P. 1
Mikrobiologija-skripta

Mikrobiologija-skripta

|Views: 2,768|Likes:
Published by Lejka1112

More info:

Published by: Lejka1112 on Oct 22, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as TXT, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

05/25/2013

pdf

text

original

OPĆA MIKROBIOLOGIJA UVOD Mikrobiologija se bavi proučavanjem najjednostavnijh i najsitnijih živih bića koj a se jednom rječju nazivaju mikroorganizmi

ili mikrobi. VELIČINE NEKIH MIKROORGANIZA MA (eritrocit 7.5 mikrometara): Bacillus anthracis Mycobacetrium tuberculosis Sa lmonella rikecije herpes-virus bakteriofag virus japanskog encefalitisa MIKROSKO PIJA Moć razlučivanja je udaljenost između dvije točke a da se one vide odvojeno. Ljudsk o oko ima moć razlučivanja 0.1 mm. Vrste mikroskopije: 1. svjetlosni mikroskop ima m oć razlučivanja 0.2 mikrometra (ukupno povećanje 900 puta) a više ne može jer ga ograničava valna duljina vidljive svjetlosti. 2. mikroskopiranje u tamnom polju: svjetlosna zraka prolazi kroz naročiti kondenzor (ili obični ispred kojeg se stavi disk neproz irnog papira), pa ne prolazi direktno kroz objektiv, već obasjava predmet sa stran e pa će vidno polje biti tamno, a predmet svijetao. Omogućuje promatranje neobojenog preparata. 3. faznokontrastna mikroskopija: svjetlosne zrake na putu kroz neki prozračni predmet (npr. stanicu) zaostaje u fazi š daje dojam prostornosti jer se ra zlika u fazi vidi kao razlika u jačini obojenja. Jasno to se vide strukture u živoj stanici. 4. fluorescentna mikroskopija: mikroorganizmi se oblože fluorescentnim an titijelima (poznata antitijela impregnirana nekim fluorokromom) i obasjaju UV la mpom. Vide se kao fluorescentna tijela na tamnoj pozadini 5. elektronski mikrosk op: koristi se snopom elektrona umjesto svjetlosnim zrakama i magnetnim poljem u mjesto lećama. Moć razlučivanja je 1 nanometar pa se njime mogu promatrati i virusi. U z kontrastno bojenje i sjenčanje platinom dobijemo 3D sliku. Postoji transmisioni (2D) i scanning (3D). 6. autoradiografija: neki element stanice se markira radio aktivnim izotopom i fotografskim filmom se prati kretanje radioaktivnog elementa . 5 mikrometara 2-4 mikrometra 2 mikrometra 475 nanometara 130 nanometara 65-95 nanometara 13 nanometara www.belimantil.info 1

PODJELA MIKROORGANIZAMA EUKARIOTI a) ALGAE = protisti sa klorofilom osim modroze lenih 1. chlorophyta = zelene, phaeophyta = smeđe, rhodophyta = crvene 2. euglenop hyta = euglene 3. pyrrhophyta = bičaši ili flagelati 4. chrysophyta = zlatnosmeđe alge i dijatomeje b) PROTOZOA = praživotinje 1. mastigophora = praživotinje sa bičevima 2. rhizopoda = amebe 3. sporozoa u životnom ciklusu imaju stadij mirovanja (spore) i stadij razmnožavanja. 4. ciliata = trepeljtikaš i c) FUNGI = gljive (hitinski staničn i zid) 1. fungi perfecti = savrš ili potpune gljive: phycomycetes, ascomycetes, ba sidomycetes ene 2. deuteromycetes = nesavrš gljive ili dermatofiti: blastomycetes= kvasnici, hyphomycetes=plijesni ene d) SLUZAVE PLIJESNI (bez staničnog zida - ameb oidne) 1. myxomycetes = plazmodijalne sluzave plijesni 2. acrasiomycetes = celul arne sluzave plijesni PROKARIOTI 1. cyanophyta = modrozelene alge 2. shizomycete s = bakterije Bakteriologija se bavi bakterijama, mikologija gljivama i plijesni ma, virologija virusima, a parazitologija protozoama, crvima i člankonošcima. PODJEL A MIKROBIOLOGIJE 1. medicinska proučava sve mikroorganizme koji su važne za zdravlje čovjeka ili životinja 2. poljoprivredna isto za biljke 3. tehnološ za mikrobe korisne u prehrani i farmaceutskoj industriji. ka Mikroorganizmi mogu biti 1. patogeni jer izazivaju bolesti uništavanjem tkiva ili lučenjem otrova 2. uvjetno patogeni - a ko ih ima u većem broju, uslijed narušene ravnoteže u tijelu ili ako se nađu na nepredviđe nim mjestima (npr. iz crijeva uslijed ozljede ili upale uđu u krv). 3. korisni sud jeluju u metabolizmu (npr. bakterije u crijevu koje stvaraju vitamin K). 4. indi feretni ili saprofitni (mogu biti uvjetno patogeni). Razvrstani su u redove, por odice, rodove i vrste po izgledu, strukturi DNA, tinktorijelnim svojstvima (kako se boje mikrobiološ bojama), metabolizmu. kim www.belimantil.info 2

OBLICI BAKTERIJA a) KUGLASTE (KOKI) su najčešći 1. mikrokoki su pojedninačne 2. diplokok i u parovima, gonokoki znači da su spljošteni između sebe kao zrno kave 3. streptokoki su poredani u duš ili kraže lance e 4. stafilokoki su poput grozdova 5. tetrade su poredani po četvero, sarcina po 8, 16, 32 6. diplostreptokoki: cijeli red se dijel i po dužini, nakon podjele se odvajaju. b) ŠTAPIĆI (BACILI) - kod njh je važna duljina, š irina i oblik rubova (odsječeni, zaobljeni, nitasti) 1. palisade: kad su poredani jedan do drugog 2. oblici slova V X Y 3. diplobacili su spojeni na krajevima po 2 4. streptobacili: kad je viš njih poredano u lanac e 5. kokobacili su između štapića i koka (elipsa) c) SPIRALNE 1. spirohete imaju puno spiralnih zavoja 2. spirile i maju obično jedan zavoj, najviše do 4 3. vibrioni izgledaju kao zarez 4. trihobakter ije su razvučene spirohete d) MIKSOBAKTERIJE nemaju definiran oblik (sluzave bakte rije - nemaju stanični zid) Polimorfizam je svojstvo bakterije da može imati različite oblike. Pleomorfizam je svojstvo bakterije da može mijenjati oblik tokom života. Ob lici bakterija se mijenjaju ovisno u uvjetima: viš ili manjak hrane, dezifincijens i ili antibiotici, temperatura. ak Koki povećaju promjer i raspadnu se, ili dobiju nepravilan oblik kao gruda. Štapići zadebljaju na krajevima ili se mogu izdužiti kao konac. Djelovanjem lizozima (enzim u suzama) koji uništi staničnu stijenku ili antib iotika koji sprečavaju njegovu sintezu dobijemo nepravilne oblike: protoplaste i s feroplaste. Protoplasti nemaju ni traga staničnoj stijenci, nastaju iz Gram + bakt erija i ne mogu se dijeliti. Sferoplasti imaju oslabljeni ostatak stanične stijenk e, nastaju iz Gram - bakterija. Mijenjaju oblik ovisno o osmotskom tlaku. Mogu s e dijeliti ako nema inhibitora sinteze stanične stijenke i tada se dijele na dvije stanice nepravilnog oblika. GRAĐA BAKTERIJA 1. KAPSULA I/ILI SLUZAVA OVOJNICA. Ka psulu imaju uglavnom bacili, neki streptokoki, rod Klebsiella i drugi. Neki je s tvaraju uvijek, neki tek kad uđu u organizam zbog zaštite od vanjskih utjecaja i imu ne obrane. Različite vrste imaju različit sastav kapsule. Većina bakterija je pravi od polisaharida u obliku mreže: celuloza, dekstran+organske kiseline, aminošećeri, monos aharidi. Rod Bacillus je pravi od D-glutaminske kiseline koja daje sluzavost. Ka psula ima svoje antigene (K-antigeni), što omogućuje spajanje sa homolognim antitije lom što izaziva bubrenje kapsule pa ona postane nekoliko puta deblja i može se uočiti pod mikroskopom (tuš preparat, faznokontrastni mikroskop). To se zove mikroprecipi tacija ili Neufeldov fenomen i može poslužiti za identifikaciju bakterija. www.belim antil.info 3

Sluzava ovojnica ima sličan sastav samo što se lakše topi u vodi. Mogu je imati i bakt erije s kapsulom. Uvijek je izvan kapsule. 2. STANIČNA STIJENKA Bez nje bakterija ži vi vrlo kratko. Stijenka je tanka, elastična ali i čvrsta. Daje oblik bakteriji, štiti ju od fizičkih oštećenja, osigurava turgor na 5-20 atmosferskih tlakova, može zadržati ne ke tvari u stanici koje prođu kroz membranu, i važna je za diobu stanice. Stvara i o bnavlja kapsulu, ili neke tvari u unutraš njosti stanice. Sve bakterije imaju pept oglikan zvan murein. Murein je polimer od nerazgranatih lanaca N-acetil-glikozia mina i N-acetil-muraminske kiseline povezanih glikozidnim vezama poredanih naizm jenično. Na svaku molekulu Nacetil-muraminske kiseline vezan je tetrapeptid od L-a lanina, D-glutamina, m-diaminopimelinske kiseline i Dlizina ili D-alanina koji j e povezan aminskim vezama sa drugim mureinskim lancem. Ta struktura daje čvrstoću i naziva se mureinski sakulus. U njemu su ugrađeni drugi spojevi, karakteristični za p ojedinu bakteriju. Gram + imaju teikočnu kiselinu (lanac ugljikohidrata i aminokis elina varijabilnog sastava) vezanu na murein. Boje se hvataju na tu kiselinu. On a je ujedno i površ inski antigen. Gram - imaju puno tanju stijenku složenije građe. S astoji se od dvije membrane: unutarnje i vanjske. Vanjska membrana sastoji se od gornjeg i donjeg listića: a) gornji listić (na površini bakterije) građen je od lipopol isaharida (LPS) sa dvije komponente, a to su lipid A (složeni ester ugljikohidrata i masnih kiselina, uz pirofosfatne veze) i druge komponente (lanac šećera i glikofo sfata) povezane za njega. lipid A je endotoksin jer je vezan za bakteriju i otpuš se u okoliškad se ta razori sama bakterije. b) donji listić je građen od fosfolipida. Vanjska membrana ima funkciju sprečavanja prometa velikih molekula u ili iz stanic e (enzimi ne smiju van, a antibiotici ne smiju unutra). Unutrašnja membrana građena je od mureina. Unutrašnja i vanjska membrana povezane su stupićastim proteinskim for macijama. ku Stanična stijenka je nosilac somatskih ili O-antigena (daju serološ kar akterizaciju). Neke bakterije imaju i voš tanu ovojnicu (acido-alkohol-rezistentne ). 3. STANIČNA MEMBRANA Nalazi se odmah ispod staničnog zida. Vrlo je tanka, građena o d fosfolipida i proteina. Ima uvrnuća koja se zovu mezosomi, koji su preteče mitohon drija. Osim toga stvaraju pregrade kod diobe i stvaraju izvanstanične enzime. Sudj eluju kod dupliranja DNA. Stanična membrana je polupropusna pa ima sve ono što ste uči li iz dinamičke i fiziologije, ne da mi se sad to pisat. 4. ORGANI ZA KRETANJE I P ILI (FIMBRIJE) Ne kreću se sve bakterije. One koje se kreću, to rade da bi našle najbo lje mjesto za život i razmožavanje i da lakše prodiru kroz organizam nesretnog domaćina. 1. Bičevi ili flagele su najčešći organi za pokretanje. Obično ih imaju štapićaste bakteri To su končaste tvorevine duljine 12-25 mikrometara. Može ih biti jedna (monotriha) ili viš (politriha). Po razmješ e taju mogu biti polarne (na jednom kraju), bipolarn e (na oba kraja) ili peritrihijalne (po cijeloj površ ini). Nastaju u loptastim tj eleš cima, koja se zovu bazalne granule, a nalaze se u staničnoj stijenci. Običnim mik roskopom se ne vide ni obojane jer su vrlo tanke, oko desetak nm. www.belimantil .info 4

Građene su od proteina flagelina. To je kontraktilni protein koji nema ni triptofa na ni prolina. Uz to ima i neš lipida, šećera i nukleinskih kiselina. Sadrži flagelarni H-antigen. Na duljinu bičeva utječu mnogi to faktori. Dobro se razvijaju u tekućim hra nilištima i površini mekih podloga a na tvrdim i u prisutnosti Cr3+ i fenola slabije . Mogu i potpuno nestati, pa nestaje i H-antigen. To je ipak samo privremena pro mjena. Broj i razmještaj bičeva je tipičan za neku vrstu. 2. Aksijalni filamenti su or gani za kretanje kod spiralnih bakterija. Nalaze se u stanici koja je oko njih s piralno obavijena. Polaze s oba pola stanice i sreću se u sredini stanice gdje su ponekad spojeni. Kemijski slični bičevima. Pomoću njih se bakterija kreće rotacijom oko svoje zamišljene osi. 3. Fimbrije ili pili su končaste tvorevine na površini nekih štapića stih bakterija koji pomažu bakteriji da se prihvati na stanicu domaćina. Građeni su od proteina pilina. Tanje su i kraće od bičeva i ravne su, a vide se samo pomoću elektro nskog mikrosokopa. Nema ih kod Gram + bakterija a ima ih kod svih enterobakterij a. Bakterije koje ih imaju izazivaju hemolizu. Neke enterobakterije imaju i seks ualne pile pomoću kojih izmjenjuju plazmide. O tome više kod razmnožavanja. Iako su gr ađene od proteina, otporne su na pepsin, tripsin, kiseline i lužine. Pile se mogu iz gubiti i opet stvoriti. Nositelji su fimbrijalnog F-antigena. 5. CITOPLAZMA I ST ANIČNA TJELEŠCA Tekućina unutar stanične memrane u kojoj se nalaze mikro i makromolekule . Mikromolekule kao i kod svake druge stanice (voda, trigliceridi, glukoza, amin okiseline...) Makromolekule: 1. nemaju pravu jezgru već nakupinu DNA i nukleoprote ina nazvanu kromatin ili nukleoid. 2. plazmidi su kružna DNA neovisna o glavnoj DN A i nije neophodna za život bakterije. Nose dodatna svojstva: otpornost na antibio tike, nove enzime i druga svojstva. Puno manji su od glavne DNA. 3. ribosomi su kuglasta tjelešca na kojima se sintetiziraju proteini, rijetko se nalaze pojedinačno , češće u lancima koji se zovu poliribosomi. 4. citoplazmatske inkluzije su zrnca razl ičitih veličina i sastava. Lipidi, proteini, ugljikohidrati, kristalići, sumporna zrnc a, beta-maslačna kiselina, vakuole... SPORE KOD BAKTERIJA Neke štapićaste bakterije im aju sposobnost stvaranja otpornog oblika nazvanog spora i takve se bakterije naz ivaju sporogene bakterije. Spora je okruglo ili ovalno tjeleš koje može biti smješ ce teno bilo gdje u citoplazmi i to su endospore. Smještaj i veličina spora su specifični za vrstu pa to može služiti za identifikaciju. Spore teš primaju boje, pa se na oboje nom preparatu vide kao neobojena mjesta. Svaka bakterija pravi samo ko jednu spo ru. Egzospore prave samo neke bakterije i služe za ramnožavanje. Struktura spora je određena pod elektronskim mikrosokopom. Unutra prema van: 1. srž spore sadrži nukleoid , ribosome, puno enzima, puno Ca-dipikolinata (stabilizira DNA) i uglavnom se može reći da je to zgusnuta citoplazma. 2. stanična stijenka okružuje srž 3. debela kora od peptoglikana (cortex) 4. unutarnji zid od keratina 5. vanjski zid (egzosporium) U sporama su nađeni antigeni kojih nema u vegetativnom obliku, koji su specifični za pojedine vrste. Spore su otporne na isuš ivanje, visoke temperature, dezinficijen se, a to je zbog debele kore, manjeg udjela vode, smanjenog metabolizma, visoka koncetracija Ca-dipikolinata. www.belimantil.info 5

SPORULACIJA Bakterija pravi sporu u nepovoljnim uvjetima za život iako su nađene i k od povoljnih uvjeta. Nepovoljni uvjeti su temperatura, nepovoljni pH, prisustvo ili odsustvo kisika (ovisi da li aerobna ili ne), manjak hrane, prisutnost nekih otrovnih tvari za bakteriju. Kad se bakterija odluči praviti sporu, poveća se, udvo struči DNA ali se ne podijeli. Prva vidljiva faza je zguš njavanje DNA i pomicanje p rema jednom kraju bakterije, kamo idu i ostala citoplazmatska tjeleš Zatim ca. se membrana uvrne tako da zaokruži taj dio zgusnute citoplazme i napravi dvoslojnu me mbranu. Unutar te dvostruke membrane je srž spore. Ta tvorba je predspora. Od te d vostruke membrane nastaju ostale opne. Tijelo bakterije u kojoj se nalazi spora naziva se sporangij. GERMINACIJA Kad spora dođe u povoljne uvjete života prelazi naz ad u vegetativni oblik. To se zove klijanje ili germinacija. Osim povoljnih uvje ta, mora postojati neki faktor aktivacije: povišena temperatura, određeni pH, neki s pojevi. Bez bez tog faktora spore neće proklijati ni na obogaćenim podlogama. Prvi z nak klijanja je da spora izgubi refraktilnost (lom svjetlosti), nabubri i počne pr imati obične boje kojima se inače spora ne može obojati. Povećani pritisak u spori uzrok uje pucanje zida i sadržaj spore se vraća u stare granice. BOJANJE Bakterije se boje da bi se pojedini dijelovi bolje vidjeli (živjela logika). Ponekad je to i jedini način da bi se bakterije identificirale. Pojedini dijelovi bakterije ne primaju s ve boje na isti način. Prije su se koristile samo prirodne boje (karmin, indigo, t anin), a danas ih zamjenjuju anilinske boje koje se dobivaju iz katrana kamenog ugljena. Neke su derivati anilina, ali ne sve kako bi ime sugeriralo. Boje su ob ično soli pa otopljene imaju 2 iona. Jedan je nosilac boje ili boja kao takva i na ziva se kromfor, a drugi dio omogućava spajanje boje na cilj bojanja i naziva se a uksokrom. Boje mogu biti: 1. Kisele su one kod koji je kromfor anion: Na-eozinat , kiseli fuksin, vezuvin. Najjače boje citoplazmu. 2. Lužnate kod kojih je kromfor k ation: metilensko modrilo, kristal ljubičasto, lužnati fuksin, tionin. Najjače boje je zgru i druge nukleinske kiseline. Ove boje se intenzivnije hvataju na bakteriju jer bakterija ima puno nukleinskih kiselina. Jednostavna bojenja su kad se koris ti samo jedna boja, najčešće Loefflerova lužnata otopina metilenskog modrila. Puno su češća korisnija diferencijalna bojenja: 1. Bojenje po Gramu je toliko često i rašireno da se sve bakterije trpaju u G +,G- ili G neodređene. Prvo se bakterije boje nekom pl avo-ljubičasto lužnatom bojom (kristal ljubičasto). Sve bakterije u preparatu će primiti tu boju (osim nekih iznimaka). Nakon se dodaje I-KI po Lugolu (nastaje kompleks jod-boja) i slijedi odbojavanje 95% etalnolom. Neke bakterije će otpustiti plavu boju. Nakon toga se dodaje neka crvena (karbol fuksin, safranin, neutralno crven ilo) i one koje se otpustile plavu će sada primiti crvenu. G- bakterije u svom sta ničnom zidu imaju lipidne spojeve, koje se kod odbojavanja etanolom otapaju pa pla va boja izlazi. Zato su G+ plave a G- crvene. G+ su osjetljivije na peniciline, sulfonamide, deterdžente, fenole i lužnate boje. G- su osjetljivije na telurove soli , oksidanse, spojeve klora, i proteolitične enzime. www.belimantil.info 6

folna kiselina. Zatim se preparat boji nekom plavom. biotin. Ponekad je moguće natjerati bakteriju da živi bez neke esencijalne a minokiseline ako se presađuje na hranilišta sa sve manje te esencijalne kiseline. AAR bakterije ne otpuš boju. pirimidini. Spojevi koji se s malim ili nikakvim izmjenama ugrađuju i bakteriju: purini. a oportunisti samo u nekim uvjetima: oslabljen imunitet. zagrijanom crvenom (karbol fuksinom). Bakterijski vitamini koji su uglavnom isti kao i ljud ski: nikotinska kiselina i amidi. fototrofi (energiju dobivaju fotos intezom) 2. Hetero trofi su kemoorganotrofi (energija razgradnjom organskih spojeva): 1. CO2. Kapsule se boje tuš ili otopinom Giemse (kaj je to?). c) p atogeni izazivaju bolesti. Biče vi se bojaju nestabilnom otopinom tartarata. Obavezni uvijek izazivaju bolest. nju Katabolizam + anabolizam = metabolizam. b) fakult ativni (uvjetni) mogu živjeti i od neživih izvora ali bolje uspijevaju na živima. ww w. kemolitotrofi dobivaju energiju oksidacijom anorganskih spojeva: H2. Služi za energiju i sintezu drugih spojeva. ali ne i jedina. 2. paraaminobezojeva kiseli na. a kad primi boju viš ju ne otpuš Zato se takve bak terije boje e ta. (ali ionako se ne vide svjetlosnim mikroskopom pa čemu to) 5. To se z ove Ziehl-Neelsonova metoda. NO3. NH3. AAR su crvene. H2S i drugi spojevi sumpora.belimantil. Bojenje acido-alkohol-rezin stentnih bakterija (AAR). striktni) sve moraju dobivati od živih stanica. taju ostale plave. pirdoksin. Osim glukoze. ostale da. saprofiti razgrađuju nežive ili inertne organske tvari koje su otpadni ili razgradni produkti drugih živih bića. 4. One će primiti boju. 3. bakterija treba i druge spojeve koje ne može sama st varati (faktori rasta): 1. em METABOLIZAM Manji dio bakterija proizvodi energiju sam. Truljenje i gnjiljenje je dio kruženja elemenata u prirodi neophodn og za održanje ukupnog života. ostale primaju tu plavu. ostalo neće. Zatim se preparat ispire kiselim etanolom. riboflavin. Glukoza je bakteriji najbolja hrana. Preparat se odbojava alkoholom i vodom. NO2. 2. To je bojanje po Fultonu. ostali razgradnjom hrane iz okoline (lopovi i lijenčine). Spore se boje malahitnim zelenilom. Katabolizam = sve reakcije razgradnje koje do vode do stvaranja energije u stanici.info 7 . Autotrofi: 1. Anabolizam = sve reakcije sinteze novih sp ojeva uz potroš energije. One imaju ovojnicu od voska i fosfolipida koja ne prim a boju dok se ne zagrije i otopi. paraziti za preživljavanje iskorištavaju druga živa bića: a) obligatni (obvezatni. Daje se neka crvena (s afranin) i onda su spore zelene a ostalo crveno. esencijalne aminokiseline. 2.G+ imaju manje enzima pa su veći izbirljivci hrane. tiamin. pantotenska kiselina. nakon na rušene ravnoteže upotrebom antibiotika…. jednostavni spojevi Fe. kada se nađu na nepredviđenom mjestu. PREHRANA BAK TERIJA Hrana u bakteriju ulazi pasivnim ili aktivnim transportom (fiziologija).

max 80. za održavanje turgora i općenito fizikalno-kemijsko stanje citoplazme (hidrofilne i hidrofobne molekule). NADP.info 8 . Mikroaerofilni su o ni kojima treba mala koncetracija kisika (oko 5%). ŠTO SVE UTJEČE NA RAST I RAZMNOŽAVA NJE 1. Fakultativni aerobi ili anaerobi mogu živjeti i sa i bez kisika ali im jedno od toga bolje. Uvijek je to vanjska anorganska tvar. To su inducira ni ili adaptivni enzimi a u normalnim okolnostima su potisnuti represorom (vidi dinamičku). Tu spadaju patoge ne jer je to temperatura ljudskog tijela a ni ostali toplokrvni nisu daleko. max 30. Kisik. duš fiksacijom iz atmosfere. 5. sumpor iz sulfida. c) termofilni ili ljubitelji vrućine vole 60-65. Za sintezu bakterija treba razne elemente koje primaju iz okoline: 1. 2. sulfata. U svakom slučaju važan je krajnji p rimatelj elektrona. ketona. min 10. metali otopljeni u solima su aktivatori enzima 6. Pa dobro.kod njih kis ik reagira sa flavinima i pretvara se u peroksid i superoksid koji su otrovni.Pojedine vrste imaju specifične potrebe: Streptococcus pneumoniae treba kolin. nitrita. Osim njih imamo i gene za sintezu enzima koje ta vrsta nema stalno nego samo kad dođe u dodir sa supstratom za koji nema enzim. ali može i organski ako je frk a (NAD. pirimidina ik 3.iona. DISANJE Nećemo sad o reakcijama disanja. Za objaš e njenje ovoga pogledati na osmotski tlak. www. nitrata. mi n 0 b) mezofilne ili one između koji vole 30-37. 4. Aero-tolerantni anaerobi (samo ime ti kaže). 3 . ATP. valjda znaš čemu služi hrana i da ne valja ako je ima premalo. flavini) 5. jošviš ili nižim prestaje rast i im im razmnožavanje. hemolitički streptokoki glutamin. Ako je to kisik onda s u bakterije aerobne. pH povezan sa osmotskim tlakom i površinskom napetošću. metionina 4. 3. tiosulfata. 2. Ali ne valja i ako je ima previš jer inhibira rast i razmnožavanje. Na nižim ili viš tempera turama metabolizam se usporava. služi kao izvor H+ i OH. 5. fosfor iz anorganskih fosfata. Hrana. am inokiselina. a još… ubija. purina. To su ko nstitutivni enzimi. Pogledaj pod dis anje. voda (znašli funkcije vode?) ENZIMI Svaka vrsta ima karakteristične enzime koji se prenose s generacije na generaciju i kodirani su genomom u glavnoj DNA. 4. Obavezni aerobi ne mogu bez kisika. Brucellae CO2 . organskih kiselina i njihovih soli. Temperatura je važna zbog enzima. Ako neš drugo onda su anaerobne. Bakterije su se prilagodile raznim sred inama pa imamo: a) psihrofilne ili ljubitelje hladnoće koji vole 15-20. ugljik i z CO2. aldehida. sećera.belimantil. Za većinu bakterija e 6-8 optimalno. Obavezni anaerobi . amonijaka. Ali nije sve to tako jednost avno: 1. mas ti i aminokiselina 2. max 45. ci steina. min 40. Voda je idealno disperzno sredstvo za hran u. alkohola. Myc obacterium tuberculosis asparagin.

coli podijeli se za 15 do 20 minuta . 6. bakterija ne može upijati e hranjive tva ri pa umire. što ih je više. genom se podijeli i odvoji na krajeve. Z ato većina bakterija napravi koloniju za 24 sata a M. Prevelike koncetracij e mogu ometati i zaustaviti razmnožavanje. veća je mogućnost da će se prilagodi ti i početi razmnožavanje (stvaraju dovoljno CO2). 5. onda se ide razmnožiti. Alkalni pH ometa s aharolitičke bakterije. RAZMNOŽAVANJE Bakterija raste i sku plja mikro i makromolekule. koji se raspadne u štapićaste i loptaste bakterije. pa dolazi do smežu ravanja stanici a to se zove plazmoliza. ali u nepovoljnim uvjetima ovako: štapićasta bakterija se na jednom ili ob a kraja izduži i to se izduženje račva na 2 kraka u koje idu novostvorene DNA I ostalo što će činiti novu bakteriju. To rade r odovi Mycobacterium. Na stanici nastane pup iz kojeg se odvoji posebna bakterija. neke štapićaste i one koje u povoljnim uvjetim a pupaju. Stanica se poveća. Ponekad se dijele preko L-oblika. Ima više način a: 1. Nijedna bakterija ne može živjeti bez ovog plina. Dakle. Neke bakterije " pupaju". a kiseli proteolitičke i zato se zakiseljavanjem hrane sprečav a kvarenje. Neke bakterije vole visoku površ insku nap etost. Rod Str eptomyces pravi egzosporu iz koje nastaje nova bakterija. 6. Isto tako. 3. Corynebacterium. Osmotski tlak. Budući metabolizam bakterija mijenja lokalni pH. Crijevne bak terije su se navikle na nisku površ insku napetost pa se vodenim podlogama dodaje žuč jer voda ima veliku površ insku napetost. Na 37 stupnjeva se E. c itoplazma se počne uvlačiti i stvara se pregrada slično kao kad stvaranja spore samo s e sada citoplazma sa tjelešcima ravnomjerno podijeli. Rod Nocardia se izduži. nastaju tanki dugački filamenti (kao konac). Naročito veli ke količine potrebne su kad se bakteriju nađu u novoj sredini. Esche richia. a većina gljivice ne voli više od 5. 2. Ovako se razmnožavaju mikoplazme. Mogu biti neke izvana (antibiotici. Streptobacillus. Zato je čista voda loš okoliš za bak erije. džemova i pekmeza koristi kuhinjski šeće r iako je idealna hrana za bakterije jer jako povisuje osmotski tlak. g = ------------------www .info 9 . 4. Bubrenje stanice se zove plazmoptiza. 9. Preniski o smotski tlak uzorkuje ulaženje vode u bakteriju i time razrijeđuje hranjive tvari te onemogućuje izlučivanje štetnih produkta metabolizma. stanica izgleda kao jednostruki ili dvostruki Y. Grananje. 8.belimantil. Jako se poveća i po primi oblik kugle koja rasprši se na puno malih djelića od kojih nastaju bakterije. važno je hranjivim podlogama dodati pufer. 7. Do jedne razine plazmoliza je povratna ali viš od toga ubija bakteriju. Iz te pregrade će nastati stij enka i imamo 2 bakterije. a u nenormalnim uvjetima i rodovi Proteus.ekstremi su rijetki. e Fo rmula za računanje vremena generacije: log N . Litotr ofne trebaju mnogo viš od e organotrofnih jer je to njima jedini izvor ugljika ali neke organtrofne vrste isto trebaju puno CO2 (Brucella. Zato se često za konzerviranje voća. 10. Cijepanje je najčešći.log No v. Koncetracija CO2. Neisseria). BRZINA I FAZE RAZMNOŽ AVANJA Vrijeme generacije je vrijeme potrebno da se jedna st anica podijeli u dvije. Otrovne tvari. Ako je preveliki voda izlazi van. Kad skupi dovoljno.Broj bakterija u novoj sredini. Treponema pallidum za 2 minute a Mycobaterium tuberculosis za 13 do 15 sati. Površ inska napetost. dezificijensi) i š tetni produkti metabolizma koji u malim količinama ne smetaju ali polako dosegnu otrovne koncetracije pa mogu prekinuti razmnožavanj e. Jedna "grana" od tog Y otpadne od ostatka i od toga se razvije nova bakterija. tuberculosis viš tjedana.

SIMBIOZA Simbiozom se naziva bilo kakva povezanost živih bića. Mutualizam (sinergizam) je simbioza gdje oba organizma imaju korist. Mycobacterium tuberculosis. životinje. Bakterije se prilagođavaju na novu sredinu. 4. bilo korisna. bilo štetna: 1. Antagonizam je kad ne mogu živj eti zajedno obično zato jer jedan organizam luči neku tvar koja ubija drugi organiza m. npr. ali i bakterije. Shigele. virusi polimijelitis a. Pogodniji su zatvoreni prostori zbog praš ine: streptokoki. 3. RAS PROSTRANJENOST MIKROORGANIZAMA Ima ih posvuda u prirodi . 7. Pobijedit će onaj koji se brže i bolje adapt ira na uvjete sredine. inu e. To je teš zamislivo a jošteže provedivo. a neke uginu. Flueggeove kapljice iz zaraženog diš trakta padaju na predmete i tlo. TREBA NAĆI PRIMJER!!!!!! 3. V ibrio chloreae. inu 4. Nevjerojatno ali istinito. ko 2. pa mogu k ratko živjeti. Parazitizam je interakcija u kojoj j edan organizam živi na račun drugog (npr. Prvo počine o padati razmnožavanje. Kompeticija nastaje kad se dva različita organizma istih potreba međusobno natječu. t etu Staphylococcus aureus izlučuje tzv. Osobito su ugroženi mlijeko. Čista voda je loša sredina za mikrobe zbog osmots kog tlaka i nedostatka hrane. Mikroorganizmi sa ljudi u zrak dospijevaju ljuš tenjem kože. Taj se fenomen naziva satelitizam. stafiloko ki. coli stvara kiselinu koja inhibira Shigella dysenteriae. a najviš sekretima diš trakta. ciste Entamoebae histolitica. meso. Mycobacterium tuberculosis.info 10 . Clostridium tetani. www. Clostridium. 4. protozoe. E. Entamoeba histolytica jede bakterije. kapljične infekcije. coli brže fermentira šećer od Salmonele pa poslije izvjesnog vremena u kulturi neće više biti Salmonele. e nog nog zalijepe na praš i osuš a zatim tu praš udahne neki zdravi pehist. Voda: Pseudomonas. N eutralizam je simbioza pri kojoj ne postoji nikakva interakcija između dva bića koja žive zajedno. spirohete.log 2 No je broj početnih bakterija N broj bakterija nakon određenog vremena 1. Čak postoji jedna bakterija ko ja je parazit na drugim bakterijama. Salmonele. Umiru u sve većem broju. i polako se broj umrlih i novostvorenih bakterija izjednači. Pri lagodile su se i razmnožavaju se ko blesave.to se kaže ubikvitarni: 1. 2. Clostridium botulinum je prije bio strah i trepet konzervi. Naziva se i lag faza. s a sasuš enog gnoja rana. Microccocus.Faza pritajenosti ili adaptacije. S tacionazna faza.Stacionarna faza. 6. 5. Odumiranje. bakteriofag). Biljke. Predatorstvo je kad veći i jači jede manjeg i slabijeg. Pogotovo gljivi ce i plijesni. E. ako u organizmu onda bolest. hrana. vibrioni. Otpadne i prljave vode imaju Salmonele. Ako je na podlozi. Corynebacterium diphteriae. 2. stvara se kolonija .belimanti l. ne razmnoža vaju se.Faza eksponenecijalnog rasta. Komenzaliza m je simbioza kad jedan organizam ima korist od druge a druga nema š ili korist. Zrak je nepogodna sredina za mikrobe. spore Bacillus anthracis. Bakterije i gljivice od kojih većina ne uzrokuje bolest. Zemlja. V-faktor koji stimulira razvoj Haemophilus influenzae. eksponencijalno. ali ima i neki h vrlo opakih mikroba: Clostridium botulinum. Gljivice luče antib iotike da bi se obranile od bakterija. 3. Zove se log-faza. viruse polimijelitisa i hepatitisa. jaja. ličinke i jajašca parazita.

aureus. USNA Š UPLJINA Usnu šupljinu n aseljava velik broj različitih mikroba jer je vrlo pogodna sredina . 1. Debelo crijevo ima najveću populaciju mikroba u tijelu. amebe. znoj je visoko osmolaran zbog visokog sadržaja NaCl. na i u čovjeku žive određene vrste koje su se prilagodile na čovjeka i od njega zavise. a nazivaju se s talnom ili rezidualnom mikroflorom i mikrofaunom. epidermidis. a važn a je i fagocitička djelatnost alveolarnih makrofaga. pogoda n pH i temperatura. Većina ih brzo umre dospije li na ili u nas. www. U jejunumu ima nešto koka i diftero ida. To su naslage dekstrana i drugih po lisaharida na zubnoj caklini. Potonji j e vezan uz tipični pubertetski kožni poremećaj zvan prištevi. virusi. porodice Enterobacteriaceae. ljuš se. 2. streptokoki. Trychophyton. Neke bakterije sudjeluju u nastanku zubnih plaka (vrste roda Bacteroides. a lizozim iz znoja ima direktno antimikrobno djelovanje. flora postaje sve sličnija onoj u debelom crijevu. na kojima sa koloniziraju bakterije. a kako pH postaje sve viši duž ileuma.belimantil. Broj i vrsta svih ovih mikroorganizama u znatnoj mje ri ovise o klimatskim faktorima. a m ogu se naći i gljivice (Candida. stafilokoka. gljivice. ima blago kiseli pH zbog organskih e ti kiselina koje luče l okalni stafilokoki. 4. a riječ je o vrlo šarolikoj skupini streptokoka. epidermidis. bacila. U nazofarin ksu možemo naći difteroide. parodontoze.MIKROFLORA LJUDSKOG TIJELA Čovjek nije podesna sredina za život i razmnožavanje većine m ikroorganizama. nepatogene sojeve Neisseria. difteroide. streptokoka. Bakterije su na koži smještene na pl očastom površinskom epitelu i kraj znojnih i lojnih žlijezda. streptokoke. uške. DIŠ TRAKT NI Na sluznici nosa žive uglavnom isti mikrobi ka o na drugim dijelovima lica (S. aureus. pazusi. neke vrste roda Bacteroides i Neisseria. Epidermophyton) koje uvijek mogu iz azvati razne bolesti.info 11 . difteroida. acnes k oji se namnože i izazovu upalni proces. genitalno i analno područje). Duodenum također ima malo bakterija zbog inhibitornog djelovanja kiselog želučanog sekreta i žuči (visoka osmolarnost). Postoje i oni mikroorganizmi k oji čine prolaznu mikrofloru. Orofarinks udomaćuje S. sta filokoka. Ostale bakterije mogu se naći na područjima gd je ima dovoljno vlage (dlanovi. neki streptokoki). stafilikoki i brojne druge bakterije. gingivitisa (upale zubnog mesa). koji nastaje kada poviš razi na spolnih hormona izaziva pojačano lučenje loja koji je idealna hrana za P. KOŽ A Epiderma nije pogodna za razvoj mikroba iz viš raz loga: suha je. Rij eč je o anaerobnim i fakultativno anaerobnim bakterijama: vrste roda Bacteroides. 3. Donji dijelovi respiratornog trakta ne maju MO budući postoji stalan tijek sluzi zbog pokretanja cilijarnog epitela. Iz izmeta je izol irano više od 300 vrsta u brojevima od više stotina milijardi (10na12) po gramu. vrsti vode i hrane koju čovjek koristi.vlaga. osobne hi gijene i drugih faktora. S. Ipak. skalp. Plak može doves ti do karijesa. diplokoka. difteroidi). puno hrane. S. Najčešće vrste su Staphylococ us epidermidis i Propionilbacterium acnes (iz skupine ena difteroida). PROBAVNI TRAKT U želucu ima vrlo malo mikroba jer ne mogu preživjeti vrlo kiseli pH (iznimka: Helic obacter pylori).

ali često je uvod u razmnožav anje PLAZMIDI su male kružne izvankromosomske molekule dvolančane DNA koje se mogu s amostalno replicirati. događaju se zbog nekih kemikalija ali i zbog zračenja ili drugih stvar i. ku PRENOŠ ENJE GENA: 1. Genetski materijal putuje kroz kanalić. Jedna od njih ima F-plazmid pa je ta mužjak (F+) a dr uga nema pa je ženka (F-). R-plazmi di (resistance) su nosioci otpornosti prema antibioticima (kodiraju enzime koji uniš tavaju ili modificiraju antibiotike. Umjetne su češće od spontanih. ureteri i mjehur obično su sterilni uslijed čestog is piranja i nepovoljnog sastava urina. obično se www.6).belimantil. mogu se prenositi među bakterijama. 5-brom uracil je mutageni spoj koji se ugrađuje u DNA umjesto timina nakon čega s tanica propada ili divlje raste. Hidroksilamin hidroksilira citozin koji se sparuje umjesto timina a adeninom Proflavin uzrokuje umetanje ili gubitak 1 para baza za vrijeme replikacije. Haemophilus). Fenotip j e skup svih morfološ fiziološ i ostalih osobina uvjetovan genotipom i okolnim uvjeti ma. UROGENITALNI TRAKT Bubrezi. 2.info 12 . 3. Time je onemogućen razvoj drugih mikroba. Postoji viš vrsta: e 1.5. kih se tokom života. KRV I TKIVA su kod zdravog čovj eka su sterilni. GENETI KA BAKTERIJA Genotip je skup svih gena koje određuju nasljedna svojstva. čak i među različitim vrstama. rijetke su. 2. Transdukcija p reko bakteriofaga tako da bakterije ne moraju biti u kontaktu. Na ovaj način bakte rije dijele novostvorene osobine kao što je otpornost na antibiotike. Rijetko se događa u prirodi. i rijetko dovode do promjene u fenotipu a uzrok je tautomerizacija (vidi dinamičku kod nukleotida). Fagi koji nastanu u bakteriji mogu ponijeti neke gene te bakterije i prenijeti ih u drugu bakteri ju. OKO i UHO imaju mikrofloru sličnu koži. mogu se integrirati u kromosom (nukleoid) bakterije. Vagina ima složenu mikrofloru koja varira kroz ciklus. ali naj važniji su tzv. Daljne generacije mogu nositi greš bez da se pokaže dok jednom to ne postane dominantno svojstvo. Konjugacija: enterobakterije imaju seksualne pile s kojima se pričvrste jed na na drugu i naprave kanalić. uz neke druge vrste. što rezultira kiselim pH vagine (4. Uretra ponekad sadrži manji broj stafilokoka u distalnom dijelu. Nitratna kiselina deaminira adenin pa nastaje hipoksantin koji se veže na citozin umjesto na timin nakon čega lanac može puknuti. Bacillus. Transformacija: stanic a primalac prihvaća mali dio topljive DNA koju oslobađa stanica davalac (Neisseria. F-plazmidi (fertility) se koriste p ri konjugaciji. 2-amino-purin se ugrađuje u DNA umjesto adenina. Doederleinovi bacili iz roda Lactobacillus koji fermentiraju gliko gen iz vaginalnog epitela pretvarajući ga u laktat. mijenja kih.4-4. pneumokoki. Mogu biti spontane. Etil-metan-sulfonat metilira gvanidi n koji se sparuje s timinom. MUTACIJA je izmjena u redoslijedu nukleotida š može uzrokovati promjenu strukture i funkcije proteina i tu to promjenu može se pre nijeti na potomke. Ovo neki zov u spolno razmnožavanje iako se ne povećava broj bakterija.

1.želatina. Koriste se za praćenje kretanja mikroorganizama. što omo ućuje razlikovanje pojedinih vrsta. To je osnova za tvorbu krutih podloga i zove se neutralni ag ar. zatim se suš pa stavi u vodu da nabubri. Radimo to i zato da bismo proizvodili cjepiva i stvarali korisne mutante (oni koji proizvode ljudski inzulin ili antibiotike). mesn i bujon. Difere ncijalne podloge najčešće sadrže neku fermentabilnu tvar uz odgovarajući indikator. UZGOJ BAKTERIJA Ba kterije uzgajamo zato da bismo ih identificirali. Jednostavne sadrže samo jednu esencijalnu supstanciju (npr. Osim hrane i ostalih tvar i (pogledaj na metabolizam). a sadrže 0. Dodaci: šećer i. Ako se doda 10% krvi onda se to zove krvni agar. možemo imati i sojin agar i ko zna ka kav sve agar. boje. npr. peptonska voda). ali tada ras tu gljivice pa se pH povisuje preko 5 ili se dodaje nistatin pa neće rasti. žuč. serum. TEKUĆE Najčešće se koriste hranjivi bujon (najčešće mesni ekstrakt+NaCl) ili peptonska v . 3. Col-plazmidi kodiraju proteine bakteriocine (ubija ju druge bakterije. POL UKRUTE (ili polutekuće kome se više sviđa). 3. to polusintets ke i sintetske. proučavali i vidjeli na koje ant ibiotike su osjetljive. Želat ina se rijetko koristi jer ju je teško učiniti sterilnom. paučinaste tvorbe.info 13 . a iz krvnog se dobije čokolad ni ako se zagrijava da hemoglobin pređe u methemoglobin. kožica na površini. Krvni agar služi za ispitivanje hemolize a endoagar ima spoj koji pri niskom pH pocrveni. Sintetske se spravljaju od definiranih sintetskih spojeva. indikatori. PODLOGE Z A RAZVOJ KOLONIJA Podloge oponaš prirodni okolišbakterija.ne integriraju u kromosom. Mogu biti tekuće. krute i polukrute. hemoliza (razbistri se). Peptoni su polipeptidi koji se dobiju proteolitičkom razgradnjom mesa. stvarajući pore u staničnoj membrani ili degradirajući DNA il i staničnu stijenku). Po sastavu podloge mogu biti jed nostavne i složene.4 % agara. Da se spriječi rast bakterija dodaju se antibiotici. saharoza agar). pa se tako vidi da li bakterije snižava ju pH svojim metabolizmom. Kad se dodaje neki šećer onda se agar zove po njemu (npr. krv. ponekad ta log. Javlja se zamućenje.belimantil. Složene se dijele na selektivne i diferencijalne. 4 ostali plazmidi mogu biti nosioci virulencije (bolja obran a ili jači toksin) ili poboljšavati metabolizam (različiti enzimi). KRUTE Agar se dobiva od alge Gellidium corneum i to tako da se dotična zagrije na 100 st upnjeva i tako se otopi. Podloge mogu biti prirodne. Kad se to ohladi dobije se hladetinast a masa . Agar izliven u Petrijevku naziva se agar ploča. 2. Ako se agar stavi u epruvetu onda je to duboki agar a ako se ukosi onda je ukošeni (živjela logika). pa om ogućuju usporedbu podataka iz cijelog svijeta. www.2-0. i ohladi se ispo d 45 stupnjeva da se skrutne i tako dobijemo želatinozna masa i koja sadrži agaropen tozu i agaropektin. moramo aju osigurati prihvat elektrona na kraju res piratornog lanca (kisik ili neš drugo). hrskavice i drugih dijelova. Dobiva se kuhanjem životinjs kih kostiju. ponekad mjehuri plinova. Uvijek u epruveti.

glatka. Svaka vrsta ima svoje uvjete za razmnožavanje pa i m moramo prilagoditi podloge. aureus). M-kolonije (mucus) su sluzave od sluzave ovojni ce a ako ne od toga onda od fenola ili nečeg drugog. Svijeća će gorjeti sve dok ima kisika. mutne i hrapave površ Prave ih bakterije bez ine. nazubljen.Selektivne podloge potiču razvoj nekih vrsta a koče razvoj drugih: selenit-F bujon ( za salmonele).na jednu se zasade anaerobi. n eprozirne. 8. 7. meke ili ko tvrde. vidljive mikr oskopom do promjera par mm. Stakleno zvono sa svijećom: svijeća se zapali i pokrije stak lenim zvonom. ispupčene ili ravne. 5. Posuda s dušikom: pomoću vakuum-sisaljke se iz odgovar ajuće posude isiše zrak. Površ hrapava. Kolonije plije sni su barš unaste. Miler-Hilton agar služi za pra vljenje antibiograma. 2. I-oblici (intermediate) su između R i S. granulirana površina. 7. R-kolonije (rough) nepravilne. nepravilan. sjajna ili mutna. 3. Miris (ali ne bumo gurali nos u koloniju). H-kolonije (Hauch) prave bakterije s bičevima. 1. KOLONIJE Od jedne bakterije di obom može nastati golemi broj pa ako se to događa na hranjivim podlogama dobivamo ko lonije jedne vrste jednog soja. a potom se dovede dušik To se ponovi viš puta da se istjeraju s vi tragovi kisika. H2 će s kisikom dat i vodu (lonac se zamagli iznutra) i dati anaerobne uvjete. 4. Fortnerova ploča: podloga se pomoću skalpela podije i na dvije polovice . To onda prelije po agar ploči ili ezom. 2. Prozirnost: od prozirnih do totalno neprozirnih. kapsule. sjajne i glatke. 3. Loewenstein-Jensen (Mycobacterium tuberculosis). Podloge za gljivice su obogaćene šećerima i to se zove Sabourand (čitaj: saburo) agar. G-kolonije (gonidijalne = prolaz e kroz bakterijske filtre) su jako male i okrugle. SalmonellaShigella (SS) agar. 5. Varijacije kolon ija: 1. neravni rub. Konzistencija se vidi ako dodiruju ezom: suhe ili vlažno sluzave. coli. šta pićem vate razmaže po podlozi i tako dobijemo pojedine stanice koje izrastu u koloni je.info 14 . rub m ože biti ravan. pa 1mL toga opet dopunimo do 10ml i tako j ošdva puta dobijemo razrjeđenje od 1/10 000. Prave ih bakterije s kapsulom. lako ili teš razmazive. šire se po površini (rod Proteus). dobivaju se od bolesnika s kroničnom infekcijom ili ako je uzimao/la antibiotike. 1mL uzorka dopunimo do 10mL.belimantil. a CO2 će olakšati razmnožav anje osjetljivijih sojeva. Veličina: sitne. zrnaste ili fibrinozne. 5. Tvore ih L-oblici bakterija. a na drugu neka fakultativno anaerobna vrsta (E. Duboki agar ili bujon pokriven slojem parafinskog ulja onemogućava pristup zraku. D-kolonije (dwarf) patulja ste kolonije. 4. bakteriju treba držat i š dalje od zraka. MacConkey agar (za Escherichiu coli ). te zabrtvi na dnu. prozirne. S-kolonije (smooth) su okrugle ravnih rubova. Boja: bezbojne ili bi lo koja boja. Kolonije se razlikuju po slijedećim osobinama: 1. udubljene ili ispupčene. www. Oblik: obično okrugli. GasPak sistem: u nepropusni lonac st ave se zasijane podloge i GasPak omot sa generatorom H2 i CO2. Primitivna m etoda prošlih stoljeća (tisućljeća). e 3. L-kolonije jako male okrug le liče na kapljice ulja. KULTIVACIJA ANAEROBNIH BAKTERIJA Dakle. 6. S. manje od normalnih iste vrste. Fakultativni anae rob će potroš sav kisik i onda nastupa anaerob iti 5. Čista kultura dobije se tako da se uzorak više puta ra zrijedi. i na: 4. To se poklopi i zabrtvi. Postoji viš metoda: to e 1.

Koriste se mnoge tehnike: mikroskopija. Ako se vrš na stakalcu. Biokemijska ispitivanja . Roche-tube. Stoga se ZM stavlja u neku podlogu sa povoljnim uvjetima. Poželjno je da se prenoš enjem nitko ne zarazi. Razlika od aglutinacije je što ne sudjeluju čitav e stanice. urin. Pritom je važna ko ncentracija antigena i antitijela. PRENOŠ ENJ E ZARAŽ ENOG MATERJALA DO LABARATORIJA Najvažnije je da uzorčnici bolesti ostanu živi il i bar toliko cijeli da se mogu identificirati.promatra se biokemijska aktivnost bakterije. a sljepljene stanice t vore grudice koje padaju na dno epruvete. pa se mjeri radioaktivnost preostalih antitijela). bojen ju i kolonijama je već napisano.9.belimantil. enzimsko-imun i test (antitijela se obilježe enzimom. komplement i serum s aju antitijelima. e: ZM se š preko kurira ili nekako drukčije (teleport). te dolazi do obaranja taloga koji je kompleks antigen-antitijelo. c) Reakcija vezanja komplementa ima dvije faze: prvo pomiješ se antigen . www. ne bi li se identificiralo uzročnika i postavilo dijagnozu. pa se gleda pod mikroskopom). tki va. Fagotipi zacija . O mikroskopiji. Vidi vježbe. Bakteriocinska tipizacija zasniv a se na tome da neke bakterije luče neke kemikalije koje ubijaju druge bakterije ( bakteriocini). serološ reakcije. Mutna otopina se razbistri. d) Ostale tehnike su imunoelekroforeza (kombinaciju elektroforeze i pr ecipitacije). gnoj i ostale izlučevine) vrše se razna ispitivanja. imunofluorescencija (antitijela se obilježe nekom fluorescentnom boj om. Drvena epruveta se omata papirom na kojem veliko i crve no piš zarazni materijal. biološ ispitiv anje na laboratorijskim ke ko životinjama i druge metode. o kojem materjalu je riječ (krv. a) Najčešće se koristi aglu tinacija. i b) Precipitacija je reakcija otopljenog antigena i otopine antitijela. urin. Biološ pokus (o tome kasnije). stolica…). da li je bolesnik uzimao/la lijekove. biokemijsko ispitivanje. Uz ZM treba dostaviti dokumentaciju u kojoj se vidi opis sindroma. a ta u drvenu. kih e. tvo a uglavnom se koriste već pripremljeni supstrati API-test. info 15 .na zasijanu podlogu se nanosi više različitih bakteriofaga (set bakteriofag a) i gleda se hoće li doći do raspada bakterija. pa se mjeri aktivnost preostalog enzima). kultivaci ja i promatranje kolonija. Suspenziji živih ili mrtvih bakterija doda se poznati serum s antitijelima i gleda se dolazi li do stvaranja zrnastih nakupina uslijed reakcije antigen – antitijelo. 6. Ako je u prvoj reakciji došlo do vezivanja komplementa. podaci o bolesniku i sve što bi moglo biti važno za konačnu identifikaciju. 3. radioimuni test (antitijela se obilježe radioakt ivnim izotopom. O-kolonije (ohne Hauch) su kolonije bakterija koje su izgubile bičeve. Ta epruveta se zatim stavlja u metalnu. pa se koristi se set poznatih osjetljivih sojeva. likvor. Serološ tehnika ima viš a temelje se na specifičnoj reaktivnosti između antigena i homolognog antitijela. pa neće doći do hemolize a to znači da u serumu pacijenta ima antitijela za antigen. ki 5. a onda se dodaje se hemolitički sistem (e ritrociti ovna+serum kunića) s hemolizinima protiv eritrocita ovna. 4. 2. Može se vršiti na predmetnom stakalcu (brza) ili u epruveti (spora i zahti jeva veće količine materijala). on se neće vezati za kompleks eritrocit hemolizin. 1. Postoj i mnoš reakcija i indikatora. feces. vide se male krp ice. alje IDENTIFIKACIJA MIKROBA Nakon uzimanja materijala (krv.

Obično se radi na leđima. oža se obrije i dezinficira alkoholom. antitijela i protuotrov a 9.obično u stražnju nogu 6. zlatni hrčak. težina. prepelica. Koža .na krvnom agaru ostaje zelena zona (blaža he moliza) beta-hemoliza .rijetko. Stvaranje atenuiranih sojeva Koriste se m ale životinje: bijeli miš. 3. 2. Pripremanje čistih kultura 5. micamaca velike životinje: konj. I naravno konačni ishod: smrt. Identifikacija kad ostale metode ne uspjevaju 3. Mišići . Potkožno je jako često. Proizvodnja i provjera cjepiva.7. Koristi se za provjeru ra dnih teorija ili u svakodnevnom ispitivanju: 1.to se radi miš evima pod narkozom www. koza. Dokazivanje ili provjera patogen osti i virulencije 2. Trbuh 5. Izabrati najprikladniju vrstu.na velikim ži votinjama vene na uš ima. svinja.daje jako tankim i oš trim iglama. ima ih viš vrsta a. govedo. Mozak . Dokazivanje o trova 7. Hemolitički stupanj: alfa hemoliza . razvoj bolesti. Primjer: bakterije k oje kod odraslih životinja ne izazivaju niš ili lokalnu infekciju kod mladih ta izaz ovu sepsu. majmun ptice: golub. ozdravljenje ili ubijanje zbog daljnjeg pr oučavanja. pas. kokoš Životinje moraju biti zdrave prije inokulacije i uzgajane u njima povoljnim u vjetima (maziti i paziti a kasnije zaraziti i ubiti). preko hrane ili vode ili sondom 4. Opis bolesti 8. 3. Otkrivanj e koji je mikrob patogen ako ih ima viš e 4. zamorac. 2. BIOLOŠ POKUS KI Provodi se davanjem mikroba ili njihovih otrova u ili na pokusnu životinju. bijeli štakor. Potrebno je viš životin ja i treba paziti na dob i spol jer to utječe na e rezultate. Najčešća mjesta za inokuliranje (ali mogu i ostala): 1.info 16 . pticama na krilu ili u nogu. Uzgoj i o državanje mikroba koji neće rasti na podlogama (Treponema pallidum) 6. Virusi se uzgajaju na novo rođenim životinjama.na krvnom agaru nastaje bezbojna zona (potpuna hemoliza) Tvari koje izazivaju hemolizu zovu se hemolizini. Ulazna vrata za mikrob Nakon zaraze treba pratiti sve promjene: temperatura. ovca. ako se pojavi blijeda kvržica onda je usp jelo 7.belimantil. lisica. krv na slika…. Usta . Vene . naziv im ni je povezan s vrstom e hemolize koju izazivaju. Priprema: 1. Provjera efikasnosti lijekova 10. kod manjih na repu. Biranje pravog materjala za inokulaciju.

. Nove vegetativne oblike opet ubijamo na 56 stupnjeva. 2. Letalna temperatura je ona koja ubija za 10 minuta ili manj e. organizam. VLAŽ TOPLINA ubija mnogo efikasnije nego suha jer brže i lakš prodire u dubinu materijala. Doda tak lužina ubrzava sterilizaciju. Najo tpornije su spore bakterija iz roda Clostridium. SUHA TOPLINA: 1. jajaš osim virusa hepatitisa .. parazita. Mikrobiostatici inhibiraju rast i razmnožavanje bakterija. Tindalizacija služi za dezinfekciju krvi. rikecija. Njima treba 10 do 20 minuta. NA e Ispod 100 stu pnjeva imamo: 1. Sterilnost je nepostojanje bilo kakvih mikroba u i na nečemu. Dodaje se Na2CO3 ili NaOH. Kuhanje: za par sekundi ugin u svi vegetativni oblici bakterija. gljivica. ki prehrambena industrija. žarenje metalnih predmeta do isijavanja (eza) 3.. Spore i ciste su otporniji oblici jer mogu izdržati i preko 100 stupnjeva. Sterilizacija je ubijanje svih mikroba i spora bez obzira na vrstu i patogenost fizikalnim sredstvima. Trik je u tome da mikrobe uvjerimo da iz spora pređu u vegetativni oblik. spaljivanje odjeće i potrošnog materijala 2.predmet se polije alkoholom i zapali 4. STERILIZACIJA TOPLINOM Većin a mikroba ne podnosi velike promjene teperature zbog koagulacije proteina pa se enzimi inaktiviraju. Mikrobicidna sredstv a ubijaju. Gnotobioz a je najveća moguća sterilnost posvuda. spriječiti prenošenje patogenih mikroba po čovjekovoj sredini i njihovo un ošenje u organizam 2. najviše 5 minuta (dok su vrući). spriječiti pris ustvo mikroba na nužno sterilnim predmetima (kirurš instrumenti. Pasterizacija je na 60-70 stupnjeva za ubijanje vegetativnih ob lika.zrak.DJELOVANJE FIZIKALNIH I KEMIJSKIH SREDSTVA NA MIKROBE Cilj je: 1. Spore anaeroba neće proklijati u termostatu.).info 1 . spora gljivica. ca. aju www. pribor.. laboratorijski mate rijal. virusa. supstanci koje sadrže proteine i ne smiju koagulirati. Sepsa je prisutnos t mikroba u krvi i njihovo š irenje po tijelu i opasno je po život. njima treba nekoliko sati. opaljivanje .belimantil. Brza pasterizacija je na 71 stupanj 15 sekundi. Vlažna toplina na 100 st upnjeva za ubijanje vegetativnih oblika i spora: 1. Postupak se ponavlja više puta da budemo sigurni u potpu nu sterilnost. lijekovi. Posuda se stavi u vodu na 56 stupnjeva pola sata pri čemu se ubiju samo veget ativni oblici. Oni omekš stijenku spor e pa i one brže umiru. i to tako da ih 2 dana držimo na 37 stupnjeva. Dezificijens otk lanja mikrobe (ponekad i spore) sa površ predmeta. Temperatura ne smije prijeći 60 stupnj eva. virusa. spora Bacillus antracis. a spora pasterizacija na 6 2 stupnja pol sata. seruma. ine Antiseptik kemijsko sredstv o koje uniš tava mikrobe na koži i sluzokoži. spora. vrući z rak u suhim sterilizatorima na temperaturi iznad 160 Ovako sterilizairani predme ti ne ostaju dugo sterilni. spriječiti kvarenje hrane djelovanjem mikroba 3. Dezifenkcija je u bijanje mikroba ponekad i spora kemijskim sredstvima.

alfa. Struja vodene pare: učinak kao i kuhanje ali manje oštećuje ono što steriliziramo pa se koristi za medicinske instrumente i bakterijska hraniliš sa ugljikohidratima (K ochov lonac) ta 3. Sterilizacija pomoću filtracije ne ubija mikrobe nego ih samo odstranjuje iz tekućina (recimo krvni serum). 2. Polagano hlađenje ubija bakterije jer se u citoplazmi stvaraju krista lići koji uzrokuju mehanička oštećenja i denaturiranje proteina. ima vrlo sitne pore pa zadrže i najsitnije viruse. tanki su i elastičn i. Zrnce praši ne mogu biti različite veličine. Nekad su se k oristile neke cjevčice ali… Danas postoje autoklavi s elektronskom kontrolom tempera ture i tlaka. 5. Biološka kontrola sa vrši pomoću spora otpornih na toplinu (Bacillus. Ionako imamo tisuće drugih izvora zračenja pa nam ne treba još i ovo. Liofilizacija je metoda čuvanja bakterija kad im se u zme sva voda i pretvara ih se u prah. Zadržava skoro sve bak terije.info 2 . ima 3 veličine pora. 5. rendgenske. Cilj je zadržati antigenu strukturu i biokem ijske osobine. STERILIZACIJA OSTALIM SREDSTVIMA 1.od staklene praš oblikovane u diskove. Ako bakterije naglo ohl adimo na -30 cijela citoplazma se smrzne pa se mogu čuvati na 76 u smrznutom CO2 i li na -195 u tekućem dušiku. Para pod tlakom na temperaturi iznad 100 stupnjeva u autoklav u (ekspres lonac). onda ster ilizacija nije bila potpuna.2. Chamberlandovi . Clostridium) koje se stave na pločice ili paketiće u autoklav.belimantil. Kod otapanja je obrnuto: zamrznute bakterije moramo pol ako grijati ako hožemo da ožive. a neke su otporn ije. beta. KONTROLA STERILIZACIJE 1. To se radi tako da ih se naglo smrzne i onda se led ispari u vaku umu. Stakleni . dobro je to znati.od dijatomejske zemlje. Propuštaju ine viruse. Tekućina ne ide sama nego ju s e mora tjerati vakuum pumpama. 3. Azbestni su prešani u diskove različite veličine. Nadzvučne vibracije (ultrazvuk) razaraju membranu. azbesta i organskih materjala. Fizikalna je mjerenje temperature. infracrvene. ČUVANJE MIKROBA SNIŽENOM TEMPERATUROM Samo za duže čuvanj e bakterija. Suš enje je efikasnije kod nekih bakterija. www. ako ćeš ikad nešto sterilizirat i u Burkini Faso. Ipak. Poanta je u tome da se izbaci zrak jer je čista vodena para naj efikasnija. 2. gama valovi od radioaktivni h elemenata. Berkefeldovi . 4. 2. To se prije radilo hrani ali danas je zabranjeno. Zračenje: Ultraljubičaste. Osmotski tlak: plazmoliza i plazmoptiza (pogledaj kod "ras t i razmnožavanje"). 3. 4.porcul anski od aluminijskih silikata uz dodatak kremenog pijeska. pa je ovo zastarjelo i nepotrebno. pa ako se nakon sterilizacije nasađivanjem na podlogu razviju kolonije. Membranski od hidrogela i estera celuloze. Imamo različite filtre: 1.

magnezij. c) Liquor cresoli sapunatus je krezol emulgiran sa sa punom. Način djelovanja na mikrobe: 1. Proizvo de se u tabletama za dezificiranje vode. zidova. Kompleksni spojevi žive nisu jak o otrovni za čovjeka pa služe za dezinfekciju kože i sluznica. da su jeftini jer se koriste u velikim količinama Efikasnost se mjeri fenolnim koefic ijentom i nekom konstantom. 30% klor a. c) Klorofenikoli (ne brkati s antibioti kom kloramfenikolom) za ruke. kožu prije operacije. deterđen ti. Soli teš metala: živa. postel jina. š tale. instrumenti. Ima neka formula ali neće to pitati. oko 70% klora. Ubija vegetativn e oblike za par minuta. ne smije djelovati korozivno na predmete koji se primjenjuju 9. spore za najviše sat i pol.. olovo. Fenoli su najjači jer oštećuju bakterijske ovojnice i reagiraju s proteinima citoplazme ali i otrovni za čovjeka.info 3 . kih DEZ IFICIJENSI PO VRSTAMA 1. Soli bakra prečavaju rast algi u bazenima. Djeluju tako da se vežu na enzim e i inaktiviraju ih. Moraju imati slijedeća svojstva: 1. a) Klorno vapno je nečist Ca-hipoklorit. halogeni elementi. da š brže djeluju to 6. ubijaju za 2 do 4 sata vegetativne oblike svih bakt erija i otapaju voš tanu ovojnicu.1% otopina.. mijenjanj e površinske napetosti i propustljiivosti stanične membrane: fenoli. krezoli. služi za septičke jame. d) lizol i kreolin su krezoli ka trana emulgirani sa sapunom. Najčešće se koristi HgCl2 i to kao 0. 3. alkoholi. da š manje smrde to 11. Dobri su dezificije nsi. Prednost je š su jaki al i djeluju korozivno i otrovno na ljude. da ubijaju vegetativne oblike i spore 5. b) krezoli (metil-fenoli) su jači od fenol a ali ne djeluju na spore. da se ne moraju davati u v elikim koncetracijama 4. najviš klorni. po mogućnosti što pH neutralniji 3. ini 2. da ih ne ometaju organske tvari 7.belimantil. opekotine. AgNO3 za dezinfekciju s luznica ali danas zastarjelo. Dobar za e to dezinfekciju prostora.KEMIJSKA SREDSTVA ZA UBIJANJE MIKROBA Dezificijensi. www. formaldehid. inhibicija enzima: soli teš metala. c) Kloramini imaju oko 30% klora. da djeluju na mikrobe a ne na makroorga nizam 8. 70% alkohol bolje djeluje jer 90% denaturira proteine na površ i ne prodire dublje. bakar. vode za piće (bljak). denaturacija proteina: kiseline. b) Kaporit je pročišćeni Ca-hipoklor it. ali ima neugodan miris. a) fenol 1% za 10 minuta ubija sve vegetativne oblike a spor e puno kasnije. 2. i naravno. Za pit ku vodu 1-3% klornog vapna ili 12% Na-hipoklorit. da imaj u produženo djelovanje 10. Upotrebljava se kao klorno mlijeko (1x vapno i 4x vode) za wc. silicij. efikasni na svim temperaturama iako su svi bol ji kad je toplije. nismo ni sumnjali. lužine. antiseptici i konzervansi. univerzalan i bolji od fenola i krezola. 3. pod ova. Halogeni preparati. 2. ali i teš otrovi za nas i kih ki korozivni su.

za kožu i sluznicu). ANTIBIOTICI I KEMOTERAPEU TICI . borna kiselina (viš se ne koristi).e) KMnO4+fenol: pare te smjese efikasno ubijaju mikrobe u zraku.DEFINICIJA Kemoterapijska sredstva su spojevi koji ubijaju i sprečavaju raz množavanje mikroba a koriste se za liječenje ili sprečavanje bolesti kod ljudi i životin ja. b) freoni dezinficiraju ambalažu. NaCl visoke koncetrac ije. ocat.belimantil. f) creosot=krez oli+gvajakol je složeno sredstvo jakog djelovanja. glicerin. a) karboksidi u zatvorenom prostoru nakon 5 sati ubi jaju sve. Sluznica usta: anilinske boje i preparati. Dijele se na antibiotike i kemoterapeutike. orga nske koloidne soli srebra. Za konzerviranje biološ preparata: fenol 0. te polusintetski ili sintetski (kemoterapeutici). g) timol za dezinfekciju usne š u pljine. Raz likuju se od dezinficijensa po tome što su dezinficijensi toksični i ne mogu se prim jenjivati na živom organizmu (osim antiseptika . Zubna tkiv a: superoksid. M EHANIZMI DJELOVANJA ANTIBIOTIKA 1. Koristi se za ambalažu od gume i plastike. 4. Za oči: AgNO3 (odmah nakon porođaja iako može više štetiti nego koristiti). gljivica (antibiotici). e jo doform. ANTISEPTICI Uniš tavaju mikrobe na koži i sluzokoži. Blaži od dezifici jensa. Ne djeluju na viruse. kih saharoza visoke koncetracije (osmotski tlak). b) para-formaldehid je krutina koja sublimiranjem dezinficira zrak 5. alkohol. sporo ubija mikrobe. KONZERVANS I Salicilna kiselina 0.1-0. akridini (boje koje djeluju u vrlo velikom razrjeđenju 1/50000). Vaginalna sluznica: sargotan. Napomena: u da ljem tekstu će se koristiti izraz “antibiotici” umjesto “antibiotici i kemoterapeutici”. djeluju uglavnom bakteriostatski. Aerosoli a) etilen-oksid je lako zapaljiv pa se dodaje CO2 da se ne zapa li. kationski su amonijeve soli i dj eluju na G+ i G-. K-propionat se dodaje kruhu protiv spora plijesni. ubijaju spore ali i ozo nski sloj pa su zabranjeni. Aldehidi: a) formaldehid ubija bakterije u 5% otopini a koristi se u 40% (formalin) za konzerviranje mrtvih stvorenja.2% za zimnicu.5%. Deterđenti mijen jaju površinsku napetost a dijele se na anionske. sapuni. KMnO4. hi poklorit. mertiolat.25-0. formalin. Dobivaju se prirodno od bakterij a. Metabolički antagonizam www. Za kožu: 3-5% tinktura joda (nekad davno u kaubojskim filmovima). Za rane: superoksid za stvaranje aerob nih uvjeta (da ubije Clostridium tetani).info 4 . Denaturira proteine. Anionski su sapuni i djeluju na G+. beznojeva kiselina za serum i cj epiva. borna kiselina. 6. pa i spore. jako redu kcijsko sredstvo. kationske i neionske. eugenol.

nalidiksinska kiselina. stvaraju komplekse i depolimeriziraju DNA. Stanica puca. kana micin. azitromicin i drugi). To su one nalaze se u stanicama domaćina ili su prešle u Loblik koji nema staničnu stijenku na koju djeluju beta-laktami. 3. griseofu lvin. 5. Slični su D-alanil-D-alaninu koji vrši unakrsno vezanje molekula glikopeptida (pogledati pod sastav stanične stijenke) pa tako vezujući se na enzim inhibiraju polimerizaciju pe ptidoglikanskog ovoja. Kad nastupe povoljni uvjeti oni se ponovo razmnožavaju. Inhibicija funkcije stanične membran e: polimiksini.). bacitracin i cikloserin. Urođen otpornost je neosjetljivost na antibiotik uslijed posebne građe staničnih ovojnica ili enzimskog aparata. etambutol. Iz stanice izlaze bakteriji potrebne tvari a ulaze štetne pa ona umire. Tu još sp adaju vankomicin. a sulfonamidi se vežu na enzime gdje bi se inače tr ebala vezati PABA. Nastali spoj nije funkcionalan za stanicu pa ona ne može rasti ili umire. cefalosporini (beta-laktamski antibiotici).bel imantil. ali miruju i nazivaju se perzisteri. Ipak često mogu dovesti do alergijskih reakcija (vidi kasnije). Takve bakterij e prežive. Bakterije međusobno razm jenjuju ove plazmide. a svaka nova generacija u prisus tvu antibiotika postaje sve otpornija. makrolidi (eritromicin. Takvi mutant i prežive djelovanje antibiotika i razmnožavaju se. To je tipičan primjer prirodne selekcije. b) Genetička može biti kromosomska i ekstrakromosomska: Kromosomska se javlja uslijed spontanih mutacij a. ali su tada ponovo osjetljive na antibiotik.Inhibicija sinteze proteina. Inhibicija sinteze s tanične stijenke: penicilini. 2. Vežu se na bakterijske 70S podjedinice ribosoma a ljudi imaju 80S pa ne djeluju na l jude. Čest o se javlja multipla otpornost a to znači da je bakterija otporna na viš antibiotika . najotporniji preživi.. Djeluju na G. OTPORNOST PREMA A NTIBIOTICIMA (čitaj: Imperija uzvraća udarac) Otpornost može biti urođena i stečena. Antibiotici dje luju samo na populacije bakterija koje su metabolički aktivne. linkozamini. protivnici Darwina??). citoplazma izlazi van ili nastaju sferoblas ti (pogledaj pod oblike bakterija). Inhibitori 30S podjedinica su aminoglikozidi (streptomicin. tetraciklini. budući mi nemamo staničnu stijenku. Rifamipcin. neomicin. gentamicin.Inhibicija sinte ze nukleinskih kiselina. nistatin) 4. Ekstrakromosomska se osniva na R-plazmidi ma koji kodiraju enzime za razgradnju mnogih antibiotika.Antibiotik ima sličnu strukturu kao i esencijalni metabolit i veći afinitet na enzim pa stupa u reakciju s enzimom. Inhibitori 50S podjedinica su kloramfenikol i.i na gljivice koje imaj u sterole u stijenci (amfotericin B.. Povisuju propusnost stanične membrane.info 5 . Paraaminobenzojeva kiselina (PABA) je preteča folne kiseli ne koja je esencijani metabolit. Vežu se na DNA. čak i između raznih vrsta. U popu laciji se može naći manji broj bakterija mutanata koje postaju otporne. Stečena može biti: a) Negenetička nije rezultat promjene genets kog materijala bakterije. pa tako dobijemo otporne sojeve. Unakrsna otpornost e znači da ako bakterija razvije otpornost na jedan antibioti k. onda će biti otporna na nake druge antibiotike kojima nije bila izložena: www. Izonijazid je antagonist piridoksinu. Riječ je o tome da neke bakterije iz populacije nisu ubi jene djelovanjem antibiotika. i na kraju dobije mo čitavu vrstu otpornu na antibiotik (gdje ste sad. Nisu otrovni za ljude.

Promjene bjelančevinu na 30S podjedinici r ibosoma i postaju otporni na aminoglikozide ili ako promijene 50S podjedinicu on da postaju otporni na eritromicin. 3.info 6 . Epruveta sa najmanjom koncetracijom ant ibiotika u kojoj se nisu namnožile bakterije nam pokazuje minimalnu inhibitornu ko ncetraciju (MIK) i to je bakteriostatska koncetracija. to je veća vjerojatnost da će se javiti otporan soj. Promjena metaboličkog puta. To je zona inhibicije. Klortetraciklin se brzo oj inaktivira. Stvaraju alterna tivne enzime ili enzimske sustave i tako zaobiđu rekaciju koju antibiotik inhibira . ISPITIVANJE ANTIMIKROBNE AKTIVNOSTI "IN VITRO" . a najsporije kloramfenikol. To sv e ide u inkubator da se bakterije namnože. One koje brzo rastu su osjetljivije na i nhibiciju nego onih koje sporo rastu. stupnjeva i na nju se nanesu mikrobi. ravne površ vodoravno postavljena 4 mm debelo se skruti na 45 ine. Više bakterija znači manju zona inhibicije pa se uzima standard od 100 000 bakterija. Epruveta sa idućom višom konc etracijom pokazuje minimalnu mikrobicidnu koncetraciju (MMK) i to je najmanja ba ktericidna koncetracija. To se provjerava tako da se www. 4. Sastav podloge . svakoj se dod aju sve manje količine antibiotika i u svaku se dodaje određen broj bakterija.tetraciklin -> svi drugi tetraciklini. eritromicin i azitromicin. Primjer su beta-laktamaz e koje razgrađuju sve penicilinske antibiotike. Š duže puš to tamo bakte rije da se navikavaju na antibiotik. Broj mi kroba koje smo nanijeli na podlogu. a oko antibio tika se dobija zona na kojoj ne rastu bakterije. PABA sulfonamida.bak terije. uvođenjem hidroks ilne ili amino skupine) a takav modificirani antibiotik ne djeluje. već ju samo modificiraju (npr. pH . Zatim se doda antibiotik u obliku pilula (disk metoda) ili se utisne u podlogu. aminoglikozidi. 2.najbolje je neutralan u većini slučajeva ali neki su bolji kod nižeg pH (penicilin) a neki kod višeg (streptomicin). Metoda dilucije se radi u uvjetima koji su bliži onima u organizmu. Također postoje enzimi koj i ne razaraju molekulu antibiotika. Primjer: ne koristi se PABA nego folna kiselina pa postaju otporne na sulfonami de. Na zonu inhibicije utječu: 1.belimantil. a membranski pro teini također mogu djelovati kao enzimi koji mijenjaju antibiotik. streptomicin >dihidrostreptomicin neomicin -> kanamicin polimiksin -> kolistin MEHANIZMI OTPO RNOSTI 1. Taj enzim stvaraju uglavnom G. Stabilnost lijeka na temperaturi viš od 37 stupnjeva (temperatura termostata varira). polimiksin B. 4. Mikrobi prave enzim koji razgrađuje antibiotik. proteini vežu penicilin a sla bije derivate penicilina. Trajanje inkubacije. Soli koče aktivnost streptomicina. 6.ANTIBIOGRAM Metoda difuzije : Otopljena agarna podloga na 90 stupnjeva. Onda se netko sjetio da inhibira taj enzim pa je ampicilinu dodao klavul onsku kiselinu i tako je nastao vrlo efikasni Klavocin. Priredi se niz epruveta sa tekućom podlogom. 3. Smanjenje potreba za metabolitom koji je inhibiran djelovanjem antibiotika. Također može doći do modifikacije transportnih proteina. Metabolička aktivnost bakterija. 2. 3. Mikrobi s manje propusnost staničnih ovojnica tako da smanje pore na membrani pa ne propuštaju antibiotik. Promjena str ukture mjesta na koje se veže antibiotik. 5. penicili ni sporije. Ako je v eća od 23 mm onda se smatra da je antibiotik dovoljno djelotvoran za tu bakteriju.

perifernim živcima i CNS-u. bubrezima. a one su često prirodni antagonisti drugim bakterijama. pa može doći do gušenja (to je češći uzrok smrti). mučnina. gljivicama. pa neće imati efekta.info 7 . 5. mogućnost kontakta antib iotika i bakterije. promjena imunih reakcija znači da antibi otik promjeni tok infekcije.. b) sistemske su najčešće na jetri. konc etracija nikad ne smije pasti ispod minimalne baktericidne. Toksične reakcije nastaju kod predoziranja ili kod normalne doze a da osoba nema potrebne enzime. najčešće je uzrokovan penicilinom. proljev. opće stanje imuniteta oboljelog. Zbog tog a liječnici nakon injekcije penicilina kažu bolesnicima da čekaju 20 minuta nakon inje kcije. Tok alergije: rvom kontaktu organizam se senzibilizira. a) lokalne su na mjestu unosa: crvenilo kože i svrbež. streptomicin je 10% manje prisuta n u tkivima nego u krvi. prostaglandin i. kosti i vezivno tkivo . Može se spri mo pravovremenim davanjem injekcije sa adrenalinom i antihistaminicima. što pak dovodi do prestanka rada srca. serotonin. Samo tako ćemo postići izlječenje bez otp ornih klica. faza razmnožavanja jer antibiotici viš djeluju na organizme koji se akt ivno razmnožavaju. koji se vežu na mastocite i bazofilne granulocite. bradikinin. povraćanje. razne pojave na koži: osip. e 2. b) An afilaktički šok koji često završi smrtno. Pr omjena mikrobne flore. 2.. crvenilo. Ako se ne razviju kolonije. NEŽ ELJENI EFEKTI ANTIBIOT IKA 1. mnogi antibiotici ne prodiru u likvor. TERAPIJA ANTIBIOTICIMA Važno je dosegnuti što veću koncetr aciju u bolesnim tkivima. promjena upalnog proesa se događa kad bakterija razvije otpornost pa aku tna upala pređe u kroničnu. Bakterija može izazvati neki drugi simptom osim uobičaj enog. stvaraju se spacifična antitijela . a to znači bez kronične upale. IgE reagira i to je podražaj za degranulaciju stanica pa se oslobađaju medijatori upale: histamin. Isto tako. Kad organizam ponovo dođe u kont akt s alergenom (penicilin). u svakom slučaju mora biti baktericidna.sadržaj epruvete stavi na agar pa se opet inkubira. U organizmu ima mnogo neutralnih i korisnih bakterija. upala vene. bubrezima. Faktori koji utječu na rezultat slični s u onima za metodu difuzije. Također dolazi do spazma bronhalnih mišića i povećanog lučenja sluzi.IgE. Azitromicin je svojevremeno bio veliko otkriće jer je lakše prodirao u stanice nego eritromicin. Primjer: beta-hemolitički streptokoki mogu izazvati reumatski groznicu uslij ed taloženja kompleksa antigen-antitijelo u srčanom mišiću. Antibiotici se različito ponašaju: oksitetra ciklin brzo dostiže koncetraciju u svim tkivima. virusima. 4. Osim koncentracije antibiotika. Kortikosteroidi smanjuju upalnu reakciju pa tako i djelo tvornost bakteriostatskih antibiotika. dolazi do širenja krvnih žila.izazivaju penicilini i sulfonamidi. 4. Alergije mogu biti različite: a) Urtikarije . što dovodi do povećanja propusnosti kapilara i zastoja krvi.belimantil. on da sigurno imamo baktericidnu koncetraciju. Antibi otik ubija i te bakterije pa onda može doći do www. zglobovima. krvožilnom sustavu. 3. To znači da je potrebn o antibiotike uzimati redovito i na vrijeme. broj stanica patogenog organizma 3. na efikasn ost utječu: 1.

1. različiti površinski faktori (osim kapsule) s različitim načinima inhibicije fagocitoze. fibrin olizin aktivira plazminogen koji se pretvara u plazmin koji razgrađuje fibrin nast ao lokalnom koagulacijom uslijed imunog odgovora (domaćin nastoji ograničiti uzročnika ). Svi izazivaju slične simptome: proljeve. (Bkompleks i vitamin K). zahvaljujući odgovarajućim receptorima na epitelu sluznice. bilo na samoj stijenci ili na pilama. 2. kardiotoksine. Ako se izgubi normalna crijevna flora.info 8 . UV zračenje) također uništavaju egzotoksine. koagulaza izaziva stvaranje fibrina ko ji se taloži na bakteriji i tako onemogućava fagocitozu 4. kolagenaza razgrađuje kolagen vezivnog tkiva. patogeni mikrob može biti više ili manje virulentan. 3. ostali faktori koji sprečav aju razgradnju unutar fagocita.belimantil. Virul enciju čine invazivnost i toksičnost. povišenje temperature t ako da izazivaju oslobađanje endogenog pirogena iz stanica domaćina a taj pirogen po visi vrijednost u www. te svladavanje imuniteta domaćina. prodiranja u tkiva i ra zmnožavanja u njima. b) faktori prodiranja u tkiva: 1. Virulencija je stupanj patogenosti.razvoja drugih bolesti. INVAZIVNOST je zajednički naziv za sposobnost ad herencije (prihvaćanje za sluznicu i druge površine domaćina). Složene su građe: gliko-lipido-polipeptidni kompleksi. 2. pa imamo neurotoksine. hijaluronidaza razgr ađuje hijaluronsku kiselinu koja čini izvanstanični matriks (osnovno tkivo). Mnogo su manje otrov ni od egzotoksina i ne izazivaju specifične manifestacije jer nemaju naročiti afinit et za određena tkiva. Svi egzotoksini su odlični antigeni. pa razgrađuju se na temperaturma viš od 6 0 stupnjeva. PATOGENOST I VIRULENCIJA Patogenost je s vojstvo mikroba da izazove bolest. Imaju specifičan afinitet za pojedina tkiv a. npr. To su polipeptidi mulekulske mase 10 000-900 000. Kada se egzotoksini tretiraju for malinom ili povišenom temperaturom gube svoju toksičnost. raznih kemikalija i UV zračenja. TOKSIČNOST Postoje dvije glavne vrste bakterijskih otrova: egzotoksini i endotoksini. Svi drugi uvjeti koje denaturiraju proteine (soli teških metala. enterotoks ine. kapsula onemogućuje fagocitozu ili r azgradnju bakterije unutar fagocita 2. Egzotoksini se izlučuju izvan stanice. Egzotoksini su među najjač m otrovima poznatim čovjeku (sa 200 grama pročišćenog toksina Clostridium botulinum mogl o bi se potrovati cjelokupno čovječanstvo). ali zadržavaju antigenost pa se zovu toksoidi ili atenuirani toksini. Riječ je o ini poseb nim antigenima adhezinima koji omogućuju prihvaćanje na točno određena mjesta na sluznic i. a) adherencija se postiže rece ptorima na površ stanice. može doći do manjka n ekih vitamina. nefrotoksine. hepatotoksine. Otporni su na djelovanje temperature (termostabilni). pa u organizmu čovjeka i životinja izazivaju stvaranje velikog broja specifičnih antitijela. tj. jake kiseline i lužine. apsorpcijom opsonina (antitijela ko ja obilježavaju bakterije za fagocitozu) 3. Endotoksini su sastavni dio stanične stijenke i oslobađaju se u okolinu uslijed raspada bakteri je. zahvaljujući svojoj virulenciji. Budući su im proteinske građe vrlo su termolabilni. c) faktori koji sprečavaju imuni odgovor: 1. O otrovima gljivica kasnije. Koriste se kao cjepiva.

ostal e otrovne tvari: a) egzogeni pirogeni koje ne miješ s endogenim pirogenom. to 2. INFEKCIJA Najvažniji oblik patološ djelovanja mikroo rganizama. Podrazumijeva ulaženje patogena u tkiva domaćina. trombocitope nija.. usmrćuju i često liziraju leukocite. Mycobacterium leprae.. Dispozicija i ekspozicija. ed emi. glavobolja. koje je različito za različite mikrobe. otok jetre. ali i domaćinovu reakciju na sve to. Kochovi postulati: 1. dodir. promjena krvne slike. Proteinske su građe i dobri su anti geni. oslobađanje za domaćina štetnih tvari. a na to utječe ishranjenost. ukratko svi vidljivi simptomi. Ponekad je dovoljna jedna. Najvažnije posljedice infekcije i za razne bolesti su: 1. ke U svakoj zaraznoj bolesti mogu se manje ili viš jasno r azlikovati opći i specifični simptomi: e 1.. ati b) toksični enzimi koje bakterije luče prema van su hemolizini i leukocidini Hemolizini razaraju membranu eritrocita. Nak on ulaska patogenog mikroba obično slijedi period inkubacije. insekti. Biokemijske i fiziološke promjene poput poremećaja metabolizma hrane. 2. 3. Ulazna vrata. 4. psihički i fizički umor. voda. Prvo je podložnost infekciji. Ako u čovjeka uđu otrovi proizvedeni izvan domaćina (botulin) riječ je o trovanju jer nema interakcije dvaju živih bića. U tom vremenu. 5. 3. dob. 2. ponekad v iš od 1000. Može se izolirati iz oboljelog organizma i u zgojiti na hranjivoj podlozi i tako identificirati. promet a vode. Specifičnih simptoma ima mnogo i karakte ristični su za pojedinog uzročnika. Izvor infekcije može biti sve š je bilo u kontaktu s bolesnikom. i efekte na krvožilnom sistemu: leukocitoza. 2. povećan permeabilitet kapilara. granulomi. Primjer: uzročnik tetanusa mora ući kroz ranjenu kožu a ako uđe kro z usta neće se dogoditi ništa. spol. higijena. Opći simptomi: opća slabost. Leukocidini e inaktiviraju. slezene i limfnih čvorova. Imunološ promjene . oni se razmnožavaju dok ih ne bude dosta da izazovu promjene u organizmu koje zovemo simptomima. diseminirana intravaskularna koagulacija. Ima ih viš vrsta. r azmnožavanje. slični hemolizi nima i ne djeluju na limfocite.Ono drugo je koliko dugo je izložen djelovanju mikroba. povišena temperat ura.belimantil. koliko ima vitamina. Ne stimuliraju stvaranje antitijela i ne pretvaraju se u toksoide. Put š irenja infekcije: zrak. Svaki pat ogeni mikrob izaziva specifičnu bolest.hipotalamičkom termostatu. 3. Ako su mikrobi na koži i predmetima onda je to kontaminacija. gustoće krvi. gnojenja. Bolest se pojavi ako su zadovo ljeni svi elementi u Vogralikovom lancu: 1. www. a ako prodiru u tkiv a onda je invazija. 4. Morfološke promjene: razni oblici upale. Neke bakterije neće rasti na hranjivim pod logama: Treponema pallidum.. hrana. Zatim se može upucati zdrav om organizmu i mora izazvati istu ili sličnu bolest i sa tog novozaraženog organizma se opet može izolirati i identificirati. Broj mikroba. promjene krvne slike. Broj mikroba je posebno važan za uvjetno patogene.info 9 . tkiva i organa i poremetnja njihovih funkc ija.. Različiti mikrobi moraju ući na određene ulaze organizam da bi izazvali bolest.. Oštećenje stanica.stvaranje specifičnih antitijela i senzi bilizacija T-limfocita. edemi.. Š je mikrob virulentniji to je potreban e to manji broj. kog njihovo održavanje.

c) probavni trakt . naročito kad imunitet dovolj no oslabi da mikrobi normalne flore postanu patogeni. fagocitin) ubijaju neke mikrobe ako d ospiju u krv c) lizozim razara stijenku bakterije d) interferoni sudjeluju u ant ivirusnoj obrani (vidi detaljnije kod virusa) e) komplement (fiziologija) 4) bio loš barijere: ke a) upalni proces (vidi patofiziologiju) onemogućuje širenje mikroba. visoka koncentracija metabolički h produkata djeluje toksično i hiperosmotski). ishranjenost. e) oko . Stalno ispiranje trakta mokrenjem o nemogućuje kolonoziranje bakterijama. normalna mikroflora . Povišena temperatura st imulira aktivnost leukocita. Latentne su one koje imamo ali ne znam o da ih imamo jer se ne pokazuju.ra sa. Superinfekcija je kad s e u toku liječenja jedne infekcije pojavi druga koja je otporna na taj antibiotik. epidemijske (šire područje).nespec ifična i specifična. pa biva pr ogutana ili iskaš ljana.čvrstoća. Miješana je sa više različitih mikroba. U tankom crijevu ih razlažu probavni enzimi a u debe lom crijevu ih ometaju bakterije crijevne flore d) urogenitalni trakt . blago kiseli pH ( znoj). Netipične su kad fali glavni simptom. a cervikalna sluz sadrži lizozim. higijenske navike.spol. 3. 6.suze mehanički ispiru oko. iri 7. Mogu biti individualne. www.sve to onemogućuje nastanjivanje patogenih mikroba na koži. Abortivne su kad počnu ali se predomisle pa n estanu.turbulentan tok zraka kroz diš puteve uzrokuje hvatanje bakte rija na na ne sluznicu. a također izaziva i izlučiv anje laktoferina iz neutrofilnih leukocita. 3) kemijske barijere: a) hormoni (antiinflamatorni učinak kortikosteroida) b ) beta-lizin i drugi polipeptidi (leukini. endemijsk e (uže područje). 5.urin nep ovoljnim sastavom ometa razvoj mikroba (niski pH. Sekundarna je kad za vrijem e infekcije jednim mikrobom napadne neka druga vrsta. djelovanje T i B limfocita. Sama sluz sadrži neke antibiotske tvari (lizozim). Monogena infekcija je sa samo jedn im mikrobom.neki medijatori upale (endogeni pirogeni) i produkti bakterija (egzog eni pirogeni) povisuju vrijednost hipotalamičkog termostata. Cilijarni epitel stalno gura sluz prema gore. Fokalne su kad je mikrob skriven duboko u nekom organu i od tamo se š tijelom. stalno ljuštenje.Prema kliničkim manifestacijama razlikujemo: 1. U vagini žive Doederleinovi bacili (kiseli pH) . Nespecifična imunost sastoji se od više faktora: 1) opće značajke: opć onstitucija. 2. socioekonomski status. 9. Alveolar ni makrofagi fagocitiraju mikrobe koji dospiju u pluća. 8. a sadrže i liz ozim.belimantil. 4.kiseli pH želuca ubija mnoge mikrobe. 2) fizikalne barijere: a) koža . pandemijske (posvuda). b) diš sluznica . suhoća. dob.info 10 . OTPORNOST NA ZARAZ NE BOLESTI Općenito postoje dvije vrste otpornosti prema uzročnicima zaraze . b) vrućica . Recidiv je ponovno oboljevanje od mikroba kojeg smo skoro ubili ali ipak nis mo a on se nije pomirio s porazom.

kompleks toksin-antitij elo nije otrovan . IgD. Postoji pet klasa antitijela: IgG. . kih R eakcija antigen-antitijelo sastoji se od dva dijela: . samo onemogućen.info 11 . pl azma stanice stvaraju IgE antitijela koja se www. Mantigen.regulatorne stanice (T-helpers) PREOSJETLJIVOST Preosjetljivost il i alergija je imuni odgovor koji nastaje pri ponovljenom kontaktu s antigenom ko ji nazivamo alergenom. Svaki od njih ima ka konstantni dio (različit za različitu klasu antitijela ) i varijabilni dio koji omogućuje reakciju sa specifičnim antitijelom.light. . To je za to jer su za antigenost odgovorni dijelovi antigena. Bakterije trebaju željezo za sintezu enzima pa ako nem a željeza sporije rastu.citotoksične stanice (T-killers) e .c) laktoferin izuzetno dobro kompleksira željezo i smanjuje koncentraciju slobodno g željeza u plazmi i tkivima. . proždiranje i destrukcija p atogenog organizma od strane fagocita: makrofagi. T-limfo citi imaju viš uloga: . flagerlarni (bičevi) ili H-antigeni. precipitacijom. preosjetljivosti (alergije) ili imunotolerancije. kad različiti antigeni izazivaju stvaranje istih antitijela. lizom st anice ili drugim serološ reakcijama (to traje neko duže vrijeme).virus nije razgrađen.i Tlimfocita. tj. hijaluronidaza i drugi enzimi) su antigeni.supresorske stanice (Tsupressors) . a ne cijela molekula. Mr =25000). 1 . Antigeni bakterija: somatski il i O-antigeni.heavy. Sami hapteni nisu antigeni. Manje važno za obranu ali važno u dijagnostici. postoje i tzv.precipitacija .vidi fiziologiju) i reakcija vezanja komplem enta (vidi kod identifikacije bakterija) Stanice imunog odgovora su limfociti.reakcije uz posredovanje komplementa: bakterioliza (n astaje litički kompleks komplementa .sljepljivanje stanica u grupice. kim Manifestacije reakcija antigen-antitijelo: . kapsularni ili K-antigeni Površin ske strukture mogu imati čitav niz antigena označenih raznim slovima (Vi-antigen. IgM. B-limfociti su prekursori plazma-stanica koje proizvode antitijela.) Egzotoksini bakterija su dobri antigeni i ostali spojevi koje mikrob može stvarati (hemolizini. Ipak. neutrofilni leukociti i neki T-limfociti Specifična imunost posredovana je djelovanjem B. Antigen (antibody generator) je svaka tvar koja u živom organizmu može iz azvati imuni odgovor koji može dovesti do zaštitnog imuniteta (specifične otpornosti). Hapte n je molekula male mase koja vezivanjem za neki protein (npr...neutralizacija virusa .drugi stupanj se manifestira na specifičan način: aglutinacijom.isto kao aglutinacija ali reagi raju slobodni antigeni a ne cijele stanice. Antigeni su specifični pa svaki antigen izaziva proizvodnju točno određenih antitijela.aglutinacija . d) fagocitoza je prepoznavanje. Mr=50000) i dva laka (L . tkivni makrofagi. IgA. . Neki imaju 1 0 lakih i teš lanaca. Prvi kontakt se zove senzibilizacija: B-limfociti.neutraliziranje toksina . IgE. protein plazme) iz azove imuni odgovor. unakrs ne reakcije. Sastoje s e od 4 polipeptidna lanca: dva teš (H . 2.belimantil. Antitijela (imunoglobulinska frakcija seruma) su proteinske molekule naročite građe.prvi stupanj je specifično spajanje antigena i određene varijabilne regije antitijela (brzi stupanj).

TIP . Prednost je što oslabljene bakterije preživljavaju u organizmu tako da je imu ni sustav duže u kontaktu sa antigenom. Tada može doći do opsežnog oštećenja tkiva. pjegavi tifus.vežu za površ mast-stanica i bazofilnih leukocita. Ob ično ih uklanjaju makrofagi.belimantil. pertussis. lokalne anafilaksije sa istim mehani zmom nastanka. tetanus. heparin. To dovodi do stanja koje se naziva anafilaktički šok. 2. Nedostatak je š nikad ne znašjesu li to dovoljno oslabljeni. Tako se cijepi protiv bjesnoće i BCG ( be-se-že . 4.CITOTOKSIČNA REAK CIJA Vezivanjem alergena s IgE antitijelom aktivira komplement i dolazi do lize stanica tkiva. kojima treba neko vrijeme da “osjete” antigen jer antigene prvo moraju fagocitirati makrofagi i prezentirati ih T-limfocitima. 1. 4 . Primjeri su tuberkulinska reakcija (kod Mycobacterium tuberculosis) ili odbacivanje transplantata. Oslabljeni mikrobi s e prevode kroz puno životinja i presađuju se na nepodesnim podlogama (krumpir. CJEPIV A Cjepiva (vakcine) služe za stvaranje umjetno stečenog aktivnog imuniteta. čime osoba postaje alergična. 3. artritis). 3. odebljanja limfnih čvorova. edema lica i zglobova. već T-limfocitima. žuč). TIP . TIP . a opisano je kod neželjenih učinaka antibiotika (tada anti biotik djeluje kao alergen). leukotriene i druge. Riječ je m rtvim ili živim ali oslabljenim bakterijama ili tretiranim (atenuiranim) toksinima bakterija (vidi kod egzotoksina). glice rol. Postoje 4 vrste preosjetlji vosti: 1. Od mrt vih mikroba: tifus. Tu spadaju peludna groznica. paratifus. ali ne mogu izazvati bolest. Primjer takve reakcije je serumska bolest kada nakon davanja seruma s antitoksinom dolazi do poviš enja temperature. pa nastaje reumatsk a groznica (glomerulonefritis.ANAFILAKSIJA Vezivanje alergena za IgE izaziva degranulaciju gor e navedenih stanica pa one ispuš taju tvari posrednike (medijatore anafilaksije): histamin. Taj je imuni odgovor inu pretjeran i dovodi do oštećenja tkiva. Služe za prevenciju zaraznih bolesti. probavnih i neuroloških smetnji. bronhalna astma i osip. TIP . endokarditis.vidi kod tuberkuloze). prostaglandine. 2. www.ODGOĐENA PROSJETLJIVOST Ovaj tip alergije nije posredovan antitijelim a. Kombinirana cjepiva: Di-Te-Per su toksoidi difterije i tetanusa + mrtva Bordet ella pertussis. kompleksi nastali za vrijeme streptokokne upale mogu se deponirati u glomerulima bubrega. osipa. Također. Cjepljenje tokisoidima: difterija. ali pri alergiji ih ima previše. Postoje i tzv. endokardu i zglobovima.info 12 . Takva je transfuzijska reakcija uslijed davanja inkompatibilne kr vi. ali samo na užem području organizma (senzibilizirane su samo lokalne stanice). da se razmnože i mi griraju do antigena.REAKCIJA IMUNIH KOMPLEKSA Oštećenja tkiva izazivaju cirkulirajući kompleksi antigen-antitijelo koji se deponiraju u tkiva i privlače fagocite koji izazivaju upalne reakcije.

e www.Antivirusna cjepiva koriste atenuirane i inaktivirane viruse (gripa.belimantil.info 13 . ospice. Viš o tome kod virusa. bje snoća) ili njihove dijelove virusne antigene (hepatitis B).

Josip Čulig.ANTIMIKROBNI LIJEKOVI Prim. mr. dr. 1 . med. sc.

BAKTERICIDI BAKTERIOSTATICI 2 .ANTIMIKROBNI LIJEKOVI uniš tavaju (ubijaju) mikroorganizme ili zaustavljaju njihov rast.

MEHANIZMI KEMOTERAPIJSKOG DJELOVANJA • Inhibicija sinteze stanične stijenke • Povećanje propusnosti stanične membrane • Inhibici a i poremećaji u sintezi bjelančevina • Inhibicija sinteze nukleinskih kiselina 3 .

4 . PENICILINI I CEFALOSPORINI koče koče enzim transpeptidazu. Antibiotici je zaustavlj aju na različitim razinama. nužan za mrežasto ispreplitan je pentapeptida stanične stijenke.Sinteza stanične stijenke odvija se u nekoliko stupnjeva. VANKOMICIN sprečava transfer polipeptida spreč iz c itosola na polimerski lanac.

KETOKONAZOL. KLOTRIMAZOL. Vežu se z a ergosterol u staničnoj membrani gljivica i stvaraju hidrofilne kanale kroz koje bitni dijelovi stanica izlaze.Stanične membrane mikroba selektivno su propusne (slično čovjekovim) NISTATIN i AMFOTERICIN su polieni bogati konjugiranim dvostrukim vezama. MIKONAZOL. 5 .… inhibiraju ci tokrom P-450 Pkoji demetilira prekursor ergosterola.

70 S ribosom s podjedinicama 30 S i 50 S AMINOGLIKOZIDI se ireverzibilno vežu na 30 S pa nastaju nenormalne bjelančevine. Ovi se lijekov i vežu i za ribosome sisavaca! 6 .Sinteza bjelančevina odvija se na ribosomima bakterijskih stanica. TET RACIKLINI se vežu na 30 S i blokiraju vezanje transfer RNA za mRNA.

Eritromicin sprečava elongaciju peptidskog lanca na ribosom ima. 7 . ERITROMICIN I KLORAMFENIKOL vežu se na 50 S. Klindamicin koči početak sin teze peptidskog lanca.KLINDAMICIN.

nhibiraju sintezu nukleinskih kiselina blokiranjem DNA giraze.Izravni inhibitori sinteze nukleinskih kiselina RIFAMPICIN inhibira sintezu bakterijske RNA na DNA ovisnu polimerazu. 8 KINOLONI i .

Sisavci koriste gotovu folnu kiselinu. a mikrobi je sintetiziraju iz PABAPABA -e. 9 . TRIMETOPRIM koči enzim koji koči reducira dihidrofolnu u tetrahidrofolnu kiselin u. koenzima u sintezi timidin a.Neizravni inhibitori sinteze nukleinskih kiselina SULFONAMIDI sprečavaju sintezu sprečavaju folne kiseline.

KONCENTRACIJA ANTIBIOTIKA na mjestu infekcije mora biti 2 . 10 .4 x veća od MINIMALNE INHIBITORNE KONCENTRACIJE za pojedinu bakteriju.

REZISTENCIJA MIKROBA • promjene u staničnoj stijenci bakterija koje sprečavaju ulaz antibiotika • promjene na mjestu vezivanja lijeka • stvaranje enzima koji razgrađuju antibiotik (penicilinaza ). 11 .

Vankromosomska .DN A prelazi na drugu stanicu .konjugacija .transformacija .GENETSKI MEHANIZMI REZISTENCIJE 1. Kromosomska .spontana mutacija gena 2.plazmidi prelaze s bakterije na bakte riju za vrijeme konjugacije .transpozicija .plazmidi (genetski e lementi) .transdukcija plazmidske DNA unutar bakteriofaga .prijelaz kratkih sekvencija DNA s plazmida na plazmid unutar bakterije 12 .

ODABIR ANTIBIOTIKA • prema kliničkom iskustvu empirijski • prema antibiogramu 13 .

krista lurija. g. streptokok.od 1935. cijanoza.glavobolja. stafilokok i gonokok s u danas rezistentni • Brojne nuspojave . • Djelotvorni protiv gram-pozitivnih i gra m-negativnih bakterija • Meningokok. vrtoglavica. agranulocitoza. 14 . akutna hemolitička anemija.SULFANOMIDI I TRIMETOPRIM . pneumokok.

PENICILINI . Rezistencija bakterija lučenjem penicilinaze koja cijepa B-laktamski prsten.1928. pneumokoka. g. svjetskog rata. hemofilusa. 15 . Alergijske reakcije . kultura plijesni Izolacija aktivne tvari krajem 2. BDanas su rezistentni mnogi sojevi stafilokoka. gonokoka.hipersenzib ilizacija penicilinskom kiselinom koja nastaje cijepanjem B-laktamskog prstena.

prošireni spektar djelovanja gram negativne bakterije karbenicilin .dj eluje na psedomonas i klepsijelu meticilin .djeluje na pseudomonas piperacilin .otporan na stafilokoknu penicilinaz u 16 .kristalni penicilin oralni penicilini amoksicilin .

ali neke gram-negativne bakterije razvijaju gramcefalosporinaze. 2.CEFALOSPORINI su dobiveni iz filtrata aktinomiceta. 1. Djeluju slabije od penicilin a. generacija generacija generacija generacija CEFALEKSIN CEFUROKSIM CE FTRIAKSON CEFOBID 17 . 3. 4. Nisu osjetljivi na penicilinazu.

Virusi su intracelularno smješ teni uzročnici zaraznih bolesti ANTIVIRUSNI LIJEKOVI ne smiju oštetiti stanicu domaćina domać ACIKLOVIR derivat gua ina inhibira virusnu DNA .polimerazu ZIDOVUDIN je sintetski analog timidina koj i inhibira HIV INTERFERONI su glikoproteini koji imaju imunoregulatorno i antipr oliferativno djelovanje 18 .

G+. hemolizini izazivaju beta hemolizu 2. upala tankog crijeva uz pr oljeve i povraćanje. Stanični spojevi: 1.belimantil. epidermolitički toksin = exfoliatin odjeljuje epidermu od stratum granulosum 11. može dovesti do sepse i meningitisa. im aju kapsulu. albus uzorkuje upalu lojnih žlijezda . površ inska infekcija kože primarno uzrokovana strep tokokima. Identifikacija: gnoj se stavlja na tekuću ili krutu podlogu. 4. tvore grozdove. S. ne prave spore.info 1 . 3. intermedius uzrokuje in fekcije rana. uzrokuje infekcije gornjih dišnih p uteva ali može izazvati i upalu pluća 2. peritonitisa (sekund arna žariš s visokim letalitetom ta).SPECIJALNA BAKTERIOLOGIJA MICROCOCCACEAE Rodovi: Micrococcus. ku 2.priš tevi. koagulaza ima istu funkciju kao faktor gomilanja i sprečavanje pristup a fagocitima i antitijelima 4. nukleaze razgrađuju DNA i RNA 6. beta-hemoliza. Luče beta-lak tamazu pa su otporni na penicilin. Staphylococcus. peptidoglikan stijenke daje serološ reakciju. 3. nepokretni. kloksacilin. leukocidin smanjuje djelotvornost fa gocitoze 3. Planococcus S TAPHYLOCOCCUS AUREUS Morfologija: sitni. OSTALI STAFILOKOKI S. antigeni: protein A i polisah arid A su dijelovi stanične stijenke i izazivaju imuni odgovor. S. proteaze razgrađuju serumske proteine. faktor gomilanja iza ziva precipitaciju fibrina i stvaranje apscesa. fibrin i ostale proteine 7. www. Služi za identifikaciju. Izvanstanični spojev i: 1. p irogeni toksin podižu temperaturu Patogeneza: 1. lipaza razgrađuje lipide. što olakšava kolonizaciju kože 5. Terapija: cefalosporin. kožne infekcije: potkožni čir. do bivaju se plakovi. pleuritisa. enterotoksini izazivaju akutni proljev i povraćanje 10. konjuktivitis 5. Stomatococcus. stafilokinaza razgrađuje fibrin 8. dublja infekcija s brojnim drenažnim otvorima u koži. aerobni. eritromicin. hijaluronidaza razgrađuje izva nstanični matriks domaćina 9. epidermidis je uobičajeni stanovnik kože i ponekad izazove oportunistčke infekcije.

Komplikacije: reumatska groznica (miokarditis i artritis) i glome rulonefritis. hemoliza: streptolizin O napada eritrocite ali je osjetljiv na prisus tvo kisika. Saprofitne vrste: N. Rastu na obogaćenim pod logama . DYPLOCOCCUS PNEUMONIAE ILI STREPTOCOCCUS PNEUMONIAE Morfologija: izduljeni dipl okoki s kapsulom. pluća 2. imaju kapsulu. To su imunološ reakcije na ke infekciju u kojima dolazi do precipita cije kompleksa antigen-antitijelo u glomerulima. fakultativni anaerobi. N. Kod imune obrane bubri pa se to može k oristiti za identifikaciju (Neufeldov fenomen). rastu u lancima. konjuktivitis. Površ inska infekcija se očituje kao mjehurići na k oži koji pucaju i nastaju kraste. oksidaza+. sepsa. G+ Uzgoj na krvnom agaru: beta-hem oliza ako se kultivira anaerobno.čokoladni agar. mogu i cefalosporini i eritromicin.izraženi eritem i edem kože. streptokinaza. ne prave spore. ne prave spore. Terapija: penicilin. uha. N. S labo razgrađuju šećere. Obavezno ant ibiogram. Streptolizin S izaziva beta hemolizu (in vitro). sepsa poslije abortusa 4. šarlah. grla.belimantil. Obavezni paraziti sluznica. Patogeneza: uzrokuje respiratorne infekcije: upala nosa. sicca. Kapsula sadrži SSS (specifična solubilna supstanca) antigen. a iz krvi može u bilo koji organ. Uzimaju se sputum. kožne infekcije: erizipel ("crveni v jetar") . sinusa. nepokretni. a alfa-hemoliza ako aerobno. sinusa. NEISSERIACEAE Morfologija: G-. Kod ove porodice kompleks antigen . ali u organizmu sti mulira blastnu transformaciju limfocita. Unutarstanični paraziti i uzrokuju g nojni proces. www. 3. Patogeneza: 1.anti tijelo može izazvati autoimonu bolest zvanu reumatska groznica koja može biti neuspo redivo gora od bolesti izazvane bakterijom. upala uha. ON TRAŽI MALO VIŠ O Š E ARLA HU!!!!! 2. Prenosi se kapljičn o. beta-hemol izu. flavescens. sepsa. diplokoki poput zrna kave. Terapija: penicilin i eritromicin. izaziva respiratorne infekcije : upala grla. Enzimi: laktaza+. STREPTOCOCCUS PYOGENES Morfologija: nepokretni. Stanični produkti: 1. nepokretni. eritrogeni toksin izaziva š arlah. neki prave kapsulu. Prenosi se kapljično ili kontaktom ako ima kožnu infekciju. proteinaza. gnoj ili bris grla.STREPTOCOCCACEAE 30-ak različitih tipova.info 2 . G+. nesporogeni. miokardu i sinoviju. drugi faktori invazivnosti: hijaluro nidaza. meningitis. aerobni. 3. b ronha i pluća. Za rast im treba puno CO2. konjuktivitis. neki sojevi su otporni pa se daje kombinacija ampici lina sa klavulonskom kiselinom. catarrhalis.

šupka i konjuktivi tis. Žene dobiju infekciju grlića maternice i uretre. e ndokarditis. Antigeni: pilin i porin. pluća. azit romicin. ravnog ruba. Virulencija: pili za prihvaćanje na sl uznicu. 3. Enzimski slabo aktivna i razg rađuje samo glukozu. Rijetko pređe u krv i izazove sepsu. Inkubacija 1 do 7 dana.belimantil. www. cefalospor ini i kloramfenikol NEISSERIA GONORRHOEAE Parazitira u granulocitima. meningi tis je gnojna upala moždanih ovojnica popraćena glavoboljom. to Moguće su i infekcije usta.artritis. sivkaste. Kolonije su glatke.miokarditis. kroz sluznicu uđe u krv pa izazove brzu i žestoku sepsu (meningokokcemija). Svježe izoli rane posjeduju kapsulu i pile. Posljedice su konjuktivitis i sljepoća. Ako se na podlogu stavi tetrametil-parafenil-di amid daje crne kolonije. Patogeneza: bolest se zove gonoreja. srce . krvarenje u nadbubrežnim žlijezdama.NEISSERIA MENINGITIDIS Parazitira u leukocitima. ali može proći i bez tih simptoma. to Terapija: penicilin. Izvan čovjeka gube virulentna svojstva što znači da se ne može se zaraziti dodirom pred meta osim ako je bakterija svježe nanesena. moguće me tastaziranje u druge organe: zglobovi . endotoksin. Uzorci za dokazivanje: n azofaringalni bris. Zato se bebi dodaje eritrom icin u konjuktivnu vreću. Terapija: penicilin. Za rast zah tjevaju povišenu koncetraciju CO2 i obogaćenu podlogu. prozirne. strah od svjetlosti. Kolonije su glatke. uk očenim vratom. U podlogu se dodaju vankomicin i nistatin se stavljaju da spriječe rast ostalih bakterija. eritromicin. nog Antigeni: kap sularni (polisaharidi i drugi). Moguće je š irenje bolesti u jajovode i jajnike š izaziva n eprohodnost jajovoda i sterilnost. 4. meningitis. Gnojni proces povisuje pritisak na razne dijelove mozga. Postoje sojevi otporan na penicilin (proizvodi penicilazu) pa se daju c efalosporini. U 2/3 slučajeva infek cija prolazi bez simptoma. iri Bolest se prenosi kapljičnim putem: 1. nema hemolize. fermentira maltozu. Virulencija: kapsula + pili (prijanjanje za nazofaringealnu sluzni cu) i endotoksin koji ima sposobnost prodiranja u stijenke malih krvnih žila i tak o se š po tijelu. seroskupine A i C su epidemijski oblici bolesti a B sporadični. krv. ima kapsulu i pile za prihvaćanje na stanični epitel diš sis tema.info 3 . Dijagnoza: uretralni iscjedak nanese se na čokoladni agar. epitel nazofarinksa 2. Muškarci dobiju uretritis sa gnojni iscjedkom koji izazove bolno mokrenje. što se očitu je kao krvarenje kože i sluznica (osip). koža – potkožna krvarenja i osip. vlažne. Ophtalmia neonatorum je infekcija ploda prolaskom kroz porođajni kanal. likvor. nakon sepse a još rijeđe izaziva artritis. sjajn e. sjemene mjehuriće i epididimis što može dovesti do sterilnosti. Bakterijski meningitis razlikujemo od virusnog po tome š virusni ne uzrokuje stvaranje gnoja. Ako se infekcija ne liječi širi se na prostatu. Rijetko ima plazmide. sjajne.

sinuse. iriti Terapija: ampici lin sa klavulonskom kiselinom. crijevni: krvava upala tankog i debelog crijev a s proljevom. Kod čovjeka ima 3 oblika: 1. polimixin (B. Regionalne l imfne žlijezde su otečene i bolne. kolagenaze. Bolest će se razviti ako je oslabljen imunitet. protektivni faktor (protiv fagocitoze). Vrste: B. Kolonije m ogu biti: S-oblik su okrugle. B. Proizvodi betalaktamazu i DNA-azu. Virulencija se sastoji od kapsule. BACILLUS G+. B. Spore su smještene centralno ili supterminalno a u obojenom preparatu vide se kao prozirna tjelešca u bakteriji. B.info 4 . U pala se može proš na srednje uho. Nakon inkubacije od nekoliko dana t): pojavi se crveno izbočenje (edem.MORAXELLA CATARRHALIS G-. Smrt ka o posljedica visoke dehidracije i kardiovaskularnog kolapsa. nekroza tkiva). 3. Normalni stanovnik sluznice nazofarinksa. Tvore ih patogeni sojevi (kapsula). Česti kontaminanti. hiperemija. P ojedinačno nisu otrovni ali kombinacija je gadna. a u normalnim uvjetima prežive desetljećima. Zaraza od nedovoljno termički obrađenog mesa zaraženih životinja. Zaraza udisanjem spora (npr.10 nm) štapići s kapsulom. prebirači vune). Ima i somatski proteinski antigen. češće nego u nama. brevis). koje kasnije pocrni zbog k oagulacije krvi i pukne. cereus. sporogeni aerobni štapići. anthracis. polimix). gramicidin (B. kovrčave. a još je i antigen. konjuktive. kožni antraks (crni priš bakt rija prodire kroz sitne rane na koži. neravnih rubova. plućni antraks je upala pluća s krvavim ispljuvkom. Toksin ima 3 komponen te: edematozni faktor. glatke. Spore p režive 10 minuta u kipućoj vodi. bronhe. Razlikuje se od Neisse ria jer ne razgrađuje ugljikohidrate. nema kapsulu. obavezno antibiogram. Neke vrste prave antibiotike: baci tracin (B. Oko primarnog priš nastaju satelitski ta mjehurići slični primarnom. aerobi. BACILLACEAE 2 roda: Bacillu s i Clostridium. Uzročnik antraksa koja uglavnom za vršava sepsom i smrću životinje. bez bičeva (nepokretni). vitičaste. www. BACILLUS ANTHRACI S Morfologija: veliki (4 .belimantil. Većina vrsta nije patogena. Enzimi: proteaze. Nema hemolize. Otporne su z bog stvaranja spora pa su proširene u prirodi. poli mix. 2. enzima i toksina Kapsula ima polimer D-glutaminske kisel ine i on sprečava fagocitozu. i jedan hapten. te se iscijedi krvavo-gnojni eksudat i nastane crna kra sta. pril ično rasprostranjeni u okolišu. R-obli k nemaju kapsulu. megaterium. M ogu biti povezani u kraće lance (nalik na bambusovu trsku). cereus). i nisu patogeni. lecitinaze. letalni faktor. ima pile.

proljev. Osim toga ima i ovih enzima: lecitinaza.info 5 B.Sva 3 oblika mogu preći u sepsu: vrućica. abdominalni grčevi i povraćanje. na površ j e tvrda kožica. smrt. Enzimi: lecitinaza uniš t ava membrane. Egzogeni patogeni su uzročnici infekcije. neki i hem olitični i jedan enterotoksin. anaerobi. Ako dođe do sepse. Kolonije: raste u raspon u od 18 do 46 stupnjeva te se kultivacijom miješ flore na 45 stupnjeva može izdvojit i ane od ostalih bakterija uz pH 7. Ima tipove kolonija od A do E. perfringens) i proteolitične (C. zatajenje bubrega. i Patogenost se sastoji od egzotoksina koji se razlikuje od vrste do vrste. theta) i svi su nekrotični. infekcija drugih tkiva. Otrovi: 5 vrsta (alfa. tahikardija. Patogenost im poraste u sinergizmu s fakultativnim anaerobnim ko ji potroš kisik u tkivu. 2. kolagenaza i hijaluronidaza za razaranje vezivnog tkiva. hijaluro nidaza. Iznimka je C. ok. koža je plava. gama. meningitis. prave spore. sup tilis. be z bičeva. s kratkom inkubacijom (1-6 sati): termostabiln i toksin. dolaze i zvana. gangrenoz ne nekroze nakon operativnih zahvata: ako nakon abortusa ako ostane posteljica u maternici nastaje infekcija. nema osjeta i na dodir šušti pa se bolest zov e i šuštavac. crijevima životinja i u biljkama. hemolizin . e ljubičasta. beta. tita Dokaziv anje: termoprecipitacija (Ascolijeva reakcija). Endogeni patogeni su nesporogeni anaerobi su dio normalne flore i mogu po stati patogeni. stretotermiphilis služe za kontrolu sterilizacije autoklava. 2 vrste trovanja hranom: 1. Ako se uzgaja u bojunu.belimantil. megaterium je česta u . Patogeneza: 1. t etani). delta. Tkivo se raspada(mj ehurići plina). žutica. upala oka. može izazvati sepsu. vodama. B. Pokazuje he molizu alfa i beta vrste. B. uzročnik plinske gangrene (klostridijs ka nekroza) je nekrotizirajuća upala koja se naglo širi iz područja tkivnog oštećenja u su sjedno vezivo i mišiće. s dugom inkubacijom (8-16 sati): termo labilni enterotoksin aktivira adenil-ciklazu. kolagenaza. smrt nastupa u nekoliko sati. CLOSTRIDIUM PERFRINGENS Morfologija: kratki debeli bacili s kapsulom. pos jeduju peritrihijalne bičeve pa su jako pokretni. fermentacij skim procesima (kiseljenje zelja). Spore su jako otporne i podnose kuhanje sat ima. CLOSTRIDUM G+ štapići. tetraciklin. ini Terapija: penicilin. š smrt. Spore su smješ tene supterminalno. sepsa: hemoliza dovede do anemije. perf ringens jer nema bičeve a ima kapsulu. Važna je zaš veterinara i svima koji rade sa životinjama cjepivom (soj bez kapsule ali ima antigene). www. OSTALI BACILUSI B.cereus je če st uzročnik bolesti u čovjeka: trovanje hranom. nema kaspulu. Ukoliko s e razvije meningitis. Većina je saprofitna. Metabolički aktivne: postoje saharolitične (C. Proizvodi kiselinu i plin vodik. izlučivanje tekućine i proljev. Ima ih u zemlji. 2. često su u paru. Gangrena u kirurgiji crijeva i žučnih putova. nastaje hemoliza. Bolest nastaje zagađivanjem tkivne ozljede. manji broj izaziva bolest. Veliku ulogu igraj u aerobi koji potroš kisik te pomažu razvoj anaerobne infekcije.

inhibicija lučenje sekreta sluznice pa nastaje suhoća usta i ždrijela. Cjepivo se zove DI-TE-P ER. Osim njega. alimentarne toksoinfekcije: u lužnatoj sredi ni izlučuju enterotoksin koji izaziva grčeve i proljev.info 6 . Bolest se zove botulizam i ako se na vrijem e ne da protuotrov. CLOSTRIDUM TETANI Ima terminalne spore. Egzotoksin je osjetljiv na HCl pa se inaktivira u želucu. Preventiva: otvor ite ranu!!! Čišćenje sa superoksidom jer je bakterija anaerob. Na 100 stupnjeva kroz 10 minuta otvor se inaktivira (termolabilan). H2S. Znakovi zaraze su kočenje v oljne muskulature. žrtva nema nikakve š anse. što dovodi do jakog grčenja uz lomove kostiju i guš enje. kih Toksini: egzotoksini tetanolizin (hemolizin) i tetanospazmin (neur otoksin) Patogenost: sama infekcija je uvijek lokalna pa kao takva ne bi bila ve liki problem. Kolonij e su slične pahuljicama pamuka. nestručni pobačajem ili pupčanom vrpcom. na životinje C D F. prozirne. Bacillus cereus. ali važnije je davati protuotrove (ljudski ili životinjski tetanusni imunoglobulin) . Najbolja je prevencija adekvatnim tretmanom rana.otrovi se š krvlju. Najbolja je seroidentifikacija otrova. Terapija : penicilin. vjerojatno zato jer s e ne stigne razviti. Tretiranjem otrova nastaje toksoid za vakcinaciju. spazam mišića lica.i peritrihijalne bičeve. CLOSTRIDIUM BOTULINUM Morfologija: U parovima ili kr atkim lancima. anaerobi. www. supterminalne spore. klor amfenikol od antibiotika. Doza ispod 1 mikrograma je ubo jita.. Otrov ometa izlučivanje acetilkolina u kolinergičnoj sinapsi što izaziva mlohavu paralizu poprečno-prugastih mišića. peritrihijalni bičevi. H2. r educiraju nitrate u NO2 i NO (plinovi).belimantil. slabost okulomotornih mišića . odsustnost peristaltike. Patogenost: egzotoksin (neurotoksin) otp oran na probavne enzime. sjajne. Tako ova bakte rija unesena preko usta ne izaziva nikakav efekt. ubodima. bacitracin. ali. kontrakcija leđne muskulature. Identifikacija je pucanje duboko g agara uslijed stvaranja plina.. Biokemija: ragrađuje saharozu i proteine. to mogu izazvati i ove bakterije: Staphylococcus aureus. Spore ili vegetativni oblik se unose preko rana. acetat. 4. VAŽNO: zaražene namirnice su po okusu i mirisu neizmjenj ene. bez kapsule. Kirurško odstranjenje zahvaćenog tkiva (zato su Titu rezali nogu). Iz lučivanje neugodnog mirisa zbog NH3. Paraliza glat kih mišića i srca izaziva smrt. pa to nije jasan pokazatelj za ovu bakteriju. Streptococcus faecalis . Svijest je potpu no očuvana. Kolonije su okrugle. ire Egzotoksin tetanospazmin djeluje na CN S tako da sprečava oslobađanje inhibitornih transmitera i poveća refleksnu razdražljivos t. a u fazi sporulacije se boje G. klostridijski celulitis je infekcija potkožnog tkiva slična plinskoj gangreni. unosi se namirnicama (konzervirana hrana). Ovo je najjači prirodni otrov. Terapija: penicilin. zbog pokretljivosti prekriva čitavu površinu podloge. Infekcije nema. NH3. Pa ipak . indol. Na čovjeka dje luju tipovi A B E.3. konzerve se mogu lako prepoznati po plinovima koje bakterija stvara a koji uzr okuju napuhavanje. Antigeni: H-antigen (termolabilan) i O-antigen (termostabilan) sa 10 sero loš tipova. Biokemijske osobine: ima proteolitičke enzime i stvara CO2.

plak. BACTEROIDES Nemaju kap sulu ni bičeve. Terapija: vankomicin. Razgrađuju šećere do kiseline i plina. Kolagenaza i heparinaz a razaraju tkiva. Biokemija: asimililacijo m hemoglobina iz hranjive podloge stvaraju smeđe crni pigment nakon 5-7 dana. Patogenost: toksin A je enterotok sin koji izazove lučenje tekućine u crijeva. Mogu biti pokretni i nepokretni. Mnogi čl anovi ove porodice čine normalnu mikrofloru sluznica čovjeka. Obično se javlja kod bolesnika koji pri maju antibiotike jer uniš tavaju normalnu floru. FUSOBACTERIUM Uvjetno an aerobni. Žuč ubrzava rast. Nalaze se u gingivalnom džepu (i zmeđu 2 zuba u hrani) . Uzrokuje 2/3 trbušnih apscesa. CLOSTRIDIUM DIFFICILE Najvažniji uzročnik upale debelog crijeva pri kojoj nas taju lažne opne pa se zove pseudomemranozna. Uzrokuju propadanje zubnog mesa. Terapija: metronidazol i klindamicin. fragilis je patogena jer ima kapsularni polisaharid uzorkuj e apsces i ima antifagocitno djelovanje. PREVOTELLA. Ravni ili zavijeni šta pići sa zaobljenim ili zašiljenim krajevima. Mlad e kolonije Prevotelle stvaraju crvenu flourescenciju. Fusobacterium bičeve. ne prave spore. toksin B je citotoksin koji razara stan ični epitel pa nastaju pseudomembrane i tvar koja usporava peristaltiku crijeva. Normalna mikroflora tjelesnih šupljina čovjeka (u 1 gram sadržaja crijev a ima ih 10 na 10tu). Terapija: eritromicin. www. kanamicin. B. Rijetko m ogu izazvati infekcije na ostalim organima.belimantil. PORPHYROMONAS. Širi se po organizmu pa može izazvati nekrotična upala pluća Pri porodu kod preranjenog pucanja vodenjaka može dovesti do kontaminacije plodne vode. v ankomicin. Normalna mikroflora orofa rinksa. uzročnik bak terijemija. paradontoza.info 7 . Žuč inhibira rast. kolestin. rifampicin. anaerobni. P seudomembrane mogu dovesti do suženja crijeva. probavnog sistema i urogenitalnog trakta.Terapija: za spaš avanje se koristi polivalentni konjski antitoksin i ispumpavanje želuca. Posjeduju plazmide pa otpornost na antibiotike prenose kon jugacijom. Bolesti: sva tri roda sudj eluju u mješ anim infekcijama u ustima. metronidazol. BACTEROIDACEAE Morfologija: G-. Prevotella imaju kapsulu.

Ko mplikacije: začepljenje dižnih puteva i gušenje. X. L (ili kineska slova).polineu itis s degeneracijom mijelinskih ovojnica š uzrokuje paralizu mekog to nepca. Ima 2 frakcije: A je otrovna (inhibicija EF-2).miokarditis i masna degeneracija srčanog mišića. Prenosi se kapljičnim putem. Egzotoksin produciraju samo sojevi koji su inficiran i bakteriofagom koji prenosi to svojstvo. nekrotičnih stanica. raspoređuju se u obliku slova V ili palisadno. f akultativni anaerobi ili aerobi. egzotoksin stvoren u ždrijelu apsorbira se kroz sluznicu u krv i izaziva teš sistemsku reakciju (3. 4.nehemolitčan / na povržini je kožica 2. B2=nekrozin). Erysipelothrix. nema kapsule. G ardnerella. nema spora. 1. Raspoređuju se pod kutem ili kao palisade. adrenalne žlijezde.Ernstova zrnca u kojima s u polimetafosfati koji služe kao kratkotrajna rezerva energije. Za cijepljenje se koristi formalinom inaktivirani otrov. izravnim dodirom s respiratornim sekretom ili izlučevin om iz inficiranih kožnih prišteva. Patogenost: bolest se zove difterija. očnih mišića. Na krvnom agaru sive. www. ali mogu biti i R ili I tipa. Otrovi: difterički eg zotoksin je termolabilan.4. nepokretni. Može doći i do infekcije konjuktiva ili kožnih rana. može oš tetiti i jetru.belimantil. Kod star ijih kulturama mogu postati G-. intermedius .5). bubrege. oštećenje perifernih živaca . aerobni ili faku ltativno anaerobni.info 8 . Toksin: listerolizin O citolitični i hemolitični toksin koji se izluču je u uvjetima niskog pH i niske koncetracije Fe2+. lokalna (uho-grlo-nos) upala sa lažnim opnama gr ađenim od fibrina.CORYNEBACTERIACEAE Najvažniji rodovi: Corynebacterium. Citoplazma sadrži met akromatska zrnca. G-varijabilnost. ku 3. pleomorfni bacili (lagano zakrivljeni). mitis . peni cilin i eritromicin. leukocita. CORYNEBACTERIUM Morfo logija: G+. 3 tipa kolonija u Loefflerovom bujonu: 1. B ojanje po Loeffleru pokazuju metakromatska ili Babes . peritrihijalni bičevi. Sivkastobijele opne u ždrijelu čije k idanje od podloge izaziva krvarenje što je važno za identifikaciju bolesti. gravis . Kolonije S-tipa s beta hemolizom. Osobine: polimorfizam. Ako rast u kao palisade onda nisu patogeni. Di fteroidi su bakterije koje uzorkuju bolest sličnu difteriji ali slabije. Enzimi: katalaza i oksidaza CORYNEBACTERIUM DIPHTHERIAE Morfol ogija: obavezni aerobi. Lactobacillus. Legionella. bakterije su obliku slova V. Neki su normalni stanovnici sluznice kože. oštećenje srca . ponekad i ekstremiteta. 5. Listeria. Liječenje: difterijski antitoksin.nehemolitičan / difuzno zamućenje Na podlogama sa telu rnim solima su crne ili sive kolonije. 2. LISTERIA MONOCYTOGENES Morfologija: G+ kratki štapići. B nije (B1=invazin.hemol itična / talog 3. Mnoge ne spadaju u rod Corynebacterium.

Granulomatosis infatisep tica je bolest trudnice slične gripi. pokazuju alfa hemolizu. uključujući pobačaj i mrtvorođenče. Virulentnost: stvara neuroaminidazu. plućne infekcije i sepsu. beta hemoliza. Listeria nesmetano raste unutar citoplazme fagocita. katalaza -. fakultativni anaerob (57% O2). sepsa i smrt. pleomorfni kokobacili. Osim toga. ali ima je i u š koljkama. hijalurinodazu Kod životinja izazove erizipel: crvenilo na koži s tendencoijom š irenja. Rijetko uzrokuje infekc ije mokraćnog sistema i apsces vagine i jetre. apsces jetre. vaginalis. Preventiva: cijepeljenje životinja. meningoencefalitis. www. najviš voli e 35 stupnjeva. nepokretan. GARDENELLA VAGINALIS Morfologi ja: G-varijabilabilna. preko posteljice se može proš na fetus s raznim iriti manifestacijama. Terapija: metr onidazol LACTOBACILLUS 25 vrsta: anaerobi ili mikroaerofili. Dio normalne flore čovjeka u ustima. Neke vrste vrlo rijetko uzrokuju: endokarditis. Kod čovjeka izaziva erizipeloid. jetra. G+. tonzilofaringitis. Rijetko se širi dalje: endokarditis. Dijagnoza : samo mikrobiološ i serološ ki ki. može izazvati monocit zu. Zaraza: preko hrane i vode kontam inirane piš alinom i govnom životinja. slezena. Može biti prisutna upala regionalnih limfnih čvorova i ar ritis susjednog zgloba.Patogenost: unutar fagocita toksin se veže na kolesterol i dovodi do prsnuća membran e. Glavni rezervoar je domaća svinja.info 9 . 40% žena ima ovu bakteriju bez znaka infekcije. Enzimi: katalaza-. tetraciklin i ampicilin s k lavulonskom kiselinom. bez bičeva. Terap ija: penicilin. Terapija: penicilin.belimantil. Pre nosi se najčešće jebanjem a rijetko predmetima i kontaminiranim mokraćom. Najpoznatiji je L. rod nici. Kolonije: R i S tipa. probavnom sistemu. P atogenost: Vaginalni iscjedak neugodnog mirisa povezana sa značajnim porastom broj a G. ERYSIPELOTHRIX RHUSIOPATHIAE Morfologija: G+. Infekcije kod porođaja i abortusa uzrokuju groznice. u ribama. peptokoka. peradi. meningitis kod novo rođenčadi. Otporni su na soljenje i dimljenje. očna oboljenja. oksidaza-. Kod muš karaca izaziva uretritis. fer mentiraju šećere u laktat. acidofilus koji se stavlja u razne mliječne proizvode (fe rmentacija). Bacteroides. crvenilo kože (najčešće na prstima ruke).

info 10 . Pontiac groznica je slična gripi: kratka inkubacija. stimuliraju adenil-ciklazu u stijenci crijeva. Razgrađuju glukozu i fermentiraju laktozu. biljkama. legionarska bolest: otrov citoto ksična egzoproteaza razgrađuje stanice. v iš serotipova. ali i oportunističke i metastatske infekc ije. Prenosi se preko a ir-conditiona i vodovodnih cijevi i tako se naš u la NSBu ali je to zataš kano.LEGIONELLA PNEUMOPHILA Zoonoza tropskih i suptropskih područja. neke ima ju pile. što uzrokuje tešku upalu pluća. Escherichia. Dodatni simptomi su suhi kašalj. pokretna zbog polarno smještenih bičeva. a može i eritromicin. ENTEROBACTERIACEAE Morfologija: G-. Otporne na penicilin. vodi. Svojim metabolizmom zakiseljavaju podlogu pa endo-agar pocrveni. kokobacili. Kolonije na SS agaru su ružičaste a na endoagaru imaju metalni sjaj. temperatura. razgrađuje hranu vlastitim enzimima. Uniš tava ih viš od 60 stu pnjeva pa se ubijaju pasterizacijom. Enterobacter. ima ih u tlu. glavobolja bez plućnih promjena. Yersinia. ok sidaza -. Preživi 6 mjeseci u destiliranoj vodi. Stvara vitamin K. Normalna flora crijeva. Antigeni: O i H. Virulencija: toksini. a nepokretni su: Klebsiella. H. pokretni (peritrihijalni bičevi). mučnina). a na vlažnom mogu preživjeti 1 godinu. Većinom su komenzali u probavnom sistemu (koliformne bakterije). H. e Patog enost: legionarska bolest i Pontiac groznica 1. uglavnom su pokretni (peritrihijalne flagele). reduciraju nitrate u nitrite. 2. Ne prave spore. Rastu na jednostavnim (SS-agar) ili diferencijalnim podlogama (endo agar). a to dovodi do pojačanog izlučivanja klorida u lumen crijeva gdje ra ste osmotski tlak koji povlači vodu i tako nastaju vodenasti proljevi. deseci različitih serotipova. fak ultativni anaerobi. Ant igeni: O. Patogenost: uglavnom crijevna oboljenja. kapsulu ima ju Klebsiella.beliman til. K. glatke sa glatk im rubovima. neki imaju pile. i K sa velikim mnoš tvom serotipova svakog roda. Suš e enje je također efikasno. T erapija: rifampicin je najbolji. u mulju viš od godine dana. term ostabilan i termolabilan. kokobacili. Shigella. Soli selena i žučne soli inhibiraju rast. š potiče to nastanak cAMP. Antig eni: O. Preventiva je ispiranje vod ovodnih cijevi sa vodom na 75 stupnjeva. Morf ologija: G-. sjajne. Kolonije su velike. e Prilično otporna: raste na visokom temperaturnom rasponu (oko 60 st upnjeva). Identifikacija: API ROCHE tube i aglutinacija. invazivni faktori. neurološki ispadi (encefalopatija). dva enterotoksina. a svoj im metabolizmom jako zakiseljuju podlogu. crijevni simptomi (proljev. www. adhezivni faktori. Toksičnost: 1. ESCHER ICHIA COLI Morfologija: G-. Stvaraju vitamine i priro dni antagonisti patogenim mikrobima. inhibira fagocite i tako omogućuje nesmetan ra zvoj u plućima.

endokar ditis. bez krvi ili inflamatornih stanica. prije su se koristil i za cijepljenje Vi (virulentni antigen) sprečava fagocitozu. Najčešća komplikacija je obilno krvarenje crijeva i perforacija crijeva s peritonitisom. choleraesius. meningitis. Prelazi iz crijeva u mokraćne kanale. Površ inski antigeni s luže za prijanjanje na stanicu i protiv makrofaga. 1.info 11 . Stvaraju H2S pa na podlozi sa FeCl3 n astaje FeS koji daje crnu boju kolonijama.ima dvije vrste bičeva pa i dva antigena H1 i H2. Bolesti se zovu salmoneloze. također izaziva popustljivost kapilara što om ogućava prodor u krv i metastatske upale. paratyphi A i B. Antigeni: O . gastroen teritis je najčešći oblik. adhezivni ili kolonizacijski faktor . kloramfenikol.serotipovi A do F potiču stvaranje IgH što je indikacija za akutnu inf ekciju. ampicilin s klavulonskom kiselinom. kratka inkubacija. S. Terapija: cefalosporin. neki sojevi produciraju i hemol izine Za patogenost je važan broj bakterija. Temperatura raste. e Morfologija: G-. čestim proljevima koji sadrže sluz. ali prodiru u epitel crijevnih resica. 4. Uzročnici S. mučnina. Otporne su prema djelovanju žučnih soli. pa se oslobodi endotoksin. krvarenja (obično se izmjenjuju napetost i opstipaci ja s teškim proljevom). Iz stanica crijeva se širi do Peyerovih ploča gdj e se razmnaža pa ide u jetru.typhi. pa čak i infekcije kože i rana. slezenu. enteritidis i dr.belimantil. Izaziva ga S. Riječ je o unošenju otrova ili blagoj infekciji . krv. Kod novorođenčadi može doći do prodora bakterija rijeva u krv pa nastaje specifični oblik koli-sepsa. Endotoksin povisuje temperaturu i daje opće značajke infekcije (slabost). pa treba antibiogram. grčevi. gentamicin. S. putem žući ulazi u crijevo i nastaju proljevi. Izazivaj ga S. d ) enterohemoragični sojevi izazivaju upalu debelog crijeva i krvarenje. upala pluća. Crijevna oboljenja imaju 3 vrste: a) enterotoksigeni sojevi ne mogu prodrijeti u sluznicu. povraćanje proljev. c) enteroinvazivni sojevi ne stvaraju enterotoksin i pr odiru u sluznicu. Izazivaju vodenaste prolje ve. te dolazi do nekroza. H . paratyphi A i B. artritis. Češće kod žena. Terapija: ampicilin s klavulonskom kiselinom. www. typhimmurium. S. Plazmidi joj daju otpornost na antibiotike. krv i neutrofilne leukocite. paratifusi A i B su lakša i kratkotrajnija obolje nja slična tifusu. granulociti). 3. Uzročnike u krvi uništi imunitet.pile 3. SALMONELLA Viš vrsta: S. enteriditis. čireva i u pala. Proljev sličan kao i kod dizenterije (sluz. pijelonefritis. typhi-murium. gnoj. trbušni tifus uzorkuje S. pen e se do mjehura i bubrega. typhi. Manifestiraju se trbušnim grčevima. S. b) enteropatogeni sojevi ne stvaraju ent erotoksin. Svi sojevi su najčešći uzočnici infekcija mokraćnih kanala. Moguće su gnojne infekcije mnogih organa. pa u krv i nastane bakterijemija. pokretni (peritrihijalne flagele). septički sindr om: preko epitela crijeva idu u krv gdje nastaje sepsa i meningitis. nadomještanje tekućine i minerala. ali se ne razmnažaju u crijevu tako da nema proljeva . 2. endokarditis.2. Bioke mija: razgrađuju glukozu na kiselinu i plin.

KL EBSIELLA PNEUMOPHILA 3 podvrste: subsp. Za patogenst su odgovorni plazmidi. subsp. sonnei. Nakon preboljevanja je moguće da dio bakterija ostane u ileumu (dio tankog crijeva) ali se ne razvija bolest jer je nastala ravnoteža imunitet-bakterija. infekcije probavnog trakta: upala crijeva. vodi. nekrotoksin. Morfologija: G-. ozaneae izaziva smrdljivo progresivnu kroničnu atrofiju sluznica. gušenje. S. vulgaris. K. Kod djece može doći do acidoze i dehidracije. Morfologija : G. drugi produkti: hemotoksin. egzotoksinn je neurotoksin i zove se š igatoksin. a izaziva simptome meningitisa tako djeluje na sitne krvne žile CNS-a i uzrokuje paralize i neuritičke lezije. R n isu. Otporna prema ampicilinu i karbencilinu i to svojstvo može prenositi plazmidima. PROTEUS Više vrsta: P. kloramfenikol. oksidaza -. Ima O-antigen je termostabilni endotoksin koji izaziva stvaranj e IgA antitijela. www. krvarenje u plućima. debela kapsula omogućuje bojanje tušem. 3. nema kapsulu. Simptomi: grčeviti bolovi u donjem dijelu trbuha. 2. oxytoca. Izaziv a začepljenje alveola. Subsp. oboljenja dišnih puteva od nosa do pluća. Obavezni paraziti crije va čovjeka. Nastaju gnojni čirevi na crijevu zbog endotoskina. pneumoniae. Toksičnost: slab endotoksin i nek rotička supstancija. Kolonije: S kolonije su patogene bakterije. učestali krvavosluzavi proljevi. invazivno djeluje na sluz nice tankog i debelog crijeva. Na rublju i post eljini mogu preživjeti do 45 dana. nepokretna. p robavnom sistemu čovjeka.info 12 . 3. 2. Patogeneza: bacilarna dizenterija (važno je reći bacilarn a jer ima i amebna) je krvava upala crijeva. boydi. Su bsp. taloženje fibrina pa nastaju pseudomembrane.. proljevi. rhino scleromatis. rhinoscleromatis izaziva destruktivni granulom no sne sluznice. mirabilis… ima ih u zemlji. ljuštenje i krvarenje.kokobacili. nepokretna. 4. Iz nosa se ši ri vrlo neugodan zadah. S. flexneri. Infekcija je ograničena na probavni t rakt i ne prelaze u krv. Terapija: tetraciklin. Toksičnost: 1. ne pravi spore. Subsb. ima pile kojima se prijanja na eritrocit. pneumoniae je komenzal u probavnom sistemu a postaje p atogena u oslabljenom organizmu: 1. fakultativni anaerob. Prenose ju muhe i pa raziti.belimantil. dysenteriae. njihovim gubitkom prelaze u R kolonije i nisu patogene. ozaenae. endotoksin pojačava peristaltiku. aerogenes. hija luronidaza. subsp. Ostale vrste roda Klebsiella: K. SHIGELLA 4 vrste: S. S. Biokemija: ne razgrađuje laktozu. Potrebno je nadoknaditi minerale i vodu. ampicilin s klavu lonskom kiselinom. neki sojevi imaj u enterotoksično djelovanje: pojačano izlučivanje vode i elektrolita.Kolecistekomija je uklanjanje žučnog mjehura zbog nagomilanih bakterija. propadanje epite lnih stanica i upalna reakcija. Povišena temperatura i proljev. katalaza + (neki sojevi nisu).fibrinolizin. infekcije urogenitalnog trakta : od bubrega nadalje.. P.

www. infekcije kronični h rana i opekotina. Morfologija: G. Antigeni: kapsularni i somatski. pa se to koristi za id entifikaciju. ne prave spore. b rže raste na obogaćenim podlogama. Patogenost uslijed oslab ljenog imuniteta: ako se jako namnože izazovu proljev. Antigeni: O-antigeni su unakrsno reaktivni sa nekim drugim O-antigenima Enterobacteriacea i sa rikecijama (Rickettsia prowazeki). morgani ne pokazuje fenomen rojenja. enterocolitica. pokretna ( peritrihijalne flagele). pseudotuberculosis.info 13 . Enterobacter i Serratia su bolničke bakterije pa živeći u bolnicama razvija ju otpornost na sve moguće i nemoguće antibiotike što ih čini jako teškim za liječenje. meningitis. Enzimi: lipaza. Najčepće izaziva bolničke superinfekcije urinarnog i respiratornog trakta kod oslabljenog imuniteta. YERSINIA 3 vrste: Y. Isto tako oslobađaju H2S pa ako se podlozi doda Fe3+ onda imamo crne ko lonije. želatinaza. YERSINIA PEST IS Uzočnik kuge. Ne fermentira laktozu za razliku od ostalih iz ove porodice. pokretni na 22 stupnja ali na 37 ne. Valovit rast se može spriječiti koncetriranim agarom i 0. ne prave spore. DNA-aza . urinarne infekcije. Proteus. ENTEROBACTER Morfologija: G-. Nastaju alimentarne toksoinfekcije.Morfologija: G. kolon ije su glatke i sjajne. Y. Biokemija: razgrađuju proteine pa oslobađaju amonijak koji j ako smrdi. infekcije rana. nema kaspulu. Fakultativni anaerob. Y.pleomorfi. Upala pluća i sepsa su najčešće smrtonosne. a rijetko upala uha i konjuk tivitis. meningitis . VAŽNO: Klebsiella .belimantil. Prenosi je štakorska buha. vrlo pokretni (peritrihijalni bičevi) pa rastu u oblik u valova na podlozi. ima kapsulu. pokazuju fenomen rojenja kad se gledaju mikroskopom.kokobacili. Bolest samo kod oslabljenog imuniteta izaziva upalu pluća. P. pestis. Zat uvijek treba napraviti antibiogram. proizvodi crveni pigment i marcesin. jedna od najopasnijih zoonoza. pokretan.kokobacili. kapsula (po sluzavosti sličan Klebsielli). Komenzal u probav nom sistemu. Oboje se jače na krajevima (bipolarno bojenje). u urogenitalnom traktu izaz ivaju upale mokraćnih kanala. rijetko moguća sepsa.1% fenil etil alkoholom. Primarno patogene za životinje. nema mirisa. Čest na namirnicama i bilju. U čovječjem probavnom sistemu k ao komenzal. SERRATIA Viš vrsta: G. Enterobacter aerogenes najčešće napada urogenitalni kanal. a dugo prežive u nepovoljim uvjetima. neki imaju e kapsulu. Rezervoar su štakori i miševi. Izrazito otporne na dezinficijense i antibiotike zbog plazmida. Endotoksin je enterotoksičan i nefrotoksičan. sepsu. a ne davati antibiotike naslijepo.

lipoproteini). V i W antigen. PSEUDOMONADACEAE Morfologija: G-. aminog likozidi. mezenterični limfadenitis . YERSINIA ENTEROCOLITICA Uzorkuje upale želuca. amikacin). ko ji se povećaju i postanu bolni (buboni . viš serotipova. PSEUDOMONAS AERUGINO SA Nalazi se u tzv. Ne ma kapsulu. Terapija: streptomicin. sluznicama. Prije antibiotske ere.Virulencija: endotoksin. ljudskoj koži. Plućna kuga se širi kapljičnim putem. vodama. P atogeneza: Štakorova buha ugrize čovjeka. slezeni. Dovoljna je samo jedna bakterija za razv oj bolesti. slično kao i crijevna tuberkuloza. l etalitet bubonskog oblika varirao je između 50 i 90 %. a pazi ovo: može se razmnožavati i na 4 stupnja (koje đubre). polarno b ojenje nije obavezno. životinjama. e Vrlo slične bolesti kao i kod Y. Terapija: tetraciklini. Morfologija: mali štapići s monopolarnim bičem i pilama. 2. Ima više serotipova (O i H antigeni). Ne pokazuje bi polarno bojanje. Aerobni. gastroenterokolitis (povraćanje i proljev). Neki sojevi imaju sluzavu ovojnicu. Rezervoar su mlijeko i mliječni proizvodi. tetraciklini. amipicilin. a pokretna na 22. Za rast i virulenciju važna je koncetracija Ca2+. miš toksin. ne razgrađuju saharozu. Nastaju krvave nekroze plućnog tkiva uz obilan zarazni gnoj.li mfne žlijezde u trbuhu 3. Izaziva hemolizu. jetri. ne stvara kapsulu.in fo 14 . Pigmenti: fluorescin (žuto). Yersinie odlaze limfnim putem do čvorova. koja dovodi do rasprostranjenih lezija. tankog i debel og crijeva najčešće kod djece. Nastaju velika potkožna hemoragična područja (crna sm rt). Imunitet nakon preboljene bolesti je dobar. pokretni zbog bičeva koji mogu biti ra zličiti po broju i smještaju. b iljkama. ima pile s kojima prenosi otpornost na antibiotike. a pneumonični i septikemični ob lik bili su smrtonosni bez iznimke. YERSINIA PS EUDOTUBERCULOSIS Osobine: pokretna na 22 stupnjeva. površ ji inski antifagocitički faktori (proteini.belimantil. Zahvaljujući cijepljenju (atenuirane bekterije) kuga je danas endemska bo lest ako ju uopće ima. ne pravi spore. tetra ciklini. krvarenja i nekroza u koži.bubonska kuga). sepsa je rijetka. nepokretna na 37 stupnjeva. Bakterije dolaze i u pluća (plućna kuga). www. nast aje bakterijemija. enterokolit ike. kloramfenikol. fluorescentnoj grupi roda Pseudomonas jer stvara fluorescent ni pigment (piocijanin i fluorescin). rijetko piorubin (crveno). Slični su enterobakterijama. Iz bubona idu u krv. Infekcija vrlo virulentnim uzročnikom dovodi do sepse i brze smrti. Ima ih tlu. samo u slučaju smanjenog imuniteta Terap ija: na osnovi antibiograma (kloramfenikol. Boles ti: 1. piocianin (plavo zel eno).

ul ceroglandularna forma: infekcija kroz kožu. okuloglandularna forma: infekcija konjuktive uz u lcerozne lezije. glavoboljom . Fakultativni unutarstančni parazit. egzotoksin A je termolabilan enzim koji inhibira intracelularnu sintezu prot eina u domaćina. Osjetljiv na kiseline i soli srebra. Otrovi: 1.i H-antige na. 2. anthracis. groznicom. U bujonu pravi talog. Koristi se fagotipizacija i bakteriocinska tipizacija. uz povećanje jetre i slezene. izazove tularemiju. gastrointestinalna forma: zaraza hranom ili vodom. enterotoksin izaziva tzv. infekcije dišnog trakta. Mik rob se namnoži u plućima i tako nastaje upala pluća. Lokalna ili opća upala limfnih čvorova. To je vrlo akutna sistemska bolest sa žarišnim gnojnim i granulomskim žarištima u mnogim p odručjima tijela. Jedna od najotpornijih bakterijsk ih vrsta. Patogenost: uobičajni saprofit u ljudi. lecitinaza uniš tava membrane i uzrokuje hemolizu. ekstracelularna sluz inhibira fagocitozu 4. proljev te lokalna ili opća upala limfnih čvorova. Najčešće izaziva bolesti divljih životinja. kod nov orođenčadi smrtonosna sepsa. egzotoksin S je izvanstanični otrovni protein. nastaje vrlo bolan čir. 4. piocija nski enterokolitis 5. Ima tridesetak serotipova pa serotipizacija nije dovoljno pouzdana u e ident ifikaciji. otitis i brojne druge piogene infekcije. koke.aerobni pleo morfi. infekcijom rana stvara se plavozeleni gnoj a inficirane rane imaju miris cvijeta lipe. 5. 1. Alfa-hemoliza. bipolarno bojenje. Tipovi A i B ovisno o tome da li razgrađuje g licerol. Napraviti antibiogram. djeluje slično kao egzotoksin A 3. beta-laktamski antibiotici + aminogliko zidi.info 15 . FRANCISELLA TULARENSIS Morfologija: G. 2. a na površ kožicu sa ini zelenim pigmentom.belimantil. elastaze razaraju kolagen i elastin. F rancisella novocida je patogena za životinje. Neisseriae. 3. 3. mučninom. Čirevi probavnog trakta uz p ovraćanje. Terapija: tetraciklin. izaziva edem bez crvenila koji se zagnoji i nekrotizira (na kuniću) . enteriti s. 4. infekcije mokraćnih kanala. Clostridium. Može doći u krvotok i izazove sepsu. čak i u blagim otopinam a dezinficijensa. Preživljava mjesecima u vodi normalne temperature. pneumonijska forma: kapljična infekcija (primarno) ili tijekom ostalih forma.Za selektivnu izolaciju zahtijeva podloge sa dodatkom certimida. Kolonije: raste samo na podlogama obogaćenim životinjskim bjelančevinama i cistinom. bolest među divljim životinjama. Mikrob se namnoži u aksilarnim limfnim čvorovima i nastaju lokalni ili generalizirani buboni (80% sl učajeva). uš buhe. Upala limfnih čvorova popraćena povišenom temperaturom. Prenose i. Moguće jako razaranje oka. mialgijom. kao i n a domaće životinje i čovjeka. Ima bakterioci nsko djelovanje na B. česte su bolničke infekcije sojevima otpornim na antibio tike Terapija: kloramfenikol. www. m eningitis. 2. polimixin. infekcije urogenitalnog trakta (često). Prema lokalizaciji u organizmu imamo razne oblike bolesti: 1. Antigeni: viš O. glandularna forma: upala limfnih čvorova bez kožnih lezija. nepokretni. Prenosioci su člankonoš i koji piju krv: krpelji. Proteus.

nije virulentan i aglutinira akriflavin. ke Terapija: kloramfenikol i tetraciklini. Kolo nije: raste na obogaćenim podlogama: škrob + glicerolni krvni agar (Bordet-Gengou po dloga).pleomorfi. S-oblik ima kapsulu. Naročito ugroženi čuvari stoke. Kolonije su sićušne.BRUCELLACEAE BRUCELLA Uzrokuju zoonoze koje se nazivaju bruceloze: Br. inkubacija: razmnožavanje u sluznici dišnog trakta traje 2 tjedna i oslobađaju se otrovi. mesari. testise (moguć sterilitet nakon infekcije). kožni test (injektira se brucel ergen . Može početi naglo ili podmuklo. Ako se bolest ne prepozna i ne li ječi može trajati i dulje od godine. Antigeni: aglutinogeni A i M u različitim omjerima kod različitih vrsta. imaju zaštitu od fagocitoze. www. a može i preko kože i sluznice. Napadaj u i mozak (meningoencefalitis). uz neod ređenu klonulost i slabost koja traje mjesecima. Bipolarno boja nje toluidinskim modrilom. Kad su u krvi raste temperatura. neprofesionalne infekcije). veterinari. asporogeni. striktni aerobi. melitensis (koza).nukleoprotein brucela). 1. pa dolazi do abortusa. Bolest se može prenijeti na čovjeka. Patogeneza: prodiru u retik uloendotelni sustav domaćina. S -oblici bakterija sadrže endotoksin u staničnom zidu koji im omogućava prodor u stanic e domaćina. abortus (govedo). najčešće neprokuhanim ili nepasteriziranim mlijekom zaraženih životi ja. bubrege (nefritis). virulentan je i ne aglutinira akriflavin. termostabilni endotoksin 3. HSF (histamine-sensitizing factor) povećava o sjetljivost na histamin 5. suis (svi nja). Br. e Otrovi: 1. hemaglutinini na pilama pospješ prijanjanje na epitel d iš puteva uju nih Širi se kapljično. što uzrokuje rasprostanjenu RE aktivnost uz stvaranje malih granulomatoznih žarišta u jetri. Simptomi: tempe ratura se diže u naletima (povratna groznica) jer bakterije prelaze u krv pa nazad u stanice. To uzrokuje izrazito kronični tijek bolesti. Br. Unutarstanični paraziti. te svježim sirom (tzv. BORDETELLA PERTUSSIS Morfologija: G. Dijagnoza: serološ tehnike. te crijeva.info 16 . LPF (lymphocytosis promot ing factor) pospješ limfocitozu uje 4.belimantil. slezeni. Br. Obzirom na kapsulu postoje dva oblika kolonija: R-oblik nema kapsulu . Antigeni: K-antigen i = aglutinogeni (viš serotipova). termolabilni endotoksin ima jako n ekrotizirajuće djelovanje 2.nepokretni aerobni asporogeni kokobacili. svjetlucave s uskom zonom hemolize. Cjepi vo sa atenuiranim živim bakterijama primjenjuje se na ljude i životinje. U životinja se bakterije nakupljaju u maternici t rudnih životinja jer su embrionalne ovojnice naročito pogodna podloga za razmnožavanje . limfnim čvorovima i koštanoj srži. canis (pas). Rastu samo na podlogama obogaćenim aminokiselinama (soji n agar). zglobove. Važn o za dijagnostiku i cjepivo. Tanka kapsula koja ne bubri u homolognom serumu. G. srčane zaliske (endokarditis).

a širenje krvlju može dovesti do endokarditisa. sklonost sekundarnim infekcijama (upala pluća). Oporavak traje dugo. primarne gnojne infekcije uzrokuju invazivni sojevi (tip B) uglavnom u djece .pleomorfni štapići. kožna ozljeda). sekundarne infekcije predstavljaju komplikacije nakon primarnih infekc ija virusima (virus gripe) ili drugim mikroorganizmima (piogeni koki). Djeca između 2 mjeseca i 8 godina s u naročito podložna. uz meningokok. Ova bakterija je dru gi najvažniji uzročnik meningitisa. Uzrokuje apscese sa regionalnom upalom limfnih čv orova na mjestu ulaska (npr. a infektivne su bakt erije sa serotipom B. Actinobacillus. HAEMOPHILUS INFLUENZAE Morfologija: G. www. Sojeva sa kapsulom su patogeni jer mogu blokirati nih fagocitozu. Bolest osta vlja trajnu imunost. uzgoj na krvnom agaru. kokobacili bez spora. Kao saprofit živi u dišnom traktu i može izazvati oportunističke infekcije b ronha i pluća. Pasteu rella. Patogenost: prenosi se kapljičnim putem. PASTEURELLACEAE Rodovi: Haemophilus. Kapsula je samo kod m ladih. nepokretni. Terapija: eritromicin. Za hranjivu podlogu treba imati žive stanice. serotipovi A-F. ampicilin s klavulonskom kiselinom.i X-faktor koji su nužni za rast pa koristi se krvni agar koji se preth odno zagrije na 80 stupnjeva ili krvni agar na kojem je zasijan stafilokokima ko ji razaraju stanice. aerobni (fakultativni anaerobi). pa je po njemu i dobila ime. artritisa.2. konvulzivni stadi j: luči se gusti bronhijalni sekret pa slijedi učestali žestoki kašalj s teškim udisajima pri čemu nastaje karakterističan zvuk nalik na magareće rikanje (pertussis = hripavac) . konjuktivitisa sa tipičnim ružičastim okom.i R-oblici. azitromicin. B. Antigeni su u kapsuli. Oni samo eliminiraju uz ročnika ali ne i otrove pa nemaju učinak na tijek bolesti. ali primjena na čovjeka ne daje rezultate.(bipolarno bojenje). pertussis i B. Nekapsulirane bakterije su normalna flora diš puteva. Terapija: kloramfenikol. ne pravi spore. infekcije mogu biti primarne i sekundarne: 1. Cjepivo se zove DiTePer-p araper (difterički i tetanički anatoksin + mrtva B. budući je izgubljena pasivna majčina imunost. a vlastita jošnije razv ijena. alj 3. Može izazvati i gnojni meningitis i aps cese mozga. Terapija: in vitro osjetljiva na mnoge antibiotike. Kolonije: S. a kasnije je razaraju autolitički enzimi. PASTEURELLA MULTOCIDA Morfol ogija: G. Bipolarno bojenje anili nskim bojama. Ima pile. Njihovim raspadom se o slobode V. 2. kataralni stadij: kihanje i lagani kaš traje 2 tjedna. Prvo Pasteurovo cjepivo.parapertussis). Antibiogram.meningitis ili u pale diš nih puteva sve do pluća. parapertusis izaziva slične simptome. ne pokretni.info 17 .belimantil. pijelo nefritisa.

najčešće na ekstre itetima. Ima ih posvuda u prirodi. Razgranati oblici poput micelija ali puno tanji i kraći od pravih gljiva. š je osobina iri to gljivičnih infekcija a ne bakterijskih. pleomorfni. torakalni .POSEBNE BAKTERIJE ACTINOMYCETACEAE (Bakterije slične gljivicama) Morfologija: G+. Bolest se zove nokardioza a izazove ju N. Vide se bazalni i zračni micelij. N. mozak. tetr aciklin. Kolonije su suhe. nabo rane. bez zaustavljanja na anatomskim granicama (kosti). 4. hrapave. Kolonije u obliku raznobojnih granula sporo rastu na umj etnim podlogama. Može zahvatiti bilo koji unutarnji organ. potkožni i sluznički apscesi. asporogeni. e Morfologija: G+. voš tane. jako spec ifičan miris po plijesni. Spadaju u bakterije jer nemaju sterola u membrani i osjetljive su na antibiotike.š se na vrat i l ice iri 2. nepokretni. nisu dio normalne flore čovjeka.belimantil. Neškodljive dok žive na sluznicama usne šupljine ili vagine. asporogeni štapići koji se granaju poput hifa. Kasnije nastaju gnojni sinusi a gnoj ima granulome uzročnika. 2. Terapija: s ulfonamidi. abdominalni . (fakul tativni) anaerobni.počinje kao upala slijepog crijeva a li prodiru dalje u trbušnu šupljinu. sistemska najčešće zahvaća pl uća i izgleda slično tuberkulozi.asteroides. 3.granulomatozne lezije kože i potkožja. Klinički oblici: 1. i dr. A ko dođu u tkivo. 3. prsni koš ili kožu.brasiliensis.asteroides koja ulazi kožom i preko diš nog sistema. VAŽNO: Upalni proces se š kontinuirano . Y. postaje patogena i izaziva tipičnu bolest zvanu aktinomikoza. aerobni. Preko krvi može doći u jetru.sa kože prsnog koša ili udisanjem širi se na pluća. neki su acidoarezinstentni. oblik karfiola. ACTINOMYCES IZRAELI Kolonije poput pauka (R oblik).info 1 . cervikofacijalni . difteroidni štapići i filamenti koji se granaju u obliku slova T. V. Otporne su na fagocitozu. uzdignute. Aktin omitoza izazove granulomatozne lezije sa apscesom u centru pa nastaje gnojna izl učevina sa tipičnim sumporno žutim zrncima u gnoju. iz vagine može prodrijeti u zd jelicu. ki NOCARDIA Viš vrsta: N. Ima 3 oblika: 1. Terapija: kirurš zahvati za uklanjanje tumoroznih masa + sulfonamidi. www. bubrege. micetom .

vitki nepokretni štapići. Može nastati izolirana tuberkuloz a organa: čvorići po mozgu (meninge). jetri. proteini izazivaju preosjetljivost kasnog tipa (tuberkulinske rea kcije). MYCOBACTERIUM TUBERCU LOSIS Čovjek je jedini prirodni domaćin.6. X.info 2 . malahnitno zelenilo koje na ostale bakterije djeluje e bakteriostatski.belimantil. sporo rastu. Tako "progutane" bakterije dospje vaju do limfnih čvorova na što čovjek reagira nespecifičnom upalnom reakcijom. glicerol je izvor ugljika. Tada se primarna infekcija dokazuje tuberkulinskim testom. Stanična stijenka ima 4 sloja: peptidoglika n. respoređeni pojedinačn ili kao V. Ako bakterije probiju limfnu barijeru i prodru u krv. okruženih epitelni h stanica (preobraćeni histiociti . peptoglikolipidi i sulfolipidi (sprečavaju fagocitozu). Unutar fagocita bi se trebale spojiti sa lizosomom i razgraditi ali bakterija i ma cord-faktor i sulfolipide koji to sprečavaju. Nakon nekoliko dana dolazi do centralne nekroze i mekš anja pa nastaje meki tuberkul. Ne mora se razviti bolest. Može d oći do odebljanja lokalnih limfnih čvorova. Takvi tuberkuli postepen o zarastu fibrozom i kalcifikacija uz stvaranje ožiljaka na plućnom tkivu. Postoje primarna i sekundarna (reaktivirana) infe kcija: 1. polisaharid arabinogalaktan. Morfologija: vitki štapići. te prema sušenju. Širi se kapljičnim putem. Kad se ti limfociti sretnu sa bakterijam a. Daje pozitivan niacin-test. cord-oblike (poput užadi). U tekućim podlogama rastu na površini u obliku naborane kožice koja s e otkida i pada na dno u obliku zrnatog taloga. cord faktor (trehaloza -6. To je tipična manifestacija stanične imunosti. Sve to može proći bez vidljivih simptoma. kostima. a osjetljiva na UV i sunčeve zrake.MYCOBACTERIACEAE MYCOBACTERIUM 30 vrsta: aerobni. od metala najviš Mg. asparagin je izvor d uš ika. Patogen eza: Gdje god se u tijelu nasele. acido-alkohol-rezistentne. To su sitna žućkasta žarišta na slezeni. Katalaza pozitiv ne. parenhimatoznim tkivima (bubrezi. Tuberkuli mogu puknuti i nastaju ka verne uz kaš s krvavim ispljuvkom. M. www. Antigeni su dijelovi stanične stijenke i citoplazme: polisah aridi. mikolična kiselina. To je tvrdi tuberkul. lipidi. Za rast su potrebne posebne hranjive podloge a najčešće Lowenstein-Jensen podloga: jaja. Patogeni sojevi daju tzv. ire koštanoj srži. aktiviraju se i nastaje upala sa tvrdim tuberkulima. pa nastaje tuberkulozna upala pluća. Vrijeme generacije je 14 do 22 s ata a vidljiv rast 3 do 12 tjedana. Murein sadrži N-glikolil-muraminsku kiselinu. bacili tuberkuloze izazivaju karakteristični gra nulom zvan tuberkul koji se sastoji ejezgrenih velikih stanica. ne prave spore ni kapsulu. Primarna infekcija ponekad nije potpuno iskor ijenjena.dimikolat) i voskovi sa rec eptorima za fage i seroaglutinaciju. Boji se po Ziehl-Neelsonu (detalji u općem dijelu). sle zena. alj raš se po tijelu i nastaje milijarna tuberkuloza. Otporna na niske koncentracije kiselina i lužina.tkivni makrofagi) i viš fibroblastima i limfocit ima. jetra). kod primarne infekcije makrofagi plućnih alveola fagocitiraju bakterije. mekim tkivima. Limfociti od makrofaga dobivaju informaciju o antigenima i postaju imunokompetentni. umjesto N-acetil-muraminske.

Aktivni dio j e protein koji se može dobiti kao pročišćeni proteinski derivat.2. Daje se atenuirani M. npr. obamrlost. Čvorići se sastoje od velikih nakupina makrofaga i orijaš stanica te mnoš bakterija. otpadanja kože i nastanka čireva. Nije uspjela kultivacij a u umjetnim podlogama. Time je TBC najsmrtonosnija zarazna bolest čovječanstva. M. Gube nastaju i na sluznicama. To su perzisteri i na njih ne djeluju antibiotici. To je kronična bolest kože. kih tva Zbog toga glava naras te i nastaje "lavlje lice". MYCOBACTERIUM LEPRAE Morfologij a: pojedinačno ili u velikim nakupinama ili kao palisade. Ona se tak ođer može razviti u milijarnu TBC ili izoliranu TBC organa. U plućnoj kaverni ima najviše er je to sredina s povoljim pH i koncetracijom kisika. no gu… Otpornost: O-difenil oksidaza onemogućuju spajanje s lizosomima i onemogućuje fago citozu. Unutar makrofaga mogu ostati skrivene bakterije koje se sporo dije le zbog niskog pH. Tamo su metabolički aktivne i dijele se.. najčešće pluća. Može doći do paralize lica. Tuberkuli su zatvoreni gnojni čirevi od raspadnutog tkiva i u njima je niska koncetracija ki sika. Može doći do raspada tih g uba. WHO procjenjuje da god išnje u svijetu od TBC umre 3 milijuna ljudi. Slaba virulencija. Koristi se za izvođenje M antouxove reakcije: intrakutano se ubrizga tuberkulin. cansasi su uvjetno pato gene (mikobakterioze pluća). atrofija i otpadanja prstiju.info 3 . avium. Od TBC može oboliti svaki organ. M. OSTALI MYCOBACTERIUM I M. intracelulare i M. Neurološke manifestacije obuhvaćaju svrbež. neće izazvati bolest kod zdrave osobe. bovis koji je prošao višegodišnje presađivanje na glicerolno-krumpirovoj podlozi i ima iste a ntigene ali neće izazvati bolest. resorpcije kosti. To se naročito u sta njima kompromitiranog imuniteta.. Bolest je niske infektivnosti. AIDS. U eri SIDA-e tuberkuloza i ostale mikobakterioze dobivaju nove razmjere (HIV uniš tava celularni imunitet). Terapija: Diamino-difenil-sulfon i kortikosteroidi. Terapija: izonijazid djeluje baktericidno na metabolički aktivnu populaciju ri fampicin djeluje baktericidno na aktivne i slabo i povremeno aktivne bacile pira zinamid ih ubija u kiselom mediju Jedina prava terapija je kombinacija sva 3 ant ibiotika kroz 6 mjeseci do godine dana. te se pozitivna reakcija ispoljava crvenilom i edemom oko mjesta uboda. Obavezni unutarstanični pa raziti sporog rasta s generacijskim vremenom 20-30 dana. Tuberkulin je ekstrakt bakterije koji sadrži specifični protein. Prevencija: Bacilus Calmet-Guerin (BCG) cjepivo u kojemu se postiže stanje primarne infekcije..belimantil. sluznica i perifernog živčanog sis tema. ulcerans se prenosi kontaminiranom zemljom. To se koristi za provjeru imunite ta. www. Sekundarna infekcija nastaje ponovnim aktiviranjem primarnog žariš iz doba primar ne infekcije ili ta reinfekcijom pojedinca koji je bio izložen. preosje tljivost. izrazito duge inkubacije i zove se guba ili lepra. Na koži izazove brojne čvoriće (gube) ispod epiderme. dugotrajno gladovanje. naročito u zemljama trećeg svijeta. ruku. a iskašljaj je najčešći izvor zaraze. kontrak tura mišića šake (poput panđe). anesteziju dijelova tijela.

UV zračenje. Uzrokuju crijevnu kravlju tuberkulozu. acidoze. pa tko preživi do tada… SPIROCHAETACEAE Ova porodica obuhvaća 4 roda: Sp irochaeta. A podjedinica aktivira adenil-ciklazu zbog čega poraste cAMP u s tanici. proteina i ugljikohidrata različite struktur e. Njihov karakterističan oblik uvjetovan je postojanjem aksijalnih filamenata u fleksibilno j vanjskoj ovojnici građenoj od lipida. U tamnom polju nalikuje gibanju “muš u roju”. ne prave spore. vitki. Budući se vrlo teško boje po Gramu jer su vrlo tanke koristi se bojenje po Giemsi . parahaemolyticus ima kapsulu i veći broj manje važn ih vrsta. Morfologija: G-. Uzrok infekcijama su loši sanitarni uvjeti.info 4 . marinum izazivaju otvorene i zatvorene čireve na koži i potkožnom tki vu. Osjetljivost: osjetljiv na visoke temperature. pokretni (polarni bičevi). te smrti. Hrana se kontaminira putem muha. limfne čvorove. uje VIBRIONACEAE Morf ologija: G . bovis. Dodatkom H2SO4 dolazi do nitrozo-ind ol reakcije (crvena boja) i to je crveni kolera-test. ulcerans i M. Tetraciklin i ka klormafenikol su daje oboljelima ali i zdravima kao prevencija ako je izbila epidemija. anurije.belimantil. fakultativni anaerobi. krvotok.antigeni sa puno serotipova. biotyp eltor. Vrlo se teš uzgajaju na hranjivim podlogama. a inhibira rast M. bovis je uzročnik tuberkuloze preko mlijeka. Biokemija: reducira nitrate u nitrite i stvara indol. ko www. cirkulatornog š i kolapsa. tuberculosis. Mikroskopija: pokretljivost koju pokazuju neki pripadnici roda u nativ nom preparatu. plod ovi mora uz kanalizaciju… Terapija: najvažnija je nadoknada vode s mineralima (intra venski fiziološ otopina). To dovodi do dehidracije. biotyp albensis. V.i H . Vrste : V. tuš preparat ili se promatraju u tamnom polju ili fazno-kontrastnim mikroskopom.M. lepraemurium su patogeni samo za životinje. biotyp proteus. ica VIBRIO CHOLERAE 4 bio tipa: biotyp cholerae. Dolazi do golemog gubitka vod e i elektrolita u lumen crijeva i nastaje tipični vodenasti proljev koji uzrokuje golemi gubitak tekućine (10-15 litara na dan!). š ima to efekt na transmembranski transport. niski pH. Dobro podnosi lužine. M. paratuberkulosis i M. fakultativno anaerobni. Cristispira. Treponema i Borrelia. Enterotoksin je AB tipa: B podjedinica se v eže za receptor na epitelnoj stanici crijevne sluznice i omogući ulaz manjoj A podje dinici u stanicu. te ned ovoljna termička obrada zaražene vode i hrane. bez bičeva i kapsule. sušenje. Bakterije ne prodiru u stanice oka crijeva. spiralno s avijeni štapići. Antigeni: O . Bolest obično sama prestane nakon tjedan dana. M. cholerae (sa 4 biotipa). Glic erin pospješ rast M.zavinuti štapići.

izazivaju stvaranje aglutinina. Vrlo su osjetljive na vanjske u tjecaje (izvan živog organizma odmah uginu).info 5 . Čir traje 2 do 10 tj edana i nakon toga nestane. rijetki i ravni jer su gume zahvatile zubno meso. sedlasti nos. lizina i vezanje komplementa. Fakultativni anaerob ( mikroaerofil).(češće se boje po Giemsi). ko Patogeni sojevi T. sastoje se od upalnih promjena na koži svuda pa tij elu. jetri i testisu b) degenerativne promjene u mozgu koje dovode do pareze (slabost. pa ih je vrlo teš uzgojiti. kar idiolipin je hapten koji se nalazi u srčanom mišiću i jetri. i ponekad su potrebne godine za liječenje. a kultivirani sojevi gube patogenos t (slično kao Treponema). mlohavost) c) kardiovaskularne lezije: slabljenje i p roš irenje aorte.TPI-test seruma zaraženih Treponemae pallidum imobilisation Patogenost: s ifilis (lues) je kronična bolest koja se prenosi spolnim kontaktom i ima 3 stadija : 1. rijetko upale bubrega ili jetre. 15-22 periplazmatska biča pa je vrlo savitljiva i pokretna.TREPONEMA PALLIDUM 3-8 aksijalnih filamenata za pokretanje. oštećenje mozga. mr tvorođenče ili degenerativne promjene: “Hutchinsonovi zubi” su jako razmaknuti.kožne lezije. T. www. 3. pallidum endemicum izazove bolest bedžel (sjeverna Afrika) . 2. dijelovi Amerike). Imunitet traje kratko. T. pa i doživotno . 3. Indija. carateum izazove pintu (Latinska Amerika ). Dužina terapije ovisi o tome koliko je b olest napredovala. naročito kod djece. pobačaj. upale oka. Regionalna upala limfnih čvorova. pa se promatraju koristeći druge metode. te se oslobađa iz zaraženog t kiva i postaje sastavnim dijelom Treponeme i potiče stvaranje protutijela. T. Obavezno izvrš serološ t est. Oboljenja srodna sifilisu: 1. pallidum pertenue izazove frambeziju (južni i jugoistočni Pacifik. sabljasta potkoljenica. fibroza jetre i pluća. kostima. a unutražnj i organi jako rijetko zahvaćeni. 2. Može se razviti meningitis. To se p okazuje u serološ identifikaciji koj (Wassermanova reakcija) 2. Terapija: derivat penicilina koji dugo djeluje (depo-penicilin ili ekstencilin). Prenosi se kontaktom ili preko muš ice. lezije na zaliscima (zatajenje zalisaka) Kongenitalni sifilis je prijelaz T. Antigeni su varijabilni. G. lezije na mjestu ulaza (najčešće spolni organi ili usna župljina). Čirevi po rukama i nogama poprimaju izgled maline. očne promjene. Antigeni: 1. iti ki BORRELIA Morfologija: nepravilna spiroheta. a razmotane i spore nisu. uzročnici prodiru u krv pa nastaju sekundarne lezij e koje također prolaze spontano. To može potrajati godinama. pallidum preko posteljice na fetus a uzokuje smrt fetusa.belimantil. Možda se daju uzgojiti u kulturi epitelnih stanica kunića. Kolonije: teško se kultiviraju. Bakterije koje su gusto spiralne i brze su patogene. Razvija se u čir s tvrdim dnom zvan tvrdi čankir. G-neodređene jer su su više tanke. antitreponemski an tigeni .latentni sifilis. pallidum nisu umjetno uzgojeni na podlogama pa se moraju u pokusnim živ otinjama. stadij: a) granulomatoz ne lezije u koži.

B. icterohaemorrhagiae. savijena p oput kuke. Za vrijeme svakog napadaja groznice u krvi se može naći velik broj bakterija. B.pas.često može proći nezapaženo uslijed tamnije puti ili kalizacije na skalpu b) nakon nekoliko tjedana javljaju se neurološki i kardiološki poremaćaji. Nakon početnog napada slijedi brz oporavak. burgdorferi . Terapija: penicilin glavni lijek. Moguće su i promjene ponašanja. recurrentis izaziva povratnu groznicu Bakterije ulaze u krv ugrizom odgov arajućeg člankonošca. 2. mogu tetraciklin i kloramfenikol. grippotyphosa . ali sad može biti popraćena žuticom i krvarenjem iz kože. 2. Tri stadija: 1. prilično brze. LEPTOSPIRACEAE Samo jed an rod: Leptospira. nosa. za trajanja groznice javlja se i eritemski osip. canicola .nastaje groznica s glavoboljom. 2 aksijalna filamenta.info 6 . endokarditis. a nakon inkubacije 7-10 dana naglo poraste temperatura . Ako je organi zam oslabljen.hebdomanis . Komplikacije: meningitis. Bolesti se zovu leptospiroze i dobivaju se od životinja: L. uniš tavanje prenosioca. corporis) 2. ali i veće životinje (npr. Izazivaju opću slabost. groznicu.p renosi ju bijela uš(Pediculus humanus var. pomona .miš . mučninom i povraćanjem koja traje 2 . toksični stadij: žutica. B. uz artralgiju (najčešće lakat I koljeno) c) nakon nekoliko godina slijedi gu bitak mijelinske ovojnice neurona sa simptomima sličnim Alzheimerovoj bolesti i mu ltiploj sklerozi. Može doći do zatajenja bubrega i smrt. mialgijom. crvenilo lica. ostale Borreliae endemski prenose krpelji roda O rnithodoros Rezervoar zaraze su najvjerojatnije glodavci.belimantil. mučninu i p onekad osip. zakočenost vrata.spirohete. probavnog trakta.š takor.Prenošenje: u rodu Borrelia ima 14 vrsta koje se vrlo malo razlikuju morfološki. Morfologija: G. bubrežni simptomi (upala). mitis . B. Imaju najveći b roj spiralnih zavoja od svih bakterija. govedo. ali nakon nekoliko dana ponovo se javi groznica slična prvoj. perikarditis. L.7 dana. glavobo lju. recurrentis . Somatski antigeni i antigeni aksijalnih filamenta izazivaju solidan imunitet. konjuk tiva i ždrijela. Životinje izluču ju bakterije ponajprije urinom (zagađenje vode). jelen). burgdorferi izaziva lajmsku bolest i ima tri stadij a: a) kožna lezija u obliku crvenila koje se širi oko mjesta uboda uz vrućicu. L. artralgijom. te kroz sluznice konjuktiva i usne š upljine a može i zaraženom hranom i vodom. L. oporavak: povlačenje žutice i oporavak bubrega (nekoliko tjedana ). Samo bijela ušprenosi Borreliu recurrentis sa čovjeka na čovjeka. To se ponovi 4-5 puta.prenosi j u krpelj (Ixodes scapularis) 3. ali imaju različite prenositelje. pa prestane. moguća je smrt. L. Patogeneza: 1. Lako se kultiviraju na obogaćenim podlogama.svinja. kao i geografsku distibuciju: 1.svinja. bolove mišića . 3. www. L. sepsa: leptospire prodiru u krv kroz sitne pore i ozljede kože. Terapija: penicilin. te traciklini.

Boja kolonije o visi o podlozi.belimantil. aminoglikozidi a kloramfenikol za teže slučajeve. 85% NO2). 10% CO2. oksidaza. polimorfni kokobacili. Tr aži mikroaerofilne uvjete (5-6% O2).štapić. RICKETTSIACEAE Morfologija: sitne. Pod mikroskopom su u paru pa izgledaju kao krila. Patogenost: kampilobakterioze su akutna gastrointestinalna oboljenja. Postoje termofilni sojevi (razmnožavaju se na 43 stupnja. Zahtijevaju podloge obogaćenem bjelančevinama. Odgovorna za većinu slučajeva čira. info 7 . Kolonije: sitne. ali se prilagodila na dva načina: 1. spore nema. Terapija: eritromicin. Morfologija: G. uz gubitak vode i minerala. CAMPYLOBACTERIACEAE CAMPYLOBACTER Slične vibrionima: G-. coli). ne nalazi unutar samog želuca nego na sluznici gdje je pH za 2 viš i . Termofili stvaraju termolabilni egzotoksin koji je srodan otrovu V. a ima i otpornih sojeva. jaka aktivnost ureaze koja razgrađuje ureu na NH3 i CO2 smanjuje kiselost na epitelu želuca ali ga i nagriza.C. cholerae. proteaza.Cijepljenje lovačkih pasa i ugroženih osoba: poljoprivrednici. Dosta osjetljive na razne nepovoljne uvjete. Biokemija: stvaraju H2S pa uz Fe3+ daju crni pigment kao Proteus i Salmonella. HELICOBACT ER PYLORI Izdvojen iz roda Campylobacter. pokretan (4-6 peritrihijalnih bičeva). Nakon infekcije se razvija specifični humoralni imunitet. K omenzali i patogeni kod životinja i čovjeka. mikrokapsula (tanki sloj površ inskih proteina) i ma antifagocitno djelovanje. C. rastu sporo (4-7 dana). Najgora komplikacija je adenokarcinom želuca. Moguće su i teže infekcije s krvavim proljevom 2 . aerobne. naročito peradi).ali se teško boje po Gramu pa se koriste se specifične metode. jejuni. C. ali ne n a 25 stupnjeva . a 1. Terapija j e kombinacija 2 antibiotika: azitromicin+amoxicilin. što je i glavni uzročnik čira. pl euritisa. To joj omogućava naseljava nje. hemolizin. Kolonije: mikroaerofilne bakterije (5% O 2. fetus: akutna crijevna oboljenja mal e djece ili imuno oslabljenih ljudi uz moguću sepsu koja dovodi do meningitisa. katalaza. uzrujavanje) Bakterija je osjetljiva na pH želuca (1-2). coli: lakš ili teža upala crijeva. jejuni: upala debelog crijeva s vodenastim proljevom neugodnog mirisa. n epokretne. amoxic ilin+medazol. a neki dobro podnose niske temperature (za raza smrznutim mesom. 2. ljuta h rana. C. www. lučki radni ci. spiralno zavijen. G. perikarditisa. te lakš i t eža sepsa. veterinari. pokretne (m onopolarna flagela). Enzimi: ureaza. ali nije jedini uzročnik (pušenje. C. Sve vrste stvaraju termostabilni endotoksin. i 3. azitromicin+medazol. razmnožavanje i upalu. smetlari.

skupina š arenih groznica (spotted fever): R. tupo st.info 8 . Blago akutno infektivno oboljenje popraćeno glavoboljom i osipom. Sulfonamidi ubrzavaju rast i razmnožavanje.belimantil. Groznica ka d su rikecije u krvi. prowazeki. rickettsii. slabost. Bolest se može prenijeti i dodirom. ki: Terapija: tetraciklini i kloramfenikol. Oštećenje malih krvnih žila je najizraženije je na koži. Dijagnoza se postavlja serološ Weil-Felix ili rikecijalni antigeni .agl utinacija i hemaglutinacija. glavobolja. inhalacijom prašine s ušjim izmetom. razmnožavanje samo unutar stanica pa je z a uzgoj potrebna kultura stanica (žutojajčana vrećica oplođenog kokošjeg jajeta). skupina pjegavog tifusa: R. Redovito nastaje groznica. Čovjek češanjem nakon uboda unosi izmet uši u ranicu. skupi na š ikarskog pjegavog tifusa (scrub fever): R. Patogenost: Nakon u boda zaraženog kukca rikecije ulaze u endotelne stanice malih krvnih žila. Članovi roda Rickettsia imaju neke zajedničke antige ne sa rodom Proteus pa izazivaju ukrštenu reaktivnost: Weil-Felixova aglutinacija (rekacija antigena rikecija i proteusa). ali untač tome rikecije mogu preživjeti godinama unutar tkiva. Može uznapredovati do opsežnih kožnih nekroza i gangrene (upaljene žile tro mboziraju). zdravsvteno osoblje) i eliminacija prenosioca (insekticidi). zagađenom odjećom. Nije dok azana prisutnost plazmida. R. Pr ijenosnik je Pediculus humanus var. mozgu i plućima. ty phi 2. U mozgu lezije malih žila mogu dovesti do živčanih simptoma: delirij. RICKETTSIA TYPHI (MOOSERI) Uzorkuje murini tifus (š takorski). opći kožni osip kao posljedica upala mali h krvnih žila. akari 3. Kao odgovor na infek ciju javlja se stanični i humoralni imunitet. srcu. R. Krvlju se prenose po cijelom organizmu. tsutsugamushi. Visoka temperatura i kožni osip. koma. elementarne nepogode) i u ri zičnih grupa (vojska. Dobri anti geni pa izazivaju jak imunitet. Sličnosti s virusima: mali su (ali veći od virusa). www. Cijeplj enje (mrtva i živa vakcina) u posebnim uvjetima (rat. Prenosi š takorska b uha (Xenopsylla cheopis) ili ubodom krpelja (Ixodidae).Toksične i hemolitične ali se mogu neutralizirati specifičnim antitijelima. RICKETTSIA PROWAZEKI Uzročnik epidemičnog pjegavog tifusa. RICKETTSIA TSUTSUGAMUSHI Š ikarni tifus se prenosi grinjama. Na osnovi a ntigena su svrstane u 3 skupine: 1. očima. Na inficiranim mjestima nastaje nekroza i tromboz a a oko tih mjesta nastaju tifusni čvorići. uz lokalnu leziju na mjestu ub oda s regionalnom ili generaliziranom upalom limfnih čvorova MYCOPLASMATACEAE 2 ro da: Mycoplasma (60-ak vrsta) i Ureaplasma. corporis a rikecije žive u probavnom traktu uši i izlučuju se izmetom. Antigeni se koriste za cjepivo.

az itromicin. a Ureaplasmae NH3 i tako oš tećuju tkiva. Urog enitalne mikoplazmoze: a) M. 3 membrane građene od proteina i lipida. Respiratorna mikoplazmoza: M.bakterijama i razmnožavaju se cijepanjem. Uraštaju u podlogu. MIKOPLAZMOZE ČOVJEKA 1. ali na obogaćenim podlogama. dišnog sistema. glavobolje). kašalj. www. Muškarci mogu imati upalu prostate u mokraćvoda. hominis i U. Biokemija: Ureaplasmae ne r azgrađuju glukozu. Viš e simptoma izazove kod žena. oblik letećeg tanjura. obvezatni intrac elularni paraziti. nego se prijanjaju.kokoidne bakterije. Otporne na neke antibiotike jer nemaju staničnu stijenk u. Mycoplasmae obrnuto. Patogene vrste su: M. pneumoniae. p a sliče sferobalstima koji nastaju kada na bakteriju djeluju antibiotici (razorena stanična stijenka). urealytica. hemolizin. nemaju stanične stijenke. hominis se često nalazi u urogenitalnom sistemu muškarc a i često su nepatogeni komenzali. urogenitalnog t rakta i crpe metaboličke produkte stanica na koje prijanjaju.info 9 . nema kl iničkog nalaza a vidi se samo na rengenu. 2.hominis. trachomatis. Mycoplasmae stvaraju H2O2. Š irenje na zglobove.Morfologija: najmanji prokarioti (0. Antigeni: 1. urealytica treba ur in da bi rasla na podlogama. Terapija: tetraciklin. Prenosi se seksualno uz često mijenjanje partnera. Stanična struktura je jednostavna: cirkularni kromosom (1/5 genoma ostalih bakterija). Nema spora. Žive na sluznicama usne župljine. Morfologija: G. citoplazmatska inkluzija . ovojni cu sličnu G. Kolo nije se vide samo mikroskopom. 2. Po osobinama između bakterija i virusa. CHLAMIDIA (izdvojeni rod bez porodice) Postoje samo dvije vrste: Ch. pa ne mogu stvar ati vlastiti ATP. b) U.3 mikrometra). Prenosi se seksualno u z često mijenjanje partnera. Proizvodi amonijak iz ureje. zato stalno mijenjaju oblik.unutar vakuole klami dije se vrlo ubrzano dijele sve dok ne ispune cijelu vakuolu a za to joj treba 2 4-48 sati. psittaci i Ch.belimantil. ali su vrlo male (oko 300 nm) i za razmnožavanje im je potreban domaćin. Razvojni ciklus: 1. mozak. pneumoniae iz dišnih puteva se spušta u pluća i izazove netipičnu upalu pluća (groznica. može aerobno ali bolje anaerobno. Novorođečad se može zarazit i prolaskom kroz porođajni kanal i dobiti konjuktivitis. ribosomi. ali stvaraju ureazu. žene vagine i grlića maternice. Bo je se po Giemsi i G-. Rastu bez ži vih stanica.2-0. infektivna čestica nastaje nakon ulaska u st anicu domaćina (fagocitozom) oko nje se oblikuje vakuola u kojoj metabolički neaktiv na klamidija postane vrlo živa. neurotok sin koji izazove iscrpljenost i apatiju 2. srce. M . Nemaju neke važne enzime. većina ima kapsulu. Ne ulaze u stanicu domaćina. a kronična upala izaziva st erilnost. Slične bolesti kao M. Imaju DNA i RNA. U podlog e se stavlja penicilin da inhibira ostale bakterije.

Ba. Različit i serotipovi uzrokuju različite bolesti: 1. CHLAMIDIA PSITTACI Razlikuje se od Ch. Suš enjem i zamrzavanjem (liofilizacija) dugo ostaju infektivne. Na ljude se prenosi ptičjim izmetom.prištić koji brzo zaraste b) nakon nekoliko dana oticanje regionalnih lim fnih čvorova (u muškaraca prepone. dezinficijense i mnog e antibiotike. 2. An tigeni: puno različitih serotipova unutar svake vrste. Čvorovi se brzo ogn oje i gnoj izlazi kroz kožu van. pilećim embrionima ili u kul turama stanica. inkluzijski konjuktivitis obično spontano prolazi ali može prijeći u kronični oblik sličan trahomu (serotipovi D-K) 3. N akon inkubacije (7-14 dana) naglo nastupa vrućica. Može dovesti do sljepoće (serotipovi A. www.belimantil. slini ili pleuralnom eksudatu.Osjetljivost: klamidije su vrlo osjetljive na toplinu. UV. B. Terapija: sulfonamidi CHLAMIDIA TRACHO MATIS Otporna na sulfonamide i citoplazmatske inkluzije se ne boje jodom. plazma stanica i polimorfonukle ara) nastaju ožiljci koji izazovu uvrnuće gornje vjeđe pa dolazi do mehaničkog oštećenja ro ce vlastitim kapkom. Nastaju grizlice (ulcera). lymphogranuloma venereum (serotip ovi L1. trahom je kronični keratokonjuktivitis. Uz to imamo vrućicu sa glavoboljom. Uzročnika se mikroskopski dokazuje u krvi. povraćanj em c) treći stadij je kronična upala dovodi do suženja i razaranja tkiva rektuma. Klamidije su obvezatni unut arstanični paraziti. C).info 10 . a koriste se i serološke tehnike: reakcija vezanja komplementa i mikroaglutinacija. osipom. koja moće prerasti u tešku sistems ku bolest s oštećenjem slezene i jetre. to Izaziva zoonozu ko ja se zove psitakoza ako ju prenose je ptice iz roda papiga (Psittacinae) ili or nitoza ako druge ptice. trachomatis po tome š je os jetljiva na sulfonamide a njezine inkluzije se boje jodom. u žena i homoseksualaca oko šupka). a n akon tjedan dana javlja se teška netipična upala pluća. Postoje i lakši oblici koji prođu nezapaženo ili s amo uz blage simptome nalik prehladi ili gripi. Uslijed upalne reakcije (infiltracija limfocita. klonulost i teška glavobolja. uzgajaju se na pokusnim životinjama. L2. uključujući domaću perad. L3) je spolna bolest sa viš stadija: e a) primarna ozljeda na mjestu i nfekcije . Tera pija: tetraciklini.

adenovirusi) 3) kompleksno građeni virusi (bakeriofagi) 1 www. Po veličini ih djelimo na 3 vrste: 1) mali virusi 10 -50 nm 2) srednji virusi 50 . (ne spominji mu ovo na i spitu.. a sudjeluje i u adsorpciji virusa na stanicu. ali zato ti znanstvenici savrš paš definiciji debila. 3) lipide imaju ih neki virusi s vanjskom ovojnicom. je usta novljena nomenklatura virusa po veličini. a mor fološka jedinica (kapsomera) je oblikovni element koji se vidi u elektronskom mikr oskopu. Potječe od stanice u kojoj se virus razm nožavao. a razlikujemo strukturnu i morfološ jedinicu.. 4) ugljikohidra ti su u kapsidi. n osilac antigenih svojstava virusa.300 n m Za određivanje veličine se koristi se više postupaka 1) filtracija kroz membranske f iltere sa porama poznate veličine 2) izravno promatranje u elektronskom mikroskopu 3) sedimentacija u ultracentrifugi Kemijski sastav virusa: 1) nukleinske kiseli ne su jednolančane ili dvolančane DNA ili RNA (ali nikad oboje!!!) u kojima je sav g enetički materijal.info . hemag lutinin i neuraminidaza kod virusa gripe..150 nm 3) veliki virusi 150 . 2) navodno postoje prioni koji su jošm anji i navodno nemaju ni DNA ni RNA nego samo proteine. iako za njih neki znanstvenici neće reći da su živi organizmi jer kao ne pašu u definiciju života. nisu najmanji jer postoje: 1) viroidi su čestice k oje se sastoje samo od kružne jednolančane RNA. 2) proteini čine omotač ili kapsidu čija je funkcija zaštita genoma. ovojnici. kuglasti. Osjetljivi su na organska otapala koja razaraju ovojnicu. Oblici virusa su različiti: štapičasti. antigenoj strukturi i domaćinu. nukleinskoj kiselini. poput metka. ciglas ti..ovo je onako informativno za one koji vole egzotiku) A sad. punoglavaca. Može biti viš eslojan.belimantil.VIRUSI . elipsoidni. nazad na vir use: Razmnožavaju se samo u živoj stanici. Uzročnici zaraznih oboljenja ostalih živih or ganizama. To je jednoslojna i li dvoslojna lipidna membrana koja sadrži različite funkcionalne elemente npr. obliku.VIRIDAE OPĆENITO Virusi su najmanji živi organizmi. Postoje i postojale su razne klasifikacije virusa. ku Strukturna je dinica je osnovni građevni element kapside i najmanja funkcionalna jedinica. također antigeni 5) enzimi omogućuju prodiranje u stanicu i razmnožav anje u stanici Prema rasporedu proteinskih podjedinica viruse dijelimo u 3 skupi ne: 1) spiralno simetrični (mozaična bolest duhana detaljnije opisan u Strajeru) 2) kubično simetrični (npr. no od 1971. eno u Dobro.

hranom i vo dom. Nakon inkubacije interferentnim virusom. 2 www. Razmnožavanje virusa: a) prijanjanje za stanicu . Ukratko. Na taj način se koriste u liječenju interferoni proizvedeni u kulturi ljudskih leukocita. uz pomoć enzima reverzna transkriptaza (što je obrnut proces nego ko d sinteze proteina stanice: DNA -> mRNA -> proteini). postaje otporna i na drugi virus. pa se koriste pokusne životinje. MANIFESTACIJA VIRUSNOG OBOLJENJA Virusi ulaze u organizam kapljično. -RNA koja je opet kalup za novu +RNA a ta će kodirati nove viruse. f) sklapanje virusnih jedinica g) izlaženje iz stanice: .. Ili virus ima -RNA od koje nastaje +RNA. Manifestacija virusnog oboljenja ovisi o nekoliko činil aca: virulenciji virusa. Samu tvorbu interferona izaziva nukleinska kis elina virusa. HIV): +RNA > -DNA -> +RNA. ugrizom. oplođena kokošja jaja ili stanične kulture. On djeluje zaštitno s amo na stanice koje ga proizvedu.važno za dijagnostiku . ke Moguće je više ishoda prodora virusa u stanicu: 1) stanica umire u slijed naruš enog metabolizma (virus sintetizira svoje. bjesnoću. virusne inkluzije u jezgri ili citoplazmi stanica . Virusi se međusobno ometaju zbog različite antigenosti. sta nice izlučuju interferon. +RN A služi kao kalup za tzv. izravnim dodirom. Stanica koja tite je proizvela interferon za jedan virus. te postanu otporne na aktivni virus.receptori na kapsidi ili vanjskoj ovojnici b) prodiranje u stanicu c) razgradnja kapside i oslobađanje virusne nukleinske kis eline d) proizvodnja virusnih proteina e) replikacija nukleinske kiseline: DNA v irusi: DNA je kalup za novu DNA i za RNA -> proteini RNA virusi: početna. te ubodom kukaca. herpes.. prijemljivost stanice za virus. hepatitis B.virus i s lipidnom ovojnicom izlaze pomalo i ne uniš tavaju stanicu Neke vrste virusa tv ore tzv. spolnim putem. ulaze na sve moguće i nemoguće načine. Interferencija je pojava zaš stanice od infekcije virusom zbog prisutnosti drugog virusa u stani ci.belimantil.goli virusi izlaze odjednom svi i razaraju stanicu . Retrovirusi (npr. 2) stanica ostaje živa ali stalno proizvodi nove virione (uravnotežena infe kcija) 3) stanice ostaju žive ali se mijenjaju i nastaju tumori Imuni odgovor pril ikom virusne infekcije: 1) stvaranje interferona: Interferon je tvar proteinske prirode koju izlučuje zarašena stanica.KULTIVACIJA I RAZMNOŽAVANJE VIRUSA Uzgajanje virusa je moguće samo u živim stanicama.info . i to za gripu. sposobnost imunološ reakc ije organizma. a stanica ne) ili imunog o dgovora. Faze d) i e) također obuhvaćaj u inhibitore stvaranja stanične RNA i proteina. tzv.

Naročito su važna IgA u sluznicama diš sustava.konjuktivitis 5) jetra . postoji ravnoteža virus-čovjek. sekundarna viremija. simptomi se javljaju u razmacima 3) latentne nemaju kliničkih simptom a. tip (boginje): in fekcija. umnožavanje. ali se razlikuju po nekim svojstvima c) indiferentni: virus koji nij e zarazan spriječava infekciju zaraznim virusom nog.žutica ili hepatitis 6) žlijezde slinovnice . to Postoji viš vrsta: e 3 www. bjesnoća): oralne infekcije. probavni trakt. napad na živčani sistem. sve je to zakurac. a imunološ reakcije slabe ke KEMOTERAPIJA VIRUSNIH OBOLJENJ A Postoje neka djelotvorna sredstva: 1) amantidin sprečava prodor virusa gripe u s tanicu 2) aciklovir sprečava virusnu DNA-polimerazu pa nema razmnožavanja 3) adeninarabinozid (vidarbin) ometa neke enzime za sintezu i funkciju virusnih nukleinsk ih kiselina 4) azidotimidin (AZT) ometa reversnu transkriptazu retrovirusa (HIV) 5) metisazon ometa sintezu strukturnog proteina poxvirusa 6) interferoni Postoj e i neke noviji spojevi: didanizin.Tri su mogućnosti uzajamnog odnosa virusa: a) heterologna interferencija ako su vi rusi antigenski posve različiti b) homologna interferencija: virusi su antigenski istovjetni.ograničene na pojedine o rgane (sustave): 1) živčani s. no 2. koža (žariš umnažanje). encefalitis.meningitis. VIRUSNA CJEPIVA E.T-limfociti proždiru inficirane stanice. virus se dugo zadržava.inkuba cija traje čak godinama. trifluridin. a makrofagi proždiru virus e. ovo je jedino efikasno š za sad imamo. herpes simplex 3) diš sustav . bjesnoća. sekundarna viremija. bez kliničkih znakova i imunoloških reakcija 5) spore . jedini znak virusa su antitijela 4) perzistentne dugo zadržavaju viruse. Postoje lokalne i sistemske virusne bolesti.herpes zoster.belimantil.zauš njac i Sistemske . idoksuridin. dok se ne dogodi nešto što se može usporediti sa otkrićem penicilina. Ali. 3) s tanični imunitet .info . primarna viremija (krvotokom u jetru i slezenu). foskarnet. probavnog i urogenitalnog 2) antitijela neutraliziraju viruse.influenza. . Lokalne . is kreno rečeno. poliomijelitis 2) koža . umnažanje u limfnim čvorovima. Infekcije se po duljini trajanja dije le na: 1) akutne su kratke i ostavljaju imunitet 2) kronične dugo traju. bronhopneumonia ni 4 ) oči . tip (poliomijelitis. primarna viremija u limfi.virus se š po tijelu. umnožavanje. Dva su tipa viremije: iri 1.

Razlikuje se po tome što ne daje reakciju hemaglutinacije. parainfluenca i drugi). temperaturu i kaš Ti simptomi se javljaju zbog smrti epitelnih iri alj.1) cjepiva sa atenuiranim živim virusom koji se dobije uzastopnim presađivanjem na o dabranim podlogama. a većina ima i vanjsku lipidnu ovojnicu staničn og porijekla. ali kratko dj eluju. T-kileri). Gl avna komplikacija su sekundarne bakterijske upale pluća (S. te se š dalje. Sinteza virusnih dijelova ovisna je o staničnoj DNA jer ne može kodirat i hemaglutinin. bez kliničkih simptoma. formalin) su neš kodljive. st anica i imunološkog procesa čišćenja (makrofagi. Virus tipa C je blago respiratorno oboljenje. a virus se primarno replicira u ci lijarnom. Uzrokuje malaksalost. S pecifične terapije nema pa se provodi ublažavanje simptoma bez djelovanja na uzročnika . ORTHOMYXOVIRIDAE VIRUS GRIPE (INFLUENZE) Virusi g ripe imaju tipove A. 3) cjepiva od dijelova virusa su pročišćeni antigeni kapside ili vanjske ovojni ce. SISTEMATIKA VIRUSA MYXOVIRIDAE Virusi s jednolančanom DNA. Morbilivirus (ospice. Oporavak traje 7-14 dana.sprečava vezanje hemaglutina na promjenjeni receptor. PARAMYXOVIRIDAE Viš rodova: Paramyxovirus (mumps. e 4 www. aureus.peplomerama. Ovojnica virusa je sastavljena lipidnog dosloja s radij alno poredanim štapićima . Stalno mjenjaju antigene strukture i zato imaju jaki epidemijski potencijal. influenzae). ali imunitet nije trajan. Porodice Orthomyxoviridae. 4) različitim tehnikama genetskog inženjeringa dobivene su rekombinantne vakcine . 2) cjepiva s umrtvljenim virusom (grijanje. Rhabdoviridae. neki životinj ski virusi) i e Pneumovirus (viš raznih respiratornih virusa). Postoje cjepiva. ali je moguć razvoj bolesti ako se nađe aktivni virus a moguće je i tumorsko djelovanje nekih virusa. Influenza se prenosi kapljično. Za vrijeme epidemije može se davati a mantidin koji sprečava replikaciju u stanicama sluznice. Bakterije se inficiraju virusnim genetskim materijalom i stvaraju virusne prot eine (antigene). taju Tri su vrste biološ proteina u virusu gripe: kih 1) hemaglutinin stupa u reakciju s receptorima stanice (sijalinska kiselina) 2) RNA-polimeraza 3) neuraminidaza cijepa sijalinsku kiselinu na receptorima stanic e . P aramyxoviridae.belimantil. ponekad i alveolarnom epitelu. B i C. koji su proteini (hemaglutinin i neuraminida za) i izraš u obliku glavica.info . D. H. Virus se izolira i uzgaja na oplođenom kokošjem jajetu. Karakt eriziraju ih simetrično građene kapside. Dobar je jer izaziva dugotrajni imunitet. što omogućava izlazak virusa iz stanice. pneumoniae. pa su osjetljivi na organska otapala. glav obolju. a prisustvo mu se dokazuje hemaglutinacijom.

Sličan virusu gripe. konjuktivi tis. virus se razmnožava u epitelnim stanicama diš trakta. Oboljenje počinje kao febrilno stanje. POXVIRIDAE Poxvirusi su DNA virusi ovalnog ili četvrtastog oblika . VIRUS BJESNOĆE Ima oblik puščanog metka.. ali je sinteza virusnih dijelova neovisna o staničnoj DNA i može sam kodirati sintezu he maglutinina).jebiga. a sojevi ovog virusa su i jedinst veni po svojoj antigenskoj strukturi.belimantil. sa zajedničkim nukleoproteinskim antigenom. napadi grčeva prilikom gledanja ili gutanja vode. te encefal omijelitisa. Uzrokuje smrtonosni encefalitis. To su najveći virusi (250-300 nm) i st rukturno najsloženiji. U citoplazmi moždanih neurona uzrokuje Negrijeva tjeleš ca (nakupine virusnih podjedinica vidljivih svje tlosnim mikroskopom). Ovo stanje traj e oko 7 dana.. rinitis. Može uzrokovati i meningoencefalitis. a virus sadrži hemolizin. Inače. Nakon inkubacije koja traje 14 dana. 5 www.dijagnostika). Vesiculovirus (više ljudskih i životinjskih virusa). Virus ubijaju UV-zrake. a kad dospije do neuromuskul arne veze živcem putuje do CNS-a. ali vrlo rijetko. Prilično je osjetljiv na vanjske uvjete. rubeola) Uzročnik ospica. Postoji živa atenuirana vakcina. Kultivacija se vrš u stanicama ljudi i majmuna. Ima dva antigena: solubilni (S-antigen) i virusni (V-antigen). gdje uniš tava moždane stanice. vrućica. Uzrokuje mumps: slabost. Ima jednolančanu RNA. VIRUS OSPICA (mo rbili. Potom dospijeva nog u limfne čvorove odakle se širi po tijelu.VIRUS MUMPSA (parotitis. Preb oljavanje ostavlja jaki i doživotni imunitet. Napada epididimi s u muš karaca š može to uzrokovati sterilnost. respiratornih smetnji. te ospice i Koplikove pjege (jarkocrvene pjege s bijelim centrom u usnoj š up ljini . a iz lipoproteinskog omotača vire hema glutinini. kiseli ne. pankreatitis. Hemaglutinin aglutinira eritrocite majmuna. zauš njaci) Vanjska ovojnica sadrži hemaglutinin. Od životinja se prenosi na čovjeka preko slin e putem ugriza. neuramini dazu i hemolizin.info . Moguće su komplikacije (meningitis). a noreksija. V irus se razmnožava u skeletnim mišićima i vezivnom tkivu. potom paraliza i smrt. RHABD OVIRIDAE Dva roda: Lyssavirus (bjesnoća). S-a ntigen se može ranije dokazati u serumu (dijagnostika). lužine i eter. koja je zoonoza. Lako pređe u epidemiju. akutna smrtna bolest ljudi i životinja. Slijedi duga inkubacija (15 dana do 5 mjeseci) koja omogućuje da s e brzim cijepljenjem i davanjem seruma s antitijelima spasi žrtvu. konjuktivitisa. e ORTHAPOX VIRUSI Rod orthapox su veliki virusi s dvolančanom DNA i složenom višeslojnom kapsidom koja sadrži lipide. Postoji viš rodova. Slijede ekscitacijska faza: delirij. oticanje parotidne žlijezde i drugih slinovnica.

6 www. 2. Virus spada u najotpornije viruse.info . Bolesnik se u pr avilu oporavlja nakon 4-6 tjedana. Ima ozbiljniji tok od hepatitisa A. morašim ati težak peh. VIRUS HEPATITISA Prije se govorilo da je virus neklasificiran a dan as se zna da je je riječ o virusima koji međusobno nemaju nikakve veze. VIRUS VAKCINIJE Virus vakcinije služi za cijepljenje protiv bo ginja. a dijagnoza se postavlja prema dokazanim antitijelima. a može prodrijeti u krv i ući u j etru i žuč (zato su govna zarazna) i dolazi do degeneracije parenhima. Virus hepatitisa B (Hepadnaviridae) ima dvolančanu DNA i HB-površ antig en). ali da bi ti se to dogodilo. sa nekrozom h epatocita. Porijeklo mu je izvorni Jennerov virus kr avljih boginja. smrtnost > 50%) i variola minor (smrtnost manje od 1 %). Otporan je prema dezinfici jensima. povr aćanje. Za razliku od hepati tisa A prenosi se parenteralno: transfuzije krvlju. lako preraste u epidemiju. Uzrokuje a kutni upalni proces i nekroze jetre. Kupferove stanice hiperplazi raju. Dobiva se nečistim rukama. fistule. namnoži se u sluzi i lokalni m limfnim čvorovima. ka nesterilne igle intravenoznih narkomana. pluća i bub rege gdje se dalje množi. pa je otporan na dezinficijense i suš enje. a ima kratkotrajnu inkubaciju .1. Ako ulazi u organizam gornjim diš nim putevima. te nastaje difuzna upala u lobulu jetre. a zbog propadanja parenhima propadaju žućni kanalići. te ulazi u krv (primarna viremija) i dalje u jetra. zrakom i k apljično. slabost i povraćanje. kontaminirana kirurš i druga o prema. a dovodi se u vezu s prima rnim karcinomom jetre. Virus vakcinije može izazvati mjehuriće (vezikule). Otporan je na UV-zrake. glavobolju. Tada ponovo prelazi u krv (sekundarna viremija) i penetr ira u kožu i razmnožava se u epidermi pa nastaju lokalne krvave nekroze koje prelaze u kraste koje su zarazne (crne zbog zgruš krvi). inski antigen (hepatitis B-surface 2. enu Variola minor ima slične ali sl abije simptome. jedući školjke koje žive uz kanalizaciju). jelda. uz trajni imunitet.belimantil. generaliz iranu vakciniju i postvakcinalni encefalitis. a izgleda poput virusa variole. Može dovesti do ciroze. Variola je vrlo zarazna. Klinički simptomi hepatitisa B su anoreksija. a poslije oz dravljenja ostaje imunitet nekoliko godina. Virus je prisutan u svim tjel esnim izlučevinama. a oporavak je dug. Virus se nastanjuje u crijevnom e pitelu i tu može ostati a da nema jetrenih simptoma. Izaziva serumski hepatitis. a ne sam virus) hibridizirao s vir usom variole. Prenosi se direktnim dodirom. VIRUS VELIKIH BOGINJA (variola vera) Dva su oblika variole vere: variola majo r (velike ili crne boginje.tipična žutica uz temperaturu. a ima dugotrajnu inkubaciju (1-3 mjeseca). ali je osjetljiv na oksidanse (KMnO4). 1. ima bolov e. ane groznicu i poviš temperaturu. bez ovojnice. Bolesnik je jako slab. slabost. Postoji rekombinantno cjepivo. zagađenom hranom i vo dom (npr. Virus hep atitisa A (Picornaviridae) ima jednolančanu linearnu RNA. temperatura. žutica i tamnija mokraća. kojeg je ovaj (Jenner. Imunitet nakon cijepljenja ostaje pr ibližno 10 godina.

Uspješ je terapija interferonom. mnogim kemijskim sredstvima. Imaju dvostruku RNA. neparalitički poliomijelitis je febrilno stanje uz serozni meningitis i ne ostavlja posljedice 3. Izu zetno su otporni prema UV-zrakama. Orbivirus i Rotavirus. sličan hepatitisu A. uz proljev i diš smetnje. Porodica sadrži rodove Enterovirus.info . s lipidnom ovojnicom.poliomijelitis. Ima b laži tok. 7 www. paralitički poliomijelitis izaziva paralizu zbog oštećenja neurona a stradaju naroči to prednji rogovi leđnemoždine Postoje dva cjepiva: Salkova je formalinom inaktivira ni virus. Im a ih više od 100 vrsta. a komplikacije su b akterijske infekcije gornjih i donjih diš puteva. PICORNA VIRIDAE Vrlo sitni RNA-virusi kubične simetrije otporni na eter i kloroform jer ne maju lipidni omotač. RHINOVIRUS To su virusi obične prehlade. Postoji i imunitet za heterologne serotipove. transplantacije organa) i preko usta. REOVIRIDAE RN A-virusi srednje veličine. Postoje tri klinička oblika: 1. Rhinovirus. Ime u dobili kao Respiratorno-Enteritični-Organ virusi (nalaze se u respiratornom sustavu i crijevima čovjeka). REOVIRUS Naj raš ireniji virusi u prirodi. a Sabinova atenuirani virus. Dijagnoza se postavlja dokazivanjem znt itijela u serumu. te tvore eozinofilne uklopine. e Poliovirusi s u tri različita serotipa virusa koji izaziva dječju paralizu . Cardiovirus. Ap hthovirus. ali kratko traje. a bortivni poliomijelitis je najčešći uz oporavak nakon febrilnog stanja 2. Nije se uspjelo dokazati ko je bolesti izazivaju ali su opažena slijedeća stanja: 1) epidemija lakš groznice u dje ce. nih Na cjepivu se radi (kak se z ove onaj Grk kaj je gurao kamen uzbrdo pa mu se kotrljao natrag?). Otuda prelaze u krv i napadaju živčani sustav. e ne 2) neki slučajevi upale tankog crijeva. Osjet ljivi su na formalin UV-zrake i oksidanse. a neki i F ali nitko ne zna kolko ih ima. na Tu nije gotovo sa virusima h epatitisa jer se spominju D. pa je ponovna prehlada vr lo česta.3. Tri roda: Reovirus.belimantil. Kultivira se u ljudskim i majmunskim stanicama. U organizam ulaze kr oz usta i nastanjuju se u ždrijelu (tonzile) i crijevima (Peyerove ploče i limfni čvor ovi). Virus hepatitisa C (Flaviviridae) ima jednolančana RNA.250000 novih virusa za 3 sata. Umnožava ju se i sazrijevaju u citoplazmi. ali je imunitet specifičan za tip.E. Vrlo brzo raste . često bez žutice. ENTEROVIRUS Viš vrsta od kojih su najvažniji poliovirusi. Uzrokuju tipične simptome prehlade koje mi ne pada na pamet opisivati. Sadrže hemaglutin in koji aglutinira ljudske eritrocite krvne grupe 0. te eteru. P renosi se parenteralno (transfuzije.

TOGAVIRIDAE RNA-virusi različite morfologije - rodovi: Rubivirus, Flavivirus, Alph avirus. Prenose ih člankonošci, iako nisu dokazani prenosioci za sve vrste. VIRUS RU BELE (nije isto š i rubeola!) to Prenosi se diš nim putem. To je RNA virus, kuglasto g oblika, sa lipidnom ovojnicom. Uzrokuje bolest koja se javlja u dva oblika: 1) stečena rubela - virus ulazi u organizam kroz sluznicu gornjih diš puteva, umnoš u lo kalnim limfnim nih ava čvorovima, a onda ide u krv. Osip na koži nastaje kao posljed ica upale uzrokovane kompleksom antigenantitijelo. Žaš je aktivna imunizacija živim os labljenim virusom. tita 2) prirođena rubela je bolest ploda, koja nastaje kao posl jedica infekcije trudnice u prva 3-4 mjeseca trudnoće. Poslijedice: mrtvorođeno dije te, spontani pobačaj ili prijevremeni porođaj, uz oštećenje ploda (teratogeni učinak). Bol est ima relativno slabe simptome, uz povećanje limfnih čvorova, blag konjuktivitis i osip. Sindrom kongenitalne (prirođene) rubele - slijepoća, gluhoća, srčana mana i menta lna zaostalost. Letalitet novorođenčadi je relativno velik (10-20 %). Imunost nakon bolesti ostaje doživotna. Postoji živa atenuirana vakcina. ARBOVIRUSI Skupina virusa koji imaju zajedničko samo to što se prenose komarcima i krpeljima. Uzorkuju teš bole sti: ke 1) encefalitis koji je često smtonosan 2) netipične groznice sa ili bez osip a 3) groznice sa krvarenjem (ebola) 4) žuta groznica: koža požuti, oštećenje jetre kao kod žutice, oštećenje bubrega i srca, temperatura, glavobolja, nekroza i krvarenje. HERPE SVIRIDAE DNA-virusi kubične simetrije. Samo jedan rod. HERPESVIRUS Ima čvrstu kapsid u, oko koje je dvoslojna lipidna ovojnica, koja se stapa sa staničnom opnom stanic e u koju prodire. Zatim nukleokapsida prodre u citoplazmu stanice, te se virusna DNA reproducira u staničnoj jezgri, a virusne bjelančevine u citoplazmi. Postoje ne koliko vrsta ljudskih virusa: Virus herpes simplex tip 1 uzrokuje: a) akutni her petični gingivostomatitis: mjehuri na sluznici usne šupljine i zubnom mesu b) herpet ični egzem: mjehurići na koži c) keratokonjuktivitis: upala rožnice i očnih spojnica d) en cefalitis: upala mozga e) herpes labialis (h. febrialis): nakupine mjehurića, u pr edjelu usana na prijelazu kože u sluznicu 8 www.belimantil.info

Virus nakon primarne infekcije putuje u ganglij trigeminalnog živca, gdje ostaje l atentan cijelog života zaraženog, te se aktivira u stresnim situacijama (groznica, p othlađenje, preduga izloženost suncu, emocionalni stres, hormonalne promjene). Virus herpes simplex tip 2 uzrokuje: a) genitalni herpes: mjehurići na penisu, grliću mat ernice, sluznici rodnice i stidnice. Najčešće se prenosi spolnim kontaktom. Nakon prim arne infekcije virus se ugnijezdi u sakralnom pleksusu, te se ponovo aktivira u stresnim situacijama. b) neonatalni herpes: od oboljele majke ga dobije dijete, u toku porođaja, prolaskom djeteta kroz porođajni kanal. Opasno po život novorođenčeta, uz moguće neurološke posljedice. Terapija aciklovir (nanoš enje na kožu) i nepriznati lije k marihuana (ne spominji to na ispitu). Virus varičela-zoster se prenosi se kapljičn o: a) varičelu, vodene kozice: pojava osipa na koži i sluznici usta i ždrijela, koji p relazi u mjehuriće, a ovi u kraste. Za razliku od boginja, ovdje u svako vrijeme i mamo različite stadije mjehurića a kod boginja su sve iste. Preboljena bolest ostavl ja trajni imunitet, ali neki virusi ostaju uspavani u ganglijima dorzalnog korij ena leđne moždine i u oslabljenim stanjima izazivaju zoster. b) zoster je rijetka bo lest, koja se očituje izbijanjem nakupina mjehurića na koži trupa. To je vrlo bolno je r virus izaziva nekroze na vrhovima osjetilnih živaca (migrira iz stražnjeg roga moždi ne u kožu) Terapija: aciklovir, idoksiuridin i trifluridin, kemoterapeutici, analo zi nukleotida - sprečavaju replikaciju virusne DNA. Nema cjepiva. Citomegalovirus: Velika grupa virusa, koji uzrokuju nekoliko stotina teških kongenitalnih oboljenj a i najčešći su uzrok mikrocefalije, no rijetko su uzrok bolesti odraslih osoba. Virus može napasti bilo koje stanice, koje tada nabubre i povećaju se (“citomegalo”). Opasni su kod davanja imunosurpresora jer transplantat biva odbačen. Terapija se provodi samo kod jako ugroženih osoba: ganciklovir + foskarnet Epstein-Barr (EB) virus uzr okuje infektivnu mononukleozu koja je bolest djece i mladih. Prenosi se slinom (“b olest ljubljenja”). Virus ulazi u limfne čvorove, razmnaža se i napada B-limfocite koj i poprime karakterističan oblik (Downeyeve stanice - mononukleari). Klinički znaci s u povišena temperatura, povežane limfne žlijezde, te splenomegalija (povežana slezena), uz glavobolju i opću slabost. Kemoterapija (fosfonooctena kiselina + adenin-arabin ozid + aciklovir) je u fazi ispitivanja. RETROVIRIDAE RNA-virusi ikozaedralne ka pside, s lipidnom vanjskom ovojnicom. Sadrže antigenski specifične reversne transkri ptaze (RNA-ovisna DNA-polimeraza: +RNA -> -DNA -> +RNA). 3 porodice: Oncovirinae , Spumavirinae, Lentivirinae. LENTIVIRINAE HIV = human immunodeficiency virus iz aziva AIDS (acquired immunodeficiency syndrome) U kapsidi se nalaze dvije kopije +RNA genoma i neki enzimi od kojih su najvažniji reverzna transkriptaza (koja omo gućuje sintezu -DNA iz +RNA kalupa) i integraza (integrira -DNA u stanični genom). V anjska ovojnica građena je od lipidnog dvosloja u kojem se nalazi mnoštvo proteina, od kojih jedan (gp120) služi kao receptor 9 www.belimantil.info

za vezanje na tzv. CD4+ T-helper limfocite. Njihov broj se postupno smanjuje (u početku ih ima 1000/mm3 krvi, a godiš im se broj smanjuje za 40-80/mm3). Smanjenje n jihovog broja utječe na cijelu T-populaciju nje budući izlučulu interleukin IL-2 koji općenito stimulira stvaranje svih T-stanica. HIV napada i druge stanice: makrofage i monocite. Sve to vrlo naruš sposobnost imunog odgovora zaraženog koji postaje pod ložan ava raznim oportunističkim infekcijama i malignim promjenama vlastitih stanica . arolika. Klinička slika AIDS-a je vrlo š 1. Ubrzo nakon infekcije javlja se ARC (A IDS Related Complex) skup blažih simptoma poput vrućice, opće slabosti, glavobolje, os ipa, otoka limfnih čvorova i gubitka težine. To traje nekoliko tjedana, pa prestane, ali se ponavlja. Takva infekcija HIV-om ponekad odmah prijeđe u AIDS, ali uglavno m treba nekoliko godina da AIDS uznapreduje. 2. Kad broj T-limfocita padne na 20 0-400/mm3 javljaju se prve oportunističke infekcije: razne upale pluća, proljevi, tu berkuloza, kandidijaza, erupcije herpes virusa. 3. Kad zaraženi makrofagi prijeđu kr vno-moždanu barijeru razvija se niz neurološ simptoma: glavobolja, kih abnormalni po kreti i refleksi, kognitivne promjene. u kasnijim stadijima to prijeđe u demenciju i teške osjetilne i motoričke poremećaje uz tumore i cerebrovaskularne promjene. 4. M aligni tumori povezani s AIDS-om su Kaposijev sarkom, karcinomi usne š upljine i r ektuma, te razni limfomi. HIV može naći u svim tjelesnim tekućinama zaraženog (krv, slin a, sperma, majčino mlijeko...). Prenosi se kontaktom tjelesnih tekućina s krvotokom a najčešće spolnim putem, transfuzijama zaražene krvi, nesterilnim iglama intravenoznih narkomana, a prenosi se i s majke na dijete. U liječenju se koristi AZT - azidotim idin koji zaustavlja replikaciju virusa i time usporava napredovanje bolesti, al i ju ne može izliječiti, tj. ubiti viruse. Također se primjenjuju lijekovi za liječenje oportunističkih infekcija, ali i oni djeluju samo do neke mjere budući da je imuni s ustav toliko narušen da nema pomoći. Prevencija se sastoji u testiranju donirane krv i, uporabom prezervativa (nije posve sigurno) i sterilnih igala i drugih medicin skih instrumenata. Cjepivo se obećaje godinama ali izgleda da ćemo se načekati. COCSAV IRIDAE RNA virusi veličine 30 nm, oko 30 vrsta, s tipovima A i B (razlikuju se u d užini inkubacije i još nekim stvarima). Nemaju lipidnu ovojnicu, i jako su otporni. Prenose se muhama, prljavom vodom, loš higijenom. om Uzorkuju razna oboljenja: 1) virusni meningitis 2) infekcije gornjih dišnih puteva: težak faringitis sa povraćanjem i bolovima u trbuhu 3) crveni osip na koži 4) bol u mišićima sa temperaturom i glavob oljom ali to obično prolazi bez posljedica 5) mjehurići na nepcu koji se mogu pretvo riti u čireve 6) miokarditis i perikarditis kod novorođenčadi sa često smrtnim ishodom 10 www.belimantil.info

ili makroorga nizme. Ra stu sporo.. Artro spore nastaju segmentacijom hifa.. Konidiospore nastaju segmentacijom vrhova hifa. ali mogu sadržavati neki pigment: crn. njihovi se sadržaji spoj e. Budući ne sadrže klorofil.nastaju spajanjem jezgri dviju najbližih hifa. vegetativni micelij se sastoji od hifa koje prodi ru u hraniliš i crpe hranu i vodu. spiralne. Postoje nepatogen e. Unutrašnji sloj čini citoplazmatska membrana.i egzotoksine. Osnovna stanica je hifa. Ascomycetes i Basidiomycetes). a ak o se na njemu razvijaju organi za razmnožavanje onda se zove reprodukcioni ili fer tilni micelij.FUNGI (MYCETES) MORFOLOGIJA Eukariotske stanice dvoslojne stanične membrane. različitih oblika: kao reke t. koji je bogat rezervnim tvarima i održava latentan život gljive. loptaste su. rogovi jelena. Razmnožavaju se sporama. te 2. to su egzospore ovalnog oblika. te se stvara splet hifa . 2) seksual nim putem . Prema fun kciji micelij se razlikuje: 1. Veliki dio njih luči antibiotike i mikotok sine a to su sekundarni metaboliti koji su otrovni za druge mikro. U nepovoljnim uvjetima se stvara sklerot . uglavnom aerobi. 4 spore na malim drš kama. a neke spore služe za preživljavanje u nepovoljnim uvjetima. koji čini glji vinu steljku. nastaje velika okrugla spora debelih stijenki (rod Mucor). stabljike. Bazidiospore se stvaraju na proš irenju hife zvanom bazidij um. Zigospore nastaju k ad se kod nekih fikomiceta krajevi susjednih hifa približe. Spora se sastoji od jasno odvojene jezgre.info 1 . Postoje pregrađene (septirane) ili nepregrađene hife. Thalus je tijelo bez diferenciranog korijena. Askospore nastaju u posebnoj vrećici (askus). Egzospore. nalaze se na proš irenju hife koji se zov u konidiofor (izgledaju kao peteljka) a kad su zrele otkidaju se. Aleuriospo re su laterlani izdanci na hifi. a potrebno im je puno vlage. Klamido spore su obrambene spore koje nastaju od hifa u nepovoljnim uvjetima. Jednostanične gljivice . patogene i uvjetno patogene gljivice.belimantil. Blastospore su loptaste ili ovalne. Sporangiospore se nalaze u vrećici sporangiumu kojeg nosi proširenje hife sporangiofor.nastaju diferenciranjem stanica hifa. te nastaju nesavrš reprodukcioni organi. www. gljive su heterotrofi. Obično su bezbojne. luče endo.micelij. Takve su prave gljive. Razmnožavanj e višestaničnih gljiva se vrši pomoću spora. Endospore. sa citoplazmom i jasn o definiranom jezgrom unutra. citoplazme s rezervnim tvarima i dvoslojne opne. kruš kasti i imaju peteljku. nastaju pupanjem i odvajanjem roditeljske stanice. koje se mogu stvarati: 1) aseksualnim putem . a vanjski stanična stijenka građena od polisaharida hitina i nešto celuloze.kvasnice se razmnožavaju pupanjem. zračni micelij se uzdiže iznad hranilišta. slično kao kod ba kterija.GLJIVICE . crven. Fungi inperfecti (Deuteromycetes). ali nema klorofila !!! Klijanjem hifa raste u dužinu. filamenti micelija obavijaju askus i nastaje loptasta formacija zvana peritecijum a ako su aksusi na posebnom tijelu onda se zove klei stotecijum. Fungi perfecti (Phycomycetes. a višestanične imaj u organe za razmnožavanje. eni Takve gljive zovemo neprave gljive.

pazuha. noktima i bradi. najčešće kod dje ce a očituje se kao sumporno žute naslage na skalpu.belimantil. Terapija: fungicidi za vanjsku primjenu: ketokonazol. svrbež i mjehuriće koji se mogu ognoji ti. izaziva spore promjene. Javljaju se lezije kože. propadanje dlaka i krhki nokti. Upalni i gnojni procesi. Mikroskopski s e razlikuju se septirane hife i spore. a imaju afinitet prema keratinu. TRICHOPHYTON (14 vrsta) Uzrokuje oboljenja trihofitije na goloj i obrasloj koži. Terapija: griseofulvin za d ulju terapiju. brašnjave i pamučaste. Prodiru i parazitiraju u keratinizirano tkivo dlake. Kod čovjeka uzrokuju slabije upalne reakcije . oko kojeg rastu i razmnožavaju s e. Neke gljivice izazivaj u jedne. stratum corneum kože i orožnjele stanice noktiju. a postoje površ inske (dlaka. Spore mogu biti makrokonidije (megasporne ) i mikrokonidije (mikroidne). imperfecti. Izaziva crvenkaste mrlje. K olonije su glatke. Mikroskopski se uočavaju se mikrokonidije baršunastog oblika.MIKOZE Bolesti izazvane gljivicama su mikoze. dlanove i tabane. ljuskanje. te spore kao lišće djeteline. ljuskava koža. Često se javlja kod prepona. nji POVRŠ INSKE MIKOZE Prenose se direktno (kontakto m) ili indirektno (češalj.info 2 . MICROSPORUM Uzrokuje bolest mikrosporiju na dlakavim djelovima. Vrlo zarazna i podmukla bolest. Može izazvati trajno propadanje korijena dlake i ćelavost. te ga razgrađuju. između prstiju . Kolo nije su zelene. glatke i li naborane kolonije. EPIDERMOPHYTON Uzrokuje bolest epidermofitiju na neobrasloj koži i noktima. Uzrokuj u dermatomikoze. a kod životinja još i gnojne promjene. Najčešće napada djecu pa izaziva epidemije u tamo gdje ima puno djece na jednom mjestu (vrtići). Patogeneza: zahvaća kožu oko genitalija. www. Uzgoj na Sabourand agaru daje barš unaste. septirane hife i listaste spore. žute. postelja itd. narančaste i crvene boje. a neke i obje vrste. Kronično oboljenje. Bolest se razvija sporo. lokalno derivati imidazola i salicilne kiseline u kremama i masti ma. koža. pa se uočava u poodmaklom stadiju. no kti) i dubinske (sistemske): potkožno tkivo i unutraš organi. nistatin i imidazoli. Terapija: griseotulvin. Uzrokuju ih dermatofiti (Dermatophytes) i neke F. dlakama i kosi. fungicidi i keratolitici. pupka. blizu pazuha i ispod grudi. Dermatofiti su skupina gljiva iz klase Ascomycetes. postaju krhki. ružičasta boja. nokti gube sjaj.). no ne i na dlakama! Mikroskopski se uočavaju razgranate septirane hife.

Morfologija: kolonije su okrugle. krem boje. bubrezima i ostalim organima. te čini okrugle.. Za lokalne mikostatin. Micelija i pseudo micelija nema. Infekcija kroz probavni trakt. koje su speci fične za Candidu. čirevi. bubrezi i limfne žlijezde. 6. bez sjaja.0000001% slučajeva. Može i zazvati i upale organa za izlučivanje mokraće ali rijetko. Preventiva je izbje gavanje vlage i sintetične odjeće. udis njem spora i probavnim traktom. koji kod upala. pravilnih rubova. Terapija za sistemske miko ze sadrži fungicide i fungostatike: amfotericin B najčešći.info 3 . endokrinih poremećaja.) 2. Uzrokuje kandidijazu: 1. a) PATOGENE KVASNICE (Blastomycetes) Kvasnice se jed nostanične gljivice koje se razmnožavaju pupanjem. 3) generalizirana nastaje udisanje m velikog broja spora ili zaraza krvlju. 4) koš tana je vrlo rijetka. Blast ospore se boje se G+. ali pod utjecajem neki h faktora postaju patogene. Kod male djece i novorođenčadi nastaj u bijele sitaste naslage u ustima i ždrijelu. 5. jetri. Gljivice su u mozg u. 4. a u određenim uvjetima izaziva oport unističko oboljenje europsku blastomikozu ili kriptokokozu. kao i osobna higijena. Nastaju tuberkuloz na žariš na kostima. š uzrokuje povraćanje i proljev a ponekad dovodi do čireva koje perforira ju (može to čak biti fatalno ali u 0. slezena. jetri. bubrezima. P ostoji nekoliko vrsta kriptokokoza: 1) plućna obično nije opasna. vagine i probavn og trakta. visoka smrtnost. rodovi Pitirospo rium. jetra. Apscesi na slezeni. Vaginalna kandidijaza se manifestira jakim svrbežom. 2) kožna je sekundarna infekcija: javljaju se lezije na koži. bakterijskih infekcija. Takve se mikoze javljaju u unutrašnj im organima: pluća. glatke. Može migrirati u pro bavni trakt. može proći nezapaženo il i uz temperaturu i kašalj. već stvaraju nizove. Morfologija: loptaste i jajaste blastospore su obavijene debelom mukoidnom kapsulom. te klamidospore. brohitis. Dišne kandidijaze su česte sekundarne infekcije: laringitis. ta www. CRYPT OCOCCUS NEOFORMANS Veoma raširena kao saprofit. kožu i sluzokožu. čak i upala pluća.belimantil. Generalizi rana kandidioza je septičko oboljenje redovito fatalnog ishoda. Površ inska kandidijaza se manifestira sjajnim crvenilom na koži najčešće oko šupka. CANDIDA ALBICANS Saprofit na koži i sluzokoži usta. Trihosporum. slabog i muniteta ili utjecajem nekih vanjskih faktora (npr. no mogu biti i na koži i sluzokoži. bijeložute. čv orovi. Osnovna stanica je blastospora lo ptastog oblika. mozak. 3. Može dovesti do vulvovaginitisa (upala karakterizirana pseudomembranama). Postoje primarne mikoze sa uzročnikom izvana i sek undarne od gljivica koje čine mikrokulturu na koži i sluzokoži.0000000. sluzave kolon ije. upotrebom antibiotika) posta je patogen. te jačim iscjedkom. To se zove mlječac.. pupka i pazuha. Corulopsis i Cryptococcus. koji je gust i bijel. a uglavnom se spontano izliječi. U organizam uzročnici dolaze preko povrijeđene kože i sluzokože. Uz blastospore se vide i pseudohife koje nastaju jer blastospore se nakon pupanja ne odvajaju. granulaste ili tumoraste tvorbe. Ako se proširi po organizm u (CNS) nastaje frka. Kandidijaze su često praćene dermatofitima.SISTEMSKE MIKOZE Uzrokuju ih gljivice porodice Cryptococcaceae. Uspjeva najbolje na Sabourand agaru.

flavus. 5) kriptokokoza usne šupljine: sitni apscesi. iti 2) sekundarna se javlja se kod oboljelih od leukemije. Rasprostranjene glji vice u zemlji i zraku. Aspergiloza pluća n astaje udisanjem spora. na koje se nastavljaju konidiospore (sve to skupa liči na loptice). najčešće u plućima. a može završ kao tube rkuloza. Ostali oblici: a) aspergiloza CNS . A. To je tumorska masa koja se vidi na rengenu kao polumjesečasta masa i tako se ra zlikuje od tuberkuloze. a može doći i do astmatičkih napadaja. noktima i hrani. paučinaste i bijele. kao bijele kolonije u početku. uš nom kanalu. ko PENICILLIUM Saprofiti su na sluznicama. a postoje: 1) primarna je slična tuberkulozi. koja je uglavnom lokalizirana u plući ma. fumigatus. Nije pronađen lijek za peniciloze. A. Može doći i do trovanja mikotoksinima. niger. povrća i žitarica. te nastaju proširenja bronha. roqueforti. te smrt kao poslj edica paralize centra za disanje.granulomi na mozgu i meningama uzrokuju smrt. izazivaju sistemsko oboljenje aspergilozu kod čovjeka i život inja. Najbolje djeluju u kombinaciji. perfecti (Phycomycetes. Rasprostranjeni su kao saprofiti u zemlji i na hrani. na kojima su kratki držači fijalide. Izaziva temperaturu.belimantil. b) PATOGENE PLIJESNI (Hyphomyc etes) ASPERGILLUS Vrste: A. Uglavnom su kronični upalni procesi. Slijede depresija. Na vrhovima hifa su proš irenja konidiofore. terapija: amfotericin B i 5-flurocitozin. www. notatu m. Morfologija: micelij se sastoji od granatih i septiranih hifa. Od razgranatih hifa se s tvara loptasta formacija aspergilom ili megamicetom koji ne prodire u plućno tkivo . te poprimi boju od konidiospora.info 4 . ali kasnije postanu nabora ne sa centralnim udubljenjem. griseoflavinum stvaraju monopeniciličnu kiselinu iz koje se d obiva peniclin. povraćanje. crysogenum. a može se proširiti na crijevnu sluznicu.4) na CNS-a teče postupno. P. c) MUCOR I RHIZOPUS To su F. Gljiva bubri i raste. P. Iako se danas antibiotici rade industrijski. karcinoma i tuberkuloze. nesvjestica i bol u zadnjem dijelu vrata. (dobar sam) Š tetni: 1) uzročnici trulenja i gnilenja hrane. Zygomycetes). te uzrokovati čireve. b) konjuktivitis i druge promjene na oku c) otrovanje aflatoksini ma (vidi mikotoksine) Terapija je amfotericin B i kirurš odstranjivanje aspergilom a. Javljaju se sve jače glavobolje. koži. kvare nja voća. 2) bolest peniciloza. nalik na kaverne. gnojan ispljuvak. a onda su pigmentirane ovisno o vrsti. P. ove gljivice su pov ijesno gledano imale nezamjenjivu ulogu u ispunjenju tisućljetnog sna o borbi prot iv mnogi bolesti. Morfologija: čine ga razgranate i septirane hife i male loptaste spore na konidiof orima (kao metlice) Na podlogama rastu brzo. fermentacija (P. Rastu na različitim podlogama a kolonije su kuglaste. camemberti) 2) proizvođači antibiotika: P. dezorjentacija. Korisni: 1) značenje u industriji: pripreme sirev a.

Zračni micelij ima žutosmeđe sporangij.trihoteceni 6. M ikotoksikoze su slične avitaminozama. sekundarni meta boliti koje luče gljivice a uzrokuju mikotoksikoze: alimentarna trovanja u ljudi i životinja. Asperg ilus) 3. Plijesni uznapredovalih krvarenja (Mucor. Ima sporangije i zigospore.trihoteceni Identifikacija i dokaz ivanje: 1.ohratoksini. i tako stvara ju uvjete za razvoj mikoza. Organoleptičko: samo vid jer ostala osjetila ne pale ili su opasna za koriš tenje. www. 5.ohratoksini. 2. Na mjestu gdje dodiruju podlogu hife imaju ma le izdanke nalik na korjenčiće zvane rizoidi.trihoteceni 8. 4. Plijesni uskladiš tenja (Penicilium. 9. Respiratorni tokisni oštećuju dišne puteve . Aflatoksini fluoresciraju žutozeleno. Prognoza je vrlo loš a. Neurotoksini izazivaju oštećenja živčanog sistema i krvarenja u mozgu . 7. spektroskopija. Fizikalne metode (UV svijetlo). FALI PATOGE NEZA I TERAPIJA ZA RHIZOPUS!!!!!!! ka MIKOTOKSINI Otrovne tvari. Fotosenzibilni tokisni izazivaju hepotoksične pojave i facijalni ekcem ovaca i goveda . imunos upresori). Naročito napada dijabetičare i osobe oslabljenog imuniteta (citostatici. Rhizo pus: kolonije su bijele. Smatra da je virus Hepatitisa B osnivni uzrok karcinoma jetre. Plijesni polja (Fusarium) 2. Može stvarati i klamidospore ( preobrazba hife) i zigospore debelih stijenki spajanjem vrhova dvaju hifa. Rhizopus) KANCEROGENI TOKSINI Karcinom jetre uzrokuje kronično trovanje sa aflatoksinom ali za to nema sigurnih dokaza. imunološ metode i imunoenzimski test. Citotoksini ili nekrotoksini oštećuju stanice kože i sl uznica probavnog trakta i krvnih žila . Razgranat micelij n eseptiranih hifa. abdominalno i na koži. paučinaste. u tekućem stupcu pod viskim tlakom). glikot oksini. torakalno. Imunosupresivni tokisini ošteću ju imuni sistem i njegov odgovor na infekciju . Nefr otoksini izazivaju slabi rad i zatajenje bubrega . NMR.belimantil.info 5 . 3. 3. Ponekad je samo koncetracija razlika između antibiotika i mikotoksina. Terapija je amfotericin B i kirurš intervencija. trihoteceni. Hepatotoksini ošteću u stanice jetre i pospješuju razvoj karcinoma . pogotovo imunosupresivni toksini. 2 . Prema bolestima i simptomima dijelimo ih na: 1. ke Proi zvođači mikotoksina s obzirom na vrijeme razvitka i kontaminacije na biljkama i plod ovima: 1.zearalenon (ol). Čimbenici odbijanja i povraćanja hrane .aflatoksini i penicilična kiselina. ne gativno djeluju na imuni sustav. Patogenost : bolest je mukormikoza a događa se između nosa i mozga. plinska.morfologija: Mucor pravi bijele kolonije koje kasnije posmeđe. Mikotoksini ne potiču stvaranje antitijela. Gljivice imaju afinitet za arterije i dovode do embolije i infarkta. Kemijski postupci: kromatografije (tankoslojna.sporidezn oini.patulin. Estrogeni toksini izazivaju hiperestrogenizam u životinja i degeneraciju spolni h organa . a aflato ksini pridonose kroničnom hepatitisu B.

Karcinom prostate: fumonizin B1. 4. encefalopatije. pe nicilium sp. Fluorescencija žutozelena. Uzorkuj u stanična oštećenja i to najčešće onih stanica koje se stalno dijele (u timusu. f. s jasnom hijalinizacijom glomeru la. Upale kože i sluznice. C. DON. Kronično je krvarenje unutaš organa. leukopenija. 2. Karcinom jednjaka i želuca: fumonizin B1 i fusari n C. Postoje A. Rastu na kiki rikiju i kuruzu. Alimentarna toksična aleukija. Prema kemijskoj strukturi imamo skupine A do D. masna degeneracija tkiva. G1. Žuta kiš (bojni otrov) . krv avi proljevi. AFLAT OKSINI Proizvođači: aspergillus flavus. parazitikus. proliferacija epitel nih stanica žučovoda. graminearum i penicilium vrste. limfne žli e. Akutno i subakutno je oštećenje jetrenog parenhima i rane promjene u proxi malnim tubulima bubrega. š nekroza. Akutno i subkronično trovanje su probavne smetnje. Zearaleno l je 6 puta otrovniji. Rastu na žitaricama. HT2. Postoje B1. testisi). trompocitopenija. alfa. stomatitis. orizae i neke vrste iz roda penicilium. beta.info 6 . Stahibotriotoksikoze su subkronična i kronična trovanje otrovima uglav nom D grupe (preko salame). kože i de rmatitis. a. TRIHOTECENI Najveća skupina mikotoksina (oko 60). Ohratoksin A je nefrotoksičan u večim količinama i hepatotoksičan. Kashin-Beck: Kronični deformantni osteoartritis (samo pretpostavka). U ranijim fazama se može dokazati tubularni tip proteinur ije. njih ok. smanjena sinteza proteina. DAS. Neposredno nakon uzimanja zatrova nog zrna je svrbež u predjelu www. ox ysporum. f. Balkanska endemska nefropatija ugla vnom kod starijih ljudi. Perakutno: kolaps i uginuće odmah nakon uzimanja zatrovanje hrane Akutno tijekom 12 sati Subakutno: otrovan na jetru i b ubrege (glumerulonefritis) Kronično: ciroza jetre i karcinom. izaziva promjene endoplazmatskog retikuluma.Bolesti reproduktivnih organa (karcinom): zearanelon (ol) je doveden u vezu s ka rcinomom grlića maternice. A je najčešći. Najotrovniji su T2 i DAS a najmanje DON. Pr oizvodi ga aspergilus fumigatus. a 3. Kasnije dolazi do smanjenja rada bubrega. Ohratoksikoze ljudi: 1. B. na pokusnim životinjama i imunosu presivan. Također je otkriveno da je uzrok preranih puberteskih pojava djece. G2 najotrovniji je B1 najmanje G2. Utvrđeno je da povećava rizik 5 puta. B2. vezanje na DNA i inhibicija mRNA. nekroza želuca. Neke luče i zearelanon (ol). Aflatoksikoze ljudi: akut na i kronična (karcinom i cirozu jetre). Njihovo djelovanje na jetru objaš njava se ovako: prodiranje afl atoksina u stanicu i jezgru. Trihotecenotoksik oze ljudi: 1. Tumor bubrega 2. Tumori bubrega: ohratoksin A OHRATOKSINI Proizvođači: aspergillus ochraceus. Proizvođači: fusarium roseum. Imaju afinitet na ribosome i SH grupe u enzimima. Kronično je nefropatija. Najvažniji mikotoksini: T2.belimantil. Potrebna je transplatacija.

info 7 . Osip koji svrbi. Treći stupanj je krvarenje. tahikardija i poviš temperatura. smrt. ena www.usta i grla. Kočenje razvoja leukocita i trombocita. Drugi stupanj je leukopenija.belimantil. bol. gubitak okusa. klonulost. krvar enje.

Ima 4 para bičeva i 4 jezgre. u brzava se an peristaltika. U dizenterijskom proljevu n aći ćemo sve oblike amebe. pseudopodijima. Hranu metabolizira anaerobno. trofozo it gubi vodu. smiruje se i prelazi u precistu koja sazrijeva u cistu tako da se ovija membranom i mitotički dijeli. krvi i amebama. i). 2) BIČAŠI PROBAVNOG TRAKTA: GIARDIA LAMBLIA (LAMBLIA INTESTINALIS) Kruškoliki flagelat se javlja u vegetativnom i cis tičkom obliku. Flagellata (bičaši). Životni ciklus se sastoji od nekoliko faza: 1.PARAZITOLOGIJA PROTOZOA (Praživotinje) Praživotinje ili protozoa su heterotrofni eukariotski jednos tanični organizmi. Ima pseudopodije. Amebe iz submukoze mogu proći u kapilare portalnog krvotoka. nadraže sluznicu duodenuma. progutana cista dospije u tanko crijevo i počne se micati (metacista). Ciliata (trepetljikaš Sporozoasida (truskovci). Iz kra tera izlazi upalni eksudat pomiješ sa sluzi. gdje nastaju apscesi (amebni hep atitis). te nastaju krvavo-sluzavi proljevi. Kreću se ameboidno. a mogu otići i dalje u organizam (pluća. vode. Terapija: nekad emetin . a najvažnije su: Rhizopoda (korjenonošci i li amebe). proljev. 3. 2. Prenose se fekalnom kontam inacijom ruku. a u normalnoj stolici samo ciste. koja nastupaju kada zakaže prirodna obrana epitela putem lučenja sluzi. trofozoit je vegetativni oblik. Sprečava se održavanjem higijene. Terapija: akridinski preparati kroz 5 dana + metronidazol i naravno higijena za sprečavanje. jezgra je okrugla. nadutost. Zrela cista ima 4 jezgre a govnima se izbacuju u okoliš i prilično su otporne na sušenje.info 1 . hrane. Patogenost: u normalnom crije vu ne izaziva promjene ali je potencijalno patogena zbog histolitičkih svojstava. hemoglobin. ENTAMOEBA HISTOLYT ICA Ona je stanovnik debelog crijeva. a) PROTOZOE TJELESNIH Š UPLJINA 1) AMEBE (RHIZOPODA) PROBAVNOG TRAKTA ČOVJEKA. www. Crijevo je nadraženo. Rod Entamoeba p arazitiraju na životinjama. kada dospije u doljne dijelove crijeva. Ameba počne ra zarati sluznicu crijeva i nastaje krater u koji dolaze bakterije iz lumena crije va. te o metaju apsorpciju vitamina i masti. Dijele sa na više skupina. fibrin i otpale epitelne stani ce. tvori enzime koji razgrađuju kazein. polisaharid. neravnomjernim strujanjem citoplazme. mozak). stanični zid puca i oslobađaju se 4 mlada trofozoita k oji migriraju u debelo crijevo gdje se nastanjuju. te uzrokuju bol. Veličina 10-60 mikrometara. š je znak amebne di zenterije. a danas se koristi metronidazol ili niridazol. u endopl azmi su vakuole sa bakterijama. te u jetru. no ak o ih je puno.belimantil. koju treba razlikovati od to bakterijske. One izazivaju upalnu reakciju uz nakupljanje leukocita i fibroblasta. U pravilu je nepatogeni komenzal. a jedna vrsta je patogena za ljude. želatinu.

belimantil. Jezgra je mjehurast a i jajolika. LEISHMANIA Prenose ih hematofagni (piju krv) insekti roda P hlebotomus. Oko tijela su 4 biča. d) epimastigot je modificirani tripomastigot koji par azitira u člankonošcima. donovani živi unutar monocita. Terapija: preparati peterov alentnog antimona direktno u mišiće ili vene. Razmnožava se binarnom diobom. b) KRVNE I TKIVNE PROTOZOE Njih preno se prenose člankonošci i pijavice. okrugli oblik bez biča a takav parazitira u tkivim a unutar stanica.u životnom ciklusu mjenjaju domaćina. koji je rijedak i z elenkasto-žućkast. glavobolja. u kojima se razmnože kao amastigoti. anemija. a ima i peti. jetra.3) BIČAŠI UROGENITALNOG TRAKTA: TRICHOMONAS VAGINALIS Živi samo u vegetativnom obliku (trofozoit). Ubodom insekta ulazi u kožu. ta Terapija: preparati peterovalentnog antimona. Oboljeli slab i i može umrijeti. limfni čvorovi. nekrotična žariš na mjestu ubod a insekata. povraćanje. u koži i sluznicama Leishmania tropica i Leishmania brasiliensis. Vretenastog je oblika. i to oba spolna partnera. Bujaju bakterije. leukocita i endotelni m stanicama. leukopenija. koji ide duž tijela. L. te daje krvi tamnu boju. brasiliensis je uzročnik jušnoameričke kožno-sluzničke lišmenijaze. Mogu širiti i inficirati bakterijama.info 2 . Može napasti i uretru izazvati blagi nespecifični uretritis. 2) L. Na jestu nastaju čvorići koji mogu prerasti u čireve. c) tripomastigot je vretenasti oblik a pravi ga ako dođe u gušći med ij poput krvi ili likvora. a kroz osovinu prolazi potporna organela aks ostila. b) amastigot je sitan. Javlja se kada parazitira na beskralj eš nicima. U tkivima Leishmania donovani. a s njime i svoj oblik: a) promastigot je osnovni oblik sa vretenastim tijelom i velikom jezgrom. tropica uzrokuje kožnu lišmenijazu. 1) L. Svi spadaju u porodicu Trypanosomidae . monocitoza. te može doći do kronične upale. Preboljenje ostavlja jaki imunitet. Terapija: metronidazol. te idu po čitavom organizmu: sle zena. koja se javlja u tropskim područjima. Terapija: metronidazol (vaginalete i table te) kroz 7 dana. koštana srž. dolaze leukociti. a pri težim oštećenjima kirurški. Nakon inkubacije 2-4 mjeseca bolesnika hvata groznica. a uzrokuje upalna. te ostavlja ožiljak. te se javlja upalni sekret. metronidazol. Izaziva degeneraciju i ljuš tenje vagin alnog epitela. te ih fagocitir aju makrofagi. www.

razara leukocite (febril no stanje). P. Ponekad dolazi do komp likacija: dizenterija. gambiense i T. germanin 2) C hagasova bolest: čovjek se inficira preko stjenice. no mogu nastati antigenski ko različite generacije. kako mjenjaj u domaćina. vretenasti flagelati. no preži vjeli stvaraju otporne nove sojeve. c) KRVNE I TKIVNE SPORO ZOASIDE (TRUSKOVCI) PLASMODIUM 4 vrste: P. malariae. Nastaje primarni upalni efek t praćen oticanjem na mjestu ulaska. razdražlj ivost.spolni oblici koji moraju dospjeti u komarca da bi se spojili u zigotu iz koje se ki množe sporozoit i. koji uzro kuju bolest spavanja. terapije nema.. parazitiraju na ribama. terapija . Oni odlaze u jetru gdje se hra ne stanicama parenhima i množe se unutar stanica. te napadaju nov e.belimantil. b) antimalarik koji uniš tava shizonte u krvi (shizontocid) je 4-amino-kinolin-klorokvin c) sredstvima koja ub ijaju gametocite (gametocidi) sprečavaju širenje bolesti. koji ponovo preplave krv i izazivaju groznic u c) ulaze u limfu. 1) Bolest spav anja prenosi cece-muha: a) tripanosome se razmnožavaju na mjestu uboda i uzrokuju bolnu lokalnu upalu b) potom odlaze u krv.TRYPANOSOMA Vitki. pirimetamin i Cl–progvanil. te T. a ako dođe do srčanog mišića. recidiva. te karakterističnu pospanost. pa se sve to oduži. ovale. gdje većinu uništavaju antitijela. smrt.info 3 . gm azovima i sisavcima. šok ili koma (sve uslijed slabosti organizma). okrugli). Za čovjeka su patogene 3 vrste: T. tj. ali ipak prestane. Nakon inkubacije 5-7 dana u stan icama se namnoži velik broj merozoita (mali. pareze. pa stanice pucaju.. koja izaziva Chagasovu bolest. uglavnom u kutu oka. rhodesiense. Terapija: prije se davao samo kinin. čime se zatvara ciklus. Imaju složen život ni ciklus koji se sastoji od nespolne faze (shizogonija u čovjeku) i spolne faze ( sporogonija u komarcu). a merozo iti ulaze u krv i napadaju eritrocite. Nakon nekoliko groznica razvijaju se muš i ženski gametociti . Mjenjaju oblik. te inficiranje komarca 8-a mino-kinolini (primakvin) www. danas postoje tri vrste sredstava: a) antimalarici koji djeluju na tkivne oblike. falc iparum su uzročnici malarije. U eritrocitu se merozoiti dijele (shizonti) i razaraju ga. idu u CNS i uzrokuju meningoencefalitis: glavobolje. crusi.triparsamid. sulfoni. Prenose ih pijavice i člankonošci. P. T akođer može doći do oštećenja bubrega. koja posere tripanosome na kožu i sluznicu. koje su otporne prema stvorenim antitijelima. upala pluća. To je napadaj malarijske groznice koja se ponavlja u pravilnim vremenskim razmacima. Bolest teš prolazi iako se razvijaju celularni i humoraln i obrambeni mehanizmi. Razvojni ciklus: ubodom komarca (iz njegove sline) u krv ulaze infektivni oblici . ovisno o vrsti plazmodija (2 ili 3 d ana). P. usana ili nosnica. Antimetaboli ti: sulfonamidi. vivax. vodozemcima. Prenose ih komarci iz roda Anopheles. Tako dolazi do ponovnog rasplamsavanja bo lesti.vretenasti sporozoiti. Krvlju idu do tkiva.

1. plućima. limfom i stanicama. Crvi su fakultativni anaerobi. no ipak troš malo kisika. vezivnom i mišićnom tkivu. te oštećenjem organa. u kojima se nalaze oba spolna organa (hermafroditi ). u sredini zreli. čije kontrakcija omog ućuju pokretanje. Neki imaju odv ojene e spolove.obli crvi (Nematodes . Ce stodes . Ulazi u s tanice CNS-a i leukocite.metilji. najčešće nedovoljno t ermički obrađeno meso. rjeđe preko kože. a u organizmu se nalazi u vegetativnom ili u cističkom obliku. a na začelju su atrofir ali i ispunjeni jajašcima. trakavice ga nemaju. razaranjem i perforacijom sluznice crijeva. koji nosi hitinske kukice za pričvršćivanje. pa se hrane preko čitave svo je površine (upijaju šećere i masti). a neke tkivom u kome se nalaze. nek e nematode isključivo krvlju. Metilji se hrane krvlju.TOXOPLASMA GONDII Uzrokuje toksoplazmozu. Štetno djeluju me hanički nagrizanjem.trakavice).trakavice Imaju člankasto tijelo (članaka 3-par tisuća) u obli ku vrpce. na kojoj su 2-4 sisaljke. Čitavo tijelo im je prekriveno poroznom kutikulom kroz ko ju upijaju hranjive tvari i nemaju probavni trakt. miokarditis i hepatitis. bubrezima.svinjska trak avica. daraprim HELMINTHES (Crvi) Crvi su višestanični organizmi. Uzrokuje upalu pluća. Članci su proglotide. Postoje Platyhelmintes . www. Obično prolazi bez simptoma. Ponekad nastaju generalizir ane infekcije septičkog tipa s smrtnim ishodom. srcu. Tijelo im je obavijeno kutikulom. Novorođenčad se mogu inficirati kroz placentu. a neki su hermafroditi.plosnati crvi (Trematodes . Zaraza je preko hrane.belimantil. PLATYH ELMINTHES a) CESTODES . a in fekcija se vrši preko usta. Nalazi se u tankom crijevu čovjeka. meningoencefal itis. U početnim progl otidama su spolni organi u začetku razvoja. prljavom hranom i vodom. Crvi se najčešće nalaze u probavnom traktu. gliste ). Imaju bogat enzimatski sustav. Metilji i glis te hrane preko probavnom trakta. Slijedi nesegmen tirani vrat (collum) od kojega pupaju proglotide koje grade trup.obli crvi. mokražnom mjehuru. Terapija: sulfonamidi. TAENIA SOLIUM . žive u prirodi ili kao paraziti u ljudi. ima jezgru i fibrile za kretanje. Helmintijaze pri kojima dolazi do jačeg oštećenja tkiva redovito uzrokuju eozinofiliju .porast bro ja eozinofilnih leukocita koji inače čine manji dio leukocitne populacije. Razmnožavaju se preko oplođenih jajašca. slezeni. kao rezultat vlastitog metabolizma. a toksički proizvodnjom otrova. i Nemathelmintes . ispod kojeg je mišićni sloj. mozgu. životinja i biljaka. ali mogu biti i u jetri. na vrhu scol exa je izbočenje rostelum. Veličina im se kreće od par mm do 12 m . Na prednjem kraju je glava ili scolex. pa nas taju oštećenja CNS-a sa fatalnim ishodom ili mentalnim i živčanim poremećajima.info 4 . Polumjesečastog je ili ovalnog oblika.

koje su š nego duže. gađenje. a otrovi uzrokuju nesanicu. te živčanih simptoma i smrti ako ciste u mozgu. vrtoglavicu. Na mjestu lokalizacije. te prljavim rukama. te se polako otpušt aju u probavni trakt. Javljaju se probavne smetnje.Cysticercus bovis. Jaja sadršavaju heksakantni embrion. Š irenje zaraze među djecom je moguće međusobnim dodirom. te neurološ poremežaje. te 800-1000 proglotida. anemiju.pasja trakavica. N a skoleksu nema rosteluma. Sposobna je ostaviti i do 50000 jaja u svakoj proglotidi.mala dječja trakavica. 4 sisaljke. proljeve i povraćanje. U čovjeku se može zadržati godinama.Ličinka se razvija u prijelaznom domaćinu . ava Čovjek se zarazi zagađenom h anom ili vodom.Cysta hydatigena. U strašnjim član cima su jajašca. Ako se nasele u oku nastaje oštećenje vida. Vrlo otporna jaja u tankom crijevu oslobađaju heksakantni embrion. Ciklus: Ako svinja pojede jaja. a nekad i čovjeka. koja su slična. 25-30 hitinskih kuk ica. 20-50 hitinskih kukica. s malim okruglim skolekso m. 4 sisaljke sa 20-50 hitinskih kukica. iz larve se razvija scolex. Dugačka je 3-5 m. koja su okrugla i svjetlosmeđa. Prijelazni domaćin je gove do u kome se razvije ličinka .goveđa trakavica. razvija se ličinka vezikularnog tipa (poput mjehura) . srčane smetnje ako uđu u s rčani mišić. Ima dvije opne: www. Ima oko 200 proglotida. iz koje nastaje zrela trak avica. Kad čovjek pojede zaraženo meso (nedovoljno termički obrađeno). a iz njega larva (Cysticercu s cellulosae). već su same sisaljke (njih 4) jako izbočene. koji se oslobađa u probavnom traktu. ire Veličine 3-8 cm. a moš parazitirati 20-35 godina. pa se osim jetre može nastaniti i u srcu. nakon nekog vremena ciste uginu i dolazi do kalcifikac ije i resorpcije. te trakavica naraste za 3-4 mjeseca. Dugačka 3-6 mm. plućima i ostalim organima. Cisticerkoza obuhv aća kožne ciste i mišićne bolove. I kod čovjeka se mogu u mišiću nastaniti larve a to se zove cisticerkoza. što mu ne olakš sudbinu. ali nešto veža od svinjske trakavice. te među resicama tankog crijeva stvara ličinku ( cysticerkoid . Patogenost: Uzrokuje mučninu. terapija: niclosamid TAENIA S AGINATA . Parazit u tanko m crijevu psa ili vuka. koji ide u jetru. bolovi u trbuhu. koja stalno raste ( od 1mm do veličine čovjekove glave!!!). Sim ptomi i liječenje su isti kao kod svinjske trakavice. a česta je i autoinfekcij a. Postoje slučajevi s nekoliko tisuća odraslih trakavica. Zrela jaja izbacuju se g ovnima.svinji.info 5 . e HYMENOLEPIS NANA ili TAENI A NANA . ponekad i u krvotok. grčevi i pr oljevi. Trakavica je duga 5-10 (12) m. ke terapija: niclosamid ECHINOCOCCUS GRANULOSUS . te odrasla trakavica naraste za 8-10 tjedana.belimantil. Ov dje je čovjek prijelazni domaćin. oslobađa se embrion (naziva se heksakant) koji probija crijevnu opnu i krvlju dospijeva u mišiće. Tijelo se sastoji od 3-5 proglotida. a otrovi koje luči trakavica mogu izazvati grčeve i halucinacije. Čovjek se zarazi jedenjem nedovoljno pečenog ili kuhanog zaražen og mesa. bolne osjećaje gladi. Prenosi se prljavim rukam a i nečistim namirnicama. Parazit tankog crijeva čovjeka. ima 4 sisaljke.zakržljala vezikula u kojoj je skoleks).

Vanjska je kutikula bijele boje. ispod kojeg parenhim. kod psa. povećana i bolna jetra 2) infekciozni . sirovog povrća i sal ate.jetra . dolazi do sekundarne infestacije. usnu i trbuš nu. te može nastati sepsa.palpitacija i aritmija Cista se može zagn ojiti. Proizvode razne inhi bitore probavnih enzima koji sprečavaju da metilji budu probavljeni u probavnom tr aktu. nepotpuni p robavni trakt (bez analnog otvora). ko . iz njih redije. FASCIOLA HEPATICA . Parazit luči toksine.rijetko. kod koje uglavnom nastaju nove ciste u torakalnoj i abdominalnoj š upljini. Stvara i vezik ule u kojima su skoleksi novih trakavica. www. temp eratura.info 6 .kaš teš disanje i sl.pluća . Daje mehaničku otpornost i otpornost na kem ijske tvari. plužima. zečeva i ljudi. aminokiseline. Ako cista pukne. dok ne naiđe na prijelaznog dom aćina (riječnog pužića roda Limnea).odlažu se jaja u stolici ili žuči. no javljaju se probavni poremećaji. Propušta hranjive tvari a ne propušta bakterije.ve ličine 1-3 mm. Unutarnja je membrana proligera (g erminativa) tanka i prozirna. a iz njih cerkarije. koji je parazit jetre i žučnih puteva goved a. mozgu ili bubrezima) koja raste i oponaš maligni tumor tako da pupa prema van dajući ciste u drugim organima.plosnati crvi u obliku lista .frakture . uključujući imuni odgovor organizma. ka b) TREMATODE S . ovaca.mozak . neoprano šumsko voće. alj. Imaju dvije sisaljke. no uzrokuje teške glavobolje. soli. koje napuštaju pužića. terapija .METILJI Imaju debelu kutikulu.bol ispod desnih rebara . Žučni kanali odebljaju. zalijepe se na vodenu biljku i tu se stvara infektivni oblik metacerkarija. koji uzrokuju mršavljenje i alergi je. a stvara hidatidnu tekućinu koja ispunjava cistu. Razvoj: iz jaja koja se izlučuju govnima se razvij e embrion miracidijum. mršavljenje. Tegobe nastaju tek kad cista počne vršiti pritisak na okolne organe: . Čovjek se zarazi jedući zarašeno. od koncentričnih lamela u kojima je hitin. ECHINOCOCCUS MULTIOCULARIS . Čovjek se inficira preko vode.parazit ne polaže jaja.srce . te motoričke i senzo ričke poremećaje . te kod eventualne sekundarne infekcij e terapija antibioticima š irokog spektra.belimantil.kosti . U njemu nastaju ličinke sporociste. Parazit iz crijeva prelazi u jetru ili krvlju po ostalim organima i tu stva ra jaja. glikogen i toksalbumini.veliki metilj. a funkcija jetre je poremećena. a većina su hermafroditi. U vodi pliva trepetljikama. ispod koje je mišićni sloj.emetin (u bo lničkim uvjetima zbog eventualne toksičnosti). Bolest se naziva distomatoza ili fasciolijaza jetre i ima 2 stadija: 1) toksoinfekciozni . a Jed ina efikasna terapija za oba Echinococcusa je kirurš intervencija. U tekućini su minerali. Stvara se alveolarna cista (u jetri. svinja. lisice ili vuka.

Polaže jaja sa živom ličinkom. farinks . obavijeno kutikulom.mala dječja glista. a ako se nakupe u žučovodu izazovu žuticu. Velika 25 -30 cm. zatim mišićima. a mužjak ugiba. rjeđe pluća.obli crvi . Može doći u vaginu. pa je odmah infektivna. NEMATHELMINTHES NEMATODES . antise ptike i kiseline. bolove u probavnom traktu. te opet u crijeva gdje se pretvara u odraslog crva. Mali (9-13 mm). Imaju cilindrično tij elo. pogotovo noću. končasti. pa u usta) i retroinfekcija (iz jaja u anusu izađu ličinke.2. povišenu temperaturu. no uz parazitski ciklus ima i slo bodni. simptome upale pluća. p roljeve. Poslije oplo dnje ženka odlazi u debelo crijevo. probavne poremećaje (proljevi sluzi i krvi. Sele se do maternice g dje polažu jaja š uzrokuje gnojni vaginalni to sekret. Čovjek se zarazi ako pojede jaje s ličinkom preko neoprane hrane i li ruku.GLISTE Neke gliste žive slobodno u prir odi. ali ponekad može doći do težih poremećaja. Otporna je na hladnoću. www. bronhe.b elimantil. uznemirenost. Probavni sustav sastoji se od usnog otvora. sa suženim krajevima. terapija . povraćanje. crijeva i ana lnog otvora. larinks. rijetko zahtijeva kiruršku interve nciju. Uzrokuju b lage probavne manifestacije. gađe je) i nervne simptome zbog lučenja toksina (nervoza. pa uzrokovati vulvovaginalni svrab. Moguća je autoinfekcija (češkanjem šupka. iz nje u pluća. (božica plodnosti). Un osi se prljavom hranom. Trichuris trichiura) b) oviviviparne ženke polažu jaje sa formiranom ličinkom (Enterobius vermicularis) c) viviparne ženke polažu žive ličinke (Trichinella spiralis) d) partenogenetsko razmnožavanje bez oplodnje muš kom stanicom. i nesegmentirana jaja. ASCARIS LUMBRICOIDES . ENTEROBIUS VERMICULARIS . te alergijske reakcije (svrab nosa i kože). Živi u tankom crijevu. te ugiba. promjena karakt era). Dijagnoza se postavlja traženje m jaja sa perianalnog brisa celofan-trakom.parazit tankog crijeva. Bolest se naziva askaridijaza i uz rokuje alveolarna kravrenja. Jaja se razvijaju u ut erusu i onda se izbacuju: a) oviparne ženke polažu segmentirana jaja (Ascaris lumbri coides. a izbacu je i do 200000 jaja dnevno. a neke u čovjeku. Najčešće komplikacije su začepljenje cri jeva sklupčanim glistama ili apendicitis. ima tri debele usne.ženke su veže od mužjaka. Enterobijaza: sv rbež oko šupka.info 7 . alveole. jednjaka. hvata se za mukozu crijeva. To ksini mogu uzrokovati napadaje slične epilepsiji. Neke gliste luče o trove. Ako probiju crijevo i uđu u trbušnu šupljinu i zazovu peritonitis. a moguć je i unos bosonogim hodanjem). upalu jetre ili žučnog mjeh ura. neparazitski (nalazi se u tlu. te odlaze nazad u debelo crijevo). tamo po laše jaja. Živi 10-12 mjeseci. vodom i rukama. Iz crijeva ide u jetru. te šupljinom sa unutarnj im organima. Imaju odvojene spolove .velika dječja glista. Jaje je vrlo otporno. povraćanja. Terapija: mebendazol (tvorničko ime Vermox).mebendazol STRONGYLOIDES STERCORALIS . bijel i crv. ali se ipak razvija glista (Strongyloides stercoralis) Gliste u probavnom traktu preživljavaju zahvalj ujući nepropusnosti kutikule i djelatnosti inhibitora probavnih enzima. Ženka nožu migrira u rektum. neke parazitiraju na puževima i biljkama.

terapij a . Svinja pojede zaraženog š a (kaj svinje jedu š takore???????????).mebendazol ARTHROPODA (Člankonošci) Člankonošci su višestanične životinje čija se građa odlikuje metam . U takvim mišićima rastu i dobivaju izgled spirale. vrlo otpo rna. TRICHURIS TRICHIURA .mebendazol za crijevne oblike.info 8 .ponavljanjem jednakih segmenata. Čovjek se zarazi preko zagađene hrane ili vode. čovjek svinju.cekuma i kolona. One b rzo rastu i sazriju. te tanko crijevo. teško gutanje. Velika 3-4mm. sušu i sunčevu svjetlost. skupina (superfamiliae) i rodova. Velik 4-5. 4 para nogu. Ličinke su osjetljive na hladnoću. www . a najvažniji su Arachnida (paučn jaci) i e Insecta (kukci).belimantil. dolazi do kalcifikacije i resorpcije a oporavak je dug. u sluznicu crijeva polaže embrionalna jaja partenogenetski ili oplodnjom.mebendazol TRICHINELLA SPIRALIS . dišne smetnje (moguća smrt). zatim u pluća. Ima više redova. vodenasto-krvave proljeve. 2) Migracija iz crijeva u mišiće pa uzorkuju bolovi u mišićima.5 cm.5 mm. jaja oblika bačvice. Strongiloidoza: upalu i ne kroze u probavnim sluznicama. terapija . ali češće su samo prenosioci raznih bolesti i tada se nazivaju vektori. te depresija. te po raznim organima. ARACHNIDA . hormonski preparati (pronizon) na bazi kortik osteroida protiv alergijske reakcije.paučnjaci Karakteristična građa: glava i prs ište su spojeni. a u ob liku ličinke u mišićnom tkivu. Trihurijaza: uglavnom nesimptom atski. 3) Začahurenje u mišićima uzrokuje bolove u mišićima. slabost. 1. gdje nastaju odrasli paraziti. sluzno-krvave proljeve. ulaze preko kože u krvotok. anemije. te unese ličinke u sebe.crv vlaš njak. te nastaje hipertrofija mišićnog tkiva. ali pri jačim infestacijama uzrokuje diareje. polaže žive ličinke. te bol u crijevima. oko. Iz jaja se izlegu rabditiformne ličinke koje se izbacuju izmetom. toksička oštećenja srčanog mišića (najčešći uzrok smti) is. Im a ih vrlo mnogo vrsta i podijeljeni su u viš razreda. Noge su također građene od segmenata (članaka) spoj enih zglobovima i tako su dobili ime. oplode se i polože ličinke u submukozi tankog crijeva. temperatur u. svrbež kože. a najviše u poprežno-prug asto mišićje. te rapija . Vani se preobraze u ličinke infektivne za čovjeka. Mogu biti patogeni sami po sebi (mehanički i li toksično). mrš avljenje. edemi na licu.Ženka je velika 2-2. Parazit debelog crijeva . Nakon nekoliko seci ličinke umru.parazitira u tankom crijevu. larinks. Bolest je trihineloza a simptomi ovise o broju unijetih ličinaka: 1) U crijevu uzrokuju upalu sluznice crijeva. bronhe. Iz proba vnog trakta ličinke odlaze u krvotok. temperaturu . Zbog erozija na sluznici su moguće bakterijske infekcije. farinks.

Uzrokuju lokalnu upalu. zagađenom odjećom.kr pelji Velike jajolike grinje. nastupa smrt (kod djece). nimfa.koji p renosi virusne encefalitise. Imaju i složena usta za uzimanje hrane. Neki luče otrovnu slinu. tijelo podjeljeno na glavu. maloj djeci Balsamum peruvianum b) IXODOIDEA . Drugi krpelji prenose različite viruse. krotamiton. zadržavaju se samo za vrijeme pijenja krvi. ali to je rijet kost.dvokrilci. hr ane se više puta u svakom stadiju. naročit o noću. ARGASIDAE (Meki krpelji) Nemaju štit. Prenosi se i dodirom: rukama nakon češanja. bakterije (npr.belimantil. gmizavaca i ptica. od kojih su najvažn iji Anoplura .uš Diptera . IXODIDAE (Tvrdi krpelji) Imaju tvrdi h itinski lešni štit. Iz jajašca se raz vija ličinka. borelioze).uzročnik svraba. i. rikecija. ako se rilce otkine i ostane u koži. pa žive u površ inskom sloju kože. te odrasli oblik. tularemija). najvažnije su Sarcoptidea (š e ugavci) i Ixodoidea (k rpelji). posteljinom. Vrlo su brojni (660000 od ukupno 940000 poznatih životinjskih vrsta). hrane se siš krv sisavaca. Terapij a: mast 1% lindan. odrasli) i ostaju pričvršćeni dulje vrijeme. rikecije (pje gavi tifus). ili ih se e premaže uljem da ostanu bez zraka. Uzrokuje nesnosan s vrbež.grinje Viš skupina. INSECTA .RED: ACARI .š Sitne grinje. U koži buš tunele. Zato i maju jako rilce za bodenje kože. ugavci a) SARCOPTIDEA . koje se hrane keratinom. koja ima paralizira juće djelovanje. U nas je čest obični krpelj . Postoje Ixodidae (t vrdi krpelji) i Argasidae (meki krpelji). prsište i zadak. Jede keratin iz kože. te dva para krila.buhe. Golim okom se vidi kao s itna crna točkica. Najlakš ih se ukloni tako da se kapne malo etera ili kloroforma pa se nadrog iraju i opuste. Syphonaptera . i RED: ANOPLURA – uš www.IXODES RICINUS . uži Česti prenosioci virusa.kukci Imaju tri para nogu. Hrane se jednom u svakom stadiju razvoja (ličinka. SARCOPTES SCABIEI . Ima 2 para prednjih nogu za prisisavanje. protozoa. Svrstani su u mnoge redove. 2. Također prenose razne bolesti (npr. Može se sekundarno inficirati i ugnojiti.info 9 . spir oheta i bakterija. Ako dođe do dišne paralize. Ispred očiju imaju ticala i pipke. 2 para zadnjih za odg urivanje. gdje polaže jaja. zatim kukuljica.

Shigellu (bacilarna diz enterija). zbog formiranja jaja (kao trebaju im proteini). cece muhe. Aedes . iz nje kukuljica. Postoje i vrste koje siš krv npr. b) bijela uš. co rporis prenosi Rickettsia prowazeki.komarci. plosnato tijelo i bij eli zadak koji poplavi kad se nasiš krvi. rublja i poste ljine insekticidom (zatvori. CULICIDAE – komarc i Ženke se hrane krvlju (tipično).dio prenosi uzročnike zaraznih bolesti. P ostoji nekoliko vrsta humanih uš i: a) ušglave .gnjid e i lijepi ih uz dlake ili vlakna odjeće . Dvije potporodice: Anophelinae .muhe Musca domestica ili domaća muha p renosi Salmonellu typhi i druge salmonele (trbušni tifus).Pediculus humanus var. a drugi je zakržljao. www. terapija . MUSCIDAE . nemaju krila.belimantil.muhe. Mjesto ugriza svrbi. a dobar dio su prijelazni domaćini za l ičinke filarija.buhe Sitne. četvrtastu glavu.neke vrste prenose uzročnike žute groznice i filarije.š takorova buha Sve vrste mogu živjeti i na čovjeku i na životinjama. imaj u zakržljala krila i e nožice sa jakim pandžama. c) stidna uš.Pediculus pubis se prenosi najčešće s polnim kontaktom.nevidi Rod Phlebotomus su hematofagni dvokri lci koji prenose uzročnike lišmenijaze i papatačijeve groznice (virus papatasii). Prelazeći sa životinje na čovjeka mogu prenijeti kugu (Yer sinia pestis). prenosioci t ripanosome (bolest spavanja . Tu spada i obični komarac Culex pipiens. RED: SYPHONAPTERA . te odrasli oblik dvokrilca. Iz ja jeta nastaje ličinka.5% lindan + zapraš ivanje odjeće. ali imaju čvrste prednje noge prik ladne za hvatanja na dlakame i stražnje za skakanje.čovječja buha b) Ctenocephalides canis .dvokrilci Jedan par krila i ma funkciju. Oplođena ženka leže bijela ovalna jaja .pasja buha c) Ctenocephali des felis .mačja buha d) Xenopsylla cheopsis . Neke muhe mogu iz azvati mijazu . Entamoebu hystoliticu (amebna dizenterija). capitis uzro kuje svrbež. a ubodi se mogu sekundarno inficirati i ognojiti. prenoćišta). Hematofagni ektoparaziti: a) Pulex irritans .u nezbrinutu ranu polože ličinke koje se hrane tkivom (ta rana fakat mora biti nezbrinuta) PSYCHIODAE .na taj način prelaze sa čovjeka na čovjeka. Prilagođeni su za život među dlakama.info 10 .Pediculus humanus var. Vibrio cholerae (kolera) i virus poliomijelitisa. Najvažnije porod ice: Culicidae . RED: DIPTERA .2 roda: Cul ex . Muscidae . M užjaci se hrane biljnim sokovima.rod Anopheles neke vrste prenose na čovjeka uzročnike malarije i filarije.vidi u krvne i tkivne protozoe). Psychoidae . oble. murini pjegavac (Rickettsia mooseri). Culicinae . a može i sekundarnu infekciju kože. jer ženka ubrizga svoju slinu koja sprečava koagulaciju krvi.nevidi.mast 0. Krila su membranozna. sa sistemom rebara.Obavezni hematofagni ektoparaziti .sišu krv.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->