OPĆA MIKROBIOLOGIJA UVOD Mikrobiologija se bavi proučavanjem najjednostavnijh i najsitnijih živih bića koj a se jednom rječju nazivaju mikroorganizmi

ili mikrobi. VELIČINE NEKIH MIKROORGANIZA MA (eritrocit 7.5 mikrometara): Bacillus anthracis Mycobacetrium tuberculosis Sa lmonella rikecije herpes-virus bakteriofag virus japanskog encefalitisa MIKROSKO PIJA Moć razlučivanja je udaljenost između dvije točke a da se one vide odvojeno. Ljudsk o oko ima moć razlučivanja 0.1 mm. Vrste mikroskopije: 1. svjetlosni mikroskop ima m oć razlučivanja 0.2 mikrometra (ukupno povećanje 900 puta) a više ne može jer ga ograničava valna duljina vidljive svjetlosti. 2. mikroskopiranje u tamnom polju: svjetlosna zraka prolazi kroz naročiti kondenzor (ili obični ispred kojeg se stavi disk neproz irnog papira), pa ne prolazi direktno kroz objektiv, već obasjava predmet sa stran e pa će vidno polje biti tamno, a predmet svijetao. Omogućuje promatranje neobojenog preparata. 3. faznokontrastna mikroskopija: svjetlosne zrake na putu kroz neki prozračni predmet (npr. stanicu) zaostaje u fazi š daje dojam prostornosti jer se ra zlika u fazi vidi kao razlika u jačini obojenja. Jasno to se vide strukture u živoj stanici. 4. fluorescentna mikroskopija: mikroorganizmi se oblože fluorescentnim an titijelima (poznata antitijela impregnirana nekim fluorokromom) i obasjaju UV la mpom. Vide se kao fluorescentna tijela na tamnoj pozadini 5. elektronski mikrosk op: koristi se snopom elektrona umjesto svjetlosnim zrakama i magnetnim poljem u mjesto lećama. Moć razlučivanja je 1 nanometar pa se njime mogu promatrati i virusi. U z kontrastno bojenje i sjenčanje platinom dobijemo 3D sliku. Postoji transmisioni (2D) i scanning (3D). 6. autoradiografija: neki element stanice se markira radio aktivnim izotopom i fotografskim filmom se prati kretanje radioaktivnog elementa . 5 mikrometara 2-4 mikrometra 2 mikrometra 475 nanometara 130 nanometara 65-95 nanometara 13 nanometara www.belimantil.info 1

PODJELA MIKROORGANIZAMA EUKARIOTI a) ALGAE = protisti sa klorofilom osim modroze lenih 1. chlorophyta = zelene, phaeophyta = smeđe, rhodophyta = crvene 2. euglenop hyta = euglene 3. pyrrhophyta = bičaši ili flagelati 4. chrysophyta = zlatnosmeđe alge i dijatomeje b) PROTOZOA = praživotinje 1. mastigophora = praživotinje sa bičevima 2. rhizopoda = amebe 3. sporozoa u životnom ciklusu imaju stadij mirovanja (spore) i stadij razmnožavanja. 4. ciliata = trepeljtikaš i c) FUNGI = gljive (hitinski staničn i zid) 1. fungi perfecti = savrš ili potpune gljive: phycomycetes, ascomycetes, ba sidomycetes ene 2. deuteromycetes = nesavrš gljive ili dermatofiti: blastomycetes= kvasnici, hyphomycetes=plijesni ene d) SLUZAVE PLIJESNI (bez staničnog zida - ameb oidne) 1. myxomycetes = plazmodijalne sluzave plijesni 2. acrasiomycetes = celul arne sluzave plijesni PROKARIOTI 1. cyanophyta = modrozelene alge 2. shizomycete s = bakterije Bakteriologija se bavi bakterijama, mikologija gljivama i plijesni ma, virologija virusima, a parazitologija protozoama, crvima i člankonošcima. PODJEL A MIKROBIOLOGIJE 1. medicinska proučava sve mikroorganizme koji su važne za zdravlje čovjeka ili životinja 2. poljoprivredna isto za biljke 3. tehnološ za mikrobe korisne u prehrani i farmaceutskoj industriji. ka Mikroorganizmi mogu biti 1. patogeni jer izazivaju bolesti uništavanjem tkiva ili lučenjem otrova 2. uvjetno patogeni - a ko ih ima u većem broju, uslijed narušene ravnoteže u tijelu ili ako se nađu na nepredviđe nim mjestima (npr. iz crijeva uslijed ozljede ili upale uđu u krv). 3. korisni sud jeluju u metabolizmu (npr. bakterije u crijevu koje stvaraju vitamin K). 4. indi feretni ili saprofitni (mogu biti uvjetno patogeni). Razvrstani su u redove, por odice, rodove i vrste po izgledu, strukturi DNA, tinktorijelnim svojstvima (kako se boje mikrobiološ bojama), metabolizmu. kim www.belimantil.info 2

OBLICI BAKTERIJA a) KUGLASTE (KOKI) su najčešći 1. mikrokoki su pojedninačne 2. diplokok i u parovima, gonokoki znači da su spljošteni između sebe kao zrno kave 3. streptokoki su poredani u duš ili kraže lance e 4. stafilokoki su poput grozdova 5. tetrade su poredani po četvero, sarcina po 8, 16, 32 6. diplostreptokoki: cijeli red se dijel i po dužini, nakon podjele se odvajaju. b) ŠTAPIĆI (BACILI) - kod njh je važna duljina, š irina i oblik rubova (odsječeni, zaobljeni, nitasti) 1. palisade: kad su poredani jedan do drugog 2. oblici slova V X Y 3. diplobacili su spojeni na krajevima po 2 4. streptobacili: kad je viš njih poredano u lanac e 5. kokobacili su između štapića i koka (elipsa) c) SPIRALNE 1. spirohete imaju puno spiralnih zavoja 2. spirile i maju obično jedan zavoj, najviše do 4 3. vibrioni izgledaju kao zarez 4. trihobakter ije su razvučene spirohete d) MIKSOBAKTERIJE nemaju definiran oblik (sluzave bakte rije - nemaju stanični zid) Polimorfizam je svojstvo bakterije da može imati različite oblike. Pleomorfizam je svojstvo bakterije da može mijenjati oblik tokom života. Ob lici bakterija se mijenjaju ovisno u uvjetima: viš ili manjak hrane, dezifincijens i ili antibiotici, temperatura. ak Koki povećaju promjer i raspadnu se, ili dobiju nepravilan oblik kao gruda. Štapići zadebljaju na krajevima ili se mogu izdužiti kao konac. Djelovanjem lizozima (enzim u suzama) koji uništi staničnu stijenku ili antib iotika koji sprečavaju njegovu sintezu dobijemo nepravilne oblike: protoplaste i s feroplaste. Protoplasti nemaju ni traga staničnoj stijenci, nastaju iz Gram + bakt erija i ne mogu se dijeliti. Sferoplasti imaju oslabljeni ostatak stanične stijenk e, nastaju iz Gram - bakterija. Mijenjaju oblik ovisno o osmotskom tlaku. Mogu s e dijeliti ako nema inhibitora sinteze stanične stijenke i tada se dijele na dvije stanice nepravilnog oblika. GRAĐA BAKTERIJA 1. KAPSULA I/ILI SLUZAVA OVOJNICA. Ka psulu imaju uglavnom bacili, neki streptokoki, rod Klebsiella i drugi. Neki je s tvaraju uvijek, neki tek kad uđu u organizam zbog zaštite od vanjskih utjecaja i imu ne obrane. Različite vrste imaju različit sastav kapsule. Većina bakterija je pravi od polisaharida u obliku mreže: celuloza, dekstran+organske kiseline, aminošećeri, monos aharidi. Rod Bacillus je pravi od D-glutaminske kiseline koja daje sluzavost. Ka psula ima svoje antigene (K-antigeni), što omogućuje spajanje sa homolognim antitije lom što izaziva bubrenje kapsule pa ona postane nekoliko puta deblja i može se uočiti pod mikroskopom (tuš preparat, faznokontrastni mikroskop). To se zove mikroprecipi tacija ili Neufeldov fenomen i može poslužiti za identifikaciju bakterija. www.belim antil.info 3

Sluzava ovojnica ima sličan sastav samo što se lakše topi u vodi. Mogu je imati i bakt erije s kapsulom. Uvijek je izvan kapsule. 2. STANIČNA STIJENKA Bez nje bakterija ži vi vrlo kratko. Stijenka je tanka, elastična ali i čvrsta. Daje oblik bakteriji, štiti ju od fizičkih oštećenja, osigurava turgor na 5-20 atmosferskih tlakova, može zadržati ne ke tvari u stanici koje prođu kroz membranu, i važna je za diobu stanice. Stvara i o bnavlja kapsulu, ili neke tvari u unutraš njosti stanice. Sve bakterije imaju pept oglikan zvan murein. Murein je polimer od nerazgranatih lanaca N-acetil-glikozia mina i N-acetil-muraminske kiseline povezanih glikozidnim vezama poredanih naizm jenično. Na svaku molekulu Nacetil-muraminske kiseline vezan je tetrapeptid od L-a lanina, D-glutamina, m-diaminopimelinske kiseline i Dlizina ili D-alanina koji j e povezan aminskim vezama sa drugim mureinskim lancem. Ta struktura daje čvrstoću i naziva se mureinski sakulus. U njemu su ugrađeni drugi spojevi, karakteristični za p ojedinu bakteriju. Gram + imaju teikočnu kiselinu (lanac ugljikohidrata i aminokis elina varijabilnog sastava) vezanu na murein. Boje se hvataju na tu kiselinu. On a je ujedno i površ inski antigen. Gram - imaju puno tanju stijenku složenije građe. S astoji se od dvije membrane: unutarnje i vanjske. Vanjska membrana sastoji se od gornjeg i donjeg listića: a) gornji listić (na površini bakterije) građen je od lipopol isaharida (LPS) sa dvije komponente, a to su lipid A (složeni ester ugljikohidrata i masnih kiselina, uz pirofosfatne veze) i druge komponente (lanac šećera i glikofo sfata) povezane za njega. lipid A je endotoksin jer je vezan za bakteriju i otpuš se u okoliškad se ta razori sama bakterije. b) donji listić je građen od fosfolipida. Vanjska membrana ima funkciju sprečavanja prometa velikih molekula u ili iz stanic e (enzimi ne smiju van, a antibiotici ne smiju unutra). Unutrašnja membrana građena je od mureina. Unutrašnja i vanjska membrana povezane su stupićastim proteinskim for macijama. ku Stanična stijenka je nosilac somatskih ili O-antigena (daju serološ kar akterizaciju). Neke bakterije imaju i voš tanu ovojnicu (acido-alkohol-rezistentne ). 3. STANIČNA MEMBRANA Nalazi se odmah ispod staničnog zida. Vrlo je tanka, građena o d fosfolipida i proteina. Ima uvrnuća koja se zovu mezosomi, koji su preteče mitohon drija. Osim toga stvaraju pregrade kod diobe i stvaraju izvanstanične enzime. Sudj eluju kod dupliranja DNA. Stanična membrana je polupropusna pa ima sve ono što ste uči li iz dinamičke i fiziologije, ne da mi se sad to pisat. 4. ORGANI ZA KRETANJE I P ILI (FIMBRIJE) Ne kreću se sve bakterije. One koje se kreću, to rade da bi našle najbo lje mjesto za život i razmožavanje i da lakše prodiru kroz organizam nesretnog domaćina. 1. Bičevi ili flagele su najčešći organi za pokretanje. Obično ih imaju štapićaste bakteri To su končaste tvorevine duljine 12-25 mikrometara. Može ih biti jedna (monotriha) ili viš (politriha). Po razmješ e taju mogu biti polarne (na jednom kraju), bipolarn e (na oba kraja) ili peritrihijalne (po cijeloj površ ini). Nastaju u loptastim tj eleš cima, koja se zovu bazalne granule, a nalaze se u staničnoj stijenci. Običnim mik roskopom se ne vide ni obojane jer su vrlo tanke, oko desetak nm. www.belimantil .info 4

Građene su od proteina flagelina. To je kontraktilni protein koji nema ni triptofa na ni prolina. Uz to ima i neš lipida, šećera i nukleinskih kiselina. Sadrži flagelarni H-antigen. Na duljinu bičeva utječu mnogi to faktori. Dobro se razvijaju u tekućim hra nilištima i površini mekih podloga a na tvrdim i u prisutnosti Cr3+ i fenola slabije . Mogu i potpuno nestati, pa nestaje i H-antigen. To je ipak samo privremena pro mjena. Broj i razmještaj bičeva je tipičan za neku vrstu. 2. Aksijalni filamenti su or gani za kretanje kod spiralnih bakterija. Nalaze se u stanici koja je oko njih s piralno obavijena. Polaze s oba pola stanice i sreću se u sredini stanice gdje su ponekad spojeni. Kemijski slični bičevima. Pomoću njih se bakterija kreće rotacijom oko svoje zamišljene osi. 3. Fimbrije ili pili su končaste tvorevine na površini nekih štapića stih bakterija koji pomažu bakteriji da se prihvati na stanicu domaćina. Građeni su od proteina pilina. Tanje su i kraće od bičeva i ravne su, a vide se samo pomoću elektro nskog mikrosokopa. Nema ih kod Gram + bakterija a ima ih kod svih enterobakterij a. Bakterije koje ih imaju izazivaju hemolizu. Neke enterobakterije imaju i seks ualne pile pomoću kojih izmjenjuju plazmide. O tome više kod razmnožavanja. Iako su gr ađene od proteina, otporne su na pepsin, tripsin, kiseline i lužine. Pile se mogu iz gubiti i opet stvoriti. Nositelji su fimbrijalnog F-antigena. 5. CITOPLAZMA I ST ANIČNA TJELEŠCA Tekućina unutar stanične memrane u kojoj se nalaze mikro i makromolekule . Mikromolekule kao i kod svake druge stanice (voda, trigliceridi, glukoza, amin okiseline...) Makromolekule: 1. nemaju pravu jezgru već nakupinu DNA i nukleoprote ina nazvanu kromatin ili nukleoid. 2. plazmidi su kružna DNA neovisna o glavnoj DN A i nije neophodna za život bakterije. Nose dodatna svojstva: otpornost na antibio tike, nove enzime i druga svojstva. Puno manji su od glavne DNA. 3. ribosomi su kuglasta tjelešca na kojima se sintetiziraju proteini, rijetko se nalaze pojedinačno , češće u lancima koji se zovu poliribosomi. 4. citoplazmatske inkluzije su zrnca razl ičitih veličina i sastava. Lipidi, proteini, ugljikohidrati, kristalići, sumporna zrnc a, beta-maslačna kiselina, vakuole... SPORE KOD BAKTERIJA Neke štapićaste bakterije im aju sposobnost stvaranja otpornog oblika nazvanog spora i takve se bakterije naz ivaju sporogene bakterije. Spora je okruglo ili ovalno tjeleš koje može biti smješ ce teno bilo gdje u citoplazmi i to su endospore. Smještaj i veličina spora su specifični za vrstu pa to može služiti za identifikaciju. Spore teš primaju boje, pa se na oboje nom preparatu vide kao neobojena mjesta. Svaka bakterija pravi samo ko jednu spo ru. Egzospore prave samo neke bakterije i služe za ramnožavanje. Struktura spora je određena pod elektronskim mikrosokopom. Unutra prema van: 1. srž spore sadrži nukleoid , ribosome, puno enzima, puno Ca-dipikolinata (stabilizira DNA) i uglavnom se može reći da je to zgusnuta citoplazma. 2. stanična stijenka okružuje srž 3. debela kora od peptoglikana (cortex) 4. unutarnji zid od keratina 5. vanjski zid (egzosporium) U sporama su nađeni antigeni kojih nema u vegetativnom obliku, koji su specifični za pojedine vrste. Spore su otporne na isuš ivanje, visoke temperature, dezinficijen se, a to je zbog debele kore, manjeg udjela vode, smanjenog metabolizma, visoka koncetracija Ca-dipikolinata. www.belimantil.info 5

SPORULACIJA Bakterija pravi sporu u nepovoljnim uvjetima za život iako su nađene i k od povoljnih uvjeta. Nepovoljni uvjeti su temperatura, nepovoljni pH, prisustvo ili odsustvo kisika (ovisi da li aerobna ili ne), manjak hrane, prisutnost nekih otrovnih tvari za bakteriju. Kad se bakterija odluči praviti sporu, poveća se, udvo struči DNA ali se ne podijeli. Prva vidljiva faza je zguš njavanje DNA i pomicanje p rema jednom kraju bakterije, kamo idu i ostala citoplazmatska tjeleš Zatim ca. se membrana uvrne tako da zaokruži taj dio zgusnute citoplazme i napravi dvoslojnu me mbranu. Unutar te dvostruke membrane je srž spore. Ta tvorba je predspora. Od te d vostruke membrane nastaju ostale opne. Tijelo bakterije u kojoj se nalazi spora naziva se sporangij. GERMINACIJA Kad spora dođe u povoljne uvjete života prelazi naz ad u vegetativni oblik. To se zove klijanje ili germinacija. Osim povoljnih uvje ta, mora postojati neki faktor aktivacije: povišena temperatura, određeni pH, neki s pojevi. Bez bez tog faktora spore neće proklijati ni na obogaćenim podlogama. Prvi z nak klijanja je da spora izgubi refraktilnost (lom svjetlosti), nabubri i počne pr imati obične boje kojima se inače spora ne može obojati. Povećani pritisak u spori uzrok uje pucanje zida i sadržaj spore se vraća u stare granice. BOJANJE Bakterije se boje da bi se pojedini dijelovi bolje vidjeli (živjela logika). Ponekad je to i jedini način da bi se bakterije identificirale. Pojedini dijelovi bakterije ne primaju s ve boje na isti način. Prije su se koristile samo prirodne boje (karmin, indigo, t anin), a danas ih zamjenjuju anilinske boje koje se dobivaju iz katrana kamenog ugljena. Neke su derivati anilina, ali ne sve kako bi ime sugeriralo. Boje su ob ično soli pa otopljene imaju 2 iona. Jedan je nosilac boje ili boja kao takva i na ziva se kromfor, a drugi dio omogućava spajanje boje na cilj bojanja i naziva se a uksokrom. Boje mogu biti: 1. Kisele su one kod koji je kromfor anion: Na-eozinat , kiseli fuksin, vezuvin. Najjače boje citoplazmu. 2. Lužnate kod kojih je kromfor k ation: metilensko modrilo, kristal ljubičasto, lužnati fuksin, tionin. Najjače boje je zgru i druge nukleinske kiseline. Ove boje se intenzivnije hvataju na bakteriju jer bakterija ima puno nukleinskih kiselina. Jednostavna bojenja su kad se koris ti samo jedna boja, najčešće Loefflerova lužnata otopina metilenskog modrila. Puno su češća korisnija diferencijalna bojenja: 1. Bojenje po Gramu je toliko često i rašireno da se sve bakterije trpaju u G +,G- ili G neodređene. Prvo se bakterije boje nekom pl avo-ljubičasto lužnatom bojom (kristal ljubičasto). Sve bakterije u preparatu će primiti tu boju (osim nekih iznimaka). Nakon se dodaje I-KI po Lugolu (nastaje kompleks jod-boja) i slijedi odbojavanje 95% etalnolom. Neke bakterije će otpustiti plavu boju. Nakon toga se dodaje neka crvena (karbol fuksin, safranin, neutralno crven ilo) i one koje se otpustile plavu će sada primiti crvenu. G- bakterije u svom sta ničnom zidu imaju lipidne spojeve, koje se kod odbojavanja etanolom otapaju pa pla va boja izlazi. Zato su G+ plave a G- crvene. G+ su osjetljivije na peniciline, sulfonamide, deterdžente, fenole i lužnate boje. G- su osjetljivije na telurove soli , oksidanse, spojeve klora, i proteolitične enzime. www.belimantil.info 6

NO2. Autotrofi: 1. esencijalne aminokiseline. nju Katabolizam + anabolizam = metabolizam. To se z ove Ziehl-Neelsonova metoda. AAR su crvene. 4. pantotenska kiselina. (ali ionako se ne vide svjetlosnim mikroskopom pa čemu to) 5. kemolitotrofi dobivaju energiju oksidacijom anorganskih spojeva: H2. Katabolizam = sve reakcije razgradnje koje do vode do stvaranja energije u stanici.belimantil. b) fakult ativni (uvjetni) mogu živjeti i od neživih izvora ali bolje uspijevaju na živima. Kapsule se boje tuš ili otopinom Giemse (kaj je to?). 2. H2S i drugi spojevi sumpora. 2. c) p atogeni izazivaju bolesti. Spojevi koji se s malim ili nikakvim izmjenama ugrađuju i bakteriju: purini. To je bojanje po Fultonu. Daje se neka crvena (s afranin) i onda su spore zelene a ostalo crveno. CO2. One će primiti boju. bakterija treba i druge spojeve koje ne može sama st varati (faktori rasta): 1. Spore se boje malahitnim zelenilom. Hetero trofi su kemoorganotrofi (energija razgradnjom organskih spojeva): 1. riboflavin. biotin. Glukoza je bakteriji najbolja hrana. NO3. ostali razgradnjom hrane iz okoline (lopovi i lijenčine). ostalo neće. Ponekad je moguće natjerati bakteriju da živi bez neke esencijalne a minokiseline ako se presađuje na hranilišta sa sve manje te esencijalne kiseline.G+ imaju manje enzima pa su veći izbirljivci hrane. fototrofi (energiju dobivaju fotos intezom) 2. Zatim se preparat ispire kiselim etanolom. a kad primi boju viš ju ne otpuš Zato se takve bak terije boje e ta. Truljenje i gnjiljenje je dio kruženja elemenata u prirodi neophodn og za održanje ukupnog života. tiamin. em METABOLIZAM Manji dio bakterija proizvodi energiju sam. Služi za energiju i sintezu drugih spojeva. ww w. AAR bakterije ne otpuš boju. nakon na rušene ravnoteže upotrebom antibiotika…. pirimidini. kada se nađu na nepredviđenom mjestu. saprofiti razgrađuju nežive ili inertne organske tvari koje su otpadni ili razgradni produkti drugih živih bića. PREHRANA BAK TERIJA Hrana u bakteriju ulazi pasivnim ili aktivnim transportom (fiziologija). ali ne i jedina. Obavezni uvijek izazivaju bolest. 2. striktni) sve moraju dobivati od živih stanica. Preparat se odbojava alkoholom i vodom. folna kiselina. 3. NH3. Zatim se preparat boji nekom plavom. paraziti za preživljavanje iskorištavaju druga živa bića: a) obligatni (obvezatni. ostale da. ostale primaju tu plavu. jednostavni spojevi Fe. pirdoksin. Bojenje acido-alkohol-rezin stentnih bakterija (AAR). paraaminobezojeva kiseli na. a oportunisti samo u nekim uvjetima: oslabljen imunitet.info 7 . taju ostale plave. zagrijanom crvenom (karbol fuksinom). Bakterijski vitamini koji su uglavnom isti kao i ljud ski: nikotinska kiselina i amidi. Biče vi se bojaju nestabilnom otopinom tartarata. Osim glukoze. One imaju ovojnicu od voska i fosfolipida koja ne prim a boju dok se ne zagrije i otopi. Anabolizam = sve reakcije sinteze novih sp ojeva uz potroš energije.

voda (znašli funkcije vode?) ENZIMI Svaka vrsta ima karakteristične enzime koji se prenose s generacije na generaciju i kodirani su genomom u glavnoj DNA. To su ko nstitutivni enzimi. Aero-tolerantni anaerobi (samo ime ti kaže). mas ti i aminokiselina 2. Ali ne valja i ako je ima previš jer inhibira rast i razmnožavanje. ATP. Osim njih imamo i gene za sintezu enzima koje ta vrsta nema stalno nego samo kad dođe u dodir sa supstratom za koji nema enzim. jošviš ili nižim prestaje rast i im im razmnožavanje. Tu spadaju patoge ne jer je to temperatura ljudskog tijela a ni ostali toplokrvni nisu daleko. tiosulfata. min 40. max 45. nitrita. amonijaka. alkohola. c) termofilni ili ljubitelji vrućine vole 60-65. Myc obacterium tuberculosis asparagin. 2. Ako je to kisik onda s u bakterije aerobne. Za sintezu bakterija treba razne elemente koje primaju iz okoline: 1. ŠTO SVE UTJEČE NA RAST I RAZMNOŽAVA NJE 1. sumpor iz sulfida. flavini) 5. Kisik. To su inducira ni ili adaptivni enzimi a u normalnim okolnostima su potisnuti represorom (vidi dinamičku). a još… ubija. hemolitički streptokoki glutamin. Fakultativni aerobi ili anaerobi mogu živjeti i sa i bez kisika ali im jedno od toga bolje. Pa dobro.info 8 . duš fiksacijom iz atmosfere.iona. sulfata. Na nižim ili viš tempera turama metabolizam se usporava. ali može i organski ako je frk a (NAD. Za objaš e njenje ovoga pogledati na osmotski tlak. 2. NADP. 5. DISANJE Nećemo sad o reakcijama disanja. Hrana. metionina 4. sećera. 4. za održavanje turgora i općenito fizikalno-kemijsko stanje citoplazme (hidrofilne i hidrofobne molekule). pH povezan sa osmotskim tlakom i površinskom napetošću. Obavezni aerobi ne mogu bez kisika. 5. Temperatura je važna zbog enzima. Bakterije su se prilagodile raznim sred inama pa imamo: a) psihrofilne ili ljubitelje hladnoće koji vole 15-20. Za većinu bakterija e 6-8 optimalno. am inokiselina. organskih kiselina i njihovih soli. www. 4.Pojedine vrste imaju specifične potrebe: Streptococcus pneumoniae treba kolin. Brucellae CO2 .belimantil. max 80. Mikroaerofilni su o ni kojima treba mala koncetracija kisika (oko 5%). ketona. nitrata. Ako neš drugo onda su anaerobne.kod njih kis ik reagira sa flavinima i pretvara se u peroksid i superoksid koji su otrovni. Pogledaj pod dis anje. pirimidina ik 3. U svakom slučaju važan je krajnji p rimatelj elektrona. 3. mi n 0 b) mezofilne ili one između koji vole 30-37. ci steina. max 30. fosfor iz anorganskih fosfata. purina. min 10. 3 . metali otopljeni u solima su aktivatori enzima 6. aldehida. valjda znaš čemu služi hrana i da ne valja ako je ima premalo. Obavezni anaerobi . služi kao izvor H+ i OH. Uvijek je to vanjska anorganska tvar. Ali nije sve to tako jednost avno: 1. ugljik i z CO2. Voda je idealno disperzno sredstvo za hran u.

Broj bakterija u novoj sredini. g = ------------------www . e Fo rmula za računanje vremena generacije: log N . Stanica se poveća. 9. važno je hranjivim podlogama dodati pufer. Z ato većina bakterija napravi koloniju za 24 sata a M. stanica izgleda kao jednostruki ili dvostruki Y. Jako se poveća i po primi oblik kugle koja rasprši se na puno malih djelića od kojih nastaju bakterije. 10.ekstremi su rijetki. 5. onda se ide razmnožiti. Esche richia. nastaju tanki dugački filamenti (kao konac). c itoplazma se počne uvlačiti i stvara se pregrada slično kao kad stvaranja spore samo s e sada citoplazma sa tjelešcima ravnomjerno podijeli. Isto tako. Budući metabolizam bakterija mijenja lokalni pH. Preniski o smotski tlak uzorkuje ulaženje vode u bakteriju i time razrijeđuje hranjive tvari te onemogućuje izlučivanje štetnih produkta metabolizma. Ima više način a: 1. a većina gljivice ne voli više od 5. koji se raspadne u štapićaste i loptaste bakterije. Osmotski tlak.info 9 . dezificijensi) i š tetni produkti metabolizma koji u malim količinama ne smetaju ali polako dosegnu otrovne koncetracije pa mogu prekinuti razmnožavanj e. BRZINA I FAZE RAZMNOŽ AVANJA Vrijeme generacije je vrijeme potrebno da se jedna st anica podijeli u dvije. Na 37 stupnjeva se E. Rod Str eptomyces pravi egzosporu iz koje nastaje nova bakterija. Neke bakterije vole visoku površ insku nap etost. Površ inska napetost. 2. Prevelike koncetracij e mogu ometati i zaustaviti razmnožavanje. 8. Ovako se razmnožavaju mikoplazme. Ponekad se dijele preko L-oblika. Neke bakterije " pupaju". 7. 4. Kad skupi dovoljno. Zato se često za konzerviranje voća. Crijevne bak terije su se navikle na nisku površ insku napetost pa se vodenim podlogama dodaje žuč jer voda ima veliku površ insku napetost. 3. Ako je preveliki voda izlazi van. Streptobacillus. a u nenormalnim uvjetima i rodovi Proteus.log No v. Rod Nocardia se izduži. To rade r odovi Mycobacterium. Dakle. genom se podijeli i odvoji na krajeve. pa dolazi do smežu ravanja stanici a to se zove plazmoliza. Grananje. 6. Treponema pallidum za 2 minute a Mycobaterium tuberculosis za 13 do 15 sati. Naročito veli ke količine potrebne su kad se bakteriju nađu u novoj sredini. 6. Jedna "grana" od tog Y otpadne od ostatka i od toga se razvije nova bakterija. veća je mogućnost da će se prilagodi ti i početi razmnožavanje (stvaraju dovoljno CO2). Alkalni pH ometa s aharolitičke bakterije. Neisseria). Litotr ofne trebaju mnogo viš od e organotrofnih jer je to njima jedini izvor ugljika ali neke organtrofne vrste isto trebaju puno CO2 (Brucella. Do jedne razine plazmoliza je povratna ali viš od toga ubija bakteriju. što ih je više.belimantil. Corynebacterium.coli podijeli se za 15 do 20 minuta . Mogu biti neke izvana (antibiotici. Koncetracija CO2. Cijepanje je najčešći. džemova i pekmeza koristi kuhinjski šeće r iako je idealna hrana za bakterije jer jako povisuje osmotski tlak. Otrovne tvari. Nijedna bakterija ne može živjeti bez ovog plina. bakterija ne može upijati e hranjive tva ri pa umire. Iz te pregrade će nastati stij enka i imamo 2 bakterije. neke štapićaste i one koje u povoljnim uvjetim a pupaju. a kiseli proteolitičke i zato se zakiseljavanjem hrane sprečav a kvarenje. Zato je čista voda loš okoliš za bak erije. ali u nepovoljnim uvjetima ovako: štapićasta bakterija se na jednom ili ob a kraja izduži i to se izduženje račva na 2 kraka u koje idu novostvorene DNA I ostalo što će činiti novu bakteriju. Bubrenje stanice se zove plazmoptiza. Na stanici nastane pup iz kojeg se odvoji posebna bakterija. tuberculosis viš tjedana. RAZMNOŽAVANJE Bakterija raste i sku plja mikro i makromolekule.

Corynebacterium diphteriae. ciste Entamoebae histolitica. Predatorstvo je kad veći i jači jede manjeg i slabijeg. i polako se broj umrlih i novostvorenih bakterija izjednači. 3. eksponencijalno. s a sasuš enog gnoja rana. Komenzaliza m je simbioza kad jedan organizam ima korist od druge a druga nema š ili korist.to se kaže ubikvitarni: 1. npr. Pri lagodile su se i razmnožavaju se ko blesave. bilo korisna. ali i bakterije. ličinke i jajašca parazita. Čista voda je loša sredina za mikrobe zbog osmots kog tlaka i nedostatka hrane. Osobito su ugroženi mlijeko.Faza pritajenosti ili adaptacije. Čak postoji jedna bakterija ko ja je parazit na drugim bakterijama. ali ima i neki h vrlo opakih mikroba: Clostridium botulinum. Entamoeba histolytica jede bakterije. Mycobacterium tuberculosis. stvara se kolonija . Shigele. kapljične infekcije. Pogodniji su zatvoreni prostori zbog praš ine: streptokoki. S tacionazna faza. coli stvara kiselinu koja inhibira Shigella dysenteriae. Odumiranje. To je teš zamislivo a jošteže provedivo. ko 2. stafiloko ki. RAS PROSTRANJENOST MIKROORGANIZAMA Ima ih posvuda u prirodi . 4. Kompeticija nastaje kad se dva različita organizma istih potreba međusobno natječu. virusi polimijelitis a. Bakterije se prilagođavaju na novu sredinu. 7. V ibrio chloreae. ako u organizmu onda bolest.Faza eksponenecijalnog rasta. Zove se log-faza. Nevjerojatno ali istinito. Clostridium tetani.info 10 .belimanti l. inu 4. e nog nog zalijepe na praš i osuš a zatim tu praš udahne neki zdravi pehist. Clostridium botulinum je prije bio strah i trepet konzervi. 2. Biljke. a neke uginu. Ako je na podlozi. Parazitizam je interakcija u kojoj j edan organizam živi na račun drugog (npr. a najviš sekretima diš trakta. Antagonizam je kad ne mogu živj eti zajedno obično zato jer jedan organizam luči neku tvar koja ubija drugi organiza m. 5. 3. Taj se fenomen naziva satelitizam. bilo štetna: 1.Stacionarna faza. 6. spore Bacillus anthracis. Mycobacterium tuberculosis. E. viruse polimijelitisa i hepatitisa. Naziva se i lag faza. Microccocus. Clostridium. coli brže fermentira šećer od Salmonele pa poslije izvjesnog vremena u kulturi neće više biti Salmonele. ne razmnoža vaju se. Flueggeove kapljice iz zaraženog diš trakta padaju na predmete i tlo. Bakterije i gljivice od kojih većina ne uzrokuje bolest. Prvo počine o padati razmnožavanje. N eutralizam je simbioza pri kojoj ne postoji nikakva interakcija između dva bića koja žive zajedno. t etu Staphylococcus aureus izlučuje tzv. životinje. Zemlja. www. meso. hrana. Pobijedit će onaj koji se brže i bolje adapt ira na uvjete sredine. bakteriofag). inu e. vibrioni. E. Mutualizam (sinergizam) je simbioza gdje oba organizma imaju korist. V-faktor koji stimulira razvoj Haemophilus influenzae. Pogotovo gljivi ce i plijesni. Salmonele. pa mogu k ratko živjeti. Zrak je nepogodna sredina za mikrobe. jaja. Otpadne i prljave vode imaju Salmonele. Mikroorganizmi sa ljudi u zrak dospijevaju ljuš tenjem kože. Voda: Pseudomonas. protozoe.log 2 No je broj početnih bakterija N broj bakterija nakon određenog vremena 1. SIMBIOZA Simbiozom se naziva bilo kakva povezanost živih bića. spirohete. Gljivice luče antib iotike da bi se obranile od bakterija. Umiru u sve većem broju. 2. TREBA NAĆI PRIMJER!!!!!! 3. 4.

neki streptokoki). parodontoze. Postoje i oni mikroorganizmi k oji čine prolaznu mikrofloru. epidermidis. difteroida. Trychophyton.vlaga. Najčešće vrste su Staphylococ us epidermidis i Propionilbacterium acnes (iz skupine ena difteroida). a kako pH postaje sve viši duž ileuma. stafilikoki i brojne druge bakterije. osobne hi gijene i drugih faktora. S. difteroide. 3.belimantil. neke vrste roda Bacteroides i Neisseria. a važn a je i fagocitička djelatnost alveolarnih makrofaga. Iz izmeta je izol irano više od 300 vrsta u brojevima od više stotina milijardi (10na12) po gramu. Orofarinks udomaćuje S. 4. a riječ je o vrlo šarolikoj skupini streptokoka. virusi. Ostale bakterije mogu se naći na područjima gd je ima dovoljno vlage (dlanovi. USNA Š UPLJINA Usnu šupljinu n aseljava velik broj različitih mikroba jer je vrlo pogodna sredina . skalp. puno hrane. genitalno i analno područje). Duodenum također ima malo bakterija zbog inhibitornog djelovanja kiselog želučanog sekreta i žuči (visoka osmolarnost). na kojima sa koloniziraju bakterije.info 11 . streptokoka. aureus. S. Debelo crijevo ima najveću populaciju mikroba u tijelu. uške. Epidermophyton) koje uvijek mogu iz azvati razne bolesti. Neke bakterije sudjeluju u nastanku zubnih plaka (vrste roda Bacteroides. aureus. difteroidi). flora postaje sve sličnija onoj u debelom crijevu.MIKROFLORA LJUDSKOG TIJELA Čovjek nije podesna sredina za život i razmnožavanje većine m ikroorganizama. gljivice. stafilokoka. a lizozim iz znoja ima direktno antimikrobno djelovanje. Ipak. Broj i vrsta svih ovih mikroorganizama u znatnoj mje ri ovise o klimatskim faktorima. ima blago kiseli pH zbog organskih e ti kiselina koje luče l okalni stafilokoki. To su naslage dekstrana i drugih po lisaharida na zubnoj caklini. koji nastaje kada poviš razi na spolnih hormona izaziva pojačano lučenje loja koji je idealna hrana za P. www. streptokoke. streptokoki. Rij eč je o anaerobnim i fakultativno anaerobnim bakterijama: vrste roda Bacteroides. ljuš se. nepatogene sojeve Neisseria. a m ogu se naći i gljivice (Candida. Plak može doves ti do karijesa. U nazofarin ksu možemo naći difteroide. vrsti vode i hrane koju čovjek koristi. znoj je visoko osmolaran zbog visokog sadržaja NaCl. pazusi. a nazivaju se s talnom ili rezidualnom mikroflorom i mikrofaunom. 2. diplokoka. 1. U jejunumu ima nešto koka i diftero ida. porodice Enterobacteriaceae. amebe. epidermidis. Donji dijelovi respiratornog trakta ne maju MO budući postoji stalan tijek sluzi zbog pokretanja cilijarnog epitela. na i u čovjeku žive određene vrste koje su se prilagodile na čovjeka i od njega zavise. KOŽ A Epiderma nije pogodna za razvoj mikroba iz viš raz loga: suha je. acnes k oji se namnože i izazovu upalni proces. DIŠ TRAKT NI Na sluznici nosa žive uglavnom isti mikrobi ka o na drugim dijelovima lica (S. pogoda n pH i temperatura. sta filokoka. Bakterije su na koži smještene na pl očastom površinskom epitelu i kraj znojnih i lojnih žlijezda. Većina ih brzo umre dospije li na ili u nas. Potonji j e vezan uz tipični pubertetski kožni poremećaj zvan prištevi. gingivitisa (upale zubnog mesa). bacila. PROBAVNI TRAKT U želucu ima vrlo malo mikroba jer ne mogu preživjeti vrlo kiseli pH (iznimka: Helic obacter pylori).

uz neke druge vrste. 5-brom uracil je mutageni spoj koji se ugrađuje u DNA umjesto timina nakon čega s tanica propada ili divlje raste. ali često je uvod u razmnožav anje PLAZMIDI su male kružne izvankromosomske molekule dvolančane DNA koje se mogu s amostalno replicirati. što rezultira kiselim pH vagine (4. ku PRENOŠ ENJE GENA: 1. Fagi koji nastanu u bakteriji mogu ponijeti neke gene te bakterije i prenijeti ih u drugu bakteri ju. čak i među različitim vrstama. Transformacija: stanic a primalac prihvaća mali dio topljive DNA koju oslobađa stanica davalac (Neisseria. Mogu biti spontane. mijenja kih. Rijetko se događa u prirodi. Jedna od njih ima F-plazmid pa je ta mužjak (F+) a dr uga nema pa je ženka (F-).4-4. KRV I TKIVA su kod zdravog čovj eka su sterilni. Doederleinovi bacili iz roda Lactobacillus koji fermentiraju gliko gen iz vaginalnog epitela pretvarajući ga u laktat. Konjugacija: enterobakterije imaju seksualne pile s kojima se pričvrste jed na na drugu i naprave kanalić. ali naj važniji su tzv. Postoji viš vrsta: e 1. 2-amino-purin se ugrađuje u DNA umjesto adenina. Vagina ima složenu mikrofloru koja varira kroz ciklus. pneumokoki. Fenotip j e skup svih morfološ fiziološ i ostalih osobina uvjetovan genotipom i okolnim uvjeti ma.belimantil. rijetke su. 2. događaju se zbog nekih kemikalija ali i zbog zračenja ili drugih stvar i. Umjetne su češće od spontanih. mogu se prenositi među bakterijama. obično se www. Ovo neki zov u spolno razmnožavanje iako se ne povećava broj bakterija. Uretra ponekad sadrži manji broj stafilokoka u distalnom dijelu. Transdukcija p reko bakteriofaga tako da bakterije ne moraju biti u kontaktu.info 12 . MUTACIJA je izmjena u redoslijedu nukleotida š može uzrokovati promjenu strukture i funkcije proteina i tu to promjenu može se pre nijeti na potomke. Nitratna kiselina deaminira adenin pa nastaje hipoksantin koji se veže na citozin umjesto na timin nakon čega lanac može puknuti. Etil-metan-sulfonat metilira gvanidi n koji se sparuje s timinom.5.6). 3. OKO i UHO imaju mikrofloru sličnu koži. Genetski materijal putuje kroz kanalić. i rijetko dovode do promjene u fenotipu a uzrok je tautomerizacija (vidi dinamičku kod nukleotida). UROGENITALNI TRAKT Bubrezi. 2. kih se tokom života. Na ovaj način bakte rije dijele novostvorene osobine kao što je otpornost na antibiotike. R-plazmi di (resistance) su nosioci otpornosti prema antibioticima (kodiraju enzime koji uniš tavaju ili modificiraju antibiotike. mogu se integrirati u kromosom (nukleoid) bakterije. Daljne generacije mogu nositi greš bez da se pokaže dok jednom to ne postane dominantno svojstvo. F-plazmidi (fertility) se koriste p ri konjugaciji. GENETI KA BAKTERIJA Genotip je skup svih gena koje određuju nasljedna svojstva. Bacillus. Haemophilus). ureteri i mjehur obično su sterilni uslijed čestog is piranja i nepovoljnog sastava urina. Hidroksilamin hidroksilira citozin koji se sparuje umjesto timina a adeninom Proflavin uzrokuje umetanje ili gubitak 1 para baza za vrijeme replikacije. Time je onemogućen razvoj drugih mikroba.

POL UKRUTE (ili polutekuće kome se više sviđa). Sintetske se spravljaju od definiranih sintetskih spojeva. TEKUĆE Najčešće se koriste hranjivi bujon (najčešće mesni ekstrakt+NaCl) ili peptonska v . zatim se suš pa stavi u vodu da nabubri.ne integriraju u kromosom. Uvijek u epruveti.info 13 . Difere ncijalne podloge najčešće sadrže neku fermentabilnu tvar uz odgovarajući indikator.belimantil.želatina. što omo ućuje razlikovanje pojedinih vrsta. Jednostavne sadrže samo jednu esencijalnu supstanciju (npr. KRUTE Agar se dobiva od alge Gellidium corneum i to tako da se dotična zagrije na 100 st upnjeva i tako se otopi. Dobiva se kuhanjem životinjs kih kostiju. paučinaste tvorbe. i ohladi se ispo d 45 stupnjeva da se skrutne i tako dobijemo želatinozna masa i koja sadrži agaropen tozu i agaropektin. mesn i bujon. Po sastavu podloge mogu biti jed nostavne i složene. pa om ogućuju usporedbu podataka iz cijelog svijeta. krute i polukrute. 2. kožica na površini. indikatori. Radimo to i zato da bismo proizvodili cjepiva i stvarali korisne mutante (oni koji proizvode ljudski inzulin ili antibiotike). 1. krv. To je osnova za tvorbu krutih podloga i zove se neutralni ag ar. stvarajući pore u staničnoj membrani ili degradirajući DNA il i staničnu stijenku). Javlja se zamućenje. Ako se doda 10% krvi onda se to zove krvni agar. a iz krvnog se dobije čokolad ni ako se zagrijava da hemoglobin pređe u methemoglobin. PODLOGE Z A RAZVOJ KOLONIJA Podloge oponaš prirodni okolišbakterija. ponekad mjehuri plinova. Osim hrane i ostalih tvar i (pogledaj na metabolizam). npr. Krvni agar služi za ispitivanje hemolize a endoagar ima spoj koji pri niskom pH pocrveni. Kad se dodaje neki šećer onda se agar zove po njemu (npr. ponekad ta log. Koriste se za praćenje kretanja mikroorganizama. Agar izliven u Petrijevku naziva se agar ploča. možemo imati i sojin agar i ko zna ka kav sve agar. boje. hemoliza (razbistri se). Dodaci: šećer i. 3. Želat ina se rijetko koristi jer ju je teško učiniti sterilnom. žuč. pa se tako vidi da li bakterije snižava ju pH svojim metabolizmom. Ako se agar stavi u epruvetu onda je to duboki agar a ako se ukosi onda je ukošeni (živjela logika). UZGOJ BAKTERIJA Ba kterije uzgajamo zato da bismo ih identificirali. Col-plazmidi kodiraju proteine bakteriocine (ubija ju druge bakterije. to polusintets ke i sintetske. moramo aju osigurati prihvat elektrona na kraju res piratornog lanca (kisik ili neš drugo). saharoza agar).4 % agara. hrskavice i drugih dijelova. Peptoni su polipeptidi koji se dobiju proteolitičkom razgradnjom mesa. ali tada ras tu gljivice pa se pH povisuje preko 5 ili se dodaje nistatin pa neće rasti. Mogu biti tekuće. Kad se to ohladi dobije se hladetinast a masa . Da se spriječi rast bakterija dodaju se antibiotici. Složene se dijele na selektivne i diferencijalne. a sadrže 0. www.2-0. 4 ostali plazmidi mogu biti nosioci virulencije (bolja obran a ili jači toksin) ili poboljšavati metabolizam (različiti enzimi). 3. peptonska voda). Podloge mogu biti prirodne. serum. proučavali i vidjeli na koje ant ibiotike su osjetljive.

Čista kultura dobije se tako da se uzorak više puta ra zrijedi. a potom se dovede dušik To se ponovi viš puta da se istjeraju s vi tragovi kisika. Svijeća će gorjeti sve dok ima kisika. bakteriju treba držat i š dalje od zraka. Tvore ih L-oblici bakterija.belimantil. granulirana površina. Površ hrapava. 4. M-kolonije (mucus) su sluzave od sluzave ovojni ce a ako ne od toga onda od fenola ili nečeg drugog. meke ili ko tvrde. Postoji viš metoda: to e 1. dobivaju se od bolesnika s kroničnom infekcijom ili ako je uzimao/la antibiotike. n eprozirne. I-oblici (intermediate) su između R i S. sjajna ili mutna. To onda prelije po agar ploči ili ezom. Prozirnost: od prozirnih do totalno neprozirnih. vidljive mikr oskopom do promjera par mm. Boja: bezbojne ili bi lo koja boja. Fakultativni anae rob će potroš sav kisik i onda nastupa anaerob iti 5. Fortnerova ploča: podloga se pomoću skalpela podije i na dvije polovice . S-kolonije (smooth) su okrugle ravnih rubova. www. MacConkey agar (za Escherichiu coli ). 2. 1mL uzorka dopunimo do 10mL. i na: 4. prozirne. KOLONIJE Od jedne bakterije di obom može nastati golemi broj pa ako se to događa na hranjivim podlogama dobivamo ko lonije jedne vrste jednog soja. neravni rub. 2. zrnaste ili fibrinozne. H-kolonije (Hauch) prave bakterije s bičevima.na jednu se zasade anaerobi. nazubljen. Loewenstein-Jensen (Mycobacterium tuberculosis). 3. 1. šta pićem vate razmaže po podlozi i tako dobijemo pojedine stanice koje izrastu u koloni je. H2 će s kisikom dat i vodu (lonac se zamagli iznutra) i dati anaerobne uvjete. 4. aureus). Konzistencija se vidi ako dodiruju ezom: suhe ili vlažno sluzave. a na drugu neka fakultativno anaerobna vrsta (E. Oblik: obično okrugli. lako ili teš razmazive. sjajne i glatke. To se poklopi i zabrtvi. Primitivna m etoda prošlih stoljeća (tisućljeća). mutne i hrapave površ Prave ih bakterije bez ine. kapsule. Kolonije plije sni su barš unaste. šire se po površini (rod Proteus). Posuda s dušikom: pomoću vakuum-sisaljke se iz odgovar ajuće posude isiše zrak. manje od normalnih iste vrste. SalmonellaShigella (SS) agar. 8. L-kolonije jako male okrug le liče na kapljice ulja. udubljene ili ispupčene. Svaka vrsta ima svoje uvjete za razmnožavanje pa i m moramo prilagoditi podloge. pa 1mL toga opet dopunimo do 10ml i tako j ošdva puta dobijemo razrjeđenje od 1/10 000. Podloge za gljivice su obogaćene šećerima i to se zove Sabourand (čitaj: saburo) agar. glatka. S. 3. 7. Varijacije kolon ija: 1. rub m ože biti ravan. D-kolonije (dwarf) patulja ste kolonije. Stakleno zvono sa svijećom: svijeća se zapali i pokrije stak lenim zvonom. Kolonije se razlikuju po slijedećim osobinama: 1.info 14 . ispupčene ili ravne. Veličina: sitne. coli. Miler-Hilton agar služi za pra vljenje antibiograma.Selektivne podloge potiču razvoj nekih vrsta a koče razvoj drugih: selenit-F bujon ( za salmonele). 6. GasPak sistem: u nepropusni lonac st ave se zasijane podloge i GasPak omot sa generatorom H2 i CO2. nepravilan. a CO2 će olakšati razmnožav anje osjetljivijih sojeva. KULTIVACIJA ANAEROBNIH BAKTERIJA Dakle. e 3. R-kolonije (rough) nepravilne. te zabrtvi na dnu. G-kolonije (gonidijalne = prolaz e kroz bakterijske filtre) su jako male i okrugle. Miris (ali ne bumo gurali nos u koloniju). Duboki agar ili bujon pokriven slojem parafinskog ulja onemogućava pristup zraku. Prave ih bakterije s kapsulom. 5. 5. 5. 7.

Biološ pokus (o tome kasnije). biokemijsko ispitivanje. d) Ostale tehnike su imunoelekroforeza (kombinaciju elektroforeze i pr ecipitacije). imunofluorescencija (antitijela se obilježe nekom fluorescentnom boj om. Biokemijska ispitivanja . podaci o bolesniku i sve što bi moglo biti važno za konačnu identifikaciju. Suspenziji živih ili mrtvih bakterija doda se poznati serum s antitijelima i gleda se dolazi li do stvaranja zrnastih nakupina uslijed reakcije antigen – antitijelo. a sljepljene stanice t vore grudice koje padaju na dno epruvete. bojen ju i kolonijama je već napisano. 6. komplement i serum s aju antitijelima. PRENOŠ ENJ E ZARAŽ ENOG MATERJALA DO LABARATORIJA Najvažnije je da uzorčnici bolesti ostanu živi il i bar toliko cijeli da se mogu identificirati. 3.9. Uz ZM treba dostaviti dokumentaciju u kojoj se vidi opis sindroma. 2. info 15 . 4. Ta epruveta se zatim stavlja u metalnu. a ta u drvenu. Stoga se ZM stavlja u neku podlogu sa povoljnim uvjetima. Serološ tehnika ima viš a temelje se na specifičnoj reaktivnosti između antigena i homolognog antitijela. Postoj i mnoš reakcija i indikatora. o kojem materjalu je riječ (krv. vide se male krp ice. tki va. feces. urin. Razlika od aglutinacije je što ne sudjeluju čitav e stanice. 1. i b) Precipitacija je reakcija otopljenog antigena i otopine antitijela. www. e: ZM se š preko kurira ili nekako drukčije (teleport). kih e. Vidi vježbe. Drvena epruveta se omata papirom na kojem veliko i crve no piš zarazni materijal. ne bi li se identificiralo uzročnika i postavilo dijagnozu. pa se koristi se set poznatih osjetljivih sojeva. te dolazi do obaranja taloga koji je kompleks antigen-antitijelo. urin. Ako je u prvoj reakciji došlo do vezivanja komplementa. pa se mjeri radioaktivnost preostalih antitijela). Ako se vrš na stakalcu. O-kolonije (ohne Hauch) su kolonije bakterija koje su izgubile bičeve. serološ reakcije. radioimuni test (antitijela se obilježe radioakt ivnim izotopom. Fagotipi zacija . Bakteriocinska tipizacija zasniv a se na tome da neke bakterije luče neke kemikalije koje ubijaju druge bakterije ( bakteriocini). tvo a uglavnom se koriste već pripremljeni supstrati API-test. a) Najčešće se koristi aglu tinacija. a onda se dodaje se hemolitički sistem (e ritrociti ovna+serum kunića) s hemolizinima protiv eritrocita ovna. O mikroskopiji. on se neće vezati za kompleks eritrocit hemolizin. Roche-tube. Pritom je važna ko ncentracija antigena i antitijela. da li je bolesnik uzimao/la lijekove. pa se mjeri aktivnost preostalog enzima).promatra se biokemijska aktivnost bakterije. Koriste se mnoge tehnike: mikroskopija. Mutna otopina se razbistri.na zasijanu podlogu se nanosi više različitih bakteriofaga (set bakteriofag a) i gleda se hoće li doći do raspada bakterija. alje IDENTIFIKACIJA MIKROBA Nakon uzimanja materijala (krv. biološ ispitiv anje na laboratorijskim ke ko životinjama i druge metode. pa neće doći do hemolize a to znači da u serumu pacijenta ima antitijela za antigen. Može se vršiti na predmetnom stakalcu (brza) ili u epruveti (spora i zahti jeva veće količine materijala). gnoj i ostale izlučevine) vrše se razna ispitivanja. pa se gleda pod mikroskopom). stolica…). likvor. ki 5. Poželjno je da se prenoš enjem nitko ne zarazi. enzimsko-imun i test (antitijela se obilježe enzimom. c) Reakcija vezanja komplementa ima dvije faze: prvo pomiješ se antigen .belimantil. kultivaci ja i promatranje kolonija.

to se radi miš evima pod narkozom www. Biranje pravog materjala za inokulaciju. 3. Uzgoj i o državanje mikroba koji neće rasti na podlogama (Treponema pallidum) 6. Koža . kokoš Životinje moraju biti zdrave prije inokulacije i uzgajane u njima povoljnim u vjetima (maziti i paziti a kasnije zaraziti i ubiti).7. koza. Mišići .daje jako tankim i oš trim iglama. 3. ozdravljenje ili ubijanje zbog daljnjeg pr oučavanja. oža se obrije i dezinficira alkoholom. Otkrivanj e koji je mikrob patogen ako ih ima viš e 4. lisica. Vene . Pripremanje čistih kultura 5.na velikim ži votinjama vene na uš ima. zamorac. ako se pojavi blijeda kvržica onda je usp jelo 7. Mozak . Proizvodnja i provjera cjepiva. pticama na krilu ili u nogu. Primjer: bakterije k oje kod odraslih životinja ne izazivaju niš ili lokalnu infekciju kod mladih ta izaz ovu sepsu. Trbuh 5. Izabrati najprikladniju vrstu. Koristi se za provjeru ra dnih teorija ili u svakodnevnom ispitivanju: 1. težina.info 16 . preko hrane ili vode ili sondom 4. ovca. Usta . Stvaranje atenuiranih sojeva Koriste se m ale životinje: bijeli miš. 2. zlatni hrčak.belimantil. Identifikacija kad ostale metode ne uspjevaju 3. I naravno konačni ishod: smrt. Priprema: 1. Dokazivanje ili provjera patogen osti i virulencije 2. bijeli štakor. Opis bolesti 8.obično u stražnju nogu 6. svinja. BIOLOŠ POKUS KI Provodi se davanjem mikroba ili njihovih otrova u ili na pokusnu životinju.na krvnom agaru nastaje bezbojna zona (potpuna hemoliza) Tvari koje izazivaju hemolizu zovu se hemolizini. razvoj bolesti. majmun ptice: golub. Obično se radi na leđima. Virusi se uzgajaju na novo rođenim životinjama. Provjera efikasnosti lijekova 10. Potkožno je jako često. Hemolitički stupanj: alfa hemoliza . Ulazna vrata za mikrob Nakon zaraze treba pratiti sve promjene: temperatura.na krvnom agaru ostaje zelena zona (blaža he moliza) beta-hemoliza . Dokazivanje o trova 7. krv na slika…. 2.rijetko. Potrebno je viš životin ja i treba paziti na dob i spol jer to utječe na e rezultate. micamaca velike životinje: konj. prepelica. ima ih viš vrsta a. kod manjih na repu. govedo. naziv im ni je povezan s vrstom e hemolize koju izazivaju. antitijela i protuotrov a 9. Najčešća mjesta za inokuliranje (ali mogu i ostala): 1. pas.

Dezifenkcija je u bijanje mikroba ponekad i spora kemijskim sredstvima... Dezificijens otk lanja mikrobe (ponekad i spore) sa površ predmeta. pribor. Oni omekš stijenku spor e pa i one brže umiru. VLAŽ TOPLINA ubija mnogo efikasnije nego suha jer brže i lakš prodire u dubinu materijala.DJELOVANJE FIZIKALNIH I KEMIJSKIH SREDSTVA NA MIKROBE Cilj je: 1. Spore i ciste su otporniji oblici jer mogu izdržati i preko 100 stupnjeva. NA e Ispod 100 stu pnjeva imamo: 1. Gnotobioz a je najveća moguća sterilnost posvuda. 2. Mikrobicidna sredstv a ubijaju. Sterilizacija je ubijanje svih mikroba i spora bez obzira na vrstu i patogenost fizikalnim sredstvima. ine Antiseptik kemijsko sredstv o koje uniš tava mikrobe na koži i sluzokoži. Mikrobiostatici inhibiraju rast i razmnožavanje bakterija. spaljivanje odjeće i potrošnog materijala 2. spriječiti pris ustvo mikroba na nužno sterilnim predmetima (kirurš instrumenti. lijekovi. Nove vegetativne oblike opet ubijamo na 56 stupnjeva. spora Bacillus antracis. organizam. spora gljivica. Pasterizacija je na 60-70 stupnjeva za ubijanje vegetativnih ob lika.predmet se polije alkoholom i zapali 4. Postupak se ponavlja više puta da budemo sigurni u potpu nu sterilnost. Brza pasterizacija je na 71 stupanj 15 sekundi. laboratorijski mate rijal.info 1 . virusa. Spore anaeroba neće proklijati u termostatu. i to tako da ih 2 dana držimo na 37 stupnjeva. virusa. Njima treba 10 do 20 minuta. SUHA TOPLINA: 1. rikecija. Letalna temperatura je ona koja ubija za 10 minuta ili manj e. najviše 5 minuta (dok su vrući). Sterilnost je nepostojanje bilo kakvih mikroba u i na nečemu. a spora pasterizacija na 6 2 stupnja pol sata. supstanci koje sadrže proteine i ne smiju koagulirati. Temperatura ne smije prijeći 60 stupnj eva. parazita. aju www. spriječiti prenošenje patogenih mikroba po čovjekovoj sredini i njihovo un ošenje u organizam 2.). ki prehrambena industrija.belimantil. Kuhanje: za par sekundi ugin u svi vegetativni oblici bakterija. Doda tak lužina ubrzava sterilizaciju. Tindalizacija služi za dezinfekciju krvi. Dodaje se Na2CO3 ili NaOH. STERILIZACIJA TOPLINOM Većin a mikroba ne podnosi velike promjene teperature zbog koagulacije proteina pa se enzimi inaktiviraju. vrući z rak u suhim sterilizatorima na temperaturi iznad 160 Ovako sterilizairani predme ti ne ostaju dugo sterilni. jajaš osim virusa hepatitisa . seruma.. žarenje metalnih predmeta do isijavanja (eza) 3. ca. Posuda se stavi u vodu na 56 stupnjeva pola sata pri čemu se ubiju samo veget ativni oblici. njima treba nekoliko sati.zrak. Trik je u tome da mikrobe uvjerimo da iz spora pređu u vegetativni oblik. opaljivanje . Vlažna toplina na 100 st upnjeva za ubijanje vegetativnih oblika i spora: 1. gljivica. spriječiti kvarenje hrane djelovanjem mikroba 3. spora.. Najo tpornije su spore bakterija iz roda Clostridium. Sepsa je prisutnos t mikroba u krvi i njihovo š irenje po tijelu i opasno je po život.

Berkefeldovi . gama valovi od radioaktivni h elemenata. Nekad su se k oristile neke cjevčice ali… Danas postoje autoklavi s elektronskom kontrolom tempera ture i tlaka. 3. Polagano hlađenje ubija bakterije jer se u citoplazmi stvaraju krista lići koji uzrokuju mehanička oštećenja i denaturiranje proteina. 3. tanki su i elastičn i. beta. Osmotski tlak: plazmoliza i plazmoptiza (pogledaj kod "ras t i razmnožavanje"). ČUVANJE MIKROBA SNIŽENOM TEMPERATUROM Samo za duže čuvanj e bakterija. Propuštaju ine viruse. ima 3 veličine pora. STERILIZACIJA OSTALIM SREDSTVIMA 1. onda ster ilizacija nije bila potpuna. ima vrlo sitne pore pa zadrže i najsitnije viruse. 5.porcul anski od aluminijskih silikata uz dodatak kremenog pijeska. Membranski od hidrogela i estera celuloze. www. Imamo različite filtre: 1. Ipak.2. Nadzvučne vibracije (ultrazvuk) razaraju membranu. Kod otapanja je obrnuto: zamrznute bakterije moramo pol ako grijati ako hožemo da ožive. Tekućina ne ide sama nego ju s e mora tjerati vakuum pumpama. Struja vodene pare: učinak kao i kuhanje ali manje oštećuje ono što steriliziramo pa se koristi za medicinske instrumente i bakterijska hraniliš sa ugljikohidratima (K ochov lonac) ta 3. 2. Liofilizacija je metoda čuvanja bakterija kad im se u zme sva voda i pretvara ih se u prah. Chamberlandovi . Para pod tlakom na temperaturi iznad 100 stupnjeva u autoklav u (ekspres lonac). Cilj je zadržati antigenu strukturu i biokem ijske osobine. 4. To se prije radilo hrani ali danas je zabranjeno. Azbestni su prešani u diskove različite veličine. 4. Suš enje je efikasnije kod nekih bakterija. Ako bakterije naglo ohl adimo na -30 cijela citoplazma se smrzne pa se mogu čuvati na 76 u smrznutom CO2 i li na -195 u tekućem dušiku. infracrvene. Clostridium) koje se stave na pločice ili paketiće u autoklav. Biološka kontrola sa vrši pomoću spora otpornih na toplinu (Bacillus. ako ćeš ikad nešto sterilizirat i u Burkini Faso. 5. azbesta i organskih materjala.od dijatomejske zemlje. Zadržava skoro sve bak terije. Poanta je u tome da se izbaci zrak jer je čista vodena para naj efikasnija. Zračenje: Ultraljubičaste. KONTROLA STERILIZACIJE 1. To se radi tako da ih se naglo smrzne i onda se led ispari u vaku umu. Zrnce praši ne mogu biti različite veličine.od staklene praš oblikovane u diskove. pa je ovo zastarjelo i nepotrebno. dobro je to znati. alfa. Stakleni . Sterilizacija pomoću filtracije ne ubija mikrobe nego ih samo odstranjuje iz tekućina (recimo krvni serum).belimantil. pa ako se nakon sterilizacije nasađivanjem na podlogu razviju kolonije. rendgenske. 2. Ionako imamo tisuće drugih izvora zračenja pa nam ne treba još i ovo. Fizikalna je mjerenje temperature. 2. a neke su otporn ije.info 2 .

Proizvo de se u tabletama za dezificiranje vode. Ubija vegetativn e oblike za par minuta. magnezij. AgNO3 za dezinfekciju s luznica ali danas zastarjelo. Dobar za e to dezinfekciju prostora. alkoholi. oko 70% klora. www. spore za najviše sat i pol. ini 2. Halogeni preparati. Moraju imati slijedeća svojstva: 1. najviš klorni. da djeluju na mikrobe a ne na makroorga nizam 8. inhibicija enzima: soli teš metala. zidova. opekotine. Dobri su dezificije nsi. š tale. i naravno. 30% klor a.belimantil. da su jeftini jer se koriste u velikim količinama Efikasnost se mjeri fenolnim koefic ijentom i nekom konstantom. 3. ali i teš otrovi za nas i kih ki korozivni su. služi za septičke jame. c) Liquor cresoli sapunatus je krezol emulgiran sa sa punom. Za pit ku vodu 1-3% klornog vapna ili 12% Na-hipoklorit.. 3. da š brže djeluju to 6. Način djelovanja na mikrobe: 1. Djeluju tako da se vežu na enzim e i inaktiviraju ih. da ubijaju vegetativne oblike i spore 5. da imaj u produženo djelovanje 10. Fenoli su najjači jer oštećuju bakterijske ovojnice i reagiraju s proteinima citoplazme ali i otrovni za čovjeka. Prednost je š su jaki al i djeluju korozivno i otrovno na ljude. Soli bakra prečavaju rast algi u bazenima. da ih ne ometaju organske tvari 7. da š manje smrde to 11. nismo ni sumnjali. lužine. instrumenti.1% otopina. 2. bakar. 2. kožu prije operacije. olovo. Kompleksni spojevi žive nisu jak o otrovni za čovjeka pa služe za dezinfekciju kože i sluznica. b) Kaporit je pročišćeni Ca-hipoklor it.. Upotrebljava se kao klorno mlijeko (1x vapno i 4x vode) za wc. c) Klorofenikoli (ne brkati s antibioti kom kloramfenikolom) za ruke. ali ima neugodan miris. silicij. vode za piće (bljak). deterđen ti. d) lizol i kreolin su krezoli ka trana emulgirani sa sapunom. halogeni elementi. formaldehid.KEMIJSKA SREDSTVA ZA UBIJANJE MIKROBA Dezificijensi. ubijaju za 2 do 4 sata vegetativne oblike svih bakt erija i otapaju voš tanu ovojnicu. kih DEZ IFICIJENSI PO VRSTAMA 1. 70% alkohol bolje djeluje jer 90% denaturira proteine na površ i ne prodire dublje. pod ova. po mogućnosti što pH neutralniji 3. Soli teš metala: živa. ne smije djelovati korozivno na predmete koji se primjenjuju 9. antiseptici i konzervansi. Ima neka formula ali neće to pitati. a) fenol 1% za 10 minuta ubija sve vegetativne oblike a spor e puno kasnije. da se ne moraju davati u v elikim koncetracijama 4.info 3 . a) Klorno vapno je nečist Ca-hipoklorit. c) Kloramini imaju oko 30% klora. Najčešće se koristi HgCl2 i to kao 0. efikasni na svim temperaturama iako su svi bol ji kad je toplije. mijenjanj e površinske napetosti i propustljiivosti stanične membrane: fenoli. postel jina. univerzalan i bolji od fenola i krezola. denaturacija proteina: kiseline. b) krezoli (metil-fenoli) su jači od fenol a ali ne djeluju na spore. krezoli.

kih saharoza visoke koncetracije (osmotski tlak).za kožu i sluznicu). Raz likuju se od dezinficijensa po tome što su dezinficijensi toksični i ne mogu se prim jenjivati na živom organizmu (osim antiseptika . g) timol za dezinfekciju usne š u pljine. NaCl visoke koncetrac ije. pa i spore. M EHANIZMI DJELOVANJA ANTIBIOTIKA 1. Dobivaju se prirodno od bakterij a. te polusintetski ili sintetski (kemoterapeutici). borna kiselina. b) para-formaldehid je krutina koja sublimiranjem dezinficira zrak 5. Deterđenti mijen jaju površinsku napetost a dijele se na anionske. Za oči: AgNO3 (odmah nakon porođaja iako može više štetiti nego koristiti). Za kožu: 3-5% tinktura joda (nekad davno u kaubojskim filmovima). Zubna tkiv a: superoksid. Blaži od dezifici jensa. ANTIBIOTICI I KEMOTERAPEU TICI . Za konzerviranje biološ preparata: fenol 0.info 4 .2% za zimnicu. mertiolat. ubijaju spore ali i ozo nski sloj pa su zabranjeni. Za rane: superoksid za stvaranje aerob nih uvjeta (da ubije Clostridium tetani). djeluju uglavnom bakteriostatski. kationski su amonijeve soli i dj eluju na G+ i G-. eugenol. Aldehidi: a) formaldehid ubija bakterije u 5% otopini a koristi se u 40% (formalin) za konzerviranje mrtvih stvorenja. Koristi se za ambalažu od gume i plastike. akridini (boje koje djeluju u vrlo velikom razrjeđenju 1/50000). 4. Denaturira proteine. ocat. ANTISEPTICI Uniš tavaju mikrobe na koži i sluzokoži. sporo ubija mikrobe. hi poklorit. a) karboksidi u zatvorenom prostoru nakon 5 sati ubi jaju sve. e jo doform. Vaginalna sluznica: sargotan. gljivica (antibiotici).e) KMnO4+fenol: pare te smjese efikasno ubijaju mikrobe u zraku. Ne djeluju na viruse. orga nske koloidne soli srebra.1-0. KMnO4. Metabolički antagonizam www.DEFINICIJA Kemoterapijska sredstva su spojevi koji ubijaju i sprečavaju raz množavanje mikroba a koriste se za liječenje ili sprečavanje bolesti kod ljudi i životin ja. beznojeva kiselina za serum i cj epiva. Anionski su sapuni i djeluju na G+.5%. sapuni. Aerosoli a) etilen-oksid je lako zapaljiv pa se dodaje CO2 da se ne zapa li. kationske i neionske. formalin. alkohol. b) freoni dezinficiraju ambalažu.belimantil. jako redu kcijsko sredstvo. 6.25-0. f) creosot=krez oli+gvajakol je složeno sredstvo jakog djelovanja. K-propionat se dodaje kruhu protiv spora plijesni. KONZERVANS I Salicilna kiselina 0. Sluznica usta: anilinske boje i preparati. Napomena: u da ljem tekstu će se koristiti izraz “antibiotici” umjesto “antibiotici i kemoterapeutici”. borna kiselina (viš se ne koristi). glicerin. Dijele se na antibiotike i kemoterapeutike.

makrolidi (eritromicin. Izonijazid je antagonist piridoksinu. Kad nastupe povoljni uvjeti oni se ponovo razmnožavaju. Inhibitori 50S podjedinica su kloramfenikol i.Inhibicija sinteze proteina. azitromicin i drugi). Unakrsna otpornost e znači da ako bakterija razvije otpornost na jedan antibioti k. čak i između raznih vrsta. To su one nalaze se u stanicama domaćina ili su prešle u Loblik koji nema staničnu stijenku na koju djeluju beta-laktami. budući mi nemamo staničnu stijenku. Djeluju na G. kana micin. Vežu se na bakterijske 70S podjedinice ribosoma a ljudi imaju 80S pa ne djeluju na l jude. Inhibicija funkcije stanične membran e: polimiksini. Antibiotici dje luju samo na populacije bakterija koje su metabolički aktivne. Inhibicija sinteze s tanične stijenke: penicilini. Takve bakterij e prežive. ali miruju i nazivaju se perzisteri. protivnici Darwina??). Riječ je o tome da neke bakterije iz populacije nisu ubi jene djelovanjem antibiotika. b) Genetička može biti kromosomska i ekstrakromosomska: Kromosomska se javlja uslijed spontanih mutacij a. Paraaminobenzojeva kiselina (PABA) je preteča folne kiseli ne koja je esencijani metabolit. Stečena može biti: a) Negenetička nije rezultat promjene genets kog materijala bakterije. Ekstrakromosomska se osniva na R-plazmidi ma koji kodiraju enzime za razgradnju mnogih antibiotika. Nastali spoj nije funkcionalan za stanicu pa ona ne može rasti ili umire. neomicin.i na gljivice koje imaj u sterole u stijenci (amfotericin B. nistatin) 4. 3. 2.Antibiotik ima sličnu strukturu kao i esencijalni metabolit i veći afinitet na enzim pa stupa u reakciju s enzimom. Vežu se na DNA. cefalosporini (beta-laktamski antibiotici). OTPORNOST PREMA A NTIBIOTICIMA (čitaj: Imperija uzvraća udarac) Otpornost može biti urođena i stečena. 5. a sulfonamidi se vežu na enzime gdje bi se inače tr ebala vezati PABA. Povisuju propusnost stanične membrane. U popu laciji se može naći manji broj bakterija mutanata koje postaju otporne. To je tipičan primjer prirodne selekcije.bel imantil. Stanica puca. pa tako dobijemo otporne sojeve. etambutol. gentamicin.. tetraciklini.Inhibicija sinte ze nukleinskih kiselina.. griseofu lvin. Slični su D-alanil-D-alaninu koji vrši unakrsno vezanje molekula glikopeptida (pogledati pod sastav stanične stijenke) pa tako vezujući se na enzim inhibiraju polimerizaciju pe ptidoglikanskog ovoja. Ipak često mogu dovesti do alergijskih reakcija (vidi kasnije). Tu još sp adaju vankomicin. najotporniji preživi. ali su tada ponovo osjetljive na antibiotik. nalidiksinska kiselina. Takvi mutant i prežive djelovanje antibiotika i razmnožavaju se. Iz stanice izlaze bakteriji potrebne tvari a ulaze štetne pa ona umire. citoplazma izlazi van ili nastaju sferoblas ti (pogledaj pod oblike bakterija). Bakterije međusobno razm jenjuju ove plazmide.info 5 . Čest o se javlja multipla otpornost a to znači da je bakterija otporna na viš antibiotika . bacitracin i cikloserin. Urođen otpornost je neosjetljivost na antibiotik uslijed posebne građe staničnih ovojnica ili enzimskog aparata. onda će biti otporna na nake druge antibiotike kojima nije bila izložena: www. Inhibitori 30S podjedinica su aminoglikozidi (streptomicin. Rifamipcin. i na kraju dobije mo čitavu vrstu otpornu na antibiotik (gdje ste sad.). a svaka nova generacija u prisus tvu antibiotika postaje sve otpornija. Nisu otrovni za ljude. stvaraju komplekse i depolimeriziraju DNA. linkozamini.

aminoglikozidi. 3.ANTIBIOGRAM Metoda difuzije : Otopljena agarna podloga na 90 stupnjeva. Također može doći do modifikacije transportnih proteina.belimantil. polimiksin B. Metoda dilucije se radi u uvjetima koji su bliži onima u organizmu. Smanjenje potreba za metabolitom koji je inhibiran djelovanjem antibiotika. već ju samo modificiraju (npr. One koje brzo rastu su osjetljivije na i nhibiciju nego onih koje sporo rastu. Metabolička aktivnost bakterija. Š duže puš to tamo bakte rije da se navikavaju na antibiotik. Promjena metaboličkog puta. To sv e ide u inkubator da se bakterije namnože. Na zonu inhibicije utječu: 1. Zatim se doda antibiotik u obliku pilula (disk metoda) ili se utisne u podlogu. To je zona inhibicije. a najsporije kloramfenikol. to je veća vjerojatnost da će se javiti otporan soj. 4. Trajanje inkubacije.info 6 . eritromicin i azitromicin. 6.tetraciklin -> svi drugi tetraciklini. ravne površ vodoravno postavljena 4 mm debelo se skruti na 45 ine. Primjer su beta-laktamaz e koje razgrađuju sve penicilinske antibiotike. Mikrobi prave enzim koji razgrađuje antibiotik. ISPITIVANJE ANTIMIKROBNE AKTIVNOSTI "IN VITRO" . proteini vežu penicilin a sla bije derivate penicilina. Broj mi kroba koje smo nanijeli na podlogu. Promjena str ukture mjesta na koje se veže antibiotik. PABA sulfonamida. 3. svakoj se dod aju sve manje količine antibiotika i u svaku se dodaje određen broj bakterija. Stabilnost lijeka na temperaturi viš od 37 stupnjeva (temperatura termostata varira). 3. Klortetraciklin se brzo oj inaktivira. Epruveta sa idućom višom konc etracijom pokazuje minimalnu mikrobicidnu koncetraciju (MMK) i to je najmanja ba ktericidna koncetracija. Epruveta sa najmanjom koncetracijom ant ibiotika u kojoj se nisu namnožile bakterije nam pokazuje minimalnu inhibitornu ko ncetraciju (MIK) i to je bakteriostatska koncetracija.bak terije. To se provjerava tako da se www. 4. uvođenjem hidroks ilne ili amino skupine) a takav modificirani antibiotik ne djeluje. a membranski pro teini također mogu djelovati kao enzimi koji mijenjaju antibiotik.najbolje je neutralan u većini slučajeva ali neki su bolji kod nižeg pH (penicilin) a neki kod višeg (streptomicin). Promjene bjelančevinu na 30S podjedinici r ibosoma i postaju otporni na aminoglikozide ili ako promijene 50S podjedinicu on da postaju otporni na eritromicin. pH . Također postoje enzimi koj i ne razaraju molekulu antibiotika. Primjer: ne koristi se PABA nego folna kiselina pa postaju otporne na sulfonami de. 2. Soli koče aktivnost streptomicina. stupnjeva i na nju se nanesu mikrobi. Mikrobi s manje propusnost staničnih ovojnica tako da smanje pore na membrani pa ne propuštaju antibiotik. a oko antibio tika se dobija zona na kojoj ne rastu bakterije. Sastav podloge . streptomicin >dihidrostreptomicin neomicin -> kanamicin polimiksin -> kolistin MEHANIZMI OTPO RNOSTI 1. Priredi se niz epruveta sa tekućom podlogom. penicili ni sporije. Ako je v eća od 23 mm onda se smatra da je antibiotik dovoljno djelotvoran za tu bakteriju. 5. Onda se netko sjetio da inhibira taj enzim pa je ampicilinu dodao klavul onsku kiselinu i tako je nastao vrlo efikasni Klavocin. Taj enzim stvaraju uglavnom G. Više bakterija znači manju zona inhibicije pa se uzima standard od 100 000 bakterija. 2. Stvaraju alterna tivne enzime ili enzimske sustave i tako zaobiđu rekaciju koju antibiotik inhibira .

u svakom slučaju mora biti baktericidna.info 7 . streptomicin je 10% manje prisuta n u tkivima nego u krvi. bubrezima. 3. perifernim živcima i CNS-u. bubrezima. mnogi antibiotici ne prodiru u likvor. konc etracija nikad ne smije pasti ispod minimalne baktericidne. najčešće je uzrokovan penicilinom. Primjer: beta-hemolitički streptokoki mogu izazvati reumatski groznicu uslij ed taloženja kompleksa antigen-antitijelo u srčanom mišiću. razne pojave na koži: osip. kosti i vezivno tkivo . što dovodi do povećanja propusnosti kapilara i zastoja krvi. 2. Također dolazi do spazma bronhalnih mišića i povećanog lučenja sluzi. Isto tako. NEŽ ELJENI EFEKTI ANTIBIOT IKA 1. na efikasn ost utječu: 1. bradikinin. Osim koncentracije antibiotika. IgE reagira i to je podražaj za degranulaciju stanica pa se oslobađaju medijatori upale: histamin. pa može doći do gušenja (to je češći uzrok smrti). krvožilnom sustavu. promjena upalnog proesa se događa kad bakterija razvije otpornost pa aku tna upala pređe u kroničnu.izazivaju penicilini i sulfonamidi. Azitromicin je svojevremeno bio veliko otkriće jer je lakše prodirao u stanice nego eritromicin. stvaraju se spacifična antitijela . TERAPIJA ANTIBIOTICIMA Važno je dosegnuti što veću koncetr aciju u bolesnim tkivima. Antibiotici se različito ponašaju: oksitetra ciklin brzo dostiže koncetraciju u svim tkivima. Kad organizam ponovo dođe u kont akt s alergenom (penicilin). b) sistemske su najčešće na jetri. proljev. promjena imunih reakcija znači da antibi otik promjeni tok infekcije. zglobovima. Tok alergije: rvom kontaktu organizam se senzibilizira.IgE. e 2. b) An afilaktički šok koji često završi smrtno. Zbog tog a liječnici nakon injekcije penicilina kažu bolesnicima da čekaju 20 minuta nakon inje kcije. To znači da je potrebn o antibiotike uzimati redovito i na vrijeme. gljivicama. a one su često prirodni antagonisti drugim bakterijama. Pr omjena mikrobne flore. U organizmu ima mnogo neutralnih i korisnih bakterija.sadržaj epruvete stavi na agar pa se opet inkubira. prostaglandin i. 5. 4. Alergije mogu biti različite: a) Urtikarije . Antibi otik ubija i te bakterije pa onda može doći do www. opće stanje imuniteta oboljelog. što pak dovodi do prestanka rada srca. koji se vežu na mastocite i bazofilne granulocite. virusima. on da sigurno imamo baktericidnu koncetraciju. Može se spri mo pravovremenim davanjem injekcije sa adrenalinom i antihistaminicima. a) lokalne su na mjestu unosa: crvenilo kože i svrbež.. mogućnost kontakta antib iotika i bakterije. mučnina.belimantil. crvenilo. Kortikosteroidi smanjuju upalnu reakciju pa tako i djelo tvornost bakteriostatskih antibiotika. upala vene. Ako se ne razviju kolonije. Samo tako ćemo postići izlječenje bez otp ornih klica. Bakterija može izazvati neki drugi simptom osim uobičaj enog. faza razmnožavanja jer antibiotici viš djeluju na organizme koji se akt ivno razmnožavaju. povraćanje. a to znači bez kronične upale. serotonin. dolazi do širenja krvnih žila. 4. Toksične reakcije nastaju kod predoziranja ili kod normalne doze a da osoba nema potrebne enzime. pa neće imati efekta.. broj stanica patogenog organizma 3. Faktori koji utječu na rezultat slični s u onima za metodu difuzije.

2. Budući su im proteinske građe vrlo su termolabilni.razvoja drugih bolesti. zahvaljujući svojoj virulenciji. ali zadržavaju antigenost pa se zovu toksoidi ili atenuirani toksini. Imaju specifičan afinitet za pojedina tkiv a. apsorpcijom opsonina (antitijela ko ja obilježavaju bakterije za fagocitozu) 3. Otporni su na djelovanje temperature (termostabilni).info 8 . jake kiseline i lužine. enterotoks ine. Složene su građe: gliko-lipido-polipeptidni kompleksi. Ako se izgubi normalna crijevna flora. može doći do manjka n ekih vitamina. UV zračenje) također uništavaju egzotoksine. Svi egzotoksini su odlični antigeni. Virul enciju čine invazivnost i toksičnost. Svi drugi uvjeti koje denaturiraju proteine (soli teških metala. TOKSIČNOST Postoje dvije glavne vrste bakterijskih otrova: egzotoksini i endotoksini. kolagenaza razgrađuje kolagen vezivnog tkiva. b) faktori prodiranja u tkiva: 1. bilo na samoj stijenci ili na pilama. 3. To su polipeptidi mulekulske mase 10 000-900 000. hepatotoksine. različiti površinski faktori (osim kapsule) s različitim načinima inhibicije fagocitoze. Svi izazivaju slične simptome: proljeve. zahvaljujući odgovarajućim receptorima na epitelu sluznice. prodiranja u tkiva i ra zmnožavanja u njima. pa u organizmu čovjeka i životinja izazivaju stvaranje velikog broja specifičnih antitijela.belimantil. hijaluronidaza razgr ađuje hijaluronsku kiselinu koja čini izvanstanični matriks (osnovno tkivo). kardiotoksine. PATOGENOST I VIRULENCIJA Patogenost je s vojstvo mikroba da izazove bolest. ostali faktori koji sprečav aju razgradnju unutar fagocita. tj. pa imamo neurotoksine. INVAZIVNOST je zajednički naziv za sposobnost ad herencije (prihvaćanje za sluznicu i druge površine domaćina). patogeni mikrob može biti više ili manje virulentan. raznih kemikalija i UV zračenja. koagulaza izaziva stvaranje fibrina ko ji se taloži na bakteriji i tako onemogućava fagocitozu 4. a) adherencija se postiže rece ptorima na površ stanice. Egzotoksini su među najjač m otrovima poznatim čovjeku (sa 200 grama pročišćenog toksina Clostridium botulinum mogl o bi se potrovati cjelokupno čovječanstvo). fibrin olizin aktivira plazminogen koji se pretvara u plazmin koji razgrađuje fibrin nast ao lokalnom koagulacijom uslijed imunog odgovora (domaćin nastoji ograničiti uzročnika ). te svladavanje imuniteta domaćina. Koriste se kao cjepiva. povišenje temperature t ako da izazivaju oslobađanje endogenog pirogena iz stanica domaćina a taj pirogen po visi vrijednost u www. kapsula onemogućuje fagocitozu ili r azgradnju bakterije unutar fagocita 2. O otrovima gljivica kasnije. Kada se egzotoksini tretiraju for malinom ili povišenom temperaturom gube svoju toksičnost. nefrotoksine. Mnogo su manje otrov ni od egzotoksina i ne izazivaju specifične manifestacije jer nemaju naročiti afinit et za određena tkiva. pa razgrađuju se na temperaturma viš od 6 0 stupnjeva. Riječ je o ini poseb nim antigenima adhezinima koji omogućuju prihvaćanje na točno određena mjesta na sluznic i. Virulencija je stupanj patogenosti. npr. Egzotoksini se izlučuju izvan stanice. (Bkompleks i vitamin K). Endotoksini su sastavni dio stanične stijenke i oslobađaju se u okolinu uslijed raspada bakteri je. 2. c) faktori koji sprečavaju imuni odgovor: 1. 1.

Neke bakterije neće rasti na hranjivim pod logama: Treponema pallidum. Ako su mikrobi na koži i predmetima onda je to kontaminacija. Bolest se pojavi ako su zadovo ljeni svi elementi u Vogralikovom lancu: 1. gnojenja.. 2.belimantil. a na to utječe ishranjenost. Izvor infekcije može biti sve š je bilo u kontaktu s bolesnikom. Kochovi postulati: 1. Ponekad je dovoljna jedna. Mycobacterium leprae. Leukocidini e inaktiviraju. promjene krvne slike. Specifičnih simptoma ima mnogo i karakte ristični su za pojedinog uzročnika. 4. koliko ima vitamina. 3. higijena. Imunološ promjene . Primjer: uzročnik tetanusa mora ući kroz ranjenu kožu a ako uđe kro z usta neće se dogoditi ništa. Ako u čovjeka uđu otrovi proizvedeni izvan domaćina (botulin) riječ je o trovanju jer nema interakcije dvaju živih bića. diseminirana intravaskularna koagulacija. Nak on ulaska patogenog mikroba obično slijedi period inkubacije. ponekad v iš od 1000. spol. Najvažnije posljedice infekcije i za razne bolesti su: 1. www.. povišena temperat ura.. Broj mikroba. Morfološke promjene: razni oblici upale. Dispozicija i ekspozicija. Ne stimuliraju stvaranje antitijela i ne pretvaraju se u toksoide. povećan permeabilitet kapilara. dob. slezene i limfnih čvorova. ati b) toksični enzimi koje bakterije luče prema van su hemolizini i leukocidini Hemolizini razaraju membranu eritrocita. insekti. glavobolja. Biokemijske i fiziološke promjene poput poremećaja metabolizma hrane.Ono drugo je koliko dugo je izložen djelovanju mikroba. psihički i fizički umor. i efekte na krvožilnom sistemu: leukocitoza. Opći simptomi: opća slabost. oni se razmnožavaju dok ih ne bude dosta da izazovu promjene u organizmu koje zovemo simptomima. ukratko svi vidljivi simptomi. koje je različito za različite mikrobe. Može se izolirati iz oboljelog organizma i u zgojiti na hranjivoj podlozi i tako identificirati. to 2. trombocitope nija. Svaki pat ogeni mikrob izaziva specifičnu bolest. Ima ih viš vrsta. 3.stvaranje specifičnih antitijela i senzi bilizacija T-limfocita.. Zatim se može upucati zdrav om organizmu i mora izazvati istu ili sličnu bolest i sa tog novozaraženog organizma se opet može izolirati i identificirati.. granulomi. a ako prodiru u tkiv a onda je invazija. Š je mikrob virulentniji to je potreban e to manji broj. tkiva i organa i poremetnja njihovih funkc ija. promjena krvne slike. oslobađanje za domaćina štetnih tvari. otok jetre. Broj mikroba je posebno važan za uvjetno patogene. promet a vode. dodir.. Različiti mikrobi moraju ući na određene ulaze organizam da bi izazvali bolest. U tom vremenu. Prvo je podložnost infekciji.. Put š irenja infekcije: zrak. INFEKCIJA Najvažniji oblik patološ djelovanja mikroo rganizama. edemi. 3. usmrćuju i često liziraju leukocite. 2. Proteinske su građe i dobri su anti geni. r azmnožavanje.hipotalamičkom termostatu. voda. ali i domaćinovu reakciju na sve to. ed emi. Podrazumijeva ulaženje patogena u tkiva domaćina. slični hemolizi nima i ne djeluju na limfocite. gustoće krvi. ke U svakoj zaraznoj bolesti mogu se manje ili viš jasno r azlikovati opći i specifični simptomi: e 1. Ulazna vrata. 5. 2. 4. hrana. ostal e otrovne tvari: a) egzogeni pirogeni koje ne miješ s endogenim pirogenom. Oštećenje stanica. kog njihovo održavanje.info 9 .

5.ra sa. b) diš sluznica . Povišena temperatura st imulira aktivnost leukocita. 9.Prema kliničkim manifestacijama razlikujemo: 1. 2. socioekonomski status. visoka koncentracija metabolički h produkata djeluje toksično i hiperosmotski). a sadrže i liz ozim.čvrstoća. Superinfekcija je kad s e u toku liječenja jedne infekcije pojavi druga koja je otporna na taj antibiotik.neki medijatori upale (endogeni pirogeni) i produkti bakterija (egzog eni pirogeni) povisuju vrijednost hipotalamičkog termostata. 2) fizikalne barijere: a) koža .belimantil. 6. Nespecifična imunost sastoji se od više faktora: 1) opće značajke: opć onstitucija. www. 8.turbulentan tok zraka kroz diš puteve uzrokuje hvatanje bakte rija na na ne sluznicu. epidemijske (šire područje).sve to onemogućuje nastanjivanje patogenih mikroba na koži. dob.info 10 . Latentne su one koje imamo ali ne znam o da ih imamo jer se ne pokazuju. b) vrućica . normalna mikroflora . a također izaziva i izlučiv anje laktoferina iz neutrofilnih leukocita. endemijsk e (uže područje).suze mehanički ispiru oko. e) oko . Abortivne su kad počnu ali se predomisle pa n estanu. pandemijske (posvuda). ishranjenost. djelovanje T i B limfocita.urin nep ovoljnim sastavom ometa razvoj mikroba (niski pH. Monogena infekcija je sa samo jedn im mikrobom. 3) kemijske barijere: a) hormoni (antiinflamatorni učinak kortikosteroida) b ) beta-lizin i drugi polipeptidi (leukini. c) probavni trakt . U vagini žive Doederleinovi bacili (kiseli pH) . pa biva pr ogutana ili iskaš ljana. Sekundarna je kad za vrijem e infekcije jednim mikrobom napadne neka druga vrsta. 3.kiseli pH želuca ubija mnoge mikrobe.spol. naročito kad imunitet dovolj no oslabi da mikrobi normalne flore postanu patogeni. Sama sluz sadrži neke antibiotske tvari (lizozim). Miješana je sa više različitih mikroba. Fokalne su kad je mikrob skriven duboko u nekom organu i od tamo se š tijelom. fagocitin) ubijaju neke mikrobe ako d ospiju u krv c) lizozim razara stijenku bakterije d) interferoni sudjeluju u ant ivirusnoj obrani (vidi detaljnije kod virusa) e) komplement (fiziologija) 4) bio loš barijere: ke a) upalni proces (vidi patofiziologiju) onemogućuje širenje mikroba. Cilijarni epitel stalno gura sluz prema gore. Mogu biti individualne.nespec ifična i specifična. U tankom crijevu ih razlažu probavni enzimi a u debe lom crijevu ih ometaju bakterije crijevne flore d) urogenitalni trakt . 4. blago kiseli pH ( znoj). OTPORNOST NA ZARAZ NE BOLESTI Općenito postoje dvije vrste otpornosti prema uzročnicima zaraze . stalno ljuštenje. higijenske navike. Recidiv je ponovno oboljevanje od mikroba kojeg smo skoro ubili ali ipak nis mo a on se nije pomirio s porazom. Stalno ispiranje trakta mokrenjem o nemogućuje kolonoziranje bakterijama. Netipične su kad fali glavni simptom. Alveolar ni makrofagi fagocitiraju mikrobe koji dospiju u pluća. suhoća. iri 7. a cervikalna sluz sadrži lizozim.

Manje važno za obranu ali važno u dijagnostici.isto kao aglutinacija ali reagi raju slobodni antigeni a ne cijele stanice.info 11 .reakcije uz posredovanje komplementa: bakterioliza (n astaje litički kompleks komplementa . lizom st anice ili drugim serološ reakcijama (to traje neko duže vrijeme).sljepljivanje stanica u grupice.heavy. . precipitacijom. kapsularni ili K-antigeni Površin ske strukture mogu imati čitav niz antigena označenih raznim slovima (Vi-antigen. pl azma stanice stvaraju IgE antitijela koja se www. kih R eakcija antigen-antitijelo sastoji se od dva dijela: .neutraliziranje toksina . T-limfo citi imaju viš uloga: . . Ipak. Mantigen.citotoksične stanice (T-killers) e .kompleks toksin-antitij elo nije otrovan . Antigeni bakterija: somatski il i O-antigeni. neutrofilni leukociti i neki T-limfociti Specifična imunost posredovana je djelovanjem B. Neki imaju 1 0 lakih i teš lanaca. a ne cijela molekula. postoje i tzv.belimantil. Postoji pet klasa antitijela: IgG.regulatorne stanice (T-helpers) PREOSJETLJIVOST Preosjetljivost il i alergija je imuni odgovor koji nastaje pri ponovljenom kontaktu s antigenom ko ji nazivamo alergenom.light.. protein plazme) iz azove imuni odgovor.vidi fiziologiju) i reakcija vezanja komplem enta (vidi kod identifikacije bakterija) Stanice imunog odgovora su limfociti. . flagerlarni (bičevi) ili H-antigeni. IgE. Sastoje s e od 4 polipeptidna lanca: dva teš (H .neutralizacija virusa . tj. Bakterije trebaju željezo za sintezu enzima pa ako nem a željeza sporije rastu. tkivni makrofagi. IgD. 2. IgM. preosjetljivosti (alergije) ili imunotolerancije. To je za to jer su za antigenost odgovorni dijelovi antigena. . 1 . Svaki od njih ima ka konstantni dio (različit za različitu klasu antitijela ) i varijabilni dio koji omogućuje reakciju sa specifičnim antitijelom. proždiranje i destrukcija p atogenog organizma od strane fagocita: makrofagi.c) laktoferin izuzetno dobro kompleksira željezo i smanjuje koncentraciju slobodno g željeza u plazmi i tkivima.i Tlimfocita. unakrs ne reakcije. Antitijela (imunoglobulinska frakcija seruma) su proteinske molekule naročite građe. Antigeni su specifični pa svaki antigen izaziva proizvodnju točno određenih antitijela.aglutinacija . Sami hapteni nisu antigeni. Mr=50000) i dva laka (L . Hapte n je molekula male mase koja vezivanjem za neki protein (npr.supresorske stanice (Tsupressors) .drugi stupanj se manifestira na specifičan način: aglutinacijom. Antigen (antibody generator) je svaka tvar koja u živom organizmu može iz azvati imuni odgovor koji može dovesti do zaštitnog imuniteta (specifične otpornosti). IgA.precipitacija . Mr =25000). Prvi kontakt se zove senzibilizacija: B-limfociti. samo onemogućen. d) fagocitoza je prepoznavanje.prvi stupanj je specifično spajanje antigena i određene varijabilne regije antitijela (brzi stupanj). hijaluronidaza i drugi enzimi) su antigeni. kim Manifestacije reakcija antigen-antitijelo: . kad različiti antigeni izazivaju stvaranje istih antitijela.virus nije razgrađen. B-limfociti su prekursori plazma-stanica koje proizvode antitijela.) Egzotoksini bakterija su dobri antigeni i ostali spojevi koje mikrob može stvarati (hemolizini..

info 12 . prostaglandine.belimantil. 2. probavnih i neuroloških smetnji.ANAFILAKSIJA Vezivanje alergena za IgE izaziva degranulaciju gor e navedenih stanica pa one ispuš taju tvari posrednike (medijatore anafilaksije): histamin. Također. edema lica i zglobova. pertussis. Postoje i tzv. Primjeri su tuberkulinska reakcija (kod Mycobacterium tuberculosis) ili odbacivanje transplantata. odebljanja limfnih čvorova. Postoje 4 vrste preosjetlji vosti: 1. 1. endokardu i zglobovima. 4. tetanus. žuč). već T-limfocitima. a opisano je kod neželjenih učinaka antibiotika (tada anti biotik djeluje kao alergen). glice rol. Cjepljenje tokisoidima: difterija. 3. TIP . Tako se cijepi protiv bjesnoće i BCG ( be-se-že .vidi kod tuberkuloze). TIP .CITOTOKSIČNA REAK CIJA Vezivanjem alergena s IgE antitijelom aktivira komplement i dolazi do lize stanica tkiva. kojima treba neko vrijeme da “osjete” antigen jer antigene prvo moraju fagocitirati makrofagi i prezentirati ih T-limfocitima. Služe za prevenciju zaraznih bolesti. Takva je transfuzijska reakcija uslijed davanja inkompatibilne kr vi. osipa. Oslabljeni mikrobi s e prevode kroz puno životinja i presađuju se na nepodesnim podlogama (krumpir.ODGOĐENA PROSJETLJIVOST Ovaj tip alergije nije posredovan antitijelim a. Tada može doći do opsežnog oštećenja tkiva. Nedostatak je š nikad ne znašjesu li to dovoljno oslabljeni. artritis). lokalne anafilaksije sa istim mehani zmom nastanka.REAKCIJA IMUNIH KOMPLEKSA Oštećenja tkiva izazivaju cirkulirajući kompleksi antigen-antitijelo koji se deponiraju u tkiva i privlače fagocite koji izazivaju upalne reakcije. pa nastaje reumatsk a groznica (glomerulonefritis. TIP . ali ne mogu izazvati bolest. Primjer takve reakcije je serumska bolest kada nakon davanja seruma s antitoksinom dolazi do poviš enja temperature. ali pri alergiji ih ima previše. TIP . endokarditis. pjegavi tifus. da se razmnože i mi griraju do antigena.vežu za površ mast-stanica i bazofilnih leukocita. Ob ično ih uklanjaju makrofagi. www. CJEPIV A Cjepiva (vakcine) služe za stvaranje umjetno stečenog aktivnog imuniteta. Prednost je što oslabljene bakterije preživljavaju u organizmu tako da je imu ni sustav duže u kontaktu sa antigenom. 2. ali samo na užem području organizma (senzibilizirane su samo lokalne stanice). Od mrt vih mikroba: tifus. Taj je imuni odgovor inu pretjeran i dovodi do oštećenja tkiva. 3. Riječ je m rtvim ili živim ali oslabljenim bakterijama ili tretiranim (atenuiranim) toksinima bakterija (vidi kod egzotoksina). To dovodi do stanja koje se naziva anafilaktički šok. Tu spadaju peludna groznica. heparin. leukotriene i druge. paratifus. čime osoba postaje alergična. kompleksi nastali za vrijeme streptokokne upale mogu se deponirati u glomerulima bubrega. Kombinirana cjepiva: Di-Te-Per su toksoidi difterije i tetanusa + mrtva Bordet ella pertussis. 4 . bronhalna astma i osip.

belimantil. ospice. bje snoća) ili njihove dijelove virusne antigene (hepatitis B). Viš o tome kod virusa. e www.info 13 .Antivirusna cjepiva koriste atenuirane i inaktivirane viruse (gripa.

1 . med. dr. sc. Josip Čulig. mr.ANTIMIKROBNI LIJEKOVI Prim.

ANTIMIKROBNI LIJEKOVI uniš tavaju (ubijaju) mikroorganizme ili zaustavljaju njihov rast. BAKTERICIDI BAKTERIOSTATICI 2 .

MEHANIZMI KEMOTERAPIJSKOG DJELOVANJA • Inhibicija sinteze stanične stijenke • Povećanje propusnosti stanične membrane • Inhibici a i poremećaji u sintezi bjelančevina • Inhibicija sinteze nukleinskih kiselina 3 .

Sinteza stanične stijenke odvija se u nekoliko stupnjeva. PENICILINI I CEFALOSPORINI koče koče enzim transpeptidazu. 4 . VANKOMICIN sprečava transfer polipeptida spreč iz c itosola na polimerski lanac. nužan za mrežasto ispreplitan je pentapeptida stanične stijenke. Antibiotici je zaustavlj aju na različitim razinama.

Stanične membrane mikroba selektivno su propusne (slično čovjekovim) NISTATIN i AMFOTERICIN su polieni bogati konjugiranim dvostrukim vezama. KETOKONAZOL. KLOTRIMAZOL. 5 .… inhibiraju ci tokrom P-450 Pkoji demetilira prekursor ergosterola. Vežu se z a ergosterol u staničnoj membrani gljivica i stvaraju hidrofilne kanale kroz koje bitni dijelovi stanica izlaze. MIKONAZOL.

70 S ribosom s podjedinicama 30 S i 50 S AMINOGLIKOZIDI se ireverzibilno vežu na 30 S pa nastaju nenormalne bjelančevine. TET RACIKLINI se vežu na 30 S i blokiraju vezanje transfer RNA za mRNA.Sinteza bjelančevina odvija se na ribosomima bakterijskih stanica. Ovi se lijekov i vežu i za ribosome sisavaca! 6 .

KLINDAMICIN. 7 . ERITROMICIN I KLORAMFENIKOL vežu se na 50 S. Eritromicin sprečava elongaciju peptidskog lanca na ribosom ima. Klindamicin koči početak sin teze peptidskog lanca.

Izravni inhibitori sinteze nukleinskih kiselina RIFAMPICIN inhibira sintezu bakterijske RNA na DNA ovisnu polimerazu. 8 KINOLONI i . nhibiraju sintezu nukleinskih kiselina blokiranjem DNA giraze.

koenzima u sintezi timidin a. a mikrobi je sintetiziraju iz PABAPABA -e. Sisavci koriste gotovu folnu kiselinu. 9 .Neizravni inhibitori sinteze nukleinskih kiselina SULFONAMIDI sprečavaju sintezu sprečavaju folne kiseline. TRIMETOPRIM koči enzim koji koči reducira dihidrofolnu u tetrahidrofolnu kiselin u.

10 .4 x veća od MINIMALNE INHIBITORNE KONCENTRACIJE za pojedinu bakteriju.KONCENTRACIJA ANTIBIOTIKA na mjestu infekcije mora biti 2 .

REZISTENCIJA MIKROBA • promjene u staničnoj stijenci bakterija koje sprečavaju ulaz antibiotika • promjene na mjestu vezivanja lijeka • stvaranje enzima koji razgrađuju antibiotik (penicilinaza ). 11 .

transpozicija .transformacija .spontana mutacija gena 2.plazmidi (genetski e lementi) . Vankromosomska .prijelaz kratkih sekvencija DNA s plazmida na plazmid unutar bakterije 12 .transdukcija plazmidske DNA unutar bakteriofaga .DN A prelazi na drugu stanicu .plazmidi prelaze s bakterije na bakte riju za vrijeme konjugacije .GENETSKI MEHANIZMI REZISTENCIJE 1. Kromosomska .konjugacija .

ODABIR ANTIBIOTIKA • prema kliničkom iskustvu empirijski • prema antibiogramu 13 .

streptokok. stafilokok i gonokok s u danas rezistentni • Brojne nuspojave .SULFANOMIDI I TRIMETOPRIM . akutna hemolitička anemija. g. krista lurija. cijanoza. 14 . agranulocitoza. • Djelotvorni protiv gram-pozitivnih i gra m-negativnih bakterija • Meningokok.glavobolja. vrtoglavica.od 1935. pneumokok.

svjetskog rata. pneumokoka. BDanas su rezistentni mnogi sojevi stafilokoka. kultura plijesni Izolacija aktivne tvari krajem 2.hipersenzib ilizacija penicilinskom kiselinom koja nastaje cijepanjem B-laktamskog prstena. gonokoka. Alergijske reakcije . 15 . g. hemofilusa. Rezistencija bakterija lučenjem penicilinaze koja cijepa B-laktamski prsten.PENICILINI .1928.

kristalni penicilin oralni penicilini amoksicilin .otporan na stafilokoknu penicilinaz u 16 .prošireni spektar djelovanja gram negativne bakterije karbenicilin .djeluje na pseudomonas piperacilin .dj eluje na psedomonas i klepsijelu meticilin .

generacija generacija generacija generacija CEFALEKSIN CEFUROKSIM CE FTRIAKSON CEFOBID 17 . ali neke gram-negativne bakterije razvijaju gramcefalosporinaze. Nisu osjetljivi na penicilinazu. Djeluju slabije od penicilin a. 4. 2.CEFALOSPORINI su dobiveni iz filtrata aktinomiceta. 1. 3.

Virusi su intracelularno smješ teni uzročnici zaraznih bolesti ANTIVIRUSNI LIJEKOVI ne smiju oštetiti stanicu domaćina domać ACIKLOVIR derivat gua ina inhibira virusnu DNA .polimerazu ZIDOVUDIN je sintetski analog timidina koj i inhibira HIV INTERFERONI su glikoproteini koji imaju imunoregulatorno i antipr oliferativno djelovanje 18 .

Identifikacija: gnoj se stavlja na tekuću ili krutu podlogu. upala tankog crijeva uz pr oljeve i povraćanje. peritonitisa (sekund arna žariš s visokim letalitetom ta). Luče beta-lak tamazu pa su otporni na penicilin.info 1 . Izvanstanični spojev i: 1. Planococcus S TAPHYLOCOCCUS AUREUS Morfologija: sitni. Stanični spojevi: 1.SPECIJALNA BAKTERIOLOGIJA MICROCOCCACEAE Rodovi: Micrococcus. površ inska infekcija kože primarno uzrokovana strep tokokima. intermedius uzrokuje in fekcije rana. enterotoksini izazivaju akutni proljev i povraćanje 10.priš tevi. lipaza razgrađuje lipide.belimantil. nukleaze razgrađuju DNA i RNA 6. 3. eritromicin. epidermidis je uobičajeni stanovnik kože i ponekad izazove oportunistčke infekcije. 4. aerobni. stafilokinaza razgrađuje fibrin 8. fibrin i ostale proteine 7. Staphylococcus. S. što olakšava kolonizaciju kože 5. dublja infekcija s brojnim drenažnim otvorima u koži. koagulaza ima istu funkciju kao faktor gomilanja i sprečavanje pristup a fagocitima i antitijelima 4. albus uzorkuje upalu lojnih žlijezda . hemolizini izazivaju beta hemolizu 2. kloksacilin. faktor gomilanja iza ziva precipitaciju fibrina i stvaranje apscesa. do bivaju se plakovi. im aju kapsulu. Terapija: cefalosporin. OSTALI STAFILOKOKI S. ku 2. antigeni: protein A i polisah arid A su dijelovi stanične stijenke i izazivaju imuni odgovor. hijaluronidaza razgrađuje izva nstanični matriks domaćina 9. 3. konjuktivitis 5. Stomatococcus. www. kožne infekcije: potkožni čir. uzrokuje infekcije gornjih dišnih p uteva ali može izazvati i upalu pluća 2. ne prave spore. beta-hemoliza. tvore grozdove. pleuritisa. p irogeni toksin podižu temperaturu Patogeneza: 1. epidermolitički toksin = exfoliatin odjeljuje epidermu od stratum granulosum 11. Služi za identifikaciju. leukocidin smanjuje djelotvornost fa gocitoze 3. G+. S. proteaze razgrađuju serumske proteine. može dovesti do sepse i meningitisa. peptidoglikan stijenke daje serološ reakciju. nepokretni.

meningitis. streptokinaza. 3. konjuktivitis. flavescens.belimantil. DYPLOCOCCUS PNEUMONIAE ILI STREPTOCOCCUS PNEUMONIAE Morfologija: izduljeni dipl okoki s kapsulom. drugi faktori invazivnosti: hijaluro nidaza. sicca. diplokoki poput zrna kave. Kod imune obrane bubri pa se to može k oristiti za identifikaciju (Neufeldov fenomen). N. sepsa.izraženi eritem i edem kože. Unutarstanični paraziti i uzrokuju g nojni proces.čokoladni agar. nepokretni. catarrhalis. Površ inska infekcija se očituje kao mjehurići na k oži koji pucaju i nastaju kraste. a iz krvi može u bilo koji organ. Kapsula sadrži SSS (specifična solubilna supstanca) antigen. miokardu i sinoviju. Kod ove porodice kompleks antigen . sinusa. ali u organizmu sti mulira blastnu transformaciju limfocita. Terapija: penicilin i eritromicin. Rastu na obogaćenim pod logama . G+. Za rast im treba puno CO2. Prenosi se kapljično ili kontaktom ako ima kožnu infekciju. kožne infekcije: erizipel ("crveni v jetar") . Stanični produkti: 1. hemoliza: streptolizin O napada eritrocite ali je osjetljiv na prisus tvo kisika. Komplikacije: reumatska groznica (miokarditis i artritis) i glome rulonefritis. sinusa. b ronha i pluća. proteinaza. Terapija: penicilin. ON TRAŽI MALO VIŠ O Š E ARLA HU!!!!! 2. uha. ne prave spore. fakultativni anaerobi. neki sojevi su otporni pa se daje kombinacija ampici lina sa klavulonskom kiselinom. neki prave kapsulu. nesporogeni.anti tijelo može izazvati autoimonu bolest zvanu reumatska groznica koja može biti neuspo redivo gora od bolesti izazvane bakterijom. 3. Enzimi: laktaza+. www. grla. Obavezni paraziti sluznica. beta-hemol izu. NEISSERIACEAE Morfologija: G-. rastu u lancima. Obavezno ant ibiogram. oksidaza+. šarlah. nepokretni. S labo razgrađuju šećere. N.info 2 . upala uha. Patogeneza: 1. ne prave spore. G+ Uzgoj na krvnom agaru: beta-hem oliza ako se kultivira anaerobno. sepsa. konjuktivitis. aerobni. Saprofitne vrste: N. Prenosi se kapljičn o. STREPTOCOCCUS PYOGENES Morfologija: nepokretni. sepsa poslije abortusa 4. mogu i cefalosporini i eritromicin. pluća 2. imaju kapsulu.STREPTOCOCCACEAE 30-ak različitih tipova. Uzimaju se sputum. Patogeneza: uzrokuje respiratorne infekcije: upala nosa. Streptolizin S izaziva beta hemolizu (in vitro). gnoj ili bris grla. izaziva respiratorne infekcije : upala grla. eritrogeni toksin izaziva š arlah. a alfa-hemoliza ako aerobno. To su imunološ reakcije na ke infekciju u kojima dolazi do precipita cije kompleksa antigen-antitijelo u glomerulima.

strah od svjetlosti. Rijetko pređe u krv i izazove sepsu. pluća. to Moguće su i infekcije usta.miokarditis. ravnog ruba. krv. 4. nema hemolize.NEISSERIA MENINGITIDIS Parazitira u leukocitima. Inkubacija 1 do 7 dana. Patogeneza: bolest se zove gonoreja. šupka i konjuktivi tis. Zato se bebi dodaje eritrom icin u konjuktivnu vreću. eritromicin. Moguće je š irenje bolesti u jajovode i jajnike š izaziva n eprohodnost jajovoda i sterilnost. seroskupine A i C su epidemijski oblici bolesti a B sporadični. fermentira maltozu. cefalospor ini i kloramfenikol NEISSERIA GONORRHOEAE Parazitira u granulocitima.info 3 . www. sivkaste. prozirne. Virulencija: kapsula + pili (prijanjanje za nazofaringealnu sluzni cu) i endotoksin koji ima sposobnost prodiranja u stijenke malih krvnih žila i tak o se š po tijelu. Gnojni proces povisuje pritisak na razne dijelove mozga. azit romicin. to Terapija: penicilin. Muškarci dobiju uretritis sa gnojni iscjedkom koji izazove bolno mokrenje.belimantil. Kolonije su glatke. ali može proći i bez tih simptoma. Kolonije su glatke. U 2/3 slučajeva infek cija prolazi bez simptoma. koža – potkožna krvarenja i osip. likvor. Posljedice su konjuktivitis i sljepoća. Virulencija: pili za prihvaćanje na sl uznicu. sjajn e. kroz sluznicu uđe u krv pa izazove brzu i žestoku sepsu (meningokokcemija). endotoksin. meningi tis je gnojna upala moždanih ovojnica popraćena glavoboljom. Postoje sojevi otporan na penicilin (proizvodi penicilazu) pa se daju c efalosporini. U podlogu se dodaju vankomicin i nistatin se stavljaju da spriječe rast ostalih bakterija. Dijagnoza: uretralni iscjedak nanese se na čokoladni agar. Izvan čovjeka gube virulentna svojstva što znači da se ne može se zaraziti dodirom pred meta osim ako je bakterija svježe nanesena. Žene dobiju infekciju grlića maternice i uretre. Uzorci za dokazivanje: n azofaringalni bris. Antigeni: pilin i porin. sjemene mjehuriće i epididimis što može dovesti do sterilnosti. uk očenim vratom. vlažne. e ndokarditis. 3. nog Antigeni: kap sularni (polisaharidi i drugi). iri Bolest se prenosi kapljičnim putem: 1. sjajne.artritis. Ako se infekcija ne liječi širi se na prostatu. Enzimski slabo aktivna i razg rađuje samo glukozu. srce . što se očitu je kao krvarenje kože i sluznica (osip). ima kapsulu i pile za prihvaćanje na stanični epitel diš sis tema. Rijetko ima plazmide. Terapija: penicilin. Svježe izoli rane posjeduju kapsulu i pile. Ako se na podlogu stavi tetrametil-parafenil-di amid daje crne kolonije. krvarenje u nadbubrežnim žlijezdama. epitel nazofarinksa 2. meningitis. Za rast zah tjevaju povišenu koncetraciju CO2 i obogaćenu podlogu. moguće me tastaziranje u druge organe: zglobovi . Bakterijski meningitis razlikujemo od virusnog po tome š virusni ne uzrokuje stvaranje gnoja. Ophtalmia neonatorum je infekcija ploda prolaskom kroz porođajni kanal. nakon sepse a još rijeđe izaziva artritis.

P ojedinačno nisu otrovni ali kombinacija je gadna. BACILLUS G+. glatke. B. obavezno antibiogram. nekroza tkiva).info 4 . BACILLACEAE 2 roda: Bacillu s i Clostridium. B. Česti kontaminanti. Razlikuje se od Neisse ria jer ne razgrađuje ugljikohidrate. plućni antraks je upala pluća s krvavim ispljuvkom. kovrčave. Nema hemolize. crijevni: krvava upala tankog i debelog crijev a s proljevom. Kod čovjeka ima 3 oblika: 1.10 nm) štapići s kapsulom. pril ično rasprostranjeni u okolišu. U pala se može proš na srednje uho. Ima i somatski proteinski antigen. Zaraza od nedovoljno termički obrađenog mesa zaraženih životinja. ima pile. Bolest će se razviti ako je oslabljen imunitet. sinuse. bez bičeva (nepokretni). polimix). letalni faktor. protektivni faktor (protiv fagocitoze). Nakon inkubacije od nekoliko dana t): pojavi se crveno izbočenje (edem. i nisu patogeni. Normalni stanovnik sluznice nazofarinksa. sporogeni aerobni štapići. brevis). Većina vrsta nije patogena. www. a u normalnim uvjetima prežive desetljećima. Oko primarnog priš nastaju satelitski ta mjehurići slični primarnom. anthracis. nema kapsulu. vitičaste. polimixin (B. 2. Vrste: B. i jedan hapten. poli mix. konjuktive. te se iscijedi krvavo-gnojni eksudat i nastane crna kra sta. cereus. gramicidin (B. Zaraza udisanjem spora (npr. cereus). B.belimantil. Spore p režive 10 minuta u kipućoj vodi. Kolonije m ogu biti: S-oblik su okrugle. Enzimi: proteaze. aerobi. 3. hiperemija. kolagenaze. Proizvodi betalaktamazu i DNA-azu. Regionalne l imfne žlijezde su otečene i bolne. Uzročnik antraksa koja uglavnom za vršava sepsom i smrću životinje. megaterium. neravnih rubova. lecitinaze. a još je i antigen. BACILLUS ANTHRACI S Morfologija: veliki (4 .MORAXELLA CATARRHALIS G-. Smrt ka o posljedica visoke dehidracije i kardiovaskularnog kolapsa. Spore su smještene centralno ili supterminalno a u obojenom preparatu vide se kao prozirna tjelešca u bakteriji. enzima i toksina Kapsula ima polimer D-glutaminske kisel ine i on sprečava fagocitozu. R-obli k nemaju kapsulu. iriti Terapija: ampici lin sa klavulonskom kiselinom. Virulencija se sastoji od kapsule. kožni antraks (crni priš bakt rija prodire kroz sitne rane na koži. bronhe. koje kasnije pocrni zbog k oagulacije krvi i pukne. M ogu biti povezani u kraće lance (nalik na bambusovu trsku). Tvore ih patogeni sojevi (kapsula). prebirači vune). Toksin ima 3 komponen te: edematozni faktor. češće nego u nama. Otporne su z bog stvaranja spora pa su proširene u prirodi. Neke vrste prave antibiotike: baci tracin (B.

sepsa: hemoliza dovede do anemije. vodama. Gangrena u kirurgiji crijeva i žučnih putova. izlučivanje tekućine i proljev. Ako se uzgaja u bojunu. smrt. perf ringens jer nema bičeve a ima kapsulu. tahikardija.info 5 B. www. Spore su jako otporne i podnose kuhanje sat ima. sup tilis. može izazvati sepsu. abdominalni grčevi i povraćanje. Veliku ulogu igraj u aerobi koji potroš kisik te pomažu razvoj anaerobne infekcije. ini Terapija: penicilin. š smrt. Endogeni patogeni su nesporogeni anaerobi su dio normalne flore i mogu po stati patogeni. koža je plava. kolagenaza i hijaluronidaza za razaranje vezivnog tkiva. t etani). Ima tipove kolonija od A do E. zatajenje bubrega. Kolonije: raste u raspon u od 18 do 46 stupnjeva te se kultivacijom miješ flore na 45 stupnjeva može izdvojit i ane od ostalih bakterija uz pH 7. Bolest nastaje zagađivanjem tkivne ozljede. žutica. pos jeduju peritrihijalne bičeve pa su jako pokretni. delta.Sva 3 oblika mogu preći u sepsu: vrućica. tetraciklin. i Patogenost se sastoji od egzotoksina koji se razlikuje od vrste do vrste. nastaje hemoliza. fermentacij skim procesima (kiseljenje zelja). Tkivo se raspada(mj ehurići plina). be z bičeva. Enzimi: lecitinaza uniš t ava membrane. upala oka. CLOSTRIDIUM PERFRINGENS Morfologija: kratki debeli bacili s kapsulom. gama. 2. s dugom inkubacijom (8-16 sati): termo labilni enterotoksin aktivira adenil-ciklazu. Egzogeni patogeni su uzročnici infekcije. crijevima životinja i u biljkama. Ukoliko s e razvije meningitis. OSTALI BACILUSI B. Patogeneza: 1. Iznimka je C. Pokazuje he molizu alfa i beta vrste. beta. Većina je saprofitna. ok. nema osjeta i na dodir šušti pa se bolest zov e i šuštavac. Osim toga ima i ovih enzima: lecitinaza. anaerobi. Ima ih u zemlji. gangrenoz ne nekroze nakon operativnih zahvata: ako nakon abortusa ako ostane posteljica u maternici nastaje infekcija. Metabolički aktivne: postoje saharolitične (C.cereus je če st uzročnik bolesti u čovjeka: trovanje hranom. smrt nastupa u nekoliko sati. Važna je zaš veterinara i svima koji rade sa životinjama cjepivom (soj bez kapsule ali ima antigene). na površ j e tvrda kožica. Proizvodi kiselinu i plin vodik. infekcija drugih tkiva. proljev. Spore su smješ tene supterminalno. B. CLOSTRIDUM G+ štapići. perfringens) i proteolitične (C. neki i hem olitični i jedan enterotoksin. meningitis. hijaluro nidaza. B. s kratkom inkubacijom (1-6 sati): termostabiln i toksin. manji broj izaziva bolest. uzročnik plinske gangrene (klostridijs ka nekroza) je nekrotizirajuća upala koja se naglo širi iz područja tkivnog oštećenja u su sjedno vezivo i mišiće. često su u paru. Patogenost im poraste u sinergizmu s fakultativnim anaerobnim ko ji potroš kisik u tkivu. Otrovi: 5 vrsta (alfa. prave spore. 2. kolagenaza. e ljubičasta. megaterium je česta u .belimantil. dolaze i zvana. Ako dođe do sepse. stretotermiphilis služe za kontrolu sterilizacije autoklava. nema kaspulu. 2 vrste trovanja hranom: 1. theta) i svi su nekrotični. hemolizin . tita Dokaziv anje: termoprecipitacija (Ascolijeva reakcija).

a u fazi sporulacije se boje G. Infekcije nema.3. alimentarne toksoinfekcije: u lužnatoj sredi ni izlučuju enterotoksin koji izaziva grčeve i proljev. NH3.otrovi se š krvlju. CLOSTRIDIUM BOTULINUM Morfologija: U parovima ili kr atkim lancima. inhibicija lučenje sekreta sluznice pa nastaje suhoća usta i ždrijela. Terapija: penicilin. H2S. bacitracin. unosi se namirnicama (konzervirana hrana).info 6 . Biokemijske osobine: ima proteolitičke enzime i stvara CO2. žrtva nema nikakve š anse. Osim njega. peritrihijalni bičevi. Pa ipak . 4. acetat. Kolonij e su slične pahuljicama pamuka. Kirurško odstranjenje zahvaćenog tkiva (zato su Titu rezali nogu). Najbolja je prevencija adekvatnim tretmanom rana. pa to nije jasan pokazatelj za ovu bakteriju. što dovodi do jakog grčenja uz lomove kostiju i guš enje. Patogenost: egzotoksin (neurotoksin) otp oran na probavne enzime. Identifikacija je pucanje duboko g agara uslijed stvaranja plina. Streptococcus faecalis . odsustnost peristaltike. zbog pokretljivosti prekriva čitavu površinu podloge. nestručni pobačajem ili pupčanom vrpcom. klostridijski celulitis je infekcija potkožnog tkiva slična plinskoj gangreni. indol. Doza ispod 1 mikrograma je ubo jita. Kolonije su okrugle. Preventiva: otvor ite ranu!!! Čišćenje sa superoksidom jer je bakterija anaerob. www. Egzotoksin je osjetljiv na HCl pa se inaktivira u želucu. supterminalne spore. Tretiranjem otrova nastaje toksoid za vakcinaciju. vjerojatno zato jer s e ne stigne razviti. Antigeni: H-antigen (termolabilan) i O-antigen (termostabilan) sa 10 sero loš tipova. H2. Na čovjeka dje luju tipovi A B E. Otrov ometa izlučivanje acetilkolina u kolinergičnoj sinapsi što izaziva mlohavu paralizu poprečno-prugastih mišića. konzerve se mogu lako prepoznati po plinovima koje bakterija stvara a koji uzr okuju napuhavanje. ali važnije je davati protuotrove (ljudski ili životinjski tetanusni imunoglobulin) . to mogu izazvati i ove bakterije: Staphylococcus aureus. Bolest se zove botulizam i ako se na vrijem e ne da protuotrov. Biokemija: ragrađuje saharozu i proteine. r educiraju nitrate u NO2 i NO (plinovi). klor amfenikol od antibiotika. Terapija : penicilin. Cjepivo se zove DI-TE-P ER. VAŽNO: zaražene namirnice su po okusu i mirisu neizmjenj ene. Tako ova bakte rija unesena preko usta ne izaziva nikakav efekt.i peritrihijalne bičeve. Spore ili vegetativni oblik se unose preko rana. Iz lučivanje neugodnog mirisa zbog NH3. sjajne. Na 100 stupnjeva kroz 10 minuta otvor se inaktivira (termolabilan). ali. Znakovi zaraze su kočenje v oljne muskulature..belimantil. spazam mišića lica. slabost okulomotornih mišića . CLOSTRIDUM TETANI Ima terminalne spore.. ubodima. Najbolja je seroidentifikacija otrova. Ovo je najjači prirodni otrov. Svijest je potpu no očuvana. bez kapsule. kih Toksini: egzotoksini tetanolizin (hemolizin) i tetanospazmin (neur otoksin) Patogenost: sama infekcija je uvijek lokalna pa kao takva ne bi bila ve liki problem. anaerobi. ire Egzotoksin tetanospazmin djeluje na CN S tako da sprečava oslobađanje inhibitornih transmitera i poveća refleksnu razdražljivos t. prozirne. kontrakcija leđne muskulature. na životinje C D F. Bacillus cereus. Paraliza glat kih mišića i srca izaziva smrt.

Bolesti: sva tri roda sudj eluju u mješ anim infekcijama u ustima. BACTEROIDACEAE Morfologija: G-. CLOSTRIDIUM DIFFICILE Najvažniji uzročnik upale debelog crijeva pri kojoj nas taju lažne opne pa se zove pseudomemranozna. uzročnik bak terijemija. Terapija: metronidazol i klindamicin. Normalna mikroflora orofa rinksa. BACTEROIDES Nemaju kap sulu ni bičeve. anaerobni. FUSOBACTERIUM Uvjetno an aerobni. B. Kolagenaza i heparinaz a razaraju tkiva. kanamicin. Mlad e kolonije Prevotelle stvaraju crvenu flourescenciju. Biokemija: asimililacijo m hemoglobina iz hranjive podloge stvaraju smeđe crni pigment nakon 5-7 dana. Posjeduju plazmide pa otpornost na antibiotike prenose kon jugacijom. v ankomicin. Patogenost: toksin A je enterotok sin koji izazove lučenje tekućine u crijeva. Normalna mikroflora tjelesnih šupljina čovjeka (u 1 gram sadržaja crijev a ima ih 10 na 10tu). paradontoza. Terapija: vankomicin. PORPHYROMONAS. Obično se javlja kod bolesnika koji pri maju antibiotike jer uniš tavaju normalnu floru. PREVOTELLA. www. Mogu biti pokretni i nepokretni. Žuč inhibira rast. Širi se po organizmu pa može izazvati nekrotična upala pluća Pri porodu kod preranjenog pucanja vodenjaka može dovesti do kontaminacije plodne vode. Nalaze se u gingivalnom džepu (i zmeđu 2 zuba u hrani) .info 7 .plak. toksin B je citotoksin koji razara stan ični epitel pa nastaju pseudomembrane i tvar koja usporava peristaltiku crijeva. Fusobacterium bičeve. rifampicin.Terapija: za spaš avanje se koristi polivalentni konjski antitoksin i ispumpavanje želuca. P seudomembrane mogu dovesti do suženja crijeva. ne prave spore. Uzrokuje 2/3 trbušnih apscesa. Razgrađuju šećere do kiseline i plina. Žuč ubrzava rast. Rijetko m ogu izazvati infekcije na ostalim organima. Terapija: eritromicin. probavnog sistema i urogenitalnog trakta.belimantil. Mnogi čl anovi ove porodice čine normalnu mikrofloru sluznica čovjeka. metronidazol. Ravni ili zavijeni šta pići sa zaobljenim ili zašiljenim krajevima. Uzrokuju propadanje zubnog mesa. kolestin. fragilis je patogena jer ima kapsularni polisaharid uzorkuj e apsces i ima antifagocitno djelovanje. Prevotella imaju kapsulu.

hemol itična / talog 3. nema spora. ali mogu biti i R ili I tipa.CORYNEBACTERIACEAE Najvažniji rodovi: Corynebacterium. 4. Na krvnom agaru sive.nehemolitičan / difuzno zamućenje Na podlogama sa telu rnim solima su crne ili sive kolonije. lokalna (uho-grlo-nos) upala sa lažnim opnama gr ađenim od fibrina. Neki su normalni stanovnici sluznice kože. očnih mišića. raspoređuju se u obliku slova V ili palisadno. nepokretni. Raspoređuju se pod kutem ili kao palisade. f akultativni anaerobi ili aerobi.5). 3 tipa kolonija u Loefflerovom bujonu: 1. bubrege. CORYNEBACTERIUM Morfo logija: G+.nehemolitčan / na povržini je kožica 2. Legionella. G ardnerella. G-varijabilnost.polineu itis s degeneracijom mijelinskih ovojnica š uzrokuje paralizu mekog to nepca. 5. Otrovi: difterički eg zotoksin je termolabilan.Ernstova zrnca u kojima s u polimetafosfati koji služe kao kratkotrajna rezerva energije. Osobine: polimorfizam. pleomorfni bacili (lagano zakrivljeni). B nije (B1=invazin. bakterije su obliku slova V.info 8 . Listeria. peritrihijalni bičevi. Za cijepljenje se koristi formalinom inaktivirani otrov. Erysipelothrix. Može doći i do infekcije konjuktiva ili kožnih rana. Sivkastobijele opne u ždrijelu čije k idanje od podloge izaziva krvarenje što je važno za identifikaciju bolesti. L (ili kineska slova). nema kapsule. ponekad i ekstremiteta. Prenosi se kapljičnim putem. 2. Enzimi: katalaza i oksidaza CORYNEBACTERIUM DIPHTHERIAE Morfol ogija: obavezni aerobi. adrenalne žlijezde.4. oštećenje srca . Ako rast u kao palisade onda nisu patogeni. Kolonije S-tipa s beta hemolizom. Ima 2 frakcije: A je otrovna (inhibicija EF-2). Di fteroidi su bakterije koje uzorkuju bolest sličnu difteriji ali slabije. mitis . egzotoksin stvoren u ždrijelu apsorbira se kroz sluznicu u krv i izaziva teš sistemsku reakciju (3. nekrotičnih stanica. oštećenje perifernih živaca . izravnim dodirom s respiratornim sekretom ili izlučevin om iz inficiranih kožnih prišteva. Ko mplikacije: začepljenje dižnih puteva i gušenje. gravis . Mnoge ne spadaju u rod Corynebacterium. aerobni ili faku ltativno anaerobni. X. LISTERIA MONOCYTOGENES Morfologija: G+ kratki štapići. Patogenost: bolest se zove difterija. Lactobacillus. Toksin: listerolizin O citolitični i hemolitični toksin koji se izluču je u uvjetima niskog pH i niske koncetracije Fe2+. intermedius . leukocita.miokarditis i masna degeneracija srčanog mišića. B ojanje po Loeffleru pokazuju metakromatska ili Babes . Liječenje: difterijski antitoksin.belimantil. www. peni cilin i eritromicin. ku 3. Citoplazma sadrži met akromatska zrnca. Kod star ijih kulturama mogu postati G-. 1. B2=nekrozin). može oš tetiti i jetru. Egzotoksin produciraju samo sojevi koji su inficiran i bakteriofagom koji prenosi to svojstvo.

fakultativni anaerob (57% O2). Može biti prisutna upala regionalnih limfnih čvorova i ar ritis susjednog zgloba. bez bičeva. može izazvati monocit zu. katalaza -. beta hemoliza. preko posteljice se može proš na fetus s raznim iriti manifestacijama. Terapija: penicilin. Dijagnoza : samo mikrobiološ i serološ ki ki. GARDENELLA VAGINALIS Morfologi ja: G-varijabilabilna. Rijetko uzrokuje infekc ije mokraćnog sistema i apsces vagine i jetre. Infekcije kod porođaja i abortusa uzrokuju groznice. Najpoznatiji je L. Zaraza: preko hrane i vode kontam inirane piš alinom i govnom životinja. Neke vrste vrlo rijetko uzrokuju: endokarditis. Virulentnost: stvara neuroaminidazu. Osim toga. apsces jetre. Otporni su na soljenje i dimljenje. uključujući pobačaj i mrtvorođenče. P atogenost: Vaginalni iscjedak neugodnog mirisa povezana sa značajnim porastom broj a G. crvenilo kože (najčešće na prstima ruke). peptokoka. 40% žena ima ovu bakteriju bez znaka infekcije. Terapija: metr onidazol LACTOBACILLUS 25 vrsta: anaerobi ili mikroaerofili. tetraciklin i ampicilin s k lavulonskom kiselinom. u ribama. Glavni rezervoar je domaća svinja. www. Terap ija: penicilin. tonzilofaringitis. oksidaza-. fer mentiraju šećere u laktat. Kod muš karaca izaziva uretritis. vaginalis. Rijetko se širi dalje: endokarditis.info 9 . meningitis kod novo rođenčadi. Listeria nesmetano raste unutar citoplazme fagocita. nepokretan. Bacteroides. rod nici. pokazuju alfa hemolizu. probavnom sistemu. Granulomatosis infatisep tica je bolest trudnice slične gripi. očna oboljenja. Enzimi: katalaza-. G+. jetra. Dio normalne flore čovjeka u ustima.Patogenost: unutar fagocita toksin se veže na kolesterol i dovodi do prsnuća membran e. acidofilus koji se stavlja u razne mliječne proizvode (fe rmentacija). Kod čovjeka izaziva erizipeloid. Kolonije: R i S tipa.belimantil. ali ima je i u š koljkama. pleomorfni kokobacili. meningoencefalitis. slezena. peradi. Preventiva: cijepeljenje životinja. najviš voli e 35 stupnjeva. Pre nosi se najčešće jebanjem a rijetko predmetima i kontaminiranim mokraćom. plućne infekcije i sepsu. hijalurinodazu Kod životinja izazove erizipel: crvenilo na koži s tendencoijom š irenja. ERYSIPELOTHRIX RHUSIOPATHIAE Morfologija: G+. sepsa i smrt.

a svoj im metabolizmom jako zakiseljuju podlogu. Rastu na jednostavnim (SS-agar) ili diferencijalnim podlogama (endo agar).beliman til. 2. Prenosi se preko a ir-conditiona i vodovodnih cijevi i tako se naš u la NSBu ali je to zataš kano. glatke sa glatk im rubovima. kokobacili. stimuliraju adenil-ciklazu u stijenci crijeva. ali i oportunističke i metastatske infekc ije. Morf ologija: G-. Kolonije su velike. neke ima ju pile. Shigella. Identifikacija: API ROCHE tube i aglutinacija. Razgrađuju glukozu i fermentiraju laktozu. i K sa velikim mnoš tvom serotipova svakog roda. ok sidaza -. a može i eritromicin. reduciraju nitrate u nitrite. Escherichia. dva enterotoksina. ima ih u tlu. e Prilično otporna: raste na visokom temperaturnom rasponu (oko 60 st upnjeva).LEGIONELLA PNEUMOPHILA Zoonoza tropskih i suptropskih područja. e Patog enost: legionarska bolest i Pontiac groznica 1. a na vlažnom mogu preživjeti 1 godinu. Ne prave spore. uglavnom su pokretni (peritrihijalne flagele). Suš e enje je također efikasno. ENTEROBACTERIACEAE Morfologija: G-. v iš serotipova. term ostabilan i termolabilan. Kolonije na SS agaru su ružičaste a na endoagaru imaju metalni sjaj. Yersinia. Svojim metabolizmom zakiseljavaju podlogu pa endo-agar pocrveni. Pontiac groznica je slična gripi: kratka inkubacija. Stvara vitamin K. deseci različitih serotipova. adhezivni faktori. ESCHER ICHIA COLI Morfologija: G-. K. neki imaju pile. Patogenost: uglavnom crijevna oboljenja. a to dovodi do pojačanog izlučivanja klorida u lumen crijeva gdje ra ste osmotski tlak koji povlači vodu i tako nastaju vodenasti proljevi. š potiče to nastanak cAMP. Normalna flora crijeva. Antig eni: O. mučnina). Uniš tava ih viš od 60 stu pnjeva pa se ubijaju pasterizacijom. legionarska bolest: otrov citoto ksična egzoproteaza razgrađuje stanice. pokretni (peritrihijalni bičevi). Ant igeni: O. vodi. kokobacili. crijevni simptomi (proljev. Otporne na penicilin. što uzrokuje tešku upalu pluća. a nepokretni su: Klebsiella. T erapija: rifampicin je najbolji. Antigeni: O i H. Soli selena i žučne soli inhibiraju rast. H. neurološki ispadi (encefalopatija). Dodatni simptomi su suhi kašalj. biljkama. Virulencija: toksini. Preživi 6 mjeseci u destiliranoj vodi. Toksičnost: 1. glavobolja bez plućnih promjena. Enterobacter. u mulju viš od godine dana. inhibira fagocite i tako omogućuje nesmetan ra zvoj u plućima. H. temperatura. pokretna zbog polarno smještenih bičeva. sjajne.info 10 . Stvaraju vitamine i priro dni antagonisti patogenim mikrobima. www. razgrađuje hranu vlastitim enzimima. Većinom su komenzali u probavnom sistemu (koliformne bakterije). invazivni faktori. kapsulu ima ju Klebsiella. fak ultativni anaerobi. Preventiva je ispiranje vod ovodnih cijevi sa vodom na 75 stupnjeva.

2. te dolazi do nekroza. Endotoksin povisuje temperaturu i daje opće značajke infekcije (slabost). Svi sojevi su najčešći uzočnici infekcija mokraćnih kanala. mučnina. Bolesti se zovu salmoneloze. Proljev sličan kao i kod dizenterije (sluz. Antigeni: O . Stvaraju H2S pa na podlozi sa FeCl3 n astaje FeS koji daje crnu boju kolonijama. ampicilin s klavulonskom kiselinom. pa se oslobodi endotoksin. Terapija: cefalosporin. grčevi. enteriditis. čireva i u pala. Uzročnici S. S. Izaziva ga S. pen e se do mjehura i bubrega. Prelazi iz crijeva u mokraćne kanale. Iz stanica crijeva se širi do Peyerovih ploča gdj e se razmnaža pa ide u jetru. Površ inski antigeni s luže za prijanjanje na stanicu i protiv makrofaga.info 11 . Crijevna oboljenja imaju 3 vrste: a) enterotoksigeni sojevi ne mogu prodrijeti u sluznicu. gnoj. bez krvi ili inflamatornih stanica. gastroen teritis je najčešći oblik. artritis. S. typhimmurium. www. 3. Plazmidi joj daju otpornost na antibiotike. Izazivaj ga S. Češće kod žena. b) enteropatogeni sojevi ne stvaraju ent erotoksin. krvarenja (obično se izmjenjuju napetost i opstipaci ja s teškim proljevom). pokretni (peritrihijalne flagele). Riječ je o unošenju otrova ili blagoj infekciji . također izaziva popustljivost kapilara što om ogućava prodor u krv i metastatske upale. Najčešća komplikacija je obilno krvarenje crijeva i perforacija crijeva s peritonitisom. Temperatura raste. nadomještanje tekućine i minerala. endokarditis. čestim proljevima koji sadrže sluz. krv. slezenu. choleraesius.ima dvije vrste bičeva pa i dva antigena H1 i H2. meningitis. putem žući ulazi u crijevo i nastaju proljevi. H . Izazivaju vodenaste prolje ve. Otporne su prema djelovanju žučnih soli. d ) enterohemoragični sojevi izazivaju upalu debelog crijeva i krvarenje.typhi. typhi. pa u krv i nastane bakterijemija. Bioke mija: razgrađuju glukozu na kiselinu i plin. paratifusi A i B su lakša i kratkotrajnija obolje nja slična tifusu. granulociti). 2. septički sindr om: preko epitela crijeva idu u krv gdje nastaje sepsa i meningitis. S. paratyphi A i B. pa čak i infekcije kože i rana. kloramfenikol. pa treba antibiogram. Manifestiraju se trbušnim grčevima.belimantil. Kod novorođenčadi može doći do prodora bakterija rijeva u krv pa nastaje specifični oblik koli-sepsa. trbušni tifus uzorkuje S. c) enteroinvazivni sojevi ne stvaraju enterotoksin i pr odiru u sluznicu. enteritidis i dr. gentamicin. Terapija: ampicilin s klavulonskom kiselinom. typhi-murium. ali prodiru u epitel crijevnih resica. Uzročnike u krvi uništi imunitet. S. e Morfologija: G-. povraćanje proljev. upala pluća. krv i neutrofilne leukocite. 1.pile 3. endokar ditis. kratka inkubacija. pijelonefritis. adhezivni ili kolonizacijski faktor . prije su se koristil i za cijepljenje Vi (virulentni antigen) sprečava fagocitozu. ali se ne razmnažaju u crijevu tako da nema proljeva . paratyphi A i B. neki sojevi produciraju i hemol izine Za patogenost je važan broj bakterija.serotipovi A do F potiču stvaranje IgH što je indikacija za akutnu inf ekciju. SALMONELLA Viš vrsta: S. 4. Moguće su gnojne infekcije mnogih organa.

Potrebno je nadoknaditi minerale i vodu. ozaenae. Za patogenst su odgovorni plazmidi. kloramfenikol. Obavezni paraziti crije va čovjeka. Simptomi: grčeviti bolovi u donjem dijelu trbuha. subsp. Infekcija je ograničena na probavni t rakt i ne prelaze u krv. njihovim gubitkom prelaze u R kolonije i nisu patogene. 2. debela kapsula omogućuje bojanje tušem. fakultativni anaerob. nepokretna. R n isu. ne pravi spore. dysenteriae. Toksičnost: 1. Na rublju i post eljini mogu preživjeti do 45 dana.Kolecistekomija je uklanjanje žučnog mjehura zbog nagomilanih bakterija. katalaza + (neki sojevi nisu). Patogeneza: bacilarna dizenterija (važno je reći bacilarn a jer ima i amebna) je krvava upala crijeva. 2. infekcije probavnog trakta: upala crijeva. SHIGELLA 4 vrste: S. P. Nastaju gnojni čirevi na crijevu zbog endotoskina. 3. Subsb. Prenose ju muhe i pa raziti. Toksičnost: slab endotoksin i nek rotička supstancija. Su bsp. Ostale vrste roda Klebsiella: K. krvarenje u plućima. flexneri.. oksidaza -. invazivno djeluje na sluz nice tankog i debelog crijeva. a izaziva simptome meningitisa tako djeluje na sitne krvne žile CNS-a i uzrokuje paralize i neuritičke lezije. Kolonije: S kolonije su patogene bakterije. p robavnom sistemu čovjeka. Subsp.info 12 . boydi. Morfologija : G. oboljenja dišnih puteva od nosa do pluća. PROTEUS Više vrsta: P. aerogenes. Kod djece može doći do acidoze i dehidracije. Morfologija: G-. neki sojevi imaj u enterotoksično djelovanje: pojačano izlučivanje vode i elektrolita. ljuštenje i krvarenje. 3. Terapija: tetraciklin. egzotoksinn je neurotoksin i zove se š igatoksin. učestali krvavosluzavi proljevi. ampicilin s klavu lonskom kiselinom. mirabilis… ima ih u zemlji. S. www. Povišena temperatura i proljev. nekrotoksin. pneumoniae je komenzal u probavnom sistemu a postaje p atogena u oslabljenom organizmu: 1. hija luronidaza. endotoksin pojačava peristaltiku.fibrinolizin. Nakon preboljevanja je moguće da dio bakterija ostane u ileumu (dio tankog crijeva) ali se ne razvija bolest jer je nastala ravnoteža imunitet-bakterija. 4. Iz nosa se ši ri vrlo neugodan zadah. rhino scleromatis. vodi.belimantil. oxytoca. sonnei. S. Otporna prema ampicilinu i karbencilinu i to svojstvo može prenositi plazmidima. S. infekcije urogenitalnog trakta : od bubrega nadalje. subsp.kokobacili. gušenje. taloženje fibrina pa nastaju pseudomembrane. nepokretna. drugi produkti: hemotoksin. ozaneae izaziva smrdljivo progresivnu kroničnu atrofiju sluznica. proljevi. propadanje epite lnih stanica i upalna reakcija. ima pile kojima se prijanja na eritrocit. rhinoscleromatis izaziva destruktivni granulom no sne sluznice. Ima O-antigen je termostabilni endotoksin koji izaziva stvaranj e IgA antitijela. pneumoniae. Izaziv a začepljenje alveola. nema kapsulu. Biokemija: ne razgrađuje laktozu. KL EBSIELLA PNEUMOPHILA 3 podvrste: subsp. K. vulgaris..

kokobacili. Antigeni: kapsularni i somatski. Enterobacter i Serratia su bolničke bakterije pa živeći u bolnicama razvija ju otpornost na sve moguće i nemoguće antibiotike što ih čini jako teškim za liječenje.kokobacili. pokretan. Rezervoar su štakori i miševi. meningitis . u urogenitalnom traktu izaz ivaju upale mokraćnih kanala. Prenosi je štakorska buha. Endotoksin je enterotoksičan i nefrotoksičan. www. ima kapsulu. Y. Proteus. proizvodi crveni pigment i marcesin. Ne fermentira laktozu za razliku od ostalih iz ove porodice. Primarno patogene za životinje. pokazuju fenomen rojenja kad se gledaju mikroskopom. nema kaspulu. nema mirisa. ENTEROBACTER Morfologija: G-. morgani ne pokazuje fenomen rojenja. a dugo prežive u nepovoljim uvjetima. Morfologija: G. Izrazito otporne na dezinficijense i antibiotike zbog plazmida. vrlo pokretni (peritrihijalni bičevi) pa rastu u oblik u valova na podlozi. Patogenost uslijed oslab ljenog imuniteta: ako se jako namnože izazovu proljev. Nastaju alimentarne toksoinfekcije. meningitis. a ne davati antibiotike naslijepo. Najčepće izaziva bolničke superinfekcije urinarnog i respiratornog trakta kod oslabljenog imuniteta. YERSINIA 3 vrste: Y. pokretna ( peritrihijalne flagele). Valovit rast se može spriječiti koncetriranim agarom i 0.1% fenil etil alkoholom. pa se to koristi za id entifikaciju. YERSINIA PEST IS Uzočnik kuge. VAŽNO: Klebsiella . enterocolitica. SERRATIA Viš vrsta: G.belimantil. Isto tako oslobađaju H2S pa ako se podlozi doda Fe3+ onda imamo crne ko lonije. želatinaza. Enzimi: lipaza. sepsu. ne prave spore. pseudotuberculosis.info 13 . Antigeni: O-antigeni su unakrsno reaktivni sa nekim drugim O-antigenima Enterobacteriacea i sa rikecijama (Rickettsia prowazeki). ne prave spore. DNA-aza . kapsula (po sluzavosti sličan Klebsielli).pleomorfi. Oboje se jače na krajevima (bipolarno bojenje). pokretni na 22 stupnja ali na 37 ne. Bolest samo kod oslabljenog imuniteta izaziva upalu pluća. infekcije kronični h rana i opekotina. neki imaju e kapsulu. Fakultativni anaerob. jedna od najopasnijih zoonoza. Y.Morfologija: G. pestis. Komenzal u probav nom sistemu. U čovječjem probavnom sistemu k ao komenzal. Čest na namirnicama i bilju. Upala pluća i sepsa su najčešće smrtonosne. Zat uvijek treba napraviti antibiogram. infekcije rana. a rijetko upala uha i konjuk tivitis. b rže raste na obogaćenim podlogama. Biokemija: razgrađuju proteine pa oslobađaju amonijak koji j ako smrdi. kolon ije su glatke i sjajne. P. urinarne infekcije. Enterobacter aerogenes najčešće napada urogenitalni kanal. rijetko moguća sepsa.

polarno b ojenje nije obavezno. ko ji se povećaju i postanu bolni (buboni . Aerobni. krvarenja i nekroza u koži. Prije antibiotske ere. Nastaju krvave nekroze plućnog tkiva uz obilan zarazni gnoj. ne pravi spore. Iz bubona idu u krv. Terapija: streptomicin. YERSINIA ENTEROCOLITICA Uzorkuje upale želuca. a pazi ovo: može se razmnožavati i na 4 stupnja (koje đubre). Ima više serotipova (O i H antigeni). jetri. Ne pokazuje bi polarno bojanje. sepsa je rijetka. a pneumonični i septikemični ob lik bili su smrtonosni bez iznimke. sluznicama. tankog i debel og crijeva najčešće kod djece. l etalitet bubonskog oblika varirao je između 50 i 90 %. slezeni. životinjama. nepokretna na 37 stupnjeva. V i W antigen.li mfne žlijezde u trbuhu 3. Zahvaljujući cijepljenju (atenuirane bekterije) kuga je danas endemska bo lest ako ju uopće ima. Yersinie odlaze limfnim putem do čvorova. pokretni zbog bičeva koji mogu biti ra zličiti po broju i smještaju. slično kao i crijevna tuberkuloza. Boles ti: 1. tetra ciklini. Plućna kuga se širi kapljičnim putem. Nastaju velika potkožna hemoragična područja (crna sm rt). enterokolit ike.Virulencija: endotoksin. PSEUDOMONAS AERUGINO SA Nalazi se u tzv. vodama. tetraciklini. 2. nast aje bakterijemija. a pokretna na 22. koja dovodi do rasprostranjenih lezija. b iljkama. aminog likozidi. ljudskoj koži. Morfologija: mali štapići s monopolarnim bičem i pilama. YERSINIA PS EUDOTUBERCULOSIS Osobine: pokretna na 22 stupnjeva.bubonska kuga). PSEUDOMONADACEAE Morfologija: G-.in fo 14 . Terapija: tetraciklini. e Vrlo slične bolesti kao i kod Y. Za rast i virulenciju važna je koncetracija Ca2+. Izaziva hemolizu. površ ji inski antifagocitički faktori (proteini. piocianin (plavo zel eno). Ne ma kapsulu. lipoproteini).belimantil. miš toksin. Infekcija vrlo virulentnim uzročnikom dovodi do sepse i brze smrti. ne razgrađuju saharozu. Rezervoar su mlijeko i mliječni proizvodi. Bakterije dolaze i u pluća (plućna kuga). Slični su enterobakterijama. Dovoljna je samo jedna bakterija za razv oj bolesti. ima pile s kojima prenosi otpornost na antibiotike. gastroenterokolitis (povraćanje i proljev). samo u slučaju smanjenog imuniteta Terap ija: na osnovi antibiograma (kloramfenikol. P atogeneza: Štakorova buha ugrize čovjeka. amipicilin. www. Imunitet nakon preboljene bolesti je dobar. amikacin). viš serotipova. Ima ih tlu. ne stvara kapsulu. rijetko piorubin (crveno). Neki sojevi imaju sluzavu ovojnicu. fluorescentnoj grupi roda Pseudomonas jer stvara fluorescent ni pigment (piocijanin i fluorescin). Pigmenti: fluorescin (žuto). kloramfenikol. mezenterični limfadenitis .

Kolonije: raste samo na podlogama obogaćenim životinjskim bjelančevinama i cistinom. Lokalna ili opća upala limfnih čvorova. Patogenost: uobičajni saprofit u ljudi. piocija nski enterokolitis 5. Neisseriae.aerobni pleo morfi. izazove tularemiju. Prenosioci su člankonoš i koji piju krv: krpelji. pneumonijska forma: kapljična infekcija (primarno) ili tijekom ostalih forma. enterotoksin izaziva tzv. djeluje slično kao egzotoksin A 3.Za selektivnu izolaciju zahtijeva podloge sa dodatkom certimida.info 15 . glavoboljom . To je vrlo akutna sistemska bolest sa žarišnim gnojnim i granulomskim žarištima u mnogim p odručjima tijela. 3. 4. 3. F rancisella novocida je patogena za životinje. kao i n a domaće životinje i čovjeka. www. 2. koke.i H-antige na. FRANCISELLA TULARENSIS Morfologija: G. Čirevi probavnog trakta uz p ovraćanje. 2. čak i u blagim otopinam a dezinficijensa. Najčešće izaziva bolesti divljih životinja. Upala limfnih čvorova popraćena povišenom temperaturom. okuloglandularna forma: infekcija konjuktive uz u lcerozne lezije. U bujonu pravi talog. a na površ kožicu sa ini zelenim pigmentom. Terapija: tetraciklin. nepokretni. ekstracelularna sluz inhibira fagocitozu 4. ul ceroglandularna forma: infekcija kroz kožu. Prenose i. 4. infekcije dišnog trakta. groznicom. kod nov orođenčadi smrtonosna sepsa. infekcije mokraćnih kanala. polimixin. bolest među divljim životinjama. gastrointestinalna forma: zaraza hranom ili vodom. m eningitis. Napraviti antibiogram. mučninom. elastaze razaraju kolagen i elastin. Koristi se fagotipizacija i bakteriocinska tipizacija. Tipovi A i B ovisno o tome da li razgrađuje g licerol. Clostridium. infekcije urogenitalnog trakta (često). lecitinaza uniš tava membrane i uzrokuje hemolizu. česte su bolničke infekcije sojevima otpornim na antibio tike Terapija: kloramfenikol. Alfa-hemoliza. Moguće jako razaranje oka. Otrovi: 1. Antigeni: viš O. 2. 1. Mikrob se namnoži u aksilarnim limfnim čvorovima i nastaju lokalni ili generalizirani buboni (80% sl učajeva). mialgijom. proljev te lokalna ili opća upala limfnih čvorova. infekcijom rana stvara se plavozeleni gnoj a inficirane rane imaju miris cvijeta lipe. Osjetljiv na kiseline i soli srebra. beta-laktamski antibiotici + aminogliko zidi. nastaje vrlo bolan čir. Može doći u krvotok i izazove sepsu. Preživljava mjesecima u vodi normalne temperature. Fakultativni unutarstančni parazit.belimantil. uz povećanje jetre i slezene. Ima bakterioci nsko djelovanje na B. Ima tridesetak serotipova pa serotipizacija nije dovoljno pouzdana u e ident ifikaciji. egzotoksin A je termolabilan enzim koji inhibira intracelularnu sintezu prot eina u domaćina. izaziva edem bez crvenila koji se zagnoji i nekrotizira (na kuniću) . 5. egzotoksin S je izvanstanični otrovni protein. enteriti s. Mik rob se namnoži u plućima i tako nastaje upala pluća. anthracis. glandularna forma: upala limfnih čvorova bez kožnih lezija. uš buhe. Jedna od najotpornijih bakterijsk ih vrsta. Proteus. bipolarno bojenje. otitis i brojne druge piogene infekcije. Prema lokalizaciji u organizmu imamo razne oblike bolesti: 1.

Br. imaju zaštitu od fagocitoze. slezeni.BRUCELLACEAE BRUCELLA Uzrokuju zoonoze koje se nazivaju bruceloze: Br.belimantil. asporogeni. termolabilni endotoksin ima jako n ekrotizirajuće djelovanje 2. Može početi naglo ili podmuklo. Simptomi: tempe ratura se diže u naletima (povratna groznica) jer bakterije prelaze u krv pa nazad u stanice. limfnim čvorovima i koštanoj srži. Cjepi vo sa atenuiranim živim bakterijama primjenjuje se na ljude i životinje. To uzrokuje izrazito kronični tijek bolesti. HSF (histamine-sensitizing factor) povećava o sjetljivost na histamin 5. Kolo nije: raste na obogaćenim podlogama: škrob + glicerolni krvni agar (Bordet-Gengou po dloga). nije virulentan i aglutinira akriflavin. mesari. testise (moguć sterilitet nakon infekcije). te svježim sirom (tzv. Bolest se može prenijeti na čovjeka. U životinja se bakterije nakupljaju u maternici t rudnih životinja jer su embrionalne ovojnice naročito pogodna podloga za razmnožavanje . Obzirom na kapsulu postoje dva oblika kolonija: R-oblik nema kapsulu .nepokretni aerobni asporogeni kokobacili. a može i preko kože i sluznice. suis (svi nja). neprofesionalne infekcije). bubrege (nefritis). Br. Kolonije su sićušne. Bipolarno boja nje toluidinskim modrilom. Ako se bolest ne prepozna i ne li ječi može trajati i dulje od godine. hemaglutinini na pilama pospješ prijanjanje na epitel d iš puteva uju nih Širi se kapljično. abortus (govedo). ke Terapija: kloramfenikol i tetraciklini. Br. 1. srčane zaliske (endokarditis).pleomorfi. Kad su u krvi raste temperatura. Dijagnoza: serološ tehnike. te crijeva. svjetlucave s uskom zonom hemolize. Napadaj u i mozak (meningoencefalitis). striktni aerobi. virulentan je i ne aglutinira akriflavin. termostabilni endotoksin 3. najčešće neprokuhanim ili nepasteriziranim mlijekom zaraženih životi ja.info 16 . Važn o za dijagnostiku i cjepivo.nukleoprotein brucela). S-oblik ima kapsulu. Rastu samo na podlogama obogaćenim aminokiselinama (soji n agar). e Otrovi: 1. Tanka kapsula koja ne bubri u homolognom serumu. uz neod ređenu klonulost i slabost koja traje mjesecima. zglobove. što uzrokuje rasprostanjenu RE aktivnost uz stvaranje malih granulomatoznih žarišta u jetri. S -oblici bakterija sadrže endotoksin u staničnom zidu koji im omogućava prodor u stanic e domaćina. Unutarstanični paraziti. veterinari. pa dolazi do abortusa. LPF (lymphocytosis promot ing factor) pospješ limfocitozu uje 4. Patogeneza: prodiru u retik uloendotelni sustav domaćina. www. kožni test (injektira se brucel ergen . G. Naročito ugroženi čuvari stoke. inkubacija: razmnožavanje u sluznici dišnog trakta traje 2 tjedna i oslobađaju se otrovi. Antigeni: aglutinogeni A i M u različitim omjerima kod različitih vrsta. canis (pas). Antigeni: K-antigen i = aglutinogeni (viš serotipova). BORDETELLA PERTUSSIS Morfologija: G. melitensis (koza).

2. pertussis i B. sekundarne infekcije predstavljaju komplikacije nakon primarnih infekc ija virusima (virus gripe) ili drugim mikroorganizmima (piogeni koki). azitromicin. primarne gnojne infekcije uzrokuju invazivni sojevi (tip B) uglavnom u djece . Prvo Pasteurovo cjepivo. a infektivne su bakt erije sa serotipom B. Terapija: kloramfenikol. sklonost sekundarnim infekcijama (upala pluća). Bolest osta vlja trajnu imunost. Antigeni su u kapsuli. a širenje krvlju može dovesti do endokarditisa.i X-faktor koji su nužni za rast pa koristi se krvni agar koji se preth odno zagrije na 80 stupnjeva ili krvni agar na kojem je zasijan stafilokokima ko ji razaraju stanice. kožna ozljeda). infekcije mogu biti primarne i sekundarne: 1. nepokretni.(bipolarno bojenje). PASTEURELLACEAE Rodovi: Haemophilus. Oporavak traje dugo. aerobni (fakultativni anaerobi). B. ne pokretni. a kasnije je razaraju autolitički enzimi. Cjepivo se zove DiTePer-p araper (difterički i tetanički anatoksin + mrtva B.i R-oblici. Bipolarno bojenje anili nskim bojama. Patogenost: prenosi se kapljičnim putem. alj 3. Kolonije: S. Antibiogram. Terapija: eritromicin. Ova bakterija je dru gi najvažniji uzročnik meningitisa. Kapsula je samo kod m ladih. 2. PASTEURELLA MULTOCIDA Morfol ogija: G. Ima pile. Terapija: in vitro osjetljiva na mnoge antibiotike. pijelo nefritisa. Sojeva sa kapsulom su patogeni jer mogu blokirati nih fagocitozu. ne pravi spore. artritisa.parapertussis). HAEMOPHILUS INFLUENZAE Morfologija: G.belimantil. Za hranjivu podlogu treba imati žive stanice. Actinobacillus.info 17 . kataralni stadij: kihanje i lagani kaš traje 2 tjedna. Može izazvati i gnojni meningitis i aps cese mozga. konjuktivitisa sa tipičnim ružičastim okom. uzgoj na krvnom agaru. uz meningokok. parapertusis izaziva slične simptome. Njihovim raspadom se o slobode V. Djeca između 2 mjeseca i 8 godina s u naročito podložna. konvulzivni stadi j: luči se gusti bronhijalni sekret pa slijedi učestali žestoki kašalj s teškim udisajima pri čemu nastaje karakterističan zvuk nalik na magareće rikanje (pertussis = hripavac) . serotipovi A-F. Kao saprofit živi u dišnom traktu i može izazvati oportunističke infekcije b ronha i pluća. budući je izgubljena pasivna majčina imunost. ali primjena na čovjeka ne daje rezultate. kokobacili bez spora. a vlastita jošnije razv ijena. Nekapsulirane bakterije su normalna flora diš puteva. www. Uzrokuje apscese sa regionalnom upalom limfnih čv orova na mjestu ulaska (npr. pa je po njemu i dobila ime. Oni samo eliminiraju uz ročnika ali ne i otrove pa nemaju učinak na tijek bolesti.meningitis ili u pale diš nih puteva sve do pluća. ampicilin s klavulonskom kiselinom. Pasteu rella.pleomorfni štapići.

asteroides koja ulazi kožom i preko diš nog sistema. Y. V.asteroides. Kasnije nastaju gnojni sinusi a gnoj ima granulome uzročnika. asporogeni štapići koji se granaju poput hifa. Aktin omitoza izazove granulomatozne lezije sa apscesom u centru pa nastaje gnojna izl učevina sa tipičnim sumporno žutim zrncima u gnoju. 3. i dr. Klinički oblici: 1. oblik karfiola. najčešće na ekstre itetima. Bolest se zove nokardioza a izazove ju N. 3. Preko krvi može doći u jetru. potkožni i sluznički apscesi.brasiliensis.sa kože prsnog koša ili udisanjem širi se na pluća. Može zahvatiti bilo koji unutarnji organ. Ima 3 oblika: 1.granulomatozne lezije kože i potkožja. Razgranati oblici poput micelija ali puno tanji i kraći od pravih gljiva. bez zaustavljanja na anatomskim granicama (kosti). nepokretni. www. Neškodljive dok žive na sluznicama usne šupljine ili vagine.š se na vrat i l ice iri 2. (fakul tativni) anaerobni. pleomorfni. Vide se bazalni i zračni micelij. Terapija: kirurš zahvati za uklanjanje tumoroznih masa + sulfonamidi. Terapija: s ulfonamidi. bubrege.info 1 . mozak. aerobni. Spadaju u bakterije jer nemaju sterola u membrani i osjetljive su na antibiotike. uzdignute. 2. asporogeni. Kolonije u obliku raznobojnih granula sporo rastu na umj etnim podlogama.počinje kao upala slijepog crijeva a li prodiru dalje u trbušnu šupljinu. N.POSEBNE BAKTERIJE ACTINOMYCETACEAE (Bakterije slične gljivicama) Morfologija: G+. micetom . VAŽNO: Upalni proces se š kontinuirano . torakalni . sistemska najčešće zahvaća pl uća i izgleda slično tuberkulozi. ACTINOMYCES IZRAELI Kolonije poput pauka (R oblik). š je osobina iri to gljivičnih infekcija a ne bakterijskih. neki su acidoarezinstentni. iz vagine može prodrijeti u zd jelicu.belimantil. Kolonije su suhe. voš tane. nisu dio normalne flore čovjeka. Otporne su na fagocitozu. jako spec ifičan miris po plijesni. hrapave. ki NOCARDIA Viš vrsta: N. A ko dođu u tkivo. Ima ih posvuda u prirodi. 4. nabo rane. cervikofacijalni . prsni koš ili kožu. e Morfologija: G+. abdominalni . difteroidni štapići i filamenti koji se granaju u obliku slova T. postaje patogena i izaziva tipičnu bolest zvanu aktinomikoza. tetr aciklin.

dimikolat) i voskovi sa rec eptorima za fage i seroaglutinaciju. Morfologija: vitki štapići. respoređeni pojedinačn ili kao V. Otporna na niske koncentracije kiselina i lužina. Unutar fagocita bi se trebale spojiti sa lizosomom i razgraditi ali bakterija i ma cord-faktor i sulfolipide koji to sprečavaju. Ako bakterije probiju limfnu barijeru i prodru u krv.MYCOBACTERIACEAE MYCOBACTERIUM 30 vrsta: aerobni. Postoje primarna i sekundarna (reaktivirana) infe kcija: 1. mekim tkivima. malahnitno zelenilo koje na ostale bakterije djeluje e bakteriostatski. Za rast su potrebne posebne hranjive podloge a najčešće Lowenstein-Jensen podloga: jaja. Sve to može proći bez vidljivih simptoma. Može nastati izolirana tuberkuloz a organa: čvorići po mozgu (meninge). U tekućim podlogama rastu na površini u obliku naborane kožice koja s e otkida i pada na dno u obliku zrnatog taloga. vitki nepokretni štapići. od metala najviš Mg. Ne mora se razviti bolest. Vrijeme generacije je 14 do 22 s ata a vidljiv rast 3 do 12 tjedana. aktiviraju se i nastaje upala sa tvrdim tuberkulima. acido-alkohol-rezistentne. Limfociti od makrofaga dobivaju informaciju o antigenima i postaju imunokompetentni.tkivni makrofagi) i viš fibroblastima i limfocit ima. Daje pozitivan niacin-test. jetra). kod primarne infekcije makrofagi plućnih alveola fagocitiraju bakterije. Katalaza pozitiv ne. MYCOBACTERIUM TUBERCU LOSIS Čovjek je jedini prirodni domaćin. Boji se po Ziehl-Neelsonu (detalji u općem dijelu). peptoglikolipidi i sulfolipidi (sprečavaju fagocitozu). Takvi tuberkuli postepen o zarastu fibrozom i kalcifikacija uz stvaranje ožiljaka na plućnom tkivu. To je tipična manifestacija stanične imunosti. bacili tuberkuloze izazivaju karakteristični gra nulom zvan tuberkul koji se sastoji ejezgrenih velikih stanica. ire koštanoj srži. Tako "progutane" bakterije dospje vaju do limfnih čvorova na što čovjek reagira nespecifičnom upalnom reakcijom. te prema sušenju. Širi se kapljičnim putem. cord-oblike (poput užadi). Nakon nekoliko dana dolazi do centralne nekroze i mekš anja pa nastaje meki tuberkul. mikolična kiselina. Antigeni su dijelovi stanične stijenke i citoplazme: polisah aridi. parenhimatoznim tkivima (bubrezi. pa nastaje tuberkulozna upala pluća. Tada se primarna infekcija dokazuje tuberkulinskim testom. sporo rastu.6. asparagin je izvor d uš ika. glicerol je izvor ugljika. X. jetri. lipidi. ne prave spore ni kapsulu. M. Tuberkuli mogu puknuti i nastaju ka verne uz kaš s krvavim ispljuvkom. cord faktor (trehaloza -6. a osjetljiva na UV i sunčeve zrake. Patogen eza: Gdje god se u tijelu nasele. Kad se ti limfociti sretnu sa bakterijam a. Murein sadrži N-glikolil-muraminsku kiselinu. kostima.belimantil. proteini izazivaju preosjetljivost kasnog tipa (tuberkulinske rea kcije). Stanična stijenka ima 4 sloja: peptidoglika n. To je tvrdi tuberkul. To su sitna žućkasta žarišta na slezeni. umjesto N-acetil-muraminske.info 2 . polisaharid arabinogalaktan. Primarna infekcija ponekad nije potpuno iskor ijenjena. Može d oći do odebljanja lokalnih limfnih čvorova. alj raš se po tijelu i nastaje milijarna tuberkuloza. www. okruženih epitelni h stanica (preobraćeni histiociti . sle zena. Patogeni sojevi daju tzv.

Od TBC može oboliti svaki organ. Prevencija: Bacilus Calmet-Guerin (BCG) cjepivo u kojemu se postiže stanje primarne infekcije. atrofija i otpadanja prstiju. ulcerans se prenosi kontaminiranom zemljom. a iskašljaj je najčešći izvor zaraze. resorpcije kosti. M. M. www.2. Koristi se za izvođenje M antouxove reakcije: intrakutano se ubrizga tuberkulin. neće izazvati bolest kod zdrave osobe. otpadanja kože i nastanka čireva. To su perzisteri i na njih ne djeluju antibiotici. Slaba virulencija.info 3 . To je kronična bolest kože. cansasi su uvjetno pato gene (mikobakterioze pluća). Tuberkuli su zatvoreni gnojni čirevi od raspadnutog tkiva i u njima je niska koncetracija ki sika. Može doći do raspada tih g uba. Gube nastaju i na sluznicama. Time je TBC najsmrtonosnija zarazna bolest čovječanstva. Ona se tak ođer može razviti u milijarnu TBC ili izoliranu TBC organa. WHO procjenjuje da god išnje u svijetu od TBC umre 3 milijuna ljudi. AIDS. Čvorići se sastoje od velikih nakupina makrofaga i orijaš stanica te mnoš bakterija. To se naročito u sta njima kompromitiranog imuniteta. najčešće pluća. kih tva Zbog toga glava naras te i nastaje "lavlje lice". Unutar makrofaga mogu ostati skrivene bakterije koje se sporo dije le zbog niskog pH.. Bolest je niske infektivnosti. Tamo su metabolički aktivne i dijele se. izrazito duge inkubacije i zove se guba ili lepra. Sekundarna infekcija nastaje ponovnim aktiviranjem primarnog žariš iz doba primar ne infekcije ili ta reinfekcijom pojedinca koji je bio izložen.. no gu… Otpornost: O-difenil oksidaza onemogućuju spajanje s lizosomima i onemogućuje fago citozu. ruku. obamrlost. OSTALI MYCOBACTERIUM I M. MYCOBACTERIUM LEPRAE Morfologij a: pojedinačno ili u velikim nakupinama ili kao palisade. Na koži izazove brojne čvoriće (gube) ispod epiderme. kontrak tura mišića šake (poput panđe). preosje tljivost. naročito u zemljama trećeg svijeta.belimantil. npr.. avium. dugotrajno gladovanje. Terapija: izonijazid djeluje baktericidno na metabolički aktivnu populaciju ri fampicin djeluje baktericidno na aktivne i slabo i povremeno aktivne bacile pira zinamid ih ubija u kiselom mediju Jedina prava terapija je kombinacija sva 3 ant ibiotika kroz 6 mjeseci do godine dana. Aktivni dio j e protein koji se može dobiti kao pročišćeni proteinski derivat. Nije uspjela kultivacij a u umjetnim podlogama. Terapija: Diamino-difenil-sulfon i kortikosteroidi. Tuberkulin je ekstrakt bakterije koji sadrži specifični protein. Može doći do paralize lica. te se pozitivna reakcija ispoljava crvenilom i edemom oko mjesta uboda. Daje se atenuirani M. Neurološke manifestacije obuhvaćaju svrbež. bovis koji je prošao višegodišnje presađivanje na glicerolno-krumpirovoj podlozi i ima iste a ntigene ali neće izazvati bolest. To se koristi za provjeru imunite ta. U plućnoj kaverni ima najviše er je to sredina s povoljim pH i koncetracijom kisika. Obavezni unutarstanični pa raziti sporog rasta s generacijskim vremenom 20-30 dana. sluznica i perifernog živčanog sis tema. anesteziju dijelova tijela. intracelulare i M. U eri SIDA-e tuberkuloza i ostale mikobakterioze dobivaju nove razmjere (HIV uniš tava celularni imunitet).

a inhibira rast M. Antigeni: O .antigeni sa puno serotipova. Dobro podnosi lužine. ne prave spore. Vrlo se teš uzgajaju na hranjivim podlogama. UV zračenje. bez bičeva i kapsule. ica VIBRIO CHOLERAE 4 bio tipa: biotyp cholerae. Dodatkom H2SO4 dolazi do nitrozo-ind ol reakcije (crvena boja) i to je crveni kolera-test. plod ovi mora uz kanalizaciju… Terapija: najvažnija je nadoknada vode s mineralima (intra venski fiziološ otopina). Hrana se kontaminira putem muha. M. bovis. Bakterije ne prodiru u stanice oka crijeva. ulcerans i M. limfne čvorove. Bolest obično sama prestane nakon tjedan dana. parahaemolyticus ima kapsulu i veći broj manje važn ih vrsta. Uzrok infekcijama su loši sanitarni uvjeti. cholerae (sa 4 biotipa). biotyp albensis. Morfologija: G-. Enterotoksin je AB tipa: B podjedinica se v eže za receptor na epitelnoj stanici crijevne sluznice i omogući ulaz manjoj A podje dinici u stanicu. biotyp proteus. anurije. Tetraciklin i ka klormafenikol su daje oboljelima ali i zdravima kao prevencija ako je izbila epidemija. krvotok. U tamnom polju nalikuje gibanju “muš u roju”. ko www. Budući se vrlo teško boje po Gramu jer su vrlo tanke koristi se bojenje po Giemsi . š ima to efekt na transmembranski transport. lepraemurium su patogeni samo za životinje. A podjedinica aktivira adenil-ciklazu zbog čega poraste cAMP u s tanici. te ned ovoljna termička obrada zaražene vode i hrane. biotyp eltor.belimantil. niski pH. Njihov karakterističan oblik uvjetovan je postojanjem aksijalnih filamenata u fleksibilno j vanjskoj ovojnici građenoj od lipida.zavinuti štapići. pokretni (polarni bičevi). tuberculosis.i H . M. pa tko preživi do tada… SPIROCHAETACEAE Ova porodica obuhvaća 4 roda: Sp irochaeta. To dovodi do dehidracije. sušenje. marinum izazivaju otvorene i zatvorene čireve na koži i potkožnom tki vu. Vrste : V. Uzrokuju crijevnu kravlju tuberkulozu. V. te smrti. uje VIBRIONACEAE Morf ologija: G . spiralno s avijeni štapići. vitki. paratuberkulosis i M. bovis je uzročnik tuberkuloze preko mlijeka. Cristispira. fakultativno anaerobni. fakultativni anaerobi. acidoze. tuš preparat ili se promatraju u tamnom polju ili fazno-kontrastnim mikroskopom. cirkulatornog š i kolapsa.info 4 . Treponema i Borrelia. proteina i ugljikohidrata različite struktur e.M. Osjetljivost: osjetljiv na visoke temperature. Biokemija: reducira nitrate u nitrite i stvara indol. Glic erin pospješ rast M. Mikroskopija: pokretljivost koju pokazuju neki pripadnici roda u nativ nom preparatu. Dolazi do golemog gubitka vod e i elektrolita u lumen crijeva i nastaje tipični vodenasti proljev koji uzrokuje golemi gubitak tekućine (10-15 litara na dan!).

lezije na mjestu ulaza (najčešće spolni organi ili usna župljina). Fakultativni anaerob ( mikroaerofil). carateum izazove pintu (Latinska Amerika ). fibroza jetre i pluća. T. očne promjene. mr tvorođenče ili degenerativne promjene: “Hutchinsonovi zubi” su jako razmaknuti. Može se razviti meningitis. kostima. lezije na zaliscima (zatajenje zalisaka) Kongenitalni sifilis je prijelaz T. pallidum preko posteljice na fetus a uzokuje smrt fetusa. T. a razmotane i spore nisu. 2. Obavezno izvrš serološ t est. pallidum endemicum izazove bolest bedžel (sjeverna Afrika) . 2. 3. dijelovi Amerike). Indija. rijetki i ravni jer su gume zahvatile zubno meso. upale oka.latentni sifilis. Razvija se u čir s tvrdim dnom zvan tvrdi čankir. Čir traje 2 do 10 tj edana i nakon toga nestane. iti ki BORRELIA Morfologija: nepravilna spiroheta. jetri i testisu b) degenerativne promjene u mozgu koje dovode do pareze (slabost. a kultivirani sojevi gube patogenos t (slično kao Treponema). Dužina terapije ovisi o tome koliko je b olest napredovala. te se oslobađa iz zaraženog t kiva i postaje sastavnim dijelom Treponeme i potiče stvaranje protutijela. Možda se daju uzgojiti u kulturi epitelnih stanica kunića. 3. oštećenje mozga. i ponekad su potrebne godine za liječenje. To se p okazuje u serološ identifikaciji koj (Wassermanova reakcija) 2. pallidum nisu umjetno uzgojeni na podlogama pa se moraju u pokusnim živ otinjama. 15-22 periplazmatska biča pa je vrlo savitljiva i pokretna.TPI-test seruma zaraženih Treponemae pallidum imobilisation Patogenost: s ifilis (lues) je kronična bolest koja se prenosi spolnim kontaktom i ima 3 stadija : 1. lizina i vezanje komplementa. a unutražnj i organi jako rijetko zahvaćeni. www. Oboljenja srodna sifilisu: 1. kar idiolipin je hapten koji se nalazi u srčanom mišiću i jetri. mlohavost) c) kardiovaskularne lezije: slabljenje i p roš irenje aorte. antitreponemski an tigeni . Antigeni su varijabilni. Kolonije: teško se kultiviraju. sastoje se od upalnih promjena na koži svuda pa tij elu.belimantil.kožne lezije. Terapija: derivat penicilina koji dugo djeluje (depo-penicilin ili ekstencilin). sabljasta potkoljenica.info 5 . rijetko upale bubrega ili jetre. uzročnici prodiru u krv pa nastaju sekundarne lezij e koje također prolaze spontano. naročito kod djece. Imunitet traje kratko. pallidum pertenue izazove frambeziju (južni i jugoistočni Pacifik. Čirevi po rukama i nogama poprimaju izgled maline. stadij: a) granulomatoz ne lezije u koži. sedlasti nos. T.TREPONEMA PALLIDUM 3-8 aksijalnih filamenata za pokretanje. pa ih je vrlo teš uzgojiti. pa i doživotno . ko Patogeni sojevi T. izazivaju stvaranje aglutinina. G. pobačaj. To može potrajati godinama. Regionalna upala limfnih čvorova. pa se promatraju koristeći druge metode. Prenosi se kontaktom ili preko muš ice. Antigeni: 1. Vrlo su osjetljive na vanjske u tjecaje (izvan živog organizma odmah uginu). Bakterije koje su gusto spiralne i brze su patogene.(češće se boje po Giemsi). G-neodređene jer su su više tanke.

ostale Borreliae endemski prenose krpelji roda O rnithodoros Rezervoar zaraze su najvjerojatnije glodavci. Moguće su i promjene ponašanja. te kroz sluznice konjuktiva i usne š upljine a može i zaraženom hranom i vodom. mialgijom. uz artralgiju (najčešće lakat I koljeno) c) nakon nekoliko godina slijedi gu bitak mijelinske ovojnice neurona sa simptomima sličnim Alzheimerovoj bolesti i mu ltiploj sklerozi. recurrentis izaziva povratnu groznicu Bakterije ulaze u krv ugrizom odgov arajućeg člankonošca. Može doći do zatajenja bubrega i smrt. govedo.p renosi ju bijela uš(Pediculus humanus var. te traciklini.belimantil. B. B. ali nakon nekoliko dana ponovo se javi groznica slična prvoj. corporis) 2. pomona . LEPTOSPIRACEAE Samo jed an rod: Leptospira. burgdorferi izaziva lajmsku bolest i ima tri stadij a: a) kožna lezija u obliku crvenila koje se širi oko mjesta uboda uz vrućicu.svinja. Životinje izluču ju bakterije ponajprije urinom (zagađenje vode).nastaje groznica s glavoboljom.spirohete. www. oporavak: povlačenje žutice i oporavak bubrega (nekoliko tjedana ). Za vrijeme svakog napadaja groznice u krvi se može naći velik broj bakterija. mučninu i p onekad osip. L. icterohaemorrhagiae. B. ali imaju različite prenositelje. Morfologija: G.š takor. moguća je smrt. mitis .Prenošenje: u rodu Borrelia ima 14 vrsta koje se vrlo malo razlikuju morfološki. glavobo lju. Bolesti se zovu leptospiroze i dobivaju se od životinja: L. 2 aksijalna filamenta. L. artralgijom. To se ponovi 4-5 puta. pa prestane. zakočenost vrata. 2. recurrentis . prilično brze. ali i veće životinje (npr.7 dana.svinja. za trajanja groznice javlja se i eritemski osip. Ako je organi zam oslabljen. burgdorferi .hebdomanis . a nakon inkubacije 7-10 dana naglo poraste temperatura . endokarditis.info 6 . L.miš . Patogeneza: 1. toksični stadij: žutica. 3. L. crvenilo lica. Terapija: penicilin.često može proći nezapaženo uslijed tamnije puti ili kalizacije na skalpu b) nakon nekoliko tjedana javljaju se neurološki i kardiološki poremaćaji. 2. Nakon početnog napada slijedi brz oporavak. perikarditis. savijena p oput kuke. konjuk tiva i ždrijela. jelen).prenosi j u krpelj (Ixodes scapularis) 3. canicola . Terapija: penicilin glavni lijek. bolove mišića . Lako se kultiviraju na obogaćenim podlogama. grippotyphosa . groznicu. kao i geografsku distibuciju: 1. probavnog trakta. ali sad može biti popraćena žuticom i krvarenjem iz kože. sepsa: leptospire prodiru u krv kroz sitne pore i ozljede kože. mogu tetraciklin i kloramfenikol. mučninom i povraćanjem koja traje 2 . Komplikacije: meningitis. Samo bijela ušprenosi Borreliu recurrentis sa čovjeka na čovjeka. Izazivaju opću slabost. bubrežni simptomi (upala).pas. B. uniš tavanje prenosioca. Tri stadija: 1. Somatski antigeni i antigeni aksijalnih filamenta izazivaju solidan imunitet. nosa. Imaju najveći b roj spiralnih zavoja od svih bakterija. L.

Zahtijevaju podloge obogaćenem bjelančevinama. G. 85% NO2). Dosta osjetljive na razne nepovoljne uvjete. oksidaza. aerobne. Biokemija: stvaraju H2S pa uz Fe3+ daju crni pigment kao Proteus i Salmonella. ne nalazi unutar samog želuca nego na sluznici gdje je pH za 2 viš i . ljuta h rana. ali nije jedini uzročnik (pušenje. te lakš i t eža sepsa.belimantil. Boja kolonije o visi o podlozi. Terapija: eritromicin. jejuni: upala debelog crijeva s vodenastim proljevom neugodnog mirisa. Kolonije: mikroaerofilne bakterije (5% O 2. K omenzali i patogeni kod životinja i čovjeka. mikrokapsula (tanki sloj površ inskih proteina) i ma antifagocitno djelovanje. Sve vrste stvaraju termostabilni endotoksin. aminoglikozidi a kloramfenikol za teže slučajeve.Cijepljenje lovačkih pasa i ugroženih osoba: poljoprivrednici. veterinari. što je i glavni uzročnik čira. lučki radni ci. To joj omogućava naseljava nje. jaka aktivnost ureaze koja razgrađuje ureu na NH3 i CO2 smanjuje kiselost na epitelu želuca ali ga i nagriza. i 3. spiralno zavijen. azitromicin+medazol. uzrujavanje) Bakterija je osjetljiva na pH želuca (1-2). jejuni. pl euritisa. a 1. Tr aži mikroaerofilne uvjete (5-6% O2). HELICOBACT ER PYLORI Izdvojen iz roda Campylobacter.C. info 7 . ali ne n a 25 stupnjeva . uz gubitak vode i minerala. proteaza. coli). C. rastu sporo (4-7 dana). Kolonije: sitne. coli: lakš ili teža upala crijeva. hemolizin. razmnožavanje i upalu. cholerae. naročito peradi). C. Odgovorna za većinu slučajeva čira. amoxic ilin+medazol. Patogenost: kampilobakterioze su akutna gastrointestinalna oboljenja. pokretan (4-6 peritrihijalnih bičeva). Enzimi: ureaza. Postoje termofilni sojevi (razmnožavaju se na 43 stupnja. katalaza. polimorfni kokobacili. RICKETTSIACEAE Morfologija: sitne. Pod mikroskopom su u paru pa izgledaju kao krila. CAMPYLOBACTERIACEAE CAMPYLOBACTER Slične vibrionima: G-. Moguće su i teže infekcije s krvavim proljevom 2 . C. Nakon infekcije se razvija specifični humoralni imunitet. fetus: akutna crijevna oboljenja mal e djece ili imuno oslabljenih ljudi uz moguću sepsu koja dovodi do meningitisa. pokretne (m onopolarna flagela). Najgora komplikacija je adenokarcinom želuca. Terapija j e kombinacija 2 antibiotika: azitromicin+amoxicilin.štapić. spore nema. a neki dobro podnose niske temperature (za raza smrznutim mesom. perikarditisa. Termofili stvaraju termolabilni egzotoksin koji je srodan otrovu V. ali se prilagodila na dva načina: 1. a ima i otpornih sojeva. C. Morfologija: G. www. n epokretne. 2.ali se teško boje po Gramu pa se koriste se specifične metode. 10% CO2. smetlari.

Bolest se može prenijeti i dodirom. prowazeki. tsutsugamushi. skupina pjegavog tifusa: R. akari 3. Nije dok azana prisutnost plazmida. Redovito nastaje groznica.info 8 . RICKETTSIA TSUTSUGAMUSHI Š ikarni tifus se prenosi grinjama. razmnožavanje samo unutar stanica pa je z a uzgoj potrebna kultura stanica (žutojajčana vrećica oplođenog kokošjeg jajeta). mozgu i plućima. Na osnovi a ntigena su svrstane u 3 skupine: 1. Sličnosti s virusima: mali su (ali veći od virusa). Dobri anti geni pa izazivaju jak imunitet. ki: Terapija: tetraciklini i kloramfenikol. očima. zdravsvteno osoblje) i eliminacija prenosioca (insekticidi). ty phi 2. koma. www. Čovjek češanjem nakon uboda unosi izmet uši u ranicu. Oštećenje malih krvnih žila je najizraženije je na koži. Cijeplj enje (mrtva i živa vakcina) u posebnim uvjetima (rat. RICKETTSIA PROWAZEKI Uzročnik epidemičnog pjegavog tifusa. Pr ijenosnik je Pediculus humanus var. uz lokalnu leziju na mjestu ub oda s regionalnom ili generaliziranom upalom limfnih čvorova MYCOPLASMATACEAE 2 ro da: Mycoplasma (60-ak vrsta) i Ureaplasma. Antigeni se koriste za cjepivo. U mozgu lezije malih žila mogu dovesti do živčanih simptoma: delirij. slabost. R.belimantil. Visoka temperatura i kožni osip. RICKETTSIA TYPHI (MOOSERI) Uzorkuje murini tifus (š takorski). Krvlju se prenose po cijelom organizmu.agl utinacija i hemaglutinacija. skupina š arenih groznica (spotted fever): R. corporis a rikecije žive u probavnom traktu uši i izlučuju se izmetom. glavobolja. Patogenost: Nakon u boda zaraženog kukca rikecije ulaze u endotelne stanice malih krvnih žila. Može uznapredovati do opsežnih kožnih nekroza i gangrene (upaljene žile tro mboziraju). R. Dijagnoza se postavlja serološ Weil-Felix ili rikecijalni antigeni . skupi na š ikarskog pjegavog tifusa (scrub fever): R. rickettsii. Kao odgovor na infek ciju javlja se stanični i humoralni imunitet. Članovi roda Rickettsia imaju neke zajedničke antige ne sa rodom Proteus pa izazivaju ukrštenu reaktivnost: Weil-Felixova aglutinacija (rekacija antigena rikecija i proteusa). Na inficiranim mjestima nastaje nekroza i tromboz a a oko tih mjesta nastaju tifusni čvorići. Sulfonamidi ubrzavaju rast i razmnožavanje. zagađenom odjećom. Groznica ka d su rikecije u krvi. srcu. Prenosi š takorska b uha (Xenopsylla cheopis) ili ubodom krpelja (Ixodidae). opći kožni osip kao posljedica upala mali h krvnih žila. tupo st. ali untač tome rikecije mogu preživjeti godinama unutar tkiva.Toksične i hemolitične ali se mogu neutralizirati specifičnim antitijelima. elementarne nepogode) i u ri zičnih grupa (vojska. inhalacijom prašine s ušjim izmetom. Blago akutno infektivno oboljenje popraćeno glavoboljom i osipom.

Po osobinama između bakterija i virusa. MIKOPLAZMOZE ČOVJEKA 1. Mycoplasmae obrnuto.info 9 . kašalj.Morfologija: najmanji prokarioti (0. Urog enitalne mikoplazmoze: a) M. nemaju stanične stijenke.kokoidne bakterije. Otporne na neke antibiotike jer nemaju staničnu stijenk u. dišnog sistema.bakterijama i razmnožavaju se cijepanjem. neurotok sin koji izazove iscrpljenost i apatiju 2. Patogene vrste su: M. urogenitalnog t rakta i crpe metaboličke produkte stanica na koje prijanjaju. b) U. pneumoniae. može aerobno ali bolje anaerobno. Kolo nije se vide samo mikroskopom. Respiratorna mikoplazmoza: M. Terapija: tetraciklin.unutar vakuole klami dije se vrlo ubrzano dijele sve dok ne ispune cijelu vakuolu a za to joj treba 2 4-48 sati. ali stvaraju ureazu. žene vagine i grlića maternice. infektivna čestica nastaje nakon ulaska u st anicu domaćina (fagocitozom) oko nje se oblikuje vakuola u kojoj metabolički neaktiv na klamidija postane vrlo živa. ali su vrlo male (oko 300 nm) i za razmnožavanje im je potreban domaćin. hominis i U.hominis.belimantil. Imaju DNA i RNA. nema kl iničkog nalaza a vidi se samo na rengenu. Slične bolesti kao M. Prenosi se seksualno uz često mijenjanje partnera. obvezatni intrac elularni paraziti. ovojni cu sličnu G. trachomatis. hemolizin. Prenosi se seksualno u z često mijenjanje partnera. Bo je se po Giemsi i G-. urealytica. p a sliče sferobalstima koji nastaju kada na bakteriju djeluju antibiotici (razorena stanična stijenka). 2. Š irenje na zglobove. a Ureaplasmae NH3 i tako oš tećuju tkiva.3 mikrometra). nego se prijanjaju. a kronična upala izaziva st erilnost. Uraštaju u podlogu. M . urealytica treba ur in da bi rasla na podlogama. Muškarci mogu imati upalu prostate u mokraćvoda. az itromicin. mozak. oblik letećeg tanjura. Rastu bez ži vih stanica. Stanična struktura je jednostavna: cirkularni kromosom (1/5 genoma ostalih bakterija). Viš e simptoma izazove kod žena. Žive na sluznicama usne župljine. zato stalno mijenjaju oblik. hominis se često nalazi u urogenitalnom sistemu muškarc a i često su nepatogeni komenzali. psittaci i Ch. 3 membrane građene od proteina i lipida. CHLAMIDIA (izdvojeni rod bez porodice) Postoje samo dvije vrste: Ch. Nemaju neke važne enzime. pneumoniae iz dišnih puteva se spušta u pluća i izazove netipičnu upalu pluća (groznica. www. Razvojni ciklus: 1.2-0. većina ima kapsulu. Antigeni: 1. Novorođečad se može zarazit i prolaskom kroz porođajni kanal i dobiti konjuktivitis. citoplazmatska inkluzija . ribosomi. srce. U podlog e se stavlja penicilin da inhibira ostale bakterije. ali na obogaćenim podlogama. Morfologija: G. 2. Proizvodi amonijak iz ureje. glavobolje). Nema spora. Biokemija: Ureaplasmae ne r azgrađuju glukozu. pa ne mogu stvar ati vlastiti ATP. Mycoplasmae stvaraju H2O2. Ne ulaze u stanicu domaćina.

L2. Uzročnika se mikroskopski dokazuje u krvi. Nastaju grizlice (ulcera). povraćanj em c) treći stadij je kronična upala dovodi do suženja i razaranja tkiva rektuma. 2. slini ili pleuralnom eksudatu. koja moće prerasti u tešku sistems ku bolest s oštećenjem slezene i jetre. L3) je spolna bolest sa viš stadija: e a) primarna ozljeda na mjestu i nfekcije . An tigeni: puno različitih serotipova unutar svake vrste. u žena i homoseksualaca oko šupka). Ba. Uz to imamo vrućicu sa glavoboljom. Čvorovi se brzo ogn oje i gnoj izlazi kroz kožu van. www. Uslijed upalne reakcije (infiltracija limfocita. Tera pija: tetraciklini. N akon inkubacije (7-14 dana) naglo nastupa vrućica. osipom. C).belimantil. Suš enjem i zamrzavanjem (liofilizacija) dugo ostaju infektivne. a n akon tjedan dana javlja se teška netipična upala pluća. dezinficijense i mnog e antibiotike. Postoje i lakši oblici koji prođu nezapaženo ili s amo uz blage simptome nalik prehladi ili gripi. Terapija: sulfonamidi CHLAMIDIA TRACHO MATIS Otporna na sulfonamide i citoplazmatske inkluzije se ne boje jodom. Na ljude se prenosi ptičjim izmetom. uzgajaju se na pokusnim životinjama. CHLAMIDIA PSITTACI Razlikuje se od Ch. uključujući domaću perad.info 10 . Klamidije su obvezatni unut arstanični paraziti. UV. klonulost i teška glavobolja. plazma stanica i polimorfonukle ara) nastaju ožiljci koji izazovu uvrnuće gornje vjeđe pa dolazi do mehaničkog oštećenja ro ce vlastitim kapkom. trachomatis po tome š je os jetljiva na sulfonamide a njezine inkluzije se boje jodom. trahom je kronični keratokonjuktivitis. B. a koriste se i serološke tehnike: reakcija vezanja komplementa i mikroaglutinacija.prištić koji brzo zaraste b) nakon nekoliko dana oticanje regionalnih lim fnih čvorova (u muškaraca prepone. Može dovesti do sljepoće (serotipovi A.Osjetljivost: klamidije su vrlo osjetljive na toplinu. lymphogranuloma venereum (serotip ovi L1. Različit i serotipovi uzrokuju različite bolesti: 1. to Izaziva zoonozu ko ja se zove psitakoza ako ju prenose je ptice iz roda papiga (Psittacinae) ili or nitoza ako druge ptice. pilećim embrionima ili u kul turama stanica. inkluzijski konjuktivitis obično spontano prolazi ali može prijeći u kronični oblik sličan trahomu (serotipovi D-K) 3.

Oblici virusa su različiti: štapičasti. nisu najmanji jer postoje: 1) viroidi su čestice k oje se sastoje samo od kružne jednolančane RNA. (ne spominji mu ovo na i spitu. Uzročnici zaraznih oboljenja ostalih živih or ganizama. elipsoidni. je usta novljena nomenklatura virusa po veličini. Osjetljivi su na organska otapala koja razaraju ovojnicu.. antigenoj strukturi i domaćinu. 2) navodno postoje prioni koji su jošm anji i navodno nemaju ni DNA ni RNA nego samo proteine. ovojnici. a mor fološka jedinica (kapsomera) je oblikovni element koji se vidi u elektronskom mikr oskopu. kuglasti. također antigeni 5) enzimi omogućuju prodiranje u stanicu i razmnožav anje u stanici Prema rasporedu proteinskih podjedinica viruse dijelimo u 3 skupi ne: 1) spiralno simetrični (mozaična bolest duhana detaljnije opisan u Strajeru) 2) kubično simetrični (npr.. To je jednoslojna i li dvoslojna lipidna membrana koja sadrži različite funkcionalne elemente npr. Može biti viš eslojan. ku Strukturna je dinica je osnovni građevni element kapside i najmanja funkcionalna jedinica. punoglavaca. Po veličini ih djelimo na 3 vrste: 1) mali virusi 10 -50 nm 2) srednji virusi 50 . Potječe od stanice u kojoj se virus razm nožavao. nukleinskoj kiselini.300 n m Za određivanje veličine se koristi se više postupaka 1) filtracija kroz membranske f iltere sa porama poznate veličine 2) izravno promatranje u elektronskom mikroskopu 3) sedimentacija u ultracentrifugi Kemijski sastav virusa: 1) nukleinske kiseli ne su jednolančane ili dvolančane DNA ili RNA (ali nikad oboje!!!) u kojima je sav g enetički materijal.VIRUSI .VIRIDAE OPĆENITO Virusi su najmanji živi organizmi. 2) proteini čine omotač ili kapsidu čija je funkcija zaštita genoma. nazad na vir use: Razmnožavaju se samo u živoj stanici. a sudjeluje i u adsorpciji virusa na stanicu. a razlikujemo strukturnu i morfološ jedinicu. 4) ugljikohidra ti su u kapsidi. ali zato ti znanstvenici savrš paš definiciji debila. iako za njih neki znanstvenici neće reći da su živi organizmi jer kao ne pašu u definiciju života. obliku.. Postoje i postojale su razne klasifikacije virusa. poput metka. adenovirusi) 3) kompleksno građeni virusi (bakeriofagi) 1 www. n osilac antigenih svojstava virusa.150 nm 3) veliki virusi 150 .. hemag lutinin i neuraminidaza kod virusa gripe. eno u Dobro.ovo je onako informativno za one koji vole egzotiku) A sad. ciglas ti. no od 1971.info . 3) lipide imaju ih neki virusi s vanjskom ovojnicom.belimantil.

prijemljivost stanice za virus.virus i s lipidnom ovojnicom izlaze pomalo i ne uniš tavaju stanicu Neke vrste virusa tv ore tzv. sposobnost imunološ reakc ije organizma. ulaze na sve moguće i nemoguće načine.goli virusi izlaze odjednom svi i razaraju stanicu . On djeluje zaštitno s amo na stanice koje ga proizvedu. Ukratko.. +RN A služi kao kalup za tzv. izravnim dodirom. Manifestacija virusnog oboljenja ovisi o nekoliko činil aca: virulenciji virusa. oplođena kokošja jaja ili stanične kulture. i to za gripu. te ubodom kukaca. Nakon inkubacije interferentnim virusom. herpes. MANIFESTACIJA VIRUSNOG OBOLJENJA Virusi ulaze u organizam kapljično. Interferencija je pojava zaš stanice od infekcije virusom zbog prisutnosti drugog virusa u stani ci. bjesnoću. a stanica ne) ili imunog o dgovora. pa se koriste pokusne životinje. sta nice izlučuju interferon. Razmnožavanje virusa: a) prijanjanje za stanicu . hepatitis B. Samu tvorbu interferona izaziva nukleinska kis elina virusa. virusne inkluzije u jezgri ili citoplazmi stanica . f) sklapanje virusnih jedinica g) izlaženje iz stanice: .važno za dijagnostiku . 2 www. Na taj način se koriste u liječenju interferoni proizvedeni u kulturi ljudskih leukocita. 2) stanica ostaje živa ali stalno proizvodi nove virione (uravnotežena infe kcija) 3) stanice ostaju žive ali se mijenjaju i nastaju tumori Imuni odgovor pril ikom virusne infekcije: 1) stvaranje interferona: Interferon je tvar proteinske prirode koju izlučuje zarašena stanica. Ili virus ima -RNA od koje nastaje +RNA. Virusi se međusobno ometaju zbog različite antigenosti. -RNA koja je opet kalup za novu +RNA a ta će kodirati nove viruse. ugrizom. uz pomoć enzima reverzna transkriptaza (što je obrnut proces nego ko d sinteze proteina stanice: DNA -> mRNA -> proteini).receptori na kapsidi ili vanjskoj ovojnici b) prodiranje u stanicu c) razgradnja kapside i oslobađanje virusne nukleinske kis eline d) proizvodnja virusnih proteina e) replikacija nukleinske kiseline: DNA v irusi: DNA je kalup za novu DNA i za RNA -> proteini RNA virusi: početna. HIV): +RNA > -DNA -> +RNA.info . te postanu otporne na aktivni virus. postaje otporna i na drugi virus. ke Moguće je više ishoda prodora virusa u stanicu: 1) stanica umire u slijed naruš enog metabolizma (virus sintetizira svoje. spolnim putem. hranom i vo dom.. tzv.belimantil.KULTIVACIJA I RAZMNOŽAVANJE VIRUSA Uzgajanje virusa je moguće samo u živim stanicama. Retrovirusi (npr. Faze d) i e) također obuhvaćaj u inhibitore stvaranja stanične RNA i proteina. Stanica koja tite je proizvela interferon za jedan virus.

ovo je jedino efikasno š za sad imamo. idoksuridin. tip (boginje): in fekcija. primarna viremija u limfi. Lokalne . 3) s tanični imunitet .T-limfociti proždiru inficirane stanice. a makrofagi proždiru virus e. koža (žariš umnažanje).herpes zoster.virus se š po tijelu. Infekcije se po duljini trajanja dije le na: 1) akutne su kratke i ostavljaju imunitet 2) kronične dugo traju. primarna viremija (krvotokom u jetru i slezenu).ograničene na pojedine o rgane (sustave): 1) živčani s. no 2. simptomi se javljaju u razmacima 3) latentne nemaju kliničkih simptom a.meningitis.zauš njac i Sistemske . sve je to zakurac. Postoje lokalne i sistemske virusne bolesti. bjesnoća): oralne infekcije.inkuba cija traje čak godinama. umnažanje u limfnim čvorovima. is kreno rečeno. probavnog i urogenitalnog 2) antitijela neutraliziraju viruse. a imunološ reakcije slabe ke KEMOTERAPIJA VIRUSNIH OBOLJENJ A Postoje neka djelotvorna sredstva: 1) amantidin sprečava prodor virusa gripe u s tanicu 2) aciklovir sprečava virusnu DNA-polimerazu pa nema razmnožavanja 3) adeninarabinozid (vidarbin) ometa neke enzime za sintezu i funkciju virusnih nukleinsk ih kiselina 4) azidotimidin (AZT) ometa reversnu transkriptazu retrovirusa (HIV) 5) metisazon ometa sintezu strukturnog proteina poxvirusa 6) interferoni Postoj e i neke noviji spojevi: didanizin. postoji ravnoteža virus-čovjek. virus se dugo zadržava. napad na živčani sistem. probavni trakt. Naročito su važna IgA u sluznicama diš sustava. dok se ne dogodi nešto što se može usporediti sa otkrićem penicilina. tip (poliomijelitis. trifluridin. jedini znak virusa su antitijela 4) perzistentne dugo zadržavaju viruse. Dva su tipa viremije: iri 1.belimantil. foskarnet. herpes simplex 3) diš sustav .influenza. umnožavanje. Ali. umnožavanje.Tri su mogućnosti uzajamnog odnosa virusa: a) heterologna interferencija ako su vi rusi antigenski posve različiti b) homologna interferencija: virusi su antigenski istovjetni. ali se razlikuju po nekim svojstvima c) indiferentni: virus koji nij e zarazan spriječava infekciju zaraznim virusom nog. poliomijelitis 2) koža .žutica ili hepatitis 6) žlijezde slinovnice . . sekundarna viremija.konjuktivitis 5) jetra . sekundarna viremija. bjesnoća. bronhopneumonia ni 4 ) oči . encefalitis. bez kliničkih znakova i imunoloških reakcija 5) spore . VIRUSNA CJEPIVA E.info . to Postoji viš vrsta: e 3 www.

Morbilivirus (ospice. P aramyxoviridae. st anica i imunološkog procesa čišćenja (makrofagi. Rhabdoviridae. ali kratko dj eluju. bez kliničkih simptoma. Razlikuje se po tome što ne daje reakciju hemaglutinacije. te se š dalje. što omogućava izlazak virusa iz stanice. 2) cjepiva s umrtvljenim virusom (grijanje. a većina ima i vanjsku lipidnu ovojnicu staničn og porijekla. D.sprečava vezanje hemaglutina na promjenjeni receptor. Bakterije se inficiraju virusnim genetskim materijalom i stvaraju virusne prot eine (antigene). H. koji su proteini (hemaglutinin i neuraminida za) i izraš u obliku glavica.belimantil. B i C. Karakt eriziraju ih simetrično građene kapside. Stalno mjenjaju antigene strukture i zato imaju jaki epidemijski potencijal. glav obolju. taju Tri su vrste biološ proteina u virusu gripe: kih 1) hemaglutinin stupa u reakciju s receptorima stanice (sijalinska kiselina) 2) RNA-polimeraza 3) neuraminidaza cijepa sijalinsku kiselinu na receptorima stanic e . 4) različitim tehnikama genetskog inženjeringa dobivene su rekombinantne vakcine . Sinteza virusnih dijelova ovisna je o staničnoj DNA jer ne može kodirat i hemaglutinin. ORTHOMYXOVIRIDAE VIRUS GRIPE (INFLUENZE) Virusi g ripe imaju tipove A. formalin) su neš kodljive. Influenza se prenosi kapljično. pneumoniae. Ovojnica virusa je sastavljena lipidnog dosloja s radij alno poredanim štapićima . Gl avna komplikacija su sekundarne bakterijske upale pluća (S. Virus se izolira i uzgaja na oplođenom kokošjem jajetu. Za vrijeme epidemije može se davati a mantidin koji sprečava replikaciju u stanicama sluznice.peplomerama. S pecifične terapije nema pa se provodi ublažavanje simptoma bez djelovanja na uzročnika . 3) cjepiva od dijelova virusa su pročišćeni antigeni kapside ili vanjske ovojni ce. Oporavak traje 7-14 dana. Porodice Orthomyxoviridae. T-kileri). neki životinj ski virusi) i e Pneumovirus (viš raznih respiratornih virusa).1) cjepiva sa atenuiranim živim virusom koji se dobije uzastopnim presađivanjem na o dabranim podlogama. ali imunitet nije trajan. Postoje cjepiva. Dobar je jer izaziva dugotrajni imunitet. e 4 www. influenzae).info . Uzrokuje malaksalost. pa su osjetljivi na organska otapala. parainfluenca i drugi). PARAMYXOVIRIDAE Viš rodova: Paramyxovirus (mumps. ali je moguć razvoj bolesti ako se nađe aktivni virus a moguće je i tumorsko djelovanje nekih virusa. SISTEMATIKA VIRUSA MYXOVIRIDAE Virusi s jednolančanom DNA. temperaturu i kaš Ti simptomi se javljaju zbog smrti epitelnih iri alj. a prisustvo mu se dokazuje hemaglutinacijom. ponekad i alveolarnom epitelu. Virus tipa C je blago respiratorno oboljenje. a virus se primarno replicira u ci lijarnom. aureus.

koja je zoonoza. vrućica. V irus se razmnožava u skeletnim mišićima i vezivnom tkivu.. Od životinja se prenosi na čovjeka preko slin e putem ugriza. Inače. Uzrokuje mumps: slabost. Preb oljavanje ostavlja jaki i doživotni imunitet. a kad dospije do neuromuskul arne veze živcem putuje do CNS-a. 5 www.jebiga. Oboljenje počinje kao febrilno stanje. Potom dospijeva nog u limfne čvorove odakle se širi po tijelu. potom paraliza i smrt. akutna smrtna bolest ljudi i životinja. To su najveći virusi (250-300 nm) i st rukturno najsloženiji. sa zajedničkim nukleoproteinskim antigenom. VIRUS BJESNOĆE Ima oblik puščanog metka. Kultivacija se vrš u stanicama ljudi i majmuna. oticanje parotidne žlijezde i drugih slinovnica. Postoji živa atenuirana vakcina. S-a ntigen se može ranije dokazati u serumu (dijagnostika). rinitis. lužine i eter. pankreatitis.. Nakon inkubacije koja traje 14 dana. kiseli ne. Lako pređe u epidemiju. respiratornih smetnji.belimantil. te ospice i Koplikove pjege (jarkocrvene pjege s bijelim centrom u usnoj š up ljini . Slijede ekscitacijska faza: delirij. gdje uniš tava moždane stanice. Uzrokuje smrtonosni encefalitis. rubeola) Uzročnik ospica.dijagnostika). Prilično je osjetljiv na vanjske uvjete. a sojevi ovog virusa su i jedinst veni po svojoj antigenskoj strukturi. Može uzrokovati i meningoencefalitis. Ima jednolančanu RNA. Vesiculovirus (više ljudskih i životinjskih virusa). ali je sinteza virusnih dijelova neovisna o staničnoj DNA i može sam kodirati sintezu he maglutinina). a virus sadrži hemolizin. konjuktivitisa.info . Hemaglutinin aglutinira eritrocite majmuna. ali vrlo rijetko. a noreksija. Moguće su komplikacije (meningitis). Virus ubijaju UV-zrake. e ORTHAPOX VIRUSI Rod orthapox su veliki virusi s dvolančanom DNA i složenom višeslojnom kapsidom koja sadrži lipide. Ovo stanje traj e oko 7 dana. VIRUS OSPICA (mo rbili. napadi grčeva prilikom gledanja ili gutanja vode. U citoplazmi moždanih neurona uzrokuje Negrijeva tjeleš ca (nakupine virusnih podjedinica vidljivih svje tlosnim mikroskopom). Postoji viš rodova. konjuktivi tis.VIRUS MUMPSA (parotitis. a iz lipoproteinskog omotača vire hema glutinini. RHABD OVIRIDAE Dva roda: Lyssavirus (bjesnoća). Ima dva antigena: solubilni (S-antigen) i virusni (V-antigen). te encefal omijelitisa. virus se razmnožava u epitelnim stanicama diš trakta. POXVIRIDAE Poxvirusi su DNA virusi ovalnog ili četvrtastog oblika . Napada epididimi s u muš karaca š može to uzrokovati sterilnost. Sličan virusu gripe. Slijedi duga inkubacija (15 dana do 5 mjeseci) koja omogućuje da s e brzim cijepljenjem i davanjem seruma s antitijelima spasi žrtvu. zauš njaci) Vanjska ovojnica sadrži hemaglutinin. neuramini dazu i hemolizin.

VIRUS HEPATITISA Prije se govorilo da je virus neklasificiran a dan as se zna da je je riječ o virusima koji međusobno nemaju nikakve veze.1. žutica i tamnija mokraća. te ulazi u krv (primarna viremija) i dalje u jetra. bez ovojnice. smrtnost > 50%) i variola minor (smrtnost manje od 1 %). Postoji rekombinantno cjepivo. glavobolju. pluća i bub rege gdje se dalje množi. a zbog propadanja parenhima propadaju žućni kanalići.belimantil. Virus vakcinije može izazvati mjehuriće (vezikule). Virus se nastanjuje u crijevnom e pitelu i tu može ostati a da nema jetrenih simptoma. a ne sam virus) hibridizirao s vir usom variole. slabost i povraćanje. uz trajni imunitet. ane groznicu i poviš temperaturu. Imunitet nakon cijepljenja ostaje pr ibližno 10 godina. Virus je prisutan u svim tjel esnim izlučevinama. inski antigen (hepatitis B-surface 2.info . zagađenom hranom i vo dom (npr. Tada ponovo prelazi u krv (sekundarna viremija) i penetr ira u kožu i razmnožava se u epidermi pa nastaju lokalne krvave nekroze koje prelaze u kraste koje su zarazne (crne zbog zgruš krvi). a ima kratkotrajnu inkubaciju . Izaziva serumski hepatitis. Ima ozbiljniji tok od hepatitisa A. Variola je vrlo zarazna. kontaminirana kirurš i druga o prema. temperatura. VIRUS VAKCINIJE Virus vakcinije služi za cijepljenje protiv bo ginja. ka nesterilne igle intravenoznih narkomana. 2. a izgleda poput virusa variole. Dobiva se nečistim rukama. a dijagnoza se postavlja prema dokazanim antitijelima. zrakom i k apljično. lako preraste u epidemiju. pa je otporan na dezinficijense i suš enje. jelda. povr aćanje. Klinički simptomi hepatitisa B su anoreksija. sa nekrozom h epatocita. jedući školjke koje žive uz kanalizaciju). enu Variola minor ima slične ali sl abije simptome. fistule.tipična žutica uz temperaturu. Virus hepatitisa B (Hepadnaviridae) ima dvolančanu DNA i HB-površ antig en). VIRUS VELIKIH BOGINJA (variola vera) Dva su oblika variole vere: variola majo r (velike ili crne boginje. a može prodrijeti u krv i ući u j etru i žuč (zato su govna zarazna) i dolazi do degeneracije parenhima. Može dovesti do ciroze. ima bolov e. a poslije oz dravljenja ostaje imunitet nekoliko godina. 6 www. namnoži se u sluzi i lokalni m limfnim čvorovima. Virus hep atitisa A (Picornaviridae) ima jednolančanu linearnu RNA. generaliz iranu vakciniju i postvakcinalni encefalitis. Ako ulazi u organizam gornjim diš nim putevima. Virus spada u najotpornije viruse. Kupferove stanice hiperplazi raju. ali je osjetljiv na oksidanse (KMnO4). Uzrokuje a kutni upalni proces i nekroze jetre. a dovodi se u vezu s prima rnim karcinomom jetre. Prenosi se direktnim dodirom. a oporavak je dug. 1. Za razliku od hepati tisa A prenosi se parenteralno: transfuzije krvlju. Porijeklo mu je izvorni Jennerov virus kr avljih boginja. Bolesnik je jako slab. morašim ati težak peh. ali da bi ti se to dogodilo. a ima dugotrajnu inkubaciju (1-3 mjeseca). te nastaje difuzna upala u lobulu jetre. slabost. kojeg je ovaj (Jenner. Bolesnik se u pr avilu oporavlja nakon 4-6 tjedana. Otporan je na UV-zrake. Otporan je prema dezinfici jensima.

Rhinovirus. Kultivira se u ljudskim i majmunskim stanicama. Imaju dvostruku RNA. Sadrže hemaglutin in koji aglutinira ljudske eritrocite krvne grupe 0. e ne 2) neki slučajevi upale tankog crijeva. neparalitički poliomijelitis je febrilno stanje uz serozni meningitis i ne ostavlja posljedice 3. na Tu nije gotovo sa virusima h epatitisa jer se spominju D. Dijagnoza se postavlja dokazivanjem znt itijela u serumu. ali je imunitet specifičan za tip. a neki i F ali nitko ne zna kolko ih ima. Osjet ljivi su na formalin UV-zrake i oksidanse. sličan hepatitisu A.250000 novih virusa za 3 sata. mnogim kemijskim sredstvima.belimantil. Orbivirus i Rotavirus. Tri roda: Reovirus. pa je ponovna prehlada vr lo česta. REOVIRIDAE RN A-virusi srednje veličine. Izu zetno su otporni prema UV-zrakama. s lipidnom ovojnicom. ENTEROVIRUS Viš vrsta od kojih su najvažniji poliovirusi. te eteru. Ap hthovirus.3. Umnožava ju se i sazrijevaju u citoplazmi. P renosi se parenteralno (transfuzije. Uspješ je terapija interferonom. RHINOVIRUS To su virusi obične prehlade.E. REOVIRUS Naj raš ireniji virusi u prirodi. Porodica sadrži rodove Enterovirus. nih Na cjepivu se radi (kak se z ove onaj Grk kaj je gurao kamen uzbrdo pa mu se kotrljao natrag?). U organizam ulaze kr oz usta i nastanjuju se u ždrijelu (tonzile) i crijevima (Peyerove ploče i limfni čvor ovi). Virus hepatitisa C (Flaviviridae) ima jednolančana RNA. e Poliovirusi s u tri različita serotipa virusa koji izaziva dječju paralizu . te tvore eozinofilne uklopine. Im a ih više od 100 vrsta. ali kratko traje.info .poliomijelitis. Nije se uspjelo dokazati ko je bolesti izazivaju ali su opažena slijedeća stanja: 1) epidemija lakš groznice u dje ce. 7 www. Postoje tri klinička oblika: 1. uz proljev i diš smetnje. Ima b laži tok. PICORNA VIRIDAE Vrlo sitni RNA-virusi kubične simetrije otporni na eter i kloroform jer ne maju lipidni omotač. a bortivni poliomijelitis je najčešći uz oporavak nakon febrilnog stanja 2. Ime u dobili kao Respiratorno-Enteritični-Organ virusi (nalaze se u respiratornom sustavu i crijevima čovjeka). Postoji i imunitet za heterologne serotipove. transplantacije organa) i preko usta. Vrlo brzo raste . Otuda prelaze u krv i napadaju živčani sustav. a Sabinova atenuirani virus. a komplikacije su b akterijske infekcije gornjih i donjih diš puteva. Uzrokuju tipične simptome prehlade koje mi ne pada na pamet opisivati. često bez žutice. paralitički poliomijelitis izaziva paralizu zbog oštećenja neurona a stradaju naroči to prednji rogovi leđnemoždine Postoje dva cjepiva: Salkova je formalinom inaktivira ni virus. Cardiovirus.

TOGAVIRIDAE RNA-virusi različite morfologije - rodovi: Rubivirus, Flavivirus, Alph avirus. Prenose ih člankonošci, iako nisu dokazani prenosioci za sve vrste. VIRUS RU BELE (nije isto š i rubeola!) to Prenosi se diš nim putem. To je RNA virus, kuglasto g oblika, sa lipidnom ovojnicom. Uzrokuje bolest koja se javlja u dva oblika: 1) stečena rubela - virus ulazi u organizam kroz sluznicu gornjih diš puteva, umnoš u lo kalnim limfnim nih ava čvorovima, a onda ide u krv. Osip na koži nastaje kao posljed ica upale uzrokovane kompleksom antigenantitijelo. Žaš je aktivna imunizacija živim os labljenim virusom. tita 2) prirođena rubela je bolest ploda, koja nastaje kao posl jedica infekcije trudnice u prva 3-4 mjeseca trudnoće. Poslijedice: mrtvorođeno dije te, spontani pobačaj ili prijevremeni porođaj, uz oštećenje ploda (teratogeni učinak). Bol est ima relativno slabe simptome, uz povećanje limfnih čvorova, blag konjuktivitis i osip. Sindrom kongenitalne (prirođene) rubele - slijepoća, gluhoća, srčana mana i menta lna zaostalost. Letalitet novorođenčadi je relativno velik (10-20 %). Imunost nakon bolesti ostaje doživotna. Postoji živa atenuirana vakcina. ARBOVIRUSI Skupina virusa koji imaju zajedničko samo to što se prenose komarcima i krpeljima. Uzorkuju teš bole sti: ke 1) encefalitis koji je često smtonosan 2) netipične groznice sa ili bez osip a 3) groznice sa krvarenjem (ebola) 4) žuta groznica: koža požuti, oštećenje jetre kao kod žutice, oštećenje bubrega i srca, temperatura, glavobolja, nekroza i krvarenje. HERPE SVIRIDAE DNA-virusi kubične simetrije. Samo jedan rod. HERPESVIRUS Ima čvrstu kapsid u, oko koje je dvoslojna lipidna ovojnica, koja se stapa sa staničnom opnom stanic e u koju prodire. Zatim nukleokapsida prodre u citoplazmu stanice, te se virusna DNA reproducira u staničnoj jezgri, a virusne bjelančevine u citoplazmi. Postoje ne koliko vrsta ljudskih virusa: Virus herpes simplex tip 1 uzrokuje: a) akutni her petični gingivostomatitis: mjehuri na sluznici usne šupljine i zubnom mesu b) herpet ični egzem: mjehurići na koži c) keratokonjuktivitis: upala rožnice i očnih spojnica d) en cefalitis: upala mozga e) herpes labialis (h. febrialis): nakupine mjehurića, u pr edjelu usana na prijelazu kože u sluznicu 8 www.belimantil.info

Virus nakon primarne infekcije putuje u ganglij trigeminalnog živca, gdje ostaje l atentan cijelog života zaraženog, te se aktivira u stresnim situacijama (groznica, p othlađenje, preduga izloženost suncu, emocionalni stres, hormonalne promjene). Virus herpes simplex tip 2 uzrokuje: a) genitalni herpes: mjehurići na penisu, grliću mat ernice, sluznici rodnice i stidnice. Najčešće se prenosi spolnim kontaktom. Nakon prim arne infekcije virus se ugnijezdi u sakralnom pleksusu, te se ponovo aktivira u stresnim situacijama. b) neonatalni herpes: od oboljele majke ga dobije dijete, u toku porođaja, prolaskom djeteta kroz porođajni kanal. Opasno po život novorođenčeta, uz moguće neurološke posljedice. Terapija aciklovir (nanoš enje na kožu) i nepriznati lije k marihuana (ne spominji to na ispitu). Virus varičela-zoster se prenosi se kapljičn o: a) varičelu, vodene kozice: pojava osipa na koži i sluznici usta i ždrijela, koji p relazi u mjehuriće, a ovi u kraste. Za razliku od boginja, ovdje u svako vrijeme i mamo različite stadije mjehurića a kod boginja su sve iste. Preboljena bolest ostavl ja trajni imunitet, ali neki virusi ostaju uspavani u ganglijima dorzalnog korij ena leđne moždine i u oslabljenim stanjima izazivaju zoster. b) zoster je rijetka bo lest, koja se očituje izbijanjem nakupina mjehurića na koži trupa. To je vrlo bolno je r virus izaziva nekroze na vrhovima osjetilnih živaca (migrira iz stražnjeg roga moždi ne u kožu) Terapija: aciklovir, idoksiuridin i trifluridin, kemoterapeutici, analo zi nukleotida - sprečavaju replikaciju virusne DNA. Nema cjepiva. Citomegalovirus: Velika grupa virusa, koji uzrokuju nekoliko stotina teških kongenitalnih oboljenj a i najčešći su uzrok mikrocefalije, no rijetko su uzrok bolesti odraslih osoba. Virus može napasti bilo koje stanice, koje tada nabubre i povećaju se (“citomegalo”). Opasni su kod davanja imunosurpresora jer transplantat biva odbačen. Terapija se provodi samo kod jako ugroženih osoba: ganciklovir + foskarnet Epstein-Barr (EB) virus uzr okuje infektivnu mononukleozu koja je bolest djece i mladih. Prenosi se slinom (“b olest ljubljenja”). Virus ulazi u limfne čvorove, razmnaža se i napada B-limfocite koj i poprime karakterističan oblik (Downeyeve stanice - mononukleari). Klinički znaci s u povišena temperatura, povežane limfne žlijezde, te splenomegalija (povežana slezena), uz glavobolju i opću slabost. Kemoterapija (fosfonooctena kiselina + adenin-arabin ozid + aciklovir) je u fazi ispitivanja. RETROVIRIDAE RNA-virusi ikozaedralne ka pside, s lipidnom vanjskom ovojnicom. Sadrže antigenski specifične reversne transkri ptaze (RNA-ovisna DNA-polimeraza: +RNA -> -DNA -> +RNA). 3 porodice: Oncovirinae , Spumavirinae, Lentivirinae. LENTIVIRINAE HIV = human immunodeficiency virus iz aziva AIDS (acquired immunodeficiency syndrome) U kapsidi se nalaze dvije kopije +RNA genoma i neki enzimi od kojih su najvažniji reverzna transkriptaza (koja omo gućuje sintezu -DNA iz +RNA kalupa) i integraza (integrira -DNA u stanični genom). V anjska ovojnica građena je od lipidnog dvosloja u kojem se nalazi mnoštvo proteina, od kojih jedan (gp120) služi kao receptor 9 www.belimantil.info

za vezanje na tzv. CD4+ T-helper limfocite. Njihov broj se postupno smanjuje (u početku ih ima 1000/mm3 krvi, a godiš im se broj smanjuje za 40-80/mm3). Smanjenje n jihovog broja utječe na cijelu T-populaciju nje budući izlučulu interleukin IL-2 koji općenito stimulira stvaranje svih T-stanica. HIV napada i druge stanice: makrofage i monocite. Sve to vrlo naruš sposobnost imunog odgovora zaraženog koji postaje pod ložan ava raznim oportunističkim infekcijama i malignim promjenama vlastitih stanica . arolika. Klinička slika AIDS-a je vrlo š 1. Ubrzo nakon infekcije javlja se ARC (A IDS Related Complex) skup blažih simptoma poput vrućice, opće slabosti, glavobolje, os ipa, otoka limfnih čvorova i gubitka težine. To traje nekoliko tjedana, pa prestane, ali se ponavlja. Takva infekcija HIV-om ponekad odmah prijeđe u AIDS, ali uglavno m treba nekoliko godina da AIDS uznapreduje. 2. Kad broj T-limfocita padne na 20 0-400/mm3 javljaju se prve oportunističke infekcije: razne upale pluća, proljevi, tu berkuloza, kandidijaza, erupcije herpes virusa. 3. Kad zaraženi makrofagi prijeđu kr vno-moždanu barijeru razvija se niz neurološ simptoma: glavobolja, kih abnormalni po kreti i refleksi, kognitivne promjene. u kasnijim stadijima to prijeđe u demenciju i teške osjetilne i motoričke poremećaje uz tumore i cerebrovaskularne promjene. 4. M aligni tumori povezani s AIDS-om su Kaposijev sarkom, karcinomi usne š upljine i r ektuma, te razni limfomi. HIV može naći u svim tjelesnim tekućinama zaraženog (krv, slin a, sperma, majčino mlijeko...). Prenosi se kontaktom tjelesnih tekućina s krvotokom a najčešće spolnim putem, transfuzijama zaražene krvi, nesterilnim iglama intravenoznih narkomana, a prenosi se i s majke na dijete. U liječenju se koristi AZT - azidotim idin koji zaustavlja replikaciju virusa i time usporava napredovanje bolesti, al i ju ne može izliječiti, tj. ubiti viruse. Također se primjenjuju lijekovi za liječenje oportunističkih infekcija, ali i oni djeluju samo do neke mjere budući da je imuni s ustav toliko narušen da nema pomoći. Prevencija se sastoji u testiranju donirane krv i, uporabom prezervativa (nije posve sigurno) i sterilnih igala i drugih medicin skih instrumenata. Cjepivo se obećaje godinama ali izgleda da ćemo se načekati. COCSAV IRIDAE RNA virusi veličine 30 nm, oko 30 vrsta, s tipovima A i B (razlikuju se u d užini inkubacije i još nekim stvarima). Nemaju lipidnu ovojnicu, i jako su otporni. Prenose se muhama, prljavom vodom, loš higijenom. om Uzorkuju razna oboljenja: 1) virusni meningitis 2) infekcije gornjih dišnih puteva: težak faringitis sa povraćanjem i bolovima u trbuhu 3) crveni osip na koži 4) bol u mišićima sa temperaturom i glavob oljom ali to obično prolazi bez posljedica 5) mjehurići na nepcu koji se mogu pretvo riti u čireve 6) miokarditis i perikarditis kod novorođenčadi sa često smrtnim ishodom 10 www.belimantil.info

citoplazme s rezervnim tvarima i dvoslojne opne. Takve su prave gljive. patogene i uvjetno patogene gljivice. www. a potrebno im je puno vlage. to su egzospore ovalnog oblika. slično kao kod ba kterija. U nepovoljnim uvjetima se stvara sklerot .micelij.GLJIVICE . a vanjski stanična stijenka građena od polisaharida hitina i nešto celuloze. Ra stu sporo. te se stvara splet hifa .kvasnice se razmnožavaju pupanjem.i egzotoksine. luče endo.belimantil. zračni micelij se uzdiže iznad hranilišta. Konidiospore nastaju segmentacijom vrhova hifa. Fungi perfecti (Phycomycetes. ali mogu sadržavati neki pigment: crn. Razmnožavanj e višestaničnih gljiva se vrši pomoću spora. Veliki dio njih luči antibiotike i mikotok sine a to su sekundarni metaboliti koji su otrovni za druge mikro. rogovi jelena. Unutrašnji sloj čini citoplazmatska membrana. filamenti micelija obavijaju askus i nastaje loptasta formacija zvana peritecijum a ako su aksusi na posebnom tijelu onda se zove klei stotecijum. 2) seksual nim putem .info 1 .. Postoje pregrađene (septirane) ili nepregrađene hife. te nastaju nesavrš reprodukcioni organi. stabljike. uglavnom aerobi. Postoje nepatogen e. Askospore nastaju u posebnoj vrećici (askus). njihovi se sadržaji spoj e. Egzospore.FUNGI (MYCETES) MORFOLOGIJA Eukariotske stanice dvoslojne stanične membrane. spiralne. crven. a neke spore služe za preživljavanje u nepovoljnim uvjetima.. Prema fun kciji micelij se razlikuje: 1. Zigospore nastaju k ad se kod nekih fikomiceta krajevi susjednih hifa približe. koji je bogat rezervnim tvarima i održava latentan život gljive. koji čini glji vinu steljku. Artro spore nastaju segmentacijom hifa. Razmnožavaju se sporama.nastaju spajanjem jezgri dviju najbližih hifa. a višestanične imaj u organe za razmnožavanje. Budući ne sadrže klorofil.ili makroorga nizme. različitih oblika: kao reke t. Osnovna stanica je hifa. Endospore. gljive su heterotrofi. Aleuriospo re su laterlani izdanci na hifi. Ascomycetes i Basidiomycetes). koje se mogu stvarati: 1) aseksualnim putem . vegetativni micelij se sastoji od hifa koje prodi ru u hraniliš i crpe hranu i vodu. Sporangiospore se nalaze u vrećici sporangiumu kojeg nosi proširenje hife sporangiofor.nastaju diferenciranjem stanica hifa. ali nema klorofila !!! Klijanjem hifa raste u dužinu. 4 spore na malim drš kama. kruš kasti i imaju peteljku. nastaje velika okrugla spora debelih stijenki (rod Mucor). Klamido spore su obrambene spore koje nastaju od hifa u nepovoljnim uvjetima. eni Takve gljive zovemo neprave gljive. te 2. Spora se sastoji od jasno odvojene jezgre. loptaste su. Bazidiospore se stvaraju na proš irenju hife zvanom bazidij um. Thalus je tijelo bez diferenciranog korijena. a ak o se na njemu razvijaju organi za razmnožavanje onda se zove reprodukcioni ili fer tilni micelij. sa citoplazmom i jasn o definiranom jezgrom unutra. Jednostanične gljivice . Fungi inperfecti (Deuteromycetes). nastaju pupanjem i odvajanjem roditeljske stanice. nalaze se na proš irenju hife koji se zov u konidiofor (izgledaju kao peteljka) a kad su zrele otkidaju se. Blastospore su loptaste ili ovalne. Obično su bezbojne.

MICROSPORUM Uzrokuje bolest mikrosporiju na dlakavim djelovima. propadanje dlaka i krhki nokti. žute. Često se javlja kod prepona. izaziva spore promjene. pazuha. najčešće kod dje ce a očituje se kao sumporno žute naslage na skalpu. između prstiju . Patogeneza: zahvaća kožu oko genitalija. ružičasta boja. no ne i na dlakama! Mikroskopski se uočavaju razgranate septirane hife. stratum corneum kože i orožnjele stanice noktiju. dlakama i kosi. nji POVRŠ INSKE MIKOZE Prenose se direktno (kontakto m) ili indirektno (češalj. blizu pazuha i ispod grudi. svrbež i mjehuriće koji se mogu ognoji ti. Uzrokuju ih dermatofiti (Dermatophytes) i neke F. postaju krhki. septirane hife i listaste spore. ljuskanje. Mikroskopski se uočavaju se mikrokonidije baršunastog oblika. nistatin i imidazoli. Uzrokuj u dermatomikoze. www.belimantil. imperfecti. Uzgoj na Sabourand agaru daje barš unaste.). EPIDERMOPHYTON Uzrokuje bolest epidermofitiju na neobrasloj koži i noktima. Može izazvati trajno propadanje korijena dlake i ćelavost. a neke i obje vrste. Izaziva crvenkaste mrlje. Upalni i gnojni procesi. fungicidi i keratolitici. pupka. dlanove i tabane. a imaju afinitet prema keratinu. Spore mogu biti makrokonidije (megasporne ) i mikrokonidije (mikroidne). glatke i li naborane kolonije. Dermatofiti su skupina gljiva iz klase Ascomycetes. Terapija: fungicidi za vanjsku primjenu: ketokonazol. te ga razgrađuju. Kronično oboljenje. lokalno derivati imidazola i salicilne kiseline u kremama i masti ma. ljuskava koža. oko kojeg rastu i razmnožavaju s e.info 2 . Neke gljivice izazivaj u jedne. brašnjave i pamučaste. Terapija: griseofulvin za d ulju terapiju. Najčešće napada djecu pa izaziva epidemije u tamo gdje ima puno djece na jednom mjestu (vrtići). Javljaju se lezije kože. a kod životinja još i gnojne promjene. pa se uočava u poodmaklom stadiju.MIKOZE Bolesti izazvane gljivicama su mikoze. Vrlo zarazna i podmukla bolest. Bolest se razvija sporo. koža. te spore kao lišće djeteline. Mikroskopski s e razlikuju se septirane hife i spore. Terapija: griseotulvin. a postoje površ inske (dlaka. Kolo nije su zelene. TRICHOPHYTON (14 vrsta) Uzrokuje oboljenja trihofitije na goloj i obrasloj koži. Prodiru i parazitiraju u keratinizirano tkivo dlake. narančaste i crvene boje. K olonije su glatke. no kti) i dubinske (sistemske): potkožno tkivo i unutraš organi. nokti gube sjaj. postelja itd. Kod čovjeka uzrokuju slabije upalne reakcije . noktima i bradi.

Uz blastospore se vide i pseudohife koje nastaju jer blastospore se nakon pupanja ne odvajaju. već stvaraju nizove. Apscesi na slezeni. visoka smrtnost.) 2. 4) koš tana je vrlo rijetka. Uspjeva najbolje na Sabourand agaru. a u određenim uvjetima izaziva oport unističko oboljenje europsku blastomikozu ili kriptokokozu. te klamidospore. CANDIDA ALBICANS Saprofit na koži i sluzokoži usta.. CRYPT OCOCCUS NEOFORMANS Veoma raširena kao saprofit. udis njem spora i probavnim traktom. Micelija i pseudo micelija nema. čv orovi.0000001% slučajeva. Blast ospore se boje se G+. čak i upala pluća. Morfologija: loptaste i jajaste blastospore su obavijene debelom mukoidnom kapsulom. čirevi. bubrezima. pupka i pazuha. 2) kožna je sekundarna infekcija: javljaju se lezije na koži. upotrebom antibiotika) posta je patogen. kao i osobna higijena. ali pod utjecajem neki h faktora postaju patogene. Može dovesti do vulvovaginitisa (upala karakterizirana pseudomembranama). Kod male djece i novorođenčadi nastaj u bijele sitaste naslage u ustima i ždrijelu. 5. Preventiva je izbje gavanje vlage i sintetične odjeće. Generalizi rana kandidioza je septičko oboljenje redovito fatalnog ishoda. U organizam uzročnici dolaze preko povrijeđene kože i sluzokože. a uglavnom se spontano izliječi. 4. Postoje primarne mikoze sa uzročnikom izvana i sek undarne od gljivica koje čine mikrokulturu na koži i sluzokoži. bubrezima i ostalim organima. 3) generalizirana nastaje udisanje m velikog broja spora ili zaraza krvlju. Trihosporum. te jačim iscjedkom. sluzave kolon ije. 3. Corulopsis i Cryptococcus. ta www. jetri. rodovi Pitirospo rium. te čini okrugle. Kandidijaze su često praćene dermatofitima. 6. bakterijskih infekcija.SISTEMSKE MIKOZE Uzrokuju ih gljivice porodice Cryptococcaceae. Osnovna stanica je blastospora lo ptastog oblika. slezena. koje su speci fične za Candidu. pravilnih rubova. Može i zazvati i upale organa za izlučivanje mokraće ali rijetko. koji je gust i bijel. jetri. mozak. Površ inska kandidijaza se manifestira sjajnim crvenilom na koži najčešće oko šupka. brohitis.belimantil. krem boje. Vaginalna kandidijaza se manifestira jakim svrbežom. jetra. slabog i muniteta ili utjecajem nekih vanjskih faktora (npr. To se zove mlječac. Nastaju tuberkuloz na žariš na kostima. a) PATOGENE KVASNICE (Blastomycetes) Kvasnice se jed nostanične gljivice koje se razmnožavaju pupanjem.0000000. Takve se mikoze javljaju u unutrašnj im organima: pluća. Infekcija kroz probavni trakt. bijeložute. Morfologija: kolonije su okrugle. Ako se proširi po organizm u (CNS) nastaje frka. no mogu biti i na koži i sluzokoži. P ostoji nekoliko vrsta kriptokokoza: 1) plućna obično nije opasna. Terapija za sistemske miko ze sadrži fungicide i fungostatike: amfotericin B najčešći. granulaste ili tumoraste tvorbe. š uzrokuje povraćanje i proljev a ponekad dovodi do čireva koje perforira ju (može to čak biti fatalno ali u 0. Gljivice su u mozg u. Za lokalne mikostatin. bez sjaja. Dišne kandidijaze su česte sekundarne infekcije: laringitis. glatke. vagine i probavn og trakta. Može migrirati u pro bavni trakt. koji kod upala. kožu i sluzokožu. može proći nezapaženo il i uz temperaturu i kašalj. bubrezi i limfne žlijezde.. Uzrokuje kandidijazu: 1.info 3 . endokrinih poremećaja.

te uzrokovati čireve. Korisni: 1) značenje u industriji: pripreme sirev a. (dobar sam) Š tetni: 1) uzročnici trulenja i gnilenja hrane. niger. Na vrhovima hifa su proš irenja konidiofore. Slijede depresija. 2) bolest peniciloza. A. Rastu na različitim podlogama a kolonije su kuglaste. nesvjestica i bol u zadnjem dijelu vrata. a onda su pigmentirane ovisno o vrsti. uš nom kanalu. Javljaju se sve jače glavobolje. Izaziva temperaturu.granulomi na mozgu i meningama uzrokuju smrt. koja je uglavnom lokalizirana u plući ma. te nastaju proširenja bronha. Rasprostranjeni su kao saprofiti u zemlji i na hrani. povrća i žitarica. na kojima su kratki držači fijalide. notatu m. najčešće u plućima. karcinoma i tuberkuloze. iti 2) sekundarna se javlja se kod oboljelih od leukemije. griseoflavinum stvaraju monopeniciličnu kiselinu iz koje se d obiva peniclin. Morfologija: micelij se sastoji od granatih i septiranih hifa. Najbolje djeluju u kombinaciji. b) konjuktivitis i druge promjene na oku c) otrovanje aflatoksini ma (vidi mikotoksine) Terapija je amfotericin B i kirurš odstranjivanje aspergilom a. a može doći i do astmatičkih napadaja. Uglavnom su kronični upalni procesi. nalik na kaverne. perfecti (Phycomycetes. noktima i hrani. a može završ kao tube rkuloza. Gljiva bubri i raste. P.4) na CNS-a teče postupno. a postoje: 1) primarna je slična tuberkulozi. crysogenum. na koje se nastavljaju konidiospore (sve to skupa liči na loptice). ali kasnije postanu nabora ne sa centralnim udubljenjem. izazivaju sistemsko oboljenje aspergilozu kod čovjeka i život inja. b) PATOGENE PLIJESNI (Hyphomyc etes) ASPERGILLUS Vrste: A. paučinaste i bijele. koži. Može doći i do trovanja mikotoksinima. camemberti) 2) proizvođači antibiotika: P. Morfologija: čine ga razgranate i septirane hife i male loptaste spore na konidiof orima (kao metlice) Na podlogama rastu brzo. c) MUCOR I RHIZOPUS To su F. a može se proširiti na crijevnu sluznicu. To je tumorska masa koja se vidi na rengenu kao polumjesečasta masa i tako se ra zlikuje od tuberkuloze. P. Aspergiloza pluća n astaje udisanjem spora.belimantil. Nije pronađen lijek za peniciloze. roqueforti. P. povraćanje. Iako se danas antibiotici rade industrijski. Rasprostranjene glji vice u zemlji i zraku. te smrt kao poslj edica paralize centra za disanje. www.info 4 . A. 5) kriptokokoza usne šupljine: sitni apscesi. fumigatus. kao bijele kolonije u početku. terapija: amfotericin B i 5-flurocitozin. Zygomycetes). dezorjentacija. flavus. ove gljivice su pov ijesno gledano imale nezamjenjivu ulogu u ispunjenju tisućljetnog sna o borbi prot iv mnogi bolesti. kvare nja voća. Ostali oblici: a) aspergiloza CNS . fermentacija (P. te poprimi boju od konidiospora. gnojan ispljuvak. ko PENICILLIUM Saprofiti su na sluznicama. Od razgranatih hifa se s tvara loptasta formacija aspergilom ili megamicetom koji ne prodire u plućno tkivo .

2. FALI PATOGE NEZA I TERAPIJA ZA RHIZOPUS!!!!!!! ka MIKOTOKSINI Otrovne tvari. Na mjestu gdje dodiruju podlogu hife imaju ma le izdanke nalik na korjenčiće zvane rizoidi. i tako stvara ju uvjete za razvoj mikoza. sekundarni meta boliti koje luče gljivice a uzrokuju mikotoksikoze: alimentarna trovanja u ljudi i životinja. Plijesni uskladiš tenja (Penicilium. torakalno. Čimbenici odbijanja i povraćanja hrane . spektroskopija. Organoleptičko: samo vid jer ostala osjetila ne pale ili su opasna za koriš tenje. Nefr otoksini izazivaju slabi rad i zatajenje bubrega . Ima sporangije i zigospore. trihoteceni. Plijesni polja (Fusarium) 2. 2 . Asperg ilus) 3. Razgranat micelij n eseptiranih hifa.trihoteceni 6.info 5 . Mikotoksini ne potiču stvaranje antitijela.patulin. plinska.ohratoksini. Rhizopus) KANCEROGENI TOKSINI Karcinom jetre uzrokuje kronično trovanje sa aflatoksinom ali za to nema sigurnih dokaza. Ponekad je samo koncetracija razlika između antibiotika i mikotoksina. a aflato ksini pridonose kroničnom hepatitisu B. NMR.trihoteceni 8. Aflatoksini fluoresciraju žutozeleno. ke Proi zvođači mikotoksina s obzirom na vrijeme razvitka i kontaminacije na biljkama i plod ovima: 1. Terapija je amfotericin B i kirurš intervencija. glikot oksini. Plijesni uznapredovalih krvarenja (Mucor. Patogenost : bolest je mukormikoza a događa se između nosa i mozga. 5. www. Citotoksini ili nekrotoksini oštećuju stanice kože i sl uznica probavnog trakta i krvnih žila . u tekućem stupcu pod viskim tlakom). M ikotoksikoze su slične avitaminozama.sporidezn oini. Zračni micelij ima žutosmeđe sporangij. 3. abdominalno i na koži. imunološ metode i imunoenzimski test. 3. Respiratorni tokisni oštećuju dišne puteve .belimantil.ohratoksini. 9.aflatoksini i penicilična kiselina.morfologija: Mucor pravi bijele kolonije koje kasnije posmeđe. Imunosupresivni tokisini ošteću ju imuni sistem i njegov odgovor na infekciju . Estrogeni toksini izazivaju hiperestrogenizam u životinja i degeneraciju spolni h organa . Naročito napada dijabetičare i osobe oslabljenog imuniteta (citostatici. Gljivice imaju afinitet za arterije i dovode do embolije i infarkta. Smatra da je virus Hepatitisa B osnivni uzrok karcinoma jetre. Prognoza je vrlo loš a. 7. 4. paučinaste. ne gativno djeluju na imuni sustav. Neurotoksini izazivaju oštećenja živčanog sistema i krvarenja u mozgu . Kemijski postupci: kromatografije (tankoslojna. Prema bolestima i simptomima dijelimo ih na: 1. pogotovo imunosupresivni toksini. Fizikalne metode (UV svijetlo).trihoteceni Identifikacija i dokaz ivanje: 1. Fotosenzibilni tokisni izazivaju hepotoksične pojave i facijalni ekcem ovaca i goveda .zearalenon (ol). Hepatotoksini ošteću u stanice jetre i pospješuju razvoj karcinoma . Rhizo pus: kolonije su bijele. Može stvarati i klamidospore ( preobrazba hife) i zigospore debelih stijenki spajanjem vrhova dvaju hifa. imunos upresori).

Ohratoksikoze ljudi: 1. graminearum i penicilium vrste. Utvrđeno je da povećava rizik 5 puta. ox ysporum. Balkanska endemska nefropatija ugla vnom kod starijih ljudi. DON. HT2.Bolesti reproduktivnih organa (karcinom): zearanelon (ol) je doveden u vezu s ka rcinomom grlića maternice. f. kože i de rmatitis. Rastu na kiki rikiju i kuruzu. DAS. U ranijim fazama se može dokazati tubularni tip proteinur ije. beta. Alimentarna toksična aleukija. encefalopatije. Potrebna je transplatacija. Stahibotriotoksikoze su subkronična i kronična trovanje otrovima uglav nom D grupe (preko salame). Pr oizvodi ga aspergilus fumigatus.belimantil. stomatitis. Akutno i subkronično trovanje su probavne smetnje. 2. Tumori bubrega: ohratoksin A OHRATOKSINI Proizvođači: aspergillus ochraceus. Imaju afinitet na ribosome i SH grupe u enzimima. Ohratoksin A je nefrotoksičan u večim količinama i hepatotoksičan. Zearaleno l je 6 puta otrovniji. izaziva promjene endoplazmatskog retikuluma. trompocitopenija. Tumor bubrega 2. a. masna degeneracija tkiva. leukopenija. AFLAT OKSINI Proizvođači: aspergillus flavus. A je najčešći. Neposredno nakon uzimanja zatrova nog zrna je svrbež u predjelu www. a 3. pe nicilium sp. B. Upale kože i sluznice. Kronično je krvarenje unutaš organa. Njihovo djelovanje na jetru objaš njava se ovako: prodiranje afl atoksina u stanicu i jezgru. Kasnije dolazi do smanjenja rada bubrega. G1. Neke luče i zearelanon (ol). Karcinom prostate: fumonizin B1. Akutno i subakutno je oštećenje jetrenog parenhima i rane promjene u proxi malnim tubulima bubrega. G2 najotrovniji je B1 najmanje G2. Karcinom jednjaka i želuca: fumonizin B1 i fusari n C. Također je otkriveno da je uzrok preranih puberteskih pojava djece. smanjena sinteza proteina. f. alfa. Prema kemijskoj strukturi imamo skupine A do D. Trihotecenotoksik oze ljudi: 1. parazitikus. B2. C. TRIHOTECENI Najveća skupina mikotoksina (oko 60). orizae i neke vrste iz roda penicilium. Postoje A. njih ok. testisi). Proizvođači: fusarium roseum. Kashin-Beck: Kronični deformantni osteoartritis (samo pretpostavka). limfne žli e. Fluorescencija žutozelena. Uzorkuj u stanična oštećenja i to najčešće onih stanica koje se stalno dijele (u timusu. Postoje B1. proliferacija epitel nih stanica žučovoda. Najvažniji mikotoksini: T2. Žuta kiš (bojni otrov) . nekroza želuca. s jasnom hijalinizacijom glomeru la. krv avi proljevi. na pokusnim životinjama i imunosu presivan. Rastu na žitaricama. Aflatoksikoze ljudi: akut na i kronična (karcinom i cirozu jetre). Perakutno: kolaps i uginuće odmah nakon uzimanja zatrovanje hrane Akutno tijekom 12 sati Subakutno: otrovan na jetru i b ubrege (glumerulonefritis) Kronično: ciroza jetre i karcinom. Kronično je nefropatija. vezanje na DNA i inhibicija mRNA. š nekroza. Najotrovniji su T2 i DAS a najmanje DON.info 6 . 4.

gubitak okusa.usta i grla. ena www. smrt.info 7 . krvar enje. Osip koji svrbi. bol. Treći stupanj je krvarenje. klonulost. Drugi stupanj je leukopenija. tahikardija i poviš temperatura.belimantil. Kočenje razvoja leukocita i trombocita.

smiruje se i prelazi u precistu koja sazrijeva u cistu tako da se ovija membranom i mitotički dijeli. Hranu metabolizira anaerobno. no ak o ih je puno. koja nastupaju kada zakaže prirodna obrana epitela putem lučenja sluzi. Veličina 10-60 mikrometara. mozak). š je znak amebne di zenterije. krvi i amebama. hrane. Crijevo je nadraženo. proljev. pseudopodijima. jezgra je okrugla. Ameba počne ra zarati sluznicu crijeva i nastaje krater u koji dolaze bakterije iz lumena crije va. stanični zid puca i oslobađaju se 4 mlada trofozoita k oji migriraju u debelo crijevo gdje se nastanjuju. u brzava se an peristaltika. Iz kra tera izlazi upalni eksudat pomiješ sa sluzi. U dizenterijskom proljevu n aći ćemo sve oblike amebe. Životni ciklus se sastoji od nekoliko faza: 1. U pravilu je nepatogeni komenzal. Terapija: nekad emetin . polisaharid. neravnomjernim strujanjem citoplazme. a najvažnije su: Rhizopoda (korjenonošci i li amebe). Amebe iz submukoze mogu proći u kapilare portalnog krvotoka. vode.belimantil. gdje nastaju apscesi (amebni hep atitis). nadutost. Kreću se ameboidno. 2) BIČAŠI PROBAVNOG TRAKTA: GIARDIA LAMBLIA (LAMBLIA INTESTINALIS) Kruškoliki flagelat se javlja u vegetativnom i cis tičkom obliku. trofozoit je vegetativni oblik. One izazivaju upalnu reakciju uz nakupljanje leukocita i fibroblasta. Zrela cista ima 4 jezgre a govnima se izbacuju u okoliš i prilično su otporne na sušenje. a danas se koristi metronidazol ili niridazol.PARAZITOLOGIJA PROTOZOA (Praživotinje) Praživotinje ili protozoa su heterotrofni eukariotski jednos tanični organizmi. 3. te u jetru. www. Flagellata (bičaši). koju treba razlikovati od to bakterijske. progutana cista dospije u tanko crijevo i počne se micati (metacista). nadraže sluznicu duodenuma. u endopl azmi su vakuole sa bakterijama. te nastaju krvavo-sluzavi proljevi. fibrin i otpale epitelne stani ce. kada dospije u doljne dijelove crijeva. trofozo it gubi vodu. Patogenost: u normalnom crije vu ne izaziva promjene ali je potencijalno patogena zbog histolitičkih svojstava. hemoglobin.info 1 . Ima 4 para bičeva i 4 jezgre. i). ENTAMOEBA HISTOLYT ICA Ona je stanovnik debelog crijeva. te uzrokuju bol. te o metaju apsorpciju vitamina i masti. Prenose se fekalnom kontam inacijom ruku. Ciliata (trepetljikaš Sporozoasida (truskovci). a) PROTOZOE TJELESNIH Š UPLJINA 1) AMEBE (RHIZOPODA) PROBAVNOG TRAKTA ČOVJEKA. Rod Entamoeba p arazitiraju na životinjama. Terapija: akridinski preparati kroz 5 dana + metronidazol i naravno higijena za sprečavanje. Sprečava se održavanjem higijene. a jedna vrsta je patogena za ljude. tvori enzime koji razgrađuju kazein. 2. Ima pseudopodije. a mogu otići i dalje u organizam (pluća. Dijele sa na više skupina. želatinu. a u normalnoj stolici samo ciste.

Oko tijela su 4 biča. glavobolja. u koži i sluznicama Leishmania tropica i Leishmania brasiliensis. 1) L. Nakon inkubacije 2-4 mjeseca bolesnika hvata groznica. koji ide duž tijela. Oboljeli slab i i može umrijeti. ta Terapija: preparati peterovalentnog antimona. koji je rijedak i z elenkasto-žućkast. a ima i peti. te ih fagocitir aju makrofagi. dolaze leukociti. b) amastigot je sitan. U tkivima Leishmania donovani. anemija. b) KRVNE I TKIVNE PROTOZOE Njih preno se prenose člankonošci i pijavice. Mogu širiti i inficirati bakterijama. Javlja se kada parazitira na beskralj eš nicima. koštana srž. a kroz osovinu prolazi potporna organela aks ostila. te može doći do kronične upale. leukocita i endotelni m stanicama.belimantil. nekrotična žariš na mjestu ubod a insekata. L. Vretenastog je oblika.info 2 . okrugli oblik bez biča a takav parazitira u tkivim a unutar stanica. te se javlja upalni sekret. LEISHMANIA Prenose ih hematofagni (piju krv) insekti roda P hlebotomus. Terapija: metronidazol. i to oba spolna partnera. a uzrokuje upalna. Razmnožava se binarnom diobom. te idu po čitavom organizmu: sle zena. Bujaju bakterije. jetra. Na jestu nastaju čvorići koji mogu prerasti u čireve. donovani živi unutar monocita. a s njime i svoj oblik: a) promastigot je osnovni oblik sa vretenastim tijelom i velikom jezgrom. Ubodom insekta ulazi u kožu. te daje krvi tamnu boju. koja se javlja u tropskim područjima. Izaziva degeneraciju i ljuš tenje vagin alnog epitela. tropica uzrokuje kožnu lišmenijazu. Svi spadaju u porodicu Trypanosomidae . u kojima se razmnože kao amastigoti.u životnom ciklusu mjenjaju domaćina. Može napasti i uretru izazvati blagi nespecifični uretritis. povraćanje. Preboljenje ostavlja jaki imunitet. brasiliensis je uzročnik jušnoameričke kožno-sluzničke lišmenijaze. limfni čvorovi. Jezgra je mjehurast a i jajolika. www. Terapija: preparati peterov alentnog antimona direktno u mišiće ili vene. Terapija: metronidazol (vaginalete i table te) kroz 7 dana. a pri težim oštećenjima kirurški. 2) L.3) BIČAŠI UROGENITALNOG TRAKTA: TRICHOMONAS VAGINALIS Živi samo u vegetativnom obliku (trofozoit). monocitoza. c) tripomastigot je vretenasti oblik a pravi ga ako dođe u gušći med ij poput krvi ili likvora. te ostavlja ožiljak. metronidazol. d) epimastigot je modificirani tripomastigot koji par azitira u člankonošcima. leukopenija.

TRYPANOSOMA Vitki. a ako dođe do srčanog mišića. terapije nema. te T. Imaju složen život ni ciklus koji se sastoji od nespolne faze (shizogonija u čovjeku) i spolne faze ( sporogonija u komarcu). Tako dolazi do ponovnog rasplamsavanja bo lesti. P. okrugli). Bolest teš prolazi iako se razvijaju celularni i humoraln i obrambeni mehanizmi. vretenasti flagelati. koja izaziva Chagasovu bolest. tj. germanin 2) C hagasova bolest: čovjek se inficira preko stjenice. P. pareze. no mogu nastati antigenski ko različite generacije. te napadaju nov e. Nakon nekoliko groznica razvijaju se muš i ženski gametociti .triparsamid. Za čovjeka su patogene 3 vrste: T. recidiva. kako mjenjaj u domaćina. čime se zatvara ciklus. te karakterističnu pospanost. 1) Bolest spav anja prenosi cece-muha: a) tripanosome se razmnožavaju na mjestu uboda i uzrokuju bolnu lokalnu upalu b) potom odlaze u krv. Krvlju idu do tkiva.. rhodesiense. koje su otporne prema stvorenim antitijelima. vivax. ali ipak prestane. Prenose ih komarci iz roda Anopheles. T akođer može doći do oštećenja bubrega. šok ili koma (sve uslijed slabosti organizma). c) KRVNE I TKIVNE SPORO ZOASIDE (TRUSKOVCI) PLASMODIUM 4 vrste: P. malariae. Ponekad dolazi do komp likacija: dizenterija. no preži vjeli stvaraju otporne nove sojeve. te inficiranje komarca 8-a mino-kinolini (primakvin) www. upala pluća. To je napadaj malarijske groznice koja se ponavlja u pravilnim vremenskim razmacima. pa stanice pucaju. falc iparum su uzročnici malarije. idu u CNS i uzrokuju meningoencefalitis: glavobolje. sulfoni. ovale. gm azovima i sisavcima. koji uzro kuju bolest spavanja. smrt.. parazitiraju na ribama. danas postoje tri vrste sredstava: a) antimalarici koji djeluju na tkivne oblike.belimantil. Prenose ih pijavice i člankonošci. Terapija: prije se davao samo kinin. gdje većinu uništavaju antitijela.spolni oblici koji moraju dospjeti u komarca da bi se spojili u zigotu iz koje se ki množe sporozoit i. pa se sve to oduži. a merozo iti ulaze u krv i napadaju eritrocite. vodozemcima. koja posere tripanosome na kožu i sluznicu. koji ponovo preplave krv i izazivaju groznic u c) ulaze u limfu. uglavnom u kutu oka. gambiense i T. Antimetaboli ti: sulfonamidi. Nakon inkubacije 5-7 dana u stan icama se namnoži velik broj merozoita (mali. Nastaje primarni upalni efek t praćen oticanjem na mjestu ulaska. razara leukocite (febril no stanje).info 3 . Mjenjaju oblik. usana ili nosnica. Razvojni ciklus: ubodom komarca (iz njegove sline) u krv ulaze infektivni oblici . b) antimalarik koji uniš tava shizonte u krvi (shizontocid) je 4-amino-kinolin-klorokvin c) sredstvima koja ub ijaju gametocite (gametocidi) sprečavaju širenje bolesti. crusi. Oni odlaze u jetru gdje se hra ne stanicama parenhima i množe se unutar stanica. razdražlj ivost. terapija . P. ovisno o vrsti plazmodija (2 ili 3 d ana). pirimetamin i Cl–progvanil. U eritrocitu se merozoiti dijele (shizonti) i razaraju ga.vretenasti sporozoiti.

Ponekad nastaju generalizir ane infekcije septičkog tipa s smrtnim ishodom. srcu.belimantil. Metilji i glis te hrane preko probavnom trakta. mokražnom mjehuru. ispod kojeg je mišićni sloj. Obično prolazi bez simptoma. slezeni. Novorođenčad se mogu inficirati kroz placentu. Članci su proglotide. te oštećenjem organa. miokarditis i hepatitis.metilji. Zaraza je preko hrane. na vrhu scol exa je izbočenje rostelum. Slijedi nesegmen tirani vrat (collum) od kojega pupaju proglotide koje grade trup. i Nemathelmintes . a neke tkivom u kome se nalaze. Štetno djeluju me hanički nagrizanjem. ima jezgru i fibrile za kretanje. PLATYH ELMINTHES a) CESTODES . a u organizmu se nalazi u vegetativnom ili u cističkom obliku. daraprim HELMINTHES (Crvi) Crvi su višestanični organizmi. Ce stodes . Uzrokuje upalu pluća. trakavice ga nemaju. razaranjem i perforacijom sluznice crijeva. Neki imaju odv ojene e spolove. životinja i biljaka.trakavice Imaju člankasto tijelo (članaka 3-par tisuća) u obli ku vrpce. a na začelju su atrofir ali i ispunjeni jajašcima. najčešće nedovoljno t ermički obrađeno meso. rjeđe preko kože.info 4 . vezivnom i mišićnom tkivu. čije kontrakcija omog ućuju pokretanje. koji nosi hitinske kukice za pričvršćivanje. na kojoj su 2-4 sisaljke.porast bro ja eozinofilnih leukocita koji inače čine manji dio leukocitne populacije. Terapija: sulfonamidi. Postoje Platyhelmintes . gliste ).trakavice). Nalazi se u tankom crijevu čovjeka. žive u prirodi ili kao paraziti u ljudi. pa nas taju oštećenja CNS-a sa fatalnim ishodom ili mentalnim i živčanim poremećajima. Crvi su fakultativni anaerobi.obli crvi (Nematodes .svinjska trak avica. plućima. Polumjesečastog je ili ovalnog oblika. U početnim progl otidama su spolni organi u začetku razvoja. meningoencefal itis. 1.obli crvi. Na prednjem kraju je glava ili scolex. Helmintijaze pri kojima dolazi do jačeg oštećenja tkiva redovito uzrokuju eozinofiliju . nek e nematode isključivo krvlju. mozgu. pa se hrane preko čitave svo je površine (upijaju šećere i masti). Ulazi u s tanice CNS-a i leukocite. Veličina im se kreće od par mm do 12 m . Čitavo tijelo im je prekriveno poroznom kutikulom kroz ko ju upijaju hranjive tvari i nemaju probavni trakt. TAENIA SOLIUM . kao rezultat vlastitog metabolizma. limfom i stanicama. u kojima se nalaze oba spolna organa (hermafroditi ). prljavom hranom i vodom. Crvi se najčešće nalaze u probavnom traktu. no ipak troš malo kisika.TOXOPLASMA GONDII Uzrokuje toksoplazmozu. Imaju bogat enzimatski sustav. ali mogu biti i u jetri. a neki su hermafroditi. a toksički proizvodnjom otrova.plosnati crvi (Trematodes . Metilji se hrane krvlju. a in fekcija se vrši preko usta. bubrezima. www. Tijelo im je obavijeno kutikulom. Razmnožavaju se preko oplođenih jajašca. u sredini zreli.

Sposobna je ostaviti i do 50000 jaja u svakoj proglotidi. Prenosi se prljavim rukam a i nečistim namirnicama. Ciklus: Ako svinja pojede jaja. Vrlo otporna jaja u tankom crijevu oslobađaju heksakantni embrion.belimantil. terapija: niclosamid TAENIA S AGINATA . 25-30 hitinskih kuk ica. koja su slična. te neurološ poremežaje.goveđa trakavica. ima 4 sisaljke. Jaja sadršavaju heksakantni embrion. Patogenost: Uzrokuje mučninu. Ov dje je čovjek prijelazni domaćin. srčane smetnje ako uđu u s rčani mišić. 4 sisaljke. iz koje nastaje zrela trak avica. pa se osim jetre može nastaniti i u srcu. Š irenje zaraze među djecom je moguće međusobnim dodirom. Parazit u tanko m crijevu psa ili vuka. što mu ne olakš sudbinu.pasja trakavica. anemiju. Dugačka je 3-5 m. te trakavica naraste za 3-4 mjeseca. ke terapija: niclosamid ECHINOCOCCUS GRANULOSUS . s malim okruglim skolekso m.mala dječja trakavica. a česta je i autoinfekcij a. e HYMENOLEPIS NANA ili TAENI A NANA . a iz njega larva (Cysticercu s cellulosae). 20-50 hitinskih kukica. grčevi i pr oljevi. Postoje slučajevi s nekoliko tisuća odraslih trakavica.info 5 . a otrovi koje luči trakavica mogu izazvati grčeve i halucinacije.Cysta hydatigena. a otrovi uzrokuju nesanicu. te se polako otpušt aju u probavni trakt. ava Čovjek se zarazi zagađenom h anom ili vodom. koji se oslobađa u probavnom traktu. nakon nekog vremena ciste uginu i dolazi do kalcifikac ije i resorpcije. Ima oko 200 proglotida. N a skoleksu nema rosteluma. Javljaju se probavne smetnje. bolne osjećaje gladi. Dugačka 3-6 mm. Tijelo se sastoji od 3-5 proglotida. te među resicama tankog crijeva stvara ličinku ( cysticerkoid . Trakavica je duga 5-10 (12) m. Zrela jaja izbacuju se g ovnima. U strašnjim član cima su jajašca. a moš parazitirati 20-35 godina. Parazit tankog crijeva čovjeka. Čovjek se zarazi jedenjem nedovoljno pečenog ili kuhanog zaražen og mesa. ali nešto veža od svinjske trakavice. Kad čovjek pojede zaraženo meso (nedovoljno termički obrađeno). te 800-1000 proglotida. vrtoglavicu. bolovi u trbuhu. Ima dvije opne: www. Na mjestu lokalizacije. već su same sisaljke (njih 4) jako izbočene.Ličinka se razvija u prijelaznom domaćinu . Sim ptomi i liječenje su isti kao kod svinjske trakavice. te živčanih simptoma i smrti ako ciste u mozgu. plućima i ostalim organima. ponekad i u krvotok. Ako se nasele u oku nastaje oštećenje vida. ire Veličine 3-8 cm. koje su š nego duže. koji ide u jetru. U čovjeku se može zadržati godinama.svinji. te prljavim rukama. 4 sisaljke sa 20-50 hitinskih kukica.Cysticercus bovis. koja stalno raste ( od 1mm do veličine čovjekove glave!!!). koja su okrugla i svjetlosmeđa.zakržljala vezikula u kojoj je skoleks). Cisticerkoza obuhv aća kožne ciste i mišićne bolove. oslobađa se embrion (naziva se heksakant) koji probija crijevnu opnu i krvlju dospijeva u mišiće. a nekad i čovjeka. iz larve se razvija scolex. proljeve i povraćanje. te odrasla trakavica naraste za 8-10 tjedana. Prijelazni domaćin je gove do u kome se razvije ličinka . gađenje. I kod čovjeka se mogu u mišiću nastaniti larve a to se zove cisticerkoza. razvija se ličinka vezikularnog tipa (poput mjehura) .

Čovjek se inficira preko vode. Ako cista pukne. mršavljenje. lisice ili vuka. ka b) TREMATODE S . glikogen i toksalbumini. ECHINOCOCCUS MULTIOCULARIS .veliki metilj. nepotpuni p robavni trakt (bez analnog otvora). Imaju dvije sisaljke. Čovjek se zarazi jedući zarašeno.frakture . od koncentričnih lamela u kojima je hitin.plosnati crvi u obliku lista .emetin (u bo lničkim uvjetima zbog eventualne toksičnosti). plužima.parazit ne polaže jaja. a stvara hidatidnu tekućinu koja ispunjava cistu. Bolest se naziva distomatoza ili fasciolijaza jetre i ima 2 stadija: 1) toksoinfekciozni . a funkcija jetre je poremećena. Propušta hranjive tvari a ne propušta bakterije. ko . ovaca. iz njih redije. no uzrokuje teške glavobolje. U tekućini su minerali. dolazi do sekundarne infestacije.bol ispod desnih rebara .kosti . Unutarnja je membrana proligera (g erminativa) tanka i prozirna.info 6 . FASCIOLA HEPATICA . U njemu nastaju ličinke sporociste. terapija . dok ne naiđe na prijelaznog dom aćina (riječnog pužića roda Limnea). mozgu ili bubrezima) koja raste i oponaš maligni tumor tako da pupa prema van dajući ciste u drugim organima. povećana i bolna jetra 2) infekciozni .kaš teš disanje i sl.Vanjska je kutikula bijele boje. temp eratura. Daje mehaničku otpornost i otpornost na kem ijske tvari. neoprano šumsko voće. U vodi pliva trepetljikama.jetra . Žučni kanali odebljaju. soli. Parazit iz crijeva prelazi u jetru ili krvlju po ostalim organima i tu stva ra jaja. te može nastati sepsa.mozak . aminokiseline. ispod kojeg parenhim. kod koje uglavnom nastaju nove ciste u torakalnoj i abdominalnoj š upljini. Stvara i vezik ule u kojima su skoleksi novih trakavica. koji uzrokuju mršavljenje i alergi je. a Jed ina efikasna terapija za oba Echinococcusa je kirurš intervencija. koje napuštaju pužića. a većina su hermafroditi.pluća . zalijepe se na vodenu biljku i tu se stvara infektivni oblik metacerkarija. koji je parazit jetre i žučnih puteva goved a. Razvoj: iz jaja koja se izlučuju govnima se razvij e embrion miracidijum. ispod koje je mišićni sloj. Parazit luči toksine. Stvara se alveolarna cista (u jetri. zečeva i ljudi. kod psa. no javljaju se probavni poremećaji.srce . Proizvode razne inhi bitore probavnih enzima koji sprečavaju da metilji budu probavljeni u probavnom tr aktu.ve ličine 1-3 mm. www. sirovog povrća i sal ate.palpitacija i aritmija Cista se može zagn ojiti.METILJI Imaju debelu kutikulu.rijetko.odlažu se jaja u stolici ili žuči. uključujući imuni odgovor organizma. Tegobe nastaju tek kad cista počne vršiti pritisak na okolne organe: .belimantil. te motoričke i senzo ričke poremećaje . te kod eventualne sekundarne infekcij e terapija antibioticima š irokog spektra. svinja. a iz njih cerkarije. usnu i trbuš nu. alj.

ENTEROBIUS VERMICULARIS . www. Neke gliste luče o trove. bijel i crv. iz nje u pluća. uznemirenost. alveole. Un osi se prljavom hranom. povraćanje. (božica plodnosti).velika dječja glista. Otporna je na hladnoću. Iz crijeva ide u jetru. pa u usta) i retroinfekcija (iz jaja u anusu izađu ličinke. i nesegmentirana jaja. Bolest se naziva askaridijaza i uz rokuje alveolarna kravrenja. Ako probiju crijevo i uđu u trbušnu šupljinu i zazovu peritonitis.2. rijetko zahtijeva kiruršku interve nciju. te alergijske reakcije (svrab nosa i kože). Trichuris trichiura) b) oviviviparne ženke polažu jaje sa formiranom ličinkom (Enterobius vermicularis) c) viviparne ženke polažu žive ličinke (Trichinella spiralis) d) partenogenetsko razmnožavanje bez oplodnje muš kom stanicom. Živi u tankom crijevu. končasti. neparazitski (nalazi se u tlu. te šupljinom sa unutarnj im organima. bolove u probavnom traktu. vodom i rukama. promjena karakt era). te odlaze nazad u debelo crijevo). Poslije oplo dnje ženka odlazi u debelo crijevo. a neke u čovjeku.ženke su veže od mužjaka. simptome upale pluća. terapija . Imaju cilindrično tij elo. antise ptike i kiseline. probavne poremećaje (proljevi sluzi i krvi. Imaju odvojene spolove . bronhe. ima tri debele usne. no uz parazitski ciklus ima i slo bodni. a izbacu je i do 200000 jaja dnevno. Jaje je vrlo otporno. rjeđe pluća. Polaže jaja sa živom ličinkom. larinks. farinks . tamo po laše jaja. sa suženim krajevima. p roljeve. Najčešće komplikacije su začepljenje cri jeva sklupčanim glistama ili apendicitis. zatim mišićima. crijeva i ana lnog otvora.mebendazol STRONGYLOIDES STERCORALIS . Živi 10-12 mjeseci. a ako se nakupe u žučovodu izazovu žuticu. Probavni sustav sastoji se od usnog otvora.obli crvi . Dijagnoza se postavlja traženje m jaja sa perianalnog brisa celofan-trakom. te ugiba. te opet u crijeva gdje se pretvara u odraslog crva. a moguć je i unos bosonogim hodanjem). povišenu temperaturu. Jaja se razvijaju u ut erusu i onda se izbacuju: a) oviparne ženke polažu segmentirana jaja (Ascaris lumbri coides. Sele se do maternice g dje polažu jaja š uzrokuje gnojni vaginalni to sekret. To ksini mogu uzrokovati napadaje slične epilepsiji. hvata se za mukozu crijeva. NEMATHELMINTHES NEMATODES .parazit tankog crijeva. povraćanja. upalu jetre ili žučnog mjeh ura. ASCARIS LUMBRICOIDES . obavijeno kutikulom. pa je odmah infektivna. pa uzrokovati vulvovaginalni svrab. gađe je) i nervne simptome zbog lučenja toksina (nervoza. Velika 25 -30 cm. jednjaka. Enterobijaza: sv rbež oko šupka.mala dječja glista. Terapija: mebendazol (tvorničko ime Vermox).GLISTE Neke gliste žive slobodno u prir odi. Ženka nožu migrira u rektum. a mužjak ugiba. Čovjek se zarazi ako pojede jaje s ličinkom preko neoprane hrane i li ruku.b elimantil. Mali (9-13 mm). Može doći u vaginu. Moguća je autoinfekcija (češkanjem šupka. neke parazitiraju na puževima i biljkama. pogotovo noću. ali se ipak razvija glista (Strongyloides stercoralis) Gliste u probavnom traktu preživljavaju zahvalj ujući nepropusnosti kutikule i djelatnosti inhibitora probavnih enzima. ali ponekad može doći do težih poremećaja.info 7 . Uzrokuju b lage probavne manifestacije.

u sluznicu crijeva polaže embrionalna jaja partenogenetski ili oplodnjom.5 cm. zatim u pluća. 1. TRICHURIS TRICHIURA . ARACHNIDA . Ličinke su osjetljive na hladnoću. te depresija. U takvim mišićima rastu i dobivaju izgled spirale. Bolest je trihineloza a simptomi ovise o broju unijetih ličinaka: 1) U crijevu uzrokuju upalu sluznice crijeva. larinks. Strongiloidoza: upalu i ne kroze u probavnim sluznicama. Zbog erozija na sluznici su moguće bakterijske infekcije. ali češće su samo prenosioci raznih bolesti i tada se nazivaju vektori. a najviše u poprežno-prug asto mišićje. Vani se preobraze u ličinke infektivne za čovjeka.belimantil. sušu i sunčevu svjetlost. ulaze preko kože u krvotok.5 mm. vodenasto-krvave proljeve.cekuma i kolona. One b rzo rastu i sazriju. hormonski preparati (pronizon) na bazi kortik osteroida protiv alergijske reakcije. dišne smetnje (moguća smrt). oko. slabost. te unese ličinke u sebe. 3) Začahurenje u mišićima uzrokuje bolove u mišićima.paučnjaci Karakteristična građa: glava i prs ište su spojeni. anemije. Velika 3-4mm.ponavljanjem jednakih segmenata. vrlo otpo rna.mebendazol ARTHROPODA (Člankonošci) Člankonošci su višestanične životinje čija se građa odlikuje metam . te bol u crijevima. teško gutanje. bronhe. terapij a . temperatur u. terapija . gdje nastaju odrasli paraziti. Noge su također građene od segmenata (članaka) spoj enih zglobovima i tako su dobili ime. Im a ih vrlo mnogo vrsta i podijeljeni su u viš razreda. te tanko crijevo. Mogu biti patogeni sami po sebi (mehanički i li toksično). skupina (superfamiliae) i rodova. te rapija . a u ob liku ličinke u mišićnom tkivu. dolazi do kalcifikacije i resorpcije a oporavak je dug.Ženka je velika 2-2. 4 para nogu. Velik 4-5. Parazit debelog crijeva . sluzno-krvave proljeve. temperaturu . Nakon nekoliko seci ličinke umru. Ima više redova. a najvažniji su Arachnida (paučn jaci) i e Insecta (kukci). Svinja pojede zaraženog š a (kaj svinje jedu š takore???????????).parazitira u tankom crijevu. oplode se i polože ličinke u submukozi tankog crijeva. edemi na licu. te nastaje hipertrofija mišićnog tkiva. Trihurijaza: uglavnom nesimptom atski. farinks.mebendazol TRICHINELLA SPIRALIS . www . 2) Migracija iz crijeva u mišiće pa uzorkuju bolovi u mišićima. mrš avljenje. toksička oštećenja srčanog mišića (najčešći uzrok smti) is. Iz proba vnog trakta ličinke odlaze u krvotok. svrbež kože.info 8 . te po raznim organima. polaže žive ličinke. Čovjek se zarazi preko zagađene hrane ili vode.crv vlaš njak.mebendazol za crijevne oblike. čovjek svinju. jaja oblika bačvice. Iz jaja se izlegu rabditiformne ličinke koje se izbacuju izmetom. ali pri jačim infestacijama uzrokuje diareje.

2 para zadnjih za odg urivanje. Golim okom se vidi kao s itna crna točkica. ARGASIDAE (Meki krpelji) Nemaju štit. rikecije (pje gavi tifus). Najlakš ih se ukloni tako da se kapne malo etera ili kloroforma pa se nadrog iraju i opuste.uzročnik svraba. od kojih su najvažn iji Anoplura . koje se hrane keratinom. Hrane se jednom u svakom stadiju razvoja (ličinka. hrane se siš krv sisavaca. Imaju i složena usta za uzimanje hrane. SARCOPTES SCABIEI . Ima 2 para prednjih nogu za prisisavanje. uži Česti prenosioci virusa. Ispred očiju imaju ticala i pipke. hr ane se više puta u svakom stadiju. maloj djeci Balsamum peruvianum b) IXODOIDEA . borelioze).dvokrilci. nimfa. posteljinom. prsište i zadak.IXODES RICINUS . najvažnije su Sarcoptidea (š e ugavci) i Ixodoidea (k rpelji). i RED: ANOPLURA – uš www. pa žive u površ inskom sloju kože.belimantil.buhe. Također prenose razne bolesti (npr. Postoje Ixodidae (t vrdi krpelji) i Argasidae (meki krpelji). zadržavaju se samo za vrijeme pijenja krvi. naročit o noću. Zato i maju jako rilce za bodenje kože. Iz jajašca se raz vija ličinka. Jede keratin iz kože.koji p renosi virusne encefalitise. spir oheta i bakterija. IXODIDAE (Tvrdi krpelji) Imaju tvrdi h itinski lešni štit. ali to je rijet kost. Ako dođe do dišne paralize.uš Diptera . odrasli) i ostaju pričvršćeni dulje vrijeme. te dva para krila.kukci Imaju tri para nogu. Može se sekundarno inficirati i ugnojiti. zatim kukuljica. gmizavaca i ptica. Uzrokuje nesnosan s vrbež.info 9 . U nas je čest obični krpelj . bakterije (npr. Svrstani su u mnoge redove. i. zagađenom odjećom. Drugi krpelji prenose različite viruse. Terapij a: mast 1% lindan. ugavci a) SARCOPTIDEA . tijelo podjeljeno na glavu. INSECTA . krotamiton.kr pelji Velike jajolike grinje. te odrasli oblik.grinje Viš skupina. ili ih se e premaže uljem da ostanu bez zraka. Uzrokuju lokalnu upalu. Vrlo su brojni (660000 od ukupno 940000 poznatih životinjskih vrsta). Neki luče otrovnu slinu.š Sitne grinje. rikecija.RED: ACARI . nastupa smrt (kod djece). gdje polaže jaja. 2. protozoa. Syphonaptera . koja ima paralizira juće djelovanje. ako se rilce otkine i ostane u koži. Prenosi se i dodirom: rukama nakon češanja. U koži buš tunele. tularemija).

Pediculus humanus var. Aedes .sišu krv.vidi u krvne i tkivne protozoe). imaj u zakržljala krila i e nožice sa jakim pandžama. Najvažnije porod ice: Culicidae . RED: DIPTERA . Prilagođeni su za život među dlakama. c) stidna uš.buhe Sitne. terapija . oble. Entamoebu hystoliticu (amebna dizenterija). jer ženka ubrizga svoju slinu koja sprečava koagulaciju krvi. RED: SYPHONAPTERA .belimantil.š takorova buha Sve vrste mogu živjeti i na čovjeku i na životinjama.mačja buha d) Xenopsylla cheopsis .2 roda: Cul ex . b) bijela uš. Mjesto ugriza svrbi.Pediculus humanus var.5% lindan + zapraš ivanje odjeće. četvrtastu glavu. iz nje kukuljica.dio prenosi uzročnike zaraznih bolesti. MUSCIDAE .na taj način prelaze sa čovjeka na čovjeka. Neke muhe mogu iz azvati mijazu . P ostoji nekoliko vrsta humanih uš i: a) ušglave . Iz ja jeta nastaje ličinka. Muscidae .muhe Musca domestica ili domaća muha p renosi Salmonellu typhi i druge salmonele (trbušni tifus). Culicinae . murini pjegavac (Rickettsia mooseri).Pediculus pubis se prenosi najčešće s polnim kontaktom. Hematofagni ektoparaziti: a) Pulex irritans . a ubodi se mogu sekundarno inficirati i ognojiti.neke vrste prenose uzročnike žute groznice i filarije. Prelazeći sa životinje na čovjeka mogu prenijeti kugu (Yer sinia pestis). cece muhe.rod Anopheles neke vrste prenose na čovjeka uzročnike malarije i filarije.info 10 . zbog formiranja jaja (kao trebaju im proteini).nevidi Rod Phlebotomus su hematofagni dvokri lci koji prenose uzročnike lišmenijaze i papatačijeve groznice (virus papatasii). ali imaju čvrste prednje noge prik ladne za hvatanja na dlakame i stražnje za skakanje. plosnato tijelo i bij eli zadak koji poplavi kad se nasiš krvi. sa sistemom rebara.u nezbrinutu ranu polože ličinke koje se hrane tkivom (ta rana fakat mora biti nezbrinuta) PSYCHIODAE . rublja i poste ljine insekticidom (zatvori. Tu spada i obični komarac Culex pipiens. Postoje i vrste koje siš krv npr. nemaju krila.čovječja buha b) Ctenocephalides canis . www. Oplođena ženka leže bijela ovalna jaja . Shigellu (bacilarna diz enterija).mast 0. prenosioci t ripanosome (bolest spavanja . Psychoidae . Dvije potporodice: Anophelinae . Vibrio cholerae (kolera) i virus poliomijelitisa. Krila su membranozna. a može i sekundarnu infekciju kože. a drugi je zakržljao.komarci.dvokrilci Jedan par krila i ma funkciju.gnjid e i lijepi ih uz dlake ili vlakna odjeće .pasja buha c) Ctenocephali des felis . capitis uzro kuje svrbež.nevidi. M užjaci se hrane biljnim sokovima.Obavezni hematofagni ektoparaziti .muhe. te odrasli oblik dvokrilca. co rporis prenosi Rickettsia prowazeki. CULICIDAE – komarc i Ženke se hrane krvlju (tipično). prenoćišta). a dobar dio su prijelazni domaćini za l ičinke filarija.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful