-^ odn. - rad - | .
S o d a b r a n i m r a z m a k o m osi moe se izraunati: aktivna duljina klinastog remena
L a = 2e sin + ^ (</2 + d
y u rad
i)+1
(d2 - d i) (235)
kul nagiba vunog i slobodnog ogranka remena (vidi prethodne podatke).
Za beskonane uske klinaste remene u strojarstvu moraju se p r e m a tome birati standardne aktivne duljine (vidi tablicu 101, str. 292). Za m o t o r n a vozila izrauju se uski klinasti remeni standardiziranih vanjskih duljina, u veliinama navedenim u tablici 101. Za profil remena 9,5 je L v = L a + 1 1 mm, za profil 12,5 je L v = L a + 1 6 m m . Primjer oznaavanja uskog klinastog remena S P Z a L a = 710 m m : uski klinasti remen SPZ 710 Lw DIN 7753 ( J U S G.E2.063), za uski klinasti remen 9,5 sa L v = 710 m m : uski klinasti remen 9,5 x 710 La DIN 7753 (JUSG.E2.063). K o d beskonanog normalnog klinastog remenja standardizirana je unutar nja duljina L u . Za njih vae takoer vrijednosti iz tablice 101. K o d njih je L u = L v c i to za profil 5 c = 9,5 6 12,5 8 15,5 10 19 13 25 17 38 20 41 25 50 32 63 45 82 50 100 m m sa 1^, = 710 m m :
Primjer oznaavanja n o r m a l n o g klinastog remena 8 klinasti remen 8 x 710 DIN 2215.
Remeni moraju biti predzategnuti, t a k o da puzanje ne iznosi vie od 1 %. K o d prijenosa s vie remena ne smiju se aktivne duljine pojedinih remena m e u s o b n o razlikovati vie od 0 , 1 5 % , jer se inae preoptereuje najkrai remen. Ako n e m a pominih remenica koje omoguuju n a k n a d n o zatezanje, ili a k o n e m a zateznih remenica, m o r a se predvidjeti mogunost promjene raz m a k a vratila od x = 0,03 La i >> = 0,015 La (vidi sl. 316). K o n a n i razmak vratila e moe se izraunati n a k o n preoblikovanja jednad be (235), pri emu mala promjena obuhvatnog" kuta $ openito ne igra ulogu. D I N 7753, ( J U S G.E2.063) preporuuje za razmak vratila e>0,l {d2 + dl) pri e<2(d2 + dl).
Pri dimenzioniranju prijenosa treba uzeti u obzir u d a r n a optereenja pogona, preoptereenja, dnevno trajanje pogona, o emu ovisi trajnost remena. Radi toga treba snagu P koja se prenosi pomnoiti s faktorom optereenja c2, koji se moe o d a b r a t i p r e m a tablici 100, na strani 292. Taj faktor ovisi z n a t n o o karakteristici pogonskog i r a d n o g stroja. O n , meutim, ne uzima u obzir posebne uvijete pogona, k a o to su zatezne ili vodee remenice, te nepovoljne uvijete okoline. U ovakvim posebnim sluajevima, k a o i k o d veih m o m e n a t a
290
pri uputanju u rad, ili estom ukapanju, treba odgovarajue povisiti vrijednosti za c2. Ako je sa P ve obuhvaeno maksimalno mogue vrno optereenje, t a d a treba vrijednost za c 2 odrediti prema stupcu lagani pogoni". Na slici 317 d a n e su, u ovisnosti o udarnoj snazi P c 2 , brzini vrtnje n x male remenice i aktivnom promjeru dx, smjernice za izbor profila uskog klinastog remena.
3,15
6,3
12,5
31,5
udarna snaga P - c
2
100
160
k
250
400
W
Slika 317. Smjernice za izbor profila uskih klinastih remena prema D I N 7753 (JUS G.E2.063)
P r e m a D I N - n o r m a m a date su u tablici 98, nazivne snage P N koje je mogue prenijeti jednim r e m e n o m u ovisnosti o brzini remena v. Nazivne snage odnose se na prijenose s uskim klinastim r e m e n i m a sa srednje velikim aktivnim promjerima di, s kojima se k o d realnih brzina vrtnje od 6000 do 2800 m i n - 1 moe postii brzina remena v = 40 m/s, pri o b u h v a t n o m k u t u R = 180, tj. pri prijenosnom omjeru i= 1. K o d n o r m a l n i h klinastih remena d a n o je P N za aktivne promjere dx^dlmin za v = 30 m/s. O v o iznosi za profil 5 d l m i n = 22 6 32 8 45 10 63 13 90 17 125 20 180 25 250 32 355 40 500 50 710 mm
to je manji o b u h v a t n i kut j3, remenski prijenos prenosi i manju snagu. N a v e d e n i utjecaj d a t je faktorom obuhvatnog kuta c t u tablici 99. Poveanjem aktivne duljine remena L a poveava se sposobnost prenoenja, jer se time smanjuje uestalost savijanja, a poveava trajnost remena. Taj utjecaj obuhvaen je faktorom duljine c 3 , p r e m a tablici 101. Nadalje, sposobnost prenoenja snage raste (ili pada) s veim (ili manjim) aktivnim promjerom dx. Njihov utjecaj obuhvaen je k o d uskih klinastih remena faktorom djelovanja c 4 p r e m a tablici 102.
291
I prijenosni omjer ima svoj utjecaj. K o d prijenosa s uskim klinastim remenjem obuhvaen je taj utjecaj s faktorom prijenosnog omjera c5, naveden u tablici 103, strana 294. S p o r a s t o m prijenosnog omjera smanjuju se na veoj remenici savojna naprezanja remena.
Tablica 98. Nazivne snage PN u kVV za uske i normalne klinaste remene Uski klinasti remen D I N 7753 ( J U S G.E2.063) u m/s l 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 SPZ 9,5 0,5 0,9 1,3 1,7 2,1 2,5 2, i 3, 3,4 3,7 4,0 4,3 4,5 4, 8 SPA 12,5 0,7 1,3 1,8 2,4 2,8 3,3 3,8 4,2 4,7 5,2 5,5 5,8 6,2 6,6 SPB 19 SPC u m/s 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 SPZ 9,5 5,0 5,2 5,5 5,7 5,9 6,2 6,4 6,6 6,7 6,9 7,0 7,1 7,2 7,3 SPA 12,5 7,0 7,3 7,7 8,0 8,3 8,6 8,8 9,0 9,2 9,3 9,5 9,6 9,7 9,8 SPB 19 SPC
V
m/s 9,0 9,4 9,8 10,1 10,4 10,6 10,8 11,0 11,3 11,4 11,5 11,6 11,6 11,6 10,7 11,1 11,4 U, 8 12,1 12,5 12,7 12,9 13,1 13,2 13,3 13,3 13,3 13,2 14,6 15,3 15,7 16,2 16,6 16,9 17,2 17,4 17,5 17,6 17,7 17,7 17,6 17,5 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 50 60
SPZ 9,5 7,4 7,5 7,5 7,6 7,6 7,6 7,6 7,6 7,5 7,5 7,4 7,3 5,8 1,7
SPA 12,5 9,8 9,9 9,9 9,9 9,9 9,9 9,8 9,7 9,5 9,3 9,1 8,8 4,2
SPB
19
SPC
1,0 2,0 2,7 3,3 4,0 4,5 5,0 5,6 6,2 6,7 7,3 7,7 8,2 8,6
1,2 2,2 3,0 3,8 4,5 5,3 6,0 6,6 7,3 7,9 8,5 9,1 9,6 10,2
1,5 2,9 4,0 5,3 6,3 7,3 8,3 9,3 10,2 11,0 11,8 12,5 13,3 14,0
11,0 11,0 11,4 11,2 11,0 10,8 10,5 10,2 9,8 9,4 8,9 8,4
13,1 12,9 12,7 12,5 12,1 11,8 11,4 10,9 10,4 9,8 9,2 8,5
17,3 17,0 16,5 16,0 15,3 14,5 13,6 12,9 12,0 11,0 10,0 9,0
Normalni beskrajni remen DIN 2215 ( J U S G.E2.053) i m/s 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 22 24 26 28 30 5 0,018 0,035 0.050 0,063 0,074 0,08 0,08 0,08 0,074 0,059 0,037 6 0,037 0,074 0.11 0,14 0,16 0,18 0,19 0,20 0,19 0,18 0,15 0,11 0,059 8 0,074 0,14 0.20 0,26 0,32 0,35 0,38 0,40 0,41 0,40 0,36 0,31 0,22 0,13 10 0,14 0.27 0,40 0,53 0,64 0,74 0,81 0,88 0,8 8 0,95 0,88 0,81 0,74 0,66 13 0,26 0.54 0,81 1,03 1,25 1,47 1,72 1,70 1,91 2,00 2,00 1,91 1,84 1,70 1,47 17 0,52 0,96 1,40 1,84 2,28 2,58 2,94 3,17 3,40 3,52 3,52 3,46 3,31 3,10 2,58 20 0,74 1,40 2,06 2,72 3,31 3,83 4,27 4,65 4,94 5,09 5,16 5,00 4,80 4,41 3,75 25 1,10 2,21 3,24 4,20 5,10 5,90 6,64 7,22 7,65 7,90 8,04 7,60 7,45 6,85 5,90 32 1,77 3,46 5,16 6,78 8,20 9.43 10,1 11,6 12,2 12,6 12,8 12,5 11,9 10,9 9,56 40 2,72 5,45 8,10 10,3 12,5 14,7 16,2 17,7 19,1 20,0 20,0 19,2 18,4 17,0 14,7 50 4,42 8,83 13,3 17,0 20,3 23,6 25,8 28,7 31,0 31,7 32,4 31,7 30,2 27,2 23,6
10 13 0,14 0,27 0,53 0,78 1,01 1,22 1,40 1,55 .17 0,21 0,42 0,82 1,20 1,56 1,90 2,17 2,40
Konani normalni klinasti remen D I N 2216 r m/s 1 2 4 6 8 10 12 14 8 0,04 0,07 0,15 0,20 0,28 0,35 0,40 0,43 20 0,30 0,60 1,20 1,75 2,28 2,74 3,13 3.47 22 0,38 0,77 1,52 2,21 2,87 3,47 3,78 4,36 25 0,48 0,95 1,85 2,76 3,57 4,30 4,95 5,47 32 0,73 1,50 2,96 4,35 5,65 6,84 7,82 8,65 i' m/s 16 18 20 22 24 26 28 30 8 0,48 0,51 0,52 0,53 0,52 0,49 0,45 0,38 10 0,97 1,01 1,03 0.98 0,91 0,81 0,65 0,45 13 1,65 1,71 1,72 1,67 1,55 1,37 1,11 0,77 17 2,56 2,64 2,67 2,59 2,40 2,13 1,72 1,20 20 3,70 3,84 3,85 3,73 3,48 3,07 2,50 1,74 22 4,70 4,87 4,90 4,75 4,41 3,89 3,17 2,20 25 5,83 6,04 6,10 5,90 5,50 4,85 3,94 2,74 32 9,30 9,65 9,62 9,35 8,70 7,68 6,25 4,34
0,08 0.16 0,32 0,49 0.60 0,72 0.82 0,92
Tablica 99. Faktori obuhvatnog kuta c, za pogone s klinastim remenjem Obuhvatni kut /? Beksrajni klinasti remen e, Konani klinasti remen c, 180' 1 1 170 0,98 0,98 160 0,95 0,95 150 0,92 0,91 140 0,89 0,87 130 0,86 0,82 120' 0,82 0,77 110 0,78 100 0,73 900,68 80 0,63 70 0,58
19*
292
Uzimajui u obzir sve navedene utjecaje, m o e se izraunati: potreban broj remena z= Pc (236)
P u kW snaga koju treba prenositi, PN u k W nazivna snaga jednog remena prema tablici 98,
T[ablica 100. Faktor optereenja o, za p o g o n s klinastim remenjem prema D I N 7753 ( J U S G.E2.063) Pogonski strojevi Radni strojevi A za dnevno trajanje pojona u h preko 10 d o 10 preko 16 do 16 B za dnevno trajanje po gona u h preko 10 preko 16 d o 10 do 16
Lagani pogoni centrifugalne sisaljke i kompresori, trakasti transporteri (lagani materijal), ventilatori i pumpe do 7,4 kW Srednje teki pogoni kare za limove, pree, lanani i trakasti transporteri (za teki materijal), vibraciona sita, generatori, uzbuivai, gnjeilice, alatni strojevi (tokarilice i b r u s i l i c ) , strojevi za pranje, tiskarski trojevi, ventilatori i pumpe preko 7,4 kW Teki pogoni mlinovi, klipni kompresori, visokouinski bacai i udarni konvejeri (puasti konvejeri, lankasti konvejeri, elevatori s kabliima, elevatori sa licama), dizala, pree za brikete, tekstilni strojevi, strojevi za industriju papira, klipne pumpe, pumpe za bagere, gateri i mlinovi ekiari Vrlo teki pogoni visoko optereeni mlinovi, drobilice, kalanderi, mije alice, vitla, kranovi i bageri
1,1
1,2
1,1
1,2
1,3
1,2
1,3
1,2
1,3
1,4
1,2
1,3
1,4
1,4
1,5
1,6
1,3
1,4
1,5
1,5
1,6
1,8
Grupa A: motori izmjenini i trofazni s normalnim poteznim momentom (do dvostrukog nazivnog momenta), npr. sinhroni i jednofazni motori s p o m o n o m fazom za pokretanje, trofazni motori s direktnim ukopavanjem, zvijezda-trokut sklopkom ili kliznim prstenom; istosmjerni paralelni motori; motori s unutarnjim izgaranjem i turbine sa n > 600 min "' Grupa B: izmjenini i trofazni motori s velikim poteznim momentom (vie od dvostrukog nazivnog momenta), npr. jedno fazni motori s velikim poteznim momentom, istosmjerni serijski motori u serijskom ili kompaundnom spoju; motori s unutarnjim izgaranjem i turbine sa n g O O m i n - 1
Tablica 101. Faktori duljine c 3 za uske klinaste remene prema D I N 7753 ( J U S G.E2.063) SPZ 9,5 0,82 0,84 0,86 0,88 0,90 0,93 0,94 0,96 1 1,01 1,02 1,05 1,07 1,09 SPA 12,5 SPB 19 SPC O mm 3150 3350 4000 4500 5000 5600 6300 7100 8000 9000 10000 0,83 0,86 0,88 11200 12500 SPZ 9,5 1,11 1,13 SPA 12,5 1,04 1,06 1,08 1,09 SPB 19 SPC
mm 630 710 800 900 1000 1120 1250 1400 1600 1800 2000 2240 ' 2500 2800
0,81 0,83 0,85 0,87 0,89 0,91 0,93 0,95 0,96 0,98 1 1,02
0,98 1 1,02 1,04 1,06 1,08 1,10 1,12 1,14
0,82 0,84 0,86 0,88 0,90 0,92 0,94 0,96
0,85 0,87 0,89 0,91 0,93 0.94
0,96 0,97 0,98 1 1,03 1,05 1,07 1,09 1,10 1,12 1,14
0,90 0,92 0,94 0,96 0,98 1 1,02 1,04 1,06 1,08 1,10 1,12 1,14
') Za profile 9,5 i 12,5 treba uzimati Z,a

c
293
i ^2 c 3 4
faktor obuhvatnog kuta prema tablici 99, faktor optereenja prema tablici 100, faktor duljine za uske klinaste remene prema tablici 101, a za normalne klinaste remene je c3 = 1, faktor djelovanja za uske klinaste remene prema tablici 102, za normalne klinaste remene je c^djdimin, ako je d{<dimin, inae se uvijek uzima c 4 = l , a dlmin vidi na stranici 290, faktor prijenosnog omjera, za pogone uskim klinastim remenima prema tablici 103, a za normalne remene je c5 = 1.
Brzina vrtnje nk u min" 1450 1600 2000 2400 2800 0,24 0,33 0,42 0,52 0,62 0,73 0,86 1 1,18 1,35 0,34 0,42 0,55 0,68 0,82 1 1,17 1,34 1,55 1,75 0,61 0,81 1 1,18 1,40 1,62 1,85 2,10 2,36 2,60 0,82 1 1,21 1.42 1,65 1,88 2,14 2,38 2,58 2,71 0,81 1 1,20 1,41 1,62 1,82 1,97 2,07 2,10 1,95 0,24 0,33 0,42 0,52 0,62 0,73 0,86 1 1,18 1,35 0,33 0,43 0,55 0,68 0,82 1 1,17 1,34 1,54 1,74 0,61 081 1 1,18 1,39 1,60 1,83 2,07 2,30 2,50 0,82 1 1,21 1,42 1,64 1,87 2,10 2,28 2,43 2,47 0,81 1 1,19 1,39 1,58 1,74 1,85 1,87 1,77 1,48 0,24 0,32 0,42 0,52 0,62 0,74 0,86 1 1,18 1,35 0,33 0,43 0,55 0,68 0,82 1 1,17 1,33 1,51 1,69 0,61 0,81 1 1,18 1,37 1,56 1,76 1,93 2,08 2,14 0,82 1 1,20 1,39 1,58 1,76 1,89 1,93 1,85 1,63 0,82 1 1,17 1,33 1,43 1,4c? 1,35 1,09 0,23 0,32 0,42 0,52 0,62 0,74 0,86 1 1,17 1,33 0,32 0,43 0,55 0,68 0,82 1 1,16 1.3! 1,48 1,62 0,61 0,80 1 1,17 1,34 1,50 1,64 1,73 1,74 1,59 0,82 1 1,18 1,35 1,48 1,57 1,55 1,38 0,23 0,32 0,42 0,52 0,63 0,74 0,87 1 1,17 1,31 0,32 0,43 0,56 0,68 0,83 1 1,16 1,29 1,43 1,53 0,61 0,82 1 1,15 1,30 1,41 1,47 1,43 1,24 0,80 0,83 1 1,16 1,28 1,33 1,10 1,02
Tablica 102. Faktori djelovanja c + za uske klinaste remene prema D I N 7753 (JUS G.E2.063)
mm 63 71 80 90 100 112 125 140 160 180 90 100 112 125 140 160 180 200 224 250 140 160
aa
200 0,29 0,37 0,46 0,54 0,63 0,75 0,87 1 1,18 1,35 0,39 0,48 0,58 0,70 0,83 1 1,17 1,34 1,54 1,76 0,65 0,83 1 1,17 1,38 1,60 1,85 2,14 2,47 2,83 0,83 1 1,19 1,40 1,65 1,92 2,23 2,58 2,96 3,34 0,83 1 1,19 1,42 1,68 1,96 2,28 2,58 2,94 3,37
400 0,28 0,35 0,44 0,53 0,63 0,74 0,87 1 1,18 1,35 0,37 0,46 0,57 0,69 0,82 1 1,17 1,35 1,55 1,78 0,64 0,82 1 1,17 1,38 1,61 1,87 2,17 2,50 2,87 0,83 1 1,20 1,42 1,66 1,95 2,27 2,62 3,01 3,40 0,82 1 1,20 1,43 1,70 2,00 2,32 2,62 2,98 3,40
700 0,26 0,34 0,43 0,53 0,62 0,74 0,86 1 1,18 1,36 0,35 0,45 0,56 0,68 0,82 1 1,18 1,35 1,57 1,78 0,63 0,81 1 1,18 1,39 1,63 1,88 2,18 2,50 2,87 0,83 1 1,21 1,43 1,68 1,97 2,28 2,64 3,00 3,36 0,82 1 1,21 1,44 1,71 2,00 2,30 2,58 2,90 3,26
800 0,26 0,34 0,43 0,52 0,62 0,74 0,86 1 1,18 1,36 0,35 0,45 0,56 0,68 0,82 1 1,18 1.35 1,56 1,78 0,62 0,81 1 1,18 1,40 1,63 1,88 1,18 2,50 2,87 0,83 1 1,21 1,43 1,68 1,97 2,28 2,62 2,97 3,31 0,81 1 1,21 1,44 1,70 1,98 2,26 2,54 2,86 3,16
950 0,25 0,33 0,42 0,52 0,62 0,74 0,86 1 1,18 1,36 0,35 0,44 0,56 0,68 0,82 1 1,18 1.36 1,56 1,78 0,62 0,81 1 1,18 1,40 1,63 1,88 2,17 2,49 2,82 0,82 1 1,21 1,43 1,68 1,96 2,27 2,58 2,92 3,21 0,81 1 1,21 1,44 1,68 1,95 2,22 2,48 2,74 2,98
1200 0,25 0,33 0,42 0,52 0,62 0,74 0,86 1 1,18 1,36 0,34 0,44 0,55 0,67 0,82 1 1,18 1,35 1,56 1,77 0,62 0,81 1 1,18 1,40 1,63 i,88 2,15 2,44 2,74 0,82 1 1,21 1,43 1,67 1,94 2,27 2,50 2,78 3,00 0,81 1 1,21 1,43 1,67 1,90 2,14 2,32 2,47 2,56
3200 0,23 0,32 0,42 0,53 0,63 0,75 0,87 1 1,16 1,29 0,32 0,44 0,57 0,69 0,83 1 1,14 1.25 1.35" 1,40 0,62 0.83 1 1,14 1,24 1,28 1,22 1,00 0,51 0,23 0,23 0.32 0,33 0.43 ; 0.43 0.54 0.55 0.64 0.65 0,75 0.77 0 , 2 4 ! 0,24 0,34 0,34 0,45 ; 0,47 0,56 | 0.59 0,67 i 0,69 0,78 0,81 0.87 I 0.88 I 0,90 0,91 I ' I ; I I 1.14 j I.I3J 1,10 1,07 1.26 1,22 ! 1,15 1,07 0,25 0,27 0,37 0,40 0,50 0,54 0,62 | 0,67 0,73 0.78 0.84 0,88 0,93 1.10 I l
oC Sl 0.
E
C/3
j i I
t,02 0,95 0,95 i 0,77

0.42 0,60 0,78 0,92 1,01 I 0,81 0.43 0,54 0.80 1,03 1,19 1,22 1 0,43
ri < cu
C/3 JZ
0,33 0,45 0,58 0,70 0,84 1 1,12 1.21 1.25 1,23 0,64 0,85 1 1,10 1,14 1,06 0,83 0,31
a.
0,35 , 0,37 j 0,52 ! 0,68 0,76 j 0,81 1 0,89 I 0,92 i I ! I : 1,09'j 1,05 i 0,96 I.14i 1.02 i 0.82 : I,Hi 0,87! 0,47 I i 1,00] 0,57
0,33 0,46 0.59 0,72| 0,86 I |
J 0,48 i i 0,62; I
C U C/3
c
2 C U
180 200 224 250 280 315 355 400 180 200 224
0,67 0,87 1 1,04 0,96 0,70 0,16
0,75 0,95 I 0,88 0,48
0,84 .1 Ul 1,15 1,06 0,75
5 o cu
250 280 315 355 400 450 500 224 250 280 315 355 400 450 500 560 630
0,87 I 1,03 0,90 0,54
0,96 1 0,81
0,84 1 1,13 1,20 1,15 0,93
0,87 1 1,04 0,92
0,98 1 0,75
C U C/3 o C U
E
294
Na jednoj remenici ne smije biti vie od 16 klinastih remena. Za visokouinske iroke klinaste remene p r e m a slici 311, strana 285 daje tvornica Heinrich Desch KG slijedee maksimalne snage koje se m o g u prenijeti jednim r e m e n o m :
Tablica 103. Faktori prijenosnog omjera c s za uske klinaste remene prema D I N 7753 (JUS G.E2.063) r u m/s Profil <> > mm 1,2 63 100 140 180 90 125 160 250 140 180 280 400 180 200 355 500 224 250 400 630 1,11 1,06 1,03 1,03 1,15 1,08 1,04 1,02 1,10 1,06 1,03 1,02 1,09 1,07 1,03 1,02 1,09 1,07 1,03 1,02 5 1,5 1,16 1,09 1,05 1,04 1,22 S3 1,23 1,12 1,06 1,05 1.29 1,14 1,09 1,05 1,20 1,13 1,07 1,04 1,18 1,15 1,06 1,04 1,18 1.15 1,07 1,04 1,2 1,20 1,06 1,04 1,03 1,19 1,08 1,05 1,03 1.13 1.07 1,04 1,02 1,10 1,09 1,03 1,02 1,11 1,08 1,04 1,02 10 15 3 1,40 1,13 1,08 1,05 1,37 1,18 1,10 1,06 1,26 1,15 1,07 1,05 1,21 1,17 1,07 1,04 1,21 1,17 1,08 1,05 1,2 1,25 1,07 1,04 1,03 1,21 1,09 1,06 1,03 1.15 1,08 1,04 1,02 1,12 1,09 1,03 1,02 1.12 1,09 1,04 1,02 1,5 1,38 1,11 1,06 1,04 1,32 1,13 1,09 1,04 1,23 1.12 1,06 1,04 1,18 1,14 1,05 1,03 1.18 1,14 1,06 1,03 3 1,52 1,15 1,08 1,06 1,43 1,18 1,11 1,06 1.31 1.17 1,08 1,05 1,24 1,18 1,07 1,04 1.24 1,18 1,09 1,04 1,2 1,33 1,08 1,04 1,03 1,28 1,10 1,06 1,03 1,17 1,10 1,04 1,03 1,14 20 /= 1,5 1,50 1,12 1,07 1,05 1,42 1,15 1,09 1,05 1,25 1,14 1,06 1,04 1,20 1,16 1,05 1,04 1,20 1,16 1,07 1,03 3 1,67 1,16 1,09 1,06 1,56 1,20 1,12 1,06 1,34 1,19 1,08 1,05 1,27 1,22 1,07 1,05 1,28 1,21 1,09 1,05
SPZ 9,5
1,30 1,10 1,06 1,04
L| 7 S
;
SPA 12,5
Ul
1,07 1,03 1,15 1,09 1,05 1,03 1,13 1,11 1,05 1,03 1.14 1,11 1,05 1,02
1,28 1,14 1,08 1,04 1,19 1,11 1,05 1,03 1,16 1,13 1,05 1,03 1.16 1,13 1,06 1,03
SPB
19
Ul
1,03 1,02 1.14 1,11 1,05 1,02
SPC
v u m/s
Profil mm 1,2 63 100 140 180 90 SPA 12,5 125 160 250 140 180 280 400 180 200 355 500 224 250 400 630 1,33 1,09 1,05 1,03 1,37 1,12 1,07 1,03 1,22 1,10 1,05 1,03 1,16 1.12 1.04 1,02 1,17 1,12 1,05 1,03 25 1,5 1,50 1,14 1,07 1,05 1,56 1,18 1,11 1,05 1.33 1.15 1,07 1,05 1,24 1,18 1,07 1,04 1,25 1 1,18 1,08 1,04 S3 1,67 1,18 1,10 1,06 1,75 1,23 1,14 1,07 1,44 '. 1.21 ; i,09 ! 1,06 i 1,32 1,25 : 1.08 | 1,05 j ] 1,33 ; 1,24 i 1,10
|
30
35 3 1,2 1,5 3 1,2
40 1,5 3
i=
1,2 1,5
SPZ 9,5
1.11 1,05 1,03 1,59 1,15 1,08 1,04 1,31
1,16 1.08 1,05 1,88 1,22 1,11 1,05 1,46 1,17 1,08 1,05 1,27 1,23 1,07 1,04 1,31 1,23 1,08 1,04
1,21 1,11 1,07 2,18 1,29 1,15 1,07 1,62 1,23 1,10 1,06 1,37 1,31 1,10 1,05 1,33 1,30 1,10 1,05
1,11 1,06 1,04
1,18 1,09 1,06
1,23 1,12 1,08
1,07 1,04
1,10 1,07
1,13 1,09
1,17 1,09 1,04 1,44 1,16 1,06 1,03 1,31 1,20 1,05 1.03 1,28 1.17 1,06 1,03
1,26 1,14 1,06 1,66 1,24 1,09 1.05 1,46 1,29 1,08 1,05 1,42 1,26 1,10 1,05 ! | i
1,34 1,19 1,08 1,87 1,33 1,12 1,07 1.60 1,39 1,15 1,06 1,56 1,34 1,13 1,06
1,27 1,11 1,04
1,40 1,17 1,07
1,54 1,22 1,09
SPB | j 19
! i.n
|
1,05 1,03 1,18 1,15 1,05 1,02 1,20 1.15 1,05 1,03
1,21 1,06 1,04 1,48 1,27 1,06 1,04 1,48 1,25 1,07 1,04
1,31 1,10 1,06 1,70 1,40 1,09 1,05 1,72 1,37 1,12 1,06
1,41 1,13 1,08 1,93 1,53 1,12 1,07 1,95 1,49 1.15 1,07
SPC
1,05
I
i
8.3. Prijenos sa zupastim remenom
295
profil bxh = 2 6 , 3 x 8 33,1 x 10 4 1 , 7 x 12,6 5 0 x 15,5 52,5x 15,9 7 3 x 17,5 P22 = 3,5 5,3 8,8 12,9 14,3 25,7 k W -1 pri n1= 4350 3650 2900 2450 2050 1650 m i n P2 = 0,59 0,88 1,25 1,68 1,83 3,16 k W Ovdje oznauje P22 vrnu snagu pri u = 22m/s, P 2 vrnu snagu pri u = 2m/s. Meuvrijednosti treba interpolirati linearno. Uestalost savijanja (vidi 8.1.4. strana 276) treba da kod k o n a n o g normal 1 nog klinastog remena iznosi / f ^ 15 s~ , k o d beskonanog n o r m a l n o g klinastog - 1 _ 1 remena / f _ 3 0 s , a kod uskog klinastog remena / f ^ 6 0 s : uestalost savijanja
_ 1
fr = v Z/La
(237)
/f u s savojna uestalost klinastog remena, v u m/s brzina remena, Z broj remenica u pogonu, La u m aktivna duljina remena.
Silu koja optereuje vratilo (vidi sl. 304, strana 280) moe se priblino o d a b r a t i sa FA&2F, a k o F = P/v oznauje vlanu silu, koja je j e d n a k a obodnoj sili na aktivnom promjeru remenice.
Prema ISO stavlja se za b0=W, v = s, La = L, PN = P.

8.3.1. Nain djelovanja i izvedbe
Zupasti remeni mogu biti ozubljeni s a m o s donje ili s donje i gornje strane i zahvaaju u odgovarajue ozubljene remenice, te na taj nain prenose snagu i gibanje p o m o u veze oblikom. Omoguuju brzine remena do y = 60m/s (sl. 318). Poznati su pod trgovakim imenima zupasti remeni Power-Grip-Timing i zupasti remeni Synchrojlex. Vunu silu preuzima pletivo od tankih elinih ica (sl. 319) uloeno kod beskonanog remenja od plastinih masa, u neopren ili vulkollan (trgovaki nazivi firme Bayer). elino pletivo daje remenu vanrednu savitljivost i velik o t p o r protiv rastezanja. U tablici 104 su neke dimenzije iz velikog izbora najvanijih zupastih remena.
Tablica 104. Dimenzije u mm zupasta remenja i remenica prema slikama 318 i 319 (po Mulcou, Hannover) p 5 10 4,712 6,283 7,854 12,566 b B m 1,592 3,183 1,5 2 2,5 4 4 9 k 1,8 3,5 1,83 2,44 3,05 4,88 6 11 H 2,2 4,1 1,31 1,82 2,17 3,45 10 15 h 1,2 2,5 0,76 0,92 1,27 2,05 16 21 1 1,6 0,55 0,9 0,9 1,4 25 30 e u 0,5 1 0,275 0,45 0,45 0,7 40 46 dl 0,3 0,6 0,15 0,3 0,3 0,6 60 66 7 40 40 42" 42 42 42 100 106
296
Ako je prijenosni omjer J'_3,5 vea remenica moe biti rayna umjesto ozubljena, zbog velikog o b u h v a t n o g k u t a (sl. 318 a).
Slika 318. Prijenosi sa zupastim remenjem a) otvoreni prijenos s nenazubljenom (ravnom) veom remenicom; b) prijenos zateznom remenicom; c) prijenos na vie gonjenih remenica
Plastina masa remena veoma je o t p o r n a p r e m a troenju, neosjetljiva je na ulje, benzin i alkohol, postojana u odnosu na starenje, na ozon i na sunano svjetlo. Budui da je remene p o t r e b n o s a m o m a l o predzatezati, optereenje leaja razmjerno je nisko. Remeni m o g u raditi na pogonskim t e m p e r a t u r a m a do 80 C. Neozubljeni, m o g u takvi remeni sluiti i k a o plosnati remeni od plastinih masa. Ozubljene remenice izraene su preteno od metala (prvenstveno iz AlCuMg), s glodanim zubima specijalnog ozubljenja, ali i od plastine mase. U serijskoj
297
proizvodnji se za izradu ozubljenih remenica upotrebljava i precizni tlani lijev. Da ne bi dolo do bonog silaenja zupastog remena s remenice, stavljaju se bone ploe, i to bilo dvije na jednoj remenici ili po jednu na svakoj remenici. Nekoliko izvedbi pokazuje slika 320.
Slika 320. Ozubljene remenice za zupaste remene a je rubna (bona) ploa
8.3.2. Proraun
Korak p = m- n je udaljenost od zuba do z u b a na diobenoj krunici, m je m o d u l (sl. 319). M o d u l u prijevodu znai mjera. Iz ovoga dobijemo: promjer diobene krunice
d u mm m u mm z <5d u mm
d m-z-bA
(238)
promjer diobene krunice ozubljene remenice, modul ozubljenja prema tablici 104, broj zubi ozubljene remenice, korekcioni dodatak = 0 , 1 2 do 0,18 mm. Ovaj dodatak treba tako odabrati da se zaokruuje vanjski promjer dv na 0,05 ili 0,1 mm. Dodatak se zanemaruje kod m = l , 5 m m , 2 mm, 2,5 mm i 4 mm.
Vanjski promjer
dv d 2u + 6P
(239)
d u mm promjer diobene krunice ozubljene remenice prema jednadbi (238), u u mm udaljenost od glave zuba do sredine elinog pletiva (tablica 104), <5P u mm dodatak zbog poligoniteta. Potreba je samo za promjere do c/ = 50mm, a odreuje ga proizvoa.
Aktivni promjer
d^ = dv h
(240)
dv u mm vanjski promjer ozubljene remenice prema jednadbi (239), h u mm visina zuba prema tablici 104.
Obuhvatni kut B na manjoj ozubljenoj remenici za otvoreni pogon moe se izraunati iz B d2 d,
cos
d{ u mm promjer diobene krunice, manje__ozubljcne remenice, d2 u mm promjer diobene krunice vee ozubljene remenice, a u mm razmak osi ozubljenih remenica.
r^r
<
241
>
Prijenosni omjer
nj u m i n - 1 n2 u m i n - 1 zv z2
i = nl/n2 = z2/zl
(242)
brzina vrtnje manje ozubljene remenice, brzina vrtnje vee ozubljene remenice, broj zubi manje ozubljene remenice, broj zubi vee ozubljene remenice.
298 Uobiajeno je i ^ 1 0 . Brzina remena
v = dx t i nx --d2 n n 2
brzina remena, aktivni promjeri ozubljenih remenica, brzine vrtnje ozubljenih remenica.
(243)
v u m/s dx, d2 u mm 1 n i , /? T u s ~
Mala
ozubljena
Tj u Nm P u W a), u rad/s
remenica
mora
da
prenosi (244)
okretni moment
TX P/ojx
nazivni okretni moment manje ozubljene remenice, nazivna snaga koju treba prenijeti, - 1 kutna brzina manje ozubljene remenice =2n nx kada je n, u s .
Vfcna sila
F u N Tj, P ;"i u m v u m/s
F=Tx/rx=P/v
(245)
vuna sila remena = obodna sila na ozubljenim remenicama, vidi legendu jednadbe (244), aktivni polumjer male ozubljene remenice =dJ2, brzina remena [jednadba (243)].
Vune sile prenose se zahvatom zubi i p o m o u elinog pletiva. Prijenos zavisi od male ozubljene remenice, a k o d male ozubljene remenice j e : broj zubi u zahvatu
Zi P u rad
Zz = Zl
(246)
broj zubi male ozubljene remenice _ 1 0 , obuhvatni kut male ozubljene remenice.
10
20
brzina
30
remena
40
v
50 m/S 60
Slika 321. Doputeni tlak bokova za zupaste remene
P o m o u broja zubi u zahvatu moe se izraunati p o t r e b n a c-F irina remena

b u c F u PA zz h u mm N u N/mm mm
(247)
Pdop' z z * h potrebna irina remena, zaokruena prema standardu (tablica 104), faktor optereenja prema tablici 105, vuna sila prema jednadbi (245), doputeni tlak bokova prema slici 321. broj zubi u zahvatu prema jednadbi (246), visina zubi prema tablici 104.
8.4. Lanani prijenos

Tablica 105. Faktor optereenja < za prijenose zupastim remenom (po Muhoii. Hannover) f, = 1 do 8 h dnevnog pogona , = 1,1 do 20 h dnevnog pogona Pogonski strojevi elektromotori parne turbine jednocilindrini motori s unutarnjim izgaranjem dvo- i tro-cilindrini motori s unutarnjim izgaranjem 4- i 5-cilindrini motori s unutarnjim izga ranjem 6- i vie-cilindrini motori s unutarnjim izgaranjem hidrauliki motori 0,4 0,3 0,4
Cl
299
Radni laki pogoni, openito brojila i tahometri
strojevi 1,0 1,0 1,1 1,1 1,2 1,3 1,3 1,4 1,4 1,4 1,4 1,5 1,5 1,6 1,6 1,6
0,25 0,25 0,6 0,5
kuanski strojevi i naprave ivai strojevi i uredski strojevi ventilatori, generatori za rasvjetu, centrifugalne sisaljke transportne trake i elevatori laki strojevi za obradu drveta tekstilni strojevi laki alatni strojevi teki strojevi za obradu drva gnjeilice mijealice, strojevi za pranje brusilice tkalaki stanovi, generatori za zavarivanje teki alatni strojevi teki ventilatori i puhala
Za otvoreni pogon iznosi aktivna duljina

La u mm fi u rad d,, d 2 u mm a u mm
L a = j8 y + ( 2 n - j8)
+ 2 ( a + 0,05 mm) sin ^
(248)
raunska aktivna duljina zupastog remena, obuhvatni kut na maloj ozubljenoj remenici, promjer diobene krunice ozubljenih remenica, razmak osi ozubljenih remenica.
Ako je izraunata aktivna duljina zupastog remena, o n d a se p r e m a vrsti p o g o n a m o r a o d a b r a t i zupasti remen prve vee dimenzije koja se izrauje, te njemu prilagoditi i razmak vratila a. Aktivna duljina zupastog remena koja se proizvodi m o r a biti djeljiva sa p, jer je L a = X p gdje X znai broj zubi zupastog remena, a p korak (vidi tablicu 104). Silu koja str. 280). optereuje vratilo moe se uzeti sa F A ^ ; 1 , 5 F (vidi sl. 304,

8.4.1. Primjena i raspored Plosnatim i klinastim remenjem prenosi se snaga i gibanje p o m o u veze silom (trenjem). K o d lananog prijenosa, slino prijenosu sa zupastim remenom, prijenos se vri p o m o u veze oblikom. Lanani prijenos upotrebljava se t a m o gdje je remenski prijenos nemogu zbog loih p r o s t o r n i h i prijenosnih prilika ili r a z m a k a osi. Lanani prijenosi s manjim o b u h v a t n i m k u t o m i manjim r a z m a k o m osi m o g u prenositi z n a t n o vee sile nego remenski prijenosi. Ope nito im nije p o t r e b n o nikakvo predzatezanje, te p r e m a t o m e manje optereuju vratila. Lanani prijenosi ne rade meutim elastino, n u n o je bolje odravanje,
300
moraju se podmazivati, a esto ih treba zatiti protiv utjecaja praine. Lanci i lananici su z n a t n o skuplji od remena i remenica. D o b r i su u gradnji transport nih ureaja, u industriji m o t o r n i h vozila i poljoprivrednih strojeva.
Slika 322. Raspored i poloaj lananih prijenosa a) vodoravni poloaj; b) nagnuto pod najvie 60, pogonski lananik s donje strane; c) nagnuto pod najvie 60, pogonski lananik s gornje strane; d) s unutarnjim zateznim lananikom; e) s vanjskim zateznim lananikom; j) sa dva zatezna lananika zbog mogunosti promjene smjera okretanja
Na slici 322 p o k a z a n i su razni naini oblikovanja lananih prijenosa. Vuni ogranak treba da bude po mogunosti na gornjoj strani. Kosi poloaj prijenosnika je povoljan, dok je okomiti poloaj nepovoljan zbog loih zahvata na donjoj lananici (provjes lanca). Z b o g toga su k o d vertikalnih prijenosa potrebni zatezni lananici. Zatezne lananike treba ugraditi i o n d a a k o jedan lanac pokree vie lananika (sl. 323). O k o m i t i poloaj vratila treba u naelu izbjegavati, jer lanane spojnice taru po eonoj strani lananika i t a k o se brzo troe. Budui da se i lanci plastino deformiraju, treba predvidjeti mogunosti naknadnog zatezanja, npr. zatezne lananike ili zatezna vratila. K a o granica d o p u t e n o g provjesa uzima se o k o 2 % r a z m a k a vratila.
8.4.
Lanani prijenos
301
Lanci su izloeni vibracijama, naroito u p o g o n u s udarima, te u pogonu s klipnim strojevima (sl. 324 a), to izaziva nemiran rad. Z b o g toga su esto potrebni priguivai titranja (sl. 324 b).
Slika 323.
Lanani
prijenos na dva gonjena vratila
Slika 324. Vibriranje lanca i priguenje vibracija: a) amplitude izazvane vibriranjem; b) prijenos s ugraenim priguiva em
8.4.2. Vrste lanaca i spojnice (spajanje krajeva lanaca)

K a o pogonski lanci upotrebljavaju se, zavisno od optereenja i o b o d n e brzine, razne vrste zglobnih lanaca, d o k lankasti lanci dolaze u obzir samo za dizanje tereta. Od zglobnih lanaca najei su: 1. Lanci s elinim svornjacima D I N 654 (sl. 325 a), raeni od temper-lijeva s k o r a k o m od 32 do 150 mm za vlane sile od 1500 do 12000 N. Upotrebljavaju se kod poljoprivrednih strojeva i transportnih ureaja. 2. Rastavljivi zglobni lanci D I N 686 (sl. 325 b) raeni su od temper-lijeva s k o r a k o m od 22 do 148 mm za vlane sile od 300 do 3200 N. Ovi lanci se upotrebljavaju t a k o e r kod poljoprivrednih strojeva i transportnih ureaja. 3. Gallov lanac D I N 8150 i 8151 (JUS M.C 1.840 i 841) (sl. 325c). Spojnice (lamele) su okretljivo smjetene na svornjacima. U s k a povrina nalijeganja spojnice na svornjak omoguuje brzine samo do 0,5 m/s. Izrauju se i sa vie spojnica za dizala i dizalice. 4. Valjkasti lanci D I N 8187 (JUS M.C1.820 i 821) (sl. 325d, tablica 106) kod kojih su unutarnje spojnice napreane na tuljke, okretljivo uloene na svornjake. Svornjaci su upreani u vanjske spojnice, a krajevi raskovani. Time se dobiva zglob tuljak/svornjak (zglobni tuljak). Takvi zglobni tuljci imaju na sebi jo kaljene valjke. Lanci s valjcima pogodni su gotovo za sve vrste pogona, pa se zato najvie i upotrebljavaju. Neosjetljivi su p r e m a vanjskim utjecajima. Jednoredni valjkasti lanci nazivaju se simpleks,
302
dvoredni dupleks, a troredni tripleks. M o g u se spajati t a k o da tvore etveroredne, petoredne i vieredne valjkaste lance. U D I N 8181, (JUS M.C 1.822), standardizirani su valjkasti lanci s dugim lancima za velike razmake osi, a u D I N 8188, dati su valjkasti lanci u colnim mjerama (amerika izvedba, tablica 106). 5. Lanci s tuljkom D I N 73232 (JUS M.C1.830) (sl. 325e) su u principu valjkasti lanci, ali bez vanjskih valjaka. Z b o g toga su laki od lanca s valjcima i manje podloni utjecaju centrifugalne sile, t a k o da m o g u raditi veom brzinom. Preteno se upotrebljavaju u gradnji m o t o r n i h vozila. Z b o g odra vanja habanja u prihvatljivim granicama p o t r e b n a im je tona i briljiva o b r a d a lananika. Osjetljiviji su p r e m a vanjskim utjecajima (neistoa i praina) nego valjkasti lanci. U novim konstrukcijama vie se ne upotreb ljavaju, ve se zamjenjuju valjkastim lancima. 6. Rotary-lanci D I N 8182, (sl. 325 f) imaju zakrivljene spojnice, pa se mogu upotrebljavati s proizvoljnim brojem lanaka. Z b o g zakrivljenosti spojnica ovi su lanci veoma elastini, t a k o da m o g u bolje primati u d a r n a optereenja. 7. Zupasti lanci D I N 8190 (sl. 325g, tablica 107) sa spojnicama u obliku dva t r o k u t a s t a zuba. Vanjski nosivi bokovi zubi zatvaraju m e u s o b n o kut od 60. Z b o g poveanja o t p o r n o s t i protiv habanja u spojnicama se nalaze kaljeni zglobni tuljci. Da ne bi dolo do bonog pomicanja zupastih lanaca, ugrauju se d o d a t n o vodee, nenazubljene spojnice (jedna srednja ili dvije vanjske), koje zahvataju u prstenaste utore lananika. Zupasti lanci pogodni su za vrlo velike brzine i rade gotovo beumno, npr. upravljaki lanac k o d m o t o r a s unutarnjim izgaranjem. Skuplji su nego ranije opisani. Za najvee zahtjeve u pogledu otpornosti na habanje izrauju se zupasti lanci s valjnim zglobovima (bez kliznog gibanja u zglobu!). U uljnoj kupki mogue su brzine lanca do 30 m/s. 8. Specijalni lanci: lanci s tuljkom p r e m a D I N 8164, (JUS M.C1.830) namijenje ni su naroito grubim vanjskim pogonima. T r a n s p o r t n i lanci s tuljkom p r e m a D I N 8165, 8166, 8184, 8185 upotrebljavaju se za transportne trake, t r a n s p o r t n e trase, k r u n a dizala, dizala s u p o r n i c o m , pokretne stube i sl. Nadalje postoje viestruki lanci s tuljcima p r e m a D I N 8171 za transportne ureaje, lanci za lankaste konvejere D I N 8175, lanci za lanaste trase D I N 8176, i lanci za strune konvejere D I N 8177 ( J U S M.C1.827). Pogonski lanci, osim onih od temper-lijeva, izrauju se od elika za cemen tiranje ili elika za poboljanje. Habanje u zglobovima lanca prouzrouje trajnu deformaciju, koja se stalno poveava, a smije da iznosi do 3 %. Krajnje spojnice m o g u se spajati, tek n a k o n postavljanja lanca na lana nike, ukoliko ne postoji mogunost pomicanja vratila. Lanci sa zakrivljenim spojnicama mogu imati proizvoljni broj lanaka. Lanci s ravnim spojnicama moraju imati p a r a n broj lanaka, k a k o se ne bi nale na mjestu spajanja dvije unutarnje ili dvije vanjske spojnice. Krajnji lanci spajaju se bonim umetanjem jedne spojnice sa svornjacima. Sa suprotne strane dodaje se nezakova na spojnica i osigurava.
303
jednostruki
valjkasti lanac
dvostruki
valjkasti lanac
trostruki
valjkasti
lanac
lanac s tuljkom
Slika 325. Pogonski lanci a) lanac s elinim svornjacima DIN 654; b) rastavljivi zglobni lanac DIN 686; c) Gallov lanac D I N 8150 (JUS M.C1.840); d) valjkasti lanac DIN 8187 (JUS M.C1.820 i 821); e) lanac s tuljkom DIN 73232 (JUS M,C 1.830); /) Rotary-lanac DIN 8182; g) zupasti lanac DIN 8190
Tablica 106. Dimenzije i tehniki podaci o valjkastim lancima (slika 325d) Valjkasti lanci izrade za Evropu D I N 8 1 8 7 1 ) ( J U S M.C1.820, 821 i 822) Broj lanca Red 2 1 03 04 05 B 06 B 081 082 083 084 085 08 B 10 B 12 B 16 B 20 B 24 B 28 B 32 40 48 56 64 72 B B B B B B Jednostruki lanac mm 5 6 8 9,525 12,7 12,7 12,7 12.7 12,7 12,7 15,875 19,05 25,4 31,75 38,1 44,45 50,8 63,5 76,2 88,9 101,6 114,3 Dvostruki lanac kN
^B
A. mm 2,5 2.8 3 5,72 3,3 2,38 4,88 4,88 6,38 7,75 9,65 11,68 17,02 19,56 25,4 30,99 30,99 38,1 45,72 53,34 60,96 68,58
mm 3.2 4 5 6,35 7,75 7,75 7,75 7,75 7,77 8,51 10,16 12,07 15,88 19,05 25,4 27,94 29.21 39,37 48,26 53,98 63,5 72,39
mm
mm 4,1 5 7.11 8,26 9,91 9,91 10,3 11,15 9,91 11,81 14,73 16.13 21,08 26,42 33,4 37,08 42,29 52,96 63,88 77,85 90,17 1033
mm 7,4 7,4 8.6 13,5 10,2 8,2 12,9 14,8 14 17 19,6 22,7
<t\
kN 2,0 3,0 4,6 9,1 8,2 10,0 12,0 16,0 6,8 18,2 22,7 29.5 36,1 95,0 170 200 260 360 560 850 1100 1400
cm 0,06 0,07 0.11 0,28 0,21 0,16 0,32 0,35 0,32 0,50 0,67 0.89 58,0 2,95 5,54 7,40 8,11 12,76 20,63 27,91 36,25 46,17
1
kg/m 0,08 0.12 0,18 0,41 0,28 0,26 0,42 0,59 0,38 0,70 0,95 1,25 2,10 3,6 6,7 8,3 10,5 16 25 35 60 80
mm
"i
5.64 10,24
14,3 23,8
8,0 17,3
0,22 0,55
16,59 19,46 31,88 36,45 48,36 59,56 58,55 72,29 91,21 106,6 119.89 136,27
13,92 -
21,08 43,2 53,4 65,1 67,4 82,6 99,1 1 114,6 130,9 147,4
31 36,2 42,2 2,7 79,7 101,8 124,7 126 154,9 190,4 221,2 250,8 283,7
31,8 45,4 59,0 110 180 324 381 495 680 1000 1600 2100 2700
1,00 1,34 1,78 4,21 5,91 11,09 14,81 16,23 25,52 41,26 55,82 72,5 92,34
Valjkasti lanci izrade za Ameriku DIN 8188 ) 08 A 10 A 12 A 16 A 20 A 24 A 28A 32 A 40 A 48A 12,7 15,875 19,05 25,4 31,75 38,1 44,45 50,8 63.5 76,2 7,95 9,53 12,7 15,88 19,05 25,4 25,4 31,75 38,1 47,63 7,92 10.16 11,91 15,88 19,05 22,23 25,4 28,58 39,68 47,63 14,38 18,11 22,78 29,29 35,76 45,44 48,87 58,55 71,55 87,83 12,07 15,09 18,08 24,13 30,18 36,2 42,24 48,26' 60,33 72,39 17,8 21,8 26,9 33,5 41,1 50,8 54,9 65,5 80,3 95,5 14,1 22,2 31,8 56,7 88,5 127 172,4 226,8 353,8 510,3 0,44 0,70 1,06 1,79 2,62 3,94 4,72 6,5 10,9 16,1 0,609 1,01 1,47 2,57 3,73 5.5 7,5 9.7 15,8 22,6 32,3 39,9 49,8 62,7 77 96,3 103,6 124,2 151,9 183,4 28,2 44,4 63,6 113,4 177 254 344,8 453,6 707,6 1020,6 0,88 1,40 2,12 3,58 5,24 7,88 9,44 13,0 21,8 32,2
') Primjer za oznaku valjkastog lanca br. 10 B sa 100 lanaka kao dvostruki valjkasti lanac: Valjkasti lanac 1(1 B-2x 100 PIX SI.S7 (JUS M.CI.820. 821 i 822) ') Primjer za oznaku valjkastog lanca br. 12A sa 80 lanaka kao trostruki valjkasti lanac: Valjkasti lanac I2A-Sx80 1)1 \ w^
S.4. Lanani prijenos
305
Spojnice krajnjih lanaka osiguravaju se oprunim ploicama, icom ili vijcima (sl. 326). Ako se ne moe izbjei n e p a r a n broj lanaka, m o r a se ugraditi zakrivljeni zavrni lanak (sl. 326 b). Taj lanak zbog savojnog optere-
osiguranje oprugom
osiguranje icom
osiguranje
vijkom
Slika 326. Spajanje i osiguranje pogonskih lanaca

Tablica 107. Dimenzije i tehniki podaci o zupastim lancima, (slika "325 g) prema D I N 8190 Zupasti lanci D I N 8190 1 ) FB u k N
fNdZ.1 v i l a
n
t mm
irina mm 25 30 40 50 25
b mm 23,5 29,5 42,0 48,5 23,5 29,5 42,0 48,5 64,0 29,5 42,0 48,5 64,0 76,5 52,0 64,5 76,5 89,0 101 64,5 76,5 101 125 150 78,0 102 128 152 176
e mm 28,0 34,0 46,5 53,0 28,5 34,5 47,0 53,5 69,0 35,0 48,5 54,0 69,5 82,0 59,0 71,5 83,5 96,0 108 72,5 84,5 109 133 158 88,0 112 138 162 186 18,8 7,0 5,9 mm
gi mm
gi mm
A nepoboljano 14,5 18 26 30 16 21
B pobolj ano 29 36 52 60 32 42 60 70 92 56 80 94 126 150 125 140 187 200 250 190 250 336 420 550 340 456 570 646 790
H kg/m
cm 2 0,5 0,6 0,9 1,0 0,55 0,69 0,98 1,12 1,5 0,7 1,0 1,2 1,5 1,8 1,9 2,4 2,8 3,2 3,8 3,6 4,3 5,7 7,0 8,4 5,3 6,9 8,6 10,3 12 1,3 1,6 2,1 2,6 1,9 2,4 3,2 3,9 5,1 3,0 3,8 4,8 6,2 7,4 7,0 8,5 10,1 11,4 13,2 13,2 15,2 20,2 25,0 30,0 19,5 25,7 32,0 38,2 44,5
12,7
4,7
14
7,1
1,8
('/,")
15,87 ( V )
30 40 50 65 30 40 50 65 75 50 65 75 90 100 65 75 100 125 150 75 100 125 150 175
17,5
8,9
2,5
30 35 46 28
19,05 ( V )
21
10,7
3,5
40 47 63 75 87 98 131 140 175 133 175 235 294 385 238 319 399 452 553
25,4 d")
9,4
28
14,2
4,5
38,1
d'/i")
14,1
42
21,4
4,5
50,8 (2")
56
28,4
4,5
Materijal: Spojnice: elik za poboljanje D I N 17200 ( J U S C . B 9 . 0 2 1 ) ')
prema
Svornjaci elik za cementiranje D I N 17210 (JUS C.B9.020)
prema
Primjer za oznaku zupastog lonca p = 19,05 mm , 60 lanaka i b = 48,5 mm, poboljane Zupasti lanac B 19,05 x 50x60 DIN 8190 2 ) Nije navedeno u D I N 8190 20 lilemcnti strojeva
izrade:
306
enja u zakrivljenju smanjuje sposobnost prenoenja lanca za o k o 2 0 % . Stara poslovica k a e : lanac je toliko jak koliko je jaka njegova najslabija karika!
8.4.3. Lananici
Valjkaste lance i lance s tuljkom moe se prikazati k a o svornjake nanizane na ue (sl. 327a), koji p o s t e p e n o ulaze.u uzubine lananika. Uzubine moraju biti t a k o oblikovane da pri dizanju pruenog lanca m o g u svornjaci n e s m e t a n o izlaziti iz uzubina. Da bi se izjednaile tolerancija i trenje defor macije lanca p o t r e b n o je veliko zaobljenje korijena zuba r x i velik boni kut y,
Tablica 108. Dimenzije u mm zubi lananika prema D I N 8196 (slika 328) za valjkaste lance , Lanac Unutarnja irina bi minimalna mjera 8187 8188 8187 8187 8188 8187 8187 9,525 6 6,35 8 ' 3.2 (3,94) 4,77 5,72 3,3 4,88 6,4 8187 12,7 5,21 (6,4) 7,75 8188 8187 8188 8187 8187 8188 8188 8187 8188 8187 8188 8187 8188 8187 8187 8188 8188 8187 8188 8187 8188 19,05 25,4 31,75 38,1 44 45 50 8 57,15 63 5 76 2 15,875 7,94 6,48 9,52 9,65 11,68 12,7 15,88 17,02 19,05 19,56 25,4 25,4 25,4 30,99 30,99 31,75 35,72 38,1 38,1 45,75 47,63 ] 12,07 11,9 15,88 15,88 19,05 22,22 25,4 25,4 27,94 29,21 28,57 35,71 39,37 39,68 48,26 47,62 22,78 29,29 31,88 35,76 36,45 45,44 48,36 48,87 59,56 58,55 65,84 72,29 71,55 91,21 87,83 10,16 7,94 8,51 7,75 2,8 3,18 3 Promjer valjka e maksimal na mjera rz z<40 4,8 5,1 6,4 0,12 0,13 0,16 u
Korak DIN P
h 10 4 3,3 5 6,35 5,08 6,35
6,4 5,64
2,05 1,7 2,6 3,f 3,3 2,6 3,3 4
10,13 10,24
7,6
0,19
13,92 14,38
10 4,4 4,1 5.2 12,7
0,25
18,11 16,59 19,46 26,11 32,59 6,2 8,2 9,8 11,4 13,1 13,1 14,4 [5 18,4 ^v, J 24 7 15,2 20 25,5 31 36 41 46 51 61 0,38 0,51 0,64 0,76 0,89 1 1,2 1,3
1
0,32
39,09
48,87
52,20
61,87 75,92
78,31
101,22
Kvalitet povrinske obrade: A za visoko optereenje, B za normalno optereenje, C za nisko optereenje ') Primjer oznake ozubljenja lananika sa z = 2 6 za dvostruki valjkasti lanac 10 A sa y = 1 5 i kvalitetom povrinske obrade B; Ozubljenje lananika 26z 2 x 10A x 15 B DIN 8196
307
koji ipak ne smije biti ni prevelik, da se svornjaci lanca ne bi penjali na bok zuba (sl. 327b). Oblik zuba p r e m a D I N 8196, prikazan je na slici 328, a mjere su date u tablici 108, strana 306.
W
Slika 327. Zahvatni odnosi valjkastih lanaca a) izlazak lanca iz uzubina; b) penjanje svornjaka lanca na bok zuba kod loe oblikovanih zubi
Lananik 1 ) + 330' y= 15"2"
= 9 do 12 h k 1,3 1,3
za u > ! i m/s z>12 h ' 0,52 0,44 0,65 0,78 0,82 0,65 0,82 0,98 k 1,48 1,3 1,9 2,3 2,35 2 2,35 2,95
za v> 1 2 m/s z = 9 do 12 h 0,69 0,58 0,86 1,05 1,1 0,86 1,1 1,3 k 1,6 1,3 2 2,4 2,5 2 2,5 3,1 z = ) 3 do 40 h 0,68 0,57 0,85 1 1,05 0,85 1,05 1,3 k 1,6 1,3 2 2,4 2,5 2 2,5 3,1 h 0,87 0,76 1,15 1,4 1,45 1,15 1,45 1,75
openito z>40 k 1,6 1,3 2 2,4 2,5 2 2,5 3,1 J 2 1,7 2,5 3 3,2 2,5 3,2 3,9 r2
B h 14 2,5 2,9 2,7 2,9 3,6 4,3 5,2 3 4,4 5,8 4,7
0,53 0,45 0,66 0,79 0,83 0,66 0,83 1
0,5 0,43 0,65 0,8 0,65 0,8 1
6 5 7,5 9 . 10 7,5 10 12 0,2
1,75 2,1 2,1 2 2,1 2,8
1,15 1,05 1,3 1,55 1,65 2,1 2,5 3 3,4 3,4 3,9 3,8 4,7 5,2 5,1 6,4 6,3
2,7 2,8 3,5 4,1 4 5,4 5,6 6,9 8,2 9.5 11 10,8 12 13,8 13,3 16,5 16 -
1,15 1,05 1,25 1,55 1,6 2,1 2,5 2,9 3,3 3,3 3,7 3,8 3,8 4,6 5,1 5,0 6,3 6,2
3,15 3 3,8 4,55 4,5 6 7,3 8,7 9,4 10 10,5 11,4 11 13,5 15 18,2 18
1,5 1,4 1,7 2 2,1 2,8 3,3 3,8 4,4 4,4 4,9 5,1 5 6,1 6,8 6,6 8,3 8,2
3,4 3,2 4,1
1,5 1,35 1,7 2 2,1 2,7 3,2 3,8 4,3 4,3 4,8 5 4,9 6,1 6,7 6,6 8,2 8,1
3,4 3,2 4,1
1,95 1,85 2,3 2,7 3,6 3,6 4,4 4,8 5,8 5,8 6,3 6,6 6,5 8,1 9 8,8 11 10,9
3,4 3,2 4,1
4,3 4 5,1
5,8 7 7,2 5,8 8,6 8,7" 10,5 11,5 14,3 15,3 17,2 18 22,9 23 22,9 98
ZO
1,1 1 1,3 1,5 1,6 2,1 2 2,5 2,9 3,5 3,3 3,5 3,8 3,7 4,6 5 5,2 6 6,2
13 12 15 0,3
4 8 6,4 7,6 8,9 10,2 11,2 11,7 11,4 14,3 15,7 15,9 19,3 19
4,8 6,4 7,6 8,9 10 2 11,2 11,7 11,4 14,3 15,7 15,9 19,3 19/
4,8
6
0
18 24 29 33 38 42 44 43 54 fin - \nj n 0,6 0,5 0,6 0,5 0,7 0 5 0,4
fi A
7,6 8,9 10,2 11,2 11,7 11,4 14,3 15,7 15,9 19,3 19
9,5 11 12,7 13 14 14,5 18 19,5 20 24
U, J
28,6 32,2 34 34,3 41 43
20'
308 Oznake: p d
korak, promjer diobene krunice = p / s i n a = p n 7 (faktor broja zubi nz= l/sin a p r e m a tablici 109, strana 309), d { p o d n o n i promjer =d d x gdje je d x promjer valjka, da tjemeni promjer = p cot oc + 2k (cot a p r e m a tablici 109), d s promjer ispod p o d n o n e krunice =p cot a g 2 r 4 k a d a je g irina spojnice, r x polumjer korijena zuba ^ 0 , 5 1 dx, r 2 polumjer glave zuba =(0,8 0,2) p k o d z = 4 0 , 0 , 5 & x kod z > 4 0 , k visina glave zuba (tablica 108), 2a diobeni kut =360/z, y boni kut zuba (tablica 108), u zranost uzubine (tablica 108), B irina zuba (tablica 108), r 3 polumjer bone zaobljenosti zuba (tablica 108).
Slika 328. Lananici prema D I N 8196, za valjkaste lance
Slika 329. Izlazak zupastog lanca iz uzubina lananika
Slika 330. Lananik prema D I N 8191, za zupaste lance s unutarnjim voenjem
309
Na isti nain k a o valjci, moraju se i spojnice moi nesmetano dii iz ozubljenja (sl. 329). Ozubljenje p r e m a D I N 8191 p r i k a z a n o je na slici 330, a mjere u tablici 110. K o d lananika, pri izraunavanju promjera diobene krunice, vrijedi da je d = p-nz (nz p r e m a tablici 109). Mali lananici izrauju se najee od elika za cementiranje ili elika za poboljanje. Kuju se u ukovnju p r e m a veliini i broju k o m a d a lananika ili se kuju iz p u n o g k o m a d a . Veliki lananici izrauju se preteno od elinog lijeva. Koji put se vijenac lananika zavaruje na glavinu, ili se vee p o m o u navoja. Izvedbene oblike lananika za valjkaste lance pokazuje slika 331, a lananike za zupaste lance pokazuje slika 332.
Slika 331. Lananici za valjkaste lance
a) postrano voenje; b) unutarnje voenje
Tablica 109. Faktor broja zubi n z i cot a za lananike prema D I N 8196
6 7 8 9 10 11 12 i3 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 "30 31" 2,0000 2,3048 2,6131 2,9238 3,2361 3,5495 3,8637 4,1786 4,4940 4,8097 5,1258 5,4422 5,7588 6,0755 6,3925 6,7095 7,0267 7,3439 7,6613 7,9787 8,2962 8,6138 8,9314 9,2491 !" 9,5678 9,8845
cot a 1,7321 2,0765 2,4142 2,7475 2,0777 3,4057 3,7321 ' "470572""' 4,3813 4,7046 5,0273 5,3495 5,6713 5,9927 6,3138 6,6346 6,9552 7,2755 7,5958 7,9158 8,2357 8,5555 8,8752 9,1948 9,5144 9,8338
cot a 10,2023 10,5201 10,8380 11,1558 11,4737 11,7916 12,1096 12,4275 12,7455 13,0635 13,3815 13,6995 14,0175 14,3356 14,6536 14,9717 15,2898 15,6079 15,9260 16,2441 16,5622 16,8803 17,1984 17,5166 17,8347 18,1529 10,1532 10,4725 10,7917 11,1109 11,4301 11,7492 12,0682 1273872"" 12,7062 13,0251 13,3441 13,6630 13,9818 14,3007 14,6195 14,9383 15,2571 15,5758 15,8945 16,2133 16,5320 16,8507 17,1693 17,4880 17,8066 18,1253 1
58 59 60 61 62 63 64 65 " 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 18,4710 18,7891 19,1073 19,4255 19,7437 20,0619 20,3800 20,6982 21,0164 21,3346 21,6528 21,9710 22,2893 22,6074 22,9256 23,2437 23,5620 23,8802 24,1984 24,5167 24,8349 25,1531 25,4713 25,7896 26,1078 26,4261
eot-a 18,4439 18,7625 19,0811 19,3997 19,7183 20,0369 20,3555 20,6740 20,9926 21,3111 21,6297 21,9482 22,2667 22,5853 22,9038 23,2223 23,5408 23,8593 24,1778 24,4963 24,8147 25,1332 25,4517 25,7702 26,0886 26,4071
- -r84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 i08 109 110
"z
cot a 26,7256 27,0440 27,3625 27,6809 27,9994 28,3178 28,6363 28,9547 29,2731 29,5916 29,9100 30,2284 30,5468 30,8653 31,1837 31,5021 31,8205 32,1389 32,4574 32,7758 33,0942 33,4126 33,7310 34,0494 34,3678 34,6862 35,0046
32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57
26,7443 27,0625 27,3808 27,6990 28,0172 28,3355 28,6537 28,9720 29,2902 29,6085 29,9267 30,2449 30,5632 30,8815 31,1998 31,5180 31,8363 32,1545 32,4728 32,7910 33,1093 33,4275 33,7458 34,0641 34,3823 34,7006 35,0188
310
Uobiajeni brojevi zubi (neparnim brojevima treba dati prednost) za lanane pogone su: _ Mali lananici: zx= 9 do 11 kod brzina lanca ispod u = 4 m / s , z x \\ do 13 k o d brzina lanca do v = 4 m / s , k o r a k a lanaca do p = 20 mm i za lance duljine preko 40 lanaka, za manje osjetljive p o g o n e i za lance ispod 10000 h trajnosti, Zi = 14 do 16 pri brzini lanaca do u = 7 m/s i kod srednjih optereenja, Zj = 17 do 25 pri brzini lanaca do u = 24 m/s i kod veih optereenja. Veliki lananici: z 2 = 30 do 80 openito uobiajeno, z2 do 120 k a o gornja granica, z2= do 150 po mogunosti treba izbjegavati, jer se troenje poveanjem prijenosnog omjera prenosi na glave zubaca.
Tablica 110. Dimenzije u mm zubi lananika prema D I N 8191 (slika 330) za zupaste lance D I N 8190 Nazivna mjera pripadnog zupastog lanca 25 30 40 50 25 30 40 50 65 30 40 50 65 75 Nazivna mjera pripadnog zupastog lanca 50 65 75 90 100 65 75 100 125 150 75 100 125 150 175
Korak
h h
c +1
./'
Korak
+1
minimalna mjera
i +1
c +1
h
+1 minimalna mjera i +1
;
12,7
C/2")
30 35 45 55 30 35 45 55 70 35 45 55 70 80
4,7
25,4 (1")
15,87
11
5,9
10
38,1
Cl*")
OV2")
55 70 80 95 105 75 85 110 135 160 85 110 135 160 185
17
9,4
16
25
14,1
24
19,05 ( V )
13
7,0
12
50 8 0"\
\
33
18,8
11
32
Materijal: do 25 zubi: elik za cementiranje prema D I N 17210 ( J U S C.B9.021) preko 25 zubi : lijevano eljezo, lijevani elik
8.4.4.
Podmazivanje
Veu trajnost pogonskih lanaca pri veoj brzini moe se postii d o b r o m zatitom od praine i briljivim podmazivanjem. U t o m sluaju moe se raunati s veim ueem tekueg trenja umjesto mjeovitog. Na slici 333 D I N 8195 (u pripremi), dati su preporuljivi naini podmazivanja u zavisnosti od k o r a k a lanca p i brzine lanca v. Podmazivanjima koja su naznaena u z a g r a d a m a m o g u se p o d odreenim okolnostima postii zadovoljavajui rezul tati.
311
Povoljna pogonska temperatura lanca je 70 C, a za uljnu k u p k u ili o p t o n o ulje 60 C. Ako se naznaene t e m p e r a t u r e prekorae, m o r a se pred vidjeti hlaenje ili u p o t r e b a maziva o t p o r n o g na zagrijavanje (motorno ulje s d o d a t k o m grafita ili molibdendisulfida). P o g o n s k a temperatura t, koju se moe oekivati, ovisi o temperaturi okoline t0, brzini lanca v, broja lanaka X i nainu podmazivanja. Za duge lance sa X> 150 i v<l m/s je At = 0 do 25 K, za kratke lance sa X < 8 0 i u > 1 2 m / s , s podmazivanjem u uljnoj kupci (uranjanjem), ili k o d o p t o n o g tlanog podmazivanja je zk = 20 do 60 K, pri runom podmazivanju ili kapanjem ulja pri v>l m/s je At = 30 do 100K. Ako At oznaava povienje temperature u o d n o s u na temperaturu okoline, o n d a je t = t0 + At. Ulja za podmazivanje moraju na pogonskoj temperaturi pri podmazivanju u uljnoj kupci, ili pri o p t o n o m tlanom podmazivanju imati viskoznost v = 20 do 50cSt, pri podmazivanju kapanjem v = 40 do 80cSt, te pri r u n o m podmazivanju v = 80 do 120 cSt (u ovom sluaju moe se podmazivati i tekim uljima ili t e k u o m mau). Izvanredan utjecaj na efekt podmazivanja ima stanje maziva. Zanemariva nje d o b n e izmjene ulja ili zaboravljanje na p o t r e b u n a k n a d n o g podmazivanja moe dovesti do oneien>/s nj a maziva ili ak do suhog
Slika 333. Preporuljivi naini podmazivanja za lanaste prijenose prema D I N 8195
zgloba lanca kapanjem a) ispravno; b) pogreno
Pri podmazivanju kapanjem ulja na unutarnju s t r a n u t r a k a lanca dolazi o k o 4 do 14 kapi na minutu. Pri t o m e treba paziti da ulje moe prodrijeti do zglobova, a da ne ulazi na krivom mjestu, odakle otjee bez koristi (sl. 334). Pri podmazivanju u uljnoj kupci donja t r a k a uranja se u ulje do polovine irine
Tablica 111. Primjeri efekata postignutih raznim nainima podmazivanja lanastih prijenosa prema D I N 8195
Vrste podmazivanja pri brzini lanca
do v m/s
ista ulja za podmazivanje dobivena filtriranjem ili separacijom
Ulja. za podmazivanje s malim utjecajem na habanje (troenje)
Ulja za podmazivanje sa tetnim utjecajem na habanje (troenje) i / ili druga oneienja
Tlano optono podmazivanje Jednolian mlaz ulja vodi se na unutarnju stranu lanca u smjeru gibanja
40
preporueno podmazivanje
povoljno do doputeno podmazivanje
doputeno do oskudno podmazivanje
12 Podmazivanje pomou uljne kupke Lanac i / ili ploa za prskanje uranjaju e u uljnu kupku, te tako pospjeuju stvaranje uljne magle. U kuita treba ugraditi let vice za voenje ulja. 16
povoljno
podmazivanje
doputeno podmazivanje
doputeno podmazivanje oskudno podmazivanje oskudno podmazivanje srednje podruje
20
doputeno do manjkavo podmazivanje
Podmazivanje kapanjem ulja Kapi ulja treba da padaju na unutarnju stranu lanca i na spojnice. Potrebna koliina kapi/min = lanac v m/s 0,lp mm 12 za jednostruk 16 zatieni pogoni Runo podmazivanje Mazivo se nanosi na unutarnju stranu lanca, a prvenstveno izmeu unutarnje i vanjske spojnice p o m o u kantice za ulje ili kista. Po mogunosti predvidjeti peri odino ienje lanca j | i
povoljno
podmazivanje
povoljno
podmazivanje
doputeno podmazivanje ' atieni

ni s
doputeno do manjkavo podmazivanje
neZ
povoljno podmazivanje
; utjecajem | praine i
t o m e s l i n 0
povoljno do doputeno podmazivanje doputeno do oskudno podmazivanje
nezatieni pogoni sa tetnim oneienjima , doputeno do oskudno I podmazivanje
oskudno podmazivanje oskudno podmazivanje srednje podruje
oskudno podmazivanje
bez dodatnog podmazivanja
dodatne utjecaje brusnih ili agresivnih materijala treba posebno uzimati u obzir
313
spojnice. D o b r i rezultati dobivaju se a k o se ugradi kolut za prskanje ulja, koji stvara uljnu maglu. Uljne estice se taloe na lanac i na okapnice odakle sakupljeno ulje p o n o v o kaplje na lanac. Pri t o m e moe donja t r a k a lanca jo d o d a t n o uranjati u uljnu k u p k u . Pri optonom tlanom podmazivanju ubrizgava se ulje na unutarnju stranu p o v r a t n e trake. Pri brzini lanaca u > 1 2 m / s pokazalo se d o b r i m podmazivanje ubrizgava njem. To je vrst o p t o n o tlanog podmazivanja sa sapnicama, koje stvaraju najsitnije kapljice. U tablici 111 prikazane su daljnje mogunosti upotrebe navedenih naina podmazivanja a k o se od preporuenih naina podmazivanja, slika 333, odstupi ili m o r a odstupiti.
8.4.5. Proraun
P r o r a u n p o g o n a lanaca s tuljkom i valjkastim lancima utvren je u D I N 8195 (za sada u pripremi). U tom s t a n d a r d u navedeno j e : D o p u t e n o optereenje pogonskih lanaca o d r e e n o je habanjem u zglobovima i time vezanim produljenjem lanca. Produljenje ne treba da prelazi pri jednolikom troenju i srednjem broju zubi 3 %. Preduvjet za ovo je, da postoji mogunost n a k n a d n o g zatezanja. Slijedee podloge za p r o r a u n vrijede s a m o onda, a k o ne dolazi do n a k n a d n i h dinamikih optereenja, npr. zbog vibracija neopte reene ili optereene trake lanca ili zbog rotacionih vibracija cijelog prijenosa. K o d teih pogonskih uvjeta, naroito k o d brzina lanca preko v = 24 m/s, treba uzeti u obzir iskustva proizvoaa lanaca." O d n o s brzine vrtnje malog lananika p r e m a brzini vrtnje velikog lana nika daje: prijenosni omjer i = nl/n2 = z2/zl
nj u m i n - 1 n2 u m i n - 1 z1 z2
.(249)
brzina vrtnje malog lananika, brzina vrtnje velikog lana'nika, broj zubi malog lananika, broj zubi velikog lananika.
Slika 335. Mnogokutnik (poligon) dobiven obavijanjem lananika
Openito se uzima i = 1, dok se k o d malih brzina lanaca moe ii ak do z = 1 0 . Prijenose na veu brzinu vrtnje treba izbjegav^j^bog4oe-4skori-stivosti. K a o broj zubi treba odabrati prim-brojeve (djeljive s a m o sa jedan i sa samim sobom) da lanci ne bi periodiki ulazili u zahvat istim zubima lan anika. Na taj nain dijeli se habanje ravnomjerno na sve dijelove lanca i lananika u zahvatu. Pri radu lanac ovija lananik u obliku poligona (sl. 335) valjcima koji ulaze u uzubine. Budui da je ovojna duljina lanca manja od odgovarajueg
314
Tablica 112. Faktori udara c prema D I N 8195
Pogonski strojevi Gonjeni strojevi moto ri s unu tarnjim izgaran em spo ri brzi do do 4cil. l c i l . | 2cil. 2cil. 6cil. vodene t urbine brzohodne sporolodne Transmisije pogonske (grupni pogon)
elektro motori
Tokarilice, builice glodalice blanjalice drobilice strojevi za izvlaenje hidrauline ekscentarske koljenaste
1,4 1,5 2,3 2 1,8 1,8 2,5 2 1,8 2 1,5 2 1,5 1,5 4,5 4 2,8 2,5 2,2
pree
strojevi za obradu drva tkalaki stanovi prepleta-rotacioni strojevi translatori Prelaki stroj klipni kompresori jednostepeni dvostepeni rotacioni kompresori jednostepeni dvostepeni puhala ventilatori klipne pumpe 1-cilindrine 2-cilindrine centrifugalne pumpe P"Jensnika neposredno
3,7
2,5
2,5
3,5
parne turbine
1,8 2
2,5 2
5 4,5
4,5 4
4 3,5
3,5 3
1,6 1,3 1,5 2,5
4 3
3,2 2,7 3 3,7
3 2,5 2,7
2,5 2 2,5
2 1,6 2 2,5
2 1,8 1,5 2,5 3 2 1,8 2 2,5
5 4 3
4 3,5 2,8
3,5 3 2,5
3 2,7 2,2
2,6 2,3 2
2,5 2,2
3,5 2,7
valjaoniki stanovi
valjci za gnjeenje mlinovi na kugle bubnjasti mlin mlinovi ekiari kalanderi P r e k o r PiJenosnika neposredno
4,5
3,5
2 1,8 2 2,5
2,5 3 1.8 2 2 1,7 3 1,6 1,5 2 2,5 3 2,5 1 1,5 1,5 2,2 5 4 4 4 3,2 5 3 4 5 2,8 3,5 4 3,5 3,5 3 5 4,5 2,5 3 3,5 4,5 3,2 3,2 2,5 4,5 4 2,2 2,7 3 3,5 2,8 2 4 1,6 1,5 3 1,8 2
brusilice za celulozu (sjekalice) vibraciono sito nabijai bubnjevi za mijeanje bageri rudarske glodalice mijealice transporter za sipki materijal transporter za komadni materijal dizalice viljukari rudarski ekrk veliko postrojenje . malo postrojenje
2 2 2,6
generatori
2 2,8 2,3 2
1,2 1,7 2
1,5 2,5 2,5
1 1,5 1,5
1 1,5 1,5
transmisije gonjene
315
krunog luka, kree se lanac s pogonskog lananika nejednolikom brzinom (sl. 336). Ove nejednolikosti rastu smanjivanjem broja zubi lananika. Na gonjenom lananiku nejednolikosti se mogu jo poveati, to ovisi od toga u kojem ritmu nailazi lanac na lananik. Razlika u brzini iznosi Av = v (1-cosa), gdje v oznaava najveu brzinu lanca.
Slika 336. Tok brzina lanca kod razliitog broja zubi pogonskog lananika
Preporuljivo je da se p r e m a snazi P, koju lanac treba da prenosi, i brzini vrtnje malog lananika, vri predizbor odgo varajueg lanca. To se vri p o m o u : udarne snage
PD u k w P u kVV m
vrijeme
PD
mk
(250)
udarna snaga reducirana na jednostruk lanac, snaga, koju treba lancem prenijeti, faktor noenja lanca, kod jednostrukih lanaca je m=\, kod dvo strukih lanaca je m= 1,75, a kod trostrukih lanaca je w = 2,55, faktor snage prema tablici 113 (k tome slijedei podaci).
U d a r n a snaga P D reducirana n a jednostruki lanac zavisi o d vrste pogona (pogonski i gonjeni stroj) i broja zubi z\ malog lananika, jer z\ odreuje o b o d n u brzinu. O v u ovisnost uzima u obzir faktor snage k. Najprije iz tablice 112 treba odabrati faktor u d a r a c, pa s njim i brojem zubi z x odrediti iz tablice 113 faktor snage k (vrijednosti u zagradi po mogunosti izbjegavati). S izraunatom udarnom snagom PD i brzinom vrtnje nx moe se iz tablice 114 odabrati odgovarajui valjkasti lanac. S navedenim u d a r n i m snagama moe se, uz bezprijekorno podmazivanje, oekivati vijek trajanja od 15000 pogonskih sati. P D vrijednosti vae za lance s brojem lanaka X = 100. K o d X = 40 treba raunati s a m o sa 90 % udarne snage. Vrijednosti za P D date su do onih brzina vrtnje n x koje odgovaraju najpovoljnijim snagama. A k o lanci rade s veom brzinom vrtnje, t a d a j a k o o p a d a u d a r n a snaga koja se prenosi zbog progresivno rastuih centrifugalnih sila koje optereuju lanac.
Tablica 113. Faktori snage k prema D I N 8195 (prijedlog) za valjkaste lance Faktor udara c 1 1,5 2 3 4 5 Broj zubi 2, malog lananika 13 (0,66) (0,53) (0,49) (0,42) (0,39) (0,35) 15 0,78 0,62 0,57 (0,49) (0,45) (0,41) 17 0,89 0,71 0,65 0,56 (0,51) (0.47) 19 1 0,80 0,73 0,63 0,58 (0,53) 21 1,11 0,89 0,81 0,70 0,65 0,59 23 1,23 0,98 0,90 0,77 0,71 0,65 25 1,35 1,08 0,98 0,85 0,78 0,72 38 2,11 1,69 1,54 1,33 1,23 1,12 45 2,54 2,03 1,85 1,60 1,47 1,35 57 3,28 2.62 2,39 2,06 1,80 1,74
Tablica 114. Udarna snaga P u kW koja se moe prenijeti jednostrukim valjkastim lancima D I N 8187 i 8188 (JUS M.C1.820 i 822) (vidi tablicu 106. s t r
D
Broj lanca 03 04 05 B 06 B 08 B 10 B 12 B 16 B 20 B 24 B 28B 32 B 40 B 48B 56B 64B 72 B 08 A 10 A 12 A 16 A 20 A 24A 28 A 32 A 40 A 48 A
10
25
50
100
125
160
Brzina vrtnje , u min 630 400 250 0,09 0,22 0,44 0,96 2,43 3,90 6,10 18,4 35,3 73,6 92,0 92,0 0,14 0,29 0,63 1,47 3,83 6,00 9,20 27,2 46,4 73,6
800 0,18 0,37 0,81 1,84 4,64 7,36 11,8 32,0 46,4
1000 0,23 0,46 0,92 2,32 5,90 9,20 14,6 29,5
1250 0,28 0,59 1,18 2,95 7,36 11,0 14,6
1600 0,36 0,74 1,48 3,54 7,70
2000 0,46 0,92 1,70 3,83
2500 0,50 1,1
3150 0,65
4000 0,81
0,08 0,16 0,32 0,45 0,59 1,18 1,77 3,24 4,30 5,5
0,09 0,28 0,52 1,00 1,47 2,00 3,82 5,90 11,0 14,7 18,4
0,09 0,15 0,23 0,63 1,18 1,91 3,24 4,64 9,20 14,0 25,0 33,8 45,0 0,07 0,15 0,24 0,59 1,10 1,84 2,94 4,12 7,36 11,8
0,08 0,21 0,33 0,51 1,47 2,94 5,90 7,36 11,0 19,8 32,4 59,0 77,2 96,0 0,17 0,32 0,59 1,28 2.35 4,05 6,48 9,20 17,7 29,4
0,15 0,40 0,63 0,92 2,94 5,15 10,3 14,7 19,8 37,6 59,0 114 147 184 0,31 0,59 1,03 2,35 4,64 8,10 12,5 18,4 32,4 51,5
0,12 0,29 0,74 1,18 1,84 5,15 9,60 19,5 26,5 36,8 73,6 118 188 232 220 0,59 1,18 1,91 4,64 8,85 14,7 23,2 33,8 59,0 96,0
0,07 0,15 0,37 0,92 1,46 2,20 5,95 12,5 24,3 32,4 46,4 92,0 140 170
0,09 0,18 0,44 1,18 1,77 2,80 7,70 14,7 29,4 39,0 59,0 110 154
0,13 0,29 0,66 1,70 2,60 3,95 11,8 23,2 46,4 59,0 88,5 118
0,07 0,14 0,23 0,37 0,52 0,96 1,55
0,10 0,24 0,46 0,96 1,25 1,84 3,24 5,35
0,74 1,45 2,35 5,70 11.0 18,3 28,7 40,5 73,6 147
0,92 1,76 2,94 7,00 13,2 22,2 35,4 48,0 92,0
1,32 2,60 5,90 10,3 19,5 33,1 51,6 73,6 125
1,98 3,82 7,00 15,7 29.4 50,0 78,0 118
3,02 5,90 10,0 23,2 46.4 73,6
3,68 7,36 12,5 29,4 46,4
4,63 9,20 15,5 29,4
5,90 10,3 16,2
6,85
6,60
^3
0-!
317
Prije p r o r a u n a v a n ] a broja lanaka k o d otvorenog lananog prijenosa treba izabrati priblinu vrijednost r a z m a k a osi a' i broj zubi lananika z x i z 2 . Na taj nain se dobiva: broj lanaka x = 2+^ ^ +(^^\ p 2
1 1
2n )
(251) a!
Izraunata vrijednost X zaokruuje se na cio broj. T a d a je duljina lanca L = p- X.S o d a b r a n o m vrijednou za X moe se izraunati toan razmak osi a (vidi sl. 322 a na str. 300): razmak osi: P a=y-{2X-zl-z2 + V(2X - z
x
- z2f -f(z2 -z,)2)
(252)
a u mm toan razmak osi, p u mm korak lanca (tablica 106, str. 304), ./' proraunski faktor prema tablici 115.
Izabrani lanac treba raunski kontrolirati na vremensku izdrljivost, tj. na vijek trajanja u satima spojnica, valjaka i zglobova. Brzina lanca v dx n nx=d2- n n2 (253)
v u m/s brzina lanca, d{, d2 u m promjeri diobenih krunica lananika (vidi jednadbe za proraun na strani 308), n,, n 2 u s~ 1 brzina vrtnje lananika.
Vuna sila lanca

F' u N P u W v u m/s
F = P/v
(254)
vuna sila lanca = obodna sila lananika, snaga koja se prenosi lananim prijenosnikom, brzina lanca = obodna brzina lananika prema jednadbi (253).
Tablica 115. Faktor proraunavanja / z a razmak osi prema D I N 8195

jr-2,
* - Z |
./'
f 0,8110 0,8111 0,8112 0,8113 0,8114 0,8115 0,8116 0,8118 0,8119 0,8121 0,8123 0,8125
X-z,
Zi z .
/
0,8127 0,8130 0,8134 0,8138 0,8143 0,8150 0,8158 0,8170 0,8185 0,8207 0,8209 0,8212
X-z,
Zl~Z\
X-z
./'
Z2-Z1
f 0,8270 0,8276 0,8282 0,8289 0,8295 0,8302 0,8310 0,8318 0,8326 0,8336 0,8346 0,8358
X-zi
Z2-Z1
f 0,8372 0,8387 0,8405 0,8425 0,8448 0,8474 0,8503 0,8537 0,8544 0,8551 0,8559 0,8567
12 11 10 9 8 7 6 5 4,8 4,6 4,4 4,2
0,8106 0,8106 0,8107 0,8107 0,8107 0,8108 0,8108 0,8109 0,8109 0,8109 0,8110 0,8110
4 3,8 3,6 3,4 3,2 3 2,9 2,8 2,7 2,6 2,5 2,4
2,3 2,2 2,1 2 1,9 1,8 1,7 1,6 1,5 1,4 1,39 1,38
1,37 1,36 1,35 1,34 1,33 1,32 1,31 1,3 1,29 1,28 1,27 1,26
0,8215 0,8219 0,8222 0,8226 0,8230 0,8234 0,8238 0,8243 0,8248 0,8253 0,8258 0,8264
1,25 1,24 1,23 1,22 1,21 1,2 1,19 1,18 1,17 1,16 1,15 1,14
1,13 1,12 1,11 1,1 1,09 1,08 1,07 1,06 1,058 1,056 1,054 1,052
318
Za vrijeme r a d a pojedini lanci lanaca vre k r u n o gibanje p r e k o lana nika. Pojedini lanci izloeni su zbog toga djelovanju centrifugalne sile F f , koja lanac jo vie optereuje: centrifugalna sila
Ff u N q u kg/m i; u m/s
F{ = q-v
(255)
centrifugalna sila koja dodatno optereuje trake lanaca, teina lanca po metru duljine prema tablici 106, strana 304, brzina lanca prema jednadbi (253).
Ukupna vuna sila

F G U. N F u N Ff u N
FG = F + F F
(256)
najvea vuna sila u lananoj traci (optereena traka) bez obzira na udare u pogonu, vuna sila proizala iz snage koju treba prenijeti prema jednadbi (254), centrifugalna sila u svakoj traci lanca prema jednadbi (255).
Vijek trajanja spojnica

U z m e m o li u obzir udare uvjetovane vrstom pogona, bez utjecaja centri fugalne sile, t a d a iznosi sigurnost spojnica protiv l o m a : sigurnost protiv loma
FM u kN F u kN y
S M
T 3 '
t
(257)
lomna sila lanca prema tablici 106, strana 304, vuna sila u lancu prema jednadbi (254), znaajka udara prema tablici 116.
U tablici 1 1 7 d a n e su vrijednosti p o t r e b n e sigurnosti SD, ali koje uzimaju u obzir i utjecaje centrifugalnih sila. Ako je SM^=SD o n d a su zadovoljeni svi zahtjevi u pogledu izdrljivosti spojnica i nije p o t r e b a n nikakav daljnji proraun. Ako je SM<SD treba izraunati odnos sigurnosti X=SM/SD (258)
koji daje odgovor na veliinu mogueg vijeka trajanja L\ spojnica u satima rada. P r i besprijekornom podmazivanju moe se oekivati:
Tablica 116. Znaajke udara y prema D I N 8195 (prijedlog) za valjkaste lance Faktor udara Znaajka udara
Optereenje
c
Pogon bez udara, ravnomjerno optereenje Ravnomjeran pogon s laganim pojedinanim udarima, optereenje s laganim titrajima Lagani udari, optereenje sa srednje velikim titrajima Srednji udari, optereenje s velikim titrajima periodikog optereenja Jaki udari, laki udari koji proizlaze iz preticanja Jaki udari, srednji udari koji proizlaze iz preticanja 1 1,5 2 3 4 5 1
0,8 0,73 0,63 0,58 0,53
319 0,89 5000 0,96 10000 1,0 15000 1,12 50000 h
A/AD = 0,82 1^ = 2000
A D je faktor vijeka trajanja p r e m a tablici 118, zavisan od broja zubi z x malog lananika i od broja lanaka lanca X. Vijek trajanja 1 ^ = 1 5 0 0 0 sati u pravilu je dovoljan. Pri manjkavom podmazivanju postie se isti vijek trajanja, a k o se u z m u vrijednosti za A D iz tablice 118 i m n o e s faktorom 1,2.
Tablica 117. Potrebni faktori sigurnosti S D prema D I N 8195 (prijedlog) za valjkaste lance Brzina vrtnje n. u min-1 malog zupanika 1 2 3 4 5 6 8 10 20 30 40 Korak lanca p u mm 9,525 7,61 8,15 8,49 8,73 8,93 9,1 9,36 9,58 10,26 10,69 11 11,25 11,45 11,79 12,05 12,92 13,45 13,84 14,16 14,42 14,84 15,18 16,26 16,94 17,43 17,86 12,7 7,64 8,19 8,53 8,77 8,97 9.14 9,4 9,62 10,31 10,73 11,05 11,3 11,5 11,84 12,11 12,97 13,51 13,9 14,22 14,48 14,9 15,24 16,33 17,01 17,51 17,93 15,875 7,69 8,24 8,58 8,83 9,03 9,2 9,47 9,68 10,37 10,8 11,12 11,37 11,58 11,92 12,18 13,06 13,6 13,99 14,31 14,58 15 15,34 16,44 17,12 17,62 19,05 7,75 8,3 8,65 8,89 9,1 9,27 9,54 9,75 10,45 10,89 11,2 11,46 11,67 12,01 12,28 13,16 13,71 14,1 14,42 14,69 15,12 15,46 16,57 17,25 17,76 25,4 7,87 8,44 8,78 9,04 9,25 9,42 9,69 9,91 10,62 11,06 11,38 11,64 11,85 12,2 12,47 13,37 13,92 14,32 14,65 14,92 15,36 15,7 16,83 31,75 8,04 8,61 8,97 9,23 9,44 9,61 9,89 10,12 10,84 11,29 11,62 11,88 12,1 12,46 12,74 13,65 14,22 14,62 14,96 15,24 15,68 16,03 38,1 8,19 8,78 9,14 9,40 9,62 9,80 10,09 10,31 11,05 11,51 11,85 12,11 12,34 12,70 12,98 13,92 14,49 14,91 15,25 15,53 15,99 16,35 44,45 8,37 8,97 9,34 9,61 9,83 10,01 10,3 10,54 11,29 11,76 12,1 12,38 12,6 12,97 13,26 14,22 14,8 15,23 15,58 15,87 16,33 16,7 50,8 8,70 9,32 9,71 9,99 10,22 10,41 10,71 10,95 11,74 12,22 12,58 12,86 13,1 13,48 13,79 14,78 15,39 15,83 16,2 16,49 16,98 63,5 9,24 9,91 10,32 10,61 10,86 11,06 11,38 11,64 12,47 12,99 13,37 13,67 13,92 14,33 14,65 15,7 16,35 16,82 17,21 76,2 9,93 10,64 11,08 11,4 11,66 11,87 12,22 12,5 13,39 13,95 14,35 14,68 14,95 15,38 15,73 16,86 17,56 18,06 88,9 10,71 11,48 11,96 12,3 12,58 12,82 13,19 13,49 14,46 15,05 15,49 15,84 16,13 16,6 16,98 18,2 18,95
50
60 80 100 200 300 400 500 600 800 1000 2000 3000 4000 6000
Tablica 118. Faktori vijeka trajanja X D prema D I N 8195 (prijedlog) za valjkaste lance Broj lanak X 40 70 100 200 Broj zubi malog lananika Zi 21 23 25 0,895 0,812 0,784 0,732 0,853 0,806 0,778 0,726 0,801 0,773 0,721 0,775 0,747 0,698 0,737 0,688 0,723 0,675
13 0,893 0,844 0,814 0,760
15 0,883 0,834 0,805 0,751
17 0,874 0,826 0,797 0,744
19
38
45
57
0,866 0,819 0,790 0,737
320
Vijek trajanja valjaka

U podruju viih brzina vrtnje ne odreuje vrstoa spojnica vijek traja nja lanca. Taj vijek odreuje u t o m sluaju vremenska izdrljivost valjaka. Ta vremenska izdrljivost zavisi od broja promjena optereenja u toku
Tablica 119. Nazivne vrijednosti F, u kN za vune sile valjaka valjkastog lanca prema D I N 8195 (u prijedlogu) Brzina vrtnje n, u m i n " 1 malog lananika 1600 800 1000 1250 2000 2500 3150 4,7 5,0 5,4 5,7 6,0 6,3 6,6 6,9 7,3 8,0 8,8 9,3 9,8 2,6 2,8 3,0 3,1 3,3 3,6 3,8 3,9 4,0 4,5 4,9 5,2 5,4 1,5 1,6 1,7 1.8 1,9 2,0 2,05 2,1 2,2 2,5 2,8 2,9 3,0 0,84 0,9 0,95 1,0 1,05 1,1 1,15 1,2 1,25 1,4 1,5 1,7 1,75 0,48 0,5 0,54 0,57 0,6 0,63 0,66 0,69 0,73 0,8 0,88 0,93 0,98 0,26 0,28 0,3 0,31 0,33 0,36 0,38 0,39 0,4 0,45 0,49 0,52 0,54 0,15 0,16 0,17 0,18 0,19 0,2 0,2 0,21 0,22 0,25 0,28 0,29 0,3
250 13 15 17 19 21 23 25 27 30 38 45 50 57 84 90 95 100
315 48 50 52 57 60 63 66 69 73 80 88 93 100
400 26 28 30 31,5 33 36 38 39 40 45 49 52 54
500 15 16 17 18 19 20 20,5 21 22,5 25 28 29 30
600 8,4 9,0 9,5 10 10,5 11 11,5 12 12,5 14 15 17 17,5
4000 0,08 0,09 0,09 0,1 0,11 0,11 0,11 0,12 0,12 0,14 0,15 0,17 0,17
5000 0,05 0,05 0,05 0,06 0,06 0,06 0,06 0,07 0,07 0,08 0,09 0,09 0,1
6300 0,03 0,03 0,03 0,03 0,03 0,04 0,04 0,04 0,04 0,05 0,05 0,05 0,055
8000 0,01 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,025 0,03 0,03 0,03
10000 0,008 0,009 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,015 0,016 0,016 0,017
Tablica 120. Faktor vijeka trajanja A r za valjke lanaca prema D I N 8195 (prijedlog) Broj lanaka X 100 80 15 3,8 1,3 0,7 0,25 0,115 21 5,2 1,9 1 0,36 0,16
h 2000 5000 10000 15000 30000 50000
32 3,8 0,95 0,32 0,18 0,063 0,030
40 5,1 1,3 0,48 0,25 0,09 0,04
50 7,2 1,9 0,66 0,36 0,125 0,059
63 10,5 2,6 0,95 0,5 0,18 0,08
125 30 7,5 2,6 1,4 0,5 0,24
160
200
250
315
10,5 3,8 2 0,7 0,32
15,5 5,2 2,8 1 0,54
22 6 4 1,45 0,65
28 11 5,6 2,1 0,95
Tablica 121. Faktori vrste lanca r r za valjkaste lance prema D I N 8195 (prijedlog) Korak lanca P mm 5 6 8 9,525 12,7 15,875 19,05 25,4 31,75 38,1 44,45 50,8 63,5 76,2 88,9 101,6 114,3 Za lance prema D I N 8187 (JUS M.C1.820, 821 i 822) trostruki jednostruki dvostruki 1,50 1,41 1,03 1,69 1,62 1,45 1,34 1,38 1,22 1,47 1,45 1,16 1,23 1,26 1,21 1,08 1,22 Za lance prema D I N 8188 jednostruki dvostruki trostruki
2,40 1,74 2,88 2,77 2,47 2,29 2,36 2,08 2,5 2,46 1,97 2,09 2,14 2,05 2,90 2,08
3,53 2,57 4,23 4,07 3,63 3,36 3,46 3,06 3,68 3,62 2,9 3,08 3,14 3,01 2,70 3,05
1,55 1,44 1,44 1,29 1,19 1,29 1,08 1,16 1,24 1,29
2,64 2,44 2,45 2,19 2,02 2,19 1,84 1,98 2,11 2,2
3,89 3,56 3,61 3,23 2,98 3,22 2,7 2,91 3,11 3,23
321
oekivanog vijeka trajanja Lh. To zapravo znai da zavisi od broja obilazaka lanca za vrijeme vijeka trajanja L^, broja zubi zx, k o r a k a lanca p, faktora vrste lanca tr, i od znaaljke udara y. U t o m sluaju treba izraunati d o p u t e n u : vunu silu za valjke
FR u kN Fr u kN Ar t,
FR = FT- A t - tr
(259)
doputena vuna sila u traci lanca za valjke, nazivna vrijednost vune sile u zavisnosti od broja zubi z, i brzini vrtnje , (prema tablici 419), faktor vijeka trajanja za valjke prema eljenom vijeku trajanja L^ (prema tablici 120), faktor vrste lanca (prema tablici 121).
Ako je F/y^FR o n d a se pri besprijekornom podmazivanju moe postii eljeni vijek trajanja. Uz manjkavo podmazivanje s a m o o n d a ako je F/y 0,4 F R . Ovdje oznaava F vunu silu lanca prema jednadbi (254), a y znaajku u d a r a p r e m a tablici 116, strana 318.
Vijek trajanja zglobova

P o t r e b n o je u p r o r a u n u uzeti u obzir jo i troenje (habanje) u zglobovima lanca. To troenje zavisno je od okretnog gibanja u zglobovima (put trenja), od brzine lanca i o d :
Tablica 122. Faktori brzine koraka t v za zglobove lanca prema D I N 8195 (prijedlog) Brzina lanca r m/s 0,1 0,2 0,3 0,4 0,6 0,8 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 12 14 16 20 25 30 35 40 Korak lanca, p u mm 31,75 44,45 38,1 15,6 12,4 10,8 9,8 8,6 7,8 7,3 5,76 5.01 4,59 4,26 4,02 3,83 3,64 3,5 3,37 3,18 3,02 2,88 2,67 2,48 2,34 2,22 \ 14,8 11,7 10,2 9,3 8,1 7,4 6,86 5,45 4,76 4,34 4,03 3,79 ! ; ; 14,2 11,3 9,8 9 7,8 7,1 6,58 5,23 4.57 4,17 3.87 3.65
9,525 21,2 16,8 14,7 13,3 11,6 10,5 9,8 7.8 6,83 6,22 5,75 5,43 5,18 4,94 4,74 4,56 4,28 4.06 3,9 2,62 3,36 3,16 3,01 2,88
12,7 20,4 16,2 14,2 12,9 11,2 10,2 9,5 7,5 6,58 6 5,57 5,24 5,01 4,76 4,57 4,4 4,14 3,93 3,76 3,49 3,24 3,05 2,9 2,77
15,875 18,9 15,0 13,1 11,9 10,4 9,4 8,8 6,95

6
19,05 17,9 14,2 12,4 11,3 9,9 9 8,3 6,6 5,89 5,26 4,91 4,51 4,39 4,17 4,01 3,86 3,62 3,44 3,3 3,06 2,83 2,68 2,53 2,42
25,4 16,6 13,2 11,5 10,5 9,1 8,3
50,8 13,7 10,9 9,5 8,6 7,5 6,85 6,36 5,05 4,41 4,03 3,74 3,53 3,36 3,21 3,08 2,95 2,78 2,64 !
63,5 12,9 10,2 8,9 8,1 7,1 6,42 5,97 4,74 4,15 3,78 3,52 3,32 3,15 2,99 2,87 2,77 2,6 2,47
76,2 12 9,5 8,3 7,6 6,62 6,01 5,58 4,43 3,89 3,53 3,28 3,1 2,94 2,81 2,69 2,59 2,42 2,3 2,21
88,9 11,2 8,8 7,7 7,1 6,15 5,58 . 5,19 4,12 3,61 3,28 3,06 2,87 2,74 2,71 2,5 2,41 2,25 2,13
i i
'U
7,7 6,11 .5.35 4,87 4,54 4,28 4,06 3,88 3,73 3,57 3,37 3,2 3,06 2,84 2,63 2,48 2,36 2,25
I
:
:
5,54 5,16 4,85 4,62 4,4 4,22 4,07 3,81 3,62 3,48 3,23 2,99 2,82 2,67 2,56
i
i ! i ! i !
i
t i 3,62 I 3,47 3.32 3,45 3,31 : 3,19 i 3,19 3 2.85 2,72 2,53 2,36 2,24
1
I
!
!
3,06 2,88 2,74 2,61 2,43 2,26
2.52 ' 2,33 :
j 2,37 2,2
i 1
21 Flcmcnli strojeva
322
povrinskog tlaka u zglobovima

p v u N/cm Fa U N 2 A u cm y
2
p= A y
(260)
postojei povrinski tlak u zglobovima, ukupna vuna sila prema jednadbi (256), povrina zglobova prema tablici 106, znaajka udara prema tablici 116, strana 318.
S izraunatim povrinskim t l a k o m p v oitava se sa slike 337 znaajka vijeka trajanja vv u zavisnosti od naina podmazivanja. O i t a n u vrijednost vv usporeuje se sa: znaajkom
wD fv Av
N/cm2 10000 -, 3000 8000 7W0 6150 5600 5000 1*500 hOOO J 3550 T 3150 1 Z800 1500 ZZH0 a ZO00 1800 e 1600 VtOO ^ 1 1250
zgloba
wD = t v
(261)
znaajka zgloba za vijek trajanja 1^=1500011, faktor brzine koraka lanca prema tablici 122, faktor puta trenja prema tablici 123.
J< -5 . vi *~
o u
1000 900 800 no 630 560 500 450 wo 355 315 Z80 250 ZZf 200180 160 VtO 125100 6,3 8 10 12,5 znaajka vijeka trajanja 20
772
7720
zz,*
25
Slika 337. Znaajka vijeka trajanja vv u zavisnosti od povrinskog tlaka u zglobu pv i od naina podmaziva nja prema D I N 8195 za valjkaste lance
Oekivana vrijednost vijeka trajanja L \ z a zglobove dobiva s e pri o d n o s u znaajki: w/wD = 0,67 L\ =50000
0,8
30000
1,0 15000
1,15 10000
1,44 5000
2,01 2000 h
323
Najpovoljnije j e a k o s e poklapaju vrijednosti vijeka trajanja L \ spojnica, valjaka i zglobova. To e se praktiki vrlo rijetko moi ostvariti. Ni u k o m sluaju ne smije ni j e d a n od triju vjekova trajanja leati ispod eljenog za lanac.
Zupasti lanci
Za zupaste lance ne postoji standard p r e m a kojem se proraunava. Zupasti lanci proraunavaju se k o n t r o l o m statike i dinamike sigurnosti: statika sigurnost SSXaX = = l (262)
dinamika sigurnost
FM u kN FQ U kN c
^&m~^
FG-c
=5
(263)
lomna sila lanca, tablica 107, strana 305, ukupna vuna sila prema jednadbi (256), pri emu se potrebne veliine uzimaju iz tablice 107, faktor udara prema tablici 112, strana 314.
Jednadbe (249) i (251) do (256) vrijede i za zupaste lance. Vijek trajanja lanaka moe se p r o r a u n a t i na isti nain k a o i za valjkaste lance, jer u troenju ne bi trebala da postoji nikakva razlika. Preporuljivo je posavjetovati se s proizvoaima lanaca. K a o silu koja optereuje vratilo (vidi sl. 304, str. 280) moe se uzeti za sve vrste lanaca da je F A 1,5 F, a k o F znai vunu silu p r e m a jednadbi (254).
Tablica 123. Faktor puta trenja A v za zglobove lanca prema D I N 8195 (prijedlog) Broj lanaka Prijenosni omjer ; 1 2 1 2 3 1 2 3 5 1 200 2 3 5 7 Broj zubi malog lananika z, 13 0,57 0,63 0,69 0,76 0,79 0,76 0,85 0,88 0,91 0,97 1,07 1,11 1,14 1,17 15 0,64 0,7 0,77 0,85 0,88 0,87 0,96 0,99 1,02 1,09 1,2 1,25 1,28 1,31 17 0,69 19 0,74 21 0,76 23 0,79 25 38 45 57
X A(\
70
0,83 0,91 0,95 0,93 1,03 1,07 1,09 1,17 1,29 1,34 1,37 1,41
0,98 0,98 1,01 1 1,1 1,14 1,17 1,26 1,38 1,43 1,47
0,92 1,01
0,95 1,04
0 97
1,12
1,03 1,14 1,18
1 IUU
c\c\
1,07 1,17 1,22
1,1 1,21 1,25
1,26 1,39
1,33
1,44
1,3 1,43 1,48 1,52
1,34 1.47 1,52 1,57
1,38 1,51 1,57 1,61
1,58 1,74 1,81
1,67 1,84
1,81 1,99
21*
324
9.
ZUPANI PRIJENOSNICI
9.1. Osnove
9.1.1. Vrste i oblici
Zupanici prenose o k r e t n o gibanje s jednog vratila na drugo p o m o u tzv. veze oblikom, koju u ovom sluaju ini zahvat zubi. Z u p a n i m prijenosni cima nije p r e m a t o m e p o t r e b a n poseban prijenosni element k a o kod remenskih (remen) i lananih prijenosnika (lanac). A k o se u sprezi nalaze dva ili vie zupa nika, govori se o prijenosniku. Razlikuju se prijenosnici sa stalnim prijenosnim omjerom (npr. izmeu pogonskog i r a d n o g stroja), menjai brzina, kod kojih se dovoenjem u zahvat razliitih zupanika prijenosni omjer moe mijenjati (npr. alatni strojevi i m o t o r n a vozila), razdjelni prijenosnici za istodobni pogon vie vratila (npr. vievretenske buae glave). P r e m a m e u s o b n o m poloaju osi vratila m o g u zupanici imati slijedee oblike: 1. elnici, k o d paralelnih vratila (sl. 338a), 2. Ozubnice, k a o beskonano veliki elnici za promjenu okretnog gibanja u p r a v o c r t n o (sl. 338 b), 3. Stonici, k o d vratila koja se sijeku (sl. 338 c), 4. Vijani zupanici, k o d mimosmjernih vratila (sl. 338 d), 5. Puevi i puna kola k o d mimosmjernih vratila (najee pod pravim kutom) (sl. 338 e).
Slika 338. Osnovni oblici zupanika a) elnici; b) ozubnica; c) stonici; d) vijanici; e) pu i puno kolo
P r e m a t o k u uzdunih linija b o k o v a razlikuju se po D I N 968 (JUS M.C1.012 i 013): 1. elnici s ravnim, stepenastim, kosim, strelastim i lunim zubima (sl. 339), 2. Stonici s ravnim, kosim, zakrivljenim evolventnim i zakrivljenim lunim zubima (sl. 340).
9.1. Osnove
325
9.1.2.
Z a k o n ozubljenja
Prijenosni omjer je o d n o s brzine vrtnje n 1 ili kutne brzine co1 malog zupanika p r e m a brzini vrtnje n 2 ili kutnoj brzini co2 velikog z u p a n i k a :
Slika 339. Oblici bokova na elnicima (prikazani na razvinutom cilindrinom plastu) a) ravni zubi; b) pomaknuti zubi; c) kosi zubi; d) strelasti zubi; e) luni zubi Slika 340. Oblici bokova na stonicima (prikazani na razvinutom plastu stoca) a) ravni zubi; b) kosi zubi; c) spiralni zubi; d) evolventni zubi; e) luni zubi Slika 341. Kinematske krunice i njihove obodne brzine. Trenutna toka dodira bokova
Prijenosni omjer
i = n1/n2 = (Di/oj2
(264)
P r e m a najnovijim I S O i D I N propisima treba prijenosnom omjeru i dodati negativni predznak a k o je smjer vrtnje jednog zupanika s u p r o t a n smjeru vrtnje drugog (lijevo i desno). U ovoj knjizi prijenosni omjer i imat e uvijek pozitivan predznak.
326 Omjer broja zubi {kinematski omjer)

zx broj zubi malog zupanika, z 2 broj zubi velikog zupanika.
9. Zupani prijenosnici
u = z2/z1
(265)
Da bi prijenosni omjer ostao u svakoj fazi o k r e t n o g gibanja konstantan, p o t r e b n o je da bokovi zuba imaju odreeni oblik. Bokovi zuba u zahvatu moraju, naime, za cijelo vrijeme trajanja zahvata da b u d u u m e u s o b n u dodiru i da valjajui se j e d a n po d r u g o m ostvaruju gibanje. Budui da su bokovi zakrivljeni, oni se, p r o m a t r a n o u ravnini crtanja, dodiruju u pojedinim tokama (sl. 341). P r e m a z a k o n i m a kinematike dva tijela, koja se kreu razliitim brzinama, ostaju u dodiru samo onda kada njihove komponente brzina okomite na tangente trenutnih toaka dodira (tzv. normalne komponente) imaju isti smjer i ako su meusobno jednake. To znai da se vektori n o r m a l n i h k o m p o n e n a t a brzina u svakoj fazi gibanja moraju m e u s o b n o poklapati. Zupanike predstavljamo sebi najprije k a o glatke cilindre, k a o cilindrine tarenice t a r n o g prijenosnika, k o d kojeg pogonski cilindar trenjem bez klizanja prenosi gibanje na gonjeni cilindar (gonjenu tarenicu). Cilindri se valjaju m e u s o b n o jedan po d r u g o m bez klizanja i puzanja. Na ovim cilindrima, kinematskim cilindrima k a k o ih nazivamo, zamiljamo da su sada naneseni zubi (sl. 341). Openito povrine koje se k o d t a r n i h prijenosnika m e u s o b n o valjaju nazivamo povrinama valjanja, a k o d zupanika bile bi to kinematske krunice wx i w 2 . Dvije kinematske krunice dodiruju se m e u s o b n o u kinematskom polu C, koji lei na spojnici centara spregnutih zupanika. Budui da se kinematske krunice m e u s o b n o valjaju bez puzanja, imaju j e d n a k e obodne brzine ow = dwl TT n1 = dyi2 n- n2 (266)
uw u m/s obodna brzina kinematskih krunica d w l , dw2 u m promjeri kinematskih krunica !, n2 u s " 1 brzine vrtnje zupanika.
Iz gornjeg proizlazi prijenosni omjer

'\vi, rw2
* =n i / r c 2 = d w 2 d w l = rw2/rwl
(267)
radijusi kinematskih krunica.
Na sl. 342 prikazani su namjerno nepravilno oblikovani zubi zupanog para. Bokovi tih zupanika dodiruju se t r e n u t n o u toki B (toka F : na boku 1 dodiruje se s t o k o m F 2 na b o k u 2 u toki B). Z u p a n i k 1 okree se k u t n o m brzinom co1, zupanik 2 k u t n o m brzinom OJ2. T o k a Fj kree se o b o d n o m b r z i n o m vl=a>1- R^, t o k a F 2 o b o d n o m b r z i n o m v2=co2 - R2. O b a vektora brzina o k o m i t a su na radij us-vektora R x i R2. Z b o g k o n t r o l e uvjeta dodira povui e se kroz d o d i r n u toku B tangenta T koja tangira o b a boka, a na nju o k o m i c a N. O b o d n e brzine v x i v 2 rastavljaju se na k o m p o n e n t e , u smjeru zajednike tangente (T) v a i vt2 i u smjeru zajednike okomice na tangentu (N) vnl i vn2. Budui da je, p r e m a slici, u n i < u n 2 nije ispunjen uvjet da bude vnl = vn2\ Bokovi su p r e m a t o m e pogreno oblikovani.
9.1. Osnove
327
K o m p o n e n t e brzina u smjeru okomice na tangentu (N) u n l i vn2 moemo p r o m a t r a t i k a o o b o d n e brzine na radijusima r b l i rb2. P r e m a tome je vnl = = rbl col i vn2 = rb2 <x>2. Budui da m o r a biti vn} =--vn2, m o r a l o bi biti r b l -co^ = rb2 - C Q 2 . Sa i=co1lco2 proizlazi da je i / = r b 2 / r b l = r^ v2 /r^ vl . Osim toga je i= = r w 2 / r w l , prema t o m e m o r a biti i r'w2/r'wi = r w 2 / r w l . Iz toga proizlazi da prijenosni omjer i moe biti k o n s t a n t a n samo o n d a a k o se toka C poklapa
Slika 342. Odnosi brzina pri dodiru dvaju namjerno pogreno oblikovanih bokova zupanog para
s kinematskim p o l o m C, o d n o s n o k a d a je /wi=rw\ i r'w2 = rw2. Samo u tom sluaju moe biti vnX vn2. Ovaj kinematski preduvjet donosi zakon ozubljenja koji glasi: Okomica na tangentu kroz kinematski pol C. trenutne toke dodira dvaju bokova mora prolaziti
328
9.1.3. Dodirnica bokova, zahvalna linija (dodirnica profila)

Z a k o n ozubljenja zahtijeva da se odrede kinematski ispravno oblikovani bokovi. Sl. 343 a pokazuje proizvoljno oblikovan bok 1 zupanika 1. Na njemu je uzeta proizvoljna toka Fj i kroz nju povuena tangenta T i okomica na tangentu (normala) N. N o r m a l a N sijee kinematsku krunicu w x u toki W ] . Ako zamislimo da se zupanik 1 okree udesno, o n d a se kree i bok 1 s tokom Fj u smjeru strelice udesno p r e m a toki B, a toka W 1 p r e m a toki C. Budui da okomica na tangentu u trenutnoj toki d o d i r a t o a k a W x i C m o r a prolaziti kinematskim p o l o m C, t o k a B je obavezno toka dodira s odgovarajuim b o k o m zupanika 2. To znai da je toka B zajednika toka za oba b o k a !
Slika 343. Pronalaenje suprotnog boka ako je oblik jednog boka zadan
Ako sada zamislimo da smo oba zupanika okrenuli za istu vrijednost natrag, pomie se toka iz kinematskog pola C zupanika 1 prema W l 5 a zupanika 2 p r e m a W 2 . Lukovi C W t i C W 2 moraju zbog m e u s o b n o g valjanja kinematskih krunica W] i w 2 biti j e d n a k o dugi. Traena toka F 2 suprotnog b o k a m o r a od toke W 2 biti udaljena za a, kao to su i m e u s o b n e udaljenosti t o a k a B od C i F 1 od W l 9 jer se sve tri spomenute duljine a moraju poklopiti k a d a toke Fj i F 2 dospiju u toku B. P r o v e d e m o li ovakvu konstrukciju za vie t o a k a z a d a n o g b o k a Fj dobit emo vei broj t o a k a F 2 . Spojimo li tako dobivene toke, dobivamo traeni suprotni b o k 2, koji u svakoj fazi dodira sa z a d a n i m b o k o m Fj ispunjava z a k o n ozubljenja (sl. 343 b). Ako spojimo sve d o d i r n e toke B, u kojima se dodiruju bokovi, dobivamo zahvalnu liniju (dodirnicu profila) g. P r o s t o r n o gledano, d o b i v a m o povrinu zahvata. Zahvatna linija je apsolutna putanja dodirne toke. S druge strane d o d i r n a toka putuje i uzdu boka. Na taj nain bokovi predstavljaju relativnu putanju dodirne toke.
9.1.4. Evolventno ozubljenje

Iz 9.1.3. proizlazi da j e d n o m z a d a n o m b o k u p r i p a d a posve odreen suprotan bok i o d r e e n a zahvatna linija. O b r n u t o , zadanoj zahvatnoj liniji p r i p a d a odreen par bokova. Z b o g unifikacije, a i zbog izrade, pokazalo se korisnim da se zahvatnoj liniji dade odreen oblik. Ako se z a h v a t n a linija g sastoji od dva k r u n a luka dobivamo cikloidno ozubljenje, iji su- bokovi cikloidno zakrivljeni. Radi tekoa u izradi, a i
9.1. Osnove
329
nekih drugih n e d o s t a t a k a , ovo ozubljenje n e m a znaaja u strojogradnji, pa je to razlog da o njemu nee biti ovdje govora. Ako je zahvatna linija pravac dobivamo evolventno ozubljenje. K u t koji zah vatna linija zatvara s t a n g e n t o m u kinematskoj toki C nazivamo kutom zahvatne linije (kut dodirnice profila) a. Radi toga to je zahvatna linija pravac o n a je ujedno i okomica na tangente svake trenutne toke dodira. Z a h v a t n a linija tangira temeljne krunice b\ i bi u t o k a m a Ni i N2 (sl. 344a i b). Ako se p r e m a slici 344a zahvatna linija g 2 valja po temeljnoj krunici b 2 , tada toka na zahvatnoj liniji, koja se p o k l a p a sa kinematskim p o l o m C, opisuje evolventu. T a k o dobivena evolventa je bok zupanika 2 i to njegov tjemeni i p o d n o n i dio, a k o je valjanje zahvatne linije po temeljnoj krunici
zupanik 1
Slika 344. Evolventno ozubljenje: a) nastajanje boka na zupaniku 2; b) nastajanje boka na zupaniku 1
bilo ogranieno p r e m a gore tjemenom krunicom a 2 , a p r e m a dolje temeljnom krunicom b 2 . N a sl. 344a p o k a z a n a j e toka F 2 dobivena valjanjem zahvatne linije na temeljnoj krunici na dijelu luka N 2 B 2 = /3b. Time je dio pravca C N 2 = g 2 postao dulji za duinu bh. U t o m sluaju okree se generatrisa (roditeljica) F 2 B 2 = p 2 = g 2 - f - 6 b m o m e n t a l n o o k o toke B 2 , t a k o d a j e o n a ujedno n o r m a l a u toki F 2 (okomica na tangentu u toki F 2 ) . r Z a m i s l i m o da se zupanik 2 okree ulijevo, k a k o to pokazuje strelica, sve dotle d o k se ne poklope toke B 2 i N 2 ; t a d a e se p 2 poklopiti sa z a h v a t n o m linijom. Toka F 2 p o m a k l a se p r e m a toki B. Iz toga proizlazi d a j e put BC = bh. U toki B m o r a , p r e m a tome, F 2 doi u dodir s odgovarajuom t o k o m suprotna boka. Bok zupanika 1 nastaje istim p o s t u p k o m valjanja zahvatne linije po temeljnoj krunici b x (sl. 344b). Na slici p o k a z a n a toka Fi dobivena je valjanjem zahvatne linije p o dijelu luka N ^ B ^ ^ . N a taj j e nain pravac N i C = #i krai za duinu bb, t a k o da je generatrisa B i F i = p i = gi KZamislimo sada da se zupanik 1 okree udesno, k a k o to pokazuje strelica, sve dok se ne p o k l o p e toke B x i N x ; leat e p! na zahvatnoj liniji, a toka p o m a k n u t e se p r e m a toki B. Budui da su temeljne krunice proporcionalne kinematskim, zakrenule su se obje kinematske krunice pri okretanju za jednake duljine lukova b b (sl. 344a i b). Na taj se nain toke F, i F 2 moraju dodirnuti u toki B, to je d o k a z ispravnosti konstrukcije. \
330
Sl. 345 prikazuje evolventni zupani par. Od temeljnih krunica b do p o d n o n i h krunica f bokovi se m o g u proizvoljno oblikovati, jer ti dijelovi b o k a ne ulaze u zahvat. Meutim, ti dijelovi b o k a ne smiju oteavati zahvat. U periodu zahvata od toke A do C u d o d i r u je tjemeni dio b o k a A 2 C zupanika 2 sa p o d n o n i m dijelom b o k a F \ C zupanika 1. U periodu zahvata od toke C do E u d o d i r u je tjemeni dio b o k a CA^ zupanika 1 s p o d n o n i m dijelom b o k a C F 2 zupanika 2. P r i o b r t n o m smjeru gibanja p u t zahvata (dodirnica profila) je zrcalna slika p u t a zahvata AE. Radijusi zakrivljenja obaju bokova p1 i p2 razliiti su u pojedinim t o k a m a dodira, osim u jednoj toki. Na zupaniku 1 oznaeni su sa r desni bokovi, a sa 1 lijevi bokovi. Za dani smjer vrtnje su desni bokovi zupanika 1 radni bokovi koji uvjetuju prijenos sila.
I zupanik 1 pogonski
* 2-
gonjeni
Slika 345. Evolventno ozubljenje u zahvatu a radni bok; r desni bok; / lijevi bok; w kinematske krunice; b temeljne krunice; /podnone krunice: a tjemene krunice
9.1.5. Ozubljenje s ravnim bokovima i unutarnje ozubljenje

Ozubnica (zupana letva) je vijenac elnika s beskonano velikom kinem a t s k o m krunicom. Kinematska krunica j e p r e m a t o m e pravac; p r o s t o r n o gledano to je zapravo kinematska ploha. P r e m a D I N 868 (JUS M.C1.011) takva se ozubljenja nazivaju ozubljenja s ravnim bokovima (plosnato ozubljenje). K o d evolventnog ozubljenja postaje u t o m sluaju i temeljna krunica besko n a n o velika, a isto t a k o i radijusi zakrivljenja bokova, pa i oni postaju pravci (sl. 346). To je posebna prednost, jer se s jednostavnim alatima s ravnim b o k o v i m a m o e ozubiti svaki zupanik s vanjskim ozubljenjem. Z b o g toga upotrebljava se profil ozubnice k a o standardni profil ( D I N 878, J U S M.C1.016) za sve zupanike. Zupanici s vanjskim ozubljenjem moraju se sprezati sa s t a n d a r d n i m profilom. Kut zahvatne linije (kut dodirnice profila) standardiziran je sa a = 20. K i n e m a t s k a linija s t a n d a r d n o g profila naziva se srednja linija profila M M .
9.1. Osnove
331
Ozubnicu treba shvatiti k a o zupanik s beskonano m n o g o zuba, p r e m d a se sama ozubnica izrauje s a m o s ogranienim brojem zuba. Prijenosni omjer prijenosnika s ozubnicom p r e m a jednadbi (265) na str. 326 iznosi
W =
00.
Slika 346. Zupani par s ravnim i evolventnim bokovima (ozubnica kao standardan profil)
S poveanjem kinematske krunice moe se ii i dalje u negativno podruje, pa zupanik s vanjskim ozubljenjem prelazi p r e k o ozubnice na zupanik s unutarnjim ozubljenjem, (sl. 347). Time bokovi dobivaju oblik uzubine vanjskog ozubljenja, a uzubine oblik zuba vanjskog ozubljenja.
zupanik 2
Slika 347. Unutarnje evolventno ozubljenje
Z b o g negativnog zakrivljenja u o d n o s u na vanjsko ozubljenje, broj zuba unutarnjeg ozubljenja dobiva negativan predznak. T a k o p r e m a jednadbi (265) na str. 326 prijenosnik s unutarnjim ozubljenjem ima negativan prijenosni omjer broja zubi u. Na primjer, za z 1 = 20, z 2 = 60 biva w = z 2 /z 1 = 3 .
9.1.6. Valjanje i klizanje bokova

Prilikom zahvata zubi ne dolazi s a m o do m e u s o b n o g valjanja bokova nego i do m e u s o b n o g klizanja b o k o v a (sl. 348a). Toke b o k o v a F, i F 2 doi e u m e u s o b a n dodir u toki A, a toke F[ i F 2 u toki B. Iz toga proizlazi da e za to vrijeme dio b o k a f x biti u dodiru s dijelom b o k a f2. Budui da su o b a ova dijela razliito duga, razlika duljina je p u t klizanja. K r a i dio b o k a
332
bit e jae istroen. Specifino klizanje ( oznaava razliku brzina klizanja v t (tangencijalnih k o m p o n e n a t a brzina) pojedinih t o a k a dodira bokova, u o d n o s u na tangencijalnu k o m p o n e n t u brzine odgovarajue toke p r o m a t r a n o g zupanika (sl. 348 b)
Slika 348. Valjanje i klizanje bokova a) dijelovi bokova/, i/ 2 koji se meusobno dodiruju za vrijeme zahvata od A do B; b) tok tangencijalnih komponenata brzina vn i vl2 za vrijeme dodira od F, i F, u A; c) tok specifinog klizanja radnog boka 2
Na slici 348 c prikazan je tok specifinog klizanja b o k a 2. Negativno specifino klizanje p o d n o n o g dijela b o k a je nepovoljno. Stvarno se podnoni dijelovi b o k o v a najvie i troe. Z b o g jednakih k o m p o n e n a t a tangencijalnih brzina na diobenoj krunici, klizanje je t a m o j e d n a k o nuli, pa teoretski ne bi smjelo biti ni troenja. Veliki kutovi zahvatnih linija i male visine zuba smanjuju troenje.
9.1.7. Nulti elnici i nulti prijenosnici (s ravnim zubima), zranost izmeu zuba
R a z m a k od zuba do zuba mjeri se na diobenoj krunici promjera d (sl. 349). Kinematske krunice identine su s diobenim krunicama. Govorei 0 N U L T I M zupanicima eli se zapravo naglasiti da je razlika izmeu diobenih 1 kinematskih krunica j e d n a k a nuli! O v a konstatacija odnosi se na izradu ozubljenja. P o k a z a t emo da i k o d N U L T I H zupanika ne m o r a pri sparivanju
Slika 349. Karakteristine veliine elnika s ravnim zubima
9.1. Osnove
Tablica 124. Standardni moduli u mm prema D I N 780 Red 1 0,05 1,5 0,055 1,75 0,06 2 0,07 2,25 0,08 2,5 0,09 2,75 0,10 3 0,11 3,5 0,12 4 0,14 4,5 0,16 5 0,18 5,5 0,20 6 0,22 7 0,25 8 0,28 9 0,3 10 0,35 11 0,4 12 0,45 14 0,5 16 0,55 18 0,6 20 0,65 22 0,7 25 0,75 28 0,8 32 0,85 36 0,9 40 0,95 45 1 50 1,125 55
333
1,25 60 1,375 70
Tablica 124a. Standardni moduli u mm prema JUS M.C1.015 Standardni modul u mm I 1 1,125 1,25 1,375 1,5 1,75 2 2,25 2,5 2,75 3 3,25 10 11 40 8 9 32 36 6 7 5 5,5 6,5 25 28 20 22 4 4,5 II III I II 3,5 3,75 16 III I 12 14 16 18 II III
s nekim drugim z u p a n i k o m doi bezuvjetno do poklapanja diobenih i kine matskih krunica. P r e m a D I N 870 (JUS M.C1.012) definiranje p o m o u osnovnog (standardnog) profila (vidi i sl. 346) pojam N U L T I H zupanika na slijedei nain: NULTI zupanici su oni kod kojih srednja linija osnovnog (standardnog) profila tangira diobene krunice (u k i n e m a t s k o m polu C). Prijenosnik s NUL TIM zupanicima naziva se NULTI prijenosnik. P o d korakom p podrazumijevamo razmak od zuba do zuba mjeren na diobenoj krunici (sl. 349). Opseg diobene krunice m o r a biti j e d n a k u m n o k u z p, a k o z oznaava broj zuba. Opseg diobene krunice j e d n a k je takoer u m n o k u d n. P r e m a t o m e z p = d- n, a p/n = d/z. Ovaj o d n o s p/n nazivamo modul m. M o d u l je p r e m a t o m e poredbeni pokazatelj modul m=-=71 Z
Red 2
(268)
K a o dio diobenog promjera m o d u l se moe shvatiti i k a o korak promjera. Moduli su standardizirani (tablica 124). Da bi broj alata za izradu i mjerenje bio ogranien na minimum, redu 1 treba dati prednost pred redom 2. Iz prednjeg slijedi: korak p m-n (269)
334 promjer diobene krunice

p u mm korak, m u mm modul (tablica 124 i 124a), d u mm promjer diobene krunice, z broj zuba. \ \
d=z-m
(270)
Na sl. 349 p r e m a D I N 3999 i p r e m a ISO/R 701 (oznake za ozubljenja) k o d NULTIH zupanika (oznake J U S M.C1.011 i 012 iz 1958. g. nisu jo prilagoene o z n a k a m a ISO) oznauje: d da d( dh h ha h{ hg p pe s e a promjer diobene krunice, promjer tjemene krunice, promjer p o d n o n e krunice, promjer temeljne krunice, u k u p n u visinu zuba, tjemenu visinu zuba, p o d n o n u visinu zuba, zajedniku visinu zuba zupanog para, korak, k o r a k zahvata = p cos a, debljinu zuba, irinu uzubine, s t a n d a r d n i k u t zahvatne linije = 20 (kut nagiba profila osnovne ozubnice), T diobeni korak, b irina zuba.
Ako su debljine z u b a zupanog p a r a jednake, moraju teoretski irine uzubina biti j e d n a k e debljini zuba. Z b o g proizvodnje i pravilne funkcije m o r a izmeu onih b o k o v a p r e k o kojih se ne prenosi gibanje postojati bona zranost j (sl. 350). N o r m a l n i zupanici imaju tjemenu visinu zuba h & = m. P o d n o n a visina m o r a biti neto vea, da se ne bi dodirivale tjemene i p o d n o n e krunice. Zranost izmeu tjemene i p o d n o n e krunice naziva se tjemena zranost c. O n a moe varirati izmeu 0,06 i 0,26 m. U pravilu iznosi c 0 , 2 m, t a k o da je podnona visina zuba hf=l2m. P r e m a sl. 349 i 350 za vanjske i unutarnje NULTE prijenosnike da = d + 2ha d{ = d 2h{ dh d- cos a m a = r x + r 2 = ( z i + Z2) iznosi (271) (272) (273) (274)
promjer tjemene krunice promjer podnone krunice promjer temeljne krunice NULTI razmak osi
Budui da broj zubi zupanika s unutarnjim ozubljenjem z 2 m o r a biti negativan, moraju i promjeri biti negativni. Na primjer d 2 = m z 2 = 5 mm 20 = = 100 m m , d^2 = d2 + 2 /? a = 100 mm + 2 - 5 m m = 90 m m .
9.1. Osnove
335
Iz proizvodnih razloga moraju za razmake osi biti predviene tolerancije meusobnog poloaja osi ( D I N 3994, J U S M.C1.036).
Slika 350. Zranost, razmak osi
9.1.8. Granini broj zuba nultih elnika s ravnim zubima

G l e d a n o relativno, j e d a n zupanik krui o k o drugoga k a o to planeta krui oko Sunca (zamiljeno je da j e d a n zupanik stoji). Vrna toka na tjemenu zuba zupanika koji krui opisuje relativnu putanju vrha zuba u uzubini zupanika koji stoji (sl. 351). Apsolutna putanja vrne toke je tjemena krunica. Za zahvat z u b a ne upotrebljava se cijeli p o d n o n i dio boka. Evolventa na b o k u zuba i o n a k o poinje tek od temeljne krunice, koja lei izvan p o d n o n e krunice. D i o izmeu temeljne krunice i p o d n o n e krunice ne slui za prijenos sile i gibanja i moe se p r e m a t o m e proizvoljno oblikovati.
Meutim, logino je da tako oblikovan prijelazni radijus ne smije presijecati relativnu putanju vrne toke zuba. Radi smanjenja zareznog djelovanja treba prijelazni radijus da bude to vei. Ukoliko bi toke dodira A ili E pale izvan t o a k a N t ili N 2 , u kojima zahvatna linija tangira temeljne krunice, putanja vrha glave velikog zupanika
336
presijecala bi dio aktivnog dijela podnoja b o k a malog zupanika u blizini temeljne krunice. O v a se pojava naziva podrezivanje. Na slici 352 prikazana je podrezanost dobivena alatom u obliku ozubnice.
P o d r e z a n o s t se moe smanjiti poveanjem broja zuba malog zupanika. Na taj nain odmie se sredite malog zupanika p r e m a van, pa put dijela zahvata N X C postaje dulji. Isto tako moe se poveanjem kuta zahvatne linije izbjei opasnost podrezivanja. Iz toga proizlazi da je za odreenu veliinu k u t a zahvatne linije i za odreeni prijenosni omjer p o t r e b a n minimalni, granini broj zuba z % malog zupanika. Teoretski, granini broj zuba za zupani prije nosnik s ozubnicom, koji openito o z n a a v a m o k a o minimalan broj zuba N U L T O G vanjskog ozubljenja, iznosi teoretski granini broj zuba zg=2/sin2a (275)
K o d a = 2 0 je z g = 1 7 . Praktiki se dozvoljava m a l a podrezanost, pa se k o d a = 20 rauna sa z'%=14. O v a m a l a podrezanost koju pri izradi ini alat nije tetna. N a i m e , u radu zupanog p a r a ulazi ve slijedei par zubi u zahvat, prije nego to bi podrezani dio b o k a m o r a o da radi. Podrezanost e biti p o t p u n o nekodljiva a k o podrezani dio b o k a zuba ne ulazi uope u zahvat. Praktiki granini broj zubi zg^:^zg (276)
K o d prijenosnika s unutarnjim ozubljenjem preporuuje se oprez s obzirom da je granini broj zubi zupanika s vanjskim ozubljenjem vei nego onaj dobiven j e d n a d b a m a (275) i (276). G r a n i n i broj zubi kod a = 20 i kod broja zubi z 2 zupanika s unutarnjim ozubljenjem iznosi: z2 = oo z 0 = 17 ^ 80 18 ^45 19 ^35 20
9.1. Osnove
337
Ako je Z i < z g p o t r e b n o je izvriti skraenje glave zupanika s unutarnjim ozubljenjem. Ogranienost broja zubi p r e m a dolje jedan je od n e d o s t a t a k a evolventnog ozubljenja. Vei k u t zahvatne linije snizuje granini broj zuba, no moe dovesti do zailjenosti vrha zuba, ak i ispod tjemene krunice (sl. 353).
Slika 353. Utjecaj kuta zahvatne linije na oblik zuba
9.1.9. V-elnici i V-prijenosnici s ravnim zubima

Za razliku od cikloidnog ozubljenja, evolventno ozubljenje je neosjetljivo na poveanje osnog r a z m a k a . Jedino se time mijenja kut zahvatne linije, postaje vei i naziva se pogonski kut zahvatne linije (kut dodirnice profila) a w > a (sl. 354a). I kinematske krunice se poveavaju na promjere dwl i dw2P r e m d a se kinematske i diobene krunice vie ne poklapaju, a tjemene i bone zranosti se poveavaju zbog razmicanja zupanika, zahvat zubi je i nadalje k o n t i n u i r a n i bezprijekoran. O v o svojstvo koristi se za tzv. pomak profila. Poveanje r a z m a k a osi zapravo je razmicanje jednog zupanika od drugog, pa se tjemena i b o n a zranost poveavaju. Da bi se tjemena zranost dovela na prvotnu mjeru, m o r a se p r e m a sl. 354b poveati tjemena krunica zupanika 1. Nadalje je p o t r e b n o produiti bokove do nove tjemene krunice i poveati p o d n o n e krunice. Da bi se izbjegla prevelika b o n a zranost svi lijevi bokovi zupanika 1 moraju biti p o m a k n u t i u smjeru oboda. N a k o n tih mjera zahvat zubi je k a o i ranije, prije razmicanja, bezprijekoran i pravilan. Ovaj pozitivni pomak profda prua slijedee p r e d n o s t i :
Slika 354. Pozitivni pomak profila: a) NULTI zupanik; b) V-PLUS zupanik

338
1. 2. 3. 4.
Poveanjem k u t a zahvatne linije smanjuje se opasnost od podrezivanja. Poveanje debljine zuba u korijenu, tako da je mogue prenositi vee sile. Poboljanje uvjeta klizanja bokova. M o g u n o s t prilagoavanja r a z m a k a osi na odreene ugradbene zahtjeve.
Nepovoljna je poveana opasnost od zailjenosti. Zupanike s p o m a k o m profila mogue je izraivati odvalnim p o s t u p k o m , alatima u obliku zupanika i u obliku ozubnice, s time da se alat za o d r e e n u veliinu o d m a k n e od izratka. M o g u je negativni pomak profila, a k o se smanji tjemeni promjer kola, a alat za odreenu veliinu p o m a k n e izratku. Pri sparivanju tako dobivenog V-MINUS zupanika s N U L T I M dobiva se pogonski kut zahvatne crte a w < a . Negativni p o m a k profila poveava opasnost podrezivanja, a zubi posta ju tanji. N U L T I , V - P L U S i V - M I N U S zupanici m o g u se proizvoljno m e u s o b n o sparivati. Dobiveni r a z m a k osi a odgovarat e vrsti i veliini p o m a k a profila. P r e m a sparivanju dobivaju se slijedee vrste p a r o v a (prijenosnika): 1. NULTI parovi, a k o se sparuju dva N U L T A zupanika. 2. V-NULTI parovi, a k o se sparuje jedan V - P L U S i j e d a n V - M I N U S zupanik, a njihov r a z m a k osi ostane nepromijenjen. 3. V-PLUS parovi, a k o se sparuju V-zupanici ili j e d a n V - P L U S i jedan N U L T I zupanik, ali t a k o da r a z m a k osi postane vei od r a z m a k a koji odgovara N U L T I M parovima. 4. V-MINUS parovi, a k o se sparuju V-zupanici ili j e d a n V - M I N U S i jedan N U L T I zupanik, ali t a k o da r a z m a k osi p o s t a n e manji od razmaka koji o d g o v a r a N U L T I M parovima.
V-plus
zupanik nulti zupanik
Slika 355. V-PLUS zupanik i standardni profil ozubnice
/ p o m a k profila n a zupaniku m o d u l a m = l oznaava s e p r e m a D I N 3992 i JUS M.C1.012 k a o faktor pomaka profila ^ S t v a r n i pomak profila iznosi x m (sl. 355). Dimenzije V-zupanika izraunavaju se o n d a o v a k o : promjer diobene krunice promjer tjemene krunice dz-m da=d+2x m+2h& (277) (278)
9.1. Osnove
339 promjer podnone krunice df=d+2x m2ht promjer temeljne krunice

z m u mm x ha u mm h f u mm a u 9
(279) (280)
dh = d'Cos<x
broj zubi zupanika (kod unutarnjeg ozubljenja negativan), modul ozubljenja (tablica 124 i 124a), faktor pomaka profila, tjemena visina zuba, u pravilu ha = m, podnona visina zuba, u pravilu h f = 1,2 m, kut zahvatne linije N U L T I H parova, u pravilu a = 20
K o d pozitivnog p o m a k a i vrijednosti faktora pomaka x su pozitivne, k o d negativnog p o m a k a negativne. Iz gornjeg dijela slike 356 moe se oitati koliko najnie smiju biti veliine faktora p o m a k a k o d a = 2 0 i a = 1 5 pri z < 1 4 o d n o s n o 1 7 ( a = 2 0 ) i z < 2 5 o d n o s n o 30 (a =15), da bi bila izbjegnuta praktika i teoretska mogunost podrezivanja. P r i t o m e je pretpostavljeno da se ozubljenje vri alatom u obliku ozubnice^Veliina faktora p o m a k a m o r a leati ispod krivulje oznaene k a o granica zaifjenosti (stvaranje zailjenog tjemena zubajj U donjem dijelu slike dane su granine vrijednosti broja z u b a za negativne p o m a k e profila.
broj
zubi z -
Slika 356. Utjecaj pomaka profila na granine vrijednosti broja zuba zg i zg kod a = 20 i a = 15 prema D I N 3960
U D I N 3994 i 3995 standardizirano je tzv. 0,5-ozubljenje. To su zupanici s pozitivnim p o m a c i m a sx 0,5. principu se faktori p o m a k a profila x x i x 2 z u p a n i k a m o g u birati proizvoljno. Ne smije, meutim, izborom p o m a k a kasnije k o d sparivanja zupanika doi do smetnji u zahvatu. To znai da u zahvatu smiju biti samo evolventni dijelovi b o k o v a zubaJ^Do smetnji u zahvatu moe doi nepovoljnim izborom p o m a k a , bilo na podnoju malog zupanika 1, bilo na podnoju velikog
22*
340
zupanika 2 i to radi nedovoljnih duljina p o d n o n i h dijelova evolvente. Smetnje se u t a k v o m sluaju otklanjaju skraenjem tjemene visine glave. Tjemene debljine z u b a ne smiju biti ispod o d r e e n e minimalne veliine, u pravilu 5 a = 0 , 4 m (vidi sl. 355, na str. 338). Isto t a k o ne smije biti smanjena ni tjemena zranost, koja u pravilu iznosi c = 0 , 2 m (vidi sl. 350, na str. 335). Slika 357 daje uputstva za svrsishodan izbor sume faktora p o m a k a profila x x + x 2 u zavisnosti od zbroja zubi z x + z2. Linije Pl do P9 slue za oznaavanje pojedinih svojstava ozubljenja. Za ozubljenja koja treba da su u o d n o s u na nosivost i b u n o s t d o b r o ujednaena, preporuuju se podruja P3 do P 6 . O stupnju prekrivanja, koji se spominje na slici, bit e govora u poglavlju 9.1.10. na str. 343.
za posebne
sluajeve
za visoku nosivost korijena i bokova zubi za dobro, ujednaena ozubljema za visok slupani prekrivanja za posebne sluajeve ZO
PSP8 P7 P6-\ PS-
it St
P3-I
PZPlA
i
o
W 60 60 100 1Z0 T*0 160 180 Z00 ZZO 2W Z60 Z80 300 zbroj broja zubi z^*z2
Slika 3.57. Izbor sume faktora pomaka profila xl i x2 prema D I N 3992
r* Podjela faktora p o m a k a profila x x i x 2 vri se p r e m a slici 358 (za reduci r a n e prijenosne omjere; za multiplikatore vidi D I N 3992). Na sl. 358 ucrtane su linije sparivanja LI do L17. O n e su t a k o o d a b r a n e da predstavljaju linije j e d n a k e opteretivosti korijena zuba malog i velikog zupanika, o d n o s n o linije jednakih naprezanja u presjeku korijena zuba.^Faktori p o m a k a x x i x 2 treba da b u d u t a k o podijeljeni da lee na istoj liniji sparivanja^ U tu svrhu d a n je pr imjer sa z 1 = 20 i z 2 = 50 z u b a :
Najprije se sa slike 357, za z1+z2 = 70, odabere iz podruja P 5 x 1 + x 2 = 0,4. Na sl. 358 toka A. dobivena je iz 0,5 (zx + z 2 ) = 35 i 0,5 {xl+x2)=0,2. Toka A lei ria liniji LI 1. Od toke A. ide se uzdu L11, lijevo i desno do zL = 20 i z2 50 i dobivaju toke A.! i A 2 . Ordinate toaka Aj i A2 su x, =0,28 i JC 2 = 0,12. Ne padne li toka A. na neku od linija sparivanja, treba kroz A. povui liniju iji tok odgovara blioj liniji sparivanja. Iz tako povuene linije dobivaju se na isti nain toke A.x i A 2 .
U srednjem, bijelom dijelu slika 358,nalazi se podruje u kojem se ne javljaju smetnje u zahvatu. Skraenja tjemene visine z u b a u o v o m podruju nisu potrebna. U istokanom podruju nee doi do smetnji u zahvatu samo
9.1. Osnove
341
0J5fa+Z2)\Z
broj
zubi Z-
10
20
301 40
50
60
70
80
90
100 W
120 130 140 150
0 10 20\ \ 30 40 50 60 70 80 90 100 110 120 130 140 150

broj zubi z
Slika 358. Raspodjela sume faktora pomaka profila xy i x2 na oba zupanika prema D I N 3992 (pri redukciji broja okretaja)
o n d a k a d a su tjemeni promjeri zupanika toliko smanjeni da postoji n o r m a l n a tjemena zranost c > 0 , 2 m. To znai da tjemeni promjeri imaju veliine d a n e j e d n a d b a m a (286) i (287). S a m o u donjem dijelu slike, oznaeno vertikalnom rafurom, javljaju se smetnje u zahvatu Za to podruje bila bi n e o p h o d n a vea skraenja tjemenog dijela zuba. Z b o g toga po mogunosti izbje gavamo p o m a k e profila toga podruja.
Slika 359. Nastajanje dodatne bone zranosti kod sparivanja V-zupanika (prikaz zranosti je preuvelian) a) dva V-PLUS zupanik; b) dva zupanika V-MINUS
Ako se dva zupanika sparuju u V-PAR, dolazi do dodatne bone zranosti (sl. 359). Da bi se to otklonilo, m o r a se r a z m a k osi posebno podesiti, tj. razmak osi m o r a biti manji nego to proizlazi iz s u m e faktora p o m a k a .
342 Ovdje se zato uvode faktor pomaka razmaka osi B=2

XJ +
x2
B^JL= (282)
</l + 13B Ako je B v zadan, a da B treba izraunati, iznosi B B v N / l + 7Bv (283) S izraunatim faktorom p o m a k a osi B v , dobiva se j e d n a d b a za stvarno p o t r e b a n razmak osi V-razmak osi
a v = (ri +
r2)(L+FLV)
zx + z2
(281)
(284)
Ako ovako nastali d o d a t n i r a z m a k osi ne smeta, tj. a k o pri istom smjeru vrtnje ne d o e do kolebanja o k r e t n o g m o m e n t a , pa time ni do dodatnih unutarnjih dinamikih sila, moe se osni razmak izvesti u dimenzijama prema jednadbi P-razmak osi <2p = (n + r 2 ) + ( x i + x 2 ) m (285)
Moraju se zapravo izvoditi razmaci koji lee izmeu a\ i ap, tj. a=ay...ap Ako pomaci profila lee u podruju smetnji zahvata (istokani dio na sl. 358), pa zahtijevaju skraenje tjemene visine glave, j e d n a d b e tjemenih promjera su tjemeni promjer dal=2a d(2 2c da2 = 2a-dn-2c (286) (287)
a u mm utvreni razmak osi, dn i dn u mm podnoni promjer zupanika prema jednadbi (279) na str. 339, c u mm potrebna tjemena zranost, u pravilu c=0,2 m.
S utvrenim r a z m a k o m osi a moe se izraunati pogonski kut zahvatne linije otw iz j e d n a d b e cos a w = a osim toga promjer kinematske krunice dwl= ^ u +1 dw2 = 2a-dwl
uje kinematski omjer prema jednadbi (265) na str. 326.
cos a
(288)
(289) (290)
T r e b a obratiti panju da su za unutarnje ozubljenje z2, u, a i dw2 negativni! K o d z 2 = oo (ozubnica) ne mijenja se profil ni pri bilo k a k o velikom p o m a k u
9.1. Osnove
343
profila. Iz toga proizlazi da pomak profila na velikom zupaniku ne donosi mnogo, osobito o n d a a k o je broj zuba velik. Z b o g poveanja nosivosti se u specijalnim sluajevima, a k o to stupanj prekrivanja d o p u t a (vidi 9.1.10.), ide na a = 26 ili 28. NULTI zupanici m o g u se p r o m a t r a t i k a o V-zupanici sa faktorom p o m a k a profila x = 0.
9.1.10. Stupanj prekrivanja

Z b o g postizanja k o n t i n u i r a n o g okretnog gibanja, bez eventualnih prekida, m o r a novi par zubi ui u zahvat prije nego to par zubi koji je u zahvatu izae iz zahvata. To znai da m o r a postojati prekrivanje. K a d a p r e m a slici 360 toka A na zahvatnoj liniji prijee put k o r a k a zahvata pe, slijedei par zubi ulazi u zahvat. To znai da postoji prekrivanje a k o je p u t zahvata (dodirnica profila) g a = g a + g f dulji od k o r a k a zahvata pe. Radi toga oznaavamo k a o prekrivanje profila ili stupanj prekrivanja o d n o s izmeu p u t a zahvata g a i k o r a k a zahvata pe, tj. a=gjpe.
Slika 360. Prekrivanje profila ga put zahvata tjemena zupanika 2; g{ put zahvata podnoja zupanika; ga put zahvata (dodirnica profila)
Iz geometrijskih o d n o s a proizlazi stupanj prekrivanja za vanjsko ozubljenje sa =
V rli - r\x + V r\2 - r22
- SIN
aw-a
(291)
prijenosnik s ozubnicom
r-z
V ^ A I R
y
M +
m(lXI)
: SIN A SINA-RJ
(292)
unutarnje ozubljenje V r i i - rlx - V r \ 2 - r\2 - sin aw a (293)
344
r a l , r a 2 u mm r r u m r n t>i> bi rx u mm 0 a u aw u a u mm m u mm X[ pe u mm
9. Zupani prijenosnici tjemeni promjeri zupanika, promjeri temeljnih krunica, diobeni promjer zupanika 1, kut zahvatne linije NULTIH zupanika, u pravilu a = 20", pogonski kut zahvatne linije [jednadba (288), na str. 342] kod NULTIH parova a w = a, stvarni razmak osi (kod unutarnjeg ozubljenja negativan), modul ozubljenja faktor pomaka profila na zupaniku 1, korak zahvata = temeljni korak = p cos a = m n cos a.
T r e b a da je uvijek e a = : l , l ! A k o je za prijenosnik koji treba projektirati broj zubi zadan (odreen), a m o d u l nije jo izraunat, moe se pri p r o r a u n u stupnja prekrivanja uvrstiti m \. N a i m e , apsolutna veliina zupanika ne utjee na stupanj prekrivanja.
9.1.11. Nisko i visoko ozubljenje

P o d p o j m o m zajednike visine zuba h g podrazumijevamo sumu visina zuba mjerenu od kinematskih krunica obaju zupanika. K o d N U L T O G para s visinom zuba ham (vidi sl. 349, str. 332) je hi, = hal-\-ha2 = 2m. Zajednika visina zuba svodi se p o m o u faktora visine zuba y na standardni modul (tablica 124 i 124a str. 333), pa je ( zajednika visina zuba /ig = 2y m (294)
Za elnike s t a n d a r d n o g profila D I N 867 i J U S M.C1.015 j e y = 1. Ozubljenje sa y < l o z n a a v a m o k a o nisko ozubljenje, a sa y > l k a o visoko ozubljenje.
9.1.12. Nulti elnici s kosim (helikoidnim) zubima

Hzubi elnika s kosim (helikoidnim) zubima zakoeni su p r e m a osi vrtnje za kut koji zatvara linija boka zuba na d i o b e n o m cilindru s osi vrtnje, a naziva se kut nagiba boka zuba [LjAko se sparuju dva elnika s kosim zubima, moraju se nagibi b o k o v a zuba poklapati u k i n e m a t s k o m polu. To znai da oba zupanika moraju imati kutove nagiba b o k o v a zuba, po veliini jednake, a po smjeru suprotne. Razlikujemo zato zupanike s, desnim i lijevim usponom (sl. 361). Budui da su kinematske povrine zupanika zakrivljene, imaju i uzdune linije b o k o v a zakrivljenja u obliku zavojnice. K o d vrlo irokih zupanika bili bi zubi, slino k a o navoji na vijku, navijeni na diobeni cilindar pod kutom uspona y = 90 /?. elnici s kosim zubima nazivaju se zato i vijanici. Slika 362 pokazuje pogled na elo elnika s kosim zubima i razvijeni plat diobenog cilindra. ^ e l n i c i s kosim zubima mogu se izraivati p o m o u normalnih alata, a k o su oni pri izradi nagnuti p r e m a izratku za kut nagiba b o k a fi. S t a n d a r d n o 20 ozubljenje ne javlja se u tom sluaju u eonom (bonom) presjeku (presjeku
9.1. Osnove
345
o k o m i t o m na os vrtnje), nego u presjeku o k o m i t o m na uzdunu liniju b o k a (normalni presjek, sl. 363}Tom presjeku odgovara i s t a n d a r d n i profil D I N 867, J U S M.C1.015. Razlikujemo zato normalni profil s normalnim kutom zahvatne linije o,, i eoni (boni) profil s eonim (bonim) kutom zahvatne linije a ^ o c , , .
desnohodni
Slika 361. Kut nagiba boka i kut uspo na zupanog para elnika s kosim zubima, mjereni na diobenim cilindri ma. Zupanik 1 je desnohodan, a zup anik 2 ljevohodan
Slika 362. elnik s kosim zubima a) elo (bok); b) razvijeni diobeni cilindar A,
Slika 363. Normalni presjek (oko mit na uzdunu liniju boka) elnika s kosim zubima
346
M o d u l koji se odnosi na normalni profil nazivamo normalnim modulom nv M o d u l o d a b i r e m o p r e m a s t a n d a r d u (tablice 124 i 124a). M o d u l koji se odnosi na eoni (boni) profil naziva se eoni (boni) modul m ^ m n / c o s /? (295)
Iz toga proizlazi da je normalni korak pn = mn n, eoni (boni) korak px = mx-%, a eoni (boni) kut zahvatne linije izraunava se iz jednadbe tan oct = tan o^/cos S n a b r o j a n i m veliinama mogu se izraunati (vidi sl. 362) promjer diobene krunice promjer tjemene krunice m z d. = m.- z = - cos p dla = dt + 2ha (297) (298) (299) (300) (301)' (296)
promjer podnone krunice d^ d^lh^ promjer temeljne krunice NULTI razmak osi
m n u mm P u ha u mm /ir u mm at u 0 rtl, r l 2 u mm z,, z 2
dxh=dx cos a t m i = r,1+r.2= -^(z1 + z2) 2 cos p
normalni modul ozubljenja prema tablicama 1 2 4 i 124a, kut nagiba boka zuba ozubljenja na diobenom cilindru, tjemena visina zuba, u pravilu ha = mn, podnona visina zuba, u pravilu /tf = l , 2 m n eoni (boni) kut zahvatne linije prema jednadbi (296), radijusi diobenih krunica u eonom (bonom) presjeku, broj zubi zupanika, kod unutarnjeg ozubljenja z 2 treba da ima negativan predznak!
Stupanj prekrivanja profila e a treba svesti na eoni (boni) presjek pa se proraunava po j e d n a d b a m a (291) do (293), s tim da se uvrtava r a = r t o , r b = r t b , a = at, a w = a t w , m = m n , r 1 = r t l i p e = p t e . Najvei r a z m a k izmeu poetne i krajnje toke linije b o k a (sl. 362) je luk sprezanja bokova gp=b-tarifi. Pri okretanju u smjeru strelice tjemena toka A t ulazi u zahvat, a toka A 2 je jo izvan zahvata. Tek n a k o n to pri okretanju zupanika j e d n a toka na diobenoj krunici prevali put W 1 W 2 = b-tanj5, toka A^ ulazi u zahvat. N a k o n to je toka B 1 izala iz zahvata, toka B 2 nalazi se jo u zahvatu. T o k a B 2 izai e iz zahvata tek n a k o n to je na diobenoj krunici prevaljen put WxW2 = b-tanp\ O d n o s izmeu luka sprezanja bokova b tan/? i diobenog k o r a k a p t je radi toga stupanj sprezanja bonih linija sp = g^/p, = b t a n jS/pt (302) zahvat cijelom zubima bira se
Z a h v a t elnika s kosim zubima traje p r e m a t o m e dulje nego elnika s ravnim zubima. Budui da zub ne ulazi u zahvat istodobno svojom irinom, nego postepeno t o k a za t o k o m , r a d elnika s kosim je osjetljivo tii od r a d a elnika s ravnim zubima. Z b o g mirnoe r a d a
9.1. Osnove
347
kut nagiba boka $ tako da je e ^ l . Najee je j5%8 do 25; manji kutovi ne donose nikakve prednosti, a vei izazivaju velike aksijalne k o m p o n e n t e sila, koje moraju biti uhvaene leajima. Kinematski cilindar daje u n o r m a l n o m presjeku (sl. 363) elipsu ija je kraa poluos a k = i\, a dulja a g = r,/cosp\ Stvarni normalni profil javlja se samo na kraoj poluosi. Svi ostali zubi su, radi zakrivljenja njihovih bokova, izoblieni. Na kraoj poluosi radijus zakrivljenja elipse iznosi rn. elnike s kosim zubima m o e m o radi toga zamisliti kao elnike s ravnim zubima i n o r m a l n i m profilom, kojemu odgovara s t a n d a r d n i profil. Zubi s n o r m a l n i m ozubljenjem nalaze se na fiktivnom d i o b e n o m promjeru s radijusom rn. O v o m fiktivnom diobenom promjeru odgovara i fiktivni broj zubi, naime fiktivni broj zubi zn v z/cos p
3
(303)
Fiktivni broj zubi mjerodavan je za proraun graninog broja zubi k a o granice podrezanosti. Za elnike s kosim zubima iznosi praktiki granini broj zubi z g s ^ z ' g c o s 3 j5 (304)
gdje je z g = 1 4 praktiki granini broj zubi N U L T O G elnika s ravnim zubima k o d a = 20 [vidi str. 336 i j e d n a d b u (276)].
9.1.13. V-elnici s kosim zubima

Izbor i podjela faktora p o m a k a profila x, i x 2 obavlja se k a o i kod V-elnika s ravnim zubima (vidi str. 340) p r e m a sl. 357 i 358. Umjesto stvarnog broja zubi mjerodavni su fiktivni brojevi zubi z n l i z n 2 ! T r e b a p r e m a t o m e uvrtavati za z x = z n l , a za z 2 = z n 2 . Sa faktorima p o m a k a profila x dobiva se promjer tjemene krunice promjer podnone krunice rflf dVd = dt + 2x mn + 2/ia = d{ + 2x mn 2h f (305) (306)
eoni modul m t , eoni kut zahvatne linije a t , promjer diobene krunice dx i promjer temeljne krunice dlh, ostaju nepromijenjeni [jednadbe (295) do (297) i (300)]. Svedeno na fiktivne zupanike, iznosi faktor pomaka razmaka osi B=2
Z
.X ~~\~ X NL +
Z
n 2
(307)
F a k t o r p o m a k a razmaka osi B v izraunava se p o m o u jednadbe (282) na str. 342. Jednadbe r a z m a k a osi t a d a glase V-razmak osi B-razmak osi Stvarni razmak osi moe se v = ( N I + r T 2 ) + (r N I +rn2)By
a
(308)
M
irn + ^ T 2 ) + (-Î + - ^ 2 ) izmeu a = ay...aP.
N (309)
kretati
348
A k o je u podruju moguih smetnji zahvata (istokani dio sl. 358) p o t r e b n o skraenje tjemene visine zuba, treba izraunati tjemene promjere dlal i dta2 p r e m a j e d n a d b a m a (286) i (287), na str. 342. Ako se r a z m a k osi odabire, izraunava se eoni pogonski kut zahvatne linije p o m o u j e d n a d b e r +r cos o c t w = cos oct (310) a Promjeri kinematskih krunica dtwl i dtw2 dobivaju se iz j e d n a d b i (289) i (290) n a str. 342. Granini broj zuba z g S , koji se k o d pozitivnog p o m a k a jo j e d a n p u t smanjuje, izraunava se p o m o u j e d n a d b e (304). Pri t o m e se oitava z' sa slike 356, n a str. 339. Stupanj prekrivanja s a dobiva se a n a l o g n o iz jednadbi (291) do (293) na str. 343, a k o se uvrsti za r a = r t a , rp=tth, < x = a t , a w = a t w , r! = rtl i p e = p t e . Stupanj prekrivanja bonih linija izraunava se p o m o u jednadbe (302). K o d zupanika sa zakrivljenim uzdunim linijama bokova (vidi sliku 339, na str. 325 mijenja se k u t nagiba b o k a zuba /? k o n t i n u i r a n o po cijeloj irini b o k a zuba, k a o i k o d elnika s kosim zubima. K o d V-zupanika je jS kut nagiba boka zuba na diobenoj krunici. NULTE elnike s ravnim zubima m o e m o smatrati V-elnicima s kosim z u b i m a sa /? = 0 i x = 0.
9.2. Oblikovanje elnika

P r i izboru materijala za izradu zupanika treba da u p r v o m planu lei ekonominost. Pogonski faktori, vijek trajanja, brzina vrtnje i snaga, osnova su za izbor materijala. O d r e e n u ulogu ima teina i raspoloivi ugradbeni prostor. Za obodne brzine do v= 1 m/s, u posebnim sluajevima i do 2 m/s, dolaze u obzir zupanici od sivog i elinog lijeva s neobraenim zubima. K o d poljo privrednih strojeva radi ilavosti i otpornosti na udare, prednost imaju, zupanici od temper lijeva. K o r a od lijevanja je vrlo o t p o r n a na troenje, pa su lijevani zupanici pogodni za prijenosnike koji su izloeni utjecajima praine, pijeska, vlage i atmosferskim utjecajima. K a o primjeri upotrebe lijevanih neobraenih zupanika bile bi rune dizalice, strojevi za dizanje, poljoprivredni strojevi i sl. Takvi zupanici ne m o g u se tono izraditi, pa moraju biti uzete u obzir mogunosti veih greaka u koncentrinosti, koraku, uzdunoj liniji boka, profilu b o k a . Pri veim o b o d n i m brzinama dovele bi takve greke do neizdrive buke i do loma. Na visoko turane prijenosnike postavljaju se vei zahtijevi: 1. visoka o t p o r n o s t na troenje (dug vijek trajanja), 2. ravnomjeran, tihi rad, 3. visoka dinamika izdrljivost zubi. Za ovakve zahtjeve dolaze u obzir zupanici s o b r a e n i m , o d n o s n o prea nim zubima. U o d n o s u na o t p o r n o s t na troenje moe se dati ovaj redoslijed materijala:
349 5. 6. 7. 8. elini lijev, konstrukcijski elici, elici za poboljavanje, elici za cementaciju.
1. 2. 3. 4.
preane umjetne smole, sivi lijev, nodularni lijev, temper lijev,
Mali zupanik izrauje se obino od materijala boljih mehanikih svoj stava nego veliki. Mali zupanik, radi vee brzine vrtnje, ulazi, ee u zahvat pa je to jae optereen. Preane umjetne smole djeluju priguno, a o t p o r n e su p r e m a vodi, kiseli n a m a i mnogim kemikalijama. T a k o e r su o t p o r n e p r e m a kolebanjima tem peratura. Ako o t p o r n o s t na koroziju nije svojstvo koje treba da je mjerodavno za izbor materijala, valja zupanike od preanih umjetnih smola sparivati s glatko o b r a e n i m zupanicima od metala. U kemijskoj industriji nalazimo i zupanike izraene od keramikih materijala, npr. p u m p e za kiseline. Visoku otpornost na troenje dobivaju zupanici izraeni od elika povrin skim poboljavanjem ili kaljenjem. Jezgro zuba m o r a ostati ilavo radi elastinog preuzimanja udarnog optereenja. Posebno tiho i jednoliko rade zupanici kojih su bokovi n a k o n toplinske obrade fino ili najfinije obraeni (brueni, lepovani, polirani). Nezakaljeni zupanici m o g u se strojno strugati. Brzorotirajui prije nosnici zahtijevaju d o b r o podmazivanje. Bez podmazivanja istroili bi se vrlo brzo i zupanici s poboljanim i zakafjenim bokovima. A k o mali zupanik ima mali promjer diobene krunice u odnosu na vratilo, zupanik i vratilo se izrauju k a o jedan k o m a d (sl. 364a). Koji p u t a se prije ozubljenja vijenac zavaruje na vratilo (sl. 364b). U ovom posljednjem sluaju je opseg potrebne obrade skidanjem estica manji, pa izrada moe biti jeftinija. Mali (pogonski) zupanici veih dimenzija privruju se na vratilo p o m o u pera (sl. 364c). K o d velikih okretnih m o m e n a t a zupanik se privruje na klinasto ili poligono vratilo. Z b o g zareznog djelovanja utora za pero, razmak izmeu tjemene krunice do d n a u t o r a za pero treba da iznosi najmanje 4m (m = modul).
Slika 364. Oblikovanje malih (pogonskih) zupanika a) mali zupanik i vratilo od jednog dijela; b) vijenac zavaren na vratilo; c) mali zupanik naklinjen na vratilo pomou pera
Z b o g smanjenja m a s a koje rotiraju dio materijala veih elinih zupanika raenih od p u n o g profila odstranjuje se tokarenjem (sl. 365a) ili buenjem (sl. 365 b). K o d livenih zupanika se glavina i vijenac povezuju t a n k o m ploom i ojaavaju rebrima (sl. 365c). Zupanici koji treba da imaju mogunost uzdu nog pomicanja po vratilu dobivaju u glavini klinast profil radi mogunosti prijenosa okretnog m o m e n t a , (vidi 2.3.3.). Veliki zupanici su gotovo uvijek
350
liveni. Vijenac je p a o c i m a povezan s glavinom (sl. 366). K o d velikih zupanika paoci su najee I presjeka. P r e m a iskustvu uzima se z = 4 do 8 paoka, odnosno broj paoka
/= 0,021 m m - 1 d u mm Z^^JJ^d
(311)
kod nedijeljenih zupanika, = 0 , 0 1 5 6 m m - 1 kod dijeljenih zupa nika, promjer diobene krunice zupanika.
a)
b)
c)
Slika 366. Veliki liveni zupanik
Uobiajene dimenzije p r e m a slici 366 su slijedee: visina glavnog rebra visina sporednog rebra debljina glavnog rebra debljina sporednog rebra duljina dijela glavine duljina glavine debljina stijenke glavine debljina vijenca h h ^ 8 d o 10 m, hn^6 d o 8 m s h 1,5 d o 2 m / ^ 0 , 5 d7 L^b + 0,25 d^\,2dz w ^ 0 , 4 dz+10 mm za sivi liv w 0 , 3 f z + 1 0 m m za elini liv
351
Izvrtina duljih glavina proiruje se u sredini (sl. 366), t a k o da samo na krajevima duljinom l sjedi na vratilu. To olakava i pojeftinjuje izradu. Na diobenoj krunici djeluje nazivna obodna sila
Ft u N r t u Nm rt u m P[ u W v u m/s
Ft=Tl/rl = Pl/v
(312)
prosjena vrijednost obodne sile na diobenom promjeru, nazivni okretni moment malog zupanika, diobeni promjer malog zupanika, kod elnika s kosim zubima treba uvrstiti r a , nazivna snaga koju treba prenijeti malim zupanikom, obodna brzina diobenih krunica sa n x u s - 1 .
O b o d n a sila optereuje paoke na savijanje. Budui da se o b o d n a sila ne rasporeuje ravnomjerno na sve paoke, uzima se da samo 1/4 p a o k a nosi, a od ovih opet s a m o glavna rebra, poloena u smjeru okretanja. Sporedna rebra sa svojim malim m o m e n t o m o t p o r a ne uzimaju se u raun. Uzimajui u obzir u d a r n a optereenja koja proizlaze iz uvjeta p o g o n a (pogonski i radni stroj), iznosi .. . FtKyy naprezanje na savijanje "f= c7ia\ (313) (Z/4) W
f j f u N/mm 2 F, u N K| y u mm Z W u mm 3 savojno naprezanje u presjeku paoka, nazivna obodna sila na diobenoj krunici prema jednadbi (312), pogonski faktor prema tablici 125, krak obodne sile do opasnog presjeka, broj paoka, moment otpora presjeka paoka =u- h*- sJ6, ako je u broj glavnih rebara presjeka jednog paoka.
Za d o p u t e n o savojno naprezanje moe se uzeti d o p o- f 0,25 a M ( c M = = prekidna vrstoa materijala zupanika).

Tablica 125. Pogonski faktor K, zupanih parova Pogonski strojevi Radni stroj elektro motor Stroj za proizvodnju elektrine energije, prijenosnici za posmak, transporteri, laka dizala i dizalice, turbinska puhala i kompresori, mijealice za ravnomjernu gustou Glavni pogon alatnih strojeva, teka dizala, okretni ureaji dizalica, jamski ventilatori, mijealice za nejednakomjernu gustou, klipne pumpe s vie cilindara, pumpe za doziranje J tance, kare, stroj za gnjeenje gume, valjaki stanovi i metalurki strojevi !
; t
^
k l
n m
Jednodlind m
'P stroj
i M . . ' klipni stroj
1,25
1,5
1,25
1,5
1,75
1,75
2,25
U pojedinanoj izradi, a i zbog smanjenja teine, zupanici se zavaruju. Na glavinu od valjanog okruglog elika zavaruje se ploa, koja nosi vijenac izraen od plosnatog elika savijanjem. Radi ojaanja konstrukcije dodaju se rebra (sl. 367). Ravna rebra uteuju na radovima rezanja. Budui da kon struktivni elici imaju vie mehanika svojstva nego sivi liv, zupanici m o g u biti osjetljivo laki.
352
*"
_ 3
Slika 367. Zavareni zupanik
Za dimenzioniranje m o g u posluiti slijedee orijentacione veliine: debljina ploe \ 0 , 8 do 1 m debljina rebara sn0,7sh duljina glavine L&dz debljina stijenke glavine w = 0 , 2 d z + 8 mm debljina vijenca k3 do 3,5 m K r u n i glavni avovi raunaju se na smik (vidi 1.1.5.). Z b o g m o n t a e i t r a n s p o r t a vrlo veliki zupanici rade se najee od dva dijela. Ravnina dijeljenja prolazi sredinom dvaju r e b a r a i dvjema uzubinama. Obje polovine veu se m e u s o b n o u blizini glavine i u blizini vijenca (usporedi sl. 301b n a str. 273). Veliki zupanici visokouinskih prijenosnika moraju imati vijence od visoko vrijednih matrijala. Vijenci se kuju od odgovarajueg elika i toplo navlae na lijevane glavine (sl. 368). Glavina m o r a iza svakog drugog p a o k a imati radijalne upuste da bi se napetosti liva mogle izravnati. P r e m a iskustvu izvodi se: debljina vijenca debljina vijenca glavine
d= diobeni promjer
& z = 0 , 8 do 0 , 4 ( ^ / 8 0 + 1 0 m m ) + 2 , 5 m, / c f = 0 , 8 do 1,4 (d/80 + 18 mm)
Manje vrijednosti k o d uih, a vee k o d irokih zupanika.
Slika 368. Na livenu glavinu napreani vijenac
N e m a nikakvog smisla da zubi b u d u n e p o t r e b n o iroki. U t o m sluaju, zbog moguih greaka ozubljenja i odstupanja u leajima, zubi nee nositi na cijeloj irini. Ako npr. osi vratila nisu paralelne, nose s a m o krajevi zuba. Orijentacione vrijednosti irina zupanika d a n e su u tablici 126. Mali zupanik treba da b u d e neto m a l o iri od velikog zupanika (eventualno moe biti i obratno). Z u p a n i k od plastine mase m o r a biti uvijek neto m a l o ui od metalnog para, da bi se izbjeglo stvaranje srha na elu zuba.
9.1. Osnove
337
Ako je Z i < z g p o t r e b n o je izvriti skraenje glave zupanika s unutarnjim ozubljenjem. Ogranienost broja zubi p r e m a dolje j e d a n je od n e d o s t a t a k a evolventnog ozubljenja. Vei kut zahvatne linije snizuje granini broj zuba, no moe dovesti do zailjenosti vrha zuba, ak i ispod tjemene krunice (sl. 353).
Slika 353. Utjecaj kuta zahvatne linije na oblik zuba
9.1.9. V-elnici i V-prijenosnici s ravnim zubima

Za razliku od cikloidnog ozubljenja, evolventno ozubljenje je neosjetljivo na poveanje osnog r a z m a k a . Jedino se time mijenja k u t zahvatne linije, postaje vei i naziva se pogonski kut zahvatne linije (kut dodirnice profila) ocw>oc (sl. 354a). I kinematske krunice se poveavaju na promjere d w l i d w 2 . P r e m d a se kinematske i diobene krunice vie ne poklapaju, a tjemene i bone zranosti se poveavaju zbog razmicanja zupanika, zahvat zubi je i nadalje k o n t i n u i r a n i bezprijekoran. O v o svojstvo koristi se za tzv. pomak profila. Poveanje r a z m a k a osi zapravo je razmicanje jednog zupanika od drugog, pa se tjemena i bona zranost poveavaju. Da bi se tjemena zranost dovela na prvotnu mjeru, m o r a se p r e m a sl. 354b poveati tjemena krunica zupanika 1. Nadalje je p o t r e b n o ' p r o d u i t i b o k o v e do nove tjemene krunice i poveati p o d n o n e krunice. Da bi se izbjegla prevelika b o n a zranost svi lijevi bokovi zupanika 1 moraju biti p o m a k n u t i u smjeru oboda. N a k o n tih mjera zahvat zubi je k a o i ranije, prije razmicanja, bezprijekoran i pravilan. Ovaj pozitivni pomak profila prua slijedee p r e d n o s t i :
Slika 354. Pozitivni pomak profila: a) NULTI zupanik; b) V-PLUS zupanik

338 1. 2. 3. 4.
Poveanjem k u t a zahvatne linije smanjuje se opasnost od podrezivanja. Poveanje debljine z u b a u korijenu, t a k o da je mogue prenositi vee sile. Poboljanje uvjeta klizanja bokova. Mogunost prilagoavanja r a z m a k a osi na odreene ugradbene zahtjeve.
Nepovoljna je poveana opasnost od zailjenosti. Zupanike s p o m a k o m profila mogue je izraivati odvalnim p o s t u p k o m , alatima u obliku zupanika i u obliku ozubnice, s time da se alat za o d r e e n u veliinu o d m a k n e od izratka. M o g u je negativni pomak profila, ako se smanji tjemeni promjer kola, a alat za odreenu veliinu p o m a k n e izratku. Pri sparivanju tako dobivenog V-MINUS zupanika s N U L T I M dobiva se pogonski kut zahvatne crte a w < a . Negativni p o m a k profila poveava opasnost podrezivanja, a zubi posta ju tanji. N U L T I , V - P L U S i V - M I N U S zupanici m o g u se proizvoljno m e u s o b n o sparivati. Dobiveni r a z m a k osi a odgovarat e vrsti i veliini p o m a k a profila. P r e m a sparivanju dobivaju se slijedee vrste p a r o v a (prijenosnika): 1. NULTI parovi, a k o se sparuju dva N U L T A zupanika. 2. V-NULTI parovi, a k o se sparuje j e d a n V - P L U S i j e d a n V - M I N U S zupanik, a njihov r a z m a k osi ostane nepromijenjen. 3. V-PLUS parovi, a k o se sparuju V-zupanici ili j e d a n V - P L U S i jedan N U L T I zupanik, ali t a k o da razmak osi p o s t a n e vei od r a z m a k a koji odgovara N U L T I M parovima. 4. V-MINUS parovi, a k o se sparuju V-zupanici ili j e d a n V - M I N U S i jedan N U L T I zupanik, ali t a k o da r a z m a k osi p o s t a n e manji od r a z m a k a koji odgovara N U L T I M parovima.
V-plus zupanik
Slika 355. V-PLUS zupanik i standardni profil ozubnice
P o m a k profila n a zupaniku m o d u l a m = l oznaava s e p r e m a D I N 3992 i JUS M.C1.012 k a o faktor pomaka profila x. Stvarni pomak profila iznosi x m (sl. 355). Dimenzije V-zupanika izraunavaju se o n d a o v a k o : promjer promjer diobene tjemene krunice krunice d=z-m dad+2x-m+2h. 'a (277) (278)
9.1. Osnove
339 promjer podnone krunice d(=d+2x m2ht promjer temeljne krunice dh = d- cos a
z m u mm x hA u mm h f u mm a u broj zubi zupanika (kod unutarnjeg ozubljenja negativan), modul ozubljenja (tablica 124 i 124 a), faktor pomaka profila, tjemena visina zuba, u pravilu ha = m, podnona visina zuba, u pravilu h f = 1,2 m, kut zahvatne linije NULTIH parova, u pravilu a = 20
(279) (280)
K o d pozitivnog p o m a k a i vrijednosti faktora pomaka x su pozitivne, k o d negativnog p o m a k a negativne. Iz gornjeg dijela slike 356 m o e se oitati koliko najnie smiju biti veliine faktora p o m a k a k o d a = 20 i a = 1 5 pri z < 1 4 o d n o s n o 17 (a = 20) i z < 2 5 o d n o s n o 30 (a = 15), da bi bila izbjegnuta praktika i teoretska mogunost podrezivanja. P r i t o m e je pretpostavljeno da se ozubljenje vri alatom u obliku ozubnice. Veliina faktora p o m a k a m o r a leati ispod krivulje oznaene k a o granica zailjenosti (stvaranje zailjenog tjemena zuba). U donjem dijelu slike d a n e su granine vrijednosti broja zuba za negativne p o m a k e profila.
Slika 356. Utjecaj pomaka profila na granine vrijednosti broja zuba zg i zg kod a = 20 i a = 1 5 prema D I N 3960
U D I N 3994 i 3995 standardizirano je tzv. 0,5-ozubljenje. To su zupanici s pozitivnim p o m a c i m a s x = 0,5. U principu se faktori p o m a k a profila x t i x 2 zupanika m o g u birati proizvoljno. Ne smije, meutim, izborom p o m a k a kasnije k o d sparivanja zupanika doi do smetnji u zahvatu. To znai da u zahvatu smiju biti samo evolventni dijelovi b o k o v a zuba. Do smetnji u zahvatu m o e doi nepovoljnim izborom p o m a k a , bilo na podnoju malog zupanika 1, bilo na podnoju velikog
22*
340
zupanika 2 i to radi nedovoljnih duljina p o d n o n i h dijelova evolvente. Smetnje se u t a k v o m sluaju otklanjaju skraenjem tjemene visine glave. Tjemene debljine zuba ne smiju biti ispod odreene minimalne veliine, u pravilu s a = 0 , 4 m (vidi sl. 355, na str. 338). Isto t a k o ne smije biti smanjena ni tjemena zranost, koja u pravilu iznosi c = 0 , 2 m (vidi sl. 350, na str. 335). Slika 357 daje uputstva za svrsishodan izbor sume faktora p o m a k a profila x l + x2u zavisnosti od zbroja zubi z x +z2. Linije Pl do P9 slue za oznaavanje pojedinih svojstava ozubljenja. Za ozubljenja koja treba da su u odnosu na nosivost i bunost d o b r o ujednaena, preporuuju se podruja P3 do P6. O stupnju prekrivanja, koji se spominje na slici, bit e govora u poglavlju 9.1.10. na str. 343.
2,0,
7,1
za posebne
1 1 1 1
sluajeve
fg-
za visoku nosivost korijena i bokova zubi

1
ro PT-
ll
5:
i
a.
v \\ \V 0\
za dobro, ujednaena ozubljenja
1
1
PH DCPll-
za
visok stupanj prekriv ama i za posebne slu ajeve
ro D9-
a.
zbroj broja zubi Zj *z2
*~
Slika 3.57. Izbor sume faktora pomaka profila x x i x 2 prema D I N 3992
Podjela faktora p o m a k a profila x x i x 2 vri se p r e m a slici 358 (za reduci rane prijenosne omjere; za multiplikatore vidi D I N 3992). Na sl. 358 ucrtane su linije sparivanja LI do L17. O n e su t a k o o d a b r a n e da predstavljaju linije j e d n a k e opteretivosti korijena zuba malog i velikog zupanika, o d n o s n o linije j e d n a k i h naprezanja u presjeku korijena zuba. F a k t o r i p o m a k a x t i x 2 treba da b u d u t a k o podijeljeni da lee na istoj liniji sparivanja. U tu svrhu d a n je primjer sa zx = 20 i z2 = 50 z u b a :
Najprije se sa slike 357, za z1 + z2 10, odabere iz podruja P 5 x 1 + x 2 = 0,4. Na sl. 358 toka A dobivena je iz 0,5 ( z : + z 2 ) = 35 i 0,5 ( x : + x 2 ) = 0,2. Toka A lei ria limji L l l . Od toke A ide se uzdu L l l , lijevo i desno do z Y = 20 i z 2 = 50 i dobivaju toke A t i A 2 . Ordinate toaka Aj i A 2 su x , = 0 , 2 8 i x 2 = 0,12. Ne padne li toka A. na neku od linija sparivanja, treba kroz A povui liniju iji tok odgovara blioj liniji sparivanja. Iz tako povuene linije dobivaju se na isti nain toke Aj i A 2 .
U srednjem, bijelom dijelu slika 358,nalazi se podruje u kojem se ne javljaju smetnje u zahvatu. Skraenja tjemene visine zuba u o v o m podruju nisu p o t r e b n a . U istokanom podruju nee doi do smetnji u zahvatu s a m o
9.1. Osnove
341
Slika 358. Raspodjela sume faktora pomaka profila x t i x 2 na oba zupanika prema D I N 3992 (pri redukciji broja okretaja)
o n d a k a d a su tjemeni promjeri zupanika toliko smanjeni da postoji n o r m a l n a tjemena zranost c > 0 , 2 m. To znai da tjemeni promjeri imaju veliine d a n e j e d n a d b a m a (286) i (287). S a m o u donjem dijelu slike, oznaeno vertikalnom rafurom, javljaju se smetnje u zahvatu Za to podruje bila bi n e o p h o d n a vea skraenja tjemenog dijela zuba. Z b o g toga po mogunosti izbje gavamo p o m a k e profila toga podruja.
Slika 359. Nastajanje dodatne bone zranosti kod sparivanja V-zupanika (prikaz zranosti je preuvelian) a) dva V-PLUS zupanik; b) dva zupanika V-MINUS
Ako se dva zupanika sparuju u V-PAR, dolazi do dodatne bone zranosti (sl. 359). Da bi se to otklonilo, m o r a se r a z m a k osi p o s e b n o podesiti, tj. razmak osi m o r a biti manji nego to proizlazi iz sume faktora p o m a k a .
342
Ovdje se zato uvode faktor pomaka razmaka osi B=2

Zj+Z
(281)
2
^ 1 + 135
(282)
Ako je B v zadan, a da B treba izraunati, iznosi

BxB,sJl + 7B, (283)
S izraunatim faktorom p o m a k a osi Bv, dobiva se j e d n a d b a za stvarno p o t r e b a n razmak osi V-razmak osi ay = (r1 + r2j(l +Bv) (284)
Ako o v a k o nastali d o d a t n i razmak osi ne smeta, tj. a k o pri istom smjeru vrtnje ne d o e do kolebanja okretnog m o m e n t a , pa time ni do dodatnih unutarnjih dinamikih sila, moe se osni razmak izvesti u dimenzijama prema jednadbi
P-razmak osi a P = ( r i + r2) + (xi + x2) m (285)
Moraju se zapravo izvoditi razmaci koji lee izmeu a v i P , tj. a v . dp Ako p o m a c i profila lee u podruju smetnji zahvata (istokani dio na sl. 358), pa zahtijevaju skraenje tjemene visine glave, jednadbe tjemenih promjera su tjemeni promjer dal=2a d{2 2c da2 = 2a-dn-2c (286) (287)
a u mm utvreni razmak osi, dn i dn u mm podnoni promjer zupanika prema jednadbi (279) na str. 339, c u mm potrebna tjemena zranost, u pravilu c = 0,2 m.
S utvrenim r a z m a k o m osi a moe se izraunati pogonski kut zahvatne linije a w iz j e d n a d b e cos a w = a osim toga promjer kinematske krunice dwl= 2fl u+ 1 dw2 = 2a-dwl
uje kinematski omjer prema jednadbi (265) na str. 326.
cos a
(288)
(289) (290)
Treba obratiti panju da su za unutarnje ozubljenje z2, u, a i dw2 negativnV. K o d z 2 = oo (ozubnica) ne mijenja se profil ni pri bilo k a k o velikom p o m a k u
9.1. Osnove
343
profila. Iz toga proizlazi da pomak profila na velikom zupaniku ne donosi mnogo, osobito o n d a a k o je broj zuba velik. Z b o g poveanja nosivosti se u specijalnim sluajevima, a k o to stupanj prekrivanja d o p u t a (vidi 9.1.10.), ide na a = 2 6 ili 28. NULTI zupanici m o g u se p r o m a t r a t i kao V-zupanici sa faktorom p o m a k a profila x = 0.
9.1.10. Stupanj prekrivanja

Z b o g postizanja k o n t i n u i r a n o g okretnog gibanja, bez eventualnih prekida, m o r a novi p a r zubi ui u zahvat prije nego to p a r zubi koji je u zahvatu izae iz zahvata. To znai da m o r a postojati prekrivanje. K a d a p r e m a slici 360 toka A na zahvatnoj liniji prijee put k o r a k a zahvata p e , slijedei p a r zubi ulazi u zahvat. To znai da postoji prekrivanje a k o je put zahvata (dodirnica profila) g a = g a + gf dulji od k o r a k a zahvata p e . Radi toga o z n a a v a m o k a o prekrivanje profila ili stupanj prekrivanja odnos izmeu p u t a zahvata g a i k o r a k a zahvata pe, tj. a=gjpe.
Pet fr-^J ""-\^7
<L ^ '
/ x
Slika. 360. Prekrivanje profila 9 a P u t zahvata tjemena zupanika 2; g{ put zahvata podnoja zupanika; ga put zahvata (dodirnica profila)
Iz geometrijskih o d n o s a proizlazi stupanj prekrivanja za vanjsko ozubljenje

V
r
l x
^bi + V r
2 2
^ 2
- sin a w - a
(291)
prijenosnik s ozubnicom
m(l xi)
sin a
Pe
sin a rt (292)
unutarnje
ozubljenje
344
9. Zupani prijenosnici r a l ) r a 2 u mm tjemeni promjeri zupanika, r r u mm bi b 2 promjeri temeljnih krunica, rx u mm diobeni promjer zupanika 1, a u kut zahvatne linije NULTIH zupanika, u pravilu oc = 20, ocw u pogonski kut zahvatne linije [jednadba (288), na str. 342] kod NULTIH parova a w = a, a u mm stvarni razmak osi (kod unutarnjeg ozubljenja negativan), m u mm modul ozubljenja Xj faktor pomaka profila na zupaniku 1, pe u mm korak zahvata = temeljni korak = p cos oc = m n cos a.
T r e b a d a j e uvijek a = : l , l ! A k o je za prijenosnik koji treba projektirati broj zubi zadan (odreen), a m o d u l nije jo izraunat, moe se pri p r o r a u n u stupnja prekrivanja uvrstiti m\. N a i m e , apsolutna veliina zupanika ne utjee na stupanj prekrivanja.
9.1.11. Nisko i visoko ozubljenje

P o d pojmom zajednike visine zuba h % podrazumijevamo sumu visina zuba mjerenu od kinematskih krunica obaju zupanika. K o d N U L T O G para s visinom zuba ha=m (vidi sl. 349, str. 332) je h^ = hal + /i a 2 = 2m. Zajednika visina zuba svodi se p o m o u faktora visine zuba y na standardni modul (tablica 124 i 124a str. 333), pa je zajednika visina zuba hi = 2y m (294)
Za elnike s t a n d a r d n o g profila D I N 867 i J U S M.C1.015 j e y = 1. Ozubljenje sa y < l o z n a a v a m o k a o nisko ozubljenje, sl sa y > l k a o visoko ozubljenje.
9.1.12. Nulti elnici s kosim (helikoidnim) zubima

Z u b i elnika s kosim (helikoidnim) zubima zakoeni su prema osi vrtnje za kut koji zatvara linija boka zuba na d i o b e n o m cilindru s osi vrtnje, a naziva se kut nagiba boka zuba (3. Ako se sparuju d v a elnika s kosim zubima, moraju se nagibi b o k o v a zuba poklapati u k i n e m a t s k o m polu. To znai da oba zupanika moraju imati kutove nagiba, b o k o v a zuba, po veliini jednake, a po smjeru suprotne. Razlikujemo zato zupanike s. desnim i lijevim usponom (sl. 361). Budui da su kinematske povrine zupanika zakrivljene, imaju i uzdune linije b o k o v a zakrivljenja u obliku zavojnice. K o d vrlo irokih zupanika bili bi zubi, slino k a o navoji na vijku, navijeni na diobeni cilindar pod kutom uspona y = 90 j5. elnici s kosim z u b i m a nazivaju se zato i vijanici. Slika 362 pokazuje pogled na elo elnika s kosim zubima i razvijeni plat diobenog cilindra. elnici s kosim zubima mogu se izraivati p o m o u normalnih alata, a k o su oni pri izradi nagnuti prema izratku za kut nagiba b o k a /?. S t a n d a r d n o 20 ozubljenje ne javlja se u tom sluaju u eonom (bonom) presjeku (presjeku
9.1. Osnove
345
o k o m i t o m na os vrtnje), nego u presjeku o k o m i t o m na uzdunu liniju b o k a (normalni presjek, sl. 363). T o m presjeku odgovara i s t a n d a r d n i profil D I N 867, J U S M.C1.015. Razlikujemo zato normalni profil s normalnim kutom zahvatne linije i eoni (boni) profil s eonim (bonim) kutom zahvatne linije a ^ c v
desnohodni
Slika 361. Kut nagiba boka i kut uspo na zupanog para elnika s kosim zubima, mjereni na diobenim cilindri ma. Zupanik 1 je desnohodan, a zup anik 2 ljevohodan
Slika 362. elnik s kosim zubima a) elo (bok); b) razvijeni diobeni cilindar
Slika 363. Normalni presjek (oko mit na uzdunu liniju boka) elnika s kosim zubima
346
M o d u l koji se odnosi na n o r m a l n i profil nazivamo normalnim modulom m^. M o d u l o d a b i r e m o p r e m a s t a n d a r d u (tablice 124 i 124 a). M o d u l koji se odnosi na eoni (boni) profil naziva se eoni (boni) modul mt = m n /cos/? (295)
Iz toga proizlazi da je normalni korak p n m n n, eoni (boni) korak pl = ml-n, a eoni (boni) kut zahvatne linije izraunava se iz jednadbe
tan oct = tan On/cos fi (296)
S nabrojanim veliinama m o g u se izraunati (vidi sl. 362) promjer diobene krunice promjer tjemene krunice d. = m.-z = dla = dl + 2ha fn z cos fi (297) (298) (299) (300) ^(z,+z2) 2 cos p (301)'
promjer podnone krunice dt{=dt 2h{ promjer temeljne krunice NULTI razmak osi
mn u mm /? u 0 /ia u mm h( u mm a, u r t l , i\2 u mm z{, zz
dth=dt cos a t a = r t l H-r t 2 =
normalni modul ozubljenja prema tablicama 124 i 124a, kut nagiba boka zuba ozubljenja na diobenom cilindru, tjemena visina zuba, u pravilu ha = m, podnona visina zuba, u pravilu / i f = l , 2 m eoni (boni) kut zahvatne linije prema jednadbi (296), radijusi diobenih krunica u eonom (bonom) presjeku, broj zubi zupanika, kod unutarnjeg ozubljenja zz treba da ima negativan predznak!
Stupanj prekrivanja profila e a treba svesti na eoni (boni) presjek pa se proraunava po j e d n a d b a m a (291) do (293), s tim da se uvrtava r a rta, r b = r t b , a=fx a w = a t w , m = m n , r 1 = r t l i pe=p^ Najvei r a z m a k izmeu poetne i \krajnje toke linije b o k a (sl. 362) je luk sprezanja bokova g ^ = b - t a n p \ Pri okretanju u smjeru strelice tjemena toka A t ulazi u zahvat, a toka A 2 je jo izvan zahvata. Tek n a k o n to pri okretanju zupanika jedna toka na diobenoj krunici prevali p u t W 1 W 2 = b-tan/3, toka \ ulazi u zahvat. N a k o n to je toka B x izala iz zahvata, toka B 2 nalazi se jo u zahvatu. T o k a B 2 izai e iz zahvata tek n a k o n to je na diobenoj krunici prevaljen p u t W1W2 = b-tarifi. O d n o s izmeu luka sprezanja b o k o v a b-tarifi i diobenog k o r a k a p t je radi toga stupanj sprezanja bonih linija ep = gp/pt = b t a n fi/p{ (302) zahvat cijelom zubima bira se
Zahvat elnika s kosim zubima traje p r e m a t o m e dulje nego elnika s ravnim zubima. Budui da zub ne ulazi u zahvat istodobno svojom irinom, nego postepeno t o k a za tokom, rad elnika s kosim je osjetljivo tii od r a d a elnika s ravnim zubima. Z b o g mirnoe r a d a
9.1. Osnove
347
kut nagiba boka $ t a k o da je e ^ l . Najee je jS^8 do 25; manji kutovi ne donose nikakve prednosti, a vei izazivaju velike aksijalne k o m p o n e n t e sila, koje moraju biti uhvaene leajima. Kinematski cilindar daje u n o r m a l n o m presjeku (sl. 363) elipsu ija je kraa poluos a k = r t , a dulja <ag = r t /cos/?. Stvarni normalni profil javlja se samo na kraoj poluosi. Svi ostali zubi su, radi zakrivljenja njihovih bokova, izoblieni. Na kraoj poluosi radijus zakrivljenja elipse iznosi rn. elnike s kosim zubima m o e m o radi toga zamisliti k a o elnike s ravnim zubima i n o r m a l n i m profilom, kojemu odgovara s t a n d a r d n i profil. Zubi s normalnim ozubljenjem nalaze se na fiktivnom d i o b e n o m promjeru s radijusom r. O v o m fiktivnom diobenom promjeru odgovara i fiktivni broj zubi, naime fiktivni broj zubi zn % z/cos /?
3
(303)
Fiktivni broj zubi mjerodavan je za proraun graninog broja zubi kao granice podrezanosti. Za elnike s kosim zubima iznosi praktiki granini broj zubi
z
g '
(304)
gdje je z g = 14 praktiki granini broj zubi N U L T O G elnika s ravnim zubima kod a = 20 [vidi str. 336 i j e d n a d b u (276)]. 9.1.13. V-elnici s kosim zubima Izbor i podjela faktora p o m a k a profila x, i x 2 obavlja se kao i kod V-elnika s ravnim zubima (vidi str. 340) p r e m a sl. 357 i 358. Umjesto stvarnog broja zubi mjerodavni su fiktivni brojevi zubi z n l i z n 2 ! Treba p r e m a t o m e uvrtavati z a z 1 = z n l , a z a z 2 = z n 2 . Sa faktorima p o m a k a profila x dobiva se promjer tjemene krunice promjer podnone krunice dyd dl + 2x + 2ha (305) (306)
dx( = dy + 2x mn 2h f
eoni modul m t , eoni kut zahvatne linije a t , promjer diobene krunice dt i promjer temeljne krunice dlb, ostaju nepromijenjeni [jednadbe (295) do (297) i (300)]. Svedeno na fiktivne zupanike, iznosi faktor pomaka razmaka osi B 2
Z
nl+Zn2
(307)
F a k t o r p o m a k a r a z m a k a osi B v izraunava se p o m o u jednadbe (282) na str. 342. Jednadbe r a z m a k a osi t a d a glase V-razmak osi P-razmak osi Stvarni razmak osi moe ay = (rll+rl2) + (rni+rn2) Bv aP = {rn+ r l 2 ) + (x, + x2) mn se kretati izmeu a = ay... a?. (308) (309)
348
A k o je u podruju moguih smetnji zahvata (istokani dio sl. 358) p o t r e b n o skraenje tjemene visine zuba, treba izraunati tjemene promjere dlal i dVd2 p r e m a j e d n a d b a m a (286) i (287), na str. 342. Ako se r a z m a k osi odabire, izraunava se eoni pogonski kut zahvatne linije p o m o u j e d n a d b e _j_ r r cos o c t w = cos oc. (310) Promjeri kinematskih krunica d t w l i d l w 2 dobivaju se iz jednadbi (289) i (290) n a str. 342. Granini broj zuba z'%s, koji se kod pozitivnog p o m a k a jo j e d a n p u t smanjuje, izraunava se p o m o u j e d n a d b e (304). Pri t o m e se oitava z'% sa slike 356, n a str. 339. Stupanj prekrivanja s a dobiva se a n a l o g n o iz jednadbi (291) do (293) na str. 343, a k o se uvrsti za r a = r t a , rh=ttb, a = t t , a w = a t w , r l = r t 1 i pe=pte. Stupanj prekrivanja bonih linija s p izraunava se p o m o u jednadbe (302). K o d zupanika sa zakrivljenim uzdunim linijama bokova (vidi sliku 339, na str. 325 mijenja se k u t nagiba b o k a zuba jS k o n t i n u i r a n o po cijeloj irini b o k a zuba, k a o i k o d elnika s kosim zubima. K o d V-zupanika je jS kut nagiba boka zuba na diobenoj krunici. NULTE elnike s ravnim zubima m o e m o smatrati V-elnicima s kosim z u b i m a sa j3 = 0 i x = 0.

Pri izboru materijala za izradu zupanika treba da u prvom planu lei ekonominost. Pogonski faktori, vijek trajanja, brzina vrtnje i snaga, osnova su za izbor materijala. O d r e e n u ulogu ima teina i raspoloivi ugradbeni prostor. Za o b o d n e brzine do v = l m / s , u posebnim sluajevima i do 2m/s, dolaze u obzir zupanici od sivog i elinog lijeva s neobraenim zubima. K o d poljo privrednih strojeva radi ilavosti i otpornosti na udare, prednost imaju, zupanici od temper lijeva. K o r a od lijevanja je vrlo o t p o r n a na troenje, pa su lijevani zupanici pogodni za prijenosnike koji su izloeni utjecajima praine, pijeska, vlage i atmosferskim utjecajima. K a o primjeri upotrebe lijevanih neobraenih zupanika bile bi rune dizalice, strojevi za dizanje, poljoprivredni strojevi i sl. Takvi zupanici ne m o g u se tono izraditi, pa moraju biti uzete u obzir mogunosti veih greaka u koncentrinosti, koraku, uzdunoj liniji boka, profilu boka. Pri veim o b o d n i m brzinama dovele bi takve greke do neizdrive buke i do loma. Na visoko turane prijenosnike postavljaju se vei zahtijevi: 1. visoka o t p o r n o s t na troenje (dug vijek trajanja), 2. ravnomjeran, tihi rad, 3. visoka dinamika izdrljivost zubi. Za ovakve zahtjeve dolaze u obzir zupanici s o b r a e n i m , o d n o s n o prea nim zubima. U o d n o s u na o t p o r n o s t na troenje m o e se dati ovaj redoslijed materijala:
349 5. 6. 7. 8. elini lijev, konstrukcijski elici, elici za poboljavanje, elici za cementaciju.
1. 2. 3. 4.
preane umjetne smole, sivi lijev, nodularni lijev, temper lijev,
Mali zupanik izrauje se obino od materijala boljih mehanikih svoj stava nego veliki. Mali zupanik, radi vee brzine vrtnje, ulazi, ee u zahvat pa je to jae optereen. Preane umjetne smole djeluju priguno, a o t p o r n e su p r e m a vodi, kiseli n a m a i m n o g i m kemikalijama. T a k o e r su o t p o r n e p r e m a kolebanjima tem peratura. Ako o t p o r n o s t na koroziju nije svojstvo koje treba da je mjerodavno za izbor materijala, valja zupanike od preanih umjetnih smola sparivati s glatko o b r a e n i m zupanicima od metala. U kemijskoj industriji nalazimo i zupanike izraene od keramikih materijala, npr. p u m p e za kiseline. Visoku otpornost na troenje dobivaju zupanici izraeni od elika povrin skim poboljavanjem ili kaljenjem. Jezgro zuba m o r a ostati ilavo radi elastinog preuzimanja u d a r n o g optereenja. Posebno tiho i jednoliko rade zupanici kojih su bokovi n a k o n toplinske obrade fino ili najfinije obraeni (brueni, lepovani, polirani). Nezakaljeni zupanici m o g u se strojno strugati. Brzorotirajui prije nosnici zahtijevaju d o b r o podmazivanje. Bez podmazivanja istroili bi se vrlo brzo i zupanici s poboljanim i zakaljenim bokovima. A k o mali zupanik ima mali promjer diobene krunice u odnosu na vratilo, zupanik i vratilo se izrauju kao jedan k o m a d (sl. 364a). Koji puta se prije ozubljenja vijenac zavaruje na vratilo (sl. 364b). U ovom posljednjem sluaju je opseg potrebne obrade skidanjem estica manji, pa izrada moe biti jeftinija. Mali (pogonski) zupanici veih dimenzija privruju se na vratilo p o m o u pera (sl. 364c). K o d velikih okretnih m o m e n a t a zupanik se privruje na klinasto ili poligono vratilo. Z b o g zareznog djelovanja utora za pero, razmak izmeu tjemene krunice do d n a utora za pero treba da iznosi najmanje 4 m (m = modul).
Slika 364. Oblikovanje malih (pogonskih) zupanika a) mali zupanik i vratilo od jednog dijela; b) vijenac zavaren na vratilo; c) mali zupanik naklinjen na vratilo pomou pera
Z b o g smanjenja masa koje rotiraju dio materijala veih elinih zupanika raenih od p u n o g profila odstranjuje se tokarenjem (sl. 365a) ili buenjem (sl. 365 b). K o d livenih zupanika se glavina i vijenac povezuju t a n k o m ploom i ojaavaju rebrima (sl. 365 c). Zupanici koji treba da imaju mogunost uzdu nog pomicanja po vratilu dobivaju u glavini klinast profil radi mogunosti prijenosa o k r e t n o g momenta, (vidi 2.3.3.). Veliki zupanici su gotovo uvijek
350
liveni. Vijenac je p a o c i m a povezan s glavinom (sl. 366). K o d velikih zupanika paoci su najee I presjeka. P r e m a iskustvu uzima se z = 4 do 8 paoka, odnosno broj paoka
/= 0,021 mm"" d u mm
1
Z^sjf^d
kod nedijeljenih zupanika, = 0 , 0 1 5 6 m m nika, promjer diobene krunice zupanika.
-1
(311)
kod dijeljenih zupa
Slika 365. Izvedbe elnika a) tokareno iz punog; b) tokareno iz punog i bueno; c) lijevani zupanik
Slika 366. Veliki liveni zupanik
Uobiajene dimenzije prema slici 366 su slijedee: visina glavnog rebra visina sporednog rebra debljina glavnog rebra debljina sporednog rebra duljina dijela glavine duljina glavine debljina stijenke glavine debljina vijenca hhx% do 10 m, hn^6 do 8m sh 1 , 5 d o 2 m sn0,7sh /%0,5 d 7 L^fc + 0,25 d^\,2dz w 0 , 4 dz+10 mm za sivi liv w w 0 , 3 ^ + 1 0 m m za elini liv /c%4 m
351
Izvrtina duljih glavina proiruje se u sredini (sl. 366), t a k o da samo na krajevima duljinom / sjedi na vratilu. To olakava i pojeftinjuje izradu. Na diobenoj krunici djeluje nazivna obodna sila
Ft u N T x u Nm rx u m pt u W v u m/s
Ft=Tl/rl = Pl/v
(312)
prosjena vrijednost obodne sile na diobenom promjeru, nazivni okretni moment malog zupanika, diobeni promjer malog zupanika, kod elnika s kosim zubima treba uvrstiti r t l , nazivna snaga koju treba prenijeti malim zupanikom, - 1 obodna brzina diobenih krunica ^d^-n-n^ sa n x u s .
O b o d n a sila optereuje p a o k e na savijanje. Budui da se o b o d n a sila ne rasporeuje ravnomjerno na sve paoke, uzima se da samo 1/4 p a o k a nosi, a od ovih opet s a m o glavna rebra, poloena u smjeru okretanja. Sporedna rebra sa svojim malim m o m e n t o m o t p o r a ne uzimaju se u raun. Uzimajui U obzir u d a r n a optereenja koja proizlaze iz uvjeta p o g o n a (pogonski i radni stroj), iznosi Ft-Kry naprezanje na savijanje
fff u N/mm 2 ^ u N K, y u mm Z W u mm 3
<J{= (Z/4) W
savojno naprezanje u presjeku paoka, nazivna obodna sila na diobenoj krunici prema jednadbi (312), pogonski faktor prema tablici 125, krak obodne sile do opasnog presjeka, broj paoka, moment otpora presjeka paoka = u hl sh/6, ako je u broj glavnih rebara presjeka jednog paoka.
Za d o p u t e n o savojno naprezanje moe se uzeti d o p f 7 f ^ 0 , 2 5 <xM (<rM = p r e k i d n a vrstoa materijala zupanika).

Tablica 125. Pogonski faktor zupanih parova Pogonski strojevi ! turbina j jednocilinelektro klipni ! drini motor : stroj klipni stroj
Radni stroj
Stroj za proizvodnju elektrine energije, prijenosnici za posmak, transporteri, laka dizala i dizalice, turbinska puhala i kompresori, mijealice za ravnomjernu gustou Glavni pogon alatnih strojeva, teka dizala, okretni ureaji dizalica, jamski ventilatori, mijealice za nejednakomjernu gustou, klipne pumpe s vie cilindara, pumpe za doziranje tance, kare, stroj za gnjeenje gume, valjaki stanovi i metalurki strojevi
1,25
1,5
1,25
1,5
1,75
1,75
2,25
U pojedinanoj izradi, a i zbog smanjenja teine, zupanici se zavaruju. Na glavinu od valjanog okruglog elika zavaruje se ploa, koja nosi vijenac izraen od p l o s n a t o g elika savijanjem. Radi ojaanja konstrukcije dodaju se rebra (sl. 367). Ravna rebra uteuju na r a d o v i m a rezanja. Budui da kon struktivni elici imaju vie mehanika svojstva nego sivi liv, zupanici mogu biti osjetljivo laki.
352
b
9.
Zupani prijenosnici
Slika 367. Zavareni zupanik
Za dimenzioniranje m o g u posluiti slijedee orijentacione veliine: debljina ploe s h 0 , 8 do 1 m debljina r e b a r a s n 0 , 7 sh duljina glavine L&dz debljina stijenke glavine w = 0,2dz + 8 m m debljina vijenca k&3 do 3,5 m K r u n i glavni avovi raunaju se na smik (vidi 1.1.5.). Z b o g m o n t a e i t r a n s p o r t a vrlo veliki zupanici r a d e se najee od dva dijela. Ravnina dijeljenja prolazi sredinom dvaju r e b a r a i dvjema uzubinama. Obje polovine veu se m e u s o b n o u blizini glavine i u blizini vijenca (usporedi sl. 3 0 1 b n a str. 273). Veliki zupanici visokouinskih prijenosnika m o r a j u imati vijence od visoko vrijednih matrijala. Vijenci se kuju od odgovarajueg elika i toplo navlae na lijevane glavine (sl. 368). Glavina m o r a iza svakog drugog p a o k a imati radijalne u p u s t e da bi se napetosti liva mogle izravnati. P r e m a iskustvu izvodi se: debljina vijenca debljina vijenca glavine
d= diobeni promjer
/c z =0,8 do 0,4 ( d / 8 0 + 1 0 m m ) + 2 , 5 m, / c f = 0 , 8 do 1,4 (d/80 + 1 8 m m )
Manje vrijednosti k o d uih, a vee k o d irokih zupanika.
Slika 368. Na livenu glavinu napreani vijenac
N e m a nikakvog smisla da zubi b u d u n e p o t r e b n o iroki. U t o m sluaju, zbog moguih greaka ozubljenja i odstupanja u leajima, zubi nee nositi na cijeloj irini. Ako npr. osi vratila nisu paralelne, nose s a m o krajevi zuba. Orijentacione vrijednosti irina zupanika d a n e su u tablici 126. Mali zupanik t r e b a da b u d e neto m a l o iri od velikog zupanika (eventualno m o e biti i o b r a t n o ) . Z u p a n i k od plastine mase m o r a biti uvijek neto m a l o ui od m e t a l n o g para, da bi se izbjeglo stvaranje srha na elu zuba.
9.3. Kvalitet ozubljenja
353
Tablica 126. Orijentacione vrijednosti irina zuba b i minimalni broj zuba z, elnika Zupanici na krutim vratilima uloenim u kvalitetne valjne leaje na krutim temeljima Zubi rezani Zupanici u normalnim kuitima prijenosnika uleiteni u valjne i klizne leaje Zupanici na elinim konstrukcijama, nosaima i sl. Zupanici s najboljim leitenjem kod visokouinskih prijenosnika Zubi sirovo liveni Konzolno uleiteni zupanici A S 10 m
6<J30 d o 4 0 m 6g25 m
6<,15 m
Zupanici velikih obodnih brzina ( u > 4 m / s ) i za prijenos velikih sila, ako je 6 > 1,5 Zupanici srednjih obodnih brzina (o = 0,8 do 4 m/s) Zupanici malih obodnih brzina ( v < 0 , 8 m / s ) ili kod prijenosa malih sila za podreene svrhe Principijelno Principijelno kod kod vanjskih ozubljenja ozubljenja
z , + 2
2
24
unutarnjeg
Z j Z i + lO
Zubi visokouinskih prijenosnika izrauju se s veim brojem zubi i malim modulima. O n i o n d a rade m i r n o i ravnomjerno. To je razlog da se za male zupanike vee preciznosti bira vei broj zubi. Orijentacione vrijednosti vidi u tablici 126.
9.3. Kvalitet ozubljenja

9.3.1. Odstupanja K o n t r o l a zupanika obavlja se odreivanjem stvarnih mjera, stvarnih od stupanja mjera i oblika i usporeivanjem s doputenim odstupanjima. Dopute na odstupanja nose p r e m a D I N 3960 kraticu /, a p r e m a J U S M.C1.030 kraticu A. Ako se mjerenja obavljaju preko nekog podruja, kratica je prema D I N - u F, a p r e m a JUS-u A A. Razlikujemo: pojedinana odstupanja, zbirna odstupanja i odstupanja zupanika u zahvatu. Najvanija pojedinana odstupanja su slijedea: 1. Odstupanje diobenog koraka profila f p (po J U S At0). To je algebarska razlika stvarne i nazivne mjere diobenog koraka. Zbirno odstupanje diobenog koraka profila F p (po J U S AAi0) je algebarska razlika stvarne mjere zbroja odreenog broja uzastopnih diobenih k o r a k a j e d n o g zupanika i nazivne mjere zbroja istog broja diobenih k o r a k a . 2. Odstupanje temeljnog koraka bokova zubi / p e (po JUS-u AtBh) je algebarska razlika stvarne i nazivne mjere temeljnog k o r a k a b o k o v a zuba (koraka zahvata). Vrijednosti doputenih odstupanja d a n e su p r e m a D I N - u u tablici 127, a p r e m a JUS-u, J U S M . C 1 . 0 3 5 . 3. Razlika mjera diobenih koraka dvaju zuba zupanika smjetenih jedan iza drugoga (skok koraka) fu. 4. Odstupanje profila zuba fV (po JUS-u T e v ) je najvee odstupanje stvarnog profila od tone evolventc toke temeljne krunice.
23 E l e m e n t i strojeva
354
5. Odstupanje debljine zuba f (po JUS-u As) je algebarska razlika stvarne nazivne mjere lune debljine zuba na d i o b e n o m promjeru.
6. Radijalno bacanje zuba f r (po JUS-u Ar) je razlika najveeg i najmanjeg oitavanja na k o m p a r a t e r u koji pokazuje promjene poloaja kuglice, valjia ili prizme, u odnosu na vlastitu os tijela zupanika, u toku jednog p u n o g okretaja k o n t r o l i r a n o g zupanika. 7. Odstupanja promjera temeljne krunice f b je razlika izmeu stvarne i nazivne mjere promjera temeljne krunice.
odstupanje sprezanjem Slika 369. Polarni dijagram zbirnog odstupanja /r , dstuponja ; skok 0 ^^jpj^^-sprezanjem fy ^ ^ \ \ ^ \
Zbirna odstupanja (sl. 369) su rezultat superpozicije istodobnog djelovanja niza odstupanja poje dinih toleriranih veliina i oblika zuba k o n t r o l i r a n o g z u p a n i k a : 1. Odstupanje sprezanjem F t (po JUS-u AJ je odstupanje stvarnog kuta rotacije gonjenog zupanika u o d n o s u na nazivni kut, nastalo zbog odstupanja oblika i poloaja bokova zuba, svedeno na luk kinematske krunice (sl. 369). 2. Skok odstupanja j\ (po JUS-u A) je razlika najvie i najnie toke dijagrama odstupanja u opsegu jednog k o r a k a (sl. 369). Odstupanja meusobnog poloaja osi rotacije: Aa) je algebarska razlika izmeu 1. Odstupanje razmaka osi / a (po JUS-u stvarne i nazivne mjere razmaka osi.
2. Odstupanje paralelnosti osi j\ (po JUS-u inklinacija A i devijacija A ) je tangens dobivenog odstupanja u odnosu na d o p u t e n o odstupanje. 3. Odstupanje zranosti bokova je razlika stvarne i nazivne mjere odstupanja k a o rezultat superpozicije istodobnog djelovanja pojedinanih odstupanja paralelnosti osi i r a z m a k a osi. 4. Zbirno odstupanje dobiveno meusobnim sprezanjem zupanih parova odgo vara priblino sumi zbirnih odstupanja obaju zupanika.
9.3.2.
Tolerancije
P o d naslovom: Tuma tolerancija elnika prema DIN 867, reeno je u D I N 3961 slijedee: D a bi se osigurali zamjenjivost zupanika zupanih parova, miran rad, k o n s t a n t a n prijenosni omjer, mogunost podmazivanja, i da bi se trajno osigurala eljena opteretivost, moraju se odstupanja svih karakteristinih veliina, k a o i ugradbene mjere kuita, kretati unutar odreenih granica. U t o m cilju ustanovljene su i propisane vrijednosti tolerancija za sve glavne veliine zupanika." Slina definicija d a n a je i u J U S M.C 1.031
9.3.
Kvalitet ozubljenja
355
Cilindrini evolventni zupani parovi, osnove sistema tolerancija". Standardi s u slijedei: D I N 3 9 6 2 doputene pojedinane greke, D I N 3 9 6 3 doputena odstupanja bone linije zuba i debljine zuba, D I N 3 9 6 4 doputena odstupanja razmaka osi, D I N 3 9 6 7 doputena odstupanja mjere preko zuba (mjera preko zuba W je r a z m a k mjeren p r e k o odreenog broja zubi dviju paralelnih ravnina, od kojih j e d n a dodiruje lijevi, a druga desni bok zuba). J U S M . C 1 . 0 3 2 sadri tolerancije izrade tijela zupanika, J U S M C I . 0 3 3 tolerancije za funkcio nalnu k o n t r o l u sprezanjem i tolerancije bone linije zuba, J U S M . C 1 . 0 3 4 tolerancije mjere p r e k o zuba, J U S M . C 1 . 0 3 5 tolerancije profila zuba, tolerancije diobenog koraka, radijalnog bacanja i tolerancije zbirnog odstupanja diobenog k o r a k a profila, J U S M . C 1 . 0 3 6 tolerancije r a z m a k a osi i poloaja osi (inklinacije i devijacije). Za svako odstupanje predviena je p r e m a ISO-u 12 kvaliteta. Marije vrijed nosti predviene su za etalonske zupanike, o d n o s n o za posebne svrhe. Odstupanja z u p a n i k a ne dovode samo do bunosti u radu, nego i do snienja vijeka trajanja. P r e m a veliini o b o d n e brzine bira se odreena kvaliteta to lerancije. P r e m a J U S M . C 1 . 0 3 1 date su smjernice za izbor kvalitete toleran cija za zupanike u zavisnosti od podruja primjene, o b o d n e brzine i naina obrade. Tablica 1 2 8 daje orijentacione vrijednosti za izbor kvalitete toleran cija.
Tablica 127. Doputena odstupanja temeljnog koraka profila f c u jun za ozubljenja prema D I N 867, JUS. M.C1.0J6 (izvadak iz D I N 3962) " d odn. </, mm preko 12 do 25 m odn. m a mrtj^ do 1,6 4 1,6 4 10 1,6 4 10 1,6 4 10 1,6 4 10 1,6 4 10 4 10 4 3 3,5 3 3,5 4,5 3,5 4 5 4 4,5 5,5 5 5 6 6 6 7 8 9 0,7 5 4 4,5 4,5 5 6 5 5,5 7 5,5 6 8 7 7 9 8 9 10 11 12 1,0 6 6 6 6 7 9 7 8 10 8 9 11 9 10 12 11 12 14 16 18 1,4 m mm 7 8 9 9 10 12 10 11 14 11 12 16 12 14 18 16 18 20 22 25 2,0 Kvalitet 8 11 12 12 14 18 14 16 20 16 18 22 18 20 25 22 25 28 32 36 2,8 9 16 18 18 20 25 20 22 28 22 25 32 25 28 36 32 36 40 45 50 4,0 10 25 28 28 32 40 32 36 45 36 40 50 40 45 56 50 56 63 71 80 6,3 11 40 45 45 50 63 50 56 71 56 63 80 63 71 90 80 90 100 110 125 10 12 63 71 71 80 100 80 90 110 90 100 125 100 110 140 125 140 160 180 200 16
preko 0,6 1,6 0,6 1,6 4 0,6
25
50
50
100
1,6 4 0,6
100
200
1,6 4 0,6 1,6 4 0,6
200
400
400
800
1,6 4 1,6 4
800 faktor
1600
pri m > 1 0 m m j e /<.=<?>|3 j u n + 0 , 3 ^ m
|-0,2^m
/ mm
23*
356
Tablica 128. Orijentacione vrijednosti za izbor tonosti ozubljenja
V
9.
Zupani prijenosnici
m/s 0,8 0,8 d o 4
Nain izrade
Zbirno odstupanje prema D I N 3963 u kvaliteti 12 do 10 9 do 8
lijevano ili grubo o b r a e n o gruba obrada i fina koja se postie skidanjem samo jednog sloja strugotine (estica) fino obraeno ili brueno
4 do
12
7 do 6 5 do 4
12 do 60
najfinije obraeno
N a z i v n a mjera debljine zuba je (kod N U L T I H zupanika) j e d n a k a polovini k o r a k a p. Da bismo ostvarili p o t r e b n u b o n u zranost, izrauje se debljina zuba s o d r e e n o m negativnom odmjerom. Odmjere su stupnjevane u 12 kvaliteta, a podijeljene na poloaje tolerantnih polja oznaene sa h, g, f, e, d, c, b, a, h', g', f, e', d', , b', a' (h daje najmanju, a a' najveu b o n u zranost). Uobiajene su slijedee kombinacije: mali zupanik e / veliki zupanik f, za zupane parove koji treba da rade jako ^ t i f i o , k o d kojih je pogon neravnomjeran, a b o k zuba bruen ili strugan, male bone zranosti (zupanici za alatne strojeve k o d kojih se mijenja smjer vrtnje, gradnja turbina, vii stupnjevi prijenosa prijenosnika motor nih vozila), mali zupanik c / veliki d, za normalne prijenosnike jednolikog pogona, strugani ili glodani zubi, srednje bone zranost (zupanici prijenosnika dizalica, prea, stanci, nii stupnjevi prijenosa kod motornih vozila, zupanici za vonju unazad), mali i veliki zupanik h, a ili b za prijenose s v < 3 m/s, veliku bonu zranost (prijenosnici za pomine rotilje, uputai motornih vozila), mali i veliki zupanik g' do a' za sirovo livene zube sa v< 1 m/s.
9.4. Trenje, iskoristivost, prijenosi

P o g o n s k i zupanik tlai na b o k gonjenog zupanika. N o r m a l n a sila Fbi djeluje u svakoj toki dodira o k o m i t o na tangente t o a k a dodira, u smjeru zajednike normale. To znai da smjer djelovanja prolazi kinematskim polom C. Sila Fbt stvara na bokovima silu trenja Fbt pi. Na sl. 370 je debelo crtanim v e k t o r o m p r i k a z a n o djelovanje zupanika 1 ne gonjeni zupanik 2, a t a n k o crtanim v e k t o r o m djelovanje sila zupanika 2 na zupanik 1. Odvedena snaga zupanika 2 iznosi P 2 T 2 OJ2 . Da bi se omoguilo odvoe nje ove snage, p o t r e b n o je zupaniku 1 dovesti veu pogonsku snagu P x = 7~i co1. Ta vea snaga p o t r e b n a je da bi se svladalo trenje, ime se j e d a n dio dovedene snage gubi. Bez trenja na b o k o v i m a bilo bi P 2 = P 1 . O d n o s odvedene snage P 2 p r e m a dovedenoj P x oznauje se k a o . . . . iskoristivost Pi T2-co2 T2
Y \ = - ^ =
(314)
9.4. Trenje iskoristivost prijenosi
357
U podruju zahvata zuba iskoristivost koleba. Z a t o se u p r o r a u n uvodi srednja vrijednost. P r e m a iskustvu iskoristivost zubi, ukljuivo iskoristivost leaja vratila iznosi: k o d n e o b r a e n i h sirovih zubi k o d fino o b r a e n i h i podmazivanih b o k o v a k o d vrlo briljivo o b r a e n i h b o k o v a i postojanja tekueg trenja 77 = 0,9 do 0,92 7 7 0,94 n&0,96
K o d velikih prijenosnih omjera bio bi veliki zupanik v o m a velik a k o bi se radilo o j e d n o m p a r u zupanika. Z b o g toga se veliki prijenosni omjer dijeli na vei broj stupnjeva. T i m e se snizuje iskoristivost prijenosnika. Slije dei pojedinani prijenosni omjeri pokazali su se u praksi p o g o d n i : u pogonskim ureajima u strojevima za dizanje u prijenosnicima (turbinskim, t u r b o l o k o m o tivskim, dizelmotorskim) i = 4 do 6 i = 7 d o 10 i = 15 d o 30
Slika 371 pokazuje prijenosnik sa vie stupnjeva. Budui da se u svakom stupnju javljaju gubici trenjem, u k u p n a iskoristivost je nia od iskoristivosti pojedinog stupnja: ukupna iskoristivost %=nx nu
Ti
-77,
(315)
Z\t2
za'
-n3-nz *3
zupanik
^6
Slika 370. Prijenos sila zupanog para r>6
Slika 371. Shema trostepenog prijenosnika elnicima
Prema tome je potrebna pogonska snaga Pl=PJng (316) a k o je sa P n oznaena odvedenu snagu prijenosnika.
358
Prijenosni omjer prijenosnika s vie stupnjeva j e d n a k je umnoku pojedi nanih prijenosnih omjera ukupni prijenosni omjer P o m o u i g izraunava se potrebni
TN
h h' hi''' *n
(317)
pogonski moment
7^= h' %
(318)
pri emu je sa T N oznaen gonjeni moment.
9.5. Podmazivanje
Podmazivanjem treba da se snizi trenje bokova, a time i troenje i zagrijavanje bokova. Pri t o m e su izbor i koliina sredstava za podmazivanje od velikog utjecaja. Sredstva za podmazivanje treba da u trajnom p o g o n u omogue prijenos najvee snage, a da t e m p e r a t u r a ne prekorai 60 C, najvie 80 C. Vie t e m p e r a t u r e snizuju svojstva maziva i vijek trajanja maziva. Osim toga na drugim mjestima, k a o to su leaji, brtve, spojke, maziva ne smiju tetno djelovati. U tablici 129 su orijentacione vrijednosti za viskoznost i nain podmazivanja u zavisnosti od o b o d n e brzine. K o d malih o b o d n i h brzina dovoljno je najee s a m o nanoenje masti. K o d vrlo niskih o b o d n i h brzina mogu se nanositi k r u t a maziva k a o npr. molibdendisulfid. Koeficijent trenja je u tom sluaju ipak vii nego kod podma zivanja uljem, a mazivo uope ne odvodi toplinu. Z b o g jednostavnosti ima podmazivanje uronjavanjem (umakanjem) veliko znaenje. Sami zupanici ili s njima spregnuta, posebno za uranjanje predvi e n a kola i krilca za prskanje, uranjaju se u ulje, uzimaju ga sa sobom i pru na bokove. Ulje moe dospjeti na bokove i na taj nain da se o d b a e n o na stijenke kuita vodi k a n a l i m a ili da sa stijenki kaplje na bokove. Dubina uranjanja zupanika ne treba da je vea od 6 m a ne manja od 1 m (m=modul). Pri veim o b o d n i m b r z i n a m a p o t r e b n o je podmazivanje vriti brizganjem. Ulje se brizga p o m o u p u m p e u irokom mlazu n e p o s r e d n o prije ulaska zubi u zahvat. K o d vrlo visokih o b o d n i h brzina, radi boljeg dovoenja topline, ulje se brizga d o d a t n o i n a k o n izlaska zubi iz zahvata.
Tablica 129. Orijentacione vrijednosti za izbor kinematske viskoznosti v maziva i za izbor naina podmazivanja zupanih parova. t; m/s od v
V
n U
0,25 175 350
0,4 145 290 '
0,63 120 240
1 100 200
1,6 83 166
2,5 69 138
4 57 114
6,3 47 94
10 39 78
16 32 64
25 27 54
40 22 44
63 18 36
r^lt
COL
do
nain podmazivanja
runo podmazivanje
podmazivanje uronjavanjem ili runo podmaziv anje mau
podmazivanje uronjavanjem
podmazivanje brizganjem
9.6. Proraun nosivosti elnika
359

9.6.1. Optereenje zuba
Proraun nosivosti elnika i stonika standardizirano je u D I N 3990. Sam tok prorauna vrlo je opsean, tako da ovdje nee moi biti pokazane sve mogunosti koje prua proraun. U kritinim sluajevima bit e potrebno posluiti se literaturom navedenom u popisu. T a k o , na primjer, nije ovdje u proraunu uzeta u obzir raspodjela optereenja po irini zuba. K a o posljedica odstupanja bone linije zuba, odstupanje paralelnosti osi, korekcije bone linije, deformacije zuba, kuita, vratila, tijela zupanika, optereenje se ne rasporeuje ravnomjerno preko irine zuba. P r e m a D I N 3990 faktorom KFp, odnosno KHp obuhvaa se raspodjela optereenja po irini zuba. Podaci o veliini faktora raspodjele optereenja nisu jo dovoljno razraeni. U sumnjivim slua jevima m o r a t e se radi toga ii sa veom sigurnou protiv loma ili sigurnosti protiv stvaranja rupiavosti (pitting) bokova. Radi pojednostavnjenja kasnijeg prorauna uvodi se o b o d n a sila na diobe noj krunici po jedinici irine zuba. Pri tome se uzimaju u obzir i udari izazvani pogonskim uvjetima. specifina pogonska sila
w u N/mm F, u N b u mm X, specifina pogonska sila, nazivna pogonska sila na diobenoj krunici prema jednadbi (312) str. 351, irina zuba, pogonski faktor prema tablici 125, str. 351.
U n u t a r n j a dinamika d o d a t n a optereenja nastala grekama ozubljenja, koja rastu s p o r a s t o m o b o d n e brzine, ali padaju s p o r a s t o m optereenja, poveavaju optereenje zuba na specifino optereenje
wt u N/mm w u N/mm Kv
wt = w - K v
(320)
specifino optereenje na diobenoj krunici, specifino pogonsko optereenje na diobenoj krunici prema jed nadbi (319), dinamiki faktor prema jednadbi (320).
dinamiki faktor
cq u N/mm vv u N/mm cF v u m/s
Kv= 1 +
c \ 1 + ^ CF \ wj
v m/s
(321)
uee optereenja u zavisnosti od kvalitete ozubljenja prema tablici 130 (kvalitetu ozubljenja vidi u tablici 128, str. 356), specifina pogonska sila, prema jednadbi (319), faktor optereenja prema tablici 130; kod kosog ozubljenja poam od /?=10 samo 0,75 od vrijednosti iz tablice, obodna brzina na diobenoj krunici = d1-n-n1d2-n-n2 sa n u s _ 1 . Kod kosog ozubljenja treba uvrstiti d v
360
Tablica 130. Uee sile c q i faktor optereenja C F Kvalitet ozubljenja cq N/mm 4 13 5 17 6 22 7 29 8 37 9 48
10 63
11 81
12 106
N/mm 50 100 200 300 400 500 1000 1200
1 0,057 0,05 0,038 0,033 0,031 0,03 0,03 0,029
2 0,056 0,049 0,038 0,03 0,029 0,029 0,029 0,028
4 0,056 0,048 0,038 0,025 0,025 0,025 0,024 0,024
6 0,046 0,041 0,03 0,024 0,023 0,023 0,023 0,023
faktor opten enje C F pri v u m/s 10 12 8 0,034 0,034 0,027 0,023 0,023 0,023 0,023 0,023 0,029 0,03 0,025 0,023 0,023 0,023 0,023 0,023 0,026 0,027 0,024 0,023 0,023 0,023 0,023 0,023
14 0,021 0,024 0,023 0,022 0,022 0,023 0,023 0,023
16 0,019 0,021 0,022 0,022 0,022 0,023 0,023 0,023
18 0,019 0,019 0,021 0,021 0,022 0,023 0,023 0,023
20 0,016 0,018 0,02 0,021 0,022 0,023 0,023 0,023
9.6.2. Nosivost korijena Sila F b t koja se prenosi zubima optereuje zube na savijanje. Najvee naprezanje u korijenu zuba nastaje o n d a kad sila djeluje na tjemenu zuba i kad se u zahvatu nalazi s a m o j e d a n p a r zubi (sl. 372). Tlano naprezanje od savijanja vee je nego vlano crF . Ipak je naprezanje na vlak od savijanja mjerodavno za lom zubi. S obzirom da je zub za vrijeme jednog okretaja s a m o krae vrijeme stvarno optereen, ovdje se radi o titrajnom optereenju, koje moe dovesti do l o m a zbog umornosti. Savojnim optereenjem utvrena opteretivost naziva se opteretivost korijena zuba. S a m o a k o su promjene smjera vrtnje este, ili a k o se radi o meuzupanicima koji su istodobno u zahvatu sa dva zupanika, od kojih je j e d a n pogonski, a drugi gonjeni, korijen zuba je optereen naizmjenino pro mjenljivo.
Slika 372. Savojno napreza nje u korn'enu zuba
P r o r a u n mjerodavnog naprezanja u korijenu z u b a polazi od specifine obodne sile wFt=wt-KFa (322)
w F t u N/mm mjerodavna obodna sila na diobenoj tounici po jedinici irine zuba, vv, u N/mm specifino optereenje na diobenoj krunici prema jednadbi (320), KFa faktor raspodjele optereenja (vidi slijedei tekst).
F a k t o r raspodjele optereenja KFa uzima u obzir nejednoliku raspodjelu optereenja zubi u zahvatu. F a k t o r KFa zavisi od kvalitete ozubljenja (odstu panja temeljnog k o r a k a zuba, k o r a k a zahvatne linije/ p e ), specifinog optereenja FJb, stupnja prekrivanja e a i m o d u l a elastinosti materijala zupanika. Najprije
9.6.
Proraun
nosivosti
elnika
361
treba za zupanik 2 iz tablice 127, str. 355, oitati doputeno odstupanje temeljnog k o r a k a / p e , a p o m o u ovoga p r e m a materijalu zupanika, iz tablice 131 izraunati odstupanje k o d sprezanja / e . P o m o u ovog odstupanja i speci finog optereenja FJb, treba iz gornjeg dijela tablice 132 oitati p o m o n i faktor q L , a p o m o u njega i stupnja prekrivanja a , oitati iz donjeg dijela tablice 132 faktor raspodjele optereenja KFa. Sada se m o g u izraunati savojna naprezanja u presjeku korijena zuba zupanika 1 i 2: w Ft (323) Savojno naprezanje <?Fl = Fl oF2 oFi YF2/YF1
2
(324)
<rF1, <T f2 u N/mm savojna naprezanja u presjecima korijena zuba zupanika 1 i 2, w Ft u N/mm specifina obodna sila prema jednadbi (322), normalni modul, n\ u mm faktor oblika zuba prema tablici 133; kod unutarnjeg ozubljenja ^Fl > treba uvrtavati za YF2 = 2,07, faktor uea optereenja = l/e a , ako je ea stupanj prekrivanja faktor zakoenosti boka, i to kod 0 = 0 5 10 15 20 25 ^30 0,75 Y,= l 0,96 - 0,92 0,88 0,84 0,79
Sa postojeim savojnim naprezanjem iznosi sigurnost protiv loma umornou materijala S Fl SF2
SF1, SF2 FDI ' ZRI
'Fl
G
(325)
' *s
FD2
'
(326)
'F2
postojea sigurnost protiv loma umornou materijala u korije nu zuba, fj F D 1 , rj F D 2 u N/mm 2 savojna izdrljivost materijala zupanika prema tablici 134. Kod izmjeninog optereenja kao i kod meuzupanika treba vrijednosti iz tablici mnoiti sa 0,7, ZRI , ZR2 faktori hrapavosti za kvalitet povrinske obrade bokova u korijenu zuba. Za najfiniji kvalitet povrinske obrade je ZR = 1, za fino obraene ili bruene Z R 0,95, za grubo obraene s finom obradom koja se postie skidanjem estica u samo jednom sloju Z R 0 , 9 , za grubo obraene Z R 0 , 8 . Kod zupanika od SL je ZKx 1, Ys faktor zareznog djelovanja. Ako je radijus zakrivljenja korijena zuba vei od 0,25 n\ (ako je tjemena zranost c > 0 , 2 mn) iznosi Y s = l , ako je manji od 0,25 m n (ako je cfSOÔmJ, iznosi Y s 0,95.
Tablica 131. Odstupanja kod sprezanja / e u zavisnosti od materijala zupanika elik ili lini lijev s.a SL CuSn8 NL sa CTeL preanom umjetnom, smolom sa punilima 0,075/;, NL SL SL sa SL
Sparivanje
NL
0.9/
0,75/p.
0,7/p.
0,85/p.
0,7/p.
0,6/p
Tablica 132. Pomoni faktor qL, faktor raspodjele optereenja A'Fa (sastavljeno prema D I N 3990)
fo
nm
4 5 6 7 8 9 10 12 14 16 18 20 24 28 32 36 40 50 60 70 80 90 100
30 0,66 0,80 0,93 >1
50 0,56 0,64 0,72 0,80 0,88 0,96 >1
70 0,52 0,57 0,63 0,68 0,75 0,80 0,86 0,97 >1
100 <0,5 0,52 0,56 0,60 0,64 0,68 0,72 0,80 0,88 0,96 >1
140
200
300
Pomoni faktor qi. kod optereenja F,/b u N/mm 800 700 600 500 400
900
1000
1200
1400
1600
1800
2000
<0,5 0,51 0,54 0,57 0,60 0,63 0,69 0,74 0,80 0,86 0,91 >1
<0,5 0,50 0,52 0,54 0,56 0,60 0,64 0,68 0,72 0,76 0,84 0,92 1,00 >1
<0,5 0,50 0,53 0,56 0,59 0,62 0,64 0,69 0,75 0,80 0,85 0,90 >1
<0,5 0,50 0,52 0,54 0,56 0,58 0,62 0,66 0,70 0,74 0,78 0,88 0,98 >1
<0,5 0,51 0,53 0,54 0,58 0,61 0.64 0,68 0,71 0,78 0.86 0,94 >1
<0.5 0,51 0,52 0,55 0,58 0,60 0,63 0,65 0.72 0.78 0.85 0,92 0,98 >1
<0,5 0,50 0,53 0,55 0,57 0,60 0,62 0,68 0,73 0,78 0,85 0,90 0,96
<0,5 0,51 0,53 0,55 0,57 0,59 0,64 0,69 0,74 0,79 0,84 0,88
<0,5 0,52 0,53 0,55 0,57 0',62 0.66 0,70 0,75 0,79 0,84
<0,5 0,50 0,52 0,53 0,55 0,59 0,63 0,67 0,72 0,75 0.79
<0,5 0,5 0,52 0,53 0,56 0,59 0,63 0,66 0,69 0,72
<0,5 0,51 0,53 0,57 0,59 0,63 0,65 0,68
<0,5 0,52 0,55 0,57 0,60 0,62 0,64
<0,5 0,51 ; 0,53 | 0,55 i 0,58 0,60 0,62
<0,5 0,52 0,54 0,56 0,58 0,60
Faktor raspodjele optereenja 1,1 1,2 1,3 1 1 1 1 1 1 ,02 ,09 ,14 ,20 1,04 1,10 1,18 1,23 1,30 1,4 1,5 1 1 1 1 1,04 1,11 1,20 1,28 1,35 1,42 1,50 1,6 1 1 1 1,03 i,ii 1,20 1,28 1,37 1,44 1,51 1,60 1,7 1 1 1 1,10 1,19 1,27 1,36 1,44 1,52 1,61 1,70
KF, kod prekrivanja profila e, 1,8 1 1 1,08 1,17 1,26 1,34 1,44 1,52 1,61 1.70 1.80 1,9 1 1,04 1,14 1,24 1,32 1,42 1,51 1,61 1,70 1,80 1,90 2,0 1 1,10 1,20 1,30 1,40 1,50 1,60 1,70 1,80 1,90 2,00
2,1 I 1,11 1,22 1,33 1,44 1,55 1,66 1,77 1,88 1,99 2,10
2,2 1 1,12 1,24 1,36 1,48 1,60 1,72 1,84 1,96 2,08 2,20
2,3 1 1,13 1,26 1,39 1,52 1,65 1,78 1,91 2,04 2,17 2,30
2,4 1 1,14 1,28 1,42 1,56 1,70 1,84 1,98 2,12 2,26 2,40
2,5 1 1,15 1,30 1,45 1,60 1,75 1,90 2,05 2,20 2,35 2,50
0,55 0,60 0,65 0,70 0,75 0,80 0,85 0,90 0,95 >1
1,04 1,10
1,05 ,11 ,19 ,27 ,33 1,40
Tablica 133. Faktor oblika zuba Y u zavisnosti o faktoru pomaka

F
i fiktivnog broja zubi r (sastavljeno prema D I N 3990) Faktor oblika zuba Y + 0.2 + 0 , 3
F
-0,6
-0.5
-0,4
-0,3
-0,2
-0,1
+ 0,1
kod faktora pomaka x + 0,6 + 0,4 + 0,5 2,84 2,69 2,60 2,52 2,46 2,41 2,38 2,34 2,31 2,29 2,27 2,26 2,24 2,23 2,22 2,21 2,20 2,19 2,19 2,16 2,13 2,11 2,10 2,08 2,07 2,07 2,07
+ 0,7
+ 0,8
+ 0,9
+ 1,0
9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 30 40 50 60 100 200 400

00
3,61 3,15 2,90 2,75 2,46 2,27 2,17 2,07
3,73 3,35 3,00 2,78 2,65 2,40 2,24 2,15 2,07
3,64 3,55 3,45 3,18 2,86 2,68 2,57 2,35 2,21 2,14 2,07
3,72 3,62 3,53 3,45 3,38 3,30 3,25 3,01 2,75 2,59 2,50 2.32 2,19 2,13 2,07
3,53 3,44 3.35 3.28 3,20 3,15 3,10 3,05 2,85 2,63 2,50 2,42 2,26 2.17 2,12 2,07
3,45 3,35 3.26 3,20 . 3,12 3,07 3,01 2,96 2,92 2,88 2,72 2,54 2,43 2,37 2,24 2,15 2,11 2,07
3,36 3,25 3,16 3,09 3,02 2,96 2,91 2,87 2,83 2,80 2.75 2,72 2,60 2,45 2,36 2,32 2,21 2,14 2,10 2,07
3,10 3,01 2.95 2,88 2,82 2,78 2,74 2.70 2,67 2,64 2.61 2,58 2,48 2,37 2,31 2,25 2,17 2,12 2,09 2,07
3,15 3,03 2,93 2.86 2,79 2,74 2.69 2,65 2,61 2,58 2,55 2,52 2,50 2,48 2.46 2,38 2,30 2,25 2,22 2,15 2,10 2.08 2,07
2,99 2,87 2,79 2,72 2,66 2,60 2,56 2,53 2^50 2,47 2,45 2,43 2,41 2,39 2,37 2,36 2,30 2,24 2,20 2,17 2,12 2,10 2,08 2,07
2,98 2.84 2,73 2.65 2.58 2.53 2,48 2.44 2.42 2.39 2.37 2.35 2.33 2.32 2,30 t 29 2,28
- 27 >
2.22 2.18 2,15 2,13 2.10 2.08 2,08 2,07
2,47 2,40 2,34 2,30 2,27 2,24 2,22 2,20 2,18 2,17 2,16 2,15 2,14 2.14 2,13 2,12 2,12 2,12 2,10 2,08 2,07 2,08 2,06 2,05 2,06 2,07
2,22 2,18 2,16 2,14 2,12 2,11 2,10 2,09 2,08 2,08 2,07 2,07 2,06 2,06 2,06 2,06 2,05 2,04 2,04 2,03 2,04 2,04 2,04 2,06 2,07
2,05 2,04 2,03 2,03 2,02 2,02 2,01 2,01 2,01 2,01 2,01 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,01 2,02 2,02 2,03 2,04 2,05 2,07
1,96 1,95 1,95 1,95 1,95 1,95 1,95 1,95 1,95 1,95 1,95 1,95 1,95 1,96 1,97 1,98 1,99 2,01 2,02 2,04 2,07
1,89 1,89 1,89 1,90 1,90 1,90 1,91 1,91 1,91 1,91 1,92 1,93 1,95 1,97 1,98 2,00 2,02 2,04 2,07
1,85 1,86 1,87 1,87 1,87 1,88 1,88 1,88 1,88 1,90 1,93 1,94 1,96 1,99 2,01 2,04 2,07
Tablica 134. Materijali zupanika i njihove dinamike savojne izdrljivosti tT F D i dinamike izdrljivosti kontaktnih naprezanja tTiio (prema D I N 3990) Dinamika izdrljivost za naprezanje u korijenu, (jednosmjerno optereenje) ^FD 2 N/mm Statika vrstoa u korijenu zuba N/mm
2
Kratica oznake Redni broj Grupa materijala po D I N po J U S Stanje i vrst toplinske obrade
Tvrdoa n a zupaniku u jezgri na povrini boka
Hertzovo naprezanje ^HD 2 N/mm
1. 2. 3. 4. Lijevano eljezo s l a m e l a m i m grafitom
GG20 G G 25 G G 35 G G G 42
HB=170
HB=170 HB = 210 HB = 230 HB=170 HB = 250 HB = 275 HB = 300 HB=140 HB = 235 HB=I50 HB=175 HB=125 HB=150 HB=180 HB = 208
270 310 360 360 490 560 610 360 490 340 420 290 340 400 460
50 60 80 200 220 230 240 190 230 150 170 170 190 200 220
200 250 350
SI 26
HB = 210 HB = 230 HB=170 HB = 250 HB = 275 H B = 300 HB=140 HB = 235
N L 42
800 1000 1200 1300 800 1000 470 520 450 550 650 800
5. 6. 7. 8.
Lijevano eljezo s kuglastim grafitom
GGG60 G G G 80 G G G 100 GTS 35
N L 60
C T e L 35
Crni temper lijev 9. 10. elini lijev 11. 12. 13. tvuiiMruKcioni cenci 14. 15. St 60 St 60 . 0645 . 0745 GS60 St 42 St 50 L. 0546 . 0460 . 0545 G T S 65 G S 52 L. 0446
HB=150 HB=175 HB=125 HB=1.50
HB=180 HB = 208 i
16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26.27. 28. 29. 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36. 37. Duroplasti, slojeviti 38. i elici za cementiranje elici za nitriranje elici za poboljavanje nitrirani elici za poboljavanje plameno ili indukciono kaljeni elici za poboljavanje
Ck 22 Ck45 Ck60 34Cr4 37 C r 4 42 CrMo 4 34CrNiMo6 Ck 45 37Cr4 42 C r M o 4 Ck 45 42 CrMo 4 42 CrMo 4 31 C r M o V 9 C 15 16 MnCr 5 20 MnCr 5 20 MoCr 4 !5CrNi6 18 CrNi 8 17CrNiMo6
. 1331 . 1531 . 1731 . 4130 . 4731 . 5431 . 1531
1 | poboljano normalizirano poboljano poboljano poboljano poboljano poboljano
HV 10=140 HV 10=185 HV 10 = 210 HV 10=260 HV 1 0 = 2 6 0 HV 1 0 = 2 8 0 HV 10=310 HV 10=220
HV 1 0 = 1 4 0 HV 10=185 HV 1 0 = 2 1 0 HV 10 = 260 HV 10 = 260 HV 10 = 280 H V 10 = 310 HV 1 0 = 5 6 0 HV 1 0 = 6 1 0 HV 10 = 650 HV 10 = 400 HV 1 = 5 0 0 HV 1 = 5 5 0 HV 1 = 7 0 0 HV 1=720 HV 1=720 HV 1=720 HV 1 = 7 2 0 HV 1 = 7 2 0 HV 1 = 7 4 0 HV 1=740
440 590 620 650 650 670 770 1100 1280 1360 1100 1220 1220 1400 1600 1630 1630 1630 1630 1630 1630 110
170 200 220 260 270 290 320 270 310 350 350 430 430 445 230 460 480 400 500 500 500 50
600 800
900 900 950 1100 1300 1000 1150 1300 1100 1450 1450 1500 900 1400 1500 1300 1600 J700 1700
. 4732 . 1531 . 4732 . 4732 . 1220 . 4320 . 4321
rotaciono povrinski kaljeno ukljuivo

K.UI 1JCI1 L U U d
HV 10=270 HV 10=275 HV 10=220 HV 1 0 = 2 7 5 HV 1 0 = 2 7 5 HV 1 0 = 3 2 0 HV 1Q= 190 HV 1 0 = 2 7 0 HV 1 0 = 3 3 0
nitrirano u solnoj kupci nitriranousolnojkupci nitrirano u plinu nitrirano u plinu
. 5420 . 5421
cementirano i kaljeno
HV 10=270 HV 1 0 = 3 1 0 HV 10=400 HV 10=400
itlipm
preana umjetna smola sa grubim slojevitim punilom preana umjetna smola sa finim slojevitim punilom
pri radu u paru sa kaljenim fino bruenim elinim zupanikom, podmazivanje

< 6fl {~' ohvnHnfl hr7inn r"C5m/s
130
60
366
Uobiajene sigurnosti protiv loma umornou materijala su SF = 1,6 za prijenosnike s trajnim p o g o n o m (vremenski neograniena trajnost), 5 F ^ 1 , 4 za vremenski ogranieni vijek trajanja prijenosnika.
9.6.3. Nosivost bokova

Budui da su materijali zupanika elastini na mjestima dodira dolazi djelovanjem n o r m a l n e sile F b t do elastinih deformacija dodirnih povrina bokova. Z b o g toga se dodir b o k o v a ne ostvaruje na liniji, nego na elastino deformiranoj povrini b o k o v a (sl. 373). Tlana naprezanje ( k o n t a k t n a naprezanja) rasporeuju se priblino p r o p o r c i o n a l n o veliini deformacije bokova, na nain prikazan na sl. 373. Negdje krajem 19. stoljea razvio je poznati i slavni njemaki fiziar Heinrich Hertz teoriju k o n t a k t n i h naprezanja za nalijeganje cilindara. P r e m a toj teoriji mogue je izraunati veliine najveih kontaktnih, Hertzovih, naprezanja.
Slika 373. Kontaktna naprezanja bokova zubi
Slika 374. Pojava rupiavosti (pittinga) na bokovima: a) poetni stadij; b) kasniji stadij
Pri prekoraenju, odreenih vrijednosti Hertzovih naprezanja dolazi do odva janja estica bokova, nastaje tzv. rupiavost bokova, to se engleski naziva pitting (sl. 374). Isto t a k o na stvaranje rupiavosti utjeu vrst kliznog gibanja, kvalitet povrinske obrade, tlak maziva i slino. N e d o p u s t i v o m rupiavou smatrat e se o n a kod koje broj rupica stalno raste, o d n o s n o kad raste veliina rupica. K o n t a k t n i m naprezanjima o d r e e n a nosivost naziva se nosivost bokova. Za p r o r a u n Hertzova naprezanja polazi se od specifine obodne sile
w Hl u N/mm w, u N/mm KHa
w H t = wt K H a
(327)
mjerodavna obodna sila na diobenoj krunici po mm irine zuba, specifino optereenje na diobenoj krunici prema jednadbi (320), str. 359, faktor raspodjele optereenja (vidi u nastavku).
Faktor raspodjele optereenja K H a uzima u obzir nejednoliku raspodjelu optereenja zubi u zahvatu. Pri utvrivanju ovog faktora m o r a biti najprije oitan faktor stupnja prekrivanja Ze, iz gornjeg dijela tablice 135 (meuvrijednost

Tablica 135. Faktor stupnja prekrivanja Z, i faktor raspodjele >ptereenja KHl (sastavljeno prema D I N 3990) Faktor stupnja prekrivanja Z 40 45,"
8
367
0"
Faktor stupnja prekrivanja Z ( pri 15 20" 25 i 0,98 0,90 0,80 0,70 0,97 0,89 0,79 0,69
EP
JJ =
pri p = 35" 40" 45"
30=0 0,94 0,86 0,76 0,66
35
15'
I
20'
25" i
30'"
E =-0,6
1,0 1,5 2,0 2,5
1 0,92 0,82 0,71
0,96 0,88 0,78 0,68
0,92 0,84 0,75 0,65
0,89 0,82 0,73 0,63
0,86 0,79 0,71 0,61
1,0 1,5 2,0 2,5
1 0,86 0,75 0,66
0,98 0,84 0,74 0,65
0,97 0,83 0,73 0,64
0,96 0,82 0,72 0,63 i
0,94 0,80 0,70 0,62 0,8 0,94 0,79 0,69 0,61
0,92 0,78 0,69 0,60
0,89 0,76 0,67 <0,6
0,86 0,74 0,65
i == 0,2 1,0 1,5 2,0 2,5 1 0,90 0,80 0,69 0,98 0,88 0,79 0,68 0,97 0,87 0,78 0,68 0,96 0,86 0,76 0,67 0,94 0,85 0,75 0,65 0,92 0,83 0,73 0,63 0,89 0,80 0,71 0,62 0,86 0,78 0,69 0,60 1,0 1,5 2,0 2,5 1 0,84 0,73 0,65 0,98 0,83 0,72 0,64 0,97 0,82 0,71 0,63
E ==
0,96 0,80 0,70 0,62
0,92 0,77 0,67 0,60
0,89 0,75 0,65 <0,6
0,86 0,73 0,63
i &f-= 0,4 1,0 1,5 2,0 2,5 1 0,88 0,77 0,68 0,98 0,86 0,76 0,67 0,97 0,85 0,75 0,66 0,96 0,84 0,74 0,65 0,94 0,82 0,73 0,63 0,92 0,80 0,71 0,62 0,89 0,78 0,69 0,60 0,86 0,76 0,67 <0,6 1,0 1,5 2,0 2,5 1 0,82 0,71 0,63 0,98 0,80 0,70 0,62 0,97 0,79 0,69 0,61
i ^ 1 0,96 0,78 0,68 0,60 0,94 0,76 0,67 <0,6 0,92 0,75 0,65 0,89 0,73 0,63 0,86 0,70 0,61
Faktor raspodjele optereenja KH% pri Zc =

</L
=
0,6
0,62 1 1,17 1,33 1,48 1,64 1,80 1,96 2,10 2,27 2,43 2,50
0,64 1 1,16 1,30 1,42. 1,58 1,71 1,86 2,00 2,15 2,30 2,43
0,66 1 1,15 1,27 1,40 1,51 1,64 1,77 1,90 2,03 2,17 2,29
0,68 1 1,14 1,23 1,34 1,47 1,58 1,70 1,80 1,92 2,04 2,15
0,70 1 1,13 1,20 1,30 1,42 1,51 1,62 1,72 1,84 1,93 2,03
0,72 1 1,12 1,18 1,28 1,38 1,46 1,56 1,65 1,73 1,83 1,92
0,74 1 1,11 1,16 1,25 1,33 1,41 1,49 1,58 1,67 1,74 1,82
0,76 1 1,09 1,15 1,22 1,29 1,37 1,43 1,50 1,58 1,66 1,72
0,78
0,80
0,82 1 1,06 1,09 1,15 1,20 1,24 1,29 1,34 1,38 1,43 1,48
0,84 1 1,05 1,07 1,14 1,17 1,21 1,25 1,29 1,33 1,38 1,41
0,86 1 1,04 1,05 1,12 1,14 1,18 1,21 1,25 1,28 1,32 1,34
0,88 1 1,03 1,04 1,09 1,12 1,14 1,18 1,20 1,23 1,26 1,29
0,90 ! 1,02 1,03 1,08 1,10 1,12 1,14 1,17 1,19 1,20 1,23
1,0
<0,5 0,55 0,60 0,65 0,70 0,75 0,80 0,85 0,90 0,95 = 1
1 1,18 1,36 1,52 1,70 1,89 2,06 2,24 2,40 2,50 2,50
1 1 1,08 1,07 1,13 1,11 1,20 1.18 1,26-- ^1,23 1,28 1,32 1,33 1,39 1,40 1,45 1,45 1,50 1,50 1,58 1,55 1,63
Tablica 136. Faktor oblika zuba Z H u zavisnosti od faktora pomaka profila ,v, broja zubi _ i kuta nagiba boka /? (sastavljeno prema D I N 3990)
*1
+A'2
Faktor oblika zuba Zu kod /? = 0" 51 io15' 202,28 1,98 1,84 1,74 1,68 1,62 1,58 1,54 1,51 1,48 1,45 1,41 1,37 1,34 1,31 1,29 1,27 1,24 25" 2,05 1,88 1,76 1,68 1,63 1,58 1,54 1,50 1,47 1,45 1,43 ' 1,38 1,35 1,32 1,29 1,27 1,25 1,23 30 1,88 1,77 1,68 1,62 1,57 1,53 1,49 1,46 1,43 1,41 1,39 1,35 1,32 1,28 1,26 1,24 1,23 1,20 35 r 1,74 1,66 1,59 1,54 1,51 1,47 1,44 1,41 1,38 1,37 1,35 1,31 1,28 1,25 1,23 1,21 1,19 1,18 40= 1,60 1,55 1,50 1,46 1,44 1,40 1,38 1,36 1,33 1,32 1,30 1,27 1,24 1,21 1,20 1,18 1,16 1,14 45' 1,48 1,44 1,40 1,38 1,36 1,34 1,32 1,30 1,28 1,27 1,25 1,23 1,20 1,18 1,16 1,15 1,13 1,11
--, + - V ) -0,02 -0,015 -0,01 -0,005 0 + 0,005 + 0,01 + 0,015 + 0,02 + 0,025 + 0,03 + 0,04 + 0,05 + 0,06 +0,07 + 0,08 + 0,09 + 0,1
2,25 1,98 1,85 1,77 1,70 1,64 1,60 1,56 1,53 1,50 1,45 1,41 1,38 1,35 1,32 1,30 1,28
2,19 1,97 1,84 1,76 1,69 1,64 1,59 1,56 1,53 1,50 1,45 1,41 1,38 1,34 1,32 1,30 1,27
2,14 1,94 1,82 1,74 1,68 1,63 1,58 1,55 1,52 1,49 1,44 1,40 1,37 1,34 1,32 1,29 1,27
2,07 1,89 1,79 1,72 1,66 1,61 1,57 1,53 1,50 1,47 1,43 1,39 1,36 1,33 1,31 1,28 1,26
') Kod unutarnjeg ozubljenja treba ovdje iznimno z 2 uvrstiti s pozitivnim predznakom! Pomak profila je pozitivan ako se njime postie poveanje debljine zuba.
368
treba interpolirati). P o m o u ovog i p o m o n o g faktora q L (ovaj faktor, k a o kod p r o r a u n a nosivosti korijena zuba, oitava se iz gornjeg dijela tablice 1 3 2 , na str. 3 6 2 ) , iz donjeg dijela tablice 1 3 5 oitava se vrijednost faktora raspodjele optereenja K M a . Sa Prema dodira samo u slike 3 7 4 proizlazi da rupiavost poinje u zoni kinematske krunice. t o m e je Hertzovo naprezanje p o s e b n o kritino u kinematskoj toki C. R a d i toga je najee dovoljno Hertzovo naprezanje kontrolirati k i n e m a t s k o m polu, gdje iznosi
Hertzovo naprezanje
aH u N/mm 2
aH=
/^.ilil Z H
ZE
(328)
\j (l\
Hertzovo naprezanje u kinematskom polu C (na oba boka tlak je jednako velik) w Hl u N/mm specifina obodna sila prema jednadbi (327), dx u mm promjer diobene krunice malog zupanika (nikada ne uvrtavati d2!), kod kosih zuba dt,, u kinematski omjer prema jednadbi (265), str. 326; kod unutarnjeg ozubljenja u je negativno! ZH faktor oblika boka zuba prema tablici 136. ZM u ^/N/mm 2 faktor materijala prema tablici 137, Zc faktor stupnja prekrivanja prema gornjem dijelu tablice 135, me utim, ne nie od 0,6.
Na zupanicima iznosi sigurnost protiv rupiavosti Sm =

HD1 L R1
(329)
< W * l Z r
( 3 3 0 )
Sm ^ H 2 <rHD1, KL ZR1. ZR2

<7HD2
postojea sigurnost protiv rupiavosti na zupaniku 1, odno sno 2, u N/mm 2 dinamika izdrljivost kontaktnih naprezanja bokova, prema tablici 134, faktor utjecaja maziva, koji za besprijekorno podmazivanje iznosi = 1 (vidi tablicu 129, str. 358), faktori utjecaja hrapavosti na kvalitet povrinske obrade bo kova. Kod najfinije obrade bokova Z R = 1 , inae Z R 0 , 9 5 .
Uobiajene sigurnosti protiv rupiavosti iznose za trajne pogone 5 H ^ 1 , 2 5 k o d z , > 2 0 , a 5 H ^ 1 , 4 k o d 2 ^ 2 0 . O v o zato jer k o d 2 ^ 2 0 moe H e r t z o v o naprezanje izvan kinematskog p o l a biti vee nego u k i n e m a t s k o m polu. K o d vremenski ogranienih pogona prijenosnika S H = 0 , 4 do 1. Prijenosnici vremenski ogranienih pogona imaju ogranieni broj sati 1\ p u n o g optereenja, koji se p r e m a N i e m a n n u moe priblino izraunati. Meu tim, to dolazi u obzir samo o n d a a k o je S H = 1- Ako je SH> 1, o n d a je to trajni p o g o n ! Za vremenski ograniene pogone prijenosnika iznosi za zupanike
9.6.
Proraun
nosivosti
elnika
369 optereenja
I NDI ' L ' ^ K I \
;
2
vrijeme
trajanja punog
1 ^ 4 , 7 - IO h -
N/mm
2
S2 H1
1
(331)
N/mm
ND2
min
' ^L "
ZR2\2
L,l2^4,7- 1 0 h
N/mm'
H2
(332)
N/mm
i , E2 !, n 2
min
modul elastinosti materijala zupanika prema tablici 137, brzina vrtnje zupanika.
Stvaran vijek trajanja je zapravo m n o g o dulji a k o prijenosnik ne radi p o d p u n i m optereenjem, ili a k o su u intermitirajuem p o g o n u pauze miroTablica 137. Faktori materijala Z M prema D I N 3990 Mali z upanik oznak a po materijal DIN JUS Veliki zupa nik Modul elastinosti N/mm 2 elik DIN St GS-60 GS-52 GGG-50 GGG-42 a po materijal oznak JUS L. 546 L. 446 N L 50 N L 42 Faktor Modul materijala elastinosti N/mm 2 210000 205000 205000 176000 175000 105000 115000 /N/mm2 272 270 270 259 258 222 228
elini lijev lijevano eljezo s kuglastim grafitom elik St 210000 lijevana kalajna bronca
G.SnBzl4 PCuSnl4 CuSn8 (do sada Sn fiz 8) GG-25 GG-20 GS-52 (i(Ki-5() SL 25 SL 20 L . 446 NI. M)
kositrena bronca
lijevano eljezo s lamelar nim grafitom(sivi lijev) elini lijev lijevano eljezo s k u g l a M i n i grafitom lijevano-eljezo sa lamela inim grafitom (sivi lijev) lijevano eljezo s kuglastim grafitom lijevano eljezo s lamelar nim grafitom (sivi lijev) GG-25 GG-20 St 24 Flementi strojeva j 210000 SL 25 SL20 128000 120000 lijevano eljezo s kuglastim grafitom (sivi lijev) i slojasti duroplasti
128000 120000 205000 176000
237 232 268 257
elini lijev
GS-60
CL. 0546
205000
GG-20
SL 20
120000
231
lijevano eljezo s kuglastim grafitom
GGG-42
N L 42
175000
248
GGG-50
N L 50
176000
GG-20
SL 20
120000
224 209 205
lijevano eljezo s lamelarnim grafitcim (sivi lijev) elik
GG-20
SL 20
120000
8000
80,5
370
vanja dovoljno duge. Uobiajne vrijednosti za vijek trajanja pri p u n o m opte reenju dane su tablici 138.
Tablica 138. Uobiajene vrijednosti za vijek trajanja pri punom optereenju zupanih prijenosnika
Prijenosnici vremenski ogranienih pogona
L h sati
Prijenosnici vremenski ogranienih pogona
Lh sali
Alatni strojevi
100 d o oo
1 stepen prijenosa i povratni hod k o d :
Rune dizalice
10 d o 80
putnikih vozila
10 d o 40
ekrci za komadnu robu
40 do 200
teretnih vozila
40 do 200
ekrk-grabilice
320 d o oo
tegljaa
200 d o c o
9.6.4. Nosivost u odnosu na zaribavanje i troenje

K o d nepovoljnih kombinacija optereenja, brzina klizanja, koeficijenata trenja bokova, kvaliteta povrinske o b r a d e i t e m p e r a t u r e ulja, moe doi do prekida uljnog filma, a time do metalnog dodira bokova. Poveanim trenjem metalnih povrina dolazi do pojaanog zagrijavanja i do hrapavljenja. Nadvienja nastala hrapavijenjem zavaruju se, a o d m a h n a k o n toga kidaju se zavarena mjesta. Z b o g toga bivaju o b a b o k a oteena i n a b o r a n a . Prvi znakovi ovoga vidljivi su na tjemenu bokova, jer su t a m o brzine klizanja najvee. Zaribavanje b o k o v a prikazano je na sl. 375. I z b o r o m materijala zupanika otpornih na poviene temperature, p o d m a z i v a n j e m uljima za visoke tlakove (ulja s d o d a c i m a klora, sumpora), moe se smanjiti opasnost od zaribavanja. Zaribavanju naginju tjemena gonjenih zupanika i podnoja pogonskih zupanika. Nosivost uvjetova na optereenjem na zaribavanje nazivamo nosivost u odnosu na zaribavanje.
Slika 375. Zaribavanje bokova: a) poetni stadjj; b) kasniji stadij
Do troenja (habanja) b o k o v a dolazi k a d a zupanici rade u podruju suhog ili mjeovitog trenja. Prekomjerno troenje (habanje), osobito a k o nije jednoliko rasporeeno po boku, moe dovesti do t o g a da zupanici postanu neupotrebljivi. Nosivost uvjetovanu optereenjem na troenje nazivamo nosivou u odnosu na troenje.
9.7.
Odnosi
sila
kod
elnika
371
Za obje ove nosivosti ne postoje za sada jo p o u z d a n e metode prora una. P r o r a u n tih nosivosti bit e preuzet im se bude raspolagalo s dovoljno sigurnim podlogama.
9.6.5. Zupanici od plastinih masa O zupanicima od plastinih masa, s iznimkom duroplasta, n e m a dovoljno p o d a t a k a o mehanikim svojstvima da bi se mogla izraunati opteretivost korijena i bokova. P r e m a p o d a c i m a proizvoaa p r o r a u n a v a se pomou faktora opteretivosti
w u N/mm p{ u mm
C = w/pl
m
tc
(333)
specifina pogonska sila prema jednadbi (319), str. 359, eoni (boni) korak = m.-n = . cos B
Od umjetnih smola upotrebljavaju se: fenoli, poliolefini, polikarbonati, polilluorolefini, poliamidi (najlon, perlon) polistiroli, poliacetali, ojaane poliesterne smole, koje se p o d razliitim nazivima javljaju u trgovini. Doputeni faktor opteretivosti izraunava se pomou
1
jednadbe (334)
r
l
-dop~
~ 7
Z v
' 0,25 +
V
Z M u N/mm 2 v u m/s
m/s ;
faktor materijala 2 , 5 N/mm 2 za sve umjetne materijale, osim za ojaanu poliesternu smolu, za koju je Z M 4 N / m m 2 , obodna brzina diobenih krunica d^-rc-n^ sa nx u s - 1 . Kao granica upotrebe plastinih masa uzima se v= 15 m/s.
P o k u s i m a je utvreno da je troenje zupanika koji rade n a s u h o propor cionalno vremenu rada. K o d zupanika podmazivanih uljem troenje prestaje praktiki n a k o n odreenog vremena p o t r e b n o g za uraivanje. Prijenosnik trajnog p o g o n a treba zato d o b r o i obilno podmazivati. Veliki zupanik izrauje se od plastinog materijala, a mali od metala. T a k o izraeni parovi zupanika rade bez buke (dobro priguno djelovanje). Vijek trajanja je to dulji, to je bolji kvalitet povrinske o b r a d e metalnog zupanika.
9 . 7 . Odnosi sila kod elnika

Djelovanje sila bit e objanjeno na V-elniku s kosim zubima (sl. 376). Na osnovi toga m o g u se lako razumjeti i odnosi sila na NULTIM-elnicima s ravnim i kosim zubima, te na V-elnicima. Sile koje se javljaju na zupani cima optereuju vratila, a preko njih i leaje.
24*
372
9.
Zupani
prijenosnici
Sila djeluje s pogonskog zupanika 1 na gonjeni zupanik 2 okomito na uzdunu liniju b o k a pod normalnim kutom zahvata oc^: t a n ocnw = tan a t w cos (235)
pogonski kut zahvatne linije u eonom (bonom) presjeku, prema jednadbi (310), str. 348, kut nagiba boka zuba na diobenom cilindru.
Ft,, razlae se na n o r m a l n u o b o d n u k o m p o n e n t u i radijalnu k o m p o nentu F w r . U tlocrtu se sila F^ razlae na o b o d n u F m i aksijalnu k o m p o n e n t u F w a . N a sl. 376 ucrtana sila F b l j e rezultanta sila o d F w l i F w r .
1
i I!
.
|. zupanik 1
. j !
I ,\j
Slika 376. Sile na elniku s kosim zubima
Vratilo i leaji preuzimaju sile (sile trenja su zanemarene): obodnu aksijalnu radijalnu Fwt = F
w
K,=
71-K,
twl
Fi K,
<*>i r t w l
PrKt
(336) (337) (338)
Fwa = F w t tan j8w F w t t a n p F w r F m tan a t w
9.8.
Stonici
373
nazivna obodna sila na kinematskom promjeru u eonom presjeku, obodna sila na kinematskom promjeru u eonom presjeku aksijalna sila na kinematskom cilindru (kod ravnog ozubljenja F w a = 0 ) , radijalna sila, nazivni okretni moment zupanika 1 [jednadba (318) str. 358], pogonski faktor prema tablici 125, str. 351, radijus kinematske krunice zupanika 1 u eonom presjeku [jednad ba (289), str. 342], nazivna snaga zupanika 1 koju treba prenijeti [jednadba (316), str. 357)], - 1 kutna brzina zupanika 1 =2n nx s brzinom vrtnje n1 u s , kut nagiba boka na kinematskom cilindru; moe se uzeti xp jer je razlika vrlo mala, obodna brzina kinematskih krunica = d t w i 7t i.
iwl
u m
P, u W co j u rad/s ft* u uw u m/s
Na principu p r e m a kojem akcija m o r a biti j e d n a k a reakciji, zupanik 2 djeluje j e d n a k o velikim silama na zupanik 1. Aksijalna sila F w a nastoji zupanik 1 o d m a k n u t i od promatraa, a zupanik 2 p r i m a k n u t i p r o m a t r a u . Ako bi zupanik 2 bio pogonski, bilo bi o b r a t n o . Smjer sila m o r a se p r e m a tome, pri dimenzioniranju vratila i leaja, uzeti u obzir. Da aksijalna sila ne bi bila prevelika m o r a se kut nagiba kretati u granicama /? = 8 do 25, t a k o da stupanj prekrivanja bonih linija bude e ^ l (vidi 9.1.12. str. 344). K o d strelastih zupanika i zupanika s lunim zubima nema aksijalne sile, jer se o n a ponitava suprotnim nagibima boka. Strelasti zupanici mogu imati nagib i do j = 45. KodNULTIH elnika s kosim zubima treba uvrtavati umjesto o < T l w = = 20, a za ot tw = a t . K o d V-elnika s ravnim zubima je O n W = a w , a j3 = 0. K o d N U L T I H elnika sa x, = x 2 = 0 je a n w = ct = 20, a /? = (). Na sl. 376 bit e, p r e m a tome, F b n = F b t (vidi sl. 372 na str. 360 i sl. 373 na str. 366).
9.8.
Stonici
9.8.1. Nulti stonici s ravnim zubima G l e d a n o p r o s t o r n o , evolventni bok elnika s ravnim zubima nastaje valjanjem ravnine po plastu cilindra (sl. 377 a). K o d stonika dobit emo evolventni bok valjanjem ravnine po stocu o k o zajednikog centra (sl. 377 b). T a d a su sve toke evolvente j e d n a k o (za R) udaljene od v r h a temeljnog stoca. Dobivena evolventa lei, p r e m a tome, na povrini kugle. O n a je, za razliku od evolvente krunice, evolventa kugle o d n o s n o sferna evolventa. Karakteristika kugle je, k a k o z n a m o , da je svaka toka j e d n a k o udaljena od sredita. Stonici se mogu proizvoditi na dva naina (vidi D I N 3971, dimenzije i odstupanja stonika).
374
1. Kopiranjem pomou ablone i noa. Ovim p o s t u p k o m mogu se proizvesti besprijekorni bokovi evolvente kugle. Bokovi osnovnog stonika (zupane ploe) imaju dvostruko zakrivljen bok (sl. 378a). Budui da je izrada zupanika ovim p o s t u p k o m komplicirana i skupa, n e m a ni praktinog znaenja. 2. Odvalni postupak p o m o u alata s ravnim b o k o v i m a (moe se usporediti s izradom elnika p o m o u alata u obliku ozubnice). Ozubljenje osnovnog stonika (zupane ploe) ima u t o m sluaju takoer, k a o i ozubnica, ravne bokove (sl. 378 b). Bokovi dobiveni na taj nain na stoniku nisu ni evolvente krunice ni evolvente kugle. Blie su ipak evolventi kugle. Z a h v a t n a linija dobiva oblik otkoide, krivulje u obliku osmice (sl. 378 b). U podruju visina ozubljenja zahvatna linija je gotovo ravna (pravac). G o v o r i m o t a d a o oktoidnom ozubljenju, koje teoretski p o t p u n o zadovoljava!
Hiil
h
L
b)
a)
Slika 377. Nastajanje evolventnih bokova a) kod elnika; b) kod stonika
evolventa kugle
Slika 378. Ozubljenje stonika prema D I N 3971 (JUS M.C1.013) a) sferno evolventno ozubljenje (evolventa kugle); b) oktoidno ozubjenje
K o d o k t o i d n o g ozubljenja sluimo se, da bismo bili to blii sferno evolventnom ozubljenju (evolventi kugle), p o s t u p k o m Tredgolda. Tim postup k o m zamjenjujemo povrinu kugle povrinom stoca (sl. 379). Ovaj zamiljeni stoac nazivamo dopunskim stocem. Plat toga stoca moe se razviti u ravnini i o n d a je to isjeak kruga. U ovom razvijenom stocu javljaju se zubi k a o kod elnika. U t a k o zamiljen elnik (tzv. ekvivalentni elnik) m o r a moi dosijedati s t a n d a r d n i profil u obliku ozubnice D I N 867, J U S M.C1.016. Zamiljeni elnik i m a bokove evovente krunice.
9.8.
Stonici
375
Ako bismo isjeak kruga zatvorili i dodali odgovarajui broj zubi, mogli bismo dobiveni zupanik zamisliti k a o elnik s veim brojem zubi, o d n o s n o s dopunskim brojem zubi z v , k a k o to inae nazivamo. Taj broj zubi z v nazivamo jo i virtualni broj zubi zv = z/cosr5 (339)
Logino da je ovaj broj zubi sada mjerodavan i za proraun podrezanosti. Za praktike potrebe iznosi granini broj zubi z gK K % C O S 8
/
(340)
gdje je z g = 1 4 , k a o praktiki granini broj zubi N U L T O G elnika s ravnim zubima, sa a = 20 [vidi str. 336 i j e d n a d b u (276)].
Za prikazivanje uvjeta zahvata zamiljamo da su oba stonika zamije njena sa dva elnika s d o p u n s k i m (virtualnim) brojem zubi z v l i z v 2 (sl. 380). Za p r o r a u n sila i opteretivosti upotrebljavamo srednje vrijednosti evolventnih elnika, dobivene na sredini irine zuba stonika. Najvei modul koji se javlja na stoniku m bira se prema D I N 780, J U S M.C1.015 (tablice 124 i 124a, str. 333). Prema t o m e iznosi srednji modul mm = m (1 0,5 b/Ra) (341)
mm u mm m u mm b u mm Ra u mm srednji modul, modul na elu stonika (tablica 124 i 124a), irina zuba, odgovarajui polumjer osnovnog stonika (zupane ploe) prema jednadbi (344).
U o d n o s u na stvaran broj zubi z i virtualni z v , razlikujemo i dva kine m a t s k a prijenosna omjera:
376 apsolutni kinematski prijenosni omjer virtualni prijenosni omjer u = z2/zi
(342) (343)
uv = z v 2 / z v l
Stupanj prekrivanja e a moe se izraunati p o m o u jednadbi (291) do (293), str. 343, a k o su sve veliine svedu na ekvivalentne elnike (s m o d u l o m m, m m ili m = l ) . Uvrtavati treba t a d a za r a = r v a , za r b = r v b , a za a=as = rsl + r v 2 . Pri t o m e je r v = z v -m/2, r v a = r v + m, r v b = r v cos a. Na sl. 381 prikazan je u presjeku stonik sa svojim osnovnim stonikom (zupanom ploom). Za osnovni stonik je d P = 90. Radijus osnovnog stonika (zupane ploe)
r je diobeni radijus stonika = d/2 [jednadba (349)].
R.a = r/sinS
(344)
Broj zubi odgovarajueg osnovnog stonika (zupane ploe) izraunava se p o m o u zP = 2RJm ili broj zubi osnovnog stonika (zupane ploe) zp = z/sin <5 (345)
K u t diobenog stoca 5 i p a r a stonika moe se izraunati pri z a d a n o m k u t u koji m e u s o b n o zatvaraju osi 27 i kinematskog prijenosnog omjera u, p o m o u jednadbi Z<90: 27 = 90: Z>90: tan tan 5 t =
S l n 1
u + cos 27 sin 27
(346) (347) (348)
51 = l/u t a n (5,=
u + cos 27 Ako je <5 2 >90, o n d a je to unutarnje ozubljenje, pa treba z 2 uvrtavati s negativnim p r e d z n a k o m . Na taj nain bit e negativni svi promjeri ovog zupanika i kinematski omjeri broja zubi u i wv. U j e d n a d b u (348) treba uvrtavati u sa pozitivnim p r e d z n a k o m , jer o n d a d t ne moe biti negativan. Osim toga treba obratiti panju da kod 27>90 i cos 27 postaje negativanl
9.8.
Stonici
377
K u t diobenog stoca velikog zupanika je tada <52 = 27 ^
ugradbena mjera Slika 382. Dimenzije stonika s ravnim zubima
Slika 382 prikazuje stonik u presjeku. Iz geometrijskih o d n o s a slijedi: promjer diobene krunice krunice d= z m -z-mm <L = d + 2ha cos 8 d{ =--d 2h{- cos tan tan Xt=htIRa (349) (350) (351) (352) (353) (354) (355) (356) (357) (358) (359)
srednji promjer diobene promjer promjer tjemena podnone
krunice krunice
tjemeni kut podnoni kut kut tjemenog stoca
K- = 8 + xa
a
projekcija irine zuba projekcija tjemena zuba
b= = b cos <5a/cos xa = hix sin 5
a =
unutarnji promjer tjemene krunice Jj == da 2b- sin <5a/cos xa unutarnja visina stoca
0,5 <*i = î/tan <5a
m standardni modul prema D I N 780, JUS CM 1.016 (tablice 124 i 124a, str. 333), mm srednji modul prema jednadbi (341), str. 375, h.A tjemena visina zuba, u normalnim sluajevima = m , hf podnona visina zuba, u normalnim sluajevima = 1,2 m, R.x odgovarajui radijus osnovnog stonika (zupane ploe) prema jednadbi (344).
378
Ve mala aksijalna pomicanja zupanika, npr. pri pogrenoj montai, a posebno progib vratila, prouzrouju odstupanja vrhova stoca od presjecita osi vratila. Uslijed toga bokovi ne nose jednakomjerno i dolazi do lokalnog preoptereenja. Posljedica toga je, ako se jo uzmu u obzir i odstupanja izrade, neravnomjeran (nemiran) rad i m o g u n o s t zaglavljivanja. Z a t o treba da je irina zuba >_10m i b^RJ3. Za izbor kvalitete ozubljenja p r e m a tablici 128, na str. 356, mjerodavna je najvea o b o d n a brzina v = d - % nxd2- n- n2 u m/s. Izrada stonika tea je nego izrada elnika, jer se k o r a k i visina zuba mijenjaju po cijeloj irini zuba. S m o d u l n i m glodalima, koja se pomiu p r e m a vrhu stoca pa time smanjuju k o n t i n u i r a n o irinu uzubine, ne dobiva se toan profil. Ovaj p o s t u p a k predvien je samo za p o d r e e n e svrhe. Najee se stonici blanjaju odvalnim p o s t u p k o m . Alat je n o koji se kree tamo-amo, a ima ravne otrice. Otrica se kree (odvaljuje) po izratku kao osnovni stonik (zupana ploa).
9.8.2. Nulti stonici s kosim i zakrivljenim bokovima

Stonici s kosim i zakrivljenim bokovima (sl. 383) rade mirnije zbog d o d a t n o g stupnja sprezanja bonih linija, a i s manje u d a r a nego stonik s ravnim zubima. Bokovi jednog zupanika imaju desni, a drugog lijevi uspon. U o d n o s u na stonike s ravnim zubima, zamiljamo da su stonici s kosim z u b i m a nadomjeteni elnicima s kosim zubima, u sredini irine zuba gdje se mjeri kut nagiba boka fi m (sl. 384). Na vanjskom o b o d u k u t nagiba b o k a iznosi p \ , a na unutranjem pV D o p u n s k i elnici s kosim zubima imaju p r e m a t o m e srednji broj zuba dopunskog zupanika zn^zv/cos3 fim (360)
sa z v oznaen je virtualni broj zubi p r e m a jednadbi (339), str. 375. Virtualni broj zubi mjerodavan je i za p r o r a u n podrezanosti i iznosi praktini granini broj zuba Z g K ~ zfg cos 5 c o s 3 j6m (361)
sa 2 / g = : l 4 k a o praktinim graninim brojem zubi NULTIH elnika s ravnim zubima, kod a = 20 [vidi str. 336 i j e d n a d b a (276)]. U pravilu se srednji normalni modul mnm izrauje u standardnim veliinama, d a n i m u tablicama 124 i 124 a. Na m n m poiva slijedei p r o r a u n . On odgovara n o r m a l n o m m o d u l u elnika s kosim zubima, pa ovdje, p r e m a tome, srednjem ekvivalentnom elniku. U sredini stonika je tjemena visina ham = mnm, a podno na Aifm = 1,2 m ^ . Kinematski omjer broja zubi u i uy p r e m a j e d n a d b a m a (342) i (343), str. 376, broj zuba odgovarajueg osnovnog stonika (zupane ploe) p r e m a jednadbi (345), kut d i o b e n o g stoca ), p r e m a j e d n a d b a m a (346) do (348), str. 376.
9.8.
Stonici
379
Stupanj prekrivanja e a izraunava se pomou, jednadbi (291) do (293), str. 343, ako se uvrtava r a = r v a , rh = rvh, a = a v = r v i + r V 2 , a w = a t , a za pe = pie. P r i t o m e j e r v = z v - mJ2,rva = rv + mn,rvh=rv cos at,pu=mn n/cos /? m ,tan a = = tan a/cos /? m , a k o je a N U L T I kut zahvatne linije (u pravilu a = 20). Pri tome se m n moe proizvoljno birati (najbolje m n = l ) , a m t = m n /cos/? m .
Slika 383. Razvijeni plat stonika s kosim i zakrivljenim zubima
Slika 384. Svoenje stonika s kosim zubima na elnik s kosim zubima
Duljina dodirnog
luka
bonih
linija gt} = (p-R.d,
pa je p r e m a t o m e
?>p 9p/Pim
stupanj prekrivanja bonih linija

s a
{362)
srednji eoni korak. K u t prekrivanja bonih linija q> najlake se moe ustanoviti crtanjem (vidi sl. 383). Najee se bira e ^ l , a irina zupanika b = 1 0 m n m i b^RJ3,5.
Ptm =
m
nm'7r/cos/^m
221
380
U o d n o s u na elnike s kosim zubima, iz geometrijskih odnosa slijede (vidi sl. 384): srednja srednji diobena radijus krunica osnovnog stonika
'"nm
Z
'un
cosp>n ploe)
(363)
(zupane Rm =
rjsin5 ploe)
(364)
vanjski
radijus
osnovnog
stonika
(zupane
--Rm+0,5b diobena tjemena podnona tjemeni podnoni krunica visina visina promjer promjer d{ dlm ( 1 + 0 , 5 b/Rm)
(365) (366) (367)
K=
-A,2ha 4 , = = dl + 2ha cos (3 = dx 2h f cos 3
(368) (369) (370)
Sve ostale dimenzije izraunavaju se iz jednadbi (353) do (359), str. 377. Isto se t a k o izvodi vanjski normalni modul mn u standardnim veliinama (tablice 124 i 124a). T a d a prednje jednadbe moraju biti odgovarajue primijenjene, jer je tada /ia = m n , a = 1,2 m n . Time postaje ham = ha- Rm/Ra, a htm= 1,2 ha. Kvalitet ozubljenja prema tablici 128, str. 356, utvruje se p r e m a najveoj obodnoj brzini v = du n n] =da n n2 u m/s. D o p u t e n o odstupanje k o r a k a zahvata (tablica 127, str. 355) utvruje se p r e m a mnm i dm, a k o se mnm bira p r e m a tablicama 124 i 124a, o d n o s n o p r e m a n\ i dt, a k o se m n bira iz tablica 124 i 124a.
Slika 385. Zahvat paliodnog ozubljenja stonika
.Slika 386. V-NULTI par stonika
K o d paloidnog ozubljenja (sl. 385) bokovi su zakrivljeni u obliku evolvente i ne dodiruju se m e u s o b n o na cijeloj duljini bokova. Z u b i su na oba kraja m a l o tanji. Na taj nain postie se d o b a r rad i kod veeg progiba vratila nastalog optereenjem, to bi inae ometalo rad zubi u zahvatu. K o d paloidnih
9.9. Proraun nosivosti zupanika
381
stonika moe se broj zubi sniziti na 6, a u posebnim sluajevima i na 4. Time se moe ostvariti prijenosni omjer ak do i = 1 5 . Ozubljuje se stoastim glodalom.
9.8.3. V-parovi
Pri izradi odvaljuje se alat u obliku osnovnog stonika (zupane ploe) sa zupanikom po d i o b e n o m stocu, bez klizanja, i proizvodi oktoidno ozublje nje. D v a na ovaj nain proizvedena zupanika mogu samo o n d a imati ispravan zahvat, ako diobeni stoci ostanu i kinematski stoci. To je kod V-NULTOG p a r a mogue pri x 2 = x x (sl. 386). Pozitivni p o m a k profila na oba zupanika m o g u je samo o n d a ako prijenosni omjer i ostane sauvan i k o d omjera pogonskih kinematskih promjera. Izrada je dosta oteana. Besprijekoran p o m a k profila moe se ostvariti na ozubljenju sa sfernom evolventom. O n i se, meutim, zbog skupe izrade ne upotrebljavaju. Osim p o m a k a profila, o emu je naprijed govoreno, postoji k o d stonika i tzv. postrani pomak profila. Ovim p o m a k o m postaju zubi manjeg zupanika deblji, a da se pri t o m e uvjeti zahvata ne mijenjaju. Debljina zuba velikog zupanika postaje manja. Time je omogueno izravnavanje opteretivosti obaju zupanika. Objanjenje geometrijskih odnosa za razliite mogunosti p o m a k a profila odvela bi previe u irinu. Ta materija o b r a e n a je u D I N 3971.
9.9. Proraun nosivosti stonika

9.9.1. Optereenje zuba
K a o k o d elnika, polazi se od specifine pogonske sile
w u N/mm Ft u N b u mm K,
w = ^K, b
(371)
specifina pogonska sila na srednjoj diobenoj krunici stonika, nazivna obodna sila na srednjoj diobenoj krunici, prema jednad bi (372), irina zuba, pogonski faktor prema tablici 125, str. 351.
nazivna obodna sila

r
t m
T = =
'mi
P h
T Y u Nm mi u m
Pi u W oix u rad/s vm u m/s
nazivni okretni moment malog stonika, srednji radijus diobene krunice malog stonika kod ravnog ozubljenja je r^d^/2 [jednadba (350), str. 377]. Kod kosog i zakrivljenog ozubljenja je r^ = d t m l / 2 [ jednadba (363) str. 380], nazivna snaga malog stonika koju treba prenijeti, kutna brzina malog stonika, srednja obodna brzina stonika.
P = rml vm
(372)
382 P o m o u specifine pogonske sile vv izraunava se specifino optereenje

wt u N/mm Kv
wt = w - K v
(373)
specifino optereenje na srednjoj diobenoj krunici stonika, dinamiki faktor prema jednadbi (321) str. 359. U jednadbu treba uvrtavati obodnu brzinu srednjih diobenih promjera vm=dml-n-nv odnosno dlmi -%-ny.
9.9.2. Nosivost korijena zuba

Polazi se od specifine obodne sile vvFl = w t K F / j (374)
vv, u N/mm specifino optereenje prema jednadbi (373), KFp faktor raspodjele optereenja koji u pravilu iznosi = 1 , 2 .
Time se dobiva za svaki korijen zuba naprezanje na savijanje crF1 = wFt YF1 Yp (375)
(376)
ffF2=(7F1-W^FI
mnm YF], YF2 Yp
srednji normalni modul, kod ravnog ozubljenja = m m , faktor oblika zuba prema tablici 133, str. 363; za ravno ozubljenje treba uvrtavati z n = z v ; za unutarnje ozubljenje 7 ^ = 2 , 0 7 , faktor zakoenosti boka prema legendi jednadbe (324), str. 361. Tamo treba uvrtavati za
P=Pm-
Sigurnosti SFl i SF2 u odnosu na dinamiku izdrljivost, treba izraunavati p r e m a jednadbi (326), str. 361.
9.9.3. Nosivost bokova

Polazi se od specifine obodne sile w H t na srednjoj diobenoj krunici stonika, koja je jednaka specifinoj obodnoj sili w F t iz jednadbe (374). Uvrtavanjem w H t = w F t izraunava se Hertzovo naprezanje
rjH u N/mm 2 w Ht u N/mm dvl
<j H =
lwHl uv+l H ^ - ' Z

V "vi
^v
(377)
uv zH ZMU\/N/mm2
Hertzovo naprezanje bokova u kinematskom polu C, specifina obodna sila na srednjoj diobenoj krunici stonika, srednja diobena krunica malog dopunskog elnika = m m - z v l kod stonika s ravnim zubima, =rnttm-zvl/cos[}m kod stonika s kosim ili zakrivljenim zubima, virtualni kinematski omjer broja zubi prema jednadbi (443) str. 376; kod unutarnjeg ozubljenja uv je negativno, faktor oblika zuba prema tablici 136, str. 367. Za z l i z 2 treba uvrtavati virtualni broj zuba z v l i z^, faktor materijala prema tablici 137, str. 369.
9.10. Odnosi sila na stonicima
383
Sigurnosti S\u i S H 2 protiv rupiavosti bokova izraunavaju se p r e m a jednad b a m a (329) i (330), str. 368. Vrijednosti minimalne sigurnosti izraunavaju se kod stonika p r e m a virtualnom broju zubi z v l . Vijek trajanja punog optereenja obaju stonika povremeno optereivanih prijenosnika, izraunavaju se pomou jednadbi (331) i (332), str. 369.

9.10.1. NULTI i V-NULTI stonici sa ravnim zubima
Sl. 387 pokazuje uzduni i popreni (normalni) presjek p a r a stonika s ravnim zubima. Pretpostavlja se da sila na zub F b djeluje na bokove normalnog profila u sredini zuba. Indeksom 2 oznaeno je djelovanje sila zupanika 1 na zupanik 2, a indeksom 1 reakciono djelovanje zupanika 2 na zupanik 1.
U2duni
presjek
normalni presjek pogonski zupanik 1

F
nr1 '
T
gonjeni zupanik 2
Slika 387. Odnosi sila na paru stonika s ravnim zubima
Pogonski zupanik 1 tlai slom F b 2 na zupanik 2 (akcija), koji j e d n a k o velikom s u p r o t n o m silom F b i tlai na zupanik l (reakcija). Obje sile razlazu s e n a o b o d n u k o m p o n e n t u F t l , o d n o s n o F t 2 , n a d i o b e n o m promjeru (okomite su na uzduni presjek) i n o r m a l n u radijalnu k o m p o n e n t u F n r l o d n o s n o F n r 2 . Ove k o m p o n e n t e lee u uzdunom presjeku i okomite su na izvodnice diobenih stoaca. Razlazu se na aksijalne F a 1 , o d n o s n o F a 2 i radijalne k o m p o n e n t e F r l odnosno F r 2 . Sile koje djeluju obodna sila aksijalna sila radijalna sila na pogonski zupanik 1
P
su: ! ^ i = F m i K{ (378) (379) (380)
F t l =TLJ^1= Fal= F Frl= F

a
tan a sin <5, tan a cos S x
384
T x u Nm K, rml u m C0j u rad/s u îm N
9. Zupani prijenosnici okretni moment malog zupanika koji treba prenijeti, pogonski faktor prema tablici 125, str. 351, srednja diobena krunica malog stonika = dmJ2 [jednadba (350) str. 377], kutna brzina malog stonika, nazivna obodna sila na diobenoj krunici prema jednadbi (372).
Na gonjeni zupanik 2 djeluju: obodna sila aksijalna sila radijalna sila Fl2 = Fyl F.d2 Ft2 tan a sin S2 Fr2 = F l 2 " t a n a cos 5 2 (381) (382) (383)
Sile optereuju ujedno i vratila na kojima su zupanici, a time i leaje. Sile trenja su zanemarene.
9.10.2. NULTI i V-NULTI stonici s kosim i zakrivljenim bokovima

Slika 388 prikazuje sile na p a r u stonika s kosim zubima. Prikazana su dva sluaja sprezanja zupanih parova sa suprotnim nagibima bokova. U normalnom presjeku se sile koje djeluju na zub F b n l i F b n 2 razlazu na normalne obodne k o m p o n e n t e F n l i F ^ normalne radijalne komponente F n r l i F n r 2 . U tlocrtu s e F n l o d n o s n o F ^ razlae n a obodne komponente F t l odnosno Fa, koje djeluju na diobenoj krunici, i komponente plata *mi odnosno F ^ . Sile F n r l o d n o s n o F n r 2 i F m l o d n o s n o F m 2 , daju rezultante R , o d n o s n o R2. O v e se razlazu k o n a n o u aksijalnu silu F a l o d n o s n o F a 2 i radijalnu silu F r I odnosno F r 2 . Na pogonsk.4 zupanik djeluje: obodna sila F
t l
=
'ml
= l + '',ml
aksijalna sila
F a i = F,, ^tan
tan fim c o s 8 ^
.(385)
(
Tv X F cot
r
cos 3
7r + ten
tan o
tmi
vidi legendu uz jednadbu (378), srednji radijus diobene krunice nadba (363). str. 380].
eosjS m
/Lm ' sin 3.
7
=dtml/2
(386)
[jed
malog
stonika
385
Slika 388. Odnosi sila na paru stonika s kosini zubima a) zupanik 1 je lijevohodan, a zupanik 2 desnohodan; b) zupanik 1 je desnohodan, a zupanik 2 lijevohodan
386 Na gonjeni zupanik 2 djeluju: i ^=i

7 7 tl
obodna sila aksijalna sila
(387) ^ + t a n Bm cos <52 | cos Bm y cos (5 \ ^ t a n B m sin <52 ] cos pm ) (388)' (389)
Fa2 = Ft2 ( t a n \ Fr2 = F a / tan \
radijalna sila
Ove sile optereuju t a k o e r vratila i leaje. Navedene jednadbe vrijede samo za zadani smjer vrtnje! P r i promjeni smjera vrtnje djeluju sile F n r l i Fnr2 o b r a t n o . Sile treba t a d a odgovarajue izraunati. Gornji plus ili minus predznaci vae za ljevohodni zupanik 1 (sl. 288a), donji predznaci za d e s n o h o d n i zupanik 1 (sl. 388 b).
9.11. Vijanici
9.1.1. Uvjeti zahvata Ako se sparuju dva NULTA, zupanika s razliitim k u t o m nagiba bokova, koji u n o r m a l n o m presjeku imaju j e d n a k k u t zahvatne linije a,,, nastaje vijanik (sl. 389), ije se osi sijeku pod kutom koji zatvaraju osi Z = j?1+j?2 (390)
Slika 389. Vijanici: a) razvijeni diobeni cilindri obaju zupanika; b) normalni profil
9.11. Vijanici
387
Zubi obaju zupanika imaju najee j e d n a k smjer uspona, tj. o b a su ljevohodna. K u t nagiba b o k a fi { pogonskog zupanika 1 treba da je vei od k u t a nagiba b o k a fi 2 gonjenog zupanika 2. Kinematski cilindri dodiruju se u toki (sl. 390), pa se i bokovi dodiruju tu toki. Slika 389b prikazuje n o r m a l n i profil sparenih zupanika sa s t a n d a r d n i m profilom. Z a h v a t se ostvaruje iskljuivo u t o m n o r m a l n o m presjeku, na putu zahvata AE. Ovdje ne dolazi do prekrivanja bonih linija. Stupanj prekrivanja s a treba raunati tako k a o da se radi o elnicima s ravnim zubima, s brojem zubi Zx = znl i z 2 zn2 i m o d u l o m m m n , a k o je z n fiktivan broj zubi p r e m a jednadbi (303), str. 347. Za zupanike osnovni profil ozubnice i razmake osi vai inae o n o to je reeno u poglavljima 9.1.12. i 9.1.13.
i kinematski cilindar 2 r2
y
'/
\ / /"pogonski dodir u toki
\^ I
kinemalski cilindar 1\
gonjeni
Slika 390. Dodir u toki kinematskih cilin dara
-rn-a-
\ i /
v9l
zupanik 1
Slika 391. Odnosi obodnih brzina i brzina klizanja
Pored m e u s o b n o g valjanja b o k o v a dolazi jo do uzdunog klizanja, to se vidi na sl. 391, koja prikazuje presjek srednjom linijom s t a n d a r d n o g profila. Zupanik 1 okree se o b o d n o m brzinom u 1 ? a zupanik 2 sa v2. U smjeru uzdune linije b o k a djeluju k o m p o n e n t e u g l = v l sin fi { i vg2 = v 2 sin j8 2 . U smjeru zahvatne linije moraju o b a zupanika imati j e d n a k u brzinu v n = v x cos /?! = v 2 cos j g 2 . Radi suprotnog smjera djelovanje u g l i vg2 ili zbog njihovih razliitih veliina kliu bokovi u u z d u n o m smjeru sa brzinom klizanja Diobene krunice vrte se obodnim brzinama vl=dll - n - nx v2 = dt2-n-n2
v{, v2 u m/s dn, da u m n, i , u s~' obodne brzine diobenih krunica zupanika, diobeni promjeri zupanika, brzine vrtnje zupanika.
v g = u K i + vg2 = i'i
tt cos p 2
sin.
^"l
(391)
(392 a) (392 b)
Na sl. 389a ucrtane su projekcije bel i be2 zahvatne linije AE. Izvan tih duina n e m a dodira bokova. N e m a stoga svrhe zube izvoditi m n o g o ire nego to to zahtijeva zahvatna linija. Uobiajeno j e : 6 = 5 do 10 m^.
25*
388
9.11.2. Odnosi sila, iskoristivost

Indeksom 2 oznaeno je djelovanje zupanika 1 na zupanik 2. Indeksom 1 oznaeno je reaktivno djelovanje zupanika 2 na zupanik 1. U n o r m a l n o m presjeku djeluje u dodirnoj toki sila na zub F b n (sl. 392) o k o m i t o na bokove, prolazei k i n e m a t s k o m t o k o m . Sila F b n razlae se u kinematskoj toki C na n o r m a l n u F f t i radijalnu k o m p o n e n t u F r . U smjeru bokova djeluje sila trenja Fbn p., koja u tlocrtu daje sa silom F n rezultantu R. Rezultanta R razlae se u o b o d n u silu F t i aksijalnu silu F a .
normalni presjek
Slika 392. Odnos sila na paru vijanika
Iz geometrijskih o d n o s a proizlaze: sile na pogonskom zupaniku obodna sila aksijalna sila radijalna sila 2:
COS ( f t 2 + Q/)
1: Fll = Kl- TJr^ Fal=Fll tan (B{ p/) tan

1
(393) (394) (395)
oCn
cos
q'
cos 0 , - 0 ' )
Sile na gonjenom zupaniku obodna sila
cos ( j ^ - p / )
(396)
9.77. Vijanici
389
Fa2 = Ft2 tan (B2 + Q') Fr2 = Frl (397) (398)
aksijalna sila radijalna sila

F u N Ki Ti u Nm ru u m p' u sile,
pogonski faktor _ 1 , eventualno tablica 125, str. 351, nazivni okretni moment pogonskog zupanika, izraunat iz pogonske snage Px prema jednadbi (400), radijus diobene krunice zupanika 1 d^/2, reducirani kut trenja; uz dobro podmazivanje moe se uzeti da je p ' 6 , odnosno t a n p ' 0 , l .
K o d vijanika postoje slini odnosi kao kod vijaka za pokretanje (vidi 2.2.2. na str. 105). Naime, uzdunim klizanjem gubi se dio pogonske snage P l 5 u obliku snage trenja, tako da je odvedena snaga P 2 manja od dovedene. Osim toga treba uzeti u obzir jo i iskoristivost n valjanjem bokova zubi, te trenje leaja (vidi 9.4. na str. 356). Za vijanike iznosi ukupna iskoristivost
K
Ve^t]^-n=e
1 tan Q' tan B2
n l+tanQ'-tanp,1
(399)
ns n
iskoristivost zbog vijanog djelovanja, iskoristivost (valjanje bokova i trenje leaja) prema 9.4. na str. 356.
U z z a d a n u snagu koju treba odvesti P 2 , iznosi pogonska snaga Px = P2/nz = T, - a ^ (400)
u W. Pri tome je 7\ u Nm nazivni okretni m o m e n t zupanika 1, a OJ1 u rad/s njegova k u t n a brzina. Najvea mogua iskoristivost vijanim djelovanjem postie se k a d a je PL=0I5{E + Q'). Samokoivost nastaje k a d a je B2^90 Q'. U t o m sluaju prijenos gibanja nije mogu ni uz u p o r e d b u najveih sila. 9.11.3. Nosivost Z b o g dodira u toki m o g u se vijanicima prenositi s a m o relativno male snage. U z d u n o klizanje b o k o v a zahtijeva materijale o t p o r n e na troenje, ili kaljene eline zupanike, te podmazivanje uljima za visoke tlakove. Najee se zadovoljavamo p r o r a u n o m nosivosti k a o kod zupanika od plastinih materijala (vidi 9.6.5. na str. 371), izraunavanjem faktora optereenja C=
f
K'Pn
(401)
C u N/mm 2 faktor optereenja, Ft u N odgovarajua obodna sila [jednadbe (393) i (396) na str. 389] sa pogonskim faktorom X r = l (ne uzimajui u obzir udarno optere enje), be u mm nosea irina zuba xpt odgovarajueg zupanika, pn u mm normalni korak =m -n.
390
Tablica 139. Doputene C-vrijednosti i faktori temperatura </T za vijanike
Sparivanje materijala
m/s
N/mm 2
mm 2 /kW
Sparivanje materijala
m/s 3 5 8 1 2 3
N/mm 2 1,6 1,2 0,8 1,8 1,4 1,1
mm 2 /kW
Kaljeni elik na kaljeni elik
3 4 5 6 7 8
4 3,3 2,8 2,5 2,2 2
Nezakaljeni elik na kalajnu broncu 2700 Sivi lijev na sivi lijev ili nezakaljeni elik na sivi lijev
5400
9500
F a k t o r optereenja C treba izraunati za svaki od zupanika u paru, a dobivenu veu vrijednost usporediti sa doputenom. Doputene vrijednosti faktora optereenja za trajan p o g o n vidi u tablici 139. K o d kaljenog i bruenog zupanika, koji radi u p a r u sa zupanikom od sivog lijeva ili bronce, dozvoljene su 1,25 puta vee vrijednosti. Za pogone koji rade povremeno 1 , 5 puta vee vrijednosti. K o d elika na elik potrebno je obilno podmazivanje. Sigurnost protiv zaribavanja SF = fli ^\ _t 1,2 (402)
dn u mm promjer diobene krunice pogonskog zupanika, b1 u mm izvedena irina pogonskog zupanika, P2 u kVV odvedena snaga zupanika 2, 1g ukupna iskoristivost prema jednadbi (399), 2 cjlj u mm /kW faktor temperature prema tablici 139.
9.11.4. V-vijanici,
hiperboloidni
vijanici gotovo iskljuivo od uzdunog uobiajen. P r e m a tome, razmak tom sluaju svode se odnosi sila promjera d w l i d w 2 .
Budui da je trajnost vijanika zavisna klizanja bokova, pomak profila vijanika nije osi m o r a biti doveden na p r o p i s n u mjeru. U i gibanja iskljuivo na kinematske krunice
Slika 393. Nastajanje hiperboloidnih zupanika
Slika 394. Vijanici: a) elnik s kosim zubima; b) hiperboloidni zupanik
9.12.
Puni prijenosnici
391
Da bi se izbjegao n e u g o d a n dodir u toki vijanika, zupanici se mogu tako oblikovati da dobiju ravne zube (sl. 393), koji se ne moraju zakrivljavati po plastu kinematskog cilindra. Kinematske povrine su u tom sluaju hiperboloidi. To su tijela koja nastaju a k o hiperbolu r o t i r a m o oko osi vrtnje kola. Tijelo takva hiperboloida tee se izrauje. No zato je ozubljavanje u diobenom p o s t u p k u jednostavno. Rezni alat pomie se pri tome, pravocrtno, dok izradak miruje. U bilo kojem n o r m a l n o m presjeku uvjeti zahvata su identini k a o i u elnicima s ravnim zubima, s fiktivnim brojem zubi z n l i z n 2 . D o d i r n a linija b o k o v a je linija preko cijele irine zuba. Radi toga u jednadbu (401) treba uvrtavati b e = b, to znai stvarnu irinu zupanika. Na sl. 394 prikazan je jedan elnik s kosim zubima i j e d a n hiperboloidni zupanik.
9.12. Puni prijenosnici

9.12.1. Vrste, uvjeti zahvata i dimenzije
Puni prijenosnici (sl. 395) su vijanici s osima koje se sijeku najee pod kutem 90. Pogonski dio prijenosnika je pu koji moe biti jednovojni ili vievojni, cilidrina ili globoidna oblika, a gonjeni dio je p u n o kolo najee globoidna oblika (globoid je rotaciono tijelo s k r u n i m l u k o m kao generatri-
Slika 395. Puni prijenosnik (crtan kao Ijevohodan) a) s cilindrinim puem; b) s globoidnim puem
392
som). P r e m d a globoidni puevi omoguuju velik stupanj prekrivanja, cilindrini puevi imaju zbog svoje jednostavne izrade izvjesne prednosti, tako da e ovdje biti obraeni s a m o oni. Z u b i p u a namataju se k a o zavojnice o k o kinematskog tijela. Bokovi p u a dodiruju zube kola u liniji, za razliku od vijanika s kosim zubima. R a d i toga je rad punih prijenosnika mirniji od rada vijanika, a manje se i troe. P u n i prijenosnici izvode se najee za velike prijenosne omjere. Iz D I N 3975 (dimenzije i odstupanja cilindrinih pueva) proizlazi: Broj zuba pua je broj izraenih zuba u ravnini okomitoj na os vrtnje. To moe biti 1, 2, 3 itd. zuba. Pu moe biti' desnohodni i ljevohodni. D e s n o h o d n i je onaj kod kojeg zavojnica u vertikalnom poloaju pua ima uspon slijeva n a d e s n o . Lijevohodni pu izvodi se s a m o iznimno.
Slika 396. Spiralni pu
Slika 397. Evolventni pu
Standardni profil punih prijenosnika javlja se u aksijalnom presjeku pua (sl. 396). U njemu su dane dimenzije visine zuba, tjemene zranosti i debljine zuba. Taj aksijalni presjek moe se usporediti s ozubnicom koja se za vrijeme j e d n o g okretaja pua p o m a k n e aksijalno za velinu z x p. Zubi pua izrauju se najee alatima s ravnim bokovima. To se moe izvoditi na razne naine, pa na cilindrinim puevima razlikujemo slijedee oblike bokova: 1. Oblik b o k a A (ZA pu). K o d ovih pueva izvodnica (generatrisa) sijee os vrtnje. U e o n o m presjeku nastaje a r h i m e d o v a spirala (spiralni pu, sl. 396). N o trapeznog presjeka nastavlja se t a k o da njegove otrice lee u rav nini koja prolazi kroz os vrtnje. 2. Oblik b o k a N (ZN pu). Izvodnica (generatrisa) nalazi se u ravnini koja je n a g n u t a p r e m a osi vrtnje za veliinu srednjeg k u t a u s p o n a y. Taj oblik nastaje o b r a d o m p o m o u noa trapezna oblika, postavljenog u visinu osi vrtnje, t a k o da je prolazei sredinom uzubine n a g n u t za kut uspona 7. 3. Oblik b o k a K (ZK pu). Izvodnica (generatrisa) ovog pua nije pravac, ve p r o s t o r n a krivulja. Izrauje se p o m o u alata koji rotira (glodalo), a ije otrice su trapezna oblika. Otrice alata n a g n u t e su za veliinu srednjeg
9.12.
Puni prijenosnici
393
k u t a uspona y, tako da se sredite uzubine pua p o k l a p a sa linijama r a z m a k a osi pua i osi alata (glodala ili brusne ploe). Cim je manji promjer alata, tim je manja izboenost b o k o v a pua (slino sl. 397). 4. Oblik b o k a E (ZE pu). K o d ovog pua izvodnica (generatrisa) tangira temeljni cilindar, ija se os poklapa s osi pua. U eonom presjeku nastaje evolventa (evolventni pu, sl. 397). Izrauje se p o m o u noa trapezna oblika postavljena tako, da je ravnina rezanja paralelna s ravninom koja prolazi kroz os vrtnje (iznad ili ispod osi vrtnje). Oblik b o k a odgovara elniku s evolventnim zubima. Evolventni puevi mogu se p r e m a tome proizvoditi i odvalnim p o s t u p k o m . P o d pojmom faktor oblika pua z F podrazumijevamo odnos srednjeg promjera d x i m o d u l a m: faktor oblika pua z =djm
(403)
F a k t o r oblika pua daje obiljeje oblika samog pua, posebno moment otpora protiv savijanja. Od faktora oblika pua ovisi i srednji kut uspona tany = Zi/z K o d z = \ je kod z = 7
x F F
(404) 17 3,4
10 5,7
y = 8,l
U D I N 3976 standardizirane su dimenzije, prijenosni omjeri, razmaci osi punih prijenosnika sa cilindrinim puevima i k u t o m zahvatne linije a w = 20. D a n je vrlo veliki izbor, koji ovdje nije mogue navesti. Primjer oznaavanja cilindrinog pua ZN d e s n o h o d n o g (R) sa m = 4 m m , z, = 1, dx = 40 m m j e : Pu ZN 4x40 RI DIN 3976. U tablici 140 dane su jednadbe za proraun dimenzija punog prijenosnika s cilindrinim puem, kod kojeg osi vrtnje zatvaraju kut od 90. K o d punih prijenosnika m o g u je i p o m a k profila, da bi se razmak osi doveo na odreenu mjeru ili da bi se omoguio izbor drugih veliina kuta zahvatne linije, na primjer kod: y<15 a = 20 15 do 25 22,5 25 do 35 25 >35 30
Ako z 2 oznaava broj zubi punog kola, a z x pua, t a d a je kinematski prijenosni omjer koji je jednak prijenosnom omjeru i = n-Jn2 (406) u = z2/z1 (405)
gdje su n x i n 2 brzine vrtnje pua i punog kola. Uvjeti zahvata svode se bilo na srednji eoni presjek punog kola, bilo na aksijalni presjek pua.
394
Tablica 140. Uobiajene dimenzije punih prijenosnika s cilindrinim puem Faktor oblika pua zF=dJm, prema D I N 3976 (izvadak): 7 | 7,5 | 8 | 8,5 | 9 | 9,5 | 10 | 10,6 11,2
12,5
14
'
17
1,25
1,6
2 Naziv
Aksijalni modul m prt;ma D I N 780 u mm: 2,5
3,15
6,3
10 Veliina
12,5
16
20
normalni modul aksijalni korak normalni korak tjemena visina zuba podnona visina zuba srednji tjemeni podnoni promjer promjer promjer
m = m cos y p=mn P=P cos v A = m A r = 1,2 m d,=m r, d.1=di+2h, dn=rf,-2/!f d2 m z2 db2 = d2 cos a da2 = d2 + 2h, dt2=d2-2h, a w , najee = 2 0 a = a w kod ZA-pueva, tan a = tan a w /cos y kod Z N - ZK-, ZE-pueva a = a kod ZN-, ZK-, ZE-pueva tan a = tan a w cos y kod ZA-pueva a = rl+r2
diobeni promjer promjer temeljne krunice tjemeni promjer
podnoni promjer kut zahvatne linije
aksijalni kut zahvatne linije
normalni kut zahvatne linije razmak osi
Priblino je
J
fZiir
2 )
stupanj prekrivanja
r a 2 u mm rb2 u mm m u mm x2 a u 0 r2 u mm pe u mm
ea^
a2
b2
"I
s i n a
s m a
r2 (407)
Pe
radijus tjerrfene krunice punog kola u srednjem eonom presjeku, radijus temeljne krunice punog kola, aksijalni modul, faktor pomaka profila punog kola, aksijalni kut zahvatne linije, radijus diobene krunice punog kola u srednjem eonom presjeku, korak zahvatne linije = m - n cos a.
U z d u n o klizanje b o k o v a daje brzinu klizanja

vg u m/s d1 -u m y u
v= g
dx 7T nx cosy
(408)
meusobna brzina klizanja bokova, srednji promjer pua, srednji kut uspona pua prema jednadbi (404).
9.12.
Puni prijenosnici
395
9.12.2. Odnosi sila, iskoristivost

Sile koje djeluju sa pogonskog pua na gonjeno puno kolo dobivaju indeks 2, a reaktivne sile kola na pu indeks 1. Normalna sila F odnosno F , djeluje okomito na povrine dodira bokova (sl. 398 dolje) i prolazi kroz kinematski pol C. Ta normalna sila izaziva silu trenja F -ji i F -ji u smjeru klizanja. N a puu se sila F razlae u normalnu aksijalnu F i radijalnu silu F . Na punom kolu se F razlae u normalnu F i radijalnu silu F . Na punom kolu se F razlae u normalnu i radijalnu f .
b n l b n 2
bnl bn2
b n l
n l
r l
b n 2
n l
r l
b n 2
l 2
Slika 398. Odnosi sila na punom prijenosniku
U tlocrtu (sl. 398 u rezultantu R , koja se Na punom kolu daju razlae na o b o d n u F

x t2
u sredini) sjedinjuju se na puu sile F i F \i opet razlae na o b o d n u silu F i aksijalnu silu F . u tlocrtu sile F i F p. rezultantu R , koja se i aksijalnu k o m p o n e n t u F .
n a l bnl a a l n2 b n 2 2 a 2
396 Iz geometrijskih o d n o s a proizlaze: sile u puu: obodna sila aksijalna sila A- i -i radijalna sila FilKl-Tl/rl Fa,=
al
(409) (410)
t a n ( y + Q') r
r
r 1
F u N sile na zubima X, pogonski faktor ^ 1, eventualno prema tablici 125, na str. 351, Ti u Nm nazivni okretni moment pua izraunat iz pogonske snage prema jednabi (417), y u srednji kut uspona pua, i\ u m polumjer srednje krunice pua, a,, u normalni kut zahvatne linije (kut zahvatne linije u normalnom pre sjeku), Q' reducirani kut trenja koji se dobiva iz jednadbe:
tanc^-cosrj' =Ft1:; 11 sin(y + o/)
(411)
tan
p
q' = ^/cos
(412)
koeficijent trenja na kliznim bokovima, 0,01 kod pua od elika, a punog kola od bronce, paljive izrade, kod visokih brzina klizanja i tekueg trenja. 0,025 kod kaljena i bruena pua, a punog kola od bronce, prosjene kvali tete izrade, 0,1 kod pua i punog kola od sivog liva, neobraene izvedbe.
Sile na punom kolu: obodna sila: Fl2=Fal (413) aksijalna sila: Fa2=Ftl (414) radijalna sila: F r 2 = F r l (415)
K o d punih prijenosnika vladaju slini odnosi k a o k o d vijaka za pokre tanje (vidi 2.2.2. na str. 105). U z d u n i m gibanjem b o k o v a gubi se trenjem d i o pogonske snage Px. Z b o g toga je odvedena snaga P 2 odgovarajue manja od dovedene P x . Budui da treba uzeti u obzir jo i iskoristivost valjanjem b o k o v a i trenjem u leajima (vidi 9.4. na str. 356), bit e za puni prijenosnik , , ukupna iskoristivost
ris n
t a n
n%wns- n=
tan (y +
q')
(416)
iskoristivost vijanog djelovanja, iskoristivost valjanja bokova i trenja leaja prema 9.4. na str. 356.
K o d y&45 postie se najvea iskoristivost. T a k o zahtijeva vievojne pueve.
velik kut uspona
9.12. Puni prijenosnici
397
Ako je zadana snaga P 2 koja se odvodi, o n d a je pogonska snaga Px = P2/ng = Tj CDX (417)
u W; pri tome je 7\ u Nm nazivni okretni m o m e n t pua 1, a cot u rad/s njegova k u t n a brzina. Ako je puno kolo pogonski dio, t a d a je iskoristivost >7s = t a n ( y - o / ) / t a n y Ako je y^Q' dolazi do samokoivosti. U t o m sluaju nije mogue pokre nuti pu bilo k a k o velikim okretnim m o m e n t o m na p u n o m k o l u ! Samokoivost je ipak poeljna, k a k o bi se sprijeilo da k o d eventualnog iskljuenja p o g o n a zbog optereenja punog kola ne doe do njegova okretanja.
9.12.3. Oblikovanje pueva i punih kola

Cilindrini nastavak p u a promjera d s (sl. 339 a) optereen je na savijanje i uvijanje. Dimenzionira se obino samo p r e m a naprezanju na uvijanje s tim, da je t t d o p = 12 N / m m 2 . Dalje se rauna sa vrstoom oblika (vidi 4.3.3. na str. 178). Izbor srednjeg promjera uzima se priblino d{\,5ds, a kod
hH
Slika 399. Izvedba pueva a) pu s vratilom od jednog dijela (puno vratilo); b) naklinjeni pu
pueva naklinjenih na vratilo (sl. 339b) dlzz2ds. K a d a se k o n a n o usvoji dx, mogue je prema D I N 3976 izvriti (tablica 140 na str. 394), izbor punog broja z F . Openito se uzima duljina pua irina punog kola
m b
b1^2myjz2 + l
=\Jdl2 d\ (418)
b2^b + 2m = Vd\ y d\ + 2m (419)
aksijalni modul, korisna irina zuba prema sl. 400 a.
Kao
orijentaciona
vrijednost
uzima
se
b2^0,Sdl.
398
Puna kola od lakog metala ili od legura cinka moraju se izraditi ire (sl. 400b). A k o zubi punog kola moraju biti izraeni od visokovrijednog materijala, dobrih kliznih svojstava (npr. od bronce), o n d a se vijenac od takva materijala ili napreava ili spaja vijcima sa glavinom od sivog ili elinog lijeva (sl. 400, c i d). P u n a kola od sivog lijeva (sl. 401) oblikuju se na istim principima k a o i elnici (vidi 9.2., na str. 348).
Slika 400. Izvedba vijenaca punih kola a) sivi lijev; b) odlivak od lakog metala; c) naprean; d) spojen vijcima
h
"1
9.12.4. Nosivost, izbor maziva Jedan od n e d o s t a t a k a punih prijenosnika je njihova loa iskoristivost. O n a se manifestira velikim gubicima trenjem koje se pretvara u toplinu i velikim troenjem bokova. Prijenosnici s niskom brzinom vrtnje rade nepovoljnije nego brzohodi, jer oni prvi rade u podruju mjeovitog trenja bokova. Savojna vrstoa pueva i zubi punih kola je vrlo visoka, tako da je i ne treba kontrolirati. O n a lei daleko iznad granice zaribavanja.
9.12.
Puni prijenosnici
399
P r o r a u n normalnih punih prijenosnika sa f g ^ 8 m/s vri se p r e m a iskustve nom faktoru optereenja

2
C=
Ft2 Z b- p
(420)
C u N/mm faktor optereenja, Ft2 u N obodna sila punog kola prema jednadbi (413) odnosno (410), Z faktor bioja zubi prema sl. 402, b u mm p u mm korisna irina zuba = \ld\x &\, aksijalni korak.
Doputene vrijednosti faktora optereenja C d o p p r e m a ta'blici 141. O n e vae za n o r m a l n e pune prijenosnike u trajnom-pogonu, s t e m p e r a t u r o m ulja ^ 7 0 C . P r e m a brzini klizanja i postojeem faktoru optereenja izabire se odgovarajue ulje za podmazivanje (tablica 141). Visokouinski prijenosnici s visokim brzinama klizanja i tlanim podmazi vanjem, kaljenim, bruenim i lepovanim b o k o v i m a elinih zuba pua, visokoopteretivim materijalom punih kola, s rebrima za hlaenje na kuitu prije nosnika, ili hlaenjem cirkulacionim uljem, m o g u se jae opteretiti. Raunaju se n a Hertzovo naprezanje crH= /
l
ZH ZM Zs
2
(421)
Tablica 141. Doputene C-vrijednosti za normalne pune prijenosnike u trajnom pogonu (u intermitirajuem pogonu moe se raunali sa 1,3 do 1,5 puta veim vrijednostima) i potrebna viskoznost maziva v 5 0 Faktor o [Hcrccnj C d o p u N/mm 2 pod mazi anje umiikanjem tlano podmaz vanje kod ug u m/s 1 4 8 1 4 8 8 6,5 6,5 4,5 3,5 4 2,5 2 2 8 6,5 6,5 9,5 7,5 8,5 12,5 10 11
Materijal i izvedba elinog pua
Materijal pu' >nog kola oznal â po DIN-u po JUS-u GZ-SnBz 12 C CuSnl2 P. CuSn 12 K. AlSi 10 Mg P . AlCu 5 T i M g
D I N 16 MnCr 5 (. 4320) ili D I N C 15 (. 1220) bokovi cementirani i kaljeni na 600 HB, brueni
G-SnBz 12 GK-AlSi 10 Mg GK-AlCu 4 T i M g GB-ZnAl 4 Cu 1 GG-20, GG-25
3,5 SL 20, SL 25 C CuSn 12 P. CuSn 12 4,5 4 3,5
2,5 2 3,5 3
1,5
1,5 1,2 4,5 3,5
5,5 4,5
8 6,5
D I N C 4 5 ( . 1530) poboljan, bokovi brueni
GZ-SnBz 12 G-SnBz 12
D I N C 45 (. 1530) poboljan ili D I N Sl 70 (. 0745) bokovi brueni C N/mm 2 <3 3 . . . 10 >10
GG-20, GG-25
SL 20, SL 25
1,3
Viske>znost v 5 0 u cSt ulja za podmazivanje kod vt u m/s <2 90 . . . 150 150 . . . 230 230 . . . 300 2...6 60 . . . 90 90 . . . 230 150 . . . 230 6 . . . 10 40 . . . 60 60 . . . 90 100 . . . 150 >10 30 . . . 45 40 . . . 60 60 . . . 90
400
crH u N/mm Fa u N b u mm d2 u mm ZH ZM u V N / m m Z
2 2
9. Zupani prijenosnici Hertzovo naprezanje bokova u kinematskom polu C, obodna sila punog kola prema jednadbi (413) odnosno (410), korisna irina zuba =\l d\xd\, diobeni promjer punog kola, faktor oblika boka prema tablici 142, faktor materijala prema tablici 142, faktor stupnja prekrivanja prema tablici 142.
U tablici 142 dane su, osim toga, vrijednosti doputenog Hertzovog napre zanje o- H d o p za pune prijenosnike s cirkulacionim podmazivanjem.
9.13. Bunost u radu zupanika i mogunost njena smanjivanja

Nastojanja da se zupani prijenosnici konstruiraju tako da rade bez buke, dovela su do mnogih istraivanja o uzrocima nastajanja buke. O v a istraivanja ne m o g u se jo smatrati zavrenim. I pored tono odranih doputenih odstupanja mjera i kvalitete povrinske obrade, moe se desiti da prijenosnici u r a d u izazivaju n e d o p u t e n u buku. P r e m a kvaliteti ozublje nja dolazi do odstupanja od teoretskih vrijednosti: oblika boka, k o r a k a zah vata, uzdune linije boka. Z b o g t o g a dolazi do manjih ili veih netonosti u radu, k a o posljedica odstupanja sprezanjem. T o m e treba d o d a t i deformacije zubi i vratila djelovanjem sila koje se prenose, a koje na taj nain poveavaju
Tablica 142. Faktor oblika boka Z H , faktor materijala Z M , faktor stupnja prekrivanja Z E i doputene vrijednosti Hertzova naprezanja o-iidnp za visokouinske pune prijenosnike cirkulaciono podmazivane Faktor oblika boka Z H za ZA i ZN pueve pri a = 15 1,84 20 1,77 23 1,67 25 1,61 30 1,52
Faktor oblika boka Z H za ZK i ZE pueve pri y10 4,35 3,4 2,4 15 20 1,77 25 1,61 30 1,52 35 1,46 40 1,44 45" ,42
Faktor materijala Z M u | / N / m m 2 kod punih kola od SnBz 220 AlSi, AlCu legura 200 Faktor stupnja prekrivanja Zt pri y = % 1,0 1,5 2,0 2,5 2 1 0,82 0.71 0,63 5 1 0,82 0,71 0,63 10 0,99 0,81 0,71 0,63 15 0,98 0,80 0,70 0,62 20 0,97 0,79 0,69 0,61 25 0,96 0,78 0,68 0,60 30 0,94 0,76 0,67 0,58 35 0,92 0,75 0,65 0,56 40 0,89 0,73 0,63 0,54 45 0,86 0,70 0,61 0,52 ZnAl legura 190
Materijal i izvedba pua
po
Materijal pti n o g kola po JUS-u DIN-u C CuSn 12
Dop uteno Hert zovo naprezanje 2 pri vt u m/s o p u N/mm 8 11 13 15 500 280 220 520 290 245 540 310 275 550 320 295
GZ-SnBz 12 D I N 16 MnCr 5 (C. 4320) ili D I N C 15 (. 1220) cementiran i kaljen na 600 H B , bokovi brueni i lepani GK-AISi 10 Mg GK-AlCu 4 T i M g GB-ZnAl 4 Cu 1
K. AlSiMg P. AlCu 5 T i M g
9.13. Bunost u radu zupanika
401
netonost zahvata. Posljedice toga su rotaciona ubrzavanja i kolebanja okretnog m o m e n t a , koja dovode do vibracija dijelova prijenosnika. Ako ove vibracije imaju visoku frekvenciju, izazivaju buku. K a d a zub ulazi u zahvat ili izlazi iz zahvata javlja se tzv. udar zahvata. K a d a d o d i r n a toka prolazi kinematskim polom mijenja se smjer sile trenja i izaziva time odreeni impuls. I ovi nabrojani pogonski uvjeti izazivaju takoer vibracije.
Slika 403. Slika noenja sa bombiranom uzdunom linijom boka (korekcijom bone linije)
Mjere za smanjenje buke u radu zupanika bile bi: 1. Bombiranje b o k o v a (korekcijom bone linije, sl. 403), u cilju smanjenja u d a r a kod ulaza zubi u zahvat. 2. Izbor takvog broja zubi zupanog p a r a da bi se sprijeilo periodino sretanje odreenih greaka ozubljenja. 3. Izbor zupanika s velikim brojem zubi uz odgovarajui mali modul, jer se time postie bolji stupanj prekrivanja profila. 4. U p o t r e b a kosog ili zakrivljenog ozubljenja, da bi se omoguilo postepeno optereenje i odtereenje zuba. 5. U p o t r e b a materijala visokog stupnja priguenosti za p u n a kola, k a o to su plastine mase, ili punjenjem upljina glavine m a s a m a koje priguuju zvuk. 6. Ukruenje kuita prijenosnika p o m o u rebara i sl. 7. U p o t r e b a krutih vratila. 8. K r u t a uleitenja vratila, s najmanjom m o g u o m zranou u leajima.
26 Elementi slroicva
LITERATURA
W., Technische KleinteilschweiBung, D a s Industrieblatt, 1 1 / 6 3 . 2. Bauer, C.O., Korrosionsgeschiitzte Verbindungselemente, Draht-Welt 2 / 6 2 , Triltsch Verlag, Diisseldorf. 3. Bauer, C.O., Verbindungselemente aus korrosionsbestandigen Edelstahlen, Maschinenmarkt, 8 / 6 3 . 4. Bauer, C.O., Sortenverringerung bei Schlitzschrauben, Industrie-Anzeiger, 5 / 6 4 . 5 . Bdhm, W., Anlauf- und Sicherheitskupplungen, Konstruktion, 2 / 6 3 . 6. Bollinger, J. r., und M. Bosch, Ursachen und Auswirkungen dynamischer Zahnkrafte in Stirnradgetrieben, Industrie-Anzeiger, Essen, 3 / 6 4 . 7. Bufimann, K.H., und W. Haase, Endlos gewebte Textil-Hochleistungsriemen, A W F Berlin/Frankfurt 1 9 5 4 . 8. Bufimann, K.H., und W. Haase, Hilfstabellen zur Berechnung von Flachriemen, A W F Berlin/Frankfurt 1 9 5 4 . 9. Bufimann, K.H., und W. Haase, Flachriemen, A W F Berlin/Frankfurt
1 . Anders, 1964.
1 0 . Cornelius, E.-A., und W. Beitz, Bestimmung von KenngrdBen drehelastischer Kupplungen, Konstruktion, 1 1 / 6 1 . 1 1 . Dahl, A., Selbstspannende Riementriebe, Konstruktion, 8 / 5 4 . 1 2 . Decker, K.-H., Die Festigkeitshvpothesen und ihre Anwendung, Die Technik 9 / 5 4 , Verlag Technik, Berlin. 1 3 . Decker, K.-H., und K. Kabus, Neuzeitliche Elektromagnetkupplungen, Konstruktion, 4 / 5 8 . 1 4 . Decker, K.H., W a s ist beim Einsatz v o n Elektromagnet-Kupplungen und -Bremsen zu beachten ?, D a s Industrieblatt 6 / 6 0 . 1 5 . Decker, K.H., Elektromagnetische KraftschluJ3-Wellenschaltkupplungen und -bremsen, Schweizer Maschinenmarkt 6 / 6 1 , Goldach/Schweiz. 1 6 . Decker i K.H., Verbindungselemente, Carl Hanser Verlag, Miinchen 1 9 6 3 . 1 7 . Decker, K.-H., und K. Kabus, Maschinenelemente-Aufgaben, Carl Hanser Verlag, Miinchen 1 9 6 4 . 1 8 . Decker, K.-H., Festigkeitslehre, Carl Hanser Verlag, Miinchen 1 9 7 0 . 1 9 . Endter, H., Zahnrader aus gesinterten Werkstoffen, Feinwerktechnik,
3/60.
2 0 . Feighofen, H., Wissenswertes iiber Schmiermittel fiir Gleitlagerungen, Maschine und Werkzeug, 1 8 / 6 2 . 2 1 . Feighofen, H., Neuzeitliche ReibschluB-Zugmittelgetriebe, Die Maschine,
12/63.
2 2 . Feighofen, H., Griines Licht fiir den Schmalkeilriemen, Betriebstechnik,

5/6.
2 3 . Franke, W.-D., Schmierstoffe und ihre Anwendung, Carl Hanser Verlag, Miinchen 1 9 7 1 .
Literatura
403
24. Frdssel, W., Erkenntnisse aus Schaden in der Gleitlagerpraxis, Maschinenmarkt, 2/64. 25. Glaubitz, H., D a s Problem des Zahnradgerausches, Konstruktion, 10/57. 26. Gobel, E.F., Gummifedern, Springer-Verlag, Berlin 1947. 27. Grebe, O., Magnetpulverkupplung und ihre zukiinftige Anwendung, V D I Tagungsheft 2. 28. Grebe, H. von, Walz- und Gleitlager fiir verschiedene Amvendungsbereiche, Antriebstechnik 9/65. 29. Gro/3, S., Berechnung und Gestaltung von Metallfedern, Springer-Verlag, Berlin/Gottingen/Heidelberg 1960. 30. Hanchen, R., Die Rohrkonstruktion im Kranbau, Deutsche Hebe- und Fordertechnik, 7/62. 31. Hanchen, JR., und K.-H. Decker, Neue Festigkeitsberechnung fiir den Maschinenbau, Carl Hanser Verlag, Miinchen 1967. 32. Hauser, K., Stirnzahnkupplungen, Der Maschinenmarkt, 7/55. 33. Herhahn, A., Grundsatzliches und Neues iiber Riementriebe, Elektrotechnik 34/63. 34. Hermann, J., Uber den EinfluB auf die Schallabstrahlung von Zahnradgetrieben und konstruktive MaBnahmen zur Gerauschminderung, Industrie- Anzeiger, 11/63. 35. Hertzer, K.H., Die Dauerfestigkeit von Tellerfedern, Maschinenmarkt, 10/62. 36. Herz, A., Gleitlager und Zahnrader aus Kunststoffen, Die Antriebstechnik,4/62 . 37. Illgner, K., Auslegung v o n Schraubenverbindungen fiir statische Zugbeanspruchung, Maschinenmarkt, 5/64. 38. Jetter, H., Neue Klebestoffe und ihre Anwendung, Maschinenmarkt, 4/62. 39. Johnen, H., Hartlotungen bei niedrigen Temperaturen, Das Industrieblatt, 6/60. 40. Kabus, K., Mechanik und Festigkeitslehre, Carl Hanser Verlag, Miinchen 1973. 4 1 . Klosse, E., Schweij3teehnische Berechnungen, Springer-Verlag, Berlin 1951. 42. Klosse, E., und W. W. Haupt, Gestaltung geschweiBter Stahl-Vollwandtrager, Maschinenmarkt, 12/62. 43. Klosse, E., und W. W. Haupt, Gestaltung geschweiBter Stahl-Fachwerktrager, Maschinenmarkt, 5/63. 44. Klosse, E., und K. Neumann, Gestaltung geschweiBter Rader, Maschinenmarkt, 7/63. 45. Klosse, E., und H. Titze, Gestaltung geschweiBter Stutzen, Maschinenmarkt, 85/64. 46. Kohler, A., Rohrverbindungen fiir geschvveiBte Stahlrohrkonstruktionen, Industrie-Anzeiger, 4/62. 47. Krimianis, T., D a s PunktschweiBen im Stahlbau, Industrie-Anzeiger, 5/62. 48. Lickteig, E., Konstruktive Gestaltung von Schraubenverbindungen, Konstruktion, 4/56.
26*
404
Literatura
49. Linnecken, H., und O. Stenger, Temperatur von Gleitlagern, Konstruktion 2/63. 50. Loeser, H., Berechnung und Belastung von Schrauben, Maschinenmarkt, 8/63. 51. Lohr, F.W., Kupplungs-Atlas, A.G.T.-Verlag, Ludwigsburg, 1961. 52. Lohr, F. W., Neuzeitliche Zahnketten und Zahnkettengetriebe, Die Maschine, 3/62. 53. Lohr, F. W., Das Berechnen von Kupplungen, Die Maschine, 3/64. 54. Mahlke, M., Tellerfedern, Das Industrieblatt, 11/62. 55. Maier, I., Berechnung von Stirnzahnradern, Antriebstechnik, Mainz> 11/64. 56. Matting, A., und E. Rubo, Die Metallklebtechnik in Deutschland, Der Maschinenmarkt, 38/56. 57. Matting, A., und K. Ulmer, Das Metallkleben in der Praxis des In- und Auslandes, Industrie-Anzeiger, 1/63. 58. Meckelburg, H.E., Zur Anwendung des Metallklebens bei AluminiumguBBauteilen, Industrie-Anzeiger, 12/62. 59. Mertin, W., Bronze fiir Gleitlager, Maschinenmarkt, 12/62. 60. Meysenbug, C. M. von, Kunstharzverbundlager, Maschinenmarkt, 4/62. 61. Milovnz, K., Lager und Schmierung, Springer-Verlag Wien 1962. 62. Nass, R., Biegsame Wellen, Konstruktion 4/51. 63. Niemann, G., Maschinenelemente, Bd. 1 und 2, Springer-Verlag, Berlin/ Gottingen/Heidelberg 1961. 64. Pacht, H.O., Gummi- und Stahlfedern als Elemente zur elastischen Lagerung von Maschinen, Maschinenmarkt, Wurzburg, 7/63. 65. Panknin, W., und U. Otzen, Konstruktive Gestaltung von Zug- und Schenkelfedern, Industrie-Anzeiger, 7/55. 66. Petzold, H., und R. Mohr, Verankerungsfreie Aufstellung von Werkzeugmaschinen, Die Maschine, 12/62. 67. Reichherzer, R., Zahnrader aus Kunststoffen, Das Industrieblatt, Stuttgart, 9/61. 68. Reinert, H., Metali mit Kunststoff als Lagerwerkstoff, Maschinenmarkt, 12/63. 69. Reinsch, H.H., Lagerwerkstoff mit eingesintertem Schmiermittel, Maschinenmarkt, 4/64. 70. Roemer, E., Der EinfluB der Temperatur auf das Lagerspiel eines Gleitlagers, Konstruktion, 7/61. 71. Rohs, H.G., Die Anwendung hvdrostatischer Lager im Werkzeugmaschinenbau, Industrie-Anzeiger, 10/62. 72. Riib, F., Moderne Kettentriebe, Eigenschaften und Anwendungsgebiete, Maschinenmarkt, 10/62. 73. Rub, F., Hulltriebe als Antriebselemente im Maschinenbau, KlepzigFachberichte, 6/63. 74. Sass, F., Ch. Bouche und A. Leitner, Dubbels Taschenbuch fiir den Maschinenbau, B d . 1, Springer-Verlag, Berlin/Gottingen, Heidelberg 1963. 75. Schimpke, P . , A. Horn und R. Hanchen; Praktisches Handbuch der gesamten SchweiBtechnik, Springer-Verlag, Berlin 1952.
Literatura
405
76. Schmidt, F., Berechnung und Gestaltung von Wellen, Springer-Verlag, Berlin 1951. 77. Schrimmer, P., und H. Ldsche, Treibriemen, Riementriebe und Treibriemenpriifung, Klepzig-Fachberichte, 1/64. 78. Sievritts, A., Umstellung auf das ISO-Gewindeprofil, DIN-Mitteilungen 4/64, Beuth-Vertrieb GmbH, Berlin. 79. Steinhilper, W., und Ft. Dietz, Betrachtungen zur Auslegung von Riementrieben, Maschinenmarkt, Wiirzburg 1963. 80. Stubner, K., und W. Ruggen, Kupplungen, Carl Hanser Verlag, Miinchen 1961. 81. Thomas, A.K., und W. Charchut, Die Tragfahigkeit der Zahnrader,Carl Hanser Verlag, Miinchen 1971. 82. Trietsch, F.K., Das Kleben von Metallen und seine Anwendung in der modernen Fertigung, Der Maschinenmarkt 57/55. 83. VDI-Richtlinien, Gestaltung und Verwendung von PreBstoff-Gleitlagern, VDI-Verlag, Diisseldorf 1951. 84. VDI-Berichte, Wellenkupplungen, Anfahren, Schvvingungsdampfen, Schalten, Diisseldorf 1963. 85. Weihrich, 0., Stufenlos verstellbare Getriebe in der industriellen Anwendung, Industrie-Anzeiger, Essen, 3/64. 86. Weihrich, 0., Getriebe zur stufenlosen Drehzahlverstellung, IndustrieAnzeiger, Essen, 10/64. 87. Wiegand, H., und K.-H. Illgner, Berechnung und Gestaltung von Schraubenverbindungen, Springer-Verlag, Berlin/Gottingen/Heidelberg 1962. 88. Wiegand, H., K.-H. Illgner und K.H. Beelich, Die Dauerhaltbarkeit von Gewindeverbindungen mit ISO-Profil in Abhangigkeit von der Einschraubtiefe, Konstruktion, 12/64. 89. Willkommen, W. W., Gleit- und Walzlager von besonderem Interesse, Antriebstechnik, 7/64. 90. Winter, H., Entwurf und Berechnung von Zahnradern, Zahnradfabrik Friedrichshafen AG, 1963. 91. Ziesel, K., Moderne Antriebe mit Induktionskupplungen, Maschine und Werkzeug, 23/57. Vonfolgenden 1. 2. 3. 4. Firmen vmrden Kataloge und Prospekte verwendet:
Avdel, GmbH, Langenhagen/Hann. (Blindniete) Carl Bauer, Wuppertal-Cronenberg (Befestigungsschrauben) Christian Bauer KG, Welzheim (Tellerfedern) Heinrich Desch GmbH, Neheim-Hiisten (Reibungs-Kupplungen und Riementriebe) 5. A. Friedrich Flender u. Co., Bocholt (Antriebselemente) 6. Walther Flender GmbH, Diisseldorf-Benrath (Zahnriemen) 7. Fortuna-Werke AG., Stuttgart-Bad Canstatt (Polvgon-Verbindungen) 8. Carl Freudenberg, Weinheim/Bergstr. (Gumrnifedern, Radialdichtringe) 9. Albert Hirth, AG, Stuttgart-Zuffenhausen (Stirnverzahnung) 10. Richard Hofheinz u. Co., Haan/Rhld. (Elektro-Zahnkupplungen) 11. Kerb-Konus-Gesellschaft, Schnaittenbach/Oberpfalz (Kerbstifte, Blindniete)
406 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18.
Literatura
Ludwig Loeive u. Co., Berlin 21 (Kugelgelenke) Malmedie u. Co., Diisseldorf (elastische Kupplungen) Metalluk, Johann Cawe, Bamberg (Aniaufkupplungen) Mobil Oil AG in Deutschland (Schmierole, Schmierfette, Zahnschaden) Orbis GmbH, Schneidhain/Taunus (Sicherungsringe) Ortlinghaus-Werke GmbH, Wermelskirchen/Rhld. (Reibungskupplungen) Pintsch Bamag AG, But/zbach/Hessen und Dinslaken (Gleitlager, Kessel, Elektr omagnetkupplungen) 19. William Prym-Werke KG, Stolberg/Rhld. (Stifte) 20. RingspannAIbrechtMaurerKG,Ba,dHomburg(Ringf ederSpannelemente) 21. Industriewerke Schaeffler, Herzogenaurach (Nadellager) 22. Friedrich Schulze, Berlin (in Mulco Maschinentechnische Arbeitsgemeinschaft) (Zahnriemen) 23. Adolf Schnorr KG, Maichingen (Tellerfedern) 24. Kugelfischer, Georg Schafer u. Co., Schweinfurt (Walzlager) 25. Siemens AG, Berlin/Miinchen/Erlangen (Buckelschweii3en, Elektrokupplungen) 26 SKF Kugellagerfabriken GmbH, Schweinfurt, und RIV Kugellager GmbH, Frankfurt (Walzlager) 27. Stromag GmbH, TJnna/Westf. (elastische Kupplungen) 28. Vulkan Kupplungs- und Getriebebau, "VVanne-Eickel (elastische Kupplungen) 29. Wippermann jr. GmbH, Hagen-Delstern/Westf. (Rollen- und Zahnketten) 30. Zahnradfabrik Friedrichshafen AG (Elektrokupplungen) 31. Ziller u. Co., Diisseldorf (Nilosringe)
DODATAK
10.
PLANETARNI PRIJENOSNICI
10.1. Karakteristike, upotreba

Prijenosnike dijelimo openito na tzv. standardne i planetarne. K o d stan dardnih rotiraju svi zupanici samo o k o vlastitih osi, koje su nepomino uloene u kuitu ili postolju. K o d planetarnih nekoji lanovi prijenosnika, tzv. sateliti, vre dva istodobna gibanja, rotiraju uloeni u tzv. drau, koji takoer rotira o k o svoje osi uloene u kuitu. Zupanici ije se osi pokla paju s centralnom osi, nazivaju se sunani ili centralni zupanici. Oni mogu imati vanjsko i unutarnje ozubljenje, a m o g u biti elnici i stonici. Planetarni prijenosnici nalaze u suvremenim konstrukcijama, k a o to su m o t o r n a vozila, alatni strojevi, transportni ureaji, sve veu primjenu. Snaga koja se dovodi tzv. sunanom zupaniku dijeli se na onoliko zupanika koliko ima satelita. To o m o g u a v a nie optereenje pojedinih zupanika, a time manje module i p o t r e b n o izravnavanje masa. P l a n e t a r n i m prijenosnicima treba manji prostor. Omoguuju simetrine izvedbe i vie prijenosnih omjera. Oni omoguuju prijenos razliitih pogonskih okretaja na jedno gonjeno vratilo, o d n o s n o ravanje dovedene snage na vie gonjenih vratila. Glavni leaji svih okretnih lanova prijenosnika (osim satelita) nisu radijalno optereeni. Sile koje se javljaju stvaraju parove sila. To vrijedi samo za prijenosnike sa vie od dva satelita. P o g o d n e konstrukcije planetarnih prijenosnika omoguuju i d o b r u iskoristivost. Sunani ili centralni zupanik ne treba da b u d e posebno uleiten, jer moe biti voen satelitima. To omoguuje da brzina vrtnje sunanog zupanika bude vrlo visoka, do 500 s~ 1 i da se reducira na manju brzinu vrtnje, k a o to je to sluaj kod prijenosnika plinskih turbina. Planetarnim prijenosni cima m o g u s e postii vrlo visoki prijenosni omjeri, d o i = 10000. Svakako d a je u tom sluaju iskoristivost niska. Planetarnim prijenosnicima izvedenim k a o multiplikatori m o g u se na gonjenoj strani ostvariti visoke brzine vrtnje. Planetarni prijenosnici m o g u se izvoditi k a o tzv. diferencijali, tj. mehanizmi sa dva stupnja slobode, koji se upotrebljavaju k o d alatnih strojeva da bi se ubrzala p o v r a t n a (neradna) gibanja, a kod dizalica da bi se omoguio vei broj brzina dizanja.
10.2. Jednostavni planetarni prijenosnici

Na slici 404 prikazani su jednostavni planetarni prijenosnici kod kojih su dva zupanika, 1 i 2, uloeni u dra S. Dra S okree se oko sredita zupanika s vanjskim ili unutarnjim ozubljenjem, tzv. sunanog ili centralnog zupanika 1, s brzinom vrtnje ns. Da bi se mogli raunski utvrditi prijenosni
410
IO. Planetarni prijenosnici
omjeri triju gibanja zupanika, 1 i 2 i draa S, moraju brzine vrtnja n v n2 i ns dobiti odgovarajue predznake, plus ( + ) za gibanja u smjeru gibanja kazaljke na satu, a minus ( ) za gibanja suprotna smjeru gibanja kazaljke na satu. K o d stonika odreuje se smjer gibanja p r o m a t r a n j e m zupanika s vrha stoca.
Slika 404. Jednostavni planetarni prijenosnici a) pogon elnicima, sunani (centralni) zupanik 1 s vanjskim ozubljenjem; b) pogon elnicima, sunani zupanik 1 s unutarnjim ozubljenjem; c) pogon stonicima s vanjskim ozubljenjem.
Zamislimo li da su na sl. 404 sunani zupanik 1 i satelit 2 vrsto po vezani s draem S, bit e brzine vrtnja o k o osi draa S svih lanova j e d n a k i : n s = n 1 = n2. Ako sada zamislimo da zupanik 2 nije vie povezan s draem S (kao to je to i u stvarnosti), a da zupanik n 1 stoji, valja se pri okretanju draa S zupanik 2 po zupaniku 1. Brzinu vrtnje zupanika 2 o k o osi vrtnje draa S dobit emo a k o brzini vrtnje n s (draa S) d o d a m o ns (zjz2). Znak plus odnosi se na vanjsko (sl. 404 a i c), a minus za unutarnje ozubljenje zupanika 1 (sl. 404 b). Okree li se sada jo i zupanik 1 brzinom vrtnje n x (zavisno od smjera vrtnje zupanika 1, bit e smjer vrtnje zupanika 2 kod vanjskog ozubljenja zupanika 1 i 2 suprotan, a kod unutarnjeg ozubljenja zupanika 1 j e d n a k smjeru vrtnje zupanika 1), porast e brzina vrtnje zupanika 2 o k o osi draa S jo za nx (zjz2). I ovdje znak minus oznaava unutarnje ozubljenje zupa nika 1. K o n a n a brzina vrtnje zupanika 2 o k o osi vrtnje draa S bit e, prema tome:
10.2. Jednostavni prijenosnici
411 n2 = nsns-^- + nl z 2 (422)

z
brzina vrtnje satelita oko osi draa
z z2
\ z2J brzina vrtnje satelita o k o vlastite osi za prijenosnike sa slike 404a i c

W
2s =
2-
s =
Z
K ~ " l )
za prijenosnik sa slike 4 0 4 b
W
2s
2- s=7 ( l- s)
Z
2 ns ! n2s zv
u s - 1 us 1 u s" _ 1 u s z2
_ 1
brzina vrtnje satelita 2 oko osi draa S, brzina vrtnje draa S. brzina vrtnje sunanog zupanika 1, brzina vrtnje satelita oko vlastite osi, brojevi zuba sunanog zupanika i satelita.
Gornji predznaci vrijede za vanjsko, a donji za unutarnje ozubljenje zupanika 1.
Slika 405. Planetarni prijenosnici sa dva para zupanika u) prijenosnici s elnicima i vanjskim ozubljenjem; b) prijenosnici s elnicima i unutarnjim ozubljenjem; c) prijenosnici sa stonicima; d) prijenosnici s jednim vanjskim i jednim unutarnjim ozubljenjem
Planetarni prijenosnici, p r e m a sl. 405 imaju najmanje dva sunana zupa nika. Pri tome moe jedan lan biti d r a n (jedan ili drugi sunani zupanik
412
10. Planetarni prijenosnici
ili dra), a drugi gonjen. M o g u biti gonjena i dva lana p o t p u n o neovisno, trei dobiva tada gibanje zavisno od o b a gonjena lana, (diferencijal). Na sl. 405 d prikazan je planetarni prijenosnik sa sunanim zupanicima 1 i 3, satelitom 2 i draem S. Sunani zupanik 3 ima unutarnje ozubljenje. Na glavnoj osi okretna su tri lana, 1, 3 i S, s brzinama vrtnji nx, n3, ns. U p r i k a z a n o m primjeru postoje dva stupnja slobode, pa je to diferencijal. Iz brzina vrtnje n v n3, ns, m o g u se dva birati, a trei izraunati iz kinematske zavisnosti f{nx, n3, ns) = 0. Ako se jedan od lanova uvrsti u kuitu ili postolju, dobiva se planetarni prijenosnik. J e d n a d b a f{nx, n 3 , ns) = 0 moe se najlake rijeiti p r e m a prijedlogu Willisa na taj nain, da e se p r o m a t r a planetarnog prijenosnika (sl. 405d) nalaziti na drau S. On e u t o m sluaju vidjeti planetarni prijenosnik k a o standardni prijenosnik. Relativna brzina vrtnje lanova 1 i 3 bit e u odnosu na dra S, (nx n s ) i (rc3 ns), a njihov omjer z3/zx. P r i g o d o m pisanja jednadbe treba obratiti panju na predznak. N a i m e , pri d a n o m smjeru vrtnje sunanog zupanika 1, u o d n o s u na dra S, [nx ns), imat e sunani zupanik 3, u o d n o s u na dra S, [n3 n s ) s u p r o t a n smjer gibanja. Prema tome: prijenosni omjer
ttj u n3 u ns u Zj, s-1 s_1 s_ 1 z3
-= n3-n, zx
(423)
brzina vrtnje sunanog zupanika l, brzina vrtnje sunanog zupanika 3, brzina vrtnje draa S, brojevi zuba sunanih zupanika 1 i 3.
Iz gornjeg proizlazi za diferencijal zxnx+z3n3 = {zx+z3)ns z3 ( z-. (424) (425)
Ako je zupanik z 3 uvren ( n 3 = 0 ) , dobiva se planetarni reduktor u p o g o n u p r e k o sunanog zupanika 1, a planetarni multiplikator u p o g o n u preko draa S. U tom sluaju j e : prijenosni omjer planetarnog reduktora i = ^ - = - ^ = l + ^ ns Zj zj Budui da je z3>zx prijenosni omjer n. i=>2.
n
/li
Z , +Z-,
Zi
(426)
Praktiki se uzima da je prijenosni omjer u granicama i = 2,5 do 10.
10.2.
Jednostavni
prijenosnici
413
Brzina vrtnje satelita 2 (zapravo njegov relativni o d n o s p r e m a drau): relativna brzina vrtnje satelita 2 prema drau 2 .=- ( i - J z2 (427)
Ako je n1~0 dobiva se u p o g o n u p r e k o z 3 reduktor, a multiplikator u pogonu preko draa: prijenosni omjer reduktora kod n10 i pogona
i +
preko
z3
( 4 2 g )
. = = n 3 = z1 + z3 =
s
Z
z1
Z
Praktiki se uzima da je prijenosni omjer u granicama f = 1,1 do 1,7. Za satelit 2 j e : brzina vrtnje satelita 2 n
2 s
z = - ( % n s ) z2
(429)
Za planetarne prijenosnike sa dva para zupanika p r i k a z a n a na slici 405 a, b, c kod kojih je n 2 n^, s obzirom da zupanici 2 i 4 imaju zajedniko vratilo, vrijede j e d n a d b e [vidi j e d n a d b u (422)]: brzina vrtnje satelita 2 i 4 planetarnih prijenosnika sa 2 para zupanika n2 = n 4 = n s (
n
s
(
\
1
z
lJ
z1\_zi + nx
z
2
(430)
z \
l - ) + - 3
Iz toga proizlazi: brzina vrtnje vlastite osi n 2 centralnog s = "4s

n3 =
zupanika
/
z3
brzina
Z1Z4
vrtnje
satelita
oko
2S = " 4 S =
ns\ 1 + ni \ z2z3 / z2z3 , zi z3

(S l ) = (3
Z2
_ ZiZ4\
s)
(431)
Z4
n2,4
u s_1
ns u s - 1 ni,3 u s _ 1 2s, n4sus-1 zuz3 Z 2 , Z4
brzina vrtnje satelita 2 i 4 na zajednikom vratilu, brzina vrtnje draa S, brzina vrtnje centralnih zupanika zi i z 3 brzine vrtnje satelita oko vlastitih osi, broj zubi centralnih zupanika 1 i 3 broj zubi satelita 2 i 4.
Gornji predznaci vrijede za vanjsko, a donji za unutarnje ozubljenje.
414
Tablica 143. Najvaniji tipovi planetarnih prijenosnika s elnicima i stonicima
Oznaka i shema
Prijenosni omjeri za IJ = 0
Jednadba brzine vrtnje
1AI
"i !
2 - y ! J "
r, + r , n2 *3 I. ZM n 3 = l 1 In.. z, V z,
2AI
'4/3 = =
H zA
3 = i J H | /!. z , Z V z, z .
f ,
2-7:
r=r.+r,
r
2
n.+n,=
1+ K
2
Z
r
211
U/3
''l
I-IH. z,
2 ,
3 '!3 = 4
" i
Z Z
\-1
^
~ l V
"s
= =
r Z
Z 4 4 _ ^ 2 ^ 3 _ Z 2 _ l / 3 _ r Z i r4 l
3 4
w2-n3 = ( 1 - 1 . z., V z.
1A
2AA
1
r
Z 3 (\ " 3 = 1 Z 4 V l
2 ' l
3^l
_ Z
~~
i",
_ ^ 3
_ f 3
Z
r s = '', +/, = + r.
r
4
2
" ( -)
V
z
2=
1+
, /
_ _2 [_^ 2
r
2+-"3 = ( z * V
+ - l . z.
10.2. Jednostavni prijenosnici
415
P r e m a tablici 143, gdje su shematski prikazani najosnovniji tipovi plane tarnih prijenosnika, oznauju brojke 1 i 2 jednostepene i dvostepene prijenos nike, a slova A i I vanjsko ili unutarnje ozubljenje sunanog zupanika. U jed n a d b a m a d a n i m u tablici 143 m o g u biti umjesto broja zuba upisani i polumjeri diobenih krunica, jer je r- m z . M o d u l i pojedinih zupanih parova dvostepenih i viestepenih planetarnih prijenosnika ne moraju biti jednaki. Od tipova prikazanih u tablici 143 najee se upotrebljava tip 1AI s veim brojem simetrino rasporeenih satelita, uz uvjet da z i + z 3 bude cio broj i djeljiv s brojem satelita. Analitiko rjeavanje gibanja moe se provjeriti i grafiki. Na slici 406 prikazan je nain grafikog rjeavanja gibanja planetarnog prijenosnika 1AI. U t o k a m a d o d i r a pojedinih lanova n a n o s e se na odgovarajuim polumjeri ma, nacrtanim u mjerilu, izraunate vrijednosti odgovarajuih obodnih brzina co 3 , u smjeru koji odgovara smjeru (takoer u mjerilu) v1 = r1-co 3 = 3 vrtnje. Povlaenje zraka 1, 2, 3 i njihova produenja omoguuju da se iz slinosti t r o k u t a oitaju brzine vrtnje. D o k a z da linija GH na r a z m a k u h od apscise na koju se nanose o b o d n e brzine, predstavlja zaista brzine vrtnje pojedinih o r g a n a prijenosnika, vidljivo je iz slike 406.
U r
ns--0
i
7>V;
7
r r,
3/ 0 vm
/
JlL
t
L
f
*i
a)
2S
1
.i
Slika 4 0 6 . Plan brzina i brzina vrtnje planetarnog prijenosnika 1 Al, ako se radi o: a) diferencijalu sa dva stupnja slobode; b) prijenosniku pri ns = Q\ c) prijenosniku pri 3 = 0; d) prijenosniku pri ni = 0
Iz slinosti t r o k u t a r 3 u 3 3 i t r o k u t a h n 3 3\ za toku B dodira satelita 2 i centralnog zupanika 3, dobiva se o d n o s : ~ = odnosno h h rx
d)
Budui da je v 3 r 3 n 3 proizlazi da je h=\. P r e m a opoj jednadbi h-v = r-n dobiva se da linija GH na razmaku h od apscise predstavlja brzine vrtnja pojedinih organa prijenosnika.
416
Jednadbe u tablici 143, izraene p o m o u brojeva zubi, vrijede samo za NULTE parove. Ako su to V-NULTI ili V-parovi zupanika planetarnih prije nosnika, treba u j e d n a d b a m a , a i pri grafikom crtanju, upotrijebiti polumjere kinematskih krunica. M o g u e je da kod prijenosnika 2AA i 2AI b u d e Z2 = Z4, a da r 2 ^ r 4 . Na slici 407 p r i k a z a n j e planetarni prijenosnik 1 Al s brojevima zubi zx,z2, z 3 na r a z m a k u osi a, pogonskim kutovima zahvatne crte a w l , a w 2 , kod a = 20. Budui da broj zubi satelita ne utjee na veliinu prijenosnog omjera, smanjuje se njihov broj za 1 do 2 zuba, da bi se omoguio i iskoristio p o m a k profila. Polazi se od z a d a n o g modula, p o m a k a x x (npr. 0,5) i x 3 (npr. nula ili mali pozitivni p o m a k , to poboljava zahvat). etiri nepoznanice: a, a w l , w 2 > 2> proizlaze iz etiri slijedee j e d n a d b e :
a
x
cos <xwl
^ X-2 -
2a
m cos a
(432) (433) (434) (435)
Xi
i (ev a w l - e v a ) 2 tan a
2
cos a w 2 : x,=*
cc
2a
m cos a
(ev a - e v a w 2 ) 2 tan a
u
x2
aw u
X i ,
Slika 407. Planetarni prijenosnik 1 Al na kojem treba izvriti pomak profila
Z l ,
Zl,
Z3
ev a, ev a v a u mm
izradni kut zahvatne linije, pogonski kut zahvatne linije, faktori pomaka, brojevi zuba zupanika, evolventne funkcije izradnog i pogonskog kuta zahvatne linije (vidi str. 516) razmak osi.
Odgovarajuom transformacijom m o g u se gornje jednadbe rijeiti.
10.3. Sile, momenti i snage planetarnih prijenosnika s elnicima

10.3.1. Kada gubici nisu uzimani u obzir Da bi se odredili m o m e n t i p o t r e b n o je nacrtati sile koje djeluju na satelit, a ove moraju biti m e u s o b n o u ravnotei. To su sile koje djeluju na zube u t o k a m a zahvata i reaktivne sile na drau. Uzete su u obzir samo o b o d n e k o m p o n e n t e , jer radijalne ne utjeu na okretne m o m e n t e . Za prikazani tip 1AI iznosi F i = F 3 , a F t s = F i + F t 3 = 2 F t i . P r e m d a j e n a slici 408b p r i k a z a n o da je rc s = 0, na sl. 408c da je n 3 = 0, a na sl. 408d da je n x = 0, slika djelovanja sila na satelit z 2 ostaje nepromijenjena. To vrijedi i k a d a se sva tri vratila okreu, 408 b.
t
t
10.3. Sile, momenti i snage
417
P r e m a uvjetima ravnotee m o r a suma svih m o m e n a t a koji djeluju izvana biti j e d n a k a nuli, s tim da su m o m e n t i koji djeluju u smjeru okretanja kazaljke na satu pozitivni, a oni suprotni negativni: suma momenata pogonski moment Ti + T3 + Ts = 0 T]_Fa-rx Ts = Ft3-r3 = Ftl-ri- (436) (437) (438)
gonjeni moment T s = Fls rs = Fa rx yl + J (439)

Ti, T3, Tsu Nm okretni momenti, FlX, F, 3 , F l s u N obodne sile, r l 5 r3, rs u m polumjeri kinematskih krunica i draa.
Pogonskim momentima o z n a a v a m o one k o d kojih vektori o b o d n i h sila (na satelit) i odgovarajuih o b o d n i h brzina imaju isti smjer. Gonjenim momen tima oznaavamo one k o d kojih vektori o b o d n i h sila i brzina imaju suprotan smjer.
--2^
"u
4C \S
<n2
ns
J-z,
n, )
a)
b)
d)
Slika 408. Planetarni,prijenosnik 1AI a) smjer gibanja pojedinih organa ako radi kao diferencijal; b) sile koje se javljaju na satelitu z2 ako je zx pogonski, z3 gonjeni, a s = 0; c) sile koje se javljaju na satelitu z 2 ako je z x pogonski, S gonjeni, a n 3 = 0 ; d) sile koje se javljaju na satelitu z 2 ako je z 3 pogonski, S gonjeni, a n y =0
Ako se z a n e m a r e gubici, m o r a i suma svih snaga biti j e d n a k a nuli: suma snaga P1+P
T
+ Fs = 0
(440) (441) (442) (443) (444)
i -cOi + Ta co3 + T s -aj s = 0
pogonska
snaga
P1=Ftl--rl-(ol P3 = Fl3-r2-oj2 = Fll r1 co-.
gonjena
snaga
Ps=-Fls-rs-os=-Ftl-rx
snage, kutne brzine.
(^+^)
t U j , a>3, cy s u rad/s
418
10; Planetarni prijenosnici
10.3.2. Kada se gubici uzimaju u obzir

P r e m a jednadbi (427) satelit 2 vri relativno gibanje u odnosu na svoju os uloenu u drau. Z b o g toga se javlja relativno visoka prividna snaga, koja snizuje iskoristivost planetarnih prijenosnika. U k u p a n gubitak snage prijenosnika 1AI, slika 408: gubitak snage
ILI)
*?Ls,3
Guk'
(445)
obodna brzina satelita oko odvedena snaga
vlastite osi (446) (447) (448) (449) 1 +

Guk
2 ^
i ~
G u k
^ G u k ^ l U " ^ )
iskoristivost
fuk:
P,. + P.Guk
W u r2 u m/s
^Guk U '2 Iz
n 2s U S r2 u m
ukupna snaga koja se gubi, obodna brzina satelita 2, odvedena snaga, gubici u zubima, gubici u leajima satelita 2, gubici u leajima draa i sunanog zupanika 3, relativna brzina vrtnje satelita 2, kinematski promjer satelita 2.
10.4. Pregled prijenosnih omjera i mogunosti planetarnih prijenosnika 1AI i 2AI

U tablici 144 d a n je pregled prijenosnih omjera planetarnih prijenosnika 1AI i 2AI. Ako planetarni prijenosnik ima tri vratila, od kojih dva m o g u biti pogonska, a j e d n o gonjeno ili j e d n o pogonsko, a dva gonjena, m o g u se zadravanjem jed nog od vratila, ili bez zadravanja jednog od njih, ostvariti 12 razliitih kombina cija (vidi tablicu 145).
hl3
~l
+ i
Na slici 409 prikazani su p o m o u dijagrama prijenosni omjeri

Slika 409. Zavisnost prijenosnih omjera
' u k ' f s/3
i u k = l + i;
s/3'
i1/3
i.
10.4. Pregled prijenosnih omjera

Tablica 144. Pregled prijenosnih omjera 1AI 2AI
419
Za 1AI je prijenosni omjer standardnog prijenosnika

<-=-v--,
c
J
HL,
za 2AI
! =
Z3 ' Z2 Z4-Zi
l
Nepokretan organ 1AI jednadba veliina
HL
2AI jednadba 1+Z>-Z>
z
veliina
3
z
2,7 do 8
2 do 12
rz4 i
1^=1+1
1 1+
Z3 Zl
0,65 do 0,88
0,5 do 0,92
Z
f3
Z
- 1,7 do
-7,0
V
z
3
z
- 1 , 0 do
-11,0
r 4
' l / 3 = - '
Tablica 145. Mogunost ostvarenja kombinacija ulaza i izlaza snage i gibanja dva pogonska jedno gonjeno jedno pogonsko dva gonjena 3 i 1
=0 ulaz Izlaz 1 3 3 1 1
" 3 ==0
1 ==
s
1
s
3
1 i 3
1 i 3
S
1 i 3
3 1 i
3 i
10.5. Planetarni prijenosnici sa stonicima

Iz poglavlja 10.2, sl. 404 i 405, vidjeli smo da za jednostavne planetarne prijenosnike, planetarne prijenosnike s elnicima i stonicima, vrijede za p r o r a u n prijenosnih omjera iste jednadbe [(422), (423), (425), (430), (431)]. Pri gradnji vozila nalazi primjenu diferencijal sa stonicima prikazan na sl. 410, kod kojega postoje slijedee mogunosti gibanja: a) Ako se okreu i s t o d o b n o u s u p r o t n o m smjeru zupanici z x i z 3 , rotira dra S razlikom kutnih brzina co u istom smjeru sa zupanikom, koji se okree veom b r z i n o m vrtnje (sl. 410 a). Ako su k u t n e brzine zupanika Z j i z 3 jednake, n s = 0 . b) O k r e e m o li dra S i zupanik z x u istom smjeru, brzina vrtnje zupanika z 3 j e d n a k a je dvostrukoj brzini vrtnje draa S, umanjenoj za brzinu vrtnje zupanika z v Okree li se z x dvostruko bre od draa S, zupanik z 3 stoji.
27*
420
c) Okreu li se dra S i zupanik z x s u p r o t n o jedan drugome, okree se zupanik z 3 u smjeru okretanja draa dvostrukom brzinom vrtnje draa, uveanom za brzinu vrtnje zupanika zx. O n o to je reeno u t o k a m a b i c vrijedi odgovarajue i za okretanje draa S i zupanika z3.
a)
pogon
za
ns-0
7 ' v,
][
n,-
b)
n3>n,
n
i>n3 n,*n3
C)
za ^
1
:0
h
- AH
vf0
Slika 410. Diferencijal sa stonicima prikazan planom brzina za sluajeve a) ns = 0; b) nx > n 3 , n3>nl uz isti smjer vrtnje; c)nl=0
d) Zadrava li se dra, okreu se zupanici z x i z 3 istom k u t n o m brzinom, ali u s u p r o t n o m smjeru, bez obzira da li se pokree z x ili z 3 . e) O k r e u li se istodobno zupanici z x i z 3 u istom smjeru nita ne zadra vajui, okree se i dra S u istom smjeru brzinom vrtnje koja odgovara aritmetikom prosjeku: nx + n3 (410b)
f) Okree li se zupanik z 3 , a zadrava zx, okree se i dra S u istom smjeru, ali s a m o polovinom brzine vrtnje zupanika z 3 (410c) g) Okree li se dra S, a zadrava zupanik z 3 , okree se zupanik z x dvostrukom brzinom vrtnje.
11.
TARNI PRIJENOSNICI
11.1. Openito
K o d tarnih prijenosnika prenosi se gibanje od jedne tarenice na drugu samo trenjem dodirnih povrina. Z b o g toga moe k o d tarnih prijenosnika doi do proklizavanja, a i puzanja. Najjednostavniji oblik t a r n o g prijenosnika su dvije tarenice u obliku valjaka (sl. 411). P o g o n s k a tarenica 1 tlai silom F N na gonjenu tarenicu 2. Time se silom trenja F K F i = p-FN omoguava prenoenje okretnog m o m e n t a Tj i njegovo pretvaranje u omjeru polumjera tarenica
r 2 A*i = i.
Razlikujemo tarne prijenosnike sa: a) konstantnim b) s mogunou c) s mogunou prijenosnim reverziranja omjerom, omjera, gibanja. kontinuirane promjene prijenosnog
T a r n i prijenosnici odlikuju se j e d n o s t a v n o m izradom, malim r a z m a k o m osi i niskim trokovima odravanja.
Slika 411. Osnovni principi rada tarnih prijenosnika s paralelnim vratilima
Proklizavanje]Q odreena mogunost zatite protiv preoptereenja. Konstruk tivno se mogu vrlo jednostavno oblikovati prijenosnici s mogunou konti nuirane promjene prijenosnog omjera. N e d o s t a t a k tarnih prijenosnika je puza nje, koje se ne moe izbjei, te p o t r e b a za relativno velikim tlanim silama, to opet izaziva visoko optereenje leaja. Vijek trajanja tarnih prijenosnika i snage koje se m o g u prenositi zavise od svojstava materijala tarenica (tvrdoa, vrstoa, o t p o r n o s t na troenje).
422
//.
'icirni
prijenosnici
11.2. Tarni prijenosnici s konstantnim prijenosnim omjerom

Slue za prijenos manjih snaga, kod malih r a z m a k a osi. Na slici 412 prikazani su neki primjeri izvedaba prijenosnika s konstantnim prijenosnim omjerom.
a)
b)
c)
cl)
Slika 412. Tarni prijenosnici s konstantnim prijenosnim omjerom a) tarni prijenosnik s tarenicama u obliku valjka; b) tarni prijenosnik sa stoastim tarenicama; c) tarni prijenosnik s pomonim tarenicama; d) oljebljenje tarenice
Na prijenosnicima prikazanim na slici 412 a i b ostvaruje se sila kojom tarenice pritiskuju j e d n a na drugu p o m o u opruga. Z b o g toga tarenica na koju djeluje opruga m o r a biti pokretljiva. K o d stoastih tarenica prijenosni omjer i = / i 1 / n 2 = tan a (kod k u t a koji zatvaraju osi vrtnje 90). Stoaste tarenice trebaju za prijenos j e d n a k o velikog okretnog m o m e n t a manju silu pritiska tarenica. T a r n i prijenosnik p r e m a slici 412 c omoguuje da obje tarenice b u d u vrsto uleitene, a silu pritiska tarenica stvaraju pomone tarenice. Da bi se smanjilo optereenje leaja upotrebljavaju se olijebljene tarenice, sl. 412c (kut lijeba a 3 0 do 40). Sila pritiska olijebljenih tarenica iznosi; (450)
FA = F'N sin a/2

FA u N F'N u N sila pritiska tarenica, komponenta sile pritiska, koja djeluje okomito na bokove lijeba,
Slika 413. Tarni prijenosnik s konstantnim prijenosnim omjerom i mogunou automatskog prilagoavanja sile pritiska tarenica na snagu koja se prenosi
Suvremene konstrukcije omoguuju da se sile pritiska tarenica automatski prilagouju visini snage koju treba prenijeti (sl. 413). M o t o r 5 zajedno sa
11.2. Prijenosnici s konstantnim prijenosom
423
p o g o n s k o m tarenicom 1 smjeten je na postolje 3 o k r e t n o o k o toke 0 3 . Na d r u g o m slobodnom kraju djeluje nastavljiva opruga 4. D a n o rjeenje vrijedi samo za naznaeni smjer vrtnje. Poloaj okretita 0 3 treba birati t a k o da kut (vidi sl. 413) dobiven spojnicom D 0 3 i 02Ox bude vei od kuta trenja Q (kod tarenica s gumenim vijencem a 4 2 do 45). Sila opruge FOP dimenzionira se prema sili pritiska tarenica u stanju mirovanja F N O (ta sila iznosi o k o 10 % pogonske sile pritiska tarenica) iz uvjeta ravnotee: F O P= - ' ' + " - ' *
FOP u N sila opruge, FG u N sila koja proizlazi iz teine FQ = G- g, FNO u N normalna sila koja djeluje na liniji dodira, / j , / 2 , / 3 u m pojedine udaljenosti prema slici. '
F F
(451)
Slika 414. Poetno i pogonsko stanje tarnog prijenosnika sa sl. 413. a) poetak gibanja; b) pogonsko stanje; c) grafiko utvrivanje sile u leaju
U poetku r a d a (sl. 414a) raste o b o d n a sila m o t o r a FMOT polagano, nastojei da dosegne veliinu o b o d n e sile p o t r e b n e za savladavanje o t p o r a gonjenog stroja ÔTP . i ^ O T P o d n o s n o sile prianjanja kod stavljanja u pogon FRO). U t o m periodu k a d a FMOT m o r a najprije dosei silu o t p o r a FOTP nastojat e pogonska tarenica 1 da se nekako p o p n e na gonjenu tarenicu, koja jo stoji. To e dovesti do nagibanja okretnog postolja u smjeru strelice, o k o okretita 0 3 (sl. 413). O v o m gibanju doprinosi i moment statora elektromotora s u p r o t a n u poetku gibanja momentu rotora. U poetku stoji na raspolaganju sila trenja FRQ = = F N O p. Spomenutim nagibanjem postolja poveava se sila pritiska tarenica, o d n o s n o sila trenja FK = u [FN + FNO), dok ne dosegne FMOT = FOTP ^ FR (sl. 414b).
424
11. Tarni prijenosnici
11.3. Tarni prijenosnici s mogunostima kontinuirane promjene prijenosnog omjera

Na sl. 415 a shematski je prikazan tarni prijenosnik s tarenicama u obliku krune ploe i u obliku valjka, za razliku od sl. 415 b, na kojoj j e d n a tarenica ima oblik stoca, a druga oblik valjka. Na slikama d a n e su i funkcionalne zavisnosti brzina vrtnje, okretnih m o m e n a t a i o b o d n i h sila od poloaja pokretljive tarenice.
a)
b)
Slika 415. Tarni prijenosnici (varijatori) s mogunou kontinuirane promjene prijenosnog omjera a) tarenice u obliku krune ploe i valjka; b) tarenice u obliku stonika i valjka
T a r n i prijenosnik prikazan na sl. 415 a, jednostavna je oblika i nalazi zato primjenu i p o r e d toga to je iskoristivost niska, a troenje visoko. Pogon moe uslijediti bilo od tarenice u obliku valjka bilo od krune ploe. I kod t a r n o g prijenosnika prikazanog na sl. 415b pogon moe dolaziti od stoaste tarenice i od tarenice u obliku valjka. U prvom sluaju (sl. 415a) je brzina vrtnje n 2 proporcionalna recipronoj vrijednosti x, a u d r u g o m je brzina vrtnje ni proporcionalna r a z m a k u x. Tarenice mogu, osim prikazanih na sl. 415, imati i drugaije oblike. Iz razliitih mogunosti izbora oblika tarenica i njihovog m e u s o b n o g poloaja treba birati one kod kojih je puzanje, p o t r e b n a sila pritiska tarenica i time izazvano optereenje materijala, najnie. Na izbor oblika rotacionog tijela tarenica postavljaju se slijedei zahtjevi: a) Tijelo se m o r a dati u odgovarajue visokoj kvaliteti lako izraditi. b) Tangencijalno puzanje (vidi 11.4.), koje se posebno k o d prijenosnika s mogu nou k o n t i n u i r a n e promjene prijenosnog omjera ne m o e izbjei, treba d a j e po mogunosti to nie. c) Naprezanje materijala na mjestima dodira izazvano silom pritiska tarenica, treba d a j e po mogunosti to nie.
11.4. Osnove prorauna
425
d) M o r a postojati mogunost ugradnje vie jednakih rotacionih tijela, da bi se poveala mogunost nastavljanja i prijenosa snage. Jednostavna r o t a c i o n a tijela dobivaju se a k o se za izradu upotrijebe pravci i jednostavne krivulje, koje lee u ravnini u kojoj lei i os vrtnje. Na slici 416 prikazani su prijenosnici dobiveni sparivanjem tarenica jedno stavnih rotacionih oblika (valjci, stoci, skraeni stoci, krune ploe ili kugle.)
Slika 416. Razni oblici rotacionih tarenica a) krune ploe i valjak; b) stoac i uplji stoac; c) stoac i tanjurasta ploa; d) stoac i uplji stoasti prsten; e) stoac i prsten;/) stoci i valjak; g) tanjuraste ploe i stoci; h) toroid i kugla; /) toroid i kugla

Svi tarni prijenosnici m o g u se svesti priblino na sparivanje stoastih tijela. Dopunski stoci, koji se uzimaju k a o o s n o v a za proraun, dobivaju se t a k o da se pri dodiru, u toki (sl. 417a) provlai kroz toku dodira D, a pri dodiru u liniji (sl. 417b) kroz sredinu linije dodira, zajednika tangenta na rotacionu krivulju. T a n g e n t a prolazi meridijalnim presjekom rotacionih tijela i sijee osi vrtnje u t o k a m a S x i S 2 . T a n g e n t a je zajednika izvodnica
a) Slika 417. Opi prikaz tarnih prijenosnika s mogunou promjene prijenosnog omjera a) prijenosnik s dodirom u toki; b) prijenosnik s dodirom u liniji
426
U. Tarni prijenosnici
d o p u n s k o g stoca i zatvara s osima vrtnje k u t o v e 5 X i <52. Osi vrtnje sijeku se u toki S A pod k u t o m 27. Pri istraivanju moe se tarni prijenosnik bilo kakvog rotacionog oblika tijela tarenica svesti na prijenosnik sa tarenicom u obliku punog ili skraenog stoca. To znai da se i svi rezultati dobiveni istraivanjem tarnih prijenos nika sa stoastim tarenicama m o g u primijeniti na prijenosnike s proizvoljnim oblikom tarenica. Cilindrine i ploaste oblike tarenica treba p r o m a t r a t i k a o specijalne sluajeve stoaca.
Slika 418. Komponente sila pritiska tarenica
Prijenos m o m e n t a od jedne tarenice na drugu vri se trenjem. Tarenice tlae j e d n a na drugu silom F N . O b o d n a sila F t koju je mogue prenijeti zavisi od sile F N i koeficijenta trenja p: F t = v F N /i FN=- =-7 v ji dt- v p,
v p Tj U Nm dx u m je stupanj iskoritenja (v = 0,75 do 0,8), je koeficijent trenja, je okretni moment, je srednji promjer pogonske tarenice.
(452) (453)
Sa slike 418 vidljivo je da se sila pritiska tarenica razlae na k o m p o n e n t e koje k a o aksijalne i radijalne sile optereuju leaje. Veliine pojedinih k o m p o nenata iznose: FA1 = F
N
sin SL
FA2
= F N cos <52
(454) (455)
F R 1 = FN c o s i
FN u N ^ A I > Fm u N ^ R I > ^ R 2u N di, 52 u 0
F R 2 = F N sin <32
normalna sila, aksijalne komponente sile FN, radijalne komponente sile F N kutovi koje zatvaraju izvodnice stoaca i osi vrtnje.
427
11.4.1. Elastino i diferencijalno puzanje, brzine klizanja, sile

Pri razmatranju brzina koje se javljaju u pojedinim t o k a m a na liniji dodira (vidi sl. 418) razlikujemo tri sluaja: 1. Toke S l 5 S 2 i S A poklapaju se. 2. Toke S l 5 S 2 i S A ne poklapaju se, ali se ne prenosi ni okretni moment. 3. Toke S l 5 S 2 i S A ne poklapaju se, okretni m o m e n t se prenosi.
Slika 419. Elastino puzanje a) tok elastinih deformacija povrin skih slojeva materijala pogonske i gonjene tarenice; b) tok naprezanja povrinskih slojeva materijala tare nica; c) tok brzina pogonske i gonjene tarenice
Ako se toke S l 5 S 2 i S A pokla paju, o n d a su o b o d n e brzine svake toke linije dodira m e u s o b n o jed a.fQn=kul kontakta nake. Pri t o m e dolazi kod prijenosa i ;kut klizanja okretnog m o m e n t a do tzv. elastinog puzanja. Na sl. 419a pokazan je tok elastinih dejormacija povrinskih slojeva materijala tarenica izazvanih napreza njem povrinskih slojeva. Naprezanja (sl. 419b) ne mijenjaju se u toki 1 poetka d o d i r a (sl. 419a) nego tek od toke 2, k a d a sila trenja preostale povrine nalijega nja, d a n a k u t o m a k , postane manja od o b o d n e sile. Na sl. 419c prika zan je tok o b o d n i h brzina pogonskog i gonjenog zupanika, iz koje se vidi da gonjeni zupanik zaostaje za pogonskim, dolazi do tzv. elastinog puzanja. Veliina puzanja je ovisna od elastinih svojstava materijala i veliine o b o d n e sile koju treba prenijeti. Z b o g elastinog puzanja, koje iznosi 0,5 do 1% o b o d n e brzine, prijenosni omjer ne odgovara vie omjeru gonjene i pogonske tarenice. Budui da je elastino puzanje relativno nisko, moe biti i zanemareno. To znai da se moe iz geometrijskih veliina odrediti prijenosni omjer. O b o d n a brzina u dodirnoj toki D (sl. 4 1 1 ) , u sredini dodirne linije, proizlazi iz:
K
f Dl
Vrti2 ' D
OJX = -
d.
OJ-
(456) (457)
co,
d2
2
OJ
dx
vD2n u m / s obodne brzine u sredini dodirne linije, dy, d2 u m promjer tarenica, a> 1 5 co2 u rad/s kutne brzine tarenica
428
//.
Tarni
prijenosnici
Ne poklapaju li se toke S l 5 S 2 i S A , o b o d n e brzine j e d n a k e su tada s a m o u jednoj toki linije dodira. Tu toku nazivamo kinematskom tokom, a oznaujemo sa C. U svim ostalim t o k a m a dodirne linije o b o d n e brzine m e u s o b n o su razliite, pa nastaje tzv. diferencijalno puzanje. Posljedica ovog puzanja je trenje i gubici trenjem na mjestima dodira, ak i a k o se ne prenosi okretni m o m e n t . Slika 420 prikazuje odnose brzina tarnog prijenosnika sa stoastim tareni cama, a k o se ne prenosi okretni m o m e n t . U t o m sluaju je brzina dodirne toke D j e d n a k a za obje tarenice, pa u toj toki ne dolazi do klizanja.Ako se toka dodira D poklapa se kine m a t s k o m t o k o m C,' o n d a je
co. co-
d,
D-dodirna toki C=kinematska toka
Slika 420. Brzine klizanja tarnog prijenosnika sa stoastim tarenicama
Najvee brzine klizanja javljaju se na o b a kraja dodirne linije i moraju biti zbog ravnotee m e u s o b n o jednake. Brzine klizanja m o g u se izraunati iz geometrijskih o d n o s a obiju stoastih tarenica.
^kmax
U
l max
(458) sin dl)col-(ro2 + 1^ sin S2 ) c o 2 sin 52 (459) (460)
kmax
ma x
coD=cOi u K m a x u m/s
sin d x
(461)
i>2max / r 0 l , ro2 u m /D u m a>!, co2 u rad/s <515 <52 u a>D u rad/s i D]raai,
maksimalna brzina klizanja, maksimalne obodne brzine, srednji promjer stoastih tarenica, duljina linije dodira, kutne brzine tarenica, kut koji zatvaraju izvodnice dodirnih stoaca i osi vrtnje, je kutna brzina oko dodirne toke D i oko kinematske toke C. prijenosni omjer.
429
Da bi se dobila slika o toku brzina pri prijenosu o k r e t n o g m o m e n t a u sluaju diferencijalnog puzanja, moraju biti uzete u obzir i sile u dodirnoj toki. Z b o g lakeg razumijevanja pretpostavljamo u poetku da djelovanjem kontaktnih pritisaka ne nastaju elastine deformacije d o d i r n e linije, znai, pret postavljamo da je dodir u liniji. Na slici 421 prikazani su odnosi brzina i sila na mjestu dodira kad se m o m e n t ne prenosi. Pretpostavljamo da e se optereenje ravnomjerno rasporediti po liniji dodira. Brzine klizanja daju, zajedno s optereenjem po jedinici irine, sile trenja pojedinici irine:
F r F N < / i
(462)
FR u N
sila trenja
Sila trenja na sl. 421c djeluju iznad i ispod kinematske toke u suprotnim smjerovima, s obzirom da trenje djeluje suprotno smjeru o b o d n e brzine. Na slici 421c vidljivo je da se sile trenja proizale iz diferencijalnog puzanja, troe u k u p n o na trenje koje odgovara trenju kod buenja. Iz toga proizlazi da se tareni c a m a moe prenositi okretni m o m e n t ako se smanje sile trenja, koje nastaju k a o rezultat diferencijalnog puzanja, a djeluju s u p r o t n o smjeru o b o d n e sile. Da bi se to postiglo ne smije se kinematska toka C poklapati sa dodirnom t o k o m D. Time se mijenjaju odnosi brzina i sila uzdu linije dodira. Na slici 422 vidi se k a k o treba da su rasporeene sile trenja i brzine klizanja da bi se ostvarila mogunost prijenosa okretnog m o m e n t a . Prijenos o b o d n e sile mogu je p r e m a t o m e a k o se kinematska toka C pomie ka toki Sj (vrhu stoca pogonske tarenice). U o d n o s u na sredite linije dodira D m o r a postojati uvjet vm^vn2- To znai da e u toj toki
430
doi do apsolutnog klizanja vkD = vD1 vD2. Specifino klizanje, o d n o s n o puzanje, definirano je o d n o s o m :
Y
k max
specifino
V
klizanje,
V
puzanje (463)
Dl
~
V Dl
D 2
>0
fD1, vD2 u m/s
obodne brzine do dirne toke
Slika 422. Sile trenja i brzine klizanja kada postoji mogunost prijenosa odreene obodne sile
O b o d n a brzina pogonske tarenice vea je u toki D nego o b o d n a brzina gonjene tarenice. O z n a i m o li sa 1^Q duljinu za koju je p o m a k n u t a toka C od sredita linije dodira D, a sa / F duljinu za koju je p o m a k n u t a t o k a djelovanja sile od sredita linije dodira, d o b i v a m o p r e m a slici 422:
FN-/I
(464) (465) (466)
^ ' FN
=v
2^DC
=
2"
FN u N Fl u N /D u m /^g u m lF u m v p
normalna sila, obodna sila, duljina linije dodira, duljina za koju je pomaknuta toka C od sredita linije dodira D, duljina za koju je pomaknuta toka djelovanja sile od sredita linije dodira, stupanj iskoritenja, koeficijent trenja.
Za prikazani pojednostavnjeni primjer m o e se p r e m a tome odrediti poloaj kinematske toke, hvatita sile, stvarni prijenosni omjer, puzanje u toki dodira, te gubici. U kinematskoj toki n e m a klizanja, to znai da su o b o d n e brzine jednake. Stvarni prijenosni omjer moe se izraunati p o m o u odgovarajuih promjera: stvarni prijenosni omjer i==
. COI R02 LNSMD2 roj-ZocSind!
(467)
431
uvrstimo li r02/roi = u d o b i v a m o : u sin <5'oi 1-^sin^
prijenosni
omjer
i=
(468)
1^sind, specifino klizanje, puzanje C''oi

l
(469)
DC
sin <5-
02
u r oi> ro2 u m fgc u m <?!, 52 u
prijenosni omjer izraen odnosom rQ2/rov srednji promjer stoastih tarenica, duljina za koju je pomaknuta kinematska toka C od sredita dodira, kutovi izvodnica dodirnih stoaca i osi vrtnje.
bi cl
Slika 423. Stoaste tarenice s dodirom u liniji a) dimenzije potrebne za proraun; b) dodirna povrina fex/D; c) mjere na dodirnoj povrini
O v o to je do sada p o k a z a n o odnosilo se na pojednostavnjeni model. Stvarno su odnosi z n a t n o kompliciraniji, jer pri d o d i r u dviju zakrivljenih ploha pod optereenjem mijenja se dodir u toki ili liniji zbog deformacije u dodir povrina. to je optereenje vie, a m o d u l elastinosti nii, to e biti ira
432
//.
Tarni
prijenosnici
deformaciona povrina dodira, a time e manje odgovarati p o k a z a n i m pojedno stavnjenim odnosima. Stvarne vrijednosti brzina i pritisaka u pojedinim t o k a m a povrina d o d i r a m e u s o b n o su razliite i po smjeru i po veliini, pa nastalo trenje izaziva i odgovarajue sile i m o m e n t e . Z b o g toga su razliiti izvodi za utvrivanje kinematske toke i udaljenosti pravca djelovanja rezultantne o b o d n e sile od toke dodira D. Pri dodiru dviju stoastih tarenica deformirana povrina je priblino p r a v o k u t n a oblika, a raspodjela kontaktnog naprezanja po irini deformirane povrine nije ravnomjerna (sl. 423). Sile trenja ne lee vie sila moe se dobiti samo sila d F , koje se javljaju na dobiti stupanj iskoritenja s a m o u smjeru o b o d n e sile. Rezultantna o b o d n a integriranjem parcijalnih elementarnih o b o d n i h elementarnim povrinama dA, o d n o s n o moe se v:
JdF,
stupanj iskoritenja
V
=A 1 dFNu
o
(470)
d F t = p dA u cos ep
dF, u N dFN ' / i u N p u N/mm 2 dA u mm 2 p <p u " elementarna obodna komponenta sile, elementarna komponenta sile trenja, kontaktno naprezanje, elementarna povrina dodira, koeficijent trenja, vidi sl. 423.
Rjeenje gornjih jednadbi nije mogue. Z a t o se, polazei od predvi enog p o m a k a kinematske toke, utvruje bilo grafiki bilo grafiko-numeriki o b o d n a sila i ostale potrebne vrijednosti. Sve to unosi se u dijagram, iz kojeg se u zavisnosti od elastinom deformacijom dobivene povrine dodira p (lo/b kod pravokutnika i a/b kod elipse) i stupnja iskoritenja v = m o g u uFN oitati l~/lD i /F//D. Na slici 423 vidi se da svako odstupanje izvodnice dodirnog stoca (D'D') od izvodnice kinematskog stoca ( S A C ) daje na dodirnoj povrini b l D d o d a t n o klizno gibanje i t o : a) okretno klizno gibanje (diferencijalno puzanje) oko kinematske toke C (ako se vrhovi stoea S l 5 S 2 ne poklapaju sa sjecitem osi vrtnje S A , b) tangencijalno klizno gibanje (elastino puzanje) zbog povrinskih slojeva koje izaziva o b o d n a sila F\. elastinih deformacija
11.4.
Proraun
tarnih
prijenosnika
433
11.5. Proraun tarnih prijenosnika

11.5.1. Proraun kontaktnih naprezanja Na dodirnim povrinama dolazi djelovanjem optereenja do kontaktnog naprezanja. Prekoraenjem kontaktne vrstoe nastaje pojava rupiavosti (pitting).
Diferencijalnim i elastinim puzanjem dolazi do troenja, pa je vijek trajanja
time ogranien. Osim toga, trenjem se razvija toplina na mjestima dodira, koja moe dovesti do nedoputenog zagrijavanja na mjestima dodira. Zato se tarne prijenosnike treba proraunati na kontaktna naprezania. na troenje
i na zagrijavanje. Kontaktna naprezanja raunaju se po Hertzovoj jednadbi:
F E
N
Kontaktna naprezanja
p H =0,42
^Pmov
(471)
p H N/mm 2 maksimalna kontaktna naprezanja povrine dodira, p D d o p N/mm 2 doputene vrijednosti dinamike izdrljivosti kontaktnih naprezanja za razne kombinacije materijala tarenica (vidi tab. 146), FN u N sila kojom su tarenice meusobno pritiskivane, E u N/mm relativni modul elastinosti, lD u mm duljina deformirane dodirne povrine, Q u mm relativni polumjer zakrivljenja tarenica u presjeku okomitom na liniju dodira D'D' (sl. 423).
relativni modul elastinosti
E=2
E E
E1+E2
(472)
gdje su Ex i E2 moduli elastinosti pojedinih tarenica,

relativni polumjer zakrivljenja polumjeri zakrivljenja Q = ^-, - = + 1/Qi + VG2 Q QI 6 2 stoaca (vidi
r
(473)
dopunskih
sl.
423)
o2 Q2= c
r
Qi=-j-,
oi
sin
sind2
Tablica 146. Vrijednosti modula elastinosti , specifinog rada troenja M4, doputenog kontaktnog naprezanja, koeficijenta trenja Sparivanje guma/elik ili guma/sivi materijala lijev E N/mm 2 40 8000
PHdop
N/mm2 1,2 53 0,8 0,4
Nmm/mm 17- IO7 1 IO7
podmazivanje bez bez
preane plastine mase u odnosu na elik ili sivi lijev kaljeni elik u odnosu na kaljeni elik
210000
1000
0,2
7q
625 IO
ulje
434 irina elastino deformirane povrine

r
b = 3,04
N "
(474)
Ako obje tarenice imaju oblik valjka (sl. 411): 51=0, <5 2 =0
Ako j e d n a tarenica ima oblik valjka, a druga oblik krune ploe (sl. 424): <52 = 180, ^ = 0 , - =
1 :
r
oi
00
oi
(475)
Slika 424. Tarni prijenosnik s jednom tarenicom u obliku valjka, a drugom u obliku tarne ploe
Pri dodiru u toki p r o r a u n k o n t a k t n o g naprezanja je kompliciraniji. Treba, naime, uzimati u obzir zakrivljenje u dvije ravnine. M a k s i m a l n o naprezanje javlja se u sredini elipsaste povrine d o d i r a sa poluosima a i b (sl. 425), a p a d a od m a k s i m u m a na sredini na sve strane do nule, na rubovima elipsaste povrine.
Slika 425. Skica za proraun tarenica s dodirom u toki, Qi i Q2 SU polumjeri zakrivljenja u glavnoj ravnini I (rav nina okomita na ravninu papira), Q3 i Q 4 su polumjeri zakrivljenja u glavnoj ravnini II (ravnina papira)
Za p r o r a u n ovakvih sluajeva treba se koristiti p o d a c i m a iz literature.
11.5.2. Proraun troenja

Za p r o r a u n troenja polazi se od gubitka snage koja se troi trenjem na dodirnoj povrini. I ovdje se zbog lakeg razumijevanja polazi od pojedno stavnjenog modela. Na slici 426 prikazane su brzine klizanja i optereenje.
.5. Proraun tarnih prijenosnika
435
P r e m a sl. 426 iznosi: snaga FN-u

D
trenja
'i ' )2
+ bc
-V
DC
DC
(476)
(477) (478) faktor /cuma brzina dodirne toke

^DcV
(479) (480)
co D =o)i (sin 5! sin (52/u)
P r e d z n a k minus ( ) vrijedi a k o su vrhovi stoca na jednoj strani toke D, p r e d z n a k plus ( + ) a k o su vrhovi stoca s obje strane t o k e D. O d n o s snage koja se gubi P R i dovedene snage P y jeste stupanj g u b i t a k a : stupanj gubitaka
G
3
snaga = Fl-rQ1-co1 FNu-rol-co1 gubitaka
s m
(481)
pogonska = stupanj v
P1 = Fl-v1
(482)
G=
Slika 426. Raspored brzina klizanja i optereenja za dodir u liniji
FNP- ' ' d ^ i (

V I
<5i sinr5 2 /u)
V / ^ 0 1 ' 1
sin
sin r3 2 \
(483)
stupanj
gubitaka
/ . sin G = qR sin /n
r
(52N
(484)
oi
1 faktor
G PR Pt F w/
gubitaka
4(1+v2)
1/1
(485)
u u u u
W W N m/s
CL! U rad/s
28*
stupanj gubitaka snaga trenja dovedena snaga obodna sila (vidi sl. 411.) obodna brzina tarenice polumjer pogonske tarenice (vidi sl. 423.) kutna brzina pogonske tarenice
436
stupanj iskoritenja, = FN u N
V-
//. Tarni prijenosnici
<5i, $ 2 " u q /D u m
4R
normalna sila (vidi sl. 418) koeficijent trenja kutovi koje zatvaraju izvodnice stoaca i osi vrtnje prijenosni omjer r02/r01 2 faktor, = ( ] - v ) / 4 duljina linije dodira (vidi sl. 420, 421, 422, 423) faktor gubitaka (vidi jednadbu 485)
F a k t o r gubitaka q K m o e se priblinom tonou izraunati iz stupnja b . b iskoritenja v i o d n o s a k o d p r a v o k u t n e povrine dodira, ili o d n o s a - kod a D eliptine povrine dodira. ^ Za dodir u liniji k o d j a k o uskih povrina d o d i r a za o d n o s < 0 , 2 , glasi:
Ir
(486) Za pravokutne d o 2,5), sl. 427 a: povrine dodira (u granicama v = 0 , 8 5 do 0,4, a = 0,4
'D
qRD= /i f 0,26 + 0,38
(487)
Za eliptike povrine dodira (u granicama v = 0 , 8 5 do 0,4, a - = 0 , 4 do 2,5), a sl. 427 b :

qRE=
(0,28 ^ + 0 , 2 5
(488)
Da bi se utvrdilo troenje, polazi se od postavke da je za troenje jedinice volumena p o t r e b n o obaviti odreeni rad. Taj rad zavisi od materijala i podmaziva nja. M o e m o pisati:
a)
1
b)
AV- WT = PR - t = Ad A - WT (489)
AV u mm 3 WT u Nmm/mm 3 P R U Nmm/s t u s Ab u mm A u mm 2 volumen troenja, specifini rad troenja, snaga trenja vrijeme trajanja pogona, debljina istroenog sloja, povrina troenja.
Slika 427. Povrine dodira dobivene elastinim deformacijama materijala tarenica a) pravokutna povrina dodira; b) eliptina povrina dodira
Iz gornje j e d n a d b e mogue je izraunati (habanje) odreene debljine Ab tarenice: t= A5AWT
vrijeme
potrebno
za
troenje
A5-A-WT
G P i
(490)
11.5.
Proraun tarnih prijenosnika
437
A5-A-WT
i
D
(491)
*D
r0i vijek trajanja Lh=
, sin ( 3 u
Ako se eli izraziti vijek trajanja L\ u satima, j e d n a d b a glasi: ^ - ^- (sati) (492) i / i r\9 T) b ( * , s i n d 2 \ 3,6 l ( r P x <?R sin <5i
r
oi
u h A<5dop u mm 2 A u mm Nmm WT u mm Pj u kW /D u mm r Q1 u mm <5oi,<5o2 u u
vijek trajanja u satima, doputena debljina troenja tarenica, povrina dodira tarenice, specifini rad troenja (vidi tablicu 146), snaga koja se dovodi, duljina linije dodira, srednji promjer pogonske tarenice, kutovi izvodnica dodirnih stoaca i osi vrtnje (vidi sl. 411,423,424,425), prijenosni omjer,
Predznak plus ( + ) odnosi se na sluaj k a d a su vrhovi stoca samo na jednoj strani sredine dodirne povrine D, a minus ( ) a k o su vrhovi stoca s obje strane toke D. Vijek trajanja moe se birati zavisno od primjene, uestalosti i odra vanja prijenosnika izmeu 1 ^ = 1 0 0 do 10000 sati. Mjera doputenog troenja tarenica A < 5 ravna se pri upotrebi obloga od gume ili od plastike p r e m a debljini same obloge i moe da iznosi 0,66 do 0,75 debljine obloge. K o d tarnih prijenosnika s mogunou kontinuirane promjene prijenosnog omjera i tarenicama bez obloge z l < 5 5^0,5 mm. Povrina troenja je A = do - ti Id S time, da se u p r o r a u n u uzima o n a povrina koja prua manji otpor troenju. To znai da se uz isti materijal obiju tarenica uzima manja. K o d tarnih prijenosnika s mogunou k o n t i n u i r a n e promjene prijenosnog omjera p r o r a u n a v a se najoptereenije mjesto, to znai da se za d0i uzima najmanji promjer koji se javlja pri premjetanju poloaja tarenice.
dop dop
11.5.3.
Proraun zagrijavanja
P r o r a u n zagrijavanja dobiva se iz toplinske bilance. N a i m e , a k o se sredstvo za podmazivanje ne hladi m o r a se cijela razvijena koliina topline trenja odvesti preko povrine kuita. To znai:
^RI =^TA
(493)
snaga koja se troi trenjem

P R 1 = GP, = P ^ q (sin 5t
\
K
r
T
u
A K (t, -12)
(494)
oi
438
l
U. Tarni prijenosnici
r,
l
a
S i l 1
M
-+ h (495)
h =
TA
-A
'
temperatura h
PR1 u VV u ^*TA W F, u W G qR aTA u V V
Jv * m
2
povrine =
a
kuita ^ -+h (496)
TA
'
snaga koja se troi trenjem na jednom tarnom mjestu, snaga (toplina) koja se odvodi povrinom kuita, snaga koja se dovodi, stupanj gubitka na mjestu trenja, faktor gubitka izraunava se, zavisno od oblika povrine dodira, prema jednadbama (486), (487) i (488), koeficijent prijelaza topline [vidi u 5.2.5 jednadbu (184)], temperatura na povrini kuita, temperatura okolnog medija. povrina kuita (izraunava se iz crtea).
t, u K t2 u K Ak u m2
Ako u prijenosniku ima vie tarnih mjesta, dobiva se u k u p n a snaga koja se troi trenjem iz s u m e : ukupna snaga koja se troi trenjem
PR = PRI + P*2+ +P*n (497)
11.5.4. Iskoristivost
Ukupna iskoristivost dobiva se k a o p r o d u k t parcijalnih iskoristivosti mjesta prijenosa snage i iskoristivosti ostalih mjesta trenja: ukupna iskoristivost Iskoristivost tarnih mjesta stupnja g u b i t a k a : iskoristivost tarnih nuk=nT-nL (498)
n T preko kojih se prenosi snaga proizlazi iz mjesta

R
^ = 1 - 0 = 1 - ^ ( 3 ^ 5 , *l) q
G
(499)
stupanj gubitaka, = P R / P i , vidi (481), (484) i (485).
Iskoristivost pojedinog
leajnog mjesta (za valjne leaje):
^ = 0,99 do 0,995
11.6. Materijali za
izradu tarenica
439
11.6. Materijali za izradu tarenica

Tarenice od metala (elik/elik) trebaju zbog niskih koeficijenata trenja (/i % 0,04 do 0,08, p o d m a z i v a n o uljem) biti m e u s o b n o tlaene visokim silama, to dovodi do visokih optereenja leaja. Najea u p o t r e b a sparivanja elik/ elik je kod tarnih prijenosnika, s mogunou kontinuirane promjene prijenos nog omjera. Omoguuju prijenose velikih snaga, uz male gubitke i dui vijek trajanja, jer visoka k o n t a k t n a opteretivost i o t p o r n o s t protiv troenja podnosi visoke sile m e u s o b n o g tlaenja tarenica. K a o materijal dolazi u obzir kaljeni elik sa H R C = 6 0 , najfinije obraen. Tarenice su podmazivane uljem. Ako je diferencijalno puzanje nisko, tarenice m o g u da rade i nasuho. Tarenice od sivog lijeva rade t a k o e r nasuho. Sivi lijev je u prednosti a k o su tarenice komplicirana oblika ili velikih dimenzija. D o p u t e n a k o n t a k t n a naprezanja tarenica od sivog lijeva nia su od onih koji vrijede za elik. K o m b i nacije SL/SL vrlo su rijetke. Najee se sivi lijev kombinira s gumom ili preanom plastinom masom. Tarenice od g u m e sparivane s tarenicama od elika ili sivog lijeva imaju vrlo visok koeficijent trenja (/i0,8, kod r a d a nasuho), pa sila m e u s o b n o g tlae nja tarenica moe biti niska. T a r n i prijenosnici s j e d n o m tarenicom od gume, a d r u g o m od elika ili sivog lijeva rade veoma tiho, ali su mogunosti prijenosa snage
a)
b)
c)
Slika 428. Tarenice od gume a) navulkarizirani gumeni prsten (1 je tijelo kotaa, 2 prsten od gume); b) tarenica od gume s ulocima od eline ice (i tijelo kotaa, 2 prsten od gume, 3 podloga, 4 iana jezgra); c) ureaj za napreavanje (7 prsten za upreavanje, 2 prsten od gume (tarni), 3 prsten za irenje, 4 tijelo kotaa)
dosta ograniene. Najee se upotrebljavaju za tarne prijenosnike s k o n s t a n t n i m prijenosnim omjerom. Diferencijalno puzanje treba d a j e nisko. Z b o g velike dejormacije tarenica od gume nastaje jako zagrijavanje. Sila m e u s o b n o g tlaenja tareni ca zavisna je od veliine deformacionog r a d a pretvorenog u toplinu i doputenih t e m p e r a t u r a (oko 60 do 70 C). Uobiajenu izvedbu tarenica od gume prikazuje sl. 428 ( D I N 8220). Na slici 428 a gumeni prsten je navulkaniziran na glavinu,
440
//.
Tarni
prijenosnici
(za manje i srednje pogone), a na sl. 428 b gumeni prsten s ulocima od eline ice navuen je prednaprezanjem na glavinu (za velike pogone). Na slici 428 c prikazan je ureaj za napreavanje. O d n o s irine p r e m a debljini obloge, p o t r e b a n da bi se dobila najpovoljnija mogunost odvoenja topline, naen je pokusima.
prsteni od gume
(etine glavine
Slika 429. Tarenica od gume a) vie tarenica poredanih jedna pored druge; b) vie gumenih prstena navuenih na glavinu vee irine
b)
Ako je za prijenos okretnog m o m e n t a p o t r e b n a vea irina, o n d a se k o d oblika 428a mon tira vie tarenica, j e d n a pored druge, sl. 429a, a k o d oblika 428b vie prstenova navlai se na iru glavinu, 429b. D o p u t e n u silu m e u s o b n o g tlaenja tarenica svedenu na projekciju povrine {FÂoJdx l0) u zavisnosti od o b o d n e brzine, prikazuje sl. 430, dobivena po kusima.
nog omjera sastavljen naizmjenino od Slika 430. Odnos 2E u zavisnosti od obodne brzine stoaste i lonaste ploe s tarnom oblo zi h gom. Meudio je pokretan
G u m a koja se upotrebljava za tarenice tvrdoe je 80 do 90 Shorea, velike je otpornosti na troenje, a postojana je p r e m a temperaturi i starenju. Materijali tarenica m o g u biti i plastini materijali (slojeviti preani materi jali tipa 2081 do 2083, D I N 7735), laminati preanog drveta (lignojol), koji se sparuju s tarenicama od elika ili sivog lijeva. Koeficijent trenja p, iznosi kod mekih vrsta j U 0 , 4 5 , kod tvrdih ^ 0 , 4 . Upotrebljavaju se kao tarenice za tarne prijenosnike s k o n s t a n t n i m prijenosnim omjerom, te k o d nekih iz vedaba prijenosnika s mogunou k o n t i n u i r a n e promjene prijenosnog omjera. Na slici 431, 432, 433 prikazane su neke konstrukcije tarnih prijenosnika (varijatora).
11.6.
Materijali za
izradu tarenica
441
Slika 431 pokazuje prijenosnik sa dvije stoaste ploe i dvije koso postav ljene pokretljive lonaste ploe Prym SK prijenosnika, za snage od 3 do 7,5 kW. Opseg mogue promjene prijenosnog omjera kree se od 1 do 10.
Slika 432. Globoidni prijenosnik s mogunou konti nuirane promjene prijenosnog omjera s okretljivim tanjurastim ploama 1 pogonsko- vratilo; 2 globoidna pogonska tarenica; 3 okretljive tanjuraste ploe uleitene u kuitu; 4 gonjena tarenica; 5 gonjeno vratilo; 6 osovine okret ljivih tanjurastih ploa
Slika 433. Tarni prijenosnik s kuglama (Kopp-varijator) 1 pogonska stoasta tarna ploa; 2 kugle s promjenljivim osima; 3 gonjena stoasta tarna ploa
Na slici 432 prikazan je tzv. globoidni prijenosnik. Pogonska i gonjena tarenica imaju oblik globoida. K a o element za prijenos slue okretljive ploe. Takvi prijenosnici imaju d o b r u iskoristivost, a upotrebljavaju se za prijenos snage od 0,1 do 7,5 kW, s opsegom promjene prijenosnog omjera 1:5 do 1:10. Na sl. 433 prikazan je tarni prijenosnik, k o d kojeg su izmeu pogonske i gonjene stoaste tarne ploe rasporeene po o b o d u kugle, koje se okreu na pogonskim osima. Upotrebljavaju se za snage od 0,18 do 12 kW, s opsegom mogue promjene prijenosnog omjera 1 do 9 (z'min = l/3, / m a x = 3).
12.
KONICE
12.1. Openito
Konice slue za smanjenje brzine gibanja pokretnih masa, za njihovo zaustavljanje, reguliranje ili za optereenje p o g o n s k o g stroja na p o k u s n o m stolu. Koenje se moe ostvariti mehanikim trenjem vrstih tijela, posebnim uvjetima strujanja tekuina i plinova, te silama magnetskog polja. Za vrijeme gibanja pretvara se u konici rad u toplinu. Svaka ukljuno-iskljuna spojka moe biti upotrijebljena i k a o konica. U t o m sluaju m o r a jedino postojati mogunost da se m o m e n t preuzima od strane spojke, koja stoji. U gradnji t r a n s p o r t n i h sredstava s elektrinim p o g o n o m koristimo se esto elektrinim koenjem. U t o m sluaju dobiva m o t o r p o g o n k a o generator. Energija dobivena koenjem pretvara se u o t p o r n i k u u toplinu ili se k a o elektrina energija vraa u mreu. Tim nainom postie se sigurno koenje s mogunou regu lacije.
Tablica 147. Izvedbe tarnih konica eljusna konica s vanjskim eljustima Princip djelovanja s unutarnjim eljustima Pojasna konica vanjska unutarnja
Poloaj koionih povrina u odnosu na tarne povrine
Pi
Q
pojas cilindar radijalan Lamelna konica Stoasta konica
eljusti
Oblici tranih povrina preko kojih se koi cilindar Smjer pomicanja koionih povrina
Ploasta konica
Princip djelovanja
Poloaj koionih povrina u odnosu na tarne povrine
ploa Oblici tarnih povrina preko kojih se koi ploa Smjer pomicanja koionih povrina
ploe ploe aksijalan
stozac stozac
12.2. Konstruktivne izvedbe konica
443
Konice dijelimo p r e m a primjeni: a) Konice za spreavanje gibanja. Z a d a t a k tih konica je da u sluaju potrebe onemogue gibanja u o b a smjera. Upotrebljavaju se t a m o gdje je p o t r e b n o drati neki teret. esto se ukljuuju u stanju mirovanja. b) Konice za zaustavljanje gibanja koe gibanje dotle d o k ne nastane mirovanje. M o m e n t koenja djeluje sve dok se gibanje ne zaustavi. c) Regulacione konice omoguuju regulaciju pri k r u n o m i t r a n s l a t o r n o m gibanju. brzine vrtnje odnosno brzine,
d) Konice koje omoguuju optereenje pogonskog stroja. K o d tih konica mogue je due vremena energiju gibanja pretvarati u drugu vrst energije i na taj nain stvarati stalno ili d o d a t n o optereenje p o g o n s k o g sustava. Najee se upotrebljavaju na p o k u s n i m stolovima za mjerenje snage. K a t k a d a se j e d n o m konicom ostvaruje vie nabrojanih funkcija. Z a t o je i podjela p r e m a svrsi primjene oteana. Izbor konice vri se uglavnom p r e m a slijedeim kriterijima: upotreba, karakteristike pogona, veliina m o m e n t a koenja, broj koenja u jedinici vremena, d o p u t e n a srednja vrijednost snage koenja, r a d p o t r e b a n za pokretanje ureaja za koenje, prostor, vijek trajanja, cijena.

12.2.1. T a r n e konice K o d tarnih konica dolazi n a k o n ukljuivanja koionog dijela s oblogom do trenja izmeu p o k r e t n i h dijelova konice i obloge koja miruje. Koenjem smanjena kinetika energija pretvara se u toplinu. O v a t a k o razvijena toplina m o r a biti odvedena, to je z a d a t a k dimenzioniranja konice. T a r n e konice nalaze iroku primjenu u raznim industrijskim g r a n a m a . Omoguuju jedno stavne, jeftine, p o u z d a n e i za razne p o g o n e prilagodljive izvedbe. Trokovi odravanja konica su niski, vijek trajanja relativno dug, a sile potrebne za ukljuivanje niske. Ove vrste konica slue esto i k a o sigurnosni organi. Ukljuivanje konice moe biti runo, pneumatski, hidrauliki, elektromagnet ski, i to bilo direktno, bilo p r e k o poluja. U nedostatke tarnih konica u b r a j a m o : troenje t a r n i h povrina, promjenljivost k o i o n o g m o m e n t a . Do ove promjenljivosti dolazi zbog promjena koeficijenta trenja izazvanog promjenama temperature, brzine i tlaka na oblogama. M n o g e konice m o e m o zamisliti k a o spojke k o d kojih j e d n a polovina miruje, pa je i p r o r a u n konica slian p r o r a u n u spojki. P r e m a nainu izvedbe konog tijela razlikujemo eljusne, pojasne, ploaste, o d n o s n o lamelne, i stoaste konice. U tablici 147 prikazane su skice izvedaba t a r n i h konica.
444
12. Konice
12.2.10. eljusne konice s vanjskim eljustima (eljusna konica)

Nalaze primjenu uglavnom u gradnji dizalica, u tekoj strojogradnji i k o d t r a n s p o r t n i h ureaja. D o b r o se hlade. Ukljuuju se p o m o u opruga, pneumatski, hidrauliki, utezima, nonim ili runim djelovanjem na poluje, preko kojeg se eljusti tlae na rotirajui dio konice. Povoljnije je a k o se koi na o n o m dijelu pogonskog sustava koji rotira veom brzinom vrtnje budui da je na tom dijelu m o m e n t manji. Razlikujemo jednostavne i dvostruke eljusne konice.
12.2.11. Jednostavne eljusne konice

Za male (sl. 434). snage koenja upotrebljavaju se jednostavne eljusne konice
a)
b)
>o
>o
Slika 434. Jednostavna eljusna konica: a) sile na eljusti; b) sile na konom kotau
Slika 435. Princip toka koenja
P o t r e b n u silu koenja F k m o e m o ostvariti oprugom, r u k o m , ili pri v o d o r a v n o m poloaju poluge i nogom. N o r m a l n o m tlanom silom F n tlai se k o n a eljust na kolo za koenje, koje se okree. T i m e se stvara sila trenja FK=uFn, koja m o r a bit j e d n a k a najmanje veliini o b o d n e sile F t koju treba zakoiti, Ft==2TR/dv U ovoj j e d n a d b i oznaava T K moment trenja, koji se sastoji od momenta optereenja ( m o m e n t a koji se dovodi r a d n o m stroju zbog izvrenja r a d a i savladavanja svih o t p o r a ) T O P , umanjenog ili uveanog za veliinu dinamikog momenta (moment p o t r e b a n za usporavanje m a s a pri koenju), TE. Na slici 435 prikazano je da pri koenju rotirajueg p o g o n a m o m e n t optereenja djeluje k o n o . Jednadba gibanja t o k a koenja glasi: (/ 1 + / 2 + J 3 + . . . ) e = - ( T O P + T K ) (500)
7j, 7 2 , / 3 = / u kgm 2 momenti tromosti svih masa koje treba zakoiti, reduciranih na os vratila, e u rad/s2 kutno ubrzanje, TOP u Nm moment optereenja potreban za izvrenje rada radnog stroja i savladavanje svih otpora, TK u Nm moment koenja proizveden konicom.
445
M o e se desiti da za vrijeme koenja m o m e n t T O P djeluje ubrzavajue, npr. pri koenju tereta koji p a d a . U t o m sluaju treba predznak za T O P odgova rajue promijeniti. K o d priblinog p r o r a u n a m o m e n t a koenja i vremena koenja zamje njuju se okretni momenti, zavisni od k u t n e brzine, s k o n s t a n t n i m srednjim vrijednostima: T K = k o n s t , T O P = konst. U t o m sluaju je i usporavanje k o n s t a n t n o , TE=TK+ TOP = konst. Moment koenja: T K = ^ ~> T O P tK=
C
(501)
Vrijeme koenja:
co0 u rad/s I u kgm
2
= ^
(502)
poetna kutna brzina koione ploe, moment tromosti svih masa koje treba zakoiti, reduciranih na vratilo konice.
Moment usporavanja
(ubrzavanja) masa (openito): T=-I k (503)
I u kgm 2 oj u rad/s tk u s
moment tromosti svih rotirajuih masa, reduciran na os vratila konice, kutna brzina = 2 n n, traeno vrijeme koenja.
transportnoj
tehnici
uzima
se: TK = S-TOP-n2 (504)
moment koenja
S n TOP u Nm
sigurnost = 1,3 do 3 za razliite transportne ureaje, iskoristivost pogonskog sustava, moment optereenja.
Pretpostavimo li da na cijeloj tarnoj povrini vlada j e d n a k o optereenje po jedinici povrine d o b i v a m o j e d n a d b u za moment oko toke 0 (sl. 434): ^Mo = Fki-ll-Fn-l2-Fnp.-l3 = 0 Sila kojom treba djelovati na konoj poluzi (505)
Fa F
Fn u N FR u N T R u Nm h,h,h u m dx u m H
. Jj^.FJfn!f\.^k(ik)
normalna sila na kone eljusti, sila trenja, =fi-F moment trenja, dimenzije poluja, vidi sl. 434, promjer konog kotaa, koeficijent trenja.
(506)
446
12. Konice
P r e d z n a k plus predvien je za desni, a minus za lijevi smjer okretanja. Za|U .znosi

P
otrebna
Sll
za
S m J
er
g i b a D J
K o
djeluje u t o m sluaju automatski, kao tarni zadrnik. Da bi se j e d n a k o velikom silom koenja m o g a o ostvariti za o b a smjera vrtnje j e d n a k o velik m o m e n t koenja TK=fJ.Fn - rlt m o r a poluga 1 biti tako zakrivljena da krak / 3 bude j e d n a k nuli, slika 436a. U tom sluaju lan Fn-pi-l3 jednadbe (505) ne utjee na smjer gibanja. K o d konica s okretljivo uloenim eljustima, slika 436 b, ravnomjernije se troe eljusti. J e d n a d b a (506) vrijedi za suprotan smjer gibanja ako je / 3 negativno. T o k a 0 nalazi se u t o m sluaju desno od tangente povuene iz toke 0 na obod bubnja (sl. 436 a). Jednostavne eljusne konice optereuju vratilo konice na savijanje.
b)
Slika 436. eljusna konica a) veliina sile koenja nezavisna od vrtnje bubnja za koenje; b) sila na eljusnoj konici s okretljivom eljusti
12.2.11. Dvostruke eljusne konice Ove konice nalaze primjenu u gradnji dizalica i gradnji tekih strojeva. O m o g u u j u da se izbjegnu savojna optereenja vratila konice, koja se kod jednostavnih konica javljaju za o b a smjera vrtnje. T a k o e r omoguuju da se izbjegne nejednakomjerno optereenje i troenje eljusti (obloga), a pri / 3 = 0 isti efekat koenja za o b a smjera vrtnje. Manje su osjetljive na montane netonosti. Upotrebljavaju se k a o konice za spreavanje gibanja, zaustavljanje, k a o regulacione konice, a i k a o sigurnosni ureaji. D v o s t r u k e eljusne konice optereuju se o p r u g a m a ili utezima, a otkouju elektromagnetski, hidrauliki ili pneumatski. Na slici 437 p r i k a z a n a je dvostruka eljusna konica kod koje se koi p o m o u utega G l 5 a otkouje p o m o u elektromagnetskog ili hidrauli k o g (ulje) ureaja za otkoivanje. Javlja li se na svakoj od konih eljusti (konih papua) j e d n a k a sila trenja \i Fn, iznosti e moment koenja: TK = 2-lu-Fn-ri=2-fi:i n FG rx (507)
447
Do poetka djelovanja o t k o n o g ureaja je

/i ^ 2
prijenosni omjer
i= l2 l5 a
(508)
U z m e m o li u obzir i uee teine otkonog ureaja G2, d o b i v a m o da j e : teina koenja

li Fn u N fj u m n i Fa u N
G^JI^ZÂ^
(509)
koeficijent trenja, normalna sila na kone eljusti, polumjer konog bubnja, iskoristivost u poluju konica, s s 0 , 9 prijenosni omjer [vidi jednadbu ( 5 0 8 ) ] , ukupno potrebno optereenje na mjestu na kojem djeluje ureaj za otkoivanje, dobiveno iz jednadbe (507). G2 u N utjecaj teine konog ureaja a, a 1 ; a2, /j, l2, l3, l4, l5 su dimenzije poluja u m, vidi sl. 4 3 7 .
Slika 4 3 7 . Dvostruka eljusna konica s koenjem pomou utega, ureajem za koenje, te poloajem i smjerom sila koje se javljaju na eljustima i poluju
Vertikalne i horizontalne k o m p o n e n t e sila u zglobovima poluja i u leajima vidljive su na slici 437. Za lijevu polugu (1) s k o n o m p a p u o m : ZV=Bv
+ f
ZH = BH Fn + AH = 0 ... (a) ZH = B H H = 0 . . . (d) 27M E = B H / 5 D v f 4 = 0 .. . (f). ZH = E H F n = 0 . . . (g) ZMF = F n l2-EH l, + Evl3 = 0... (i)
i-Fn-Av = 0...(b),
Z M A = F n - / 2 - 0 H / 1 - 0 v - / 3 = O...(c).
Za spojno poluje (3, 4, 5) s podeivaem: EV = B y - v + D v = 0 . . . (e), Za desnu polugu (2) s k o n o m p a p u o m : ZV=EY + p.- F n - F v = 0 . . . (h),
448 Za konu polugu (7): 27tf = 0 . . . (j), 27M, = Hv a FG a2 = 0 . . . (1) U poluzi (6) javlja se:
12. Konice
2 T K = / V - / / V + J F G = 0 . . . (k), ^ i G2 sadrane su u F G ) . Z K = D v - H v = 0 . . . (m).
M o m e n t koenja T K = 2 F n p r x d o b i v a m o a k o za F n upotrijebimo jednad ^+^v h ^ h Z a n e m a r i m o li lan Bvl3, a upotrijebimo B H iz j e d n a d b e (f) i sa D V = H V , dobivamo Hy-l4.-l1
TK = 2-p f'ri
bu sila u poluju (c) T K = 2p, ^
Sa H v iz j e d n a d b e (m) proizlazi da je moment koenja a p r e m a ranijem prijenosni omjer

FG u N
TK = 2 p ^G
f ^ ^ rt = 2 p. i FG ry a-l5-l2
i=^--^- l2 l5 a
ukupno potrebno optereenje na mjestu djelovanja otkonog ureaja, dobiveno iz jednadbe (507), ri u m polumjer konog kotaa, p koeficijent trenja, a, al, a2, /,, l2, / 3 , /4 i /5 u m su dimenzije poluja u m, vidi sl. 437.
Srednji povrinski
tlak na konim papuama
^'fi'irm
Snaga trenja Rad trenja PR = TR n
WR = P R - * R
2T
(510)
(511) (512) (513)
Proizvedena koliina topline

pm u N/m bum / u m PR u VV 7R U Nm n u s_1 rR u s Fn u N d, u m p Q u J WR u Nm
2
Q=WR
srednji povrinski tlak irina kone papue, duljina kone papue. snaga trenja, moment trenja (moment koenja), brzina vrtnje. vrijeme koenja. normalna sila na kone eljusti, promjer konog bubnja, koeficijent trenja, trenjem proizvedena koliina topline, rad trenja.
449
Razvijenu koliinu topline t r e b a odvesti zraenjem, voenjem i konvekcijom preko slobodnih povrina konice. Konana temperatura bubnja za koenje # j e d n a k a je sumi t e m p e r a t u r e okolnog zraka i zagrijavanjem poveane t e m p e r a t u r e bubnja: temperatura bubnja porast temperature $=#Z+#P #
P
(514) (515)
pR ==
Aza AZOL
koeficijent prijelaza topline
(prema N i e m a n n u )
3/4
9 u K konana temperatura zagrijavanja, #z u K temperatura okolnog zraka, 9P u K porast temperature, a u W/m2 K koeficijent prijelaza topline, Az u m2 povrina zraenja bubnja za koenje, PR u W snaga trenja, Q u J razvijena koliina topline. u, u m/s obodna brzina bubnja za koenje.
a 4 , 5 + 6u t
(516)
U p r o r a u n u m o r a biti t e m p e r a t u r a #:g,9 d o p p r e m a tablici 148. Ako proizvoa obloge daje vrijednost specifinog troenja obloge qR, moe se o n d a izraunati i vijek trajanja obloge
VR AR hR qR u u u u m 2 m m m 3 /Wh
3
L\=
V
4R 'PR
A h = R R
<1R- PR
(517)
volumen istroene obloge, povrina trenja obloge, debljina troenja obloge, specifino troenje obloge.
Tablica
148. Obloge eljusnih konica Doputeno vlano naprezanje obloge dop a N/mm 2 17,5 20 10 30 23 8 koeficijei it trenja (kod 9<dop 9) za rad nasuho 0,40 0,45 0,35 0,40 0,30 0,28 nauljeno
d o p p \ M/cm dop v m/s rad nasuho
Obloga
nauljeno
9 dop K
0,08
14 10 10 20 20 40
50 do 120 20 do 120 40 do 150 20 do 140 20 do 120 30 do 150 60 do 200
350 350 350 400 350 450
Materijal obloge na bazi azbesta
0,08 0,08
100 do 250 60 do 120
450
12. Konice
12.2.20. Unutarnje eljusne konice

Najveu primjenu nalaze ove konice u gradnji m o t o r n i h vozila. Na eljusti se i ovdje djeluje pri koenju mehaniki, hidrauliki ili pneumatski. Tlak eljusti na unutarnji o b o d bubnja za koenje ostvaruje se p o m o u klina, grebena, tlanog cilindra, polunog ili upravljakog sustava. P r e d n o s t ovih konica je u t o m e da se eljusti nalaze zatiene unutar bubnja za koenje, to o m o g u a v a da koeficijent trenja ne b u d e izloen utjecajima sa strane. Loe strane su smanjena pristupanost dijelova konice i slabija mogunost odvoenja topline. Proizvode se k a o simpleksne, dupleksne i servokonice. Simpleksne konice (sl. 438) imaju dvije eljusti okretljivo uleitene na svornjaku, koji je uvren u onaj dio tijela konice koji se ne okree. Sile kojima se djeluje na svaku eljust imaju s u p r o t a n smjer. Budui da se sile djelovanja na eljusti ostvaruju bilo p o m o u j e d n a k o g p u t a p o m a k a eljusti, bilo j e d n a k e sile, troenje eljusti i sila koenja nisu na obje eljusti jednake. Otkouje se p o m o u opruge ili posebnog o t k o n o g ureaja. Za lijevi smjer gibanja bubnja za koenje, koji odgovara kretanju vozila naprijed, iznose: kone sile
FB l
r r
-n l l2~^-h F /
'1
(518) (519) (520)
/2 + / W 3
'l
momenti
koenja
TK=TR
u{Fnl+Fn2)-ri
Ako je -F B 1 = F B 2 o n d a je koni m o m e n t eljusti 1 vei od konog m o m e n t a eljusti 2. Za Fnl=Fn2 (jednak p u t p o m a k a eljusti):

^Bl + ^B2
2T k
l2
adx Z \
(521)
BI
(522)
^Bl> ^B2
^ n i > ^ n 2
Slika 4 3 8 . Simpleksna konica
u N kone sile, N normalne sile na kone eljusti, koni moment 7^ u Nm moment trenja TR u Nm r,,^ u m polumjer, odn. promjer konog bubnja, fx koeficijent trenja, / j , l2, l 3 u m dimenzije poluja, vidi sl. 4 3 8 .
u
Pri o b r a t n o m smjeru gibanja bubnja za koenje mijenja se predznak faktora p / 3 . M o m e n t koenja ostaje j e d n a k za o b a smjera gibanja.
451
Dupleksne konice (sl. 439) imaju dvije eljusti s p o m a k n u t i m okretnim t o k a m a (svornjacima). P r i kretanju konog bubnja ulijevo djeluju eljusti automatski pojaano na tlanu silu, a pri o b r a t n o m smjeru a u t o m a t s k i oslab ljeno. Najee se kod ovih konica upotrebljavaju j e d n a k e kone sile F B 1 = FB2. Budui da je Fnl=Fn2 = 2TJ{dl- fj), proizlazi:
F +F
" "~i5r-Tr
2Tk
U + H'U
<523)
P r i kretanju bubnja za koenje udesno treba uzimati predznak plus. Ako su za oba smjera vrtnje sile koenja F B jednake, m o m e n t koenja je razliit.
Slika 439. Dupleksna konica
Slika 440. Servo konica
Servo-konice (sl. 440) sastoje se, k a o i ranije s p o m e n u t e simpleksne i dupleksne konice, od dviju eljusti na koje se moe djelovati preko hidraulikih cilindara. Otkouje se p o m o u opruga. P r i okretanju konice ulijevo i nastajanju sile Fl=Fm oslanja se lijeva eljust svojim donjim krajem na desnu eljust. O v a se zbog toga p o m a k n e svojim gornjim krajem do oslona na hidraulikom cilindru. Time je djelovanje obiju eljusti identino s djelovanjem dupleksne konice. Pri okretanju udesno oslanja se desna eljust dolje na naslon, pa konica djeluje k a o simpleksna. Desna eljust Fn2 = FB2 --(524)
/2 + jU ' <3
Lijeva eljust
^ n i ' Fni U N F B 1 , FB2 u N fi dj u m Zj, l2, l3 u m
^ 1 = ^ 1 + F * 2 ' V - ^fj
(525)
normalne sile sile koenja koeficijent trenja promjer konog bubnja dimenzije poluja,vidi sl. 440.
P r e d z n a k odnosi se na a u t o m a t s k a poveavanja, a + na smanjenja.

29*
452 12.2.30. Pojasne konice
12. Konice
Zbog jednostavne konstrukcije poznate su ove konice ve odavno. Pred nost im je to se relativno m a l o m silom m o g u ostvariti veliki efekti koenja. N e d o s t a t a k im je veliko savojno optereenje vratila, a ni sustav koenja nije j a k o stabilan. Upotrebljavaju se u gradnji dizalica. Koi se p o m o u eline trake (pojasa) snabdjevene k o n o m oblogom p r e b a e n o m preko konog cilindra, a optereene su utezima, o p r u g a m a ili r u k o m . Razlikujemo jednostavne (sl. 441), sumarne (sl. 442), diferencijalne (sl. 443), ovijene (sl. 444), dvosmjerne (sl. 445) i unutarnje pojasne konice. Ove posljednje rijetko se upotrebljavaju, jer je i pored velikog kuta opasivanja (veeg nego k o d unutarnjih eljusnih konica) m o m e n t koenja zbog niskih doputenih sila optereenja relativno nizak. Izbor promjera bubnja za koenje zavisi povrinskog tlaka, habanja i zagrijavanja.
Slika 441. Jednostavna konica
od kvalitete kone obloge,
Slika 442. Sumarna konica
O d n o s sila na vunom i slobodnom dijelu kone trake (pojasa) dan je j e d n a d b o m F 1 = F2- eMP [vidi j e d n a d b u (210)], a FR=F1 F2^.Fl. Povrinski tlak izmeu kone t r a k e irine b i bubnja za koenje polumjera r y najvei je na dijelu gdje pojas nailazi na k o t a za koenje i iznosi: povrinski
FR u N bum
tlak
D
(enP_l)
(526)
u rad
sila trenja irina kone trake polumjer konog bubnja koeficijent trenja baza prirodnog logaritma (= 2,718..) kut opasavanja.
K o d jednostavnih konica (sl. 441) optereenjem ruice silom F B ostvaruje se na pojasnoj traci m o m e n t koenja h 2T K 1 l, (527) optereenje ruice L d, e^-1 U
F B u N 7^ u Nm F2 u N 'i. '2 u m dl u m e, n, sila koenja, moment koenja, sila u slobodnom ogranku, dimenzije poluja, vidi sl. 441, promjer konog bubnja, vidi legendu uz (526).
453
K o d sumarnih konica (sl. 442) postie se za oba smjera vrtnje, uz j e d n a k u konu silu, j e d n a k koni m o m e n t : ^ - l . +F.-l,
i;""srpski'/;
2T K
/,
(528)
F, u N sila na vunom ogranku, F2 u N sila na slobodnom ogranku, ostale oznake vidi u legendama uz (526) i (527) i na sl. 442
K o d diferencijalnih konica (sl. 443) djeluje sila trenja u konoj traci, pri desnom smjeru vrtnje, u istom smjeru k a o i sila koenja F B , koja zato M/, moe biti malena. Ako je / 1 ^ e - / 3 , dolazi pri desnom kretanju do samokoivosti, pa konica radi k a o ustavljaica: F2-)1-F.-)3
F b =
2\
2
h-e-h
.
(529)
- j ~ t
oznake vidi u legendama uz (526), (527) i (528) i na sl. 443.
K u t opasavanja iznosi /3 x 3 / 2 tc
Slika 443. Diferencijalna konica
Slika 444. Ovijena konica
Slika 445. Dvosmjerna konica
Ovijene pojasne konice (sl. 444) imaju poluje k a o i jednostavne pojasne konice. S veim brojem ovijanja bubnja poveava se duljina dodira bubnja i pojasa, a time i m o m e n t koenja. U o d n o s u na jednostavne pojasne konice, rauna se s k u t o m opasavanja p > 7 / 2 -7r.. Dvosmjerne konice (sl. 445) ostvaruju k o d simetrinog uvrenja krajeva pojasa na ruici u o b a smjera isti m o m e n t koenja. K o d svih konica o d n o s duljina pojedinih poluga izvodi se ovisno od veliine p o t r e b n o g m o m e n t a koenja, m o g u e veliine kone sile, te od dopu tenih vrijednosti habanja, tlaka i zagrijavanja. Sila u pojasu na dijelu gdje on nailazi na bubanj je najvea i p r e m a njoj treba dimenzionirati. P r o r a u n na zagrijavanje se vri na isti nain k a o i k o d eljusnih konica.
454
12. Konice
12.2.40. Stoaste konice

Aksijalnim p o m a k o m dolazi do d o d i r a povrina koenja (sl. 446). K a o tlana sila F n pojavljuje se, meutim, s a m o j e d n a k o m p o n e n t a sile F B . Ove konice se upotrebljavaju u gradnji vozila i strojarstvu. Oblikuje se zavisno od veliine m o m e n t a koenja, ugradbenih mogunosti i naina djelovanja sile koenja. Da bi se postiglo j e d n a k o m j e r n o troenje obloge p o t r e b n o je obratiti panju na centrino montiranje dijelova konice. Sila koenja: F
1
2T K sin a
1B
F sin a
1B
(530) (531)
Sila
otkoivanja:
OK
VOK rjB
T K u Nm Fn u N Fb u N fi nB nOK a u dm u m
koni moment normalna sila sila koenja koeficijent trenja iskoristivost pri koenju w0,9, iskoristivost pri otkoivanju %0,5. kut stoca srednji promjer stoca
Slika 446. Stoasta konica i paralelogram sila
K o d / z > t a n a p o t r e b n a d o d a t n a sila otkoivanja F 0 k = (1>7 . . . 2) Fqk-
12.2.2. Vrtlona vodena konica

Razlikuju se p r e m a nainu izvedbe r o t o r a i kuita (konice s lopaticama, k o m o r a m a , s u d a r n i m svornjacima, trenjem tekuine itd.). Na slici 447 prika z a n a je s h e m a konice s u d a r n i m svornjacima, ija je prednost da je m o m e n t koenja j e d n a k za o b a smjera vrtnje. P r e m a stupnju napunjenosti konice stvara se pri visokoj brzini vrtnje r o t o r a razliito debeo vodeni prsten, kojemu svornjaci na statoru pruaju otpor. T i m e se odreuje veliina reakcionog m o m e n t a . Taj m o m e n t prenosi se o k r e t n o uleitenim kuitem k a o sila, p r e k o poluge, na ureaj za pokazivanje. K a d a se utvrdi p o t r e b n a koliina vode koja struji, t r e b a obratiti panju na zagrijavanje. P r e m a p o d a c i m a proizvo a a m o e se izraunati:
P^=K2Fn
(532)
snaga koenja, sila na mjernom ureaju, brzina vrtnje, faktor ovisan o duljini kraka, = 0,001 za krak 974 mm.
455
12.2.3. Vrtlona zrana konica

M a l o se primjenjuje, a p o g o d n a je za ispitivanje b r z o h o d n i h pogonskih strojeva malih snaga. Snaga koenja:
PK u W 2 A u m _ 1 n u s K2
Pk^
Ad n m i v 2 ' 10
6
(533)
snaga koenja, aktivne povrine lopatica (krilaca), brzina vrtnje, faktor, vidi legendu uz (532).
12.2.4. Indukcione elektrine konice

Efekt koenja postie se magnetskim poljem ostvarenim elektrinim t o k o m . P r e m a nainu djelovanja dijelimo indukcione elektrine konice sa a s i n h r o n o m i s i n h r o n o m karakteristikom, te karakteristikom vrtlone struje. Asinhrone konice i one vrtlone struje upotrebljavaju se k a o regulacione, a sinhrone k a o konice za spreavanje gibanja i k a o regulacione.
Slika 448. Princip rada eljusne konice ugraene u eljezniki vagon
Na slici 448 p r i k a z a n j e princip r a d a eljusne konice ugraene u eljezniki vagon.
13.
BRTVE
13.1. Uvod
Z a d a t a k brtvi je spreavanje da izmeu dva funkcionalno razdvojena p r o s t o r a d o e do t o k a medija iz jednog p r o s t o r a u drugi. Brtve moraju ograniiti gubitke zbog propustivosti u takvoj mjeri da b u d u u potpunosti zadovoljeni zahtjevi u pogledu sigurnosti, a da pri t o m e omoguuju ekonomski povoljna konstruktivna rjeenja. Problemi brtvenja javljaju se posebno k o d kemijskih postrojenja, u vrlo razliitim oblicima. Brtvenje p o k l o p a c a na a p a r a t i m a , prikljuaka i cjevovoda, statiko je brtvenje ili brtvenje dijelova koji miruju. esto je, meutim, p o t r e b n o brtviti i dijelove koji rotiraju, k a o to su mijealice, p u m p e , kompresori itd. Brtvenje rotirajuih strojnih dijelova, k a o i onih koji se kreu tamo-amo, obuhvaeno je p o j m o m dinamiko brtvenje. P r e m a namjeni brtve, teite zahtjeva koji se postavljaju na sredstva za brtvenje i njihova svojstva jesu: 1. nepropusnost (radi smanjenja eventualnih gubitaka), 2. pogonska sigurnost (grekama brtvenja m o g u nastati veliki gu bici prekidom rada), 3. vijek trajanja, 4. rastavljivost, 5. gubitak snage (gubitkom me dija ili trenjem), 6. utjecaj na medij koji treba brt viti (medij koji se brtvi ne smije biti djelovanjem brtve izloen bilo kakvim promjenama), 7. mehanika svojstva, 8. propusnost plinova, 9. toplinska vodljivost.
Za materijale od kojih se izrauju brtve vana su slijedea svojstva: 1. 2. 3. 4. 5. mehanika, tarna, otpornost na kemijske utjecaje, nepropusnost, toplinska rastezljivost, 6. 7. 8. postojanost na odreene lemperature, obradivost, otpornost na eroziono djelovanje.
K a o materijali za izradu brtvi dolaze u obzir: papir i karton, koa, kudjelja, juta, pamuk, biljna vlakna, vlakna drveta, pluto, klobuina, vulkanfiber, vuna od ljake (drozge), azbest, guma (prirodna i umjetna), umjetne smole, grafit, umjetni ugalj, metali (bijeli metal, kalaj, olovo, aluminij, meki bakar, mesing, bronca, nikalj i njegove legure, nelegirani, legirani i specijalni elici, lijeveno eljezo, srebro, platina, steliti Co C r W legure), sinterirani i umjetni materijali.
13.2. Statike brtve
457
13.2. Statike brtve, dodirno brtvenje strojnih dijelova koji miruju

P o k a z a l o se da e istjecanje medija izmeu dvije ravne povrine brtvenja prestati prije nego to je zranost izmeu tih ravnih brtvenih povrina dovedena na nulu. Razlozi zbog kojih i pored postojanja zranosti i p a d a tlaka u mediju ne dolazi do strujanja medija tumae se: 1. postojanjem adsorbcionih slojeva molekula na povrinama brtvenja, posto janjem adsorbcionih sila (obrnuto proporcionalnih udaljenosti metalnih povr ina) koje su zavisne od vrste medija, vrste materijala brtvenih povrina, 2. postojanjem sila kohezije izmeu molekula medija, 3. postojanjem 4. postojanjem povrinskih kapilarnih napona sila. medija,
Praktiki bi bilo nemogue, a bilo bi i n e e k o n o m i n o , nastojati da se o b r a d o m nalenih povrina postigne dovoljno pribliavanje povrina u cilju postizanja efekta brtvenja. Tlaenjem nalenih povrina i time izazvanim deformacijama neravnina moe se postii dovoljno pribliavanje povrina, a time doi i do efekta brtvenja djelovanjem molekularnih i ostalih sila. Svako smanjenje zranosti poveanjem tlaenja nalenih povrina dovodi do poveanja djelovanja molekularnih sila, to omoguuje povienje doputenog unutarnjeg tlaka medija. Prethodnim tlakom o z n a a v a m o onaj koji e na nalenim povrinama izazvati upravo tolike elastine i plastine deformacije materijala, da bi u preostaloj zranosti moglo doi do opisanih efekata brtvenja. Visina p o t r e b n o g p r e t h o d n o g tlaka zavisit e od kvalitete i dimenzija brtvenih povrina i o t p o r a p r e m a promjeni oblika materijala povrina brtvenja. K a k o je za m e u s o b n o izravnavanje nalenih povrina brtvenja p o t r e b a n tlak koji e dovesti do teenja, to e za eline materijale koji se najee upotrebljavaju u strojogradnji biti p o t r e b a n vrlo visoki prethodni tlak. Ako izmeu nalenih brtvenih povrina ubacimo poseban dio s niom otpornou p r e m a promjeni oblika (brtva), p o t r e b a n tlak brtvenja bit e nii. D r u g a mogunost za snienje tlaka brtvenja ostvaruje se odgovarajuim oblikovanjem nalenih povrina, t a k o da one djelovanjem tlaka brtvenja dovode do visokih specifinih sila. Zaptivost koju elimo ostvariti brtvenjem zavisi od slijedeih faktora:
1. Medija koji se brtvi (tekuine, plinovi). Plinovi, naroito suhi, zahtijevaju u odnosu na tekuine p o t p u n o nalijeganje brtvenih povrina i p r e t h o d n i tlak koji odgovara granici ovravanja nalenih povrina. 2. Kvaliteta brtvenih nalenih povrina (hrapavost povrina i valovitost povrina). 3. Dimenzija brtvenih povrina (irina i promjer brtve, debljina brtve). 4. Vremenskog trajanja p r e t h o d n o g tlaka (vremenom dolazi do deformacija brtvenih povrina izazvanih puzanjem). 5. Uestalosti promjene optereenja.
458
/..?. Brtve
Ako treba osigurati da kroz postojeu zranost izmeu dviju metalnih nalenih povrina ne struji plin ili tekuina treba, k a k o se to najee i ini, izmeu tih dviju povrina uloiti d o d a t n i dio koji e postojeu zranost p o t p u n o zatvoriti. Taj d o d a t n i dio (koji se ulaganjem izmeu nalenih povrina, djelovanjem tlaka p o t p u n o podaje povrinskom obliku nalenih povrina) nazivamo brtvama, a k o dijelovi koji stvaraju zranost miruju, a nabojima, a k o se m e u s o b n o kreu (pravocrtno i okretno).
13.2. Brtvenje strojnih dijelova koji miruju
13. 2. 1. Nerastavljivo brtvenje (uvjetno rastavljivo)
13. 2. 2. Brtvenje masama za brtvenje, sl. 456
13. 2. 3. Rastavljivo brtvenje
brtvenje zavarivanjem
brtvenje preanjem
brtvenje preteno vanjskim silama
brtvenje preteno pogonskim tlakom (automatsko brtvenje)
popreno preanje, uvaljavanje, sl. 454
uzduno preanje, stezni spoj, sl. 455
meke brtve, sl. 471
tvrde brtve, sl. 472
zavari prenose sile, sl. 4 5 0
zavari ne prenose sile, sl.451,452,453
plosnate brtve, sli 459
profitne brtve
brtvenje brtvenicama
meke brtve, sl. 4 5 7 , 4 5 8
brtve od vie materijala, sl.460
tvrde brtve, sl. 461
brtvenje bez brtvi, sl.462
brtvenje zranou, sl. 468
elastino brtvenje brtvenicom, sl. 469
kruto brtvenje brtvenicom, sl. 4 7 0
s preteno elastinim deformacijama
s preteno plastinim deformacijama
I
meke brtve, sl. 4 6 3 , 4 6 4 tvrde brtve, sl. 465 brtvenje teenjem materijala, sl. 466 brtvenje brtvama oblika romba, sl. 467
Slika 449. Shematski prikaz moguih naina brtvenja strojnih dijelova koji miruju
13.2. Statike brtve
459
M e u brtve na dijelovima koji miruju (ovamo ubrajamo i brtvenje bez brtvi) u b r a j a m o : brtvenje zavarivanjem, brtvenje preanjem i uvaljavanjem, plosna te brtve, projilne brtve, brtvenje naglavcima (kolacima), brtvenje visokog tlaka, brtvenje vakuuma. Razlikujemo brtvenje nerastavljivih, uvjetno rastavljivih i rastavljivih spojeva. Na slici 449 shematski su prikazani mogui naini brtvenja strojnih dijelova koji miruju. K o d brtvenja nerastavljivih spojeva rastavljanje se moe postii samo razaranjem spoja. K o d uvjetno rastavljivih spojeva rastavljanje se moe postii razaranjem samo jednog od dijelova u spoju.
13.2.1. Nerastavljivo odnosno uvjetno rastavljivo brtvenje Brtvenje zavarivanjem

Zavareni spojevi kod kojih zavari prenose sile (sl. 450) su razliiti oblici zavara cijevi i zavarenih spojeva koje najee i ne ubrajamo u brtvenje, nego u tzv. nerastavljivo spajanje.
zavaruje se pri montai
prsteni
Slika 452. Brtvenje pomou zavara, sile prenose kope
Slika 453. Brtvenje pomou posebnog zavarenog prstena
Zavareni spojevi kod kojih zavari ne prenose sile brtvenje zavarivanjem imaju z a d a t a k jedino da brtve, a sile prenose prirubnice i vijci (slika 451) ili kope, (slika 452). Brtveni avovi su bilo zavari na samim strojnim dijelovima (slika 452), bilo posebni prsteni m e m b r a n e slike 451 i 453), koji su, zavisno od temperature, izraeni od nelegiranog ili legiranog elika (CrV). N e d o statak m e m b r a n s k e brtve je unutarnji zavar (teko pristupaan), a k o d zavara s p r s t e n o m zarezno djelovanje.
460
13. Brtve
Brtvenje preanjem
Brtvenje uvaljavanjem nerastavljivo je popreno upreavanje. Brtvi se tako da se proirivanjem cijevi uvaljanjem dobivaju visoki pritisci na nalenim p o v r i n a m a i d o b r o nalijeganje, koje brtvi. vrstoa spoja zavisna je od odnosa granice razvlaenja cijevi i materijala u koji se cijevi uvaljavaju. vrstoa spoja, kvaliteta i nalijeganje, m o g u se u t o r i m a i porubljivanjem poboljati. Ako postoji opasnost od nepropusnosti, moe se zavarivanjem poveati sigur nost brtvenja, slika 454.
Slika 454. Brtvenje uvaljavanjem (popreno preanje)
Slika 455. Brtvenje uzdunim preanjem (stezni spoj)
Brtvenje uzdunim preanjem (slika 455) ostvaruje se upreavanjem ahure od elika C r - M o u dijelove koji se brtve. Iz pritiska nalenih povrina ostvarenih upreavanjem moe se zakljuivati o postignutom efektu brtvenja. Upotrebljava se za brtvenje visokotlanih turbina.
13.2.2. Brtvenje pomou masa za brtvenje

Kit za brtvenje, nanesen na nalene povrine, stvara neku vrstu plosnate brtve (sl. 456). Najei je manganski kit. Kit se najee upotrebljava za provizorno brtvenje k o d neravnih nalenih povrina ili t a m o gdje se ne predvia rastavljanje veze. Upotrebljava se s ulocima ili bez njih (valoviti limovi,
Slika 456. Brtvenje pomou masa za brtvenje
iane mree, kudjeljne ili azbestne niti). Uloci poveavaju vrstou brtve nja. U novije vrijeme upotrebljava se silikonski kauuk u obliku paste, ili mase k a o to je kit za brtvenje. Za brtvenje dijelova kuita dolaze u obzir umjetni lakovi (do 80 C), koji se na nalene povrine nanose etkom.
13.2. Statike brtve
461
13.2.3. Rastavljivo brtvenje dijelova koji miruju (Statiko brtvenje)

Vrlo iroka grupa rastavljivih brtvi dijelova koji miruju moe se obuhvatiti pojmom brtvenje preanjem, to oznaava m e u s o b n o tlaenje brtvenih povri n a . Brtvenje preanjem ostvaruje se bilo vanjskim silama (sile vijaka prirubnikih spojeva), bilo pogonskim pritiskom. U prvom sluaju govorimo o brtvenju plosnatim i profilnim brtvama, a u d r u g o m o a u t o m a t s k o m brtvenju.
Brtvenje ostvareno preteno vanjskim silama

Plosnate brtve
Plosnate brtve su male ali j e d n a k e debljine i predstavljaju najvanije brtve. G l a v n a razlika izmeu pojedinih plosnatih brtvi je materijal. Od materijala se zahti jeva da se preanjem moe deformirati, da deformiran o p r u n o djeluje na povrine tlaenja, da ima p o t r e b n a mehanika svojstva, tvrdou, p o t r e b n u opteretivost pogonskim pritiskom, postojanost u o d n o s u na t e m p e r a t u r n e i kemijske utje caje, te nepropusnost. Za tzv. meke brtve upotrebljavaju se: papir, karton (natopljen uljem), azbest (u obliku pletiva ili ploa), guma (najee umjetna, k a o to je b u n a S, perbunan, neopren i silikon), tzv. It- materijali, koa, pluto, klobuina, i razni plastici. Za tzv. tvrde brtve dolaze u obzir metali, k a o to su: olovo, aluminij, meki bakar, a za visoke temperature elik (meki elik legiran Cr, Ni, M o , V, M n i Si). It-materijali (materijali koji p r e m a trgovakom nazivlju zavravaju na -it, npr. klingerit) s razliitim fizikalnim i kemijskim svojstvima. Sadre azbest k a o toplinski o t p o r a n kostur, te malu koliinu sintetike gume, k a o vezivo i punila.
Slika 457. Plosnata dijeljena brtva od gume
Slika 458. Ugraena plosnata brtva od gume
Meke brtve m o g u biti od j e d n o g dijela ili sastavljene (dijeljene), slika 457. Na slici 458 p r i k a z a n a je plosnata m e k a brtva od gume. Oblikovanje povrina koje se brtve mekim plosnatim brtvama vri se zavisno od nazivnog tlaka, k a k o to pokazuje slika 459. Ravne nalene povr ine mogu se upotrijebiti i za vee tlakove, s tim da debljina mekih brtvi bude 1 do 2 mm, a za vee tlakove i manja. Brtve izraene od vie materijala, (slike 460a, b, c), kombinacija su od metalnih okvira ili uloaka izraenih od bakarnog, mesinganog, olovnog, aluminijskog, nikaljnog ili elinog lima, te ispune od mekog materijala za brtvenje.
462
13. Brtve
a)
b)
c)
d)
Slika 459. Plosnate brtve a) prirubnica sa ravnom radnom povrinom; b) prirubnica s utorom i perom; c) prirubnica s izdankom; d) prirubnica za brtvenje cijevi prema cijevi
bez metalnog okvira
i m//////////M
c^si
s metalnim okvirom
Slika 460. Plosnate brtve od vie materijala a) kombinacija mekog brtvila i limene obloge (razliiti oblici presjeka); b) kombinacija mekog brtvila i kostura od valovitog materijala; c) brtve izraene od profiliranih traka s uloenim azbestnim trakama
bniieno i grtamo
Slika 461. Plosne brtve, tvrde (shematski prikaz)
Slika 462. Brtvenje bez brtvi, obraena povrina nalijeganjem
Brtvama izraenim od vie materijala elimo postii 1. poveanje vrstoe i trajnosti (ee rastavljanje) ugradnjom skeleta, upo t r e b o m odgovarajuih punila ili obloge, 2. poveanje kemijske o t p o r n o s t i (oblogom od kemijski otpornijeg materijala), 3. smanjenje trenja (impregnacijom), 4. akumulaciju maziva (uranjanje u maziva ili punjenje maziva u upljinu brtve), 5. postizanje nepropusnosti plinova (uranjanjem u odgovarajue materijale ili ugradnjom dogovarajuih ploa).
13.2. Statike brtve
463
Plosnate tvrde brtve, (sl. 461) izrauju se preteno od metala visoke elastinosti, da bi mogle izdrati visoke sile predzatezanja. Otpor prema promjeni oblika ne smije biti previsok, da bi se plastinom deformacijom mogle izravnati neravnine brtvenih povrina. Oblikovanje brtvi i povrina brtvenja slino je kao kod plosnatih mekih brtvi. Brtvenje bez brtvi vri se bruenjem i grecanjem brtvenih povrina, koje nalijeu neposredno jedna na drugu. Prednost takvog brtvenja je u tome da se spoj moe proizvoljno mnogo puta rastaviti. Ovim nainom brtvenja mogue je tono odravanje mjera brtvenog spoja, ne moe doi do zakoavanja pogrenim pritezanjem, pogonsko sredstvo ne moe biti oneieno, a ne postoji ni opasnost od razaranja. Nedostaci su u tome to su za brtvenje materijala velike otpornosti prema promjeni oblika potrebne velike sile da bi se izazvale neophodne plastine deformacije nalenih povrina. Briljivom obradom nale nih povrina mogu se potrebne sile odrati u prihvatljivim granicama. Na slici 462 shematski je prikazan ovaj nain brtvenja.
Brtvenje projilnim brtvama
a) S p r e t e n o e l a s t i n i m d e f o r m a c i j a m a Dok kod plosnatih brtvi tlak djeluje na odreenu povrinu, kod profilnih brtvi se tlak koncentrira na relativno malu povrinu (veliina povrine ne moe se tono definirati), zavisnu od optereenja. Podjela na brtve s preteno elastinim ili preteno plastinim deformacijama govori o tome da se grupe preklapaju. Kod spojeva koje treba ee rastavljati, brtva smije biti samo elastino deformirana. Meke projilne brtve izrauju se od gume i azbesta. Kod mekih profilnih brtvi imaju elastino-plastine deformacije u okviru predvienog prostora odre eno znaenje. Na slici 463a prikazana je brtva od gume okrugla presjeka. Prvotni okrugli presjek prilagouje se kod pritezanja vijaka sve vie posebnom
a)
b)
Slika 463. Meke brtve: a) prirubnica s utorom za okruglu gumenu brtvu; b) oblici mekih brtvi
obliku izmeu dviju prirubnica. To prilagoavanje ide sve dotle dok prirubnice ne sjednu jedna na drugu, kada daljnja deformacija nije vie mogua. Prostor izraen izmeu prirubnica oblikovan je tako da tlak medija u cjevovodu deformira brtvu, zavisno od tlaka jo dalje, poboljavajui na taj nain efekt brtvenja. Uobiajeni oblici brtvi prikazani su na slici 463b. Kod
464
13.
Brtve
profiliranih brtvi u obliku elja (sl. 464) dolazi do nalijeganja na koncentri nim nalenim povrinama, na kojima se time poveavaju specifini pritisci. Time se ispupenja brtve prilagouju neravnina A ma nalenih povrina. upljine se ispunjavaju grafitnom p a s t o m ili tankim It brtvenim ma terijalom.
Slika 464. Prirubnica s glatkom nalenom povrinom i brtvom u obliku elja
Tvrde projilne brtve izrauju se od m e k o g eljeza (armco) i legiranog elika, b a k r a i lakih metala. D o d i r u liniji k o d neoptereene brtve prelazi optereenjem u povrinski dodir. Ta povrina ne smije biti preuska zbog opasnosti da korozija ne prouzroi propusnost. esto se izrauju k a o profilne brtve, da bi snizile sile p o t r e b n e za pritezanje. Glavni oblici tvrdih profilnih brtvi prikazani su na slikama 465a i b. Materijal se bira zavisno od pogonske temperature. O s i m toga je p o t r e b n o da preteni dio elastinih i plastinih deformacija k o d pritezanja b u d e u samoj brtvi.
13.2. Statike brtve
465
b) S p r e t e n o p l a s t i n i m d e f o r m a c i j a m a Za brtvenje teenjem materijala (sl. 466) upotrebljavaju se meki metali (alu minij, bakar, a na niim t e m p e r a t u r a m a i guma), a brtve se ulau u posebno oblikovan zatvoren prostor. Brtva se tlaenjem dovodi u stanje teenja i djeluje k a o tekuinom zatvoren prostor, zabrtvljujui sve p u t o v e za prolaz. Za brtvenje pomou brtvi u obliku romba (sl. 467) upotrebljava se meko eljezo (armco). Bez obzira na visoku vrstou materijala brtve, dolazi zbog otrog brida brtve do teenja materijala, a time i do d o b r o g i tonog nalije ganja nalenih povrina i pri relativno slabom tlaenju. Rezultati su to bolji to je zailjenost vea. Brtvenje brtvenicama
Brtvenicama se brtve visokotlane posude. P r o s t o r izmeu poklopca i stijenke visokotlane posude zatvoren je u obliku brtvenice (sl. 468). Sile poklopca preuzete su od stijenke posude. Elastino brtvenje brtvenicama (sl. 469) vri se gumenim^ p r s t e n o m koji se djelovanjem elinog prstena tlai. T a k v o elastino spajanje cijevi ne omoguava preuzimanje uzdunih sila, ali omoguava kutne i male uzdune deformacije.
Slika 469. Elastino brtvenje brtvenicama
Slika 470. Kruto brtvenje brtvenicama
Kruto brtvenje brtvenicama (sl. 470). Ue n a m o e n o u bitumen ili k a t r a n nabija se u prostor brtvenice i zatvara nabijanjem olova. Olovo preuzima sile koje djeluju na brtvenicu prianjanjem uz hrapave povrine livenih cijevi. Mala elastinost olova omoguuje s a m o male deformacije cijevnog voda.
Brtvenje ostvareno preteno pogonskim tlakom (Automatsko brtvenje)

P o d automatskim brtvenjem podrazumjevamo takovo k o d kojeg potrebne sile brtvenja daje sam pogonski tlak. Za razliku od d o s a d a spomenutih naina brtvenja, ovdje s p o r a s t o m pogonskog tlaka raste efekt brtvenja. Meke brtve su okrugli prsteni (0-prsteni) od gu me. Pri ugradnji se deformiraju za o k o 1/10 pro mjera prstena. Za vrijeme pogona unutarnji tlak tlai prstene na bokove utora, slika 471.
Slika 471. Brtvenje okruglim brtvama: a) deformirana brtva; b) stlaena brtva unutarnjim pogonskim tlakom
466
13. Brtve
Tvrde brtve (de'lta-brtve) su elini prsteni stoasta oblika, uloeni u utorima stijenke i poklopca. Princip djelovanja vidljiv je na slici 472. Prsten se djelovanjem unutarnjeg pogonskog tlaka deformira i tlai na kvalitetno o b r a e n e povrine utora. Za brtvenje potrebne su male deformacije.
a)
b)
c)
Slika 472. Brtvenje pomou tzv. DELTA-prstena: a) neoptereeno; b) predoptereeno; c) optereeno pogonskim tlakom
13.3. Dunamike brtve, dodirno brtvenje strojnih dijelova koji se okreu ili se kreu tamo-amo
K o d svake dodirne brtve strojnih dijelova koji se kreu treba u principu zatvoriti tri m o g u a p r o l a z a : izmeu vratila ili motke i brtve, izmeu brtve i kuita, te kroz samu brtvu. Shematski prikaz moguih naina brtvenja dijelova koji se kreu prikazan je na slici 473. U o d n o s u na gibanja, razlikujemo brtvenje rotirajuih strojnih dijelova i brtvenje dijelova koji se kreu tamo-amo. Neki naini brtvenja omoguuju istodobno brtvenje i rotirajueg gibanja i gibanja t a m o - a m o . U odnosu na glavne p u t o v e mogueg prolaza medija, zavisno od relativnog gibanja izmeu cilindrinih radijalnih povrina, m o e m o podijeliti brtve u dvije glavne grupe: 1. Glavno brtvenje na cilindrinoj brtvenoj povrini. gibanje je izmeu vratila, o d n o s n o m o t k e i brtve. Brtva stoji, a relativno
Glavno (primarno) brtvenje je o n o koje se odnosi na mogui prolaz medija izmeu vratila, o d n o s n o m o t k e . S p o r e d n o (sekundarno) brtvenje je ono izmeu brtve i kuita. 2. Glavno brtvenje na radijalnoj brtvenoj povrini. Brtva se okree zajedno s vratilom, relativno gibanje je izmeu brtve i kuita. Glavno (primarno) brtvenje je o n o koje se odnosi na mogui prolaz medija izmeu brtve i kuita. S p o r e d n o (sekundarno) brtvenje je o n o izmeu vratila i brtve. G l a v n o brtvenje treba da osigura nepropusnost izmeu povrina velike relativne brzine, a s e k u n d a r n o djeluje gotovo m i r n o . Teoretska osnova brtvenja pokretnih dijelova poiva, slino k a o i kod brtvenja nepokretnih dijelova, na molekularnim silama graninih slojeva. Na slici 474 pokazani su putovi kojima nastoji medij dodirne brtve tei u smjeru p a d a tlaka. Ujedno ta slika pokazuje koje sve putove mogueg teenja medija treba zatvoriti brtvenjem.
13.3. Dinamike brtve

13. 3. Dodirne brtve strojnih dijelova koji se kree (brtvenice)
467
13. 3. 1. Glavno brtvenje na cilindrinoj povrini (brtvenice s brtvilom
13. 3. 2. Glavno brtvenje na radijalnoj povrini, brtvenje radijalnih povrina, brtvenje kliznim prstenom, sl. 4 9 0
stlaiva brtvila
hidraulik brtve
brtvila postojanog oblika
rad u podruju suhog ili mjeovitog trenja
rad u podruju tekueg trenja (zranost nije definirana)
opruni prsteni meka brtvila sl. 4 7 5 , 4 7 6 , 4 7 7 brtvila u kombinaciji metal nemetal (kudjelja, azbest, guma, plastine mase), sl. 4 7 9 , meka metalna brtvila, sl. 4 8 0 opruno djelovanje prema van (klipni prsteni, sl. 4 8 8 ) (prorezani)
1
viedjelni prsteni, sl. 4 8 9
opruno djelovanje prema unutra, sl. 4 8 7
brtvenje manetama
profilne brtve
jednostavne manete, sl. 4 8 1 , 4 8 3
dvostruke manete, sl. 4 8 4
0-prsteni, sl. 4 8 5
posebni profili, sl. 4 8 6
Slika 4 7 3 . S h e m a t s k i prikaz m o g u i h naina brtvenja dijelova koji se kreu
kuite
<
propusnost brtve
'///////////,
aksijalna propusnost
radijalna propusnost
Slika 4 7 4 . S h e m a t s k i prikaz m o g u i h p r o p u s n o s t i dijelova koji se kreu 30*
468
13. Brtve
13.3.1. Brtvenje brtvilom

Ovaj nain brtvenja j e d a n je od najstarijih, kojim se brtve u z d u n o pokretljive m o t k e (klipnjae). P r e m a nainu djelovanja dijelimo ovu grupu n a : Stlaive brtve, k o d kojih se brtveni efekt postie poprenim deformacijama dobivenim tlaenjem na brtvilo. Brtve postojana oblika (tvrda brtvila), k o d kojih ostvaruje p o m o u pogonskog tlaka medija. se p o t r e b a n tlak brtvenja
Automatske brtve (hidraulik brtve), k o d kojih se p o t r e b a n tlak brtvenja ostva ruje pogonskim tlakom.
Stlaiva brtvila
Brtvenice s mekim brtvilom postiu p o t r e b a n tlak brtvenja vanjskom silom, p r e m a primjeru na slici 475, vijcima. Plastinom deformacijom brtvila dobiva se radijalni tlak brtvenja, koji smanjuje zranost izmeu brtvila i m o t k e i brtvila i kuita na mjeru p o t r e b n u za brtvenje. Da brtveni medij ne bi izlazio, p o t r e b n o je da tlak brtvenja b u d e vei nego tlak medija koji se brtvi. Brtvilo se sastoji od pletenog, n a m o t a n o g ili slaganog materijala (pamuk, kudjelja, azbest, staklena vuna), impregniranog razliitim sredstvima za impreg niranje (suha impregnacija: grafitom, molibdendisulfidom, k a u u k o m , plastima; masna impregnacija: lojem, mau, uljem). Pletenice brtvila m o g u biti k v a d r a t n a ili okrugla presjeka. Pritezanjem vijaka d o b i v a m o na prirubnici silu F T koja izaziva aksijalno naprezanje:
promjer vi. ika
<ra u N/mm 2 D u mm d u mm Fr u N
aksijalno naprezanje brtve, vanjski prornjer brtve, unutarnji promjer brtve. sila koja se pritezanjem vijaka prenosi na prirubnicu.
Deformabilnou brtvila javlja se radijalno naprezanje:

fTr = k fj a
(535)
propusnost kroz brtvilo propusnost izmeu brtvila i motke (vretena!
Slika 475. Brtvenica s mekim brtvilom
a u N/mm 2 radijalnim naprezanjem stvore ni tlak brtve, k faktor koji proizlazi iz odnosa aksijalnog i radijalnog napreza nja, a uvjetovanje trenjem izme u brtvila i motke i trenjem brtvila u kuitu.
13.3. Dinamike brtve
469
Efekat brtvenja i veliina trenja u brtvenicama s mekim brtvilom zavise od mnotva utjecajnih faktora, m e u koje spadaju: Brtvilo,. Sastav materijala, nain pletenja, nain prerade, tvrdoa, kvalitet povrine, oblik i dimenzije, deformabilnost, temperaturni utjecaji, relaksaciono ponaanje, spadaju m e u one faktore brtvila koji utjeu na radijalna naprezanja i tok p a d a tlaka medija. Vratilo o d n o s n o motka i kuite, utjeu dimenzijama, kvalitetom povrinske obrade, materijalom. Medij utjee sastavom i viskoznou. Pogonski uvjeti nose sa sobom utjecaje ugradnje, tlaka, temperature, brzine vrtnje, stanja istroenosti. Vanjski uvjeti nose sa sobom utjecaje vremena i naina djelovanja. predpreanja inicijalnog naprezanja,
Specijalni oblici i dopunski ureaji brtvi i brtvenica. O v a m o spadaju d o d a t n o podmazivanje, hlaenje, u p o t r e b a razliito tvrdih prstena, u p o t r e b a opru ga itd. Z b o g nabrojanih utjecaja, p r o r a u n brtvenja s mekim brtvenicama veoma je otean.
. a)
b)
u*d.2s 32HPa 20MPo 10MP0 3.2MPO iOHPa 25HPO KHPo 6,iMPa
s--2\/d
Slika 476. Funkcionalna zavisnost sJ(d) i l=J(p, d) brtvenica s mekim brtvilom a) zavisnost izmeu unutarnjeg promjera d i irine brtvila s (DIN 3780); b) zavisnost duljine brtvila od unutarnjeg promjera d i tlaka
P r a k s a je pokazala da nain ugradnje, o d n o s n o montae, odluujue utjee na ponaanje brtvenica s mekim brtvilom. Iz dosadanjih iskustava i rezultata dobivenih p o k u s o m dane su p r e m a D I N 3780 zavisnosti s=f(d) i l=f{p, d) na sli k a m a 476 a i b.
470
13. Brtve
M e k a brtvila su pleteni ili m o t a n i konopci ili prsteni k v a d r a t n a ili okrugla presjeka od kudjelje, p a m u k a , azbesta, klobuine, pluta, koe, gume i umjetnih materijala (teflon, fluon). Z b o g smanjenja trenja i protiv kemij skih utjecaja, te za zatvaranje upljina u brtvilu, dodaju se prstenima, o d n o s n o k o n o p c i m a , mast, ulje, parafin, vazelin i dodaci grafita i molikota. esto se upotrebljava i kombinacija: gumena jezgra, pleteni p a m u n i namotaji, slika 477.
meko brtvilo
sila od prlrubnice brtvenice
Ilok brtvila
Slika 477. Meka brtva s gumenom jezgrom 1 i pamuriim pletivom 2
Slika 478. Shematski prikaz prostora i naina djelovanja meke brtve
M e u stlaiva brtvila u kombinaciji metal-nemetalni materijali i meka m e t a l n a brtvila spadaju brtvila razliite konstrukcije, k a o to su: metalni uplji prsteni punjeni mazivom, p u n i l o m od elastinih uloaka ili ravnih, o d n o s n o profiliranih metalnih prstena, kombiniranih s mekim materijalom. Posebno svojstvo takvih brtvila je da m o g u sluiti i za voenje. Na slici 478 prikazan je nain djelovanja meke brtve. Na slici 479 prikazane su metal-nemetalne brtve, a na slici 480 m e k a m e t a l n a brtva.
a) s metalnim icama; b) s metalnim lamelama; c) s metalnim folijama; d) s metalnim upljim prstenom
Slika 480. Meka metalna brtva
Meka metalna brtva izrauje se u obliku stoastih prstena od metala dobrih deformabilnih svojstava. Z b o g metalnih povrina d o d i r a p o t r e b n o je d o b r o podmazivanje.
Hidraulik brtve (Brtve s automatskim djelovanjem)

Prilikom ugradnje brtve daje se o d r e e n o predoptereenje. Pogonskim t l a k o m dolazi do nalijeganja brtve na vratilo, o d n o s n o m o t k u . Brtvenje manetama. N a i n djelovanja manete prikazan je na slici Na slici 482 a do d prikazani su razliiti oblici maneta. Na slikama i 484 prikazani su primjeri ugradnje. Osim oblika prikazanih na slici ulaze o v a m o i profilne brtve (0-prsteni, X-prsteni i k v a d r a t n i prsteni), 485 i 486. 481. 483 482, slike
Slika 482. Manete za brtvenje a) u obliku eira; b) u obliku lonca; c) manete za brtvenje vratila; d) i e) manete s utorom; J) manete u obliku strehe; g) manete s usnicama
u-prsten
/^Voiro
\. dio
leni
Slika 483. Jednostavna maneta u obliku eira
sintelilka guma
metalni meuprsfeni imaju zadatak voenja (bijeli metal}
a
pritisak
zralnost maks. ,5mm [7-?
Slika 484. Primjer ugradnje dvostruke manete a) s ravnim i zaobljenim lenim dijelom; b) manete od sintetike gume u obliku strehe
tlak
tlak
Slika 485. Brtvenje O-prstenom
Slika 486. Brtvenje OV-prstenom
472
13. Brtve
Brtvenje vratila. Za brtvenje vratila pri niskom tlaku upotrebljavaju se radijalne brtve, iji je cilj da sprijee izlazak medija svake vrste, te ulazak plinova, praine, para. Prikazane su na slici 263, a dimenzije su dane u tablici 88. Brtvila postojanog oblika Za razliku od brtvila koja se deformiraju, ostvaruje se brtvenje brtvilima postojana oblika svoenjem presjeka propusnosti na najmanju moguu mjeru i d o b r i m prilagoavanjem obiju brtvenih povrina. Materijal su legure bijele kovine, specijalne bronce, sivi lijev, umjetni ugalj, sinterirani i umjetni materijali. Upotrebljavaju se za brtvenje u tekim uvje tima rada (visoke temperature, visoki tlak i velike brzine).
djelovanjem prema unutra, za visoke temperature

prstenaste kamare
Slika 488. Prorezani prsten s oprunim djelovanjem prema van (klipni prsten)
opruga-
Slika 489. Viedjelni prsten s oprugom
Brtvila postojana oblika sastoje se bilo od p r o r e z a n i h prstena s oprunim djelovanjem p r e m a u n u t r a (sl. 487), bilo od oprunih, djelovanjem p r e m a vani (sl. 488) (klipni prstenovi), ili od viedjelnih o p r u g o m dranih segmenata, prstena (sl. 489). U g r a u j u se u prstenaste k o m o r e da bi se omoguila radijalna pokretljivost. Upotrebljavaju se za brtvenje klipnjae p a r n i h strojeva, disel-motora i k o m p r e s o r a . Za brtvenje vratila vodenih turbina, centrifugalnih p u m p i i malih t u r b i n a prsteni mogu biti od grafita.
13.4. Bezdodirne brtve
473
13.3.2. Brtvenje kliznim prstenom

Razlikuju se u osnovi od ostalih brtvi. Brtvena povrina je u ravnini okomitoj na os vrtnje, a ne na cilindrinoj povrini vratila. Namijenjene su iskljuivo rotirajuim strojnim dijelovima, preteno za brtvenje tekuine (ali m o g u brtviti plinove i pare), na temperaturi do 200 C (i vie). Upotrebljavaju se kod centrifugalnih pumpi, zupastih pumpi, bubnje va za suenje, mijealica. Gubici zbog propusnosti su niski, nije p o t r e b n o posebno odravanje, a efekt brtvenja nezavisan je od troenja, te malog aksi jalnog i radijalnog pomicanja vratila.
E
Slika 490. Brtvenje pomou kliznog prstena a) dijelovi brtve: 1 kuite; 2 drugi klizni prsten; 3 prvi klizni prsten; 4 O-prsten; 5-vratilo; 6 opruga; iir b) razliite izvedbe brtvi pomou kliznog "f prstena
Brtvenje p o m o u kliznog prstena p r i k a z a n o je na slici 490 a, a na slici 490 b prikazane su izvedbe brtvi p o m o u kliznog prstena. Aksijalnom silom tlai se okretni klizni prsten p r e m a prstenu koji stoji, ili o b r a t n o . Time se postie radijalno brtvenje na paralelnim radijalnim p l o h a m a . Aksijalna propusnost izmeu prstena i vratila brtvi se p o m o u 0-prstena ili manete. Da bi se postigla paralelnost eonih kliznih ploha, mogunost uzdune dilatacije apara ta i dijelova kliznih prstena, te mogunost izravnanja zbog troenja kliznih ploha, m o r a postojati b a r jedan elastian dio m e m b r a n a , opruga, profili rani gumeni dio.

Bezdodirne brtve karakterizirane su time to u p o g o n s k o m stanju ne dolazi do dodira izmeu brtvenih povrina koje se kreu i onih koje stoje, a pri t o m e postoji o d r e e n a zranost. injenica da postoji odreena zranost, odvaja ove brtve od onih dodirnih brtvi kod kojih u p o g o n u dolazi zbog tekueg trenja (npr. m n o g e klizne brtve) t a k o e r do zranosti, ali zranost u t o m sluaju nije unaprijed odreena. Klasine brtve ove grupe rade na principu strujanja ili na principu priguivanja. U ovom sluaju tlak kojeg treba brtviti sniava se trenjem i, o d n o s n o ili,
474
13. Brtve
vrtloenjem izazvanim strujanjem. Karakteristino svojstvo tih brtvi je da one ne brtve p o t p u n o . Takve brtve m o e m o podijeliti na one koje rade sa zranou i o n e koje rade kao labirintne. J e d n a m e u g r u p a su brtve ija svojstva lee negdje izmeu onih koje rade sa zranou i onih koje rade k a o labirintne, a to su labirintne brtve sa zranou.
1 3 . 4 . Bezdodirne brtve
Brtvenje priguivanjem
1 3 . 4 . 4 . Brtvenje p o m o u tekuine
13.4.5. Membranske brtve
13. 4. 1. Bezdodirne brtve sa zranou
13.4.2. Bezdodirne labirintne brtve
potreban tlak stvoren u brtvi
potreban tlak stvoren izvan brtve, sl. 5 0 2
13.4.3 Labirint sa zranou
radijalna zranost
aksijalna zranost, sl. 3 9 3 a
jednostavni, sl.499
dvostruki, sl. 5 0 0
navojna brtva
centrifugalna brtva ravna membrana, sl. 5 0 5 fleksibilna membrana, sl. 5 0 7
, jednostavna, sl. 5 0 3
dvostrana, sl. 5 0 4
membrana od valovitih cijevi, sl. 5 0 6
plivajui prsten, sl.493c
ahura sa zranou, sl.493 b
aksijalni labirint, sl. 4 9 5
radijalni labirint, sl.496
s ploastim rotorom, sl. 5 0 1
s lopatiastim rotorom
sa samvpodeavanjein zranosti. sl. 4 9 4 b
bez samopodeavanja zranosti. sl. 4 9 4 a
stepenovani labirint, sl. 4 9 8
Slika 491. Pregled brtvenja pomou bezdodirnih brtvi
Na slici 491 je pregled bezdodirnih brtvi. Takve brtve upotrebljavaju se t a m o gdje se javljaju velike relativne brzine, koje bi k o d primjene dodirnih brtvi izazvale veliko trenje i habanje. P r o b l e m podmazivanja i odravanja stvarao bi velike potekoe.
Pl
V////Av/////APc
Slika 492. Osnovni oblici bezdodirnih brtvi a) brtvenje zranou; b) brtvenje zranou i labirintom; c) brtvenje labirintom
475
Bezdodirne brtve razvile su se uglavnom kod parnih i plinskih turbina, ali se upotrebljavaju i k o d vodenih turbina, centrifugalnih p u m p i i puhala. Klipni kompresori za suhi zrak i plinove izvode se u obliku labirintnih klipova, da bi se sprijeila mogunost mijeanja s uljem. Shematski prikaz bezdodirne brtve sa zranou, labirintne brtve i labirintne sa zranou, d a n je na slici 492.
13.4.1. Bezdodirne brtve sa zranou Aksijalne bezdodirne brtve sa zranou

To su najjednostavniji oblici bezdodirnih brtvi. Zavisno od toga da li je strujanje laminarno ili turbulentno, p a d tlaka nastaje unutarnjim trenjem ili unutarnjim vrtloenjem fluida (sl. 493 a, b, c). Tekoe pri upotrebi ovdje su u odravanju uskih granica zranosti. M e u t i m samocentriranje, za koje se potrebne sile m o g u tono izraunati, javlja se k a o vano svojstvo zranosti.
a).
3-
b)
c).
Slika 493. Shematski prikaz bezdodirnih aksijalnih brtvi a) jednostavna; b) s tuljkom; c) s plivajuim prstenom
Ako se zranost na cijeloj duljini ostvaruje samo jednim tuljkom (slika 493 b) nastaju konstruktivne potekoe. Z a t o se d a n a s u k u p n a duljina zranosti dijeli na manje duljine. Iz pojedinih prstena dobivena brtva plivajuih prstena moe lake slijediti promjenu poloaja vratila ili m o t k i (sl. 493 c).
Radijalne bezdodirne brtve sa zranou

Radijalne bezdodirne brtve sa zranou, a bez mogunosti nastavljanja zranosti (sl. 494a) razlikuju se od aksijalnih samo poloajem ravnine zranosti; ovdje je zranost u vertikalnoj ravnini.
I
Slika 494. Shematski prikaz bezdodirnih radijalnih brtvi a) bez mogunosti nastavljanja zranosti; b) s mogunou nastavljanja zranosti
1////////,
a)
-4-b)
Brtvenje radijalnom zranou s a u t o m a t s k i m nastavljanjem zranosti (aksijalno pomine brtvene povrine) razvijeno je u posljednje vrijeme (sl. 494 b). Automatsko nastavljanje zranosti moe se ostvariti na razne naine, npr. zranou koja se smanjuje u smjeru p a d a tlaka.
476
13. Brtve
K o d brtvi sa zranou koliina protjecanja zavisna je od dimenzija zranosti (irine i duljine), razlike tlaka, viskoznosti medija i kvalitete povr inske obrade (hrapavost). Za l a m i n a r n o strujanje:
6
> - p
) - 4 , - * - *
rj-l
3 ( 5 3 6 )
Pj p 2 u Pa dm u m hum n u Pas 3 Q u m /s
tlak na poetku i na kraju zranosti, srednji promjer, zranost, dinamika viskoznost, koliina protjecanja.
13.4.2. Labirintne brtve

Dobivaju se serijskim razmjetajem prigunih mjesta na kojima se energija tlaka pretvara u energiju gibanja. Stvorena energija gibanja ponitava se, zapravo pretvara u slijedeoj k o m o r i zbog vrtloenja i u d a r a u toplinsku energiju. Da bi se ostvarilo p o t p u n o vrtloenje, a time prije slijedeeg mjesta vrtloenja i brzina blizu nule, potrebne su promjene smjera. To se postie pregradnim stijenama (labirintima). Koliina p r o t o k a zavisi, osim od p a d a tlaka od irine zranosti prigunog mjesta, a prije svega od broja z serijski u z a s t o p n o smjetenih prigunih mjesta. K o d nestlaivih medija: Q = e-dm-n-h 2g H uk
(537)
4
Slika 495. Aksijalna labirintna brtva
faktor zavisan od Revnoldsova broja utvren eksperimentalno, = ^
X hum dm u m g u m/s2 Huk u m z Pi,pi u Pa
veliina otpora, zranost, srednji promjer, ubrzanje pri slobodnom padu, ukupan pad, broj serijski uzastopno smjetenih prigunih mjesta. tlak na ulazu i izlazu iz labirinta.
Slika 496. Radijalna labirintna brtva
Slika 497. Razliite izvedbe labirintnih brtvi
Slika 498. Stepenovana labirintna brtva
477
P r e m a poloaju prigunih mjesta razlikujemo aksijalne (sl. 495) i radijalne labirintne brtve (sl. 496). Na slici 497 prikazane su neke konstruktivne izvedbe labirintnih brtvi, a na slici 498 konstruktivno rjeenje aksijalnog labirinta i radijalnog stepenovanja.
13.4.3. Labirintne brtve sa zranou

Predstavljaju sredinu izmeu brtvenja p o m o u zranosti i pravog labirintnog brtvenja. P r i t o m e postoje priguna mjesta s m a n j o m ili veom brzinom. Protoci su k o d ovih brtvi nii nego k o d brtvi sa zranou. Prednost je u nesmetanoj m e u s o b n o j aksijalnoj pominosti. P r e m a ueu povrina brtvenih zranou o d r e e n o je ponaanje brtve k a o vie slino brtvenju zranou, o d n o s n o vie slino labirintnom brtvenju. Z b o g mnogih utjecajnih veliina danih nainom oblikovanja zranosti, odre ivanje propusnosti nije mogue bez pokusa, to ini razliku u odnosu na p r e t h o d n e brtve.
Slika 499. Jednostavna labirintna brtva
Slika 500. Dvostruka labirintna brtva
Ovaj nain brtvenja, koji oznaavamo k a o jednostavni labirint, nenazubljeni labirint, upotrebljava se esto t a m o gdje bi pravi labirint, zbog zadiranja prigunih mjesta, p r o u z r o i o m o n t a n e potekoe ili ne bi uope bio primjen ljiv, k a o to je brtvenje strojnih dijelova sa gibanjem t a m o - a m o . Na slici 499 prikazana je jednostavna, a na slici 500 dvostruka labirintska brtva sa zranou.
13.4.4. Brtvenje pomou tekuine

Za p o t p u n o brtvenje, k a o to je npr. p o t r e b n o k o d brtvenja otrovnih medija, upotrebljava se tekuina k a o sredstvo za zatvaranje prolaza medija koji se brtvi. K o d brtvenica se p o t r e b a n tlak za brtvenje ostvaruje u samoj brtvi, a k o d brtvenja p o m o u tekuine dovodi se taj tlak tekuini izvana. Za niski tlak kojeg treba brtviti dovoljna je statika visina tekuine kojom se brtvi. Tlak se moe poveati u p o t r e b o m ive.
Slika 501. Brtvenje pomou vodenog prstena
Za brtvenje p o m o u vodenog prstena (sl. '501) upotrebljava se za stvara nje potrebnog tlaka centrifugalna sila. Nivo tekuine postavlja se u zavisnosti od razlike tlaka. Zranost moe biti relativno velika. D i o tekuine koja se
478
13. Brtve
gubi hlapljenjem treba nadomjestiti n o v o m tekuinom dovedenom izvana. U mirovanju p o t r e b n e su p o m o n e brtve.
Slika 502. Brtvenje pomou tekuine s pretlakom 1 ulaz tekuine, 2 ulaz plina koji se brtvi, 3 izlaz tekuine, 4 isisavanje plina
a)
as
Slika 503. Brtvenje jednostavnim navojem a) na vratilu; b) u kuitu
K o d brtvenja p o m o u tekuine u labirintnoj brtvi ili u brtvi sa zranou (sl. 5 0 2 ) dovodi s e tekuina s p r e t l a k o m p 0 > P i n a p o g o d n o m mjestu u brtvu. Na taj nain izlaze iz brtve p r e m a van, a i ulaze p r e m a unutra, s a m o male koliine tekuine za brtvenje. K a o medij za brtvenje upotrebljava se ulje (vee viskoznosti pri viem tlaku), u specijalnim sluajevima plin ili p a r a (vakuumske brtvenice p a r n i h turbina). Na slici 5 0 3 p r i k a z a n a je jednostavna brtva s navojem na vratilu ili na kuitu, zvana h i d r o d i n a m i k a brtva, a na slici 5 0 4 d v o s t r a n a brtva s navojem. P o t r e b a n tlak stvara se p o m o u navoja koji trans p o r t i r a tekuinu. Ako sam medij koji treba brtviti ima dovoljnu viskoznost i prionljivost, o n d a za brtvenje nije p o t r e b a n poseban medij. P o v r a t n i t r a n s p o r t medija koji treba brtviti p o m o u navoja omoguuje brtvenje. U ostalim sluajevima m o r a se upotrijebiti p o s e b n a tekuina za brtvenje, visoke viskoznosti.
Slika 504. Brtvenje dvostranom brtvom s navojem
Slika 505. Plosnata membranska brtva
13.4.5. Membranske brtve Ove se brtve m o g u samo uvjetno ubrojiti u bezdodirne brtve. O n e su zapravo p o s e b n a grupa brtvi. Za dijelove koji se kreu t a m o - a m o s malim brojem h o d o v a u jedinici vremena upotrebljavaju se dijelovi koji se m o g u j a k o deformirati valovite cijevi, m e m b r a n e od t o m b a k a , mesinga, nemetala, nehrajueg elika, umjetne gume, koje povezuju pomini dio s dijelom koji stoji. P r e d n o s t tih brtvi je p o t p u n a nepropusnost. K o d okretnih gibanja moe se ovim b r t v a m a ogranieno brtviti.
479
Za gibanje t a m o - a m o brtvenje je p o t p u n o , pa su na taj nain brtveni vrlo vrijedni i otrovni mediji.
membrana
Slika 506. Membransko brtvenje pomou valovite cijevi
Slika 507. Brtvenje pregibnom membranskom brtvom
P r e m a obliku razlikujemo: Valovite cijevi izraene od tvrdih materijala (elik, tombak) ili mekih guma, tellona, upotrebljavaju se najee za brtvenje zapornih organa i za naj-. vei tlak. Na slici 506 p r i k a z a n a je takva brtva od valovite cijevi. Plosnate ravne i valovite m e m b r a n s k e brtve. P o z n a t e su ravne m e m b r a n e kod m e m b r a n s k i h p u m p i ili valovite m e m b r a n e kod m a n o m e t a r a . Na slici 505 prikazane su plosnate m e m b r a n e od gume za male razlike tlaka i male hodove. O v e brtve imaju esto pored funkcije brtvenja i funkciju klipa. Pregibne membrane dolaze u obzir za vee hodove, posebno u podruju hidraulike i pneumatske regulacione tehnike. To su tankostijene fleksi bilne lonaste posude izraene od perbunana, s ulocima. Upotrebljavaju se za brtvenje klipova i vretena. Na slici 507 prikazana je pregibna klipna brtva.
14.
CIJEVNI VODOVI I ZAPORNI ORGANI
14.1. Cijevni vodovi

14.1.1. Osnovni pojmovi Cijevni vodovi slue za t r a n s p o r t plinova, tekuina, tjestanih ili sitnozrnastih krutih tvari. Cijevnim vodovima moe se prenositi i tlak, pri emu sam transport sadrine cijevi n e m a u t o m sluaju posebno znaenje. P o l a z i m o li od ureaja za proizvodnju i p r e r a d u kemijskih proizvoda, p r e h r a m b e n i h proizvoda, ulja, vode, vidimo da se cijevnim vodovima vri transport, raspodjela i regulacija raznih vrsta tekuina, plinova i para. Osim toga m o g u cijevi da slue i k a o osnovni konstruktivni elementi kemijskih postrojenja i izmjenjivaa topline. Cijevi se izrauju od gotovo svih vrsta materijala, a m o g u se upotreb ljavati i do najviih tlakova i t e m p e r a t u r a . Cijevi su najee okrugla presjeka, ali mogu biti i pravokutne. Okrugao presjek je u o d n o s u na p r a v o k u t n i u prednosti zbog manjih gubitaka pri strujanju i gubitaka topline, a i vee je vrstoe k o d iste vrste materijala. Izrada okruglih cijevi jednostavnija je. P o d nazivnim tlakom p r e m a D I N 2401, odn. J U S M.B6.006, podrazumije v a m o onaj tlak u N / m m 2 koji slui k a o osnova za p r o r a u n dijelova cijev n o g voda. Stupnjevanje nazivnik tlakova d a n o je u s p o m e n u t o m D I N 2401 i JUSM.B6.006. Pogonski tlak je onaj najvei tlak kojem smiju biti izloeni u pogonu dijelovi cjevovoda dimenzionirani p r e m a nazivnom tlaku. U t e m p e r a t u r n o m podruju od + 2 0 do + 1 2 0 C doputeni pogonski tlak j e d n a k je nazivnom tlaku. Na viim t e m p e r a t u r a m a doputeni pogonski tlak nii je od nazivnog tlaka. D I N 2401, B I . 2, daje pregled doputenih pogonskih tlakova i nazivnih tlakova u zavisnosti od temperature. Dolazi li u p o g o n u do jaih kolebanja tlaka, do prolaznih prekora enja temperatura, o d n o s n o do d o d a t n i h mehanikih optereenja cijevnih vodova (npr. a k o je sprijeena mogunost dilatacije cijevnih vodova), treba birati cijevi veeg nazivnog tlaka. Ispitni tlak dijelova cijevnog voda je tlak zavisan od nazivnog tlaka, a to je tlak kojim proizvoa ispituje proizvedene dijelove cijevnog voda. U pravilu ispitni tlak iznosi 1,5 nazivnog tlaka. K a o ispitni medij upotrebljavaju se tekuine. Radi poveane opasnosti smiju se plinoviti mediji upotrebljavati za ispitivanje samo uz odreene mjere sigurnosti.
481
Ispitni tlak gotovih cijevnih vodova nii je, zbog osjetljivosti brtvi, pri rubnica i opasnosti da e prilikom ispitivanja cjevovoda koji nisu poloeni ravno doi do izvitoperenja, nego ispitni tlak dijelova cjevovoda, ali je vii nego pogonski tlak. Ako su ispitni tlakovi niski, m o g u se upotrebljavati i plinoviti mediji (zrak, duik). Nazivni promjeri ( D I N 2404, J U S M.B6.005) odgovaraju unutarnjem promje ru cijevi. Razlike izmeu stvarnog unutarnjeg promjera i nazivnog promjera proizlaze iz razliitih debljina stijenke cijevi, k o d j e d n a k i h vanjskih promjera. Naime, u o d n o s u na izradu i spajanje odreeni su vanjski promjeri, a prema unutarnjim tlakovima odreene su razliite debljine stijenki cijevi. Cijevna prirubnica je u obliku prstena oblikovan zavretak cijevi ili dijelo va cijevnog voda koji slui za spajanje. To moe biti i odgovarajue oblikovan poseban dio, a slui isto t a k o za m e u s o b n o spajanje dijelova cijevnog voda p o m o u vijaka i matica. Prirubnice su najee okrugle, a m o g u biti ovalne i etvrtaste. Slijepa prirubnica je ploa koja slui za zatvaranje prirubnikog otvora. Kolaci omoguuju spajanja cijevi izloenih niim tlakovima. Fitinzi su cijevni fazonski standardni dijelovi. Slue za mogunost racional nog oblikovanja cijevnih vodova. 14.1.2. Materijal cijevi Cijevi od sivog lijeva imaju nalivene prirubnice, o d n o s n o kolake. Upotreb ljavaju se za vodove poloene u zemlju, gradsku mreu za plin, vodu i o t p a d n u vodu u koliko za o t p a d n u vodu zbog velikih dimenzija nisu upotrijeb ljene betonske ili keramike cijevi. K o r o z i o n a zatita je vrue nanesen bitumen, preko kojeg se nanosi jo i p r e m a z vapnenim mlijekom zbog organskih kiselina tla. Sivi lijev je zbog svojih dobrih antikorozionih svojstava u prednosti ispred elika. N e d o s t a t a k mu je, da je poloen ispod ulica s jakim p r o m e t o m izloen lomu, pa m o r a biti pri polaganju d o b r o osiguran. eline cijevi s kolacima upotrebljavaju se k a o i cijevi od sivog lijeva. Z b o g vee korozione osjetljivosti p o t r e b n a je d o b r a zatita. Neosjetljive su na p r o m e t n a optereenja. Cijevi s navojem upotrebljavaju se za kune ureaje k o d niskih tlakova. Pocinane se upotrebljavaju za vodove hladne i tople vode, a nepocinane za p a r u i ulja. Beavne eline cijevi su najee upotrebljavane za sve tlakove i tem perature. Spajaju se zavarivanjem, prirubnicama ili p o m o u navoja. Koroziona zatita postie se pocinanjem i nemetalnim prevlakama. avne eline cijevi upotrebljavaju se u granicama uobiajenih dimenzija k a o i beavne. avne cijevi posebno su p o g o d n e za cijevne vodove veih promjera, za ureaje za navodnjavanje i vodne turbine, a k o su beavne cijevi preskupe. Cijevi velikih i najveih promjera izrauju se k a o zavarene posude od limova.
482
14. Cijevni vodovi i zaporni organi
Precizne eline cijevi, beavne ili avne, imaju svijetlu i glatku, dimenzionalno tonu, vanjsku povrinu. Nalaze primjenu k o d vodova koji se spajaju navojem bez lemljenja i k o d vodova k o d kojih se trai glatka i ista unutranjost cijevi bez re, i tonih dimenzija. Bakarne cijevi zbog visoke korozione postojanosti (osjetljive su, ali na bazi ne tekuine) upotrebljavaju se za uljne vodove, gdje bi eline cijevi radi korozije oneistile ulje. Upotrebljavaju se u p r e h r a m b e n o j industriji, a pokositrene u industriji piva. L a k o se oblikuju savijanjem.
Tablica 149. Pregled standarda cijevi Cijevi od elika Tehniki uvjeti isporuke Podruje nazivnog tlaka N/cm 2 250 120 C i Podruje nazivnih promjera mm
Vrst cijevi, naziv
Standard
Materijal
J U S C.B5.020
.0000 . 1212 .1213 . 1402 . 1502 . 3100 .1214 . 1215
J U S C.B5.021
bez ogranienja 300 C
C.B5.221 10,2 d o 1016
eline beavne cijevi
JUS C.B5.221 320 400 C
JUS C.B5.022
. 7100 . 7400 . 7401 . 0000
800
450 C
1 eline beavne cijevi
JUS C.B5.226
J U S C.B5.020
250 160
120 C 120 C 300 C 300 C
C.B5.221 10 do 250 300 do 500
eline beavne cijevi od . 1212 eline beavne cijevi od . 1213 eline beavne cijevi od . 1402 eline beavne cijevi od . 3100 eline beavne cijevi, grecizne hladno valjane ili hladno vuene
JUSC.B5.122 JUS C.B5.123 JUSC.B5.124 JUSC.B5.125 J U S C.B5.021
. 1212 . 1213 . 1402 . 3100 .1212 . 1213 . 1402 . 3100 . 1212 (beavne)
1000 1000 1000 1000
10
CN CN IO
d o 500
10 d o 500 10 d o 500 10 d o 500
300 C t/3 300 C
J U S C.B5.230
JUS C.B5.030
640
4 do 120
Cijevi od elika s propisanim mehani kim svojstvima za cijevni navoj (beavne i avne) Cijevi od elika bez propisanih mehani kih svojstava za cijevni navoj (beavne i avne)
6 do 150 1000 120 "C
J U S C.B5.222
JUS C.B5.021
7 s " do 6 "
J U S C.B5.225
J U S C.B5.020
.0000 (beavne) i . 1212 .0000
do 250 od 1000 tekuina 250 zrak 100 para 100 od 64 300C bez ogranienja tlaka i 300 C d o 1000
6 d o 150
V."
do 6 "
eline cijevi beavne za plinovode i vodovode
J U S C.B5.020 J U S C.B5.023 JUS C.B5.021 . 1212
50 do 500
eline cijevi avne, precizne jedanput hladno vuene ili valjane
J U S C.B5.250
J U S C.B5.050
. 0146
10 do 120
483
Vrst cijevi, naziv
Standard
Tehniki uvjeti isporuke
Materijal
Podruje nazivnog Podruje nazivnih promjera tlaka mm N/cm 2
eline cijevi avne, precizne s posebnom tonou mjera, hladno vuene ili valjane
J U S C.B5.251
J U S C.B5.051
. 0261 . 0271 . 0361 . 0371 . 0461 .0471 .0561 .0000 . 0370 . 0460
do 1600
4 do 120
JUS C.B5.025
tekuine 250 120 C plinovi 100 180 C
eline cijevi avne
J U S C.B5.240 . 0261 . 0271 .0361 . 0371 . 0461 . 0471 . 0562 . 0563 . 0000 . 0370 . 0460 . 0261 . 0361 . 0461. 10,2 do 1620 640 300 C do bez ogranienja tlaka i 300 C
J U S C.B5.026
J U S C.B5.025 eline cijevi avne za plinovode i vodovode JUS C.B5.027 JUS C.B5.026
250
120 C 50 do 1600
640
300 C
Cijevi od lijevanog eljeza N<tzivni tla k N/cm 2 ijevanje gravita centri klasa fugalno cijom 160 LA 100 Cijevi s kolakom (naglavkom) JUS C.J 1.030 J U S C.J1.021 J U S C.J1.030 A 100 B 125 125 D N 80 do 1200 D N 50 i 65 D N 80 do 1200 D N 80 do 1200 D N 50 i 65 D N 80 do 400 D N 50 i 65 125 160 D N 80 do 400 D N 80 do 400 Podruje nazivnih promjera mm
Vrst cijevi, naziv
Spajanje prema
Tehniki uvjeti za materijal
Mjere prema
D N 50 i 65
125 160 160
LA 100 Cijevi s maticom J U S C.J1.031 JUS C.J 1.021 J U S C.J1.031 A 100 B 125 125
Cijevi s prirubnicom
J U S C.J1.033
JUS C.J 1.021
J U S C.J1.033
125
160
D N 50 do 1200
31*
484
Mesingane cijevi upotrebljavaju se za vodove manje od bakarnih, tee se savijaju, a uz neodgovarajuu leguru podlijeu koroziji. Olovne cijevi kemijski su veoma postojane. L a g a n o polaganje vodova, npr r pri polaganju instalacije k u n o g vodovoda, k o m p e n z i r a visoku cijenu olov nih cijevi. Cijevi od aluminija upotrebljavaju se zbog male teine u gradnji cestovnih i zranih vozila. Isto se t a k o koriste umjesto b a k a r n i h cijevi kod tvari koje djeluju na bakar. Cijevi od umjetnih materijala o t p o r n e su p r e m a veem broju kemijskih tvari. Upotrebljavaju se u p r e h r a m b e n o j i kemijskoj industriji, kao vodovodne cijevi i k a o cijevi za o t p a d n u vodu (polau se i u zemlju). vrstoa cijevi zavisna je od temperature. Isporuuju se u razliitim stupnjevima tvrdoe. L a k o se polau. U p o t r e b a , koja se stalno iri, ovisna je o cijeni. U tablici 149 je pregled cijevi i materijala za cijevi s o z n a k a m a odgova rajuih brojeva s t a n d a r d a za materijale i cijevi.
14.1.3. Proraun cijevi Ako neki medij treba da struji k r o z cijevni vod, o n d a na kraju voda mora, u o d n o s u na okolinu, postojati o d r e e n a razlika energije. Ako bismo kraj cijevnog voda zatvorili, o n d a bi s p o m e n u t a razlika energije odgovarala razlici t l a k a mjerenog na m a n o m e t r u izmeu unutranjosti cijevi i okoline. Otvara njem otvora dolazi do izravnavanja tlaka s okolinom, a viak energije pretvara se u energiju gibanja. Jedan dio energije upotrebljava se za svladavanje o t p o r a strujanja, o d n o s n o pretvara se u toplinu v2 H= =-\~2Zh Q-g 2g Ap
hidrauliki pad, razlika pritisaka kod zatvorenog cjevovoda, gustoa medija, ubrzanje sile tee, brzina medija nakon otvaranja cjevovoda, gubici trenjem o stijenku, gubici trenjem unutar same tekuine, gubici promjenom smjera i vrtloenjem.
Hidrauliki pad
Hum Ap u N/m 2 Q u kg/m3 g u m/s2 v u m/s h% u m
(538)
K o d cijevi koje slue k a o konstruktivni elementi, k o d cijevi za buenje i zatitnih cijevi, odreen je promjer cijevi samo na osnovi konstruktivnih zahtjeva. Za cijevi kojima se transportiraju voda, para, plinovi ili ulja, treba promjer utvrditi uzimajui u obzir gubitke. to je vei promjer cijevi, o d n o s n o to je manja brzina p r o t o k a , to su i gubici nii. S p o r a s t o m promjera pove avaju se trokovi investicija. E k o n o m i n i m se s m a t r a onaj promjer cijevi iji su godinji trokovi cjevovoda i gubitaka najnii.
485
Srednju brzinu protoka v ne treba birati visoko, jer s p o r a s t o m brzine pro t o k a rastu gubici tlaka. Srednja brzina p r o t o k a treba da je po mogunosti k o n s t a n t n a , da bi se iskljuila p o t r e b a ubrzavanja i usporavanja medija. K o d prikljuaka cjevovoda na klipne strojeve treba ugraditi p o s u d u koja e izravnati razlike to proizlaze iz nejednakomjernosti r a d a klipnog stroja. G r u b e orijentacione vrijednosti srednjih brzina protoka vodovodne instalacije tlani cjevovodi paro vodi zrani i plinski vodovi uljni dalekovodi (benzin, benzol, plinsko ulje) u = l do 2 m/s u = 20 do 30 m/s u = 1 5 do 70 m/s u = 25 m/s u =1,5 do 2 m/s
Pri proraunavanju promjera cjevovoda srednja brzina p r o t o k a se najprije usvaja. Za p r o r a u n p o t r e b n o g presjeka cijevi vrijedi
yyi
presjek cijevi
A=
V Q
(539)
, C A K \
promjer cijevi
m u kg/h Q u kg/m3 v u m/s A u m2 d u m
d=
\J 2827 Q v
(540)
protok mase medija u jedinici vremena, gustoa medija, srednja brzina protoka, presjek cijevi, unutarnji promjer cijevi (otvor cijevi).
Umjesto izraunatog promjera otvora cijevi bira se prvi vei standardni promjer. Time se uzimaju u obzir i mogunosti eventualnog oneienja stijenki cijevi. Za t a k o izraunati promjer cijevi treba t a d a izraunati gubitke. Gubici Ihg jednaki su, k o d n o r m a l n i h uvjeta gradnje cjevovoda umnoku faktora gubitaka ( i kvadrata brzine p r o t o k a : v2 gubici
27/ig u m v u m/s g u m/s2
xh-x^
suma gubitaka, faktor gubitaka, srednja brzina protoka, ubrzanje sile tee.
(541)
Gubici m o g u biti veoma visoki. K o d dalekovoda gubici su mjerodavan faktor za cjelokupni utroak energije. Gubici u ravnoj cijevi. U ravnoj cijevi unutarnjeg promjera d i duljine / iznosi: jaktor gubitaka =X d (542)
486 X
14. Cijevni vodovi i zaporni organi koeficijent trenja cijevi dobiven jednadbama izvedenim na osnovi opsenih istraivanja u kojima su najvanije veliine Revnoldsov broj, hrapavost i dimenzije, duljina cijevi, unutarnji promjer cijevi.
/ u m d u m
Koeficijent trenja cijevi X ovisan o Revnoldsovu broju Re i o d n o s u unutarnjeg promjera cijevi i hrapavosti cijevi (d/k), d a n je na slici 508. Vrijed nosti hrapavosti k d a n e su za razliite vrste i stanja cijevi u tablici 150. Za vodu daje slijedea j e d n a d b a koeficijenta trenja dovoljno tone vrijed nosti za praktike p o t r e b e :
0,05
OM
0,03
% 0.02 ;
Jg 0.018 0,016 ' f e
OM
8 0,0120J010 0,009 0.008 OBOT6
IO
2,32
i 6 10* 2 i 6 IO
Reynoldsov broj Re
IO
IO
Slika 508. Koeficijent trenja cijevi X dan u zavisnosti od Revnoldsova broja Re i odnosa d/k
Tablica 150. Vrijednosti hrapavosti k u mm za razliite vrste stanja cijevi Materijal Stanje k mm
bakar ili mesing vuen, staklo ili umjetni materijal beavna ili avna cijev
glatko nova nova, bituminizirana, zemni plin, stara pocinana dugo upotrebljavana s korom (inkrustacija) novo bituminizirano zarano s korom (inkrustacija)
0 do 0,0015 0,02 do 0,05 0,04 do 0,05 0,07 do 0,15 0,15 do 0,20 do 0,4 0,25 do 0,5 0,12 1 do 1,5 1,5 do 3
sivi lijev
azbestni cement beton drvo
0,1 0,2 d o 1
487 trenja A 0 , 0 2 + 0,0005/d (543)
koeficijent
d u m
unutarnji promjer cijevi.
Za grube p r o r a u n e polazi se od toga da X lei za vodu izmeu 0,01 do 0,025. Koeficijent trenja X bit e to manji to je vei promjer cijevi i to su glade stijenke cijevi. Visina gubitaka u ravnoj cijevi p r e m a jednadbi (541), izraava se jed nadbom : gubici
X-
(544)
Vidi legendu uz jednadbe (538) i (542).
Gubici u koljenim odvojcima, armaturi, ulaznim i izlaznim ograncima cjevovoda

U nabrojanim dijelovima cjevovoda javljaju se d o d a t n i gubici zbog promje ne smjera toka, vrtloenjem i u d a r o m . I ovi gubici ovise o k v a d r a t u brzine. Orijentacione vrijednosti faktora gubitaka C dobivene pokusima, d a n e su u tablici 151. za koljena i zaporne organe,
P o m o u vrijednosti faktora gubitaka ( preraunavaju se pojedinani gubici u ekvivalentnu duljinu cijevi, koju treba dodati gubicima izraenim jednad b o m (544): (545) (546)
ukupna duljina cijevi, ekvivalentna duljina cijevi prema jednadbi koeficijent trenja, suma pojedinanih faktora gubitka.
Iz sume pojedinanih gubitaka dobivaju se: ukupni

Zhg
X
gubici
suma svih gubitaka, koeficijent trenja, duljina cijevi, unutarnji promjer cijevi suma pojedinanih faktora gubitaka, brzina toka, zemaljsko ubrzanje.
(547)
u m
l u m d u m v u m/s g u m/s2
488
Tablica 151. Vrijednosti faktora gubitaka ( za cijevna koljena i zaporne organe
koljena
22,5 ( = 0,045 0,045 0,045 0,045 100 1,5
45 ( = 0,09 0,08 0,075 0,07 200 ' 300 2,1
60 ; = 0,12 0,10 0,09 0,07 400 2,2 4,5 3,5 1,0 do 6,5 6,5 5,0 2,5 0,25 0,12
90 ( = 0,14 0,11 0,09 0,11 500 2,2
LL.
koljena od sivog lijeva (90)
10
nazivni promjer
(
D I N ventil (slika 536) Rhei-ventil (slika 537) Ventil (slika 538) ventili Kovani ventil (slika 539) Kutni ventil (slika 540) Povratni ventil (slika 544) Povratna zaklopka (slika 558) Bez vodee cijevi zasuni S vodeom cijevi
1,8 ( = 3,9 2,6 0,6
3,0 4,0 1,5 0,2 0,05
14.1.4. Proraun debljine stijenke cijevi P r o r a u n debljine stijenke cijevi vri se na isti nain k a o i p r o r a u n po suda p o d tlakom. Za p r o r a u n elinih cijevi izloenih unutarnjem tlaku vrijedi D I N 2413, (Slubeni list F N R J br. 7, 1957) do djdu^l,7 i za tem perature od 50 do + 600 C . Razlikujemo u p r o r a u n u slijedea tri podruja optereenja t e m p e r a t u r a : Preteno mirno optereenje cijevi do temperature + 1 2 0 C Potrebna debljina stijenke cijevi izraunava se iz j e d n a d b e : debljina cijevi s = s0 + c1 + c2 s=^v
P
+ c1 + c2
(548)
s u mm minimalna debljina cijevi, dv u mm vanjski promjer cijevi, p u N/mm 2 najvei doputeni pogonski tlak, K u N/mm 2 karakteristina vrijednost vrstoe materijala, = CTt na temperaturi + 20C, S sigurnost, =1,7 za cijevi s atestom za materijal, =2 bez atesta za materija], v faktor slabljenja zavara, = 0 , 7 za jednostrano zavaren av, = 0 , 8 za dvostrano zavaren av ili jednostrano zavaren av pomou bakarne ploe, = 0 , 9 za dvostruko zavaren av, aren s posebnim prijemnim uvjetima, c, dodatak zbog doputenih razlika u debljini stijenke cijevi, tablica 152, c2 dodatak za koroziju i troenje iznosi maksimalno 1 mm i najee je sadran u zaokruenju proraunate debljine stijenke cijevi.

Tablica 152. Dodatak c, pri proraunu debljine stijenke Beavne cijevi Doputeno smanjenje debljine stijenke cijevi prema uvjetima isporuke
/o
489
avne (zavarene) cijevi dodatak c, mm podruje
dodatak c.
debljina mm
limovi
vrue valjane trake
hladno valjane trake
8 10 12 13 15 18
0,085 s0 0,11 s0 0,14 s0
3 do 3,5 4 do 4,75 5 do 7 7 do 10 10 do 30 30 do 35 35 do 40
0,25 do 0,4 0,3 do 0,5 0,3 0,3 0,5 0,6 0,7
0,15 do 0,30 0,15 do 0,3 0,15 do 0,3 0,15 do 0,3
0,08 do 0,21 0,11 do 0,23 0,12 do 0,25
0,15 s0 0,18 s0
0,22 s0
Preteno promjenljivo optereenje cijevi do temperature + 1 2 0 C

Proraun protiv deformacija cijevi vri se k a o za preteno m i r n o optereene cijevi. Proraun na dinamiku izdrljivost debljina cijevi s = s0 + cl + c2
dv(Pmax-Pmin)
Pmin)
(549)
Ci
+c-
(550)
Pmax N/mm Pmin u N/mm 2 X u N/mm 2
maksimalni pogonski tlak, minimalni pogonski tlak, karakteristina vrijednost vrstoe materijala, = jednosmjerno promjenljiva vremenska vrstoa pri 20 C (utvrena na poliranom tapu), S faktor sigurnosti, = 2,2 kod cijevi s atestom za materijal, = 2 , 5 bez atesta za materijal. Ostalo vidi u legendi uz jednadbu (548).
u 2
Preteno mirno optereene cijevi s temperaturama iznad+120 do + 6 0 0 C

debljina cijevi s s0 + cx+c2 s = - 4 ^ - + c1+c2 K 2v s +p
K u N/mm 2
(551) (552)
karakteristina vrijednost vrstoe materijala, = CTM/IOOOOO/3C, (vremenska statika vrstoa). Vremenska statika vrstoa pri odreenoj temperaturi je ono mirno optereenje, svedeno na prvotni presjek probne palice, koje e nakon proteka odreenog probnog vremena, npr. 100000 sati izazvati lom probne palice, faktor sigurnosti, = 1 5 za cijevi s atestom. Bira se vea vrijednost dobivena uvrtavanjem K = ^0,2/s c odnosno K= O M/IOOOOO/S COstalo vidi legendu uz jednadbu (548).
, C,
490 2v^(s-Cl) Najvei

aT N/mm v s u mm Cj dv u mm
2
ispitni
tlak
dv+{s-Ci)
(553)
granica teenja na 20 C. faktor slabljenja zavara [vidi legendu uz (548)], debljina stijenke cijevi, dodatak zbog doputenih razlika u debljini stijenke (vidi tablicu 152), vanjski promjer cijevi.
14.1.5. Fazonski cijevni dijelovi

Ravne cijevi pruaju u o d n o s u na zakrivljene, ravaste, te cijevi kod kojih se mijenja presjek i fazonske cijevi, slijedee p r e d n o s t i : 1. male gubitke strujanja i topline, 2. mali utroak r a d a i materijala pri izradi, 3. veu p o g o n s k u sigurnost, 4. laku m o n t a u , 5. nie trokove nabavke ugradnje, odravanja. U svakom cijevnom vodu javlja se esto p o t r e b a da se: 1. promijeni smjer t o k a medija, 2. t o k j e d n o g cjevovoda razdvoji, o d n o s n o da se dva t o k a spoje, 3. promijeni presjek cjevovoda, 4. zatvori t o k cijelog cijevnog voda ili nekih njegovih dijelova. Za svaku od navedenih p o t r e b a postoje posebni dijelovi koji omoguuju rjeenje navedenih zadataka. Na slici 509 prikazani su neki ee upotrebljavani fazonski k o m a d i .
h)
o) i) j) k) i) m) n) Slika 509. Pregled ee upotrebljavanih fazonskih komada a) spojnica s prirubnicama; b) redukcija s prirubnicama; c) kotlovski nastavak, srednji; d) kotlovski nastavak, postrani; e) nastavak za kuglu;/) luk s prirubnicama\; g) luk s prirubnicama |; h) dvostruki luk; i) dvostruki luk za paralelno meusobno pomaknute osi cijevi;;') kutnik; k) T-ogranak s prirubnicama; /) ogranak s prirubni cama; rn) kri s prirubnicama; n) hlae; o) hlae s odvojkom
491
14.1.6. Cijevni spojevi

Cijevni spojevi imaju slijedee z a d a t k e :
1. da omogue spajanje pojedinih cijevi m e u s o b n o , da bi se dobio cjevovod, 2. da omogue spajanje cijevi s aparatima, 3. da omogue prikljuak cijevi na a r m a t u r u , 4. da omogue promjenu promjera cjevovoda i smjera cjevovoda, 5. da omogue da se sa strane na cjevovod prikljui a r m a t u r a ili drugi cjevovod, 6. da omogue zatvaranje cjevovoda. Razlikujemo nerastavljivo i rastavljivo spajanje. vri se zavarivanjem, lemljenjem i lijepljenjem. Nerastavljivo spajanje
Spajanje zavarivanjem je nerastavljivo spajanje, a dolazi u obzir za najvie tlakove i temperature. Primjenjuje se na sve zavarive materijale. Zavarivanje je trajno n e p r o p u s n o spajanje, a k o d pravilnog konstruktivnog oblikovanja i izvedbe j e d n a k e je vrstoe k a o i sama cijev. Osim za agresivne medije, koji zahtijevaju posebnu zatitu, m o g u se zavareni spojevi na sve primijeniti. Za zavarivanje se, pored elektrolunog i autogenog runog zavarivanja, upo trebljava i strojno e l e k t r o o t p o r n o zavarivanje. K o d cijevi koje onemoguuju posebno zavarivanje korijena iznutra, p o t r e b n o je zbog osiguranja d o b r o g p r o v a r a korijena upotrijebiti uloke p r e m a slici 510, koji ujedno olakavaju i centriranje cijevi. Krajevi cijevi koje se spaja treba 1 da imaju i debljine stijenke.
^2
Slika 510. Tupo zavareni av 1 zavarenih cijevi s ulonim prstenom 2
Slika 511. Spajanje cijevi lijepljenjem
Zavarivanje cijevi p o s e b n o je p o g o d n o k o d veih promjera, jer se ostvaruje uteda materijala i rada. P r i p r e m a ava ovisi o debljini stijenke cijevi. Do s ^ 4 mm debljine stijenke nije p o t r e b n a p o s e b n a p r i p r e m a ava (I av). K o d s = 4,5 do 11,5 mm debljine stijenke upotrebljava se V-av odgovara jue pripremljen, p r e m a primijenjenom nainu zavarivanja: elektro o t p o r n o autogeno, e l e k t r o o t p o r n o p o d zatitnim plinom. K o d s = 1 2 do 28 debljina stijenke upotrebljava se U-av, pripremljen odgo-
492
varajue p r e m a primijenjenom nainu zavarivanja: elektrootporno, e l e k t r o o t p o r n o p o d zatitnim plinom. Spajanje cijevi lemljenjem p r i k a z a n o je na slici 47, a spajanje cijevi lijep ljenjem p r i k a z a n o je na slici 511. Spajanje navojem upotrebljava se kod s t a n d a r d n i h cijevi s navojem. Spaja se p o m o u k o l a k a i fitinga (od temper-lijeva ili elika). N a i n spajanja s m a t r a se nerastavljivim, jer je rastavljanje mogue j e d i n o rastavljanjem cijelog cjevovoda, do kraja. K a o navoj upotrebljava se konini cijevni Witworthov navoj J U S M.B0.056 (R 1/8" do R 6"), a za kolake i fitinge cilindrini unutarnji navoj J U S M.B0.051. Za cijevi upotrebljava se, vanjski, lagano stoast navoj (stoac 1:16), t a k o da se ulaganjem kudjelje postiu p o t p u n o nepropusni spojevi. -Upotrebljavaju se k o d instalacija plina i vode, koje se montiraju s j e d n o g kraja i vie ne rastavljaju. Rastavljivi spojevi navojem upotrebljavaju se k o d manjih nazivnih pro mjera do 32 mm i tlaka do 1600 N / c m 2 . P r e d n o s t spajanja navojem u o d n o s u na spajanje p r i r u b n i c o m jest u mogunosti laganog i brzog spajanja i rastavljanja i m a l o m radijalnom p r o s t o r u koji takav spoj zauzima. Razlikujemo spajanje navojem dvaju krajeva cijevi (sl. 512), spajanje cijevi s prikljukom na kuite, (sl. 513) i spajanje navojem cijevi izravno na kuite, (sl. 514). Spajanje sa cijevi vri se u p r v o m sluaju lem ljenjem (sl. 512), zavarivanjem, (sl. 514) ili poseb nim reznim p r s t e n o m ili p r s t e n o m u obliku klina (sl. 513).
Slika 512. Spajanje dvaju krajeva cijevi navojem i lemljenjem, a brtvenjem pomou stoaste i kuglaste povrine 1 i 2 su krajevi cijevi; 3 nazuvica s kuglastom brtvenom povrinom 8; 4 nazuvica sa stoastom brtvenom povrinom 9; 5 matica; 6 i 7 lemljeni spoj
17 3
al
Slika 513. Spajanje cijevi sa cijevnim prikljukom za spoj a) spajanje pomou reznog prs tena; b) spajanje pomou prstena u obliku klina (1 kraj cijevi, 2 cijevni prikljuak, 3 rezni prsten, 4 prsten u obliku klina, 5 matica)
2/222/////,/,/AN
Slika 514. Spajanje navojem izravno na kuite 1 kraj cijevi; 2 zavareni nastavak cijevi; 3 plosnata brtva; 4 kuite; 5 matica
K o d spoja p r e m a slici 514 brtvenje se ostvaruje u l o e n o m brtvom, a k o d spoja p r e m a slici 512 p o m o u stoaste i kuglaste nalene povrine (bez posebne
493
brtve). Slino je i k o d spoja prikazanog na slici 513, gdje brtvi rezni prsten, o d n o s n o prsten u obliku klina. Spajanje kolacima nerastavljivo je spajanje. Rastavljanje je mogue a k o se cijevi u z d u n o p o m a k n u . Najjednostavniji oblik spajanja kolacima odgovara brtvenici s nabojem od kudjelje ili drvene vune. P r e k o toga nabija se olovni prsten (sl. 515). Slino djeluje kolak s navojem (sl. 516) i g u m e n o m brtvom. Obje ove izvedbe omoguuju m e u s o b n o k u t n o pomicanje cijevi do 3, a isto tako i manje uzduno pomi 7 canje. Uzdune sile ne m o g u se pre\ } 11 nositi.
Slika 515. Kolak za brtvenje nabijanjem: 1 naboj; 2 zaliveno i nabijeno olovom
Slika 516. Kolak s navojem: 1 gumena plosnata brtva; 2 prsten s navojem
SS Slika 518. Kolaak za zavarivanje u obliku kugle
Slika 517. Kolak za zavarivanje
K o d elinih cijevi s kolacima upotrebljavaju se kolaci za zavarivanje (slike 517 i 518). K o d ovog posljednjeg kolaka, koji ima oblik kugle, vanjski dio cijevi prilagouje se n a k o n spajanja zarubljivanjem unutarnjem kuglastom dijelu cijevi. U o v o m sluaju moe spoj preuzeti uzdune sile, a da zavar pri tome nije optereen. Z a d a t a k zavara jedino je da brtvi. Spajanje prirubnicama p o m o u vijaka i matica siguran je nain spajanja za najvie tlakove i najvee nazivne promjere cijevi. D e m o n t a a je mogua uvijek, ak i a k o su vijci eventualno zarali. U t o m sluaju vijci se jednostavno odreu. Prirubnice s vijcima mogu se upotrijebiti za metale, legure metala, staklo, porculan, umjetne materijale, te za specijalne materijale. Na slici 519 prikazane su razne vrste prirubnica. Na slici 519 a prikazana je tzv. vrsta prirubnica nalivena na cijev od sivog lijeva ili elinog lijeva. Na slici 519.b prikazana je prirubnica za cijevi s navojem. Ovaj nain spajanja omoguuje razdvajanje prirubnice i cijevi (npr, pri voenju cijevi kroz stijenku rezervoara). Budui da navoj ne brtvi, moraju cijevi biti brtvene ili na eonoj strani, ili se navoj zavrava uskim avom koji se zavari. Rastavljivost je u tom sluaju izgubljena. Prirubnice cijev. za zavarivanje na slici 519c najbolje provode sile vijaka u
494
Slobodne prirubnice, na slici 519d, djeluju preko j e d n o g ojaanja se dobiva sabijanjem, zarubljivanjem, ili navarivanjem kraja cijevi.
ML. $ noga 1:5
koje
0gj 0Z7
a)
Slika 519. Oblici prirubnica a) nalivene prirubnice za cijevi od sivog i elinog lijeva (prirubnice lijevane zajedno s cijevima, koljenima, ravama i cijevnim zatvaraima od sivog lijeva JUS M.B6.050... 055); b) prirubnice s navojem ( D I N 2565 . . . 2569); c) prirubnice za zavarivanje (JUS M.B6.160... 171); d) slobodna prirubnica za zavarivanje (DIN 2667 . . . 2669)
Prirubnica m o r a biti t a k o dimenzionirana da moe preuzeti vanjske i unutarnje sile, da k o d ugradnje, ispitivanja i u p o g o n u ne bi dolo do oteenja. U praksi se p r o r a u n ograniava u pravilu na k o n t r o l u da li prirubnica s t a n d a r d n i h dimenzija odgovara predvienom optereenju. P r i p r o r a u n u vrstoe prirubnikog spoja ( D I N 2505) moraju se pri rubnica, vijci i brtva, p r o m a t r a t i uvijek u m e u s o b n o j zavisnosti. P r o r a u n treba da b u d e izvren za ugradnju i za pogonske uvjete. Sile i momenti. Na slici 520 p r i k a z a n e su pojednostavnjeno sile koje djeluju na o b o d u prirubnice k a o pojedinane sile. Sila unutarnjeg tlaka. prstenu stijenke cijevi F R . Djelovanjem Sila unutarnjeg tlaka p javlja se sila na na prstenu stijenke cijevi
^
FR = P
(554) prirubnice (555)
Sila
na
prstenastu fdl-n
P
povrinu
d2 n\
FR u N Fp u N p u N/mm 2 dB u mm d u mm
sila koja djeluje na prstenu stijenke cijevi, sila koja djeluje na prstenastu povri nu prirubnice, unutarnji tlak u cijevi, srednji promjer brtve, unutarnji promjer cijevi.
Slika 520. Pojedinane sile na prirubnici
495
U z i m a se da unutarnji tlak djeluje do srednjeg promjera brtve d B (u stvarnosti tlak o p a d a preko cijele irine brtve). Sila brtvenja F B u t v r e n a p o m o u eksperimentalno dobivenih znaajki i to k a o sila brtvenja potrebna za deformaciju brtve FBD, naziva se sila predzatezanja, o d n o s n o sila brtvenja u pogonskom stanju FB?. Sila predzatezanja je sila koja je p o t r e b n a da bi se ostvarila odgovara j u a deformacija brtve, k a k o bi kasnije u p o g o n s k o m stanju bilo omogueno brtvenje cjevovoda. Sila predzatezanja
FBD u N dB u mm kQ u mm 2 KB u N/mm
FBX) = n dB k0 KB
(556)
sila predzatezanja, srednji promjer brtve, karakteristika brtve (irina djelovanja brtve kod sile predzatezanja), deformacioni otpor materijala brtve.
Karakteristika brtve k 0 m o e se uzeti i k a o irina djelovanja brtve s kojom se ulazi u p r o r a u n i na kojoj irini zamiljamo da se sila predzate zanja ravnomjerno rasporeuje. Na osnovi iskustva dobivene vrijednosti /c0 i K B obuhvaene su u tablicama 153 i 154. Sila brtvenja u pogonskom stanju FBP izraunava se iz j e d n a d b e : FBP = p TI dB-kx- SB
FBP u N p u N/mm 2 dB u mm u mm
(557)
sila brtvenja u pogonskom stanju, pogonski tlak u cijevi, srednji promjer brtve, irina djelovanja (vidi tablicu 153) faktor sigurnosti u odnosu na nepropusnost, = 1,5 kod mekih brtvenica, = 1 , 3 kod metalnih brtvi.
Sila brtvenja u p o g o n s k o m stanju dobivena radi smanjenja sile brtvenja n a k o n ugradnje: umanjena sila brtvenja u pogonskom F
"
stanju 1
B~2
B D
>
BD
(558)
F'BP
FR u N Fp u N
smanjena sila brtvenja u pogonskom stanju, sila brtvenja pri ugradnji, sila koja djeluje na prstenu stijenke cijevi, sila koja djeluje na prstenastu povrinu prirubnice, faktor koji uzima u obzir opadanje sile vijaka djelovanjem unutarnjeg tlaka, = 1 , 2 do nazivnog promjera 500 mm, = 1 , 4 za nazivne pro mjere preko 500 mm, faktor koji uzima u obzir puzanje mekih brtvi u trajnom pogonu dan je u tablici 155. Za metalne brtve B2 = 1.
496
Ispostavi li se u p r o r a u n u da j e : F/BP<FBP
Tablica 153. Karakteristine vrijednosti brtvenja (odgovaraju sadanjim saznanjima i stalno se dopunjuju) Predzatezanje Vrst brtve Oblik brtve Oznaka Materijal irina djelovanja k0 u mm ') Ljepenka za brtvenje natopljena Plosnate brtve D I N 2690 do Guma 2692 Teflon /, materijal metal- meki brtveni materijal
2
(559)
Pogon irina djelovanja u N/ mm A:, mm

2
')
20 hD
')
5bD 25 bD 2001/bjho
1,0 bD
Meke brtve
1 bD 20 bD \5bD
0,5 bD 1,1 bD 1,0 bD
0,5 b0 \,\bD 1,3 bD
Kombinirane brtve
S8 8 < J 8SK
Spiralne brtve azbestne Valovite brtve
Nelegirani elik, kromni Al Cu, M s meki elik Al Cu, M s meki elik
0,8 bD
15fc D
50fc D
1,0 fcD
1,3 b0
8 6D 9fcD 10 6 D 10 6 D 20 bD 40 bD
30 bD 35fc D 45 bD 50 bD 60 bD 70 bD
0,6 bD 0,6 bD 0,6 bD 1,0 bD 1,0 bD 1,0 bD
0,6 bD 0,7 bD 1,0 bD 1,4 bD 1,6 bD 1,8 bD
mmmm
b0
Brtve s
metalnom oblogom Metalne plo snate brtve D I N 2994 Brtve u obliku romba Metalne ovalne brtve Metalne okrugle brtve
1,0 bD
bD + 5
bD+5
- i
0,8
1,0
WA-
1,6
2,0
Metalne brtve
iii
\\\\\\\*
1,2
1,5
'M V''/,
SSS? l
Prstenasta joint brtva Leasta brtva D I N 2696 Nazubljeni profil u obliku elja D I N 2697 Membranska brtva D I N 2695
1,6
2,0
om
1,6
2,0
z* broj zubaca
0,4
V ?
0,5
9 + 0,2 z
9 + 0,2 z
') tekui mediji l plinovi i pare
497
m o r a se poveati sila predzatezanja (sila brtvenja k o d ugradnje) toliko, da se u svakom sluaju ostvari sila brtvenja u pogonskom stanju: FBD^B1{FK + Fp + B2FBP)
Vidi legendu uz jednadbe (558).
(560)
Sila vijaka m o r a k o d ugradnje izvriti deformaciju brtve, a u pogonu m o r a sila vijaka drati u ravnotei silu na prstenu stijenke cijevi, silu koja djeluje na prstenastu povrinu prirubnice F p i silu brtvenja. Stanje nakon ugradnje. slijedeih sila: U k u p n a sila vijaka Fvo je o n a koja je vea od
sila vijaka nakon ugradnje ^ V O = ^ B D ili ^ B D (odnosno F B D ) (561)

Fvo u N sila vijaka nakon ugradnje.
Tablica 154. Deformacioni otpor KB i Km metalnih materijala brtvi KB3 Materijal brtvi aluminij, meki N/mm 2 100 200 '350 400 450 500 100 u N/mm 2 400 C 500 C
200 C 20 130 260 330 420
300 C (5) 100 210 260 390

-
40 180 310 380 450 480
40 170 190 330 390
bakar, meki mekano eljezo elik legirani elik 13CrMo44 austenitski elik
80 120 280 350
Primjedba: Na normalnoj temperaturi je Kudzn kao deformacioni otpor kod 10% sabijanja < J 1 0 . K a o zamjena moe se upotrijebiti i <JM.
Tablica 155. Vrijednosti faktora B2 za utjecaj puzanja B2 Materijal 20 C

1,1
200 C 1,6 1,0
300 C 2,0 1,25 2,5 2,0 2,0
400 C 2,2 1,35
500 C 2,4 1,45
IT materijali spiralne brtve, azbestne valovite aluminijske brtve Cu M s meki elik brtve s metalnom o b l o g o m : od aluminija od bakra i mesinga od mekog elika
1,0 1,0 1,0 1,0
1,0
1,0
2,3 2,0 1,7
1,0
498 Pogonsko stanje. Ukupna
sila vijaka u pogonskom stanju

FVP u N
Fyp = FR + Fp + FB
(562)
sila vijaka u pogonskom stanju.
Za F B t r e b a uvrstiti veu vrijednost od F B P i F'nP. Vanjski moment koji djeluje na prirubnicu, sveden na diobeni promjer razmjetaja vijaka iznosi: moment u stanju nakon ugradnje Mfo=F
v o
(563)
M f0 u Nmm moment savijanja koji djeluje na prirubnicu u stanju nakon ugradnje, Fvo u N sila vijaka nakon ugradnje, b u mm krak savijanja u odnosu na silu brtvenja
moment u pogonskom stanju

Mf
= FRaR + Fpap + FBaB
(564)
u Nmm moment savijanja koji djeluje na prirubnicu u pogonskom stanju sveden na diobeni promjer razmjetaja vijaka, FR u N sila na prstenu stijenke cijevi, aR u mm krak savijanja u odnosu na prsten stijenke cijevi, Fp u N sila koja djeluje na prstenastu povrinu prirubnice, ap u mm krak savijanja u odnosu na povrinu prirubnice, sila brtvenja, FB u N ah u mm krak savijanja u odnosu na silu brtvenja,
Z a F B treba uvrstiti veu vrijednost o d F B P i F B P . Optereenje prirubnice. Vanjski m o m e n t i optereuju prirubnicu n a savi janje. Naprezanje na savijanje er f treba kontrolirati za opasni presjek u stanju ugradnje i u p o g o n s k o m stanju naprezanje na savijanje
c-f u N/mm 2 W u mm 3 K u N/mm 2
a
t=^jrT=~F'~
(565)
naprezanje na savijanje, moment otpora prirubnice vidi (567), (568) i (569), faktor vrstoe materijala vidi tablicu 6 na str. 24 i donje podatke: do 120C 200 C 250 C 300 C C0361 210 160 150 120 C 1430 i C 1431 280 200 210 190 faktor sigurnosti (vidi tablicu 157), koeficijent slabljenja, = 0 , 8 za elik, =0,7 za neeljezne metale, korekcioni faktor (vidi tablicu 156).
s
z
Momenti otpora presjeka prirubnica razliitih oblika prikazani su na sli ci 521. O p e n i t o za proizvoljni presjek prirubnice A-A, slika 521a j e : moment otpora W=2n 2A,eÛ{d+sK)[sl-S^j (566)
W u mm 3 moment otpora Ostale oznake vidi na slici 521 a.
b)
P
I
B
499
Y(
B
'//
1
6;
Slika 521. Prirubnice razliitih oblika prikazane zbog prorauna momenata otpora
Ako je opasni presjek na prijelazu od tanjurastog dijela prirubnice na stoasti (sl. 521a): moment otpora W=
71
(dy - d -
2dyj)
h2
(d +
s 1)
(si
- S-j (567)
Vidi legendu uz jednadbu (566) i slika 521a.
Ako je posebno tanak tanjur prirubnice, pri emu opasni presjek B B lei u tanjuru prirubnice (slika 521 b): moment otpora W=~h2 2
71
U - d ^
(568)
Vidi legendu uz jednadbu (566) i sliku 521b.
moment savijanja
M f u N m m moment savijanja, Fv u N sila vijaka, a1 u mm krak savijanja.
32*
Fv-a1
(569)
500 Kod slobodne moment prirubnice otpora (slika 521c):
W=-(dv-d2-2dyi)h
71
(570)
Vidi legendu uz jednadbu (566) i sliku 521c:
moment savijanja
M f = FY a
(571)
Vidi legendu uz jednadbu (566) i sliku 521c.
K o d zavarene prirubnice (slika 521 d ) : moment otpora

71 3 2 W=-(dyd 2s0 2dy-})h +-(d + s0)sl otpada kod vrlo tanke stijenke
(572)
Vidi legendu uz jednadbu (566) i sliku 521 d.
Korekcioni faktor z. J e d n a d b e za p r o r a u n dobivene su pokusima sa materijalima s izrazitom granicom teenja. Ako karakteristika a e n e m a izra zitu granicu teenja, o n d a faktor z obuhvaa taj utjecaj (tablica 156).
Slika 522. Prirubnica za zavarivanje prevuena niklom
Slika 523. Slobodna prirubnica s obrubljenim cijevnim krajem, platirana bakrom
Proraunska temperatura prirubnice m o e se uvrtavati k a k o slijedi: vrsta prirubnica i ogrljak prirubnice r p o = 0,96 t u
tr,
t P 0 u C U C
proraunska temperatura, temperatura u unutranjosti posude, odnosno cijevi.
Na slici 522 p r i k a z a n a je vrsta prirubnica za zavarivanje prevuena niklom, a na slici 523 slobodna prirubnica s obrubljenim cijevnim krajem, platirana bakrom.
14.2. Izraunavanje deformacija pri zagrijavanju

Tablica 156. Korekcioni faktor z Materijal materijal s izrazitom granicom teenja (elik, austeniti) materijali kod materijali kojih granica teenja nije (sivi izrazita (bakar, aluminij) Faktor z 1,0 1,2 1,5
501
niske deformabilnosti
lijev)
Tablica 157. Vrijednosti faktora sigurnosti S Pogonsko stanje s atestom za bez atesta za materijal materijal sigurnost u odnosu na granicu teenja ili
a
Materijal
Ugradnja s atestom o preuzimanju
kontrola o bez atesta preuzimanju
Nelegirani i legirani elik elini lijev
MlblC
sigurnost u odnosu na granicu teenja kod 20 C 1,1 1,3 1,3
1,3 2,0
1,6
Sigurnost u odnosu na prekidnu vlanu vrstou <rM Bakar i bakarne legure Aluminij i aluminijske legure Sivi lijev, nearen Sivi lijev, aren 3,5 7,0 5,0 4,0 9,0 6,0 2,0 3,5 2,5
1
2,5 4,5 3,0
Tablica 158. Oznaavanje cijevnih vodova prema vrsti medija D I N 2403 Voda zeleno Para crveno Zrak plavo Plinovi uto Kiseline naranasto Luine ljubiasto Tekuine smee Vakuum sivo
14.2. Izravnanje deformacija pri zagrijavanju cijevnih vodova

Cijevni vodovi izloeni su zbog promjene t e m p e r a t u r e medija ili okoline uzdunim deformacijama. Ove uzdune deformacije m o g u se omoguiti odgo varajuim elastinim oblikovanjem voenja cijevi. Ako kompenzacija uzdunih deformacija zbog zagrijavanja nije o m o g u e n a samim sustavom cjevovoda, p o t r e b n a je ugradnja posebnih elemenata koji omoguuju deformacije. Cijevni lukovi u obliku U lukova i lira izvode se ili k a o glatke, ili n a b r a n e , ili k a o valovite dilatacione cijevi i najjednostavniji su nain omoguavanja toplin skih dilatacija. Na slici 524 prikazana je glatka, n a b r a n a i valovita lira i n a b r a n i U luk. Kompenzatori od valovitih cijevi. Za niskotlane vodove i za male promjene duljina, upotrebljavaju se leasti k o m p e n z a t o r i (sl. 525) ili jo meki kompen zatori od valovitih cijevi (sl. 526). Svaki val cijevi omoguuje duljinske razlike od 1 5 m m . U n u t a r n j a cijev za voenje smanjuje o t p o r p r o t o k a . Za vee kutne promjene upotrebljavaju se zglobni k o m p e n z a t o r i od valovitih cijevi (sl. 527). G u m e n i k o m p e n z a t o r i (sl. 528), preuzimaju ujedno vibracije i smanjuju
502
buku. Na slici 529 p r i k a z a n a je deformaciona brtvenica za nazivni tlak od 2 2 100 N / c m do 400 N / c m .
a)
b)
c)
Slika 524. Cijevni luk a) u obliku glatke lire; b) u obliku nabrane lire; c) u obliku valovite lire; d) u nabranom U-obliku
Slika 525. Leasti kompenzator
Slika 526. Kompenzator od valovitih cijevi s unutarnjom cijevi za voenje
1
Slika 527. Zglobni kompenzator od valovitih cijevi
g|P"
Tjj-
Slika 528. Gumeni kompenzatori
Slika 529. Deformaciona brtvenica kao kompenzacioni dio
14.3. Cijevne podupore

Cijevni vodovi polau se najee u s n o p o v i m a i uvruju na tranice ili nosae poloene o k o m i t o na osi cijevi. P r i t o m e treba omoguiti da pri zagrijavanju cijevi m o g u dilatirati. Cijevni vodovi veih promjera uleiuju ili na drae, koji imaju m o g u n o s t opruenja. se pomou valjaka na nosae
Razlikujemo uporita i leaje. Uporita su p o t p o r e koje onemoguuju pomicanje cijevnog sustava, leaji su p o t p o r e koje osim preuzimanja vanjskih sila, omoguuju relativno gibanje cijevnog voda. Na slici 530 p o k a z a n o je
14.3. Cijevne podupore
503
uporite u vijanoj, a slika 531 u zavarenoj izvedbi. Slika 532 prikazuje po mino uporite, slika 533 klizni leaj, a slika 534 valjni leaj.
504
14.4. Zaporni, sigurnosni i regulacioni organi (Armatura)

14.4.1. Zadaci, vrste, zahtjevi
Cijevna a r m a t u r a slui ili za p o t p u n o ili za djelomino zatvaranje cijevnih vodova, da bi se postigli odreeni sigurnosni i regulacioni zahtjevi. A r m a t u r a esto preuzima i s t o d o b n o vie navedenih funkcija. Z a d a t a k zapornih organa je p o t p u n o i djelomino zatvaranje toka medija u cjevovodu. Posluivanje zapor nih organa moe biti runo, m e h a n i k o ili a u t o m a t s k o . Ako je m e h a n i z a m za otvaranje reguliran a u t o m a t s k i od odgovarajuih veliina tlaka, temperature, brzine toka, govorimo o regulacionim o r g a n i m a ili sigurnosnim organima. O s n o v n a karakteristika razliitih vrsta z a p o r n i h organa je smjer gibanja samog o r g a n a za zapiranje. P r e m a t o m e razlikujemo etiri vrste zapornih organa, slika 535:
O OrO
T
a)
b)
c)
dl
Slika 535. Principne skice osnovnih vrsta zapornih organa: a) ventil; b) zasun; c) zaklopka; d) pipac.
1. Ako se z a p o r n i organ kree u smjeru t o k a ili s u p r o t n o toku, govorimo o ventilima, 2. a k o se zaporni organ kree o k o m i t o na smjer toka, govorimo o zasunima, 3. Ako je zaporni organ okretljiv o k o osi koja je o k o m i t a na smjer toka, a sam tok je gotovo paralelan s povrinom tijela koje zatvara tok, govorimo o zaklopkama, 4. a k o je zaporni organ oblikovan k a o valjak ili stoac, a pokree se okretanjem oko osi koja stoji o k o m i t o na smjer toka, govorimo o pipcima (slavinama) Da li emo upotrijebiti u k o n k r e t n o m sluaju ventil, zasun ili slavinu, proizlazi iz njihovih prednosti i nedostataka. P r e d n o s t ventila je u mogunosti brzog otvaranja i zatvaranja, lakoj izradi brtvenih povrina i mogunosti da se vri i regulacija. Nedostaci su u p r o m j e n a m a smjera t o k a ' medija p r o l a z o m k r o z ventil i time poveanim gubicima tlaka, te u mogunosti da se prljavtina taloi u mrtvim kutovima. Daljnji n e d o s t a t a k su jai udari pri otvaranju i zatvaranju. Ventili se upotreb ljavaju do najvieg tlaka, ali za srednje nazivne promjere. Prednosti zasuna su m a l a ugradbena duljina, prolaz medija bez promjene smjera toka, bez smanjenja presjeka. N e d o s t a t a k je p o t r e b a velikog hoda,
14.4. Zaporni, sigurnosni i regulacioni organi
505
to zahtijeva veliku ugradbenu visinu. O b r a d a brtvenih povrina je neto tea, a klizno gibanje z a p o r n o g organa izaziva troenje i trenje. Odgovarajuom k o n s t r u k t i v n o m izvedbom i izborom materijala moe se taj nedostatak umanjiti. U p o t r e b a zasuna protee se na najvee nazivne promjere, a srednje tlakove. Pipci su jednostavni i jeftini zaporni organi. Medij prolazi pipcem ne mijenjajui tok. Posluivanje pipca je jednostavno, a m o g u se i lagano popraviti u sluaju kvara. Brtvenje nije, meutim, najpovoljnije. U d a r i su pri otvaranju i zatvaranju neizbjeni. Upotrebljavaju se za male nazivne promjere i srednje tlakove. Pri izboru zapornih organa moraju biti ispunjeni slijedei zahtjevi: bezuvjetna pogonska sigurnost, jednostavno odravanje i j e d n o s t a v n o i sigurno posluivanje, stavljanje u pogon, sigurno brtvenje i u trajnom p o g o n u , mali gubici tlakova. 14.4.2. Ventili O s n o v n e razlike izmeu pojedinih vrsta ventila proizlaze: iz smjera gibanja medija: prolazni ventil, kutni ventil, ventil za pro mjenu smjera gibanja medija ; iz naina izvedbe sjedita ventila: tanjurasto sjedite, sjedite u obliku u obliku membrane; iz poloaja sjedita ventila: ravno sjedite, koso sjedite; iz izvedbe vretena: vreteno s navojem u unutranjosti vreteno s navojem izvan ventila; iz ventila, klipa,
materijala: sivi lijev, elini lijev, crveni lijev, elik, keramika, laki metali, plastika; tehnologije izrade ventila: lijevani, kovani, zavareni, preani ventili; medija: za paru, vodu, plin, zrak, kiseline, mulj;
Slika 536. Prolazni ventil 1 runo kolo; 2 vreteno; 3 matica; 4 kraun; 5 brtvilo brtvenice; 6 vijak poklopca; 7 tanjurasti zapornik: 8 prsten u zaporniku; 9 prsten u ku itu; 10 kuite
iz iz
iz vrste pogona ventila: runi, elektromotorni, elektromagnetski,
hidrauliki,
pneumatski
pogon;
iz junkcije ventila: isti zaporni, regulacioni, sigurnosni, brzozatvarajui ventili; iz vrste prikljuaka ventila: prirubnica, navoj, prikljuak za zavarivanje (Ventili za ope svrhe: podjela, definicije J U S M.C5.020).
506
Pojedini dijelovi ventila prikazani su na p r o l a z n o m ventilu, slika 536. Ovi dijelovi javljaju se u pojedinim konstrukcijama ventila u razliitim izvedbama. Kuite ventila utjee p r e m a izvedbi na veliinu gubitaka. Prolazni presjek je najee o k r u g a o i odgovara promjeru d o v o d n e cijevi. P r i promjeni presjeka stvaraju se prijelazi koji djeluju k a o sapnice i difuzori. Prolazni otvor zatvara se ventilskim tanjurom. Tanjur i kuite dodiruju se preko dva prstena, od kojih je j e d a n ugraen u tanjur, a drugi u kuite. Prsteni m o g u biti i navareni (steliti) ili izravno oblikovani, k a o sjedite na kuitu i tanjuru. P o t r e b n a sila brtvenja na sjeditu ventila ostvaruje se vretenom (do 200 C mesing ili bronca, preko 200 C nerajui elik). Okretanjem vretena ostvaruje se otvaranje i zatvaranje ventila, pomicanjem vrsto ili pomino na vreteno ugraenog tanjura. M a t i c a vretena (me sing ili crveni lijev), brtvenje i voenje vretena je u poklopcu ventila, koji ujedno zatvara kuite. Kuite ventila nastoji se d a n a s oblikovati t a k o da se gubici tlaka strujanjem svedu na naj manju m o g u u mjeru. Mrtvi kutovi izazivaju vrtloenje. Na slici 537 prikazan je tok strujnica na tzv. Rhei-ventilu, iz kojeg se vidi da su izbjegnuti mrtvi kutovi i vrtloenja. Slika 538 prikazuje kosi, slika 539 kovani, a slika 540 kutni ventil. Na slici 541 prikazan je ventil s mogunou pro mjene smjera strujanja, na slici 542 membranski, a slici 543 klipni ventil.
Slika 537. Tok strujnica na tzv. Rhei-ventilu
Slika 538. Kosi ventil, vrlo povoljan u pogledu strujanja, eliptini presjek prelazi na izlazu u kruni
Slika 539. Kovani ventil
507
P r e m a smjeru strujanja medija moe k o d zatvorenog ventila pritisak djelovati odozgo na tanjur, pomaui vretenu, ili o d o z d o , u kojem sluaju vreteno ne preuzima s a m o p o t r e b n u silu brtvenja, nego jo i pritisak medija.
Slika 542. Mcmbranski ventil od sivog lijeva, gumiran
Slika 543. Klipni ventil: 1 klip; 2 i 3 brtveni prsteni; 4 poklopac; 5 otvor
508
Odbojni ventili (sl. 544) otvaraju i zatvaraju se a u t o m a t s k i u zavisnosti od razlike tlaka ispred i iza sjedita ventila. Upotrebljavaju se za a u t o m a t s k o zatvaranje vodova a k o npr. d o e zaustavljanjem p u m p e do prestanka dobave medija. Tlak u dijelu cjevovoda iza ventila nee pasti.
Slika 546. Sigurnosni ventil s oprugom
Slika 547. Presjek otvora prolaznog i prigunog ventila: 1 kuite, 2 tanjur, 3 priguni ovratnik a) kod prolaznog; b) kod prigunog ventila
Sigurnosni ventili su za vrijeme urednog odvijanja p o g o n a zatvoreni, a otvaraju se a u t o m a t s k i ukoliko tlak u v o d u prijee doputenu granicu. Na tanjur ventila, a p r e k o njega na njegovo sjedite, djeluje opruga ili uteg, to je mogue nastavljati. Otvaranje ventila nastupit e k a d a tlak u vodu savlada silu opruge ili utega. Na slici 545 prikazan je sigurnosni ventil s utegom, a na slici 546 sigurnosni ventil s o p r u g o m . Sigurnosni ventili se primjenjuju radi zatite od opasnosti pretlaka u vodovima s p a r o m , uljem
509
itd. U uljnom sustavu m o t o r a s unutarnjim izgaranjem djeluje nastavljivi sigurnosni ventil k a o ventil za regulaciju tlaka. Priguni ventili slue za mijenjanje t o k a medija. O n i djeluju istovremeno kao zaporni, od kojih se razlikuju s a m o prigunim ovratnikom. K o d zapornog ventila p o t r e b n o je samo nekoliko okretaja vretena da bi se otvorio cijeli presjek za prolaz medija. F i n o nastavljanje prolaza medija nije mogue. Presjek otvora prolaznog i prigunog ventila sa prigunim ovratnikom prikazuje slika 547. Priguni ovratnik omoguuje poveanje presjeka za prolaz medija zavisno od h o d a vretena. Brzozatvarajui ventili imaju zadatak da k o d turbinskih postrojenja o m o gue a u t o m a t s k o zatvaranje dovoda pare k a d a nastupi opasnost, npr. k o d prestanka podmazivanja leaja ili previsoke brzine vrtnje turbine. Ventil se ukljuuje k a o a u t o m a t s k i zaporni ventil u glavni d o v o d pare. U n o r m a l n o m p o g o n u ventil je otvoren. Za zatvaranje slui sila opruge. U n o r m a l n o m p o g o n u ventil se dri otvorenim p o m o u posebne zapore. K a d a nastupi opasnost z a p o r a se automatski, najee hidrauliki, povlai t a k o da opruga zatvara ventil. Ventili koji djeluju u sluaju loma cijevi su t a k o e r otvoreni za vrijeme n o r m a l n o g p o g o n a . Zatvaraju se a u t o m a t s k i k a d a u dijelu iza njih nastane nagao p a d tlaka. Redukcioni ventili snizuju k o d pare ili plinova (u bocama) pritisak u dijelu voda iza ventila. Visinu redukcije pritiska mogue je tono nastaviti. Sili koja djeluje na tanjuru, a proizlazi iz pritiska medija ulazne strane, suprostavlja se sila opruge ili utega i pritiska na tanjuru izlazne strane. Otvor se nastavlja p r e m a koliini troenja medija.
14.4.3. Zasuni
Na slici 548 prikazan je zasun sa raspornim klinom i njegovi glavni dijelovi (JUS M.C5.600, zasuni za ope svrhe: definicije, zajednike od redbe). Z a p o r n o tijelo zasuna moe biti jednodjelno ili dvodjelno, u obliku ploe, klina ili klipa, a izvlai se pri otvaranju p o t p u n o izvan t o k a medija. Iz toga proizlazi da su ugradbene mjere zasuna velike. Izmeu nalenih povr ina z a p o r n o g tijela i kuita javlja se pri otva ranju i zatvaranju klizanje.
Slika 548. Zasun sa zapornim klinom / runo kolo; 2 vreteno; 3 brtvenica; 4 zglobni vijak 5 brtvilo; 6 prsten; 7 uvrenje ojaanja vretena; 8 osigu ranje; 9 kapa; 10 vijak; 11 brtva; 12 matica; 13 prsten; 14 razupora; 75 ploe; 16 kuite
510
Vreteno moe vriti samo k r u n o gibanje, pri t o m e je aksijalno nepomino (sl. 549), moe zatim vriti k r u n o gibanje i aksijalno pomicanje (sl. 550), a moe se s a m o aksijalno pomicati (sl. 551). P r v a izvedba odlikuje se m a l o m u g r a d b e n o m visinom, vreteno nije izloeno prljavitini, ali je zato izloeno utjecaju medija, zatvoreno je i teko se moe kontrolirati. D r u g a izvedba bolje titi vreteno od agresivnog medija, ali treba veu u g r a d b e n u visinu. Trea izvedba omoguuje bolju k o n t r o l u vretena, p o t r e b a n ugradbeni prostor je nii, no izvedba je skupa.
aksijalno nepominim vretenom
Slika 550. Zasun s aksijalno pominim i okretljivim vretenom
Slika 551. Zasun s aksijalno pominim vretenom
Slika 552. Zasun s krutim jednodjelnim zapornim tijelom
Slika 553. Zasun s podesivim viedjelnim zapornim tijelom
P r e m a o s n o v n o m obliku kuita zasune (JUS M.C5.600).
razlikujemo
plosnate,
ovalne
okrugle
511
P r e m a konstrukciji z a p o r n o g tijela dijelimo zasune na one sa krutim zapornim tijelom (sl. 552) i na one s podesivim zapornim tijelom, slika 553 (sastavljenim od vie dijelova iji se meusobni poloaj moe mijenjati, pa se na taj nain z a p o r n o tijelo moe prilagoditi obliku sjedita kuita). S obzirom na mogunosti prikljuenja na cjevovod dijelimo zasune na one s prirubni cama, na zasune s navojnim prikljucima i na zasune s prikljucima za zavarivanje. Zasuni ne mijenjaju smjer t o k a medija, pa su pri p o t p u n o otvorenom zasunu faktori gubitaka tlaka niski. K o d zasuna moe se smjer gibanja medija jednostavno promijeniti. Vrijeme zatvaranja je dosta dugo. Na nalenim povrinama javlja se trenje klizanja, pa je time- poveano tro enje. Zasuni su najraireniji zaporni or gani. Upotrebljavaju se za tekuine, pli nove i paru, za srednje i velike nazivne promjere, a za sve tlakove. U g r a d b e n e du ljine su malene. Zasuni omoguuju fino nastavljanje djelominog otvaranja, to omoguuje t o n o nastavljanje koliine pro toka. Sile potrebne za pokretanje z a p o r n o g tijela su dosta visoke radi trenja izmeu ploe i sjedita zasuna. Na slici 554 prikazan je zasun sa za p o r n i m tijelom u obliku klina s klinastim ploama, koje se a u t o m a t s k i nastavljaju.
Slika 554. Zasun sa zapornim tijelom u obliku klina, s klinastim ploama koje se automatski nastavljaju
14.4.4. Pipci (Slavine) Pipci su najjednostavniji zaporni organi. Sastoje se od kuita sa priklju cima u obliku prirubnica i navoja, cilindrinog, ee stoastog z a p o r n o g tijela, zatim dijelova za uleitenje, o d n o s n o uvrenje i posluivanje. K o d pipaca za agresivne, otrovne i guste medije postoje d o d a t n o jo brtvenice za brtvenje, ureaji za zagrijavanje i podmazivanje. Razlikujemo ravne, kutne i trokrake pipce (JUS M.C5.400). Na slici 555 prikazan je pipac s brtvenicom i prirubnicama s popisom glavnih dijelova. Na slici 556 prikazan je trokraki pipac (omoguuje, osim zapiranja, i promjenu smjera t o k a od A u B ili u C).
512
Materijal kuita pipaca i zapornih tijela su lijevano eljezo, mesing, razliite bronce, laki metali, umjetni materijali, staklo i glina (za specijalne svrhe). O t v o r u z a p o r n o m tijelu trapezasta je presjeka, zaobljenih krajeva.
stor brtvenice; 6 vrteno: 7 vijak
Slika 556. Trokraki pipac
Pipci nalaze primjenu u niskotlanom podruju i za male nazivne promjere i to t a m o gdje se zahtijeva brzo zatvaranje i otvaranje i gdje time izazvani u d a r i nemaju znaenja. Odlikuju se jednostavnom izradom, malim ugradbenim mjerama, malim gubicima tlaka d o b r i m m o g u n o s t i m a za promjenu smjera i m o g u n o s t i m a za ubruavanje sjedita. Nedostaci su u velikom troenju brtvenih povrina izazvanim stalnim trenjem i p r o m j e n o m veliine sile poslui vanja pipca.
14.4.5. Zaklopke Zaklopke se upotrebljavaju k a o zaporni, regulacioni i sigurnosni organi (povratne zaklopke). K a o priguni organi za zapiranje i regulaciju ugrauju se zaklopke izravno u cijevne vodove. Kuite, najee bez proirenja, produ enje je cijevovoda. Z a p o r n o tijelo moe biti ploasto, leasto ili sanduasto, okruglo ili etvrtasto, a okretno je o k o osi o k o m i t e na smjer strujanja. Z a p o r n i m tijelima se koji put, zbog smanjenja gubitaka, daje hidrodinamian oblik. Osovina oko koje se z a p o r n o tijelo okree moe biti smjetena na sredini z a p o r n o g tijela ili sa strane. U z a t v o r e n o m poloaju stoji zaporno tijelo, za razliku od otvorenog poloaja, u gotovo o k o m i t o m poloaju u o d n o s u na smjer strujanja. P o g o n zapornog tijela vri se bilo r u k o m bilo m o t o r o m preko odgovarajuih prijenosnih elemenata (zupani segment i mali zupanik, segment p u n o g kola i pu). Brtvenje z a p o r n o g tijela p r e m a kuitu moe se obaviti p o s e b n o ugraenim prstenima, ili bez njih. Pri t o m e treba,
513
osim kod specijalnih konstrukcija, uzimati u obzir i odreene gubitke medija prodiranjem k r o z povrinu brtvenja. Prigune zaklopke odlikuju se p o t r e b o m m a l o g prostora, malim silama za posluivanje, k r a t k i m vremenima nunim za poetak djelovanja, moguno u upotrebe za velike nazivne promjere, srednje i visoke pogonske tlakove, te mogunou promjene smjera toka. U n o r m a l n o j izvedbi i kod veih nazivnih promjera nisu nepropusne. Gubici su k o d otvorenog i samo malo pritvorenog z a p o r n o g tijela relativno niski (vidi tablicu 159). Na slici 557 prikazana je priguna zaklopka s leastim z a p o r n i m tijelom. Brtvi se brtvenim prstenima od gume ili metala.
Slika 557. Priguna zaklopka s leastim zapornim tijelom: a) izgled; b) detalj brtvenja
K a o specijalan oblik zaporne zaklopke moe se uzeti p o v r a t n a zaklopka (sl. 558). Sastoji se od kuita i zapornog tijela o k r e t n o g o k o osi smjetene iznad zapornog tijela. Medij koji struji podie a u t o m a t s k i z a p o r n o tijelo.
Tablica 159. Koeficijenti gubitaka pojedinih zapornih organa Koeficijenti guBitaka tlaka Zaporni organ nazivni promjeri mm 4,4 do 3,6 3,2 do 5,3 2,7 do 2,4
r
odnos hoda prema promjeru A/rf=0,2 do 1,0
nastavljeni
kut
10 do 60
Normalni ventil (ravno sjedite) Normalni kutni ventil (ravno sjedite) Kosi ventil Klinasti ovalni zasun Ploasti zasun Klinasti zasun Priguna zaklopka s leastim profilom Priguna zaklopka s plosnatim profilom
1,8 do 0,07 3,5 do 0

-
5,8 do 0,15 1 do 8,4 0.8 do 11,8
33 l'lcmcnli strojeva
514
K a d a brzina strujanja medija o p a d n e smanjuje se otvor, a kad medij ne struji ili se smjer strujanja pro mijeni otvor se p o t p u n o zatvara. Brtvenje kuita je mesingom ili k o d agresivnog medija nerajuim materijalima. Brtvenje z a p o r n o g tijela je metalom ili g u m o m .
Slika 558. Povratna zaklopka
14.4.6. Principi gradnje cijevnih sustava

Pogonska sigurnost Pregledni, lako pristupani cijevni vodovi. M o g u n o s t brzog zatvaranja. Pravilan izbor materijala. D o b r e i lako izmjenljive brtve. Ako je p o t r e b n o : mogunost odzraivanja, odvodnjavanja, odmuljivanja i pranjenja cjevovoda. K o r o z i o n a zatita. J e d n o z n a n o oznaavanje. Z a p o r n i , kontrolni i regulacioni organi treba da su sigurni i djelotvorni (eventualno a u t o m a t s k i signali u sluaju opasnosti za cjevovod). Voditi r a u n a o p o t r e b n o m nagibu (padu), Predvidjeti mogunost dilatacije. Pravilno podupiranje cjevovoda u uporitima i leajevima. Uzimanje u obzir utjecaja okoline.
Ekonominost Smanjenje gubitaka strujanja odravanjem jednakih presjeka cje vovoda. Pravilan izbor brzina strujanja. Izbjegavanje nepotrebnih lukova i primjena a r m a t u r e i fazonskih dijelova, s d o b r i m karakteristikama strujanja. Pravilan izbor materijala. D a t i prednost ravnim vodovima. Teiti da vodovi b u d u kratki.
515
Mogunost
proirenja
P r i projektiranju p o g o n a m o r a se u svakom sluaju voditi rauna o m o g u n o s t i m a proirenja cjevovoda, da ne bi cjevovodi predstavljali smetnje moguem proirenju. Plansko odravanje Predvidjeti mogunost lagane m o n t a e i demontae. Osigurati mogunost p o p r a v a k a da se ne zaustavlja p o g o n odgo varajuim prespajanjem. Osigurati d o b r u pristupanost dijelovima koji znae opasnost.
Crtei
cijevnih
vodova
Za svaku instalaciju cijevnih v o d o v a moraju postojati odgovarajui crtei. N a i n r a d a cjevovoda, njegove zaporne, k o n t r o l n e i sigurnosne funkcije moraju biti lako uoljive. P l a n polaganja cjevovoda m o r a biti n a c r t a n u mjerilu, ali t a k o da je raspored sustava cjevovoda prikazan u za to predvi e n o m p r o s t o r u . Za cijevne vodove koji bi mogli da kolidiraju s dijelovima strojeva, a p a r a t a i zgrada, u ijoj blizini bi trebali da prolaze, treba i cjevovod i te dijelove n a c r t a t i u mjerilu s glavnim k o n t u r a m a , da bi se t o n o utvrdio stvarno raspoloiv prostor za posluivanje i m o n t a u . Ako je u j e d n o m prostoru predvieno vie cijevnih sustava, p o t r e b n o ih je u crteima oznaiti bojama, a i same cjevovode prije putanja u p o g o n odgovarajue obojiti.
11*
15. DODATAK UZ 9.1.9.

15.1. E V O L V E N T N E F U N K C I J E P o m o u evolventnih funkcija moe se odrediti debljina zuba na bilo kojem polumjeru r, a k o su nazivne debljine zuba V-zupanika na diobenoj krunici izraene j e d n a d b a m a : Vanjsko ozubljenje p V - P L U S zupanik .. .s=- + 2 x m tan a p V - M I N U S z u p a n i k . .s=-2x m t a n a 2 Unutranje ozubljenje
P
V - P L U S zupanik .. , s = - 2 x m tan a V - M I N U S zupanik . . . s = | + 2 x m tan a Za konstrukciju evolvente iji je polumjer temeljne krunice r b = l , p r e m a slici 559 iznose lukovi:
Slika 559. Geometrijski odnosi jedi nine evolvente ev a a u yu'
AC = D C = Q = t a n a AB = e v a = tan a a = y
je evolventna funkcija kuta, a ita se evoluta a", tlani kut polarni kut.
P r e m a slici 560 iznosi u o d n o s u na temeljnu krunicu luk: F G = r b (tan a a ) = r b ev a F H = rb (tan a" - o?) = r b ev a" G H = F H F G = r b (ev a " - e v a ) GK s 2
S
GK =
2-r
-~-
Nadalje j e - = ( G K - G H ) '"b
Slika 560. Debljina zuba s na proizvoljnom polumjeru
15.1. Evolventne funkcije
517
Uvrtavanjem vrijednosti za GK i G H , dobiva se debljina zuba s" na polumjeru r", o d n o s n o promjeru d". s" = 2 rb(ev a" ev a) a - e v a"\ = d" H + e v a - e v a"
2-r
s" = 2r"
f^+ev
K u t a proizlazi iz o d n o s a r b = r cos a = r" cos a" cos a = cos a = cos a
Debljina zuba na temeljnoj krunici s b dobiva se iz uvjeta: ev a" = ev a b = 0 sb=2rbf^+evaj
Tjemena debljina zuba s a dobiva se p o m o u k u t a a a iz o d n o s a r b = r a cos a a , odnosno cos

CL=
s a = 2r a f - + e v a - e v a a
K u t a' pri kojem zub postaje iljak, dobiva se za s = 0 2r ( ^ +

e v
a ev </ j = 0
ev a ' ' = - + e v a a
Polumjer o d n o s n o promjer na kojem zub postaje iljak dobiva se iz odnosa: cos a f r cos a d' = d cos a cos a'
Vrijednosti evolventnih funkcija dane su u slijedeoj tablici.
Evolventne funkcije y a 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 ,0 0,0017941 0,0023941 0,0031171 0,0039754 0,0049819 0,0061498 0,0074927 0,0090247 0,010760 0,012715 0,014904 0,017345 0,020054 0,023049 0,026350 0,029975 0,033947 0,038287 0,043017 0,048164 0,053751 0,059809 0,066364 0,073449 0,081097 0,089342 0,098224 0.107782 0,118061 0,129106 0,140968 0,153702 0,167366 0,182024 0,197744 ,1 0,0018489 0,0024607 0,0031966 0,0040692 0,0050912 0,0062760 0,0076372 0,0091889 0,010946 0,012923 0,015137 0,017603 0,020340 0,023365 0,026697 0,030357 0,034364 0,038742 0,043513 0,048702 0,054336 0,060441 0,067048 0,074188 0,081894 0,090201 0,099149 0,108777 0,119130 0,130254 0,142201 0,155025 0,168786 0,183547 0,199377 ,2 0,0019048 0,0025285 0,0032775 0,0041644 0,0052022 0,0064039 0,0077835 0,0093551 0,011133 0,013134 0,015372 0,017865 0,020629 0,023684 0,027048 0,030741 0,034785 0,039201 0,044012 0,049245 0,054924 0,061079 0,067738 0,074932 0,082697 0,091067 0,100080 0,109779 0,120207 0,131411 0,143443 0,156358 0,170216 0,185080 0,201022 ,3 0,0019619 0,0025975 0,0033598 0,0042612 0,0053147 0,0065337 0,0079318 0,0095234 0,011323 0,013346 0,015609 0,018129 0,020921 0,024006 0,027402 0,031130 0,035209 0,039664 0,044516 0,049792 0,055518 0,061721 0,068432 0,075683 0,083506 0,091938 0,101019 0,110788 0,121291 0,132576 0,144694 0,157700 0,171656 0,186625 0,202678 ,4 0,0020201 0,0026678 0,0034434 0,0043595 0,0054290 0,0066652 0,0080820 0,0096937 0,011515 0,013562 0,015850 0,018395 0,021217 0,024332 0,027760 0,031521 0,035637 0,040131 0,045024 0,050344 0,056116 0,062369 0,069133 0,076439 0,084321 0,092816 0,101964 0,111805 0,122384 0,133750 0,145954 0,159052 0,173106 0,188180 0,204346
ev a = tan a a ,5 0,0020795 0,0027394 0,0035285 0,0044593 0,0055448 0,0067985 0,0082342 0,0098662 0,011709 0,013779 0,016092 0,018665 0,021514 0,024660 0,028121 0,031917 0,036069 0,040602 0,045537 0,050901 0,056720 0,063022 0,069838 0,077200 0,085142 0,093701 0,102916 0,112829 0,123484 0,134931 0,147222 0,160414 0,174566 0,189746 0,206026 ,6 0,0021400 0,0028123 0,0036150 0,0045607 0,0056624 0,0069337 0,0083883 0,0100407 0,011906 0,013999 0,016337 0,018937 0,021815 0,024992 0,028485 0,032315 0,036505 0,041076 0,046054 0,051462 0,057328 0,063680 0,070549 0,077968 0,085970 0,094592 0,103875 0,113860 0,124592 0,136122 0,148500 0,161785 0,176037 0,191324 0,207717 ,7 0,0022017 0,0028865 0,0037029 0,0046636 0,0057817 0,0070706 0,0085444 0,0102174 0,012105 0,014222 0,016585 0,019212 0,022119 0,025326 0,028852 0,032718 0,036945 0,041556 0,046575 0,052027 0,057940 0,064343 0,071266 0,078741 0,086804 0,095490 0,104841 0,114899 0,125709 0,137320 0,149787 0,163165 0,177518 0,192912 0,209420 ,8 0,0022646 0,0029620 0,0037923 0,0047681 0,0059027 0,0072095 0,0087025 0,0103963 0,012306 0,014447 0,016836 0,019490 0,022426 0,025664 0,029223 0,033124 0,037388 0,042039 0,047100 0,052597 0,058558 0,065012 0,071988 0,079520 0,087644 0,096395 0,105814 0,115945 0,126833 0,138528 0,151083 0,164556 0,179009 0,194511 0,211135 ,9 0,0023288 0,0030389 0,0038831 0,0048742 0,0060254 0,0073501 0,0088626 0,0105773 0,012509 0,014674 0,017089 0,019770 0,022736 0,026005 0,029600 0,033534 0,037835 0,042526 0,047630 0,053172 0,059181 0,065685 0,072716 0,080306 0,088490 0,097306 0,106795 0,116999 0,127965 0,139743 0,152388 0,165956 0,180511 0,196122 0,212863
15.2. Proraun razmaka osi elnika
519
15.2. PRORAUN RAZMAKA OSI ELNIKA UPOTREBOM EVOLVENTNIH FUNKCIJA

D o v e d e m o li o b a zupanika V p a r a u poloaj da njihovi bokovi dodiruju standardni profil, k a k o to pokazuje sl. 561a, nee se pri t o m e m e u s o b n o dodirivati diobene krunice a ni bokovi zuba. S t a n d a r d n i profil dodiruje bokove zupanika 1 u t o k a m a A i A', a zupanika 2 u t o k a m a B i B'. Izmeu diobenih krunica postoji r a z m a k veliine: C1C2 = x1m+x2m m(xl + x2)
R a z m a k osi O 1 O 2 iznosi: ap = rl + r2 + C ^ = rl + r2 + m(x1 + x2)
02
Slika 561. V-par zupanika: a) u poloaju da njihovi bokovi dodiruju standardni profil; b) u poloaju neposrednog dodira bokova bez zranosti
o2
Pri o v o m r a z m a k u osi 0 ^ 2 = a p postoji izmeu b o k o v a zranost. Budui da do m o m e n t a k a d a se b u d u odreivale izradne tolerancije, moraju dimenzije zupanika biti takve da omoguuju neposredni dodir b o k o v a bez zranosti, treba zupanike V p a r a dovesti na r a z m a k osi a<ap, sl. 561b.
520
R a z m a k osi V p a r a a^ri + r2. P r e m a t o m e se zupanici nee dodirivati svojim diobenim krunicama. Dodirivat e se kinematskim krunicama r w l i r w 2 . R a z m a k osi 0 ^ 0 2 j e d n a k j e zbroju polumjera kinematskih krunica
0 ' i 0 2
= a = rwi+rW2
Ove kinematske krunice valjaju se m e u s o b n o j e d n a k i m o b o d n i m brzinama. Radi toga moraju i koraci kinematskih krunica (p w ) biti m e u s o b n o jednaki. Budui da je debljina z u b a j e d n o g zupanika j e d n a k a irini uzubine drugog zupanika moe se pisati:
S
wl
^w2
w2==^wl
Na sl. 562 je p o k a z a n o da je zbroj debljina zuba na kinematskim kruni c a m a j e d n a k a k o r a k u kinematske krunice p w

Pw
= 5
wl
Cl
w 2
^w2
wl
+5w2
diobena krunica 1 kinematska krunica 1
kinematska krunica 2 diobena krunica /'
2-y
.1
Slika 562. Razmak osi V-para bez bone zranosti
P r e m a ranijem, koritenjem evolventnih funkcija, moe se debljina zuba na kinematskim k r u n i c a m a izraziti j e d n a d b a m a
s w l = dwl ^" + e v -ev-awj

Sw2 = ^w2 bf
+ e v a e v a
Uvrtavanjem pw = swl +
dobiva se:
5
w 2
dwi (^+ev a - ev a
+ dw2 ^ + e v a - ev
aw^J
521
Sa
dw=, s=-+2 -x m- t a n a = m[-+2 - x- tan a I % 2 \2 d2 z2- m, dobiva se:

Pw'Zl 71
P 'Z
I 71
d1 = z1-m,
\- + 2x1 tan a + e v a ev a w zx V 2 J
+
/
71
1 ( * + ,2x2 t a n a \ + e v a ev a w
Z
V2
Skraenjem p w i sreivanjem jednadbe dobiva se: 0 = 2 ( x i + X2) t a n a ( z i + z 2 ) (ev a w - e v a) Iz gornje jednadbe proizlazi zbroj faktora p o m a k a profila: ev a w e v a 2 tan a Pogonski kut zahvatne crte a w , a k o su zadani faktori p o m a k a profila iznosi: ev o c , = 2 t a n a + ev a zx+z2 Ako je zadan razmak osi a glasi j e d n a d b a pogonskog k u t a zahvatne crte cosaw= P r e m a ranijem proizlazi:
"wi = " i
z1+z2 2a
mcos a
cos a
cos a, cos a w ^wi + ^w2 d +d cos a z , + z 2 cos a a= = - *l 2 m 2 2 cos a w 2 cos a w Smanjenjem r a z m a k a osi od a p na a smanjila se i tjemena zranost c ( c = l , 2 5 m ) . Ako pri n e p o s r e d n o m dodiru b o k o v a bez zranosti treba sauvati tjemenu zranost c treba smanjiti tjemeni promjer (vidi sl. 561b) za razliku: apa = k- m = r1-\-r2 + m(x1 + x2) a k je faktor skraenja tjemena Tjemeni promjer n a k o n skraenja tjemena iznosi: dak = d + 2xm 2km = da 2km Ako iznosi: nije izvreno skraenje dal+d{2 tjemena preostali da2 + d n dio tjemene zranosti
^w2 = ^
cos a
LITERATURA DODATKA
Autorenkolektiv: Handbuch fiir den Rohrleitungsbau. VEB Verlag Technik, Berlin, 1972. Bolek A.: asti strojfl. Nakladatelstvi eskoslovenske Akademie ved, Praha, 1961. DIN 8220 (Entw. 1957) Reibrader Dittrich, O.: Konstruktion stufenlos verstellbarer Umschlingungsgetriebe. Der Maschinenmarkt 13a, Wurtzburg, 1961. Dobrovoljski, V.A. - Zablonski, K. I. - Mak, S. L. - Radik, A.S. Erich. L. B.: Detali maschin. Magiz.Kiev, 1961. Esipenko, J.I.: Stufenlos verstellbare mechanische Getriebe. Staatverlag fiir Technische Literatur, Kiew, 1961. Forster, H.J.: Zur Berechnung des Wirkungsgrades von Planetengetrieben. Z. Konstruktion (1969) H5. Fronius, S.: Konstruktionslehre Antriebselemente. VEB Verlag Technik, Berlin, 1979. Fritsch, F. \ Berechnung von Planetengetrieben. Ostereich. Ing. Z (1974) H.12. Karvvazki, B.L.: Automatische Bremsen. VEB Fachbuchverlag, Leipzig, 1955. Kohler, G. Rognitz, H.: Maschinenelemente, Teil 2. Taubner, Stuttgart, 1976. Kurth, F.\ Grundlagen der Fordertechnik. Technik Verlag, Berlin, 1971. Looman, /.: Berechnung von Planetengetrieben. VDI-Berichte 332,1979. Lutz, O.: Grundsatzliches uber stufenlos verstellbare Walzgetribe. Z. Konstruktion 10 (1958) H . l l . Mayer, E.\ Aksiale Gleitringdichtungen. VDI-Verlag, Diisseldorf, 1963. M'uller, H.l/V.: Die Umlaufgetriebe. Springer Verlag, Berlin, 1971. Nieman, G.: Maschinenelemente. Zweiter Band. Springer Verlag. Berlin, 1963. Pretsch, E. Ullman, H. Schmidt, H.J.: Rohrleitungen und Rohrleitungsarmaturen. VEB Fach buchverlag, Leipzig, 1964. Simonis, F.W.: Stufenlos verstellbare mechanische Getribe. 2. Aufl. Springer-Verlag, Berlin, Gottingen, Heidelberg, 1959. Strauch, H.: Theorie und Praxis der Planetengetribe. Krauskopf-Verlag, 1970. Thomas, A. K.: Grundziige der Verzahnung. Carl Hanser Verlag, Miinchen, 1957. Thomas, W. \ Reibscheiben-Regelgetriebe. Vieweg und Sohn, Braunschweig, 1954. Titze, H. \ Elemente des Apparatenbaues. Springer-Verlag, Berlin, Gottingen, Heidelberg, 1963. Trutnovsky, K. \ Konstruktionsbiicher, Band 17. Springer-Verlag, Heidelberg, New York, 1975. Trutnovsky, K.: Einteilung der Dichtungen. Z. Konstruktion 20, 1968. Trutnovsk)(, K.: Beruhrungsfreie Dichtungen, 2. Aufl. VDI-Verlag, Berlin, 1964. Trutnovsky, K.: Beriihrungsdichtungen an ruhenden und Bewegten Maschinenteilen. VDI-Verlag, Berlin, 1955. Tschanter, E.: Weichstoff-Reibrader. Z. Konstruktion H. 8 , 1 9 5 5 . VDI-Richtlinie 2157: Planetengetriebe Begriffe, Svmbole, Berechnungsgrundlagen. VDI-Verlag, Dusseldorf, 1978. Veit, G.: Taschenbuch der Dichtungtechnik. Hanser Verlag, Miinchen, 1971. Volk, W. :Absperrorgane in Rohrleitungen. Springer Verlag, Berlin, Gottingen, Heidelberg, 1959. Wolf, A.: Grundziige der Umlaufgetriebe. Vieweg. Braunschweig, 1968.
KAZALO POJMOVA
Adsorbcione sile 457 aksijalni leaj, bavasti, samoudesiv 230 - -, hidrostatski 217 - -, -, koeficijent trenja 218 - -, -, volumenski protok ulja 218 , igliasti 230 - -jednostavni 216 , valjni 228, 230 amplituda vrstoe oblika vijka 100 - naprezanja vijka 100 apsolutna debljina uljnog sloja 209 - zranost leaja 209 apsolutno klizanje tarenice 430 A-pu 392 automatski ureaj za podmazivanje 199 automatsko brtvenje 465 brojilo, faktor pomaka 338 brtva, bezdodirna 4 7 3 , 4 7 4 -, delta 466 -, hidraulik 468 -, karakteristika 495 labirinta 244, 245 -, materijal 456 -, meka 461 -, membranska 478 - od vie materijala 461 -, plosnata 461 - , - , tvrda 463 , profilna meka 463 - s brusnim djelovanjem 2 4 2 , 2 4 5 -, stlaiva 468 tvrda 461 - , - , profilna 464 brtveni prsten, radijalni 246 brtvenje, automatsko 465 - bez brtvi 463 -, bezdodirno 248 - brtvenicom 243,465 - brtvilom 468 - dijela koji miruje 4 5 6 , 4 5 8 - - koji se kree, dodirno 4 6 6 , 4 6 7 , dinamiko 456 -.dodirno 4 5 7 , 4 6 6 , 4 6 7 - kitom 460 - kliznim prstenom 473 -, labirintno 245 - manetom 470 -, nerastavljivo 459 -, plastinom deformacijom 465 - pogonskim tlakom 465 - profilnom brtvom 463 -, rastavljivo 461 - rotirajueg dijela 4 5 2 , 4 6 6 - s mekim brtvilom 468 - silikonskim kauukom 416 -, statiko 456 - tekuinom 477 - umjetnim lakom 460 - uvaljavanjem 460 - uzdunim preanjem 460 - vratila 472 - zavarivanjem 459 - zranou 444,475 - ljebovima 244 brtvilo postojanog oblika 472
Bavasti leaj 226 - -, aksijalni, samoudesivi 230 bakarna cijev 482 beskonani remen 280 - -, klinasti, uski 283 beavna cijev s navojem 481 bezdodirna brtva 4 7 3 , 4 7 4 bezdodirno brtvenje 248 bona zranost 334 boni korak 345 - kut zahvatne crte 345 - tlak matice 108 - - pera 118 iDok, nosivost 366 -, rupiavost (pitting) 366 - stonika, nosivost 382 - bok V-NULTI 337 - zuba, klizanje 331 nagib 344 bombirano dno 26 debljina stijenke 25 bradaviasto zavarivanje 4 5 , 4 9 broj lanaka lanca 317 -,puni 393 -, Sommerfeldov 210 - zubi elnika, granini 335, 336 - -, dopunski 375 .fiktivni 347 - - stonika, granini 375 - -.virtualni 375 - - zupanika, omjer 326
526
brzina klinastog remena, optimalna 288 - klizanja bokova pua 394 - vrtnje, fleksiona 186 - - planetarnog prijenosnika 415 - - satelita 411 - -, torziona 187 - -, valjnog leaja, granina 237 - zupanika, obodna 326 brzozatvarajui ventil 5 0 5 , 5 0 9 bunost u radu zupanika 400 cjevasta zakovica 73 cjevasto vratilo, centriranje 117
Kazalo
Centralni zupanik 409 centrifugalna sila lanca 318 - spojka 263 - -, elju sna 264 centriranje q'evastog vratila 117 - zupastog vratila 118 cijev, aluminijska 484 -.bakarna 482 -, beavna s navojem 481 -, elina, precizna 4 8 2 -, fazonski dijelovi 490 -, koeficijent trenja 487 - , mesingana484 -, nazivni primjer 481 - od sivog lijeva 481 - od umjetnog materijala 484 -, olovna 484 -, pogonski tlak 480 -, proraun debljine stijenke 4 8 8 , 4 8 9 - s kolakom, elina 481 - s navojem 481 -, sidrena 28 -, spajanje kolakom 493 -, - prirubnicom 493 -, - zavarivanjem 491 -, avna s navojem 481 cijevna konstrukcija, elina 39 - prirubnica 481 cijevni dio, fazonski 490 - luk, lira 501 - navoj, Whitworthov 84 - spoj 491 - vod 4 8 0 , 5 0 2 , leaj 502 , uporite 502 cikloidno ozubljenje 328 cilindrina remenica 272 - tlana opruga 157 cilindrini bubanj, debljina stijenke 23 - valjni leaj, oznake 223 - zatik 131 cirkulaciono podmazivanje 200
avao, zarezni 136 elina cijev, precizna 482 - - s kolakom 481 - cijevna konstrukcija 39 elini opruni elementi spojke 254 elik za zavarivanje 22 -, zavarivost 14 elnik 324 -, granini broj zubi 335, 336 -, nulti 333 -, -, s kosim-zubima 344 -, optereenje zuba 359 -, sile 389 eljusna centrifugalna spojka 264 - konica 444 - -, dvostruka 4 4 4 , 4 4 6 - -Jednostavna 444 - -, unutarnja 450 eoni korak 340 - kut zahvatne crte 345 - rukavac 173 eono (tupo) elektrootporno zavarivanje iskrenjem 50 - ozubljenje 129 lankasti lanac 301 vorni lim 63 vrsti valjni leaj 224 vrstoa elika za vijak i maticu 86 - lijepljenog spoja 60 - oblika vijka, amplituda 100 vratila 179 - tarenice, kontaktna 433
Daljinsko ukljuivanje spojke 259 debljina eonog zavarenog ava 31 - mazivog uljnog sloja 209 - stijenke bombiranog dna 25 - - cijevi, proraun 4 8 8 , 4 8 9 - - cilindrinog bubnja 23 - uljnog sloja, apsolutna 209 , relativna 210, 218 deformacija vijka i podloge, dijagram 98 deformacioni rad spojke 253 delta brtva 466 desni navoj 84 diferencijal 409 - sa stonicima 419 diferencijalna pojasna konica 452 diferencijalno puzanje 427
Kazalo dijagram deformacija vijka i podloge 98 dijeljeni klizni leaj 205 dilatacijska spojka 249 dinamika nosivost valjnog leaja 231 dinamiki faktor zupanika 359 - moment konice 444 - viskozitet 190 dinamiko brtvenje 456 - ekvivalentno optereenje valjnog lea ja 232 diobena krunica 332 dizalo_29_ dno, bombirano 26 dodirnica bokova zupanika 328 - profila 328 ,kut 329 dodirno brtvenje 4 5 7 , 4 6 6 , 4 6 7 - - dijelova koji se kreu 4 6 6 , 4 6 7 dopunski broj zubi 375 - stoac 374 - - tarenice 425 doputeni pogonski tlak 480 doputeno naprezanje remena 276 - troenje tarenice 437 dosjed, stezni 82 - za ugradnju valjnog leaja 228 dosjedni vijak 101 dra planetarca 409 duljina bloka opruge 158 - klinastog remena 289 - plosnatog remena 279 - ava 31 - zupastog remena 299 dupleks konica 451 dvoslojni leaj 207 dvosmjerna pojasna konica 452 dvosmjerni aksijalni kuglini leaj 230 dvostepeni planetarni prijenosnik 415 dvostruka eljusna konica 4 4 4 , 4 4 6 dvostruka kona maneta 247 elektroluno zavarivanje 13 - - pritiskom 46 elektromagnetska spojka 261 elektrootporno zavarivanje pritiskom 45 E-pu 392 evoluta 516 evolventa 329 - sferna 373 evolventna kugla 373 evolventne funkcije 5 1 6 , 5 1 8 evolventni zupasti profil 118 evolventno ozubljenje 329 Evtehveinova jednadba 266
527
Faktor vrstoe K materijala za tlanu posu du 24 - gubitka tarenice 435 u cijevi 4 8 5 , 4 8 7 - optereenja klinastog remena 292 - - plosnatog remena 278 - pomaka brojila 338 - - razmaka osi 342 - prianjanja steznog spoja 80 - raspodjele optereenja zupanika 366 - stupnja prekrivanja zupanika 366 - tvrdoe valjnog leaja 186 - udara kod lanca 314 - vijeka trajanja lanca 319 - zateznog djelovanja savijanja 179 - zupanika, dinamiki 359 fazonski cijevni dijelovi 490 fiktivni broj zubi 347 fini navoj 84 fiting481 fleksiona brzina vrtnje 186 - opruga, zavojna 148 frekvencija opruge, vlastita 141 funkcija, evolventna 516, 518
Ekvivalentno naprezanje vijka 107 ^vratila 178 - - zavara 36 - optereenje valjnog leaja, dinamiko 232 elastina ploa 91 - spojka 252 elastini prsten 91,135 - tuljak 102 - vijak 96 elastino puzanje 427 elektrina konica, indukciona 455
Gallov lanac 301 glava, kuglasta 196 gubici u cijevima, faktor gubitaka 4 8 5 , 4 8 7 globoid 395 grafit 194 granica zailjenosti 339 granina brzina vrtnje valjnog leaja 237 granini broj zubi elnika 3 3 5 , 3 3 6 stonika 375 greben 19 gubitak snage planetarnog prijenosnika 418 - u cijevi 4 8 5 , 4 8 7 gumena kanda na spojki 255
528
gumena opruga 166 , krutost 168 - - spojke, stoasta 256 gumeni prsten spojke 255 - remen 271 kavez valjnog leaja 221 kinematska krunica 326 - ploha 330 - toka tarenice 428 kinematski omjer zupanika 326 - pol 326 - viskozitet 191 kit, magnetski 460 - za brtvenje 460 klin, materijal 110 -, obli udubljeni 111 -, plosnati 111 - s nosom 111 -, segmentni 111 - tangencijalni 111 -, uloni 109 -, utjerni 109 -,uzduni 110 klinasta remenica 285 - -, pomina 286 klinasti remen 283 , duljina 289 - -, faktor optereenja 292 - - nazubljen, iroki 285 - -, nonnalan beskonaan 285 - -, - konaan 285 - -.obuhvatni kut 288 - -, optimalna brzina 288 - -, uestalost savijanja 295 - -, uski beskonani 283 klinasto vratilo 116 klipni ventil 507 klizanje bokova pua, brzina 394 - - zuba 331 -, modul 142 - remena 268 - steznog spoja, otpor trenja 78 - tarenice, apsolutno 430 Morseov 122 konusni klizni leaj 208 korak, boni 345 -, eoni 340 -, normalni 346 - zuba 332 korijen stonika, nosivost 382 - zuba, optereenje 360 korozija trenja 81 kosi ventil 506 kovani ventil 506 kovina, leajna 202 kona maneta, dvostruka 247 koni remen 270 - -, koeficijent trenja 279 K-pu 392
Kazalo
Habanje lanca 302 Hertzovo naprezanje boka zuba 366, 368 hidraulina spojka 260 hidrauliki pad 484 hidraulik brtva 468 hidrodinamika teorija podmazivanja 4.94 hidrodinamiki tlak 189 hidrostatski aksijalni leaj 217 - - -, koeficijent trenja 218 - tlak 189 hiperboloid 391 Hirth-ozubljenje 129
Igliasti leaj 220, 227 - -, aksijalni 230 indukciona elektrina konica 455 iskoristivost planetarnog prijenosnika 418 - punog prijenosnika 395 - tarnog prijenosnika 438 - vijanika 389 - vijanog spoja 107 - zupanika 356 ISO metriki navoj 85 ispitni tlak 4 8 0 , 4 9 0
Jednadba, Eytelweinova 266 jednohodni navoj 104 jednoslojni leaj 206 jednostavna eljusna konica 444 - pojasna konica 452 jednostavni aksijalni leaj 216 - planetarni prijenosnik 409
K faktor vrstoe materijala tlanih posuda 24 kanda, gumena na spojki 255 kandasta spajalica remena 272 - spojka 250 kapilarna sila 457 karakteristika brtve 495 - opruge 140 - statikog optereenja valjnog leaja 237 kardanska spojka 251
Kazalo krini remenski prijenos 269 - zglob spojke 251 kruta spojka 249 kruti vijak 101 kruto mazivo 189,194 krutost gumene opruge 168 - opruge 140 krunica, diobena 332 - kinematska 326 -, temeljna 329 kugla evolventna 373 kuglasta glava 196 kuglasta spojka, zglobna 252 kuglasti rukavac 173 kuglini leaj 220 - -, aksijalni dvosmjerni 230 - -, radijalni, samoudesiv 226 -, s naslonom 231 - - s kosim dodirom 232 , utorni 221 kut dodirnice profila 329 - nagiba osovine ili vratila 183 - napona zupanika s kosim zubima 344 -, obuhvatni, klinastog remena 288 - , - , remenice 276 crte 329 - - -, normalni 345 - - -, pogonski 337, 342 . - zakretanja vratila 185 - - zavojne fleksione opruge 150 kutna brzina leaja, prijelazna 220, 211 kutni pipac 511 - ventil 505,507 kvalitet ozubljenja 353 - povrinske obrade 78 - zavara 16 - -, specifino 430 - zuba, specifino 332 klizna povrina leaja 198 - - -, viestruka 196 klizni leaj, dijeljeni 205 - -, konusni 208 - -, povrina 198 , prirubni 204 s tuljkom 205 - - za brtvenje 473 klizno gibanje tarenice, okretno 432 - - -, tangencijalno 439 koenje, moment 445 -, privedena toplina 448 -, vrijeme 445 koioni bubanj, temperatura 449 kona poluga, sila 445 konica 442
529
konica, eljusna 444 , - dvostruka 4 4 4 , 4 4 6 -, - jednostavna 444 -, - unutarnja 450 -, diferencijalna pojasna 452 -, dinamiki moment 444 -, dupleks 451 -, dvosmjerna pojasna 452 -, elektrina indukciona 455 -, moment optereenja 444 -, - trenja 444 -, odvedena toplina zraenjem 449 -, pojasna 452 - , - , jednostavna 452 - , - , ovijena 452 -, , sumarna 452 - , - , unutarnja 452 -, rad trenja 448 -, servo 451 -, simpleks 449 -, snaga trenja 448 - stoasta 454 - , tama 443 -, vijek trajanja obloge 449 -, vodena vrtolona 454 - spreavanje gibanja 443 - - zaustavljanje gibanja 443 -, zrana vrtlona 455 koeficijent trenja hidrostatskog aksijalnog le aja 218 - - konog remenja 279 - - u cijevima 487 kohezija medija 457 kolak 481 - za spajanje cijevi 493 kolutna spojka 249 kompenzacijska spojka 250 kompenzator 501 konini spoj, samokonost 123 konstrukcija, cijevna, elina 39 -, nosiva 29 -, reetkasta 29 kontaktna vrstoa tarenice 433 kontaktno naprezanje bokova 366 - - tarenica 432 kontaktni pritisak tarenice 429 konini spoj 122 - zatik 131 konus, metriki 122 -, Morseov 122 konusni klizni leaj 208 korak, boni 345
530
Labirintna brtva 244, 245 labirintno brtvenje 244,245 lakovi za brtvenje, umjetni 4 6 0 lamela spojke, sinusna 258 lamelna spojka, sigurnosna 257 lanac, broj lanaka 317 , centrifugalna sila 318 lankasti 301 . faktor udara 314 - vijeka trajanja 319 , Gallov 301 , habanje 302 , optono podmazivanje 313 , podmazivanje 310 - habanjem 311 u uljnoj kupci 311 - ubrizgavanjem 303 , pogonski 301 , razmak osi 317 , rastavljivi 301 , Rotarv 302 - sa svornjakom 304 - s tuljkom 302 sigurnost protiv loma 318 -, specijalni 302 -, udarna snaga 315 -, ukupna vuna sila 318 -.valjkasti 301 -, vibracije 301 -.vuna sila 317 -, zglobni 301 -, zupasti 302 lanani prijenos 300 lananik 306 leasta zakovica 70 legirano ulje 192 lem, standardni 53 lemljenje, meko 51 -, postupci 51 -.tvrdo 51 lemljeni spoj 51 leaj, aksijalni bavasti, samopodesiv 230 - , - , hidrostatski 217 - , - , igliasti 230 -, -.jednostavni 216 -, -, prijelazna kutna brzina 220 -,-.valjni 228, 230 -'iapsolutna zranost 209 -, bavasti 226 - cijevnog voda 502 -, dvoslojni 207 -, igliasti 220,227 -, jednoslojni 206 -, klizni, dijeljeni 205 leaj, aksijalni, prirubni 204 -, s tuljkom 205 , konusni klizni 208 , kuglini 220
Kazalo
- radijalni s naslonom 231 - -, samoudesiv 226 - s kosim dodirom 232 -, utorni 221 , materijal 200 , nagibni, segmentni, uporni 217 od plastine mase 203 , porast temperature 214 , relativna zranost 209 s vrstim segmentima, uporni 217 - viestrukim kliznim povrinama 196 , Sellersov 208 , snaga trenja 214 , troslojni 207 , ugradni 204 , valjni 220 -, cilindrini, oznake 223 -, vrsti 224 -, na etiri oslonca 224 -, oblikovanje 224 -, obodno optereenje 227 -, plan mjera 222 -, radijalni 221 -, slobodni 224 -, statika nosivost 233,236 -, statiko ekvivalentno optereenje 237 -.stoasti 231 -, tokasto optereenje 227 -, tolerancije 213 -, trajnost 226 -, vijek trajanja 231 leajna kovina 202 leajni materijal 200 lijepljeni spoj 56 - -, vrstoa 60 lijevi navoj 84 lim, vorni 63 limeni nosa 29 lira, cijevni luk 501 lisnata opruga 145 lom radi umornosti 361 luk, cijevni 501 - sprezanja bokova 346 - U 501
Ljuska, stezna 102
531
Magnetska spojka sa eljeznim prahom 263 magnetski kit 460 maneta, dvostruka kona 247 - za brtvenje 470 mast, za podmazivanje 189,193,1-98 - - - valjnih leaja 234 materijal brtve 456 - klina 110 - leaja 200 - opruge 142 - remena 270 - rukavca 200 - tarenice 439 - -, guma 439 - -, plastika 440 - -, sivi lijev 439 - tlane posude, faktor vrstoe K 24 - zakovice 60 matica, pogonski moment okretanja 107 -, standardna 89 - u obliku manete 93 -, vlana 93 - za osiguranje 91 - za privarivanje 89 mazalica, Staufferova 198 maziva mast 193 mazivo 189 kruto 189,194 -, plinsko 189 - . t e k u e 189 - ulje 192 medij, sile kohezije 457 mehanizam s dva stupnja slobode 409 meka brtva 461 .profilna 463 meko lemljenje 51 membranska brtva 478 membranski ventil 507 mesingana cijev 484 Metalluk spojka 264 metriki ISO-navoj 8 4 , 8 5 - konus 122 minimalna dubina uvijanja matice 94 mjeovito trenje 189 modul 333 - plastinosti 78 - klizanja 142 molibdendisulfid 194 moment koenja 445 - konice, dinamiki 444 - na prirubnici 494 - okretanja matice, pogonski 107 - optereenja konice 444 - planetarnog prijenosnika 417
34*
moment pritezanja vijka 97 - spojke, udarni 253 - trenja konice 444 Morseov konus 122 multiplikator, planetarni 412
Naboj 458 nagib boka zuba 344 - osovine ili vratila, kut 183 nagibni segmentni uporni leaj 217 napon, povrinski, medija 457 naponski zatik 131 naprezanje bokova, kontaktno 366 - - provrta zakovice 65 zuba, Hertzovo 366, 368 - od pritezanja vijka 97 - , o d n o s 180 - remena, doputeno 276 - specifinim pritiskom u provrtu 48 - tarenice, kontaktno 432 - vijka, amplituda 100 - -, ekvivalentno 107 - vratila, ekvivalentno 178 - zavara, ekvivalentno 36 - zuba, savojno 361 nastavak 19 navoj 83 - cijevni, Whitworthov 84 -, desni 84 -, fini 84 -, ISO metriki 84, 85 - , jednohodni104 -, lijevi 84 -, normalni 84 -,obli 84 -, plosnati 103 -, trapezni 103 -, viehodni 271 navojni zatik 87 navueni stezni spoj 75 nazivni promjer cijevi 481 - tlak 480 nazuvica 19 nerastavljivo brtvenje 459 Nilos prsten 243 nisko ozubljenje 344 normalni klinasti remen, beskonani 285 - - -.konani 285 - korak 346 - kut zahvatne crte 345 - navoj 84 nos klina 111
532
nosa, limeni 29 - okretne dizalice 41 -, puni 29 -, sanduast 29 nosiva konstrukcija 29 nosivi rukavac 173 nosivost bokova 366 stonika 382 - korijena stonika 382 - punog prijenosnika 398 - stonika 381 - u odnosu na troenje 370 - - - - zaribavanje 370 - valjnog leaja, dinamika 231 .statika 233, 236 - vijanika 389 N - p u 392 nulti elnik 333 - - s kosim zubima 344 - par 338 - prijenosnik 333
Kazalo omjer broja zubi zupanika 326 opruga 140 -, duljina boka 158 -, gumena 166 - , - , krutost 168 -, karakteristika 140 -.krutost 140 -, materijal 142 -.plosnata 145 --, predoptereenje 161 - prstenasta 124 -,rad 141 - sa sponama 147 - - stremenom 147 -, savojna 140 -, specifina sila 140 -, specifini progib 140 - spojke, stoasta gumena 256 -, tanjurasta 152 -.tlana 140 -, torziona 151,152 -.vlana 140,161 -, vlastita frekvencija 141 -, zavojna fleksiona 148 -, - -, kut zakretanja 150 opruni elini elementi na spojki 254 opruno djelovanje 158 optereenje klinastog remena, faktor 292 - konice, moment 444 - korijena zuba 360 - plosnatog remena, faktor 278 - prirubnice 499 - valjnog leaja, dinamiko, ekvivalentno 232 - - -, njihajue 227 , obodno 227 - - -, statiko, ekvivalentno 237 , tokasto 227 - zuba elnika 359 - zupanika, faktor raspodjele 366 - -, specifino 359 optimalna brzina klinastog remena 288 optono podmazivanje 200 - - lanca 313 - - valjnog leaja 241 Orthinghausova spojka 258 osiguranje vijka 90 - - oblikom 91 - - silom 91 osnovni stonik, radijus 376 osovina 170 -, kut nagiba 183 -, progib 182 otpor trenja klizanja steznog spoja 78
Njihajue optereenje valjnog leaja 227
Obli navoj 84 - udubljeni klin 111 oblik vijka, amplituda vrstoe 100 oblikovanje valjnog leaja 224 obloga konice, vijek trajanja 449 -, tarna 258 obodna brzina zupanika 326 - sila pri dizanju vijka 106 - - (specifina) zupanika 359, 366 obodno optereenje valjnog leaja 227 obuhvatni kut klinastog remena 288 - - remenice 276 odbacivanje ulja prstenom 248 - - ljebovima 248 odbojni ventil 508 odnos naprezanja 180 odstupanje mjera zupanika, pojedinano 353 - zupanika u zahvatu 353 odzrani provrt 247 ogranak remena, slobodni 266 - , vuni 226 okretni moment spojke, prenosivi 259 - - -, ukljuivanje 259 okretno klizno gibanje tarenice 432 oktoida 374 oktoidno ozubljenje 374 olovna cijev 484
Kazalo otporno zavarivanje 13 otvoreni remenski prijenos 269 ovijena pojasna konica 452 oznake cilindrinih valjnih leaja 223 ozubljenje, cikloidno 328 -, eono 129 -, evolventno 329 -,Hirth 129 -, kvalitet 353 -, nisko 344 -, oktoidno 374 -, poloidno 380 - s ravnim bokovima 330 -, visoko 344 -, zakon 325 ozubnica 324, 330 oljebljena tarenica 422
533
plinovi kao maziva 189 plinsko zavarivanje 13 - - pritiskom 45 ploa, elastina 91 -, zupasta 376 -, zvjezdasto-prstenasta 128 ploica, sigurnosna 135 ploha, kinematska 330 plosnata brtva 4 6 1 , 4 6 3 plosnati klin 111 - navoj 103 - remen, duljina 279 - -, faktor optereenja 278 plosnato-okrugla zakovica 70 podloka 90 podmazivanje 189 -, automatski ureaj 199 cirkulaciono 200 -, hidrodinamiko (teorija) 194 - lanaca 310,313 - - habanjem 311 - - u uljnoj kupci 311 - - ubrizgavanjem 303 - mau 189, 198 - - valjnih leaja 234 - , optono 200 - prstenom slobodnim ili vrstim 199 - uljem 199 - uranjanjem 199 - -, zupanika 358 - valjnog leaja, uljem 240 optono 241 - - - , uljnom maglom 240 - - -, uranjanjem 241 podnona visina zuba 334 podrezivanje 335 pogon, trajni 368 -, vremenski, ogranien 368 pogonska snaga zupanika 35 7 - tarenica 423 pogonski kut zahvatne crte 337, 342 - lanac 301 - moment okretanja matice 107 - remen, zatezanje 267 - tlak cijevi 480 - - za brtvenje 465 pojasna konica 452 - -, diferencijalna 452 - -, dvosmjerna 452 - -Jednostavna 452 - -.ovijena452 - -.sumarna452 - -, unutarnja 452 pojedinano odstupanje mjera zupanika 353
Pa (Pascal) = 1 N/m 23 pad, hidrauliki 484 par V-MINUS 338 -, nulti 338 -, V-PLUS 338 Pascal (Pa) 23 pero 111 -, segmentno 115 pipac 504, 511 -,kutni 511 -, ravni 511 trokraki 511 Pitting 366 plan brzina vrtnje planetarnog prijenosnika 415 - mjera valjnih leaja 222 planetarac, reaktivne sile na drau 416 planetarni multiplikator 412 - prijenos sa stonicima 419 - prijenosnik 4 0 9 , 4 1 7 - -, dvostepeni 415 - -, gubici snage 418 - -, iskoristivost 418 - -Jednostavni 409 - -.moment417 - -, plan brzina vrtnje 415 - - s dva para zupanika 413 - -, sile na zubima 416 - -, tipovi 414 - -, viestepeni 415 - -, V -parovi zupanika 415 - reduktor412 plastine mase za leaje 203 plastini materijal tarenice 440 plastinost, modul 78
534
pokretni vijak 103 pol, kinematski 326 poligoni profil vratila 120 poloidno ozubljenje 380 polukrini remenski prijenos 269 polumjer zakrivljenja tarenice, reaktivni 433 poluokrugla zakovica 79 pomak profilr 337 - -,postrani 380 pomina remenica, klinasta 286 - tarenica 422 popreni zatik 137 porast temperature leaja 214 postupak lemljenja 192 ~, Tredgaldov 374 potporni rukavac 174 povratna sila spojnog elementa spojke 254 - zaklopka 513 povrina (klizna) kliznog leaja 198 - ava (raunska) 32 povrinska obrada, kvalitet 78 povrinski napon medija 457 - tlak leaja, srednji 210 P-razmak osi 342 precizna elina cijev 482 predoptereenje opruge 161 predzatezanje remena 266 - vijka silom 97 prekrivanje bokova, stupanj 346 - profila 343 - punog prijenosnika, stupanj 394 - stonika s kosim zubima, stupanj 379 - - - ravnim zubima, stupanj 379 - vijanika, stupanj 387 prenosivi okretni moment spojke 259 presjek jezgre vijka 94 preani stezni spoj 75 privrsni vijak 83 priguna zaklopka 513 priguni rad 253 - ventil 509 prijeklop, stezni 77 prijelazna kutna brzina leaja 211 - - aksijalnog 220 prijenos, lanani 300 planetarni sa stonicima 419 remenski 265 -.krini 269 - , - , otvoreni 269 - , - , polukrini 269 -, -, prijenosni omjer 275 zupani, prijenosni omjer 325 prijenosni omjer remenskog prijenosa 275 - tarenice, stvarni 4 3 0
Kazalo prijenosni omjer, virtualni 376 - - zupanog prijenosa 325 prijenosnik, nulti 333 -.planetarni 409 - , - , dvostepeni 415 - , - , iskoristivost 418 -.jednostavni409 -, -, plan brzina vrtnje 415 -, - s dva para zupanika 413 -, -, sile na zubima 416 - , - , snaga 417 - , - , tipovi 414 - , - , V-parovi zupanika 415 - , - , viestepeni 415 -,puni 391 - , - , iskoristivost 395 nosivost 398 - , - , sile 395 -, -, stupanj prekrivanja 394 -, standardni 409 , tarni, iskoristivost 438 -, - s konstantnim prijenosnim omjerom 442 -, sila 426 prigunost, relativna 253 prirubna spojka 249 prirubni klizni leaj 204 - spoj 19 prirubnica 19 -, cijevna 481 -, optereenje 499 -, sile i momenti 494 -, slijepa 481 -, spajanje cijevi 493 pritezanje vijka, moment 97 pritisak nalenih povrina steznih spojeva 17 - tarenica, kontaktni 429 - u provrtu, naprezanje 48 profil, evolventni zupasti 118 -, kut dodirnice 329 -, pomak 337 -, prekrivanje 343 -, standardni 330 - vratila, poligoni 120 zupasti trokutasti 118 profilna brtva, meka 463 , tvrda 464 - - za brtvenje 463 progib opruge (specifini) 140 - osovine ili vratila 182 proizvedena toplina kod koenja 448 proklizavanje tarenice 421 prolazni ventil 505 - vijak 102
Kazalo promjer cijevi, nazivni 481 proraun debljine stijenke cijevi 4 8 8 , 4 8 9 protok rashladnog sredstva 215 - ulja, volumenski 214 provrt, odzrani 247 - za vijak 90 - zakovice, naprezanje bokova 65 prsten, elastini 9 1 , 1 3 5 - Nilos243 - od pusta 242 -, radijalni brtveni 246 - s centrifugalnim djelovanjem 244 - spojke, gumeni 255 - za odbacivanje ulja 248 prstenasta opruga 124 Pulvis spojka 263 puni nosa 29 putanje u rad spojkom 263 putanja vrha zuba, relativna 335 puzanje, elastino 427 -, diferencijalno 427 - remena 268 tangencijalno 424 - tarenice 421 pu A 392 - E 392 - faktor oblika 393 - i puno kolo 314 - K392 - N 392 - prijenosnik 391 - -, iskoristivost 395 - -, nosivost 398 , sile 395 - -, stupanj prekrivanja 394 puno kolo i pu 314 Rad opruge 141 -, priguni 253 - trenja konica 448 radijalni brtveni prsten 246 - leaj, kuglini, s naslonom 231 - - , - , samoudesiv 226 .valjni 221 radijus osnovnog stonika 376 - zakrivljenja boka zupanika 330 rascjepka 135 rashladno sredstvo, protok 215 rastavljiva spojka 257 rastavljivi lanac 301 rastavljivo brtvenje 461 ravna torziona opruga 151 ravni pipac 511
535
razmak osi, faktor pomaka 342 - - lanca 317 reaktivan sila na drau planetarca 416 reaktivni polumjer zakrivljenja tarenice 433 redukcioni ventil 509 reduktor, planetarni 412 regulacioni ventil 505 relativan debljina uljnog sloja 210 - - - - aksijalnog hidrodinamikog lea ja 218 - prigunost 253 - putanja vrha zuba 335 - zranost leaja 209 remen, beskonani 280 -.gumeni 271 -, kandasta spajalica 272 -.klinasti 283 -, -, nazubljeni, iroki 285 -, -, normalni, beskonani 285 -, -, uestalost savijanja 295 -, -, uski, beskonani 283 -.koni 270 -, klizanje 268 -, materijal 270 -, pogonski, zatezanje 267 -, predzatezanje 266 -, puzanje 268 -, samozatezanje 266 -, savojna uestalost 280 -, sila 266 -, slobodni ogranak 266 -, spajalica u obliku kuke 272 -, specifina sila 279 -, irina 259 -, vuni ogranak 226 -, zupasti 295 - , -.duljina 299 -, iana spajalica 272 remenica, cilindrina 272 -, klinasta 285 - , - , pomina 286 -, slobodna 269 -, stepenasta 269 -.zatezna 266,270, 281 -, obuhvatni kut 276 remenski prijenos 265 - -, krini 269 - -, otvoreni 269 - -, polukrini 269 - -, prijenosni omjer 275 reetkasta konstrukcija 29 rezonancija 185 Rotarv lanac 302 rukavac 170
536
-, eoni 173 -, kuglasti 173 -, materijal 200 -, nosivi 173 -, potporni 174 -, unutarnji 173 -, uporni 174 rupiavost, sigurnost od rupiavosti 368 rupienje boka 366
Kazalo sile i momenti koji djeluju na prirubnicu 494 - na elniku 371 - - prirubnici 494 - - punim prijenosnicima 395 - - stoniku 389 - - vijaniku 388 - - zubima planetarnog prijenosnika 416 silikonski kauuk za brtvenje 460 simpleks konica 449" sintetsko ulje 193 sinusne lamele spojke 258 slavina 504, 511 slijepa prirubnica 481 - zakovica 70 slobodna remenica 269 slobodni ogranak remena 266 - valjni leaj 224 snaga lanca, udarna 314 - planetarnog prijenosnika 417 - trenja konice 448 - - leaja 214 - - spojke 260 - - tarenice 4 3 5 , 4 3 7 - zupanika, pogonska 357 Sommerfeldov broj 210 spajalica remena, kandasta 272 - - u obliku kuke 272 iana 272 spajanje cijevi kolakom 493 - - navojem 491 - - prirubnicom 493 - - zavarivanjem 491 specifina obodna sila zupanika 359, 366 - sila opruge 140 - snaga remena 279 specifini pritisak u provrtu, naprezanje 48 - progib opruge 140 specifino klizanje tarenice 430 - - zuba 332 - optereenje zupanika 359 specijalni lanac 302 - naponski zatik 131 spoj, cijevni 491 -, lijepljeni 56 -.konini 122 - , - , samokonost 123 -, lemljeni 57 -, navueni stezni 75 -, preani, stezni 75 -, prirubni 19 - sa steznom glavom 123 -, stezni 75 - -, otpor trenja klizanja 78
Samokonost koninog spoja 123 - punog prijenosnika 397 - vijka 106 samopodmazivanje mastima 198 - uljima 198 samoudesiv aksijalni bavasti leaj 230 - radijalni kuglini leaj 226 sanduasti nosa 29 samozatezanje remena 266 satelit 409 -.brzina vrtnje 411 savijanje, faktor zateznog djelovanja 179 savitljivo vratilo 170 savojna opruga 140 - uestalost remena 280 savojno naprezanje zuba 361 segmentni klin 111 - uporni leaj, nagibni 217 segmentno pero 115 Sellersov leaj 208 servo konica 451 sferna evolventa 373 sidrena cijev 28 sigurnosna ploica 135 - spojka 256 - -, lamelna 257 - - s prekidnim svornjacima 256 sigurnosni ventil 505, 508 sigurnost na izvijanje vijka 108 - protiv loma lanca 318 - - - radi umornosti 361 - - rupiavosti 368 - - umornosti vratila 181 - steznog spoja 79 sila, adsorbciona 457 -.kapilarna 457 - kod tarnog prijenosnika 426 - kohezije medija 457 - na konoj poluzi 445 - opruge, specifina 140 - predzatezanja vijka 97 - u remenu 266
Kazalo spoj, stezni, pritisak nalenih povrina 17 - vijani, iskoristivost 107 -, zakovini 60 , zavareni 13 spojka, centrifugalna 263 -, eljusna centrifugalna 264 -, deformacioni rad 253 -, dilatacijska 249 -, elastina 252 -, elektromagnetska 261 -, hidraulina 260 -, kandasta 250 -, kardanska 251 - koja akumulira energiju 253 - - priguuje energiju 253 -, kolutna 249 -, -, s gumenim ulocima 255 -, kompenzacijska 250 -, kuglasta zglobna 252 - kruta 249 - lamelna, sigurnosna 257 -, magnetska sa eljeznim prahom 263 - Metalluk 264 okretni moment ukljuivanja 259 - Orthinghausova 258 povratne sile spojnih elemenata 254 -, prenosivi okretni moment 259 -, prirubna 249 - Pulvis 263 -, rastavljiva 257 - s elinim oprunim elementima 254 - - daljinskim ukljuivanjem 259 - - gumenim kandama 255 - - - prstenima 255 - - - stoastim oprugama 256 ~ - jednom tarnom ploom 258 - - krinim zglobom 251 - - prekidnim svornjacima, sigurnosna 256 - sa sinusnim lamelama 258 -, sigurnosna 256 snaga trenja 260 -, tarna 257 -, turbohidraulina 264 - , - , Voith-Sinclair 224 -, udarni moment 253 - Vulkan 256 - za putanje u rad 263 -, zbirna 251 -, zglobna, kuglasta 252 -, zubna sa lunim zubima 250 spone opruga 147 spreavanje gibanja, konica 443 sprezanje bokova, luk 346 sprenjaci 28
537
srednja relativna zranost leaja 209 srednji povrinski tlak leaja 210 standardni lemovi 53 standardne matice 89 standardni prijenosnik 409 - profil 330 Staufferrova mazalica 198 startno trenje 188 statika nosivost valjnog leaja 233, 236 statiko brtvenje 456 - optereenje valjnog leaja, ekvivalentno 237 - - - -, karakteristika 237 stepenasta remenica 269 stezna glavina, spoj 132 - ljuska 102 stezni dosjed 82 - prijeklop 77 - spoj 75 - -, prianjanja 80 - -, navueni 75 - -, preani 75 - -, pritisak nalenih povrina 17 - -, sigurnost 79 stlaiva brtva 468 stoj ni zatik 136 stoac, dopunski 374 -, -, tarenice 425 -, temeljni 373 stoasta konica 454 stonik 324, 373 -, granini broj zubi 375 -, nosivost 381 -, - bokova 382 -, - korijena 382 - s kosim zubima 378 - - -- -, stupanj prekrivanja 379 - - ravnim zubima, stupanj 379 - sa zakrivljenim zubima 378 -, sile 389 stoasti valjkasti leaji 231 strelasti zupanik 373 stremen opruge 147 stupanj gubitaka tarenice 435 - prekrivanja bokova 346 - - profila 343 - - punog prijenosnika 394 - - stonika s kosim zubima 379 - - - - ravnim zubima 379 - - vijanika 387 - - zupanika, faktor 366 stvarni prijenosni omjer tarenice 430 sumarna pojasna konica 452 sunani zupanik 409
538
svorni vijak 87 svornjak 134
Kazalo tarenica, ploa spojke 258 - ploa spojke 258 - spojka 257 tarni prijenosnik s konstantnim prijenosnim omjerom 442 - - - mogunou kontinuirane promjene prijenosnog omjera 424 , sila 426 - varijator 440 tekue mazivo 189 - trenje 189 teleskopsko vratilo 252 temeljna krunica 329 temeljni stoac 373 temperatura koionog bubnja 449 teorija podmazivanja, hidrodinamika 194 teinica tapa 64 tipovi planetarnih prijenosnika 414 tjeleca, valjna 221 tjemena visina zuba 334 - zranojst 334 tlana opruga, cilindrina 157 tlak, boni, matice 108 - , - , pera 118 - cijevi, pogonski 480 -, hidrodinamiki 189 -, hidrostatiki 189 - , ispitni 4 8 0 , 4 9 0 - leaja, srednji, povrinski 210 - matice, boni 108 -, nazivni 480 -, pogonski, doputeni 480 tlana opruga 140 tokasto optereenje valjnog leaja 227 - zavarivanje45,46 tolerancija valjnog leaja 213 - zupanika 354 torziona brzina vrtnje 187 - opruga 152 - -, ravna 151 trajni pogon 368 trajnost valjnog leaja 226 trapezni navoj 103 Tredgoldov postupak 374 trenje 188 - buenja tarenice 429 - vrstog tijela 188 - gibanja 188 - izmeu zubi zupanika 356 - klizanja 188 - - steznog spoja 78 - konice, moment 444 - -, snaga 448 -, korozija 81 - konog remena, koeficijent 279
av, duljina 31 -, (raunska) povrina 32 -.vrste i oblici 15 avna cijev s navojem 481 avno zavarivanje 45 irina elastino deformirane povrine tarenice 434 - remena 259 iroki nazubljeni klinasti remen 285 tap, teinica 64 uplja zakovica 73
Tangencijalni klin 111 tangencijalno klizno gibanje tarenice 439 - puzanje 424 tanjurasta opruga 152 tarenica, apsolutno klizanje 4 3 0 -, faktor gubitaka 435 -, dopunski stoci 425 -, doputeno troenje 437 -, kinematska toka 428 -, kontaktna, vrstoa 433 -, kontaktni pritisak 429 , materijal 439 - od gume 439 - - plastinog materijala 440 - - sivog lijeva 439 -, okretno klizno gibanje 432 -, oljebljena 422 - , pogonska 423 - , pomina 422 -, prijenosni omjer stvarni 4 3 0 -, pioklizavanje 421 -.puzanje 421 -, reaktivni polumjer zakrivljenja 433 -, snaga trenja 4 3 5 , 4 3 7 -, specifino klizanje 430 -, stupanj gubitaka 435 , irina elastino deformirane povrine 434 -, tangencijalno klizno gibanje 439 -, trenje buenja 429 - u obliku krune ploe 424 - - - stoca 424 - - - valjka 424 -, vijek trajanja 4 3 7 -, vrijeme troenja 436 tarna konica 443 - obloga 258
Kazalo trenje kotrljanja 188 - leaja, snaga 214 - mirovanja 188 -, mjeovito 189 -, startno 188 -.tekue 189 - valjanja 188 - zaustavljanja 188 trokraki pipac 511 trokutasti zupasti klin, profil 118 troslojni leaj 207 troenje tarenice, doputeno 437 tuljak, elastini 102 -, uloni 88 - za klizni leaj 205 tupo elektrootporno zavarivanje 45 - - - iskrenjem 50 turbohidraulina spojka 264 tvrdo lemljenje 51 tvrda brtva 461 - -, profilna 464
539
uporite cijevnog voda 502 uporni leaj s vrstim segmentima 217 - -, nagibni, segmentni 217 - rukavac 174 ureaj za podmazivanje, automatski 199 uski beskonani klinasti remen 283 uskonik 135 utini vijak 88 utjerni klin 109 utorni kuglini leaj 221 uvijanje matice, minimalna dubina 94 uzduni klin 110 - zatik 137
U luk 501 ublaavanje udara 254 uestalost savijanja klinastog remena 295 udar, ublaavanje 254 udarna snaga lanaca 315 udarni moment spojke 253 udubljeni klin, obli 111 uglaavanje 77 ugradni leaj 204 ulje, legirano 192 -, mazivo 192 uljni sloj, apsolutna debljina 209 ukljuivanje spojke, daljinsko 259 ukupna vuna sila lanca 318 uloni klin 109 - tuljak 88 ultrazvuno zavarivanje 45 ulje, odbacivanje ljebovima 248 -, podmazivanje 199 -, - valjnog leaja 240 -, samopodmazivanje 198 -, sintetsko 193 -, volumenski protok 214 uljni sloj, relativna debljina 210, 218 umjetni lakovi za brtvenje 460 umornost, sigurnost protiv loma 361 - vratila, sigurnost 181 unutarnja eljusna konica 450 - pojasna konica 4 5 2 unutarnje ozubljenje zupanika 331 unutarnji rukavac 173
Valjanje bokova zuba 331 valjkasti lanac 301 - leaj 220 valjna tjeleca 221 valjni leaj, aksijalni 228, 230 - -, cilindrini, oznake 223 , vrsti 224 - -, dinamiko ekvivalentno optereenje 232 - -, dosjedi za ugradnju 228 - -, faktor tvrdoe 186 - -, granina brzina vrtnje 237 - -, karakteristika statikog optereenja 237 - - na etiri oslonca 224 - -, nosivost, dinamika 231 - -, njihajue optereenje 227 - -, oblikovanje 224 - -, optono podmazivanje 241 - -, plan mjera 222 podmazivanje uljem 240 - -, - uljnom maglom 240 - -, - uronjavanjem 241 - -, radijalni 221 - - s kavezom 221 - -, slobodni 224 - - optereen tokasto 227 - -, statika nosivost 233, 236 - -, statiko ekvivalentno optereenje 237 - -, vijek trajanja 231 - -, tolerancija 213 - , trajnost 226 valjkasti leaj, stoasti 231 varijator, tarni 440 V-elnik s kosim zubima 347 ventil 504 -, brzozatvarajui 5 0 5 , 5 0 9 -, klipni 507 - koji djeluje u sluaju loma 509
540
ventil, kosi 506 -.kovani 506 -,kutni 5 0 5 , 5 0 7 -, membranski 507 - , odbojni 508 - , redukcioni 509 -, regulacioni 505 -, priguni 509 -, prolazni 505 - , sigurnosni 5 0 5 , 5 0 8 - za promjenu smjera gibanja 505 - , zaporni 5 0 5 , 5 0 9 vibracija lanca 301 vijak, amplituda naprezanja 100 -, dosjedni 101 -, ekvivalentno naprezanje 107 -, elastini 96 - i matica, vrstoa elika 86 -, kruti 101 -, moment pritezanja 97 -, naprezanje od pritezanja 97 -, osiguranje 9 0 , 9 1 -, pokretni 103 -, presjek jezgre 94 -, privrsni 83 -, prolazni 102 -, provrt 90 - s glavom 87 -, samokonost 106 -, sigurnost na izvijanje 108 -, sila predzatezanja 97 -,svorni 87 -, utini 88 - za zavarivanje, zavretak 87 -, zavretak 88 vijani spoj, iskoristivost 107 vijanik 386 -, iskoristivost 389 -, nosivost 389 -, sile 388 -, stupanj prekrivanja 387 vijek trajanja lanca, faktor 319 - - obloge konice 449 - - tarenica 437 - - valjnog leaja 231 visina zuba, podnona 334 - -.tjemena 334 virtualni broj zubi 375 - prijenosni omjer 376 viskozitet, dinamiki 190 -, kinematski 326 visoko ozubljenje 344 vieslojni remen 271 viestepeni planetarni prijenosnik 415
Kazalo vievojni navoj 104 vlana matica 93 - opruga 140,161 vlastita frekvencija opruge 141 V-MINUS par 338 V-NULTI bokovi 337 vod, cijevni 480, 502 Voith-Sinclair turbohidraulina spojka 264 volumenski protok ulja 214 - - - hidrostatskog aksijalnog leaja 218 V-par zupanika planetarnog prijenosnika 415 V-PLUS par 338 vratilo 170 -, brtvenje 472 -, vrstoa oblika 179 - ekvivalentno naprezanje 178 -, klinasto 116 -, kut nagiba 183 -, kut zakretanja 185 -, poligoni profil 120 -, progib 182 -, savitljivo 170 -, sigurnost protiv umornosti 181 - teleskopsko 252 -, zupasto 118 V-razmak osi 342 vreteno 103 vrh zuba, zailjenost 337 vrijeme koenja 445 - trajanja punog optereenja zupanika 369 - troenja tarenice 436 vremenski ogranieni pogon 368 vrst i oblik ava 15 - spoja zavara 16 vrtlona vodena konica 454 - zrana konica 455 vuna sila lanca 317 - - -.ukupna 318 vuni ogranak remena 226 Vulkan spojka 256
Whitworthov cijevni navoj 84
Zahvatna crta, boni kut 345 , eoni kut 345 , kut 329 - -, normalni kut 345 , pogonski kut 337, 342 - - zupanika 328
Kazalo zaklopka 5 0 4 , 5 1 2 -, povratna 513 -, priguna 513 zakon ozubljenja 325 zakovica, cjevasta 73 -,leasta 70 -, materijal 60 -, naprezanje bokova provrta 65 -, plosnato-okrugla 70 -, poluokrugla 79 - s eksplozivom 70 - - poluokruglom glavom 72 - - uputenom glavom 72 -, slijepa 70 -, uplja 73 -, zavrna glava 61 zakovini spoj 60 zakretanje vratila, kut 185 zakrivljenje boka zupanika, radijus 330 zatega 28 zaporni ventil 505, 509 zaptivnost 457 zarezni avao 136 zasjeni zatik 132 zasun 504 - s aksijalno nepominim vretenom 510 - - - pominim vretenom 510 - - krutim jednodjelnim zapornim tijelom 510 - - podesivim viedjelnim tijelom 510 - sa zapornim klinom 509 zailjenost 339 - vrha zuba 337 zatezanje pogonskog remena 267 zatezna remenica 266, 270, 281 zatezno djelovanje savijanja, faktor 179 zatik, cilindrini 131 -, konini 131 -, naponski 131 - , - , spiralni 131 -, navojni 87 -, pomini 137 - s navojem 88 -, stojni 136 -,uzduni 137 - za zakivanje 74 -, zasjeni 136 - zglobni 136 zaustavljanje gibanja, konica 443 zavar, ekvivalentno naprezanje 36 -, kvalitet 16 -, vrste spojeva 16 zavareni spoj 13 - av, eoni, debljina 31
541
zavarivanje, bradaviasto 4 5 , 4 9 -, elici 22 -, elektroluno 13 pritiskom 46 - elektronskim snopom 13 -, elektrootporno, pritiskom 46 - iskrenjem 50 -, otporno 13 - plazmom 13 -, plinsko 13 - -, pritiskom 45 -, spajanje cijevi 491 - svjetlosnim snopom 13 -, avno 45 - talenjem 13 - , tokasto 4 5 , 4 6 -, tupo, elektrootporno 45 iskrenjem 50 -, ultrazvuno 45 zavarivost elika 14 zavojna fleksiona opruga 148 - - -, kut zakretanja 150 zavretak vijka 88 - za zavarivanje 87 zavrna glava zakovice 61 zbirno odstupanje zupanika 353 zglobna spojka 251 .kuglasta 252 zglobni lanac 301 - zatik 136 zraenjem odvedena toplina konica 449 zrana konica, vrtlona 455 zranost, bona 334 - uzmeu zuba 332 - leaja, apsolutna 209 .relativna 209 - -, srednja, relativna 209 - tjemena 334 zub elnika, optereenje 359 -, tjemena visina 334 -, zranost meu zubima 332 zubi, korak 332 - stonika, kosi 378 - -, zakrivljeni 378 zubna spojka s lunim zubima 250 zupani prijenos, omjer 325 zupanik 324 -, bunost u radu 400 -, centralni 409 -, dinamiki faktor 359 -, dodirnica bokova 328 -.faktor stupnja prekrivanja 366 -, iskoristivost 356 -, kinematski omjer 326
542
zupanik s kosini zubima, kut napona 344 -, obodna brzina 326 -, podmazivanje uronjavanjem 358 -, pogonska snaga 357 -, pojedinano odstupanje mjera 353 - s helikoidalnim zubima 344 - - lunim zubima 373 - unutarnjim ozubljenjem 331 -, specifina obodna sila 359, 366 -, specifino optereenje 359 - strelasti 373 -, sunani 409 -, tolerancije 354 -, trenje meu zubima 354, 356 - u zahvatu, odstupanje 353 -, vrijeme trajanja punog optereenja 369 zupanik, zahvatna linija 328 -, zbirno odstupanje 353 zupasta ploa 376 zupasti lanac 302 - profil, evolventni 118 - remen 295 - remen, duljina 299 zupasto vratilo 118 - -, centriranje 118 zvjezdasto-prstenasta ploa 128
Kazalo
iana spajalica remena 272 ljebovi za odbacivanje ulja 248
Izgled naslovnice za predaju konstrukcijskih zadataka iz Tehnikog crtanja i raunalne grafike za SVEUILINI PREDDIPLOMSKI STUDIJ I STRUNI STUDIJ:
Sveuilite Josipa Jurja Strossmavera.u Osijeku Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu Zavod za strojarske konstrukcije "Katedra za.elemente, konstrukcija
TEHNIKO CRTANJE RAUNALNA GRAFIKA :.7._
Sveuilini preddiplomski studij I Z Programski dio iz: N A C R T N E GEOMETRIJE
Konstrukcijski zadatak: ** Unijeti ime konstrukcijskog zadatkal
Prezime i ime:.unijeti^Matini broj: ' unijeti Z Ovjerio: unijeti Z
-T_.
I I
25
..Akademska godina, 2005./2006.
N a p o m e n e : -1 x A4 - N a p r a v i t i n a s l o v n i c u p r o g r a m s k o g dijela ( b e z * i * * ) 1 x A4 - N a p r a v i t i n a s l o v n i c i ! k o n s t r u k c i j s k o g z a d a t k a (sa *, ** i * * * ) S v a k a n a s l o v n i c a i d e u s v o j u "kouljicu" p r e m a u p u t a m a sa v e b i N a mjestu * * * s t u d e n t i koji s u s a S t r u n o g studija p i u : S t r u n i studij. * U (Konstrukcijski sluaju bilo zadatak), ** (Ime moe konstrukcijskog se obratiti: zadatka), Doc.dr.sc. *** Zeljku (Sveuilini Ivandi i p r e d d i p l o m s k i studij / S t r u n i studij). kakve nejasnoe dipl.ing.stroj. M i r k u K a r a k a i .

Decker Elementi Abby Fine

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Decker Elementi Abby Fine

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Karl-Heinz Decker

IZ PREDGOVORA 7. NJEMAKOM IZDANJU

83 83 84 87 90 92 97 97 99 101 103 103 105 107

188 188 189

Sadraj 299 299^ 301 306 310 313

11 391 391 395 397 398 400 402

9.13. Bunost u radu zupanika i mogunost njena smanjivanja Literatura

1.1. Zavareni spojevi

1.1. Zavareni spojevi

St 37-3, -. 0362 St 52-3, - . 0562. St 50-1, - . 0545

St 33-1, St 42-1, 0460,

Prikladni su normalizirani ili mekano areni. Potrebno je predgrijavanje.

cementiranje DIN 17210

U necementiranom stanju dobro su upotrebljivi. Kod legiranih elika potrebno je predgrijavanje.

~ . 3105 13 CrMo 44, -. 7400, St 10 . . . St 14 I

elini lijev DIN GS-38 . . - 1.0345 GS-70 | I

1.1.2. Osnovi oblikovanja

1.1. Zavareni spojevi

I-av '/, V-av V-av v

Strmi boni av X-av

Rubni avovi Rubni plosnati Rubni V-av Kutni avovi

Preklopiti spoj Dijelovi se preklapaju

eoni (tupi) spoj Dijelovi lee u jednoj ravnini

Jedan dio naslonjen je koso na drugi

Zavarivost zajamena struna

Priprema : pod nadzorom

zavara: ispitan, odn. odobren za upotrebu

Slika 3. Oblikovanje zavarenih dijelova pri dinamikom optereenju a) nepravilno; b) pravilno

1.1.3. Zavareni spojevi pri gradnji kotlova i tlanih posuda

Slika 10. Pojaanja kotlovskog lima na izrezima za ulazne otvore i nastavke

/./. Zavareni spojevi

/ 3 0 0 - p 6,4-//) 1720 / 130 p 0,15 / 300

kvaliteta II kvaliteta III

/450 bez ogranienja

/ 450, p 0,80 bez ogranienja

/./. Zavareni spojevi

130 150 210

110 120 190

(. 1202) (. 1204) (.1206) (. (. (. (. 3133) 3105) 7100) 7400)

"O > ' CQ m ^7 M

St 35.4 (.1212) St 45.4 (. 1213) St 55.4 (. 1402) St 52.4 (. 3100)

170 190 240 260 240 140 160 180

120 140 190 220 220

110 130 180 210 210

70 70 170 200 200

65 165 195 315 315 315

33 90 130 195 210 210

165 130 185 185 130 150

160 120 180 180 120 140

') Meduvrijednosti se mogu linearno interpolirati.

Faktor vrstoe materijala K prema tablici 6

1,1 1,5 1,5 . . . 2,5

Faktor vrstoe K=vrstoa vlak na

Faktor vrstoe materijala K prema tablici 6

1,5 1,7 1,8 2

1.1. Zavareni spojevi

Slika 15. Uvarene cijevi (a je cijevna stijena)

J e d n a d b a (6) moe se primijeniti i na uvarene cijevne nastavke (vidi si. 11).

1.1. Zavareni spojevi

1.1.4. Zavareni spojevi elinih konstrukcija

Slika 17. Zavaren prikljuak ija se teinica poklapa s teinicom tapa

1.1. Zavareni spojevi

Slika 21. Debljina zavara a: a) tupih zavara; b) kutnih zavara

1.1. Zavareni spojevi