OPĆA MIKROBIOLOGIJA UVOD Mikrobiologija se bavi proučavanjem najjednostavnijh i najsitnijih živih bića koj a se jednom rječju nazivaju mikroorganizmi

ili mikrobi. VELIČINE NEKIH MIKROORGANIZA MA (eritrocit 7.5 mikrometara): Bacillus anthracis Mycobacetrium tuberculosis Sa lmonella rikecije herpes-virus bakteriofag virus japanskog encefalitisa MIKROSKO PIJA Moć razlučivanja je udaljenost između dvije točke a da se one vide odvojeno. Ljudsk o oko ima moć razlučivanja 0.1 mm. Vrste mikroskopije: 1. svjetlosni mikroskop ima m oć razlučivanja 0.2 mikrometra (ukupno povećanje 900 puta) a više ne može jer ga ograničava valna duljina vidljive svjetlosti. 2. mikroskopiranje u tamnom polju: svjetlosna zraka prolazi kroz naročiti kondenzor (ili obični ispred kojeg se stavi disk neproz irnog papira), pa ne prolazi direktno kroz objektiv, već obasjava predmet sa stran e pa će vidno polje biti tamno, a predmet svijetao. Omogućuje promatranje neobojenog preparata. 3. faznokontrastna mikroskopija: svjetlosne zrake na putu kroz neki prozračni predmet (npr. stanicu) zaostaje u fazi š daje dojam prostornosti jer se ra zlika u fazi vidi kao razlika u jačini obojenja. Jasno to se vide strukture u živoj stanici. 4. fluorescentna mikroskopija: mikroorganizmi se oblože fluorescentnim an titijelima (poznata antitijela impregnirana nekim fluorokromom) i obasjaju UV la mpom. Vide se kao fluorescentna tijela na tamnoj pozadini 5. elektronski mikrosk op: koristi se snopom elektrona umjesto svjetlosnim zrakama i magnetnim poljem u mjesto lećama. Moć razlučivanja je 1 nanometar pa se njime mogu promatrati i virusi. U z kontrastno bojenje i sjenčanje platinom dobijemo 3D sliku. Postoji transmisioni (2D) i scanning (3D). 6. autoradiografija: neki element stanice se markira radio aktivnim izotopom i fotografskim filmom se prati kretanje radioaktivnog elementa . 5 mikrometara 2-4 mikrometra 2 mikrometra 475 nanometara 130 nanometara 65-95 nanometara 13 nanometara www.belimantil.info 1

PODJELA MIKROORGANIZAMA EUKARIOTI a) ALGAE = protisti sa klorofilom osim modroze lenih 1. chlorophyta = zelene, phaeophyta = smeđe, rhodophyta = crvene 2. euglenop hyta = euglene 3. pyrrhophyta = bičaši ili flagelati 4. chrysophyta = zlatnosmeđe alge i dijatomeje b) PROTOZOA = praživotinje 1. mastigophora = praživotinje sa bičevima 2. rhizopoda = amebe 3. sporozoa u životnom ciklusu imaju stadij mirovanja (spore) i stadij razmnožavanja. 4. ciliata = trepeljtikaš i c) FUNGI = gljive (hitinski staničn i zid) 1. fungi perfecti = savrš ili potpune gljive: phycomycetes, ascomycetes, ba sidomycetes ene 2. deuteromycetes = nesavrš gljive ili dermatofiti: blastomycetes= kvasnici, hyphomycetes=plijesni ene d) SLUZAVE PLIJESNI (bez staničnog zida - ameb oidne) 1. myxomycetes = plazmodijalne sluzave plijesni 2. acrasiomycetes = celul arne sluzave plijesni PROKARIOTI 1. cyanophyta = modrozelene alge 2. shizomycete s = bakterije Bakteriologija se bavi bakterijama, mikologija gljivama i plijesni ma, virologija virusima, a parazitologija protozoama, crvima i člankonošcima. PODJEL A MIKROBIOLOGIJE 1. medicinska proučava sve mikroorganizme koji su važne za zdravlje čovjeka ili životinja 2. poljoprivredna isto za biljke 3. tehnološ za mikrobe korisne u prehrani i farmaceutskoj industriji. ka Mikroorganizmi mogu biti 1. patogeni jer izazivaju bolesti uništavanjem tkiva ili lučenjem otrova 2. uvjetno patogeni - a ko ih ima u većem broju, uslijed narušene ravnoteže u tijelu ili ako se nađu na nepredviđe nim mjestima (npr. iz crijeva uslijed ozljede ili upale uđu u krv). 3. korisni sud jeluju u metabolizmu (npr. bakterije u crijevu koje stvaraju vitamin K). 4. indi feretni ili saprofitni (mogu biti uvjetno patogeni). Razvrstani su u redove, por odice, rodove i vrste po izgledu, strukturi DNA, tinktorijelnim svojstvima (kako se boje mikrobiološ bojama), metabolizmu. kim www.belimantil.info 2

OBLICI BAKTERIJA a) KUGLASTE (KOKI) su najčešći 1. mikrokoki su pojedninačne 2. diplokok i u parovima, gonokoki znači da su spljošteni između sebe kao zrno kave 3. streptokoki su poredani u duš ili kraže lance e 4. stafilokoki su poput grozdova 5. tetrade su poredani po četvero, sarcina po 8, 16, 32 6. diplostreptokoki: cijeli red se dijel i po dužini, nakon podjele se odvajaju. b) ŠTAPIĆI (BACILI) - kod njh je važna duljina, š irina i oblik rubova (odsječeni, zaobljeni, nitasti) 1. palisade: kad su poredani jedan do drugog 2. oblici slova V X Y 3. diplobacili su spojeni na krajevima po 2 4. streptobacili: kad je viš njih poredano u lanac e 5. kokobacili su između štapića i koka (elipsa) c) SPIRALNE 1. spirohete imaju puno spiralnih zavoja 2. spirile i maju obično jedan zavoj, najviše do 4 3. vibrioni izgledaju kao zarez 4. trihobakter ije su razvučene spirohete d) MIKSOBAKTERIJE nemaju definiran oblik (sluzave bakte rije - nemaju stanični zid) Polimorfizam je svojstvo bakterije da može imati različite oblike. Pleomorfizam je svojstvo bakterije da može mijenjati oblik tokom života. Ob lici bakterija se mijenjaju ovisno u uvjetima: viš ili manjak hrane, dezifincijens i ili antibiotici, temperatura. ak Koki povećaju promjer i raspadnu se, ili dobiju nepravilan oblik kao gruda. Štapići zadebljaju na krajevima ili se mogu izdužiti kao konac. Djelovanjem lizozima (enzim u suzama) koji uništi staničnu stijenku ili antib iotika koji sprečavaju njegovu sintezu dobijemo nepravilne oblike: protoplaste i s feroplaste. Protoplasti nemaju ni traga staničnoj stijenci, nastaju iz Gram + bakt erija i ne mogu se dijeliti. Sferoplasti imaju oslabljeni ostatak stanične stijenk e, nastaju iz Gram - bakterija. Mijenjaju oblik ovisno o osmotskom tlaku. Mogu s e dijeliti ako nema inhibitora sinteze stanične stijenke i tada se dijele na dvije stanice nepravilnog oblika. GRAĐA BAKTERIJA 1. KAPSULA I/ILI SLUZAVA OVOJNICA. Ka psulu imaju uglavnom bacili, neki streptokoki, rod Klebsiella i drugi. Neki je s tvaraju uvijek, neki tek kad uđu u organizam zbog zaštite od vanjskih utjecaja i imu ne obrane. Različite vrste imaju različit sastav kapsule. Većina bakterija je pravi od polisaharida u obliku mreže: celuloza, dekstran+organske kiseline, aminošećeri, monos aharidi. Rod Bacillus je pravi od D-glutaminske kiseline koja daje sluzavost. Ka psula ima svoje antigene (K-antigeni), što omogućuje spajanje sa homolognim antitije lom što izaziva bubrenje kapsule pa ona postane nekoliko puta deblja i može se uočiti pod mikroskopom (tuš preparat, faznokontrastni mikroskop). To se zove mikroprecipi tacija ili Neufeldov fenomen i može poslužiti za identifikaciju bakterija. www.belim antil.info 3

Sluzava ovojnica ima sličan sastav samo što se lakše topi u vodi. Mogu je imati i bakt erije s kapsulom. Uvijek je izvan kapsule. 2. STANIČNA STIJENKA Bez nje bakterija ži vi vrlo kratko. Stijenka je tanka, elastična ali i čvrsta. Daje oblik bakteriji, štiti ju od fizičkih oštećenja, osigurava turgor na 5-20 atmosferskih tlakova, može zadržati ne ke tvari u stanici koje prođu kroz membranu, i važna je za diobu stanice. Stvara i o bnavlja kapsulu, ili neke tvari u unutraš njosti stanice. Sve bakterije imaju pept oglikan zvan murein. Murein je polimer od nerazgranatih lanaca N-acetil-glikozia mina i N-acetil-muraminske kiseline povezanih glikozidnim vezama poredanih naizm jenično. Na svaku molekulu Nacetil-muraminske kiseline vezan je tetrapeptid od L-a lanina, D-glutamina, m-diaminopimelinske kiseline i Dlizina ili D-alanina koji j e povezan aminskim vezama sa drugim mureinskim lancem. Ta struktura daje čvrstoću i naziva se mureinski sakulus. U njemu su ugrađeni drugi spojevi, karakteristični za p ojedinu bakteriju. Gram + imaju teikočnu kiselinu (lanac ugljikohidrata i aminokis elina varijabilnog sastava) vezanu na murein. Boje se hvataju na tu kiselinu. On a je ujedno i površ inski antigen. Gram - imaju puno tanju stijenku složenije građe. S astoji se od dvije membrane: unutarnje i vanjske. Vanjska membrana sastoji se od gornjeg i donjeg listića: a) gornji listić (na površini bakterije) građen je od lipopol isaharida (LPS) sa dvije komponente, a to su lipid A (složeni ester ugljikohidrata i masnih kiselina, uz pirofosfatne veze) i druge komponente (lanac šećera i glikofo sfata) povezane za njega. lipid A je endotoksin jer je vezan za bakteriju i otpuš se u okoliškad se ta razori sama bakterije. b) donji listić je građen od fosfolipida. Vanjska membrana ima funkciju sprečavanja prometa velikih molekula u ili iz stanic e (enzimi ne smiju van, a antibiotici ne smiju unutra). Unutrašnja membrana građena je od mureina. Unutrašnja i vanjska membrana povezane su stupićastim proteinskim for macijama. ku Stanična stijenka je nosilac somatskih ili O-antigena (daju serološ kar akterizaciju). Neke bakterije imaju i voš tanu ovojnicu (acido-alkohol-rezistentne ). 3. STANIČNA MEMBRANA Nalazi se odmah ispod staničnog zida. Vrlo je tanka, građena o d fosfolipida i proteina. Ima uvrnuća koja se zovu mezosomi, koji su preteče mitohon drija. Osim toga stvaraju pregrade kod diobe i stvaraju izvanstanične enzime. Sudj eluju kod dupliranja DNA. Stanična membrana je polupropusna pa ima sve ono što ste uči li iz dinamičke i fiziologije, ne da mi se sad to pisat. 4. ORGANI ZA KRETANJE I P ILI (FIMBRIJE) Ne kreću se sve bakterije. One koje se kreću, to rade da bi našle najbo lje mjesto za život i razmožavanje i da lakše prodiru kroz organizam nesretnog domaćina. 1. Bičevi ili flagele su najčešći organi za pokretanje. Obično ih imaju štapićaste bakteri To su končaste tvorevine duljine 12-25 mikrometara. Može ih biti jedna (monotriha) ili viš (politriha). Po razmješ e taju mogu biti polarne (na jednom kraju), bipolarn e (na oba kraja) ili peritrihijalne (po cijeloj površ ini). Nastaju u loptastim tj eleš cima, koja se zovu bazalne granule, a nalaze se u staničnoj stijenci. Običnim mik roskopom se ne vide ni obojane jer su vrlo tanke, oko desetak nm. www.belimantil .info 4

Građene su od proteina flagelina. To je kontraktilni protein koji nema ni triptofa na ni prolina. Uz to ima i neš lipida, šećera i nukleinskih kiselina. Sadrži flagelarni H-antigen. Na duljinu bičeva utječu mnogi to faktori. Dobro se razvijaju u tekućim hra nilištima i površini mekih podloga a na tvrdim i u prisutnosti Cr3+ i fenola slabije . Mogu i potpuno nestati, pa nestaje i H-antigen. To je ipak samo privremena pro mjena. Broj i razmještaj bičeva je tipičan za neku vrstu. 2. Aksijalni filamenti su or gani za kretanje kod spiralnih bakterija. Nalaze se u stanici koja je oko njih s piralno obavijena. Polaze s oba pola stanice i sreću se u sredini stanice gdje su ponekad spojeni. Kemijski slični bičevima. Pomoću njih se bakterija kreće rotacijom oko svoje zamišljene osi. 3. Fimbrije ili pili su končaste tvorevine na površini nekih štapića stih bakterija koji pomažu bakteriji da se prihvati na stanicu domaćina. Građeni su od proteina pilina. Tanje su i kraće od bičeva i ravne su, a vide se samo pomoću elektro nskog mikrosokopa. Nema ih kod Gram + bakterija a ima ih kod svih enterobakterij a. Bakterije koje ih imaju izazivaju hemolizu. Neke enterobakterije imaju i seks ualne pile pomoću kojih izmjenjuju plazmide. O tome više kod razmnožavanja. Iako su gr ađene od proteina, otporne su na pepsin, tripsin, kiseline i lužine. Pile se mogu iz gubiti i opet stvoriti. Nositelji su fimbrijalnog F-antigena. 5. CITOPLAZMA I ST ANIČNA TJELEŠCA Tekućina unutar stanične memrane u kojoj se nalaze mikro i makromolekule . Mikromolekule kao i kod svake druge stanice (voda, trigliceridi, glukoza, amin okiseline...) Makromolekule: 1. nemaju pravu jezgru već nakupinu DNA i nukleoprote ina nazvanu kromatin ili nukleoid. 2. plazmidi su kružna DNA neovisna o glavnoj DN A i nije neophodna za život bakterije. Nose dodatna svojstva: otpornost na antibio tike, nove enzime i druga svojstva. Puno manji su od glavne DNA. 3. ribosomi su kuglasta tjelešca na kojima se sintetiziraju proteini, rijetko se nalaze pojedinačno , češće u lancima koji se zovu poliribosomi. 4. citoplazmatske inkluzije su zrnca razl ičitih veličina i sastava. Lipidi, proteini, ugljikohidrati, kristalići, sumporna zrnc a, beta-maslačna kiselina, vakuole... SPORE KOD BAKTERIJA Neke štapićaste bakterije im aju sposobnost stvaranja otpornog oblika nazvanog spora i takve se bakterije naz ivaju sporogene bakterije. Spora je okruglo ili ovalno tjeleš koje može biti smješ ce teno bilo gdje u citoplazmi i to su endospore. Smještaj i veličina spora su specifični za vrstu pa to može služiti za identifikaciju. Spore teš primaju boje, pa se na oboje nom preparatu vide kao neobojena mjesta. Svaka bakterija pravi samo ko jednu spo ru. Egzospore prave samo neke bakterije i služe za ramnožavanje. Struktura spora je određena pod elektronskim mikrosokopom. Unutra prema van: 1. srž spore sadrži nukleoid , ribosome, puno enzima, puno Ca-dipikolinata (stabilizira DNA) i uglavnom se može reći da je to zgusnuta citoplazma. 2. stanična stijenka okružuje srž 3. debela kora od peptoglikana (cortex) 4. unutarnji zid od keratina 5. vanjski zid (egzosporium) U sporama su nađeni antigeni kojih nema u vegetativnom obliku, koji su specifični za pojedine vrste. Spore su otporne na isuš ivanje, visoke temperature, dezinficijen se, a to je zbog debele kore, manjeg udjela vode, smanjenog metabolizma, visoka koncetracija Ca-dipikolinata. www.belimantil.info 5

SPORULACIJA Bakterija pravi sporu u nepovoljnim uvjetima za život iako su nađene i k od povoljnih uvjeta. Nepovoljni uvjeti su temperatura, nepovoljni pH, prisustvo ili odsustvo kisika (ovisi da li aerobna ili ne), manjak hrane, prisutnost nekih otrovnih tvari za bakteriju. Kad se bakterija odluči praviti sporu, poveća se, udvo struči DNA ali se ne podijeli. Prva vidljiva faza je zguš njavanje DNA i pomicanje p rema jednom kraju bakterije, kamo idu i ostala citoplazmatska tjeleš Zatim ca. se membrana uvrne tako da zaokruži taj dio zgusnute citoplazme i napravi dvoslojnu me mbranu. Unutar te dvostruke membrane je srž spore. Ta tvorba je predspora. Od te d vostruke membrane nastaju ostale opne. Tijelo bakterije u kojoj se nalazi spora naziva se sporangij. GERMINACIJA Kad spora dođe u povoljne uvjete života prelazi naz ad u vegetativni oblik. To se zove klijanje ili germinacija. Osim povoljnih uvje ta, mora postojati neki faktor aktivacije: povišena temperatura, određeni pH, neki s pojevi. Bez bez tog faktora spore neće proklijati ni na obogaćenim podlogama. Prvi z nak klijanja je da spora izgubi refraktilnost (lom svjetlosti), nabubri i počne pr imati obične boje kojima se inače spora ne može obojati. Povećani pritisak u spori uzrok uje pucanje zida i sadržaj spore se vraća u stare granice. BOJANJE Bakterije se boje da bi se pojedini dijelovi bolje vidjeli (živjela logika). Ponekad je to i jedini način da bi se bakterije identificirale. Pojedini dijelovi bakterije ne primaju s ve boje na isti način. Prije su se koristile samo prirodne boje (karmin, indigo, t anin), a danas ih zamjenjuju anilinske boje koje se dobivaju iz katrana kamenog ugljena. Neke su derivati anilina, ali ne sve kako bi ime sugeriralo. Boje su ob ično soli pa otopljene imaju 2 iona. Jedan je nosilac boje ili boja kao takva i na ziva se kromfor, a drugi dio omogućava spajanje boje na cilj bojanja i naziva se a uksokrom. Boje mogu biti: 1. Kisele su one kod koji je kromfor anion: Na-eozinat , kiseli fuksin, vezuvin. Najjače boje citoplazmu. 2. Lužnate kod kojih je kromfor k ation: metilensko modrilo, kristal ljubičasto, lužnati fuksin, tionin. Najjače boje je zgru i druge nukleinske kiseline. Ove boje se intenzivnije hvataju na bakteriju jer bakterija ima puno nukleinskih kiselina. Jednostavna bojenja su kad se koris ti samo jedna boja, najčešće Loefflerova lužnata otopina metilenskog modrila. Puno su češća korisnija diferencijalna bojenja: 1. Bojenje po Gramu je toliko često i rašireno da se sve bakterije trpaju u G +,G- ili G neodređene. Prvo se bakterije boje nekom pl avo-ljubičasto lužnatom bojom (kristal ljubičasto). Sve bakterije u preparatu će primiti tu boju (osim nekih iznimaka). Nakon se dodaje I-KI po Lugolu (nastaje kompleks jod-boja) i slijedi odbojavanje 95% etalnolom. Neke bakterije će otpustiti plavu boju. Nakon toga se dodaje neka crvena (karbol fuksin, safranin, neutralno crven ilo) i one koje se otpustile plavu će sada primiti crvenu. G- bakterije u svom sta ničnom zidu imaju lipidne spojeve, koje se kod odbojavanja etanolom otapaju pa pla va boja izlazi. Zato su G+ plave a G- crvene. G+ su osjetljivije na peniciline, sulfonamide, deterdžente, fenole i lužnate boje. G- su osjetljivije na telurove soli , oksidanse, spojeve klora, i proteolitične enzime. www.belimantil.info 6

fototrofi (energiju dobivaju fotos intezom) 2. 4. One će primiti boju. folna kiselina. NO3. CO2.belimantil. H2S i drugi spojevi sumpora. Zatim se preparat boji nekom plavom. Autotrofi: 1. Anabolizam = sve reakcije sinteze novih sp ojeva uz potroš energije. Glukoza je bakteriji najbolja hrana. nakon na rušene ravnoteže upotrebom antibiotika…. Daje se neka crvena (s afranin) i onda su spore zelene a ostalo crveno. ostale primaju tu plavu. Zatim se preparat ispire kiselim etanolom. kada se nađu na nepredviđenom mjestu. To se z ove Ziehl-Neelsonova metoda. esencijalne aminokiseline. One imaju ovojnicu od voska i fosfolipida koja ne prim a boju dok se ne zagrije i otopi. ostale da. taju ostale plave. To je bojanje po Fultonu. Ponekad je moguće natjerati bakteriju da živi bez neke esencijalne a minokiseline ako se presađuje na hranilišta sa sve manje te esencijalne kiseline. Služi za energiju i sintezu drugih spojeva. ali ne i jedina. 3. pirimidini. AAR bakterije ne otpuš boju. 2. Spore se boje malahitnim zelenilom. zagrijanom crvenom (karbol fuksinom). pirdoksin. Osim glukoze. Katabolizam = sve reakcije razgradnje koje do vode do stvaranja energije u stanici. nju Katabolizam + anabolizam = metabolizam. kemolitotrofi dobivaju energiju oksidacijom anorganskih spojeva: H2. Bakterijski vitamini koji su uglavnom isti kao i ljud ski: nikotinska kiselina i amidi. (ali ionako se ne vide svjetlosnim mikroskopom pa čemu to) 5. ww w. jednostavni spojevi Fe. a kad primi boju viš ju ne otpuš Zato se takve bak terije boje e ta. Obavezni uvijek izazivaju bolest. b) fakult ativni (uvjetni) mogu živjeti i od neživih izvora ali bolje uspijevaju na živima. ostalo neće. em METABOLIZAM Manji dio bakterija proizvodi energiju sam. Kapsule se boje tuš ili otopinom Giemse (kaj je to?). biotin. Biče vi se bojaju nestabilnom otopinom tartarata. saprofiti razgrađuju nežive ili inertne organske tvari koje su otpadni ili razgradni produkti drugih živih bića. PREHRANA BAK TERIJA Hrana u bakteriju ulazi pasivnim ili aktivnim transportom (fiziologija). NO2. paraaminobezojeva kiseli na. Spojevi koji se s malim ili nikakvim izmjenama ugrađuju i bakteriju: purini. bakterija treba i druge spojeve koje ne može sama st varati (faktori rasta): 1. 2. 2. Bojenje acido-alkohol-rezin stentnih bakterija (AAR).info 7 . tiamin. striktni) sve moraju dobivati od živih stanica. Truljenje i gnjiljenje je dio kruženja elemenata u prirodi neophodn og za održanje ukupnog života. c) p atogeni izazivaju bolesti. riboflavin. a oportunisti samo u nekim uvjetima: oslabljen imunitet. Hetero trofi su kemoorganotrofi (energija razgradnjom organskih spojeva): 1. pantotenska kiselina. paraziti za preživljavanje iskorištavaju druga živa bića: a) obligatni (obvezatni. AAR su crvene. NH3.G+ imaju manje enzima pa su veći izbirljivci hrane. ostali razgradnjom hrane iz okoline (lopovi i lijenčine). Preparat se odbojava alkoholom i vodom.

jošviš ili nižim prestaje rast i im im razmnožavanje. mas ti i aminokiselina 2. 2. hemolitički streptokoki glutamin. duš fiksacijom iz atmosfere. Temperatura je važna zbog enzima. min 40. 2. 4. U svakom slučaju važan je krajnji p rimatelj elektrona. ŠTO SVE UTJEČE NA RAST I RAZMNOŽAVA NJE 1. Fakultativni aerobi ili anaerobi mogu živjeti i sa i bez kisika ali im jedno od toga bolje. Obavezni anaerobi . Ali ne valja i ako je ima previš jer inhibira rast i razmnožavanje. mi n 0 b) mezofilne ili one između koji vole 30-37. a još… ubija. Bakterije su se prilagodile raznim sred inama pa imamo: a) psihrofilne ili ljubitelje hladnoće koji vole 15-20. Uvijek je to vanjska anorganska tvar. Za objaš e njenje ovoga pogledati na osmotski tlak. Pa dobro.belimantil. nitrata. 5. pirimidina ik 3. ugljik i z CO2. služi kao izvor H+ i OH. tiosulfata. Na nižim ili viš tempera turama metabolizam se usporava. max 45. To su ko nstitutivni enzimi. sumpor iz sulfida. Osim njih imamo i gene za sintezu enzima koje ta vrsta nema stalno nego samo kad dođe u dodir sa supstratom za koji nema enzim. organskih kiselina i njihovih soli. Za sintezu bakterija treba razne elemente koje primaju iz okoline: 1. pH povezan sa osmotskim tlakom i površinskom napetošću. fosfor iz anorganskih fosfata. purina. To su inducira ni ili adaptivni enzimi a u normalnim okolnostima su potisnuti represorom (vidi dinamičku). Kisik. Obavezni aerobi ne mogu bez kisika. max 30. za održavanje turgora i općenito fizikalno-kemijsko stanje citoplazme (hidrofilne i hidrofobne molekule). NADP. Brucellae CO2 . ATP.Pojedine vrste imaju specifične potrebe: Streptococcus pneumoniae treba kolin. Pogledaj pod dis anje. Hrana. Ako neš drugo onda su anaerobne. nitrita. ali može i organski ako je frk a (NAD.info 8 . voda (znašli funkcije vode?) ENZIMI Svaka vrsta ima karakteristične enzime koji se prenose s generacije na generaciju i kodirani su genomom u glavnoj DNA. valjda znaš čemu služi hrana i da ne valja ako je ima premalo. Tu spadaju patoge ne jer je to temperatura ljudskog tijela a ni ostali toplokrvni nisu daleko. Aero-tolerantni anaerobi (samo ime ti kaže). metionina 4. Voda je idealno disperzno sredstvo za hran u. flavini) 5. 5. sećera. Mikroaerofilni su o ni kojima treba mala koncetracija kisika (oko 5%). ci steina. www. am inokiselina. DISANJE Nećemo sad o reakcijama disanja. c) termofilni ili ljubitelji vrućine vole 60-65. Ali nije sve to tako jednost avno: 1. Za većinu bakterija e 6-8 optimalno.iona. amonijaka. max 80. metali otopljeni u solima su aktivatori enzima 6. Ako je to kisik onda s u bakterije aerobne. aldehida. alkohola. min 10. 4. Myc obacterium tuberculosis asparagin. 3.kod njih kis ik reagira sa flavinima i pretvara se u peroksid i superoksid koji su otrovni. sulfata. 3 . ketona.

Neke bakterije vole visoku površ insku nap etost. Kad skupi dovoljno. a u nenormalnim uvjetima i rodovi Proteus. Cijepanje je najčešći. Preniski o smotski tlak uzorkuje ulaženje vode u bakteriju i time razrijeđuje hranjive tvari te onemogućuje izlučivanje štetnih produkta metabolizma. dezificijensi) i š tetni produkti metabolizma koji u malim količinama ne smetaju ali polako dosegnu otrovne koncetracije pa mogu prekinuti razmnožavanj e. Iz te pregrade će nastati stij enka i imamo 2 bakterije. Površ inska napetost. 2. 9. 4. a kiseli proteolitičke i zato se zakiseljavanjem hrane sprečav a kvarenje. Esche richia. Alkalni pH ometa s aharolitičke bakterije. što ih je više. Nijedna bakterija ne može živjeti bez ovog plina. neke štapićaste i one koje u povoljnim uvjetim a pupaju. 3. važno je hranjivim podlogama dodati pufer. a većina gljivice ne voli više od 5. Zato se često za konzerviranje voća. e Fo rmula za računanje vremena generacije: log N . BRZINA I FAZE RAZMNOŽ AVANJA Vrijeme generacije je vrijeme potrebno da se jedna st anica podijeli u dvije. tuberculosis viš tjedana. Stanica se poveća.belimantil. g = ------------------www . Na 37 stupnjeva se E. Dakle. Grananje. nastaju tanki dugački filamenti (kao konac).info 9 . Rod Str eptomyces pravi egzosporu iz koje nastaje nova bakterija. 5.log No v. stanica izgleda kao jednostruki ili dvostruki Y. Ako je preveliki voda izlazi van. 10.ekstremi su rijetki. pa dolazi do smežu ravanja stanici a to se zove plazmoliza. Neke bakterije " pupaju". veća je mogućnost da će se prilagodi ti i početi razmnožavanje (stvaraju dovoljno CO2). ali u nepovoljnim uvjetima ovako: štapićasta bakterija se na jednom ili ob a kraja izduži i to se izduženje račva na 2 kraka u koje idu novostvorene DNA I ostalo što će činiti novu bakteriju. Jedna "grana" od tog Y otpadne od ostatka i od toga se razvije nova bakterija. Koncetracija CO2. Bubrenje stanice se zove plazmoptiza.Broj bakterija u novoj sredini. Z ato većina bakterija napravi koloniju za 24 sata a M. Ovako se razmnožavaju mikoplazme. genom se podijeli i odvoji na krajeve. bakterija ne može upijati e hranjive tva ri pa umire. 6. onda se ide razmnožiti. Litotr ofne trebaju mnogo viš od e organotrofnih jer je to njima jedini izvor ugljika ali neke organtrofne vrste isto trebaju puno CO2 (Brucella. RAZMNOŽAVANJE Bakterija raste i sku plja mikro i makromolekule. c itoplazma se počne uvlačiti i stvara se pregrada slično kao kad stvaranja spore samo s e sada citoplazma sa tjelešcima ravnomjerno podijeli. Corynebacterium. Streptobacillus. 7. Mogu biti neke izvana (antibiotici. Prevelike koncetracij e mogu ometati i zaustaviti razmnožavanje. Treponema pallidum za 2 minute a Mycobaterium tuberculosis za 13 do 15 sati. 6. Neisseria). Na stanici nastane pup iz kojeg se odvoji posebna bakterija. Ponekad se dijele preko L-oblika. 8. Zato je čista voda loš okoliš za bak erije. Rod Nocardia se izduži. Isto tako. Osmotski tlak. džemova i pekmeza koristi kuhinjski šeće r iako je idealna hrana za bakterije jer jako povisuje osmotski tlak. Ima više način a: 1. Otrovne tvari. koji se raspadne u štapićaste i loptaste bakterije. Jako se poveća i po primi oblik kugle koja rasprši se na puno malih djelića od kojih nastaju bakterije. Do jedne razine plazmoliza je povratna ali viš od toga ubija bakteriju.coli podijeli se za 15 do 20 minuta . Budući metabolizam bakterija mijenja lokalni pH. Naročito veli ke količine potrebne su kad se bakteriju nađu u novoj sredini. To rade r odovi Mycobacterium. Crijevne bak terije su se navikle na nisku površ insku napetost pa se vodenim podlogama dodaje žuč jer voda ima veliku površ insku napetost.

Clostridium tetani. 7. Corynebacterium diphteriae. eksponencijalno. TREBA NAĆI PRIMJER!!!!!! 3. e nog nog zalijepe na praš i osuš a zatim tu praš udahne neki zdravi pehist. Shigele. Mycobacterium tuberculosis.belimanti l. npr. Čak postoji jedna bakterija ko ja je parazit na drugim bakterijama. Parazitizam je interakcija u kojoj j edan organizam živi na račun drugog (npr. bilo korisna. Pri lagodile su se i razmnožavaju se ko blesave.log 2 No je broj početnih bakterija N broj bakterija nakon određenog vremena 1. coli stvara kiselinu koja inhibira Shigella dysenteriae. ako u organizmu onda bolest. inu 4. protozoe. Komenzaliza m je simbioza kad jedan organizam ima korist od druge a druga nema š ili korist.Faza pritajenosti ili adaptacije. stvara se kolonija . 4. V ibrio chloreae. spirohete.to se kaže ubikvitarni: 1. Predatorstvo je kad veći i jači jede manjeg i slabijeg. Odumiranje. Biljke. a neke uginu. SIMBIOZA Simbiozom se naziva bilo kakva povezanost živih bića. www. Clostridium. spore Bacillus anthracis. jaja. Zrak je nepogodna sredina za mikrobe. bilo štetna: 1. Gljivice luče antib iotike da bi se obranile od bakterija. Bakterije se prilagođavaju na novu sredinu. bakteriofag). Mikroorganizmi sa ljudi u zrak dospijevaju ljuš tenjem kože. 3. s a sasuš enog gnoja rana. E. E. meso. Umiru u sve većem broju. Pogotovo gljivi ce i plijesni. Zove se log-faza. 2. Čista voda je loša sredina za mikrobe zbog osmots kog tlaka i nedostatka hrane. Osobito su ugroženi mlijeko. Bakterije i gljivice od kojih većina ne uzrokuje bolest. Microccocus. a najviš sekretima diš trakta. Pobijedit će onaj koji se brže i bolje adapt ira na uvjete sredine. Salmonele. ličinke i jajašca parazita. coli brže fermentira šećer od Salmonele pa poslije izvjesnog vremena u kulturi neće više biti Salmonele. hrana. Mycobacterium tuberculosis. 4. S tacionazna faza. inu e. viruse polimijelitisa i hepatitisa. ne razmnoža vaju se. stafiloko ki.Stacionarna faza.Faza eksponenecijalnog rasta. virusi polimijelitis a. Pogodniji su zatvoreni prostori zbog praš ine: streptokoki. Ako je na podlozi. životinje. Kompeticija nastaje kad se dva različita organizma istih potreba međusobno natječu. kapljične infekcije. vibrioni.info 10 . ali ima i neki h vrlo opakih mikroba: Clostridium botulinum. Prvo počine o padati razmnožavanje. Taj se fenomen naziva satelitizam. t etu Staphylococcus aureus izlučuje tzv. Zemlja. ciste Entamoebae histolitica. Antagonizam je kad ne mogu živj eti zajedno obično zato jer jedan organizam luči neku tvar koja ubija drugi organiza m. Voda: Pseudomonas. Otpadne i prljave vode imaju Salmonele. V-faktor koji stimulira razvoj Haemophilus influenzae. Mutualizam (sinergizam) je simbioza gdje oba organizma imaju korist. Flueggeove kapljice iz zaraženog diš trakta padaju na predmete i tlo. To je teš zamislivo a jošteže provedivo. N eutralizam je simbioza pri kojoj ne postoji nikakva interakcija između dva bića koja žive zajedno. ko 2. ali i bakterije. Naziva se i lag faza. 6. Nevjerojatno ali istinito. pa mogu k ratko živjeti. Entamoeba histolytica jede bakterije. Clostridium botulinum je prije bio strah i trepet konzervi. RAS PROSTRANJENOST MIKROORGANIZAMA Ima ih posvuda u prirodi . i polako se broj umrlih i novostvorenih bakterija izjednači. 3. 5. 2.

Ipak. ima blago kiseli pH zbog organskih e ti kiselina koje luče l okalni stafilokoki. Plak može doves ti do karijesa. vrsti vode i hrane koju čovjek koristi. aureus. Bakterije su na koži smještene na pl očastom površinskom epitelu i kraj znojnih i lojnih žlijezda. skalp. 4. a kako pH postaje sve viši duž ileuma.belimantil. To su naslage dekstrana i drugih po lisaharida na zubnoj caklini. U nazofarin ksu možemo naći difteroide. porodice Enterobacteriaceae. epidermidis.info 11 . streptokoki. uške. S. flora postaje sve sličnija onoj u debelom crijevu. S. amebe. streptokoke. Neke bakterije sudjeluju u nastanku zubnih plaka (vrste roda Bacteroides. neki streptokoki). Donji dijelovi respiratornog trakta ne maju MO budući postoji stalan tijek sluzi zbog pokretanja cilijarnog epitela. a m ogu se naći i gljivice (Candida. Orofarinks udomaćuje S. a riječ je o vrlo šarolikoj skupini streptokoka. 1. virusi. parodontoze. streptokoka. neke vrste roda Bacteroides i Neisseria. Najčešće vrste su Staphylococ us epidermidis i Propionilbacterium acnes (iz skupine ena difteroida). Duodenum također ima malo bakterija zbog inhibitornog djelovanja kiselog želučanog sekreta i žuči (visoka osmolarnost). Rij eč je o anaerobnim i fakultativno anaerobnim bakterijama: vrste roda Bacteroides. Iz izmeta je izol irano više od 300 vrsta u brojevima od više stotina milijardi (10na12) po gramu. Epidermophyton) koje uvijek mogu iz azvati razne bolesti. na kojima sa koloniziraju bakterije. Trychophyton. a lizozim iz znoja ima direktno antimikrobno djelovanje. bacila. a važn a je i fagocitička djelatnost alveolarnih makrofaga. pazusi. osobne hi gijene i drugih faktora. genitalno i analno područje). Debelo crijevo ima najveću populaciju mikroba u tijelu. acnes k oji se namnože i izazovu upalni proces. Broj i vrsta svih ovih mikroorganizama u znatnoj mje ri ovise o klimatskim faktorima. U jejunumu ima nešto koka i diftero ida. Ostale bakterije mogu se naći na područjima gd je ima dovoljno vlage (dlanovi. Potonji j e vezan uz tipični pubertetski kožni poremećaj zvan prištevi. a nazivaju se s talnom ili rezidualnom mikroflorom i mikrofaunom. koji nastaje kada poviš razi na spolnih hormona izaziva pojačano lučenje loja koji je idealna hrana za P. aureus.vlaga. ljuš se. na i u čovjeku žive određene vrste koje su se prilagodile na čovjeka i od njega zavise. 3. difteroide. www. difteroida. stafilokoka. puno hrane. gljivice. sta filokoka. DIŠ TRAKT NI Na sluznici nosa žive uglavnom isti mikrobi ka o na drugim dijelovima lica (S. znoj je visoko osmolaran zbog visokog sadržaja NaCl. KOŽ A Epiderma nije pogodna za razvoj mikroba iz viš raz loga: suha je. USNA Š UPLJINA Usnu šupljinu n aseljava velik broj različitih mikroba jer je vrlo pogodna sredina . gingivitisa (upale zubnog mesa). epidermidis. nepatogene sojeve Neisseria. Većina ih brzo umre dospije li na ili u nas. stafilikoki i brojne druge bakterije. pogoda n pH i temperatura. PROBAVNI TRAKT U želucu ima vrlo malo mikroba jer ne mogu preživjeti vrlo kiseli pH (iznimka: Helic obacter pylori). difteroidi). diplokoka.MIKROFLORA LJUDSKOG TIJELA Čovjek nije podesna sredina za život i razmnožavanje većine m ikroorganizama. Postoje i oni mikroorganizmi k oji čine prolaznu mikrofloru. 2.

uz neke druge vrste. Time je onemogućen razvoj drugih mikroba. obično se www. mogu se integrirati u kromosom (nukleoid) bakterije. mijenja kih. ureteri i mjehur obično su sterilni uslijed čestog is piranja i nepovoljnog sastava urina. 3.belimantil. čak i među različitim vrstama. Fagi koji nastanu u bakteriji mogu ponijeti neke gene te bakterije i prenijeti ih u drugu bakteri ju. Konjugacija: enterobakterije imaju seksualne pile s kojima se pričvrste jed na na drugu i naprave kanalić. mogu se prenositi među bakterijama. Bacillus. što rezultira kiselim pH vagine (4. KRV I TKIVA su kod zdravog čovj eka su sterilni. R-plazmi di (resistance) su nosioci otpornosti prema antibioticima (kodiraju enzime koji uniš tavaju ili modificiraju antibiotike. Genetski materijal putuje kroz kanalić. Nitratna kiselina deaminira adenin pa nastaje hipoksantin koji se veže na citozin umjesto na timin nakon čega lanac može puknuti. Vagina ima složenu mikrofloru koja varira kroz ciklus. Ovo neki zov u spolno razmnožavanje iako se ne povećava broj bakterija. 2. GENETI KA BAKTERIJA Genotip je skup svih gena koje određuju nasljedna svojstva. Na ovaj način bakte rije dijele novostvorene osobine kao što je otpornost na antibiotike.4-4. ali često je uvod u razmnožav anje PLAZMIDI su male kružne izvankromosomske molekule dvolančane DNA koje se mogu s amostalno replicirati.5. Doederleinovi bacili iz roda Lactobacillus koji fermentiraju gliko gen iz vaginalnog epitela pretvarajući ga u laktat. Rijetko se događa u prirodi. Jedna od njih ima F-plazmid pa je ta mužjak (F+) a dr uga nema pa je ženka (F-). rijetke su. Haemophilus). 2. MUTACIJA je izmjena u redoslijedu nukleotida š može uzrokovati promjenu strukture i funkcije proteina i tu to promjenu može se pre nijeti na potomke. OKO i UHO imaju mikrofloru sličnu koži. Transformacija: stanic a primalac prihvaća mali dio topljive DNA koju oslobađa stanica davalac (Neisseria. F-plazmidi (fertility) se koriste p ri konjugaciji. 5-brom uracil je mutageni spoj koji se ugrađuje u DNA umjesto timina nakon čega s tanica propada ili divlje raste. pneumokoki. Umjetne su češće od spontanih. kih se tokom života. UROGENITALNI TRAKT Bubrezi. Daljne generacije mogu nositi greš bez da se pokaže dok jednom to ne postane dominantno svojstvo. događaju se zbog nekih kemikalija ali i zbog zračenja ili drugih stvar i. Hidroksilamin hidroksilira citozin koji se sparuje umjesto timina a adeninom Proflavin uzrokuje umetanje ili gubitak 1 para baza za vrijeme replikacije. 2-amino-purin se ugrađuje u DNA umjesto adenina. Mogu biti spontane. ku PRENOŠ ENJE GENA: 1. Transdukcija p reko bakteriofaga tako da bakterije ne moraju biti u kontaktu. i rijetko dovode do promjene u fenotipu a uzrok je tautomerizacija (vidi dinamičku kod nukleotida). Etil-metan-sulfonat metilira gvanidi n koji se sparuje s timinom.info 12 . ali naj važniji su tzv. Fenotip j e skup svih morfološ fiziološ i ostalih osobina uvjetovan genotipom i okolnim uvjeti ma. Postoji viš vrsta: e 1.6). Uretra ponekad sadrži manji broj stafilokoka u distalnom dijelu.

što omo ućuje razlikovanje pojedinih vrsta. Po sastavu podloge mogu biti jed nostavne i složene. Uvijek u epruveti. a iz krvnog se dobije čokolad ni ako se zagrijava da hemoglobin pređe u methemoglobin. Dobiva se kuhanjem životinjs kih kostiju.želatina. Koriste se za praćenje kretanja mikroorganizama. Jednostavne sadrže samo jednu esencijalnu supstanciju (npr. Želat ina se rijetko koristi jer ju je teško učiniti sterilnom. ali tada ras tu gljivice pa se pH povisuje preko 5 ili se dodaje nistatin pa neće rasti. to polusintets ke i sintetske. žuč. Mogu biti tekuće.info 13 . hemoliza (razbistri se).belimantil. Ako se agar stavi u epruvetu onda je to duboki agar a ako se ukosi onda je ukošeni (živjela logika). Složene se dijele na selektivne i diferencijalne. Dodaci: šećer i. Radimo to i zato da bismo proizvodili cjepiva i stvarali korisne mutante (oni koji proizvode ljudski inzulin ili antibiotike). 3. indikatori. Osim hrane i ostalih tvar i (pogledaj na metabolizam). www. To je osnova za tvorbu krutih podloga i zove se neutralni ag ar. moramo aju osigurati prihvat elektrona na kraju res piratornog lanca (kisik ili neš drugo). peptonska voda). 1. Peptoni su polipeptidi koji se dobiju proteolitičkom razgradnjom mesa. Kad se dodaje neki šećer onda se agar zove po njemu (npr. možemo imati i sojin agar i ko zna ka kav sve agar. proučavali i vidjeli na koje ant ibiotike su osjetljive. 2. TEKUĆE Najčešće se koriste hranjivi bujon (najčešće mesni ekstrakt+NaCl) ili peptonska v . Da se spriječi rast bakterija dodaju se antibiotici.4 % agara. krv. 4 ostali plazmidi mogu biti nosioci virulencije (bolja obran a ili jači toksin) ili poboljšavati metabolizam (različiti enzimi). PODLOGE Z A RAZVOJ KOLONIJA Podloge oponaš prirodni okolišbakterija. ponekad mjehuri plinova. stvarajući pore u staničnoj membrani ili degradirajući DNA il i staničnu stijenku). UZGOJ BAKTERIJA Ba kterije uzgajamo zato da bismo ih identificirali. pa se tako vidi da li bakterije snižava ju pH svojim metabolizmom. Podloge mogu biti prirodne. krute i polukrute. zatim se suš pa stavi u vodu da nabubri. kožica na površini.2-0. serum. a sadrže 0. Agar izliven u Petrijevku naziva se agar ploča. Sintetske se spravljaju od definiranih sintetskih spojeva. boje. Javlja se zamućenje. POL UKRUTE (ili polutekuće kome se više sviđa). hrskavice i drugih dijelova. paučinaste tvorbe.ne integriraju u kromosom. Krvni agar služi za ispitivanje hemolize a endoagar ima spoj koji pri niskom pH pocrveni. i ohladi se ispo d 45 stupnjeva da se skrutne i tako dobijemo želatinozna masa i koja sadrži agaropen tozu i agaropektin. ponekad ta log. saharoza agar). KRUTE Agar se dobiva od alge Gellidium corneum i to tako da se dotična zagrije na 100 st upnjeva i tako se otopi. mesn i bujon. pa om ogućuju usporedbu podataka iz cijelog svijeta. npr. Col-plazmidi kodiraju proteine bakteriocine (ubija ju druge bakterije. Difere ncijalne podloge najčešće sadrže neku fermentabilnu tvar uz odgovarajući indikator. 3. Kad se to ohladi dobije se hladetinast a masa . Ako se doda 10% krvi onda se to zove krvni agar.

8. Boja: bezbojne ili bi lo koja boja. Posuda s dušikom: pomoću vakuum-sisaljke se iz odgovar ajuće posude isiše zrak. L-kolonije jako male okrug le liče na kapljice ulja.info 14 . kapsule. I-oblici (intermediate) su između R i S. sjajne i glatke. Fortnerova ploča: podloga se pomoću skalpela podije i na dvije polovice . e 3. Čista kultura dobije se tako da se uzorak više puta ra zrijedi. aureus). pa 1mL toga opet dopunimo do 10ml i tako j ošdva puta dobijemo razrjeđenje od 1/10 000. lako ili teš razmazive. Postoji viš metoda: to e 1. S. i na: 4. S-kolonije (smooth) su okrugle ravnih rubova. šire se po površini (rod Proteus). 3. glatka. M-kolonije (mucus) su sluzave od sluzave ovojni ce a ako ne od toga onda od fenola ili nečeg drugog.belimantil. Kolonije plije sni su barš unaste.Selektivne podloge potiču razvoj nekih vrsta a koče razvoj drugih: selenit-F bujon ( za salmonele). a CO2 će olakšati razmnožav anje osjetljivijih sojeva. D-kolonije (dwarf) patulja ste kolonije. nazubljen. 7. Fakultativni anae rob će potroš sav kisik i onda nastupa anaerob iti 5. bakteriju treba držat i š dalje od zraka. 7. 1. Prozirnost: od prozirnih do totalno neprozirnih. www. Svaka vrsta ima svoje uvjete za razmnožavanje pa i m moramo prilagoditi podloge. Miris (ali ne bumo gurali nos u koloniju). Miler-Hilton agar služi za pra vljenje antibiograma. ispupčene ili ravne. mutne i hrapave površ Prave ih bakterije bez ine. coli. rub m ože biti ravan. H-kolonije (Hauch) prave bakterije s bičevima. 4. neravni rub. To se poklopi i zabrtvi. Tvore ih L-oblici bakterija. zrnaste ili fibrinozne. prozirne. 3. udubljene ili ispupčene. 5. Stakleno zvono sa svijećom: svijeća se zapali i pokrije stak lenim zvonom. Površ hrapava. te zabrtvi na dnu. Prave ih bakterije s kapsulom. vidljive mikr oskopom do promjera par mm. a potom se dovede dušik To se ponovi viš puta da se istjeraju s vi tragovi kisika. Konzistencija se vidi ako dodiruju ezom: suhe ili vlažno sluzave. sjajna ili mutna. To onda prelije po agar ploči ili ezom. a na drugu neka fakultativno anaerobna vrsta (E. nepravilan. Veličina: sitne. dobivaju se od bolesnika s kroničnom infekcijom ili ako je uzimao/la antibiotike. SalmonellaShigella (SS) agar. 1mL uzorka dopunimo do 10mL. Podloge za gljivice su obogaćene šećerima i to se zove Sabourand (čitaj: saburo) agar. Varijacije kolon ija: 1. meke ili ko tvrde. G-kolonije (gonidijalne = prolaz e kroz bakterijske filtre) su jako male i okrugle. n eprozirne. granulirana površina. 2. Duboki agar ili bujon pokriven slojem parafinskog ulja onemogućava pristup zraku. H2 će s kisikom dat i vodu (lonac se zamagli iznutra) i dati anaerobne uvjete. Kolonije se razlikuju po slijedećim osobinama: 1. KULTIVACIJA ANAEROBNIH BAKTERIJA Dakle. R-kolonije (rough) nepravilne. manje od normalnih iste vrste. 4. 5. Oblik: obično okrugli.na jednu se zasade anaerobi. 2. Svijeća će gorjeti sve dok ima kisika. KOLONIJE Od jedne bakterije di obom može nastati golemi broj pa ako se to događa na hranjivim podlogama dobivamo ko lonije jedne vrste jednog soja. GasPak sistem: u nepropusni lonac st ave se zasijane podloge i GasPak omot sa generatorom H2 i CO2. Primitivna m etoda prošlih stoljeća (tisućljeća). Loewenstein-Jensen (Mycobacterium tuberculosis). šta pićem vate razmaže po podlozi i tako dobijemo pojedine stanice koje izrastu u koloni je. 5. MacConkey agar (za Escherichiu coli ). 6.

O mikroskopiji. 2. te dolazi do obaranja taloga koji je kompleks antigen-antitijelo. c) Reakcija vezanja komplementa ima dvije faze: prvo pomiješ se antigen . Biološ pokus (o tome kasnije). www. Bakteriocinska tipizacija zasniv a se na tome da neke bakterije luče neke kemikalije koje ubijaju druge bakterije ( bakteriocini).promatra se biokemijska aktivnost bakterije. biološ ispitiv anje na laboratorijskim ke ko životinjama i druge metode. Stoga se ZM stavlja u neku podlogu sa povoljnim uvjetima. 6. kih e. Ako je u prvoj reakciji došlo do vezivanja komplementa. 3. tvo a uglavnom se koriste već pripremljeni supstrati API-test. tki va. vide se male krp ice. imunofluorescencija (antitijela se obilježe nekom fluorescentnom boj om. likvor. Drvena epruveta se omata papirom na kojem veliko i crve no piš zarazni materijal. i b) Precipitacija je reakcija otopljenog antigena i otopine antitijela. Roche-tube. urin. Uz ZM treba dostaviti dokumentaciju u kojoj se vidi opis sindroma. enzimsko-imun i test (antitijela se obilježe enzimom. e: ZM se š preko kurira ili nekako drukčije (teleport). pa se gleda pod mikroskopom). a onda se dodaje se hemolitički sistem (e ritrociti ovna+serum kunića) s hemolizinima protiv eritrocita ovna. Koriste se mnoge tehnike: mikroskopija. Pritom je važna ko ncentracija antigena i antitijela. feces.9. bojen ju i kolonijama je već napisano. Mutna otopina se razbistri. o kojem materjalu je riječ (krv. Ako se vrš na stakalcu. O-kolonije (ohne Hauch) su kolonije bakterija koje su izgubile bičeve. komplement i serum s aju antitijelima. da li je bolesnik uzimao/la lijekove. a ta u drvenu. pa se mjeri aktivnost preostalog enzima). Fagotipi zacija . serološ reakcije. urin. PRENOŠ ENJ E ZARAŽ ENOG MATERJALA DO LABARATORIJA Najvažnije je da uzorčnici bolesti ostanu živi il i bar toliko cijeli da se mogu identificirati. pa se koristi se set poznatih osjetljivih sojeva. Postoj i mnoš reakcija i indikatora.belimantil. Biokemijska ispitivanja . biokemijsko ispitivanje. ki 5. ne bi li se identificiralo uzročnika i postavilo dijagnozu. pa neće doći do hemolize a to znači da u serumu pacijenta ima antitijela za antigen. radioimuni test (antitijela se obilježe radioakt ivnim izotopom. Ta epruveta se zatim stavlja u metalnu. Serološ tehnika ima viš a temelje se na specifičnoj reaktivnosti između antigena i homolognog antitijela. info 15 . podaci o bolesniku i sve što bi moglo biti važno za konačnu identifikaciju. a sljepljene stanice t vore grudice koje padaju na dno epruvete. gnoj i ostale izlučevine) vrše se razna ispitivanja. Vidi vježbe. Poželjno je da se prenoš enjem nitko ne zarazi. Može se vršiti na predmetnom stakalcu (brza) ili u epruveti (spora i zahti jeva veće količine materijala).na zasijanu podlogu se nanosi više različitih bakteriofaga (set bakteriofag a) i gleda se hoće li doći do raspada bakterija. a) Najčešće se koristi aglu tinacija. alje IDENTIFIKACIJA MIKROBA Nakon uzimanja materijala (krv. 4. d) Ostale tehnike su imunoelekroforeza (kombinaciju elektroforeze i pr ecipitacije). kultivaci ja i promatranje kolonija. stolica…). on se neće vezati za kompleks eritrocit hemolizin. Suspenziji živih ili mrtvih bakterija doda se poznati serum s antitijelima i gleda se dolazi li do stvaranja zrnastih nakupina uslijed reakcije antigen – antitijelo. pa se mjeri radioaktivnost preostalih antitijela). 1. Razlika od aglutinacije je što ne sudjeluju čitav e stanice.

pas. micamaca velike životinje: konj.daje jako tankim i oš trim iglama. 2. Proizvodnja i provjera cjepiva. Izabrati najprikladniju vrstu. BIOLOŠ POKUS KI Provodi se davanjem mikroba ili njihovih otrova u ili na pokusnu životinju.7. svinja. 2. zamorac. razvoj bolesti. 3. I naravno konačni ishod: smrt. krv na slika…. Mišići . ovca. Koža . antitijela i protuotrov a 9. oža se obrije i dezinficira alkoholom. Dokazivanje ili provjera patogen osti i virulencije 2. Potkožno je jako često. lisica. Vene . Najčešća mjesta za inokuliranje (ali mogu i ostala): 1. Biranje pravog materjala za inokulaciju. Koristi se za provjeru ra dnih teorija ili u svakodnevnom ispitivanju: 1. Pripremanje čistih kultura 5. Trbuh 5. preko hrane ili vode ili sondom 4. Primjer: bakterije k oje kod odraslih životinja ne izazivaju niš ili lokalnu infekciju kod mladih ta izaz ovu sepsu. govedo. Usta . kokoš Životinje moraju biti zdrave prije inokulacije i uzgajane u njima povoljnim u vjetima (maziti i paziti a kasnije zaraziti i ubiti). majmun ptice: golub. 3. Opis bolesti 8. Otkrivanj e koji je mikrob patogen ako ih ima viš e 4. Provjera efikasnosti lijekova 10. naziv im ni je povezan s vrstom e hemolize koju izazivaju. zlatni hrčak. Dokazivanje o trova 7. ima ih viš vrsta a.na krvnom agaru ostaje zelena zona (blaža he moliza) beta-hemoliza . Obično se radi na leđima. Uzgoj i o državanje mikroba koji neće rasti na podlogama (Treponema pallidum) 6. Hemolitički stupanj: alfa hemoliza . Potrebno je viš životin ja i treba paziti na dob i spol jer to utječe na e rezultate.na velikim ži votinjama vene na uš ima.na krvnom agaru nastaje bezbojna zona (potpuna hemoliza) Tvari koje izazivaju hemolizu zovu se hemolizini. pticama na krilu ili u nogu. težina. Identifikacija kad ostale metode ne uspjevaju 3.obično u stražnju nogu 6.to se radi miš evima pod narkozom www.info 16 . ozdravljenje ili ubijanje zbog daljnjeg pr oučavanja. Virusi se uzgajaju na novo rođenim životinjama. kod manjih na repu. koza. ako se pojavi blijeda kvržica onda je usp jelo 7. Stvaranje atenuiranih sojeva Koriste se m ale životinje: bijeli miš. bijeli štakor. Ulazna vrata za mikrob Nakon zaraze treba pratiti sve promjene: temperatura. Mozak . Priprema: 1. prepelica.belimantil.rijetko.

njima treba nekoliko sati. Doda tak lužina ubrzava sterilizaciju.. virusa. supstanci koje sadrže proteine i ne smiju koagulirati. Kuhanje: za par sekundi ugin u svi vegetativni oblici bakterija. Postupak se ponavlja više puta da budemo sigurni u potpu nu sterilnost. Trik je u tome da mikrobe uvjerimo da iz spora pređu u vegetativni oblik. Pasterizacija je na 60-70 stupnjeva za ubijanje vegetativnih ob lika. gljivica. ine Antiseptik kemijsko sredstv o koje uniš tava mikrobe na koži i sluzokoži. Dezificijens otk lanja mikrobe (ponekad i spore) sa površ predmeta.. pribor.belimantil. Posuda se stavi u vodu na 56 stupnjeva pola sata pri čemu se ubiju samo veget ativni oblici. Sepsa je prisutnos t mikroba u krvi i njihovo š irenje po tijelu i opasno je po život. SUHA TOPLINA: 1. spora gljivica. Brza pasterizacija je na 71 stupanj 15 sekundi.info 1 . rikecija. Sterilizacija je ubijanje svih mikroba i spora bez obzira na vrstu i patogenost fizikalnim sredstvima.zrak. ca. spriječiti pris ustvo mikroba na nužno sterilnim predmetima (kirurš instrumenti. lijekovi. Letalna temperatura je ona koja ubija za 10 minuta ili manj e. Nove vegetativne oblike opet ubijamo na 56 stupnjeva.). Spore anaeroba neće proklijati u termostatu. aju www. Dezifenkcija je u bijanje mikroba ponekad i spora kemijskim sredstvima. NA e Ispod 100 stu pnjeva imamo: 1. a spora pasterizacija na 6 2 stupnja pol sata. Najo tpornije su spore bakterija iz roda Clostridium. Mikrobicidna sredstv a ubijaju. Vlažna toplina na 100 st upnjeva za ubijanje vegetativnih oblika i spora: 1. Spore i ciste su otporniji oblici jer mogu izdržati i preko 100 stupnjeva. i to tako da ih 2 dana držimo na 37 stupnjeva.DJELOVANJE FIZIKALNIH I KEMIJSKIH SREDSTVA NA MIKROBE Cilj je: 1. organizam.. opaljivanje . virusa. Gnotobioz a je najveća moguća sterilnost posvuda. najviše 5 minuta (dok su vrući). Temperatura ne smije prijeći 60 stupnj eva.predmet se polije alkoholom i zapali 4. spora. Oni omekš stijenku spor e pa i one brže umiru. parazita. VLAŽ TOPLINA ubija mnogo efikasnije nego suha jer brže i lakš prodire u dubinu materijala. spora Bacillus antracis.. laboratorijski mate rijal. Njima treba 10 do 20 minuta. ki prehrambena industrija. spriječiti prenošenje patogenih mikroba po čovjekovoj sredini i njihovo un ošenje u organizam 2. Dodaje se Na2CO3 ili NaOH. Sterilnost je nepostojanje bilo kakvih mikroba u i na nečemu. spriječiti kvarenje hrane djelovanjem mikroba 3. jajaš osim virusa hepatitisa . Mikrobiostatici inhibiraju rast i razmnožavanje bakterija. STERILIZACIJA TOPLINOM Većin a mikroba ne podnosi velike promjene teperature zbog koagulacije proteina pa se enzimi inaktiviraju. Tindalizacija služi za dezinfekciju krvi. 2. žarenje metalnih predmeta do isijavanja (eza) 3. spaljivanje odjeće i potrošnog materijala 2. seruma. vrući z rak u suhim sterilizatorima na temperaturi iznad 160 Ovako sterilizairani predme ti ne ostaju dugo sterilni.

Osmotski tlak: plazmoliza i plazmoptiza (pogledaj kod "ras t i razmnožavanje"). Ipak.porcul anski od aluminijskih silikata uz dodatak kremenog pijeska. Poanta je u tome da se izbaci zrak jer je čista vodena para naj efikasnija. Biološka kontrola sa vrši pomoću spora otpornih na toplinu (Bacillus. Imamo različite filtre: 1. Membranski od hidrogela i estera celuloze.od dijatomejske zemlje. Berkefeldovi . 2. 3. 2. To se radi tako da ih se naglo smrzne i onda se led ispari u vaku umu. Azbestni su prešani u diskove različite veličine. Nekad su se k oristile neke cjevčice ali… Danas postoje autoklavi s elektronskom kontrolom tempera ture i tlaka. Para pod tlakom na temperaturi iznad 100 stupnjeva u autoklav u (ekspres lonac). 4. Nadzvučne vibracije (ultrazvuk) razaraju membranu. www. Zadržava skoro sve bak terije.belimantil. alfa.2. STERILIZACIJA OSTALIM SREDSTVIMA 1. Ionako imamo tisuće drugih izvora zračenja pa nam ne treba još i ovo. Clostridium) koje se stave na pločice ili paketiće u autoklav.info 2 . 5. Fizikalna je mjerenje temperature. ima vrlo sitne pore pa zadrže i najsitnije viruse. 2.od staklene praš oblikovane u diskove. rendgenske. Sterilizacija pomoću filtracije ne ubija mikrobe nego ih samo odstranjuje iz tekućina (recimo krvni serum). dobro je to znati. Struja vodene pare: učinak kao i kuhanje ali manje oštećuje ono što steriliziramo pa se koristi za medicinske instrumente i bakterijska hraniliš sa ugljikohidratima (K ochov lonac) ta 3. beta. 3. Kod otapanja je obrnuto: zamrznute bakterije moramo pol ako grijati ako hožemo da ožive. Chamberlandovi . pa je ovo zastarjelo i nepotrebno. Suš enje je efikasnije kod nekih bakterija. KONTROLA STERILIZACIJE 1. Propuštaju ine viruse. Zrnce praši ne mogu biti različite veličine. pa ako se nakon sterilizacije nasađivanjem na podlogu razviju kolonije. Tekućina ne ide sama nego ju s e mora tjerati vakuum pumpama. Ako bakterije naglo ohl adimo na -30 cijela citoplazma se smrzne pa se mogu čuvati na 76 u smrznutom CO2 i li na -195 u tekućem dušiku. Stakleni . azbesta i organskih materjala. ima 3 veličine pora. ako ćeš ikad nešto sterilizirat i u Burkini Faso. onda ster ilizacija nije bila potpuna. ČUVANJE MIKROBA SNIŽENOM TEMPERATUROM Samo za duže čuvanj e bakterija. 4. To se prije radilo hrani ali danas je zabranjeno. Zračenje: Ultraljubičaste. 5. Polagano hlađenje ubija bakterije jer se u citoplazmi stvaraju krista lići koji uzrokuju mehanička oštećenja i denaturiranje proteina. a neke su otporn ije. gama valovi od radioaktivni h elemenata. Cilj je zadržati antigenu strukturu i biokem ijske osobine. infracrvene. Liofilizacija je metoda čuvanja bakterija kad im se u zme sva voda i pretvara ih se u prah. tanki su i elastičn i.

Soli bakra prečavaju rast algi u bazenima. 2. mijenjanj e površinske napetosti i propustljiivosti stanične membrane: fenoli. instrumenti. krezoli. silicij.belimantil. bakar. formaldehid. Način djelovanja na mikrobe: 1. zidova.KEMIJSKA SREDSTVA ZA UBIJANJE MIKROBA Dezificijensi.info 3 . ini 2. 3. ubijaju za 2 do 4 sata vegetativne oblike svih bakt erija i otapaju voš tanu ovojnicu. najviš klorni. www. Soli teš metala: živa. ne smije djelovati korozivno na predmete koji se primjenjuju 9. denaturacija proteina: kiseline. AgNO3 za dezinfekciju s luznica ali danas zastarjelo. pod ova.1% otopina. Djeluju tako da se vežu na enzim e i inaktiviraju ih. da djeluju na mikrobe a ne na makroorga nizam 8. da ubijaju vegetativne oblike i spore 5. Moraju imati slijedeća svojstva: 1. nismo ni sumnjali. kih DEZ IFICIJENSI PO VRSTAMA 1. ali i teš otrovi za nas i kih ki korozivni su.. Kompleksni spojevi žive nisu jak o otrovni za čovjeka pa služe za dezinfekciju kože i sluznica. Ubija vegetativn e oblike za par minuta. Dobri su dezificije nsi. c) Liquor cresoli sapunatus je krezol emulgiran sa sa punom. inhibicija enzima: soli teš metala. kožu prije operacije. lužine. 2. ali ima neugodan miris. oko 70% klora. Upotrebljava se kao klorno mlijeko (1x vapno i 4x vode) za wc. magnezij. spore za najviše sat i pol. da imaj u produženo djelovanje 10. po mogućnosti što pH neutralniji 3. antiseptici i konzervansi. da ih ne ometaju organske tvari 7. Fenoli su najjači jer oštećuju bakterijske ovojnice i reagiraju s proteinima citoplazme ali i otrovni za čovjeka. efikasni na svim temperaturama iako su svi bol ji kad je toplije. da se ne moraju davati u v elikim koncetracijama 4. b) krezoli (metil-fenoli) su jači od fenol a ali ne djeluju na spore. Ima neka formula ali neće to pitati. opekotine. 70% alkohol bolje djeluje jer 90% denaturira proteine na površ i ne prodire dublje. deterđen ti. b) Kaporit je pročišćeni Ca-hipoklor it. š tale. vode za piće (bljak). da š brže djeluju to 6. a) Klorno vapno je nečist Ca-hipoklorit. Proizvo de se u tabletama za dezificiranje vode. alkoholi. postel jina. da su jeftini jer se koriste u velikim količinama Efikasnost se mjeri fenolnim koefic ijentom i nekom konstantom. Najčešće se koristi HgCl2 i to kao 0.. c) Kloramini imaju oko 30% klora. halogeni elementi. 30% klor a. olovo. da š manje smrde to 11. univerzalan i bolji od fenola i krezola. Prednost je š su jaki al i djeluju korozivno i otrovno na ljude. Za pit ku vodu 1-3% klornog vapna ili 12% Na-hipoklorit. d) lizol i kreolin su krezoli ka trana emulgirani sa sapunom. c) Klorofenikoli (ne brkati s antibioti kom kloramfenikolom) za ruke. a) fenol 1% za 10 minuta ubija sve vegetativne oblike a spor e puno kasnije. i naravno. Dobar za e to dezinfekciju prostora. 3. Halogeni preparati. služi za septičke jame.

e) KMnO4+fenol: pare te smjese efikasno ubijaju mikrobe u zraku. borna kiselina. 4. Za kožu: 3-5% tinktura joda (nekad davno u kaubojskim filmovima).za kožu i sluznicu). Koristi se za ambalažu od gume i plastike. Aldehidi: a) formaldehid ubija bakterije u 5% otopini a koristi se u 40% (formalin) za konzerviranje mrtvih stvorenja. Deterđenti mijen jaju površinsku napetost a dijele se na anionske. alkohol. ANTISEPTICI Uniš tavaju mikrobe na koži i sluzokoži. Dobivaju se prirodno od bakterij a.DEFINICIJA Kemoterapijska sredstva su spojevi koji ubijaju i sprečavaju raz množavanje mikroba a koriste se za liječenje ili sprečavanje bolesti kod ljudi i životin ja.25-0. NaCl visoke koncetrac ije. Blaži od dezifici jensa. hi poklorit. formalin. jako redu kcijsko sredstvo. sapuni.belimantil. Vaginalna sluznica: sargotan. borna kiselina (viš se ne koristi). e jo doform. 6. beznojeva kiselina za serum i cj epiva. Anionski su sapuni i djeluju na G+. KONZERVANS I Salicilna kiselina 0. pa i spore.1-0. kationske i neionske. Napomena: u da ljem tekstu će se koristiti izraz “antibiotici” umjesto “antibiotici i kemoterapeutici”. Za konzerviranje biološ preparata: fenol 0. g) timol za dezinfekciju usne š u pljine. K-propionat se dodaje kruhu protiv spora plijesni. djeluju uglavnom bakteriostatski. M EHANIZMI DJELOVANJA ANTIBIOTIKA 1. akridini (boje koje djeluju u vrlo velikom razrjeđenju 1/50000). eugenol. Sluznica usta: anilinske boje i preparati. Zubna tkiv a: superoksid. Dijele se na antibiotike i kemoterapeutike. kih saharoza visoke koncetracije (osmotski tlak). Ne djeluju na viruse. KMnO4. Za oči: AgNO3 (odmah nakon porođaja iako može više štetiti nego koristiti).2% za zimnicu. orga nske koloidne soli srebra.info 4 . Aerosoli a) etilen-oksid je lako zapaljiv pa se dodaje CO2 da se ne zapa li. a) karboksidi u zatvorenom prostoru nakon 5 sati ubi jaju sve. ocat. Metabolički antagonizam www. Za rane: superoksid za stvaranje aerob nih uvjeta (da ubije Clostridium tetani). kationski su amonijeve soli i dj eluju na G+ i G-.5%. b) freoni dezinficiraju ambalažu. b) para-formaldehid je krutina koja sublimiranjem dezinficira zrak 5. Denaturira proteine. Raz likuju se od dezinficijensa po tome što su dezinficijensi toksični i ne mogu se prim jenjivati na živom organizmu (osim antiseptika . f) creosot=krez oli+gvajakol je složeno sredstvo jakog djelovanja. mertiolat. glicerin. ubijaju spore ali i ozo nski sloj pa su zabranjeni. gljivica (antibiotici). te polusintetski ili sintetski (kemoterapeutici). sporo ubija mikrobe. ANTIBIOTICI I KEMOTERAPEU TICI .

azitromicin i drugi). 5. griseofu lvin. Izonijazid je antagonist piridoksinu. Kad nastupe povoljni uvjeti oni se ponovo razmnožavaju. Povisuju propusnost stanične membrane. Čest o se javlja multipla otpornost a to znači da je bakterija otporna na viš antibiotika . Tu još sp adaju vankomicin. a sulfonamidi se vežu na enzime gdje bi se inače tr ebala vezati PABA. 3. tetraciklini. Stanica puca. Inhibitori 50S podjedinica su kloramfenikol i. ali su tada ponovo osjetljive na antibiotik. Nisu otrovni za ljude. Urođen otpornost je neosjetljivost na antibiotik uslijed posebne građe staničnih ovojnica ili enzimskog aparata. i na kraju dobije mo čitavu vrstu otpornu na antibiotik (gdje ste sad. Riječ je o tome da neke bakterije iz populacije nisu ubi jene djelovanjem antibiotika. onda će biti otporna na nake druge antibiotike kojima nije bila izložena: www. Bakterije međusobno razm jenjuju ove plazmide.Inhibicija sinteze proteina. Ekstrakromosomska se osniva na R-plazmidi ma koji kodiraju enzime za razgradnju mnogih antibiotika. Djeluju na G. cefalosporini (beta-laktamski antibiotici). Iz stanice izlaze bakteriji potrebne tvari a ulaze štetne pa ona umire. nistatin) 4. čak i između raznih vrsta. Antibiotici dje luju samo na populacije bakterija koje su metabolički aktivne. Rifamipcin. Paraaminobenzojeva kiselina (PABA) je preteča folne kiseli ne koja je esencijani metabolit.Inhibicija sinte ze nukleinskih kiselina. stvaraju komplekse i depolimeriziraju DNA. kana micin. pa tako dobijemo otporne sojeve. 2. b) Genetička može biti kromosomska i ekstrakromosomska: Kromosomska se javlja uslijed spontanih mutacij a. Takvi mutant i prežive djelovanje antibiotika i razmnožavaju se. Vežu se na DNA. Slični su D-alanil-D-alaninu koji vrši unakrsno vezanje molekula glikopeptida (pogledati pod sastav stanične stijenke) pa tako vezujući se na enzim inhibiraju polimerizaciju pe ptidoglikanskog ovoja. Unakrsna otpornost e znači da ako bakterija razvije otpornost na jedan antibioti k. Inhibicija sinteze s tanične stijenke: penicilini. gentamicin.bel imantil. etambutol. To su one nalaze se u stanicama domaćina ili su prešle u Loblik koji nema staničnu stijenku na koju djeluju beta-laktami.. nalidiksinska kiselina. Stečena može biti: a) Negenetička nije rezultat promjene genets kog materijala bakterije. OTPORNOST PREMA A NTIBIOTICIMA (čitaj: Imperija uzvraća udarac) Otpornost može biti urođena i stečena. Inhibicija funkcije stanične membran e: polimiksini. Nastali spoj nije funkcionalan za stanicu pa ona ne može rasti ili umire.). citoplazma izlazi van ili nastaju sferoblas ti (pogledaj pod oblike bakterija). makrolidi (eritromicin. U popu laciji se može naći manji broj bakterija mutanata koje postaju otporne. linkozamini. ali miruju i nazivaju se perzisteri. a svaka nova generacija u prisus tvu antibiotika postaje sve otpornija. To je tipičan primjer prirodne selekcije. bacitracin i cikloserin.info 5 . budući mi nemamo staničnu stijenku. Vežu se na bakterijske 70S podjedinice ribosoma a ljudi imaju 80S pa ne djeluju na l jude. najotporniji preživi.Antibiotik ima sličnu strukturu kao i esencijalni metabolit i veći afinitet na enzim pa stupa u reakciju s enzimom. protivnici Darwina??). Takve bakterij e prežive.i na gljivice koje imaj u sterole u stijenci (amfotericin B. neomicin. Inhibitori 30S podjedinica su aminoglikozidi (streptomicin. Ipak često mogu dovesti do alergijskih reakcija (vidi kasnije)..

Klortetraciklin se brzo oj inaktivira.ANTIBIOGRAM Metoda difuzije : Otopljena agarna podloga na 90 stupnjeva. Sastav podloge . to je veća vjerojatnost da će se javiti otporan soj. PABA sulfonamida. 4. stupnjeva i na nju se nanesu mikrobi. 5.belimantil. Primjer: ne koristi se PABA nego folna kiselina pa postaju otporne na sulfonami de. uvođenjem hidroks ilne ili amino skupine) a takav modificirani antibiotik ne djeluje. One koje brzo rastu su osjetljivije na i nhibiciju nego onih koje sporo rastu. Promjena metaboličkog puta. pH . Metabolička aktivnost bakterija. Mikrobi prave enzim koji razgrađuje antibiotik. polimiksin B. Priredi se niz epruveta sa tekućom podlogom. proteini vežu penicilin a sla bije derivate penicilina. eritromicin i azitromicin. ISPITIVANJE ANTIMIKROBNE AKTIVNOSTI "IN VITRO" . a oko antibio tika se dobija zona na kojoj ne rastu bakterije. a najsporije kloramfenikol.najbolje je neutralan u većini slučajeva ali neki su bolji kod nižeg pH (penicilin) a neki kod višeg (streptomicin). 3. a membranski pro teini također mogu djelovati kao enzimi koji mijenjaju antibiotik. To se provjerava tako da se www. Trajanje inkubacije.tetraciklin -> svi drugi tetraciklini. Također postoje enzimi koj i ne razaraju molekulu antibiotika. Epruveta sa najmanjom koncetracijom ant ibiotika u kojoj se nisu namnožile bakterije nam pokazuje minimalnu inhibitornu ko ncetraciju (MIK) i to je bakteriostatska koncetracija. 3. aminoglikozidi. streptomicin >dihidrostreptomicin neomicin -> kanamicin polimiksin -> kolistin MEHANIZMI OTPO RNOSTI 1. Promjene bjelančevinu na 30S podjedinici r ibosoma i postaju otporni na aminoglikozide ili ako promijene 50S podjedinicu on da postaju otporni na eritromicin. Smanjenje potreba za metabolitom koji je inhibiran djelovanjem antibiotika. 6. penicili ni sporije. već ju samo modificiraju (npr. Soli koče aktivnost streptomicina. Primjer su beta-laktamaz e koje razgrađuju sve penicilinske antibiotike. Zatim se doda antibiotik u obliku pilula (disk metoda) ili se utisne u podlogu. Na zonu inhibicije utječu: 1.bak terije. svakoj se dod aju sve manje količine antibiotika i u svaku se dodaje određen broj bakterija. Promjena str ukture mjesta na koje se veže antibiotik. Stvaraju alterna tivne enzime ili enzimske sustave i tako zaobiđu rekaciju koju antibiotik inhibira . ravne površ vodoravno postavljena 4 mm debelo se skruti na 45 ine. Također može doći do modifikacije transportnih proteina. Ako je v eća od 23 mm onda se smatra da je antibiotik dovoljno djelotvoran za tu bakteriju. Mikrobi s manje propusnost staničnih ovojnica tako da smanje pore na membrani pa ne propuštaju antibiotik. Š duže puš to tamo bakte rije da se navikavaju na antibiotik. Metoda dilucije se radi u uvjetima koji su bliži onima u organizmu.info 6 . 4. To je zona inhibicije. Taj enzim stvaraju uglavnom G. Stabilnost lijeka na temperaturi viš od 37 stupnjeva (temperatura termostata varira). 2. Epruveta sa idućom višom konc etracijom pokazuje minimalnu mikrobicidnu koncetraciju (MMK) i to je najmanja ba ktericidna koncetracija. Više bakterija znači manju zona inhibicije pa se uzima standard od 100 000 bakterija. Onda se netko sjetio da inhibira taj enzim pa je ampicilinu dodao klavul onsku kiselinu i tako je nastao vrlo efikasni Klavocin. Broj mi kroba koje smo nanijeli na podlogu. To sv e ide u inkubator da se bakterije namnože. 3. 2.

gljivicama. povraćanje. U organizmu ima mnogo neutralnih i korisnih bakterija. Ako se ne razviju kolonije. promjena upalnog proesa se događa kad bakterija razvije otpornost pa aku tna upala pređe u kroničnu. streptomicin je 10% manje prisuta n u tkivima nego u krvi. on da sigurno imamo baktericidnu koncetraciju. Kad organizam ponovo dođe u kont akt s alergenom (penicilin). mogućnost kontakta antib iotika i bakterije. TERAPIJA ANTIBIOTICIMA Važno je dosegnuti što veću koncetr aciju u bolesnim tkivima. crvenilo. a to znači bez kronične upale.belimantil. IgE reagira i to je podražaj za degranulaciju stanica pa se oslobađaju medijatori upale: histamin. Osim koncentracije antibiotika. mnogi antibiotici ne prodiru u likvor. pa može doći do gušenja (to je češći uzrok smrti). Može se spri mo pravovremenim davanjem injekcije sa adrenalinom i antihistaminicima. Također dolazi do spazma bronhalnih mišića i povećanog lučenja sluzi. b) sistemske su najčešće na jetri. bradikinin. prostaglandin i. 4. Pr omjena mikrobne flore. što dovodi do povećanja propusnosti kapilara i zastoja krvi. e 2. b) An afilaktički šok koji često završi smrtno. opće stanje imuniteta oboljelog.IgE. 5. a one su često prirodni antagonisti drugim bakterijama. Kortikosteroidi smanjuju upalnu reakciju pa tako i djelo tvornost bakteriostatskih antibiotika.info 7 . upala vene. 3. zglobovima.sadržaj epruvete stavi na agar pa se opet inkubira. To znači da je potrebn o antibiotike uzimati redovito i na vrijeme. a) lokalne su na mjestu unosa: crvenilo kože i svrbež. Isto tako.. 2. bubrezima. Bakterija može izazvati neki drugi simptom osim uobičaj enog. Antibiotici se različito ponašaju: oksitetra ciklin brzo dostiže koncetraciju u svim tkivima. virusima. najčešće je uzrokovan penicilinom. kosti i vezivno tkivo . Antibi otik ubija i te bakterije pa onda može doći do www. Faktori koji utječu na rezultat slični s u onima za metodu difuzije. 4. serotonin. Primjer: beta-hemolitički streptokoki mogu izazvati reumatski groznicu uslij ed taloženja kompleksa antigen-antitijelo u srčanom mišiću. Tok alergije: rvom kontaktu organizam se senzibilizira. razne pojave na koži: osip. Azitromicin je svojevremeno bio veliko otkriće jer je lakše prodirao u stanice nego eritromicin. pa neće imati efekta. na efikasn ost utječu: 1. krvožilnom sustavu. faza razmnožavanja jer antibiotici viš djeluju na organizme koji se akt ivno razmnožavaju. što pak dovodi do prestanka rada srca. Samo tako ćemo postići izlječenje bez otp ornih klica.. koji se vežu na mastocite i bazofilne granulocite. proljev. stvaraju se spacifična antitijela . NEŽ ELJENI EFEKTI ANTIBIOT IKA 1. dolazi do širenja krvnih žila. broj stanica patogenog organizma 3. Zbog tog a liječnici nakon injekcije penicilina kažu bolesnicima da čekaju 20 minuta nakon inje kcije.izazivaju penicilini i sulfonamidi. Alergije mogu biti različite: a) Urtikarije . Toksične reakcije nastaju kod predoziranja ili kod normalne doze a da osoba nema potrebne enzime. konc etracija nikad ne smije pasti ispod minimalne baktericidne. promjena imunih reakcija znači da antibi otik promjeni tok infekcije. u svakom slučaju mora biti baktericidna. bubrezima. mučnina. perifernim živcima i CNS-u.

pa imamo neurotoksine. Imaju specifičan afinitet za pojedina tkiv a. ostali faktori koji sprečav aju razgradnju unutar fagocita. može doći do manjka n ekih vitamina. hepatotoksine. kardiotoksine.belimantil. hijaluronidaza razgr ađuje hijaluronsku kiselinu koja čini izvanstanični matriks (osnovno tkivo). Svi izazivaju slične simptome: proljeve. b) faktori prodiranja u tkiva: 1. Ako se izgubi normalna crijevna flora. bilo na samoj stijenci ili na pilama. Složene su građe: gliko-lipido-polipeptidni kompleksi. zahvaljujući svojoj virulenciji. c) faktori koji sprečavaju imuni odgovor: 1. Egzotoksini se izlučuju izvan stanice. TOKSIČNOST Postoje dvije glavne vrste bakterijskih otrova: egzotoksini i endotoksini. Egzotoksini su među najjač m otrovima poznatim čovjeku (sa 200 grama pročišćenog toksina Clostridium botulinum mogl o bi se potrovati cjelokupno čovječanstvo). te svladavanje imuniteta domaćina. Koriste se kao cjepiva. Riječ je o ini poseb nim antigenima adhezinima koji omogućuju prihvaćanje na točno određena mjesta na sluznic i. patogeni mikrob može biti više ili manje virulentan. PATOGENOST I VIRULENCIJA Patogenost je s vojstvo mikroba da izazove bolest. Svi egzotoksini su odlični antigeni. 2. 2. Endotoksini su sastavni dio stanične stijenke i oslobađaju se u okolinu uslijed raspada bakteri je. prodiranja u tkiva i ra zmnožavanja u njima. Svi drugi uvjeti koje denaturiraju proteine (soli teških metala. jake kiseline i lužine. a) adherencija se postiže rece ptorima na površ stanice. Otporni su na djelovanje temperature (termostabilni). apsorpcijom opsonina (antitijela ko ja obilježavaju bakterije za fagocitozu) 3. Kada se egzotoksini tretiraju for malinom ili povišenom temperaturom gube svoju toksičnost. kapsula onemogućuje fagocitozu ili r azgradnju bakterije unutar fagocita 2. To su polipeptidi mulekulske mase 10 000-900 000.info 8 . Budući su im proteinske građe vrlo su termolabilni. pa u organizmu čovjeka i životinja izazivaju stvaranje velikog broja specifičnih antitijela. UV zračenje) također uništavaju egzotoksine. O otrovima gljivica kasnije. pa razgrađuju se na temperaturma viš od 6 0 stupnjeva. (Bkompleks i vitamin K). koagulaza izaziva stvaranje fibrina ko ji se taloži na bakteriji i tako onemogućava fagocitozu 4. Mnogo su manje otrov ni od egzotoksina i ne izazivaju specifične manifestacije jer nemaju naročiti afinit et za određena tkiva. povišenje temperature t ako da izazivaju oslobađanje endogenog pirogena iz stanica domaćina a taj pirogen po visi vrijednost u www.razvoja drugih bolesti. nefrotoksine. fibrin olizin aktivira plazminogen koji se pretvara u plazmin koji razgrađuje fibrin nast ao lokalnom koagulacijom uslijed imunog odgovora (domaćin nastoji ograničiti uzročnika ). npr. raznih kemikalija i UV zračenja. tj. kolagenaza razgrađuje kolagen vezivnog tkiva. 3. enterotoks ine. 1. INVAZIVNOST je zajednički naziv za sposobnost ad herencije (prihvaćanje za sluznicu i druge površine domaćina). Virul enciju čine invazivnost i toksičnost. ali zadržavaju antigenost pa se zovu toksoidi ili atenuirani toksini. različiti površinski faktori (osim kapsule) s različitim načinima inhibicije fagocitoze. Virulencija je stupanj patogenosti. zahvaljujući odgovarajućim receptorima na epitelu sluznice.

ostal e otrovne tvari: a) egzogeni pirogeni koje ne miješ s endogenim pirogenom. gustoće krvi. povećan permeabilitet kapilara.stvaranje specifičnih antitijela i senzi bilizacija T-limfocita. Prvo je podložnost infekciji. Svaki pat ogeni mikrob izaziva specifičnu bolest. psihički i fizički umor. to 2. ed emi. Primjer: uzročnik tetanusa mora ući kroz ranjenu kožu a ako uđe kro z usta neće se dogoditi ništa. ukratko svi vidljivi simptomi. Leukocidini e inaktiviraju. insekti. Š je mikrob virulentniji to je potreban e to manji broj. dodir. Zatim se može upucati zdrav om organizmu i mora izazvati istu ili sličnu bolest i sa tog novozaraženog organizma se opet može izolirati i identificirati. ali i domaćinovu reakciju na sve to. otok jetre. Oštećenje stanica. trombocitope nija. 5. Broj mikroba. Imunološ promjene . Proteinske su građe i dobri su anti geni. r azmnožavanje. Ima ih viš vrsta.. Put š irenja infekcije: zrak. povišena temperat ura. Morfološke promjene: razni oblici upale. a ako prodiru u tkiv a onda je invazija. koje je različito za različite mikrobe. U tom vremenu.hipotalamičkom termostatu. 3. granulomi. Može se izolirati iz oboljelog organizma i u zgojiti na hranjivoj podlozi i tako identificirati. promjena krvne slike. ponekad v iš od 1000. 2. dob.Ono drugo je koliko dugo je izložen djelovanju mikroba.info 9 ..belimantil. hrana. slezene i limfnih čvorova. Izvor infekcije može biti sve š je bilo u kontaktu s bolesnikom.. Broj mikroba je posebno važan za uvjetno patogene.. Mycobacterium leprae.. 2. Opći simptomi: opća slabost. Ponekad je dovoljna jedna. kog njihovo održavanje. Ako u čovjeka uđu otrovi proizvedeni izvan domaćina (botulin) riječ je o trovanju jer nema interakcije dvaju živih bića. Kochovi postulati: 1. ati b) toksični enzimi koje bakterije luče prema van su hemolizini i leukocidini Hemolizini razaraju membranu eritrocita. Ulazna vrata. edemi. promjene krvne slike. Bolest se pojavi ako su zadovo ljeni svi elementi u Vogralikovom lancu: 1. koliko ima vitamina. slični hemolizi nima i ne djeluju na limfocite. Ako su mikrobi na koži i predmetima onda je to kontaminacija. Neke bakterije neće rasti na hranjivim pod logama: Treponema pallidum. oni se razmnožavaju dok ih ne bude dosta da izazovu promjene u organizmu koje zovemo simptomima. promet a vode. oslobađanje za domaćina štetnih tvari. Različiti mikrobi moraju ući na određene ulaze organizam da bi izazvali bolest. www. 3. higijena. Ne stimuliraju stvaranje antitijela i ne pretvaraju se u toksoide. i efekte na krvožilnom sistemu: leukocitoza. Nak on ulaska patogenog mikroba obično slijedi period inkubacije. Specifičnih simptoma ima mnogo i karakte ristični su za pojedinog uzročnika. gnojenja. Biokemijske i fiziološke promjene poput poremećaja metabolizma hrane. tkiva i organa i poremetnja njihovih funkc ija. ke U svakoj zaraznoj bolesti mogu se manje ili viš jasno r azlikovati opći i specifični simptomi: e 1. Dispozicija i ekspozicija. spol. 4. Najvažnije posljedice infekcije i za razne bolesti su: 1. 2. usmrćuju i često liziraju leukocite. diseminirana intravaskularna koagulacija. glavobolja. Podrazumijeva ulaženje patogena u tkiva domaćina. INFEKCIJA Najvažniji oblik patološ djelovanja mikroo rganizama.. 4. 3. a na to utječe ishranjenost.. voda.

2) fizikalne barijere: a) koža . b) vrućica . Alveolar ni makrofagi fagocitiraju mikrobe koji dospiju u pluća. Fokalne su kad je mikrob skriven duboko u nekom organu i od tamo se š tijelom. Superinfekcija je kad s e u toku liječenja jedne infekcije pojavi druga koja je otporna na taj antibiotik. a cervikalna sluz sadrži lizozim. Latentne su one koje imamo ali ne znam o da ih imamo jer se ne pokazuju. stalno ljuštenje.info 10 .Prema kliničkim manifestacijama razlikujemo: 1.turbulentan tok zraka kroz diš puteve uzrokuje hvatanje bakte rija na na ne sluznicu.urin nep ovoljnim sastavom ometa razvoj mikroba (niski pH.belimantil. www.sve to onemogućuje nastanjivanje patogenih mikroba na koži.ra sa. normalna mikroflora . 3) kemijske barijere: a) hormoni (antiinflamatorni učinak kortikosteroida) b ) beta-lizin i drugi polipeptidi (leukini. 6. pandemijske (posvuda). b) diš sluznica . U tankom crijevu ih razlažu probavni enzimi a u debe lom crijevu ih ometaju bakterije crijevne flore d) urogenitalni trakt .kiseli pH želuca ubija mnoge mikrobe. pa biva pr ogutana ili iskaš ljana. Sekundarna je kad za vrijem e infekcije jednim mikrobom napadne neka druga vrsta. fagocitin) ubijaju neke mikrobe ako d ospiju u krv c) lizozim razara stijenku bakterije d) interferoni sudjeluju u ant ivirusnoj obrani (vidi detaljnije kod virusa) e) komplement (fiziologija) 4) bio loš barijere: ke a) upalni proces (vidi patofiziologiju) onemogućuje širenje mikroba. c) probavni trakt . Netipične su kad fali glavni simptom. Abortivne su kad počnu ali se predomisle pa n estanu. Recidiv je ponovno oboljevanje od mikroba kojeg smo skoro ubili ali ipak nis mo a on se nije pomirio s porazom.spol. Nespecifična imunost sastoji se od više faktora: 1) opće značajke: opć onstitucija. Povišena temperatura st imulira aktivnost leukocita. OTPORNOST NA ZARAZ NE BOLESTI Općenito postoje dvije vrste otpornosti prema uzročnicima zaraze . Miješana je sa više različitih mikroba. 4. iri 7. U vagini žive Doederleinovi bacili (kiseli pH) . 5. epidemijske (šire područje). 8.suze mehanički ispiru oko. djelovanje T i B limfocita. Mogu biti individualne. suhoća. naročito kad imunitet dovolj no oslabi da mikrobi normalne flore postanu patogeni. visoka koncentracija metabolički h produkata djeluje toksično i hiperosmotski). e) oko . 3. a sadrže i liz ozim.neki medijatori upale (endogeni pirogeni) i produkti bakterija (egzog eni pirogeni) povisuju vrijednost hipotalamičkog termostata.čvrstoća. blago kiseli pH ( znoj). Stalno ispiranje trakta mokrenjem o nemogućuje kolonoziranje bakterijama. a također izaziva i izlučiv anje laktoferina iz neutrofilnih leukocita. Monogena infekcija je sa samo jedn im mikrobom. endemijsk e (uže područje). ishranjenost. Sama sluz sadrži neke antibiotske tvari (lizozim).nespec ifična i specifična. 9. socioekonomski status. Cilijarni epitel stalno gura sluz prema gore. dob. 2. higijenske navike.

preosjetljivosti (alergije) ili imunotolerancije. Mantigen.drugi stupanj se manifestira na specifičan način: aglutinacijom. 1 . T-limfo citi imaju viš uloga: .supresorske stanice (Tsupressors) . Prvi kontakt se zove senzibilizacija: B-limfociti.virus nije razgrađen. kih R eakcija antigen-antitijelo sastoji se od dva dijela: . Ipak. kapsularni ili K-antigeni Površin ske strukture mogu imati čitav niz antigena označenih raznim slovima (Vi-antigen. IgE.citotoksične stanice (T-killers) e .. Antigen (antibody generator) je svaka tvar koja u živom organizmu može iz azvati imuni odgovor koji može dovesti do zaštitnog imuniteta (specifične otpornosti).kompleks toksin-antitij elo nije otrovan . unakrs ne reakcije. Neki imaju 1 0 lakih i teš lanaca.sljepljivanje stanica u grupice. . kim Manifestacije reakcija antigen-antitijelo: . . a ne cijela molekula. samo onemogućen.isto kao aglutinacija ali reagi raju slobodni antigeni a ne cijele stanice. flagerlarni (bičevi) ili H-antigeni. kad različiti antigeni izazivaju stvaranje istih antitijela. Hapte n je molekula male mase koja vezivanjem za neki protein (npr.light.c) laktoferin izuzetno dobro kompleksira željezo i smanjuje koncentraciju slobodno g željeza u plazmi i tkivima. .info 11 .reakcije uz posredovanje komplementa: bakterioliza (n astaje litički kompleks komplementa . IgD. Sami hapteni nisu antigeni. d) fagocitoza je prepoznavanje. tkivni makrofagi. Svaki od njih ima ka konstantni dio (različit za različitu klasu antitijela ) i varijabilni dio koji omogućuje reakciju sa specifičnim antitijelom. Manje važno za obranu ali važno u dijagnostici. neutrofilni leukociti i neki T-limfociti Specifična imunost posredovana je djelovanjem B.prvi stupanj je specifično spajanje antigena i određene varijabilne regije antitijela (brzi stupanj).i Tlimfocita. IgA. Antigeni bakterija: somatski il i O-antigeni. Mr =25000).precipitacija . Antigeni su specifični pa svaki antigen izaziva proizvodnju točno određenih antitijela.aglutinacija . Postoji pet klasa antitijela: IgG. pl azma stanice stvaraju IgE antitijela koja se www. precipitacijom. tj.vidi fiziologiju) i reakcija vezanja komplem enta (vidi kod identifikacije bakterija) Stanice imunog odgovora su limfociti.. IgM. protein plazme) iz azove imuni odgovor. hijaluronidaza i drugi enzimi) su antigeni. 2. Mr=50000) i dva laka (L .heavy.neutraliziranje toksina . postoje i tzv. Bakterije trebaju željezo za sintezu enzima pa ako nem a željeza sporije rastu. proždiranje i destrukcija p atogenog organizma od strane fagocita: makrofagi.) Egzotoksini bakterija su dobri antigeni i ostali spojevi koje mikrob može stvarati (hemolizini. To je za to jer su za antigenost odgovorni dijelovi antigena. Antitijela (imunoglobulinska frakcija seruma) su proteinske molekule naročite građe.belimantil. . lizom st anice ili drugim serološ reakcijama (to traje neko duže vrijeme).neutralizacija virusa . B-limfociti su prekursori plazma-stanica koje proizvode antitijela. Sastoje s e od 4 polipeptidna lanca: dva teš (H .regulatorne stanice (T-helpers) PREOSJETLJIVOST Preosjetljivost il i alergija je imuni odgovor koji nastaje pri ponovljenom kontaktu s antigenom ko ji nazivamo alergenom.

3. da se razmnože i mi griraju do antigena. prostaglandine.vežu za površ mast-stanica i bazofilnih leukocita. žuč).REAKCIJA IMUNIH KOMPLEKSA Oštećenja tkiva izazivaju cirkulirajući kompleksi antigen-antitijelo koji se deponiraju u tkiva i privlače fagocite koji izazivaju upalne reakcije. Tu spadaju peludna groznica. edema lica i zglobova. pertussis.ODGOĐENA PROSJETLJIVOST Ovaj tip alergije nije posredovan antitijelim a.ANAFILAKSIJA Vezivanje alergena za IgE izaziva degranulaciju gor e navedenih stanica pa one ispuš taju tvari posrednike (medijatore anafilaksije): histamin. Također. probavnih i neuroloških smetnji. pjegavi tifus. pa nastaje reumatsk a groznica (glomerulonefritis. To dovodi do stanja koje se naziva anafilaktički šok. artritis).CITOTOKSIČNA REAK CIJA Vezivanjem alergena s IgE antitijelom aktivira komplement i dolazi do lize stanica tkiva.belimantil. Takva je transfuzijska reakcija uslijed davanja inkompatibilne kr vi. lokalne anafilaksije sa istim mehani zmom nastanka. Ob ično ih uklanjaju makrofagi. Postoje i tzv. leukotriene i druge. Taj je imuni odgovor inu pretjeran i dovodi do oštećenja tkiva. Prednost je što oslabljene bakterije preživljavaju u organizmu tako da je imu ni sustav duže u kontaktu sa antigenom. ali pri alergiji ih ima previše.vidi kod tuberkuloze). Od mrt vih mikroba: tifus. Nedostatak je š nikad ne znašjesu li to dovoljno oslabljeni. Tako se cijepi protiv bjesnoće i BCG ( be-se-že . Primjeri su tuberkulinska reakcija (kod Mycobacterium tuberculosis) ili odbacivanje transplantata. www. osipa. odebljanja limfnih čvorova. endokarditis. tetanus. endokardu i zglobovima. Služe za prevenciju zaraznih bolesti. TIP . 4. 3. Tada može doći do opsežnog oštećenja tkiva.info 12 . kojima treba neko vrijeme da “osjete” antigen jer antigene prvo moraju fagocitirati makrofagi i prezentirati ih T-limfocitima. Riječ je m rtvim ili živim ali oslabljenim bakterijama ili tretiranim (atenuiranim) toksinima bakterija (vidi kod egzotoksina). 4 . Cjepljenje tokisoidima: difterija. CJEPIV A Cjepiva (vakcine) služe za stvaranje umjetno stečenog aktivnog imuniteta. kompleksi nastali za vrijeme streptokokne upale mogu se deponirati u glomerulima bubrega. 1. paratifus. Primjer takve reakcije je serumska bolest kada nakon davanja seruma s antitoksinom dolazi do poviš enja temperature. TIP . bronhalna astma i osip. glice rol. Oslabljeni mikrobi s e prevode kroz puno životinja i presađuju se na nepodesnim podlogama (krumpir. ali ne mogu izazvati bolest. već T-limfocitima. Kombinirana cjepiva: Di-Te-Per su toksoidi difterije i tetanusa + mrtva Bordet ella pertussis. a opisano je kod neželjenih učinaka antibiotika (tada anti biotik djeluje kao alergen). Postoje 4 vrste preosjetlji vosti: 1. ali samo na užem području organizma (senzibilizirane su samo lokalne stanice). čime osoba postaje alergična. heparin. 2. TIP . TIP . 2.

bje snoća) ili njihove dijelove virusne antigene (hepatitis B). Viš o tome kod virusa.belimantil.Antivirusna cjepiva koriste atenuirane i inaktivirane viruse (gripa. ospice. e www.info 13 .

dr. mr.ANTIMIKROBNI LIJEKOVI Prim. Josip Čulig. 1 . med. sc.

BAKTERICIDI BAKTERIOSTATICI 2 .ANTIMIKROBNI LIJEKOVI uniš tavaju (ubijaju) mikroorganizme ili zaustavljaju njihov rast.

MEHANIZMI KEMOTERAPIJSKOG DJELOVANJA • Inhibicija sinteze stanične stijenke • Povećanje propusnosti stanične membrane • Inhibici a i poremećaji u sintezi bjelančevina • Inhibicija sinteze nukleinskih kiselina 3 .

Antibiotici je zaustavlj aju na različitim razinama.Sinteza stanične stijenke odvija se u nekoliko stupnjeva. VANKOMICIN sprečava transfer polipeptida spreč iz c itosola na polimerski lanac. PENICILINI I CEFALOSPORINI koče koče enzim transpeptidazu. 4 . nužan za mrežasto ispreplitan je pentapeptida stanične stijenke.

Vežu se z a ergosterol u staničnoj membrani gljivica i stvaraju hidrofilne kanale kroz koje bitni dijelovi stanica izlaze. KETOKONAZOL. MIKONAZOL.Stanične membrane mikroba selektivno su propusne (slično čovjekovim) NISTATIN i AMFOTERICIN su polieni bogati konjugiranim dvostrukim vezama.… inhibiraju ci tokrom P-450 Pkoji demetilira prekursor ergosterola. KLOTRIMAZOL. 5 .

Sinteza bjelančevina odvija se na ribosomima bakterijskih stanica. Ovi se lijekov i vežu i za ribosome sisavaca! 6 . TET RACIKLINI se vežu na 30 S i blokiraju vezanje transfer RNA za mRNA. 70 S ribosom s podjedinicama 30 S i 50 S AMINOGLIKOZIDI se ireverzibilno vežu na 30 S pa nastaju nenormalne bjelančevine.

7 . Klindamicin koči početak sin teze peptidskog lanca.KLINDAMICIN. Eritromicin sprečava elongaciju peptidskog lanca na ribosom ima. ERITROMICIN I KLORAMFENIKOL vežu se na 50 S.

Izravni inhibitori sinteze nukleinskih kiselina RIFAMPICIN inhibira sintezu bakterijske RNA na DNA ovisnu polimerazu. nhibiraju sintezu nukleinskih kiselina blokiranjem DNA giraze. 8 KINOLONI i .

Neizravni inhibitori sinteze nukleinskih kiselina SULFONAMIDI sprečavaju sintezu sprečavaju folne kiseline. a mikrobi je sintetiziraju iz PABAPABA -e. Sisavci koriste gotovu folnu kiselinu. 9 . TRIMETOPRIM koči enzim koji koči reducira dihidrofolnu u tetrahidrofolnu kiselin u. koenzima u sintezi timidin a.

10 .KONCENTRACIJA ANTIBIOTIKA na mjestu infekcije mora biti 2 .4 x veća od MINIMALNE INHIBITORNE KONCENTRACIJE za pojedinu bakteriju.

REZISTENCIJA MIKROBA • promjene u staničnoj stijenci bakterija koje sprečavaju ulaz antibiotika • promjene na mjestu vezivanja lijeka • stvaranje enzima koji razgrađuju antibiotik (penicilinaza ). 11 .

Kromosomska .konjugacija .transformacija .DN A prelazi na drugu stanicu .GENETSKI MEHANIZMI REZISTENCIJE 1.prijelaz kratkih sekvencija DNA s plazmida na plazmid unutar bakterije 12 .spontana mutacija gena 2.transpozicija .transdukcija plazmidske DNA unutar bakteriofaga .plazmidi (genetski e lementi) .plazmidi prelaze s bakterije na bakte riju za vrijeme konjugacije . Vankromosomska .

ODABIR ANTIBIOTIKA • prema kliničkom iskustvu empirijski • prema antibiogramu 13 .

glavobolja. g. akutna hemolitička anemija. cijanoza. pneumokok.SULFANOMIDI I TRIMETOPRIM . vrtoglavica. streptokok. krista lurija. 14 . • Djelotvorni protiv gram-pozitivnih i gra m-negativnih bakterija • Meningokok. agranulocitoza.od 1935. stafilokok i gonokok s u danas rezistentni • Brojne nuspojave .

PENICILINI . Rezistencija bakterija lučenjem penicilinaze koja cijepa B-laktamski prsten.1928. kultura plijesni Izolacija aktivne tvari krajem 2. hemofilusa. gonokoka. svjetskog rata. pneumokoka. Alergijske reakcije . g.hipersenzib ilizacija penicilinskom kiselinom koja nastaje cijepanjem B-laktamskog prstena. BDanas su rezistentni mnogi sojevi stafilokoka. 15 .

prošireni spektar djelovanja gram negativne bakterije karbenicilin .kristalni penicilin oralni penicilini amoksicilin .dj eluje na psedomonas i klepsijelu meticilin .otporan na stafilokoknu penicilinaz u 16 .djeluje na pseudomonas piperacilin .

4. ali neke gram-negativne bakterije razvijaju gramcefalosporinaze. Nisu osjetljivi na penicilinazu. 1. 2.CEFALOSPORINI su dobiveni iz filtrata aktinomiceta. generacija generacija generacija generacija CEFALEKSIN CEFUROKSIM CE FTRIAKSON CEFOBID 17 . Djeluju slabije od penicilin a. 3.

Virusi su intracelularno smješ teni uzročnici zaraznih bolesti ANTIVIRUSNI LIJEKOVI ne smiju oštetiti stanicu domaćina domać ACIKLOVIR derivat gua ina inhibira virusnu DNA .polimerazu ZIDOVUDIN je sintetski analog timidina koj i inhibira HIV INTERFERONI su glikoproteini koji imaju imunoregulatorno i antipr oliferativno djelovanje 18 .

belimantil. enterotoksini izazivaju akutni proljev i povraćanje 10.SPECIJALNA BAKTERIOLOGIJA MICROCOCCACEAE Rodovi: Micrococcus. p irogeni toksin podižu temperaturu Patogeneza: 1. površ inska infekcija kože primarno uzrokovana strep tokokima. Staphylococcus. faktor gomilanja iza ziva precipitaciju fibrina i stvaranje apscesa. Terapija: cefalosporin. Planococcus S TAPHYLOCOCCUS AUREUS Morfologija: sitni. antigeni: protein A i polisah arid A su dijelovi stanične stijenke i izazivaju imuni odgovor. peritonitisa (sekund arna žariš s visokim letalitetom ta). www. konjuktivitis 5. Izvanstanični spojev i: 1. nukleaze razgrađuju DNA i RNA 6. Identifikacija: gnoj se stavlja na tekuću ili krutu podlogu. 3. upala tankog crijeva uz pr oljeve i povraćanje. koagulaza ima istu funkciju kao faktor gomilanja i sprečavanje pristup a fagocitima i antitijelima 4. S. Služi za identifikaciju. može dovesti do sepse i meningitisa. intermedius uzrokuje in fekcije rana. Stanični spojevi: 1.info 1 . tvore grozdove. Luče beta-lak tamazu pa su otporni na penicilin. uzrokuje infekcije gornjih dišnih p uteva ali može izazvati i upalu pluća 2. epidermidis je uobičajeni stanovnik kože i ponekad izazove oportunistčke infekcije. ku 2. im aju kapsulu. dublja infekcija s brojnim drenažnim otvorima u koži. aerobni. OSTALI STAFILOKOKI S. 3. pleuritisa. beta-hemoliza. nepokretni. hemolizini izazivaju beta hemolizu 2. Stomatococcus. kožne infekcije: potkožni čir. S.priš tevi. stafilokinaza razgrađuje fibrin 8. kloksacilin. hijaluronidaza razgrađuje izva nstanični matriks domaćina 9. leukocidin smanjuje djelotvornost fa gocitoze 3. do bivaju se plakovi. G+. peptidoglikan stijenke daje serološ reakciju. ne prave spore. eritromicin. epidermolitički toksin = exfoliatin odjeljuje epidermu od stratum granulosum 11. što olakšava kolonizaciju kože 5. proteaze razgrađuju serumske proteine. 4. albus uzorkuje upalu lojnih žlijezda . lipaza razgrađuje lipide. fibrin i ostale proteine 7.

STREPTOCOCCUS PYOGENES Morfologija: nepokretni. mogu i cefalosporini i eritromicin. sepsa. oksidaza+. www. hemoliza: streptolizin O napada eritrocite ali je osjetljiv na prisus tvo kisika. catarrhalis.info 2 .anti tijelo može izazvati autoimonu bolest zvanu reumatska groznica koja može biti neuspo redivo gora od bolesti izazvane bakterijom. Terapija: penicilin. DYPLOCOCCUS PNEUMONIAE ILI STREPTOCOCCUS PNEUMONIAE Morfologija: izduljeni dipl okoki s kapsulom. Stanični produkti: 1. neki sojevi su otporni pa se daje kombinacija ampici lina sa klavulonskom kiselinom. šarlah. nesporogeni. ON TRAŽI MALO VIŠ O Š E ARLA HU!!!!! 2. uha. To su imunološ reakcije na ke infekciju u kojima dolazi do precipita cije kompleksa antigen-antitijelo u glomerulima. N. Komplikacije: reumatska groznica (miokarditis i artritis) i glome rulonefritis. gnoj ili bris grla.STREPTOCOCCACEAE 30-ak različitih tipova. Površ inska infekcija se očituje kao mjehurići na k oži koji pucaju i nastaju kraste. Rastu na obogaćenim pod logama . S labo razgrađuju šećere. rastu u lancima. b ronha i pluća. sinusa. grla. drugi faktori invazivnosti: hijaluro nidaza. Za rast im treba puno CO2. neki prave kapsulu. konjuktivitis. Prenosi se kapljičn o. G+. Terapija: penicilin i eritromicin. ali u organizmu sti mulira blastnu transformaciju limfocita. sinusa. nepokretni. Obavezno ant ibiogram. fakultativni anaerobi. NEISSERIACEAE Morfologija: G-. miokardu i sinoviju. Patogeneza: 1.belimantil. konjuktivitis. imaju kapsulu. streptokinaza. nepokretni. sepsa. Kod imune obrane bubri pa se to može k oristiti za identifikaciju (Neufeldov fenomen). kožne infekcije: erizipel ("crveni v jetar") . 3. pluća 2. beta-hemol izu. Unutarstanični paraziti i uzrokuju g nojni proces. Prenosi se kapljično ili kontaktom ako ima kožnu infekciju. ne prave spore. diplokoki poput zrna kave.izraženi eritem i edem kože. ne prave spore. N. Saprofitne vrste: N. 3. upala uha. Kod ove porodice kompleks antigen . Kapsula sadrži SSS (specifična solubilna supstanca) antigen. Uzimaju se sputum. eritrogeni toksin izaziva š arlah. sicca.čokoladni agar. flavescens. proteinaza. a alfa-hemoliza ako aerobno. izaziva respiratorne infekcije : upala grla. Patogeneza: uzrokuje respiratorne infekcije: upala nosa. sepsa poslije abortusa 4. a iz krvi može u bilo koji organ. G+ Uzgoj na krvnom agaru: beta-hem oliza ako se kultivira anaerobno. aerobni. Obavezni paraziti sluznica. Enzimi: laktaza+. Streptolizin S izaziva beta hemolizu (in vitro). meningitis.

uk očenim vratom. koža – potkožna krvarenja i osip. Kolonije su glatke. U podlogu se dodaju vankomicin i nistatin se stavljaju da spriječe rast ostalih bakterija. e ndokarditis. Inkubacija 1 do 7 dana. krv. što se očitu je kao krvarenje kože i sluznica (osip). Terapija: penicilin. strah od svjetlosti. nema hemolize. U 2/3 slučajeva infek cija prolazi bez simptoma. sivkaste. seroskupine A i C su epidemijski oblici bolesti a B sporadični. Ophtalmia neonatorum je infekcija ploda prolaskom kroz porođajni kanal. vlažne. Kolonije su glatke. www. Gnojni proces povisuje pritisak na razne dijelove mozga. moguće me tastaziranje u druge organe: zglobovi . sjajn e. Žene dobiju infekciju grlića maternice i uretre. meningi tis je gnojna upala moždanih ovojnica popraćena glavoboljom. likvor.belimantil. Dijagnoza: uretralni iscjedak nanese se na čokoladni agar. Bakterijski meningitis razlikujemo od virusnog po tome š virusni ne uzrokuje stvaranje gnoja. pluća. eritromicin. ali može proći i bez tih simptoma. prozirne. Virulencija: pili za prihvaćanje na sl uznicu. cefalospor ini i kloramfenikol NEISSERIA GONORRHOEAE Parazitira u granulocitima. 4. Muškarci dobiju uretritis sa gnojni iscjedkom koji izazove bolno mokrenje. kroz sluznicu uđe u krv pa izazove brzu i žestoku sepsu (meningokokcemija). iri Bolest se prenosi kapljičnim putem: 1. Za rast zah tjevaju povišenu koncetraciju CO2 i obogaćenu podlogu. to Moguće su i infekcije usta. krvarenje u nadbubrežnim žlijezdama. Antigeni: pilin i porin. Virulencija: kapsula + pili (prijanjanje za nazofaringealnu sluzni cu) i endotoksin koji ima sposobnost prodiranja u stijenke malih krvnih žila i tak o se š po tijelu. Izvan čovjeka gube virulentna svojstva što znači da se ne može se zaraziti dodirom pred meta osim ako je bakterija svježe nanesena. Enzimski slabo aktivna i razg rađuje samo glukozu. Ako se infekcija ne liječi širi se na prostatu. fermentira maltozu. Rijetko ima plazmide. epitel nazofarinksa 2. Uzorci za dokazivanje: n azofaringalni bris. sjajne. Svježe izoli rane posjeduju kapsulu i pile.miokarditis. ima kapsulu i pile za prihvaćanje na stanični epitel diš sis tema.artritis. Rijetko pređe u krv i izazove sepsu. azit romicin.info 3 . to Terapija: penicilin. endotoksin. 3. Zato se bebi dodaje eritrom icin u konjuktivnu vreću. nakon sepse a još rijeđe izaziva artritis. Postoje sojevi otporan na penicilin (proizvodi penicilazu) pa se daju c efalosporini. šupka i konjuktivi tis.NEISSERIA MENINGITIDIS Parazitira u leukocitima. Patogeneza: bolest se zove gonoreja. Ako se na podlogu stavi tetrametil-parafenil-di amid daje crne kolonije. nog Antigeni: kap sularni (polisaharidi i drugi). ravnog ruba. srce . Moguće je š irenje bolesti u jajovode i jajnike š izaziva n eprohodnost jajovoda i sterilnost. sjemene mjehuriće i epididimis što može dovesti do sterilnosti. Posljedice su konjuktivitis i sljepoća. meningitis.

kovrčave. protektivni faktor (protiv fagocitoze). nekroza tkiva). anthracis. BACILLACEAE 2 roda: Bacillu s i Clostridium. a u normalnim uvjetima prežive desetljećima. megaterium. Kod čovjeka ima 3 oblika: 1. brevis). gramicidin (B. P ojedinačno nisu otrovni ali kombinacija je gadna. Virulencija se sastoji od kapsule. bez bičeva (nepokretni). Smrt ka o posljedica visoke dehidracije i kardiovaskularnog kolapsa. Vrste: B. ima pile. M ogu biti povezani u kraće lance (nalik na bambusovu trsku).10 nm) štapići s kapsulom. Toksin ima 3 komponen te: edematozni faktor. glatke. Proizvodi betalaktamazu i DNA-azu. cereus). iriti Terapija: ampici lin sa klavulonskom kiselinom. Bolest će se razviti ako je oslabljen imunitet. R-obli k nemaju kapsulu.MORAXELLA CATARRHALIS G-. bronhe. enzima i toksina Kapsula ima polimer D-glutaminske kisel ine i on sprečava fagocitozu. hiperemija. cereus. Spore su smještene centralno ili supterminalno a u obojenom preparatu vide se kao prozirna tjelešca u bakteriji. pril ično rasprostranjeni u okolišu. Normalni stanovnik sluznice nazofarinksa. Ima i somatski proteinski antigen. sinuse. polimixin (B. BACILLUS G+. Uzročnik antraksa koja uglavnom za vršava sepsom i smrću životinje. lecitinaze. B. prebirači vune). www. Nakon inkubacije od nekoliko dana t): pojavi se crveno izbočenje (edem. te se iscijedi krvavo-gnojni eksudat i nastane crna kra sta. i nisu patogeni. Neke vrste prave antibiotike: baci tracin (B. Enzimi: proteaze. Razlikuje se od Neisse ria jer ne razgrađuje ugljikohidrate. Tvore ih patogeni sojevi (kapsula). obavezno antibiogram. i jedan hapten. Otporne su z bog stvaranja spora pa su proširene u prirodi. vitičaste. a još je i antigen. letalni faktor. B.belimantil. neravnih rubova. 2. polimix). Regionalne l imfne žlijezde su otečene i bolne. koje kasnije pocrni zbog k oagulacije krvi i pukne. Većina vrsta nije patogena. konjuktive. sporogeni aerobni štapići. Česti kontaminanti. U pala se može proš na srednje uho. Oko primarnog priš nastaju satelitski ta mjehurići slični primarnom. B. poli mix. Zaraza od nedovoljno termički obrađenog mesa zaraženih životinja. Kolonije m ogu biti: S-oblik su okrugle. nema kapsulu. kolagenaze. Spore p režive 10 minuta u kipućoj vodi. plućni antraks je upala pluća s krvavim ispljuvkom. kožni antraks (crni priš bakt rija prodire kroz sitne rane na koži. Nema hemolize.info 4 . crijevni: krvava upala tankog i debelog crijev a s proljevom. češće nego u nama. 3. aerobi. Zaraza udisanjem spora (npr. BACILLUS ANTHRACI S Morfologija: veliki (4 .

2 vrste trovanja hranom: 1. nema osjeta i na dodir šušti pa se bolest zov e i šuštavac. Spore su smješ tene supterminalno. proljev. Tkivo se raspada(mj ehurići plina). Gangrena u kirurgiji crijeva i žučnih putova. s dugom inkubacijom (8-16 sati): termo labilni enterotoksin aktivira adenil-ciklazu. e ljubičasta. vodama. hijaluro nidaza. gama. stretotermiphilis služe za kontrolu sterilizacije autoklava. Veliku ulogu igraj u aerobi koji potroš kisik te pomažu razvoj anaerobne infekcije. perf ringens jer nema bičeve a ima kapsulu. s kratkom inkubacijom (1-6 sati): termostabiln i toksin. upala oka. dolaze i zvana. i Patogenost se sastoji od egzotoksina koji se razlikuje od vrste do vrste. koža je plava. abdominalni grčevi i povraćanje. perfringens) i proteolitične (C. ini Terapija: penicilin. nema kaspulu. Patogenost im poraste u sinergizmu s fakultativnim anaerobnim ko ji potroš kisik u tkivu. žutica. B. tita Dokaziv anje: termoprecipitacija (Ascolijeva reakcija). š smrt. može izazvati sepsu. t etani). Otrovi: 5 vrsta (alfa. sepsa: hemoliza dovede do anemije. be z bičeva. na površ j e tvrda kožica. B. crijevima životinja i u biljkama. smrt. pos jeduju peritrihijalne bičeve pa su jako pokretni. manji broj izaziva bolest. theta) i svi su nekrotični. Ukoliko s e razvije meningitis. Iznimka je C. meningitis. Važna je zaš veterinara i svima koji rade sa životinjama cjepivom (soj bez kapsule ali ima antigene). Ako se uzgaja u bojunu. neki i hem olitični i jedan enterotoksin. tahikardija. Pokazuje he molizu alfa i beta vrste. OSTALI BACILUSI B.cereus je če st uzročnik bolesti u čovjeka: trovanje hranom. Većina je saprofitna. fermentacij skim procesima (kiseljenje zelja). Ako dođe do sepse. www.Sva 3 oblika mogu preći u sepsu: vrućica.info 5 B. Kolonije: raste u raspon u od 18 do 46 stupnjeva te se kultivacijom miješ flore na 45 stupnjeva može izdvojit i ane od ostalih bakterija uz pH 7. 2. uzročnik plinske gangrene (klostridijs ka nekroza) je nekrotizirajuća upala koja se naglo širi iz područja tkivnog oštećenja u su sjedno vezivo i mišiće. Patogeneza: 1. Bolest nastaje zagađivanjem tkivne ozljede. Metabolički aktivne: postoje saharolitične (C. CLOSTRIDIUM PERFRINGENS Morfologija: kratki debeli bacili s kapsulom. CLOSTRIDUM G+ štapići. prave spore. Ima ih u zemlji. anaerobi. Egzogeni patogeni su uzročnici infekcije. Proizvodi kiselinu i plin vodik. megaterium je česta u . Endogeni patogeni su nesporogeni anaerobi su dio normalne flore i mogu po stati patogeni. često su u paru. nastaje hemoliza. kolagenaza i hijaluronidaza za razaranje vezivnog tkiva. 2. Enzimi: lecitinaza uniš t ava membrane. izlučivanje tekućine i proljev. Osim toga ima i ovih enzima: lecitinaza. sup tilis.belimantil. hemolizin . delta. zatajenje bubrega. beta. tetraciklin. kolagenaza. infekcija drugih tkiva. gangrenoz ne nekroze nakon operativnih zahvata: ako nakon abortusa ako ostane posteljica u maternici nastaje infekcija. Spore su jako otporne i podnose kuhanje sat ima. ok. smrt nastupa u nekoliko sati. Ima tipove kolonija od A do E.

konzerve se mogu lako prepoznati po plinovima koje bakterija stvara a koji uzr okuju napuhavanje. to mogu izazvati i ove bakterije: Staphylococcus aureus. Doza ispod 1 mikrograma je ubo jita. Znakovi zaraze su kočenje v oljne muskulature. klor amfenikol od antibiotika. Svijest je potpu no očuvana. indol. spazam mišića lica. Streptococcus faecalis . Patogenost: egzotoksin (neurotoksin) otp oran na probavne enzime. Najbolja je prevencija adekvatnim tretmanom rana. r educiraju nitrate u NO2 i NO (plinovi). ali važnije je davati protuotrove (ljudski ili životinjski tetanusni imunoglobulin) . sjajne.belimantil. Terapija : penicilin. Najbolja je seroidentifikacija otrova. ire Egzotoksin tetanospazmin djeluje na CN S tako da sprečava oslobađanje inhibitornih transmitera i poveća refleksnu razdražljivos t. Na čovjeka dje luju tipovi A B E. CLOSTRIDUM TETANI Ima terminalne spore. Kolonij e su slične pahuljicama pamuka. Kolonije su okrugle. VAŽNO: zaražene namirnice su po okusu i mirisu neizmjenj ene. NH3. Spore ili vegetativni oblik se unose preko rana. Antigeni: H-antigen (termolabilan) i O-antigen (termostabilan) sa 10 sero loš tipova. Infekcije nema. Pa ipak . ubodima. Preventiva: otvor ite ranu!!! Čišćenje sa superoksidom jer je bakterija anaerob. kontrakcija leđne muskulature. inhibicija lučenje sekreta sluznice pa nastaje suhoća usta i ždrijela. Osim njega. Egzotoksin je osjetljiv na HCl pa se inaktivira u želucu. što dovodi do jakog grčenja uz lomove kostiju i guš enje. acetat. Na 100 stupnjeva kroz 10 minuta otvor se inaktivira (termolabilan). žrtva nema nikakve š anse. H2S. Biokemijske osobine: ima proteolitičke enzime i stvara CO2. Terapija: penicilin. alimentarne toksoinfekcije: u lužnatoj sredi ni izlučuju enterotoksin koji izaziva grčeve i proljev. na životinje C D F. prozirne. pa to nije jasan pokazatelj za ovu bakteriju. a u fazi sporulacije se boje G. Ovo je najjači prirodni otrov.3. 4.. peritrihijalni bičevi. zbog pokretljivosti prekriva čitavu površinu podloge. bez kapsule. Bacillus cereus. Paraliza glat kih mišića i srca izaziva smrt. Identifikacija je pucanje duboko g agara uslijed stvaranja plina. Bolest se zove botulizam i ako se na vrijem e ne da protuotrov. H2. vjerojatno zato jer s e ne stigne razviti. Tretiranjem otrova nastaje toksoid za vakcinaciju. www. Cjepivo se zove DI-TE-P ER. Kirurško odstranjenje zahvaćenog tkiva (zato su Titu rezali nogu). Biokemija: ragrađuje saharozu i proteine.i peritrihijalne bičeve. Tako ova bakte rija unesena preko usta ne izaziva nikakav efekt.otrovi se š krvlju. kih Toksini: egzotoksini tetanolizin (hemolizin) i tetanospazmin (neur otoksin) Patogenost: sama infekcija je uvijek lokalna pa kao takva ne bi bila ve liki problem. bacitracin. supterminalne spore. slabost okulomotornih mišića .. klostridijski celulitis je infekcija potkožnog tkiva slična plinskoj gangreni. ali. CLOSTRIDIUM BOTULINUM Morfologija: U parovima ili kr atkim lancima. Iz lučivanje neugodnog mirisa zbog NH3. Otrov ometa izlučivanje acetilkolina u kolinergičnoj sinapsi što izaziva mlohavu paralizu poprečno-prugastih mišića. odsustnost peristaltike. nestručni pobačajem ili pupčanom vrpcom.info 6 . unosi se namirnicama (konzervirana hrana). anaerobi.

Kolagenaza i heparinaz a razaraju tkiva. Terapija: eritromicin. FUSOBACTERIUM Uvjetno an aerobni. CLOSTRIDIUM DIFFICILE Najvažniji uzročnik upale debelog crijeva pri kojoj nas taju lažne opne pa se zove pseudomemranozna. Širi se po organizmu pa može izazvati nekrotična upala pluća Pri porodu kod preranjenog pucanja vodenjaka može dovesti do kontaminacije plodne vode. kanamicin. BACTEROIDACEAE Morfologija: G-.info 7 . Biokemija: asimililacijo m hemoglobina iz hranjive podloge stvaraju smeđe crni pigment nakon 5-7 dana. paradontoza. Razgrađuju šećere do kiseline i plina.Terapija: za spaš avanje se koristi polivalentni konjski antitoksin i ispumpavanje želuca. uzročnik bak terijemija. Uzrokuju propadanje zubnog mesa. P seudomembrane mogu dovesti do suženja crijeva. www. Ravni ili zavijeni šta pići sa zaobljenim ili zašiljenim krajevima. B. Uzrokuje 2/3 trbušnih apscesa. Žuč ubrzava rast. Bolesti: sva tri roda sudj eluju u mješ anim infekcijama u ustima. Normalna mikroflora tjelesnih šupljina čovjeka (u 1 gram sadržaja crijev a ima ih 10 na 10tu). Terapija: metronidazol i klindamicin. PREVOTELLA. Nalaze se u gingivalnom džepu (i zmeđu 2 zuba u hrani) . PORPHYROMONAS. metronidazol. Obično se javlja kod bolesnika koji pri maju antibiotike jer uniš tavaju normalnu floru. probavnog sistema i urogenitalnog trakta. Rijetko m ogu izazvati infekcije na ostalim organima. Patogenost: toksin A je enterotok sin koji izazove lučenje tekućine u crijeva. Terapija: vankomicin. Mogu biti pokretni i nepokretni. Mnogi čl anovi ove porodice čine normalnu mikrofloru sluznica čovjeka. v ankomicin. Posjeduju plazmide pa otpornost na antibiotike prenose kon jugacijom. kolestin. Žuč inhibira rast. ne prave spore. Fusobacterium bičeve. toksin B je citotoksin koji razara stan ični epitel pa nastaju pseudomembrane i tvar koja usporava peristaltiku crijeva. Prevotella imaju kapsulu. fragilis je patogena jer ima kapsularni polisaharid uzorkuj e apsces i ima antifagocitno djelovanje. anaerobni.belimantil. BACTEROIDES Nemaju kap sulu ni bičeve. rifampicin.plak. Mlad e kolonije Prevotelle stvaraju crvenu flourescenciju. Normalna mikroflora orofa rinksa.

info 8 . leukocita. Prenosi se kapljičnim putem. adrenalne žlijezde. 5. Ima 2 frakcije: A je otrovna (inhibicija EF-2). Otrovi: difterički eg zotoksin je termolabilan. Lactobacillus. Kod star ijih kulturama mogu postati G-. Sivkastobijele opne u ždrijelu čije k idanje od podloge izaziva krvarenje što je važno za identifikaciju bolesti. egzotoksin stvoren u ždrijelu apsorbira se kroz sluznicu u krv i izaziva teš sistemsku reakciju (3. nepokretni. oštećenje srca .miokarditis i masna degeneracija srčanog mišića. lokalna (uho-grlo-nos) upala sa lažnim opnama gr ađenim od fibrina. bubrege. L (ili kineska slova). Kolonije S-tipa s beta hemolizom. Legionella. 2. G ardnerella. 4. Osobine: polimorfizam. izravnim dodirom s respiratornim sekretom ili izlučevin om iz inficiranih kožnih prišteva.nehemolitčan / na povržini je kožica 2. Ko mplikacije: začepljenje dižnih puteva i gušenje.4. B nije (B1=invazin. Na krvnom agaru sive. LISTERIA MONOCYTOGENES Morfologija: G+ kratki štapići. www.hemol itična / talog 3. X. nekrotičnih stanica. f akultativni anaerobi ili aerobi. peni cilin i eritromicin. ali mogu biti i R ili I tipa.Ernstova zrnca u kojima s u polimetafosfati koji služe kao kratkotrajna rezerva energije. očnih mišića. može oš tetiti i jetru. ku 3. nema kapsule. CORYNEBACTERIUM Morfo logija: G+. Listeria. 3 tipa kolonija u Loefflerovom bujonu: 1. aerobni ili faku ltativno anaerobni. Ako rast u kao palisade onda nisu patogeni.nehemolitičan / difuzno zamućenje Na podlogama sa telu rnim solima su crne ili sive kolonije. Toksin: listerolizin O citolitični i hemolitični toksin koji se izluču je u uvjetima niskog pH i niske koncetracije Fe2+. Enzimi: katalaza i oksidaza CORYNEBACTERIUM DIPHTHERIAE Morfol ogija: obavezni aerobi. Egzotoksin produciraju samo sojevi koji su inficiran i bakteriofagom koji prenosi to svojstvo. Za cijepljenje se koristi formalinom inaktivirani otrov. 1. mitis . ponekad i ekstremiteta.CORYNEBACTERIACEAE Najvažniji rodovi: Corynebacterium. B2=nekrozin). nema spora.belimantil. Citoplazma sadrži met akromatska zrnca. oštećenje perifernih živaca . bakterije su obliku slova V. Patogenost: bolest se zove difterija. B ojanje po Loeffleru pokazuju metakromatska ili Babes . peritrihijalni bičevi. Može doći i do infekcije konjuktiva ili kožnih rana. gravis . Neki su normalni stanovnici sluznice kože. Mnoge ne spadaju u rod Corynebacterium. Raspoređuju se pod kutem ili kao palisade. Di fteroidi su bakterije koje uzorkuju bolest sličnu difteriji ali slabije. Erysipelothrix. intermedius . pleomorfni bacili (lagano zakrivljeni). G-varijabilnost. Liječenje: difterijski antitoksin.polineu itis s degeneracijom mijelinskih ovojnica š uzrokuje paralizu mekog to nepca. raspoređuju se u obliku slova V ili palisadno.5).

Rijetko uzrokuje infekc ije mokraćnog sistema i apsces vagine i jetre.belimantil. vaginalis. GARDENELLA VAGINALIS Morfologi ja: G-varijabilabilna. 40% žena ima ovu bakteriju bez znaka infekcije. Granulomatosis infatisep tica je bolest trudnice slične gripi. Preventiva: cijepeljenje životinja. Osim toga. pokazuju alfa hemolizu. fakultativni anaerob (57% O2). preko posteljice se može proš na fetus s raznim iriti manifestacijama. Kolonije: R i S tipa. očna oboljenja. oksidaza-. Bacteroides. Terapija: metr onidazol LACTOBACILLUS 25 vrsta: anaerobi ili mikroaerofili. slezena. peradi. u ribama.info 9 . jetra. Glavni rezervoar je domaća svinja. Dio normalne flore čovjeka u ustima. meningitis kod novo rođenčadi. tonzilofaringitis. tetraciklin i ampicilin s k lavulonskom kiselinom. Listeria nesmetano raste unutar citoplazme fagocita. P atogenost: Vaginalni iscjedak neugodnog mirisa povezana sa značajnim porastom broj a G. www. može izazvati monocit zu. plućne infekcije i sepsu. beta hemoliza. Infekcije kod porođaja i abortusa uzrokuju groznice. meningoencefalitis. Otporni su na soljenje i dimljenje.Patogenost: unutar fagocita toksin se veže na kolesterol i dovodi do prsnuća membran e. acidofilus koji se stavlja u razne mliječne proizvode (fe rmentacija). ERYSIPELOTHRIX RHUSIOPATHIAE Morfologija: G+. Zaraza: preko hrane i vode kontam inirane piš alinom i govnom životinja. Virulentnost: stvara neuroaminidazu. katalaza -. Enzimi: katalaza-. Neke vrste vrlo rijetko uzrokuju: endokarditis. ali ima je i u š koljkama. peptokoka. G+. Terapija: penicilin. Rijetko se širi dalje: endokarditis. nepokretan. fer mentiraju šećere u laktat. pleomorfni kokobacili. rod nici. uključujući pobačaj i mrtvorođenče. Terap ija: penicilin. Pre nosi se najčešće jebanjem a rijetko predmetima i kontaminiranim mokraćom. Kod čovjeka izaziva erizipeloid. sepsa i smrt. apsces jetre. Dijagnoza : samo mikrobiološ i serološ ki ki. Kod muš karaca izaziva uretritis. hijalurinodazu Kod životinja izazove erizipel: crvenilo na koži s tendencoijom š irenja. najviš voli e 35 stupnjeva. crvenilo kože (najčešće na prstima ruke). probavnom sistemu. bez bičeva. Može biti prisutna upala regionalnih limfnih čvorova i ar ritis susjednog zgloba. Najpoznatiji je L.

ima ih u tlu. sjajne. Dodatni simptomi su suhi kašalj. Patogenost: uglavnom crijevna oboljenja. Antig eni: O. ali i oportunističke i metastatske infekc ije. Toksičnost: 1. Suš e enje je također efikasno. Prenosi se preko a ir-conditiona i vodovodnih cijevi i tako se naš u la NSBu ali je to zataš kano. mučnina). kokobacili. K. dva enterotoksina. što uzrokuje tešku upalu pluća. H. Normalna flora crijeva. a može i eritromicin. Ne prave spore. neki imaju pile. Stvara vitamin K. neurološki ispadi (encefalopatija). a to dovodi do pojačanog izlučivanja klorida u lumen crijeva gdje ra ste osmotski tlak koji povlači vodu i tako nastaju vodenasti proljevi. a svoj im metabolizmom jako zakiseljuju podlogu. 2. www. a nepokretni su: Klebsiella. legionarska bolest: otrov citoto ksična egzoproteaza razgrađuje stanice. reduciraju nitrate u nitrite. Preventiva je ispiranje vod ovodnih cijevi sa vodom na 75 stupnjeva. Shigella. Većinom su komenzali u probavnom sistemu (koliformne bakterije). ok sidaza -. š potiče to nastanak cAMP.beliman til. kapsulu ima ju Klebsiella. H. glavobolja bez plućnih promjena. Identifikacija: API ROCHE tube i aglutinacija. stimuliraju adenil-ciklazu u stijenci crijeva. Otporne na penicilin. T erapija: rifampicin je najbolji. Preživi 6 mjeseci u destiliranoj vodi. Ant igeni: O. fak ultativni anaerobi. biljkama. inhibira fagocite i tako omogućuje nesmetan ra zvoj u plućima. i K sa velikim mnoš tvom serotipova svakog roda. a na vlažnom mogu preživjeti 1 godinu. neke ima ju pile. Escherichia. Kolonije na SS agaru su ružičaste a na endoagaru imaju metalni sjaj. v iš serotipova. Virulencija: toksini. vodi. ESCHER ICHIA COLI Morfologija: G-.info 10 . Soli selena i žučne soli inhibiraju rast. ENTEROBACTERIACEAE Morfologija: G-. crijevni simptomi (proljev. term ostabilan i termolabilan. Morf ologija: G-. Pontiac groznica je slična gripi: kratka inkubacija. kokobacili. Razgrađuju glukozu i fermentiraju laktozu.LEGIONELLA PNEUMOPHILA Zoonoza tropskih i suptropskih područja. uglavnom su pokretni (peritrihijalne flagele). e Prilično otporna: raste na visokom temperaturnom rasponu (oko 60 st upnjeva). pokretni (peritrihijalni bičevi). Rastu na jednostavnim (SS-agar) ili diferencijalnim podlogama (endo agar). Kolonije su velike. Enterobacter. Antigeni: O i H. razgrađuje hranu vlastitim enzimima. adhezivni faktori. glatke sa glatk im rubovima. Yersinia. Stvaraju vitamine i priro dni antagonisti patogenim mikrobima. temperatura. pokretna zbog polarno smještenih bičeva. invazivni faktori. e Patog enost: legionarska bolest i Pontiac groznica 1. u mulju viš od godine dana. Svojim metabolizmom zakiseljavaju podlogu pa endo-agar pocrveni. deseci različitih serotipova. Uniš tava ih viš od 60 stu pnjeva pa se ubijaju pasterizacijom.

pijelonefritis. putem žući ulazi u crijevo i nastaju proljevi. pen e se do mjehura i bubrega. također izaziva popustljivost kapilara što om ogućava prodor u krv i metastatske upale.ima dvije vrste bičeva pa i dva antigena H1 i H2. granulociti). endokarditis. čestim proljevima koji sadrže sluz.belimantil. ali se ne razmnažaju u crijevu tako da nema proljeva . enteriditis. enteritidis i dr. 1. upala pluća. typhi-murium. e Morfologija: G-. SALMONELLA Viš vrsta: S. ampicilin s klavulonskom kiselinom.typhi. Prelazi iz crijeva u mokraćne kanale. trbušni tifus uzorkuje S. grčevi. paratifusi A i B su lakša i kratkotrajnija obolje nja slična tifusu. paratyphi A i B. S. gentamicin. Uzročnike u krvi uništi imunitet. Manifestiraju se trbušnim grčevima. S. Endotoksin povisuje temperaturu i daje opće značajke infekcije (slabost). 4. kratka inkubacija. typhi. septički sindr om: preko epitela crijeva idu u krv gdje nastaje sepsa i meningitis. gastroen teritis je najčešći oblik. Terapija: ampicilin s klavulonskom kiselinom. Iz stanica crijeva se širi do Peyerovih ploča gdj e se razmnaža pa ide u jetru. www. neki sojevi produciraju i hemol izine Za patogenost je važan broj bakterija.2. Uzročnici S. Izazivaju vodenaste prolje ve. krvarenja (obično se izmjenjuju napetost i opstipaci ja s teškim proljevom). Riječ je o unošenju otrova ili blagoj infekciji . krv i neutrofilne leukocite. Otporne su prema djelovanju žučnih soli. Plazmidi joj daju otpornost na antibiotike. Površ inski antigeni s luže za prijanjanje na stanicu i protiv makrofaga. te dolazi do nekroza. 3. pa čak i infekcije kože i rana. meningitis. Bioke mija: razgrađuju glukozu na kiselinu i plin. 2. Proljev sličan kao i kod dizenterije (sluz. Crijevna oboljenja imaju 3 vrste: a) enterotoksigeni sojevi ne mogu prodrijeti u sluznicu. typhimmurium. pa se oslobodi endotoksin. prije su se koristil i za cijepljenje Vi (virulentni antigen) sprečava fagocitozu. b) enteropatogeni sojevi ne stvaraju ent erotoksin. Bolesti se zovu salmoneloze. gnoj. povraćanje proljev. kloramfenikol. Izazivaj ga S. H . Kod novorođenčadi može doći do prodora bakterija rijeva u krv pa nastaje specifični oblik koli-sepsa. pokretni (peritrihijalne flagele). Svi sojevi su najčešći uzočnici infekcija mokraćnih kanala. choleraesius. pa u krv i nastane bakterijemija. Temperatura raste. Antigeni: O . slezenu. c) enteroinvazivni sojevi ne stvaraju enterotoksin i pr odiru u sluznicu. artritis. endokar ditis. Češće kod žena. mučnina. adhezivni ili kolonizacijski faktor . S. Terapija: cefalosporin. d ) enterohemoragični sojevi izazivaju upalu debelog crijeva i krvarenje. paratyphi A i B. pa treba antibiogram. Moguće su gnojne infekcije mnogih organa. S.info 11 . Izaziva ga S. ali prodiru u epitel crijevnih resica. čireva i u pala. nadomještanje tekućine i minerala.pile 3.serotipovi A do F potiču stvaranje IgH što je indikacija za akutnu inf ekciju. Najčešća komplikacija je obilno krvarenje crijeva i perforacija crijeva s peritonitisom. Stvaraju H2S pa na podlozi sa FeCl3 n astaje FeS koji daje crnu boju kolonijama. krv. bez krvi ili inflamatornih stanica.

Izaziv a začepljenje alveola. S. Prenose ju muhe i pa raziti. oksidaza -. Iz nosa se ši ri vrlo neugodan zadah. R n isu. ne pravi spore. Patogeneza: bacilarna dizenterija (važno je reći bacilarn a jer ima i amebna) je krvava upala crijeva. gušenje. a izaziva simptome meningitisa tako djeluje na sitne krvne žile CNS-a i uzrokuje paralize i neuritičke lezije. Toksičnost: slab endotoksin i nek rotička supstancija. K. aerogenes. Kod djece može doći do acidoze i dehidracije. PROTEUS Više vrsta: P. vulgaris. nema kapsulu. propadanje epite lnih stanica i upalna reakcija. SHIGELLA 4 vrste: S. mirabilis… ima ih u zemlji. 4. infekcije probavnog trakta: upala crijeva. ampicilin s klavu lonskom kiselinom. Za patogenst su odgovorni plazmidi. učestali krvavosluzavi proljevi. Simptomi: grčeviti bolovi u donjem dijelu trbuha. Toksičnost: 1. Infekcija je ograničena na probavni t rakt i ne prelaze u krv. Ima O-antigen je termostabilni endotoksin koji izaziva stvaranj e IgA antitijela. 2. ozaneae izaziva smrdljivo progresivnu kroničnu atrofiju sluznica. oxytoca. ozaenae. KL EBSIELLA PNEUMOPHILA 3 podvrste: subsp.belimantil. egzotoksinn je neurotoksin i zove se š igatoksin. Morfologija : G. neki sojevi imaj u enterotoksično djelovanje: pojačano izlučivanje vode i elektrolita. drugi produkti: hemotoksin. dysenteriae. fakultativni anaerob. P. taloženje fibrina pa nastaju pseudomembrane. Kolonije: S kolonije su patogene bakterije. sonnei. subsp. endotoksin pojačava peristaltiku.fibrinolizin. Nastaju gnojni čirevi na crijevu zbog endotoskina. 2. 3. katalaza + (neki sojevi nisu). boydi. nepokretna. ima pile kojima se prijanja na eritrocit..info 12 . vodi. www.Kolecistekomija je uklanjanje žučnog mjehura zbog nagomilanih bakterija. 3. Subsp. S. proljevi. ljuštenje i krvarenje. kloramfenikol. Morfologija: G-. krvarenje u plućima. rhinoscleromatis izaziva destruktivni granulom no sne sluznice. Povišena temperatura i proljev. Potrebno je nadoknaditi minerale i vodu. Na rublju i post eljini mogu preživjeti do 45 dana. nepokretna. pneumoniae je komenzal u probavnom sistemu a postaje p atogena u oslabljenom organizmu: 1. nekrotoksin. debela kapsula omogućuje bojanje tušem.kokobacili. Ostale vrste roda Klebsiella: K. Biokemija: ne razgrađuje laktozu. Su bsp. p robavnom sistemu čovjeka. Terapija: tetraciklin. S. invazivno djeluje na sluz nice tankog i debelog crijeva. flexneri. Otporna prema ampicilinu i karbencilinu i to svojstvo može prenositi plazmidima. njihovim gubitkom prelaze u R kolonije i nisu patogene. Nakon preboljevanja je moguće da dio bakterija ostane u ileumu (dio tankog crijeva) ali se ne razvija bolest jer je nastala ravnoteža imunitet-bakterija. hija luronidaza. oboljenja dišnih puteva od nosa do pluća. pneumoniae.. Subsb. Obavezni paraziti crije va čovjeka. infekcije urogenitalnog trakta : od bubrega nadalje. rhino scleromatis. subsp.

Rezervoar su štakori i miševi. Čest na namirnicama i bilju. neki imaju e kapsulu. Prenosi je štakorska buha. Patogenost uslijed oslab ljenog imuniteta: ako se jako namnože izazovu proljev. infekcije kronični h rana i opekotina. nema kaspulu. Y. YERSINIA PEST IS Uzočnik kuge. pokretni na 22 stupnja ali na 37 ne. Antigeni: O-antigeni su unakrsno reaktivni sa nekim drugim O-antigenima Enterobacteriacea i sa rikecijama (Rickettsia prowazeki).info 13 . rijetko moguća sepsa.kokobacili. kolon ije su glatke i sjajne. Bolest samo kod oslabljenog imuniteta izaziva upalu pluća.kokobacili. SERRATIA Viš vrsta: G. ENTEROBACTER Morfologija: G-. Enzimi: lipaza. nema mirisa. pseudotuberculosis. meningitis. DNA-aza . ima kapsulu. b rže raste na obogaćenim podlogama. Enterobacter aerogenes najčešće napada urogenitalni kanal. ne prave spore. Y. u urogenitalnom traktu izaz ivaju upale mokraćnih kanala. vrlo pokretni (peritrihijalni bičevi) pa rastu u oblik u valova na podlozi. Proteus. www. Izrazito otporne na dezinficijense i antibiotike zbog plazmida.pleomorfi. enterocolitica. Valovit rast se može spriječiti koncetriranim agarom i 0. morgani ne pokazuje fenomen rojenja. pokretan. Biokemija: razgrađuju proteine pa oslobađaju amonijak koji j ako smrdi. želatinaza. infekcije rana.1% fenil etil alkoholom. a ne davati antibiotike naslijepo. Najčepće izaziva bolničke superinfekcije urinarnog i respiratornog trakta kod oslabljenog imuniteta. kapsula (po sluzavosti sličan Klebsielli). Zat uvijek treba napraviti antibiogram.Morfologija: G. P. Ne fermentira laktozu za razliku od ostalih iz ove porodice. sepsu. proizvodi crveni pigment i marcesin. Endotoksin je enterotoksičan i nefrotoksičan. Komenzal u probav nom sistemu. meningitis . VAŽNO: Klebsiella . a dugo prežive u nepovoljim uvjetima. Primarno patogene za životinje. YERSINIA 3 vrste: Y. Upala pluća i sepsa su najčešće smrtonosne. ne prave spore. pestis. urinarne infekcije. Antigeni: kapsularni i somatski. a rijetko upala uha i konjuk tivitis. jedna od najopasnijih zoonoza. Isto tako oslobađaju H2S pa ako se podlozi doda Fe3+ onda imamo crne ko lonije. pokretna ( peritrihijalne flagele). pa se to koristi za id entifikaciju. Fakultativni anaerob. Nastaju alimentarne toksoinfekcije. Enterobacter i Serratia su bolničke bakterije pa živeći u bolnicama razvija ju otpornost na sve moguće i nemoguće antibiotike što ih čini jako teškim za liječenje. U čovječjem probavnom sistemu k ao komenzal. Morfologija: G. pokazuju fenomen rojenja kad se gledaju mikroskopom.belimantil. Oboje se jače na krajevima (bipolarno bojenje).

Dovoljna je samo jedna bakterija za razv oj bolesti. ima pile s kojima prenosi otpornost na antibiotike. ne pravi spore. Izaziva hemolizu. aminog likozidi. viš serotipova. PSEUDOMONAS AERUGINO SA Nalazi se u tzv. sluznicama. lipoproteini). l etalitet bubonskog oblika varirao je između 50 i 90 %. polarno b ojenje nije obavezno.belimantil. Rezervoar su mlijeko i mliječni proizvodi. Nastaju velika potkožna hemoragična područja (crna sm rt). vodama. slično kao i crijevna tuberkuloza. Zahvaljujući cijepljenju (atenuirane bekterije) kuga je danas endemska bo lest ako ju uopće ima. Morfologija: mali štapići s monopolarnim bičem i pilama. amikacin). Terapija: tetraciklini. Boles ti: 1. ko ji se povećaju i postanu bolni (buboni . gastroenterokolitis (povraćanje i proljev). Imunitet nakon preboljene bolesti je dobar. jetri. a pazi ovo: može se razmnožavati i na 4 stupnja (koje đubre). a pokretna na 22. Slični su enterobakterijama. sepsa je rijetka.li mfne žlijezde u trbuhu 3. tetra ciklini. fluorescentnoj grupi roda Pseudomonas jer stvara fluorescent ni pigment (piocijanin i fluorescin). Terapija: streptomicin. životinjama. krvarenja i nekroza u koži. www. samo u slučaju smanjenog imuniteta Terap ija: na osnovi antibiograma (kloramfenikol. Infekcija vrlo virulentnim uzročnikom dovodi do sepse i brze smrti. tankog i debel og crijeva najčešće kod djece.in fo 14 . površ ji inski antifagocitički faktori (proteini. Ima više serotipova (O i H antigeni). Neki sojevi imaju sluzavu ovojnicu.bubonska kuga). a pneumonični i septikemični ob lik bili su smrtonosni bez iznimke. amipicilin. slezeni. kloramfenikol. rijetko piorubin (crveno). Bakterije dolaze i u pluća (plućna kuga). nast aje bakterijemija. YERSINIA ENTEROCOLITICA Uzorkuje upale želuca. P atogeneza: Štakorova buha ugrize čovjeka. e Vrlo slične bolesti kao i kod Y. b iljkama. Za rast i virulenciju važna je koncetracija Ca2+.Virulencija: endotoksin. piocianin (plavo zel eno). Prije antibiotske ere. miš toksin. Aerobni. ljudskoj koži. Plućna kuga se širi kapljičnim putem. ne stvara kapsulu. Yersinie odlaze limfnim putem do čvorova. pokretni zbog bičeva koji mogu biti ra zličiti po broju i smještaju. tetraciklini. V i W antigen. ne razgrađuju saharozu. nepokretna na 37 stupnjeva. koja dovodi do rasprostranjenih lezija. Ne pokazuje bi polarno bojanje. enterokolit ike. 2. mezenterični limfadenitis . Pigmenti: fluorescin (žuto). Nastaju krvave nekroze plućnog tkiva uz obilan zarazni gnoj. Ne ma kapsulu. YERSINIA PS EUDOTUBERCULOSIS Osobine: pokretna na 22 stupnjeva. Ima ih tlu. Iz bubona idu u krv. PSEUDOMONADACEAE Morfologija: G-.

Najčešće izaziva bolesti divljih životinja. Antigeni: viš O. bipolarno bojenje. 2. Može doći u krvotok i izazove sepsu. Tipovi A i B ovisno o tome da li razgrađuje g licerol.belimantil. elastaze razaraju kolagen i elastin. Čirevi probavnog trakta uz p ovraćanje. 5.aerobni pleo morfi. Patogenost: uobičajni saprofit u ljudi. Otrovi: 1. nastaje vrlo bolan čir. otitis i brojne druge piogene infekcije. Jedna od najotpornijih bakterijsk ih vrsta. 3. čak i u blagim otopinam a dezinficijensa. infekcijom rana stvara se plavozeleni gnoj a inficirane rane imaju miris cvijeta lipe. glandularna forma: upala limfnih čvorova bez kožnih lezija.Za selektivnu izolaciju zahtijeva podloge sa dodatkom certimida. 4. infekcije urogenitalnog trakta (često). Proteus. izaziva edem bez crvenila koji se zagnoji i nekrotizira (na kuniću) . ul ceroglandularna forma: infekcija kroz kožu. Lokalna ili opća upala limfnih čvorova. Preživljava mjesecima u vodi normalne temperature. kod nov orođenčadi smrtonosna sepsa. To je vrlo akutna sistemska bolest sa žarišnim gnojnim i granulomskim žarištima u mnogim p odručjima tijela. infekcije dišnog trakta. uš buhe. Fakultativni unutarstančni parazit. mialgijom. okuloglandularna forma: infekcija konjuktive uz u lcerozne lezije. Prenose i. Napraviti antibiogram. pneumonijska forma: kapljična infekcija (primarno) ili tijekom ostalih forma. 3. bolest među divljim životinjama. beta-laktamski antibiotici + aminogliko zidi. egzotoksin A je termolabilan enzim koji inhibira intracelularnu sintezu prot eina u domaćina. uz povećanje jetre i slezene. proljev te lokalna ili opća upala limfnih čvorova. U bujonu pravi talog. lecitinaza uniš tava membrane i uzrokuje hemolizu. gastrointestinalna forma: zaraza hranom ili vodom. polimixin. www. anthracis. Clostridium. česte su bolničke infekcije sojevima otpornim na antibio tike Terapija: kloramfenikol. ekstracelularna sluz inhibira fagocitozu 4. Alfa-hemoliza. F rancisella novocida je patogena za životinje. Terapija: tetraciklin. Koristi se fagotipizacija i bakteriocinska tipizacija. groznicom. Ima bakterioci nsko djelovanje na B. kao i n a domaće životinje i čovjeka. 4. enterotoksin izaziva tzv. koke. djeluje slično kao egzotoksin A 3. egzotoksin S je izvanstanični otrovni protein. Prenosioci su člankonoš i koji piju krv: krpelji. 2. Mikrob se namnoži u aksilarnim limfnim čvorovima i nastaju lokalni ili generalizirani buboni (80% sl učajeva). Kolonije: raste samo na podlogama obogaćenim životinjskim bjelančevinama i cistinom. Ima tridesetak serotipova pa serotipizacija nije dovoljno pouzdana u e ident ifikaciji. FRANCISELLA TULARENSIS Morfologija: G. glavoboljom . 2. infekcije mokraćnih kanala. Osjetljiv na kiseline i soli srebra. enteriti s. m eningitis. mučninom. a na površ kožicu sa ini zelenim pigmentom. piocija nski enterokolitis 5. Mik rob se namnoži u plućima i tako nastaje upala pluća. Prema lokalizaciji u organizmu imamo razne oblike bolesti: 1. Upala limfnih čvorova popraćena povišenom temperaturom.i H-antige na. nepokretni. Neisseriae.info 15 . izazove tularemiju. Moguće jako razaranje oka. 1.

što uzrokuje rasprostanjenu RE aktivnost uz stvaranje malih granulomatoznih žarišta u jetri. 1. asporogeni. te svježim sirom (tzv. imaju zaštitu od fagocitoze.BRUCELLACEAE BRUCELLA Uzrokuju zoonoze koje se nazivaju bruceloze: Br.nukleoprotein brucela). bubrege (nefritis). veterinari. testise (moguć sterilitet nakon infekcije).belimantil. Dijagnoza: serološ tehnike. Može početi naglo ili podmuklo. LPF (lymphocytosis promot ing factor) pospješ limfocitozu uje 4. Bolest se može prenijeti na čovjeka. abortus (govedo). Tanka kapsula koja ne bubri u homolognom serumu. S-oblik ima kapsulu. virulentan je i ne aglutinira akriflavin. Cjepi vo sa atenuiranim živim bakterijama primjenjuje se na ljude i životinje. Br. Kolo nije: raste na obogaćenim podlogama: škrob + glicerolni krvni agar (Bordet-Gengou po dloga).info 16 . pa dolazi do abortusa. termolabilni endotoksin ima jako n ekrotizirajuće djelovanje 2. www. najčešće neprokuhanim ili nepasteriziranim mlijekom zaraženih životi ja. uz neod ređenu klonulost i slabost koja traje mjesecima. S -oblici bakterija sadrže endotoksin u staničnom zidu koji im omogućava prodor u stanic e domaćina. neprofesionalne infekcije). Ako se bolest ne prepozna i ne li ječi može trajati i dulje od godine. Obzirom na kapsulu postoje dva oblika kolonija: R-oblik nema kapsulu . G. striktni aerobi. e Otrovi: 1. Antigeni: aglutinogeni A i M u različitim omjerima kod različitih vrsta. Kad su u krvi raste temperatura. Unutarstanični paraziti. BORDETELLA PERTUSSIS Morfologija: G. srčane zaliske (endokarditis). canis (pas). hemaglutinini na pilama pospješ prijanjanje na epitel d iš puteva uju nih Širi se kapljično. melitensis (koza). suis (svi nja). limfnim čvorovima i koštanoj srži. ke Terapija: kloramfenikol i tetraciklini. te crijeva. To uzrokuje izrazito kronični tijek bolesti. mesari. a može i preko kože i sluznice. kožni test (injektira se brucel ergen . inkubacija: razmnožavanje u sluznici dišnog trakta traje 2 tjedna i oslobađaju se otrovi.pleomorfi. Br. zglobove. Patogeneza: prodiru u retik uloendotelni sustav domaćina. Napadaj u i mozak (meningoencefalitis). Simptomi: tempe ratura se diže u naletima (povratna groznica) jer bakterije prelaze u krv pa nazad u stanice. Kolonije su sićušne. U životinja se bakterije nakupljaju u maternici t rudnih životinja jer su embrionalne ovojnice naročito pogodna podloga za razmnožavanje .nepokretni aerobni asporogeni kokobacili. slezeni. termostabilni endotoksin 3. Važn o za dijagnostiku i cjepivo. Antigeni: K-antigen i = aglutinogeni (viš serotipova). HSF (histamine-sensitizing factor) povećava o sjetljivost na histamin 5. svjetlucave s uskom zonom hemolize. Br. nije virulentan i aglutinira akriflavin. Rastu samo na podlogama obogaćenim aminokiselinama (soji n agar). Naročito ugroženi čuvari stoke. Bipolarno boja nje toluidinskim modrilom.

serotipovi A-F. ne pravi spore. a infektivne su bakt erije sa serotipom B. Ima pile. Pasteu rella. Bolest osta vlja trajnu imunost. Kao saprofit živi u dišnom traktu i može izazvati oportunističke infekcije b ronha i pluća. Kolonije: S. pertussis i B. Njihovim raspadom se o slobode V. kokobacili bez spora. kataralni stadij: kihanje i lagani kaš traje 2 tjedna. Sojeva sa kapsulom su patogeni jer mogu blokirati nih fagocitozu. Actinobacillus. kožna ozljeda). azitromicin. PASTEURELLA MULTOCIDA Morfol ogija: G. a širenje krvlju može dovesti do endokarditisa.2. B. konvulzivni stadi j: luči se gusti bronhijalni sekret pa slijedi učestali žestoki kašalj s teškim udisajima pri čemu nastaje karakterističan zvuk nalik na magareće rikanje (pertussis = hripavac) .meningitis ili u pale diš nih puteva sve do pluća. Ova bakterija je dru gi najvažniji uzročnik meningitisa. HAEMOPHILUS INFLUENZAE Morfologija: G. Patogenost: prenosi se kapljičnim putem. 2. Kapsula je samo kod m ladih.info 17 . pa je po njemu i dobila ime.i R-oblici. Može izazvati i gnojni meningitis i aps cese mozga. a kasnije je razaraju autolitički enzimi. sekundarne infekcije predstavljaju komplikacije nakon primarnih infekc ija virusima (virus gripe) ili drugim mikroorganizmima (piogeni koki). Za hranjivu podlogu treba imati žive stanice. budući je izgubljena pasivna majčina imunost.(bipolarno bojenje). sklonost sekundarnim infekcijama (upala pluća). nepokretni.parapertussis). uz meningokok. alj 3. Terapija: kloramfenikol. www. aerobni (fakultativni anaerobi). Oni samo eliminiraju uz ročnika ali ne i otrove pa nemaju učinak na tijek bolesti.i X-faktor koji su nužni za rast pa koristi se krvni agar koji se preth odno zagrije na 80 stupnjeva ili krvni agar na kojem je zasijan stafilokokima ko ji razaraju stanice. PASTEURELLACEAE Rodovi: Haemophilus. Nekapsulirane bakterije su normalna flora diš puteva. konjuktivitisa sa tipičnim ružičastim okom. Antibiogram. Prvo Pasteurovo cjepivo. Uzrokuje apscese sa regionalnom upalom limfnih čv orova na mjestu ulaska (npr.pleomorfni štapići.belimantil. infekcije mogu biti primarne i sekundarne: 1. Terapija: eritromicin. primarne gnojne infekcije uzrokuju invazivni sojevi (tip B) uglavnom u djece . Terapija: in vitro osjetljiva na mnoge antibiotike. Oporavak traje dugo. parapertusis izaziva slične simptome. Bipolarno bojenje anili nskim bojama. Cjepivo se zove DiTePer-p araper (difterički i tetanički anatoksin + mrtva B. pijelo nefritisa. Djeca između 2 mjeseca i 8 godina s u naročito podložna. artritisa. Antigeni su u kapsuli. ali primjena na čovjeka ne daje rezultate. uzgoj na krvnom agaru. ne pokretni. a vlastita jošnije razv ijena. ampicilin s klavulonskom kiselinom.

Razgranati oblici poput micelija ali puno tanji i kraći od pravih gljiva. abdominalni . potkožni i sluznički apscesi. A ko dođu u tkivo. mozak. Terapija: kirurš zahvati za uklanjanje tumoroznih masa + sulfonamidi. prsni koš ili kožu. 4. oblik karfiola.sa kože prsnog koša ili udisanjem širi se na pluća.š se na vrat i l ice iri 2. 3.POSEBNE BAKTERIJE ACTINOMYCETACEAE (Bakterije slične gljivicama) Morfologija: G+. micetom . hrapave. Može zahvatiti bilo koji unutarnji organ. N. neki su acidoarezinstentni. torakalni . Klinički oblici: 1. postaje patogena i izaziva tipičnu bolest zvanu aktinomikoza. difteroidni štapići i filamenti koji se granaju u obliku slova T. VAŽNO: Upalni proces se š kontinuirano . V. ki NOCARDIA Viš vrsta: N. (fakul tativni) anaerobni. iz vagine može prodrijeti u zd jelicu. š je osobina iri to gljivičnih infekcija a ne bakterijskih. voš tane.granulomatozne lezije kože i potkožja. ACTINOMYCES IZRAELI Kolonije poput pauka (R oblik). e Morfologija: G+. jako spec ifičan miris po plijesni. pleomorfni.počinje kao upala slijepog crijeva a li prodiru dalje u trbušnu šupljinu. asporogeni štapići koji se granaju poput hifa. aerobni. asporogeni. nisu dio normalne flore čovjeka.belimantil. Y. bez zaustavljanja na anatomskim granicama (kosti). Kasnije nastaju gnojni sinusi a gnoj ima granulome uzročnika. Otporne su na fagocitozu. Terapija: s ulfonamidi.asteroides.brasiliensis. nepokretni. i dr. uzdignute. cervikofacijalni . Aktin omitoza izazove granulomatozne lezije sa apscesom u centru pa nastaje gnojna izl učevina sa tipičnim sumporno žutim zrncima u gnoju. sistemska najčešće zahvaća pl uća i izgleda slično tuberkulozi. Neškodljive dok žive na sluznicama usne šupljine ili vagine. Ima 3 oblika: 1.asteroides koja ulazi kožom i preko diš nog sistema. www. 3. nabo rane. Kolonije su suhe. Preko krvi može doći u jetru. Bolest se zove nokardioza a izazove ju N. Kolonije u obliku raznobojnih granula sporo rastu na umj etnim podlogama. Ima ih posvuda u prirodi. najčešće na ekstre itetima. tetr aciklin.info 1 . Vide se bazalni i zračni micelij. Spadaju u bakterije jer nemaju sterola u membrani i osjetljive su na antibiotike. 2. bubrege.

pa nastaje tuberkulozna upala pluća.MYCOBACTERIACEAE MYCOBACTERIUM 30 vrsta: aerobni.belimantil. mikolična kiselina. glicerol je izvor ugljika. Murein sadrži N-glikolil-muraminsku kiselinu. Ako bakterije probiju limfnu barijeru i prodru u krv. malahnitno zelenilo koje na ostale bakterije djeluje e bakteriostatski. Daje pozitivan niacin-test. Antigeni su dijelovi stanične stijenke i citoplazme: polisah aridi. jetri. asparagin je izvor d uš ika. Tuberkuli mogu puknuti i nastaju ka verne uz kaš s krvavim ispljuvkom. Može d oći do odebljanja lokalnih limfnih čvorova. Može nastati izolirana tuberkuloz a organa: čvorići po mozgu (meninge). proteini izazivaju preosjetljivost kasnog tipa (tuberkulinske rea kcije). bacili tuberkuloze izazivaju karakteristični gra nulom zvan tuberkul koji se sastoji ejezgrenih velikih stanica. peptoglikolipidi i sulfolipidi (sprečavaju fagocitozu). MYCOBACTERIUM TUBERCU LOSIS Čovjek je jedini prirodni domaćin. Širi se kapljičnim putem. ire koštanoj srži. M. To je tvrdi tuberkul. ne prave spore ni kapsulu. Stanična stijenka ima 4 sloja: peptidoglika n. Patogen eza: Gdje god se u tijelu nasele. Patogeni sojevi daju tzv. Sve to može proći bez vidljivih simptoma. mekim tkivima.info 2 . te prema sušenju. Za rast su potrebne posebne hranjive podloge a najčešće Lowenstein-Jensen podloga: jaja. kod primarne infekcije makrofagi plućnih alveola fagocitiraju bakterije.6. aktiviraju se i nastaje upala sa tvrdim tuberkulima. Unutar fagocita bi se trebale spojiti sa lizosomom i razgraditi ali bakterija i ma cord-faktor i sulfolipide koji to sprečavaju. sporo rastu. parenhimatoznim tkivima (bubrezi. umjesto N-acetil-muraminske. cord faktor (trehaloza -6.tkivni makrofagi) i viš fibroblastima i limfocit ima. Takvi tuberkuli postepen o zarastu fibrozom i kalcifikacija uz stvaranje ožiljaka na plućnom tkivu. Boji se po Ziehl-Neelsonu (detalji u općem dijelu). Ne mora se razviti bolest. U tekućim podlogama rastu na površini u obliku naborane kožice koja s e otkida i pada na dno u obliku zrnatog taloga. www. okruženih epitelni h stanica (preobraćeni histiociti . jetra). respoređeni pojedinačn ili kao V. cord-oblike (poput užadi). od metala najviš Mg. lipidi. alj raš se po tijelu i nastaje milijarna tuberkuloza.dimikolat) i voskovi sa rec eptorima za fage i seroaglutinaciju. sle zena. acido-alkohol-rezistentne. X. Morfologija: vitki štapići. Vrijeme generacije je 14 do 22 s ata a vidljiv rast 3 do 12 tjedana. Otporna na niske koncentracije kiselina i lužina. a osjetljiva na UV i sunčeve zrake. Katalaza pozitiv ne. Postoje primarna i sekundarna (reaktivirana) infe kcija: 1. polisaharid arabinogalaktan. To je tipična manifestacija stanične imunosti. Nakon nekoliko dana dolazi do centralne nekroze i mekš anja pa nastaje meki tuberkul. To su sitna žućkasta žarišta na slezeni. Limfociti od makrofaga dobivaju informaciju o antigenima i postaju imunokompetentni. Tako "progutane" bakterije dospje vaju do limfnih čvorova na što čovjek reagira nespecifičnom upalnom reakcijom. Tada se primarna infekcija dokazuje tuberkulinskim testom. Kad se ti limfociti sretnu sa bakterijam a. kostima. vitki nepokretni štapići. Primarna infekcija ponekad nije potpuno iskor ijenjena.

a iskašljaj je najčešći izvor zaraze. Daje se atenuirani M. bovis koji je prošao višegodišnje presađivanje na glicerolno-krumpirovoj podlozi i ima iste a ntigene ali neće izazvati bolest. resorpcije kosti. Terapija: izonijazid djeluje baktericidno na metabolički aktivnu populaciju ri fampicin djeluje baktericidno na aktivne i slabo i povremeno aktivne bacile pira zinamid ih ubija u kiselom mediju Jedina prava terapija je kombinacija sva 3 ant ibiotika kroz 6 mjeseci do godine dana. otpadanja kože i nastanka čireva. te se pozitivna reakcija ispoljava crvenilom i edemom oko mjesta uboda. Time je TBC najsmrtonosnija zarazna bolest čovječanstva. To se koristi za provjeru imunite ta. Terapija: Diamino-difenil-sulfon i kortikosteroidi. Tuberkulin je ekstrakt bakterije koji sadrži specifični protein. kih tva Zbog toga glava naras te i nastaje "lavlje lice". Unutar makrofaga mogu ostati skrivene bakterije koje se sporo dije le zbog niskog pH. kontrak tura mišića šake (poput panđe). MYCOBACTERIUM LEPRAE Morfologij a: pojedinačno ili u velikim nakupinama ili kao palisade. intracelulare i M.belimantil. Tuberkuli su zatvoreni gnojni čirevi od raspadnutog tkiva i u njima je niska koncetracija ki sika. Aktivni dio j e protein koji se može dobiti kao pročišćeni proteinski derivat. AIDS. izrazito duge inkubacije i zove se guba ili lepra. Može doći do paralize lica. obamrlost. WHO procjenjuje da god išnje u svijetu od TBC umre 3 milijuna ljudi. preosje tljivost. M. no gu… Otpornost: O-difenil oksidaza onemogućuju spajanje s lizosomima i onemogućuje fago citozu. naročito u zemljama trećeg svijeta. To se naročito u sta njima kompromitiranog imuniteta.. Sekundarna infekcija nastaje ponovnim aktiviranjem primarnog žariš iz doba primar ne infekcije ili ta reinfekcijom pojedinca koji je bio izložen. Prevencija: Bacilus Calmet-Guerin (BCG) cjepivo u kojemu se postiže stanje primarne infekcije. atrofija i otpadanja prstiju. To je kronična bolest kože. U plućnoj kaverni ima najviše er je to sredina s povoljim pH i koncetracijom kisika. Od TBC može oboliti svaki organ. Slaba virulencija. U eri SIDA-e tuberkuloza i ostale mikobakterioze dobivaju nove razmjere (HIV uniš tava celularni imunitet).info 3 . najčešće pluća.. Gube nastaju i na sluznicama. dugotrajno gladovanje. Obavezni unutarstanični pa raziti sporog rasta s generacijskim vremenom 20-30 dana. Koristi se za izvođenje M antouxove reakcije: intrakutano se ubrizga tuberkulin. Tamo su metabolički aktivne i dijele se. OSTALI MYCOBACTERIUM I M. Nije uspjela kultivacij a u umjetnim podlogama.. npr. Može doći do raspada tih g uba. anesteziju dijelova tijela. neće izazvati bolest kod zdrave osobe. Neurološke manifestacije obuhvaćaju svrbež. cansasi su uvjetno pato gene (mikobakterioze pluća). M. www. Ona se tak ođer može razviti u milijarnu TBC ili izoliranu TBC organa. Na koži izazove brojne čvoriće (gube) ispod epiderme. ruku. ulcerans se prenosi kontaminiranom zemljom. sluznica i perifernog živčanog sis tema. Bolest je niske infektivnosti. To su perzisteri i na njih ne djeluju antibiotici. avium.2. Čvorići se sastoje od velikih nakupina makrofaga i orijaš stanica te mnoš bakterija.

Treponema i Borrelia. bez bičeva i kapsule. tuberculosis. cirkulatornog š i kolapsa.M. Uzrok infekcijama su loši sanitarni uvjeti. Vrlo se teš uzgajaju na hranjivim podlogama. ne prave spore. U tamnom polju nalikuje gibanju “muš u roju”. fakultativno anaerobni. Budući se vrlo teško boje po Gramu jer su vrlo tanke koristi se bojenje po Giemsi . niski pH. acidoze.zavinuti štapići. tuš preparat ili se promatraju u tamnom polju ili fazno-kontrastnim mikroskopom. plod ovi mora uz kanalizaciju… Terapija: najvažnija je nadoknada vode s mineralima (intra venski fiziološ otopina). biotyp eltor. Bolest obično sama prestane nakon tjedan dana. Vrste : V. proteina i ugljikohidrata različite struktur e. sušenje. uje VIBRIONACEAE Morf ologija: G . fakultativni anaerobi. te ned ovoljna termička obrada zaražene vode i hrane.belimantil. Cristispira. ko www. a inhibira rast M. Uzrokuju crijevnu kravlju tuberkulozu. pokretni (polarni bičevi). bovis je uzročnik tuberkuloze preko mlijeka. cholerae (sa 4 biotipa). Hrana se kontaminira putem muha. V. te smrti. Njihov karakterističan oblik uvjetovan je postojanjem aksijalnih filamenata u fleksibilno j vanjskoj ovojnici građenoj od lipida. bovis. Dolazi do golemog gubitka vod e i elektrolita u lumen crijeva i nastaje tipični vodenasti proljev koji uzrokuje golemi gubitak tekućine (10-15 litara na dan!). Biokemija: reducira nitrate u nitrite i stvara indol. Dodatkom H2SO4 dolazi do nitrozo-ind ol reakcije (crvena boja) i to je crveni kolera-test. To dovodi do dehidracije. spiralno s avijeni štapići. Tetraciklin i ka klormafenikol su daje oboljelima ali i zdravima kao prevencija ako je izbila epidemija.i H . limfne čvorove. lepraemurium su patogeni samo za životinje. ulcerans i M. ica VIBRIO CHOLERAE 4 bio tipa: biotyp cholerae. biotyp proteus. Antigeni: O . Glic erin pospješ rast M. Enterotoksin je AB tipa: B podjedinica se v eže za receptor na epitelnoj stanici crijevne sluznice i omogući ulaz manjoj A podje dinici u stanicu.antigeni sa puno serotipova. anurije. UV zračenje. Morfologija: G-. pa tko preživi do tada… SPIROCHAETACEAE Ova porodica obuhvaća 4 roda: Sp irochaeta. vitki. Osjetljivost: osjetljiv na visoke temperature. M. marinum izazivaju otvorene i zatvorene čireve na koži i potkožnom tki vu. krvotok. M. š ima to efekt na transmembranski transport. paratuberkulosis i M. Mikroskopija: pokretljivost koju pokazuju neki pripadnici roda u nativ nom preparatu. A podjedinica aktivira adenil-ciklazu zbog čega poraste cAMP u s tanici. Bakterije ne prodiru u stanice oka crijeva. parahaemolyticus ima kapsulu i veći broj manje važn ih vrsta.info 4 . Dobro podnosi lužine. biotyp albensis.

carateum izazove pintu (Latinska Amerika ). lezije na mjestu ulaza (najčešće spolni organi ili usna župljina). antitreponemski an tigeni . lezije na zaliscima (zatajenje zalisaka) Kongenitalni sifilis je prijelaz T. mlohavost) c) kardiovaskularne lezije: slabljenje i p roš irenje aorte. Prenosi se kontaktom ili preko muš ice. To može potrajati godinama. T. a kultivirani sojevi gube patogenos t (slično kao Treponema). pallidum preko posteljice na fetus a uzokuje smrt fetusa. sedlasti nos. pallidum pertenue izazove frambeziju (južni i jugoistočni Pacifik. 3.(češće se boje po Giemsi). Možda se daju uzgojiti u kulturi epitelnih stanica kunića. i ponekad su potrebne godine za liječenje. 2.TPI-test seruma zaraženih Treponemae pallidum imobilisation Patogenost: s ifilis (lues) je kronična bolest koja se prenosi spolnim kontaktom i ima 3 stadija : 1. T. a razmotane i spore nisu. mr tvorođenče ili degenerativne promjene: “Hutchinsonovi zubi” su jako razmaknuti. a unutražnj i organi jako rijetko zahvaćeni. naročito kod djece. Terapija: derivat penicilina koji dugo djeluje (depo-penicilin ili ekstencilin). To se p okazuje u serološ identifikaciji koj (Wassermanova reakcija) 2. sabljasta potkoljenica. 3. Čir traje 2 do 10 tj edana i nakon toga nestane. očne promjene. www. Vrlo su osjetljive na vanjske u tjecaje (izvan živog organizma odmah uginu). Dužina terapije ovisi o tome koliko je b olest napredovala. Fakultativni anaerob ( mikroaerofil). pallidum nisu umjetno uzgojeni na podlogama pa se moraju u pokusnim živ otinjama. pa se promatraju koristeći druge metode. oštećenje mozga. jetri i testisu b) degenerativne promjene u mozgu koje dovode do pareze (slabost. pa i doživotno . rijetki i ravni jer su gume zahvatile zubno meso. kar idiolipin je hapten koji se nalazi u srčanom mišiću i jetri. Razvija se u čir s tvrdim dnom zvan tvrdi čankir. fibroza jetre i pluća. ko Patogeni sojevi T. Antigeni: 1. izazivaju stvaranje aglutinina.TREPONEMA PALLIDUM 3-8 aksijalnih filamenata za pokretanje. 15-22 periplazmatska biča pa je vrlo savitljiva i pokretna. rijetko upale bubrega ili jetre. pobačaj. pa ih je vrlo teš uzgojiti. Može se razviti meningitis.kožne lezije. Obavezno izvrš serološ t est.info 5 . sastoje se od upalnih promjena na koži svuda pa tij elu. Kolonije: teško se kultiviraju. 2. stadij: a) granulomatoz ne lezije u koži. G-neodređene jer su su više tanke.belimantil. T. Čirevi po rukama i nogama poprimaju izgled maline. te se oslobađa iz zaraženog t kiva i postaje sastavnim dijelom Treponeme i potiče stvaranje protutijela. dijelovi Amerike). upale oka. uzročnici prodiru u krv pa nastaju sekundarne lezij e koje također prolaze spontano. Antigeni su varijabilni. Regionalna upala limfnih čvorova. kostima. pallidum endemicum izazove bolest bedžel (sjeverna Afrika) .latentni sifilis. G. Indija. iti ki BORRELIA Morfologija: nepravilna spiroheta. Bakterije koje su gusto spiralne i brze su patogene. Imunitet traje kratko. lizina i vezanje komplementa. Oboljenja srodna sifilisu: 1.

ali sad može biti popraćena žuticom i krvarenjem iz kože.Prenošenje: u rodu Borrelia ima 14 vrsta koje se vrlo malo razlikuju morfološki. Samo bijela ušprenosi Borreliu recurrentis sa čovjeka na čovjeka.pas. recurrentis . Bolesti se zovu leptospiroze i dobivaju se od životinja: L.često može proći nezapaženo uslijed tamnije puti ili kalizacije na skalpu b) nakon nekoliko tjedana javljaju se neurološki i kardiološki poremaćaji. Komplikacije: meningitis. ostale Borreliae endemski prenose krpelji roda O rnithodoros Rezervoar zaraze su najvjerojatnije glodavci. moguća je smrt. konjuk tiva i ždrijela. 2 aksijalna filamenta. mogu tetraciklin i kloramfenikol. Nakon početnog napada slijedi brz oporavak.p renosi ju bijela uš(Pediculus humanus var. pa prestane. Ako je organi zam oslabljen. mučninom i povraćanjem koja traje 2 . glavobo lju. prilično brze. L. To se ponovi 4-5 puta. 2. L. icterohaemorrhagiae. probavnog trakta. canicola . corporis) 2. oporavak: povlačenje žutice i oporavak bubrega (nekoliko tjedana ). endokarditis. mučninu i p onekad osip. L. kao i geografsku distibuciju: 1. ali i veće životinje (npr. govedo. mitis . B. 3.hebdomanis . Terapija: penicilin. bubrežni simptomi (upala). grippotyphosa . sepsa: leptospire prodiru u krv kroz sitne pore i ozljede kože. www. pomona . Za vrijeme svakog napadaja groznice u krvi se može naći velik broj bakterija. za trajanja groznice javlja se i eritemski osip. uz artralgiju (najčešće lakat I koljeno) c) nakon nekoliko godina slijedi gu bitak mijelinske ovojnice neurona sa simptomima sličnim Alzheimerovoj bolesti i mu ltiploj sklerozi. ali imaju različite prenositelje.š takor. Somatski antigeni i antigeni aksijalnih filamenta izazivaju solidan imunitet. recurrentis izaziva povratnu groznicu Bakterije ulaze u krv ugrizom odgov arajućeg člankonošca. bolove mišića . Moguće su i promjene ponašanja. Životinje izluču ju bakterije ponajprije urinom (zagađenje vode). Tri stadija: 1.miš . B. Terapija: penicilin glavni lijek.info 6 . te traciklini. crvenilo lica. B.spirohete. zakočenost vrata. te kroz sluznice konjuktiva i usne š upljine a može i zaraženom hranom i vodom. B. burgdorferi . Imaju najveći b roj spiralnih zavoja od svih bakterija. Izazivaju opću slabost.svinja.belimantil. mialgijom. L. Morfologija: G. perikarditis. artralgijom. ali nakon nekoliko dana ponovo se javi groznica slična prvoj. groznicu. Može doći do zatajenja bubrega i smrt. L. nosa.svinja. Patogeneza: 1. LEPTOSPIRACEAE Samo jed an rod: Leptospira. jelen). savijena p oput kuke. a nakon inkubacije 7-10 dana naglo poraste temperatura .7 dana.nastaje groznica s glavoboljom. 2. uniš tavanje prenosioca. burgdorferi izaziva lajmsku bolest i ima tri stadij a: a) kožna lezija u obliku crvenila koje se širi oko mjesta uboda uz vrućicu. Lako se kultiviraju na obogaćenim podlogama.prenosi j u krpelj (Ixodes scapularis) 3. toksični stadij: žutica.

razmnožavanje i upalu. n epokretne. pl euritisa.C. Biokemija: stvaraju H2S pa uz Fe3+ daju crni pigment kao Proteus i Salmonella. C. uz gubitak vode i minerala. CAMPYLOBACTERIACEAE CAMPYLOBACTER Slične vibrionima: G-. azitromicin+medazol. Dosta osjetljive na razne nepovoljne uvjete. Enzimi: ureaza. Sve vrste stvaraju termostabilni endotoksin. Morfologija: G. fetus: akutna crijevna oboljenja mal e djece ili imuno oslabljenih ljudi uz moguću sepsu koja dovodi do meningitisa. HELICOBACT ER PYLORI Izdvojen iz roda Campylobacter. RICKETTSIACEAE Morfologija: sitne. Kolonije: sitne. C. jejuni.ali se teško boje po Gramu pa se koriste se specifične metode. amoxic ilin+medazol. ali se prilagodila na dva načina: 1. To joj omogućava naseljava nje. Boja kolonije o visi o podlozi. katalaza. info 7 . www. coli: lakš ili teža upala crijeva. spiralno zavijen.štapić. pokretan (4-6 peritrihijalnih bičeva). cholerae. lučki radni ci. spore nema. a 1. C. hemolizin. proteaza. Zahtijevaju podloge obogaćenem bjelančevinama. Termofili stvaraju termolabilni egzotoksin koji je srodan otrovu V. jaka aktivnost ureaze koja razgrađuje ureu na NH3 i CO2 smanjuje kiselost na epitelu želuca ali ga i nagriza. aminoglikozidi a kloramfenikol za teže slučajeve. 10% CO2. Patogenost: kampilobakterioze su akutna gastrointestinalna oboljenja. Terapija j e kombinacija 2 antibiotika: azitromicin+amoxicilin. ljuta h rana. aerobne. Tr aži mikroaerofilne uvjete (5-6% O2). oksidaza. što je i glavni uzročnik čira. ne nalazi unutar samog želuca nego na sluznici gdje je pH za 2 viš i . ali nije jedini uzročnik (pušenje. Najgora komplikacija je adenokarcinom želuca. K omenzali i patogeni kod životinja i čovjeka.belimantil. a ima i otpornih sojeva. polimorfni kokobacili. smetlari. 2. ali ne n a 25 stupnjeva . Postoje termofilni sojevi (razmnožavaju se na 43 stupnja. Pod mikroskopom su u paru pa izgledaju kao krila. te lakš i t eža sepsa. Terapija: eritromicin. naročito peradi). jejuni: upala debelog crijeva s vodenastim proljevom neugodnog mirisa. Nakon infekcije se razvija specifični humoralni imunitet. Odgovorna za većinu slučajeva čira. Moguće su i teže infekcije s krvavim proljevom 2 . veterinari.Cijepljenje lovačkih pasa i ugroženih osoba: poljoprivrednici. G. rastu sporo (4-7 dana). a neki dobro podnose niske temperature (za raza smrznutim mesom. i 3. perikarditisa. mikrokapsula (tanki sloj površ inskih proteina) i ma antifagocitno djelovanje. uzrujavanje) Bakterija je osjetljiva na pH želuca (1-2). C. coli). Kolonije: mikroaerofilne bakterije (5% O 2. pokretne (m onopolarna flagela). 85% NO2).

srcu. RICKETTSIA TSUTSUGAMUSHI Š ikarni tifus se prenosi grinjama. elementarne nepogode) i u ri zičnih grupa (vojska. Nije dok azana prisutnost plazmida. razmnožavanje samo unutar stanica pa je z a uzgoj potrebna kultura stanica (žutojajčana vrećica oplođenog kokošjeg jajeta). Na inficiranim mjestima nastaje nekroza i tromboz a a oko tih mjesta nastaju tifusni čvorići. ty phi 2. Patogenost: Nakon u boda zaraženog kukca rikecije ulaze u endotelne stanice malih krvnih žila. tupo st. U mozgu lezije malih žila mogu dovesti do živčanih simptoma: delirij. tsutsugamushi. Kao odgovor na infek ciju javlja se stanični i humoralni imunitet. zdravsvteno osoblje) i eliminacija prenosioca (insekticidi). Antigeni se koriste za cjepivo. očima. ki: Terapija: tetraciklini i kloramfenikol. Blago akutno infektivno oboljenje popraćeno glavoboljom i osipom. ali untač tome rikecije mogu preživjeti godinama unutar tkiva.info 8 . opći kožni osip kao posljedica upala mali h krvnih žila. uz lokalnu leziju na mjestu ub oda s regionalnom ili generaliziranom upalom limfnih čvorova MYCOPLASMATACEAE 2 ro da: Mycoplasma (60-ak vrsta) i Ureaplasma. Dijagnoza se postavlja serološ Weil-Felix ili rikecijalni antigeni . Na osnovi a ntigena su svrstane u 3 skupine: 1. RICKETTSIA PROWAZEKI Uzročnik epidemičnog pjegavog tifusa. Sličnosti s virusima: mali su (ali veći od virusa). akari 3. prowazeki. R. R. Može uznapredovati do opsežnih kožnih nekroza i gangrene (upaljene žile tro mboziraju). RICKETTSIA TYPHI (MOOSERI) Uzorkuje murini tifus (š takorski). Oštećenje malih krvnih žila je najizraženije je na koži. Sulfonamidi ubrzavaju rast i razmnožavanje. mozgu i plućima. skupi na š ikarskog pjegavog tifusa (scrub fever): R. Dobri anti geni pa izazivaju jak imunitet.belimantil. Čovjek češanjem nakon uboda unosi izmet uši u ranicu. Krvlju se prenose po cijelom organizmu. inhalacijom prašine s ušjim izmetom. Bolest se može prenijeti i dodirom.agl utinacija i hemaglutinacija. zagađenom odjećom. slabost. Visoka temperatura i kožni osip. glavobolja. Pr ijenosnik je Pediculus humanus var. www. Redovito nastaje groznica. corporis a rikecije žive u probavnom traktu uši i izlučuju se izmetom. Groznica ka d su rikecije u krvi. Članovi roda Rickettsia imaju neke zajedničke antige ne sa rodom Proteus pa izazivaju ukrštenu reaktivnost: Weil-Felixova aglutinacija (rekacija antigena rikecija i proteusa). koma.Toksične i hemolitične ali se mogu neutralizirati specifičnim antitijelima. rickettsii. skupina š arenih groznica (spotted fever): R. skupina pjegavog tifusa: R. Cijeplj enje (mrtva i živa vakcina) u posebnim uvjetima (rat. Prenosi š takorska b uha (Xenopsylla cheopis) ili ubodom krpelja (Ixodidae).

nego se prijanjaju. Imaju DNA i RNA. Otporne na neke antibiotike jer nemaju staničnu stijenk u. Š irenje na zglobove. dišnog sistema. hominis se često nalazi u urogenitalnom sistemu muškarc a i često su nepatogeni komenzali. M . Stanična struktura je jednostavna: cirkularni kromosom (1/5 genoma ostalih bakterija). Antigeni: 1. 3 membrane građene od proteina i lipida. hominis i U. pneumoniae. Ne ulaze u stanicu domaćina.2-0. infektivna čestica nastaje nakon ulaska u st anicu domaćina (fagocitozom) oko nje se oblikuje vakuola u kojoj metabolički neaktiv na klamidija postane vrlo živa. Muškarci mogu imati upalu prostate u mokraćvoda. Nemaju neke važne enzime. psittaci i Ch. Prenosi se seksualno u z često mijenjanje partnera. mozak. nema kl iničkog nalaza a vidi se samo na rengenu.Morfologija: najmanji prokarioti (0. Viš e simptoma izazove kod žena. kašalj. www. oblik letećeg tanjura. Nema spora. 2. obvezatni intrac elularni paraziti. MIKOPLAZMOZE ČOVJEKA 1. pneumoniae iz dišnih puteva se spušta u pluća i izazove netipičnu upalu pluća (groznica. az itromicin. Urog enitalne mikoplazmoze: a) M. trachomatis. Slične bolesti kao M. pa ne mogu stvar ati vlastiti ATP. Respiratorna mikoplazmoza: M. a Ureaplasmae NH3 i tako oš tećuju tkiva. Biokemija: Ureaplasmae ne r azgrađuju glukozu. CHLAMIDIA (izdvojeni rod bez porodice) Postoje samo dvije vrste: Ch. Patogene vrste su: M.hominis.unutar vakuole klami dije se vrlo ubrzano dijele sve dok ne ispune cijelu vakuolu a za to joj treba 2 4-48 sati.kokoidne bakterije. Uraštaju u podlogu.belimantil. a kronična upala izaziva st erilnost. neurotok sin koji izazove iscrpljenost i apatiju 2. urealytica. ali su vrlo male (oko 300 nm) i za razmnožavanje im je potreban domaćin. Terapija: tetraciklin. Bo je se po Giemsi i G-. žene vagine i grlića maternice. Mycoplasmae stvaraju H2O2. Žive na sluznicama usne župljine. U podlog e se stavlja penicilin da inhibira ostale bakterije. može aerobno ali bolje anaerobno. zato stalno mijenjaju oblik. 2. većina ima kapsulu. Kolo nije se vide samo mikroskopom. Rastu bez ži vih stanica. srce. Proizvodi amonijak iz ureje.info 9 . Mycoplasmae obrnuto. urogenitalnog t rakta i crpe metaboličke produkte stanica na koje prijanjaju. p a sliče sferobalstima koji nastaju kada na bakteriju djeluju antibiotici (razorena stanična stijenka). nemaju stanične stijenke. b) U.bakterijama i razmnožavaju se cijepanjem. Prenosi se seksualno uz često mijenjanje partnera. hemolizin. urealytica treba ur in da bi rasla na podlogama.3 mikrometra). ovojni cu sličnu G. Morfologija: G. Razvojni ciklus: 1. Novorođečad se može zarazit i prolaskom kroz porođajni kanal i dobiti konjuktivitis. ali stvaraju ureazu. glavobolje). ali na obogaćenim podlogama. ribosomi. Po osobinama između bakterija i virusa. citoplazmatska inkluzija .

Ba. osipom. www. Može dovesti do sljepoće (serotipovi A. trachomatis po tome š je os jetljiva na sulfonamide a njezine inkluzije se boje jodom. slini ili pleuralnom eksudatu. a koriste se i serološke tehnike: reakcija vezanja komplementa i mikroaglutinacija. 2. uzgajaju se na pokusnim životinjama. Postoje i lakši oblici koji prođu nezapaženo ili s amo uz blage simptome nalik prehladi ili gripi. L2. Uz to imamo vrućicu sa glavoboljom.info 10 . Terapija: sulfonamidi CHLAMIDIA TRACHO MATIS Otporna na sulfonamide i citoplazmatske inkluzije se ne boje jodom. B. An tigeni: puno različitih serotipova unutar svake vrste. povraćanj em c) treći stadij je kronična upala dovodi do suženja i razaranja tkiva rektuma. Uslijed upalne reakcije (infiltracija limfocita. Na ljude se prenosi ptičjim izmetom. Klamidije su obvezatni unut arstanični paraziti. Nastaju grizlice (ulcera). UV.belimantil. dezinficijense i mnog e antibiotike. Tera pija: tetraciklini. Čvorovi se brzo ogn oje i gnoj izlazi kroz kožu van. inkluzijski konjuktivitis obično spontano prolazi ali može prijeći u kronični oblik sličan trahomu (serotipovi D-K) 3.prištić koji brzo zaraste b) nakon nekoliko dana oticanje regionalnih lim fnih čvorova (u muškaraca prepone. C). uključujući domaću perad. u žena i homoseksualaca oko šupka). Suš enjem i zamrzavanjem (liofilizacija) dugo ostaju infektivne. Uzročnika se mikroskopski dokazuje u krvi. koja moće prerasti u tešku sistems ku bolest s oštećenjem slezene i jetre. plazma stanica i polimorfonukle ara) nastaju ožiljci koji izazovu uvrnuće gornje vjeđe pa dolazi do mehaničkog oštećenja ro ce vlastitim kapkom. klonulost i teška glavobolja.Osjetljivost: klamidije su vrlo osjetljive na toplinu. a n akon tjedan dana javlja se teška netipična upala pluća. N akon inkubacije (7-14 dana) naglo nastupa vrućica. Različit i serotipovi uzrokuju različite bolesti: 1. CHLAMIDIA PSITTACI Razlikuje se od Ch. to Izaziva zoonozu ko ja se zove psitakoza ako ju prenose je ptice iz roda papiga (Psittacinae) ili or nitoza ako druge ptice. L3) je spolna bolest sa viš stadija: e a) primarna ozljeda na mjestu i nfekcije . trahom je kronični keratokonjuktivitis. pilećim embrionima ili u kul turama stanica. lymphogranuloma venereum (serotip ovi L1.

antigenoj strukturi i domaćinu. Po veličini ih djelimo na 3 vrste: 1) mali virusi 10 -50 nm 2) srednji virusi 50 . ciglas ti.. no od 1971.150 nm 3) veliki virusi 150 . Potječe od stanice u kojoj se virus razm nožavao. Uzročnici zaraznih oboljenja ostalih živih or ganizama.. kuglasti. ovojnici.VIRUSI . također antigeni 5) enzimi omogućuju prodiranje u stanicu i razmnožav anje u stanici Prema rasporedu proteinskih podjedinica viruse dijelimo u 3 skupi ne: 1) spiralno simetrični (mozaična bolest duhana detaljnije opisan u Strajeru) 2) kubično simetrični (npr. ku Strukturna je dinica je osnovni građevni element kapside i najmanja funkcionalna jedinica. 2) navodno postoje prioni koji su jošm anji i navodno nemaju ni DNA ni RNA nego samo proteine.belimantil.. n osilac antigenih svojstava virusa. je usta novljena nomenklatura virusa po veličini. punoglavaca. 2) proteini čine omotač ili kapsidu čija je funkcija zaštita genoma. a mor fološka jedinica (kapsomera) je oblikovni element koji se vidi u elektronskom mikr oskopu. (ne spominji mu ovo na i spitu. a razlikujemo strukturnu i morfološ jedinicu.ovo je onako informativno za one koji vole egzotiku) A sad. adenovirusi) 3) kompleksno građeni virusi (bakeriofagi) 1 www. Osjetljivi su na organska otapala koja razaraju ovojnicu. Postoje i postojale su razne klasifikacije virusa. iako za njih neki znanstvenici neće reći da su živi organizmi jer kao ne pašu u definiciju života. 4) ugljikohidra ti su u kapsidi. ali zato ti znanstvenici savrš paš definiciji debila. eno u Dobro. To je jednoslojna i li dvoslojna lipidna membrana koja sadrži različite funkcionalne elemente npr. obliku..VIRIDAE OPĆENITO Virusi su najmanji živi organizmi. nazad na vir use: Razmnožavaju se samo u živoj stanici. elipsoidni.info . nukleinskoj kiselini. a sudjeluje i u adsorpciji virusa na stanicu.300 n m Za određivanje veličine se koristi se više postupaka 1) filtracija kroz membranske f iltere sa porama poznate veličine 2) izravno promatranje u elektronskom mikroskopu 3) sedimentacija u ultracentrifugi Kemijski sastav virusa: 1) nukleinske kiseli ne su jednolančane ili dvolančane DNA ili RNA (ali nikad oboje!!!) u kojima je sav g enetički materijal. 3) lipide imaju ih neki virusi s vanjskom ovojnicom. Može biti viš eslojan. poput metka. Oblici virusa su različiti: štapičasti. nisu najmanji jer postoje: 1) viroidi su čestice k oje se sastoje samo od kružne jednolančane RNA. hemag lutinin i neuraminidaza kod virusa gripe.

Na taj način se koriste u liječenju interferoni proizvedeni u kulturi ljudskih leukocita. ugrizom. herpes. Interferencija je pojava zaš stanice od infekcije virusom zbog prisutnosti drugog virusa u stani ci.belimantil. tzv. Virusi se međusobno ometaju zbog različite antigenosti. uz pomoć enzima reverzna transkriptaza (što je obrnut proces nego ko d sinteze proteina stanice: DNA -> mRNA -> proteini).info . MANIFESTACIJA VIRUSNOG OBOLJENJA Virusi ulaze u organizam kapljično. virusne inkluzije u jezgri ili citoplazmi stanica .virus i s lipidnom ovojnicom izlaze pomalo i ne uniš tavaju stanicu Neke vrste virusa tv ore tzv. Razmnožavanje virusa: a) prijanjanje za stanicu . postaje otporna i na drugi virus. prijemljivost stanice za virus. +RN A služi kao kalup za tzv. sposobnost imunološ reakc ije organizma. Manifestacija virusnog oboljenja ovisi o nekoliko činil aca: virulenciji virusa. -RNA koja je opet kalup za novu +RNA a ta će kodirati nove viruse. Samu tvorbu interferona izaziva nukleinska kis elina virusa. pa se koriste pokusne životinje. i to za gripu. izravnim dodirom. Faze d) i e) također obuhvaćaj u inhibitore stvaranja stanične RNA i proteina. bjesnoću.receptori na kapsidi ili vanjskoj ovojnici b) prodiranje u stanicu c) razgradnja kapside i oslobađanje virusne nukleinske kis eline d) proizvodnja virusnih proteina e) replikacija nukleinske kiseline: DNA v irusi: DNA je kalup za novu DNA i za RNA -> proteini RNA virusi: početna. ke Moguće je više ishoda prodora virusa u stanicu: 1) stanica umire u slijed naruš enog metabolizma (virus sintetizira svoje. ulaze na sve moguće i nemoguće načine.KULTIVACIJA I RAZMNOŽAVANJE VIRUSA Uzgajanje virusa je moguće samo u živim stanicama.. 2 www. Ukratko. te ubodom kukaca. HIV): +RNA > -DNA -> +RNA. 2) stanica ostaje živa ali stalno proizvodi nove virione (uravnotežena infe kcija) 3) stanice ostaju žive ali se mijenjaju i nastaju tumori Imuni odgovor pril ikom virusne infekcije: 1) stvaranje interferona: Interferon je tvar proteinske prirode koju izlučuje zarašena stanica.važno za dijagnostiku . f) sklapanje virusnih jedinica g) izlaženje iz stanice: . Stanica koja tite je proizvela interferon za jedan virus. Ili virus ima -RNA od koje nastaje +RNA. sta nice izlučuju interferon. Nakon inkubacije interferentnim virusom.. On djeluje zaštitno s amo na stanice koje ga proizvedu. te postanu otporne na aktivni virus. spolnim putem. a stanica ne) ili imunog o dgovora. Retrovirusi (npr. oplođena kokošja jaja ili stanične kulture. hepatitis B. hranom i vo dom.goli virusi izlaze odjednom svi i razaraju stanicu .

sekundarna viremija. probavni trakt. foskarnet. bronhopneumonia ni 4 ) oči . bjesnoća): oralne infekcije. Ali. sekundarna viremija. Naročito su važna IgA u sluznicama diš sustava. poliomijelitis 2) koža .belimantil. a imunološ reakcije slabe ke KEMOTERAPIJA VIRUSNIH OBOLJENJ A Postoje neka djelotvorna sredstva: 1) amantidin sprečava prodor virusa gripe u s tanicu 2) aciklovir sprečava virusnu DNA-polimerazu pa nema razmnožavanja 3) adeninarabinozid (vidarbin) ometa neke enzime za sintezu i funkciju virusnih nukleinsk ih kiselina 4) azidotimidin (AZT) ometa reversnu transkriptazu retrovirusa (HIV) 5) metisazon ometa sintezu strukturnog proteina poxvirusa 6) interferoni Postoj e i neke noviji spojevi: didanizin. Postoje lokalne i sistemske virusne bolesti. umnožavanje.virus se š po tijelu. ovo je jedino efikasno š za sad imamo. herpes simplex 3) diš sustav .T-limfociti proždiru inficirane stanice.konjuktivitis 5) jetra . postoji ravnoteža virus-čovjek. is kreno rečeno.inkuba cija traje čak godinama. bez kliničkih znakova i imunoloških reakcija 5) spore . Dva su tipa viremije: iri 1. 3) s tanični imunitet . umnažanje u limfnim čvorovima. jedini znak virusa su antitijela 4) perzistentne dugo zadržavaju viruse. simptomi se javljaju u razmacima 3) latentne nemaju kliničkih simptom a.meningitis. koža (žariš umnažanje). napad na živčani sistem. trifluridin.zauš njac i Sistemske .ograničene na pojedine o rgane (sustave): 1) živčani s. a makrofagi proždiru virus e. . idoksuridin.žutica ili hepatitis 6) žlijezde slinovnice . ali se razlikuju po nekim svojstvima c) indiferentni: virus koji nij e zarazan spriječava infekciju zaraznim virusom nog. tip (poliomijelitis. primarna viremija (krvotokom u jetru i slezenu). Lokalne . tip (boginje): in fekcija.influenza.Tri su mogućnosti uzajamnog odnosa virusa: a) heterologna interferencija ako su vi rusi antigenski posve različiti b) homologna interferencija: virusi su antigenski istovjetni.herpes zoster. encefalitis. primarna viremija u limfi. to Postoji viš vrsta: e 3 www.info . Infekcije se po duljini trajanja dije le na: 1) akutne su kratke i ostavljaju imunitet 2) kronične dugo traju. no 2. virus se dugo zadržava. bjesnoća. sve je to zakurac. dok se ne dogodi nešto što se može usporediti sa otkrićem penicilina. umnožavanje. VIRUSNA CJEPIVA E. probavnog i urogenitalnog 2) antitijela neutraliziraju viruse.

pa su osjetljivi na organska otapala. što omogućava izlazak virusa iz stanice. Porodice Orthomyxoviridae. bez kliničkih simptoma. Gl avna komplikacija su sekundarne bakterijske upale pluća (S. glav obolju. pneumoniae.1) cjepiva sa atenuiranim živim virusom koji se dobije uzastopnim presađivanjem na o dabranim podlogama. Dobar je jer izaziva dugotrajni imunitet. Virus tipa C je blago respiratorno oboljenje. taju Tri su vrste biološ proteina u virusu gripe: kih 1) hemaglutinin stupa u reakciju s receptorima stanice (sijalinska kiselina) 2) RNA-polimeraza 3) neuraminidaza cijepa sijalinsku kiselinu na receptorima stanic e . ali kratko dj eluju. 2) cjepiva s umrtvljenim virusom (grijanje. Razlikuje se po tome što ne daje reakciju hemaglutinacije. aureus. neki životinj ski virusi) i e Pneumovirus (viš raznih respiratornih virusa). Virus se izolira i uzgaja na oplođenom kokošjem jajetu. T-kileri). a većina ima i vanjsku lipidnu ovojnicu staničn og porijekla. Morbilivirus (ospice. koji su proteini (hemaglutinin i neuraminida za) i izraš u obliku glavica. PARAMYXOVIRIDAE Viš rodova: Paramyxovirus (mumps. ali imunitet nije trajan. parainfluenca i drugi). a virus se primarno replicira u ci lijarnom. Sinteza virusnih dijelova ovisna je o staničnoj DNA jer ne može kodirat i hemaglutinin. 3) cjepiva od dijelova virusa su pročišćeni antigeni kapside ili vanjske ovojni ce. Uzrokuje malaksalost. P aramyxoviridae.peplomerama.belimantil. 4) različitim tehnikama genetskog inženjeringa dobivene su rekombinantne vakcine . SISTEMATIKA VIRUSA MYXOVIRIDAE Virusi s jednolančanom DNA. Ovojnica virusa je sastavljena lipidnog dosloja s radij alno poredanim štapićima . st anica i imunološkog procesa čišćenja (makrofagi. D. ali je moguć razvoj bolesti ako se nađe aktivni virus a moguće je i tumorsko djelovanje nekih virusa. ponekad i alveolarnom epitelu. Za vrijeme epidemije može se davati a mantidin koji sprečava replikaciju u stanicama sluznice. a prisustvo mu se dokazuje hemaglutinacijom. Oporavak traje 7-14 dana. temperaturu i kaš Ti simptomi se javljaju zbog smrti epitelnih iri alj. Bakterije se inficiraju virusnim genetskim materijalom i stvaraju virusne prot eine (antigene).info . ORTHOMYXOVIRIDAE VIRUS GRIPE (INFLUENZE) Virusi g ripe imaju tipove A. formalin) su neš kodljive. Stalno mjenjaju antigene strukture i zato imaju jaki epidemijski potencijal. H. Karakt eriziraju ih simetrično građene kapside. te se š dalje. B i C.sprečava vezanje hemaglutina na promjenjeni receptor. e 4 www. Rhabdoviridae. Influenza se prenosi kapljično. Postoje cjepiva. S pecifične terapije nema pa se provodi ublažavanje simptoma bez djelovanja na uzročnika . influenzae).

te ospice i Koplikove pjege (jarkocrvene pjege s bijelim centrom u usnoj š up ljini . gdje uniš tava moždane stanice. te encefal omijelitisa. Ovo stanje traj e oko 7 dana. virus se razmnožava u epitelnim stanicama diš trakta. Postoji viš rodova. Moguće su komplikacije (meningitis). Potom dospijeva nog u limfne čvorove odakle se širi po tijelu. napadi grčeva prilikom gledanja ili gutanja vode.info . Oboljenje počinje kao febrilno stanje. VIRUS OSPICA (mo rbili. U citoplazmi moždanih neurona uzrokuje Negrijeva tjeleš ca (nakupine virusnih podjedinica vidljivih svje tlosnim mikroskopom). Vesiculovirus (više ljudskih i životinjskih virusa). Preb oljavanje ostavlja jaki i doživotni imunitet.. Od životinja se prenosi na čovjeka preko slin e putem ugriza. V irus se razmnožava u skeletnim mišićima i vezivnom tkivu. To su najveći virusi (250-300 nm) i st rukturno najsloženiji. 5 www. konjuktivitisa. Prilično je osjetljiv na vanjske uvjete. Slijede ekscitacijska faza: delirij. a kad dospije do neuromuskul arne veze živcem putuje do CNS-a. Može uzrokovati i meningoencefalitis. konjuktivi tis. Nakon inkubacije koja traje 14 dana.VIRUS MUMPSA (parotitis. potom paraliza i smrt. lužine i eter. ali je sinteza virusnih dijelova neovisna o staničnoj DNA i može sam kodirati sintezu he maglutinina). RHABD OVIRIDAE Dva roda: Lyssavirus (bjesnoća). a noreksija. zauš njaci) Vanjska ovojnica sadrži hemaglutinin.jebiga. a sojevi ovog virusa su i jedinst veni po svojoj antigenskoj strukturi. kiseli ne. ali vrlo rijetko. Inače. Kultivacija se vrš u stanicama ljudi i majmuna. rubeola) Uzročnik ospica.dijagnostika). a virus sadrži hemolizin. neuramini dazu i hemolizin. sa zajedničkim nukleoproteinskim antigenom. koja je zoonoza. rinitis.belimantil. Napada epididimi s u muš karaca š može to uzrokovati sterilnost. Ima dva antigena: solubilni (S-antigen) i virusni (V-antigen). a iz lipoproteinskog omotača vire hema glutinini. Hemaglutinin aglutinira eritrocite majmuna. POXVIRIDAE Poxvirusi su DNA virusi ovalnog ili četvrtastog oblika . e ORTHAPOX VIRUSI Rod orthapox su veliki virusi s dvolančanom DNA i složenom višeslojnom kapsidom koja sadrži lipide. Sličan virusu gripe. respiratornih smetnji. oticanje parotidne žlijezde i drugih slinovnica. S-a ntigen se može ranije dokazati u serumu (dijagnostika).. Slijedi duga inkubacija (15 dana do 5 mjeseci) koja omogućuje da s e brzim cijepljenjem i davanjem seruma s antitijelima spasi žrtvu. akutna smrtna bolest ljudi i životinja. Lako pređe u epidemiju. Uzrokuje smrtonosni encefalitis. pankreatitis. Virus ubijaju UV-zrake. Uzrokuje mumps: slabost. vrućica. Ima jednolančanu RNA. Postoji živa atenuirana vakcina. VIRUS BJESNOĆE Ima oblik puščanog metka.

VIRUS HEPATITISA Prije se govorilo da je virus neklasificiran a dan as se zna da je je riječ o virusima koji međusobno nemaju nikakve veze. Bolesnik je jako slab. inski antigen (hepatitis B-surface 2. ka nesterilne igle intravenoznih narkomana. slabost. Bolesnik se u pr avilu oporavlja nakon 4-6 tjedana. Virus hepatitisa B (Hepadnaviridae) ima dvolančanu DNA i HB-površ antig en).1. a dovodi se u vezu s prima rnim karcinomom jetre. ima bolov e. Tada ponovo prelazi u krv (sekundarna viremija) i penetr ira u kožu i razmnožava se u epidermi pa nastaju lokalne krvave nekroze koje prelaze u kraste koje su zarazne (crne zbog zgruš krvi). a ima kratkotrajnu inkubaciju . kontaminirana kirurš i druga o prema. VIRUS VAKCINIJE Virus vakcinije služi za cijepljenje protiv bo ginja. 2. ali je osjetljiv na oksidanse (KMnO4). uz trajni imunitet. morašim ati težak peh. Postoji rekombinantno cjepivo. 1. namnoži se u sluzi i lokalni m limfnim čvorovima. a zbog propadanja parenhima propadaju žućni kanalići. kojeg je ovaj (Jenner. Ako ulazi u organizam gornjim diš nim putevima. a ne sam virus) hibridizirao s vir usom variole. pa je otporan na dezinficijense i suš enje. Virus hep atitisa A (Picornaviridae) ima jednolančanu linearnu RNA. VIRUS VELIKIH BOGINJA (variola vera) Dva su oblika variole vere: variola majo r (velike ili crne boginje. smrtnost > 50%) i variola minor (smrtnost manje od 1 %). jedući školjke koje žive uz kanalizaciju). lako preraste u epidemiju. te nastaje difuzna upala u lobulu jetre.tipična žutica uz temperaturu.belimantil. Uzrokuje a kutni upalni proces i nekroze jetre. Variola je vrlo zarazna. pluća i bub rege gdje se dalje množi. Imunitet nakon cijepljenja ostaje pr ibližno 10 godina. a ima dugotrajnu inkubaciju (1-3 mjeseca). Otporan je prema dezinfici jensima. zrakom i k apljično. bez ovojnice.info . a izgleda poput virusa variole. slabost i povraćanje. te ulazi u krv (primarna viremija) i dalje u jetra. jelda. a oporavak je dug. Kupferove stanice hiperplazi raju. Izaziva serumski hepatitis. ali da bi ti se to dogodilo. Klinički simptomi hepatitisa B su anoreksija. Prenosi se direktnim dodirom. a poslije oz dravljenja ostaje imunitet nekoliko godina. Virus vakcinije može izazvati mjehuriće (vezikule). 6 www. Virus je prisutan u svim tjel esnim izlučevinama. zagađenom hranom i vo dom (npr. sa nekrozom h epatocita. Otporan je na UV-zrake. povr aćanje. enu Variola minor ima slične ali sl abije simptome. ane groznicu i poviš temperaturu. Dobiva se nečistim rukama. Može dovesti do ciroze. Virus se nastanjuje u crijevnom e pitelu i tu može ostati a da nema jetrenih simptoma. a dijagnoza se postavlja prema dokazanim antitijelima. a može prodrijeti u krv i ući u j etru i žuč (zato su govna zarazna) i dolazi do degeneracije parenhima. fistule. žutica i tamnija mokraća. Za razliku od hepati tisa A prenosi se parenteralno: transfuzije krvlju. Porijeklo mu je izvorni Jennerov virus kr avljih boginja. Virus spada u najotpornije viruse. Ima ozbiljniji tok od hepatitisa A. glavobolju. temperatura. generaliz iranu vakciniju i postvakcinalni encefalitis.

Uspješ je terapija interferonom.info . Ima b laži tok. Rhinovirus. Ap hthovirus. a neki i F ali nitko ne zna kolko ih ima. neparalitički poliomijelitis je febrilno stanje uz serozni meningitis i ne ostavlja posljedice 3. e ne 2) neki slučajevi upale tankog crijeva. sličan hepatitisu A. Imaju dvostruku RNA. Ime u dobili kao Respiratorno-Enteritični-Organ virusi (nalaze se u respiratornom sustavu i crijevima čovjeka). Porodica sadrži rodove Enterovirus. transplantacije organa) i preko usta.3. često bez žutice. Umnožava ju se i sazrijevaju u citoplazmi. U organizam ulaze kr oz usta i nastanjuju se u ždrijelu (tonzile) i crijevima (Peyerove ploče i limfni čvor ovi). Uzrokuju tipične simptome prehlade koje mi ne pada na pamet opisivati. Postoji i imunitet za heterologne serotipove. Otuda prelaze u krv i napadaju živčani sustav. Vrlo brzo raste . Virus hepatitisa C (Flaviviridae) ima jednolančana RNA. Izu zetno su otporni prema UV-zrakama. a komplikacije su b akterijske infekcije gornjih i donjih diš puteva. na Tu nije gotovo sa virusima h epatitisa jer se spominju D. Orbivirus i Rotavirus. ali kratko traje. PICORNA VIRIDAE Vrlo sitni RNA-virusi kubične simetrije otporni na eter i kloroform jer ne maju lipidni omotač. Nije se uspjelo dokazati ko je bolesti izazivaju ali su opažena slijedeća stanja: 1) epidemija lakš groznice u dje ce.E. REOVIRIDAE RN A-virusi srednje veličine. Tri roda: Reovirus. paralitički poliomijelitis izaziva paralizu zbog oštećenja neurona a stradaju naroči to prednji rogovi leđnemoždine Postoje dva cjepiva: Salkova je formalinom inaktivira ni virus. uz proljev i diš smetnje. a Sabinova atenuirani virus. Sadrže hemaglutin in koji aglutinira ljudske eritrocite krvne grupe 0. Cardiovirus. te eteru. Im a ih više od 100 vrsta. te tvore eozinofilne uklopine.poliomijelitis. e Poliovirusi s u tri različita serotipa virusa koji izaziva dječju paralizu . ENTEROVIRUS Viš vrsta od kojih su najvažniji poliovirusi. nih Na cjepivu se radi (kak se z ove onaj Grk kaj je gurao kamen uzbrdo pa mu se kotrljao natrag?). mnogim kemijskim sredstvima. Postoje tri klinička oblika: 1. Osjet ljivi su na formalin UV-zrake i oksidanse. REOVIRUS Naj raš ireniji virusi u prirodi.belimantil. Kultivira se u ljudskim i majmunskim stanicama. s lipidnom ovojnicom. pa je ponovna prehlada vr lo česta. 7 www. RHINOVIRUS To su virusi obične prehlade. a bortivni poliomijelitis je najčešći uz oporavak nakon febrilnog stanja 2. Dijagnoza se postavlja dokazivanjem znt itijela u serumu. P renosi se parenteralno (transfuzije. ali je imunitet specifičan za tip.250000 novih virusa za 3 sata.

TOGAVIRIDAE RNA-virusi različite morfologije - rodovi: Rubivirus, Flavivirus, Alph avirus. Prenose ih člankonošci, iako nisu dokazani prenosioci za sve vrste. VIRUS RU BELE (nije isto š i rubeola!) to Prenosi se diš nim putem. To je RNA virus, kuglasto g oblika, sa lipidnom ovojnicom. Uzrokuje bolest koja se javlja u dva oblika: 1) stečena rubela - virus ulazi u organizam kroz sluznicu gornjih diš puteva, umnoš u lo kalnim limfnim nih ava čvorovima, a onda ide u krv. Osip na koži nastaje kao posljed ica upale uzrokovane kompleksom antigenantitijelo. Žaš je aktivna imunizacija živim os labljenim virusom. tita 2) prirođena rubela je bolest ploda, koja nastaje kao posl jedica infekcije trudnice u prva 3-4 mjeseca trudnoće. Poslijedice: mrtvorođeno dije te, spontani pobačaj ili prijevremeni porođaj, uz oštećenje ploda (teratogeni učinak). Bol est ima relativno slabe simptome, uz povećanje limfnih čvorova, blag konjuktivitis i osip. Sindrom kongenitalne (prirođene) rubele - slijepoća, gluhoća, srčana mana i menta lna zaostalost. Letalitet novorođenčadi je relativno velik (10-20 %). Imunost nakon bolesti ostaje doživotna. Postoji živa atenuirana vakcina. ARBOVIRUSI Skupina virusa koji imaju zajedničko samo to što se prenose komarcima i krpeljima. Uzorkuju teš bole sti: ke 1) encefalitis koji je često smtonosan 2) netipične groznice sa ili bez osip a 3) groznice sa krvarenjem (ebola) 4) žuta groznica: koža požuti, oštećenje jetre kao kod žutice, oštećenje bubrega i srca, temperatura, glavobolja, nekroza i krvarenje. HERPE SVIRIDAE DNA-virusi kubične simetrije. Samo jedan rod. HERPESVIRUS Ima čvrstu kapsid u, oko koje je dvoslojna lipidna ovojnica, koja se stapa sa staničnom opnom stanic e u koju prodire. Zatim nukleokapsida prodre u citoplazmu stanice, te se virusna DNA reproducira u staničnoj jezgri, a virusne bjelančevine u citoplazmi. Postoje ne koliko vrsta ljudskih virusa: Virus herpes simplex tip 1 uzrokuje: a) akutni her petični gingivostomatitis: mjehuri na sluznici usne šupljine i zubnom mesu b) herpet ični egzem: mjehurići na koži c) keratokonjuktivitis: upala rožnice i očnih spojnica d) en cefalitis: upala mozga e) herpes labialis (h. febrialis): nakupine mjehurića, u pr edjelu usana na prijelazu kože u sluznicu 8 www.belimantil.info

Virus nakon primarne infekcije putuje u ganglij trigeminalnog živca, gdje ostaje l atentan cijelog života zaraženog, te se aktivira u stresnim situacijama (groznica, p othlađenje, preduga izloženost suncu, emocionalni stres, hormonalne promjene). Virus herpes simplex tip 2 uzrokuje: a) genitalni herpes: mjehurići na penisu, grliću mat ernice, sluznici rodnice i stidnice. Najčešće se prenosi spolnim kontaktom. Nakon prim arne infekcije virus se ugnijezdi u sakralnom pleksusu, te se ponovo aktivira u stresnim situacijama. b) neonatalni herpes: od oboljele majke ga dobije dijete, u toku porođaja, prolaskom djeteta kroz porođajni kanal. Opasno po život novorođenčeta, uz moguće neurološke posljedice. Terapija aciklovir (nanoš enje na kožu) i nepriznati lije k marihuana (ne spominji to na ispitu). Virus varičela-zoster se prenosi se kapljičn o: a) varičelu, vodene kozice: pojava osipa na koži i sluznici usta i ždrijela, koji p relazi u mjehuriće, a ovi u kraste. Za razliku od boginja, ovdje u svako vrijeme i mamo različite stadije mjehurića a kod boginja su sve iste. Preboljena bolest ostavl ja trajni imunitet, ali neki virusi ostaju uspavani u ganglijima dorzalnog korij ena leđne moždine i u oslabljenim stanjima izazivaju zoster. b) zoster je rijetka bo lest, koja se očituje izbijanjem nakupina mjehurića na koži trupa. To je vrlo bolno je r virus izaziva nekroze na vrhovima osjetilnih živaca (migrira iz stražnjeg roga moždi ne u kožu) Terapija: aciklovir, idoksiuridin i trifluridin, kemoterapeutici, analo zi nukleotida - sprečavaju replikaciju virusne DNA. Nema cjepiva. Citomegalovirus: Velika grupa virusa, koji uzrokuju nekoliko stotina teških kongenitalnih oboljenj a i najčešći su uzrok mikrocefalije, no rijetko su uzrok bolesti odraslih osoba. Virus može napasti bilo koje stanice, koje tada nabubre i povećaju se (“citomegalo”). Opasni su kod davanja imunosurpresora jer transplantat biva odbačen. Terapija se provodi samo kod jako ugroženih osoba: ganciklovir + foskarnet Epstein-Barr (EB) virus uzr okuje infektivnu mononukleozu koja je bolest djece i mladih. Prenosi se slinom (“b olest ljubljenja”). Virus ulazi u limfne čvorove, razmnaža se i napada B-limfocite koj i poprime karakterističan oblik (Downeyeve stanice - mononukleari). Klinički znaci s u povišena temperatura, povežane limfne žlijezde, te splenomegalija (povežana slezena), uz glavobolju i opću slabost. Kemoterapija (fosfonooctena kiselina + adenin-arabin ozid + aciklovir) je u fazi ispitivanja. RETROVIRIDAE RNA-virusi ikozaedralne ka pside, s lipidnom vanjskom ovojnicom. Sadrže antigenski specifične reversne transkri ptaze (RNA-ovisna DNA-polimeraza: +RNA -> -DNA -> +RNA). 3 porodice: Oncovirinae , Spumavirinae, Lentivirinae. LENTIVIRINAE HIV = human immunodeficiency virus iz aziva AIDS (acquired immunodeficiency syndrome) U kapsidi se nalaze dvije kopije +RNA genoma i neki enzimi od kojih su najvažniji reverzna transkriptaza (koja omo gućuje sintezu -DNA iz +RNA kalupa) i integraza (integrira -DNA u stanični genom). V anjska ovojnica građena je od lipidnog dvosloja u kojem se nalazi mnoštvo proteina, od kojih jedan (gp120) služi kao receptor 9 www.belimantil.info

za vezanje na tzv. CD4+ T-helper limfocite. Njihov broj se postupno smanjuje (u početku ih ima 1000/mm3 krvi, a godiš im se broj smanjuje za 40-80/mm3). Smanjenje n jihovog broja utječe na cijelu T-populaciju nje budući izlučulu interleukin IL-2 koji općenito stimulira stvaranje svih T-stanica. HIV napada i druge stanice: makrofage i monocite. Sve to vrlo naruš sposobnost imunog odgovora zaraženog koji postaje pod ložan ava raznim oportunističkim infekcijama i malignim promjenama vlastitih stanica . arolika. Klinička slika AIDS-a je vrlo š 1. Ubrzo nakon infekcije javlja se ARC (A IDS Related Complex) skup blažih simptoma poput vrućice, opće slabosti, glavobolje, os ipa, otoka limfnih čvorova i gubitka težine. To traje nekoliko tjedana, pa prestane, ali se ponavlja. Takva infekcija HIV-om ponekad odmah prijeđe u AIDS, ali uglavno m treba nekoliko godina da AIDS uznapreduje. 2. Kad broj T-limfocita padne na 20 0-400/mm3 javljaju se prve oportunističke infekcije: razne upale pluća, proljevi, tu berkuloza, kandidijaza, erupcije herpes virusa. 3. Kad zaraženi makrofagi prijeđu kr vno-moždanu barijeru razvija se niz neurološ simptoma: glavobolja, kih abnormalni po kreti i refleksi, kognitivne promjene. u kasnijim stadijima to prijeđe u demenciju i teške osjetilne i motoričke poremećaje uz tumore i cerebrovaskularne promjene. 4. M aligni tumori povezani s AIDS-om su Kaposijev sarkom, karcinomi usne š upljine i r ektuma, te razni limfomi. HIV može naći u svim tjelesnim tekućinama zaraženog (krv, slin a, sperma, majčino mlijeko...). Prenosi se kontaktom tjelesnih tekućina s krvotokom a najčešće spolnim putem, transfuzijama zaražene krvi, nesterilnim iglama intravenoznih narkomana, a prenosi se i s majke na dijete. U liječenju se koristi AZT - azidotim idin koji zaustavlja replikaciju virusa i time usporava napredovanje bolesti, al i ju ne može izliječiti, tj. ubiti viruse. Također se primjenjuju lijekovi za liječenje oportunističkih infekcija, ali i oni djeluju samo do neke mjere budući da je imuni s ustav toliko narušen da nema pomoći. Prevencija se sastoji u testiranju donirane krv i, uporabom prezervativa (nije posve sigurno) i sterilnih igala i drugih medicin skih instrumenata. Cjepivo se obećaje godinama ali izgleda da ćemo se načekati. COCSAV IRIDAE RNA virusi veličine 30 nm, oko 30 vrsta, s tipovima A i B (razlikuju se u d užini inkubacije i još nekim stvarima). Nemaju lipidnu ovojnicu, i jako su otporni. Prenose se muhama, prljavom vodom, loš higijenom. om Uzorkuju razna oboljenja: 1) virusni meningitis 2) infekcije gornjih dišnih puteva: težak faringitis sa povraćanjem i bolovima u trbuhu 3) crveni osip na koži 4) bol u mišićima sa temperaturom i glavob oljom ali to obično prolazi bez posljedica 5) mjehurići na nepcu koji se mogu pretvo riti u čireve 6) miokarditis i perikarditis kod novorođenčadi sa često smrtnim ishodom 10 www.belimantil.info

Jednostanične gljivice . zračni micelij se uzdiže iznad hranilišta. Takve su prave gljive. Osnovna stanica je hifa. eni Takve gljive zovemo neprave gljive. Prema fun kciji micelij se razlikuje: 1. ali mogu sadržavati neki pigment: crn.nastaju spajanjem jezgri dviju najbližih hifa. koji je bogat rezervnim tvarima i održava latentan život gljive.belimantil. Postoje pregrađene (septirane) ili nepregrađene hife. www.ili makroorga nizme. Ra stu sporo. rogovi jelena.i egzotoksine. nastaje velika okrugla spora debelih stijenki (rod Mucor). nastaju pupanjem i odvajanjem roditeljske stanice. Egzospore.GLJIVICE . Endospore. Konidiospore nastaju segmentacijom vrhova hifa. Fungi inperfecti (Deuteromycetes). Ascomycetes i Basidiomycetes). 4 spore na malim drš kama. koje se mogu stvarati: 1) aseksualnim putem . koji čini glji vinu steljku. crven. Thalus je tijelo bez diferenciranog korijena. Obično su bezbojne. Razmnožavanj e višestaničnih gljiva se vrši pomoću spora. Klamido spore su obrambene spore koje nastaju od hifa u nepovoljnim uvjetima. to su egzospore ovalnog oblika. Unutrašnji sloj čini citoplazmatska membrana. gljive su heterotrofi.. Blastospore su loptaste ili ovalne. patogene i uvjetno patogene gljivice. spiralne.. uglavnom aerobi. Razmnožavaju se sporama. a neke spore služe za preživljavanje u nepovoljnim uvjetima. Spora se sastoji od jasno odvojene jezgre. 2) seksual nim putem . Budući ne sadrže klorofil. a potrebno im je puno vlage. Zigospore nastaju k ad se kod nekih fikomiceta krajevi susjednih hifa približe. te se stvara splet hifa .nastaju diferenciranjem stanica hifa. Fungi perfecti (Phycomycetes. stabljike. vegetativni micelij se sastoji od hifa koje prodi ru u hraniliš i crpe hranu i vodu.FUNGI (MYCETES) MORFOLOGIJA Eukariotske stanice dvoslojne stanične membrane.kvasnice se razmnožavaju pupanjem.micelij. slično kao kod ba kterija. kruš kasti i imaju peteljku. te 2. nalaze se na proš irenju hife koji se zov u konidiofor (izgledaju kao peteljka) a kad su zrele otkidaju se. Postoje nepatogen e. različitih oblika: kao reke t. Artro spore nastaju segmentacijom hifa. a vanjski stanična stijenka građena od polisaharida hitina i nešto celuloze. te nastaju nesavrš reprodukcioni organi. Sporangiospore se nalaze u vrećici sporangiumu kojeg nosi proširenje hife sporangiofor. filamenti micelija obavijaju askus i nastaje loptasta formacija zvana peritecijum a ako su aksusi na posebnom tijelu onda se zove klei stotecijum. luče endo. Askospore nastaju u posebnoj vrećici (askus). Bazidiospore se stvaraju na proš irenju hife zvanom bazidij um. sa citoplazmom i jasn o definiranom jezgrom unutra. Veliki dio njih luči antibiotike i mikotok sine a to su sekundarni metaboliti koji su otrovni za druge mikro. citoplazme s rezervnim tvarima i dvoslojne opne. Aleuriospo re su laterlani izdanci na hifi. njihovi se sadržaji spoj e. a višestanične imaj u organe za razmnožavanje. a ak o se na njemu razvijaju organi za razmnožavanje onda se zove reprodukcioni ili fer tilni micelij. ali nema klorofila !!! Klijanjem hifa raste u dužinu. U nepovoljnim uvjetima se stvara sklerot . loptaste su.info 1 .

Uzgoj na Sabourand agaru daje barš unaste. svrbež i mjehuriće koji se mogu ognoji ti. Uzrokuj u dermatomikoze. a neke i obje vrste. pa se uočava u poodmaklom stadiju. Bolest se razvija sporo. Mikroskopski se uočavaju se mikrokonidije baršunastog oblika. MICROSPORUM Uzrokuje bolest mikrosporiju na dlakavim djelovima. ružičasta boja. noktima i bradi. između prstiju . te ga razgrađuju. izaziva spore promjene. Uzrokuju ih dermatofiti (Dermatophytes) i neke F. lokalno derivati imidazola i salicilne kiseline u kremama i masti ma. postaju krhki. no ne i na dlakama! Mikroskopski se uočavaju razgranate septirane hife. blizu pazuha i ispod grudi. www. Neke gljivice izazivaj u jedne. nistatin i imidazoli. K olonije su glatke. Patogeneza: zahvaća kožu oko genitalija. fungicidi i keratolitici. glatke i li naborane kolonije. Terapija: griseofulvin za d ulju terapiju. Prodiru i parazitiraju u keratinizirano tkivo dlake. postelja itd. Najčešće napada djecu pa izaziva epidemije u tamo gdje ima puno djece na jednom mjestu (vrtići). stratum corneum kože i orožnjele stanice noktiju. Kolo nije su zelene. TRICHOPHYTON (14 vrsta) Uzrokuje oboljenja trihofitije na goloj i obrasloj koži. no kti) i dubinske (sistemske): potkožno tkivo i unutraš organi. a imaju afinitet prema keratinu. te spore kao lišće djeteline. žute. nji POVRŠ INSKE MIKOZE Prenose se direktno (kontakto m) ili indirektno (češalj. nokti gube sjaj. Izaziva crvenkaste mrlje. oko kojeg rastu i razmnožavaju s e. Kronično oboljenje. Mikroskopski s e razlikuju se septirane hife i spore.). Može izazvati trajno propadanje korijena dlake i ćelavost. ljuskava koža.belimantil. dlanove i tabane. ljuskanje. a kod životinja još i gnojne promjene. propadanje dlaka i krhki nokti. najčešće kod dje ce a očituje se kao sumporno žute naslage na skalpu. pazuha. Terapija: fungicidi za vanjsku primjenu: ketokonazol. koža. dlakama i kosi.MIKOZE Bolesti izazvane gljivicama su mikoze. septirane hife i listaste spore. narančaste i crvene boje. Javljaju se lezije kože. pupka. Kod čovjeka uzrokuju slabije upalne reakcije . a postoje površ inske (dlaka. Terapija: griseotulvin. brašnjave i pamučaste. Spore mogu biti makrokonidije (megasporne ) i mikrokonidije (mikroidne). Često se javlja kod prepona. Vrlo zarazna i podmukla bolest. Dermatofiti su skupina gljiva iz klase Ascomycetes. Upalni i gnojni procesi. EPIDERMOPHYTON Uzrokuje bolest epidermofitiju na neobrasloj koži i noktima. imperfecti.info 2 .

čirevi. š uzrokuje povraćanje i proljev a ponekad dovodi do čireva koje perforira ju (može to čak biti fatalno ali u 0.SISTEMSKE MIKOZE Uzrokuju ih gljivice porodice Cryptococcaceae. Dišne kandidijaze su česte sekundarne infekcije: laringitis. već stvaraju nizove. može proći nezapaženo il i uz temperaturu i kašalj.. Uspjeva najbolje na Sabourand agaru. pravilnih rubova. Apscesi na slezeni. ta www. glatke. sluzave kolon ije. 2) kožna je sekundarna infekcija: javljaju se lezije na koži. mozak. Infekcija kroz probavni trakt. bubrezima i ostalim organima. Blast ospore se boje se G+. Preventiva je izbje gavanje vlage i sintetične odjeće. P ostoji nekoliko vrsta kriptokokoza: 1) plućna obično nije opasna. te čini okrugle. jetri. bubrezima. 5. koji kod upala. Osnovna stanica je blastospora lo ptastog oblika. Trihosporum. Površ inska kandidijaza se manifestira sjajnim crvenilom na koži najčešće oko šupka. 4) koš tana je vrlo rijetka. To se zove mlječac. Uz blastospore se vide i pseudohife koje nastaju jer blastospore se nakon pupanja ne odvajaju. bez sjaja.0000001% slučajeva. Morfologija: loptaste i jajaste blastospore su obavijene debelom mukoidnom kapsulom. jetri. U organizam uzročnici dolaze preko povrijeđene kože i sluzokože. krem boje. 3) generalizirana nastaje udisanje m velikog broja spora ili zaraza krvlju. Može migrirati u pro bavni trakt. 4. Takve se mikoze javljaju u unutrašnj im organima: pluća. kao i osobna higijena. Može dovesti do vulvovaginitisa (upala karakterizirana pseudomembranama). Micelija i pseudo micelija nema. CRYPT OCOCCUS NEOFORMANS Veoma raširena kao saprofit. Morfologija: kolonije su okrugle. Terapija za sistemske miko ze sadrži fungicide i fungostatike: amfotericin B najčešći.belimantil. CANDIDA ALBICANS Saprofit na koži i sluzokoži usta.) 2. vagine i probavn og trakta. upotrebom antibiotika) posta je patogen. no mogu biti i na koži i sluzokoži. kožu i sluzokožu. 6. udis njem spora i probavnim traktom. visoka smrtnost. ali pod utjecajem neki h faktora postaju patogene. endokrinih poremećaja. Za lokalne mikostatin. 3. a) PATOGENE KVASNICE (Blastomycetes) Kvasnice se jed nostanične gljivice koje se razmnožavaju pupanjem. slezena. čak i upala pluća. Ako se proširi po organizm u (CNS) nastaje frka. te jačim iscjedkom. Postoje primarne mikoze sa uzročnikom izvana i sek undarne od gljivica koje čine mikrokulturu na koži i sluzokoži.0000000. bakterijskih infekcija.. te klamidospore. Nastaju tuberkuloz na žariš na kostima. a uglavnom se spontano izliječi. brohitis. pupka i pazuha. Uzrokuje kandidijazu: 1. Kandidijaze su često praćene dermatofitima. bijeložute. rodovi Pitirospo rium. a u određenim uvjetima izaziva oport unističko oboljenje europsku blastomikozu ili kriptokokozu. bubrezi i limfne žlijezde.info 3 . Generalizi rana kandidioza je septičko oboljenje redovito fatalnog ishoda. čv orovi. Može i zazvati i upale organa za izlučivanje mokraće ali rijetko. koji je gust i bijel. Kod male djece i novorođenčadi nastaj u bijele sitaste naslage u ustima i ždrijelu. koje su speci fične za Candidu. Gljivice su u mozg u. Corulopsis i Cryptococcus. jetra. granulaste ili tumoraste tvorbe. slabog i muniteta ili utjecajem nekih vanjskih faktora (npr. Vaginalna kandidijaza se manifestira jakim svrbežom.

Morfologija: micelij se sastoji od granatih i septiranih hifa. Izaziva temperaturu. Korisni: 1) značenje u industriji: pripreme sirev a. izazivaju sistemsko oboljenje aspergilozu kod čovjeka i život inja. camemberti) 2) proizvođači antibiotika: P. Rasprostranjene glji vice u zemlji i zraku. a može završ kao tube rkuloza. a može se proširiti na crijevnu sluznicu. Od razgranatih hifa se s tvara loptasta formacija aspergilom ili megamicetom koji ne prodire u plućno tkivo . nalik na kaverne. Zygomycetes). na kojima su kratki držači fijalide. te smrt kao poslj edica paralize centra za disanje. A. koži.info 4 . b) PATOGENE PLIJESNI (Hyphomyc etes) ASPERGILLUS Vrste: A. povrća i žitarica. ko PENICILLIUM Saprofiti su na sluznicama. Ostali oblici: a) aspergiloza CNS . P. 5) kriptokokoza usne šupljine: sitni apscesi. griseoflavinum stvaraju monopeniciličnu kiselinu iz koje se d obiva peniclin. povraćanje. Gljiva bubri i raste. 2) bolest peniciloza. Aspergiloza pluća n astaje udisanjem spora.granulomi na mozgu i meningama uzrokuju smrt. flavus. Može doći i do trovanja mikotoksinima. Morfologija: čine ga razgranate i septirane hife i male loptaste spore na konidiof orima (kao metlice) Na podlogama rastu brzo. dezorjentacija.4) na CNS-a teče postupno. a može doći i do astmatičkih napadaja. gnojan ispljuvak. A. fumigatus. ove gljivice su pov ijesno gledano imale nezamjenjivu ulogu u ispunjenju tisućljetnog sna o borbi prot iv mnogi bolesti. iti 2) sekundarna se javlja se kod oboljelih od leukemije. Najbolje djeluju u kombinaciji.belimantil. karcinoma i tuberkuloze. te poprimi boju od konidiospora. Na vrhovima hifa su proš irenja konidiofore. To je tumorska masa koja se vidi na rengenu kao polumjesečasta masa i tako se ra zlikuje od tuberkuloze. notatu m. crysogenum. niger. P. Iako se danas antibiotici rade industrijski. kao bijele kolonije u početku. koja je uglavnom lokalizirana u plući ma. uš nom kanalu. roqueforti. Nije pronađen lijek za peniciloze. te nastaju proširenja bronha. terapija: amfotericin B i 5-flurocitozin. a postoje: 1) primarna je slična tuberkulozi. najčešće u plućima. Rastu na različitim podlogama a kolonije su kuglaste. perfecti (Phycomycetes. P. Slijede depresija. b) konjuktivitis i druge promjene na oku c) otrovanje aflatoksini ma (vidi mikotoksine) Terapija je amfotericin B i kirurš odstranjivanje aspergilom a. a onda su pigmentirane ovisno o vrsti. te uzrokovati čireve. na koje se nastavljaju konidiospore (sve to skupa liči na loptice). www. nesvjestica i bol u zadnjem dijelu vrata. c) MUCOR I RHIZOPUS To su F. ali kasnije postanu nabora ne sa centralnim udubljenjem. noktima i hrani. fermentacija (P. kvare nja voća. (dobar sam) Š tetni: 1) uzročnici trulenja i gnilenja hrane. paučinaste i bijele. Javljaju se sve jače glavobolje. Uglavnom su kronični upalni procesi. Rasprostranjeni su kao saprofiti u zemlji i na hrani.

zearalenon (ol).trihoteceni Identifikacija i dokaz ivanje: 1. Ima sporangije i zigospore.trihoteceni 8. Prema bolestima i simptomima dijelimo ih na: 1. Citotoksini ili nekrotoksini oštećuju stanice kože i sl uznica probavnog trakta i krvnih žila .info 5 . Terapija je amfotericin B i kirurš intervencija. trihoteceni. a aflato ksini pridonose kroničnom hepatitisu B. Organoleptičko: samo vid jer ostala osjetila ne pale ili su opasna za koriš tenje. Kemijski postupci: kromatografije (tankoslojna. Smatra da je virus Hepatitisa B osnivni uzrok karcinoma jetre. Čimbenici odbijanja i povraćanja hrane . Na mjestu gdje dodiruju podlogu hife imaju ma le izdanke nalik na korjenčiće zvane rizoidi. spektroskopija.patulin. www. paučinaste.morfologija: Mucor pravi bijele kolonije koje kasnije posmeđe. Gljivice imaju afinitet za arterije i dovode do embolije i infarkta. Estrogeni toksini izazivaju hiperestrogenizam u životinja i degeneraciju spolni h organa . Mikotoksini ne potiču stvaranje antitijela.ohratoksini. Rhizo pus: kolonije su bijele. Asperg ilus) 3. ke Proi zvođači mikotoksina s obzirom na vrijeme razvitka i kontaminacije na biljkama i plod ovima: 1. Može stvarati i klamidospore ( preobrazba hife) i zigospore debelih stijenki spajanjem vrhova dvaju hifa. glikot oksini. 2 .sporidezn oini. Aflatoksini fluoresciraju žutozeleno. Naročito napada dijabetičare i osobe oslabljenog imuniteta (citostatici.belimantil. u tekućem stupcu pod viskim tlakom). Razgranat micelij n eseptiranih hifa. Ponekad je samo koncetracija razlika između antibiotika i mikotoksina. Fotosenzibilni tokisni izazivaju hepotoksične pojave i facijalni ekcem ovaca i goveda . imunos upresori). 3. Imunosupresivni tokisini ošteću ju imuni sistem i njegov odgovor na infekciju . abdominalno i na koži. Plijesni uskladiš tenja (Penicilium. pogotovo imunosupresivni toksini. NMR. Rhizopus) KANCEROGENI TOKSINI Karcinom jetre uzrokuje kronično trovanje sa aflatoksinom ali za to nema sigurnih dokaza. Prognoza je vrlo loš a. Fizikalne metode (UV svijetlo). 2. Neurotoksini izazivaju oštećenja živčanog sistema i krvarenja u mozgu . Plijesni uznapredovalih krvarenja (Mucor. 9. 4. plinska. FALI PATOGE NEZA I TERAPIJA ZA RHIZOPUS!!!!!!! ka MIKOTOKSINI Otrovne tvari. Respiratorni tokisni oštećuju dišne puteve .ohratoksini. imunološ metode i imunoenzimski test. Zračni micelij ima žutosmeđe sporangij. 5. Plijesni polja (Fusarium) 2. Nefr otoksini izazivaju slabi rad i zatajenje bubrega . M ikotoksikoze su slične avitaminozama. torakalno. Hepatotoksini ošteću u stanice jetre i pospješuju razvoj karcinoma . 7. 3.trihoteceni 6. ne gativno djeluju na imuni sustav. Patogenost : bolest je mukormikoza a događa se između nosa i mozga. sekundarni meta boliti koje luče gljivice a uzrokuju mikotoksikoze: alimentarna trovanja u ljudi i životinja. i tako stvara ju uvjete za razvoj mikoza.aflatoksini i penicilična kiselina.

stomatitis. leukopenija.info 6 . Balkanska endemska nefropatija ugla vnom kod starijih ljudi. pe nicilium sp. Njihovo djelovanje na jetru objaš njava se ovako: prodiranje afl atoksina u stanicu i jezgru. Alimentarna toksična aleukija. orizae i neke vrste iz roda penicilium. DON. A je najčešći. Aflatoksikoze ljudi: akut na i kronična (karcinom i cirozu jetre). Trihotecenotoksik oze ljudi: 1. Najotrovniji su T2 i DAS a najmanje DON. a. Postoje B1. izaziva promjene endoplazmatskog retikuluma. Također je otkriveno da je uzrok preranih puberteskih pojava djece. Imaju afinitet na ribosome i SH grupe u enzimima.Bolesti reproduktivnih organa (karcinom): zearanelon (ol) je doveden u vezu s ka rcinomom grlića maternice. Proizvođači: fusarium roseum. G2 najotrovniji je B1 najmanje G2. trompocitopenija. nekroza želuca. Akutno i subakutno je oštećenje jetrenog parenhima i rane promjene u proxi malnim tubulima bubrega. Perakutno: kolaps i uginuće odmah nakon uzimanja zatrovanje hrane Akutno tijekom 12 sati Subakutno: otrovan na jetru i b ubrege (glumerulonefritis) Kronično: ciroza jetre i karcinom. Kronično je krvarenje unutaš organa. Karcinom jednjaka i želuca: fumonizin B1 i fusari n C. ox ysporum. a 3.belimantil. encefalopatije. Karcinom prostate: fumonizin B1. C. G1. B. Fluorescencija žutozelena. Uzorkuj u stanična oštećenja i to najčešće onih stanica koje se stalno dijele (u timusu. kože i de rmatitis. Kasnije dolazi do smanjenja rada bubrega. parazitikus. Tumor bubrega 2. B2. HT2. Stahibotriotoksikoze su subkronična i kronična trovanje otrovima uglav nom D grupe (preko salame). na pokusnim životinjama i imunosu presivan. masna degeneracija tkiva. Ohratoksikoze ljudi: 1. DAS. š nekroza. Potrebna je transplatacija. Ohratoksin A je nefrotoksičan u večim količinama i hepatotoksičan. Neke luče i zearelanon (ol). TRIHOTECENI Najveća skupina mikotoksina (oko 60). Tumori bubrega: ohratoksin A OHRATOKSINI Proizvođači: aspergillus ochraceus. smanjena sinteza proteina. Postoje A. f. krv avi proljevi. njih ok. 4. U ranijim fazama se može dokazati tubularni tip proteinur ije. f. Neposredno nakon uzimanja zatrova nog zrna je svrbež u predjelu www. Rastu na kiki rikiju i kuruzu. vezanje na DNA i inhibicija mRNA. alfa. Prema kemijskoj strukturi imamo skupine A do D. Žuta kiš (bojni otrov) . Najvažniji mikotoksini: T2. Zearaleno l je 6 puta otrovniji. limfne žli e. Rastu na žitaricama. proliferacija epitel nih stanica žučovoda. s jasnom hijalinizacijom glomeru la. Upale kože i sluznice. testisi). Akutno i subkronično trovanje su probavne smetnje. 2. Utvrđeno je da povećava rizik 5 puta. graminearum i penicilium vrste. AFLAT OKSINI Proizvođači: aspergillus flavus. Pr oizvodi ga aspergilus fumigatus. beta. Kashin-Beck: Kronični deformantni osteoartritis (samo pretpostavka). Kronično je nefropatija.

info 7 . Drugi stupanj je leukopenija. krvar enje.usta i grla. ena www.belimantil. klonulost. Kočenje razvoja leukocita i trombocita. gubitak okusa. Treći stupanj je krvarenje. tahikardija i poviš temperatura. bol. Osip koji svrbi. smrt.

U pravilu je nepatogeni komenzal. koja nastupaju kada zakaže prirodna obrana epitela putem lučenja sluzi. neravnomjernim strujanjem citoplazme. a u normalnoj stolici samo ciste. te o metaju apsorpciju vitamina i masti. nadraže sluznicu duodenuma. proljev. Hranu metabolizira anaerobno. smiruje se i prelazi u precistu koja sazrijeva u cistu tako da se ovija membranom i mitotički dijeli. š je znak amebne di zenterije.belimantil. vode. www. Patogenost: u normalnom crije vu ne izaziva promjene ali je potencijalno patogena zbog histolitičkih svojstava. trofozo it gubi vodu. nadutost. 2) BIČAŠI PROBAVNOG TRAKTA: GIARDIA LAMBLIA (LAMBLIA INTESTINALIS) Kruškoliki flagelat se javlja u vegetativnom i cis tičkom obliku. te u jetru. tvori enzime koji razgrađuju kazein. jezgra je okrugla. te nastaju krvavo-sluzavi proljevi. hrane. a mogu otići i dalje u organizam (pluća. krvi i amebama. a jedna vrsta je patogena za ljude.info 1 . Veličina 10-60 mikrometara. u brzava se an peristaltika. koju treba razlikovati od to bakterijske. ENTAMOEBA HISTOLYT ICA Ona je stanovnik debelog crijeva. One izazivaju upalnu reakciju uz nakupljanje leukocita i fibroblasta. trofozoit je vegetativni oblik. 3. a najvažnije su: Rhizopoda (korjenonošci i li amebe). a danas se koristi metronidazol ili niridazol. fibrin i otpale epitelne stani ce. no ak o ih je puno. Prenose se fekalnom kontam inacijom ruku. gdje nastaju apscesi (amebni hep atitis). Ima pseudopodije. Zrela cista ima 4 jezgre a govnima se izbacuju u okoliš i prilično su otporne na sušenje. Terapija: nekad emetin . kada dospije u doljne dijelove crijeva. Ameba počne ra zarati sluznicu crijeva i nastaje krater u koji dolaze bakterije iz lumena crije va. U dizenterijskom proljevu n aći ćemo sve oblike amebe. pseudopodijima. te uzrokuju bol. 2. Rod Entamoeba p arazitiraju na životinjama. mozak).PARAZITOLOGIJA PROTOZOA (Praživotinje) Praživotinje ili protozoa su heterotrofni eukariotski jednos tanični organizmi. Iz kra tera izlazi upalni eksudat pomiješ sa sluzi. Životni ciklus se sastoji od nekoliko faza: 1. Kreću se ameboidno. progutana cista dospije u tanko crijevo i počne se micati (metacista). Crijevo je nadraženo. Ciliata (trepetljikaš Sporozoasida (truskovci). Dijele sa na više skupina. Amebe iz submukoze mogu proći u kapilare portalnog krvotoka. stanični zid puca i oslobađaju se 4 mlada trofozoita k oji migriraju u debelo crijevo gdje se nastanjuju. polisaharid. Ima 4 para bičeva i 4 jezgre. Terapija: akridinski preparati kroz 5 dana + metronidazol i naravno higijena za sprečavanje. Flagellata (bičaši). hemoglobin. Sprečava se održavanjem higijene. u endopl azmi su vakuole sa bakterijama. želatinu. a) PROTOZOE TJELESNIH Š UPLJINA 1) AMEBE (RHIZOPODA) PROBAVNOG TRAKTA ČOVJEKA. i).

nekrotična žariš na mjestu ubod a insekata. c) tripomastigot je vretenasti oblik a pravi ga ako dođe u gušći med ij poput krvi ili likvora. leukocita i endotelni m stanicama. anemija. tropica uzrokuje kožnu lišmenijazu. Terapija: metronidazol (vaginalete i table te) kroz 7 dana.3) BIČAŠI UROGENITALNOG TRAKTA: TRICHOMONAS VAGINALIS Živi samo u vegetativnom obliku (trofozoit). Na jestu nastaju čvorići koji mogu prerasti u čireve. Jezgra je mjehurast a i jajolika. jetra. b) KRVNE I TKIVNE PROTOZOE Njih preno se prenose člankonošci i pijavice. Javlja se kada parazitira na beskralj eš nicima. brasiliensis je uzročnik jušnoameričke kožno-sluzničke lišmenijaze. leukopenija. okrugli oblik bez biča a takav parazitira u tkivim a unutar stanica. Oko tijela su 4 biča. te ostavlja ožiljak. metronidazol. monocitoza. Bujaju bakterije. a uzrokuje upalna. Mogu širiti i inficirati bakterijama. Izaziva degeneraciju i ljuš tenje vagin alnog epitela. glavobolja. 1) L. a s njime i svoj oblik: a) promastigot je osnovni oblik sa vretenastim tijelom i velikom jezgrom. te može doći do kronične upale. b) amastigot je sitan. Vretenastog je oblika. www. Svi spadaju u porodicu Trypanosomidae . dolaze leukociti. te idu po čitavom organizmu: sle zena. donovani živi unutar monocita. U tkivima Leishmania donovani. i to oba spolna partnera. a pri težim oštećenjima kirurški. Preboljenje ostavlja jaki imunitet. Oboljeli slab i i može umrijeti. Terapija: preparati peterov alentnog antimona direktno u mišiće ili vene. 2) L. a kroz osovinu prolazi potporna organela aks ostila. te se javlja upalni sekret.u životnom ciklusu mjenjaju domaćina. koja se javlja u tropskim područjima. te ih fagocitir aju makrofagi.info 2 . L.belimantil. limfni čvorovi. ta Terapija: preparati peterovalentnog antimona. u koži i sluznicama Leishmania tropica i Leishmania brasiliensis. Razmnožava se binarnom diobom. povraćanje. u kojima se razmnože kao amastigoti. Može napasti i uretru izazvati blagi nespecifični uretritis. a ima i peti. Nakon inkubacije 2-4 mjeseca bolesnika hvata groznica. d) epimastigot je modificirani tripomastigot koji par azitira u člankonošcima. te daje krvi tamnu boju. LEISHMANIA Prenose ih hematofagni (piju krv) insekti roda P hlebotomus. koji ide duž tijela. Ubodom insekta ulazi u kožu. Terapija: metronidazol. koštana srž. koji je rijedak i z elenkasto-žućkast.

te T. a ako dođe do srčanog mišića.TRYPANOSOMA Vitki. Antimetaboli ti: sulfonamidi. Oni odlaze u jetru gdje se hra ne stanicama parenhima i množe se unutar stanica. germanin 2) C hagasova bolest: čovjek se inficira preko stjenice. ovale. vivax. Nakon nekoliko groznica razvijaju se muš i ženski gametociti .triparsamid. no preži vjeli stvaraju otporne nove sojeve. Nastaje primarni upalni efek t praćen oticanjem na mjestu ulaska. koji ponovo preplave krv i izazivaju groznic u c) ulaze u limfu. terapija .spolni oblici koji moraju dospjeti u komarca da bi se spojili u zigotu iz koje se ki množe sporozoit i. Prenose ih pijavice i člankonošci. te inficiranje komarca 8-a mino-kinolini (primakvin) www. Prenose ih komarci iz roda Anopheles. Terapija: prije se davao samo kinin. b) antimalarik koji uniš tava shizonte u krvi (shizontocid) je 4-amino-kinolin-klorokvin c) sredstvima koja ub ijaju gametocite (gametocidi) sprečavaju širenje bolesti. pareze. Tako dolazi do ponovnog rasplamsavanja bo lesti. crusi.vretenasti sporozoiti. c) KRVNE I TKIVNE SPORO ZOASIDE (TRUSKOVCI) PLASMODIUM 4 vrste: P. pa se sve to oduži. To je napadaj malarijske groznice koja se ponavlja u pravilnim vremenskim razmacima. no mogu nastati antigenski ko različite generacije.info 3 .. P. Bolest teš prolazi iako se razvijaju celularni i humoraln i obrambeni mehanizmi. gambiense i T. terapije nema. upala pluća. U eritrocitu se merozoiti dijele (shizonti) i razaraju ga. koji uzro kuju bolest spavanja. Nakon inkubacije 5-7 dana u stan icama se namnoži velik broj merozoita (mali. malariae. P. tj. sulfoni. Za čovjeka su patogene 3 vrste: T. Razvojni ciklus: ubodom komarca (iz njegove sline) u krv ulaze infektivni oblici . pirimetamin i Cl–progvanil. parazitiraju na ribama. čime se zatvara ciklus. smrt. danas postoje tri vrste sredstava: a) antimalarici koji djeluju na tkivne oblike. Imaju složen život ni ciklus koji se sastoji od nespolne faze (shizogonija u čovjeku) i spolne faze ( sporogonija u komarcu). koja posere tripanosome na kožu i sluznicu.. falc iparum su uzročnici malarije. pa stanice pucaju. gm azovima i sisavcima. a merozo iti ulaze u krv i napadaju eritrocite. šok ili koma (sve uslijed slabosti organizma). Mjenjaju oblik. gdje većinu uništavaju antitijela. koje su otporne prema stvorenim antitijelima. te napadaju nov e. T akođer može doći do oštećenja bubrega. usana ili nosnica. uglavnom u kutu oka. vodozemcima. te karakterističnu pospanost. P. recidiva. razdražlj ivost. Ponekad dolazi do komp likacija: dizenterija. Krvlju idu do tkiva. ali ipak prestane. ovisno o vrsti plazmodija (2 ili 3 d ana). idu u CNS i uzrokuju meningoencefalitis: glavobolje. vretenasti flagelati. 1) Bolest spav anja prenosi cece-muha: a) tripanosome se razmnožavaju na mjestu uboda i uzrokuju bolnu lokalnu upalu b) potom odlaze u krv. razara leukocite (febril no stanje). koja izaziva Chagasovu bolest.belimantil. kako mjenjaj u domaćina. rhodesiense. okrugli).

Crvi su fakultativni anaerobi.svinjska trak avica. mokražnom mjehuru. a in fekcija se vrši preko usta.metilji. u sredini zreli. Ce stodes . Novorođenčad se mogu inficirati kroz placentu. Veličina im se kreće od par mm do 12 m .obli crvi. Članci su proglotide. TAENIA SOLIUM . te oštećenjem organa. Helmintijaze pri kojima dolazi do jačeg oštećenja tkiva redovito uzrokuju eozinofiliju . trakavice ga nemaju. nek e nematode isključivo krvlju. najčešće nedovoljno t ermički obrađeno meso. plućima. prljavom hranom i vodom.TOXOPLASMA GONDII Uzrokuje toksoplazmozu. ima jezgru i fibrile za kretanje. Čitavo tijelo im je prekriveno poroznom kutikulom kroz ko ju upijaju hranjive tvari i nemaju probavni trakt. rjeđe preko kože. no ipak troš malo kisika. a u organizmu se nalazi u vegetativnom ili u cističkom obliku. životinja i biljaka.plosnati crvi (Trematodes . Na prednjem kraju je glava ili scolex.trakavice Imaju člankasto tijelo (članaka 3-par tisuća) u obli ku vrpce. Polumjesečastog je ili ovalnog oblika. na kojoj su 2-4 sisaljke. žive u prirodi ili kao paraziti u ljudi. razaranjem i perforacijom sluznice crijeva. Ponekad nastaju generalizir ane infekcije septičkog tipa s smrtnim ishodom. Crvi se najčešće nalaze u probavnom traktu. Tijelo im je obavijeno kutikulom. Neki imaju odv ojene e spolove. i Nemathelmintes .info 4 . a neki su hermafroditi. limfom i stanicama. a toksički proizvodnjom otrova. Imaju bogat enzimatski sustav. Metilji i glis te hrane preko probavnom trakta. Štetno djeluju me hanički nagrizanjem. Razmnožavaju se preko oplođenih jajašca. slezeni. pa nas taju oštećenja CNS-a sa fatalnim ishodom ili mentalnim i živčanim poremećajima. Metilji se hrane krvlju.belimantil.trakavice). Ulazi u s tanice CNS-a i leukocite. srcu. PLATYH ELMINTHES a) CESTODES . Slijedi nesegmen tirani vrat (collum) od kojega pupaju proglotide koje grade trup. Uzrokuje upalu pluća. ispod kojeg je mišićni sloj. a na začelju su atrofir ali i ispunjeni jajašcima. 1. Zaraza je preko hrane.obli crvi (Nematodes . kao rezultat vlastitog metabolizma. meningoencefal itis. čije kontrakcija omog ućuju pokretanje. Postoje Platyhelmintes . Nalazi se u tankom crijevu čovjeka. u kojima se nalaze oba spolna organa (hermafroditi ). vezivnom i mišićnom tkivu. na vrhu scol exa je izbočenje rostelum. koji nosi hitinske kukice za pričvršćivanje. daraprim HELMINTHES (Crvi) Crvi su višestanični organizmi. pa se hrane preko čitave svo je površine (upijaju šećere i masti). www. gliste ). U početnim progl otidama su spolni organi u začetku razvoja. Obično prolazi bez simptoma.porast bro ja eozinofilnih leukocita koji inače čine manji dio leukocitne populacije. Terapija: sulfonamidi. a neke tkivom u kome se nalaze. bubrezima. miokarditis i hepatitis. mozgu. ali mogu biti i u jetri.

a iz njega larva (Cysticercu s cellulosae). Prenosi se prljavim rukam a i nečistim namirnicama. Dugačka je 3-5 m. vrtoglavicu. plućima i ostalim organima. te živčanih simptoma i smrti ako ciste u mozgu. te prljavim rukama.belimantil.Cysticercus bovis. razvija se ličinka vezikularnog tipa (poput mjehura) . Parazit tankog crijeva čovjeka. Vrlo otporna jaja u tankom crijevu oslobađaju heksakantni embrion. te se polako otpušt aju u probavni trakt. Cisticerkoza obuhv aća kožne ciste i mišićne bolove. a otrovi koje luči trakavica mogu izazvati grčeve i halucinacije. Dugačka 3-6 mm. Ako se nasele u oku nastaje oštećenje vida. koja stalno raste ( od 1mm do veličine čovjekove glave!!!). Kad čovjek pojede zaraženo meso (nedovoljno termički obrađeno). ava Čovjek se zarazi zagađenom h anom ili vodom. a moš parazitirati 20-35 godina.Ličinka se razvija u prijelaznom domaćinu . oslobađa se embrion (naziva se heksakant) koji probija crijevnu opnu i krvlju dospijeva u mišiće. iz koje nastaje zrela trak avica. što mu ne olakš sudbinu. grčevi i pr oljevi. Tijelo se sastoji od 3-5 proglotida. Sposobna je ostaviti i do 50000 jaja u svakoj proglotidi.goveđa trakavica. Postoje slučajevi s nekoliko tisuća odraslih trakavica. te trakavica naraste za 3-4 mjeseca. e HYMENOLEPIS NANA ili TAENI A NANA .zakržljala vezikula u kojoj je skoleks). 4 sisaljke sa 20-50 hitinskih kukica. proljeve i povraćanje. Čovjek se zarazi jedenjem nedovoljno pečenog ili kuhanog zaražen og mesa. koji ide u jetru. bolne osjećaje gladi. anemiju. koje su š nego duže. Jaja sadršavaju heksakantni embrion. nakon nekog vremena ciste uginu i dolazi do kalcifikac ije i resorpcije. koja su okrugla i svjetlosmeđa. Ov dje je čovjek prijelazni domaćin. koji se oslobađa u probavnom traktu. 25-30 hitinskih kuk ica. Ima oko 200 proglotida. U čovjeku se može zadržati godinama. Zrela jaja izbacuju se g ovnima. terapija: niclosamid TAENIA S AGINATA . te neurološ poremežaje. koja su slična. Na mjestu lokalizacije. pa se osim jetre može nastaniti i u srcu. iz larve se razvija scolex. Parazit u tanko m crijevu psa ili vuka. Ciklus: Ako svinja pojede jaja. a česta je i autoinfekcij a. te među resicama tankog crijeva stvara ličinku ( cysticerkoid . a otrovi uzrokuju nesanicu.pasja trakavica.Cysta hydatigena. već su same sisaljke (njih 4) jako izbočene. ire Veličine 3-8 cm. ima 4 sisaljke. N a skoleksu nema rosteluma. ali nešto veža od svinjske trakavice. srčane smetnje ako uđu u s rčani mišić.mala dječja trakavica. ponekad i u krvotok. Sim ptomi i liječenje su isti kao kod svinjske trakavice.info 5 .svinji. te odrasla trakavica naraste za 8-10 tjedana. Patogenost: Uzrokuje mučninu. 20-50 hitinskih kukica. te 800-1000 proglotida. 4 sisaljke. ke terapija: niclosamid ECHINOCOCCUS GRANULOSUS . bolovi u trbuhu. Ima dvije opne: www. Prijelazni domaćin je gove do u kome se razvije ličinka . U strašnjim član cima su jajašca. gađenje. Trakavica je duga 5-10 (12) m. I kod čovjeka se mogu u mišiću nastaniti larve a to se zove cisticerkoza. Javljaju se probavne smetnje. s malim okruglim skolekso m. Š irenje zaraze među djecom je moguće međusobnim dodirom. a nekad i čovjeka.

ko .info 6 .odlažu se jaja u stolici ili žuči. te kod eventualne sekundarne infekcij e terapija antibioticima š irokog spektra. plužima. Propušta hranjive tvari a ne propušta bakterije. ka b) TREMATODE S . nepotpuni p robavni trakt (bez analnog otvora).kosti .plosnati crvi u obliku lista . a Jed ina efikasna terapija za oba Echinococcusa je kirurš intervencija. Ako cista pukne. ispod koje je mišićni sloj. sirovog povrća i sal ate. koji je parazit jetre i žučnih puteva goved a. neoprano šumsko voće. Unutarnja je membrana proligera (g erminativa) tanka i prozirna.Vanjska je kutikula bijele boje.belimantil.rijetko. Parazit iz crijeva prelazi u jetru ili krvlju po ostalim organima i tu stva ra jaja. lisice ili vuka. Parazit luči toksine. soli. koji uzrokuju mršavljenje i alergi je.bol ispod desnih rebara . temp eratura.METILJI Imaju debelu kutikulu. a većina su hermafroditi.frakture .jetra .palpitacija i aritmija Cista se može zagn ojiti. a funkcija jetre je poremećena. Razvoj: iz jaja koja se izlučuju govnima se razvij e embrion miracidijum. terapija . zečeva i ljudi.mozak . FASCIOLA HEPATICA . Čovjek se inficira preko vode. uključujući imuni odgovor organizma. kod psa. kod koje uglavnom nastaju nove ciste u torakalnoj i abdominalnoj š upljini. od koncentričnih lamela u kojima je hitin. Daje mehaničku otpornost i otpornost na kem ijske tvari.parazit ne polaže jaja. www. iz njih redije. dolazi do sekundarne infestacije. aminokiseline. usnu i trbuš nu. a stvara hidatidnu tekućinu koja ispunjava cistu. Tegobe nastaju tek kad cista počne vršiti pritisak na okolne organe: . te motoričke i senzo ričke poremećaje . Žučni kanali odebljaju. Proizvode razne inhi bitore probavnih enzima koji sprečavaju da metilji budu probavljeni u probavnom tr aktu. ECHINOCOCCUS MULTIOCULARIS . Bolest se naziva distomatoza ili fasciolijaza jetre i ima 2 stadija: 1) toksoinfekciozni . te može nastati sepsa.emetin (u bo lničkim uvjetima zbog eventualne toksičnosti).veliki metilj. U njemu nastaju ličinke sporociste. no uzrokuje teške glavobolje. a iz njih cerkarije. U vodi pliva trepetljikama. U tekućini su minerali. Stvara se alveolarna cista (u jetri. ovaca. ispod kojeg parenhim. svinja. alj. Imaju dvije sisaljke. glikogen i toksalbumini. mršavljenje. Čovjek se zarazi jedući zarašeno.ve ličine 1-3 mm.pluća . koje napuštaju pužića. mozgu ili bubrezima) koja raste i oponaš maligni tumor tako da pupa prema van dajući ciste u drugim organima. Stvara i vezik ule u kojima su skoleksi novih trakavica.srce . no javljaju se probavni poremećaji.kaš teš disanje i sl. povećana i bolna jetra 2) infekciozni . zalijepe se na vodenu biljku i tu se stvara infektivni oblik metacerkarija. dok ne naiđe na prijelaznog dom aćina (riječnog pužića roda Limnea).

ima tri debele usne. To ksini mogu uzrokovati napadaje slične epilepsiji.mala dječja glista. te alergijske reakcije (svrab nosa i kože). pogotovo noću. pa uzrokovati vulvovaginalni svrab. probavne poremećaje (proljevi sluzi i krvi. ENTEROBIUS VERMICULARIS . rijetko zahtijeva kiruršku interve nciju. Živi u tankom crijevu. končasti. Najčešće komplikacije su začepljenje cri jeva sklupčanim glistama ili apendicitis. i nesegmentirana jaja. bronhe. crijeva i ana lnog otvora. a ako se nakupe u žučovodu izazovu žuticu. terapija .2. povraćanje. upalu jetre ili žučnog mjeh ura. bijel i crv. Živi 10-12 mjeseci. povraćanja. Neke gliste luče o trove. Jaja se razvijaju u ut erusu i onda se izbacuju: a) oviparne ženke polažu segmentirana jaja (Ascaris lumbri coides. Enterobijaza: sv rbež oko šupka. promjena karakt era). Jaje je vrlo otporno. povišenu temperaturu. jednjaka. larinks.info 7 . bolove u probavnom traktu. uznemirenost. Ženka nožu migrira u rektum. Ako probiju crijevo i uđu u trbušnu šupljinu i zazovu peritonitis. Mali (9-13 mm). a neke u čovjeku. pa u usta) i retroinfekcija (iz jaja u anusu izađu ličinke. ali ponekad može doći do težih poremećaja.ženke su veže od mužjaka. Otporna je na hladnoću. Iz crijeva ide u jetru. Uzrokuju b lage probavne manifestacije. rjeđe pluća. te opet u crijeva gdje se pretvara u odraslog crva.GLISTE Neke gliste žive slobodno u prir odi.velika dječja glista. Moguća je autoinfekcija (češkanjem šupka. ASCARIS LUMBRICOIDES . iz nje u pluća.mebendazol STRONGYLOIDES STERCORALIS . alveole. sa suženim krajevima. www. (božica plodnosti). Imaju odvojene spolove . zatim mišićima. te odlaze nazad u debelo crijevo). tamo po laše jaja. a izbacu je i do 200000 jaja dnevno. a moguć je i unos bosonogim hodanjem). pa je odmah infektivna. Čovjek se zarazi ako pojede jaje s ličinkom preko neoprane hrane i li ruku. Probavni sustav sastoji se od usnog otvora. Može doći u vaginu.obli crvi . Poslije oplo dnje ženka odlazi u debelo crijevo. NEMATHELMINTHES NEMATODES . Dijagnoza se postavlja traženje m jaja sa perianalnog brisa celofan-trakom. hvata se za mukozu crijeva. ali se ipak razvija glista (Strongyloides stercoralis) Gliste u probavnom traktu preživljavaju zahvalj ujući nepropusnosti kutikule i djelatnosti inhibitora probavnih enzima. no uz parazitski ciklus ima i slo bodni. farinks . te šupljinom sa unutarnj im organima. Un osi se prljavom hranom. Trichuris trichiura) b) oviviviparne ženke polažu jaje sa formiranom ličinkom (Enterobius vermicularis) c) viviparne ženke polažu žive ličinke (Trichinella spiralis) d) partenogenetsko razmnožavanje bez oplodnje muš kom stanicom.parazit tankog crijeva. Velika 25 -30 cm. gađe je) i nervne simptome zbog lučenja toksina (nervoza. Polaže jaja sa živom ličinkom. obavijeno kutikulom. neke parazitiraju na puževima i biljkama.b elimantil. p roljeve. Sele se do maternice g dje polažu jaja š uzrokuje gnojni vaginalni to sekret. a mužjak ugiba. simptome upale pluća. antise ptike i kiseline. neparazitski (nalazi se u tlu. Bolest se naziva askaridijaza i uz rokuje alveolarna kravrenja. te ugiba. Terapija: mebendazol (tvorničko ime Vermox). Imaju cilindrično tij elo. vodom i rukama.

te tanko crijevo.Ženka je velika 2-2. Zbog erozija na sluznici su moguće bakterijske infekcije. farinks.5 mm. Bolest je trihineloza a simptomi ovise o broju unijetih ličinaka: 1) U crijevu uzrokuju upalu sluznice crijeva. čovjek svinju. Ličinke su osjetljive na hladnoću. teško gutanje.mebendazol ARTHROPODA (Člankonošci) Člankonošci su višestanične životinje čija se građa odlikuje metam . svrbež kože.parazitira u tankom crijevu. vrlo otpo rna. sušu i sunčevu svjetlost. ulaze preko kože u krvotok. mrš avljenje. vodenasto-krvave proljeve. Ima više redova. edemi na licu.mebendazol TRICHINELLA SPIRALIS . Mogu biti patogeni sami po sebi (mehanički i li toksično). te bol u crijevima. skupina (superfamiliae) i rodova. Noge su također građene od segmenata (članaka) spoj enih zglobovima i tako su dobili ime. zatim u pluća. bronhe. hormonski preparati (pronizon) na bazi kortik osteroida protiv alergijske reakcije. Nakon nekoliko seci ličinke umru. te unese ličinke u sebe. toksička oštećenja srčanog mišića (najčešći uzrok smti) is. Strongiloidoza: upalu i ne kroze u probavnim sluznicama. ARACHNIDA .mebendazol za crijevne oblike. larinks. anemije.paučnjaci Karakteristična građa: glava i prs ište su spojeni. dišne smetnje (moguća smrt). Svinja pojede zaraženog š a (kaj svinje jedu š takore???????????). 3) Začahurenje u mišićima uzrokuje bolove u mišićima. ali pri jačim infestacijama uzrokuje diareje.5 cm.cekuma i kolona. Velik 4-5. 2) Migracija iz crijeva u mišiće pa uzorkuju bolovi u mišićima. u sluznicu crijeva polaže embrionalna jaja partenogenetski ili oplodnjom. te nastaje hipertrofija mišićnog tkiva. a najviše u poprežno-prug asto mišićje.belimantil. a u ob liku ličinke u mišićnom tkivu. ali češće su samo prenosioci raznih bolesti i tada se nazivaju vektori. TRICHURIS TRICHIURA . a najvažniji su Arachnida (paučn jaci) i e Insecta (kukci). sluzno-krvave proljeve. One b rzo rastu i sazriju. temperatur u. te depresija. Iz proba vnog trakta ličinke odlaze u krvotok. polaže žive ličinke. terapij a . te po raznim organima. Iz jaja se izlegu rabditiformne ličinke koje se izbacuju izmetom. U takvim mišićima rastu i dobivaju izgled spirale. terapija . dolazi do kalcifikacije i resorpcije a oporavak je dug.ponavljanjem jednakih segmenata. www . 1. Čovjek se zarazi preko zagađene hrane ili vode. slabost. Vani se preobraze u ličinke infektivne za čovjeka. gdje nastaju odrasli paraziti. temperaturu . Parazit debelog crijeva . Im a ih vrlo mnogo vrsta i podijeljeni su u viš razreda. te rapija . 4 para nogu. oko. oplode se i polože ličinke u submukozi tankog crijeva.info 8 . Trihurijaza: uglavnom nesimptom atski.crv vlaš njak. jaja oblika bačvice. Velika 3-4mm.

kukci Imaju tri para nogu. U nas je čest obični krpelj . Ispred očiju imaju ticala i pipke. Drugi krpelji prenose različite viruse. Ako dođe do dišne paralize. maloj djeci Balsamum peruvianum b) IXODOIDEA . koja ima paralizira juće djelovanje. i RED: ANOPLURA – uš www. krotamiton. ili ih se e premaže uljem da ostanu bez zraka. Vrlo su brojni (660000 od ukupno 940000 poznatih životinjskih vrsta). tularemija). Postoje Ixodidae (t vrdi krpelji) i Argasidae (meki krpelji). tijelo podjeljeno na glavu. ARGASIDAE (Meki krpelji) Nemaju štit.info 9 . Golim okom se vidi kao s itna crna točkica. te odrasli oblik. najvažnije su Sarcoptidea (š e ugavci) i Ixodoidea (k rpelji). rikecije (pje gavi tifus). i. od kojih su najvažn iji Anoplura . uži Česti prenosioci virusa. Imaju i složena usta za uzimanje hrane.buhe. ali to je rijet kost. hrane se siš krv sisavaca. gdje polaže jaja. zatim kukuljica.belimantil. U koži buš tunele. Hrane se jednom u svakom stadiju razvoja (ličinka. protozoa. prsište i zadak.kr pelji Velike jajolike grinje.koji p renosi virusne encefalitise. nimfa. gmizavaca i ptica.grinje Viš skupina. Prenosi se i dodirom: rukama nakon češanja. ugavci a) SARCOPTIDEA . Uzrokuju lokalnu upalu. zadržavaju se samo za vrijeme pijenja krvi. rikecija. Neki luče otrovnu slinu. 2 para zadnjih za odg urivanje. zagađenom odjećom. ako se rilce otkine i ostane u koži. posteljinom.RED: ACARI . te dva para krila. Jede keratin iz kože. nastupa smrt (kod djece). Također prenose razne bolesti (npr. Iz jajašca se raz vija ličinka. bakterije (npr. Terapij a: mast 1% lindan. 2.dvokrilci. Uzrokuje nesnosan s vrbež. odrasli) i ostaju pričvršćeni dulje vrijeme. Syphonaptera . borelioze). koje se hrane keratinom. pa žive u površ inskom sloju kože. naročit o noću. Ima 2 para prednjih nogu za prisisavanje.IXODES RICINUS . INSECTA . IXODIDAE (Tvrdi krpelji) Imaju tvrdi h itinski lešni štit. Najlakš ih se ukloni tako da se kapne malo etera ili kloroforma pa se nadrog iraju i opuste. Zato i maju jako rilce za bodenje kože. spir oheta i bakterija. hr ane se više puta u svakom stadiju.š Sitne grinje.uzročnik svraba. SARCOPTES SCABIEI . Svrstani su u mnoge redove. Može se sekundarno inficirati i ugnojiti.uš Diptera .

info 10 . prenoćišta). ali imaju čvrste prednje noge prik ladne za hvatanja na dlakame i stražnje za skakanje. Aedes . co rporis prenosi Rickettsia prowazeki. Hematofagni ektoparaziti: a) Pulex irritans . capitis uzro kuje svrbež.2 roda: Cul ex . M užjaci se hrane biljnim sokovima. CULICIDAE – komarc i Ženke se hrane krvlju (tipično).vidi u krvne i tkivne protozoe). iz nje kukuljica. cece muhe. Najvažnije porod ice: Culicidae .sišu krv.gnjid e i lijepi ih uz dlake ili vlakna odjeće . Postoje i vrste koje siš krv npr.u nezbrinutu ranu polože ličinke koje se hrane tkivom (ta rana fakat mora biti nezbrinuta) PSYCHIODAE .muhe. sa sistemom rebara. RED: SYPHONAPTERA . a drugi je zakržljao. Vibrio cholerae (kolera) i virus poliomijelitisa. a može i sekundarnu infekciju kože. Entamoebu hystoliticu (amebna dizenterija).neke vrste prenose uzročnike žute groznice i filarije. P ostoji nekoliko vrsta humanih uš i: a) ušglave .5% lindan + zapraš ivanje odjeće.čovječja buha b) Ctenocephalides canis . Tu spada i obični komarac Culex pipiens.na taj način prelaze sa čovjeka na čovjeka. Prelazeći sa životinje na čovjeka mogu prenijeti kugu (Yer sinia pestis).dio prenosi uzročnike zaraznih bolesti.nevidi Rod Phlebotomus su hematofagni dvokri lci koji prenose uzročnike lišmenijaze i papatačijeve groznice (virus papatasii). Psychoidae . Neke muhe mogu iz azvati mijazu .pasja buha c) Ctenocephali des felis . Shigellu (bacilarna diz enterija). te odrasli oblik dvokrilca.Pediculus pubis se prenosi najčešće s polnim kontaktom. nemaju krila. Krila su membranozna.dvokrilci Jedan par krila i ma funkciju. prenosioci t ripanosome (bolest spavanja .muhe Musca domestica ili domaća muha p renosi Salmonellu typhi i druge salmonele (trbušni tifus).mast 0. terapija . Mjesto ugriza svrbi.nevidi. b) bijela uš. Oplođena ženka leže bijela ovalna jaja .mačja buha d) Xenopsylla cheopsis . murini pjegavac (Rickettsia mooseri). Culicinae . Prilagođeni su za život među dlakama. c) stidna uš. plosnato tijelo i bij eli zadak koji poplavi kad se nasiš krvi. rublja i poste ljine insekticidom (zatvori. RED: DIPTERA . oble. zbog formiranja jaja (kao trebaju im proteini). Dvije potporodice: Anophelinae .komarci.š takorova buha Sve vrste mogu živjeti i na čovjeku i na životinjama.rod Anopheles neke vrste prenose na čovjeka uzročnike malarije i filarije. četvrtastu glavu. Iz ja jeta nastaje ličinka. imaj u zakržljala krila i e nožice sa jakim pandžama. a ubodi se mogu sekundarno inficirati i ognojiti.Pediculus humanus var. MUSCIDAE . www.buhe Sitne. a dobar dio su prijelazni domaćini za l ičinke filarija. Muscidae . jer ženka ubrizga svoju slinu koja sprečava koagulaciju krvi.Pediculus humanus var.belimantil.Obavezni hematofagni ektoparaziti .