OPĆA MIKROBIOLOGIJA UVOD Mikrobiologija se bavi proučavanjem najjednostavnijh i najsitnijih živih bića koj a se jednom rječju nazivaju mikroorganizmi

ili mikrobi. VELIČINE NEKIH MIKROORGANIZA MA (eritrocit 7.5 mikrometara): Bacillus anthracis Mycobacetrium tuberculosis Sa lmonella rikecije herpes-virus bakteriofag virus japanskog encefalitisa MIKROSKO PIJA Moć razlučivanja je udaljenost između dvije točke a da se one vide odvojeno. Ljudsk o oko ima moć razlučivanja 0.1 mm. Vrste mikroskopije: 1. svjetlosni mikroskop ima m oć razlučivanja 0.2 mikrometra (ukupno povećanje 900 puta) a više ne može jer ga ograničava valna duljina vidljive svjetlosti. 2. mikroskopiranje u tamnom polju: svjetlosna zraka prolazi kroz naročiti kondenzor (ili obični ispred kojeg se stavi disk neproz irnog papira), pa ne prolazi direktno kroz objektiv, već obasjava predmet sa stran e pa će vidno polje biti tamno, a predmet svijetao. Omogućuje promatranje neobojenog preparata. 3. faznokontrastna mikroskopija: svjetlosne zrake na putu kroz neki prozračni predmet (npr. stanicu) zaostaje u fazi š daje dojam prostornosti jer se ra zlika u fazi vidi kao razlika u jačini obojenja. Jasno to se vide strukture u živoj stanici. 4. fluorescentna mikroskopija: mikroorganizmi se oblože fluorescentnim an titijelima (poznata antitijela impregnirana nekim fluorokromom) i obasjaju UV la mpom. Vide se kao fluorescentna tijela na tamnoj pozadini 5. elektronski mikrosk op: koristi se snopom elektrona umjesto svjetlosnim zrakama i magnetnim poljem u mjesto lećama. Moć razlučivanja je 1 nanometar pa se njime mogu promatrati i virusi. U z kontrastno bojenje i sjenčanje platinom dobijemo 3D sliku. Postoji transmisioni (2D) i scanning (3D). 6. autoradiografija: neki element stanice se markira radio aktivnim izotopom i fotografskim filmom se prati kretanje radioaktivnog elementa . 5 mikrometara 2-4 mikrometra 2 mikrometra 475 nanometara 130 nanometara 65-95 nanometara 13 nanometara www.belimantil.info 1

PODJELA MIKROORGANIZAMA EUKARIOTI a) ALGAE = protisti sa klorofilom osim modroze lenih 1. chlorophyta = zelene, phaeophyta = smeđe, rhodophyta = crvene 2. euglenop hyta = euglene 3. pyrrhophyta = bičaši ili flagelati 4. chrysophyta = zlatnosmeđe alge i dijatomeje b) PROTOZOA = praživotinje 1. mastigophora = praživotinje sa bičevima 2. rhizopoda = amebe 3. sporozoa u životnom ciklusu imaju stadij mirovanja (spore) i stadij razmnožavanja. 4. ciliata = trepeljtikaš i c) FUNGI = gljive (hitinski staničn i zid) 1. fungi perfecti = savrš ili potpune gljive: phycomycetes, ascomycetes, ba sidomycetes ene 2. deuteromycetes = nesavrš gljive ili dermatofiti: blastomycetes= kvasnici, hyphomycetes=plijesni ene d) SLUZAVE PLIJESNI (bez staničnog zida - ameb oidne) 1. myxomycetes = plazmodijalne sluzave plijesni 2. acrasiomycetes = celul arne sluzave plijesni PROKARIOTI 1. cyanophyta = modrozelene alge 2. shizomycete s = bakterije Bakteriologija se bavi bakterijama, mikologija gljivama i plijesni ma, virologija virusima, a parazitologija protozoama, crvima i člankonošcima. PODJEL A MIKROBIOLOGIJE 1. medicinska proučava sve mikroorganizme koji su važne za zdravlje čovjeka ili životinja 2. poljoprivredna isto za biljke 3. tehnološ za mikrobe korisne u prehrani i farmaceutskoj industriji. ka Mikroorganizmi mogu biti 1. patogeni jer izazivaju bolesti uništavanjem tkiva ili lučenjem otrova 2. uvjetno patogeni - a ko ih ima u većem broju, uslijed narušene ravnoteže u tijelu ili ako se nađu na nepredviđe nim mjestima (npr. iz crijeva uslijed ozljede ili upale uđu u krv). 3. korisni sud jeluju u metabolizmu (npr. bakterije u crijevu koje stvaraju vitamin K). 4. indi feretni ili saprofitni (mogu biti uvjetno patogeni). Razvrstani su u redove, por odice, rodove i vrste po izgledu, strukturi DNA, tinktorijelnim svojstvima (kako se boje mikrobiološ bojama), metabolizmu. kim www.belimantil.info 2

OBLICI BAKTERIJA a) KUGLASTE (KOKI) su najčešći 1. mikrokoki su pojedninačne 2. diplokok i u parovima, gonokoki znači da su spljošteni između sebe kao zrno kave 3. streptokoki su poredani u duš ili kraže lance e 4. stafilokoki su poput grozdova 5. tetrade su poredani po četvero, sarcina po 8, 16, 32 6. diplostreptokoki: cijeli red se dijel i po dužini, nakon podjele se odvajaju. b) ŠTAPIĆI (BACILI) - kod njh je važna duljina, š irina i oblik rubova (odsječeni, zaobljeni, nitasti) 1. palisade: kad su poredani jedan do drugog 2. oblici slova V X Y 3. diplobacili su spojeni na krajevima po 2 4. streptobacili: kad je viš njih poredano u lanac e 5. kokobacili su između štapića i koka (elipsa) c) SPIRALNE 1. spirohete imaju puno spiralnih zavoja 2. spirile i maju obično jedan zavoj, najviše do 4 3. vibrioni izgledaju kao zarez 4. trihobakter ije su razvučene spirohete d) MIKSOBAKTERIJE nemaju definiran oblik (sluzave bakte rije - nemaju stanični zid) Polimorfizam je svojstvo bakterije da može imati različite oblike. Pleomorfizam je svojstvo bakterije da može mijenjati oblik tokom života. Ob lici bakterija se mijenjaju ovisno u uvjetima: viš ili manjak hrane, dezifincijens i ili antibiotici, temperatura. ak Koki povećaju promjer i raspadnu se, ili dobiju nepravilan oblik kao gruda. Štapići zadebljaju na krajevima ili se mogu izdužiti kao konac. Djelovanjem lizozima (enzim u suzama) koji uništi staničnu stijenku ili antib iotika koji sprečavaju njegovu sintezu dobijemo nepravilne oblike: protoplaste i s feroplaste. Protoplasti nemaju ni traga staničnoj stijenci, nastaju iz Gram + bakt erija i ne mogu se dijeliti. Sferoplasti imaju oslabljeni ostatak stanične stijenk e, nastaju iz Gram - bakterija. Mijenjaju oblik ovisno o osmotskom tlaku. Mogu s e dijeliti ako nema inhibitora sinteze stanične stijenke i tada se dijele na dvije stanice nepravilnog oblika. GRAĐA BAKTERIJA 1. KAPSULA I/ILI SLUZAVA OVOJNICA. Ka psulu imaju uglavnom bacili, neki streptokoki, rod Klebsiella i drugi. Neki je s tvaraju uvijek, neki tek kad uđu u organizam zbog zaštite od vanjskih utjecaja i imu ne obrane. Različite vrste imaju različit sastav kapsule. Većina bakterija je pravi od polisaharida u obliku mreže: celuloza, dekstran+organske kiseline, aminošećeri, monos aharidi. Rod Bacillus je pravi od D-glutaminske kiseline koja daje sluzavost. Ka psula ima svoje antigene (K-antigeni), što omogućuje spajanje sa homolognim antitije lom što izaziva bubrenje kapsule pa ona postane nekoliko puta deblja i može se uočiti pod mikroskopom (tuš preparat, faznokontrastni mikroskop). To se zove mikroprecipi tacija ili Neufeldov fenomen i može poslužiti za identifikaciju bakterija. www.belim antil.info 3

Sluzava ovojnica ima sličan sastav samo što se lakše topi u vodi. Mogu je imati i bakt erije s kapsulom. Uvijek je izvan kapsule. 2. STANIČNA STIJENKA Bez nje bakterija ži vi vrlo kratko. Stijenka je tanka, elastična ali i čvrsta. Daje oblik bakteriji, štiti ju od fizičkih oštećenja, osigurava turgor na 5-20 atmosferskih tlakova, može zadržati ne ke tvari u stanici koje prođu kroz membranu, i važna je za diobu stanice. Stvara i o bnavlja kapsulu, ili neke tvari u unutraš njosti stanice. Sve bakterije imaju pept oglikan zvan murein. Murein je polimer od nerazgranatih lanaca N-acetil-glikozia mina i N-acetil-muraminske kiseline povezanih glikozidnim vezama poredanih naizm jenično. Na svaku molekulu Nacetil-muraminske kiseline vezan je tetrapeptid od L-a lanina, D-glutamina, m-diaminopimelinske kiseline i Dlizina ili D-alanina koji j e povezan aminskim vezama sa drugim mureinskim lancem. Ta struktura daje čvrstoću i naziva se mureinski sakulus. U njemu su ugrađeni drugi spojevi, karakteristični za p ojedinu bakteriju. Gram + imaju teikočnu kiselinu (lanac ugljikohidrata i aminokis elina varijabilnog sastava) vezanu na murein. Boje se hvataju na tu kiselinu. On a je ujedno i površ inski antigen. Gram - imaju puno tanju stijenku složenije građe. S astoji se od dvije membrane: unutarnje i vanjske. Vanjska membrana sastoji se od gornjeg i donjeg listića: a) gornji listić (na površini bakterije) građen je od lipopol isaharida (LPS) sa dvije komponente, a to su lipid A (složeni ester ugljikohidrata i masnih kiselina, uz pirofosfatne veze) i druge komponente (lanac šećera i glikofo sfata) povezane za njega. lipid A je endotoksin jer je vezan za bakteriju i otpuš se u okoliškad se ta razori sama bakterije. b) donji listić je građen od fosfolipida. Vanjska membrana ima funkciju sprečavanja prometa velikih molekula u ili iz stanic e (enzimi ne smiju van, a antibiotici ne smiju unutra). Unutrašnja membrana građena je od mureina. Unutrašnja i vanjska membrana povezane su stupićastim proteinskim for macijama. ku Stanična stijenka je nosilac somatskih ili O-antigena (daju serološ kar akterizaciju). Neke bakterije imaju i voš tanu ovojnicu (acido-alkohol-rezistentne ). 3. STANIČNA MEMBRANA Nalazi se odmah ispod staničnog zida. Vrlo je tanka, građena o d fosfolipida i proteina. Ima uvrnuća koja se zovu mezosomi, koji su preteče mitohon drija. Osim toga stvaraju pregrade kod diobe i stvaraju izvanstanične enzime. Sudj eluju kod dupliranja DNA. Stanična membrana je polupropusna pa ima sve ono što ste uči li iz dinamičke i fiziologije, ne da mi se sad to pisat. 4. ORGANI ZA KRETANJE I P ILI (FIMBRIJE) Ne kreću se sve bakterije. One koje se kreću, to rade da bi našle najbo lje mjesto za život i razmožavanje i da lakše prodiru kroz organizam nesretnog domaćina. 1. Bičevi ili flagele su najčešći organi za pokretanje. Obično ih imaju štapićaste bakteri To su končaste tvorevine duljine 12-25 mikrometara. Može ih biti jedna (monotriha) ili viš (politriha). Po razmješ e taju mogu biti polarne (na jednom kraju), bipolarn e (na oba kraja) ili peritrihijalne (po cijeloj površ ini). Nastaju u loptastim tj eleš cima, koja se zovu bazalne granule, a nalaze se u staničnoj stijenci. Običnim mik roskopom se ne vide ni obojane jer su vrlo tanke, oko desetak nm. www.belimantil .info 4

Građene su od proteina flagelina. To je kontraktilni protein koji nema ni triptofa na ni prolina. Uz to ima i neš lipida, šećera i nukleinskih kiselina. Sadrži flagelarni H-antigen. Na duljinu bičeva utječu mnogi to faktori. Dobro se razvijaju u tekućim hra nilištima i površini mekih podloga a na tvrdim i u prisutnosti Cr3+ i fenola slabije . Mogu i potpuno nestati, pa nestaje i H-antigen. To je ipak samo privremena pro mjena. Broj i razmještaj bičeva je tipičan za neku vrstu. 2. Aksijalni filamenti su or gani za kretanje kod spiralnih bakterija. Nalaze se u stanici koja je oko njih s piralno obavijena. Polaze s oba pola stanice i sreću se u sredini stanice gdje su ponekad spojeni. Kemijski slični bičevima. Pomoću njih se bakterija kreće rotacijom oko svoje zamišljene osi. 3. Fimbrije ili pili su končaste tvorevine na površini nekih štapića stih bakterija koji pomažu bakteriji da se prihvati na stanicu domaćina. Građeni su od proteina pilina. Tanje su i kraće od bičeva i ravne su, a vide se samo pomoću elektro nskog mikrosokopa. Nema ih kod Gram + bakterija a ima ih kod svih enterobakterij a. Bakterije koje ih imaju izazivaju hemolizu. Neke enterobakterije imaju i seks ualne pile pomoću kojih izmjenjuju plazmide. O tome više kod razmnožavanja. Iako su gr ađene od proteina, otporne su na pepsin, tripsin, kiseline i lužine. Pile se mogu iz gubiti i opet stvoriti. Nositelji su fimbrijalnog F-antigena. 5. CITOPLAZMA I ST ANIČNA TJELEŠCA Tekućina unutar stanične memrane u kojoj se nalaze mikro i makromolekule . Mikromolekule kao i kod svake druge stanice (voda, trigliceridi, glukoza, amin okiseline...) Makromolekule: 1. nemaju pravu jezgru već nakupinu DNA i nukleoprote ina nazvanu kromatin ili nukleoid. 2. plazmidi su kružna DNA neovisna o glavnoj DN A i nije neophodna za život bakterije. Nose dodatna svojstva: otpornost na antibio tike, nove enzime i druga svojstva. Puno manji su od glavne DNA. 3. ribosomi su kuglasta tjelešca na kojima se sintetiziraju proteini, rijetko se nalaze pojedinačno , češće u lancima koji se zovu poliribosomi. 4. citoplazmatske inkluzije su zrnca razl ičitih veličina i sastava. Lipidi, proteini, ugljikohidrati, kristalići, sumporna zrnc a, beta-maslačna kiselina, vakuole... SPORE KOD BAKTERIJA Neke štapićaste bakterije im aju sposobnost stvaranja otpornog oblika nazvanog spora i takve se bakterije naz ivaju sporogene bakterije. Spora je okruglo ili ovalno tjeleš koje može biti smješ ce teno bilo gdje u citoplazmi i to su endospore. Smještaj i veličina spora su specifični za vrstu pa to može služiti za identifikaciju. Spore teš primaju boje, pa se na oboje nom preparatu vide kao neobojena mjesta. Svaka bakterija pravi samo ko jednu spo ru. Egzospore prave samo neke bakterije i služe za ramnožavanje. Struktura spora je određena pod elektronskim mikrosokopom. Unutra prema van: 1. srž spore sadrži nukleoid , ribosome, puno enzima, puno Ca-dipikolinata (stabilizira DNA) i uglavnom se može reći da je to zgusnuta citoplazma. 2. stanična stijenka okružuje srž 3. debela kora od peptoglikana (cortex) 4. unutarnji zid od keratina 5. vanjski zid (egzosporium) U sporama su nađeni antigeni kojih nema u vegetativnom obliku, koji su specifični za pojedine vrste. Spore su otporne na isuš ivanje, visoke temperature, dezinficijen se, a to je zbog debele kore, manjeg udjela vode, smanjenog metabolizma, visoka koncetracija Ca-dipikolinata. www.belimantil.info 5

SPORULACIJA Bakterija pravi sporu u nepovoljnim uvjetima za život iako su nađene i k od povoljnih uvjeta. Nepovoljni uvjeti su temperatura, nepovoljni pH, prisustvo ili odsustvo kisika (ovisi da li aerobna ili ne), manjak hrane, prisutnost nekih otrovnih tvari za bakteriju. Kad se bakterija odluči praviti sporu, poveća se, udvo struči DNA ali se ne podijeli. Prva vidljiva faza je zguš njavanje DNA i pomicanje p rema jednom kraju bakterije, kamo idu i ostala citoplazmatska tjeleš Zatim ca. se membrana uvrne tako da zaokruži taj dio zgusnute citoplazme i napravi dvoslojnu me mbranu. Unutar te dvostruke membrane je srž spore. Ta tvorba je predspora. Od te d vostruke membrane nastaju ostale opne. Tijelo bakterije u kojoj se nalazi spora naziva se sporangij. GERMINACIJA Kad spora dođe u povoljne uvjete života prelazi naz ad u vegetativni oblik. To se zove klijanje ili germinacija. Osim povoljnih uvje ta, mora postojati neki faktor aktivacije: povišena temperatura, određeni pH, neki s pojevi. Bez bez tog faktora spore neće proklijati ni na obogaćenim podlogama. Prvi z nak klijanja je da spora izgubi refraktilnost (lom svjetlosti), nabubri i počne pr imati obične boje kojima se inače spora ne može obojati. Povećani pritisak u spori uzrok uje pucanje zida i sadržaj spore se vraća u stare granice. BOJANJE Bakterije se boje da bi se pojedini dijelovi bolje vidjeli (živjela logika). Ponekad je to i jedini način da bi se bakterije identificirale. Pojedini dijelovi bakterije ne primaju s ve boje na isti način. Prije su se koristile samo prirodne boje (karmin, indigo, t anin), a danas ih zamjenjuju anilinske boje koje se dobivaju iz katrana kamenog ugljena. Neke su derivati anilina, ali ne sve kako bi ime sugeriralo. Boje su ob ično soli pa otopljene imaju 2 iona. Jedan je nosilac boje ili boja kao takva i na ziva se kromfor, a drugi dio omogućava spajanje boje na cilj bojanja i naziva se a uksokrom. Boje mogu biti: 1. Kisele su one kod koji je kromfor anion: Na-eozinat , kiseli fuksin, vezuvin. Najjače boje citoplazmu. 2. Lužnate kod kojih je kromfor k ation: metilensko modrilo, kristal ljubičasto, lužnati fuksin, tionin. Najjače boje je zgru i druge nukleinske kiseline. Ove boje se intenzivnije hvataju na bakteriju jer bakterija ima puno nukleinskih kiselina. Jednostavna bojenja su kad se koris ti samo jedna boja, najčešće Loefflerova lužnata otopina metilenskog modrila. Puno su češća korisnija diferencijalna bojenja: 1. Bojenje po Gramu je toliko često i rašireno da se sve bakterije trpaju u G +,G- ili G neodređene. Prvo se bakterije boje nekom pl avo-ljubičasto lužnatom bojom (kristal ljubičasto). Sve bakterije u preparatu će primiti tu boju (osim nekih iznimaka). Nakon se dodaje I-KI po Lugolu (nastaje kompleks jod-boja) i slijedi odbojavanje 95% etalnolom. Neke bakterije će otpustiti plavu boju. Nakon toga se dodaje neka crvena (karbol fuksin, safranin, neutralno crven ilo) i one koje se otpustile plavu će sada primiti crvenu. G- bakterije u svom sta ničnom zidu imaju lipidne spojeve, koje se kod odbojavanja etanolom otapaju pa pla va boja izlazi. Zato su G+ plave a G- crvene. G+ su osjetljivije na peniciline, sulfonamide, deterdžente, fenole i lužnate boje. G- su osjetljivije na telurove soli , oksidanse, spojeve klora, i proteolitične enzime. www.belimantil.info 6

c) p atogeni izazivaju bolesti. esencijalne aminokiseline. ostale primaju tu plavu. Autotrofi: 1. ostali razgradnjom hrane iz okoline (lopovi i lijenčine). NO2. Ponekad je moguće natjerati bakteriju da živi bez neke esencijalne a minokiseline ako se presađuje na hranilišta sa sve manje te esencijalne kiseline. b) fakult ativni (uvjetni) mogu živjeti i od neživih izvora ali bolje uspijevaju na živima. nju Katabolizam + anabolizam = metabolizam.info 7 . a kad primi boju viš ju ne otpuš Zato se takve bak terije boje e ta. nakon na rušene ravnoteže upotrebom antibiotika…. NO3. pirimidini. Spojevi koji se s malim ili nikakvim izmjenama ugrađuju i bakteriju: purini. Daje se neka crvena (s afranin) i onda su spore zelene a ostalo crveno. taju ostale plave. 2. (ali ionako se ne vide svjetlosnim mikroskopom pa čemu to) 5. Spore se boje malahitnim zelenilom. Glukoza je bakteriji najbolja hrana. Katabolizam = sve reakcije razgradnje koje do vode do stvaranja energije u stanici. One imaju ovojnicu od voska i fosfolipida koja ne prim a boju dok se ne zagrije i otopi. CO2. riboflavin. Kapsule se boje tuš ili otopinom Giemse (kaj je to?). ali ne i jedina. bakterija treba i druge spojeve koje ne može sama st varati (faktori rasta): 1. folna kiselina. pirdoksin. 3. Obavezni uvijek izazivaju bolest. Truljenje i gnjiljenje je dio kruženja elemenata u prirodi neophodn og za održanje ukupnog života. To je bojanje po Fultonu. PREHRANA BAK TERIJA Hrana u bakteriju ulazi pasivnim ili aktivnim transportom (fiziologija). fototrofi (energiju dobivaju fotos intezom) 2. One će primiti boju. ostale da. 2. Bakterijski vitamini koji su uglavnom isti kao i ljud ski: nikotinska kiselina i amidi. Osim glukoze. saprofiti razgrađuju nežive ili inertne organske tvari koje su otpadni ili razgradni produkti drugih živih bića. jednostavni spojevi Fe. pantotenska kiselina. a oportunisti samo u nekim uvjetima: oslabljen imunitet.G+ imaju manje enzima pa su veći izbirljivci hrane. kemolitotrofi dobivaju energiju oksidacijom anorganskih spojeva: H2. Anabolizam = sve reakcije sinteze novih sp ojeva uz potroš energije. Zatim se preparat boji nekom plavom. 2. Zatim se preparat ispire kiselim etanolom. striktni) sve moraju dobivati od živih stanica. AAR bakterije ne otpuš boju. Hetero trofi su kemoorganotrofi (energija razgradnjom organskih spojeva): 1. Preparat se odbojava alkoholom i vodom. Služi za energiju i sintezu drugih spojeva. ww w. paraaminobezojeva kiseli na. To se z ove Ziehl-Neelsonova metoda. em METABOLIZAM Manji dio bakterija proizvodi energiju sam. H2S i drugi spojevi sumpora. Biče vi se bojaju nestabilnom otopinom tartarata. biotin. AAR su crvene. kada se nađu na nepredviđenom mjestu. tiamin. paraziti za preživljavanje iskorištavaju druga živa bića: a) obligatni (obvezatni.belimantil. Bojenje acido-alkohol-rezin stentnih bakterija (AAR). 4. NH3. ostalo neće. zagrijanom crvenom (karbol fuksinom).

To su inducira ni ili adaptivni enzimi a u normalnim okolnostima su potisnuti represorom (vidi dinamičku). hemolitički streptokoki glutamin. ketona. metionina 4. Obavezni aerobi ne mogu bez kisika. Ako je to kisik onda s u bakterije aerobne. Uvijek je to vanjska anorganska tvar. Na nižim ili viš tempera turama metabolizam se usporava. max 30. Bakterije su se prilagodile raznim sred inama pa imamo: a) psihrofilne ili ljubitelje hladnoće koji vole 15-20. za održavanje turgora i općenito fizikalno-kemijsko stanje citoplazme (hidrofilne i hidrofobne molekule). Tu spadaju patoge ne jer je to temperatura ljudskog tijela a ni ostali toplokrvni nisu daleko. Ali nije sve to tako jednost avno: 1. c) termofilni ili ljubitelji vrućine vole 60-65. Aero-tolerantni anaerobi (samo ime ti kaže). 3. NADP. www.belimantil. Osim njih imamo i gene za sintezu enzima koje ta vrsta nema stalno nego samo kad dođe u dodir sa supstratom za koji nema enzim. ci steina. mi n 0 b) mezofilne ili one između koji vole 30-37. nitrata. 2. ali može i organski ako je frk a (NAD. 5. nitrita. amonijaka. Ako neš drugo onda su anaerobne. Voda je idealno disperzno sredstvo za hran u. duš fiksacijom iz atmosfere. Myc obacterium tuberculosis asparagin. a još… ubija. Pa dobro. min 10. Obavezni anaerobi .kod njih kis ik reagira sa flavinima i pretvara se u peroksid i superoksid koji su otrovni. sulfata. ŠTO SVE UTJEČE NA RAST I RAZMNOŽAVA NJE 1. služi kao izvor H+ i OH. fosfor iz anorganskih fosfata. metali otopljeni u solima su aktivatori enzima 6.info 8 . ATP. 3 . U svakom slučaju važan je krajnji p rimatelj elektrona. Brucellae CO2 . organskih kiselina i njihovih soli. mas ti i aminokiselina 2. Ali ne valja i ako je ima previš jer inhibira rast i razmnožavanje. 5. 4. Hrana. voda (znašli funkcije vode?) ENZIMI Svaka vrsta ima karakteristične enzime koji se prenose s generacije na generaciju i kodirani su genomom u glavnoj DNA. sećera. Fakultativni aerobi ili anaerobi mogu živjeti i sa i bez kisika ali im jedno od toga bolje. valjda znaš čemu služi hrana i da ne valja ako je ima premalo.Pojedine vrste imaju specifične potrebe: Streptococcus pneumoniae treba kolin. am inokiselina. max 45. aldehida. DISANJE Nećemo sad o reakcijama disanja. alkohola. jošviš ili nižim prestaje rast i im im razmnožavanje. purina. Za objaš e njenje ovoga pogledati na osmotski tlak. tiosulfata. max 80. min 40. flavini) 5. 4. Kisik. Za većinu bakterija e 6-8 optimalno. ugljik i z CO2.iona. Za sintezu bakterija treba razne elemente koje primaju iz okoline: 1. 2. pH povezan sa osmotskim tlakom i površinskom napetošću. To su ko nstitutivni enzimi. Pogledaj pod dis anje. sumpor iz sulfida. Mikroaerofilni su o ni kojima treba mala koncetracija kisika (oko 5%). Temperatura je važna zbog enzima. pirimidina ik 3.

Budući metabolizam bakterija mijenja lokalni pH. važno je hranjivim podlogama dodati pufer. Ako je preveliki voda izlazi van. Preniski o smotski tlak uzorkuje ulaženje vode u bakteriju i time razrijeđuje hranjive tvari te onemogućuje izlučivanje štetnih produkta metabolizma. 4. Rod Nocardia se izduži. Grananje. bakterija ne može upijati e hranjive tva ri pa umire. ali u nepovoljnim uvjetima ovako: štapićasta bakterija se na jednom ili ob a kraja izduži i to se izduženje račva na 2 kraka u koje idu novostvorene DNA I ostalo što će činiti novu bakteriju.log No v.coli podijeli se za 15 do 20 minuta . 10. koji se raspadne u štapićaste i loptaste bakterije. Nijedna bakterija ne može živjeti bez ovog plina. veća je mogućnost da će se prilagodi ti i početi razmnožavanje (stvaraju dovoljno CO2). Streptobacillus. Iz te pregrade će nastati stij enka i imamo 2 bakterije. To rade r odovi Mycobacterium. RAZMNOŽAVANJE Bakterija raste i sku plja mikro i makromolekule. što ih je više. Z ato većina bakterija napravi koloniju za 24 sata a M. Neke bakterije vole visoku površ insku nap etost. tuberculosis viš tjedana. neke štapićaste i one koje u povoljnim uvjetim a pupaju. stanica izgleda kao jednostruki ili dvostruki Y. g = ------------------www . Na 37 stupnjeva se E. onda se ide razmnožiti.Broj bakterija u novoj sredini. Corynebacterium. 7. Rod Str eptomyces pravi egzosporu iz koje nastaje nova bakterija. Otrovne tvari. Isto tako. Bubrenje stanice se zove plazmoptiza. Crijevne bak terije su se navikle na nisku površ insku napetost pa se vodenim podlogama dodaje žuč jer voda ima veliku površ insku napetost. Ponekad se dijele preko L-oblika. 9. Cijepanje je najčešći. Treponema pallidum za 2 minute a Mycobaterium tuberculosis za 13 do 15 sati. Neisseria). Esche richia. Ima više način a: 1. Litotr ofne trebaju mnogo viš od e organotrofnih jer je to njima jedini izvor ugljika ali neke organtrofne vrste isto trebaju puno CO2 (Brucella. 8. 3. 6. Alkalni pH ometa s aharolitičke bakterije. Stanica se poveća. Prevelike koncetracij e mogu ometati i zaustaviti razmnožavanje.info 9 . Naročito veli ke količine potrebne su kad se bakteriju nađu u novoj sredini. 6. Zato je čista voda loš okoliš za bak erije.ekstremi su rijetki. a u nenormalnim uvjetima i rodovi Proteus. Ovako se razmnožavaju mikoplazme. Jedna "grana" od tog Y otpadne od ostatka i od toga se razvije nova bakterija. a kiseli proteolitičke i zato se zakiseljavanjem hrane sprečav a kvarenje. Površ inska napetost. 5. Kad skupi dovoljno. e Fo rmula za računanje vremena generacije: log N . BRZINA I FAZE RAZMNOŽ AVANJA Vrijeme generacije je vrijeme potrebno da se jedna st anica podijeli u dvije. nastaju tanki dugački filamenti (kao konac). Mogu biti neke izvana (antibiotici. Jako se poveća i po primi oblik kugle koja rasprši se na puno malih djelića od kojih nastaju bakterije. dezificijensi) i š tetni produkti metabolizma koji u malim količinama ne smetaju ali polako dosegnu otrovne koncetracije pa mogu prekinuti razmnožavanj e. Na stanici nastane pup iz kojeg se odvoji posebna bakterija. Zato se često za konzerviranje voća.belimantil. genom se podijeli i odvoji na krajeve. Osmotski tlak. c itoplazma se počne uvlačiti i stvara se pregrada slično kao kad stvaranja spore samo s e sada citoplazma sa tjelešcima ravnomjerno podijeli. 2. Dakle. džemova i pekmeza koristi kuhinjski šeće r iako je idealna hrana za bakterije jer jako povisuje osmotski tlak. Neke bakterije " pupaju". pa dolazi do smežu ravanja stanici a to se zove plazmoliza. Do jedne razine plazmoliza je povratna ali viš od toga ubija bakteriju. Koncetracija CO2. a većina gljivice ne voli više od 5.

virusi polimijelitis a. Pobijedit će onaj koji se brže i bolje adapt ira na uvjete sredine. 5. Clostridium tetani. V ibrio chloreae. Parazitizam je interakcija u kojoj j edan organizam živi na račun drugog (npr. ali ima i neki h vrlo opakih mikroba: Clostridium botulinum. stvara se kolonija . Odumiranje. meso.belimanti l. ali i bakterije. ličinke i jajašca parazita. Biljke. ne razmnoža vaju se. Mycobacterium tuberculosis. E. Zove se log-faza. Corynebacterium diphteriae. Entamoeba histolytica jede bakterije. Nevjerojatno ali istinito. coli stvara kiselinu koja inhibira Shigella dysenteriae. 4. viruse polimijelitisa i hepatitisa. 2. Flueggeove kapljice iz zaraženog diš trakta padaju na predmete i tlo. eksponencijalno. stafiloko ki. Prvo počine o padati razmnožavanje. Microccocus. Clostridium botulinum je prije bio strah i trepet konzervi. jaja. www. hrana. spirohete.log 2 No je broj početnih bakterija N broj bakterija nakon određenog vremena 1. Čista voda je loša sredina za mikrobe zbog osmots kog tlaka i nedostatka hrane. Pri lagodile su se i razmnožavaju se ko blesave. Osobito su ugroženi mlijeko. Čak postoji jedna bakterija ko ja je parazit na drugim bakterijama. Umiru u sve većem broju. Taj se fenomen naziva satelitizam. N eutralizam je simbioza pri kojoj ne postoji nikakva interakcija između dva bića koja žive zajedno. a neke uginu. inu e. Voda: Pseudomonas. TREBA NAĆI PRIMJER!!!!!! 3.Stacionarna faza. e nog nog zalijepe na praš i osuš a zatim tu praš udahne neki zdravi pehist. coli brže fermentira šećer od Salmonele pa poslije izvjesnog vremena u kulturi neće više biti Salmonele. životinje. i polako se broj umrlih i novostvorenih bakterija izjednači. inu 4. Clostridium. Pogodniji su zatvoreni prostori zbog praš ine: streptokoki. spore Bacillus anthracis. Bakterije se prilagođavaju na novu sredinu. Zrak je nepogodna sredina za mikrobe. vibrioni. ko 2. npr. 7. Mutualizam (sinergizam) je simbioza gdje oba organizma imaju korist. ako u organizmu onda bolest. Shigele. Bakterije i gljivice od kojih većina ne uzrokuje bolest. Zemlja. Mikroorganizmi sa ljudi u zrak dospijevaju ljuš tenjem kože. S tacionazna faza. 3. 4. kapljične infekcije. V-faktor koji stimulira razvoj Haemophilus influenzae. bakteriofag). To je teš zamislivo a jošteže provedivo. E. t etu Staphylococcus aureus izlučuje tzv. ciste Entamoebae histolitica. Antagonizam je kad ne mogu živj eti zajedno obično zato jer jedan organizam luči neku tvar koja ubija drugi organiza m. 6. s a sasuš enog gnoja rana. Naziva se i lag faza. Gljivice luče antib iotike da bi se obranile od bakterija. Komenzaliza m je simbioza kad jedan organizam ima korist od druge a druga nema š ili korist. a najviš sekretima diš trakta. Otpadne i prljave vode imaju Salmonele. 2. Mycobacterium tuberculosis. Ako je na podlozi.to se kaže ubikvitarni: 1. RAS PROSTRANJENOST MIKROORGANIZAMA Ima ih posvuda u prirodi . Salmonele. 3.info 10 . Pogotovo gljivi ce i plijesni. protozoe.Faza pritajenosti ili adaptacije. SIMBIOZA Simbiozom se naziva bilo kakva povezanost živih bića. pa mogu k ratko živjeti. bilo štetna: 1. bilo korisna. Kompeticija nastaje kad se dva različita organizma istih potreba međusobno natječu.Faza eksponenecijalnog rasta. Predatorstvo je kad veći i jači jede manjeg i slabijeg.

genitalno i analno područje). Bakterije su na koži smještene na pl očastom površinskom epitelu i kraj znojnih i lojnih žlijezda. a nazivaju se s talnom ili rezidualnom mikroflorom i mikrofaunom. koji nastaje kada poviš razi na spolnih hormona izaziva pojačano lučenje loja koji je idealna hrana za P. Potonji j e vezan uz tipični pubertetski kožni poremećaj zvan prištevi. Rij eč je o anaerobnim i fakultativno anaerobnim bakterijama: vrste roda Bacteroides. 4. a m ogu se naći i gljivice (Candida. Iz izmeta je izol irano više od 300 vrsta u brojevima od više stotina milijardi (10na12) po gramu. aureus. a lizozim iz znoja ima direktno antimikrobno djelovanje. 2. gingivitisa (upale zubnog mesa). S. Orofarinks udomaćuje S. znoj je visoko osmolaran zbog visokog sadržaja NaCl. Epidermophyton) koje uvijek mogu iz azvati razne bolesti. ljuš se. 1. parodontoze. virusi. neki streptokoki). aureus.MIKROFLORA LJUDSKOG TIJELA Čovjek nije podesna sredina za život i razmnožavanje većine m ikroorganizama. difteroide. vrsti vode i hrane koju čovjek koristi. na i u čovjeku žive određene vrste koje su se prilagodile na čovjeka i od njega zavise. Duodenum također ima malo bakterija zbog inhibitornog djelovanja kiselog želučanog sekreta i žuči (visoka osmolarnost). osobne hi gijene i drugih faktora. gljivice. pogoda n pH i temperatura. PROBAVNI TRAKT U želucu ima vrlo malo mikroba jer ne mogu preživjeti vrlo kiseli pH (iznimka: Helic obacter pylori). puno hrane. DIŠ TRAKT NI Na sluznici nosa žive uglavnom isti mikrobi ka o na drugim dijelovima lica (S. neke vrste roda Bacteroides i Neisseria. flora postaje sve sličnija onoj u debelom crijevu. Ipak. pazusi.belimantil.info 11 . Većina ih brzo umre dospije li na ili u nas. www. difteroida. sta filokoka. Najčešće vrste su Staphylococ us epidermidis i Propionilbacterium acnes (iz skupine ena difteroida). acnes k oji se namnože i izazovu upalni proces. ima blago kiseli pH zbog organskih e ti kiselina koje luče l okalni stafilokoki. bacila. To su naslage dekstrana i drugih po lisaharida na zubnoj caklini. Broj i vrsta svih ovih mikroorganizama u znatnoj mje ri ovise o klimatskim faktorima. a važn a je i fagocitička djelatnost alveolarnih makrofaga. USNA Š UPLJINA Usnu šupljinu n aseljava velik broj različitih mikroba jer je vrlo pogodna sredina . stafilikoki i brojne druge bakterije. na kojima sa koloniziraju bakterije. porodice Enterobacteriaceae. S. epidermidis. streptokoka. U nazofarin ksu možemo naći difteroide. Neke bakterije sudjeluju u nastanku zubnih plaka (vrste roda Bacteroides. stafilokoka. diplokoka. 3. uške. Trychophyton. KOŽ A Epiderma nije pogodna za razvoj mikroba iz viš raz loga: suha je. skalp. difteroidi). Debelo crijevo ima najveću populaciju mikroba u tijelu. Ostale bakterije mogu se naći na područjima gd je ima dovoljno vlage (dlanovi. streptokoke. epidermidis. a kako pH postaje sve viši duž ileuma. amebe. streptokoki.vlaga. Postoje i oni mikroorganizmi k oji čine prolaznu mikrofloru. Plak može doves ti do karijesa. nepatogene sojeve Neisseria. Donji dijelovi respiratornog trakta ne maju MO budući postoji stalan tijek sluzi zbog pokretanja cilijarnog epitela. U jejunumu ima nešto koka i diftero ida. a riječ je o vrlo šarolikoj skupini streptokoka.

mogu se integrirati u kromosom (nukleoid) bakterije. Na ovaj način bakte rije dijele novostvorene osobine kao što je otpornost na antibiotike. OKO i UHO imaju mikrofloru sličnu koži. obično se www. ali često je uvod u razmnožav anje PLAZMIDI su male kružne izvankromosomske molekule dvolančane DNA koje se mogu s amostalno replicirati. 2. što rezultira kiselim pH vagine (4. Mogu biti spontane. mogu se prenositi među bakterijama. mijenja kih. Doederleinovi bacili iz roda Lactobacillus koji fermentiraju gliko gen iz vaginalnog epitela pretvarajući ga u laktat. Vagina ima složenu mikrofloru koja varira kroz ciklus. ku PRENOŠ ENJE GENA: 1. 5-brom uracil je mutageni spoj koji se ugrađuje u DNA umjesto timina nakon čega s tanica propada ili divlje raste. Ovo neki zov u spolno razmnožavanje iako se ne povećava broj bakterija. Umjetne su češće od spontanih. i rijetko dovode do promjene u fenotipu a uzrok je tautomerizacija (vidi dinamičku kod nukleotida). Haemophilus). Transformacija: stanic a primalac prihvaća mali dio topljive DNA koju oslobađa stanica davalac (Neisseria. KRV I TKIVA su kod zdravog čovj eka su sterilni.6). rijetke su. Nitratna kiselina deaminira adenin pa nastaje hipoksantin koji se veže na citozin umjesto na timin nakon čega lanac može puknuti. Bacillus. MUTACIJA je izmjena u redoslijedu nukleotida š može uzrokovati promjenu strukture i funkcije proteina i tu to promjenu može se pre nijeti na potomke. GENETI KA BAKTERIJA Genotip je skup svih gena koje određuju nasljedna svojstva. Transdukcija p reko bakteriofaga tako da bakterije ne moraju biti u kontaktu. 2. događaju se zbog nekih kemikalija ali i zbog zračenja ili drugih stvar i. Uretra ponekad sadrži manji broj stafilokoka u distalnom dijelu. Postoji viš vrsta: e 1. Time je onemogućen razvoj drugih mikroba. Hidroksilamin hidroksilira citozin koji se sparuje umjesto timina a adeninom Proflavin uzrokuje umetanje ili gubitak 1 para baza za vrijeme replikacije.4-4. Konjugacija: enterobakterije imaju seksualne pile s kojima se pričvrste jed na na drugu i naprave kanalić.belimantil. pneumokoki. Jedna od njih ima F-plazmid pa je ta mužjak (F+) a dr uga nema pa je ženka (F-).info 12 . Daljne generacije mogu nositi greš bez da se pokaže dok jednom to ne postane dominantno svojstvo. Rijetko se događa u prirodi. 2-amino-purin se ugrađuje u DNA umjesto adenina. R-plazmi di (resistance) su nosioci otpornosti prema antibioticima (kodiraju enzime koji uniš tavaju ili modificiraju antibiotike. Fagi koji nastanu u bakteriji mogu ponijeti neke gene te bakterije i prenijeti ih u drugu bakteri ju. UROGENITALNI TRAKT Bubrezi. Etil-metan-sulfonat metilira gvanidi n koji se sparuje s timinom. čak i među različitim vrstama. Genetski materijal putuje kroz kanalić. kih se tokom života. uz neke druge vrste. ali naj važniji su tzv. 3.5. ureteri i mjehur obično su sterilni uslijed čestog is piranja i nepovoljnog sastava urina. F-plazmidi (fertility) se koriste p ri konjugaciji. Fenotip j e skup svih morfološ fiziološ i ostalih osobina uvjetovan genotipom i okolnim uvjeti ma.

4 ostali plazmidi mogu biti nosioci virulencije (bolja obran a ili jači toksin) ili poboljšavati metabolizam (različiti enzimi). što omo ućuje razlikovanje pojedinih vrsta. 3. hrskavice i drugih dijelova. Dodaci: šećer i. boje. stvarajući pore u staničnoj membrani ili degradirajući DNA il i staničnu stijenku). To je osnova za tvorbu krutih podloga i zove se neutralni ag ar. Peptoni su polipeptidi koji se dobiju proteolitičkom razgradnjom mesa. peptonska voda). Uvijek u epruveti. moramo aju osigurati prihvat elektrona na kraju res piratornog lanca (kisik ili neš drugo).info 13 . Radimo to i zato da bismo proizvodili cjepiva i stvarali korisne mutante (oni koji proizvode ljudski inzulin ili antibiotike). krv. pa se tako vidi da li bakterije snižava ju pH svojim metabolizmom. zatim se suš pa stavi u vodu da nabubri. 1. a sadrže 0. Koriste se za praćenje kretanja mikroorganizama. žuč. www. možemo imati i sojin agar i ko zna ka kav sve agar. Podloge mogu biti prirodne.ne integriraju u kromosom. ali tada ras tu gljivice pa se pH povisuje preko 5 ili se dodaje nistatin pa neće rasti. Složene se dijele na selektivne i diferencijalne. Sintetske se spravljaju od definiranih sintetskih spojeva. Da se spriječi rast bakterija dodaju se antibiotici.2-0. Mogu biti tekuće.želatina. kožica na površini. KRUTE Agar se dobiva od alge Gellidium corneum i to tako da se dotična zagrije na 100 st upnjeva i tako se otopi. to polusintets ke i sintetske. serum. saharoza agar). UZGOJ BAKTERIJA Ba kterije uzgajamo zato da bismo ih identificirali. ponekad ta log.4 % agara. Ako se agar stavi u epruvetu onda je to duboki agar a ako se ukosi onda je ukošeni (živjela logika). Agar izliven u Petrijevku naziva se agar ploča. krute i polukrute. Ako se doda 10% krvi onda se to zove krvni agar. TEKUĆE Najčešće se koriste hranjivi bujon (najčešće mesni ekstrakt+NaCl) ili peptonska v . POL UKRUTE (ili polutekuće kome se više sviđa). 2. a iz krvnog se dobije čokolad ni ako se zagrijava da hemoglobin pređe u methemoglobin. mesn i bujon. i ohladi se ispo d 45 stupnjeva da se skrutne i tako dobijemo želatinozna masa i koja sadrži agaropen tozu i agaropektin. Želat ina se rijetko koristi jer ju je teško učiniti sterilnom. Osim hrane i ostalih tvar i (pogledaj na metabolizam). pa om ogućuju usporedbu podataka iz cijelog svijeta. Po sastavu podloge mogu biti jed nostavne i složene. Kad se to ohladi dobije se hladetinast a masa . Javlja se zamućenje.belimantil. ponekad mjehuri plinova. Krvni agar služi za ispitivanje hemolize a endoagar ima spoj koji pri niskom pH pocrveni. hemoliza (razbistri se). 3. Jednostavne sadrže samo jednu esencijalnu supstanciju (npr. npr. proučavali i vidjeli na koje ant ibiotike su osjetljive. Kad se dodaje neki šećer onda se agar zove po njemu (npr. Difere ncijalne podloge najčešće sadrže neku fermentabilnu tvar uz odgovarajući indikator. Dobiva se kuhanjem životinjs kih kostiju. paučinaste tvorbe. Col-plazmidi kodiraju proteine bakteriocine (ubija ju druge bakterije. indikatori. PODLOGE Z A RAZVOJ KOLONIJA Podloge oponaš prirodni okolišbakterija.

Svijeća će gorjeti sve dok ima kisika. šta pićem vate razmaže po podlozi i tako dobijemo pojedine stanice koje izrastu u koloni je. Fortnerova ploča: podloga se pomoću skalpela podije i na dvije polovice . rub m ože biti ravan. G-kolonije (gonidijalne = prolaz e kroz bakterijske filtre) su jako male i okrugle. 3. Tvore ih L-oblici bakterija. Površ hrapava. KULTIVACIJA ANAEROBNIH BAKTERIJA Dakle. 7. te zabrtvi na dnu. To se poklopi i zabrtvi. meke ili ko tvrde. Miler-Hilton agar služi za pra vljenje antibiograma. i na: 4. coli. glatka. Oblik: obično okrugli. S. nepravilan. 8.Selektivne podloge potiču razvoj nekih vrsta a koče razvoj drugih: selenit-F bujon ( za salmonele). To onda prelije po agar ploči ili ezom. a na drugu neka fakultativno anaerobna vrsta (E. Duboki agar ili bujon pokriven slojem parafinskog ulja onemogućava pristup zraku. dobivaju se od bolesnika s kroničnom infekcijom ili ako je uzimao/la antibiotike. Čista kultura dobije se tako da se uzorak više puta ra zrijedi. a CO2 će olakšati razmnožav anje osjetljivijih sojeva. Veličina: sitne. 3. Posuda s dušikom: pomoću vakuum-sisaljke se iz odgovar ajuće posude isiše zrak. 5. Podloge za gljivice su obogaćene šećerima i to se zove Sabourand (čitaj: saburo) agar. Postoji viš metoda: to e 1. 1mL uzorka dopunimo do 10mL. ispupčene ili ravne. Prozirnost: od prozirnih do totalno neprozirnih. neravni rub. prozirne. mutne i hrapave površ Prave ih bakterije bez ine. nazubljen. Konzistencija se vidi ako dodiruju ezom: suhe ili vlažno sluzave. Svaka vrsta ima svoje uvjete za razmnožavanje pa i m moramo prilagoditi podloge. kapsule. GasPak sistem: u nepropusni lonac st ave se zasijane podloge i GasPak omot sa generatorom H2 i CO2. e 3. Miris (ali ne bumo gurali nos u koloniju). L-kolonije jako male okrug le liče na kapljice ulja. www. a potom se dovede dušik To se ponovi viš puta da se istjeraju s vi tragovi kisika. MacConkey agar (za Escherichiu coli ). R-kolonije (rough) nepravilne. 2. I-oblici (intermediate) su između R i S. 4. Primitivna m etoda prošlih stoljeća (tisućljeća). manje od normalnih iste vrste. udubljene ili ispupčene. Loewenstein-Jensen (Mycobacterium tuberculosis). 5. vidljive mikr oskopom do promjera par mm. n eprozirne. 4. bakteriju treba držat i š dalje od zraka. granulirana površina. M-kolonije (mucus) su sluzave od sluzave ovojni ce a ako ne od toga onda od fenola ili nečeg drugog.belimantil. H-kolonije (Hauch) prave bakterije s bičevima. H2 će s kisikom dat i vodu (lonac se zamagli iznutra) i dati anaerobne uvjete. 6. Kolonije se razlikuju po slijedećim osobinama: 1.na jednu se zasade anaerobi. 7. šire se po površini (rod Proteus). 2. D-kolonije (dwarf) patulja ste kolonije. SalmonellaShigella (SS) agar. aureus). sjajne i glatke. Kolonije plije sni su barš unaste. Varijacije kolon ija: 1. S-kolonije (smooth) su okrugle ravnih rubova. KOLONIJE Od jedne bakterije di obom može nastati golemi broj pa ako se to događa na hranjivim podlogama dobivamo ko lonije jedne vrste jednog soja. zrnaste ili fibrinozne. sjajna ili mutna. Fakultativni anae rob će potroš sav kisik i onda nastupa anaerob iti 5.info 14 . Boja: bezbojne ili bi lo koja boja. Stakleno zvono sa svijećom: svijeća se zapali i pokrije stak lenim zvonom. pa 1mL toga opet dopunimo do 10ml i tako j ošdva puta dobijemo razrjeđenje od 1/10 000. 1. Prave ih bakterije s kapsulom. 5. lako ili teš razmazive.

pa neće doći do hemolize a to znači da u serumu pacijenta ima antitijela za antigen. O-kolonije (ohne Hauch) su kolonije bakterija koje su izgubile bičeve. tki va. a ta u drvenu. pa se koristi se set poznatih osjetljivih sojeva. komplement i serum s aju antitijelima. alje IDENTIFIKACIJA MIKROBA Nakon uzimanja materijala (krv. a sljepljene stanice t vore grudice koje padaju na dno epruvete. a onda se dodaje se hemolitički sistem (e ritrociti ovna+serum kunića) s hemolizinima protiv eritrocita ovna. Vidi vježbe. radioimuni test (antitijela se obilježe radioakt ivnim izotopom. Pritom je važna ko ncentracija antigena i antitijela. Biološ pokus (o tome kasnije).na zasijanu podlogu se nanosi više različitih bakteriofaga (set bakteriofag a) i gleda se hoće li doći do raspada bakterija. Stoga se ZM stavlja u neku podlogu sa povoljnim uvjetima. pa se gleda pod mikroskopom). te dolazi do obaranja taloga koji je kompleks antigen-antitijelo. bojen ju i kolonijama je već napisano. stolica…). podaci o bolesniku i sve što bi moglo biti važno za konačnu identifikaciju. vide se male krp ice. serološ reakcije. Suspenziji živih ili mrtvih bakterija doda se poznati serum s antitijelima i gleda se dolazi li do stvaranja zrnastih nakupina uslijed reakcije antigen – antitijelo. urin. pa se mjeri aktivnost preostalog enzima). Koriste se mnoge tehnike: mikroskopija. Ta epruveta se zatim stavlja u metalnu. kultivaci ja i promatranje kolonija. kih e. feces. Drvena epruveta se omata papirom na kojem veliko i crve no piš zarazni materijal.promatra se biokemijska aktivnost bakterije. biokemijsko ispitivanje. Serološ tehnika ima viš a temelje se na specifičnoj reaktivnosti između antigena i homolognog antitijela. biološ ispitiv anje na laboratorijskim ke ko životinjama i druge metode. imunofluorescencija (antitijela se obilježe nekom fluorescentnom boj om. Bakteriocinska tipizacija zasniv a se na tome da neke bakterije luče neke kemikalije koje ubijaju druge bakterije ( bakteriocini). Ako je u prvoj reakciji došlo do vezivanja komplementa. o kojem materjalu je riječ (krv. tvo a uglavnom se koriste već pripremljeni supstrati API-test. 4. on se neće vezati za kompleks eritrocit hemolizin. urin. a) Najčešće se koristi aglu tinacija. ki 5. ne bi li se identificiralo uzročnika i postavilo dijagnozu. Biokemijska ispitivanja . gnoj i ostale izlučevine) vrše se razna ispitivanja. 2. Poželjno je da se prenoš enjem nitko ne zarazi. e: ZM se š preko kurira ili nekako drukčije (teleport). Roche-tube.9. O mikroskopiji. 1. likvor. c) Reakcija vezanja komplementa ima dvije faze: prvo pomiješ se antigen . Mutna otopina se razbistri. Uz ZM treba dostaviti dokumentaciju u kojoj se vidi opis sindroma. info 15 . d) Ostale tehnike su imunoelekroforeza (kombinaciju elektroforeze i pr ecipitacije). da li je bolesnik uzimao/la lijekove. enzimsko-imun i test (antitijela se obilježe enzimom. Ako se vrš na stakalcu. www. i b) Precipitacija je reakcija otopljenog antigena i otopine antitijela. 3. Može se vršiti na predmetnom stakalcu (brza) ili u epruveti (spora i zahti jeva veće količine materijala). Razlika od aglutinacije je što ne sudjeluju čitav e stanice. 6. Fagotipi zacija . PRENOŠ ENJ E ZARAŽ ENOG MATERJALA DO LABARATORIJA Najvažnije je da uzorčnici bolesti ostanu živi il i bar toliko cijeli da se mogu identificirati.belimantil. pa se mjeri radioaktivnost preostalih antitijela). Postoj i mnoš reakcija i indikatora.

7.na krvnom agaru ostaje zelena zona (blaža he moliza) beta-hemoliza . svinja. ovca. Primjer: bakterije k oje kod odraslih životinja ne izazivaju niš ili lokalnu infekciju kod mladih ta izaz ovu sepsu.rijetko. prepelica. Uzgoj i o državanje mikroba koji neće rasti na podlogama (Treponema pallidum) 6. Ulazna vrata za mikrob Nakon zaraze treba pratiti sve promjene: temperatura. 2. Stvaranje atenuiranih sojeva Koriste se m ale životinje: bijeli miš. preko hrane ili vode ili sondom 4. Priprema: 1. 3. zlatni hrčak. govedo. oža se obrije i dezinficira alkoholom. Dokazivanje o trova 7.na krvnom agaru nastaje bezbojna zona (potpuna hemoliza) Tvari koje izazivaju hemolizu zovu se hemolizini. naziv im ni je povezan s vrstom e hemolize koju izazivaju. BIOLOŠ POKUS KI Provodi se davanjem mikroba ili njihovih otrova u ili na pokusnu životinju. antitijela i protuotrov a 9. Potrebno je viš životin ja i treba paziti na dob i spol jer to utječe na e rezultate. kod manjih na repu. Usta . Biranje pravog materjala za inokulaciju. Opis bolesti 8. Provjera efikasnosti lijekova 10. Proizvodnja i provjera cjepiva. Mišići . lisica. Otkrivanj e koji je mikrob patogen ako ih ima viš e 4. Dokazivanje ili provjera patogen osti i virulencije 2. kokoš Životinje moraju biti zdrave prije inokulacije i uzgajane u njima povoljnim u vjetima (maziti i paziti a kasnije zaraziti i ubiti). koza. Izabrati najprikladniju vrstu. razvoj bolesti.daje jako tankim i oš trim iglama. Trbuh 5.belimantil.info 16 . pas. Koža .obično u stražnju nogu 6. 3. 2. micamaca velike životinje: konj. I naravno konačni ishod: smrt. Potkožno je jako često. Mozak . Identifikacija kad ostale metode ne uspjevaju 3. krv na slika…. Vene . ako se pojavi blijeda kvržica onda je usp jelo 7. ozdravljenje ili ubijanje zbog daljnjeg pr oučavanja. majmun ptice: golub. Virusi se uzgajaju na novo rođenim životinjama. zamorac. težina. bijeli štakor. Hemolitički stupanj: alfa hemoliza . Pripremanje čistih kultura 5.to se radi miš evima pod narkozom www. Koristi se za provjeru ra dnih teorija ili u svakodnevnom ispitivanju: 1.na velikim ži votinjama vene na uš ima. pticama na krilu ili u nogu. ima ih viš vrsta a. Obično se radi na leđima. Najčešća mjesta za inokuliranje (ali mogu i ostala): 1.

ine Antiseptik kemijsko sredstv o koje uniš tava mikrobe na koži i sluzokoži. njima treba nekoliko sati. Spore i ciste su otporniji oblici jer mogu izdržati i preko 100 stupnjeva. Nove vegetativne oblike opet ubijamo na 56 stupnjeva. lijekovi. Dezificijens otk lanja mikrobe (ponekad i spore) sa površ predmeta. i to tako da ih 2 dana držimo na 37 stupnjeva.zrak. Sterilizacija je ubijanje svih mikroba i spora bez obzira na vrstu i patogenost fizikalnim sredstvima. spaljivanje odjeće i potrošnog materijala 2. Dodaje se Na2CO3 ili NaOH. Vlažna toplina na 100 st upnjeva za ubijanje vegetativnih oblika i spora: 1. virusa. rikecija. SUHA TOPLINA: 1. parazita. Posuda se stavi u vodu na 56 stupnjeva pola sata pri čemu se ubiju samo veget ativni oblici. supstanci koje sadrže proteine i ne smiju koagulirati. a spora pasterizacija na 6 2 stupnja pol sata. najviše 5 minuta (dok su vrući).. Spore anaeroba neće proklijati u termostatu. Letalna temperatura je ona koja ubija za 10 minuta ili manj e. Mikrobiostatici inhibiraju rast i razmnožavanje bakterija. Dezifenkcija je u bijanje mikroba ponekad i spora kemijskim sredstvima. spora gljivica. aju www. 2. seruma. jajaš osim virusa hepatitisa .. Mikrobicidna sredstv a ubijaju. laboratorijski mate rijal. Trik je u tome da mikrobe uvjerimo da iz spora pređu u vegetativni oblik.DJELOVANJE FIZIKALNIH I KEMIJSKIH SREDSTVA NA MIKROBE Cilj je: 1.). spriječiti pris ustvo mikroba na nužno sterilnim predmetima (kirurš instrumenti. spriječiti prenošenje patogenih mikroba po čovjekovoj sredini i njihovo un ošenje u organizam 2.predmet se polije alkoholom i zapali 4. Sterilnost je nepostojanje bilo kakvih mikroba u i na nečemu. NA e Ispod 100 stu pnjeva imamo: 1. Gnotobioz a je najveća moguća sterilnost posvuda. Tindalizacija služi za dezinfekciju krvi. Oni omekš stijenku spor e pa i one brže umiru.. opaljivanje . ca. organizam. Brza pasterizacija je na 71 stupanj 15 sekundi. Pasterizacija je na 60-70 stupnjeva za ubijanje vegetativnih ob lika.. STERILIZACIJA TOPLINOM Većin a mikroba ne podnosi velike promjene teperature zbog koagulacije proteina pa se enzimi inaktiviraju. VLAŽ TOPLINA ubija mnogo efikasnije nego suha jer brže i lakš prodire u dubinu materijala. virusa. Njima treba 10 do 20 minuta.info 1 . spriječiti kvarenje hrane djelovanjem mikroba 3. Kuhanje: za par sekundi ugin u svi vegetativni oblici bakterija. Sepsa je prisutnos t mikroba u krvi i njihovo š irenje po tijelu i opasno je po život. Temperatura ne smije prijeći 60 stupnj eva. Postupak se ponavlja više puta da budemo sigurni u potpu nu sterilnost. žarenje metalnih predmeta do isijavanja (eza) 3. vrući z rak u suhim sterilizatorima na temperaturi iznad 160 Ovako sterilizairani predme ti ne ostaju dugo sterilni. ki prehrambena industrija. Doda tak lužina ubrzava sterilizaciju.belimantil. pribor. gljivica. spora. Najo tpornije su spore bakterija iz roda Clostridium. spora Bacillus antracis.

Stakleni . 2. onda ster ilizacija nije bila potpuna. alfa. Sterilizacija pomoću filtracije ne ubija mikrobe nego ih samo odstranjuje iz tekućina (recimo krvni serum). Ipak.belimantil. 5. pa ako se nakon sterilizacije nasađivanjem na podlogu razviju kolonije.info 2 . 4. Tekućina ne ide sama nego ju s e mora tjerati vakuum pumpama. azbesta i organskih materjala. Liofilizacija je metoda čuvanja bakterija kad im se u zme sva voda i pretvara ih se u prah. Imamo različite filtre: 1. Cilj je zadržati antigenu strukturu i biokem ijske osobine. 2. 3. To se prije radilo hrani ali danas je zabranjeno. 2. Chamberlandovi . Membranski od hidrogela i estera celuloze. www.porcul anski od aluminijskih silikata uz dodatak kremenog pijeska. gama valovi od radioaktivni h elemenata. ima 3 veličine pora. ČUVANJE MIKROBA SNIŽENOM TEMPERATUROM Samo za duže čuvanj e bakterija. To se radi tako da ih se naglo smrzne i onda se led ispari u vaku umu.2. 3. ako ćeš ikad nešto sterilizirat i u Burkini Faso. KONTROLA STERILIZACIJE 1. Biološka kontrola sa vrši pomoću spora otpornih na toplinu (Bacillus. Polagano hlađenje ubija bakterije jer se u citoplazmi stvaraju krista lići koji uzrokuju mehanička oštećenja i denaturiranje proteina. pa je ovo zastarjelo i nepotrebno. 5.od dijatomejske zemlje. Azbestni su prešani u diskove različite veličine. Poanta je u tome da se izbaci zrak jer je čista vodena para naj efikasnija. Ionako imamo tisuće drugih izvora zračenja pa nam ne treba još i ovo. 4. Zračenje: Ultraljubičaste. Fizikalna je mjerenje temperature. Osmotski tlak: plazmoliza i plazmoptiza (pogledaj kod "ras t i razmnožavanje"). infracrvene.od staklene praš oblikovane u diskove. Clostridium) koje se stave na pločice ili paketiće u autoklav. Ako bakterije naglo ohl adimo na -30 cijela citoplazma se smrzne pa se mogu čuvati na 76 u smrznutom CO2 i li na -195 u tekućem dušiku. beta. tanki su i elastičn i. dobro je to znati. ima vrlo sitne pore pa zadrže i najsitnije viruse. Nadzvučne vibracije (ultrazvuk) razaraju membranu. STERILIZACIJA OSTALIM SREDSTVIMA 1. Propuštaju ine viruse. Kod otapanja je obrnuto: zamrznute bakterije moramo pol ako grijati ako hožemo da ožive. Suš enje je efikasnije kod nekih bakterija. Berkefeldovi . a neke su otporn ije. Zrnce praši ne mogu biti različite veličine. Zadržava skoro sve bak terije. Nekad su se k oristile neke cjevčice ali… Danas postoje autoklavi s elektronskom kontrolom tempera ture i tlaka. Struja vodene pare: učinak kao i kuhanje ali manje oštećuje ono što steriliziramo pa se koristi za medicinske instrumente i bakterijska hraniliš sa ugljikohidratima (K ochov lonac) ta 3. rendgenske. Para pod tlakom na temperaturi iznad 100 stupnjeva u autoklav u (ekspres lonac).

formaldehid. inhibicija enzima: soli teš metala. univerzalan i bolji od fenola i krezola. bakar. c) Liquor cresoli sapunatus je krezol emulgiran sa sa punom. d) lizol i kreolin su krezoli ka trana emulgirani sa sapunom. oko 70% klora. a) fenol 1% za 10 minuta ubija sve vegetativne oblike a spor e puno kasnije. ne smije djelovati korozivno na predmete koji se primjenjuju 9. 2. Ima neka formula ali neće to pitati. Način djelovanja na mikrobe: 1. da š manje smrde to 11. Fenoli su najjači jer oštećuju bakterijske ovojnice i reagiraju s proteinima citoplazme ali i otrovni za čovjeka. 3. da su jeftini jer se koriste u velikim količinama Efikasnost se mjeri fenolnim koefic ijentom i nekom konstantom. 30% klor a. Soli teš metala: živa. AgNO3 za dezinfekciju s luznica ali danas zastarjelo. da se ne moraju davati u v elikim koncetracijama 4. opekotine. najviš klorni. deterđen ti. kožu prije operacije. da imaj u produženo djelovanje 10. 3. silicij. Moraju imati slijedeća svojstva: 1. po mogućnosti što pH neutralniji 3.KEMIJSKA SREDSTVA ZA UBIJANJE MIKROBA Dezificijensi. 70% alkohol bolje djeluje jer 90% denaturira proteine na površ i ne prodire dublje.. da ih ne ometaju organske tvari 7. vode za piće (bljak). ini 2. da djeluju na mikrobe a ne na makroorga nizam 8.belimantil. Halogeni preparati. krezoli. magnezij. Dobri su dezificije nsi. olovo. ali ima neugodan miris. Kompleksni spojevi žive nisu jak o otrovni za čovjeka pa služe za dezinfekciju kože i sluznica. ubijaju za 2 do 4 sata vegetativne oblike svih bakt erija i otapaju voš tanu ovojnicu. zidova. Za pit ku vodu 1-3% klornog vapna ili 12% Na-hipoklorit. instrumenti. c) Kloramini imaju oko 30% klora. Upotrebljava se kao klorno mlijeko (1x vapno i 4x vode) za wc. i naravno. š tale. nismo ni sumnjali. Soli bakra prečavaju rast algi u bazenima.1% otopina. kih DEZ IFICIJENSI PO VRSTAMA 1. da š brže djeluju to 6. b) Kaporit je pročišćeni Ca-hipoklor it. alkoholi. Dobar za e to dezinfekciju prostora. efikasni na svim temperaturama iako su svi bol ji kad je toplije. Djeluju tako da se vežu na enzim e i inaktiviraju ih. 2. b) krezoli (metil-fenoli) su jači od fenol a ali ne djeluju na spore. halogeni elementi. Proizvo de se u tabletama za dezificiranje vode. www. Najčešće se koristi HgCl2 i to kao 0. Prednost je š su jaki al i djeluju korozivno i otrovno na ljude. c) Klorofenikoli (ne brkati s antibioti kom kloramfenikolom) za ruke. mijenjanj e površinske napetosti i propustljiivosti stanične membrane: fenoli. služi za septičke jame. Ubija vegetativn e oblike za par minuta.info 3 . spore za najviše sat i pol. antiseptici i konzervansi. da ubijaju vegetativne oblike i spore 5. a) Klorno vapno je nečist Ca-hipoklorit.. denaturacija proteina: kiseline. ali i teš otrovi za nas i kih ki korozivni su. postel jina. lužine. pod ova.

Sluznica usta: anilinske boje i preparati.za kožu i sluznicu). b) freoni dezinficiraju ambalažu. mertiolat.info 4 . pa i spore. Zubna tkiv a: superoksid. NaCl visoke koncetrac ije. Napomena: u da ljem tekstu će se koristiti izraz “antibiotici” umjesto “antibiotici i kemoterapeutici”. Deterđenti mijen jaju površinsku napetost a dijele se na anionske. alkohol. Aerosoli a) etilen-oksid je lako zapaljiv pa se dodaje CO2 da se ne zapa li. glicerin.e) KMnO4+fenol: pare te smjese efikasno ubijaju mikrobe u zraku. Koristi se za ambalažu od gume i plastike.DEFINICIJA Kemoterapijska sredstva su spojevi koji ubijaju i sprečavaju raz množavanje mikroba a koriste se za liječenje ili sprečavanje bolesti kod ljudi i životin ja. ANTIBIOTICI I KEMOTERAPEU TICI . djeluju uglavnom bakteriostatski. ocat. Vaginalna sluznica: sargotan. kationske i neionske.belimantil. kationski su amonijeve soli i dj eluju na G+ i G-. 6. 4.5%.1-0. kih saharoza visoke koncetracije (osmotski tlak). Za konzerviranje biološ preparata: fenol 0.2% za zimnicu. KONZERVANS I Salicilna kiselina 0. Aldehidi: a) formaldehid ubija bakterije u 5% otopini a koristi se u 40% (formalin) za konzerviranje mrtvih stvorenja. Metabolički antagonizam www. b) para-formaldehid je krutina koja sublimiranjem dezinficira zrak 5. Dijele se na antibiotike i kemoterapeutike. gljivica (antibiotici). sporo ubija mikrobe. Dobivaju se prirodno od bakterij a.25-0. eugenol. jako redu kcijsko sredstvo. akridini (boje koje djeluju u vrlo velikom razrjeđenju 1/50000). sapuni. formalin. f) creosot=krez oli+gvajakol je složeno sredstvo jakog djelovanja. Denaturira proteine. borna kiselina (viš se ne koristi). orga nske koloidne soli srebra. g) timol za dezinfekciju usne š u pljine. ubijaju spore ali i ozo nski sloj pa su zabranjeni. Anionski su sapuni i djeluju na G+. beznojeva kiselina za serum i cj epiva. Ne djeluju na viruse. borna kiselina. Za oči: AgNO3 (odmah nakon porođaja iako može više štetiti nego koristiti). te polusintetski ili sintetski (kemoterapeutici). M EHANIZMI DJELOVANJA ANTIBIOTIKA 1. ANTISEPTICI Uniš tavaju mikrobe na koži i sluzokoži. Za rane: superoksid za stvaranje aerob nih uvjeta (da ubije Clostridium tetani). hi poklorit. KMnO4. Za kožu: 3-5% tinktura joda (nekad davno u kaubojskim filmovima). Raz likuju se od dezinficijensa po tome što su dezinficijensi toksični i ne mogu se prim jenjivati na živom organizmu (osim antiseptika . e jo doform. a) karboksidi u zatvorenom prostoru nakon 5 sati ubi jaju sve. K-propionat se dodaje kruhu protiv spora plijesni. Blaži od dezifici jensa.

Inhibicija funkcije stanične membran e: polimiksini. protivnici Darwina??). Takvi mutant i prežive djelovanje antibiotika i razmnožavaju se.i na gljivice koje imaj u sterole u stijenci (amfotericin B. Povisuju propusnost stanične membrane. 2. Nastali spoj nije funkcionalan za stanicu pa ona ne može rasti ili umire.. Kad nastupe povoljni uvjeti oni se ponovo razmnožavaju. Antibiotici dje luju samo na populacije bakterija koje su metabolički aktivne. Inhibitori 50S podjedinica su kloramfenikol i.Inhibicija sinte ze nukleinskih kiselina. najotporniji preživi. ali miruju i nazivaju se perzisteri. Inhibicija sinteze s tanične stijenke: penicilini. Iz stanice izlaze bakteriji potrebne tvari a ulaze štetne pa ona umire. i na kraju dobije mo čitavu vrstu otpornu na antibiotik (gdje ste sad. ali su tada ponovo osjetljive na antibiotik.Antibiotik ima sličnu strukturu kao i esencijalni metabolit i veći afinitet na enzim pa stupa u reakciju s enzimom. Nisu otrovni za ljude. Inhibitori 30S podjedinica su aminoglikozidi (streptomicin. Vežu se na DNA. Rifamipcin. tetraciklini. b) Genetička može biti kromosomska i ekstrakromosomska: Kromosomska se javlja uslijed spontanih mutacij a. Vežu se na bakterijske 70S podjedinice ribosoma a ljudi imaju 80S pa ne djeluju na l jude. linkozamini. stvaraju komplekse i depolimeriziraju DNA. Tu još sp adaju vankomicin. nalidiksinska kiselina. pa tako dobijemo otporne sojeve.bel imantil. Paraaminobenzojeva kiselina (PABA) je preteča folne kiseli ne koja je esencijani metabolit. citoplazma izlazi van ili nastaju sferoblas ti (pogledaj pod oblike bakterija). Takve bakterij e prežive.. Riječ je o tome da neke bakterije iz populacije nisu ubi jene djelovanjem antibiotika. 5. OTPORNOST PREMA A NTIBIOTICIMA (čitaj: Imperija uzvraća udarac) Otpornost može biti urođena i stečena. čak i između raznih vrsta. onda će biti otporna na nake druge antibiotike kojima nije bila izložena: www. To je tipičan primjer prirodne selekcije. makrolidi (eritromicin. griseofu lvin. budući mi nemamo staničnu stijenku. Ekstrakromosomska se osniva na R-plazmidi ma koji kodiraju enzime za razgradnju mnogih antibiotika. azitromicin i drugi). nistatin) 4. gentamicin. U popu laciji se može naći manji broj bakterija mutanata koje postaju otporne. Izonijazid je antagonist piridoksinu. 3. a svaka nova generacija u prisus tvu antibiotika postaje sve otpornija. kana micin. Djeluju na G. etambutol. Ipak često mogu dovesti do alergijskih reakcija (vidi kasnije). Stanica puca.). Stečena može biti: a) Negenetička nije rezultat promjene genets kog materijala bakterije. Bakterije međusobno razm jenjuju ove plazmide. neomicin. To su one nalaze se u stanicama domaćina ili su prešle u Loblik koji nema staničnu stijenku na koju djeluju beta-laktami. cefalosporini (beta-laktamski antibiotici). Unakrsna otpornost e znači da ako bakterija razvije otpornost na jedan antibioti k. a sulfonamidi se vežu na enzime gdje bi se inače tr ebala vezati PABA. Urođen otpornost je neosjetljivost na antibiotik uslijed posebne građe staničnih ovojnica ili enzimskog aparata. bacitracin i cikloserin. Slični su D-alanil-D-alaninu koji vrši unakrsno vezanje molekula glikopeptida (pogledati pod sastav stanične stijenke) pa tako vezujući se na enzim inhibiraju polimerizaciju pe ptidoglikanskog ovoja.info 5 . Čest o se javlja multipla otpornost a to znači da je bakterija otporna na viš antibiotika .Inhibicija sinteze proteina.

3. Onda se netko sjetio da inhibira taj enzim pa je ampicilinu dodao klavul onsku kiselinu i tako je nastao vrlo efikasni Klavocin. 6. Š duže puš to tamo bakte rije da se navikavaju na antibiotik. a najsporije kloramfenikol. Također postoje enzimi koj i ne razaraju molekulu antibiotika. a membranski pro teini također mogu djelovati kao enzimi koji mijenjaju antibiotik.tetraciklin -> svi drugi tetraciklini. Primjer: ne koristi se PABA nego folna kiselina pa postaju otporne na sulfonami de. To se provjerava tako da se www. 2. PABA sulfonamida. stupnjeva i na nju se nanesu mikrobi. Stabilnost lijeka na temperaturi viš od 37 stupnjeva (temperatura termostata varira). to je veća vjerojatnost da će se javiti otporan soj.ANTIBIOGRAM Metoda difuzije : Otopljena agarna podloga na 90 stupnjeva. Metabolička aktivnost bakterija. Ako je v eća od 23 mm onda se smatra da je antibiotik dovoljno djelotvoran za tu bakteriju. Trajanje inkubacije. aminoglikozidi. Smanjenje potreba za metabolitom koji je inhibiran djelovanjem antibiotika. Promjene bjelančevinu na 30S podjedinici r ibosoma i postaju otporni na aminoglikozide ili ako promijene 50S podjedinicu on da postaju otporni na eritromicin. Promjena str ukture mjesta na koje se veže antibiotik. Također može doći do modifikacije transportnih proteina. 2. a oko antibio tika se dobija zona na kojoj ne rastu bakterije. 5. pH . Priredi se niz epruveta sa tekućom podlogom. penicili ni sporije.belimantil. 4. One koje brzo rastu su osjetljivije na i nhibiciju nego onih koje sporo rastu. 3. Epruveta sa idućom višom konc etracijom pokazuje minimalnu mikrobicidnu koncetraciju (MMK) i to je najmanja ba ktericidna koncetracija. 3. Na zonu inhibicije utječu: 1. Promjena metaboličkog puta. To sv e ide u inkubator da se bakterije namnože. streptomicin >dihidrostreptomicin neomicin -> kanamicin polimiksin -> kolistin MEHANIZMI OTPO RNOSTI 1. Mikrobi prave enzim koji razgrađuje antibiotik. ravne površ vodoravno postavljena 4 mm debelo se skruti na 45 ine. 4. Mikrobi s manje propusnost staničnih ovojnica tako da smanje pore na membrani pa ne propuštaju antibiotik. Primjer su beta-laktamaz e koje razgrađuju sve penicilinske antibiotike. Soli koče aktivnost streptomicina. Zatim se doda antibiotik u obliku pilula (disk metoda) ili se utisne u podlogu. svakoj se dod aju sve manje količine antibiotika i u svaku se dodaje određen broj bakterija. Metoda dilucije se radi u uvjetima koji su bliži onima u organizmu. eritromicin i azitromicin. već ju samo modificiraju (npr. polimiksin B.info 6 . proteini vežu penicilin a sla bije derivate penicilina. Taj enzim stvaraju uglavnom G. Sastav podloge . Broj mi kroba koje smo nanijeli na podlogu. ISPITIVANJE ANTIMIKROBNE AKTIVNOSTI "IN VITRO" . Stvaraju alterna tivne enzime ili enzimske sustave i tako zaobiđu rekaciju koju antibiotik inhibira .bak terije. To je zona inhibicije.najbolje je neutralan u većini slučajeva ali neki su bolji kod nižeg pH (penicilin) a neki kod višeg (streptomicin). Epruveta sa najmanjom koncetracijom ant ibiotika u kojoj se nisu namnožile bakterije nam pokazuje minimalnu inhibitornu ko ncetraciju (MIK) i to je bakteriostatska koncetracija. Klortetraciklin se brzo oj inaktivira. Više bakterija znači manju zona inhibicije pa se uzima standard od 100 000 bakterija. uvođenjem hidroks ilne ili amino skupine) a takav modificirani antibiotik ne djeluje.

3. povraćanje. promjena upalnog proesa se događa kad bakterija razvije otpornost pa aku tna upala pređe u kroničnu. a one su često prirodni antagonisti drugim bakterijama. pa neće imati efekta. krvožilnom sustavu. 5. prostaglandin i. Faktori koji utječu na rezultat slični s u onima za metodu difuzije. b) sistemske su najčešće na jetri. faza razmnožavanja jer antibiotici viš djeluju na organizme koji se akt ivno razmnožavaju.info 7 . Samo tako ćemo postići izlječenje bez otp ornih klica. najčešće je uzrokovan penicilinom. 4. bradikinin. što pak dovodi do prestanka rada srca. Toksične reakcije nastaju kod predoziranja ili kod normalne doze a da osoba nema potrebne enzime.. To znači da je potrebn o antibiotike uzimati redovito i na vrijeme. Bakterija može izazvati neki drugi simptom osim uobičaj enog. u svakom slučaju mora biti baktericidna. e 2.izazivaju penicilini i sulfonamidi.sadržaj epruvete stavi na agar pa se opet inkubira. Ako se ne razviju kolonije. Kad organizam ponovo dođe u kont akt s alergenom (penicilin). kosti i vezivno tkivo . U organizmu ima mnogo neutralnih i korisnih bakterija. IgE reagira i to je podražaj za degranulaciju stanica pa se oslobađaju medijatori upale: histamin. Zbog tog a liječnici nakon injekcije penicilina kažu bolesnicima da čekaju 20 minuta nakon inje kcije. serotonin. bubrezima. 2. koji se vežu na mastocite i bazofilne granulocite. perifernim živcima i CNS-u.IgE. zglobovima. Može se spri mo pravovremenim davanjem injekcije sa adrenalinom i antihistaminicima. a) lokalne su na mjestu unosa: crvenilo kože i svrbež.. Kortikosteroidi smanjuju upalnu reakciju pa tako i djelo tvornost bakteriostatskih antibiotika. bubrezima. a to znači bez kronične upale. virusima. proljev. Primjer: beta-hemolitički streptokoki mogu izazvati reumatski groznicu uslij ed taloženja kompleksa antigen-antitijelo u srčanom mišiću. na efikasn ost utječu: 1. razne pojave na koži: osip. mučnina. mogućnost kontakta antib iotika i bakterije. Tok alergije: rvom kontaktu organizam se senzibilizira. promjena imunih reakcija znači da antibi otik promjeni tok infekcije. dolazi do širenja krvnih žila. TERAPIJA ANTIBIOTICIMA Važno je dosegnuti što veću koncetr aciju u bolesnim tkivima. upala vene. što dovodi do povećanja propusnosti kapilara i zastoja krvi. konc etracija nikad ne smije pasti ispod minimalne baktericidne.belimantil. Antibiotici se različito ponašaju: oksitetra ciklin brzo dostiže koncetraciju u svim tkivima. Alergije mogu biti različite: a) Urtikarije . streptomicin je 10% manje prisuta n u tkivima nego u krvi. on da sigurno imamo baktericidnu koncetraciju. stvaraju se spacifična antitijela . Osim koncentracije antibiotika. opće stanje imuniteta oboljelog. NEŽ ELJENI EFEKTI ANTIBIOT IKA 1. Azitromicin je svojevremeno bio veliko otkriće jer je lakše prodirao u stanice nego eritromicin. Isto tako. Pr omjena mikrobne flore. gljivicama. mnogi antibiotici ne prodiru u likvor. Antibi otik ubija i te bakterije pa onda može doći do www. broj stanica patogenog organizma 3. Također dolazi do spazma bronhalnih mišića i povećanog lučenja sluzi. crvenilo. 4. b) An afilaktički šok koji često završi smrtno. pa može doći do gušenja (to je češći uzrok smrti).

koagulaza izaziva stvaranje fibrina ko ji se taloži na bakteriji i tako onemogućava fagocitozu 4. Egzotoksini su među najjač m otrovima poznatim čovjeku (sa 200 grama pročišćenog toksina Clostridium botulinum mogl o bi se potrovati cjelokupno čovječanstvo). PATOGENOST I VIRULENCIJA Patogenost je s vojstvo mikroba da izazove bolest. Endotoksini su sastavni dio stanične stijenke i oslobađaju se u okolinu uslijed raspada bakteri je. ostali faktori koji sprečav aju razgradnju unutar fagocita. kapsula onemogućuje fagocitozu ili r azgradnju bakterije unutar fagocita 2. (Bkompleks i vitamin K). hijaluronidaza razgr ađuje hijaluronsku kiselinu koja čini izvanstanični matriks (osnovno tkivo). 3. Otporni su na djelovanje temperature (termostabilni). 2. Kada se egzotoksini tretiraju for malinom ili povišenom temperaturom gube svoju toksičnost. zahvaljujući odgovarajućim receptorima na epitelu sluznice. nefrotoksine. 1. Koriste se kao cjepiva. To su polipeptidi mulekulske mase 10 000-900 000. enterotoks ine. Ako se izgubi normalna crijevna flora. fibrin olizin aktivira plazminogen koji se pretvara u plazmin koji razgrađuje fibrin nast ao lokalnom koagulacijom uslijed imunog odgovora (domaćin nastoji ograničiti uzročnika ). hepatotoksine. različiti površinski faktori (osim kapsule) s različitim načinima inhibicije fagocitoze. pa u organizmu čovjeka i životinja izazivaju stvaranje velikog broja specifičnih antitijela. Virul enciju čine invazivnost i toksičnost. pa imamo neurotoksine. ali zadržavaju antigenost pa se zovu toksoidi ili atenuirani toksini. prodiranja u tkiva i ra zmnožavanja u njima. apsorpcijom opsonina (antitijela ko ja obilježavaju bakterije za fagocitozu) 3. Riječ je o ini poseb nim antigenima adhezinima koji omogućuju prihvaćanje na točno određena mjesta na sluznic i. Imaju specifičan afinitet za pojedina tkiv a. povišenje temperature t ako da izazivaju oslobađanje endogenog pirogena iz stanica domaćina a taj pirogen po visi vrijednost u www. te svladavanje imuniteta domaćina. Svi egzotoksini su odlični antigeni. UV zračenje) također uništavaju egzotoksine. Mnogo su manje otrov ni od egzotoksina i ne izazivaju specifične manifestacije jer nemaju naročiti afinit et za određena tkiva. tj. 2. bilo na samoj stijenci ili na pilama.belimantil. patogeni mikrob može biti više ili manje virulentan. npr. TOKSIČNOST Postoje dvije glavne vrste bakterijskih otrova: egzotoksini i endotoksini. zahvaljujući svojoj virulenciji. Svi drugi uvjeti koje denaturiraju proteine (soli teških metala. Budući su im proteinske građe vrlo su termolabilni. može doći do manjka n ekih vitamina. a) adherencija se postiže rece ptorima na površ stanice.info 8 . INVAZIVNOST je zajednički naziv za sposobnost ad herencije (prihvaćanje za sluznicu i druge površine domaćina). raznih kemikalija i UV zračenja. jake kiseline i lužine. Egzotoksini se izlučuju izvan stanice. kardiotoksine. Svi izazivaju slične simptome: proljeve. Složene su građe: gliko-lipido-polipeptidni kompleksi. pa razgrađuju se na temperaturma viš od 6 0 stupnjeva. c) faktori koji sprečavaju imuni odgovor: 1. Virulencija je stupanj patogenosti. b) faktori prodiranja u tkiva: 1. O otrovima gljivica kasnije.razvoja drugih bolesti. kolagenaza razgrađuje kolagen vezivnog tkiva.

Proteinske su građe i dobri su anti geni. Imunološ promjene . koliko ima vitamina. oni se razmnožavaju dok ih ne bude dosta da izazovu promjene u organizmu koje zovemo simptomima. Svaki pat ogeni mikrob izaziva specifičnu bolest. psihički i fizički umor.belimantil. 2.. povišena temperat ura. hrana. ed emi.. r azmnožavanje. koje je različito za različite mikrobe. ponekad v iš od 1000. to 2. Broj mikroba.. promjene krvne slike. Nak on ulaska patogenog mikroba obično slijedi period inkubacije. Ulazna vrata. povećan permeabilitet kapilara. gustoće krvi. Dispozicija i ekspozicija. Mycobacterium leprae. kog njihovo održavanje. slezene i limfnih čvorova. dob. voda. a ako prodiru u tkiv a onda je invazija. Može se izolirati iz oboljelog organizma i u zgojiti na hranjivoj podlozi i tako identificirati. Morfološke promjene: razni oblici upale. ati b) toksični enzimi koje bakterije luče prema van su hemolizini i leukocidini Hemolizini razaraju membranu eritrocita. Ako u čovjeka uđu otrovi proizvedeni izvan domaćina (botulin) riječ je o trovanju jer nema interakcije dvaju živih bića. usmrćuju i često liziraju leukocite. Ponekad je dovoljna jedna. Neke bakterije neće rasti na hranjivim pod logama: Treponema pallidum. tkiva i organa i poremetnja njihovih funkc ija. ostal e otrovne tvari: a) egzogeni pirogeni koje ne miješ s endogenim pirogenom.Ono drugo je koliko dugo je izložen djelovanju mikroba. Ne stimuliraju stvaranje antitijela i ne pretvaraju se u toksoide. 5. granulomi.. Bolest se pojavi ako su zadovo ljeni svi elementi u Vogralikovom lancu: 1. U tom vremenu. Izvor infekcije može biti sve š je bilo u kontaktu s bolesnikom. Oštećenje stanica. i efekte na krvožilnom sistemu: leukocitoza. ali i domaćinovu reakciju na sve to. Primjer: uzročnik tetanusa mora ući kroz ranjenu kožu a ako uđe kro z usta neće se dogoditi ništa.hipotalamičkom termostatu. Š je mikrob virulentniji to je potreban e to manji broj. gnojenja. 2. 4.. oslobađanje za domaćina štetnih tvari. trombocitope nija. insekti. a na to utječe ishranjenost. Specifičnih simptoma ima mnogo i karakte ristični su za pojedinog uzročnika. dodir. www. Ako su mikrobi na koži i predmetima onda je to kontaminacija..stvaranje specifičnih antitijela i senzi bilizacija T-limfocita. 4. Biokemijske i fiziološke promjene poput poremećaja metabolizma hrane. INFEKCIJA Najvažniji oblik patološ djelovanja mikroo rganizama. Put š irenja infekcije: zrak. Opći simptomi: opća slabost. Ima ih viš vrsta. ukratko svi vidljivi simptomi. Različiti mikrobi moraju ući na određene ulaze organizam da bi izazvali bolest. promjena krvne slike. Broj mikroba je posebno važan za uvjetno patogene. Kochovi postulati: 1. 2. spol. 3. glavobolja. Leukocidini e inaktiviraju. 3. 3. otok jetre.. diseminirana intravaskularna koagulacija. higijena.info 9 . promet a vode. slični hemolizi nima i ne djeluju na limfocite. edemi. Prvo je podložnost infekciji. Podrazumijeva ulaženje patogena u tkiva domaćina. Najvažnije posljedice infekcije i za razne bolesti su: 1. ke U svakoj zaraznoj bolesti mogu se manje ili viš jasno r azlikovati opći i specifični simptomi: e 1. Zatim se može upucati zdrav om organizmu i mora izazvati istu ili sličnu bolest i sa tog novozaraženog organizma se opet može izolirati i identificirati.

Miješana je sa više različitih mikroba. 5. b) diš sluznica . endemijsk e (uže područje). 2) fizikalne barijere: a) koža . U vagini žive Doederleinovi bacili (kiseli pH) . 8. Sekundarna je kad za vrijem e infekcije jednim mikrobom napadne neka druga vrsta. OTPORNOST NA ZARAZ NE BOLESTI Općenito postoje dvije vrste otpornosti prema uzročnicima zaraze .Prema kliničkim manifestacijama razlikujemo: 1.turbulentan tok zraka kroz diš puteve uzrokuje hvatanje bakte rija na na ne sluznicu. a sadrže i liz ozim. 2. Recidiv je ponovno oboljevanje od mikroba kojeg smo skoro ubili ali ipak nis mo a on se nije pomirio s porazom. fagocitin) ubijaju neke mikrobe ako d ospiju u krv c) lizozim razara stijenku bakterije d) interferoni sudjeluju u ant ivirusnoj obrani (vidi detaljnije kod virusa) e) komplement (fiziologija) 4) bio loš barijere: ke a) upalni proces (vidi patofiziologiju) onemogućuje širenje mikroba. dob. suhoća. socioekonomski status. 9. iri 7. 6. Sama sluz sadrži neke antibiotske tvari (lizozim). epidemijske (šire područje). pa biva pr ogutana ili iskaš ljana.suze mehanički ispiru oko. Netipične su kad fali glavni simptom. a također izaziva i izlučiv anje laktoferina iz neutrofilnih leukocita. 3. Stalno ispiranje trakta mokrenjem o nemogućuje kolonoziranje bakterijama. Latentne su one koje imamo ali ne znam o da ih imamo jer se ne pokazuju.čvrstoća. Fokalne su kad je mikrob skriven duboko u nekom organu i od tamo se š tijelom. Alveolar ni makrofagi fagocitiraju mikrobe koji dospiju u pluća.ra sa. stalno ljuštenje. c) probavni trakt . b) vrućica . visoka koncentracija metabolički h produkata djeluje toksično i hiperosmotski). pandemijske (posvuda). 4.info 10 . higijenske navike.urin nep ovoljnim sastavom ometa razvoj mikroba (niski pH. naročito kad imunitet dovolj no oslabi da mikrobi normalne flore postanu patogeni.belimantil. www. Povišena temperatura st imulira aktivnost leukocita. Mogu biti individualne.neki medijatori upale (endogeni pirogeni) i produkti bakterija (egzog eni pirogeni) povisuju vrijednost hipotalamičkog termostata. e) oko . ishranjenost. blago kiseli pH ( znoj). 3) kemijske barijere: a) hormoni (antiinflamatorni učinak kortikosteroida) b ) beta-lizin i drugi polipeptidi (leukini. U tankom crijevu ih razlažu probavni enzimi a u debe lom crijevu ih ometaju bakterije crijevne flore d) urogenitalni trakt . djelovanje T i B limfocita. Nespecifična imunost sastoji se od više faktora: 1) opće značajke: opć onstitucija.spol. Monogena infekcija je sa samo jedn im mikrobom.nespec ifična i specifična. a cervikalna sluz sadrži lizozim. Cilijarni epitel stalno gura sluz prema gore. Superinfekcija je kad s e u toku liječenja jedne infekcije pojavi druga koja je otporna na taj antibiotik.kiseli pH želuca ubija mnoge mikrobe. Abortivne su kad počnu ali se predomisle pa n estanu.sve to onemogućuje nastanjivanje patogenih mikroba na koži. normalna mikroflora .

a ne cijela molekula. samo onemogućen. T-limfo citi imaju viš uloga: . kih R eakcija antigen-antitijelo sastoji se od dva dijela: .. Hapte n je molekula male mase koja vezivanjem za neki protein (npr.neutralizacija virusa .i Tlimfocita. Postoji pet klasa antitijela: IgG. 2. Manje važno za obranu ali važno u dijagnostici.) Egzotoksini bakterija su dobri antigeni i ostali spojevi koje mikrob može stvarati (hemolizini.aglutinacija .neutraliziranje toksina . Sastoje s e od 4 polipeptidna lanca: dva teš (H . Prvi kontakt se zove senzibilizacija: B-limfociti. . Bakterije trebaju željezo za sintezu enzima pa ako nem a željeza sporije rastu.prvi stupanj je specifično spajanje antigena i određene varijabilne regije antitijela (brzi stupanj).regulatorne stanice (T-helpers) PREOSJETLJIVOST Preosjetljivost il i alergija je imuni odgovor koji nastaje pri ponovljenom kontaktu s antigenom ko ji nazivamo alergenom. lizom st anice ili drugim serološ reakcijama (to traje neko duže vrijeme). Antitijela (imunoglobulinska frakcija seruma) su proteinske molekule naročite građe.virus nije razgrađen. Antigeni bakterija: somatski il i O-antigeni..drugi stupanj se manifestira na specifičan način: aglutinacijom.belimantil. To je za to jer su za antigenost odgovorni dijelovi antigena. Antigeni su specifični pa svaki antigen izaziva proizvodnju točno određenih antitijela. Mr=50000) i dva laka (L . Antigen (antibody generator) je svaka tvar koja u živom organizmu može iz azvati imuni odgovor koji može dovesti do zaštitnog imuniteta (specifične otpornosti).kompleks toksin-antitij elo nije otrovan . Mantigen. flagerlarni (bičevi) ili H-antigeni. . tj. kad različiti antigeni izazivaju stvaranje istih antitijela.reakcije uz posredovanje komplementa: bakterioliza (n astaje litički kompleks komplementa . protein plazme) iz azove imuni odgovor. postoje i tzv. B-limfociti su prekursori plazma-stanica koje proizvode antitijela. precipitacijom.heavy. pl azma stanice stvaraju IgE antitijela koja se www. preosjetljivosti (alergije) ili imunotolerancije.precipitacija . neutrofilni leukociti i neki T-limfociti Specifična imunost posredovana je djelovanjem B. d) fagocitoza je prepoznavanje. Sami hapteni nisu antigeni. IgM. Svaki od njih ima ka konstantni dio (različit za različitu klasu antitijela ) i varijabilni dio koji omogućuje reakciju sa specifičnim antitijelom.supresorske stanice (Tsupressors) .citotoksične stanice (T-killers) e . tkivni makrofagi.vidi fiziologiju) i reakcija vezanja komplem enta (vidi kod identifikacije bakterija) Stanice imunog odgovora su limfociti. Neki imaju 1 0 lakih i teš lanaca. . kim Manifestacije reakcija antigen-antitijelo: .c) laktoferin izuzetno dobro kompleksira željezo i smanjuje koncentraciju slobodno g željeza u plazmi i tkivima.light.sljepljivanje stanica u grupice. IgE. proždiranje i destrukcija p atogenog organizma od strane fagocita: makrofagi. Mr =25000). Ipak. IgD. 1 . hijaluronidaza i drugi enzimi) su antigeni. kapsularni ili K-antigeni Površin ske strukture mogu imati čitav niz antigena označenih raznim slovima (Vi-antigen.info 11 . unakrs ne reakcije. .isto kao aglutinacija ali reagi raju slobodni antigeni a ne cijele stanice. IgA.

Ob ično ih uklanjaju makrofagi. Postoje i tzv. www. Tako se cijepi protiv bjesnoće i BCG ( be-se-že . 3. 1. Prednost je što oslabljene bakterije preživljavaju u organizmu tako da je imu ni sustav duže u kontaktu sa antigenom.vidi kod tuberkuloze). Također. CJEPIV A Cjepiva (vakcine) služe za stvaranje umjetno stečenog aktivnog imuniteta. čime osoba postaje alergična. leukotriene i druge. Od mrt vih mikroba: tifus. endokardu i zglobovima. Cjepljenje tokisoidima: difterija. Oslabljeni mikrobi s e prevode kroz puno životinja i presađuju se na nepodesnim podlogama (krumpir.vežu za površ mast-stanica i bazofilnih leukocita.info 12 . glice rol. 2. tetanus. kojima treba neko vrijeme da “osjete” antigen jer antigene prvo moraju fagocitirati makrofagi i prezentirati ih T-limfocitima. a opisano je kod neželjenih učinaka antibiotika (tada anti biotik djeluje kao alergen). žuč). ali ne mogu izazvati bolest. Takva je transfuzijska reakcija uslijed davanja inkompatibilne kr vi.ODGOĐENA PROSJETLJIVOST Ovaj tip alergije nije posredovan antitijelim a. pa nastaje reumatsk a groznica (glomerulonefritis.CITOTOKSIČNA REAK CIJA Vezivanjem alergena s IgE antitijelom aktivira komplement i dolazi do lize stanica tkiva. ali pri alergiji ih ima previše.belimantil. pjegavi tifus. odebljanja limfnih čvorova. heparin. Tu spadaju peludna groznica. Taj je imuni odgovor inu pretjeran i dovodi do oštećenja tkiva. Riječ je m rtvim ili živim ali oslabljenim bakterijama ili tretiranim (atenuiranim) toksinima bakterija (vidi kod egzotoksina). Primjer takve reakcije je serumska bolest kada nakon davanja seruma s antitoksinom dolazi do poviš enja temperature. 2. TIP . TIP . Tada može doći do opsežnog oštećenja tkiva. osipa. Postoje 4 vrste preosjetlji vosti: 1. To dovodi do stanja koje se naziva anafilaktički šok. ali samo na užem području organizma (senzibilizirane su samo lokalne stanice). Služe za prevenciju zaraznih bolesti. 4 . kompleksi nastali za vrijeme streptokokne upale mogu se deponirati u glomerulima bubrega. već T-limfocitima. da se razmnože i mi griraju do antigena. Kombinirana cjepiva: Di-Te-Per su toksoidi difterije i tetanusa + mrtva Bordet ella pertussis. pertussis. bronhalna astma i osip. TIP . prostaglandine. edema lica i zglobova. artritis).REAKCIJA IMUNIH KOMPLEKSA Oštećenja tkiva izazivaju cirkulirajući kompleksi antigen-antitijelo koji se deponiraju u tkiva i privlače fagocite koji izazivaju upalne reakcije. Nedostatak je š nikad ne znašjesu li to dovoljno oslabljeni. Primjeri su tuberkulinska reakcija (kod Mycobacterium tuberculosis) ili odbacivanje transplantata. 3. lokalne anafilaksije sa istim mehani zmom nastanka. endokarditis.ANAFILAKSIJA Vezivanje alergena za IgE izaziva degranulaciju gor e navedenih stanica pa one ispuš taju tvari posrednike (medijatore anafilaksije): histamin. paratifus. 4. TIP . probavnih i neuroloških smetnji.

Viš o tome kod virusa. e www. bje snoća) ili njihove dijelove virusne antigene (hepatitis B).info 13 . ospice.belimantil.Antivirusna cjepiva koriste atenuirane i inaktivirane viruse (gripa.

sc. med. Josip Čulig. 1 . mr.ANTIMIKROBNI LIJEKOVI Prim. dr.

ANTIMIKROBNI LIJEKOVI uniš tavaju (ubijaju) mikroorganizme ili zaustavljaju njihov rast. BAKTERICIDI BAKTERIOSTATICI 2 .

MEHANIZMI KEMOTERAPIJSKOG DJELOVANJA • Inhibicija sinteze stanične stijenke • Povećanje propusnosti stanične membrane • Inhibici a i poremećaji u sintezi bjelančevina • Inhibicija sinteze nukleinskih kiselina 3 .

4 . nužan za mrežasto ispreplitan je pentapeptida stanične stijenke. PENICILINI I CEFALOSPORINI koče koče enzim transpeptidazu.Sinteza stanične stijenke odvija se u nekoliko stupnjeva. VANKOMICIN sprečava transfer polipeptida spreč iz c itosola na polimerski lanac. Antibiotici je zaustavlj aju na različitim razinama.

MIKONAZOL.Stanične membrane mikroba selektivno su propusne (slično čovjekovim) NISTATIN i AMFOTERICIN su polieni bogati konjugiranim dvostrukim vezama.… inhibiraju ci tokrom P-450 Pkoji demetilira prekursor ergosterola. KETOKONAZOL. Vežu se z a ergosterol u staničnoj membrani gljivica i stvaraju hidrofilne kanale kroz koje bitni dijelovi stanica izlaze. 5 . KLOTRIMAZOL.

Sinteza bjelančevina odvija se na ribosomima bakterijskih stanica. 70 S ribosom s podjedinicama 30 S i 50 S AMINOGLIKOZIDI se ireverzibilno vežu na 30 S pa nastaju nenormalne bjelančevine. Ovi se lijekov i vežu i za ribosome sisavaca! 6 . TET RACIKLINI se vežu na 30 S i blokiraju vezanje transfer RNA za mRNA.

7 . Eritromicin sprečava elongaciju peptidskog lanca na ribosom ima.KLINDAMICIN. Klindamicin koči početak sin teze peptidskog lanca. ERITROMICIN I KLORAMFENIKOL vežu se na 50 S.

Izravni inhibitori sinteze nukleinskih kiselina RIFAMPICIN inhibira sintezu bakterijske RNA na DNA ovisnu polimerazu. nhibiraju sintezu nukleinskih kiselina blokiranjem DNA giraze. 8 KINOLONI i .

koenzima u sintezi timidin a.Neizravni inhibitori sinteze nukleinskih kiselina SULFONAMIDI sprečavaju sintezu sprečavaju folne kiseline. TRIMETOPRIM koči enzim koji koči reducira dihidrofolnu u tetrahidrofolnu kiselin u. Sisavci koriste gotovu folnu kiselinu. 9 . a mikrobi je sintetiziraju iz PABAPABA -e.

4 x veća od MINIMALNE INHIBITORNE KONCENTRACIJE za pojedinu bakteriju.KONCENTRACIJA ANTIBIOTIKA na mjestu infekcije mora biti 2 . 10 .

11 .REZISTENCIJA MIKROBA • promjene u staničnoj stijenci bakterija koje sprečavaju ulaz antibiotika • promjene na mjestu vezivanja lijeka • stvaranje enzima koji razgrađuju antibiotik (penicilinaza ).

prijelaz kratkih sekvencija DNA s plazmida na plazmid unutar bakterije 12 .transformacija .plazmidi prelaze s bakterije na bakte riju za vrijeme konjugacije . Kromosomska .spontana mutacija gena 2.konjugacija .plazmidi (genetski e lementi) .GENETSKI MEHANIZMI REZISTENCIJE 1.DN A prelazi na drugu stanicu . Vankromosomska .transpozicija .transdukcija plazmidske DNA unutar bakteriofaga .

ODABIR ANTIBIOTIKA • prema kliničkom iskustvu empirijski • prema antibiogramu 13 .

akutna hemolitička anemija. pneumokok. cijanoza.glavobolja. stafilokok i gonokok s u danas rezistentni • Brojne nuspojave . krista lurija. g. agranulocitoza. 14 .od 1935.SULFANOMIDI I TRIMETOPRIM . • Djelotvorni protiv gram-pozitivnih i gra m-negativnih bakterija • Meningokok. streptokok. vrtoglavica.

BDanas su rezistentni mnogi sojevi stafilokoka.1928. g. Alergijske reakcije . gonokoka. svjetskog rata. kultura plijesni Izolacija aktivne tvari krajem 2. Rezistencija bakterija lučenjem penicilinaze koja cijepa B-laktamski prsten. pneumokoka. hemofilusa.hipersenzib ilizacija penicilinskom kiselinom koja nastaje cijepanjem B-laktamskog prstena. 15 .PENICILINI .

prošireni spektar djelovanja gram negativne bakterije karbenicilin .kristalni penicilin oralni penicilini amoksicilin .otporan na stafilokoknu penicilinaz u 16 .djeluje na pseudomonas piperacilin .dj eluje na psedomonas i klepsijelu meticilin .

1. generacija generacija generacija generacija CEFALEKSIN CEFUROKSIM CE FTRIAKSON CEFOBID 17 .CEFALOSPORINI su dobiveni iz filtrata aktinomiceta. 4. Djeluju slabije od penicilin a. ali neke gram-negativne bakterije razvijaju gramcefalosporinaze. Nisu osjetljivi na penicilinazu. 3. 2.

Virusi su intracelularno smješ teni uzročnici zaraznih bolesti ANTIVIRUSNI LIJEKOVI ne smiju oštetiti stanicu domaćina domać ACIKLOVIR derivat gua ina inhibira virusnu DNA .polimerazu ZIDOVUDIN je sintetski analog timidina koj i inhibira HIV INTERFERONI su glikoproteini koji imaju imunoregulatorno i antipr oliferativno djelovanje 18 .

faktor gomilanja iza ziva precipitaciju fibrina i stvaranje apscesa. hemolizini izazivaju beta hemolizu 2. 3. hijaluronidaza razgrađuje izva nstanični matriks domaćina 9. Izvanstanični spojev i: 1. eritromicin. nukleaze razgrađuju DNA i RNA 6. G+. Luče beta-lak tamazu pa su otporni na penicilin. konjuktivitis 5. albus uzorkuje upalu lojnih žlijezda . Stomatococcus. Stanični spojevi: 1. Služi za identifikaciju. ku 2.info 1 . tvore grozdove. kloksacilin.priš tevi. upala tankog crijeva uz pr oljeve i povraćanje. Identifikacija: gnoj se stavlja na tekuću ili krutu podlogu. im aju kapsulu. enterotoksini izazivaju akutni proljev i povraćanje 10. koagulaza ima istu funkciju kao faktor gomilanja i sprečavanje pristup a fagocitima i antitijelima 4. fibrin i ostale proteine 7. što olakšava kolonizaciju kože 5. Planococcus S TAPHYLOCOCCUS AUREUS Morfologija: sitni. epidermolitički toksin = exfoliatin odjeljuje epidermu od stratum granulosum 11. može dovesti do sepse i meningitisa. S. intermedius uzrokuje in fekcije rana. beta-hemoliza. do bivaju se plakovi. OSTALI STAFILOKOKI S. p irogeni toksin podižu temperaturu Patogeneza: 1. 3.SPECIJALNA BAKTERIOLOGIJA MICROCOCCACEAE Rodovi: Micrococcus. peritonitisa (sekund arna žariš s visokim letalitetom ta). Terapija: cefalosporin. dublja infekcija s brojnim drenažnim otvorima u koži. ne prave spore. lipaza razgrađuje lipide. površ inska infekcija kože primarno uzrokovana strep tokokima. 4. pleuritisa. www. S. uzrokuje infekcije gornjih dišnih p uteva ali može izazvati i upalu pluća 2. antigeni: protein A i polisah arid A su dijelovi stanične stijenke i izazivaju imuni odgovor. leukocidin smanjuje djelotvornost fa gocitoze 3. kožne infekcije: potkožni čir.belimantil. aerobni. Staphylococcus. nepokretni. peptidoglikan stijenke daje serološ reakciju. proteaze razgrađuju serumske proteine. stafilokinaza razgrađuje fibrin 8. epidermidis je uobičajeni stanovnik kože i ponekad izazove oportunistčke infekcije.

catarrhalis.STREPTOCOCCACEAE 30-ak različitih tipova. Prenosi se kapljično ili kontaktom ako ima kožnu infekciju. Unutarstanični paraziti i uzrokuju g nojni proces. To su imunološ reakcije na ke infekciju u kojima dolazi do precipita cije kompleksa antigen-antitijelo u glomerulima. nepokretni. a alfa-hemoliza ako aerobno. grla. Komplikacije: reumatska groznica (miokarditis i artritis) i glome rulonefritis. Uzimaju se sputum.anti tijelo može izazvati autoimonu bolest zvanu reumatska groznica koja može biti neuspo redivo gora od bolesti izazvane bakterijom. 3. neki sojevi su otporni pa se daje kombinacija ampici lina sa klavulonskom kiselinom. konjuktivitis. www. sicca. eritrogeni toksin izaziva š arlah. Kapsula sadrži SSS (specifična solubilna supstanca) antigen. aerobni. šarlah. beta-hemol izu. pluća 2. nesporogeni. proteinaza. diplokoki poput zrna kave. N. nepokretni. flavescens. DYPLOCOCCUS PNEUMONIAE ILI STREPTOCOCCUS PNEUMONIAE Morfologija: izduljeni dipl okoki s kapsulom. sepsa poslije abortusa 4. Patogeneza: uzrokuje respiratorne infekcije: upala nosa. Rastu na obogaćenim pod logama . G+ Uzgoj na krvnom agaru: beta-hem oliza ako se kultivira anaerobno. G+. Terapija: penicilin i eritromicin. sinusa. Površ inska infekcija se očituje kao mjehurići na k oži koji pucaju i nastaju kraste. Streptolizin S izaziva beta hemolizu (in vitro). ne prave spore.izraženi eritem i edem kože. mogu i cefalosporini i eritromicin. Za rast im treba puno CO2. ON TRAŽI MALO VIŠ O Š E ARLA HU!!!!! 2. 3. a iz krvi može u bilo koji organ. Kod ove porodice kompleks antigen . imaju kapsulu. sepsa. streptokinaza. N. sinusa. Terapija: penicilin. oksidaza+. rastu u lancima. ne prave spore. konjuktivitis. Saprofitne vrste: N. Obavezni paraziti sluznica. kožne infekcije: erizipel ("crveni v jetar") . fakultativni anaerobi.čokoladni agar. sepsa. Enzimi: laktaza+. gnoj ili bris grla. uha. upala uha. miokardu i sinoviju. meningitis.info 2 . Obavezno ant ibiogram. Patogeneza: 1. neki prave kapsulu. b ronha i pluća. ali u organizmu sti mulira blastnu transformaciju limfocita.belimantil. Kod imune obrane bubri pa se to može k oristiti za identifikaciju (Neufeldov fenomen). NEISSERIACEAE Morfologija: G-. STREPTOCOCCUS PYOGENES Morfologija: nepokretni. Stanični produkti: 1. izaziva respiratorne infekcije : upala grla. Prenosi se kapljičn o. drugi faktori invazivnosti: hijaluro nidaza. S labo razgrađuju šećere. hemoliza: streptolizin O napada eritrocite ali je osjetljiv na prisus tvo kisika.

Bakterijski meningitis razlikujemo od virusnog po tome š virusni ne uzrokuje stvaranje gnoja. krv. Posljedice su konjuktivitis i sljepoća. Gnojni proces povisuje pritisak na razne dijelove mozga. Žene dobiju infekciju grlića maternice i uretre. sivkaste. sjajne.artritis. ima kapsulu i pile za prihvaćanje na stanični epitel diš sis tema. meningi tis je gnojna upala moždanih ovojnica popraćena glavoboljom. Zato se bebi dodaje eritrom icin u konjuktivnu vreću. srce . meningitis. 4. moguće me tastaziranje u druge organe: zglobovi . sjemene mjehuriće i epididimis što može dovesti do sterilnosti. koža – potkožna krvarenja i osip. kroz sluznicu uđe u krv pa izazove brzu i žestoku sepsu (meningokokcemija). Enzimski slabo aktivna i razg rađuje samo glukozu. Svježe izoli rane posjeduju kapsulu i pile. Virulencija: kapsula + pili (prijanjanje za nazofaringealnu sluzni cu) i endotoksin koji ima sposobnost prodiranja u stijenke malih krvnih žila i tak o se š po tijelu. nema hemolize. U 2/3 slučajeva infek cija prolazi bez simptoma. cefalospor ini i kloramfenikol NEISSERIA GONORRHOEAE Parazitira u granulocitima. Dijagnoza: uretralni iscjedak nanese se na čokoladni agar. endotoksin. šupka i konjuktivi tis. seroskupine A i C su epidemijski oblici bolesti a B sporadični. Rijetko ima plazmide. ravnog ruba. 3. nakon sepse a još rijeđe izaziva artritis. ali može proći i bez tih simptoma. Inkubacija 1 do 7 dana. Moguće je š irenje bolesti u jajovode i jajnike š izaziva n eprohodnost jajovoda i sterilnost. Uzorci za dokazivanje: n azofaringalni bris. Postoje sojevi otporan na penicilin (proizvodi penicilazu) pa se daju c efalosporini. eritromicin. azit romicin. Ako se na podlogu stavi tetrametil-parafenil-di amid daje crne kolonije. Terapija: penicilin. strah od svjetlosti. prozirne. Antigeni: pilin i porin. U podlogu se dodaju vankomicin i nistatin se stavljaju da spriječe rast ostalih bakterija. to Terapija: penicilin.belimantil. Virulencija: pili za prihvaćanje na sl uznicu. Izvan čovjeka gube virulentna svojstva što znači da se ne može se zaraziti dodirom pred meta osim ako je bakterija svježe nanesena. epitel nazofarinksa 2. Kolonije su glatke. Ophtalmia neonatorum je infekcija ploda prolaskom kroz porođajni kanal. pluća. što se očitu je kao krvarenje kože i sluznica (osip). Kolonije su glatke. to Moguće su i infekcije usta.NEISSERIA MENINGITIDIS Parazitira u leukocitima. sjajn e. iri Bolest se prenosi kapljičnim putem: 1. vlažne. e ndokarditis. www.info 3 . Patogeneza: bolest se zove gonoreja. Muškarci dobiju uretritis sa gnojni iscjedkom koji izazove bolno mokrenje. nog Antigeni: kap sularni (polisaharidi i drugi).miokarditis. likvor. Ako se infekcija ne liječi širi se na prostatu. fermentira maltozu. Za rast zah tjevaju povišenu koncetraciju CO2 i obogaćenu podlogu. krvarenje u nadbubrežnim žlijezdama. Rijetko pređe u krv i izazove sepsu. uk očenim vratom.

a još je i antigen. Nakon inkubacije od nekoliko dana t): pojavi se crveno izbočenje (edem.10 nm) štapići s kapsulom. Spore su smještene centralno ili supterminalno a u obojenom preparatu vide se kao prozirna tjelešca u bakteriji. kovrčave. a u normalnim uvjetima prežive desetljećima. Tvore ih patogeni sojevi (kapsula). konjuktive.MORAXELLA CATARRHALIS G-. B. hiperemija.info 4 . Vrste: B. i jedan hapten. M ogu biti povezani u kraće lance (nalik na bambusovu trsku). cereus). ima pile. Enzimi: proteaze. Normalni stanovnik sluznice nazofarinksa. koje kasnije pocrni zbog k oagulacije krvi i pukne. vitičaste. neravnih rubova. sinuse. te se iscijedi krvavo-gnojni eksudat i nastane crna kra sta. Razlikuje se od Neisse ria jer ne razgrađuje ugljikohidrate. lecitinaze.belimantil. cereus. Ima i somatski proteinski antigen. BACILLACEAE 2 roda: Bacillu s i Clostridium. BACILLUS ANTHRACI S Morfologija: veliki (4 . megaterium. Regionalne l imfne žlijezde su otečene i bolne. P ojedinačno nisu otrovni ali kombinacija je gadna. R-obli k nemaju kapsulu. bronhe. plućni antraks je upala pluća s krvavim ispljuvkom. BACILLUS G+. sporogeni aerobni štapići. Smrt ka o posljedica visoke dehidracije i kardiovaskularnog kolapsa. kolagenaze. protektivni faktor (protiv fagocitoze). Toksin ima 3 komponen te: edematozni faktor. Nema hemolize. letalni faktor. češće nego u nama. Oko primarnog priš nastaju satelitski ta mjehurići slični primarnom. U pala se može proš na srednje uho. aerobi. poli mix. prebirači vune). Česti kontaminanti. Spore p režive 10 minuta u kipućoj vodi. polimix). nekroza tkiva). Zaraza od nedovoljno termički obrađenog mesa zaraženih životinja. Kolonije m ogu biti: S-oblik su okrugle. Virulencija se sastoji od kapsule. Otporne su z bog stvaranja spora pa su proširene u prirodi. gramicidin (B. B. Bolest će se razviti ako je oslabljen imunitet. Proizvodi betalaktamazu i DNA-azu. 3. 2. brevis). Zaraza udisanjem spora (npr. bez bičeva (nepokretni). B. Neke vrste prave antibiotike: baci tracin (B. nema kapsulu. Većina vrsta nije patogena. crijevni: krvava upala tankog i debelog crijev a s proljevom. anthracis. pril ično rasprostranjeni u okolišu. iriti Terapija: ampici lin sa klavulonskom kiselinom. Uzročnik antraksa koja uglavnom za vršava sepsom i smrću životinje. glatke. enzima i toksina Kapsula ima polimer D-glutaminske kisel ine i on sprečava fagocitozu. kožni antraks (crni priš bakt rija prodire kroz sitne rane na koži. www. i nisu patogeni. polimixin (B. obavezno antibiogram. Kod čovjeka ima 3 oblika: 1.

upala oka. meningitis. OSTALI BACILUSI B. hijaluro nidaza. neki i hem olitični i jedan enterotoksin. proljev. može izazvati sepsu. š smrt. pos jeduju peritrihijalne bičeve pa su jako pokretni. e ljubičasta. megaterium je česta u . Ima ih u zemlji. 2. Gangrena u kirurgiji crijeva i žučnih putova. žutica. 2. Enzimi: lecitinaza uniš t ava membrane. Većina je saprofitna. dolaze i zvana. kolagenaza. Pokazuje he molizu alfa i beta vrste. Egzogeni patogeni su uzročnici infekcije. CLOSTRIDUM G+ štapići. fermentacij skim procesima (kiseljenje zelja). Ukoliko s e razvije meningitis. Patogeneza: 1. na površ j e tvrda kožica. koža je plava. B. stretotermiphilis služe za kontrolu sterilizacije autoklava. 2 vrste trovanja hranom: 1. infekcija drugih tkiva. često su u paru. s dugom inkubacijom (8-16 sati): termo labilni enterotoksin aktivira adenil-ciklazu. s kratkom inkubacijom (1-6 sati): termostabiln i toksin.belimantil. abdominalni grčevi i povraćanje. beta. tahikardija. B. Otrovi: 5 vrsta (alfa. delta. vodama. crijevima životinja i u biljkama. Tkivo se raspada(mj ehurići plina). smrt. izlučivanje tekućine i proljev. hemolizin . Proizvodi kiselinu i plin vodik. Osim toga ima i ovih enzima: lecitinaza. Patogenost im poraste u sinergizmu s fakultativnim anaerobnim ko ji potroš kisik u tkivu. zatajenje bubrega. www. nastaje hemoliza. gama. Važna je zaš veterinara i svima koji rade sa životinjama cjepivom (soj bez kapsule ali ima antigene). Spore su smješ tene supterminalno. i Patogenost se sastoji od egzotoksina koji se razlikuje od vrste do vrste. smrt nastupa u nekoliko sati. be z bičeva. ini Terapija: penicilin. perfringens) i proteolitične (C. Ako dođe do sepse. Veliku ulogu igraj u aerobi koji potroš kisik te pomažu razvoj anaerobne infekcije. gangrenoz ne nekroze nakon operativnih zahvata: ako nakon abortusa ako ostane posteljica u maternici nastaje infekcija. Bolest nastaje zagađivanjem tkivne ozljede. perf ringens jer nema bičeve a ima kapsulu. Iznimka je C. Metabolički aktivne: postoje saharolitične (C. t etani). Ako se uzgaja u bojunu. nema kaspulu. tita Dokaziv anje: termoprecipitacija (Ascolijeva reakcija). anaerobi. sepsa: hemoliza dovede do anemije. nema osjeta i na dodir šušti pa se bolest zov e i šuštavac. uzročnik plinske gangrene (klostridijs ka nekroza) je nekrotizirajuća upala koja se naglo širi iz područja tkivnog oštećenja u su sjedno vezivo i mišiće. prave spore. CLOSTRIDIUM PERFRINGENS Morfologija: kratki debeli bacili s kapsulom. kolagenaza i hijaluronidaza za razaranje vezivnog tkiva. manji broj izaziva bolest. Endogeni patogeni su nesporogeni anaerobi su dio normalne flore i mogu po stati patogeni. Kolonije: raste u raspon u od 18 do 46 stupnjeva te se kultivacijom miješ flore na 45 stupnjeva može izdvojit i ane od ostalih bakterija uz pH 7. sup tilis.cereus je če st uzročnik bolesti u čovjeka: trovanje hranom. tetraciklin. Spore su jako otporne i podnose kuhanje sat ima.info 5 B. theta) i svi su nekrotični.Sva 3 oblika mogu preći u sepsu: vrućica. ok. Ima tipove kolonija od A do E.

Egzotoksin je osjetljiv na HCl pa se inaktivira u želucu. 4.info 6 . Paraliza glat kih mišića i srca izaziva smrt. odsustnost peristaltike. inhibicija lučenje sekreta sluznice pa nastaje suhoća usta i ždrijela. ali važnije je davati protuotrove (ljudski ili životinjski tetanusni imunoglobulin) . Patogenost: egzotoksin (neurotoksin) otp oran na probavne enzime. H2S. Bacillus cereus. a u fazi sporulacije se boje G. Najbolja je seroidentifikacija otrova. indol. Cjepivo se zove DI-TE-P ER. ire Egzotoksin tetanospazmin djeluje na CN S tako da sprečava oslobađanje inhibitornih transmitera i poveća refleksnu razdražljivos t. Terapija: penicilin. spazam mišića lica. Najbolja je prevencija adekvatnim tretmanom rana. pa to nije jasan pokazatelj za ovu bakteriju. Biokemija: ragrađuje saharozu i proteine. Antigeni: H-antigen (termolabilan) i O-antigen (termostabilan) sa 10 sero loš tipova. Ovo je najjači prirodni otrov. klostridijski celulitis je infekcija potkožnog tkiva slična plinskoj gangreni. Terapija : penicilin.3. Identifikacija je pucanje duboko g agara uslijed stvaranja plina. anaerobi.i peritrihijalne bičeve. H2. konzerve se mogu lako prepoznati po plinovima koje bakterija stvara a koji uzr okuju napuhavanje. kontrakcija leđne muskulature. Osim njega. Na čovjeka dje luju tipovi A B E. NH3. Tako ova bakte rija unesena preko usta ne izaziva nikakav efekt. ubodima. nestručni pobačajem ili pupčanom vrpcom. klor amfenikol od antibiotika. unosi se namirnicama (konzervirana hrana). to mogu izazvati i ove bakterije: Staphylococcus aureus. bacitracin. Tretiranjem otrova nastaje toksoid za vakcinaciju. Pa ipak . bez kapsule. slabost okulomotornih mišića . Spore ili vegetativni oblik se unose preko rana. Streptococcus faecalis . Bolest se zove botulizam i ako se na vrijem e ne da protuotrov.otrovi se š krvlju. Kolonij e su slične pahuljicama pamuka. Kolonije su okrugle.. ali. Biokemijske osobine: ima proteolitičke enzime i stvara CO2. što dovodi do jakog grčenja uz lomove kostiju i guš enje. acetat. peritrihijalni bičevi. Iz lučivanje neugodnog mirisa zbog NH3. CLOSTRIDIUM BOTULINUM Morfologija: U parovima ili kr atkim lancima. Doza ispod 1 mikrograma je ubo jita. VAŽNO: zaražene namirnice su po okusu i mirisu neizmjenj ene. Svijest je potpu no očuvana. Znakovi zaraze su kočenje v oljne muskulature. www. Kirurško odstranjenje zahvaćenog tkiva (zato su Titu rezali nogu). zbog pokretljivosti prekriva čitavu površinu podloge. supterminalne spore. Otrov ometa izlučivanje acetilkolina u kolinergičnoj sinapsi što izaziva mlohavu paralizu poprečno-prugastih mišića. Na 100 stupnjeva kroz 10 minuta otvor se inaktivira (termolabilan). Preventiva: otvor ite ranu!!! Čišćenje sa superoksidom jer je bakterija anaerob. alimentarne toksoinfekcije: u lužnatoj sredi ni izlučuju enterotoksin koji izaziva grčeve i proljev. CLOSTRIDUM TETANI Ima terminalne spore.belimantil. na životinje C D F. kih Toksini: egzotoksini tetanolizin (hemolizin) i tetanospazmin (neur otoksin) Patogenost: sama infekcija je uvijek lokalna pa kao takva ne bi bila ve liki problem. r educiraju nitrate u NO2 i NO (plinovi). Infekcije nema.. sjajne. žrtva nema nikakve š anse. vjerojatno zato jer s e ne stigne razviti. prozirne.

fragilis je patogena jer ima kapsularni polisaharid uzorkuj e apsces i ima antifagocitno djelovanje. BACTEROIDACEAE Morfologija: G-. Širi se po organizmu pa može izazvati nekrotična upala pluća Pri porodu kod preranjenog pucanja vodenjaka može dovesti do kontaminacije plodne vode. Patogenost: toksin A je enterotok sin koji izazove lučenje tekućine u crijeva. probavnog sistema i urogenitalnog trakta. CLOSTRIDIUM DIFFICILE Najvažniji uzročnik upale debelog crijeva pri kojoj nas taju lažne opne pa se zove pseudomemranozna. Kolagenaza i heparinaz a razaraju tkiva.info 7 . paradontoza. Normalna mikroflora tjelesnih šupljina čovjeka (u 1 gram sadržaja crijev a ima ih 10 na 10tu). Prevotella imaju kapsulu. Biokemija: asimililacijo m hemoglobina iz hranjive podloge stvaraju smeđe crni pigment nakon 5-7 dana. FUSOBACTERIUM Uvjetno an aerobni. PREVOTELLA.plak. Ravni ili zavijeni šta pići sa zaobljenim ili zašiljenim krajevima. Posjeduju plazmide pa otpornost na antibiotike prenose kon jugacijom. metronidazol. B. Uzrokuju propadanje zubnog mesa. Terapija: eritromicin. Fusobacterium bičeve. kolestin. Žuč inhibira rast. Terapija: vankomicin. P seudomembrane mogu dovesti do suženja crijeva. Obično se javlja kod bolesnika koji pri maju antibiotike jer uniš tavaju normalnu floru. v ankomicin. www. Mogu biti pokretni i nepokretni.Terapija: za spaš avanje se koristi polivalentni konjski antitoksin i ispumpavanje želuca. kanamicin. Žuč ubrzava rast. Mnogi čl anovi ove porodice čine normalnu mikrofloru sluznica čovjeka. rifampicin. Mlad e kolonije Prevotelle stvaraju crvenu flourescenciju. uzročnik bak terijemija. Terapija: metronidazol i klindamicin. toksin B je citotoksin koji razara stan ični epitel pa nastaju pseudomembrane i tvar koja usporava peristaltiku crijeva. Bolesti: sva tri roda sudj eluju u mješ anim infekcijama u ustima. PORPHYROMONAS. BACTEROIDES Nemaju kap sulu ni bičeve. Uzrokuje 2/3 trbušnih apscesa. Razgrađuju šećere do kiseline i plina. anaerobni.belimantil. ne prave spore. Nalaze se u gingivalnom džepu (i zmeđu 2 zuba u hrani) . Normalna mikroflora orofa rinksa. Rijetko m ogu izazvati infekcije na ostalim organima.

pleomorfni bacili (lagano zakrivljeni).5). raspoređuju se u obliku slova V ili palisadno. L (ili kineska slova). X. ponekad i ekstremiteta. Osobine: polimorfizam. lokalna (uho-grlo-nos) upala sa lažnim opnama gr ađenim od fibrina. 4. oštećenje perifernih živaca . Može doći i do infekcije konjuktiva ili kožnih rana. B ojanje po Loeffleru pokazuju metakromatska ili Babes . Di fteroidi su bakterije koje uzorkuju bolest sličnu difteriji ali slabije. ku 3. Citoplazma sadrži met akromatska zrnca.info 8 . ali mogu biti i R ili I tipa. CORYNEBACTERIUM Morfo logija: G+.miokarditis i masna degeneracija srčanog mišića. Liječenje: difterijski antitoksin. Legionella. Egzotoksin produciraju samo sojevi koji su inficiran i bakteriofagom koji prenosi to svojstvo. Lactobacillus. 3 tipa kolonija u Loefflerovom bujonu: 1.CORYNEBACTERIACEAE Najvažniji rodovi: Corynebacterium.4. gravis .hemol itična / talog 3. očnih mišića. Neki su normalni stanovnici sluznice kože. 2. nema spora.nehemolitičan / difuzno zamućenje Na podlogama sa telu rnim solima su crne ili sive kolonije. Otrovi: difterički eg zotoksin je termolabilan. leukocita. egzotoksin stvoren u ždrijelu apsorbira se kroz sluznicu u krv i izaziva teš sistemsku reakciju (3. Kod star ijih kulturama mogu postati G-. B2=nekrozin). peni cilin i eritromicin. Listeria. bakterije su obliku slova V.nehemolitčan / na povržini je kožica 2. izravnim dodirom s respiratornim sekretom ili izlučevin om iz inficiranih kožnih prišteva. može oš tetiti i jetru. bubrege. Ko mplikacije: začepljenje dižnih puteva i gušenje. 1. oštećenje srca . B nije (B1=invazin.polineu itis s degeneracijom mijelinskih ovojnica š uzrokuje paralizu mekog to nepca. Prenosi se kapljičnim putem. nekrotičnih stanica. Na krvnom agaru sive. G ardnerella. nema kapsule. Enzimi: katalaza i oksidaza CORYNEBACTERIUM DIPHTHERIAE Morfol ogija: obavezni aerobi. Raspoređuju se pod kutem ili kao palisade.Ernstova zrnca u kojima s u polimetafosfati koji služe kao kratkotrajna rezerva energije. Kolonije S-tipa s beta hemolizom. Erysipelothrix. f akultativni anaerobi ili aerobi. Ako rast u kao palisade onda nisu patogeni. Patogenost: bolest se zove difterija. peritrihijalni bičevi. nepokretni. G-varijabilnost. mitis . adrenalne žlijezde. www. 5. Toksin: listerolizin O citolitični i hemolitični toksin koji se izluču je u uvjetima niskog pH i niske koncetracije Fe2+. LISTERIA MONOCYTOGENES Morfologija: G+ kratki štapići. Ima 2 frakcije: A je otrovna (inhibicija EF-2). Mnoge ne spadaju u rod Corynebacterium.belimantil. aerobni ili faku ltativno anaerobni. intermedius . Sivkastobijele opne u ždrijelu čije k idanje od podloge izaziva krvarenje što je važno za identifikaciju bolesti. Za cijepljenje se koristi formalinom inaktivirani otrov.

Bacteroides. pleomorfni kokobacili. oksidaza-. Infekcije kod porođaja i abortusa uzrokuju groznice. Terap ija: penicilin. meningitis kod novo rođenčadi.Patogenost: unutar fagocita toksin se veže na kolesterol i dovodi do prsnuća membran e. hijalurinodazu Kod životinja izazove erizipel: crvenilo na koži s tendencoijom š irenja. apsces jetre. nepokretan. Listeria nesmetano raste unutar citoplazme fagocita. Može biti prisutna upala regionalnih limfnih čvorova i ar ritis susjednog zgloba. Osim toga. Granulomatosis infatisep tica je bolest trudnice slične gripi. Enzimi: katalaza-. Rijetko se širi dalje: endokarditis. peptokoka. ERYSIPELOTHRIX RHUSIOPATHIAE Morfologija: G+. beta hemoliza. meningoencefalitis. jetra. ali ima je i u š koljkama. preko posteljice se može proš na fetus s raznim iriti manifestacijama. Rijetko uzrokuje infekc ije mokraćnog sistema i apsces vagine i jetre. www. pokazuju alfa hemolizu. Dijagnoza : samo mikrobiološ i serološ ki ki. crvenilo kože (najčešće na prstima ruke). uključujući pobačaj i mrtvorođenče. acidofilus koji se stavlja u razne mliječne proizvode (fe rmentacija). u ribama. Preventiva: cijepeljenje životinja. slezena. najviš voli e 35 stupnjeva. GARDENELLA VAGINALIS Morfologi ja: G-varijabilabilna.belimantil. Terapija: metr onidazol LACTOBACILLUS 25 vrsta: anaerobi ili mikroaerofili. sepsa i smrt.info 9 . Otporni su na soljenje i dimljenje. bez bičeva. P atogenost: Vaginalni iscjedak neugodnog mirisa povezana sa značajnim porastom broj a G. Neke vrste vrlo rijetko uzrokuju: endokarditis. fakultativni anaerob (57% O2). vaginalis. katalaza -. Dio normalne flore čovjeka u ustima. Virulentnost: stvara neuroaminidazu. očna oboljenja. Glavni rezervoar je domaća svinja. 40% žena ima ovu bakteriju bez znaka infekcije. Kod čovjeka izaziva erizipeloid. Kod muš karaca izaziva uretritis. Pre nosi se najčešće jebanjem a rijetko predmetima i kontaminiranim mokraćom. Kolonije: R i S tipa. plućne infekcije i sepsu. Terapija: penicilin. Zaraza: preko hrane i vode kontam inirane piš alinom i govnom životinja. Najpoznatiji je L. probavnom sistemu. rod nici. G+. peradi. tonzilofaringitis. može izazvati monocit zu. fer mentiraju šećere u laktat. tetraciklin i ampicilin s k lavulonskom kiselinom.

neurološki ispadi (encefalopatija). Prenosi se preko a ir-conditiona i vodovodnih cijevi i tako se naš u la NSBu ali je to zataš kano. e Patog enost: legionarska bolest i Pontiac groznica 1. Stvara vitamin K. neke ima ju pile. e Prilično otporna: raste na visokom temperaturnom rasponu (oko 60 st upnjeva). Suš e enje je također efikasno. www. biljkama. Kolonije na SS agaru su ružičaste a na endoagaru imaju metalni sjaj. invazivni faktori. Yersinia. temperatura. ENTEROBACTERIACEAE Morfologija: G-. Kolonije su velike. reduciraju nitrate u nitrite. Virulencija: toksini. a na vlažnom mogu preživjeti 1 godinu. Većinom su komenzali u probavnom sistemu (koliformne bakterije). Otporne na penicilin. Razgrađuju glukozu i fermentiraju laktozu. neki imaju pile. v iš serotipova. ok sidaza -. Preventiva je ispiranje vod ovodnih cijevi sa vodom na 75 stupnjeva. sjajne. term ostabilan i termolabilan.beliman til. ima ih u tlu. a to dovodi do pojačanog izlučivanja klorida u lumen crijeva gdje ra ste osmotski tlak koji povlači vodu i tako nastaju vodenasti proljevi. Ant igeni: O. Preživi 6 mjeseci u destiliranoj vodi. ESCHER ICHIA COLI Morfologija: G-. Stvaraju vitamine i priro dni antagonisti patogenim mikrobima. što uzrokuje tešku upalu pluća. mučnina). stimuliraju adenil-ciklazu u stijenci crijeva. 2. H. Enterobacter. glavobolja bez plućnih promjena. pokretna zbog polarno smještenih bičeva. Identifikacija: API ROCHE tube i aglutinacija. fak ultativni anaerobi. dva enterotoksina. ali i oportunističke i metastatske infekc ije. a nepokretni su: Klebsiella. vodi. T erapija: rifampicin je najbolji. Antigeni: O i H. kapsulu ima ju Klebsiella. Soli selena i žučne soli inhibiraju rast. u mulju viš od godine dana. razgrađuje hranu vlastitim enzimima. legionarska bolest: otrov citoto ksična egzoproteaza razgrađuje stanice. kokobacili. Dodatni simptomi su suhi kašalj. Ne prave spore. Uniš tava ih viš od 60 stu pnjeva pa se ubijaju pasterizacijom. Escherichia. Pontiac groznica je slična gripi: kratka inkubacija. adhezivni faktori. Svojim metabolizmom zakiseljavaju podlogu pa endo-agar pocrveni. crijevni simptomi (proljev. Shigella. Patogenost: uglavnom crijevna oboljenja. uglavnom su pokretni (peritrihijalne flagele). Antig eni: O. Rastu na jednostavnim (SS-agar) ili diferencijalnim podlogama (endo agar). a svoj im metabolizmom jako zakiseljuju podlogu.LEGIONELLA PNEUMOPHILA Zoonoza tropskih i suptropskih područja. glatke sa glatk im rubovima. pokretni (peritrihijalni bičevi). Morf ologija: G-. š potiče to nastanak cAMP. inhibira fagocite i tako omogućuje nesmetan ra zvoj u plućima. kokobacili. Toksičnost: 1. a može i eritromicin. K. i K sa velikim mnoš tvom serotipova svakog roda.info 10 . Normalna flora crijeva. deseci različitih serotipova. H.

gnoj. Kod novorođenčadi može doći do prodora bakterija rijeva u krv pa nastaje specifični oblik koli-sepsa. b) enteropatogeni sojevi ne stvaraju ent erotoksin. 2. ali prodiru u epitel crijevnih resica.belimantil. Moguće su gnojne infekcije mnogih organa. nadomještanje tekućine i minerala. ali se ne razmnažaju u crijevu tako da nema proljeva . Plazmidi joj daju otpornost na antibiotike. Prelazi iz crijeva u mokraćne kanale. adhezivni ili kolonizacijski faktor . Endotoksin povisuje temperaturu i daje opće značajke infekcije (slabost). Češće kod žena. pa se oslobodi endotoksin. pokretni (peritrihijalne flagele). Najčešća komplikacija je obilno krvarenje crijeva i perforacija crijeva s peritonitisom. enteritidis i dr. čestim proljevima koji sadrže sluz. enteriditis. trbušni tifus uzorkuje S. krv i neutrofilne leukocite. Terapija: cefalosporin. S. čireva i u pala. pa čak i infekcije kože i rana. c) enteroinvazivni sojevi ne stvaraju enterotoksin i pr odiru u sluznicu. Proljev sličan kao i kod dizenterije (sluz.info 11 . Temperatura raste. kratka inkubacija. S. slezenu. Površ inski antigeni s luže za prijanjanje na stanicu i protiv makrofaga. upala pluća.serotipovi A do F potiču stvaranje IgH što je indikacija za akutnu inf ekciju. te dolazi do nekroza. S. gastroen teritis je najčešći oblik. mučnina. e Morfologija: G-. neki sojevi produciraju i hemol izine Za patogenost je važan broj bakterija. pen e se do mjehura i bubrega. Antigeni: O . S. Bioke mija: razgrađuju glukozu na kiselinu i plin. Manifestiraju se trbušnim grčevima. Stvaraju H2S pa na podlozi sa FeCl3 n astaje FeS koji daje crnu boju kolonijama. typhi. paratifusi A i B su lakša i kratkotrajnija obolje nja slična tifusu. Uzročnike u krvi uništi imunitet. kloramfenikol.ima dvije vrste bičeva pa i dva antigena H1 i H2. pa u krv i nastane bakterijemija. 3. SALMONELLA Viš vrsta: S. bez krvi ili inflamatornih stanica. H . endokarditis. choleraesius. typhi-murium. pa treba antibiogram. 1. d ) enterohemoragični sojevi izazivaju upalu debelog crijeva i krvarenje. typhimmurium. pijelonefritis. prije su se koristil i za cijepljenje Vi (virulentni antigen) sprečava fagocitozu. granulociti). endokar ditis. Izazivaj ga S. Uzročnici S.pile 3. 4.typhi. Terapija: ampicilin s klavulonskom kiselinom. Izazivaju vodenaste prolje ve. artritis. Crijevna oboljenja imaju 3 vrste: a) enterotoksigeni sojevi ne mogu prodrijeti u sluznicu. također izaziva popustljivost kapilara što om ogućava prodor u krv i metastatske upale. paratyphi A i B. krvarenja (obično se izmjenjuju napetost i opstipaci ja s teškim proljevom). Otporne su prema djelovanju žučnih soli. Svi sojevi su najčešći uzočnici infekcija mokraćnih kanala. ampicilin s klavulonskom kiselinom. putem žući ulazi u crijevo i nastaju proljevi. krv. Iz stanica crijeva se širi do Peyerovih ploča gdj e se razmnaža pa ide u jetru. grčevi. Izaziva ga S. gentamicin. paratyphi A i B.2. www. Riječ je o unošenju otrova ili blagoj infekciji . Bolesti se zovu salmoneloze. septički sindr om: preko epitela crijeva idu u krv gdje nastaje sepsa i meningitis. povraćanje proljev. meningitis.

a izaziva simptome meningitisa tako djeluje na sitne krvne žile CNS-a i uzrokuje paralize i neuritičke lezije. Nakon preboljevanja je moguće da dio bakterija ostane u ileumu (dio tankog crijeva) ali se ne razvija bolest jer je nastala ravnoteža imunitet-bakterija. SHIGELLA 4 vrste: S. hija luronidaza. www. debela kapsula omogućuje bojanje tušem. krvarenje u plućima. Za patogenst su odgovorni plazmidi. K. Nastaju gnojni čirevi na crijevu zbog endotoskina. nepokretna. Morfologija : G. oksidaza -. Izaziv a začepljenje alveola. 2. aerogenes. subsp. invazivno djeluje na sluz nice tankog i debelog crijeva. S. P. Toksičnost: 1. infekcije probavnog trakta: upala crijeva. p robavnom sistemu čovjeka. Prenose ju muhe i pa raziti. neki sojevi imaj u enterotoksično djelovanje: pojačano izlučivanje vode i elektrolita. kloramfenikol. infekcije urogenitalnog trakta : od bubrega nadalje. nepokretna. Patogeneza: bacilarna dizenterija (važno je reći bacilarn a jer ima i amebna) je krvava upala crijeva. oboljenja dišnih puteva od nosa do pluća. Subsp.fibrinolizin. egzotoksinn je neurotoksin i zove se š igatoksin. Kolonije: S kolonije su patogene bakterije. učestali krvavosluzavi proljevi. 3. ozaenae. Obavezni paraziti crije va čovjeka. Su bsp. 3. Infekcija je ograničena na probavni t rakt i ne prelaze u krv. Subsb. ima pile kojima se prijanja na eritrocit.. ljuštenje i krvarenje. nema kapsulu. R n isu. 2.. katalaza + (neki sojevi nisu).Kolecistekomija je uklanjanje žučnog mjehura zbog nagomilanih bakterija. ozaneae izaziva smrdljivo progresivnu kroničnu atrofiju sluznica. S. proljevi. 4.info 12 . sonnei. Povišena temperatura i proljev.belimantil. Terapija: tetraciklin. ne pravi spore. subsp. oxytoca. rhino scleromatis. Biokemija: ne razgrađuje laktozu. vulgaris. Ima O-antigen je termostabilni endotoksin koji izaziva stvaranj e IgA antitijela. gušenje. ampicilin s klavu lonskom kiselinom. rhinoscleromatis izaziva destruktivni granulom no sne sluznice. fakultativni anaerob. Simptomi: grčeviti bolovi u donjem dijelu trbuha. propadanje epite lnih stanica i upalna reakcija. taloženje fibrina pa nastaju pseudomembrane. nekrotoksin. dysenteriae. Ostale vrste roda Klebsiella: K. boydi. Potrebno je nadoknaditi minerale i vodu. Toksičnost: slab endotoksin i nek rotička supstancija. S. Kod djece može doći do acidoze i dehidracije. Iz nosa se ši ri vrlo neugodan zadah. endotoksin pojačava peristaltiku. drugi produkti: hemotoksin. KL EBSIELLA PNEUMOPHILA 3 podvrste: subsp. njihovim gubitkom prelaze u R kolonije i nisu patogene. vodi. mirabilis… ima ih u zemlji.kokobacili. flexneri. pneumoniae. PROTEUS Više vrsta: P. pneumoniae je komenzal u probavnom sistemu a postaje p atogena u oslabljenom organizmu: 1. Na rublju i post eljini mogu preživjeti do 45 dana. Morfologija: G-. Otporna prema ampicilinu i karbencilinu i to svojstvo može prenositi plazmidima.

ENTEROBACTER Morfologija: G-. pestis. infekcije kronični h rana i opekotina. Antigeni: O-antigeni su unakrsno reaktivni sa nekim drugim O-antigenima Enterobacteriacea i sa rikecijama (Rickettsia prowazeki). pokretna ( peritrihijalne flagele). u urogenitalnom traktu izaz ivaju upale mokraćnih kanala. Endotoksin je enterotoksičan i nefrotoksičan. pokretan.pleomorfi. Čest na namirnicama i bilju. ne prave spore. kapsula (po sluzavosti sličan Klebsielli). Upala pluća i sepsa su najčešće smrtonosne. kolon ije su glatke i sjajne. a rijetko upala uha i konjuk tivitis. Morfologija: G. Patogenost uslijed oslab ljenog imuniteta: ako se jako namnože izazovu proljev. a ne davati antibiotike naslijepo. Izrazito otporne na dezinficijense i antibiotike zbog plazmida. Oboje se jače na krajevima (bipolarno bojenje). nema mirisa.1% fenil etil alkoholom. Bolest samo kod oslabljenog imuniteta izaziva upalu pluća. rijetko moguća sepsa. neki imaju e kapsulu.kokobacili. Ne fermentira laktozu za razliku od ostalih iz ove porodice. YERSINIA PEST IS Uzočnik kuge. a dugo prežive u nepovoljim uvjetima. meningitis. sepsu. pa se to koristi za id entifikaciju. vrlo pokretni (peritrihijalni bičevi) pa rastu u oblik u valova na podlozi. pokazuju fenomen rojenja kad se gledaju mikroskopom. urinarne infekcije. Primarno patogene za životinje. ne prave spore. DNA-aza . YERSINIA 3 vrste: Y. ima kapsulu. Najčepće izaziva bolničke superinfekcije urinarnog i respiratornog trakta kod oslabljenog imuniteta. Nastaju alimentarne toksoinfekcije. Rezervoar su štakori i miševi.Morfologija: G.info 13 . Y. jedna od najopasnijih zoonoza. U čovječjem probavnom sistemu k ao komenzal. Fakultativni anaerob. P. Y.belimantil. VAŽNO: Klebsiella . Prenosi je štakorska buha. želatinaza. Enterobacter i Serratia su bolničke bakterije pa živeći u bolnicama razvija ju otpornost na sve moguće i nemoguće antibiotike što ih čini jako teškim za liječenje. Enzimi: lipaza. b rže raste na obogaćenim podlogama. Komenzal u probav nom sistemu. pseudotuberculosis. Biokemija: razgrađuju proteine pa oslobađaju amonijak koji j ako smrdi. www. Proteus.kokobacili. meningitis . Zat uvijek treba napraviti antibiogram. Isto tako oslobađaju H2S pa ako se podlozi doda Fe3+ onda imamo crne ko lonije. infekcije rana. Antigeni: kapsularni i somatski. proizvodi crveni pigment i marcesin. Enterobacter aerogenes najčešće napada urogenitalni kanal. morgani ne pokazuje fenomen rojenja. nema kaspulu. SERRATIA Viš vrsta: G. pokretni na 22 stupnja ali na 37 ne. enterocolitica. Valovit rast se može spriječiti koncetriranim agarom i 0.

Morfologija: mali štapići s monopolarnim bičem i pilama.Virulencija: endotoksin.li mfne žlijezde u trbuhu 3. tankog i debel og crijeva najčešće kod djece. Terapija: tetraciklini. tetra ciklini. ko ji se povećaju i postanu bolni (buboni . Terapija: streptomicin. a pokretna na 22. Imunitet nakon preboljene bolesti je dobar. Zahvaljujući cijepljenju (atenuirane bekterije) kuga je danas endemska bo lest ako ju uopće ima. Ne pokazuje bi polarno bojanje. površ ji inski antifagocitički faktori (proteini. ne razgrađuju saharozu. Aerobni. piocianin (plavo zel eno). YERSINIA PS EUDOTUBERCULOSIS Osobine: pokretna na 22 stupnjeva. viš serotipova. Infekcija vrlo virulentnim uzročnikom dovodi do sepse i brze smrti.belimantil. gastroenterokolitis (povraćanje i proljev). Nastaju velika potkožna hemoragična područja (crna sm rt). 2. Ima više serotipova (O i H antigeni). ima pile s kojima prenosi otpornost na antibiotike. V i W antigen. lipoproteini). pokretni zbog bičeva koji mogu biti ra zličiti po broju i smještaju. PSEUDOMONAS AERUGINO SA Nalazi se u tzv. Rezervoar su mlijeko i mliječni proizvodi. amikacin). Pigmenti: fluorescin (žuto). polarno b ojenje nije obavezno. Yersinie odlaze limfnim putem do čvorova. ne pravi spore. kloramfenikol. krvarenja i nekroza u koži. YERSINIA ENTEROCOLITICA Uzorkuje upale želuca. www. koja dovodi do rasprostranjenih lezija. jetri. enterokolit ike. nepokretna na 37 stupnjeva. životinjama. P atogeneza: Štakorova buha ugrize čovjeka. samo u slučaju smanjenog imuniteta Terap ija: na osnovi antibiograma (kloramfenikol. Boles ti: 1. nast aje bakterijemija. a pneumonični i septikemični ob lik bili su smrtonosni bez iznimke. Plućna kuga se širi kapljičnim putem.in fo 14 . tetraciklini. amipicilin. a pazi ovo: može se razmnožavati i na 4 stupnja (koje đubre). Ima ih tlu. rijetko piorubin (crveno). Dovoljna je samo jedna bakterija za razv oj bolesti. sepsa je rijetka. miš toksin. ne stvara kapsulu. PSEUDOMONADACEAE Morfologija: G-.bubonska kuga). Prije antibiotske ere. slezeni. e Vrlo slične bolesti kao i kod Y. sluznicama. aminog likozidi. Izaziva hemolizu. b iljkama. Ne ma kapsulu. vodama. l etalitet bubonskog oblika varirao je između 50 i 90 %. Iz bubona idu u krv. slično kao i crijevna tuberkuloza. Nastaju krvave nekroze plućnog tkiva uz obilan zarazni gnoj. Za rast i virulenciju važna je koncetracija Ca2+. Slični su enterobakterijama. Neki sojevi imaju sluzavu ovojnicu. ljudskoj koži. Bakterije dolaze i u pluća (plućna kuga). mezenterični limfadenitis . fluorescentnoj grupi roda Pseudomonas jer stvara fluorescent ni pigment (piocijanin i fluorescin).

ekstracelularna sluz inhibira fagocitozu 4. Otrovi: 1.i H-antige na. infekcijom rana stvara se plavozeleni gnoj a inficirane rane imaju miris cvijeta lipe. www. 1. piocija nski enterokolitis 5. gastrointestinalna forma: zaraza hranom ili vodom. anthracis. 4. Upala limfnih čvorova popraćena povišenom temperaturom. izaziva edem bez crvenila koji se zagnoji i nekrotizira (na kuniću) .aerobni pleo morfi. infekcije dišnog trakta. proljev te lokalna ili opća upala limfnih čvorova. enteriti s. egzotoksin A je termolabilan enzim koji inhibira intracelularnu sintezu prot eina u domaćina. Najčešće izaziva bolesti divljih životinja. infekcije urogenitalnog trakta (često). polimixin. enterotoksin izaziva tzv. Koristi se fagotipizacija i bakteriocinska tipizacija. 4.belimantil. Antigeni: viš O.info 15 . okuloglandularna forma: infekcija konjuktive uz u lcerozne lezije. Prenosioci su člankonoš i koji piju krv: krpelji. Može doći u krvotok i izazove sepsu. Alfa-hemoliza. ul ceroglandularna forma: infekcija kroz kožu. Mik rob se namnoži u plućima i tako nastaje upala pluća. Neisseriae. 2. groznicom. Napraviti antibiogram. Kolonije: raste samo na podlogama obogaćenim životinjskim bjelančevinama i cistinom. elastaze razaraju kolagen i elastin. mialgijom. Tipovi A i B ovisno o tome da li razgrađuje g licerol. a na površ kožicu sa ini zelenim pigmentom. 3. F rancisella novocida je patogena za životinje. otitis i brojne druge piogene infekcije. Patogenost: uobičajni saprofit u ljudi. Ima bakterioci nsko djelovanje na B. Proteus. FRANCISELLA TULARENSIS Morfologija: G. 3. Lokalna ili opća upala limfnih čvorova. To je vrlo akutna sistemska bolest sa žarišnim gnojnim i granulomskim žarištima u mnogim p odručjima tijela. Prema lokalizaciji u organizmu imamo razne oblike bolesti: 1. Moguće jako razaranje oka. uš buhe. bipolarno bojenje. nepokretni.Za selektivnu izolaciju zahtijeva podloge sa dodatkom certimida. egzotoksin S je izvanstanični otrovni protein. nastaje vrlo bolan čir. Čirevi probavnog trakta uz p ovraćanje. Preživljava mjesecima u vodi normalne temperature. Osjetljiv na kiseline i soli srebra. bolest među divljim životinjama. 2. koke. Ima tridesetak serotipova pa serotipizacija nije dovoljno pouzdana u e ident ifikaciji. izazove tularemiju. m eningitis. Mikrob se namnoži u aksilarnim limfnim čvorovima i nastaju lokalni ili generalizirani buboni (80% sl učajeva). Prenose i. Clostridium. kod nov orođenčadi smrtonosna sepsa. čak i u blagim otopinam a dezinficijensa. beta-laktamski antibiotici + aminogliko zidi. 2. pneumonijska forma: kapljična infekcija (primarno) ili tijekom ostalih forma. mučninom. uz povećanje jetre i slezene. lecitinaza uniš tava membrane i uzrokuje hemolizu. Fakultativni unutarstančni parazit. Terapija: tetraciklin. 5. infekcije mokraćnih kanala. U bujonu pravi talog. glandularna forma: upala limfnih čvorova bez kožnih lezija. Jedna od najotpornijih bakterijsk ih vrsta. česte su bolničke infekcije sojevima otpornim na antibio tike Terapija: kloramfenikol. glavoboljom . djeluje slično kao egzotoksin A 3. kao i n a domaće životinje i čovjeka.

Bipolarno boja nje toluidinskim modrilom. Napadaj u i mozak (meningoencefalitis). LPF (lymphocytosis promot ing factor) pospješ limfocitozu uje 4. a može i preko kože i sluznice.info 16 . canis (pas). neprofesionalne infekcije). najčešće neprokuhanim ili nepasteriziranim mlijekom zaraženih životi ja. kožni test (injektira se brucel ergen . što uzrokuje rasprostanjenu RE aktivnost uz stvaranje malih granulomatoznih žarišta u jetri. limfnim čvorovima i koštanoj srži. Unutarstanični paraziti. U životinja se bakterije nakupljaju u maternici t rudnih životinja jer su embrionalne ovojnice naročito pogodna podloga za razmnožavanje . te svježim sirom (tzv. G. Naročito ugroženi čuvari stoke. BORDETELLA PERTUSSIS Morfologija: G. Br. Simptomi: tempe ratura se diže u naletima (povratna groznica) jer bakterije prelaze u krv pa nazad u stanice. Kolonije su sićušne. 1. Tanka kapsula koja ne bubri u homolognom serumu.BRUCELLACEAE BRUCELLA Uzrokuju zoonoze koje se nazivaju bruceloze: Br. Dijagnoza: serološ tehnike. termolabilni endotoksin ima jako n ekrotizirajuće djelovanje 2. uz neod ređenu klonulost i slabost koja traje mjesecima. mesari. inkubacija: razmnožavanje u sluznici dišnog trakta traje 2 tjedna i oslobađaju se otrovi. Bolest se može prenijeti na čovjeka. Patogeneza: prodiru u retik uloendotelni sustav domaćina. Rastu samo na podlogama obogaćenim aminokiselinama (soji n agar). veterinari. Br. melitensis (koza). bubrege (nefritis). Kad su u krvi raste temperatura. e Otrovi: 1. Može početi naglo ili podmuklo. nije virulentan i aglutinira akriflavin. Cjepi vo sa atenuiranim živim bakterijama primjenjuje se na ljude i životinje. Važn o za dijagnostiku i cjepivo. pa dolazi do abortusa. asporogeni.nukleoprotein brucela).belimantil. srčane zaliske (endokarditis). suis (svi nja). te crijeva. abortus (govedo). ke Terapija: kloramfenikol i tetraciklini. svjetlucave s uskom zonom hemolize. www. imaju zaštitu od fagocitoze. HSF (histamine-sensitizing factor) povećava o sjetljivost na histamin 5. virulentan je i ne aglutinira akriflavin.pleomorfi. Antigeni: K-antigen i = aglutinogeni (viš serotipova). S -oblici bakterija sadrže endotoksin u staničnom zidu koji im omogućava prodor u stanic e domaćina. Obzirom na kapsulu postoje dva oblika kolonija: R-oblik nema kapsulu . zglobove. hemaglutinini na pilama pospješ prijanjanje na epitel d iš puteva uju nih Širi se kapljično. striktni aerobi. Antigeni: aglutinogeni A i M u različitim omjerima kod različitih vrsta.nepokretni aerobni asporogeni kokobacili. S-oblik ima kapsulu. Br. slezeni. To uzrokuje izrazito kronični tijek bolesti. Kolo nije: raste na obogaćenim podlogama: škrob + glicerolni krvni agar (Bordet-Gengou po dloga). Ako se bolest ne prepozna i ne li ječi može trajati i dulje od godine. testise (moguć sterilitet nakon infekcije). termostabilni endotoksin 3.

nepokretni. Uzrokuje apscese sa regionalnom upalom limfnih čv orova na mjestu ulaska (npr. konvulzivni stadi j: luči se gusti bronhijalni sekret pa slijedi učestali žestoki kašalj s teškim udisajima pri čemu nastaje karakterističan zvuk nalik na magareće rikanje (pertussis = hripavac) . Bolest osta vlja trajnu imunost. Prvo Pasteurovo cjepivo. a vlastita jošnije razv ijena. Cjepivo se zove DiTePer-p araper (difterički i tetanički anatoksin + mrtva B.meningitis ili u pale diš nih puteva sve do pluća. sklonost sekundarnim infekcijama (upala pluća). Actinobacillus.i X-faktor koji su nužni za rast pa koristi se krvni agar koji se preth odno zagrije na 80 stupnjeva ili krvni agar na kojem je zasijan stafilokokima ko ji razaraju stanice. HAEMOPHILUS INFLUENZAE Morfologija: G. Ova bakterija je dru gi najvažniji uzročnik meningitisa. Antibiogram. kožna ozljeda). Ima pile. a infektivne su bakt erije sa serotipom B. Patogenost: prenosi se kapljičnim putem. Njihovim raspadom se o slobode V. Antigeni su u kapsuli.belimantil. kataralni stadij: kihanje i lagani kaš traje 2 tjedna. Bipolarno bojenje anili nskim bojama.2. kokobacili bez spora. www. ne pravi spore.(bipolarno bojenje). ali primjena na čovjeka ne daje rezultate.pleomorfni štapići. PASTEURELLACEAE Rodovi: Haemophilus.parapertussis). budući je izgubljena pasivna majčina imunost. serotipovi A-F. uzgoj na krvnom agaru. Oni samo eliminiraju uz ročnika ali ne i otrove pa nemaju učinak na tijek bolesti.info 17 . Može izazvati i gnojni meningitis i aps cese mozga. Kao saprofit živi u dišnom traktu i može izazvati oportunističke infekcije b ronha i pluća. azitromicin. pijelo nefritisa. ne pokretni. artritisa. B. Nekapsulirane bakterije su normalna flora diš puteva. PASTEURELLA MULTOCIDA Morfol ogija: G. Oporavak traje dugo. Terapija: in vitro osjetljiva na mnoge antibiotike. primarne gnojne infekcije uzrokuju invazivni sojevi (tip B) uglavnom u djece . uz meningokok. Kapsula je samo kod m ladih. Sojeva sa kapsulom su patogeni jer mogu blokirati nih fagocitozu. pertussis i B. Za hranjivu podlogu treba imati žive stanice. ampicilin s klavulonskom kiselinom. a širenje krvlju može dovesti do endokarditisa. infekcije mogu biti primarne i sekundarne: 1. Kolonije: S.i R-oblici. parapertusis izaziva slične simptome. pa je po njemu i dobila ime. a kasnije je razaraju autolitički enzimi. 2. aerobni (fakultativni anaerobi). konjuktivitisa sa tipičnim ružičastim okom. Terapija: eritromicin. Pasteu rella. Djeca između 2 mjeseca i 8 godina s u naročito podložna. alj 3. sekundarne infekcije predstavljaju komplikacije nakon primarnih infekc ija virusima (virus gripe) ili drugim mikroorganizmima (piogeni koki). Terapija: kloramfenikol.

Ima 3 oblika: 1. nisu dio normalne flore čovjeka. Klinički oblici: 1. š je osobina iri to gljivičnih infekcija a ne bakterijskih. Vide se bazalni i zračni micelij. A ko dođu u tkivo. torakalni . abdominalni . najčešće na ekstre itetima. ki NOCARDIA Viš vrsta: N. Spadaju u bakterije jer nemaju sterola u membrani i osjetljive su na antibiotike. Razgranati oblici poput micelija ali puno tanji i kraći od pravih gljiva. N.sa kože prsnog koša ili udisanjem širi se na pluća. 4. i dr. asporogeni. hrapave. VAŽNO: Upalni proces se š kontinuirano . 3. tetr aciklin. mozak. sistemska najčešće zahvaća pl uća i izgleda slično tuberkulozi. pleomorfni.š se na vrat i l ice iri 2. neki su acidoarezinstentni. V. Bolest se zove nokardioza a izazove ju N.POSEBNE BAKTERIJE ACTINOMYCETACEAE (Bakterije slične gljivicama) Morfologija: G+. Ima ih posvuda u prirodi. Aktin omitoza izazove granulomatozne lezije sa apscesom u centru pa nastaje gnojna izl učevina sa tipičnim sumporno žutim zrncima u gnoju.brasiliensis. aerobni. postaje patogena i izaziva tipičnu bolest zvanu aktinomikoza. bubrege. Terapija: s ulfonamidi. Y. cervikofacijalni . voš tane.info 1 .asteroides. 3. Neškodljive dok žive na sluznicama usne šupljine ili vagine. iz vagine može prodrijeti u zd jelicu. Otporne su na fagocitozu. nabo rane. micetom . bez zaustavljanja na anatomskim granicama (kosti). (fakul tativni) anaerobni. Terapija: kirurš zahvati za uklanjanje tumoroznih masa + sulfonamidi. oblik karfiola. uzdignute. Kolonije u obliku raznobojnih granula sporo rastu na umj etnim podlogama. e Morfologija: G+. Kasnije nastaju gnojni sinusi a gnoj ima granulome uzročnika.asteroides koja ulazi kožom i preko diš nog sistema.belimantil. asporogeni štapići koji se granaju poput hifa.granulomatozne lezije kože i potkožja. difteroidni štapići i filamenti koji se granaju u obliku slova T. Može zahvatiti bilo koji unutarnji organ. nepokretni. potkožni i sluznički apscesi. ACTINOMYCES IZRAELI Kolonije poput pauka (R oblik). prsni koš ili kožu. Kolonije su suhe. www. jako spec ifičan miris po plijesni. 2.počinje kao upala slijepog crijeva a li prodiru dalje u trbušnu šupljinu. Preko krvi može doći u jetru.

respoređeni pojedinačn ili kao V. Širi se kapljičnim putem. Patogeni sojevi daju tzv. Patogen eza: Gdje god se u tijelu nasele. acido-alkohol-rezistentne. okruženih epitelni h stanica (preobraćeni histiociti . Tada se primarna infekcija dokazuje tuberkulinskim testom. Unutar fagocita bi se trebale spojiti sa lizosomom i razgraditi ali bakterija i ma cord-faktor i sulfolipide koji to sprečavaju. U tekućim podlogama rastu na površini u obliku naborane kožice koja s e otkida i pada na dno u obliku zrnatog taloga. Nakon nekoliko dana dolazi do centralne nekroze i mekš anja pa nastaje meki tuberkul. Tuberkuli mogu puknuti i nastaju ka verne uz kaš s krvavim ispljuvkom. X.info 2 . Stanična stijenka ima 4 sloja: peptidoglika n. jetri. aktiviraju se i nastaje upala sa tvrdim tuberkulima. peptoglikolipidi i sulfolipidi (sprečavaju fagocitozu). www. Primarna infekcija ponekad nije potpuno iskor ijenjena. malahnitno zelenilo koje na ostale bakterije djeluje e bakteriostatski. jetra).6. proteini izazivaju preosjetljivost kasnog tipa (tuberkulinske rea kcije).belimantil. Kad se ti limfociti sretnu sa bakterijam a. alj raš se po tijelu i nastaje milijarna tuberkuloza. pa nastaje tuberkulozna upala pluća. Sve to može proći bez vidljivih simptoma.tkivni makrofagi) i viš fibroblastima i limfocit ima. Vrijeme generacije je 14 do 22 s ata a vidljiv rast 3 do 12 tjedana. Daje pozitivan niacin-test. Limfociti od makrofaga dobivaju informaciju o antigenima i postaju imunokompetentni. cord-oblike (poput užadi). Tako "progutane" bakterije dospje vaju do limfnih čvorova na što čovjek reagira nespecifičnom upalnom reakcijom. ne prave spore ni kapsulu. ire koštanoj srži. Murein sadrži N-glikolil-muraminsku kiselinu.dimikolat) i voskovi sa rec eptorima za fage i seroaglutinaciju. asparagin je izvor d uš ika. Takvi tuberkuli postepen o zarastu fibrozom i kalcifikacija uz stvaranje ožiljaka na plućnom tkivu. a osjetljiva na UV i sunčeve zrake. Postoje primarna i sekundarna (reaktivirana) infe kcija: 1. Ne mora se razviti bolest. Morfologija: vitki štapići. Katalaza pozitiv ne. glicerol je izvor ugljika. Ako bakterije probiju limfnu barijeru i prodru u krv. bacili tuberkuloze izazivaju karakteristični gra nulom zvan tuberkul koji se sastoji ejezgrenih velikih stanica. vitki nepokretni štapići. parenhimatoznim tkivima (bubrezi. To je tvrdi tuberkul. mekim tkivima. Može d oći do odebljanja lokalnih limfnih čvorova. umjesto N-acetil-muraminske. te prema sušenju. To su sitna žućkasta žarišta na slezeni. To je tipična manifestacija stanične imunosti. M. sle zena. od metala najviš Mg. polisaharid arabinogalaktan. Može nastati izolirana tuberkuloz a organa: čvorići po mozgu (meninge). sporo rastu. lipidi. kostima. cord faktor (trehaloza -6.MYCOBACTERIACEAE MYCOBACTERIUM 30 vrsta: aerobni. kod primarne infekcije makrofagi plućnih alveola fagocitiraju bakterije. Antigeni su dijelovi stanične stijenke i citoplazme: polisah aridi. Otporna na niske koncentracije kiselina i lužina. Boji se po Ziehl-Neelsonu (detalji u općem dijelu). Za rast su potrebne posebne hranjive podloge a najčešće Lowenstein-Jensen podloga: jaja. mikolična kiselina. MYCOBACTERIUM TUBERCU LOSIS Čovjek je jedini prirodni domaćin.

OSTALI MYCOBACTERIUM I M. Slaba virulencija. Na koži izazove brojne čvoriće (gube) ispod epiderme. naročito u zemljama trećeg svijeta. cansasi su uvjetno pato gene (mikobakterioze pluća). Nije uspjela kultivacij a u umjetnim podlogama. Koristi se za izvođenje M antouxove reakcije: intrakutano se ubrizga tuberkulin. M. atrofija i otpadanja prstiju.. Može doći do paralize lica. Unutar makrofaga mogu ostati skrivene bakterije koje se sporo dije le zbog niskog pH. te se pozitivna reakcija ispoljava crvenilom i edemom oko mjesta uboda. Time je TBC najsmrtonosnija zarazna bolest čovječanstva. izrazito duge inkubacije i zove se guba ili lepra. Sekundarna infekcija nastaje ponovnim aktiviranjem primarnog žariš iz doba primar ne infekcije ili ta reinfekcijom pojedinca koji je bio izložen. resorpcije kosti. dugotrajno gladovanje. Aktivni dio j e protein koji se može dobiti kao pročišćeni proteinski derivat. U plućnoj kaverni ima najviše er je to sredina s povoljim pH i koncetracijom kisika. Ona se tak ođer može razviti u milijarnu TBC ili izoliranu TBC organa. Obavezni unutarstanični pa raziti sporog rasta s generacijskim vremenom 20-30 dana. neće izazvati bolest kod zdrave osobe. Neurološke manifestacije obuhvaćaju svrbež. avium. To se koristi za provjeru imunite ta. U eri SIDA-e tuberkuloza i ostale mikobakterioze dobivaju nove razmjere (HIV uniš tava celularni imunitet). Terapija: Diamino-difenil-sulfon i kortikosteroidi. To je kronična bolest kože. Može doći do raspada tih g uba. obamrlost. no gu… Otpornost: O-difenil oksidaza onemogućuju spajanje s lizosomima i onemogućuje fago citozu. otpadanja kože i nastanka čireva.belimantil. preosje tljivost. Tuberkulin je ekstrakt bakterije koji sadrži specifični protein.. npr. kontrak tura mišića šake (poput panđe). kih tva Zbog toga glava naras te i nastaje "lavlje lice". Tamo su metabolički aktivne i dijele se. M. Daje se atenuirani M. najčešće pluća. bovis koji je prošao višegodišnje presađivanje na glicerolno-krumpirovoj podlozi i ima iste a ntigene ali neće izazvati bolest. Prevencija: Bacilus Calmet-Guerin (BCG) cjepivo u kojemu se postiže stanje primarne infekcije. MYCOBACTERIUM LEPRAE Morfologij a: pojedinačno ili u velikim nakupinama ili kao palisade. ulcerans se prenosi kontaminiranom zemljom. To se naročito u sta njima kompromitiranog imuniteta. Od TBC može oboliti svaki organ. AIDS. sluznica i perifernog živčanog sis tema.. Tuberkuli su zatvoreni gnojni čirevi od raspadnutog tkiva i u njima je niska koncetracija ki sika.2. a iskašljaj je najčešći izvor zaraze. intracelulare i M. www. Čvorići se sastoje od velikih nakupina makrofaga i orijaš stanica te mnoš bakterija. Terapija: izonijazid djeluje baktericidno na metabolički aktivnu populaciju ri fampicin djeluje baktericidno na aktivne i slabo i povremeno aktivne bacile pira zinamid ih ubija u kiselom mediju Jedina prava terapija je kombinacija sva 3 ant ibiotika kroz 6 mjeseci do godine dana. anesteziju dijelova tijela. WHO procjenjuje da god išnje u svijetu od TBC umre 3 milijuna ljudi. Gube nastaju i na sluznicama. To su perzisteri i na njih ne djeluju antibiotici. ruku. Bolest je niske infektivnosti.info 3 .

vitki.i H . paratuberkulosis i M. te ned ovoljna termička obrada zaražene vode i hrane.info 4 .zavinuti štapići.belimantil. Dodatkom H2SO4 dolazi do nitrozo-ind ol reakcije (crvena boja) i to je crveni kolera-test. ko www. biotyp eltor. Osjetljivost: osjetljiv na visoke temperature. te smrti. tuberculosis. U tamnom polju nalikuje gibanju “muš u roju”. Uzrokuju crijevnu kravlju tuberkulozu. bovis je uzročnik tuberkuloze preko mlijeka. Biokemija: reducira nitrate u nitrite i stvara indol. pa tko preživi do tada… SPIROCHAETACEAE Ova porodica obuhvaća 4 roda: Sp irochaeta. Tetraciklin i ka klormafenikol su daje oboljelima ali i zdravima kao prevencija ako je izbila epidemija. bez bičeva i kapsule. a inhibira rast M.M. ne prave spore. cirkulatornog š i kolapsa. Vrlo se teš uzgajaju na hranjivim podlogama. Antigeni: O . ulcerans i M. proteina i ugljikohidrata različite struktur e. Bolest obično sama prestane nakon tjedan dana. Dolazi do golemog gubitka vod e i elektrolita u lumen crijeva i nastaje tipični vodenasti proljev koji uzrokuje golemi gubitak tekućine (10-15 litara na dan!). Enterotoksin je AB tipa: B podjedinica se v eže za receptor na epitelnoj stanici crijevne sluznice i omogući ulaz manjoj A podje dinici u stanicu. tuš preparat ili se promatraju u tamnom polju ili fazno-kontrastnim mikroskopom. Hrana se kontaminira putem muha. acidoze. Mikroskopija: pokretljivost koju pokazuju neki pripadnici roda u nativ nom preparatu. Uzrok infekcijama su loši sanitarni uvjeti. š ima to efekt na transmembranski transport. fakultativno anaerobni. anurije. fakultativni anaerobi. bovis. V. lepraemurium su patogeni samo za životinje. Dobro podnosi lužine. uje VIBRIONACEAE Morf ologija: G . UV zračenje. pokretni (polarni bičevi). parahaemolyticus ima kapsulu i veći broj manje važn ih vrsta. Cristispira. A podjedinica aktivira adenil-ciklazu zbog čega poraste cAMP u s tanici. Bakterije ne prodiru u stanice oka crijeva. spiralno s avijeni štapići.antigeni sa puno serotipova. Treponema i Borrelia. Glic erin pospješ rast M. M. M. Morfologija: G-. Budući se vrlo teško boje po Gramu jer su vrlo tanke koristi se bojenje po Giemsi . To dovodi do dehidracije. Vrste : V. cholerae (sa 4 biotipa). biotyp proteus. sušenje. krvotok. plod ovi mora uz kanalizaciju… Terapija: najvažnija je nadoknada vode s mineralima (intra venski fiziološ otopina). marinum izazivaju otvorene i zatvorene čireve na koži i potkožnom tki vu. Njihov karakterističan oblik uvjetovan je postojanjem aksijalnih filamenata u fleksibilno j vanjskoj ovojnici građenoj od lipida. ica VIBRIO CHOLERAE 4 bio tipa: biotyp cholerae. limfne čvorove. biotyp albensis. niski pH.

antitreponemski an tigeni . a unutražnj i organi jako rijetko zahvaćeni. uzročnici prodiru u krv pa nastaju sekundarne lezij e koje također prolaze spontano. sabljasta potkoljenica. ko Patogeni sojevi T. Terapija: derivat penicilina koji dugo djeluje (depo-penicilin ili ekstencilin). T. Može se razviti meningitis. sedlasti nos. očne promjene.latentni sifilis. Indija. 3. mlohavost) c) kardiovaskularne lezije: slabljenje i p roš irenje aorte. kar idiolipin je hapten koji se nalazi u srčanom mišiću i jetri. upale oka. kostima. Možda se daju uzgojiti u kulturi epitelnih stanica kunića. pa i doživotno . Razvija se u čir s tvrdim dnom zvan tvrdi čankir. Obavezno izvrš serološ t est. G-neodređene jer su su više tanke. te se oslobađa iz zaraženog t kiva i postaje sastavnim dijelom Treponeme i potiče stvaranje protutijela. Oboljenja srodna sifilisu: 1. Antigeni: 1. T. Čirevi po rukama i nogama poprimaju izgled maline. Regionalna upala limfnih čvorova. 15-22 periplazmatska biča pa je vrlo savitljiva i pokretna. www. 3.info 5 . sastoje se od upalnih promjena na koži svuda pa tij elu. Antigeni su varijabilni. Fakultativni anaerob ( mikroaerofil). naročito kod djece.TPI-test seruma zaraženih Treponemae pallidum imobilisation Patogenost: s ifilis (lues) je kronična bolest koja se prenosi spolnim kontaktom i ima 3 stadija : 1. Kolonije: teško se kultiviraju. Bakterije koje su gusto spiralne i brze su patogene. Imunitet traje kratko. To se p okazuje u serološ identifikaciji koj (Wassermanova reakcija) 2. T.TREPONEMA PALLIDUM 3-8 aksijalnih filamenata za pokretanje.belimantil.kožne lezije. carateum izazove pintu (Latinska Amerika ). Dužina terapije ovisi o tome koliko je b olest napredovala. 2. Vrlo su osjetljive na vanjske u tjecaje (izvan živog organizma odmah uginu). To može potrajati godinama. mr tvorođenče ili degenerativne promjene: “Hutchinsonovi zubi” su jako razmaknuti. Prenosi se kontaktom ili preko muš ice. pa ih je vrlo teš uzgojiti. pallidum nisu umjetno uzgojeni na podlogama pa se moraju u pokusnim živ otinjama. pobačaj. 2. rijetki i ravni jer su gume zahvatile zubno meso. lizina i vezanje komplementa. lezije na zaliscima (zatajenje zalisaka) Kongenitalni sifilis je prijelaz T. iti ki BORRELIA Morfologija: nepravilna spiroheta. dijelovi Amerike). stadij: a) granulomatoz ne lezije u koži. rijetko upale bubrega ili jetre. a kultivirani sojevi gube patogenos t (slično kao Treponema). lezije na mjestu ulaza (najčešće spolni organi ili usna župljina).(češće se boje po Giemsi). i ponekad su potrebne godine za liječenje. oštećenje mozga. a razmotane i spore nisu. pallidum endemicum izazove bolest bedžel (sjeverna Afrika) . fibroza jetre i pluća. izazivaju stvaranje aglutinina. G. pallidum preko posteljice na fetus a uzokuje smrt fetusa. jetri i testisu b) degenerativne promjene u mozgu koje dovode do pareze (slabost. pa se promatraju koristeći druge metode. pallidum pertenue izazove frambeziju (južni i jugoistočni Pacifik. Čir traje 2 do 10 tj edana i nakon toga nestane.

svinja. canicola . Za vrijeme svakog napadaja groznice u krvi se može naći velik broj bakterija.prenosi j u krpelj (Ixodes scapularis) 3. endokarditis. Patogeneza: 1. L. Nakon početnog napada slijedi brz oporavak. Terapija: penicilin glavni lijek.pas. 2 aksijalna filamenta. sepsa: leptospire prodiru u krv kroz sitne pore i ozljede kože. uniš tavanje prenosioca. a nakon inkubacije 7-10 dana naglo poraste temperatura . www. burgdorferi izaziva lajmsku bolest i ima tri stadij a: a) kožna lezija u obliku crvenila koje se širi oko mjesta uboda uz vrućicu.š takor. recurrentis . govedo. 2. mučninom i povraćanjem koja traje 2 . mogu tetraciklin i kloramfenikol. te traciklini.nastaje groznica s glavoboljom. L. mitis .spirohete. Terapija: penicilin.često može proći nezapaženo uslijed tamnije puti ili kalizacije na skalpu b) nakon nekoliko tjedana javljaju se neurološki i kardiološki poremaćaji. Somatski antigeni i antigeni aksijalnih filamenta izazivaju solidan imunitet. oporavak: povlačenje žutice i oporavak bubrega (nekoliko tjedana ). pa prestane. zakočenost vrata. moguća je smrt. jelen). 3. groznicu. kao i geografsku distibuciju: 1. glavobo lju. toksični stadij: žutica.info 6 .7 dana. Izazivaju opću slabost. L. Morfologija: G. te kroz sluznice konjuktiva i usne š upljine a može i zaraženom hranom i vodom. savijena p oput kuke. bubrežni simptomi (upala). mialgijom.hebdomanis . L. Lako se kultiviraju na obogaćenim podlogama. Samo bijela ušprenosi Borreliu recurrentis sa čovjeka na čovjeka. Imaju najveći b roj spiralnih zavoja od svih bakterija. perikarditis. prilično brze. crvenilo lica. bolove mišića . B. corporis) 2. recurrentis izaziva povratnu groznicu Bakterije ulaze u krv ugrizom odgov arajućeg člankonošca. Može doći do zatajenja bubrega i smrt. Bolesti se zovu leptospiroze i dobivaju se od životinja: L.p renosi ju bijela uš(Pediculus humanus var. artralgijom. probavnog trakta. B. za trajanja groznice javlja se i eritemski osip. B.Prenošenje: u rodu Borrelia ima 14 vrsta koje se vrlo malo razlikuju morfološki.svinja. LEPTOSPIRACEAE Samo jed an rod: Leptospira. nosa.miš . ostale Borreliae endemski prenose krpelji roda O rnithodoros Rezervoar zaraze su najvjerojatnije glodavci. L. konjuk tiva i ždrijela. grippotyphosa . icterohaemorrhagiae. 2. burgdorferi .belimantil. B. Tri stadija: 1. Moguće su i promjene ponašanja. ali i veće životinje (npr. To se ponovi 4-5 puta. mučninu i p onekad osip. uz artralgiju (najčešće lakat I koljeno) c) nakon nekoliko godina slijedi gu bitak mijelinske ovojnice neurona sa simptomima sličnim Alzheimerovoj bolesti i mu ltiploj sklerozi. ali imaju različite prenositelje. ali nakon nekoliko dana ponovo se javi groznica slična prvoj. pomona . ali sad može biti popraćena žuticom i krvarenjem iz kože. Životinje izluču ju bakterije ponajprije urinom (zagađenje vode). Komplikacije: meningitis. Ako je organi zam oslabljen.

n epokretne. pokretan (4-6 peritrihijalnih bičeva). pl euritisa. Kolonije: mikroaerofilne bakterije (5% O 2. 10% CO2. Zahtijevaju podloge obogaćenem bjelančevinama. katalaza. G. C. Moguće su i teže infekcije s krvavim proljevom 2 . ali nije jedini uzročnik (pušenje. Kolonije: sitne. rastu sporo (4-7 dana). polimorfni kokobacili. 2. CAMPYLOBACTERIACEAE CAMPYLOBACTER Slične vibrionima: G-. lučki radni ci. C. ali se prilagodila na dva načina: 1. Pod mikroskopom su u paru pa izgledaju kao krila. spiralno zavijen. K omenzali i patogeni kod životinja i čovjeka. 85% NO2). Morfologija: G. Patogenost: kampilobakterioze su akutna gastrointestinalna oboljenja. C. HELICOBACT ER PYLORI Izdvojen iz roda Campylobacter. amoxic ilin+medazol. ljuta h rana. oksidaza. a neki dobro podnose niske temperature (za raza smrznutim mesom. proteaza. coli). razmnožavanje i upalu. azitromicin+medazol. ali ne n a 25 stupnjeva . ne nalazi unutar samog želuca nego na sluznici gdje je pH za 2 viš i . Odgovorna za većinu slučajeva čira. te lakš i t eža sepsa. Termofili stvaraju termolabilni egzotoksin koji je srodan otrovu V.Cijepljenje lovačkih pasa i ugroženih osoba: poljoprivrednici. Dosta osjetljive na razne nepovoljne uvjete. hemolizin. aminoglikozidi a kloramfenikol za teže slučajeve. Terapija j e kombinacija 2 antibiotika: azitromicin+amoxicilin.ali se teško boje po Gramu pa se koriste se specifične metode. coli: lakš ili teža upala crijeva. veterinari. jejuni. jaka aktivnost ureaze koja razgrađuje ureu na NH3 i CO2 smanjuje kiselost na epitelu želuca ali ga i nagriza. uzrujavanje) Bakterija je osjetljiva na pH želuca (1-2). perikarditisa. a ima i otpornih sojeva. cholerae. i 3. Nakon infekcije se razvija specifični humoralni imunitet. RICKETTSIACEAE Morfologija: sitne. C. Terapija: eritromicin. info 7 . smetlari. a 1. www.štapić.belimantil. mikrokapsula (tanki sloj površ inskih proteina) i ma antifagocitno djelovanje. Postoje termofilni sojevi (razmnožavaju se na 43 stupnja. Biokemija: stvaraju H2S pa uz Fe3+ daju crni pigment kao Proteus i Salmonella. što je i glavni uzročnik čira.C. uz gubitak vode i minerala. Enzimi: ureaza. Boja kolonije o visi o podlozi. jejuni: upala debelog crijeva s vodenastim proljevom neugodnog mirisa. Tr aži mikroaerofilne uvjete (5-6% O2). aerobne. spore nema. naročito peradi). Najgora komplikacija je adenokarcinom želuca. To joj omogućava naseljava nje. pokretne (m onopolarna flagela). fetus: akutna crijevna oboljenja mal e djece ili imuno oslabljenih ljudi uz moguću sepsu koja dovodi do meningitisa. Sve vrste stvaraju termostabilni endotoksin.

Članovi roda Rickettsia imaju neke zajedničke antige ne sa rodom Proteus pa izazivaju ukrštenu reaktivnost: Weil-Felixova aglutinacija (rekacija antigena rikecija i proteusa). Dijagnoza se postavlja serološ Weil-Felix ili rikecijalni antigeni . tupo st. prowazeki.info 8 . mozgu i plućima. elementarne nepogode) i u ri zičnih grupa (vojska. tsutsugamushi. očima. uz lokalnu leziju na mjestu ub oda s regionalnom ili generaliziranom upalom limfnih čvorova MYCOPLASMATACEAE 2 ro da: Mycoplasma (60-ak vrsta) i Ureaplasma. Na inficiranim mjestima nastaje nekroza i tromboz a a oko tih mjesta nastaju tifusni čvorići. R. rickettsii. koma. Čovjek češanjem nakon uboda unosi izmet uši u ranicu. Prenosi š takorska b uha (Xenopsylla cheopis) ili ubodom krpelja (Ixodidae). RICKETTSIA TSUTSUGAMUSHI Š ikarni tifus se prenosi grinjama. Sličnosti s virusima: mali su (ali veći od virusa). skupi na š ikarskog pjegavog tifusa (scrub fever): R. srcu. U mozgu lezije malih žila mogu dovesti do živčanih simptoma: delirij. inhalacijom prašine s ušjim izmetom. razmnožavanje samo unutar stanica pa je z a uzgoj potrebna kultura stanica (žutojajčana vrećica oplođenog kokošjeg jajeta). skupina š arenih groznica (spotted fever): R. skupina pjegavog tifusa: R. Na osnovi a ntigena su svrstane u 3 skupine: 1. Groznica ka d su rikecije u krvi. Može uznapredovati do opsežnih kožnih nekroza i gangrene (upaljene žile tro mboziraju). ki: Terapija: tetraciklini i kloramfenikol. R. akari 3. corporis a rikecije žive u probavnom traktu uši i izlučuju se izmetom. Kao odgovor na infek ciju javlja se stanični i humoralni imunitet. opći kožni osip kao posljedica upala mali h krvnih žila.Toksične i hemolitične ali se mogu neutralizirati specifičnim antitijelima. Cijeplj enje (mrtva i živa vakcina) u posebnim uvjetima (rat. Patogenost: Nakon u boda zaraženog kukca rikecije ulaze u endotelne stanice malih krvnih žila. ty phi 2. Pr ijenosnik je Pediculus humanus var. ali untač tome rikecije mogu preživjeti godinama unutar tkiva. www. Blago akutno infektivno oboljenje popraćeno glavoboljom i osipom.belimantil.agl utinacija i hemaglutinacija. Antigeni se koriste za cjepivo. Redovito nastaje groznica. Oštećenje malih krvnih žila je najizraženije je na koži. Bolest se može prenijeti i dodirom. Nije dok azana prisutnost plazmida. slabost. zagađenom odjećom. Dobri anti geni pa izazivaju jak imunitet. glavobolja. Visoka temperatura i kožni osip. RICKETTSIA PROWAZEKI Uzročnik epidemičnog pjegavog tifusa. Sulfonamidi ubrzavaju rast i razmnožavanje. RICKETTSIA TYPHI (MOOSERI) Uzorkuje murini tifus (š takorski). Krvlju se prenose po cijelom organizmu. zdravsvteno osoblje) i eliminacija prenosioca (insekticidi).

pneumoniae iz dišnih puteva se spušta u pluća i izazove netipičnu upalu pluća (groznica. kašalj. CHLAMIDIA (izdvojeni rod bez porodice) Postoje samo dvije vrste: Ch. pneumoniae. Otporne na neke antibiotike jer nemaju staničnu stijenk u. az itromicin. Stanična struktura je jednostavna: cirkularni kromosom (1/5 genoma ostalih bakterija).bakterijama i razmnožavaju se cijepanjem. U podlog e se stavlja penicilin da inhibira ostale bakterije. a kronična upala izaziva st erilnost.unutar vakuole klami dije se vrlo ubrzano dijele sve dok ne ispune cijelu vakuolu a za to joj treba 2 4-48 sati. Slične bolesti kao M. Biokemija: Ureaplasmae ne r azgrađuju glukozu. M . ali su vrlo male (oko 300 nm) i za razmnožavanje im je potreban domaćin. Žive na sluznicama usne župljine. Razvojni ciklus: 1. Rastu bez ži vih stanica. 2. Mycoplasmae obrnuto. može aerobno ali bolje anaerobno. 3 membrane građene od proteina i lipida. Bo je se po Giemsi i G-. nema kl iničkog nalaza a vidi se samo na rengenu. Nemaju neke važne enzime. Š irenje na zglobove. mozak. MIKOPLAZMOZE ČOVJEKA 1. Novorođečad se može zarazit i prolaskom kroz porođajni kanal i dobiti konjuktivitis. Proizvodi amonijak iz ureje. srce. urealytica. Antigeni: 1. trachomatis.kokoidne bakterije. Prenosi se seksualno uz često mijenjanje partnera. b) U.info 9 .Morfologija: najmanji prokarioti (0.2-0. Po osobinama između bakterija i virusa. Patogene vrste su: M.3 mikrometra). www. Kolo nije se vide samo mikroskopom. Urog enitalne mikoplazmoze: a) M. Uraštaju u podlogu. 2. infektivna čestica nastaje nakon ulaska u st anicu domaćina (fagocitozom) oko nje se oblikuje vakuola u kojoj metabolički neaktiv na klamidija postane vrlo živa. oblik letećeg tanjura. Muškarci mogu imati upalu prostate u mokraćvoda. citoplazmatska inkluzija . urogenitalnog t rakta i crpe metaboličke produkte stanica na koje prijanjaju. neurotok sin koji izazove iscrpljenost i apatiju 2. psittaci i Ch. žene vagine i grlića maternice. ribosomi. hominis se često nalazi u urogenitalnom sistemu muškarc a i često su nepatogeni komenzali. nemaju stanične stijenke. Prenosi se seksualno u z često mijenjanje partnera. Mycoplasmae stvaraju H2O2. hominis i U.belimantil. obvezatni intrac elularni paraziti. a Ureaplasmae NH3 i tako oš tećuju tkiva. zato stalno mijenjaju oblik. ali stvaraju ureazu.hominis. glavobolje). ovojni cu sličnu G. Viš e simptoma izazove kod žena. dišnog sistema. Respiratorna mikoplazmoza: M. pa ne mogu stvar ati vlastiti ATP. Nema spora. ali na obogaćenim podlogama. Morfologija: G. hemolizin. većina ima kapsulu. Ne ulaze u stanicu domaćina. Imaju DNA i RNA. Terapija: tetraciklin. nego se prijanjaju. urealytica treba ur in da bi rasla na podlogama. p a sliče sferobalstima koji nastaju kada na bakteriju djeluju antibiotici (razorena stanična stijenka).

a n akon tjedan dana javlja se teška netipična upala pluća. trahom je kronični keratokonjuktivitis. Tera pija: tetraciklini. to Izaziva zoonozu ko ja se zove psitakoza ako ju prenose je ptice iz roda papiga (Psittacinae) ili or nitoza ako druge ptice. www. 2.prištić koji brzo zaraste b) nakon nekoliko dana oticanje regionalnih lim fnih čvorova (u muškaraca prepone. Nastaju grizlice (ulcera). povraćanj em c) treći stadij je kronična upala dovodi do suženja i razaranja tkiva rektuma. Na ljude se prenosi ptičjim izmetom. C). UV.Osjetljivost: klamidije su vrlo osjetljive na toplinu. trachomatis po tome š je os jetljiva na sulfonamide a njezine inkluzije se boje jodom. u žena i homoseksualaca oko šupka). a koriste se i serološke tehnike: reakcija vezanja komplementa i mikroaglutinacija. Terapija: sulfonamidi CHLAMIDIA TRACHO MATIS Otporna na sulfonamide i citoplazmatske inkluzije se ne boje jodom. lymphogranuloma venereum (serotip ovi L1. inkluzijski konjuktivitis obično spontano prolazi ali može prijeći u kronični oblik sličan trahomu (serotipovi D-K) 3. koja moće prerasti u tešku sistems ku bolest s oštećenjem slezene i jetre. CHLAMIDIA PSITTACI Razlikuje se od Ch. Uz to imamo vrućicu sa glavoboljom. klonulost i teška glavobolja. Klamidije su obvezatni unut arstanični paraziti. slini ili pleuralnom eksudatu. Različit i serotipovi uzrokuju različite bolesti: 1. uključujući domaću perad. N akon inkubacije (7-14 dana) naglo nastupa vrućica. Uzročnika se mikroskopski dokazuje u krvi. osipom. plazma stanica i polimorfonukle ara) nastaju ožiljci koji izazovu uvrnuće gornje vjeđe pa dolazi do mehaničkog oštećenja ro ce vlastitim kapkom. L3) je spolna bolest sa viš stadija: e a) primarna ozljeda na mjestu i nfekcije . dezinficijense i mnog e antibiotike. Suš enjem i zamrzavanjem (liofilizacija) dugo ostaju infektivne. B.info 10 . An tigeni: puno različitih serotipova unutar svake vrste. L2. pilećim embrionima ili u kul turama stanica. Čvorovi se brzo ogn oje i gnoj izlazi kroz kožu van. Uslijed upalne reakcije (infiltracija limfocita. Postoje i lakši oblici koji prođu nezapaženo ili s amo uz blage simptome nalik prehladi ili gripi. Ba. uzgajaju se na pokusnim životinjama. Može dovesti do sljepoće (serotipovi A.belimantil.

300 n m Za određivanje veličine se koristi se više postupaka 1) filtracija kroz membranske f iltere sa porama poznate veličine 2) izravno promatranje u elektronskom mikroskopu 3) sedimentacija u ultracentrifugi Kemijski sastav virusa: 1) nukleinske kiseli ne su jednolančane ili dvolančane DNA ili RNA (ali nikad oboje!!!) u kojima je sav g enetički materijal. a mor fološka jedinica (kapsomera) je oblikovni element koji se vidi u elektronskom mikr oskopu. Osjetljivi su na organska otapala koja razaraju ovojnicu. elipsoidni. ku Strukturna je dinica je osnovni građevni element kapside i najmanja funkcionalna jedinica. adenovirusi) 3) kompleksno građeni virusi (bakeriofagi) 1 www. Uzročnici zaraznih oboljenja ostalih živih or ganizama. 2) proteini čine omotač ili kapsidu čija je funkcija zaštita genoma. nisu najmanji jer postoje: 1) viroidi su čestice k oje se sastoje samo od kružne jednolančane RNA.VIRIDAE OPĆENITO Virusi su najmanji živi organizmi. eno u Dobro. 4) ugljikohidra ti su u kapsidi. ciglas ti. nazad na vir use: Razmnožavaju se samo u živoj stanici. obliku.. Oblici virusa su različiti: štapičasti. 2) navodno postoje prioni koji su jošm anji i navodno nemaju ni DNA ni RNA nego samo proteine.belimantil. a sudjeluje i u adsorpciji virusa na stanicu. no od 1971. ovojnici. Po veličini ih djelimo na 3 vrste: 1) mali virusi 10 -50 nm 2) srednji virusi 50 . 3) lipide imaju ih neki virusi s vanjskom ovojnicom. Postoje i postojale su razne klasifikacije virusa. također antigeni 5) enzimi omogućuju prodiranje u stanicu i razmnožav anje u stanici Prema rasporedu proteinskih podjedinica viruse dijelimo u 3 skupi ne: 1) spiralno simetrični (mozaična bolest duhana detaljnije opisan u Strajeru) 2) kubično simetrični (npr. Može biti viš eslojan..ovo je onako informativno za one koji vole egzotiku) A sad. (ne spominji mu ovo na i spitu. Potječe od stanice u kojoj se virus razm nožavao. je usta novljena nomenklatura virusa po veličini.. a razlikujemo strukturnu i morfološ jedinicu.150 nm 3) veliki virusi 150 . hemag lutinin i neuraminidaza kod virusa gripe. poput metka. punoglavaca. nukleinskoj kiselini.VIRUSI . ali zato ti znanstvenici savrš paš definiciji debila. kuglasti. To je jednoslojna i li dvoslojna lipidna membrana koja sadrži različite funkcionalne elemente npr.info .. antigenoj strukturi i domaćinu. n osilac antigenih svojstava virusa. iako za njih neki znanstvenici neće reći da su živi organizmi jer kao ne pašu u definiciju života.

. hepatitis B. -RNA koja je opet kalup za novu +RNA a ta će kodirati nove viruse.belimantil. Faze d) i e) također obuhvaćaj u inhibitore stvaranja stanične RNA i proteina. Ukratko. Na taj način se koriste u liječenju interferoni proizvedeni u kulturi ljudskih leukocita. herpes. virusne inkluzije u jezgri ili citoplazmi stanica . sta nice izlučuju interferon. On djeluje zaštitno s amo na stanice koje ga proizvedu. Manifestacija virusnog oboljenja ovisi o nekoliko činil aca: virulenciji virusa. sposobnost imunološ reakc ije organizma. ugrizom. postaje otporna i na drugi virus. Virusi se međusobno ometaju zbog različite antigenosti. Retrovirusi (npr..KULTIVACIJA I RAZMNOŽAVANJE VIRUSA Uzgajanje virusa je moguće samo u živim stanicama. Stanica koja tite je proizvela interferon za jedan virus.receptori na kapsidi ili vanjskoj ovojnici b) prodiranje u stanicu c) razgradnja kapside i oslobađanje virusne nukleinske kis eline d) proizvodnja virusnih proteina e) replikacija nukleinske kiseline: DNA v irusi: DNA je kalup za novu DNA i za RNA -> proteini RNA virusi: početna. Nakon inkubacije interferentnim virusom. 2) stanica ostaje živa ali stalno proizvodi nove virione (uravnotežena infe kcija) 3) stanice ostaju žive ali se mijenjaju i nastaju tumori Imuni odgovor pril ikom virusne infekcije: 1) stvaranje interferona: Interferon je tvar proteinske prirode koju izlučuje zarašena stanica. spolnim putem.važno za dijagnostiku . f) sklapanje virusnih jedinica g) izlaženje iz stanice: . Ili virus ima -RNA od koje nastaje +RNA. te ubodom kukaca. izravnim dodirom.virus i s lipidnom ovojnicom izlaze pomalo i ne uniš tavaju stanicu Neke vrste virusa tv ore tzv. HIV): +RNA > -DNA -> +RNA. MANIFESTACIJA VIRUSNOG OBOLJENJA Virusi ulaze u organizam kapljično. i to za gripu.goli virusi izlaze odjednom svi i razaraju stanicu . Razmnožavanje virusa: a) prijanjanje za stanicu . Samu tvorbu interferona izaziva nukleinska kis elina virusa. a stanica ne) ili imunog o dgovora.info . +RN A služi kao kalup za tzv. bjesnoću. oplođena kokošja jaja ili stanične kulture. uz pomoć enzima reverzna transkriptaza (što je obrnut proces nego ko d sinteze proteina stanice: DNA -> mRNA -> proteini). hranom i vo dom. 2 www. Interferencija je pojava zaš stanice od infekcije virusom zbog prisutnosti drugog virusa u stani ci. pa se koriste pokusne životinje. prijemljivost stanice za virus. tzv. te postanu otporne na aktivni virus. ulaze na sve moguće i nemoguće načine. ke Moguće je više ishoda prodora virusa u stanicu: 1) stanica umire u slijed naruš enog metabolizma (virus sintetizira svoje.

T-limfociti proždiru inficirane stanice. poliomijelitis 2) koža . Ali. Naročito su važna IgA u sluznicama diš sustava. bronhopneumonia ni 4 ) oči . no 2. encefalitis. bjesnoća): oralne infekcije. umnožavanje.žutica ili hepatitis 6) žlijezde slinovnice .inkuba cija traje čak godinama. probavnog i urogenitalnog 2) antitijela neutraliziraju viruse.meningitis. sekundarna viremija.virus se š po tijelu. tip (boginje): in fekcija. a makrofagi proždiru virus e. tip (poliomijelitis. bjesnoća. a imunološ reakcije slabe ke KEMOTERAPIJA VIRUSNIH OBOLJENJ A Postoje neka djelotvorna sredstva: 1) amantidin sprečava prodor virusa gripe u s tanicu 2) aciklovir sprečava virusnu DNA-polimerazu pa nema razmnožavanja 3) adeninarabinozid (vidarbin) ometa neke enzime za sintezu i funkciju virusnih nukleinsk ih kiselina 4) azidotimidin (AZT) ometa reversnu transkriptazu retrovirusa (HIV) 5) metisazon ometa sintezu strukturnog proteina poxvirusa 6) interferoni Postoj e i neke noviji spojevi: didanizin.ograničene na pojedine o rgane (sustave): 1) živčani s. primarna viremija (krvotokom u jetru i slezenu). jedini znak virusa su antitijela 4) perzistentne dugo zadržavaju viruse. sve je to zakurac. simptomi se javljaju u razmacima 3) latentne nemaju kliničkih simptom a. Postoje lokalne i sistemske virusne bolesti. 3) s tanični imunitet . idoksuridin. virus se dugo zadržava.Tri su mogućnosti uzajamnog odnosa virusa: a) heterologna interferencija ako su vi rusi antigenski posve različiti b) homologna interferencija: virusi su antigenski istovjetni. . foskarnet. umnožavanje.influenza. primarna viremija u limfi. to Postoji viš vrsta: e 3 www. Infekcije se po duljini trajanja dije le na: 1) akutne su kratke i ostavljaju imunitet 2) kronične dugo traju.belimantil. bez kliničkih znakova i imunoloških reakcija 5) spore . herpes simplex 3) diš sustav . ovo je jedino efikasno š za sad imamo. postoji ravnoteža virus-čovjek.herpes zoster. probavni trakt. ali se razlikuju po nekim svojstvima c) indiferentni: virus koji nij e zarazan spriječava infekciju zaraznim virusom nog. napad na živčani sistem. trifluridin.info . umnažanje u limfnim čvorovima. sekundarna viremija. Lokalne .konjuktivitis 5) jetra . koža (žariš umnažanje). Dva su tipa viremije: iri 1. dok se ne dogodi nešto što se može usporediti sa otkrićem penicilina. VIRUSNA CJEPIVA E.zauš njac i Sistemske . is kreno rečeno.

što omogućava izlazak virusa iz stanice. Virus se izolira i uzgaja na oplođenom kokošjem jajetu. Oporavak traje 7-14 dana. 2) cjepiva s umrtvljenim virusom (grijanje. aureus. formalin) su neš kodljive.belimantil. B i C. Ovojnica virusa je sastavljena lipidnog dosloja s radij alno poredanim štapićima . Uzrokuje malaksalost. ali je moguć razvoj bolesti ako se nađe aktivni virus a moguće je i tumorsko djelovanje nekih virusa. H. 4) različitim tehnikama genetskog inženjeringa dobivene su rekombinantne vakcine . ponekad i alveolarnom epitelu. SISTEMATIKA VIRUSA MYXOVIRIDAE Virusi s jednolančanom DNA. glav obolju. 3) cjepiva od dijelova virusa su pročišćeni antigeni kapside ili vanjske ovojni ce. PARAMYXOVIRIDAE Viš rodova: Paramyxovirus (mumps. a većina ima i vanjsku lipidnu ovojnicu staničn og porijekla.sprečava vezanje hemaglutina na promjenjeni receptor. ali kratko dj eluju. S pecifične terapije nema pa se provodi ublažavanje simptoma bez djelovanja na uzročnika . ORTHOMYXOVIRIDAE VIRUS GRIPE (INFLUENZE) Virusi g ripe imaju tipove A. Dobar je jer izaziva dugotrajni imunitet.1) cjepiva sa atenuiranim živim virusom koji se dobije uzastopnim presađivanjem na o dabranim podlogama. P aramyxoviridae. taju Tri su vrste biološ proteina u virusu gripe: kih 1) hemaglutinin stupa u reakciju s receptorima stanice (sijalinska kiselina) 2) RNA-polimeraza 3) neuraminidaza cijepa sijalinsku kiselinu na receptorima stanic e . neki životinj ski virusi) i e Pneumovirus (viš raznih respiratornih virusa). a prisustvo mu se dokazuje hemaglutinacijom. ali imunitet nije trajan. pa su osjetljivi na organska otapala. a virus se primarno replicira u ci lijarnom. Porodice Orthomyxoviridae. D. Postoje cjepiva. st anica i imunološkog procesa čišćenja (makrofagi.peplomerama. Karakt eriziraju ih simetrično građene kapside. Za vrijeme epidemije može se davati a mantidin koji sprečava replikaciju u stanicama sluznice. Bakterije se inficiraju virusnim genetskim materijalom i stvaraju virusne prot eine (antigene). Morbilivirus (ospice. Stalno mjenjaju antigene strukture i zato imaju jaki epidemijski potencijal. Influenza se prenosi kapljično. influenzae). T-kileri). Gl avna komplikacija su sekundarne bakterijske upale pluća (S. Rhabdoviridae.info . e 4 www. te se š dalje. temperaturu i kaš Ti simptomi se javljaju zbog smrti epitelnih iri alj. pneumoniae. Sinteza virusnih dijelova ovisna je o staničnoj DNA jer ne može kodirat i hemaglutinin. bez kliničkih simptoma. koji su proteini (hemaglutinin i neuraminida za) i izraš u obliku glavica. Razlikuje se po tome što ne daje reakciju hemaglutinacije. Virus tipa C je blago respiratorno oboljenje. parainfluenca i drugi).

5 www. VIRUS BJESNOĆE Ima oblik puščanog metka. Postoji živa atenuirana vakcina.dijagnostika). POXVIRIDAE Poxvirusi su DNA virusi ovalnog ili četvrtastog oblika . konjuktivi tis. Moguće su komplikacije (meningitis). Od životinja se prenosi na čovjeka preko slin e putem ugriza. sa zajedničkim nukleoproteinskim antigenom. e ORTHAPOX VIRUSI Rod orthapox su veliki virusi s dvolančanom DNA i složenom višeslojnom kapsidom koja sadrži lipide. a noreksija. kiseli ne. akutna smrtna bolest ljudi i životinja. Ima dva antigena: solubilni (S-antigen) i virusni (V-antigen). Kultivacija se vrš u stanicama ljudi i majmuna. VIRUS OSPICA (mo rbili. Ovo stanje traj e oko 7 dana. To su najveći virusi (250-300 nm) i st rukturno najsloženiji. gdje uniš tava moždane stanice. Oboljenje počinje kao febrilno stanje. Ima jednolančanu RNA. U citoplazmi moždanih neurona uzrokuje Negrijeva tjeleš ca (nakupine virusnih podjedinica vidljivih svje tlosnim mikroskopom). koja je zoonoza. S-a ntigen se može ranije dokazati u serumu (dijagnostika). lužine i eter. a iz lipoproteinskog omotača vire hema glutinini. V irus se razmnožava u skeletnim mišićima i vezivnom tkivu. Preb oljavanje ostavlja jaki i doživotni imunitet. Inače. Virus ubijaju UV-zrake. virus se razmnožava u epitelnim stanicama diš trakta. ali vrlo rijetko. Nakon inkubacije koja traje 14 dana. a kad dospije do neuromuskul arne veze živcem putuje do CNS-a.jebiga. zauš njaci) Vanjska ovojnica sadrži hemaglutinin. napadi grčeva prilikom gledanja ili gutanja vode. Postoji viš rodova. ali je sinteza virusnih dijelova neovisna o staničnoj DNA i može sam kodirati sintezu he maglutinina).belimantil. pankreatitis.VIRUS MUMPSA (parotitis. Uzrokuje smrtonosni encefalitis. te ospice i Koplikove pjege (jarkocrvene pjege s bijelim centrom u usnoj š up ljini . a sojevi ovog virusa su i jedinst veni po svojoj antigenskoj strukturi. Potom dospijeva nog u limfne čvorove odakle se širi po tijelu. Uzrokuje mumps: slabost. potom paraliza i smrt. rinitis. Sličan virusu gripe. respiratornih smetnji. rubeola) Uzročnik ospica. Vesiculovirus (više ljudskih i životinjskih virusa). te encefal omijelitisa. Može uzrokovati i meningoencefalitis.info . Slijedi duga inkubacija (15 dana do 5 mjeseci) koja omogućuje da s e brzim cijepljenjem i davanjem seruma s antitijelima spasi žrtvu. Lako pređe u epidemiju.. konjuktivitisa. a virus sadrži hemolizin. oticanje parotidne žlijezde i drugih slinovnica. neuramini dazu i hemolizin. Napada epididimi s u muš karaca š može to uzrokovati sterilnost. vrućica. RHABD OVIRIDAE Dva roda: Lyssavirus (bjesnoća).. Prilično je osjetljiv na vanjske uvjete. Slijede ekscitacijska faza: delirij. Hemaglutinin aglutinira eritrocite majmuna.

Postoji rekombinantno cjepivo. Tada ponovo prelazi u krv (sekundarna viremija) i penetr ira u kožu i razmnožava se u epidermi pa nastaju lokalne krvave nekroze koje prelaze u kraste koje su zarazne (crne zbog zgruš krvi). generaliz iranu vakciniju i postvakcinalni encefalitis. fistule. pluća i bub rege gdje se dalje množi. lako preraste u epidemiju. ka nesterilne igle intravenoznih narkomana.1. a ima dugotrajnu inkubaciju (1-3 mjeseca). ali je osjetljiv na oksidanse (KMnO4). VIRUS VAKCINIJE Virus vakcinije služi za cijepljenje protiv bo ginja. ane groznicu i poviš temperaturu. Bolesnik je jako slab. bez ovojnice. Otporan je na UV-zrake. namnoži se u sluzi i lokalni m limfnim čvorovima. temperatura. sa nekrozom h epatocita. žutica i tamnija mokraća. a oporavak je dug. Prenosi se direktnim dodirom.tipična žutica uz temperaturu. zrakom i k apljično. a zbog propadanja parenhima propadaju žućni kanalići. Za razliku od hepati tisa A prenosi se parenteralno: transfuzije krvlju. Variola je vrlo zarazna. Može dovesti do ciroze. te ulazi u krv (primarna viremija) i dalje u jetra. VIRUS HEPATITISA Prije se govorilo da je virus neklasificiran a dan as se zna da je je riječ o virusima koji međusobno nemaju nikakve veze. a ne sam virus) hibridizirao s vir usom variole. pa je otporan na dezinficijense i suš enje. Virus hep atitisa A (Picornaviridae) ima jednolančanu linearnu RNA. Virus vakcinije može izazvati mjehuriće (vezikule). enu Variola minor ima slične ali sl abije simptome. slabost. Otporan je prema dezinfici jensima. Virus hepatitisa B (Hepadnaviridae) ima dvolančanu DNA i HB-površ antig en). Virus je prisutan u svim tjel esnim izlučevinama. a može prodrijeti u krv i ući u j etru i žuč (zato su govna zarazna) i dolazi do degeneracije parenhima. a dijagnoza se postavlja prema dokazanim antitijelima. Klinički simptomi hepatitisa B su anoreksija. uz trajni imunitet. a dovodi se u vezu s prima rnim karcinomom jetre. morašim ati težak peh. a poslije oz dravljenja ostaje imunitet nekoliko godina. Ako ulazi u organizam gornjim diš nim putevima. ali da bi ti se to dogodilo. zagađenom hranom i vo dom (npr. Porijeklo mu je izvorni Jennerov virus kr avljih boginja. jedući školjke koje žive uz kanalizaciju). Virus spada u najotpornije viruse. glavobolju. te nastaje difuzna upala u lobulu jetre. Virus se nastanjuje u crijevnom e pitelu i tu može ostati a da nema jetrenih simptoma. kojeg je ovaj (Jenner.info .belimantil. inski antigen (hepatitis B-surface 2. a izgleda poput virusa variole. Imunitet nakon cijepljenja ostaje pr ibližno 10 godina. a ima kratkotrajnu inkubaciju . smrtnost > 50%) i variola minor (smrtnost manje od 1 %). jelda. Ima ozbiljniji tok od hepatitisa A. 2. kontaminirana kirurš i druga o prema. povr aćanje. 1. ima bolov e. Dobiva se nečistim rukama. slabost i povraćanje. Kupferove stanice hiperplazi raju. Izaziva serumski hepatitis. VIRUS VELIKIH BOGINJA (variola vera) Dva su oblika variole vere: variola majo r (velike ili crne boginje. 6 www. Bolesnik se u pr avilu oporavlja nakon 4-6 tjedana. Uzrokuje a kutni upalni proces i nekroze jetre.

Im a ih više od 100 vrsta. Osjet ljivi su na formalin UV-zrake i oksidanse. te eteru. uz proljev i diš smetnje.info . Nije se uspjelo dokazati ko je bolesti izazivaju ali su opažena slijedeća stanja: 1) epidemija lakš groznice u dje ce. Umnožava ju se i sazrijevaju u citoplazmi. a Sabinova atenuirani virus. a bortivni poliomijelitis je najčešći uz oporavak nakon febrilnog stanja 2.poliomijelitis. Tri roda: Reovirus. e Poliovirusi s u tri različita serotipa virusa koji izaziva dječju paralizu . s lipidnom ovojnicom. Uspješ je terapija interferonom. Rhinovirus. Dijagnoza se postavlja dokazivanjem znt itijela u serumu. REOVIRIDAE RN A-virusi srednje veličine. RHINOVIRUS To su virusi obične prehlade. Porodica sadrži rodove Enterovirus. sličan hepatitisu A. Kultivira se u ljudskim i majmunskim stanicama. Ima b laži tok. P renosi se parenteralno (transfuzije. Virus hepatitisa C (Flaviviridae) ima jednolančana RNA. Orbivirus i Rotavirus. Postoji i imunitet za heterologne serotipove. na Tu nije gotovo sa virusima h epatitisa jer se spominju D. Ap hthovirus. Ime u dobili kao Respiratorno-Enteritični-Organ virusi (nalaze se u respiratornom sustavu i crijevima čovjeka). te tvore eozinofilne uklopine.E. Cardiovirus. ENTEROVIRUS Viš vrsta od kojih su najvažniji poliovirusi. nih Na cjepivu se radi (kak se z ove onaj Grk kaj je gurao kamen uzbrdo pa mu se kotrljao natrag?). mnogim kemijskim sredstvima. neparalitički poliomijelitis je febrilno stanje uz serozni meningitis i ne ostavlja posljedice 3. a neki i F ali nitko ne zna kolko ih ima. Vrlo brzo raste . Sadrže hemaglutin in koji aglutinira ljudske eritrocite krvne grupe 0. a komplikacije su b akterijske infekcije gornjih i donjih diš puteva. Imaju dvostruku RNA. U organizam ulaze kr oz usta i nastanjuju se u ždrijelu (tonzile) i crijevima (Peyerove ploče i limfni čvor ovi). 7 www.belimantil.250000 novih virusa za 3 sata. ali je imunitet specifičan za tip. REOVIRUS Naj raš ireniji virusi u prirodi. Izu zetno su otporni prema UV-zrakama. pa je ponovna prehlada vr lo česta. Postoje tri klinička oblika: 1. Otuda prelaze u krv i napadaju živčani sustav. često bez žutice. PICORNA VIRIDAE Vrlo sitni RNA-virusi kubične simetrije otporni na eter i kloroform jer ne maju lipidni omotač.3. e ne 2) neki slučajevi upale tankog crijeva. ali kratko traje. transplantacije organa) i preko usta. paralitički poliomijelitis izaziva paralizu zbog oštećenja neurona a stradaju naroči to prednji rogovi leđnemoždine Postoje dva cjepiva: Salkova je formalinom inaktivira ni virus. Uzrokuju tipične simptome prehlade koje mi ne pada na pamet opisivati.

TOGAVIRIDAE RNA-virusi različite morfologije - rodovi: Rubivirus, Flavivirus, Alph avirus. Prenose ih člankonošci, iako nisu dokazani prenosioci za sve vrste. VIRUS RU BELE (nije isto š i rubeola!) to Prenosi se diš nim putem. To je RNA virus, kuglasto g oblika, sa lipidnom ovojnicom. Uzrokuje bolest koja se javlja u dva oblika: 1) stečena rubela - virus ulazi u organizam kroz sluznicu gornjih diš puteva, umnoš u lo kalnim limfnim nih ava čvorovima, a onda ide u krv. Osip na koži nastaje kao posljed ica upale uzrokovane kompleksom antigenantitijelo. Žaš je aktivna imunizacija živim os labljenim virusom. tita 2) prirođena rubela je bolest ploda, koja nastaje kao posl jedica infekcije trudnice u prva 3-4 mjeseca trudnoće. Poslijedice: mrtvorođeno dije te, spontani pobačaj ili prijevremeni porođaj, uz oštećenje ploda (teratogeni učinak). Bol est ima relativno slabe simptome, uz povećanje limfnih čvorova, blag konjuktivitis i osip. Sindrom kongenitalne (prirođene) rubele - slijepoća, gluhoća, srčana mana i menta lna zaostalost. Letalitet novorođenčadi je relativno velik (10-20 %). Imunost nakon bolesti ostaje doživotna. Postoji živa atenuirana vakcina. ARBOVIRUSI Skupina virusa koji imaju zajedničko samo to što se prenose komarcima i krpeljima. Uzorkuju teš bole sti: ke 1) encefalitis koji je često smtonosan 2) netipične groznice sa ili bez osip a 3) groznice sa krvarenjem (ebola) 4) žuta groznica: koža požuti, oštećenje jetre kao kod žutice, oštećenje bubrega i srca, temperatura, glavobolja, nekroza i krvarenje. HERPE SVIRIDAE DNA-virusi kubične simetrije. Samo jedan rod. HERPESVIRUS Ima čvrstu kapsid u, oko koje je dvoslojna lipidna ovojnica, koja se stapa sa staničnom opnom stanic e u koju prodire. Zatim nukleokapsida prodre u citoplazmu stanice, te se virusna DNA reproducira u staničnoj jezgri, a virusne bjelančevine u citoplazmi. Postoje ne koliko vrsta ljudskih virusa: Virus herpes simplex tip 1 uzrokuje: a) akutni her petični gingivostomatitis: mjehuri na sluznici usne šupljine i zubnom mesu b) herpet ični egzem: mjehurići na koži c) keratokonjuktivitis: upala rožnice i očnih spojnica d) en cefalitis: upala mozga e) herpes labialis (h. febrialis): nakupine mjehurića, u pr edjelu usana na prijelazu kože u sluznicu 8 www.belimantil.info

Virus nakon primarne infekcije putuje u ganglij trigeminalnog živca, gdje ostaje l atentan cijelog života zaraženog, te se aktivira u stresnim situacijama (groznica, p othlađenje, preduga izloženost suncu, emocionalni stres, hormonalne promjene). Virus herpes simplex tip 2 uzrokuje: a) genitalni herpes: mjehurići na penisu, grliću mat ernice, sluznici rodnice i stidnice. Najčešće se prenosi spolnim kontaktom. Nakon prim arne infekcije virus se ugnijezdi u sakralnom pleksusu, te se ponovo aktivira u stresnim situacijama. b) neonatalni herpes: od oboljele majke ga dobije dijete, u toku porođaja, prolaskom djeteta kroz porođajni kanal. Opasno po život novorođenčeta, uz moguće neurološke posljedice. Terapija aciklovir (nanoš enje na kožu) i nepriznati lije k marihuana (ne spominji to na ispitu). Virus varičela-zoster se prenosi se kapljičn o: a) varičelu, vodene kozice: pojava osipa na koži i sluznici usta i ždrijela, koji p relazi u mjehuriće, a ovi u kraste. Za razliku od boginja, ovdje u svako vrijeme i mamo različite stadije mjehurića a kod boginja su sve iste. Preboljena bolest ostavl ja trajni imunitet, ali neki virusi ostaju uspavani u ganglijima dorzalnog korij ena leđne moždine i u oslabljenim stanjima izazivaju zoster. b) zoster je rijetka bo lest, koja se očituje izbijanjem nakupina mjehurića na koži trupa. To je vrlo bolno je r virus izaziva nekroze na vrhovima osjetilnih živaca (migrira iz stražnjeg roga moždi ne u kožu) Terapija: aciklovir, idoksiuridin i trifluridin, kemoterapeutici, analo zi nukleotida - sprečavaju replikaciju virusne DNA. Nema cjepiva. Citomegalovirus: Velika grupa virusa, koji uzrokuju nekoliko stotina teških kongenitalnih oboljenj a i najčešći su uzrok mikrocefalije, no rijetko su uzrok bolesti odraslih osoba. Virus može napasti bilo koje stanice, koje tada nabubre i povećaju se (“citomegalo”). Opasni su kod davanja imunosurpresora jer transplantat biva odbačen. Terapija se provodi samo kod jako ugroženih osoba: ganciklovir + foskarnet Epstein-Barr (EB) virus uzr okuje infektivnu mononukleozu koja je bolest djece i mladih. Prenosi se slinom (“b olest ljubljenja”). Virus ulazi u limfne čvorove, razmnaža se i napada B-limfocite koj i poprime karakterističan oblik (Downeyeve stanice - mononukleari). Klinički znaci s u povišena temperatura, povežane limfne žlijezde, te splenomegalija (povežana slezena), uz glavobolju i opću slabost. Kemoterapija (fosfonooctena kiselina + adenin-arabin ozid + aciklovir) je u fazi ispitivanja. RETROVIRIDAE RNA-virusi ikozaedralne ka pside, s lipidnom vanjskom ovojnicom. Sadrže antigenski specifične reversne transkri ptaze (RNA-ovisna DNA-polimeraza: +RNA -> -DNA -> +RNA). 3 porodice: Oncovirinae , Spumavirinae, Lentivirinae. LENTIVIRINAE HIV = human immunodeficiency virus iz aziva AIDS (acquired immunodeficiency syndrome) U kapsidi se nalaze dvije kopije +RNA genoma i neki enzimi od kojih su najvažniji reverzna transkriptaza (koja omo gućuje sintezu -DNA iz +RNA kalupa) i integraza (integrira -DNA u stanični genom). V anjska ovojnica građena je od lipidnog dvosloja u kojem se nalazi mnoštvo proteina, od kojih jedan (gp120) služi kao receptor 9 www.belimantil.info

za vezanje na tzv. CD4+ T-helper limfocite. Njihov broj se postupno smanjuje (u početku ih ima 1000/mm3 krvi, a godiš im se broj smanjuje za 40-80/mm3). Smanjenje n jihovog broja utječe na cijelu T-populaciju nje budući izlučulu interleukin IL-2 koji općenito stimulira stvaranje svih T-stanica. HIV napada i druge stanice: makrofage i monocite. Sve to vrlo naruš sposobnost imunog odgovora zaraženog koji postaje pod ložan ava raznim oportunističkim infekcijama i malignim promjenama vlastitih stanica . arolika. Klinička slika AIDS-a je vrlo š 1. Ubrzo nakon infekcije javlja se ARC (A IDS Related Complex) skup blažih simptoma poput vrućice, opće slabosti, glavobolje, os ipa, otoka limfnih čvorova i gubitka težine. To traje nekoliko tjedana, pa prestane, ali se ponavlja. Takva infekcija HIV-om ponekad odmah prijeđe u AIDS, ali uglavno m treba nekoliko godina da AIDS uznapreduje. 2. Kad broj T-limfocita padne na 20 0-400/mm3 javljaju se prve oportunističke infekcije: razne upale pluća, proljevi, tu berkuloza, kandidijaza, erupcije herpes virusa. 3. Kad zaraženi makrofagi prijeđu kr vno-moždanu barijeru razvija se niz neurološ simptoma: glavobolja, kih abnormalni po kreti i refleksi, kognitivne promjene. u kasnijim stadijima to prijeđe u demenciju i teške osjetilne i motoričke poremećaje uz tumore i cerebrovaskularne promjene. 4. M aligni tumori povezani s AIDS-om su Kaposijev sarkom, karcinomi usne š upljine i r ektuma, te razni limfomi. HIV može naći u svim tjelesnim tekućinama zaraženog (krv, slin a, sperma, majčino mlijeko...). Prenosi se kontaktom tjelesnih tekućina s krvotokom a najčešće spolnim putem, transfuzijama zaražene krvi, nesterilnim iglama intravenoznih narkomana, a prenosi se i s majke na dijete. U liječenju se koristi AZT - azidotim idin koji zaustavlja replikaciju virusa i time usporava napredovanje bolesti, al i ju ne može izliječiti, tj. ubiti viruse. Također se primjenjuju lijekovi za liječenje oportunističkih infekcija, ali i oni djeluju samo do neke mjere budući da je imuni s ustav toliko narušen da nema pomoći. Prevencija se sastoji u testiranju donirane krv i, uporabom prezervativa (nije posve sigurno) i sterilnih igala i drugih medicin skih instrumenata. Cjepivo se obećaje godinama ali izgleda da ćemo se načekati. COCSAV IRIDAE RNA virusi veličine 30 nm, oko 30 vrsta, s tipovima A i B (razlikuju se u d užini inkubacije i još nekim stvarima). Nemaju lipidnu ovojnicu, i jako su otporni. Prenose se muhama, prljavom vodom, loš higijenom. om Uzorkuju razna oboljenja: 1) virusni meningitis 2) infekcije gornjih dišnih puteva: težak faringitis sa povraćanjem i bolovima u trbuhu 3) crveni osip na koži 4) bol u mišićima sa temperaturom i glavob oljom ali to obično prolazi bez posljedica 5) mjehurići na nepcu koji se mogu pretvo riti u čireve 6) miokarditis i perikarditis kod novorođenčadi sa često smrtnim ishodom 10 www.belimantil.info

sa citoplazmom i jasn o definiranom jezgrom unutra.nastaju spajanjem jezgri dviju najbližih hifa.kvasnice se razmnožavaju pupanjem. eni Takve gljive zovemo neprave gljive. Osnovna stanica je hifa. koji čini glji vinu steljku. a višestanične imaj u organe za razmnožavanje. koje se mogu stvarati: 1) aseksualnim putem . Prema fun kciji micelij se razlikuje: 1. te nastaju nesavrš reprodukcioni organi. Egzospore.GLJIVICE . to su egzospore ovalnog oblika. Razmnožavanj e višestaničnih gljiva se vrši pomoću spora. Veliki dio njih luči antibiotike i mikotok sine a to su sekundarni metaboliti koji su otrovni za druge mikro. Klamido spore su obrambene spore koje nastaju od hifa u nepovoljnim uvjetima. a neke spore služe za preživljavanje u nepovoljnim uvjetima. Ra stu sporo. koji je bogat rezervnim tvarima i održava latentan život gljive. Jednostanične gljivice . slično kao kod ba kterija. ali nema klorofila !!! Klijanjem hifa raste u dužinu. Blastospore su loptaste ili ovalne. Sporangiospore se nalaze u vrećici sporangiumu kojeg nosi proširenje hife sporangiofor. stabljike. a ak o se na njemu razvijaju organi za razmnožavanje onda se zove reprodukcioni ili fer tilni micelij. Takve su prave gljive. Postoje nepatogen e. ali mogu sadržavati neki pigment: crn. U nepovoljnim uvjetima se stvara sklerot . Ascomycetes i Basidiomycetes).FUNGI (MYCETES) MORFOLOGIJA Eukariotske stanice dvoslojne stanične membrane. spiralne. rogovi jelena. loptaste su. Zigospore nastaju k ad se kod nekih fikomiceta krajevi susjednih hifa približe. Endospore. Konidiospore nastaju segmentacijom vrhova hifa. Obično su bezbojne. crven. te se stvara splet hifa .belimantil. Unutrašnji sloj čini citoplazmatska membrana.. nalaze se na proš irenju hife koji se zov u konidiofor (izgledaju kao peteljka) a kad su zrele otkidaju se. gljive su heterotrofi. 2) seksual nim putem . 4 spore na malim drš kama.ili makroorga nizme. Bazidiospore se stvaraju na proš irenju hife zvanom bazidij um.nastaju diferenciranjem stanica hifa.info 1 . nastaju pupanjem i odvajanjem roditeljske stanice.. Spora se sastoji od jasno odvojene jezgre. Budući ne sadrže klorofil. različitih oblika: kao reke t. Aleuriospo re su laterlani izdanci na hifi. a potrebno im je puno vlage. Fungi perfecti (Phycomycetes. Artro spore nastaju segmentacijom hifa. filamenti micelija obavijaju askus i nastaje loptasta formacija zvana peritecijum a ako su aksusi na posebnom tijelu onda se zove klei stotecijum. kruš kasti i imaju peteljku. Thalus je tijelo bez diferenciranog korijena. Askospore nastaju u posebnoj vrećici (askus). zračni micelij se uzdiže iznad hranilišta. nastaje velika okrugla spora debelih stijenki (rod Mucor).micelij. uglavnom aerobi. citoplazme s rezervnim tvarima i dvoslojne opne. Razmnožavaju se sporama. Postoje pregrađene (septirane) ili nepregrađene hife. patogene i uvjetno patogene gljivice. te 2. vegetativni micelij se sastoji od hifa koje prodi ru u hraniliš i crpe hranu i vodu. luče endo. Fungi inperfecti (Deuteromycetes). a vanjski stanična stijenka građena od polisaharida hitina i nešto celuloze.i egzotoksine. www. njihovi se sadržaji spoj e.

septirane hife i listaste spore. Spore mogu biti makrokonidije (megasporne ) i mikrokonidije (mikroidne). glatke i li naborane kolonije. pazuha. Terapija: fungicidi za vanjsku primjenu: ketokonazol. stratum corneum kože i orožnjele stanice noktiju. Prodiru i parazitiraju u keratinizirano tkivo dlake. EPIDERMOPHYTON Uzrokuje bolest epidermofitiju na neobrasloj koži i noktima. Mikroskopski s e razlikuju se septirane hife i spore. Vrlo zarazna i podmukla bolest. Izaziva crvenkaste mrlje. MICROSPORUM Uzrokuje bolest mikrosporiju na dlakavim djelovima. no kti) i dubinske (sistemske): potkožno tkivo i unutraš organi. koža. brašnjave i pamučaste. postaju krhki. žute. oko kojeg rastu i razmnožavaju s e. nistatin i imidazoli. nokti gube sjaj. Dermatofiti su skupina gljiva iz klase Ascomycetes. pa se uočava u poodmaklom stadiju. Kolo nije su zelene. Mikroskopski se uočavaju se mikrokonidije baršunastog oblika. Uzrokuj u dermatomikoze. Uzrokuju ih dermatofiti (Dermatophytes) i neke F. a neke i obje vrste. lokalno derivati imidazola i salicilne kiseline u kremama i masti ma. ljuskanje. propadanje dlaka i krhki nokti. pupka.belimantil. te spore kao lišće djeteline. Kod čovjeka uzrokuju slabije upalne reakcije .). ljuskava koža. no ne i na dlakama! Mikroskopski se uočavaju razgranate septirane hife. Uzgoj na Sabourand agaru daje barš unaste. Može izazvati trajno propadanje korijena dlake i ćelavost. a imaju afinitet prema keratinu.MIKOZE Bolesti izazvane gljivicama su mikoze. ružičasta boja. Najčešće napada djecu pa izaziva epidemije u tamo gdje ima puno djece na jednom mjestu (vrtići). Javljaju se lezije kože. Često se javlja kod prepona. TRICHOPHYTON (14 vrsta) Uzrokuje oboljenja trihofitije na goloj i obrasloj koži. fungicidi i keratolitici. najčešće kod dje ce a očituje se kao sumporno žute naslage na skalpu. narančaste i crvene boje. dlakama i kosi. imperfecti. izaziva spore promjene. blizu pazuha i ispod grudi. postelja itd. a kod životinja još i gnojne promjene. dlanove i tabane. te ga razgrađuju. Terapija: griseotulvin. Patogeneza: zahvaća kožu oko genitalija. Upalni i gnojni procesi. svrbež i mjehuriće koji se mogu ognoji ti. www.info 2 . Kronično oboljenje. između prstiju . Neke gljivice izazivaj u jedne. noktima i bradi. K olonije su glatke. nji POVRŠ INSKE MIKOZE Prenose se direktno (kontakto m) ili indirektno (češalj. Terapija: griseofulvin za d ulju terapiju. a postoje površ inske (dlaka. Bolest se razvija sporo.

Može migrirati u pro bavni trakt. bubrezima. Apscesi na slezeni. Micelija i pseudo micelija nema. brohitis. mozak. Terapija za sistemske miko ze sadrži fungicide i fungostatike: amfotericin B najčešći. kao i osobna higijena. Generalizi rana kandidioza je septičko oboljenje redovito fatalnog ishoda. Gljivice su u mozg u.SISTEMSKE MIKOZE Uzrokuju ih gljivice porodice Cryptococcaceae. čak i upala pluća. CRYPT OCOCCUS NEOFORMANS Veoma raširena kao saprofit. visoka smrtnost. Osnovna stanica je blastospora lo ptastog oblika. slezena. 2) kožna je sekundarna infekcija: javljaju se lezije na koži. bez sjaja. Vaginalna kandidijaza se manifestira jakim svrbežom. upotrebom antibiotika) posta je patogen. Postoje primarne mikoze sa uzročnikom izvana i sek undarne od gljivica koje čine mikrokulturu na koži i sluzokoži. pravilnih rubova. P ostoji nekoliko vrsta kriptokokoza: 1) plućna obično nije opasna. Kod male djece i novorođenčadi nastaj u bijele sitaste naslage u ustima i ždrijelu.info 3 . Površ inska kandidijaza se manifestira sjajnim crvenilom na koži najčešće oko šupka.) 2. bubrezi i limfne žlijezde. ta www. 3) generalizirana nastaje udisanje m velikog broja spora ili zaraza krvlju. Uzrokuje kandidijazu: 1. 4.. čirevi. jetri. te čini okrugle. te klamidospore. rodovi Pitirospo rium. bijeložute. udis njem spora i probavnim traktom. jetri. slabog i muniteta ili utjecajem nekih vanjskih faktora (npr. Morfologija: loptaste i jajaste blastospore su obavijene debelom mukoidnom kapsulom. krem boje. Infekcija kroz probavni trakt. kožu i sluzokožu. granulaste ili tumoraste tvorbe. CANDIDA ALBICANS Saprofit na koži i sluzokoži usta. U organizam uzročnici dolaze preko povrijeđene kože i sluzokože. jetra.0000000. ali pod utjecajem neki h faktora postaju patogene. vagine i probavn og trakta. Uz blastospore se vide i pseudohife koje nastaju jer blastospore se nakon pupanja ne odvajaju. bakterijskih infekcija. pupka i pazuha. koji kod upala. 5. Morfologija: kolonije su okrugle. 6. Dišne kandidijaze su česte sekundarne infekcije: laringitis. te jačim iscjedkom. 3.belimantil. Za lokalne mikostatin.0000001% slučajeva. no mogu biti i na koži i sluzokoži. a uglavnom se spontano izliječi. Preventiva je izbje gavanje vlage i sintetične odjeće. endokrinih poremećaja. Blast ospore se boje se G+. bubrezima i ostalim organima. Nastaju tuberkuloz na žariš na kostima. Trihosporum. koje su speci fične za Candidu.. 4) koš tana je vrlo rijetka. Corulopsis i Cryptococcus. već stvaraju nizove. Takve se mikoze javljaju u unutrašnj im organima: pluća. To se zove mlječac. a) PATOGENE KVASNICE (Blastomycetes) Kvasnice se jed nostanične gljivice koje se razmnožavaju pupanjem. a u određenim uvjetima izaziva oport unističko oboljenje europsku blastomikozu ili kriptokokozu. Ako se proširi po organizm u (CNS) nastaje frka. čv orovi. Može i zazvati i upale organa za izlučivanje mokraće ali rijetko. koji je gust i bijel. sluzave kolon ije. Kandidijaze su često praćene dermatofitima. Uspjeva najbolje na Sabourand agaru. glatke. Može dovesti do vulvovaginitisa (upala karakterizirana pseudomembranama). može proći nezapaženo il i uz temperaturu i kašalj. š uzrokuje povraćanje i proljev a ponekad dovodi do čireva koje perforira ju (može to čak biti fatalno ali u 0.

Ostali oblici: a) aspergiloza CNS . na kojima su kratki držači fijalide. Iako se danas antibiotici rade industrijski. ali kasnije postanu nabora ne sa centralnim udubljenjem. Javljaju se sve jače glavobolje. 2) bolest peniciloza. Nije pronađen lijek za peniciloze. P. P. griseoflavinum stvaraju monopeniciličnu kiselinu iz koje se d obiva peniclin. roqueforti. Morfologija: čine ga razgranate i septirane hife i male loptaste spore na konidiof orima (kao metlice) Na podlogama rastu brzo. P. Na vrhovima hifa su proš irenja konidiofore. A. Izaziva temperaturu. a može završ kao tube rkuloza. Najbolje djeluju u kombinaciji. kao bijele kolonije u početku. Od razgranatih hifa se s tvara loptasta formacija aspergilom ili megamicetom koji ne prodire u plućno tkivo . karcinoma i tuberkuloze. flavus. noktima i hrani. Rasprostranjeni su kao saprofiti u zemlji i na hrani. a postoje: 1) primarna je slična tuberkulozi. a može doći i do astmatičkih napadaja. Može doći i do trovanja mikotoksinima. paučinaste i bijele. uš nom kanalu. fumigatus. te uzrokovati čireve. 5) kriptokokoza usne šupljine: sitni apscesi.4) na CNS-a teče postupno. te poprimi boju od konidiospora. povrća i žitarica. nalik na kaverne. www. a može se proširiti na crijevnu sluznicu. Uglavnom su kronični upalni procesi. koži. Morfologija: micelij se sastoji od granatih i septiranih hifa. nesvjestica i bol u zadnjem dijelu vrata. Aspergiloza pluća n astaje udisanjem spora. ove gljivice su pov ijesno gledano imale nezamjenjivu ulogu u ispunjenju tisućljetnog sna o borbi prot iv mnogi bolesti. camemberti) 2) proizvođači antibiotika: P. niger.belimantil. dezorjentacija. iti 2) sekundarna se javlja se kod oboljelih od leukemije. Slijede depresija. koja je uglavnom lokalizirana u plući ma. Zygomycetes). notatu m. te smrt kao poslj edica paralize centra za disanje.info 4 . povraćanje. (dobar sam) Š tetni: 1) uzročnici trulenja i gnilenja hrane. To je tumorska masa koja se vidi na rengenu kao polumjesečasta masa i tako se ra zlikuje od tuberkuloze. ko PENICILLIUM Saprofiti su na sluznicama.granulomi na mozgu i meningama uzrokuju smrt. fermentacija (P. Gljiva bubri i raste. Korisni: 1) značenje u industriji: pripreme sirev a. gnojan ispljuvak. na koje se nastavljaju konidiospore (sve to skupa liči na loptice). izazivaju sistemsko oboljenje aspergilozu kod čovjeka i život inja. a onda su pigmentirane ovisno o vrsti. perfecti (Phycomycetes. Rastu na različitim podlogama a kolonije su kuglaste. crysogenum. terapija: amfotericin B i 5-flurocitozin. b) PATOGENE PLIJESNI (Hyphomyc etes) ASPERGILLUS Vrste: A. kvare nja voća. Rasprostranjene glji vice u zemlji i zraku. A. b) konjuktivitis i druge promjene na oku c) otrovanje aflatoksini ma (vidi mikotoksine) Terapija je amfotericin B i kirurš odstranjivanje aspergilom a. te nastaju proširenja bronha. najčešće u plućima. c) MUCOR I RHIZOPUS To su F.

spektroskopija. Imunosupresivni tokisini ošteću ju imuni sistem i njegov odgovor na infekciju .ohratoksini. Rhizo pus: kolonije su bijele. Smatra da je virus Hepatitisa B osnivni uzrok karcinoma jetre. Gljivice imaju afinitet za arterije i dovode do embolije i infarkta. Organoleptičko: samo vid jer ostala osjetila ne pale ili su opasna za koriš tenje. sekundarni meta boliti koje luče gljivice a uzrokuju mikotoksikoze: alimentarna trovanja u ljudi i životinja.info 5 . 3. Prognoza je vrlo loš a. Čimbenici odbijanja i povraćanja hrane . 9. abdominalno i na koži. www.zearalenon (ol). Nefr otoksini izazivaju slabi rad i zatajenje bubrega . Fotosenzibilni tokisni izazivaju hepotoksične pojave i facijalni ekcem ovaca i goveda . Plijesni uznapredovalih krvarenja (Mucor. a aflato ksini pridonose kroničnom hepatitisu B. Patogenost : bolest je mukormikoza a događa se između nosa i mozga. FALI PATOGE NEZA I TERAPIJA ZA RHIZOPUS!!!!!!! ka MIKOTOKSINI Otrovne tvari. pogotovo imunosupresivni toksini. Estrogeni toksini izazivaju hiperestrogenizam u životinja i degeneraciju spolni h organa . Na mjestu gdje dodiruju podlogu hife imaju ma le izdanke nalik na korjenčiće zvane rizoidi.morfologija: Mucor pravi bijele kolonije koje kasnije posmeđe. Aflatoksini fluoresciraju žutozeleno.trihoteceni Identifikacija i dokaz ivanje: 1. 7. Prema bolestima i simptomima dijelimo ih na: 1. ne gativno djeluju na imuni sustav. M ikotoksikoze su slične avitaminozama. Zračni micelij ima žutosmeđe sporangij.aflatoksini i penicilična kiselina. Ima sporangije i zigospore. paučinaste. NMR.sporidezn oini. Razgranat micelij n eseptiranih hifa. imunološ metode i imunoenzimski test. Hepatotoksini ošteću u stanice jetre i pospješuju razvoj karcinoma . plinska.trihoteceni 8. Plijesni polja (Fusarium) 2.trihoteceni 6.patulin. Naročito napada dijabetičare i osobe oslabljenog imuniteta (citostatici. Mikotoksini ne potiču stvaranje antitijela. imunos upresori). 3. Neurotoksini izazivaju oštećenja živčanog sistema i krvarenja u mozgu . ke Proi zvođači mikotoksina s obzirom na vrijeme razvitka i kontaminacije na biljkama i plod ovima: 1.belimantil. 4. 2 . Fizikalne metode (UV svijetlo). Asperg ilus) 3. 2. Respiratorni tokisni oštećuju dišne puteve . i tako stvara ju uvjete za razvoj mikoza. Može stvarati i klamidospore ( preobrazba hife) i zigospore debelih stijenki spajanjem vrhova dvaju hifa. Citotoksini ili nekrotoksini oštećuju stanice kože i sl uznica probavnog trakta i krvnih žila . Rhizopus) KANCEROGENI TOKSINI Karcinom jetre uzrokuje kronično trovanje sa aflatoksinom ali za to nema sigurnih dokaza. torakalno. 5. Plijesni uskladiš tenja (Penicilium. Kemijski postupci: kromatografije (tankoslojna. glikot oksini. Terapija je amfotericin B i kirurš intervencija. trihoteceni.ohratoksini. u tekućem stupcu pod viskim tlakom). Ponekad je samo koncetracija razlika između antibiotika i mikotoksina.

graminearum i penicilium vrste. krv avi proljevi. U ranijim fazama se može dokazati tubularni tip proteinur ije. Fluorescencija žutozelena. Rastu na kiki rikiju i kuruzu. Njihovo djelovanje na jetru objaš njava se ovako: prodiranje afl atoksina u stanicu i jezgru. testisi). proliferacija epitel nih stanica žučovoda. Imaju afinitet na ribosome i SH grupe u enzimima.belimantil. Neposredno nakon uzimanja zatrova nog zrna je svrbež u predjelu www. Najvažniji mikotoksini: T2. Tumori bubrega: ohratoksin A OHRATOKSINI Proizvođači: aspergillus ochraceus. B2. njih ok. Alimentarna toksična aleukija. Kashin-Beck: Kronični deformantni osteoartritis (samo pretpostavka). AFLAT OKSINI Proizvođači: aspergillus flavus. 2. smanjena sinteza proteina. Ohratoksin A je nefrotoksičan u večim količinama i hepatotoksičan. vezanje na DNA i inhibicija mRNA. Uzorkuj u stanična oštećenja i to najčešće onih stanica koje se stalno dijele (u timusu. Također je otkriveno da je uzrok preranih puberteskih pojava djece. kože i de rmatitis. na pokusnim životinjama i imunosu presivan. leukopenija. izaziva promjene endoplazmatskog retikuluma. 4. Karcinom prostate: fumonizin B1. C. HT2.Bolesti reproduktivnih organa (karcinom): zearanelon (ol) je doveden u vezu s ka rcinomom grlića maternice. s jasnom hijalinizacijom glomeru la. ox ysporum. a 3. Najotrovniji su T2 i DAS a najmanje DON. f. Utvrđeno je da povećava rizik 5 puta. Karcinom jednjaka i želuca: fumonizin B1 i fusari n C. A je najčešći. alfa. Pr oizvodi ga aspergilus fumigatus. encefalopatije. G2 najotrovniji je B1 najmanje G2. Balkanska endemska nefropatija ugla vnom kod starijih ljudi. parazitikus. Perakutno: kolaps i uginuće odmah nakon uzimanja zatrovanje hrane Akutno tijekom 12 sati Subakutno: otrovan na jetru i b ubrege (glumerulonefritis) Kronično: ciroza jetre i karcinom. Kronično je krvarenje unutaš organa. Zearaleno l je 6 puta otrovniji. pe nicilium sp. Trihotecenotoksik oze ljudi: 1. Neke luče i zearelanon (ol). Rastu na žitaricama. DAS. stomatitis. f. masna degeneracija tkiva. nekroza želuca. DON. Kasnije dolazi do smanjenja rada bubrega. Potrebna je transplatacija. trompocitopenija. Akutno i subkronično trovanje su probavne smetnje.info 6 . G1. Žuta kiš (bojni otrov) . Kronično je nefropatija. Ohratoksikoze ljudi: 1. Prema kemijskoj strukturi imamo skupine A do D. š nekroza. Proizvođači: fusarium roseum. Aflatoksikoze ljudi: akut na i kronična (karcinom i cirozu jetre). Tumor bubrega 2. Stahibotriotoksikoze su subkronična i kronična trovanje otrovima uglav nom D grupe (preko salame). Akutno i subakutno je oštećenje jetrenog parenhima i rane promjene u proxi malnim tubulima bubrega. a. Upale kože i sluznice. beta. B. orizae i neke vrste iz roda penicilium. Postoje B1. Postoje A. limfne žli e. TRIHOTECENI Najveća skupina mikotoksina (oko 60).

krvar enje. Treći stupanj je krvarenje. Osip koji svrbi.info 7 .usta i grla.belimantil. bol. ena www. klonulost. Kočenje razvoja leukocita i trombocita. tahikardija i poviš temperatura. gubitak okusa. Drugi stupanj je leukopenija. smrt.

te o metaju apsorpciju vitamina i masti. te uzrokuju bol. jezgra je okrugla. Ciliata (trepetljikaš Sporozoasida (truskovci). tvori enzime koji razgrađuju kazein. Rod Entamoeba p arazitiraju na životinjama. a najvažnije su: Rhizopoda (korjenonošci i li amebe). 2) BIČAŠI PROBAVNOG TRAKTA: GIARDIA LAMBLIA (LAMBLIA INTESTINALIS) Kruškoliki flagelat se javlja u vegetativnom i cis tičkom obliku. Sprečava se održavanjem higijene. Crijevo je nadraženo. no ak o ih je puno. polisaharid. Patogenost: u normalnom crije vu ne izaziva promjene ali je potencijalno patogena zbog histolitičkih svojstava. progutana cista dospije u tanko crijevo i počne se micati (metacista). mozak). Ima 4 para bičeva i 4 jezgre. ENTAMOEBA HISTOLYT ICA Ona je stanovnik debelog crijeva. www. Životni ciklus se sastoji od nekoliko faza: 1. Amebe iz submukoze mogu proći u kapilare portalnog krvotoka. Flagellata (bičaši). krvi i amebama. i). nadutost. a u normalnoj stolici samo ciste. pseudopodijima. a mogu otići i dalje u organizam (pluća. te nastaju krvavo-sluzavi proljevi. Hranu metabolizira anaerobno. gdje nastaju apscesi (amebni hep atitis). smiruje se i prelazi u precistu koja sazrijeva u cistu tako da se ovija membranom i mitotički dijeli. te u jetru. Terapija: akridinski preparati kroz 5 dana + metronidazol i naravno higijena za sprečavanje. Kreću se ameboidno. 2. koja nastupaju kada zakaže prirodna obrana epitela putem lučenja sluzi. Ameba počne ra zarati sluznicu crijeva i nastaje krater u koji dolaze bakterije iz lumena crije va. Dijele sa na više skupina. Prenose se fekalnom kontam inacijom ruku. One izazivaju upalnu reakciju uz nakupljanje leukocita i fibroblasta.belimantil. u endopl azmi su vakuole sa bakterijama. 3. stanični zid puca i oslobađaju se 4 mlada trofozoita k oji migriraju u debelo crijevo gdje se nastanjuju. trofozo it gubi vodu. Terapija: nekad emetin . Iz kra tera izlazi upalni eksudat pomiješ sa sluzi. Ima pseudopodije.info 1 . želatinu. U dizenterijskom proljevu n aći ćemo sve oblike amebe. a) PROTOZOE TJELESNIH Š UPLJINA 1) AMEBE (RHIZOPODA) PROBAVNOG TRAKTA ČOVJEKA. a jedna vrsta je patogena za ljude. a danas se koristi metronidazol ili niridazol. fibrin i otpale epitelne stani ce. hemoglobin. hrane. š je znak amebne di zenterije. proljev. vode. neravnomjernim strujanjem citoplazme. Veličina 10-60 mikrometara. trofozoit je vegetativni oblik. Zrela cista ima 4 jezgre a govnima se izbacuju u okoliš i prilično su otporne na sušenje. koju treba razlikovati od to bakterijske. kada dospije u doljne dijelove crijeva. nadraže sluznicu duodenuma. u brzava se an peristaltika. U pravilu je nepatogeni komenzal.PARAZITOLOGIJA PROTOZOA (Praživotinje) Praživotinje ili protozoa su heterotrofni eukariotski jednos tanični organizmi.

Terapija: metronidazol (vaginalete i table te) kroz 7 dana. te daje krvi tamnu boju. i to oba spolna partnera. glavobolja. Bujaju bakterije. Oboljeli slab i i može umrijeti. Svi spadaju u porodicu Trypanosomidae . b) KRVNE I TKIVNE PROTOZOE Njih preno se prenose člankonošci i pijavice. Razmnožava se binarnom diobom. a ima i peti. d) epimastigot je modificirani tripomastigot koji par azitira u člankonošcima. koštana srž. donovani živi unutar monocita. a uzrokuje upalna. te ih fagocitir aju makrofagi. koji je rijedak i z elenkasto-žućkast. a kroz osovinu prolazi potporna organela aks ostila. Terapija: preparati peterov alentnog antimona direktno u mišiće ili vene. Može napasti i uretru izazvati blagi nespecifični uretritis. jetra. koji ide duž tijela. Vretenastog je oblika. u kojima se razmnože kao amastigoti. brasiliensis je uzročnik jušnoameričke kožno-sluzničke lišmenijaze. b) amastigot je sitan. leukocita i endotelni m stanicama.u životnom ciklusu mjenjaju domaćina. u koži i sluznicama Leishmania tropica i Leishmania brasiliensis.info 2 . Nakon inkubacije 2-4 mjeseca bolesnika hvata groznica. Jezgra je mjehurast a i jajolika. www. c) tripomastigot je vretenasti oblik a pravi ga ako dođe u gušći med ij poput krvi ili likvora. 1) L. Preboljenje ostavlja jaki imunitet. te može doći do kronične upale. Terapija: metronidazol. metronidazol. L. povraćanje. te ostavlja ožiljak. koja se javlja u tropskim područjima. Mogu širiti i inficirati bakterijama. te se javlja upalni sekret. okrugli oblik bez biča a takav parazitira u tkivim a unutar stanica. Javlja se kada parazitira na beskralj eš nicima. Na jestu nastaju čvorići koji mogu prerasti u čireve. U tkivima Leishmania donovani. dolaze leukociti. 2) L.3) BIČAŠI UROGENITALNOG TRAKTA: TRICHOMONAS VAGINALIS Živi samo u vegetativnom obliku (trofozoit). limfni čvorovi. monocitoza. ta Terapija: preparati peterovalentnog antimona. a pri težim oštećenjima kirurški. nekrotična žariš na mjestu ubod a insekata. LEISHMANIA Prenose ih hematofagni (piju krv) insekti roda P hlebotomus. leukopenija. te idu po čitavom organizmu: sle zena.belimantil. Ubodom insekta ulazi u kožu. Oko tijela su 4 biča. Izaziva degeneraciju i ljuš tenje vagin alnog epitela. tropica uzrokuje kožnu lišmenijazu. a s njime i svoj oblik: a) promastigot je osnovni oblik sa vretenastim tijelom i velikom jezgrom. anemija.

Ponekad dolazi do komp likacija: dizenterija.spolni oblici koji moraju dospjeti u komarca da bi se spojili u zigotu iz koje se ki množe sporozoit i. Krvlju idu do tkiva. usana ili nosnica. te karakterističnu pospanost. ovale. no mogu nastati antigenski ko različite generacije. germanin 2) C hagasova bolest: čovjek se inficira preko stjenice. idu u CNS i uzrokuju meningoencefalitis: glavobolje. recidiva. koji ponovo preplave krv i izazivaju groznic u c) ulaze u limfu. smrt. ali ipak prestane. 1) Bolest spav anja prenosi cece-muha: a) tripanosome se razmnožavaju na mjestu uboda i uzrokuju bolnu lokalnu upalu b) potom odlaze u krv.belimantil.. šok ili koma (sve uslijed slabosti organizma). koja posere tripanosome na kožu i sluznicu. P. U eritrocitu se merozoiti dijele (shizonti) i razaraju ga.vretenasti sporozoiti. a merozo iti ulaze u krv i napadaju eritrocite. a ako dođe do srčanog mišića. upala pluća. Antimetaboli ti: sulfonamidi. Za čovjeka su patogene 3 vrste: T. razara leukocite (febril no stanje). tj. b) antimalarik koji uniš tava shizonte u krvi (shizontocid) je 4-amino-kinolin-klorokvin c) sredstvima koja ub ijaju gametocite (gametocidi) sprečavaju širenje bolesti. Terapija: prije se davao samo kinin. pa stanice pucaju.TRYPANOSOMA Vitki. Prenose ih pijavice i člankonošci. crusi. vretenasti flagelati. kako mjenjaj u domaćina. Nakon inkubacije 5-7 dana u stan icama se namnoži velik broj merozoita (mali.info 3 . pareze. Prenose ih komarci iz roda Anopheles. terapije nema. Razvojni ciklus: ubodom komarca (iz njegove sline) u krv ulaze infektivni oblici . rhodesiense. Nastaje primarni upalni efek t praćen oticanjem na mjestu ulaska. te napadaju nov e. čime se zatvara ciklus. koji uzro kuju bolest spavanja. P.triparsamid. Mjenjaju oblik. c) KRVNE I TKIVNE SPORO ZOASIDE (TRUSKOVCI) PLASMODIUM 4 vrste: P. falc iparum su uzročnici malarije. gambiense i T. malariae. razdražlj ivost. Bolest teš prolazi iako se razvijaju celularni i humoraln i obrambeni mehanizmi.. vodozemcima. okrugli). pirimetamin i Cl–progvanil. gdje većinu uništavaju antitijela. ovisno o vrsti plazmodija (2 ili 3 d ana). Tako dolazi do ponovnog rasplamsavanja bo lesti. uglavnom u kutu oka. vivax. T akođer može doći do oštećenja bubrega. koja izaziva Chagasovu bolest. danas postoje tri vrste sredstava: a) antimalarici koji djeluju na tkivne oblike. sulfoni. parazitiraju na ribama. To je napadaj malarijske groznice koja se ponavlja u pravilnim vremenskim razmacima. pa se sve to oduži. te T. no preži vjeli stvaraju otporne nove sojeve. te inficiranje komarca 8-a mino-kinolini (primakvin) www. Oni odlaze u jetru gdje se hra ne stanicama parenhima i množe se unutar stanica. koje su otporne prema stvorenim antitijelima. terapija . Imaju složen život ni ciklus koji se sastoji od nespolne faze (shizogonija u čovjeku) i spolne faze ( sporogonija u komarcu). Nakon nekoliko groznica razvijaju se muš i ženski gametociti . gm azovima i sisavcima. P.

a na začelju su atrofir ali i ispunjeni jajašcima.obli crvi. a neki su hermafroditi. Terapija: sulfonamidi. Članci su proglotide. Polumjesečastog je ili ovalnog oblika. Helmintijaze pri kojima dolazi do jačeg oštećenja tkiva redovito uzrokuju eozinofiliju . životinja i biljaka. slezeni. a toksički proizvodnjom otrova. na kojoj su 2-4 sisaljke. bubrezima.porast bro ja eozinofilnih leukocita koji inače čine manji dio leukocitne populacije. i Nemathelmintes . TAENIA SOLIUM .belimantil. Postoje Platyhelmintes . Imaju bogat enzimatski sustav. ispod kojeg je mišićni sloj. koji nosi hitinske kukice za pričvršćivanje. Zaraza je preko hrane. pa se hrane preko čitave svo je površine (upijaju šećere i masti). Čitavo tijelo im je prekriveno poroznom kutikulom kroz ko ju upijaju hranjive tvari i nemaju probavni trakt. a in fekcija se vrši preko usta. nek e nematode isključivo krvlju. Ponekad nastaju generalizir ane infekcije septičkog tipa s smrtnim ishodom. plućima.plosnati crvi (Trematodes . Ulazi u s tanice CNS-a i leukocite. prljavom hranom i vodom. Obično prolazi bez simptoma.svinjska trak avica. vezivnom i mišićnom tkivu. Metilji i glis te hrane preko probavnom trakta. a neke tkivom u kome se nalaze. U početnim progl otidama su spolni organi u začetku razvoja. u sredini zreli. a u organizmu se nalazi u vegetativnom ili u cističkom obliku. ima jezgru i fibrile za kretanje. gliste ).metilji. Uzrokuje upalu pluća. meningoencefal itis. Novorođenčad se mogu inficirati kroz placentu. Štetno djeluju me hanički nagrizanjem. rjeđe preko kože. žive u prirodi ili kao paraziti u ljudi. no ipak troš malo kisika. limfom i stanicama.trakavice). Ce stodes . Slijedi nesegmen tirani vrat (collum) od kojega pupaju proglotide koje grade trup. Neki imaju odv ojene e spolove. mokražnom mjehuru. trakavice ga nemaju. daraprim HELMINTHES (Crvi) Crvi su višestanični organizmi. srcu.info 4 . razaranjem i perforacijom sluznice crijeva. Crvi se najčešće nalaze u probavnom traktu. Metilji se hrane krvlju. 1. PLATYH ELMINTHES a) CESTODES . Na prednjem kraju je glava ili scolex. u kojima se nalaze oba spolna organa (hermafroditi ). Crvi su fakultativni anaerobi. najčešće nedovoljno t ermički obrađeno meso. te oštećenjem organa. mozgu.TOXOPLASMA GONDII Uzrokuje toksoplazmozu. Veličina im se kreće od par mm do 12 m . na vrhu scol exa je izbočenje rostelum. Razmnožavaju se preko oplođenih jajašca. pa nas taju oštećenja CNS-a sa fatalnim ishodom ili mentalnim i živčanim poremećajima. ali mogu biti i u jetri. Tijelo im je obavijeno kutikulom. miokarditis i hepatitis.trakavice Imaju člankasto tijelo (članaka 3-par tisuća) u obli ku vrpce.obli crvi (Nematodes . čije kontrakcija omog ućuju pokretanje. www. kao rezultat vlastitog metabolizma. Nalazi se u tankom crijevu čovjeka.

Javljaju se probavne smetnje. Parazit u tanko m crijevu psa ili vuka. ke terapija: niclosamid ECHINOCOCCUS GRANULOSUS .svinji. Ima oko 200 proglotida. koja su slična. Prenosi se prljavim rukam a i nečistim namirnicama. te trakavica naraste za 3-4 mjeseca. Ima dvije opne: www. a iz njega larva (Cysticercu s cellulosae). bolne osjećaje gladi. te odrasla trakavica naraste za 8-10 tjedana. bolovi u trbuhu. a moš parazitirati 20-35 godina. anemiju. te neurološ poremežaje. 25-30 hitinskih kuk ica. 4 sisaljke. U strašnjim član cima su jajašca. grčevi i pr oljevi. te 800-1000 proglotida. plućima i ostalim organima.belimantil. te živčanih simptoma i smrti ako ciste u mozgu. a otrovi koje luči trakavica mogu izazvati grčeve i halucinacije. Vrlo otporna jaja u tankom crijevu oslobađaju heksakantni embrion. Postoje slučajevi s nekoliko tisuća odraslih trakavica. iz larve se razvija scolex. te prljavim rukama. te među resicama tankog crijeva stvara ličinku ( cysticerkoid . Š irenje zaraze među djecom je moguće međusobnim dodirom. koji ide u jetru. 4 sisaljke sa 20-50 hitinskih kukica. vrtoglavicu. Na mjestu lokalizacije.goveđa trakavica. Ciklus: Ako svinja pojede jaja. gađenje. Sposobna je ostaviti i do 50000 jaja u svakoj proglotidi.info 5 . 20-50 hitinskih kukica. koji se oslobađa u probavnom traktu. Trakavica je duga 5-10 (12) m. a česta je i autoinfekcij a. s malim okruglim skolekso m. nakon nekog vremena ciste uginu i dolazi do kalcifikac ije i resorpcije. Dugačka je 3-5 m. U čovjeku se može zadržati godinama. ponekad i u krvotok. ima 4 sisaljke. Prijelazni domaćin je gove do u kome se razvije ličinka . ire Veličine 3-8 cm. srčane smetnje ako uđu u s rčani mišić. već su same sisaljke (njih 4) jako izbočene. ava Čovjek se zarazi zagađenom h anom ili vodom. što mu ne olakš sudbinu. terapija: niclosamid TAENIA S AGINATA . Kad čovjek pojede zaraženo meso (nedovoljno termički obrađeno). proljeve i povraćanje. ali nešto veža od svinjske trakavice. Jaja sadršavaju heksakantni embrion. e HYMENOLEPIS NANA ili TAENI A NANA . Patogenost: Uzrokuje mučninu.Ličinka se razvija u prijelaznom domaćinu .Cysta hydatigena. razvija se ličinka vezikularnog tipa (poput mjehura) .zakržljala vezikula u kojoj je skoleks). iz koje nastaje zrela trak avica.pasja trakavica. Sim ptomi i liječenje su isti kao kod svinjske trakavice. Ako se nasele u oku nastaje oštećenje vida. pa se osim jetre može nastaniti i u srcu. Dugačka 3-6 mm.mala dječja trakavica. koja su okrugla i svjetlosmeđa. Ov dje je čovjek prijelazni domaćin. a otrovi uzrokuju nesanicu. I kod čovjeka se mogu u mišiću nastaniti larve a to se zove cisticerkoza. te se polako otpušt aju u probavni trakt. a nekad i čovjeka. Cisticerkoza obuhv aća kožne ciste i mišićne bolove. Čovjek se zarazi jedenjem nedovoljno pečenog ili kuhanog zaražen og mesa. oslobađa se embrion (naziva se heksakant) koji probija crijevnu opnu i krvlju dospijeva u mišiće.Cysticercus bovis. Tijelo se sastoji od 3-5 proglotida. koja stalno raste ( od 1mm do veličine čovjekove glave!!!). N a skoleksu nema rosteluma. koje su š nego duže. Zrela jaja izbacuju se g ovnima. Parazit tankog crijeva čovjeka.

ECHINOCOCCUS MULTIOCULARIS .frakture . glikogen i toksalbumini. povećana i bolna jetra 2) infekciozni . uključujući imuni odgovor organizma.emetin (u bo lničkim uvjetima zbog eventualne toksičnosti).srce . usnu i trbuš nu. zečeva i ljudi. ispod koje je mišićni sloj.jetra .ve ličine 1-3 mm. ovaca. a iz njih cerkarije. plužima. Daje mehaničku otpornost i otpornost na kem ijske tvari. kod psa. U tekućini su minerali. od koncentričnih lamela u kojima je hitin.kosti . zalijepe se na vodenu biljku i tu se stvara infektivni oblik metacerkarija.info 6 . no javljaju se probavni poremećaji. alj. svinja. neoprano šumsko voće. Razvoj: iz jaja koja se izlučuju govnima se razvij e embrion miracidijum.odlažu se jaja u stolici ili žuči. U vodi pliva trepetljikama. dolazi do sekundarne infestacije. no uzrokuje teške glavobolje. FASCIOLA HEPATICA .parazit ne polaže jaja. Propušta hranjive tvari a ne propušta bakterije. kod koje uglavnom nastaju nove ciste u torakalnoj i abdominalnoj š upljini. Unutarnja je membrana proligera (g erminativa) tanka i prozirna.METILJI Imaju debelu kutikulu. koji uzrokuju mršavljenje i alergi je.mozak . Žučni kanali odebljaju. Parazit iz crijeva prelazi u jetru ili krvlju po ostalim organima i tu stva ra jaja. Čovjek se inficira preko vode.veliki metilj. a Jed ina efikasna terapija za oba Echinococcusa je kirurš intervencija. terapija .palpitacija i aritmija Cista se može zagn ojiti.rijetko. Imaju dvije sisaljke.belimantil. te motoričke i senzo ričke poremećaje . Tegobe nastaju tek kad cista počne vršiti pritisak na okolne organe: . a stvara hidatidnu tekućinu koja ispunjava cistu. Ako cista pukne. ka b) TREMATODE S .pluća . Parazit luči toksine. ko . koji je parazit jetre i žučnih puteva goved a. iz njih redije. Stvara se alveolarna cista (u jetri. temp eratura. www. koje napuštaju pužića. nepotpuni p robavni trakt (bez analnog otvora).bol ispod desnih rebara . Bolest se naziva distomatoza ili fasciolijaza jetre i ima 2 stadija: 1) toksoinfekciozni . U njemu nastaju ličinke sporociste. Čovjek se zarazi jedući zarašeno. soli. a većina su hermafroditi. mršavljenje. Proizvode razne inhi bitore probavnih enzima koji sprečavaju da metilji budu probavljeni u probavnom tr aktu.Vanjska je kutikula bijele boje. Stvara i vezik ule u kojima su skoleksi novih trakavica. a funkcija jetre je poremećena. te kod eventualne sekundarne infekcij e terapija antibioticima š irokog spektra. aminokiseline. lisice ili vuka. te može nastati sepsa. ispod kojeg parenhim.kaš teš disanje i sl. sirovog povrća i sal ate. dok ne naiđe na prijelaznog dom aćina (riječnog pužića roda Limnea). mozgu ili bubrezima) koja raste i oponaš maligni tumor tako da pupa prema van dajući ciste u drugim organima.plosnati crvi u obliku lista .

tamo po laše jaja. Moguća je autoinfekcija (češkanjem šupka.mala dječja glista. upalu jetre ili žučnog mjeh ura. bijel i crv. ima tri debele usne. Imaju cilindrično tij elo. Dijagnoza se postavlja traženje m jaja sa perianalnog brisa celofan-trakom.velika dječja glista. te šupljinom sa unutarnj im organima. Živi u tankom crijevu. a izbacu je i do 200000 jaja dnevno. pa je odmah infektivna. probavne poremećaje (proljevi sluzi i krvi.info 7 . Polaže jaja sa živom ličinkom. neke parazitiraju na puževima i biljkama. Enterobijaza: sv rbež oko šupka.ženke su veže od mužjaka. (božica plodnosti). Probavni sustav sastoji se od usnog otvora. uznemirenost. rijetko zahtijeva kiruršku interve nciju. hvata se za mukozu crijeva. jednjaka. ali ponekad može doći do težih poremećaja. Može doći u vaginu. a mužjak ugiba. Velika 25 -30 cm. gađe je) i nervne simptome zbog lučenja toksina (nervoza. antise ptike i kiseline. ASCARIS LUMBRICOIDES . a moguć je i unos bosonogim hodanjem). farinks . pogotovo noću. zatim mišićima. iz nje u pluća. a neke u čovjeku. Bolest se naziva askaridijaza i uz rokuje alveolarna kravrenja. Terapija: mebendazol (tvorničko ime Vermox). i nesegmentirana jaja. Jaje je vrlo otporno.parazit tankog crijeva. neparazitski (nalazi se u tlu. Un osi se prljavom hranom. simptome upale pluća. ENTEROBIUS VERMICULARIS . Ako probiju crijevo i uđu u trbušnu šupljinu i zazovu peritonitis. pa u usta) i retroinfekcija (iz jaja u anusu izađu ličinke. obavijeno kutikulom. sa suženim krajevima.b elimantil. te alergijske reakcije (svrab nosa i kože). Mali (9-13 mm). povišenu temperaturu. Sele se do maternice g dje polažu jaja š uzrokuje gnojni vaginalni to sekret. Živi 10-12 mjeseci. rjeđe pluća. terapija . Neke gliste luče o trove. promjena karakt era). ali se ipak razvija glista (Strongyloides stercoralis) Gliste u probavnom traktu preživljavaju zahvalj ujući nepropusnosti kutikule i djelatnosti inhibitora probavnih enzima.2. alveole. te ugiba. p roljeve. Čovjek se zarazi ako pojede jaje s ličinkom preko neoprane hrane i li ruku. vodom i rukama. Najčešće komplikacije su začepljenje cri jeva sklupčanim glistama ili apendicitis. To ksini mogu uzrokovati napadaje slične epilepsiji.GLISTE Neke gliste žive slobodno u prir odi. pa uzrokovati vulvovaginalni svrab. Ženka nožu migrira u rektum. a ako se nakupe u žučovodu izazovu žuticu. Iz crijeva ide u jetru. Uzrokuju b lage probavne manifestacije. povraćanja. Poslije oplo dnje ženka odlazi u debelo crijevo.mebendazol STRONGYLOIDES STERCORALIS . no uz parazitski ciklus ima i slo bodni. Jaja se razvijaju u ut erusu i onda se izbacuju: a) oviparne ženke polažu segmentirana jaja (Ascaris lumbri coides. larinks. crijeva i ana lnog otvora. Trichuris trichiura) b) oviviviparne ženke polažu jaje sa formiranom ličinkom (Enterobius vermicularis) c) viviparne ženke polažu žive ličinke (Trichinella spiralis) d) partenogenetsko razmnožavanje bez oplodnje muš kom stanicom. www. te odlaze nazad u debelo crijevo). Imaju odvojene spolove .obli crvi . NEMATHELMINTHES NEMATODES . končasti. bronhe. povraćanje. Otporna je na hladnoću. te opet u crijeva gdje se pretvara u odraslog crva. bolove u probavnom traktu.

Ženka je velika 2-2. a najvažniji su Arachnida (paučn jaci) i e Insecta (kukci). Parazit debelog crijeva . Iz proba vnog trakta ličinke odlaze u krvotok. dišne smetnje (moguća smrt). anemije. te po raznim organima. Zbog erozija na sluznici su moguće bakterijske infekcije. 2) Migracija iz crijeva u mišiće pa uzorkuju bolovi u mišićima. oko. Ima više redova. Svinja pojede zaraženog š a (kaj svinje jedu š takore???????????). terapija .info 8 . te nastaje hipertrofija mišićnog tkiva. Iz jaja se izlegu rabditiformne ličinke koje se izbacuju izmetom. mrš avljenje. svrbež kože. te bol u crijevima. ali češće su samo prenosioci raznih bolesti i tada se nazivaju vektori. Čovjek se zarazi preko zagađene hrane ili vode. TRICHURIS TRICHIURA . U takvim mišićima rastu i dobivaju izgled spirale. Mogu biti patogeni sami po sebi (mehanički i li toksično). edemi na licu. hormonski preparati (pronizon) na bazi kortik osteroida protiv alergijske reakcije.cekuma i kolona. Strongiloidoza: upalu i ne kroze u probavnim sluznicama.belimantil.mebendazol za crijevne oblike. slabost. temperatur u. terapij a . farinks. u sluznicu crijeva polaže embrionalna jaja partenogenetski ili oplodnjom.parazitira u tankom crijevu. a najviše u poprežno-prug asto mišićje.mebendazol ARTHROPODA (Člankonošci) Člankonošci su višestanične životinje čija se građa odlikuje metam . vrlo otpo rna. Velik 4-5. te rapija .crv vlaš njak.paučnjaci Karakteristična građa: glava i prs ište su spojeni. Nakon nekoliko seci ličinke umru. te unese ličinke u sebe. zatim u pluća. te tanko crijevo. Im a ih vrlo mnogo vrsta i podijeljeni su u viš razreda.5 mm. One b rzo rastu i sazriju. 4 para nogu. bronhe. toksička oštećenja srčanog mišića (najčešći uzrok smti) is. oplode se i polože ličinke u submukozi tankog crijeva. dolazi do kalcifikacije i resorpcije a oporavak je dug.ponavljanjem jednakih segmenata. ARACHNIDA . 3) Začahurenje u mišićima uzrokuje bolove u mišićima. Vani se preobraze u ličinke infektivne za čovjeka. 1.5 cm. te depresija. čovjek svinju. Bolest je trihineloza a simptomi ovise o broju unijetih ličinaka: 1) U crijevu uzrokuju upalu sluznice crijeva. a u ob liku ličinke u mišićnom tkivu. ali pri jačim infestacijama uzrokuje diareje. Velika 3-4mm. Noge su također građene od segmenata (članaka) spoj enih zglobovima i tako su dobili ime. polaže žive ličinke. www . skupina (superfamiliae) i rodova. teško gutanje. gdje nastaju odrasli paraziti. Trihurijaza: uglavnom nesimptom atski. larinks.mebendazol TRICHINELLA SPIRALIS . sluzno-krvave proljeve. temperaturu . Ličinke su osjetljive na hladnoću. sušu i sunčevu svjetlost. vodenasto-krvave proljeve. ulaze preko kože u krvotok. jaja oblika bačvice.

koja ima paralizira juće djelovanje. prsište i zadak. Zato i maju jako rilce za bodenje kože. odrasli) i ostaju pričvršćeni dulje vrijeme. naročit o noću.uzročnik svraba. Syphonaptera . Ako dođe do dišne paralize. Može se sekundarno inficirati i ugnojiti. Terapij a: mast 1% lindan. rikecije (pje gavi tifus). Prenosi se i dodirom: rukama nakon češanja. Ispred očiju imaju ticala i pipke. hr ane se više puta u svakom stadiju. rikecija. Ima 2 para prednjih nogu za prisisavanje.uš Diptera . U nas je čest obični krpelj . tularemija). od kojih su najvažn iji Anoplura .kr pelji Velike jajolike grinje. Drugi krpelji prenose različite viruse. Uzrokuje nesnosan s vrbež. Svrstani su u mnoge redove. Iz jajašca se raz vija ličinka. i. spir oheta i bakterija. zadržavaju se samo za vrijeme pijenja krvi. INSECTA .buhe.IXODES RICINUS . Hrane se jednom u svakom stadiju razvoja (ličinka. Neki luče otrovnu slinu. tijelo podjeljeno na glavu. Postoje Ixodidae (t vrdi krpelji) i Argasidae (meki krpelji). Vrlo su brojni (660000 od ukupno 940000 poznatih životinjskih vrsta). 2 para zadnjih za odg urivanje. gdje polaže jaja.info 9 . bakterije (npr.belimantil. gmizavaca i ptica. ali to je rijet kost. SARCOPTES SCABIEI . ugavci a) SARCOPTIDEA .koji p renosi virusne encefalitise. Imaju i složena usta za uzimanje hrane. zatim kukuljica. posteljinom. Također prenose razne bolesti (npr. najvažnije su Sarcoptidea (š e ugavci) i Ixodoidea (k rpelji). krotamiton. IXODIDAE (Tvrdi krpelji) Imaju tvrdi h itinski lešni štit. i RED: ANOPLURA – uš www. Golim okom se vidi kao s itna crna točkica. Jede keratin iz kože.grinje Viš skupina.kukci Imaju tri para nogu.RED: ACARI . te odrasli oblik. ili ih se e premaže uljem da ostanu bez zraka. nastupa smrt (kod djece). koje se hrane keratinom. protozoa.š Sitne grinje. nimfa. uži Česti prenosioci virusa. borelioze). te dva para krila. 2. ako se rilce otkine i ostane u koži. hrane se siš krv sisavaca. Najlakš ih se ukloni tako da se kapne malo etera ili kloroforma pa se nadrog iraju i opuste. zagađenom odjećom. maloj djeci Balsamum peruvianum b) IXODOIDEA . pa žive u površ inskom sloju kože. U koži buš tunele. Uzrokuju lokalnu upalu.dvokrilci. ARGASIDAE (Meki krpelji) Nemaju štit.

Prilagođeni su za život među dlakama. CULICIDAE – komarc i Ženke se hrane krvlju (tipično). c) stidna uš.info 10 . iz nje kukuljica. imaj u zakržljala krila i e nožice sa jakim pandžama. capitis uzro kuje svrbež. Najvažnije porod ice: Culicidae .u nezbrinutu ranu polože ličinke koje se hrane tkivom (ta rana fakat mora biti nezbrinuta) PSYCHIODAE . Vibrio cholerae (kolera) i virus poliomijelitisa. zbog formiranja jaja (kao trebaju im proteini).Pediculus humanus var. Neke muhe mogu iz azvati mijazu .muhe. jer ženka ubrizga svoju slinu koja sprečava koagulaciju krvi.muhe Musca domestica ili domaća muha p renosi Salmonellu typhi i druge salmonele (trbušni tifus). prenoćišta).š takorova buha Sve vrste mogu živjeti i na čovjeku i na životinjama. M užjaci se hrane biljnim sokovima.čovječja buha b) Ctenocephalides canis .mast 0.na taj način prelaze sa čovjeka na čovjeka. oble.5% lindan + zapraš ivanje odjeće.buhe Sitne. terapija . co rporis prenosi Rickettsia prowazeki. MUSCIDAE . b) bijela uš. Dvije potporodice: Anophelinae .sišu krv.nevidi.dvokrilci Jedan par krila i ma funkciju. Tu spada i obični komarac Culex pipiens.belimantil. www.nevidi Rod Phlebotomus su hematofagni dvokri lci koji prenose uzročnike lišmenijaze i papatačijeve groznice (virus papatasii). rublja i poste ljine insekticidom (zatvori. Mjesto ugriza svrbi. četvrtastu glavu. Iz ja jeta nastaje ličinka.rod Anopheles neke vrste prenose na čovjeka uzročnike malarije i filarije. te odrasli oblik dvokrilca. Krila su membranozna. ali imaju čvrste prednje noge prik ladne za hvatanja na dlakame i stražnje za skakanje.dio prenosi uzročnike zaraznih bolesti.neke vrste prenose uzročnike žute groznice i filarije.Pediculus humanus var. sa sistemom rebara. Entamoebu hystoliticu (amebna dizenterija). plosnato tijelo i bij eli zadak koji poplavi kad se nasiš krvi. RED: SYPHONAPTERA . Prelazeći sa životinje na čovjeka mogu prenijeti kugu (Yer sinia pestis). RED: DIPTERA . Postoje i vrste koje siš krv npr. Culicinae .gnjid e i lijepi ih uz dlake ili vlakna odjeće . murini pjegavac (Rickettsia mooseri). Psychoidae . Muscidae . Hematofagni ektoparaziti: a) Pulex irritans .Pediculus pubis se prenosi najčešće s polnim kontaktom.vidi u krvne i tkivne protozoe). a može i sekundarnu infekciju kože. a drugi je zakržljao. cece muhe. a dobar dio su prijelazni domaćini za l ičinke filarija. P ostoji nekoliko vrsta humanih uš i: a) ušglave . Oplođena ženka leže bijela ovalna jaja . nemaju krila. Shigellu (bacilarna diz enterija). prenosioci t ripanosome (bolest spavanja .pasja buha c) Ctenocephali des felis .komarci. Aedes .2 roda: Cul ex .Obavezni hematofagni ektoparaziti .mačja buha d) Xenopsylla cheopsis . a ubodi se mogu sekundarno inficirati i ognojiti.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful