OPĆA MIKROBIOLOGIJA UVOD Mikrobiologija se bavi proučavanjem najjednostavnijh i najsitnijih živih bića koj a se jednom rječju nazivaju mikroorganizmi

ili mikrobi. VELIČINE NEKIH MIKROORGANIZA MA (eritrocit 7.5 mikrometara): Bacillus anthracis Mycobacetrium tuberculosis Sa lmonella rikecije herpes-virus bakteriofag virus japanskog encefalitisa MIKROSKO PIJA Moć razlučivanja je udaljenost između dvije točke a da se one vide odvojeno. Ljudsk o oko ima moć razlučivanja 0.1 mm. Vrste mikroskopije: 1. svjetlosni mikroskop ima m oć razlučivanja 0.2 mikrometra (ukupno povećanje 900 puta) a više ne može jer ga ograničava valna duljina vidljive svjetlosti. 2. mikroskopiranje u tamnom polju: svjetlosna zraka prolazi kroz naročiti kondenzor (ili obični ispred kojeg se stavi disk neproz irnog papira), pa ne prolazi direktno kroz objektiv, već obasjava predmet sa stran e pa će vidno polje biti tamno, a predmet svijetao. Omogućuje promatranje neobojenog preparata. 3. faznokontrastna mikroskopija: svjetlosne zrake na putu kroz neki prozračni predmet (npr. stanicu) zaostaje u fazi š daje dojam prostornosti jer se ra zlika u fazi vidi kao razlika u jačini obojenja. Jasno to se vide strukture u živoj stanici. 4. fluorescentna mikroskopija: mikroorganizmi se oblože fluorescentnim an titijelima (poznata antitijela impregnirana nekim fluorokromom) i obasjaju UV la mpom. Vide se kao fluorescentna tijela na tamnoj pozadini 5. elektronski mikrosk op: koristi se snopom elektrona umjesto svjetlosnim zrakama i magnetnim poljem u mjesto lećama. Moć razlučivanja je 1 nanometar pa se njime mogu promatrati i virusi. U z kontrastno bojenje i sjenčanje platinom dobijemo 3D sliku. Postoji transmisioni (2D) i scanning (3D). 6. autoradiografija: neki element stanice se markira radio aktivnim izotopom i fotografskim filmom se prati kretanje radioaktivnog elementa . 5 mikrometara 2-4 mikrometra 2 mikrometra 475 nanometara 130 nanometara 65-95 nanometara 13 nanometara www.belimantil.info 1

PODJELA MIKROORGANIZAMA EUKARIOTI a) ALGAE = protisti sa klorofilom osim modroze lenih 1. chlorophyta = zelene, phaeophyta = smeđe, rhodophyta = crvene 2. euglenop hyta = euglene 3. pyrrhophyta = bičaši ili flagelati 4. chrysophyta = zlatnosmeđe alge i dijatomeje b) PROTOZOA = praživotinje 1. mastigophora = praživotinje sa bičevima 2. rhizopoda = amebe 3. sporozoa u životnom ciklusu imaju stadij mirovanja (spore) i stadij razmnožavanja. 4. ciliata = trepeljtikaš i c) FUNGI = gljive (hitinski staničn i zid) 1. fungi perfecti = savrš ili potpune gljive: phycomycetes, ascomycetes, ba sidomycetes ene 2. deuteromycetes = nesavrš gljive ili dermatofiti: blastomycetes= kvasnici, hyphomycetes=plijesni ene d) SLUZAVE PLIJESNI (bez staničnog zida - ameb oidne) 1. myxomycetes = plazmodijalne sluzave plijesni 2. acrasiomycetes = celul arne sluzave plijesni PROKARIOTI 1. cyanophyta = modrozelene alge 2. shizomycete s = bakterije Bakteriologija se bavi bakterijama, mikologija gljivama i plijesni ma, virologija virusima, a parazitologija protozoama, crvima i člankonošcima. PODJEL A MIKROBIOLOGIJE 1. medicinska proučava sve mikroorganizme koji su važne za zdravlje čovjeka ili životinja 2. poljoprivredna isto za biljke 3. tehnološ za mikrobe korisne u prehrani i farmaceutskoj industriji. ka Mikroorganizmi mogu biti 1. patogeni jer izazivaju bolesti uništavanjem tkiva ili lučenjem otrova 2. uvjetno patogeni - a ko ih ima u većem broju, uslijed narušene ravnoteže u tijelu ili ako se nađu na nepredviđe nim mjestima (npr. iz crijeva uslijed ozljede ili upale uđu u krv). 3. korisni sud jeluju u metabolizmu (npr. bakterije u crijevu koje stvaraju vitamin K). 4. indi feretni ili saprofitni (mogu biti uvjetno patogeni). Razvrstani su u redove, por odice, rodove i vrste po izgledu, strukturi DNA, tinktorijelnim svojstvima (kako se boje mikrobiološ bojama), metabolizmu. kim www.belimantil.info 2

OBLICI BAKTERIJA a) KUGLASTE (KOKI) su najčešći 1. mikrokoki su pojedninačne 2. diplokok i u parovima, gonokoki znači da su spljošteni između sebe kao zrno kave 3. streptokoki su poredani u duš ili kraže lance e 4. stafilokoki su poput grozdova 5. tetrade su poredani po četvero, sarcina po 8, 16, 32 6. diplostreptokoki: cijeli red se dijel i po dužini, nakon podjele se odvajaju. b) ŠTAPIĆI (BACILI) - kod njh je važna duljina, š irina i oblik rubova (odsječeni, zaobljeni, nitasti) 1. palisade: kad su poredani jedan do drugog 2. oblici slova V X Y 3. diplobacili su spojeni na krajevima po 2 4. streptobacili: kad je viš njih poredano u lanac e 5. kokobacili su između štapića i koka (elipsa) c) SPIRALNE 1. spirohete imaju puno spiralnih zavoja 2. spirile i maju obično jedan zavoj, najviše do 4 3. vibrioni izgledaju kao zarez 4. trihobakter ije su razvučene spirohete d) MIKSOBAKTERIJE nemaju definiran oblik (sluzave bakte rije - nemaju stanični zid) Polimorfizam je svojstvo bakterije da može imati različite oblike. Pleomorfizam je svojstvo bakterije da može mijenjati oblik tokom života. Ob lici bakterija se mijenjaju ovisno u uvjetima: viš ili manjak hrane, dezifincijens i ili antibiotici, temperatura. ak Koki povećaju promjer i raspadnu se, ili dobiju nepravilan oblik kao gruda. Štapići zadebljaju na krajevima ili se mogu izdužiti kao konac. Djelovanjem lizozima (enzim u suzama) koji uništi staničnu stijenku ili antib iotika koji sprečavaju njegovu sintezu dobijemo nepravilne oblike: protoplaste i s feroplaste. Protoplasti nemaju ni traga staničnoj stijenci, nastaju iz Gram + bakt erija i ne mogu se dijeliti. Sferoplasti imaju oslabljeni ostatak stanične stijenk e, nastaju iz Gram - bakterija. Mijenjaju oblik ovisno o osmotskom tlaku. Mogu s e dijeliti ako nema inhibitora sinteze stanične stijenke i tada se dijele na dvije stanice nepravilnog oblika. GRAĐA BAKTERIJA 1. KAPSULA I/ILI SLUZAVA OVOJNICA. Ka psulu imaju uglavnom bacili, neki streptokoki, rod Klebsiella i drugi. Neki je s tvaraju uvijek, neki tek kad uđu u organizam zbog zaštite od vanjskih utjecaja i imu ne obrane. Različite vrste imaju različit sastav kapsule. Većina bakterija je pravi od polisaharida u obliku mreže: celuloza, dekstran+organske kiseline, aminošećeri, monos aharidi. Rod Bacillus je pravi od D-glutaminske kiseline koja daje sluzavost. Ka psula ima svoje antigene (K-antigeni), što omogućuje spajanje sa homolognim antitije lom što izaziva bubrenje kapsule pa ona postane nekoliko puta deblja i može se uočiti pod mikroskopom (tuš preparat, faznokontrastni mikroskop). To se zove mikroprecipi tacija ili Neufeldov fenomen i može poslužiti za identifikaciju bakterija. www.belim antil.info 3

Sluzava ovojnica ima sličan sastav samo što se lakše topi u vodi. Mogu je imati i bakt erije s kapsulom. Uvijek je izvan kapsule. 2. STANIČNA STIJENKA Bez nje bakterija ži vi vrlo kratko. Stijenka je tanka, elastična ali i čvrsta. Daje oblik bakteriji, štiti ju od fizičkih oštećenja, osigurava turgor na 5-20 atmosferskih tlakova, može zadržati ne ke tvari u stanici koje prođu kroz membranu, i važna je za diobu stanice. Stvara i o bnavlja kapsulu, ili neke tvari u unutraš njosti stanice. Sve bakterije imaju pept oglikan zvan murein. Murein je polimer od nerazgranatih lanaca N-acetil-glikozia mina i N-acetil-muraminske kiseline povezanih glikozidnim vezama poredanih naizm jenično. Na svaku molekulu Nacetil-muraminske kiseline vezan je tetrapeptid od L-a lanina, D-glutamina, m-diaminopimelinske kiseline i Dlizina ili D-alanina koji j e povezan aminskim vezama sa drugim mureinskim lancem. Ta struktura daje čvrstoću i naziva se mureinski sakulus. U njemu su ugrađeni drugi spojevi, karakteristični za p ojedinu bakteriju. Gram + imaju teikočnu kiselinu (lanac ugljikohidrata i aminokis elina varijabilnog sastava) vezanu na murein. Boje se hvataju na tu kiselinu. On a je ujedno i površ inski antigen. Gram - imaju puno tanju stijenku složenije građe. S astoji se od dvije membrane: unutarnje i vanjske. Vanjska membrana sastoji se od gornjeg i donjeg listića: a) gornji listić (na površini bakterije) građen je od lipopol isaharida (LPS) sa dvije komponente, a to su lipid A (složeni ester ugljikohidrata i masnih kiselina, uz pirofosfatne veze) i druge komponente (lanac šećera i glikofo sfata) povezane za njega. lipid A je endotoksin jer je vezan za bakteriju i otpuš se u okoliškad se ta razori sama bakterije. b) donji listić je građen od fosfolipida. Vanjska membrana ima funkciju sprečavanja prometa velikih molekula u ili iz stanic e (enzimi ne smiju van, a antibiotici ne smiju unutra). Unutrašnja membrana građena je od mureina. Unutrašnja i vanjska membrana povezane su stupićastim proteinskim for macijama. ku Stanična stijenka je nosilac somatskih ili O-antigena (daju serološ kar akterizaciju). Neke bakterije imaju i voš tanu ovojnicu (acido-alkohol-rezistentne ). 3. STANIČNA MEMBRANA Nalazi se odmah ispod staničnog zida. Vrlo je tanka, građena o d fosfolipida i proteina. Ima uvrnuća koja se zovu mezosomi, koji su preteče mitohon drija. Osim toga stvaraju pregrade kod diobe i stvaraju izvanstanične enzime. Sudj eluju kod dupliranja DNA. Stanična membrana je polupropusna pa ima sve ono što ste uči li iz dinamičke i fiziologije, ne da mi se sad to pisat. 4. ORGANI ZA KRETANJE I P ILI (FIMBRIJE) Ne kreću se sve bakterije. One koje se kreću, to rade da bi našle najbo lje mjesto za život i razmožavanje i da lakše prodiru kroz organizam nesretnog domaćina. 1. Bičevi ili flagele su najčešći organi za pokretanje. Obično ih imaju štapićaste bakteri To su končaste tvorevine duljine 12-25 mikrometara. Može ih biti jedna (monotriha) ili viš (politriha). Po razmješ e taju mogu biti polarne (na jednom kraju), bipolarn e (na oba kraja) ili peritrihijalne (po cijeloj površ ini). Nastaju u loptastim tj eleš cima, koja se zovu bazalne granule, a nalaze se u staničnoj stijenci. Običnim mik roskopom se ne vide ni obojane jer su vrlo tanke, oko desetak nm. www.belimantil .info 4

Građene su od proteina flagelina. To je kontraktilni protein koji nema ni triptofa na ni prolina. Uz to ima i neš lipida, šećera i nukleinskih kiselina. Sadrži flagelarni H-antigen. Na duljinu bičeva utječu mnogi to faktori. Dobro se razvijaju u tekućim hra nilištima i površini mekih podloga a na tvrdim i u prisutnosti Cr3+ i fenola slabije . Mogu i potpuno nestati, pa nestaje i H-antigen. To je ipak samo privremena pro mjena. Broj i razmještaj bičeva je tipičan za neku vrstu. 2. Aksijalni filamenti su or gani za kretanje kod spiralnih bakterija. Nalaze se u stanici koja je oko njih s piralno obavijena. Polaze s oba pola stanice i sreću se u sredini stanice gdje su ponekad spojeni. Kemijski slični bičevima. Pomoću njih se bakterija kreće rotacijom oko svoje zamišljene osi. 3. Fimbrije ili pili su končaste tvorevine na površini nekih štapića stih bakterija koji pomažu bakteriji da se prihvati na stanicu domaćina. Građeni su od proteina pilina. Tanje su i kraće od bičeva i ravne su, a vide se samo pomoću elektro nskog mikrosokopa. Nema ih kod Gram + bakterija a ima ih kod svih enterobakterij a. Bakterije koje ih imaju izazivaju hemolizu. Neke enterobakterije imaju i seks ualne pile pomoću kojih izmjenjuju plazmide. O tome više kod razmnožavanja. Iako su gr ađene od proteina, otporne su na pepsin, tripsin, kiseline i lužine. Pile se mogu iz gubiti i opet stvoriti. Nositelji su fimbrijalnog F-antigena. 5. CITOPLAZMA I ST ANIČNA TJELEŠCA Tekućina unutar stanične memrane u kojoj se nalaze mikro i makromolekule . Mikromolekule kao i kod svake druge stanice (voda, trigliceridi, glukoza, amin okiseline...) Makromolekule: 1. nemaju pravu jezgru već nakupinu DNA i nukleoprote ina nazvanu kromatin ili nukleoid. 2. plazmidi su kružna DNA neovisna o glavnoj DN A i nije neophodna za život bakterije. Nose dodatna svojstva: otpornost na antibio tike, nove enzime i druga svojstva. Puno manji su od glavne DNA. 3. ribosomi su kuglasta tjelešca na kojima se sintetiziraju proteini, rijetko se nalaze pojedinačno , češće u lancima koji se zovu poliribosomi. 4. citoplazmatske inkluzije su zrnca razl ičitih veličina i sastava. Lipidi, proteini, ugljikohidrati, kristalići, sumporna zrnc a, beta-maslačna kiselina, vakuole... SPORE KOD BAKTERIJA Neke štapićaste bakterije im aju sposobnost stvaranja otpornog oblika nazvanog spora i takve se bakterije naz ivaju sporogene bakterije. Spora je okruglo ili ovalno tjeleš koje može biti smješ ce teno bilo gdje u citoplazmi i to su endospore. Smještaj i veličina spora su specifični za vrstu pa to može služiti za identifikaciju. Spore teš primaju boje, pa se na oboje nom preparatu vide kao neobojena mjesta. Svaka bakterija pravi samo ko jednu spo ru. Egzospore prave samo neke bakterije i služe za ramnožavanje. Struktura spora je određena pod elektronskim mikrosokopom. Unutra prema van: 1. srž spore sadrži nukleoid , ribosome, puno enzima, puno Ca-dipikolinata (stabilizira DNA) i uglavnom se može reći da je to zgusnuta citoplazma. 2. stanična stijenka okružuje srž 3. debela kora od peptoglikana (cortex) 4. unutarnji zid od keratina 5. vanjski zid (egzosporium) U sporama su nađeni antigeni kojih nema u vegetativnom obliku, koji su specifični za pojedine vrste. Spore su otporne na isuš ivanje, visoke temperature, dezinficijen se, a to je zbog debele kore, manjeg udjela vode, smanjenog metabolizma, visoka koncetracija Ca-dipikolinata. www.belimantil.info 5

SPORULACIJA Bakterija pravi sporu u nepovoljnim uvjetima za život iako su nađene i k od povoljnih uvjeta. Nepovoljni uvjeti su temperatura, nepovoljni pH, prisustvo ili odsustvo kisika (ovisi da li aerobna ili ne), manjak hrane, prisutnost nekih otrovnih tvari za bakteriju. Kad se bakterija odluči praviti sporu, poveća se, udvo struči DNA ali se ne podijeli. Prva vidljiva faza je zguš njavanje DNA i pomicanje p rema jednom kraju bakterije, kamo idu i ostala citoplazmatska tjeleš Zatim ca. se membrana uvrne tako da zaokruži taj dio zgusnute citoplazme i napravi dvoslojnu me mbranu. Unutar te dvostruke membrane je srž spore. Ta tvorba je predspora. Od te d vostruke membrane nastaju ostale opne. Tijelo bakterije u kojoj se nalazi spora naziva se sporangij. GERMINACIJA Kad spora dođe u povoljne uvjete života prelazi naz ad u vegetativni oblik. To se zove klijanje ili germinacija. Osim povoljnih uvje ta, mora postojati neki faktor aktivacije: povišena temperatura, određeni pH, neki s pojevi. Bez bez tog faktora spore neće proklijati ni na obogaćenim podlogama. Prvi z nak klijanja je da spora izgubi refraktilnost (lom svjetlosti), nabubri i počne pr imati obične boje kojima se inače spora ne može obojati. Povećani pritisak u spori uzrok uje pucanje zida i sadržaj spore se vraća u stare granice. BOJANJE Bakterije se boje da bi se pojedini dijelovi bolje vidjeli (živjela logika). Ponekad je to i jedini način da bi se bakterije identificirale. Pojedini dijelovi bakterije ne primaju s ve boje na isti način. Prije su se koristile samo prirodne boje (karmin, indigo, t anin), a danas ih zamjenjuju anilinske boje koje se dobivaju iz katrana kamenog ugljena. Neke su derivati anilina, ali ne sve kako bi ime sugeriralo. Boje su ob ično soli pa otopljene imaju 2 iona. Jedan je nosilac boje ili boja kao takva i na ziva se kromfor, a drugi dio omogućava spajanje boje na cilj bojanja i naziva se a uksokrom. Boje mogu biti: 1. Kisele su one kod koji je kromfor anion: Na-eozinat , kiseli fuksin, vezuvin. Najjače boje citoplazmu. 2. Lužnate kod kojih je kromfor k ation: metilensko modrilo, kristal ljubičasto, lužnati fuksin, tionin. Najjače boje je zgru i druge nukleinske kiseline. Ove boje se intenzivnije hvataju na bakteriju jer bakterija ima puno nukleinskih kiselina. Jednostavna bojenja su kad se koris ti samo jedna boja, najčešće Loefflerova lužnata otopina metilenskog modrila. Puno su češća korisnija diferencijalna bojenja: 1. Bojenje po Gramu je toliko često i rašireno da se sve bakterije trpaju u G +,G- ili G neodređene. Prvo se bakterije boje nekom pl avo-ljubičasto lužnatom bojom (kristal ljubičasto). Sve bakterije u preparatu će primiti tu boju (osim nekih iznimaka). Nakon se dodaje I-KI po Lugolu (nastaje kompleks jod-boja) i slijedi odbojavanje 95% etalnolom. Neke bakterije će otpustiti plavu boju. Nakon toga se dodaje neka crvena (karbol fuksin, safranin, neutralno crven ilo) i one koje se otpustile plavu će sada primiti crvenu. G- bakterije u svom sta ničnom zidu imaju lipidne spojeve, koje se kod odbojavanja etanolom otapaju pa pla va boja izlazi. Zato su G+ plave a G- crvene. G+ su osjetljivije na peniciline, sulfonamide, deterdžente, fenole i lužnate boje. G- su osjetljivije na telurove soli , oksidanse, spojeve klora, i proteolitične enzime. www.belimantil.info 6

Anabolizam = sve reakcije sinteze novih sp ojeva uz potroš energije. b) fakult ativni (uvjetni) mogu živjeti i od neživih izvora ali bolje uspijevaju na živima. pirdoksin. nju Katabolizam + anabolizam = metabolizam. Biče vi se bojaju nestabilnom otopinom tartarata. bakterija treba i druge spojeve koje ne može sama st varati (faktori rasta): 1. jednostavni spojevi Fe. NO2.info 7 . c) p atogeni izazivaju bolesti. To je bojanje po Fultonu. Spojevi koji se s malim ili nikakvim izmjenama ugrađuju i bakteriju: purini. AAR su crvene. ostale primaju tu plavu. ww w. ostali razgradnjom hrane iz okoline (lopovi i lijenčine). tiamin. One će primiti boju. paraaminobezojeva kiseli na. To se z ove Ziehl-Neelsonova metoda. Bojenje acido-alkohol-rezin stentnih bakterija (AAR). ostale da. a kad primi boju viš ju ne otpuš Zato se takve bak terije boje e ta. kada se nađu na nepredviđenom mjestu. 4. Spore se boje malahitnim zelenilom. saprofiti razgrađuju nežive ili inertne organske tvari koje su otpadni ili razgradni produkti drugih živih bića. H2S i drugi spojevi sumpora. Zatim se preparat boji nekom plavom. NO3. Hetero trofi su kemoorganotrofi (energija razgradnjom organskih spojeva): 1. Kapsule se boje tuš ili otopinom Giemse (kaj je to?). One imaju ovojnicu od voska i fosfolipida koja ne prim a boju dok se ne zagrije i otopi. kemolitotrofi dobivaju energiju oksidacijom anorganskih spojeva: H2. folna kiselina. 2. nakon na rušene ravnoteže upotrebom antibiotika…. fototrofi (energiju dobivaju fotos intezom) 2. paraziti za preživljavanje iskorištavaju druga živa bića: a) obligatni (obvezatni. striktni) sve moraju dobivati od živih stanica. ali ne i jedina. Zatim se preparat ispire kiselim etanolom. (ali ionako se ne vide svjetlosnim mikroskopom pa čemu to) 5. Preparat se odbojava alkoholom i vodom. esencijalne aminokiseline. pirimidini. PREHRANA BAK TERIJA Hrana u bakteriju ulazi pasivnim ili aktivnim transportom (fiziologija). CO2. a oportunisti samo u nekim uvjetima: oslabljen imunitet. Služi za energiju i sintezu drugih spojeva.belimantil. 2. NH3. biotin. riboflavin. AAR bakterije ne otpuš boju. Autotrofi: 1. Osim glukoze. Obavezni uvijek izazivaju bolest. Truljenje i gnjiljenje je dio kruženja elemenata u prirodi neophodn og za održanje ukupnog života. pantotenska kiselina.G+ imaju manje enzima pa su veći izbirljivci hrane. taju ostale plave. Ponekad je moguće natjerati bakteriju da živi bez neke esencijalne a minokiseline ako se presađuje na hranilišta sa sve manje te esencijalne kiseline. em METABOLIZAM Manji dio bakterija proizvodi energiju sam. 3. zagrijanom crvenom (karbol fuksinom). Daje se neka crvena (s afranin) i onda su spore zelene a ostalo crveno. ostalo neće. Bakterijski vitamini koji su uglavnom isti kao i ljud ski: nikotinska kiselina i amidi. 2. Katabolizam = sve reakcije razgradnje koje do vode do stvaranja energije u stanici. Glukoza je bakteriji najbolja hrana.

fosfor iz anorganskih fosfata. mi n 0 b) mezofilne ili one između koji vole 30-37. Ali ne valja i ako je ima previš jer inhibira rast i razmnožavanje. 2. Temperatura je važna zbog enzima. purina. Za objaš e njenje ovoga pogledati na osmotski tlak. ketona.iona. ŠTO SVE UTJEČE NA RAST I RAZMNOŽAVA NJE 1. DISANJE Nećemo sad o reakcijama disanja. Uvijek je to vanjska anorganska tvar. Myc obacterium tuberculosis asparagin.info 8 . ATP. min 10. Obavezni aerobi ne mogu bez kisika. duš fiksacijom iz atmosfere. Hrana. metali otopljeni u solima su aktivatori enzima 6. mas ti i aminokiselina 2. pirimidina ik 3. a još… ubija. za održavanje turgora i općenito fizikalno-kemijsko stanje citoplazme (hidrofilne i hidrofobne molekule). Brucellae CO2 . amonijaka. 4. U svakom slučaju važan je krajnji p rimatelj elektrona. Tu spadaju patoge ne jer je to temperatura ljudskog tijela a ni ostali toplokrvni nisu daleko. sumpor iz sulfida. Pa dobro. sećera. nitrata. max 30. ali može i organski ako je frk a (NAD. pH povezan sa osmotskim tlakom i površinskom napetošću. Ako je to kisik onda s u bakterije aerobne. www. 2. max 80. To su inducira ni ili adaptivni enzimi a u normalnim okolnostima su potisnuti represorom (vidi dinamičku). Fakultativni aerobi ili anaerobi mogu živjeti i sa i bez kisika ali im jedno od toga bolje. tiosulfata. Osim njih imamo i gene za sintezu enzima koje ta vrsta nema stalno nego samo kad dođe u dodir sa supstratom za koji nema enzim. Kisik. metionina 4. organskih kiselina i njihovih soli. To su ko nstitutivni enzimi. c) termofilni ili ljubitelji vrućine vole 60-65. Pogledaj pod dis anje. ugljik i z CO2. min 40. 3 . sulfata. Ako neš drugo onda su anaerobne. Ali nije sve to tako jednost avno: 1. flavini) 5. služi kao izvor H+ i OH.kod njih kis ik reagira sa flavinima i pretvara se u peroksid i superoksid koji su otrovni. Obavezni anaerobi . Za sintezu bakterija treba razne elemente koje primaju iz okoline: 1. nitrita. aldehida. jošviš ili nižim prestaje rast i im im razmnožavanje. alkohola. Bakterije su se prilagodile raznim sred inama pa imamo: a) psihrofilne ili ljubitelje hladnoće koji vole 15-20. Za većinu bakterija e 6-8 optimalno. Na nižim ili viš tempera turama metabolizam se usporava. Voda je idealno disperzno sredstvo za hran u. valjda znaš čemu služi hrana i da ne valja ako je ima premalo. voda (znašli funkcije vode?) ENZIMI Svaka vrsta ima karakteristične enzime koji se prenose s generacije na generaciju i kodirani su genomom u glavnoj DNA. 5. NADP. 3. 4.belimantil. Mikroaerofilni su o ni kojima treba mala koncetracija kisika (oko 5%). 5.Pojedine vrste imaju specifične potrebe: Streptococcus pneumoniae treba kolin. ci steina. max 45. am inokiselina. Aero-tolerantni anaerobi (samo ime ti kaže). hemolitički streptokoki glutamin.

Na 37 stupnjeva se E. Mogu biti neke izvana (antibiotici. 9. Budući metabolizam bakterija mijenja lokalni pH. Nijedna bakterija ne može živjeti bez ovog plina. Ponekad se dijele preko L-oblika. Koncetracija CO2. neke štapićaste i one koje u povoljnim uvjetim a pupaju. Treponema pallidum za 2 minute a Mycobaterium tuberculosis za 13 do 15 sati.log No v. onda se ide razmnožiti. 8. Ovako se razmnožavaju mikoplazme. Zato se često za konzerviranje voća. 7. Alkalni pH ometa s aharolitičke bakterije.ekstremi su rijetki. nastaju tanki dugački filamenti (kao konac). Do jedne razine plazmoliza je povratna ali viš od toga ubija bakteriju. 10. genom se podijeli i odvoji na krajeve. Isto tako. Prevelike koncetracij e mogu ometati i zaustaviti razmnožavanje. Cijepanje je najčešći.coli podijeli se za 15 do 20 minuta .info 9 . Corynebacterium. Rod Nocardia se izduži. Na stanici nastane pup iz kojeg se odvoji posebna bakterija. 4. koji se raspadne u štapićaste i loptaste bakterije. 6. Iz te pregrade će nastati stij enka i imamo 2 bakterije. c itoplazma se počne uvlačiti i stvara se pregrada slično kao kad stvaranja spore samo s e sada citoplazma sa tjelešcima ravnomjerno podijeli. BRZINA I FAZE RAZMNOŽ AVANJA Vrijeme generacije je vrijeme potrebno da se jedna st anica podijeli u dvije. a kiseli proteolitičke i zato se zakiseljavanjem hrane sprečav a kvarenje. Dakle.Broj bakterija u novoj sredini. Esche richia. Naročito veli ke količine potrebne su kad se bakteriju nađu u novoj sredini. pa dolazi do smežu ravanja stanici a to se zove plazmoliza. Kad skupi dovoljno. Osmotski tlak. RAZMNOŽAVANJE Bakterija raste i sku plja mikro i makromolekule. veća je mogućnost da će se prilagodi ti i početi razmnožavanje (stvaraju dovoljno CO2). g = ------------------www . Neisseria).belimantil. 2. Ima više način a: 1. 5. što ih je više. Bubrenje stanice se zove plazmoptiza. Z ato većina bakterija napravi koloniju za 24 sata a M. a u nenormalnim uvjetima i rodovi Proteus. tuberculosis viš tjedana. To rade r odovi Mycobacterium. a većina gljivice ne voli više od 5. Ako je preveliki voda izlazi van. ali u nepovoljnim uvjetima ovako: štapićasta bakterija se na jednom ili ob a kraja izduži i to se izduženje račva na 2 kraka u koje idu novostvorene DNA I ostalo što će činiti novu bakteriju. stanica izgleda kao jednostruki ili dvostruki Y. Površ inska napetost. e Fo rmula za računanje vremena generacije: log N . Stanica se poveća. 3. Rod Str eptomyces pravi egzosporu iz koje nastaje nova bakterija. Neke bakterije " pupaju". dezificijensi) i š tetni produkti metabolizma koji u malim količinama ne smetaju ali polako dosegnu otrovne koncetracije pa mogu prekinuti razmnožavanj e. Litotr ofne trebaju mnogo viš od e organotrofnih jer je to njima jedini izvor ugljika ali neke organtrofne vrste isto trebaju puno CO2 (Brucella. Otrovne tvari. Neke bakterije vole visoku površ insku nap etost. Jedna "grana" od tog Y otpadne od ostatka i od toga se razvije nova bakterija. džemova i pekmeza koristi kuhinjski šeće r iako je idealna hrana za bakterije jer jako povisuje osmotski tlak. Grananje. Streptobacillus. Crijevne bak terije su se navikle na nisku površ insku napetost pa se vodenim podlogama dodaje žuč jer voda ima veliku površ insku napetost. Jako se poveća i po primi oblik kugle koja rasprši se na puno malih djelića od kojih nastaju bakterije. bakterija ne može upijati e hranjive tva ri pa umire. 6. važno je hranjivim podlogama dodati pufer. Zato je čista voda loš okoliš za bak erije. Preniski o smotski tlak uzorkuje ulaženje vode u bakteriju i time razrijeđuje hranjive tvari te onemogućuje izlučivanje štetnih produkta metabolizma.

životinje.Faza pritajenosti ili adaptacije. Umiru u sve većem broju. protozoe. ko 2. To je teš zamislivo a jošteže provedivo. Ako je na podlozi. Mikroorganizmi sa ljudi u zrak dospijevaju ljuš tenjem kože. Parazitizam je interakcija u kojoj j edan organizam živi na račun drugog (npr. Zove se log-faza. virusi polimijelitis a. npr. Nevjerojatno ali istinito. s a sasuš enog gnoja rana. bakteriofag). 5. e nog nog zalijepe na praš i osuš a zatim tu praš udahne neki zdravi pehist. Gljivice luče antib iotike da bi se obranile od bakterija.Faza eksponenecijalnog rasta. t etu Staphylococcus aureus izlučuje tzv. SIMBIOZA Simbiozom se naziva bilo kakva povezanost živih bića. Voda: Pseudomonas. Mutualizam (sinergizam) je simbioza gdje oba organizma imaju korist. Antagonizam je kad ne mogu živj eti zajedno obično zato jer jedan organizam luči neku tvar koja ubija drugi organiza m. TREBA NAĆI PRIMJER!!!!!! 3. coli stvara kiselinu koja inhibira Shigella dysenteriae. Microccocus. ne razmnoža vaju se. V-faktor koji stimulira razvoj Haemophilus influenzae. Pobijedit će onaj koji se brže i bolje adapt ira na uvjete sredine. Pogodniji su zatvoreni prostori zbog praš ine: streptokoki. stvara se kolonija . Zemlja. hrana. a najviš sekretima diš trakta. Clostridium. inu e. 7. i polako se broj umrlih i novostvorenih bakterija izjednači. Flueggeove kapljice iz zaraženog diš trakta padaju na predmete i tlo. Salmonele. Odumiranje. stafiloko ki. Predatorstvo je kad veći i jači jede manjeg i slabijeg. Corynebacterium diphteriae. E. Kompeticija nastaje kad se dva različita organizma istih potreba međusobno natječu. Prvo počine o padati razmnožavanje. kapljične infekcije. 4. 6. bilo štetna: 1. Bakterije se prilagođavaju na novu sredinu. Shigele. Clostridium tetani. 4. Naziva se i lag faza. 3. Mycobacterium tuberculosis. spore Bacillus anthracis. a neke uginu. eksponencijalno. spirohete. Biljke.belimanti l. RAS PROSTRANJENOST MIKROORGANIZAMA Ima ih posvuda u prirodi . bilo korisna. N eutralizam je simbioza pri kojoj ne postoji nikakva interakcija između dva bića koja žive zajedno. Čista voda je loša sredina za mikrobe zbog osmots kog tlaka i nedostatka hrane. Entamoeba histolytica jede bakterije. Osobito su ugroženi mlijeko. 2. Clostridium botulinum je prije bio strah i trepet konzervi. vibrioni. inu 4.info 10 . jaja.to se kaže ubikvitarni: 1. ali ima i neki h vrlo opakih mikroba: Clostridium botulinum. Taj se fenomen naziva satelitizam. ciste Entamoebae histolitica. www. ako u organizmu onda bolest. ličinke i jajašca parazita. V ibrio chloreae. Mycobacterium tuberculosis. Otpadne i prljave vode imaju Salmonele. meso. Čak postoji jedna bakterija ko ja je parazit na drugim bakterijama. Pogotovo gljivi ce i plijesni. 3. Zrak je nepogodna sredina za mikrobe. pa mogu k ratko živjeti.log 2 No je broj početnih bakterija N broj bakterija nakon određenog vremena 1. Pri lagodile su se i razmnožavaju se ko blesave. ali i bakterije. Komenzaliza m je simbioza kad jedan organizam ima korist od druge a druga nema š ili korist. 2.Stacionarna faza. Bakterije i gljivice od kojih većina ne uzrokuje bolest. S tacionazna faza. coli brže fermentira šećer od Salmonele pa poslije izvjesnog vremena u kulturi neće više biti Salmonele. viruse polimijelitisa i hepatitisa. E.

MIKROFLORA LJUDSKOG TIJELA Čovjek nije podesna sredina za život i razmnožavanje većine m ikroorganizama. uške. diplokoka. neke vrste roda Bacteroides i Neisseria. flora postaje sve sličnija onoj u debelom crijevu. KOŽ A Epiderma nije pogodna za razvoj mikroba iz viš raz loga: suha je. Trychophyton. S. Najčešće vrste su Staphylococ us epidermidis i Propionilbacterium acnes (iz skupine ena difteroida). ima blago kiseli pH zbog organskih e ti kiselina koje luče l okalni stafilokoki.vlaga. S. Potonji j e vezan uz tipični pubertetski kožni poremećaj zvan prištevi. To su naslage dekstrana i drugih po lisaharida na zubnoj caklini. na i u čovjeku žive određene vrste koje su se prilagodile na čovjeka i od njega zavise. Bakterije su na koži smještene na pl očastom površinskom epitelu i kraj znojnih i lojnih žlijezda. skalp.info 11 . epidermidis. virusi. a važn a je i fagocitička djelatnost alveolarnih makrofaga. epidermidis. Neke bakterije sudjeluju u nastanku zubnih plaka (vrste roda Bacteroides. Plak može doves ti do karijesa. www. USNA Š UPLJINA Usnu šupljinu n aseljava velik broj različitih mikroba jer je vrlo pogodna sredina . gingivitisa (upale zubnog mesa). amebe. a m ogu se naći i gljivice (Candida. pazusi. Epidermophyton) koje uvijek mogu iz azvati razne bolesti. difteroidi).belimantil. streptokoka. genitalno i analno područje). difteroida. Iz izmeta je izol irano više od 300 vrsta u brojevima od više stotina milijardi (10na12) po gramu. PROBAVNI TRAKT U želucu ima vrlo malo mikroba jer ne mogu preživjeti vrlo kiseli pH (iznimka: Helic obacter pylori). a riječ je o vrlo šarolikoj skupini streptokoka. nepatogene sojeve Neisseria. a kako pH postaje sve viši duž ileuma. a nazivaju se s talnom ili rezidualnom mikroflorom i mikrofaunom. a lizozim iz znoja ima direktno antimikrobno djelovanje. aureus. vrsti vode i hrane koju čovjek koristi. Rij eč je o anaerobnim i fakultativno anaerobnim bakterijama: vrste roda Bacteroides. sta filokoka. parodontoze. acnes k oji se namnože i izazovu upalni proces. U jejunumu ima nešto koka i diftero ida. gljivice. na kojima sa koloniziraju bakterije. osobne hi gijene i drugih faktora. Ostale bakterije mogu se naći na područjima gd je ima dovoljno vlage (dlanovi. Većina ih brzo umre dospije li na ili u nas. Broj i vrsta svih ovih mikroorganizama u znatnoj mje ri ovise o klimatskim faktorima. pogoda n pH i temperatura. Debelo crijevo ima najveću populaciju mikroba u tijelu. koji nastaje kada poviš razi na spolnih hormona izaziva pojačano lučenje loja koji je idealna hrana za P. streptokoke. Duodenum također ima malo bakterija zbog inhibitornog djelovanja kiselog želučanog sekreta i žuči (visoka osmolarnost). bacila. DIŠ TRAKT NI Na sluznici nosa žive uglavnom isti mikrobi ka o na drugim dijelovima lica (S. Postoje i oni mikroorganizmi k oji čine prolaznu mikrofloru. difteroide. 1. 4. znoj je visoko osmolaran zbog visokog sadržaja NaCl. stafilikoki i brojne druge bakterije. ljuš se. Ipak. Orofarinks udomaćuje S. 3. porodice Enterobacteriaceae. puno hrane. Donji dijelovi respiratornog trakta ne maju MO budući postoji stalan tijek sluzi zbog pokretanja cilijarnog epitela. U nazofarin ksu možemo naći difteroide. aureus. neki streptokoki). 2. stafilokoka. streptokoki.

KRV I TKIVA su kod zdravog čovj eka su sterilni. događaju se zbog nekih kemikalija ali i zbog zračenja ili drugih stvar i. Transdukcija p reko bakteriofaga tako da bakterije ne moraju biti u kontaktu. OKO i UHO imaju mikrofloru sličnu koži. mogu se integrirati u kromosom (nukleoid) bakterije. MUTACIJA je izmjena u redoslijedu nukleotida š može uzrokovati promjenu strukture i funkcije proteina i tu to promjenu može se pre nijeti na potomke. Hidroksilamin hidroksilira citozin koji se sparuje umjesto timina a adeninom Proflavin uzrokuje umetanje ili gubitak 1 para baza za vrijeme replikacije. Uretra ponekad sadrži manji broj stafilokoka u distalnom dijelu. mijenja kih. 5-brom uracil je mutageni spoj koji se ugrađuje u DNA umjesto timina nakon čega s tanica propada ili divlje raste. Daljne generacije mogu nositi greš bez da se pokaže dok jednom to ne postane dominantno svojstvo. Mogu biti spontane. što rezultira kiselim pH vagine (4.4-4. Bacillus.belimantil. Time je onemogućen razvoj drugih mikroba. Na ovaj način bakte rije dijele novostvorene osobine kao što je otpornost na antibiotike. ureteri i mjehur obično su sterilni uslijed čestog is piranja i nepovoljnog sastava urina. Nitratna kiselina deaminira adenin pa nastaje hipoksantin koji se veže na citozin umjesto na timin nakon čega lanac može puknuti. Genetski materijal putuje kroz kanalić. Postoji viš vrsta: e 1. Doederleinovi bacili iz roda Lactobacillus koji fermentiraju gliko gen iz vaginalnog epitela pretvarajući ga u laktat. Vagina ima složenu mikrofloru koja varira kroz ciklus. F-plazmidi (fertility) se koriste p ri konjugaciji. 2. pneumokoki. rijetke su. ku PRENOŠ ENJE GENA: 1. kih se tokom života. GENETI KA BAKTERIJA Genotip je skup svih gena koje određuju nasljedna svojstva. 2-amino-purin se ugrađuje u DNA umjesto adenina. 2. ali naj važniji su tzv.5. Etil-metan-sulfonat metilira gvanidi n koji se sparuje s timinom. ali često je uvod u razmnožav anje PLAZMIDI su male kružne izvankromosomske molekule dvolančane DNA koje se mogu s amostalno replicirati. Transformacija: stanic a primalac prihvaća mali dio topljive DNA koju oslobađa stanica davalac (Neisseria. 3. Umjetne su češće od spontanih. Haemophilus). Fenotip j e skup svih morfološ fiziološ i ostalih osobina uvjetovan genotipom i okolnim uvjeti ma. Rijetko se događa u prirodi. Ovo neki zov u spolno razmnožavanje iako se ne povećava broj bakterija. Fagi koji nastanu u bakteriji mogu ponijeti neke gene te bakterije i prenijeti ih u drugu bakteri ju. mogu se prenositi među bakterijama. UROGENITALNI TRAKT Bubrezi.6). čak i među različitim vrstama. uz neke druge vrste. i rijetko dovode do promjene u fenotipu a uzrok je tautomerizacija (vidi dinamičku kod nukleotida). Jedna od njih ima F-plazmid pa je ta mužjak (F+) a dr uga nema pa je ženka (F-). R-plazmi di (resistance) su nosioci otpornosti prema antibioticima (kodiraju enzime koji uniš tavaju ili modificiraju antibiotike.info 12 . obično se www. Konjugacija: enterobakterije imaju seksualne pile s kojima se pričvrste jed na na drugu i naprave kanalić.

3. Jednostavne sadrže samo jednu esencijalnu supstanciju (npr. krute i polukrute. možemo imati i sojin agar i ko zna ka kav sve agar.ne integriraju u kromosom. Koriste se za praćenje kretanja mikroorganizama. Po sastavu podloge mogu biti jed nostavne i složene. 2. indikatori. serum. KRUTE Agar se dobiva od alge Gellidium corneum i to tako da se dotična zagrije na 100 st upnjeva i tako se otopi. ponekad mjehuri plinova. i ohladi se ispo d 45 stupnjeva da se skrutne i tako dobijemo želatinozna masa i koja sadrži agaropen tozu i agaropektin. peptonska voda). Javlja se zamućenje. saharoza agar). Želat ina se rijetko koristi jer ju je teško učiniti sterilnom. proučavali i vidjeli na koje ant ibiotike su osjetljive. hrskavice i drugih dijelova.belimantil. krv.želatina. moramo aju osigurati prihvat elektrona na kraju res piratornog lanca (kisik ili neš drugo). npr. Složene se dijele na selektivne i diferencijalne. boje. UZGOJ BAKTERIJA Ba kterije uzgajamo zato da bismo ih identificirali. TEKUĆE Najčešće se koriste hranjivi bujon (najčešće mesni ekstrakt+NaCl) ili peptonska v . PODLOGE Z A RAZVOJ KOLONIJA Podloge oponaš prirodni okolišbakterija. mesn i bujon. a sadrže 0. Col-plazmidi kodiraju proteine bakteriocine (ubija ju druge bakterije. kožica na površini. Peptoni su polipeptidi koji se dobiju proteolitičkom razgradnjom mesa. POL UKRUTE (ili polutekuće kome se više sviđa). Osim hrane i ostalih tvar i (pogledaj na metabolizam). Krvni agar služi za ispitivanje hemolize a endoagar ima spoj koji pri niskom pH pocrveni. pa om ogućuju usporedbu podataka iz cijelog svijeta. zatim se suš pa stavi u vodu da nabubri. Agar izliven u Petrijevku naziva se agar ploča. pa se tako vidi da li bakterije snižava ju pH svojim metabolizmom.4 % agara. 1. Kad se to ohladi dobije se hladetinast a masa . Da se spriječi rast bakterija dodaju se antibiotici. Dobiva se kuhanjem životinjs kih kostiju. Ako se agar stavi u epruvetu onda je to duboki agar a ako se ukosi onda je ukošeni (živjela logika). što omo ućuje razlikovanje pojedinih vrsta. To je osnova za tvorbu krutih podloga i zove se neutralni ag ar. žuč. www. hemoliza (razbistri se).2-0. Sintetske se spravljaju od definiranih sintetskih spojeva. ali tada ras tu gljivice pa se pH povisuje preko 5 ili se dodaje nistatin pa neće rasti. Ako se doda 10% krvi onda se to zove krvni agar. Mogu biti tekuće. paučinaste tvorbe. Difere ncijalne podloge najčešće sadrže neku fermentabilnu tvar uz odgovarajući indikator. to polusintets ke i sintetske. stvarajući pore u staničnoj membrani ili degradirajući DNA il i staničnu stijenku). Kad se dodaje neki šećer onda se agar zove po njemu (npr. Dodaci: šećer i. Radimo to i zato da bismo proizvodili cjepiva i stvarali korisne mutante (oni koji proizvode ljudski inzulin ili antibiotike). a iz krvnog se dobije čokolad ni ako se zagrijava da hemoglobin pređe u methemoglobin. ponekad ta log. Podloge mogu biti prirodne. 3. Uvijek u epruveti. 4 ostali plazmidi mogu biti nosioci virulencije (bolja obran a ili jači toksin) ili poboljšavati metabolizam (različiti enzimi).info 13 .

6. H2 će s kisikom dat i vodu (lonac se zamagli iznutra) i dati anaerobne uvjete. MacConkey agar (za Escherichiu coli ). To se poklopi i zabrtvi. kapsule. zrnaste ili fibrinozne. 4. vidljive mikr oskopom do promjera par mm. Loewenstein-Jensen (Mycobacterium tuberculosis). Stakleno zvono sa svijećom: svijeća se zapali i pokrije stak lenim zvonom. Svaka vrsta ima svoje uvjete za razmnožavanje pa i m moramo prilagoditi podloge. 3. a CO2 će olakšati razmnožav anje osjetljivijih sojeva. Oblik: obično okrugli. S. rub m ože biti ravan. meke ili ko tvrde. granulirana površina. n eprozirne. S-kolonije (smooth) su okrugle ravnih rubova. glatka. To onda prelije po agar ploči ili ezom. ispupčene ili ravne. Površ hrapava. Svijeća će gorjeti sve dok ima kisika. R-kolonije (rough) nepravilne. 8. Boja: bezbojne ili bi lo koja boja.info 14 . Prozirnost: od prozirnih do totalno neprozirnih. Postoji viš metoda: to e 1. GasPak sistem: u nepropusni lonac st ave se zasijane podloge i GasPak omot sa generatorom H2 i CO2. sjajna ili mutna. e 3. Prave ih bakterije s kapsulom. i na: 4. sjajne i glatke. nepravilan. KOLONIJE Od jedne bakterije di obom može nastati golemi broj pa ako se to događa na hranjivim podlogama dobivamo ko lonije jedne vrste jednog soja.na jednu se zasade anaerobi. 1mL uzorka dopunimo do 10mL. 1. Posuda s dušikom: pomoću vakuum-sisaljke se iz odgovar ajuće posude isiše zrak. H-kolonije (Hauch) prave bakterije s bičevima. a potom se dovede dušik To se ponovi viš puta da se istjeraju s vi tragovi kisika. SalmonellaShigella (SS) agar. aureus). a na drugu neka fakultativno anaerobna vrsta (E. Veličina: sitne. Kolonije plije sni su barš unaste. prozirne. Primitivna m etoda prošlih stoljeća (tisućljeća). www. šta pićem vate razmaže po podlozi i tako dobijemo pojedine stanice koje izrastu u koloni je. 3. Kolonije se razlikuju po slijedećim osobinama: 1. 5. 4. te zabrtvi na dnu. Fortnerova ploča: podloga se pomoću skalpela podije i na dvije polovice . I-oblici (intermediate) su između R i S. KULTIVACIJA ANAEROBNIH BAKTERIJA Dakle. dobivaju se od bolesnika s kroničnom infekcijom ili ako je uzimao/la antibiotike. Miler-Hilton agar služi za pra vljenje antibiograma. Čista kultura dobije se tako da se uzorak više puta ra zrijedi. L-kolonije jako male okrug le liče na kapljice ulja. Miris (ali ne bumo gurali nos u koloniju). Varijacije kolon ija: 1. 7. Fakultativni anae rob će potroš sav kisik i onda nastupa anaerob iti 5. 5. pa 1mL toga opet dopunimo do 10ml i tako j ošdva puta dobijemo razrjeđenje od 1/10 000. Podloge za gljivice su obogaćene šećerima i to se zove Sabourand (čitaj: saburo) agar. nazubljen. manje od normalnih iste vrste. 2. bakteriju treba držat i š dalje od zraka. mutne i hrapave površ Prave ih bakterije bez ine. 5. udubljene ili ispupčene. Konzistencija se vidi ako dodiruju ezom: suhe ili vlažno sluzave. D-kolonije (dwarf) patulja ste kolonije. Duboki agar ili bujon pokriven slojem parafinskog ulja onemogućava pristup zraku. coli. 7. G-kolonije (gonidijalne = prolaz e kroz bakterijske filtre) su jako male i okrugle. lako ili teš razmazive. Tvore ih L-oblici bakterija. M-kolonije (mucus) su sluzave od sluzave ovojni ce a ako ne od toga onda od fenola ili nečeg drugog.belimantil. šire se po površini (rod Proteus). neravni rub. 2.Selektivne podloge potiču razvoj nekih vrsta a koče razvoj drugih: selenit-F bujon ( za salmonele).

o kojem materjalu je riječ (krv. a ta u drvenu. Razlika od aglutinacije je što ne sudjeluju čitav e stanice. 3. Koriste se mnoge tehnike: mikroskopija. 2. Serološ tehnika ima viš a temelje se na specifičnoj reaktivnosti između antigena i homolognog antitijela. Uz ZM treba dostaviti dokumentaciju u kojoj se vidi opis sindroma. ne bi li se identificiralo uzročnika i postavilo dijagnozu. Drvena epruveta se omata papirom na kojem veliko i crve no piš zarazni materijal. Vidi vježbe. c) Reakcija vezanja komplementa ima dvije faze: prvo pomiješ se antigen . d) Ostale tehnike su imunoelekroforeza (kombinaciju elektroforeze i pr ecipitacije). O mikroskopiji. urin. pa neće doći do hemolize a to znači da u serumu pacijenta ima antitijela za antigen. Biološ pokus (o tome kasnije). O-kolonije (ohne Hauch) su kolonije bakterija koje su izgubile bičeve. tvo a uglavnom se koriste već pripremljeni supstrati API-test. vide se male krp ice. likvor. a onda se dodaje se hemolitički sistem (e ritrociti ovna+serum kunića) s hemolizinima protiv eritrocita ovna. 4. kultivaci ja i promatranje kolonija. Stoga se ZM stavlja u neku podlogu sa povoljnim uvjetima. biološ ispitiv anje na laboratorijskim ke ko životinjama i druge metode.promatra se biokemijska aktivnost bakterije. gnoj i ostale izlučevine) vrše se razna ispitivanja. kih e. da li je bolesnik uzimao/la lijekove. serološ reakcije. tki va. pa se gleda pod mikroskopom). on se neće vezati za kompleks eritrocit hemolizin. Roche-tube. 1. Može se vršiti na predmetnom stakalcu (brza) ili u epruveti (spora i zahti jeva veće količine materijala).belimantil. i b) Precipitacija je reakcija otopljenog antigena i otopine antitijela. a sljepljene stanice t vore grudice koje padaju na dno epruvete. komplement i serum s aju antitijelima. radioimuni test (antitijela se obilježe radioakt ivnim izotopom. info 15 . Ako je u prvoj reakciji došlo do vezivanja komplementa. pa se koristi se set poznatih osjetljivih sojeva. Bakteriocinska tipizacija zasniv a se na tome da neke bakterije luče neke kemikalije koje ubijaju druge bakterije ( bakteriocini). Ako se vrš na stakalcu. Pritom je važna ko ncentracija antigena i antitijela. podaci o bolesniku i sve što bi moglo biti važno za konačnu identifikaciju.9.na zasijanu podlogu se nanosi više različitih bakteriofaga (set bakteriofag a) i gleda se hoće li doći do raspada bakterija. Poželjno je da se prenoš enjem nitko ne zarazi. stolica…). a) Najčešće se koristi aglu tinacija. biokemijsko ispitivanje. 6. alje IDENTIFIKACIJA MIKROBA Nakon uzimanja materijala (krv. PRENOŠ ENJ E ZARAŽ ENOG MATERJALA DO LABARATORIJA Najvažnije je da uzorčnici bolesti ostanu živi il i bar toliko cijeli da se mogu identificirati. ki 5. Postoj i mnoš reakcija i indikatora. enzimsko-imun i test (antitijela se obilježe enzimom. Mutna otopina se razbistri. e: ZM se š preko kurira ili nekako drukčije (teleport). feces. www. te dolazi do obaranja taloga koji je kompleks antigen-antitijelo. Biokemijska ispitivanja . pa se mjeri aktivnost preostalog enzima). bojen ju i kolonijama je već napisano. Suspenziji živih ili mrtvih bakterija doda se poznati serum s antitijelima i gleda se dolazi li do stvaranja zrnastih nakupina uslijed reakcije antigen – antitijelo. urin. Fagotipi zacija . imunofluorescencija (antitijela se obilježe nekom fluorescentnom boj om. Ta epruveta se zatim stavlja u metalnu. pa se mjeri radioaktivnost preostalih antitijela).

preko hrane ili vode ili sondom 4. Hemolitički stupanj: alfa hemoliza .na krvnom agaru nastaje bezbojna zona (potpuna hemoliza) Tvari koje izazivaju hemolizu zovu se hemolizini. zlatni hrčak. Dokazivanje ili provjera patogen osti i virulencije 2.obično u stražnju nogu 6. BIOLOŠ POKUS KI Provodi se davanjem mikroba ili njihovih otrova u ili na pokusnu životinju. kod manjih na repu. krv na slika…. oža se obrije i dezinficira alkoholom. 2.7. Obično se radi na leđima. 2. pticama na krilu ili u nogu.rijetko. Proizvodnja i provjera cjepiva. Mišići . Opis bolesti 8. Ulazna vrata za mikrob Nakon zaraze treba pratiti sve promjene: temperatura.info 16 . Koristi se za provjeru ra dnih teorija ili u svakodnevnom ispitivanju: 1. 3.to se radi miš evima pod narkozom www. zamorac. prepelica. razvoj bolesti. svinja. 3. Vene . Koža . Identifikacija kad ostale metode ne uspjevaju 3. Virusi se uzgajaju na novo rođenim životinjama. Trbuh 5. Priprema: 1. Mozak . micamaca velike životinje: konj. Potkožno je jako često. ima ih viš vrsta a. lisica. Primjer: bakterije k oje kod odraslih životinja ne izazivaju niš ili lokalnu infekciju kod mladih ta izaz ovu sepsu. Izabrati najprikladniju vrstu. Usta . ako se pojavi blijeda kvržica onda je usp jelo 7. majmun ptice: golub. ovca. pas. Otkrivanj e koji je mikrob patogen ako ih ima viš e 4. naziv im ni je povezan s vrstom e hemolize koju izazivaju. težina.na krvnom agaru ostaje zelena zona (blaža he moliza) beta-hemoliza . Potrebno je viš životin ja i treba paziti na dob i spol jer to utječe na e rezultate. koza. Stvaranje atenuiranih sojeva Koriste se m ale životinje: bijeli miš.daje jako tankim i oš trim iglama. ozdravljenje ili ubijanje zbog daljnjeg pr oučavanja. kokoš Životinje moraju biti zdrave prije inokulacije i uzgajane u njima povoljnim u vjetima (maziti i paziti a kasnije zaraziti i ubiti). bijeli štakor. Biranje pravog materjala za inokulaciju.na velikim ži votinjama vene na uš ima. antitijela i protuotrov a 9. I naravno konačni ishod: smrt. Uzgoj i o državanje mikroba koji neće rasti na podlogama (Treponema pallidum) 6.belimantil. Pripremanje čistih kultura 5. Provjera efikasnosti lijekova 10. Najčešća mjesta za inokuliranje (ali mogu i ostala): 1. Dokazivanje o trova 7. govedo.

Pasterizacija je na 60-70 stupnjeva za ubijanje vegetativnih ob lika.DJELOVANJE FIZIKALNIH I KEMIJSKIH SREDSTVA NA MIKROBE Cilj je: 1.. virusa. aju www. supstanci koje sadrže proteine i ne smiju koagulirati. Letalna temperatura je ona koja ubija za 10 minuta ili manj e. jajaš osim virusa hepatitisa . organizam. spriječiti prenošenje patogenih mikroba po čovjekovoj sredini i njihovo un ošenje u organizam 2. spora gljivica. Brza pasterizacija je na 71 stupanj 15 sekundi. seruma. Posuda se stavi u vodu na 56 stupnjeva pola sata pri čemu se ubiju samo veget ativni oblici. Postupak se ponavlja više puta da budemo sigurni u potpu nu sterilnost. vrući z rak u suhim sterilizatorima na temperaturi iznad 160 Ovako sterilizairani predme ti ne ostaju dugo sterilni. spriječiti pris ustvo mikroba na nužno sterilnim predmetima (kirurš instrumenti. lijekovi. Dezificijens otk lanja mikrobe (ponekad i spore) sa površ predmeta. 2. Sterilizacija je ubijanje svih mikroba i spora bez obzira na vrstu i patogenost fizikalnim sredstvima. SUHA TOPLINA: 1. ca. Spore anaeroba neće proklijati u termostatu. njima treba nekoliko sati. ine Antiseptik kemijsko sredstv o koje uniš tava mikrobe na koži i sluzokoži. Doda tak lužina ubrzava sterilizaciju.. Sepsa je prisutnos t mikroba u krvi i njihovo š irenje po tijelu i opasno je po život. rikecija. spaljivanje odjeće i potrošnog materijala 2. najviše 5 minuta (dok su vrući).belimantil.predmet se polije alkoholom i zapali 4. spora Bacillus antracis. Dezifenkcija je u bijanje mikroba ponekad i spora kemijskim sredstvima. Mikrobicidna sredstv a ubijaju. spora. Njima treba 10 do 20 minuta.info 1 . Najo tpornije su spore bakterija iz roda Clostridium. Spore i ciste su otporniji oblici jer mogu izdržati i preko 100 stupnjeva. Vlažna toplina na 100 st upnjeva za ubijanje vegetativnih oblika i spora: 1. STERILIZACIJA TOPLINOM Većin a mikroba ne podnosi velike promjene teperature zbog koagulacije proteina pa se enzimi inaktiviraju. ki prehrambena industrija. Trik je u tome da mikrobe uvjerimo da iz spora pređu u vegetativni oblik. Mikrobiostatici inhibiraju rast i razmnožavanje bakterija. Nove vegetativne oblike opet ubijamo na 56 stupnjeva.zrak. spriječiti kvarenje hrane djelovanjem mikroba 3. Oni omekš stijenku spor e pa i one brže umiru. Kuhanje: za par sekundi ugin u svi vegetativni oblici bakterija. i to tako da ih 2 dana držimo na 37 stupnjeva. pribor. parazita. opaljivanje . laboratorijski mate rijal. Gnotobioz a je najveća moguća sterilnost posvuda.. Dodaje se Na2CO3 ili NaOH. Sterilnost je nepostojanje bilo kakvih mikroba u i na nečemu. Temperatura ne smije prijeći 60 stupnj eva. žarenje metalnih predmeta do isijavanja (eza) 3. VLAŽ TOPLINA ubija mnogo efikasnije nego suha jer brže i lakš prodire u dubinu materijala.. a spora pasterizacija na 6 2 stupnja pol sata. gljivica. Tindalizacija služi za dezinfekciju krvi. virusa.). NA e Ispod 100 stu pnjeva imamo: 1.

a neke su otporn ije. Cilj je zadržati antigenu strukturu i biokem ijske osobine. pa ako se nakon sterilizacije nasađivanjem na podlogu razviju kolonije. 3. ČUVANJE MIKROBA SNIŽENOM TEMPERATUROM Samo za duže čuvanj e bakterija. ima 3 veličine pora. Zrnce praši ne mogu biti različite veličine.belimantil. tanki su i elastičn i. Nekad su se k oristile neke cjevčice ali… Danas postoje autoklavi s elektronskom kontrolom tempera ture i tlaka. Propuštaju ine viruse. 4. Ionako imamo tisuće drugih izvora zračenja pa nam ne treba još i ovo. Suš enje je efikasnije kod nekih bakterija. 5. 2. infracrvene. 5. Azbestni su prešani u diskove različite veličine. Membranski od hidrogela i estera celuloze. To se radi tako da ih se naglo smrzne i onda se led ispari u vaku umu. Struja vodene pare: učinak kao i kuhanje ali manje oštećuje ono što steriliziramo pa se koristi za medicinske instrumente i bakterijska hraniliš sa ugljikohidratima (K ochov lonac) ta 3.od staklene praš oblikovane u diskove.info 2 . Stakleni . Para pod tlakom na temperaturi iznad 100 stupnjeva u autoklav u (ekspres lonac). ako ćeš ikad nešto sterilizirat i u Burkini Faso. KONTROLA STERILIZACIJE 1. To se prije radilo hrani ali danas je zabranjeno. Fizikalna je mjerenje temperature. Imamo različite filtre: 1. gama valovi od radioaktivni h elemenata. Zadržava skoro sve bak terije. Sterilizacija pomoću filtracije ne ubija mikrobe nego ih samo odstranjuje iz tekućina (recimo krvni serum). Ipak.2. Ako bakterije naglo ohl adimo na -30 cijela citoplazma se smrzne pa se mogu čuvati na 76 u smrznutom CO2 i li na -195 u tekućem dušiku. Clostridium) koje se stave na pločice ili paketiće u autoklav. alfa. Berkefeldovi . Chamberlandovi . onda ster ilizacija nije bila potpuna. www.od dijatomejske zemlje. beta. 4. Liofilizacija je metoda čuvanja bakterija kad im se u zme sva voda i pretvara ih se u prah. Tekućina ne ide sama nego ju s e mora tjerati vakuum pumpama. pa je ovo zastarjelo i nepotrebno. Nadzvučne vibracije (ultrazvuk) razaraju membranu. Kod otapanja je obrnuto: zamrznute bakterije moramo pol ako grijati ako hožemo da ožive. 2. 2. Osmotski tlak: plazmoliza i plazmoptiza (pogledaj kod "ras t i razmnožavanje"). STERILIZACIJA OSTALIM SREDSTVIMA 1.porcul anski od aluminijskih silikata uz dodatak kremenog pijeska. Poanta je u tome da se izbaci zrak jer je čista vodena para naj efikasnija. Zračenje: Ultraljubičaste. rendgenske. ima vrlo sitne pore pa zadrže i najsitnije viruse. dobro je to znati. 3. azbesta i organskih materjala. Polagano hlađenje ubija bakterije jer se u citoplazmi stvaraju krista lići koji uzrokuju mehanička oštećenja i denaturiranje proteina. Biološka kontrola sa vrši pomoću spora otpornih na toplinu (Bacillus.

alkoholi. postel jina. da su jeftini jer se koriste u velikim količinama Efikasnost se mjeri fenolnim koefic ijentom i nekom konstantom. lužine. 2. www. Halogeni preparati.belimantil. denaturacija proteina: kiseline. instrumenti. magnezij. kih DEZ IFICIJENSI PO VRSTAMA 1. Dobar za e to dezinfekciju prostora. da š manje smrde to 11. Djeluju tako da se vežu na enzim e i inaktiviraju ih. kožu prije operacije. d) lizol i kreolin su krezoli ka trana emulgirani sa sapunom. Ima neka formula ali neće to pitati. služi za septičke jame. da ubijaju vegetativne oblike i spore 5. Dobri su dezificije nsi. Ubija vegetativn e oblike za par minuta. Moraju imati slijedeća svojstva: 1. c) Klorofenikoli (ne brkati s antibioti kom kloramfenikolom) za ruke. b) krezoli (metil-fenoli) su jači od fenol a ali ne djeluju na spore. b) Kaporit je pročišćeni Ca-hipoklor it. Prednost je š su jaki al i djeluju korozivno i otrovno na ljude. 3. nismo ni sumnjali. Kompleksni spojevi žive nisu jak o otrovni za čovjeka pa služe za dezinfekciju kože i sluznica. a) Klorno vapno je nečist Ca-hipoklorit. pod ova. deterđen ti. š tale. halogeni elementi. ali ima neugodan miris. spore za najviše sat i pol. univerzalan i bolji od fenola i krezola. oko 70% klora. Način djelovanja na mikrobe: 1. silicij. mijenjanj e površinske napetosti i propustljiivosti stanične membrane: fenoli. c) Kloramini imaju oko 30% klora. inhibicija enzima: soli teš metala. vode za piće (bljak). olovo. da ih ne ometaju organske tvari 7. ne smije djelovati korozivno na predmete koji se primjenjuju 9. ini 2. Upotrebljava se kao klorno mlijeko (1x vapno i 4x vode) za wc. 2. da djeluju na mikrobe a ne na makroorga nizam 8. krezoli. zidova. 70% alkohol bolje djeluje jer 90% denaturira proteine na površ i ne prodire dublje.KEMIJSKA SREDSTVA ZA UBIJANJE MIKROBA Dezificijensi. formaldehid. c) Liquor cresoli sapunatus je krezol emulgiran sa sa punom. Najčešće se koristi HgCl2 i to kao 0.. a) fenol 1% za 10 minuta ubija sve vegetativne oblike a spor e puno kasnije. Soli bakra prečavaju rast algi u bazenima. ali i teš otrovi za nas i kih ki korozivni su. da imaj u produženo djelovanje 10. opekotine. ubijaju za 2 do 4 sata vegetativne oblike svih bakt erija i otapaju voš tanu ovojnicu. Fenoli su najjači jer oštećuju bakterijske ovojnice i reagiraju s proteinima citoplazme ali i otrovni za čovjeka. antiseptici i konzervansi.. Za pit ku vodu 1-3% klornog vapna ili 12% Na-hipoklorit. Proizvo de se u tabletama za dezificiranje vode. i naravno. 3. najviš klorni. AgNO3 za dezinfekciju s luznica ali danas zastarjelo. efikasni na svim temperaturama iako su svi bol ji kad je toplije. 30% klor a. Soli teš metala: živa.1% otopina. po mogućnosti što pH neutralniji 3. da se ne moraju davati u v elikim koncetracijama 4.info 3 . bakar. da š brže djeluju to 6.

Ne djeluju na viruse. djeluju uglavnom bakteriostatski. jako redu kcijsko sredstvo. Napomena: u da ljem tekstu će se koristiti izraz “antibiotici” umjesto “antibiotici i kemoterapeutici”. sapuni. pa i spore. Aerosoli a) etilen-oksid je lako zapaljiv pa se dodaje CO2 da se ne zapa li. eugenol. f) creosot=krez oli+gvajakol je složeno sredstvo jakog djelovanja. gljivica (antibiotici). mertiolat. akridini (boje koje djeluju u vrlo velikom razrjeđenju 1/50000). beznojeva kiselina za serum i cj epiva. K-propionat se dodaje kruhu protiv spora plijesni. Vaginalna sluznica: sargotan. M EHANIZMI DJELOVANJA ANTIBIOTIKA 1. Dijele se na antibiotike i kemoterapeutike. sporo ubija mikrobe. ubijaju spore ali i ozo nski sloj pa su zabranjeni. Za konzerviranje biološ preparata: fenol 0.1-0. Aldehidi: a) formaldehid ubija bakterije u 5% otopini a koristi se u 40% (formalin) za konzerviranje mrtvih stvorenja. NaCl visoke koncetrac ije. kationski su amonijeve soli i dj eluju na G+ i G-.5%. Blaži od dezifici jensa. Zubna tkiv a: superoksid.e) KMnO4+fenol: pare te smjese efikasno ubijaju mikrobe u zraku. borna kiselina. 6. borna kiselina (viš se ne koristi). te polusintetski ili sintetski (kemoterapeutici).25-0. Sluznica usta: anilinske boje i preparati.info 4 . Deterđenti mijen jaju površinsku napetost a dijele se na anionske. Za kožu: 3-5% tinktura joda (nekad davno u kaubojskim filmovima). Metabolički antagonizam www. glicerin. b) para-formaldehid je krutina koja sublimiranjem dezinficira zrak 5. ANTIBIOTICI I KEMOTERAPEU TICI . kih saharoza visoke koncetracije (osmotski tlak). ANTISEPTICI Uniš tavaju mikrobe na koži i sluzokoži. Za oči: AgNO3 (odmah nakon porođaja iako može više štetiti nego koristiti). kationske i neionske. Raz likuju se od dezinficijensa po tome što su dezinficijensi toksični i ne mogu se prim jenjivati na živom organizmu (osim antiseptika . Anionski su sapuni i djeluju na G+. b) freoni dezinficiraju ambalažu. g) timol za dezinfekciju usne š u pljine. orga nske koloidne soli srebra. KMnO4. formalin.za kožu i sluznicu).DEFINICIJA Kemoterapijska sredstva su spojevi koji ubijaju i sprečavaju raz množavanje mikroba a koriste se za liječenje ili sprečavanje bolesti kod ljudi i životin ja. a) karboksidi u zatvorenom prostoru nakon 5 sati ubi jaju sve.belimantil. alkohol.2% za zimnicu. Za rane: superoksid za stvaranje aerob nih uvjeta (da ubije Clostridium tetani). hi poklorit. Koristi se za ambalažu od gume i plastike. Denaturira proteine. e jo doform. KONZERVANS I Salicilna kiselina 0. 4. Dobivaju se prirodno od bakterij a. ocat.

etambutol. Slični su D-alanil-D-alaninu koji vrši unakrsno vezanje molekula glikopeptida (pogledati pod sastav stanične stijenke) pa tako vezujući se na enzim inhibiraju polimerizaciju pe ptidoglikanskog ovoja. budući mi nemamo staničnu stijenku.). Riječ je o tome da neke bakterije iz populacije nisu ubi jene djelovanjem antibiotika. tetraciklini. Inhibicija sinteze s tanične stijenke: penicilini. Inhibitori 30S podjedinica su aminoglikozidi (streptomicin. linkozamini. 2. Ekstrakromosomska se osniva na R-plazmidi ma koji kodiraju enzime za razgradnju mnogih antibiotika. čak i između raznih vrsta. nistatin) 4.Antibiotik ima sličnu strukturu kao i esencijalni metabolit i veći afinitet na enzim pa stupa u reakciju s enzimom. Nastali spoj nije funkcionalan za stanicu pa ona ne može rasti ili umire. To su one nalaze se u stanicama domaćina ili su prešle u Loblik koji nema staničnu stijenku na koju djeluju beta-laktami. Povisuju propusnost stanične membrane. Tu još sp adaju vankomicin. griseofu lvin. 3. nalidiksinska kiselina.. pa tako dobijemo otporne sojeve. Takvi mutant i prežive djelovanje antibiotika i razmnožavaju se. stvaraju komplekse i depolimeriziraju DNA. onda će biti otporna na nake druge antibiotike kojima nije bila izložena: www. To je tipičan primjer prirodne selekcije. kana micin. Kad nastupe povoljni uvjeti oni se ponovo razmnožavaju. Nisu otrovni za ljude. Čest o se javlja multipla otpornost a to znači da je bakterija otporna na viš antibiotika .info 5 . OTPORNOST PREMA A NTIBIOTICIMA (čitaj: Imperija uzvraća udarac) Otpornost može biti urođena i stečena. Unakrsna otpornost e znači da ako bakterija razvije otpornost na jedan antibioti k.i na gljivice koje imaj u sterole u stijenci (amfotericin B. Rifamipcin. Ipak često mogu dovesti do alergijskih reakcija (vidi kasnije). Paraaminobenzojeva kiselina (PABA) je preteča folne kiseli ne koja je esencijani metabolit. makrolidi (eritromicin. bacitracin i cikloserin.Inhibicija sinte ze nukleinskih kiselina. ali miruju i nazivaju se perzisteri. a sulfonamidi se vežu na enzime gdje bi se inače tr ebala vezati PABA. Vežu se na bakterijske 70S podjedinice ribosoma a ljudi imaju 80S pa ne djeluju na l jude. U popu laciji se može naći manji broj bakterija mutanata koje postaju otporne. Djeluju na G. citoplazma izlazi van ili nastaju sferoblas ti (pogledaj pod oblike bakterija). Antibiotici dje luju samo na populacije bakterija koje su metabolički aktivne. Izonijazid je antagonist piridoksinu.Inhibicija sinteze proteina. Stečena može biti: a) Negenetička nije rezultat promjene genets kog materijala bakterije. neomicin. Bakterije međusobno razm jenjuju ove plazmide. Inhibicija funkcije stanične membran e: polimiksini. najotporniji preživi. gentamicin. Inhibitori 50S podjedinica su kloramfenikol i. Iz stanice izlaze bakteriji potrebne tvari a ulaze štetne pa ona umire. ali su tada ponovo osjetljive na antibiotik. Takve bakterij e prežive. protivnici Darwina??). cefalosporini (beta-laktamski antibiotici). i na kraju dobije mo čitavu vrstu otpornu na antibiotik (gdje ste sad. Stanica puca.. Urođen otpornost je neosjetljivost na antibiotik uslijed posebne građe staničnih ovojnica ili enzimskog aparata. 5. azitromicin i drugi). Vežu se na DNA. a svaka nova generacija u prisus tvu antibiotika postaje sve otpornija.bel imantil. b) Genetička može biti kromosomska i ekstrakromosomska: Kromosomska se javlja uslijed spontanih mutacij a.

Mikrobi s manje propusnost staničnih ovojnica tako da smanje pore na membrani pa ne propuštaju antibiotik. svakoj se dod aju sve manje količine antibiotika i u svaku se dodaje određen broj bakterija. 2.belimantil. Epruveta sa idućom višom konc etracijom pokazuje minimalnu mikrobicidnu koncetraciju (MMK) i to je najmanja ba ktericidna koncetracija. stupnjeva i na nju se nanesu mikrobi.info 6 .tetraciklin -> svi drugi tetraciklini. uvođenjem hidroks ilne ili amino skupine) a takav modificirani antibiotik ne djeluje. Epruveta sa najmanjom koncetracijom ant ibiotika u kojoj se nisu namnožile bakterije nam pokazuje minimalnu inhibitornu ko ncetraciju (MIK) i to je bakteriostatska koncetracija.najbolje je neutralan u većini slučajeva ali neki su bolji kod nižeg pH (penicilin) a neki kod višeg (streptomicin). Š duže puš to tamo bakte rije da se navikavaju na antibiotik. To se provjerava tako da se www. aminoglikozidi. streptomicin >dihidrostreptomicin neomicin -> kanamicin polimiksin -> kolistin MEHANIZMI OTPO RNOSTI 1. Soli koče aktivnost streptomicina. eritromicin i azitromicin. a membranski pro teini također mogu djelovati kao enzimi koji mijenjaju antibiotik. Ako je v eća od 23 mm onda se smatra da je antibiotik dovoljno djelotvoran za tu bakteriju. Promjena metaboličkog puta. Metoda dilucije se radi u uvjetima koji su bliži onima u organizmu. 6. a oko antibio tika se dobija zona na kojoj ne rastu bakterije. Metabolička aktivnost bakterija. Mikrobi prave enzim koji razgrađuje antibiotik. 5. Promjena str ukture mjesta na koje se veže antibiotik. Trajanje inkubacije. 3. Također može doći do modifikacije transportnih proteina.ANTIBIOGRAM Metoda difuzije : Otopljena agarna podloga na 90 stupnjeva. penicili ni sporije. Smanjenje potreba za metabolitom koji je inhibiran djelovanjem antibiotika. Taj enzim stvaraju uglavnom G. To sv e ide u inkubator da se bakterije namnože. Priredi se niz epruveta sa tekućom podlogom. Stvaraju alterna tivne enzime ili enzimske sustave i tako zaobiđu rekaciju koju antibiotik inhibira . ISPITIVANJE ANTIMIKROBNE AKTIVNOSTI "IN VITRO" . 4. proteini vežu penicilin a sla bije derivate penicilina. pH . One koje brzo rastu su osjetljivije na i nhibiciju nego onih koje sporo rastu. Stabilnost lijeka na temperaturi viš od 37 stupnjeva (temperatura termostata varira). Također postoje enzimi koj i ne razaraju molekulu antibiotika. 4. a najsporije kloramfenikol. već ju samo modificiraju (npr. Klortetraciklin se brzo oj inaktivira. To je zona inhibicije. Više bakterija znači manju zona inhibicije pa se uzima standard od 100 000 bakterija. Na zonu inhibicije utječu: 1. to je veća vjerojatnost da će se javiti otporan soj. 3. Promjene bjelančevinu na 30S podjedinici r ibosoma i postaju otporni na aminoglikozide ili ako promijene 50S podjedinicu on da postaju otporni na eritromicin. Sastav podloge . Primjer su beta-laktamaz e koje razgrađuju sve penicilinske antibiotike. ravne površ vodoravno postavljena 4 mm debelo se skruti na 45 ine. PABA sulfonamida.bak terije. Primjer: ne koristi se PABA nego folna kiselina pa postaju otporne na sulfonami de. 3. Broj mi kroba koje smo nanijeli na podlogu. polimiksin B. Onda se netko sjetio da inhibira taj enzim pa je ampicilinu dodao klavul onsku kiselinu i tako je nastao vrlo efikasni Klavocin. 2. Zatim se doda antibiotik u obliku pilula (disk metoda) ili se utisne u podlogu.

e 2. bradikinin. 2. što dovodi do povećanja propusnosti kapilara i zastoja krvi. a) lokalne su na mjestu unosa: crvenilo kože i svrbež. Alergije mogu biti različite: a) Urtikarije . 4. U organizmu ima mnogo neutralnih i korisnih bakterija. Faktori koji utječu na rezultat slični s u onima za metodu difuzije. dolazi do širenja krvnih žila.sadržaj epruvete stavi na agar pa se opet inkubira. IgE reagira i to je podražaj za degranulaciju stanica pa se oslobađaju medijatori upale: histamin. on da sigurno imamo baktericidnu koncetraciju. Kad organizam ponovo dođe u kont akt s alergenom (penicilin). Također dolazi do spazma bronhalnih mišića i povećanog lučenja sluzi. Antibiotici se različito ponašaju: oksitetra ciklin brzo dostiže koncetraciju u svim tkivima. serotonin. pa može doći do gušenja (to je češći uzrok smrti). promjena imunih reakcija znači da antibi otik promjeni tok infekcije. povraćanje. kosti i vezivno tkivo . Isto tako. 4. stvaraju se spacifična antitijela . Primjer: beta-hemolitički streptokoki mogu izazvati reumatski groznicu uslij ed taloženja kompleksa antigen-antitijelo u srčanom mišiću. koji se vežu na mastocite i bazofilne granulocite. bubrezima. bubrezima. Bakterija može izazvati neki drugi simptom osim uobičaj enog. virusima. na efikasn ost utječu: 1. konc etracija nikad ne smije pasti ispod minimalne baktericidne. Toksične reakcije nastaju kod predoziranja ili kod normalne doze a da osoba nema potrebne enzime.info 7 . b) An afilaktički šok koji često završi smrtno. Azitromicin je svojevremeno bio veliko otkriće jer je lakše prodirao u stanice nego eritromicin. gljivicama.belimantil. a one su često prirodni antagonisti drugim bakterijama. streptomicin je 10% manje prisuta n u tkivima nego u krvi. Samo tako ćemo postići izlječenje bez otp ornih klica. krvožilnom sustavu. upala vene.. 3. mogućnost kontakta antib iotika i bakterije. Osim koncentracije antibiotika. Zbog tog a liječnici nakon injekcije penicilina kažu bolesnicima da čekaju 20 minuta nakon inje kcije. mnogi antibiotici ne prodiru u likvor. opće stanje imuniteta oboljelog. promjena upalnog proesa se događa kad bakterija razvije otpornost pa aku tna upala pređe u kroničnu. broj stanica patogenog organizma 3. razne pojave na koži: osip.. faza razmnožavanja jer antibiotici viš djeluju na organizme koji se akt ivno razmnožavaju. 5. proljev. u svakom slučaju mora biti baktericidna.izazivaju penicilini i sulfonamidi. što pak dovodi do prestanka rada srca. a to znači bez kronične upale. To znači da je potrebn o antibiotike uzimati redovito i na vrijeme. crvenilo.IgE. najčešće je uzrokovan penicilinom. Ako se ne razviju kolonije. zglobovima. perifernim živcima i CNS-u. NEŽ ELJENI EFEKTI ANTIBIOT IKA 1. prostaglandin i. Pr omjena mikrobne flore. Tok alergije: rvom kontaktu organizam se senzibilizira. Antibi otik ubija i te bakterije pa onda može doći do www. mučnina. TERAPIJA ANTIBIOTICIMA Važno je dosegnuti što veću koncetr aciju u bolesnim tkivima. Kortikosteroidi smanjuju upalnu reakciju pa tako i djelo tvornost bakteriostatskih antibiotika. pa neće imati efekta. b) sistemske su najčešće na jetri. Može se spri mo pravovremenim davanjem injekcije sa adrenalinom i antihistaminicima.

fibrin olizin aktivira plazminogen koji se pretvara u plazmin koji razgrađuje fibrin nast ao lokalnom koagulacijom uslijed imunog odgovora (domaćin nastoji ograničiti uzročnika ).info 8 . c) faktori koji sprečavaju imuni odgovor: 1. Virul enciju čine invazivnost i toksičnost. pa razgrađuju se na temperaturma viš od 6 0 stupnjeva. Otporni su na djelovanje temperature (termostabilni). ali zadržavaju antigenost pa se zovu toksoidi ili atenuirani toksini. patogeni mikrob može biti više ili manje virulentan. Svi izazivaju slične simptome: proljeve. povišenje temperature t ako da izazivaju oslobađanje endogenog pirogena iz stanica domaćina a taj pirogen po visi vrijednost u www. TOKSIČNOST Postoje dvije glavne vrste bakterijskih otrova: egzotoksini i endotoksini.razvoja drugih bolesti. 1. Imaju specifičan afinitet za pojedina tkiv a.belimantil. raznih kemikalija i UV zračenja. hepatotoksine. kolagenaza razgrađuje kolagen vezivnog tkiva. Egzotoksini su među najjač m otrovima poznatim čovjeku (sa 200 grama pročišćenog toksina Clostridium botulinum mogl o bi se potrovati cjelokupno čovječanstvo). ostali faktori koji sprečav aju razgradnju unutar fagocita. te svladavanje imuniteta domaćina. Egzotoksini se izlučuju izvan stanice. Svi drugi uvjeti koje denaturiraju proteine (soli teških metala. nefrotoksine. a) adherencija se postiže rece ptorima na površ stanice. kardiotoksine. tj. hijaluronidaza razgr ađuje hijaluronsku kiselinu koja čini izvanstanični matriks (osnovno tkivo). Ako se izgubi normalna crijevna flora. Budući su im proteinske građe vrlo su termolabilni. pa u organizmu čovjeka i životinja izazivaju stvaranje velikog broja specifičnih antitijela. jake kiseline i lužine. npr. Mnogo su manje otrov ni od egzotoksina i ne izazivaju specifične manifestacije jer nemaju naročiti afinit et za određena tkiva. Složene su građe: gliko-lipido-polipeptidni kompleksi. zahvaljujući odgovarajućim receptorima na epitelu sluznice. bilo na samoj stijenci ili na pilama. Virulencija je stupanj patogenosti. zahvaljujući svojoj virulenciji. koagulaza izaziva stvaranje fibrina ko ji se taloži na bakteriji i tako onemogućava fagocitozu 4. pa imamo neurotoksine. 2. PATOGENOST I VIRULENCIJA Patogenost je s vojstvo mikroba da izazove bolest. 2. O otrovima gljivica kasnije. Riječ je o ini poseb nim antigenima adhezinima koji omogućuju prihvaćanje na točno određena mjesta na sluznic i. Endotoksini su sastavni dio stanične stijenke i oslobađaju se u okolinu uslijed raspada bakteri je. Koriste se kao cjepiva. različiti površinski faktori (osim kapsule) s različitim načinima inhibicije fagocitoze. apsorpcijom opsonina (antitijela ko ja obilježavaju bakterije za fagocitozu) 3. b) faktori prodiranja u tkiva: 1. UV zračenje) također uništavaju egzotoksine. kapsula onemogućuje fagocitozu ili r azgradnju bakterije unutar fagocita 2. može doći do manjka n ekih vitamina. INVAZIVNOST je zajednički naziv za sposobnost ad herencije (prihvaćanje za sluznicu i druge površine domaćina). (Bkompleks i vitamin K). To su polipeptidi mulekulske mase 10 000-900 000. 3. prodiranja u tkiva i ra zmnožavanja u njima. enterotoks ine. Kada se egzotoksini tretiraju for malinom ili povišenom temperaturom gube svoju toksičnost. Svi egzotoksini su odlični antigeni.

2. Prvo je podložnost infekciji. 4.Ono drugo je koliko dugo je izložen djelovanju mikroba. gustoće krvi. spol. Različiti mikrobi moraju ući na određene ulaze organizam da bi izazvali bolest. Broj mikroba. Ulazna vrata. povišena temperat ura. dodir. Kochovi postulati: 1. ati b) toksični enzimi koje bakterije luče prema van su hemolizini i leukocidini Hemolizini razaraju membranu eritrocita. Zatim se može upucati zdrav om organizmu i mora izazvati istu ili sličnu bolest i sa tog novozaraženog organizma se opet može izolirati i identificirati.stvaranje specifičnih antitijela i senzi bilizacija T-limfocita. Ne stimuliraju stvaranje antitijela i ne pretvaraju se u toksoide. i efekte na krvožilnom sistemu: leukocitoza.. Najvažnije posljedice infekcije i za razne bolesti su: 1. ke U svakoj zaraznoj bolesti mogu se manje ili viš jasno r azlikovati opći i specifični simptomi: e 1.. voda. Specifičnih simptoma ima mnogo i karakte ristični su za pojedinog uzročnika. Ako u čovjeka uđu otrovi proizvedeni izvan domaćina (botulin) riječ je o trovanju jer nema interakcije dvaju živih bića. a ako prodiru u tkiv a onda je invazija. Oštećenje stanica. www. 4.info 9 . insekti. Ponekad je dovoljna jedna. tkiva i organa i poremetnja njihovih funkc ija. Ako su mikrobi na koži i predmetima onda je to kontaminacija. koliko ima vitamina. higijena. Morfološke promjene: razni oblici upale. promjene krvne slike. slezene i limfnih čvorova. INFEKCIJA Najvažniji oblik patološ djelovanja mikroo rganizama. 3. Dispozicija i ekspozicija. Svaki pat ogeni mikrob izaziva specifičnu bolest. slični hemolizi nima i ne djeluju na limfocite. to 2.belimantil. Š je mikrob virulentniji to je potreban e to manji broj. hrana. otok jetre. Mycobacterium leprae. 2. 2. trombocitope nija. ukratko svi vidljivi simptomi. r azmnožavanje. Neke bakterije neće rasti na hranjivim pod logama: Treponema pallidum. Ima ih viš vrsta.hipotalamičkom termostatu. Podrazumijeva ulaženje patogena u tkiva domaćina. Broj mikroba je posebno važan za uvjetno patogene. a na to utječe ishranjenost. Primjer: uzročnik tetanusa mora ući kroz ranjenu kožu a ako uđe kro z usta neće se dogoditi ništa. diseminirana intravaskularna koagulacija. edemi. promet a vode. ed emi. usmrćuju i često liziraju leukocite. kog njihovo održavanje. gnojenja. Biokemijske i fiziološke promjene poput poremećaja metabolizma hrane. Bolest se pojavi ako su zadovo ljeni svi elementi u Vogralikovom lancu: 1. granulomi. Opći simptomi: opća slabost. Može se izolirati iz oboljelog organizma i u zgojiti na hranjivoj podlozi i tako identificirati. glavobolja. psihički i fizički umor. Izvor infekcije može biti sve š je bilo u kontaktu s bolesnikom. 3.. ostal e otrovne tvari: a) egzogeni pirogeni koje ne miješ s endogenim pirogenom. Leukocidini e inaktiviraju. 5. Imunološ promjene .. 3. U tom vremenu. ponekad v iš od 1000. oslobađanje za domaćina štetnih tvari.. promjena krvne slike.. Proteinske su građe i dobri su anti geni. Put š irenja infekcije: zrak. ali i domaćinovu reakciju na sve to. koje je različito za različite mikrobe. dob. oni se razmnožavaju dok ih ne bude dosta da izazovu promjene u organizmu koje zovemo simptomima. Nak on ulaska patogenog mikroba obično slijedi period inkubacije.. povećan permeabilitet kapilara.

6. e) oko . stalno ljuštenje. 2.turbulentan tok zraka kroz diš puteve uzrokuje hvatanje bakte rija na na ne sluznicu. a cervikalna sluz sadrži lizozim.kiseli pH želuca ubija mnoge mikrobe. djelovanje T i B limfocita. naročito kad imunitet dovolj no oslabi da mikrobi normalne flore postanu patogeni.Prema kliničkim manifestacijama razlikujemo: 1. socioekonomski status. 9. Mogu biti individualne. 5. b) vrućica . 3.neki medijatori upale (endogeni pirogeni) i produkti bakterija (egzog eni pirogeni) povisuju vrijednost hipotalamičkog termostata. U tankom crijevu ih razlažu probavni enzimi a u debe lom crijevu ih ometaju bakterije crijevne flore d) urogenitalni trakt . dob. Superinfekcija je kad s e u toku liječenja jedne infekcije pojavi druga koja je otporna na taj antibiotik. Recidiv je ponovno oboljevanje od mikroba kojeg smo skoro ubili ali ipak nis mo a on se nije pomirio s porazom. 4.ra sa. higijenske navike.čvrstoća.belimantil. suhoća. Latentne su one koje imamo ali ne znam o da ih imamo jer se ne pokazuju. OTPORNOST NA ZARAZ NE BOLESTI Općenito postoje dvije vrste otpornosti prema uzročnicima zaraze . Netipične su kad fali glavni simptom. Sekundarna je kad za vrijem e infekcije jednim mikrobom napadne neka druga vrsta. Monogena infekcija je sa samo jedn im mikrobom. b) diš sluznica . Stalno ispiranje trakta mokrenjem o nemogućuje kolonoziranje bakterijama.info 10 . www. 2) fizikalne barijere: a) koža .nespec ifična i specifična. a sadrže i liz ozim.sve to onemogućuje nastanjivanje patogenih mikroba na koži. Povišena temperatura st imulira aktivnost leukocita. pa biva pr ogutana ili iskaš ljana. Fokalne su kad je mikrob skriven duboko u nekom organu i od tamo se š tijelom. Cilijarni epitel stalno gura sluz prema gore.suze mehanički ispiru oko. iri 7. 8. Abortivne su kad počnu ali se predomisle pa n estanu. epidemijske (šire područje). 3) kemijske barijere: a) hormoni (antiinflamatorni učinak kortikosteroida) b ) beta-lizin i drugi polipeptidi (leukini. blago kiseli pH ( znoj). a također izaziva i izlučiv anje laktoferina iz neutrofilnih leukocita. fagocitin) ubijaju neke mikrobe ako d ospiju u krv c) lizozim razara stijenku bakterije d) interferoni sudjeluju u ant ivirusnoj obrani (vidi detaljnije kod virusa) e) komplement (fiziologija) 4) bio loš barijere: ke a) upalni proces (vidi patofiziologiju) onemogućuje širenje mikroba. U vagini žive Doederleinovi bacili (kiseli pH) . ishranjenost. normalna mikroflora . Nespecifična imunost sastoji se od više faktora: 1) opće značajke: opć onstitucija. endemijsk e (uže područje). pandemijske (posvuda). Miješana je sa više različitih mikroba.spol. visoka koncentracija metabolički h produkata djeluje toksično i hiperosmotski). c) probavni trakt .urin nep ovoljnim sastavom ometa razvoj mikroba (niski pH. Alveolar ni makrofagi fagocitiraju mikrobe koji dospiju u pluća. Sama sluz sadrži neke antibiotske tvari (lizozim).

preosjetljivosti (alergije) ili imunotolerancije.) Egzotoksini bakterija su dobri antigeni i ostali spojevi koje mikrob može stvarati (hemolizini. Svaki od njih ima ka konstantni dio (različit za različitu klasu antitijela ) i varijabilni dio koji omogućuje reakciju sa specifičnim antitijelom.supresorske stanice (Tsupressors) .. postoje i tzv. Hapte n je molekula male mase koja vezivanjem za neki protein (npr. pl azma stanice stvaraju IgE antitijela koja se www.heavy.reakcije uz posredovanje komplementa: bakterioliza (n astaje litički kompleks komplementa . 1 .isto kao aglutinacija ali reagi raju slobodni antigeni a ne cijele stanice.prvi stupanj je specifično spajanje antigena i određene varijabilne regije antitijela (brzi stupanj). B-limfociti su prekursori plazma-stanica koje proizvode antitijela..belimantil. Mantigen. tkivni makrofagi.drugi stupanj se manifestira na specifičan način: aglutinacijom. IgA.kompleks toksin-antitij elo nije otrovan . hijaluronidaza i drugi enzimi) su antigeni. Manje važno za obranu ali važno u dijagnostici. flagerlarni (bičevi) ili H-antigeni. a ne cijela molekula.light. Sastoje s e od 4 polipeptidna lanca: dva teš (H .regulatorne stanice (T-helpers) PREOSJETLJIVOST Preosjetljivost il i alergija je imuni odgovor koji nastaje pri ponovljenom kontaktu s antigenom ko ji nazivamo alergenom. T-limfo citi imaju viš uloga: . To je za to jer su za antigenost odgovorni dijelovi antigena. Antitijela (imunoglobulinska frakcija seruma) su proteinske molekule naročite građe.neutraliziranje toksina . lizom st anice ili drugim serološ reakcijama (to traje neko duže vrijeme). Bakterije trebaju željezo za sintezu enzima pa ako nem a željeza sporije rastu.i Tlimfocita.precipitacija .info 11 . neutrofilni leukociti i neki T-limfociti Specifična imunost posredovana je djelovanjem B. kad različiti antigeni izazivaju stvaranje istih antitijela. Mr =25000). . .aglutinacija . Antigen (antibody generator) je svaka tvar koja u živom organizmu može iz azvati imuni odgovor koji može dovesti do zaštitnog imuniteta (specifične otpornosti). . Prvi kontakt se zove senzibilizacija: B-limfociti. samo onemogućen. protein plazme) iz azove imuni odgovor. Sami hapteni nisu antigeni.vidi fiziologiju) i reakcija vezanja komplem enta (vidi kod identifikacije bakterija) Stanice imunog odgovora su limfociti. kapsularni ili K-antigeni Površin ske strukture mogu imati čitav niz antigena označenih raznim slovima (Vi-antigen. unakrs ne reakcije. Ipak.citotoksične stanice (T-killers) e . Antigeni su specifični pa svaki antigen izaziva proizvodnju točno određenih antitijela. Antigeni bakterija: somatski il i O-antigeni. tj.neutralizacija virusa . d) fagocitoza je prepoznavanje. IgD. . kih R eakcija antigen-antitijelo sastoji se od dva dijela: . proždiranje i destrukcija p atogenog organizma od strane fagocita: makrofagi.sljepljivanje stanica u grupice. Neki imaju 1 0 lakih i teš lanaca. 2.c) laktoferin izuzetno dobro kompleksira željezo i smanjuje koncentraciju slobodno g željeza u plazmi i tkivima.virus nije razgrađen. precipitacijom. IgE. IgM. kim Manifestacije reakcija antigen-antitijelo: . Mr=50000) i dva laka (L . Postoji pet klasa antitijela: IgG.

endokarditis. probavnih i neuroloških smetnji. kojima treba neko vrijeme da “osjete” antigen jer antigene prvo moraju fagocitirati makrofagi i prezentirati ih T-limfocitima. Ob ično ih uklanjaju makrofagi. TIP . Tu spadaju peludna groznica. Primjer takve reakcije je serumska bolest kada nakon davanja seruma s antitoksinom dolazi do poviš enja temperature. endokardu i zglobovima.belimantil. paratifus. Služe za prevenciju zaraznih bolesti. ali pri alergiji ih ima previše. Također. 4 . Postoje i tzv. osipa. TIP . 3. Kombinirana cjepiva: Di-Te-Per su toksoidi difterije i tetanusa + mrtva Bordet ella pertussis. Primjeri su tuberkulinska reakcija (kod Mycobacterium tuberculosis) ili odbacivanje transplantata. edema lica i zglobova.info 12 . a opisano je kod neželjenih učinaka antibiotika (tada anti biotik djeluje kao alergen). Takva je transfuzijska reakcija uslijed davanja inkompatibilne kr vi. tetanus.ANAFILAKSIJA Vezivanje alergena za IgE izaziva degranulaciju gor e navedenih stanica pa one ispuš taju tvari posrednike (medijatore anafilaksije): histamin. pa nastaje reumatsk a groznica (glomerulonefritis. žuč). 3. Tada može doći do opsežnog oštećenja tkiva. pertussis. Riječ je m rtvim ili živim ali oslabljenim bakterijama ili tretiranim (atenuiranim) toksinima bakterija (vidi kod egzotoksina). Nedostatak je š nikad ne znašjesu li to dovoljno oslabljeni. Cjepljenje tokisoidima: difterija. već T-limfocitima. 4. odebljanja limfnih čvorova. pjegavi tifus. Taj je imuni odgovor inu pretjeran i dovodi do oštećenja tkiva. Tako se cijepi protiv bjesnoće i BCG ( be-se-že . Oslabljeni mikrobi s e prevode kroz puno životinja i presađuju se na nepodesnim podlogama (krumpir. da se razmnože i mi griraju do antigena.CITOTOKSIČNA REAK CIJA Vezivanjem alergena s IgE antitijelom aktivira komplement i dolazi do lize stanica tkiva. leukotriene i druge. 2.REAKCIJA IMUNIH KOMPLEKSA Oštećenja tkiva izazivaju cirkulirajući kompleksi antigen-antitijelo koji se deponiraju u tkiva i privlače fagocite koji izazivaju upalne reakcije. prostaglandine. kompleksi nastali za vrijeme streptokokne upale mogu se deponirati u glomerulima bubrega. TIP . Od mrt vih mikroba: tifus. To dovodi do stanja koje se naziva anafilaktički šok. 2. bronhalna astma i osip. Postoje 4 vrste preosjetlji vosti: 1. čime osoba postaje alergična.vežu za površ mast-stanica i bazofilnih leukocita. 1. CJEPIV A Cjepiva (vakcine) služe za stvaranje umjetno stečenog aktivnog imuniteta. artritis).vidi kod tuberkuloze). ali ne mogu izazvati bolest. ali samo na užem području organizma (senzibilizirane su samo lokalne stanice). www. glice rol. heparin. TIP .ODGOĐENA PROSJETLJIVOST Ovaj tip alergije nije posredovan antitijelim a. lokalne anafilaksije sa istim mehani zmom nastanka. Prednost je što oslabljene bakterije preživljavaju u organizmu tako da je imu ni sustav duže u kontaktu sa antigenom.

Viš o tome kod virusa. e www.belimantil.Antivirusna cjepiva koriste atenuirane i inaktivirane viruse (gripa. ospice.info 13 . bje snoća) ili njihove dijelove virusne antigene (hepatitis B).

sc.ANTIMIKROBNI LIJEKOVI Prim. dr. Josip Čulig. mr. 1 . med.

ANTIMIKROBNI LIJEKOVI uniš tavaju (ubijaju) mikroorganizme ili zaustavljaju njihov rast. BAKTERICIDI BAKTERIOSTATICI 2 .

MEHANIZMI KEMOTERAPIJSKOG DJELOVANJA • Inhibicija sinteze stanične stijenke • Povećanje propusnosti stanične membrane • Inhibici a i poremećaji u sintezi bjelančevina • Inhibicija sinteze nukleinskih kiselina 3 .

PENICILINI I CEFALOSPORINI koče koče enzim transpeptidazu. nužan za mrežasto ispreplitan je pentapeptida stanične stijenke.Sinteza stanične stijenke odvija se u nekoliko stupnjeva. VANKOMICIN sprečava transfer polipeptida spreč iz c itosola na polimerski lanac. 4 . Antibiotici je zaustavlj aju na različitim razinama.

5 . MIKONAZOL.Stanične membrane mikroba selektivno su propusne (slično čovjekovim) NISTATIN i AMFOTERICIN su polieni bogati konjugiranim dvostrukim vezama. KETOKONAZOL. KLOTRIMAZOL.… inhibiraju ci tokrom P-450 Pkoji demetilira prekursor ergosterola. Vežu se z a ergosterol u staničnoj membrani gljivica i stvaraju hidrofilne kanale kroz koje bitni dijelovi stanica izlaze.

70 S ribosom s podjedinicama 30 S i 50 S AMINOGLIKOZIDI se ireverzibilno vežu na 30 S pa nastaju nenormalne bjelančevine.Sinteza bjelančevina odvija se na ribosomima bakterijskih stanica. Ovi se lijekov i vežu i za ribosome sisavaca! 6 . TET RACIKLINI se vežu na 30 S i blokiraju vezanje transfer RNA za mRNA.

Klindamicin koči početak sin teze peptidskog lanca.KLINDAMICIN. 7 . Eritromicin sprečava elongaciju peptidskog lanca na ribosom ima. ERITROMICIN I KLORAMFENIKOL vežu se na 50 S.

Izravni inhibitori sinteze nukleinskih kiselina RIFAMPICIN inhibira sintezu bakterijske RNA na DNA ovisnu polimerazu. nhibiraju sintezu nukleinskih kiselina blokiranjem DNA giraze. 8 KINOLONI i .

a mikrobi je sintetiziraju iz PABAPABA -e. TRIMETOPRIM koči enzim koji koči reducira dihidrofolnu u tetrahidrofolnu kiselin u. 9 .Neizravni inhibitori sinteze nukleinskih kiselina SULFONAMIDI sprečavaju sintezu sprečavaju folne kiseline. Sisavci koriste gotovu folnu kiselinu. koenzima u sintezi timidin a.

10 .KONCENTRACIJA ANTIBIOTIKA na mjestu infekcije mora biti 2 .4 x veća od MINIMALNE INHIBITORNE KONCENTRACIJE za pojedinu bakteriju.

11 .REZISTENCIJA MIKROBA • promjene u staničnoj stijenci bakterija koje sprečavaju ulaz antibiotika • promjene na mjestu vezivanja lijeka • stvaranje enzima koji razgrađuju antibiotik (penicilinaza ).

transformacija .konjugacija .transdukcija plazmidske DNA unutar bakteriofaga .plazmidi (genetski e lementi) .GENETSKI MEHANIZMI REZISTENCIJE 1.prijelaz kratkih sekvencija DNA s plazmida na plazmid unutar bakterije 12 .DN A prelazi na drugu stanicu . Vankromosomska . Kromosomska .plazmidi prelaze s bakterije na bakte riju za vrijeme konjugacije .transpozicija .spontana mutacija gena 2.

ODABIR ANTIBIOTIKA • prema kliničkom iskustvu empirijski • prema antibiogramu 13 .

vrtoglavica.od 1935. pneumokok. cijanoza. agranulocitoza.glavobolja. akutna hemolitička anemija. • Djelotvorni protiv gram-pozitivnih i gra m-negativnih bakterija • Meningokok. 14 . g.SULFANOMIDI I TRIMETOPRIM . krista lurija. stafilokok i gonokok s u danas rezistentni • Brojne nuspojave . streptokok.

Alergijske reakcije . g.1928. BDanas su rezistentni mnogi sojevi stafilokoka. kultura plijesni Izolacija aktivne tvari krajem 2. 15 . pneumokoka.hipersenzib ilizacija penicilinskom kiselinom koja nastaje cijepanjem B-laktamskog prstena. hemofilusa. gonokoka. Rezistencija bakterija lučenjem penicilinaze koja cijepa B-laktamski prsten. svjetskog rata.PENICILINI .

prošireni spektar djelovanja gram negativne bakterije karbenicilin .otporan na stafilokoknu penicilinaz u 16 .kristalni penicilin oralni penicilini amoksicilin .djeluje na pseudomonas piperacilin .dj eluje na psedomonas i klepsijelu meticilin .

4. 1.CEFALOSPORINI su dobiveni iz filtrata aktinomiceta. 3. generacija generacija generacija generacija CEFALEKSIN CEFUROKSIM CE FTRIAKSON CEFOBID 17 . ali neke gram-negativne bakterije razvijaju gramcefalosporinaze. 2. Djeluju slabije od penicilin a. Nisu osjetljivi na penicilinazu.

Virusi su intracelularno smješ teni uzročnici zaraznih bolesti ANTIVIRUSNI LIJEKOVI ne smiju oštetiti stanicu domaćina domać ACIKLOVIR derivat gua ina inhibira virusnu DNA .polimerazu ZIDOVUDIN je sintetski analog timidina koj i inhibira HIV INTERFERONI su glikoproteini koji imaju imunoregulatorno i antipr oliferativno djelovanje 18 .

faktor gomilanja iza ziva precipitaciju fibrina i stvaranje apscesa. intermedius uzrokuje in fekcije rana. Služi za identifikaciju. konjuktivitis 5. koagulaza ima istu funkciju kao faktor gomilanja i sprečavanje pristup a fagocitima i antitijelima 4.priš tevi. epidermolitički toksin = exfoliatin odjeljuje epidermu od stratum granulosum 11. leukocidin smanjuje djelotvornost fa gocitoze 3. fibrin i ostale proteine 7. hemolizini izazivaju beta hemolizu 2. Luče beta-lak tamazu pa su otporni na penicilin.info 1 . kloksacilin. albus uzorkuje upalu lojnih žlijezda . Izvanstanični spojev i: 1. G+. 3.belimantil. do bivaju se plakovi. hijaluronidaza razgrađuje izva nstanični matriks domaćina 9. 3. Stanični spojevi: 1. www. im aju kapsulu. pleuritisa.SPECIJALNA BAKTERIOLOGIJA MICROCOCCACEAE Rodovi: Micrococcus. 4. kožne infekcije: potkožni čir. nukleaze razgrađuju DNA i RNA 6. beta-hemoliza. Planococcus S TAPHYLOCOCCUS AUREUS Morfologija: sitni. Stomatococcus. proteaze razgrađuju serumske proteine. dublja infekcija s brojnim drenažnim otvorima u koži. površ inska infekcija kože primarno uzrokovana strep tokokima. S. upala tankog crijeva uz pr oljeve i povraćanje. epidermidis je uobičajeni stanovnik kože i ponekad izazove oportunistčke infekcije. ku 2. Staphylococcus. što olakšava kolonizaciju kože 5. aerobni. p irogeni toksin podižu temperaturu Patogeneza: 1. eritromicin. Terapija: cefalosporin. peptidoglikan stijenke daje serološ reakciju. može dovesti do sepse i meningitisa. uzrokuje infekcije gornjih dišnih p uteva ali može izazvati i upalu pluća 2. antigeni: protein A i polisah arid A su dijelovi stanične stijenke i izazivaju imuni odgovor. Identifikacija: gnoj se stavlja na tekuću ili krutu podlogu. ne prave spore. tvore grozdove. peritonitisa (sekund arna žariš s visokim letalitetom ta). nepokretni. stafilokinaza razgrađuje fibrin 8. S. enterotoksini izazivaju akutni proljev i povraćanje 10. OSTALI STAFILOKOKI S. lipaza razgrađuje lipide.

Enzimi: laktaza+. G+. sepsa poslije abortusa 4. neki prave kapsulu. sicca.izraženi eritem i edem kože.anti tijelo može izazvati autoimonu bolest zvanu reumatska groznica koja može biti neuspo redivo gora od bolesti izazvane bakterijom. Patogeneza: 1. ON TRAŽI MALO VIŠ O Š E ARLA HU!!!!! 2. gnoj ili bris grla. ali u organizmu sti mulira blastnu transformaciju limfocita. nesporogeni. Kod ove porodice kompleks antigen . Površ inska infekcija se očituje kao mjehurići na k oži koji pucaju i nastaju kraste. nepokretni. sepsa. Saprofitne vrste: N. uha. oksidaza+. beta-hemol izu. sepsa. Streptolizin S izaziva beta hemolizu (in vitro). ne prave spore. Kod imune obrane bubri pa se to može k oristiti za identifikaciju (Neufeldov fenomen). upala uha. ne prave spore. pluća 2. diplokoki poput zrna kave. hemoliza: streptolizin O napada eritrocite ali je osjetljiv na prisus tvo kisika. miokardu i sinoviju. Komplikacije: reumatska groznica (miokarditis i artritis) i glome rulonefritis. fakultativni anaerobi. N. Prenosi se kapljičn o. www. kožne infekcije: erizipel ("crveni v jetar") . aerobni.info 2 . NEISSERIACEAE Morfologija: G-. Za rast im treba puno CO2.belimantil. G+ Uzgoj na krvnom agaru: beta-hem oliza ako se kultivira anaerobno. 3. sinusa. Terapija: penicilin i eritromicin. 3. šarlah. meningitis. Terapija: penicilin. Obavezno ant ibiogram. Obavezni paraziti sluznica. N. sinusa. eritrogeni toksin izaziva š arlah. To su imunološ reakcije na ke infekciju u kojima dolazi do precipita cije kompleksa antigen-antitijelo u glomerulima. nepokretni. izaziva respiratorne infekcije : upala grla. a alfa-hemoliza ako aerobno.čokoladni agar. Kapsula sadrži SSS (specifična solubilna supstanca) antigen. konjuktivitis. Unutarstanični paraziti i uzrokuju g nojni proces. Stanični produkti: 1. DYPLOCOCCUS PNEUMONIAE ILI STREPTOCOCCUS PNEUMONIAE Morfologija: izduljeni dipl okoki s kapsulom. STREPTOCOCCUS PYOGENES Morfologija: nepokretni. flavescens. a iz krvi može u bilo koji organ. Rastu na obogaćenim pod logama . b ronha i pluća. S labo razgrađuju šećere. rastu u lancima. proteinaza. mogu i cefalosporini i eritromicin. Prenosi se kapljično ili kontaktom ako ima kožnu infekciju. Patogeneza: uzrokuje respiratorne infekcije: upala nosa. drugi faktori invazivnosti: hijaluro nidaza. konjuktivitis. streptokinaza. catarrhalis. imaju kapsulu. neki sojevi su otporni pa se daje kombinacija ampici lina sa klavulonskom kiselinom. grla. Uzimaju se sputum.STREPTOCOCCACEAE 30-ak različitih tipova.

meningitis. sjajn e. šupka i konjuktivi tis. ravnog ruba. endotoksin. Virulencija: kapsula + pili (prijanjanje za nazofaringealnu sluzni cu) i endotoksin koji ima sposobnost prodiranja u stijenke malih krvnih žila i tak o se š po tijelu. kroz sluznicu uđe u krv pa izazove brzu i žestoku sepsu (meningokokcemija). Antigeni: pilin i porin.artritis. Svježe izoli rane posjeduju kapsulu i pile. U podlogu se dodaju vankomicin i nistatin se stavljaju da spriječe rast ostalih bakterija. iri Bolest se prenosi kapljičnim putem: 1. pluća. srce . Žene dobiju infekciju grlića maternice i uretre. sjajne. to Terapija: penicilin. Inkubacija 1 do 7 dana. sivkaste. nog Antigeni: kap sularni (polisaharidi i drugi). seroskupine A i C su epidemijski oblici bolesti a B sporadični. likvor. e ndokarditis. Ako se infekcija ne liječi širi se na prostatu. eritromicin. Kolonije su glatke. Moguće je š irenje bolesti u jajovode i jajnike š izaziva n eprohodnost jajovoda i sterilnost. Muškarci dobiju uretritis sa gnojni iscjedkom koji izazove bolno mokrenje. azit romicin. Enzimski slabo aktivna i razg rađuje samo glukozu. krvarenje u nadbubrežnim žlijezdama. Virulencija: pili za prihvaćanje na sl uznicu. 3. Patogeneza: bolest se zove gonoreja. U 2/3 slučajeva infek cija prolazi bez simptoma. cefalospor ini i kloramfenikol NEISSERIA GONORRHOEAE Parazitira u granulocitima. strah od svjetlosti. Rijetko pređe u krv i izazove sepsu. sjemene mjehuriće i epididimis što može dovesti do sterilnosti. fermentira maltozu. Bakterijski meningitis razlikujemo od virusnog po tome š virusni ne uzrokuje stvaranje gnoja. ali može proći i bez tih simptoma. Ophtalmia neonatorum je infekcija ploda prolaskom kroz porođajni kanal. nakon sepse a još rijeđe izaziva artritis. prozirne. vlažne.miokarditis. 4. Izvan čovjeka gube virulentna svojstva što znači da se ne može se zaraziti dodirom pred meta osim ako je bakterija svježe nanesena. što se očitu je kao krvarenje kože i sluznica (osip). Ako se na podlogu stavi tetrametil-parafenil-di amid daje crne kolonije. Rijetko ima plazmide. krv. meningi tis je gnojna upala moždanih ovojnica popraćena glavoboljom. epitel nazofarinksa 2.NEISSERIA MENINGITIDIS Parazitira u leukocitima. Posljedice su konjuktivitis i sljepoća. Za rast zah tjevaju povišenu koncetraciju CO2 i obogaćenu podlogu. Uzorci za dokazivanje: n azofaringalni bris. www. Zato se bebi dodaje eritrom icin u konjuktivnu vreću. nema hemolize. Kolonije su glatke. Terapija: penicilin. Dijagnoza: uretralni iscjedak nanese se na čokoladni agar. moguće me tastaziranje u druge organe: zglobovi . ima kapsulu i pile za prihvaćanje na stanični epitel diš sis tema. Gnojni proces povisuje pritisak na razne dijelove mozga.belimantil. uk očenim vratom. Postoje sojevi otporan na penicilin (proizvodi penicilazu) pa se daju c efalosporini. to Moguće su i infekcije usta.info 3 . koža – potkožna krvarenja i osip.

konjuktive. Ima i somatski proteinski antigen. Normalni stanovnik sluznice nazofarinksa. BACILLUS ANTHRACI S Morfologija: veliki (4 . sporogeni aerobni štapići. Vrste: B. Nema hemolize. nekroza tkiva). megaterium. češće nego u nama. crijevni: krvava upala tankog i debelog crijev a s proljevom. nema kapsulu. U pala se može proš na srednje uho. kolagenaze. iriti Terapija: ampici lin sa klavulonskom kiselinom. P ojedinačno nisu otrovni ali kombinacija je gadna.belimantil. Enzimi: proteaze. cereus). sinuse. Česti kontaminanti. Spore p režive 10 minuta u kipućoj vodi. Zaraza udisanjem spora (npr. www. a još je i antigen. poli mix. Otporne su z bog stvaranja spora pa su proširene u prirodi. kožni antraks (crni priš bakt rija prodire kroz sitne rane na koži. neravnih rubova. prebirači vune). a u normalnim uvjetima prežive desetljećima. Spore su smještene centralno ili supterminalno a u obojenom preparatu vide se kao prozirna tjelešca u bakteriji. Većina vrsta nije patogena. plućni antraks je upala pluća s krvavim ispljuvkom. brevis). Uzročnik antraksa koja uglavnom za vršava sepsom i smrću životinje. Razlikuje se od Neisse ria jer ne razgrađuje ugljikohidrate. polimix). M ogu biti povezani u kraće lance (nalik na bambusovu trsku). aerobi. B. B. Kolonije m ogu biti: S-oblik su okrugle. bez bičeva (nepokretni). vitičaste. i nisu patogeni. cereus. Bolest će se razviti ako je oslabljen imunitet. kovrčave. Proizvodi betalaktamazu i DNA-azu. Tvore ih patogeni sojevi (kapsula). anthracis. hiperemija. 2. Regionalne l imfne žlijezde su otečene i bolne. polimixin (B.10 nm) štapići s kapsulom.MORAXELLA CATARRHALIS G-. bronhe. koje kasnije pocrni zbog k oagulacije krvi i pukne. Nakon inkubacije od nekoliko dana t): pojavi se crveno izbočenje (edem. BACILLUS G+. Zaraza od nedovoljno termički obrađenog mesa zaraženih životinja. B. Oko primarnog priš nastaju satelitski ta mjehurići slični primarnom. lecitinaze. Smrt ka o posljedica visoke dehidracije i kardiovaskularnog kolapsa. enzima i toksina Kapsula ima polimer D-glutaminske kisel ine i on sprečava fagocitozu.info 4 . te se iscijedi krvavo-gnojni eksudat i nastane crna kra sta. i jedan hapten. BACILLACEAE 2 roda: Bacillu s i Clostridium. R-obli k nemaju kapsulu. ima pile. gramicidin (B. protektivni faktor (protiv fagocitoze). obavezno antibiogram. Virulencija se sastoji od kapsule. pril ično rasprostranjeni u okolišu. Toksin ima 3 komponen te: edematozni faktor. Neke vrste prave antibiotike: baci tracin (B. Kod čovjeka ima 3 oblika: 1. 3. letalni faktor. glatke.

Iznimka je C. kolagenaza. kolagenaza i hijaluronidaza za razaranje vezivnog tkiva. Osim toga ima i ovih enzima: lecitinaza. Tkivo se raspada(mj ehurići plina). Enzimi: lecitinaza uniš t ava membrane. Patogenost im poraste u sinergizmu s fakultativnim anaerobnim ko ji potroš kisik u tkivu. pos jeduju peritrihijalne bičeve pa su jako pokretni. na površ j e tvrda kožica. sepsa: hemoliza dovede do anemije. Proizvodi kiselinu i plin vodik. fermentacij skim procesima (kiseljenje zelja). smrt. uzročnik plinske gangrene (klostridijs ka nekroza) je nekrotizirajuća upala koja se naglo širi iz područja tkivnog oštećenja u su sjedno vezivo i mišiće. CLOSTRIDUM G+ štapići. neki i hem olitični i jedan enterotoksin. nastaje hemoliza. žutica. Većina je saprofitna. anaerobi. t etani). abdominalni grčevi i povraćanje. tita Dokaziv anje: termoprecipitacija (Ascolijeva reakcija). Ako se uzgaja u bojunu. B. može izazvati sepsu. izlučivanje tekućine i proljev. CLOSTRIDIUM PERFRINGENS Morfologija: kratki debeli bacili s kapsulom. perf ringens jer nema bičeve a ima kapsulu. B. Spore su smješ tene supterminalno. be z bičeva. tetraciklin. hijaluro nidaza. smrt nastupa u nekoliko sati. koža je plava. beta. nema osjeta i na dodir šušti pa se bolest zov e i šuštavac. OSTALI BACILUSI B. perfringens) i proteolitične (C. stretotermiphilis služe za kontrolu sterilizacije autoklava. i Patogenost se sastoji od egzotoksina koji se razlikuje od vrste do vrste. Ima tipove kolonija od A do E. gama. crijevima životinja i u biljkama. Ukoliko s e razvije meningitis. theta) i svi su nekrotični. proljev. hemolizin . Patogeneza: 1. Egzogeni patogeni su uzročnici infekcije. Endogeni patogeni su nesporogeni anaerobi su dio normalne flore i mogu po stati patogeni. Važna je zaš veterinara i svima koji rade sa životinjama cjepivom (soj bez kapsule ali ima antigene). Ako dođe do sepse.info 5 B. Pokazuje he molizu alfa i beta vrste. Kolonije: raste u raspon u od 18 do 46 stupnjeva te se kultivacijom miješ flore na 45 stupnjeva može izdvojit i ane od ostalih bakterija uz pH 7.cereus je če st uzročnik bolesti u čovjeka: trovanje hranom. Metabolički aktivne: postoje saharolitične (C. megaterium je česta u . Spore su jako otporne i podnose kuhanje sat ima. dolaze i zvana. www. zatajenje bubrega.Sva 3 oblika mogu preći u sepsu: vrućica. ini Terapija: penicilin. š smrt. s kratkom inkubacijom (1-6 sati): termostabiln i toksin. 2. Otrovi: 5 vrsta (alfa. nema kaspulu. gangrenoz ne nekroze nakon operativnih zahvata: ako nakon abortusa ako ostane posteljica u maternici nastaje infekcija. s dugom inkubacijom (8-16 sati): termo labilni enterotoksin aktivira adenil-ciklazu. upala oka. Ima ih u zemlji. 2 vrste trovanja hranom: 1. Gangrena u kirurgiji crijeva i žučnih putova. prave spore. Veliku ulogu igraj u aerobi koji potroš kisik te pomažu razvoj anaerobne infekcije. ok. delta. sup tilis. često su u paru. infekcija drugih tkiva. Bolest nastaje zagađivanjem tkivne ozljede. manji broj izaziva bolest. 2. meningitis.belimantil. tahikardija. vodama. e ljubičasta.

spazam mišića lica. NH3. klostridijski celulitis je infekcija potkožnog tkiva slična plinskoj gangreni. kih Toksini: egzotoksini tetanolizin (hemolizin) i tetanospazmin (neur otoksin) Patogenost: sama infekcija je uvijek lokalna pa kao takva ne bi bila ve liki problem. Osim njega. Paraliza glat kih mišića i srca izaziva smrt. bacitracin. Kolonije su okrugle. Biokemijske osobine: ima proteolitičke enzime i stvara CO2. pa to nije jasan pokazatelj za ovu bakteriju. konzerve se mogu lako prepoznati po plinovima koje bakterija stvara a koji uzr okuju napuhavanje. Tretiranjem otrova nastaje toksoid za vakcinaciju. CLOSTRIDUM TETANI Ima terminalne spore. Ovo je najjači prirodni otrov.i peritrihijalne bičeve. unosi se namirnicama (konzervirana hrana). Biokemija: ragrađuje saharozu i proteine. zbog pokretljivosti prekriva čitavu površinu podloge. anaerobi. Antigeni: H-antigen (termolabilan) i O-antigen (termostabilan) sa 10 sero loš tipova. Svijest je potpu no očuvana.3. VAŽNO: zaražene namirnice su po okusu i mirisu neizmjenj ene. Streptococcus faecalis . Spore ili vegetativni oblik se unose preko rana. CLOSTRIDIUM BOTULINUM Morfologija: U parovima ili kr atkim lancima.info 6 .. H2S. Infekcije nema. slabost okulomotornih mišića . Patogenost: egzotoksin (neurotoksin) otp oran na probavne enzime. acetat. Pa ipak . bez kapsule. indol. Iz lučivanje neugodnog mirisa zbog NH3. sjajne. to mogu izazvati i ove bakterije: Staphylococcus aureus. Doza ispod 1 mikrograma je ubo jita. klor amfenikol od antibiotika. alimentarne toksoinfekcije: u lužnatoj sredi ni izlučuju enterotoksin koji izaziva grčeve i proljev. na životinje C D F. žrtva nema nikakve š anse. što dovodi do jakog grčenja uz lomove kostiju i guš enje. Znakovi zaraze su kočenje v oljne muskulature. kontrakcija leđne muskulature. Bacillus cereus. Tako ova bakte rija unesena preko usta ne izaziva nikakav efekt. H2. Terapija : penicilin. 4. Na 100 stupnjeva kroz 10 minuta otvor se inaktivira (termolabilan). ubodima. Najbolja je seroidentifikacija otrova. Bolest se zove botulizam i ako se na vrijem e ne da protuotrov. vjerojatno zato jer s e ne stigne razviti. Egzotoksin je osjetljiv na HCl pa se inaktivira u želucu. ali. Kirurško odstranjenje zahvaćenog tkiva (zato su Titu rezali nogu).otrovi se š krvlju. Najbolja je prevencija adekvatnim tretmanom rana. a u fazi sporulacije se boje G. www. odsustnost peristaltike. Kolonij e su slične pahuljicama pamuka. prozirne. Terapija: penicilin. Preventiva: otvor ite ranu!!! Čišćenje sa superoksidom jer je bakterija anaerob. r educiraju nitrate u NO2 i NO (plinovi). nestručni pobačajem ili pupčanom vrpcom. Otrov ometa izlučivanje acetilkolina u kolinergičnoj sinapsi što izaziva mlohavu paralizu poprečno-prugastih mišića. ali važnije je davati protuotrove (ljudski ili životinjski tetanusni imunoglobulin) . peritrihijalni bičevi. ire Egzotoksin tetanospazmin djeluje na CN S tako da sprečava oslobađanje inhibitornih transmitera i poveća refleksnu razdražljivos t. Na čovjeka dje luju tipovi A B E..belimantil. inhibicija lučenje sekreta sluznice pa nastaje suhoća usta i ždrijela. supterminalne spore. Identifikacija je pucanje duboko g agara uslijed stvaranja plina. Cjepivo se zove DI-TE-P ER.

kolestin. Uzrokuje 2/3 trbušnih apscesa. Terapija: metronidazol i klindamicin. rifampicin. Mnogi čl anovi ove porodice čine normalnu mikrofloru sluznica čovjeka. P seudomembrane mogu dovesti do suženja crijeva.info 7 . Normalna mikroflora tjelesnih šupljina čovjeka (u 1 gram sadržaja crijev a ima ih 10 na 10tu). www. probavnog sistema i urogenitalnog trakta. fragilis je patogena jer ima kapsularni polisaharid uzorkuj e apsces i ima antifagocitno djelovanje. Mlad e kolonije Prevotelle stvaraju crvenu flourescenciju. Posjeduju plazmide pa otpornost na antibiotike prenose kon jugacijom. metronidazol. paradontoza. Terapija: vankomicin. Fusobacterium bičeve. Širi se po organizmu pa može izazvati nekrotična upala pluća Pri porodu kod preranjenog pucanja vodenjaka može dovesti do kontaminacije plodne vode. Nalaze se u gingivalnom džepu (i zmeđu 2 zuba u hrani) . Obično se javlja kod bolesnika koji pri maju antibiotike jer uniš tavaju normalnu floru. PREVOTELLA. Rijetko m ogu izazvati infekcije na ostalim organima. Prevotella imaju kapsulu. Mogu biti pokretni i nepokretni.plak. Ravni ili zavijeni šta pići sa zaobljenim ili zašiljenim krajevima. Patogenost: toksin A je enterotok sin koji izazove lučenje tekućine u crijeva.Terapija: za spaš avanje se koristi polivalentni konjski antitoksin i ispumpavanje želuca.belimantil. BACTEROIDES Nemaju kap sulu ni bičeve. Žuč inhibira rast. Biokemija: asimililacijo m hemoglobina iz hranjive podloge stvaraju smeđe crni pigment nakon 5-7 dana. uzročnik bak terijemija. CLOSTRIDIUM DIFFICILE Najvažniji uzročnik upale debelog crijeva pri kojoj nas taju lažne opne pa se zove pseudomemranozna. Terapija: eritromicin. B. BACTEROIDACEAE Morfologija: G-. Bolesti: sva tri roda sudj eluju u mješ anim infekcijama u ustima. Razgrađuju šećere do kiseline i plina. PORPHYROMONAS. kanamicin. FUSOBACTERIUM Uvjetno an aerobni. anaerobni. ne prave spore. Uzrokuju propadanje zubnog mesa. Normalna mikroflora orofa rinksa. v ankomicin. Kolagenaza i heparinaz a razaraju tkiva. Žuč ubrzava rast. toksin B je citotoksin koji razara stan ični epitel pa nastaju pseudomembrane i tvar koja usporava peristaltiku crijeva.

bubrege. Di fteroidi su bakterije koje uzorkuju bolest sličnu difteriji ali slabije. nepokretni.info 8 . Ima 2 frakcije: A je otrovna (inhibicija EF-2). Egzotoksin produciraju samo sojevi koji su inficiran i bakteriofagom koji prenosi to svojstvo. raspoređuju se u obliku slova V ili palisadno. Ko mplikacije: začepljenje dižnih puteva i gušenje. intermedius . mitis . X. može oš tetiti i jetru. bakterije su obliku slova V. LISTERIA MONOCYTOGENES Morfologija: G+ kratki štapići. 4. G-varijabilnost. 1. Neki su normalni stanovnici sluznice kože.nehemolitičan / difuzno zamućenje Na podlogama sa telu rnim solima su crne ili sive kolonije. Otrovi: difterički eg zotoksin je termolabilan. Erysipelothrix. ali mogu biti i R ili I tipa. izravnim dodirom s respiratornim sekretom ili izlučevin om iz inficiranih kožnih prišteva. CORYNEBACTERIUM Morfo logija: G+. ku 3. Na krvnom agaru sive. gravis . egzotoksin stvoren u ždrijelu apsorbira se kroz sluznicu u krv i izaziva teš sistemsku reakciju (3.polineu itis s degeneracijom mijelinskih ovojnica š uzrokuje paralizu mekog to nepca. Osobine: polimorfizam. Patogenost: bolest se zove difterija. Mnoge ne spadaju u rod Corynebacterium. 2. G ardnerella.4.hemol itična / talog 3. leukocita. nekrotičnih stanica. oštećenje srca . Lactobacillus. Toksin: listerolizin O citolitični i hemolitični toksin koji se izluču je u uvjetima niskog pH i niske koncetracije Fe2+. B2=nekrozin). nema spora. Kod star ijih kulturama mogu postati G-. 5.belimantil. Citoplazma sadrži met akromatska zrnca.Ernstova zrnca u kojima s u polimetafosfati koji služe kao kratkotrajna rezerva energije. nema kapsule. B nije (B1=invazin. B ojanje po Loeffleru pokazuju metakromatska ili Babes . f akultativni anaerobi ili aerobi. peritrihijalni bičevi. oštećenje perifernih živaca .5). Raspoređuju se pod kutem ili kao palisade. Listeria. Legionella. ponekad i ekstremiteta. 3 tipa kolonija u Loefflerovom bujonu: 1.nehemolitčan / na povržini je kožica 2. Sivkastobijele opne u ždrijelu čije k idanje od podloge izaziva krvarenje što je važno za identifikaciju bolesti. lokalna (uho-grlo-nos) upala sa lažnim opnama gr ađenim od fibrina. očnih mišića. peni cilin i eritromicin. Enzimi: katalaza i oksidaza CORYNEBACTERIUM DIPHTHERIAE Morfol ogija: obavezni aerobi. Za cijepljenje se koristi formalinom inaktivirani otrov. Prenosi se kapljičnim putem. Liječenje: difterijski antitoksin. pleomorfni bacili (lagano zakrivljeni).CORYNEBACTERIACEAE Najvažniji rodovi: Corynebacterium. aerobni ili faku ltativno anaerobni. adrenalne žlijezde. Kolonije S-tipa s beta hemolizom. Može doći i do infekcije konjuktiva ili kožnih rana.miokarditis i masna degeneracija srčanog mišića. L (ili kineska slova). www. Ako rast u kao palisade onda nisu patogeni.

najviš voli e 35 stupnjeva. tonzilofaringitis. ERYSIPELOTHRIX RHUSIOPATHIAE Morfologija: G+. P atogenost: Vaginalni iscjedak neugodnog mirisa povezana sa značajnim porastom broj a G. u ribama. peradi. pleomorfni kokobacili. Zaraza: preko hrane i vode kontam inirane piš alinom i govnom životinja. plućne infekcije i sepsu. peptokoka. Preventiva: cijepeljenje životinja. www. meningitis kod novo rođenčadi. sepsa i smrt. Terap ija: penicilin. probavnom sistemu. Dio normalne flore čovjeka u ustima.Patogenost: unutar fagocita toksin se veže na kolesterol i dovodi do prsnuća membran e. Infekcije kod porođaja i abortusa uzrokuju groznice. apsces jetre. Kolonije: R i S tipa. pokazuju alfa hemolizu. Najpoznatiji je L. Listeria nesmetano raste unutar citoplazme fagocita. Rijetko uzrokuje infekc ije mokraćnog sistema i apsces vagine i jetre. Rijetko se širi dalje: endokarditis. tetraciklin i ampicilin s k lavulonskom kiselinom. 40% žena ima ovu bakteriju bez znaka infekcije. vaginalis. Kod muš karaca izaziva uretritis. Virulentnost: stvara neuroaminidazu.belimantil. jetra. ali ima je i u š koljkama. uključujući pobačaj i mrtvorođenče. Otporni su na soljenje i dimljenje. očna oboljenja. Bacteroides. preko posteljice se može proš na fetus s raznim iriti manifestacijama. Osim toga. acidofilus koji se stavlja u razne mliječne proizvode (fe rmentacija). rod nici. slezena. hijalurinodazu Kod životinja izazove erizipel: crvenilo na koži s tendencoijom š irenja. crvenilo kože (najčešće na prstima ruke). može izazvati monocit zu. Neke vrste vrlo rijetko uzrokuju: endokarditis. fer mentiraju šećere u laktat. Terapija: penicilin. Enzimi: katalaza-. Pre nosi se najčešće jebanjem a rijetko predmetima i kontaminiranim mokraćom. Može biti prisutna upala regionalnih limfnih čvorova i ar ritis susjednog zgloba. nepokretan. beta hemoliza. G+. fakultativni anaerob (57% O2). bez bičeva. meningoencefalitis. GARDENELLA VAGINALIS Morfologi ja: G-varijabilabilna. Dijagnoza : samo mikrobiološ i serološ ki ki. Terapija: metr onidazol LACTOBACILLUS 25 vrsta: anaerobi ili mikroaerofili. Kod čovjeka izaziva erizipeloid. oksidaza-. Granulomatosis infatisep tica je bolest trudnice slične gripi.info 9 . Glavni rezervoar je domaća svinja. katalaza -.

Prenosi se preko a ir-conditiona i vodovodnih cijevi i tako se naš u la NSBu ali je to zataš kano. glatke sa glatk im rubovima. Normalna flora crijeva. Morf ologija: G-. fak ultativni anaerobi. ali i oportunističke i metastatske infekc ije. Stvara vitamin K. sjajne. glavobolja bez plućnih promjena. Većinom su komenzali u probavnom sistemu (koliformne bakterije). Stvaraju vitamine i priro dni antagonisti patogenim mikrobima. Otporne na penicilin. reduciraju nitrate u nitrite. Pontiac groznica je slična gripi: kratka inkubacija. adhezivni faktori. i K sa velikim mnoš tvom serotipova svakog roda. T erapija: rifampicin je najbolji. Virulencija: toksini.LEGIONELLA PNEUMOPHILA Zoonoza tropskih i suptropskih područja. 2. Ne prave spore. legionarska bolest: otrov citoto ksična egzoproteaza razgrađuje stanice. Rastu na jednostavnim (SS-agar) ili diferencijalnim podlogama (endo agar). stimuliraju adenil-ciklazu u stijenci crijeva. š potiče to nastanak cAMP. Enterobacter. Svojim metabolizmom zakiseljavaju podlogu pa endo-agar pocrveni. K. crijevni simptomi (proljev. ima ih u tlu. term ostabilan i termolabilan. neke ima ju pile. www. ENTEROBACTERIACEAE Morfologija: G-. razgrađuje hranu vlastitim enzimima. neurološki ispadi (encefalopatija). ok sidaza -. Patogenost: uglavnom crijevna oboljenja. H. dva enterotoksina. Toksičnost: 1. a to dovodi do pojačanog izlučivanja klorida u lumen crijeva gdje ra ste osmotski tlak koji povlači vodu i tako nastaju vodenasti proljevi. vodi. Kolonije na SS agaru su ružičaste a na endoagaru imaju metalni sjaj. Antigeni: O i H. Uniš tava ih viš od 60 stu pnjeva pa se ubijaju pasterizacijom. što uzrokuje tešku upalu pluća. invazivni faktori.info 10 . a svoj im metabolizmom jako zakiseljuju podlogu. Preventiva je ispiranje vod ovodnih cijevi sa vodom na 75 stupnjeva. kokobacili. mučnina). Soli selena i žučne soli inhibiraju rast. Antig eni: O. temperatura. a može i eritromicin. pokretni (peritrihijalni bičevi). Dodatni simptomi su suhi kašalj. e Patog enost: legionarska bolest i Pontiac groznica 1. kokobacili. pokretna zbog polarno smještenih bičeva. v iš serotipova. deseci različitih serotipova. uglavnom su pokretni (peritrihijalne flagele). inhibira fagocite i tako omogućuje nesmetan ra zvoj u plućima. a nepokretni su: Klebsiella. u mulju viš od godine dana. H. Identifikacija: API ROCHE tube i aglutinacija. biljkama. Preživi 6 mjeseci u destiliranoj vodi.beliman til. Ant igeni: O. Shigella. e Prilično otporna: raste na visokom temperaturnom rasponu (oko 60 st upnjeva). kapsulu ima ju Klebsiella. Suš e enje je također efikasno. Yersinia. Escherichia. ESCHER ICHIA COLI Morfologija: G-. Razgrađuju glukozu i fermentiraju laktozu. neki imaju pile. Kolonije su velike. a na vlažnom mogu preživjeti 1 godinu.

nadomještanje tekućine i minerala. te dolazi do nekroza. kloramfenikol. paratyphi A i B. Stvaraju H2S pa na podlozi sa FeCl3 n astaje FeS koji daje crnu boju kolonijama. Moguće su gnojne infekcije mnogih organa. neki sojevi produciraju i hemol izine Za patogenost je važan broj bakterija. grčevi. gnoj. čestim proljevima koji sadrže sluz. Uzročnici S. putem žući ulazi u crijevo i nastaju proljevi. endokar ditis. b) enteropatogeni sojevi ne stvaraju ent erotoksin. S. septički sindr om: preko epitela crijeva idu u krv gdje nastaje sepsa i meningitis. enteritidis i dr. Izazivaju vodenaste prolje ve. Izaziva ga S. typhi-murium. c) enteroinvazivni sojevi ne stvaraju enterotoksin i pr odiru u sluznicu. ampicilin s klavulonskom kiselinom. prije su se koristil i za cijepljenje Vi (virulentni antigen) sprečava fagocitozu. Terapija: cefalosporin.info 11 . Uzročnike u krvi uništi imunitet. Otporne su prema djelovanju žučnih soli. typhi. S. Najčešća komplikacija je obilno krvarenje crijeva i perforacija crijeva s peritonitisom. gentamicin. paratyphi A i B. artritis. 3. granulociti). enteriditis. upala pluća. www. ali se ne razmnažaju u crijevu tako da nema proljeva . adhezivni ili kolonizacijski faktor . Plazmidi joj daju otpornost na antibiotike.serotipovi A do F potiču stvaranje IgH što je indikacija za akutnu inf ekciju. Bolesti se zovu salmoneloze.typhi. pa se oslobodi endotoksin. Izazivaj ga S. kratka inkubacija. SALMONELLA Viš vrsta: S. endokarditis.pile 3. gastroen teritis je najčešći oblik. pokretni (peritrihijalne flagele). choleraesius. Manifestiraju se trbušnim grčevima.belimantil. H . d ) enterohemoragični sojevi izazivaju upalu debelog crijeva i krvarenje. povraćanje proljev. pa u krv i nastane bakterijemija. 4. typhimmurium. Antigeni: O .2. mučnina. Površ inski antigeni s luže za prijanjanje na stanicu i protiv makrofaga. e Morfologija: G-. Iz stanica crijeva se širi do Peyerovih ploča gdj e se razmnaža pa ide u jetru. S. Češće kod žena. ali prodiru u epitel crijevnih resica. čireva i u pala. pijelonefritis. Temperatura raste. krv.ima dvije vrste bičeva pa i dva antigena H1 i H2. paratifusi A i B su lakša i kratkotrajnija obolje nja slična tifusu. Endotoksin povisuje temperaturu i daje opće značajke infekcije (slabost). 2. Bioke mija: razgrađuju glukozu na kiselinu i plin. bez krvi ili inflamatornih stanica. Riječ je o unošenju otrova ili blagoj infekciji . Prelazi iz crijeva u mokraćne kanale. Kod novorođenčadi može doći do prodora bakterija rijeva u krv pa nastaje specifični oblik koli-sepsa. pa čak i infekcije kože i rana. pa treba antibiogram. trbušni tifus uzorkuje S. krvarenja (obično se izmjenjuju napetost i opstipaci ja s teškim proljevom). S. 1. Proljev sličan kao i kod dizenterije (sluz. Crijevna oboljenja imaju 3 vrste: a) enterotoksigeni sojevi ne mogu prodrijeti u sluznicu. krv i neutrofilne leukocite. slezenu. meningitis. također izaziva popustljivost kapilara što om ogućava prodor u krv i metastatske upale. pen e se do mjehura i bubrega. Svi sojevi su najčešći uzočnici infekcija mokraćnih kanala. Terapija: ampicilin s klavulonskom kiselinom.

ampicilin s klavu lonskom kiselinom. nepokretna. boydi. proljevi. Terapija: tetraciklin. Ima O-antigen je termostabilni endotoksin koji izaziva stvaranj e IgA antitijela. rhino scleromatis. p robavnom sistemu čovjeka.Kolecistekomija je uklanjanje žučnog mjehura zbog nagomilanih bakterija. neki sojevi imaj u enterotoksično djelovanje: pojačano izlučivanje vode i elektrolita. infekcije probavnog trakta: upala crijeva. Otporna prema ampicilinu i karbencilinu i to svojstvo može prenositi plazmidima. egzotoksinn je neurotoksin i zove se š igatoksin. učestali krvavosluzavi proljevi. subsp. Kod djece može doći do acidoze i dehidracije. ljuštenje i krvarenje. Za patogenst su odgovorni plazmidi. KL EBSIELLA PNEUMOPHILA 3 podvrste: subsp. oksidaza -. invazivno djeluje na sluz nice tankog i debelog crijeva. sonnei. Obavezni paraziti crije va čovjeka. Izaziv a začepljenje alveola. Na rublju i post eljini mogu preživjeti do 45 dana. P. ozaenae. Kolonije: S kolonije su patogene bakterije. Nastaju gnojni čirevi na crijevu zbog endotoskina. Toksičnost: 1. a izaziva simptome meningitisa tako djeluje na sitne krvne žile CNS-a i uzrokuje paralize i neuritičke lezije. gušenje. Nakon preboljevanja je moguće da dio bakterija ostane u ileumu (dio tankog crijeva) ali se ne razvija bolest jer je nastala ravnoteža imunitet-bakterija. vulgaris. infekcije urogenitalnog trakta : od bubrega nadalje. R n isu. drugi produkti: hemotoksin. subsp. kloramfenikol. Morfologija : G.belimantil. Infekcija je ograničena na probavni t rakt i ne prelaze u krv.. Morfologija: G-. PROTEUS Više vrsta: P. debela kapsula omogućuje bojanje tušem. SHIGELLA 4 vrste: S. 3.. pneumoniae je komenzal u probavnom sistemu a postaje p atogena u oslabljenom organizmu: 1. K. S. www. 2. flexneri. 3. endotoksin pojačava peristaltiku. ne pravi spore. nema kapsulu. S. nepokretna. Iz nosa se ši ri vrlo neugodan zadah. hija luronidaza.fibrinolizin. oboljenja dišnih puteva od nosa do pluća. Potrebno je nadoknaditi minerale i vodu. Prenose ju muhe i pa raziti. Simptomi: grčeviti bolovi u donjem dijelu trbuha. Subsb. njihovim gubitkom prelaze u R kolonije i nisu patogene. taloženje fibrina pa nastaju pseudomembrane. ozaneae izaziva smrdljivo progresivnu kroničnu atrofiju sluznica. Subsp. vodi. dysenteriae. Ostale vrste roda Klebsiella: K. 4. oxytoca. 2. katalaza + (neki sojevi nisu).info 12 . S. propadanje epite lnih stanica i upalna reakcija. ima pile kojima se prijanja na eritrocit. nekrotoksin. fakultativni anaerob.kokobacili. mirabilis… ima ih u zemlji. pneumoniae. Su bsp. Povišena temperatura i proljev. Toksičnost: slab endotoksin i nek rotička supstancija. Patogeneza: bacilarna dizenterija (važno je reći bacilarn a jer ima i amebna) je krvava upala crijeva. aerogenes. Biokemija: ne razgrađuje laktozu. krvarenje u plućima. rhinoscleromatis izaziva destruktivni granulom no sne sluznice.

želatinaza. Bolest samo kod oslabljenog imuniteta izaziva upalu pluća. ne prave spore. sepsu. Endotoksin je enterotoksičan i nefrotoksičan. Isto tako oslobađaju H2S pa ako se podlozi doda Fe3+ onda imamo crne ko lonije. vrlo pokretni (peritrihijalni bičevi) pa rastu u oblik u valova na podlozi. Prenosi je štakorska buha. Oboje se jače na krajevima (bipolarno bojenje). Proteus. meningitis . a rijetko upala uha i konjuk tivitis. nema kaspulu. jedna od najopasnijih zoonoza. pokretna ( peritrihijalne flagele). rijetko moguća sepsa. b rže raste na obogaćenim podlogama. Fakultativni anaerob. Patogenost uslijed oslab ljenog imuniteta: ako se jako namnože izazovu proljev. urinarne infekcije. proizvodi crveni pigment i marcesin. Antigeni: O-antigeni su unakrsno reaktivni sa nekim drugim O-antigenima Enterobacteriacea i sa rikecijama (Rickettsia prowazeki). U čovječjem probavnom sistemu k ao komenzal. Rezervoar su štakori i miševi. Enterobacter i Serratia su bolničke bakterije pa živeći u bolnicama razvija ju otpornost na sve moguće i nemoguće antibiotike što ih čini jako teškim za liječenje. ENTEROBACTER Morfologija: G-. enterocolitica. kolon ije su glatke i sjajne. pseudotuberculosis. Biokemija: razgrađuju proteine pa oslobađaju amonijak koji j ako smrdi. a ne davati antibiotike naslijepo. Y. Enterobacter aerogenes najčešće napada urogenitalni kanal. infekcije rana.kokobacili. Enzimi: lipaza. Upala pluća i sepsa su najčešće smrtonosne. Zat uvijek treba napraviti antibiogram. SERRATIA Viš vrsta: G.kokobacili.pleomorfi. morgani ne pokazuje fenomen rojenja. pa se to koristi za id entifikaciju. DNA-aza .1% fenil etil alkoholom. YERSINIA PEST IS Uzočnik kuge. pokazuju fenomen rojenja kad se gledaju mikroskopom. meningitis. VAŽNO: Klebsiella . ne prave spore. Komenzal u probav nom sistemu. pokretan. Izrazito otporne na dezinficijense i antibiotike zbog plazmida.belimantil. Morfologija: G. ima kapsulu. Antigeni: kapsularni i somatski. pestis. nema mirisa. www. Čest na namirnicama i bilju. kapsula (po sluzavosti sličan Klebsielli). infekcije kronični h rana i opekotina. Valovit rast se može spriječiti koncetriranim agarom i 0.Morfologija: G.info 13 . P. Najčepće izaziva bolničke superinfekcije urinarnog i respiratornog trakta kod oslabljenog imuniteta. pokretni na 22 stupnja ali na 37 ne. neki imaju e kapsulu. u urogenitalnom traktu izaz ivaju upale mokraćnih kanala. a dugo prežive u nepovoljim uvjetima. Primarno patogene za životinje. Y. Ne fermentira laktozu za razliku od ostalih iz ove porodice. YERSINIA 3 vrste: Y. Nastaju alimentarne toksoinfekcije.

Dovoljna je samo jedna bakterija za razv oj bolesti. P atogeneza: Štakorova buha ugrize čovjeka. Izaziva hemolizu. Imunitet nakon preboljene bolesti je dobar. 2. ne stvara kapsulu. Nastaju krvave nekroze plućnog tkiva uz obilan zarazni gnoj. YERSINIA PS EUDOTUBERCULOSIS Osobine: pokretna na 22 stupnjeva. Slični su enterobakterijama. Ima više serotipova (O i H antigeni). fluorescentnoj grupi roda Pseudomonas jer stvara fluorescent ni pigment (piocijanin i fluorescin). Ne pokazuje bi polarno bojanje.bubonska kuga). polarno b ojenje nije obavezno. YERSINIA ENTEROCOLITICA Uzorkuje upale želuca. sepsa je rijetka.li mfne žlijezde u trbuhu 3. krvarenja i nekroza u koži. Terapija: streptomicin. pokretni zbog bičeva koji mogu biti ra zličiti po broju i smještaju. www. miš toksin. koja dovodi do rasprostranjenih lezija. životinjama. Nastaju velika potkožna hemoragična područja (crna sm rt). ko ji se povećaju i postanu bolni (buboni . tetra ciklini. slično kao i crijevna tuberkuloza. a pazi ovo: može se razmnožavati i na 4 stupnja (koje đubre). ne razgrađuju saharozu. PSEUDOMONADACEAE Morfologija: G-. Ima ih tlu. ljudskoj koži. sluznicama. vodama.Virulencija: endotoksin. Ne ma kapsulu. kloramfenikol. Morfologija: mali štapići s monopolarnim bičem i pilama. Aerobni. PSEUDOMONAS AERUGINO SA Nalazi se u tzv. površ ji inski antifagocitički faktori (proteini. Infekcija vrlo virulentnim uzročnikom dovodi do sepse i brze smrti. ima pile s kojima prenosi otpornost na antibiotike. a pokretna na 22. l etalitet bubonskog oblika varirao je između 50 i 90 %. Zahvaljujući cijepljenju (atenuirane bekterije) kuga je danas endemska bo lest ako ju uopće ima. a pneumonični i septikemični ob lik bili su smrtonosni bez iznimke. V i W antigen. Plućna kuga se širi kapljičnim putem. Iz bubona idu u krv. nast aje bakterijemija. Yersinie odlaze limfnim putem do čvorova. slezeni. tankog i debel og crijeva najčešće kod djece. Rezervoar su mlijeko i mliječni proizvodi. Za rast i virulenciju važna je koncetracija Ca2+. b iljkama.in fo 14 . nepokretna na 37 stupnjeva. tetraciklini.belimantil. aminog likozidi. Terapija: tetraciklini. rijetko piorubin (crveno). lipoproteini). gastroenterokolitis (povraćanje i proljev). mezenterični limfadenitis . Boles ti: 1. samo u slučaju smanjenog imuniteta Terap ija: na osnovi antibiograma (kloramfenikol. ne pravi spore. enterokolit ike. viš serotipova. Prije antibiotske ere. amikacin). amipicilin. piocianin (plavo zel eno). e Vrlo slične bolesti kao i kod Y. Neki sojevi imaju sluzavu ovojnicu. Pigmenti: fluorescin (žuto). Bakterije dolaze i u pluća (plućna kuga). jetri.

www. To je vrlo akutna sistemska bolest sa žarišnim gnojnim i granulomskim žarištima u mnogim p odručjima tijela. F rancisella novocida je patogena za životinje. infekcije dišnog trakta. egzotoksin S je izvanstanični otrovni protein. otitis i brojne druge piogene infekcije. enteriti s. 5. Neisseriae. okuloglandularna forma: infekcija konjuktive uz u lcerozne lezije. 4. česte su bolničke infekcije sojevima otpornim na antibio tike Terapija: kloramfenikol. anthracis. FRANCISELLA TULARENSIS Morfologija: G. Fakultativni unutarstančni parazit. kao i n a domaće životinje i čovjeka. Tipovi A i B ovisno o tome da li razgrađuje g licerol. groznicom. enterotoksin izaziva tzv. lecitinaza uniš tava membrane i uzrokuje hemolizu. djeluje slično kao egzotoksin A 3. Preživljava mjesecima u vodi normalne temperature. Napraviti antibiogram. a na površ kožicu sa ini zelenim pigmentom. bipolarno bojenje. izazove tularemiju. Prema lokalizaciji u organizmu imamo razne oblike bolesti: 1. infekcije urogenitalnog trakta (često). Prenosioci su člankonoš i koji piju krv: krpelji. Može doći u krvotok i izazove sepsu. beta-laktamski antibiotici + aminogliko zidi. 4.info 15 . Mik rob se namnoži u plućima i tako nastaje upala pluća. pneumonijska forma: kapljična infekcija (primarno) ili tijekom ostalih forma. mialgijom. Proteus. bolest među divljim životinjama. infekcije mokraćnih kanala. 2. uz povećanje jetre i slezene. Ima bakterioci nsko djelovanje na B.i H-antige na. 2. 2. Otrovi: 1. 3. izaziva edem bez crvenila koji se zagnoji i nekrotizira (na kuniću) . mučninom. egzotoksin A je termolabilan enzim koji inhibira intracelularnu sintezu prot eina u domaćina. čak i u blagim otopinam a dezinficijensa. m eningitis. Clostridium. glavoboljom . U bujonu pravi talog. ekstracelularna sluz inhibira fagocitozu 4. Ima tridesetak serotipova pa serotipizacija nije dovoljno pouzdana u e ident ifikaciji. Patogenost: uobičajni saprofit u ljudi. gastrointestinalna forma: zaraza hranom ili vodom. polimixin. Čirevi probavnog trakta uz p ovraćanje.Za selektivnu izolaciju zahtijeva podloge sa dodatkom certimida. Antigeni: viš O. uš buhe. elastaze razaraju kolagen i elastin. Koristi se fagotipizacija i bakteriocinska tipizacija. piocija nski enterokolitis 5. Kolonije: raste samo na podlogama obogaćenim životinjskim bjelančevinama i cistinom. infekcijom rana stvara se plavozeleni gnoj a inficirane rane imaju miris cvijeta lipe.aerobni pleo morfi.belimantil. Upala limfnih čvorova popraćena povišenom temperaturom. Moguće jako razaranje oka. Mikrob se namnoži u aksilarnim limfnim čvorovima i nastaju lokalni ili generalizirani buboni (80% sl učajeva). Najčešće izaziva bolesti divljih životinja. kod nov orođenčadi smrtonosna sepsa. nastaje vrlo bolan čir. Jedna od najotpornijih bakterijsk ih vrsta. ul ceroglandularna forma: infekcija kroz kožu. 1. Prenose i. 3. glandularna forma: upala limfnih čvorova bez kožnih lezija. Alfa-hemoliza. nepokretni. proljev te lokalna ili opća upala limfnih čvorova. Lokalna ili opća upala limfnih čvorova. Osjetljiv na kiseline i soli srebra. Terapija: tetraciklin. koke.

nije virulentan i aglutinira akriflavin. inkubacija: razmnožavanje u sluznici dišnog trakta traje 2 tjedna i oslobađaju se otrovi. www. ke Terapija: kloramfenikol i tetraciklini. zglobove. LPF (lymphocytosis promot ing factor) pospješ limfocitozu uje 4. Dijagnoza: serološ tehnike. U životinja se bakterije nakupljaju u maternici t rudnih životinja jer su embrionalne ovojnice naročito pogodna podloga za razmnožavanje . To uzrokuje izrazito kronični tijek bolesti. S -oblici bakterija sadrže endotoksin u staničnom zidu koji im omogućava prodor u stanic e domaćina. imaju zaštitu od fagocitoze. 1. suis (svi nja). Bipolarno boja nje toluidinskim modrilom. asporogeni.belimantil. slezeni.BRUCELLACEAE BRUCELLA Uzrokuju zoonoze koje se nazivaju bruceloze: Br. najčešće neprokuhanim ili nepasteriziranim mlijekom zaraženih životi ja. što uzrokuje rasprostanjenu RE aktivnost uz stvaranje malih granulomatoznih žarišta u jetri. Antigeni: aglutinogeni A i M u različitim omjerima kod različitih vrsta. svjetlucave s uskom zonom hemolize.info 16 . Antigeni: K-antigen i = aglutinogeni (viš serotipova). Kolonije su sićušne.nepokretni aerobni asporogeni kokobacili. hemaglutinini na pilama pospješ prijanjanje na epitel d iš puteva uju nih Širi se kapljično. uz neod ređenu klonulost i slabost koja traje mjesecima. bubrege (nefritis). canis (pas).pleomorfi. Rastu samo na podlogama obogaćenim aminokiselinama (soji n agar). termolabilni endotoksin ima jako n ekrotizirajuće djelovanje 2. Kad su u krvi raste temperatura.nukleoprotein brucela). kožni test (injektira se brucel ergen . Ako se bolest ne prepozna i ne li ječi može trajati i dulje od godine. virulentan je i ne aglutinira akriflavin. S-oblik ima kapsulu. HSF (histamine-sensitizing factor) povećava o sjetljivost na histamin 5. Može početi naglo ili podmuklo. pa dolazi do abortusa. e Otrovi: 1. melitensis (koza). srčane zaliske (endokarditis). a može i preko kože i sluznice. mesari. Simptomi: tempe ratura se diže u naletima (povratna groznica) jer bakterije prelaze u krv pa nazad u stanice. neprofesionalne infekcije). Br. abortus (govedo). Patogeneza: prodiru u retik uloendotelni sustav domaćina. limfnim čvorovima i koštanoj srži. striktni aerobi. Bolest se može prenijeti na čovjeka. Obzirom na kapsulu postoje dva oblika kolonija: R-oblik nema kapsulu . BORDETELLA PERTUSSIS Morfologija: G. te crijeva. G. Tanka kapsula koja ne bubri u homolognom serumu. veterinari. Unutarstanični paraziti. Br. te svježim sirom (tzv. Naročito ugroženi čuvari stoke. Napadaj u i mozak (meningoencefalitis). Cjepi vo sa atenuiranim živim bakterijama primjenjuje se na ljude i životinje. Kolo nije: raste na obogaćenim podlogama: škrob + glicerolni krvni agar (Bordet-Gengou po dloga). Br. testise (moguć sterilitet nakon infekcije). Važn o za dijagnostiku i cjepivo. termostabilni endotoksin 3.

parapertussis). uzgoj na krvnom agaru. artritisa. Ima pile. infekcije mogu biti primarne i sekundarne: 1. Njihovim raspadom se o slobode V.meningitis ili u pale diš nih puteva sve do pluća. Oni samo eliminiraju uz ročnika ali ne i otrove pa nemaju učinak na tijek bolesti. konjuktivitisa sa tipičnim ružičastim okom. Patogenost: prenosi se kapljičnim putem. kokobacili bez spora. aerobni (fakultativni anaerobi). Bolest osta vlja trajnu imunost. a širenje krvlju može dovesti do endokarditisa. serotipovi A-F. PASTEURELLA MULTOCIDA Morfol ogija: G. Terapija: in vitro osjetljiva na mnoge antibiotike.belimantil. nepokretni. kataralni stadij: kihanje i lagani kaš traje 2 tjedna.info 17 . kožna ozljeda). Actinobacillus. Terapija: eritromicin. Kapsula je samo kod m ladih. Antigeni su u kapsuli. primarne gnojne infekcije uzrokuju invazivni sojevi (tip B) uglavnom u djece . Sojeva sa kapsulom su patogeni jer mogu blokirati nih fagocitozu. www. PASTEURELLACEAE Rodovi: Haemophilus. sekundarne infekcije predstavljaju komplikacije nakon primarnih infekc ija virusima (virus gripe) ili drugim mikroorganizmima (piogeni koki). Bipolarno bojenje anili nskim bojama. Pasteu rella. azitromicin. pa je po njemu i dobila ime.pleomorfni štapići. uz meningokok. ne pokretni. Antibiogram.2. Kao saprofit živi u dišnom traktu i može izazvati oportunističke infekcije b ronha i pluća. Ova bakterija je dru gi najvažniji uzročnik meningitisa. Kolonije: S. a infektivne su bakt erije sa serotipom B. pijelo nefritisa. sklonost sekundarnim infekcijama (upala pluća). Prvo Pasteurovo cjepivo.i R-oblici. parapertusis izaziva slične simptome.(bipolarno bojenje). ne pravi spore. 2. alj 3. budući je izgubljena pasivna majčina imunost. Uzrokuje apscese sa regionalnom upalom limfnih čv orova na mjestu ulaska (npr. a kasnije je razaraju autolitički enzimi. a vlastita jošnije razv ijena.i X-faktor koji su nužni za rast pa koristi se krvni agar koji se preth odno zagrije na 80 stupnjeva ili krvni agar na kojem je zasijan stafilokokima ko ji razaraju stanice. B. Za hranjivu podlogu treba imati žive stanice. Oporavak traje dugo. konvulzivni stadi j: luči se gusti bronhijalni sekret pa slijedi učestali žestoki kašalj s teškim udisajima pri čemu nastaje karakterističan zvuk nalik na magareće rikanje (pertussis = hripavac) . Terapija: kloramfenikol. ampicilin s klavulonskom kiselinom. Može izazvati i gnojni meningitis i aps cese mozga. HAEMOPHILUS INFLUENZAE Morfologija: G. ali primjena na čovjeka ne daje rezultate. pertussis i B. Djeca između 2 mjeseca i 8 godina s u naročito podložna. Cjepivo se zove DiTePer-p araper (difterički i tetanički anatoksin + mrtva B. Nekapsulirane bakterije su normalna flora diš puteva.

Vide se bazalni i zračni micelij. abdominalni . sistemska najčešće zahvaća pl uća i izgleda slično tuberkulozi.asteroides. Klinički oblici: 1. 2. 3. ki NOCARDIA Viš vrsta: N. Otporne su na fagocitozu. ACTINOMYCES IZRAELI Kolonije poput pauka (R oblik). micetom . Terapija: kirurš zahvati za uklanjanje tumoroznih masa + sulfonamidi.počinje kao upala slijepog crijeva a li prodiru dalje u trbušnu šupljinu. 3. Razgranati oblici poput micelija ali puno tanji i kraći od pravih gljiva. Y. Neškodljive dok žive na sluznicama usne šupljine ili vagine. e Morfologija: G+.š se na vrat i l ice iri 2. cervikofacijalni . pleomorfni. nabo rane. prsni koš ili kožu. jako spec ifičan miris po plijesni. oblik karfiola. asporogeni. Bolest se zove nokardioza a izazove ju N. V. bubrege. (fakul tativni) anaerobni. najčešće na ekstre itetima. nepokretni. i dr. iz vagine može prodrijeti u zd jelicu. Ima ih posvuda u prirodi. N. VAŽNO: Upalni proces se š kontinuirano . torakalni . A ko dođu u tkivo. postaje patogena i izaziva tipičnu bolest zvanu aktinomikoza. tetr aciklin.belimantil.asteroides koja ulazi kožom i preko diš nog sistema. aerobni. voš tane. Može zahvatiti bilo koji unutarnji organ. hrapave. Ima 3 oblika: 1.brasiliensis.POSEBNE BAKTERIJE ACTINOMYCETACEAE (Bakterije slične gljivicama) Morfologija: G+. difteroidni štapići i filamenti koji se granaju u obliku slova T. Kolonije u obliku raznobojnih granula sporo rastu na umj etnim podlogama.sa kože prsnog koša ili udisanjem širi se na pluća. asporogeni štapići koji se granaju poput hifa. nisu dio normalne flore čovjeka. uzdignute.info 1 .granulomatozne lezije kože i potkožja. potkožni i sluznički apscesi. neki su acidoarezinstentni. 4. Preko krvi može doći u jetru. Terapija: s ulfonamidi. Kasnije nastaju gnojni sinusi a gnoj ima granulome uzročnika. bez zaustavljanja na anatomskim granicama (kosti). Kolonije su suhe. www. mozak. š je osobina iri to gljivičnih infekcija a ne bakterijskih. Aktin omitoza izazove granulomatozne lezije sa apscesom u centru pa nastaje gnojna izl učevina sa tipičnim sumporno žutim zrncima u gnoju. Spadaju u bakterije jer nemaju sterola u membrani i osjetljive su na antibiotike.

Stanična stijenka ima 4 sloja: peptidoglika n. Može d oći do odebljanja lokalnih limfnih čvorova. Limfociti od makrofaga dobivaju informaciju o antigenima i postaju imunokompetentni. kod primarne infekcije makrofagi plućnih alveola fagocitiraju bakterije. sle zena. Antigeni su dijelovi stanične stijenke i citoplazme: polisah aridi. parenhimatoznim tkivima (bubrezi. Sve to može proći bez vidljivih simptoma. peptoglikolipidi i sulfolipidi (sprečavaju fagocitozu). Daje pozitivan niacin-test. ire koštanoj srži. umjesto N-acetil-muraminske. Patogeni sojevi daju tzv. Tada se primarna infekcija dokazuje tuberkulinskim testom. Tako "progutane" bakterije dospje vaju do limfnih čvorova na što čovjek reagira nespecifičnom upalnom reakcijom. aktiviraju se i nastaje upala sa tvrdim tuberkulima. To je tipična manifestacija stanične imunosti. Murein sadrži N-glikolil-muraminsku kiselinu. M. Unutar fagocita bi se trebale spojiti sa lizosomom i razgraditi ali bakterija i ma cord-faktor i sulfolipide koji to sprečavaju. Za rast su potrebne posebne hranjive podloge a najčešće Lowenstein-Jensen podloga: jaja. Morfologija: vitki štapići. Kad se ti limfociti sretnu sa bakterijam a. Ne mora se razviti bolest. od metala najviš Mg.6. alj raš se po tijelu i nastaje milijarna tuberkuloza. Vrijeme generacije je 14 do 22 s ata a vidljiv rast 3 do 12 tjedana. Boji se po Ziehl-Neelsonu (detalji u općem dijelu).belimantil. Može nastati izolirana tuberkuloz a organa: čvorići po mozgu (meninge). Širi se kapljičnim putem. Patogen eza: Gdje god se u tijelu nasele. mikolična kiselina. MYCOBACTERIUM TUBERCU LOSIS Čovjek je jedini prirodni domaćin. proteini izazivaju preosjetljivost kasnog tipa (tuberkulinske rea kcije). Takvi tuberkuli postepen o zarastu fibrozom i kalcifikacija uz stvaranje ožiljaka na plućnom tkivu. acido-alkohol-rezistentne.info 2 .MYCOBACTERIACEAE MYCOBACTERIUM 30 vrsta: aerobni. cord-oblike (poput užadi). U tekućim podlogama rastu na površini u obliku naborane kožice koja s e otkida i pada na dno u obliku zrnatog taloga. Primarna infekcija ponekad nije potpuno iskor ijenjena. To je tvrdi tuberkul. jetri. lipidi. To su sitna žućkasta žarišta na slezeni. kostima. asparagin je izvor d uš ika. polisaharid arabinogalaktan. jetra). malahnitno zelenilo koje na ostale bakterije djeluje e bakteriostatski. Nakon nekoliko dana dolazi do centralne nekroze i mekš anja pa nastaje meki tuberkul. te prema sušenju. okruženih epitelni h stanica (preobraćeni histiociti . glicerol je izvor ugljika. bacili tuberkuloze izazivaju karakteristični gra nulom zvan tuberkul koji se sastoji ejezgrenih velikih stanica. Otporna na niske koncentracije kiselina i lužina.tkivni makrofagi) i viš fibroblastima i limfocit ima. a osjetljiva na UV i sunčeve zrake. cord faktor (trehaloza -6. Tuberkuli mogu puknuti i nastaju ka verne uz kaš s krvavim ispljuvkom. vitki nepokretni štapići. X. sporo rastu. respoređeni pojedinačn ili kao V. pa nastaje tuberkulozna upala pluća. mekim tkivima. Katalaza pozitiv ne.dimikolat) i voskovi sa rec eptorima za fage i seroaglutinaciju. www. Postoje primarna i sekundarna (reaktivirana) infe kcija: 1. Ako bakterije probiju limfnu barijeru i prodru u krv. ne prave spore ni kapsulu.

naročito u zemljama trećeg svijeta. AIDS. neće izazvati bolest kod zdrave osobe. Može doći do paralize lica. anesteziju dijelova tijela. Bolest je niske infektivnosti. M. ulcerans se prenosi kontaminiranom zemljom. Ona se tak ođer može razviti u milijarnu TBC ili izoliranu TBC organa. Neurološke manifestacije obuhvaćaju svrbež. najčešće pluća.belimantil. intracelulare i M. Od TBC može oboliti svaki organ. a iskašljaj je najčešći izvor zaraze.. To su perzisteri i na njih ne djeluju antibiotici. izrazito duge inkubacije i zove se guba ili lepra. Koristi se za izvođenje M antouxove reakcije: intrakutano se ubrizga tuberkulin. Terapija: izonijazid djeluje baktericidno na metabolički aktivnu populaciju ri fampicin djeluje baktericidno na aktivne i slabo i povremeno aktivne bacile pira zinamid ih ubija u kiselom mediju Jedina prava terapija je kombinacija sva 3 ant ibiotika kroz 6 mjeseci do godine dana. Obavezni unutarstanični pa raziti sporog rasta s generacijskim vremenom 20-30 dana. MYCOBACTERIUM LEPRAE Morfologij a: pojedinačno ili u velikim nakupinama ili kao palisade. Čvorići se sastoje od velikih nakupina makrofaga i orijaš stanica te mnoš bakterija. Sekundarna infekcija nastaje ponovnim aktiviranjem primarnog žariš iz doba primar ne infekcije ili ta reinfekcijom pojedinca koji je bio izložen. To je kronična bolest kože. Prevencija: Bacilus Calmet-Guerin (BCG) cjepivo u kojemu se postiže stanje primarne infekcije. no gu… Otpornost: O-difenil oksidaza onemogućuju spajanje s lizosomima i onemogućuje fago citozu. U eri SIDA-e tuberkuloza i ostale mikobakterioze dobivaju nove razmjere (HIV uniš tava celularni imunitet). kih tva Zbog toga glava naras te i nastaje "lavlje lice". Tuberkuli su zatvoreni gnojni čirevi od raspadnutog tkiva i u njima je niska koncetracija ki sika. Terapija: Diamino-difenil-sulfon i kortikosteroidi. Time je TBC najsmrtonosnija zarazna bolest čovječanstva. preosje tljivost. bovis koji je prošao višegodišnje presađivanje na glicerolno-krumpirovoj podlozi i ima iste a ntigene ali neće izazvati bolest. U plućnoj kaverni ima najviše er je to sredina s povoljim pH i koncetracijom kisika. te se pozitivna reakcija ispoljava crvenilom i edemom oko mjesta uboda. To se naročito u sta njima kompromitiranog imuniteta.2. atrofija i otpadanja prstiju.. obamrlost. otpadanja kože i nastanka čireva. dugotrajno gladovanje. To se koristi za provjeru imunite ta. cansasi su uvjetno pato gene (mikobakterioze pluća). Tuberkulin je ekstrakt bakterije koji sadrži specifični protein. resorpcije kosti. Gube nastaju i na sluznicama. Unutar makrofaga mogu ostati skrivene bakterije koje se sporo dije le zbog niskog pH. Na koži izazove brojne čvoriće (gube) ispod epiderme. WHO procjenjuje da god išnje u svijetu od TBC umre 3 milijuna ljudi. Može doći do raspada tih g uba. Nije uspjela kultivacij a u umjetnim podlogama. Daje se atenuirani M. Tamo su metabolički aktivne i dijele se. npr. kontrak tura mišića šake (poput panđe). Aktivni dio j e protein koji se može dobiti kao pročišćeni proteinski derivat. sluznica i perifernog živčanog sis tema. ruku. avium. www. OSTALI MYCOBACTERIUM I M.. M.info 3 . Slaba virulencija.

niski pH. proteina i ugljikohidrata različite struktur e. acidoze. te smrti.antigeni sa puno serotipova. ulcerans i M. bovis je uzročnik tuberkuloze preko mlijeka. biotyp eltor. uje VIBRIONACEAE Morf ologija: G . UV zračenje. tuberculosis. Cristispira. biotyp proteus. Budući se vrlo teško boje po Gramu jer su vrlo tanke koristi se bojenje po Giemsi . paratuberkulosis i M. Biokemija: reducira nitrate u nitrite i stvara indol. Enterotoksin je AB tipa: B podjedinica se v eže za receptor na epitelnoj stanici crijevne sluznice i omogući ulaz manjoj A podje dinici u stanicu. fakultativni anaerobi. Mikroskopija: pokretljivost koju pokazuju neki pripadnici roda u nativ nom preparatu. š ima to efekt na transmembranski transport. limfne čvorove. bovis. M. Treponema i Borrelia. Uzrokuju crijevnu kravlju tuberkulozu. Antigeni: O .info 4 . Bolest obično sama prestane nakon tjedan dana. vitki. bez bičeva i kapsule. A podjedinica aktivira adenil-ciklazu zbog čega poraste cAMP u s tanici. Hrana se kontaminira putem muha. U tamnom polju nalikuje gibanju “muš u roju”.zavinuti štapići. Dolazi do golemog gubitka vod e i elektrolita u lumen crijeva i nastaje tipični vodenasti proljev koji uzrokuje golemi gubitak tekućine (10-15 litara na dan!). parahaemolyticus ima kapsulu i veći broj manje važn ih vrsta. Dodatkom H2SO4 dolazi do nitrozo-ind ol reakcije (crvena boja) i to je crveni kolera-test. cholerae (sa 4 biotipa). krvotok. Morfologija: G-. Glic erin pospješ rast M. sušenje. anurije. pokretni (polarni bičevi). M. pa tko preživi do tada… SPIROCHAETACEAE Ova porodica obuhvaća 4 roda: Sp irochaeta. To dovodi do dehidracije. spiralno s avijeni štapići. lepraemurium su patogeni samo za životinje. Osjetljivost: osjetljiv na visoke temperature.i H . Vrste : V. plod ovi mora uz kanalizaciju… Terapija: najvažnija je nadoknada vode s mineralima (intra venski fiziološ otopina). fakultativno anaerobni. Njihov karakterističan oblik uvjetovan je postojanjem aksijalnih filamenata u fleksibilno j vanjskoj ovojnici građenoj od lipida. Bakterije ne prodiru u stanice oka crijeva. V. a inhibira rast M. Dobro podnosi lužine. Uzrok infekcijama su loši sanitarni uvjeti.M. cirkulatornog š i kolapsa. marinum izazivaju otvorene i zatvorene čireve na koži i potkožnom tki vu. Vrlo se teš uzgajaju na hranjivim podlogama. ne prave spore. Tetraciklin i ka klormafenikol su daje oboljelima ali i zdravima kao prevencija ako je izbila epidemija. tuš preparat ili se promatraju u tamnom polju ili fazno-kontrastnim mikroskopom. biotyp albensis. te ned ovoljna termička obrada zaražene vode i hrane. ko www. ica VIBRIO CHOLERAE 4 bio tipa: biotyp cholerae.belimantil.

G-neodređene jer su su više tanke.TPI-test seruma zaraženih Treponemae pallidum imobilisation Patogenost: s ifilis (lues) je kronična bolest koja se prenosi spolnim kontaktom i ima 3 stadija : 1. Imunitet traje kratko. uzročnici prodiru u krv pa nastaju sekundarne lezij e koje također prolaze spontano. Indija. stadij: a) granulomatoz ne lezije u koži. Antigeni: 1. Kolonije: teško se kultiviraju. pallidum pertenue izazove frambeziju (južni i jugoistočni Pacifik. Vrlo su osjetljive na vanjske u tjecaje (izvan živog organizma odmah uginu). izazivaju stvaranje aglutinina. pa ih je vrlo teš uzgojiti.belimantil. Dužina terapije ovisi o tome koliko je b olest napredovala. carateum izazove pintu (Latinska Amerika ). očne promjene. antitreponemski an tigeni .info 5 . mr tvorođenče ili degenerativne promjene: “Hutchinsonovi zubi” su jako razmaknuti. naročito kod djece. T. Obavezno izvrš serološ t est. lizina i vezanje komplementa. Fakultativni anaerob ( mikroaerofil).kožne lezije. fibroza jetre i pluća. lezije na mjestu ulaza (najčešće spolni organi ili usna župljina). 3. pobačaj. sastoje se od upalnih promjena na koži svuda pa tij elu. Možda se daju uzgojiti u kulturi epitelnih stanica kunića. To se p okazuje u serološ identifikaciji koj (Wassermanova reakcija) 2. iti ki BORRELIA Morfologija: nepravilna spiroheta. pa i doživotno . To može potrajati godinama. i ponekad su potrebne godine za liječenje. lezije na zaliscima (zatajenje zalisaka) Kongenitalni sifilis je prijelaz T. Čirevi po rukama i nogama poprimaju izgled maline. sedlasti nos. rijetki i ravni jer su gume zahvatile zubno meso. a razmotane i spore nisu.(češće se boje po Giemsi). Bakterije koje su gusto spiralne i brze su patogene.TREPONEMA PALLIDUM 3-8 aksijalnih filamenata za pokretanje. pa se promatraju koristeći druge metode. Može se razviti meningitis. jetri i testisu b) degenerativne promjene u mozgu koje dovode do pareze (slabost. rijetko upale bubrega ili jetre. Terapija: derivat penicilina koji dugo djeluje (depo-penicilin ili ekstencilin). a kultivirani sojevi gube patogenos t (slično kao Treponema). Čir traje 2 do 10 tj edana i nakon toga nestane. upale oka. 3. ko Patogeni sojevi T. 2. T. te se oslobađa iz zaraženog t kiva i postaje sastavnim dijelom Treponeme i potiče stvaranje protutijela. Razvija se u čir s tvrdim dnom zvan tvrdi čankir. G. pallidum endemicum izazove bolest bedžel (sjeverna Afrika) . Oboljenja srodna sifilisu: 1.latentni sifilis. Antigeni su varijabilni. kar idiolipin je hapten koji se nalazi u srčanom mišiću i jetri. 2. pallidum nisu umjetno uzgojeni na podlogama pa se moraju u pokusnim živ otinjama. dijelovi Amerike). oštećenje mozga. Prenosi se kontaktom ili preko muš ice. 15-22 periplazmatska biča pa je vrlo savitljiva i pokretna. sabljasta potkoljenica. mlohavost) c) kardiovaskularne lezije: slabljenje i p roš irenje aorte. a unutražnj i organi jako rijetko zahvaćeni. pallidum preko posteljice na fetus a uzokuje smrt fetusa. Regionalna upala limfnih čvorova. www. kostima. T.

mogu tetraciklin i kloramfenikol. L. Komplikacije: meningitis. Ako je organi zam oslabljen. 3.spirohete.nastaje groznica s glavoboljom. corporis) 2. groznicu. perikarditis. ali imaju različite prenositelje. ali nakon nekoliko dana ponovo se javi groznica slična prvoj. za trajanja groznice javlja se i eritemski osip. uz artralgiju (najčešće lakat I koljeno) c) nakon nekoliko godina slijedi gu bitak mijelinske ovojnice neurona sa simptomima sličnim Alzheimerovoj bolesti i mu ltiploj sklerozi. te traciklini. Životinje izluču ju bakterije ponajprije urinom (zagađenje vode). moguća je smrt. sepsa: leptospire prodiru u krv kroz sitne pore i ozljede kože. prilično brze. ostale Borreliae endemski prenose krpelji roda O rnithodoros Rezervoar zaraze su najvjerojatnije glodavci. B. L. mitis . bubrežni simptomi (upala). Za vrijeme svakog napadaja groznice u krvi se može naći velik broj bakterija.svinja. mučninom i povraćanjem koja traje 2 . te kroz sluznice konjuktiva i usne š upljine a može i zaraženom hranom i vodom. burgdorferi . www. Tri stadija: 1.Prenošenje: u rodu Borrelia ima 14 vrsta koje se vrlo malo razlikuju morfološki. zakočenost vrata. crvenilo lica. Morfologija: G.hebdomanis . probavnog trakta. To se ponovi 4-5 puta. 2. Patogeneza: 1. bolove mišića .š takor. jelen). mučninu i p onekad osip. L. Somatski antigeni i antigeni aksijalnih filamenta izazivaju solidan imunitet. icterohaemorrhagiae. canicola . glavobo lju. Bolesti se zovu leptospiroze i dobivaju se od životinja: L. LEPTOSPIRACEAE Samo jed an rod: Leptospira. Terapija: penicilin glavni lijek. artralgijom. nosa. 2 aksijalna filamenta. Imaju najveći b roj spiralnih zavoja od svih bakterija. govedo. ali sad može biti popraćena žuticom i krvarenjem iz kože. uniš tavanje prenosioca.7 dana. ali i veće životinje (npr. B. 2. Izazivaju opću slabost. Nakon početnog napada slijedi brz oporavak. B.p renosi ju bijela uš(Pediculus humanus var. a nakon inkubacije 7-10 dana naglo poraste temperatura . recurrentis . B. mialgijom.info 6 . toksični stadij: žutica. kao i geografsku distibuciju: 1.prenosi j u krpelj (Ixodes scapularis) 3. burgdorferi izaziva lajmsku bolest i ima tri stadij a: a) kožna lezija u obliku crvenila koje se širi oko mjesta uboda uz vrućicu. Terapija: penicilin.pas. Može doći do zatajenja bubrega i smrt. endokarditis. konjuk tiva i ždrijela.svinja.belimantil. pomona . oporavak: povlačenje žutice i oporavak bubrega (nekoliko tjedana ).često može proći nezapaženo uslijed tamnije puti ili kalizacije na skalpu b) nakon nekoliko tjedana javljaju se neurološki i kardiološki poremaćaji. L. grippotyphosa . Lako se kultiviraju na obogaćenim podlogama.miš . L. Moguće su i promjene ponašanja. Samo bijela ušprenosi Borreliu recurrentis sa čovjeka na čovjeka. recurrentis izaziva povratnu groznicu Bakterije ulaze u krv ugrizom odgov arajućeg člankonošca. savijena p oput kuke. pa prestane.

CAMPYLOBACTERIACEAE CAMPYLOBACTER Slične vibrionima: G-. K omenzali i patogeni kod životinja i čovjeka. oksidaza. Postoje termofilni sojevi (razmnožavaju se na 43 stupnja. ljuta h rana. C. Terapija: eritromicin. amoxic ilin+medazol. perikarditisa. Kolonije: mikroaerofilne bakterije (5% O 2. uz gubitak vode i minerala. HELICOBACT ER PYLORI Izdvojen iz roda Campylobacter. Dosta osjetljive na razne nepovoljne uvjete. naročito peradi). cholerae. coli). a neki dobro podnose niske temperature (za raza smrznutim mesom. ne nalazi unutar samog želuca nego na sluznici gdje je pH za 2 viš i . ali ne n a 25 stupnjeva . C.C. razmnožavanje i upalu. 10% CO2. C. mikrokapsula (tanki sloj površ inskih proteina) i ma antifagocitno djelovanje. n epokretne. hemolizin. a 1. 85% NO2). a ima i otpornih sojeva. Boja kolonije o visi o podlozi. Enzimi: ureaza. spiralno zavijen. www. ali se prilagodila na dva načina: 1. Biokemija: stvaraju H2S pa uz Fe3+ daju crni pigment kao Proteus i Salmonella. pokretan (4-6 peritrihijalnih bičeva). Pod mikroskopom su u paru pa izgledaju kao krila. pokretne (m onopolarna flagela). lučki radni ci. jejuni: upala debelog crijeva s vodenastim proljevom neugodnog mirisa.štapić. ali nije jedini uzročnik (pušenje. Sve vrste stvaraju termostabilni endotoksin. katalaza. To joj omogućava naseljava nje. RICKETTSIACEAE Morfologija: sitne. uzrujavanje) Bakterija je osjetljiva na pH želuca (1-2). Morfologija: G. Odgovorna za većinu slučajeva čira. proteaza. G. smetlari. Moguće su i teže infekcije s krvavim proljevom 2 .belimantil.Cijepljenje lovačkih pasa i ugroženih osoba: poljoprivrednici. Terapija j e kombinacija 2 antibiotika: azitromicin+amoxicilin. info 7 . Najgora komplikacija je adenokarcinom želuca. Tr aži mikroaerofilne uvjete (5-6% O2). jejuni. jaka aktivnost ureaze koja razgrađuje ureu na NH3 i CO2 smanjuje kiselost na epitelu želuca ali ga i nagriza. polimorfni kokobacili. Nakon infekcije se razvija specifični humoralni imunitet. aminoglikozidi a kloramfenikol za teže slučajeve. Kolonije: sitne. azitromicin+medazol. C. što je i glavni uzročnik čira. veterinari. pl euritisa. i 3. aerobne. te lakš i t eža sepsa. Termofili stvaraju termolabilni egzotoksin koji je srodan otrovu V.ali se teško boje po Gramu pa se koriste se specifične metode. coli: lakš ili teža upala crijeva. 2. spore nema. Zahtijevaju podloge obogaćenem bjelančevinama. fetus: akutna crijevna oboljenja mal e djece ili imuno oslabljenih ljudi uz moguću sepsu koja dovodi do meningitisa. Patogenost: kampilobakterioze su akutna gastrointestinalna oboljenja. rastu sporo (4-7 dana).

glavobolja. U mozgu lezije malih žila mogu dovesti do živčanih simptoma: delirij. Krvlju se prenose po cijelom organizmu. Blago akutno infektivno oboljenje popraćeno glavoboljom i osipom. akari 3. R. R. Groznica ka d su rikecije u krvi. skupina pjegavog tifusa: R. Pr ijenosnik je Pediculus humanus var. Sličnosti s virusima: mali su (ali veći od virusa). prowazeki. Kao odgovor na infek ciju javlja se stanični i humoralni imunitet. skupina š arenih groznica (spotted fever): R. ki: Terapija: tetraciklini i kloramfenikol. Cijeplj enje (mrtva i živa vakcina) u posebnim uvjetima (rat. Prenosi š takorska b uha (Xenopsylla cheopis) ili ubodom krpelja (Ixodidae). srcu. RICKETTSIA TYPHI (MOOSERI) Uzorkuje murini tifus (š takorski). mozgu i plućima. Dijagnoza se postavlja serološ Weil-Felix ili rikecijalni antigeni . elementarne nepogode) i u ri zičnih grupa (vojska. koma.Toksične i hemolitične ali se mogu neutralizirati specifičnim antitijelima. zagađenom odjećom. očima. Čovjek češanjem nakon uboda unosi izmet uši u ranicu. Antigeni se koriste za cjepivo. slabost. razmnožavanje samo unutar stanica pa je z a uzgoj potrebna kultura stanica (žutojajčana vrećica oplođenog kokošjeg jajeta). tupo st. Oštećenje malih krvnih žila je najizraženije je na koži. Patogenost: Nakon u boda zaraženog kukca rikecije ulaze u endotelne stanice malih krvnih žila. ty phi 2.agl utinacija i hemaglutinacija. Na osnovi a ntigena su svrstane u 3 skupine: 1. Na inficiranim mjestima nastaje nekroza i tromboz a a oko tih mjesta nastaju tifusni čvorići.info 8 . Visoka temperatura i kožni osip. zdravsvteno osoblje) i eliminacija prenosioca (insekticidi). RICKETTSIA TSUTSUGAMUSHI Š ikarni tifus se prenosi grinjama. uz lokalnu leziju na mjestu ub oda s regionalnom ili generaliziranom upalom limfnih čvorova MYCOPLASMATACEAE 2 ro da: Mycoplasma (60-ak vrsta) i Ureaplasma. corporis a rikecije žive u probavnom traktu uši i izlučuju se izmetom.belimantil. Nije dok azana prisutnost plazmida. RICKETTSIA PROWAZEKI Uzročnik epidemičnog pjegavog tifusa. inhalacijom prašine s ušjim izmetom. Članovi roda Rickettsia imaju neke zajedničke antige ne sa rodom Proteus pa izazivaju ukrštenu reaktivnost: Weil-Felixova aglutinacija (rekacija antigena rikecija i proteusa). rickettsii. Sulfonamidi ubrzavaju rast i razmnožavanje. Bolest se može prenijeti i dodirom. Redovito nastaje groznica. ali untač tome rikecije mogu preživjeti godinama unutar tkiva. tsutsugamushi. www. skupi na š ikarskog pjegavog tifusa (scrub fever): R. opći kožni osip kao posljedica upala mali h krvnih žila. Dobri anti geni pa izazivaju jak imunitet. Može uznapredovati do opsežnih kožnih nekroza i gangrene (upaljene žile tro mboziraju).

citoplazmatska inkluzija . Stanična struktura je jednostavna: cirkularni kromosom (1/5 genoma ostalih bakterija). Žive na sluznicama usne župljine. Po osobinama između bakterija i virusa. Morfologija: G. Ne ulaze u stanicu domaćina.2-0. Terapija: tetraciklin. mozak. 3 membrane građene od proteina i lipida. 2. MIKOPLAZMOZE ČOVJEKA 1. U podlog e se stavlja penicilin da inhibira ostale bakterije. hominis i U. Muškarci mogu imati upalu prostate u mokraćvoda. Antigeni: 1.3 mikrometra). hemolizin. Viš e simptoma izazove kod žena. b) U. Mycoplasmae stvaraju H2O2. ovojni cu sličnu G. a kronična upala izaziva st erilnost. srce. Kolo nije se vide samo mikroskopom. dišnog sistema. Patogene vrste su: M. psittaci i Ch. Mycoplasmae obrnuto. urealytica treba ur in da bi rasla na podlogama. CHLAMIDIA (izdvojeni rod bez porodice) Postoje samo dvije vrste: Ch.hominis. zato stalno mijenjaju oblik.belimantil. Prenosi se seksualno uz često mijenjanje partnera. kašalj. urealytica. 2. ali su vrlo male (oko 300 nm) i za razmnožavanje im je potreban domaćin. urogenitalnog t rakta i crpe metaboličke produkte stanica na koje prijanjaju. M . glavobolje). Bo je se po Giemsi i G-. obvezatni intrac elularni paraziti. može aerobno ali bolje anaerobno. p a sliče sferobalstima koji nastaju kada na bakteriju djeluju antibiotici (razorena stanična stijenka). pa ne mogu stvar ati vlastiti ATP. većina ima kapsulu. Otporne na neke antibiotike jer nemaju staničnu stijenk u. neurotok sin koji izazove iscrpljenost i apatiju 2. nema kl iničkog nalaza a vidi se samo na rengenu. nemaju stanične stijenke.unutar vakuole klami dije se vrlo ubrzano dijele sve dok ne ispune cijelu vakuolu a za to joj treba 2 4-48 sati. a Ureaplasmae NH3 i tako oš tećuju tkiva. Imaju DNA i RNA. Prenosi se seksualno u z često mijenjanje partnera. trachomatis. Š irenje na zglobove. ali stvaraju ureazu. www. Uraštaju u podlogu. az itromicin. oblik letećeg tanjura. Slične bolesti kao M. Nemaju neke važne enzime. Razvojni ciklus: 1. pneumoniae iz dišnih puteva se spušta u pluća i izazove netipičnu upalu pluća (groznica.kokoidne bakterije. Respiratorna mikoplazmoza: M. žene vagine i grlića maternice. Novorođečad se može zarazit i prolaskom kroz porođajni kanal i dobiti konjuktivitis. hominis se često nalazi u urogenitalnom sistemu muškarc a i često su nepatogeni komenzali. Rastu bez ži vih stanica. Biokemija: Ureaplasmae ne r azgrađuju glukozu.bakterijama i razmnožavaju se cijepanjem. ribosomi.Morfologija: najmanji prokarioti (0. Proizvodi amonijak iz ureje. Urog enitalne mikoplazmoze: a) M. nego se prijanjaju. ali na obogaćenim podlogama. Nema spora. infektivna čestica nastaje nakon ulaska u st anicu domaćina (fagocitozom) oko nje se oblikuje vakuola u kojoj metabolički neaktiv na klamidija postane vrlo živa.info 9 . pneumoniae.

An tigeni: puno različitih serotipova unutar svake vrste.info 10 . a koriste se i serološke tehnike: reakcija vezanja komplementa i mikroaglutinacija.Osjetljivost: klamidije su vrlo osjetljive na toplinu. www. Različit i serotipovi uzrokuju različite bolesti: 1.belimantil. N akon inkubacije (7-14 dana) naglo nastupa vrućica. B. Terapija: sulfonamidi CHLAMIDIA TRACHO MATIS Otporna na sulfonamide i citoplazmatske inkluzije se ne boje jodom.prištić koji brzo zaraste b) nakon nekoliko dana oticanje regionalnih lim fnih čvorova (u muškaraca prepone. klonulost i teška glavobolja. uzgajaju se na pokusnim životinjama. dezinficijense i mnog e antibiotike. povraćanj em c) treći stadij je kronična upala dovodi do suženja i razaranja tkiva rektuma. Uslijed upalne reakcije (infiltracija limfocita. Čvorovi se brzo ogn oje i gnoj izlazi kroz kožu van. Tera pija: tetraciklini. Postoje i lakši oblici koji prođu nezapaženo ili s amo uz blage simptome nalik prehladi ili gripi. trachomatis po tome š je os jetljiva na sulfonamide a njezine inkluzije se boje jodom. Ba. C). trahom je kronični keratokonjuktivitis. lymphogranuloma venereum (serotip ovi L1. Uzročnika se mikroskopski dokazuje u krvi. to Izaziva zoonozu ko ja se zove psitakoza ako ju prenose je ptice iz roda papiga (Psittacinae) ili or nitoza ako druge ptice. plazma stanica i polimorfonukle ara) nastaju ožiljci koji izazovu uvrnuće gornje vjeđe pa dolazi do mehaničkog oštećenja ro ce vlastitim kapkom. a n akon tjedan dana javlja se teška netipična upala pluća. Na ljude se prenosi ptičjim izmetom. u žena i homoseksualaca oko šupka). UV. slini ili pleuralnom eksudatu. koja moće prerasti u tešku sistems ku bolest s oštećenjem slezene i jetre. Uz to imamo vrućicu sa glavoboljom. inkluzijski konjuktivitis obično spontano prolazi ali može prijeći u kronični oblik sličan trahomu (serotipovi D-K) 3. 2. osipom. Nastaju grizlice (ulcera). CHLAMIDIA PSITTACI Razlikuje se od Ch. L3) je spolna bolest sa viš stadija: e a) primarna ozljeda na mjestu i nfekcije . L2. Klamidije su obvezatni unut arstanični paraziti. Može dovesti do sljepoće (serotipovi A. pilećim embrionima ili u kul turama stanica. uključujući domaću perad. Suš enjem i zamrzavanjem (liofilizacija) dugo ostaju infektivne.

Potječe od stanice u kojoj se virus razm nožavao. ciglas ti.150 nm 3) veliki virusi 150 . 3) lipide imaju ih neki virusi s vanjskom ovojnicom. 2) proteini čine omotač ili kapsidu čija je funkcija zaštita genoma. a razlikujemo strukturnu i morfološ jedinicu. hemag lutinin i neuraminidaza kod virusa gripe. eno u Dobro.VIRIDAE OPĆENITO Virusi su najmanji živi organizmi. ku Strukturna je dinica je osnovni građevni element kapside i najmanja funkcionalna jedinica. antigenoj strukturi i domaćinu. Oblici virusa su različiti: štapičasti.info .300 n m Za određivanje veličine se koristi se više postupaka 1) filtracija kroz membranske f iltere sa porama poznate veličine 2) izravno promatranje u elektronskom mikroskopu 3) sedimentacija u ultracentrifugi Kemijski sastav virusa: 1) nukleinske kiseli ne su jednolančane ili dvolančane DNA ili RNA (ali nikad oboje!!!) u kojima je sav g enetički materijal. Po veličini ih djelimo na 3 vrste: 1) mali virusi 10 -50 nm 2) srednji virusi 50 . To je jednoslojna i li dvoslojna lipidna membrana koja sadrži različite funkcionalne elemente npr.. a sudjeluje i u adsorpciji virusa na stanicu. nazad na vir use: Razmnožavaju se samo u živoj stanici. poput metka. a mor fološka jedinica (kapsomera) je oblikovni element koji se vidi u elektronskom mikr oskopu. obliku. Može biti viš eslojan.. nukleinskoj kiselini. n osilac antigenih svojstava virusa. ali zato ti znanstvenici savrš paš definiciji debila.ovo je onako informativno za one koji vole egzotiku) A sad. iako za njih neki znanstvenici neće reći da su živi organizmi jer kao ne pašu u definiciju života. kuglasti. elipsoidni. (ne spominji mu ovo na i spitu. no od 1971. je usta novljena nomenklatura virusa po veličini. Osjetljivi su na organska otapala koja razaraju ovojnicu.belimantil. nisu najmanji jer postoje: 1) viroidi su čestice k oje se sastoje samo od kružne jednolančane RNA.VIRUSI .. adenovirusi) 3) kompleksno građeni virusi (bakeriofagi) 1 www. 2) navodno postoje prioni koji su jošm anji i navodno nemaju ni DNA ni RNA nego samo proteine.. Uzročnici zaraznih oboljenja ostalih živih or ganizama. Postoje i postojale su razne klasifikacije virusa. također antigeni 5) enzimi omogućuju prodiranje u stanicu i razmnožav anje u stanici Prema rasporedu proteinskih podjedinica viruse dijelimo u 3 skupi ne: 1) spiralno simetrični (mozaična bolest duhana detaljnije opisan u Strajeru) 2) kubično simetrični (npr. ovojnici. 4) ugljikohidra ti su u kapsidi. punoglavaca.

Ili virus ima -RNA od koje nastaje +RNA. i to za gripu. ke Moguće je više ishoda prodora virusa u stanicu: 1) stanica umire u slijed naruš enog metabolizma (virus sintetizira svoje. tzv.. On djeluje zaštitno s amo na stanice koje ga proizvedu. Razmnožavanje virusa: a) prijanjanje za stanicu . 2 www. virusne inkluzije u jezgri ili citoplazmi stanica . Stanica koja tite je proizvela interferon za jedan virus.važno za dijagnostiku . uz pomoć enzima reverzna transkriptaza (što je obrnut proces nego ko d sinteze proteina stanice: DNA -> mRNA -> proteini). -RNA koja je opet kalup za novu +RNA a ta će kodirati nove viruse. Faze d) i e) također obuhvaćaj u inhibitore stvaranja stanične RNA i proteina. Manifestacija virusnog oboljenja ovisi o nekoliko činil aca: virulenciji virusa. Samu tvorbu interferona izaziva nukleinska kis elina virusa. Interferencija je pojava zaš stanice od infekcije virusom zbog prisutnosti drugog virusa u stani ci.receptori na kapsidi ili vanjskoj ovojnici b) prodiranje u stanicu c) razgradnja kapside i oslobađanje virusne nukleinske kis eline d) proizvodnja virusnih proteina e) replikacija nukleinske kiseline: DNA v irusi: DNA je kalup za novu DNA i za RNA -> proteini RNA virusi: početna. hranom i vo dom.virus i s lipidnom ovojnicom izlaze pomalo i ne uniš tavaju stanicu Neke vrste virusa tv ore tzv. +RN A služi kao kalup za tzv. 2) stanica ostaje živa ali stalno proizvodi nove virione (uravnotežena infe kcija) 3) stanice ostaju žive ali se mijenjaju i nastaju tumori Imuni odgovor pril ikom virusne infekcije: 1) stvaranje interferona: Interferon je tvar proteinske prirode koju izlučuje zarašena stanica. Na taj način se koriste u liječenju interferoni proizvedeni u kulturi ljudskih leukocita. te postanu otporne na aktivni virus.goli virusi izlaze odjednom svi i razaraju stanicu . te ubodom kukaca. izravnim dodirom. bjesnoću. spolnim putem. MANIFESTACIJA VIRUSNOG OBOLJENJA Virusi ulaze u organizam kapljično. Virusi se međusobno ometaju zbog različite antigenosti. HIV): +RNA > -DNA -> +RNA. Nakon inkubacije interferentnim virusom. oplođena kokošja jaja ili stanične kulture. ugrizom. herpes. Ukratko.KULTIVACIJA I RAZMNOŽAVANJE VIRUSA Uzgajanje virusa je moguće samo u živim stanicama. ulaze na sve moguće i nemoguće načine. hepatitis B. f) sklapanje virusnih jedinica g) izlaženje iz stanice: .info . sta nice izlučuju interferon. Retrovirusi (npr. pa se koriste pokusne životinje.. prijemljivost stanice za virus.belimantil. postaje otporna i na drugi virus. sposobnost imunološ reakc ije organizma. a stanica ne) ili imunog o dgovora.

bjesnoća. jedini znak virusa su antitijela 4) perzistentne dugo zadržavaju viruse.herpes zoster. . bez kliničkih znakova i imunoloških reakcija 5) spore . napad na živčani sistem. primarna viremija (krvotokom u jetru i slezenu).inkuba cija traje čak godinama. primarna viremija u limfi.ograničene na pojedine o rgane (sustave): 1) živčani s. trifluridin. bjesnoća): oralne infekcije. bronhopneumonia ni 4 ) oči .info . no 2. Naročito su važna IgA u sluznicama diš sustava. sve je to zakurac. umnožavanje.zauš njac i Sistemske . Ali. 3) s tanični imunitet . umnažanje u limfnim čvorovima.belimantil. encefalitis. koža (žariš umnažanje). virus se dugo zadržava. probavnog i urogenitalnog 2) antitijela neutraliziraju viruse. foskarnet.Tri su mogućnosti uzajamnog odnosa virusa: a) heterologna interferencija ako su vi rusi antigenski posve različiti b) homologna interferencija: virusi su antigenski istovjetni. VIRUSNA CJEPIVA E. Dva su tipa viremije: iri 1.konjuktivitis 5) jetra . to Postoji viš vrsta: e 3 www. Lokalne . Infekcije se po duljini trajanja dije le na: 1) akutne su kratke i ostavljaju imunitet 2) kronične dugo traju. ovo je jedino efikasno š za sad imamo. umnožavanje.žutica ili hepatitis 6) žlijezde slinovnice . poliomijelitis 2) koža . ali se razlikuju po nekim svojstvima c) indiferentni: virus koji nij e zarazan spriječava infekciju zaraznim virusom nog.virus se š po tijelu.influenza. sekundarna viremija.T-limfociti proždiru inficirane stanice. tip (boginje): in fekcija. postoji ravnoteža virus-čovjek. sekundarna viremija. a makrofagi proždiru virus e. herpes simplex 3) diš sustav . is kreno rečeno. probavni trakt. tip (poliomijelitis. simptomi se javljaju u razmacima 3) latentne nemaju kliničkih simptom a. a imunološ reakcije slabe ke KEMOTERAPIJA VIRUSNIH OBOLJENJ A Postoje neka djelotvorna sredstva: 1) amantidin sprečava prodor virusa gripe u s tanicu 2) aciklovir sprečava virusnu DNA-polimerazu pa nema razmnožavanja 3) adeninarabinozid (vidarbin) ometa neke enzime za sintezu i funkciju virusnih nukleinsk ih kiselina 4) azidotimidin (AZT) ometa reversnu transkriptazu retrovirusa (HIV) 5) metisazon ometa sintezu strukturnog proteina poxvirusa 6) interferoni Postoj e i neke noviji spojevi: didanizin. Postoje lokalne i sistemske virusne bolesti. dok se ne dogodi nešto što se može usporediti sa otkrićem penicilina.meningitis. idoksuridin.

Rhabdoviridae. a virus se primarno replicira u ci lijarnom. 4) različitim tehnikama genetskog inženjeringa dobivene su rekombinantne vakcine . D. B i C. SISTEMATIKA VIRUSA MYXOVIRIDAE Virusi s jednolančanom DNA. Karakt eriziraju ih simetrično građene kapside. što omogućava izlazak virusa iz stanice. temperaturu i kaš Ti simptomi se javljaju zbog smrti epitelnih iri alj. Influenza se prenosi kapljično.peplomerama. Morbilivirus (ospice. aureus. Uzrokuje malaksalost. Sinteza virusnih dijelova ovisna je o staničnoj DNA jer ne može kodirat i hemaglutinin. te se š dalje.sprečava vezanje hemaglutina na promjenjeni receptor. a većina ima i vanjsku lipidnu ovojnicu staničn og porijekla. Dobar je jer izaziva dugotrajni imunitet. Virus tipa C je blago respiratorno oboljenje. st anica i imunološkog procesa čišćenja (makrofagi. e 4 www. Stalno mjenjaju antigene strukture i zato imaju jaki epidemijski potencijal. Gl avna komplikacija su sekundarne bakterijske upale pluća (S. Bakterije se inficiraju virusnim genetskim materijalom i stvaraju virusne prot eine (antigene). PARAMYXOVIRIDAE Viš rodova: Paramyxovirus (mumps. Porodice Orthomyxoviridae. Za vrijeme epidemije može se davati a mantidin koji sprečava replikaciju u stanicama sluznice. influenzae). Ovojnica virusa je sastavljena lipidnog dosloja s radij alno poredanim štapićima . neki životinj ski virusi) i e Pneumovirus (viš raznih respiratornih virusa). ali imunitet nije trajan. formalin) su neš kodljive. 3) cjepiva od dijelova virusa su pročišćeni antigeni kapside ili vanjske ovojni ce. a prisustvo mu se dokazuje hemaglutinacijom.belimantil. pa su osjetljivi na organska otapala. Postoje cjepiva. 2) cjepiva s umrtvljenim virusom (grijanje. koji su proteini (hemaglutinin i neuraminida za) i izraš u obliku glavica. H. ali kratko dj eluju. S pecifične terapije nema pa se provodi ublažavanje simptoma bez djelovanja na uzročnika .info .1) cjepiva sa atenuiranim živim virusom koji se dobije uzastopnim presađivanjem na o dabranim podlogama. Oporavak traje 7-14 dana. bez kliničkih simptoma. ponekad i alveolarnom epitelu. Razlikuje se po tome što ne daje reakciju hemaglutinacije. pneumoniae. ORTHOMYXOVIRIDAE VIRUS GRIPE (INFLUENZE) Virusi g ripe imaju tipove A. ali je moguć razvoj bolesti ako se nađe aktivni virus a moguće je i tumorsko djelovanje nekih virusa. Virus se izolira i uzgaja na oplođenom kokošjem jajetu. P aramyxoviridae. T-kileri). parainfluenca i drugi). taju Tri su vrste biološ proteina u virusu gripe: kih 1) hemaglutinin stupa u reakciju s receptorima stanice (sijalinska kiselina) 2) RNA-polimeraza 3) neuraminidaza cijepa sijalinsku kiselinu na receptorima stanic e . glav obolju.

Hemaglutinin aglutinira eritrocite majmuna. Od životinja se prenosi na čovjeka preko slin e putem ugriza. Preb oljavanje ostavlja jaki i doživotni imunitet.. Uzrokuje smrtonosni encefalitis. a virus sadrži hemolizin. Ima dva antigena: solubilni (S-antigen) i virusni (V-antigen). konjuktivitisa. Moguće su komplikacije (meningitis).belimantil.jebiga. Uzrokuje mumps: slabost. rinitis. gdje uniš tava moždane stanice. Ovo stanje traj e oko 7 dana. te ospice i Koplikove pjege (jarkocrvene pjege s bijelim centrom u usnoj š up ljini . zauš njaci) Vanjska ovojnica sadrži hemaglutinin. Slijede ekscitacijska faza: delirij. pankreatitis. napadi grčeva prilikom gledanja ili gutanja vode. te encefal omijelitisa. vrućica. 5 www. virus se razmnožava u epitelnim stanicama diš trakta. Ima jednolančanu RNA. Nakon inkubacije koja traje 14 dana. ali je sinteza virusnih dijelova neovisna o staničnoj DNA i može sam kodirati sintezu he maglutinina). Sličan virusu gripe. POXVIRIDAE Poxvirusi su DNA virusi ovalnog ili četvrtastog oblika . Inače. oticanje parotidne žlijezde i drugih slinovnica. kiseli ne. Lako pređe u epidemiju. To su najveći virusi (250-300 nm) i st rukturno najsloženiji. koja je zoonoza. respiratornih smetnji.info . ali vrlo rijetko. Može uzrokovati i meningoencefalitis.dijagnostika). a sojevi ovog virusa su i jedinst veni po svojoj antigenskoj strukturi. Oboljenje počinje kao febrilno stanje.VIRUS MUMPSA (parotitis. V irus se razmnožava u skeletnim mišićima i vezivnom tkivu. a noreksija. Potom dospijeva nog u limfne čvorove odakle se širi po tijelu. VIRUS BJESNOĆE Ima oblik puščanog metka. Kultivacija se vrš u stanicama ljudi i majmuna. RHABD OVIRIDAE Dva roda: Lyssavirus (bjesnoća). a kad dospije do neuromuskul arne veze živcem putuje do CNS-a. rubeola) Uzročnik ospica. a iz lipoproteinskog omotača vire hema glutinini. Postoji viš rodova. akutna smrtna bolest ljudi i životinja. Slijedi duga inkubacija (15 dana do 5 mjeseci) koja omogućuje da s e brzim cijepljenjem i davanjem seruma s antitijelima spasi žrtvu. Postoji živa atenuirana vakcina. S-a ntigen se može ranije dokazati u serumu (dijagnostika). Vesiculovirus (više ljudskih i životinjskih virusa).. Virus ubijaju UV-zrake. neuramini dazu i hemolizin. U citoplazmi moždanih neurona uzrokuje Negrijeva tjeleš ca (nakupine virusnih podjedinica vidljivih svje tlosnim mikroskopom). sa zajedničkim nukleoproteinskim antigenom. e ORTHAPOX VIRUSI Rod orthapox su veliki virusi s dvolančanom DNA i složenom višeslojnom kapsidom koja sadrži lipide. VIRUS OSPICA (mo rbili. Prilično je osjetljiv na vanjske uvjete. konjuktivi tis. Napada epididimi s u muš karaca š može to uzrokovati sterilnost. lužine i eter. potom paraliza i smrt.

Uzrokuje a kutni upalni proces i nekroze jetre. Za razliku od hepati tisa A prenosi se parenteralno: transfuzije krvlju. ima bolov e. inski antigen (hepatitis B-surface 2. a ima kratkotrajnu inkubaciju . Virus hepatitisa B (Hepadnaviridae) ima dvolančanu DNA i HB-površ antig en). Ako ulazi u organizam gornjim diš nim putevima. povr aćanje. 1. Otporan je na UV-zrake. ali je osjetljiv na oksidanse (KMnO4). enu Variola minor ima slične ali sl abije simptome. Virus je prisutan u svim tjel esnim izlučevinama. a ima dugotrajnu inkubaciju (1-3 mjeseca). Bolesnik se u pr avilu oporavlja nakon 4-6 tjedana. Variola je vrlo zarazna. a dovodi se u vezu s prima rnim karcinomom jetre. a dijagnoza se postavlja prema dokazanim antitijelima. VIRUS VAKCINIJE Virus vakcinije služi za cijepljenje protiv bo ginja. Otporan je prema dezinfici jensima. Tada ponovo prelazi u krv (sekundarna viremija) i penetr ira u kožu i razmnožava se u epidermi pa nastaju lokalne krvave nekroze koje prelaze u kraste koje su zarazne (crne zbog zgruš krvi). kojeg je ovaj (Jenner. zrakom i k apljično.tipična žutica uz temperaturu. sa nekrozom h epatocita. Virus spada u najotpornije viruse. a ne sam virus) hibridizirao s vir usom variole. Virus hep atitisa A (Picornaviridae) ima jednolančanu linearnu RNA.info . Virus se nastanjuje u crijevnom e pitelu i tu može ostati a da nema jetrenih simptoma. VIRUS VELIKIH BOGINJA (variola vera) Dva su oblika variole vere: variola majo r (velike ili crne boginje. Prenosi se direktnim dodirom. Izaziva serumski hepatitis. Može dovesti do ciroze. te nastaje difuzna upala u lobulu jetre. lako preraste u epidemiju. Imunitet nakon cijepljenja ostaje pr ibližno 10 godina. ali da bi ti se to dogodilo. Kupferove stanice hiperplazi raju. VIRUS HEPATITISA Prije se govorilo da je virus neklasificiran a dan as se zna da je je riječ o virusima koji međusobno nemaju nikakve veze. pluća i bub rege gdje se dalje množi. Postoji rekombinantno cjepivo. jedući školjke koje žive uz kanalizaciju).1. Bolesnik je jako slab. te ulazi u krv (primarna viremija) i dalje u jetra. pa je otporan na dezinficijense i suš enje. smrtnost > 50%) i variola minor (smrtnost manje od 1 %). generaliz iranu vakciniju i postvakcinalni encefalitis. morašim ati težak peh. Virus vakcinije može izazvati mjehuriće (vezikule). bez ovojnice. ane groznicu i poviš temperaturu. ka nesterilne igle intravenoznih narkomana. fistule. Dobiva se nečistim rukama. uz trajni imunitet. jelda. žutica i tamnija mokraća. temperatura. zagađenom hranom i vo dom (npr. 6 www. a oporavak je dug. Klinički simptomi hepatitisa B su anoreksija. namnoži se u sluzi i lokalni m limfnim čvorovima. slabost i povraćanje. slabost.belimantil. Ima ozbiljniji tok od hepatitisa A. a zbog propadanja parenhima propadaju žućni kanalići. Porijeklo mu je izvorni Jennerov virus kr avljih boginja. a može prodrijeti u krv i ući u j etru i žuč (zato su govna zarazna) i dolazi do degeneracije parenhima. a poslije oz dravljenja ostaje imunitet nekoliko godina. glavobolju. kontaminirana kirurš i druga o prema. a izgleda poput virusa variole. 2.

Uzrokuju tipične simptome prehlade koje mi ne pada na pamet opisivati. s lipidnom ovojnicom. uz proljev i diš smetnje. Cardiovirus. Osjet ljivi su na formalin UV-zrake i oksidanse. Otuda prelaze u krv i napadaju živčani sustav. sličan hepatitisu A. Im a ih više od 100 vrsta. Uspješ je terapija interferonom. Dijagnoza se postavlja dokazivanjem znt itijela u serumu. a komplikacije su b akterijske infekcije gornjih i donjih diš puteva. Orbivirus i Rotavirus. e ne 2) neki slučajevi upale tankog crijeva. Tri roda: Reovirus. Umnožava ju se i sazrijevaju u citoplazmi. Rhinovirus. 7 www. Kultivira se u ljudskim i majmunskim stanicama. e Poliovirusi s u tri različita serotipa virusa koji izaziva dječju paralizu . a Sabinova atenuirani virus. pa je ponovna prehlada vr lo česta. Virus hepatitisa C (Flaviviridae) ima jednolančana RNA. a bortivni poliomijelitis je najčešći uz oporavak nakon febrilnog stanja 2.3.250000 novih virusa za 3 sata.info . Porodica sadrži rodove Enterovirus. na Tu nije gotovo sa virusima h epatitisa jer se spominju D. te tvore eozinofilne uklopine. REOVIRIDAE RN A-virusi srednje veličine. Ime u dobili kao Respiratorno-Enteritični-Organ virusi (nalaze se u respiratornom sustavu i crijevima čovjeka). ali je imunitet specifičan za tip. transplantacije organa) i preko usta. Ap hthovirus.belimantil. PICORNA VIRIDAE Vrlo sitni RNA-virusi kubične simetrije otporni na eter i kloroform jer ne maju lipidni omotač. U organizam ulaze kr oz usta i nastanjuju se u ždrijelu (tonzile) i crijevima (Peyerove ploče i limfni čvor ovi). paralitički poliomijelitis izaziva paralizu zbog oštećenja neurona a stradaju naroči to prednji rogovi leđnemoždine Postoje dva cjepiva: Salkova je formalinom inaktivira ni virus. ENTEROVIRUS Viš vrsta od kojih su najvažniji poliovirusi. P renosi se parenteralno (transfuzije. RHINOVIRUS To su virusi obične prehlade. neparalitički poliomijelitis je febrilno stanje uz serozni meningitis i ne ostavlja posljedice 3. Sadrže hemaglutin in koji aglutinira ljudske eritrocite krvne grupe 0. mnogim kemijskim sredstvima. nih Na cjepivu se radi (kak se z ove onaj Grk kaj je gurao kamen uzbrdo pa mu se kotrljao natrag?). te eteru. Postoje tri klinička oblika: 1. Imaju dvostruku RNA. REOVIRUS Naj raš ireniji virusi u prirodi. Vrlo brzo raste . ali kratko traje. Ima b laži tok. a neki i F ali nitko ne zna kolko ih ima.poliomijelitis. Izu zetno su otporni prema UV-zrakama. Nije se uspjelo dokazati ko je bolesti izazivaju ali su opažena slijedeća stanja: 1) epidemija lakš groznice u dje ce.E. Postoji i imunitet za heterologne serotipove. često bez žutice.

TOGAVIRIDAE RNA-virusi različite morfologije - rodovi: Rubivirus, Flavivirus, Alph avirus. Prenose ih člankonošci, iako nisu dokazani prenosioci za sve vrste. VIRUS RU BELE (nije isto š i rubeola!) to Prenosi se diš nim putem. To je RNA virus, kuglasto g oblika, sa lipidnom ovojnicom. Uzrokuje bolest koja se javlja u dva oblika: 1) stečena rubela - virus ulazi u organizam kroz sluznicu gornjih diš puteva, umnoš u lo kalnim limfnim nih ava čvorovima, a onda ide u krv. Osip na koži nastaje kao posljed ica upale uzrokovane kompleksom antigenantitijelo. Žaš je aktivna imunizacija živim os labljenim virusom. tita 2) prirođena rubela je bolest ploda, koja nastaje kao posl jedica infekcije trudnice u prva 3-4 mjeseca trudnoće. Poslijedice: mrtvorođeno dije te, spontani pobačaj ili prijevremeni porođaj, uz oštećenje ploda (teratogeni učinak). Bol est ima relativno slabe simptome, uz povećanje limfnih čvorova, blag konjuktivitis i osip. Sindrom kongenitalne (prirođene) rubele - slijepoća, gluhoća, srčana mana i menta lna zaostalost. Letalitet novorođenčadi je relativno velik (10-20 %). Imunost nakon bolesti ostaje doživotna. Postoji živa atenuirana vakcina. ARBOVIRUSI Skupina virusa koji imaju zajedničko samo to što se prenose komarcima i krpeljima. Uzorkuju teš bole sti: ke 1) encefalitis koji je često smtonosan 2) netipične groznice sa ili bez osip a 3) groznice sa krvarenjem (ebola) 4) žuta groznica: koža požuti, oštećenje jetre kao kod žutice, oštećenje bubrega i srca, temperatura, glavobolja, nekroza i krvarenje. HERPE SVIRIDAE DNA-virusi kubične simetrije. Samo jedan rod. HERPESVIRUS Ima čvrstu kapsid u, oko koje je dvoslojna lipidna ovojnica, koja se stapa sa staničnom opnom stanic e u koju prodire. Zatim nukleokapsida prodre u citoplazmu stanice, te se virusna DNA reproducira u staničnoj jezgri, a virusne bjelančevine u citoplazmi. Postoje ne koliko vrsta ljudskih virusa: Virus herpes simplex tip 1 uzrokuje: a) akutni her petični gingivostomatitis: mjehuri na sluznici usne šupljine i zubnom mesu b) herpet ični egzem: mjehurići na koži c) keratokonjuktivitis: upala rožnice i očnih spojnica d) en cefalitis: upala mozga e) herpes labialis (h. febrialis): nakupine mjehurića, u pr edjelu usana na prijelazu kože u sluznicu 8 www.belimantil.info

Virus nakon primarne infekcije putuje u ganglij trigeminalnog živca, gdje ostaje l atentan cijelog života zaraženog, te se aktivira u stresnim situacijama (groznica, p othlađenje, preduga izloženost suncu, emocionalni stres, hormonalne promjene). Virus herpes simplex tip 2 uzrokuje: a) genitalni herpes: mjehurići na penisu, grliću mat ernice, sluznici rodnice i stidnice. Najčešće se prenosi spolnim kontaktom. Nakon prim arne infekcije virus se ugnijezdi u sakralnom pleksusu, te se ponovo aktivira u stresnim situacijama. b) neonatalni herpes: od oboljele majke ga dobije dijete, u toku porođaja, prolaskom djeteta kroz porođajni kanal. Opasno po život novorođenčeta, uz moguće neurološke posljedice. Terapija aciklovir (nanoš enje na kožu) i nepriznati lije k marihuana (ne spominji to na ispitu). Virus varičela-zoster se prenosi se kapljičn o: a) varičelu, vodene kozice: pojava osipa na koži i sluznici usta i ždrijela, koji p relazi u mjehuriće, a ovi u kraste. Za razliku od boginja, ovdje u svako vrijeme i mamo različite stadije mjehurića a kod boginja su sve iste. Preboljena bolest ostavl ja trajni imunitet, ali neki virusi ostaju uspavani u ganglijima dorzalnog korij ena leđne moždine i u oslabljenim stanjima izazivaju zoster. b) zoster je rijetka bo lest, koja se očituje izbijanjem nakupina mjehurića na koži trupa. To je vrlo bolno je r virus izaziva nekroze na vrhovima osjetilnih živaca (migrira iz stražnjeg roga moždi ne u kožu) Terapija: aciklovir, idoksiuridin i trifluridin, kemoterapeutici, analo zi nukleotida - sprečavaju replikaciju virusne DNA. Nema cjepiva. Citomegalovirus: Velika grupa virusa, koji uzrokuju nekoliko stotina teških kongenitalnih oboljenj a i najčešći su uzrok mikrocefalije, no rijetko su uzrok bolesti odraslih osoba. Virus može napasti bilo koje stanice, koje tada nabubre i povećaju se (“citomegalo”). Opasni su kod davanja imunosurpresora jer transplantat biva odbačen. Terapija se provodi samo kod jako ugroženih osoba: ganciklovir + foskarnet Epstein-Barr (EB) virus uzr okuje infektivnu mononukleozu koja je bolest djece i mladih. Prenosi se slinom (“b olest ljubljenja”). Virus ulazi u limfne čvorove, razmnaža se i napada B-limfocite koj i poprime karakterističan oblik (Downeyeve stanice - mononukleari). Klinički znaci s u povišena temperatura, povežane limfne žlijezde, te splenomegalija (povežana slezena), uz glavobolju i opću slabost. Kemoterapija (fosfonooctena kiselina + adenin-arabin ozid + aciklovir) je u fazi ispitivanja. RETROVIRIDAE RNA-virusi ikozaedralne ka pside, s lipidnom vanjskom ovojnicom. Sadrže antigenski specifične reversne transkri ptaze (RNA-ovisna DNA-polimeraza: +RNA -> -DNA -> +RNA). 3 porodice: Oncovirinae , Spumavirinae, Lentivirinae. LENTIVIRINAE HIV = human immunodeficiency virus iz aziva AIDS (acquired immunodeficiency syndrome) U kapsidi se nalaze dvije kopije +RNA genoma i neki enzimi od kojih su najvažniji reverzna transkriptaza (koja omo gućuje sintezu -DNA iz +RNA kalupa) i integraza (integrira -DNA u stanični genom). V anjska ovojnica građena je od lipidnog dvosloja u kojem se nalazi mnoštvo proteina, od kojih jedan (gp120) služi kao receptor 9 www.belimantil.info

za vezanje na tzv. CD4+ T-helper limfocite. Njihov broj se postupno smanjuje (u početku ih ima 1000/mm3 krvi, a godiš im se broj smanjuje za 40-80/mm3). Smanjenje n jihovog broja utječe na cijelu T-populaciju nje budući izlučulu interleukin IL-2 koji općenito stimulira stvaranje svih T-stanica. HIV napada i druge stanice: makrofage i monocite. Sve to vrlo naruš sposobnost imunog odgovora zaraženog koji postaje pod ložan ava raznim oportunističkim infekcijama i malignim promjenama vlastitih stanica . arolika. Klinička slika AIDS-a je vrlo š 1. Ubrzo nakon infekcije javlja se ARC (A IDS Related Complex) skup blažih simptoma poput vrućice, opće slabosti, glavobolje, os ipa, otoka limfnih čvorova i gubitka težine. To traje nekoliko tjedana, pa prestane, ali se ponavlja. Takva infekcija HIV-om ponekad odmah prijeđe u AIDS, ali uglavno m treba nekoliko godina da AIDS uznapreduje. 2. Kad broj T-limfocita padne na 20 0-400/mm3 javljaju se prve oportunističke infekcije: razne upale pluća, proljevi, tu berkuloza, kandidijaza, erupcije herpes virusa. 3. Kad zaraženi makrofagi prijeđu kr vno-moždanu barijeru razvija se niz neurološ simptoma: glavobolja, kih abnormalni po kreti i refleksi, kognitivne promjene. u kasnijim stadijima to prijeđe u demenciju i teške osjetilne i motoričke poremećaje uz tumore i cerebrovaskularne promjene. 4. M aligni tumori povezani s AIDS-om su Kaposijev sarkom, karcinomi usne š upljine i r ektuma, te razni limfomi. HIV može naći u svim tjelesnim tekućinama zaraženog (krv, slin a, sperma, majčino mlijeko...). Prenosi se kontaktom tjelesnih tekućina s krvotokom a najčešće spolnim putem, transfuzijama zaražene krvi, nesterilnim iglama intravenoznih narkomana, a prenosi se i s majke na dijete. U liječenju se koristi AZT - azidotim idin koji zaustavlja replikaciju virusa i time usporava napredovanje bolesti, al i ju ne može izliječiti, tj. ubiti viruse. Također se primjenjuju lijekovi za liječenje oportunističkih infekcija, ali i oni djeluju samo do neke mjere budući da je imuni s ustav toliko narušen da nema pomoći. Prevencija se sastoji u testiranju donirane krv i, uporabom prezervativa (nije posve sigurno) i sterilnih igala i drugih medicin skih instrumenata. Cjepivo se obećaje godinama ali izgleda da ćemo se načekati. COCSAV IRIDAE RNA virusi veličine 30 nm, oko 30 vrsta, s tipovima A i B (razlikuju se u d užini inkubacije i još nekim stvarima). Nemaju lipidnu ovojnicu, i jako su otporni. Prenose se muhama, prljavom vodom, loš higijenom. om Uzorkuju razna oboljenja: 1) virusni meningitis 2) infekcije gornjih dišnih puteva: težak faringitis sa povraćanjem i bolovima u trbuhu 3) crveni osip na koži 4) bol u mišićima sa temperaturom i glavob oljom ali to obično prolazi bez posljedica 5) mjehurići na nepcu koji se mogu pretvo riti u čireve 6) miokarditis i perikarditis kod novorođenčadi sa često smrtnim ishodom 10 www.belimantil.info

GLJIVICE . Konidiospore nastaju segmentacijom vrhova hifa. uglavnom aerobi. to su egzospore ovalnog oblika. koji čini glji vinu steljku. Zigospore nastaju k ad se kod nekih fikomiceta krajevi susjednih hifa približe.info 1 . Prema fun kciji micelij se razlikuje: 1. koji je bogat rezervnim tvarima i održava latentan život gljive. Bazidiospore se stvaraju na proš irenju hife zvanom bazidij um. te 2. Endospore. ali mogu sadržavati neki pigment: crn. a višestanične imaj u organe za razmnožavanje. Thalus je tijelo bez diferenciranog korijena. spiralne.nastaju diferenciranjem stanica hifa. eni Takve gljive zovemo neprave gljive.belimantil. Razmnožavanj e višestaničnih gljiva se vrši pomoću spora. a potrebno im je puno vlage. koje se mogu stvarati: 1) aseksualnim putem . loptaste su. Postoje nepatogen e. nalaze se na proš irenju hife koji se zov u konidiofor (izgledaju kao peteljka) a kad su zrele otkidaju se..kvasnice se razmnožavaju pupanjem. ali nema klorofila !!! Klijanjem hifa raste u dužinu. različitih oblika: kao reke t. Takve su prave gljive. U nepovoljnim uvjetima se stvara sklerot . Unutrašnji sloj čini citoplazmatska membrana. sa citoplazmom i jasn o definiranom jezgrom unutra. Ra stu sporo.FUNGI (MYCETES) MORFOLOGIJA Eukariotske stanice dvoslojne stanične membrane. Klamido spore su obrambene spore koje nastaju od hifa u nepovoljnim uvjetima. Razmnožavaju se sporama. a ak o se na njemu razvijaju organi za razmnožavanje onda se zove reprodukcioni ili fer tilni micelij. Budući ne sadrže klorofil. a vanjski stanična stijenka građena od polisaharida hitina i nešto celuloze. Veliki dio njih luči antibiotike i mikotok sine a to su sekundarni metaboliti koji su otrovni za druge mikro. vegetativni micelij se sastoji od hifa koje prodi ru u hraniliš i crpe hranu i vodu.nastaju spajanjem jezgri dviju najbližih hifa. Artro spore nastaju segmentacijom hifa. Askospore nastaju u posebnoj vrećici (askus). Egzospore. stabljike. 2) seksual nim putem . 4 spore na malim drš kama. Jednostanične gljivice . citoplazme s rezervnim tvarima i dvoslojne opne. Spora se sastoji od jasno odvojene jezgre. Fungi perfecti (Phycomycetes. Osnovna stanica je hifa. nastaju pupanjem i odvajanjem roditeljske stanice. slično kao kod ba kterija.micelij. Blastospore su loptaste ili ovalne. patogene i uvjetno patogene gljivice. Sporangiospore se nalaze u vrećici sporangiumu kojeg nosi proširenje hife sporangiofor. zračni micelij se uzdiže iznad hranilišta. luče endo. gljive su heterotrofi. Obično su bezbojne.i egzotoksine. Ascomycetes i Basidiomycetes). rogovi jelena. njihovi se sadržaji spoj e. Fungi inperfecti (Deuteromycetes). te nastaju nesavrš reprodukcioni organi. a neke spore služe za preživljavanje u nepovoljnim uvjetima. Aleuriospo re su laterlani izdanci na hifi.. crven. nastaje velika okrugla spora debelih stijenki (rod Mucor). www. te se stvara splet hifa . kruš kasti i imaju peteljku. Postoje pregrađene (septirane) ili nepregrađene hife.ili makroorga nizme. filamenti micelija obavijaju askus i nastaje loptasta formacija zvana peritecijum a ako su aksusi na posebnom tijelu onda se zove klei stotecijum.

Izaziva crvenkaste mrlje. ljuskava koža. noktima i bradi. www. pupka. imperfecti.belimantil. Spore mogu biti makrokonidije (megasporne ) i mikrokonidije (mikroidne). nji POVRŠ INSKE MIKOZE Prenose se direktno (kontakto m) ili indirektno (češalj. Uzrokuju ih dermatofiti (Dermatophytes) i neke F. postelja itd. a kod životinja još i gnojne promjene. pazuha. ružičasta boja. Često se javlja kod prepona. TRICHOPHYTON (14 vrsta) Uzrokuje oboljenja trihofitije na goloj i obrasloj koži. dlakama i kosi. Vrlo zarazna i podmukla bolest. Patogeneza: zahvaća kožu oko genitalija. lokalno derivati imidazola i salicilne kiseline u kremama i masti ma. Mikroskopski se uočavaju se mikrokonidije baršunastog oblika. a neke i obje vrste. te ga razgrađuju. pa se uočava u poodmaklom stadiju. Prodiru i parazitiraju u keratinizirano tkivo dlake. Najčešće napada djecu pa izaziva epidemije u tamo gdje ima puno djece na jednom mjestu (vrtići). Kronično oboljenje. koža. dlanove i tabane. no kti) i dubinske (sistemske): potkožno tkivo i unutraš organi. no ne i na dlakama! Mikroskopski se uočavaju razgranate septirane hife. oko kojeg rastu i razmnožavaju s e. Terapija: griseotulvin. nokti gube sjaj.MIKOZE Bolesti izazvane gljivicama su mikoze. Kod čovjeka uzrokuju slabije upalne reakcije . izaziva spore promjene. a imaju afinitet prema keratinu. Može izazvati trajno propadanje korijena dlake i ćelavost. Uzgoj na Sabourand agaru daje barš unaste. septirane hife i listaste spore. a postoje površ inske (dlaka. Upalni i gnojni procesi. između prstiju . stratum corneum kože i orožnjele stanice noktiju. Mikroskopski s e razlikuju se septirane hife i spore. svrbež i mjehuriće koji se mogu ognoji ti. postaju krhki. Uzrokuj u dermatomikoze. Bolest se razvija sporo. K olonije su glatke. narančaste i crvene boje.info 2 . brašnjave i pamučaste. Javljaju se lezije kože. MICROSPORUM Uzrokuje bolest mikrosporiju na dlakavim djelovima. te spore kao lišće djeteline. ljuskanje. nistatin i imidazoli. Terapija: griseofulvin za d ulju terapiju.). Dermatofiti su skupina gljiva iz klase Ascomycetes. Terapija: fungicidi za vanjsku primjenu: ketokonazol. fungicidi i keratolitici. Neke gljivice izazivaj u jedne. blizu pazuha i ispod grudi. EPIDERMOPHYTON Uzrokuje bolest epidermofitiju na neobrasloj koži i noktima. Kolo nije su zelene. najčešće kod dje ce a očituje se kao sumporno žute naslage na skalpu. glatke i li naborane kolonije. propadanje dlaka i krhki nokti. žute.

bakterijskih infekcija. a) PATOGENE KVASNICE (Blastomycetes) Kvasnice se jed nostanične gljivice koje se razmnožavaju pupanjem. Vaginalna kandidijaza se manifestira jakim svrbežom. a u određenim uvjetima izaziva oport unističko oboljenje europsku blastomikozu ili kriptokokozu. krem boje. Uzrokuje kandidijazu: 1. To se zove mlječac. Kod male djece i novorođenčadi nastaj u bijele sitaste naslage u ustima i ždrijelu. te klamidospore. 6. sluzave kolon ije. upotrebom antibiotika) posta je patogen. Takve se mikoze javljaju u unutrašnj im organima: pluća. Ako se proširi po organizm u (CNS) nastaje frka. bubrezima i ostalim organima. bubrezima.0000001% slučajeva. no mogu biti i na koži i sluzokoži. koji kod upala. Uz blastospore se vide i pseudohife koje nastaju jer blastospore se nakon pupanja ne odvajaju. slabog i muniteta ili utjecajem nekih vanjskih faktora (npr. Za lokalne mikostatin. 3) generalizirana nastaje udisanje m velikog broja spora ili zaraza krvlju. Terapija za sistemske miko ze sadrži fungicide i fungostatike: amfotericin B najčešći. Površ inska kandidijaza se manifestira sjajnim crvenilom na koži najčešće oko šupka. Infekcija kroz probavni trakt. Uspjeva najbolje na Sabourand agaru. granulaste ili tumoraste tvorbe. kožu i sluzokožu. Micelija i pseudo micelija nema.0000000. Apscesi na slezeni. 2) kožna je sekundarna infekcija: javljaju se lezije na koži. š uzrokuje povraćanje i proljev a ponekad dovodi do čireva koje perforira ju (može to čak biti fatalno ali u 0. slezena. bez sjaja. Može migrirati u pro bavni trakt. već stvaraju nizove. brohitis. Može i zazvati i upale organa za izlučivanje mokraće ali rijetko. pravilnih rubova. te čini okrugle. endokrinih poremećaja. glatke. Gljivice su u mozg u. 5. Corulopsis i Cryptococcus. mozak. može proći nezapaženo il i uz temperaturu i kašalj. 3. Preventiva je izbje gavanje vlage i sintetične odjeće. 4) koš tana je vrlo rijetka. udis njem spora i probavnim traktom. ta www. vagine i probavn og trakta. čirevi. a uglavnom se spontano izliječi. čak i upala pluća. rodovi Pitirospo rium. te jačim iscjedkom. U organizam uzročnici dolaze preko povrijeđene kože i sluzokože. bijeložute. Blast ospore se boje se G+. jetri. visoka smrtnost. 4.. pupka i pazuha. CANDIDA ALBICANS Saprofit na koži i sluzokoži usta. Postoje primarne mikoze sa uzročnikom izvana i sek undarne od gljivica koje čine mikrokulturu na koži i sluzokoži. Trihosporum. Dišne kandidijaze su česte sekundarne infekcije: laringitis. jetra. Može dovesti do vulvovaginitisa (upala karakterizirana pseudomembranama). Generalizi rana kandidioza je septičko oboljenje redovito fatalnog ishoda. Osnovna stanica je blastospora lo ptastog oblika. kao i osobna higijena. koje su speci fične za Candidu. Morfologija: kolonije su okrugle. bubrezi i limfne žlijezde.) 2. CRYPT OCOCCUS NEOFORMANS Veoma raširena kao saprofit.info 3 . Nastaju tuberkuloz na žariš na kostima.belimantil. Kandidijaze su često praćene dermatofitima. čv orovi.. Morfologija: loptaste i jajaste blastospore su obavijene debelom mukoidnom kapsulom.SISTEMSKE MIKOZE Uzrokuju ih gljivice porodice Cryptococcaceae. P ostoji nekoliko vrsta kriptokokoza: 1) plućna obično nije opasna. koji je gust i bijel. ali pod utjecajem neki h faktora postaju patogene. jetri.

a može se proširiti na crijevnu sluznicu. perfecti (Phycomycetes. c) MUCOR I RHIZOPUS To su F. Rastu na različitim podlogama a kolonije su kuglaste. Izaziva temperaturu. ko PENICILLIUM Saprofiti su na sluznicama. Rasprostranjene glji vice u zemlji i zraku. iti 2) sekundarna se javlja se kod oboljelih od leukemije. te uzrokovati čireve. 5) kriptokokoza usne šupljine: sitni apscesi. P. nalik na kaverne. te poprimi boju od konidiospora. noktima i hrani. na koje se nastavljaju konidiospore (sve to skupa liči na loptice). flavus. Na vrhovima hifa su proš irenja konidiofore. Uglavnom su kronični upalni procesi. dezorjentacija. A. koži. P. na kojima su kratki držači fijalide. www. nesvjestica i bol u zadnjem dijelu vrata. a postoje: 1) primarna je slična tuberkulozi. uš nom kanalu. griseoflavinum stvaraju monopeniciličnu kiselinu iz koje se d obiva peniclin. povrća i žitarica. Ostali oblici: a) aspergiloza CNS . Od razgranatih hifa se s tvara loptasta formacija aspergilom ili megamicetom koji ne prodire u plućno tkivo . te nastaju proširenja bronha. Korisni: 1) značenje u industriji: pripreme sirev a. notatu m. niger. Javljaju se sve jače glavobolje. Morfologija: čine ga razgranate i septirane hife i male loptaste spore na konidiof orima (kao metlice) Na podlogama rastu brzo. paučinaste i bijele. izazivaju sistemsko oboljenje aspergilozu kod čovjeka i život inja. Najbolje djeluju u kombinaciji. Zygomycetes). terapija: amfotericin B i 5-flurocitozin. karcinoma i tuberkuloze. kao bijele kolonije u početku. Aspergiloza pluća n astaje udisanjem spora. Može doći i do trovanja mikotoksinima. fermentacija (P. roqueforti. Slijede depresija. To je tumorska masa koja se vidi na rengenu kao polumjesečasta masa i tako se ra zlikuje od tuberkuloze. Nije pronađen lijek za peniciloze. P. Morfologija: micelij se sastoji od granatih i septiranih hifa. A. ove gljivice su pov ijesno gledano imale nezamjenjivu ulogu u ispunjenju tisućljetnog sna o borbi prot iv mnogi bolesti. a onda su pigmentirane ovisno o vrsti. crysogenum. koja je uglavnom lokalizirana u plući ma. camemberti) 2) proizvođači antibiotika: P. Iako se danas antibiotici rade industrijski. Gljiva bubri i raste. Rasprostranjeni su kao saprofiti u zemlji i na hrani. 2) bolest peniciloza.info 4 . a može doći i do astmatičkih napadaja. fumigatus. gnojan ispljuvak.belimantil. povraćanje. (dobar sam) Š tetni: 1) uzročnici trulenja i gnilenja hrane. te smrt kao poslj edica paralize centra za disanje. b) konjuktivitis i druge promjene na oku c) otrovanje aflatoksini ma (vidi mikotoksine) Terapija je amfotericin B i kirurš odstranjivanje aspergilom a. b) PATOGENE PLIJESNI (Hyphomyc etes) ASPERGILLUS Vrste: A. a može završ kao tube rkuloza. ali kasnije postanu nabora ne sa centralnim udubljenjem. kvare nja voća.4) na CNS-a teče postupno.granulomi na mozgu i meningama uzrokuju smrt. najčešće u plućima.

Fotosenzibilni tokisni izazivaju hepotoksične pojave i facijalni ekcem ovaca i goveda . Smatra da je virus Hepatitisa B osnivni uzrok karcinoma jetre. Citotoksini ili nekrotoksini oštećuju stanice kože i sl uznica probavnog trakta i krvnih žila . Organoleptičko: samo vid jer ostala osjetila ne pale ili su opasna za koriš tenje. Estrogeni toksini izazivaju hiperestrogenizam u životinja i degeneraciju spolni h organa . Kemijski postupci: kromatografije (tankoslojna. Aflatoksini fluoresciraju žutozeleno.trihoteceni 8. Rhizo pus: kolonije su bijele. pogotovo imunosupresivni toksini. Čimbenici odbijanja i povraćanja hrane .ohratoksini. Rhizopus) KANCEROGENI TOKSINI Karcinom jetre uzrokuje kronično trovanje sa aflatoksinom ali za to nema sigurnih dokaza.trihoteceni Identifikacija i dokaz ivanje: 1. Plijesni uskladiš tenja (Penicilium.trihoteceni 6. www. i tako stvara ju uvjete za razvoj mikoza. spektroskopija. Naročito napada dijabetičare i osobe oslabljenog imuniteta (citostatici. ke Proi zvođači mikotoksina s obzirom na vrijeme razvitka i kontaminacije na biljkama i plod ovima: 1. torakalno. plinska. Patogenost : bolest je mukormikoza a događa se između nosa i mozga.ohratoksini. Gljivice imaju afinitet za arterije i dovode do embolije i infarkta.patulin.morfologija: Mucor pravi bijele kolonije koje kasnije posmeđe. 2. Zračni micelij ima žutosmeđe sporangij.sporidezn oini. FALI PATOGE NEZA I TERAPIJA ZA RHIZOPUS!!!!!!! ka MIKOTOKSINI Otrovne tvari. glikot oksini. Hepatotoksini ošteću u stanice jetre i pospješuju razvoj karcinoma . Respiratorni tokisni oštećuju dišne puteve . sekundarni meta boliti koje luče gljivice a uzrokuju mikotoksikoze: alimentarna trovanja u ljudi i životinja. Plijesni polja (Fusarium) 2. trihoteceni. paučinaste. 3. Ima sporangije i zigospore. Asperg ilus) 3. imunos upresori).zearalenon (ol). 3. 5. ne gativno djeluju na imuni sustav.aflatoksini i penicilična kiselina. Prema bolestima i simptomima dijelimo ih na: 1. Ponekad je samo koncetracija razlika između antibiotika i mikotoksina. Imunosupresivni tokisini ošteću ju imuni sistem i njegov odgovor na infekciju . abdominalno i na koži. Može stvarati i klamidospore ( preobrazba hife) i zigospore debelih stijenki spajanjem vrhova dvaju hifa. 2 . imunološ metode i imunoenzimski test. u tekućem stupcu pod viskim tlakom). Terapija je amfotericin B i kirurš intervencija. Prognoza je vrlo loš a. Nefr otoksini izazivaju slabi rad i zatajenje bubrega . Neurotoksini izazivaju oštećenja živčanog sistema i krvarenja u mozgu . 7. 4. 9. Plijesni uznapredovalih krvarenja (Mucor. NMR. Fizikalne metode (UV svijetlo).belimantil. Razgranat micelij n eseptiranih hifa. a aflato ksini pridonose kroničnom hepatitisu B. Mikotoksini ne potiču stvaranje antitijela. Na mjestu gdje dodiruju podlogu hife imaju ma le izdanke nalik na korjenčiće zvane rizoidi. M ikotoksikoze su slične avitaminozama.info 5 .

Rastu na kiki rikiju i kuruzu. s jasnom hijalinizacijom glomeru la.info 6 . Tumor bubrega 2. C. Stahibotriotoksikoze su subkronična i kronična trovanje otrovima uglav nom D grupe (preko salame). G2 najotrovniji je B1 najmanje G2. beta. HT2. Neposredno nakon uzimanja zatrova nog zrna je svrbež u predjelu www. alfa. Perakutno: kolaps i uginuće odmah nakon uzimanja zatrovanje hrane Akutno tijekom 12 sati Subakutno: otrovan na jetru i b ubrege (glumerulonefritis) Kronično: ciroza jetre i karcinom. pe nicilium sp. leukopenija. Kashin-Beck: Kronični deformantni osteoartritis (samo pretpostavka). na pokusnim životinjama i imunosu presivan. 2. Uzorkuj u stanična oštećenja i to najčešće onih stanica koje se stalno dijele (u timusu. a 3. Prema kemijskoj strukturi imamo skupine A do D. Žuta kiš (bojni otrov) . TRIHOTECENI Najveća skupina mikotoksina (oko 60). Akutno i subakutno je oštećenje jetrenog parenhima i rane promjene u proxi malnim tubulima bubrega. U ranijim fazama se može dokazati tubularni tip proteinur ije. Tumori bubrega: ohratoksin A OHRATOKSINI Proizvođači: aspergillus ochraceus. Trihotecenotoksik oze ljudi: 1. proliferacija epitel nih stanica žučovoda. DAS. Zearaleno l je 6 puta otrovniji. Potrebna je transplatacija. Njihovo djelovanje na jetru objaš njava se ovako: prodiranje afl atoksina u stanicu i jezgru. Kronično je nefropatija. Kasnije dolazi do smanjenja rada bubrega. Akutno i subkronično trovanje su probavne smetnje. smanjena sinteza proteina. DON. Postoje B1. masna degeneracija tkiva. Utvrđeno je da povećava rizik 5 puta. ox ysporum. Postoje A. kože i de rmatitis. Najvažniji mikotoksini: T2.Bolesti reproduktivnih organa (karcinom): zearanelon (ol) je doveden u vezu s ka rcinomom grlića maternice. encefalopatije. Proizvođači: fusarium roseum. f. trompocitopenija. nekroza želuca. Rastu na žitaricama. Ohratoksikoze ljudi: 1. Najotrovniji su T2 i DAS a najmanje DON. 4. krv avi proljevi. f. AFLAT OKSINI Proizvođači: aspergillus flavus. A je najčešći. izaziva promjene endoplazmatskog retikuluma. Aflatoksikoze ljudi: akut na i kronična (karcinom i cirozu jetre). vezanje na DNA i inhibicija mRNA. orizae i neke vrste iz roda penicilium. njih ok. B. Kronično je krvarenje unutaš organa. a. stomatitis. Karcinom prostate: fumonizin B1. Balkanska endemska nefropatija ugla vnom kod starijih ljudi. G1. parazitikus. Fluorescencija žutozelena. testisi).belimantil. Alimentarna toksična aleukija. Pr oizvodi ga aspergilus fumigatus. Upale kože i sluznice. š nekroza. Karcinom jednjaka i želuca: fumonizin B1 i fusari n C. limfne žli e. Također je otkriveno da je uzrok preranih puberteskih pojava djece. B2. Imaju afinitet na ribosome i SH grupe u enzimima. graminearum i penicilium vrste. Neke luče i zearelanon (ol). Ohratoksin A je nefrotoksičan u večim količinama i hepatotoksičan.

gubitak okusa. krvar enje.info 7 .belimantil.usta i grla. klonulost. tahikardija i poviš temperatura. bol. Drugi stupanj je leukopenija. Osip koji svrbi. ena www. smrt. Kočenje razvoja leukocita i trombocita. Treći stupanj je krvarenje.

no ak o ih je puno. progutana cista dospije u tanko crijevo i počne se micati (metacista). Terapija: nekad emetin . želatinu. Prenose se fekalnom kontam inacijom ruku. 3. nadutost. u endopl azmi su vakuole sa bakterijama. 2) BIČAŠI PROBAVNOG TRAKTA: GIARDIA LAMBLIA (LAMBLIA INTESTINALIS) Kruškoliki flagelat se javlja u vegetativnom i cis tičkom obliku. š je znak amebne di zenterije. a najvažnije su: Rhizopoda (korjenonošci i li amebe). gdje nastaju apscesi (amebni hep atitis). koja nastupaju kada zakaže prirodna obrana epitela putem lučenja sluzi. Kreću se ameboidno. Ima 4 para bičeva i 4 jezgre. a jedna vrsta je patogena za ljude. te o metaju apsorpciju vitamina i masti. Dijele sa na više skupina. Flagellata (bičaši). proljev. stanični zid puca i oslobađaju se 4 mlada trofozoita k oji migriraju u debelo crijevo gdje se nastanjuju. trofozo it gubi vodu. neravnomjernim strujanjem citoplazme. Rod Entamoeba p arazitiraju na životinjama. Ameba počne ra zarati sluznicu crijeva i nastaje krater u koji dolaze bakterije iz lumena crije va. te uzrokuju bol. fibrin i otpale epitelne stani ce. smiruje se i prelazi u precistu koja sazrijeva u cistu tako da se ovija membranom i mitotički dijeli. a danas se koristi metronidazol ili niridazol. U dizenterijskom proljevu n aći ćemo sve oblike amebe. Veličina 10-60 mikrometara. tvori enzime koji razgrađuju kazein. koju treba razlikovati od to bakterijske. u brzava se an peristaltika. Terapija: akridinski preparati kroz 5 dana + metronidazol i naravno higijena za sprečavanje. Sprečava se održavanjem higijene. hrane. nadraže sluznicu duodenuma. Patogenost: u normalnom crije vu ne izaziva promjene ali je potencijalno patogena zbog histolitičkih svojstava. jezgra je okrugla. Životni ciklus se sastoji od nekoliko faza: 1. 2. mozak).info 1 . pseudopodijima. te u jetru. krvi i amebama. One izazivaju upalnu reakciju uz nakupljanje leukocita i fibroblasta. Ciliata (trepetljikaš Sporozoasida (truskovci). i). polisaharid.belimantil. U pravilu je nepatogeni komenzal. Ima pseudopodije. hemoglobin. a mogu otići i dalje u organizam (pluća. a u normalnoj stolici samo ciste. Iz kra tera izlazi upalni eksudat pomiješ sa sluzi. Crijevo je nadraženo. ENTAMOEBA HISTOLYT ICA Ona je stanovnik debelog crijeva. Zrela cista ima 4 jezgre a govnima se izbacuju u okoliš i prilično su otporne na sušenje. Hranu metabolizira anaerobno. kada dospije u doljne dijelove crijeva.PARAZITOLOGIJA PROTOZOA (Praživotinje) Praživotinje ili protozoa su heterotrofni eukariotski jednos tanični organizmi. trofozoit je vegetativni oblik. te nastaju krvavo-sluzavi proljevi. www. Amebe iz submukoze mogu proći u kapilare portalnog krvotoka. vode. a) PROTOZOE TJELESNIH Š UPLJINA 1) AMEBE (RHIZOPODA) PROBAVNOG TRAKTA ČOVJEKA.

info 2 . glavobolja. monocitoza. limfni čvorovi. Bujaju bakterije. koštana srž. a pri težim oštećenjima kirurški. te ih fagocitir aju makrofagi. Terapija: preparati peterov alentnog antimona direktno u mišiće ili vene. koja se javlja u tropskim područjima. i to oba spolna partnera. Ubodom insekta ulazi u kožu. donovani živi unutar monocita. c) tripomastigot je vretenasti oblik a pravi ga ako dođe u gušći med ij poput krvi ili likvora. te ostavlja ožiljak. Terapija: metronidazol (vaginalete i table te) kroz 7 dana. d) epimastigot je modificirani tripomastigot koji par azitira u člankonošcima. Razmnožava se binarnom diobom. u koži i sluznicama Leishmania tropica i Leishmania brasiliensis. 1) L. u kojima se razmnože kao amastigoti. nekrotična žariš na mjestu ubod a insekata. okrugli oblik bez biča a takav parazitira u tkivim a unutar stanica. ta Terapija: preparati peterovalentnog antimona. Svi spadaju u porodicu Trypanosomidae . koji ide duž tijela. a uzrokuje upalna. te se javlja upalni sekret. a ima i peti. anemija. metronidazol. a kroz osovinu prolazi potporna organela aks ostila. U tkivima Leishmania donovani. leukopenija. b) amastigot je sitan. Na jestu nastaju čvorići koji mogu prerasti u čireve. povraćanje. L. Može napasti i uretru izazvati blagi nespecifični uretritis. leukocita i endotelni m stanicama.belimantil.3) BIČAŠI UROGENITALNOG TRAKTA: TRICHOMONAS VAGINALIS Živi samo u vegetativnom obliku (trofozoit). LEISHMANIA Prenose ih hematofagni (piju krv) insekti roda P hlebotomus. brasiliensis je uzročnik jušnoameričke kožno-sluzničke lišmenijaze. te daje krvi tamnu boju. Oboljeli slab i i može umrijeti. 2) L. b) KRVNE I TKIVNE PROTOZOE Njih preno se prenose člankonošci i pijavice. Javlja se kada parazitira na beskralj eš nicima. te idu po čitavom organizmu: sle zena. Izaziva degeneraciju i ljuš tenje vagin alnog epitela.u životnom ciklusu mjenjaju domaćina. tropica uzrokuje kožnu lišmenijazu. Jezgra je mjehurast a i jajolika. Nakon inkubacije 2-4 mjeseca bolesnika hvata groznica. a s njime i svoj oblik: a) promastigot je osnovni oblik sa vretenastim tijelom i velikom jezgrom. Terapija: metronidazol. koji je rijedak i z elenkasto-žućkast. Vretenastog je oblika. dolaze leukociti. jetra. Mogu širiti i inficirati bakterijama. Preboljenje ostavlja jaki imunitet. te može doći do kronične upale. Oko tijela su 4 biča. www.

koji ponovo preplave krv i izazivaju groznic u c) ulaze u limfu. b) antimalarik koji uniš tava shizonte u krvi (shizontocid) je 4-amino-kinolin-klorokvin c) sredstvima koja ub ijaju gametocite (gametocidi) sprečavaju širenje bolesti. Krvlju idu do tkiva. koja posere tripanosome na kožu i sluznicu. vivax.belimantil.TRYPANOSOMA Vitki. U eritrocitu se merozoiti dijele (shizonti) i razaraju ga. a merozo iti ulaze u krv i napadaju eritrocite. Bolest teš prolazi iako se razvijaju celularni i humoraln i obrambeni mehanizmi.. P. terapija . gambiense i T. Nakon nekoliko groznica razvijaju se muš i ženski gametociti . koja izaziva Chagasovu bolest. Terapija: prije se davao samo kinin. smrt. vretenasti flagelati. malariae. vodozemcima. čime se zatvara ciklus. Razvojni ciklus: ubodom komarca (iz njegove sline) u krv ulaze infektivni oblici . Prenose ih komarci iz roda Anopheles. Nakon inkubacije 5-7 dana u stan icama se namnoži velik broj merozoita (mali. okrugli). Ponekad dolazi do komp likacija: dizenterija. koje su otporne prema stvorenim antitijelima. pa se sve to oduži.. sulfoni. tj. Tako dolazi do ponovnog rasplamsavanja bo lesti. ovale. Antimetaboli ti: sulfonamidi. c) KRVNE I TKIVNE SPORO ZOASIDE (TRUSKOVCI) PLASMODIUM 4 vrste: P. gm azovima i sisavcima. To je napadaj malarijske groznice koja se ponavlja u pravilnim vremenskim razmacima. te napadaju nov e. pirimetamin i Cl–progvanil. kako mjenjaj u domaćina. ali ipak prestane. Nastaje primarni upalni efek t praćen oticanjem na mjestu ulaska.info 3 . upala pluća. Oni odlaze u jetru gdje se hra ne stanicama parenhima i množe se unutar stanica. a ako dođe do srčanog mišića. T akođer može doći do oštećenja bubrega. idu u CNS i uzrokuju meningoencefalitis: glavobolje. terapije nema.triparsamid. recidiva. ovisno o vrsti plazmodija (2 ili 3 d ana). pa stanice pucaju.spolni oblici koji moraju dospjeti u komarca da bi se spojili u zigotu iz koje se ki množe sporozoit i. usana ili nosnica. te karakterističnu pospanost. P. Mjenjaju oblik. germanin 2) C hagasova bolest: čovjek se inficira preko stjenice. no preži vjeli stvaraju otporne nove sojeve. parazitiraju na ribama. te T. šok ili koma (sve uslijed slabosti organizma). uglavnom u kutu oka. no mogu nastati antigenski ko različite generacije. gdje većinu uništavaju antitijela. danas postoje tri vrste sredstava: a) antimalarici koji djeluju na tkivne oblike. te inficiranje komarca 8-a mino-kinolini (primakvin) www. P. rhodesiense. razdražlj ivost. falc iparum su uzročnici malarije. razara leukocite (febril no stanje). pareze. crusi. Za čovjeka su patogene 3 vrste: T. 1) Bolest spav anja prenosi cece-muha: a) tripanosome se razmnožavaju na mjestu uboda i uzrokuju bolnu lokalnu upalu b) potom odlaze u krv. Prenose ih pijavice i člankonošci.vretenasti sporozoiti. koji uzro kuju bolest spavanja. Imaju složen život ni ciklus koji se sastoji od nespolne faze (shizogonija u čovjeku) i spolne faze ( sporogonija u komarcu).

Crvi se najčešće nalaze u probavnom traktu. u kojima se nalaze oba spolna organa (hermafroditi ). Čitavo tijelo im je prekriveno poroznom kutikulom kroz ko ju upijaju hranjive tvari i nemaju probavni trakt. Na prednjem kraju je glava ili scolex. 1. rjeđe preko kože. Postoje Platyhelmintes . srcu. limfom i stanicama. meningoencefal itis. na kojoj su 2-4 sisaljke. ispod kojeg je mišićni sloj. nek e nematode isključivo krvlju. a u organizmu se nalazi u vegetativnom ili u cističkom obliku. te oštećenjem organa.belimantil. Polumjesečastog je ili ovalnog oblika.trakavice).plosnati crvi (Trematodes . TAENIA SOLIUM . ima jezgru i fibrile za kretanje. Nalazi se u tankom crijevu čovjeka. miokarditis i hepatitis. a na začelju su atrofir ali i ispunjeni jajašcima. www. u sredini zreli. Zaraza je preko hrane. no ipak troš malo kisika.obli crvi (Nematodes . Ce stodes . kao rezultat vlastitog metabolizma. Metilji se hrane krvlju. životinja i biljaka. Terapija: sulfonamidi. plućima. žive u prirodi ili kao paraziti u ljudi. čije kontrakcija omog ućuju pokretanje. Metilji i glis te hrane preko probavnom trakta. gliste ). mozgu. a toksički proizvodnjom otrova. Novorođenčad se mogu inficirati kroz placentu. Crvi su fakultativni anaerobi.metilji.obli crvi.svinjska trak avica. Neki imaju odv ojene e spolove. slezeni. i Nemathelmintes .info 4 . ali mogu biti i u jetri. Ulazi u s tanice CNS-a i leukocite. a neki su hermafroditi. vezivnom i mišićnom tkivu. Obično prolazi bez simptoma. Helmintijaze pri kojima dolazi do jačeg oštećenja tkiva redovito uzrokuju eozinofiliju . na vrhu scol exa je izbočenje rostelum. Štetno djeluju me hanički nagrizanjem.porast bro ja eozinofilnih leukocita koji inače čine manji dio leukocitne populacije. PLATYH ELMINTHES a) CESTODES . Tijelo im je obavijeno kutikulom.TOXOPLASMA GONDII Uzrokuje toksoplazmozu. koji nosi hitinske kukice za pričvršćivanje. Slijedi nesegmen tirani vrat (collum) od kojega pupaju proglotide koje grade trup. Imaju bogat enzimatski sustav. razaranjem i perforacijom sluznice crijeva. mokražnom mjehuru. pa nas taju oštećenja CNS-a sa fatalnim ishodom ili mentalnim i živčanim poremećajima. Razmnožavaju se preko oplođenih jajašca. daraprim HELMINTHES (Crvi) Crvi su višestanični organizmi. Veličina im se kreće od par mm do 12 m . a neke tkivom u kome se nalaze. Ponekad nastaju generalizir ane infekcije septičkog tipa s smrtnim ishodom. a in fekcija se vrši preko usta.trakavice Imaju člankasto tijelo (članaka 3-par tisuća) u obli ku vrpce. Uzrokuje upalu pluća. najčešće nedovoljno t ermički obrađeno meso. prljavom hranom i vodom. trakavice ga nemaju. pa se hrane preko čitave svo je površine (upijaju šećere i masti). U početnim progl otidama su spolni organi u začetku razvoja. Članci su proglotide. bubrezima.

Zrela jaja izbacuju se g ovnima. ire Veličine 3-8 cm. Sim ptomi i liječenje su isti kao kod svinjske trakavice.Cysta hydatigena. Javljaju se probavne smetnje. Kad čovjek pojede zaraženo meso (nedovoljno termički obrađeno). ali nešto veža od svinjske trakavice. bolovi u trbuhu. što mu ne olakš sudbinu. Tijelo se sastoji od 3-5 proglotida. Ako se nasele u oku nastaje oštećenje vida. vrtoglavicu. nakon nekog vremena ciste uginu i dolazi do kalcifikac ije i resorpcije. iz koje nastaje zrela trak avica.goveđa trakavica. te 800-1000 proglotida. koji ide u jetru. a otrovi koje luči trakavica mogu izazvati grčeve i halucinacije.zakržljala vezikula u kojoj je skoleks). Vrlo otporna jaja u tankom crijevu oslobađaju heksakantni embrion. Dugačka 3-6 mm. plućima i ostalim organima. koji se oslobađa u probavnom traktu. 4 sisaljke sa 20-50 hitinskih kukica. a moš parazitirati 20-35 godina. iz larve se razvija scolex. ponekad i u krvotok. a iz njega larva (Cysticercu s cellulosae). koje su š nego duže.svinji. U strašnjim član cima su jajašca. Trakavica je duga 5-10 (12) m. koja su slična. I kod čovjeka se mogu u mišiću nastaniti larve a to se zove cisticerkoza. te neurološ poremežaje. te živčanih simptoma i smrti ako ciste u mozgu. koja su okrugla i svjetlosmeđa. Prenosi se prljavim rukam a i nečistim namirnicama. 20-50 hitinskih kukica. proljeve i povraćanje. oslobađa se embrion (naziva se heksakant) koji probija crijevnu opnu i krvlju dospijeva u mišiće. te odrasla trakavica naraste za 8-10 tjedana. te se polako otpušt aju u probavni trakt. Postoje slučajevi s nekoliko tisuća odraslih trakavica. s malim okruglim skolekso m. već su same sisaljke (njih 4) jako izbočene. anemiju. ke terapija: niclosamid ECHINOCOCCUS GRANULOSUS . Ov dje je čovjek prijelazni domaćin. Čovjek se zarazi jedenjem nedovoljno pečenog ili kuhanog zaražen og mesa. 4 sisaljke.info 5 . Sposobna je ostaviti i do 50000 jaja u svakoj proglotidi. gađenje. bolne osjećaje gladi. Parazit u tanko m crijevu psa ili vuka. te prljavim rukama. pa se osim jetre može nastaniti i u srcu. terapija: niclosamid TAENIA S AGINATA . N a skoleksu nema rosteluma. Patogenost: Uzrokuje mučninu. ima 4 sisaljke. Na mjestu lokalizacije. te trakavica naraste za 3-4 mjeseca.Cysticercus bovis. Dugačka je 3-5 m. U čovjeku se može zadržati godinama.belimantil. 25-30 hitinskih kuk ica. Š irenje zaraze među djecom je moguće međusobnim dodirom. Ciklus: Ako svinja pojede jaja.pasja trakavica. grčevi i pr oljevi. a česta je i autoinfekcij a. Prijelazni domaćin je gove do u kome se razvije ličinka . te među resicama tankog crijeva stvara ličinku ( cysticerkoid . koja stalno raste ( od 1mm do veličine čovjekove glave!!!). razvija se ličinka vezikularnog tipa (poput mjehura) . e HYMENOLEPIS NANA ili TAENI A NANA . srčane smetnje ako uđu u s rčani mišić.Ličinka se razvija u prijelaznom domaćinu . Ima dvije opne: www. ava Čovjek se zarazi zagađenom h anom ili vodom. Ima oko 200 proglotida.mala dječja trakavica. Cisticerkoza obuhv aća kožne ciste i mišićne bolove. Jaja sadršavaju heksakantni embrion. a otrovi uzrokuju nesanicu. Parazit tankog crijeva čovjeka. a nekad i čovjeka.

mozgu ili bubrezima) koja raste i oponaš maligni tumor tako da pupa prema van dajući ciste u drugim organima.ve ličine 1-3 mm. glikogen i toksalbumini.emetin (u bo lničkim uvjetima zbog eventualne toksičnosti). ovaca. kod psa. Ako cista pukne. svinja.Vanjska je kutikula bijele boje. koji uzrokuju mršavljenje i alergi je.mozak . dolazi do sekundarne infestacije. kod koje uglavnom nastaju nove ciste u torakalnoj i abdominalnoj š upljini. te kod eventualne sekundarne infekcij e terapija antibioticima š irokog spektra. ispod kojeg parenhim. Žučni kanali odebljaju. a većina su hermafroditi. mršavljenje.frakture . Tegobe nastaju tek kad cista počne vršiti pritisak na okolne organe: . U vodi pliva trepetljikama. no uzrokuje teške glavobolje. lisice ili vuka. Parazit iz crijeva prelazi u jetru ili krvlju po ostalim organima i tu stva ra jaja.info 6 .belimantil. usnu i trbuš nu. povećana i bolna jetra 2) infekciozni . www. alj. Razvoj: iz jaja koja se izlučuju govnima se razvij e embrion miracidijum. dok ne naiđe na prijelaznog dom aćina (riječnog pužića roda Limnea). FASCIOLA HEPATICA . od koncentričnih lamela u kojima je hitin.METILJI Imaju debelu kutikulu. ko . ispod koje je mišićni sloj. temp eratura. koji je parazit jetre i žučnih puteva goved a. Imaju dvije sisaljke. Propušta hranjive tvari a ne propušta bakterije.odlažu se jaja u stolici ili žuči. neoprano šumsko voće. Proizvode razne inhi bitore probavnih enzima koji sprečavaju da metilji budu probavljeni u probavnom tr aktu. Unutarnja je membrana proligera (g erminativa) tanka i prozirna. Stvara se alveolarna cista (u jetri. te motoričke i senzo ričke poremećaje . uključujući imuni odgovor organizma. U njemu nastaju ličinke sporociste.jetra . Čovjek se zarazi jedući zarašeno.palpitacija i aritmija Cista se može zagn ojiti.parazit ne polaže jaja.veliki metilj. te može nastati sepsa. Čovjek se inficira preko vode. zečeva i ljudi. a iz njih cerkarije. a funkcija jetre je poremećena.bol ispod desnih rebara .srce . Daje mehaničku otpornost i otpornost na kem ijske tvari.kaš teš disanje i sl.rijetko. ECHINOCOCCUS MULTIOCULARIS . koje napuštaju pužića. terapija . zalijepe se na vodenu biljku i tu se stvara infektivni oblik metacerkarija. sirovog povrća i sal ate. aminokiseline. a stvara hidatidnu tekućinu koja ispunjava cistu. ka b) TREMATODE S .pluća . Parazit luči toksine. a Jed ina efikasna terapija za oba Echinococcusa je kirurš intervencija.plosnati crvi u obliku lista . Bolest se naziva distomatoza ili fasciolijaza jetre i ima 2 stadija: 1) toksoinfekciozni . nepotpuni p robavni trakt (bez analnog otvora). no javljaju se probavni poremećaji. iz njih redije. plužima. U tekućini su minerali. soli. Stvara i vezik ule u kojima su skoleksi novih trakavica.kosti .

p roljeve. Enterobijaza: sv rbež oko šupka.parazit tankog crijeva. a neke u čovjeku. NEMATHELMINTHES NEMATODES . Bolest se naziva askaridijaza i uz rokuje alveolarna kravrenja. neparazitski (nalazi se u tlu. Terapija: mebendazol (tvorničko ime Vermox).mebendazol STRONGYLOIDES STERCORALIS . zatim mišićima. simptome upale pluća. Jaje je vrlo otporno. bronhe.GLISTE Neke gliste žive slobodno u prir odi. Iz crijeva ide u jetru. Poslije oplo dnje ženka odlazi u debelo crijevo. Dijagnoza se postavlja traženje m jaja sa perianalnog brisa celofan-trakom. Moguća je autoinfekcija (češkanjem šupka. Jaja se razvijaju u ut erusu i onda se izbacuju: a) oviparne ženke polažu segmentirana jaja (Ascaris lumbri coides. Ženka nožu migrira u rektum. te šupljinom sa unutarnj im organima. Mali (9-13 mm). a ako se nakupe u žučovodu izazovu žuticu. a moguć je i unos bosonogim hodanjem). Trichuris trichiura) b) oviviviparne ženke polažu jaje sa formiranom ličinkom (Enterobius vermicularis) c) viviparne ženke polažu žive ličinke (Trichinella spiralis) d) partenogenetsko razmnožavanje bez oplodnje muš kom stanicom. pogotovo noću. obavijeno kutikulom. To ksini mogu uzrokovati napadaje slične epilepsiji. Otporna je na hladnoću. iz nje u pluća. Sele se do maternice g dje polažu jaja š uzrokuje gnojni vaginalni to sekret. rijetko zahtijeva kiruršku interve nciju. Živi 10-12 mjeseci. farinks .velika dječja glista.obli crvi . neke parazitiraju na puževima i biljkama. bijel i crv.2. Imaju odvojene spolove . povišenu temperaturu. Ako probiju crijevo i uđu u trbušnu šupljinu i zazovu peritonitis. gađe je) i nervne simptome zbog lučenja toksina (nervoza. i nesegmentirana jaja. ima tri debele usne. crijeva i ana lnog otvora. a izbacu je i do 200000 jaja dnevno. Un osi se prljavom hranom. vodom i rukama. ASCARIS LUMBRICOIDES . terapija . rjeđe pluća. Čovjek se zarazi ako pojede jaje s ličinkom preko neoprane hrane i li ruku. no uz parazitski ciklus ima i slo bodni. bolove u probavnom traktu. a mužjak ugiba. ali se ipak razvija glista (Strongyloides stercoralis) Gliste u probavnom traktu preživljavaju zahvalj ujući nepropusnosti kutikule i djelatnosti inhibitora probavnih enzima. Probavni sustav sastoji se od usnog otvora. Najčešće komplikacije su začepljenje cri jeva sklupčanim glistama ili apendicitis. povraćanja. jednjaka. tamo po laše jaja. Velika 25 -30 cm. uznemirenost.ženke su veže od mužjaka.mala dječja glista. ENTEROBIUS VERMICULARIS . probavne poremećaje (proljevi sluzi i krvi. sa suženim krajevima. ali ponekad može doći do težih poremećaja. Polaže jaja sa živom ličinkom. antise ptike i kiseline. pa je odmah infektivna. te ugiba. upalu jetre ili žučnog mjeh ura. www. Imaju cilindrično tij elo. pa u usta) i retroinfekcija (iz jaja u anusu izađu ličinke. te odlaze nazad u debelo crijevo). Živi u tankom crijevu. Neke gliste luče o trove. končasti.b elimantil. hvata se za mukozu crijeva. pa uzrokovati vulvovaginalni svrab. te opet u crijeva gdje se pretvara u odraslog crva. te alergijske reakcije (svrab nosa i kože). Može doći u vaginu. alveole.info 7 . Uzrokuju b lage probavne manifestacije. larinks. povraćanje. (božica plodnosti). promjena karakt era).

www . oplode se i polože ličinke u submukozi tankog crijeva. u sluznicu crijeva polaže embrionalna jaja partenogenetski ili oplodnjom. temperaturu . Im a ih vrlo mnogo vrsta i podijeljeni su u viš razreda. bronhe. svrbež kože. Strongiloidoza: upalu i ne kroze u probavnim sluznicama.mebendazol za crijevne oblike. terapij a . anemije. ARACHNIDA . Nakon nekoliko seci ličinke umru.mebendazol TRICHINELLA SPIRALIS . ulaze preko kože u krvotok. Parazit debelog crijeva .belimantil.crv vlaš njak.info 8 . te bol u crijevima. Ličinke su osjetljive na hladnoću. Velika 3-4mm.paučnjaci Karakteristična građa: glava i prs ište su spojeni. oko. jaja oblika bačvice. Iz jaja se izlegu rabditiformne ličinke koje se izbacuju izmetom. te tanko crijevo. Ima više redova. sušu i sunčevu svjetlost. Zbog erozija na sluznici su moguće bakterijske infekcije. teško gutanje. polaže žive ličinke. vrlo otpo rna. skupina (superfamiliae) i rodova. 4 para nogu. a najviše u poprežno-prug asto mišićje. Trihurijaza: uglavnom nesimptom atski. 3) Začahurenje u mišićima uzrokuje bolove u mišićima. te nastaje hipertrofija mišićnog tkiva. terapija . ali češće su samo prenosioci raznih bolesti i tada se nazivaju vektori. hormonski preparati (pronizon) na bazi kortik osteroida protiv alergijske reakcije. toksička oštećenja srčanog mišića (najčešći uzrok smti) is. te po raznim organima. larinks. slabost. Čovjek se zarazi preko zagađene hrane ili vode. 1. vodenasto-krvave proljeve. Svinja pojede zaraženog š a (kaj svinje jedu š takore???????????). edemi na licu. mrš avljenje. Mogu biti patogeni sami po sebi (mehanički i li toksično).ponavljanjem jednakih segmenata. Noge su također građene od segmenata (članaka) spoj enih zglobovima i tako su dobili ime. a najvažniji su Arachnida (paučn jaci) i e Insecta (kukci). gdje nastaju odrasli paraziti. te depresija. Vani se preobraze u ličinke infektivne za čovjeka. dolazi do kalcifikacije i resorpcije a oporavak je dug. a u ob liku ličinke u mišićnom tkivu.parazitira u tankom crijevu. Bolest je trihineloza a simptomi ovise o broju unijetih ličinaka: 1) U crijevu uzrokuju upalu sluznice crijeva. Velik 4-5. One b rzo rastu i sazriju. dišne smetnje (moguća smrt). sluzno-krvave proljeve.mebendazol ARTHROPODA (Člankonošci) Člankonošci su višestanične životinje čija se građa odlikuje metam . 2) Migracija iz crijeva u mišiće pa uzorkuju bolovi u mišićima.cekuma i kolona.5 mm. farinks. U takvim mišićima rastu i dobivaju izgled spirale. ali pri jačim infestacijama uzrokuje diareje. Iz proba vnog trakta ličinke odlaze u krvotok. TRICHURIS TRICHIURA . čovjek svinju. zatim u pluća. te unese ličinke u sebe. te rapija .5 cm. temperatur u.Ženka je velika 2-2.

Hrane se jednom u svakom stadiju razvoja (ličinka.koji p renosi virusne encefalitise. Uzrokuje nesnosan s vrbež. IXODIDAE (Tvrdi krpelji) Imaju tvrdi h itinski lešni štit. rikecije (pje gavi tifus). krotamiton. Prenosi se i dodirom: rukama nakon češanja.RED: ACARI . Iz jajašca se raz vija ličinka. Golim okom se vidi kao s itna crna točkica. naročit o noću.š Sitne grinje. zatim kukuljica.kr pelji Velike jajolike grinje. Može se sekundarno inficirati i ugnojiti. ugavci a) SARCOPTIDEA . nimfa.kukci Imaju tri para nogu. Zato i maju jako rilce za bodenje kože.uzročnik svraba. pa žive u površ inskom sloju kože. Drugi krpelji prenose različite viruse. posteljinom. Svrstani su u mnoge redove.uš Diptera . te dva para krila. Jede keratin iz kože. SARCOPTES SCABIEI . Imaju i složena usta za uzimanje hrane. ako se rilce otkine i ostane u koži. prsište i zadak. i RED: ANOPLURA – uš www. hr ane se više puta u svakom stadiju. Postoje Ixodidae (t vrdi krpelji) i Argasidae (meki krpelji). Neki luče otrovnu slinu. rikecija.buhe. odrasli) i ostaju pričvršćeni dulje vrijeme. Terapij a: mast 1% lindan. INSECTA . hrane se siš krv sisavaca. te odrasli oblik. ali to je rijet kost. nastupa smrt (kod djece). ARGASIDAE (Meki krpelji) Nemaju štit. koja ima paralizira juće djelovanje. spir oheta i bakterija. Uzrokuju lokalnu upalu. zadržavaju se samo za vrijeme pijenja krvi. Najlakš ih se ukloni tako da se kapne malo etera ili kloroforma pa se nadrog iraju i opuste. borelioze). Ima 2 para prednjih nogu za prisisavanje. tularemija). gdje polaže jaja. i.IXODES RICINUS . tijelo podjeljeno na glavu. koje se hrane keratinom.grinje Viš skupina. zagađenom odjećom. gmizavaca i ptica. Vrlo su brojni (660000 od ukupno 940000 poznatih životinjskih vrsta).belimantil. ili ih se e premaže uljem da ostanu bez zraka. 2 para zadnjih za odg urivanje. protozoa. maloj djeci Balsamum peruvianum b) IXODOIDEA . najvažnije su Sarcoptidea (š e ugavci) i Ixodoidea (k rpelji). U nas je čest obični krpelj . Ispred očiju imaju ticala i pipke. bakterije (npr. Syphonaptera . Također prenose razne bolesti (npr. U koži buš tunele. od kojih su najvažn iji Anoplura . Ako dođe do dišne paralize. 2.info 9 .dvokrilci. uži Česti prenosioci virusa.

mačja buha d) Xenopsylla cheopsis . Psychoidae .muhe Musca domestica ili domaća muha p renosi Salmonellu typhi i druge salmonele (trbušni tifus).sišu krv. Najvažnije porod ice: Culicidae . cece muhe.nevidi Rod Phlebotomus su hematofagni dvokri lci koji prenose uzročnike lišmenijaze i papatačijeve groznice (virus papatasii). četvrtastu glavu. a dobar dio su prijelazni domaćini za l ičinke filarija. Tu spada i obični komarac Culex pipiens.5% lindan + zapraš ivanje odjeće.čovječja buha b) Ctenocephalides canis . sa sistemom rebara.belimantil. prenosioci t ripanosome (bolest spavanja . Entamoebu hystoliticu (amebna dizenterija). b) bijela uš.š takorova buha Sve vrste mogu živjeti i na čovjeku i na životinjama.mast 0.na taj način prelaze sa čovjeka na čovjeka. Oplođena ženka leže bijela ovalna jaja . www. prenoćišta). oble.rod Anopheles neke vrste prenose na čovjeka uzročnike malarije i filarije. Mjesto ugriza svrbi. Vibrio cholerae (kolera) i virus poliomijelitisa. MUSCIDAE . ali imaju čvrste prednje noge prik ladne za hvatanja na dlakame i stražnje za skakanje. M užjaci se hrane biljnim sokovima. Prelazeći sa životinje na čovjeka mogu prenijeti kugu (Yer sinia pestis).Obavezni hematofagni ektoparaziti . c) stidna uš. Krila su membranozna. zbog formiranja jaja (kao trebaju im proteini).nevidi. P ostoji nekoliko vrsta humanih uš i: a) ušglave . CULICIDAE – komarc i Ženke se hrane krvlju (tipično).Pediculus humanus var. jer ženka ubrizga svoju slinu koja sprečava koagulaciju krvi. Aedes . a ubodi se mogu sekundarno inficirati i ognojiti. terapija . Hematofagni ektoparaziti: a) Pulex irritans . plosnato tijelo i bij eli zadak koji poplavi kad se nasiš krvi.buhe Sitne.pasja buha c) Ctenocephali des felis . Shigellu (bacilarna diz enterija). imaj u zakržljala krila i e nožice sa jakim pandžama.u nezbrinutu ranu polože ličinke koje se hrane tkivom (ta rana fakat mora biti nezbrinuta) PSYCHIODAE .dvokrilci Jedan par krila i ma funkciju. Iz ja jeta nastaje ličinka.gnjid e i lijepi ih uz dlake ili vlakna odjeće . Muscidae . co rporis prenosi Rickettsia prowazeki.2 roda: Cul ex . RED: SYPHONAPTERA .Pediculus pubis se prenosi najčešće s polnim kontaktom.neke vrste prenose uzročnike žute groznice i filarije.dio prenosi uzročnike zaraznih bolesti.Pediculus humanus var.komarci. a može i sekundarnu infekciju kože. capitis uzro kuje svrbež.info 10 . nemaju krila. Neke muhe mogu iz azvati mijazu . Dvije potporodice: Anophelinae . Culicinae . rublja i poste ljine insekticidom (zatvori.vidi u krvne i tkivne protozoe). iz nje kukuljica. murini pjegavac (Rickettsia mooseri). Postoje i vrste koje siš krv npr.muhe. te odrasli oblik dvokrilca. a drugi je zakržljao. Prilagođeni su za život među dlakama. RED: DIPTERA .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful