OPĆA MIKROBIOLOGIJA UVOD Mikrobiologija se bavi proučavanjem najjednostavnijh i najsitnijih živih bića koj a se jednom rječju nazivaju mikroorganizmi

ili mikrobi. VELIČINE NEKIH MIKROORGANIZA MA (eritrocit 7.5 mikrometara): Bacillus anthracis Mycobacetrium tuberculosis Sa lmonella rikecije herpes-virus bakteriofag virus japanskog encefalitisa MIKROSKO PIJA Moć razlučivanja je udaljenost između dvije točke a da se one vide odvojeno. Ljudsk o oko ima moć razlučivanja 0.1 mm. Vrste mikroskopije: 1. svjetlosni mikroskop ima m oć razlučivanja 0.2 mikrometra (ukupno povećanje 900 puta) a više ne može jer ga ograničava valna duljina vidljive svjetlosti. 2. mikroskopiranje u tamnom polju: svjetlosna zraka prolazi kroz naročiti kondenzor (ili obični ispred kojeg se stavi disk neproz irnog papira), pa ne prolazi direktno kroz objektiv, već obasjava predmet sa stran e pa će vidno polje biti tamno, a predmet svijetao. Omogućuje promatranje neobojenog preparata. 3. faznokontrastna mikroskopija: svjetlosne zrake na putu kroz neki prozračni predmet (npr. stanicu) zaostaje u fazi š daje dojam prostornosti jer se ra zlika u fazi vidi kao razlika u jačini obojenja. Jasno to se vide strukture u živoj stanici. 4. fluorescentna mikroskopija: mikroorganizmi se oblože fluorescentnim an titijelima (poznata antitijela impregnirana nekim fluorokromom) i obasjaju UV la mpom. Vide se kao fluorescentna tijela na tamnoj pozadini 5. elektronski mikrosk op: koristi se snopom elektrona umjesto svjetlosnim zrakama i magnetnim poljem u mjesto lećama. Moć razlučivanja je 1 nanometar pa se njime mogu promatrati i virusi. U z kontrastno bojenje i sjenčanje platinom dobijemo 3D sliku. Postoji transmisioni (2D) i scanning (3D). 6. autoradiografija: neki element stanice se markira radio aktivnim izotopom i fotografskim filmom se prati kretanje radioaktivnog elementa . 5 mikrometara 2-4 mikrometra 2 mikrometra 475 nanometara 130 nanometara 65-95 nanometara 13 nanometara www.belimantil.info 1

PODJELA MIKROORGANIZAMA EUKARIOTI a) ALGAE = protisti sa klorofilom osim modroze lenih 1. chlorophyta = zelene, phaeophyta = smeđe, rhodophyta = crvene 2. euglenop hyta = euglene 3. pyrrhophyta = bičaši ili flagelati 4. chrysophyta = zlatnosmeđe alge i dijatomeje b) PROTOZOA = praživotinje 1. mastigophora = praživotinje sa bičevima 2. rhizopoda = amebe 3. sporozoa u životnom ciklusu imaju stadij mirovanja (spore) i stadij razmnožavanja. 4. ciliata = trepeljtikaš i c) FUNGI = gljive (hitinski staničn i zid) 1. fungi perfecti = savrš ili potpune gljive: phycomycetes, ascomycetes, ba sidomycetes ene 2. deuteromycetes = nesavrš gljive ili dermatofiti: blastomycetes= kvasnici, hyphomycetes=plijesni ene d) SLUZAVE PLIJESNI (bez staničnog zida - ameb oidne) 1. myxomycetes = plazmodijalne sluzave plijesni 2. acrasiomycetes = celul arne sluzave plijesni PROKARIOTI 1. cyanophyta = modrozelene alge 2. shizomycete s = bakterije Bakteriologija se bavi bakterijama, mikologija gljivama i plijesni ma, virologija virusima, a parazitologija protozoama, crvima i člankonošcima. PODJEL A MIKROBIOLOGIJE 1. medicinska proučava sve mikroorganizme koji su važne za zdravlje čovjeka ili životinja 2. poljoprivredna isto za biljke 3. tehnološ za mikrobe korisne u prehrani i farmaceutskoj industriji. ka Mikroorganizmi mogu biti 1. patogeni jer izazivaju bolesti uništavanjem tkiva ili lučenjem otrova 2. uvjetno patogeni - a ko ih ima u većem broju, uslijed narušene ravnoteže u tijelu ili ako se nađu na nepredviđe nim mjestima (npr. iz crijeva uslijed ozljede ili upale uđu u krv). 3. korisni sud jeluju u metabolizmu (npr. bakterije u crijevu koje stvaraju vitamin K). 4. indi feretni ili saprofitni (mogu biti uvjetno patogeni). Razvrstani su u redove, por odice, rodove i vrste po izgledu, strukturi DNA, tinktorijelnim svojstvima (kako se boje mikrobiološ bojama), metabolizmu. kim www.belimantil.info 2

OBLICI BAKTERIJA a) KUGLASTE (KOKI) su najčešći 1. mikrokoki su pojedninačne 2. diplokok i u parovima, gonokoki znači da su spljošteni između sebe kao zrno kave 3. streptokoki su poredani u duš ili kraže lance e 4. stafilokoki su poput grozdova 5. tetrade su poredani po četvero, sarcina po 8, 16, 32 6. diplostreptokoki: cijeli red se dijel i po dužini, nakon podjele se odvajaju. b) ŠTAPIĆI (BACILI) - kod njh je važna duljina, š irina i oblik rubova (odsječeni, zaobljeni, nitasti) 1. palisade: kad su poredani jedan do drugog 2. oblici slova V X Y 3. diplobacili su spojeni na krajevima po 2 4. streptobacili: kad je viš njih poredano u lanac e 5. kokobacili su između štapića i koka (elipsa) c) SPIRALNE 1. spirohete imaju puno spiralnih zavoja 2. spirile i maju obično jedan zavoj, najviše do 4 3. vibrioni izgledaju kao zarez 4. trihobakter ije su razvučene spirohete d) MIKSOBAKTERIJE nemaju definiran oblik (sluzave bakte rije - nemaju stanični zid) Polimorfizam je svojstvo bakterije da može imati različite oblike. Pleomorfizam je svojstvo bakterije da može mijenjati oblik tokom života. Ob lici bakterija se mijenjaju ovisno u uvjetima: viš ili manjak hrane, dezifincijens i ili antibiotici, temperatura. ak Koki povećaju promjer i raspadnu se, ili dobiju nepravilan oblik kao gruda. Štapići zadebljaju na krajevima ili se mogu izdužiti kao konac. Djelovanjem lizozima (enzim u suzama) koji uništi staničnu stijenku ili antib iotika koji sprečavaju njegovu sintezu dobijemo nepravilne oblike: protoplaste i s feroplaste. Protoplasti nemaju ni traga staničnoj stijenci, nastaju iz Gram + bakt erija i ne mogu se dijeliti. Sferoplasti imaju oslabljeni ostatak stanične stijenk e, nastaju iz Gram - bakterija. Mijenjaju oblik ovisno o osmotskom tlaku. Mogu s e dijeliti ako nema inhibitora sinteze stanične stijenke i tada se dijele na dvije stanice nepravilnog oblika. GRAĐA BAKTERIJA 1. KAPSULA I/ILI SLUZAVA OVOJNICA. Ka psulu imaju uglavnom bacili, neki streptokoki, rod Klebsiella i drugi. Neki je s tvaraju uvijek, neki tek kad uđu u organizam zbog zaštite od vanjskih utjecaja i imu ne obrane. Različite vrste imaju različit sastav kapsule. Većina bakterija je pravi od polisaharida u obliku mreže: celuloza, dekstran+organske kiseline, aminošećeri, monos aharidi. Rod Bacillus je pravi od D-glutaminske kiseline koja daje sluzavost. Ka psula ima svoje antigene (K-antigeni), što omogućuje spajanje sa homolognim antitije lom što izaziva bubrenje kapsule pa ona postane nekoliko puta deblja i može se uočiti pod mikroskopom (tuš preparat, faznokontrastni mikroskop). To se zove mikroprecipi tacija ili Neufeldov fenomen i može poslužiti za identifikaciju bakterija. www.belim antil.info 3

Sluzava ovojnica ima sličan sastav samo što se lakše topi u vodi. Mogu je imati i bakt erije s kapsulom. Uvijek je izvan kapsule. 2. STANIČNA STIJENKA Bez nje bakterija ži vi vrlo kratko. Stijenka je tanka, elastična ali i čvrsta. Daje oblik bakteriji, štiti ju od fizičkih oštećenja, osigurava turgor na 5-20 atmosferskih tlakova, može zadržati ne ke tvari u stanici koje prođu kroz membranu, i važna je za diobu stanice. Stvara i o bnavlja kapsulu, ili neke tvari u unutraš njosti stanice. Sve bakterije imaju pept oglikan zvan murein. Murein je polimer od nerazgranatih lanaca N-acetil-glikozia mina i N-acetil-muraminske kiseline povezanih glikozidnim vezama poredanih naizm jenično. Na svaku molekulu Nacetil-muraminske kiseline vezan je tetrapeptid od L-a lanina, D-glutamina, m-diaminopimelinske kiseline i Dlizina ili D-alanina koji j e povezan aminskim vezama sa drugim mureinskim lancem. Ta struktura daje čvrstoću i naziva se mureinski sakulus. U njemu su ugrađeni drugi spojevi, karakteristični za p ojedinu bakteriju. Gram + imaju teikočnu kiselinu (lanac ugljikohidrata i aminokis elina varijabilnog sastava) vezanu na murein. Boje se hvataju na tu kiselinu. On a je ujedno i površ inski antigen. Gram - imaju puno tanju stijenku složenije građe. S astoji se od dvije membrane: unutarnje i vanjske. Vanjska membrana sastoji se od gornjeg i donjeg listića: a) gornji listić (na površini bakterije) građen je od lipopol isaharida (LPS) sa dvije komponente, a to su lipid A (složeni ester ugljikohidrata i masnih kiselina, uz pirofosfatne veze) i druge komponente (lanac šećera i glikofo sfata) povezane za njega. lipid A je endotoksin jer je vezan za bakteriju i otpuš se u okoliškad se ta razori sama bakterije. b) donji listić je građen od fosfolipida. Vanjska membrana ima funkciju sprečavanja prometa velikih molekula u ili iz stanic e (enzimi ne smiju van, a antibiotici ne smiju unutra). Unutrašnja membrana građena je od mureina. Unutrašnja i vanjska membrana povezane su stupićastim proteinskim for macijama. ku Stanična stijenka je nosilac somatskih ili O-antigena (daju serološ kar akterizaciju). Neke bakterije imaju i voš tanu ovojnicu (acido-alkohol-rezistentne ). 3. STANIČNA MEMBRANA Nalazi se odmah ispod staničnog zida. Vrlo je tanka, građena o d fosfolipida i proteina. Ima uvrnuća koja se zovu mezosomi, koji su preteče mitohon drija. Osim toga stvaraju pregrade kod diobe i stvaraju izvanstanične enzime. Sudj eluju kod dupliranja DNA. Stanična membrana je polupropusna pa ima sve ono što ste uči li iz dinamičke i fiziologije, ne da mi se sad to pisat. 4. ORGANI ZA KRETANJE I P ILI (FIMBRIJE) Ne kreću se sve bakterije. One koje se kreću, to rade da bi našle najbo lje mjesto za život i razmožavanje i da lakše prodiru kroz organizam nesretnog domaćina. 1. Bičevi ili flagele su najčešći organi za pokretanje. Obično ih imaju štapićaste bakteri To su končaste tvorevine duljine 12-25 mikrometara. Može ih biti jedna (monotriha) ili viš (politriha). Po razmješ e taju mogu biti polarne (na jednom kraju), bipolarn e (na oba kraja) ili peritrihijalne (po cijeloj površ ini). Nastaju u loptastim tj eleš cima, koja se zovu bazalne granule, a nalaze se u staničnoj stijenci. Običnim mik roskopom se ne vide ni obojane jer su vrlo tanke, oko desetak nm. www.belimantil .info 4

Građene su od proteina flagelina. To je kontraktilni protein koji nema ni triptofa na ni prolina. Uz to ima i neš lipida, šećera i nukleinskih kiselina. Sadrži flagelarni H-antigen. Na duljinu bičeva utječu mnogi to faktori. Dobro se razvijaju u tekućim hra nilištima i površini mekih podloga a na tvrdim i u prisutnosti Cr3+ i fenola slabije . Mogu i potpuno nestati, pa nestaje i H-antigen. To je ipak samo privremena pro mjena. Broj i razmještaj bičeva je tipičan za neku vrstu. 2. Aksijalni filamenti su or gani za kretanje kod spiralnih bakterija. Nalaze se u stanici koja je oko njih s piralno obavijena. Polaze s oba pola stanice i sreću se u sredini stanice gdje su ponekad spojeni. Kemijski slični bičevima. Pomoću njih se bakterija kreće rotacijom oko svoje zamišljene osi. 3. Fimbrije ili pili su končaste tvorevine na površini nekih štapića stih bakterija koji pomažu bakteriji da se prihvati na stanicu domaćina. Građeni su od proteina pilina. Tanje su i kraće od bičeva i ravne su, a vide se samo pomoću elektro nskog mikrosokopa. Nema ih kod Gram + bakterija a ima ih kod svih enterobakterij a. Bakterije koje ih imaju izazivaju hemolizu. Neke enterobakterije imaju i seks ualne pile pomoću kojih izmjenjuju plazmide. O tome više kod razmnožavanja. Iako su gr ađene od proteina, otporne su na pepsin, tripsin, kiseline i lužine. Pile se mogu iz gubiti i opet stvoriti. Nositelji su fimbrijalnog F-antigena. 5. CITOPLAZMA I ST ANIČNA TJELEŠCA Tekućina unutar stanične memrane u kojoj se nalaze mikro i makromolekule . Mikromolekule kao i kod svake druge stanice (voda, trigliceridi, glukoza, amin okiseline...) Makromolekule: 1. nemaju pravu jezgru već nakupinu DNA i nukleoprote ina nazvanu kromatin ili nukleoid. 2. plazmidi su kružna DNA neovisna o glavnoj DN A i nije neophodna za život bakterije. Nose dodatna svojstva: otpornost na antibio tike, nove enzime i druga svojstva. Puno manji su od glavne DNA. 3. ribosomi su kuglasta tjelešca na kojima se sintetiziraju proteini, rijetko se nalaze pojedinačno , češće u lancima koji se zovu poliribosomi. 4. citoplazmatske inkluzije su zrnca razl ičitih veličina i sastava. Lipidi, proteini, ugljikohidrati, kristalići, sumporna zrnc a, beta-maslačna kiselina, vakuole... SPORE KOD BAKTERIJA Neke štapićaste bakterije im aju sposobnost stvaranja otpornog oblika nazvanog spora i takve se bakterije naz ivaju sporogene bakterije. Spora je okruglo ili ovalno tjeleš koje može biti smješ ce teno bilo gdje u citoplazmi i to su endospore. Smještaj i veličina spora su specifični za vrstu pa to može služiti za identifikaciju. Spore teš primaju boje, pa se na oboje nom preparatu vide kao neobojena mjesta. Svaka bakterija pravi samo ko jednu spo ru. Egzospore prave samo neke bakterije i služe za ramnožavanje. Struktura spora je određena pod elektronskim mikrosokopom. Unutra prema van: 1. srž spore sadrži nukleoid , ribosome, puno enzima, puno Ca-dipikolinata (stabilizira DNA) i uglavnom se može reći da je to zgusnuta citoplazma. 2. stanična stijenka okružuje srž 3. debela kora od peptoglikana (cortex) 4. unutarnji zid od keratina 5. vanjski zid (egzosporium) U sporama su nađeni antigeni kojih nema u vegetativnom obliku, koji su specifični za pojedine vrste. Spore su otporne na isuš ivanje, visoke temperature, dezinficijen se, a to je zbog debele kore, manjeg udjela vode, smanjenog metabolizma, visoka koncetracija Ca-dipikolinata. www.belimantil.info 5

SPORULACIJA Bakterija pravi sporu u nepovoljnim uvjetima za život iako su nađene i k od povoljnih uvjeta. Nepovoljni uvjeti su temperatura, nepovoljni pH, prisustvo ili odsustvo kisika (ovisi da li aerobna ili ne), manjak hrane, prisutnost nekih otrovnih tvari za bakteriju. Kad se bakterija odluči praviti sporu, poveća se, udvo struči DNA ali se ne podijeli. Prva vidljiva faza je zguš njavanje DNA i pomicanje p rema jednom kraju bakterije, kamo idu i ostala citoplazmatska tjeleš Zatim ca. se membrana uvrne tako da zaokruži taj dio zgusnute citoplazme i napravi dvoslojnu me mbranu. Unutar te dvostruke membrane je srž spore. Ta tvorba je predspora. Od te d vostruke membrane nastaju ostale opne. Tijelo bakterije u kojoj se nalazi spora naziva se sporangij. GERMINACIJA Kad spora dođe u povoljne uvjete života prelazi naz ad u vegetativni oblik. To se zove klijanje ili germinacija. Osim povoljnih uvje ta, mora postojati neki faktor aktivacije: povišena temperatura, određeni pH, neki s pojevi. Bez bez tog faktora spore neće proklijati ni na obogaćenim podlogama. Prvi z nak klijanja je da spora izgubi refraktilnost (lom svjetlosti), nabubri i počne pr imati obične boje kojima se inače spora ne može obojati. Povećani pritisak u spori uzrok uje pucanje zida i sadržaj spore se vraća u stare granice. BOJANJE Bakterije se boje da bi se pojedini dijelovi bolje vidjeli (živjela logika). Ponekad je to i jedini način da bi se bakterije identificirale. Pojedini dijelovi bakterije ne primaju s ve boje na isti način. Prije su se koristile samo prirodne boje (karmin, indigo, t anin), a danas ih zamjenjuju anilinske boje koje se dobivaju iz katrana kamenog ugljena. Neke su derivati anilina, ali ne sve kako bi ime sugeriralo. Boje su ob ično soli pa otopljene imaju 2 iona. Jedan je nosilac boje ili boja kao takva i na ziva se kromfor, a drugi dio omogućava spajanje boje na cilj bojanja i naziva se a uksokrom. Boje mogu biti: 1. Kisele su one kod koji je kromfor anion: Na-eozinat , kiseli fuksin, vezuvin. Najjače boje citoplazmu. 2. Lužnate kod kojih je kromfor k ation: metilensko modrilo, kristal ljubičasto, lužnati fuksin, tionin. Najjače boje je zgru i druge nukleinske kiseline. Ove boje se intenzivnije hvataju na bakteriju jer bakterija ima puno nukleinskih kiselina. Jednostavna bojenja su kad se koris ti samo jedna boja, najčešće Loefflerova lužnata otopina metilenskog modrila. Puno su češća korisnija diferencijalna bojenja: 1. Bojenje po Gramu je toliko često i rašireno da se sve bakterije trpaju u G +,G- ili G neodređene. Prvo se bakterije boje nekom pl avo-ljubičasto lužnatom bojom (kristal ljubičasto). Sve bakterije u preparatu će primiti tu boju (osim nekih iznimaka). Nakon se dodaje I-KI po Lugolu (nastaje kompleks jod-boja) i slijedi odbojavanje 95% etalnolom. Neke bakterije će otpustiti plavu boju. Nakon toga se dodaje neka crvena (karbol fuksin, safranin, neutralno crven ilo) i one koje se otpustile plavu će sada primiti crvenu. G- bakterije u svom sta ničnom zidu imaju lipidne spojeve, koje se kod odbojavanja etanolom otapaju pa pla va boja izlazi. Zato su G+ plave a G- crvene. G+ su osjetljivije na peniciline, sulfonamide, deterdžente, fenole i lužnate boje. G- su osjetljivije na telurove soli , oksidanse, spojeve klora, i proteolitične enzime. www.belimantil.info 6

Ponekad je moguće natjerati bakteriju da živi bez neke esencijalne a minokiseline ako se presađuje na hranilišta sa sve manje te esencijalne kiseline. H2S i drugi spojevi sumpora. zagrijanom crvenom (karbol fuksinom). Anabolizam = sve reakcije sinteze novih sp ojeva uz potroš energije. Spore se boje malahitnim zelenilom. To je bojanje po Fultonu. tiamin. Zatim se preparat boji nekom plavom. Bojenje acido-alkohol-rezin stentnih bakterija (AAR). 2. folna kiselina. Katabolizam = sve reakcije razgradnje koje do vode do stvaranja energije u stanici. Osim glukoze. To se z ove Ziehl-Neelsonova metoda. Služi za energiju i sintezu drugih spojeva. em METABOLIZAM Manji dio bakterija proizvodi energiju sam. Autotrofi: 1. paraaminobezojeva kiseli na. ostali razgradnjom hrane iz okoline (lopovi i lijenčine).info 7 . pantotenska kiselina. fototrofi (energiju dobivaju fotos intezom) 2. esencijalne aminokiseline. paraziti za preživljavanje iskorištavaju druga živa bića: a) obligatni (obvezatni. 4. ww w. pirdoksin. Truljenje i gnjiljenje je dio kruženja elemenata u prirodi neophodn og za održanje ukupnog života. jednostavni spojevi Fe. Kapsule se boje tuš ili otopinom Giemse (kaj je to?). taju ostale plave. 2. AAR su crvene. PREHRANA BAK TERIJA Hrana u bakteriju ulazi pasivnim ili aktivnim transportom (fiziologija). NO3. Hetero trofi su kemoorganotrofi (energija razgradnjom organskih spojeva): 1. ostale primaju tu plavu. Spojevi koji se s malim ili nikakvim izmjenama ugrađuju i bakteriju: purini. (ali ionako se ne vide svjetlosnim mikroskopom pa čemu to) 5. b) fakult ativni (uvjetni) mogu živjeti i od neživih izvora ali bolje uspijevaju na živima. riboflavin. Obavezni uvijek izazivaju bolest. a oportunisti samo u nekim uvjetima: oslabljen imunitet.G+ imaju manje enzima pa su veći izbirljivci hrane. Bakterijski vitamini koji su uglavnom isti kao i ljud ski: nikotinska kiselina i amidi. Glukoza je bakteriji najbolja hrana.belimantil. ostalo neće. nakon na rušene ravnoteže upotrebom antibiotika…. NO2. saprofiti razgrađuju nežive ili inertne organske tvari koje su otpadni ili razgradni produkti drugih živih bića. Preparat se odbojava alkoholom i vodom. NH3. nju Katabolizam + anabolizam = metabolizam. Biče vi se bojaju nestabilnom otopinom tartarata. a kad primi boju viš ju ne otpuš Zato se takve bak terije boje e ta. CO2. 3. ali ne i jedina. AAR bakterije ne otpuš boju. 2. c) p atogeni izazivaju bolesti. ostale da. One imaju ovojnicu od voska i fosfolipida koja ne prim a boju dok se ne zagrije i otopi. One će primiti boju. Daje se neka crvena (s afranin) i onda su spore zelene a ostalo crveno. bakterija treba i druge spojeve koje ne može sama st varati (faktori rasta): 1. Zatim se preparat ispire kiselim etanolom. striktni) sve moraju dobivati od živih stanica. pirimidini. kemolitotrofi dobivaju energiju oksidacijom anorganskih spojeva: H2. biotin. kada se nađu na nepredviđenom mjestu.

tiosulfata. 5.kod njih kis ik reagira sa flavinima i pretvara se u peroksid i superoksid koji su otrovni. nitrita. 3.Pojedine vrste imaju specifične potrebe: Streptococcus pneumoniae treba kolin. Ali ne valja i ako je ima previš jer inhibira rast i razmnožavanje. sulfata. Ako neš drugo onda su anaerobne. pirimidina ik 3. ketona. Aero-tolerantni anaerobi (samo ime ti kaže). am inokiselina. purina. Pa dobro. Bakterije su se prilagodile raznim sred inama pa imamo: a) psihrofilne ili ljubitelje hladnoće koji vole 15-20. max 30. jošviš ili nižim prestaje rast i im im razmnožavanje. min 40. www. Na nižim ili viš tempera turama metabolizam se usporava. Ako je to kisik onda s u bakterije aerobne. Za objaš e njenje ovoga pogledati na osmotski tlak. Mikroaerofilni su o ni kojima treba mala koncetracija kisika (oko 5%). To su inducira ni ili adaptivni enzimi a u normalnim okolnostima su potisnuti represorom (vidi dinamičku). Brucellae CO2 . ci steina. Temperatura je važna zbog enzima. ATP. organskih kiselina i njihovih soli.belimantil. NADP. Voda je idealno disperzno sredstvo za hran u. Obavezni aerobi ne mogu bez kisika. Za sintezu bakterija treba razne elemente koje primaju iz okoline: 1. ali može i organski ako je frk a (NAD. ugljik i z CO2. mi n 0 b) mezofilne ili one između koji vole 30-37. U svakom slučaju važan je krajnji p rimatelj elektrona. max 80. sumpor iz sulfida. Kisik. Pogledaj pod dis anje. metali otopljeni u solima su aktivatori enzima 6. Uvijek je to vanjska anorganska tvar. DISANJE Nećemo sad o reakcijama disanja. Za većinu bakterija e 6-8 optimalno. Myc obacterium tuberculosis asparagin. valjda znaš čemu služi hrana i da ne valja ako je ima premalo. 2. flavini) 5. 2. duš fiksacijom iz atmosfere. aldehida. Obavezni anaerobi .iona. Tu spadaju patoge ne jer je to temperatura ljudskog tijela a ni ostali toplokrvni nisu daleko. To su ko nstitutivni enzimi. 4. max 45. min 10. Osim njih imamo i gene za sintezu enzima koje ta vrsta nema stalno nego samo kad dođe u dodir sa supstratom za koji nema enzim. amonijaka. alkohola. sećera. voda (znašli funkcije vode?) ENZIMI Svaka vrsta ima karakteristične enzime koji se prenose s generacije na generaciju i kodirani su genomom u glavnoj DNA. ŠTO SVE UTJEČE NA RAST I RAZMNOŽAVA NJE 1. Ali nije sve to tako jednost avno: 1. Fakultativni aerobi ili anaerobi mogu živjeti i sa i bez kisika ali im jedno od toga bolje. c) termofilni ili ljubitelji vrućine vole 60-65. Hrana. fosfor iz anorganskih fosfata. a još… ubija. metionina 4. hemolitički streptokoki glutamin. za održavanje turgora i općenito fizikalno-kemijsko stanje citoplazme (hidrofilne i hidrofobne molekule). služi kao izvor H+ i OH. nitrata.info 8 . pH povezan sa osmotskim tlakom i površinskom napetošću. 4. 5. 3 . mas ti i aminokiselina 2.

Budući metabolizam bakterija mijenja lokalni pH. Na 37 stupnjeva se E. a u nenormalnim uvjetima i rodovi Proteus. Crijevne bak terije su se navikle na nisku površ insku napetost pa se vodenim podlogama dodaje žuč jer voda ima veliku površ insku napetost. 9.coli podijeli se za 15 do 20 minuta . što ih je više. Corynebacterium. 3. Litotr ofne trebaju mnogo viš od e organotrofnih jer je to njima jedini izvor ugljika ali neke organtrofne vrste isto trebaju puno CO2 (Brucella. Površ inska napetost. Z ato većina bakterija napravi koloniju za 24 sata a M. Esche richia. Neisseria). Bubrenje stanice se zove plazmoptiza. 7. pa dolazi do smežu ravanja stanici a to se zove plazmoliza. e Fo rmula za računanje vremena generacije: log N . Prevelike koncetracij e mogu ometati i zaustaviti razmnožavanje. tuberculosis viš tjedana. neke štapićaste i one koje u povoljnim uvjetim a pupaju. Koncetracija CO2. Cijepanje je najčešći.info 9 . Mogu biti neke izvana (antibiotici. Nijedna bakterija ne može živjeti bez ovog plina. Stanica se poveća. 4. Dakle. genom se podijeli i odvoji na krajeve. Ovako se razmnožavaju mikoplazme. Neke bakterije vole visoku površ insku nap etost. 5. važno je hranjivim podlogama dodati pufer. veća je mogućnost da će se prilagodi ti i početi razmnožavanje (stvaraju dovoljno CO2). 8. Isto tako. Naročito veli ke količine potrebne su kad se bakteriju nađu u novoj sredini. Rod Nocardia se izduži. Zato je čista voda loš okoliš za bak erije. Kad skupi dovoljno. Otrovne tvari. Alkalni pH ometa s aharolitičke bakterije. koji se raspadne u štapićaste i loptaste bakterije. a kiseli proteolitičke i zato se zakiseljavanjem hrane sprečav a kvarenje. Jedna "grana" od tog Y otpadne od ostatka i od toga se razvije nova bakterija. 6.Broj bakterija u novoj sredini. BRZINA I FAZE RAZMNOŽ AVANJA Vrijeme generacije je vrijeme potrebno da se jedna st anica podijeli u dvije. Na stanici nastane pup iz kojeg se odvoji posebna bakterija. bakterija ne može upijati e hranjive tva ri pa umire. Rod Str eptomyces pravi egzosporu iz koje nastaje nova bakterija. džemova i pekmeza koristi kuhinjski šeće r iako je idealna hrana za bakterije jer jako povisuje osmotski tlak. stanica izgleda kao jednostruki ili dvostruki Y. Jako se poveća i po primi oblik kugle koja rasprši se na puno malih djelića od kojih nastaju bakterije. RAZMNOŽAVANJE Bakterija raste i sku plja mikro i makromolekule. dezificijensi) i š tetni produkti metabolizma koji u malim količinama ne smetaju ali polako dosegnu otrovne koncetracije pa mogu prekinuti razmnožavanj e. Zato se često za konzerviranje voća. Ponekad se dijele preko L-oblika. Neke bakterije " pupaju". Do jedne razine plazmoliza je povratna ali viš od toga ubija bakteriju. Ima više način a: 1. ali u nepovoljnim uvjetima ovako: štapićasta bakterija se na jednom ili ob a kraja izduži i to se izduženje račva na 2 kraka u koje idu novostvorene DNA I ostalo što će činiti novu bakteriju. Osmotski tlak. Treponema pallidum za 2 minute a Mycobaterium tuberculosis za 13 do 15 sati. c itoplazma se počne uvlačiti i stvara se pregrada slično kao kad stvaranja spore samo s e sada citoplazma sa tjelešcima ravnomjerno podijeli. g = ------------------www . nastaju tanki dugački filamenti (kao konac). 10. 2.log No v. a većina gljivice ne voli više od 5. Streptobacillus. 6.belimantil. Ako je preveliki voda izlazi van. onda se ide razmnožiti.ekstremi su rijetki. Iz te pregrade će nastati stij enka i imamo 2 bakterije. Grananje. To rade r odovi Mycobacterium. Preniski o smotski tlak uzorkuje ulaženje vode u bakteriju i time razrijeđuje hranjive tvari te onemogućuje izlučivanje štetnih produkta metabolizma.

2. www. npr. spirohete. Salmonele. Pogodniji su zatvoreni prostori zbog praš ine: streptokoki. 3. SIMBIOZA Simbiozom se naziva bilo kakva povezanost živih bića. Bakterije se prilagođavaju na novu sredinu. Zemlja. 2. coli stvara kiselinu koja inhibira Shigella dysenteriae. pa mogu k ratko živjeti. Flueggeove kapljice iz zaraženog diš trakta padaju na predmete i tlo. eksponencijalno. virusi polimijelitis a. E. Clostridium. ciste Entamoebae histolitica. spore Bacillus anthracis. a neke uginu.log 2 No je broj početnih bakterija N broj bakterija nakon određenog vremena 1. Naziva se i lag faza. 4. Pobijedit će onaj koji se brže i bolje adapt ira na uvjete sredine. Umiru u sve većem broju. ali i bakterije. 5. Corynebacterium diphteriae. Nevjerojatno ali istinito. Gljivice luče antib iotike da bi se obranile od bakterija. Taj se fenomen naziva satelitizam. Pogotovo gljivi ce i plijesni.Faza pritajenosti ili adaptacije. Biljke. Voda: Pseudomonas. jaja. Čista voda je loša sredina za mikrobe zbog osmots kog tlaka i nedostatka hrane. V-faktor koji stimulira razvoj Haemophilus influenzae. vibrioni. ne razmnoža vaju se. bakteriofag). Čak postoji jedna bakterija ko ja je parazit na drugim bakterijama. Pri lagodile su se i razmnožavaju se ko blesave. inu 4. viruse polimijelitisa i hepatitisa. Mutualizam (sinergizam) je simbioza gdje oba organizma imaju korist. Clostridium tetani. bilo korisna. kapljične infekcije.belimanti l. Antagonizam je kad ne mogu živj eti zajedno obično zato jer jedan organizam luči neku tvar koja ubija drugi organiza m. t etu Staphylococcus aureus izlučuje tzv. N eutralizam je simbioza pri kojoj ne postoji nikakva interakcija između dva bića koja žive zajedno. s a sasuš enog gnoja rana. Zrak je nepogodna sredina za mikrobe. Microccocus. 4. 7. a najviš sekretima diš trakta.Stacionarna faza.Faza eksponenecijalnog rasta. meso. To je teš zamislivo a jošteže provedivo. hrana. Mycobacterium tuberculosis. Otpadne i prljave vode imaju Salmonele. ličinke i jajašca parazita. stvara se kolonija .info 10 .to se kaže ubikvitarni: 1. Komenzaliza m je simbioza kad jedan organizam ima korist od druge a druga nema š ili korist. Odumiranje. životinje. ko 2. E. Ako je na podlozi. Bakterije i gljivice od kojih većina ne uzrokuje bolest. S tacionazna faza. e nog nog zalijepe na praš i osuš a zatim tu praš udahne neki zdravi pehist. Clostridium botulinum je prije bio strah i trepet konzervi. TREBA NAĆI PRIMJER!!!!!! 3. Entamoeba histolytica jede bakterije. Mikroorganizmi sa ljudi u zrak dospijevaju ljuš tenjem kože. Mycobacterium tuberculosis. ali ima i neki h vrlo opakih mikroba: Clostridium botulinum. stafiloko ki. RAS PROSTRANJENOST MIKROORGANIZAMA Ima ih posvuda u prirodi . Kompeticija nastaje kad se dva različita organizma istih potreba međusobno natječu. Osobito su ugroženi mlijeko. Shigele. protozoe. Zove se log-faza. coli brže fermentira šećer od Salmonele pa poslije izvjesnog vremena u kulturi neće više biti Salmonele. Parazitizam je interakcija u kojoj j edan organizam živi na račun drugog (npr. bilo štetna: 1. 6. 3. V ibrio chloreae. Prvo počine o padati razmnožavanje. Predatorstvo je kad veći i jači jede manjeg i slabijeg. ako u organizmu onda bolest. inu e. i polako se broj umrlih i novostvorenih bakterija izjednači.

skalp. Postoje i oni mikroorganizmi k oji čine prolaznu mikrofloru. 4. neki streptokoki). a nazivaju se s talnom ili rezidualnom mikroflorom i mikrofaunom. a m ogu se naći i gljivice (Candida. epidermidis. stafilikoki i brojne druge bakterije. To su naslage dekstrana i drugih po lisaharida na zubnoj caklini. nepatogene sojeve Neisseria. a važn a je i fagocitička djelatnost alveolarnih makrofaga. Epidermophyton) koje uvijek mogu iz azvati razne bolesti. difteroidi). osobne hi gijene i drugih faktora. Donji dijelovi respiratornog trakta ne maju MO budući postoji stalan tijek sluzi zbog pokretanja cilijarnog epitela. 1.vlaga. PROBAVNI TRAKT U želucu ima vrlo malo mikroba jer ne mogu preživjeti vrlo kiseli pH (iznimka: Helic obacter pylori). neke vrste roda Bacteroides i Neisseria. puno hrane. streptokoki. Rij eč je o anaerobnim i fakultativno anaerobnim bakterijama: vrste roda Bacteroides. streptokoke. epidermidis. Bakterije su na koži smještene na pl očastom površinskom epitelu i kraj znojnih i lojnih žlijezda. sta filokoka. U jejunumu ima nešto koka i diftero ida. Duodenum također ima malo bakterija zbog inhibitornog djelovanja kiselog želučanog sekreta i žuči (visoka osmolarnost). znoj je visoko osmolaran zbog visokog sadržaja NaCl. genitalno i analno područje). koji nastaje kada poviš razi na spolnih hormona izaziva pojačano lučenje loja koji je idealna hrana za P. a kako pH postaje sve viši duž ileuma. gljivice. Većina ih brzo umre dospije li na ili u nas. Trychophyton. aureus. difteroida. S.belimantil. virusi. Broj i vrsta svih ovih mikroorganizama u znatnoj mje ri ovise o klimatskim faktorima. difteroide. Neke bakterije sudjeluju u nastanku zubnih plaka (vrste roda Bacteroides. streptokoka.info 11 . www. pogoda n pH i temperatura. amebe. Debelo crijevo ima najveću populaciju mikroba u tijelu. Najčešće vrste su Staphylococ us epidermidis i Propionilbacterium acnes (iz skupine ena difteroida). Potonji j e vezan uz tipični pubertetski kožni poremećaj zvan prištevi. vrsti vode i hrane koju čovjek koristi. acnes k oji se namnože i izazovu upalni proces. stafilokoka. 3.MIKROFLORA LJUDSKOG TIJELA Čovjek nije podesna sredina za život i razmnožavanje većine m ikroorganizama. na kojima sa koloniziraju bakterije. a lizozim iz znoja ima direktno antimikrobno djelovanje. parodontoze. a riječ je o vrlo šarolikoj skupini streptokoka. flora postaje sve sličnija onoj u debelom crijevu. aureus. U nazofarin ksu možemo naći difteroide. Orofarinks udomaćuje S. USNA Š UPLJINA Usnu šupljinu n aseljava velik broj različitih mikroba jer je vrlo pogodna sredina . S. KOŽ A Epiderma nije pogodna za razvoj mikroba iz viš raz loga: suha je. 2. Ostale bakterije mogu se naći na područjima gd je ima dovoljno vlage (dlanovi. uške. ljuš se. Ipak. pazusi. diplokoka. ima blago kiseli pH zbog organskih e ti kiselina koje luče l okalni stafilokoki. bacila. gingivitisa (upale zubnog mesa). Plak može doves ti do karijesa. DIŠ TRAKT NI Na sluznici nosa žive uglavnom isti mikrobi ka o na drugim dijelovima lica (S. porodice Enterobacteriaceae. na i u čovjeku žive određene vrste koje su se prilagodile na čovjeka i od njega zavise. Iz izmeta je izol irano više od 300 vrsta u brojevima od više stotina milijardi (10na12) po gramu.

2-amino-purin se ugrađuje u DNA umjesto adenina. Postoji viš vrsta: e 1. UROGENITALNI TRAKT Bubrezi. kih se tokom života. Bacillus. Doederleinovi bacili iz roda Lactobacillus koji fermentiraju gliko gen iz vaginalnog epitela pretvarajući ga u laktat. Vagina ima složenu mikrofloru koja varira kroz ciklus. Uretra ponekad sadrži manji broj stafilokoka u distalnom dijelu. ureteri i mjehur obično su sterilni uslijed čestog is piranja i nepovoljnog sastava urina. OKO i UHO imaju mikrofloru sličnu koži. čak i među različitim vrstama. R-plazmi di (resistance) su nosioci otpornosti prema antibioticima (kodiraju enzime koji uniš tavaju ili modificiraju antibiotike. rijetke su.info 12 . 3. MUTACIJA je izmjena u redoslijedu nukleotida š može uzrokovati promjenu strukture i funkcije proteina i tu to promjenu može se pre nijeti na potomke. što rezultira kiselim pH vagine (4. F-plazmidi (fertility) se koriste p ri konjugaciji.4-4. uz neke druge vrste. Haemophilus). Rijetko se događa u prirodi. ku PRENOŠ ENJE GENA: 1. ali često je uvod u razmnožav anje PLAZMIDI su male kružne izvankromosomske molekule dvolančane DNA koje se mogu s amostalno replicirati. obično se www. 5-brom uracil je mutageni spoj koji se ugrađuje u DNA umjesto timina nakon čega s tanica propada ili divlje raste. KRV I TKIVA su kod zdravog čovj eka su sterilni. događaju se zbog nekih kemikalija ali i zbog zračenja ili drugih stvar i. Fagi koji nastanu u bakteriji mogu ponijeti neke gene te bakterije i prenijeti ih u drugu bakteri ju. 2.5. Transdukcija p reko bakteriofaga tako da bakterije ne moraju biti u kontaktu. i rijetko dovode do promjene u fenotipu a uzrok je tautomerizacija (vidi dinamičku kod nukleotida). Na ovaj način bakte rije dijele novostvorene osobine kao što je otpornost na antibiotike. Hidroksilamin hidroksilira citozin koji se sparuje umjesto timina a adeninom Proflavin uzrokuje umetanje ili gubitak 1 para baza za vrijeme replikacije.belimantil. Ovo neki zov u spolno razmnožavanje iako se ne povećava broj bakterija.6). Mogu biti spontane. mogu se integrirati u kromosom (nukleoid) bakterije. Konjugacija: enterobakterije imaju seksualne pile s kojima se pričvrste jed na na drugu i naprave kanalić. Jedna od njih ima F-plazmid pa je ta mužjak (F+) a dr uga nema pa je ženka (F-). Daljne generacije mogu nositi greš bez da se pokaže dok jednom to ne postane dominantno svojstvo. Genetski materijal putuje kroz kanalić. GENETI KA BAKTERIJA Genotip je skup svih gena koje određuju nasljedna svojstva. Transformacija: stanic a primalac prihvaća mali dio topljive DNA koju oslobađa stanica davalac (Neisseria. Nitratna kiselina deaminira adenin pa nastaje hipoksantin koji se veže na citozin umjesto na timin nakon čega lanac može puknuti. 2. Umjetne su češće od spontanih. Etil-metan-sulfonat metilira gvanidi n koji se sparuje s timinom. Time je onemogućen razvoj drugih mikroba. pneumokoki. mijenja kih. ali naj važniji su tzv. mogu se prenositi među bakterijama. Fenotip j e skup svih morfološ fiziološ i ostalih osobina uvjetovan genotipom i okolnim uvjeti ma.

4 % agara. Radimo to i zato da bismo proizvodili cjepiva i stvarali korisne mutante (oni koji proizvode ljudski inzulin ili antibiotike). www. serum. boje. Javlja se zamućenje.info 13 . 2. možemo imati i sojin agar i ko zna ka kav sve agar. Sintetske se spravljaju od definiranih sintetskih spojeva. 3. proučavali i vidjeli na koje ant ibiotike su osjetljive.ne integriraju u kromosom. npr. 3. Mogu biti tekuće. a iz krvnog se dobije čokolad ni ako se zagrijava da hemoglobin pređe u methemoglobin. hrskavice i drugih dijelova. Ako se agar stavi u epruvetu onda je to duboki agar a ako se ukosi onda je ukošeni (živjela logika). kožica na površini. Peptoni su polipeptidi koji se dobiju proteolitičkom razgradnjom mesa. Col-plazmidi kodiraju proteine bakteriocine (ubija ju druge bakterije. TEKUĆE Najčešće se koriste hranjivi bujon (najčešće mesni ekstrakt+NaCl) ili peptonska v . a sadrže 0. Kad se dodaje neki šećer onda se agar zove po njemu (npr. pa se tako vidi da li bakterije snižava ju pH svojim metabolizmom. stvarajući pore u staničnoj membrani ili degradirajući DNA il i staničnu stijenku). i ohladi se ispo d 45 stupnjeva da se skrutne i tako dobijemo želatinozna masa i koja sadrži agaropen tozu i agaropektin. Po sastavu podloge mogu biti jed nostavne i složene. Agar izliven u Petrijevku naziva se agar ploča. KRUTE Agar se dobiva od alge Gellidium corneum i to tako da se dotična zagrije na 100 st upnjeva i tako se otopi. 4 ostali plazmidi mogu biti nosioci virulencije (bolja obran a ili jači toksin) ili poboljšavati metabolizam (različiti enzimi). ponekad ta log. krv. paučinaste tvorbe. Kad se to ohladi dobije se hladetinast a masa . Da se spriječi rast bakterija dodaju se antibiotici. indikatori. Podloge mogu biti prirodne. Jednostavne sadrže samo jednu esencijalnu supstanciju (npr. pa om ogućuju usporedbu podataka iz cijelog svijeta. POL UKRUTE (ili polutekuće kome se više sviđa).2-0. moramo aju osigurati prihvat elektrona na kraju res piratornog lanca (kisik ili neš drugo). krute i polukrute. žuč. To je osnova za tvorbu krutih podloga i zove se neutralni ag ar. Krvni agar služi za ispitivanje hemolize a endoagar ima spoj koji pri niskom pH pocrveni. Dobiva se kuhanjem životinjs kih kostiju. Ako se doda 10% krvi onda se to zove krvni agar. Želat ina se rijetko koristi jer ju je teško učiniti sterilnom.belimantil. mesn i bujon. Osim hrane i ostalih tvar i (pogledaj na metabolizam). hemoliza (razbistri se). Složene se dijele na selektivne i diferencijalne. Koriste se za praćenje kretanja mikroorganizama. ponekad mjehuri plinova. Dodaci: šećer i. Difere ncijalne podloge najčešće sadrže neku fermentabilnu tvar uz odgovarajući indikator. što omo ućuje razlikovanje pojedinih vrsta. Uvijek u epruveti. UZGOJ BAKTERIJA Ba kterije uzgajamo zato da bismo ih identificirali. zatim se suš pa stavi u vodu da nabubri. to polusintets ke i sintetske. ali tada ras tu gljivice pa se pH povisuje preko 5 ili se dodaje nistatin pa neće rasti. 1. saharoza agar). peptonska voda). PODLOGE Z A RAZVOJ KOLONIJA Podloge oponaš prirodni okolišbakterija.želatina.

na jednu se zasade anaerobi. dobivaju se od bolesnika s kroničnom infekcijom ili ako je uzimao/la antibiotike. 7. To se poklopi i zabrtvi. 2. Varijacije kolon ija: 1.Selektivne podloge potiču razvoj nekih vrsta a koče razvoj drugih: selenit-F bujon ( za salmonele). šta pićem vate razmaže po podlozi i tako dobijemo pojedine stanice koje izrastu u koloni je. a na drugu neka fakultativno anaerobna vrsta (E. rub m ože biti ravan. H-kolonije (Hauch) prave bakterije s bičevima. Čista kultura dobije se tako da se uzorak više puta ra zrijedi. 5. Prave ih bakterije s kapsulom. 8. Podloge za gljivice su obogaćene šećerima i to se zove Sabourand (čitaj: saburo) agar. KOLONIJE Od jedne bakterije di obom može nastati golemi broj pa ako se to događa na hranjivim podlogama dobivamo ko lonije jedne vrste jednog soja. I-oblici (intermediate) su između R i S. Kolonije se razlikuju po slijedećim osobinama: 1. KULTIVACIJA ANAEROBNIH BAKTERIJA Dakle. lako ili teš razmazive. granulirana površina. Stakleno zvono sa svijećom: svijeća se zapali i pokrije stak lenim zvonom. 6. SalmonellaShigella (SS) agar. sjajne i glatke. aureus). a CO2 će olakšati razmnožav anje osjetljivijih sojeva.belimantil. udubljene ili ispupčene. Fortnerova ploča: podloga se pomoću skalpela podije i na dvije polovice . 3. manje od normalnih iste vrste. Postoji viš metoda: to e 1. meke ili ko tvrde. nepravilan. nazubljen. šire se po površini (rod Proteus). M-kolonije (mucus) su sluzave od sluzave ovojni ce a ako ne od toga onda od fenola ili nečeg drugog. Boja: bezbojne ili bi lo koja boja. 7. Oblik: obično okrugli. 5. L-kolonije jako male okrug le liče na kapljice ulja. vidljive mikr oskopom do promjera par mm. 1. R-kolonije (rough) nepravilne. mutne i hrapave površ Prave ih bakterije bez ine. neravni rub. pa 1mL toga opet dopunimo do 10ml i tako j ošdva puta dobijemo razrjeđenje od 1/10 000. zrnaste ili fibrinozne. te zabrtvi na dnu. n eprozirne. Miler-Hilton agar služi za pra vljenje antibiograma. 4. Fakultativni anae rob će potroš sav kisik i onda nastupa anaerob iti 5. Konzistencija se vidi ako dodiruju ezom: suhe ili vlažno sluzave. H2 će s kisikom dat i vodu (lonac se zamagli iznutra) i dati anaerobne uvjete. 3. 1mL uzorka dopunimo do 10mL. 2. i na: 4. Prozirnost: od prozirnih do totalno neprozirnih. www.info 14 . sjajna ili mutna. GasPak sistem: u nepropusni lonac st ave se zasijane podloge i GasPak omot sa generatorom H2 i CO2. Duboki agar ili bujon pokriven slojem parafinskog ulja onemogućava pristup zraku. glatka. Površ hrapava. a potom se dovede dušik To se ponovi viš puta da se istjeraju s vi tragovi kisika. Svaka vrsta ima svoje uvjete za razmnožavanje pa i m moramo prilagoditi podloge. Loewenstein-Jensen (Mycobacterium tuberculosis). kapsule. G-kolonije (gonidijalne = prolaz e kroz bakterijske filtre) su jako male i okrugle. bakteriju treba držat i š dalje od zraka. To onda prelije po agar ploči ili ezom. S. MacConkey agar (za Escherichiu coli ). Kolonije plije sni su barš unaste. e 3. prozirne. Miris (ali ne bumo gurali nos u koloniju). 4. Tvore ih L-oblici bakterija. 5. coli. S-kolonije (smooth) su okrugle ravnih rubova. D-kolonije (dwarf) patulja ste kolonije. ispupčene ili ravne. Primitivna m etoda prošlih stoljeća (tisućljeća). Svijeća će gorjeti sve dok ima kisika. Veličina: sitne. Posuda s dušikom: pomoću vakuum-sisaljke se iz odgovar ajuće posude isiše zrak.

Vidi vježbe. pa se gleda pod mikroskopom). Biokemijska ispitivanja . likvor. enzimsko-imun i test (antitijela se obilježe enzimom. da li je bolesnik uzimao/la lijekove. kultivaci ja i promatranje kolonija. pa se mjeri radioaktivnost preostalih antitijela). imunofluorescencija (antitijela se obilježe nekom fluorescentnom boj om. info 15 . bojen ju i kolonijama je već napisano. biokemijsko ispitivanje. Drvena epruveta se omata papirom na kojem veliko i crve no piš zarazni materijal. te dolazi do obaranja taloga koji je kompleks antigen-antitijelo. urin. Suspenziji živih ili mrtvih bakterija doda se poznati serum s antitijelima i gleda se dolazi li do stvaranja zrnastih nakupina uslijed reakcije antigen – antitijelo. 2. o kojem materjalu je riječ (krv. Mutna otopina se razbistri. a sljepljene stanice t vore grudice koje padaju na dno epruvete. Može se vršiti na predmetnom stakalcu (brza) ili u epruveti (spora i zahti jeva veće količine materijala). radioimuni test (antitijela se obilježe radioakt ivnim izotopom. a) Najčešće se koristi aglu tinacija. d) Ostale tehnike su imunoelekroforeza (kombinaciju elektroforeze i pr ecipitacije). Roche-tube. alje IDENTIFIKACIJA MIKROBA Nakon uzimanja materijala (krv. O-kolonije (ohne Hauch) su kolonije bakterija koje su izgubile bičeve. 4. 1.na zasijanu podlogu se nanosi više različitih bakteriofaga (set bakteriofag a) i gleda se hoće li doći do raspada bakterija. 6. i b) Precipitacija je reakcija otopljenog antigena i otopine antitijela. Pritom je važna ko ncentracija antigena i antitijela. pa se koristi se set poznatih osjetljivih sojeva. Ta epruveta se zatim stavlja u metalnu. gnoj i ostale izlučevine) vrše se razna ispitivanja. tvo a uglavnom se koriste već pripremljeni supstrati API-test. pa se mjeri aktivnost preostalog enzima). Stoga se ZM stavlja u neku podlogu sa povoljnim uvjetima. Postoj i mnoš reakcija i indikatora. O mikroskopiji. stolica…). pa neće doći do hemolize a to znači da u serumu pacijenta ima antitijela za antigen.belimantil. Poželjno je da se prenoš enjem nitko ne zarazi.9. c) Reakcija vezanja komplementa ima dvije faze: prvo pomiješ se antigen . PRENOŠ ENJ E ZARAŽ ENOG MATERJALA DO LABARATORIJA Najvažnije je da uzorčnici bolesti ostanu živi il i bar toliko cijeli da se mogu identificirati. kih e.promatra se biokemijska aktivnost bakterije. Fagotipi zacija . on se neće vezati za kompleks eritrocit hemolizin. 3. serološ reakcije. Bakteriocinska tipizacija zasniv a se na tome da neke bakterije luče neke kemikalije koje ubijaju druge bakterije ( bakteriocini). biološ ispitiv anje na laboratorijskim ke ko životinjama i druge metode. urin. Serološ tehnika ima viš a temelje se na specifičnoj reaktivnosti između antigena i homolognog antitijela. podaci o bolesniku i sve što bi moglo biti važno za konačnu identifikaciju. www. Uz ZM treba dostaviti dokumentaciju u kojoj se vidi opis sindroma. Biološ pokus (o tome kasnije). vide se male krp ice. komplement i serum s aju antitijelima. a onda se dodaje se hemolitički sistem (e ritrociti ovna+serum kunića) s hemolizinima protiv eritrocita ovna. ki 5. Ako se vrš na stakalcu. Koriste se mnoge tehnike: mikroskopija. Razlika od aglutinacije je što ne sudjeluju čitav e stanice. a ta u drvenu. feces. tki va. ne bi li se identificiralo uzročnika i postavilo dijagnozu. e: ZM se š preko kurira ili nekako drukčije (teleport). Ako je u prvoj reakciji došlo do vezivanja komplementa.

Potrebno je viš životin ja i treba paziti na dob i spol jer to utječe na e rezultate. Vene . svinja.7. 2. I naravno konačni ishod: smrt. Mozak . Opis bolesti 8. Dokazivanje o trova 7. težina. naziv im ni je povezan s vrstom e hemolize koju izazivaju. Koža . Hemolitički stupanj: alfa hemoliza . 2. Priprema: 1. pticama na krilu ili u nogu.to se radi miš evima pod narkozom www. Ulazna vrata za mikrob Nakon zaraze treba pratiti sve promjene: temperatura. ozdravljenje ili ubijanje zbog daljnjeg pr oučavanja. ovca. Izabrati najprikladniju vrstu.na krvnom agaru ostaje zelena zona (blaža he moliza) beta-hemoliza . koza. Mišići . govedo. kod manjih na repu. antitijela i protuotrov a 9. Potkožno je jako često. kokoš Životinje moraju biti zdrave prije inokulacije i uzgajane u njima povoljnim u vjetima (maziti i paziti a kasnije zaraziti i ubiti). oža se obrije i dezinficira alkoholom. lisica. BIOLOŠ POKUS KI Provodi se davanjem mikroba ili njihovih otrova u ili na pokusnu životinju.obično u stražnju nogu 6. Proizvodnja i provjera cjepiva. zlatni hrčak. Identifikacija kad ostale metode ne uspjevaju 3. Provjera efikasnosti lijekova 10. pas. majmun ptice: golub.belimantil. Najčešća mjesta za inokuliranje (ali mogu i ostala): 1. micamaca velike životinje: konj. Obično se radi na leđima. 3.rijetko. Stvaranje atenuiranih sojeva Koriste se m ale životinje: bijeli miš. Trbuh 5.na velikim ži votinjama vene na uš ima. ima ih viš vrsta a. Otkrivanj e koji je mikrob patogen ako ih ima viš e 4. Usta .na krvnom agaru nastaje bezbojna zona (potpuna hemoliza) Tvari koje izazivaju hemolizu zovu se hemolizini.info 16 . razvoj bolesti. ako se pojavi blijeda kvržica onda je usp jelo 7. Pripremanje čistih kultura 5.daje jako tankim i oš trim iglama. Virusi se uzgajaju na novo rođenim životinjama. Koristi se za provjeru ra dnih teorija ili u svakodnevnom ispitivanju: 1. preko hrane ili vode ili sondom 4. Primjer: bakterije k oje kod odraslih životinja ne izazivaju niš ili lokalnu infekciju kod mladih ta izaz ovu sepsu. Dokazivanje ili provjera patogen osti i virulencije 2. 3. zamorac. prepelica. bijeli štakor. krv na slika…. Uzgoj i o državanje mikroba koji neće rasti na podlogama (Treponema pallidum) 6. Biranje pravog materjala za inokulaciju.

Sterilnost je nepostojanje bilo kakvih mikroba u i na nečemu. Dezifenkcija je u bijanje mikroba ponekad i spora kemijskim sredstvima. Mikrobiostatici inhibiraju rast i razmnožavanje bakterija. Posuda se stavi u vodu na 56 stupnjeva pola sata pri čemu se ubiju samo veget ativni oblici. Oni omekš stijenku spor e pa i one brže umiru.. Mikrobicidna sredstv a ubijaju. spriječiti pris ustvo mikroba na nužno sterilnim predmetima (kirurš instrumenti.. Vlažna toplina na 100 st upnjeva za ubijanje vegetativnih oblika i spora: 1. Brza pasterizacija je na 71 stupanj 15 sekundi. NA e Ispod 100 stu pnjeva imamo: 1. najviše 5 minuta (dok su vrući). Postupak se ponavlja više puta da budemo sigurni u potpu nu sterilnost. Spore i ciste su otporniji oblici jer mogu izdržati i preko 100 stupnjeva. Sepsa je prisutnos t mikroba u krvi i njihovo š irenje po tijelu i opasno je po život. njima treba nekoliko sati. jajaš osim virusa hepatitisa .. laboratorijski mate rijal. Najo tpornije su spore bakterija iz roda Clostridium. Gnotobioz a je najveća moguća sterilnost posvuda. aju www.info 1 . organizam. Tindalizacija služi za dezinfekciju krvi. spora. 2. i to tako da ih 2 dana držimo na 37 stupnjeva. Nove vegetativne oblike opet ubijamo na 56 stupnjeva. Dodaje se Na2CO3 ili NaOH. virusa.. STERILIZACIJA TOPLINOM Većin a mikroba ne podnosi velike promjene teperature zbog koagulacije proteina pa se enzimi inaktiviraju. parazita.belimantil.DJELOVANJE FIZIKALNIH I KEMIJSKIH SREDSTVA NA MIKROBE Cilj je: 1. Temperatura ne smije prijeći 60 stupnj eva. Spore anaeroba neće proklijati u termostatu. ca. spriječiti kvarenje hrane djelovanjem mikroba 3. spaljivanje odjeće i potrošnog materijala 2. spora gljivica. Dezificijens otk lanja mikrobe (ponekad i spore) sa površ predmeta. VLAŽ TOPLINA ubija mnogo efikasnije nego suha jer brže i lakš prodire u dubinu materijala. spriječiti prenošenje patogenih mikroba po čovjekovoj sredini i njihovo un ošenje u organizam 2.predmet se polije alkoholom i zapali 4. ine Antiseptik kemijsko sredstv o koje uniš tava mikrobe na koži i sluzokoži. gljivica. lijekovi. seruma. Doda tak lužina ubrzava sterilizaciju. Letalna temperatura je ona koja ubija za 10 minuta ili manj e. Pasterizacija je na 60-70 stupnjeva za ubijanje vegetativnih ob lika. žarenje metalnih predmeta do isijavanja (eza) 3.). rikecija. ki prehrambena industrija. Sterilizacija je ubijanje svih mikroba i spora bez obzira na vrstu i patogenost fizikalnim sredstvima. spora Bacillus antracis. Njima treba 10 do 20 minuta. pribor. SUHA TOPLINA: 1. opaljivanje . virusa. Trik je u tome da mikrobe uvjerimo da iz spora pređu u vegetativni oblik.zrak. Kuhanje: za par sekundi ugin u svi vegetativni oblici bakterija. a spora pasterizacija na 6 2 stupnja pol sata. vrući z rak u suhim sterilizatorima na temperaturi iznad 160 Ovako sterilizairani predme ti ne ostaju dugo sterilni. supstanci koje sadrže proteine i ne smiju koagulirati.

4.od staklene praš oblikovane u diskove. Chamberlandovi . rendgenske. Nadzvučne vibracije (ultrazvuk) razaraju membranu. Propuštaju ine viruse. alfa. Ipak. tanki su i elastičn i. 2. pa je ovo zastarjelo i nepotrebno.porcul anski od aluminijskih silikata uz dodatak kremenog pijeska. Imamo različite filtre: 1. ima vrlo sitne pore pa zadrže i najsitnije viruse.2. Zrnce praši ne mogu biti različite veličine. Poanta je u tome da se izbaci zrak jer je čista vodena para naj efikasnija. 3.od dijatomejske zemlje. onda ster ilizacija nije bila potpuna. infracrvene. Ionako imamo tisuće drugih izvora zračenja pa nam ne treba još i ovo. Fizikalna je mjerenje temperature. gama valovi od radioaktivni h elemenata. Struja vodene pare: učinak kao i kuhanje ali manje oštećuje ono što steriliziramo pa se koristi za medicinske instrumente i bakterijska hraniliš sa ugljikohidratima (K ochov lonac) ta 3. dobro je to znati. Zračenje: Ultraljubičaste. 2. Tekućina ne ide sama nego ju s e mora tjerati vakuum pumpama. Liofilizacija je metoda čuvanja bakterija kad im se u zme sva voda i pretvara ih se u prah. Zadržava skoro sve bak terije. 2. 5. ČUVANJE MIKROBA SNIŽENOM TEMPERATUROM Samo za duže čuvanj e bakterija. Polagano hlađenje ubija bakterije jer se u citoplazmi stvaraju krista lići koji uzrokuju mehanička oštećenja i denaturiranje proteina.info 2 . 5. ako ćeš ikad nešto sterilizirat i u Burkini Faso. Cilj je zadržati antigenu strukturu i biokem ijske osobine. Suš enje je efikasnije kod nekih bakterija. Clostridium) koje se stave na pločice ili paketiće u autoklav. Membranski od hidrogela i estera celuloze. Azbestni su prešani u diskove različite veličine. ima 3 veličine pora.belimantil. www. 4. beta. azbesta i organskih materjala. a neke su otporn ije. To se prije radilo hrani ali danas je zabranjeno. Stakleni . To se radi tako da ih se naglo smrzne i onda se led ispari u vaku umu. Para pod tlakom na temperaturi iznad 100 stupnjeva u autoklav u (ekspres lonac). Ako bakterije naglo ohl adimo na -30 cijela citoplazma se smrzne pa se mogu čuvati na 76 u smrznutom CO2 i li na -195 u tekućem dušiku. Biološka kontrola sa vrši pomoću spora otpornih na toplinu (Bacillus. pa ako se nakon sterilizacije nasađivanjem na podlogu razviju kolonije. Kod otapanja je obrnuto: zamrznute bakterije moramo pol ako grijati ako hožemo da ožive. Nekad su se k oristile neke cjevčice ali… Danas postoje autoklavi s elektronskom kontrolom tempera ture i tlaka. Berkefeldovi . 3. KONTROLA STERILIZACIJE 1. Sterilizacija pomoću filtracije ne ubija mikrobe nego ih samo odstranjuje iz tekućina (recimo krvni serum). STERILIZACIJA OSTALIM SREDSTVIMA 1. Osmotski tlak: plazmoliza i plazmoptiza (pogledaj kod "ras t i razmnožavanje").

3. Soli bakra prečavaju rast algi u bazenima. postel jina. halogeni elementi. kožu prije operacije. pod ova. da ubijaju vegetativne oblike i spore 5. efikasni na svim temperaturama iako su svi bol ji kad je toplije. Djeluju tako da se vežu na enzim e i inaktiviraju ih. b) Kaporit je pročišćeni Ca-hipoklor it.. ali i teš otrovi za nas i kih ki korozivni su. služi za septičke jame. Soli teš metala: živa. opekotine. magnezij. Ima neka formula ali neće to pitati.belimantil. Fenoli su najjači jer oštećuju bakterijske ovojnice i reagiraju s proteinima citoplazme ali i otrovni za čovjeka. silicij. Dobar za e to dezinfekciju prostora. formaldehid. š tale. c) Klorofenikoli (ne brkati s antibioti kom kloramfenikolom) za ruke. Dobri su dezificije nsi. 3. kih DEZ IFICIJENSI PO VRSTAMA 1. Način djelovanja na mikrobe: 1. www. alkoholi. c) Liquor cresoli sapunatus je krezol emulgiran sa sa punom. da š brže djeluju to 6. c) Kloramini imaju oko 30% klora. d) lizol i kreolin su krezoli ka trana emulgirani sa sapunom. zidova. antiseptici i konzervansi. nismo ni sumnjali. a) fenol 1% za 10 minuta ubija sve vegetativne oblike a spor e puno kasnije. Najčešće se koristi HgCl2 i to kao 0. da ih ne ometaju organske tvari 7. Prednost je š su jaki al i djeluju korozivno i otrovno na ljude. b) krezoli (metil-fenoli) su jači od fenol a ali ne djeluju na spore.info 3 . da š manje smrde to 11. olovo. ubijaju za 2 do 4 sata vegetativne oblike svih bakt erija i otapaju voš tanu ovojnicu. instrumenti.1% otopina. Moraju imati slijedeća svojstva: 1. 70% alkohol bolje djeluje jer 90% denaturira proteine na površ i ne prodire dublje. vode za piće (bljak). da djeluju na mikrobe a ne na makroorga nizam 8. deterđen ti. Kompleksni spojevi žive nisu jak o otrovni za čovjeka pa služe za dezinfekciju kože i sluznica.KEMIJSKA SREDSTVA ZA UBIJANJE MIKROBA Dezificijensi. ini 2. da su jeftini jer se koriste u velikim količinama Efikasnost se mjeri fenolnim koefic ijentom i nekom konstantom. ali ima neugodan miris. univerzalan i bolji od fenola i krezola. 30% klor a. da se ne moraju davati u v elikim koncetracijama 4. mijenjanj e površinske napetosti i propustljiivosti stanične membrane: fenoli. i naravno. denaturacija proteina: kiseline. 2. Upotrebljava se kao klorno mlijeko (1x vapno i 4x vode) za wc. 2. Za pit ku vodu 1-3% klornog vapna ili 12% Na-hipoklorit. lužine. Ubija vegetativn e oblike za par minuta. po mogućnosti što pH neutralniji 3.. spore za najviše sat i pol. najviš klorni. Halogeni preparati. inhibicija enzima: soli teš metala. krezoli. AgNO3 za dezinfekciju s luznica ali danas zastarjelo. oko 70% klora. ne smije djelovati korozivno na predmete koji se primjenjuju 9. Proizvo de se u tabletama za dezificiranje vode. da imaj u produženo djelovanje 10. bakar. a) Klorno vapno je nečist Ca-hipoklorit.

kih saharoza visoke koncetracije (osmotski tlak).5%. Za konzerviranje biološ preparata: fenol 0. sporo ubija mikrobe. Vaginalna sluznica: sargotan. hi poklorit. Denaturira proteine. te polusintetski ili sintetski (kemoterapeutici). Za oči: AgNO3 (odmah nakon porođaja iako može više štetiti nego koristiti). alkohol. Sluznica usta: anilinske boje i preparati. Aerosoli a) etilen-oksid je lako zapaljiv pa se dodaje CO2 da se ne zapa li. Anionski su sapuni i djeluju na G+.e) KMnO4+fenol: pare te smjese efikasno ubijaju mikrobe u zraku. KONZERVANS I Salicilna kiselina 0. eugenol. gljivica (antibiotici). 4. b) freoni dezinficiraju ambalažu. K-propionat se dodaje kruhu protiv spora plijesni. beznojeva kiselina za serum i cj epiva. Aldehidi: a) formaldehid ubija bakterije u 5% otopini a koristi se u 40% (formalin) za konzerviranje mrtvih stvorenja. f) creosot=krez oli+gvajakol je složeno sredstvo jakog djelovanja. Blaži od dezifici jensa. mertiolat. ANTIBIOTICI I KEMOTERAPEU TICI . g) timol za dezinfekciju usne š u pljine. NaCl visoke koncetrac ije. b) para-formaldehid je krutina koja sublimiranjem dezinficira zrak 5. Za kožu: 3-5% tinktura joda (nekad davno u kaubojskim filmovima). ocat. Napomena: u da ljem tekstu će se koristiti izraz “antibiotici” umjesto “antibiotici i kemoterapeutici”. djeluju uglavnom bakteriostatski.1-0. kationski su amonijeve soli i dj eluju na G+ i G-.25-0. ubijaju spore ali i ozo nski sloj pa su zabranjeni. KMnO4. Za rane: superoksid za stvaranje aerob nih uvjeta (da ubije Clostridium tetani). 6. Dijele se na antibiotike i kemoterapeutike. Raz likuju se od dezinficijensa po tome što su dezinficijensi toksični i ne mogu se prim jenjivati na živom organizmu (osim antiseptika .DEFINICIJA Kemoterapijska sredstva su spojevi koji ubijaju i sprečavaju raz množavanje mikroba a koriste se za liječenje ili sprečavanje bolesti kod ljudi i životin ja. sapuni. Koristi se za ambalažu od gume i plastike. pa i spore. borna kiselina (viš se ne koristi). Metabolički antagonizam www. kationske i neionske. orga nske koloidne soli srebra. Dobivaju se prirodno od bakterij a. Zubna tkiv a: superoksid. glicerin. formalin. a) karboksidi u zatvorenom prostoru nakon 5 sati ubi jaju sve. Ne djeluju na viruse.za kožu i sluznicu). e jo doform.belimantil. borna kiselina. M EHANIZMI DJELOVANJA ANTIBIOTIKA 1. ANTISEPTICI Uniš tavaju mikrobe na koži i sluzokoži.2% za zimnicu.info 4 . Deterđenti mijen jaju površinsku napetost a dijele se na anionske. jako redu kcijsko sredstvo. akridini (boje koje djeluju u vrlo velikom razrjeđenju 1/50000).

).info 5 . gentamicin. makrolidi (eritromicin. stvaraju komplekse i depolimeriziraju DNA. Inhibicija sinteze s tanične stijenke: penicilini. ali miruju i nazivaju se perzisteri. Takvi mutant i prežive djelovanje antibiotika i razmnožavaju se. Stanica puca. Inhibicija funkcije stanične membran e: polimiksini. Inhibitori 50S podjedinica su kloramfenikol i. Povisuju propusnost stanične membrane. i na kraju dobije mo čitavu vrstu otpornu na antibiotik (gdje ste sad. Čest o se javlja multipla otpornost a to znači da je bakterija otporna na viš antibiotika . 3. onda će biti otporna na nake druge antibiotike kojima nije bila izložena: www. najotporniji preživi. Kad nastupe povoljni uvjeti oni se ponovo razmnožavaju. citoplazma izlazi van ili nastaju sferoblas ti (pogledaj pod oblike bakterija). Izonijazid je antagonist piridoksinu. budući mi nemamo staničnu stijenku. Ipak često mogu dovesti do alergijskih reakcija (vidi kasnije). Riječ je o tome da neke bakterije iz populacije nisu ubi jene djelovanjem antibiotika.Inhibicija sinteze proteina. etambutol. Slični su D-alanil-D-alaninu koji vrši unakrsno vezanje molekula glikopeptida (pogledati pod sastav stanične stijenke) pa tako vezujući se na enzim inhibiraju polimerizaciju pe ptidoglikanskog ovoja. 5. Ekstrakromosomska se osniva na R-plazmidi ma koji kodiraju enzime za razgradnju mnogih antibiotika. Iz stanice izlaze bakteriji potrebne tvari a ulaze štetne pa ona umire. Bakterije međusobno razm jenjuju ove plazmide. nistatin) 4. b) Genetička može biti kromosomska i ekstrakromosomska: Kromosomska se javlja uslijed spontanih mutacij a. OTPORNOST PREMA A NTIBIOTICIMA (čitaj: Imperija uzvraća udarac) Otpornost može biti urođena i stečena. U popu laciji se može naći manji broj bakterija mutanata koje postaju otporne.. Takve bakterij e prežive. tetraciklini. ali su tada ponovo osjetljive na antibiotik. a sulfonamidi se vežu na enzime gdje bi se inače tr ebala vezati PABA. Vežu se na DNA. Stečena može biti: a) Negenetička nije rezultat promjene genets kog materijala bakterije. Nisu otrovni za ljude. To su one nalaze se u stanicama domaćina ili su prešle u Loblik koji nema staničnu stijenku na koju djeluju beta-laktami.Inhibicija sinte ze nukleinskih kiselina. bacitracin i cikloserin.bel imantil. cefalosporini (beta-laktamski antibiotici). Unakrsna otpornost e znači da ako bakterija razvije otpornost na jedan antibioti k. protivnici Darwina??). pa tako dobijemo otporne sojeve. griseofu lvin. azitromicin i drugi). Inhibitori 30S podjedinica su aminoglikozidi (streptomicin. čak i između raznih vrsta. a svaka nova generacija u prisus tvu antibiotika postaje sve otpornija.i na gljivice koje imaj u sterole u stijenci (amfotericin B. Rifamipcin. Tu još sp adaju vankomicin. neomicin. Vežu se na bakterijske 70S podjedinice ribosoma a ljudi imaju 80S pa ne djeluju na l jude. linkozamini.Antibiotik ima sličnu strukturu kao i esencijalni metabolit i veći afinitet na enzim pa stupa u reakciju s enzimom. kana micin. Antibiotici dje luju samo na populacije bakterija koje su metabolički aktivne. nalidiksinska kiselina. Djeluju na G. 2.. Paraaminobenzojeva kiselina (PABA) je preteča folne kiseli ne koja je esencijani metabolit. To je tipičan primjer prirodne selekcije. Urođen otpornost je neosjetljivost na antibiotik uslijed posebne građe staničnih ovojnica ili enzimskog aparata. Nastali spoj nije funkcionalan za stanicu pa ona ne može rasti ili umire.

Smanjenje potreba za metabolitom koji je inhibiran djelovanjem antibiotika. 4. 3. Sastav podloge . Zatim se doda antibiotik u obliku pilula (disk metoda) ili se utisne u podlogu. Epruveta sa najmanjom koncetracijom ant ibiotika u kojoj se nisu namnožile bakterije nam pokazuje minimalnu inhibitornu ko ncetraciju (MIK) i to je bakteriostatska koncetracija. a oko antibio tika se dobija zona na kojoj ne rastu bakterije. Promjene bjelančevinu na 30S podjedinici r ibosoma i postaju otporni na aminoglikozide ili ako promijene 50S podjedinicu on da postaju otporni na eritromicin.najbolje je neutralan u većini slučajeva ali neki su bolji kod nižeg pH (penicilin) a neki kod višeg (streptomicin). 3. to je veća vjerojatnost da će se javiti otporan soj. To sv e ide u inkubator da se bakterije namnože. a najsporije kloramfenikol. 5. 2. Primjer: ne koristi se PABA nego folna kiselina pa postaju otporne na sulfonami de.info 6 . ravne površ vodoravno postavljena 4 mm debelo se skruti na 45 ine. Promjena metaboličkog puta. proteini vežu penicilin a sla bije derivate penicilina. svakoj se dod aju sve manje količine antibiotika i u svaku se dodaje određen broj bakterija. Onda se netko sjetio da inhibira taj enzim pa je ampicilinu dodao klavul onsku kiselinu i tako je nastao vrlo efikasni Klavocin. stupnjeva i na nju se nanesu mikrobi. polimiksin B.belimantil. a membranski pro teini također mogu djelovati kao enzimi koji mijenjaju antibiotik. Na zonu inhibicije utječu: 1.ANTIBIOGRAM Metoda difuzije : Otopljena agarna podloga na 90 stupnjeva. Klortetraciklin se brzo oj inaktivira. 6. Također postoje enzimi koj i ne razaraju molekulu antibiotika. eritromicin i azitromicin. 4.tetraciklin -> svi drugi tetraciklini. Taj enzim stvaraju uglavnom G. Mikrobi prave enzim koji razgrađuje antibiotik. Primjer su beta-laktamaz e koje razgrađuju sve penicilinske antibiotike. Soli koče aktivnost streptomicina. aminoglikozidi. Promjena str ukture mjesta na koje se veže antibiotik. Ako je v eća od 23 mm onda se smatra da je antibiotik dovoljno djelotvoran za tu bakteriju. Metoda dilucije se radi u uvjetima koji su bliži onima u organizmu. streptomicin >dihidrostreptomicin neomicin -> kanamicin polimiksin -> kolistin MEHANIZMI OTPO RNOSTI 1. Više bakterija znači manju zona inhibicije pa se uzima standard od 100 000 bakterija. Metabolička aktivnost bakterija. Broj mi kroba koje smo nanijeli na podlogu. ISPITIVANJE ANTIMIKROBNE AKTIVNOSTI "IN VITRO" . One koje brzo rastu su osjetljivije na i nhibiciju nego onih koje sporo rastu. 3. PABA sulfonamida. Trajanje inkubacije. Š duže puš to tamo bakte rije da se navikavaju na antibiotik. uvođenjem hidroks ilne ili amino skupine) a takav modificirani antibiotik ne djeluje. 2. Također može doći do modifikacije transportnih proteina. penicili ni sporije. Stabilnost lijeka na temperaturi viš od 37 stupnjeva (temperatura termostata varira). To je zona inhibicije. To se provjerava tako da se www. Mikrobi s manje propusnost staničnih ovojnica tako da smanje pore na membrani pa ne propuštaju antibiotik. već ju samo modificiraju (npr. Epruveta sa idućom višom konc etracijom pokazuje minimalnu mikrobicidnu koncetraciju (MMK) i to je najmanja ba ktericidna koncetracija. Stvaraju alterna tivne enzime ili enzimske sustave i tako zaobiđu rekaciju koju antibiotik inhibira . pH .bak terije. Priredi se niz epruveta sa tekućom podlogom.

mogućnost kontakta antib iotika i bakterije. Ako se ne razviju kolonije. faza razmnožavanja jer antibiotici viš djeluju na organizme koji se akt ivno razmnožavaju. opće stanje imuniteta oboljelog. pa može doći do gušenja (to je češći uzrok smrti). 4. promjena upalnog proesa se događa kad bakterija razvije otpornost pa aku tna upala pređe u kroničnu. kosti i vezivno tkivo . dolazi do širenja krvnih žila. Kad organizam ponovo dođe u kont akt s alergenom (penicilin). najčešće je uzrokovan penicilinom. Faktori koji utječu na rezultat slični s u onima za metodu difuzije.sadržaj epruvete stavi na agar pa se opet inkubira. koji se vežu na mastocite i bazofilne granulocite. Može se spri mo pravovremenim davanjem injekcije sa adrenalinom i antihistaminicima.IgE.info 7 . što pak dovodi do prestanka rada srca. a to znači bez kronične upale. razne pojave na koži: osip. NEŽ ELJENI EFEKTI ANTIBIOT IKA 1. serotonin. Tok alergije: rvom kontaktu organizam se senzibilizira. virusima. broj stanica patogenog organizma 3. pa neće imati efekta. U organizmu ima mnogo neutralnih i korisnih bakterija. što dovodi do povećanja propusnosti kapilara i zastoja krvi. TERAPIJA ANTIBIOTICIMA Važno je dosegnuti što veću koncetr aciju u bolesnim tkivima. mnogi antibiotici ne prodiru u likvor. 2. perifernim živcima i CNS-u. Osim koncentracije antibiotika. on da sigurno imamo baktericidnu koncetraciju. Zbog tog a liječnici nakon injekcije penicilina kažu bolesnicima da čekaju 20 minuta nakon inje kcije. prostaglandin i. zglobovima. u svakom slučaju mora biti baktericidna. Alergije mogu biti različite: a) Urtikarije . Isto tako. bradikinin. Samo tako ćemo postići izlječenje bez otp ornih klica. gljivicama. a) lokalne su na mjestu unosa: crvenilo kože i svrbež.. Primjer: beta-hemolitički streptokoki mogu izazvati reumatski groznicu uslij ed taloženja kompleksa antigen-antitijelo u srčanom mišiću. proljev. mučnina. Toksične reakcije nastaju kod predoziranja ili kod normalne doze a da osoba nema potrebne enzime. Kortikosteroidi smanjuju upalnu reakciju pa tako i djelo tvornost bakteriostatskih antibiotika. konc etracija nikad ne smije pasti ispod minimalne baktericidne.. promjena imunih reakcija znači da antibi otik promjeni tok infekcije.izazivaju penicilini i sulfonamidi. To znači da je potrebn o antibiotike uzimati redovito i na vrijeme.belimantil. bubrezima. Također dolazi do spazma bronhalnih mišića i povećanog lučenja sluzi. krvožilnom sustavu. bubrezima. e 2. stvaraju se spacifična antitijela . upala vene. na efikasn ost utječu: 1. 5. 4. Bakterija može izazvati neki drugi simptom osim uobičaj enog. b) An afilaktički šok koji često završi smrtno. b) sistemske su najčešće na jetri. 3. Azitromicin je svojevremeno bio veliko otkriće jer je lakše prodirao u stanice nego eritromicin. Antibiotici se različito ponašaju: oksitetra ciklin brzo dostiže koncetraciju u svim tkivima. streptomicin je 10% manje prisuta n u tkivima nego u krvi. Antibi otik ubija i te bakterije pa onda može doći do www. IgE reagira i to je podražaj za degranulaciju stanica pa se oslobađaju medijatori upale: histamin. crvenilo. a one su često prirodni antagonisti drugim bakterijama. povraćanje. Pr omjena mikrobne flore.

1.belimantil. jake kiseline i lužine. hepatotoksine. bilo na samoj stijenci ili na pilama. c) faktori koji sprečavaju imuni odgovor: 1. To su polipeptidi mulekulske mase 10 000-900 000. PATOGENOST I VIRULENCIJA Patogenost je s vojstvo mikroba da izazove bolest. Ako se izgubi normalna crijevna flora. 2.info 8 . različiti površinski faktori (osim kapsule) s različitim načinima inhibicije fagocitoze. Koriste se kao cjepiva. pa imamo neurotoksine. Virul enciju čine invazivnost i toksičnost. Otporni su na djelovanje temperature (termostabilni). 3. Imaju specifičan afinitet za pojedina tkiv a. Mnogo su manje otrov ni od egzotoksina i ne izazivaju specifične manifestacije jer nemaju naročiti afinit et za određena tkiva. Svi egzotoksini su odlični antigeni. Svi drugi uvjeti koje denaturiraju proteine (soli teških metala. ostali faktori koji sprečav aju razgradnju unutar fagocita. nefrotoksine. INVAZIVNOST je zajednički naziv za sposobnost ad herencije (prihvaćanje za sluznicu i druge površine domaćina). TOKSIČNOST Postoje dvije glavne vrste bakterijskih otrova: egzotoksini i endotoksini. koagulaza izaziva stvaranje fibrina ko ji se taloži na bakteriji i tako onemogućava fagocitozu 4. Svi izazivaju slične simptome: proljeve. te svladavanje imuniteta domaćina. može doći do manjka n ekih vitamina. (Bkompleks i vitamin K). b) faktori prodiranja u tkiva: 1. ali zadržavaju antigenost pa se zovu toksoidi ili atenuirani toksini. raznih kemikalija i UV zračenja. zahvaljujući odgovarajućim receptorima na epitelu sluznice. pa u organizmu čovjeka i životinja izazivaju stvaranje velikog broja specifičnih antitijela. Složene su građe: gliko-lipido-polipeptidni kompleksi. zahvaljujući svojoj virulenciji. povišenje temperature t ako da izazivaju oslobađanje endogenog pirogena iz stanica domaćina a taj pirogen po visi vrijednost u www. 2. npr. prodiranja u tkiva i ra zmnožavanja u njima.razvoja drugih bolesti. tj. Endotoksini su sastavni dio stanične stijenke i oslobađaju se u okolinu uslijed raspada bakteri je. Virulencija je stupanj patogenosti. UV zračenje) također uništavaju egzotoksine. Budući su im proteinske građe vrlo su termolabilni. O otrovima gljivica kasnije. kapsula onemogućuje fagocitozu ili r azgradnju bakterije unutar fagocita 2. Egzotoksini se izlučuju izvan stanice. Egzotoksini su među najjač m otrovima poznatim čovjeku (sa 200 grama pročišćenog toksina Clostridium botulinum mogl o bi se potrovati cjelokupno čovječanstvo). kolagenaza razgrađuje kolagen vezivnog tkiva. patogeni mikrob može biti više ili manje virulentan. kardiotoksine. hijaluronidaza razgr ađuje hijaluronsku kiselinu koja čini izvanstanični matriks (osnovno tkivo). apsorpcijom opsonina (antitijela ko ja obilježavaju bakterije za fagocitozu) 3. Kada se egzotoksini tretiraju for malinom ili povišenom temperaturom gube svoju toksičnost. Riječ je o ini poseb nim antigenima adhezinima koji omogućuju prihvaćanje na točno određena mjesta na sluznic i. fibrin olizin aktivira plazminogen koji se pretvara u plazmin koji razgrađuje fibrin nast ao lokalnom koagulacijom uslijed imunog odgovora (domaćin nastoji ograničiti uzročnika ). a) adherencija se postiže rece ptorima na površ stanice. enterotoks ine. pa razgrađuju se na temperaturma viš od 6 0 stupnjeva.

edemi.hipotalamičkom termostatu. Prvo je podložnost infekciji.. ponekad v iš od 1000. Može se izolirati iz oboljelog organizma i u zgojiti na hranjivoj podlozi i tako identificirati. Primjer: uzročnik tetanusa mora ući kroz ranjenu kožu a ako uđe kro z usta neće se dogoditi ništa. ostal e otrovne tvari: a) egzogeni pirogeni koje ne miješ s endogenim pirogenom. ke U svakoj zaraznoj bolesti mogu se manje ili viš jasno r azlikovati opći i specifični simptomi: e 1. Podrazumijeva ulaženje patogena u tkiva domaćina. granulomi. Ulazna vrata.. Dispozicija i ekspozicija. povećan permeabilitet kapilara. a ako prodiru u tkiv a onda je invazija. dob. Specifičnih simptoma ima mnogo i karakte ristični su za pojedinog uzročnika. promjene krvne slike. gnojenja. higijena. ukratko svi vidljivi simptomi. INFEKCIJA Najvažniji oblik patološ djelovanja mikroo rganizama. Bolest se pojavi ako su zadovo ljeni svi elementi u Vogralikovom lancu: 1. www. otok jetre. tkiva i organa i poremetnja njihovih funkc ija. 2. 3. Kochovi postulati: 1. usmrćuju i često liziraju leukocite. glavobolja. 5. Ima ih viš vrsta. i efekte na krvožilnom sistemu: leukocitoza. Ne stimuliraju stvaranje antitijela i ne pretvaraju se u toksoide.stvaranje specifičnih antitijela i senzi bilizacija T-limfocita. Neke bakterije neće rasti na hranjivim pod logama: Treponema pallidum.Ono drugo je koliko dugo je izložen djelovanju mikroba. r azmnožavanje. povišena temperat ura. gustoće krvi. Ponekad je dovoljna jedna. promet a vode. Različiti mikrobi moraju ući na određene ulaze organizam da bi izazvali bolest. 3. Imunološ promjene . koliko ima vitamina. 4. ati b) toksični enzimi koje bakterije luče prema van su hemolizini i leukocidini Hemolizini razaraju membranu eritrocita. kog njihovo održavanje. psihički i fizički umor. trombocitope nija. Put š irenja infekcije: zrak. Broj mikroba je posebno važan za uvjetno patogene. Biokemijske i fiziološke promjene poput poremećaja metabolizma hrane. Zatim se može upucati zdrav om organizmu i mora izazvati istu ili sličnu bolest i sa tog novozaraženog organizma se opet može izolirati i identificirati. koje je različito za različite mikrobe.. 3. Ako u čovjeka uđu otrovi proizvedeni izvan domaćina (botulin) riječ je o trovanju jer nema interakcije dvaju živih bića. 4. Najvažnije posljedice infekcije i za razne bolesti su: 1. promjena krvne slike. Leukocidini e inaktiviraju.belimantil. Mycobacterium leprae. Oštećenje stanica. Nak on ulaska patogenog mikroba obično slijedi period inkubacije.. Proteinske su građe i dobri su anti geni. Izvor infekcije može biti sve š je bilo u kontaktu s bolesnikom. 2. U tom vremenu. Morfološke promjene: razni oblici upale.info 9 . slični hemolizi nima i ne djeluju na limfocite. a na to utječe ishranjenost. Š je mikrob virulentniji to je potreban e to manji broj. ed emi. insekti. spol. Ako su mikrobi na koži i predmetima onda je to kontaminacija. Opći simptomi: opća slabost.. dodir. ali i domaćinovu reakciju na sve to. 2. slezene i limfnih čvorova.. voda. to 2. hrana.. Svaki pat ogeni mikrob izaziva specifičnu bolest. Broj mikroba. oni se razmnožavaju dok ih ne bude dosta da izazovu promjene u organizmu koje zovemo simptomima. oslobađanje za domaćina štetnih tvari. diseminirana intravaskularna koagulacija.

belimantil.Prema kliničkim manifestacijama razlikujemo: 1. Abortivne su kad počnu ali se predomisle pa n estanu. normalna mikroflora . U tankom crijevu ih razlažu probavni enzimi a u debe lom crijevu ih ometaju bakterije crijevne flore d) urogenitalni trakt . 5. 9. Sekundarna je kad za vrijem e infekcije jednim mikrobom napadne neka druga vrsta.čvrstoća. 3) kemijske barijere: a) hormoni (antiinflamatorni učinak kortikosteroida) b ) beta-lizin i drugi polipeptidi (leukini. www. a također izaziva i izlučiv anje laktoferina iz neutrofilnih leukocita. Fokalne su kad je mikrob skriven duboko u nekom organu i od tamo se š tijelom. stalno ljuštenje.kiseli pH želuca ubija mnoge mikrobe.neki medijatori upale (endogeni pirogeni) i produkti bakterija (egzog eni pirogeni) povisuju vrijednost hipotalamičkog termostata. higijenske navike. Stalno ispiranje trakta mokrenjem o nemogućuje kolonoziranje bakterijama. blago kiseli pH ( znoj). Alveolar ni makrofagi fagocitiraju mikrobe koji dospiju u pluća. 3. Recidiv je ponovno oboljevanje od mikroba kojeg smo skoro ubili ali ipak nis mo a on se nije pomirio s porazom. pa biva pr ogutana ili iskaš ljana.info 10 . a cervikalna sluz sadrži lizozim. ishranjenost.nespec ifična i specifična. iri 7. fagocitin) ubijaju neke mikrobe ako d ospiju u krv c) lizozim razara stijenku bakterije d) interferoni sudjeluju u ant ivirusnoj obrani (vidi detaljnije kod virusa) e) komplement (fiziologija) 4) bio loš barijere: ke a) upalni proces (vidi patofiziologiju) onemogućuje širenje mikroba. b) vrućica . U vagini žive Doederleinovi bacili (kiseli pH) . Superinfekcija je kad s e u toku liječenja jedne infekcije pojavi druga koja je otporna na taj antibiotik. c) probavni trakt . 2. naročito kad imunitet dovolj no oslabi da mikrobi normalne flore postanu patogeni. djelovanje T i B limfocita. a sadrže i liz ozim. suhoća. 2) fizikalne barijere: a) koža . Mogu biti individualne. Sama sluz sadrži neke antibiotske tvari (lizozim). Povišena temperatura st imulira aktivnost leukocita. e) oko . endemijsk e (uže područje).turbulentan tok zraka kroz diš puteve uzrokuje hvatanje bakte rija na na ne sluznicu. OTPORNOST NA ZARAZ NE BOLESTI Općenito postoje dvije vrste otpornosti prema uzročnicima zaraze . Netipične su kad fali glavni simptom. 8. visoka koncentracija metabolički h produkata djeluje toksično i hiperosmotski).sve to onemogućuje nastanjivanje patogenih mikroba na koži.ra sa. Miješana je sa više različitih mikroba. b) diš sluznica .urin nep ovoljnim sastavom ometa razvoj mikroba (niski pH. 6. socioekonomski status. Cilijarni epitel stalno gura sluz prema gore. Latentne su one koje imamo ali ne znam o da ih imamo jer se ne pokazuju.spol.suze mehanički ispiru oko. Monogena infekcija je sa samo jedn im mikrobom. dob. 4. Nespecifična imunost sastoji se od više faktora: 1) opće značajke: opć onstitucija. pandemijske (posvuda). epidemijske (šire područje).

IgM. Mantigen.neutraliziranje toksina .precipitacija .info 11 .reakcije uz posredovanje komplementa: bakterioliza (n astaje litički kompleks komplementa . . precipitacijom.neutralizacija virusa .. .kompleks toksin-antitij elo nije otrovan .virus nije razgrađen. Antigen (antibody generator) je svaka tvar koja u živom organizmu može iz azvati imuni odgovor koji može dovesti do zaštitnog imuniteta (specifične otpornosti). neutrofilni leukociti i neki T-limfociti Specifična imunost posredovana je djelovanjem B. IgA.aglutinacija .vidi fiziologiju) i reakcija vezanja komplem enta (vidi kod identifikacije bakterija) Stanice imunog odgovora su limfociti. protein plazme) iz azove imuni odgovor.. a ne cijela molekula. Postoji pet klasa antitijela: IgG. kad različiti antigeni izazivaju stvaranje istih antitijela.i Tlimfocita. Sastoje s e od 4 polipeptidna lanca: dva teš (H . Mr =25000).regulatorne stanice (T-helpers) PREOSJETLJIVOST Preosjetljivost il i alergija je imuni odgovor koji nastaje pri ponovljenom kontaktu s antigenom ko ji nazivamo alergenom. Neki imaju 1 0 lakih i teš lanaca. IgE. IgD. Manje važno za obranu ali važno u dijagnostici. tkivni makrofagi. samo onemogućen. To je za to jer su za antigenost odgovorni dijelovi antigena. T-limfo citi imaju viš uloga: . Antigeni bakterija: somatski il i O-antigeni. pl azma stanice stvaraju IgE antitijela koja se www. Prvi kontakt se zove senzibilizacija: B-limfociti.drugi stupanj se manifestira na specifičan način: aglutinacijom. d) fagocitoza je prepoznavanje. lizom st anice ili drugim serološ reakcijama (to traje neko duže vrijeme). Antitijela (imunoglobulinska frakcija seruma) su proteinske molekule naročite građe. Bakterije trebaju željezo za sintezu enzima pa ako nem a željeza sporije rastu. kih R eakcija antigen-antitijelo sastoji se od dva dijela: .citotoksične stanice (T-killers) e . kapsularni ili K-antigeni Površin ske strukture mogu imati čitav niz antigena označenih raznim slovima (Vi-antigen. Sami hapteni nisu antigeni. Hapte n je molekula male mase koja vezivanjem za neki protein (npr. flagerlarni (bičevi) ili H-antigeni. kim Manifestacije reakcija antigen-antitijelo: . preosjetljivosti (alergije) ili imunotolerancije.) Egzotoksini bakterija su dobri antigeni i ostali spojevi koje mikrob može stvarati (hemolizini.belimantil. 2. unakrs ne reakcije. tj. proždiranje i destrukcija p atogenog organizma od strane fagocita: makrofagi. Ipak. .isto kao aglutinacija ali reagi raju slobodni antigeni a ne cijele stanice. postoje i tzv. Mr=50000) i dva laka (L . Antigeni su specifični pa svaki antigen izaziva proizvodnju točno određenih antitijela.c) laktoferin izuzetno dobro kompleksira željezo i smanjuje koncentraciju slobodno g željeza u plazmi i tkivima. hijaluronidaza i drugi enzimi) su antigeni.supresorske stanice (Tsupressors) . Svaki od njih ima ka konstantni dio (različit za različitu klasu antitijela ) i varijabilni dio koji omogućuje reakciju sa specifičnim antitijelom. 1 .light.heavy.prvi stupanj je specifično spajanje antigena i određene varijabilne regije antitijela (brzi stupanj). B-limfociti su prekursori plazma-stanica koje proizvode antitijela. .sljepljivanje stanica u grupice.

Od mrt vih mikroba: tifus. lokalne anafilaksije sa istim mehani zmom nastanka. ali ne mogu izazvati bolest. 2. pa nastaje reumatsk a groznica (glomerulonefritis. TIP . TIP . 2. paratifus. Postoje 4 vrste preosjetlji vosti: 1. kojima treba neko vrijeme da “osjete” antigen jer antigene prvo moraju fagocitirati makrofagi i prezentirati ih T-limfocitima. odebljanja limfnih čvorova. pertussis.ODGOĐENA PROSJETLJIVOST Ovaj tip alergije nije posredovan antitijelim a. bronhalna astma i osip. www. Riječ je m rtvim ili živim ali oslabljenim bakterijama ili tretiranim (atenuiranim) toksinima bakterija (vidi kod egzotoksina). kompleksi nastali za vrijeme streptokokne upale mogu se deponirati u glomerulima bubrega. leukotriene i druge. heparin.vidi kod tuberkuloze). Tako se cijepi protiv bjesnoće i BCG ( be-se-že . Oslabljeni mikrobi s e prevode kroz puno životinja i presađuju se na nepodesnim podlogama (krumpir. a opisano je kod neželjenih učinaka antibiotika (tada anti biotik djeluje kao alergen). probavnih i neuroloških smetnji. da se razmnože i mi griraju do antigena. glice rol. već T-limfocitima. 3. osipa. Nedostatak je š nikad ne znašjesu li to dovoljno oslabljeni. endokardu i zglobovima. tetanus. čime osoba postaje alergična. 3. Ob ično ih uklanjaju makrofagi. Tada može doći do opsežnog oštećenja tkiva. TIP . Taj je imuni odgovor inu pretjeran i dovodi do oštećenja tkiva.belimantil. artritis). edema lica i zglobova. pjegavi tifus. Primjer takve reakcije je serumska bolest kada nakon davanja seruma s antitoksinom dolazi do poviš enja temperature. Cjepljenje tokisoidima: difterija.info 12 . Prednost je što oslabljene bakterije preživljavaju u organizmu tako da je imu ni sustav duže u kontaktu sa antigenom. CJEPIV A Cjepiva (vakcine) služe za stvaranje umjetno stečenog aktivnog imuniteta.ANAFILAKSIJA Vezivanje alergena za IgE izaziva degranulaciju gor e navedenih stanica pa one ispuš taju tvari posrednike (medijatore anafilaksije): histamin. Također. Kombinirana cjepiva: Di-Te-Per su toksoidi difterije i tetanusa + mrtva Bordet ella pertussis.vežu za površ mast-stanica i bazofilnih leukocita. 1.REAKCIJA IMUNIH KOMPLEKSA Oštećenja tkiva izazivaju cirkulirajući kompleksi antigen-antitijelo koji se deponiraju u tkiva i privlače fagocite koji izazivaju upalne reakcije. ali pri alergiji ih ima previše. Primjeri su tuberkulinska reakcija (kod Mycobacterium tuberculosis) ili odbacivanje transplantata. 4. TIP . 4 . endokarditis. Postoje i tzv.CITOTOKSIČNA REAK CIJA Vezivanjem alergena s IgE antitijelom aktivira komplement i dolazi do lize stanica tkiva. prostaglandine. Takva je transfuzijska reakcija uslijed davanja inkompatibilne kr vi. Služe za prevenciju zaraznih bolesti. ali samo na užem području organizma (senzibilizirane su samo lokalne stanice). Tu spadaju peludna groznica. To dovodi do stanja koje se naziva anafilaktički šok. žuč).

e www.Antivirusna cjepiva koriste atenuirane i inaktivirane viruse (gripa. ospice. Viš o tome kod virusa. bje snoća) ili njihove dijelove virusne antigene (hepatitis B).belimantil.info 13 .

1 . sc. dr.ANTIMIKROBNI LIJEKOVI Prim. Josip Čulig. med. mr.

ANTIMIKROBNI LIJEKOVI uniš tavaju (ubijaju) mikroorganizme ili zaustavljaju njihov rast. BAKTERICIDI BAKTERIOSTATICI 2 .

MEHANIZMI KEMOTERAPIJSKOG DJELOVANJA • Inhibicija sinteze stanične stijenke • Povećanje propusnosti stanične membrane • Inhibici a i poremećaji u sintezi bjelančevina • Inhibicija sinteze nukleinskih kiselina 3 .

4 .Sinteza stanične stijenke odvija se u nekoliko stupnjeva. PENICILINI I CEFALOSPORINI koče koče enzim transpeptidazu. nužan za mrežasto ispreplitan je pentapeptida stanične stijenke. VANKOMICIN sprečava transfer polipeptida spreč iz c itosola na polimerski lanac. Antibiotici je zaustavlj aju na različitim razinama.

Vežu se z a ergosterol u staničnoj membrani gljivica i stvaraju hidrofilne kanale kroz koje bitni dijelovi stanica izlaze. MIKONAZOL. 5 .… inhibiraju ci tokrom P-450 Pkoji demetilira prekursor ergosterola. KLOTRIMAZOL. KETOKONAZOL.Stanične membrane mikroba selektivno su propusne (slično čovjekovim) NISTATIN i AMFOTERICIN su polieni bogati konjugiranim dvostrukim vezama.

Ovi se lijekov i vežu i za ribosome sisavaca! 6 . TET RACIKLINI se vežu na 30 S i blokiraju vezanje transfer RNA za mRNA. 70 S ribosom s podjedinicama 30 S i 50 S AMINOGLIKOZIDI se ireverzibilno vežu na 30 S pa nastaju nenormalne bjelančevine.Sinteza bjelančevina odvija se na ribosomima bakterijskih stanica.

ERITROMICIN I KLORAMFENIKOL vežu se na 50 S.KLINDAMICIN. Klindamicin koči početak sin teze peptidskog lanca. 7 . Eritromicin sprečava elongaciju peptidskog lanca na ribosom ima.

nhibiraju sintezu nukleinskih kiselina blokiranjem DNA giraze. 8 KINOLONI i .Izravni inhibitori sinteze nukleinskih kiselina RIFAMPICIN inhibira sintezu bakterijske RNA na DNA ovisnu polimerazu.

Sisavci koriste gotovu folnu kiselinu. a mikrobi je sintetiziraju iz PABAPABA -e. koenzima u sintezi timidin a.Neizravni inhibitori sinteze nukleinskih kiselina SULFONAMIDI sprečavaju sintezu sprečavaju folne kiseline. 9 . TRIMETOPRIM koči enzim koji koči reducira dihidrofolnu u tetrahidrofolnu kiselin u.

KONCENTRACIJA ANTIBIOTIKA na mjestu infekcije mora biti 2 . 10 .4 x veća od MINIMALNE INHIBITORNE KONCENTRACIJE za pojedinu bakteriju.

REZISTENCIJA MIKROBA • promjene u staničnoj stijenci bakterija koje sprečavaju ulaz antibiotika • promjene na mjestu vezivanja lijeka • stvaranje enzima koji razgrađuju antibiotik (penicilinaza ). 11 .

spontana mutacija gena 2.transformacija .plazmidi prelaze s bakterije na bakte riju za vrijeme konjugacije .konjugacija .GENETSKI MEHANIZMI REZISTENCIJE 1.prijelaz kratkih sekvencija DNA s plazmida na plazmid unutar bakterije 12 . Vankromosomska .transdukcija plazmidske DNA unutar bakteriofaga . Kromosomska .transpozicija .DN A prelazi na drugu stanicu .plazmidi (genetski e lementi) .

ODABIR ANTIBIOTIKA • prema kliničkom iskustvu empirijski • prema antibiogramu 13 .

SULFANOMIDI I TRIMETOPRIM . streptokok.od 1935. 14 . stafilokok i gonokok s u danas rezistentni • Brojne nuspojave . • Djelotvorni protiv gram-pozitivnih i gra m-negativnih bakterija • Meningokok. akutna hemolitička anemija. agranulocitoza. g. pneumokok. vrtoglavica. cijanoza. krista lurija.glavobolja.

hipersenzib ilizacija penicilinskom kiselinom koja nastaje cijepanjem B-laktamskog prstena. Alergijske reakcije .PENICILINI . g. gonokoka. pneumokoka.1928. hemofilusa. svjetskog rata. Rezistencija bakterija lučenjem penicilinaze koja cijepa B-laktamski prsten. BDanas su rezistentni mnogi sojevi stafilokoka. 15 . kultura plijesni Izolacija aktivne tvari krajem 2.

djeluje na pseudomonas piperacilin .prošireni spektar djelovanja gram negativne bakterije karbenicilin .kristalni penicilin oralni penicilini amoksicilin .otporan na stafilokoknu penicilinaz u 16 .dj eluje na psedomonas i klepsijelu meticilin .

2. 3. 1. Nisu osjetljivi na penicilinazu. ali neke gram-negativne bakterije razvijaju gramcefalosporinaze. 4.CEFALOSPORINI su dobiveni iz filtrata aktinomiceta. Djeluju slabije od penicilin a. generacija generacija generacija generacija CEFALEKSIN CEFUROKSIM CE FTRIAKSON CEFOBID 17 .

Virusi su intracelularno smješ teni uzročnici zaraznih bolesti ANTIVIRUSNI LIJEKOVI ne smiju oštetiti stanicu domaćina domać ACIKLOVIR derivat gua ina inhibira virusnu DNA .polimerazu ZIDOVUDIN je sintetski analog timidina koj i inhibira HIV INTERFERONI su glikoproteini koji imaju imunoregulatorno i antipr oliferativno djelovanje 18 .

pleuritisa. hijaluronidaza razgrađuje izva nstanični matriks domaćina 9. koagulaza ima istu funkciju kao faktor gomilanja i sprečavanje pristup a fagocitima i antitijelima 4. 3. nepokretni. kloksacilin. Planococcus S TAPHYLOCOCCUS AUREUS Morfologija: sitni. može dovesti do sepse i meningitisa. 3. enterotoksini izazivaju akutni proljev i povraćanje 10. www. faktor gomilanja iza ziva precipitaciju fibrina i stvaranje apscesa. im aju kapsulu. što olakšava kolonizaciju kože 5. ne prave spore.priš tevi. fibrin i ostale proteine 7. aerobni. tvore grozdove. Stanični spojevi: 1. konjuktivitis 5. stafilokinaza razgrađuje fibrin 8. Identifikacija: gnoj se stavlja na tekuću ili krutu podlogu. epidermolitički toksin = exfoliatin odjeljuje epidermu od stratum granulosum 11. peptidoglikan stijenke daje serološ reakciju. lipaza razgrađuje lipide. 4. proteaze razgrađuju serumske proteine. Služi za identifikaciju. peritonitisa (sekund arna žariš s visokim letalitetom ta). antigeni: protein A i polisah arid A su dijelovi stanične stijenke i izazivaju imuni odgovor. intermedius uzrokuje in fekcije rana. do bivaju se plakovi. ku 2. uzrokuje infekcije gornjih dišnih p uteva ali može izazvati i upalu pluća 2. nukleaze razgrađuju DNA i RNA 6. epidermidis je uobičajeni stanovnik kože i ponekad izazove oportunistčke infekcije. Izvanstanični spojev i: 1.info 1 . S. Terapija: cefalosporin.belimantil. eritromicin. p irogeni toksin podižu temperaturu Patogeneza: 1. površ inska infekcija kože primarno uzrokovana strep tokokima. leukocidin smanjuje djelotvornost fa gocitoze 3. Staphylococcus.SPECIJALNA BAKTERIOLOGIJA MICROCOCCACEAE Rodovi: Micrococcus. OSTALI STAFILOKOKI S. upala tankog crijeva uz pr oljeve i povraćanje. albus uzorkuje upalu lojnih žlijezda . dublja infekcija s brojnim drenažnim otvorima u koži. Luče beta-lak tamazu pa su otporni na penicilin. G+. Stomatococcus. kožne infekcije: potkožni čir. beta-hemoliza. S. hemolizini izazivaju beta hemolizu 2.

Kapsula sadrži SSS (specifična solubilna supstanca) antigen. G+. Terapija: penicilin i eritromicin. nepokretni. sepsa. aerobni.info 2 .izraženi eritem i edem kože. uha.STREPTOCOCCACEAE 30-ak različitih tipova. Obavezni paraziti sluznica. Kod imune obrane bubri pa se to može k oristiti za identifikaciju (Neufeldov fenomen). grla. rastu u lancima. meningitis. drugi faktori invazivnosti: hijaluro nidaza. gnoj ili bris grla. b ronha i pluća. streptokinaza. Stanični produkti: 1.čokoladni agar. sinusa. eritrogeni toksin izaziva š arlah. pluća 2. šarlah. Terapija: penicilin. oksidaza+. upala uha. catarrhalis. kožne infekcije: erizipel ("crveni v jetar") . sepsa. DYPLOCOCCUS PNEUMONIAE ILI STREPTOCOCCUS PNEUMONIAE Morfologija: izduljeni dipl okoki s kapsulom. 3.belimantil. miokardu i sinoviju. nesporogeni. izaziva respiratorne infekcije : upala grla. Prenosi se kapljičn o. proteinaza. sicca. Patogeneza: 1. G+ Uzgoj na krvnom agaru: beta-hem oliza ako se kultivira anaerobno. sinusa. Streptolizin S izaziva beta hemolizu (in vitro). diplokoki poput zrna kave. mogu i cefalosporini i eritromicin. a iz krvi može u bilo koji organ. ali u organizmu sti mulira blastnu transformaciju limfocita. Za rast im treba puno CO2. Uzimaju se sputum. konjuktivitis. imaju kapsulu. Patogeneza: uzrokuje respiratorne infekcije: upala nosa. konjuktivitis. 3. sepsa poslije abortusa 4.anti tijelo može izazvati autoimonu bolest zvanu reumatska groznica koja može biti neuspo redivo gora od bolesti izazvane bakterijom. ON TRAŽI MALO VIŠ O Š E ARLA HU!!!!! 2. Rastu na obogaćenim pod logama . To su imunološ reakcije na ke infekciju u kojima dolazi do precipita cije kompleksa antigen-antitijelo u glomerulima. ne prave spore. Enzimi: laktaza+. flavescens. www. a alfa-hemoliza ako aerobno. NEISSERIACEAE Morfologija: G-. Komplikacije: reumatska groznica (miokarditis i artritis) i glome rulonefritis. N. fakultativni anaerobi. Površ inska infekcija se očituje kao mjehurići na k oži koji pucaju i nastaju kraste. Unutarstanični paraziti i uzrokuju g nojni proces. ne prave spore. S labo razgrađuju šećere. Saprofitne vrste: N. hemoliza: streptolizin O napada eritrocite ali je osjetljiv na prisus tvo kisika. nepokretni. Kod ove porodice kompleks antigen . Obavezno ant ibiogram. beta-hemol izu. neki prave kapsulu. neki sojevi su otporni pa se daje kombinacija ampici lina sa klavulonskom kiselinom. Prenosi se kapljično ili kontaktom ako ima kožnu infekciju. STREPTOCOCCUS PYOGENES Morfologija: nepokretni. N.

ali može proći i bez tih simptoma. to Moguće su i infekcije usta. U podlogu se dodaju vankomicin i nistatin se stavljaju da spriječe rast ostalih bakterija. iri Bolest se prenosi kapljičnim putem: 1. ravnog ruba. što se očitu je kao krvarenje kože i sluznica (osip). koža – potkožna krvarenja i osip. sjemene mjehuriće i epididimis što može dovesti do sterilnosti. Gnojni proces povisuje pritisak na razne dijelove mozga. meningi tis je gnojna upala moždanih ovojnica popraćena glavoboljom. Žene dobiju infekciju grlića maternice i uretre. Virulencija: pili za prihvaćanje na sl uznicu. fermentira maltozu. Zato se bebi dodaje eritrom icin u konjuktivnu vreću. Kolonije su glatke.info 3 . Rijetko pređe u krv i izazove sepsu.belimantil.miokarditis. Moguće je š irenje bolesti u jajovode i jajnike š izaziva n eprohodnost jajovoda i sterilnost. prozirne. krv. seroskupine A i C su epidemijski oblici bolesti a B sporadični. Ako se na podlogu stavi tetrametil-parafenil-di amid daje crne kolonije. azit romicin. pluća. Izvan čovjeka gube virulentna svojstva što znači da se ne može se zaraziti dodirom pred meta osim ako je bakterija svježe nanesena. www. sjajne. šupka i konjuktivi tis. sivkaste. kroz sluznicu uđe u krv pa izazove brzu i žestoku sepsu (meningokokcemija). uk očenim vratom. nakon sepse a još rijeđe izaziva artritis. meningitis.NEISSERIA MENINGITIDIS Parazitira u leukocitima. Postoje sojevi otporan na penicilin (proizvodi penicilazu) pa se daju c efalosporini. srce . epitel nazofarinksa 2. cefalospor ini i kloramfenikol NEISSERIA GONORRHOEAE Parazitira u granulocitima.artritis. Rijetko ima plazmide. likvor. nema hemolize. sjajn e. Svježe izoli rane posjeduju kapsulu i pile. Bakterijski meningitis razlikujemo od virusnog po tome š virusni ne uzrokuje stvaranje gnoja. ima kapsulu i pile za prihvaćanje na stanični epitel diš sis tema. 4. Dijagnoza: uretralni iscjedak nanese se na čokoladni agar. endotoksin. vlažne. Posljedice su konjuktivitis i sljepoća. Ophtalmia neonatorum je infekcija ploda prolaskom kroz porođajni kanal. Inkubacija 1 do 7 dana. eritromicin. Patogeneza: bolest se zove gonoreja. Muškarci dobiju uretritis sa gnojni iscjedkom koji izazove bolno mokrenje. moguće me tastaziranje u druge organe: zglobovi . to Terapija: penicilin. Za rast zah tjevaju povišenu koncetraciju CO2 i obogaćenu podlogu. strah od svjetlosti. Virulencija: kapsula + pili (prijanjanje za nazofaringealnu sluzni cu) i endotoksin koji ima sposobnost prodiranja u stijenke malih krvnih žila i tak o se š po tijelu. Antigeni: pilin i porin. nog Antigeni: kap sularni (polisaharidi i drugi). Terapija: penicilin. U 2/3 slučajeva infek cija prolazi bez simptoma. Kolonije su glatke. e ndokarditis. 3. Enzimski slabo aktivna i razg rađuje samo glukozu. Ako se infekcija ne liječi širi se na prostatu. Uzorci za dokazivanje: n azofaringalni bris. krvarenje u nadbubrežnim žlijezdama.

10 nm) štapići s kapsulom. Nakon inkubacije od nekoliko dana t): pojavi se crveno izbočenje (edem. Većina vrsta nije patogena. cereus). B. nema kapsulu. B. Zaraza od nedovoljno termički obrađenog mesa zaraženih životinja.info 4 . Normalni stanovnik sluznice nazofarinksa. Česti kontaminanti. Toksin ima 3 komponen te: edematozni faktor. lecitinaze. bronhe. sinuse. obavezno antibiogram. brevis). Razlikuje se od Neisse ria jer ne razgrađuje ugljikohidrate. Ima i somatski proteinski antigen. prebirači vune). BACILLACEAE 2 roda: Bacillu s i Clostridium.MORAXELLA CATARRHALIS G-. Spore p režive 10 minuta u kipućoj vodi. Proizvodi betalaktamazu i DNA-azu. i nisu patogeni. 2. Spore su smještene centralno ili supterminalno a u obojenom preparatu vide se kao prozirna tjelešca u bakteriji. cereus.belimantil. 3. a u normalnim uvjetima prežive desetljećima. gramicidin (B. vitičaste. polimixin (B. kovrčave. Oko primarnog priš nastaju satelitski ta mjehurići slični primarnom. neravnih rubova. kožni antraks (crni priš bakt rija prodire kroz sitne rane na koži. a još je i antigen. češće nego u nama. poli mix. kolagenaze. ima pile. nekroza tkiva). Smrt ka o posljedica visoke dehidracije i kardiovaskularnog kolapsa. R-obli k nemaju kapsulu. Kolonije m ogu biti: S-oblik su okrugle. konjuktive. plućni antraks je upala pluća s krvavim ispljuvkom. Bolest će se razviti ako je oslabljen imunitet. Virulencija se sastoji od kapsule. M ogu biti povezani u kraće lance (nalik na bambusovu trsku). te se iscijedi krvavo-gnojni eksudat i nastane crna kra sta. BACILLUS ANTHRACI S Morfologija: veliki (4 . Tvore ih patogeni sojevi (kapsula). Kod čovjeka ima 3 oblika: 1. protektivni faktor (protiv fagocitoze). Nema hemolize. Enzimi: proteaze. hiperemija. P ojedinačno nisu otrovni ali kombinacija je gadna. pril ično rasprostranjeni u okolišu. Regionalne l imfne žlijezde su otečene i bolne. aerobi. bez bičeva (nepokretni). BACILLUS G+. koje kasnije pocrni zbog k oagulacije krvi i pukne. enzima i toksina Kapsula ima polimer D-glutaminske kisel ine i on sprečava fagocitozu. crijevni: krvava upala tankog i debelog crijev a s proljevom. Otporne su z bog stvaranja spora pa su proširene u prirodi. www. U pala se može proš na srednje uho. glatke. megaterium. Neke vrste prave antibiotike: baci tracin (B. sporogeni aerobni štapići. letalni faktor. i jedan hapten. Vrste: B. anthracis. Zaraza udisanjem spora (npr. B. polimix). iriti Terapija: ampici lin sa klavulonskom kiselinom. Uzročnik antraksa koja uglavnom za vršava sepsom i smrću životinje.

dolaze i zvana. smrt nastupa u nekoliko sati. Enzimi: lecitinaza uniš t ava membrane.info 5 B. Bolest nastaje zagađivanjem tkivne ozljede. koža je plava. kolagenaza i hijaluronidaza za razaranje vezivnog tkiva. e ljubičasta. š smrt. delta. uzročnik plinske gangrene (klostridijs ka nekroza) je nekrotizirajuća upala koja se naglo širi iz područja tkivnog oštećenja u su sjedno vezivo i mišiće. sup tilis. B. be z bičeva. abdominalni grčevi i povraćanje. pos jeduju peritrihijalne bičeve pa su jako pokretni. Većina je saprofitna. neki i hem olitični i jedan enterotoksin. perfringens) i proteolitične (C. često su u paru. Iznimka je C. prave spore.Sva 3 oblika mogu preći u sepsu: vrućica. megaterium je česta u . Pokazuje he molizu alfa i beta vrste. vodama. nastaje hemoliza. Endogeni patogeni su nesporogeni anaerobi su dio normalne flore i mogu po stati patogeni. izlučivanje tekućine i proljev. 2 vrste trovanja hranom: 1. anaerobi. ini Terapija: penicilin. Spore su smješ tene supterminalno. fermentacij skim procesima (kiseljenje zelja). Kolonije: raste u raspon u od 18 do 46 stupnjeva te se kultivacijom miješ flore na 45 stupnjeva može izdvojit i ane od ostalih bakterija uz pH 7. Otrovi: 5 vrsta (alfa. s dugom inkubacijom (8-16 sati): termo labilni enterotoksin aktivira adenil-ciklazu. smrt. 2. manji broj izaziva bolest. hijaluro nidaza. Egzogeni patogeni su uzročnici infekcije. theta) i svi su nekrotični. Proizvodi kiselinu i plin vodik. tetraciklin. Spore su jako otporne i podnose kuhanje sat ima. s kratkom inkubacijom (1-6 sati): termostabiln i toksin. može izazvati sepsu. proljev. CLOSTRIDUM G+ štapići. Gangrena u kirurgiji crijeva i žučnih putova. Ako se uzgaja u bojunu. Metabolički aktivne: postoje saharolitične (C. Ima ih u zemlji. tahikardija. na površ j e tvrda kožica. t etani). tita Dokaziv anje: termoprecipitacija (Ascolijeva reakcija). 2. B. beta. zatajenje bubrega. ok. meningitis. Važna je zaš veterinara i svima koji rade sa životinjama cjepivom (soj bez kapsule ali ima antigene).cereus je če st uzročnik bolesti u čovjeka: trovanje hranom. nema osjeta i na dodir šušti pa se bolest zov e i šuštavac. Patogeneza: 1. hemolizin . gama. Veliku ulogu igraj u aerobi koji potroš kisik te pomažu razvoj anaerobne infekcije. Osim toga ima i ovih enzima: lecitinaza. crijevima životinja i u biljkama. upala oka. infekcija drugih tkiva. OSTALI BACILUSI B. www. sepsa: hemoliza dovede do anemije. gangrenoz ne nekroze nakon operativnih zahvata: ako nakon abortusa ako ostane posteljica u maternici nastaje infekcija. nema kaspulu. Tkivo se raspada(mj ehurići plina). i Patogenost se sastoji od egzotoksina koji se razlikuje od vrste do vrste. Ima tipove kolonija od A do E. kolagenaza. stretotermiphilis služe za kontrolu sterilizacije autoklava. žutica. Ako dođe do sepse. CLOSTRIDIUM PERFRINGENS Morfologija: kratki debeli bacili s kapsulom. Patogenost im poraste u sinergizmu s fakultativnim anaerobnim ko ji potroš kisik u tkivu.belimantil. perf ringens jer nema bičeve a ima kapsulu. Ukoliko s e razvije meningitis.

Kolonije su okrugle. ire Egzotoksin tetanospazmin djeluje na CN S tako da sprečava oslobađanje inhibitornih transmitera i poveća refleksnu razdražljivos t. Paraliza glat kih mišića i srca izaziva smrt. Na čovjeka dje luju tipovi A B E. inhibicija lučenje sekreta sluznice pa nastaje suhoća usta i ždrijela. Ovo je najjači prirodni otrov. H2. Na 100 stupnjeva kroz 10 minuta otvor se inaktivira (termolabilan). kih Toksini: egzotoksini tetanolizin (hemolizin) i tetanospazmin (neur otoksin) Patogenost: sama infekcija je uvijek lokalna pa kao takva ne bi bila ve liki problem. klostridijski celulitis je infekcija potkožnog tkiva slična plinskoj gangreni. konzerve se mogu lako prepoznati po plinovima koje bakterija stvara a koji uzr okuju napuhavanje. Iz lučivanje neugodnog mirisa zbog NH3. Cjepivo se zove DI-TE-P ER. Spore ili vegetativni oblik se unose preko rana. sjajne. bacitracin.. supterminalne spore. Tretiranjem otrova nastaje toksoid za vakcinaciju. Antigeni: H-antigen (termolabilan) i O-antigen (termostabilan) sa 10 sero loš tipova. zbog pokretljivosti prekriva čitavu površinu podloge. NH3. 4. Osim njega. Otrov ometa izlučivanje acetilkolina u kolinergičnoj sinapsi što izaziva mlohavu paralizu poprečno-prugastih mišića. Infekcije nema. www. slabost okulomotornih mišića . Biokemija: ragrađuje saharozu i proteine. žrtva nema nikakve š anse. vjerojatno zato jer s e ne stigne razviti. Terapija: penicilin. prozirne. Znakovi zaraze su kočenje v oljne muskulature. što dovodi do jakog grčenja uz lomove kostiju i guš enje. bez kapsule. Svijest je potpu no očuvana. Kirurško odstranjenje zahvaćenog tkiva (zato su Titu rezali nogu). Najbolja je seroidentifikacija otrova. Tako ova bakte rija unesena preko usta ne izaziva nikakav efekt. Bolest se zove botulizam i ako se na vrijem e ne da protuotrov. r educiraju nitrate u NO2 i NO (plinovi). spazam mišića lica. odsustnost peristaltike. Identifikacija je pucanje duboko g agara uslijed stvaranja plina. Biokemijske osobine: ima proteolitičke enzime i stvara CO2. acetat. a u fazi sporulacije se boje G. indol. Patogenost: egzotoksin (neurotoksin) otp oran na probavne enzime. Pa ipak .info 6 . ali.i peritrihijalne bičeve. Doza ispod 1 mikrograma je ubo jita.. CLOSTRIDUM TETANI Ima terminalne spore. VAŽNO: zaražene namirnice su po okusu i mirisu neizmjenj ene.otrovi se š krvlju. ali važnije je davati protuotrove (ljudski ili životinjski tetanusni imunoglobulin) . Egzotoksin je osjetljiv na HCl pa se inaktivira u želucu. Terapija : penicilin. kontrakcija leđne muskulature.belimantil. Bacillus cereus. Najbolja je prevencija adekvatnim tretmanom rana. unosi se namirnicama (konzervirana hrana). klor amfenikol od antibiotika. na životinje C D F. Preventiva: otvor ite ranu!!! Čišćenje sa superoksidom jer je bakterija anaerob. Kolonij e su slične pahuljicama pamuka. to mogu izazvati i ove bakterije: Staphylococcus aureus. pa to nije jasan pokazatelj za ovu bakteriju. H2S. ubodima.3. CLOSTRIDIUM BOTULINUM Morfologija: U parovima ili kr atkim lancima. Streptococcus faecalis . anaerobi. peritrihijalni bičevi. nestručni pobačajem ili pupčanom vrpcom. alimentarne toksoinfekcije: u lužnatoj sredi ni izlučuju enterotoksin koji izaziva grčeve i proljev.

Obično se javlja kod bolesnika koji pri maju antibiotike jer uniš tavaju normalnu floru.Terapija: za spaš avanje se koristi polivalentni konjski antitoksin i ispumpavanje želuca. rifampicin. Prevotella imaju kapsulu. Žuč inhibira rast. Žuč ubrzava rast. Rijetko m ogu izazvati infekcije na ostalim organima. ne prave spore. Uzrokuju propadanje zubnog mesa. BACTEROIDES Nemaju kap sulu ni bičeve. kanamicin. PREVOTELLA. fragilis je patogena jer ima kapsularni polisaharid uzorkuj e apsces i ima antifagocitno djelovanje. Mnogi čl anovi ove porodice čine normalnu mikrofloru sluznica čovjeka. Biokemija: asimililacijo m hemoglobina iz hranjive podloge stvaraju smeđe crni pigment nakon 5-7 dana. Fusobacterium bičeve. BACTEROIDACEAE Morfologija: G-. Razgrađuju šećere do kiseline i plina. uzročnik bak terijemija. Terapija: metronidazol i klindamicin. P seudomembrane mogu dovesti do suženja crijeva. CLOSTRIDIUM DIFFICILE Najvažniji uzročnik upale debelog crijeva pri kojoj nas taju lažne opne pa se zove pseudomemranozna.plak. Uzrokuje 2/3 trbušnih apscesa. www. metronidazol. Bolesti: sva tri roda sudj eluju u mješ anim infekcijama u ustima. Normalna mikroflora orofa rinksa. Posjeduju plazmide pa otpornost na antibiotike prenose kon jugacijom. Nalaze se u gingivalnom džepu (i zmeđu 2 zuba u hrani) . FUSOBACTERIUM Uvjetno an aerobni. PORPHYROMONAS. Mogu biti pokretni i nepokretni. Terapija: eritromicin. Terapija: vankomicin. Patogenost: toksin A je enterotok sin koji izazove lučenje tekućine u crijeva. Ravni ili zavijeni šta pići sa zaobljenim ili zašiljenim krajevima. B. kolestin. Širi se po organizmu pa može izazvati nekrotična upala pluća Pri porodu kod preranjenog pucanja vodenjaka može dovesti do kontaminacije plodne vode. probavnog sistema i urogenitalnog trakta.belimantil. Normalna mikroflora tjelesnih šupljina čovjeka (u 1 gram sadržaja crijev a ima ih 10 na 10tu). Kolagenaza i heparinaz a razaraju tkiva. anaerobni. v ankomicin.info 7 . toksin B je citotoksin koji razara stan ični epitel pa nastaju pseudomembrane i tvar koja usporava peristaltiku crijeva. paradontoza. Mlad e kolonije Prevotelle stvaraju crvenu flourescenciju.

peni cilin i eritromicin. gravis . očnih mišića. ku 3. Kod star ijih kulturama mogu postati G-. Sivkastobijele opne u ždrijelu čije k idanje od podloge izaziva krvarenje što je važno za identifikaciju bolesti.nehemolitičan / difuzno zamućenje Na podlogama sa telu rnim solima su crne ili sive kolonije. Neki su normalni stanovnici sluznice kože.miokarditis i masna degeneracija srčanog mišića. Di fteroidi su bakterije koje uzorkuju bolest sličnu difteriji ali slabije. peritrihijalni bičevi. nepokretni. Otrovi: difterički eg zotoksin je termolabilan. adrenalne žlijezde. Egzotoksin produciraju samo sojevi koji su inficiran i bakteriofagom koji prenosi to svojstvo.CORYNEBACTERIACEAE Najvažniji rodovi: Corynebacterium.5). oštećenje srca . G-varijabilnost. X. leukocita. Liječenje: difterijski antitoksin.hemol itična / talog 3. B nije (B1=invazin. 2. pleomorfni bacili (lagano zakrivljeni).polineu itis s degeneracijom mijelinskih ovojnica š uzrokuje paralizu mekog to nepca. Lactobacillus. f akultativni anaerobi ili aerobi. ponekad i ekstremiteta. Raspoređuju se pod kutem ili kao palisade. 3 tipa kolonija u Loefflerovom bujonu: 1. Kolonije S-tipa s beta hemolizom. Ko mplikacije: začepljenje dižnih puteva i gušenje. Listeria. B2=nekrozin). Prenosi se kapljičnim putem.nehemolitčan / na povržini je kožica 2. Citoplazma sadrži met akromatska zrnca. L (ili kineska slova). B ojanje po Loeffleru pokazuju metakromatska ili Babes . aerobni ili faku ltativno anaerobni. izravnim dodirom s respiratornim sekretom ili izlučevin om iz inficiranih kožnih prišteva. G ardnerella. Erysipelothrix. 5. mitis . može oš tetiti i jetru. nema spora. nema kapsule. raspoređuju se u obliku slova V ili palisadno. bubrege. intermedius . bakterije su obliku slova V. 1. Osobine: polimorfizam. Ima 2 frakcije: A je otrovna (inhibicija EF-2). LISTERIA MONOCYTOGENES Morfologija: G+ kratki štapići. CORYNEBACTERIUM Morfo logija: G+. Toksin: listerolizin O citolitični i hemolitični toksin koji se izluču je u uvjetima niskog pH i niske koncetracije Fe2+. lokalna (uho-grlo-nos) upala sa lažnim opnama gr ađenim od fibrina. Mnoge ne spadaju u rod Corynebacterium. www.4. 4.Ernstova zrnca u kojima s u polimetafosfati koji služe kao kratkotrajna rezerva energije. egzotoksin stvoren u ždrijelu apsorbira se kroz sluznicu u krv i izaziva teš sistemsku reakciju (3. Ako rast u kao palisade onda nisu patogeni.belimantil. Legionella. Može doći i do infekcije konjuktiva ili kožnih rana. nekrotičnih stanica.info 8 . Na krvnom agaru sive. Enzimi: katalaza i oksidaza CORYNEBACTERIUM DIPHTHERIAE Morfol ogija: obavezni aerobi. oštećenje perifernih živaca . Za cijepljenje se koristi formalinom inaktivirani otrov. ali mogu biti i R ili I tipa. Patogenost: bolest se zove difterija.

slezena. GARDENELLA VAGINALIS Morfologi ja: G-varijabilabilna. vaginalis. hijalurinodazu Kod životinja izazove erizipel: crvenilo na koži s tendencoijom š irenja. Enzimi: katalaza-. rod nici. preko posteljice se može proš na fetus s raznim iriti manifestacijama. može izazvati monocit zu. Virulentnost: stvara neuroaminidazu. ali ima je i u š koljkama. Terap ija: penicilin. beta hemoliza. tonzilofaringitis. fer mentiraju šećere u laktat.info 9 . acidofilus koji se stavlja u razne mliječne proizvode (fe rmentacija). crvenilo kože (najčešće na prstima ruke). 40% žena ima ovu bakteriju bez znaka infekcije. očna oboljenja. pokazuju alfa hemolizu. Granulomatosis infatisep tica je bolest trudnice slične gripi. plućne infekcije i sepsu. G+. tetraciklin i ampicilin s k lavulonskom kiselinom. jetra. Rijetko uzrokuje infekc ije mokraćnog sistema i apsces vagine i jetre. ERYSIPELOTHRIX RHUSIOPATHIAE Morfologija: G+. oksidaza-. katalaza -. Terapija: penicilin. najviš voli e 35 stupnjeva. Terapija: metr onidazol LACTOBACILLUS 25 vrsta: anaerobi ili mikroaerofili. peradi. nepokretan. Infekcije kod porođaja i abortusa uzrokuju groznice. Rijetko se širi dalje: endokarditis. www. Kod čovjeka izaziva erizipeloid. Kolonije: R i S tipa. u ribama. Glavni rezervoar je domaća svinja.Patogenost: unutar fagocita toksin se veže na kolesterol i dovodi do prsnuća membran e. apsces jetre. fakultativni anaerob (57% O2). meningitis kod novo rođenčadi. probavnom sistemu. Otporni su na soljenje i dimljenje. P atogenost: Vaginalni iscjedak neugodnog mirisa povezana sa značajnim porastom broj a G. Dijagnoza : samo mikrobiološ i serološ ki ki. Preventiva: cijepeljenje životinja. Osim toga. Najpoznatiji je L. bez bičeva. Listeria nesmetano raste unutar citoplazme fagocita. Može biti prisutna upala regionalnih limfnih čvorova i ar ritis susjednog zgloba. Neke vrste vrlo rijetko uzrokuju: endokarditis. peptokoka. sepsa i smrt. Zaraza: preko hrane i vode kontam inirane piš alinom i govnom životinja.belimantil. uključujući pobačaj i mrtvorođenče. Kod muš karaca izaziva uretritis. Pre nosi se najčešće jebanjem a rijetko predmetima i kontaminiranim mokraćom. pleomorfni kokobacili. meningoencefalitis. Bacteroides. Dio normalne flore čovjeka u ustima.

Kolonije na SS agaru su ružičaste a na endoagaru imaju metalni sjaj. Razgrađuju glukozu i fermentiraju laktozu. e Patog enost: legionarska bolest i Pontiac groznica 1. a na vlažnom mogu preživjeti 1 godinu. stimuliraju adenil-ciklazu u stijenci crijeva. temperatura. kokobacili. Soli selena i žučne soli inhibiraju rast.info 10 . adhezivni faktori. Patogenost: uglavnom crijevna oboljenja. sjajne. pokretni (peritrihijalni bičevi). fak ultativni anaerobi. glatke sa glatk im rubovima. Suš e enje je također efikasno. Antigeni: O i H. i K sa velikim mnoš tvom serotipova svakog roda. H. ESCHER ICHIA COLI Morfologija: G-. inhibira fagocite i tako omogućuje nesmetan ra zvoj u plućima. Dodatni simptomi su suhi kašalj. kokobacili. što uzrokuje tešku upalu pluća. glavobolja bez plućnih promjena. a nepokretni su: Klebsiella. neke ima ju pile. ali i oportunističke i metastatske infekc ije. Antig eni: O. vodi. Prenosi se preko a ir-conditiona i vodovodnih cijevi i tako se naš u la NSBu ali je to zataš kano. Preživi 6 mjeseci u destiliranoj vodi. Ne prave spore. ima ih u tlu. Escherichia. T erapija: rifampicin je najbolji. 2. Enterobacter. neurološki ispadi (encefalopatija). Rastu na jednostavnim (SS-agar) ili diferencijalnim podlogama (endo agar). Toksičnost: 1. Stvaraju vitamine i priro dni antagonisti patogenim mikrobima. Identifikacija: API ROCHE tube i aglutinacija. www. Svojim metabolizmom zakiseljavaju podlogu pa endo-agar pocrveni. term ostabilan i termolabilan.beliman til. uglavnom su pokretni (peritrihijalne flagele). š potiče to nastanak cAMP. a može i eritromicin. Normalna flora crijeva. Većinom su komenzali u probavnom sistemu (koliformne bakterije). deseci različitih serotipova. H. Virulencija: toksini. Preventiva je ispiranje vod ovodnih cijevi sa vodom na 75 stupnjeva. v iš serotipova.LEGIONELLA PNEUMOPHILA Zoonoza tropskih i suptropskih područja. reduciraju nitrate u nitrite. razgrađuje hranu vlastitim enzimima. Ant igeni: O. Otporne na penicilin. neki imaju pile. Uniš tava ih viš od 60 stu pnjeva pa se ubijaju pasterizacijom. Pontiac groznica je slična gripi: kratka inkubacija. crijevni simptomi (proljev. e Prilično otporna: raste na visokom temperaturnom rasponu (oko 60 st upnjeva). u mulju viš od godine dana. Shigella. kapsulu ima ju Klebsiella. a svoj im metabolizmom jako zakiseljuju podlogu. Stvara vitamin K. Yersinia. pokretna zbog polarno smještenih bičeva. Morf ologija: G-. a to dovodi do pojačanog izlučivanja klorida u lumen crijeva gdje ra ste osmotski tlak koji povlači vodu i tako nastaju vodenasti proljevi. ok sidaza -. legionarska bolest: otrov citoto ksična egzoproteaza razgrađuje stanice. invazivni faktori. biljkama. mučnina). ENTEROBACTERIACEAE Morfologija: G-. Kolonije su velike. K. dva enterotoksina.

endokar ditis. meningitis. H . 2. kloramfenikol.pile 3.2. typhi. Izazivaj ga S. Uzročnike u krvi uništi imunitet. krv. Antigeni: O .typhi. typhimmurium.belimantil. čestim proljevima koji sadrže sluz. ali se ne razmnažaju u crijevu tako da nema proljeva . Proljev sličan kao i kod dizenterije (sluz. prije su se koristil i za cijepljenje Vi (virulentni antigen) sprečava fagocitozu. 1. artritis. Kod novorođenčadi može doći do prodora bakterija rijeva u krv pa nastaje specifični oblik koli-sepsa. nadomještanje tekućine i minerala. slezenu. choleraesius. pa u krv i nastane bakterijemija. d ) enterohemoragični sojevi izazivaju upalu debelog crijeva i krvarenje. c) enteroinvazivni sojevi ne stvaraju enterotoksin i pr odiru u sluznicu. granulociti). Stvaraju H2S pa na podlozi sa FeCl3 n astaje FeS koji daje crnu boju kolonijama. pa se oslobodi endotoksin. pa treba antibiogram. gnoj. putem žući ulazi u crijevo i nastaju proljevi. pokretni (peritrihijalne flagele). endokarditis.serotipovi A do F potiču stvaranje IgH što je indikacija za akutnu inf ekciju. čireva i u pala. pen e se do mjehura i bubrega. Terapija: ampicilin s klavulonskom kiselinom. Terapija: cefalosporin. neki sojevi produciraju i hemol izine Za patogenost je važan broj bakterija. b) enteropatogeni sojevi ne stvaraju ent erotoksin. paratifusi A i B su lakša i kratkotrajnija obolje nja slična tifusu. Svi sojevi su najčešći uzočnici infekcija mokraćnih kanala. SALMONELLA Viš vrsta: S. gentamicin.info 11 . Uzročnici S. Temperatura raste. te dolazi do nekroza. Iz stanica crijeva se širi do Peyerovih ploča gdj e se razmnaža pa ide u jetru. 4. paratyphi A i B. Crijevna oboljenja imaju 3 vrste: a) enterotoksigeni sojevi ne mogu prodrijeti u sluznicu. Plazmidi joj daju otpornost na antibiotike. Prelazi iz crijeva u mokraćne kanale. Otporne su prema djelovanju žučnih soli. Moguće su gnojne infekcije mnogih organa. S. paratyphi A i B. Bolesti se zovu salmoneloze. Bioke mija: razgrađuju glukozu na kiselinu i plin. adhezivni ili kolonizacijski faktor . pijelonefritis. ampicilin s klavulonskom kiselinom. Izaziva ga S. također izaziva popustljivost kapilara što om ogućava prodor u krv i metastatske upale. Površ inski antigeni s luže za prijanjanje na stanicu i protiv makrofaga. krvarenja (obično se izmjenjuju napetost i opstipaci ja s teškim proljevom). 3. Riječ je o unošenju otrova ili blagoj infekciji . www. Manifestiraju se trbušnim grčevima. e Morfologija: G-. ali prodiru u epitel crijevnih resica. typhi-murium. gastroen teritis je najčešći oblik. Najčešća komplikacija je obilno krvarenje crijeva i perforacija crijeva s peritonitisom. S. mučnina. kratka inkubacija. S. septički sindr om: preko epitela crijeva idu u krv gdje nastaje sepsa i meningitis.ima dvije vrste bičeva pa i dva antigena H1 i H2. Izazivaju vodenaste prolje ve. povraćanje proljev. enteritidis i dr. Endotoksin povisuje temperaturu i daje opće značajke infekcije (slabost). Češće kod žena. enteriditis. upala pluća. S. grčevi. trbušni tifus uzorkuje S. pa čak i infekcije kože i rana. bez krvi ili inflamatornih stanica. krv i neutrofilne leukocite.

nema kapsulu. 3. proljevi. Ostale vrste roda Klebsiella: K. Morfologija : G. Za patogenst su odgovorni plazmidi. Terapija: tetraciklin. katalaza + (neki sojevi nisu). nepokretna.. vulgaris. fakultativni anaerob. učestali krvavosluzavi proljevi. Patogeneza: bacilarna dizenterija (važno je reći bacilarn a jer ima i amebna) je krvava upala crijeva. Potrebno je nadoknaditi minerale i vodu. aerogenes. sonnei. oksidaza -. Kod djece može doći do acidoze i dehidracije.kokobacili. Prenose ju muhe i pa raziti. endotoksin pojačava peristaltiku. ozaneae izaziva smrdljivo progresivnu kroničnu atrofiju sluznica. subsp. Iz nosa se ši ri vrlo neugodan zadah. 2.Kolecistekomija je uklanjanje žučnog mjehura zbog nagomilanih bakterija. Morfologija: G-. ljuštenje i krvarenje. mirabilis… ima ih u zemlji. ozaenae. debela kapsula omogućuje bojanje tušem. neki sojevi imaj u enterotoksično djelovanje: pojačano izlučivanje vode i elektrolita. 4. K. nekrotoksin. KL EBSIELLA PNEUMOPHILA 3 podvrste: subsp. ne pravi spore. ampicilin s klavu lonskom kiselinom. gušenje. infekcije probavnog trakta: upala crijeva. Povišena temperatura i proljev. nepokretna.belimantil. oboljenja dišnih puteva od nosa do pluća. SHIGELLA 4 vrste: S.fibrinolizin. www. rhino scleromatis.info 12 . PROTEUS Više vrsta: P. P. a izaziva simptome meningitisa tako djeluje na sitne krvne žile CNS-a i uzrokuje paralize i neuritičke lezije. flexneri. R n isu. Biokemija: ne razgrađuje laktozu. pneumoniae. p robavnom sistemu čovjeka. Toksičnost: 1. S. pneumoniae je komenzal u probavnom sistemu a postaje p atogena u oslabljenom organizmu: 1. Nastaju gnojni čirevi na crijevu zbog endotoskina. Ima O-antigen je termostabilni endotoksin koji izaziva stvaranj e IgA antitijela. Obavezni paraziti crije va čovjeka. Subsb. kloramfenikol. rhinoscleromatis izaziva destruktivni granulom no sne sluznice. drugi produkti: hemotoksin. krvarenje u plućima. egzotoksinn je neurotoksin i zove se š igatoksin. hija luronidaza. taloženje fibrina pa nastaju pseudomembrane. 3. invazivno djeluje na sluz nice tankog i debelog crijeva. Kolonije: S kolonije su patogene bakterije. Nakon preboljevanja je moguće da dio bakterija ostane u ileumu (dio tankog crijeva) ali se ne razvija bolest jer je nastala ravnoteža imunitet-bakterija. infekcije urogenitalnog trakta : od bubrega nadalje. Otporna prema ampicilinu i karbencilinu i to svojstvo može prenositi plazmidima. Simptomi: grčeviti bolovi u donjem dijelu trbuha. S. S. Na rublju i post eljini mogu preživjeti do 45 dana.. Izaziv a začepljenje alveola. propadanje epite lnih stanica i upalna reakcija. oxytoca. vodi. subsp. Toksičnost: slab endotoksin i nek rotička supstancija. Subsp. Infekcija je ograničena na probavni t rakt i ne prelaze u krv. Su bsp. ima pile kojima se prijanja na eritrocit. dysenteriae. 2. njihovim gubitkom prelaze u R kolonije i nisu patogene. boydi.

želatinaza. pseudotuberculosis. P. www.pleomorfi. Enterobacter i Serratia su bolničke bakterije pa živeći u bolnicama razvija ju otpornost na sve moguće i nemoguće antibiotike što ih čini jako teškim za liječenje. Endotoksin je enterotoksičan i nefrotoksičan. Ne fermentira laktozu za razliku od ostalih iz ove porodice. nema kaspulu. Valovit rast se može spriječiti koncetriranim agarom i 0. Fakultativni anaerob. Komenzal u probav nom sistemu. sepsu. Primarno patogene za životinje. a dugo prežive u nepovoljim uvjetima. Izrazito otporne na dezinficijense i antibiotike zbog plazmida. U čovječjem probavnom sistemu k ao komenzal. b rže raste na obogaćenim podlogama.Morfologija: G. Patogenost uslijed oslab ljenog imuniteta: ako se jako namnože izazovu proljev. infekcije rana. kolon ije su glatke i sjajne.info 13 . a ne davati antibiotike naslijepo. Isto tako oslobađaju H2S pa ako se podlozi doda Fe3+ onda imamo crne ko lonije. Upala pluća i sepsa su najčešće smrtonosne. DNA-aza . Zat uvijek treba napraviti antibiogram.kokobacili. YERSINIA PEST IS Uzočnik kuge. pokretan. morgani ne pokazuje fenomen rojenja. Najčepće izaziva bolničke superinfekcije urinarnog i respiratornog trakta kod oslabljenog imuniteta. ENTEROBACTER Morfologija: G-. pa se to koristi za id entifikaciju. Y. rijetko moguća sepsa. Y. Biokemija: razgrađuju proteine pa oslobađaju amonijak koji j ako smrdi. jedna od najopasnijih zoonoza. nema mirisa. u urogenitalnom traktu izaz ivaju upale mokraćnih kanala. ima kapsulu. Proteus. ne prave spore. Enterobacter aerogenes najčešće napada urogenitalni kanal. neki imaju e kapsulu. VAŽNO: Klebsiella . pokretni na 22 stupnja ali na 37 ne. Bolest samo kod oslabljenog imuniteta izaziva upalu pluća. YERSINIA 3 vrste: Y.belimantil. enterocolitica. kapsula (po sluzavosti sličan Klebsielli). vrlo pokretni (peritrihijalni bičevi) pa rastu u oblik u valova na podlozi. Prenosi je štakorska buha. Oboje se jače na krajevima (bipolarno bojenje). SERRATIA Viš vrsta: G. proizvodi crveni pigment i marcesin. infekcije kronični h rana i opekotina. meningitis.kokobacili. pokretna ( peritrihijalne flagele). Enzimi: lipaza. Čest na namirnicama i bilju. ne prave spore. Rezervoar su štakori i miševi. urinarne infekcije.1% fenil etil alkoholom. a rijetko upala uha i konjuk tivitis. pokazuju fenomen rojenja kad se gledaju mikroskopom. Antigeni: O-antigeni su unakrsno reaktivni sa nekim drugim O-antigenima Enterobacteriacea i sa rikecijama (Rickettsia prowazeki). Nastaju alimentarne toksoinfekcije. pestis. Antigeni: kapsularni i somatski. Morfologija: G. meningitis .

Virulencija: endotoksin. P atogeneza: Štakorova buha ugrize čovjeka. mezenterični limfadenitis . Zahvaljujući cijepljenju (atenuirane bekterije) kuga je danas endemska bo lest ako ju uopće ima. aminog likozidi. PSEUDOMONAS AERUGINO SA Nalazi se u tzv. amipicilin. PSEUDOMONADACEAE Morfologija: G-. Boles ti: 1. miš toksin. sluznicama. Ima više serotipova (O i H antigeni). 2. Aerobni.bubonska kuga). Slični su enterobakterijama. Plućna kuga se širi kapljičnim putem. koja dovodi do rasprostranjenih lezija. Morfologija: mali štapići s monopolarnim bičem i pilama.belimantil. viš serotipova. ne stvara kapsulu. slezeni. lipoproteini). slično kao i crijevna tuberkuloza. vodama. piocianin (plavo zel eno). Ne ma kapsulu. životinjama. e Vrlo slične bolesti kao i kod Y. Infekcija vrlo virulentnim uzročnikom dovodi do sepse i brze smrti. pokretni zbog bičeva koji mogu biti ra zličiti po broju i smještaju.li mfne žlijezde u trbuhu 3. kloramfenikol. samo u slučaju smanjenog imuniteta Terap ija: na osnovi antibiograma (kloramfenikol. ne pravi spore. Bakterije dolaze i u pluća (plućna kuga). tetra ciklini. ne razgrađuju saharozu. l etalitet bubonskog oblika varirao je između 50 i 90 %. jetri. Terapija: streptomicin. Dovoljna je samo jedna bakterija za razv oj bolesti. Nastaju velika potkožna hemoragična područja (crna sm rt). a pokretna na 22. Ima ih tlu. ko ji se povećaju i postanu bolni (buboni . fluorescentnoj grupi roda Pseudomonas jer stvara fluorescent ni pigment (piocijanin i fluorescin). rijetko piorubin (crveno). Imunitet nakon preboljene bolesti je dobar.in fo 14 . ima pile s kojima prenosi otpornost na antibiotike. krvarenja i nekroza u koži. Iz bubona idu u krv. enterokolit ike. nast aje bakterijemija. gastroenterokolitis (povraćanje i proljev). Pigmenti: fluorescin (žuto). YERSINIA PS EUDOTUBERCULOSIS Osobine: pokretna na 22 stupnjeva. Terapija: tetraciklini. ljudskoj koži. polarno b ojenje nije obavezno. Rezervoar su mlijeko i mliječni proizvodi. a pazi ovo: može se razmnožavati i na 4 stupnja (koje đubre). nepokretna na 37 stupnjeva. V i W antigen. Ne pokazuje bi polarno bojanje. tankog i debel og crijeva najčešće kod djece. YERSINIA ENTEROCOLITICA Uzorkuje upale želuca. amikacin). sepsa je rijetka. Neki sojevi imaju sluzavu ovojnicu. Za rast i virulenciju važna je koncetracija Ca2+. tetraciklini. Prije antibiotske ere. Yersinie odlaze limfnim putem do čvorova. Nastaju krvave nekroze plućnog tkiva uz obilan zarazni gnoj. www. Izaziva hemolizu. površ ji inski antifagocitički faktori (proteini. b iljkama. a pneumonični i septikemični ob lik bili su smrtonosni bez iznimke.

5. enteriti s. Osjetljiv na kiseline i soli srebra. Upala limfnih čvorova popraćena povišenom temperaturom. kod nov orođenčadi smrtonosna sepsa. Clostridium. čak i u blagim otopinam a dezinficijensa. okuloglandularna forma: infekcija konjuktive uz u lcerozne lezije.info 15 . 4. F rancisella novocida je patogena za životinje. Proteus.aerobni pleo morfi. Ima tridesetak serotipova pa serotipizacija nije dovoljno pouzdana u e ident ifikaciji. Antigeni: viš O. Kolonije: raste samo na podlogama obogaćenim životinjskim bjelančevinama i cistinom. ekstracelularna sluz inhibira fagocitozu 4. Ima bakterioci nsko djelovanje na B. FRANCISELLA TULARENSIS Morfologija: G. bipolarno bojenje. m eningitis. anthracis. Lokalna ili opća upala limfnih čvorova. glavoboljom . koke. infekcije dišnog trakta. piocija nski enterokolitis 5. 1. uš buhe. Jedna od najotpornijih bakterijsk ih vrsta. uz povećanje jetre i slezene.belimantil. infekcije urogenitalnog trakta (često). Prema lokalizaciji u organizmu imamo razne oblike bolesti: 1. Mikrob se namnoži u aksilarnim limfnim čvorovima i nastaju lokalni ili generalizirani buboni (80% sl učajeva). Može doći u krvotok i izazove sepsu. To je vrlo akutna sistemska bolest sa žarišnim gnojnim i granulomskim žarištima u mnogim p odručjima tijela. www.i H-antige na. Čirevi probavnog trakta uz p ovraćanje. nastaje vrlo bolan čir. enterotoksin izaziva tzv. groznicom. a na površ kožicu sa ini zelenim pigmentom.Za selektivnu izolaciju zahtijeva podloge sa dodatkom certimida. U bujonu pravi talog. Prenosioci su člankonoš i koji piju krv: krpelji. Preživljava mjesecima u vodi normalne temperature. Fakultativni unutarstančni parazit. Tipovi A i B ovisno o tome da li razgrađuje g licerol. lecitinaza uniš tava membrane i uzrokuje hemolizu. nepokretni. 3. mialgijom. mučninom. polimixin. djeluje slično kao egzotoksin A 3. Patogenost: uobičajni saprofit u ljudi. proljev te lokalna ili opća upala limfnih čvorova. beta-laktamski antibiotici + aminogliko zidi. pneumonijska forma: kapljična infekcija (primarno) ili tijekom ostalih forma. otitis i brojne druge piogene infekcije. izazove tularemiju. infekcijom rana stvara se plavozeleni gnoj a inficirane rane imaju miris cvijeta lipe. egzotoksin S je izvanstanični otrovni protein. elastaze razaraju kolagen i elastin. 4. 2. Neisseriae. Mik rob se namnoži u plućima i tako nastaje upala pluća. Koristi se fagotipizacija i bakteriocinska tipizacija. Prenose i. infekcije mokraćnih kanala. bolest među divljim životinjama. Terapija: tetraciklin. egzotoksin A je termolabilan enzim koji inhibira intracelularnu sintezu prot eina u domaćina. Moguće jako razaranje oka. Alfa-hemoliza. gastrointestinalna forma: zaraza hranom ili vodom. izaziva edem bez crvenila koji se zagnoji i nekrotizira (na kuniću) . 3. 2. Napraviti antibiogram. glandularna forma: upala limfnih čvorova bez kožnih lezija. kao i n a domaće životinje i čovjeka. Otrovi: 1. ul ceroglandularna forma: infekcija kroz kožu. Najčešće izaziva bolesti divljih životinja. 2. česte su bolničke infekcije sojevima otpornim na antibio tike Terapija: kloramfenikol.

slezeni. bubrege (nefritis).nukleoprotein brucela). Bipolarno boja nje toluidinskim modrilom. zglobove. Br. Može početi naglo ili podmuklo.BRUCELLACEAE BRUCELLA Uzrokuju zoonoze koje se nazivaju bruceloze: Br. Simptomi: tempe ratura se diže u naletima (povratna groznica) jer bakterije prelaze u krv pa nazad u stanice. testise (moguć sterilitet nakon infekcije). canis (pas). nije virulentan i aglutinira akriflavin. veterinari.info 16 . e Otrovi: 1. Antigeni: K-antigen i = aglutinogeni (viš serotipova). Rastu samo na podlogama obogaćenim aminokiselinama (soji n agar). imaju zaštitu od fagocitoze. Dijagnoza: serološ tehnike. te crijeva. Patogeneza: prodiru u retik uloendotelni sustav domaćina. Cjepi vo sa atenuiranim živim bakterijama primjenjuje se na ljude i životinje. Kolonije su sićušne. Obzirom na kapsulu postoje dva oblika kolonija: R-oblik nema kapsulu . Unutarstanični paraziti. termolabilni endotoksin ima jako n ekrotizirajuće djelovanje 2. što uzrokuje rasprostanjenu RE aktivnost uz stvaranje malih granulomatoznih žarišta u jetri. Ako se bolest ne prepozna i ne li ječi može trajati i dulje od godine. najčešće neprokuhanim ili nepasteriziranim mlijekom zaraženih životi ja. Naročito ugroženi čuvari stoke. Bolest se može prenijeti na čovjeka. striktni aerobi. BORDETELLA PERTUSSIS Morfologija: G. asporogeni. 1. limfnim čvorovima i koštanoj srži. Br. pa dolazi do abortusa. suis (svi nja). www. termostabilni endotoksin 3. inkubacija: razmnožavanje u sluznici dišnog trakta traje 2 tjedna i oslobađaju se otrovi. virulentan je i ne aglutinira akriflavin. Kolo nije: raste na obogaćenim podlogama: škrob + glicerolni krvni agar (Bordet-Gengou po dloga). Napadaj u i mozak (meningoencefalitis). svjetlucave s uskom zonom hemolize. kožni test (injektira se brucel ergen . Kad su u krvi raste temperatura. Br. Tanka kapsula koja ne bubri u homolognom serumu. melitensis (koza).pleomorfi. abortus (govedo). S -oblici bakterija sadrže endotoksin u staničnom zidu koji im omogućava prodor u stanic e domaćina. HSF (histamine-sensitizing factor) povećava o sjetljivost na histamin 5. LPF (lymphocytosis promot ing factor) pospješ limfocitozu uje 4. ke Terapija: kloramfenikol i tetraciklini. uz neod ređenu klonulost i slabost koja traje mjesecima.nepokretni aerobni asporogeni kokobacili. To uzrokuje izrazito kronični tijek bolesti. srčane zaliske (endokarditis).belimantil. te svježim sirom (tzv. U životinja se bakterije nakupljaju u maternici t rudnih životinja jer su embrionalne ovojnice naročito pogodna podloga za razmnožavanje . Antigeni: aglutinogeni A i M u različitim omjerima kod različitih vrsta. mesari. hemaglutinini na pilama pospješ prijanjanje na epitel d iš puteva uju nih Širi se kapljično. Važn o za dijagnostiku i cjepivo. S-oblik ima kapsulu. neprofesionalne infekcije). G. a može i preko kože i sluznice.

a infektivne su bakt erije sa serotipom B. ali primjena na čovjeka ne daje rezultate. Za hranjivu podlogu treba imati žive stanice. konvulzivni stadi j: luči se gusti bronhijalni sekret pa slijedi učestali žestoki kašalj s teškim udisajima pri čemu nastaje karakterističan zvuk nalik na magareće rikanje (pertussis = hripavac) . Terapija: eritromicin. Može izazvati i gnojni meningitis i aps cese mozga. kokobacili bez spora. HAEMOPHILUS INFLUENZAE Morfologija: G. Njihovim raspadom se o slobode V. Prvo Pasteurovo cjepivo. sklonost sekundarnim infekcijama (upala pluća). a širenje krvlju može dovesti do endokarditisa. Bolest osta vlja trajnu imunost. alj 3. aerobni (fakultativni anaerobi).parapertussis). ne pokretni. pijelo nefritisa. Kolonije: S. Sojeva sa kapsulom su patogeni jer mogu blokirati nih fagocitozu. Djeca između 2 mjeseca i 8 godina s u naročito podložna. ampicilin s klavulonskom kiselinom. serotipovi A-F. primarne gnojne infekcije uzrokuju invazivni sojevi (tip B) uglavnom u djece . konjuktivitisa sa tipičnim ružičastim okom. parapertusis izaziva slične simptome.belimantil.pleomorfni štapići. sekundarne infekcije predstavljaju komplikacije nakon primarnih infekc ija virusima (virus gripe) ili drugim mikroorganizmima (piogeni koki). infekcije mogu biti primarne i sekundarne: 1.info 17 . www. Antibiogram.meningitis ili u pale diš nih puteva sve do pluća. Oporavak traje dugo. uzgoj na krvnom agaru.i X-faktor koji su nužni za rast pa koristi se krvni agar koji se preth odno zagrije na 80 stupnjeva ili krvni agar na kojem je zasijan stafilokokima ko ji razaraju stanice. a kasnije je razaraju autolitički enzimi. pa je po njemu i dobila ime.i R-oblici. a vlastita jošnije razv ijena. Nekapsulirane bakterije su normalna flora diš puteva. nepokretni. Terapija: in vitro osjetljiva na mnoge antibiotike. Ova bakterija je dru gi najvažniji uzročnik meningitisa. kožna ozljeda). artritisa. 2.2. Cjepivo se zove DiTePer-p araper (difterički i tetanički anatoksin + mrtva B. Ima pile. Actinobacillus. B. Oni samo eliminiraju uz ročnika ali ne i otrove pa nemaju učinak na tijek bolesti. uz meningokok. Patogenost: prenosi se kapljičnim putem. Kapsula je samo kod m ladih.(bipolarno bojenje). Pasteu rella. Antigeni su u kapsuli. pertussis i B. kataralni stadij: kihanje i lagani kaš traje 2 tjedna. PASTEURELLA MULTOCIDA Morfol ogija: G. Bipolarno bojenje anili nskim bojama. ne pravi spore. Uzrokuje apscese sa regionalnom upalom limfnih čv orova na mjestu ulaska (npr. PASTEURELLACEAE Rodovi: Haemophilus. Terapija: kloramfenikol. Kao saprofit živi u dišnom traktu i može izazvati oportunističke infekcije b ronha i pluća. budući je izgubljena pasivna majčina imunost. azitromicin.

brasiliensis.asteroides koja ulazi kožom i preko diš nog sistema. Kolonije su suhe. i dr. Kasnije nastaju gnojni sinusi a gnoj ima granulome uzročnika. Klinički oblici: 1. Spadaju u bakterije jer nemaju sterola u membrani i osjetljive su na antibiotike. pleomorfni. Otporne su na fagocitozu. potkožni i sluznički apscesi. Terapija: s ulfonamidi. uzdignute.asteroides. mozak. e Morfologija: G+. Terapija: kirurš zahvati za uklanjanje tumoroznih masa + sulfonamidi. jako spec ifičan miris po plijesni. ki NOCARDIA Viš vrsta: N. tetr aciklin.š se na vrat i l ice iri 2. Y. www. cervikofacijalni . 3. torakalni . bubrege. voš tane. š je osobina iri to gljivičnih infekcija a ne bakterijskih. Neškodljive dok žive na sluznicama usne šupljine ili vagine. Ima ih posvuda u prirodi. najčešće na ekstre itetima. nisu dio normalne flore čovjeka. asporogeni. hrapave. bez zaustavljanja na anatomskim granicama (kosti). sistemska najčešće zahvaća pl uća i izgleda slično tuberkulozi. asporogeni štapići koji se granaju poput hifa. N. Razgranati oblici poput micelija ali puno tanji i kraći od pravih gljiva. micetom .POSEBNE BAKTERIJE ACTINOMYCETACEAE (Bakterije slične gljivicama) Morfologija: G+.granulomatozne lezije kože i potkožja. VAŽNO: Upalni proces se š kontinuirano .sa kože prsnog koša ili udisanjem širi se na pluća. Preko krvi može doći u jetru. difteroidni štapići i filamenti koji se granaju u obliku slova T. 4. (fakul tativni) anaerobni.počinje kao upala slijepog crijeva a li prodiru dalje u trbušnu šupljinu. postaje patogena i izaziva tipičnu bolest zvanu aktinomikoza. Može zahvatiti bilo koji unutarnji organ. 3. neki su acidoarezinstentni. oblik karfiola.belimantil. Aktin omitoza izazove granulomatozne lezije sa apscesom u centru pa nastaje gnojna izl učevina sa tipičnim sumporno žutim zrncima u gnoju.info 1 . nabo rane. ACTINOMYCES IZRAELI Kolonije poput pauka (R oblik). abdominalni . prsni koš ili kožu. 2. aerobni. A ko dođu u tkivo. Bolest se zove nokardioza a izazove ju N. Ima 3 oblika: 1. nepokretni. iz vagine može prodrijeti u zd jelicu. Vide se bazalni i zračni micelij. V. Kolonije u obliku raznobojnih granula sporo rastu na umj etnim podlogama.

lipidi. Može nastati izolirana tuberkuloz a organa: čvorići po mozgu (meninge). kostima. Patogeni sojevi daju tzv. sle zena. parenhimatoznim tkivima (bubrezi. te prema sušenju. Katalaza pozitiv ne. Boji se po Ziehl-Neelsonu (detalji u općem dijelu). jetra). Murein sadrži N-glikolil-muraminsku kiselinu. Primarna infekcija ponekad nije potpuno iskor ijenjena. cord faktor (trehaloza -6.6. Širi se kapljičnim putem. Takvi tuberkuli postepen o zarastu fibrozom i kalcifikacija uz stvaranje ožiljaka na plućnom tkivu. Morfologija: vitki štapići. mikolična kiselina. Patogen eza: Gdje god se u tijelu nasele. www. Antigeni su dijelovi stanične stijenke i citoplazme: polisah aridi. acido-alkohol-rezistentne. kod primarne infekcije makrofagi plućnih alveola fagocitiraju bakterije. od metala najviš Mg. Postoje primarna i sekundarna (reaktivirana) infe kcija: 1.info 2 . bacili tuberkuloze izazivaju karakteristični gra nulom zvan tuberkul koji se sastoji ejezgrenih velikih stanica. proteini izazivaju preosjetljivost kasnog tipa (tuberkulinske rea kcije).MYCOBACTERIACEAE MYCOBACTERIUM 30 vrsta: aerobni.tkivni makrofagi) i viš fibroblastima i limfocit ima. To su sitna žućkasta žarišta na slezeni. a osjetljiva na UV i sunčeve zrake. malahnitno zelenilo koje na ostale bakterije djeluje e bakteriostatski. polisaharid arabinogalaktan. pa nastaje tuberkulozna upala pluća. cord-oblike (poput užadi).dimikolat) i voskovi sa rec eptorima za fage i seroaglutinaciju. Stanična stijenka ima 4 sloja: peptidoglika n. Kad se ti limfociti sretnu sa bakterijam a. Tuberkuli mogu puknuti i nastaju ka verne uz kaš s krvavim ispljuvkom. peptoglikolipidi i sulfolipidi (sprečavaju fagocitozu). Nakon nekoliko dana dolazi do centralne nekroze i mekš anja pa nastaje meki tuberkul. sporo rastu. Tako "progutane" bakterije dospje vaju do limfnih čvorova na što čovjek reagira nespecifičnom upalnom reakcijom. vitki nepokretni štapići. Daje pozitivan niacin-test. Za rast su potrebne posebne hranjive podloge a najčešće Lowenstein-Jensen podloga: jaja. ire koštanoj srži. Limfociti od makrofaga dobivaju informaciju o antigenima i postaju imunokompetentni. mekim tkivima. jetri. M. To je tvrdi tuberkul. Otporna na niske koncentracije kiselina i lužina. asparagin je izvor d uš ika. respoređeni pojedinačn ili kao V. X. aktiviraju se i nastaje upala sa tvrdim tuberkulima. Unutar fagocita bi se trebale spojiti sa lizosomom i razgraditi ali bakterija i ma cord-faktor i sulfolipide koji to sprečavaju. alj raš se po tijelu i nastaje milijarna tuberkuloza. okruženih epitelni h stanica (preobraćeni histiociti . Vrijeme generacije je 14 do 22 s ata a vidljiv rast 3 do 12 tjedana. glicerol je izvor ugljika. Ne mora se razviti bolest. Sve to može proći bez vidljivih simptoma. Tada se primarna infekcija dokazuje tuberkulinskim testom. Ako bakterije probiju limfnu barijeru i prodru u krv. Može d oći do odebljanja lokalnih limfnih čvorova.belimantil. ne prave spore ni kapsulu. umjesto N-acetil-muraminske. To je tipična manifestacija stanične imunosti. U tekućim podlogama rastu na površini u obliku naborane kožice koja s e otkida i pada na dno u obliku zrnatog taloga. MYCOBACTERIUM TUBERCU LOSIS Čovjek je jedini prirodni domaćin.

neće izazvati bolest kod zdrave osobe. avium. te se pozitivna reakcija ispoljava crvenilom i edemom oko mjesta uboda. Prevencija: Bacilus Calmet-Guerin (BCG) cjepivo u kojemu se postiže stanje primarne infekcije. otpadanja kože i nastanka čireva. Od TBC može oboliti svaki organ. To se koristi za provjeru imunite ta. sluznica i perifernog živčanog sis tema. WHO procjenjuje da god išnje u svijetu od TBC umre 3 milijuna ljudi. Unutar makrofaga mogu ostati skrivene bakterije koje se sporo dije le zbog niskog pH. a iskašljaj je najčešći izvor zaraze. Tuberkulin je ekstrakt bakterije koji sadrži specifični protein. Čvorići se sastoje od velikih nakupina makrofaga i orijaš stanica te mnoš bakterija. Ona se tak ođer može razviti u milijarnu TBC ili izoliranu TBC organa.. Terapija: Diamino-difenil-sulfon i kortikosteroidi. resorpcije kosti. naročito u zemljama trećeg svijeta. Tamo su metabolički aktivne i dijele se. Koristi se za izvođenje M antouxove reakcije: intrakutano se ubrizga tuberkulin. Može doći do paralize lica. AIDS. Tuberkuli su zatvoreni gnojni čirevi od raspadnutog tkiva i u njima je niska koncetracija ki sika. Terapija: izonijazid djeluje baktericidno na metabolički aktivnu populaciju ri fampicin djeluje baktericidno na aktivne i slabo i povremeno aktivne bacile pira zinamid ih ubija u kiselom mediju Jedina prava terapija je kombinacija sva 3 ant ibiotika kroz 6 mjeseci do godine dana. Gube nastaju i na sluznicama. Aktivni dio j e protein koji se može dobiti kao pročišćeni proteinski derivat. preosje tljivost. intracelulare i M. Sekundarna infekcija nastaje ponovnim aktiviranjem primarnog žariš iz doba primar ne infekcije ili ta reinfekcijom pojedinca koji je bio izložen.belimantil. kontrak tura mišića šake (poput panđe). M. kih tva Zbog toga glava naras te i nastaje "lavlje lice". OSTALI MYCOBACTERIUM I M. bovis koji je prošao višegodišnje presađivanje na glicerolno-krumpirovoj podlozi i ima iste a ntigene ali neće izazvati bolest. MYCOBACTERIUM LEPRAE Morfologij a: pojedinačno ili u velikim nakupinama ili kao palisade. U eri SIDA-e tuberkuloza i ostale mikobakterioze dobivaju nove razmjere (HIV uniš tava celularni imunitet). www.2. Daje se atenuirani M. U plućnoj kaverni ima najviše er je to sredina s povoljim pH i koncetracijom kisika. To je kronična bolest kože. Neurološke manifestacije obuhvaćaju svrbež. anesteziju dijelova tijela.info 3 . izrazito duge inkubacije i zove se guba ili lepra. Može doći do raspada tih g uba. Na koži izazove brojne čvoriće (gube) ispod epiderme.. dugotrajno gladovanje. Slaba virulencija. ulcerans se prenosi kontaminiranom zemljom. atrofija i otpadanja prstiju. obamrlost. najčešće pluća. ruku. Obavezni unutarstanični pa raziti sporog rasta s generacijskim vremenom 20-30 dana. To su perzisteri i na njih ne djeluju antibiotici. cansasi su uvjetno pato gene (mikobakterioze pluća). To se naročito u sta njima kompromitiranog imuniteta. Bolest je niske infektivnosti. M. Nije uspjela kultivacij a u umjetnim podlogama.. Time je TBC najsmrtonosnija zarazna bolest čovječanstva. npr. no gu… Otpornost: O-difenil oksidaza onemogućuju spajanje s lizosomima i onemogućuje fago citozu.

anurije. plod ovi mora uz kanalizaciju… Terapija: najvažnija je nadoknada vode s mineralima (intra venski fiziološ otopina). Vrste : V. niski pH. Glic erin pospješ rast M. To dovodi do dehidracije. te ned ovoljna termička obrada zaražene vode i hrane. lepraemurium su patogeni samo za životinje. Hrana se kontaminira putem muha. ko www. ica VIBRIO CHOLERAE 4 bio tipa: biotyp cholerae. biotyp eltor. cholerae (sa 4 biotipa).info 4 . Mikroskopija: pokretljivost koju pokazuju neki pripadnici roda u nativ nom preparatu. Biokemija: reducira nitrate u nitrite i stvara indol. paratuberkulosis i M. U tamnom polju nalikuje gibanju “muš u roju”. Uzrokuju crijevnu kravlju tuberkulozu. spiralno s avijeni štapići. ne prave spore. a inhibira rast M. fakultativno anaerobni.M. Antigeni: O . vitki. tuberculosis.i H . pa tko preživi do tada… SPIROCHAETACEAE Ova porodica obuhvaća 4 roda: Sp irochaeta. parahaemolyticus ima kapsulu i veći broj manje važn ih vrsta. Uzrok infekcijama su loši sanitarni uvjeti. limfne čvorove. Treponema i Borrelia.antigeni sa puno serotipova. Dodatkom H2SO4 dolazi do nitrozo-ind ol reakcije (crvena boja) i to je crveni kolera-test. proteina i ugljikohidrata različite struktur e. marinum izazivaju otvorene i zatvorene čireve na koži i potkožnom tki vu. Cristispira. ulcerans i M. bovis. Njihov karakterističan oblik uvjetovan je postojanjem aksijalnih filamenata u fleksibilno j vanjskoj ovojnici građenoj od lipida. š ima to efekt na transmembranski transport. Vrlo se teš uzgajaju na hranjivim podlogama. Osjetljivost: osjetljiv na visoke temperature. Tetraciklin i ka klormafenikol su daje oboljelima ali i zdravima kao prevencija ako je izbila epidemija. fakultativni anaerobi. Bakterije ne prodiru u stanice oka crijeva. Dolazi do golemog gubitka vod e i elektrolita u lumen crijeva i nastaje tipični vodenasti proljev koji uzrokuje golemi gubitak tekućine (10-15 litara na dan!). A podjedinica aktivira adenil-ciklazu zbog čega poraste cAMP u s tanici. M. M. Morfologija: G-. Bolest obično sama prestane nakon tjedan dana. Enterotoksin je AB tipa: B podjedinica se v eže za receptor na epitelnoj stanici crijevne sluznice i omogući ulaz manjoj A podje dinici u stanicu. bez bičeva i kapsule. krvotok. biotyp albensis.zavinuti štapići. V. cirkulatornog š i kolapsa. Budući se vrlo teško boje po Gramu jer su vrlo tanke koristi se bojenje po Giemsi . te smrti. sušenje.belimantil. acidoze. tuš preparat ili se promatraju u tamnom polju ili fazno-kontrastnim mikroskopom. uje VIBRIONACEAE Morf ologija: G . biotyp proteus. UV zračenje. pokretni (polarni bičevi). Dobro podnosi lužine. bovis je uzročnik tuberkuloze preko mlijeka.

Može se razviti meningitis. mlohavost) c) kardiovaskularne lezije: slabljenje i p roš irenje aorte. Razvija se u čir s tvrdim dnom zvan tvrdi čankir. oštećenje mozga. 15-22 periplazmatska biča pa je vrlo savitljiva i pokretna.(češće se boje po Giemsi). a unutražnj i organi jako rijetko zahvaćeni. Čir traje 2 do 10 tj edana i nakon toga nestane. Antigeni: 1. pallidum pertenue izazove frambeziju (južni i jugoistočni Pacifik. pa i doživotno . mr tvorođenče ili degenerativne promjene: “Hutchinsonovi zubi” su jako razmaknuti.belimantil. www.kožne lezije. Terapija: derivat penicilina koji dugo djeluje (depo-penicilin ili ekstencilin).TREPONEMA PALLIDUM 3-8 aksijalnih filamenata za pokretanje. 2. jetri i testisu b) degenerativne promjene u mozgu koje dovode do pareze (slabost.TPI-test seruma zaraženih Treponemae pallidum imobilisation Patogenost: s ifilis (lues) je kronična bolest koja se prenosi spolnim kontaktom i ima 3 stadija : 1. lizina i vezanje komplementa. Fakultativni anaerob ( mikroaerofil). G.latentni sifilis. a kultivirani sojevi gube patogenos t (slično kao Treponema). stadij: a) granulomatoz ne lezije u koži. Dužina terapije ovisi o tome koliko je b olest napredovala. rijetko upale bubrega ili jetre. pobačaj. rijetki i ravni jer su gume zahvatile zubno meso. naročito kod djece. pallidum endemicum izazove bolest bedžel (sjeverna Afrika) . Kolonije: teško se kultiviraju. 3. sastoje se od upalnih promjena na koži svuda pa tij elu. T. 2. Možda se daju uzgojiti u kulturi epitelnih stanica kunića. pallidum preko posteljice na fetus a uzokuje smrt fetusa. T. upale oka. Antigeni su varijabilni. carateum izazove pintu (Latinska Amerika ). i ponekad su potrebne godine za liječenje. lezije na mjestu ulaza (najčešće spolni organi ili usna župljina). Vrlo su osjetljive na vanjske u tjecaje (izvan živog organizma odmah uginu). G-neodređene jer su su više tanke. 3. lezije na zaliscima (zatajenje zalisaka) Kongenitalni sifilis je prijelaz T. fibroza jetre i pluća. Indija. pa se promatraju koristeći druge metode. a razmotane i spore nisu. sabljasta potkoljenica. Regionalna upala limfnih čvorova. Obavezno izvrš serološ t est. Imunitet traje kratko. T. uzročnici prodiru u krv pa nastaju sekundarne lezij e koje također prolaze spontano. očne promjene. kostima. pa ih je vrlo teš uzgojiti. dijelovi Amerike). iti ki BORRELIA Morfologija: nepravilna spiroheta. To može potrajati godinama. Bakterije koje su gusto spiralne i brze su patogene. Čirevi po rukama i nogama poprimaju izgled maline. To se p okazuje u serološ identifikaciji koj (Wassermanova reakcija) 2. Oboljenja srodna sifilisu: 1. antitreponemski an tigeni . Prenosi se kontaktom ili preko muš ice. ko Patogeni sojevi T. sedlasti nos. kar idiolipin je hapten koji se nalazi u srčanom mišiću i jetri. izazivaju stvaranje aglutinina. te se oslobađa iz zaraženog t kiva i postaje sastavnim dijelom Treponeme i potiče stvaranje protutijela. pallidum nisu umjetno uzgojeni na podlogama pa se moraju u pokusnim živ otinjama.info 5 .

uz artralgiju (najčešće lakat I koljeno) c) nakon nekoliko godina slijedi gu bitak mijelinske ovojnice neurona sa simptomima sličnim Alzheimerovoj bolesti i mu ltiploj sklerozi. icterohaemorrhagiae. mučninom i povraćanjem koja traje 2 . perikarditis. L. Terapija: penicilin glavni lijek. Nakon početnog napada slijedi brz oporavak. govedo. 2. canicola .spirohete. mogu tetraciklin i kloramfenikol. Imaju najveći b roj spiralnih zavoja od svih bakterija.belimantil. Somatski antigeni i antigeni aksijalnih filamenta izazivaju solidan imunitet. Patogeneza: 1.nastaje groznica s glavoboljom. prilično brze. a nakon inkubacije 7-10 dana naglo poraste temperatura . konjuk tiva i ždrijela. nosa. corporis) 2. burgdorferi . Ako je organi zam oslabljen. bubrežni simptomi (upala). Bolesti se zovu leptospiroze i dobivaju se od životinja: L. probavnog trakta. Samo bijela ušprenosi Borreliu recurrentis sa čovjeka na čovjeka.svinja. ali imaju različite prenositelje.prenosi j u krpelj (Ixodes scapularis) 3. mitis . uniš tavanje prenosioca. Životinje izluču ju bakterije ponajprije urinom (zagađenje vode). jelen). B.miš . Tri stadija: 1. endokarditis. B. Može doći do zatajenja bubrega i smrt. pa prestane.svinja. Izazivaju opću slabost. Morfologija: G. 2. kao i geografsku distibuciju: 1. L.hebdomanis . mučninu i p onekad osip. toksični stadij: žutica. L.često može proći nezapaženo uslijed tamnije puti ili kalizacije na skalpu b) nakon nekoliko tjedana javljaju se neurološki i kardiološki poremaćaji. artralgijom. grippotyphosa .p renosi ju bijela uš(Pediculus humanus var. ali nakon nekoliko dana ponovo se javi groznica slična prvoj.Prenošenje: u rodu Borrelia ima 14 vrsta koje se vrlo malo razlikuju morfološki. te traciklini. ali i veće životinje (npr. oporavak: povlačenje žutice i oporavak bubrega (nekoliko tjedana ). pomona . Moguće su i promjene ponašanja. burgdorferi izaziva lajmsku bolest i ima tri stadij a: a) kožna lezija u obliku crvenila koje se širi oko mjesta uboda uz vrućicu. Terapija: penicilin. crvenilo lica.pas. 2 aksijalna filamenta. sepsa: leptospire prodiru u krv kroz sitne pore i ozljede kože. savijena p oput kuke. ostale Borreliae endemski prenose krpelji roda O rnithodoros Rezervoar zaraze su najvjerojatnije glodavci. LEPTOSPIRACEAE Samo jed an rod: Leptospira.š takor. zakočenost vrata. glavobo lju. B. mialgijom. ali sad može biti popraćena žuticom i krvarenjem iz kože. recurrentis izaziva povratnu groznicu Bakterije ulaze u krv ugrizom odgov arajućeg člankonošca. To se ponovi 4-5 puta. www.7 dana. za trajanja groznice javlja se i eritemski osip. L. L.info 6 . Lako se kultiviraju na obogaćenim podlogama. groznicu. Za vrijeme svakog napadaja groznice u krvi se može naći velik broj bakterija. bolove mišića . 3. te kroz sluznice konjuktiva i usne š upljine a može i zaraženom hranom i vodom. recurrentis . moguća je smrt. Komplikacije: meningitis. B.

RICKETTSIACEAE Morfologija: sitne.Cijepljenje lovačkih pasa i ugroženih osoba: poljoprivrednici. Boja kolonije o visi o podlozi. 85% NO2).C. fetus: akutna crijevna oboljenja mal e djece ili imuno oslabljenih ljudi uz moguću sepsu koja dovodi do meningitisa. jejuni. a neki dobro podnose niske temperature (za raza smrznutim mesom. uz gubitak vode i minerala. Biokemija: stvaraju H2S pa uz Fe3+ daju crni pigment kao Proteus i Salmonella. Najgora komplikacija je adenokarcinom želuca. jaka aktivnost ureaze koja razgrađuje ureu na NH3 i CO2 smanjuje kiselost na epitelu želuca ali ga i nagriza. Nakon infekcije se razvija specifični humoralni imunitet. info 7 . mikrokapsula (tanki sloj površ inskih proteina) i ma antifagocitno djelovanje. C. aminoglikozidi a kloramfenikol za teže slučajeve. Zahtijevaju podloge obogaćenem bjelančevinama. lučki radni ci. Kolonije: sitne. ali nije jedini uzročnik (pušenje. razmnožavanje i upalu. K omenzali i patogeni kod životinja i čovjeka. spore nema. oksidaza. pokretne (m onopolarna flagela). amoxic ilin+medazol. C. cholerae. C. veterinari. coli: lakš ili teža upala crijeva. hemolizin. a 1. Moguće su i teže infekcije s krvavim proljevom 2 . n epokretne. 10% CO2. Dosta osjetljive na razne nepovoljne uvjete. pokretan (4-6 peritrihijalnih bičeva). polimorfni kokobacili. aerobne. uzrujavanje) Bakterija je osjetljiva na pH želuca (1-2). CAMPYLOBACTERIACEAE CAMPYLOBACTER Slične vibrionima: G-.ali se teško boje po Gramu pa se koriste se specifične metode. azitromicin+medazol. Odgovorna za većinu slučajeva čira. ali se prilagodila na dva načina: 1. Pod mikroskopom su u paru pa izgledaju kao krila. HELICOBACT ER PYLORI Izdvojen iz roda Campylobacter. Patogenost: kampilobakterioze su akutna gastrointestinalna oboljenja. Kolonije: mikroaerofilne bakterije (5% O 2. rastu sporo (4-7 dana).belimantil. Enzimi: ureaza. C. te lakš i t eža sepsa. 2. pl euritisa. proteaza. što je i glavni uzročnik čira. Terapija j e kombinacija 2 antibiotika: azitromicin+amoxicilin.štapić. Terapija: eritromicin. G. naročito peradi). Tr aži mikroaerofilne uvjete (5-6% O2). smetlari. Sve vrste stvaraju termostabilni endotoksin. ali ne n a 25 stupnjeva . katalaza. i 3. www. ne nalazi unutar samog želuca nego na sluznici gdje je pH za 2 viš i . perikarditisa. Postoje termofilni sojevi (razmnožavaju se na 43 stupnja. To joj omogućava naseljava nje. Termofili stvaraju termolabilni egzotoksin koji je srodan otrovu V. jejuni: upala debelog crijeva s vodenastim proljevom neugodnog mirisa. coli). spiralno zavijen. a ima i otpornih sojeva. Morfologija: G. ljuta h rana.

tsutsugamushi. Oštećenje malih krvnih žila je najizraženije je na koži. Sulfonamidi ubrzavaju rast i razmnožavanje. Visoka temperatura i kožni osip. očima.info 8 . ty phi 2. Čovjek češanjem nakon uboda unosi izmet uši u ranicu. Krvlju se prenose po cijelom organizmu. RICKETTSIA TYPHI (MOOSERI) Uzorkuje murini tifus (š takorski). Sličnosti s virusima: mali su (ali veći od virusa). RICKETTSIA TSUTSUGAMUSHI Š ikarni tifus se prenosi grinjama. skupina pjegavog tifusa: R. R. prowazeki. inhalacijom prašine s ušjim izmetom. Na inficiranim mjestima nastaje nekroza i tromboz a a oko tih mjesta nastaju tifusni čvorići. ki: Terapija: tetraciklini i kloramfenikol. U mozgu lezije malih žila mogu dovesti do živčanih simptoma: delirij. RICKETTSIA PROWAZEKI Uzročnik epidemičnog pjegavog tifusa. glavobolja. Može uznapredovati do opsežnih kožnih nekroza i gangrene (upaljene žile tro mboziraju). Bolest se može prenijeti i dodirom.belimantil. elementarne nepogode) i u ri zičnih grupa (vojska. srcu. Blago akutno infektivno oboljenje popraćeno glavoboljom i osipom. Dijagnoza se postavlja serološ Weil-Felix ili rikecijalni antigeni . skupi na š ikarskog pjegavog tifusa (scrub fever): R. Na osnovi a ntigena su svrstane u 3 skupine: 1. Patogenost: Nakon u boda zaraženog kukca rikecije ulaze u endotelne stanice malih krvnih žila. zagađenom odjećom. mozgu i plućima.Toksične i hemolitične ali se mogu neutralizirati specifičnim antitijelima. skupina š arenih groznica (spotted fever): R. tupo st. ali untač tome rikecije mogu preživjeti godinama unutar tkiva. Redovito nastaje groznica. Kao odgovor na infek ciju javlja se stanični i humoralni imunitet. Dobri anti geni pa izazivaju jak imunitet. rickettsii. akari 3. R. corporis a rikecije žive u probavnom traktu uši i izlučuju se izmetom. www. slabost. Groznica ka d su rikecije u krvi. opći kožni osip kao posljedica upala mali h krvnih žila. koma. Antigeni se koriste za cjepivo. zdravsvteno osoblje) i eliminacija prenosioca (insekticidi). Članovi roda Rickettsia imaju neke zajedničke antige ne sa rodom Proteus pa izazivaju ukrštenu reaktivnost: Weil-Felixova aglutinacija (rekacija antigena rikecija i proteusa). uz lokalnu leziju na mjestu ub oda s regionalnom ili generaliziranom upalom limfnih čvorova MYCOPLASMATACEAE 2 ro da: Mycoplasma (60-ak vrsta) i Ureaplasma. Prenosi š takorska b uha (Xenopsylla cheopis) ili ubodom krpelja (Ixodidae). razmnožavanje samo unutar stanica pa je z a uzgoj potrebna kultura stanica (žutojajčana vrećica oplođenog kokošjeg jajeta). Cijeplj enje (mrtva i živa vakcina) u posebnim uvjetima (rat. Nije dok azana prisutnost plazmida.agl utinacija i hemaglutinacija. Pr ijenosnik je Pediculus humanus var.

infektivna čestica nastaje nakon ulaska u st anicu domaćina (fagocitozom) oko nje se oblikuje vakuola u kojoj metabolički neaktiv na klamidija postane vrlo živa. U podlog e se stavlja penicilin da inhibira ostale bakterije. b) U.unutar vakuole klami dije se vrlo ubrzano dijele sve dok ne ispune cijelu vakuolu a za to joj treba 2 4-48 sati. nego se prijanjaju. citoplazmatska inkluzija .kokoidne bakterije. Imaju DNA i RNA. p a sliče sferobalstima koji nastaju kada na bakteriju djeluju antibiotici (razorena stanična stijenka).3 mikrometra). Nemaju neke važne enzime. Kolo nije se vide samo mikroskopom. Biokemija: Ureaplasmae ne r azgrađuju glukozu. Stanična struktura je jednostavna: cirkularni kromosom (1/5 genoma ostalih bakterija). M . srce. pneumoniae iz dišnih puteva se spušta u pluća i izazove netipičnu upalu pluća (groznica. 2. Mycoplasmae obrnuto. kašalj. trachomatis. Ne ulaze u stanicu domaćina. ovojni cu sličnu G. Prenosi se seksualno uz često mijenjanje partnera. 3 membrane građene od proteina i lipida. urogenitalnog t rakta i crpe metaboličke produkte stanica na koje prijanjaju. Otporne na neke antibiotike jer nemaju staničnu stijenk u. Morfologija: G. Novorođečad se može zarazit i prolaskom kroz porođajni kanal i dobiti konjuktivitis. Nema spora. žene vagine i grlića maternice. Antigeni: 1. hemolizin. CHLAMIDIA (izdvojeni rod bez porodice) Postoje samo dvije vrste: Ch. urealytica treba ur in da bi rasla na podlogama. a kronična upala izaziva st erilnost. Slične bolesti kao M. hominis se često nalazi u urogenitalnom sistemu muškarc a i često su nepatogeni komenzali. psittaci i Ch. Po osobinama između bakterija i virusa. ali su vrlo male (oko 300 nm) i za razmnožavanje im je potreban domaćin. az itromicin. Š irenje na zglobove. zato stalno mijenjaju oblik. Rastu bez ži vih stanica. ali na obogaćenim podlogama. Uraštaju u podlogu. Patogene vrste su: M. MIKOPLAZMOZE ČOVJEKA 1. 2. Prenosi se seksualno u z često mijenjanje partnera.info 9 . glavobolje).hominis. oblik letećeg tanjura. Proizvodi amonijak iz ureje. dišnog sistema. ribosomi. većina ima kapsulu. Mycoplasmae stvaraju H2O2. hominis i U. pa ne mogu stvar ati vlastiti ATP.bakterijama i razmnožavaju se cijepanjem. Razvojni ciklus: 1. Bo je se po Giemsi i G-. nema kl iničkog nalaza a vidi se samo na rengenu. Respiratorna mikoplazmoza: M. Urog enitalne mikoplazmoze: a) M. neurotok sin koji izazove iscrpljenost i apatiju 2. Muškarci mogu imati upalu prostate u mokraćvoda. nemaju stanične stijenke. Viš e simptoma izazove kod žena. ali stvaraju ureazu. Terapija: tetraciklin. urealytica.Morfologija: najmanji prokarioti (0. mozak. Žive na sluznicama usne župljine. obvezatni intrac elularni paraziti.2-0.belimantil. www. pneumoniae. a Ureaplasmae NH3 i tako oš tećuju tkiva. može aerobno ali bolje anaerobno.

Može dovesti do sljepoće (serotipovi A. slini ili pleuralnom eksudatu.belimantil. Suš enjem i zamrzavanjem (liofilizacija) dugo ostaju infektivne. Nastaju grizlice (ulcera). Tera pija: tetraciklini. to Izaziva zoonozu ko ja se zove psitakoza ako ju prenose je ptice iz roda papiga (Psittacinae) ili or nitoza ako druge ptice. osipom. Čvorovi se brzo ogn oje i gnoj izlazi kroz kožu van. uključujući domaću perad. pilećim embrionima ili u kul turama stanica. B. C). lymphogranuloma venereum (serotip ovi L1. L2.prištić koji brzo zaraste b) nakon nekoliko dana oticanje regionalnih lim fnih čvorova (u muškaraca prepone. uzgajaju se na pokusnim životinjama. www. a n akon tjedan dana javlja se teška netipična upala pluća. N akon inkubacije (7-14 dana) naglo nastupa vrućica. CHLAMIDIA PSITTACI Razlikuje se od Ch.info 10 . Postoje i lakši oblici koji prođu nezapaženo ili s amo uz blage simptome nalik prehladi ili gripi. Ba. inkluzijski konjuktivitis obično spontano prolazi ali može prijeći u kronični oblik sličan trahomu (serotipovi D-K) 3. Na ljude se prenosi ptičjim izmetom. 2. plazma stanica i polimorfonukle ara) nastaju ožiljci koji izazovu uvrnuće gornje vjeđe pa dolazi do mehaničkog oštećenja ro ce vlastitim kapkom. An tigeni: puno različitih serotipova unutar svake vrste. koja moće prerasti u tešku sistems ku bolest s oštećenjem slezene i jetre. Uzročnika se mikroskopski dokazuje u krvi. dezinficijense i mnog e antibiotike. povraćanj em c) treći stadij je kronična upala dovodi do suženja i razaranja tkiva rektuma. a koriste se i serološke tehnike: reakcija vezanja komplementa i mikroaglutinacija. Terapija: sulfonamidi CHLAMIDIA TRACHO MATIS Otporna na sulfonamide i citoplazmatske inkluzije se ne boje jodom. Uz to imamo vrućicu sa glavoboljom. L3) je spolna bolest sa viš stadija: e a) primarna ozljeda na mjestu i nfekcije . Različit i serotipovi uzrokuju različite bolesti: 1. Uslijed upalne reakcije (infiltracija limfocita.Osjetljivost: klamidije su vrlo osjetljive na toplinu. Klamidije su obvezatni unut arstanični paraziti. u žena i homoseksualaca oko šupka). trachomatis po tome š je os jetljiva na sulfonamide a njezine inkluzije se boje jodom. klonulost i teška glavobolja. UV. trahom je kronični keratokonjuktivitis.

no od 1971.belimantil.VIRIDAE OPĆENITO Virusi su najmanji živi organizmi. 2) proteini čine omotač ili kapsidu čija je funkcija zaštita genoma. iako za njih neki znanstvenici neće reći da su živi organizmi jer kao ne pašu u definiciju života. ku Strukturna je dinica je osnovni građevni element kapside i najmanja funkcionalna jedinica. adenovirusi) 3) kompleksno građeni virusi (bakeriofagi) 1 www. je usta novljena nomenklatura virusa po veličini. Može biti viš eslojan. također antigeni 5) enzimi omogućuju prodiranje u stanicu i razmnožav anje u stanici Prema rasporedu proteinskih podjedinica viruse dijelimo u 3 skupi ne: 1) spiralno simetrični (mozaična bolest duhana detaljnije opisan u Strajeru) 2) kubično simetrični (npr. n osilac antigenih svojstava virusa.VIRUSI . a sudjeluje i u adsorpciji virusa na stanicu. ali zato ti znanstvenici savrš paš definiciji debila.. Osjetljivi su na organska otapala koja razaraju ovojnicu. Po veličini ih djelimo na 3 vrste: 1) mali virusi 10 -50 nm 2) srednji virusi 50 . 3) lipide imaju ih neki virusi s vanjskom ovojnicom. ciglas ti. 4) ugljikohidra ti su u kapsidi. punoglavaca. hemag lutinin i neuraminidaza kod virusa gripe. a mor fološka jedinica (kapsomera) je oblikovni element koji se vidi u elektronskom mikr oskopu. To je jednoslojna i li dvoslojna lipidna membrana koja sadrži različite funkcionalne elemente npr. eno u Dobro. poput metka. 2) navodno postoje prioni koji su jošm anji i navodno nemaju ni DNA ni RNA nego samo proteine. nisu najmanji jer postoje: 1) viroidi su čestice k oje se sastoje samo od kružne jednolančane RNA. Uzročnici zaraznih oboljenja ostalih živih or ganizama. (ne spominji mu ovo na i spitu. ovojnici.info . elipsoidni. kuglasti.. Potječe od stanice u kojoj se virus razm nožavao. antigenoj strukturi i domaćinu... obliku. a razlikujemo strukturnu i morfološ jedinicu. Postoje i postojale su razne klasifikacije virusa. nukleinskoj kiselini. nazad na vir use: Razmnožavaju se samo u živoj stanici.150 nm 3) veliki virusi 150 . Oblici virusa su različiti: štapičasti.300 n m Za određivanje veličine se koristi se više postupaka 1) filtracija kroz membranske f iltere sa porama poznate veličine 2) izravno promatranje u elektronskom mikroskopu 3) sedimentacija u ultracentrifugi Kemijski sastav virusa: 1) nukleinske kiseli ne su jednolančane ili dvolančane DNA ili RNA (ali nikad oboje!!!) u kojima je sav g enetički materijal.ovo je onako informativno za one koji vole egzotiku) A sad.

2) stanica ostaje živa ali stalno proizvodi nove virione (uravnotežena infe kcija) 3) stanice ostaju žive ali se mijenjaju i nastaju tumori Imuni odgovor pril ikom virusne infekcije: 1) stvaranje interferona: Interferon je tvar proteinske prirode koju izlučuje zarašena stanica. sposobnost imunološ reakc ije organizma.info . herpes.receptori na kapsidi ili vanjskoj ovojnici b) prodiranje u stanicu c) razgradnja kapside i oslobađanje virusne nukleinske kis eline d) proizvodnja virusnih proteina e) replikacija nukleinske kiseline: DNA v irusi: DNA je kalup za novu DNA i za RNA -> proteini RNA virusi: početna. ulaze na sve moguće i nemoguće načine. pa se koriste pokusne životinje. MANIFESTACIJA VIRUSNOG OBOLJENJA Virusi ulaze u organizam kapljično. Na taj način se koriste u liječenju interferoni proizvedeni u kulturi ljudskih leukocita.belimantil. Razmnožavanje virusa: a) prijanjanje za stanicu .. hranom i vo dom. Samu tvorbu interferona izaziva nukleinska kis elina virusa.goli virusi izlaze odjednom svi i razaraju stanicu . Retrovirusi (npr. Manifestacija virusnog oboljenja ovisi o nekoliko činil aca: virulenciji virusa. i to za gripu. te postanu otporne na aktivni virus. 2 www. Ukratko. te ubodom kukaca. sta nice izlučuju interferon. HIV): +RNA > -DNA -> +RNA. Nakon inkubacije interferentnim virusom. postaje otporna i na drugi virus. ke Moguće je više ishoda prodora virusa u stanicu: 1) stanica umire u slijed naruš enog metabolizma (virus sintetizira svoje. oplođena kokošja jaja ili stanične kulture. On djeluje zaštitno s amo na stanice koje ga proizvedu.KULTIVACIJA I RAZMNOŽAVANJE VIRUSA Uzgajanje virusa je moguće samo u živim stanicama. Ili virus ima -RNA od koje nastaje +RNA. f) sklapanje virusnih jedinica g) izlaženje iz stanice: . virusne inkluzije u jezgri ili citoplazmi stanica . ugrizom. Stanica koja tite je proizvela interferon za jedan virus. spolnim putem. prijemljivost stanice za virus. uz pomoć enzima reverzna transkriptaza (što je obrnut proces nego ko d sinteze proteina stanice: DNA -> mRNA -> proteini). +RN A služi kao kalup za tzv.važno za dijagnostiku . izravnim dodirom. tzv. Interferencija je pojava zaš stanice od infekcije virusom zbog prisutnosti drugog virusa u stani ci.. Virusi se međusobno ometaju zbog različite antigenosti. Faze d) i e) također obuhvaćaj u inhibitore stvaranja stanične RNA i proteina. hepatitis B. bjesnoću. -RNA koja je opet kalup za novu +RNA a ta će kodirati nove viruse. a stanica ne) ili imunog o dgovora.virus i s lipidnom ovojnicom izlaze pomalo i ne uniš tavaju stanicu Neke vrste virusa tv ore tzv.

. tip (boginje): in fekcija. Dva su tipa viremije: iri 1. bronhopneumonia ni 4 ) oči . Infekcije se po duljini trajanja dije le na: 1) akutne su kratke i ostavljaju imunitet 2) kronične dugo traju.Tri su mogućnosti uzajamnog odnosa virusa: a) heterologna interferencija ako su vi rusi antigenski posve različiti b) homologna interferencija: virusi su antigenski istovjetni. to Postoji viš vrsta: e 3 www. no 2. herpes simplex 3) diš sustav . sekundarna viremija. is kreno rečeno. virus se dugo zadržava. sekundarna viremija.žutica ili hepatitis 6) žlijezde slinovnice .zauš njac i Sistemske .inkuba cija traje čak godinama. encefalitis. a imunološ reakcije slabe ke KEMOTERAPIJA VIRUSNIH OBOLJENJ A Postoje neka djelotvorna sredstva: 1) amantidin sprečava prodor virusa gripe u s tanicu 2) aciklovir sprečava virusnu DNA-polimerazu pa nema razmnožavanja 3) adeninarabinozid (vidarbin) ometa neke enzime za sintezu i funkciju virusnih nukleinsk ih kiselina 4) azidotimidin (AZT) ometa reversnu transkriptazu retrovirusa (HIV) 5) metisazon ometa sintezu strukturnog proteina poxvirusa 6) interferoni Postoj e i neke noviji spojevi: didanizin.belimantil. Lokalne . Naročito su važna IgA u sluznicama diš sustava. VIRUSNA CJEPIVA E.herpes zoster. simptomi se javljaju u razmacima 3) latentne nemaju kliničkih simptom a. poliomijelitis 2) koža . postoji ravnoteža virus-čovjek. koža (žariš umnažanje). foskarnet.meningitis. napad na živčani sistem. Postoje lokalne i sistemske virusne bolesti. primarna viremija (krvotokom u jetru i slezenu). 3) s tanični imunitet . idoksuridin.info . trifluridin. tip (poliomijelitis.konjuktivitis 5) jetra . probavnog i urogenitalnog 2) antitijela neutraliziraju viruse.T-limfociti proždiru inficirane stanice. Ali.virus se š po tijelu. bjesnoća): oralne infekcije. dok se ne dogodi nešto što se može usporediti sa otkrićem penicilina. bez kliničkih znakova i imunoloških reakcija 5) spore . ovo je jedino efikasno š za sad imamo. umnažanje u limfnim čvorovima. umnožavanje. a makrofagi proždiru virus e. jedini znak virusa su antitijela 4) perzistentne dugo zadržavaju viruse.influenza. ali se razlikuju po nekim svojstvima c) indiferentni: virus koji nij e zarazan spriječava infekciju zaraznim virusom nog. sve je to zakurac. primarna viremija u limfi. bjesnoća. umnožavanje. probavni trakt.ograničene na pojedine o rgane (sustave): 1) živčani s.

Influenza se prenosi kapljično. ali je moguć razvoj bolesti ako se nađe aktivni virus a moguće je i tumorsko djelovanje nekih virusa. parainfluenca i drugi).peplomerama. Bakterije se inficiraju virusnim genetskim materijalom i stvaraju virusne prot eine (antigene).1) cjepiva sa atenuiranim živim virusom koji se dobije uzastopnim presađivanjem na o dabranim podlogama. Oporavak traje 7-14 dana. Sinteza virusnih dijelova ovisna je o staničnoj DNA jer ne može kodirat i hemaglutinin. a prisustvo mu se dokazuje hemaglutinacijom. Morbilivirus (ospice. Uzrokuje malaksalost. Virus se izolira i uzgaja na oplođenom kokošjem jajetu. 4) različitim tehnikama genetskog inženjeringa dobivene su rekombinantne vakcine . e 4 www. Rhabdoviridae. Postoje cjepiva. Karakt eriziraju ih simetrično građene kapside. Razlikuje se po tome što ne daje reakciju hemaglutinacije. P aramyxoviridae. influenzae). D. ponekad i alveolarnom epitelu. temperaturu i kaš Ti simptomi se javljaju zbog smrti epitelnih iri alj. ali imunitet nije trajan. aureus. Stalno mjenjaju antigene strukture i zato imaju jaki epidemijski potencijal. SISTEMATIKA VIRUSA MYXOVIRIDAE Virusi s jednolančanom DNA. ali kratko dj eluju. Gl avna komplikacija su sekundarne bakterijske upale pluća (S. B i C. glav obolju. koji su proteini (hemaglutinin i neuraminida za) i izraš u obliku glavica.info . S pecifične terapije nema pa se provodi ublažavanje simptoma bez djelovanja na uzročnika . T-kileri). taju Tri su vrste biološ proteina u virusu gripe: kih 1) hemaglutinin stupa u reakciju s receptorima stanice (sijalinska kiselina) 2) RNA-polimeraza 3) neuraminidaza cijepa sijalinsku kiselinu na receptorima stanic e . Dobar je jer izaziva dugotrajni imunitet. pa su osjetljivi na organska otapala. Za vrijeme epidemije može se davati a mantidin koji sprečava replikaciju u stanicama sluznice. ORTHOMYXOVIRIDAE VIRUS GRIPE (INFLUENZE) Virusi g ripe imaju tipove A. Porodice Orthomyxoviridae. a virus se primarno replicira u ci lijarnom. bez kliničkih simptoma. neki životinj ski virusi) i e Pneumovirus (viš raznih respiratornih virusa). Virus tipa C je blago respiratorno oboljenje. 2) cjepiva s umrtvljenim virusom (grijanje. formalin) su neš kodljive. PARAMYXOVIRIDAE Viš rodova: Paramyxovirus (mumps. te se š dalje. 3) cjepiva od dijelova virusa su pročišćeni antigeni kapside ili vanjske ovojni ce.belimantil.sprečava vezanje hemaglutina na promjenjeni receptor. st anica i imunološkog procesa čišćenja (makrofagi. a većina ima i vanjsku lipidnu ovojnicu staničn og porijekla. pneumoniae. što omogućava izlazak virusa iz stanice. Ovojnica virusa je sastavljena lipidnog dosloja s radij alno poredanim štapićima . H.

Inače. a noreksija. S-a ntigen se može ranije dokazati u serumu (dijagnostika). pankreatitis.. Slijedi duga inkubacija (15 dana do 5 mjeseci) koja omogućuje da s e brzim cijepljenjem i davanjem seruma s antitijelima spasi žrtvu. Sličan virusu gripe. Prilično je osjetljiv na vanjske uvjete. V irus se razmnožava u skeletnim mišićima i vezivnom tkivu.dijagnostika). Može uzrokovati i meningoencefalitis. VIRUS OSPICA (mo rbili. a virus sadrži hemolizin. te encefal omijelitisa. Napada epididimi s u muš karaca š može to uzrokovati sterilnost. vrućica. Moguće su komplikacije (meningitis). Nakon inkubacije koja traje 14 dana. VIRUS BJESNOĆE Ima oblik puščanog metka. neuramini dazu i hemolizin. Uzrokuje smrtonosni encefalitis. To su najveći virusi (250-300 nm) i st rukturno najsloženiji. Preb oljavanje ostavlja jaki i doživotni imunitet. Vesiculovirus (više ljudskih i životinjskih virusa). Od životinja se prenosi na čovjeka preko slin e putem ugriza. oticanje parotidne žlijezde i drugih slinovnica. te ospice i Koplikove pjege (jarkocrvene pjege s bijelim centrom u usnoj š up ljini .VIRUS MUMPSA (parotitis. gdje uniš tava moždane stanice. Oboljenje počinje kao febrilno stanje. Ima jednolančanu RNA. a iz lipoproteinskog omotača vire hema glutinini. kiseli ne.jebiga. a sojevi ovog virusa su i jedinst veni po svojoj antigenskoj strukturi. a kad dospije do neuromuskul arne veze živcem putuje do CNS-a.belimantil. konjuktivitisa. akutna smrtna bolest ljudi i životinja. potom paraliza i smrt. U citoplazmi moždanih neurona uzrokuje Negrijeva tjeleš ca (nakupine virusnih podjedinica vidljivih svje tlosnim mikroskopom). napadi grčeva prilikom gledanja ili gutanja vode. koja je zoonoza. lužine i eter. Postoji živa atenuirana vakcina. konjuktivi tis. e ORTHAPOX VIRUSI Rod orthapox su veliki virusi s dvolančanom DNA i složenom višeslojnom kapsidom koja sadrži lipide.. Ima dva antigena: solubilni (S-antigen) i virusni (V-antigen). ali vrlo rijetko. Kultivacija se vrš u stanicama ljudi i majmuna. zauš njaci) Vanjska ovojnica sadrži hemaglutinin. Hemaglutinin aglutinira eritrocite majmuna. virus se razmnožava u epitelnim stanicama diš trakta. Potom dospijeva nog u limfne čvorove odakle se širi po tijelu. rinitis. 5 www. Slijede ekscitacijska faza: delirij. POXVIRIDAE Poxvirusi su DNA virusi ovalnog ili četvrtastog oblika . Ovo stanje traj e oko 7 dana. Postoji viš rodova. rubeola) Uzročnik ospica. respiratornih smetnji. ali je sinteza virusnih dijelova neovisna o staničnoj DNA i može sam kodirati sintezu he maglutinina). Lako pređe u epidemiju.info . sa zajedničkim nukleoproteinskim antigenom. Uzrokuje mumps: slabost. RHABD OVIRIDAE Dva roda: Lyssavirus (bjesnoća). Virus ubijaju UV-zrake.

1. morašim ati težak peh. Izaziva serumski hepatitis. ali da bi ti se to dogodilo. a izgleda poput virusa variole.belimantil. Variola je vrlo zarazna. a ima kratkotrajnu inkubaciju . Tada ponovo prelazi u krv (sekundarna viremija) i penetr ira u kožu i razmnožava se u epidermi pa nastaju lokalne krvave nekroze koje prelaze u kraste koje su zarazne (crne zbog zgruš krvi). Za razliku od hepati tisa A prenosi se parenteralno: transfuzije krvlju. inski antigen (hepatitis B-surface 2. temperatura. Virus je prisutan u svim tjel esnim izlučevinama. a ima dugotrajnu inkubaciju (1-3 mjeseca). zagađenom hranom i vo dom (npr. Ako ulazi u organizam gornjim diš nim putevima. Virus hep atitisa A (Picornaviridae) ima jednolančanu linearnu RNA. Virus se nastanjuje u crijevnom e pitelu i tu može ostati a da nema jetrenih simptoma. Imunitet nakon cijepljenja ostaje pr ibližno 10 godina. a dovodi se u vezu s prima rnim karcinomom jetre. VIRUS VAKCINIJE Virus vakcinije služi za cijepljenje protiv bo ginja. fistule. lako preraste u epidemiju.info . ane groznicu i poviš temperaturu. Bolesnik se u pr avilu oporavlja nakon 4-6 tjedana. jelda. povr aćanje. Otporan je prema dezinfici jensima. VIRUS HEPATITISA Prije se govorilo da je virus neklasificiran a dan as se zna da je je riječ o virusima koji međusobno nemaju nikakve veze. slabost. Kupferove stanice hiperplazi raju. ima bolov e. Bolesnik je jako slab. glavobolju. kontaminirana kirurš i druga o prema.tipična žutica uz temperaturu. Postoji rekombinantno cjepivo. zrakom i k apljično. uz trajni imunitet. a zbog propadanja parenhima propadaju žućni kanalići. pa je otporan na dezinficijense i suš enje. Virus hepatitisa B (Hepadnaviridae) ima dvolančanu DNA i HB-površ antig en). a ne sam virus) hibridizirao s vir usom variole. Uzrokuje a kutni upalni proces i nekroze jetre. Otporan je na UV-zrake. sa nekrozom h epatocita. ali je osjetljiv na oksidanse (KMnO4). te nastaje difuzna upala u lobulu jetre. enu Variola minor ima slične ali sl abije simptome. Dobiva se nečistim rukama. Može dovesti do ciroze.1. Prenosi se direktnim dodirom. kojeg je ovaj (Jenner. a dijagnoza se postavlja prema dokazanim antitijelima. pluća i bub rege gdje se dalje množi. Porijeklo mu je izvorni Jennerov virus kr avljih boginja. generaliz iranu vakciniju i postvakcinalni encefalitis. smrtnost > 50%) i variola minor (smrtnost manje od 1 %). Klinički simptomi hepatitisa B su anoreksija. slabost i povraćanje. a poslije oz dravljenja ostaje imunitet nekoliko godina. 2. 6 www. te ulazi u krv (primarna viremija) i dalje u jetra. Ima ozbiljniji tok od hepatitisa A. bez ovojnice. namnoži se u sluzi i lokalni m limfnim čvorovima. Virus vakcinije može izazvati mjehuriće (vezikule). jedući školjke koje žive uz kanalizaciju). VIRUS VELIKIH BOGINJA (variola vera) Dva su oblika variole vere: variola majo r (velike ili crne boginje. a može prodrijeti u krv i ući u j etru i žuč (zato su govna zarazna) i dolazi do degeneracije parenhima. a oporavak je dug. ka nesterilne igle intravenoznih narkomana. žutica i tamnija mokraća. Virus spada u najotpornije viruse.

REOVIRIDAE RN A-virusi srednje veličine. paralitički poliomijelitis izaziva paralizu zbog oštećenja neurona a stradaju naroči to prednji rogovi leđnemoždine Postoje dva cjepiva: Salkova je formalinom inaktivira ni virus. ali je imunitet specifičan za tip. Uzrokuju tipične simptome prehlade koje mi ne pada na pamet opisivati.3. U organizam ulaze kr oz usta i nastanjuju se u ždrijelu (tonzile) i crijevima (Peyerove ploče i limfni čvor ovi). sličan hepatitisu A. te eteru. Osjet ljivi su na formalin UV-zrake i oksidanse. Ima b laži tok. često bez žutice. Sadrže hemaglutin in koji aglutinira ljudske eritrocite krvne grupe 0. transplantacije organa) i preko usta. neparalitički poliomijelitis je febrilno stanje uz serozni meningitis i ne ostavlja posljedice 3. Tri roda: Reovirus. a neki i F ali nitko ne zna kolko ih ima. pa je ponovna prehlada vr lo česta. REOVIRUS Naj raš ireniji virusi u prirodi. te tvore eozinofilne uklopine. RHINOVIRUS To su virusi obične prehlade. uz proljev i diš smetnje. Ap hthovirus. Porodica sadrži rodove Enterovirus. ali kratko traje. e Poliovirusi s u tri različita serotipa virusa koji izaziva dječju paralizu . na Tu nije gotovo sa virusima h epatitisa jer se spominju D. Umnožava ju se i sazrijevaju u citoplazmi. a Sabinova atenuirani virus. a bortivni poliomijelitis je najčešći uz oporavak nakon febrilnog stanja 2. Postoje tri klinička oblika: 1. Cardiovirus. Imaju dvostruku RNA. Vrlo brzo raste . Dijagnoza se postavlja dokazivanjem znt itijela u serumu. a komplikacije su b akterijske infekcije gornjih i donjih diš puteva. s lipidnom ovojnicom. ENTEROVIRUS Viš vrsta od kojih su najvažniji poliovirusi. mnogim kemijskim sredstvima. Kultivira se u ljudskim i majmunskim stanicama.info . 7 www. Postoji i imunitet za heterologne serotipove. Im a ih više od 100 vrsta. Otuda prelaze u krv i napadaju živčani sustav.E. Virus hepatitisa C (Flaviviridae) ima jednolančana RNA. PICORNA VIRIDAE Vrlo sitni RNA-virusi kubične simetrije otporni na eter i kloroform jer ne maju lipidni omotač. Uspješ je terapija interferonom. Orbivirus i Rotavirus.belimantil. P renosi se parenteralno (transfuzije. nih Na cjepivu se radi (kak se z ove onaj Grk kaj je gurao kamen uzbrdo pa mu se kotrljao natrag?). e ne 2) neki slučajevi upale tankog crijeva.250000 novih virusa za 3 sata. Ime u dobili kao Respiratorno-Enteritični-Organ virusi (nalaze se u respiratornom sustavu i crijevima čovjeka). Rhinovirus. Nije se uspjelo dokazati ko je bolesti izazivaju ali su opažena slijedeća stanja: 1) epidemija lakš groznice u dje ce.poliomijelitis. Izu zetno su otporni prema UV-zrakama.

TOGAVIRIDAE RNA-virusi različite morfologije - rodovi: Rubivirus, Flavivirus, Alph avirus. Prenose ih člankonošci, iako nisu dokazani prenosioci za sve vrste. VIRUS RU BELE (nije isto š i rubeola!) to Prenosi se diš nim putem. To je RNA virus, kuglasto g oblika, sa lipidnom ovojnicom. Uzrokuje bolest koja se javlja u dva oblika: 1) stečena rubela - virus ulazi u organizam kroz sluznicu gornjih diš puteva, umnoš u lo kalnim limfnim nih ava čvorovima, a onda ide u krv. Osip na koži nastaje kao posljed ica upale uzrokovane kompleksom antigenantitijelo. Žaš je aktivna imunizacija živim os labljenim virusom. tita 2) prirođena rubela je bolest ploda, koja nastaje kao posl jedica infekcije trudnice u prva 3-4 mjeseca trudnoće. Poslijedice: mrtvorođeno dije te, spontani pobačaj ili prijevremeni porođaj, uz oštećenje ploda (teratogeni učinak). Bol est ima relativno slabe simptome, uz povećanje limfnih čvorova, blag konjuktivitis i osip. Sindrom kongenitalne (prirođene) rubele - slijepoća, gluhoća, srčana mana i menta lna zaostalost. Letalitet novorođenčadi je relativno velik (10-20 %). Imunost nakon bolesti ostaje doživotna. Postoji živa atenuirana vakcina. ARBOVIRUSI Skupina virusa koji imaju zajedničko samo to što se prenose komarcima i krpeljima. Uzorkuju teš bole sti: ke 1) encefalitis koji je često smtonosan 2) netipične groznice sa ili bez osip a 3) groznice sa krvarenjem (ebola) 4) žuta groznica: koža požuti, oštećenje jetre kao kod žutice, oštećenje bubrega i srca, temperatura, glavobolja, nekroza i krvarenje. HERPE SVIRIDAE DNA-virusi kubične simetrije. Samo jedan rod. HERPESVIRUS Ima čvrstu kapsid u, oko koje je dvoslojna lipidna ovojnica, koja se stapa sa staničnom opnom stanic e u koju prodire. Zatim nukleokapsida prodre u citoplazmu stanice, te se virusna DNA reproducira u staničnoj jezgri, a virusne bjelančevine u citoplazmi. Postoje ne koliko vrsta ljudskih virusa: Virus herpes simplex tip 1 uzrokuje: a) akutni her petični gingivostomatitis: mjehuri na sluznici usne šupljine i zubnom mesu b) herpet ični egzem: mjehurići na koži c) keratokonjuktivitis: upala rožnice i očnih spojnica d) en cefalitis: upala mozga e) herpes labialis (h. febrialis): nakupine mjehurića, u pr edjelu usana na prijelazu kože u sluznicu 8 www.belimantil.info

Virus nakon primarne infekcije putuje u ganglij trigeminalnog živca, gdje ostaje l atentan cijelog života zaraženog, te se aktivira u stresnim situacijama (groznica, p othlađenje, preduga izloženost suncu, emocionalni stres, hormonalne promjene). Virus herpes simplex tip 2 uzrokuje: a) genitalni herpes: mjehurići na penisu, grliću mat ernice, sluznici rodnice i stidnice. Najčešće se prenosi spolnim kontaktom. Nakon prim arne infekcije virus se ugnijezdi u sakralnom pleksusu, te se ponovo aktivira u stresnim situacijama. b) neonatalni herpes: od oboljele majke ga dobije dijete, u toku porođaja, prolaskom djeteta kroz porođajni kanal. Opasno po život novorođenčeta, uz moguće neurološke posljedice. Terapija aciklovir (nanoš enje na kožu) i nepriznati lije k marihuana (ne spominji to na ispitu). Virus varičela-zoster se prenosi se kapljičn o: a) varičelu, vodene kozice: pojava osipa na koži i sluznici usta i ždrijela, koji p relazi u mjehuriće, a ovi u kraste. Za razliku od boginja, ovdje u svako vrijeme i mamo različite stadije mjehurića a kod boginja su sve iste. Preboljena bolest ostavl ja trajni imunitet, ali neki virusi ostaju uspavani u ganglijima dorzalnog korij ena leđne moždine i u oslabljenim stanjima izazivaju zoster. b) zoster je rijetka bo lest, koja se očituje izbijanjem nakupina mjehurića na koži trupa. To je vrlo bolno je r virus izaziva nekroze na vrhovima osjetilnih živaca (migrira iz stražnjeg roga moždi ne u kožu) Terapija: aciklovir, idoksiuridin i trifluridin, kemoterapeutici, analo zi nukleotida - sprečavaju replikaciju virusne DNA. Nema cjepiva. Citomegalovirus: Velika grupa virusa, koji uzrokuju nekoliko stotina teških kongenitalnih oboljenj a i najčešći su uzrok mikrocefalije, no rijetko su uzrok bolesti odraslih osoba. Virus može napasti bilo koje stanice, koje tada nabubre i povećaju se (“citomegalo”). Opasni su kod davanja imunosurpresora jer transplantat biva odbačen. Terapija se provodi samo kod jako ugroženih osoba: ganciklovir + foskarnet Epstein-Barr (EB) virus uzr okuje infektivnu mononukleozu koja je bolest djece i mladih. Prenosi se slinom (“b olest ljubljenja”). Virus ulazi u limfne čvorove, razmnaža se i napada B-limfocite koj i poprime karakterističan oblik (Downeyeve stanice - mononukleari). Klinički znaci s u povišena temperatura, povežane limfne žlijezde, te splenomegalija (povežana slezena), uz glavobolju i opću slabost. Kemoterapija (fosfonooctena kiselina + adenin-arabin ozid + aciklovir) je u fazi ispitivanja. RETROVIRIDAE RNA-virusi ikozaedralne ka pside, s lipidnom vanjskom ovojnicom. Sadrže antigenski specifične reversne transkri ptaze (RNA-ovisna DNA-polimeraza: +RNA -> -DNA -> +RNA). 3 porodice: Oncovirinae , Spumavirinae, Lentivirinae. LENTIVIRINAE HIV = human immunodeficiency virus iz aziva AIDS (acquired immunodeficiency syndrome) U kapsidi se nalaze dvije kopije +RNA genoma i neki enzimi od kojih su najvažniji reverzna transkriptaza (koja omo gućuje sintezu -DNA iz +RNA kalupa) i integraza (integrira -DNA u stanični genom). V anjska ovojnica građena je od lipidnog dvosloja u kojem se nalazi mnoštvo proteina, od kojih jedan (gp120) služi kao receptor 9 www.belimantil.info

za vezanje na tzv. CD4+ T-helper limfocite. Njihov broj se postupno smanjuje (u početku ih ima 1000/mm3 krvi, a godiš im se broj smanjuje za 40-80/mm3). Smanjenje n jihovog broja utječe na cijelu T-populaciju nje budući izlučulu interleukin IL-2 koji općenito stimulira stvaranje svih T-stanica. HIV napada i druge stanice: makrofage i monocite. Sve to vrlo naruš sposobnost imunog odgovora zaraženog koji postaje pod ložan ava raznim oportunističkim infekcijama i malignim promjenama vlastitih stanica . arolika. Klinička slika AIDS-a je vrlo š 1. Ubrzo nakon infekcije javlja se ARC (A IDS Related Complex) skup blažih simptoma poput vrućice, opće slabosti, glavobolje, os ipa, otoka limfnih čvorova i gubitka težine. To traje nekoliko tjedana, pa prestane, ali se ponavlja. Takva infekcija HIV-om ponekad odmah prijeđe u AIDS, ali uglavno m treba nekoliko godina da AIDS uznapreduje. 2. Kad broj T-limfocita padne na 20 0-400/mm3 javljaju se prve oportunističke infekcije: razne upale pluća, proljevi, tu berkuloza, kandidijaza, erupcije herpes virusa. 3. Kad zaraženi makrofagi prijeđu kr vno-moždanu barijeru razvija se niz neurološ simptoma: glavobolja, kih abnormalni po kreti i refleksi, kognitivne promjene. u kasnijim stadijima to prijeđe u demenciju i teške osjetilne i motoričke poremećaje uz tumore i cerebrovaskularne promjene. 4. M aligni tumori povezani s AIDS-om su Kaposijev sarkom, karcinomi usne š upljine i r ektuma, te razni limfomi. HIV može naći u svim tjelesnim tekućinama zaraženog (krv, slin a, sperma, majčino mlijeko...). Prenosi se kontaktom tjelesnih tekućina s krvotokom a najčešće spolnim putem, transfuzijama zaražene krvi, nesterilnim iglama intravenoznih narkomana, a prenosi se i s majke na dijete. U liječenju se koristi AZT - azidotim idin koji zaustavlja replikaciju virusa i time usporava napredovanje bolesti, al i ju ne može izliječiti, tj. ubiti viruse. Također se primjenjuju lijekovi za liječenje oportunističkih infekcija, ali i oni djeluju samo do neke mjere budući da je imuni s ustav toliko narušen da nema pomoći. Prevencija se sastoji u testiranju donirane krv i, uporabom prezervativa (nije posve sigurno) i sterilnih igala i drugih medicin skih instrumenata. Cjepivo se obećaje godinama ali izgleda da ćemo se načekati. COCSAV IRIDAE RNA virusi veličine 30 nm, oko 30 vrsta, s tipovima A i B (razlikuju se u d užini inkubacije i još nekim stvarima). Nemaju lipidnu ovojnicu, i jako su otporni. Prenose se muhama, prljavom vodom, loš higijenom. om Uzorkuju razna oboljenja: 1) virusni meningitis 2) infekcije gornjih dišnih puteva: težak faringitis sa povraćanjem i bolovima u trbuhu 3) crveni osip na koži 4) bol u mišićima sa temperaturom i glavob oljom ali to obično prolazi bez posljedica 5) mjehurići na nepcu koji se mogu pretvo riti u čireve 6) miokarditis i perikarditis kod novorođenčadi sa često smrtnim ishodom 10 www.belimantil.info

Askospore nastaju u posebnoj vrećici (askus). 4 spore na malim drš kama. Aleuriospo re su laterlani izdanci na hifi. crven.FUNGI (MYCETES) MORFOLOGIJA Eukariotske stanice dvoslojne stanične membrane.micelij. to su egzospore ovalnog oblika. patogene i uvjetno patogene gljivice. Bazidiospore se stvaraju na proš irenju hife zvanom bazidij um. Postoje pregrađene (septirane) ili nepregrađene hife. Postoje nepatogen e. Veliki dio njih luči antibiotike i mikotok sine a to su sekundarni metaboliti koji su otrovni za druge mikro. Obično su bezbojne. koje se mogu stvarati: 1) aseksualnim putem . različitih oblika: kao reke t. Endospore. Prema fun kciji micelij se razlikuje: 1. Sporangiospore se nalaze u vrećici sporangiumu kojeg nosi proširenje hife sporangiofor. a neke spore služe za preživljavanje u nepovoljnim uvjetima.. uglavnom aerobi. U nepovoljnim uvjetima se stvara sklerot .belimantil. a ak o se na njemu razvijaju organi za razmnožavanje onda se zove reprodukcioni ili fer tilni micelij. rogovi jelena. koji čini glji vinu steljku. a potrebno im je puno vlage. Klamido spore su obrambene spore koje nastaju od hifa u nepovoljnim uvjetima. Konidiospore nastaju segmentacijom vrhova hifa. sa citoplazmom i jasn o definiranom jezgrom unutra. zračni micelij se uzdiže iznad hranilišta. nalaze se na proš irenju hife koji se zov u konidiofor (izgledaju kao peteljka) a kad su zrele otkidaju se. Egzospore. nastaje velika okrugla spora debelih stijenki (rod Mucor). te 2. Artro spore nastaju segmentacijom hifa. ali mogu sadržavati neki pigment: crn. 2) seksual nim putem . ali nema klorofila !!! Klijanjem hifa raste u dužinu. eni Takve gljive zovemo neprave gljive. www. Razmnožavaju se sporama. Zigospore nastaju k ad se kod nekih fikomiceta krajevi susjednih hifa približe. citoplazme s rezervnim tvarima i dvoslojne opne. Unutrašnji sloj čini citoplazmatska membrana. te nastaju nesavrš reprodukcioni organi. Budući ne sadrže klorofil. Jednostanične gljivice .kvasnice se razmnožavaju pupanjem. Spora se sastoji od jasno odvojene jezgre. Ascomycetes i Basidiomycetes). kruš kasti i imaju peteljku.nastaju spajanjem jezgri dviju najbližih hifa. Blastospore su loptaste ili ovalne. spiralne.info 1 .GLJIVICE . stabljike.i egzotoksine. slično kao kod ba kterija.. Osnovna stanica je hifa. vegetativni micelij se sastoji od hifa koje prodi ru u hraniliš i crpe hranu i vodu.nastaju diferenciranjem stanica hifa. Fungi perfecti (Phycomycetes. nastaju pupanjem i odvajanjem roditeljske stanice.ili makroorga nizme. Razmnožavanj e višestaničnih gljiva se vrši pomoću spora. Thalus je tijelo bez diferenciranog korijena. a vanjski stanična stijenka građena od polisaharida hitina i nešto celuloze. Fungi inperfecti (Deuteromycetes). filamenti micelija obavijaju askus i nastaje loptasta formacija zvana peritecijum a ako su aksusi na posebnom tijelu onda se zove klei stotecijum. luče endo. loptaste su. a višestanične imaj u organe za razmnožavanje. koji je bogat rezervnim tvarima i održava latentan život gljive. te se stvara splet hifa . njihovi se sadržaji spoj e. gljive su heterotrofi. Ra stu sporo. Takve su prave gljive.

koža.info 2 . žute. Kolo nije su zelene. Mikroskopski s e razlikuju se septirane hife i spore. Upalni i gnojni procesi. Spore mogu biti makrokonidije (megasporne ) i mikrokonidije (mikroidne). između prstiju .belimantil. TRICHOPHYTON (14 vrsta) Uzrokuje oboljenja trihofitije na goloj i obrasloj koži. svrbež i mjehuriće koji se mogu ognoji ti. Dermatofiti su skupina gljiva iz klase Ascomycetes. brašnjave i pamučaste. Neke gljivice izazivaj u jedne. nistatin i imidazoli. fungicidi i keratolitici. najčešće kod dje ce a očituje se kao sumporno žute naslage na skalpu. stratum corneum kože i orožnjele stanice noktiju. ljuskava koža. EPIDERMOPHYTON Uzrokuje bolest epidermofitiju na neobrasloj koži i noktima. Terapija: griseofulvin za d ulju terapiju.MIKOZE Bolesti izazvane gljivicama su mikoze. narančaste i crvene boje. Uzrokuju ih dermatofiti (Dermatophytes) i neke F. postaju krhki. Uzgoj na Sabourand agaru daje barš unaste. te spore kao lišće djeteline. K olonije su glatke. izaziva spore promjene. dlanove i tabane. pazuha. Terapija: griseotulvin. a neke i obje vrste. Prodiru i parazitiraju u keratinizirano tkivo dlake. Kod čovjeka uzrokuju slabije upalne reakcije . dlakama i kosi. no kti) i dubinske (sistemske): potkožno tkivo i unutraš organi. pa se uočava u poodmaklom stadiju.). Bolest se razvija sporo. a imaju afinitet prema keratinu. Često se javlja kod prepona. nji POVRŠ INSKE MIKOZE Prenose se direktno (kontakto m) ili indirektno (češalj. a postoje površ inske (dlaka. postelja itd. Javljaju se lezije kože. www. lokalno derivati imidazola i salicilne kiseline u kremama i masti ma. propadanje dlaka i krhki nokti. ružičasta boja. Izaziva crvenkaste mrlje. Može izazvati trajno propadanje korijena dlake i ćelavost. Patogeneza: zahvaća kožu oko genitalija. Terapija: fungicidi za vanjsku primjenu: ketokonazol. Najčešće napada djecu pa izaziva epidemije u tamo gdje ima puno djece na jednom mjestu (vrtići). Kronično oboljenje. no ne i na dlakama! Mikroskopski se uočavaju razgranate septirane hife. septirane hife i listaste spore. Mikroskopski se uočavaju se mikrokonidije baršunastog oblika. ljuskanje. imperfecti. blizu pazuha i ispod grudi. pupka. a kod životinja još i gnojne promjene. Uzrokuj u dermatomikoze. te ga razgrađuju. MICROSPORUM Uzrokuje bolest mikrosporiju na dlakavim djelovima. oko kojeg rastu i razmnožavaju s e. glatke i li naborane kolonije. Vrlo zarazna i podmukla bolest. noktima i bradi. nokti gube sjaj.

a u određenim uvjetima izaziva oport unističko oboljenje europsku blastomikozu ili kriptokokozu.) 2. bubrezima.belimantil.0000001% slučajeva. CANDIDA ALBICANS Saprofit na koži i sluzokoži usta. Morfologija: loptaste i jajaste blastospore su obavijene debelom mukoidnom kapsulom. granulaste ili tumoraste tvorbe.SISTEMSKE MIKOZE Uzrokuju ih gljivice porodice Cryptococcaceae. Vaginalna kandidijaza se manifestira jakim svrbežom. 4. a uglavnom se spontano izliječi. rodovi Pitirospo rium. visoka smrtnost. Takve se mikoze javljaju u unutrašnj im organima: pluća. sluzave kolon ije. glatke. Morfologija: kolonije su okrugle. To se zove mlječac. jetra. P ostoji nekoliko vrsta kriptokokoza: 1) plućna obično nije opasna. Infekcija kroz probavni trakt. koji je gust i bijel. vagine i probavn og trakta. endokrinih poremećaja. bubrezima i ostalim organima.0000000.info 3 . U organizam uzročnici dolaze preko povrijeđene kože i sluzokože. može proći nezapaženo il i uz temperaturu i kašalj. jetri. krem boje. no mogu biti i na koži i sluzokoži. Terapija za sistemske miko ze sadrži fungicide i fungostatike: amfotericin B najčešći. čirevi. 3) generalizirana nastaje udisanje m velikog broja spora ili zaraza krvlju. slezena. te klamidospore. bubrezi i limfne žlijezde. CRYPT OCOCCUS NEOFORMANS Veoma raširena kao saprofit. Apscesi na slezeni. a) PATOGENE KVASNICE (Blastomycetes) Kvasnice se jed nostanične gljivice koje se razmnožavaju pupanjem. Može i zazvati i upale organa za izlučivanje mokraće ali rijetko. Nastaju tuberkuloz na žariš na kostima. 3. Blast ospore se boje se G+. 5. koji kod upala. Za lokalne mikostatin. te čini okrugle. slabog i muniteta ili utjecajem nekih vanjskih faktora (npr. 6. udis njem spora i probavnim traktom. 2) kožna je sekundarna infekcija: javljaju se lezije na koži. već stvaraju nizove. Postoje primarne mikoze sa uzročnikom izvana i sek undarne od gljivica koje čine mikrokulturu na koži i sluzokoži. Može dovesti do vulvovaginitisa (upala karakterizirana pseudomembranama). Preventiva je izbje gavanje vlage i sintetične odjeće. kožu i sluzokožu. Površ inska kandidijaza se manifestira sjajnim crvenilom na koži najčešće oko šupka. ta www. Osnovna stanica je blastospora lo ptastog oblika. brohitis. bakterijskih infekcija. upotrebom antibiotika) posta je patogen. 4) koš tana je vrlo rijetka. Uspjeva najbolje na Sabourand agaru. ali pod utjecajem neki h faktora postaju patogene. Trihosporum. čak i upala pluća. Uzrokuje kandidijazu: 1. jetri. Micelija i pseudo micelija nema. Ako se proširi po organizm u (CNS) nastaje frka. mozak. Dišne kandidijaze su česte sekundarne infekcije: laringitis. Generalizi rana kandidioza je septičko oboljenje redovito fatalnog ishoda.. Uz blastospore se vide i pseudohife koje nastaju jer blastospore se nakon pupanja ne odvajaju. koje su speci fične za Candidu. bijeložute. Gljivice su u mozg u. Kandidijaze su često praćene dermatofitima.. pravilnih rubova. čv orovi. š uzrokuje povraćanje i proljev a ponekad dovodi do čireva koje perforira ju (može to čak biti fatalno ali u 0. Corulopsis i Cryptococcus. bez sjaja. Kod male djece i novorođenčadi nastaj u bijele sitaste naslage u ustima i ždrijelu. Može migrirati u pro bavni trakt. kao i osobna higijena. pupka i pazuha. te jačim iscjedkom.

nesvjestica i bol u zadnjem dijelu vrata. Morfologija: čine ga razgranate i septirane hife i male loptaste spore na konidiof orima (kao metlice) Na podlogama rastu brzo. camemberti) 2) proizvođači antibiotika: P. a postoje: 1) primarna je slična tuberkulozi. crysogenum. Može doći i do trovanja mikotoksinima. povraćanje. Najbolje djeluju u kombinaciji. te uzrokovati čireve. a može se proširiti na crijevnu sluznicu. A. dezorjentacija. flavus. Javljaju se sve jače glavobolje. uš nom kanalu. te nastaju proširenja bronha. ko PENICILLIUM Saprofiti su na sluznicama. te poprimi boju od konidiospora. P. notatu m. b) PATOGENE PLIJESNI (Hyphomyc etes) ASPERGILLUS Vrste: A. noktima i hrani. na kojima su kratki držači fijalide. na koje se nastavljaju konidiospore (sve to skupa liči na loptice). najčešće u plućima. kvare nja voća. fermentacija (P. paučinaste i bijele. Na vrhovima hifa su proš irenja konidiofore. terapija: amfotericin B i 5-flurocitozin. Iako se danas antibiotici rade industrijski. niger. 5) kriptokokoza usne šupljine: sitni apscesi. te smrt kao poslj edica paralize centra za disanje.granulomi na mozgu i meningama uzrokuju smrt. perfecti (Phycomycetes. koži. kao bijele kolonije u početku. Rasprostranjeni su kao saprofiti u zemlji i na hrani.info 4 . iti 2) sekundarna se javlja se kod oboljelih od leukemije. Rastu na različitim podlogama a kolonije su kuglaste. P. povrća i žitarica. nalik na kaverne. Morfologija: micelij se sastoji od granatih i septiranih hifa. Uglavnom su kronični upalni procesi. ove gljivice su pov ijesno gledano imale nezamjenjivu ulogu u ispunjenju tisućljetnog sna o borbi prot iv mnogi bolesti. Slijede depresija. roqueforti. Korisni: 1) značenje u industriji: pripreme sirev a. a može doći i do astmatičkih napadaja. gnojan ispljuvak.4) na CNS-a teče postupno. Ostali oblici: a) aspergiloza CNS . izazivaju sistemsko oboljenje aspergilozu kod čovjeka i život inja. karcinoma i tuberkuloze. Rasprostranjene glji vice u zemlji i zraku. To je tumorska masa koja se vidi na rengenu kao polumjesečasta masa i tako se ra zlikuje od tuberkuloze. b) konjuktivitis i druge promjene na oku c) otrovanje aflatoksini ma (vidi mikotoksine) Terapija je amfotericin B i kirurš odstranjivanje aspergilom a. fumigatus. (dobar sam) Š tetni: 1) uzročnici trulenja i gnilenja hrane. Zygomycetes). Nije pronađen lijek za peniciloze. P. 2) bolest peniciloza. Gljiva bubri i raste. a onda su pigmentirane ovisno o vrsti. www. griseoflavinum stvaraju monopeniciličnu kiselinu iz koje se d obiva peniclin. c) MUCOR I RHIZOPUS To su F. A. Od razgranatih hifa se s tvara loptasta formacija aspergilom ili megamicetom koji ne prodire u plućno tkivo .belimantil. Aspergiloza pluća n astaje udisanjem spora. a može završ kao tube rkuloza. ali kasnije postanu nabora ne sa centralnim udubljenjem. koja je uglavnom lokalizirana u plući ma. Izaziva temperaturu.

Rhizopus) KANCEROGENI TOKSINI Karcinom jetre uzrokuje kronično trovanje sa aflatoksinom ali za to nema sigurnih dokaza. Organoleptičko: samo vid jer ostala osjetila ne pale ili su opasna za koriš tenje. Naročito napada dijabetičare i osobe oslabljenog imuniteta (citostatici. Terapija je amfotericin B i kirurš intervencija.belimantil.trihoteceni 8. Prema bolestima i simptomima dijelimo ih na: 1. 4. Citotoksini ili nekrotoksini oštećuju stanice kože i sl uznica probavnog trakta i krvnih žila . Neurotoksini izazivaju oštećenja živčanog sistema i krvarenja u mozgu . 9. Imunosupresivni tokisini ošteću ju imuni sistem i njegov odgovor na infekciju . Nefr otoksini izazivaju slabi rad i zatajenje bubrega .zearalenon (ol). 2. Gljivice imaju afinitet za arterije i dovode do embolije i infarkta. Kemijski postupci: kromatografije (tankoslojna. Na mjestu gdje dodiruju podlogu hife imaju ma le izdanke nalik na korjenčiće zvane rizoidi. Čimbenici odbijanja i povraćanja hrane . imunos upresori). Smatra da je virus Hepatitisa B osnivni uzrok karcinoma jetre. plinska. sekundarni meta boliti koje luče gljivice a uzrokuju mikotoksikoze: alimentarna trovanja u ljudi i životinja. 3. Ima sporangije i zigospore. Razgranat micelij n eseptiranih hifa. paučinaste. spektroskopija. glikot oksini.morfologija: Mucor pravi bijele kolonije koje kasnije posmeđe. Plijesni uznapredovalih krvarenja (Mucor. M ikotoksikoze su slične avitaminozama. Fotosenzibilni tokisni izazivaju hepotoksične pojave i facijalni ekcem ovaca i goveda . FALI PATOGE NEZA I TERAPIJA ZA RHIZOPUS!!!!!!! ka MIKOTOKSINI Otrovne tvari.ohratoksini. Estrogeni toksini izazivaju hiperestrogenizam u životinja i degeneraciju spolni h organa .trihoteceni 6. pogotovo imunosupresivni toksini.info 5 . a aflato ksini pridonose kroničnom hepatitisu B. 5. i tako stvara ju uvjete za razvoj mikoza. Asperg ilus) 3.patulin. ke Proi zvođači mikotoksina s obzirom na vrijeme razvitka i kontaminacije na biljkama i plod ovima: 1. Plijesni polja (Fusarium) 2.ohratoksini. torakalno. Plijesni uskladiš tenja (Penicilium. Patogenost : bolest je mukormikoza a događa se između nosa i mozga.trihoteceni Identifikacija i dokaz ivanje: 1. trihoteceni. Aflatoksini fluoresciraju žutozeleno. Mikotoksini ne potiču stvaranje antitijela. Ponekad je samo koncetracija razlika između antibiotika i mikotoksina. NMR. Zračni micelij ima žutosmeđe sporangij. 2 . imunološ metode i imunoenzimski test.sporidezn oini. abdominalno i na koži. www. Prognoza je vrlo loš a. 7. Rhizo pus: kolonije su bijele. 3. Fizikalne metode (UV svijetlo). Hepatotoksini ošteću u stanice jetre i pospješuju razvoj karcinoma . ne gativno djeluju na imuni sustav.aflatoksini i penicilična kiselina. Može stvarati i klamidospore ( preobrazba hife) i zigospore debelih stijenki spajanjem vrhova dvaju hifa. u tekućem stupcu pod viskim tlakom). Respiratorni tokisni oštećuju dišne puteve .

Utvrđeno je da povećava rizik 5 puta. Žuta kiš (bojni otrov) . š nekroza. alfa. G2 najotrovniji je B1 najmanje G2. B. smanjena sinteza proteina. Upale kože i sluznice. Balkanska endemska nefropatija ugla vnom kod starijih ljudi. Najvažniji mikotoksini: T2. vezanje na DNA i inhibicija mRNA. Rastu na kiki rikiju i kuruzu. Akutno i subakutno je oštećenje jetrenog parenhima i rane promjene u proxi malnim tubulima bubrega. proliferacija epitel nih stanica žučovoda. izaziva promjene endoplazmatskog retikuluma. Postoje A. Alimentarna toksična aleukija. Karcinom jednjaka i želuca: fumonizin B1 i fusari n C. pe nicilium sp. Rastu na žitaricama. U ranijim fazama se može dokazati tubularni tip proteinur ije. Najotrovniji su T2 i DAS a najmanje DON. testisi). 2. TRIHOTECENI Najveća skupina mikotoksina (oko 60). Kronično je nefropatija. parazitikus. stomatitis. krv avi proljevi. na pokusnim životinjama i imunosu presivan. Proizvođači: fusarium roseum.belimantil. limfne žli e. encefalopatije. 4. Potrebna je transplatacija. s jasnom hijalinizacijom glomeru la. Tumor bubrega 2. Pr oizvodi ga aspergilus fumigatus. G1. graminearum i penicilium vrste. AFLAT OKSINI Proizvođači: aspergillus flavus.info 6 . leukopenija. DON. Kasnije dolazi do smanjenja rada bubrega. Uzorkuj u stanična oštećenja i to najčešće onih stanica koje se stalno dijele (u timusu. njih ok. orizae i neke vrste iz roda penicilium. f. Ohratoksikoze ljudi: 1. Akutno i subkronično trovanje su probavne smetnje. Njihovo djelovanje na jetru objaš njava se ovako: prodiranje afl atoksina u stanicu i jezgru. ox ysporum. Ohratoksin A je nefrotoksičan u večim količinama i hepatotoksičan. Imaju afinitet na ribosome i SH grupe u enzimima. Kashin-Beck: Kronični deformantni osteoartritis (samo pretpostavka). nekroza želuca. trompocitopenija. Kronično je krvarenje unutaš organa. kože i de rmatitis. Neposredno nakon uzimanja zatrova nog zrna je svrbež u predjelu www. f. Trihotecenotoksik oze ljudi: 1. Postoje B1. Tumori bubrega: ohratoksin A OHRATOKSINI Proizvođači: aspergillus ochraceus. masna degeneracija tkiva. Također je otkriveno da je uzrok preranih puberteskih pojava djece. C. HT2. Stahibotriotoksikoze su subkronična i kronična trovanje otrovima uglav nom D grupe (preko salame). B2. Aflatoksikoze ljudi: akut na i kronična (karcinom i cirozu jetre). DAS. a 3. Neke luče i zearelanon (ol). beta. A je najčešći. a. Zearaleno l je 6 puta otrovniji. Fluorescencija žutozelena.Bolesti reproduktivnih organa (karcinom): zearanelon (ol) je doveden u vezu s ka rcinomom grlića maternice. Perakutno: kolaps i uginuće odmah nakon uzimanja zatrovanje hrane Akutno tijekom 12 sati Subakutno: otrovan na jetru i b ubrege (glumerulonefritis) Kronično: ciroza jetre i karcinom. Prema kemijskoj strukturi imamo skupine A do D. Karcinom prostate: fumonizin B1.

gubitak okusa. klonulost.belimantil. krvar enje.info 7 . Kočenje razvoja leukocita i trombocita. tahikardija i poviš temperatura. Drugi stupanj je leukopenija. Treći stupanj je krvarenje.usta i grla. Osip koji svrbi. ena www. bol. smrt.

PARAZITOLOGIJA PROTOZOA (Praživotinje) Praživotinje ili protozoa su heterotrofni eukariotski jednos tanični organizmi. koju treba razlikovati od to bakterijske. u brzava se an peristaltika. no ak o ih je puno. Životni ciklus se sastoji od nekoliko faza: 1. š je znak amebne di zenterije. Hranu metabolizira anaerobno. hrane. pseudopodijima. vode. polisaharid. gdje nastaju apscesi (amebni hep atitis). kada dospije u doljne dijelove crijeva. stanični zid puca i oslobađaju se 4 mlada trofozoita k oji migriraju u debelo crijevo gdje se nastanjuju. www. te u jetru. ENTAMOEBA HISTOLYT ICA Ona je stanovnik debelog crijeva. nadutost. proljev. One izazivaju upalnu reakciju uz nakupljanje leukocita i fibroblasta. a najvažnije su: Rhizopoda (korjenonošci i li amebe). te nastaju krvavo-sluzavi proljevi. Ima pseudopodije. koja nastupaju kada zakaže prirodna obrana epitela putem lučenja sluzi. a) PROTOZOE TJELESNIH Š UPLJINA 1) AMEBE (RHIZOPODA) PROBAVNOG TRAKTA ČOVJEKA. i). mozak). Zrela cista ima 4 jezgre a govnima se izbacuju u okoliš i prilično su otporne na sušenje. nadraže sluznicu duodenuma. fibrin i otpale epitelne stani ce. Iz kra tera izlazi upalni eksudat pomiješ sa sluzi. Ciliata (trepetljikaš Sporozoasida (truskovci). Ima 4 para bičeva i 4 jezgre. U pravilu je nepatogeni komenzal. smiruje se i prelazi u precistu koja sazrijeva u cistu tako da se ovija membranom i mitotički dijeli. želatinu. trofozo it gubi vodu. jezgra je okrugla. Amebe iz submukoze mogu proći u kapilare portalnog krvotoka. a mogu otići i dalje u organizam (pluća. Crijevo je nadraženo. Patogenost: u normalnom crije vu ne izaziva promjene ali je potencijalno patogena zbog histolitičkih svojstava. Terapija: akridinski preparati kroz 5 dana + metronidazol i naravno higijena za sprečavanje. te o metaju apsorpciju vitamina i masti. u endopl azmi su vakuole sa bakterijama. tvori enzime koji razgrađuju kazein. Flagellata (bičaši).info 1 . a u normalnoj stolici samo ciste. Sprečava se održavanjem higijene. progutana cista dospije u tanko crijevo i počne se micati (metacista). U dizenterijskom proljevu n aći ćemo sve oblike amebe.belimantil. krvi i amebama. 3. a danas se koristi metronidazol ili niridazol. Prenose se fekalnom kontam inacijom ruku. hemoglobin. a jedna vrsta je patogena za ljude. Ameba počne ra zarati sluznicu crijeva i nastaje krater u koji dolaze bakterije iz lumena crije va. Dijele sa na više skupina. neravnomjernim strujanjem citoplazme. 2) BIČAŠI PROBAVNOG TRAKTA: GIARDIA LAMBLIA (LAMBLIA INTESTINALIS) Kruškoliki flagelat se javlja u vegetativnom i cis tičkom obliku. Kreću se ameboidno. trofozoit je vegetativni oblik. Veličina 10-60 mikrometara. 2. Terapija: nekad emetin . te uzrokuju bol. Rod Entamoeba p arazitiraju na životinjama.

glavobolja. te idu po čitavom organizmu: sle zena. limfni čvorovi. d) epimastigot je modificirani tripomastigot koji par azitira u člankonošcima. Preboljenje ostavlja jaki imunitet. donovani živi unutar monocita. Jezgra je mjehurast a i jajolika. monocitoza. 2) L. jetra. leukocita i endotelni m stanicama. Terapija: metronidazol (vaginalete i table te) kroz 7 dana.u životnom ciklusu mjenjaju domaćina. Oboljeli slab i i može umrijeti. koji je rijedak i z elenkasto-žućkast. L. nekrotična žariš na mjestu ubod a insekata. koji ide duž tijela. Izaziva degeneraciju i ljuš tenje vagin alnog epitela. anemija. c) tripomastigot je vretenasti oblik a pravi ga ako dođe u gušći med ij poput krvi ili likvora. Mogu širiti i inficirati bakterijama. leukopenija.3) BIČAŠI UROGENITALNOG TRAKTA: TRICHOMONAS VAGINALIS Živi samo u vegetativnom obliku (trofozoit). Na jestu nastaju čvorići koji mogu prerasti u čireve. a ima i peti. Nakon inkubacije 2-4 mjeseca bolesnika hvata groznica. b) KRVNE I TKIVNE PROTOZOE Njih preno se prenose člankonošci i pijavice. Ubodom insekta ulazi u kožu. a kroz osovinu prolazi potporna organela aks ostila.info 2 . www. Terapija: preparati peterov alentnog antimona direktno u mišiće ili vene. U tkivima Leishmania donovani. koja se javlja u tropskim područjima. a s njime i svoj oblik: a) promastigot je osnovni oblik sa vretenastim tijelom i velikom jezgrom. okrugli oblik bez biča a takav parazitira u tkivim a unutar stanica. te ostavlja ožiljak. u koži i sluznicama Leishmania tropica i Leishmania brasiliensis. Razmnožava se binarnom diobom. Može napasti i uretru izazvati blagi nespecifični uretritis. Oko tijela su 4 biča. metronidazol. povraćanje. te se javlja upalni sekret. i to oba spolna partnera. Bujaju bakterije.belimantil. a uzrokuje upalna. te daje krvi tamnu boju. 1) L. b) amastigot je sitan. tropica uzrokuje kožnu lišmenijazu. a pri težim oštećenjima kirurški. te može doći do kronične upale. Svi spadaju u porodicu Trypanosomidae . LEISHMANIA Prenose ih hematofagni (piju krv) insekti roda P hlebotomus. Terapija: metronidazol. u kojima se razmnože kao amastigoti. dolaze leukociti. te ih fagocitir aju makrofagi. koštana srž. Vretenastog je oblika. brasiliensis je uzročnik jušnoameričke kožno-sluzničke lišmenijaze. ta Terapija: preparati peterovalentnog antimona. Javlja se kada parazitira na beskralj eš nicima.

Krvlju idu do tkiva. vretenasti flagelati. te napadaju nov e.vretenasti sporozoiti. Oni odlaze u jetru gdje se hra ne stanicama parenhima i množe se unutar stanica. pa se sve to oduži.triparsamid. no mogu nastati antigenski ko različite generacije. pareze. upala pluća. vodozemcima. Terapija: prije se davao samo kinin. no preži vjeli stvaraju otporne nove sojeve. P. Prenose ih komarci iz roda Anopheles. Antimetaboli ti: sulfonamidi. razara leukocite (febril no stanje).. P. terapije nema. vivax. rhodesiense. Razvojni ciklus: ubodom komarca (iz njegove sline) u krv ulaze infektivni oblici . parazitiraju na ribama. danas postoje tri vrste sredstava: a) antimalarici koji djeluju na tkivne oblike. koji uzro kuju bolest spavanja. recidiva. Tako dolazi do ponovnog rasplamsavanja bo lesti. b) antimalarik koji uniš tava shizonte u krvi (shizontocid) je 4-amino-kinolin-klorokvin c) sredstvima koja ub ijaju gametocite (gametocidi) sprečavaju širenje bolesti. okrugli). koji ponovo preplave krv i izazivaju groznic u c) ulaze u limfu. U eritrocitu se merozoiti dijele (shizonti) i razaraju ga. Bolest teš prolazi iako se razvijaju celularni i humoraln i obrambeni mehanizmi. kako mjenjaj u domaćina. germanin 2) C hagasova bolest: čovjek se inficira preko stjenice. Imaju složen život ni ciklus koji se sastoji od nespolne faze (shizogonija u čovjeku) i spolne faze ( sporogonija u komarcu). malariae. sulfoni. terapija . Nastaje primarni upalni efek t praćen oticanjem na mjestu ulaska.TRYPANOSOMA Vitki. Ponekad dolazi do komp likacija: dizenterija. P. a ako dođe do srčanog mišića. ovale. gambiense i T. idu u CNS i uzrokuju meningoencefalitis: glavobolje.. te T. crusi. te inficiranje komarca 8-a mino-kinolini (primakvin) www. šok ili koma (sve uslijed slabosti organizma). te karakterističnu pospanost. pa stanice pucaju. c) KRVNE I TKIVNE SPORO ZOASIDE (TRUSKOVCI) PLASMODIUM 4 vrste: P. ovisno o vrsti plazmodija (2 ili 3 d ana). Za čovjeka su patogene 3 vrste: T. gdje većinu uništavaju antitijela. čime se zatvara ciklus. tj. Prenose ih pijavice i člankonošci. koja izaziva Chagasovu bolest. Mjenjaju oblik. Nakon nekoliko groznica razvijaju se muš i ženski gametociti . ali ipak prestane. gm azovima i sisavcima. usana ili nosnica. razdražlj ivost. To je napadaj malarijske groznice koja se ponavlja u pravilnim vremenskim razmacima.belimantil. koje su otporne prema stvorenim antitijelima.spolni oblici koji moraju dospjeti u komarca da bi se spojili u zigotu iz koje se ki množe sporozoit i. falc iparum su uzročnici malarije. koja posere tripanosome na kožu i sluznicu. T akođer može doći do oštećenja bubrega. 1) Bolest spav anja prenosi cece-muha: a) tripanosome se razmnožavaju na mjestu uboda i uzrokuju bolnu lokalnu upalu b) potom odlaze u krv. uglavnom u kutu oka.info 3 . Nakon inkubacije 5-7 dana u stan icama se namnoži velik broj merozoita (mali. pirimetamin i Cl–progvanil. a merozo iti ulaze u krv i napadaju eritrocite. smrt.

koji nosi hitinske kukice za pričvršćivanje.obli crvi. životinja i biljaka. kao rezultat vlastitog metabolizma. Polumjesečastog je ili ovalnog oblika. najčešće nedovoljno t ermički obrađeno meso. a neki su hermafroditi. Članci su proglotide. Postoje Platyhelmintes .porast bro ja eozinofilnih leukocita koji inače čine manji dio leukocitne populacije. www. i Nemathelmintes . Nalazi se u tankom crijevu čovjeka. a in fekcija se vrši preko usta. Neki imaju odv ojene e spolove. limfom i stanicama. a na začelju su atrofir ali i ispunjeni jajašcima. a neke tkivom u kome se nalaze. u sredini zreli. gliste ). čije kontrakcija omog ućuju pokretanje. Tijelo im je obavijeno kutikulom. mozgu. Štetno djeluju me hanički nagrizanjem.svinjska trak avica. Crvi se najčešće nalaze u probavnom traktu. ima jezgru i fibrile za kretanje.belimantil. Crvi su fakultativni anaerobi. nek e nematode isključivo krvlju. Ponekad nastaju generalizir ane infekcije septičkog tipa s smrtnim ishodom. Imaju bogat enzimatski sustav. bubrezima. plućima. rjeđe preko kože. Terapija: sulfonamidi.TOXOPLASMA GONDII Uzrokuje toksoplazmozu. Veličina im se kreće od par mm do 12 m . na kojoj su 2-4 sisaljke. te oštećenjem organa.plosnati crvi (Trematodes .info 4 . U početnim progl otidama su spolni organi u začetku razvoja. Metilji i glis te hrane preko probavnom trakta.obli crvi (Nematodes . ispod kojeg je mišićni sloj. TAENIA SOLIUM . a toksički proizvodnjom otrova. Slijedi nesegmen tirani vrat (collum) od kojega pupaju proglotide koje grade trup. Zaraza je preko hrane. ali mogu biti i u jetri. no ipak troš malo kisika. mokražnom mjehuru. na vrhu scol exa je izbočenje rostelum. Metilji se hrane krvlju.metilji. Obično prolazi bez simptoma.trakavice). Uzrokuje upalu pluća. Na prednjem kraju je glava ili scolex. vezivnom i mišićnom tkivu. Razmnožavaju se preko oplođenih jajašca. pa se hrane preko čitave svo je površine (upijaju šećere i masti). razaranjem i perforacijom sluznice crijeva. Ulazi u s tanice CNS-a i leukocite. pa nas taju oštećenja CNS-a sa fatalnim ishodom ili mentalnim i živčanim poremećajima. a u organizmu se nalazi u vegetativnom ili u cističkom obliku. miokarditis i hepatitis. Novorođenčad se mogu inficirati kroz placentu. meningoencefal itis. slezeni. trakavice ga nemaju.trakavice Imaju člankasto tijelo (članaka 3-par tisuća) u obli ku vrpce. daraprim HELMINTHES (Crvi) Crvi su višestanični organizmi. srcu. prljavom hranom i vodom. žive u prirodi ili kao paraziti u ljudi. PLATYH ELMINTHES a) CESTODES . u kojima se nalaze oba spolna organa (hermafroditi ). Helmintijaze pri kojima dolazi do jačeg oštećenja tkiva redovito uzrokuju eozinofiliju . Ce stodes . 1. Čitavo tijelo im je prekriveno poroznom kutikulom kroz ko ju upijaju hranjive tvari i nemaju probavni trakt.

Tijelo se sastoji od 3-5 proglotida. koji se oslobađa u probavnom traktu.info 5 . a otrovi uzrokuju nesanicu. U čovjeku se može zadržati godinama. 4 sisaljke sa 20-50 hitinskih kukica. koja su okrugla i svjetlosmeđa. Vrlo otporna jaja u tankom crijevu oslobađaju heksakantni embrion. Kad čovjek pojede zaraženo meso (nedovoljno termički obrađeno). Javljaju se probavne smetnje. a nekad i čovjeka. te se polako otpušt aju u probavni trakt.Cysta hydatigena. već su same sisaljke (njih 4) jako izbočene. grčevi i pr oljevi. Ov dje je čovjek prijelazni domaćin. ponekad i u krvotok. koje su š nego duže. terapija: niclosamid TAENIA S AGINATA . Parazit u tanko m crijevu psa ili vuka. s malim okruglim skolekso m. Na mjestu lokalizacije. nakon nekog vremena ciste uginu i dolazi do kalcifikac ije i resorpcije. Ciklus: Ako svinja pojede jaja. a otrovi koje luči trakavica mogu izazvati grčeve i halucinacije.svinji. 4 sisaljke. oslobađa se embrion (naziva se heksakant) koji probija crijevnu opnu i krvlju dospijeva u mišiće. Prenosi se prljavim rukam a i nečistim namirnicama. Dugačka 3-6 mm. a česta je i autoinfekcij a. 25-30 hitinskih kuk ica. bolne osjećaje gladi. Čovjek se zarazi jedenjem nedovoljno pečenog ili kuhanog zaražen og mesa. srčane smetnje ako uđu u s rčani mišić. te 800-1000 proglotida. 20-50 hitinskih kukica. ire Veličine 3-8 cm. Prijelazni domaćin je gove do u kome se razvije ličinka . vrtoglavicu. Parazit tankog crijeva čovjeka. Postoje slučajevi s nekoliko tisuća odraslih trakavica. gađenje. ke terapija: niclosamid ECHINOCOCCUS GRANULOSUS . anemiju. bolovi u trbuhu.goveđa trakavica. te prljavim rukama. te živčanih simptoma i smrti ako ciste u mozgu. e HYMENOLEPIS NANA ili TAENI A NANA . Ima oko 200 proglotida. proljeve i povraćanje.Ličinka se razvija u prijelaznom domaćinu . N a skoleksu nema rosteluma. pa se osim jetre može nastaniti i u srcu. Jaja sadršavaju heksakantni embrion. Trakavica je duga 5-10 (12) m.belimantil. koji ide u jetru. Dugačka je 3-5 m. razvija se ličinka vezikularnog tipa (poput mjehura) .Cysticercus bovis. a iz njega larva (Cysticercu s cellulosae).zakržljala vezikula u kojoj je skoleks). Ima dvije opne: www. te odrasla trakavica naraste za 8-10 tjedana. ali nešto veža od svinjske trakavice.pasja trakavica. Sim ptomi i liječenje su isti kao kod svinjske trakavice. Ako se nasele u oku nastaje oštećenje vida. Sposobna je ostaviti i do 50000 jaja u svakoj proglotidi. plućima i ostalim organima. te neurološ poremežaje. koja su slična. što mu ne olakš sudbinu. Cisticerkoza obuhv aća kožne ciste i mišićne bolove.mala dječja trakavica. Patogenost: Uzrokuje mučninu. I kod čovjeka se mogu u mišiću nastaniti larve a to se zove cisticerkoza. te među resicama tankog crijeva stvara ličinku ( cysticerkoid . ava Čovjek se zarazi zagađenom h anom ili vodom. koja stalno raste ( od 1mm do veličine čovjekove glave!!!). te trakavica naraste za 3-4 mjeseca. Zrela jaja izbacuju se g ovnima. ima 4 sisaljke. iz larve se razvija scolex. Š irenje zaraze među djecom je moguće međusobnim dodirom. U strašnjim član cima su jajašca. iz koje nastaje zrela trak avica. a moš parazitirati 20-35 godina.

alj. a iz njih cerkarije.bol ispod desnih rebara . povećana i bolna jetra 2) infekciozni . mozgu ili bubrezima) koja raste i oponaš maligni tumor tako da pupa prema van dajući ciste u drugim organima. www. Ako cista pukne. Razvoj: iz jaja koja se izlučuju govnima se razvij e embrion miracidijum. Bolest se naziva distomatoza ili fasciolijaza jetre i ima 2 stadija: 1) toksoinfekciozni .emetin (u bo lničkim uvjetima zbog eventualne toksičnosti). Stvara se alveolarna cista (u jetri. ovaca. koje napuštaju pužića. ispod koje je mišićni sloj. no javljaju se probavni poremećaji. Proizvode razne inhi bitore probavnih enzima koji sprečavaju da metilji budu probavljeni u probavnom tr aktu. U vodi pliva trepetljikama. Čovjek se inficira preko vode. no uzrokuje teške glavobolje.frakture . Parazit luči toksine. lisice ili vuka. aminokiseline. plužima. terapija . koji uzrokuju mršavljenje i alergi je. Stvara i vezik ule u kojima su skoleksi novih trakavica. Tegobe nastaju tek kad cista počne vršiti pritisak na okolne organe: . Propušta hranjive tvari a ne propušta bakterije. Čovjek se zarazi jedući zarašeno.kaš teš disanje i sl. svinja. a funkcija jetre je poremećena.pluća . ka b) TREMATODE S . U tekućini su minerali. dok ne naiđe na prijelaznog dom aćina (riječnog pužića roda Limnea).mozak . Unutarnja je membrana proligera (g erminativa) tanka i prozirna.belimantil.rijetko. usnu i trbuš nu.odlažu se jaja u stolici ili žuči. a većina su hermafroditi.info 6 . te motoričke i senzo ričke poremećaje . koji je parazit jetre i žučnih puteva goved a. ECHINOCOCCUS MULTIOCULARIS . zečeva i ljudi. sirovog povrća i sal ate.jetra . mršavljenje. U njemu nastaju ličinke sporociste.ve ličine 1-3 mm.veliki metilj. od koncentričnih lamela u kojima je hitin.kosti . glikogen i toksalbumini. kod psa. FASCIOLA HEPATICA . Parazit iz crijeva prelazi u jetru ili krvlju po ostalim organima i tu stva ra jaja.palpitacija i aritmija Cista se može zagn ojiti. Daje mehaničku otpornost i otpornost na kem ijske tvari. dolazi do sekundarne infestacije. soli.srce .plosnati crvi u obliku lista . a stvara hidatidnu tekućinu koja ispunjava cistu. ko . te kod eventualne sekundarne infekcij e terapija antibioticima š irokog spektra. neoprano šumsko voće. te može nastati sepsa. uključujući imuni odgovor organizma. iz njih redije. zalijepe se na vodenu biljku i tu se stvara infektivni oblik metacerkarija. a Jed ina efikasna terapija za oba Echinococcusa je kirurš intervencija. ispod kojeg parenhim. nepotpuni p robavni trakt (bez analnog otvora). Imaju dvije sisaljke. temp eratura. Žučni kanali odebljaju.Vanjska je kutikula bijele boje.METILJI Imaju debelu kutikulu.parazit ne polaže jaja. kod koje uglavnom nastaju nove ciste u torakalnoj i abdominalnoj š upljini.

a mužjak ugiba. Probavni sustav sastoji se od usnog otvora. hvata se za mukozu crijeva.b elimantil. a ako se nakupe u žučovodu izazovu žuticu.ženke su veže od mužjaka. te šupljinom sa unutarnj im organima. promjena karakt era). Neke gliste luče o trove. Ženka nožu migrira u rektum. Otporna je na hladnoću. Ako probiju crijevo i uđu u trbušnu šupljinu i zazovu peritonitis. ENTEROBIUS VERMICULARIS . a izbacu je i do 200000 jaja dnevno. Iz crijeva ide u jetru.parazit tankog crijeva. terapija . gađe je) i nervne simptome zbog lučenja toksina (nervoza. larinks. Poslije oplo dnje ženka odlazi u debelo crijevo. Dijagnoza se postavlja traženje m jaja sa perianalnog brisa celofan-trakom. crijeva i ana lnog otvora. Moguća je autoinfekcija (češkanjem šupka. i nesegmentirana jaja. www. alveole. Un osi se prljavom hranom. ali ponekad može doći do težih poremećaja. ima tri debele usne.mala dječja glista. rijetko zahtijeva kiruršku interve nciju. te odlaze nazad u debelo crijevo). neke parazitiraju na puževima i biljkama. Trichuris trichiura) b) oviviviparne ženke polažu jaje sa formiranom ličinkom (Enterobius vermicularis) c) viviparne ženke polažu žive ličinke (Trichinella spiralis) d) partenogenetsko razmnožavanje bez oplodnje muš kom stanicom. vodom i rukama. obavijeno kutikulom.mebendazol STRONGYLOIDES STERCORALIS . zatim mišićima. pa uzrokovati vulvovaginalni svrab. bijel i crv.info 7 . te ugiba. ali se ipak razvija glista (Strongyloides stercoralis) Gliste u probavnom traktu preživljavaju zahvalj ujući nepropusnosti kutikule i djelatnosti inhibitora probavnih enzima. iz nje u pluća. te alergijske reakcije (svrab nosa i kože). jednjaka.obli crvi .GLISTE Neke gliste žive slobodno u prir odi. Sele se do maternice g dje polažu jaja š uzrokuje gnojni vaginalni to sekret. bronhe. tamo po laše jaja. povraćanje. končasti. Velika 25 -30 cm. Polaže jaja sa živom ličinkom. To ksini mogu uzrokovati napadaje slične epilepsiji. upalu jetre ili žučnog mjeh ura. Terapija: mebendazol (tvorničko ime Vermox). Imaju cilindrično tij elo. ASCARIS LUMBRICOIDES . NEMATHELMINTHES NEMATODES . bolove u probavnom traktu.2. rjeđe pluća. farinks . pogotovo noću. Uzrokuju b lage probavne manifestacije. (božica plodnosti). Čovjek se zarazi ako pojede jaje s ličinkom preko neoprane hrane i li ruku. Enterobijaza: sv rbež oko šupka. Bolest se naziva askaridijaza i uz rokuje alveolarna kravrenja. Može doći u vaginu. povišenu temperaturu. simptome upale pluća. no uz parazitski ciklus ima i slo bodni. uznemirenost. a moguć je i unos bosonogim hodanjem). Jaja se razvijaju u ut erusu i onda se izbacuju: a) oviparne ženke polažu segmentirana jaja (Ascaris lumbri coides. Jaje je vrlo otporno. neparazitski (nalazi se u tlu. Najčešće komplikacije su začepljenje cri jeva sklupčanim glistama ili apendicitis. Imaju odvojene spolove . p roljeve. pa u usta) i retroinfekcija (iz jaja u anusu izađu ličinke. sa suženim krajevima. povraćanja. a neke u čovjeku.velika dječja glista. Živi 10-12 mjeseci. probavne poremećaje (proljevi sluzi i krvi. antise ptike i kiseline. Živi u tankom crijevu. Mali (9-13 mm). te opet u crijeva gdje se pretvara u odraslog crva. pa je odmah infektivna.

mebendazol ARTHROPODA (Člankonošci) Člankonošci su višestanične životinje čija se građa odlikuje metam . Iz proba vnog trakta ličinke odlaze u krvotok. Parazit debelog crijeva .5 mm. u sluznicu crijeva polaže embrionalna jaja partenogenetski ili oplodnjom. oplode se i polože ličinke u submukozi tankog crijeva. Bolest je trihineloza a simptomi ovise o broju unijetih ličinaka: 1) U crijevu uzrokuju upalu sluznice crijeva. čovjek svinju. 4 para nogu.parazitira u tankom crijevu. 2) Migracija iz crijeva u mišiće pa uzorkuju bolovi u mišićima.belimantil. Iz jaja se izlegu rabditiformne ličinke koje se izbacuju izmetom. a najviše u poprežno-prug asto mišićje. oko. Ličinke su osjetljive na hladnoću. Ima više redova. sušu i sunčevu svjetlost. te po raznim organima. sluzno-krvave proljeve. temperatur u. vrlo otpo rna. svrbež kože. hormonski preparati (pronizon) na bazi kortik osteroida protiv alergijske reakcije. terapija . jaja oblika bačvice. teško gutanje. Velik 4-5. ARACHNIDA . terapij a . Im a ih vrlo mnogo vrsta i podijeljeni su u viš razreda. mrš avljenje. Strongiloidoza: upalu i ne kroze u probavnim sluznicama.info 8 .Ženka je velika 2-2.paučnjaci Karakteristična građa: glava i prs ište su spojeni. Čovjek se zarazi preko zagađene hrane ili vode. dišne smetnje (moguća smrt). ali češće su samo prenosioci raznih bolesti i tada se nazivaju vektori. Nakon nekoliko seci ličinke umru. www . te tanko crijevo. te rapija . Velika 3-4mm. edemi na licu. zatim u pluća. te bol u crijevima. larinks. One b rzo rastu i sazriju. te depresija.5 cm. te unese ličinke u sebe. farinks. Svinja pojede zaraženog š a (kaj svinje jedu š takore???????????). TRICHURIS TRICHIURA . dolazi do kalcifikacije i resorpcije a oporavak je dug. U takvim mišićima rastu i dobivaju izgled spirale. Zbog erozija na sluznici su moguće bakterijske infekcije. toksička oštećenja srčanog mišića (najčešći uzrok smti) is.mebendazol TRICHINELLA SPIRALIS . gdje nastaju odrasli paraziti. polaže žive ličinke.cekuma i kolona. Noge su također građene od segmenata (članaka) spoj enih zglobovima i tako su dobili ime.crv vlaš njak. 3) Začahurenje u mišićima uzrokuje bolove u mišićima.ponavljanjem jednakih segmenata. bronhe. anemije. ulaze preko kože u krvotok. te nastaje hipertrofija mišićnog tkiva. skupina (superfamiliae) i rodova. ali pri jačim infestacijama uzrokuje diareje. Vani se preobraze u ličinke infektivne za čovjeka. 1. a najvažniji su Arachnida (paučn jaci) i e Insecta (kukci). vodenasto-krvave proljeve. Trihurijaza: uglavnom nesimptom atski. a u ob liku ličinke u mišićnom tkivu.mebendazol za crijevne oblike. temperaturu . slabost. Mogu biti patogeni sami po sebi (mehanički i li toksično).

grinje Viš skupina. INSECTA . 2. Vrlo su brojni (660000 od ukupno 940000 poznatih životinjskih vrsta).IXODES RICINUS . Može se sekundarno inficirati i ugnojiti. odrasli) i ostaju pričvršćeni dulje vrijeme.RED: ACARI . Golim okom se vidi kao s itna crna točkica. posteljinom.info 9 . ARGASIDAE (Meki krpelji) Nemaju štit. te dva para krila. i. Postoje Ixodidae (t vrdi krpelji) i Argasidae (meki krpelji). Terapij a: mast 1% lindan. U koži buš tunele. Svrstani su u mnoge redove. rikecija. U nas je čest obični krpelj . 2 para zadnjih za odg urivanje. maloj djeci Balsamum peruvianum b) IXODOIDEA . Ispred očiju imaju ticala i pipke.kukci Imaju tri para nogu. hrane se siš krv sisavaca. Neki luče otrovnu slinu. i RED: ANOPLURA – uš www. IXODIDAE (Tvrdi krpelji) Imaju tvrdi h itinski lešni štit. nimfa. Drugi krpelji prenose različite viruse. ako se rilce otkine i ostane u koži.kr pelji Velike jajolike grinje. SARCOPTES SCABIEI . od kojih su najvažn iji Anoplura .š Sitne grinje. Syphonaptera .koji p renosi virusne encefalitise. koja ima paralizira juće djelovanje. Prenosi se i dodirom: rukama nakon češanja. ili ih se e premaže uljem da ostanu bez zraka. tularemija). najvažnije su Sarcoptidea (š e ugavci) i Ixodoidea (k rpelji). Također prenose razne bolesti (npr. Imaju i složena usta za uzimanje hrane. Ima 2 para prednjih nogu za prisisavanje. pa žive u površ inskom sloju kože. Iz jajašca se raz vija ličinka. zadržavaju se samo za vrijeme pijenja krvi. protozoa.uzročnik svraba. borelioze).dvokrilci. Najlakš ih se ukloni tako da se kapne malo etera ili kloroforma pa se nadrog iraju i opuste. Uzrokuju lokalnu upalu. spir oheta i bakterija. nastupa smrt (kod djece). te odrasli oblik. bakterije (npr. zagađenom odjećom. Hrane se jednom u svakom stadiju razvoja (ličinka. Uzrokuje nesnosan s vrbež. Zato i maju jako rilce za bodenje kože. gdje polaže jaja. hr ane se više puta u svakom stadiju. zatim kukuljica. Jede keratin iz kože. krotamiton. ugavci a) SARCOPTIDEA .belimantil. gmizavaca i ptica.uš Diptera . rikecije (pje gavi tifus). koje se hrane keratinom. naročit o noću. ali to je rijet kost. uži Česti prenosioci virusa. prsište i zadak.buhe. Ako dođe do dišne paralize. tijelo podjeljeno na glavu.

muhe Musca domestica ili domaća muha p renosi Salmonellu typhi i druge salmonele (trbušni tifus).Obavezni hematofagni ektoparaziti . Oplođena ženka leže bijela ovalna jaja .vidi u krvne i tkivne protozoe).komarci. Shigellu (bacilarna diz enterija).belimantil. Najvažnije porod ice: Culicidae . iz nje kukuljica.rod Anopheles neke vrste prenose na čovjeka uzročnike malarije i filarije. RED: SYPHONAPTERA . terapija . prenoćišta). Entamoebu hystoliticu (amebna dizenterija).dvokrilci Jedan par krila i ma funkciju. c) stidna uš. a dobar dio su prijelazni domaćini za l ičinke filarija. M užjaci se hrane biljnim sokovima. Vibrio cholerae (kolera) i virus poliomijelitisa.2 roda: Cul ex . CULICIDAE – komarc i Ženke se hrane krvlju (tipično). Krila su membranozna. Culicinae . Aedes .info 10 . oble. Iz ja jeta nastaje ličinka.nevidi Rod Phlebotomus su hematofagni dvokri lci koji prenose uzročnike lišmenijaze i papatačijeve groznice (virus papatasii). RED: DIPTERA .Pediculus pubis se prenosi najčešće s polnim kontaktom. MUSCIDAE . b) bijela uš. capitis uzro kuje svrbež.na taj način prelaze sa čovjeka na čovjeka. Dvije potporodice: Anophelinae . Prelazeći sa životinje na čovjeka mogu prenijeti kugu (Yer sinia pestis). cece muhe. a može i sekundarnu infekciju kože.u nezbrinutu ranu polože ličinke koje se hrane tkivom (ta rana fakat mora biti nezbrinuta) PSYCHIODAE .pasja buha c) Ctenocephali des felis . Neke muhe mogu iz azvati mijazu . prenosioci t ripanosome (bolest spavanja .neke vrste prenose uzročnike žute groznice i filarije. nemaju krila. Tu spada i obični komarac Culex pipiens.mast 0. P ostoji nekoliko vrsta humanih uš i: a) ušglave . Mjesto ugriza svrbi. jer ženka ubrizga svoju slinu koja sprečava koagulaciju krvi. murini pjegavac (Rickettsia mooseri).dio prenosi uzročnike zaraznih bolesti. Prilagođeni su za život među dlakama. rublja i poste ljine insekticidom (zatvori. Psychoidae . Postoje i vrste koje siš krv npr.Pediculus humanus var. četvrtastu glavu.čovječja buha b) Ctenocephalides canis . sa sistemom rebara. imaj u zakržljala krila i e nožice sa jakim pandžama. zbog formiranja jaja (kao trebaju im proteini).š takorova buha Sve vrste mogu živjeti i na čovjeku i na životinjama.mačja buha d) Xenopsylla cheopsis .nevidi.gnjid e i lijepi ih uz dlake ili vlakna odjeće . co rporis prenosi Rickettsia prowazeki.5% lindan + zapraš ivanje odjeće. plosnato tijelo i bij eli zadak koji poplavi kad se nasiš krvi.Pediculus humanus var. Muscidae . a ubodi se mogu sekundarno inficirati i ognojiti. www.muhe. a drugi je zakržljao. Hematofagni ektoparaziti: a) Pulex irritans .sišu krv. te odrasli oblik dvokrilca. ali imaju čvrste prednje noge prik ladne za hvatanja na dlakame i stražnje za skakanje.buhe Sitne.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful